Dnevni list Pobjeda 05.06.2022.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 5. jun 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20308 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

RAZGOVOR: Državni sekretar u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma Damir Davidović

Najave za sezonu odlične, vraćaju se turisti sa Zapada

• Vjerujem da je glavni zadatak institucija na državnom i lokalnom nivou, kao i privrede, da se sprovedu sve neophodne pripreme da špic sezone prođe što bolje, te da zajedničkim aktivnostima pokušamo ostvariti i u periodu postsezone znatno bolji rezultat nego prošle godine. Ako budemo organizovani čini se realnim da se rezultati rekordne godine mogu i prevazići - naglašava Davidović • Informacije iz privrede ukazuju da se očekuje veoma dobra ljetnja turistička sezona. Ovaj stav potvrđuje i komunikacija koju redovno ostvarujemo sa odborom za turizam Privredne komore, strukovnim udruženjima, hotelijerima i ugostiteljima - kazao je Davidović, dodajući da će ovu sezonu, kao i sve nakon korone, obilježiti visoka sezonalnost.

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

RAZORENA CRNOGORSKA DIPLOMATSKA MREŽA: I dalje bez predstavnika u Vašingtonu, Berlinu, Londonu, Beču, Madridu i Beogradu

Crna Gora ima samo 14 ambasadora

» Jedan od prioriteta Ministarstva vanjskih poslova biće popunjavanje upražnjenih ambasadorskih mjesta na važnim diplomatskim adresama. Ovo pitanje biće ubrzo na dnevnom redu - odgovorili su Pobjedi iz resora kojim sada rukovodi Ranko Krivokapić

STR. 5.

STR. 2. i 3.

Neuređeni sistem ih otjerao iz države

D. MIJATOVIĆ

Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu objelodanila istraživanje koje je urađeno sa 132 mladih koji su napustili Crnu Goru

STR. 7.

D. MALIDŽAN

NE! RATU U UKRAJINI

Pogled sa strane

Pop, boljševici, nacisti i abortus Piše: dr Dragan VESELINOV

INTERVJU: Nekadašnji ministar odbrane Slovenije Roman Jakič

Crna Gora je dokazala da je dovoljno jaka da odbrani suverenost STR. 3.

STR. 10. i 11.

POVODI: Reprezentativno djelo vizantijskog cara iz desetog vijeka ne pominje da su ,,Duklju naselili Srbi“, kao što je objavljeno na sajtu Ambasade Srbije u SAD

„Srpski svet“ bi da grade na temeljima crnogorske istorije

STR. 12. i 13.

Fudbaleri Crne Gore nadigrali i pobijedili Rumuniju (2:0) na startu Lige nacija

Ljetnji ples ,,sokola“

STR. 17.

2

Politika

Neđelja, 5. jun 2022.

Profesor FCJK na 26. Internacionalnom okupljanju u Berlinu u sklopu inicijative za mir

Batrićević u Bundestagu o malignom ruskom uticaju

Boban Batrićević u parlamentu Njemačke

PODGORICA - Profesor Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, istoričar Boban Batrićević je, u sklopu 26. Internacionalnog okupljanja u Berlinu i inicijative za mir

u njemačkom Bundestagu, govorio je o malignom ruskom uticaju u crnogorskom društvu.

Kako je saopšteno iz FCJK, Ba t r i ć ev i ć s e p o s e b n o

osvrnuo na ruski uticaj u crnogorskim medijima, bezbjednosnom sektoru, prosvjetnoj i kulturnoj politici te pojedinim vjerskim institucijama koje Putinov režim koristi kao svoje oruđe u Crnoj Gori.

- Batrićević se susreo sa nekoliko poslanika njemačkog parlamenta i u sklopu više sesija izvijestio njemačke i evropske parlamentarce o stanju u Crnoj Gori – saopšteno je iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.

Najviše riječi bilo je o ruskoj agresiji na Ukrajinu i uticaju tog sukoba na prilike na Balkanu i Crnoj Gori.

Internacionalna okupljanja u Berlinu pokrenuta su od 1996. godine na inicijativu nekoliko tadašnjih njemačkih parlamentaraca. U njima participaju predstavnici političkih stranaka, vlada, ekonomisti, biznismeni te društveni aktivisti iz svih krajeva svijeta.

R. P.

Prepucavanja Demokrata i Ure i međusobne optužbe na račun partijskih lidera

Bečić pita sa kim je Abazović razgovarao putem Skaja, Uru zanima zašto lider Demokrata ne pominje „škaljarce“ PODGORICA – Crna Gora će u narednom periodu saznati sa kim je i o čemu razgovarao premijer Dritan Abazović putem Skaj aplikacije, kao i da li je bilo nekih zanimljivih susreta i s kim. Biće to zanimljivi odgovori – kazao je Aleksa Bečić, predsjednik Demokrata, u Pljevljima, na Drugoj izbornoj konvenciji Opštinske organizacije, na kojoj je izabran drugi saziv Opštinskog odbora.

Kazao je da je tajno praćen od osoba koje je Europol označio kao visokorangirane članove kavačkog klana u periodu kada je sadašnji premijer, a tadašnji koordinator svih službi bezbjednosti, imao kriptovani telefon i Skaj aplikaciju, dok je, kako navodi Bečić, istovremeno šef klana Radoje Zvicer nesmetano odšetao iz Crne Gore, od kada mu se gubi svaki trag.

- Uvijek sam tvrdio da borbu protiv kriminala mogu da iznesu samo ljudi čisti kao sunce, jer sa kriminalom nema dogovaranja, nema šurovanja, već ga morate pobjeđivati na svakom koraku i ciljati direktno u glavu – poručio je Bečić.

Ura je reagovala na tvrdnje lidera Demokrata poručujući da građani treba da znaju ko je ucijenio Bečića i zašto u svojim teatralnim nastupima ne pominje članove organizovane kriminalne

grupe „škaljarci“.

- Interes javnosti je da sazna da li je to razlog naglog skretanja udesno njegove stranke i potrebe da odgodi, ako već nije mogao da spriječi, promjene u tužilačkoj organizaciji – navodi se u reagovanju Ure i ističe da je Dritan Abazović „na sva pitanja otvoreno odgovorio više puta, ne ostavljajući nikakve dileme“.

- Dok je bio koordinator službi bezbjednosti, počete su istorijske promjene u tom sektoru i ostavareni rezultati koji su imenom i prezimenom pohvaljeni u izvještajima evropskih institucija.

Dok je Bečić mijenjao tapete i parket u Skupštini, Abazović je smjenjivao Veljovića i Lazovića, pomagao razbijanje kavačkog klana hapšenjem vođa te kriminalne grupe, na čelu sa Kašćelanom – navodi se u saopštenju.

Iz Ure pitaju Bečića ko ga je ucijenio.

- Da li se (Bečić), sa kim i kada, sastajao tajno iz vrha DPS-a i zašto ni on ni njegove kolege nikad ne pominju u svojim isfrustriranim nastupima škaljarski klan. Ako on ne odgovori na ova pitanja, javnost će, sigurni smo, saznati odgovore. Do tada, što bi njihov mentor Katnić rekao – „hvala Demokratama“ – navodi se u saopštenju.

Uslijedilo je novo reagovanje Demokrata, u kojem navode

da je Abazović pod njihovim pritiskom morao da prizna da je imao i koristio kriptovani telefon sa Skaj aplikacijom.

- Zašto je slagao da ga je odmah prijavio službama bezbjednosti o tome će tek biti riječi – navodi se u reagovanju.

Dok su Demokrate, dodaje se, zakazivale kontrolno saslušanje na temu „Ko je Belivuka pustio u Crnu Goru?“ Dritan Abazović je po zahtjevu mafije naredio svojim poslanicima da ne dođu na sjednicu kako se ne bi održala, a sve sa ciljem da se kriminalci ne bi razotkrili.

A, zašto? Zato što Abazović štiti pripadnike škaljarskog i kavačkog klana. Dok su Demokrate praćene i prisluškivane od DPS-ovog ANB-a, što je i formalno utvrđeno i potvrđeno, Dritan Abazović je u bezbjednosnom sektoru čuvao Ljuba Milovića, Zorana i Petra Lazovića… i čuvao ostale kadrove bivšeg režima – navode Demokrate, optužujući Abazovića da „ne smije pisnuti bez miga Aleksandra Vučića“.

Dodaju da Bečić nema, niti je imao kriptovani telefon, niti Skaj aplikaciju, te da je „direktno i konkretno nebrojeno puta pomenuo sve kriminalce i klanove, a više puta za sve ove godine i otvorio slučajeve koje niko nije smio pomenuti“.

I. K.

Crnogorska diplomatska mreža još se nije oporavila od vladavine apostolsko-ekspertskog kabineta Zdravka Kr

Nema ambasad Vašingtonu, Ber Londonu, Beču Madridu, Beogr Naša država trenutno ima samo 14 ambasadora. Jedan od prioriteta Ministarstva vanjskih poslova biće popunjavanje upražnjenih ambasadorskih mjesta na važnim diplomatskim adresama. Ovo pitanje biće ubrzo na dnevnom redu - odgovorili su Pobjedi iz resora kojim sada rukovodi Ranko Krivokapić PODGORICA - Za vrijeme četrnaestomjesečne vladavine apostolsko-ekspertskog kabineta Zdravka Krivokapića mnoge oblasti su sistematski urušavane, ali čini se da je najviše razorena crnogorska diplomatska mreža i narušen međunarodni ugled naše države.

Krivokapićev ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović za četrnaest mjeseci rukovođenja MVP-om revnosno je vukao poteze kojima je na političkoj, ali i etničkoj osnovi, intenzivno „čistio“ crnogorsku diplomatsku mrežu. Posljedice njegovog i Krivokapićevog zalaganja na tom polju su narušen ugled i brukanje države u svijetu, mnogobrojni skandali, ali i najgori Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji.

Italiji Sanju Vlahović, ambasadora u Bosni i Hercegovini Obrada Miša Stanišića, te ambasadorku u Njemačkoj Veru Kuliš. Optužili su ove diplomate, bez i jednog argumenta, da su nanijeli štetu našoj državi.

Predsjednik Đukanović je 4. januara 2021. odbio da potpiše ukaze o opozivu sedam ambasadora. Tražio je da ministar i premijer obrazlože javno izrečene optužbe. Uslijedio je niz protivustavnog i protivzakonitog djelovanja i skandala premijera, Vlade i resornog ministra.

Krivokapić i Radulović su zatim našli „spasonosno rješe-

KOORDINIRANA AKCIJA

U koordinaciji sa Krivokapićem, Radulović je očistio Ministarstvo i diplomatsku mrežu od kadrova bivšeg „omraženog režima“ i onih koji nijesu iskazali lojalnost sprovođenju projekta „srpski svet“. Pokrenuo je, proces „krampon diplomatije“.

Već 16. decembra 2020. odlučio je da opozove ambasadora Crne Gore pri Svetoj Stolici Miodraga Vlahovića, u Kini Darka Pajovića, ambasadora u Srbiji Tarzana Miloševića, ambasadorku u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Dušanku Jeknić, ambasadorku u

Ministarstvo vanjskih poslova

Ranko Krivokapić

nje“. Pozvali su 4. januara 2021. na konsultacije, sa kartom u jednom pravcu, sve šefove diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore, njih 34 iz 38 ambasada. Za 18. januar 2021. zakazane su konsultacije, ali nikad nijesu održane. Crnogorske ambasade širom svijeta od tada su funkcionisale na nivou otpravnika poslova, što do tada nije zabilježeno u diplomatskoj istoriji Crne Gore.

Posljedice tih pogubnih poteza crnogorska diplomatija trpi i danas.

Iz Ministarstva vanjskih poslova su nam saopštili da Crna Gora od tada još nema postavljene ambasadore u Albaniji,

Politika

Neđelja, 5. jun 2022.

štetnih učinaka četrnaestomjesečne rivokapića

dora u rlinu, u, radu…

Argentini, Austriji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Kosovu, Narodnoj Republici Kini i Mađarskoj. Imamo ambasade bez ambasadora i u Saveznoj Republici Njemačkoj, Poljskoj, pri Svetoj Stolici i Suverenom malteškom viteškom redu, te Sjedinjenim Američkim Državama. Ni u susjednoj Srbiji naša država nema ambasadora, a nema ga ni u Sloveniji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske, Hrvatskoj, Kraljevini Španiji, kao ni u Stalnoj misiji Crne Gore pri UN u Njujorku.

Iz MVP-a su nam kazali da Crna Gora sada ima samo 14 ambasadora.

U Belgiji ambasador naše zemlje je Ivan Leković, u Grčkoj je ambasadorka Ana Vukadinović, dok u Italiji tu dužnost obavlja Milena ŠofranacLjubojević.

Od bivših jugoslovenskih republika Crna Gora ima ambasadora samo u Sjevernoj Makedoniji i to je Marija Petrović.

U Rumuniji je ambasador Goran Poleksić, u Ruskoj Federaciji Milorad Šćepanović, u Turskoj Periša Kastratović, dok je ambasador u Francuskoj Ivan Ivanišević, a u Ukrajini je ambasadorka Dragica Ponorac.

Ambasador - šef Misije Crne Gore pri EU je Petar Marković, a ambasadorka - stalna predstavnica u Stalnoj misiji Crne Gore pri NATO - Dubravka Lalović, dok je amba-

Interesantno je da je Đorđe Radulović za sve što je kao ministar vanjskih poslova učinio u razaranju crnogorske diplomatske mreže i što je uradio kako bi narušio međunarodni ugled naše države, koji je krajem decembra prošle godine ostao bez podrške većine poslanika Skupštine, a Zdravko Krivokapić tada odbio da ga smijeni, dobio uhljebljenje i u novoj vladi. Postao je savjetnik premijera Dritana Abazovića za vanjsku politiku. sadorka - stalna predstavnica u Stalnoj misiji Crne Gore pri UN i drugim međunarodnim organizacijama - Slavica Milačić.

Veselin Šuković je ambasador - stalni predstavnik u Stalnoj misiji Crne Gore pri OEBS-u i specijalizovanim agencijama Ujedinjenih nacija, a Božidarka Krunić ambasadorka - stalna predstavnica u Stalnoj misiji Crne Gore pri Savjetu Evrope u Strazburu.

NEMOGUĆA MISIJA

Na pitanje kada se planira popunjavanje upražnjenih mjesta i što je do sada učinjeno na tom polju iz Ministarstva vanjskih poslova dobili smo šturi odgovor.

- Jedan od prioriteta Ministarstva vanjskih poslova biće popunjavanje upražnjenih ambasadorskih mjesta na važnim diplomatskim adresama. Ovo pitanje biće ubrzo na dnevnom redu - odgovorili su Pobjedi iz resora kojim sada rukovodi Ranko Krivokapić.

Saga o razaranju naše diplomatije i brukanju države dobila je epilog padom prethodne vlade. Interesantno je da je Đorđe Radulović za sve što je kao ministar vanjskih poslova učinio u razaranju crnogorske diplomatske mreže i što je uradio kako bi narušio međunarodni ugled naše države, koji je krajem decembra prošle godine ostao bez podrške većine poslanika Skupštine, a Zdravko Krivokapić tada odbio da ga smijeni, dobio uhljebljenje i u novoj vladi. Postao je savjetnik premijera Dritana Abazovića za vanjsku politiku. Abazović ga je nagradio, jer je Radulović stao na njegovu stranu kada se početkom godine kao potpredsjednik Vlade sukobio sa Zdravkom Krivokapićem.

Biće potrebno mnogo strpljivog rada i napora da se sanira šteta koju su Radulović i Zdravko Krivokapić činjenjem ili nečinjenjem nanijeli našoj državi i njenoj diplomatiji. Međutim, ukoliko Abazović bude slušao svoga savjetnika za vanjsku politiku, taj posao će ličiti na nemoguću misiju.

Zoran DARMANOVIĆ

3

INTERVJU: Nekadašnji ministar odbrane Slovenije i bivši evropski poslanik Roman Jakič PODGORICA - Ja se nadam da ljudi, koji su sad zauzeli pozicije u Vladi Crne Gore, stvarno žele deblokirati evropski put i pokazati Evropi da je eksperiment sa tkz. apostolskom vladom, koja je vrlo naštetila ne samo ugledu, već i samom položaju Crne Gore u svijetu, završen i da je Crna Gora opet na pravom putu kaže u intervjuu Pobjedi nekadašnji ministar odbrane Slovenije i bivši poslanik u Evropskom parlamentu Roman Jakič. Ističe da se moramo prisjetiti 2016. godine i pokušaja državnog udara i vjeruje da je Crna Gora iz toga nešto naučila i da zna zaštiti svoj interes.

POBJEDA: Crna Gora obilježava pet godina od ulaska u Alijansu. Davali ste ogromnu podršku našoj državi da dođe do tog cilja.

Od promjene vlasti 30. avgusta 2020. evropski put je blokiran, a saradnja sa Alijansom je često dovođena u pitanje. Da li je to što u novoj vladi mjesta direktora ANB-a, ministra odbrane i ministra vanjskih poslova pokrivaju prozapadni kadrovi dovoljno da se ublaži maligni ruski uticaj?

JAKIČ: Najsnažnija brana ruskom uticaju je to što je Crna Gora članica Alijanse. Sve države u tom savezu blisko sarađuju, a po članu pet - napad na jednu članicu je napad na sve. Vidite da su sada neke države, koje su se dvjesta godina deklarisale kao neutralne, shvatile da jedino članstvo u NATO sprečava mogućnost napada ili agresije na njihove države.

Nije čudo da su se Finska i Švedska, koje su se oduvijek odupirale članstvu, (iako su sarađivale sa Alijansom), nakon brutalne agresije Rusije na Ukrajinu, koja nije članica Saveza, odlučile na punopravno članstvo.

Zato ja uvijek kažem - bolje je sjedjeti za stolom, jer ako nijesi za stolom onda si na meniju. Tako da mislim da je prvi iskorak ka bezbjednosti Crne Gore bio ulazak u ovu međunarodnu organizaciju.

Svi koji su to vizionarski vodili, počevši od predsjednika Mila Đukanovića, Vlade, ministarke Milice PejanovićĐurišić, kao i nas koji smo to pomagali, zaslužuju danas pohvale. Što se nove vlade tiče velika su očekivanja, među prvima je deblokada evropskog puta, koju je najavio premijer Abazović. Prema evropskim zvaničnicima je krenula jedna spoljno-politička akcija da je, poslije ove katastrofalne pauze od dvije godine, Crna Gora spremna krenuti onim putem kojim je išla.

Bila je prva među državama Zapadnog Balkana u integracijama, otvorena su bila sva pregovaračka poglavlja, a zatvorena tri. Ja se nadam da ljudi, koji su sad zauzeli pozicije u Vladi Crne Gore, stvarno žele deblokirati evropski put i pokazati Evropi da je eksperiment sa tkz. apostolskom vladom, koja je vrlo naštetila ne samo ugle-

Crna Gora je dokazala da je dovoljno jaka da odbrani suverenost Zato ja uvijek kažem - bolje je sjedjeti za stolom, jer ako nijesi za stolom onda si na meniju. Tako da mislim da je prvi iskorak ka bezbjednosti Crne Gore bio ulazak u ovu međunarodnu organizaciju. Svi koji su to vizionarski vodili, počevši od predsjednika Mila Đukanovića, Vlade, ministarke Milice Pejanović-Đurišić, kao i nas koji smo to pomagali, zaslužuju danas pohvale

Roman Jakič

Što se nove vlade tiče velika su očekivanja, među prvima je deblokada evropskog puta, koju je najavio premijer Abazović. Prema evropskim zvaničnicima je krenula jedna spoljno-politička akcija da je poslije ove katastrofalne pauze od dvije godine Crna Gora spremna krenuti onim putem kojim je išla - kaže Jakič du, već i samom položaju Crne Gore u svijetu, završen i da je Crna Gora opet na pravom putu. To je dobro, zato što smatram da je sada pravi trenutak. Na osnovu priča mojih kolega na Zapadu i iz prijestonica članica Evropske unije, zaključujem da je sada taj momentum kada se može ubrzati taj put ka članstvu u EU, jer je za region to jedini garant stabilnosti.Taj momenat treba maksimalno iskoristiti.

POBJEDA: Rekli ste nedavno u Zagrebu da slučajno Crna Gora nije članica NATO sada Putin bi imao izlazak na Jadransko more. Koliko bi bilo drugačije stanje da je Crna Gora van Saveza, sada kada je Rusija napala Ukrajinu?

JAKIČ: Stvarno je dobro da je Crna Gora u Alijansi. Koje su želje Rusije vezano za Zapadni Balkan najbolje vam pokazuje izjava Aleksandra Dugina , tkz. Putinovog mozga koji je najavio gepolitičku agendu Rusije na Balkan. On kaže da će ,,povratak Srbije u rusku geopolitičku agendu slavenskog oživljenja ponovo doći. Vidjećete kada formulišemo ciljeve za Balkan. Sad trebamo dovršiti ono što smo počeli“.

Ova izjava sublimira sve što trebamo znati o ciljevima Kremlja za Balkan, to neće donijeti ništa dobro i toga se najviše bojim. S druge strane, mislim da je Crna Gora dosta

jaka da se odupre napadima na njenu samostalnost, što i crnogorska istorija dokazuje. Prisjetimo se 2016. godine i pokušaja državnog udara i vjerujem da je Crna Gora iz toga nešto naučila i da zna zaštiti svoj interes. Takođe se nadam da i političke stranke, koje god da su, moraju prihvatiti da je Crna Gora samostalna, da je priznata, da je dio Alijanse, da teži EU i da liberalno-demokratske vrijednosti, koje će donijeti članstvo u EU, znače zaštitu svih nacionalnosti unutar džave i da im je to garancija da se osjećaju slobodno i zaštićeno. I jedini odgovor na sva ta pitanja je jačanje procesa evropeizacije u Crnoj Gori.

POBJEDA: Kako onda komentarišete prijedlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona, je li to zamjena za punopravno članstvo?

JAKIČ: Makronov prijedlog komentarišem više u kontekstu susjedskog partnerstva.

Smatram da je više mislio na Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju - nije mislio na države Zapadnog Balkana, bar sam ja to tako shvatio. Mislim da je zbog svih tih razgovora da rat stane insistirao da počnu pregovori sa tim državama i da agresivna Rusija shvati da postoji evropska budućnost i za te zemlje. Taj put Ukrajine, Moldavije i Gruzije bio bi drugačiji i ne bi podrazu-

mijevao direktno članstvo.

Mislim da će 23. juna pod predsjedavanjem Francuske biti veliki samit EU Zapadni Balkan i tu će se iskristalisati situacija.

POBJEDA: Što mislite o inicijativi ,,Otvoreni Balkan“ i zašto crnogorski premijer insistira na ovoj regionalnoj inicijativi koja neće donijeti nikakve benefite Crnoj Gori?

JAKIČ: Mislim da ,,Otvoreni Balkan“ nije i ne može biti zamjena za članstvo u Evropskoj uniji. Tačno je da je regionalna saradnja dobrodošla, ali ne smije ni kod koga prouzrokovati sumnju da je projekat kamuflaža za realizaciju veliko državih ambicija jedne države. Tu je taj sporni momenat i treba vidjeti da li je to za Crnu Goru dobro. Slušao sam puno stručnjaka iz Crne Gore kako govore na ovu temu, pa i iz regije, i pomenuo bih bivšu ministarku evropskih integracija Gordanu Đurović (koju veoma cijenim). I poruka je ista - energiju treba usmjeriti na pregovore, a ne na ovu inicijativu. Ne znam zašto je gospodin Abazović rekao da nije čuo nijedan argument protiv ,,Otvorenog Balkana“.

Ako on nije čuo, ne razumijem kako sam ja čuo u Sloveniji na stručnom nivou zašto je Berlinski proces mnogo bolji na putu ka punopravnom članstvu od ,,Otvorenog Balkana“.

M. JOVIĆEVIĆ

4

Aktuelnosti

Neđelja, 5. jun 2022.

Vlada obećala da neće donositi jednostrane odluke PODGORICA - Neradna nedjelja u trgovinama neće biti ukinuta, saopšteno je juče iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma. U resoru Gorana Đurovića su kazali da su imali obavezu da pokrenu socijalni dijalog između poslodavaca i sindikata oko neradne nedjelje u trgovinama što bi rezultiralo dogovorom i potpisivanjem opšteg kolektivnog ugovora.

Objašnjavaju da je, tokom razgovora, kao jedno od mogućih rješenja, postojala opcija da se odustane od prijedloga da se nedjeljom radi cijele godine, već da radna nedjelja bude tokom tri mjeseca ljetnje i dva mjeseca zimske sezone.

- Nakon dodatnih konsultacija sa svojim članstvom, ni Unija poslodavaca, ni Privredna komora nijesu spremne

Neradna nedjelja u trgovinama neće biti ukinuta da preuzmu odgovornost da u ovom trenutku nametnu obavezu svim granama da bi omogućili trgovini da radi pet mjeseci. Unija poslodavaca iz istog razloga prošle godine nije prihvatila takav prijedlog - navedeno je u saopštenju Ministarstva.

Vlada Crne Gore je obećala da neće

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović smatra da je neophodno fokusirati se na dobijanje što boljeg mišljenja u izvještaju EK

Branislav Radulović

EU agendu ne opterećivati temama iz druge linije PODGORICA - Predsjednik Udruženja pravnika i kopredsjednik Igmanske inicijative za Crnu Goru prof. dr Branislav Radulović ocijenio je da EU agendu u ovom trenutku ne treba opterećivati temama iz druge linije, kao što su temeljni ugovor i ,,Otvoreni Balkan“.

On je u intervjuu za CdM podvukao da se nada da su svi, posebno oni koji danas konstituišu Vladu, na kojima je i najveća odgovornost, svjesni značaja da se u narednom izvještaju Evropske komisije ostvari pozitivna ocjena o napretku u ostvarivanju mjerila i deblokadi institucija sistema - Ukupna društvena energija i sav potencijal političkih subjekata u naredna tri mjeseca morali bi biti fokusirani na dobijanje što boljeg mišljenja i ocjena u prvom narednom izvještaju EK. Stoga, svi koji forsiraju teme koje nas udaljavaju od ovog prioritetnog cilja, namjerno ili usljed loših procjena, društvo guraju u rasipanje energije i smanjuju političku koheziju neophodnu da ,,istrčimo“ ovu vrlo zahtjevnu i izuzetno važnu EU dionicu – kazao je Radulović.

Prema njegovim riječima, umjesto iscrpljivanja na temama koje već duže duboko dijele društvo ili su ,,nedovršeni i nejasni projekti“ trebalo bi se u Skupštini fokusirati na izbor članova Sudskog savjeta i Ustavnog suda, kao i izbor vrhovnog državnog tužioca.

- U Vladi bi fokus trebalo da bude na vođenju konsolidovane spoljne EU/NATO politike, fiskalne konsolidacije, uspjehu turističke sezone koja je već u toku i koja je presudna za stabilizaciju javnih finansija.

Zato, za svako ,,izlijetanje“ sa EU magistrale manje su važni pojedinačni motivi, koji mogu biti u rasponu ,,od neznanja do korupcije“, već treba koncentrisati energiju na temama iz prve linije prioriteta – ocijenio je Radulović.

Prema njegovom mišljenju, Crna Gora treba da istraje na Berlinskom procesu i pokaže da je, posebno u vođenju spoljne politike, pouzdan partner EU. Kada je u pitanju aktuelizovanje ugovora sa SPC, Radulović smatra da to ima više veze sa predstojećim lokalnim izborima i pozicioniranjem partija nego sa namjerom da se riješi jedno vrlo sporno pitanje.

- Stoga, ova pitanja trebalo bi odložiti za jesen ili prepustiti novoj vladi, koja bi u punom kapacitetu i sa više vremena, uz prethodno obezbijeđen i uspješno vođen društveni dijalog, smanjila a ne povećala društvene razlike o njima.

Ovo tim prije, jer je prethodna vlada izgubila povjerenje u parlamentu jer je pokušala da ,,naprečac“ i bez vođenja društvenog dijaloga ,,zatvori“ pojedina sporna pitanja i što je vodila nepouzdanu spoljnu politiku po principu ,,dobro jutro, čaršijo, na sve četiri strane“ – kaže Radulović.

R. P.

donositi bilo kakve jednostrane odluke kao i da će poštovati dogovor socijalnih partnera, tako da, kako kažu u Ministarstvu, u ovom trenutku ostaje ista situacija sa neradnom nedjeljom kao što je bila i do sada.

- U narednom periodu Socijalnim savjetom koordiniraće Ministarstvo ra-

Prodavnice ostaju zatvorene neđeljom

da i socijalnog staranja, te se nadamo da će se uskoro naći model za dogovor koji će obezbijediti prava radnika i po-

slodavaca i potpisivanje opšteg kolektivnog ugovora, kao krovnog ugovora - poručili su u tom resoru.

