Dnevni list Pobjeda 05.01.2021.

Srijeda, 5. januar 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20163 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Preletači za svaku vlast ANB je tokom posljednje decenije doživjela značajne promjene i prilagodila vlastitu djelatnost evro-atlantskim programskim državnim ciljevima. Ali, nije promijenjen mentalitet podaništva partijama na vlasti. Umjesto da služe državi, oni su posluga vlastodršcima. Taj se princip služenja vrhu vlasti nije promijenio nakon izbora 30. avgusta: samo su se mnogi službenici tajne službe potiho stavili na uslugu novoj vlasti. Zato Dejan Vukšić sada uz sebe ima grupu ,,preletača“ spremnih da se dokazuju STR. 2. i 3.

Ministarstvo zdravlja najavilo sankcije za budvanski Dom zdravlja i Institut za javno zdravlje

Galić smijenio PopovićSamardžić

STR. 9.

M.BABOVIĆ

PADAJU REKORDI: 2.590 novih slučajeva infekcije koronom, rast novooboljelih u posljednje dvije sedmice čak 450 odsto

Testovi otkriju po jednog zaraženog svakih 45 sekundi

U Crnoj Gori je tokom ponedjeljka registrovano 2.590 slučajeva infekcije korona virusom, što je novi rekord u identifikovanju zaražavanja u jednom danu i praktično znači da se svakih 45 sekundi otkrije po jedan pozitivni slučaj.

Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić kazao je za TVCG da je epidemiološka situacija u zemlji veoma ozbiljna, a lokalna transmisija i intenzitet širenja korona virusa visoki.

– Trend porasta broja novooboljelih je u eksponencijalnom rastu, pa je rast novooboljelih u zadnje dvije nedjelje 450 odsto. Uz neke naše detekcije samog omikron soja, on je dominantan – kazao je Galić i naveo da su rast broja hospitalizovanih i preminulih u padu.

On je kazao da jedno od istraživanja govori da je period zaraznosti od omikrona manji u odnosu na ranije sojeve pa su evropske zemlje počele da smanjuju broj dana u izolaciji.

Već drugi dan zaredom se udio pozitivnih, u odnosu na ukupan broj obrađenih uzoraka, kreće oko 37 odsto.

STR. 9.

Osuda šokantnih i šovinističkih napada nekadašnjeg radikalskog lidera na Cetinje i Crnu Goru sa Hepi televizije, čeka se stav AEM-a

Nije problem u Šešelju već u vlasti koja podstiče mržnju STR. 8.

Albanske vlasti vode istragu o pokušaju likvidacije osumnjičenog za ubistvo Momčila Đurišića

Piroliju određeno zadržavanje, traga se za napadačima

STR. 11.

Neke institucije su etnički očišćene od kadrova manjina

STR. 4.

PODGORICA: Nelegalno izgrađene lamele investitora „PS gradnja“ u podgoričkom naselju Zabjelo i dalje čekaju ,,završnicu“

I. MANDIĆ

Milena Popović-Samardžić

INTERVJU: Član Glavnog odbora DPS-a Nikola Gegaj M.BABOVIĆ

TAJNE IGRE U TAJNOJ SLUŽBI: Dio operativaca Agencije za nacionalnu bezbjednost bezrezervno se stavio na uslugu novim upravljačima i direktoru Dejanu Vukšiću

Kad u potpunosti zakaže sistem, kola se slome na kupcima stanova STR. 6. i 7.

2

Politika

Srijeda, 5. januar 2022.

Gradonačelnik prijestonice povodom 540 godina od osnivanja ovog grada

Aleksandar Kašćelan

Kašćelan: Cetinje je bilo kroz vjekove orijentir Crnogorcima PODGORICA - Cetinje je kroz vjekove bilo orijentir i svjetionik Crnogorcima u kom pravcu da se kreću i kojim načelima i moralnim kodovima da se povinuju, rekao je gradonačelnik prijestonice Aleksandar Kašćelan.

Na svečanosti povodom obilježavanja Dana osnivanja prijestonice, Kašćelan je kazao da je protekla godina politički bila izuzetno turbulentna.

– Nijesam vjerovao da će moja generacija doživjeti sudbinu naših đedova, da ćemo ponovo morati da se politički i građanski borimo za svoje ime, državu, jezik, zastavu.

Nijesam vjerovao da se može desiti da dimne zavjese i suzavac zamijene cetinjske magle, da se mogu desiti gumeni meci u demokratskoj državi – rekao je Kašćelan.

Ponosan je, kako je kazao, zbog načina na koji je lokalna uprava sa građanima odreagovala na septembarska dešavanja i što su, kako je naveo, bili na visini zadatka i u političkom i ljudskom smislu.

– Više od svega raduje me što je ustala demokratska, građanska, antifašistička i sekularna Crna Gora i još jednom snažno poručila da se odlučno protivi svakom obliku diskriminacije, kulturocidu i etnocidu – rekao je Kašćelan.

Naglasio je da moramo ostati društvo slobodnih građana, koji su kadri da u svakoj situaciji, jasno, javno i bez osude,

saopšte stav o svim dešavanjima.

Gradonačelnik Cetinja kaže da ne smijemo biti pasivni posmatrači društvenih zbivanja i dozvoliti da se o našim životima, državi, gradu odlučuje sa strane.

Istakao je da je Cetinje kroz vjekove bilo orijentir i svjetionik Crnogorcima u kom pravcu da se kreću.

- Kako da sačuvaju sebe i druge od sebe, kojim načelima i moralnim kodovima da se povinuju, i što da ne oproste nikada – naveo je Kašćelan.

Cetinje je, kako je kazao, mozaik najvrednijih ljudskih vrlina koje ga čine tako posebnim i osobenim, i da je muza umjetnosti i vječna inspiracija.

- Ovaj grad je simbol naše duhovnosti, preteča naše političke pismenosti i ogledalo političke kulture. Cetinje je grad posljednjih boema, umjetnika i svih dobronamjernih putnika namjernika – dodao je Kašćelan.

Cetinje danas slavi 540 godina od osnivanja, kako je naveo, to je grad u kojem su se zametnule sve naše pobjede i sva bremena koje je vrijeme, kao jedina konstanta, sudbinski dodijelilo ovom posebnom mjestu.

Saopštio je da ove godine povelju koja nosi ime osnivača grada Ivana Crnojevića, dodjeljuju istaknutom crnogorskom kulturnom stvaraocu, slikaru i bivšem gradonačelniku Cetinja Slobodanu Puru Đuriću.

R. P.

Konstituisana Skupština prijestonice Verifikovanjem mandata novoizabranih odbornika, juče je konstituisan novi saziv Skupštine prijestonice Cetinje.

Na sjednici Skupštine prijestonice predstavljen je izvještaj Izborne komisije o rezultatima izbora za izbor odbornika, održanih 5. decembra 2021. godine.

Na izborima održanim 5. decembra Demokratska partija socijalista je osvojila 3.669 glasova, Socijaldemokratska partija 2.031, Ura 996, Demokrate 878, Stara garda LSCG 827, Socijaldemokrate i Liberalna partija 389, Ekološka knjaževina stara Crna Gora 123 i Socijalistička narodna partija 135 glasova.

U mandatima, DPS ima 14, SDP 8, Ura četiri, Demokrate tri, Stara garda LSCG tri i Socijaldemokrate i Liberalna partija jedan mandat.

Nakon što je saopšteno da su odbornici Aleksandar Kašćelan i Draško Mrvaljević dali ostavku na tu funkciju, konstatovano je da nema prijedloga za predsjednika Skupštine.

TAJNE IGRE U TAJNOJ SLUŽBI: Dio operativaca Agencije za nacionaln PODGORICA – Intimna svečanost 17. decembra, održana u prostorijama Agencije za nacionalnu bezbjednost na godišnjicu imenovanja Dejana Vukšića za vršioca dužnosti direktora ANB-a, imala je dvostruku simboliku: obilježavanje godine vladavine prvog čovjeka tajne službe, ali je bila i potvrda da je Vukšić uspio u namjeri da u Agenciji instalira sebi lojalan kadar i upodobi službu za ostvarivanje ciljeva tuđih država – prvenstveno Srbije Aleksandra Vučića i projekta ,,srpski svijet“. Tako je ANB, umjesto da bude prva linija odbrane nacionalnih interesa Crne Gore, postala služba koja ruši državu.

,,TORTA LOJALNOSTI“

Za godišnjicu direktorovanja Vukšić je od svojih najbližih saradnika dobio na poklon ručni sat i tortu sa jednom svjećicom, koja simbolizuje godinu njegove vlasti.

– Bilo je to iskazivanje apsolutne lojalnosti. U Agenciji su napravili manju feštu 17. decembra, kupili Vukšiću sat za prvu godišnjicu i tortu sa svjećicom u obliku broja jedan – potvrdio je Pobjedi izvor iz ANB-a, kojem su prenijeli da ,,jeste bilo svečano, ali bez neke velike euforije, jer sam Vukšić nije želio da to bude baš glamurozna svetkovina“.

Dojučerašnji advokat pripadnika mafijaških klanova, nosilac izborne liste ,,Za budućnost Kotora“ u kojoj je dominirao Demokratski front i predsjednik kotorske Skupštine, Dejan Vukšić imao je razloga da bude zadovoljan, premda je godina bila turbulentna i sa nekoliko krupnih pogrešnih poteza, poput onoga kada je lično odao imena operativaca CIA u Crnoj Gori članovima Odbora za odbranu i bezbjednost.

No, ključni politički zadatak Vukšić je sprovodio uz puno odlučnosti: brojne aktivnosti ANB-a bile su podređene potrebama projekta nazvanog „srpski svijet“, koji podrazumijeva stvaranje zajednice srpskih zemalja na Zapadnom Balkanu u kojoj će ključni stožer biti ideje koje propagira Crkva Srbije.

U tom cilju imao je i vrlo jasnu podršku, prevashodno premijera Zdravka Krivokapića, ali i gotovo svih ministara ,,apostolske“ Vlade. Očekivano, jer novu crnogorsku vlast stvorila je Crkva Srbije, koja je i rukovodila čitavom predizbornom kampanjom tadašnje opozicije.

Preletači za ANB je tokom posljednje decenije doživjela značajne promjene i prilagodila vlastitu djelatnost evroatlantskim programskim državnim ciljevima. Ali, nije promijenjen mentalitet podaništva partijama na vlasti. Umjesto da služe državi, oni su posluga vlastodršcima. Taj se princip služenja vrhu vlasti nije promijenio nakon izbora 30. avgusta: samo su se mnogi službenici tajne službe potiho stavili na uslugu novoj vlasti. Zato Dejan Vukšić sada uz sebe ima grupu ,,preletača“ spremnih da se dokazuju Vlada je dogovorena i praktično konstituisana u Manastiru Ostrog početkom decembra 2020. godine, pa su – osim ministarskih pozicija – na brojne važne funkcije u sistemu vlasti birani ljudi uz ,,aminovanje“ crkvenih velikodostojnika.

Ali i prećutnu saglasnost ,,građana“ iz vrha pokreta Ura i njihovih mentora i savjetnika iz vlasničke strukture koncerna Vijesti. I tako, uprkos mantri da ,,nikada neće dati ugrožavanje državnih interesa“, da ,,neće dati gaženje Crne Gore“, GP Ura je svojevoljno – dala sve! Pa i da na čelo ANB zasjedne advokat i političar kojeg je direktno promovisala Crkva Srbije i zvanični Beograd.

Iako je lider Ure Dritan Abazović preuzeo poziciju potpredsjednika Vlade i koordinatora službi bezbjednosti, ključnu poziciju za odbranu nacionalnih interesa države prepuštio je Dejanu Vukšiću.

Pobjedina istraživačka priča pokazaće kako je, javnosti donedavno nepoznati kotorski pravnik, uspio – uz ,,malu pomoć“ prijatelja iz partija vlasti – da ovlada Agencijom za nacionalnu bezbjednost i

uruši temeljne pravce njenog djelovanja u zaštiti nacionalnih interesa.

SPREMNI ZA SLUŽENJE NOVOM ŠEFU

Imao je Vukšić i pogodno tlo za sprovođenje preuzetog zadatka.

Agencija za nacionalnu bezbjednost doživjela je, posebno tokom posljednje decenije, značajne promjene i prilagodila vlastitu djelatnost evroatlantskim programskim državnim ciljevima. Naročito nakon priključenja NATO, kada su standardizovani mnogobrojni bezbjednosni protokoli, promijenjene neke stare prakse, ali i jedan broj ljudi u vrhu ANB. Međutim, nije promijenjen mentalitet podaništva partijama na vlasti i njihovim liderima. Umjesto da služe državi, oni su posluga vlastodršcima.

Taj se princip služenja vrhu vlasti nije promijenio nakon izbora 30. avgusta: samo su se mnogi službenici tajne službe potiho stavili na uslugu novoj vlasti.

Tako je Dejan Vukšić, čak i prije formalnog stupanja na dužnost prvog čovjeka ANB, dobio neke pripremljene materijale o bivšim šefovima

 Iako je lider Ure Dritan Abazović preuzeo poziciju potpredsjednika Vlade i koordinatora službi bezbjednosti, ključnu poziciju za odbranu nacionalnih interesa države prepuštio je Dejanu Vukšiću

ZNA SE KO VUČE KONCE: Dejan Vukšić i Dritan Abazović

Agencije, dojave o raznim aferama. I, naravno, pritužbe kolega protiv kolega...

,,PALJEVINA NA ŽABLJAKU“

Samo dvadesetak dana nakon što je imenovan za vršioca dužnosti direktora, Vukšić je odmah pokušao da poentira sa javnom denuncijacijom prethodnika iz vrha ANB-a.

Najavu obračuna otvorio je, očekivano, preko provladinog koncerna Vijesti. Prvo, nezvaničnim informacijama. U tekstu koji je 24. januara potpisao glavni urednik Srdan Kosović slavodobitno najavljuje, pozivajući se na pouzdani izvor, ,,da postoje dokazi da su službenici Agencije tajne podatke uništavali na Žabljaku, neposredno nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020. godine“.

Kosović navodi i da je v.d. di-

Politika

Srijeda, 5. januar 2022.

3

nu bezbjednost bezrezervno se stavio na uslugu novim upravljačima i direktoru Dejanu Vukšiću

svaku vlast 

Vukšić je, kažu naši izvori, uspio da identifikuje „najslabije karike u Agenciji, odnosno agente, podredio ih sebi“ i sada uz njihovu podršku kreira afere.

– Primjer za to je službenik ANB Bojan Vukčević, koji je po kazni prethodno bio raspoređen u Rožajama. Po nagovoru Nikole Lauševića, koji je načelnik jednog od sektora u Agenciji, Vukčević je priznao Vukšiću da je u dva navrata tajno snimao kancelariju glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, radi donošenja odluke o najboljem mjestu za postavljanje uređaja za tajno slušanje i snimanje razgovora u kancelariji – priča jedan od naših sagovornika

MENTALITET PODANIŠTVA PARTIJAMA NA VLASTI NIJE PROMIJENJEN: Sjedište ANB-a

rektora naložio da se podnese više krivičnih prijava protiv bivših čelnika ANB zbog navodnih naređenja da se unište tajni podaci.

Da ne bude nikakve zabune ko je pouzdani izvor, već sljedećeg dana u Vijestima je osvanuo prvi intervju Dejana Vukšića kao šefa ANB, koji – valjda iz poslovične advokatske opreznosti – nije baš decidirano potvrdio senzacionalnu vijest o paljenju tajnih dokumenata na Žabljaku.

Pobjeda je tada izvijestila da se lično Vukšić prijateljima iz nove vlasti hvalisao kako mu je jedna službenica ANB dostavila video zapis uništavanja dokumentacije, snimljen tajno unešenim mobilnim telefonom.

Ispostavilo se da je medijski metak kojim se gađalo u pravcu bivših vrhovnika Agencije bio – ćorak. Navodni ,,ekskluzivni“ snimak je bio iz Podgorice i to prilikom standardne procedure uništavanja bilješki agenata. A izmještanje dokumentacije u poseban trezor na Žabljaku je bio dio redovne procedure u slučaju najave nekih nereda, za što je postojala sumnja pred parlamentarne izbore. Pokazalo se da je sva arhiva kasnije, takođe redovnom procedurom, vraćena u Podgoricu.

Međutim, ta epizoda je jasno pokazala da su se Vukšiću „preletači“ odmah počeli stavljati na raspolaganje, smatrajući da će, dostavljajući kompromitujuću dokumentaciju o njegovim prethodnicima, obezbijediti sebi bolje pozicije ili sačuvati stečene.

Cijena stavljanja na uslugu

čovjeku koji je ciljano doveden kao pouzdana adresa koja će bez „suvišnih pitanja“ dati na uvid srpskim, moguće i još nekim, službama tajne podatke kojima raspolaže crnogorska ANB, „preletače“ očito nije interesovala.

Pa ni kada je došlo do navodno nenamjernog odavanja podataka o stranim agentima na Odboru za bezbjednost, koji su, kako se osnovano sumnja, potom proslijeđeni srpskim i ruskim službama.

Pobjeda je pisala i da je Vukšić liderima DF-a Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću, prvostepeno osuđenima za pokušaj terorizma na dan izbora 2016. godine, omogućio uvid u djelove predmeta koji su označeni tajnim, što ne samo da nije bilo profesionalno, već je i protivzakonito.

DOBROVOLJNI PREBJEZI

Vukšić je, kažu naši izvori, uspio da identifikuje „najslabije karike u Agenciji, odnosno agente, podredio ih sebi“ i sada uz njihovu podršku kreira afere.

– Primjer za to je službenik ANB Bojan Vukčević, koji je po kazni prethodno bio raspoređen u Rožajama. Po nagovoru Nikole Lauševića, koji je načelnik jednog od sektora u Agenciji, Vukčević je priznao Vukšiću da je u dva navrata tajno snimao kancelariju glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, radi donošenja odluke o najboljem mjestu za postavljanje uređaja za tajno slušanje i snimanje razgovora u kancelariji – priča jedan od naših sagovornika.

Kaže da, s obzirom na to da je Vukčević tada bio načelnik ANB CB Podgorica, po zakonu je bio obavezan da pripremi i pruži punu logističku podršku svojim kolegama iz Sektora za tajno praćenje i prisluškivanje radi nesmetanog postavljanja prislušnog uređaja.

– Umjesto da disciplinski odgovara, Vukčević je nagrađen novim rukovodećim radnim mjestom u ANB CB Podgorica. Interesantan je podatak da je braću Vukčević, Bojana i Momčila, zaposlio bivši direktor Agencije Duško Marković, kojem je Bojan u početku bio lični vozač. Prethodno su obojica bili zaposleni kao magacioneri u jednoj privatnoj kompaniji – tvrdi naš sagovornik.

Donedavno, sve do političkih promjena nakon parlamentarnih izbora, Bojan Vukčević, kažu naši izvori, „nije izlazio iz DPS-a“.

– Sada je u Agenciji jedan od najvećih boraca protiv snaga koje su za suverenu Crnu Goru – dodaju oni.

Njegov brat Momčilo, ističu, bio je „obični operativac zajedno sa Nikolom Lauševićem, s kojim je najbolji drug“.

Sad zajednički, pričaju naši

izvori, iznose razne optužbe na račun bivše uprave.

Laušević je, kažu, glavni za „lomljenje svjedoka“ u Agenciji.

– On sa njima „prijateljski“ razgovara i ubjeđuje ih da „priznaju“ i da se onda protiv njih neće pokretati postupak i da će biti nagrađeni... Nudi i što može i što ne može, kao na primjer status zaštićenog svjedoka u slučaju sudskog procesa – dodaju naši sagovornici.

Pobjeda je već pisala da je Laušević bio jedan od koordinatora akcije ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića na Cetinju 5. septembra, a naši izvori kažu da je bio zadužen za koordinaciju sa BIA. – Uvijek je bio problematičnog ponašanja, sklon pravljenju incidenata. U Budvi je u alkoholisanom stanju napao neke momke iz Srbije po nacionalnoj osnovi, vadio službenu legitimaciju i mahao s njom… Trebalo je tada da ostane bez posla i dobije krivičnu, ali su mu progledali kroz prste – podsjećaju naši izvori.

O ovom incidentu u Budvi mediji su ranije opširno izvijestili, a bilo je još nekoliko sličnih incidenata, tvrde naši sagovornici, koji su zataškani.

Pobjeda je u avgustu pisala da je Laušević, zajedno sa Bobanom Stanovićem bio zadužen da u ime Agencije koordinira aktivnostima na Cetinju u susret Mićovićevom ustoličenju.

Laušević i Stanović tada su, kako smo objavili, „organizacionim jedinicama na terenu naložili da identifikuju sva lica koja bi mogla učestvovati u protestima protiv hirotonisanja Joanikija na Cetinju, sa posebnim akcentom na pripadnike patriotskih udruženja i organizacija i građane koji javno iznose negativne stavove o SPC“.

Stanović je, objavili smo ranije, nekada vodio „liniju ‘srpski ekstremizam’ i bio odgovoran za sve mjere koje su preduzimane u odnosu na lica eksponirana sa tog aspekta“.

– Sada je sve svalio na kolege – kažu izvori Pobjede i dodaju da mu je sada u fokusu „crnogorski ekstremizam“, a sve podatke je ustupio BIA-i.

Ranije je, tvrde, iznio mate-

„Desant“ na Uru Izvori Pobjede iz Agencije za nacionalnu bezbjednost kažu da se dio „preletača“ iz ove službe opet sprema za „prelet“.

– Osjetili su da Vukšićev „brod tone“ i krenuli su u ,,desant na Uru“. Pokušavaju sad tamo da naprave prolaz, smatrajući da će sljedeći prvi čovjek ANB-a biti izabran na prijedlog Abazovićeve stranke. Zato već grade ,,rezervne pozicije“ – tvrde oni.

rijale sa oznakom „tajno“ da bi ih kada je Vukšić preuzeo Agenciju „prodao za funkciju“.

SERVILNOST

Jedan od prvih Vukšićevih saradnika iz starog sastava Agencije je Boban Stanović, na osnovu čijih informacija je, kako saznajemo, nedavno otvoren postupak u Specijalnom državnom tužilaštvu.

– Sačuvao je neke materijale od ranije sa oznakom „tajno“ i sad ih predao Vukšiću – objavili smo ranije navode naših izvora iz Agencije.

Stanović je, kako su nam tada rekli, u Zeti godinama bio prepoznat kao pristalica DPS-a, čak je, tvrdi se, i agitovao za tu stranku.

U novoj vlasti odličnu saradnju, ističu oni, Stanović je uspostavio sa jednim od državnih sekretara u Ministarstvu unutrašnjih poslova Radem Miloševićem, inače funkcionerom Ure. – U fokusu mu je, od kada je Vukšić u Agenciji, crnogorski nacionalizam i po tom pitanju blisko sarađuje sa Bezbjednosno-informativnom agencijom Srbije – navode naši sagovornici.

Ranije je, dodaju oni, „vodio liniju ‘srpski ekstremizam’ i bio odgovoran za sve mjere koje su preduzimane u odnosu na lica eksponirana sa tog aspekta“.

– Sve podatke o navodnom „crnogorskom ekstremizmu“ dostavio je srpskoj obavještajnoj agenciji – tvrde naši izvori.

Stanović je bio i prvi koordinator ANB za organizaciju inauguracije mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru 5. septembra.

Na uslugu Vukšiću stavio se i Vučina Živković koji je sada jedan od njegovih najlojalnijih saradnika. Kako kažu izvori Pobjede, tokom akcije ustoličenja Mićovića imao je jednu od glavnih uloga – bio je zadužen za koordinaciju policijskih službenika, bezbjednosno interesantnih lica i navijačkih grupa, takozvanih branitelja Manastira, a koji su bili smješteni u Manastiru.

Sagovornici Pobjede iz Agencije tvrde i da Živković osim plate, kao neku vrstu nadoknade, po odobrenju Vukšića, dobija dodatnih 1.000 eura na ime navodnih operativnih troškova.

– Od ovih sredstava Živković plaća mjesečnu rentu za zakup stana u Podgorici, na, za sada, nepoznatoj lokaciji, a koji koriste radi uspostavljanja neposrednih kontakata sa agentima srbijanske službe bezbjednosti – tvrde naši izvori.

Već smo pisali da je, prema saznanjima naših izvora, Živković veza Vukšića sa jednim od šefova srpske Bezbjednosno-informativne agencije Markom Parezanovićem i to preko obavještajca Mića Rogovića zaposlenog u Konzulatu Srbije.

Sve informacije o odlivu podataka iz naše ANB, odnosno razmjeni sa BIA-om, ima šef kontraobavještajne službe Bato Milić, ali ih, kažu naši izvori, ne dijeli sa inostranim partnerima. Navodno ga je Vukšić ucijenio jednom po njega kompromitujućom pričom do koje je došao, a koja se, navodno, odnosi na novčane malverzacije.

Prema saznanjima Pobjede, upravo je Milić autor informacije koja je 11. juna proslijeđena premijeru Zdravku Krivokapiću, a koja obiluje brojnim netačnim navodima o bivšem menadžmentu Agencije. Tom informacijom navodno je „kupio“ Vukšićevo povjerenje.

Milić je ranije bio „sektoraš“ na Aerodromu, kažu naši izvori, dodajući da je to „niži operativac“.

– Dok su trajale litije 2020. on je sve Kuče koji su učestvovali identifikovao i o njima pisao zabilješke – kažu naši izvori iz Agencije.

U službu Vukšiću stavio se, kako tvrde sagovornici Pobjede, i Elvir Amidović, šef međunarodne.

– Bio je šef kadrovske kod Dejana Peruničića (bivši direktor ANB - prim. aut). Sad je zadužen da stranim partnerima plasira poluinformacije i čak dezinformacije o stanju u službi i državi kroz službene kontakte koji su ranije građeni – kažu oni.

Ovo je, ističu sagovornici Pobjede iz ANB, samo dio službenika koji su se Vukšiću stavili na raspolaganje.

– Ima ih još koji pokušavaju da dobiju njegovo povjerenje, a glavna preporuka je izdaja interesa države Crne Gore – zaključuju naši izvori.

Država Crna Gora je ugrožena. Velikim dijelom zahvaljujući prethodnom menadžmentu tajne crnogorske policije, koji je i uposlio agente koji su, očigledno je sada, radili za tuđe interese. Neki su, vjerovatno, godinama „prodavali“ informacije, neki bili takozvani „spavači“, a dio njih stavio se na raspolaganje novoj vlasti kako ne bi odgovarali za grijehe počinjene u mandatu prethodne.

Najveći gubitnik, kao i prije 30 godina kada se Državna bezbjednost bukvalno raspala, je država Crna Gora, njeni nacionalni interesi i građani.

Kaćuša KRSMANOVIĆ Draško ĐURANOVIĆ

4

Politika

Srijeda, 5. januar 2022.

INTERVJU: Član Glavnog odbora Demokratske partije socijalista Nikola Gegaj

Neke institucije su etnički očišćene od kadrova manjina DPS podržava svaki potez koji čini očuvanje građanskog društva, pomirenje i ekonomski prosperitet. Razlog je da smo mi državotvorna partija, koja njeguje antifašističke vrijednosti, te daje puni doprinos za izgradnju, život i prosperitet demokratskog, multietničkog, multivjerskog, multikulturalnog društva u državi Crnoj Gori, kaže Gegaj PODGORICA - Član Glavnog odbora Demokratske partije socijalista Nikola Gegaj ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da se prema pripadnicima manjinskih naroda u državnoj upravi sprovodi revanšizam nezabilježen u parlamentarnoj istoriji.

– U nekim institucijama sistema desilo se etničko čišćenje pripadnika manjina i dovedeni su, uglavnom, partijski aktivisti.

Zbog takvog odnosa prema manjinskim narodima ova vlada doživljava osudu od strane svih demokratskih i progresivnih snaga kroz stvaranje nedemokratskog imidža države kojom upravljaju – rekao je Gegaj.

Dodao je da DPS podržava potpisivanje Memoranduma od stranaka dijela vlasti i opozicije.

– Građanskom bloku za Crnu Goru je zadatak da izglasa nepovjerenje ovoj vladi, koja vlada zemljom za čiju nezavisnost nije glasala, koja je sastavljena u manastirskim ćelijama, a i došla na vlast pod barjacima tuđe države. Mora se formirati jedna manjinska vlada, koja će zaustaviti ovo totalno propadanje države i crnogorskog društva – kazao je Gegaj.

POBJEDA: U opštinama gdje žive manjinski narodi sve češće se pojavljuju grafiti sa imenom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Kakvu poruku šalju?

GEGAJ: Ratko Mladić je lice koje se istaklo tokom zloglasnih ratova krvavog raspada bivše Jugoslavije, i to kao masovni ubica. On je za počinjeno djelo u sudskom postupku Haškog tribunala pravosnaž-

nom presudom osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu.

Potvrđeno je da je on s predumišljajem organizovao genocid nad civilnim stanovništvom muslimanske vjeroispovijesti Bosne i Hercegovine.

Njegova figura se uveličava u određenim krugovima u Srbiji, u dijelu Bosne i Hercegovine, odnosno Republici Srpskoj koja je nastala etničkim čišćenjem Bošnjaka i Hrvata.

Mladić se veliča i u nekim gradovima Crne Gore. Fakat je da se on dugo vremena krio i da je bježao od sudskog procesa. Činjenica je da njegovo ponašanje prilikom hapšenja i u sudskom pretresu nije ličio na ponašanje junaka, heroja ili patriota. Naprotiv! Ponio se kao obični delinkvent. Da li je to jasno ljudima koji ga cijene? Priča sa grafitima dolazi iz krugova koji su protiv građanskog uređenja države, koji su protiv da građani budu ravnopravni, te zajedno da žive, rade i uživaju u mirnim uslovima i u blagostanju. Na kraju, ime Ratko Mladić je sinonim termina „genocid“. Bilo ko ko njegovo ime pominje u pozitivnom smislu, spreman je da, ako mu se ukaže prilika, ponovi njegove krvave masovne zločine nad nevinim ljudima.

POBJEDA: Danas, nažalost, sve češće pojedini političari iz vlasti kao i pojedini mediji u Srbiji sa oštrim prezirom govore o tome da, recimo, u budućnosti neko iz redova manjinskih naroda obavlja najznačajnije funkcije, kao što su predsjednik Vlade ili predsjednik Skupštine. Da li će u Crnoj Gori doći vrijeme

da će se cijeniti profesionalnost i posvećenost poslu, kao i rezultati i reference pojedinog kandidata, a ne nacionalna, vjerska ili druga pripadnost?

