Dnevni list Pobjeda 05.07.2021. by Pobjeda

Poljoprivrednici upozoravaju na pogubne posljedice poskupljenja stočne hrane i nedovoljne mjere Vlade

POSLJEDICE PROPAGANDE: Istraživanje urađeno za potrebe udruženja Crnogorski elektori Srbije pokazuje što građani Srbije misle o Crnogorcima koji tamo žive

Skoro dvije trećine građana Srbije smatra da Crnogorci ne postoje

Bez hitne pomoći države mljekarski sektor se gasi

STR. 2. i 3.

INTERVJU: Fatmir Đeka, poslanik Albanske koalicije „Jednoglasno“

» Poljoprivrednici ističu da sve podsticajne mjere uveliko kasne i da

nijesu predati zahtjevi. Nije bilo prezentacije agrobudžeta tako da veliki broj proizvođača i ne zna što je njime planirano. Ističu da im je teško objašnjivo pristajanje da poljoprivreda bude žrtva političkih pregovora i trgovine zbog kojih je kasnio budžet

Vanredni izbori najpoštenije rješenje za izlazak iz krize » Za nas je, u ovom trenutku, najvažnije da je nastavljen prozapadni kurs Crne Gore i da se, nakon niza srljanja i nagovještaja loših rješenja, stanje u državi lagano stabilizuje. A vlade dolaze i odlaze, ocijenio je Đeka STR. 3.

STR. 6. i 7.

ANALIZA

POSLJEDICE PANDEMIJE: Crnogorski sindikalci tvrde da će oporavak tržišta rada dugo trajati

Pozadina premijerovog metanisanja nad pločom u Manastiru Podlastva

Ispiranje mozga svetom vodicom

Korona ukinula čak 21.000 radnih mjesta Zdravko Krivokapić nije došao zbog ploče na kojoj su upisani nevino stradali u Baru, da je želio odati njima poštu, došao bi 24. ili 25. novembra i klečao nad njom, ne iznad one druge, na Vidovdan

Vlasnici tradicionalnih plovila na Skadarskom jezeru imaju još mjesec da, uz zakonske olakšice, podnesu zahtjev

Početkom avgusta ističe rok za registraciju starih čunova

» Piše: Milorad PUSTAHIJA STR. 4.

Delegati trećeg Kongresa Građanskog pokreta Ura izabrali partijsko rukovodstvo

Abazović ponovo predsjednik STR. 2.

STR. 12.

Što je predviđao i u kakvim prilikama je nastajao bračni ugovor Jelene Petrović i Emanuela Savojskog

Svadbi prethodili brojni pregovori STR. 14.

STR. 13.

Politika

Poneđeljak, 5. jul 2021.

Delegati trećeg Kongresa Građanskog pokreta Ura izabrali partijsko rukovodstvo

POSLJEDICE VELIKOSRPSKE PROPAGANDE: Istraživanje urađeno Crnogorski elektori Srbije pokazuje što građani Srbije misle o Crnogo

Skoro dvije trećine građana Srbije smatra da nema Crnogoraca Abazović ponovo predsjednik PODGORICA – Dosadašnji predsjednik Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović reizabran je juče na tu funkciju jednoglasnom podrškom delegata na trećem redovnom Kongresu partije. Ura je, kako je kazao Abazović, osnovana da donese mirne i demokratske promjene u Crnoj Gori. - Sanjali smo da se Crna Gora može pomiriti i promijeniti. Iza ovih ljudi ne stoji ni korupcija, ni kriminal, ni nacionalizam, ni populizam - rekao je Abazović. Kazao je da je najveća pobjeda povratak suvereniteta građaninu Crne Gore, te da nijesu partija prošlosti. - Crna Gora treba da zakopa jame podjela, treba da se priključi savremenom svijetu - naglasio je Abazović. Poručio je da je Crna Gora zemlja velikih mogućnosti i da fokus treba da bude na progresu i novim radnim mjestima. Kazao je da je Ura partija idealista, a da onaj ko je došao da zaradi pare preko partije ili stekne ličnu korist može slobodno da ide. - Ko želi da zaradi novac, neka ide u privatni biznis. Oni koje žele vrijedno da rade da naša đeca ostanu u Crnoj Gori oni su dobrodošli - poručio je Abazović. Premijer Zdravko Krivokapić, koji je bio gost na Kongresu Ure, kazao je da je „pobjeda imala svoje prvo poluvrijeme, a slijedi drugo, koje je upravo ono što simboliše tri opredjeljenja Ure, odnosno da li želimo evropsku, demokratsku i ekološku Crnu Goru ili povratak u devedesete“. Izrazio je nadu da će Kongres doprinijeti afirmaciji svih najnovijih ideja koje neće biti poništene određenim djelovanjem, koje, kako je rekao, „čak dolazi iz okruženja“. - Crna Gora je samo svojina i ona će takva da ostane. Znam da će Ura uvijek biti na putu da će to braniti - naglasio je Krivokapić. Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić ocijenio je

da je ostvaren istorijski cilj, a sada teže drugom - da Crna Gora postane punopravna članica EU. Generalni sekretar DPS-a Aleksandar Bogdanović rekao je da biti za Crnu Goru znači doprinositi je i oblikovati je. - Mi smo to činili boreći se za njenu nezavisnost i na putu učlanjenja u NATO i EU. Crna Gora pripada svima, svakom narodu i vjeru, a naročito njenim građanima - rekao je Bogdanović. Poručio je da će DPS biti konstruktivna opozIcija. - Ne dopustite da bude kompromisa sa Crnom Gorom, zato vam želim da svaki vaš potez bude u interesu i za dobrobit Crne Gore - poručio je Bogdanović. Predsjednik SD-a Ivan Brajović kazao je da je poziv opoziciji na Kongres dobar korak ka dijalogu, kompromisu i putu ka EU. Poslanica PzP Branka Bošnjak je kazala da je izbor između povratka kriminogenih struktura i puta naprijed ka izgradnji evropske Crne Gore. Zamjenik predsjednika SDPa Borislav Banović kazao je da se iz vlasti slabije uočavaju greške i prošlosti i da je obaveza opozicije da na njih ukazuje. Predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović je poručio da se ne smiju zaboraviti poruke od 30. avgusta. Dejan Đurović iz Nove kazao je da je te dvije partije spojila slobodna Crna Gora, a predsjednik SNPa Vladimir Joković rekao je da je trasiran put i sistem za politiku u interesu svih građana. Lider BS Ervin Ibrahimović poručio je da su spremni za partnerske odnose sa Urom i svima sa kojima dijele vrijednosti. Miodrag Lekić (Demos) je kazao da je Ura emancipatorska stranka koja se bori za građansku i sekularnu državu. Srđan Pavićević iz CIVIS-a je kazao da svi imaju jedan cilj, a to je domovina. Maja Vukićević (DNP) rekla je da između ove dvije partije postoje određene političke razlike, ali da su pokazali da zajedno mogu da R. P. urade velike stvari.

SDP formirala novi Opštinski odbor u Tuzima

Predsjednik Ljujković PODGORICA - Socijaldemokratska partija formirala je novi Opštinski odbor u Tuzima, a za tamošnjeg predsjednika jednoglasno je izabran dr stomatologije Senad Rusto Ljujković. - Prilikom izbora Opštinskog odbora Tuzi konstatovana je potreba snaženja partijske infrastrukture u ovoj opštini kroz formiranje više mjesnih odbora SDP-Tuzi, oko kojih aktivnosti su već započete odgovarajuće pripreme i ostvareni brojni kontakti – naveli su u saopštenju. Na sastanku povodom formiranja OO SDP Tuzi prisustvovali su i generalni sekretar SDP Ivan Vujović, član predsjedništva i predsjednik podgoričkog SDP-a Budimir Mugoša i član predsjedništva SDP-a dr Almir Rebronja. N. Đ.

POD UTICAJEM VELIKOSRPSKE DRŽAVNE POLITIKE: ,,Navijači“ kreću da pale crnogorsku zastavu u Beogradu

Poražavajući je stepen ,,poželjne distance“ prema Crnogorcima i Crnogorkama u Srbiji: skoro tri četvrtine (72,1%) ne bi željelo da bude ,,u bliskom srodstvu putem vlastitog braka ili braka dece“, više od tri četvrtine (76,1%) ne bi voljelo da Crnogorac/ka ,,stanuje u susedstvu“! BEOGRAD/PODGORICA – Skoro dvije trećine građana Srbije (62,2 odsto) smatra da Crnogorci ne postoje, a tek svaki treći srpski građanin (35,3 odsto) smatra da Crna Gora treba da bude nezavisna država, dok je većina za pripajanje Srbiji ili neki oblik zajedničke države ,,svih Srba na Balkanu“. To su neki od ključnih rezultata istraživanja koje je za potrebe udruženja Crnogorski elektori Srbije (CES) uradila agencija Nina medija. Rezultati istraživanja pružili su odgovore na mnoga politička i društvena pitanja, ne samo položaja Crnogoraca u Srbiji, već i percepcije građana o budućnosti odnosa Srbije i Crne Gore. Istraživanje je za potrebe udruženja Crnogorski elektori Srbije, u saradnji sa Vojvođanskom politikološkom asocijacijom (VPA) i Asocijacijom filozofa, sociologa i politikologa ,,Polis“ iz Vrbasa, uradila Nina medija, na uzorku od 1.003 ispitanika u direktnim intervjuima, u periodu 13-24. maj. Rezultati istraživanja ,,Stavovi građana Srbije o Crnogorcima“, prezentovani su u Novom Sadu 1. jula.

ispitanika: svaki peti (21%) smatra da Crna Gora treba da bude ,,država zajedno sa Srbijom“, nešto više od 16 odsto misli da Crna Gora treba da se pripoji Srbiji, a 14 odsto procenata navodi da ,,Crna Gora, Srbija i Republika Srpska treba da budu cjelina“. Više od polovine ispitanika (51,4) procjenjuje da Crna Gora treba da bude dio - ,,srpskog sveta“, projekta kojeg zvanična Srbija na čelu sa Aleksandrom Vučićem promoviše posljednjih godina, podržana dijelom Srpske akademije nauka i takozvane kulturne elite, koju predvodi srpski akademik crnogorskog porijekla Matija Bećković. Vojvođanski analitičko-istraživački centar Voice napravio je analizu i sagovornici

ukorjenjuje, odgovarajuće ispitivanje javnog mnjenja uvijek će pokazati njen refleks, taman po onoj Njegoševoj: „Gleda majmun sebe u zrcalo“. Pažljiviji pogled na ovu topografiju mržnje bez teškoća otkriva da se areal širenja nacionalističke mržnje u potpunosti poklapa s konturama fašisoidnog projekta poznatog pod imenom ,,Velika Srbija“ – ističe Perović. Podsjeća da su od početka priprema za slom Jugoslavije, ove ,,elite“ produkovale mržnju prema Hrvatima, Bošnjacima, Crnogorcima i Albancima – ,,prema narodima čije su životne teritorije planirali da otmu kreatori srpske velikodržavne ideologije“. – Za samu stvar zanemarljivo je što se u fokusu mržnje znao

JOVANOVIĆ: Pokazalo se da elite u Srbiji utiču na stigmatizaciju Crnogoraca

SVI SRBI U JEDNOJ DRŽAVI

Prema istraživanju, crnogorska obnova nezavisne države nije prihvaćena kod većine

ove institucije saglasni su da je za aktuelno stanje svijesti običnih građana Srbije ,,najodgovornija vlast i medijska slika koju projektuju provladini tabloidi, a koji su u službi velikosrpskog projekta koji se decenijama sprovodi na ovom prostoru“. Komentarišući rezultate ovog istraživanja, profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu u penziji i predsjednik Crnogorskog PEN centra Milenko Perović za Voice kaže da ono pokazuje dobro poznatu velikosrpsku topografiju mržnje, gdje političke, intelektualne i crkvene „elite“ Srbije duže od trideset godina planski usmjeravaju mržnju protiv okolnih naroda. – Kada se mržnja dovoljno dugo u građanstvu podstiče i

Slobodan Jovanović

Publicista i građanski aktivista Slobodan Jovanović ocjenjuje u izjavi za Pobjedu da istraživanje pokazuje na koji način političke, kulturne i naučne elite, ili, kako kaže kvazielite, utiču na stigmatizaciju Crnogoraca u Srbiji. Jovanović, koji decenijama živi u Srbiji, smatra da je bila veoma važna odluka njegovih prijatelja iz udruženja Crnogorski elektori u Srbiji da

angažuje renomiranu agenciju Nina medija da obavi terensko istraživanje o odnosu srpskih građana prema Crnogorcima, građanima Srbije. – Na taj način su sve špekulacije o položaju Crnogoraca u Srbiji konkretizovane egzaktnim podacima, a istovremeno je pokazana slika - na koji način političke, kulturne i naučne elite, ili kvazielite, kao i mediji u Srbiji utiču na, možda će

Politika

Poneđeljak, 5. jul 2021.

INTERVJU: Fatmir Đeka, poslanik Albanske koalicije „Jednoglasno“

o za potrebe udruženja orcima koji tamo žive

PODGORICA – Vanredni parlamentarni izbori su neminovnost, ali i najpoštenije rješenje za izlazak iz političke krize u kojoj se Crna Goa trenutno nalazi - ocijenio je, u intervjuu Pobjedi, Fatmir Đeka, poslanik Albanske kolicije „Jednoglasno“.

CRNOGORCI NEPOŽELJNI I KAO SUSJEDI: Grafikon iz istraživanja

naći još poneko. Prema manjinskim narodima u Srbiji ove „elite“ su ohrabrivale politiku asimilacije, iščezavanja i iseljavanja, direktno slijedeći „doktrinu“ Dobrice Ćosića – napominje dr Perović.

DISTANCA PREMA CRNOGORCIMA

Zanimljivo, istraživanje je pokazalo da čak četvrtina ispitanika zna da je do 1920. godine Crnogorska pravoslavna crkva bila samostalna i autokefalna. No, najveći broj građana Srbije, njih 59,8 odsto, smatra da Pravoslavna crkva u Crnoj Gori ne treba da djeluje samostalno već da mora biti dio – Srpske pravoslavne crkve. Malo manje od polovine ispitanih smatra da su Srbi i Crnogorci oduvijek bili isti narod, trećina smatra da Srbi i Crnogorci imaju iste-zajedničke etničke korijene, ali su vremenom postali različite nacije. Tek svaki deveti ispitanik (9,3 %) smatra da su Srbi i Crnogorci uvijek bili različiti narodi, a šest odsto navodi da su Crnogorci - izmišljena nacija. Tokom posljednjih decenija, pokazuje istraživanje, značajno se promijenila i percepcija Crnogoraca kod građana Srbije: od nekadašnjih miljenika, sada većina ispitanika pokazuje da želi distancu od Crnogoraca koji žive u Srbiji. Ispitanici su odgovarali na pitanja da li bi se protivili različitim vrstama odnosa - poslovni, susjedski, prijateljski, srodnički po braku - sa ljudima koji pripadaju različitim etničkim grupama/nacijama: Crnogorci, Srbi i Mađari. Poražavajući je stepen ,,poželjne distance“ prema Crnogorcima i Crnogorkama u Srbiji: skoro tri četvrtine (72,1%) ne bi željelo da bude ,,u bliskom srodstvu putem vlastitog braka ili braka dece“, više od tri četvrtine (76,1%) ne bi voljelo da Crnogorac/ka ,,stanuje u susedstvu“!

DEPRIMIRAJUĆA SLIKA

Publicista, kolumnista i građanski aktivista Slobodan Jovanović za Pobjedu ističe da se ta deprimirajuća slika o odnosu prema Crnogorcima neko reći da je prejaka riječ, stigmatizaciju Crnogoraca. Nije neočekivan podatak da 62,2 odsto građana Srbije ne priznaje postojanje crnogorske nacije, niti koji procenat (35,3%) misli da Crna Gora treba da bude nezavisna država, niti što samo 9,3% smatra da su Crnogorci i Srbi oduvijek različiti narodi, niti odnos prema crnogorskom jeziku, Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi – ističe Jovanović. Po njemu, veoma zabrinjavajući je procenat građana Srbije koji želi što veću distancu



Više od polovine ispitanika (51,4) procjenjuje da Crna Gora treba da bude dio - ,,srpskog sveta“, projekta kojeg zvanična Srbija na čelu sa Aleksandrom Vučićem promoviše posljednjih godina, podržana dijelom Srpske akademije nauka i takozvane kulturne elite, koju predvodi srpski akademik crnogorskog porijekla Matija Bećković

u Srbiji vrlo često pokušava zamaskirati na različite načine, najčešće tezama o ,,povlašćenom položaju Crnogoraca“. – Da, vrlo se često ta slika pokušava zamaskirati zamjenjujući teze, prikazivanjem mnogih Srba koji vode porijeklo iz Crne Gore, prikazujući ih kao mjeru povlašćenog položaja Crnogoraca u Srbiji. Vjerujem da mnogi ispitanici ne prave razliku između te dvije nacionalne posebnosti, pa mi se čini da se iskazani procenti mogu odnositi dijelom i na one koji vode porijeklo iz Crne Gore, a koji se izjašnjavaju nacionalno kao Srbi. Moram napomenuti da je malo iznenađenje postotak od 20 odsto onih koji znaju da je CPC bila autokefalna, kao i podatak da je samo pet procenata izjavilo da vodi porijeklo iz Crne Gore ili da im preci imaju neke veze sa Crnom Gorom, dok je 72 odsto odgovorilo da nema nikakve veze sa Crnom Gorom – kaže Jovanović. Navodi da istraživanje vrlo ubjedljivo govori o sadašnjem položaju Crnogoraca u Srbiji. – Pamtim vremena kada je bilo probitačno u mom društvu naglašavati da se ima crnogorsko porijeklo. Ta su vremena, očito, prošla – zaključuje Jovanović. D. ĐURANOVIĆ

prema Crnogorcima. – Zabrinjavajući je procenat onih - oko dvije trećine ispitanika - koji ne žele da imaju Crnogorce kao susjede, da budu u ,,daljem srodstvu putem vlastitog braka ili braka đece“, da im Crnogorci budu kolege ili šefovi na poslu i slično. Ako bi pokušali da objektivizujemo navedene podatke kroz globalne brojke demografskog kretanja populacije u Srbiji, onda i ne treba da čudi što se, od popisa do popisa, broj Crnogoraca smanjuje – ističe Jovanović.

On je istakao i da postoji više modela za premošćavanje ove situacije bar do početka iduće godine. Đeka navodi i da je bojkot parlamenta legitimno političko sredstvo, ali i da mu predstavnici Albanske koalicije ipak neće pribjegavati, jer taj vid borbe ne podržavaju Evropska unija i drugi zapadni partneri Crne Gore. Naglašava i da drugog puta osim dijaloga, na koji trenutno pozivaju gotovo sve parlamentarne partije, nema. – Tačnije, sve drugo je bespuće. Naša neposredna prošlost nam govori o nužnosti vođenja dijaloga i pregovora kako bi se došlo do kompromisa i dogovora. Samo onima koji su na to spremni pripada budućnost – zaključio je Đeka. POBJEDA: Prošlo je više od pola godine od izbora novog saziva izvršne vlasti. Kako ocjenjujete rad aktuelne Vlade? ĐEKA: Ova je Vlada nastala kao rezultat složenih vanjskih i unutrašnjih okolnosti, u jednom kompleksnom političkom, ekonomskom i epidemiološkom trenutku. Naš je stav nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020. godine bio da je ona svakako prelaznog karaktera i da nama tu nije mjesto. Potvrdilo se da je tako, odnosno da sa njom nijesu zadovoljni ni oni koji su je glasali, dok joj ni najveći broj onih koji je i sada podržavaju ne daju prelaznu ocjenu. Za nas je, u ovom trenutku, najvažnije da je nastavljen prozapadni kurs Crne Gore i da se, nakon niza srljanja i nagovještaja loših rješenja, stanje u državi lagano stabilizuje. A vlade dolaze i odlaze. POBJEDA: Jesu li vanredni izbori neminovni, kao izlaz iz političke krize? ĐEKA: Vanredni izbori su uvijek najpoštenije rješenje da se ovakva situacija prevlada na demokratski način, iako, kako mi procjenjujemo, niko nije baš mnogo zainteresovan da ih uskoro bude. Postoji dosta modela i rješenja kako da se napravi neki bajpas do, na primjer, početka naredne godine, jer izbori su, ipak, neminovnost. POBJEDA: Skupština je zbog nedostatka kvoruma, usljed bojkota dva najveća

Vanredni izbori najpoštenije rješenje za izlazak iz krize Za nas je, u ovom trenutku, najvažnije da je nastavljen prozapadni kurs Crne Gore i da se, nakon niza srljanja i nagovještaja loših rješenja, stanje u državi lagano stabilizuje. A vlade dolaze i odlaze, ocijenio je Đeka

Fatmir Đeka

Vlada više pažnje da posveti albanskom narodu POBJEDA: Kako ocjenjujete položaj albanskog naroda danas u Crnoj Gori i odnos aktuelne Vlade prema manjinama uopšte? ĐEKA: Albanci u Crnoj Gori su vazda bili stabilizirajući faktor, jasno opredijeljeni za nezavisnu i demokratsku državu Crnu Goru, članicu NATO-a i EU, te najbolje odnose sa susjedima. Ovo je naša država koju smo slobodnom voljom na referendumu izglasali, koju gradimo i koja treba biti ugodan dom za sve njene građane. Mislim da ova vlada, ali i svaka druga, mora mnogo više pažnje posvećivati područjima gdje žive Albanci, jer su ona, nepravedno, najzaostalija. A grijeh je to ukoliko znamo prirodne i ljudske potencijale od Ulcinja preko anamalskog područja, Krajine i Malesije, pa sve do Plava i Rožaja. Zato nas je posebno obradovala jednoglasno usvojena odluka u Skupštini Crne Gore o vraćanju maslinade u Valdanosu stvarnim vlasnicima. Takođe, pripadnici našeg naroda moraju mnogo više biti zastupljeni u državnim organima i institucijama, jer je to ustavna obaveza, ali i potreba. Dosta treba još raditi na polju decentralizacije, obrazovanja, informisanja, kulture...

politička subjekta, onemogućena da radi. Kako će se to odraziti na dalje funkcionisanje parlamenta, ali i države uopšte?

ĐEKA: To je njihov izbor, legitimno sredstvo političke borbe, koji mi razumijemo, ali mu se nećemo pridružiti. Tim prije što tako nešto ne

podržavaju ni Evropska unija, ni drugi naši zapadni partneri. POBJEDA: Smatrate li da je bojkot institucija u ovom trenutku dobar politički potez? ĐEKA: Naravno da to nije i da ne može biti dobro, ukoliko se zna da se država nalazi u složenoj situaciji kada svaki dio sistema mora biti u funkciji da bi se ostvarili ciljevi kojima, valjda, svi težimo, a to su uspostavljanje vladavine prava, poboljšanje životnog standarda i ubrzavanje puta prema EU. POBJEDA: Svi pozivaju na dijalog zbog pitanja za koja je potrebna dvotrećinska većina. Smatrate li da je dijalog u ovakvim okolnostima uopšte moguć? ĐEKA: Drugog puta nema, tačnije sve drugo je bespuće. Naša neposredna prošlost nam govori o nužnosti vođenja dijaloga i pregovora kako bi se došlo do kompromisa i dogovora. Samo onima koji su na to spremni pripada budućĐurđica ĆORIĆ nost.

Predsjednik SDP-a Raško Konjević očekuje reakciju Ministarstva vanjskih poslova

Vuksanović-Stanković ponovo maltretirali na Aerodromu Beograd PODGORICA - Poslanicu Draginju Vuksanović-Stanković je nakon sat maltretiranja na beogradskom aerodromu ,,Nikola Tesla”, pošto je intervenisala Ambasada Crne Gore, puštena da se ukrca u avion koji leti u Crnu Goru, saopštio je na Tviteru predsjednik SDP-a Raško Konjević. Konjević je na Tviteru naveo da je njegova koleginica pretresana, a dobila je i lažne optužbe da nije prijavila boravak.

- Dobro je što su pretresom našli tako tražene predmete - napisao je Konjević uz fotografiju zapisnika na kojoj piše da ništa kod Vuksanović-Stanković nije nađeno. Konjević je ranije naveo da je o tome obaviješteno Ministarstvo vanjskih poslova. - Nadam se da će reagovati profesionalno. O postupku državnih organa Srbije nećemo sada. Biće prilike narednih dana - poručio je Konjević. Vuksanović-Stanković doži-

vjela je neprijatnosti i veliki stres prošle sedmice, kada je krenula u privatnu posjetu Srbiji: na beogradskom aerodromu gdje su je podvrgnuli detaljnom pretresu i, uprkos tome što je imala diplomatski pasoš, zadržali duže od sat. Poslanica crnogorskog parlamenta u Srbiju je ušla sa ličnom kartom, a policija je pod izgovorom dodatnih provjera zahtijevala da pretrese njen kofer, torbu, novčanik i potom i nju „od glave do pete“. Nakon detaljnog pretresa na-

Draginja Vuksanović-Stanković

loženo joj je da pređe u drugu prostoriju, gdje je sat čekala da joj dopušte da izađe, poslije, kako su joj kazali, dodatnih pretraga. N.Đ.

Politika

Poneđeljak, 5. jul 2021.

ANALIZA: Pozadina premijerovog metanisanja nad pločom u Manastiru Podlastva

» Piše: Milorad PUSTAHIJA Opet je veliki bogoljubivi pravednik kleknuo a blažene misli mu se vinule u transcedencu i metafizičke predjele srpskog nebeskog naroda Zdravko sa onoga svijeta. Sve je bilo idilično osim činjenice da je taj arlekin naš premijer i natpisa nad kojim je metanisao. I očiglednosti da, uprkos svim izazovima i opasnostima ovog vremena, koje, između ostalog, donosi brze i često nekontrolisane promjene, najvažniji zadatak i prioritetna agenda Krivokapićeve Vlade je - lažiranje i prepravljanje prošlosti, a ne trasiranje budućnosti građana ove države. Na ploči nad kojom je klečao i dodirivao je čelom i vjerovatno zaneseno cjelivao, piše: ,,Rasute kosti širom zemlje ove ovo sveto mjesto na počinak zove“. Pa onda ispod, zlaćanom ćirilicom: ,,Bezgrobnicima postradalim za kralja i otadžbinu u Drugom svjetskom ratu od fašista i komunista“. O, Bože, o Madona: trgovac ti laže sa osmijehom, žena laže suze prosipljući, ali niko ka’ klerofašista ne laže.

Ispiranje mozga svetom vodicom Premijer Krivokapić nije došao zbog ploče na kojoj su upisani nevino stradali u Baru, da je želio odati njima poštu, došao bi 24. ili 25. novembra i klečao nad njom, ne iznad one druge, na Vidovdan

logor Jasenovac. Sa Njemcima i Italijanima su četnici bili u izvanrednim odnosima. Baš uz njemačku pomoć su formirali, obučavali i naoružavali čuveni četnički Gvozdeni puk, sastavljen od četničke mladeži sa namjerom da ga kao elitnu i mržnjom ostrašćenu jedinicu upotrijebe u borbi protiv partizana. Ali, dvije partizanske brigade razbiše jurišem Gvozdeni puk kao beba zvečku, i to tako ubjedljivo da ih je pola odmah prešlo u partizane. Na onom spisku od oko 400 četnika stradalih u bjekstvu, koji je Amfy dodao pored spiska onih nevinih nesretnika iz Bara, nalazi se solidan broj zločinaca i članova po zlu čuvenih četničkih „crnih trojki“, pa od SPC, ako je Hristova crkva, tražim da uklone ta imena kako ne bi bili izjednačeni zločinci i žrtve. Kako znam da nijesu Hristova crkva već jeretička, svetosavska, etnofiletistička i fašisoidna crkva, znam i da to neće uraditi, pa im obećavam da ću onda ja objaviti ko je ko na spisku. Osim toga, objaviću i spisak četničkih sinova koji su u nevaljalom samoupravnom socijalizmu zauzimali istaknute privredne, društvene i političke funkcije, kako bih im objasnio kako izgleda pravo pomirenje, da nam ne bi više nudili ovo njihovo podlo pomirenje.

