Dnevni list Pobjeda 20.01.2025.

Poneđeljak, 20. januar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21236 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI

Iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori

Pobjedi potvrdili da je evropska komesarka za proširenje Marta Kos ponudila podršku Komisije u prevazilaženju parlamentarne krize

EU: Sve institucije da poštuju zakon i da se pridržavaju Ustava

Za povratak redovnog rada Skupštine Crne Gore neophodno je poništenje neustavne odluke o penzionisanju sutkinje Ðuranović, kao i potpisivanje sporazuma između opozicije i vlasti u kojem će se jasno precizirati da nema izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, kao ni izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu – saopštio je juče Danijel Živković, predsjednik DPS-a

Politički analitičar poručio da opozicija ne smije popustiti pod pritiscima međunarodnih partnera i mora istrajati u blokadi parlamenta

SVETINJE KOJE TO (NI)JESU: Igor Gojnić, član NVU Komunica NG, upozorava da SPC preko klerikalne vlade preuzima i ona dobra za kojima, makar u Crnoj Gori, niko nikada nije smio da posegne

U grobove diraju jedino vlast i crkva,

koje se ni Boga ne boje

Kalezić: Nema garancije da će

Mandić prihvatiti

mišljenje VK

Danilo Kalezić poručio da ustavna i politička kriza ne dozvoljavaju uobičajenu diplomatsku kurtoaziju u državi, te da je opozicija bojkotom sjednice na kojoj je govorila Marta Kos poslala poruku da „stvari nijesu ružičaste“

Elektroprivreda se sprema za izazovnu godinu zbog rekonstrukcije TE Pljevlja, poručuju građanima da budu spokojni

Struje neće faliti, cijena će zavisiti od rezultata poslovanja EPCG

POBJEDA SAZNAJE: Nove kritike iz Uneska jer ga Crna Gora opterećuje prevelikim brojem pojedinačnih procjena uticaja na baštinu

Grob je u Crnoj Gori svetinja i to ne zavisi (samo) od vjere, već je odraz identitetske kopče sa podnebljem i korijenima. Zato groblja pripadaju svima u zajednici koja traje na nekom području i ne mogu biti, po prirodi stvari, ničija privatna svojina ili predmet trgovine i biznisa, kako to, iz njoj znanih pobuda, pokušava da uradi Vlada, čija servilnost crkvi prevazilazi sve moguće okvire

AKTUELNO: Ohrabrujući rezultati nakon tri mjeseca zabrane upotrebe plastičnih kesa debljine od 15 do 50 mikrona

Predsjednik Crne Gore traži poništenje odluke da je prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja

Milatović podnio

tužbu Upravnom sudu povodom

odluke ASK-a

PODGORICA – Predsjednik

Crne Gore Jakov Milatović podnio je tužbu Upravnom sudu kojom traži poništenje odluke Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) da je prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, jer je koristio službene prostorije za snimanje predizbornog spota.

Milatović tužbom, koju je podnio 30. decembra prošle godine, a u koju je agencija Mina imala uvid, od Upravnog suda traži poništenje odluke ASK-a zbog, kako se navodi, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

U tužbi Milatovića navodi se da je odredbom člana 2 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja propisano da se pod političkim subjektima podrazumijevaju političke partije, koalicije, grupe birača i kandidati za izbor predsjednika Crne Gore.

- Dok se izborna kampanja definiše kao skup aktivnosti političkog subjekta od dana raspisivanja izbora do dana proglašenja konačnih rezultata izbora - dodaje se u tužbi.

Objašnjeno je da se te aktivnosti odnose na javno predstavljanje i promovisanje kandidata, promovisanje i obrazlaganje izbornih programa sa ciljem uvjeravanja birača da glasaju za kandidata tog političkog subjekta ili izbornu listu koju podnosi taj politički subjekt. U tužbi je istaknuto da je, prema Zakonu, zabranjeno korišćenje prostorija državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave i uprave, javnih ustanova, državnih fondova i privrednih društava čiji je osnivač ili većinski ili djelimični vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave, u kampanjama ukoliko se isti uslovi ne obezbijede svim učesnicima na izborima. Dodaje se da se odredbom člana 59 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja na postupak utvrđivanja povrede tog zakona primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku. - Imajući u vidu citirana zakonska rješenja, sadržinu osporene odluke, kao i sadržinu mog video obraćanja, jasno je da predsjednik Crne Gore, u konkretnoj situaciji, nije mogao biti tretiran kao politički subjekt u smislu odredbe člana 2 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja - navodi se u tužbi Milatovića. Kako se dodaje, ni sadržina Milatovićevog video obraćanja nije bila usmjerena na javno pred-

Politički analitičar poručio da opozicija ne smije popustiti pod pritiscima međunarodnih partnera i mora istrajati u blokadi parlamenta

Kalezić: Nema garancije Mandić prihvatiti mišljenje

stavljanje i promovisanje bilo kog kandidata, promovisanje i obrazlaganje nekog od izbornih programa sa ciljem uvjeravanja birača da glasaju za određenog kandidata ili bilo koju izbornu listu.

- Iz obrazloženja osporene odluke nije moguće utvrditi koji konkretno politički subjekat ili učesnik kampanje je bio favorizovan u okviru mog video obraćanja, niti je navedeno na koji način je to urađeno - ističe se u tužbi.

U tužbi se ocjenjuje da je, u tom dijelu, obrazloženje odluke ASK-a u suprotnosti sa članom 2 stav 1 i 6 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, ali i odredbom člana 22 Zakona o upravnom postupku. Dodaje se da je ASK u ocjeni dokaza zanemarila činjenicu da se u video sadržaju, koji je bio predmet preispitivanja, ni na koji način ne pominje bilo koji od političkih subjekata, niti kandidat za odbornike.

- Naprotiv, uvidom u obraćanje moguće je nedvosmisleno utvrditi da je isto snimljeno u cilju motivacije građana glavnog grada da slobodno iskažu svoj politički stav i time doprinesu promociji demokratije, a ne u korist bilo kojeg političkog subjekta - naglašeno je u tužbi. Kako piše u tužbi, ne stoje navodi iz obrazloženja da Milatović nije obezbijedio da video obraćanje bude dostupno svim učesnicima u izborom procesu, jer je objavljeno na Jutjub platformi, društvenim mrežama i portalima, pa je tako dostupno javnosti i svim učesnicima izbora. - U tom dijelu obrazloženje osporene odluke je kontradiktorno, imajući u vidu da se istovremeno navodi da nijesam obezbijedio da predmetno video obraćanje bude dostupno svim učesnicima u izborom procesu a, suprotno tome, konstatuje da je isto objavljeno na Jutjub platformi, društvenim mrežama i portalima - dodaje se u tužbi. Navodi se i da, uvidom u sadržinu osporene odluke, nije moguće utvrditi da li je Agencija u toku postupka poštovala zakonske obaveze u pogledu rokova i preduzimanja pojedinih procesnih radnji u postupku. U tužbi je ocijenjeno da je tako, imajući u vidu da se, shodno Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, na postupak utvrđivanja povrede tog zakona primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku. Ukazano je da u odluci ASK-a nije naveden datum podnošenja prijave, na osnovu koje je Agencija pokrenula postupak. R. P.

PODGORICA – Koji god model da se primijeni do konačnog stavljanja van snage odluke o penzionisanju sutkinje Dragane Đuranović, opozicija ne smije da popusti pod pritiscima međunarodnih partnera i mora da istraje na blokadi parlamenta. Venecijanska komisija (VK) i ranije je davala mišljenja, ali ih je vladajuća većina ignorisala. Nema dovoljno pouzdanog mehanizma da će, recimo, DF sad prihvatiti mišljenje VK, pa bi se moglo desiti da opozicija opet bude izigrana – kazao je za Pobjedu Danilo Kalezić, politički analitičar.

Komentarišući prijedlog da se Venecijanska komisija uključi u rješavanje ustavne i političke krize u Crnoj Gori, Kalezić je rekao da je međunarodno posredovanje najbolji način za rješenje krize, te da je konačno vrijeme da međunarodna zajednica prihvati realnost da je Crna Gora daleko od uspješne evropske priče, i to, kako je rekao, najviše zahvaljujući vladajućoj većini koju neformalno predvodi Andrija Mandić - Jedna ideja koja može biti izlazna i spasonosna za crnogorsko društvo i rješenje trenutne političke krize je učešće Venecijanske komisije. Međutim, i ranije je VK davala mišljenja koja su ignorisana od vladajuće većine. Prema tome, nema dovoljno pouzdanog mehanizma da će, recimo, DF sad prihvatiti mišljenje VK, pa bi se moglo desiti da opozicija opet bude izigrana –kazao je Kalezić.

Poručio je da, koji god model da se primijeni do konačnog stavljanja van snage odluke o penzionisanju sutkinje Đuranović, opozicija ne smije da popusti pod pritiscima međunarodnih partnera i mora da istraje na bojkotu, odnosno blokadi parlamenta. Prema njegovim riječima, mogu se koristiti ekspertize Venecijanaca, SE i EK i drugih međunarodnih tijela, ali ništa ne može da garantuje da će se vladajuća većina voditi ovim mišljenjem.

- Imali smo slučaj sa tužilačkim zakonima, Zakonom o predsjedniku, gdje su oni ignorisali mišljenje Venecijanaca – podsjetio je Kalezić. Komentarišući to što je opozicija bojkotovala sjednicu parlamenta na kojoj je govorila evropska komesarka Marta Kos, Kalezić je istakao da opozicija u stanju permanentne ustavne i političke krize nije imala drugi način, već da bojkotom pošalje poruku gospođi

Danilo Kalezić poručio da ustavna i politička kriza ne dozvoljavaju uobičajenu diplomatsku kurtoaziju u državi, te da je opozicija bojkotom sjednice na kojoj je govorila Marta Kos poslala poruku da „stvari nijesu ružičaste“

Kos i evropskoj administraciji da u Crnoj Gori stvari nijesu ružičaste. Kalezić kaže da je sama logika posjete evropske komesarke za proširenje Marte Kos duboko pogrešna jer, kako je rekao, ona nastoji, uvažavajući geopolitički interes EU, da ojačavanjem antievropskih snaga poboljša evropski put Crne Gore, što je paradoks i apsurd koji samo može da generiše briselska administracija. - Istovremeno, ona je na ovaj način poslala veoma pogrešnu poruku svim prozapadno nastrojenim građanima, posebno onima koji gaje sentiment zbog njenog porijekla, odnosno Slovenije i borbe Slovenije za nezavisnost. Ona šalje svim zapadno, prozapadno, suverenistički i proevropski nastrojenim građanima Crne Gore pogrešnu poruku – kazao je Kalezić. Komentarišući odsustvo opozicije iz plenarne sale za vrijeme obraćanja Kos, Kalezić je istakao da opozicija jednostavno u stanju permanentne ustavne i političke krize nije imala drugi način, već da pošalje poruku gospođi Kos i evropskoj administraciji da u Crnoj Gori stvari nijesu ružičaste.

- Nego su stvari izuzetno narušene i kriza u kojoj se Crna Gora danas nalazi ne dozvoljava uobičajenu političku i diplomatsku kurtoaziju koja bi natjerala opoziciju da bude u parlamentu. Ovo je poruka da konačno opozicija počne

Opozicija da počne da pravi probleme i skrene pažnju na sebe i crnogorsko pitanje

Danilo Kalezić kaže da opozicija ne smije da se vrati u parlament dok se ne riješi pitanje vezano za Ustavni sud, jer bi sve drugo bilo saučesništvo u rušenju ustavnog poretka.

- Opozicija konačno treba da počne da pravi probleme da bi skrenula pažnju na sebe i crnogorsko pitanje –kazao je Kalezić.

Na pitanje na koji način bi trebalo opozicija još to da radi, Kalezić je odgovorio – vaninstitucionalni i institucionalni mehanizmi, blokiranje parlamenta i redovnog političkog života, protesti na ulicama.

da generiše „probleme“, kako bi skrenula pažnju na Crnu Goru, jer u suprotnom imamo jedan nepametan, netaktičan, nediplomatski pokušaj jačanja po svaku cijenu Spajića Istovremeno, treba postaviti drugo pitanje – zašto u sali nije bio predsjednik Milatović, koji je pozvan da bude tamo. I to dosta govori o stanju u Crnoj Gori – kazao je Kalezić. Na pitanje što misli zašto Milatović nije došao, on je rekao da „uprkos tome što je natjeran političkim i nepolitičkim mehanizmima da pristane na koaliciju u Podgorici, on je i dalje u svakom smislu daleko od Spajića“. - To je pitanje za njega. Gospođa Kos je došla da sanira situaciju na način što će da simulira normalnost. Zadatak opozi-

cije je da pokaže da ovdje situacija nije politički normalna. Niko ko može da očekuje od opozicije da izigrava normalnost i učestvuje u toj rašomonijadi normalnosti ne misli dobro Crnoj Gori – kazao je Kalezić. Na pitanje hoće li Kos i evropski partneri shvatiti na pravi način potez opozicije, Kalezić je kazao da medijska propaganda vladajuće većine pokušava da evropske snage predstavi antievropskim. - To je jedna konstrukcija miloševićevskog tipa u kojoj se ne prilagođavate realnosti, nego realnost prilagođavate sebi. Samo u toj matrici može da stoji teza da je opozicija u Crnoj Gori antievropska, i to opozicija koja je najviše doprinijela evropskom putu Crne

Danilo Kalezić

D.

da će

VK

Gore. Da li će to da shvati EU – možda ne u ovom trenutku zbog pogrešne politike koju oni vode, jer pogrešna politika prema Zapadnom Balkanu u širem smislu je dovela do ove situacije, ali će im prije ili kasnije biti jasno da se jačanjem antievropskih snaga ne može postići cilj evropskih integracija ni regiona, a posebno Crne Gore – istakao je Kalezić. Pr ema njegovim riječima, postoje dva problema – besprizorna kampanja farbanja opozicije u antievropsku strukturu, dok neko ko je čitav politički život založio za borbu protiv evropskih vrijednosti na čelu sa Mandićem predstavlja se i afirmiše za evropskog lidera.

- To su međusobno isključive stvari. Nažalost, ni prethodna evropska administracija, ni ova, ne pokazuju razumijevanje za ono što su akutni problemi Crne Gore. I partnere traže među onima koji suštinski nijesu partneri, ali će ceh toga da plate njihovi poreski obveznici, kao što su ceh platili njihovi poreski obveznici ‘90-ih kad su oni vodili vrlo sličnu politiku prema Miloševiću – istakao je Kalezić. Poručio je da smo, suštinski, svakim danom ove vlade i vlasti dalje od civilizacijske Evrope.

- Može i dalje neko vrijeme da se simulira napredak u evropskim reformama, ali ova vlast dovedena je ne da evropeizuje i demokratizuje Crnu Goru, već suprotno. I njihov zadatak je da Crna Gora ne uđe u EU. Zbog toga su nasrtaji na region, jer se odgovornost želi prebaciti na nama susjednu Hrvatsku. Dokle god sistematski uništavate odnose u regionu, istovremeno Crnu Goru udaljavate od evropskog puta. Vjerujem, odnosno znam da će se sve više pojavljivati glasovi u Briselu protiv učlanjenja Crne Gore, jer niko ne želi zemlju u kojoj su na vlasti proruski i velikosrpski eksponenti – kazao je Kalezić. Prema njegovim riječima, zadatak opozicije je „da konačno počne nezavisnu kampanju lobiranja za crnogorsku stvar u Briselu“.

- Jer ova postojeća diplomatska mreža jednostavno niti time želi da se bavi, niti ima kapacitet za to. I zato opozicija mora paralelno da organizuje lobističku mrežu, prije svega u Briselu, a onda i u drugim centrima Evrope i svijeta, kako bi objašnjavali svoje pozicije. Pa bi onda možda došli u situaciju da se gospođa Kos ne obraća parlamentu koji je blokiran – rekao je Kalezić.

I. KoprIvIca

Iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Pobjedi potvrdili da je evropska komesarka za proširenje Marta Kos ponudila podršku Komisije u pronalaženju mogućih rješenja

EU: Sve institucije da poštuju zakon i da se pridržavaju Ustava

PODGORICA - Evropska unija poziva sve institucije da poštuju zakon i da se pridržavaju Ustava. To je ključ za evropski put Crne Gore, saopšteno je Pobjedi iz Delegacije EU na upit redakcije oko mogućeg posredovanja EU i angažovanja Venecijanske komisije.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je, kako su kazali, ohrabrila sve politič-

ke snage da se udruže kako bi prevazišle trenutni zastoj i obezbijedile što širu podršku reformama vezanim za EU. Ponudila je podršku Komisije u pronalaženju mogućih rješenja u interesu Crne Gore i njenog procesa pristupanja EU, uključujući mogućnost procjene od strane nezavisnog međunarodnog tijela. - EU ponovo apeluje na Crnu Goru da izmijeni važeći prav-

ni okvir i uspostavi posebnu regulativu o radnim pravima, uključujući kriterijume za penzionisanje sudija i tužilaca, koji treba da budu usklađeni sa evropskim standardima i postojećim preporukama Venecijanske komisije. EU poziva sve nadležne organe i političke lidere da obezbijede punu funkcionalnost Ustavnog suda kao ključnog garanta vladavine prava i demokratske stabilno-

sti, uključujući i pravovremena imenovanja zasnovana na zaslugama, transparentnosti

Predsjednik DPS-a još jednom potvrdio zahtjeve opozicije za prevazilaženje parlamentarne krize Živković:

Poništenje neustavne odluke, ali i sporazum da nema mijenjanja

Ustava u dijelu identitetskih pitanja

Reagovao je poslanik PES-a Armen Šehović, navodeći da odluka DPS-a da nastavi blokadu rada Skupštine, uprkos ponuđenom kompromisu i uključivanju Venecijanske komisije, pokazuje jasnu namjeru ove partije –destrukcija po svaku cijenu. Iz SD-a poručeno da neće biti deblokade parlamenta niti dijaloga dok se ne ponište neustavne odluke i „situacija ne vrati u pređašnje stanje“

PODGORICA – Za povratak redovnog rada Skupštine Crne Gore neophodno je poništenje neustavne odluke o penzionisanju sutkinje Ðuranović, kao i potpisivanje sporazuma između opozicije i vlasti u kojem će se jasno precizirati da nema izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, kao ni izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu – saopštio je juče Danijel Živković, predsjednik DPS-a. Naveo je da je, u razgovoru sa premijerom Milojkom Spajićem, uz prisustvo šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Johana Satlera, iskoristio priliku da još jednom potvrdi zahtjeve opozicije povodom prevazilaženja

parlamentarne krize.

- Premijera Spajića sam upozorio da ukoliko parlamentarna većina sa državnog nivoa spriječi formiranje vlasti u Budvi i time još jednom sruši ustavni poredak, odgovor opozicije će biti blokada svih lokalnih skupština i potpuna paraliza društveno-političkog života - naveo je Živković.

Prema njegovim riječima, opozicija predvođena DPS-om odlučna je da zaustavi pravno divljanje vlasti i „zauzda one koji su očigledno namjerili da ruše ustavni poredak i pravni sistem Crne Gore“.

- U toj borbi bićemo istrajni i beskompromisni – dodao je Živković.

Još jedna opoziciona partija So-

cijaldemokrate potvrdila je da neće biti prekinut bojkot Skupštine.

- Deblokade Skupštine Crne Gore neće biti, niti bilo kakvog drugog političkog dijaloga - saopštio je Damir Šehović, predsjednik SD-a. Naveo je da je parlamentarna većina klasičnom uzurpacijom nadležnosti Ustavnog suda brutalno urušila ustavni poredak i svjesno uvela državu u pravnu nesigurnost.

- Nama nikakva dodatna potvrda da je riječ o protivpravnom i neustavnom ponašanju nije potrebna, jer je to potpuno očigledno, o čemu, uostalom, stručna javnost ima nepodijeljeno mišljenje. Kome treba „dodatna pomoć“ da bi pročitao što u

Vujović:

Spajić, kad bi smio od Mandića, za pet minuta bi riješio krizu

Predsjednik SDP-a Ivan Vujović saopštio je bi premijer Milojko Spajić, „kad bi smio od predsjednika Skupštine Andrije Mandića, za pet minuta mogao da sanira krizu poništenjem neustavne odluke parlamenta“.

- Do juče je govorio da je to

Ustavu jasno piše, odnosno izgovor pred svojima za posipanje pepelom i otklanjanje posljedica ustavnog puča koji su sami izazvali, neka je traži od koga god hoće. To nije naš problem, nego problem vlasti koja se upustila u ovu pravno-političku avanturu - istakao je Šehović.

pravno nemoguće. Sad bi možda i moglo ako Venecijanska komisija kaže - dodao je Vujović. On je ocijenio da je to „po običaju - obmana za obmanom“. - Uzalud manevri, sve je do tebe, Spajiću - samo kad bi smio - zaključio je.

Reagovali su iz Pokreta Evropa sad, navodeći da odluka DPS-a da nastavi blokadu rada Skupštine, uprkos ponuđenom kompromisu i uključivanju Venecijanske komisije, pokazuje jasnu namjeru ove partije – destrukcija po svaku cijenu.

Poslanik PES-a Armen Šehović naveo je da, „nakon bojkota evropske komesarke Marte Kos i udružene kampanje njima bliskih kolumnista i analitičara protiv nje, jasno je da je radikalizam nova politička platforma DPS-a koja će se, izgleda, formalizovati na predstojećem Kongresu“.

- Danas je jasno da su maske pale i da DPS ovim jasno poručuje da ne vjeruje evropskim institucijama i da im je jedina strategija izazivanje političke krize. Ova politička snaga prevaziđenog djelovanja svjesna je da bi odluka VK obesmislila argumente njihove medijske hajke. Neutemeljena blokada Skupštine direktno ugrožava usvajanje budžeta, koji je najbitniji akt za sve građane Crne Gore. Neusvajanje budžeta dovodi do usporavanja kapitalnih investicija, uvećanje srazmjernih penzija se ne može realizovati, te opstrukcije svih reformi ključnih za evropske integracije. Ovakvo

ponašanje jasno ukazuje na to da DPS nije zainteresovan za dobrobit građana, već za servilnost interesima pojedinih inkriminisanih funkcionera - ocijenio je Šehović, dodajući da u „trenucima kada je Crna Gora na prekretnici i kada se očekuje odlučan iskorak ka EU“, DPS nastoji da vrati zemlju u stanje institucionalne nestabilnosti i političke krize.

- Građani Crne Gore zaslužuju odgovornu vlast i opoziciju koja će raditi u interesu države, a ne one koji blokadama žele da sruše budžet i zaustave ekonomski i evropski napredak – naveo je Šehović.

Dodao je da Evropski savez o potrebi poštovanja Ustava ne vaga, te da je potpuno siguran da to ne čine ni ostale opozicione partije. - Ustav se mora poštovati u potpunosti, bez kalkulacija i kompromisa. Zato, deblokade Skupštine Crne Gore neće biti, niti bilo kakvog drugog političkog dijaloga. Nema nikakvog dijaloga dok se ne ponište neustavne odluke i dok se situacija ne vrati u pređašnje stanje. Ovo je osnovni preduslov za bilo kakvu normalizaciju političkog i institucionalnog života u Crnoj Gori. I ne samo to – kolegama iz opozicije ćemo predložiti proširenje zahtjeva. Siguran sam da ćemo postići saglasnost, a javnost će o svemu biti informisana narednih dana - poručio je Šehović. Nikola Zirojević iz SD-a imao je poruku za EU – ne pregovaraju o poštovanju Ustava. - Ne znam kako je potrebno da saopštimo, napišemo, nacrtamo, ispjevamo, kako parlamentarnoj većini, tako i Delegaciji EUo poštovanju Ustava Crne Gore u parlamentu Crne Gore ne pre-

govaramo - poručio je na mreži Iks Zirojević. Dakle, nema potrebe da nas zovete, dodao je, i nema potrebe da pokušavate sa pritiscima, ni pasivnim, ni aktivnim. - Parlament će biti odblokiran kad se vrati poštovanju Ustava i zakona ove države. Pa kome odgovara da se gazi Ustav, neka to implementira u svojoj državimi nećemo - naveo je Zirojević. Kazao je da ukoliko je cilj rješavanje političke krize u Crnoj Gori, adresa je parlamentarna većina.

- S njima ove stvari dogovorite i opozicija će, za razliku od njih, kao i uvijek do sada biti konstruktivna na evropskom putu. Ali ne po cijenu da izgubimo državu - zaključio je Zirojević. Vatroslav Belan, predsjednik Liberalne partije, pozvao je „da se prisjetimo koliko su avgustovci pridavali značaja Venecijanskoj komisiji po pitanju Zakona o slobodi vjeroispovjesti i Zakona o predsjedniku“.

- Sjećamo se, zar ne, dodao je on, ukazujući na to da su litije pokrenute bez obzira na preporuke i mišljenja Venecijanske komisije.

- A sada moramo vjerovati i do kraja biti naivni da će Spajić prihvatiti mišljenje “venecijanaca” dok mu Vladu kontroliše Andrija Mandić - iskakao je Belan. I. K.

i zakonskim uslovima - rečeno je iz Delegacije EU. N.ZEČEvIĆ

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru smatra da je sada najbitnije imati samo jedan politički i opštedruštveni front koji se odnosi na članstvo u Uniji

Šarec: Politička nestabilnost jedan od najvećih izazova

na crnogorskom putu u EU

PODGORICA - Politička nestabilnost i unutrašnja previranja mogla bi biti jedan od najvećih izazova na crnogorskom putu evropskih integracija, ocijenio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.

On je kazao da se u Crnoj Gori, na polju integracija u Evropsku uniju (EU), do sada mnogo uradilo i da je napredak vidljiv, ali da bi najbolje bilo da pitanja koja dijele društvo ne budu na stolu jer je sada najbitnije imati samo jedan politički i opštedruštveni front koji se odnosi na članstvo u Uniji. Odgovarajući na pitanje što je glavni izazov za Crnu Goru u narednom periodu, Šarec je rekao da je to sve ono što na bilo koji način ometa proces pristupanja EU.

- A to su u najvećoj mjeri moguća politička nestabilnost i unutrašnja previranja - rekao je Šarec u intervjuu agenciji MINA.

Kako je dodao, uvid u političku situaciju različitih aktera iz Crne Gore dijametralno je suprotan.

- Ali što se tiče budućeg rada, rekao bih - pamet u glavu i nastaviti bez poteza koji ometaju pristupanje i zatvaranje poglavlja - poručio je Šarec. Kako je istakao, aktuelna politička situacija, ukoliko se politički akteri ne uhvate ukoštac sa njom, mogla bi izmaći kontroli.

- Teško je u ovom momentu reći koliko problemi na političkoj sceni mogu uticati na proces pristupanja EU. Ali, bez sumnje možemo biti sigurni da ako se politika ne uhvatiti ukoštac sa situacijom, ona bi mogla izmaći kontroli - kazao je Šarec. On je naglasio da to nije prvi put da Crna Gora nema snage za takve sukobe, posebno uz procese koji se odnose na zatvaranje poglavlja.

- Ja nijesam od onih u EU koji sve gledaju crno i problematično, ali i ja vidim da neke stva-

Istraživanje Akcije za socijalnu pravdu

Marjan Šarec

ri ne idu pravim putem - poručio je Šarec. Odgovarajući na pitanje o reformi crnogorskog izbornog zakonodavstva, Šarec je rekao

da je ono prepoznato kao jedan od akutnih problema koji treba riješiti.

- Izbori su u demokratijama najvažnija stvar i preko izbo-

ra građani mogu uticati na formiranje vlasti. Svaki zastoj loša je poruka evropskim partnerima - naveo je Šarec. Upitan da prokomentariše to

Ogromna imovina upisana na ime majke

PODGORICA - Na majku bivšeg ministra poljoprivrede Petra Ivanovića u javnim evidencijama vodi se velika imovina, koja uključuje više od 150.00 kvadrata različitog zemljišta, dvije porodične kuće, jednu vikendicu, tri stambena prostora u Podgorici i jedan stambeni prostor u Baru, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

U isto vrijeme, osamdesettrogodišnjakinja je, kako navode, zvanično jedina vlasnica firme „I-Wine“, koja je osnovana u Podgorici početkom 2018. godine za proizvodnju vina od grožđa. Na kraju 2023. vrijednost građevinskih objekata i opreme te firme prikazana je u iznosu od 2,4 miliona eura. - Prema domaćim propisima, katastarske i ostale javne evidencije moraju biti potpuno pouzdane i tačne. Najveći dio različitog zemljišta, koje se vodi na majku nekadašnjeg ministra poljoprivrede, nalazi se

u podgoričkim Doljanima, od čega je prikazano da se na vinograde odnosi preko 15.000 kvadrata. Osnov sticanja zemljišta, koje se u javnim podacima prikazuje kao livade, pašnjaci, njive, dvorišta je ili nasljeđe ili kupovina - kaže se u saopštenju ASP-a.

Dio zemljišta je, kako navode, opterećen hipotekom za kredit Investiciono-razvojnog fonda (IRF) od 1,1 miliona, koji je odobren 2019. firmi „I-Wine“ za vinsku djelatnost. Ivanoviće-

va majka je hipotekarni dužnik prvog reda. Ivanović je upisan kao hipotekarni dužnik drugog reda.

- Na majku bivšeg ministra poljoprivrede u javnim evidencijama se vode i dva porodično stambena objekta, ali i tri stambena prostora u Podgorici i jedan stambeni prostor u Barunavode u ASP-u.

Petar Ivanović trenutno je, kako podsjećaju, u pritvoru u Spužu, zbog optužbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za nezakonite isplate iz agrobudžeta u vrijeme kada je bio ministar poljoprivrede. Uhapšen je prije nešto više od mjesec, a tada je objavljeno da su istražni organi dva dana pretresali imovinu koja se vodi na njega i članove njegove porodice. Podsjećaju i da je protiv Ivanovića SDT ranije podiglo optužnicu zbog poznate afere u vezi sa nezakonitom dodjelom kredita iz Abu Dabi fonda, a optužnica je potvrđena u oktobru prošle godine.

- Na bivšeg ministra poljoprivrede se zvanično vodi nešto preko tri i po hiljade kvadrata zemljišnih nepokretnosti u Doljanima, sa jednim porodično stambenim i jednim pomoćnim objektom, kao i stambeni prostor u Kotoru. Javne evidencije pokazuju da je njegova supruga vlasnica zemljišta i stambenog prostora u Herceg Novom i stambenog prostora na Cetinju. Dio stambenih nekretnina porodice Ivanović je opterećen kreditnim hipotekamaističe se u saopštenju. Nekadašnji ministar poljoprivrede kao člana zajedničkog domaćinstva u imovinskom izvještaju prikazuje suprugu. Prema važećem Zakonu o sprečavanju korupcije, javni funkcioneri prijavljuju samo imovinu članova porodice, koji su u zajedničkom domaćinstvu. Znatan dio nevladinog sektora i zainteresovane javnosti već dugo ukazuje da u crnogorskim uslovima treba obavezati funkcionere da prijavljuju i imovinu najbližih krvnih srodnika, a ne samo onih koji su prikazani kao članovi domaćinstva, kako bi se moglo pratiti i sticanje imovine najbližih srodnika i utvrditi da li su oni iz svojih redovnih prihoda mogli da je steknu. Ipak, taj zahtjev nikada nije usvojen kroz obavezujuću zakonsku normu. Navode da su izmjene Zakona o sprečavanju korupcije ovog mjeseca na javnoj raspravi. R.P.