GEGAJ: Uzor Crne Gore je Zapad gdje se cijene, grade i napreduju vrijednosti i vrline.

Građanski model društva, multikulturalizam, multietničnost i slobodno izražavanje misli su, uz vladavinu prava, postali stubovi organizovanja države.

Za mene je jedan takav model države nova Francuska koja je nastala parolom „Sloboda, jednakost, bratstvo“. Zašto to tvrdim? Manuel Vals je Španac, koji je rođen u Španiji i živio je u svojoj domovini do petnaeste godine, kada je prešao da živi u Francuskoj. Bio je uzoran đak i student. Osjetio je da može da da doprinos da njegova nova domovina još više napreduje, pa se uključio u politiku. Dakle, on je u Francuskoj, a znamo da su više puta u prošlosti Španija i Francuska ratovale, postao ministar unutrašnjih poslova, a i premijer Francuske Republike. Dakle, velikom francuskom narodu nije smetalo da imaju Španca za ministra unutrašnjih poslova, odnosno za predsjednika Vlade.

Sa druge strane, Manuel Vals dao je sve od sebe da Francuska Republika puno napreduje. Slučaj Manuela Valsa nije jedinstven ni u Evropi, a ni u svijetu. Mogu da brojim mnogo sličnih slučajeva. Ubijeđen sam da većina građana Crne Gore želi da usvaja vrijednosti građana Francuske Republike, te Evropske unije. Sad, da li će neko iz redova manjina posta-

Inicijativa „Otvoreni Balkan“ je neka vrsta njegovog zatvaranja POBJEDA: Kakvo je Vaše mišljenje o inicijativi „Otvoreni Balkan“ iza kojeg stoje predsjednici Srbije i Albanije, Aleksandar Vučić i Edi Rama? Da li protesti pristalica Salija Beriše mogu ugroziti ovu ideju i da Rama odustane od priključenja ovoj ideji za koju su samo tri države Zapadnog Balkana?

GEGAJ: Smatram da je

ti premijer ili ne zavisi od toga koliko će on uzeti za uzor Manuela Valsa, a koliko ćemo mi usvojiti evropske vrijednosti.

POBJEDA: Kakav je Vaš stav o manjinskoj vladi, ukoliko ona bude formirana?

GEGAJ: Građanskom bloku za Crnu Goru zadatak je da izglasa nepovjerenje ovoj vladi, koja vlada zemljom za čiju nezavisnost nije glasala, koja je sastavljena u manastirskim ćelijama, a i došla na vlast pod barjacima tuđe države. Mora se formirati manjinska vlada, koja će zaustaviti ovo totalno propadanje naše države i crnogorskog društva. Vidim pomake. Nekoliko građanskih partija i pokreta i nekoliko stranaka manjinskih naroda su potpisali veoma vrijedan sporazum...

POBJEDA: Mislite na Memorandum?

GEGAJ: Demokratska partija socijalista podržava svaki potez koji čini očuvanje građanskog društva, pomirenje i

Balkan već otvoren zadnjih dvadesetak godina. Ljudi, roba, kapital, a i kultura i nauka slobodno prolaze granice između država Zapadnog Balkana, koje granice, zbog olakšanih procedura, predstavljaju puku formalnost. Saradnja na svim nivoima je poboljšana.

Ponovno „otvaranje Balkana“ je, po meni, neka vrsta njegovog zatvaranja. Mi kao

ekonomski prospetitet. Razlog je da smo mi državotvorna partija, koja njeguje antifašističke vrijednosti, te daje puni doprinos za izgradnju, život i prosperitet demokratskog, multietničkog, multivjerskog, multikulturalnog društva u državi Crnoj Gori. A to su i srži evropskih vrijednosti, koje težimo da što prije usvajamo.

Manjinski narodi su integralni dio društva i trebaju biti u institucijama. DPS kao građanska partija u svom djelovanju maksimalno se posvetila afirmaciji građanskog koncepta cjelokupnog društva. Svjesna da takav koncept nije moguće postići bez integracije manjinskih naroda, DPS, poštujući maksimalno prava manjina, uključila je njihove predstavnike u svim organima i tijelima predstavljanja i odlučivanja u političkom i javnom životu naše države. Stoga smo upozoravali aktuelnu parlamentarnu većinu da, slijedeći takvu

Crna Gora imamo prioritet evropske integracije, gdje je uključen čitavi Zapadni Balkan. Što se tiče slučaja Beriša, mislim da to nema veze sa gore pomenutom pričom.

Jedino što se može desiti je da će se Demokratska partija podijeliti na dva dijela, na one koje će predvoditi Beriša i one koje će predvoditi aktuelni predsjednik partije Ljuljzim Baša.

praksu, pokaže demokratski kapacitet u stvaranju sličnog ambijenta njegovanjem manjinskih prava. Ali, oni su postupali i postupaju suprotno.

POBJEDA: U državnim institucijama se i dalje smjenjuju pripadnici manje brojnih naroda, a i Vi ste se našli na udaru nove vlasti?

GEGAJ: Nije problem što smo razriješeni ja ili bilo ko drugi, ali ako se to čini neozbiljno, da nijesmo sprovodili politiku Vlade, mogu da kažem da sam ja lično kao i drugi pripadnici manjina doživjeli kao dvostruki revanšizam. U nekim institucijama sistema desilo se etničko čišćenje pripadnika manjina i dovedeni su, uglavnom, partijski aktivisti. Zbog takvog odnosa prema manjinskim narodima ova vlada doživljava osudu od strane svih demokratskih i progresivnih snaga kroz stvaranje nedemokratskog imidža države kojom upravljaju.

N. ZEČEVIĆ

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i bezbjednost kazao da se mora poštovati princip odvojenosti crkve i države

Borelj: Organi da istraže sve slučajeve nasilja od 5. septembra

Žozep Borelj

PODGORICA – Evropska unija očekuje od svih nadležnih organa da propisno istraže i obezbijede djelotvorno sudsko praćenje svih slučajeva fizičkog i verbalnog nasilja kako nad demonstrantima, tako i nad pripadnicima or-

gana reda – poručio je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i bezbjednost Žozep Borelj.

On je odgovarajući na pitanje evropskog poslanika Tijerija Marinija iz desničarske grupe Identitet i demokratija, koje se odnosilo na „napad na vjerske slobode“ tokom ustoličenja

mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija, kazao da bi u sekularnoj državi kakva je Crna Gora trebalo poštovati princip odvojenosti crkve od države.

– Sloboda okupljanja je osnovno pravo, koje treba ostvariti bez negativnog uticaja po javno zdravlje i uz puno poštova-

nje vladavine zakona i javnog reda – kazao je Borelj.

On je naglasio da su sloboda vjeroispovijesti, tolerancija i poštovanje osnovnih prava temeljne vrijednosti EU i da su kao takve ključni element procesa pridruživanja, a istakao je i da je široki međustranački dijalog ključan za očuvanje

stabilnosti u Crnoj Gori i za napredovanje na putu ka EU. –Iako je regulisanje vjerskih zajednica prvenstveno u nacionalnoj nadležnosti, to bi trebalo da bude sprovedeno na inkluzivan način, okupljajući sve relevantne aktere i u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava – naveo je Borelj.

Podsjetio je da je Komisija u najnovijem izvještaju za Crnu Goru izvijestila o dešavanjima na Cetinju, a nastaviće i da ih prati u okviru pregovora o pristupanju.

R. P.

Ekonomija

Srijeda, 5. januar 2022.

Iz Crnogorskog Telekoma poručili da je superbrza komunikacija uslov za digitalnu budućnost

U Tivtu i Kotoru se nadaju dobroj sezoni i ove godine

Teško je planirati dok hara kovid

Nadaju se nižim taksama za 5G

PODGORICA - Izvršni direktor Crnogorskog Telekoma Stjepan Udovičić je ocijenio da će 5G tehnologija pružiti osnov za digitalizaciju i automatizaciju u mnogim područjima ljudske djelatnosti, što će doprinijeti značajnom povećanju produktivnosti i otvoriti prostor za nove pravce u ekonomskom razvoju.

– Kao što je auto-put bitna i osnovna infrastruktura za povezivanje zemlje i ekonomski rast, tako je 5G i povezanost zemlje superbrzim komunikacijskim vezama osnovni infrastrukturni uslov za digitalnu budućnost zemlje. Mi stoga ulažemo u budućnost Crne Gore – rekao je Udovičić Mini biznis i dodao da se za ovu tehnologiju pripremaju godinama.

Naveo je da je Telekom u junu prošle godine prvi u Crnoj Gori testirao 5G mrežu u „realnim uslovima“ na sjeveru.

– Naša želja je da komercijalizacija 5G mreže u Crnoj Gori prati evropske trendove, a put do pune primjene može biti duži ili kraći, u zavisnosti od regulatornih uslova koji za puštanje 5G u komercijalni rad budu postavljeni pred operatere i nas kao industriju – rekao je Udovičić.

To će, kako je naveo, zahtijevati velika ulaganja u frekvencijski spektar i mrežnu opremu, dodajući da će im biti potrebno pet do deset puta više antenskih lokacija na malim baznim stanicama.

– Za nas, kao industriju, obje stavke podrazumijevaju značajna sredstva, a kada govorimo o investicijama, naši kapaciteti, kao i kapaciteti drugih igrača na tržištu, su jasno ograničeni– objasnio je Udovičić dodajući da se nada da će naknade za frekvenciju biti niže, kako bi se mogli okrenuti ulaganju u opremu i pokriti cijelu

PODGORICA – Predstavnici turističkih organizacija Tivat i Kotor zadovoljni su proteklom sezonom i prihodima. Što se tiče ovogodišnje sezone, saglasni su direktori TO Tivat i Kotor Danica Banjević i Jovan Ristić, zavisiće od razvoja epidemiološke situacije.

zemlju 5G mrežom što prije.

Ocijenio je da Crna Gora zbog svoje veličine može imati zavidan nivo 5G pokrivenosti godinu nakon javne odluke o dodjeli frekvencija, što je prednost, koju će, kako se nada, iskoristiti. Kao benefit 5G mreže Udovičić je ukazao rast BDP kroz novu vrijednost koja će se formirati u industrijama poput senzorike u najširem smislu, automatizacije industrijskih procesa, smart city rješenja, upravljanja potrošnjom električne energije, parkinga, javne logistike u gradovima, sigurnosti, te u poljoprivredi i zdravstvu.

R. E.

Stjepan Udovičić

Direktor Eko fonda Draško Boljević

Taksu ulažu u ekološke projekte

Draško Boljević

Kursna lista

PODGORICA - Fond za zaštitu životne sredine (Eko fond) mora biti zadovoljan poslovnom 2021. godinom, tokom koje je realizovao i pokrenuo projekte koji će doprinijeti realizaciji vizije Crne Gore kao ekološke države, koja će svojim građanima omogućiti pravo na čistu i zdravu okolinu – poručio je direktor Eko fonda Draško Boljević.

Eko fond lani nije bio korisnik budžetskih sredstva, već se isključivo finansirao iz sopstvenih prihoda i to po osnovu naknade za zagađenje vazduha i lagerovanje otpada.

– Setom zakona planirano je da Eko fond ima i druge izvore finansiranja. To je važno jer nam cilj nije profit, već reinvestiranje naplaćenih sredstva u ekološke projekte – ističe Boljević.

Kazao je da su se, zbog ograničenih sredstava u prošloj godini, fokusirali na projekte iz oblasti energetske efikasnosti i realizovali su dva.

– Subvencionirali smo građane i privredu za kupovinu vozila na električni i hibridni pogon, kao i za ugradnju fotonaposkih sistema za gazdinstva i privredna društva, u saradnji sa UNDP-om.

5

Budžet za subvenciju kupovine vozila bio je 100.000 eura, odnosno pet hiljada za nabavku električnih i 2,5 hiljada za kupovinu hibridnih vozila.

- Možda je sada upitno koliko tih 30 vozila može doprinijeti smanjenju zagađenja, ali su oni samo pokretač za buduće projekte - kaže on.

Podsjetio je da je krajem godine raspisan i drugi konkurs za ugradnju fotonaponskih sistema, kojim su obuhvaćena i područja kroz koja još nije prošla distributivna mreža i gdje ljudi nemaju nikakav izvor električne energije.

- U okviru ovog projekta, čija je vrijednost 190.000 eura, pokušali smo da uklonimo uočene nedostatke iz prvog projekta i uprostimo proceduru za dobijanje sredstava, makar dijelu koji zavisi od Eko fonda - kaže Boljević.

Kada je riječ o projektima Solari 3000+ i 500+ koji se realizuju u partnerstvu sa EPCG, Boljević kaže da je rok za prijavu građana istekao, ali da će zbog velikog interesovanja biti produžen još dva mjeseca.

– Projektima Solari 3000+ i 500+ cilj je da se obuhvate građani, odnosno individualna stambena domaćinstva. Ovim projektom EPCG kreditira korisnika na način što umjesto računa za struju plaća instaliranu opremu, a Eko fond mu obezbjeđuje subvenciju od 20 odsto na ukupnoj investiciji. Iznosi subvencija koje je Eko fond davao u prošloj godini za kupovinu električnih i hibridnih automobila na nivou su onih koji se dobijaju u zemljama regiona i EU, a u ovoj godini plan je i realizacija projekta iz oblasti zaštite životne sredine – zaključio je Boljević.

N. K.

USD

1.12790

GBP

0.83618

AUD

1.56820

JPY

131.17000

CHF

1.03550

CAD

1.43820

Banjević je agenciji Mediabiro kazala da je Tivat u proteklih 11 mjeseci posjetilo 105.000 turista, što je 32 odsto manje dolazaka, odnosno 17 odsto manje noćenja nego rekordne 2019.

–Vođeni ovim što se desilo prošle godine, optimistični smo da ćemo imati dobro posjetu – rekla je Banjević i najavila intenzivnu marketinšku kampanju.

–Naš fokus će biti na digitalnim kampanjama i pratićemo situaciju na tržištu. Plasiraćemo kampanje na tržištima odakle ćemo imati direktne avio letove i pratićemo epidemiološku situaciju – navela je Banjević, koja očekuje istu strukturu gostiju kao i lani, a radi se o turistima iz regiona, Ukrajine i Rusije.

Ristić je kazao da im je dodatni problem bio veliki dug koji su imali, ali da su im epidemiološke mjere išle naruku, pa je iza njih dobra sezona. To očekuju i za ovo ljeto, ukoliko se svi budu odgovorno ponašali.

– Najave su dobre, interesovanje je na visokom nivou. Sigurno je da će Crna Gora biti destinacija broj jedan za goste iz najbližeg okruženja – rekao

Danica Banjević

Jovan Ristić

je Ristić i naglasio da je za Kotor bitno i to što se kruzing industrija postepeno vraća u život.

N. K.

Ministarstvo ekonomskog razvoja objavilo konkurs za studente magistarskih studija

Zimska škola o plavom rastu u Italiji PODGORICA - Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) objavilo je konkurs za studente master studija za zimsku školu ,,Izazov ekološke održivosti za morska priobalna područja“ koja će od 16. do 18. februara biti održana na italijanskom Univerzitetu Molize u Termoliju.

Tri studenta dobiće priliku da učestvuju na Zimskoj školi sa pokrivenim troškovima puta, boravka u Italiji i učešća na seminarima.

- Cilj ove škole je unapređenje znanja i vještina u oblastima plavog rasta sa fokusom na podsticanje održivog priobalnog turizma u jadranskoj regiji, prezentovanje prakse održive i integrisane

gastronomije u morskom p r i o b a l n o m p o d r u čju, promovisanje dobre prakse cirkularne ekonomije za mala i srednja preduzeća u cilju poboljšanja kvaliteta životne sredine priobalnog morskog područja i strategije prilagođavanja i ublažavanja efekata globalnih promjena u cilju očuvanja ekološkog kvaliteta morskih voda - saopšteno je iz MER-a.

Zainteresovani studenti mogu se prijaviti do 17. januara putem mejla rosanda.jocovic@mek.gov. me. Zimska škola o plavom rastu dio je projekta „SMART ADRIA Blue Growth“ koji se finansira u okviru EU Programa prekogranične saradnje Italija – Albanija – Crna Gora.

R. E.

6

Ekonomija

Srijeda, 5. januar 2022.

Nelegalno izgrađene lamele investitora „PS gradnja“ u podgoričkom naselju Zabjelo i dalje čekaju ,,za

PODGORICA - Nelegalno izgrađene lamele investitora ,,PS gradnja“ u podgoričkom naselju Zabjelo nijesu srušene, iako je gradnja zabranjena još 2018. U listu nepokretnosti, u koji je Pobjeda imala uvid, lamele B, C i D izgrađene na UP 130 i 51, parcela 3827/7, KO Podgorica III, nije upisan ni jedan jedini kupac, već se svi stanovi i dalje vode na investitore.

Nijedna od spornih stambenih zgrada nema građevinsku dozvolu i nijedna nije legalizovana. Banke nijesu odobrile kredit ni za jedan stan, jer nemaju nijedan zakonit papir, a objekti su pod sporom i sa rješenjima o rušenju.

Nelegalni graditelji pronalaze načine da zaobiđu institucije sistema, a kupci stanova staju iza njih zbog zaštite ličnih interesa i uloženih para, upozorava Mitrović Iz Ministarstva urbanizma i prostornog planiranja je u decembru urbanističko-građevinska inspekcija naredila rušenje objekata investitora DOO ,,PS gradnja“ Podgorica označenih kao lamele B, lamela C i Lamela D. Državna firma ,,Zaštita prostora Crne Gore“ je pokušala rušenje 14. decembra po navedenim rješenjima, ali su na teren izvezli samom jedan bager, a navodni stanari su zgrade opasali autobusima i kamionima. Pobjedi su objasnili da čekaju novi nalog za rušenje, koji još nije stigao.

LEGALIZACIJA?

Dušan Jovović

Dvije sporne lamele su navodno useljene. Advokat investitora Dušan Jovović kazao je Pobjedi da je gradski sekretarijat za planiranje prostora 13. decembra prošle godine donio privremeno rješenje po kojem se rušenje prekida za dio lamela do donošenja plana generalne regulacije, dok je za drugi dio lamela odbijen zahtjev za lega-

U spornim lamelama useljeno pet do šest stanova?

Stanari zgrade ,,V&B investa“ tvrde da u spornim lamelama ne živi 220 porodica, već par osoba u pet do šest stanova useljenih pod sumnjivim okolnostima.

– Nijedna lamela nije u skladu sa bilo kojim važećim ili prethodno važećim planskim dokumentom. Detaljni urbanistički plan u čijem se zahvatu nalaze ovi objekti nije važeći, svaka gradnja u njegovom okviru je nezakonita, a i dok je bio važeći, ovi objekti nijesu bili u skladu sa njim – tvrde oni.

Nacrt nelegalnih lamela

lizaciju jer se ne nalazi na ortofoto snimku. Međutim, on smatra da se objekat ne može dijeliti jer čini cjelinu.

– Opravdano smatramo da će se rušenje prekinuti u cjelosti do okončanja postupka legalizacije – poentira Jovović.

Pozitivno rješenje ovog slučaja svakako bi značilo da svako može da gradi kako hoće i od toga još i dobro zaradi, smatraju iz NVO ,,Kana, ko ako ne arhitekt“, dok iz Inženjerske komore poručuju da je zakazao sistem i da kupci stanova štite ovakve investitore.

Predstavnik stanara sporne zgrade Čedo Radičević na nedavnim protestima protiv zakazanog rušenja spornih lamela kazao je da su svi stanovi prodati i da je useljeno 200 porodica.

Kako je tvrdio za Pobjedu, njihova stambena zgrada broj 2, na kat. Parceli 3827/7 KO Podgorica III, bila je u zahvatu DUP-a ,,Zabjelo – Ljubović“ koji je bio na pravnoj snazi do oktobra 2021. godine.

– U ovom objektu nalaze se 220 prodatih stanova, koji se formalno vode na investitora ,,PS gradnja“. U navedenom zahvatu DUP-a ,,Zabjelo – Ljubović“, nalazi se pravougaoni stambeni blok od četiri lamele. U skladu sa navedenim DUP-om prvi objekat, koji čini jednu stranicu pravougaonika 2014. godine, izgradilo je građevinsko preduzeće V&B Invest iz Podgorice.

Drugi objekat sastavljen od tri lamele koje predstavljaju preostale stranice pravougaonika od 2015. do 2020. godine gradila je ,,PS gradnja“ – priča Radičević, koji ne pominje da te tri lamele nemaju građevinsku dozvolu, ali tvrdi da su probleme izazvali vlasnici stanova u prvoj lameli, koju je izgradio ,,V&B invest“.

Oni su se, tvrdi Radičević, žalili da im je zaklonjen vidik.

Ti su stanari, naime, 2020. protestovao zbog izgradnje čak tri lamele bez građevinske dozvole.

Radičević tvrdi da su ti stanari koji su protestovali morali znati da će se, po DUP-u, tu graditi još tri lamele, pa nijesu mogli računati na vidik.

Nije objasnio da su stanari u spornim lamelama kupovali stanove za koje su znali da nijesu legalni, te da su svi ti stanovi plaćeni kešom ili kompenzacijom, jer im banke nijesu mogle odobriti kredite za nešto za šta ne postoji građevinska dozvola.

I.MANDIĆ

Kad u potpunosti zakaž kola se slome na kupcim

Treća nezavršena bespravna lamela

Radičević tvrdi da su stanarima u spornim lamelama investitori pokazali građevinsku dozvolu za prvu fazu objekta i revidovani idejni projekat za drugu fazu, ovjeren od strane nadležnog revidenta, na koji je data saglasnost Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora.

– Kupoprodajni ugovori su zaključivani sa investitorom koji je ujedno i izvođač građevinskih radova. Stanovi su uglavnom plaćeni, na osnovu čega su kupci stvarni vlasnici svih stanova – navodi Radičević i tvrdi da im egzistencija zavisi od tih stanova, koje će braniti svojim životima.

On smatra da su za njihove probleme krivi stanari iz prve lamele, čije je proteste podržala NVO ,,Kana“ i na njih navukla pažnju medija, javnog mnjenja i nadležnih institucija. Da toga nije bilo, prošli bi neprimijećeno, kao i niz drugih nezakonito izgrađenih objekata.

Stanari susjedne zgrade ,,V&B investa“, koja ima građevinsku dozvolu, Pobjedi su kazali da su nelegalni investitori poslali dopis nadležnima i medi-



Iz katastra nijesu objasnili kako je moguće da su upisali tri nelegalne lamele na parceli legalno izgrađene zgrade i ljudima koji su kreditima kupili legalne stanove natovarili terete divlje gradnje i direktno ih oštetili jer je zbog toga pala vrijednost tih nekretnina

jima sa nizom neistina, koje se mogu lako provjeriti važećom dokumentacijom. Oni tvrde da sporna zgrada ima građevinsku dozvolu samo za podzemne garaže.

– Pominju da problemi nastaju 2020, što je laž, jer postoje neosporiva rješenja o rušenju objekata iz 2018. i 2019, koja nijesu realizovana. Svi zahtjevi za legalizaciju su odbijeni, kao i posljednji iz decembra prošle godine – tvrde ovi stanari.

Napominju da je advokat investitora ,,zaboravio“ da napomene da je od 2018. do 2021. podnio mnoge žalbe, tužbe i sl. koje je sve izgubio.

– Ne samo da su pravno neosnovane već je i takav pokušaj odbrane očiglednog krivičnog djela na štetu svih stanara grubo kršenje svakog etičkog principa – poručuju stanari susjedne zgrade dodajući da imaju svu dokumentaciju koja ne ostavlja ni najmanju sumnju da je sav posao nelegalan i predstavlja krivično djelo.

– Uvidom u katastar smo krajem maja utvrdili da su sve tri nelegalne lamele upisane na na-

šu parcelu! Kako je to moguće, kad sporne lamele nijesu bile ni u jednom DUP-u? Sada smo u situaciji da svi naši stanovi u listu nepokretnosti imaju teret i ograničenje, tj. zabilježbu o zajedničkoj izgradnji investitora nelegalnih zgrada – tvrde stanari.

Dodaju i da je proces uknjižbe u katastru odrađen, a da niko iz Skupštine stanara ,,V&B invest“ nije upoznat, niti ih je iko kao vlasnike parcele pitao za saglasnost da se uknjižba odradi na parceli 3827/7 KO Podgorica III. - Ako bi neko od nas danas pokušao da proda svoj stan, za taj isti stan se vezuju brojna ograničenja i tereti koji u trenutku kupovine nijesu postojali, nego su ,,dodati“ nakon što je neko odobrio upis u katastar ovih spornih objekata, koji su pri tom upisani kao ,,zgrada 2“, iako svi vidimo da su u pitanju tri dodatne zgrade - poručuju stanari zgrade ,,V&B investa“.

Kako ističu, ,,nije potrebno dodatno pojašnjavati koja je trenutna vrijednost stanova u odnosu na period kad smo uselili“.

Blokada protiv rušenja spornih lamela

Ekonomija

Srijeda, 5. januar 2022.

avršnicu“

aže sistem, ma stanova

Mnoge zgrade ispod Ljubovića prekoračuju parametre plana ,,Kana“ je u junu 2020. godine, kada je trajala poznata akcija stanara protiv izgradnje druge zgrade ispod Ljubovića, koja je kasnije zaustavljena, obišla teren i uočila da mnoge zgrade u zahvatu predmetnog plana prekoračuju parametre koji su tim planom propisani.

izgrađenim objektom, koji je u katastar upisan bez našeg znanja i pod nejasnim okolnostima - poručuju naši sagovornici, koji tvrde da je odbijen zahtjev za legalizaciju spornih lamela.

– Vjerovatno otuda ovaj očajnički pokušaj obmanjivanja javnosti jer predstavnici institucija koji su deklarativno navedeni kao primaoci dopisa znaju o čemu se radi i na čijoj strani je zakon i pravda. Sve ovo je nedovoljno da prikaže u kakvom paklu živimo i kakav će pakao tek nastati ako država na ovo zažmuri – poručuju stanari ,,V&B investa“.

STRUKA

Iz Inženjerske komore ističu da je situacija u kojoj su tri zgrade izgrađene bez dozvole, a onda naloženo njihovo rušenje, moguća jedino kad u potpunosti zakaže sistem i institucije. Kako je istakao za Pobjedu predsjednik Strukovne komore arhitekata mr Novica Mitrović, situacija je kompleksna.

- U toku gradnje 2018. i 2019. godine je urbanističko-građevinska inspekcija resornog ministarstva donijela rješenje o zabrani gradnje, a zatim i rješenje o rušenju. Nepobitna je i činjenica da je gradnja nastav-

Hronologija ,,Slučaja Ljubović“

ljena, da su zgrade građevinski skoro završene, kao i da su nakon toga sprovedene određene aktivnosti Uprave za nekretnine na navedenim parcelama - tvrdi Mitrović i podvlači da objekti ne samo da nijesu imali dozvolu za gradnju u ovom obimu, već su značajno premašili parametre iz DUP-a, pa je legalizacija odbijena.

- Sve ovo dovodi do devastacije prostora, ugroženosti kapaciteta infrastrukture planirane DUP-om, a najveću štetu trpe drugi korisnici prostorne cjeline, te se može reći da je prostor dehumanizovan – tvrdi Mitrović, koji smatra da je ovo ,,posljedica neuređenog i haotičnog stanja u oblasti izgradnje objekata i ,,pukotina“ u regulativi“.

–U ovom slučaju odgovorni su svi, od resornog ministarstva, inspekcije, Glavnog grada, Uprave za nekretnine, pa do kupaca koji su svjesno ili nesvjesno učestvovali u ovom procesu– smatra Mitrović i podsjeća da sličnih primjera ima u cijeloj državi.

– U oblasti planiranja i izgradnje imamo jake lobije investitora, koji diktiraju procese u ovoj oblasti, a nadležni organi do sada nijesu pokazali spremnost da se protiv toga do kraja izbore.

Inženjerska komora CG i Stru-

– Tu analizu smo javno objavili i sa njom upoznali i urbanističko-građevinsku inspekciju. Međutim, inspekcija je i prije toga bila upoznata sa ovim slučajem, jer već od samog početka gradnje 2019. godine traju postupci zabrane gradnje na predmetnim parcelama – navode oni.

Građani da redovno provjeravaju katastar Kako tvrde stanari zgrade ,,V&B investa“, pošto, po svemu sudeći, Uprava za nekretnine, odnosno katastar, ne podliježe zakonima o planiranju i izgradnji, niti zakonima o svojini, niti Ustavu Crne Gore, niti bilo čemu što podučavaju na arhitektonskim, pravnim i ekonomskim fakultetima u Crnoj Gori, već funkcionišu

po principima nekih drugih zakona – to nas dovodi do zaključka da svi građani u Crnoj Gori moraju redovno da provjeravaju svoja imovinska stanja, jer sudeći prema postupcima katastra – potpuno je legalno i ispravno da vam se komšija upiše među vlasnike vaše kuće i vaše parcele, a da vi o tome pojma nemate.

Čedo Radičević

Završena bespravna lamela

– Na ovaj način smo dovedeni u situaciju da nešto u šta je uložen ozbiljan novac danas ne vrijedi ništa. Zahvaljujući ,,kreativnosti“ investitora i neimara koji su ,,nabili“ tri zgrade okrenute jedna drugoj na parceli od 300 kvadrata i time dodatno unizili i našu imovinu, onemogućavajući nam pravo na sunce i čist zrak, uz zaglušujuću buku iz uskog ,,zatvorskog kruga“, koji su kreirali svojim mastadontima od nelegalnih građevina, niko ni od kupaca stanova u spornim zgradama neće vidjeti sunce iz svojih stanova, tj. dijeliće iste probleme kao i svi stanari ovog bloka zgrada, osim što su dali novac za nelegalno izgrađene stanove - ističu stanari zgrade ,,V&B investa“.

Sada je, po njihovim riječima, dvorište puno smeća, neograđeno gradilište, silosi za pijesak i cimenat, građevinske skele koje vise godinama nad glavama djece koja se igraju u parku pored, kamioni i bageri koji blokiraju saobraćaj, prašina, buka...

- Sve je to naša svakodnevica, a sada smo u situaciji da dijelimo i isti vlasnički list sa nelegalno

7

kovna komora arhitekata su više puta upozoravale da je stanje prostornog ambijenta na nezadovoljavajućem nivou, da je prostor devastiran nelegalnom i nekontrolisanom gradnjom, kao i da je regulativa ekvalitetna– kaže Mitrović i dodaje da je neažurnost inspekcijskih i drugih službi omogućila investitorima da i pored zabrane završe gradnju i priključe se na infrastrukturu.