PRIČA O ISTINI

ANTIFAŠISTIČKI ZAVJET

KLANJANJE ZA REVIZIJU PROŠLOSTI: Premijer Krivokapić u Manastiru Podlastva

partije ili više komande, bez ikakvog suda njih 80 bude strijeljano. Nikada nije pokrenuta istraga ili sudski proces iako se znaju imena tih komesara. Svi su i u partizanskim porodicama znali ta imena i osuđivali zločin, ali zvaničnih reakcija nije bilo. Čudno je i da se niko nije usprotivio na licu mjesta poput Alekse Zenovića, člana ilegalnog partizanskog odbora za Budvu, koji se usprotivio spiskovima za strijeljanje, sastavljenih odmah po ulasku partizana u Budvu. Tada je Zenović istupio i rekao: „Neka ja budem prvi na spisku i neka mi to bude zahvalnost za sve što sam uradio i propatio po talijanskim zatvorima. Moju saglasnost nemate, a vi ako hoćete strijeljajte po vašem

I onda je Amfilohija ponijelo četničko gradivo pa je ispod ploče o strijeljanju žrtava iz Bara i ploča sa njihovim imenima dodao onu o bezgrobnicima stradalim za kralja i otadžbinu od komunista i fašista i ploče sa oko 400 imena stradalih četnika u bježaniji ka Austriji. Jedina veza sa barskim žrtvama je ta da je njihovo strijeljanje povećalo broj onih koji su bježali od straha, a nijesu okrvavili ruke. Ispada, po SPC, a to Krivokapić želi klečanjem da potvrdi, da su četnici bili neki rodoljubivi, mirni liberali koji nijesu mogli provesti svoje težnje od združenih fašista i komunista

spisku“. Podržali su ga ostali članovi odbora za Budvu i tako je spašeno više od dvadeset života. Iako je 80 strijeljanih u Baru manje od broja zvjerski umorenih žrtava popa Mace Vukojičića i popa Obrada Šiljka, koje je SPC proglasila za svece, mi antifašisti moramo slijediti svoj moral jer nijesmo mi oni, i javno priznati ovaj grijeh. Javno kao što smo nedavno izglasali Deklaraciju o Srebrenici. Kosti ovih nevinih žrtava su neobilježene ležale 48 godina

u nasipu ispod Barske tvrđave, bez prava rodbine ubijenih da im na tom mjestu iskazuju pomen. Onda je 1991. godine izvršena ekshumacija i posmrtni ostaci preneseni u Crkvu Svete Petke u Budvi i napokon 1992. godine sahranjeni u porti Manastira Podlastva.

MANIPULACIJA MRTVIMA

I onda je Amfyja ponijelo četničko gradivo pa je ispod ploče o strijeljanju žrtava iz Bara i ploča sa njihovim imenima d.m.

Vratićemo se na ovu temu. Prvo moramo obraditi jednu zaista tužnu i istinitu. Naime, postoji i druga ploča iznad ove opskurne koju sam vam predočio. Na njoj piše: ,,Ovdje počivaju Grbljani, Maini i Budvani zajedno nevino strijeljani od komande 2. i 4. partizanskog bataljona Bokeške brigade u noći 24./25. novembra 1944. god. u Starom Baru“. Ova ploča priča istinu, s tim što bih ja dodao - nevini i na prevaru strijeljani. Zdravko Krivokapić nije došao zbog ove ploče, nego one prve. Da je želio odati poštu nevino strijeljanima, on bi došao 24. ili 25. novembra i klečao nad ovom pločom a ne iznad druge, na Vidovdan. A istinita priča je teška, jeziva. Strijeljano ih je 80 od kojih su dvadeset sedmorica bili mlađi od 30 godina, trojica od njih su imali od 16 do 19 godina. Njima je od partizana bilo rečeno da im se neće dogoditi ništa jer nijesu okrvavili ruke. I kapetan nacionalista Milivoje Mitrović rekao im je sljedeće: „Draga braćo, dogovoreno je, odstupamo ka Grčkoj, ali ja vas molim da razmislite. Od vas niko ne mora da odstupa. Svi vi možete kući da ostanete. Vi nikome nikakvo zlo nijeste učinjeli. Vašim glavama ne može ništa biti. Ja moram ići jer sam zakleti oficir Kralju i Otadžbini, pa makar išao sam“. I onda, samovoljom partizanskih komesara, bez naloga

Istinita priča je teška, jeziva. Strijeljano ih je 80 od kojih su dvadesetsedmorica bili mlađi od 30 godina, trojica od njih su imali od 16 do 19 godina. Njima je od partizana bilo rečeno da im se neće dogoditi ništa jer nijesu okrvavili ruke

IZJEDNAČIO ŽRTVE I ZLOČINCE: Bivši mitropolit SPC u Crnoj Gori Amfilohije Radović

dodao onu o bezgrobnicima stradalim za kralja i otadžbinu od komunista i fašista i ploče sa oko 400 imena stradalih četnika u bježaniji ka Austriji. Jedina veza sa barskim žrtvama je ta da je njihovo strijeljanje povećalo broj onih koji su bježali od straha, a nijesu okrvavili ruke. Ispada, po SPC i Amfyju, da su četnici bili neki rodoljubivi mirni liberali koji nijesu mogli provesti svoje težnje od združenih fašista i komunista. E sad, zbog ovih mladih generacija koje bleje u telefon, moramo održati kratki kurs. Okupatori su bili Njemci i Italijani, Mađari i Bugari; oni su bili nacisti i fašisti, a izdajnici i kolaboranti su bili četnici, balisti, ustaše i svi su bili fašisoidnih nazora i zvjerske i genocidne zločinačke prakse. Lakše mi padne ona četnička priča o kraljevskoj vojsci u otadžbini nego ovo morbidno klerikalno četničenje popova. Jeste, djeco, njih su ubijali partizani, ali u borbi za oslobođenje, pa i iz osvete za užasna četnička zvjerstva nad nejači partizanskih boraca koja je ostala kod kuće. Što se fašista tiče, četnike su pobili njihove kolege ustaše sa kojima su ono na početku rata prikupljali nejač sa Kozare za

E sad, od antifašista tražim da ne patetišu više prigodničarski na proslavama, nego da se 13. jula, na dan slavnoga ustanka, zakunemo da nećemo, čak i po cijenu novog ustanka i rušenja vlade, dozvoliti potpisivanje hegemonističkog, nedemokratskog, neustavnog i nesekularnog, srednjovjekovnog temeljnog ugovora između Srpske pravoslavne crkve i naše kami-Vlade. Valjda se toliko mogu ujediniti građanske i antifašističke snage u Crnoj Gori. Ili da po običaju izrecitujemo par recitacija, nadahnuto pročitamo par patetičnih govora i udarimo po mezi i piću i idemo doma, a nesretna otadžbina neka ide đe je pošla, odnosno đe je crkva povela. Nadam se da ćemo odabrati ovaj časniji način proslave. I za kraj: nikada mi nijesmo imali takve nadahnute vlasti ni uređenja da bismo se na putu u budućnost tako fanatično vraćali i nadahnjivali njima. I čemu to fanatično krečenje istorije. Između gomile glupavih i pretencioznih komunističkih parola zapamtio sam jednu koja je gotovo konfučijanski mudra i koja kaže: Ništa danas ostvareno ne smije biti toliko sveto da sjutra ne bi moglo biti prevaziđeno. Pa ni ovi bivši, pa ni ovi sadašnji na vlasti, a bogami ni crkva, pa ćemo je ovako nekontrolisanu i raspojasanu, radi puta u budućnost, morati strpati u ustavne i civilizacijske norme.

Ekonomija

Poneđeljak, 5. jul 2021.

Stečajna uprava Montenegro erlajnza demantovala navode pojedinih medija PODGORICA - Plan reorganizacije Montenegro erlajnza (MA) još nije podnešen, a da li će to biti urađeno odlučiće se u roku, odnosno do 13. jula, rečeno je Pobjedi u stečajnoj upravi. Oni su demantovali navode pojedinih medija da je usvojen plan reorganizacije, dodajući da je Privredni sud 28. juna uvažio molbu stečajnog upravnika Saše Zejaka i za 15 dana produžio rok za podnošenje plana. Glavna prepreka reorganizaciji avio-kompanije su 169,7 miliona eura prijavljenih potraživanja, od čega je samo država prijavila 93,3 miliona. – Stručne službe MA u stečaju rade stalne analize pojedinih djelova plana reorganizacije, kako bismo odlučili da li da ga podnesemo. O njemu bi odlučivali povjerioci, budući da plan reorganizacije zahtijeva rezervisanje novčanih sredstava kako za priznata, tako i za osporena potraživanja. Dakle: plan reorganizacije nije podnešen, već rok za njegovo podnošenje ističe 13. jula – kazala je saradnica stečajnog upravnika Nela Marković. U kompaniji se, kako navodi, trenutno sprovodi interna reorganizacija profitabilnih sektora, što, sem uvećanja stečajne mase, utiče i na ukupnu tržišnu vrijednost MA, dok se postepeno angažuju bivši zaposleni. U dijelu sektora za održavanje aviona, Zejak je prošao obuku za accountable menadžera, što je posljednja faza u odobravanju licence za ,,part 145“. - Accountable menadžer dužan je da obezbijedi da se održavanje aviona obavlja u skladu za standardima koje zahtijeva Agencija za civilno vazduhoplovstvo. Odgovoran je za uspostavljanje i promovisanje politike kvaliteta i si-

Odluka o podnošenju plana reorganizacije MA biće do 13. jula

Stručne službe MA rade stalne analize pojedinih djelova plana reorganizacije kako bismo odlučili da li da ga podnesemo, kažu u stečajnoj upravi

Isplaćene plate za više od 20 zaposlenih Marković naglašava da MA u stečaju sam finansira tekuće obaveze. - Zarade za više od dvadeset angažovanih i zaposlenih lica izmirene su za maj i jun ove godine, što dovoljno govori o održivosti uspostavljenog sistema u stečajnom postupku - rekla je Marković.

PREPREKA REORGANIZACIJI 169,7 MILIONA EURA POTRAŽIVANJA: Jedna od nekadašnjih poslovnica

gurnosti, a ima i korporativno ovlašćenje da obezbijedi da cjelokupno održavanje bude finansirano i obavljeno u skladu sa standardima - pojasnila je Marković. Upućeni su zahtjevi za obnavljanje poslovne saradnje sa Jat

tehnikom iz Beograda i aerodromima u Beogradu i Tivtu. - Ta saradnja je narušena naslijeđenim dugovanjima koje je bivši menadžment ostavio prema ovim kompanijama. Zbog toga je upravnik u pozivnom pismu predložio da

avansira usluge ovih kompanija kao najsigurniji način poslovanja i način vraćanja povjerenja u MA - navela je Marković. U završnoj fazi su komisijski poslovi utvrđivanja stanja aviona u vlasništvu MA,

dok su završeni popisi poslovne dokumentacije, rezervnih djelova i osnovnih sredstava. Nakon predaje pojedinačnih izvještaja, centralna popisna komisija sačiniće konačni izvještaj o imovini kompanije, koja

treba biti procijenjena u narednoj fazi postupka. - U dijelu nematerijalne imovine utvrđuje se da li je ona neovlašćeno korišćena ili preuzimana u periodu prije otvaranja stečaja. Smatramo da sve ove aktivnosti idu na korist povjerilaca i države Crne Gore, a samim tim pruža se i podrška novoosnovanoj državnoj avio-kompaniji u svim djelatnostima u kojima ona ima potrebu - zaključila je Marković. B. DESPOTOVIĆ

Prvostepena presuda u korist KIPS-a i vlasnika Rista Drekalovića

Milionsko izvršenje ostaje na snazi PODGORICA – Sutkinja Privrednog suda Milica Popović odbila je tužbeni zahtjev Kips Polimke čija je stečajna uprava tražila da se proglase nedopuštenim izvršenja kojima je podgorički KIPS naplatio 2,3 miliona eura za isporučenu robu i izvedene radove u ovoj, nekada, fabrici kože u Beranama. Kako na računu ove kompanije nije bilo dovoljno novca, KIPS je preuzeo imovinu na kojoj je 2009. godine otvorio tržni centar. Odbijen je i eventualni zahtjev da se Kips, vlasnik Risto Drekalović i bivši direktor KIPS Polimke Emil Skenderović obavežu da solidarno u stečajnu masu uplate 1,26 miliona eura, kao štetu nastalu ovim izvršenjima krajem 2014. i početkom 2015. godine. Polimka će, ukoliko ova presuda postane pravosnažna, za troškove postupka morati da plati 23 hiljade eura. Stečajna uprava je tražila da se ova izvršenja proglase nedopuštenim navodeći da su određena na osnovu faktura

za robu koja nije isporučena i radove koji nijesu izvedeni na njihovom objektu. - Navedene činjenice kojima se osporavaju fakture na osnovu kojih je određeno izvršenje da je u istima unijet neistinit sadržaj i da su fiktivno sačinjene, postojale su prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju i zbog toga je tužilac mogao prigovorom pobijati rješenje o izvršenju, što nije učinio, pa zbog toga ne može tražiti da se izvršenje proglasi nedopuštenim – stoji u presudi sutkinje Popović. Imajući u vidu da se tužba zasniva na razlozima koji nijesu istaknuti u prigovoru na izvršenje, tužilac je izgubio pravo da naknadno iznosi činjenice, stav je suda. Sutkinja je ocijenila osnovanim prigovor tuženih da Drekalović i Skenderović nijesu pasivno legitimisani, imajući u vidu da nijesu bili učesnici postupka izvršenja. Bez osnova je i njihov zahtjev za isplatu 1,26 miliona eura, jer su rješenja donijeta na osnovu faktura i okončane situacije, pa samim tim imaju karakter meritorne sudske odluke. Sud ukazuje

KIPS Polimka bi mogla za troškove postupka da plati 23 hiljade eura

da su vjerodostojne isprave ovjerene od strane tužioca, investitora i izvođača radova te da je u fakturama iskazana količina isporučene robe sa cijenama koje nijesu osporavane u izvršnom postupku. Zbog toga sud nije prihvatio navode da je riječ o fiktivnim fakturama imajući u vidu da su ih ovjerili ovlašćeni predstavnici izvođača i investitora. Vještakinja građevinske struke Budislava Kuč je, kako se navodi, utvrdila da je

KIPS izveo značajne radove na adaptaciji objekta, uređenju terena i pristupnom putu, čime je omogućeno nesmetano funkcionisanje, a uložena su i značajna finansijska sredstva. Ovo potvrđuju i iskazi svjedoka, bivših radnika u Polimci, koje je sud ocijenio objektivnim i u skladu sa sprovedenim dokazima. Sutkinja je odbila zahtjev KIPS Polimke da Kuč dopuni nalaz. Ona je na ročištu

navela da je izlaskom na teren utvrdila da je KIPS izveo značajne radove, ali se zbog nedostatka potrebne dokumentacije nije mogla izjasniti o njihovoj vrijednosti. Kazala je da joj ni jedna ni druga strana nije dostavila ponudu koja je bila sastavni dio ugovora, ukazujući da je to ključni dokument na osnovu kog je trebalo da utvrdi vrijednost radova. Navela je da joj nije bilo dozvoljeno kopiranje faktura, a da u roku koji

joj je dat, zbog obimnosti, nije mogla detaljno svaku da pregleda. Ipak, tvrdi da su u njima navedene količine i cijene, ali nije mogla da odredi da li je sav taj materijal i iskorišćen za radove. Tužbom su ukazivali da je Skenderović, omogućio ova izvršenja ne ulažući prigovore, zbog čega su postala pravosnažna. To je bilo, kako navode, u suprotnosti sa ugovorom o kupovini Polimke kojim je bilo predviđeno da investicioni program ne može biti finansiran iz njihovih sredstava niti imovina te fabrike može služiti KIPS-u kao sredstvo obezbjeđenja za kreditna zaduženja. Fabriku kože Polimka prvobitno je kupila slovenačka kompanija Koroški 2006. godine, ali je poslije dvije godine taj ugovor raskinut zbog nepoštovanja rokova. Nakon toga je KIPS 2008. godine za hiljadu eura kupio 64,16 odsto akcija od Vlade i državnih fondova uz obavezu ulaganja i sprovođenja socijalnog programa. Na mjestu fabrike 2009. otvoren je tržni centar KIPS, a u Polimci 2016. stečaj. M.Lk.

Ekonomija

Poneđeljak, 5. jul 2021.

Poljoprivrednici upozoravaju na pogubne posljedice poskupljenja stočne hrane i nedovoljne pomoć PODGORICA - Sektor mljekarstva u Crnoj Gori je pred gašenjem, a ako država nastavi sa ovakvim odnosom samo je pitanje dana kada će se to desiti, saopštili su stočari koje je Pobjeda kontaktirala. Oni smatraju da bi zbog velikog poskupljenja stočne hrane reakcija državnih organa trebala da bude hitna i da se prvenstveno odnosi na oslobađanje PDV-a i carine za svu koncentrovanu hranu, povećavanje subvencija po grlu i za mlijeko po litru i oslobađanje poljoprivrednika od akciza za gorivo. Oni su poručili da je odluka Vlade da poveća premije u iznosu od dva centa po litru predatog, odnosno prerađenog mlijeka za jun i jul, nije zadovoljavajuće rješenje i da je to pokušaj kupovine građanskog mira i to ,,preko leđa ljudi koji žive od svoga rada“. Nezadovoljni poljoprivredni proizvođači su posljednjih desetak dana dva puta sa traktorima protestovali u Podgorici. Poljoprivrednici u pismu koje su uputili premijeru Zdravku Krivokapiću zahtijevaju da Vlada izdvoji novac iz rezerve budžeta, te da im se plati po pet centi po litru proizvedenog mlijeka od početka godine do stabilizacije tržišnih cijena. Pored toga, oni zahtijevaju povraćaj akcize na gorivo po hektaru za sve obrađene površine u Crnoj Gori uključujući i pokošene površine, kao i rješavanje viškova crnogorskih sireva. Od Vlade traže i garanciju da će riješiti pozicije u trgovačkim lancima i hotelima za prodaju crnogorskih proizvoda i smanjiti uvoz onih proizvoda koje crnogorska poljoprivreda proizvodi u potrebnim količinama. U koloni poljoprivrednih proizvođača sa područja Bjelopavlićke ravnice koji su u dva navrata odlazili na protest u Podgoricu, za volanom traktora bila je i vrijedna domaćica sa Ljutotuka Milka Seka Iković. U njenom gazdinstvu, koje je zasnovala prije četiri godine sa suprugom Vladimirom, je 40 grla krupne stoke uglavnom visoko mliječnih krava, priplodnih junica i junica u uzgoju. To je za sada određeni kapacitet koji porodica može da opslužuje jer nemaju u planu da angažuju dodatnu radnu snagu.

NEZADOVOLJSTVO POSKUPLJENJEM HRANE

Njihovo nezadovoljstvo počinje sa poskupljenjem stočne hrane i koncentrata, kada i nastaju veliki problemi jer muzare, kako kažu, moraju svakodnevno da unesu određenu količinu koncentrata po proizvedenom litru mlijeka kako ne bi došlo do disbalansa u buragu (želudačna komora) krave. - Prije nove godine kilogram koncentrata koštao je 28, a sada dostiže i do 41 cent, dok je cijena otkupnog mlijeka 32 centa. Trenutno proizvodimo od 400 do 500 litara, ali zbog ekstremnih vrućina krave su smanjile i do 100 litara na dnevnom nivou što je za nas još otežavajuća okolnost jer jedu istu količinu hrane, ali zbog visokih temperatura ne mogu da proizvedu istu litražu. Mi trenutno nemamo problema sa otkupom i to smo predočili Ministarstvu poljoprivrede, nego imamo ogroman problem sa poskupljenjem stočne hrane, jer kad je platimo ne ostaje nam ništa. Mi moramo i onoj junici koja se još ne muze da obezbijedimo koncentrat da bi bila kasnije spremna za mužu. Iković ističe da premije za mlije-

Bez hitne intervencije d mljekarski sektor će bit U odnosu na prethodni period, sve podsticajne mjere uveliko kasne. Još nijesu predati zahtjevi za podsticajne mjere za uzgoj životinja. Nije bilo prezentacije agrobudžeta tako da veliki broj proizvođača i ne zna koje su mjere planirane budžetom. Nekada smo u martu imali sve ove informacije, navodi poljoprivredni proizvođač iz Padeža kod Kolašina Ratko Pejić ko primaju redovno. Porodica Iković broji pet članova i ovo domaćinstvo živi isključivo živi od rada na farmi. - Nemamo nikakvih drugih primanja, svoji smo na svome. Svi smo uključeni u posao, ja, suprug i djeca i svako od nas doprinosi nekim učinkom na farmi. Toliki novac je uložen u nabavku grla, mehanizaciju i izgradnju pomoćnih objekata da to nije baš lako napuštiti i ostaviti. Posvećenost ovom poslu iziskuje rad od jutra do mraka praktično svih 365 dana, odnosno, 18 časova druženja sa muzarama. Nekad se zapitamo da li je to normalan život bez ijednog slobodnog dana, bez ijednog dana bolovanja, bez ljetovanja i zimovanja. Zdravi ili bolesni moramo završavati svakodnevne obaveze oko krava (hranjenje, muže, čišćenje...) i to sve mora u isto vrijeme početi. Pri tome mi moramo sve dažbine da platimo svakog mjeseca i novac se troši na ogromnu potrošnju struje i vode. Takođe, rate za kredite su velike, jer drugačije ne možemo da funkcionišemo. Isto tako pozajmice od mljekare kojoj isporučujemo mlijeko moramo da izmirimo, da ne govorim o

Sa protesta poljoprivrednika

Farma Miličića

ima raznih, zaslužuju poštovanje i bolji tretman. Država može da nam pomogne samo ako hoće kako bi ova grana opstala na zadovoljstvo svih subjekata. Da je onog dana usvojen amadman, mi se ne bi pekli na 50 stepeni ispred Skupštine – saopštila je Iković.

POLJOPRIVREDA ŽRTVA POLITIČKE TRGOVINE

Ratko Pejić

ogromnom gorivu koje potrošimo. Kad se sve sabere i oduzme mi, sva je prilika, podsjećamo na dobre volontere čija aktivnost

Boško Miličić

može potrajati unedogled ako se što ne promijeni u resornom ministarstvu i državnim subjektima – kaže Iković.

Protesti stočara nijesu politički motivisani Na konstatacije koje se mogu čuti da su protesti poljoprivrednika motivisani politički, Boško Miličić iz Župe Nikšićke odgovara da on nije član ni jedne partije, te da se politikom ne bavi. - Mi stočari nemamo kad da se bavimo politikom, mi živimo od svoga rada. Borimo se za egzistenciju, a ne za nečije političke poene. Zato ćemo nastaviti proteste – poručuje Miličić.

ZABORAVILI POČETAK KORONE

Ona se pita da li smo brzo zaboravili početak korone kada je veliki broj građana satima stajao u redovima marketa da bi kupovali zadnje kilograme brašna, ulja, soli, šećera i ostalih namirnica. - Ljudi sa sela bi pošli samo da kupe džak brašna i ništa im drugo nije trebalo jer su ostalu hranu imali na svom imanju. Šta hoću da kažem. Ako se svi potrudimo da zajedničkim snagama održimo selo i proizvođače hrane bilo to da su mljekari, sirari, svinjari, kozari, povrtlari, plasteničari, voćari, vinogradari… odnosno poljoprivredu kao prioritetnu granu privrede u našoj najljepšoj Crnoj Gori, onda za nas nema zime. Sa ovakvim morem, divnim našim planinama, Bjelopavlićkom i Zetskom ravnicom, sa najzdravijom vodom za piće na svijetu – navela je Iković. Prema njenim riječima, jedini narod koji radi danonoćno, ,,ali da baš radi“ u ovoj državi su poljoprivrednici koji, kako kaže, moraju i da dangube po ulicama na 50 stepeni Celzijusovih tražeći pomoć. – U ovako teškoj situaciji valjda ne zaslužuju da se povisi ton na njih, a ne da ih neko uvrijedi ili omalovaži jer su to časni i pošteni domaćinii koji bilo kojoj vjeri, naciji ili bilo kojem opredjeljenju pripadali, vjerovatno nas tamo

Poljoprivredni proizvođač iz Padeža kod Kolašina Ratko Pejić saopštio je da je zaista teško objašnjivo pristajanje da poljoprivreda bude žrtva političkih pregovora i trgovina zbog kojih je kasnio budžet i samim tim aktivan odnos prema poljoprivredi. Sa 47 godina, Ratko Pejić spada u ambiciozne i agilne, ali i iskusne poljoprivredne proizvođače decenijama „na livadi i njivi“. Dosta toga dobrog i lošeg je zapamtio kada je odnos prema poljoprivredi u pitanju, ali ne i ovo što se sada dešava. -Na jednoj strani neobjašnjivo dugo čekanje budžeta od kojeg zavise isplate svih subvencija u poljoprivredi, a na drugoj strani enormni porast cijena koje direktno utiču na poljoprivrednu proizvodnju kao što je koncentrat za ishranu životinja i gorivo. Više nego pasivan odnos Ministarstva poljoprivrede prema ovakvom stanju na tržištu - ističe Pejić. Na porodičnom imanju u Padežu je poljoprivredno gazdinstvo sa 15-ak grla krava. U prvom planu je proizvodnja sada već brendiranog i porijeklom zaštićenog, kolašinskog lisnatog sira. Sve što se pomuze – postane lisnati sir. Takođe se i meso plasira na tržište. - Više od 15 godina se bavim proizvodnjom mlijeka i mesa. Na gazdinstvu je u prosjeku petnaestak grla krupne stoke. Na dnevnom nivou se oko 200 litara mlijeka preradi u sir. U odnosu na prethodni period sve podsticajne mjere uveliko kasne. Još uvijek nijesu predati zahtjevi za podsticajne mjere za uzgoj životinja. Nije bilo prezentacije agrobudžeta, tako da veliki broj proizvođača i ne zna koje su mjere planirane budžetom. Nekada smo u martu imali sve ove infor-

Ekonomija

Poneđeljak, 5. jul 2021.

ći Vlade

Poljoprivrednici moraju da budu zaštićeni

države ti ugašen macije - podsjeća Pejić. Reakcija državnih organa, smatra Pejić, trebala bi da bude hitna i da se odnosi na oslobađanje PDV-a i carine za svu koncentrovanu hranu, povećavanje subvencija po grlu i za mlijeko po litru i oslobađanje poljoprivrednika od akciza za gorivo. - Sve životne namirnice su poskupile, oslabila je kupovna moć građana što otežava prodaju mlijeka, miječnih proizvoda, mesa. Veliki broj poljoprivrednih proizvođača je kreditno zadužen i prinuđeni su da rasprodaju grla kako bi izmirili obaveze prema bankama. Često su nam puna usta EU, a da bismo bila istinski kandidati za članstvo poljoprivrednici moraju biti podsticajni adekvatnim subvencijama uz obezbijeđeni i garantovani otkup - zaključuje Pejić.