što je Crna Gora na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji sa EU, od planirana četiri, usljed blokade Hrvatske, zatvorila samo tri poglavlja, Šarec je rekao da nije dobro kada se bilateralna pitanja koriste u te svrhe, ali da to ne znači da Crna Gora, kao kandidat za članstvo, ne treba da izbjegava sukobe sa susjedima. On je kazao da je već jedna zemlja platila veliku cijenu zbog bilateralnih pitanja, podsjećajući na situaciju sa Makedonijom.

- Lično ne volim kad se bilateralna pitanja koriste za potencijalno ucjenjivanje - rekao je Šarec.

Kako je podsjetio, Slovenija i Hrvatska još imaju otvoreno pitanje granice zbog hrvatskog nepriznavanja odluke Arbitražnog suda.

- Ali, sve to ne znači da zemlja koja je kandidat za članstvo u Uniji ne treba da izbjegava sukobe sa susjedima. Vraćanje u istoriju ne koristi budućnostiporučio je Šarec. Na pitanje da li očekuje da će doći do hrvatske blokade procesa crnogorskog pristupanja Uniji, Šarec je rekao da se nada da do toga neće doći jer, kako je naveo, ima onih u Uniji koji bi to mogli iskoristiti kao alibi da do proširenja ne dođe. - Nadam se da do toga neće doći, jer ima onih u EU koji vide stvari drugačije i koji bi mogli to iskoristiti za alibi da do proširenja ne dođe - istakao je Šarec. Upitan da li smatra da je za Crnu Goru izvodljivo da do 2026. godine zatvori sva poglavlja, Šarec je rekao da je, ako ima volje i snage, sve moguće. N.R.

Parlamentarna većina u Beranama još nije dogovorena

Razmatra se i da BS bude dio vlasti

BERANE - Vlast u Beranama još nije dogovorena, a pregovori se vode unutar partija avgustovske većine. Ukoliko postignu dogovor, većina će imati 24 od 34 odbornika. Iako još nijesu uputili poziv, učesnici pregovora razmatraju mogućnost da i Bošnjačka stranka bude dio nove vlasti. Konstitutivna sjednica je zakazana za 24. januar.

Pregovori o formiranju lokalne vlasti u Beranama još su u početnoj fazi. Koalicija PES - SNP, koja je osvojila najviše mandata, pozvala je partije avgustovske većine da dogovore vlast. Iako se o podjeli funkcija još nije raspravljalo, izvjesno je da će na čelu grada biti Đole Lutovac.

- Nosilac liste koalicije PES - SNP biće predsjednik opštine u narodnom periodu trajanja četiri godine. Po dogovoru, mjesto predsjednika Skupštine pripada drugom konstituentu vlasti - kaže Ivan Radević iz koalicije PES-SNP.

Iz Koalicije PES-SNP kažu da će vlast imati stabilnu većinu. Dodaju da će se funkcije najvjerovatnije dijeliti po Dontu jer je to najbolji način da se ispoštuje volja birača. - Izvjesno je da ćemo imati 18 odbornika. To je izvjesno i to je većina za funkcionisanje lokalnog parlamenta i rada lokalne samouprave. A onda ćemo vidjeti kako budu tekli pregovori, koliko će lokalna vlast imati odbornika u lokalnom parlamentuporučuju iz ovih stranaka. Ako postignu dogovor, čak 24 odbornika činiće vlast. Razmišlja se i o ulasku Bošnjačke stranke u vladajuću koaliciju, ali poziv da sjednu za pregovarački sto još nije stigao. A dok političari pregovaraju, građani očekuju da će se brzo postići dogovor kako bi Berane nakon političke krize krenulo naprijed. Konstitutivna sjednica na kojoj će biti verifikovani mandati odbornicima zakazana je za 24. januar, od kada teče rok 30 dana da se izabere i predsjednik lokalnog parlamenta. R.P.

Petar Ivanović

Poneđeljak, 20. januar 2025.

PODGORICA – Potrošači mogu da budu spokojni, snabdijevanje električnom energijom će tokom ove godine biti nesmetano i uredno i pored planiranog višemjesečnog isključenja Termoelektrane (TE) Pljevlja zbog ekološke rekonstrukcije, poručeno je iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG). Iz državne elektroenergetske kompanije nijesu u ovom trenutku mogli da preciziraju da li će tokom tekuće godine doći do povećanja cijene električne energije, dodajući da će to zavisiti od rezultata poslovanja.

- EPCG je krajem prošle godine ugovorila 60 odsto nedostajućih količina, odnosno 600 gigavatsati električne energije vrijednosti oko 60 miliona eura, dok će se preostali dio nabavljati početkom proljeća i kroz operativnu trgovinu dan za dan - kazali su Pobjedi iz EPCG upitani na koji način su se spremili za ovu godinu imajuću u vidu planiranu ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja.

TE Pljevlja bi trebalo da bude van funkcije od 15. marta do 1. novembra, a posao je povjeren konzorcijumu kineske kompanije DEC International, Bemaksa, BB Solara i Permontea, dok će stručni nadzor obavljati konzorcijum STEAG Energy Services i Projectman. Imajući u vidu da će zbog toga tokom drugog i trećeg kvartala nedostajati od 700 do 800 gigavatsati električne energije, koja će, kako su kazali iz EPCG, biti obezbijeđena dijelom iz uvoza, a dijelom iz sopstvene proizvodnje, postavlja se pitanje da li će takva situacija uticati i na povećanje cijene struje prema krajnjim potrošačima.

Rano za pRognoze

Iz Vlade i EPCG su ranije ukazivali da poskupljenja struje neće biti, a i nakon odluke REGAGEN-a da dozvoli povećanje regulatornog prihoda na osnovu čega su računi trebalo da budu uvećani za 3,41 odsto, rečeno je da to građani neće osjetiti. Iz Vlade još nijesu saopštili na koji način to namjeravaju da urade, ali je bivši ministar energetike Saša Mu-

Elektroprivreda se sprema za izazovnu godinu zbog rekonstrukcije TE Pljevlja, poručuju građanima da budu spokojni

Struje neće faliti, cijena će zavisiti od rezultata poslovanja EPCG

Iz EPCG napominju da godinama nijesu mijenjali cijenu, iako od početka 2023. imaju pravo da tu urade u bilo kojem trenutku, uz uslov da obavijeste potrošače 15 dana unaprijed

jović ranije saopštio da pretpostavlja da bi ta razlika CEDIS-u i CGES-u trebalo da se nadomjesti iz budžeta kroz subvencije.

Na pitanje Pobjede da li sa sigurnošću mogu tvrditi da tokom trajanja rekonstrukcije TE Pljevlja neće poskupjeti aktivna električna energija, iz EPCG navode da je još rano za takve prognoze. - Poskupljenje električne energije zavisi od ukupnog poslovanja EPCG. Kako smo na početku godine, rano je govoriti o bilo kakvim scenarijima kada je u pitanju kretanje cijena električne energije za krajnje potrošače. Napominjemo da godinama nijesmo mijenjali cijenu aktivne energije (prve stavke na računu, jedino na što mi možemo da utičemo), a da od 1. januara 2023. imamo mogućnost da promjenu izvršimo bilo kada u toku godine, uz uslov da o promje-

Podaci sa sajta Monteputa

ni obavijestimo javnost i kupce 15 dana prije nego što promjena stupi na snagu. Ponavljamo, za sada je rano govoriti o tome, a odluke u tom smislu tradicionalno polaze od potrebe da se uspostavi balans između statutarne obaveze da stvaramo profit i brige o socio-ekonomskoj poziciji ranjivih kategorija – kazali su Pobjedi iz EPCG. Redovno snabdijevanje

Upitani da li mogu garantovati građanima i privredi redovno snabdijevanje električnom energijom u ovoj godini, iz EP-

CG poručuju potrošačima da mogu biti spokojni, te da će snabdijevanje biti nesmetano i uredno.

- EPCG je već nabavila određene količine električne energije, koja treba da pokrije dio potreba, dok će se drugi dio pokriti iz domaće proizvodnje. EPCG kroz ulaganje u r azvoj novih proizvodnih pogona, kao i revitalizaciju postojećih obezbjeđuje nove MW, a samim tim povećava i energetsku nezavisnost - tvrde iz EPCG.

U nedavnom intervjuu za Pobjedu Mujović je kazao da se

očekuje da zbog gašenja TE Pljevlja EPCG negativno posluje ove godine. Naveo je da je rad TE Pljevlja veoma važan za Crnu Goru te da nam je potrebno najmanje petnaestak godina da se sprovede pravedna energetska tranzicija prije njenog potpunog isključenja. Ukupne efekte isključenja TE na nivou EPCG grupe teško je procijeniti, s obzirom na to da oni u velikoj mjeri zavise i od rada ostalih proizvodnih postrojenja, u prvom redu hidrologije i proizvodnje HE Piva i Perućica. Od spomenutih faktora zavisi i koliko će iznositi

trošak nabavke nedostajućih količina. Mujović je i ranije u više navrata podsjećao da su zahtjevi Energetska zajednice usmjereni ka povećanju cijena struje u naredne dvije godine do evropskog prosjeka koji je trenutno 27-28 centi, ocjenjujući da građani Crne Gore plaćaju nisku cijenu struje. Kazao i je da će taj proces biti postepen, odnosno pratiće ga čitav set mjera kojima će se snažiti energetska efikasnost, čime bi se smanjila potrošnja, pa bi se rast cijena manje osjetio. M. LeKoviĆ

PODGORICA - Auto-putem Princeza Ksenija od početka ove godine prošlo je 125.540 vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa. Auto-putem prošle godine je prošlo 2,87 miliona vozila, 2023. godine 2,29 miliona, a 2022. godine 1,14 miliona.

Prioritetna dionica auto-puta Bar - Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.

Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura. Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela. Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojima se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su –Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo. Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat. R.p.

Zgrada Elektroprivrede Crne Gore

Auto-put Princeza Ksenija

Prijestonica traži od Vlade da povuče prijedlog sa dnevnog reda jer bi posljedice bile katastrofalne po državu

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovini crveni alarm za sve u Crnoj Gori

CETINJE - Prijestonica

Cetinje reagovala je na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovini, odnosno amandman koji je u taj akt uz saglasnost Vlade ugradila Nova srpska demokratija, a odnosi se na promjene statusa grobalja tako što bi se njihov sadašnji svojinsko-pravni režim promijenio i omogućilo privatno vlasništvo nad grobovima. U reagovanju se navodi da ih zakulisne radnje Srpske pravoslavne crkve nijesu iznenadile, ali svakako jesu crveni alarm za sve u Crnoj Gori, a prevashodno za Vladu da ovaj prijedlog povuče sa dnevnog reda jer bi posljedice ovakvih izmjena Zakona o državnoj imovini bile katastrofalne po državu.

- Prijestonici Cetinje dobro su poznati ovakvi i slični pokušaji Srpske pravoslavne crkve da prisvoji i to malo državne imovine koja nam je ostala. Da su i ostale lokalne samouprave i državna vlast štitile državnu imovinu kao što to radi Prijestonica Cetinje, ne bismo danas dolazili u situaciju da moramo da branimo i grobove svojih predaka od bezumnih zami-

PODGORICA – Ko želi više da sazna o nekom crnogorskom selu, treba prvo da obiđe groblje – svojevrsnu „identitetsku kartu“ mjesta, bratstva i plemena, siže istorijskih kretanja i ljudskih sudbina...

Zato su i groblja opstajala kao opšte dobro i podizana na nekadašnjem komunu, odnosno zajedničkoj svojini u koju se nije diralo niti je iko na nju stavljao tapiju. To nijesu činili ni neprijatelji, a kamoli crkva i država, kojeg god oblika vladavine bila. Do ovih potonjih, i vlasti i crkve, koje izmjenama Zakona o državnoj svojini planiraju prečice za svojevrsnu privatizaciju i raspolaganje kostima predaka.

Na to, u razgovoru za Pobjedu, ukazuje Igor Gojnić, Crmničanin i član nevladinog udruženja Komunica NG (Ne damo groblja) koje, u poplavi klerikalizacije i servilnog odnosa vlasti prema SPC, već godinama bije pravnu bitku protiv finalizovanja najveće otimačine kulturnog i sakralnog nasljeđa u istoriji Crne Gore, koja se sprovodi već tri decenije pod krinkom vjere i religije. Ta pojava je, kako kaže Gojnić, toliko raširena da nije zaobišla ni male seoske „grobljanske crkve“, građene bratstveničkim sredstvima i radom uz podršku Knjaževine ili Kraljevine Crne Gore. - Uporedo sa crkvama, na red su došla i groblja. Svjedoci smo da se i ona volšebnim upisima i namjerno pogrešnim tumačenjem zakona i normi prevode na cjeline Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, organizaciju koja nipodaštava državu, naciju i crnogorsko nasljeđe, pokušavajući da ih pretvori u prćiju susjedne Srbije, poput besramnog svojatanja Okto -

SVETINJE KOJE TO (NI)JESU: Igor Gojnić, član NVU preuzima i ona dobra za kojima, makar u Crnoj Gori,

U grobove diraju crkva, koje se

Grob je u Crnoj Gori svetinja i to ne zavisi (samo) od vjere, već je odraz identitetske kopče sa podnebljem i korijenima. Zato groblja pripadaju svima u zajednici koja traje na nekom području i ne mogu biti, po prirodi stvari, ničija privatna svojina ili predmet trgovine i biznisa, kako to, iz njoj znanih pobuda, pokušava da uradi Vlada čija servilnost crkvi prevazilazi sve moguće okvire

sli Mandićevih poslanikanavodi se u reagovanju. Podsjećaju da je Direkcija za imovinu prijestonice Cetinje ukazivala na opasne namjere SPC i preduzela konkretne korake.

- Pokrenuli smo veliki broj upravnih postupaka kako bismo seoska groblja čiji su imaoci crnogorski svetitelji upisali shodno Zakonu o državnoj imovini kao državnu svojinu, sa pravom raspolaganja na Prijestonicu Cetinje. Takođe smo pokrenuli i tužbu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom tražimo da seoska groblja u Građanima u Riječkoj nahiji koja su neosnovano upisana na MCP budu vraćena u vlasništvo države, odnosno raspolaganje opštine, te da ista ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvenih organizacija - podsjećaju iz Prijestonice.

Ističu da su osporili i posljednji pokušaj SPC da se crkve i groblja u selu Cuci prepišu na Mitropoliju crnogorsko-primorsku (SPC) i da neće odustati ni od ovih cuckih niti od ijednog groba i crkve na teritoriji prijestonice Cetinje. r.p.

Gojnić navodi da je imovinsko-pravni status grobalja i crkava nametnut kao predmet rasprave, iako je po prirodi stvari izuzetno lako utvrditi osnov i način kako su se groblja pravno vodila od Opšteg imovinskog zakonika Crne Gore do danas

iha i Crnojevića štamparije naočigled Vlade, institucija i zaštitnika kulture – ističe sagovornik Pobjede. Smatra da takva situacija vodi u krajnost i potencijalne konflikte – posebno ako već imamo primjere da osviću table sa nacionalnim prefiksima („srpska groblja“), ili se bogomolje „personalizuju“ srpskim zastavama iako uz njih, pod mramorjem, leže i Crnogorci, Srbi, možda i Jugosloveni, jednako vjernici, ateisti ili agnostici... - Grob je u Crnoj Gori svetinja koja ne zavisi (samo) od nacije i vjere, već je identitetska kopča sa podnebljem i korijenima. Kao takvo, groblje pripada svima u zajednici koja traje na nekom području i ne može biti, po prirodi stvari, ničija privatna svojina ili predmet trgovine i biznisa, kako to iz njima znanih pobuda pokušava da uradi Vlada čija servilnost crkvi prevazilazi sve moguće okvire. Prekrajanje tradicije, istorije i običaja mogu samo vlast i crkva koje se ni Boga ne boje – kazao je Gojnić.

Na tu opasnost prije dva dana jasno su ukazali u otvorenom pismu iz zajednice slobodno udruženih građana okupljenih za izradu Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), nastojeći da apelima dopru do premijera Milojka Spajića čija je vlada uvrstila u prijedlog zakona nakaradnu normu Nove srpske demokratije.

DržaVa žmUrI, za crKVU zaKONI NE VažE: Igor Gojnić

Smatraju da se predloženim terminom ,,groblja u u imovini opštine“, koji je kroz amandman ponudila Mandićeva NSD, prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. -To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica - upozorila je STEGA.

Zloupotreba

Zakona

Prema riječima Gojnića, za neke od takvih nezakonitih upisa, vrlo svjesno i pogrešno, a bez adekvatne reakcije države, odnosno lokalne uprave, „pri-

Revizija upisa vjerskih objekata pokazala bi srazmjere problema

Gojnić smatra da bi za uspostavljanje reda i sprečavanje protivpravnog krčmljenja državne imovine bila neophodna prvo – volja države.

- Rješavanje svih nastalih problema bi se moglo odraditi onoliko brzo i efikasno koliko sama država poštuje sebe i želi da taj očigledan problem sprove-

de na odgovarajući način. Revizija koja bi se sprovela na nivou Vlade, po osnovu svih upisa vjerskih objekata, ogolila bi sve nezakonite upise koji su se sproveli od upisnog katastra do danas i đe bi se taj problem mogao riješiti na efikasan način – kazao je on. U tom kontekstu, ocjenjuje da je ukidanje ili stavljanje

van snage tzv. Temeljnog ugovora neophodan korak.

- Sam Temeljni ugovor nema nikakvo uporište u legislativi Crne Gore, ali upravo to što se ne nalazi u zakonskim okvirima daje mogućnost da se na njega poziva i tumači ga kako ko stigne, a uglavnom na štetu države – kaže Gojnić.

mijenjeni“ su već ranije pojedini članovi Zakona o svojinsko-pravnim odnosima. Precizira da je upravo transformacija društvene u privatnu svojinu, na osnovu Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, bila predmet zloupotrebe grobalja i vjerskih objekata, namjernim korišćenjem članova 419 i 420. - Konkretna norma koja je zloupotrijebljena kaže: „Pravo upravljanja, korišćenja, odnosno trajnog korišćenja i raspolaganja na zemljištu u društvenoj, sada državnoj svojini, postaje, stupanjem na snagu ovog zakona, pravo svojine dotadašnjeg imaoca prava upravljanja, korišćenja, odnosno trajnog korišćenja, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno ili zainteresovano lice dokaže da je prije stupanja na snagu ovog zakona steklo pravo svojine na određenom zemljištu“ – citira Gojnić. Prema njegovim riječima, upravo je u ovoj normi, bez obaziranja na karakter grobalja kao opšteg dobra i druge zakonske odrednice koje ga štite, pronađeno „uporište“ na osnovu kojeg je tokom 2022. godine, samo u barskoj opštini, bez pravnog osnova upisano 18 crkava i pripadajućih grobalja na ispostavu SPC. -To je učinjeno iako u sljedećem stavu istog zakona decidno stoji: „Izuzetno, zemljište za koje u postupku privatizacije ili stečaja nije plaćena tržišna naknada ostaje u svojini države na kome vlasnici objekta imaju pravo preče kupovine ili pravo prečeg zakupa.“ – podsjeća Gojnić. Napominje da je zbog identičnih nepravnih upisa na bogomoljama i grobljima do sada pred sudovima reagovala samo Prijestonica Cetinje, budući da lokalne uprave imaju aktivnu pravnu legitimaciju da djeluju u parničnim postupcima, ali ne i građani ili nevladine organizacije.

U situaciji kada u drugim opštinama vlasti nijemo ili prećutno dozvoljavaju ove problematične prepise, Gojnić prepoznaje namjeru zakonodavca da iskoristi amandman

Cetinje

NVU Komunica NG, upozorava da SPC preko klerikalne vlade Gori, niko nikada nije smio da posegne

diraju jedino vlast i

se ni Boga ne boje

NSD-a koji nudi opciju da se „jednom zauvijek riješi problem u korist crkve“.

- Zato vjerujem da postaje jasnije što pokušava Mandićeva stranka i Vlada da učine sa amandmanom koji naoko „samo“ malo preslaže stvari, a u stvari otvara prostor opštinama za direktno darivanje zemlje i grobalja vjerskim organizacijama, a time i potencijalno opasne i konfliktne situacije, naročito u manjim mjestima – upozorava Gojnić.

ImovInsko-pravnI status

Prema njegovim riječima, imovinsko-pravni status grobalja i crkava nametnut je kao predmet rasprave, iako je po prirodi stvari „izuzetno lako utvrditi osnov i način kako su se groblja pravno vodila od Opšteg imovinskog zakonika Crne Gore do danas“. - Opštim imovinskim zakonikom Crne Gore iz 1888. godine groblja su posredno bila definisana kroz imovinu i status vjerskih objekata. Imalac (crkva, manastir - imali su status pravnog lica) u ovom slučaju je državna vlast đe se bez izričitog dopuštenja državne vlasti „nepokretna dobra pravoslavnih crkava i manastira ne mogu nikako prodavati ili inače ustupati, bez naročitog dopuštenja državne vlasti“. Takođe, u članu 719 Opšteg imovinskog zakonika i pravo raspolaganja je

izričito uskraćeno „ne mogu se nikako prodavati ili inače ustupati“. U suštini, vjerskim objektima je mogla upravljati vjerska organizacija sa pripadajućom imovinom vjerskog objekta đe se bilo koje otuđenje ( prodaja, zakup), nije moglo dogoditi bez izričite saglasnosti državne vlasti, što izvlači zaključak da je država bila titular vlasništva ili vlasnik imovine – naveo je Gojnić.

U osnovi, kako kaže, na vjersku zajednicu je prenešeno pravo države da može za svoje potrebe koristiti državnu imovinu tj. faktički ima ograničenu pravnu sposobnost, a do danas se brojne crkve po selima vode kao zasebna pravna lica registrovana na patrona,

odnosno sveca zaštitnika po čijem imenu se zovu.

Podsjeća da je materija o grobljima u novoj Jugoslaviji, regulisana Zakonom o grobljima iz 1962. godine, pa u članu 2 istog zakona stoji: „Groblje je komunalni objekat kojim upravlja opštinski narodni odbor“.

- Materijalno pravni status groblja je kroz Zakon o grobljima opredijeljen kao društvena svojina đe se kroz član 4 istog zakona navodi: ,,Crkvama, kapelama i drugim objektima na groblju, koji su namijenjeni za vršenje vjerskih obreda, upravljaju vjerske zajednice kojima ovi objekti pripadaju“. Ovim je napravljena distinkcija đe je sve ono što je pod zemljom, to je društve-

no-državno – pojašnjava sagovornik.

Ukazuje da su lokalne samouprave opštinskim odlukama definisale groblja kao zajedničko dobro.

- Tako, na primjer, član 2 definiše da ,,sva groblja na teritoriji opštine Bar imaju status komunalnih objekata i dijela se na gradska i seoska. Zemljište određeno za groblje je u društvenoj svojini“. Članom 3 definisan je način upravljanja, kako gradskim, tako seoskim grobljima sa navođenjem svakog groblja na teritoriji opštine Bar i mjesne zajednice u okviru koje se navedeno groblje nalazi, kao i napuštena groblja sa kompletnim nabrajanjem.

Ovakve odluke bile su doneše-

Haos uveden „popisnim katastrom“

- Krajem osamdesetih prošlog vijeka u Crnoj Gori je realizovan tzv. popisni katastar čime se prešlo na „moderan način“ popisivanja zemljišta i svih nepokretnosti. Ustanovljenim popisnim katastrom je napravljen haos u katastarskoj evidenciji đe su, bez ikakvog rješenja o upisu u katastarski registar, vršene promjene imovinsko-pravnog statusa nepokretnosti – kaže Gojnić, navodeći da u tome treba tražiti jedan od osnovnih problema primjene, odnosno zloupotrebe zakona u ovoj oblasti.

Prema njegovim riječima, iskorišćene su okolnosti da je popisna komisija (sačinjavali su je geometri i ljudi sa terena koji su davali informacije) mogla da upisuje i mijenja imovinsko-pravne statuse kako je željela, da bi se na osnovu njihovog rješenja sa terena, izvršio upis u registar bez ikakvog rješenja o upisu.

Kontinuirana krađa sakralnog blaga, kako kaže, traje i danas bez ikakve namjere da se riješi.

- Kasnije se oblici upisa kroz postupak dešavaju od 2020. godine, konkretnije u barskoj opštini od 2022. godine, đe sam katastar crkve i groblja prepisuje na vjerske organizacije bez ijednog pravnog osnova da se izvrši upis crkve i grobalja na vjersku organizaciju koja dolazi iz druge države i koja u „postupku“ ima status pravnog lica – kaže Gojnić.

Ukazuje da je 18 bogomolja i grobalja u 2022. godini upisano u barskoj opštini na crkvu tuđe države, a da zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore „nije ni prstom mrdnuo da izvrši uvid i provjeri sve upise po službenoj dužnosti, koji su ovom prilikom realizovani bez ijednog pravnog osnova“.

- Upravo zbog takvih okolnosti, NVU Komunica NG podnio je krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu br.19354/23 od 12. septembra 2023. godine, protiv jednog zaposlenog u barskom katastru. Ni po tom pitanju do danas nije ništa urađeno – napominje on. Smatra da je, pored indolentnosti države i opštine, dodatni problem i nedostatak zakonske legislative tj. zakona o grobljima koji neće rješavati imovinsko-pravni status, ali bi bio svakako organizacioni u smislu razgraničenja.

- Njime bi se definisala groblja, odnosno katastarski izdvojila iz iste katastarske parcele, u smislu razdvajanja vjerskog objekta i pripadajućeg groblja tj. razgraničenje nadležnosti kako teritorijalno, tako i organizaciono. Pritom, zakonom o grobljima bi se morao ustanoviti i registar grobalja na nivou države đe bi se stekla prava slika materijalno pravnog stanja – kaže Gojnić.

ne u svim crnogorskim opštinama – ukazuje Gojnić.

sIstemskI zakonI Podsjeća da se, nakon osamostaljivanja Crne Gore, grobljima kao državnom imovinom i načinom raspolaganja, polazeći od ranije pravne tradicije i tekovine, bave dva sistemska zakona: Zakon o državnoj imovini iz 2011. godine i Zakon o svojinsko-pravnim odnosima iz 2009. godine. - Važećim zakonskim rješenjima, materijalno pravnim statusom grobalja bavi se Zakon o državnoj imovini kroz koji se definiše sljedeće: „Lokalna

Uputstvo ne daje prostor za improvizacije

Gojnić ukazuje da uputstvom za ,,primjenu Zakona o svojinsko pravnim odnosima (Službeni list CG br.19/09) i Zakona o državnoj imovini (Službeni list CG br. 21/09), u dijelu upisa svojinskih prava u katastar nepokretnosti“ tačkom 9 je naveden i način na koji će se u katastar upisivati lokalna dobra u opštoj upotrebi: „Ukoliko je određeno zemljište i druge nepokretnosti iz državne svojine u katastar nepokretnosti upisano na

subjekat koji nema status pravnog lica ( npr. dobro, sela, dobro mjesne zajednice, domovi kulture i dr.), a nalazi se u okviru generalnog urbanističkog plana, detaljnog urbanističkog plana, urbanističkog projekta ili lokalne studije lokacije, svojina na njemu upisaće se na opštinu, Glavni grad ili Prijestonicu. U protivnom, dakle ukoliko se ta nepokretnost nalazi van obuhvata ovih planskih akata, svojina na njoj upisaće se na Crnu

Goru. Pritom, naravno, treba paziti i na članove 15, 16, 17 i 18 Zakona o državnoj imovini u kojima su navedena dobra koja su u svojini opštine, a nalaze se van ovih planskih dokumenata ( kao npr. lokalni i nekategorisani putevi, groblja, izvori voda i manjih vodotoka koji izviru i uviru na području opštine i druga dobra u skladu sa zakonom). Ovo iz razloga što se pravo svojine može upisati na postojeće subjekte prava –fizička i pravna lica ( član 2

Zakona o svojinsko pravnim odnosima). Zato po službenoj dužnosti iz katastra nepokretnosti treba brisati kao vlasnika nepokretnosti sve subjekte i organizacije koji ne mogu biti nosioci prava svojine i drugih stvarnih prava po pozitivnim propisima. Princip iz ovog stava važi, osim ako treće lice (subjekat prava) ne dokaže da je steklo pravo svojine na tim dobrima, po punovažnom pravnom osnovu.“

dobra u opštoj upotrebi kojima raspolaže opština su: vodovodna i kanalizaciona infrastruktura od lokalnog značaja; opštinski putevi (lokalni i nekategorisani) i prateći objekti; ulice u naseljima i trgovi; javna rasvjeta; javne i zelene površine i gradski parkovi; groblja; podzemni i nadzemni prolazi.“ Ovim zakonskim rješenjem 2009. godine, Zakon o državnoj imovini je decidno opredijelio i zaokružio imovinsko-pravni status grobalja, navodeći ih kao „lokalna dobra u opštoj upotrebi“ – precizirao je Gojnić. Napominje i da je članom 5 objašnjen „dominium i imperium“ (vlasništvo i kontrola-pravo raspolaganja): „Država je u građansko-pravnim odnosima vlasnik stvari kao i drugi subjekti prava (dominium). Prirodnim bogatstvima i dobrima u opštoj upotrebi država preko nadležnih organa i organizacija upravlja i raspolaže u javnom interesu, u skladu sa zakonom (imperium).“

- Jasno je da u cijeloj priči, pri ovakvom stanju stvari, crkva želi da postane „dominium“, tako što će uticati na Vladu da promijeniti zakon. Samo se postavlja pitanje - koji konkretan interes je u pitanju da se tako nešto učini – zaključuje Gojnić. Igor perIĆ

ALHEMIJA „POPISNOG KATASTRA“: Crkva Svetog Đorđa u Brčelima i pripadajuće groblje jedan od primjera

nezakonite uknjižbe

AKTUELNO: Ohrabrujući rezultati nakon tri mjeseca zabrane upotrebe plastičnih kesa debljine od

Na deponiji manje kesa za u marketima prepolovljena

PODGORICA- Tri mjeseca od početka primjene Zakona o upravljanju otpadom, kojim je, između ostalog, zabranjena upotreba plastičnih kesa debljine od 15 do 50 mikrona, građani, kako ocjenjuju iz Ministarstva ekologije, sve više koriste platnene torbe, papirne kese i druge ekološki prihvatljive alternative.

Iako je, poručuju, rano za procjenu uticaja ove mjere, rezultati su do sada ohrabrujući i ukazuju na pozitivan trend.

Prema rezultatima morfološke analize sprovedene na deponiji u Podgorici, količina plastičnih kesa koje se odlažu na tom mjestu smanjena je za oko 70 odsto u odnosu na raniji period. Iz Domaće trgovine, u okviru koje posluju Aroma marketi i Konto diskonti, ističu da je upotreba plastičnih kesa smanjena za okvirno 50 odsto u periodu oktobar-januar u poređenju s istim periodom prošle godine. Prema podacima A gencije za zaštitu životne sredine, u promet je do sada stavljeno više od pet miliona komada kesa, od čega je država prihodovala sumu od blizu 170.000 eura, namijenjenu isključivo za projekte zaštite životne sredine, podizanje svijesti građana i edukativne kampanje, za čije je sprovođenje zadužen Eko-fond.

SMANJENJE OTPADA

Zabrana plastičnih kesa, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva ekologije, dovela je do značajnog smanjenja njihove upotrebe.