R. P.

Delegacija Glavnog grada boravila u dvodnevnoj posjeti Pragu

Vuković: Gradovi da se više pitaju PODGORICA - Razmjene iskustava o načinima upravljanja kompleksnim procesima održivog razvoja – od planiranja, ublažavanja posljedica klimatskih promjena, do urbane mobilnosti, odgovora na infrastrukturne pritiske i održivog turizma, bio je cilj dvodnevne posjete delegacije Glavnog grada prijestonici Češke, Pragu.

Kako je saopšteno iz PG biroa gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković sastao se juče sa svojim kolegom, prvim čovjekom Praga Zdenjekom Hribom.

- Gradovi su budućnost svijeta i zato se nadam da će naša dva grada u toj budućnosti sve više sarađivati, naročito u okviru Pakta slobodnih gradova - poručio je Hrib na sastanku.

Gradonačalnik Vuković je prihvatio poziv domaćina za predstojeću konferenciju gradonačelnika u Pragu, na kojoj će se razmotriti konkretna pomoć koju gradovi Pakta mogu pružiti Ukrajini, te istakao da je saradnja gradova u ovom tre-

Ivan Vuković i Zdenjko Hrib

nutku posebno važna.

- Gradovi treba više da se pitaju, a lično sam uvjeren da u okviru Pakta slobodnih gradova možemo učiniti mnogo više – kazao je Vuković.

Pakt slobodnih gradova je inicijativa kojoj se Podgorica pridružila 2021. godine, a koju su gradonačelnici Praga, Varšave, Bratislave i Budimpešte

pokrenuli 2019. godine s ciljem razmjene dobre prakse u održivom urbanom razvoju, ublažavanju stambene krize, kao i posljedica globalnog zagrijavanja, te kao odgovor na nedovoljno razumijevanje centralnih vlasti za potrebe gradova.

Ukrajinska kriza je pred Pakt postavila novi prioritet – pomoć ukrajinskim gradovima

prije svega kroz prenošenje potrebnih znanja i iskustava u procesu rekonstrukcije.

U Pragu je u toku i javna rasprava o prijedlogu novog master plana, što je bila prilika da stručnjaci praškog Centra arhitekture i urbanog planiranja (CAMP) podgoričkim kolegama predstave taj sveobuhvatan razvojni dokument, te da razgovaraju o razvojnim principima na kojima je plan zasnovan i koji će se u češkoj metropoli primjenjivati u narednih dvadeset godina.

Predstavnici Glavnog grada, kako je saopštemo, razgovarali su i sa profesionalcima iz praškog Instituta za planiranje i razvoj o praškom javnom prevozu, koji važi za jedan od najefikasnijih u Evropi, dok im je predsjednik Komisije za održivu energiju i klimu Martin Bursik predstavio ,,Praški klimatski plan 2030“ i najznačajnije inovativne projekte iz tog plana.

Tokom boravka u Pragu, podgorička delegacija upoznala se i sa konceptom održivog turizma kojim gradska uprava odgovara na negativne aspekte tog izuzetno značajnog privrednog sektora za Češku republiku, dok su u gradskoj agenciji „Operator ICT“ razmijenili iskustva u sprovođenju „smart siti“ projekata dva grada.

R. P.

Konferencija parlamentarnih odbora za evropske integracije zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja Jugoistočne Evrope PODGORICA – ,,Otvoreni Balkan“ je loša kopija Berlinskog procesa i neophodno je razvijati međusobnu saradnju i usvajati standarde EU kazao je član Odbora za evropske integracije Predrag Sekulić na osamnaestom sastanku Konferencije parlamentarnih odbora za evropske integracije/poslove zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja Jugoistočne Evrope (COSAP), na kojem su učestvovale delegacije Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Turske i Kosova.

Sekulić je kazao da je regionu potreban dugoročni mir i ekonomski prosperitet te da upravo to Evropska unija nudi. Kazao je da je Crna Gora najdalje odmakla u procesu integracije u EU.

Sekulić: ,,Otvoreni Balkan“ loša kopija Berlinskog procesa Amer Smailović iz Odbora za evropske integracije kazao je da za Crnu Goru ne postoji značajniji partner od EU i da je cilj da se kroz podršku od EU razviju jake i nezavisne institucije, sa vladavinom prava kao integralnim elementom napretka u pretpristupnom procesu. Smailović je istakao da IPA predstavlja opipljivu korist koju građani imaju od procesa pristupanja, te da je za region IPA prilika da se sarađuje na zajedničkim projektima i da se institucije, civilni sektor i građani strateški uvežu.

Arber Ademi, predsjednik parlamentarnog Odbora za

evropske poslove Sjeverne Makedonije, je kazao da su u posljednjem periodu geostrateški i geopolitički interesi na Zapadnom Balkanu jasno vidljivi i izrazio nadu da će EU ubrzati proces integracije Zapadnog Balkana.

Parlamentarci su razgovarali na temu regionalne saradnje Zapadnog Balkana sa ekonomskog, političkog i evropskog aspekta. Istakli su značaj uloge parlamenata u rješavanju zajedničkih izazova u regionu, te istakli održavanje konferencije kao važan dio regionalne međuparlamentarne saradnje.

Istaknuto je da je COSAP prilika da se pošalje jasna poruka

EU da je Zapadni Balkan integralni dio Evrope koji dijeli zajedničke vrijednosti.

Parlamentarci su iskazali očekivanje da će u narednom periodu EU intenzivirati pregovore sa Crnom Gorom i Srbijom te da će se otvoriti pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Tokom drugog panela na temu „IPA 2021-2027 – iskustva, perspektiva i prilike“ istaknut je značaj saradnje između vlade i parlamenta u cilju efikasnijeg korišćenja IPA sredstava, kao i da je izgradnja institucija, implementacija i očuvanje evropskih vrijednosti ključ napretka.

R. P.

Ekonomija

Neđelja, 5. jun 2022.

5

RAZGOVOR: Državni sekretar u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma Damir Davidović

Najave za sezonu odlične, vraćaju se turisti sa Zapada - Vjerujem da je glavni zadatak institucija na državnom i lokalnom nivou, kao i privrede, da se sprovedu sve neophodne pripreme da špic sezone prođe što bolje, te da zajedničkim aktivnostima pokušamo ostvariti i u periodu postsezone znatno bolji rezultat nego prošle godine. Ako budemo organizovani čini se realnim da se rezultati rekordne godine mogu i prevazići - naglašava Davidović

Damir Davidović

PODGORICA - Turistička godina u Crnoj Gori je dobro počela, a planirana popunjenost hotela za sezonu je na visokom nivou. Kako je Pobjedi kazao državni sekretar u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma Damir Davidović njihovi podaci govore da smo u predsezoni veoma blizu rezultatima iz rekordne 2019. godine. Prema najavama, kako je kazao, očekuje se i veoma dobra turistička sezona. Evidentno je da nam se ove godine vraćaju turisti iz Zapadne Evrope i Skandinavije, ali svakako, kako kaže Davidović, ne smijemo izgubiti fokus na region.

ARGUMENTI

- Možemo argumentovano govoriti da je turistička godina imala dobar početak. Sa ostvarenih gotovo 428.000 noćenja u kolektivnom smještaju u prva četiri mjeseca ove godine nalazimo se na oko 95 odsto rezultata koji je ostvaren 2019. godine.

Takođe, preliminarni podaci o ostvarenim prihodima od turizma u prvom kvartalu ove godine od preko 45 miliona eura čine oko 96 odsto prihoda koji su ostvareni u prvom kvartalu rekordne 2019. godine - poručuje Davidović.

Naglašava i da informacije iz privrede ukazuju da se očekuje

veoma dobra ljetnja turistička sezona.

- Ovaj stav potvrđuje i komunikacija koju redovno ostvarujemo sa odborom za turizam Privredne komore, strukovnim udruženjima, hotelijerima i ugostiteljima - kazao je Davidović, dodajući da će ovu sezonu, kao i sve nakon korone, obilježiti visoka sezonalnost.

- Vjerujem da je glavni zadatak institucija na državnom i lokalnom niovu, kao i privrede, da se sprovedu sve neophodne pripreme da špic sezone prođe što bolje, te da zajedničkim aktivnostima pokušamo ostvariti i u periodu postsezone znatno bolji rezultat nego prošle godine. Ova turistička godina prati rezultate iz 2019. godine, ali veća angažovanost u sprovođenju neophodnih aktivnosti u špicu sezone i već sada intenziviranje mogućih aktivnosti za postsezonu čine realnim da se rezultati rekordne godine mogu i prevazići - naglašava Davidović.

A za sve to, po njegovom mišljenju, potrebna je i bolja avio-povezanost.

- Crna Gora je bila i biće u srednjoročnom periodu avio-destinacija za znatan broj visokorazvijenih i ekonomski potentnih emitivnih tržišta. Smatram da je svakako prioritet što bolja povezanost sa zapadnoevropskim tržištima, tržištem Centralne i

Istočne Evrope, te skandinavskim tržištem koja predstavljaju najvažnija emitivna tržišta kada govorimo o povećanju prihoda od turizma usljed njihove platežne moći, ali i važno sredstvo u ostvarenju cilja produžetka turističke sezone imajući u vidu navike turista iz tih zemalja - objašnjava Davidović.

Takođe, ističe, da veliki potencijal leži i u tržištima Bliskog istoka i dalekim tržištima.

- Ono što generalno daje razloga za optimizam je činjenica da imamo značajna interesovanja za uspostavljanje turističkog prometa i sa nekim novim tržištima, kao što je Saudijska Arabija, Egipat, prošle godine i ove Kazahstan, itd. Vlada svojim odlukama daje podršku ovim procesima. I pored navedenog ne smijemo izgubiti fokus koji imamo na region - kazao je Davidović.

Kaže da su se plašili da će rat u

Ukrajini imati posljedica na sezonu, međutim povećano interesovanje iz drugih zemalja ima potencijal da nadomjesti turiste sa ovih tržišta.

- Ukrajina i Rusija su bile važna emitivna tržišta za naš turizam i činjenica da na njih nećemo moći računati ove godine svakako ima uticaj na sezonu. Međutim, rekao bih da povećano interesovanje za Crnu Goru ima potencijal da nadomjesti pad turističkog prometa sa tog prostora. Informacije kojima raspolažemo govore da je u ovom trenutku planirana popunjenost hotelskih kapaciteta za sezonu na visokom nivou - kazao je Davidović, dodajući da će pratiti situaciju i da su u stalnom kontaktu sa privredom.

- Vjerujem da, ako ne bude eksternih šokova na koje mi ne utičemo, kao što je rat u Ukrajini, možemo očekivati visoku posjećenost. Kada govorimo o

Problemi su nedostatak radne snage, buka, pitanje čistoće…

Osnovni problemi su, kako navodi Davidović, kratka sezona, uticaj povećanja cijena i pitanja koja muče turističku privredu kao što su nedostatak radne snage, pitanje čistoće, buke, itd.

- Ovi problemi nijesu novi, te i pored djelimičnih i povremenih pomaka naprijed jasno je da moramo promijeniti pristup u njihovom sagledavanju i zajedničkim snagama ih riješiti u najvećoj mogućoj mjeri. Turizam za Crnu Goru je suviše važan da bi rješiva pitanja uticala na njegov snažniji rast - kaže Davidović.

Ukrajini najvažnije je da se rat što prije završi - poručuje Davidović.

PRIPREME

On naglašava da Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma mora osnažiti naše promotivne aktivnosti i učiniti Crnu Goru prepoznatljivijom na najrazvijenijim emitivnim tržištima, raditi na unapređenju standarda u sektoru turizma i ugostiteljstva, te u razgovoru sa privredom uticati na smanjenje administrativnih prepreka u radu sistema državne uprave i na lokalnom nivou.

- Posebno je važno, u saradnji sa privredom, nakon sezone intenzivirati pitanje nedostatka radne snage i sačiniti plan kako da narednu turističku sezonu u tom segmentu sačekamo mnogo bolje pripremljeni.

Ove aktivnosti moraju početi već od septembra. Moramo svi dati doprinos da Crna Gora bude visokokvalitetna destinacija koja nudi održiv turistički proizvod sa minimalnim uticajem na životnu sredinu. Smatram da je to budućnost crnogorskog turizma - smatra Davidović.

Po njegovim riječima treba produžiti sezonu i ,,oživjeti“ sjever.

- Crna Gora ima sve elemente koji su neophodni za produžetak sezone i vjerujem da u narednom periodu rast turi-

stičkog prometa u periodu van glavne turističke sezone možemo i moramo ostvariti. Jedan dio privrede je u tom pravcu već napravio snažan iskorak u ranijem periodu. Kao što znate ove godine sezona je već krenula i aktivnosti su usmjerene ka tome da sezona prođe dobro i da iskoristimo svaku priliku za produžetak intenziviranje postsezone - kaže Davidović.

Dodaje da je na sjeveru trenutno u toku snažan investicioni zamah i vjeruje da su novi hotelski kapaciteti sve kvalitetniji kao i etno sela, seoska domaćinsta i drugi vidovi ponude.

- Inovativni, na prirodi bazirani, turistički proizvodi stvaraju uslove da značaj sjevera za crnogorski turizam se u kratkom roku mnogostruko uveća.

Prirodne ljepote, unapređenje infrastrukture, posebno saobraćajne povezanosti, kvalitetna ponuda, koja je stvorena i stvara se uz adekvatnu promociju, moraju dati mnogo bolji rezultat u narednom periodu u odnosu na ono što smo imali - kaže Davidović.

Vjeruje da crnogorski turizam može u kratkom roku preokrenuti situaciju i učiniti da se na sjever mnogo više dolazi, u potrazi za kvalitetnim radnim mjestima i prosperitetom, nego da se sa njega odlazi u potrazi za istim.

N. KOVAČEVIĆ

Odlukom Uprave prihoda i carina i Ministarstva finansija za reprogram poreskog duga moguće aplicirati do 30. juna

Produžen rok za prijavljivanje PODGORICA - Uprava prihoda i carina (UPC) i Ministarstvo finansija produžili su poreskim dužnicima da, umjesto prvobitnog roka koji je istekao, prijave za reprogram poreskog duga mogu da podnesu do kraja juna i pozvali pravna i fizička lica, koja imaju poreska i neporeska potraživanja dospjela za plaćanje zaključno sa 20. aprilom, da podnesu zahtjev za reprogram UPC-u.

Zahtjev može biti podnešen elektronskim putem, upotrebom elektronskog sertifikata, preko portala Uprave prihoda i carina, ali i na propisanom obrascu predajom nadležnoj područnoj jedinici.

Kako je saopšteno iz UPC, reprogram poreskog potraživanja

može se odobriti u najviše 60 jednakih mjesečnih rata, a podrazumijeva sva poreska i neporeska potraživanja nastala po osnovu poreza na dobit preduzeća, na dohodak građana, na dodatu vrijednost, na promet nepokretnosti, poreza na kafu, doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, za obavezno zdravstveno osiguranje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, kao i doprinosa Fondu rada i koncesionih naknada.

Ne odnosi se na poresko potraživanje dužnika nad kojim je otvoren stečajni postupak, osim ako se stečaj sprovodi reorganizacijom, ili na one za koje nije podnijeta poreska prijava u skladu sa zakonom, kao ni na potraživanje za koje je izvršeno odlaganje.

Minimalni iznos mjesečne rate može iznositi 50 eura za pojedinca koji ne obavlja privrednu djelatnost, 70 eura za preduzetnika koji plaća obaveze u paušalnom iznosu, kao i 100 eura za preduzetnika koji plaća obaveze prema stvarnom dohotku.

Minimalni iznos mjesečne rate iznosi 100 eura za preduzeće koje ima do pet zaposlenih, 500 eura za firme koje imaju od šest do 50 zaposlenih, kao i 1.000 eura za kompaniju koja ima preko 50 zaposlenih.

Dužnik, kojem je odobren reprogram, u obavezi je da jednokratno uplati 10 odsto od ukupnog iznosa poreskog potraživanja utvrđenog rješenjem o reprogramu u roku od deset dana od dana donošenja rješenja.

R. P.

Uprava prihoda i carina

6

Društvo

Neđelja, 5. jun 2022.

Proslava praznika Svetog Vladimira Dukljanskog u organizaciji Crnogorske pravoslavne crkve PODGORICA – Juče je na praznik Svetog Vladimira Dukljanskog njegovo preosveštenstvo episkop ostroško-nikšićki Boris, vikar mitropolita crnogorskog Mihaila služio svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetog Ivana Crnojevića na Cetinju kojom prilikom je i rukopoložio đakona Stefana Markovića u čin sveštenika, saopšteno je iz Crnogorske pravoslavne crkve.

Stefan Marković je, kako se navodi, kao veoma mlad došao u Crnogorsku pravoslavnu crkvu, i već deceniju daje svoj puni doprinos afirmaciji crnogorskog duhovnog i kulturnog identiteta kao ipođakon mitropolita Mihaila i kao predsjednik crkvene

U sveštenika rukopoložen Stefan Marković omladine CPC. Kako je saopšteno iz ove crkve, poželjeli su Markoviću puno uspjeha kao mladom duhovniku i puno božijeg blagoslova u zahtjevnom sve-

Gradonačelnik Đurašković i ministar Vojinović dogovorili konkretne korake

šteničkom pozivu i dodali da su uz prisustvo mnogobrojnih vjernika i prijatelja molitveno proslavili praznik velikog božijeg ugodnika Svetog Vladimira Dukljanskog.

R.P.

Sa ceremonije rukopoloženja

Sinoć održan protest zbog odluke Sekretarijata za inspekcijske poslove

Nikšićani ogorčeni zbog uklanjanja crnogorske zastave sa zgrade Opštine

Miomir Vojinovići Nikola Đurašković

Na vidiku rješenje problema izgradnje sale za OŠ ,,Lovćenski partizanski odred“ CETINJE - Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković i ministar prosvjete Miomir Vojinović dogovorili su konkretne korake za rješavanje problema izgradnje sale za potrebe Osnovne škole ,,Lovćenski partizanski odred“, saopšteno je juče iz Prijestonice.

Ministar Vojinović je boravio u posjeti Cetinju povodom donacije 100 tablet računara koju je Prijestonici poklonio konzorcijum ,,Žičara Kotor - Lovćen“. Đurašković i Vojinović su, kako se navodi, razgovarali o izazovima u obrazovanju i radu sa djecom i mladima na Cetinju kao i o mogućnostima buduće saradnje Prijestonice i Ministarstva prosvjete.

R. P.

Sa protesta

NIKŠIĆ – Građani Nikšića okupili su se sinoć u znak protesta zbog uklanjanja crnogorske zastave sa zgrade Opštine prije nekoliko dana. Zastava koja je krasila zgradu Opštine Nikšić postavljena je u februa-

ru prošle godine, a prekrivala je veći dio zgrade.

Opština Nikšić saopštila je da je crnogorsku zastavu sa fasade svoje zgrade uklonila po nalogu Sekretarijata za inspekcijske poslove koji je utvrdio da je postav-

ljena suprotno Zakonu o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola.

Interesantno je, i posebno indikativno, što je lokalna vlast na državno crnogorsko znamenje primijenila zakon koji se odnosi

na obilježja nacionalnih manjina. Taj zakon je decidan i u članu 1 kaže: „Ovim zakonom uređuje se pravo na izbor, upotrebu i javno isticanje simbola pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori“.

Isti propis definiše da je za nepridržavanje slova zakona nadležna inspekcija.

Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore utvrđuju se grb, zastava i himna Crne Gore i uređuje način upotrebe i zaštita državnih simbola.

Ovim zakonom utvrđuje se i Dan državnosti Crne Gore.

U članu 5 tog zakona definiše se kako izgleda zastava, pozicija grba, odnos širine i dužine, dok se u kaznenim odredbama precizira sankcija za nepridržavanje utvrđenih parametara i naslovljena je na novčanu kaznu.

Taj zakon i njegove odredbe, koje se odnose na upotrebu državne zastave i eventualne sankcije za nepridržavanje zakona, nijesu navedene kao razlog za uklanjanje zastave sa zgrade Opštine. R. P.

Iz Ministarstva kulture i medija najavljuju nova zakonska rješenja PODGORICA - Državne kompanije, kojima rukovode kadrovi Demokratskog fronta i Demokrata, već mjesecima se reklamiraju na portalu, a neke uplaćuju novčane donacije, koji nije registrovan u skladu sa crnogorskim zakonima. Iz Ministarstva kulture i medija najavljuju nova zakonska rješenja, koja će obavezati organe javnog sektora, pa samim tim i privredna društva u kojima država ima većinsko vlasništvo, da se ne oglašavaju u medijima koji nijesu upisani u evidenciju, odnosno koji ne žele da prihvate prava i obaveze koji proizilaze iz Zakona o medijima, objavio je Gradski portal.

Rudnik uglja, na čijem je čelu kadar Demokratskog fronta, konkretno Milan Lekić, neregistovanom glasilu IN4S u oktobru prošle godine uplatio je 500 eura jednokratne pomoći, i to ekspresno – 24 sata nakon što je

Nikočević: Javna preduzeća ne smiju da finansiraju one koji ne posluju po crnogorskim zakonima portal uputio molbu, koju potpisuje Gojko Raičević. Zbog takve odluke Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima formiralo je predmet protiv Lekića. Iz Centra za građansko obrazovanje upozoravaju da to nije dobra praksa, već kršenje važećih procedura i ignorisanje crnogorskog medijskog zakonodavstva.

- Svako ima pravo na svoju uređivačku politiku, ali u skladu sa zakonima Crne Gore, koje IN4S ignoriše odbijajući da se registruje kao medij. Javna preduzeća nijesu, niti smiju biti bankomat iz kojeg se finansiraju oni koji ne posluju po crnogorskim zakonima - istakao je koordinator za razvoj Centra za građansko obrazovanje Damir Nikočević.

I druge državne kompanije kojima rukovode kadrovi Demokrata i DF-a javni novac daju portalu koji nije registrovan u skladu za crnogorskim zakonima, a često krši i Kodeks novinara. Tako EPCG od 1. novembra prošle godine uplaćuje 600 eura mjesečno portalu IN4S za objavu banera, a CEDIS 338 eura za slične usluge.

Iz Elektroprivrede su saopštili da ih ne interesuje uređivačka politika, već mogućnost da se, kako kažu, reklamiraju na jednom od najposjećenijih portala.

- Prilikom definisanja odluke o tome sa kim ćemo uspostaviti saradnju, rukovodimo se isključivo procjenom isplativosti, odnosno broja ljudi, do kojih naša reklama može da dopre, uz uslov da se radi

o platformama koje svojim djelovanjem ne vrijeđaju javni poredak i moralne standarde zajednice. Pitanja koja se odnose na to kako i po čijoj dozvoli IN4S radi, kakva im je uređivačka politika, da li se nalaze u evidenciji medija i slično, nijesu predmet interesovanja Elektroprivrede Crne Gore, jer je jedino što nas, u tom smislu, zanima – mogućnost da se reklamiramo na internet platformi koja mjesečno ostvaruje preko dva miliona posjeta, što je čini jednom od najposjećenijih platformi u Crnoj Gori - saopšteno je iz EPCG. U Centru za građansko obrazovanje smatraju da je za ovaj slučaj odgovorno Ministarstvo kulture i medija, pa apeluju na taj vladin resor da predstojećim izmjena-

ma i dopunama Zakona o medijima jasno propiše sankcije za svako finansiranje iz javnih fondova onih medija koji ne poštuju zakone države Crne Gore, ali ni Kodeks novinara.

- Shodno tome, mi kao NVO ne možemo puno toga preduzeti, osim uputiti na ovakve slučajeve.

Ovo je ključna nadležnost državnih institucija, prvenstveno Ministarstva kulture i medija, koje ovu oblast mora dodatno urediti - smatra Nikočević.

Za Ministarstvo kulture i medija neprihvatljivo je da organi javnog sektora, javne ustanove i privredna društva u državnom vlasništvu zakupljuju medijski prostor ili uplaćuju donacije onim medijima koji nijesu upisani u evidenciju.

- Zbog toga se planiraju nova zakonska rješenja, koja će obavezati organe javnog sektora, pa samim tim i privredna društva u kojima država ima većinsko vlasništvo, da se ne mogu oglašavati u medijima koji nijesu upisani u evidenciju, odnosno koji ne žele da prihvate prava i obaveze koji proizilaze iz Zakona o medijima.

Pozivamo sve učesnike na medijskom tržištu da svoje poslovanje obavljaju u skladu sa zakonima koji uređuju medijski sektor, a javna preduzeća u kojima država ima većinsko vlasništvo da se ne oglašavaju i ne finansiraju one medije koji nijesu upisani u Evidenciju za medije - saopšteno je iz Ministarstva kulture i medija.

R.P.

Društvo

Neđelja, 5. jun 2022.

Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu objelodanila istraživanje koje je urađeno sa 132 ljudi koji su napustili Crnu Goru

Neuređeni sistem ih otjerao iz države PODGORICA – Visoko obrazovani ljudi iz Crne Gore, njih 132, koji su ranije napustili državu kazali su da su takvu odluku donijeli najviše zbog loše društvene i političke klime. Nestabilno političko stanje u društvu u najvećoj mjeri ih odvraća od pomisli da se vrate u svoju domovinu, rezultati su, između ostalog, istraživanja Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu.

Istraživanje je obavljeno kako bi se čuo glas onih koji su napustili državu. Autori publikacije „(Od)java iz Crne Gore, mapiranje puta ka cirkulaciji mozgova u Crnoj Gori“, su Anđela Mićanović, Dimitrije Jovićević, Dorontinë Berishaj, i Marija Raspopović. Ukazuju da je nužno da se podigne svijest o gorućem problemu – odlivu mozgova, da se podstakne na dijalog koji će rezultirati stvaranjem boljeg ambijenta za život svih crnogorskih građana i građanki.

Ciljnu grupu obuhvatili su ispitanici/e od 24 do 40 godina, koji imaju diplomu visokog obrazovanja i profesionalni angažman u inostranstvu. Većina je napustila Crnu Goru u periodu između 2010. i kraja 2021. godine, kada je urađena posljednja faza istraživanja.

Ključni razlog zbog kog su otišli su problemi u oblastima javne uprave, vladavine prava, zdravstvenom i obrazovnom sistemu.

-U jednom trenutku mi je bilo dosta svega: politike, nepotizma, potrebe da moraš da poznaješ nekoga u administraciji da bi uspio da pristupiš najjednostavnijim uslugama u dogledno vrijeme. Ma, morao si imati vezu za sve. Umorio sam se od toga da moraš da se ubaciš u kalup okruženja da uspiješ u nečemu u čemu si dobar.

I niko ne primjećuje da smo tu kolektivno na gubitku – kazao je jedan od ispitanika.

Požalili su se da se u Crnoj Gori, nažalost, ne vrednuju kvaliteti i kompetencije, nego veze, pripadnosti grupama, plemenima i klanovima.

- Boljitka zbog toga nema i neće ga još dugo biti. Nažalost, izgubljene su generacije, a ova djeca što rastu, jedino mogu da im poručim da što mlađi odu – biće im lakše – riječi su ispitanika, navedene u istraživanju.

KORUPCIJA I NEPOTIZAM URUŠILI SISTEM VRIJEDNOSTI

Smatraju da su percepcija duboko ukorijenjenih korupcije i nepotizma u svim sferama života uticali i na sistem vrijednosti.

-Da bih se vratila potrebna mi je organizovana država, dobar zdravstveni sistem, dobro

U jednom trenutku mi je bilo dosta svega: politike, nepotizma, potrebe da moraš da poznaješ nekoga u administraciji da bi uspio da pristupiš najjednostavnijim uslugama u dogledno vrijeme. Ma, morao si imati vezu za sve. Umorio sam se od toga da moraš da se ubaciš u kalup okruženja da uspiješ u nečemu u čemu si dobar – kazao je jedan ispitanik

7

Većina spremna da pomogne iz inostranstva U istraživanju je navedeno da je 60 odsto ispitanika razmišljalo o povratku u Crnu Goru, dok je njih 86 odsto spremno da doprinese na neki način državi iz inostranstva.

-Posebno ohrabruje to što, uprkos činjenici da mnogi od njih ne žele da se ikad vrate u Crnu Goru, istovremeno osjećaju potrebu da na neki način doprinesu rastu i razvoju svoje zemlje.

Takav stav mlade crnogorske dijaspore, ukoliko mu se pristupi na pravi način, može donijeti nemjerljive benefite po društvo, a mladima poslati snažnu poruku da je njihovo stečeno znanje i vrijedno međunarodno iskustvo prijeko potrebno i poželjno – piše u istraživanju.