DRŽAVA PONUDILA MALO

Boško Miličić iz Župe Nikšićke smatra da je sektor mljekarstva u Crnoj Gori pred gašenjem. – Ako država nastavi sa ovakvim odnosom, samo je pitanje dana kada će se to desiti – kaže Miličić. On navodi da otkupne cijene mli-

jeka nijesu mijenjane od 2000. godine, a da su u međuvremenu žestoko povećane cijene stočne hrane (50 odsto), a preparata koji su neophodni čak 100 posto. - Ono što nam je država ponudila malo je. Očigledno je da nemaju sluha, a izgleda ni vida, inače bi znali da se u svijetu povećava potražnja za hranom. Umjesto podrške nadležni sliježu ramenima i tapkamo u mjestu. Samo čujemo da nema para, da nije usvojen agrobudžet, kao da mi stočari treba da ga usvojimo – kaže Miličić. Pojašnjava da je sektor mljekarstva specifičan, te da za razliku od drugih sektora može propasti za nekoliko dana, ako se nešto ne promijeni. - U mljekarstvu čekanja nema. Ako ne kupim koncentrat, ako nemam da nahranim krave, propade sve za dva-tri dana. Ponuđeno povećanje subvencija nije zadovoljavajuće. Ili će se povećati cijena mlijeka ili pasti cijene hrane. Drugog rješenja nema. Ponuđeno povećanje je pokušaj kupovine građanskog mira i to preko leđa ljudi koji žive od svoga rada – ocjenjuje Miličić.

Milka Seka Iković je poručila da je svugdje u svijetu poljoprivrednik zaštićen kao bijeli medvjed osim kod nas. - Draga državo, treba da ste ponosni na nas što smo mladi i vrijedni i odlučni da uđemo u ovakvu tešku i neizvjesnu borbu sa svim nedaćama koje prate poljoprivredu, jer među nama ima omladine i sa fakultetom – kazala je Iković. Ona smatra da su ovo zadnje generacije koje će da se bave ovim poslom jer, kako navodi, današnja omladina ima totalno drugo viđenje na budućnost. - Ministarstvo poljoprivrede može da nam pomogne ako hoće tako što će nam obezbijediti plavi dizel, povećati premije po grlu kao što je praksa u susjednim zemljama, uvesti nam kvalitetna sjemena za krave, ukinuti nam carinu i PDV za uvoz mehanizacije stare preko 20 godina, ukinuti carinu i PDV na sjemena za biljnu proizvodnju i druge benefite omogućiti, jer mi nemamo ništa od toga i sve moramo uvesti iz susjednih zemalja – rekla je Iković. Ona je pozvala Vladu da otkupi meso, krompir, mliječne proizvode za sve javne ustanove, bolnice i domove starih od seljaka i od crnogorskih prerađivača... - Trgovački lanci treba da budu snabdjeveni domaćim kvalitetnim proizvodima - poručila je Iković.

POMOĆ VLADE ZAJUN I JUL

Milka Seka Iković na svojoj farmi

Sagovornik Pobjede mljekarstvom se bavi od 2006. godine. Ima oko 50 grla od kojih svakodnevno mljekari Srna isporuči oko 600 litara mlijeka. Uložio je u farmu 200.000 eura sopstvenih sredstava i do sada osim subvencija i 2.000 eura za laktofriz nije, kaže, koristio pomoć države. Miličić dodaje da je uplašen kako će se situacija u mljekarstvu odvijati jer je to jedini izvor prihoda njegove šestočlane porodice. – Način na koji država komunicira sa nama ne uliva povjerenje, pokazuje koliko joj je stalo do nas, zato sam zabrinut. Jer ako

premijer u obraćanju stočarima kaže ,,siguran sam da među vama ima poštenih ljudi“, onda je jasno koliko nas cijeni, i da tu dijaloga nema. Umjesto da je saslušao što imamo da kažemo, on sluša što mu drugi govore... Zar nije bilo logično organizovati sastanak, okrugli sto na kojem bi se čula iz prve ruke riječ nas proizvođača. Među nama nema poštenih, nego su svi pošteni, svi živimo pošteno od svoga rada, a ignorisanjem naših zahtjeva država nas omalovažava... Donosi odluke kojima želi kupiti socijalni mir, izbjegava veće probleme – smatra Miličić.

Vlada je u četvrtak odobrila pomoć mljekarskom sektoru za jun i jul u iznosu od 210.736,93 eura, a koju je predložilo Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Sredstva opredijeljena za pomoć mljekarskom sektoru biće dodijeljena u vidu jednokratne pomoći registrovanim poljoprivrednim proizvođačima koji se bave proizvodnjom mlijeka u iznosu od dva centa po litru predatog, odnosno prerađenog mlijeka. - Proizvođačima koji predaju mlijeko mljekarama i sirarama sa dva centa po litru biće dodijeljena sredstva za jun i jul, na osnovu spiskova za premije za

ta dva mjeseca, a proizvođačima koji vrše preradu mlijeka na osnovu spiskova za premiju od 2020. godine. Ministarstvo poljoprivrede konstatovalo je da u vrijeme pandemije korona virusa i smanjene proizvodnje stočne hrane u prethodnoj godini bilježimo konstantan rast cijena stočne hrane na tržištu. Dodaje se da se tendencija rasta očekuje do početka nove žetve, kada se očekuje stabilizacija cijena. Kako je navedeno iz Vlade, u poređenju sa regionom, cijene stočne hrane u Crnoj Gori su u prosjeku veće 12-18 odsto, a osnovni razlog je to što se cjelokupna koncentrovana stočna hrana uvozi. B.K. – Dr.D - Ra.P. – S.P.

Turizam

Poneđeljak, 5. jul 2021.

U Ulcinju turistički poslenici optimistični, sezona dobro počela, rezervacije obećavaju PODGORICA - U Ulcinju trenutno boravi 10.365 gostiju, od čega je pola u privatnom smještaju, a ostalo u hotelima, kampovima i odmaralištima. U posljednjih 10-ak dana Ulcinj je najposjećeniji grad na Primorju. Boravilo je čak 82 odsto gostiju u odnosu na 2019. godinu, dok na graničnom prelazu Sukobin prelazi više turista nego u istom periodu naše najuspješnije turističke godine. Direktor Turističke organizacije Gzim Hajdinaga kazao je za Pobjedu da je sezona dobro počela i da ga raduje činjenica da je u posljednjih deset dana Ulcinj jedna od najposjećenijih crnogorskih primorskih opština. Najave koje imaju od ljudi koji se bave direktno turizmom, hotelijera, plažista... govore da ima dobrih rezervacija što znači da će ovaj trend dolaska gostiju da poraste.

Sezona

– Ako se po jutru dan poznaje, onda je sezona dobro počela. Negdje u septembru ili polovinom desetog mjeseca mogli bismo polako da govorimo o jednoj uspješnoj sezoni. Ono što nas raduje, a brojke dokazuju da na graničnom prelazu Sukobin u odnosu čak i na 2019. godinu imamo veći broj prelaza. Ovaj prelaz otvara put i prema drugim gradovima u Crnoj Gori, a može biti i tran-

Očekuju povratak starih gostiju Ako se po jutru dan poznaje, onda je sezona dobro počela. U septembru ili polovinom oktobra mogli bismo da govorimo o jednoj uspješnoj sezoni - kazao je Hajdinaga. Ako uporedimo sa prošlom, ova turistička sezona nam vraća nadu u bolju budućnost, ali suštinski ne možemo biti zadovoljni s obzirom na mali broj letova sa tržišta EU - rekao je Kostić zitni za druge zemlje - kazao je Hajdinaga. Kako je istakao, već od početka godine rade na pripremi sezone i eliminisanju barijera za dolazak gostiju sa Kosova. – Gro turista u Ulcinj dolazi sa tog područja. Od četvrtka je na snazi odluka da se ne mora platiti osiguranje za ulazak u Crnu Goru. To mnogo znači iz razloga ne samo što je u pitanju 15 eura, već i



to što gosti manje čekaju na graničnom prelazu – poručuje Hajdinaga. Do sada su, kako tvrdi, gosti sa ovog područja bili maltretirani jer je obaveza bila da se pregledaju dokumenta, da se parkiraju pa opet čekaju za osiguranje… – Tako da nam neke stvari idu u prilog. I ukidanje rominga je dobra stvar. To je na vrijeme urađeno – kaže Hajdinaga.

Stižu gosti iz raznih krajeva, dolaze individualno autima. I sa Kosova. Bilo ih je iz Njemačke, Holandije i Belgije. Sada očekujem veći priliv gostiju i da će biti 60 odsto u odnosu na 2019. - kazao je Đakonović koji se nada će imati dosta gostiju i u septembru, te da će ova godina biti, kako kaže, neka infuzija da se preživi do sljedećeg ljeta

Očekuju, ističe, i da će postsezona biti dobra. – Sezone su nam došle u 40 dana što je bilo i prije korone. Radimo na tome da obilazimo region, da bi se u Ulcinj vratili stari gosti, a to su sportisti, jer treba koristiti ovo prirodno blago kakvo je Velika plaža. Naš pijesak je idealan za treninge i kondici-

one pripreme što bi pojačalo dane sezone u našem gradu – kazao je Hajdinaga, dodajući da su obilazili region i ministarstva obrazovanja gdje su dogovarali da maturanti i studenti ne zaobilaze Ulcinj. – U Ulcinj treba doći i za zimske, osobito proljećnje dane. U sveukupnom mozaiku i sintezi odradili smo sve što se nas

tiče. Samo sada da se na našim plažama čuje više jezika, da ih ima iz Rusije, Ukrajine, Srbije, Makedonije, Bosne, Kosova i iz drugih krajeva Evrope – kazao je Hajdinaga. Očekuju da će polovinom jula doći i turisti iz Zapadne Evrope. – Postali smo bezbjedna destinacija iz koje turisti nijesu

Hajdinaga: Apel građanima da prijave goste Kako je naglasio Hajdinaga, posjećenost gostiju se odnosi na broj prijavljenih. On smatra da ih ima još i više ne samo u Ulcinju, nego i u drugim primorskim gradovima. Hajdinaga apeluje na građane da poštuju zakonsku obavezu i da prijavljuju svakog gosta. - Prvo što je to zakonska obaveza, drugo jer smo u postpandemijskom periodu. Važno je

zbog sigurnosti svakog gosta i zbog nas samih kao stanodavca da se evidentira svaki gost kazao je Hajdinaga. On objašnjava da je to važno i zbog toga što Ministarstvo zdravlja garantuje da će troškove liječenja gosta koji se inficira pokriti naše zdravstvene ustanove, ali samo ako su registrovani.

Turizam

Poneđeljak, 5. jul 2021.

Gzim Hajdinaga

reagovalo i sklonilo otpad u zoni Morsko dobro koje datira od više mjeseci ranije. Apelujem našim građanima da to više ne radi, jer ima mjesta za takve otpade – poručio je Hajdinaga. ,,Azul Beach resort“ na Velikoj plaži imao je posljednjeg vikenda slobodnu samo jednu sobu. Gosti su većinom iz regiona, ali ima dosta gostiju i iz Ukrajne, Poljske i Švajcarske. Kako je Pobjedi kazao direktor Karisma Hotels & Resorts za Istočnu Evropu Nemanja Kostić, u čijem sastavu je i ovaj rizort, ove godine su zbog situacije sa pandemijom pustili u rad 75 odsto ukupnih kapaciteta. – Shodno savjetima i mjerama lokalnih institucija i Svjetske zdravstvene organizacije, mi smo donijeli korporativnu odluku da ove sezone otvorimo naš rizort u limitiranim kapacitetima što se tiče soba, kako bismo obezbijedili gostima prostor i osjećaj slobode i mira, iako raspolažemo sa prostorom od 17 hektara uređenih površina – kazao je Kostić. Kako je naglasio, u 2020. godini bili su onemogućeni da posluju zbog pandemije i to vrijeme su iskoristili da se tehnološki unaprijede i promovišu destinaciju. – To za sada daje dobre rezultate na tržištima koja su sa Crnom Gorom povezana avio-saobraćajem. Teško je procijeniti prije svega epidemiološku situaciju, ali ajde da budemo optimisti i da vjerujemo da idemo ka trajnoj stabilizaciji, moraćemo da se suočimo sa činjenicom da veliki broj operatera ne leti u ovom trenutku ili uopšte neće letjeti ove godine na naše d.malidžan

u obavezi da se ,,karantiraju“ kada se vrate u svoju zemlju. Što ide u prilog da se stari dobri gosti, a zašto ne i novi zbog dobre ponude, odluče za Crnu Goru konkretno za Ulcinj – kazao je Hajdinaga. Ističe da su svi hoteli i ugostiteljski objekti otvoreni. – Nažalost, naša sezona traje najviše 50 dana i polovinom jula očekujemo kulminaciju. Od 15. jula do 20. avgusta je najveći priliv gostiju u Ulcinj – kazao je Hajdinaga, dodajući da zajedno sa Centrom za kulturu i Opštinom rade na tome da gostima ne pruže samo zadovoljstvo da borave na našim prelijepim plažama, nego da im omoguće i neki kulturni sadržaj. – Ponovo na šetalištu Male plaže će prezentovati svoje knjige izdavači svih zemalja regiona. Već 18. jula će biti Ulcinjsko ljeto koje traje 30 dana gdje ćemo ispod zidina Starog grada 30 noći imati predstave, koncerte... – najavljuje Hajdinaga. Kada su pitanju problemi, kaže da nije zadovoljan dinamikom radova u Starom gradu. – Više ne postoji niti jedan gost da boravi u našoj opštini, a da ne posjeti Stari grad što 10 godina unazad nije bio slučaj. Apelujem da ljudi koji su preuzeli radove rade i noću jer to nije ulica kojom se saobraća kako bi što prije završili. Ako bi se ti radovi mogli zaokružiti do polovine jula, nešto bi se moglo opravdati za ovo što je izgubljeno - kazao je Hajdinaga. Što se tiče saobraćajnih gužvi, kaže da je gro dešavanja na Maloj plaži, gdje je u balkanskoj kulturi da se dođe autom do mjesta dešavanja i restorana. - Mislim da je saobraćaj jedan od problema koji je eliminisan kada smo formirali servis parking. Drugo, pohvaljujem komunalno preduzeće koje je na vrijeme

Nemanja Kostić



Naša sezona traje najviše 50 dana i polovinom jula očekujemo kulminaciju. Od 15. jula do 20. avgusta je najveći priliv gostiju u Ulcinj – kazao je Hajdinaga, dodajući da zajedno sa Centrom za kulturu i Opštinom rade na tome da gostima ne pruže samo zadovoljstvo da borave na našim prelijepim plažama, nego da im omoguće i neki kulturni sadržaj

Mala plaža u Ulcinju

Bojan Đakonović

Rifat Stanković

Jahanje konja opet na Adi Aleksandar Radošević iz Smederevske Palanke nakon prošlogodišnje pauze zbog pandemije došao je sa konjima u petak. To je tradicija duga od 1976. koju je započeo njegov prađed. – Imam ljubav prema Adi. Ostanemo tri mjeseca koliko traje sezona i zadovoljni smo. Ovo je porodična tradicija koja ide s koljena na koljeno. Turisti vole da jašu, ima potražnje – kazao je Radošević i napominje da neće imati ,,jake“ cijene.

aerodrome. Ako poredite sa prošlom, ova turistička sezona nam vraća nadu u bolju budućnost, ali suštinski ne možemo biti zadovoljni s obzirom na mali broj letova sa najpotentnijih tržišta EU - kazao je Kostić. Treba, kako tvrdi, vratiti aviosaobraćaj na nivo iz 2019. godine, a onda paralelno raditi na diversifikaciji potfolija i unapređivati uslugu. - Zvuči jednostvano, ali zapravo pred nama je jedan ozbiljan zadatak i mi hotelijeri nosimo veliku odgovornost, ali mi nećemo moći sami, i bez velike podrške države i institucija - kazao je Kostić. On naglašava da ova sezona potraje što više i da iskoriste svaki dan ljeta na pozicioniranju destinacije. - Planiramo da uđemo i u dane jeseni s obzirom da imamo tu sreću da se nalazimo na fantastičnoj Velikoj plaži i u Ulcinju gdje ljeto duže traje i sunce duže grije, te se nadamo da će biti prilike da vas ugostimo i krajem sezone, krajem oktobra - kazao je Kostić i dodao da ovog ljeta, pored standardne ponude rizorta, imaju i ponude za goste koje nijesu odsjeli kod njih, što kroz ponudu day

- Manji krug će biti 10, a veći, uz more, 20 eura. Dva konja su stigla i još dva stižu za 10 dana. To je baš poseban ugođaj. Tu su konji, potkovani da na ovom pijesku na svojim leđima nose duž plaže ljubitelje jahanja. Najljepše šetnje konjima su kada sunce zalazi, onda kada se priroda igra sa bojama - kazao je Radošević. Podsjeća da je prvog konja na Adu doveo njegov đed, zatim njegov otac, a onda je on naslijedio ovu tradiciju.

pass-a, kulturno-umjetničkih sadržaja, što novog restorana, ,,The Knife Signature Restaurant“… – Želja nam je da ga pozicioniramo među najboljima u regionu, a on će svakako biti otvoren do kraja oktobra, to jest dokle god nam vrijeme dozvoljava s obzirom da je open air kuhinja i koncept teatra u dizajnu - poručio je Kostić. I na Adi Bojani je dobro krenulo. Direktor HTP Ulcinjske rivijere Bojan Đakonović, u okviru koje posluje Nudističko naselje, kaže da je u junu bilo nekih 40 odsto u odnosu na 2019. godinu - Krenulo je fino. Otvorili smo 1. juna. Ako se ovakav trend nastavi, možemo računati na nekih 50 odsto gostiju u odnosu na 2019. godinu. Bili bismo zadovoljni sa tim - kazao je Đakonović.

Cijene

Nijesu, kaže, spuštali cijene, a imaju goste uglavnom iz regiona. – Stižu gosti iz raznih krajeva, dolaze individualno autima. I sa Kosova. Bilo ih je iz Njemačke, Holandije i Belgije. Sada očekujem veći priliv gostiju i da će biti 60 odsto u

odnosu na 2019. - kazao je Đakonović koji se nada će imati dosta gostiju i u septembru, te da će ova godina biti, kako kaže, neka infuzija da se preživi do sljedećeg ljeta. Vlasnik hotela ,,La Rosa Negra“ na Velikoj plaži Rifat Stanković kazao je Pobjedi da ima trenutno malo gostiju, ali da su najave dobre. Hotel ima 60 soba u ponudi, a u pripremi je ukupno 110 soba. – Počinju polako da dolaze gosti. Imamo dobrih najava preko bukinga i dobro je da bude iskorišteno makar pola od tih rezervacija – kaže Stanković, dodajući da gosti dolaze iz različitih krajeva i svake godine je drugačije. – Njemaca ima manje nego što bismo željeli. Ima ih najviše iz naših bivših republika. Ima i Kosovara koji su na privremenom radu u Švajcarskoj, Njemačkoj, a ima i stranaca – kazao je Stanković. Hotel je 2004. godine otvoren i vlasnik kaže da je ta prva godina bila i najbolja. – Tada je bilo dosta gostiju iz Zapadne Evrope, a ovaj hotel je bio među prvim na Velikoj plaži – kazao je Stanković koji je ljekar u struci i u Frankfur-



Vlasnik hotela ,,La Rosa Negra“ na Velikoj plaži Rifat Stanković kazao je da ima trenutno malo gostiju, ali da su najave dobre. Hotel ima 60 soba u ponudi, a u pripremi je ukupno 110 soba. Kaže da su dobre najave preko bukinga i da se nada da će biti iskorišteno makar pola tih rezervacija

tu nudi zdravstvene usluge, ima svoj dnevni centar, intenzivnu medicinu i rehabilitaciju, fizioterapiju. Riješio je da novac koji tamo zarađuje investira u hotelski kompleks. – Prošle godine hotel nije radio. Mi zdravstveni radnici smo bili pod velikim stresom… tako da sam ovdje odmorio – kazao je Stanković koji planira da u Crnoj Gori razvije zdravstveni turizam ako to okolnosti budu dozvoljavale. - Nemamo ovdje infrastrukturu koja obezbjeđuje pacijenta kojeg ja dovedem ovdje. Nemamo urgentnu službu koja je adekvatna i koja odgovara standardima Evrope, pa na tome treba raditi - kazao je Stanković, dodajući da planira da otvori ordinaciju opšte i rehabilitacione medicine u svom hotelu. n. KOVAČeViĆ Foto: D. MALiDŽAn

Društvo

Poneđeljak, 5. jul 2021.

Vanredna skupština Advokatske komore, još danas glasanje u vezi sa fiskalizacijom

Da li se advokati vraćaju u sudove Među advokatima nije malo onih koji su nezadovoljni ponuđenim rješenjem Ministarstva finansija, ali treba imati u vidu da određeni broj advokata glasa putem pisma, pa je konačna odluka još neizvjesna PODGORICA – Još danas se crnogorski advokati mogu izjasniti da li su za to da Advokatska komora potpiše sporazum sa Ministarstvom finansija u vezi sa fiskalizacijom i da suspenduju raniju odluku kojom su obustavili pružanje pravne pomoći 24. maja. Vanredna skupština Komore počela je u petak i biće zaključena večeras, dok bi sjutra ili preksjutra trebalo da bude poznato da li će se i kada advokati vratiti u sudove i druge institucije pravosuđa. Prema nezvaničnim informacijama, među njima nije mali broj onih koji su nezadovoljni ponuđenim rješenjem, ali imajući u vidu da određeni broj advokata glasa putem pisma, prije konačnog prebrojavanja neće biti poznato da li je prijedlog Ministarstva prihvaćen ili ne. Za mjesec i po, koliko je advokatima bilo zabranjeno da odlaze u sudove, tužilaštva, kod notara i javnih izvršitelja, u svim crnogorskim sudovima odgođeno je na hiljade ročišta, a građani su bili bez ustavnog prava na pravnu pomoć. Najveća osuda javnosti odnosila se na to što osumnjičenima za najteža krivična djela, u slučaju potrebe, nije mogao biti određen pritvor bez prisustva branioca. Iz Komore su bili svjesni kakav problem to stvara, ali su, kako su naveli, bili prinuđeni na ovakav potez. Troje advokata koji su se oglušili o njihovu odluku i pristupili sudu, procesuirani su u disciplinskom postupku i privremeno im je zabranjeno bavljenje advokaturom. Na pitanje Pobjede na koji na-

čin će sudovi organizovati rad ukoliko advokati prihvate ponudu Ministarstva i uskoro nastave sa radom, sutkinja portparolka podgoričkog Osnovnog suda Ivana Becić odgovara da će rad biti nastavljen po postojećim rasporedima. Ona je objasnila da je svako ročište koje je odgođeno zbog obustave rada advokata zakazivano u zakonskom roku. Neka od njih su odgađana već dva puta, a počelo je, kako je navela, i zakazivanje za septembar i oktobar, imajući u vidu da sudije u avgustu čeka kolektivni odmor. Prvi sastanak, nakon obustave rada, predstavnika Komore i Ministarstva finansija održan je nakon sedamnaest dana, a tada je i s jedne i s druge strane saopšteno da su se stavovi najzad približili. Ipak, bilo je potrebno još gotovo dvije sedmice da Ministarstvo uputi prijedlog sporazuma o kojem svi crnogorski advokati imaju pravo da se izjasne. Prijedlogom sporazuma predviđeno je formiranje radne grupe predstavnika obje strane, koja će razmatrati sva sporna pitanja advokata i njihove argumente kada je riječ o fiskalizaciji. To bi trebalo da rezultira izradom teksta izmjena i dopuna Zakona o fiskalizaciji koji bi trebalo da bude gotov najkasnije do kraja septembra. Do tada će, kako se navodi u prijedlogu, advokati svoj promet evidentirati kao i do sada. To znači da će faktički advokati biti izuzeti iz primjene Zakona o fiskalizaciji do momenta nalaženja prihvatljivog rješenja za obje strane koje će biti definisano izmjenama zakona. Komora je od MF tražila korekcije

na način da riječ „elektronski“ izbriše ili ukoliko je to neprihvatljivo, da se predvidi izrada zakona o evidenciji prometa koji će se posebno odnositi na advokate, ali je Ministarstvo taj prijedlog odbilo. Odbijen je i zahtjev Komore da se rok za izradu teksta izmjena zakona produži do kraja godine. - Dostavljeni sporazum predstavlja značajan iskorak u odnosu na početni stav Ministarstva da se važeći tekst zakona bez izuzetka i u cjelosti primjenjuje na advokaturu. Pored navedenog, sporazum nam daje šansu da kroz radnu grupu zaštitimo advokatsku profesiju, a pored toga mogućnost da pokrenemo i druga pitanja koja se tiču poreskog tretmana advokata – čulo se na sastanku UO održanom prošle sedmice na kojem je donijeta odluka o raspisivanju nove vanredne skupštine. Advokatima je sporno fakturisanje radnji koje se ne naplaćuju u momentu obavljanja, već traže da, kao što su radili i do sada, račune izdaju nakon realizovane naplate. Smatraju i da način naplaćivanja službene odbrane ne bi trebalo da se mijenja, već da sud na osnovu troškovnika donosi rješenje, koje će Sudski savjet nakon isplate dostavljati Upravi prihoda i carina. Tražiće da sudovi prilikom dosuđivanja troškova ne traže račune izdate klijentu, već da troškove dosuđuju, kao i do sada, na osnovu troškovnika po tarifi. Takođe, smatraju da poreski inspektor ne može kontrolisati spise predmeta, već isključivo finansijsko poslovanje advokata, kako odnos povjerenja sa klijentom ne bi bio narušen. M. Lk.

Demokrate i Ura tražiće ocjenu ustavnosti dva člana Zakona o unutrašnjim poslovima

Izbjeći neprimjeren uticaj zakonodavne na izvršnu vlast

PODGORICA - Poslanici Demokrata i GP Ura Ustavnom sudu podnijeće prijedlog za ocjenu ustavnosti spornih članova 15 i 16 novog Zakona o unutrašnjim poslovima, navodi se u zajedničkom saopštenju ove dvije partije. – Znajući da novi Zakon o unutrašnjim poslovima pruža jasnu osnovu za najozbiljnije reformske poduhvate u resoru unutrašnjih poslova, da omogućava primjenu brojnih mehanizama kontrole i podrške službenicima Uprave policije, da će dovesti do jačanja integriteta službenika, ali i kompletnog sistema unutrašnjih poslova, moramo inicirati prijedlog za ocjenu ustavnosti članova 15 i 16 ovog zakona, da bi isti imao svoj puni reformski kapacitet – navode oni. Kako dodaju, Skupština nesporno mora imati jaku kontrolnu funkciju nad izvršnom vlasti. - Ali naknadnom analizom ovih članova utvrdili smo da se u konkretnom slučaju pretjeralo i da može doći do neprimjerenog uticaja zakonodavne vlasti na

Medojević: Gdje vlasnici Vijesti okom, Demokrate i Ura skokom Lider PZP Nebojša Medojević, komentarišući odluku Ure i Demokrata, kazao je - gdje vlasnici Vijesti okom, Demokrate i Ura skokom. Medojević kaže da je dovoljno da vlasnici Vijesti procijene da im novi Zakon ugrožava kompletan monopol u kontroli policije i napišu samo jedan tekst da bi Demokrate i Ura automatski reagovali. - Kontrola nad policijom drugoj familiji ne treba da bi uhapsili lopove iz prve familije, već da bi zaštitili svoje poslove i interese istakao je Medojević. On tvrdi da su vlasnici Vijesti za šest mjeseci stavili pod apsolutnu kontrolu premijera Krivokapića i Demokrate, a da su Uru sami osnovali. - Sad u Uru na rukovodećim mjestima ubacuju svoje pitomce iz NVO sektora, kako bi pojačali kontrolu nad Abazovićem koji je znao ponekad (doduše vrlo rijetko) da povuče i neki samostalni potez. Nove globalne komunjare i jednoumci, sa 5,5 odsto glasova na izborima imaju apsolutnu vlast u zemlji. Školski primjer puzajućeg državnog udara. Centri moći za koje niko nije glasao na izborima vode Vladu, utiču na sadržaj zakona, postavljaju svoje ljude u policiji, tužilaštvu, sudovima, ambasadama, kontrolišu drzavne finansije, vojsku… Demokratija je suspendovana, ustavni poredak zgažen, a politički sistem razoren - zaključio je Medojević.

ustavnu poziciju izvršne vlasti kod procedure izbora direktora policije. Društveno je odgovor-

no, sistemski i institucionalno reagovati na uočene nedostatke i rizike. N. Đ.