- Građani su sve više počeli da koriste platnene torbe, papirne kese i druge ekološki prihvatljive alternative. Takođe, primjećuje se povećana svijest o štetnosti plastičnih proizvoda za životnu sredinu, što doprinosi dugoročnom smanjenju otpada. Iako je potrebno više vremena za potpunu procjenu uticaja ove mjere, rezultati su ohrabrujući i ukazuju na pozitivan trend – kazali su Pobjedi iz Ministarstva ekologije.

Takođe, količina plastičnih

Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, u promet je do sada stavljeno više od pet miliona kesa, od čega je država prihodovala sumu od blizu 170.000 eura, namijenjenu isključivo za projekte zaštite životne sredine, podizanje svijesti građana i edukativne kampanje, za čije je sprovođenje zadužen Eko-fond

kesa koje se odlažu na deponiji u Podgorici, poručuju iz tog resora, smanjena je za oko 70 odsto u odnosu na raniji period.

- Rezultati sprovedene morfološke analize na deponiji u Podgorici ukazuju na značajan uspjeh u smanjenju količine plastičnih kesa koje se odlažu. Taj rezultat potvrđuje pozitivan efekat mjera predviđenih Zakonom o upravljanju otpadom, koje su usmjerene na smanjenje upotrebe kesa za jednokratnu upotrebu – obrazložili su iz Ministarstva ekologije. Iz tog resora pozivaju građane da podrže ovu inicijativu i doprinesu očuvanju životne sredine.

- Koristeći platnene cegere i druge trajne alternative, možemo zajedno smanjiti zagađenje i stvoriti zdraviju budućnost za sve – poručuju iz Ministarstva ekologije.

Zbog kršenja Zakona, kojim su predviđene kazne u rasponu od 1.000 do 40.000 eura, Tržišna inspekcija je izdala osam prekršajnih naloga privrednicima u ukupnom iznosu od osam hiljada eura

SVE POPULARNIJI

CEGERI

Iz Domaće trgovine, u okviru koje posluju Aroma marketi i Konto diskonti, Pobjedi je rečeno da se nakon stupanja na snagu Zakona o upravljanju otpadom, broj prodatih plastičnih kesa prepolovio. - Upotreba plastičnih kesa je smanjena za okvirno 50 odsto u periodu oktobar-ja-

nuar u poređenju s istim periodom prošle godine. Ovo smanjenje rezultat je ne samo zakonskih mjera, već i našeg društveno odgovornog pristupa – kazali su Pobjedi iz Domaće trgovine.

Od aprila do jula 2024. godine, ističu, u njihovim marketima prodato je preko tri miliona plastičnih kesa.

- Nakon stupanja na snagu

zabrane, od oktobra do januara, taj broj se prepolovio. Ovi podaci govore o velikom uticaju mjera Vlade na korišćenje plastičnih kesa, odnosno smanjenju njihove upotrebe – ističu iz Domaće trgovine. Podsjećaju da su i prije stupanja ovog zakona na snagu, prešli na korišćenje ekološki prihvatljivijih kesa.

Kao društveno odgovorna kompanija cilj nam je da podstaknemo kupce da biraju dugoročno održivije opcije, poput cegera koji su dostupni u našim marketima - Aroma i Konto

- Kao društveno odgovorna kompanija, Domaća trgovina je još od aprila 2024. godine, prije nego što je zabrana stupila na snagu, prešla na korišćenje ekološki prihvatljivijih kesa od 51 mikrona, čime smo dodatno podržali održivost i prilagodili se zakonskim propisima – poručuju iz Domaće trgovine. Cijena plastičnih kesa u njihovim marketima iznosi 15 centi, što je, kako ističu, u skladu s tržišnim standardima.

- Kao druš tveno odgovorna kompanija cilj nam je da podstaknemo kupce da biraju dugoročno održivije opcije, poput cegera koji su dostupni u našim marketima – navode oni.

KAŽNJENO OSAM PRIVREDNIKA

Kazne za nepoštovanje Zakona o upravljanju otpadom iznose od 1.000 do 40.000 eura. Tržišna inspekcija je od početka primjene Zakona do danas utvrdila 19 nepravilnosti, te prekršajno kaznila osam privrednika u ukupnom iznosu od osam hiljada eura.

- U postupku nadzora nad primjenom Zakona o upravljanju otpadom iz djelokruga nadležnosti Tržišne inspekcije, od početka primjene Zakona, izvršeno je 758 inspekcijskih kontrola i utvrđeno 19 nepravilnosti. Tom prilikom, preduzete su preventivne i represivne mjere prema trgovcima koji svoje poslovanje nijesu uskladili sa odredbama ovog zakona. Zbog utvrđenih nepravilnosti, koje su se odnosile na stavljanja na tržište plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, koji su zakonom zabranjeni, donijeta su četiri rješenja o zabrani prometa u ukupnoj vrijednosti robe od 11.628 eura i to: 5.658 pakovanja štapića za uši, 126 pakovanja plastičnih slamčica, 399 pakovanja pribora za jelo za jed-

Građani manje koriste plastične kese otkad su skuplje

Plastičnih kesa sve manje na deponijama

Odgovor redakcije Pobjede na reagovanje Uprave policije na naš tekst pod naslovom „Cetinje će biti bezbjedno sa još jednim policajcem?!“

70 odsto,

prodaja

Eko-fond još nije dobio ni centa

Prodavci dostavljaju mjesečni izvještaj o broju prodatih kesa Agenciji za zaštitu životne sredine, koja priprema rješenje o iznosu za plaćanje. Ta sredstva uplaćuju se Eko- fondu i koriste za ekološke akcije u cilju podizanja svijesti o ekološkoj sredini. Za tri mjeseca primjene Zakona, u promet je stavljeno nešto više od pet miliona komada kesa, od čega je država prihodovala blizu 170.000 eura.

Agencija za zaštitu životne sredine, kako je rečeno Pobjedi, do danas je shodno dostavljenoj dokumentaciji obradila 252 izvještaja, a poštujući upravni postupak i rokove žalbe do dana današnjeg izdala isti broj rješenja.

- Uvidom u dostavljenu dokumentaciju/izvještaje, Agencija za zaštitu životne sredine je utvrdila da je u promet stavljeno 5.658.630 komada kesa. Na osnovu ukupnog broja donesenih rješenja na osnovu mjesečnog izvještaja o količini kesa koju je prodavac stavio u promet do danas, novčani iznos koji se preusmjerava na račun Eko-fonda iznosi 169.758.90 eura – rečeno je Pobjedi iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Napominju da se naknada obračunava na osnovu mjesečnog izvještaja o količini kesa koju je prodavac stavio u promet, te da se sredstva uplaćuju na državni račun sa kojeg se preusmjeravaju na račun Eko-fonda i mogu se koristiti samo za finansiranje i kofinansiranje aktivnosti podizanja svijesti i pružanje informacija javnosti i kampanja koja ukazuje na štet-

nokratnu upotrebu. Izdato je osam prekršajnih naloga kojima se učinioci prekršaja kažnjavaju novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 8.000 eura (4.000 pravno lice i 4.000 odgovorno lice u pravnom licu) – kažu iz Tržišne inspekcije. Kod 15 subjekata nadzora, ističu, ukazano je da se lagane plastične kese debljine zida do 15 mikrona mogu upotrebljavati isključivo na mjestu za pakovanje ro -

nost upotrebe plastičnih kesa na životnu sredinu. Iz Eko-fonda poručuju da još uvijek nijesu dobili novac od naplate kesa. - Do sada, Fond za zaštitu životne sredine nije počeo sa ubiranjem predviđenih sredstava – kazali su iz Eko-fonda.

Na pitanje koliko je do sada uplaćeno Eko-fondu, iz Ministarstva ekologije kažu da će tačni podaci o iznosima uplaćenim u Eko-fond biti dostupni nakon obračuna za ovaj kvartal.

- Tačni podaci o iznosima uplaćenim Eko-fondu biće dostupni nakon obračuna za ovaj kvartal. Sva sredstva biće usmjerena na projekte zaštite životne sredine, podizanje svijesti građana i edukativne kampanje – kažu iz Ministarstva ekologije.

Eko-fond ima ključnu ulogu u zaštiti životne sredine i sprovođenju ekoloških politika u Crnoj Gori. Poručuju da će sredstva od prodatih kesa, kada budu uplaćena, projektno valorizovati u skladu sa Planom rada za 2025. godinu. - Značaj Eko-fonda ogleda se u podsticanju održivog razvoja, podršci inicijativama za smanjenje zagađenja, kao i u organizovanju edukacija i kampanja koje imaju za cilj podizanje svijesti građana i privrede o važnosti očuvanja životne sredine. Takođe, radimo na implementaciji zakonodavnih okvira u vezi sa zaštitom prirodnih resursa i efikasnim upravljanjem otpadom, što će u konačnom uključivati i finansiranje projekata od sredstava prikupljenih od pomenute naknade – ističu iz Eko-fonda.

be, kako je propisano ovim zakonom. Za inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o upravljanju otpadom, ističu, angažovani su svi tržišni inspektori, kako u redovnom nadzoru, tako i po inicijativama. - Za vršenje inspekcijskog nadzora nad primjenom ovog propisa imamo sasvim dovoljan broj inspektora na terenu – poručuju iz Tržišne inspekcije. Nj. Živa N ović

PODGORICA – Uprava policije u reagovanju na tekst Pobjede pod naslovom „Cetinje će biti bezbjedno sa još jednim policajcem?!“, objavljenim u subotu, potvrdila je da je novom sistematizacijom iz decembra 2024. godine predviđen isti broj službenika policije na Cetinju koliko ih je bilo isto predviđeno i za vrijeme masakra u Medovini 2022. godine i da, kako smo i naveli, traže jednog policajca kako bi „trajno riješili kadrovski deficit u ovom Odjeljenju“. Informacija da će Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova u prijestonici, u kojoj boravi oko 120 članova organizovanih kriminalnih grupa, zaposliti jednog policajca koji će se baviti poslovima opšte nadležnosti na Cetinju i tako zaokružiti broj službenika na 61, potvrđuje pisanje Pobjede da nije rađena detaljna analiza nakon masakra u Medovini, niti je uočena potreba za povećanjem broja policajaca u tom gradu.

Na Cetinju je sistematizacijom, i prije i poslije Medovine, predviđen 61 policajac, koji rade u tri smjene. Do prekjuče, a nakon burnih reakcija javnosti, protesta zbog ugrožene bezbjednosti građana i neadekvatnog odgovora policije tokom zločina počinjenog prvog dana ove godine – na Cetinju su bila 53 policajca. Dakle, nedostajalo je osam. Sedam pripravnika je tek sada upućeno, a za jednu poziciju je raspisan konkurs.

Da ponovimo – broj policajaca je bio isti kao i prije i za vrijeme masakra u Medovini 12. avgusta 2022. godine, kada je Vuk Borilović oko 40-ak minuta išao po naselju i ubijao sugrađane.

Iz Uprave policije su u reagovanju naveli da su sedam pri-

Čija je procjena da Cetinju nije potreban nijedan policajac više?

pravnika 16. januara za stalno zaposleni i „raspoređeni na Cetinje“ i da je ostalo upražnjeno jedno mjesto. Iako se pozivaju na objektivno i transparentno informisanje, nijesu pojasnili zbog čega to nije učinjeno ranije. Akademci koje su zaposlili za stalno (njih sedam) nijesu morali proći javni konkurs, već su mogli biti zaposleni uz odluku Vlade i prije drugog masakra – 1. januara, kada je Aco Martinović ubio 13 osoba i tri teško ranio. Zašto onda nijesu pripravnički odrađivali na Cetinju, gdje je nakon prvog masakra uočena potreba za pojačanjem broja policijskih službenika?

Ako Uprava policije i MUP sad mogu prerasporedom da pošalju službenike iz drugih organizacionih jedinica u okviru postojećeg broja, zašto to nijesu uradili prije drugog zločina?

I na kraju, ako ste povećali broj službenika policije za 815, čija je procjena da Cetinje nije zavrijedilo da dobije povećanje nijednog, jer 61 je ostalo i sada. Samo su popunjena više godina upražnjena mjesta.

Gospodine Šaranoviću, ništa se nije uradilo nakon prvog masakra da se spriječi drugi i to je svim građanima Crne Gore i šire jasno. Četiri đeteta: Marko (7), Mašan (11), Vukan (9) i Jovan (13) ubijena su u dva masakra, gospodine Šaranoviću.

Sjećamo se mi, vrlo dobro, gospodine Šaranoviću, ubista -

va koja su se dešavala u crnogorskim gradovima za vrijeme obračuna škaljaraca i kavčana, ali ne pamtimo ubistva đece. Sjećamo se i ostavki čelnika policije za vrijeme stradanja nevinih žrtava u tim obračunima. Ali ne pamtimo da za dvije i po godine imamo više ubijenih „običnih“ građana u jednom gradu, po istovjetnom scenariju i da za vrijeme Vašeg mandata imamo 29 žrtava ubistava. Gospodine Šaranoviću, žrtve Aca Martinovića ubijene su u svojim domovima. Novom sistematizacijom nije učinjeno ništa što bi ukazalo da bezbjednosni sektor razmatra tada aktuelnu situaciju i proaktivno djeluje da se Medovina ne ponovi. Zato imamo nove žrtve, jer se na Cetinje zaboravilo. Stavom da Cetinju ne treba nijedan policajac više nego što je to bilo predviđeno starom sistematizacijom šalje se jeziva poruka u mučnom trenutku za Crnu Goru – da ne može bolje. Ako se misli na Cetinje, zbog čega nijeste tražili dodatnih 20 službenika koji bi bili raspoređeni u gradu koji se ne može oporaviti ni od prvog masakra, a već imamo novi. Mislite li najozbiljnije da će situacija na Cetinju biti bolja preraspodjelom sedam pripravnika i zaposlenjem još jednog policajca?

Kakvu poruku šaljete porodicama žrtava i građanima Crne Gore, prevashodno građanima Cetinja, koji strijepe od nekog

Četiri maloljetnika preksinoć povrijeđena u Bloku pet

Obavještenja

prikupljena od 13 osoba

PODGORICA - Četiri maloljetne osobe povrijeđene su preksinoć na-

kon što su napadnute u podgoričkom naselju Blok pet. Oni su, kako su

M. babović

istakli u Upravi policije, odmah odvezeni na ukazivanje ljekarske pomoći. - Takođe, na licu mjesta su policijski službenici zatekli još četiri maloljetna lica koja su odmah dovedena u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i od njih su prikupljena obavještenja na okolnosti događaja - saopšteno je iz policije. Do ovog trenutka su, kažu, prikupili obavještenja od 13 osoba u vezi s ovim događajem - koji su im građani prijavili oko 21 sat. - Policijski službenici preduzimaju dalje mjere i radnje u koordinaciji sa postupajućim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, u cilju identifikacije učesnika i rasvjetljavanja cjelokupnog događaja, o čemu ćemo javnost blagovremeno obavještavati - zaključili su u saopštenju. R.P.

novog Martinovića ili Borilovića kada pod pritiskom bezbjednosnih izazova i problema u funkcionisanju službe, a nakon stravičnih događaja u gradu sa svega 15.000 stanovnika upražnjena mjesta popunjavate pripravnicima Policijske akademije koji i po dvije ili tri godine čekaju zaposlenje?

I na kraju, Pobjeda nije netačno informisala javnost, niti uliva nesigurnost, jer za sigurnost građana zaduženi su Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova. Pobjeda objektivno informiše i izvještava o problemima za koje bezbjednosni sektor očito nema strateški, operativan i jasan odgovor. Zato transparentno i objektivno, na što se stalno pozivate, predočite rezultate analize na osnovu kojih ste došli do zaključka da je broj službenika u Odjeljenju bezbjednosti Cetinje dovoljan da ostane 61, koliki je bio i tokom masakra u Medovini. Ako ste tokom te analize imali u vidu i broj članova organizovanih kriminalnih grupa koje se nalaze na Cetinju, broj teških krivičnih djela koja su se dogodila u ovom gradu sa smrtnim ishodima i tako došli do zaključka da je Cetinje jedan od gradova sa izuzetno složenim bezbjednosnim rizikom, onda nije jasno kako ste došli do broja 61. Jer, za vrijeme Medovine bilo ih je malo, pa nije baš logično da ih je sad dovoljno. a.RaiČKović J.RaiČEvić

Saopštenje Uprave policije

Utvrdićemo je li oproštajni snimak bio dostupan trećim licima

PODGORICA - Uprava policije, kako je saopšteno iz te institucije, stoji na raspolaganju Državnom tužilaštvu koje istražuje kako i ko je dostavio video-zapis u vidu oproštajne poruke koji je objavljen u jednom srpskom mediju. - Istovremeno, policijski službenici će sa ovom radnjom upoznati i Odjeljenje za unutrašnju kontrolu rada policije kako bi se utvrdile sve okolnosti ovoga događaja - ističe se u saopštenju Uprave policije. Takođe će se, kažu, utvrditi da li je snimak bio dostupan i trećim licima, osim policijskih službenika - kako bi se istraga usmjerila u oba pravca.R.P.

INTERVJU: Dr Milo Lompar, predsjednik udruženja „Srpski glas“

„Lažemo se“ je omiljeni igrokaz režima Vučić - Brnabić

BEOGRAD - Posebno rđav utisak ostavlja saznanje o tome da opozicioni poslanici nijesu spremni da se povuku iz Skupštine i učine njene odluke nelegitimnim. Oni pozivaju građane na žrtvu, potpuno nespremni da je pokažu primjerom. Tek u sadejstvu svih ovih činilaca bi se režim prinudio na obrazovanje prelazne vlade, uklanjanje medijskog monopola i demokratske izbore za šest ili devet mjeseci - kaže Milo Lompar, profesor Filološkog fakulteta i presjednik udruženja „Srpski glas“ za Pobjedu.

POBJEDA: Osnovali ste udruženje „Srpski glas“ koje će čuvati nacionalne vrijednosti, boriti se da Kosovo ostane u sastavu Srbije, štititi slobodu mišljenja... Napadaju Vas u režimskim medijima, predsjednik Srbije Vas pominje kao da ste državni neprijatelj. Zašto Vas napadaju?

LOMPAR: Traje to dugo. I sa suprotstavljenih strana političkog spektra u Srbiji. U okviru građanske organizacije Proglas, pozvan sam da, 24. decembra 2024, govorim na tribini u Lučanima. Budući da je vlast spriječila iznajmljivanje bilo koje sale, skup je uveče održan na trgu, a temperatura je iznosila jedan stepen. Poslije mog učešća na ovoj tribini otpočela je medijska kampanja protiv mene. Prvo se pojavio, na portalu RT Balkan, 25. decembra, tekst o „korisnim idiotima“, sa jasnom aluzijom da se nalaze na strani studentskog protesta. Potom se, na portalima Večernjih novosti i Politike, pojavio tekst u kojem me nazivaju „korisnim idiotom barjaktara kulture autošovinizma“. U govoru u Sava centru, 25. decembra, predsjednik Srbije je pomenuo moje učešće na tribini u Lučanima i nazvao me „korisnim idiotom“. U televizijskom obraćanju, 26. decembra, u kojem mene ponovo naziva „korisnim idiotom“, on je dotakao vrelo svoje mudrosti: „Antonić i Ćirjaković su napisali dva najbolja teksta koja sam pročitao u posljednjih mnogo vremena.“ Njegov iskaz potvrđuje dvosmjernu vezu ovih aktera: oni serviraju, on poentira. To je potvrdilo davnašnju tvrdnju da su brojni i dugotrajni napadi na mene, na portalima i društvenim mrežama, podsticani sa adrese predsjednika Srbije. U propagandnom pogonu kao da je dato uputstvo da me u svakom obraćanju treba nazvati„korisnim idiotom“. Ia-

Neophodna je podrška građana i kretanje ka generalnom štrajku. Suviše je tereta stavljeno na profesore, posebno na kolege u srednjim školama. Neophodno je da se priključe i drugi esna : advokati, sudije, inženjeri, radnici, trgovci. Režim se koristi sramotnom američkom podrškom sebi i neiskrenom ruskom podrškom srpskom narodu. Ovo je ma jaški režim i on nije osjetljiv na moralno i političko nezadovoljstvokaže Lompar

ko je nadahnuta bolesnom fiksacijom, stvar je u suštini politička. Jer, zalažem se za saradnju nacionalne i građanske opozicije u cilju obaranja Vučić - Brnabić režima kao režima smrtonosnog simulakruma. Čovjek nacionalne orijentacije koji se zalaže za saradnju sa građanskom orijentacijom dobija oznaku „korisni idiot“. Kako je Proglas građanska organizacija, „otkriveno“ je da sam ugrozio nacionalnu orijentaciju. Suštinski razlog je skriven: samo takva saradnja omogućava realan osnov za pad režima. Više od toga: nacionalna orijentacija dobija neosporivu osnovu da se bori za svoje ciljeve u postrežimskom stanju. Kao dio kampanje pojavili su se članovi Pokreta za odbranu Kosova i Metohije. Za razliku od mene, oni nijesu htjeli da potpišu krivičnu prijavu protiv predsjednika Srbije zbog veleizdaje 2020. Tada uopšte nije postojao Proglas. Oni takođe nijesu podržali studentski protest 2024. To pokazuje da naše razlike nije stvorio Proglas nego Vučić - Brnabić režim. Oni nijesu sumnjičili studentski protest zbog Proglasa, koji ga navodno vodi, nego zbog svoje zapretane podrške Vučić - Brnabić režimu, čije su optužbe ponavljali i čiji su mediji prenosili njihove riječi. Otud su ponavljali sintagmu o „korisnom idiotu“, direktno me pominjući ili nedvosmisleno aludirajući na mene. Na to su, pak, upućivali oni čije su me aluzije odredile kao „patriotski privjezak“ i „maskirovku“ Proglasa. U nekoliko dana, uzastopno, u

tekstovima ili intervjuima, na portalima ili televizijama, tako su se izražavali: Slobodan Antonić, Aleksandar Vučić, Zoran Čvorović, Miloš Ković, Vojislav Šešelj. Nijesu mogli da navedu nijednu riječ iz mog govora kojom bi mogli pokazati kako iznevjeravam svoje ranije stavove. Cilj kampanje je bio dvostruk. Trebalo je sakriti da su bili protiv studentskog protesta i da teže da nametnu razgovor o Proglasu umjesto podrške studentskom protestu. Nastojali su da nametnu lažnu dilemu: Vučić ili Proglas. Prava dilema je glasila: Vučić ili studentski protesti.

Na političkim vododjelnicama prestaje vijuganje i pravi se izbor. Otud su sve njihove riječi u korist studenata ili protiv režima – „privjezak“ i „maskirovka“. Bio je to ispit na kojem su se opredijelili za Vučić - Brnabić režim. Zašto bi, inače, u uslovima antirežimskog protesta, jedna opoziciona formacija napadala drugu, koja je uopšte ne pominje? I koja, štaviše, ne računa na istu opozicionu publiku? I u tom napadu postala podudarna sa Vučić - Brnabić režimom? Sebi su dali pravo da ocjenjuju gdje smijem da se pojavim, a gdje ne smijem, iako sam govorio ono što uvijek govorim. Ali, ko ocjenjuje, biće i ocijenjen. Nema boljeg pokazatelja prostaštva i nasilja od nastojanja da upravljaju ponašanjem čovjeka koji im ništa ne duguje, nikada im ništa nije tražio, koga su vukli za rukav da ih podrži u više prilika ili da im pomogne u više navrata. Istovjetni tekstovi ra-

sijavani su po režimskim glasilima. Aluziju Miloša Kovića da sam „korisni idiot“ i „fikus“ Proglasa, iznijetu na režimskom portalu Novog Standarda, prenijela su 1. januara 2025, elektronska izdanja Politike, Večernjih novosti, Alo-a, Kurira, B 92 i TV Pink. To me je podsjetilo na način na koji su se partijski komiteti obračunavali sa intelektualcima u komunizmu ili kako su me u rojevima napadali predstavnici drugosrbijanske inteligencije povodom Duha samoporicanja. Ni oni nijesu izostali. Ni njima se ne dopada ideja o saradnji nacionalne i građanske opozicije u cilju obaranja Vučić - Brnabić režima. Na portalu Autonomija, 10. januara 2025, kao portalu koji zagovara drugosrbijansku ideologiju, baštini titoističko mišljenje i protivi se bilo kom obliku srpskog integralizma, pojavljuje se napad na mene. I Autonomija je uznemirena saznanjem da sam gostovao na televiziji Nova S i na tribini Proglasa. U hitanju nenadmašan, odan drugosrbijanskim uvjerenjima i zapadnim (američkim) interesima, protiv mene se tvitom oglasio 14. januara i akademik Dušan Teodorović, da

bi u Danasu od 18−19. januara napisao članak koji nosi naslov: „Milo Lompar je za budućnost Srbije opasniji od Šešelja.“ Ako čovjeka napadaju iz suprotnih pravaca, nastaje mogućnost da je ono što govori u nekoj vezi sa istinom. Nije većina ljudi građanske orijentacije bez osjećanja za nacionalne vrijednosti i interese, niti su dio drugosrbijanske ideologije; nije ni većina ljudi nacionalne orijentacije bez osjećanja za građanske vrijednosti i interese. Njihovim sukobljavanjem, režim gradi sopstveni monopol u odlučivanju. Otud oni koji su predali srpske interese na Kosovu i Metohiji mogu da se predstavljaju kao patriote. Oni koji se toj predaji nijesu protivili, iako je bila protivustavna, odjednom su protiv režima zbog zakonitosti. To je omiljeni igrokaz Vučić - Brnabić režima: lažemo se.

POBJEDA: Da li „Srpski glas“ ugrožava djelovanje „Srpskog sveta“ koje promoviše režim. Šta je za Vas „Srpski svet”, u praksi smo vidjeli da je to interesno udruženje lidera Srba iz regiona koji su se pokorili režimu u Beogradu. Kako u tom kontekstu vidite odnos vlasti iz Beograda prema Crnoj Gori?

LOMPAR: Neophodno je napustiti drugosrbijansku (titoističku) matricu po kojoj je svako zalaganje za srpski integralizam – sporno. To je tvrdio i podgorički režim trodecenijskog predsjednika. Nije tako. Moje shvatanje srpskog stanovišta, obrazloženo u Duhu samoporicanja, nosi sve karakteristike liberalnog nacionalizma. To je teorijska formula koja je obrazložena, istorijski potvrđena i autentično demokratska. Jer, ona počiva na čovjekovoj slobodi izbora: može se, naravno, izabrati i drugo političko polazište, ali nije opravdano tvrditi da izbor srpskog stanovišta nije demokratski izbor. Ono podrazumijeva integralističku kulturnu politiku. To znači da su pripadnici srpskog naroda neodvojivi dio srpske kulturne egzistencije: i u Trstu u XVIII, i u Beču, Cetinju i Zagrebu u XIX, i u emigraciji u XX vijeku. Otud ne slijedi da su ti gradovi bili dio srpske

Predlažem ravnotežu između duhovne situacije vremena i nacionalne tradicije. Ne treba se miriti. Treba učiti da se živi sa razlikama koje su znatne. U relativno demokratskom ambijentu one ostaju, kao i sukobi, ali se rastvaraju u normalnijem saobraćaju: inteligencija vodi ideološke sporove, vlast i opozicija se sukobljavaju oko praktičnih sadržaja života

države. Osim Cetinja, koje je bilo prijestonica Crne Gore, u kojoj je Zakonik knjaza Danila (1855) u 92 članu precizan: „U ovoj zemlji nema nikakve druge narodnosti do jedino srbske i nikakve druge vjere do jedine pravoslavne istočne“. Danas nije tako, što ne znači da tako nije bilo. U sadašnji kulturni identitet jednog naroda spada i prošlost. Oni koji odaberu srpski kulturni integralizam prirodno mogu sebe razumijevati unutar odnosa sa svojim užim kulturnim zonama, u kojima se odvijaju doticaji sa drugim kulturama i tradicijama. To predstavlja značajan momenat vjekovne policentričnosti srpske kulture. Da bi ostali vjerni titoističkim zasadima, pomoću kojih se srpska kulturna egzistencija krivotvorila, u cilju odnarođavanja, što je dovelo do nasrtanja na srpsku crkvu u Makedoniji i Crnoj Gori, drugosrbijanski kritičari su krivotvorili kulturni aspekt mog shvatanja srpskog stanovišta. Jer, pretvarali su ga u teritorijalne aspiracije, iako tako nešto nigdje ne piše u mojim knjigama. Kada sam podržao prijedlog da se organizuje odbrana Ustava Srbije referendumom protiv Francusko-njemačkog plana, u aprilu 2023, napao me je Peščanik: kao ideološko glasilo drugosrbijanske inteligencije. I gotovo u isti dan televizijska emisija Ćirilica. Ovaj režimski megafon na nacionalnoj frekvenciji mi je poklonio punih 60 minuta vrijeđanja na različite načine: i političke, i nepolitičke. Osvjedočeni prijatelj trodecenijskog predsjednika Crne Gore, Milomir Marić, nazivao me je „terazijskim Crnogorcem“. On je preuzeo ranije odrednice podgoričkog režima. Tako sam u Crnoj Gori posrbica, dok sam u Srbiji montenegrin.

POBJEDA: U društvu rastu korupcija i negativna selekcija, a SNS već 12 godina dobija izbore. Da li su birači opijeni propagandom ili su zastrašeni?

LOMPAR: Vučić - Brnabić režim je nastao u sadejstvu srpskih populista i drugosrbijanskih građanista. Portal E-novine, zastava drugosrbijanske prostote i pornografije, čiji jurišnici danas u Autonomiji pišu protiv mene, godinama je utirao put Vučićevom dolasku na vlast: nijesu im valjali ni Koštunica ni Tadić, pogotovo mitropolit Amfilohije. Akciju „bijelih listića“, koja je dovela 2012. godine do pobjede ovog režima, vodili su Vesna Pešić i advokat Srđa Popović, korifeji drugosrbijanske inteligencije.

Nije većina ljudi građanske orijentacije bez osjećanja za nacionalne vrijednosti i interese, niti su dio drugosrbijanske ideologije; nije ni većina ljudi nacionalne orijentacije bez osjećanja za građanske vrijednosti i interese. Njihovim sukobljavanjem režim gradi sopstveni monopol u odlučivanju

Kada je potpisan Briselski sporazum 2013, Vesna Pešić je nazvala Dačića i Vučića –Čerčilom i De Golom. Jedan od mojih kritičara pozdravio je u Politici Vučićevo priklanjanje njihovom kursu riječima: „Bolje ikad nego nikad“. A 2017. Vesna Pešić je zaključila da je „Vučić bolji od nacionalističkih morona“. Čitav arsenal drugosrbijanskih i američkih ciljeva ostvaren je u Vučić - Brnabić režimu. Do toga je došlo obmanom, propagandom, ciljanim uprostačenjem javnosti i političkom izdajom. Korupcija društva je način na koji režim kupuje lojalnost nacionalnih glasača. Otud je neodgovorno što se nacionalna inteligencija pretvorila u režimsku inteligenciju. Ne uključivši se u studentske proteste, uprkos vidnom rodoljubivom raspoloženju omladine, sijući sumnju u njihovu političku pozadinu umjesto borbe za njihovu podršku, ona pothranjuje iluziju da ovaj režim ima nacionalni politički predznak.

POBJEDA: Podržali ste pobunu studenata. Prvi put su sva četiri univerzitetska grada u Srbiji u blokadi, vlast nije našla način da slomi protest. Podrška građana je velika, kolike su šanse da se zahtjevi studenata ispune?