–U jednom takvom sistemu nelegalni graditelji pronalaze načine da zaobiđu institucije sistema, a kupci stanova staju iza njih zbog zaštite ličnih interesa i uloženih sredstava - ocjenjuje Mitrović i napominje da je nelegalna gradnja krivično djelo, pa je važno procesuirati divlje graditelje i time staviti do znanja da se država bori protiv ovakvih procesa.

–



Vrijeme je da država pokaže da neće tolerisati divlju gradnju bez obzira ko je u lobiju investitora, poručuju iz struke

Smatramo da je najavljena izrada novog zakona o planiranju i izgradnji idealna prilika da se ovakve situacije iskorijene – poručio je Mitrović.

Iz organizacije ,,Kana, ko ako ne arhitekt“ podsjećaju da je investitor za sporne objekte tek u oktobru 2020. predao zahtjev za legalizaciju.

–Izgradnja stambenog bloka, poznatog kao lamele B, C i D, počela je 2017. godine. Lamele su izgrađene na urbanističkim parcelama 130 i 51 i doslovno su naslonjene na objekat investitora ,,V&B invest“, koji je useljen 2016 - podsjećaju iz ,,Kane“.

U ovom slučaju, kako su dodali, akcija inspekcije i državnih organa sa ciljem izvršenja rješenja o rušenju objekata je opravdana i logična, jer su zgrade izgrađene bez odgovarajuće dokumentacije, nelegalno, uprkos zabranama gradnje iz 2018. i 2019. godine.

– Zgrade nijesu u skladu sa DUP-om ,,Zabjelo – Ljubović“ i ne mogu se ni legalizovati. Na to ukazujemo javno još od 2020. godine, a naše tvrdnje potvrđuju i upravni i sudski postupci koji su vođeni. Prema tome, samo možemo da pozdravimo poštovanje zakona, jer je to jedini način da se prostor dovede u pristojno stanje nakon višego-

dišnje devastacije nelegalnom gradnjom - poručuju iz ,,Kane“.

Kako su nam objasnili, DUP ,,Zabjelo – Ljubović“, koji je bio usvojen 2009. godine a stavljen van snage 2020. godine, dozvoljavao je na predmetnim parcelama mnogo nižu spratnost objekata od ove koja je izgrađena.

– Budući da se tu radi o nekoliko urbanističkih parcela različite dozvoljene spratnosti, dozvoljena spratnost kretala se od četiri do šest nadzemnih etaža, a iz izvedenog stanja uočavamo osam nadzemnih etaža. Prema tome, jasno je da se radi o grubom kršenju odredaba planskog dokumenta i prekoračenju svih parametara koji su planom bili dozvoljeni– poručuju iz ,,Kane“.

Iz DOO „Zaštita prostora Crne Gore“, koji su trebali da sruše sporne lamele, kazali su Pobjedi da postupaju isključivo po rješenjima nadležne urbanističko-građevinske inspekcije. Po zakonu, ta je inspekcija nadležna da naredi investitoru ili vlasniku rušenje i/ili vraćanje prostora u prvobitno stanje.

Ako to ne uradi, na scenu stupa ova nedavno osnovana državna firma.

- S obzirom da od 14. decembra prošle godine, kada je pokušano rušenje predmetnih objekata, do danas, nijesmo dobili bilo kakve naloge od nadležne urbanističko- građevinske inspekcije, ne možemo reći kakve će biti naše buduće aktivnosti u odnosu na sporne lamele - kazali su iz ovog preduzeća i naglasili da je za rušenje ovih lamela nadležna urbanističko-građevinske inspekcije Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Iako se Pobjeda obratila resoru Ratka Mitrovića i pitala kada će inspekcija naložiti sljedeće rušenje, nijesmo do danas dobili odgovor. Nada KOVAČEVIĆ

8

Društvo

Srijeda, 5. januar 2022.

Osuda šokantnih i šovinističkih napada nekadašnjeg radikalskog lidera na Cetinje i Crnu Goru sa Hepi televizije, čeka se stav AEM-a

Nije problem u Šešelju već u vlasti koja podstiče mržnju Pobjeda juče nije mogla dobiti zvaničan stav od predstavnika Savjeta Agencije za elektronske medije da li su se stekli uslovi da primijene ranije najavljene sankcije, budući da su se „faulovi“ Hepi TV ponovili, a u međuvremenu su iscrpljene sve proceduralne intervencije

PODGORICA - Blaćenje Cetinjana i Cetinjanki, ali i crnogorske nacije kroz međusobno dopunjavanje stalnog gosta Hepi televizije Vojislava Šešelja i voditelja Milomira Marića kulminiralo je juče ujutro zbog čega su uslijedile oštre reakcije dijela šokirane javnosti, ali i pozivi Agenciji za elektronske medije da, konačno, preduzme konkretne sankcije zbog šovinističkih ispada koji se emituju sa tog kanala. Šešelj je tokom gostovanja u jutarnjem programu na Hepi televiziji, koja se prenosi u kablovskoj ponudi u crnogorskom etru, Cetinjane nazvao saradnicima okupatora.

– Veliki broj Cetinjana napravila je italijanska okupaciona sila za vrijeme Drugog svjetskog rata. Bilo je Cetinjanki poprilično koje su se k****le sa italijanskim vojnicima, a i djecu odgajale poslije, nisam čuo da je neka ubijala – rekao je Šešelj.

Ovim mizoginim uvredama, priključio se i voditelj Milomir Marić, koji je dodao da su ,,to onda italijanska djeca“.

Na tu konstataciju nadovezao se Šešelj koji je kazao da su to ,,pola italijanska, pola srpska djeca“.

Nije prvi put da se na ovoj televiziji dešavaju slični skandali, a Savjet za elektronske medije je ranije nekoliko puta naglašavao da se na ovoj TV i na nekoliko drugih emitera emituje sadržaj koji promoviše mržnju, netrpeljivost prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti.

darde – naveo je Radović na Tviteru.

Pobjeda juče nije mogla dobiti zvaničan stav od predstavnika Savjeta Agencije za elektronske medije da li će i kada sjednica biti održana, odnosno da li su se stekli uslovi da primijene ranije najavljene sankcije, budući da su se „faulovi“ Hepi TV ponovili, a u međuvremenu su iscrpljene sve proceduralne intervencije posredstvom regulatornog tijela susjedne Srbije.

Ranije je iz SAEM najavljeno da će odluku o privremenom ukidanju pojedinih televizija iz Srbije, za koje je utvrđeno da su emitovale govor mržnje usmjeren protiv Crne Gore, donijeti kada ustanovi da li su sporni emiteri u posljednje vrijeme nastavili sa prikazivanjem sadržaja suprotno međunarodnim propisima.

KONTINUITET UVREDA

Kako je za Pobjedu kazala srpska novinarka i književnica Vesna Mališić, nije ovdje problem u Šešelju, već u vlasti u Srbiji koja omogućava, stimuliše i podstiče ovakav govor.

Prema njenim riječima, to je očito kroz prisustvo na medijima sa javnom frekvencijom ljudi koji u kontinuitetu veli-

Član Savjeta AEM-a Milan Radović zatražio je sjednicu tog tijela i uputio prijedlog da REM reaguje zbog iznijetog govora mržnje prema građankama i građanima Cetinja.

– Govoru mržnje nema mjesta na našem medijskom nebu i mediji moraju poštovati stan-

Božović: Paradigma srpskih desničara prema Crnoj Gori Sociolog Ratko Božović ocijenio je u izjavi za Portal Analitika da su uvrede na račun Cetinjanki, koje je iznio lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, paradigma odnosa srpskih desničara prema ljudima iz Crne Gore i samoj Crnoj Gori.

Vođu srpskih radikala Božović je opisao kao „junaka na riječima“.

– Ne očekujemo valjda lijepe riječi i neki smisao od Šešelja? Nije to govor o Cetinjankama, to je govor o onima koji pričaju tu ispraznu priču – kazao je Božović.

On ističe kako Šešeljeva izjava nije incident već stanje srpskog društva koje je opisao kao „besramno opstajanje

čaju ratne zločince ili vrijeđaju druge narode.

– Generalno, kada se pogledaju televizije sa nacionalnom frekvencijom i što se na njima govori, ne shvatam što je motiv za tako što, osim užasne brutalnosti prema svima koji ne dijele preference ove srpske vlasti – kazala je Mališić Pobjedi. Što se tiče Šešelja, dodaje ona, on nikad nije imao granica, a uvijek je bio izvođač radova.

– Možda je sada uskočio, jer je Vulin na pauzi – navela je ona.

Kako je kazala, posebna dimenzija je odnos prema ženi i mizogini sadržaj izjave, što je posebno kontradiktorno jer je javnost u Srbiji u posljednje vrijeme veoma senzibilisana kada su napadi na žene i nasilje prema ženama u pitanju.

REAKCIJE

Generalni sekretar Demokratske partije socijalista Aleksandar Bogdanović zapitao se da li će vlast konačno preduzeti nešto povodom fašizma koji konstantno dopire od strane rijaliti-nacionaliste

antilogike i antiljudskog ponašanja gdje imamo ne moral, nego stanje izvan morala“.

– Napravljena je atmosfera da je moguće sve što je nemoguće, neadekvatno, apsurdno, glupo i nemoralno – naglasio je Božović.

U uslovima kada je sve to moguće, onda je moguća i takva priča.

– Nemojmo se čuditi ništa, nema više mjesta za čuđenje. Čuđenju ima mjesta samo ako se kaže nešto normalno i moralno. Ovdje više ne postoji moral ni za ono što se kaže ni za ono što se čini.

Eto, dotle smo mi došli – podvukao je Božović.

u Crnu Goru, a putem njemu servilnih televizija.

– Postoji li među njima jedna jedina osoba koja želi da stane na put ovoj kontaminaciji – upitao je Bogdanović na Tviteru.

On je istakao da očekuje od vlasti da hitno zabrani programske sadržaje koji promovišu šovinizam i mržnju.

– Nema izgovora niti pravdanja birokratskim procedurama, toga smo se naslušali – zaključio je Bogdanović.

Iz Građanskog pokreta Ura pozvali su Agenciju za elektronske medije da u hitnom postupku i u skladu sa zakonom preispita sporne sadržaje Hepi TV, čiji se program emituje i na prostoru Crne Gore, te na osnovu njih izrekne sankcije.

Kažu da je u pitanju medij koji preko opskurnih i marginalizovanih političkih ličnosti kontinuirano širi jezik mržnje i netrpeljivosti.

– Takav diskurs u Crnoj Gori nikada neće biti društveno prihvaćen – stoji u njihovom reagovanju.

Poslanica Socijaldemokratske

Vojislav Šešelj

On je odbacio mogućnost da će Šešelj ili Hepi televizija trpjeti ikakve sankcije zbog skandaloznih izjava.

– Koje crne sankcije?! Kako će to kažnjavati vlasti koje to omogućavaju i podstiču– upitao je Božović.Prema njegovim riječima, nacionalizam u Srbiji doživljava ekspanziju.

– To je sve u okviru opšte priče o „srpskom svetu“. U pitanju je novi talas razumijevanja „srpskog sveta“ i u Crnoj Gori. Sve je to dio ekstremnih ponašanja koja se mogu svesti na jednu jedinu sintagmu - patologija društva, kao i patologija ličnosti u tom društvu – zaključio je Božović.

partije Draginja Vuksanović-Stanković ocijenila je da Vojislav Šešelj, „ogavni šovinista i velikosrpski fašista, presuđen od Haga, hoće da ponizi Crnu Goru i Cetinjanke“.

– Etnički Hrvat, naturalizovani Srbin iz Bosne, presuđeni ratni zločinac, još hoće da dijeli istorijske i političke lekcije – napisala je Vuksanović-Stanković na svom Tviter profilu.

– Primitivizam pomiješan sa jeftinim prostaklukom zaslužuje samo prezir. I ništa više od toga – kazao je poslanik Socijaldemokrata Damir Šehović.

Poslanica Pokreta za promjene (PZP) i potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak pozvala je građane na bojkot Hepi TV. – Block out za Šešelja i svaki šešeljizam, kao i za Marića i njegovu Hepi TV! Divan je osjećaj, vjerujte – napisala je Bošnjak na Tviteru.

ISTORIJA ĆUTNJE

Kako je u oktobru za Pobjedu saopštio predsjednik SAEM Branko Bošković, prije odluke o tome da li će se neki programi zamračiti zbog problematičnog sadržaja, obaveza AEM je da prvo pokušaju da riješe problem tako što će se obratiti kolegama iz Srbije.

– Konvencijom o prekograničnoj televiziji propisano je da kada neka država ustanovi da je došlo do kršenja Konvenci-



GOVOR MRŽNJE

Vesna Mališić

Što se tiče Šešelja, on nikad nije imao granica, a uvijek je bio izvođač radova kazala je Mališić

je, ona će o navodnom kršenju obavijestiti državu iz koje se vrši emitovanje i te dvije države će nastojati da prevaziđu poteškoće na osnovu odredaba člana 19 (Saradnja između država ugovornica), 25 (Mirenje) i 26 (Arbitraža) Konvencije – pojašnjava Bošković.

SAEM se prilikom prethodne slične situacije obratio REMu koji je trebalo da u roku od 15 dana utvrdi da li je u emisiji Hepi televizije ,,Ćirilica“, koja je obrađivala temu „Da li će pasti krv u Crnoj Gori“, bilo govora mržnje upućenog prema crnogorskoj naciji. Program je prikazan uoči protesta na Cetinju povodom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikija.

Međutim, rok je „probijen“, a REM je zatražio dodatno vrijeme, što im crnogorske kolege nijesu odobrile.

Podsjetimo, u februaru 2020. godine AEM je zabranila reemitovanje pojedinih sadržaja, koji se emituju u okviru programa TV Hepi i TV Pink M iz Srbije. Ta zabrana je trajala tri mjeseca zbog promovisanja mržnje, netrpeljivosti i diskriminacije prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti, odlučio je tada Savjet Agencije za elektronske medije.

Savjet AEM utvrdio je da se na televizijama Hepi TV, Pink M, Pink plus i Pink učestalim emitovanjem (posebno uočenim u periodu avgust – septembar 2021), u okviru sadržaja različitih formi i žanrova, koristi pogrdno, uvredljivo ili uznemiravajuće izražavanje koje podstiče intenzivne negativne emocije, iskazivanje neprijateljstva ili želju za diskriminacijom, kao i omalovažavanje ili obezvređivanje pripadnika crnogorske nacionalnosti, negiranjem njihovog nacionalnog identiteta i posebnosti. R. D.

Društvo

Srijeda, 5. januar 2022.

PODGORICA - U Crnoj Gori je tokom ponedjeljka registrovano 2.590 slučajeva infekcije korona virusom, što je novi rekord u identifikovanju zaražavanja u jednom danu i praktično znači da se svakih 45 sekundi otkrije po jedan pozitivni slučaj.

Padaju rekordi – 2.590 novih slučajeva zaraze, 14.623 trenutno oboljela

Testovi otkriju po jedan slučaj svakih 45 sekundi cinskih timova u kovid centrima i sve spremno za proširenje prostornih kapaciteta za tretman kovid pacijenata.

– Uprkos ozbiljnoj epidemiološkoj situaciji, zdravstveni sistem može da odgovori ovim izazovima i sve svoje kapacitete stavi u službu građana i pruži im adekvatnu i pravovremenu zdravstvenu zaštitu – kažu iz Ministarstva zdravlja.

Iz Ministarstva su još jednom apelovali i pozvali građane da praznične dane, kao i sve naredne dok se epidemiološka situacija ne stabilizuje, provedu u svojim domovima, poštujući epidemiološke mjere, kako bi sačuvali svoje i zdravlje i živote cjelokupne populacije.

m. abbović

Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić kazao je za TVCG da je trenutna epidemiološka situacija u zemlji veoma ozbiljna, te da su lokalna transmisija i intenzitet širenja korona virusa visoki.

– Trend porasta broja novooboljelih je u eksponencijalnom rastu, pa je rast novooboljelih u zadnje dvije nedjelje 450 odsto. Uz neke naše detekcije samog omikron soja, on je dominantan – kazao je Galić i naveo da su rast broja hospitalizovanih i preminulih u padu.

IzolacIja 7 dana?

On je kazao da jedno od istraživanja govori da je period zaraznosti od omikrona manji nego u odnosu na ranije sojeve pa su evropske zemlje počele da smanjuju broj dana u izolaciji.

– Danas smo na Radnoj grupi razmatrali tu mogućnost i uskoro će rezultat tog sastanka biti poznat javnosti, svakako da sagledavamo mogućnost da to bude sedam dana – sapštio je dr Galić.

Već drugi dan zaredom se udio pozitivnih, u odnosu na ukupan broj obrađenih uzoraka kreće oko 37 odsto. Tokom ponedjeljka je obrađeno gotovo sedam hiljada uzoraka, a preminule su još dvije osobe, i to pacijenti iz Bara i Herceg Novog starosti 68 i 74 godine, pa je ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije 2.422.

Iz Ministarstva zdravlja je saopšteno da će od danas nacionalna telefonska linija 1717 biti kadrovski pojačana, kako bi građani iz cijele Crne Gore mogli na besplat-

9

TESToVI FalE?

OGROMNE GUŽVE ISPRED SVAKE USTANOVE U KOJOJ SE VRŠI TESTIRANJE NA KORONA VIRUS: Kovid centar Stari aerodrom u Podgorici

Zbog velikog broja pacijenata, koji posljednjih dana dolaze na testiranje, u pojedinim ambulantama nema testova. Tako su u kovid ambulanti Lazine prije dva dana uzete informacije od pacijenata kako bi ih obavijestili kada mogu doći na testiranje. U Domu zdravlja u Kotoru već gotovo nedjelju dana nema brzih antigenskih testova ni broj da komuniciraju sa medicinskim osobljem i jednostavnije i brže dobiju smjernice, ukoliko im je neophodnaljekarskapomoćilisavjet.

– Takođe, svi domovi zdravlja povećaće obim rada svojih lokalnih kol centara, kako bi građani imali dodatnu sigurnost, u cilju efikasni-

jeg odgovora na složenu situaciju izazvanu širenjem omikron soja korona virusa – navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva su rekli da su generalni direktori Slađana Ćorić i Aleksandar Sekulić juče razgovarali sa direktorima domova zdravlja i definisali dodatne protokole za bo-

lju komunikaciju i efikasniji odgovor u odnosu na povećan broj građana koji dolaze u domove zdravlja i kovid centre.

U saopštenju se navodi da je poseban akcenat na zimske turističke centre Žabljak i Kolašin, gdje se očekuje priliv turista, kao i da je u Domu zdravlja Podgorica pojačan broj medi-

Prema saznanjima Pobjede, pojedini domovi zdravlja u zemlji ne raspolažu dovoljnim brojem brzih antigenskih testova, pa je u njima nemoguće uraditi testiranje na korona virus.

Tako su od pacijenata kovid ambulante Lazine, Doma zdravlja u Danilovgradu, prije dva dana uzete informacije kako bi ih obavijestili kada mogu doći na testiranje, da bi ih juče informisali da dođu u Institut za javno zdravlje u Podgoricu, dok u Domu zdravlja u Kotoru već gotovo nedjelju dana nema brzih antigenskih testova.

Na pitanja Pobjede upućena Ministarstvu zdravlja i IJZ-u da li Crna Gora raspolaže dovoljnim brojem testova, s obzirom da se posljednjih dana radi značajno veći broj testira-

nja i da li su navedene situacije izolovani slučajevi i radi li se o trenutnom problemu u distribuciji ili nečemu drugom, do zaključenja broja nijesmo dobili nikakve odgovore.

PRESjEK

U rekordnom danu po broju otkrivenih slučajeva infekcije korona virusom gotovo polovina ih je iz Podgorice 1.205, Nikšića 288, Bara 160, Budve 129, Kotora 119, Berana 113, sa Cetinja 109, iz Tivta 93, Herceg Novog 76, Bijelog Polja 75, Danilovgrada 66, Kolašina 38, Pljevalja 29.

U Mojkovcu je registrovano 25 novih slučajeva infekcije korona virusom, Ulcinju 14, Tuzima 11, Andrijevici deset, na Žabljaku osam, Petnjici sedam, Plužinama i Rožajama po pet, Šavniku tri i Plavu dva.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori je rekordnih 14.623, a i po ovoj računici gotovo polovina ih je u glavnom gradu – 7.261. U Nikšiću je aktivno 1.254 slučaja korona virusa, Kotoru 847, u Baru 737, na Cetinju 686, Budvi 664, Tivtu 573, Beranama 526, Herceg Novom 454, Danilovgradu 320, Bijelom Polju 301, Pljevljima 278, Kolašinu 193.

U Ulcinju je aktivno 117 slučajeva korona virusa, Mojkovcu 113, Tuzima 81, Andrijevici 74, Rožajama 46, na Žabljaku 39, u Petnjici 20, Plužinama 14, Plavu i Šavniku po 12 i u Gusinju jedan. d. M.

Ministarstvo zdravlja najavilo sankcije za budvanski Dom zdravlja i Institut za javno zdravlje

Galić smijenio Popović-Samardžić PODGORICA – Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić smijenio je sa pozicije načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju, u toj zdravstvenoj ustanovi, epidemiološkinju Milenu Popović-Samardžić.

Galić je u Dnevniku RTCG potvrdio da je razlog za smjenu Popović-Samardžić taj što je u Domu zdravlja u Budvi, doktorka kojoj je nalaz PCR testa pokazao da je pozitivna na korona virus radila u kovid ambulanti uz odobrenje epidemiološkinje IJZ-a.

Juče je iz Ministarstva zdravlja saopšteno da je ljekar Doma zdravlja Budva, koji je radio u kovid ambulanti iako mu je određena samoizolacija, isključen iz procesa rada i da će svi koji su učestvovali u tom propustu biti adekvatno sankcionisani, od menad-

Milena Popović-Samardžić

žmenta i ljekara Doma zdravlja Budva do epidemiologa u Institutu za javno zdravlje.

Generalni direktor Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite u Ministarstvu zdravlja Slobodan Mandić kazao je da su preduzeli sve raspoložive korake u

Igor Galić

cilju rasvjetljavanja dešavanja u Domu zdravlja Budva.

– Shodno našim nadležnostima i propisima, zbog propusta koji su doveli do toga da ljekar kome je određena samoizolacija ipak bude na radnom mjestu u kovid ambulanti, taj kolega je momentalno po na-

šem saznanju isključen iz procesa rada – naveo je Mandić.

Mandić je pozvao sve ljekare koji rade sa kovid pacijentima i tako se direktno izlažu virusu, radeći najhumaniji posao, da se, uprkos dobrim n a m j e r a m a , p r i d r ž av a ju svih protokola i propisa.

– I mi ljekari smo ljudi i mi se, u slučaju obolijevanja, moramo izolovati i poštovati sve propise – kazao je Mandić.

Popović-Samardžić je prije dva dana u izjavi za CdM negirala da je ona uputila sanitarnom inspektoru zahtjev za prekid izolacije koleginice, te

da to ne spada u njenu nadležnost i navela da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu.

– Ono što jeste tačno je da sam predložila da na nivou Crne Gore inoviramo, sad već zastarjeli, protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti (CDC) SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana.

Dakle, smatram da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima osmoga dana od svog inficiranja, a imajući u vidu da nema nijedan simptom bolesti, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente – navela je PopovićSamardžić. d. M.

10

Društvo

Srijeda, 5. januar 2022.

Dekan Medicinskog fakulteta i bivši ministar zdravlja Miodrag Radunović smatra da se mladi mogu motivisati da ostanu u Crnoj Gori PODGORICA – Na Medicini prosječno godišnje diplomira od 32 do 35 studenata, a od osnivanja Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koji je formiran prije 24 godine, diplomiralo je njih 628.

To je kazao Pobjedi dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Miodrag Radunović.

Nedavno su poslanici u više navrata komentarisali da Crnoj Gori fali 500 do 600 ljekara i da je nužno poboljšati upisnu politiku, odnosno da treba više motivisati studente da ova profesija bude njihov izbor. Kritikovali su što se dešava da Klinički centar raspiše konkurs za prijem doktora na kardiologiji, ali da se niko ne prijavi. Govorili su kako se ranije dešavalo da se zainteresuje i desetak kandidata…

Upitan i kao bivši ministar zdravlja šta treba preduzeti, odnosno na koji način treba privući ljekare da rade u državnim ustanovama, a ne u privatnim, i je li novac presudan faktor, Radunović odgovara da je moguće poboljšati stanje.

Ukazuje da je važna adekvatna valorizacija rada zdravstvenih radnika, rješavanje stambenih pitanja, omogućavanje sticanja novih znanja na prestižnim klinikama regiona i Evrope.

– Mladi ljudi se mogu motivisati da svoju budućnost i profesionalni prosperitet ostvare u Crnoj Gori. U odabiru specijalizacija potrebno je motivisati mlade kolege da biraju nastavak edukacije iz javnog zdravlja, sa jasnim ciljem stavljanja akcenta na preventivnim programima, afirmaciji kulture zdravlja i podizanja nivoa zdravstvene bezbjednosti – kaže dr Radunović.

Precizirao je da najveći broj studenata odmah nakon diplomiranja počinje da obavlja staž u javnim zdravstvenim ustanovama. Po završenom kliničkom stažu, kako objašnjava, najkvalitetniji bivaju primljeni kao klinički ljekari

Godišnje diplomira 32 do 35 ljekara

Upitan da prokomentariše na koji način nadležni upravljaju epidemijom korona virusa, radunović navodi da je korona pokazala „krhkost“ zdravstvenih sistema mnogo jačih i bogatijih nego što je naš.

– Kreatori zdravstvenih politika i donosioci odluka treba da preduprijede mogući talas odlazaka mladih kolega.

Prije svega, kvalitetnijom valorizacijom rada, a u najavi je i povećanje zarada zaposlenih, ali i poboljšanjem uslova rada i uvođenjem savremenih tehnologija, inovacija i novih znanja u cilju boljeg radnog miljea i podizanja kvaliteta zdravstvene zaštite na viši nivo – rekao je on.

Neobjašnjivo dugo trajanje pandemije sa sinusoidnom krivom i velikim brojem mutacija virusa SARS CoV2 nam je ukazalo da se ograničenim resursima teško izboriti u punom kapacitetu, dodaje Radunović.

– Bez obzira na visoku smrtnost i broj oboljelih od virusa SARS CoV2, na šta su uticali brojni faktori, zdravstveni sistem je kao i više puta do sada odgovorio na adekvatan način uz nemjerljivo požrtvovanje i odricanje zdravstvenih radnika – kaže on.

Raduje ga da masovna vakcinacija u zamahu sa dodatnom buster dozom daje šansu, navodi Radunović, da sačuvamo zdravlje društvene zajednice i vratimo se normalnom životu.

Najveći broj studenata odmah nakon diplomiranja počinje da obavlja staž u javnim zdravstvenim ustanovama. Po završenom kliničkom stažu, najkvalitetniji bivaju primljeni kao klinički ljekari u KCCG

Fali doktora medicine i sestrinskog kadra radunović kaže da najbolji svršeni srednjoškolci upisuju studijske programe na Medicinskom fakultetu. Planiranje ljudskih resursa u zdravstvu je suštinska potreba, jer se i tokom pandemije pokazalo da fali resursa, prije svega doktora medicine i sestrinskog kadra.

Ističe da postoji izuzetno interesovanje za studijske programe Medicine i Farmacije i primijenjenih studijskih programa Visoka medicinska škola i Primijenjena fizioterapija. Polaganje prijemnog ispita za Medicinu i Stomatologiju je obavezujuće i to iz predmeta biologija i hemija. Savjetuje zainteresovane srednjoškolce da uz kontinuirano učenje u školi, dodatno vrijeme provedu pripremajući se za prijemni ispit. Literatura je ista iz koje uče gradivo iz hemije i biologije tokom srednjoškolskog obrazovanja.

– Na zadovoljstvo i kandidata i profesora na studijskom programu Medicina, Farmacija i programima Primijenjena fizioterapija i Visoka medicinska škola upisan je predviđen broj studenata. Na studijskom programu Stomatologija ostalo je osam slobodnih mjesta za upis – rekao je on.

Miodrag Radunović

u KCCG, gdje kroz jednogodišnji boravak na klinikama trasiraju svoju specijalističku budućnost.

Ugrožavanje institUcije izabranog doktora

Na pitanje za koje oblasti u medicini postoji manjak interesovanja, odnosno šta je to deficitarno, Radunović kaže da postoji veliko interesovanje mladih doktora za kliničke discipline i nastavljanjem takvog

trenda mogli bi ugroziti instituciju izabranog doktora, kao i specijalnosti preventivnih grana medicine.

Do osnivanja Medicinskog fakulteta broj ljekara u Crnoj Gori je bio daleko ispod evropskog prosjeka na hiljadu stanovnika, kaže dekan. U posljednjoj dekadi ovog milenijuma porastao je broj doktora medicine na 1.000 stanovnika u Crnoj Gori.

Podsjeća da je tadašnja usvojena i primijenjena Strategija razvoja ljudskih resursa u crno-

Pojedina dijagnostika i liječenje kao na prestižnim klinikama Evrope Upitan kako gleda na to što građani nemaju dovoljno povjerenja u medicinski kadar i što bi trebalo preduzeti da se to stanje promijeni, radunović kaže da se ne bi saglasio sa time da građani nemaju dovoljno povjerenja u medicinski kadar.

Korona pokazala krhkost sistema

– Pojedinačne negativne konotacije ishoda liječenja ne smiju zamagliti visok kvalitet zdravstvenih usluga koje pružaju zaposleni u zdravstvenom sistemu. Sa zadovoljstvom mogu reći da pojedini segmenti dijagnostike i liječenja su adekvatni

tretmanu na prestižnim klinikama regiona i Evrope. Uvedene su nove dijagnostičke i terapeutske procedure, mlade kolege i doktori srednje životne dobi su nosioci progresa u pružanju zdravstvene zaštite na svim nivoima – rekao je on.

gorskom zdravstvu rezultirala ravnomjernom i kvalitetnijom zdravstvenom zaštitom i povećanjem broja doktora medicine u Crnoj Gori.

imamo 2.252 ljekara

U zemljama EU je standard 3,4 doktora na hiljadu stanovnika.