Mitropolit CPC pozvao vlast da riješi probleme na Cetinju

Sveštenici SPC uznemiravaju građane PODGORICA - Cetinjska filijala Beogradske patrijaršije nije na visini časti kojom je čašćena u našoj zemlji. Njeno sveštenstvo u prijestonici uznemirava stanovništvo i izaziva nerede, saopštio je vladika CPC-a Mihailo. - U crnogorskim familijama, koje samoinicijativno posjećuje, predstavlja se kao crnogorsko sveštenstvo, skrivajući istinu da su klirici Beogradske patrijaršije. Šire neistine da su svi oni koji su rušili kapelu Karađorđevića prokleti. To isto tvrdi i za sve vjernike Crnogorske crkve. Javno propovijedaju

Mitropolit Mihailo

s oltara da u Srebrenici nije bio genocid. Nedavno su u prostoriji u kojoj je bila Njegoševa štamparija napravili toalet i devastirali je. Na ulici provociraju građane, a onda, pred policijskim organima,

krivicu za provokaciju tovare nevinima. I Vlada im je s ruke. Javno i tajno ih podržava – naveo je on. Dodaje da ,,ovakvim ponašanjem izazivaju uznemirenje javnosti i provociraju nevolje, koje mogu dobiti razmjere koje se neće moći kontrolisati“. - Apelujem na vlast da stane na kraj ovakvome ponašanju klirika Beogradske patrijaršije i spriječi da na Cetinju dođe do većih nevolja, koje oni svojim ponašanjem namjerno provociraju – istakao je vladika Mihailo. N. Đ.

Nadležni upozoravaju da je pitanje dana kad će se delta soj PODGORICA - Iako do sada u Crnoj Gori zvanično nije registrovan nijedan slučaj delta soja korona virusa, pitanje je dana kada će on biti potvrđen i u našoj zemlji. Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti procjenjuje da će do kraja avgusta delta varijanta predstavljati 90 odsto ukupnih slučajeva korona virusa u Evropskoj uniji. On je već zabilježen u zemljama u okruženju u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu. Stoga, nadležni apeluju na građane da se ne opuštaju već da se vakcinišu, jer sve vakcine protiv korona virusa koje su dostupne u Crnoj Gori štite i od delta soja, odnosno od teške kliničke slike, hospitalizacije i fatalnih ishoda. Načelnica Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje dr Milena Popović– Samardžić nedavno je saopštila da osobe koje su vakcinisane, imaju 95 odsto manje šansi da završe u bolnici u odnosu na one koji je nijesu primili.

VELIKA ZARAZNOST

Govoreći o ovom virusu, ona je rekla i da ovaj soj ima veliku zaraznost čak od 40 do 60 odsto više od početnog alfa soja, lako se širi, a napada i mlade. Prema njenim riječima, procjenjuje se da jedna osoba može da zarazi pet do osam osoba. Simptomi delta soja se umno-

Vakcine štit kliničke slik Procjenjuje se da jedna osoba može da zarazi pet do osam osoba. Onda kada budemo imali nagli skok oboljelih od korona virusa posumnjaće se na delta soj. U Crnoj Gori nema mogućnosti da se utvrdi vrsta soja korona virusa gome ne razlikuju od ostalih varijanti virusa. U Velikoj Britaniji inficirani su uglavnom prijavljivali glavobolju, bol u grlu, curenje nosa, kašalj i povišenu temperaturu. Svi koji razviju ove simptome trebalo bi da ostanu kod kuće i prijave se za testiranje na SARS-CoV2.

Do sada nijesu slati van Crne Gore uzorci na

U Crnoj Gori nemamo mogućnosti da utvrdimo vrste soja korona virusa, a do sada nijesu van naše zemlje slati uzorci na koje se sumnjalo da možda ima-

Javne ličnosti iz Crne Gore pozivaju na imunizaciju protiv kovi PODGORICA - Vakcinacija protiv kovida-19 jedini je način da se oslobodimo pandemije korona virusa, koji i dalje mutira u još složenije oblike, poruka je javnih ličnosti iz Crne Gore. Oni svojim primjerom žele da pokažu svim građanima Crne Gore koliko je bitno primiti vakcinu kako bi se život svih nas vratio u normalu. Novinarka i voditeljka na TVCG Dajana Golubović- Pejović istakla je da su se ona i suprug vakcinisali. – Spasivši veliki broj života koji se i prema najskromnijim procjenama mjeri milionima, aktivna imunizacija od svih vrsta naučne medicine ostvarila je ubjedljivo najveći učinak u očuvanju zdravlja i produženju ljudske vrste – rekla je Golubović-Pejović. Dodala je da su se ona i suprug vakcinisali, kao i njihovi najbliži prijatelji i članovi uže i šire porodice. – Vakcinacija će učiniti da se opet vratimo rutini koju volimo, da se približimo jedni drugima i nastavimo život bez ograničenja – poručila je naša sagovornica. Pjevačica Nina Žižić vakcinisala

Da se život vrati u

Dajana Golubović-Pejović

Nina Žižić

se kineskom vakcinom. – Hiljadu je teorija i ovih i onih, a ja samo želim da što prije ova agonija koja je do juče bila u zenitu prestane i smatram da je vakcinacija trenutno jedini razuman put ka tome da se ovome vidi kraj – rekla je Žižić. Modni kreator Lazar Ilić takođe je jedan od onih koji vjeruje medicini i ljudima koji su uložili godine truda u svoje školovanje. – Onog trenutka kada su vakcine stigle u Crnu Goru, među prvima

Lazar Ilić

se vakcinisala moja majka, a ona je i glavni razlog moje vakcinacije. Sada konačno mogu da kažem da dišemo normalno i punim plućima – kazao je Ilić. Ističe da je veoma važno da ljudi shvate koliko je vakcinacija bitna jer je ona jedini način da stanemo ovoj agoniji na kraj. - I ostali članovi moje porodice su se vakcinisali, pa se sada gledamo, družimo i grlimo kao u dobra stara vremena - kazao je Lazar Ilić.

Društvo/Hronika

Poneđeljak, 5. jul 2021.

Viši sud zakazao kontrolu dokaza protiv Podgoričanina E. S.

Analiziran 1.241 uzorak na korona virus

Umro pacijent iz Bara, Provjera optužnice za silovanje 5. jula još 11 pozitivnih PODGORICA – Pacijent iz Bara, koji ima 74 godine, preminuo je od posljedica korona virusa. Od početka pandemije umrlo je 1.615 ljudi, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Javne i privatne laboratorije analizirale su 1.241 uzorak na novi virus, od čega su zabilježili 11 slučajeva oboljelih. Najviše je zaraženih u Podgorici –

šestoro, u Budvi i Kotoru ih je po dvoje, a u Nikšiću jedno. Prijavljen je oporavak 21 pacijenta . Trenutno je aktivno 288 slučajeva korone u našoj državi, a od početka epidemije ukupno ih je 100.327. Iz Kliničkog centra Crne Gore saopšteno je juče da se u toj ustanovi liječi devet pacijenata, od kojih je četvoro životno ugroženo. N. Đ.

pojaviti i u Crnoj Gori i apeluju na građane da se imunizuju

ite od teške ke i bolnice

mo imali nagli skok oboljelih. Recimo, u Velikoj Britaniji gdje je najviše oboljelih za 11 dana, duplirao se broj zaraženih. Popović-Samardžić ranije je kazala da postoji inicijativa Evropskog centra za sprečavanje i pojavu bolesti (ECDC) za koju se čeka još potpisivanje sporazuma, ali ističe da, kada to bude realizovano, Crna Gora će moći da šalje uzorke za utvrđivanje delta soja u neku od akreditovanih laboratorija u okviru ECDC-aj.

POJAČAN NADZOR

a delta soj

ju delta soj. Razlog je, kako su tada naveli, to što još uvijek nema indicija da je on prisutan. - Kada i dobijemo nalaz da postoji delta soj, nije od presudnog

značaja, to je samo potvrda. To ne bi uticalo na našu trenutnu strategiju i nadzor – kazali su iz Instituta, naglasivši da će na delta soj posumnjati kada bude-

ida-19

u normalu

Bojan Delić

Pjevač Bojan Delić ističe da se vakcinisao kako bi zaštitio sebe i ljude sa kojima je u kontaktu. - Vakcinisao sam se kineskom vakcinom. Nije mi bilo bitno koja je vakcina, već da se vakcinišem kako bih zaštitio sebe i bliske ljude sa kojima sam u kontaktu. Bilo je bezbolno, nijesam imao simptome. Najbolje utiske nosim sa vakcinacije. Pozivam sve građane da se vakcinišu i da se što prije zaboravi što je bilo i da izađemo kao pobjednici iz ove pandemije - zaključio je naš sagovornik. B. P.

U cilju suzbijanja pojave ovog soja virusa Intitut za javno zdravlje je pojačao epidemiološki nadzor na Primorju gdje boravi veći broj turista. Takođe, ministarka zdravlja Jelena Borovinić–Bojović tražila je od privrednika da apeluju na sve zaposlene u tom sektoru da se vakcinišu jer su oni sada prva linija odbrane odnosno najviše su izloženi susretima sa velikim brojem ljudi svakog dana. Delta soj, prvi put otkriven u Indiji u oktobru prošle godine, danas je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, globalno dominantan Delta soj i indijski soj su isto. Svjetska zdravstvena organizacija preporučila je nazive za nove varijante virusa po grčkom alfabetu redosljedom kojim su sojevi otkrivani kako bi smanjila stigmatizaciju zemalja u kojima su nove varijante virusa otkriveSl. R. ne.

PODGORICA – U toku epidemije korona virusa cjelokupni zaposlenici zdravstvenog sistema angažovani su višesatno kako bi uspjeli da se izbore sa opakom infekcijom. Čini se da su u njihovoj sijenci ostali oni maleni borci koji će tek profesionalno da koračaju njihovim stopama, a koji su im u ovom periodu i te kako pomogli. Koliko su pojedini od njih bili ozbiljni u tom naumu, potvrđuje činjenica da mjesecima nijesu imali slobodnog vremena, radili su i prvu i drugu smjenu, a ujedno nijesu zanemarivali obaveze - u školi, gdje su bilježili u kontinuitetu najbolje rezultate, sve petice. Nikšićanke Jelena Bulatović i Teodora Abramović učenice su četvrtog razreda Prve srednje stručne škole, smjera medicinski tehničar/ka. Od kada je pandemija počela kod njih se probudila želja da pomognu našem zdravstvenom sistemu u ovoj borbi. Nažalost, za njih nije bilo prilike da se tada direktno uključe, sve do dolaska prvog kontingenta vakcina u Crnu Goru. Tada je za potrebe prijavljivanja građana otvoren

PODGORICA – Kontrola optužnice protiv tridesetogodišnjeg Podgoričanina E. S. zbog silovanja sugrađanke početkom maja, u naselju Šteke, nadomak Podgorice, zakazano je za 5. jul, danas, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda. Prema navodima optužnice, E. S. je 10. maja oko 22.30 časova na prevaru odveo djevojku sa kojom je bio u prijateljskim odnosima u mjestu Šteke i silovao je. E. S. je, kako se navodi u optužnici, tog dana po dogovoru sačekao djevojku nakon što je završila s poslom kako bi joj navodno ,,nešto rekao i usput prevezao do kuće“. Kad je djevojka ušla u automobil, E. S. je krenuo da vozi u suprotnom smjeru od mjesta gdje ona živi. Optuženi se nije obazirao na upozorenja djevojke da vozi u pogrešnom pravcu i da mora stići

kući do 22.30 časova. Uporno je izbjegavao da odgovori na njena pitanja gdje je vozi, a pažnju je pokušao da joj skrene pričom o nervozi zbog problema oko automobila. E. S. je iz Siti kvarta nastavio da vozi ka Donjoj Gorici, a kada je izašao iz grada, zaustavio se u mjestu Šteke. Parkirao je automobil pored puta i rekao djevojci da samo želi sa njom da popriča dva minuta i obećao joj da će je nakon toga prebaciti kući. Međutim, umjesto očekivanog razgovora, optuženi je postao agresivan i počeo od djevojke da traži da ga zagrli i poljubi. Djevojka je pokušala da izađe iz automobile, ali je optuženi objema rukama uhvatio za vrat i povukao u automobil. Optuženi nije reagovao na mnogobrojne molbe žrtve da je pusti već je uz prijetnje

skinuo sa nje garderobu i silovao je. Kada je optuženi naredio djevojci da izađe iz automobila kako bi vodili ljubav napolju, ona je pokupila svoju garderobu i u trenutku nepažnje silovatelja pobjegla preko obližnje livade. Tek nakon pretrčanih 500 metara, djevojka se okrenula i vidjela da je silovatelj bio pored automobila u koji je potom ušao i odvezao se prema Barutani. Tek tada se obukla. U Donjoj Gorici je naišla na prvu kuću čiji ukućani su joj pružili pomoć i pozvali policiju. Nakon hapšenja, optuženi E. S. je pred tužiocem negirao silovanje. On je ispričao da je žrtvu poznavao godinu i po prije kritičnog događaja, kao i da joj je nudio vezu pošto mu se sviđala. Kazao je i da ga je djevojka odbila i ponudila mu prijateljstvo. B. R.

Sindikat Uprave policije zatražio reakciju nadležnih

Zaštititi kredibilitet policajaca PODGORICA – Sindikat Uprave policije apelovao je na sve strukture vlasti da, u skladu sa zakonom, odlučno odgovore na sračunate napade na policijske službenike i zaštite njihov kredibilitet. Kazali su da događaj koji se desio u Podgorici na štetu policijskih službenika koji su, obavljajući radne zadatke, grubo vrijeđani i fizički napadnuti od grupe građana, još jednom pokazuje da crnogorsko društo nije svjesno koliko je policijski posao težak i odgovoran. - A ponekad i veoma opasan i rizičan po život i zdravlje – ističu oni. Oštro su osudili brutalan na-

pad na kolege koji su, kako kažu, i u datom momentu bez primjene zakonom propisanih ovlašćenja i sredstava prinude, fizičkom snagom pokušali da odbiju protivpravni napad od vinovnika nemilog događaja. - Koji nijesu birali sredstva i način da ponize našu struku i posao kojim se bavimo – navode u saopštenju koje potpisuje predsjednik Sindikata Mladen Šuškavčević. Dodaju da se u posljednje vrijeme na pojedinim portalima ređaju objave koje imaju za cilj da predstave navodnu neprofesionalnost prilikom postupanja službenika Uprave policije (UP). Naročito su, ocjenjuju oni, izraženi napadi na policijske službenike

Centra bezbjednosti Podgorica. - Takođe je evidentno da se isti portali utrkuju da bi u što lošijem svjetlu predstavili Upravu policije i njene službenike, njihovo navodno neprofesionalno ponašanje i prekoračenje službenih ovlašćenja, pokušavajući omalovažiti policijske službenike i policijski posao, pritom zanemarujući činjenice i dokaze koji su očigledni i koji ukazuju da njihovo pisanje nema nikakvog osnova – zaključuju oni. Sigurni su, kako zakljućuju, da će menadžment MUP-a i UP preduzeti sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti kako bi otkrili i kaznili vinovnike napada na njihove kolege. N. Đ.

Srednjoškolke iz Nikšića pomagale ljekarima u borbi protiv korona virusa

Jedna smjena za volontiranje, druga za nastavu u školi kol centar. Iako nijesu pričale o tome sa svojom razrednom, ona je, navode učenice, shvatila da su prave osobe za taj posao i uputila ih je u Dom zdravlja. Tako je njihovo volontiranje počelo u nikšićkom Domu zdravlja kada su odgovarale na pozive građana, rješavale njihove nedoumice i davale tačne informacije. Kasnije su počele da rade odlazne kampanje, odnosno pozivom su zakazivale termine za vakcinaciju. - U susret masovnoj vakcinaciji Nikšić je raspolagao sa tri vakcinalna punkta. Saradnja naše škole i Doma zdravlja se nastavila, pa smo i mi tako nastavile naše volontiranje na punktu OŠ ,,Luka Simonović“. Na samom početku smo obavljale laganije poslove, kako je vrijeme odmicalo naš kolektiv je sticao povjerenje i zadao nam je zadatke koje obavlja iskusni medicinski kadar.

Jelena Bulatović i Teodora Abramović

Ovom prilikom želimo da se zahvalimo na podijeljenom znanju, kao i strpljenju i ljubaznosti – rekle su one, dodajući da moraju da naglase da su stekle nova poznanstva i prijateljstva. Obavljale su sve poslove, od najave pacijenata, njihovog pozivanja, usmjeravanja, izdavanja potvrda, kao i direktnog

rada sa vakcinama. Upitane jesu li pacijenti bili skeptični da će dobiti adekvatnu uslugu imajući u vidu njihove godine, kažu da znaju da mladost odmah asocira na neiskustvo, ali da su ih razuvjerile. - Pokazale smo nešto potpuno drugo. Svakako, na kraju to se sve završi sa pohvalom – ističu učenice.

Što se tiče zdravstvenih radnika, stava su da oni zaslužuju sve pohvale i njihov rad treba da bude nagrađen što boljim zdravstvenim sistemom i uslovima za rad. Iako su svakog dana vrijeme provodile na punktu, nikada nijesu zapostavljale školske obaveze. Kao učenice istog odjeljenja jedna drugoj su pomagale i postizale sve u redovnom roku. Priznaju da je bilo umora, ali i dodaju da je umor sastavni dio života svakog čovjeka koji radi, te su ga zanemarivale. - Naša škola i profesori su nam maksimalno izašli u susret, a mi smo to opravdale na kraju godine našim znanjem – ističu naše sagovornice. Još od ranog djetinjstva je postojala želja i ambicija da, kako kažu, postanu osobe u bijelom mantilu koje pomažu drugima. - Naša želja je da se ostvarimo u ulozi ljekara, jedna kao hirurg, a druga kao anesteziolog. Na ovom putu do tog cilja idemo zajedno, i već sad maštamo o zajedničkom radu u sali – zaključuju naše sagovornice. N. Đ.

Društvo

Poneđeljak, 5. jul 2021.

POSLJEDICE PANDEMIJE: Crnogorski sindikalci tvrde da će oporavak tržišta rada dugo trajati

Korona ukinula čak 21.000 radnih mjesta U Uniji samostalnih sindikata Crne Gore (USSCG) smatraju da su statistički podaci veoma zabrinjavajući i opominjući i da zahtijevaju hitne, konkretne i sistemske aktivnosti, ali isto tako da smo u prvih pet mjeseci imali neke skromne, ali pozitivne indikatore na tržištu rada. Na dan proglašenja epidemije, 14. marta prethodne godine, na evideniciji Zavoda za zapošljavanje (ZZCG) bilo je 35.429 nezaposlenih, dok smo na kraju maja 2021. godine na evidenciji imali 56.385 nezaposlenih, što je gotovo 21 hiljada nezaposlenih više.

statistika

Ako posmatramo statistiku za isti period, poredeći podatke iz maja prethodne i maja ove godine, to je 42.194 na 56.385 nezaposlenih lica, što je povećanje za 14.191 i rast stope nezaposlenosti sa 17,89 na 24,3 odsto. - Prema zvaničnim statističkim podacima, najveći pad broja zaposlenih zabilježen u sektoru djelatnosti: trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala. Tako je u ovom sektoru djelatnosti na kraju 2019. godine bilo 39.834 zaposlena, dok je na kraju 2020. godine bilo registrovano 34.922 zaposlenih – kazala je za Pobjedu zamjenica generalnog sekretara USSCG Ivana Mihajlović. Ona ukazuje da prilikom razmatranja ovih podataka, treba

Pandemija pokazala da neoliberalizam stoji na klimavim nogama i da tržišta, bez jake intervencije države, ne mogu sama riješiti probleme sa kojima se suočavaju m. babović

PODGORICA – Kao što se i globalno tržište rada suočava sa sporadičnim i nejednakim oporavkom od pandemije korona virusa, a prema posljednjem istraživanju Međunarodne organizacije rada ritam kreiranja novih poslova teško da će nadoknaditi gubitke izgubljenih poslova prije 2023. godine, tako i crnogorski sindikalci ocjenjuju trendove iz prvih pet mjeseci ove godine, ali i upozoravaju da je neophodno uložiti još dosta napora u stvaranje ambijenta za otvaranje novih radnih mjesta sa dostojanstvenim uslovima rada.

Sve više građana na birou

imati u vidu da je najveći broj prekarnih (povremeni i privremeni) ugovora, kakvi su ugovori o radu na određeno vrijeme, zastupljen upravo u tim djelatnostima, te da usljed krize izazvane korona virusom značajnom broju zaposlenih ugovori nijesu produžavani. – Sa druge strane, u ovom kontekstu, trebalo bi imati u vidu i činjenicu da smo tokom 2020. godine bili suočeni sa brojnim izazovima koji su drastično uticali na prošlogodišnju turističku sezonu, usljed čega nije bilo potrebe za angažovanjem većeg broja lica u trgovini, što je bio slučaj sa svim prethodnim godinama kao sezonskim poslovima – kazala je Mihajlović. Tokom perioda pandemije i bivša i sadašnja Vlada sprovodile su programe podrške nezaposlenima. Od marta prethodne godine do danas u nekoliko navrata je isplaćivana novčana pomoć licima sa evidencije nezaposlenih u iznosima od 50 do100 eura, dok je jedna od mjera podrazumijevala i oslobađanje dije-

la troškova za električnu energiju, tačnije 40 odsto ukupnog iznosa računa za mjesece maj, jun i jul. Ova mjera odnosila se i na penzionere sa penzijom nižom od 222 erua. – Jedna od mjera koje mogu pomoći novom zapošljavanju, a koja je za USSCG posebno značajna, i na čijoj smo realizaciji i u prethodnom periodu insistirali, jeste mjera podrške novom zapošljavanju. Vjerujemo da ova mjera može ohrabriti poslodavce da pristupe novom zapošljavanju i otvaranju novih radnih mjesta – kaže Mihajlović.

OGOLJENa stVaRNOst

Na pitanje da li je država, odnosno Vlada, prema mišljenju sindikata, uradila dovoljno da se sačuvaju radna mjesta, Mihajlović je kazala da je epidemija ogolila stvarnost, pokazala da neoliberalizam stoji na klimavim nogama i da tržišta, bez jake intervencije države, ne mogu sama riješiti probleme sa kojima se suočavaju. – USSCG smatra da su sve

do sada preuzete mjere bile sveobuhvatne i da su, upravo zahvaljujući njima, u najvećoj mogućnoj mjeri očuvani i likividnost privrede i radna mjesta. Za određene mjere USSCG je smatrala da su morale biti izdašnije, posebno u prvom talasu korona krize kada je većina privrede trpjela prekid rada, u smislu da se subvencije vezuju za iznos prosječne, a ne minimalne zarade. Ipak, vjerujemo da je u datim okolnostima i sa budžetom koji je u konstantnom deficitu, država uradila veliki posao i pružila veoma značajnu podršku privredi – smatra Mihajlović. Ona podsjeća da je USSCG od proglašenja epidemije apelovala na poslodavce da ne reaguju ishitreno i da problem, u kojem smo se svi zatekli, ne rješavaju na način da zaposlenima otkazuju ugovore o radu. – Istovremeno smo apelovali na državu da mjere podrške kreira i realizuje u što kraćim rokovima kako bi pomogla očuvanju radnih mjesta. U

Ivana Mihajlović, Unija slobodnih sindikata

oba slučaja insistirali smo na vođenju socijalnog dijaloga, vjerujući da svaki poslodavac kroz iskren i otvoren dijalog sa zaposlenima ili sindikatima može dobiti njihovo razumijevanje i podršku, te da svaka vlada, pa samim tim i Vlada Crne Gore, ovako krupne izazove i krizne situacije najbezbolnije može prevazići ukoliko njeguje dijalog, zajednički pristup i dogovor ključnih socijalnih partnera – ističe zamjenica generalnog sekretara USSCG. Upravo je dijalog i bio model koje su koristile brojne, visokorazvijene zemlje, tvrdi ona, čime su omogućile postizanje, pored ostalog, dogovora koji obezbjeđuju da privredni subjekti koji dobiju pomoć države neće otpuštati svoje zaposlene. Ona podsjeća da je USSCG upravo insistirala na tome da

Najviše pogođeni sektori HOREKA i transport Prema istraživanju Unije poslodavaca Crne Gore, pod nazivom „Odgovor na krizu kovid-19: Izazovi, potrebe i očekivanja crnogorskih preduzeća“, koje je objavljeno u martu, a odnosi se na 2020. godinu, navodi se da su uprkos ozbiljnim poremećajima izazvanim kovid krizom, crnogorska preduzeća postepeno nastavila sa radom u posljednjem kvartalu 2020. Dominantna većina preduzeća, njih 95 odsto, mogla je da radi u cjelosti, dok pet odsto njih nije nastavilo rad, što je bio slučaj sa gotovo četvrtinom predu-

zeća u toku drugog kvartala 2020. godine. Alarmantno je, piše u istraživanju, što je udio preduzeća koja rade sa značajno smanjenim kapacitetom (32 odsto) ostao na gotovo istom nivou kao i u periodu zaključavanja. Prema ovom dokumentu, mikro preduzeća su se suočila sa najvećim poteškoćama u obnavljanju svog poslovanja. Tako u posljednjem kvartalu prošle godine sedam odsto ovih preduzeća nije radilo, dok je 40 odsto poslovalo sa znatno smanjenim kapacitetom. Prema analizi Unije poslodovaca, sektorski gledano,

HOREKA i sektor usluga i transporta prikazali su najslabiji kapacitet za oporavak nakon što ih je kriza najteže i pogodila. Prihodi preduzeća takođe su bili dramatično pogođeni, tako da je gotovo 90 odsto njih bilježilo pad prihoda u odnosu na isti period prethodne godine, a tek mali udio preduzeća, devet odsto, je poslovao bez promjena, a svega dva odsto je prijavilo rast prihoda. Prosječni pad prihoda, za sva anketirana preduzeća, iznosio je 47 odsto, a najveći pad prihoda, u odnosu na isti period 2019. godine, prijavila su mala preduze-

ća. Gotovo petina mikro preduzeća i četvrtina malih preduzeća prijavila su pad prihoda od preko 80 odsto. U cilju smanjenja troškova povezanih sa radnom snagom, mjera koje su preduzeća najčešće koristila bilo je smanjenje ili potpuno zamrzavanje novog zapošljavanja (46 odsto). Dodatno, jedna trećina preduzeća je odložila povećanje zarada, dok je blizu 30 odsto njih smanjilo troškove za obuku zaposlenih. Iako je smanjenje broja zaposlenih bilo među najmanje rasprostranjenim mjerama smanjenja troškova, gotovo jedna četvrtina

preduzeća predviđa otpuštanja u narednom periodu. Mala i srednja preduzeća imala su najveći udio ispitanika koji namjeravaju da otpuste radnike (40, odnosno 30 odsto). Po sektorima, moguća ukidanja radnih mjesta najviše zabrinjavaju u sektoru HOREKA, sa čak 53 odsto preduzeća koja planiraju smanjenje broja zaposlenih. Nadalje, trećina preduzeća u transportnom sektoru, skoro 30 odsto u sektorima usluga i informacija i komunikacija, te jedna četvrtina u sektoru trgovine najavilo je da očekuju otpuštanja u narednom periodu.

se sve mjere podrške, posebno one koje se odnose na subvencije za zarade, vezuju za obavezu poslodavaca da ne smanjuju broj zaposlenih.