LOMPAR: Režim se koristi sramotnom američkom podrškom sebi i neiskrenom ruskom podrškom srpskom narodu. Ovo je mafijaški režim i on nije osjetljiv na moralno i političko nezadovoljstvo. Neophodna je podrška građana i kretanje ka generalnom štrajku. Suviše je tereta stavljeno na profesore, posebno na kolege u srednjim školama. Neophodno je da se priključe i drugi esnafi: advokati, sudije, inženjeri, radnici, trgovci. Posebno rđav utisak ostavlja saznanje o tome da opozicioni poslanici nijesu spremni da se povuku iz Skupštine i učine njene odluke nelegitimnim. Oni pozivaju građane na žrtvu, potpuno nespremni da je pokažu primjerom. Tek u sadejstvu svih ovih činilaca bi se režim prinudio na obrazovanje prelazne vlade, uklanjanje medijskog monopola i demokratske izbore za šest ili devet mjeseci.

POBJEDA: Vučić je uz pomoć poslušnika podijelio i

radikalizovao društvo do ivice sukoba. Da li je blizu kraj njegove vladavine i kako ćemo se pomiriti?

LOMPAR: U intervjuu, koji prenosi portal NSPM od 8. januara, jedan izraelski novinar opisuje glavnog medijskog savjetnika predsjednika Srbije. U Izraelu ga nazivaju „agent haosa“, on je „poznat u Izraelu po širenju lažnih informacija o ličnostima i stvaranju veoma otrovne atmosfere koja za posljedicu ima polarizovano društvo“. To znači da njegov cilj predstavlja izazivanje oštrih sukobljenosti u društvu. Tako se neprestano ponaša propagandni pogon Vučić - Brnabić režima. Tome pogoduje neprestano sukobljavanje nacionalne i građanske opozicije. Kao što su režimski protagonisti nezadovoljni mojim postupcima i shvatanjima, tako su istim tim postupcima i shvatanjima, u isto vrijeme, nezadovoljni i njihovi drugosrbijanski kritičari. Te dvije strane ustrojavaju jedan sistem odnosa koji vlada našom zemljom. U njemu se one međusobno bore za vlast. I, istovremeno, protiv svakog ko ukazuje na pogubnost samog sistema. To je pouzdan pokazatelj da je političko mišljenje koje obje strane kritikuju − potpuno autonomno. Moja dužnost je bila da predložim ono što smatram da je ljekovito za društvo u cjelini. Ukoliko moj prijedlog ne bude imao uspjeha, vjerovatno će se nastaviti smjena jednog dominantnog modela njemu suprotnim modelom: u dužim periodima. To znači da sistem binarnih opozicija ostaje potpuno održiv: sa rastućom spiralom nasilja. Duhovna situacija vremena, koju dovode do apsurda samozvani avangardisti, pretvara se u polugu za tlačenje nacionalnih tradicija, do kojih drži većina građana. Uporišna tačka avangardista je u stranim činiocima, a tradicionalista u populističkom samopotvrđivanju. Tako se društvo kreće progresivno -regresivno, cik-cak, dolje-gore, naprijed-nazad: truleći u svim aspektima, pravnim, kulturnim, stručnim. Arbitraža stranih činilaca, koji su vođeni svojim interesima (Rio Tinto), predstavlja jezičak na vagi. Avangardistima je neophodna da uspostave i održe vlast; tradicionalistima da uspostave održiv odnos sa spoljnim činiocima. Predlažem ravnotežu između duhovne situacije vremena i nacionalne tradicije. Ne treba se miriti. Treba učiti da se živi sa razlikama koje su znatne. U relativno demokratskom ambijentu one ostaju, kao i sukobi, ali se rastvaraju u normalnijem saobraćaju: inteligencija vodi ideološke sporove, vlast i opozicija se sukobljavaju oko praktičnih sadržaja života. Tamo gdje se njihova kretanja presijecaju, gdje nastaje čvor ideološko-praktične prirode, najbolje je osloniti se na većinsko mišljenje naroda, koje se demokratski utvrđuje. violeta CvejIć

POVODI: Mijenjaju li se odnosi Sjedinjenih Američkih Država prema Srbiji

Sankcije ostaju, Tramp se ne izjašnjava o Balkanu

BEOGRAD - Da li će uvođenje sankcija Naftnoj industriji Srbije, dolazak novog ambasadora SAD u Srbiju i demonstracije studenata koje traju već dva mjeseca uticati na buduće odnose SAD i Srbije? Odlazeći ambasador SAD Kristofer Hil tvrdi da sankcije neće uticati na srpsku privredu, dostupnost i cijenu benzina. „Znam dobro šta se ovdje dešavalo ‘90-ih godina i to se nikada ne može ponoviti“, naveo je Hil, ali sagovornici Pobjede ukazuju i na druge mogućnosti.

NIS I kolaterala

- Sankcije SAD prema NIS-u usmjerene su isključivo na rusko vlasništvo u toj kompaniji i ne mogu se dovesti u kontekst namjernog ugrožavanja interesa Srbije. Međutim, činjenica jeste da bi Srbija mogla snositi kolateralne posljedice u ekonomskom i spoljnopolitičkom aspektu koje bi prvenstveno mogle narušiti bilateralne odnose sa Rusijom, kaže Nikola Lunić, izvršni direktor Savjeta za strateške politike (CfSP) za Pobjedu. Navodeći da tek predstoje pregovori sa SAD i Rusijom o načinu prevazilaženja tog problema, Lunić ističe: „U nemogućnosti da balansira u međunarodnoj političkoj areni, Srbija će morati slijediti sopstvene interese, zaštititi svoje građane i posvećeno slijediti put integracija u EU“. Podsjetivši da SAD nijesu uvele sankcije isključivo NIS-u već da je ova firma privredni subjekt od nekoliko stotina sankcionisanih širom svijeta od strane američkog ministarstva finansija i njegovih službi, uz dvopartijsku saglasnost američkog Kongresa, Srećko Đukić iz Foruma za međunarodne odnose za Pobjedu naglašava da je paket sankcija usaglašen sa novom administracijom. „Srbiji ne preostaje ništa drugo nego da uradi što je pomoćnik državnog sekretara Džejms O’Brajen jasno izjavioNula ruskih aktiva u NIS-u, nula problema za Srbiju. Jasno da jasnije ne može biti, ali u Beogradu se to tako ne čita bar od 2022.“ Đukić kaže i da su pregovori ruske i srpske strane započeli iza „sedam brava“ - nije poznato gdje se ni ko ih vodi, i ukazuje da se scene sa kupovinom ben-

zina na ulici iz 90-ih godina mogu ponoviti. „Ne treba sumnjati da je o pregovorima američka strana potpuno u toku svega šta se dešava i koje su polazne pozicije strana“, navodi on i podsjeća da srpska javnost uvijek posljednja sazna šta se dešava.

- Zašto ne bi naša javnost znala makar šta koja strana predlaže i sa čime je ušla u pregovore? Treba i Rusima i Amerikancima da vjerujemo? Na osnovu čega, i zašto se uvijek Moskvi daje blanko mjenica? I sadašnja vlast je žestoko kritikovala prodaju NIS-a 2008. pa zašto sada ne iskoristi priliku da ispravi tu krivu Drinu, zapitao je Đukić.

Prote StI

Postavlja se pitanje mogu li studentski protesti da promijene nešto u budućim odnosima.

- Po pitanju protesta studenata, nema nikakvih indikatora koji bi ukazivali da bi se radi njih promijenila američka politika prema Srbiji, odgovara Lunić i ističe: „Upravo suprotno, povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću mnogi očekuju kapitalizaciju već uspostavljenih ličnih odnosa i unapređenje bilateralnih odnosa, posebno u segmentu ekonomije i bezbjednosti“. Ocjenjujući da američka pozicija nije politički interpretirana ni po pitanju studenata ni po pitanju sankcija NIS-a, a sigurno je u fokusu pažnje, Đukić ističe ono što je jasno: „Sankcije ostaju, protesti ne prestaju“, odnosno da protesti neće prestati i da svakim danom dobijaju na podršci. „Šire se, ne samo u srpskom društvu, već širom svijeta, vlast tjera inat studentima i narodu, štiti korupciju kao svetu kravu,

Sa partnerskog na saveznički nivo odnosa

- Treba naglasiti da su prvi put u istoriji, pripadnici Vojske Srbije angažovani u međunarodnoj mirovnoj operaciji na Sinajskom poluostrvu u sastavu američkog kontingenta, izvan mandata UN ili EU. To nam ukazuje da odnosi SAD i Srbije imaju potencijal da u kontekstu bezbjednosne saradnje pređu sa partnerskog na saveznički nivo. Tome u prilog govore i potpisani sporazumi o strateškoj saradnji u oblasti energetike i o strateškom dijalogu. U ovakvim globalnim okolnostima, Beograd mora slijediti sopstvene interese i dalje razvijati bilateralne odnose sa SAD, a emocije prema BRIKS-u svako može da isplače u intimi svoje privatnosti, objašnjava Lunić.

štiti svoje bahate i prebogate članove i siledžije, do juče golje, danas gospodare života, a ponekada bogami i smrti“, kaže Đukić i smatra da su studenti u pravu bez ikakve sumnje, tačno onako kako su bili u pravu 1968. ili 1996. i 1997, i kako im je tada bilo priznato da su bili u pravu tako će biti priznato i da su studenti 2024. i 2025. godine u pravu. Što prije, to bolje. „Vlast koja to ne priznaje osuđena je na propast, ona nema pravo da ignoriše budućnost naroda i države, pred hobotnicom korupcije. Petnaest građana i građanki, među njima i djeca, poginuli su u Novom Sadu zbog koruptivnih radnji u koje su upleteni ljudi iz vlasti i oko vlasti. To se vidi golim okom. Ne, vlast u Srbiji ne vidi, tjera po svome, i dalje misli da je bezgrešna, a nije kao što nije nijedna vlast. Zato će politički završiti na smetlištu istorije, pogotovo ako upotrijebi silu kojom prijeti i koju sprema. Možda će se naći neki Gonzales iz 1997. i lex specialis da spasi situaciju? Mnogo bolje je okrugli sto, pa iz početka u demokratiju, jer Srbija nije položila ispit poslije SFRJ“, rekao je Đukić.

NovI amba Sador

Srbija očekuje i novog ambasadora SAD i pitanje je na šta će se najviše obraćati pažnju u odnosima dvije države. Lunić kaže da je bivši ambasador Kristofer Hil svoj mandat posvetio jačanju bilateralnih odnosa između SAD i Srbije sa posebnim akcentom na podršku demokratskim procesima, unapređenju ekonomske saradnje i doprinosu regionalnoj stabilnosti.

- Nema sumnje da će i novom ambasadoru SAD u Beogradu to predstavljati ključne prioritete. Međutim, geopolitička rekompozicija svjetske moći je postavila i saradnju u oblasti bezbjednosti kao imperativ, zaključuje Lunić.

Za Đukića, ambasadora u penzijij Hil ostavlja američko-srpske odnose podignute do strateškog dijaloga, dosta dobro revitalizovane poslije teške havarije koje su preživjeli. On podsjeća da je mnogo stvari riješeno, rašćišćeno i otvoreno je široko polje za diplomatsko djelovanje novog ambasadora.

- Ambasador Hil sprovodio je politiku svoje vlade, a ona je zaista

Srbija isuviše vezana

za Rusiju

- Oko NIS-a nema šta da se mijenja ako srpske vlasti ispune sve ono što im je korektno, javno, savjetovano sa američke strane. Teško je povjerovati da će srpska vlada uraditi sve ono što se od nje očekuje i traži. Isuviše je ona vezana za rusku stranu da ne pokuša da joj udovolji. Ruski partneri dovoljno mudro ćute, ali su ipak naglasili svoju tvrdu poziciju oko NIS-a - nacionalizacije nema!, kaže Đukić i ukazuje i da se tako nešto dalo naslutiti i kod srpske vlade. - Kada naiđe na nepokolebljiv ruski stav, da vidimo kako će se tome suprostaviti kad u njoj sjedi toliko ruskih članova. Ne sumnjam da će SAD reagovati ako Srbija odbije da iz NIS-a ukloni ruske aktive, ili ukoliko dramatizuje studentske proteste, u pogledu upotrebe sile, što ne treba isključiti.

prema Beogradu bila meka i time određivala kurs cijelog Zapada, tako će i novi ambasador doći sa mandatom nove američke administracije. Promjena će biti jer je i ideologija novog američkog predsjednika Trampa „teška“ desnica, krupni oligarhijski imperijalni kapital zasnovan na populizmu, nacionalizmu, ekspanzionizmu, protekcionizmu, antiglobalizmu, bilateralizmu, itd. Ne treba sumnjati da će ta politička opredijeljenost određivati i američko-srpske odnose i način i djelokrug diplomatske misije novog ambasadora, opisuje Đukić. On zaključuje da ni Tramp ni njegovi ljudi koji će činiti novu administraciju nijesu ništa saopštili ni o politici prema Srbiji, ni prema Zapadnom Balkanu, ni Balkanu uopšte. Ova činjenica stoji, uprkos vladajućem, kako srpska vlasti kažu, najvećem trampizmu u Evropi, pravoj euforiji od vrha vasti pa kroz cijeli društveni stratum u Srbiji. Međutim, na žalost srpskih trampista, Srbija (još) nije u fokusu Trampa. Ali ne treba sumnjati, doći će na red. Ali to onda neće biti tako soft politika, nego efikasna da upotrijebimo taj pleonazam za politiku štapa i šargarepe. Kroz novog ambasadora SAD će u prvi plan isticati ekonomske ponude, projekte, vjerujući da tako mogu da riješe složene srpsko-balkanske političke probleme. Na političkom planu može se očekivati neka vrsta „efikasnog“ završetka pregovora o Kosovu, neće se raditi „meko“ kao za mandata odlazećeg Kristofera Hila. violeta CvejIć

Nikola Lunić

Srećko Đukić

POBJEDA SAZNAJE: Nove kritike iz Uneska jer ga Crna Gora opterećuje prevelikim brojem

Kotor svjetski rekorder po broju HIA studija

PODGORICA – Centar za svjetsku baštinu Uneska uputio je u novembru prošle godine prigovor Crnoj Gori zbog povećanog broja HIA studija (Pojedinačna procjena uticaja na baštinu), koje se upućuju sa crnogorske strane povodom mišljenja/saglasnosti na projekte i aktivnosti što se realizuju u zaštićenoj zoni Bokokotorskog zaliva.

Štaviše, direktor Centra za svjetsku baštinu Lazare Elundu Asom saopštio je predstavnicima Ambasade Crne Gore u Parizu da je Kotor apsolutni rekorder po broju obrađenih HIA studija. To, kako je rekao Asom, počinje dramatično da opterećuje kapacitete Centra za svjetsku baštinu. Opterećuje kapacite Uneska, ali ne i novčanike autora studija, koji mogu da zarade, kako saznaje Pobjeda, od 800 do 50.000 eura po jednoj studiji.

UPUTITI SLUŽBENIKA

Ovim povodom predstavnici crnogorske ambasade uputili su pismo Ministarstvu kulture i medija u kojem navode da je Lazare Elundu Asom, na sastanku u novembru, prenio „očekivanje da se naprave koraci koji bi mogli doprinijeti unapređivanju unutrašnjih kapaciteta za donošenje odluka koje se tiču Konvencije, što se prevashodno odnosi na kapacitete Uprave za zaštitu kulturnih dobara“. - U tom kontekstu, iskazana je spremnost Centra da uloži napor i ponovo organizuje tematske radionice tokom kojih bi zaposleni u Upravi za zaštitu kulturnih dobara bili obučavani za primjenu, razumijevanje standarda i druge aktivnosti na očuvanju svjetske baštine i unaprijedili sposobnosti za donošenje odluka već na nacionalnom nivou –navodi se u pismu upućenom Ministarstvu kulture i medija, u koje je Pobjeda imala uvid. Konačno, kako se navodi u pismu, „postoji i mogućnost, iako je duža procedura za sprovođenje i često komplikovana u državama članicama, upućivanja službenika koji bi radio

Koliko smo se Unesku, narodski rečeno, popeli na vrh glave pokazuje činjenica da je iz ove svjetske organizacije poručeno da su spremni da obezbijede prostor za rad i jednom crnogorskom službeniku koji bi se u Centru za svjetsku baštinu bavio samo HIA studijama i drugim predmetima koji dolaze iz Crne Gore

na određeno vrijeme u Centru svjetske baštine i u čijem bi opisu poslova bili upravo predmeti iz Crne Gore“. Direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković kazala je za Pobjedu da glavni razlog prekomjerne izrade HIA studija leži u nedovoljno razrađenoj ili nedosljednoj planskoj dokumentaciji i odsustvu strateških dokumenata za upravljanje Prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora (Planom upravljanja Područjem i HIA studijom za Područje/ bafer zonu).

- Za područje opštine Herceg Novi Prostorno-urbanistički plan usvojen je 2019. godine, dok je PUP za Tivat istekao 2020. U obje pomenute opštine izrada HIA studija propisuje se samo kada su u pitanju izuzetno veliki projekti, koji svojim gabaritima i oblikovnošću mogu u većoj mjeri uticati na okruženje, kao i za projekte u osjetljivim zo -

nama, čija realizacija bi uticala na izuzetne univerzalne vrijednosti Područja. Najveći broj HIA studija proističe sa prostora opštine Kotor – potvrdila je Zdravković. Kako je kazala, osim što je u pitanju najosjetljivija zona, u okviru koje je pozicioniran sam prostor Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, odnosno njegova „co-

re zona“, pa je samim tim uticaj građevinskih intervencija na izuzetne univerzalne vrijednosti Područja ovdje najveće, dodatni razlog proističe iz neusklađenosti Studije zaštite kulturnih dobara sa Prostorno-urbanističkim planom opštine Kotor.

- Tačnije, problem se u pravilu javlja kada se lokacija (katastarska parcela/e) u PUP-u na-

lazi u zoni gdje je u skladu sa planskim dokumentom omogućena izgradnja, a istovremeno, ista parcela se na karti iz Prostornog plana opštine Kotor 8b1 - Područje Kotora, mjere zaštite - preklop sa planiranim građevinskim površinama nalazi u zoni označenoj kao Mjere IV - Kultivisana obradiva imanja u okviru istorijskih naselja, a rjeđe se parcela ili njen dio nalazi u zoni Mjere V - Prirodni očuvani pejzaž u granicama Svjetske baštine. Shodno navedenom, dolazi do kontradiktornosti prilikom izrade Nacrta urbanističko-tehničkih uslova, jer navedene mjere IV i V, koje bi trebalo da budu sastavni dio Nacrta UTU-a, ne podržavaju mogućnost nove gradnje sadržane u istom – objasnila je Zdravković.

PEGLAJU MANE Uprava za zaštitu kulturnih dobara je, kako ističe Zdravković, zato prinuđena da manj-

Savjet: Država mora da odustane od izgradnje mosta na Verigama

Na prvoj i jedinoj sjednici Savjeta za upravljanje prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora, koja je održana 13. avgusta prošle godine, dr Ilija Lalošević je naglasio potre-

bu da Savjet Vladi Crne Gore i Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine pošalje zaključak kojim se izražava stav Savjeta da država, radi zaštite statusa po-

dručja Kotora na Unesko Listi zaštićenih kulturnih dobara, mora da odustane od projekta izgradnje mosta na Verigama. Zaključak je jednoglasno usvojen. Međutim, u izvještaju o sta-

nju zaštićenog područja Kotora, koji je Ministarstvo kulture i medija uputilo Centru za svjetsku baštinu Uneska u februaru prošle godine, eksplicitno se ne isključuje gradnja mosta na

Verigama, već se pominju studije koje će razmatrati uticaj tri moguća projekta koji bi riješili saobraćajne gužve u tom području: most Verige, most Luštica - Zelenika i podvodni tunel.

kavosti PUP-a, po navedenom pitanju, rješava kroz proces izdavanja Rješenja o konzervatorskim uslovima, u okviru kojih pokušava da utiče na parametre iz planskog dokumenta ili utvrđivanjem potrebe sprovođenja pojedinačnih procjena uticaja na kulturnu baštinu (izradu HIA studije). - Jasnije rečeno, kada su u pitanju ove „sporne lokacije“, u okviru jednih urbanističko-tehničkih uslova izdatih za potrebe izgradnje objekata, u prvom dijelu piše, primjera radi, izgradnja objekta gabarita 2.000 m2, dok u okviru istih tehničkih uslova u poglavlju „mjere zaštite“ pišezadržati obradiva imanja. Dakle, Studija zaštite integrisana je u plan u tekstualnom dijelu, dok je planer ostavio parametre izgradnje i za one prostore gdje je predviđeno očuvanje pejzaža – rekla je Zdravković. Pojedinačnu procjenu (HIA) izrađuje stručni tim koji obrazuje Uprava na zahtjev investitora, odnosno organa koji vrši poslove na izradi urbanističkog projekta, a tim mogu da čine i stručna lica van Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Zdravković je priznala da je do danas sproveden mali broj obuka sa ciljem unapređenja znanja i vještina stručnih lica u poslovima izrade i evaluacije HIA studija, ali se može zaključiti, kako je rekla, da se kroz obimnu praksu prethodnih godina to znanje unaprijedilo.

- S tim u vezi, ne može se govoriti o opterećenosti Uprave u smislu izrade HIA studija, ali se može govoriti o njenoj opterećenosti po pitanju svih postupanja koja prethode ili slijede izradi iste, a upravo imajući u vidu nedostatak kvalitetne planske dokumentacije i strateških dokumenata. U konačnom, zaključuje se da je jedini put ka smanjenju broja HIA studija revizija/ donošenje planske dokumentacije bez konflikta u prostoru i u saradnji sa Centrom za svjetsku baštinu i izrada Plana upravljanja Prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora, kao ključnih planskih i strateških dokumenata koji će doprinijeti zaštiti ovog prostora, ali i njegovog adekvatnog korišćenja. Uprava će biti istrajna na insistiranju u rješavanju pomenutih ključnih problema – kazala je Zdravković.

JEDNA SJEDNICA Planom upravljanja Prirodnim i kulturno-istorijskim

Prva i posljednja sjednica novog Savjeta za upravljanje Prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora

Lazare Elundu Asom Petra Zdravković

pojedinačnih procjena uticaja na baštinu

Ministarstvo: Usklađivanje PUP-a Kotora sa Studijom zaštite zaustaviće hiperprodukciju HIA

Iz Ministarstva kulture i medija, koje je prethodnih mjeseci u potpunosti ignorisalo brojna pitanja Pobjede na razne teme iz sfere zaštite baštine, ovoga puta su se smilovali da odgovore na temu o hiperprodukciji HIA studija, potvrđujući ono što je detaljno objasnila i direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković. Naime, iz Ministarstva su takođe konstatovali da je za hiperprodukciju HIA kriva neusklađenost između donesene Studije zaštite kulturnih dobara i Prostorno-urbanističkog plana opštine Kotor.

područjem Kotora (ranije: Menadžment plan), koji pominje Zdravković, trebalo bi da se bavi Savjet za upravljanje ovim područjem. Uprkos obećanjima Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor da će Savjet biti formiran još krajem 2023. godine, ovo važno tijelo formirano je tek na ljeto prošle godine i to uoči lokalnih izbora u Kotoru. Čine ga predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić, dr Ilija Lalošević, mr Dobrila Vlahović, mr Aleksandra Džaković, Miloš Petričević, dr Mladen Krekić, dr Stevan Kordić, Srđan Marlović, Ana Jovetić i Marija Novaković, dok je Biljana Gligorić iz NVO „Expeditio“ dala ostavku na mjesto člana u Savjetu zbog funkcije koju obavlja u drugom državnom organu. Prvu sjednicu održali su 13. avgusta, a sudeći prema zapisniku, u koji je Pobjeda imala uvid, predsjednik Jokić je naglasio da je „trenutno najvažniji zadatak Savjeta revizija Menadžment plana, što je naglašeno i u posljednjim odlukama Komiteta Uneska“. - U prethodnom periodu je značajan dio dokumenta odrađen, međutim nije završen - konstatovao je Jokić. Nakon diskusije dogovoreno je da će posljednja radna verzija Plana upravljanja biti dostavljena svim članovima Savjeta, a oni su trebali da svoje prijedloge o daljem radu na reviziji dostave mejlom najkasnije do 6. septembra 2024. godine. Samim tim su sljedeću, drugu sjednicu planirali za

U Ministarstvu, kako su istakli za Pobjedu, prepoznaju manjak kapaciteta unutar Uprave kao sistemski problem i o tome su, ističu, u prethodnom periodu upoznavali javnost. - U pitanju su specifične profesije, arhitekte konzervatori, konzervatori restauratori, arheolozi, etnolozi, istoričari umjetnosti, i dr. koji su nedostatni i u razvijenijim zemljama – navode iz Ministarstva, podsjećajući da, sa namjerom da riješe taj problem, od 2021. finansiraju studijski program konzervacije i restauracije na Univerzitetu Crne Gore.

13. septembar, ali je odložena, kako tvrde izvori Pobjede, zato što je Jokić bio prezauzet kampanjom za izbore. Članovi Savjeta sjetili su se tek sredinom januara ove godine da bi trebalo ponovo da se sastanu, pa je sljedeća sjednica, kako saznaje Pobjeda, zakazana za kraj naredne nedjelje.

KRITIKE I IZVJEŠTAJ

Prigovori zbog velikog broja HIA studija, podsjetimo, nijesu jedini koje je Unesko uputio Crnoj Gori. Sjetimo se samo uznemirenosti državnih organa kada je Pobjeda u septembru 2023. godine objavila da Crna Gora nije poslala svoje predstavnike na zasijedanje Uneska u Rijad, te da je ova svjetska organizacija na sajtu objavila niz oštrih kritika zbog loše saradnje sa našom državom. Ključne zamjerke su bile nedostatak komunikacije, kašnjenje u podnošenju izvještaja, neobavještavanje o brojnim novim građevinskim projektima u zaštićenom području Kotora, ukidanje moratorijuma na gradnju u Kotoru i kašnjenje u izradi strateških dokumenata koji treba da garantuju očuvanje statusa Kotora na Listi svjetske baštine Uneska. Početkom februara prošle godine, Ministarstvo kulture i medija je Centru za svjetsku baštinu Uneska poslalo izvještaj o stanju Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, u kojem ministarka Tamara Vujović, na početku izvještaja ističe da „Crna

U 90. godini preminuo istaknuti crnogorski umjetnik

Slobodan Puro Đurić

s. vasiljević

Takođe, pozvali su nadležne u sistemu obrazovanja da na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, kroz smjer za zaštitu graditeljskog nasljeđa, kao i kroz osnivanje drugih deficitarnih studijskih programa za baštinu, poput arheologije, istorije umjetnosti, etnologije i sličnih oblasti, daju svoj doprinos ovom važnom procesu. Na pitanje koji su konkretni koraci koje Ministarstvo planira da preduzme kako bi smanjilo opterećenje na Centar svjetske baštine u Parizu, iz Ministarstva su odgovorili da je Uprava već pokrenula inicijativu revizije Prostorno-urbanističkog plana opštine KO, kako bi se uskladio sa postojećom Studijom zaštite. A kako Ministarstvo reaguje na sve češće kritike da razvojni projekti u zaštićenim područjima ne poštuju standarde zaštite baštine? - Nadležne institucije sistema postupaju u skladu sa zakonom, a svi razvojni projekti u skladu sa zakonom moraju biti proslijeđeni Unesku na mišljenje - odgovaraju iz Ministarstva.

Gora ostaje posvećena očuvanju svojih izdvojenih univerzalnih vrijednosti i dalje štiti i promoviše svoje kulturno i prirodno nasljeđe“. Da stvar bude paradoksalnija, u godini kada je beskrajno razvlačila imenovanje direktora/ direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD), nezakonito držeći ovaj organ u višegodišnjem v. d. stanju, Vujović je u izvještaju ustvrdila kako „Ministarstvo kulture ima za cilj dalji razvoj kapaciteta Uprave za zaštitu kulturnih dobara, pružajući različite oblike podrške“.

Na raniju kritiku Uneska zbog neusvajanja Plana upravljanja, iz Ministarstva su u izvještaju konstatovali da je „revizija Plana upravljanja izuzetno složen i značajan zadatak“. Tada su Unesko netačno informisali da je Plan upravljanja u finalnoj fazi pripreme, te da će uskoro biti upućen Vladi na usvajanje kao nacrt dokumenta, a u tom momentu na vidiku nije bilo ni formiranje Savjeta za upravljanje područjem Kotora. - Iako je revizija bila spora, proces dolazi do kraja - navodi se u izvještaju.

Cjelokupni izvještaj, inače, vrvi od izraza posvećenosti najvišim standardima Uneska, iskazivanja odgovornosti, spremnosti za implementaciju svih preporuka, uvjeravanja o radu, redu i disciplini, iako svi u Crnoj Gori dobro znamo kako i koliko se radilo u posljednjih šest-sedam godina. Riječju, malo i nikako. J. NIKITOVIĆ

Slikarstvo protkano iskrenom emocijom

PODGORICA - Istaknuti crnogorski slikar Slobodan Puro Đurić preminuo je juče u 90. godini. Biće sahranjen danas u 14 sati na Starom groblju na Cetinju. Komemorativna sjednica biće održana sjutra, u 11 sati, u sali Skupštine prijestonice Cetinje.

Slobodan Puro Đurić rođen je 1935. godine na Cetinju. Odrastao je u porodici sa bogatom umjetničkom tradicijom. Njegov višestruki talenat prepoznat je još u djetinjstvu, kada je počeo školovanje u Filmskoj školi u Zagrebu, radeći na filmskim projektima poput „Bakonja fra Brne“ i „Plavi devet“.

NEIZBRISIV TRAG

Nakon što ga je inspirisala zagrebačka umjetnička scena, završio je čuvenu Umjetničku školu u Herceg Novom, zatim Pedagošku akademiju i Kulturološki fakultet. Kao grafički i prvi crnogorski industrijski dizajner, ostavio je neizbrisiv trag radeći u Elektroindustriji „Obod“, gdje je radio na kreiranju mnogih Obodovih proizvoda i inoviranju detalja postojećeg dizajna. Napravio je 1967. godine prvu knjigu grafičkih standarda vizuelnog i korporativnog identiteta i logotipa Elektroindustrije „Obod“. Njegov značaj se ogleda i u ulozi rukovodioca Likovnog salona „13. novembar“ na Cetinju, koji je pod njegovim vođstvom postao jedan od najvažnijih jugoslovenskih likovnih salona. Đurić je obavljao i funkciju gradonačelnika Cetinja od 1984. do 1989. godine, predvodeći obnovu istorijskog jezgra grada. Nakon toga imenovan je za predsjednika SSRN Cetinja (Socijalistički savez radnog naroda). U tom periodu uspjelo se obnoviti i revitalizovati oko 135 većih i manjih spomenika kulture. Bio je jedan od ključnih inicijatora osnivanja Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju. Njegov stvaralački opus obu-

Djela prožeta dubokim poštovanjem prema

Cetinju i Mediteranu

Povodom smrti Slobodana Pura Đurića, telegram saučešća juče je uputila ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja je navela da su njegov dugogodišnji, predani angažman u institucijama i doprinos institucionalizaciji likovnog života Crne Gore postavili čvrste temelje budućeg umjetničkog razvoja. - Kao slikar i gradonačelnik prijestonice Cetinje, čelnik Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, te član Predsjedništva Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije, Đurić je svojim radom i vizijom obogatio umjetnički pejzaž naše zemlje. Đurić je bio jedan od utemeljivača prestižnog Likovnog salona „13. novembar“ i Likovne akademije na Cetinju, dok su njegova djela prožeta dubokim poštovanjem prema Cetinju i Mediteranu. Magični realizam, melanholija, ali i vedrina Mediterana oživljavali su na njegovim platnima, odražavajući rezonancu vjekova i duha prostora kojem je pripadao. Njegova umjetnička inventivnost, tehnička izvrsnost i izrazita energija bile su spojene sa izvanrednim osjećajem za sklad i eleganciju, koji su obilježili sve aspekte njegovog rada i života – navela je Vujović.

hvata 12 samostalnih i više od 220 grupnih izložbi u zemlji, te 45 u inostranstvu, uključujući one u Rimu, Parizu, Moskvi i Kairu. Dobitnik je prestižnih priznanja poput Trinaestojulske nagrade, Ordena Republike, Trinaestonovembarske nagrade i Povelje „Ivan Crnojević“, a odlukom Vlade Crne Gore imenovan je za istaknutog crnogorskog kulturnog stvaraoca. Đurić je takođe uvršten u knjigu milenijumskog izbora „Uspješni umjetnici i dizajneri dvadesetog vijeka“ po izboru Internacionalnog bibliografskog centra u Kembridžu. Njegova djela nalaze se u muzejima, galerijama i privatnim kolekcijama širom svijeta. Javnosti se literarno predstavio svojim knjigama: ,,Dado Đurić Fragmenti iz života“ i ,,Cetinjske šaljive priče“, u šest knjiga.