Podsjećaju da grube računice ukazuju na to da je u posljednjih 30 godina Crnu Goru napustilo oko 150.000 stanovnika ili njen svaki četvrti građanin, te da će usljed negativnog demografskog trenda broj stanovnika u Crnoj Gori 2050. godine biti približan broju stanovnika 1970-ih.

Navode da migracioni tokovi mogu imati negativan uticaj na državu koja se, između ostalog, suočava sa ograničenim ljudskim kapitalom, pa i kapacitetima za inovacije, sa smanjenim ekonomskim rastom i negativnim demografskim promjenama.

-Konkretno, za svakog građanina/građanku koji/a napusti državu, Crna Gora gubi oko 50.000 eura. To je 2019. godine pokazalo istraživanje Vestminsterske fondacije, koje je, poređenja radi, ustanovilo i da odlazak jedne mlade osobe Srbiju košta 53.500 eura, Makedoniju 44.700, a Albaniju 33.200 – piše u ovom dokumentu.

Preporuke za nadležne

Studenti ispred Pravnog fakulteta



- Da bih se vratila potrebna mi je organizovana država, dobar zdravstveni sistem, dobro obrazovanje za moju djecu.

Zbog toga mi za povratak nije dovoljno da mi neko ponudi odlične uslove za zaposlenje.

Treba promijeniti politiku vođenja države – izjavila je jedna ispitanica

obrazovanje za moju djecu.

Zbog toga mi za povratak nije dovoljno da mi neko ponudi odlične uslove za zaposlenje.

Treba promijeniti politiku vođenja države – izjavila je jedna ispitanica.

Drugi ispitanik je kazao da mu mnogo znači mir koji je našao u Sloveniji, pogotovo s obzirom na situaciju u Crnoj Gori.

-Ovdje je mnogo lakše naći posao, bez potrebe da nekoga vučeš za rukav. Iako u Sloveniji standard nije mnogo veći u odnosu na Crnu Goru, barem znaš da institucije funkcionišu i to ti uliva svojevrsnu sigurnost – naveo je on.

U istraživanju je navedeno da mlade na odlazak inspirišu nestabilna politička situacija u zemlji, tenzična medijska izvještavanja u kombinaciji sa napetim odnosima glavnih političkih aktera u Crnoj Gori i u regionu, koji još uvijek baštine i eksploatišu uspomene na ne tako davnu ratnu prošlost.

-Politička situacija je sve gora… Često razmišljam o tome da se vratim u Crnu Goru, ali kad

dođem na odmor brzo shvatim da ne mogu da živim u društvu stalnih političkih tenzija, u kom se više živi u prošlosti nego u sadašnjosti – naveli su ispitanici.

SAMO SE PRIČA O NEGATIVNIM POJAVAMA

Većina smatra da je crnogorsko društvo izrazito pesimistično, zbog čega su, pored ostalog, otišli iz zemlje. Kažu da je negativno promišljanje zabilježeno na svakodnevnom nivou, u različitim prilikama – od razgovora uz kafu, do medijskih izvještavanja i diskusija.

- Radije se kolektivno fokusiramo na loše aspekte života u zajednici, dok pozitivni primjeri, iskustva i priče rijetko ili nikako ne dolaze do izražaja.

To, u krajnjem, stvara negativnu sliku o društvu koja nerijetko ne reflektuje realno stanje, što izaziva nezadovoljstvo u mjeri koja je (daleko) iznad opravdane – naveli su oni.

Jedan ispitanik je kazao da je

čudan naš mentalitet, da moraš da se uklopiš u kalup da bi uspio.

Probleme i veliki prostor za napredak prvenstveno prepoznaju u oblastima funkcionisanja javne uprave, unapređenja vladavine prava, zdravstvenog i obrazovnog sistema, odnosno u poboljšanju sveopšteg funkcionisanja državnog aparata i osnovnih građanskih servisa. Žalili su se da su im nedostajale poslovne prilike u struci, a da političke okolnosti nijesu dozvoljavale razvoj novih tehnologija i istraživačkog potencijala.

-U Crnoj Gori ne postoji ni operska kuća, a kamoli fakultet na kom bismo se mogli školovati za opersko pjevanje, što je tužno, jer kod nas ima mnogo mladih ljudi koji imaju talenat i interesovanje za ovu oblast – kazali su ispitanici.

Kritikovali su i sistem obrazovanja, da je zastario način predavanja, da obrazovna ponuda nije usklađena sa ponudom na tržištu rada. Nemali broj ispitanika/ca se suočava sa činjenicom da njihovo zanimanje nije ni prepoznato u Crnoj Gori.

Jedan ispitanik je ispričao da je, kada se vratio nakon završenog doktorata u inostranstvu, imao razne ideje kako da unaprijedi život ljudi u svojoj okolini, pokretao je brojne inicijative. Ono što je shvatio

U istraživanju su istakli preporuke nadležnima za unapređenje stanja. Potrebna je, kako je navedeno, pored ostalog, politička i institucionalna posvećenost problemu. Smatraju da je potrebno formirati instituciju, kancelariju ili savjet sa specifičnim mandatom da se bavi demografskim kretanjima i emigracijom visokoškolaca i stručnih ljudi. Potrebno je, kako navode, uspostaviti jedinstvenu bazu mladih koji su emigrirali i onih koji su u riziku od emigracije.

-Iako na državnom nivou postoji nekoliko baza podataka koje prikupljaju informacije o dijaspori i kojima upravljaju različite institucije, ove baze nijesu uvezane, niti u potpunosti digitalizovane, te mnogi ne znaju da postoje. Kao rezultat, one se ne koriste u mjeri ni na način na koji bi trebalo – piše u ovom dokumentu.

Ističu i da mapiranjem mladih ljudi koji su vani, može se ubrzati razvoj Crne Gore, u skladu sa globalnim trendovima.

-Primjera radi, manjak ekspertize u javnim institucijama se može rješavati uvezivanjem i uspostavljanjem sistema (kontakt tačaka u dijaspori), pojedinaca/ki koji/e bi svojim radom i iskustvom mogli/e da doprinesu razvoju javnih usluga. Znatan broj učesnika/ca istraživanja je istakao želju da državi pomogne u ovoj misiji, kroz svoje profesionalne kontakte i angažmane u inostranstvu, čak i pro bono.

Dodaju da je, pored ostalog, potrebno uvesti mjere ekonomske i društvene sigurnosti i povećanje kupovne moći.

-Potrebna je i sveukupna reforma sistema – ističu u istraživanju.



Ključni razlog zbog kog su otišli su problemi u oblastima javne uprave, vladavine prava, zdravstvenom i obrazovnom sistemu

tokom procesa je koliko životne energije pojedincu treba da pokrene nešto ili nekoga u Crnoj Gori.

-Dok usput mora da okrene barem sedamnaest brojeva i svi vas upućuju jedni na druge. Sistem ne podržava kreativnost i inovaciju u pristupu. Nažalost, nemamo izgrađen osjećaj kolektivne odgovornosti za opšte dobro – rekao je on.

Kazali su i da znaju nekoliko ljudi koji su se vratili iz inostranstva, doveli su investitore i projekte praktično ,,na tacni“, ali im ništa nije uspjelo, jer nije bilo povratne reakcije nadležnih.

Naveli su i da je problem sistema sigurnost državnog posla, pa ljudi mogu da sjede i ne rade

ništa, jer su u državnoj firmi i posao im je siguran.

NE SMIJEŠ DA IMAŠ SVOJE MIŠLJENJE

-Ne zavisi to samo od djelatnosti, već i od toga da li ćeš reći nešto šefu ili ne. Čak i u privatnom sektoru se često dešava da ne smiješ da imaš svoje mišljenje, jer si ,,samo radnik“. Ne postoji razvijeno razumijevanje profesionalnog pristupa radu, a mladi će, logično, da traže prilike tamo gdje mogu da rade i napreduju – naveli su oni.

Ukazali su i na to da se ne osjećaju cijenjenim – u smislu prepoznavanja njihovih kompetencija i iskustava, te da to umnogome utiče na njihovu motivaciju da (ne) budu dio crnogorskog tržišta rada.

Ispitanici u značajnoj mjeri navode da razmišljaju da se u Crnu Goru vrate onda kada počnu da planiraju porodicu.

-Ovaj zaključak je važan, jer nas upućuje na potrebu da razmišljamo o kreiranju i implementaciji socijalnih politika podsticajnih za mlade bračne parove, kao dijelu rješenja ovog gorućeg problema – navedeno je u ovom istraživanju. N. Đ.

8

Društvo/Hronika

Neđelja, 5. jun 2022.

Više osoba završilo u policiji uoči Joanikijeve liturgije u čast Svetog Jovana Vladimira

Tuča ispred Hrama u Baru zbog Krivokapića Krivokapić u Hramu Svetog Jovana Vladimira u Baru

PODGORICA - Protiv bivšeg pripadnika policije Gorana Ukšanovića (50) iz Bara podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je juče ispred Hrama Svetog Jovana Vladimira u Baru napao policijskog službenika.

Juče ujutro je ispred Hrama Svetog Jovana Vladimira u Baru izbila tuča nakon što se na liturgiju, povodom praznika Svetog Jovana Vladimira, pojavio bivši premijer Zdravko Krivokapić. U tuči je bilo povrijeđenih, a nekoliko osoba je privedeno u policiju.

Vjernici SPC su, nakon što je Krivokapić stigao u Hram, bili vidno ogorčen zbog prisustva bivšeg premijera, optužujući ga da je izdao narod i Crkvu. Neposredno nakon toga, stvorile su se tenzije i gužva na platou Hrama.

- Naime, policijski službenik angažovan u Sektoru policije posebne namjene koji je bio u pratnji štićene ličnosti, je juče oko devet sati dežurnu službu Centra bezbjednosti Bar obavijestio da je na stepeništu, ispred Sabornog hrama Svetog Jovana Vladimira došlo do narušavanja javnog reda i mira kojom prilikom ga je jedna osoba fizički napala - saopšteno je iz Uprave policije.

Kako se navodi u saopštenju, službenik policije je primijetio da dvije muške osobe imaju verbalni konflikt u Hramu, nakon čega su izašli i uputili se prema stepeništu ispred objekta, gdje dolazi do fizičkog kontakta. On je u tom trenutku izdao naređenja da prestanu sa narušavanjem javnog reda i mira kada ga je Ukšanović udario u predijelu vrata.

- G.U. je doveden u službene prostorije i od njega su prikupljena obavještenja u svojstvu građanina, kao i od očevidaca događaja, nakon čega je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru - kazali su u Upravi policije.

Ukšanoviću se na teret stavlja krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene radnje u sticanju sa sprečavanjem službenog lica u vršenju službene radnje.

Kako je objavljeno na sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske, mitropolit Joanikije je održao liturgiju u čast Svetog Jovana Vladimira, zaštitnika Bara, a prisustvovao joj je Krivokapić.

R. P.

Institut za javno zdravlje Crne Gore obilježio 100 godina rada

Vodeća zdravstvena ustanova tercijarnog nivoa PODGORICA - Svečanom akademijom u Crnogorskom narodnom pozorištu prekjuče je Institut za javno zdravlje Crne Gore obilježio 100 godina rada.

Na svečanoj akademiji govorili su: ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore dr Igor Galić i regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu Hans Kluge.

Putem video-poruke obratila se i direktorica Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti dr Andrea Amon.

- Institut za javno zdravlje Crne Gore jedna je od vodećih zdravstvenih ustanova tercijarnog nivoa, koja je stasavala cijeli jedan vijek i od Stalne bakteriološke stanice osnovane 1922. godine na Cetinju, sa svojih tada 11 zaposlenih, izrasla u renomiranu ustanovu, koju čine izuzetni profesionalci posvećeni i predani zdravlju stanovništva. Tačno prije stotinu godina postavljen je temelj na koji je decenijama izgrađivan današnji Institut, čiji je osnovni zadatak očuvanje i unapređenje zdravlja građana - rekao je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić.

- Zahvaljujući njihovom pra-

Detalj sa svečane akademije

vovremenom i stručnom pristupu, utemljenom na naučnim i medicinskim doktrinama u ovoj oblasti, proteklih decenija ozbiljne i smrtonosne zarazne bolesti stavljene su pod kontrolu, a neke čak i u potpunosti iskorijenjene. Ovo je prilika da zato svima njima Crna Gora danas kaže jedno veliko hvala - rekao je Šćekić.

- Danas kada Institut obilježava 100 godina rada možemo biti veoma zadovoljni rezultatima koje smo postigli na svim poljima zaštite zdravlja stanovništva.

Institut je danas moderna zdravstvena ustanova, slična onima u regionu i Evropi, povezana sa svjetskim javno-zdravstvenim ustanovama i organizacijama kroz niz mreža saradnje. Institut

je i baza Medicinskog fakulteta, respektabilna naučno-obrazovna ustanova, sa referentnim laboratorijama, sertifikovanim procesima i akreditovanim metodama rada. Zahvaljajući kadru, znanju i opremi, pokazali smo da smo zasluženo u vrhu ustanova zdravstvenog sistema u Crnoj Gori, poštovani i cijenjeni naročito tokom bespoštedne borbe sa pandemijom novog korona virusa koja je testirala naše profesionalne i lične sposobnosti. Institut danas broji 230 stalno zaposlenih radnika, od kojih je pet profesora, 12 doktora nauka, 15 magistara, 65 specijalista, koji su nosioci naše ideje, misije i želje za daljim razvojem i napretkom - istakao je Galić.

N.R.

Muškarac stradao na pruzi između Kolašina i Podgorice KOLAŠIN - Šezdesetogodišnji B. V. (60) stradao je juče ujutro nešto poslije 8 sati na zeljezničkoj pruzi između stajališta Selište i stanice Trebješica.

Do nesreće je došlo prilikom prolaska putničkog voza, takozvanog lokala, koji saobraća od Bijelog Polja do Bara. Istraga je u toku.

Dr. D.

Akcija Gorske službe spašavanja

Spašen strani državljanin iz kanjona Nevidio PODGORICA - Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) pronašli su u kanjonu Nevidio stranog državljanina, čiji je nestanak juče ujutro prijavljen Upravi policije.

Kako je objavljeno na Fejsbuk stranici GSS-a, državljanin Engleske Aleks Čupin (1973) je dobrog opšteg stanja i nije povrijeđen.

- Na njega je jutros, tokom organizovanog prolaska kroz kanjon, naišla grupa iz Mojkovca – saopštili su iz GSS-a.

R.P.

Sastanak ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića i rezidentnog koordinatora Ujedinjenih nacija Pitera Lundberga

Podrška UN-a jačanju institucija od najveće važnosti za društvo PODGORICA - Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić pozvao je sistem Ujedinjenih nacija da nastavi sa pružanjem podrške Crnoj Gori i istakao da je podrška u jačanju institucija od najveće važnosti za crnogorsko društvo, saopšteno je iz MUP-a nakon sastanka sa rezidentnim koordinatorom UN-a u Crnoj Gori Piterom Lundbergom.

Lundberg je iskazao želju da se dosadašnja uspješna saradnja između MUP-a i kancelarije rezidentnog koordinatora UN nastavi i u budućnosti i informisao ministra o dvogodišnjem radu na razvoju novog strateškog okvira saradnje Vlade Crne Gore i sistema UN za period 2023-2027. godine, čije se potpisivanje očekuje uskoro.

Lundberg je, kako je saopšteno, iskazao i uvažavanje za učešće ministra Adžića na obilježavanju 30. godišnjice deportacije bosansko-herce-

Lundberg i Adžić

govačkih izbjeglica iz Herceg Novog i naglasio da je suočavanje sa prošlošću važno za dalji napredak Crne Gore.

Ministar Adžić je istakao da je Crna Gora još jednom pokazala svoju humanu stranu dosadašnjim tretmanom lica iz Ukrajine i iskazao očekivanje da se intenzivna saradnja MUP-a i UN-a nastavi i unaprijedi kako bi se boravak ukrajinskih izbjeglica u Cr-

noj Gori što više olakšao.

Sastanku Lundberga i Adžića prisustvovali su i šef predstavništva UNHCR-a u Crnoj Gori Žan Iv Bušardi, tim lider za upravljanje migracijama na Zapadnom Balkanu u IOM-u Donatela Bradić i v. d. generalnog direktora Direktorata za evropske poslove, međunarodnu saradnju i programe podrške Sergej Mučalica.

R. P.

Društvo

Neđelja, 5. jun 2022.

9

Iz Direktorata za saradnju sa vjerskim zajednicama ističu da registrovanje nove zajednice jevrejskih vjernika proističe iz ustavnih i zakonskih odredbi

Sloboda vjeroispovijesti ne trpi diskriminaciju vjernika PODGORICA – Odluka da se pored postojeće registruje još jedna organizacija koja reprezentuje jevrejske vjernike u Crnoj Gori temelji se na pravnim propisima koji garantuju slobodu vjeroispovijesti, i nije povezana sa činjenicom da se pred Ustavnim sudom vodi postupak povodom inicijative o ocjeni zakonitosti i ustavnosti stavke ugovora iz 2012. godine kojim su Vlada i Jevrejska zajednica Crne Gore definisale da taj subjekat ima isključivu jurisdikciju nad svim građanima ove vjere u našoj zemlji.

Iz Direktorata je potvrđeno da će ispoštovati odluku Ustavnog suda pred kojim se vodi postupak povodom inicijative o ocjeni zakonitosti i ustavnosti stavki ugovora Vlade i JZCG kojim se definiše isključiva jurisdikcija ove organizacije nad jevrejskim vjernicima u Crnoj Gori

To proističe iz odgovora Direktorata za saradnju sa vjerskim zajednicama na pitanje Pobjede da li je odlukom Ministarstva pravde derogiran ugovor, odnosno postavljena neka vrsta presedana za postupanje u sličnim situacijam u odnosu na druge vjerske zajednice u Crnoj Gori koje imaju međusobni ugovor sa državom o definisanju pitanja od značaja.

PRIGOVOR

Prethodno je predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore Nina Ofner-Bokan saopštila da je registracija nove vjerske zajednice u Crnoj Gori pod nazivom „Vjerska zajednica Jevreja“, zavedena bez prethodne saglasnosti JZCG, čime je, prema njenim riječima, prekršen član 14 kojim je to izričito definisano u uzajamnom ugovoru sa državom Crnom Gorom.

Prema informacijama Pobjede, „Vjersku zajednicu Jevreja“ je registrovao Leib Adelkop.

Ofner-Bokan se pozvala na sadržaj Ugovora o uređenju odnosa od zajedničkog interesa između Vlade Crne Gore i Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, potpisanog 2012. godine – koji je ona nazvala temeljnim ugovorom.

– Habad organizacija, odnosno lice koje je registrovalo pomenutu Zajednicu, takođe krši odredbe Temeljnog ugovora na

Zgrada Ministarstva pravde Crne Gore

način što se konstantno predstavlja kao vrhovni rabin Crne Gore što je u suprotnosti sa članom 5 Temeljnog ugovora, gdje je jasno precizirano da je imenovanje, premještaj i smjena vjerskih službenika u nadležnosti Jevrejske zajednice Crne Gore – navela je ona u reagovanju.

Sa druge strane, Ministarstvo je navelo da se odluka temelji na nedavno usvojenom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica koji ima prioritet u odnosu na ugovore o međusobnom definisanju pitanja od značaja između Vlade i lokalne vjerske zajednice, ukoliko takvi ugovori nemaju međunarodno-

pravni karakter.

Uputili su, pritom, sve vjerske zajednice, da ukoliko misle da im je ugroženo neko pravo, mogu pokrenuti postupak ispitivanja ovih odluka pred nadležnim organima.

– Sloboda vjeroispovijesti, kao važan dio identiteta svakog ljudskog bića, zaštićena je kao jedno od ljudskih prava međunarodnim pravom i ustavima svih liberalno-demokratskih država, pa tako i Crne Gore i u tom kontekstu treba posmatrati odluku Ministarstva pravde da se pored Jevrejske zajednice Crne Gore registruje još jedna zajednica jevrejskih vjernika u našoj zemlji, rečeno je Pobjedi iz Direktorata

Što piše u Ugovoru o uređenju odnosa Ugovor o uređenju odnosa od zajedničkog interesa između Vlade Crne Gore i Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, između ostalog, precizira (u članu 3) da JZCG ima sjedište u Crnoj Goru i vjersku jurisdikciju „za sve jevrejske vjernike u Crnoj Gori i granice njene jurisdickije poklapaju se sa državnim granicama Crne Gore“. Članom četiri se precizira da „slobodno uređivanje unutrašnjeg ustrojstva JZCG, osnivanje, mijenjanje i ukidanje svih organizacionih oblika pripada isključivo JZCG u Crnoj Gori“.

Sljedećim stavom istog člana navodi se da Crna Gora garantuje pravo JZCG i njenim pravnim i fizičkim licima da slobodno komuniciraju i održavaju veze sa jevrejskim zajednicama dugih zemalja i međunarod-

nim jevrejskim institucijama.

Imenovanje, premještaj i smjena vjerskih službenika u nadležnosti su JZCG u Crnoj Gori, precizirano je članom pet, koji u sljedećem stavu sadrži formulaciju da će JZCG prije imenovanja rabina o tome, na povjerljiv način, obavijestiti Vladu Crne Gore. Član 12 u čijem se zadnjem pasusu navodi da nadležne vlasti neće razmatrati zahtjeve za izgradnju jevrejskih vjerskih objekata koji nemaju pisano odobrenje Jevrejske zajednice u Crnoj Gori. Član 14, za koji su iz JZCG istakli da je prekršen registracijom nove jevrejske vjerske zajednice, glasi da: „Crna Gora priznaje pravo jevrejskih vjernika da osnivaju udruženja, u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore uz prethodnu saglasnost JZCG“.

Logo Jevrejske zajednice Crne Gore

za saradnju sa vjerskim zajednicama.

Kako je Pobjedi pojašnjeno, odluka Vlade nema veze sa činjenicom da postoji ustavna inicijativa kojom je traženo od Ustavnog suda Crne Gore da se utvrdi ustavnost i zakonitost nekoliko odredbi ugovora između Vlade i CG. Navodeći da Ustav Crne Gore svakome obezbjeđuje slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, direktor Direktorata za saradnju sa vjerskim zajednicama Dragan Radović kazao je da je pred Ustavnim sudom Crne Gore podnijeta inicijativa, tj. pokrenut postupak za utvrđivanje ustavnosti i zakonitosti članova 3,12 i 14 Ugovora o uređenju odnosa od zajedničkog interesa između Vlade Crne Gore i Jevrejske zajednice u Crnoj Gori.

– Osnov Inicijative za ocjenu ustavnosti gore navedenih članova je da vjerska zajednica pod imenom „Jevrejska zajednica u Crnoj Gori“ ima vjersku jurisdikciju nad svim jevrejskim vjernicima u Crnoj Gori, jer

pojedinci koji žive u Crnoj Gori, a osjećaju se pripadnicima judaizma i jevrejske nacije, primoravaju se da se pokore unutrašnjim pravilima i hijerarhiji jedne vjerske zajednice – pojasnio je on.

Naglasio je da će Ministarstvo po pitanju spornih odredbi Ugovora o uređenju odnosa od zajedničkog interesa između Vlade Crne Gore i Jevrejske zajednice postupiti shodno odluci Ustavnog suda.

DOMET AKATA

– S obzirom na to da Ugovor o uređenju odnosa od zajedničkog interesa između Vlade Crne Gore i Jevrejske zajednice u Crnoj Gori nije međunarodnog karaktera (zaključen je između Vlade Crne Gore i nezavisne vjerske zajednice u Crnoj Gori, a ne sa vjerskom zajednicom koja djeluje na teritoriji Crne Gore čije sjedište je u inostranstvu), ovaj Ugovor nema primat u odnosu na zakonske propise Crne Gore – navodi se u odgovorima Radovića.

On podsjeća da je odredba člana 20 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica vrlo precizna – „Vjerska zajednica može biti upisana u Knjigu registrovanih vjerskih zajednica ako ima najmanje tri punoljetna vjernika koji su crnogorski državljani i imaju prebivalište u Crnoj Gori ili državljani druge države ili lica bez državljanstva koji imaju odo-



Sloboda vjeroispovijesti, kao važan dio identiteta svakog ljudskog bića, zaštićena je kao jedno od ljudskih prava međunarodnim pravom i ustavima svih liberalnodemokratskih država, pa tako i Crne Gore i u tom kontekstu treba posmatrati odluku Ministarstva pravde da se pored Jevrejske zajednice Crne Gore registruje još jedna zajednica jevrejskih vjernika u našoj zemlji, rečeno je Pobjedi iz Direktorata za saradnju sa vjerskim zajednicama

bren stalni boravak u Crnoj Gori, u skladu sa zakonom“.

Dodaje da je članom 10 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica propisano da „pojedina pitanja od zajedničkog interesa za Crnu Goru i jednu ili više vjerskih zajednica mogu se urediti ugovorom koji zaključuju Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) i vjerske zajednice“.

– S tim u vezi, jedno od pitanja od zajedničkog interesa za Crnu Goru može biti i unapređenje saradnje između države i vjerskih zajednica, upoznavanje države sa izazovima sa kojima se suočavaju vjerske zajednice, kao i otklanjanje i rješavanje tih izazova – naveo je on.

Prema njegovim riječima, Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica jasno propisuje uslove koje je potrebno ispuniti za upis u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica (čl. 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25 i 26).

– Kako nijesu postojale zakonske smetnje za upis Vjerske zajednice Jevreja u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica, kao i da ista ispunjava sve uslove propisane Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica o registraciji vjerskih zajednica, donijeto je rješenje i izvršen je upis u Knjigu registrovanih vjerskih zajednica, odnosno Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica.

Suprotno postupanje dovelo bi u nepravičan i diskriminatorski položaj sve potencijalne (jevrejske) vjerske zajednice, naročito uzimajući u obzir činjenicu da je ova materija nedvosmisleno regulisana Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica – naveo je on.

I. P.

10

Stav

Neđelja, 5. jun 2022.

POGLED SA STRANE

Pop, boljševici, nacisti

» Piše: dr Dragan VESELINOV Crnogorska filijala Srpske pravoslavne crkve je izgleda odabrala novo polje za sukob sa narodom. Pošto je izgubila bitku oko podrške Putinu u ratu sa Ukrajinom, pretrčala je u omiljeni ginekološki fundamentalistički tabor i sa znanjem akušera i vaginalnog moraliste utvrdila da se ženi mora obustaviti pravo na pobačaj. Pop sa Bogoslovije misli da žena nema pravo da bira hoće li ili neće dete. Ona, po njemu, nema pravo na prezervativ, nema pravo na seks iz zadovoljstva, nema pravo da razbacuje spermu van svog centra i nema pravo na pobačaj radi svoje budućnosti.

Kaže pop da on u tome samo interpretira svog Boga.

Slabo ga interpretira, sreća je to za žene.

Tri najveća saveznika pravoslavnim popovima oko zabrane abortusa u XX veku su rimski papa, ruski boljševici i Adolf Hitler. Isus im nije saveznik, jer nije osudio abortus – popovi greše da jeste; to nije učinio ni Sv. Avgustin niti Sv. Toma Akvinski –popovi greše da jesu, to nije učinio ni otac medicine Hipokrat – popovi greše da jeste jer je originalnost njegove zakletve odavno sporna, a ona koju navodi sestrinstvo Manastira Sveti Stefan Lipovac u Srbiji je falsifikat. To nije učinio ni Muhamed niti slavni persijski lekar Avicena (Ibn Sina) niti to čine brojne hrišćanske kongregacije. A zar možda i najveći rimokatolički teolog XX veka Hans Kung nije podržao abortus? Jeste, na užas svog prijatelja kardinala Racingera, budućeg pape Benedikta XVI.

KAKO POPOVI GRIJEŠE

Sve do XIX veka teolozi nisu marili mnogo za ženu, ona je o malo čemu odlučivala.

Uglavnom su je kažnjavali smrću zbog pobačaja što je Rusija pod Petrom Velikim ukinula, a Austrija obustavila 1787. godine, a revolucionarna Francuska 1789. godine. No, kazna je potom pretvorena u zatvorsku, u Engleskoj i doživotnu sve do 1948. godine. Kažnjavali su ženu i za veštičarenje, kao Karađorđe koji je na lomači u Žabarima satro vešticu Paunu, sve dok 1810. godine nije popove najurio i zabranio ,,tu budalaštinu“. Mitropoliti su ćutali od Jadrana do Banata. Srbi su poslednji narod koji je ubio vešticu u Evropi. Pre Paune, to su učinili Švajcarci kada su spalili Anu Geold 1782. godine.

Do tada, u celoj Evropi, do 60 hiljada žena!