U Crnoj Gori iznosi 2,75/1.000 stanovnika. Radunović iznosi podatak da danas u Crnoj Gori ima 2.252 doktora, članova Ljekarske komore Crne Gore, 189 članova sa odobrenim stalnim (88) i privremenim boravkom (101) na teritoriji Crne Gore. Kaže da 81 doktor ima prebivalište van Crne Gore, a zdravstvene usluge pružaju po ugovoru sa privatnim ili javnim zdravstvenim ustanovama.

– Brojke ukazuju na ozbiljan napredak, ali da bismo dosegli evropske standarde, potrebno je povećati broj kroz upisnu politiku i nakon diplomiranja stvoriti uslove da doktori svoju ličnu i profesionalnu satisfakciju ostvare u Crnoj Gori – zaključuje Radunović. n. Đ.

Studenti Medicinskog fakulteta na praksi

Mitropolit crnogorsko-primorski poručio da crkva vidi sve slabosti Vlade

Joanikije: Crkvi ne pada na pamet da se opterećuje politikom

Joanikije i Krivokapić

PODGORICA – Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Joanikije Mićović kazao je da crkvi ne pada na pamet da se opterećuje politikom i da se u nju miješa, osim kada se bave pitanjem uređenja odnosa između crkve i države, što bi, kako je kazao, trebalo da bude definisano temeljnim ugovorom.

- U pravno-formalnom smislu

taj dokument je važan i sigurno je da bi naš položaj bio još bolje definisan. Država i crkva bi, kao što je to regulisano sa Rimokatoličkom crkvom, usvojile zajednički dokument o međusobnom uvažavanju i podjeli nadležnosti - kazao je Joanikije u intervjuu za Radioteleviziju Nikšić.

Komentarišući aktuelnu političku situaciju, Joanikije ističe da u crkvi vide da vlast ima

svoje probleme i da oni neće da ih produbljuju.

– Saradnja nije na nekom nivou da se miješamo u poslove Vlade. Na zvaničnom nivou to je korektna saradnja i vidimo sva ograničenja, slabosti i nedostatke kao i političku krizu u Crnoj Gori. Neka političari sami to rješavaju, ja preporučujem da se vodi konstruktivan dijalog i da se političari bave svojim narodom i da imaju kao

prioritet svoje odgovornosti da učine nešto za narod – istakao je.

Joanikije dodaje da ne bi on mogao da savjetuje političare šta da rade i koji dogovor treba da postignu.

– Neka bude kako bude. Ne pada nam na pamet da se opterećujemo politikom osim da se bavimo oko uređenja odnosa između crkve i države – zaključio je. r.d.

Hronika

Srijeda, 5. januar 2022.

11

Albanske vlasti vode istragu o pokušaju likvidacije osumnjičenog za ubistvo Momčila Đurišića PODGORICA –Vincens Piroli (34) nalazi se na specijalizovanom liječenju u Traumatološkoj bolnici u Tirani, gde mu je juče određena mjera zadržavanja zbog potjernice koju je raspisala Crna Gora radi sumnje da je učestvovao u ubistvu Ulcinjanina Momčila Đurišića, 4. juna prošle godine.

Crnogorski istražitelji su Pirolija označili kao direktnog izvršioca ubistva Đurišića. Piroli je ranjen u stomak i rame.

Kako piše albanski ABC News, pokušaj ubistva Vin-

Piroliju određeno zadržavanje, traga se za napadačima censa Pirolija preksinoć u Skadru obavijen je velom misterije. I dok je prošlo skoro 24 sata, još uvijek nema uhap-

šenih, već samo jedan pratilac, koji je rođak Pirolija.

Piroli i njegov rođak do sada su dali više različitih

verzija napada.

Portal ABC saznaje od istražne grupe da je Pirolijev rođak Mark Nika iz Mamura iznio

pet verzija u vezi sa napadom.

Prvo je rekao da se događaj desio na novom mostu na Buni, a zatim je promijenio rekavši da su oni bili kod starog mosta kada je 34-godišnjak ranjen.

Ponovo je promijenio iskaz rekavši da je Piroli upucan na mostu Bahčalek. Četvrta verzija je bila da je napad registrovan na granici sa Ležom i da je na kraju vraćen još jednom pominjući Bahčalekov most.

Mark Nika je rekao da mu je Piroli, koji je bio u njegovom automobilu, rekao: „Stani ovdje

Viši sud odbio zahtjev za uslovni otpust Jurija Ivanišina, optuženog za računarsku prevaru

Ukrajinac ostaje iza rešetaka dok ne vrati pokradenih 136.800 eura

PODGORICA – Viši sud u Podgorici odbio je zahtjev za uslovni otpust državljanina Ukrajine Jurija Ivanišina koji se nalazi u spuškom zatvoru jer je sa dvojicom saučesnika, iz nekoliko bankomata, ukrao više od 136.800 eura.

Prema informacijama našeg lista, Ivanišin je zatražio da ostatak od sedam mjeseci zatvorske kazne provede na slobodi, ali je vanraspravno vijeće odbilo njegov zahtjev.

Ivanišin je 7. decembra 2020. osuđen na dvije godine i osam mjeseci zatvora zato što je kao saizvršilac počinio krivično djelo računarska prevara.

U kaznu mu je uračunato i vrijeme provedeno u pritvoru, gdje se nalazi od 16. novembra 2019. godine.

Presudom je naloženo da Ivanišin isplati 136.800 eura NLB banci, koliko je uzeo sa bankomata ove banke.

Prema informacijama Pobjede, navedeni iznos NLB banka je naplatila od osiguravajuće kuće koja je nakon isplate pokrenula postupak protiv Ivanišina od kojeg traži sporni iznos.

Prema navodima prvostepene presude koju je izrekao sudija Predrag Tabaš, tokom sudskog postupka dokazano je da

Zgrada Višeg suda u Podgorici

je optuženi Ivanišin kriv zato što je u oktobru 2019. godine u Podgorici, Tivtu i Budvi sa Volodimirom Čubarom i Andrijem Bobelom unio lažni računarski podatak u sistem NLB banke i time uticao na rezultat elektronske obrade, prenos podataka i funkcionisanje cijelog računarskog sistema, sa

ciljem da sebi pribavi imovinsku korist u iznosu većem od 30.000 eura.

Kako se dalje navodi, Ivanišin, Čubara i Bobel su 5. oktobra 2019. u Podgorici, u Ulici Nikole Tesle, otopili plastični dio bankomata, te na taj način došli do računarskog sistema bankomata, unošenjem virusa

zadali komande da isplati sav novac, pa je bankomat isplatio 63.000 eura.

Na isti način su postupili u Tivtu i Budvi 15 dana kasnije.

Sa bankomata u Tivtu „skinuli“ su 43.200 eura, a u Budvi 30.000 eura.

Tokom iznošenja završnih riječi zastupnik optužnice, tu-

žilac Miloš Šoškić, zatražio je od suda da okrivljenog oglasi krivim i kazni po zakonu, dok je branilac okrivljenog advokat Željko Damjanović predložio da se njegov branjenik kazni ispod zakonom predviđenog minimuma, imajući u vidu olakšavajuće okolnosti – da nije kažnjavan ranije i da je otac troje djece.

Tužilac Šoškić kazao je tokom završnih riječi da je odbrana optuženog, u kojoj je naveo da je bio samo vozač i čuvao stražu, sračunata da bi olakšao položaj u krivičnom postupku.

- Iz izvještaja o DNK vještačenju proizilazi da je na isječcima selotejp trake sa bankomata u Tivtu pronađen biološki trag optuženog – naveo je tužilac, dodajući da je optuženi nesumnjivo tri puta neposredno nakon izvršenja krivičnog djela za koje se tereti napuštao Crnu Goru.

Advokat Damjanović kazao je da njegov branjenik nije sporio prisustvo u Podgorici, Tivtu i Budvi i da je kao saizvršilac učestvovao u izvršenju krivičnog djela.

Optuženi Jurij Ivanišin kazao je da mu je veoma žao što je bio predmet prevare Andrija Bobela i što ga je uvukao u izvršenje ovog krivičnog djela. B. R.

Apelacioni sud potvrdio odluku o produženju pritvora optuženom za pripremanje više teških krivičnih djela PODGORICA – Apelacioni sud potvrdio je odluku kojom se produžava pritvor Zoranu Mrvaljeviću, optuženom da je oformio četvoročlanu kriminalnu organizaciju koja je planirala izvršenje više teških krivičnih djela.

Pritvor mu je produžen do dalje odluke suda zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti ponavljanja ili dovršenja krivičnog djela.

Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, pored Mrvaljevića, nalaze se Krsto Vujić, Slobodan Vico i Jovan Rizić, dok je Milan Kankaraš u ovom predmetu dobio status svjedoka saradnika.

Mrvaljević se pored stvaranja kriminalne organizacije tereti i za ubistvo putem podstre-

Zoran Mrvaljević i dalje u Spužu zbog opasnosti od bjekstva kivanja Nemanje Zurovca i šverc droge.

Mrvaljević i članovi grupe, prema evidenciji policije, dovode se u vezu sa škaljarskom kriminalnom grupom.

Vujić, koji je označen kao pripadnik ove kriminalne organizacije, pominje se u istrazi ubistva Šćepana Roganovića, koji je likvidiran 14. marta u Herceg Novom. Međutim, istraga ovog ubistva se u Specijalnom tužilaštvu vodi pod drugom oznakom kao zaseban predmet. Šćepan Roganović nije bio bezbjednosno interesantna

osoba, ali je bio žrtva obračuna dva zaraćena kriminalna klana iz Kotora.

Istražitelji motiv ovog zločina vide u rodbinskoj vezi sa Duškom Roganovićem, koji je visokopozicionirani član kavačkog klana.

Vujić je nedostupan crnogorskim vlastima i za njim je raspisana crvena potjernica.

Mrvaljević je krajem septembra 2020. godine izručen Crnoj Gori iz Srbije, gdje je uhapšen dva mjeseca ranije, 17. jula, po potjernici koju je za njim raspisala kancelarija Interpola u Podgorici.

On je bio u pritvoru u Srbiji jer su kod njega pronađeni falsifikovani dokumenti na ime Branko Perišić.

Mrvaljević je saslušavan i nakon eksplozije u kojoj je teško povrijeđen njegov sugrađanin Duško Roganović. On je tada saslušan zajedno sa još nekoliko osoba bliskih škaljarskom klanu. Policija tada nije isključila mogućnost da su napad na Roganovića organizovali upravo članovi te grupe.

Sa druge strane, i sam Mrvaljević je dva puta bio meta napada – ranjen je prije pet godina kada je na njega pucano od strane

Zoran Mrvaljević

trojice nepoznatih napadača.

Na Mrvaljevića je pucano i 2017. godine.

B. R.

i sačekaj me jer želim da upoznam osobu. Poslije nekoliko minuta došao je povrijeđen“.

Rođak sa verzijom koju je kazao negira da je vidio atentatore koji su pucali na 34-godišnjaka, navodeći da se on vratio u automobil povrijeđen.

Poslije atentata, Nika je rođaka prevezao u bolnicu Leža, iako je bolnica u Skadru bila bliža.

Istražitelji likvidaciju Đurišića dovode u vezu sa ubistvom Kosovara Beće Likaja, marta 2017. godine u Ulcinju, za što je osuđen Momčilov sin Savo.

A. R.

Saobraćajna nesreća u Budvi

Poginula jedna osoba

BUDVA – M. B. (41) poginuo je prekjuče u saobraćajnoj nesreći, saopšteno je Pobjedi iz OKC-a Uprave policije.

Saobraćajna nesreća se dogodila u 18.13 sati u Ulici žrtava fašizma kod lokala Dizni.

Policija je obavila uviđaj i utvrđuje pod kojim okolnostima je došlo do nesreće.

U protekla 24 sata u Crnoj Gori se dogodilo osam saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba poginula, a jedna je teže povrijeđena.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su se u Podgorici dogodile tri saobraćajne nezgode, a u Budvi, Nikšiću, Herceg Novom, Šavniku i na Žabljaku po jedna.

Izdato je 276 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 31 prekršajna prijava.

Policija je oduzela tri para registarskih tablica.

C. H.

Carinici i policajci spriječili krijumčarenje droge

Zaplijenjeno 300 kilograma skanka PODGORICA – Nikšićanin M. N. (27) uhapšen je kada je detaljnom kontrolom vozila u krovu hladnjače, u specijalno napravljenom bunkeru pronađeno 295 pakovanja skanka, težine oko 300 kilograma.

Nikšićanin je kontrolisan u jutarnjim satima 4. januara 2022. godine, na izlazu iz carinskog područja na graničnom prelazu Vraćenovići. Upravljao je kamionom hladnjačom, crnogorskih registarskih oznaka.

Vozilo je sa graničnog prelaza Vraćenovići trebalo da nastavi ka Bosni i Hercegovini.

Osumnjičenom M. N. se na teret stavlja krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i on će biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.

C. H.

12

Crnom Gorom

Srijeda, 5. januar 2022.

BiJelO POlJe: Skupština Udruženja ,,Pčelar“ o budućnosti te poljoprivredne grane

Sjeveru države fali kuća meda

OPŠTinA lAni ZA PČelARe iZDVOJilA 10.000 euRA: Sa sajma meda u Bijelom Polju

Više pažnje treba posvetiti usavršavanju i obuci pčelara, posebno mlađih. Neophodna je i promocija svih aktivnosti iz ove oblasti, kako bi povećali proizvodnju i stvorili uslove za otvaranje novih tržišta, tako postigli veće cijene meda i drugih pčelinjih proizvoda – kazala je predsjednica Skupštine opštine Nemša Omerhodžić BIJELO POLJE - Pčelarstvo, pored proizvodnje meda i drugih pčelinjih proizvoda, ima značajnu ulogu u očuvanju životne sredine. Zato stalno treba ukazivati na važnost pčela i pčelarstva, jer na taj način ćemo unaprijediti našu poljoprivredu, čuvati naš ekosistem i jačati ukupnu ekonomiju – istakla je predsjednica Skupštine grada Nemša Omerhodžić.

Ona je tokom učešća u radu godišnje Skupštine Udruže-

nja ,,Pčelar“ iz Bijelog Polja poručila da više pažnje treba posvetiti usavršavanju i obuci pčelara, posebno mlađih.

PROMOCIJA

- Neophodna je i promocija svih aktivnosti iz ove oblasti, kako bi povećali proizvodnju i stvorili uslove za otvaranje novih tržišta, tako postigli veće cijene ove dragocjene tečnosti i drugih pčelinjih proizvoda - poručila je šefica lokalnog parlamenta.

Pčelarstvo u Bijelom Polju

ima dugu tradiciju, prva organizacija osnovana je 1936. godine. Danas u toj opštini ima oko 250 pčelara koji posjeduju više od 5.000 društava.

Sekretar za preduzetništvo i ekonomski razvoj Slobodan Jelić podsjetio je da je iz opštinskog budžeta 2021. godine opredijeljeno 10.000 eura za pomoć pčelarima.

- Tu pomoć je koristilo 56 pčelara, a ukupno je utrošeno 7.600 eura. Stoga apelujem na pčelare da koriste mjere podrške, kako bi unaprijedili

Na čelu Udruženja Lazar Tomović Pored redovne godišnje Skupštine Udruženja ,,Pčelar“ iz Bijelog Polja održana je i sjednica Izborne skupštine, na kojoj je izabrano novo rukovodstvo.

Dosadašnji predsjednik Vladimir Šebek izabran je za predsjednika Skupštine, a na mjestu predsjednika Udruženja zamijenio ga je Lazar Tomović. Sekretara će biti Esad Mustajbašić, a blagajnik Veljko Đurović.

Tomović se zahvalio na ukazanom povjerenju i poručio da će nastaviti da se bori za bolji položaj udruženja bjelopoljskih pčelara.

- Trudiću se da naše pčelarstvo održimo i da unaprijedimo položaj pčelara - poručio je Tomović.

svoj rad - poručio je Jelić.

On je predložio da se pokrene inicijativa za otvaranje kuće meda u Bijelom Polju, kao centra sjevera, uvjeren da se to može ostvariti uz podršku lokalne samouprave i resornog ministarstva, kao i Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore.

PODRŠKA

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Nebojša Veličković istakao je da je u izazovnoj 2021. godini, posebno u smislu klimatskih uslova, resorno ministarstvo kroz agrobudžetske mjere i druge vidove podrške, pomagalo pčelare.

- I u 2022. godini nastavićemo pružanje podrške, opredijelićemo veći iznos sredstva za sektor pčelarstva, a cilj nam je da uključimo i mlade koji će u ovom sektoru prepoznati svoju budućnost - poručio je Veličković.

Predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Crne Gor Radule Miljanić istakao je da je Udruženje „Pčelar“ iz Bijelog Polja jedno od najorganizovanijih u Crnoj Gori. B. Č.

Skupština MOSI potvrdila

Milan Đukić

Kolašin domaćin 2023. godine

KOLAŠIN – Skupština Međurepubličkih omladinskih sportskih igara, koja je održana u Novoj Varoši, potvrdila je da će Kolašin 2023. godine biti domaćin te sportske manifestacije.

Kolašin je organizaciju dobio za 2021. godinu ali zbog problema sa epidemijom korone u Srbiji, BIH-a i Crnoj Gori, igre nijesu održane. Utvrđeno je da domaćin igara za 2022. godinu bude Nova Varoš, za 2023. godinu Kolašin, dok će ih 2024. godine organizovati Užice.

Predsjednik SO Kolašin Milan Đukić je izabran za zamjenika predsjednika Skupštine MOSI igara dok je Ana Bulatović zamjenica predsjednika Stalnog komiteta MOSI-ja. Na Skupštini je prisustvovalo 20 delegata a njen rad su pozdravili Radosav Vasiljević, predsjednik Nove Varoši i Radomir Bato Matović, zamjenik predsjednika SO Nova Varoš. Verifikovani su mandati članovima Stalnog komiteta i potvrđeni naredni. MOSI ili Međurepubličke omladinske sportske igre nastale su početkom druge polovine prošlog vijeka kao oblik sportske, društvene, vaspitno-obrazovne saradnje mladih iz tri jugoslovenske republike – Crne Gore, BIHa i Srbije. Decenijama su MOSI igre bile jedna od najmasovnijih manifestacija amaterskog sporta u regionu. Sa više hiljada učesnika biće turistički i sportsko-infrastrukturni izazov, ali i šansa da u Kolašinu bude centralni događaj ljeta 2023. godine.

Dr. D.

Dobrotvorni dan Erste banke

Za Žene Bara i dvije škole 2.780 eura PODGORICA – Na Erste dobrotvornom danu Erste banka i njeni zaposleni sakupili su ukupno 2.780 eura donacija. Glasovima zaposlenih usmjerene su nevladinom udruženju „Žene Bara“ i osnovnim školama „Vuk Karadžić“ u Beranama i „Nedakusi“ u Bijelom Polju.

Na drugom Erste dobrotvornom danu koji je održan u posljednjoj sedmici decembra učestvovali su zaposleni u banci iz 14 gradova.

Direktorica Službe komuni-

kacija u Erste banci Dragana Crvenica kaže da je zbog epidemiološke situacije izostao Dobrotvorni doručak, ali da su u okviru dobrotvornog dana sakupili dovoljan iznos da podrže tri prijedloga.

-Najviše glasova dobile su inicijative za pomoć porodici Vukmarković koju je podržala NVU „Žene Bara“, kao i prijedlozi kolega za donacije osnovnim školama „Vuk Karadžić“ u Beranama i „Nedakusi“ u Bijelom Polju – rekla Crvenica.

C. G.

Plužine: Izvještaj VA ,,Bogdan“ o zdravstvenom stanju stočnog fonda

Opština da finansira vakcinaciju ovaca PODGORICA/PLUŽINE – Tokom proteklih 12 mjeseci na području Plužina nije bilo pojave zaraznih bolesti – saopštila je Veterinarska ambulanta ,,Bogdan“ koja u Plužinama sprovodi program obaveznih mjera zdravstvene zaštite i identifikacije registracije životinja, na osnovu ugovora sa Upravom za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. niJe BilO POJAVe ZARAZniH BOleSTi: Farma goveda

Pomagati katunsku ispašu Veterinarska ambulanta ,,Bogdan“ predlaže da se pomogne izdig stoke na katune.

- Katunska ispaša je vrlo značajna i od Evropske unije prepoznata kao bitan segment tradicionalnog uzgoja, pa bi trebalo razmotriti premiju ili neku nadoknadu gazdinstvima iz Plužina – piše u izvještaju.

U izvještaju navodi da goveda pored redovnih, tj. bolesti koje se smatraju uobičajenim u govedarstvu (mastitisi, upala pluća, zaostala posteljica, kisele indigestije itd) nijesu imala većih problema.



Monitoring na gazdinstvima koja drže svinje je pokazao srednji nivo higijene.

-Uočeno je nepostojanje dezbarijera, vrlo često zajedničko držanje sa drugim domaćim životinjama, neobaviještenost stočara o bolesti koja je realna prijetnja po ionako slabo razvijeno svinjarstvo.

Svinje se uglavnom drže za sopstvene potrebe– piše u izvještaju.

Autori navode da je kod ovaca na velikom broju gazdinstava dijagnostifikovana enterotoksemija (klostridijski enteritisi), bolest koja izaziva ogromne gubitke jagnjadi. Konstatuju da bi se taj problem mogao riješiti jer postoji vakcina.

- To je bolest za koju posjedujemo vakci-

Na velikom broju gazdinstava dijagnostifikovana je enterotoksemija koja izaziva ogromne gubitke jagnjadi. Za tu bolest postoji vakcina koju treba uvesti kao mjeru zdravstvene zaštite

nu i naše mišljenje je da bi tu vakcinu trebalo uvesti kao mjeru zdravstvene zaštite. Pošto nije iz reda preskupih Opština bi mogla naći sredstva da plati vakcinaciju i na taj način pomogne očuvanju ovčarske proizvodnje – predlažu iz VA ,,Bogdan“.

Konstatuju da je protekla godina bila teška zbog suše koja je desetkovala kabasto hranivo te da je pohvalno što pivski domaćini nijesu vidno smanjivali broj životinja.

U izvještaju konstatuju da je saradnja sa vlasnicima kao i uvijek bila dobra, da su životinje na farmama imale uredne nalaze na ispitivane bolesti. Uzeto 10.619 uzoraka krvi ovaca na 139 gazdinstava, 1.932 doze krvi kod goveda (355 gazdinstava), 2.372 testova na TBC (355) i monitoring 391 gazdinstvo sa 39 svinja.

U okviru programa identifikacije obilježeno 4.580 jagnjadi, 487 teladi i 391 svinja.

D.Š.

Crnom Gorom

Srijeda, 5. januar 2022.

13

NIKŠIĆ: Predsjednik MZ Župa nezadovoljan odnosom Opštine i države prema tom kraju NIKŠIĆ – Minula godina je bila opterećena pandemijom, lokalnim izborima, pa se i manje gradilo, ali bi učinak bio znatno bolji da su nova vlast, i lokalna i državna, bile agilnije – priča nezadovoljno predsjednik Mjesne zajednice Župa Dragoljub Radulović.

Godinu su, kaže, počeli ugradnjom nove ulične rasvjete, započeli su i rekonstrukciju stare škole, obnovu seoskih domova u selima Oblatno, Morakovo, Staro Selo i Bjeloševina. Ali kako je stigla nova lokalna uprava ništa se nije radilo na infrastrukturi.

Praktično, sva gradilišta su „zamrla“ u našem kraju – kaže Radulović.

Dolaskom nove vlasti ,,zamrla“ su gradilišta Predstoji rekonstrukcija glavne saobraćajnice, seoski putevi čekaju modernizaciju kao i školska sala. Uz to, mora se unaprijediti snabdijevanje vodom, a predložili smo da nam se pomogne u izradi još nekoliko važnih projekata s kojima bi konkurisali za sredstva iz međunarodnih fondova – kaže predsjednik MZ Dragoljub Radulović

PROJEKTI

Krajem godine situacija je krenula nabolje, makar što se komunikacije tiče, pa očekuje da će u 2022. završiti brojne infrastrukturne projekte.

- Imajući u vidu koliko su teške te političke preraspodjele i koliko je vremena trebalo da se konstituišu novi organi rukovođenja, bili smo više nego strpljivi. Spremni smo da podržimo sve što lokalna uprava počne raditi u našem kraju. Aktivno smo uključeni ovih dana u kandidovanju projekata koji se moraju realizovati u ovoj godini, pa bilo da je njihov nosilac Opština ili neka državna institucija. Ne smijemo više oklijevati i to smo predočili institucijama – kaže Radulović.



Imali smo ovih dana neprijatnu komunikaciju s Vladom koja je za rekonstrukciju glavnog puta planirala izdvojiti svega 100.000 eura. Na kraju smo, ipak, stigli do cifre od 1.000.000 eura, pa i dalje smo nezadovoljni, jer svi koji dolaze u Župu znaju odlično u kakvom je stanju put – kaže Radulović

PRIORITET ŽUPE JE INFRASTRUKTURA: Mjesni centar Miolje Polje, škola u Župi

Na pitanje o kojim je projektima riječ nabrajanje počinje glavnom saobraćajnicom ka Župi čija rekonstrukcija predstoji.

- Takođe, seoski putevi čekaju modernizaciju, trebalo bi da se rekonstruiše i školska sala, a očekujemo i da se nastavi rekonstrukcija nekadašnje školske zgrade. Uz to, mora se unaprijediti snabdijevanje vodom, a predložili smo da nam se pomogne u izradi još nekoliko važnih projekata s kojima bi konkurisali za sredstva iz međunarodnih fondova –riječi su Radulovića.

OČEKIVANJA

Župljani očekuju da se ove godine uredi korito rijeke Gračanice, od Starog Sela do Manastira Sv. Luke, gdje bi trebalo izgraditi sportsko-rekreativnu zonu. Nadaju se da

će novi izgled dobiti i mjesni centar Miolje Polje, da će u dvorištu rekonstruisane škole podići botaničku baštu...

- Imali smo ovih dana neprijatnu komunikaciju s Vladom koja je za rekonstrukciju glavnog puta ka našim selima planirala izdvojiti svega 100.000 eura. Toliki iznos doživjeli smo kao sprdanje sa oko 4.000 stanovnika ovog kraja.

Na kraju smo, ipak, stigli do cifre od 1.000.000 eura, pa i

dalje smo nezadovoljni, jer svi koji dolaze u Župu znaju odlično u kakavom je stanju put.

Očigledno, predstoje nam dodatna ubjeđivanja nadležnih koji nikako da shvate koliko Župa zaslužuje i koliko je ovaj kraj dao Nikšiću i Crnoj Gori kroz rudna bogatstva i mnoge druge resurse – zaključuje Dragoljub Radulović.

Prostor Župe obuhvata, osim plodne ravnice dužine 16 km i širine 3 km i planinsko zaleđe-

Za najboljeg iz oblasti stočarstva izabran je Vladan Tmušić iz sela Tmušiće – MZ Polica a Vojin Božović iz sela Vuča.

Najuspješniji u ratarstvu je Nikola Petrić iz Štitara a u povrtlarstvu Milutin Gudović iz Donje Ržanice. Petar Bogavac je najuspješniji pčelar, dok je rekorder u plasteničkoj proizvodnji Radisav Aković iz Donjih Luga. Za uglednog proizvođača u kategoriji proizvodnje bobičastog voća

Prema podacima iz 2016.godine Župu sačinjava 12 naselja sa 1.645 kuća u kojima po popisu iz 2011. godine živi 3714 stanovnika, što je značajan pad u odnosu na 2003. godinu kad je Župa imala 4038 stanovnika.

U MZ ističu da Župa raspo-

Iako je lani izostala podrška Opštine i države u MZ Župa su, kaže Dragoljub Radulović, dosta uradili u sopstvenoj režiji.

- Nabavili smo i najsavremeniju kompjutersku i sportsku opremu za OŠ „Dušan Bojović“, mobilijar za vrtić, podijelili smo nagrade dobitnicima diplome „Luča“, stipendiramo pet najboljih studeneta, a za oko 80 mališana smo obezbijedili besplatno ljetovanje. Uz to, iznašli smo sredstva i za polumatursko druženje učenika, organizovali smo brojne humanitarne i ekološke akcije i na taj način koliko-toliko održali kontinuitet i kondiciju naših aktivista – kaže Radulović.

Proglašeni najbolji u poljoprivredi proglašen je Aleksandar Lutovac iz Dapsića.

Sekretarijat je dodijelio nagradu i diplomu za još tri katego-

BOGATSTVO

laže brojnim potencijalima - najbogatija nalazišta rude boksita u Evropi, bogatstvo šumama, raznovrsnost flore i faune, zavidni vodeni potencijali, neiskorišćeni prirodni i očuvani prostori za razvoj seoskog i planinskog turizma, nedovoljno istraženi kulturno istorijski spomenici i bogastvo ljudskim resursima.

R. PEROŠEVIĆ

Oprema za školu, ljetovanja, stipendije...

BERANE: Opština nagradila vrijedne domaćine

BERANE – Sekretarijat za poljoprivredu, turizam i vodoprivredu uručio je nagrade najboljim poljoprivrednim proizvođačima u 2021. godini.

katune, što čini ukupnu površinu od 210 km2. Do 1954.

Imala je status opštine.

rije. Ugledno poljoprivredno gazdinstvo je Radoša Guberinića iz sela Goražde, ugledno seosko domaćinstvo iz oblasti

PODRŠKA RAZVOJU SELA: Nagrađeni proizvođači

ruralnog turizma je „Mokri do“ Radojice Bućkovića iz sela Dapsiće. Nagrada za očuvanje tradicije i starih zanata pripala je Radoslavu Rakoviću iz sela Lubnice.

Nagrađene je ugostio sekretar za poljoprivredu, turizam i vodoprivredu Božo Premović.

On je kazao da se i u 2022. godini nada dobroj saradnji lokalne uprave i poljoprivrednih proizvođača i pozvao ih da predlože mjere koje bi u opštinskom Agrobudžetu bile njima od najviše koristi. Opštinski Agrobudžet za 2021. godinu je iznosio 150.000 eura i realizovan je u potpunosti, a Premović smatra da će se realizovati u istom iznosu i ove godine.

C. G.

Dragoljub Radulović

KOTOR: Državni arhiv Crne Gore

Sanirana zgrada depoa Arhivskog odsjeka KOTOR - Okončano je saniranje objekta u kojem je smješten depo Arhivskog odsjeka Kotor u Škaljarima. Radovi su započeti 11. novembra 2021. godine. Sredstva su obezbijeđena iz budžeta Državnog arhiva Crne Gore.