AUTENTIČNOST

Istoričarka umjetnosti dr Anastazija Miranović zapisala je da Đurićevo umjetničko djelo, upečatljivom autentičnošću likovnog rukopisa, prefinjenom kolorističkom

orkestracijom, filosofsko-poetičnim narativom, iskrenom emocijom, čini dio referentnog korpusa crnogorske likovne umjetnosti, kao njen nezaobilazan segment u svim ozbiljnim analizama crnogorske istorije umjetnosti.

Istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković ocijenila je da je slikarstvo Pura Đurića originalno i samosvojno, oplemenjeno rijetko finim senzibilitetom za nepoznato i tajanstveno.

- Purov bogati likovni opus, svojom autentičnom uvjerljivošću, poslužiće kao izazov za nova istraživanja, konstantno nadahnjujući buduće generacije.

Stvaralački i kreativni dar Slobodana Pura Đurića postao je nezaobilazan primjer uzvišenosti, visokog stila i naprednih humanih umjetni č kih stremljenja u crnogorskom i evropskom slikarstvu druge polovine XX vijeka - istakla je Đurašković. Slobodan Puro Đurić ostavlja iza sebe suprugu Vidu, troje djece – Anu, Maju i Mirka, te unučad i praunuke. A. Đ.

Slobodan Puro Đurić

Tabla na ogradi dvorišta Ministarstva kulture i medija na Cetinju

Komunalno Zeta od narednog mjeseca sakupljaće otpad svojim mašinama

Opština Zeta opredijelila je milion i po eura za nabavku opreme za preduzeće Komunalno.

- Novoosnovano preduzeće Komunalno Zeta počeće sa obavljanjem djelatnosti sopstvenim mašinama od 1. februara, u cilju da područje opštine, prevashodno javne površine budu čistije i uređenije. Iako smo očekivali da će kolege iz Podgorice imati sluha za našu situaciju i redovno odvoziti otpad i održavati komunalni red, prinuđeni smo

bili da iz sopstvenih sredstava nabavimo veliki broj mašina koje će omogućiti našim ekipama da teritoriju Zete učine čistom i urednom. U iščekivanju opreme koju su dužni, shodno procentualnom učešću kroz plaćanje računa od strane svih građana tokom prethodnog perioda, da nam obezbijede, Opština Zeta je još jednom djelovala u interesu svih naših sugrađana i u rekordnom roku obezbijedila neophodnu mehanizaciju – poručuju iz Opštine Zeta.

Kako dodaju, rebalansom budžeta su opredijeljena sredstva za nabavku neophodne komunalne opreme.

- Do kraja prošle godine, DOO Komunalno Zeta u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama realizovalo je nabavku komunalne opreme u ukupnom iznosu od 1.275.000 eura. Nabavljene su sljedeće mašine: četiri kamiona za sakupljanje i prevoz komunalnog otpada, jedan kamion kiper sa grajferom, jedna kombinovana radna mašina, jedan traktor sa

nadogradnjom tarup za horizontalno i vertikalno nošenje i rezanje grana, jedan auto-podizač za kontejnere od 10 kubnih metara, kao i 26 kontejnera od 10 kubnih metara. Komunalno Zeta je učestvovanjem u projektu nabavke pokretne i nepokretne komunalne opreme takođe ostvarilo i pravo na dodjelu sredstava u ukupnom iznosu od 114.800 eura od Eko fonda. Takođe, putem IPA projekta Opština Zeta je preduzeću obezbijedila jedan kamion za sakupljanje i pre-

voz otpada, kao i 4.500 kanti za odlaganje otpada koje će biti podijeljene u narednom periodu – navode iz najmlađe crnogorske opštine. Poručuju da će biti jedna od najčistijih i najuređenijih lokalnih samouprava.

neuređenih javnih površina i neredovnog odvoza smeća biće prošlost, ali zato još jednom pozivamo sve ljude u Zeti da namjenski koriste kontejnere i vode računa o vrsti komunalnog otpada koji odlažu – zaključuju iz Opštine Zeta. I. M. Opština Zeta opredijelila milion i

- Dugogodišnji problem oko

Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice prethodne godine u realizaciju projekata uložila skoro pet miliona eura

Za izradu tehničke dokumentacije i radove na izgradnji i rekonstrukciji objekata, Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice prethodne godine utrošila je skoro pet miliona eura.

U toku su radovi na realizaciji brojnih projekata. Tokom ovog mjeseca započela je rekonstrukcija dijela Ulice Miloša Obilića na Starom aerodromu, a uskoro će započeti rekonstrukcija i ulice pored gradskog groblja u Zagoriču. U prvom kvartalu ove godine trebalo bi da započnu i radovi na ulicama Vučedolska i Ljubović u Staroj varoši. Planirana je i rekonstrukcija Ulice slobode, od Hercegovačke do Bulevara Ivana Crnojevića, kao i početak izgradnje dva šetališta - na brdu Ljubović i uz rijeku Moraču.

RADOVI

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice su izjavili da je od januara do 24. decembra 2024. godine za izradu tehničke dokumentacije i radove na izgradnji i rekonstrukciji objekata utrošeno približno 4.870.000 eura. - Izvršeno je komunalno opremanje lokacija (izgradnja saobraćajnica sa pratećom elektro i hidrotehničkom infrastrukturom) u zahvatu više detaljnih urbanističkih planova od kojih izdvajamo: ,,1. maj“ (kat. parcele 1668/1 i 1530/7), ,,1. maj“ (UP 215 i 216 – izgradnja priključka na Ulicu dr Ljubo -

Nastavljaju sa gradnjom ulica, bulevara, šetališta...

mira Rašovića), ,,Zabjelo 9“ (UP 32 i 67), ,,Zabjelo 9“ (UP 51 i 54), ,,Zabjelo 9“ (UP 52 i 53), ,,Konik - Stari aerodrom, faza III“ (UP 7 i 9), ,,KonikStari aerodrom, faza III“ (UP 11, 12 i 13), ,,Murtovina“ (izgradnja ulica 4, 5 i 6 - priključenje na Bulevar Vilija Branta), ,,Gornja Gorica 1“ (UP B/93, B/94, B/95 i B/96 – izgradnja priključka na Ulicu Miloja Pavlovića), ,,Duvanski kombinat“, UP 1 - izgradnja ulivno-izlivne trake na Ankarskom bulevaru) i dr. –navode iz Agencije za izgradnju i razvoj. Izuzev komunalnog opremanja lokacija, koje je prioritetno kada su u pitanju aktiv-

nosti Agencije za izgradnju i razvoj, rekonstruisane su ulice Đečevića i Balšića, a završena je i izgradnja kružne raskrsnice bulevara Veljka Vlahovića i Radomira Ivanovića.

- Radove na kružnoj raskrsnici, u vrijednosti od 400.000 eura, izvelo je gradsko preduzeće Putevi. Početkom oktobr a nastavljena je rekonstrukcija Bulevara Veljka Vlahovića koja se finansira sredstvima iz državnog budžeta. Radovi bi trebalo da budu završeni u aprilu 2025. godine. Za prva dva i po mjeseca, realizovani su radovi u vrijednosti od 430.000 eura – podsjećaju iz Agencije, uz

Neriješeni imovinskopravni odnosi usporavaju realizaciju projekata

Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice ističu da u realizaciji projekata nailaze uglavnom na iste probleme: neriješeni imovinsko-pravni odnosi, duge procedure kod Uprave za nekretnine koje traju više godina, počev od dostave podataka potrebnih za izradu elaborata eksproprijacije, ovjere elaborata i procjene vrijednosti imovine, nepouzdani katastri instalacija, nedostatak iskustva i potrebnih stručnih kompetencija jednog broja projektanata i izvođača radova koji su dobili posao po osnovu najniže ponuđene cijene.

- Treba takođe spomenuti da veliki broj ugovorenih radova višemilionske vrijednosti još uvijek nije započeo, uglavnom zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Najveći dio se odnosi na komunalno opremanje lokacija koje predstavlja obavezu Glavnog grada i Agencije prema investitorima objekata sa kojima su zaključeni ugovori o naknadi za uređivanje građevinskog zemljišta – navode iz Agencije za izgradnju i razvoj.

napomenu da te radove izvodi građevinska firma ,,Crnagoraput“.

ULAGANJA

Kada su u pitanju objekti visokogradnje, nastavljeni su radovi na izgradnji gradskog pozorišta, a prošle godine započela je izgradnja višenamjenskog objekta u Zagoriču. Završetak oba objekta, poručuju iz Agencije, pred-

viđen je za drugu polovinu ove godine. - U toku su radovi na rekonstrukciji ulica Špira Mugoše, Husinjskih rudara (II faza) i Kozaračke ulice. Takođe, u Bloku šest, u blizini OŠ ,,Radojica Perović“ izvode se radovi na izgradnji parkinga. U decembru je započela izgradnja dijela Bulevara Pera Ćetkovića na Koniku koja treba da bude završena u maju ove

godine – navode iz Agencije. - Prethodne sedmice započela je rekonstrukcija dijela Ulice Miloša Obilića na Starom aerodromu, od raskrsnice sa Cvijetnom ulicom do raskrsnice sa Zmaj Jovinim bulevarom, a tokom ovog mjeseca počeće i rekonstrukcija ulice pored gradskog groblja u Zagoriču, od pružnog prelaza do podvožnjaka. U prvom kvartalu ove godine trebalo bi da započne rekonstrukcija Vučedolske ulice i Ulice Ljubović u Staroj varoši. Obje ulice biće popločane kamenim kockama. Planirana je i rekonstrukcija Ulice slobode, od Hercegovačke ulice do Bulevara Ivana Crnojevića, kao i početak izgradnje dva šetališta - na brdu Ljubović i uz rijeku Moraču (od plaže Labud do mosta Milenijum) – najavljuju iz Agencije za izgradnju i razvoj i ističu da je jedan od prioritetnijih poslova sanacija klizišta u Pričelju. Kada je u pitanju izrada tehničke dokumentacije, kao najznačajnije završene projekte navode glavni projekat Jugozapadne obilaznice, od Cetinjskog puta do Komanskog mosta, glavni projekat Bulevara Vojislavljevića, glavni projekat mosta na trasi Ulice Vojislavljevića i kružne raskrsnice sa Cetinjskim i Nikšićkim putem, glavni projekat tamnice Jusovača i glavni projekat druge faze šetališta uz Moraču. - Svi navedeni projekti usklađivani su sa EU standardima – eurokodovima – zaključuju iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice. I. M.

Nova mehanizacija za Komunalno Zeta

Sa otvaranja radova na Bulevaru Veljka Vlahovića

I. MITROVIĆ

Klizališta pored SC ,,Morača“ i u Njegoševom parku radiće sigurno do kraja januara, a možda i duže

Iz godine u godinu sve je više sugrađana koji znaju da klizaju

Ovdje mi je super, uvijek se odlično zabavim. Dolazim često, sa društvom ili porodicom. Klizalište će raditi i nakon što se završi školski raspust, sigurno ću doći još koji put. Dolazio sam i prethodnih godina, naučio sam dobro da klizam –kazao je dvanaestogodišnji Matija Đurišić, koji je na klizanje došao sa dvije godine mlađim drugom Vladimirom Vuksanovićem

Na klizalištu u Ulici Ivana Milutinovića, u blizini SC ,,Morača“, i proteklog vikenda bio je veliki broj posjetilaca svih generacija koji su tople, sunčane dane iskoristili za uživanje na ledu.

I mlađi i stariji pokazuju solidne vještine klizanja, a, kako ističu zaposleni na klizalištu, iz godine u godinu sve je više Podgoričana i Podgoričanki koji znaju da klizaju.

UŽIVANJE

Kristina Šćepović, koja radi na klizalištu, izjavila je za Po-

Budžetom Glavnog grada za 2024. godinu za investicione aktivnosti gradskog preduzeća Zelenilo bilo je opredijeljeno tri miliona eura, što je omogućilo realizaciju projekata planiranih programom rada.

Najveći dio sredstava bio je usmjeren na ozelenjavanje javnih zelenih površina i izgradnju parkova, a iz Zelenila poručuju da je i za ovu godinu planirano više projekata koji obuhvataju izgradnju novih parkova, rekonstrukciju postojećih, kao i uređenje manjih neuređenih površina i ozelenjavanje razdjelnih ostrva i zelenih traka duž saobraćajnica.

RADOVI

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Zelenila poručuju da su u 2024. godini u potpunosti realizovali više projekata koji su imali značajan uticaj na poboljšanje uslova za život i rad u glavnom gradu, dok je realizacija još nekoliko značajnih projekata u toku.

- Među najvažnijima su rekonstrukcija Karađorđevog parka, izgradnja parka u Ulici kralja Nikole na Zabjelu, izgradnja parka u Bloku šest, izgradnja parka u Zagoriču, kao i ozelenjavanje razdjelnih ostrva i kružnih tokova na bulevaru prema Danilovgradu – ističu iz Zelenila. Kako dodaju, popravka i re-

bjedu da će oba klizališta, i ovo kod SC ,,Morača“ i ono u Njegoševom parku, sigurno raditi do kraja januara, moguće i tokom februara.

- Klizališta su otvorena svakog dana od 10 sati do 22 časa. Ova sezona je dobra, bilo je dosta posjetilaca i ovdje i na klizalištu u Njegoševom parku – kazala je Šćepović, uz podsjećanje da su otvorena 10. decembra.

Navodeći da je radila na klizalištu i prethodnih godina, ističe da je iz godine u godinu sve više posjetilaca.

- Iz godine u godinu sve je vi-

še Podgoričana i Podgoričanki koji znaju da klizaju. Imamo vjernih klizača, koji svake godine dolaze – navodi Šćepović, uz napomenu da za one koji žele da nauče da klizaju tu je i instruktorka, koja je inače vještine klizanja savladala na klizalištu kod Sportskog centra. Petogodišnja Nađa Ivanović na klizalište je došla sa ocem Milanom, majkom Draga-

nom, mlađim bratom Tadijom i najmlađom sestrom Sofijom. Majka je pridržavala dok je klizala, a otac i brat sa uživanjem posmatrali dok je najmlađa sestra spavala u kolicima pored njih.

- Prvi put sam klizala sa tri godine. Baš mi se sviđa. Volim kad nas mama i tata dovedu ovdje – kazala je Nađa. Njen otac smatra da bi bilo

Aktivnosti gradskog preduzeća Zelenilo u prethodnoj godini

dobro da klizalište radi duže tokom godine, ne samo za praznike i tokom zimskog raspusta, nego koliko god to dozvoljavaju vremenski uslovi. - Mislim da je Njegošev park idealan za to, da zaslužuje da ima jedno mnogo bolje, uređenije klizalište – kazao je Milan. Učenici Osnovne škole ,,Milorad Musa Burzan“, dvanaestogodišnji Matija Đurišić i nje-

gov dvije godine mlađi drug Vladimir Vuksanović, uživali su u isprobavanju zahtjevnijih pokreta na klizaljkama.

DRUŽENJE

- Ovdje mi je super, uvijek se odlično zabavim. Dolazim često, sa društvom ili porodicom. Klizalište će raditi i nakon što se završi školski raspust, sigurno ću doći još koji put. Dolazio sam i prethodnih godina, naučio sam dobro da klizam – kazao je Matija. Njegov mlađi drug kaže da je ove godine prvi put stao na klizaljke.

- Sviđa mi se da klizam, nije teško. Pomogao mi je Matija da brže naučim. Na drugom terminu sam već znao da klizam, sve sam bolji i bolji – kazao je Vladimir.

Sat klizanja na oba klizališta košta pet eura, dok je za one koji imaju svoje klizaljke cijena tri eura. Klizališta rade od 10 sati do 22 sata, do kraja januara svakog dana kad je lijepo vrijeme. Klizališta su osvijetljena, ali nijesu natkrivena. Na klizalištima možete kupiti sok ili neki topli napitak, sendviče, slatkiše, grickalice... I. M.

Za godinu uredili oko 100.000 metara kvadratnih javnih zelenih površina

konstrukcija dječjih igrališta predstavljale su važnu investiciju, imajući u vidu da je popravljen ili zamijenjen parkovski i dječji mobilijar u šest parkova i dječjih igrališta. - Svi ovi projekti su doprinijeli poboljšanju kvaliteta života kroz ponudu više sadržaja za različite aktivnosti u parkovima, kao i unapređenju ekološke svijesti kroz očuvanje životne sredine. Zaposleni su uložili maksimalne napore kako bi planirani projekti bili realizovani u predviđenim rokovima. Ipak, kod pojedinih

aktivnosti suočili smo se s izazovima, kao što su vremenski uslovi, s obzirom da se naše aktivnosti realizuju na otvorenom, što je u određenim slučajevima dovelo do odstupanja u rokovima. Tokom godine uspjeli smo da uredimo oko 100.000 metara kvadratnih javnih zelenih površina, uključujući izgradnju parkova, ozelenjavanje razdjelnih ostrva i kružnih tokova, uređenje manjih površina - urbanih džepova i dr. Realizacijom svih ovih projekata uspjeli smo da značajno povećamo javne zelene po -

vršine, a osim ozelenjavanja, koje je podrazumijevalo sadnju velikog broja drveća, žbunja, perena, živih ograda i cvijeća, gotovo svi prostori opremljeni su parkovskim mobilijarom. Akcenat je stavljen na obogaćivanju sadržaja prilagođenih svim generacijama, pa je na taj način u parkovima ugrađen i dječji mobilijar, zatim klupe i korpe za otpatke, te izgrađene šetne staze, a u saradnji sa drugim privrednim društvima Glavnog grada izgrađeni su i sadržaji za sport i rekreaciju – navode iz Zelenila.

ULAGANJA

Budžetom Glavnog grada za 2024. godinu za investicione aktivnosti opredijeljeno je tri miliona eura što je omogućilo realizaciju projekata planiranih programom rada. - Najveći dio sredstava bio je usmjeren na ozelenjavanje javnih zelenih površina i izgradnju parkova. Pored toga, značajna sredstva izdvojena su za rekonstrukcije postojećih parkova, dok je dio budžeta bio opredijeljen za nabavku mašina i vozila kako bi se

na što efikasniji način realizovale sve planirane aktivnosti – poručuju iz Zelenila. Za ovu godinu programom rada planirano je više projekata koji obuhvataju izgradnju novih parkova, rekonstrukciju postojećih, kao i uređenje manjih neuređenih površina i ozelenjavanje razdjelnih ostrva i zelenih traka duž saobraćajnica. Finansiranje ovih projekata, kako navode, planirano je kao i prethodnih godina budžetom Glavnog grada, a imajući u vidu da je sve više društveno odgovornih kompanija usmjereno na očuvanje životne sredine, potrudićemo se da u saradnji sa njima oplemenimo i ozelenimo neke od lokacija koje su prepoznate kao potencijalni uređeni javni prostori. - Kako smo u prethodnim godinama naišli na zaista dobre komentare od gotovo svih građana kada je riječ o ozelenjavanju, plan je da i u narednom periodu nastavimo u istom pravcu, kako bismo ispunili zahtjeve građana iz svih djelova grada i uredili što više javnih zelenih površina. Realizacijom projekata ozele-

njavanja značajno se utiče na očuvanje životne sredine, što je od velikog značaja, naročito u urbanim zonama gdje je povećan protok saobraćaja, a samim tim i veće zagađenje vazduha - navode iz Zelenila. U ovoj godini nastaviće sa aktivnostima koje imaju za cilj održivo poslovanje u smislu stvaranja obnovljivih izvora energije, čime će se izvršiti ušteda u poslovanju, ali i povećati benefiti za životnu sredinu.

- Održavanje javnih zelenih površina ključni je faktor kako za izgled, tako i za njihovu funkcionalnost, pa će se u tom smislu nastaviti sa intenzivnim aktivnosti kako na održavanju drveća, tako i na održavanju nižeg sprata biljaka (žbunje, žive ograde, perene...), ali i travnjaka. Zbog svega ovoga, jako je važno da imamo podršku građana i da oni budu naš partner u očuvanju javnih zelenih površina, kako bi se smanjila stopa vandalizma, a naš grad bio uređen i zelen i za neke buduće generacije – zaključuju iz Zelenila.

I. M.

Detalj sa klizališta kod SC „Morača“

Radnici Zelenila na terenu

ZELENILO DOO

Ubjedljivom pobjedom u Splitu, košarkaši Budućnost Volija održali korak za Partizanom na vrhu tabele ABA lige

Žakelj: Vrijediš onoliko koliko si bio dobar na posljednjoj utakmici

PODGORICA – Iako su na Gripama ostvarili dva negativna sezonska rekorda u ABA ligi, košarkaši Budućnost Volija su više nego lako i ubjedljivo savladali Split u gostima (83:48) i produžili seriju pobjeda u regionalnom takmičenju na osam mečeva. Podgoričani su, naime, u ovom duelu imali čak 19 izgubljenih lopti, najviše u dosadašnjem toku sezone, te svega tri ukradene lopte, najmanje u proteklih 17 kola, ali su i pored svega toga na dominantan način došli do očekivanog trijumfa, kojim su ostali na diobi prvog mjesta sa Partizanom (po 15 pobjeda i dva poraza).

Do vođstva Splita od 18:13, nakon skoro šest i po minuta igre, činilo se da će Podgoričani imati težak meč, posebno nakon iscrpljujuće partije tri dana ranije u Evrokupu protiv Hapoela u „Mtel dvorani Morača“. Međutim, uz promjene koje je izvršio Andrej Žakelj, Podgoričani su od tog trenutka zaigrali mnogo bolje u oba pravca, posebno u odbrani, pa su od 7. minuta do kraja meča primili svega 30 poena, 12 više nego u prvih šest i po, a u cijelom drugom poluvremenu su

U Budućnosti su ciljevi uvijek visoki

Od dolaska na klupu Budućnosti, u novembru pretprošle godine, Andrej Žakelj je na djelu vidio ono što je i znao.

– U Budućnosti su ciljevi uvijek visoki, u skladu s tim je prisutan i pritisak. Treba svi da se nosimo sa tim, zato i želim da je sve uvijek na maksimalnom nivou što se tiče svih nas na klupi i terenu, da je pristup pravi. Za sada nam to uspijeva – rekao je slovenački stručnjak.

primili samo 18 poena, koliko za cijelu prvu četvrtinu. Podgoričani su sa 48 primljenih poena postavili novi sezonski rekord u ABA ligi, oborivši sopstveni iz prvog kola, kada su Mornaru u Baru dozvolili da upiše 51 poen. Uz to, „plavi“ su napadački imali skoro ravnomjeran napadački učinak kroz sve četiri četvrtine (21, 22, 22, 18), pa su od druge četvrtine kontrolisali igru i rezultat, uz ozbiljan i maksimalan pristup cijele ekipe, za šta je Budućnost nagrađena ubjedljivim trijumfom... – Ozbiljan pristup utakmicama je jedini način, drugi ne poznajem, niti želim da postoji neko opuštanje protiv bilo koga, bez obzira na to da li igramo protiv najboljeg u ligi ili posljednjeg

na tabeli. Želim da je pristup uvijek isti. Dva dana pred meč u Splitu smo samo o tome razgovarali, o pristupu i da treba da pokažemo karakter. Na kraju krajeva, vrijediš onoliko koliko si bio dobar na posljednjoj utakmici. Mislim da smo imali takav pristup utakmici u Splitu i kada smo se malo rastrčali i probudili, zaigrali smo našu igru – kazao je Žakelj, trener Budućnosti, i dodao:

– Moramo da odmorimo, jer nas u srijedu čeka vrlo bitna utakmica protiv Ulma.

Split je meč protiv Budućnosti dočekao sa novim trenerom Veljkom Mršićem i očekivala se veća reakcija domaćih igrača, ali je crnogorski šampion počev od finiša prve četvrtine „zasjekao“ sve nade Spli-

Gosti uspješniji u šest mečeva u NBA ligi

ćana da mogu meč da učine neizvjesnim.

– Svaka promjena nije laka, ekipa prvo mora da se upozna sa novim trenerom, treba da se naviknu jedni na druge. Kao trener znam da je najveći problem što nema vremena za trening, ali sam siguran da će i Split da igra bolje kad se upozna sa novim trenerom i želim im sve najbolje do kraja sezone – istakao je Žakelj, koji je u Splitu pružio šansu svim igračima i svi su se upisali u strijelce. Nakon pobjede u Splitu, Budućnost je ostala na vrhu tabele ABA lige, a poslije pobjede protiv Hapoela se ozbiljno vratila u trku za mjesto u plej-ofu Evrokupa, što bi mogla da potvrdi u srijedu eventualnom pobjedom u Njemačkoj protiv Ulma. – U ABA ligi želimo da smo što bolje plasirani na tabeli, za sada nam to dobro uspijeva. Mislim da je posljednjih godina ovo jedan od boljih početaka sezone Budućnosti u ABA ligi i time smo zadovoljni. Što se Evrokupa tiče, nakon pobjede protiv Hapoela imamo šanse za plej-of, ali ostala su još tri meča, sve je moguće i drugi timovi su u igri. Sada je maksimalan fokus na sljedeću utakmicu –zaključio je Žakelj. S. JONČIĆ

PODGORICA – Boston je nastavio sa oscilacijama, pošto je u posljednjih osam mečeva naizmjenično upisao po četiri pobjede i poraza.

Šampion je, nakon produžetka, poražen kod kuće od Atlante (119:115), koja je upisala treću pobjedu u nizu.

Džejson Tejtum je uz zvuk sirene probao da donese trijumf Bostonu u regularnom delu, ali nije uspio, pa je ostalo 104:104. Hoksi su se bolje snašli u dodatnih pet minuta, imao je Tejtum šut za vjerovatno novi produžetak, ali ni ovoga puta nije bio uspješan. Zbog promašenog bacanja u finišu regularnog dijela utakmice, ali i šuteva za pobjedu, odnosno, dodatnih pet minuta, sigurno je da mu pripada „titula“ tragičara na ovoj utakmici. Najefikasniji u ekipi Atlante bio je Trej Jang sa 28 poena, uz 11 asistencija, Dajson Denijels je postigao 23 poena, dok je Onjeka Okongvu upisao dabl-dabl sa 19 poena i 13 skokova. U ekipi Bostona najefikasniji je bio Džejlen Braun sa 24 poena, uz 11 skokova i osam asistencija, Tejtum je dodao 23 poena, osam skokova i sedam asistencija, Derik Vajt je upisao 21 poen i osam skokova, dok je Pejton Pričard postigao 20 poena. Atlanta je šesta na tabeli Istočne konferencije sa 22 pobjede i 19 poraza, dok je Boston drugi sa skorom 29-13. Klivlend je u gostima pobijedio Minesotu 124:117 i ostvario 35. trijumf u sezoni. Najefikasniji u ekipi Klivlenda bio je Donovan Mičel sa 36 poena, uz osam skokova i sedam asistencija, Darijus Garland je dodao 29 poena, dok su

po 15 poena postigli Taj Džerom i Džordž Nijang, koji je zabilježio i 10 skokova. U ekipi Minesote najefikasniji je bio Entoni Edvards sa 28 poena, Džulijus Rendal je dodao 20 poena, 14 skokova i devet asistencija, dok je Rudi Gober zabilježio dabl-dabl sa 17 poena i 12 skokova.

Klivlend je prvi na tabeli Istočne konferencije sa samo šest poraza nakon 41 utakmice, dok je Minesota osma u Zapadnoj konferenciji sa skorom 22-20. Golden Stejt je na svom terenu u San Francisku pobijedio Vašington 122:114 i nanio mu deveti uzastopni poraz. „Ratnike“ je predvodio Endru Vigins sa 31 poenom, uz 11 skokova, Stefen Kari je dodao 26 poena, dok je Denis Šruder postigao 20 poena. U ekipi Vašingtona najefikasniji je bio bivši igrač Golden Stejta Džordan Pul sa 38 poena, Kajl Kuzma je dodao 22 poena, dok je Karlton Kerington postigao 17 poena. Golden Stejt se nalazi na 10. mjestu na tabeli Zapadne konferencije sa 21 pobjedom i 20 poraza, dok Vašington zauzima posljednje, 15. mjesto u Istočnoj konferenciji sa skorom 6-34. Finiks je bio bolji od Detroita 125:121 uz 36 poena Kevina Durenta i 35 poena Devina Bukera, dok je centar Hjustona Alperen Šengun upisao 23 poena i 15 skokova u pobjedi svoje ekipe nad Portlandom 125:103.

Rezultati: Detroit – Finiks 121:125, Boston – Atlanta 115:119, poslije produžetka Indijana – Filadelfija 115:102, Golden Stejt – Vašington 122:114, Minesota – Klivlend 117:124, Portland – Hjuston 103:125. S. J.

„Plave“ već u srijedu čeka evropski duel

„Studenti“ prvi put u seriji pobjeda

PODGORICA – Nakon prve pobjede u gostima, u Subotici protiv Spartaka, košarkaši SC Derbija su prvi put u sezoni u seriji pobjeda, pošto su u „Mtel dvorani Morača“ porazili Cibonu 101:86 u meču 17. kola Admiralbet ABA lige. To je šesta pobjeda „studenata“, koji su se time dodatno udaljili od opasne zone, jer imaju četiri pobjede više od pretposljednje Cibone i bolji međusobni skor jer su na svom terenu nadoknadili i poraz od šest poena u Zagrebu (75:69).

DOBAR POČETAK

Uz napadački učinak samo trojice igrača, Erika Nila (11 poena), Andrije Grbovića (devet, uz pet skokova) i Luke Bogavca (osam, dvije trojke), ali i odbrambeni doprinos cijele startne petorke i dominaciju u skoku (11-3), Podgoričani su pobjedu trasirali već nakon prve četvrtine u kojoj su postigli dvostruko više poena od gostiju (28:14). Cibona se držala prva četiri minuta, do pola koša minusa (7:6), a onda je uslijedila serija „studenata“ od 14:0, za nepuna četiri minuta igre i maksimalnih 15 poena u ovom kvartalu (21:6), koliko je domaćin imao i minut i po prije kraja četvrtine, nakon trojke Erika Nila (24:9).

Iako su promašili pet slobodnih bacanja iz devet pokušaja, Podgoričani su u drugoj četvrtini kontrolisali rezultat u prvih sedam i po minuta, do vođstva od 46:31, a početkom kvartala, nakon koša Filipa Anđušića (10 poena u ovoj četvrtini, 6-5 za dva), imali su i „plus 18“ (32:14).