OtVaRati RaDNa MJEsta

- Osim navedenog, neophodno je stvarati uslove za otvaranje novih radnih mjesta, iznalaženje dodatnih mehanizama za podršku novom zapošljavanju, te podstaći raznim vidovima subvencija domaće poljoprivrednike i obezbijediti im siguran otkup. Neophodno je i pokrenuti sveobuhvatnu kampanju i projektovati stvarne, a ne deklarativne, mjere za efikasnu legalizaciju radnog odnosa ogromnog broja lica koja rade ,,na crno“ – istakla je Mihajlović. Posljednjih mjeseci, ukazuje naša sagovornica, kako se popravlja epidemijska situacija, dolazi i do pozitivnih trendova kada je u pitanju zapošljavanje. Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje, u periodu od 1. januara do 31. maja tekuće godine oglašeno je 8.100 radnih mjesta, od čega čak 7.024 na određeno vrijeme, a u istom periodu sa evidencije Zavoda zapošljeno je 5.438 lica. Komentarišući ove podatke, Mihajlović kaže da je i u realnim, a posebno u kriznim vremenima, svako novo radno mjesto, svako novo zaposleno lice više nego značajno. - Međutim, u odnosu na podatke koji pokazuju koliko je nezaposlenih lica na evidenciji, potrebno je uložiti još dosta napora kako bi se stvorio ambijent za otvaranje novih radnih mjesta sa dostojanstvenim uslovima rada – zaključuje Mihajlović. D. MiHaiLOViĆ

Društvo

Poneđeljak, 5. jul 2021.

Vlasnici tradicionalnih plovila na Skadarskom jezeru imaju još mjesec da, uz zakonske olakšice, podnesu zahtjev za uvođenje u sistem

Početkom avgusta ističe rok za registraciju starih čunova Limiti brzine, snage motora… Prema važećem zakonskom rješenju, na Skadarskom jezeru zabranjena je plovidba plovilima na vodeni mlazni pogon i korišćenje plovnih objekata sa motorom jačine preko 7,35 kW (9,9 konjskih snaga), bez odobrenja organa uprave nadležnog za zaštitu prirode. Ova odredba izazvala je negodovanje naročito privrednih ribolovaca i rekreativaca koji posjeduju jače motore ili koriste čamce čije karakteristike i građa čine slabije motore nefunkcionalnim. Brzina plovidbe je ograničena na četiri čvora na sljedećim lokacijama Skadarskog jezera: kanal Rijeke Crnojevića, kanal rijeke Karatune, oba kraka rijeke Morače koja pripadaju Nacionalnom parku Skadarsko jezero, područje Mihailovići, Poseljanski zaliv, Biški rep, ušće Rijeke Crnojevića, ušće Bazagurske matice, područje oko ostrva Liponjak u zonama u kojima je zabranjen ribolov. Izuzetno, kako se navodi, plovni objekat može ploviti većom brzinom u slučaju pogoršanih vremenskih prilika ili ugrožavanja sigurnosti plovidbe, uz saglasnost organa uprave. To podrazumijeva javljanje na broj 129 Uprave pomorske sigurnosti.

Čunovi na Skadarskom jezeru

Za registraciju drvenih čunova koji su trenutno u upotrebi ne trebaju dokazi koji se odnose na kupoprodajni ugovor, račun, carinsku deklaraciju, svjedočanstvo o gradnji, ugovor o poklonu i slično. Potrebno je samo da se dostavi zahtjev i u okviru njega, u napomeni, precizira kad i gdje je kupljeno, odnosno napravljeno plovilo – pojašnjavaju iz Uprave pomorske sigurnosti PODGORICA - Do 6. avgusta ove godine vlasnici tradicionalnih drvenih čunova na Skadarskom jezeru imaju mogućnost da, ukoliko to do sada nijesu uradili, registruju plovila i uvedu ih u zvaničan popis. Ta mogućnost, uz olakšicu da za upis i registraciju čunova nije potrebno prilagati prethodni dokaz o vlasništvu - račune o kupovini, odnosno carinjenju i slično, kako to predviđa redovna procedura za kupovinu i nabavku plovila – definisana je prošlogodišnjim izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe. Izmjene, kojima se propisuje i obaveza registracije tradicionalnih drvenih čunova čija je gradnja, inače, prepoznata kao nematerijalna kulturna baština, objavljene su 29. jula prošle godine u Službenom listu, a stupile su na snagu 6. avgusta 2020. Shodno članu 101 stav 7 Zakona o sigurnosti pomorske

plovidbe („Službeni list CG“, br. 77/20) omogućen je upis čamaca tradicionalne gradnje (čun) bez prilaganja dokaza iz stava 1 tačka 1 ovog zakona (dokaz o vlasništvu čamca), a odredba člana 101 stav 7 pomenutog zakona primjenjivaće se godinu od stupanja na snagu ovog zakona – potvrđeno je Pobjedi iz Ministarstva kapitalnih investicija u okviru čijeg resora je sada ova oblast.

Pomak

Zakonskim izmjenama, kao i prethodnim potezima koje je sprovela Uprava pomorske sigurnosti prevaziđena je pat pozicija, budući da vlasnici čunova prema važećim normama ranijih godina nijesu is-



punjavali kriterijum da uopšte mogu da registruju plovilo. To je dovelo do toga da ih ne mogu koristiti za neke od osnovnih aktivnosti, poput privrednog ribolova na Skadarskom jezeru ili kao tradicionalno prevozno sredstvo. Prema riječima direktora Uprave pomorske sigurnosti Safeta Kočana, zbog velikog broja čamaca na Skadarskom jezeru koji nijesu registrovani iz raznih razloga, među kojima je najviše bilo čunova, preduzet je niz poteza kako bi se problem prevazišao. Kočan je Pobjedi kazao da je najčešći razlog neregistrovanja čunova bilo neposjedovanje potrebne dokumentacije koja prati proces pregleda i

Olakšice su date u dijelu dokaza o vlasništvu, a nijesu oslobođeni plaćanja taksi koje se odnose na pregled plovila koja iznosi pet eura po dužnom metru i naplaćuje ih Uprava i riječ je o sredstvima koja idu u budžet, kao i taksi koje se naplaćuju od Lučke kapetanije prilikom upisa plovila u upisnik čamaca koje iznose ukupno 50 eura – zaključuje Kočan

registracije takvih plovnih objekata kao i cijena koštanja samog postupka. - Uprava je odlučila da krene u realizaciju pregleda i registracije tradicionalnih drvenih čamaca (čunova) na način što smo zajedno sa udruženjima ribara sa Skadarskog jezera napravili popis i potom predložili da se u izmjene Zakona o sigurnosti plovidbe unese odredba koja će olakšati vlasnicima registraciju njihovih plovnih objekata (čunova) – naveo je on. Pojasnio je da su uslijedile Izmjene i dopune Zakon o sigurnosti plovidbe, gdje je čl. 101 zadnji stav, definisano da ,,uz zahtjev za prvi upis čamca tradicionalne gradnje (čun) za plovidbu Skadarskim jezerom, ne prilaže se dokaz iz stava 1 tačka 1 ovog člana“. - To znači da svako ko želi da registruje ovaj tip plovila ne treba da ima dokaz koji se odnosi na kupoprodajni ugovor, račun, carinsku deklaraciju, svjedočanstvo o gradnji, ugovor o poklonu i slično. Potreb-

Safet Kočan, Uprava pomorske sigurnosti

no je samo dostaviti zahtjev i u okviru kojeg u napomeni treba da se napiše kad i gdje su kupili, odnosno napravili plovilo – precizirao je sagovornik. Kočan je istakao da je cilj Uprave bio da se poveća sigurnost plovidbe samim time što će pregled čunova obaviti stručna lica iz Tehničkog inspektorata. Prethodni potez bio je popis i sagledavanja stanja na osnovu kojeg je utvrđeno da takvih čamaca na Skadarskom jezeru ima 380.

Rokovi

Podsjetio je da je podnošenje zahtjeva za registraciju čunova, shodno roku propisanom zakonom, moguće do 6. avgusta ove godine. Iako je bilo zahtjeva i najava da će se, s obzirom na istorijski i kulturni značaj (nematerijalno kulturno dobro je proglašena gradnja tog tipa plovila) čunovi biti oslobođeni od nekih taksi i procedure predviđene za plastične i druge barke, Kočan ističe da je postignuto kompromisno rješenje.

Što je potrebno: od zahtjeva do taksi

Ministarstvo kapitalnih investicija

Kako pojašnjavaju iz Ministarstva kapitalnih investicija, da bi se obavio upis čuna u upisnik čamaca koji vodi Lučka kapetanija, odnosno Lučka ispostava, najprije treba sprovesti osnovni pregled čuna. - On se obavlja na zahtjev vlasnika UPSUL, odnosno zadužen je Tehnički inspektorat iz Tivta. Nakon obavljenog tehničkog pregleda izdaje se svjedočanstvo o sposobnosti čamca za plovidbu, što je jedan od neophodnih dokumenata za upis čuna u upisnik – ističu iz MKI. Dodaje se da registracija čuna-čamca za lične potrebe traje pet godina. Nakon isteka regi-

stracije na zahtjev vlasnika obavlja se redovni pregled čuna u svrhu produženja važenja dozvole za plovidbu čamca. Kako su pojasnili iz Ministarstva, za pregled drvenih čunova tradicionalne gradnje plaća naknada od pet eura (5,00) po dužnom metru. Za upis čamca (čuna) plaća se taksa shodno Zakonu o administrativnim taksama („Službeni list CG“, br.18/19), i to: - taksa na zahtjev 2,00 eura, - taksa za prvi upis 20 eura, - naknada za dozvolu za plovidbu čamca 23 eura.

- Olakšice su date u dijelu dokaza o vlasništvu, a nijesu oslobođeni plaćanja taksi koje se odnose na pregled plovila koja iznosi pet eura po dužnom metru i naplaćuje ih Uprava i riječ je o sredstvima koja idu u budžet, kao i taksi koje se naplaćuju od Lučke kapetanije prilikom upisa plovila u upisnik čamaca koje iznose ukupno 50 eura – zaključuje Kočan. i. PERiĆ

Papirologija Zahtjev za tehnički pregled plovnog objekta, koji se popunjen podnosi Tehničkom inspektoratu ovlašćenom i za pregled čunova, može se dobiti od Uprave pomorske sigurnosti (032/67125), ili preko ovlašćenih predstavnika u udruženjima ribara koja bi do sada trebalo da su upoznata sa redom poteza. Popunjen dokument sa traženim podacima (dužina, širina, dubina čuna, godina proizvodnje, odnosno gradnje) dostavlja se direktno ili elektronskom poštom tijelu nadležnom za tehnički pregled plovila. Na upit nadležnima što se događa sa starim motorima, uglavnom vremešnim „tomosima“, kakve decenijama koristi dio ribara na Skadarskom jezeru, ističe se da Izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti plovidbe nije definisano registrovanje starih „tomosa“ za koje vlasnici nemaju dokaz o vlasništvu.

Kultura

Poneđeljak, 5. jul 2021.

Što je predviđao i u kakvim prilikama je nastajao bračni ugovor Jelene Petrović i Emanuela Savojskog

Svadbi prethodili brojni pregovori U deponovanoj građi Narodnog muzeja Crne Gore nalaze se primjerci bračnog ugovora i protokola u originalu sačinjeni na francuskom i italijanskom jeziku. Koliko je poznato, do danas nemamo ni nezvanični prevod ovog ugovora sa francuskog jezika kao autentičnog teksta

Telegram kraljice Margarite

Jelena Savojska i Viktor Emanuel Savojski tokom jednog od javnih pojavljivanja

PODGORICA – U javnosti je manje poznata pravna strana priče u vezi sa udajom crnogorske princeze Jelene Petrović Njegoš za italijanskog princa i prestolonasljednika Viktora Emanuela III Savojskog. Naročito dio koji se vezuje za bračni ugovor dvoje vjerenika, za koji su najzaslužniji Valtazar Bogišić i vojvoda Božo Petrović Njegoš. Bračni ugovor u Crnoj Gori regulisan je tek 2007. godine, a primjer ovakvog zaključenja imamo još prije 125 godina, doduše sa međunarodnim elementima. Pojedinosti ovog ugovora objavio je akademik Zoran Rašović, u novom izdanju „Pravnog zbornika“ koji je predstavljen krajem prošle nedjelje u KIC-u „Budo Tomović“. Tom prilikom obilježen je i Dan udruženja pravnika 1. jul i 88 godina najstarije crnogorske pravničke asocijacije. Naime, Rašović je priredio poseban članak sa prilozima u zbroniku koji prate izvorna dokumenta vezana za bračni ugovor princeze Jelene i italijanskog princa Viktora Emanuela III i održao inspirativno predavanje na tu temu, čime Udruženje pravnika daje svoj doprinos obilježavanju 100 godina od smrti kralja Nikole I.

VJENČANJE

O udaji princeze Jelene i njenom vjenčanju napisane su brojne knjige i tomovi. Tome, kako je objasnio Rašović, fali pravna priča. - Podsjećam da se princeza Jelena školovala na Institutu u Smolinom. Poznanstvo Emanuela i Jelene se zbilo na balu u Kremlju, gdje je zaprosio, što je ona odmah prihvatila. Potom je uslijedilo pismo kralja Umberta gdje on prosi našu princezu. Uslijedila je vjeridba na Cetinju – kazao je Rašović.

Rašović se u tekstu pozvao na „Memoare“ vojvode Gavra Vukovića, koje je priredio Slobodan Tomović i istakao da je „vjenčanje crnogorske princeze i italijanskog princa neuobičajeno izazvalo pažnju i u svjetskoj štampi koja je „jednoglasno obasipala pohvalama“ ovaj čin. Velike novinske kuće su u Crnu Goru poslale „naročite korespodente“ radi prikupljanja što više materijala o ovoj zemlji i dinastiji. Za njih se „otvoriše“ venecijanski, vatikanski, dubrovački arhivi „da što više istorijskih fakata iznesu iz prošlosti Crne Gore“. Rašović je podsjetio da je od tog događaja minuo jedan vijek. - Međutim, do danas su ostale nerasvijetljenje dvije značajne činjenice: bračni ugovor princeze i italijanskog princa (predugovorna faza, faza zaključenja ugovora i postugovorna faza), kao i uloga Valtazara Bogišića i Boža Petrovića Njegoša u njegovom sačinjavanju – objasnio je Rašović. Rašović se pozvao i na Milicu M. Dragićević, pa navodi da se u deponovanoj građi Narodnog muzeja Crne Gore nalaze primjerci bračnog ugovora i protokola u originalu sačinjeni na francuskom i italijanskom jeziku. Koliko je poznato do danas nemamo ni nezvanični prevod ovog ugovora sa francuskog jezika, kao autentičnog teksta. Istina, do danas je objavljen prevod bračnog ugovora koji je sačinjen na italijanskom jeziku. - Punomoćnici kralja Umberta su bili markiz Viskonti Venosta, senator kraljevstva i vitez Žak Žozef Kosta, advokat, senator kraljevstva, ministar milosti, pravde i vjeroispovijesti – kazao je Rašović. On je ukazao da Bogišić u svojoj „Zbirci“ zapisuje da su zaključenju bračnog ugovora prethodili razgovori punomoćnika sa kraljem Nikolom i

višednevni pregovori između knjaževih i kraljevih punomoćnika u Rimu.

ULOGE

Rašović je objasnio uloge Bogišića i Petrovića. Prvi je za njega veliki pravni autoritet i uzor, dok je pomalo zapostavljeni vojvoda Božo Petrović, takođe jedna grandiozna ličnost iz istorije Crne Gore. - Bogišića smo navikli da posmatramo isključivo kao zakonopisca. On je Crnoj Gori podario mnogo više ostavrenja nego što je Opšti imovinski zakonik, koji je grandiozan projekat – kazao je Rašović i dodao da je uloga vojvode Boža Petrovića, prvog saradnika knjaza Nikole i predsjednika državnog savjeta veoma važna. - Glavni izvor za ovu moju prilično nepoznatu priču našao sam u Bogišićevom arhivu u Cavtatu. Iz tog bogatog materijala izvukao sam jedan koncept telegrama koje su vojvoda Petrović i Bogišić poslali iz Rima u toku pregovora sa italijanskim punomoćnicima koji su oni ponudili kao potrebni materijal za razmatranje zaključenja bračnog ugovora u kome javljaju knjazu Nikoli između ostalog sljedeće: „Budućnost vjerenice u slučaju udovstva siguran gotovo onako kao u ruskom“, misleći na ruski bračni ugovor knjeginice Milice koja se udala za Petra Nikolajeviča. „Ne zbori se o prćiji Vašoj ili u odricanju od nasljednih prava“ – rekao je Rašović i dodao da se drugi izvor za ovu priču nalazi u deponovanoj građi Muzeja kralja Nikole. Rašović je u tekstu naveo prve stranice bračnog ugovora na francuskom jeziku sa protokolom koji je sastavni dio bračnog ugovora. - Protokol se odonosi na odricanje princeze Jelene i njenih potomaka od prava na crnogorski presto. Jezik ugovora je francuski. Bilo je pregovora u Rimu među punomoćnicima

Rašović je u svom članku izdvojio i telegram kraljice Margarite, koji je objavljen u Glasu Crnogorca 10. avgusta 1896. godine, a upućen je knjazu Nikoli. - Njegovom visočanstvu knjazu Nikoli, Sreća Mog dragog Sina - to je najveća radost koju osjećam i koju sam osjetiti mogla. Nemam riječi kojima bih mogla izraziti Vama, a takođe i Nj. Visočanstvu Knjaginji Crne Gore, koliko sam sretna što ću imati knjaginjicu Jelenu kao Kćer. Njezina posjeta Veneciji ostavila je u mom srcu jednu neizgladivu prijatnu uspomenu. Njeno Visočanstvo i Vaše Visočanstvo uvjeriti mogu da će Vaša draga Kći u Meni vazda naći najsrdačniju majku. Veoma sam sretna da je Vjerenica Moga Sina Vaša Kći i da pripada onom hrabrom i čestitom narodu Crnogorskom komu Sam se još od mog djetinjstva divila i obožavala - navedeno je u telegramu kraljice Margarite.

koji će jezik stajati u ugovoru. Da li će to biti italijanski kao što je to slučaj kod ugovora između kralja Umberta i kraljice Margarite, ili će to biti njemački i italijanski kao što je slučaj kod bavarske princeze koja se takođe udala u dom Savoja. Pošto vojvoda Božo nije dobro znao italijanski, Bogišić je bio poliglota, njemu je sasvim bilo svejedno na kom će jeziku biti ugovor – rekao je Rašović. Ipak, kako je kazao, zbog vojvode Boža odlučeno je da ugovor bude na francuskom i dva primjerka su sačinjena na tom jeziku. - Smatra se autentičnim tekstom – rekao je on. Rašović je pokazao i ugovor na italijanskom jeziku, međutim on nije autentičan tekst, već

Faksimil prve stranice bračnog ugovora između Jelene Savojske i Viktora Emanuela Savojskog

Zoran Rašović

su ga Italijani sačinili zbog domaćih potreba. Prema riječima Rašovića, na Cetinju su se tada odvijali razgovori između knjaza Nikole kao vlastodavca i njegovih punomoćnika. Brojni su bili pripremni razgovori. - Bogišić tom prilikom, kako je sistematičan i temeljit, neće praznih ruku da ide u Rim. Preuzima kopiju bračnog ugovora princeze Milice i Petra Nikolajeviča. Razgovaralo se sa vlastodavcem o elementima bračnog ugovora. Jedan od elemenata se ticao nasljednog prava princeze Jelene. Ona će imati nasljedno pravo na očinstvo. Vlastodavci su istovremeno i ugovornici bračnog ugovora knjaz Nikola i kralj Umberto I. Bogišić je primijetio da samo italijanski kralj i crnogorski knjaz ugovaraju i pristaju na ženidbu, a kraljica se i knjeginja ne spominju, kao što je u ruskom bračnom ugovoru – istakao je Rašović.

KONVERZIJA

Prema riječima akademika Rašovića, pošto buduća italijanska kraljica nije mogla pripadati drugoj crvki nego onoj kojoj pripada kraljevska porodica i gotovo sav italijanski narod, knjeginica Jelena morala je primiti vjeru svog budućeg supruga. - To je bilo malo problematično u tom periodu. Dvije odredbe u kojima knjaz Nikola svojim punomoćnicima posebno potencira da knjeginjica Jelena i njena djeca mogu imati pravo nasledstva kao i druga djeca na jednaki dio privatnog imanja. Drugi

TRENUCI INTIME: Jelena Savojska i Viktor Savojski

članak se odnosi na presto. Potomstvo koje izađe iz ovog braka ne može samo po sebi imati nikakva prava nasljedstva ni dio imetka vladarske crnogorske kuće, a još manje može imati vladarska i politička prava u samoj Crnoj Gori – rekao je Rašović. On je kazao da je na brodu Savoja obavljena konverzija. - To je bio prelaz naše princeze u katoličku vjeru. Nije bilo bez problema. Mitropolit Mitrofan Ban je bio protiv toga. Veoma uzdržana je bila i majka Milena, vojvoda Gavro Vuković je bio za to, a protivljenje konverziji nije skrivala ni Rusija, ni njena crkva. Konverzija je izvršena na jahti Savoja u luci Bari. Prisustvovali su sa crnogorske strane: vojvoda Gavro Vuković, knez Mujo Vojinović kao lični sekretar kralja Nikole. Nakon toga je uslijedilo blagodarenje i misa u Crkvi Svetog Nikole u Bariju. U bazilici Svete Marije anđeoske i mučenika u Rimu je bilo religozono vjenčanje – kazao je Rašović. Bogišić se za sve temeljno pripremao. Čim je došao u Rim htio je da prouči italijansko porodično i nasljedno pravo. On je u tekstu govorio o elementima kada je 1896. godine potpisan bračni ugovor. - Jedan od elemenata se odnosio na nasljedno pravo princeze Jelene: „Ona će imati svoje nasljedno pravo na očinstvo, tj. na privatno imanje, razumije se poslije njega“. U ugovor će se umetnuti i „otkaz od svakih vladarskih prava svijeh potomaka potomaka, koji izađu iz toga braka“ – zapisao je Rašović, iz izvora Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti.

PREGOVORI

Takođe, Rašović je u Bogišićevom arhivu u Cavtatu došao do veoma vrijednog zapisa o vođenju pregovora u Rimu sa italijanskim punomoćnicima i o razgovoru sa kraljem Italije u Monci. - Riječ je o svojevrsnom (neobjavljenom) Bogišićevom svjedočenju o toku pregovora u predugovornoj fazi, kao i o razgovorima s kraljem Italije Umbertom. Bogišiću su bili dostupni bračni ugovori drugih knjeginja koje su se udavale u Savojsku kuću. To je bila velika razlika u određenju miraza u odnosu na kraljicu Margaritu kojoj se odredilo sa strane države 500.000 franaka prćije, sa strane oca nasljednikova 300.000, sa strane samog nasljednika, tj. kralja 300.000, dok Jeleni tek 100.000 i to je za Bogišića bila velika razlika – naveo je Rašović. On je istakao da je na osnovu Bogišićevog neobjavljenog materijala nastala inspiracija za rasvjetljivanje njegove uloge i uloge Boža Petrovića Njegoša, koji su kao knjaževi punomoćnici učestvovali u sačinjavanju bračnog ugovora crnogorske princeze i italijanskog princa. B. B.

Kultura

Poneđeljak, 5. jul 2021.

Lingvistkinja Jasna Tatar-Anđelić o Crnoj Gori nekad i sad kroz putopise iz francuske „Nove revije“

Romantičarski, romantizovani ali i kritički osvrti na malu i nedovoljno istraženu zemlju, unutrašnje prilike i neprilike, odnosi, a ponajviše divlja priroda unutar koje su se formirali gradovi, bili su fascinantni za Francuze s kraja 19. vijeka, posebno za osnivačicu „Nove revije“ Žilijet Adam, koja je o Crnoj Gori pisala strastveno i opširno. Knjiga je, najviše zbog pandemije korona virusa i ograničenja koja je sa sobom donijela, na svoje predstavljanje u Podgorici čekala dugo. S prevoditeljkom smo uporedili nekadašnju Crnu Goru s ovom danas, prateći impresije hroničara čuvenog časopisa „Nova revija“. P O B J E DA : „ No u v e l l e Revue i Crna Gora 1879 – 1918“ osvjetljava dio istorije Crne Gore s kraja 19. i početka 20. vijeka. Sudeći po tim zapisima, šta se od onda do danas u Crnoj Gori nije promijenilo? TATAR-ANĐELIĆ: Kada sam, prije par godina, u digitalnom fondu francuske Nacionalne biblioteke otkrila „Nouvelle revue“ i do tada neprevedene tekstove o Crnoj Gori, moja namjera je bila da crnogorskim čitaocima omogućim još jedno putovanje kroz vrijeme i jezik i doprinesem upoznavanju onovremene Crne Gore. Međutim, kada analiziramo sliku crnogorskog društva, naših vrijednosti i naših zabluda koju su stekli ovi francuski putopisci, zaključujemo da se mnoge stvari suštinski nijesu mijenjale. Vjerujem da bi istoričari i sociolozi našli još više takvih elemenata, ali po meni se jasno izdvajaju tri crnogorske društvene konstante. Prvi elemenat je značaj koji pridajemo spoljašnjosti a ogleda se u ljepoti crnogorske nošnje u kombinaciji sa dostojanstvom i elegancijom sa kojima je nose svi članovi društvene zajednice - od knjaževske porodice do najsiromašnjih seljanki i seljana. Drugi prepoznatljivi element je stalna glorifikacija mitskog junaštva iz prošlosti, to neprekidno usmeno podsjećanje na obaveze koje su nam ostavili preci, sprečavanje svakog odstupanja i konačno nejasna granica između fakata i mita. Treći nepromijenjeni elemenat je karijatidni položaj crnogorske žene koja ne samo što predstavlja pozadinsku bazu pomenutog junaštva, već obavlja sve ostale važne poslove. Sva tri pomenuta elementa su i danas veoma živa i u zavisnosti od njihove interpretacije i/ili zloupotrebe snažno utiču na naš društveni život. POBJEDA: S posebnim žarom govorite i pišete o Žilijet Adam kao ženi koja je bila ispred svog vremena u osviješćenoj Francuskoj. Kako je zamišljate među Crnogorcima za vrijeme njenih posjeta ? TATAR-ANĐELIĆ: Na posjetu Žilijet Adam Crnoj Gori možemo gledati dvosmjerno.

Moramo izaći iz narcisoidnosti

Crna Gora se mora osloniti na hrabrost intelektualaca POBJEDA: Vaš građanski aktivizam je inspiracija mnogima i podsjeća umnogome na ono čime se bavila Žilijet Adam. Sagledavate, kritikujete, reagujete, a iznad svega volite svoju zemlju. Ima li nade da se uz ljude poput Vas uskoro vratimo na evropski put i da Crnu Goru usmjerimo na građanina i njegov napredak ? TATAR-ANĐELIĆ: Hvala Vam na više nego laskavom poređenju. Ako vas proučavanje francuske kulture ičemu nauči, onda je to sigurno da je uloga i obaveza intelektualca da kritički sagledava i komentariše društvene pojave. To je duga tradicija bezbrojnih primjera koja kreće od Voltera, a svoju najbolju modernu potvrdu dobija čuvenim Zolinim „Optužujem“ i raskrinkavanjem antisemitske afere Drajfus (objavljenim u istoj godini kada je Žilijet Adam došla u Crnu Goru) i traje sve do danas. Crna Gora se mora osloniti na angažman i građansku hrabrost svojih intelektualaca kako bi izašla iz populizma i dogmatskih obora u koje je zapala. Nadam se da će se u narednom periodu još neki usuditi da dignu svoj glas.