Nije tačno da je Crkva smatrala pobačaj grehom od dana svog ustanovljenja. Naprotiv,

Tri najveća saveznika pravoslavnim popovima oko zabrane abortusa u XX vijeku su rimski papa, ruski boljševici i Adolf Hitler. Isus im nije saveznik, jer nije osudio abortus – popovi griješe da jeste; to nije učinio ni Sv. Avgustin niti Sv. Toma Akvinski, to nije učinio ni otac medicine Hipokrat. To nije učinio ni Muhamed niti slavni persijski ljekar Avicena (Ibn Sina) niti to čine brojne hrišćanske kongregacije. A zar možda i najveći rimokatolički teolog XX veka Hans Kung nije podržao abortus? Jeste, na užas svog prijatelja kardinala Racingera, budućeg pape Benedikta XVI rimska crkva je dozvoljavala abortus sve do 1869. godine, a države su nezavisno od nje, zakonima varirale status abortusa.

U prvim vekovima hrišćanstva je pobačaj bio smatran za ,,prirodno pravo“ žene. Izvodio se uz najrazličitije metode uključujući i one koje su preporučivali Hipokratovi sledbenici od V do III veka pre Hrista, posebno Polibije, pišući Corpus Hippocraticum. I ovi njegovi nastavljači su dokaz da Hipokrat nije bio protiv pobačaja.

Njihovim tragom ide veliki grčki lekar Soranus i piše svoju Gynaecology iz II veka posle Hrista.

A kod muslimana sa zadovoljstvom ističemo slavnog lekara i medicinskog učitelja Evrope, Avicenu, koji je pomagao ženama prezervativnim savetima (ima ih 20) iz svog Medicinskog kanona iz 1025. godine. To su pre njega činili i drugi lekari poput Muhameda ibn Zakarija koji je znao u svom delu Hawi iz X veka za 176 načina da se spreči neželjeno začeće. Neki mu zavide na eksperimentima. No , fundamentalisti u mnogim islamskim zemljama danas zabranjuju prezervative i pobačaj.

A kada je sa Francuskom revolucijom žena krenula da planira svoj život i porodicu, kada se ta pozitivna zaraza stala širiti po kontinentu, rešili su popovi da je suzbiju.

Zašto? Osveta kaluđera, muškaraca bez dece i porodice?

Ne, nije svakako samo to, ima i laičkih teologa u XXI veku, poput Benjamina Vikera sa Franjevačkog univerziteta u Stubenvilu iz Ohaja, koji nastupa sa kultur-šovinističkog stanovišta i sa patosom nadmoćnog Amerikanca slobodan pobačaj u starom Rimu vezuje za paganštinu u Evropi nasuprot etičkom progresu američkog hrišćanstva. To je predrasuda.

Pitajte popa gde je u Tori (Starom zavetu) Bog zabranio pobačaj? Jedan od etičkih izvora koji se gotovo najviše pominje je ovaj, iz Egzodusa: ,,Ako se ljudi već međusobno bore i ozlede noseću ženu i ona bez smrtnog ishoda prevremeno rodi, onda onaj koji ju je povredio neka plati štetu koju joj je naneo a nju neka odredi njen muž“ - 21:22,23 .

skog kralja Fridriha Vilhelma II nije dvorski pop Celner dva puta ženio sa ljubavnicama, iako je imao kraljicu? Zar nije skupština Nirnberga 1650. godine odlučila da „svakom muškom licu treba dopustiti da uzme po dve žene“?

BIBLIJA I BRAK

Boljševici su „Dekretom o zdravlju žena“ iz oktobra 1920. godine u Rusiji prvi na svijetu proglasili slobodan pobačaj

A pre ovoga, u Postanju stoji da onaj ko ubije noseću ženu mora biti i sam ubijen – 9:6, Psalm 36:9. Uočavamo, Biblija ne zabranjuje pobačaj već zabranjuje da se povredi i ubije noseća žena.

Ima, naravno, i drugih izreka u Svetom pismu iz kojih popovi ipak dedukuju da Nebeski Otac naređuje ženi da rodi makar umrla na porođaju, makar joj dete bude osuđeno na ropstvo i bedu, makar joj dete bilo ubitačno bolesno u majčinoj utrobi, makar je suprug tukao svakog dana i makar država hoće od nje da stvori farmu za nove vojnike.

Bog nije naredio ženi da mora da rađa protivno svojoj volji kada se to popu prohte. A gde je teolog našao da je Bog rekao sledbenicima da mu je kaluđer najdraži muškarac, a jalove monahinje najdraže žene? Kako to da Crkva tvrdi da je vojska od besplodnih muškaraca i žena svetačka, a upravo ona vodi svojim širenjem ka smrti ljudskog roda? Zar kaluđeri nisu prethodnica abortusa; ne doprinose li i oni ,,beloj kugi“?

Otkud sestrama iz Manastira Sveti Stefan Lipovac obaveštenje da ,,mnogi Srbi, naročito po većim gradovima više vole pse od dece“ i da je nauka dokazala da duša postoji i da je embrion ima od prvog sekunda začeća?

Kažu da to znaju od vladike Nikolaja Velimirovića koji je ,,najrečitiji i najmoćniji

ispovednik pravoslavlja od Sv. Save do danas“ iz njegovih ,,Molitava na jezeru“.

PAVLE: BRAK JE KURVA

Zar u Crkvi nisu ovako govorili o ženi i braku - evo pape Inoćentija VIII koji 1487. godine odobrava knjigu inkvizitora Hajnriha Kramera Malleus Maleficarum (Čekić veštica) u kojoj se kaže da se žena valja ,,bojati i prezirati ih“, da se „nije mudro ženiti, žena je razarač doma, prijateljstva, gorčija je od same smrti, ona je zamkar, odvratna je na dodir, a u snošaju je smrtno opasna i od nje valja bežati“.

A Sv. Avgustin je rekao: „Oni koji se ne žene, sjaće na nebu kao sjajne zvezde, a njihovi će roditelji ličiti na tamne zvezde“. A Euzebije i Hijeronim se slažu da se biblijska zapovest ,,budite plodni i množite se“ ne odnosi na hrišćane, već na Jevreje. Žena je strašna kaže i Sv. Toma Akvinski: ,,Žena je korov što brzo raste, ona je nesavršen čovek“. A ako je on u pravu, zašto bi onda žena rodila nesavršeno dete? A da li ste čuli da je Sv. Sava išta rekao o svojoj majci Ani, osim da je bila „blagočestiva“?

A Pavle kaže: ,,Samo radi kurvarstva svaki čovek treba da ima svoju ženu i svaka žena svoga muža“, i dodaje da je „Hrist sledio svoju nauku i nije se ženio“. Kako će onda žene da rode ako Hrist neće sa ženom u krevet? I dodaje Pavle:

Danas se vjeruje da je u SSSR-u godišnje bilo do sedam miliona abortusa godišnje. Glavni razlog? Nedostatak stanova, nedostatak dječjih ustanova, nemogućnost žene da istovremeno radi i brine se o djeci. To nema veze sa religijom... Hitlerovi nacisti su, posebno Zakonom o rasnoj higijeni iz 1935. godine, zabranili Njemicama pobačaj radi prokuracije arijevske rase i uvećanja muškog vojnog potencijala, dok su zabranjivali nearijevskim „rasama“ proliferaciju, posebno Jevrejima. Jevrejke i žene degenerici - idu na pobačaj

„Vi koji imate žene da ste kao oni koji(ih) nemaju , čuvajući se u čistoti i zapovedima Gospodnjim“.

Hristov paradoksičar Tertulijan kaže: ,,Mora se biti za nestupanje u brak, pa makar propao ljudski rod“. Da li nam se to samo čini da prvi hrišćani slede Tukidita iz V veka pre Hrista koji kaže: ,,Ako je Bog ženu izumeo, ma gde on bio, neka zna da je prokleti tvorac ovog najvećeg zla“.

Nisu žene potrebne ni dece radi. Boginja Atina je iskočila iz Zevsove glave i kaže:,,Ja za majku ne znam, sva sam očeva, zato smatram da je manje kažnjivo ubistvo žene“.

Kad je ovo čuo judeo-hrišćanski Bog on od stvrdnute prašine načini Adama bez žene. Potom je silovao Mariju da bi sledbenici govorili: „Ni Isus nije od majke , od Svetoga duha je“. Što žena mora da rodi ako je silovana?

FARMA ŽENA

Pitajmo popa sa Bogoslovije čemu žene u Bibliji služe?

Solomon je u Knjizi kraljeva u Tori imao 700 žena plus 300 naložnica. Jedva da bi mogle da stanu u Hram Sv. Save u Beogradu. Kako je on sa njima izlazio na kraj ne znamo. Sveti rimski car Frederik II Hoenštaufen je u XIII veku imao neslužbeni dvorski harem od 500 žena i možda je i zbog toga nazvan stupor mundi – da, ali je bio i osnivač „istrage“, Inkvizicije, u 1232. godini u nemačkim zemljama.

I šamanista Džingis-kan je imao 500 žena. Luter i Melanhton su odobrili dupli brak Filipa I, grofa od Esena, a Melanhton je pisao engleskom kralju Henriju VIII da ,,svaki knez ima pravo da zavede poligamiju u svojoj zemlji“. Zar pru-

Kada pop sa Bogoslovije govori o svetosti monogamnog braka onda ga podsećamo da se Biblija ne slaže sa njim.

Zar neplodna Sara, Avramova žena i polusestra, pre nego što je Bog odjalovi, nije podvlačila sluškinju Agaru pod Avrama da bar sa njom dobije dete, i zar njihov Ismail ne bi kopile već koren novog naroda? Zar Avram nije uzeo Agaru za drugu ženu?

Zar Bog nije kaznio Saru zbog izgona Agare od Avrama...

Zar Avram nije prvi makro i bigamista na svetu, a njegova Sara prva prostituka koju je on podmetnuo i faraonu i caru Avimelehu da im bude žena radi svog izdržavanja? Zar Jakov nije bio oženjen dvema sestrama od kojih Rahela reče Bili da legne sa njim deteta radi?

Zar Lameh nije imao dve žene, Adu i Selu? Zar Lotove dve kćeri ne zatrudneše incestno sa ocem? Zar se Sv. Pavle nije u Korinćanima-prava i dužnosti apostola pobunio što neki misle da on i drugi sledbenici Isusa… „nemamo prava da vodimo jednu sestru kao ženu – kao i ostali apostoli i braća Gospodnja…“ Zar španski kralj Karlo V nije iz tajne veze sa holandskom građankom Barbarom Blumerg priznao svog sina Huana za legalnog i proizveo ga u nadvojvodu austrijskog i koga naknadno njegov polubrat kralj Španije Filip II postavi za vrhovnog komandanta španske armade koja je kod Lepanta 1571. godine pobedila tursku ratnu flotu? A tek koliko žena je imao i danas ima Isus! Pa njegov harem broji sve monahinje sveta i sve žene koje ga noću u znoju sanjaju!

Zar Isus nije najveći poligamista i kazanova u istoriji! Ludo, ti Hriste imaš milione žena, a nama samo po jedna?

PAPA, BOLJŠEVICI I NACISTI

Papa Inoćentije III u XII-XIII veku je rekao da je plod u majci živ tek kada počne da se miče.

Svakako nije bio u pravu, ali je dozvolio pobačaj pre mrdanja.

Sveti Sava je, inače, prihvatio njegov poziv na osnovu enciklike Vergentis in senium iz 1195. godine da nagovori oca Stevana Nemanju da iskorene bogumile. Četiri stotine godina posle papa Grgur XIV je 1591. godine dozvolio pobačaj u prvih 116 dana od začeća, do kraja če-

Stav/Svijet

Neđelja, 5. jun 2022.

i abortus tvrtog meseca trudnoće. Papa Pije IX je 1869. godine zabranio pobačaj pod bilo kojim izgovorom a pre toga je 1854. dogmom Immaculate Conception proglasio nesporno začeće Bogorodice bez koitusa – a vaseljenski patrijarh Antimus VII mu se podrugnuo za tu ,,novost“ .

Sto godina kasnije, 1968. godine, papa Pavle VI u enciklici Humanae Vitae zabranjuje veštačku kontracepciju, sterilizaciju i pobačaj, ali dozvoljava seks iz zadovoljstva bez začeća deteta u danima ženske neplodnosti, potvrđujući prethodni stav pape Pija XII – što je izazvalo zaprepašćenje mnogih teologa.

Papa Jovan Pavle II u 1995. godini objavljuje encikliku Evangelium Vitae u kojoj osuđuje ,,tiranski“ abortus i eutanaziju kao ,,kulture smrti“, ali ,,kontraceptivni mentalitet“ ne izjednačava sa grehom abortusa.

Papa Benedikt XVI upućuje 2007. godine na 130 strana Opomenu (apostolic xhortation) sa globalnog sastanka biskupa iz 2005. godine koji se slažu da se ne može ,,pregovarati o opoziciji abortusu, eutanaziji i gej brakovima“.

Papa Franjo je u 2015. i 2019. godini izjavljivao da je protiv abortusa iz bilo kog razloga – uključujući i zbog bolesnog deteta koje preti majci smrću i da ga spašavanje majke pobačajem podseća na ,,unajmljivanje plaćenog ubice da reši problem“. Ali ako majka odluči da na porođaju samoubistveno umre zbog rođenja deteta, to će Vatikan odobriti i uvrstiti je u kandidata za beatifikaciju.

Zvuči surovo?

Boljševici su „Dekretom o zdravlju žena“ iz oktobra 1920. godine u Rusiji prvi na svetu proglasili slobodan pobačaj.

Ukrajina ga je, kao nezavisna država, odobrila 1921. godine.

Iako je u romanovskoj Rusiji pre toga pobačaj bio zabranjen, u XX veku nije između 1910 i 1914. godine bilo više od 20 do 60 presuda protiv žena. Ruskinje su bile oduševljenje seksualnom slobodom posle Velikog rata, ali je loša medicinska usluga izvan Moskve i Lenjingrada dovodila do raznih teških posledica po zdravlje žena.

U 1936. godini pobačaj je zabranjen a babice širom Rusije, babki, progonjene. Komunisti su, u stvari, težili brzom povećanju stanovništva koje bi prošlo kroz njihovu ideološku indoktrinaciju. Babke su, ipak, nastavile svoju praksu, a posle Drugog svetskog rata, sve do 1955. godine, zabrana pobačaja je ostala na snazi jer je SSSR težio obnovi stanovništva izgubljenog u ratu.

Danas se veruje da je u SSSR-u godišnje bilo do sedam miliona abortusa godišnje. Glavni razlog? Nedostatak stanova, nedostatak dečjih ustanova, nemogućnost žene da istovremeno radi i brine se o deci. To nema veze sa religijom.

Hitlerovi nacisti su, posebno Zakonom o rasnoj higijeni iz

Nije tačno da je Crkva smatrala pobačaj grijehom od dana svog ustanovljenja. Naprotiv, rimska crkva je dozvoljavala abortus sve do 1869. godine a države su, nezavisno od nje, zakonima varirale status abortusa. U prvim vjekovima hrišćanstva je pobačaj bio smatran za ,,prirodno pravo“ žene 1935. godine, zabranili Nemicama pobačaj radi prokuracije arijevske rase i uvećanja muškog vojnog potencijala, dok su zabranjivali nearijevskim „rasama“ proliferaciju, posebno Jevrejima. Jevrejke i žene degenerici idu na pobačaj.

Doktori su opterećeni obavezom da odaju policiji svaku ženu koja zatraži pobačaj a stanovništvo je podsticano na prisluškivanje ilegalnog ponašanja lekara. Nemački rasni, eugenistički zakoni, su bili inspirisani kalifornijskim rasističkim rešenjima i istraživanjima Rokfelerove fondacije čiji je projektni korisnik u Nemačkoj bio i Jozef Mengele, doktor „anđeo smrti“ iz Aušvica.

Za vreme rata su u Nemačkoj i višijevskoj Francuskoj lekari i žene na pobačaju kažnjavani smrću. Delovi nacističkog zakona važe u Nemačkoj i danas, mada je pobačaj dozvoljen do starosti ploda od 12 nedelja (i više) uz odgovarajući stav doktora.

Međutim, Istočna Nemačka je 1972. godine donela potpuno liberalan zakon o abortusu kog su na zapadu sledili 1974. godine, ali je on u Bonu ubrzo proglašen za neustavan. Stav ženskih organizacija za „prava na izbor“ za sud nije bio presudan, ali je, izgleda, upravo sada, u berlinskoj bundes-vladi levog centra u toku priprema za dalje olakšavanje shvatanja prava žene na svoj intimni stav o roditeljstvu.

U Nemačkoj je, zanimljivo, sada pobačaj za plod do 12 nedelja još uvek ilegalan, ali nije kažnjiv, a obaveza građanina da špijunira lekare je uklonjena. Tako su istočne Nemice zadržale i posle pada Berlinskog zida 1989. godine svoju slobodu na abortus - darujući je zapadnim. ***** Stav jugoslovenskih komunista ne moramo iznositi, svaka žena ga zna - ona je gospodar odluke hoće li roditi ili ne . I hoće li krst prošlosti pokušati da pobedi slobodu žena, odlučiće, nadamo se, one, a ne pop .

NAPOMENA: U tekstu su korišćeni i navodi iz knjige „Moj Bog - pitajte popa“, dr Dragana Veselinova, Nova Pobjeda, Podgorica, 2022.

11

STO PRVI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: UN tvrdi da je 14 miliona Ukrajinaca moralo pobjeći od februara - Okupatori znaju što granatiraju.

Znaju da nema vojnih ciljeva na teritoriji manastira, da se oko 300 ljudi tamo sklonilo od napada, među njima i 60 djece.

Ali Rusi svejedno granatiraju manastir, kao i ostatak Donbasa - objavio je predsjednik Ukrajine KIJEV - U ruskom granatiranju pogođena je crkva u Donjecku koja se potom zapalila. Društvenim mrežama kruže snimci i fotografije. Manastir Uznesenja Presvete Bogorodice izgrađen je 1526. godine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisao je granatiranje crkve u Donjecku.

- Okupatori znaju što granatiraju. Znaju da nema vojnih ciljeva na teritoriji manastira, da se oko 300 ljudi tamo sklonilo od napada, među njima i 60 djece. Ali Rusi svejedno granatiraju manastir, kao i ostatak Donbasa - objavio je on.

Ukrajina je odbacila poziv francuskog predsjednika Emanuela Makrona da ,,ne ponižava“ Rusiju u ime diplomatije, te kazala da nema smisla pregovarati dok se ruske vojne snage ne povuku.

Makron, koji održava dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od ruske invazije 24. februara, u petak je ponudio posredovanje u ratu, upozorivši da ne treba ponižavati Moskvu kako bi vrata diplomatskog rješenja sukoba ostala otvorena.

- Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem - rekao je Makron u intervjuu regionalnim novinama koji je objavljen u subotu.

- Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila - dodao je francuski predsjednik.

Makron je redovno razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i počnu vjerodostojni pregovori

Desetine civila stradaju svakodnevno

Zelenski: Rusi granatiraju crkvu punu civila i djece između Kijeva i Moskve.

- Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio istorijsku i najveću grešku prema svom narodu, prema sebi i prema istoriji - ocijenio je Makron.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba na Tviteru je odlučno odbacio Makronovu logiku, kazavši da takvi pozivi ,,mogu poniziti samo Francusku i bilo koju drugu zemlju koja uputi takav poziv“.

- Rusija ponižava samu sebe, a bolje bi bilo da se svi usredsredimo na to kako Rusiju postaviti na njeno mjesto. To će nam donijeti mir i spasiti živote - rekao je on.

Na pitanje o ponudi o posredovanju, savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak je odgovorio: ,,Dok ne dobijemo oružje u punoj količini, dok ne ojačamo svoju poziciju i dok ne potisnemo ruske vojne snage što je dalje moguće od granica Ukrajine, nema smisla voditi pregovore“.

Ukrajina, koja tvrdi da je Rusija do sada okupirala oko 20 odsto ukrajinske teritorije, sada dobija više oružja od Zapada.

- Naše oružane snage spremne su za korišćenje novoga oružja i mislim da možemo krenuti u novu rundu pregovora s ojačane pozicije - rekao je u petak David Arakamia, ukrajinski zastupnik i član pregovaračkog tima.

Među ostalim, Sjedinjene Države će Ukrajini dati precizne raketne sisteme HIMARS koji će njenim borcima omogućiti ciljanje ruskih položaja s veće udaljenosti.

Britansko ministarstvo odbrane kaže da su ruske vazdušne aktivnosti i dalje visoko iznad ukrajinskog regiona Donbas, a ruski avioni izvode udare koristeći i navođenu i nenavođenu municiju.

Ministarstvo je u svom dnevnom obavještajnom biltenu navelo da je Rusija povećala upotrebu taktičkog zraka kako bi podržala svoje napredovanje, kombinujući zračne napade i masovne artiljerijske napade kako bi osposobila svoju vatrenu moć dok se njen operativni fokus prebacio na Donbas.

- Povećana upotreba nenavođene municije dovela je do širokog razaranja naseljenih područja u Donbasu i gotovo

sigurno je izazvala značajnu kolateralnu štetu i civilne žrtve - objavila je vojna obavještajna služba na Tviteru 4. juna.

Moskva je zauzimanje cijelog istočnog Donbasa učinila ključnim ciljem svoje invazije nakon što je potisnuta iz Kijeva. Ukrajina sada kontroliše polovinu ključnog istočnog grada Sjeverodonjecka nakon što je ponovno zauzela 20 odsto teritorija koje je izgubila od ruskih snaga, izjavio je ukrajinski šef istočne regije Luganjsk Serhij Hajdaj.

- Rusija je prije uspjela zauzeti veći dio grada, ali sada ih je naša vojska potisnula. Oni stvarno trpe velike gubitke izjavio je Hajdaj. ,,Oni“, kako je dodao, idu naprijed korak po korak.

- Jednostavno sve uništavaju topništvom, zrakoplovima, minobacačima, tenkovima.

Ali čim budemo imali dovoljno zapadnog dalekometnog oružja, odgurnućemo njihovo topništvo s naših položaja.

A onda će, vjerujte mi, rusko pješaštvo samo bježati - poručio je još Hajdaj gostujući na nacionalnoj televiziji. R.P.

Poslanici albanskog parlamenta odlučili

Bajram Begaj novi predsjednik Albanije TIRANA - Poslanici albanskog parlamenta izabrali su Bajrama Begaja za novog predsjednika nakon što nijedan kandidat nije bio predložen u prethodne tri runde glasanja.

Bajram Begaj

Agencija AP navodi da je Begaj izabran za predsjednika nakon što je 78 poslanika glasalo za njega, četvoro je bilo

protiv i jedan uzdržan.

Vladajuća Socijalistička partija predložila je i glasala za Begaja nakon što sa opozicijom nije postignut kompromis o kandidatu koji bi zamijenio Ilira Metu.

Većina poslanika iz opozicije glasala je protiv Begaja, koji je postao osmi predsjednik Albanije.

R.P.

12

Povodi

Neđelja, 5. jun 2022.

Reprezentativno djelo vizantijskog cara iz desetog vijeka ne pominje da su ,,Duklju naselili Srb

„Srpski svet“ bi da grade na te - Vjerujemo da nije potrebno mnogo podsjećanja na pogubnost ove ideologije koja je nanijela mnoga zla svim državama regiona, uključujući i samu Republiku Srbiju.

Još jednom pozivamo politički vrh Republike Srbije da budućnosti radi prihvate prošlost i sadašnjost takvima kakve jesu, a ne da ih tumače onako kako to odgovara pojedinim ideološkim i pseudonaučnim obrascima partija na vlasti.

Takođe, budućnosti radi, pozivamo ih da konačno prihvate utemeljenu istorijsku činjenicu o viševjekovnoj nezavisnosti crnogorske države koja se kao samostalni pravni entitet razvijala uporedo sa svim ostalim evropskim državama – poručeno je iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore PODGORICA - U knjizi ,,O upravljanju carstvom ,,(De Administrando Imperio)“ vizantijskog cara Konstantina VII Porfirogenita nema navoda da su Duklju naselili Srbi.

Djelo vizantijskog cara je najznačajniji izvor za proučavanje istorije južnoslovenskih naroda, a fakti u njemu demantuju najnoviji pokušaj revizije istorije gdje se na sajtu srpske ambasade u Sjedinjenim Američkim Državama (u odjeljku nazvanom Istorija Srbije) može pročitati da su se Srbi naselili na prostor današnje Srbije u ranom sedmom vijeku nove ere, stvarajući sedam posebnih plemenskih oblasti, ali i da je jedna od njih bila – Duklja.

U dijelu gdje pojašnjavaju ko su bili prvi zabilježeni srpski vladari autor/i te internet prezentacije „pozajmljuju“

i jednog crnogorskog – pominju Bodina Vojislavljevića, naglašavajući da je dobio krunu od pape. Ipak, pominjući Bodina zaboravljaju da napišu da je upravo on u pohodima 1083. i 1084. godine preduzeo pohode na Rašku i Bosnu, osvojio ih i postavio tamo svoje namjesnike.

Na stranama 123. i 125. knjige ,,O upravljanju carstvom“ u odjeljku O Dalmaciji i o narodima u njoj navodi se da ,,… grad Dioklea sada naseljen Diokleatima je sagrađen od istog cara Dioklecijana, iz kog razloga se oni koji žive u toj zemlji nazivaju Diokleatima“.

-Od doba vladavine Heraklija, romejskog (vizantijskog ) cara, kao što je vezano za narative o Hrvatima i Srbima, za cijelu Dalmaciju i narodima u njoj, kao sto su Hrvati, Srbi, Zahumljani, Travunjani, Konavljani, Diokleati i Arenitani, koji se

zovu Pagani“.

Takođe se navodi da su ,,... stanovnici gradova Dalmacije postali nezavisni subjekti u odnosu na romejskog cara i od bilo koga drugog, i štaviše, narodi ovih djelova carstva, Hrvati i Srbi i Zahumljani, Travunjani i Konavljani i Diokleati (Dukljani ) i Pagani, odvojili su se od vlasti Romejskog (Vizantijskog carstva ) i postali samostalne uprave i nezavisno od bilo koga“.

U odjeljku o Srbima i o zemlji u kojoj sada žive na strani 153, navodi se da ,,Iz razloga što su sada Srbija i Paganija i takozvane zemlje Zahumlje i Travunija i zemlja Konavlje, koje su bile pod vlašću Romejskog cara i zato što su ove zemlje napuštene od strane Avara (koje su istjerali Romeji iz Dalmacije i Drača), Romejski car je naselio te iste Srbe na ove zemlje i oni su bili potčinjeni Romejskom caru“.

U odjeljku ,,O Diokleatima i o zemlji u kojoj sada žive“ navedeno je da je ,,Zemlja Dioklea takođe bila prethodno u posjedu Rimljana, koje je car Dioklecijan preveo iz Rima, kako je rečeno u priči o Hrvatima i bila je pod Rimskim carem.

-Ali je i ova zemlja bila porobljena od strane Avara i opu-

stošena, te ponovo naseljena u doba cara Heraklija, kao što su bile porobljene i opustošene Hrvatska i Srbija i zemlja Zahumlje i Travunija i zemlja Konavlje. Dioklea je dobila ime po gradu u ovoj zemlji, koju je osnovao car Dioklecijan, ali sada je to napušten grad, iako se još zove Dioklea“.

POKUŠAJ OTIMANJA ISTORIJE

Reagujući nedavno na objavu na sajtu Ambasade Srbije u Vašingtonu istoričar i poslanik Demokratske partije socijalista Dragutin Papović okarakterisao je taj postupak kao klasično otimanje istorije Crne Gore i jednu od niza sličnih provokacija.

Na sajtu srpske ambasade u Sjedinjenim Američkim Državama (u odjeljku nazvanom ,,Istorija Srbije“) može pročitati da su se Srbi naselili na prostor današnje Srbije u ranom sedmom vijeku nove ere, stvarajući sedam posebnih plemenskih oblasti, ali i da je jedna od njih bila – Duklja

str. 123

Iz knjige ,,O upravljanju carstvom“

str. 125

- Zanimljivo je da, ako Dukljane proglase Srbima, onda im je to nasljeđe koje je u redu i koje prisvajaju, ali ako Dukljani nijesu Srbi onda je to izraz koji koriste da podrugljivo govore o Crnogorcima – kazao je Papović za Pobjedu.

Podsjetio je da je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorio o Vojislavljevićima kao srpskoj dinastiji kada mu je to odgovaralo.

- Jedan zanimljiv aspekt je da je Vučić prilikom otkrivanja spomenika Stefanu Nemanji rekao da su Vojislavljevići njihova srpska dinastija i onda im, u tom slučaju, ne smetaju katolički Vojislavljevići i Dukljani. Znači, ako su Srbi i etnički njihovi onda je u redu, ali ako nijesu, ako su nešto drugo – ne-Srbi i onda je to nasljeđe kojeg neko treba da se stidi i koje se koristi na podrugljiv način – istakao je Papović.