- Kompletna krovna površina je detaljno očišćena od lišća i otpada, atika od lima je kompletirana i trajno zaštićena. Izvršena je montaža nove stolarije, urađena je fasada i postavljeni novi oluci – saopšteno je iz Državnog arhiva.

Kako navode, planirana je hidroizolacije ravnog krova depoa, elektro instalacije i elektro opreme, kao i podova, plafona i zidova u istom objektu.

- Takođe, sanirana su manja oštećenja na krovu Državnog arhiva na Cetinju, dok su sve kritične tačke na ravnom krovu obrađene hidroizolacionim materijalom u dva sloja. Nastavak nanošenja hidroizolacije biće realizovan na proljeće, čim se steknu povoljni vremenski uslovi– navedeno je u saopštenju.

U toku su radovi i popravke u Arhivskom odsjeku za istoriju Radničkog pokreta u Podgorici, u cilju rješavanja problema konstantnog plavljenja prostorija depoa.

C. G.

14

Kultura

Srijeda, 5. januar 2022.

Uspjeh mlade gitaristkinje iz Kotora

Slikar Dimitrije Popović izradio grafičku mapu o Nikoli I Petroviću

Kralj i pjesnik, vješt s PODGORICA - Grafička mapa ,,Kralj“, objavljena povodom stogodišnjice smrti kralja Nikole, autorsko je djelo crnogorskog slikara Dimitrija Popovića. Sadrži deset grafičkih listova u tehnici litografije i sitoštampe.

Kristina Miljenović

Priznanja za Miljenović iz Rusije i Bugarske PODGORICA – Mlada crnogorska gitaristkinja Kristina Miljenović osvojila je drugu nagradu na petom muzičkom takmičenju „International Moscow Music Competition 2021“. Takođe, Miljenović je nedavno osvojila drugu nagradu i na 7. Međunarodnom festivalu gitare „Pleven Guitar Festival 2021“ u Bugarskoj.

Posljednje takmičenje je održano onlajn u glavnom gradu Rusije, a Kristina je bila jedina predstavnica Crne Gore. Pored nje, predstavili su se i gitaristi iz Rusije, Bugarske, Rumunije, Italije, Kine, Japana, Poljske, Koreje, Francuske, Slovenije, Turske, USA, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Moldavije, Grčke, Španije, Srbije, Kanade i drugih zemalja.

Na takmičenju u Bugarskoj, od 90 takmičara iz 24 zemlje, Miljenović je bila jedina predstavnica Crne Gore. U konkurenciji su bili gitaristi i gitarsitkinje iz: Jermenije, Brazila, Bugarske, Češke, Ekvadora, Francuske, Njemačke, Grčke, Indije, Indonezije, Italije, Kosova, Le-

tonije, Sjeverne Makedonije, Poljske, Portugala, Rumunije, Rusije, Srbije, Slovenije, Švajcarske, Tajlanda i SAD-a. Žiri je bio u sastavu: Stolina Dobreva (Sofija), Stefan Skrilecz (Austrija), Boyan Doychev (Varna), Stefan Trifan (Romania) i Sevdalin Stefanov (Varna). Festival se održao u onlajn formi. Kako je saopšteno, međunarodno takmičenje koje je bilo dio muzičke manifestacije „Plevenska gitarijada“, održava se od 2015. godine. Za samo pet godina Međunarodni festival gitare u Plevenu uspio je da se pretvori u jednu od vodećih manifestacija gitarske umjetnosti u Evropi. Festival obuhvata koncerte sa izvođačima iz cijelog svijeta, međunarodno takmičenje visokog nivoa sa stručnim žirijem i inovativni sistem ocjenjivanja, izložbu najnovijih muzičkih proizvoda, predstavljanje majstorskih gitara renomiranih graditelja, brojne radionice, kurseve i značajan nagradni fond.

Podsjetimo da Miljenović do sada ima preko 22 nagrade sa svjetskih takmičenja.

B. B.

Njujork tajms izabrao najbolji roman u posljednjih 125 godina

Uvijek svježa „ptica rugalica“ PODGORICA - Roman „Ubiti pticu rugalicu“, američke književnice Harper Li, iz 1960. godine proglašen je najboljim od strane čitalaca Njujork tajmsa. Povod za ovakvu anketu je bila proslava 125 godina od kada su u tom čuvenom magazinu počele da se objavljuju recenzije novih knjiga.

Odgovori su stigli iz 67 zemalja, a priča o Atikusu Finču, nekonvencionalnom heroju koji se ističe zbog svojih moralnih, a ne fizičkih prednosti, dominira i nakon 80 godina od svog prvog izdanja. Napisan je iz perspektive šestogodišnje Skaut Finč, a problematizuje i kritikuje klasne i rasne predrasude u američkom društvu tridesetih godina prošlog vijeka, posebno kroz nje-

no odrastanje na jugu zemlje.

U sredini koja je osjenčena konstantnim nasiljem i arogancijom, jedan advokat brani crnca optuženog za silovanje bijele žene, u isto vrijeme braneći dostojanstvo i pravni sistem svoje države. Tako on postaje izdvojeni simbol za ispravno postupanje i, iznad svega, čovječnost, što knjigu preporučuje u svim uzrastima i unutar svih postojećih društvenih sistema.

Na ovoj listi, na drugoj poziciji, našla se i Tolkinova „Družina prstena“, na trećoj je Orvelova „1984“, zatim slijede Markesov roman „Sto godina samoće“, Selindžerov „Lovac u žitu“ i Helerova „Kvaka 22“, te reprezentativna djela Margaret Atvud Atvud, Margaret Mičel Mičel, Džejmsa Džojsa, Vladimira Nabokova i Dž. K. Rouling.

D. E.

Krajem godine trebala je da bude promovisana u Zagrebu, međutim, to je odloženo za izvjesno vrijeme zbog novih epidemioloških mjera, a mapa je bila prigodno pokazana (na kratko kao informacija) u sklopu Lučindanskih susreta. Popović je autor predgovora ovog ekskluzivnog izdanja u stotinu primjeraka. Izdavači su Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Skaner studio iz Zagreba.

ŽIVOTNI PUT

S obzirom na epidemiološke mjere, promocija mape, uz izložbu grafičkih listova, planirana za Hrvatsku i Crnu Goru, odložena je dok se ne steknu optimalni uslovi za prezentaciju. Kompozicije ove mape koncipirane su na simboličan način - da se kroz figurativno apstraktne elemente izrazi ono što je bilo značajno za životni put crnogorskog vladara. Popović je kazao da je kralj Nikola bio mudar vladar i vješt vojni strateg, moderni reformator društva, državnik koji je osigu-

Kralj Nikola u grafičkoj mapi Dimitrija Popovića

rao međunarodno priznanje Crne Gore na Berlinskom kongresu 1878. godine.

- Bio je, takođe, vladar opsjed-

nut ambicijama, nerealnim državničkim aspiracijama, naivnim nadanjima i vjerovanjima u demokratske principe

i pravičnost velikih i moćnih država, te je kao žrtva interesa drugih postao kralj bez kraljevine, tragična ličnost, žrtva nesretnog usuda.

Treba naglasiti da je kralj Nikola bio talentovan pisac - kazao je Popović.

Prema njegovim riječima, Nikola I je bio istinski humanista.

- Kralj i pjesnik, vješt sablji i peru, vjerovao je kao svaki pjesnik, humanist, u dobro kao temeljni princip ljudskog postojanja. U dnevniku, na putu za Carigrad 1899. godine, zapisao je: ,,Ja, što se mene tiče, vjerujem da je svijet dobar, uglavnom, a ta misao me podstiče da se veselim životu. Što nam ostaje ako ne uzmemo svijet sa njegove dobre strane?“ Upravo je ta pjesnička dimenzija davala posebnost kraljevoj ličnosti - zapisao je Popović.

Popović smatra da njegov pjesnički senzibilitet i široka kultura, njegov doživljaj stvarnog u kojem se bude sjećanja i rađaju misli, otkrivaju ličnost prosvijećenog svjetonazora.

- Kralj ratnik i pjesnik htio bi nadići ono što neukrotiva čovjekova priroda kontinuirano ponavlja u ciklusima istorijskih događanja kao kakav tragični usud svijeta. Pjesnik i kralj ili kralj pjesnik živio je te dvije stvarnosti, onu realističku u kojoj se suočavao s problemima opstanka i afirmacije svoje dr-

Rediteljka Jasmila Žbanić o prikazivanju njenog filma u Srbiji

„Aida“ bi trebalo da bude štivo za srednjoškolce BEOGRAD – Prikazivanje filma „Quo vadis Aida“ na RTS-u bi bilo dobro za građane Srbije, smatra rediteljka Jasmila Žbanić. Takođe bi voljela da se ovo ostvarenje prikaže u kinu, pa i na FEST-u, jer je sramota da u Srbiji ne bude prikazan najbolji evropski film ove godine.

Govoreći o „takmičenju“ u

Plakat filma „Aida“

javnosti između njene „Aide“ i filma „Dara iz Jasenovca“, Žbanić je u razgovoru za Danas kazala da u tome nije učestvovala.

- Ja u tome nisam učestvovala jer filmovi nisu bili uporedivi, kao što ni Jasenovac ni Srebrenica za mene nisu tema prepiranja ili takmičenja nego dubokog poštovanja prema žrtvama i strašno upozorenje na

šta su, na kakve zločine su ljudi spremni. Samo idiot može ne suosjećati sa srpskim žrtvama u Jasenovcu. Nadam se da će Zafranovićev film o Jasenovcu biti podržan u Srbiji i BiH jer vjerujem da bi on mogao da napravi vrhunsko djelo. Takav film bi trebalo da bude u školskom programu u Hrvatskoj, BiH i Srbiji da stalno podsjeća djecu šta su njihovi preci bili spremni da učine jedni drugima. A i „Aida“ bi trebalo da se prikazuje već u srednjim školama kako bi se razbio mit o srpskom junaštvu i cijeloj toj lažnoj patrijarhalnoj mitologiji – kazala je Žbanić.

Film je u Novom Pazaru imao premijeru prije nekoliko dana, a rediteljka je objasnila da je jedna od najlepših reakcija koju je dobila bila na premijeri filma u BiH. - Mi smo na prvu projekciju pozvali mlade ljude iz Srbije, Hrvatske i svih djelova BiH jer smo željeli da kažemo: „Ne dozvolite da vam ratni zločinci nameću krivicu za ono što niste uradili ili vas tjeraju da se osjećate kao žrtva, a 1995. godine se niste ni rodili. Treba da znate šta se desilo da biste se emancipovali. Zna se ko je počinio genocid, vi niste sigurno – kazala je ona.

Film je u Novom Pazaru imao premijeru prije nekoliko dana, a rediteljka je objasnila da je jedna od najlepših reakcija koju je dobila bila na premijeri filma u BiH Ta je poruka, kako je rekla, relaksirala atmosferu.

- Nakon projekcije jedan mladi čovjek je ustao i rekao da je Srbin i da je plakao od pola filma. Neko ko je 20 godina svog života živio pod propagandom koja ga tjera da ne vidi bol drugog, da je negira, da je ismijava, bio je u stanju da plače zbog sudbine onoga koga su mu uvijek predstavljali kao neprijatelja. To je moć filma, ne govorim o svom filmu, nego o moći umjetnosti koja je drugačija od svakog drugog oblika ljudskog komuniciranja. Film se obrađuje i racionalno i emotivno, upija se očima, ušima, kožom.

Doživljavamo novu hemijsku reakciju i mijenjamo se. Osoba koja uđe u bioskop ne izađe ista – ispričala je Žbanić. R. K.

Kultura

Srijeda, 5. januar 2022.

Sjedinjeni vrijeme i prostor Dimitrije Popović je podsjetio da su posmrtni ostaci kralja Nikole i kraljice Milene, uz najveće državne počasti, preneseni 1989. godine iz San Rema na Cetinje.

- Kao jedan od članova Odbora za prenos posmrtnih ostataka kraljevskog para sam predložio filmskom reditelju tog prenosa Milu Đukanoviću da se, dok se pogrebna povorka kreće prema Dvorskoj crkvi na Ćipuru, gdje je kraljevski par našao vječno počivalište, obližnji Orlov krš ozvuči Mocartovim ,,Requiemom“. Na tom brdašcu nalazi se mauzolej rodonačelnika dinastije Petrović Njegoš, vladike Danila.

Istorijski se krug dinastije Petrović zatvorio. Vrijeme i prostor su sjedinjeni – kazao je Popović.

Popović je istakao da je kralj Nikola našao vječni mir na Cetinju, u srcu voljene Crne Gore.

- U svom je dnevniku ,,Put u Petrograd“ 1908. godine zapisao: „Neprestano radim za tu našu jadnu zemljicu, radim s oduševljenjem i s vrućom nadom u uspjeh. Neka je sve na stranu, a interes zemlje prije svega“ – podsjetio je Popović.

žave, te onu imaginarnu kakvu je nalazio u stvarnosti literature - zapisao je Popović.

KRALJEVO VRIJEME

On je naglasio da grafički listovi ove mape izražavaju lik suverena koji se, osim realističkih pojedinosti njegovog lica, na simboličan način ukazuje i kroz istorijsko-mitsku dimenziju kraljevog vremena.

- Apstraktnim se znakovima i figurativnim stilizacijama na kompozicijama listova poput odbljeska javljaju slike bojeva i pobjedničkih zastava, dinamičkih prizora koji se

pretapaju u simboličke slike suverenovih stremljenja i reminiscencija na prošlost, na težnju izgradnje boljeg svijeta kroz napor i žrtvu. Na kraju ovog niza grafičkih listova, imaginarni se friz kao svojevrsni produžetak kraljevog portreta svodi na simboličku trokutastu formu tragičnog monumenta kojeg su stvorili istovremeno spoznaja o napretku u teškim društveno-političkim uvjetima koje je kralj ostvarivao za svoju zemlju i svijest o nemoći da se odupre neminovnom porazu - kazao je Popović.

A. Đ.

Književni konkurs biblioteke iz Banja luke

Blok kao tema literarnih radova

Slobodanu Puru Đuriću juče na Cetinju uručena Povelja ,,Ivan Crnojević“ CETINJE - Istaknutom crnogorskom kulturnom stvaraocu, slikaru i bivšem gradonačelniku Cetinja Slobodanu Puru Đuriću juče je uručena Povelja „Ivan Crnojević“ za 2021. godinu. Ovo priznanje dodjeljuje se pojedincu za ostvareno životno djelo koje je od posebnog značaja za prijestonicu. Povelja „Ivan Crnojević“, koju dodjeljuje gradonačelnik Cetinja, Đuriću je uručena na svečanosti koju Prijestonica organizuje 4. januara, na dan svog osnivanja.

Gradonačelnik Aleksandar Kašćelan rekao je da se u Đurićevim slikama i umjetničkom narativu prepoznaju „jedinstvene vizure cetinjske urbane specifičnosti“.

- Intenzivni kolorit pejzaža sa njegovih slika uvodi nas u posve sentimentalni svijet njegovog rodnog krajolika, kojem je u toku višedecenijskog stvaralašva umjetničkim i društvenim angažmanom prilježno doprinosio – kazao je Kašćelan.

ŽIVOT I DJELO

Kašćelan je podsjetio da je Đurić ukazom predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom za zasluge i postignute uspjehe u radu od značaja za socijalističku izgradnju zemlje, i Ordenom Republike kojim ga je odlikovalo Predsjedništvo SFRJ za naročite zasluge na polju javne djelatnosti kojom se doprinosi opštem napretku zemlje kao gradonačelnik Cetinja.

- Kao Cetinjanin i gradonačelnik, ponosan sam što sam u prilici da uručim Povelju „Ivan Crnojević“ vrsnom intelektualcu, umjetniku i društvenopolitičkom radniku Slobodanu

Konkurs Filmskog centra za sufinansiranje

Poziv autorima za pet kategorija

Aleksandar Blok

PODGORICA – Specijalna biblioteka iz Banjaluke je 14. put raspisala je regionalni književni konkurs u čast ruskog pjesnika Aleksandra Bloka, ali i svih poklonika lijepe riječi i stihova. Konkurs je otvoren do 1. februara.

Kako su naveli iz Biblioteke, autori mogu da pišu o svom životu, poetičnim trenucima, omiljenim piscima ili djelima, pjesmama koje su im promijenile život i učinile ih boljim.

Na konkurs se mogu slati radovi iz svih književnih žanrova i rodova. Jedna osoba može poslati samo jedan rad. Prijavljeni radovi mogu biti dužine najviše do pet stranica u A4 formatu, tj. u fontu veličine 12, u elektronskoj formi. Radovi koji su ranije objavljeni neće biti uzeti u razmatranje. Pravo na konkurs imaju sva zainteresovana lica sa govornog područja bivše Jugoslavije. Radove treba poslati na adresu Biblioteke, Frane Supila 31f, 78.000 Banjaluka, ili na imejl adresu konkurs.bsrs@mail.com.

Rad se označava šifrom, a podatke o autoru i rješenje šifre potrebno je dostaviti u posebnoj koverti.

Stručni žiri na čelu sa direktoricom JU Narodne biblioteke „Veselin Masleša“ iz Laktaša Dijanom Trubajić, prevoditeljkom Slađanom Miljević i bibliotekarkom Jelenom Radaković pregledaće radove i izdvojiti tri najbolja. Autorima pobjedničkih radova slijedi novčana nagrada i objavljivanje u zvučnom časopisu „Homer“ i u časopisu na brajevom pismu „Riječi u prstima“.B.B.

PODGORICA – Filmski centar Crne Gore raspisao je na kraju minule godine javni konkurs za dodjelu sredstava za sufinansiranje proizvodnje kinematografskih djela u 2021. godini, u različitim kategorijama – dugometražni igrani film, dugometražni dokumentarni film, filmovi u proizvodnji, animirani filmovi i manjinske koprodukcije.

Dugometražni igrani film obuhvata potkategorije: debitanski film, žanrovski film sa komercijalnim potencijalom i niskobudžetni film. Registracija korisnika i prijave na konkurse mogu se obaviti putem internet stranice Filmskog centra, a pristup prijavama je moguć tek nakon uspješno izvršene registracije korisnika.

Svi koji apliciraju za dugometražni igrani film, uključujući i sve potkategorije, mogu to uraditi do 25. februara 2022. godine do 12 časova, a isti rok je predviđen i za manjinske koprodukcije. Rok za podnošenje prijava kada su u pitanju dugometražni dokumentarni filmovi, filmovi u proizvodnji i animirani filmovi je 18. februar do 12 časova.

S. V.

Djelom doprinosio ugledu prijestonice Kao Cetinjanin i gradonačelnik, ponosan sam što sam u prilici da uručim Povelju „Ivan Crnojević“ vrsnom intelektualcu, umjetniku i društveno-političkom radniku Slobodanu Puru Đuriću – istakao je gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan član odbora i savjeta mnogih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, žirija i manifestacija. Ove sam poslove obavljao savjesno i najbolje što sam znao i umio. Kada ove djelatnosti saberemo i dodamo ovo visoko priznanje što ste mi dodijelili, ispada da sam makar ponešto dobro učinio za naše Cetinje i Crnu Goru, što mi pričinjava veliku satisfakciju i zadovoljstvo – kazao je Đurić.

Slobodan Puro Đurić govori nakon uručenja nagrade

KANDIDATURA

Podsjetimo, gradonačelnik Kašćelan podržao je kandidaturu Đurića za ovo prestižno priznanje koju su podnijeli istaknuti crnogorski intelektualci i kulturni poslenici, kao i Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore. Đurića su za dobitnika Povelje „Ivan Crnojević“ predložili Pavle Pejović, Ratko Odalović, Draško Dragaš, Nenad Šoškić, Senad Gačević, Abaz Dizdarević, Branislav Mićunović, Aleksandar Čilikov, Zlatko Glamočak, Anastazija Miranović, Blagota Eraković, Milija Pavićević, Pavle Goranović, Natasa Đurović, Ljiljana Zeković i Slobodan Marunović, dok je u ime ULUCG prijedlog potpisao predsjednik Igor Rakčević.

A. Đ.

Puru Đuriću, koji je svojim životnim djelom i kičicom ponosno doprinosio međunarodnoj prepoznatljivosti i ugledu Cetinja i države Crne Gore – istakao je Kašćelan. Đurić je kazao da je i do sada dobijao značajna odlikovanja i nagrade.

- Ali, kad sam dobio ovako veliko priznanje od grada u kojem sam rođen i u kojem sam proveo čitav svoj radni vijek, a i ovo ću što mi je ostalo od života, to mi je najmilija nagrada.

Neću govoriti o svojim zaslugama ukoliko ih je bilo, to neka drugi kažu. Ali, pošto je od tada prošlo preko 30 godina, pomenuću, sjećanja radi, neke važnije djelatnosti koje sam obavljao na Cetinju, u Crnoj

Gori i van nje, poslije čega sam nastavio sa slikarstvom do dana današnjeg – kazao je Đurić.

Podsjetio je da je počeo sa radom u Elektroindustriji ,,Obod“ kao grafički i industrijski dizajner, zatim je bio rukovodilac Jugoslovenskog likovnog salona „13. novembar“. Poslije toga je obavljao dužnost predsjednika Cetinja.

Bio je poslanik Skupštine Crne Gore, predsjednik republičkog vijeća zajednice za kulturu, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, predsjednik Jugoslovenskog fonda za unapređenje likovnih umjetnosti, član predsjedništva Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije.

- U međuvremenu sam bio

BEOGRAD – Predstava „Kafka machine“, inspirisana djelima i životom Franca Kafke, u adaptaciji i dramatizaciji Kate Đarmati i režiji crnogorskog reditelja Veljka Mićunovića, premijerno je izvedena krajem decembra minule godine u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu.

Nova predstava Veljka Mićunovića premijerno izvedena u Novom Sadu

Kako je Mićunović kazao na početku rada na predstavi, a prenosi Seecult, Kafka je vješto uočavao probleme s kojima se suočava običan čovjek u svakodnevnom životu i stvorio jedan nadrealni svijet koji štima po nadrealnim pravilima, a to se do danas nije promijenilo.

- Živimo u doba lakog pristajanja. Krijemo se iza lažnih identiteta. Pretvorili smo se u profile na društvenim mrežama. Iluzije su potrošene. Ideologije su zloupotrijebljene.

Kritika sistema, koji je ujedno i najveći antagonista u svim Kafkinim djelima, postaje jasna onda kada se otkrije da baš ta mašina, ona koja nas melje, ipak ne može da funkcioniše bez nas – rekao je Mićunović.

Glumački ansambl čine Marija Medenica, Aljoša Đidić, Radoje Čupić, Draginja Voganjac, Jovana Mišković, Dušan Vukašinović, Igor Greksa i Marko Savić.

Predstava „Kafka machine“,

Živimo u doba lakog pristajanja

Srđan Doroški/SnP novi SaD

sablji i peru

15

Scena iz predstave „Kafka machine“

prema riječima Medenice, poziva na asocijativni način mišljenja.

- Svijet ove predstave je sve ono nad čime se većina naših istomišljenika gnuša, ali istovremeno sklanja pogled jer nema rješenje koje bi mogla da ponudi.

Zato je pitanje kolektivne odgovornosti veoma važna okosnica našeg zajedničkog promišljanja Kafke i njegovog svijeta koji je na neki način „gvozdena pesnica u svilenim ruka-

vicama“ – rekla je Medenica.

Scenograf je Željko Piškorić, kostimografkinja Marija Marković, a kompozitorka Irena Popović.

Veljko Mićunović rođen je 1986. godine u Baru. Diplomirao je pozorišnu režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Egona Savina. Režirao je u teatrima Crne Gore, Srbije i Slovenije.

Dobitnik je specijalne Sterijine nagrade za režiju.

R. K.

16

Svijet

Srijeda, 5. januar 2022.

Građani Velike Britanije zahtijevaju oduzimanje titule Toniju Bleru

Vitez nije onaj čijom krivicom stradaju nevini LONDON – Više od 600 hiljada ljudi potpisalo je neku od peticija kojima se, od britanske vlade, zahtijeva oduzimanje viteške titule bivšem premijeru i lideru laburista Toniju Bleru.

Blera je britanska kraljica Elizabeta Druga odlikovala vitezom pratiocem Najplemenitijeg reda podvezice, najstarijeg i najvišeg britanskog viteškog reda.

Međutim, peticije pokrenute

Toni Bler

na change.org, kojima se traži da se Bleru oduzme ta titula, pokazuju da se većina Brita-

naca ne slaže sa takvom odlukom i da Blera krive što je zemlju uvukao u rat sa Irakom.

U Beogradu nastavljena potraga za hrvatskim državljaninom nestalim u petak ujutru

Za Matejem od juče tragaju i ronioci BEOGRAD – U potragu za dvadeset sedmogodišnjim Splićaninom Matejem Perišom, koji je nestao u noći između 30. i 31. decembra stare godine nakon izlaska iz jednog beogradskog noćnog kluba, od juče ujutru su uključeni i pripadnici Ronilačke jedinice srpske Žandarmerije, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

Iz MUP-a je prethodno, kako prenosi RTS, saopšteno da se od trenutka prijave nestanka hrvatskog državljanina Mateja Periše u Beogradu danonoćno traga za njim i da se preduzimaju sve mjere i radnje kako bi što prije pronašli mladića.

- U potrazi za Matejem neprekidno učestvuju pripadnici svih nadležnih organizacionih jedinica, među kojima su Uprava kriminalističke policije Policijske uprave za grad Beograd, Policijska ispostava za bezbjednost na rijekama, sve policijske stanice na teritoriji grada, a od utorka su u potragu uključeni i pripadnici Ronilačke jedinice Žandarmerije – navedeno je u saopštenju.

Pripadnici Policijske ispostave za bezbjednost na rijekama, zajedno sa kolegama iz Policijske brigade, od trenutka prijave nestanka Mateja Periša patrolnim čamcima pretražuju Savu i Dunav, kao i obale te dvije rijeke.

SNIMCI

- Policija nastavlja dalji rad na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti u vezi sa nestankom mladića i intenzivno tragaju za njim – zaključuje se u saopštenju.

U međuvremenu je otac nestalog mladića Nenad Periš potvrdio da se na snimcima, koje su u ponedeljak objavili pojedini beogradski portali, nalazi njegov sin.

Na tim snimcima vidi se Matej kako trči na više lokacija u Beogradu, a na jednom od snimaka pokušava da uhvati taksi.

Nenad Periš je, nakon objave

Matej Periš

Peticiju sa najviše potpisnika pokrenuo je Angus Skot, koji smatra da je Bler nanio nepopravljivu štetu Ustavu Ujedinjenog Kraljevstva i „samom tkivu nacionalnog društva“.

Skot je istakao i kako je bivši premijer lično odgovoran za „smrt bezbroj nevinih civila i vojnika u raznim sukobima“.

- Samo zbog toga on treba da odgovara za ratne zločine – poručio je Skot.

Peticija, međutim, nije kreirana na skupštinskom sajtu gdje peticije imaju pravni status.

Portparol aktuelnog britanskog premijera Borisa

Džonsona rekao je da odluka o imenovanju Tonija Blera vitezom nema veze sa Dauning stritom. Istakao je i kako su svi premijeri prije Tonija Blera dobili tu titulu.

Odluku da se Bleru dodjeli viteška titula branio je predsjednik parlamenta ser Lindzi Hojl.

- Štogod ljudi mislili, to je jedan od najtežih poslova na svijetu. Mislim da je to znak poštovanja i da treba tako da bude. Svi oni zaslužuju da im bude ponuđena titula viteza kada završe svoju službu kao premijeri – rekao je Hojl.

SZO prati novi soj korona virusa

U Hrvatskoj otkriven prvi slučaj flurone ŽENEVA - Ekspert Svjetske zdravstvene organizacije Abdi Mahamud izjavio je juče da SZO od novembra pažljivo prati novi soj korona virusa B.1.640.2, koji su registrovali naučnici u Francuskoj.

- Postoje tri vrste sojeva. Oni koje pratimo, oni koji izazivaju interesovanje i oni koji izazivaju zabrinutost – rekao je Mahamud na brifingu u Ženevi.

Dodao je da SZO od novembra prati soj B.1.640.2, kao i dvije njegove podvarijante.

Prema riječima Mahamuda, SZO će nastaviti da prati taj soj, uključujući i njegovo moguće širenje u drugim evropskim zemljama.

Prethodno su mediji objavili da su stručnjaci Univerzitetske bolnice u Marselju otkrili novi soj korona virusa i privremeno ga nazvali B.1.640.2. Prema prvim podacima, na jugu Francuske je 12 osoba zaraženo tim sojem.

U međuvremenu je u Hrvatskoj registrovan prvi slučaj flurone, kombinacije gripa i korone, kod jedne pacijentkinje, prenosi Jutarnji list.

Kako su objasnili iz hrvatskog Zavoda za javno zdravlje, riječ je o kovidu-19 i virusu gripa tipa A, odnosno tzv. svinjskom gripu soja H3N2.

Osnivačica kompanije „Teranos“ proglašena krivom po četiri tačke optužnice

Juče navršen peti dan potrage za nestalim Splićaninom

tih snimaka, u ponedeljak za Slobodnu Dalmaciju izjavio kako mu oni bude nadu da je Matej ipak živ.

- Na snimcima na kojima trči i zaustavlja taksi je moj Matej, to vam mogu potvrditi. Dalje ne želim to više komentarisati. Treba prepustiti policiji da odradi svoje, jer se na ovakav način, ubacivanjem i nekih drugih snimaka, samo otežava potraga. Ti policajci moraju se probiti kroz šumu snimaka, sve to pregledati, takve stvari im sigurno ne pomažu. Još jednom želim iskazati veliku zahvalnost MUP-u Srbije, mislim da vrlo profesionalno rade svoj posao – rekao je Nenad Periš u izjavi za Slobodnu Dalmaciju.

On je istakao i kako se na jednom od snimaka vidi da je Matej pokušao da komunicira sa taksistom.

- Moj sin je povučen, sportista... Ne znam kako je došlo do toga da je izvan sebe, što se vidi na nadzornim kamerama. Vidi se da je pokušao da komunicira, da je zaustavio tog taksistu i s njim kratko razgovarao. Šta mu je bilo u tom trenutku i kuda je krenuo, ne znam – rekao je Nenad Periš za Indeks.