Slika o Balkanu je toliko zamračena događajima iz devedesetih da je savremenim putnicima ponekad teško da prepoznaju crnogorsku istorijsku i kulturološku autentičnost u odnosu na ostatak Balkana, koja je opet toliko očigledna kada čitate putopise iz XIX vijeka – rekla je Tatar-Anđelić

CRNOGORSKI JEZIK ĆE UPRKOS SVEMU OPSTATI: Jasna Tatar-Anđelić

U vrijeme boravka na Cetinju 1898. godine, Žilijet Adam je afirmisana francuska književnica, feministkinja, vlasnica popularnog pariskog salona i urednica uticajnog društvenog i književnog časopisa sa kontaktima širom kontinenta. Ona dolazi na Cetinje sa svojim pratiljama, kao odličan poznavalac evropske spoljne politike i jasnim ideološkim stavovima, naklonjena vezama Francuske sa slovenskim narodima. Žilijet Adam je za Crnu Goru pripremljena, o njoj je čitala, tako da su iznenađenja svedena na minumum. Iako na sve gleda kroz lornjon velike francuske patriotkinje, republikanke i hrišćanke, očarana je i predjelom i ljudima u njima. Ako me pitate kako su Crnogorke i Crnogorci tog doba mogli gledati na jednu ovakvu žensku figuru, pretpostavljam da su ti utisci varirali u skladu sa okruženjem - Cetinjanima toga doba nije bilo neobično da Katunskom ulicom šetaju visoke evropske diplomate i aristokrate sa suprugama, ali vjerujem da je činjenica da jedna važna Francuskinja to čini sama bila predmet određenog čuđenja. Ako je tako bilo u prijestonici, lako je pretpostaviti kako je ovaj neobični ženski karavan izgledao u nedavno oslobođenoj Podgorici ili pod ostroškim gredama… POBJEDA: E. De Sent Mari takođe nudi značajne podatke o Crnoj Gori na temu položaja žena, o običajima, narodnoj medicini... Čini se kao da narod ovog podneblja ne voli da prima uticaje sa strane i da mijenja svoje navike, pa kako, kao takav,

ipak opstaje i funkcioniše sa modernim tokovima po nekim drugim parametrima? TATAR-ANĐELIĆ: Sukob tradicionalnog i modernog je obilježje svakog napretka, i to nije toliko crnogorska specifičnost koliko nam se čini. Vjerujem da je potrebno tradiciji obezbijediti počasno mjesto, ali istovremeno ostaviti dovoljno prostora za razvoj novih ideja. U svim prevedenim putopisima autori sa interesovanjem naglašavaju tradiciju, običaje, vjerovanja Crnogora-

ca i Crnogorki ali većina njih izražava i optimizam da će se porodični odnosi mijenjati prema evropskim uzusima (mislim prije svega na položaj žene, pitanje rađanja ženskog djeteta i sl.). U tom pogledu je zanimljivo da su svi puni hvale za način na koji je kralj Nikola znao da pomiri ta dva elementa i uvodeći evropske tekovine uz poštovanje crnogorskog načina života. Ja mislim da je grčevito držanje za sujeverje i negiranje savremenog načina života proizvod straha od drugačijeg u nedostatku znanja i otvorenosti duha. Zato se, kako kažete, moderni tokovi prihvataju samo površno, a čim se dođe do suštinskih promjena, hvatamo se nekog atavizma. U tome smo definitivno manje hrabri i slobodni nego nekada na bojnom polju. POBJEDA: Šta bi putopiscima iz današnje Francuske bilo najteže da shvate u vezi sa Crnom Gorom na polju osnovnih ljudskih prava, prioriteta unutar socijalne politike i iznad svega u kulturološkom smislu? TATAR-ANĐELIĆ: Crna Gora je danas prosječnom Francuzu zanimljiva kao turistička destinacija, ili kao jedno parčence balkanske slagalice, sa svim posljedicama ekonomske i društvene tranzicije. Svaki će francuski turista prepoznati kulturna bogatstva i različitosti, ali i ogromne razlike u regionalnom razvoju. S druge strane, slika o Balkanu je toliko zamračena događajima iz devedesetih da je savremenim putnicima ponekad

teško da prepoznaju crnogorsku istorijsku i kulturološku autentičnost u odnosu na ostatak Balkana, koja je opet toliko očigledna kada čitate putopise iz XIX vijeka. Za to prepoznavanje se moramo stalno nanovo boriti, jer svaka Crnogorka i svaki Crnogorac su Crna Gora u malom i svako od nas mora da se angažuje da to postane prepoznatljivo. Moramo izaći iz određene narcisoidnosti, jer samo tako ćemo biti prepoznati kao autentična državna i kulturna tvorevina, što vjekovima jesmo. POBJEDA: Govorite nekoliko stranih jezika, lingvistkinja ste i po zanimanju i po ubjeđenju. Da li ste se ikada susreli s nacijom koja sopstveni jezik negira i ne cijeni, kao što je to slučaj kod nas? TATAR-ANĐELIĆ: Pitanje jezika je uvijek političko pitanje, a njegova je standardizacija uvijek rezultat dominantnih ideologija i odnosa moći. To je opštepoznata činjenica na svim meridijanima. Svako, pa i indirektno negiranje prava da svoj jezik nazivamo crnogorskim i da ga kao takav izučavamo je diskriminatorni stav koji odslikava ne samo podijeljenost crnogorskog društva već i potrebu jednog dijela stanovnika Crne Gore da svoj radikalni politički stav i negiranje crnogorske nacije nametnu kao obavezu svima ostalima. Do sada nijesam čula niti pročitala da ovo negiranje i omalovažavanje ide u suprotnom smjeru, uvijek je meta ovih nestručnih prepucavanja pravo da svoj jezik

Nazadovanje Crne Gore je opipljivo POBJEDA: Žilijet Adam posebno hvali činjenicu da je knjaz Danilo crkvu odvojio od države „dajući jednoj veći ugled, a civilnoj vlasti veću snagu“. Jesmo li se i zvanično unazadili u odnosu na 18. vijek time što smo dozvolili crkvi da se bavi državnim pitanjima i na

koji način bismo se mogli tog uticaja osloboditi? TATAR-ANĐELIĆ: Kada je u pitanju odvojenost države od crkve i uopšte vjerskih zajednica, nazadovanje Crne Gore je opipljivo. Sigurna sam da je svakom slobodnom intelektualcu nezamislivo da se sekularnost u jednoj evropskoj državi

može toliko urušiti da jedna vjerska zajednica sastavlja vladu i to čini sasvim otvoreno. Upravo to se desilo sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori, na pragu treće decenije XXI vijeka. Toga se moramo osloboditi što prije a put je samo jedan - obrazovanje i medijska pismenost. D. MaliDžan

PODGORICA – Posmatrati Crnu Goru s distancom od hiljadu i po kilometara i preko stotinu godina je privilegija koju smo dobili zahvaljujući lingvistkinji Jasni Tatar-Anđelić. Prije nepune dvije godine je u okviru izdavačke produkcije Fakulteta za crnogorski jezik i književnost objavila knjigu „Nouvelle Revue i Crna Gora 1879 – 1918“ koja sadrži devet zapisa francuskih putopisaca o našoj zemlji.

Tatar-Anđelić na promociji knjige u KIC-u

zovemo crnogorskim, isto kao što je to u nekoj drugoj ravni pravo da se nacionalno i kulturno identifikujemo kao Crnogorci i Crnogorke. Ja sam odabrala da knjiga ,,Nouvelle revue i Crna Gora“ bude štampana na jotovanom crnogorskom jeziku, jer je to jedini jezik koji je Žilijet Adam 1898. mogla da čuje na svojem putovanju. Istovremeno sam potpisnica Deklaracije o zajedničkom jeziku koja ističe ravnopravnost sva četiri trenutno postojeća standarda (bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski) i poriče mogućnost da se jedan od njih smatra jezikom, a neka druga varijantama tog jezika. Crnogorski jezik će uprkos svemu opstati zato što se na njemu ne samo govori, već i piše, objavljuje i studira. Ne sumnjam u to. POBJEDA: Kako tokom svojih diplomatskih posjeta objašnjavate strancima trenutne društveno-političke prilike u našoj zemlji? TATAR-ANĐELIĆ: Svi smo mi ambasadori svoje zemlje, bez obzira na to da li smo dio neke zvanične delegacije ili smo u nekoj drugačijoj posjeti inostranstvu. Ako postoji interesovanje sagovornika, to činim kratkim objašnjavanjem prilika na Balkanu kao mjestu sudara Zapada i Istoka, a zatim skretanjem pažnje na našu hiljadugodišnju državnu istoriju, užasnu nepravdu nestanka Crne Gore sa karte Evrope između dva rata. Istovremeno, svaka politički pismena osoba lako razumije da nedavni događaji u Crnoj Gori nijesu odvojeni od rasta ekstremne desnice i širenja populizma u zapadnom svijetu posljednjih godina. D. ERJAVŠEK

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 5. jul 2021.

Poslije 33 godine rada zatvorena kultna cvjećara ,,Cvjetni kutak“

Uvijek je u prvom planu bila ljubav prema cvijeću Od 1988. godine Nada Antić išla je ,,putem cvijeća“, onim koji voli i u koji je istinski vjerovala, a zahvaljujući kojem je na neki način doprinijela sreći velikog broja Podgoričana i Podgoričanki, kojima su buketi iz njene radnje budili najfinije emocije

Nakon 33 godine posvećenog rada, sa puno tuge ona je prethodne sedmice zatvorila svoju radnju ,,Cvjetni kutak“. Posljednje dvije godine cvjećara je bila u iznajmljenom lokalu u pješačkom dijelu Njegoševe ulice, dok je za tri decenije prije toga promijenila tri lokacije u strogom centru grada. O razlozima zatvaranja cvjećare, izazovima tokom dugogodišnjeg poslovanja, ljubavi prema cvijeću i posvećenosti poslu razgovarali smo sa šezdeset petogodišnjom cvjećarkom koja je, slobodno možemo reći, svojevrsna preteča samostalnog preduzetništva u našem glavnom gradu i čist dokaz da se sve može kad se istinski voli.

I. MANDIĆ

Mnogo je onih koji vole svoj posao, ali ga je malo ko volio kao Nada Antić, jedna od prvih cvjećarki u našem gradu.

LJUBAV

Ljubav prema cvijeću glavni je i jedini krivac zašto je davne 1988. godine supruga i majka dvoje malo djece odlučila da napusti siguran državni posao gdje je radila 13 godina i započne sopstveni biznis. Bilo je onih koji nijesu vjerovali da će to zaživjeti, jer u ono vrijeme nije bilo baš uobičajeno da Podgoričani nose po gradu bukete cvijeća (kućnih dostava još nije bilo). Ali za preduzetnički duh trideset dvogodišnje Nade Antić tada nije bilo prepreka. Krenula je ,,putem cvijeća“, onim koji voli i u koji je istinski vjerovala, a zahvaljujući kojem je na neki način doprinijela sreći velikog broja Podgoričanki svih generacija, kojima su buketi iz njene radnje budili najfinije emocije. Imala je bezrezervnu podršku supruga Zorana, kćerke Milice, sina Miloša, kao i šire porodice. Korona, odnosno odsustvo organizovanja raznih proslava uz sve veće fizičko opterećenje, doprinijeli su tome da, nakon više od tri decenije posvećenog rada, zatvori radnju i nažalost zaključi ovakav oblik poslovanja. A i vrijeme joj je, smatra Nada, za penziju. Dodaje, ipak, da bi voljela da neko od njenih unučadi nastavi ovaj biznis, gdje bi im sa velikim

Jedan od posljednjih buketa iz ,,Cvjetnog kutka“

zadovoljstvom prenijela sve svoje znanje i iskustvo. Cvjećaru je otvorila prije 33 godine, u kiosku u strogom centru grada, koji se nalazio na mjestu gdje je danas zgrada gradskog parlamenta. - Da nijesam imala podršku porodice teško bih uspjela u ovom poslu – započinje razgovor Nada. U samom startu, dodaje ona, nije bilo baš najlakše, jer su djeca bila mala (pet i šest i po godina). - Uvijek sam voljela da pravim buketiće od poljskog cvijeća. Kad bismo išli na godišnje odmore, ja bih brala cvijeće na livadi. Dobro sam crtala, uvijek sam vodila računa o estetici – objašnjava Antić razloge za pokretanje sopstvenog biznisa, koji im je umnogome pomogao da podignu i školuju djecu. Roditelji su se, prisjeća se ona, protivili tome da napusti državni posao.

Crnogorci su veliki romantičari i kavaljeri bez premca Navodeći kako preovladava mišljenje da Crnogorci nijesu romantični i nježni, sagledavajući sa trideset trogodišnje distance rada u cvjećari Nada Antić ističe da je upravo suprotno. - Tokom dugogodišnjeg rada uvidjela sam da su Crnogorci veliki kavaljeri, da umiju vojenoj osobi da prirede iznenađenje, čak su puni kreativnih ideja. Mislim da im tu nema premca – kazala je Antić. U sjećanju joj se, ističe, urezalo kada je u

- U Podgorici tih godina nije bilo baš popularno nositi cvijeće. Posebno muškarci - đe u ono vrijeme da ga neko vidi da nosi cvijeće kroz grad. Moji su živjeli u Ulici Vuka Karadžića. Otac bi mi dolazio svakog dana na posao. U početku nije baš bilo prometa. Otišao bi kući i rekao mojoj majci: ,,Što napravi ona mala, ostavi siguran posao, a

vrijeme teške inflacije pozvao čovjek iz Francuske, inače stalna mušterija, da naruči buket cvijeća za majku i ocu, kojima je bila jubilarna godišnjica braka. - Napravila sam predivan buket i ponijela im. Žena je plakala od sreće. Emocije koje sam ja tad doživjela, kao neko ko je doprinio njihovoj radosti, teško mogu opisati – priča Nada, koja je prva u Podgorici uvela dostave cvijeća na kućnu adresu.

cvjećara joj slabo radi“ – priča Nada. Međutim, nije je napuštalo to što i njeno ime nosi. Uz puno truda, radeći u početku sama u dvije smjene, za dvije godine otplatila je kiosk koji je kupila i novac uložen u biznis. - Za te dvije godine uvela sam neke novosti. Išla sam u Italiju da ,,kradem“ zanat. Ostanem po četiri-pet dana,

Žuta ruža kao simbol svjetlosti i života

Nada Antić

Zaštitni znak ,,Cvjetnog kutka“ bila je žuta ruža. - Obožavam žute ruže, to je moj cvijet. Mnogi misle da on simbolizuje ljubomoru, a u stvari simbolizuje svjetlost, sunce, život – kazala je Nada. Navodeći da Podgoričani najviše kupuju crvene ruže, ona kaže da se u cvjećarstvu, kao i u modi, trendovi mijenjaju od sezone do sezone. - Trenutno su u trendu šareni buketi poljskog cvijeća. Ima ljudi koji znaju što voli njihova izabranica, a ako nam ostave da im mi sredimo buket, gledamo da bude šeren i veseo – priča iskusna cvjećarka. Ljude je, ističe ona, uvijek podsjećala da je najbitnija pažnja, a ne količina cvijeća. - Dovoljan je jedan kvalitetan cvijet da obradujete voljenu osobu. Ne treba vam za to poseban povod, jednostavno joj kupite cvijet i probudite u njoj najfinije emocije – preporuka je Nade Antić.

gledam kako tamo rade, kupim buket u cvjećari, pa ga raspakujem u hotelu. Sve sam sama učila, nije bilo jednostavno. Tad nije bilo interneta, a sad je mnogo lakše držati radnju – naglašava Antić.

IZAZOVI

Zadovoljstvo joj je bilo direktno učestvovati u stvaranju lijepih navika kod sve većeg broja Podgoričana. - Iako u početku nijesu bili baš orni za kupovanje cvijeća, postepeno su počeli da stiču tu lijepu naviku. Jedna ruža, elegantno spakovana, da obraduju curu na sastanku, tako je počelo – prisjeća se Nada. Nakon osam godina počela je izgradnja kamenih kućica (takođe na mjestu današnjeg gradskog parlamenta), pa su cvjećaru morali izmjestiti kod atomskog skloništa na Trgu Balšića. Nakon završetka izgradnje kućica, Nada je cvjećaru preselila u jednu od njih. To je trajalo do uklanjanja kućica zbog izgradnje zgrade gradskog parlamenta, pa je ,,Cvjetni

Dio identiteta centra grada Navodeći da je zbog zatvaranja cvjećare prethodnih dana pozivao veliki broj stalnih mušterija koji su iskazivali istinski žal, Nada Antić kaže da joj to mnogo znači. - Posebno bih htjela da zahvalim gradonačelniku Ivanu Vukoviću, koji nas je udostojio da nas primi u zgradi Glavnog grada. I to je dokaz koliko su nas ljudi cijenili i poštovali. Više mi znači dobra riječ, poštenje i čovječnost nego sve pare ovoga svijeta – kazala je Antić. Gradonačelnik Ivan Vuković kazao je da je cvjećara ,,Cvjetni kutak“ činila dio identiteta centra našeg grada. - Kao stanovnik glavnog grada, osjećam golemu tugu, jer znam što je meni i mojoj generaciji značio ,,Cvjetni kutak“ i koliko sam puta u životu bio u prilici da nekoga istinski usrećim zahvaljujući teta Nadi, Milici, Marijani i Lidiji – objavio je Vuković na svom Fejsbuk profilu.

kutak“, preseljen u Bokešku ulicu, gdje se nalazio do prije dvije godine. Za to vrijeme stekla je veliki broj stalnih klijenata, zahvaljujući kojima je sve do početka pandemije izazvane virusom korona lijepo radila i dobijala samo lijepe komentare. - I ovdje u Njegoševoj smo počeli odlično da radimo, a lokal je bio veći i ljepši nego u Bokeškoj. Međutim, korona je učinila svoje, jer kad nema svadbi, rođendana, proslava, kućnih posjeta, sahrana, onda ni mi nemamo posla. Mogli smo jedno vrijeme da finansiramo poslovanje od ušteđevina, ali s teškom mukom odlučili smo da zatvorimo cvjećaru. Ali tu su i godine, dugo radimo. Zaradili smo penziju. Možda je najbolje otići onda kad si najbolji – poručuje Antić. Borili su se, naglašava ona, da održe cvjećaru. - Prije korone nije nam bilo u planu da je zatvaramo. Mislili smo da ćemo je prenijeti na porodicu, jer uz saradnice Marijanu i Lidiju, uvijek mi je pomagala cijela porodica kad je veći obim posla – kaže cvjećarka sa trideset trogodišnjim stažom i dodatnih 13 godina u prodavnici ,,Borovo“. Emotivno teško je podnijela to što mora da zatvori cvjećaru, ali i kaže - sve u svoje vrijeme. - Podigla sam i školovala djecu od ove cvjećare. Sve lijepe stvari su mi se tu desile. Hoću tako lijepo i da se završi. Hvala Bogu, imam unučad kojima ću se sada još više posvetiti. Vrijeme je za penziju, šetaću koliko budem mogla. Ko zna, možda u neko dogledno vrijeme neko od unučadi odluči da nastavi ovaj porodični biznis. To bih baš voljela. Bila bih uvijek tu da im prenesem sve svoje znanje i iskustvo i pomognem koliko mogu – zaključila je Nada Antić. Iznoseći cvijeće iz lokala u Njegoševoj ulici, ostavila je prazan poslovni prostor, ali ne i ono mjesto u srcima brojnih Podgoričana koje je vazda sa osmijehom dočekivala u svom cvjetnom kutku. I. MITROVIĆ

Poneđeljak, 5. jul 2021.

Marketing

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 5. jul 2021.

Srednji bek rukometnog nacionalnog tima Milena Raičević ne ide na Olimpijske igre

U Tokio treba da putuju najspremnije PODGORICA - Milena Raičević neće biti dio rukometnog nacionalnog tima koji će predstavljati Crnu Goru na Olimpijskim igrama u Tokiju. Nakon razgovora nove igračice turskog Kastamonua sa stručnim štabom na čelu sa selektorkom Bojanom Popović procijenjeno je da prednost treba da dobiju igračice koje su u boljoj formi i spremnije da odgovore izazovu trećeg učešća na najvećoj svjetskoj smotri sportista. Raičević, osvajačica titule prvaka Evrope i srebrne olim-

pijske medalje iz 2012. godine, vratila se u nacionalni tim na početku priprema za Igre u Tokiju, nakon pauze koju je imala zbog porođaja. - Sa izuzetnim zadovoljstvom sam počela pripreme sa „lavicama“ i radovala se svakom treningu pred veliki izazov kao što su Olimpijske igre. Naporno sam radila u želji da dostignem potrebni nivo forme i budem spremna da na najbolji način odgovorim zahtjevima stručnog štaba. Dosadašnji dio priprema je, ipak, pokazao da ima igračica koje su u boljoj formi, te da uprkos mojoj velikoj želji

koja nije izostala, ne treba da budem sebična i zauzimam mjesto djevojkama iza kojh je takmičarska sezona i koje su, u ovom trenutku, spremnije da daju značajniji doprinos igri tima. Obavila sam razgovor sa selektorkom Popović, o odluci su upoznate i moje saigračice i vjerujem da je ista u najboljem interesu tima, jer je najvažnije da u Tokio putuju najspremnije. Svim srcem ću biti uz djevojke, uvjerena da će u Tokiju predstavljati Crnu Goru na najbolji mogući način, a meni predstoji dalji rad, na klupskom i individualnom planu, kako bi u budućim

akcijama mogla u potpunosti da odgovorim onome što su najviši zahtjevi koji se uvijek postavljaju pred naš nacionalni tim - kazala je Raičević

u izjavi za zvanični sajt Rukometnog saveza Crne Gore. „Lavice“ danas putuju za Mađarsku, gdje će u utorak protiv domaćina i u srijedu

protiv selekcije Brazila, imati odlične provjere u sklopu priprema za Olimpijske igre u Tokiju, koje otvaraju 25. jula duelom protiv Angole. A. M.

Holanđanin dominirao na VN Australije

Novi let Maksa Ferstapena

Ne mijenjaju dobre stvari PODGORICA - Rukometni kamp ,,Šampion“ Lovćen 2021. počeo je u četvrtak na Ivanovim koritima. U prvoj grupi, na jedinom državnom kampu koji organizuje Rukometni savez, sa trenerima Bobanom Krstović i Milošem Perovićem rade pionirke rođene 2008. i 2009. godine. - Utisci su sjajni i djevojčice su izuzetno kvalitetne i odlično rade. Važno je naglasiti da imaju i dobro predznanje, tako da bez problema prelazimo iz jedne u drugu etapu. Vjerujem da će na kampu dobiti kvalitetno znanje, koje će nastaviti da nadograđuju u svojim klubovima. Nije lako organizovati kamp u vremenu pandemije kovida-19, zbog čega dugujemo zahvalnost Rukometnom savezu Crne Gore što je uspio u tome. Ovaj kamp ima izuzetnu težinu, jer su kroz njega prošle i djevojke koje će predstavljati našu državu na Olimpijskim igrama u Tokiju - kazala je Krstović, koja je inače trener u Zeti. Lijep ambijent, odlični uslovi i velika energija za Perovića, koji je strateg Trebjese, je pun pogodak. - Rukometni savez Crne Gore

Pioniri kreću 10. jula U drugoj grupi na Ivanovim koritima boraviće muška pionirska reprezentacija koju čine igrači rođeni 2006. i 2007. godine. Okupljanje reprezentacije na Ivanovim koritima planirano je za 10. jul, a pripreme će trajati devet dana. Na spisku se nalazi 21 igrač, dok je 14 imena na listi rezervnih igrača. Sa pionirima će raditi treneri Nikola Jablan i Marko Martinović.

je napravio sjajnu stvar organizacijom kampa, koji je postao tradicionalan. Djeca su dobila priliku da tokom deset dana nauče osnovne rukometne korake, to je svojevrsna nadogradnja koja će im izuzetno koristiti. Kao treneri ćemo nastojati da im prenesemo iskustvo koje imamo, da prođemo kroz sve elemente tehnike i taktike, a vjerujem da će, kada se vrate u svoje klubove, imati mnogo više znanja - kazao je Perović. Rukometni savez Crne Gore ove godine preuzeo je organizaciju kampa na Ivanovim koritima, smatrajući ga izuzetno značajnim za najtalentovanije dječake i djevojčice u našoj državi , napomenuo je Petar Kapisoda, predsjednik RSCG. - U pitanju je jedini reprezentativni kamp u Crnoj Gori, jer

su njegovi polaznici odrabrani kandidati i kandidatkinje, na kojima bi trebalo da počiva budućnost našeg rukometa. Tradicija duža od dvije decenije najbolja je potvrda renomea i značaja koji ovaj kamp ima u rukometnom svijetu, zbog čega u Savezu s ponosom ističemo činjenicu da smo uspjeli da ga organizujemo i u izazovnim vremenima u kojima živimo. Dvije grupe polaznika ovogodišnjeg kampa imaće odlične uslove za rad na Ivanovim koritima, sa njima će raditi stručnjaci koji su prošli školu Rukometnog saveza koja se organizuje po evropskim standardima, a uz posjete reprezentativaca i reprezentativki naše države, sigurno je da će djeca dobiti nova i korisna znanja, koja će kasnije moći da valorizuju u svojim klubovima. A. M.

Okonu stradao prednji desni točak, zadržao prvu poziciju. Koliko je Ferstapen bio dominantan pokazuje da je kroz cilj prošao sa 13 sekundi prednosti u odnosu na Botasa, koji je za dvije sekunde bio brži od Norisa. Četvrtoplasirani Britanac zaostao je 25 sekundi za pobjednikom. Peto mjesto pripalo je vozaču Ferarija Karlosu Sainsu, šesto Peresu, a među deset bili su Danijel Rikardo, Lekler, a posljednja dva boda pripala su vozaču Alfa Taurija Pjeru

Gasliju i Fernandu Alonsu u bolidu Alpina. Trku u Austriji obilježile su kazne, a najviše ih je imao Peres. U posljednjem krugu došlo je do sudara dva bivša šampiona - Kimi Raikonen je sa staze izbacio Sebastijana Fetela. Na sreću obojica su bila van kokurencije za osvajanje bodova. U generalnom plasmanu Ferstapen ima 182 boda, čak 32 više od Hamiltona. Šampionat se nastavlja VN A. M. Britanije 18. jula.

TUR DE FRANS

Konor smanjio zaostatak za liderom TWITTER/TOUR DE FRANCE

Kamp ,,Šampion“ Lovćen 2021. budućnost crnogorskog rukometa

Drugo mjesto pripalo je Valteru Botasu u bolidu Mercedesa, a treće Landu Norisu iz Meklarena, koji je i nakon kazne uspio da se probije i dođe do postolja. Razočaravajuću trku odvezao je aktuelni šampion Hamilton - tek četvrti, mada je imao opravdanja jer je posljednji krug vozio sa oštećenim bolidom. Na Red Bulovoj stazi lider u generalnom plasmanu je nakon odličnog starta, a i poslije restarta koji je uslijedio zbog incidenta kada je Estebanu

FORMULA1.COM

Maks Ferstapen slavio je na VN Australije, devetoj trci ovogodišnjeg šampionata Formule 1. Holanđanin je stigao do pete, a ukupno treće vezane pobjede skoro na identičan način kao i prethodne sedmice na VN Štajerske. U bolidu Red Bula vodio je od starta trke, a u odnosu na prethodnu sedmicu, kada je to pošlo od ruke Luisu Hamiltonu, ostvario je najbrži krug.