Sudije: Petek, Nikšić i Lasetović.

Dvorana: ,,Mtel Morača“. Gledalaca: 250. (28:14, 20:24, 21:23, 32:25)

Međutim, u finišu poluvremena je popustila koncentracija u odbrani i napadu, pa su Podgoričani, i uz nekoliko nepotrebnih faulova, poput onog Nila u polaganju Smajlagića u kontri (trećeg za američkog plejmejkera), i Anđušića u napadu na „pik-en-rolu“, omogućili Ciboni da u jednom trenutku smanji na jednocifreni minus (46:38) i dobije ovu četvrtinu (24:20).

Gosti su imali i priliku da dodatno smanje zaostatak, ali Ročak nije bio precizan u posljednjem napadu Zagrepčana, da bi Emir Hadžibegović iz kontre, na isteku vremena za poluvrijeme, vratio dvocifrenu prednost SC Derbiju (48:38).

PAD, PA BUĐENJE

Bez Nila u igri tokom većeg dijela četvrtine (zbog tri lične), SC Derbi se mučio i u ovom kvartalu i to nakon što je poveo 55:40, nakon nepuna dva minuta igre u nastavku meča. Cibona je nastavila kako je igrala od finiša prvog poluvremena, pa je polako „topila“ prednost Podgoričana i prišla na samo

posjed minusa (63:61), na 43,7 sekundi prije kraja četvrtine. Mijović je tri minuta ranije u igru vratio Nila, a u finišu dionice je uveo i Nikolu Pavlićevića koji je odmah unio dodatnu energiju. Iskusni plejmejker je i pogodio prvu od dvije timske trojke (drugu je obacio Bogavac) u posljednjih 35 sekundi, kada su „studenti“ vratili pristojnu prednost (69:61) pred posljednju četvrtinu.

Podgoričani su na početku posljednjeg kvartala definitivno prelomili utakmicu kada su parcijalom 11:2, uz trojke Pavlićevića i Bogavca, te koša i dodatnog bacanja Nila i zakucavanja Zorana Nikolića, poveli sa nedostižnih 17 razlike (80:63), na sedam minuta i 39 sekundi do kraja. Nakon toga prednost domaćina nije više padala ispod 10 razlike, a u finišu je prve poene, sa penala, u ovoj sezoni, upisao i mladi Vladimir Sudar, pa su Podgoričani mogli da proslave važan trijumf. SC Derbi u narednom kolu, 25. januara, gostuje Zadru. S. JONČIĆ

MIJOVIĆ: Zaslužena i vrlo značajna pobjeda

Petar Mijović, trener SC Derbija, nakon meča je kazao da je njegova ekipa upisala „važnu pobjedu kojom je potvrdila trijumf u Subotici u prethodnom kolu“. – Savladali smo Cibonu većom razlikom nego što su oni nas u Zagrebu u prvom dijelu i sad mnogo mirnije gledamo ka nastavku prvenstva. Imali smo dosta problema ove sedmice, u utorak protiv Podgorice su nam se povrijedila tri igrača, što nije čest slučaj. Od tada smo svakog dana trenirali bez tri ili četiri igrača, koji

imaju ozbiljnu minutažu. To nam je otežalo posao, moguće da smo i zbog toga oscilirali i iz apsolutne kontrole vratili Cibonu na posjed zaostatka. Međutim, odreagovali smo dobro već na kraju treće četvrtine i do kraja kontrolisali rezultat. Zaslužena i vrlo značajna pobjeda – rekao Mijović. Kada je Cibona počela da prijeti, na rezultatu 62:56, Mijović je u igru uveo veterana Nikolu Pavlićevića, koji je na taj poziv odgovorio na najbolji način sa 14 poena i četiri trojke. - Pavlićević je najiskusniji

igrač ove ekipe, ne mogu da nađem ocjenu kojom bih ocijenio njegovu radnu etiku. Način na koji radi, kako se ponaša na treninzima, kako „hendluje“ situaciju kad ne igra ili odigra sa manjom minutažom, pristup je uvijek isti. Večeras je ušao krajem treće četvrtine, a onda je ne samo šutevima nego i energijom okrenuo utakmicu. Ubrzali smo igru i počeli da radimo ono što smo radili na početku meča. Vjerujte, Pavlićević je godinama suvo zlato ovog tima. Dosta često je bio „iks faktor“, igrač koji ima sposobnost da za malo vremena učini dosta pozitivnih stvari – dodao je Mijović.

Košarkaši Mornara Barsko zlato danas (17 h) u „Topolici“ dočekuju Crvenu zvezdu u posljednjem meču 17. kola Admiralbet ABA lige

Najlakša utakmica za Barane

PODGORICA – Skoro pet godina je prošlo od posljednje pobjede Mornara protiv Crvene zvezde, jedne od dvije u Admiralbet ABA ligi. Od tog 10. februara 2020. godine, kada su Barani slavili 71:64 i ostali u trci za četvrto mjesto koje vodi u plej-of, u sezoni koja je zbog korona virusa prekinuta pred posljednje kolo ligaškog dijela, mnogo toga se promijenilo.

Prije svega u barskom klubu, koji je u posljednje tri sezone, zbog sve slabijih finansijskih

mogućnosti, od borbe za gornji dio tabele došao u situaciju da se grčevito bori za opstanak. Uz to, Crvena zvezda je iz godine u godinu finansijski sve moćnija i igrački jača, pa je današnji duel Mornara u „Topolici“ s aktuelnim šampionom ABA lige (17 časova), praktično, odlučen i prije početka meča. Iako je sportski nadati se, bilo bi, naime, pravo čudo da „Ponos Bara“ ovaj meč završi sa pozitivnim ishodom, a toga su svjesni i u Mornaru… – Nikad lakša utakmica za pri-

premu u poređenju sa prošlim godinama. Da se ne vraćamo unazad, to su neka vremena kojih se sa sjetom sjećamo, gdje smo ulazili u meč, da ne kažemo ravnopravni, ali sa mnogo većim šansama. Dolazi nam ekipa koji je ozbiljan kandidat za plasman na fajnal-for Evrolige, o tome govore njihovi rezultati – kazao je Mihailo Pavićević, trener Mornara. Mornar je posljednji na tabeli sa samo jednom pobjedom iz 16 mečeva, dok je Crvena zvezda treća sa 13 pobjeda i tri po-

raza, iza vodećeg dvojca Partizana i Budućnost Volija. – Ekipa sastavljena od vrhunskih igrača, sa vrhunskim trenerom. Igraju izvanredno, ne krijem oduševljenje kako igraju u Evroligi. Jedino možemo da se nadamo umoru koji je objektivan u ovakvom ritmu kakvom Zvezda ima, pogotovo poslije duplog kola u Evroligi, velikih napora, da ne odigraju punom snagom i da mi u tom meču izgledamo barem ravnopravnije. Što se tiče rezultata, iluzorno je gajiti ne-

ka optimistična očekivanja –dodao je Pavićević. Strateg Barana priželjkuje punu dvoranu.

– Da našem gradu priredimo još jedan spektakl, kao i uvijek kada gostuju Zvezda i Partizan. Da sve, kao i uvijek, prođe u najboljem redu, da publika koja dođe uživa u lijepoj košarci i lijepoj atmosferi. Noa Tomason, bek Barana, očekuje dobru utakmicu.

– Oni su veoma dobar i iskusan evroligaški tim i biće uzbudljivo za nas da igramo protiv takve ekipe – rekao je Tomason. U odnosu na prethodni meč protiv Budućnosti, Mornar će protiv Zvezde biti jači za hrvatskog

plejmejkera Roka Rogića, a neizvjesno je da li će moći da zaigra i posljednje pojačanje Barana, američki centar Dru Pember – Rogić je već registrovan, on je sa nama već sedam-osam dana i sve ide u najboljem redu. Pember je tek juče došao, još nijesmo sredili sve papire za njega i pošto je vikend za nama ne vjerujem da će da bude u sastavu protiv Zvezde. Ali to ne mijenja mnogo situaciju, predstojeće utakmice ćemo da koristimo da nove igrače što prije uvedemo u ekipu, da uhvate naš sistem i da se onda nadamo najboljem u onim utakmicama koje nas interesuju – zaključio je Pavićević. S. J.

Odlično izdanje SC Derbija sinoć u Podgorici

Stotkom nastavile niz

PODGORICA – Dvorana: „Bemaks arena“. Gledalaca: 100. Sudije: Nikšić, Fočo, Kadrić. Rezultat po četvrtinama: 33:15, 27:10, 20:10, 25:6.

BUDUĆNOST BEMAKS: Brigs 10, Radonjić 6, Dragišić 9, Savković 13, Amundsen 17, Mi. Bigović 8, Baošić 7, Radević 6, Bulajić 11, Ilić 4, Ma. Bigović 14.

ZAGREB: Vukić 6, Arnautović 5, Kuleš 18,Bojd 8, Škare 4, Prtenjača, Begonja 6, Kos,

Matijević, Savić 4. Još jedno poigravanje – košarkašice Budućnost Bemaksa dva puta u četiri dana igrale su protiv hrvatskih timova, a nakon brejka protiv Trešnjevke u četvrtak, večeras su bez muke savladale Zagreb (105:51) i ,,stotkom“ potvrdile izuzetnu formu. Sve je bilo u znaku Podgoričanki, koje su otvorile meč sa 9:0 i 17:4, čime je najavljeno da će se u ,,Bemaks areni“ još jednom gledati utakmica u jednom smjeru. Pogodile su domaće čak 15 trojki, a već do 13. minuta sve igračice upisale su se u strijelce, tako da je

Mlade podgoričke košarkašice bez problema izborile Top8 fazu WABA lige

PODGORICA – Ženski košarkaški klub Budućnost Bemaks dominira u svim selekcijama! Selekcija do 15 godina trijumfalno je odradila posljednji ligaški turnir u Banjaluci, a nakon pobjede nad Feniksom, savladan je i bugarski Šampion 60:41. Na taj način Budućnost je Bemaks WABA ligu do 15 godina završila sa učinkom 4-1 i kao lider grupe B ide u glavnu fazu, gdje će joj rivali na turniru od 7. do 9. februara u Gradiškoj biti najbolji timovi iz A grupe (Janjina, Vipava, Rejer Venecija i Celje).

ovaj duel Petru Stojanoviću poslužio praktično kao trening i priprema za prvi veliki derbi u gostima – 29. januara protiv Montane u Bugarskoj.

Na startu je bilo 9:0, a gošće su prve poene postigle tek nakon tri minuta igre. Ipak, odmah je odgovorila Amerikanka Brigs, koja je, iako je centar, pokazala da zna da bude i dobar šuter za tri, a tricom je donijela prvo dvocifrenu prednost (12:2). Iako je Stojanović rotirao sve igračice, razlika nije padala, a idealnu četvrtinu zaključila je Atina Radević trojkom sa zvukom sirene za 33:15. Sa četiri trojke u

stigle do prve dvocifrene razlike (16:5), a to je bio nagovještaj totalne dominacije podgoričkog tima. Još jednom je blistala Vasilisa Miljanić, koja je trojkom u 12. minutu donijela 23:11, a upravo ona je stavila tačku na prvo poluvrijeme sa četiri vezana poena za 35:18. U 26. minutu nakon nove trojke Miljanić na semaforu je pisalo 46:25, a pred posljednju dionicu 52:27. Sve je bilo jasno, tako da je Budućnost bez drame došla do trijumfa. Vasilisa Miljanić postigla je 31, imala čak 7 ukradenih lopti, uz 5 asistencija i 4 skoka, Marija Vujović imala je dabl-dabl (10 poena i 15 skokova), Anja Pinter dodala je 8, a imala je 11 skokova, Jelena Čabarkapa 6, uz 13 uhvaćenih lopti, Lola Racković 4, Andrea Bigović 1. R. P. WABA LIGA, 12. KOLO: Košarkašice Budućnost Bemaksa lako došle do novog trijumfa

Raspored i tabela

Daleko od

PODGORICA – Rukometašice Budućnosti su u porazu od Ludvigzburga 26:18 (13:10) – u 10. kolu B grupe Lige šampiona, napravile 18 grešaka i promašile devet šuteva iz dobro izgrađenih situacija.

drugoj dionici „plave“ su uvećavale razliku. Jakim tempom „plave“ su pretrčale rivala i dolazile iz tranzicije do lakih poena. Još jednom se vidjela lakoća u igri Jovane Savković, koja je davala asistencije za ne vjerovati, a trojkom u 18. minutu donijela je 57:31, dok je Amerikanka Amundsen, koja je nagovijestila da ulazi u bolji ritam, pogodila za 60:35 na poluvremenu. Sve je bilo jasno, ali Podgoričanke su i u nastavku igrale jako, brzo, agresivno, nastojale da ovaj meč iskoriste kao idealnu pripremu. Ono što posebno mora radovati jeste da je Maja Bigović potvrdila da je u usponu forme, čime će „plave“ biti još jače u reketu. Upravo Bigović je otvorila drugo poluvrijeme sa šest vezanih poena (69:37), a onda se „upalila“ i Amundsen, koja je dokazala kakav je šuter. Jedina dilema bila je na kojoj brojci će se zaustaviti „plave“, a Maja Bigović je tri minuta prije kraja pogodila za 101:49 i još jedan lagani trijumf. R. P.

Regionalna A 1 vaterpolo liga

Budućnost silna protiv Zemuna

Problemi u napadu počeli su od 19. minuta nakon gola Jelene Vukčević za 8:8, jer narednih pet nijesu iskorišćeni (od čega dva zicera), što je dalo veće samopouzdanje domaćinu da u 25. minutu, nakon ne baš blistave igre, dođe do najveće prednosti od 10:8. Problemi u ofanzivi, i nakon što su naše rukometašice u 27. minutu došle na gol zaostatka (11:10), nastavili su se i to tako što su razbranile golmanku Joanu Bundsen. Šveđanka je u finišu odbranila četiri šuta, od čega zicere đevojkama koje su bile druga opcija na utakmici – Dunji Radević (zamijenila Ninu Bulatović) i bugarskoj internacionalki Mari Tomovoj, koja je u kratkom periodu pogodila i stativu. Nažalost, ni iz serije tehničkih grešaka ,,plave“ nijesu uspjele da izađu nakon odmora. Tek na isteku 33. minuta, a poslije dvije uzastopne greške (domaće su dale laki gol iz posljednje za 14:10), Jelena Radivojević je bila precizna za 14:11. I upravo je najiskusnija igračica naše ekipe, na koju je objektivno i bio najveći domaćinov fokus, malo pokrenula stvari na terenu i to tako što je asistirala Iva-

Održan sastanak čelnika ASCG i SRC „Topolica“

ni Godeč za novi gol, a nakon još jednog Nine Bulatović, golmanka Hauge je prvom, ispostaviće se i posljednjom, odbranom, dala nadu za novi priključak. U 36. minutu izabranice Bojane Popović mogle su da se približe na dva gola zaostatka, ali je ponovo Bundes zaustavila lijepo izgrađe-

Tim koji sa klupe predvodi Lidija Krstajić lako je izašao na kraj sa bugarskim timom, koji je tako doživio tek drugi poraz. „Plave“ su u sedmom minutu poenima Marije Vujović

PODGORICA – Vaterpolisti Budućnosti ostvarili su sedmu pobjedu u Regionalnoj A 1 ligi (grupa B). Podgorička ekipa je savladala Zemun 15:8 (4:1, 3:4, 5:1, 3:2).

Izabranici Aleksandra Aleksića ozbiljno su ušli u meč, u uvodnim minutama druge četvrtine vodili su 5:1, a u posljednjih osam minuta ušli su sa viškom od šest golova. Rutinski su završili posao i u posljednjoj dionici, u kojoj su serijom 3:0, za manje od četiri minuta, potvrdili ulogu favorita.

Najefikasniji u crnogorskoj ekipi bio je Matija Brguljan sa četiri gola, tri puta je bio

PODGORICA – Približno 90 posto svojih takmičenja Atletski savez Crne Gore organizuje u Baru, na terenima Sportsko-rekreativnog centra „Topolica“.

precizan David Stevović, sa dva gola meč je završio Goran Grgurević, a u strijelce su se upisali Neđo Baštrica, Petar Brnović, Damjan Vujičić, Marko Bošković, Sava Stamatović i Andrija Aleksić Mihajlo Ivanović upisao je devet, a Jakša Milanović dvije odbrane.

U istoj grupi Kataro je u Kotoru izgubio od Vukova - 16:7. Dušan Milaš postigao je dva gola, a po gol su dali Dragan Marković, Pavo Vičević, Stefan Vavić, Andrija Roganović i Nebojša Petrović Igrači iz Kotora na učinku su od pet pobjeda i poraza. A. M.

Tim povodom juče je u Baru održan sastanak delegacije ASCG, u kojoj su bili predsjednik Milorad Vuletić, generalni sekretar Milan Madžgalj i savjetnik za sport Gojko Banjević u SRC „Topolica“, koji su predstavljali direktor Božidar Janković i referent za komercijalne poslove Dragan Popovski Tema sastanka bili su unapređenje i razvoj saradnje između ASCG i SRC „Topolica“ radi poboljšanja uslova za organizovanje takmičenja i pripremu atletičara u Baru. S obzirom na to da SRC „Topolica“, u saradnji

sa FSCG i Opštinom Bar, vrši kompletno renoviranje fudbalskog terena i radi na postavljanju hibridne podloge, prve takve u Crnoj Gori, sastanak je imao za cilj da se sagledaju i razmotre tehničke mogućnosti oko premještanja bacališta za koplje, disk, kladivo i kuglu sa glavnog na pomoćni teren, koji je lociran uz sami stadion. Pomoćni teren, takođe, treba da bude kompletno renoviran i prilagođen organizovanju priprema i takmičenja u bacanjima u skladu sa pravilima Svjetske atletike. Takođe, sagledaće se mogućnost izrade još nekoliko trenažnih bacališta za kuglu. – Atletski savez Crne Gore će pružiti sve svoje stručne i druge kapacitete kako bi ovi tereni, koji treba da se završe do kraja marta ove godine, bili izrađeni i dobili odgovarajuće sertifikate

Bud. Bemaks 105 Zagreb 51

Detalj sa meča u Podgorici

Odlično izdanje ,,plavih“

Ludvigzburga u meču 10. kola Lige šampiona

od iznenađenja

nu akciju – cepelin Budućnosti. Uslijedila su nova tri gola domaćina za 19:13 na isteku 40. minuta.

Uz sve napadačke probleme (od 19. do 41. minuta postigle šest golova!) i odbrana je počela da posustaje, lako su bekovi njemačke ekipe kažnjavali i najmanji prostor, prednjačila

po standardima Svjetske atletike. ASCG će, takođe, staviti na raspolaganje i ostale logističke, stručne i kadrovske potencijale, tehničku dokumentaciju i stručni nadzor, kao i ostalu podršku u nabavci dijela opreme i rekvizita za organizovanje priprema i takmičenja u atletici sa kojima će raspolagati SRC „Topolica“ – rekao je predsjednik ASCG Milorad Vuletić. Na sastanku je konstatovano da je Opština Bar, na čelu sa predsjednikom Dušanom Raičevićem, pružila izuzetnu podršku SRC „Topolica“ da dobije moderne atletske i fudbalske sadržaje i da Bar bude još više prepoznat kao atletski centar za pripremu sportista u regionu i šire.

– Uz podršku Opšine Bar izvršiće se i reparacija atletske staze u Baru, čiji se završe-

je u jednom dijelu igre Lihter Nakon odmora domaćin se ubrzao, pa je lako koristio sve situacije nakon što su gošće još lakše poklanjale lopte. – Bila je ovo veoma zahtjevna utakmica, znale smo da će biti tako. U prvom poluvremenu smo uglavnom dobro parirale domaćinu, ali znale smo da

tak očekuje do 20. maja, a koju će uraditi poznata firma za ovu oblast „Pejkom“ iz Srbije, a predviđeno je i obilježavanje staze, uređenje skakališta za dalj sa zamjenom pijeska u jamama za doskok u skladu sa standardima Svjetske atletike – rekao je direktor SRC „Topolica“ Božidar Janković. Tokom razgovora predsjednik Vuletić je ispred ASCG pružio snažnu podršku svim idejama koje je pokrenuo direktor Janković, a koje imaju za cilj da doprinose poboljšanju atletske infrastrukture, obezbjeđenju boljih uslova za trening, pripreme i takmičenja, kao i snažnom pozicioniranju Bara kao regionalnog centra za pripremu sportista, jer je poznato da se u Baru tokom predtakmičarske sezone u aprilu priprema izuzetno veliki broj sportista iz regiona, Evrope i svijeta. Takođe, „Topolica“ raspolaže i sa modernom teretanom. – Sigurni smo da će ovim ulaganjem u novu infrastrukturu Bar biti moderan atletski regionalni centar za pripremu atletičara i fudbalera, što doprinosi daljem razvoju ne samo „kraljice sportova“ nego promovisanju Bara kao sportsko-turističkog grada – rekao je predsjednik Vuletić. R. P.

Katastrofa Rapida kod kuće. U posljednjem meču B grupe rumunska ekipa izgubila je od Odenzea 42:25. Ovakav epilog odgovara ,,plavima“ koje bi mogle u posljednjem kolu u Podgorici sa ovom ekipom da odlučuju o mjestu koje vodi u osminu nala. Rapid ima dva boda više od našeg šampiona

Detalj sa meča u Njemačkoj

imaju veću rotaciju od nas. To je i došlo do izražaja u nastavku i Ludvigsburg je došao do dva boda – kazala je Bulatović. ,,Plave“ su u odnosu na prvi meč u Podgorici, u porazu od 36:25, juče odigrale bolje, možda i nijesu zaslužile ovakav poraz, ali je očigledno da je manjak iskustva uticao na ko-

LUDVIGZBURG

POPOVIĆ: Nadam se

da će sve igračice

ostati zdrave, prvenstveno mislim na Ramusović

Ludvigsburg je odigrao odličan meč i zasluženo došao do pobjede, a Budućnost imala dobru energiju u prvom poluvremenu, dok je u nastavku došlo do pada u igri iako su se djevojke borile do kraja, kazala je trener Bojana Popović – Ludvigsburg je odigrao

još jedan odličan meč i čestitam im na pobjedi. Imale smo dobru energiju u prvom poluvremenu, ali bilo je problema u napadu. U nastavku je došlo do pada u igri, rezultat na kraju nije dobar, ali sve je ovo novo, veliko iskustvo za naš mlad tim i igračice koje su

načnu sliku. Nedostajala je kapitenka Ivona Pavićević i to u oba pravca, koja je zbog bolesti ostala kod kuće.

U finišu meča teren je zbog povrede napustila talentovana Nina Ramusović (17), koja je ranije imala probleme i ope-

Zonske kvali kacije za Evropsko prvenstvo u odbojci

dobile priliku. Nadam se da će sve igračice ostati zdrave nakon ove utakmice, jer je to izuzetno značajno za nas. Tu prvenstveno mislim na Ninu Ramusović koja je veoma mlada i ima samo 17 godina, vjerujem da će biti dobro. Okrećemo se preostalim mečevima u grupnoj fazi, imamo još tri duela do okršaja protiv Rapida u Podgorici koji bi mogao da bude i odlučujući u borbi za plasman u osminu finala. Naravno da sam tužna zbog situacije koja se desila Vajpersu, jer to nije dobro za rukomet – kazala je Popović.

raciju ukrštenih ligamenata. U narednom kolu, u subotu, ,,plave“ gostuju Đeru. A. MARKOVIĆ

Pionirke Crne Gore bolje i od Grčke

Grčka 0

Crna Gora 3

SOFIJA – Dvorana ,,Hristo Botev“. Gledalaca: 50. Rezultat po setovima: 18:25, 14:25, 21:25. GRČKA: Gerotodoru 1, Nikolojani 2, Lekaki 13, Grigoriadi (libero), Spanudaki Maimuka 6, Drebela (libero), Karaguti, Labrusi 2, Haritu 2, Galu, Meru 1, Konjacioti 3, Kadiani 2, Zudeli 5. CRNA GORA: Rajović (libero), Moračanin (libero), Jovović, Krasnići, Duletić 11, Mrdak, Ćorović, Đukić 15, Peković 4, Pođanin, Striković 9, Glušac 6, Jovanović 11, Mišević. Ženska pionirska odbojkaška reprezentacija Crne Gore sa pobjedom je završila prvu rundu zonskih kvalifikacija za Evropsko prvenstvo –izabranice Petra Kokovića su savladale Grčku 3:0, pa su turnir u Sofiji završile sa tri pobjede (prije toga su bile bolje od Srbije i Rumunije) i dva poraza, od Bugarske i Turske. Prvo mjesto u glavnom gradu

Bugarske je osvojila Turska, koja je, tako, izborila vizu za EP, dok će Crna Gora borbu za plasman na Evropsko prvenstvo nastaviće u drugoj rundi kvalifikacija, koja je na programu od 24. do 27. aprila. Na završni turnir koji se igra od 2. do 13. jula u Tirani i Prištini, plasiraće se 11 reprezentacija – po dvije prvoplasirane selekcije iz pet kvalifikacionih grupa i najbolja trećeplasirana selekcija.

Što se duela sa Grčkom tiče, naše pionirke zasluženo slavile. U prvom setu su se vrlo brzo odlijepile na 11:3, Grčka je priprijetila na 18:14 i 21:18, ali su onda ,,crvene“, na servis Sofije Duletić, vezale su četiri poena i osvojile prvi set. Grkinje su bolje otvorile drugi set, povele su 6:2. Nakon tajm-auta Kokovića, Crna Gora je preokrenula i povela 8:7, a onda nastavila seriju i stekla

pet poena prednosti (12:7), potom i sedam (15:8), nakon čega su Klara Đukić i saigračice rutinski privele set kraju za vođstvo od 2:0. Najuzbudljivije bilo je u trećem setu, gdje je rezultat bio izjednačen do samog kraja (21:21). Ipak, pionirke Crne Gore nijesu dozvolile da se ova utakmica produži, već su osvojile četiri uzastopna poena za maksimalnu pobjedu. S. J.

Trener: Jakob Vestergard

Trener: Bojana Popović

Najubjedljiviji Siti u sezoni, Forest i dalje hit, Junajted tone

Mančester siti odigrao je meč u stilu koji ga je karakterisao posljednjih sezona i upisao pobjedu koju je dugo čekao – aktuelni šampion Engleske demolirao je u gostima Ipsvič (6:0) i zbog bolje gol-razlike preuzeo četvrto mjesto od Njukasla, koji ima isti broj bodova.

,,Građani“ su dominirali u svojoj najubjedljivijoj pobjedi u sezoni, već do poluvremena vodili su 3:0 golovima Fila Fodena (dva) i Matea Kovačića, a u nastavku su se upisali Žeremi Doku, Erling Ha-

land i Džejms Meketi

Siti je 13. put dao najmanje šest golova na premijerligaškom meču od dolaska Pepa Gvardiole, isto koliko i Arsenal u eri Arsena Vengera

Samo je Mančester junajted pod Aleksom Fergusonom uspješniji – njegovi ,,đavoli“ su na 14 utakmica imali takav golgeterski učinak.

Siti ima 12 bodova manje od Liverpula koji je sve bliže tituli, ali najljepša priča Premijer lige ove sezone je Notingem forest. ,,Šumari“, nekadašnji dvostruki prvaci Evrope, nastavili su sa sjajnim izdanjima i po-

Svjetski kup za skijaše

Dominacija Norvežana u slalomu u Vengenu

PODGORICA – Vengen u znaku norveških skijaša –na podijumu Svjetskog kupa u slalomu završili su Atle Li Makgrat, Timon Haugan i Henrik Kristofersen.

Ovakav jučerašnji kompletan utisak za Norvešku nije promijenio sliku u generalnom plasmanu. Marko Odermat je i dalje prvi u ukupnom plasmanu Svjetskog kupa sa 866 bodova – ima 232 više od drugoplasiranog Kristofersena, treći je Loik Mejar iz Švajcarske sa 527 bodova, Makgrat je četvrti (482), Haugan peti (413)… Kristofersen je najbolji u plasmanu slaloma sa 435 bodova i ispred je Mejara koji ima 370 bodova. Takmičenje u Svjetskom kupu nastavlja se u petak sa superveleslalomom u austrijskom Kicbilu. R. A.

bjedom nad Sautemptonom od 3:2 izjednačili se s Arsenalom na drugom mjestu. Liverpul uz meč manje ima šest bodova više.

Forest je poslije prvog poluvremena vodio 3:0 – strijelci su bili Eliot Anderson, Kalum Hadson-Odoi i Kris Vud Ipak, nije nedostajalo uzbuđenja jer je Jan Bednarek smanjio u 60, a u 91. Paul Onuaču pogodio za 3:2. Sautempton je imao veći posjed lopte, prijetio, mogao i do remija de defanzivac Foresta nije vadio loptu s gol-linije... ,,Sveci“ su na kraju ostali na sa-

mo šest bodova u 22 kola i čini se da je nemoguće da izbjegnu ispadanje. Nekada je bilo nemoguće zamisliti ono što se sada dešava Mančester junajtedu. Ruben Amorim nema čarobni štapić kojim bi tek tako riješio nago-

milane probleme ,,crvenih đavola“ – Junajted je kod kuće izgubio od Brajtona sa 3:1 i ostao na tek 13. mjestu, bliži ispadanju nego Evropi. Jankuba Mite doveo je goste u vođstvo, izjednačio je Bruno Fernandeš iz jedanaesterca, ali su Kaoru Mitoma i Žoržinio Ruter rastužili ,,Teatar snova“ koji iz meča u meč proživljava košmare... U prvom jučerašnjem meču Everton je pobijedio Totenhem (3:2), koji je tek 15. na tabeli. N. KOSTIĆ

LA LIGA (20. KOLO): ,,Merengesi“ lako savladali Las Palmas

Savršen vikend Reala, vratio se David Alaba

Savršen vikend za Real Madrid, ohrabrujući nakon što je prije osam dana deklasiran od Barselone u finalu Superkupa Španije.

Tim Karla Anćelotija lako je savladao Las Palmas (4:1) i nakon kikseva konkurenata u 20. kolu prvi je na tabeli La Lige sa dva boda više od Atletika i sedam od Barselone.

Šokantan je bio početak meča za domaćina jer je tim sa Kanarskih Ostrva poveo već u 20. sekundi meča preko Fabija Silve, ali navijači na ,,Santjago Bernabeuu“ nijesu morali previše da brinu – već do poluvremena bilo je 3:1. Braim Dijas je u trećem minutu prokockao veliku šansu, da bi Kilijan Mbape u 18. donio izjednačenje. Bio je to mome-

nat koji je u potpunosti okrenuo meč na stranu domaćina – do poluvremena se upisao Dijas i još jednom Mbape (iz jedanaesterca), a u nastavku je mrežu zatresao i Rodrigo – Bila je ovo važna utakmica za nas. Znali smo kakva nam se prilika pruža nakon poraza Atletika i remija Barselone i imali smo veliku želju da pobijedimo. Krenuli smo loše jer smo rano primili pogodak, ali ekipa je bila na vrhunskom nivou. Tražimo prostor i igramo brzo i kvalitetno – istakao je Mbape.

– Postigli smo mnogo golova, srećni smo i nadamo se da su navijači uživali u današnjoj utakmici. Pobijedili smo u veoma važnoj utakmici i sada zavisimo od sebe jer smo prvi –dodao je francuski as.

Fantastični napadač počeo je da pokazuje zašto je Real bio uporan da ga dovede.