Dan kasnije Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je krađu istorije i ideološkopamfletističko tumačenje crnogorske istorije koje se nalazi na internet adresama ambasada Srbije.

- Srbija ima bogatu istoriju i

str. 153

Povodi

Neđelja, 5. jun 2022.

13

bi“, kao što je objavljeno na sajtu Ambasade Srbije u Sjedinjenim Američkim Državama

emeljima crnogorske istorije uz svo razumijevanje za prekide koje su imali i drugi narodi, ne služi joj na čast da se kiti istorijom Crne Gore – „tuđim perjem“ – poručuju iz Ministarstva vanjskih poslova.

U reagovanju su istakli da se navodi sa internet prezentacije ambasada Srbije ne mogu smatrati običnim propustom, već svjesnom namjerom onih koji kroz svoje političko djelovanje i dalje baštine principe velikosrpske ideologije.

- Vjerujemo da nije potrebno mnogo podsjećanja na pogubnost ove ideologije koja je nanijela mnoga zla svim državama regiona, uključujući i samu Republiku Srbiju.

Još jednom pozivamo politički vrh Republike Srbije da budućnosti radi prihvate prošlost i sadašnjost takvima kakve jesu, a ne da ih tumače onako kako to odgovara pojedinim ideološkim i pseudonaučnim obrascima partija na vlasti.

Takođe, budućnosti radi, pozivamo ih da konačno prihvate utemeljenu istorijsku činjenicu o viševjekovnoj nezavisnosti crnogorske države koja se kao samostalni pravni entitet razvijala uporedo sa svim ostalim evropskim državama – dodaje se u reagovanju.

Da ovo nije prvi put krivotvorenje istorije pokazuje i primjer protjeranog srpskog ambasadora u Crnoj Gori Vladimira Božovića. On je zbog izjave u novembru 2020. godine da je Mojkovačka bitka „kao primjer hristolike žrtve za svog bližnjeg i za slobodu bila uvod u oslobođenje Crne Gore i Podgoričku skupštinu – kao slobodan izraz narodne volje za ujedinjenje sa bratskom Srbijom“ i permanen-

tnog negiranja svega što nosi crnogorski predznak proglašen personom non grata.

,,NAUČNICI“

Iako niti u u jednom paragrafu čuvenog djela vizantijskog cara nije zapisano da je Duklja pripadala Srbiji, bilo je srpskih naučnika koji su spremni da zarad ,,viših nacionalnih interesa“ bace nauku pod noge. Tako su, prenio je portal Analitika, istoričari Andrija Veselinović i Radoš Ljušić objavili 2008. godine knjigu ,,Srpske dinastije“ i na strani 26 izlažu: „Iz izlaganja

Porfirogenitovog o Srbima može se jasno ocrtati prostor koji Srbi naseljavaju, kao i države koje oni obrazuju do 10. veka . . . Još južnije, od Kotora do ušća reke Bojane, formirana je država Duklja, koja je takođe naseljena Srbima“. (str 26) Poznati (veliko)srpski istoričar Čedomir Antić, u feljtonu koji je priređen po knjizi ,,Četrnaesti vojvoda i devet baba“ objavio je: ,,Kada je sredinom 10. veka vizantijski car istoričar Konstantin VII Porfirogenit pisao svoje spise o narodima i o upravljanju carstvom, na Balkanu su pored Vizantijske imperije postojale bugarska, srpska i hrvatska država. Car je detaljno pisao o Srbima i Hrvatima, nabrajajući njihove zemlje i župe koje su ih činile.

Duklja je zajedno s Travunijom, Zahumljem, Raškom, Bosnom i Paganijom, i pored svih nedorečenosti, u ovom spisu svrstana u okvire srpske države“. (Večernje novosti, 3. januar 2010)

NAUČNICI

Mnogi srpski naučnici, međutim, nijesu spremni da za-

O knjizi

rad srpstva tumače istorijske izvore nacionalno ostrašćeni.

Portal Analitika je prenio da je dr Relja Novaković u knjizi ,,Gde se nalazila Srbija od VII do XII veka“ (Beograd, 1981), naveo: ,,Upadljivo je da ni Porfirogenit ne kaže kojeg su porekla bili stanovnici Duklje. Naše verovanje da je on u glavi 32, govoreći o Srbima, slučajno ispustio da kaže da su i stanovnici Duklje poreklom Srbi, znatno koleba

Ćirković: Dukljanska kneževina jasno razgraničena od susjednih Akademik SANU Sima Ćirković, jedan od najvećih poznavalaca srednjevjekovne istorije, opisao je đe su se Sloveni-Srbi u I milenijumu naselili.

-Na planinskoj strani, duž dinarskog masiva, oblast naseljena Srbima graničila se s kneževinama Neretljana (između Cetine i Neretve), Zahumljana (između Neretve i Dubrovnika), Travunjana (između Dubrovnika i Boke, koji su sredinom X veka svi ubrajani u Srbe, i Dukljana (u području Skadarskog jezera i na potezu obale od Boke kotorske do Bojane).“ (Istorija srpskog naroda, Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), Drugo izdanje, Beograd, 1994, str 145) Ćirković je u monografiji „Crna Gora“ (Beograd, 1976) napisao: „Do sredine X vijeka dukljanska kneževina bila je formirana i jasno razgraničena od susjednih slovenskih kneževina i vizantijskog područja“. (str 127)

str. 155

str. 157

činjenica da car ni u poglavlju 35, posvećenom Dukljanima i zemlji u kojoj sada obitavaju, ne kaže izričito da su poreklom Srbi, već samo veli: ,,Avari su porobili i ovu zemlju i ona je ostala pusta, i za cara Iraklija ponovo je naseljena, kao i Hrvatska, Srbija, zemlja Zahumljana, Travunija i Konavlje. Dakle, ni podatak sastavljača glave 30. ni Porfirogenitov opis ne pružaju dovoljno osnove za pouzdan zaključak o poreklu najstarijih slovenskih stanovnika Duklje. . . Čini nam se da je i Zeta, kao i Bosna, još od samog početka bila osobena zemlja. Ona je to ostala kroz čitavu svoju istoriju bez obzira na to što se u određenim fazama duže ili kraće nalazila u sklopu srpske države. Zeta nikad nije postala Srbija, uostalom kao ni Bosna“.

Priznati savremeni vizantolog Radivoj Radić takođe je pisao o knjizi cara Konstantina.

-Valja naglasiti da je Porfirogenitov ,,Spis o narodima“ zbog svoje prirode i svojstava sačuvanih podataka najvažniji izvor za ranu istoriju kako evropskih tako i vanevropskih naroda. Reč je o izvanredno dragocenom istočniku koji je, po svoj prilici, najviše proučavan vizantijski izvor. I, što je možda najvažnije, poverenje u njegove vesti u nauci neprestano raste. Ovo naglašavam posebno stoga što se iz pisanja pseudoistoričara može steći sasvim pogrešan utisak da se radi o izvoru kojeg su se svi odrekli, a samo ga uvažava srpska zvanična istoriografija.

Vizantijski car Konstantin VII Porfirogenit rođen je 905, a umro 959. godine, a ostao je poznat i po spisateljskom radu. Između ostaloga napisao je djelo koje je u nauci poznato kao „De Administrando Imperio“, to jest „O upravljanju carstvom“, tako ga je 1611. nazvao prvi izdavač, nazivaju ga još i „Spis o narodima“.

Car je tekst namijenio svom sinu i nasljedniku Romanu II da bi mu pomogao da lakše i uspješnije upravlja carstvom. Djelo je uglavnom sastavljeno na osnovu dokumenata/izvještaja koji su se nalazili u carskom arhivu.

Knjiga ,,De Administrando Imperio“ u koju smo imali uvid, a do koje nam je pomogao da dođemo Vesko Karadžić, geološki inžinjer koji 25 godina živi u Kanadi, je drugo preštampano izdanje i prevod teksta cara Konstantina VII Porfirogenita iz 10. vijeka. Autor editovanja teksta na grčkom je Gy. Moravczik, a autor prevoda na engleski je R. J. H. Jenkins.

Izdavač je: Dumbarton Oaks, Centar za Vizantijske studije (Trustees for Harvard University, Washington, District of Columbia, U.S.A. 1967)

U stvari, istina je sasvim suprotna: caru-piscu svi veruju, osim srpskih pseudoistoričara i, takođe, hrvatskih pseudoistoričara koji za njega vele da je ‘car-lažac’.” (NIN, 5. avgust 2004) Ni akademik SANU Božidar Ferjančić nije vidio Srbe u Duklji.

-Izvesno je da je trebalo bolje zaviriti u spis cara Konstantina Porfirogenita pa videti da on Duklju ne navodi među oblastima naseljenim Srbima, a ni u glavi o Dukljanima ne kaže da su oni Srbi, niti da od njih vode poreklo.“ (Božidar Ferjančić, Dolazak Hrvata i Srba na Balkansko poluostrvo (osvrt na nova tumačenja), Zbornik Vizantološkog instituta, XXXV, Beograd, 1996).

Priredila: R. USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

str. 159

14

Kultura

Neđelja, 5. jun 2022.

ESEJ: Povodom novele „Proces Kafkinoga preobražaja“ slikara i pisca Dimitrija Popovića PODGORICA - Priča Franca Kafke „Preobražaj“ najtužnija je priča svjetske književnosti. Nastala iz sna kao i sve velike priče, ili kako bi rekao Veliki Gabo ne iz ovoga što jeste prolaznost, nestajanje i prah zemaljski, već iz vječnog i neprolaznog sjećanja, priča je to o bliskoj srodnosti straha, smrti i ljepote... Preobražaj, Preobrazba, Metamorfotaza, moglo bi se raspravljati o naslovu, Samoća, Smrt trgovačkog putnika itd.

Ljepota ružnoga

Ova čudesna priča govori da se granice preplašenog Ja mogu probiti samo ljubavlju. Evo, to mi piše na zidu, citat od Kafke, iz razgovora sa Janouhom, na mom zidu Unutrašnje sobe, gdje sam posljednji put boravio, kao mladić, i budio se svakog sunčanog, ili kišovitog jutra opipavajući sopstveno tijelo, obuzet tjeskobom i slutnjom o tome kako se u tog ogromnog, pa opet, sirotog, kukca preobrazio glavni junak ove pripovijesti Gregor Samsa. Ili se preobrazio rastrojeni autor priče dr Kafka. „Preobražaj“ je priča o otuđenju, o tužnoj osamljenosti čovjeka koji bira drugi i drugačiji identitet u košmarnom i neljubaznom svijetu.

SNOVITA STVARNOST

OBLICI

Pa, ipak, ako postoje mnogobrojni izražajni oblici spajanja i očitovanja straha, vječnosti i smrti, „unutarnja istina“, kako je govorio Roden, ili život koji izbija iz središta oblika, ima svoju suštinu i u noveli, ili kratkom romanu „Proces Kafkinoga preobražaja“, crnogorskog velikana likovne umjetnosti i pisca Dimitrija Popovića. S tim da se u Rodenovim vizijama „iz središta“ ostvaruje proces genijalne skulpture kad se od izabranog kamena odstrani sve što je suvišno. I dok se u tom slučaju oblik iz opšte nutrine stvari obrazuje kroz ljepotu i estetiku, i u drugom slučaju kojeg je Dimitrije Popović nesumnjivo rabio u ovoj noveli-romanu, jeste promijenjeni oblik čovjeka koji nastaje i dopire do naših čula kroz karakter, identitet, a ostalo je više ostvareno u estetici ružnoga.

Još dok je bio gimnazijalac Kafka je Dimitriju postao umjetnička opsesija i to upravo preko novele „Preobražaj“. Za Kafkinu priču „Preobražaj“, kaže Dimitrije, prvi put je čuo u hodniku cetinjske gimnazije.

Kafkina priča na njega je ostavila tako snažan dojam da je, nakon prvog čitanja, uradio jedan crtež (1967) i nazvao ga „Kafka“. Dakle, još tada Dimitrije je u liku glavnog junaka „Preobražaja“ Gregora Samse spoznao snažnu svoju i Kafkinu identifikaciju i osjetio imaginativnu snagu, vjerujući da se opisani događaj preobrazbe u priči doista zbio. U tome je i Dimitrijeva lektira imala velikoga uticaja, osim Kafke tu su bili Rembo, Lotreamon itd. Duševni pakao Remboov „Boravak u paklu“, ili mrtvačka ironija Lotreamonova sadržavali su u drugačijem vidu ljepotu ružnoga, koju ćemo mnogo kasnije u jednom velikom ciklusu slika i crteža naslovljenu „Kafka“ (2009 – 2010) vidjeti kao ostvarenje te velike Dimitrijeve likovne opesesije Kafkom, koja će postati i razviti se u literarnu opsesiju kroz novelu „Proces Kafkinoga preobražaja“.

Kafkina priča „Preobražaj“ počinje buđenjejm glavnoga junaka Gregora Samse, i spoznajom da se tokom noći i sna preobrazio u kukca, te da su jedino u njegovim ljudskim, identitetskim svojstvima ostali, „skremblovani“ glas, misao i emocionalnost, a sve drugo, računajući ogromna ovalna leđa, trbušne sve-

nemoguće stilski identifikovati pripadnost teksta, osim putem radnje.

Pri tom često se stiče dojam da je taj dio pisan na četiri ruke. Fascinacija procesom preobrazbe kod Dimitrijevog teksta je tolika da je naprosto i slikarski i medicinski, bifonovski stručno upotrijebljena vivisekcija tijela glavnog junaka u tekstu jezivo uvjerljiva, sve od njegove žeđi, do laganog prestrašenog opipavanja sopstvenog tijela, ukusa i osjećaja protoka tečnosti kroz organizam, do laganog pomjeranja prsnog koša itd.

FASCINACIJA KAFKOM: Dimitrije Popović

Dimitrijeva novela čita se kao literarni bekgraund za originalnu Kafkinu priču „Preobražaj“ čime postaje dio semantičkog i stilskog jedinstva dvojice genijalnih stvaralaca dene lukove i tanke nožice, pripada biću u kom se probudilo njegovo ljudsko tijelo. Samsa je dospio u novu nepoznatu stvarnost tek nakon sna, sa svjesnošću i sagledavanjem svog položaja upravo s trenom buđenja.

Dakle, mi ne znamo, što se zbivalo u sobi glavnog junaka, preplašenog trgovačkoga putnika tokom noći, tokom njegovoga usamljenoga pomicanja, disanja i košmara u preobrazbenom krevetu, ne znamo dakle, što se tu zbivalo iza zaključanih vrata na kojima su panično kucali njegova sestra Greta, majka, otac i nadzornik u „tvrtki za štofove“ bijesan što je Gregor zakasnio na posao. Ne znamo, dakle, ništa o tome da li je u sobi tokom Preobrazbe bilo svjetlosti ili je moguće žarulja bila pregorjela pa se sve odvijalo u mističnom mraku, te je tijelo Gregorovo izronilo izjutra u svijetlo smeđim bojama kukca, koji se njihao na plećima kao na nekakvome čudnome talasu, uzalud pokušavajući da se prevrne i opre na mnogobrojnim nožicama.

ULAZAK U TEKST

Upravo tu, na tome mjestu, na mjestu početka sna, na mjestu zatvorene sobe, zatvorene Kafkine stvarnosti, u taj novi san, irealnost preobrazbene sobe svojom čudesnom novelom

Likovna i književna sinteza Nakon što je 1967. godine, inspirisan „Preobražajem“ nacrtao prvog kukca i nazvao ga „Kafka“, Dimitrije Popović uradio je kolekciju slika i crteža kao omaž Kafki i kad je bio u ljudskom obliku i u vizijama preobraženog u kukca, ali i u fazama dvojenja i sinteza oba lika. S podjednakom energijom Dimitrije je ušao uvjerljivo i zanosno, snagom bliskog i velikog umjetnika, u sve ove Kafkine oblike, crtajući ga, dakle i kao dr Kafku i kao Gregora Samsu. Novela „ Proces Kafkinoga preobražaja“ daje beskrajni referentni okvir svim Dimitrijevim fascinacijama Kafkom.

„Proces Kafkinoga preobražaja“ ulazi crnogorski slikar, pisac i mistik Dimitrije Popović. On nije svjedok procesa preobrazbe, već učesnik uticaja neumitnih sila na bogobojažljivu auru Gregora Samse koji je tek zatvorio umorne oči i s mišlju da će izjutra morati nanovo žuriti na voz ka poslu počeo tonuti u san. On će se probuditi kao neko drugo biće, zauvijek napuštajući ljudske neumitne oblike udova, glave, pokreta, trbuha, prsne kosti, i svega fizičkog na sebi što je ranije imalo ljudska obilježja.

Dimitrijeva novela zapravo je jedan fascinantan bekgraund i djeluje umetnuto u Kafkinu originalnu priču. To je povratak na vrijeme, radnju koja teče kao film koji podsjeća gledaoca na radnju koja se zbivala sa glavnim likom Samsom, u nekom vremenu koje je tek uslijedilo, nakon određenog događaja. U ovom slučaju prije buđenja, ili u trenutku kad on otkriva laganim radnjama svoju pretvorenost u kukca. Dimitrijeva novela nije ni u kom slučaju nastavak (ili pokušaj) nastavka Kafkine pripovijesti. Ovo je vraćanje natrag, na onaj dio za koji se čitalac tokom ulaska u originalnu priču uvijek pita, pa što se zapravo, ovdje dogodilo, bez obzira što su u pitanju fantastika, ili metafizički kontekst.

U tu tužnu alegoriju Gregorove pre-

obrazbe Dimitrije nas uvlači opisom događaja same anatomske odnosno „psihofizičke“ preobrazbe, prateći tok radnje prije već preobraženog lika i njegovog buđenja kako inače počinje originalna Kafkina priča.

Taj bekgraund kao da je nešto što sad dobijamo, a što je Kafka iz nekog razloga izostavio iz priče. Dimitrije dopunjava izostavljeni kontekst svojim izmaštanim vizijama o sudbini glavnog junaka priče, opet kroz jedan kvartet snova u kojima će se dogoditi sve ono što čitalac tek naslućuje, ili zaboravlja obuzet sudbinom Gregora Samse i njegovim nesrećama nakon preobrazbe i buđenja u Kafkinoj priči. Budući maestro oblika i linija u likovnom izrazu, to majstorstvo Dimitrijevo dolazi do punog izraza u opisima anatomske preobrazbe glavnog junaka kroz više faza. Dimitrije kreće nizom sitnih detalja vezanih za usta, položaj glave i tijela, disanje, kretnje udova, asocira čitatelja na početak i drhtaje, pretvaranje ljudskog oblika u nešto drugo. Sve to Dimitrije prati i ispisuje kao zaseban tok sopstvene priče, on nije ušao u Kafkinu priču kao u neki uzor, u pitanju je apsolutna, velelepna opsesija. Zato je njegova novela gotovo dostojna svoga prethodnika i na momente dobija tako jaku identifikaciju da je

Iz Dimitrijeve novele „saznajemo“ šta se dešavalo sa glavnim junakom Kafkine priče uoči i tokom te preobrazbene noći. Odnosno barem saznajemo kako je ta noć protekla u njegovim snevnim vizijama, ili u njegovom spavanju bez sna. Jer i u Popovićevoj noveli „Proces Kafkinoga preobražaja“ Samsa je takođe u dubokom i košmarnom transu koji se naglo pojačao od trenutka kad mu se nakon skidanja odjeće i spuštanja u postelju pogled zaustavio na reprodukciji Albrehta Direra „Vitez, smrt i đavo“ koja je u teškom ramu od abonovine visina, preko puta njegovoga ležaja, na zidu preobrazbene sobe. U ovome dijelu počinje Dimitrijeva slikarska, bifonovska, anatomska i stilska snovita stvarnost koja izvire i dopunjuje metafizičke i snevne drhtaje Gregora Samse u procesu mefamoroze. Jer, kaže Popović: „Vješto, kao da je budan zategnu krajeve uzice vežući ih u čvor i tako pripi pidžamu uz struk“.

Dimitrije oslikava stanja, napukline, i neosjetna pomjeranja tjelesnoga sklopa, koji se zbivaju kao normalan proces dok Gregor spava i nije svjestan da, dok mokri u toaletu, mokraćni mu se mjehur pomjera a njegove tečnosti dobijaju materijalni smisao žitke mase od koje će se u noćnoj tami sobe formirati Gregorova glatka ovalna leđa, zatim rebrasti lukovi trbuha i nožice koje će van njegove kontrole uspaničeno gmizati. Na posebnim stranicama Dimitrije prati vrijeme: „Između tri sata i pedeset sedam minuta, i četiri sata i dva minuta ništa se nije dogodilo“, ili „Gregor je spavao. Nije sanjao.

Tijelo mu je bilo nepokretno. Disao je mirno“. Tek, nakon toga počinje lagano mijenjanje, kao neprimijetno pomjeranje zavjese u nekoj predstavi, tako u Dimitrijevoj noveli izranja Gregorova soba i njegovo tijelo.

Dimitrije želi da ga, kao vrhunski stvaralac vidi kao sebe. A kako vidjeti sebe sopstvenim pogledom osim izaći iz sopstvenog tijela iz jednako savršenog koliko i apsurdnog ljudskog obličja „iseliti iz sebe“ kako kaže Zogović u jednom stihu, kao što je toga jutra dok se u prozoru vidjelo samo ugaono parče sivoga neba iz sebe izišao Gregor Samsa.

Govoreći o pripremi rukopisa pod jednom od stogodišnjih cetinjskih lipa, u vrtu rodne kuće na Cetinju, nedaleko od Biljarde, Dimitrije u post scriptumu novele govori o vrsti insekta koji bi asocijativno mogao biti oblik u koji se preobrazio Samsa. Najupadljiviji insekt pod lipom u njegovoj blizini i simbolička struktura njegovoga izgleda bila je tzv.

Vatrena stjenica , koja je pljosnatim oblikom tijela s crnim ornamentima na leđima, s posebno izraženim tamnim mrljama što neodoljivo podsjećaju na oči, davala Popovićevim mislima o Kafki nesumnjivu uvjerljivost da se Preobražaj doista dogodio. Ako ne vjerujete pročitajte ponovo Kafkinu i Dimitrijevu novelu.

Ljubeta LABOVIĆ

Kultura

Neđelja, 5. jun 2022.

15

INTERVJU: Reditelj i direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu Dino Mustafić za Pobjedu PODGORICA – Kao pozorišni reditelj Dino Mustafić je umjetnik koji je stvaralaštvom obilježio repertoare brojnih regionalnih kuća. Kao direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu svoje menadžerske reference okrenuo je ka ponovnom umjetničkom povezivanju nacionalnih teatara o čemu svjedoče i sporazumi, te razmjena programa sa Crnogorskim narodnim pozorištem i Kraljevskim pozorištem Zetski dom.

Ovim projektima, kako je rekao na početku razgovora za Pobjedu, pristupio je sa velikim zadovoljstvom.

- Nadam se da su međusobna gostovanja samo početak dubljih, još složenijih projekata – od razmjene umjetnika, zajedničkih koprodukcija, uvezivanja. Tek kroz komparaciju onoga što mi ovdje stvaramo, igranjem pred drugom publikom, širenjem receptivnog polja naših gledalaca, možemo da govorimo o kvalitetu scenskog izraza, ali i o onome što teatar čini uzbudljivim medijem – neposrednost kontakta, umjetničko upoznavanje autora i saradnika, njihova emotivna, misaona razmjena koja može u nekoj konačnici napraviti dobru predstavu, projekat, te naposljetku razviti regionalni pokret.

Platformu koja bi mogla da objedini brojne generacije – kazao je Mustafić u intervjuu za Pobjedu.

POBJEDA: Ima li teatar važnu ulogu u ujedinjenju sadašnjih, ali i budućih generacija, naročito imajući u vidu sve turbulencije kojima je ovaj naš prostor godinama opterećen?

MUSTAFIĆ: To je jedna od najuzvišenijih misija pozorišne umjetnosti, koja je inače medij socijalnog prostora, dijaloga. Teatar je uvijek provokativan i zanimljiv kada otvara perspektivu drugoga, kada nas suočava sa dimenzijama koje su nam nepoznate, a koje prepoznajemo na našoj egzistencijalnoj ravni, pojedinačno, a onda i kolektivno. Tako je i ova vrsta saradnje, ali i izbora predstava koje razmjenjujemo, veoma bitna. Ona može na određeni način da pokrene neke nama bitne, neophodne društvene procese. Jedna od njih je da nas umjetnička istina uvede u neke tabuizrane teme koje moramo da otvorimo, kao što je odnos prema neokonzervatizmu naših prostora, patrijarhalnoj matrici, socijalnim konvulzijama, socio-patološkim oblicima raznih „izama“ – fašizama, nacizama.... te ksenofobije. Svega što jako opterećuje društveno-politički i kulturni kontekst na Balkanu, ali koji je i sigurno refleksija određenih tendencija na globalnom novou, koje se prelamaju kroz naša društva. Teatar je uvijek zanimljiv kada je korifej manjinskih uvjerenja, pokretač ideja koje su u javnom prostoru namjerno prećutkivane, ili ignorisane. Ove međunarodne saradnje omogućuju da vidimo taj set problema koji opterećuju našu zajednicu, da pronađemo zajedničke imenitelje koji će nas više zbližavati, a manje razdvajati. Sve je u proteklih tri decenije na Zapadnom Balkanu činjeno da se među narodima

Mržnja je postala društvena platforma Prirodno stanje teatra je da bude u opoziciji.

Umjetnik je po prirodi korektiv i kritičar režima, bilo kojeg.

Umjetnik se uvijek opire ideološkim obrascima, ne dozvoljava da mu politika određuje sudbinu, nego pokušava da mijenja okolnosti – kazao je Mustafić i državama na ovom prostoru što više uspostavi različitih barijera, a mislim da smo prostor koji u kulturnom smislu mnogo toga dijeli.

POBJEDA: Teme koje tretira konkretno predstava „Leptir“, a koja je na repertoaru i u sarajevskom Narodnom pozorištu i Zetskom domu na Cetinju, tiču se odnosa čovjeka sa sobom, prihvatanja, te tretiranja mržnje kao fenomena. Da li je mržnja isključivo ljudski produkt i ako je prepoznajemo zašto se čini da je se tako teško oslobađamo?

MUSTAFIĆ: Mržnja je ona vrsta ekstremne emocije, pada svih mogućih atributa ljudskosti. Nažalost, veoma često je ona snažno pokretačko gorivo za mobilizaciju većeg broja ljudi ili masa. Na ovim prostorima mržnja je skoro pa društvena platforma na kojoj se već decenijama insistira, pa se na različite načine i manifestuje. Ona je sunovrat u mrak, ambis koji pokreće lanac nasilja. Iscrpljujuća je, umara, a sa druge strane racionalne i kultivisane ljude plaši. Ona kontroliše strahove od drugog i drugačijeg, a istovremeno cementira predrasude o pojedincima i kolektivima. Taj tekst „Leptir“ Alek-

PREKO UMJETNOSTI ČOVJEK PRONALAZI ODGOVORE: Dino Mustafić

sandra Radunovića ima univerzalne priče i dileme, a prisutne u našoj stvarnosti. Ono što nas plaši je da ne postoji odgovor na mržnju. Ona je po svojoj destruktivnosti snažna, traži da se sa njom suočite i liječite na drugi način.

Umjetnost je sigurno jedan od puteva, zato što upali reflektor tamo gdje su sve komore odavno zamračene, te pokaže moralnu bijedu i niskost takvih osjećanja. Naravno, niko nije imun na to, ali se preko umjetnosti čovjek može pripremiti da se bori sa samim sobom, da pronađe odgovore za one koji žele da truju nečiji mozak i dušu, a to se najčešće radi na atribucijama laži, manipulacijama, zavođenjem kič sadržajima koji su na korak od fašizacije društva.

POBJEDA: Narodno pozorište stogodišnjicu postojanja, simbolično, obilježilo je Nušićevom „Protekcijom“. Žive li društva kod nas i dalje ovu njegovu dramu?

MUSTAFIĆ: Začuđujuće koliko su Nušićeve komedije aktuelne i danas.

Njih ne treba osavremenjivati, jer je on bio veliki komediograf koji je poput sonde ušao u ljudsko tijelo, našu nutrinu, oslikao razne karaktere. On

Traže se oni koji servilno aplaudiraju moćnicima POBJEDA: Da li je kod umjetnika, ali i prosječnog konzumenta umjetnosti, razvijena svijest da politika u suštini treba da služi nama, a ne obratno?

MUSTAFIĆ: Nije, jer mi svjedočimo ideologizaciji svijesti, a to je uglavnom pokušaj guranja osobenosti u torove, etičke ili političke. Sve se čini da se građanin depersonalizuje, zbog njegove upotrebe u stvaranju mase. To je ono što umjetnik vibrat-

no osjeća kao opasnost, kada se gubi prostor slobode, kritičke misli.