Igor Jončić iz Mreže za opa-

snost Srbije, koja učestvuje u potrazi za nestalim mladićem, izjavio je da se radi generalna pretraga terena, ali da za sada nisu našli nikakav trag niti bilo šta što bi ih uputilo na to da su na pravom putu.

PRETRAGA

Na pitanje novinara koliko je moguće da se u ovakvim uslovima neka osoba održi u životu, s obzirom na to da je noću jako hladno, pogotovo kod rijeke, on je rekao da, „ako je u pitanju ono o čemu se priča u medijima, onda je situacija vrlo jasna“.

- Nije više riječ da li se nešto održava ili ne, nego kada će taj neko biti pronađen i na kom mjestu. To je glavna tema za sada i u svim medijima i to je informacija koju smo mi preliminarno dobili i koje se držimo. Radimo generalnu pretragu terena u nadi da ćemo naći bilo šta – rekao je Jončić.

Dodao je da su u komunikaciji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i da njima prosljeđuju sve informacije od značaja.

- Za sada nijesmo našli nikakv trag ili bilo šta što bi upućivalo na to da smo na pravom putu naveo je Jončić.

Istakao je i da je pretraga vr-

šena i u djelu terena koji je bio nepristupačan.

- Koristili smo užad za spuštanje niz bedeme kako bismo mogli da priđemo bliže djelu gdje je manji dio šume koji je polupotopljen i kako nam ne bi bilo šta promaklo - naveo je Jončić.

Naglasio je i da se situacija na rijeci mijenja iz sata u sat, kao i nivo vodostaja i poručio da se stalno obilaze najisturenije lokacije, koje mogu da budu relevatne za pronalazak bilo čega.

Dvadesetsedmogodišnji Matej Periš nestao je u Beogradu, gdje je došao na doček Nove godine. On je 30. decembra bio u klubu „Gotik“ sa svojim prijateljima, ali mu se u jednom trenutku gubi trag.

Njegov prijetelji Matejev nestanak prijavili su tek u petak 31. decembra u 18 sati, i od tada policija intenzivno traga za njim.

Oni su dali iskaze policiji, a jedan od njih je rekao i da u klubu „nije bilo opasnog društva“.

Matej Periš je diplomirani ekonomista i bivši vaterpolista. Visok je 188 centimetara, ima plavu kosu i plave oči. U trenutku nestanka na sebi je imao crnu majicu, farmerke i crne patike sa bijelim đonom.

Holms prijeti 80 godina robije VAŠINGTON - Bivša izvršna direktorka i osnivačica neuspjele startap kompanije za navodno revolucionarno testiranje krvi „Teranos“ Elizabet Holms proglašena je krivom po četiri tačke optužnice za prevaru investitora. Ukoliko bi bila osuđena po svim tačkama optužbe, mogla bi biti kažnjena i na 80 godina robije.

Elizabet Holms, koja je nekad smatrana tehnološkom ikonom, oslobođena je optužbi za još tri dodatne tačke optužnice u vezi sa prevarom pacijenata i jednu za zavjeru radi prevare pacijenata, prenosi CNN. Optužbe po kojima je Holms proglašena krivom uključuju jednu tačku za zavjeru radi prevare investitora.

Holms prijete kazne po 20 godina zatvora za svaku tačku optužnice, ukupno i do 80 godina, kao i novčana kazna od 250.000 dolara, plus plaćanje obeštećenja za svaku tačku za koju joj je presuđeno.

Holms je osnovala „Teranos“ 2003. godine sa samo 19 godina, nakon čega je napustila studije na prestižnom Univerzitetu Stenford. Holmsova je tvrdila da je njena kompanija stvorila tehnologiju koja može precizno

Elizabet Holms

i pouzdano detektovati bolest iz samo nekoliko kapi krvi uzetih iz prsta.

Kompanija je prikupila 945 miliona dolara sa impresivne liste investitora, uključujući medijskog mogula Ruperta Mardoka, osnivača „Orakla“ Larija Elisona i vlasnike „Volmarta“ porodicu Volton.

Kula od karata počela je da se urušava nakon što je istraživanje Volstrit džornala 2015. godine pokazalo da je kompanija izvršila samo desetak od stotina testova koje je ponudila koristeći svoj uređaj za testiranje krvi, i to sa upitnom preciznošću.

Pokazalo se da se „Teranos“ oslanjao na uređaje koje je proizvela treća strana, što je 2018. godine dovelo do optužbi za prevaru. „Teranos“ je ubrzo nakon toga ugašen.

Priredila: Đurđica ĆoRIĆ

Hronika Podgorice

Srijeda, 5. januar 2022.

Na bazenima Sportskog centra ,,Morača“ zabilježeni izuzetni poslovni rezultati

Prošle godine 47 odsto posjetilaca više nego 2020. manji u odnosu na 2019. (godinu prije korona-krize).

PRILAGOĐAVANJE

Iz Sportskih objekata ističu da je epidemiološka situacija znatno uticala na broj posjetilaca na gradskim bazenima.

- Preduzimamo sve mjere kako bismo na što bolji način organizovali rad na gradskim bazenima i u teškim uslovima rada, a istovremeno poštujući sve aktuelne epidemiološke mjere. Bazeni su uspješno radili u toku čitave godine, a realizovane su i sve planirane manifestacije – naveli su iz Sportskih objekata.

Naglašavaju da će u 2022. godini nastaviti planirane aktivnosti, u prvom redu sportske manifestacije, kao i natkrivanje otvorenog olimpijskog bazena kako bi radio tokom cijele godine.

- Po programu Sekretarijata za kulturu i sport i Vaterpolo-

Osvježenje na bazenima postaje navika Podgoričana

plivačkog saveza Crne Gore na gradskim bazenima u 2022. godini planirano je održava-

nje Otvorenog prvenstva Crne Gore u plivanju ,,Montenegro open“ po LEN kalendaru, kao

Uslovi za rekreaciju i bavljenje sportom bolji nego ikad Iz Sportskih objekata ističu da su uslovi za bavljenje kako rekreativnim, tako i profesionalnim sportom u glavnom gradu danas bolji nego ikada ranije, a bez sumnje najbolji u Crnoj Gori. Podsjetili su samo na neke od projekata koje su realizovali od početka mandata ove gradske uprave.

- Pomenućemo samo adaptaciju velike dvorane SC ,,Morača“, rekonstrukciju male dvorane i njeno pretvaranje u moderni objekat ,,Bemax arenu“, rekonstrukciju Stadiona malih sportova, rekonstrukci-

Nova sportsko-rekreativna zona u Tološkoj šumi

ju terena u okviru kompleksa SC „Morača“, rekonstrukciju nekadašnjeg SC ,,Venom“ za

Donacija kompanije Forestino Montenegro

Postavljene klupe u Ulici Novaka Miloševa Kompanija ,,Forestino Montenegro“ donirala je klupe za sjedenje, koje su postavljene između novoformiranog drvoreda na nedavno rekonstruisanom trotoaru u Ulici Novaka Miloševa.

- Donedavno jedna od zapuštenijih ulica u centru Podgorice, zahvaljujući obnovi trotoara, ugradnji novog urbanog mobilijara, formiranju drvoreda i sređivanju fasada, konačno izgleda pristojno – objavio je gradonačelnik Ivan Vuković.

On je istakao da je riječ o jednoj od mnogih, relativno malih, investicija koje mijenjaju

lice našeg grada, upućujuću zahvalnost kompaniji ,,Forestino Montenegro“ na donaciji i Agenciji za stanovanje , Putevima i Zelenilu koji su učestvovali u realizaciji ovog posla. I. M.

Zatvoreni bazen, kao i prethodnih godina, neće raditi do polovine januara.

Razlog je redovno detaljno čišćenje bazena.

- Zatvoreni vaterpolo bazen u okviru SC ,,Morača“ ne radi od 1. do 15. januara jer je u toku kompletno čišćenje školjke i plaže bazena, svlačionica i ostalih sadržaja na zatvorenom vaterpolo bazenu u cilju što kvalitetnije pripreme za rad u narednom periodu, a shodno Pravilniku o sanitarno-tehničkim i higijenskim uslovima, kao i uslovima za zdravstvenu ispravnost vode za rekreativne potrebe i druge vode od javno-zdravstvenog interesa, koje je donijelo Ministarstvo zdravlja i Odluke o obaveznoj primjeni standarda i tehnološkom režimu rada na Gradskim bazenima – naveli su iz Sportskih objekata.

potrebe borilačkih sportova – naveli su iz Sportskih objekata.

Naglašavaju i da je Podgo-

rica bogatija za dvije savremene sportsko-rekreativne zone u Tološima i na Zlatici, kao i da će ove godine biti završena izgradnju treće, na prostoru preko puta upravne zgrade kompanije ,,Plantaže – 13. jul“.

- Ponosni smo na činjenicu da smo tokom protekle tri godine izgradili 16 novih sportskih poligona i rekonstruisali 27. Uz to, nastojali smo da svaki dio grada dobije dodatne sadržaje za rekreaciju, poput stolova za šah i stoni tenis – podsjetili su iz Sportskih objekata.

i nekoliko vaterpolo turnira.

Planirano je da bude natkriven olimpijski bazen u okviru kompleksa SC ,,Morača“, koji bi onda radio tokom čitave godine – najavljuju iz Sportskih objekata, uz napomenu da je planirano da kupališna sezona na otvorenom, olimpijskom bazenu i ove godine počne 1. juna.

USPJESI

Na zatvorenom vaterpolo bazenu tokom prethodne godine održani su međunarodni vaterpolo turnir za seniorske reprezentacije, turnir Kupa Crne Gore za mlađe kategorije, zatim kvalifikacioni vaterpolo turnir za Ligu šampiona, zimski Kup Crne Gore u vaterpolu...

S ponosom ističu rezultate PVK ,,Budućnost“, čiji su do-

maćini, a koji je u takmičarskoj 2020/21. godini u obje sekcije ostvario zapažene rezultate.

- Plivačka sekcija u 2021. godini klubu je donijela pehar za osvojeno treće mjesto na Ljetnjem državnom prvenstvu Crne Gore, zlato sa Međunarodnog plivačkog mitinga ,,Montenegro open“ i još 29 medalja. Na takmičenju ,,Mlade nade“ koje je održano u Nikšiću, kao i u Kupu Crne Gore u plivanju, plivači ,,Budućnosti“ osvojili su 77 medalja, od kojih 18 zlatnih – podsjećaju iz Sportskih objekata.

Vaterpolo sekcija učestvovala je na nekoliko turnira, a kruna je bila osvojeni Kup Crne Gore u konkurenciji 2009. godišta.

- Za takmičarsku 2020/21. godinu Sekretarijat za kulturu i sport proglasio je Marka Šukovića (zlato na „Montenegro openu“) i Nemanju Baćovića (prvog vaterpolo reprezentativca Crne Gore iz Podgorice – selekcija U-15) za najperspektivnije mlade sportiste glavnog grada Podgorice – podsjetili su iz Sportskih objekata.

I. MITROVIĆ

Radnici Puteva prošle godine imali pune ruke posla Radnici gradskog preduzeća Putevi prošle godine imali su pune ruke posla, o čemu dovoljno ilustrativno govori podatak da je samo za sanaciju održavanja gradskih saobraćajnica u 2021. godini uloženo 4.393.403 eura.

- U toku prošle godine, za sanaciju Bulevara Ivana Crnojevića (u dužini od 1.4 kilometara) uloženo je oko pola miliona eura, a za Bulevar Mihaila Lalića (1.2 kilometara) oko 400.000 – istakli su iz Puteva.

Neke od značajnih gradskih saobraćajnica koje su dobile novi izgled su i ulice Vuka Karadžića, 4. jula, Bracana Bracano-

U rekonstrukciju saobraćajnica uloženo skoro 4,4 miliona eura vića, Filipa Lainovića, Južni bulevar, Kolovrat, Goce Delčeva, Partizanski put, SKOJ-a , Knjaza Danila, Brijeg Ćukovića, 27. marta, Ivana Vujoševića...

- Na ruralnom području završeni su putni pravac Orahovo– Građen–Korita u dužini od 2,3 kilometra, za što je utrošeno oko 230.000 eura, kao i put Lijeva rijeka – Groblje Milačića – Mokra, u dužini od 3,18 kilometara – podsjetili su iz Puteva, najavljujući da će istim tempom nastaviti i u 2022. godini.

I. M.

D. MALIDŽAN

Na otvorenom olimpijskom i zatvorenom vaterpolo bazenu koji rade u okviru Sportskog centra ,,Morača“ prošle godine je bilo ukupno 72.199 posjetilaca.

Iz gradskog preduzeća Sportski objekti, koje gazduje i ovim sportsko-rekreativnim sadržajima, kazali su za Pobjedu da je broj posjetilaca prošle godine 47 odsto veći u odnosu na 2020. godinu, ali i 30 odsto

Zatvoreni bazen neće raditi do 15. januara

M.BABOVIĆ

Preduzimamo sve mjere kako bismo na što bolji način organizovali rad na gradskim bazenima i u teškim uslovima rada, a istovremeno poštujući sve aktuelne epidemiološke mjere. Bazeni su uspješno radili u toku čitave godine, a realizovane su i sve planirane manifestacije – naveli su iz Sportskih objekata

17

Rekonstrukcija Bulevara Veljka Vlahovića

Arena

Sportski miks

Zajednički autorski članak ambasadora Narodne Republike Kine, predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta i predsjednika Paraolimpijskog komiteta Crne Gore

Srijeda, 5. januar 2022.

Četiri slučaja virusa kovid-19 u rukome

Korona a

PODGORICA – Korona virus odlučan je da pokvari planove učesnicima Evropskog prvenstva za rukometaše, koje počinje 13. januara.

Zimske olimpijske igre u Pekingu će nastaviti ispisivanje prijateljstva Kine i Crne Gore i praktikovati olimpijski duh „zajedno“

Promocija većeg jedinstva u svijetu Po kineskom lunarnom kalendaru, 4. februar 2022. je početak proljeća a ujedno je i dan kada će u Pekingu početi Zimske olimpijske i paraolimpijske igre, jedne za drugim. U tom periodu poleta i nade, Crna Gora će upravo kroz OI nastaviti prijateljstvo sa Kinom.

Olimpijski duh koji potiče iz antičke Grčke je zajedničko duhovno bogatstvo čitavog čovječanstva i univerzalna vrijednost savremenog ljudskog društva. Predstavlja čežnju i očekivanje čovječanstva za harmoničnim, mirnim i boljim životom. Tokom Olimpijskih igara u Tokiju, Međunarodni olimpijski komitet je izmijenio olimpijski moto „više, brže, jače“ i dodao „zajedno“, kako bi upozorio da u periodu kada se čovječanstvo suočava sa pandemijom kovida-19 i drugim netradicionalnim bezbjedonosnim izazovima, moramo njegovati humanizam, promovisati olimpijski duh i suprotstaviti se svakoj teoriji koja stvara prepreke i podjele, posebno političkim manipulacijama, u cilju promocije većeg jedinstva u svijetu.

Olimpijske igre su nosilac prijateljstva Kine i Crne Gore.

Ljetnje olimpijske igre koje su održane 2008. godine u Pekingu bile su svjedok prvog učešća Crne Gore kao nezavisne države, što je obilježilo i formalnu integraciju Crne Gore u olimpijsku porodicu.

Duh borbene hrabrosti crno-

gorskih sportista ostavio je dubok utisak na svijet, a kineski narod je pokazao svoj topli prijem i srdačne želje crnogorskoj delegaciji. Na zahtjev Crne Gore, 2018. godine, Kina je obezbijedila i olimpijsku baklju iz Pekinga, što je još jedna sjajna priča prijateljstva.

Saradnja u oblasti sporta između dvije zemlje je posljednjih godina sve intenzivnija. Veliki broj crnogorskih trenera i sportista dolazi u Kinu da podučava, takmiči se i trenira, a sa Kinezima su sklopili čvrsto prijateljstvo. U dokumentarnom filmu o petnaestogodišnjici uspostavljanja diplomatskih odnosa između Kine i Crne Gore, koji je nedavno emitovan na RTCG u tri dijela, najtipičnija je priča crnogorskog trenera ženske vaterpolo reprezentacije Kine – Petra Porobića. Početkom 2020. godine, u najtežem periodu epidemije u Kini, Crna Gora je otvorila svoja vrata i primila kinesku vaterpolo reprezentaciju da se priprema za Olimpijske igre u Tokiju. Ovu vijest su naveliko prenijeli kineski mediji i ovaj događaj je stvorio lijepu sliku o narodu Crne Gore u Kini, što daje novu snagu prijateljstvu dvije zemlje, čineći ga još jačim.

Nije nimalo jednostavno biti domaćin velikog sportskog događaja tokom pandemije.

Osnovni principi kojima se Kina vodi u realizaciji ovih aktivnosti su „zeleno,

inkluzivno, otvoreno i čisto“, i Kina upravo ulaže velike napore kako bi i ispunila obećanje uspješnog održavanja Olimpijskih igara. Ovo je pokazatelj odgovornosti Kine kao velike države, koja širi nadu i jedinstvo i gradi zajednicu sa zajedničkom budućnošću čovječanstva.

Odbrojavanje do Zimskih olimpijskih igara u Pekingu je otpočelo. Svi pripremni radovi su u osnovi završeni, 12 takmičarskih mjesta je završeno i sertifikovano, tri zimska olimpijska sela, glavni medijski centar i druga netakmičarska mjesta su predata na korišćenje. Brza željeznica Peking-Zhangjiakou, autoputevi i druga infrastruktura su takođe puštene u rad.

Poslije učešća na probnom takmičenju „Susret u Pekingu“, sportisti iz cijelog svijeta pohvalili su kvalitet stadiona, takmičarsko okruženje i logistiku. Peking je spreman da dočeka prijatelje iz cijelog svijeta, uključujući i crnogorsku olimpijsku delegaciju.

Crna Gora ima relativno mali broj stanovnika i malu površinu, ali raznovrsna geomorfologija i klima omogućavaju da se istog dana „ujutro skija na planini, a popodne sunča na plaži“, tako da se, zahvaljujući i ovim okolnostima, razvijao sportski talenat naroda Crne Gore. Na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu, Crna Gora ne samo da ima kvalifikovane sportiste iz alpskog skijanja, nordijskog kombinovanog

skijanja i kros-kantri skijanja, već će vjerovatno, po prvi put u istoriji Crne Gore, poslati i sportiste na zimskim paraolimpijskim igrama. Sportistima iz Crne Gore želimo iskorak u osvajanju olimpijskih medalja, sticanju dragocjenog iskustva u zimskim sportovima, i da nastave da njeguju prijateljstva stečena u Kini.

Peking će uskoro postati prvi grad u kojem će biti održane i Ljetnje i Zimske olimpijske igre. Sportisti iz Crne Gore, Kine i cijelog svijeta okupiće se još jednom pod olimpijskom zastavom da na čistom snijegu i ledu pronađu iskru života, konkretnim akcijama potvrde olimpijski moto „zajedno“, ojačaju sinergiju međunarodne zajednice i uvećaju povjerenje u globalnu solidarnost i saradnju. Uvjereni smo da će prijatelji iz svih sfera života u Crnoj Gori pratiti i podržati Zimske olimpijske i paraolimpijske igre u Pekingu 2022. Nadamo se da će Kina i Crna Gora raditi zajedno na ostvarenju olimpijskog sna i dati svoj doprinos u kreiranju bolje i svjetlije budućnosti.

Dušan Simonović predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Igor Tomić predsjednik Paraolimpijskog komiteta Crne Gore Liu Đin ambasador Narodne Republike Kine u Crnoj Gori

Uporni ,,rival“, koji već treću godinu prkosi cijeloj planeti, poslije jučerašnjih testiranja u izolaciju je ,,poslao“ četiri člana reprezentacije Crne Gore (tri iz igračkog i jednog iz medicinskog kadra) koji su dobili pozitivan rezultat, zbog čega su ,,lavovi“ morali da otkažu nastup na turniru „Yellow cup 2022“.

Turnir u švajcarskom Vinterturu bio je planiran kao provjera uoči Evropskog prvenstva u Mađarskoj i Slovačkoj, jedina od kompletiranja ekipe 2. januara.

- Savez je u svakodnevnoj komunikaciji sa Evropskom rukometnom federacijom (EHF), kako bi bili ispoštovani kovid protokoli i kako bi igrači nakon što preleže korona virus, mogli da nastupe na Evropskom prvenstvu. Reprezentacija ostaje na pripremama u Podgorici, odakle će putovati za Mađarsku, gdje 13. januara duelom protiv Danske počinje nastup na smotri najboljih selekcija Starog kontinenta – saopšteno je iz Rukometnog saveza Crne Gore.

IZMEĐU SEBE, AKO IH BUDE DOVOLJNO

Crna Gora je u Švajcarskoj trebalo da igra sa domaćinom, Ukrajinom i Portugalom.

- Neodlazak na turnir dosta nas remeti. Tri utakmice bile bi odlična provjera koliko funkcioniše ono što smo uigravali, imali bismo priliku da nastavimo tamo gdje smo stali na novembarskom turniru u Tunisu i protiv Kuvajta u decembru.

Ovako, na treninzima zasada

RSCG

18

nemamo tri igrača, a vidjećemo što će biti nakon narednog testiranja, 7. januara. Prije odlaska u Debrecin imaćemo testiranje i 10. januara, tako da ne znamo u kojem ćemo sastavu otići na Evropsko prvenstvo.

Nadam se da će se momci oporaviti i da se infekcija korona virusom neće proširiti –rekao je selektor Zoran Roganović za Pobjedu.

Dok kovid-19 hara i ,,kroji“ sastave za EHF Euro, taktika i planovi stručnog štaba padaju u drugi plan.

- Odigraćemo dvije utakmice između sebe, ako nas bude dovoljno – nemoćan je Roganović u borbi sa nevidljivim protivnikom.

- Ne tražimo alibi, sklapamo mozaik za Evropsko prven-

Mančester junajted sprema najveći transfer u istoriji kluba

,,Đavoli“ žele Rajsa Mančester junajted izdvaja mnogo novca na pojačanja, a sada je spreman da ode korak dalje – engleski ,,The Sun“ piše da bi čelnici kluba mogli da

Defanzivac Atletiko Madrida nastavlja u Premijer ligi

Njukasl kupuje Tripijea Njukasl je dogovorio prvi zimski transfer – na Sent Džejms Park stiže Kiran Tripije.

Novinar Fabricio Romano javlja da su sve strane dogovorile detalje transfera, te da je samo pitanje trenutka kada će posao biti ozvaničen.

Engleski reprezentativac je do sada nosio dres Atletiko Madri-

da koji će na ime obeštećenja dobiti 25 miliona funti.

Trideset jednogodišnji defanzivac upisao je 15 nastupa od početka sezone u Primeri.

Njukasl ima najbogatijeg gazdu na svijetu, ali i pored toga ne stoji dobro u Premijer ligi – ,,svrake“ imaju samo jednu pobjedu nakon 19 kola, a na tabeli su pretposljednje sa 11 bodova, dva manje od zone spasa. D. K.

Srijeda, 5. januar 2022.

Arena

Sportski miks

19

etnoj reprezentaciji, otkazan nastup na turniru u Švajcarskoj

aktivirala plan B Inficiran po jedan Danac i Slovenac, Srbi i Hrvati u velikom problemu

OVO JE TA ŠANSA

Ukoliko se ,,lavovi“ u Mađarskoj pojave u sastavu koji je Roganović planirao i uvježbavao, lijevo krilo Miloš Vujović smatra da bi prolaz u glavnu rundu, prvi od debija na EP 2008, bio dostižan.

- Počelo je turbulentno, na oba testiranja imali smo pozitivnih slučajeva na korona virus, ali nadam se da se broj neće povećavati. Nemamo baš mnogo vremena do odlaska u Debrecin, moramo da radimo jako. Danci su favoriti u grupi, plate Vest Hemu 120 miliona eura za Deklana Rajsa.

Bio bi to najveći transfer u istoriji ,,crvenih đavola“ koji očigledno ne žale sredstva za dragulja engleskog fudbala, člana reprezentacije i momka koji jednako uspješno može da pokriva pozicije zadnjeg veznog i štopera.

Dvadeset dvogodišnji Rajs je ove sezone upisao 24 nastupa za svoj tim u svim takmičenjima, te postigao tri pogotka uz četiri asistencije.

D. K.

a najveću šansu vidimo protiv Sjeverne Makedonije i moramo da je iskoristimo. U podmlađenom su sastavu, ali imaju velikog asa na klupi, Kirila Lazarova, koji će i igrati. Ipak, ubijeđen sam da možemo da ih pobijedimo, kao i da se nosimo sa Slovenijom, koja će nam biti posljednji rival. Ukoliko budemo kompletni, možemo i moramo da napravimo korak više – rekao je Vujović.

Crna Gora na prethodna četiri učešća na EP nije uspijevala da u istom ritmu odigra sva tri meča, pa se rano vraćala kući. Može li konačno da razbije fizičku i psihološku barijeru?

- Sada je zaista teško organizovati dalji tok priprema i moramo biti vrlo pametni da sve planirano postignemo, a ujed-

no da se sačuvamo od virusa.

Na Evropskom prvenstvu čeka nas veoma naporan tempo i moramo mu se prilagoditi.

Pripremili smo drugačiju taktiku što se tiče rotacije igrača i na ovom šampionatu djelovaćemo mnogo brže. Nadam se da će to donijeti pomak i da ćemo igrati mnogo bolje nego na prethodnim šampionatima – optimista je as Fukse Berlina.

- Dugo smo pričali da smo mladi, da čekamo našu pravu šansu, i mislim da je ta šansa došla.

U najboljim smo igračkim godinama – i dalje mladi, ali puni snage i vjerujem da možemo da se nosimo sa tim teretom. Crna Gora u kompletnom sastavu može da pobjeđuje i daćemo sve od sebe da to i uradimo – poručio je Vujović.

Ne. K.

Dragan Šolak većinski vlasnik Sautemptona PODGORICA - Dragan Šolak, biznismen rođen u Srbiji, osnivač i suvlasnik ,,United grupe“, kupio je 80 odsto udjela vlasništva Sautemptona, potvrdio je engleski klub.

Nova Šolakova kompanija ,,Sport Republic“ će, kako su objavili engleski mediji, uložiti 100 miliona funti, odnosno 120 miliona eura za kontrolni paket akcija.

- Moji partneri i ja imamo iskustvo u dugoročnim ulaganjima u sportsku i industriju zabave, a ,,Sport Republic“ osnovan je kako bi to spojio i isporučio nešto jedinstveno na tržištu. Sautempton ima mnogo kvaliteta koje smo tražili u velikoj sportskoj organizaciji. Ima sjajan menadžerski tim, izvrstan razvoj talenata,

talentovane timove koji igraju atraktivan fudbal i vjernu bazu navijača. Oduševljeni smo što smo u mogućnosti da završimo ovu akviziciju kao prvi korak ka izvršenju naše investicione strategije.

Sautempton će biti kamen temeljac organizacije koju planiramo da izgradimo – izjavio je Šolak za klupski sajt.

Dosadašnji većinski vlasnik ,,svetaca“ bio je Gao Jišeng, kineski biznismen koji je 2017. godine kupio 80 odsto akcija kluba.

Navodi se da je ,,Sport Republic“ investiciona kompanija u industriji sporta i zabave, sa sjedištem u Londonu.

Osnovali su je Henrik Kraft i Rasmus Ankersen, a glavni investitor je Dragan Ne. K. Šolak.

Predsjednik Barselone ima plan kako da privoli Norvežanina

Belgijski reprezentativac napušta Real Madrid

Laporta: Dovešću Halanda na ljeto

Azar prelazi u Milan Milan je zainteresovan za fudbalera Real Madrida Edena Azara.

Belgijski reprezentativac je prije dvije godine stigao na Santijago Bernabeu iz Čelzija, ali nikada nije opravdao status velikog pojačanja. Štaviše, smatra se jednim od lošijih transfera kraljevskog kluba u posljednje vrijeme.

Osim što je često bio povrijeđen, nivo igara iskusnog ofanzivca u Realu je bio daleko ispod onih koje je pružao u Lilu, a pogotovo u dresu londonskih ,,plavaca“.

Srpski biznismen ulaže 100 miliona eura

Azar je bio na meti Borusije Dortmund za koju nastupa njegov rođeni brat Torgan, ali njemački mediji pišu da su ,,milioneri“ odustali od pregovora iz finansijskih razloga.

Njukasl je jedna od opcija, ali odlazak u Milan je svakako najrealnija solucija. ,,Roso-neri“ se bore za titulu u Seriji A i u januarskom prelaznom roku pikirali su jedno zvučno ime, što Azar bez dileme jeste.

Milan je trenutno drugi na tabeli sa četiri boda zaostatka za gradskim rivalom Interom.

D. K.

PODGORICA - Dovođenje Erlanga Halanda prioritet je Barselone za sljedeće ljeto, a predsjednik katalonskog kluba Đoan Laporta ubijeđen je da će uspjeti da ubijedi Norvežanina da dođe na ,,Kamp Nou“.

Laporta vjeruje da će ,,blaugrana“ imati dovoljno novca da plati igrača, Borusiju Dortmund i njegovog agenta, nakon što je ,,olakšao“ budžet za plate prvog tima.

Prvi čovjek Barselone nije javno govorio o šansama da angažuje Halanda, ali je navodno najbližim saradnicima jasno poručio: - Sljedećeg ljeta ću potpisati Halanda.

Laporta je godinama u odličnim odnosima s Minom Rajolom, agentom norveškog fudbalera, a posljednjih mjeseci održali su nekoliko sastanaka.

Jednom od njih prisustvovao je Halandov otac.

Predsjednik ,,blaugrane“ sma-

MARCA

stvo i po tom pitanju sve ostaje po planu. Tačnije, aktiviran je plan B. Ostajemo kod kuće, radićemo najbolje što možemo i pokušati da se sačuvamo od korone.

Rukometni savez Danske objavio je da je golman Janik Grin inficiran korona virusom i poslat u samoizolaciju.

Danci, svjetski šampioni, 6. i 8. januara odigraće kontrolne mečeve sa Norveškom, što će im biti posljednja provjera pred start EP i duel sa našom selekcijom 13. dana 2022. godine.

U redovima drugog rivala ,,lavova“, Sjeverne Makedonije, juče nije bilo pozitivnih slučajeva, ali je prijateljski meč s Izraelom otkazan zbog tri inficirana igrača u protivničkom timu.