Ben O’ Konor bio je najbrži na devetoj etapi Tur de Fransa i približio se Tadeju Pogačaru u generalnom plasmanu. Australijski biciklista planinsku etapu od Kuza do Tinja, d u ž i n e 14 5 k i l o m e t a r a , odvezao je za četiri sata, 26 minuta i 43 sekunde. Matija Kataneo kao drugoplasirani kasnio je pet minuta i sedam sekundi, a njegov zemljak iz Italije Soni Kolbreli kasnio je pet minuta i trideset četiri sekunde za prvoplasiranim. Slovenac - lider u generalnom plasmanu bio je šesti, zadržao je žutu majicu, ali mu se Australijanac približio na dva minuta i 18 sekundi. Danas je slobodan dan, a 10. etapa je u utorak od Albervila do Valensa dužine 190,7 kilometara. R. A.

Poneđeljak, 5. jul 2021.

Arena

Sportski miks

Poraz vaterpolista (U16) na startu Evropskog prvenstva

STALI NAKON 2:0 Crna Gora Rusija

Bokseri Podgorice oduševili pobjedama u drugom kolu Regionalne lige

Vardaru ni gram nade PODGORICA – Bokseri Podgorice, nakon startnog poraza od Željezničara u Sarajevu (14:6), ostvarili su pobjedu protiv Vardara (18:2) u okviru drugog kola Regionalne lige. Crnogorski šampion dominirao je protiv predstavnika Sjeverne Makedonije, pa iako su gosti imali prednost i prije početka 2:0, jer domaći tim nije imao predstavnika u kategoriji do 56 kilograma, Podgorica je lako stigla do trijumfa. Takmičari crnogorskog tima slavili su u svih devet mečeva koji su održani u prelijepom ambijentu otvorenih terena ,,Bemax arene“. - Iskren da budem očekivao sam pobjedu protiv Vardara, ali naravno ne ovako ubjedljivu. Pripremali smo se za meč, dobili dosta informacija o njihovim takmičarima, znali smo u kojim kategorijama smo u određenoj prednosti, gdje smo kvalitetniji, ali nijesmo očekivali da možemo trijumfovati u devet mečeva. Kad to kažem posebno ne iz razloga što se Vardar pred meč u Podgorici pojačao sa reprezentativcima Kosova, tako da smo očekivali da će biti teže, jer je to ekipa koja sigurno ima kvalitet. Naravno, osjećamo veliko zadovoljstvo, jer je ovo najubjedljivija pobjeda u obje grupe Regionalne lige do sada - kazao je Dragan Đuričković, trener

Podgorice. I, sve je bilo zaista u znaku crnogorskih takmičara. Devet mečeva, devet pobjeda, a samo je jedan meč (Purić - Najdovski) odlučen sudijskim preglasavanjem 3:2, dok su svi ostali bili ubjedljivo u korist domaćina, uz prekide u prvoj rundi Gačevića i Sekulovića, te Milića. - Dosta se pominjalo suđenje nakon prvog kola, ali ne želim da se vraćamo na to. Svi griješimo. Naravno, bili smo razočarani, ali sve je to donijelo neki dodatni motiv kod naših takmičara, koji su bili odlučni da pruže maksimum i da ne ostavljaju dilemu po pitanju pobjede. Najvažnije je da liga zaživi, jer ovo je veoma bitno da mladi takmičari imaju mečeve, da napreduju, da mogu kao u drugim sportovima da naprave eventualne transfere, da idu iz kluba u klub - objasnio je Đuričković. Podgoricu u trećem kolu, početkom septembra,očekuje derbi protiv Loznice u okviru trećeg kola. - Sada slijedi mini-pauza, a onda vidjećemo šta ćemo dalje po pitanju Regionalne lige. Moramo dobro da razmislimo, da vidimo šta i kako. Iznijeli smo maksimalno ova prva dva kola, odradili dosta dobre mečeve, ali sad moramo da vidimo kako dalje - naglasio je Đuričković. R. P.

16 18

LOULE - Gradski bazen. Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Jumandre (Španija) i Petronili (Italija). Rezultat po četvrtinama: 6:6, 2:4, 2:5, 6:3. CRNA GORA: Bilafer, Matijašević, Kojičić, Marković 4, Milinić, Kašćelan, Stupar 4, Janović 3, Vičević, Samardžić 2, Gojković 2, Petrović 1, Baćović. RUSIJA: Efremov, Nizev 4, Perov 1, Vasilev 2, Potačkin, Krilov, Krišanov 1, Sergienko, Soldatov 1, Šadulin 3, Ihtin 5, Noskov 1, Kudriacev. Vaterpolo reprezentacija Crne Gore (igrači rođeni 2006. i mlađi) izgubila je od Rusije na startu šampionata Evrope u Portugalu. Mladi vaterpolisti odlično su ušli u meč, vodili 2:0 (strijelci Janović i Marković) u trećem minutu, a onda su

dozvolili vršnjacima iz protivničke ekipe da se razigraju. Istina, prvih osam minuta je završeno bez pobjednika (6:6), da bi na četiri i po minuta do odmora ruski tim prvi put stigao do prednosti od tri gola (10:7). U finišu druge i počet-

kom treće dionice Gojković i Petrović vratili su ekipu u egal. Dobra igra Crnogoraca kratko je trajala jer su Rusi od 10:9 postigli čak sedam vezanih golova do uvodnih minuta posljednje četvrtine. Naši momci u finišu utakmice

Milvoki riješio seriju u Istočnoj konferenciji protiv Atlante i zakazao borbu za NBA titulu sa Finiksom

Baksi prvi put u finalu nakon 1974. godine Milvoki će na megdan Finiksu u velikom finalu plej-ofa NBA lige, pošto je u šestom meču finala Istočne konferencije savladao Atlantu 118:107 i seriju riješio u svoju korist rezultatom 4:2. To je prvo finale za Milvoki od daleke 1947. godine. Baksi su vodili od početka meča, ali su ključnu prednost, na koju Atlanta nije mogla da odgovori, napravili trećoj četvrtini. Tada je ekipa iz Viskonsina došla do 19 poena prednosti (89:70) i bilo je jasno da kontroliše rezultat. U toj četvrtini je Kris Midlton samostalno napravio seriju od 16 poena i na taj način donio veliki višak Milvokiju. Najveća razlika je dostizala 22 poena (94:72), početkom posljednjeg kvartala. Kod Milvokija, za koji ponovo nije igrao Janis Adetokumbo, istakli su se Kris Midlton sa 32 poena i sedam asistencija, Džru Holidej sa 27 poena, devet asistencija i isto toliko skokova, te četiri ukradene lopte i dvije blokade. Za Atlantu je igrao oporavljeni Tre Jang,

ali on nije bio na 100 odsto i dao je svega 14 poena za 35 minuta. Kem Rediš je bio najefikasniji sa 21 poenom, dok je Bogdan Bogdanović imao 20 poena, a Klint Kapela 14. Milvoki će igrati treće NBA finale. Prethodno su igrali 1974. i tada su ga izgubili

od Bostona, dok su 1971. osvojili jedini NBA prsten pošlo su slavil protiv Baltimor Buletsa. Prvi meč finalne serije NBA lige između Finiksa i Milvokija na programu je u srijedu od 03.00 sata po srednjoevropskom S. J. vremenu.

Učesnici prve smjene sa trenerima i organizatorima

KOLAŠIN - Otvoreni košarkaški tereni hotela ,,Bjanka“ bili su skoro mali da „prime“ sve aktere prve smjene Sedmog Lovćen osiguranje - Basket kampa Kolašin 2021. Sa djecom - učesnicima prve smjene, trenerima i organizatorima, skoro je stotinu onih koji ponosno nose majice na kojima, između ostalog, piše Kolašin, košarka. Tako je i potvrđen moto ovogodišnjeg Kampa – Kolašin, košarka - ime vašeg ljeta... Organizatori Kampa, čuvena

Počeo Sedmi Lovćen osiguranje - Basket kamp Kolašin 2021.

Traži se lopta i majica više crnogorska košarkaška imena, Vlado Šćepanović i Savo Đikanović, nijesu krili zadovoljstvo ovogodišnjim odzivom i organizacijom Kampa. - Prva smjena koja ima preko 80 učesnika, veliko interesovanje za drugu smjenu za koju još ima malo mjesta, daju nam za pravo da kažemo da se

uspjeli su da smanje razliku na pristojnih 18:16. Novi meč na šampionatu naša reprezentacija odigraće večeras (20.30 h) sa domaćinom. Njemačka je iz ove grupe odustala od takmičenja zbog korona virusa. A. M.

Kamp razvija i da iz godine u godinu podižemo kvalitet. U dosadašnjoj istoriji Kampa je „ugrađeno“ preko 2.500 učesnika i hiljade i hiljade treninga, izgovorenih riječi o košarci, izleta, organizovane sportske socijalizacije. Ovogodišnje sedmo izdanje je prava nadgradnja svemu tome. Tre-

ća smjena Kampa je rezervisana za II Skils Academy koja traje od 16. do 22. jula i koja je posvećena individualnom radu i namijenjena je košarkašima svih uzrasta koji žele da unaprijede svoje košarkaško znanje i da osvoje i nauče što više detalja košarkaške tehnike i taktike - ističu Šćepanović

i Đikanović. Rijetko koji košarkaški i uopšte sportski kamp ima na raspolaganju tako raznovrsnu infrastrukturu za organizaciju treninga. Deset trenera se rasporedilo u sali OŠ ,,Risto Manojlović“, u velikoj dvorani na Lugu, na otvorenim terenima hotela ,,Bjanka“. Precizno se

odrađuje svaki element treninga, svaku veče se organizuju utakmice, djeca su motivisana i time što se, tokom trajanja smjene, bore za 10 individualnih priznanja. Organizovano je takmičenje u sedam disciplina a organizuju se i „Igre bez granica“. - Uz sve to, zahvaljujući razumijevanju hotela ,,Bjanka“, učesnici Kampa, koriste bazen hotela. Organizovani su izleti na Ski-centar Kolašin 1600 i NP Biogradska gora. Zahvalni smo Opštini Kolašin koja je i ove godine pokazala da cijeni i podržava sportskoturističku priču koju Kamp donosi gradu. Tu je i NVO Natura i Mikan Medenica koji su uvijek uz Kamp. Generalni sponzor Lovćen osiguranje, uvijek daje pravu i posebnu podršku kao i ostali tradicionalni sponzori Kampa. Promoteri ovogodišnjeg Kampa biće reprezentativci Crne Gore: Nikola Ivanović, Danilo Nikolić, Petar Popović i Marko Simonović - zaključuju Vlado Šćepanović i Savo Đikanović. D. DRAŠKOVIĆ

Arena

20 Fudbal

Poneđeljak, 5. jul 2021.

KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA: Budućnost sjutra gostuje Helsinkiju

Raičković: Puni smo samopouzdanja PODGORICA - Sezona 2021/22. za fudbalere Budućnosti počinje sjutra. Crnogorski šampion sinoć je odradio posljednji trening u svom kampu pred put u Finsku, danas od devet sati čarter letom će odletjeti za Helsinki, a sjutra od 18 sati po našem (19 po lokalnom) gostovati tamošnjem prvaku u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona. - Približila se ta prva utakmica sa Helsinkijem i svi u klubu je nestrpljivo čekamo - rekao je za klupski sajt Miloš Raičković. ,,Plavi“ su minule sezone pomjerili granice na domaćoj sceni, ubjedljivo osvojili titulu, potom i duplu krunu, prvu u klupskoj istoriji. Tim se nije mnogo mijenjao, a evropski rivali su mnogo teži od onih iz Telekom 1. CFL. Koliko može Budućnost protiv ekipe za koju govore da je najteži rival od svih koje je mogla da izvuče kao nosilac? - Moramo da budemo disciplinovani i koncentrisani, kao i da sprovedemo sve zamisli stručnog štaba u djelo. Siguran sam da ćemo da ostvarimo povoljan rezultat pred revanš ukoliko budemo na najvećem nivou dodao je Raičković. Helsinki će četvrti put zaredom u Evropi igrati sa nekim od timova sa prostora bivše

Stefan Cicmil kapitalno pojačanje Podgorice

Spreman za novi izazov PODGORICA – Stefan Cicmil, po svemu sudeći, biće posljednje pojačanje Podgorice pred istorijski meč na evropskoj sceni.

Jugoslavije. U ljeto 2017. eliminisan je od makedonske Škendije u kvalifikacijama za Ligu Evrope (1:1, 1:3), godinu kasnije u istom takmičenju uspješnija je bila slovenačka Olimpija (1:4, 0:3), da bi 2019. namučio Crvenu zvezdu u njenom pohodu na Ligu šampiona (0:2, 2:1). - Helsinki je definitivno jak kolektiv iz koga iskaču pojedinci. Ne bih izdvajao nikoga, ali ge-

neralno napad je njihovo najjače oružje, dok je odbrana slabiji dio tima - prenio je popularni Rai utiske o šampionu Finske. Helsinki je u takmičarskom ritmu, nakon 11 odigranih kola ima 10 pobjeda i jedan remi uz gol razliku 22:5. To što je finski šampionat u toku može da bude blaga prednost Helsinkija, kao i činjenica da će se igrati na vještačkoj podlozi.

Pouzdani defanzivac naredne sezone neće biti u Rigi

Pejović u Daugavi PODGORICA – Nekadašnji štoper Rudara Matija Pejović potpisao je ugovor sa letonskim šampionom, ekipom Rige, prije tačno pola godine, ali nakon što je minule polusezone igrao za pljevaljski tim kao pozajmljeni igrač, sada ga čeka nova pozajmica. Riga je Pejovića ustupila na pozajmici Daugavi, gdje će imati priliku da se dokazuje, stiče iskustvo i nametne se šampionu Letonije. Pejović je prije Rudara nosio dres Bokelja i Lovćena.Dobio je šansu i da zaigra u prijateljskim mečevima protiv Krasnodara, Zenita i Šahtjora iz Soligorsk.

- To je njihova prednost, ali moramo da vjerujemo u naš kvalitet koji imamo. Odradili smo odlične pripreme, svjesni smo koliko možemo i puni samopouzdanja putujemo za Finsku - poručio je Raičković. ,,Plave“ čeka tročasovni let do Helsinkija, a u vremenu odigravanja utakmice odradiće trening. Utakmicu sa ,,Bolt arene“ direktno će prenositi TVCG. Ne. K.

Lješkopoljci će u četvrtak ugostiti Lači iz Albanije u okviru prvog kola kvalifikacija za Ligu konferencija, a kako bi što spremnije dočekali prvi nastup na evro sceni, Podgorica je angažovala pojačanja – stigli su Admir Adrović, Ognjen Peličić, Ivan Bojović, Žarko Popović, a juče je paraf na vjernost stavio i

Najlošiji tim na svijetu ,,zove“ Argentinca

Urnebesna ponuda za Mesija Lionel Mesi je slobodan igrač nakon što mu je krajem juna istekao ugovor sa Barselonom.

U dresu Rudara pružao je sjajne partije i pokazao da je jedan od najboljih štopera

lige, pa odlazak u Letoniju za njega predstavlja prvi veći izazov. R. P.

Danilovgradski prvoligaš angažovao novo pojačanje

Tučević u Iskri

Veliko pojačanje za Iskru - dres danilovgradskog kluba u narednoj sezoni nosiće Ilija Tučević (25). Brzonogi lijevi bek, koji jednako uspješno može da igra i ofanzivno, vraća se u crnogorski fudbal gdje je ranije nastupao za Grbalj i Budućnost. Donedavno je bio član beogradskog Rada, a jedno vrijeme proveo je u ruskom Armaviru. Tučević je igrao za crnogorsku mladu reprezentaciju, a novim saigračima priključio se na pripremama u Kolašinu. Iskra se narednog petka seli na Zlatibor, a kroz tri kontrolne utakmice brusiće formu pred početak sezone u Telekom 1. CFL. ,,Crveno-bijeli“ u prvom kolu novog šampionata dočekuju Jezero. D. K.

Dok se čeka da Argentinac i katalonski klub pronađu ,,zajednički jezik“, čarobnjak iz Rosarija dobio je ponudu drugog kluba. I to ne bilo kakvu, i ne od bilo koga. Poslao mu je brazilski Ibis, koji je ušao u Ginisovu knjigu rekorda nakon što je bez pobjede tri godine i 11 mjeseci. Ponuda je ,,spektakularna“ - Ibis nudi Mesiju ugovor na 15 godina, uz neke klauzule, poput one da nije dozvoljen veliki broj pogodaka, da mora da se zakune da je Pele bolji od Dijega Maradone, a u slučaju da klub uđe u viši rang ugovor će mu biti raskinut. Takođe, navedeno je i da ne može nositi broj 10, koji pripada legend Ibisa, vremešnom igraču neobičnog izgleda koji se zove Mauro Šampu. R. A. NJEGOVA „DESETKA“ JE ZAUZETA: Mauro Šampu

pouzdani defanzivac Stefan Cicmil. - Ovo je neki novi izazov. Podgorica je od starta krenula vrlo ambiciozno, a dokaz za to je da će igrati Evropu. Drago mi je da smo se dogovorili i radujem se novom izazovu. Vjerujem da možemo napraviti dobre stvari. Raduje me što je u ekipi dosta igrača sa kojima sam ranije igrao, tako da neće biti problem oko adaptacije. Siguran sam da nas čeka izazovna sezona, a sada smo fokusirani na Evropu, gdje želimo da ostavimo što bolji utisak – kazao je Cicmil. Podgoričanin, koji je igrao za Budućnost, Radnički Niš, Spartak, Mladost Lučani, Vlazniju, posljednje tri sezone nastupao je za Sutjesku. Jasno je da će za Lješkopoljce biti veliko pojačanje… R. P.

Arena

Poneđeljak, 5. jul 2021.

Fudbal

Samo devet fudbalera u istoriji osvajalo Kup/Ligu šampiona i Evropsko prvenstvo u istoj godini

Time su ušli u elitni klub od samo devet fudbalera u istoriji koji su iste godine podigli trofej najjačeg klupskog takmičenja Starog kontinenta i šampionata Evrope za reprezentacije. Da bi stekao epitet ,,dvostruki osvajač“, igrač mora da nastupi u oba finala u kojima njegov tim/reprezentacija trijumfuje, navodi UEFA. Zanimljivo, niko u istoj godini nije osvojio EP i Kup UEFA/ Ligu Evrope još od 1996, kada su Bajernovi asovi Markus Babel, Tomas Helmer, Tomas Štrunc, Kristijan Cige, Memet Šol i Jirgen Klinsman imali dvostruko slavlje. Tandem Viljareala Pau Tores i Đerar Moreno mogli bi ovog ljeta to da urade sa Španijom, koja se sjutra od 21 sat u polufinalu sastaje s Italijom. Čelzi je ove godine osvojio Lig u š a m p i o n a s av l a d av š i Mančester siti 1:0 u finalu u Portu, a u sastavu ,,plavaca“ bilo je igrača iz nekoliko država. Londonski klub imao je cijeli tim predstavnika na Evropskom prvenstvu, a pred polufinale ostalo ih je šest. ,,Raspoređeni“ su u sve četiri reprezentacije koje konkurišu za trofej. Za Dansku igra Andreas Kristensen, dres Engleske nose Ben Čilvel, Ris Džejms i Mejson Maunt, jedan od važnijih igrača Italije je Žoržinjo, dok

Šest kandidata za ulazak u elitni klub UEFA

Kristijano Ronaldo i Pepe imali su savršeno ljeto 2016. godine - nakon što su sa Real Madridom osvojili Ligu šampiona, u dresu Portugala stigli su do trofeja na Evropskom prvenstvu u Francuskoj.

Ris Džejms, Ben Čilvel i Mejson Maunt kandidati za dvostruke šampione (UEFA)

Čelzi u reprezentaciji Španije ,,predstavlja“ Sesar Aspilikueta. Eliminisani su Mateo Kovačić (Hrvatska), Ngolo Kante (Francsuka), Kaj Haverc, An-

tonio Ridiger, Timo Verner (Njemačka). Osvajači Kupa/Lige šampiona i Evropskog prvenstva u istoj godini su: 1964: Luis Suares (Inter,

Španija). 1988: Hans van Brekelen, Ronald Kuman, Beri van Erle, Gerald Vanenburg (PSV Ajndhoven, Holandija). 2012: Fernando Tores, Huan

Mata (Čelzi, Španija). 2016: Kristijano Ronaldo, Pepe (Real Madrid, Portugal). Vim Kift nije na listi, objašnjava UEFA, iako je 1988. podigao trofej Kupa šampiona sa PSV-

om, zato što nije ulazio u igru u finalu EP u kojem je slavila Holandija. Fudbaler Real Madrida Nikola Anelka doživio je istu sudbinu sa Francuskom 2000, dok je njegov saigrač Kristijan Karembe prošao nešto lošije nije ga bilo na terenu ni u finalu LŠ, ni u finalu EP. Ipak, dvije godine ranije osvojio je i Ligu šampiona i Svjetsko prvenstvo. To je uspjelo još osmorici fudbalera u istoriji. Na listi odabranih su: 1974: Sep Majer, Pol Brajtner, Hans-Gerg Švarcenbek, Franc Bekenbauer, Gerd Miler, Uli Henes (Bajern, Zapadna Njemačka). 1998: Kristijan Karembe (Real Madrid, Francuska). 2002: Roberto Karlos (Real Madrid, Brazil). 2018: Rafael Varan (Real Madrid, Francuska). Sami Kedira bio je blizu da 2014. uđe u ovaj klub, ali ga je povreda na zagrijavanju spriječila da učestvuje u pobjedi Njemačke nad Argentinom u finalu Mundijala u Brazilu. Manje od dva mjeseca ranije, osvojio je Ligu šampiona sa Ne. K. Real Madridom.

Dani visokog napona Engleska je na nogama pred istorijsku sedmicu za tamošnji fudbal. Selekcija ,,tri lava“ je furioznom pobjedom nad Ukrajinom (4:0) kupila kartu za povratak na ,,Vembli“, gdje će u srijedu sa Danskom igrati polufinale Evropskog prvenstva. Dan ranije, na istom stadionu, sastaće se Italija i Španija. Finale je u neđelju, takođe u londonskom hramu fudbala. Euforija u engleskom fudbalu nije novost. Na svako takmičenje selekcija ,,tri lava“ ispraćana je s velikim očekivanjima, ali se redovno vraćala prerano. Sa Garetom Sautgejtom duvaju novi vjetrovi. ,,Gordi Albion“ igraće drugo uzastopno polufinale na velikim takmičenjima, nakon što je bio među četiri i na Mundijalu 2018. - To je sjajno - prokomentarisao je Sautgejt. Impresivnom partijom u

Rimu reprezentacija Engleske izborila je treće polufinale EP u istoriji, prvo poslije 1968. i 1996. godine. ,,Tri lava“ su ostvarili najubjedljiviju pobjedu na evropskim prvenstvima i najubjedljiviju u nokaut rundi na velikim takmičenjima. Tome je prethodio istorijski trijumf nad Njemačkom u osmini finala (2:0), čekan 55 godina. Čeka ih Danska na ,,Vembliju“. Kakav će to spektakl da bude... - Polufinale na ,,Vembliju“ sjajna stvar za našu zemlju. Znam što će se sve događati na našem stadionu. Lijepo je bilo vidjeti sve u subotu veče, sa pivom u ruci. I treba da uživaju. Iza nas je duga sezona. Puno mi je srce jer su naše pobjede nad Njemačkom i Ukrajinom ljudima donijele toliko sreće - kazao je Sautgejt. Stručnjak iz vjerovatno jedine zemlje na svijetu koja ima više ,,selektora“ po glavi stanovnika od Crne Gore (i ostalih balkanskih država) za duel sa Ukrajinom ponovo je promije-

UEFA

ENGLESKA PODRHTAVA PRED ZAVRŠNICU EURA: ,,Tri lava“ kod kuće napadaju trofej

nio formaciju i vratio se igri sa četvoricom u odbrani. Prvi put u startnih 11 bio je Džejdon Sančo, a čim je rezultat postao komotan dao je šansu rezervistima. - Igrači su bili fantastični, ne samo oni koji su počeli, već i momci koji su kasnije ušli u igru - rekao je Sautgejt. - Takođe, razmišljam i o igračima koje sam izostavio iz ekipe, koji nijesu izašli na teren. Oni su bili tako veliki dio onoga što radimo. Teško je održati grupu ove veličine uključenom i srećnom, osjećajući se cijenjenom. A opet, ti su momci bili fenomenalni u načinu na koji su se žrtvovali za ekipu. Zbog

tog smo duha u polufinalu. Naravno da je kvalitet naše igre bitan, ali vidio sam da mnogo reprezentacija ispada jer nemaju duh ovih momaka. Engleska je favorit protiv Danske, ali ne veliki. Skandinavska selekcija ostavila je sjajan utisak na putu do finala, iako je poražena u uvodna dva meča nakon što je pretrpjela traumu zbog borbe za život Kristijana Eriksena. Moraće, ipak, da uradi nešto što nije niko u dosadašnjem toku Eura - da zatrese mrežu Engleza, s tim što postoji mogućnost da se ode na penale. - Kako izvrsna predstava u

velikoj utakmici - rekao je kapiten Engleske Hari Kejn nakon pobjede nad Ukrajinom na ,,Olimpiku“. - Bili smo favoriti, pod teretom velikog pritiska. Ipak, naš nastup bio je vrhunski. Još jednom nijesmo primili gol, a sada smo dali četiri. Savršena noć za sve nas. Tamo smo gdje smo željeli da budemo. Prije Svjetskog prvenstva iznijeli smo viziju što želimo da postignemo. Gradili smo to korak po korak. Mundijal je bio sjajan, ali nijesmo otišli do kraja. Imali smo dobar niz i u Ligi nacija. Sada smo u drugom polufinalu zaredom. Ostaje nam da ,,pređemo

crtu“. Sljedeći korak nas čeka u srijedu. Sjajni napadač uporedio je ovaj tim Engleske sa onim iz 2018. - Imamo više iskustva nego prije tri godine. Igrali smo za naše timove u velikim utakmicama - finale Lige šampiona, učestvovali u trci za titulu u Premijer ligi. Izgledamo samouvjereno i nadam se da možemo nastaviti u istom ritmu. Posao još nije završen, još mnogo fudbala treba da se odigra - zaključio je Kejn, koji je postigao tri gola u posljednja dva meča nakon što se u grupi nije upisao u strijelce. Ne. K.

Feljton

Poneđeljak, 5. jul 2021.