Vidimo da se u institucionalnim okvirima laž u raznim revizionalističkim narativima uspostavila kao društveno-prihvatljiva istina. Kada ukazujete da je to sredstvo vladajućih oligarhija 30 godina na Balkanu, kojim drže u strahu narod, onda se izlažete jednoj opasnosti od difamacije vašeg imena i prezimena, a onda i egzistencijalnoj nesigurnosti. Niko ne želi galamdžije,

zviždače, traže se oni koji iz materijalnog koristoljublja servilno aplaudiraju moćnicima. Oni za to budu nagrađeni, etablirani, a oni koji imaju drugačiji pristup bivaju kažnjeni i ne mogu da izdrže. Polako se jedna generacija cijela umorila od toga, previše ovo traje i iscrpljujuće je, a nikako da okrenemo novo poglavlje.

Prostor nezavisnosti od politike, sa kriterijumima znanja, kompetencije, doživljaja svijeta.

je zahvalan autor da u njemu pronađete odgovore na pitanja koja nas i danas muče. Postoji jedna čvrsta veza između Sarajeva i Nušića, a to je da je on bio i jedan od upravnika Narodnog pozorišta, jedan od najzaslužnijih ljudi koji je kod nas etablirao scensku umjetnost. Zanimljivo, on je uspio da u podijeljenoj čaršiji svojom otvorenošću, zanesenošću pozorišnog sanjara, dovede u teatar sve etničke skupine. Malo je poznato da je, kada je primijetio da u pozorište ne dolazi veliki dio muslimanskog svijeta, napisao uspješan komad „Ramazanske večeri“, te na određeni način doveo i tu publiku. Bio je čovjek za koga imamo mnogo razloga da ga se sjetimo, da ga slavimo.

POBJEDA: Budući da ste čest gost na scenama institucionalnih pozorišta u regionu, uspijevaju li ona produkcijski i repertoarski da odmaknu od populizma i komercijalizacije?

MUSTAFIĆ: Ne ide to tako lako, zato što su pozorišta u prethodnom periodu bila suočena sa pandemijom i veliki broj teatara je ostao zatvoren dvije godine. Drugi su postojali na različite načine da održe umjetnički život.

Mnogo se problema akumuliralo sa onima koji su bili naslijeđeni, a to je da se od institucionalnog pozorišta imperatvno traži da ima svoju servisnu uslugu, a da čuva umjetnički nivo, neophodan za sve subvencionirane institucije. Jedan od najvećih zadataka institucionalnog teatra je da otvori prostor tendencijama u teatru, u ispitivačkom domenu, ne zanemarujući društveni aspekt – da predstave budu zanimljive, da u registru tema kritički preispituju stvarnost, da bude produkcioni mehanizam koji će publiku edukovati, a opet nuditi uzbudljive sadržaje i biti otvoren u estetski

receptivnom horizontu za različite generacije. Pravo je umijeće postaviti repertoar i kako naša pozorišta u regionu reformisati na adekvatan način, da akumulirana sigurnost u umjetničkom potencijalu, koja je ulijenila duh i dovela do tromosti i zasićenja, postane dinamično tijelo. Postoji tu generacijska odgovornost, ljudi mojih godina, koji će morati iz ovog tranzicionog modela etataziranog teatra da naprave zaokret.

POBJEDA: Postoji li tu onda mogućnost zalaska u estradizaciju?

MUSTAFIĆ: Postoji, jer su često komercijalni imperativi stavljeni kao parametri uspješnosti rada određenog pozorišta, a mislim da je to pogrešno.

Artistički parametri su prioritet. Prave se kompromisi sa kvalitetom, da bi se to argumentovalo brojem prodatih karata na blagajni, te reklo koliko su predstave posjećene. Dobro je pozorište ono koje na visokim umjetničkim sadržajima kritičke kulture ima pune sale. Postoji mnogo primjera u regionu, autora, koji ni u jednom momentu ne prave kompromis sa sobom, a vrlo su relevantan umjetnički, pa i komercijalni pokazatelj njihovih predstava.

POBJEDA: Sa koje pozicije je teže mijenjati kulturnu svijest konzumenata? Kao direktora koji postavlja repertoar ili sa mjesta reditelja?

MUSTAFIĆ: Meni je uvijek teže iz perspektive kada sam nosilac neke funkcije, u kojoj ima mnogo elementa koje ne mogu da ispratim. Kao reditelj, imam mikrosvijet zajedno sa svojim timom. Kao direktor, onda postoji mnogo elemenata na koje ne možete da utičete, a koji vam otežavaju rad.

Teško je da se u jednoj osobi pronađu umjetničke i menadžerske sposobnosti. Ali jeste važno da lideri pozorišta budu ljudi koji iza sebe imaju djelo, te koji neće odustajati od estetike. Zbog toga mi je uvijek bilo drago vidjeti velika imena koja su obilježila epohe u nekim institucijama, što je istorija pozorišta i potvrdila. Mnogo prije nego oni anonimni, dovedeni iz kadrovskih križaljki, političke pokornosti i poslušnosti.

POBJEDA: Koliko je važno u oba slučaja podražavati politiku, ali ne dozvoliti joj da kreira sadržaj?

MUSTAFIĆ: Prirodno stanje teatra je da bude u opoziciji. Umjetnik je po prirodi korektiv i kritičar režima, bilo kojeg. Umjetnik se uvijek opire ideološkim obrascima, ne dozvoljava da mu politika određuje sudbinu, nego pokušava da mijenja okolnosti.

Polazim od toga da je angažovanost u javnom prostoru nešto što pripada umjetničkoj zajednici, kao i da je bitno da ti ljudi propagiraju svoje stavove, vrijednosti za koje se zalažu. U našim društvima, u kojim nemamo demokratsku tradiciju, u kojima se svaki kritički glas tumači kao atak i doživljava vrlo lično, a ne kao argument za boljitak ili vrsta opomene degenerativnim procesima koji redukuju slobodu izražavanja ili misli, umjetnik bi morao da reaguje u zaštitu slabijeg.

Da povede računa o tome, bez želje da kalkuliše. On mora da govori direktno, radikalno, istinito i oštro, ali da ni u jednom trenutku ne postane propagandna alatka bilo koje političke ideje ili opcije.

Svetlana VIŠNJIĆ

Arena

Fudbal

Neđelja, 5. jun 2022.

Arsenal uspio u baražu da stigne do elitnog ranga

Slavlje u Tivtu

Istorijski uspjeh Tivćana PODGORICA – Arsenal je prvoligaš! Tivat je u znaku fudbala, a prvi put na Pinama je organizovana fešta u čast fudbalera, koji su u dva meča baraža protiv Podgorice sa ukupnim rezultatom 5:1 zasluženo stigli do elite.

Tivćani nijesu uspjeli u drugom dijelu sezone da istope zaostatak za Jedinstvom, iako su željeli da direktno

izbore Prvu ligu, ali su u mečevima protiv ekipe, koja je sezonu otvorila u kvalifikacijama za Ligu konferencija, uspjeli da ubjedljivo i dominantno stignu do elite.

– Ponosan sam, jer je ovo istorija.

Arsenal je dugo pravio dobre rezultate, ovo je bio san mnogih generacija, a sada smo napravili taj podvig.

Veliku zahvalnost dugujem svim

igračima i članovima stručnog štaba – rekao je Ranko Krgović, koji je kao napadač bio simbol kluba, a sada je u ulozi sportskog direktora uspio da Arsenal dovede do Prve lige.

Arsenal je protiv Podgorice potvrdio dominaciju, pobjedom u prvoj utakmici (4:0) pokazao da zaista i zaslužuje da bude u elitnom rangu.

– Drago mi je da je sada Tivat u znaku

balo da bude osvježenje za Prvu ligu.

– Nastojaćemo da napravimo tim koji može da izbori opstanak, a zatim da godinu kasnije napadnemo i Evropu.

Arsenal je već ozbiljan, a sigurno da ćemo imati jasne ambicije da napravimo opet dobru hemiju i da budemo tim koji će dokazati da nije slučajno došao do elite – jasan je R. P. Krgović.

Andrija Delibašić nakon debitantske sezone na klupi Mornara

Srđan Nikić u zagrljaju igrača

Bilo je turbulentno, ali lijepo

Pljevljaci izborili opstanak nakon pobjede u baražu nad ekipom Mladosti DG

Srećan kraj sezone za Rudar Sezona sa ,,hepiendom“ za Rudar.

Pljevljaci će i naredne sezone igrati u elitnom rangu crnogorskog fudbala nakon što su u baražu bili bolji od ekipe Mladosti iz Donje Gorice.

Izabranici Srđana Nikića slavili su na ,,DG areni“ 4:1, dok su u revanšu pod Golubinjom izgubili 2:1.

Sve u svemu – bolji tim i veći klub imao je više uspjeha u ključnim utakmicama godine.

– Ponosan sam na momke. Izgradili smo dobar odnos od kada sam došao i zajedno stremili prioritetnom cilju. Par kola prije kraja prvenstva znali smo da ćemo preko baraža tražiti put do opstanka. Fokusirali smo se na mečeve sa ekipom Mladosti kojoj čestitam na svemu što su postigli, kao i njihovom treneru Šćepanoviću pred kojim je lijepa trenerska budućnost.

Ipak, pokazali smo da je kvalitet na našoj strani. Odigrali smo onako kako smo se dogovorili i maltene sve riješili u prvom duelu. U revanšu je došlo do malog opuštanja, izgubili smo pred svojim navijačima, krivo mi je zbog toga, ali najvažnije je da će se prvoligaški fudbal i naredne

fudbala, a veliki zahvalnost za pomoć dugujemo Opštini koja je bila uz nas u teškim trenucima i koja je najavila infrastrukturna ulaganja, kako bismo imali prvoligaške utakmice u Tivtu – dodao je Krgović, koji je nakon preuzimanja funkcije mnoge stvari posložio, pa sada Arsenal i u mlađim selekcijama ima ozbiljnost.

Po svemu prikazanom Arsenal bi tre-

sezone gledati u Pljevljima – za Pobjedu kaže Nikić.

Mladi stručnjak je prije tačno godinu sa Iskrom izborio opstanak na isti način.

U međuvremenu je sa danilovgradskim timom bio na korak od plasmana na evropsku scenu, ali je iznenada napustio klupu – u trenutku kada je bio treći na tabeli i obezbijedio plasman u polufinale Kupa.

Stigao je spasilački poziv iz Pljevalja – i misija je uspješno realizovana.

Nikić se profiliše kao majstor baraža, s tim što su njegove ambicije daleko veće.

– Mislim da sam jedini trener u Crnoj Gori koji je za godinu izborio opstanak preko doigravanja sa dva različita kluba. Sa Iskrom je bilo sve kako treba, dobro smo igrali i ove godine.

Drago mi je da sam dao svoj doprinos evropskom cilju, a svom bivšem klubu i nasljedniku na klupi želim puno sreće i zapaženih rezultata na kontinentalnoj i domaćoj sceni. Početkom aprila prihvatio sam ponudu Rudara jer je to jedan od naših najvećih i najtrofejnijih klubova. Zadovoljstvo je raditi pod Golubinjom. Imam odličan od-

nos sa upravom koja je sve vrijeme bila uz ekipu. Naišao sam na topao doček i podršku sa svih strana. Napravili smo sjajnu atmosferu i sve to prenijeli na teren. Momci su dobili desetak dana odmora, a potom kreću novi izazovi – naglasio je Nikić.

Pljevljaci počinju pripreme 13. juna, a dan kasnije predviđen je odlazak na pripreme u Sloveniju. Četrdeset četvorogodišnji strateg gotovo sigurno predvodiće Rudar i naredne takmičarske godine.

– Ovih dana razgovaraću sa rukovodstvom. Vjerujem da ćemo nastaviti saradnju. Vidjećemo kakav ćemo tim oformiti. Volio bih da se makar iz sjenke borimo za Evropu. Od sljedeće sezone samo tri ekipe iz naše države igraće na međunarodnoj sceni, a po kvalitetu ta mjesta rezervisana su za Sutjesku, Budućnost i Dečić. Biće još jakih kandidata, a nadam se da ćemo među njima biti i mi. Idemo u Sloveniju, pa na Zlatibor. Imaćemo šest nedjelja za rad i sve uslove da se dobro spremimo.

Očekujem da sljedeća sezona bude bolja za Rudar – zaključio je Nikić.

D. K.

PODGORICA – Mornar je sezonu nakon povratka iz Druge lige završio impresivno – šest pobjeda u posljednjih sedam kola, učinak od 50 bodova, peto mjesto i samo bod manje od Iskre, koja je izborila Evropu, razlozi su zbog kojih Barani imaju razloga za zadovoljstvo.

Nošeni euforijom nakon povratka iz Druge lige, mnogi su Mornar vidjeli među kandidatima za Evropu, stizale su i otvorene najave pohoda na Evropu, ali je barski tim igrao po sistemu ,,toplo-hladno“. Prvih nekoliko kola Mornar je bio apsolutni hit, ne samo zbog rezultata, nego i zbog igara, a onda je upao u krizu, a najveći problem tokom sezone imao je sa gubitkom bodova na domaćem terenu (čak devet mjeseci bez pobjede na ,,Topolici“), tako da je u finišu sezone strahovao da ne ode u baraž. Ipak, Mornar je imao srećan kraj…

– Došao sam u Mornar u sigurno ne baš sjajnom momentu za ekipu. Prošlo je 10, 11 kola, ekipa je ispala od Igala iz Kupa, tako da nije bio sjajan trenutak, posebno ne za mene kao početnika. Bila je ovo dosta turbulentna sezona, ali na kraju nije loše.

Dosta se toga dešavalo, bilo je tenzija, morali smo donositi brze odluke od utakmice do utakmice, a sada kada podvučem crtu nekako mi je i drago što je prva sezona za mene kao trenera bila takva, možda je ljepše nego da je bilo odmah sve kao podmazano – našalio se trener Barana Andrija Delibašić.

Andrija Delibašić naslijedio je Slavoljuba Bubanju, preuzeo ekipu u kojoj je sa nekoliko igrača već sarađivao, a zatim na polusezoni uspio da angažuje uglavnom iskusnije igrače, koje je već znao iz Budućnosti.

– Išli smo korak po korak. Upoznavao sam momke, neke sam znao od ranije, neke upoznao vrmenom dosta dobro i napravili smo odličnu saradnju.

Imali smo sjajan odnos i zaista momcima svaka čast. Imali smo sjajna izdanja, poput utakmice protiv Rudara, Sutjeske u Nikšiću, Iskre u Danilovgradu na kraju jesenjeg dijela, ali izgleda kada smo najbolji uslijedi pauza – dodao je Delibašić.

Prvi stručnjak Mornara istakao je da je na kraju bodovni saldo za respekt, a nije krio oduševljenje radom Uprave.

– Nije bilo lako. Imali smo krizu, čak i devet mjeseci bez pobjede na svom terenu, a na kraju dođemo do 50 bodova, što je ranije garantovalo Evropu. Zadovoljan sam kako smo sve odradili, hvala Upravi, na čelu sa predsjednikom Mićom Perovićem i sportskim direktorom Mitrom Novakovićem, koji su uvijek bili tu za sve. To su ljudi koji daju sebe i ulažu mnogo u fudbal, a sve to na kraju se isplatilo. Mislim da je Mornar jedan od rijetkih klubova koji maksimalno ispoštuje sve što se tiče finansija, ništa se nije kasnilo jedan dan, tako da je bilo u takvom klubu lako raditi i funkcionisati – objasnio je Delibašić.

Uprava kluba prema riječima šefa stručnog štaba već je obavila razgovore sa igračima, tako da nosioci igre ostaju.

– Ekspresno smo reagovali i odmah nakon utakmice sa Sutjeskom dogovorili saradnju sa većinom igrača, tako da kostur tima imamo. Ostaju Vujačić, Grbić, Kaluđerović, Sekulo-

vić, Seratlić, jedna grupa od 13 do 14 igrača, a naravno da ćemo se pojačati. Naš najveći problem su bonus igrači, jer imamo samo Cvijovića i Begzića. Biće teško naći kvalitetna rješenja, jer takve igrače uzmu naši najbolji klubovi, ali tražićemo opcije – jasan je trener Barana.

Mornar je na polusezoni doveo kvalitetna pojačanja, tako da se očekuje da i sada bude iskusnih igrača.

– Biće poseban akcenat na mlade, ali klub ne živi od prodaje igrača, već od rezultata, tako da naravno da će biti igrača u zrelijim godinama, koji bi nam pomogli. Već 11. ili 12. juna počinjemo, nadam se da ćemo do tada imati grupu od 20 igrača, a onda nastaviti da tražimo adekvatna pojačanja – naveo je Delibašić.

Kada su u pitanju ambicije, Delibašić nije želio da obećava ništa.

– Naredne sezone iz naše lige samo tri ekipe idu na evropsku scenu. Znači, biće mnogo teže, svi će se pojačati, posebno timovi koji sada igraju Evropu, ali ključno je kako krene sezona.

Tek nakon možda prve trećine može se pričati o eventualnim ciljevima, a sada je za to realno rano i nezahvalno. Bilo bi lijepo da se ponovi ovako nešto, jer smo ostvarili najveći uspjeh, osvojili peto mjesto, na bod od Iskre koja će igrati Evropu, ali ima vremena za prognoze – jasan je Andrija Delibašić. R. P.

CGNEWS.ME

16

Arena

Neđelja, 5. jun 2022.

Fudbal

17

Fudbaleri Crne Gore nadigrali i pobijedili Rumuniju pod Goricom na startu Lige nacija (B divizija)

Hrabra i zrela Crna Gora, igrački dobra, taktički odlično postavljena, strpljiva i konkretna kada je bilo ključno - ,,hrabri sokoli“ su savladali Rumuniju na startu Lige nacija sa 2:0.

Pobjede su se vratile na stadion pod Goricom, one koje vrijede, koje se pamte i imaju težinu protiv ozbiljnijih selekcija. Lomili su momci Miodraga Radulovića protivnika, a u tome su uspjeli u 66. minutu kada je Mugoša poentirao za 1:0. Da sve bude ljepše i ubjedljivije potrudio se Marko Vukčević, koji je dokrajčio goste u 87, pet minuta nakon što je ušao sa klupe – svojim prvijencem u dresu sa državnim grbom.

Crna Gora je odigrala gotovo besprekorno, a o tome svjedoči činjenica da nije samo dva puta smjestila loptu u mrežu golmana Nicua, nego je ostavila Rumune bez prave šanse, bez šuta iz kojeg su mogli da pogode, bez udarca koji je išao u Mijatovićeva ,,vrata“.

Vrela podgorička noć – bila je doslovno vrela, temperaturno, a i na terenu gdje su Tomašević i društvo uhvatili zamah za junski set od četiri meča u najmlađem evropskom reprezentativnom takmičenju.

Lijepo je bilo i na tribinama, s tim što svi čekamo puniji stadion, atmosferu o kojoj se pričalo kada su u glavni grad dolazile velesile, pa i selekcije možda malo boljeg ranga od Ruminije.

Na kraju – ples igrača po završetku duela, aplauz navijača, palac gore za Radulovićeve momke koji su dobili visoku ocjenu za rezultat i sve što su pokazali na premijeri Lige nacija.

Napadala je Crna Gora od starta, nije se šteđela, a mogla je da vodi i na poluvremenu kada je Marušića stativa spriječila da bude strijelac.

Ipak, sve je došlo na svoje u nastavku kada su ,,crveni“ materijalizovali nadmoć nad rivalom od kojeg se viđelo malo, premalo.

Crna Gora nije mogla da računa na čvrstinu koju zadnjoj liniji daje Savić i klasu koja dolazi prema naprijed od Jovetića, a to je primoral0 selektora Radulovića da promijeni način igre.

D. MALIDŽAN

Ljetnji ples ,,sokola“

Crna Gora

2

Rumunija

0

00

Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 4.000.

Sudija: L. K. A. Ekberg (Švedska).

Golovi: 1:0 Mugoša u 66, 2:0 M. Vukčević u 87 Žuti kartoni: Jovović, Božović (Crna Gora), Banku (Rumunija).

Stefan Mugoša proslavlja vodeći gol Crne Gore

Crna Gora

Rumunija

Mijatović Vešović Vujačić Tomašević A. Vukčević Jovović (od 56. Božović) Janković (od 83. Savićević) Raičković (od 79. Šćekić) Marušić (od 79. M. Vukčević) Hakšabanović (od 83.

Radunović) Mugoša

Nita Ratiu Kiričes Rus Banku Olaru (od 46. Maksim) Kristea (od 13. Krecu) Marin (od 78. Čikaldu) Ivan Tanase (od 65. Alibek) Mihaila (od 65. Mitrica)

 

Marko Vukčević je protiv Rumunije postigao prvi gol u dresu sa državnim grbom Utakmica Finske i BiH završena je 1:1

MUGOŠA: Pravi povratak Pogodak Stefana Mugoše, prvi za reprezentaciju od novembra 2020, najavio je trijumf ,,sokola“.

- Početak je uvijek bitan.

Mislim da smo nadigrali ,,Sokoli“ su izašli u sistemu ,,4-51“, sa pojačanim blokom na sredini, koji je pomagao odbrani i pripremao akcije za ofanzivce.

Na poziciji lijevog beka debitovao je Andrija Vukčević.

Domaći tim je dobro stajao na terenu, poštovao je raspored i zadatke – i čekao šansu da ugrozi protivnički gol. ,,Crveni“ su prvu priliku imali u 16. minutu kada je dugi pas stigao do Hakšabanovića, koji je uspio da baci čuvara, ali ne i da ga zaobiđe. Nakon intervencije sa zemlje – lopta je došla do noge Marušića koji je bio neprecizan.

Hvatala je zalet Crna Gora i bila sve opasnija. Mugoša i Vujačić zasmetali su jedan drugom u 20. minutu poslije

Nekadašnji fudbaler Crvene zvezde i reprezentativac Rumunije iz lože pod Goricom gledao premijeru Lige nacija

BELODEDIĆ: Svaka čast Crnoj Gori Utakmicu pod Goricom gledao je Miodrag Belodedić, nekadašnji osvajač Kupa šampiona sa Crvenom zvezdom i bivši reprezentativac Rumunije.

Belodedić se tokom dana družio sa bivšim saigračem u beogradskom timu – Dejanom Savićevićem, a uveče je sa delegacijom gostiju iz lože pod Goricom posmatrao pobjedu Crne Gore nad Rumunijom.

Rumune. U prvom poluvremenu smo imali šanse, u nastavku pokazali karakter.

Zadovoljan sam svojom igrom, jedva čekam sljedeću utakmicu. Najveći motiv mi kornera, a u 22. je Vešović lijepo centrirao za našeg napadača koji je glavom prebacio metu.

Mugoša je sredinom prvog poluvremena izborio obećavajući slobodan udarac, ali je Hakšabanović sa nešto više od dvadesetak metara pogodio zaštitnu ogradu iza gola.

Znao je domaći tim u par navrata da zaprijeti iz prekida, a jednom je to uradio Vujačić koji se hitnuo u protivnički šesnaesterac, ali trzaj nakon skoka nije bio dovoljno precizan da prevari golmana Nicua.

Pritiskali su ,,sokoli“ koji su najbliži vođstvu bili u 36. minutu – lijepa saradnja Mugoše i Marušića, koji se oslobodio čuvara, uputio uda-

- Svaka čast Crnoj Gori. Odlična igra i zaslužena pobjeda – rekao je Belodedić odmah nakon meča za Pobjedu.

- Vaša ekipa je odigrala ovako i to bez dva najbolja igrača – Jovetića i Savića. To je za poštovanje. Crna Gora me prijatno iznenadila.

Igrali ste bolji fudbal i zasluženo pobijedili – dodao je Belodedić.

Jeste li očekivali bolju Rumuniju?

- Jesam, bez obzira što Rumunija u posljednje vrijeme nema neke uspjehe. Vidjećemo kako će biti u Bukureštu, u novom susretu ove dvije selekcije, 14. juna – odgovorio je Belodedić.

Kako je bilo tokom druženja sa predsjednikom FSCG, Vašim saigračem iz Crvene zvezde?

- Odlično, kao i uvijek. Dejo je sjajan domaćin i D. K. veliki drug – poručio je Belodedić.

je da igram za reprezentaciju, dugo nijesam igrao i ovo je bio pravi način da se vratim. Nadam se da ćemo u Finskoj napraviti dobar rezultat. Hvala navijačima, bili su 12. igrač – rekao je Ne. K. napadač Inčona. rac iz kaznenog prostora, ali je stativa spasila goste.

Rumunija primirena, bez pravog trenutka na našoj polovini, bolje reći – potpuno zatvorena u fazi napada, taktički nadmudrena.

Nije išlo gostima, ali sa 0:0 na pauzi mogli su da budu zadovoljni momci Edvarda Jordaneskua koji je u 13. minutu morao da napravi prinudnu izmjenu u defanzivi – teren je zbog povrede napustio Kirstea, a ušao Krecu.

Nastavak je krenuo prodorom Vešovića, koji je napavio potez više i zakasnio da centaršutem uposli Mugošu.

U sljedećem napadu domaće selekcije sve se otvorilo Raičkoviću da se oproba sa distance, ali je izblokiran, da bi u 52. minutu Hakšabanović na dalju stativu poslao oštar pas koji Jovović u padu nije mogao da pretvori u nešto više.

Bilo je to posljednji pokušaj najboljeg fudbalera Sutjeske na ovom meču koji je od 57. minutu ustupio mjesto Božoviću.

To je uslovilo pomjeranja u timu ,,sokola“ – igrač Dečića postavio se iza centralnog špica, a na lijevo krilo je otišao Hakšabanović.

Ofanzivac Đurgardena bio je sebičan kada nije dodao loptu slobodnom Marušiću, ali je mogao da se iskupi u 62.

RADULOVIĆ: Pokazali smo da imamo 30 igrača Crna Gora je u pobjedi nad Rumunijom prikazala najbolju igru u selektorskom mandatu Miodraga Radulovića.

- Uvijek je dobro kad se pobijedi, pogotovo respektabilan rival kao što je Rumunija, i to na startu ozbiljnog takmičenja. Često prvi meč odredi tok cijelog ciklusa. Odigrali smo zaista dobro iako nije bilo lako, imali smo dosta poteškoća.

Rekao sam da u procesu pravljenja reprezentacije moramo imati 30 igrača i sada smo pokazali da ih imamo. Svi dišu istim plućima, Jovetić i Savić su bili u svlačionici iako nijesu u sastavu. To je izvanredna sinergija, a kada tome dodamo podršku fenomenalnih navijača kojima se zahvaljujem, utisak je potpun – kazao je Radulović.

- Izuzetno poštujem Rumuniju, mišljenja sam da je najbolji tim u našoj grupi. Ali ozbiljno smo se pripremili, možda ih i iznenadili nekim postavkama.

Crna Gora je dominirala od startu, a inicijativu krunisala u nastavku.

- Na poluvremenu sam rekao igračima da sam zadovoljan kako smo odigrali taktički. Izvanredno smo pokrili bočne pozicije i rekao sam im da ne smije da nam pada koncentracija, da centralni bekovi treba da igraju slobodnije, vidjeli ste da je protok lopte bio bolji. Mijatović nije imao ozbiljnu intervenciju, a to dosta govori. Zadovoljan sam debijem Vukčevića, povratkom Mugoše, izvanrednim doprinosom igrača s klupe. Hakšabanović je dugo tražio sebe u našoj reprezentaciji, mislim da mu je ovo bila najbolja utakmica.

Odradio je ono što smo željeli, znali smo da može da igra na Ne. K. više pozicija jer je i u Rubinu djelovao iza špica. minutu kada je prizemnim udarcem gađao malu mrežu.

Mnogo je Crna Gora priredila situacija - i zaslužila da vodi.

To se konačno dogodilo u 66. minutu – Hakšabanović je nabačenu loptu Vešovića suptilno glavom spustio za Mugošu, koji je sa sedamosam metara lijevom nogom, u padu, iz prve, matirao Nicu.

Eksplozija emocija na tribinama i na terenu, slavlje navijača, igrača i stručnog štaba.

Radulović je desetak minuta nakon gola osjetio da je vrijeme da se ekipa malo pregrupiše, pa je izveo Raičkovića

i Marušića, a ubacio svježe Šćekića i Marka Vukčevića.

U finišu je bilo još rotacije – desetak minuta igre dobili su Radunović i Savićević, a na klupu su se preselili Hakšabanović i Janković.

Fešta je krunisana u 87. minutu kada je rezervista Marko Vukčević ispravio promašaj Mugoše – odbijenu loptu od golmana spakovao je u mrežu, za velikih 2:0.

Slavi Crna Gora, ali već u poneđeljak leti za Helsinki, gdje će dan kasnije pokušati da iznenadi Finsku u 2. kolu D. KAŽIĆ Lige nacija.