Posljednji protivnik Crne Gore na EP, Slovenija, ima jednog igrača pozitivnog na kovid-19, golmana Urbana Lesjaka.

U problemima su i druge selekcije iz okruženja.

Srbija je desetkovana zbog čak šest slučajeva korone, dok su kod Hrvata u samoizolaciji dva najbolja igrača – Luka Cindrić i Domagoj Duvnjak.

tra da će napadaču Borusije biti privlačan projekat u kojem bi se sve vrtjelo oko njega.

Haland bi u Barsi bio prva igračka i marketinška zvijezda, što mu drugi klubovi navodno ne mogu ponuditi.

To se naročito odnosi na Real Madrid, koji je takođe u trci za potpis Norvežanina. ,,Kraljevski klub“ u napadu već ima velike zvijezde poput Karima Benzeme i Vinisijus Žuniora, a od ljeta će konku-

renciju vjerovatno pojačati Kilijana Mbapea.

Real nije jedini konkurent Barsi za dovođenje sjajnog golgetera.

Mančester siti traži centarfora i ima novca za obeštećenje, a situaciju osluškuje Mančester junajted.

Pari Sen Žermen bi mogao aktivnije da se uključi u trku u slučaju da Mbape definitivno odbije novi ugovor, dok se Bajern Minhen definitivno povukao, pišu evropski mediji.

Ne. K.

Arena

20 Sportski miks

Srijeda, 5. januar 2022.

Mornar u Zagrebu protiv Cibone upisao treću uzastopnu po

Svjetska odbojkaška federacija objavila najnovije rang-liste

Odbojkašice 45, odbojkaši 47. mjesto na svijetu PODGORICA – Muška odbojkaška reprezentacija Crne Gore na rang-listi Svjetske odbojkaške federacije zauzima 47. mjesto sa 100 bodova, dok su naše dame 45. na svijetu, sa 91 bodom, saopšteno je iz svjetske odbojkaške kuće.

Kod seniora, prvih pet pozicija zauzimaju Brazil (399), Poljska (384), Rusija (352), Francuska (341) i Italija (312), a najbolje plasirana zemlja sa ex-Yu prostora je Slovenija (286) na osmom mjestu. Srbija (276) je deveta, Hrvatska (122) je na 35. mjestu, a ispred Crne Gore je i Sjeverna Makedonija (101) na 46. mjestu. Slabije je plasirana samo Bosna i Hercegovina (88), koja se nalazi na 62. mjestu.

Kod seniorki su na prvom mjestu Sjedinjene Američke Drža-

ve (379), ispred Brazila (366), Kine (350), Turske (331) i Srbije (306).

Od bivših jugoslovenskih republika, Hrvatska (152) je na 23. mjestu, Slovenke (130) su šest mjesta niže, dok je Bosna i Hercegovina (111) na 34. mjestu.

Jedino je Sjeverna Makedonija slabije plasirana od Crne Gore jer se nalazi u grupi selekcija na začelju rang-liste, bez bodova.

Svjetska odbojkaška federacija od 2020. godine objavljuje nove rang-liste nacionalnih reprezentacija po novom sistemu bodovanja.

Računaju se rezultati sa zvaničnih takmičenja i to: olimpijskih igara i kvalifikacija za OI, svjetskih prvenstava i kvalifikacija za SP, Lige nacija i FIVB Kupa izazivača (kvalifikacija za Ligu nacija), Svjetskog ku-

Virus se širi i u Bajernu

Meč rekorda u Zagrebu Mornar je u Zagrebu ostvario nekoliko rekordnih učinaka u dosadašnjem toku sezone u Admiralbet ABA ligi.

Barani su protiv Cibone upisali 21 asistenciju, najviše do sada, pošto su premašili učinak od 20 uspješnih dodavanja na meču sa Zadrom.

Takođe, 13 ukradenih lopti „cibosima“ je rekord sezone u regionalnom takmičenju. Interesantno, prethodni sezonski rekord su ostvarili protiv istog rivala, na meču u Baru, kada su imali 12 ukradenih lopti.

Sa 65 poena, Mornar je izjednačio rekord po broju primljenih poena sa meča kod kuće protiv Splita, kada je rezultat bio skoro identičan onom protiv Cibone (81:65).

Najzad, protiv Cibone je Mornar ostvario i jedan negativan rekord – imao je 16 izgubljenih lopti, najviše od starta sezone. maksimalan učinak…

- Iskreno, ove godine nemamo prevelikih ambicija, to će diktirati naše igre. Ali, nećemo se odreći ničega. Sada smo u sigurnoj luci – kaže Pavićević, koji se prisjetio lošeg početka sezone.

- Poslije onog starta 0:6, pravo da vam kažem, i mnoge bolje ekipe od Mornara bi se teško vratile. Mi smo uspjeli da se vratimo i dođemo do ovog rezul-

Vlhova prva na Sljemenu Trener Bavaraca Julijan Nagelsman, iz istih razloga od ranije ne može da računa na Manuela Nojera, Lukasa Ernandesa i Tangi Nijanzua.

Bajern je nakon 17. odigranih kola prvi na tabeli Bundeslige sa 43 boda, a devet manje ima drugoplasirana Borusija Dortmund.

D. K.

Petra Vlhova trijumfovala je u trci slaloma na Sljemenu iznad Zagreba. Slovakinja je ostvarila drugu uzastopnu pobjedu u Svjetskom kupu, četvrtu ove sezone.

Vlhova je u utorak trijumfovala sa vremenom 1:56.99 u teškim uslovima. Odlična je bila slovačka skijašica u prvoj vožnji, u kojoj je ostvarila najbolje vrijeme. Sigurna je bila i u drugoj, pa je zabilježila pobjedu.

Drugo mjesto zauzela je Mikaela Šifrin, koja je za pobjedni-

tata. Poređenja radi, mi smo počeli sa 0-6, a Cibona sa 3-0, i sada smo tu gdje jesmo – dodaje strateg barskog tima.

Mornar je u Zagrebu vodio, praktično, čitavu utakmicu, iako je Cibona, oslabljena neigranjem nekoliko bitnih igrača (Prkačina, Riversa, Gegića), uspijevala u nekoliko navrata da se vraća iz velikog minusa. Ipak, kada su „stegli“ u odbrani, gosti u posljednja tri i po minuta treće

com zaostajala pola sekunde.

Amerikanka, koja se oporavila od virusa korona, takođe je bila odlična u obje vožnje. Na pobjedničkom postolju našla se još Austrijanka Katarina Linzberger, koja je imala ukupno vreme 1:59.49.

Među najboljih pet bile su još Vendi Holdener i Ali Nulmejer. Slijedile su ih Katarina Galhuber, Leona Popović, Ana Bucik, Marija Tviberg i Mišel Gisin.

Vodeća u generalnom plasmanu je Šifrin sa 830 bodova, Vlhova je druga sa 715. U poretku discipline vodi Vlhova sa 480 bodova, a prati je Šifrin sa 340.

R. A.

Preko 38 miliona eura koštali sudari u Formuli 1

Poljski napadač vraća se u Seriju A

Šumaher najveća „štetočina“

Pjontek ponovo u Đenovi Đenova je spremila veliki povratak – Krištof Pjontek trebalo bi da pojača ekipu Andrija Ševčenka.

Dvadeset šestogodišnji napadač eksplodirao je na stadionu Luiđi Feraris, gdje je u sezoni 2018/2019. postigao 13 golova na 19 nastupa u Seriji A. Italijanski klub ga je svojevremeno kupio od Krakovije za četiri miliona eura, a potom ga prodao Milanu za 30 miliona

PODGORICA – Mornar Barsko zlato je godinu otvorio na najbolji mogući način – ubjedljivom pobjedom u Zagrebu protiv Cibone (82:65), kojom se ekipa Mihaila Pavićevića s kamatom revanširala „cibosima“ za poraz u Baru (87:77), u prvom kolu ABA lige. Šestim trijumfom u posljednjih osam kola, trećim uzastopnim u gostima, Barani su na tabeli pretekli upravo Cibonu, „usidrili“ se na sredini tabele, daleko od opasne zone, u kojoj su „bitisali“ u prvih šest kola, kada su nanizali svih šest poraza.

Ali, današnji Mornar je bitno drugačiji, sigurniji i bolji od onog sa starta sezone, i nalazi se na samo dvije pobjede od zone plej-ofa, odnosno od šeste pozicije, koju trenutno zauzima Igokea (skor 8-6). S obzirom na loš start, pitanje je da li Mornar može nadoknaditi sve propušteno, ali je na dobrom putu, možda, i da se uključi u bitku za razigravanje za titulu.

Posebno ako u naredna tri kola, kod kuće sa Krkom i FMP-om, te u gostima sa Borcem, ostvari

Druga uzastopna pobjeda Slovakinje u Svjetskom kupu

Sane i Upamekano pozitivni na koronu Sve je više zaraženih fudbalera u Engleskoj, ali ni Njemačka nije izuzetak.

Bajern Minhen je prijavio da su Leroj Sane i Dajo Upamekano pozitivni na korona virus.

Obojica su u samoizolaciji i neće igrati u narednom prvenstvenom meču protiv Borusije iz Menhengladbaha, 7. januara.

pa, kontinentalnih prvenstava i kvalifikacija (prvenstvo Evrope i kvalifikacije za EP)…

FIVB je objavio i rang-liste reprezentacija po kontinentalnim konfederacijama uzimajući u obzir rezultate selekcija iz iste konfederacije. Po tome je naša muška selekcija na 24. mjestu u Evropi, dok su dame na 26. mjestu.

Nije poznata svrha rang-lista kontinentalnih konfederacija, pogotovo što se Evrope tiče, jer Evropska odbojkaška konfederacija (CEV) već ima svoj sistem određivanja plasmana, odnosno rang-liste.

Na rang-listi Evropske odbojkaške konfederacije crnogorski odbojkaši se nalaze na 21. mjestu sa 140 bodova, dok su odbojkašice na 30. mjestu, sa 78 bodova.

S. J.

Ne odriču se plej-ofa

Sudari u Formuli 1 ove godine koštali su timove preko 38 miliona eura.

Pjontek se na San Siru zadržao godinu, a onda nastavio karijeru u Herti iz Berlina. Od ljetos je saigrač našeg Stevana Jovetića, ali kako stvari stoje putevi će im se razići ovog januara.

Poljak se nije najbolje snašao u Bundesligi i zatražio je od kluba da promijeni sredinu. Đenova je izrazila želju da po-

novo sarađuje sa Pjontekom – do ljeta će važiti pozajmica, a otkupna cijena po završetku takmičarske godine iznosiće 17 miliona eura. Đenova se bori za opstanak u italijanskoj ligi, a sa poljskim ofanzivcem pokušaće da nadoknadi pet bodova zaostatka za sigurnom zonom.

D. K.

Najveće troškove svojoj ekipi je napravio Mik Šumaher.

Ruki, koji je ove godine vozio za Has, oštetio je tim za 4,2 miliona, što ga stavlja na čelo liste. Na drugom mjestu je Šarl Lekler. Momak iz Monte Karla koštao je Ferari četiri miliona eura. Njega je sudar u Monaku koštao i trijumfa.

Maks Ferstapen je osvojio titulu u posljednjoj trci u Abu Dabiju, ali je prije toga na popravke njegovog bolida utrošeno 3,88 miliona eura. To mu je donijelo treće mjesto na ne-

slavnoj listi. Četvrti je Nikolas Latifi (3,11 miliona), dok je peti Valtri Botas, nekadašnji as Mercedesa, sa 2,71 miliona. Luis Hamil-

ton je tek na 13. mjestu ove liste (1,23 miliona eura), dok je najmanje troškova proizveo Esteban Okon, član Alpine (280.000 eura).

R. A.

Arena

Srijeda, 5. januar 2022.

Sportski miks

21

objedu u gostima, trener Pavićević zadovoljan ostvarenim

TOP8 FAZA WABA LIGE: Budućnost Bemax večeras (18.30h) dočekuje Badel

Zagrijavanje za derbije

četvrtine i prvih šest i po minuta posljednje dionice nijesu dozvolili Ciboni nijedan koš iz igre, pa su parcijalom 17:3 (domaći su sva tri poena upisali sa linije slobodnih bacanja) stigli do nedostižne prednosti od 75:59…

Mornar je protiv Cibone šutirao 50 odsto za tri poena (22-11), a tokom prve tri četvrtine je za dva poena šutirao od 66,7 do 78,6 odsto, ali je taj procenat pokvario u posljednjih 10 minu-

ta, kada je iz reketa šutirao 13-4, da bi na kraju procenat za dva poena bio 52,9 odsto. Ipak, Mornar je u drugom poluvremenu primio samo 21 poen, osam u posljednjoj četvrtini, a na kraju je bio bolji od domaćina u svim elementima, i najavio još bolje partije u nastavku regionalnog takmičenja. Posebno što je „ponos Bara“ od meča u Zagrebu, konačno, kompletirao redove, jer je zaigrao i američki

plej Trej Luis (11 poena, 3-3 za tri, 2-1 za dva, tri asistencije), pa će treneru Pavićeviću biti lakše da snage rasporedi na više igrača, uz činjenicu da će, nakon ispadanja iz Evrope, imati više vremena za pripremu mečeva u ABA ligi.

- Idemo utakmicu po utakmicu, spremamo se, i vidjećemo dokle ćemo dogurati. Ali, više nas nije lako dobiti – zaključio je S. J. Mihailo Pavićević.

Turnir u Melburnu

Kovinić se povukla Najbolja crnogorska teniserka Danka Kovinić nije se plasirala u glavni žrijeb WTA turnira u Melburnu.

Kovinić je predala meč Japanki Nao Hibino, 129. teniserki svijeta, a razlog povlačenja navodno je iscrpljenost.

Danka je na startu kvalifikacija bila bolja od Australijanke Aleksandre Ozborn (6:2, 6:1).

PODGORICA - Već petog dana 2022. godine košarkašice Budućnost Bemaxa izlaze na teren, čime su tek drugi crnogorski tim koji će odigrati meč u ovoj godini. Nakon košarkaša Mornara, košarkašice će već večeras (18.30 h), u „Bemax areni“, ugostiti Badel na startu Top8 faze WABA lige.

Podgoričanke su grupnu fazu završile sa maksimalnim učinkom (10-0) i sa prve pozicije i maksimalnih 12 bodova ulaze u Superligu. Sa druge strane, tim iz Skoplja imao je u grupi B učinak 4-6 (ali savladao je po dva puta Partizan i Banoviće, koji nijesu prošli, tako da u ovu fazu ulazi sa skorom 0-6). Baš zbog toga jasno je da crnogorskom šampionu pripada uloga favorita u meču kojim „plave“ mogu napraviti dodatni iskorak ka fajnal-foru.

- Možda ranije nego što smo navikli, već sada se vraćamo obavezamo i očekuje nas početak Superlige. Badel je ove sezone najbolja ekipa u Sjevernoj Makedoniji, ali nema potrebe za nekom detaljnom analizom, jer je jasno da smo favoriti na domaćom terenu, ali i uopšte protiv Badela, bez potcjenjivanja rivala. Vjerujem da ćemo

Čikago protiv Orlanda upisao osmi uzastopni trijumf, Trej Jang upisao 56 poena u porazu Atlante

133:113 124:121 104:118 102:98 106:115 104:115 103:89 115:108 136:131 104:122

učinak u ligi, a sada je sa sedam pobjeda i 28 poraza pretposljednji, ispred Orlanda.

Sadik Bej predvodio je ekipu do pobjede sa 34 poena i osam skokova, Džoš Džekson postigao je 24 poena, a Kejd Kaningem dodao je 19 poena i sedam asistencija.

U ekipi iz Milvokija Janis Adetokumbo bio je najefikasniji sa 31 poenom, 10 skokova i sedam asistencija, a Džru Holidej meč je završio sa 29 poena, pet skokova i pet asistencija.

Tabela 1.Budućnost Bemax 2. Celje 3. Montana 4. Plamen 5. Orlovi 6. Vojvodina 7. Triglav 8. Badel

6 6 0 +160 12 6 5 1 +151 11 6 4 2 -2 10 6 3 3 -1 9 6 3 3 -47 9 6 2 4 -30 8 6 1 5 -83 7 6 0 6 -148 6

biti koncentrisani i da ćemo odraditi onako kako mi to znamo – kazao je Vladan Radović, trener Podgoričanki. „Plave“ su grupnu fazu završile 15. decembra, kada su nakon produžetka savladale Orlove u Banjaluci. Nakon mini pauze crnogorski šampion želi da nastavi trijumfalnu seriju, a samim tim i put ka završnom turniru.

- Vrijedno smo trenirale, tokom praznika imale smo samo nepuna dva dana odmora i odmah se vratile obavezama. Pobjeda u Banjaluci značila nam je mnogo, prvo jer smo prenijele maksimum bodova, a drugo na planu samopouzdanja, jer smo prvi put igrale meč neizvjesne završnice. Svjesne smo da smo

Trener Bruklina Stiv Neš rekao je da se klub nada da bi Kajri Irving mogao da igra prvu utakmicu ove sezone protiv Indijane, ali da još nije donijeta konačna odluka. Irving ne želi da se vakciniše protiv korona

Rezultat Filadelfija – Hjuston Vašington – Šarlot Bruklin – Memfis Čikago – Orlando Milvoki – Detroit Nju Orleans – Juta Dalas – Denver Golden Stejt – Majami Portland – Atlanta LA Klipers – Minesota

16.30 Vojvodina - Montana 17.00 Orlovi - Plamen 18.00 Celje - Triglav 18.30 - Budućnost Bemax - Badel

Irving se vraća protiv Indijane?

Dabl-dabl Vučevića protiv bivšeg kluba Čikago je savladao Orlando 102:98, a Nikola Vučević je protiv bivšeg kluba upisao dabl-dabl – crnogorski as je meč završio sa 13 poena, 17 skokova, po dvije ukradene lopte i blokade, te sa jednom asistencijom.

Najefikasniji u osmoj uzastopnoj pobjedi Bulsa bio je Demar Derozan sa 29 poena, Zek Lavin se zaustavio na 27.

Kod Orlanda je još jednom najefikasniji bio Frenc Vagner sa 22 poena, dok je Vendel Karter junior protiv bivše ekipe upisao 21 poen i 10 skokova. Čikago je prvi na Istoku sa skorom 25-10.

Detroit je priredio iznenađenje večeri pobijedivši Milvoki rezultatom 115:106, i time prekinuo niz od šest pobjeda aktuelnog šampiona lige. Uoči utakmice Detroit je imao najslabiji

Raspored

Dalas je bio bolji od Denvera sa 103:89 i ostvario treću uzastopnu pobjedu.

Maverikse je predvodio Luka Dončić sa 21 poenom, 15 asistencija, osam skokova i četiri ukradene lopte. Dvajt Pauel i Redži Bulok u pobjedi su učestvovali sa po 15 poena, a Džejlen Branson sa 13. U timu nije bilo Kristapsa Porzingisa zbog korona virusa.

- Tokom cijele utakmice bilo smo čvrsti, posebno je odbrana bila sjajna – rekao je Dončić.

U ekipi Denvera, koja je prekinula niz od tri pobjede, najbolji je bio Nikola Jokić sa 27 poena, 16 skokova, tri asistencije i dvije ukradene lopte. Aron Gordon dodao je 15 poena i sedam skokova, a Vil Barton 12 poena i šest asistencija.

Portland je prekinuo niz od četiri poraza, savladavši Atlantu sa 136:131. Anferni Simons predvodio je pobjednički tim sa 43 poena i sedam asistencija, a Norman Pauel dodao je 26 poena, uz šest skokova, četiri asistencije i

četiri ukradene lopte. Jusuf Nurkić je meč završio sa 21 poenom, 12 skokova i pet asistencija.

U ekipi Atlante najbolji je bio Trej Jang sa 56 poena, 14 asistencija i četiri skoka. On je iz igre šutirao 26-17, za tri poena 12-7, a ubacio je i svih 15 slobodnih bacanja. Jang je postao prvi igrač sa više od 50 poena i 14 asistencija u utakmici, otkako je to pošlo za rukom Džejmsu Hardenu 31. decembra 2016. godine kada je igrao za Hjuston.

Košarkaši Memfisa pobijedili su Bruklin sa 118:104 i zabilje-

favoriti protiv Badela i da nas nakon ovog meča očekuju veliki izazovi i sve sami derbiji. Ali, u ovoj utakmici želimo da godinu otvorimo na pravi način, da zadržimo dobar ritam i napravimo idealnu uvertiru pred seriju teških mečeva – naglasila je Jovana Savković koja, iako 2005. godište, ove sezone ima izuzetno veliku ulogu u timu.

Budućnost Bemax protiv tima iz Skoplja otvara Top8 fazu, a nakon ovog meča kreće i serija derbija. Do kraja januara „plave“ će imati čak tri vezana derbija. Već narednog utorka gostuju Celju, zatim dočekuju Montanu, pa odlaze na neugodno gostovanje ekipi Plamena iz hrvatske Požege.

- U suštini, ove četiri utakmice dosta toga će pokazati i što se tiče samog fajnal-fora. Imamo dobru zalihu zahvaljujući svim prenesenim bodovima iz grupne faze i to nam daje određenu dozu rasterećenosti i olakšava put ka našem cilju, a to je fajnalfor. Ali, Budućnost i ove mlađe đevojke ne smiju time da se zadovolje, već da idu do kraja, da naprave vrhunski rezultat, a to je osvajanje titule ili igranje finala WABA lige – naglasio je Radović.

R. P.

virusa, zbog čega, prema pravilima države Njujork, ne može da igra utakmice na domaćem terenu.

Netsi su odbili prijedlog da Irving igra samo na gostovanjima, ali sada razmatraju tu odluku zbog velikog broja zaraženih igrača u svojoj ekipi.

- Odlučujući faktor pri odlučivanju biće to kako se Irving osjeća i da li je bezbjedno da se on vrati – naveo je Neš.

žili petu uzastopnu pobjedu.

Petorica igrača pobjedničke ekipe postigla su dvocifreni broj poena, a predvodio ih je Dža Morant sa 36 poena, osam asistencija i šest skokova. Dezmond Bejn dodao je 29 poena, Brendon Klark 16 poena uz sedam skokova, a Džeret Kalver i Tajs Džons po 12.

Najefikasniji u timu iz Bruklina, koji je doživio treći poraz u nizu, bio je Kevin Durent sa 26 poena, Džejms Harden postigao je 19 poena uz osam asistencija, a Niks Klakston 11 poena. S. J.

22

Feljton

Srijeda, 5. januar 2022.

CRNOGORSKA PRAVOSLAVNA CRKVA U XVII VIJEKU POMEĐU TURAKA I MLETAKA

9.

Uniju niko nije sporio sve do vladike Danila I Petrovića Piše: Stevo VUČINIĆ

Istim redosljedom, po svim ovim tačkama, koje je svojeručno obilježio staroslovenskim slovima, posebno označenim titlom iznad, koja su inače imala i numeričku vrijednost, vladika Mardarije se ispovijedio da vjeruje i potpisao dokument. Pečatom na kojem se u sredini vidi Bogorodica sa Hristom i krstom iznad glave, pečatirao je prvu i pretposljednju stranu ispovijednoga dokumenta i drugu i pretposljednju stranu Leonardijevoga prijevoda.

Ispovijedni dokument vladike Mardarija naslovljen je: „Исповиједаније православне вјере иже творити подобиет христијаном источним. В име Оца и Сина и Духа Светога амин”.

Pa nastavlja: „Ја Мардарије владика Црне Горе и свега приморја стојим и чврстом вјером вјерујем и исповиједам вјеру и кажем да уздам се у символ вјере којим се служи света црква Римска, то је: Вјерујем у једнога Бога оца сведржитеља неба и земље...“ Dalje je ispisan Nikejski simvol vjere koji završava na prvoj stranici. Pa nastavlja redom, tačku po tačku, kako je i definisano firentinskom formulom o sjedinjenju s Rimskom crkvom, da prihvata i ispovijeda utvrđene definicije nikejskoga, carigradskoga, pa halkidonskoga, Drugoga i Trećega carigradskoga, nikejskoga, formule firentinskoga i tridentskoga i na kraju potpisuje se: „Ја исти Мардарије владика црногорски и приморски,.. тако ми бог помога и свети божји анgели“.

Ispod njegovoga potpisa piše: „Ја Висарион архиђакон цетињски и архиђакон Леонардис посланик Римске цркве били свједоци горепоменутоме исповиједању“. Na kraju jedan ispod drugoga potpisuju se latinskim pismom svjedoci: „Ja Ivan Vestio učitelj”, “Ja Jakov Dontatrinita klirik iz Budve” i dopisano u

Na kraju dokumenta stoji potpis: „Ја исти Мардарије владика црногорски и приморски,.. тако ми бог помога и свети божји анgели“. Ispod njegovoga potpisa stoji: „Ја Висарион архиђакон цетињски и архиђакон Леонардис посланик Римске цркве били свједоци горепоменутоме исповиједању“

Vladika Mardarije je u Mainama potpisao dokument o prihvatanju Unije. Pečatom na kojem se u sredini vidi Bogorodica sa Hristom i krstom iznad glave, pečatirao je prvu i pretposljednju stranu ispovijednoga dokumenta i drugu i pretposljednju stranu Leonardijevoga prijevoda

Kompjuterska rekonstrukcija nekadašnje Bogorodične crkve na Ćipuru

najdonjem redu „Sveti oci“ (monasi manastira Maine).

Na posljednjoj strani koju je latinskim jezikom ispisao Leonardi, upisani su titule svjedoka i datum potpisivanja 8. oktobar 1840. godine u manastiru Vavedenja Presvete Bogorodice u Mainama.

Mardarijevi nasljednici Ruvim Boljević (1662 - 1685), Visarion Borilović (1685 - 1692) i Sava Očinić (1694 1697) nijesu je osporavali. Tako da je Unija bila nesporna sve do vladike Danila I Petrovića (1697 - 1735), koji je razočaran Serenisimom, koja je Crnu Goru viđela samo kao odbrambeni bedem prema Turskoj, crkvenu politiku usmjerio ka Rusiji, spremnoj da materijalno i diplomatski podrži oslobodilačku akciju Crnogoraca i prekinuo svaku vezu s Rimom.

Malo prije potpisivanja Unije, 25. avgusta 1640. godine, iz Gradišta je njegov iguman Josif pisao „Пресвијетломе оцу, глави и начелнику свога хришћанства“ da mu zbog siromaštva „удијели милост“. U istome pismu Rimskoj crkvi dao je pismeni iskaz poslušnosti „од мене јеромонаха Јосифа игумана манастира Светога Николе у Градиште“.

U vrijeme kad je Josif pisao Rimu, vladika Mardarije je bio zatvoren u Podgorici.

Podgoričani su ga bili zatvorili kao zalogu da će im biti isplaćena šteta koju su im učinjeli neki Crnogorci, koji su, i pored dogovora i presude suda u Zeti, odbijali

Vladika Danilo Petrović je razočaran Serenisimom, koja je Crnu Goru viđela samo kao odbrambeni bedem prema Turskoj, crkvenu politiku usmjerio ka Rusiji, spremnoj da materijalno i diplomatski podrži oslobodilačku akciju Crnogoraca i prekinuo svaku vezu s Rimom da je plate. Taman negđe tih dana kod manastira Svetoga Nikole na Vranjini bio je sabor na kome je prisustvovao Leonardi i on izvještava da je naroda bilo mnoštvo.

Piše da su hvalili Mardarija zbog dobrih veza s Rimom. Čim se Mardarije oslobodio turske bijede pismeno se za-

hvalio papi i kardinalu Barberiniju. Pismo papi Urbanu VIII poslao je 2. oktobra.

Potpisao ga je „Смирени у Христу слуга Мардарије владика црногорски и свега приморја“ iz manastira Vavedenja u Mainama kod Budve.

Navodi da je „поклисаре посла задати дужни послух“

Papa Urban VIII (papa od 1623. do 1644. godine)

Rimskoj crkvi „матери свога хришћанства“ da „цјеливају Свете ноге намјесника Светога апостола Петра и приме благослов од Његове Светости“ (Marko Jačov, Spisi Kongregacije za propagandu vere..., 456-457).

Istoga dana drugo pismo naslovio je na sekretara Kongregacije Frančeska Ingolija. Zahvaljuje mu se i navodi „моји поклисари су се хвалили и показали да си их лијепо прихватио и велику љубав учинио ради тога ти се смирено поклањамо“. Dalje ga obavještava, ako uzmogne na proljeće, u vezi Unije, ići će kod patrijarha u Peć (isto, 461). Treće, adresirano na kardinala Barberinija, u kojemu se zahvaljuje na lijepome prijemu poklisara koji su „били лијепо прихваћени и дочекани и загрљени“. Žali se da su ga „проклети Турци глобили“ i dodaje da će se „моји калуђери молити за Ваше господство“ (isto, 463-454).

I arhiđakon Visarion zahvalio se Kongregaciji na lijepome prijemu crnogorske delegacije u Rimu. Obraćanje počinje riječima: „Пресвијетли оче и врховна господо и господари моји“, a završava „Слуга Вашега пресвијетлога господства Висарион, писа у манастир у Маине“.

Nekoliko dana kasnije, Leonardi obavještava Rim da će da ide u Peć i da je Mardarije oslobođen i vratio se na Cetinje.

Dopuštenje da otputuju u Rim već su čekali u Veneciji Nikola Franov, Frano Markov i kaluđer Josif, koji su prošli put zbog rata s Turcima morali da se vrate kući s pola puta (isto, 495).

RAD NA UNIJI SA SRPSKOM CRKVOM

Leonardi je već u julu 1641. godine na Cetinju imao susrete s kaluđerima, izaslanicima

Kardinal Frančesko Barberini

pećkoga patrijarha, koji su tim povodom došli u Crnu Goru.

Krajem ljeta, u avgustu, na Cetinju je bilo „edificatione di quelli calogeri“ u katoličkoj vjeri (isto, 527). Iako je bilo dogovoreno da u februaru 1642. godine otputuje za Peć, morao je da odustane. Partrijarh je bio hitno otputovao za Carigrad zbog spora s Vaseljenskom patrijaršijom. Pa je u Peć otputovao tek početkom oktobra i 14. istoga mjeseca poslao je izvještaj Rimu. O tome je Kongregaciju izvijestio i Frančesko Bolica.

Boravak u Peći je donio plodove. Koncem godine patrijarh Pajsije poslao je pismo papi Urbanu VIII. Pisano je dvosmisleno-polemičkim tonom, u kome je osporavao učenje o „filioque“ i upotrebu beskvasnoga hljeba u euharistiji.