– Uvijek sam sanjao da dobijem aplauze na ovom stadionu. Veoma sam zadovoljan, prilagodio sam se timu i svi uživaju.

Svi igrači Real Madrida su lideri jer ovo je najbolji tim na svijetu. Moramo biti jedinstveni jer je mnogo pehara koje moramo da osvojimo. U Real Madridu uvijek morate da pobjeđujete – kazao je Mbape. Meč na „Santjago Bernabeuu“

obilježio je i povratak na teren Davida Alabe poslije 399 dana.

– Nevjerovatno. Poznavao sam ga kao rivala. On je sjajan igrač. Znam da mu je bilo teško, ali on je nevjerovatan momak i veoma smo srećni. Ima dosta kvaliteta i biće nam važan igrač –kazao je Kilijan Mbape. – Osjećam se odlično, mnogo sam srećan što sam se vratio u tim u utakmici na našem terenu. Hvala na podršci – rekao je Alaba nakon meča. Ne. K.

Sjajan nastup karatista Iskre na turniru u Marseju

Osvojili tri srebra i dvije bronze

PODGORICA – Karatisti Iskre nastup na međunarodnom turniru u Marseju završili su sa pet medalja – tri srebrne i dvije bronzane. Plasman u finale izborili su juniori Vuk Vučinić (do 68),

Anes Arifaj (do 76) i Mihailo Gojaković (preko 76), ali su morali da se zadovolje srebrnim medaljama. Junior Branko Lazović bio je bronzani (do 55), a isto odličje osvojila je i Katarina Šuković u konkurenciji

djevojčica do 14 godina, u kategoriji do 42 kilograma. U istoj kategoriji Martina Todorović završila je kao petoplasirana sa porazom u meču za bronzano odličje. Turnir je okupio više od 900 takmičara iz 40 država.

Fil Foden i Mateo Kovačić

Kilijan Mbape

Osobe u koje je Gestapo imao osobito povjerenje

1) Optuženi Jovanović Dragomir odmah po okupaciji stavio se na raspoloženje njemačkim okupacionim vlastima i kao povjerljiva osoba Gestapoa, sa kojim je i ranije održavao veze, po predlogu Njemaca bio postavljen za izvanrednog komesara uprave grada Beograda, upravnika grada Beograda i predsjednika beogradske opštine, a u novembru 1941. godine, po zahtjevu generala Majsnera, postavljen za šefa srpske državne bezbjednosti i, konačno, u ljeto 1944. godine za izvanrednog komesara grada Beograda i srezova vračarskog, gročanskog i posavskog sa izvanrednim ovlašćenjima za gušenje narodnog ustanka na toj teritoriji; Nastavljajući poznati sistem beogradske Glavnjače ubijanja, mučenja, i proganjanja najboljih narodnih sinova koji je sistem u staroj Jugoslaviji sprovodio kroz 20 godina, optuženi Jovanović Dragomir služeći predano njemačkom okupatoru protiv svoga naroda za vrijeme rata i okupacije u nizu zločina učinio je i sljedeće: sredio i stavio na raspoloženje okupatoru policiskošpijunski aparat zloglasne uprave grada Beograda; organizovao specijalnu policiju sa zloglasnim agentima Paranosom, Bećarevićem, Kosmajcem, Grujičićem i drugima; kao šef srpske državne bezbjednosti rukovodio navedenim policijskim aparatom i davao uputstva i naređenja srpskoj državnoj straži, srpskoj graničnoj straži, okružnim i sreskim načelstvima i gradskim policijskim pretstojništvima, pa je čitav taj policiski i upravni apparat pod njegovim rukovodstvom, a po naređenjima Gestapoa za sve vrijeme rata i okupacije u Beogradu i u unutrašnjosti Srbije vršio masovna hapšenja, premlaćivanja, strijeljanja rodoljuba i druge zločine; zajedno sa Gestapoom a po naredbi Nedićeve vlade organizovao koncentracioni logor na Banjici u Beogradu u kome su bile mučene i odvedene na strijeljanje desetine hiljada ljudi po njegovom prethodnom odobrenju; naredbom uprave grada Beograda I, broj 9991 od 23. septembra 1943. godine formirao prijeki sud za

Optuženi Dragomir Dragi Jovanović se odmah po okupaciji stavio na raspoloženje njemačkim okupacionim vlastima. Zajedno sa Gestapom, a po naredbi Nedićeve vlade organizovao je koncentracioni logor na Banjici u Beogradu u kome su mučene i odvođene na strijeljanje desetine hiljada ljudi

područje uprave grada Beograda koji je osudio na smrt veći broj lica; naredio da se za svakog žandarma ili policijskog agenta vrše strijeljanja ljudi za odmazdu; kao šef srpske državne bezbjednosti izdao naredbu da će svaki stanovnik Beograda koji sazna ili primi na stan lice koje je učestvovalo u oslobodilačkoj borbi pa ga ne prokaže biti strijeljan; organizovao prinudno upućivanje na radove u Srbiju i u Njemačku; stupio još u 1941. godini u saradnju sa četnicima, od 1944. godine lično sa optuženim Mihailovićem i četničkoj organizaciji slao oružje, municiju, novac i drugo.

2) Optuženi Dinić Tanasije, što je u aprilu 1941. godine, kao komandant puka razoru-

Optuženi Velibor Jonić je kao poznati pristalica fašizma za sve vrijeme okupacije održavao najtješnje veze sa njemačkim rukovodiocima Benclerom, Nojbaherom, Turnerom, Fajneom i neprekidno predlagao sve oštrije mjere protiv onih koji nijesu bili po ćudi Nedićevoj vladi

žao svoj puk i predao ga Njemcima, pa nastavljajući saradnju koju je još prije rata započeo sa agentima Gestapoa, odmah po dolasku u Beograd stavio se na raspoloženje šefu Gestapoa Krausu; kada je krajem aprila 1941. godine stvorena komesarska uprava sa Milanom Aćimovićem na čelu, on je postavljen za pomoćnika komesara unutrašnjih poslova i u tom svojstvu, kao ličnost osobitog povjerenja Njemaca i po nji-

hovom nalogu, organizovao i rukovodio istragom o događajima od 27. marta 1941. godine i rezultate istrage, koji su predstavljali državnu tajnu, predao Njemcima; Što je dok je bio pomoćnik komesara unutrašnjih poslova rukovodio policijskim aparatom zajedno sa Aćimovićem i po njihovom naređenju policija je hapsila taoce u raznim mjestima Srbije, predavala ih Njemcima, a oni ih strijeljali, u Čačku, Valjevu,

Šapcu, Užicu i drugim mjestima;

Što je pored dužnosti pomoćnika komesara za unutrašnje poslove bio i izvanredni komesar za personalne poslove i davao saglasnost na odluke o postavljanju službenika u svim granama državne uprave i donosio odluke o otpuštanju službenika bez prava na žalbu, te je ovu dužnost vršio sve do bjekstva iz zemlje.

Za ovo vrijeme otpustio je iz službe oko 10.000 službenika naklonjenih oslobodilačkom pokretu, a čije je otpuštanje povlačilo upućivanje u koncentracione logore;

Što je od oktobra 1942. godine do novembra 1943. godine kao ministar unutrašnjih poslova Nedićeve vlade rukovodio policijsko-upravnim aparatom u Srbiji preko koga je vršio zločine nad narodom, a od tada do oslobođenja zemlje kao ministar socijalne politike svim snagama, radio na učvršćivanju okupatorskog položaja u zemlji i gušenju narodnog ustanka; i što je po raznim mjestima u Srbiji držao govore pozivajući na borbu protivu narodnooslobodilačkog pokreta, a u listu „Novo vreme” pisao članke u istom duhu i veličao nacional-socijalizam.

3) Optuženi Jonić Velibor, što se odmah poslije okupacije Jugoslavije stavio u službu njemačkog okupatora i 10. jula 1941. godine postavljen za komesara prosvjete u Nedićevoj vladi, a krajem 1941. godine postavljen za ministra prosvjete i na kojoj je dužnosti ostao sve do

bjekstva Nedićeve vlade iz Beograda: - što je kao komesar prosvjete, a docnije kao ministar prosvjete bio neposredni organizator i rukovodilac politike fašiziranja škole i prosvjetnih ustanova, progonio i otpuštao slobodoumne i antifašistički raspoložene nastavnike i učenike; - u srednjim i stručnim školama naredio podjelu učenika na kategorije „a”, „b” i „v”, pa su iz kategorije „b” „nacionalno nepouzdani” učenici izbacivani iz škole bez p rava na polaganje ispita i dalje školovanje poslije čega su hapšeni i odvođeni u logor; po njegovim naređenjima zaveden je u školama sistem špijunaže i potkazivanja što su morali činiti i nastavnici i đaci; - što je po njegovoj inicijativi donesena uredba kojom je na univerzitetu zaveden policijski režim, a za pripadnike SDS i SDK organizovao kratkoročne tečajeve kako bi na taj način privukao što veći broj đaka u ove izdajničke formacije; što je organizovao logor za omladinu u Smederevskoj Palanci, koji je nazvao „Zavod za prinudno vaspitanje omladine”, pa je iz ovoga logora po njegovoj naredbi izdavana specijalnoj policiji „nepopravima omladina”, a izvestan broj upućen u SDS i SDK i četnike optuženog Mihailovića; - što je kao poznati pristalica fašizma za sve vrijeme okupacije održavao najtješnje veze sa njemačkim rukovodiocima Benclerom, Nojbaherom, Turnerom, Fajneom i drugim i kao jedan od najbližih Nedićevih saradnika neprekidno predlagao sve oštrije mjere protiv onih koji nisu bili po ćudi Nedićevoj vladi, a sve ovo radio po direktivama njemačkog okupatora razvijajući do maksimuma svoju inicijativu; - što je njemačkom propagandnom odjeljenju dostavio imena javnih radnika i uglednih ličnosti i predložio da ih angažuju za predavanja na beogradskom radiju i na taj način kompromituju i vežu za političku saradnju sa Njemcima, koju je vodila Nedićeva vlada, bio aktivni učesnik za izdavanje sramnog „apela srpskom narodu”, objavljenog 13. avgusta 1941. godine; (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Suočenje Draže Mihailovića i Tanasija Dinića na sudu 1946. godine Četnici, Srpska državna straža i Prvi puk Srpskog dobrovoljačkog korpusa

Ratni zločinac i krvolok Dragomir Dragi Jovanović Velibor Jonić

ZAVOD ZA UDŽBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA PODGORICA Novaka Miloševa 36

Na osnovu člana 4 st. 2 i člana 6 Pravilnika o postupku pribavljanja, ocjenjivanja, odobravanja i pripreme udžbenika i nastav nih sredstava („Sl. list RCG“, br. 31/2004, 38/2005, 22/2007 i „Sl. list CG“, br. 84/2009 i 23/2012), Zavod za udžbenike nastavna sredstva (u daljem tekstu: Izdavač) raspisuje

K O N K U R S za pribavljanje rukopisa

Priručnička literatur a:

1. Priručnik za identifikovanje, praćenje i podršku talentovanim učenicima u oblasti sporta i plesa

2. Priručnik za identifikovanje, praćenje i podršku talentovanim učenicima u oblasti nauka

3. Priručnik za identifikovanje, praćenje i podršku talentovanim učenicima u oblasti matematike

4. Priručnik za identifikovanje, praćenje i podršku talentovanim učenicima u oblasti umjetnosti i

5. Priručnik za identifikovanje, praćenje i podršku talentovanim učenicima u oblasti programiranja

Udžbenik za osnovne škole:

6. Medijska pismenost – udžbenik za treći ciklus osnovnoškolskog obrazovanja

Udžbenici za stručno obrazovanje:

7. Solfeđo sa teorijom muzike – udžbenik za V razred devetogodišnje muzičke škole

8. Solfeđo sa teorijom muzike – udžbenik za VI razred devetogodišnje muzičke škole

Sektor: Inženjerstvo i proizvodne tehnologije, podsektor: Elekt rot ehnika

9. Industrijska elektronika automatika – 108 časova, III razred, obrazovni program Elektrotehničar elektronike, nivo IV1

10. Sistemi industrijske elektronike i automatike – 132 časa, IV razred obrazovni program Elektrotehničar elektronike, nivo IV1

11. Projektovanje u elektronici automatici – 132 časa, IV razred obrazovni program Elektrotehničar elektronike, nivo IV1 Napomena: Ovi moduli mogli bi da se objedine u jedan rukopis, npr. Sistemi industrijske elektronike automatike

12. Softverski alati za projektovanje u elektrotehnici – 72 časa III razred, obrazovni programi Elektrotehničar elektronskih komunikacija, nivo IV1; i Elektrotehničar računarskih sistema mreža, nivo IV1

13. Elektronski komercijalni uređaji – 99 časova, IV razred, obrazovni program Elektrotehničar elektronike, nivo IV1

14. Elektronski komercijalni sistemi – 99 časova IV razred, obrazovni program Elektrotehničar elektronike, nivo IV1

15. Proizvodnja elektronskih uređaja sistema – 132 časa, IV razred, obrazovni program Elektrotehničar elektronike, nivo IV1 Napomena: Ovi moduli mogli bi da se objedine u jedan rukopis, npr. Elektronski (komercijalni ) uređaji i sistemi

16. Optički komunikacioni sistemi – 99 časova, IV razred, obrazovni program Elektrotehničar elektronskih komunikacija , nivo IV1

17. Bežični komunikacioni sistemi – 99 časova, IV razred, obrazovni program Elektrotehničar elektronskih komunikacija, nivo IV1

18. Telekomunikacioni korisnički sistemi I – 144 časa, III razred, obrazovni program Elektrotehničar elektronskih komunikacija, nivo IV1

19. Telekomunikacioni korisnički sistemi II – 132 časa, IV razred, obrazovni program Elektrotehničar elektronskih komunikacija, nivo IV1

20. Relacione baze podataka – 72 časa, III razred obrazovni program Elektrotehničar elektronskih sistema mreža, nivo IV1; i obrazovni program Elektrotehničar za razvoj veb mobilnih aplikacija, nivo IV1

21. Administriranje računarskih mreža – 144 časa, III razred, obrazovni program Elektrotehničar elektronskih sistema mreža, nivo IV1

22. Administriranje operativnih sistema – 144 časa, III razred, obrazovni program Elektrotehničar elektronskih sistema mreža, nivo IV1

23. Projektovanje računarskih mreža – 99 časa, IV razred, obrazovni program Elektrotehničar elektronskih sistema mreža, nivo IV1

24. Instaliranje održavanje računarskih mreža – 132 časa, IV razred obrazovni program Elektrotehničar elektronskih sistema mreža, nivo IV1

25. Zaštita računarskih sistema mreža – 132 časa, IV razred, obrazovni program Elektrotehničar elektronskih sistema i mreža, nivo IV1

26. Operativni sistemi – 108 časova I razred, obrazovni program Elektrotehničar za razvoj veb i mobilnih aplikacija nivo IV1; i obrazovni program Elektrotehničar računarskih sistema mrež a, nivo IV1

27. Osnove računarstva – 72 časa, I razred, obrazovni program Elektrotehničar za razvoj veb mobilnih aplikacija, nivo IV1 ; obrazovni program Elektrotehničar elektronike nivo IV1 Elektrotehničar elektronskih komunikacija, niv o IV1; Elektrotehničar računarskih sistema mreža, nivo IV1

28. Osnove grafičkog dizajna – 108 časova, I razred , obrazovni program Elektrotehničar za razvoj veb mobilnih aplikacija , nivo IV1

29. Veb i mobilni dizajn – 72 časa, II razred, obrazovni program Elektrotehničar za razvoj veb i mobilnih aplikacija, nivo IV1

30. Upravljanje bazama podataka – 144 časa, II razred, obrazovni program Elektrotehničar za razvoj veb i mobilnih aplikacija nivo IV1 Napomena: U okviru obrazovnog programa Elektrotehničar računarskih sistema mreža postoji modul Relacione baze podataka

31. Uvod u veb- programiranje – 180 časova II razred obrazovni program Elektrotehničar za razvoj veb i mobilnih aplikacija nivo IV1

32. Razvoj mobilnih aplikacija I – 180 časova, III razred, obrazovni program Elektrotehničar za razvoj veb mobilnih aplikacija nivo IV1

33. Razvoj mobilnih aplikacija II – 132 časa, IV razred obrazovni program Elektrotehničar za razvoj veb i mobilnih aplikacija , nivo IV1

34. Napredno front-end programiranje – 99 časov a, IV razred, obrazovni program Elektrotehničar za razvoj veb mobilnih aplikacija, nivo IV1

35. Upravljanje softverskim projektima – 99 časova, IV razred, obrazovni program Elektrotehničar za razvoj veb mobilnih aplikacija nivo IV1

36. Održavanje elektronskih uređaja sistema na motornom vozilu – 165 časova, III razre d, obrazovni program Autoelektričar, nivo III

37. Tehnika upravljanja i regulacije na motornom vozil u – 66 časova, III razred, obrazovni program Automehaničar, nivo III

38. Engleski jezik u elektrotehnici i informacionim tehnologijama – 66 + 66 + 66 + 66 + 66 + 66 časova, IV razred, obrazovni programi: Elektrotehničar energetike, nivo IV1 ; Elektrotehničar elektronskih komunikacija, nivo IV1 ; Elektrotehničar računarskih sistema i mreža, nivo IV1 ; Elektrotehničar elektronike, nivo IV1 ; Elektrotehničar za razvoj veb i mobilnih aplikacija, nivo IV1

Sektor: Zdravstvo i socijalna zaštita; podsektor Zdravstvo

39. Asistiranje u stomatološkoj protetici – 72 časa, II razred, obrazovni program Zubni tehničar i stomatološki asistent, nivo IV1

40. Digitalne tehnologije u stomatološkoj protetici – 66 časova IV razred, obrazovni program Zubni tehničar i stomatološki asistent, nivo IV1

41. Asistiranje u oralnoj hirurgiji – 108 časova časova, III razred, obrazovni program Zubni tehničar stomatološki asistent, nivo IV1

42. Asistiranje u paradontologiji oralnoj medicin – 99 časova IV r azred, obrazovni program Zubni tehničar i stomatološki asistent, nivo IV1

43. Izrada fiksnih protetskih nadoknada I – 180 časova II razred, obrazovni program Zubni tehničar i stomatološki asistent, nivo IV1

44. Izrada fiksnih protetskih nadoknada II – 180 časova, III razred, obrazovni program Zubni tehničar stomatološki asistent, nivo IV1

45. Organizacija zdravstvene njege – 180 časova, I razred, obrazovni program Zdravstveni tehničar, nivo IV1

46. Medicinsko- terapijske procedure – 180 časova, II razred, obrazovni program Zdravstveni tehničar, nivo IV1

47. Zdravstvena njega u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – 72 časa, III razred, obrazovni program Zdravstveni tehničar, nivo IV1

48. Zdravstvena njega u predškolskim uzrastima – 108 časova III razred, obrazovni program Zdravstveni tehničar, nivo IV1

49. Zdravstvena njega u internoj medicini – 144 časa, III razred, obrazovni program Zdravstveni tehničar, nivo IV1

50. Zdravstvena njega u gerijatriji i palijativnoj njezi – 72 časa, III razred, obrazovni program Zdravstveni tehničar, nivo IV1

51. Zdravstvena njega u hirurgiji – 132 časa, III razred, obrazovni program Zdravstveni tehničar, nivo IV1

52. Zdravstvena njega u pedijatriji sa neonatologijom – 132 časa, obrazovni program Zdravstveni tehničar, nivo IV1

53. Organizacija rada u zdravstvenim laboratorijama – 108 časova, I razred, obrazovni program Zdravstveno laboratorijski sanitarni tehničar, nivo IV 1

54. Obrada uzoraka u patološkoj laboratoriji I – 72 časa III razred, obrazovni program Zdravstveno laboratorijski sanitarni tehničar, nivo IV1

55. Medicinska biohemija sa laboratorijskom dijagnostikom I – 108 časova, III razred, obrazovni program Zdravstveno laboratorijski sanitarni tehničar, nivo IV1

56. Imunohematologija i transfuziologija I – 108 časova III razred, obrazovni program Zdravstveno laboratorijski sanitarni tehničar, nivo IV1

57. Specijalna mikrobiologija I – 144 časa, III razred, obrazovni program Zdravstveno laboratorijski sanitarni tehničar, nivo IV1

58. Zdravstveno-sanitarna zaštita i tretmani radne i životne sredine – 108 časova, III razred, obrazovni program Zdravstveno laboratorijski sanitarni tehničar, nivo IV1

59. Medicinska biohemija sa laboratorijsk om dijagnostikom II – 132 časa, IV razred, obrazovni program Zdravstveno laboratorijski sanitarni tehničar, nivo IV1

60. Imunohematologija i transfuziologija II – 99 časova, IV razred, obrazovni program Zdravstveno laboratorijski sanitarni tehničar, nivo IV1

61. Sanitarna hemija – 99 časova IV razred, obrazovni program Zdravstveno laboratorijski sanitarni tehničar, nivo IV1

62. Specijalna mikrobiologija II – 132 časa, IV razred, obrazovni program Zdravstveno laboratorijski sanitarni tehničar, nivo IV1

63. Obrada uzoraka u patološkoj laboratoriji II – 99 časova, IV razred, obrazovni program Zdravstveno laboratorijski sanitarni tehničar, nivo IV1

Sektor: Rudarstvo, metalurgija, hemijska industrija; podsektor Metalurgija

64. Tehnologija pripreme sirovina za preradu plemenitih metala i legura u čvrstom i tečnom stanju Napomena: Udžbenik bi objedinio dva modula: Tehnologija pripreme sirovine za preradu plemenitih metala i legura u tečnom stanju, 72 časa, II razred; Tehnologija pripreme sirovine za preradu plemenitih metala i legura u čvrstom stanju, 66 časova, III razred obrazovni program Obrađivač plemenitih metala i legura, nivo III

Praktikumi:

65. Savremeno odrastanje – 72 časa, II razred, nalazi se u svim obrazovnim programima

66. Socijalne mreže globalizacija – 72 časa, III razred, nalazi se u svim obrazovnim programima

67. Poslovna kultura – 66 časova, IV razred, nalazi se u svim obrazovnim programima Napomena: Poslovna kultura je obavezan predmet u IV razredu u obrazovnom programu Elektrotehničar za razvoj veb mobilnih aplikacija sa fondom od 66 časova.

Udžbenici za strance:

68. Govorimo crnogorski (za strance) , nivo C1 – udžbenik radna sveska CD

69. Govorimo crnogorski (za strance) , za uzrast 7 do 9 godina – udžbenik, radna sveska , priručnik za nastavnike i CD

70. Govorimo crnogorski (za strance) za uzrast 10 do 12 godina – udžbenik, radna sveska, priručnik za nastavnike CD

USLOVI KONKURSA:

1. Na konkursu za pribavljanje rukopisa za udžbenike (u daljem tekstu: Konkurs) mogu učestvovati državljani Crne Gore kao strani državljani ukoliko čine tim s državljanima Crne Gore.

2. Autorski tim mora imati najmanje dva člana, od kojih jedan mora biti naučni radnik, a jedan praktičar iz odnosne oblasti.

3. Na Konkursu ne mogu učestvovati lica zaposlena kod Izdavača, kao ni lica koja učestvuju u radu organa nadležnih za odobravanje udžbenika.

4. Rukopisi moraju biti pisani prema novim obrazovnim programima za naznačeni predmet i razred, kao i prema Standardima za izradu udžbenika nastavnih sredstava.

5. Rukopisi pod 1 do 5 obavezno moraju sadržati: ➢ kompletan sadržaj priručnika i ➢ 100% rukopisa priručnika

6. Rukopisi pod 6 do 8 obavezno moraju sadržati: ➢ kompletan sadržaj (naslovi poglavlja, podnaslovi...) i ➢ 100% rukopisa udžbenika/zbirke

7 Rukopisi pod 9 do 69 obavezno moraju sadržati: ➢ koncept udžbenika ➢ 100% rukopisa udžbenika (naslovi poglavlja, podnaslovi...)

8. Rukopisi pod 70 do 72 obavezno moraju sadržati: ➢ koncept udžbeničkog kompleta ➢ kompletan sadržaj udžbeničkog kompleta (naslovi poglavlja, podnaslovi...) ➢ 50% rukopisa udžbeničkog kompleta.

9. Rukopis se predaje u šest štampanih primjeraka.

10. Rukopisi se potpisuju šifrom od najmanje dvije svojeručno čitko napisane riječi.

Autorstvo se dokazuje identičnom kopijom rukopisa i potpisa šifre u roku osam dana od dana objavljivanja rezultata Konkursa. Rok za dešifrovanje rukopisa teče od dana objavljivanja rezultata Konkursa.

Ukoliko se dešifrovanje ne izvrši u predviđenome roku, gube se prava stečena na Konkursu.

11. Rok za predaju rukopisa: za naslove 20, 27, 34, 39, 40, 47, 53, 55, 56 57, 58, 59, 60, 61 62 jeste 11. april 2025. godine do 15 sati u prostorijama Zavoda

▪ za naslove 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 12, 13, 14, 16, 17, 21, 23, 29, 36, 41, 42 48 49, 50 51, 52, 64, 65, 66 67 68 69 70 jeste 27 jun 2025. godine do 15 sati u prostorijama Zavoda

▪ za naslove 9, 10, 11, 15, 31, 32, 33, 35, 37 43, 44, 45 46 jeste 26 septembar 2025. godine do 15 sati u prostorijama Zavoda naslove 18, 19, 22, 24, 25, 26, 28, 30, 38 54 i 63 jeste 28. novembar 2025 godine do 15 sati u prostorijama Zavoda. Rukopisi koji budu dostavljeni nakon zaključenja Konkursa, neće se razmatrati.

12. O rezultatima Konkursa Izdavač će obavijestiti učesnike u roku 90 dana od zaključenja Konkursa, preko sredstava javnog informisanja u kojima je Konkurs objavljen.

13. Učesnici Konkursa čiji rukopisi budu prihvaćeni , ustupaju Izdavaču isključivo pravo objavljivanja rukopisa, prevoda na jezike koji su u službenoj upotrebi u Crnoj Gori prevod na Brajevo pismo sve dok za to bude postojala potreba.

14 Autori su obavezni da rukopis koji m učestvuju na Konkursu dostave na crnogorskom jeziku, koristeći jednu od dvije varijante (jotovanu ili nejotovanu).

15. Autori čiji rukopisi budu prihvaćeni na ovom Konkursu sklopiće s Izdavačem ugovor kojim će se regulisati međusobna prava i obaveze shodno odredbama Pravilnika o autorskim honorarima, nagradama i naknadama Izdavača.

16. Rukopisi koji ne ispunjavaju uslove Konkursa neće se razmatrati. Obrazovni programi za rukopise od 9 do 69 se nalaze na veb-stranici Centra za stručno obrazovanje Crne Gore Standardi za udžbenike i nastavna sredstva dostupni su na veb-stranici Zavoda za udžbenike nastavna sredstva (www.zuns. m e) Informacije u vezi s Konkursom mogu se dobiti pozivom na broj telefona 020/230-413

Poneđeljak, 20. januar 2025.

ZAVOD ZA UDŽBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA PODGORICA

Novaka Miloševa 36

Na osnovu odluke Upravnog odbora, broj 043/24-01-3199, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva (u daljem tekstu: Izdavač), u skladu sa Strategijom za digitalizaciju obrazovnog sistema 2022-2027, saglasno Pravilniku o postupku pribavljanja, ocjenjivanja, odobravanja i pripreme udžbenika i nastavnih sredstava, raspisuje

KONKURS za pribavljanje digitalnih sadržaja na temu Medijske pismenosti

USLOVI KONKURSA:

1.Na Konkursu mogu učestvovati državljani Crne Gore, strani državljani ukoliko čine tim s državljanima Crne Gore i pravna lica.

2.Na Konkursu ne mogu učestvovati lica zaposlena kod Izdavača.

3.Digitalni sadržaji moraju biti usklađeni sa Operativnim ciljem 2.4 Strategije za digitalizaciju obrazovnog sistema 2022-2027, Akcioni plan za 2024. i 2025. godinu.

4.Materijali poslati za potrebe ovog konkursa, na osnovu kojih će se izvršiti izbor, obavezno moraju sadržati:

odetaljan koncept, opis i sadržaj materijala; ojasno naznačen uzrast kojem su sadržaji namijenjeni ogotove demo interaktivne multimedijalne materijale u konačnom obliku za jedan od traženih vaspitno-obrazovnih ishoda;

5.Opredijeljeni iznos sredstava iznosi 10 000 eura bruto.

6.Ponuđeni materijali moraju biti usklađeni sa Predmetnim programom Medijska pismenost /izborni predmet/u trećem ciklusu osnovnoškolskog obrazovanja.

7.Materijali za izabranu ponudu, za koju će se zaključiti ugovor sa Izdavačem, moraju sadržati minimalno 7 jasno razrađenih tematskih cjelina, tj. bar po jednu za svako vaspitno-obrazovni ishod.

8.Materijali moraju da se sastoje o interaktivnih multimedijalnih sadržaja (rich multimedia content).

9.Materijali moraju biti dostupni na svim uređajima s pristupom internetu (računari, mobilni telefoni, tableti) bez obzira na operativni sistem. Moraju se pravilno izvršavati u bilo kojem aktuelnom internet browseru i ne smiju zahtijevati nikakav dodatni softver ili hardver za svoj rad koji nijesu standardni za bilo koju vrstu navedenih uređaja.

10.Materijali moraju biti izrađeni isključivo pomoću statičnih veb-tehnologija:HTML, CSS, JavaScript, kako bi se mogle postavljati na Microsoft-ovu Learning Passport platformu, tj.Microsoft Community Training, kao i na veb-sajtove sa statičnim hostingom (sajt ZUNS-a)

11.Materijali se mogu sastojati od HTML, CSS I JavaScript fajlova, kao i slika i audio fajlova. Mora postojati index.html na osnovnom nivou (root folderu), koji će ih objediniti i pokrenuti.

12.Svaka nezavisna cjelina mora biti dostavljena u vidu ZIP arhive koja sadrži sve neophodne fajlove, uključujući i index.html na osnovnom nivou.

13.Sadržaji moraju biti originalni i ne smiju biti prethodno objavljivani.

14.Ponuđač mora posjedovati prava na sadržaje koje koristi (ilustracije, grafiku, muziku i sl.)

15.Ponuđač mora posjedovati odgovarajuću licencu za upotrebu biblioteka, djelova koda i game engina koji se koriste u materijalima.

16.Rok za predaju kompletnih materijala, odnosno rok za izvršenje ugovora iznosi 180 dana od dana zaključivanja ugovora.

17.Ponuđač je dužan dostaviti kompletne materijale, koji će biti funkcionalni bez potrebe za dodatnim doradama i/ili sadržajima ili nekim drugim uslovima u skladu sa zadatom dinamikom.

18.Ponuđač garantuje da će konačni materijali biti identičnog ili većeg kvaliteta kao materijali dostavljeni na Konkurs, a što će cijeniti izdavač kroz rad komisije, a biće precizirano ugovorom.

19.Materijali se dostavljaju na 5 USB flash memorija, identičnog sadržaja, a u koverti sa prijavom za Konkurs, koja je potpisana šifrom. Šifra se sastoji od najmanje dvije riječi, ispisane rukom.

Autorstvo se dokazuje identično ispisanom šifrom kao na prijavi, u roku od osam dana od dana objavljivanja rezultata Konkursa.

Rok za dešifrovanje rukopisa teče od dana objavljivanja rezultata Konkursa. Ukoliko se dešifrovanje ne izvrši u predviđenom roku, gube se prava stečena na Konkursu.