18

Rukomet/Vaterpolo

Arena

Neđelja, 5. jun 2022.

Crnogorski rukometaš pokidao prednje ukrštene ligamente koljena

Čavor pauzira devet mjeseci Sjajni desni bek je na treningu u petak, posljednjem uoči meča Veclara sa Lajpcigom u Bundesligi, nezgodno doskočio i pokidao prednje ukrštene ligamente lijevog koljena.

- Ovo je tragedija – rekao je direktor Veclara Bjern Zajp.

- Svima nam je nevjerovatno žao zbog Čakija. Uz njega smo i uradićemo sve što je u našoj moći da se što prije i u boljem stanju vrati na teren.

Pauza od devet mjeseci znači da Čavor neće biti na raspolaganju selektoru Crne Gore Zoranu Roganoviću za start kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2024, kao i za Svjetsko prvenstvo koje će se u januru održati u Švedskoj i Poljskoj.

- Povreda Čavora nas je mnogo pogodila. U periodu do kraja sezone ekipa se mora još više ujediniti kako bi pokušala da nadoknadi ovaj

HSG-WETZLAR.DE

Šokantna vijest stigla je iz Njemačke – crnogorski rukometaš Stefan Čavor (27) doživio je tešku povredu i predstoji mu pauza od devet mjeseci, saopštio je njegov klub Veclar.

ozbiljan gubitak. Za narednu sezonu moramo tražiti zamjenu za Čakija, što će biti

Poznati finalisti rukometne Lige šampiona

Vajpers i Đer za trofej

Vajpers i Đer finalisti su ovogodišnje rukometne Lige šampiona – norveški i mađarski tim danas će od 18 sati u Budimpešti odlučivati o trofeju.

Titulu brani norveška ekipa koja je u polufinalu, na krilima Katrine Lunde (šest odbra-

na za 11 minuta, ukupno 14) i Čehinje Markete Jerabkove (12 golova iz 16 pokušaja) savladala Meca - 33:27. Aktuelne šampionke bolje su ušle u meč, u 18. minutu bile su na ,,plus pet“, ali Mec se nije predavao.

U posljednjih desetak minuta serijom od 6:0 šampion Fran-

sve samo ne lako – dodao je Zajp. Čavor se povrijedio tri kola

cuske uspio je da preokrene stvari na terenu i na odmor ode sa viškom od gola (15:14).

Dobar ritam u finišu prvog, igračice Meca nijesu uspjele da zadrže u drugom poluvremenu. Pritisak polufinala vezao je ruke i noge Mecu koji se od 41. minuta predao.

Vajpers je pokazao odličnu ekipnu formu, odskočile su Lunde i Nora Mork (imaće priliku da proslave osvajanje čak šeste titule u Ligi šampiona), što je kapital za ono što ih čeka protiv super moćnog Đera. A Đer je, takođe, u formi koja bi mogla da ih vrati na tron. Šampion Mađarske je u trijumfu nad Esbjergom 32:27 meč završio ukupnim šutom od 74 odsto!

U Đeru su, po običaju, odskočile Oftedal sa pet golova, četiri su dale Blom i Fodor… U danskoj ekipi Rejštad je bila najefikasnija sa osam golova. A. M.

prije kraja Bundeslige, u kojoj Veclar zauzima šesto mjesto.

Ljevoruki ,,bombareder“

ponikao je u Budvanskoj rivijeri, odakle je kao tinejdžer otišao u Siudad Real.

Bio je član slovenačkog Celja i mađarskog Čurgoja, a u Veclaru je od 2016. godine. Ne. K.

Juniorska vaterpolo reprezentacija Crne Gore saznala rivale za EP

U grupi sa Mađarskom, Francuskom i Turskom

PODGORICA – Juniorska vaterpolo reprezentacija Crne Gore (U19) na Evropskom prvenstvu u Podgorici (od 18. do 25. septembra) igraće u grupi D sa Mađarskom, Francuskom i Turskom, odlučeno je žrijebom u Beogradu.

Izabranike Milana Ćirovića očekuju zanimljivi dueli, a naš tim gaji velike ambicije za predstojeći šampionat.

U grupi A nastupaće Španija, Holandija, Malta i Češka, u grupi B su Hrvatska, Italija, Slovačka i Gruzija, a Grčka, Srbija, Rumunija i Njemačka počeće takmičenje iz C grupe. A. M.

Arena

Neđelja, 5. jun 2022.

Košarka

19

Mornar večeras (18 h) dočekuje Budućnost Voli, u četvrtom meču finala plej-ofa Prve A lige Crne Gore

Kraj ili majstorica?

PODGORICA - Pred večerašnji meč u ,,Topolici“ (18 časova), Budućnost vodi 2-1 u seriji, i rezultatski imperativ je na Mornaru, koji mora da pobijedi da bi izborio majstoricu finala plej-ofa Prve A lige košarkaša.

Detalj sa treće utakmice u „Morači“

ZAHTJEVAN RITAM

Istina, u barskom klubu, suštinski, nemaju nikakav imperativ, svjesno su ulogu favorita prepustili Budućnosti, i zbog dodatno skraćene rotacije od drugog meča, kada je zbog slomljenog nosa otpao Strahinja Mićović.

Budućnost, sa druge strane, ima dvije meč-lopte, jer joj u slučaju poraza ostaje još jedna šansa, u utorak u ,,Morači“, ali bi Podgoričani rado izbjegli to ,,kockanje“ pred svojim malobrojnim navijačima (tek oko 500 ukupno na prva dva meča). Međutim, za pobjedu od 3:1 trebaće im bolji pristup tokom svih 40 minuta, što nije bio slučaj u prethodnim mečevima, u kojima su imali sreću da su samo jednom kažnjeni zbog toga…

VRANJEŠ VJERUJE U MAJSTORICU Mornar je dobro odigrao prethodna tri meča, i pored toga što je finalnu seriju dočekao nakon tri sedmice pauze, van takmičarskog ritma. Uz malo više sreće i bolje koncentracije, možda je mogao i do jedne pobjede u Podgorici, ali je u oba duela padao u finišu meča. Padova ne smije biti večeras ako izabranici Mihaila Pavićevića žele da izbore peti meč.

– Mi se držimo koliko možemo. I prije ove serije sam rekao da je Budućnost favorit, ali da ćemo se mi boriti do kraja. Probaćemo i mi ponovo da odbranimo domaći teren, dobro bi bilo da odemo u petu utakmicu – uz osmijeh je rekao Mihailo Pavićević.

Kapiten Mornara Nemanja Vranješ vjeruje da će se pitanje prvaka Crne

prepreka, s obzirom na to da se igra svaka dva dana.

– Nas je taj umor već sustigao, pogotovo što smo u skraćenoj rotaciji ostali i bez Mićovića. To se osjetilo i u trećem meču, ali šta je, tu je, nema predaje. Nema više priče o kratkoj rotaciji, igra se finale, treba da se stisnu zubi, da se da sve od sebe, pa da vidimo dokle možemo da dođemo.

Ponavljam, dobro bi bilo da uđemo u petu utakmicu – zaključio je Mihailo Pavićević.

Gore rješavati, ipak, u Podgorici.

– U ovakvoj finalnoj seriji, u kojoj nema predaha i koja se igra na svaka dva dana, svaka utakmica je priča za sebe. Pokušaćemo da izvučemo pouke iz prošlog meča kako bismo

pred našim navijačima upisali pobjedu i finalnu seriju ponovo vratili u Podgoricu. Pokazali smo da možemo ravnopravno da igramo protiv ekipe Budućnosti. Siguran sam da ćemo ostaviti i posljednji atom snage na

terenu ,,Topolice“. Vjerujem da će o prvaku odlučivati majstorica u Podgorici – kazao je Vranješ.

Sa tri uzastopna meča, Mornar tek sad ulazi u takmičarski ritam, ali za Barane sada i umor može da bude

Budućnost Voli je oba puta odbranila domaći teren u finalnoj seriji plej-ofa, ali se mučila tokom meča da sačuva prednost koju je sticala i da mirnije završava utakmice. I Podgoričani su u finalnu seriju ušli nekompletni, jer se protiv Podgorice povrijedio Edin Atić, a plej-of, zbog povrede desne ruke, ne igra uopšte Danilo Nikolić.

U prva dva meča sa Mornarom, od stranaca je prekobrojan bio Di Džej Sili, ali je u trećem meču zamijenio uloge sa Vladimirom Micovim.

Međutim, američki bek šuter je treći meč, praktično, presjedio na klupi (igrao je nešto više od šest minuta, bez upisanog poena).

Ekipa Aleksandra Džikića je u trećem meču konstantno vodila, i do 13 razlike (64:51), ali je više puta brzo ispuštala vođstvo i dozvoljavala Mornaru da ugrozi sigurnu pobjedu ,,plavih“, što se na kraju, ipak, nije dogodilo.

– Tok utakmice je bio drugačiji u odnosu na prve dvije utakmice finala.

Kontrolisali smo rezultat, mnogo popravili procente šuta i za dva i tri poena. Nekoliko puta smo imali dvocifrenu prednost, ali je naš protivnik šutem spolja, uspijevao da se približi.

Imaju veliki šuterski potencijal i ne treba im puno vremena i prostora da budu opasni – ističe Džikić.

Budućnost će večeras sa Mornarom odigrati četvrti meč u sedam dana.

– Ritam je zaista zahtjevan, nadam se da se neće odraziti na zdravlje igrača, naročito u ovoj situaciji kada oba tima ne nastupaju u svojim najboljim sastavima – zaključio je Džikić. S. J.

Impresivna sezona za ŽKK Budućnost Bemax

ZA PONOS: ŽRK Budućnost Bemax

Šest trofeja za totalnu dominaciju PODGORICA - Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax drugu godinu zaredom završio je sezonu sa pet trofeja na domaćoj sceni. Ipak, tek završena sezona ostaće upisana zlatnim slovima u istoriji kluba, jer je Budućnost Bemax godinu zaključila sa šest pehara, uz drugo mjesto u WABA ligi seniorki, te uz srebro selekcije mini-basketa.

Krenimo redom. Najmlađi uzrast podgoričkog kluba, selekcija mini-basketa, koju vodi Vesna Vujadinović, osvojila je drugo mjesto. Šampionke Crne Gore su mlađe pionirke, kadetkinje, juniorke, te naravno seniorke, koje su osvojile i Kup, a prvi put osvojen je trofej u kategoriji do 17 godina u WABA ligi.

Povodom toga u ,,Bemax areni“ podgorički klub napravio je malu svečanost, na kojoj su prisustvovale sve selekcije kluba,

uz naravno igračice ŽKK Podgorica, filijale ,,plavih“, a koji je u sva tri takmičenja osvojio srebro.

– Želim da zahvalim svima za sjajnu sezonu, slobodno mogu reći našu najuspješniju, koja je simbolično završena odličnim finalnim duelom juniorki dva naša kluba, odnosno utakmicom gdje su sve naša djeca.

Odlično vam je poznato da je Budućnost posljednjih godina stavila akcenat na rad sa mlađima, da je i prvi tim okrenut tome, što je dokaz da imamo generaciju 2002, uz Leković 2003. i Savković 2005. godište koje su već uveliko dio prvog tima. Ne želimo da zapostavljamo mlađe selekcije, već je cilj da Budućnost bude prepoznatljiva po njima, zato je zadovoljstvo da smo drugu sezonu zaredom šampioni u tri kategorije, uz srebro selekcije

mini-basketa. Imamo sedam pehara ove sezone, Podgorica je igrala tri finala, tako da smo izuzetno zadovoljni ostvarenim rezultatima. Baš zbog toga dugujem zahvalnost svima za izuzetan rad, za veliki napor i odricanje tokom cijele sezone, za sve što su dali da oba kluba naprave ovakve rezultate – rekao je Zoran Vujičić, prvi čovjek kluba Budućnost Bemax, objašnjavajući da je Podgorica igrala sva tri finala i raduje to što se pokazala ispravnom, da je naša baza gdje će se razvijati igračice za Budućnost. Šampionke u uzrastu mlađih pionirki su Lucija Baković, Elena Begović, Martina Terić, Jovana Vukmirović, Lora Vukčević, Sofija Vučković, Nora Obradović, Blanka Jovović, Jana Vujadinović, Sofija Maraš, Nađa Brnović, Lora Racković. Trener ekipe

je Milica Janković, kojoj u radu pomaže Milena Đaletić.

Za kadetkinje, koje su već dvije godine bez poraza, koje je sa klupe vodio Miroslav Škara, sa kojim radi i Radule Raspopović, igrale su – Jovana Savković, Lana Vukčević, Atina Radević, Anastasija Begović, Jovana Milošević, Nađa Drobnjak, Tijana Malović, Janja Dragišić, Manja Savović, Hristina Zuber, Mia Bo-

jičić i Nikolina Bojanić. U juniorskom timu Raspopović je bio prvi trener, Škara njegov saradnik, a ekipa je bila donekle slična – jer su, uz kadetkinje, igrale još Marija Leković, Milena Bigović i Žaklina Vujošević.

Seniorski tim drugu godinu zaredom je vicešampion WABA lige, sa samo dva poraza (oba od Celja), a već deceniju je bez poraza na domaćoj sceni.

Za seniorke su nastupile Ma-

rija Leković, Jovana Savković, Milena Bigović, Anastasija Drobnjak, Zorana Radonjić, Nevena Vučković, Dragana Živković, Amra Bajrović, Maja Bigović, Jovana Marković, Violeta Lazarević, Mina Đorđević, Ksenija Šćepanović.U stručnom štabu pored Vladana Radovića, bili su Smiljana Milatović, Radule Raspopović, Milovan Ljubojević i Petar Stojović.

R. P.

Arena

20 Sportski miks

Neđelja, 5. jun 2022.

Pro Reko bolji u penal ruletu od Novog Beograda i odbranio tron

PODGORICA – To može samo Pro Reko – italijanska ekipa odbranila je tron i podigla jubilarni deseti trofej Lige šampiona.

TWITTER/ROLAND-GARROS

U penal ruletu, nakon 13:13, italijanska ekipa je bila bolja od Novog Beograda (17:16), a gol za trijumf dao je Gergo Zalanki, nakon što je u posljednjoj seriji Nikola Jakšić pogodio prečku. Upravo je Zalanki postigao gol za remi na 12 sekundi prije kraja. Srpskom reprezentativcu Dušanu Mandiću u penal seriji šut je zaustavio Marko del Lungo, a



SVJETSKA KLASA: Aleksandar Ivović

Reko je sezonu završio sa četiri trofeja. Italijani su osvojili Superkup, duplu krunu i Ligu šampiona

na drugoj strani Aron Janger je pogodio prečku.

Uspješan u izvođenju penala bio je kapiten Aleksandar Ivović koji je meč završio sa dva gola.

Trofejnom crnogorskom vaterpolisti, kao i prošle godine, pripala je čast da prvi podigne trofej. Ivović je u karijeri osvojio četiri Lige šampiona, a kako je odigrao sezonu i

finalni turnir, mogao bi čak i da popravi statistiku.

– Bilo je teško, onako kako smo očekivali. Mislim da je ovo možda i najteže osvojena Liga šampiona u posljednjih nekoliko godina. Iznenađen sam što su igrači pokazali, mislio sam da će biti slabiji zbog umora, ali pokazali su klasu. Svi su mogli da uživaju. Rekao sam momcima da peterci nijesu

Nadal ili Rud – piše se istorija Rafael Nadal i Kasper Rud igraće danas (15 h) finale Rolan Garosa – ko god pobijedi, ispisaće istoriju. ,,Bik sa Majorke“, najbolji teniser na šljaci svih vremena, ima šansu da čak 14. put osvoji Kup musketara i dođe do 22. grend slem titule.

Ulog je ogroman jer bi Rafa odmakao najvećim rivalima, Novaku Đokoviću i Rodžeru Federeru, koji su sakupili po 20 grend slem trofeja.

Rud je prvi Norvežanin koji igra GS finale.

– Tada je to bila nevjerovatna stvar jer ni sama nijesam očekivala. Sada sam naporno radila da bih došla do titule. Uvijek sam motivisana na ovom turniru, na ovom stadionu i vidimo se naredne godine.

Dvadeset jednogodišnja Poljakinja izjavu je davala teško zadržavajući suze, a vulkan emocija

polo reprezentativac, koji je u prvoj ino sezoni uspio sa klubom iz Beograda da dođe blizu trofeja.

U meču za treće mjesto Ferencvaroš je savladao Brešu 14:12. Na golu vicešampiona Italije reprezentativac Crne Gore Petar Tešanović ostvario je devet odbrana. Španska Barseloneta bila je bolja od Hanovera – 12:10 i osvojila peto

mjesto. U porazu njemačke ekipe Darko Brguljan dao je gol. Marsej našeg trenera Miloša Šćepanovića slavio je pobjedu nad Jugom (15:13) i stigao do pozicije sedam. Gol u trijumfu francuske ekipe postigao je naš reprezentativac Vladan Spaić. Uroš Čučković nije se upisao u strijelce, a Dejan Lazović upisao A. M. je šest odbrana.

Raković i Mijač zlatni

Dominacija Ige Sfjontek

Ovo je za Poljakinju druga grend slem titula (osvojila je Rolan Garos i prije dvije godine), ali i šesti turnir koji je osvojila zaredom.

Prije Rolan Garosa, slavila je u Dohi, Indijan Velsu, Štutgartu, Majamiju i Rimu.

U karijeri je izgubila samo jedno finale, i to prvo – 2019. u Luganu.

– Prije svega, moram da čestitam Koko jer radi fantastičan posao i sve vrijeme napreduje.

Doći će i njeno vrijeme, biće šampion – rekla je Sfjontek i prisjetila se momenta iz 2020. kada je prvi put slavila na najjačem turniru na šljaci.

lutrija već snaga uma. Peterci nijesu sreća, to je definitivno.

Momci su bili mirni, pokazali stabilnost i mentalnu snagu.

Ponosan sam na njih jer su kao moćna grupa došli do četvrtog ovogodišnjeg trofeja – kazao je Sandro Sukno, trener Reka koji je iz Primorca došao u najmoćniji evropski tim.

Akter finala bio je Miroslav Perković, crnogorski vater-

puta Aleksandar Ivović osvajao je trofej Lige šampiona, posljednja dva puta kao kapiten italijanske ekipe

Balkansko karate prvenstvo

ROLAN GAROS: Poljakinja oduvala Koko Gof za drugu grend slem titulu

Ni trunke dileme nije bilo oko pobjednice Rolan Garosa.

Iga Sfjontek je upisala 35. pobjedu zaredom i oduvala mladu Kori ,,Koko“ Gof – 2:0, po setovima 6:1, 6:3.

4



Reko je prvi klub, poslije 14 godina, koji je odbranio tron

izbijao je i iz tri godine mlađe Amerikanke.

– Pokušaću da prebrodim ovo.

Iga je zaslužila trofej, igra nevjerovatno posljednjih mjeseci.

Nadam se da ću protiv nje igrati još mnogo finala i da ću je jednog dana pobijediti – istakla je Gof poslije prvog gren slem finala u karijeri.

Ne. K.

Marina Raković u borbama i Vladimir Mijač u katama osvojili su zlatne medalje, a crnogorska karate reprezentacija drugi takmičarski dan Balkanskog prvenstva za seniore, pionire, nade i veterane u Beogradu završila je sa 13 odličja.

Osvojene su po dvije zlatne i srebrne i devet bronzanih medalja.

Raković je u finalnom meču kategorije do 68 kilograma pobijedila Marinu Radičević 2:1.

Na putu do finala eliminisala je Makedonku Viktoriju Jovanovsku 6:1, reprezentativke Bosne i Hercegovine Ilmu Rahmanović 7:5 i Belmu Omerović 3:0 i u polufinalu drugaricu iz reprezentacije Vasilisu Bujić 6:2.

Bujić je nastup završila sa bronzanim odličjem, a u meču za treće mjesto pobijedila je Ilmu Rahmanović 6:4.

Bronzane medalje u borbama, u konkurenciji seniora, osvojili su i Anja Jović (do 50) i Matija Bojić (do 60).

Mijač je u finalnom meču po-

bijedio druga iz reprezentacije Filipa Bakića.

To je druga seniorska zlatna medalja u katama za crnogorski karate, nakon što je juče najbolja bila Biserka Radulović.

U konkurenciji nada i pionira, srebrnu medalju osvojila je Lana Prelević, a bronzane Petar Mrvaljević, Filip Radojević, Luka Đurić, Teodora Medojević, Neda Beljkaš i Nina Krulj.

Crna Gora nakon drugog takmi-

čarskog dana zauzima treće mjesto u generalnom plasmanu sa 30 osvojenih medalja – 11 zlatnih, četiri srebrne i 15 bronzanih.

Posljednjeg takmičarskog dana predviđena su ekipna takmičenja u katama i borbama u konkurenciji seniora, ekipne kate za djecu, sve težinske kategorije za 2009. i 2012. godište za dječake i djevojčice, kao i 2011. godište kod dječaka do 35 kilograma.

R. A.

TOTAL WATERPOLO

NEMA IM PREMCA U EVROPI: Vaterpolisti Pro Reka

KSCG

LEN.EU

Ivović na krovu Evrope

Feljton

Neđelja, 5. jun 2022.

1.

7.

ULOGA VJERSKIH USTANOVA U OBLIKOVANJU DUHOVNOG PROSTORA CRNE GORE » Piše: Ivan JOVOVIĆ Esej je objavljen u časopisu Matica, br. 89

Osnovne karakteristike srednjovjekovnih ćirilskih rukopisa sa crnogorskog prostora nastalih u okrilju pravoslavne crkve se dominantno odnose na liturgijske tekstove i propovjedačku literaturu, a u mnogo manjem obimu to su ljetopisi ili knjige pravno-istorijske sadržine. Katoličke katedrale i samostani i pravoslavni manastiri nijesu samo bili riznice crkvenog mobilijara (knjige, ikone i sl) nego i centri koji su doprinosili ne samo opismenjavanju crkvenih lica, nego većeg broja građana u urbanim centrima na primorju, dok u unutrašnjosti, pismenost je uglavnom bila privilegija narodnih prvaka (kneževa, vojvoda i dr), što zaključujemo na osnovu kotorskog i dubrovačkog arhiva.

Ktitorska djelatnost članova dinastije Nemanjić od druge polovine XII do sredine XIII vijeka prepoznata je izrazitom koncentracijom reprezentativnih građevina na sjeveru Crne Gore (manastiri – Morača, Đurđevi Stupovi, Sv. Petra i Pavla u Bijelom Polju). Kulturno-političke i ekonomsko-trgovačke veze sa primorjem očitovale su se u graditeljstvu pravoslavnih manastira u unutrašnjosti Crne Gore. Tipičan primjer, kako je to navedeno, ukrštanja graditeljske vizantijske i romanske tradicije predstavljaju manastir Đurđevi Stupovi. Shodno srednjovjekovnoj praksi, ktitor je ne samo bio zadužbinar građevine, već je istovremeno crkvi li manastiru obezbjeđivao posjede i redovne prihode za izdržavanje klera. Osnivačka povelja je ujedno i bila izraz legitimnosti vlasti ktitora, s obzirom da njegovi nasljednici ili drugi vladari nijesu, u principu, dovodili u pitanje vlasništvo, odnosno posjede ili prihode zadužbine kojima je crkva raspolagala. Izuzetak od tog pravila su bile vanredne političke okolnosti, koje su katkad imale i karakter civilizacijskih promjena, koje prepoznajemo preko pretvaranja katoličkih crkvi za vrijeme cara Dušana u pravoslavne, pravoslavnih u katoličke za vladavine Mletaka, ali i hrišćanskih u muslimanske bogomolje, da bi promjenom političkih okolnosti, a nakon oslobodilačkih ratova od druge polovine XIX pa do prvih decenija XX vijeka, džamije ponovo dobijale status crkvenih objekata.

Medievalnu fazu duhovnog života na ovom prostoru karakteriše i prisustvo treće hrišćanske crkve – bogumila. Na tlu Crne Gore raspolažemo sa veoma malo podataka o njima, jer ovaj specifičan pokret hrišćana na Balkanu bio je, uostalom, dugo na udaru kanonskih crkava, Pravoslavne i Katoličke, pa o bogumilima gotovo imamo samo posredna saznanja i fragmente, koji svjedoče o njihovom prisustvu na ovom prostoru. Kao što je poznato, bogumilski pokret se krajem X vijeka proširio prema Zapadu, a svoje uporište je imao u Bosni, i u jednom dužem vremenskom periodu uživao pokroviteljstvo bosanskih vladara. Inače, veliki udarac širenju ovog pokreta među južnim

U Milutinovoj povelji Ratcu pominje se starješina bogumila Medievalnu fazu duhovnog života na ovom prostoru karakteriše i prisustvo treće hrišćanske crkve – bogumila. Na tlu Crne Gore raspolažemo sa veoma malo podataka o njima, jer ovaj specifičan pokret hrišćana na Balkanu bio je dugo na udaru kanonskih crkava, Pravoslavne i Katoličke, pa o bogumilima gotovo imamo samo posredna saznanja i fragmente

Car Dušan Nemanjić, Manastir Lesnovo, Makedonija

I Nemanjin najstariji sin Vukan Nemanjić se obračunavao sa bogumilima, što zaključujemo iz njegovog pisma papi Inoćentiju III 1199. godine, u kome upućuje pozdrav i iskazuje odanost Rimskoj kuriji.

Kralj Vukan predlaže papi Inoćentiju da se bogumilska jeres „istrijebi kao kukolj iz pšenice“

Kralj Vukan Nemanjić na fresci u Dečanima

Slovenima zadao je raški župan Nemanja 1168. godine, kada je najsurovijim metodama, koje su u ondašnjoj Evropi praktikovane u borbi protiv jeresi, iskorijenio bogumile sa svoje državne teritorije. I njegov najstariji sin Vukan Nemanjić se obračunavao sa bogumilima, što zaključujemo iz njegovog pisma papi Inoćentiju III 1199. godine, u kome upućuje pozdrav i iskazuje odanost Rimskoj kuriji, te obavještava Rimsku kuriju da bogumilska jeres „u zemlji kralja Ugarske, tj.

Bosni preuzima maha toliko, da je pod pritiskom događaja i sam ban Kulin sa svojom ženom i svojom sestrom, koja je udovica pokojnog Miroslava, humskog kneza, i sa više srodnika zavedeni, više od deset hiljada hrišćana naveo na bogumilski jeres“.

Stoga kralj Vukan Nemanjić predlaže papi Inoćentiju da se bogumilska jeres „istrijebi kao kukolj iz pšenice“.

Da su se oficijelne hrišćanske crkve (Pravoslavna i Katolička) posvetile i dogmatskom suzbijanju bogumilskog učenja zaključujemo na osnovu jednog staroslovenskog spisa Zbornika popa Vasilija zvanog Dragolja iz druge polovine XIII vijeka, pronađenog u Vraki, crnogorskoj enklavi nedaleko od Skadra, u kojem se nalazi traktat protiv bogumila, mada sadrži i druge apokrifne tekstove, poput nekanonskih molitvi. Ipak, jedan istorijski detalj otvara mogućnost da su na ovom po-

Nekropola stećaka u Moštanici

dručju živjele u koegzistenciji sve tri hrišćanske crkve. Najme, prilikom izdavanja povelje samostanu Sv. Marije Ratačke kod Bara, srpski kralj Milutin je u Kotoru 1306. potvrdio stečena prava ovoj benediktinskoj opatiji, uz prisustvo najznačajnijih predstavnika hrišćanskih crkava na tlu Zete: barskog nadbiskupa Marina Žaretića, biskupa kotorskog Dujma, episkopa zetskog Mihaila, episkopa humskog Jovana i starješine bogumila Miroslava.

Pretpostavlja se da su bogumili došli na prostor Duklje/Zete za vrijeme makedonskog cara Samuila, ali zasigurno bogumili nijesu imali jačeg upliva u urbanim gradskim jezgrima, jer su se duž primorja nalazile biskupske katedre, mada se u jednom aktu iz 1270. godine eksplicitno spominje njihovo prisustvo u Boki. Bogumili su svoje vjernike u većem procentu mogli imati među stanovništvom sjeverozapadne Crne Gore, koje se dominantno bavilo stočarstvom. Stećci su uglavnom materijalni tragovi koji pokazuju njihovo prisustvo na ovom prostoru sve do kraja XV vijeka.