Uputio ga je „изабраноме господину и оцу папи Урбану“ i tako mu priznao prvijenstvo časti. Smirenim tonom, bez polemičkih varnica, izložio je Nikejski simbol vjere i tako nemušto otvorio mogućnost daljih pregovora o Uniji i proces sjedinjenja pojedinih manastirskih bratstava na prostoru današnje Crne Gore i istočne Hercegovine - Mileševe, Morače, Vranjine, Gradišta, Žitomislića, Zavale, Trebinjskoga manastira i Ostroga.

Poslije dugoga vijećanja Patrijarh je odlučio da u Rim pošalje jednoga kaluđera i arhimandrita da to pismo lično predaju papi (isto, 593). Pošto su izbili nemiri u Italiji kaluđeri nijesu otputovali i Leonardi ih je savjetovao da ne idu nego da se vrate u i pođu u manastir Moraču. Oni su se 17. avgusta 1643. godine vratili s puta. Tako da je Leonardi obavijestio Rim 10. septembra da odlaže put u Rim zbog stanja u Italiji (isto, 616).

Prethodno je Visarion, 4. avgusta 1644. godine, pisao Kongregaciji da je bio spreman da lično dođe u Rim ali je odustao, takođe na savjete Leonardija i Frana Grbičića; tražio je isplatu plate (isto, 643). Te godine Jeromonah Josif iz manastira Svetoga Nikole u Paštrovićima pisao je da je primio katoličku vjeru i tražio isplatu misionarske plate za prethodne dvije godine (isto, 647).

Turci su katoličke svještenike držali papskim uhodama, i progonili ih, posebno u XVII vijeku, u ratna vremena, a carigradskoga patrijarha stimali kao svoga činovnika. Tako je 1643. godine Nikola, episkop Ardžiša u Vlaškoj, javio Kongregaciji u Rimu da je vlaški vojvoda Matija Basarab sklon uniji s Rimom, jer sumnja da će moći spasiti dušu, pošto se carigradski patrijarh bira, umjesto prizivom Svetoga duha, novcem koji daje sultanu (Jovan Radonić, Rimska kurija i južnoslovenske zemlje..., 241).

(Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 5. januar 2022.

23

Posljednji pozdrav ocu i dedi

VOJU

Ljubav i toplinu koju si nam pružio nikada nećemo zaboraviti. Sa tugom u srcu i bolom u duši opraštamo se od tebe.

Počivaj u miru.

VESNA, IGOR i SANDA

203

24

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 5. januar 2022.

Svakim danom nas je sve manje, moj brate i druže

Dana 3. januara 2022. preminula je naša majka, baba i prababa

Дана 4. јануара 2022. у 89. години преминуо је наш драги

HAMZA

Dođosmo da te ispratimo...

A ti nas isprati, veliki čovječe.

Bio si uz mene kad je grmjelo.

Ja ću biti uz tvoju đecu dok trajem.

DESANKA Ilijina PEROVIĆ

ВОЈИСЛАВ Секулов СИМОНОВИЋ

Сходно епидемиолошкој ситуацији сахрана ће се обавити дана 5. јануара у 14 часова, на гробљу у селу Јасенова – Манастир Морача. Кућа жалости: Франца Рузмана 21 – Подгорица.

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu najuže porodice.

Ожалошћени: супруга ЈЕЛЕНА, син СЛОБОДАН са породицом, кћерке ВЕСНА, ТАЊА, ДУБРАВКА и СЛАЂАНА са породицама, брат ВЕЛИМИР са породицом, породица пок. брата БОШКА, сестра КОСА са породицом и остала родбина СИМОНОВИЋ и ЈОВОВИЋ

Volim te!

Ožalošćeni: kćerka NADA, unuka ANĐELA, unuk MARKO, snaha SNEŽANA i praunuk VIKTOR

BANJA KALUĐEROVIĆ

197

200

185

Посљедњи поздрав драгом

Posljednji pozdrav dragom kumu

Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku

ILIJI STANOJEVIĆU

DUŠANU MARKOVIĆU

ВОЈИСЛАВУ – ВОЈУ СИМОНОВИЋУ

Težak i bolan je ovaj oproštaj od tebe.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

175

PETAR RADOMAN sa porodicom Твој племенити лик остаће вјечно у нашим срцима.

Opraštamo se od dragog kuma, velikog prijatelja naše porodice, izuzetno dobrog i plemenitog čovjeka.

Počivaj u miru.

S tugom se opraštamo od našeg

МИЛЕ, МИЛИНКО, ПРЕДРАГ, МАТИЈА, ТАЊА и ВЕСНА ИЛИЋ

VOJA SIMONOVIĆA

DEJAN, STANKA, LUKA i MATIJA KEKOVIĆ

201

198

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav voljenom kumu

Tvoja ljubav, poštovanje i pažnja ostaće nam u trajnom sjećanju i uspomeni.

Pamtićemo te i čuvati od zaborava.

Počivaj u miru, dragi naš Vojo.

DUŠAN i HASNIJA SIMONOVIĆ sa porodicom

202

SMAJILU – SLADU DIVANOVIĆU

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati u najboljem sjećanju.

DUŠANU MARKOVIĆU

Sa tobom se opraštamo a ostavio si mnogo lijepih i dragih uspomena da te vječno pamtimo. Pamtićemo te kao iskrenog kuma i prijatelja naše porodice.

Počivaj u miru, dragi kume.

FADILJA, SAMIR i SENAD BIBEZIĆ

139

MIODRAG, TANJA, NIKOLA i MAJA KEKOVIĆ

199

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 5. januar 2022.

Posljednji pozdrav našem sinu

25

Dragom suprugu i ocu

Дана 4. јануара 2022, послије краће болести, умро је у 87. години живота наш драги

MIŠKU MIŠKU BIGOVIĆU

Tvoja ljubav i vedrina koju si nam pružao ostaje zauvijek u našim srcima. Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

Otac NIKICA i majka ZAGORKA

ПЕТАР Миливојев МРДАК

190 Mile moj

Dragi tata, ostavio si nas veoma male bez tvog čvrstog oslonca i toplog zagrljaja. Tvoj prerani i iznenadni odlazak nanio nam je veliku bol. Počivaj u miru, dragi tata, i neka ti naše suze, tuga za tobom, ne remete mir koji si našao na nekom drugom mjestu.

Posljednji pozdrav

Усљед епидемиолошке ситуације, сахрана је обављена истог дана, у 13 часова, у кругу најуже породице, на градском гробљу Чепурци.

Supruga VANJA, sin ANDREJ i kćerka ANDREA

194 Ожалошћени: супруга ГОРКА, кћерка СОЊА, синови АЛЕКСАНДАР и СЛОБОДАН, снаха МАЈА, унучад ДИАНА, АНЂЕЛА, МИЛОШ, КОСТА, АЛЕКСА и остала многобројна родбина

MIŠKO

MIJU BIGOVIĆU

Tvoj osmijeh, vedri duh i plemenito srce čuvaćemo od zaborava.

Otac NIKICA

Tvoji MILO, ZDRAVKO i CAJA

186

189

Posljednji pozdrav voljenom bratu

191

Počivaj u miru

MIŠKU

Posljednji pozdrav

Bolan je ovaj rastanak sa tobom. Tvoji savjeti, ljubav, toplina i osmijeh će uvijek ostati sa mnom. Bio si voljen, poštovan ostavio si trag svima koji su te poznavali.

PETRU

MIŠKU BIGOVIĆU

Brat VESKO, snaha JELENA, bratanična KSENIJA, bratanić BORIS

Zauvijek ćemo te čuvati u srcima, mislima i pamtiti po svemu dobrom i plemenitom.

Sjećanje na tebe ne umire.

182 Kćerka SONJA, zet VESELIN, unučad DIANA, ANĐELA i MILOŠ

Stric RADE i sestra DACA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom drugu

192 Voljenom bratu

187 Naš voljeni

MIŠKU BIGOVIĆU

MIŠKU ĐEDE

Dragi naš brate Miško, beskrajno smo tužni što zauvijek odlaziš.

Hvala za ljubav i pažnju kojom si nas nesebično obasipao.

Tužni, ali i ponosni na tebe, pamtimo te po blagosti i dobrodušnosti.

Počivaj u miru.

od drugova MILANA MIKOVIĆA i BOJANA i BOŽIDARA ŠĆEKIĆA Tvoji ZORICA i NENAD

Tvoji: AKI, KOLE, MAJA i SAŠA 188

196

195

Посљедњи поздрав

Posljednji pozdrav dragom kumu

Доброј и вољеној снахи

БОШКО МИЛОЊИЋ

MIŠKU BIGOVIĆU

СНЕЖАНИ Хвала за све добро што си урадила за нас и што си уз нашег Рашка била све ове године. Највише ти хвала на томе што си нам родила насљеднике, Лазара и Милицу.

Хвала ти за незаборавне тренутке нашег дугогодишњег пријатељства. Био си и остао велики пријатељ наше куће.

MIKICA, MAJA i JAKOV VUJIČIĆ

ЧЕДО ШАРАНОВИЋ са породицом

Твоја свекрва СТАНКА КАПЕТАНОВИЋ, заове САЊА КАПЕТАНОВИЋ и ТАМАРА НИКИЋ 173

Nisi nas naučio ovako da se sastajemo.

174

193

26

Oglasi i obavještenja

Dana 3. januara 2022. u 77. godini života, poslije kraće bolesti umro je naš dragi

Srijeda, 5. januar 2022.

Posljednji pozdrav

Dana 3. januara 2022. umrla je naša draga u 78. godini

VOJISLAV Vukotin MRVALJEVIĆ

DUŠAN MARKOVIĆ

profesor u penziji

RADMILA – KEKA Šakova BUJIŠIĆ Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena 4. januara u krugu uže porodice.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

Zbog epidemioloških mjera, sahrana će se obaviti dana 5. januara u 14 časova, na mjesnom groblju u mjestu Krupice – Pljevlja.

Ožalošćeni: supruga MAJA, sin ĐORĐE, kćeri IVANA i ANA, sestra JOVANKA, snaha MILENA, unuka IDA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, snahe i ostala mnogobrojna rodbina

145

Tvoji: sin DARKO, snaha VEDRANA, unuke SOFIJA i EMILIJA i unuci MATIJA i ANDRIJA

Ožalošćeni: braća BOŠKO i MILOMIR, sestre MILORANKA, LJEPOSAVA i MILKA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, snahe i ostala rodbina

159

Dragi

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

136 Obavještavamo mnogobrojnu rodbinu, prijatelje i kumove da je svoju plemenitu dušu ispustio poslije kratke bolesti naš plemeniti roditelj na 1. januar 2022.

VOJISLAVE DUŠANU MARKOVIĆU

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

BUDO i GOGA sa djecom 146

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragom komšiji od RAJA i MIJA STANOJEVIĆA sa porodicom

UGLJEŠA Srdanov NENEZIĆ 1927 – 2022.

170

VOJU MRVALJEVIĆU

Posljednji pozdrav voljenom stricu i đedu

Tvoja dobrota i poštovanje prema našoj porodici zaslužuju da te se vječno sjećamo.

157

Sahrana našeg dragog pokojnika je obavljena na gradskom groblju Čepurci u 14 časova 2. januara u krugu uže porodice.

PEKA PERIŠIĆ sa porodicom

Ožalošćeni: kćerke JASNA, LJILJANA i ostala mnogobrojna rodbina

VOJU Vukotinom MRVALJEVIĆU

Посљедњи поздрав племенитом куму

Striko, počivaj u miru. Laka ti zemlja, naš dobri i čestiti strikane.

161

DRAGO sa familijom

Posljednje zbogom najboljoj ujni

168

ВОЈУ МРВАЉЕВИЋУ Posljednji pozdrav našem dragom tati

Твоја искреност и добронамјерност заувијек ће бити у нашим срцима и нашем сјећању.

158

Породица покојног ЂОКА ПЕТРОВИЋА

Posljednji pozdrav dragom i voljenom stricu

DAFINI ADŽIĆ Nikada te nećemo zaboraviti.

147

VANJA i TIHANA

UGLJEŠI Srdanovom NENEZIĆ

Posljednji pozdrav dragoj snahi Hvala ti za sve što si učinio za nas.

Od srca hvala i neka te anđeli čuvaju.

Nedostaješ nam do bola i neshvaćanja da te nema.

VOJO Vukotin MRVALJEVIĆ Striko, neka ti je laka crna zemlja po kojoj si pošteno išao.

160

Tvoji MINJA i SLAVKA

e-mail: oglasno@t-com.me

DAFINI ADŽIĆ Zaova SEKA i đever BRANKO 148

Tvoje kćerke JASNA i LJILJANA

169

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 5. januar 2022.

27

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i poznanike da je dana 3. januara 2022. iznenada preminuo u 41. godini naš dragi

Dana 4. januara 2022. preminuo je u 90. godini

MILAN-MIŠKO Nikičin BIGOVIĆ

ĐORĐIJE – ĐOKO Dragov RADOVIĆ

Pokojnik će biti izložen u Gradskoj kapeli u Nikšiću dana 5. januara od 12 do 14 časova, kada se polazi za Kočane gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

1932–2022.

Shodno epidemiološkoj situaciji sahrana će se obaviti u krugu porodice dana 5. januara u 13 časova na seoskom groblju Mahala.

Ožalošćena porodica: supruga VANJA, sin ANDREJ, kćerka ANDREA, majka ZAGORKA, otac NIKICA, brat VESKO, sestra ZORICA, stričevi MILO i RADE, đed DRAGOLJUB, tetke RAKA, SLAVICA i MILANKA,ujak RADOŠ, snaha JELENA, bratanić, bratanična i ostala rodbina BIGOVIĆ i NIKČEVIĆ

176 Posljednji pozdrav dragom stricu

Posljednji pozdrav dragom

Ožalošćeni: sin MITAR-KIKA, kćerka VESNA, braća SIMON i RATKO-MUJO, sestra SAVETA-BEBA, snahe ANGELA, RADMILA i MILEVA-MILA, unučad KRISTINA, NATAŠA, ĐORĐIJE, MARIJA, ELENA, MILICA, NIKOLA, KSENIJA i TARA, praunučad MITRA, MANJA, KIRIAKI-ZDENKA, bratanići, bratanične, sestrić, sestrična i mnogobrojna porodica RADOVIĆ

BOŠKU S. MILONJIĆU S ljubavlju i poštovanjem KAĆA i MILOŠ MILONJIĆ

MIŠKU

178

149

Posljednji pozdrav velikome crnogorskome bratu i patrioti

Tuga i bol koju osjećamo od kada si nas iznenada napustio, u našim srcima ostaće vječno u vidu rane koju vrijeme neće zaliječiti.

Neka ti naše suze ne remete mir.

Dragi brate

Zauvijek tvoji: đed DRAGOLJUB, ujak RADOŠ, ujna NATAŠA, sestra JELENA, braća BOŽO i BLAŽO

BIGU

MILE Neka ti je laka crnogorska zemlja koju si beskrajno volio a mi ćemo tvoj dragi lik čuvati od zaborava kroz lijepa sjećanja.

Tvoja Cetinjska braća: JUGO, BANE, TOMO, NOLE, NENO, NIKOLA i ANDRIJA

184

180

Za nas si bio stariji brat sa kojim smo uvijek nalazili zajednički jezik bez obzira na razliku u godinama.

Imali smo još mnogo toga da proživimo zajedno, nego te je zla sudbina oduzela od nas, ali nikada neće izbrisati uspomene na tebe.

Brate naš, nijesmo očekivali da ćemo na ovakav način morati da se oprostimo od tebe.

Посљедњи поздрав драгом пријатељу

Posljednji pozdrav mom dobrom

Zauvijek tvoji: JELENA, JOVANA, BOŽO, ŽARKO i BLAŽO

БОШКУ МИЛОЊИЋУ

BIGU od FILIPA PEJAKOVIĆA

181 Posljednji pozdrav од ГОРАНА МИЛАТОВИЋА са породицом

177

MIŠKU Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Tetka RAKA, tetak VELJKO, ŽELJKO, MIĆO sa porodicom i ŽELJKA sa porodicom 183

179

28

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 5. januar 2022.

Posljednji pozdrav našem dragom

BIGU Cvrle, juče nas je vijest o tvojoj iznenadnoj smrti šokirala.

Teško se mirimo sa surovom istinom da više nema tvog blagorodnog lika, nasmijanog lica i tvog čuvenog „CVRLE“.

Dragi prijatelji nikad ne umiru, čuvaćemo te od zaborava zauvijek, naš dobri Bigo...

Počivaj u miru.

Tvoji, IVAN i JASMINA

162 Posljednji pozdrav dragom kumu

MILANU BIGOVIĆU

Riječima ne možemo opisati bol i tugu za tobom.

Vječno ćemo te pamtiti po dobroti i ljubavi koju si nam pružao.

Srca nam se cijepaju.

Tvoji kumovi: KIRO, ANĐELA, ANETA i MARTIN

172

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 5. januar 2022.

29

Navršeno je 40 tužnih dana od kada je preminuo naš voljeni

Posljednji pozdrav dragom

RADOVAN Đurov VUJANOVIĆ 10. 10. 1933 – 24. 11. 2021.

Nedostaje nam tvoja ljubav, velika plemenitost i podrška koju si nesebično pružao.

Zauvijek ćeš da boraviš u našim srcima.

U sjećanje na Radovana, porodica je uplatila prilog Mjesnoj zajednici Gornji Ceklin.

BIGU

Supruga MILEVA, sinovi NIKOLA i MILOŠ sa porodicama 155

Zauvijek nas je napustio dragi drug i prijatelj.

Tvoja dobrota, čestitost i plemenitost zauvijek će živjeti sa nama.

Počivaj u miru, dragi prijatelju.

Četiri godine je od smrti naše

VESNE RAIČEVIĆ rođene Simović

KOLEKTIV FIRME „WOW“ BUDVA

Ponosni na tebe, s poštovanjem i ljubavlju čuvamo te od zaborava.

PORODICA 151 Navršava se godinu dana od smrti naše

163

Dragom

Dragom

MILEVE VUJOVIĆ S ponosom se sjećamo tvoje plemenitosti i dobrote. Čuvaćemo uspomenu na tebe u svojim srcima.

MIŠKU

MIŠKU Tvoja ljubav, pažnja i poštovanje ostavili su neizbrisiv trag u našim srcima.

Počivaj u miru, neka ti je laka zemlja.

TVOJI NAJMILIJI Nema riječi koje mogu opisati bol koju osjećamo.

Neka te anđeli čuvaju.

Četrdeset dana je od smrti naše voljene

MILANKA, ZORAN, JOVANA i ŽARKO

Tetka SLAVICA i tetak MIRKO

165

141

164

Posljednji pozdrav dragom bratu i patrioti

DRAGICE Vlastimirove VUKSANOVIĆ

POMENI Dana 5. januara navršavaju se dvije godine od smrti moje sestre

Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava, po dobroti pamtiti i sa ponosom pominjati.

140

Porodica VUKSANOVIĆ

52 dana od smrti drage sestre

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

MIŠKO BIGOVIĆ Počivaj u miru.

SLAVKE – MIKE ĆUPIĆ

RAJAN KOSTIĆ

Nije lako naći dovoljno pravih i lijepih riječi koje si zaslužila. Bila si primjer sestrinske ljubavi, dobrote i plemenitosti koje su te krasila tokom života. Stalno si mi u mislima, sjećanjima, pričama i uspomenama.

171

e-mail: oglasno@t-com.me

Sestra STEVANIJA 138

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

SABUEDINE NIKEZIĆ

Brat MUSO i snaha SLAVICA AVERIĆ sa porodicom

1111 137

30

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 5. januar 2022.

Šest mjeseci je kako nije sa nama

Godina dana je od kada nije sa nama naša voljena

Обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и познанике да је нашем драгом и вољеном

JOVANA Mnogo nas boliš, prerano uvela ružo.

Tetka SLAVICA, tetak MILAN, braća GAVRILO, NIKOLA i MILOŠ 153

RADOVAN – RAJO VOROTOVIĆ БОШКУ пок. Блажа МИЈАНОВИЋ Dani prolaze a nijedan bez sjećanja na tebe. Živi u nama tvoj topli lik, tvoja dobrota, tvoj častan život koji služi nam na ponos ali i obavezu da nastavimo slijediti vrijednosti koje su tebi bile vodilja u životu.

U najljepšim uspomenama ćeš živjeti u našim mislima.

одржан ЧЕТРДЕСЕТОДНЕВНИ ПОМЕН

Prošla je godina dana od smrti voljene i neprežaljene majke i babe i godina i četiri mjeseca od smrti voljenog oca i najboljeg dede na čitavom svijetu

Помен је одржан у уторак 4. јануара 2022. године на гробљу код цркве Полагање Ризе Пресвете Богородице у Бијелој, у кругу породице.

TVOJI NAJMILIJI ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

VERA i RATKO JAREDIĆ 142

154

Četrdesrt dana je od smrti našeg dragog

MIHAILA – NINE RAKČEVIĆA

SJEĆANJE NA NAŠE

LAZAR VUKČEVIĆ 4. 1. 2012.

SVETLANA VUKČEVIĆ

rođ. Đakonović

Vrijeme prolazi a tuga dobija nove oblike. Praznina koju ste ostavili za sobom se ne smanjuje. Bole svakodnevna dešavanja koja ne možemo podijeliti sa vama, bole nedoumice za koje nam treba savjet, bole čak i radosti.

Nove godine više ne donose ushićenje, ni nadu.

Naša ljubav prema vama se nikad neće smanjiti, uspomene ćemo čuvati i prepričavati dok nas bude.

Počivajte u miru.

DARE VUKČEVIĆ

Članovi najuže porodice će posjetiti njihovu vječnu kuću u subotu, 8. januara u 11 časova.

2. 7. 2012.

10. 12. 2009.

Dragi brate, Iz dana u dan smo se borili i nadali da ćeš biti bolje, ali ipak nijesmo uspjeli jer je bolest bila jača.

Neka tvoja dobra duša nađe svoj mir, a mi ćemo uvijek nositi mile uspomene na tebe

S ljubavlju, poštovanjem i ponosom Čuvaćemo vas u našim srcima zauvijek.

sin BLAŽO i ćerka MARIJA sa porodicama

MOĆO i PREDRAG sa porodicom

Tvoji: brat MOMO i snaha SENKA sa porodicom

166 144

Vječno sjećanje na naše drage koji su nas napustili

167

Četrdeset je dana od smrti moga brata

MIHAILA NINE RAKČEVIĆ

NIKOLA

Velika je bol kad sestra gubi brata. Borio si se, nadali se, a ti ode.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

ZADA SUMA

Tvoja sestra SEKA sa porodicom

Vučetin 30. godina 7. 1. 1992.

150 Навршава се четрдесет тужних дана од смрти нашег вољеног

JOVANA Nikolina 14. godina 17. 6. 2008.

VASO

Nikolin 5. godina 15. 6. 2017.

VUJOVIĆ Iz MIKULIĆA

Draga Zado, Tvoj odlazak, odlazak velikog i iskrenog prijatelja, ostavio je u nama nemjerljivu tugu i vječno sjećanje na ono što si nam bila.

Ali zbog dobrote, hrabrosti i poštenja i plemenitosti ostaćete zauvijek sa nama i našim porodicama.

SENKA GORANOVIĆ sa porodicom

МИХАИЛА – НИНА М. РАКЧЕВИЋА

Vaši: ZORE, ILIJA, BOSE i VOJISLAV sa porodicama

Вољени не умиру никад док год живе они који их воле. Породица: ПЕЂА, МАЈДА, МАТИЈА и АЛЕКСА 143

156

152

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 5. januar 2022.

31

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,MAKSIM GORKI“ Adresa: IVANA VUJOŠEVIĆA 1

Tel.: 020-201-406 Email: skola@os-mgorki.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Nastavnik razredne nastave, Profesor razredne nastave, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -a najduže do 31.08.2022.godine -dokumenta original ili ovjerena kopija -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 2. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Nastavnik razredne nastave, Profesor razredne nastave, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -a najduže do 31.08.2022.godine -dokumenta original ili ovjerena kopija -sertifikat za izvođenje nastave na engleskom jeziku -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 3. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Nastavnik razredne nastave, Profesor razredne nastave, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 31.08.2022.godine -dokumenta original ili ovjerena kopija -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 4. NASTAVNIK/CA MUZIČKE KULTURE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor muzičke grupe predmeta, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -a najduže do 31.08.2022.godine -dokumenta original ili ovjerena kopija -za 6 časova nedjeljne norme -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 5. NASTAVNIK/CA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor fizike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -a najduže do 31.08.2022.godine -dokumenta original ili ovjerena kopija -za 8 časova nedjeljne norme -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 6. NASTAVNIK/CA INFORMATIKE SA TEHNIKOM, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Stepen specijaliste – Računarstvo i informacione tehnologije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -a najduže do 31.08.2022.godine -dokumenta original ili ovjerena kopija

-za 14 časova nedjeljne norme -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 7. NASTAVNIK/CA ITALIJANSKOG JEZIKA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor italijanskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 31.08.2022.godine -dokumenta original ili ovjerena kopija -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 8. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Predškolsko vaspitanje - stepen specijaliste, Vaspitač predškolske djece, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -a najduže do 31.08.2022.godine -dokumenta original ili ovjerena kopija -završena obuka za rad u osnovnoj školi -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 9. ASISTENT/KINJA U NASTAVI, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -a najduže do 10.07.2022.godine -dokumenta original ili ovjerena kopija -završena obuka stručnog usavršavanja za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 10. NASTAVNIK/CA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -dokumenta original ili ovjerena kopija -za 8 časova nedjeljne norme -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 11. NASTAVNIK/CA LIKOVNE KULTURE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor likovne grupe predmeta, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -dokumenta original ili ovjerena kopija -za 10 časova nedjeljne norme -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

MONT WAY DOO-HOTEL RESURS Adresa: CETINJSKI PUT BB

Tel.: 067-629-629 Email: hotelresurs@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. ŠEF/ICA RECEPCIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Ekonomista za turizam i viši ugostitelj (VI/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 3 dana 2. DOMAĆIN/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV, VŠS Rok za prijavljivanje: 3 dana 3. RECEPCIONER/KA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja) Uslovi: VSS društvenog smjera, Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 3 dana 4. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana 5. GENERALNI/A MENADŽER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme nepuno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: VSS , Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 3 dana

MONTECARGO AD Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13 PODGORICA

Tel.: 020-441-789 Email: pravni@montecargo.me Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNIK/CA MAŠINOVOĐE/KINJE, 5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: PK Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -kandidat podnosi:prijavu,kopiju lične karte,dokaz o nivou obrazovanja, uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak,uvjerenje o položenom stručnom ispitu na željeznici,dokaz o radnom iskustvu;

KOLAŠIN TEL.: 020/860-030

JU OSNOVNA ŠKOLA MEĐURIJEČJE - MEĐURIJEČJE Adresa: MEĐURIJEČJE

Tel.: 081-717-647 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE U PU LIJEŠNJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 8 mjeseci, radno vrijeme skraćeno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Kolašin Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 31.08.2022. godine sa polovinom radnog vremena u područnu ustanovu “Liješnje”.

JU OSNOVNA ŠKOLA MEĐURIJEČJE - MEĐURIJEČJE Adresa: MEĐURIJEČJE

Tel.: 081-717-647 Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA PREDŠKOLSKOG VASPITANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 8 mjeseci, radno vrijeme skraćeno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Kolašin Uslovi: Nastavnik predškolskog vaspitanja, Profesor vaspitanja predškolske djece Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 31.08.2022. godine sa 0,38% nedeljne norme.

• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

- licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi, - probni rad 3 mjeseca.

2. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE U PU LIJEŠNJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Kolašin Uslovi: Nastavnik razredne nastave, Profesor razredne nastave Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme, sa punom normom časova u Područnu ustanovu Liješnje.

- licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi, - probni rad u trajanju 6 mjeseci.

3. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE U PU VLAHOVIĆI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 8 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Kolašin Uslovi: Nastavnik razredne nastave, Profesor razredne nastave Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, do povratka zaposlene sa funkcije, a najduže do 31.08.2022. godine u Područnu Ustanovu Vlahovići sa punim radnim vremenom.

- licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi, - probni rad 3 mjeseca.

4. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor matematike Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme sa 16 časova nedeljne norme.

- licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi, - probni rad u trajanju 6 mjeseci.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

ZU DOM ZDRAVLJA KOLAŠIN Adresa: DUNJE ĐOKIĆ B.B.

Tel.: 865-160 Oglašava potrebu za: 1. IZABRANI/A DOKTOR/ICA ZA ODRASLE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Kolašin Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Licenca za rad.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

KOTOR TEL.: 032/325-732

VEZUV DOO Adresa: TRG NEZAVISNOSTI B.B.

Tel.: 067-240-199 Email: vezuv@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. OPERATER/KA U KLADIONICI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme

puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Kotor Uslovi: Ekonomski tehničar (IV SSS), Maturant gimnazije (IV SSS), SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana

PLJEVLJA TEL.: 052/356-743

JU OŠ ,, MILE PERUNIČIĆ“ MAOČE Adresa: MAOČE

Tel.: 068/123-377 Obnavlja konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Profesor/ica matematike (zaposleni zasniva radni odnos na određeno radno vrijeme, a najduže do 31.08.2022. godine, na 16 časova nedjeljne norme. Radno vrijeme – nepuno.

Probni rad u trajanju od 3 mjeseca. Jedan izvršilac. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: položen stručni ispit, licenca za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama.)

Kandidat je dužan da ispunjava sljedeće uslove: 1. Ima odgovarajući nivo obrazovanja i oblast (profil) obrazovanja; 2. ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; 3. ima licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; 4. ima državljanstvo Crne Gore.

Kandidati treba da ispunjavaju i posebe uslove, i to: 1.Izvod iz matične knjige rođenih ili kopiju biometrijske lične karte; 2. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti; 3. Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koja se gonjenje preuzima po službenoj

ROŽAJE TEL.: 051/271-343

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Adresa: M. TITA BB ROŽAJE

Tel.: 270-430 Raspisuje konkurs za: 1. VIŠI/A SAVJETNIK/CA III ZA PRAVNE POSLOVE ZA OBLAST KOMUNALNIH DJELATNOSTI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Rožaje Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Svi kandidati,osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom djjelu pod naznakom opšti uslovi.

32

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 5. januar 2022.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

MALI OGLASI RAZNO OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 1 KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 2