20.Rok za predaju ponuda je 90 dana od dana objavljivanja Konkursa. 21.O rezultatima Konkursa Izdavač će obavijestiti učesnike preko sredstava javnog informisanja i zvaničnih naloga na socijalnim mrežama u roku od 30 dana od zaključenja konkursa.

22.Učesnici ustupaju pravo objavljivanja sadržaja Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica.

23.Materijali moraju biti dostavljeni na Crnogorskom jeziku, služeći se jednom od dvije varijante (nejotovanom ili jotovanom).

24.Ponuđači čiji materijali budu prihvaćeni prema uslovima ovog Konkursa, sklopiće s Izdavačem ugovor kojim će regulisati međusobna prava i obaveze shodno odredbama Pravilnika o autorskim i drugim honorarima i naknadama za izradu udžbenika, priručnika, periodičnih, vanudžbeničkih, digitalnih i ostalih izdanja i nastavnih sredstava Zavoda.

25.Materijali koji ne ispunjavaju uslove Konkursa neće biti razmatrani. Informacije u vezi s Konkursom mogu se dobiti pozivom na broj telefona 020/230-413, ili putem maila: zuns@t-com.me

UNIVERZITET CRNE GORE MEDICINSKI FAKULTET

Daje

O B A V J E Š T E NJ E

Medicinski fakultet je raspisao Konkurs za izbor 1 (jednog) saradnika u nastavi za studijski program Stomatologija - predmet Gnatologija, na određeno vrijeme - ljetnji semestar studijske 2024/2025. godine (honorarni angažman).

Konkurs se nalazi na oglasnim tablama i na web sajtu Medicinskog fakulteta: www.ucg.ac.me/med

ZAVOD ZA UDŽBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA

PODGORICA

Novaka Miloševa 36

Na osnovu odluke Upravnog odbora, broj 043/24-01-3200, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva (u daljem tekstu: Izdavač), u skladu sa Strategijom za digitalizaciju obrazovnog sistema 2022-2027, saglasno Pravilniku o postupku pribavljanja, ocjenjivanja, odobravanja i pripreme udžbenika i nastavnih sredstava, raspisuje

KONKURS za pribavljanje digitalnih sadržaja na temu Prava djeteta

USLOVI KONKURSA:

1.Na Konkursu mogu učestvovati državljani Crne Gore, strani državljani ukoliko čine tim s državljanima Crne Gore i pravna lica.

2.Na Konkursu ne mogu učestvovati lica zaposlena kod Izdavača.

3.Digitalni sadržaji moraju biti usklađeni sa Operativnim ciljem 2.4 Strategije za digitalizaciju obrazovnog sistema 2022-2027, Akcioni plan za 2024. i 2025. godinu.

4.Materijali poslati za potrebe ovog konkursa, na osnovu kojih će se izvršiti izbor, obavezno moraju sadržati:

odetaljan koncept, opis i sadržaj materijala; ojasno naznačen uzrast kojem su sadržaji namijenjeni; ogotove demo multimedijalne materijale u konačnom obliku (tzv. vertical slice) za minimum tri člana Konvecije;

5.Opredijeljeni iznos sredstava iznosi 10 000 eura bruto.

6.Ponuđeni materijali moraju biti usklađeni sa Konvencijom o pravima djeteta Ujedinjenih nacija.

7.Materijali za izabranu ponudu, za koju će se zaključiti ugovor sa Izdavačem, moraju sadržati interaktive aktivnosti za prva 42 člana Konvencije.

8.Materijali moraju da se sastoje od interaktivnih multimedijalnih sadržaja (rich multimedia content).

9.Materijali moraju biti dostupni na svim uređajima s pristupom internetu (računari, mobilni telefoni, tableti) bez obzira na operativni sistem. Moraju se pravilno izvršavati u bilo kojem aktuelnom internet browseru i ne smiju zahtijevati nikakav dodatni softver ili hardver za svoj rad koji nijesu standardni za bilo koju vrstu navedenih uređaja.

10.Materijali moraju biti izrađeni isključivo pomoću statičnih veb-tehnologija:HTML, CSS, JavaScript, kako bi se mogle postavljati na Microsoft-ovu Learning Passport platformu, tj.Microsoft Community Training, kao i na veb-sajtove sa statičnim hostingom (sajt ZUNS-a)

11.Materijali se mogu sastojati od HTML, CSS I JavaScript fajlova, kao i slika i audio fajlova. Mora postojati index.html na osnovnom nivou (root folderu), koji će ih objediniti i pokrenuti.

12.Svaka nezavisna cjelina mora biti dostavljena u vidu ZIP arhive koja sadrži sve neophodne fajlove, uključujući i index.html na osnovnom nivou.

13.Sadržaji moraju biti originalni i ne smiju biti prethodno objavljivani.

14.Ponuđač mora posjedovati prava na sadržaje koje koristi (ilustracije, grafiku, muziku i sl.)

15.Ponuđač mora posjedovati odgovarajuću licencu za upotrebu biblioteka, djelova koda i game engina koji se koriste u materijalima.

16.Rok za predaju kompletnih materijala, odnosno rok za izvršenje ugovora iznosi 180 dana od dana zaključivanja ugovora.

17.Ponuđač je dužan dostaviti kompletne materijale, koji će biti funkcionalni bez potrebe za dodatnim doradama i/ili sadržajima ili nekim drugim uslovima u skladu sa zadatom dinamikom.

18.Ponuđač garantuje da će konačni materijali biti identičnog ili većeg kvaliteta kao materijali dostavljeni na Konkurs, a što će cijeniti izdavač kroz rad komisije, a biće precizirano ugovorom.

19.Materijali se dostavljaju na 5 USB flash memorija, identičnog sadržaja, a u koverti sa prijavom za Konkurs, koja je potpisana šifrom. Šifra se sastoji od najmanje dvije riječi, ispisane rukom.

Autorstvo se dokazuje identično ispisanom šifrom kao na prijavi, u roku od osam dana od dana objavljivanja rezultata Konkursa.

Rok za dešifrovanje rukopisa teče od dana objavljivanja rezultata Konkursa.

Ukoliko se dešifrovanje ne izvrši u predviđenom roku, gube se prava stečena na Konkursu.

20.Rok za predaju ponuda je 90 dana od dana objavljivanja Konkursa.

21.O rezultatima Konkursa Izdavač će obavijestiti učesnike preko sredstava javnog informisanja i zvaničnih naloga na socijalnim mrežama u roku od 30 dana od zaključenja konkursa.

22.Učesnici ustupaju pravo objavljivanja sadržaja Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica. 23.Materijali moraju biti dostavljeni na Crnogorskom jeziku, služeći se jednom od dvije varijante (nejotovanom ili jotovanom).

24.Ponuđači čiji materijali budu prihvaćeni prema uslovima ovog Konkursa, sklopiće s Izdavačem ugovor kojim će regulisati međusobna prava i obaveze shodno odredbama Pravilnika o autorskim i drugim honorarima i naknadama za izradu udžbenika, priručnika, periodičnih, vanudžbeničkih, digitalnih i ostalih izdanja i nastavnih sredstava Zavoda.

25.Materijali koji ne ispunjavaju uslove Konkursa neće biti razmatrani.

Informacije u vezi s Konkursom mogu se dobiti pozivom na broj telefona 020/230-413, ili putem maila: zuns@t-com.me

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

„Aerodromi Crne Gore“ AD, objavljuju:

za prijavu na obuku iz domena bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva

PREDMET JAVNOG POZIVA:

Realizacija obuke iz domena bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva za KD kontrolore putnika i ručnog prtljaga, osoblja, drugih lica i njihovih stvari, na aerodromu Tivat.

SADRŽINA I CILJ OBUKE:

U okviru navedene obuke kandidati će pohađati sljedeće module:

-Modul 1: “Svijest o bezbjednosti”

-Modul 2: “Aerodromska bezbjednost”

-Modul 3: “KD pregled lica i stvari, ručni pregled lica, pregled vozila i supervizori”

oPodmodul 3.1 – obuka za KD kontrolore koji rade na rentgenskom uređaju (CONV1 i HS2)

oPodmodul 3.2 – obuka za ručni pregled lica (HS1)

Prijavljenim kandidatima koji nakon pohađanja obuke polože ispit u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo, izdaje se sertifikat za obavljanje poslova KD kontrolore putnika i ručnog prtljaga, osoblja, drugih lica I njihovih stvari.

Radi ispunjenja uslova neophodnih za prisustvo na obuci, potrebno je priložitii sljedeću dokumentaciju:

1.Prijava za obuku;

2.Dokaz o završenoj srednjoj stručnoj spremi, IV stepen, (ovjerena kopija);

3.Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti;

4.Uvjerenje od nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak; i

5. Kopija ličnog dokumenta.

Neophodna dokumenta se dostavljaju neposredno na arhivi Aerodroma Tivat, adresa Aerodromska 15. Tivat, 85 320 Tivat, u roku od petnaest dana od dana objavljivanja ovog javnog poziva, najkasnije do 14,00 časova posljednjeg dana isteka roka.

Dokumenta se dostavljaju u koverti koja sadrži naznaku „ OBUKA KD“ – Centru za obuku ACG AD.

POSTUPAK:

Postupak odabira kandidata se vrši od strane Komisije za odabir kandidata za prijem na obuku iz domena bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva. Nakon ocjene pristiglih prijava odnosno ocjene da li su prijave potpune i blagovremeno podnijete, obaviće se:

1.Sprovođenje intervjua sa prijavljenim kandidatima.

Rezultati usmenog intervijua biće eliminatorni kriterijumi pri odabiru kandidata za pohađanje predmetne obuke.

Nakon naprijed sprovedenih radnji Komisija za odabir kandidata će sačiniti listu kandidata odabranih za pohađanje predmetne obuke, za koje kandidate će se izvršiti bezbjednosna provjera. Pozitivna standardna bezbjednosna provjera je neophodna prije otpočinjanja obuke za Modul 1, a pozitivna dodatna bezbjednosna provjera je neophodna prije otpočinjanja obuke za Modul 2 i 3. Centar za obuku će obavijestiti kandidate koji su ispunili sve uslove za nesmetano otpočinjanje gore navedene obuke.

NAPOMENA: Troškove obuke snose “Aerodromi Crne Gore” AD.

Dana 19. januara 2025. iznenada je u 75. godini preminula

SENKA - MIRA Mihailova JOVETIĆ rođena VUKČEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima 20. januara od 14 do 16 časova i 21. januara od 10 do 13 30 časova. Sahrana će se obaviti 21. januara na Novom groblju u Podgorici u 14.30 časova.

OŽALOŠĆENA PORODICA: suprug MIHAILO - MIŠKO, sin IVAN, snaha NIKOLINA, unuka SOFIJA, unuk ANDREJ i ostala rodbina JOVETIĆ i VUKČEVIĆ

Дана 19. јануара 2025. године упокојио се наш драги

ВЕСЕЛИН

синовице, снахе и остала многобројна родбина ЈОЧИЋ

ОЛИВЕРА, НАТАЛИЈА и ТАТЈАНА, сестре СЛАВИЦА и СТАНКА, унук

браћа и сестра од стрица МИОДРАГ, ГОРАН и НАДА,

обавити сахрана. ОЖАЛОШЋЕНИ: ћерка ЈЕЛЕНА, син ВУКАШИН, снаха ЈЕЛЕНА, браћа АЛЕКСАНДАР, ДРАГУТИН и КОМНЕН, сестре ДРАГИЦА и ЈУЛИЈА, ђевери ВЕЛИМИР и ВИТОМИР, јетрва МИРЕЛА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, ђеверичићи и остала многобројна родбина

Dana 19. januara 2025 u 77 godini preminula je naša voljena

VIDOSAVA Vladova TOMANOVIĆ rođena BULAJIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 19. januara od 12 do 15 časova i 20. januara od 12 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENI: sinovi VESKO i NOVAK, snahe SANJA i SNEŽANA, jetrva OLGA, brat RAŠO, sestre MILICA i LJUBICA, bratanići, đeveričići, sestrići i sestrične, unučad i ostala rodbina TOMANOVIĆ i BULAJIĆ

Umrla je naša voljena

VUKICA Markiše PLAMENAC rođena ĐURAŠKOVIĆ

Po želji pokojnice, sahrana je obavljena u krugu porodice dana 19. januara 2025 godine na seoskom groblju u Boljevićima.

OŽALOŠĆENI: suprug MARKIŠA, sin SRĐAN, ćerke NATAŠA, ZORICA, TATIJANA, sestra VESNA sa porodicom, snaha MIRJANA, unučad i ostala rodbina

Poneđeljak, 20. januar 2025.

Dana 19. januara 2025. u 90. godini preminuo je naš dragi

SLOBODAN - PURO Labudov ĐURIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 19. januara od 13 do 15 časova i 20. januara od 11 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na Starom groblju. Kuća žalosti: Ulica arhitekte Milana Popovića br. 3, Podgorica

Posljednji pozdrav

Babi VUKICI

Puno je lijepih uspomena po kojima ću te pamtiti... Baba, hvala što si mi uljepšala djetinjstvo i odrastanje. Faliće tvoj osmijeh, tvoja dobrota. Počivaj u miru, ja ću te čuvati u svom srcu.

Unuka JOVANA KRIVOKAPIĆ

Posljednji pozdrav babi i prababi

Neće te izbrisati vrijeme, ni godine što će proći, u našim srcima ćeš živjeti dok je nas. Hvala ti za sve, počivaj u miru.

Unuka IVANA PEJOVIĆ sa porodicom

1396

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

Sa tugom se opraštamo od naše voljene majke, svekrve i babe

VUKICE

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružila. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

1373

OŽALOŠĆENI: supruga VIDE, sin MIRKO, kćerke ANA i MAJA, unučad TOMAŠ, DUŠAN, IVAN i SONJA, praunuke TARA i UNA, sestrići SAŠA, ZORAN, GORAN i ostala rodbina

Dragoj majci, svekrvi i babi

VIDOSAVI

BLAGOTA MIJANOVIĆ sa porodicom

VIDOSAVI Vladovoj TOMANOVIĆ

Vječno ćemo te u našim srcima i sjećanjima čuvati od zaborava.

Hvala ti na svemu što si uradila za nas.

Tvoji najmiliji: sinovi VESKO i NOVAK, snahe SANJA i SNEŽANA, unučad VELJKO, ANJA, SARA, MILENA i VLADO

Sa velikom tugom i poštovanjem opraštamo se od naše voljene komšinice

VIDOSAVE TOMANOVIĆ

Ponosni i zahvalni na iskrenom prijateljstvu. Čuvaćemo uspomenu na tvoj časni životni put, veselu i plemenitu dušu.

Posljednji pozdrav komšinici

VIDOSAVI TOMANOVIĆ

1376

MIĆA BOJOVIĆ sa porodicom 1408

Posljednji pozdrav dragoj jetrvi i strini

VIDOSAVI Tvoja dobrota i plemeniti lik ostaće vječno u našim sjećanjima.

1409

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Posljednji pozdrav sestri i tetki

VIDOSAVI TOMANOVIĆ

Od sestre LJUBICE i bratanića MILIVOJA sa porodicom

Posljednji pozdrav

VUKICI PLAMENAC

Sa tugom se opraštamo od voljene majke i babe VUKICE

Zahvalni za ljubav i pažnju koju nam je pružila. Čuvaju je od zaborava

ZORICA, OLJA i MILJANA

1394

Uvijek je, uvijek, prerano za opraštanje. Ne mogu i neću ti reći zbogom... Reći ću ti hvala, hvala za sve što si mi pružila, hvala za najljepše uspomene. Počivaj u miru... Kćerka TANJA KRIVOKAPIĆ

Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a tvoj nasmijan i vedar lik će nam ostati u najljepšem sjećanju.

OLGA i ŽELJKO KRIVOKAPIĆ

OLGA, MARKO, VUK i PETAR 1411

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Posljednji pozdrav voljenoj majci i babi

VUKICI PLAMENAC

Sa tugom u srcu opraštamo se noseći sa sobom uspomene na ljubav i osmijeh koji nikad neće izblijeđeti. Tvoji NATAŠA, NIKOLA i JELENA

ĐURO i BUBA sa porodicom 1377

VIDOSAVI TOMANOVIĆ rođ. BULAJIĆ

Uvijek ćemo se sjećati tvoje plemenite duše i velikog srca u kome

je bilo mjesta za sve.

Tvoj voljeni brat RAŠO BULAJIĆ sa porodicom

Mila Moja

MAJKO

VUKICI

SRĐAN, MIRJANA i PETAR

SLOBODAN PURO ÐURIĆ

Posljednji pozdrav istaknutom Cetinjaninu, velikom umjetniku i nekadašnjem gradonačelniku Cetinja.

20. januar

Posljednji pozdrav majci

MILICI MILIĆ

Nedostajaćeš nam

Posljednji pozdrav

RATKO I LJILJA

PRIJESTONICA CETINJE

Posljednji i tužni pozdrav prijatelju i komšiji

BRANKU PAVLOVIĆU

Zauvijek ću nositi u srcu godine druženja i prijateljstva od rane mladosti do današnjeg dana.

RADOJE RADULOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

ĆARA, CAKA i KIĆO

MILICA MILIĆ

Nedostajaće tvoja blaga narav i osmijeh sa kojim bi nas dočekivala. Počivaj u miru, naša draga tetka Mike. OŽALOŠĆENI: SANJA MILIĆ i TANJA POPOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav mom velikom drugu i prijatelju

– KINEZU BULAJIĆU Počivaj u miru i neka ti je vječna slava. BORO PREMOVIĆ

Dragi deda Puro

PURO ĐURIĆ

Uspomenu na tebe čuvaćemo u najljepšem sjećanju. Unuk TOMAŠ sa majkom JELENOM

Posljednji pozdrav

SLOBODANU – PURU ĐURIĆU

Bila mi je čast poznavati tako divnog čovjeka. Hvala na svemu ŽELJKA ŠUKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

ĐURIĆU

BUBE, SAŠE, SANJE i JELENE

SLOBODAN PURO ÐURIĆ

Posljednji pozdrav dragom prijatelju, velikom čovjeku i stvaraocu.

Posljednji pozdrav dragom ujaku

NIKOLA ÐURAŠKOVIĆ

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje 1381

SLOBODAN – PURO ĐURIĆ

ZORO, GORO i SAŠA

1382

Posljednji pozdrav

SLOBODANU ĐURIĆU

S poštovanjem

STELA PEROVIĆ sa porodicom

Dragom

PURU

Posljednji pozdrav

DRAGAN M. MARTINOVIĆ sa familijom

1386

Dragom

SLOBODANU PURU ĐURIĆU

Kada bi brojali godine našeg časnog prijateljstva trajalo bi dugo. Tvoju pažnju i dobrotu nikada nećemo zaboraviti. Počivaj u miru. Vječna ti slava i hvala.

VENJO i NIKOLA MARKOVIĆ sa porodicama 1415

Sa tugom se opraštamo od SLOBODANA PURA ĐURIĆA

1384

Izuzetne ličnosti i likovnog stvaraoca koji je svojim umjetničkim djelima dao neizmjeran doprinos crnogorskoj likovnoj umjetnosti. Njegovoj porodici i najbližim prijateljima i ovim putem upućujemo izraze najiskrenijeg saučešća.

UDRUŽENJE LIKOVNIH UMJETNIKA CRNE GORE

20. januar 2025.

Posljednji pozdrav dragoj

MILENKI ĐUKANOVIĆ

Neka ti je laka gruda crnogorske zemlje koju si neizmjerno voljela.

Mjesni odbor DPS-a RUDO POLJE

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

RADOVANU Vladovom RADOMANU

Dragi brate, počivaj u miru.

Posljednji pozdrav bratu od ujaka

VASKO sa porodicom

RADU Vladovom RADOMANU

Počivaj u miru, a ja ću Te čuvati od zaborava. Porodici iskreno saučešće.

Sestra od tetke ANKA

Posljednji pozdrav dragom našem Voju Pivcu

VOJISLAV VUKOVIĆ

KALOŠTROVIĆ ILIJA, ĐUROVIĆ MIHAILO, VUKČEVIĆ SAŠA, VUČINIĆ VUČINA, JOKANOVIĆ MLADEN I ALEKSIĆ JOVO

Posljednji pozdrav našoj voljenoj i poštovanoj

MIKI ĐUKANOVIĆ

Iskreni prijatelju naše porodice, nikada te nećemo zaboraviti, za nas ćeš živjeti vječno. Tvoja GAĐA sa djecom 1375

Godinu dana je od smrti naše drage

DUŠANKE ROGANOVIĆ

S ljubavlju ćemo te spominjati, po dobru pamtiti i u srcu nositi. U našim srcima i mislima ostaćeš vječno i nikad zaboravljena.

Sin VOJISLAV sa porodicom

Godinu je od smrti

RATKA Rankova BOJANIĆ

Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe. Nedostaješ.

ILIJA, STEVEN, RANKO

RAMIZU - MIĆU RAMOVIĆU

Godinu dana otkad nijesi sa nama. Prolaze dani, tuga i bol za tobom ne jenjavaju. Mnogo boli što te nema. Nedostaješ.

Tvoje MERI i ŠEJLA

Dragi

Mnogo stvari podsjeća na tvoj vedar duh i harizmu. Vrijeme prolazi, a ti si u našim mislima i srcu.

DANIJELA, IVAN i BOJANA

Dragi naš

Prošlo je pola godine. Mnogo nedostaješ. Tvoji kumovi: MARTA, DADO, ITANA i MILAN

1363

DUŠANKE ROGANOVIĆ

Supruga ZORA i sestra NAĐA s porodicom 1361

Teško je naviknuti se da više nijesi sa nama, ostaješ upamćena i nikad zaboravljena. Počivaj u miru pored tvojih voljenih

LJUBO, VESNA i SAVO sa porodicom

20. januara 2025. navršava se pola godine otkad nas je napustio naš voljeni

1360

DRAGAN ABRAMOVIĆ

Ostavio nam je najljepša sjećanja na njegovu ljubav i plemenitost.

DRAGANE

DEJO

Sjećanje na voljenu majku, baku i svekrvu

Danas se sa tugom i ljubavlju sjećamo naše drage

OLGE VUŠUROVIĆ rođene ŠABAN 2007 – 2025.

Tvoj topao osmijeh, blagi pogled i neizmjerna podrška obilježili su živote svih nas.

Bila si naša majka i baka, naš oslonac i izvor nježnosti, koja je svakim gestom pokazivala koliko ljubavi može stati u jedno srce.

Sudbina te je spojila sa tvojim miljenikom, našim voljenim Boškom, i sada ste zajedno među anđelima.

Vašu ljubav i dobrotu nosimo zauvijek u srcima i znamo da nas čuvate s neba. Ponosni što smo vas imali, s ljubavlju i zahvalnošću,

sin DRAGAN, unučad JELENA, KSENIJA, BALŠA i snaha NINA VUŠUROVIĆ

Tužno sjećanje na moje roditelje 21. 1. 2016 – 2025. 2. 10. 2016 – 2025.

NEVENKA ĐURAŠKOVIĆ SLAVKO ĐURAŠKOVIĆ

Prolaze godine od kako vas nema, a kao da je vječnost. Nedostaju mi toplina, vaši osmijesi i lijepe riječi, dok ljubav i uspomene žive u meni.

ZORICA sa porodicom

Sjećanje na moje roditelje majku oca

NEVENKU SLAVKA ĐURAŠKOVIĆA

Vrijeme prolazi, a Vi nam svakim danom sve više nedostajete. Vječno ćete biti u našim mislima i sjećanjima.

SLAVICA sa porodicom 1404

Dvije godine su od kada nije sa nama naša sestra

DRAGICA Brankova JANKOVIĆ rođena PAVIĆEVIĆ

Bila je primjer kako ostati dostojanstven, hrabar i nasmijan uprkos svemu.

Toplina i dobrota kojima je zračila su neugasive. Ponosne smo i zahvalne što je bila naša sestra.

SENKA, RADMILA, SLOBODANKA i SLAVKA

Tužno sjećanje na voljenu majku 20. 1. 2007 – 20. 1. 2025.

OLGU ŠABAN - VUŠUROVIĆ

Majko... u svakoj radosti i tuzi si sa nama. U svakom svitanju Sunca i treptaju svijeća, tvoj topli lik i djela vraćaju lijepe uspomene.

Sa tobom je sve bilo lako... Premnogo ljubavi i topline je otišlo sa tobom. Živiš u nama i svojoj unučadi kao oreol i putokaz za sve Dobro.

Vole te tvoje

LJILJA i KAĆA sa đecom

SJEĆANJE 20. 1. 2004 – 20. 1. 2025 5. 4. 1989 – 20. 1. 2025

VITOMIR A. RADUNOVIĆ RADUN V. RADUNOVIĆ

Zaborav ne postoji dok žive oni koji vas vole. PORODICA

Dvije godine od smrti majke Godina i po od smrti brata

SAVICA DRAGOLJUB

PETRIČEVIĆ

Sa tugom i poštovanjem čuvaćemo VAS od zaborava. Počivajte u miru. Vaši ŽIVOJIN, ZLATIJA i ZORICA sa porodicama

1405

Navršavaju se dvije godine od kada nas je napustila naša voljena majka

DRAGICA Brankova JANKOVIĆ rođena PAVIĆEVIĆ

Poslije tebe ništa nije isto, mnogo nam nedostaješ. Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu zbog tvog ranog odlaska. Čuvaju te od zaborava

tvoje: MILANKA, ANA

Danas se navršavaju dvije godine od smrti našeg

PERICE TURKOVIĆA

Dragi naš, Tuga zbog tvog iznenadnog odlaska ne jenjava. Zauvijek te čuvamo u našim srcima.

1359

Tvoje TIJANA i TANJA, JAKOV i SVETO

1369

1362

i ANĐELKA

Na osnovu člana 4 st. 2 i člana 6 Pravilnika o postupku pribavljanja, ocjenjivanja, odobravanja i pripreme udžbenika i nastavnih sredstava („Sl. list RCG“, br. 31/04, 38/05, 22/07 i „Sl. list CG“, br. 84/09 i 23/12) i člana 3 Pravilnika o postupku pribavljanja udžbenika i nastavnih sredstava za strane jezike, broj 041/24-01-2976 od 25. 11. 2024. godine, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica r a s p i s u j e:

K O N K U R S

za pribavljanje udžbenika za nastavne predmete

1)Španski jezik za prvi, drugi, treći i četvrti razred gimnazije i srednje stručne škole i 2)Ruski jezik za šesti, sedmi, osmi i deveti razred osnovne škole, te prvi, drugi, treći i četvrti razred gimnazije i srednje stručne škole.

I. USLOVI KONKURSA

Udžbenici moraju biti usklađeni sa važećim standardima za izdanja u Crnoj Gori.

II. KRITERIJUMI

Odabir udžbeničkog kompleta vrši se na osnovu sljedećih kriterijuma:

1)kvalitet udžbenika (aktuelnost i relevantnost sadržaja, inovativnost u pristupu učenju, preglednost i logičan raspored sadržaja i usklađenost sa nastavnim planom i programom; 2)cijena udžbenika

3)pribavljanje udžbenika od direktnog izdavača odnosno pribavljanje udžbenika preko posrednika.

III. SPISAK POTREBNE DOKUMENTACIJE

–Saglasnost kojom se Zavodu daje generalno zastupništvo za prodaju udžbeničkog kompleta na teritoriji Crne Gore –Cijena po jednom udžbeničkom kompletu –Udžbenički komplet u 8 (osam) primjeraka

Rok za podnošenje konkursnog materijala: Konkursni materijal se podnosi najkasnije do 16.05.2025. godine, na adresu: JU Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica, Novaka Miloševa 36.

–Rezultati Konkursa biće objavljeni u roku od 60 dana od dana zaključenja Konkursa preko sredstava javnog informisanja i na veb-stranici Zavoda: www.zuns.me. Napomene:

–Ako učesnik Konkursa materijale šalje poštom ili kurirskom službom, dužan je izmiriti troškove poštarine.

–Udžbenički kompleti koji nijesu izabrani ne vraćaju se izdavačima.

–Udžbenički kompleti koji ne ispunjavaju uslove Konkursa ili ne budu dostavljeni u konkursnom roku neće se razmatrati.

–Obrazovni programi i pravilnik nalaze se na internet stranici Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica (www.zuns.me).

I. br. 1134/20Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica/ Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, koju zastupa Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Mitrović Petar iz Bara/ Virpazar bb, na osnovu izvršne isprave– pravosnažne i izvršne presude Osnovnog suda u Baru, P.br. 674/09 od 14.10.2010. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 17.01.2025. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se druga prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika Mitrović Petra iz Bara, upisane u LN broj 391. KO Gluhi do, kao katastarska parcela br. 4666, potes - Reljići, po kulturi – livada 6. klase, površine 298 m2; kat.parcela 4666, potes - Reljići, po kulturi – vinograd 3. klase, površine 90 m2; kat.parcela 4668, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 209 m2; kat.parcela 4669, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 239 m2; kat.parcela 4674, potes - Reljići, po kulturi – ruševina, površine 42 m2; kat.parcela 4674, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 495 m2; kat.parcela 4680, potesReljići, po kulturi – vinograd 3. klase, površine 320 m2; kat.parcela 4680, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 7. klase, površine 1110 m2; kat.parcela 5596, potes - Reljići, po kulturi – šume 4. klase, površine 4452 m2. ikat.parcela 5597, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 697 m2, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika 1/2; 258. KO Limljani, kao katastarska parcela br. 4201, broj zgrade 1, potes - Ćereteš, po kulturi – pomoćna zgrada, površine 30 m2; kat.parcela br. 4201, potes – Ćereteš, po kulturi – livada 7. klase, površine 220 m2; kat.parcela br. 4202, potes – Ćereteš, po kulturi – šume 4. klase, površine 3892 m2; kat.parcela br. 4202, potes – Ćereteš, po kulturi – krš, kamenjar, površine 1668 m2; kat.parcela br. 4212, potes – Ćereteš, po kulturi – šume 4. klase, površine 3654 m2; kat.parcela br. 4213, potes – Ćereteš, po kulturi – livada 7. klase, površine 639 m2; kat.parcela br. 4214, potes – Ćereteš, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 249 m2; kat.parcela br. 4215, potes – Ćereteš, po kulturi – livada 7. klase, površine 1308 m2; kat.parcela br. 4216, potes –Ćereteš, po kulturi – njiva 6. klase, površine 1679 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/2.

II Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 12.02.2025. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u ulici 24. Novembra bb. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom dopunskom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I.br. 1134/20 od 03.11.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 391 KO Gluhi Do i to: Zabilježba dopunskog rješenja o izvršenju I.br. 1134/20 od 03.11.2022. godine Javnog izvršitelja Šćepanović Veselina iz Bara u korist izvršnog povjerioca Prve banke Crne Gore, a na osnovu zaključka I.br. 1134/20 od 04.11.2022. godine; nepokretnosti upisane u LN 258 KO Limljani imaju upisanih tereta: Zabilježba dopunskog rješenja o izvršenju I.br. 1134/20 od 03.11.2022. godine Javnog izvršitelja Šćepanović Veselina iz Bara u korist izvršnog povjerioca Prve banke Crne Gore, a na osnovu zaključka I.br. 1134/20 od 04.11.2022. godine.

V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I. br. 1134/20 od 05.12.2024. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 59.109,50 €. VI Na drugom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.5. Zaključka, ali ne ispod 50 % vrijednosti predmetnih nepokretnosti. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati treće javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173. ZIO.

VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 5.910,95 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio to u određenom roku , Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 17.01.2025. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r. Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.