Nauka je utvrdila da srednjov-

Bogumilski pokret se krajem X vijeka proširio prema Zapadu, a svoje uporište je imao u Bosni, i u dužem vremenskom periodu uživao pokroviteljstvo bosanskih vladara. Veliki udarac širenju ovog pokreta među Južnim Slovenima zadao je raški župan Nemanja 1168. godine, kada je najsurovijim metodama iskorijenio bogumile sa svoje državne teritorije

21

jekovni primorski gradovi u Zeti nemaju nikakve sličnosti sa trgovima i rudarskim naseljima na sjeveru Crne Gore, koji su po svojoj strukturi identični onima u Srbiji. Zbog različitog razvojnog puta urbaniteta na tako malom geografskom crnogorskom prostoru, vremenom su na njemu stvorene različite kulturne matrice, što je generisano, između ostalog, ustrojstvom vjerskih ustanova. Za razliku od ka-

toličkih biskupija čija su sjedišta bila u gradovima, u katedralnim crkavama, sjedišta pravoslavnih episkopija nosila su naziv po oblastima, a njihove katedre su bile smještene u manastirima koji su se nalazili na ruralnom području. Uostalom, to se prepoznaje u nemanjićkoj ideologiji koja nije izabrala Evropu gradova, s obzirom da je kultura urbaniteta uticala da gradovi postanu nosioci privredne i

Kralj Milutin Nemanjić, freska u Bogorodici Ljeviškoj, Prizren

intelektualne aktivnosti, što je slučaj sa Zapadnom Evropom, uključujući naše primorske gradove. Zato je neprecizna teza da su srednjovjekovni gradovi na Crnogorskom primorju doživjeli procvat za vladavine Nemanjića, s obzirom da su oni uživali političku autonomiju u odnosu na državnu vlast.

Srpski kraljevi i kasniji vladari priznavali su takav položaj našim primorskim gradovima preko potvrđivanja njihovih statuta, u kojima su bili kodifikovani pravni odnosi, u čijim odredbama se može prepoznati tradicija urbanog života koja je počivala na romanskom, pa čak i antičkom nasljeđu. Po svojoj strukturi, medievalna gradska središta Crnogorskog primorja bila su interkulturna „otvorena prema univerzalnim pojavama na evro-mediteranskom prostoru, odnosno medijator između Sredozemlja i zaleđa, povezujući ponajprije talijanska žarišta religioznosti i učenosti, te ekonomska središta s feudalnim centrima u unutrašnjosti“. Bez obzira što su gradske komune crnogorskog priobalja imale slojevitu etno-jezičku i socijalnu strukturu stanovništva, njihova zajednička karakteristika se očitovala kroz postojanje zajedničke svijesti o neophodnosti zadržavanja autonomije, tj. individualnosti u regulisanju društvenih odnosa, zbog čega su tokom srednjeg vijeka bile prinuđene da balansiraju između političkih uticaja koji su dolazili s mora i iz unutrašnjo(Nastavlja se) sti.

22

Horoskop

Neđelja, 5. jun 2022.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Đotiš bioritam (6.6 - 12.6) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

navedenih tranzita.

Preciznu kalkulaciju mjesečevog Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu znaka i mjesečeve nakšatre možete poznatog đotiš astrologa Mladena lako dobiti na ovoj adresi ukoliko Lubure, neophodno je da znate unesete podatke rođenja: www. sideralnu poziciju Mjeseca! Samo soulmatestars.com/vedic-signs/caltako ćete imati korektan rezultat culate-your-vedic-sign, ili ako prenavedenih tranzita, te dobrobit od uzmete besplatan đotiš program

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći pre- ti problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati velike troškove. se previše troškova. Nizak kvalitet PETAK I VIKEND življenja i neusklađenost sa okoliTranzit počinje u petak od 12:37 i tra- nom. je do nedjelje u 15:03. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo PONEDJELJAK I UTORAK snažne te je moguća i napetost, nemir. Ovo su nepovoljni dani za Vas. ProOsjećaj za sklad i harmoniju je nagla- blem je manjak vitalnosti, slaba šen. Naročito je povoljno za bliskost sa koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične intimnim partnerom. rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za PONEDJELJAK I UTORAK megdan.

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih SRIJEDA I ČETVRTAK izazova. Postoje pritisci od strane Ovo su povoljni dani. Imaćete višak nadređenih ili previše obaveza koje energije i bićete naročito privlačni ne stižete da uradite na vrijeme. Mo- što je odlično za intimne odnose. že biti poteškoća sa ukućanima ili sa Novac može da dođe iz više izvora. majkom. Zdravlje i energija nisu na Imate energiju, odvažnost i inicijavisokom nivou. Čuvajte se gubitaka. tivu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i noSRIJEDA I ČETVRTAK ve inicijative.

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili PETAK I VIKEND da budete poniženi. Dijete može ima- Tranzit počinje u petak od 12:37 i ti problema sa zdravljem ili manjak traje do nedjelje u 15:03. Ovo su neenergije. Pripaziti na stomak. Čuva- povoljni dani. Prisutan je nemir, nati se previše troškova. Nizak kvalitet petost, dosta mentalnih izazova. Poživljenja i neusklađenost sa okolinom. stoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da PETAK I VIKEND uradite na vrijeme. Može biti potešTranzit počinje u petak od 12:37 i tra- koća sa ukućanima ili sa majkom. je do nedjelje u 15:03. Ovo su povoljni Zdravlje i energija nisu na visokom dani za Vas. Pojavljuju se poslovne pri- nivou. Čuvajte se gubitaka. like, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Po- PONEDJELJAK I UTORAK kušajte izbjeći prevelike troškove.

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično PONEDJELJAK I UTORAK okruženje je stabilno. Ovo je povoljOvo su povoljni dani. Imaćete višak no vrijeme za kraća putovanja, nove energije i bićete naročito privlačni početke i poduhvate. što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora. SRIJEDA I ČETVRTAK Imate energiju, odvažnost i inicija- Ovo su nepovoljni dani za Vas. Protivu, ali izbegavajte konflikte. Pravo blem je manjak vitalnosti, slaba vrijeme za unapređenje odnosa i no- koncentracija i pad respekta u očive inicijative. ma drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na SRIJEDA I ČETVRTAK zdravlje, posebno na vid. Previše je Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je prepreka. Pokušajte biti istrajniji nemir, napetost, dosta mentalnih ali imati na umu da ovo nisu dani za izazova. Postoje pritisci od strane megdan. nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Mo- PETAK I VIKEND že biti poteškoća sa ukućanima ili sa Tranzit počinje u petak od 12:37 majkom. Zdravlje i energija nisu na i traje do nedjelje u 15:03. Ovo su visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je PETAK I VIKEND odlično za intimne odnose. Novac Tranzit počinje u petak od 12:37 i može da dođe iz više izvora. Imate traje do nedjelje u 15:03. Ne naro- energiju, odvažnost i inicijativu, ali čito povoljni dani. Postoji opasnost izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme da budete pogrešno shvaćeni ili da za unapređenje odnosa i nove inicibudete poniženi. Dijete može ima- jative.

Mjesec u Raku

Mjesec u Biku

Mjesec u Lavu

Mjesec u Blizancima

na www.vedicastrologer.org/jh Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

nje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i PONEDJELJAK I UTORAK za provesti lijepe trenutke sa svojim Nepovoljni dani. Izbjegavajte suko- voljenima. be, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati SRIJEDA I ČETVRTAK pa najbolje da bitne stvari ostavite Ovo su povoljni dani za Vas. Imate za neki drugi dan. Konkurencija je dobro zdravlje, energičnost, užitak trenutno vrlo jaka. Naglašena je ide- u komforu i dobrom društvu. Korija troškova i gubitaka. Povoljno je sno za nova poznanstva i generalno uglavnom za duhovnost, milosrđe... za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan SRIJEDA I ČETVRTAK završetak starih poslova. Takođe je Ovo su dani kada Vam toliko toga veoma povoljno za finansije i planipolazi za rukom. Uživaćete u sop- ranje. stvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan PETAK I VIKEND za partnerske odnose. Porodično Tranzit počinje u petak od 12:37 i okruženje je stabilno. Ovo je povolj- traje do nedjelje u 15:03. Nepovoljni no vrijeme za kraća putovanja, nove dani. Izbjegavajte sukobe, naročito početke i poduhvate. sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje PETAK I VIKEND da bitne stvari ostavite za neki drugi Tranzit počinje u petak od 12:37 i dan. Konkurencija je trenutno vrlo traje do nedjelje u 15:03. Ovo su ne- jaka. Naglašena je ideja troškova i povoljni dani za Vas. Problem je ma- gubitaka. Povoljno je uglavnom za njak vitalnosti, slaba koncentracija duhovnost, milosrđe... i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da PONEDJELJAK I UTORAK ovo nisu dani za megdan.

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansiPONEDJELJAK I UTORAK jama. Stomak je osjetljiv pa oprezno Ovo su povoljni dani za Vas. Imate sa jelom i pićem. Moguća su nepladobro zdravlje, energičnost, užitak u nirana putovanja. Dani ispunjeni komforu i dobrom društvu. Korisno brigom. za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, SRIJEDA I ČETVRTAK nove početke kao i za uspješan zavr- Ovo su povoljni dani za poslovna šetak starih poslova. Takođe je veo- ostvarenja. Poteškoće lako rješavama povoljno za finansije i planiranje. te. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane SRIJEDA I ČETVRTAK države. Imate karizmu i napredak Nepovoljni dani. Izbjegavajte suko- po pitanju statusa. Odlično vrijeme i be, naročito sa bližnjima i autorite- za provesti lijepe trenutke sa svojim tima. Inteligencija može zakazati voljenima. pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je PETAK I VIKEND trenutno vrlo jaka. Naglašena je ide- Tranzit počinje u petak od 12:37 ja troškova i gubitaka. Povoljno je i traje do nedjelje u 15:03. Ovo su uglavnom za duhovnost, milosrđe... povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komPETAK I VIKEND foru i dobrom društvu. Korisno za Tranzit počinje u petak od 12:37 i nova poznanstva i generalno za drutraje do nedjelje u 15:03. Ovo su dani ženje, putovanja, komunikaciju, nokada Vam toliko toga polazi za ru- ve početke kao i za uspješan završekom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, tak starih poslova. Takođe je veoma životnosti i oštrom intelektu. Tran- povoljno za finansije i planiranje. zit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poPONEDJELJAK I UTORAK duhvate.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno.

PONEDJELJAK I UTORAK Pazite šta jedete i pijete. IzbjegavajOvo su povoljni dani za poslovna te konfrontacije jer se stvari lako ostvarenja. Poteškoće lako rješava- mogu zakomplikovati. Prisutan je te. Dobićete podršku ili razumijeva- gubitak energije i resursa.

Mjesec u Djevici

Mjesec u Strijelcu

Mjesec u Vagi

Mjesec u Jarcu

Mjesec u Škorpiji

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 12:37 i traje do nedjelje u 15:03. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 12:37 i traje do nedjelje u 15:03. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 12:37 i traje do nedjelje u 15:03. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

Neđelja, 5. jun 2022.

Enigmatika

23

24

Marketing

Neđelja, 5. jun 2022.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. jun 2022.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

MALI OGLASI NEKRETNINE PRODAJEM vikendicu u Kučka korita 50m2 + ostava i 2000 kvadrata zemljišta.

Cijena po dogovoru.

Tel.067/351-858 1 IZDAJEM stan od 50m2 120 eura, ulica Miladina Popovića 18-Zabjelo(kod zgrade Vodovoda) Tel.069/483-785 2 PRODAJEM stan zbog selidbe u Ameriku 50 m2, stara gradnja, kvalitetan.

Ulica Georgija Dimitrova 58 iznad škole Marko Miljanov.

Tel. 067-495-448 3

RAZNO OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija.

Non stop ! Begović Tel. 067/579-709, 069/269- 550 4

STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo.

Tel.069/926-382, 020/629-558 5 POTREBAN radnik na ranču K9 Horseriding + 200 u Donje Liješnje – Barutana za održavanje imanja i životinja.

6 PRODAJEM Mercedes 240 D, 1982. godište. U izvanrednom stanju. Tel: 069/ 028-898 7 ZA reklamni projekat ,,Meta Restoran“ potrebni mladi, aktivni i komunikativni promoteri i volonteri. Prijavite se do 20. juna. Tel. 069/ 579-275 8

25

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. jun 2022.

Posljednji pozdrav ocu naše učenice

DŽEVDET LIČINA ODJELJENJE V-7 OŠ „PAVLE ROVINSKI“ sa učiteljicama MARIJANOM i MAJDOM

240

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. jun 2022.

27

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je u 82. godini života preminula naša draga

Umrla je

Дана 3. јуна 2022. умро је у 86. години

OLGA Mitrova LIPOVINA rođena MIRKOVIĆ

ZORICA MRVALJEVIĆ

ВЕЛИМИР Јовов ЂУРОВИЋ

Rođ. Najdenov

5. 4. 1936 – 3. 6. 2022. Саучешће примамо у градској капели у Петровцу дана 4. јуна од 10 до 16 часова и 5. јуна од 10 до 12 часова, када се креће за Вирпазар, гдје ће се на гробљу код цркве Св. Госпођа у 14 часова обавити сахрана. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга НЕВЕНКА, син ВЕСЕЛИН - БАЋА, кћерка ВЕСНА, унучад АЛЕКСАНДАР, СТЕФАН, ВИДАК, АЛЕКСАНДРА и АТИНА, праунука МАРИЈА, снаха МИЛЕНА, брат МИЛО, снаха НЕВЕНКА, братанићи ГОРАН и ЈОВО и остала родбина

Poslije kraće bolesti u 92. godini života dana 3. juna 2022. u 20 časova, a bi sahranjena dana 4. juna u 12 časova u krugu najuže porodice na Bjeloše.

OŽALOŠĆENA PORODICA:sin ČEDO, kćeri NADA i VESNA, jetrva ĐINA, snahe VJERA i SLAVICA, unučad i ostala brojna rodbina LIPOVINA i MIRKOVIĆ

Saučešće će se primati u gradskoj kapeli u Tivtu dana 5. juna 2022. od 10 do 16 časova kada pogrebna povorka kreće ka mjesnom groblju Brdišta – Tivat gdje će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sin VELJKO, ćerke VESELINKA i KSENIJA, zetovi PERICA BOGDANOVIĆ i DANKO MARTINOVIĆ, snaha VESNA, unučad i ostala mnogobrojna porodica

205

209

Тужно сјећање

Posljednji pozdrav majci

233 Navršilo se 25 godina od smrti naše plemenite majke

OLGI LIPOVINI

ЈУЛКА ШУБАРИЋ рођена Бабић 5. 6. 2020 – 5. 6. 2022.

МИЛОРАД ШУБАРИЋ 12. 11. 1999 – 5. 6. 2022.

У чежњи вас сретамо у тишини душа... Успомене и сјећања на вас наша су туга и наша радост. Загрљај ваше родитељске љубави заувијек ће бити наше уточиште.

Draga majko, tvoja neizmjerna dobrota zaslužuje naše doživotno sjećanje i poštovanje.

Počivaj u miru, voljeni roditelju.

206

Tvoja kćerka VESNA RADIŠIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj babi

RADMILE Božidara PILETIĆ

Tvoja bezrezervna ljubav i požrtvovanost prema svojoj djeci i unučadima su bile prisutne i svih ovih godina i dio si naših života kroz najljepše uspomene i sjećanja.

Tvoja djeca ĐOŠA, IRA, BELA i NAĐA sa porodicama

Ваши САЊА, НЕНА, СИНИША, МИЛОШ са породицом, ФИЛИП, ТАРА, ЛАНА, ДРАГАНА и РАДЕ

OLGI LIPOVINI Draga baba, neka tvoja plemenita duša počiva u miru pored tvojih voljenih.

Unuka JASNA JABLAN sa porodicom

234

207

Posljednji pozdrav sestri

Последњи поздрав вољеној ташти и баби

235 Sjećanje na moju majku

RADMILU Božidara PILETIĆ

ОЛГИ ЛИПОВИНИ

LJUBI PAJOVIĆ

Од БОЈА, ВУЈИЦЕ и ДРАГА ЈОВИЋЕВИЋА са породицом

Brat od ujaka PETAR POPOVIĆ sa porodicom 237

229

Posljednji pozdrav sestri

Posljednji pozdrav sestri

238

Tvoja NAĐA

LJUBI PAJOVIĆ

LJUBI PAJOVIĆ

Brat od ujaka DEJAN POPOVIĆ sa porodicom

Brat od ujaka DRAGAN POPOVIĆ sa porodicom 239

Draga mama, brzo je prošlo 25 godina u kojima mi je uvijek nedostajala tvoja nježnost, ljubav i podrška iako živiš kroz sve nas.

Jer, „Bila si u prozoru ti i sunce, Bila si nam uvijek na dohvatu ruke kao voda, uvijek kao vazduh prisutna i neophodna...“

236

28

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. jun 2022.

Posljednji pozdrav dragoj i voljenoj ćerki

Dana 4. juna 2022. poslije duže i teške bolesti u 66. godini preminula je naša

LJUBINKI

LJUBINKA Anta PAJOVIĆ rođena RAKČEVIĆ od majke DRAGICE

Saučešće se prima dana 5. juna na gradskom groblju Čepurci od 10 do 15 časova kada će se i obaviti sahrana.

218 Posljednji pozdrav dragoj sestri

OŽALOŠĆENI: suprug ANTO, majka DRAGICA, ćerka ANDRIJANA, sin VLADAN, snaha VESNA, sestre EVICA i MIRJANA, braća GORAN i VELJKO, đever GOJKO, jetrva STANKA, zaova ANKA, unuka STAŠA, unuci ĐORĐE i LUKA i ostala mnogobrojna rodbina PAJOVIĆ i RAKČEVIĆ

LJUBINKI LJUBI PAJOVIĆ

208 Posljednji pozdrav voljenoj sestri

Posljednji pozdrav mojoj sestri

Od GORANA RAKČEVIĆA sa porodicom

LJUBINKI PAJOVIĆ

LJUBINKI PAJOVIĆ

219 Posljednji pozdrav voljenoj sestri

EVA RAJČIĆ sa porodicom

VELJKO RAKČEVIĆ sa porodicom

LJUBINKA PAJOVIĆ

222

221

Posljednji pozdrav dragoj strini

Posljednji pozdrav dragoj ujni

MIRJANA USKOKOVIĆ sa porodicom

DUBRAVKI

SLAVICI ĐUROVIĆ

Ponosni na tvoj častan život zauvijek ćemo te čuvati u srcima i mislima.

Od GORANA i DRAGANE

BILJANA JOVIĆEVIĆ sa porodicom 213

203

220

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. jun 2022.

Draga

Posljednji pozdrav bivšoj koleginici

29

Danas je godina od smrti naše voljene supruge, majke, tašte i babe

LJUBINKA SLAVKI - ĆIRI STAJKIĆ

BRANKE MUGOŠA

Nisi bila samo dobar čovjek i kolega već i pravi iskreni prijatelj.

Počivaj u miru.

rođene Andrić KOLEKTIV POBJEDE

GORDANA, VLADAN i BAĆKO

Vrijeme ne umanjuje beskrajno nedostajanje. Ostaješ nam svima putokaz i primjer.

232

224

Posljednji pozdrav svojoj snahi

S ljubavlju posljednji pozdrav dragoj tetki

LJUBINKA PAJOVIĆ Počivaj u miru.

SLAVKI – ĆIRI STAJKIĆ Hvala ti za osmijehe, nježnosti i ljubav koju si nam poklanjala.

Opraštamo se od tebe sa velikom tugom i lijepim sjećanjima

Zaova ANKA OSTOJIĆ sa porodicom

Suprug SLOBODAN, kćeri TAMARA, JELENA i NIKICA, zet DALIBOR i unuci SOFIA, DARIJA, NIKOLA i MARIJA

188 Вољеном супругу, оцу и свекру

Tvoji RADOMIR i BORIS

230

200

Draga naša

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

ДАНИЛУ

SLAVKI - ĆIRI STAJKIĆ rođ. Sinanović

LJUBE

Hvala ti na svemu.

Volimo te.

201

Истина је тешка, туга бескрајна. Ријечи је мало да бисмо послије 40 дана рекли колико нам недостајеш. Сваког тренутка живиш у нашим мислима. Твој часни живот је наш понос, твој одлазак туга. Вјечно смо ти захвални за све што си нам учинио.

od komšija VUJAČIĆ, STRUGAR i BARJAMOVIĆ

POMENI Četrdeset je dana od smrti majke naše koleginice

Супруга САВИЦА, син МИЛАН и снаха НАТАША

228 Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog

MIRKO, ŽARKO, RENA, MARIJA, NIKOLA i KSENIJA RAKČEVIĆ

DARINKE DARE ILJAZI Kolektiv DNEVNOG CENTRA 226

VESKA Veljkovog VOJVODIĆA

217 Pola godine je od smrti voljenog oca i đeda Posljednji pozdrav dragoj snahi, strini i jetrvi

I dalje u nevjerici da je tvoje plemenito srce prestalo kucati, naša ljubav, zahvalnost i sjećanja će te vječno čuvati od zaborava.

VESELINA MANČA PRAVILOVIĆA LJUBINKI PAJOVIĆ

Od GOJKA PAJOVIĆA sa porodicom

223

Čuvamo te od zaborava.

MARIJA, VESNA, OGNJEN i ĐORĐIJE 227

Tvoji: MIĆO, IVANA i NIKOLA sa porodicama

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

231

30

Oglasi i obavještenja

Navršava se pola godine kako nije sa nama naš

Neđelja, 5. jun 2022. Šest mjeseci je od smrti

MANČO PRAVILOVIĆ

RAJKO Bogdana JANJUŠEVIĆ

Smrti te nijesmo mogli oteti, a od zaborava ćemo te vječno čuvati.

Tvoji NEVENKA, LJUBO i PERO

210

Ljubav ne umire. Sa tobom je svaki osmijeh bio ljepši, a radost veća.

Ponosni na svaku uspomenu i sjećanje na tebe

MIKI VUKIĆEVIĆ

PORODICA

Navršava se 40 dana od smrti moje sestre i tetke 189

5. 6. 1992 – 5. 6. 2022.

17. 6. 2007 – 17. 6. 2022.

Dragi Miki, Sjećanje na tebe ne blijedi.

Ulice našeg grada i dalje sjećaju na tebe, na tvoje pjesme i dane našeg druženja. Čuvamo te od zaborava

NADE BOGIĆEVIĆ Rođ. Barjamović Počivaj u miru.

Tvoji : RAJKO, MARKO, EDVARD sa porodicom 190

SRETEN

NOVAK JOVANOVIĆ

Mojoj

Svaki jun kao da se desio juče, a već je prošlo mnogo godina otkako nijeste sa nama.

DARKO, SNEŽANA i PETAR VUKMIROVIĆ

VAŠA PORODICA

baka NADI Uvijek ću te voljeti i nikada te neću zaboraviti jer si uvijek bila tu za mene.

212 Navršava se 2 godine od smrti našeg dragog supruga, oca, đeda, prađeda i svekra

Tvoja unuka VIKTORIJA

197 Petog juna je 40 dana od smrti naše drage majke

214 Četrdeset je dana od smrti naše voljene tetke

KOSTE Dušanovog BOGDANOVIĆA Tvoja plemenita duša, veliko i dobro srce, zaslužuju naše vječno sjećanje na tebe.

TVOJA PORODICA

NADE BOGIĆEVIĆ Riječi su nedostojne da opišu našu tugu za tobom. Ponosni smo na tvoju nesebičnu dobrotu i beskrajnu ljubav koju si nam ostavila.

194

MILOSAVE PAVLIĆEVIĆ Bila si dobra majka i jedna plemenita duša.

Hvala ti za sve što si učinila za nas, a mi ćemo te nositi uvijek u našim srcima.

Počivaj u miru.

Tvoje ćerke: MIRA, ĆAKA, VERA i BRANKA

Danas je dvije godine od smrti našeg đeda i strica 193

Tvoji: MARIJA, MILENA i VELJO Četrdeset je dana od smrti naše drage babe, majke i tašte 215 Četrdeset je dana od smrti naše drage

KONSTANTINA KOSTE Dušanovog BOGDANOVIĆA Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom.

DUŠAN, MIRA, ANA, JANKO, MILENA, BALŠA i PETAR

MILOSAVE PAVLIĆEVIĆ

195

NADE BOGIĆEVIĆ

Danas se navršava dvije godine od smrti našeg dragog i voljenog strica i đeda

Uvijek ćeš biti u našim srcima. Čuvaćemo te od zaborava

Draga baba, nikada ne možemo zaboraviti tvoju dobrotu i pažnju koju si nam pružala. Hvala ti za sve što si učinila za nas, a mi te nikada nećemo zaboraviti.

Tvoji: unuk DARKO, unuka TANJA, ćerka VERA i zet VUKADIN PAVLOVIĆ

Tvoji: MILENA, VIKTORIJA i DRAGOJE LEKOVIĆ 216

KOSTE Dušanovog BOGDANOVIĆA

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“

020-202-455, 020-202-456.

Dragi striko i đede, počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

MILO, JASNA, MARKO, MILICA i SAVO 196

192

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. jun 2022.

40 dana je od smrti naše majke

Помен нашем вољеном

31

27. 4. 2022 – 5. 6. 2022. Četrdeset je dana punih tuge, nedostajanja i čekanja od kada me napustio moj jedini brat

DRAGICE Miloševe NOVOVIĆ

Tvoja plemenita duša i neizmjerna dobrota živjeće vječito u nama.

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala.

Dana 5. juna 2022. godine, u 10 časova, uža porodica posjetiće njenu vječnu kuću.

БОЖИДАРУ КРИВОКАПИЋУ

RADOJE Jovanov ŠTURANOVIĆ

Навршавају се двије године 7. јуна откако си нас напустио. Тугу у нашим срцима не може вријеме да избрише, јер увијек си био дио нашег живота и вјечно ћеш остати у њему.

Ne postoje riječi kojima mogu opisati prazninu koju si ostavio svojim odlaskom.

Uskraćena sam za bratsku ljubav, nježnost, iskrenu podršku i topao osmijeh. U tvom velikom srcu bilo je mjesta za sve. Zahvalna sam ti na svemu što si uradio i ponosna na tvoj životni put.

Počivaj pored tvojih najvoljenijih, a ja ću te žaliti dok postojim.

Tvoja sestra RADMILA

Kćerke GORICA i ZORICA sa porodicama

ПОРОДИЦА КРИВОКАПИЋ 198 27. 4. 2022 – 5. 6. 2022.

202

186

Dragi roditelji

Вољеном ђеду

OBRAD ĐURIŠIĆ 24. 4. 2008.

Četrdeset je dana od smrti mog ujaka

RADOJA Jovana ŠTURANOVIĆA

MARICA ĐURIŠIĆ rođ. Žugić 5. 6. 2011.

БОЖИДАРУ КРИВОКАПИЋУ

Neizmjerno smo Vam zahvalni što ste nam podarili da u našim srcima žive toplota svjetlosti, dobrota, iskrenost, poštovanje i svijetla nada, koje su vas krasile.

DRAGAN, CICA, DESA, DRAGIĆ i DUJO sa porodicama

Dan za danom prolazi, ali bol i tuga ostaju.

Hvala ti za svu brižnost, toplinu i ljubav koju si nam pružio.

Počivaj u miru, u zagrljaju tvoje sestrične Vere i mezimice Anjuške. Čuvaću te od zaborava, kroz najljepše uspomene.

Био си најбољи дједа на свијету, недостајеш много, стално те спомињем био си легенда и остајеш легенда. Настави да ме чуваш гдје год да си, дида. Хвала ти за сву несебичну љубав Твоја унука

Tvoja sestrična NAĐA sa porodicom

211 Dvije godine od smrti našeg voljenog

199

АНЂЕЛА КРИВОКАПИЋ Četrdeset je bolnih i tužnih dana od kada više nisi s nama

187 IN MEMORIAM

BOŽIDARA Nikolinog KRIVOKAPIĆA MAJKO Buki, nedostaješ ....

Teško je svuda te vidjeti a nigdje te ne naći.

Zauvijek u našim srcima.

BOŽIDAR KRIVOKAPIĆ Dvije godine od kada nijesi sa nama, ali tvoja plemenitost vedri duh i rijetka ljudska širina, ostaju kao trajni nezaborav.

Tvoji ALEKSA, ANDRIJA, TARA i HANA

191

SLOBODAN DAMJANOVIĆ sa porodicom

Nebo uzima samo najbolje, a to si ti. S tobom je svaka tuga bila lakša, svaki osmijeh ljepši, svaka radost veća. S tobom je otišao i najljepši dio nas.

Teško je, majko, stegnuti srce da suza ne krene, a duša da ne boli. Bila si i ostala naš ponos, naša zvijezda vodilja, naš svetionik. Počivaj u zagrljaju našeg tate i nastavi, majko, da nas čuvaš i paziš onako kako si samo ti umjela. Nedostaješ za sve što dolazi.

Zauvijek ponosni.

Tvoja đeca VELE, SUZA, HAJRA, FADO, SEJO i SANELA 225

e-mail: oglasno@pobjeda.me

204

32

Marketing

Neđelja, 5. jun 2022.