80 GODINA OD POČETKA ORUŽANOG USTANKA NARODA JUGOSLAVIJE PROTIV FAŠISTIČKOG OKUPATORA

Radomir Ivanović je uništio osam neprijateljskih tenkova » Piše: Slobodan SIMOVIĆ Sredinom 1937. pri CK KPJ formirana je Omladinska komisija koja je ubrzo prerasla u SKOJ, kao osnovnu rukovodeću snagu jedinstvenog omladinskog pokreta, koji je bio izvor za popunu i povećanje broja članova KPJ. Osma pokrajinska konferencija za Crnu Goru, Boku, Sandžak i Metohiju, održana je u Barama Žugića, kraj Žabljaka (avgust 1940). Peta zemaljska konferencija KPJ u Dubravama kraj Zagreba i mnogi drugi komunistički skupovi i konferencije širom Jugoslavije pokazali su da se jugoslovenski komunisti, skojevci, rodoljubi i antifašisti, Narodni front u cjelini, spremaju da se odlučno suprotstave fašizmu koji je bio sve bliži jugoslovenskim granicama. Na Osmoj pokrajinskoj konferenciji kraj Žabljaka, prisustvovao je generalni sekretar KPJ, drug Tito, koji je ocijenio da su u proteklom periodu crnogorski komunisti radili ozbiljno i da crnogorska partijska organizacija spremno dočekuje sudbonosne događaje. Ova konferencija je izabrala Pokrajinski komitet: Božo Ljumović (politički sekretar), Blažo Jovanović (organizacioni sekretar), Savo Brković, Periša Vujošević, Bogdan Laković, Nikola Lekić, Ljubo Klisić, Miladin Popović, Budo Tomović i Vido Uskoković. S tim političkim rukovodstvom Crna Gora je ušla u rat (1941-1945) protiv fašizma, za nacionalno i socijalno oslobođenje. Peta zemaljska konferencija KPJ zauzima posebno mjesto u istoriji KPJ. Konferencija je ocijenila jugoslovensku društvenu stvarnost i na bazi nje izgradila taktiku i strategiju. Peta zemaljska konferencija „bila je prava smotra jugoslovenskih komunista uoči sudbonosnih dana koji su bili na pomolu“. I na Petoj zemaljskoj i na Osmoj pokrajinskoj konferenciji Tito je kazao da rat, tj. napad fašističkih sila neće zaobići Jugoslaviju i da zemlju treba braniti „odozgo narodnim frontom slobode“. Na Zemaljskoj konferenciji je izabran nov Centralni komitet s Titom na čelu. Iz crnogorske partijske organizacije u CK KPJ ušli su: Milovan Đilas, Božo Ljumović, Ivan Milutinović i Blažo Jovanović, Politbiro CK KOJ sačinjavali su: Tito, Edvard Kardelj, Aleksadar Ranković, Milovan Đilas, Franc Leskošek, Rade Končar i Ivan Milutinović. Tito je vizionarski završio konferenciju: „Sledeću konferenciju ćemo održati u oslobođenoj zemlji i od fašista i od kapitalista“.

MARTOVSKI DOGAĐAJI 1941. GODINE

Prema planu „Barbarosa“ Hitler se pripremao za napad na Sovjetski Savez. Da bi taj napad uspio Hitleru je trebalo da obezbijedi desni bok nje-

Osma pokrajinska konferencija za Crnu Goru, Boku, Sandžak i Metohiju, održana je u Barama Žugića, kraj Žabljaka (avgust 1940). Prisustvovao joj je generalni sekretar KPJ Josip Broz Tito, koji je ocijenio da su u proteklom periodu crnogorski komunisti radili ozbiljno i da crnogorska partijska organizacija spremno dočekuje sudbonosne događaje

Kraljevska jugoslovenska vlada 1928. godine



Na konferenciji u Barama Žugića izabran je Pokrajinski komitet: Božo Ljumović (politički sekretar), Blažo Jovanović (organizacioni sekretar), Savo Brković, Periša Vujošević, Bogdan Laković, Nikola Lekić, Ljubo Klisić, Miladin Popović, Budo Tomović i Vido Uskoković. S tim političkim rukovodstvom Crna Gora je ušla u rat (1941-1945) protiv fašizma, za nacionalno i socijalno oslobođenje

mačkim snagama pri napadu na Sovjetski Savez, pa je u tom smislu izvršio žestok pritisak na vladu Cvetković – Maček, da priđe Trojnom paktu, što je ona i učinila u Beču 25. marta 1941. godine. Tako je propala namjera Kraljevine Jugoslavije da ostane neutralna. Jugoslovenski antifašisti, rodoljubi, omladina na čelu sa komunistima, oštro su reagovali, organizujući masovne demonstracije po kojima je prednjačio Beograd. U demonstracijama širom zemlje učešće su uzeli svi društveni slojevi, koji su nosili parole „Bolje rat, nego pakt“, „Bolje grob nego rob“. Time su pokazali svoje patriotsko raspoloženje i spremnost da brane zemlju. Nezadovoljstvo naroda je iskoristila grupa visokih oficira koja je izvršila državni udar, smijenila profašističku vladu Cvetković – Maček i obrazovala novu vladu na čelu s gene-

ralom Dušanom Simovićem. Događaji od 27. marta 1941. predstavljaju istorijsku pobjedu naroda Jugoslavije nad reakcionarnim snagama. Oni su generalna proba akcione spremnosti i borbene gotovosti KPJ i uvertira u slavne istorijske događaje kojima je otvorena najslavnija stranica u istoriji, ne samo jugoslovenskih naroda, nego čitave porobljene Evrope. Zbog jugoslovenskog 27. marta Hitler je odložio napad na Sovjetski Savez za 5. dragocjenih nedjelja, što je bilo dovoljno da njegove jedinice stegne rana ali oštra ruska zima. Hitler nije svoju vojsku pripremio za zimsko ratovanje, jer je bio uvjeren da će prije ruske zime Sovjetski Savez biti poražen. Za odlaganje od 5 nedjelja jedan njemački oficir je rekao: „Ovo odlaganje (zbog 27. marta, pr. S.S) je prisili-

lo Njemce na zimsku bitku“. Pred Moskvom je Hitler izgubio strategijsku inicijativu i bio prinuđen na povlačenje. Tako je jugoslovenski 27. mart 1941. u značajnoj mjeri doprinio porazu njemačke vojske u bici za Moskvu.

APRILSKI RAT I VOJNA KATASTROFA

Na događaje od 27. marta 1941, Hitler je reagovao krajnje odlučno i izdao naređenje da se izvrši napad na Jugoslaviju („Poduhvat 25“) i ista uništi „vojnički i kao država“. Jugoslovenska kraljevska vojska sa zastarjelom organizacijom, slabim naoružanjem, nedoraslim komandnim kadrom i dr. nije bila u mogućnosti da se suprotstavi jednoj moderno naoružanoj vojsci i njenoj savremenoj doktrini munjevitog rata. Osim vojnog aspekta, jugoslo-



U aprilskom ratu bilo je pojedinačne hrabrosti nižih oficira i vojnika pilota nekih pomorskih i kopnenih jedinica. U 38. puku („Crveni puk“) na Skadarskom frontu bio je priličan broj komunista, njihovih simpatizera, rodoljuba, koji su se hrabro suprotstavili neprijatelju. Podoficir ovog puka Radomir Ivanović, uništio je 8 tenkova, što je podvig rijedak u ratovima

Periša Vujošević

Generali kraljevske jugoslovenske vojske tridesetih godina (1)

Blažo Jovanović

Božo Ljumović

vensko društvo, njegovi vrhovi, bili su zahvaćeni nacionalnim podjelama, političkim i socijalnim konfrontacijama, moralnim rasulom, bez saveznika. Viši oficiri su govorili vojnicima: „Uzaludna vam je borba sa Njemcima“. Njemci su Jugoslaviju napali 6. aprila 1941. godine, bez objave rata i poslije 12 dana neorganizovanog otpora Kraljevina Jugoslavija je kapitulirala. Vojno-političko rukovodstvo zemlje i kralj Petar II su na-

pustili zemlju i prešli u London. Buržoazija i sve njene političke partije su se držale kapitulantski, ne pokazujući dužnost da brane zemlju. I moralno i tehnički zemlja je bila nepripremljena za odbranu. Opravdana je bila komunistička kritika upućena komandom kadru za kapitulantsko držanje i nacionalnu izdaju. Opšta mobilizacija je toliko kasnila da je objavljena tek na početku rata. Peta kolona je odmah stupila u akciju šireći u jedinicama protivratnu propagandu. U aprilskom ratu bilo je pojedinačne hrabrosti nižih oficira i vojnika pilota nekih pomorskih i kopnenih jedinica. U 38 puku („Crveni puk“) na Skadarskom frontu bio je priličan broj komunista, njihovih simpatizera, rodoljuba, koji su se hrabro suprotstavili neprijatelju. Podoficir ovog puka Radomir Ivanović, uništio je 8 tenkova, što je podvig rijedak u ratovima. Njemci su poslije kratkotrajnog aprilskog rata postali gospodari zaleđa Mediterana, došli do velike količine hrane i sirovina, ovladali cijelim tokom Dunava i zaštitili pozadinu velikih frontova na istoku. (Nastavlja se)

Poneđeljak, 5. jul 2021.

PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

CALGO MN DOO Adresa: ZLATE RAIČEVIĆ 4A

Tel.: 020-244-519 Email: office@calgomn.me Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za ,,B“ kategoriju Rok za prijavljivanje: 10 dana CODRA SPECIJALNA BOLNICA Adresa: RADOSAVA BURIĆA B B

Tel.: 020-648-944 Email: codramed@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR, 5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS), Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 5 dana 2. MEDICINSKI/A DIJETETIČAR/ KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Medicinski dijetetičar, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 7 dana 3. SPECIJALISTA/KINJA OFTALMOLOGIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista oftalmologije Rok za prijavljivanje: 7 dana GLAVNI GRAD PODGORICA SLUŽBA GLAVNOG ADMINISTRATORA Adresa: NJEGOŠEVA 13

Tel.: 020-447-180,020-447-193 Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (,,Službeni list Crne Gore“, br. 2/18, 34/19 i 38/20), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (,,Sl. list Crne Gore - Opštinski propisi“, br.38/18, 43/18, 6/20 i 10/20) i odluke Glavnog administratora Glavnog grada o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta broj 03-019/21-353 od 21. 6. 2021. godine, objavljuje: JAVNI OGLAS Za popunu radnog mjesta u Službi glavnog administratora Glavnog grada: Samostalni/a savjetnik/ca I – za koordinaciju i normativno-pravne poslove, 1 izvršilac na neodređeno vrijeme. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu. Posebni uslovi: - VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Pravni fakultet; - Najmanje pet godina radnog iskustva; - Položen pravosudni ispit. Dokumenta (original ili ovjerene ko-

pije) koja podnosi kandidat/kinja su: - Prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMB i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www. podgorica.me); - CV; - Dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; - Uvjerenje o položenom pravosudnom ispitu; - Uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u nivou kvalifikacije obrazovanja; - Ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci). Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: - Uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačin j ava n j a l i s t e ka n d i d a t a ko j i ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere, shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, br. 50/18). Popis propisa potrebnih za postupak provjere: Ustav Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”, br. 1/07 i 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore br.02/18, 34/19 i 38/20), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore br.02/18, 34/19 i 08/21), Zakon o upravnom postupku (“Službeni list Crne Gore”, br. 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore-opštinski propisi” br. 38/18,43/18, 06/20 i 10/20), Zakon o Glavnom gradu („Službeni list Republike Crne Gore“ br. 65/05 i „ Službeni list Crne Gore“, br. 88/09,72/10, 2/16 i 31/17), Zakon o finansiranju lokalne samouprave („Službeni list Crne Gore“, br. 3/19), Zakon o sprječavanju korupcije („Službeni list Crne Gore“, br. 53/14 i 42/17), Zakon o slobodnom pristupu informacijama („Službeni list Crne Gore“, br. 44/12 i 30/17), Zakon o državnoj imovini („Službeni list Crne Gore“, br. 21/09 i 40/11), Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore („Službeni list Crne Gore“, br. 54/11, 26/12, 27/13, 62/13, 12/14, 3/16, 31/17,86/18, 3/20), Statut Glavnog grada („Službeni list Crne Gore- opštinski propisi“, br.8/19). Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada, Ul. Njegoševa br.20 - Podgorica, u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje. NAPOMENA: Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata. Kontakt osoba: Predrag Đurović, tel. 020/447-193 i 020/447-180 GLAVNI GRAD PODGORICA SLUŽBA GLAVNOG ADMINISTRATORA Adresa: NJEGOŠEVA 13

Tel.: 020-447-180,020-447-193 Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 i člana 132 Zakona o lokalnoj samoupravu (,,Službeni list Crne Gore“, br. 2/18, 34/19 i 38/20), člana 5 stav 1

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (,,Sl. list Crne Gore - Opštinski propisi“, br.38/18, 43/18, 6/20 i 10/20) i odluke Glavnog administratora Glavnog grada o pokretanju postupka za zasnivanje radnog odnosa pripravnika broj 03-019/21-356 od 21.06.2021. godine, objavljuje: JAVNIOGLAS

za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje. NAPOMENA: Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata. Kontakt osoba: Predrag Đurović, tel. 020/447-193 i 020/447-180

Za zasnivanje radnog odnosa pripravnika u Službi glavnog administratora Glavnog grada, 1 izvršilac na određeno vrijeme (12 mjeseci). Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - VI nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka; - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu. Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: - Prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMB i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www. podgorica.me); - CV; - Dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; - Ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci). Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: - Uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu. Pripravnik je lice koje prvi put zasniva radni odnos u organu lokalne uprave, stručnoj službi, odnosno posebnoj službi, u određenom nivou kvalifikacije obrazovanja, radi osposobljavanja za samostalno vršenje poslova. Na osnovu potpune i uredne dokumentacije koja je blagovremeno dostavljena, jedinica za upravljanje ljudskim resursima sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa i u roku od tri dana dostavlja je rukovodiocu organa lokalne uprave, stručne službe, odnosno posebne službe koja donosi odluku o izboru kandidata. Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada, Ul. Njegoševa br.20 - Podgorica, u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom

JAVNA USTANOVA ZA SMJEŠTAJ,REHABILITACIJU I RESOCIJALIZACIJU KORISNIKA PAS PODGORICA Adresa: KAKARICKA GORA BB

Tel.: 020-611-847 Email: jukakarickagora@t-com.me RASPISUJE OGLAS Za prijem u radni odnos Zaštitar/ka lica i imovine 1 izvršilac na neodređeno vrijeme Posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa: Pored opštih uslova prdviđenih Zakonom o radu, kandidat treba da ispunjava i sledeće posebne uslove: - kvalifikacija srednjeg opšteg i stručnog obrazovanja (obima 240 kredita CSPK-a; ) - 1 godina radnog iskustva u struci - dozvola za vršenje poslova fizičke zaštite, - vozačka dozvola ,,B“ kategorije - posebna provjera (psihotestovi) - probni rad 6 mjeseci Potrebna dokumenta: - Prijava na slobodno radno mjesto, - CV, - Uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati opšte uslove koji su istaknuti u okvirnom dijela pod naznakom opšti uslovi. Prijave sa potrebnom dokumentacijom, u orginalu ili ovjerenoj kopiji, dostaviti u roku od 8 dana od dana objavljivanja Javnog oglasa, u zatvorenoj koverti na kojoj je potrebno ispisati ime i prezime, sa adresom i kontakt telefonom, na adresu: Javna ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Podgorica, Kakaricka gora bb, sa naznakom “za Oglas”. Nepotupne i neblagovremene prijave neće se razmatrati. JU GRADSKO POZORIŠTE

vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B.

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.me Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U TIMU, 4 izvršioca, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -Licenca Ljekarske komore CG; -Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak; -Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZCG; -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu; - Ljekarsko uvjerenje; - Kopija lične karte LOB COMMPANY DOO PODGORICA Adresa: CETINJSKI PUT 36 PODGORICA

Tel.: 069/236-055 Email: lob.posao@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNIK/CA OPERATERA/KE NA RAČUNARU, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana POLIKLINIKA HIPOKRAT PZU Adresa: PIPERSKA 41

Tel.: 067-444-443 Email: legeartispg@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. SPECIJALISTA/KINJA RADIOLOGIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista radiodijagnostike, Engleski - početni nivo, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 7 dana TEHNOPUT DOO

Adresa: UL.BOKEŠKA BR.2

Adresa: UL.4.JULA 109/2

Tel.: 020-665-087,020-665-085 Email: pgpozoriste@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. MONTAŽER/KA- TEHNIČAR/ KA TONA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno

Tel.: 020-625-808;067-277-266 Email: tehnoput@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. GRAĐEVINSKI/A RADNIK/CA, 10 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme

puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana 2. VOZAČ/ICA, 10 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV, Vozački ispit za “C” kategoriju, Vozački ispit za “D” kategoriju, Vozački ispit za “E” kategoriju Rok za prijavljivanje: 10 dana Napomena: -mašinska škola 3. RUKOVAOC/LJA GRAĐEVINSKE MAŠINE, 5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III Rok za prijavljivanje: 10 dana Napomena: -mašinska škola UNIVERZITET CRNE GORE REKTORAT Adresa: CETINJSKA 2

Tel.: 020-414-270 Email: rektorat@ucg.ac.me OGLAŠAVA POTREBU ZA PRIJEM IZVRŠIOCA NA SLJEDEĆE RADNO MJESTO Savjetnik/ca za javne nabavke Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme od godinu dana. Probni rad – 6 (šest) mjeseci. Pravo prijave na konkurs ima lice koje, pored opštih uslova utvrđenih zakonom, ispunjava i sljedeće posebne uslove: Visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a ili (VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja), Ekonomski ili Pravni fakultet; 1 godina radnog iskustva; Položen stručni ispit za rad na poslovima javnih nabavki; Pod istim uslovima prednost imaju lica sa poznavanjem engleskog jezika; Prijave se podnose u roku od osam dana od dana objavljivanja oglasa u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori, na adresu: Univerzitet Crne Gore – Rektorat, Cetinjska br.2, Podgorica. Potrebna dokumentacija: -Prijava na oglas -Curriculum vitae – CV -Fotokopija lične karte -Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova iz opisa radnog mjesta -Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja) -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci) -Dokaz (uvjerenje-potvrda) o potrebnom radnom iskustvu Traženu dokumentaciju je potrebno predati u originalu ili ovjerenoj kopiji. Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati. UNIVERZITET CRNE GORE REKTORAT Adresa: CETINJSKA 2

Tel.: 020-414-270 Email: rektorat@ucg.ac.me OGLAŠAVA POTREBU ZA PRIJEM IZVRŠIOCA NA SLJEDEĆE RADNO MJESTO Administrativni/a asistent/kinja Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme od godinu dana.

Poneđeljak, 5. jul 2021.

Probni rad – 6 (šest) mjeseci. Pravo prijave na konkurs ima lice koje, pored opštih uslova utvrđenih zakonom, ispunjava i sljedeće posebne uslove: -Srednje obrazovanje (IV nivo) u obimu od 240 kredita CSPK-a, ili više obrazovanje (V nivo) u obimu od 120 kredita CSPK-a, ili visoko obrazovanje (I nivo) u obimu od 180 kredita CSPK-a ili VII1 nivo u obimu od 240 kredita CSPK-a; -1 godina radnog iskustva; -Znanje engleskog jezika. Prijave se podnose u roku od osam dana od dana objavljivanja oglasa u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori, na adresu: Univerzitet Crne Gore – Rektorat, Cetinjska br.2, Podgorica. Potrebna dokumentacija: -Prijava na oglas -Curriculum vitae – CV -Fotokopija lične karte -Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova iz opisa radnog mjesta -Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja) -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci) -Dokaz (uvjerenje-potvrda) o potrebnom radnom iskustvu -Dokaz (potvrda) o znanju engleskog jezika Traženu dokumentaciju je potrebno predati u originalu ili ovjerenoj kopiji. Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati. UNIVERZITET CRNE GORE JU Adresa: CETINJSKA 2, PODGORICA

Tel.: 020-414-270 Email: rektorat@ucg.ac.me Raspisuje KONKURS ZA IZBOR U AKADEMSKO ZVANJE ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Za izbor u akademsko zvanje za oblast Automatika, na Elektrotehničkom fakultetu – jedan izvršilac. Izbor u akademsko zvanje vrši se u postupku zasnivanja radnog odnosa na Univerzitetu Crne Gore. Kandidat treba da ispunjava opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore i Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine). Uz prijavu za izbor u zvanje kandidati su dužni da podnesu dokumentaciju, u skladu sa Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 6313/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine). Neblagovremene i nepotpune prijave odbacuje Naučni odbor. Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Univerzitet Crne Gore, Rektorat, ul. Cetinjska 2, 81000 Podgorica (sa naznakom: za Naučni odbor Univerziteta Crne Gore), kontakt telefon: 020/414-270. ŽELJEZNIČKI PREVOZ CRNE GORE AD PODGORICA Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13

Tel.: 020-441-476 Email: milica.milutinovic@zpcg.me Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA NA ČIŠĆENJU EMV KOLA I PROSTORIJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od

6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana 2. PRIPRAVNIK/CA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Podgorica Uslovi: Mašinovođa elektro-vuče Rok za prijavljivanje: 8 dana

no, sa radnim iskustvom, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SŠS-IV, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Prijave na broj : 069/672-821 Eldin Hot

Bulevar revolucije br. 1, Bar sa naznakom ,,Prijava na Javni oglas“.

OPŠTINA BAR

U Službi za vršenje komunalnog nadzora – Komunalnoj policiji:

ANDRIJEVICA

Tel.: 085/ 311-611 JAVNI OGLAS za popunu radnih mjesta U Službi za vršenje komunalnog nadzora – Komunalnoj policiji:

TEL.: 051/230-660

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE Adresa: UL, VAKA ĐUROVIĆA BB PODGORICA

Tel.: 020 226 081 Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA / I SESTRA - TEHNIČAR, 5 izvršioca, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Andrijevica Uslovi: Zdravstveni tehničar, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: MEDICINSKA/I SESTRA - TEHNIČAR U TIMU ZA HMP - Diploma o položenom eksternom stručnom ispitu - zdravstveni tehničar - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu zvanja zdravstveni tehničar - Ljekarsko uvjerenje - Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZCG - Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak - Kopija lične karte - Kopija vozačke dozvole ,,B“ kategorija

BAR TEL.: 030/313-048

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE BAR Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B.

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR, 2 izvršioca, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Bar Uslovi: Zdravstveni tehničar, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Diploma o položenom eksternom stručnom ispitu-zdravstveni tehničar Uvjerenje o položenom stručnom ispitu zvanja zdravstveni tehničar Ljekarsko uvjerenje Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZCG Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak Kopija lične karte Kopija vozačke dozvole “B” kategorija M.C.D. GROUP DOO BAR Adresa: POPA DUKLJANINA BR.2A

Tel.: 069/450-644 Email: mcdgroup@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SŠS-IV, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Prijave na broj : 069/672-821 Eldin Hot 2. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme pu-

Adresa: Bulevar revolucije br. 1

Inspektor/ka II za komunalnu oblast, turizam i ugostiteljstvo, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, najduže do 4 mjeseca Uslovi: -VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja u obimu od 240 kredita CSPK-a -Pravni fakultet, Ekonomski fakultet ili neki drugi fakultet prirodnog ili društvenog smjera -najmanje 3 godine radnog iskustva -položen stručni ispit za rad u državnim organima -poznavanje rada na računaru Svi kandidati, pored posebnih uslova propisanih za pojedina radna mjesta, moraju ispunjavati opšte uslove za zasnivanje radnog odnosa propisane u članu 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore”, br. 2/18, 34/19 i 08/21) koji glasi da u državnom organu može da zasnuje radni odnos lice koje: •je crnogorski državljanin, •ima navršenih 18 godina života, •je zdravstveno sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta (uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti kandidat koji bude izabran Odlukom o izboru kandidata, dostavlja starješini državnog organa, najkasnije u roku od 8 dana od dana dostavljanja te odluke) •ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja, •ima položen stručni ispit za rad u državnim ortganima (izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa). •nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu (uvjerenje da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu pribavlja se po službenoj dužnosti). U organu lokalne uprave ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Potrebna dokumentacija: -Prijava na javni oglas -Curriculim Vitae (CV) -fotokopija biometrijske lične karte -diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata, izvršiće se u skladu sa članom 115 Zakona o lokalnoj samoupravi, pisanim testiranjem i usmenim intervjuom i na drugi odgovarajući način, ocjenjivanjem znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, na osnovu propisanih kriterijuma. O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove internog oglasa će biti obaviješteni najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja Javnog oglasa, preko arhive ili preporučenom poštom, na adresu: Opština Bar – Sekretarijat za lokalnu samoupravu

OPŠTINA BAR Adresa: Bulevar revolucije br. 1

Tel.: 085/ 311-611 JAVNI OGLAS za popunu radnih mjesta

Inspektor/ka III za komunalnu oblast, turizam i ugostiteljstvo, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, najduže do 4 mjeseca Uslovi: -VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja u obimu od 240 kredita CSPK-a -Pravni fakultet, Ekonomski fakultet ili neki drugi fakultet prirodnog ili društvenog smjera -najmanje 2 godine radnog iskustva -položen stručni ispit za rad u državnim organima -poznavanje rada na računaru Svi kandidati, pored posebnih uslova propisanih za pojedina radna mjesta, moraju ispunjavati opšte uslove za zasnivanje radnog odnosa propisane u članu 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore”, br. 2/18, 34/19 i 08/21) koji glasi da u državnom organu može da zasnuje radni odnos lice koje: •je crnogorski državljanin, •ima navršenih 18 godina života, •je zdravstveno sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta (uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti kandidat koji bude izabran Odlukom o izboru kandidata, dostavlja starješini državnog organa, najkasnije u roku od 8 dana od dana dostavljanja te odluke) •ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja, •ima položen stručni ispit za rad u državnim ortganima (izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa). •nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu (uvjerenje da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu pribavlja se po službenoj dužnosti). U organu lokalne uprave ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Potrebna dokumentacija: -Prijava na javni oglas -Curriculim Vitae (CV) -fotokopija biometrijske lične karte -diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata, izvršiće se u skladu sa članom 115 Zakona o lokalnoj samoupravi, pisanim testiranjem i usmenim intervjuom i na drugi odgovarajući način, ocjenjivanjem znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, na osnovu propisanih kriterijuma. O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove internog oglasa će biti obaviješteni najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja Javnog oglasa, preko arhive ili preporučenom poštom, na adresu: Opština Bar – Sekretarijat za lokalnu samoupravu Bulevar revolucije br. 1, Bar sa naznakom ,,Prijava na Javni oglas“. ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA CRNE GORE AD PODGORICA Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13

Tel.: 020-441-356 Oglašava potrebu za: 1. PRUŽNI/A RADNIK/CA I, 2 izvršioca,

Poneđeljak, 5. jul 2021.

na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 3 dana ŽELJEZNIČKI PREVOZ CRNE GORE AD PODGORICA Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13

Tel.: 020-441-476 Email: milica.milutinovic@zpcg.me Oglašava potrebu za: 1. PRIPRAVNIK/CA- SAOBRAĆAJNO TRANSPORTNI OTPREMNIK, 3 izvršioca, pripravnik, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: Saobraćajno - transportni pomoćnik Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Kandidat treba da ima III SSS u obimu od 180 kredita CSPK 2. HIGIJENIČAR/KA, 2 izvršioca, privremeni i povremeni poslovi u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 8 dana

BIJELO POLJE TEL.: 050/432-422

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ JEDINICA BIJELO POLJE Adresa: UL.VAKA ĐUROVIĆA BB

Tel.: 020/602-641,067245-815 Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U TIMU ZA HMP, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Potrebna dokumentacija: - Licenca Ljekarske komore Crne Gore - Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak - Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu - Uvjerenje o završenim osnovnim studijama - Kopija lične karte - Ljekarsko uvjerenje

BUDVA TEL.: 033/402-556

OKOV DOO Adresa: BUDVAPRODAVNICA BR.5

Tel.: 033/465-266;069/187767 Oglašava potrebu za: 1. TRGOVAC/KINJA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Prijave sa biografijom slati na email:karijera@okov.me Kandidati koji prodju u uži izbor biće pozvani na razgovor OPŠTINA BUDVA Adresa: TRG SUNCA 3

Tel.: 033/451-743 Oglašava potrebu za: 1. VIŠI/A SAVJETNIK/CA II -KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: SSS-III, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: VIŠI/A SAVJETNIK/CA II -KONO-

BAR/ICA -Sekretarijat za lokalnu samoupravu - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme Posebni uslovi za popunu ovog radnog mjesta su: - III nivo kvalifikacije obrazovanja - položen strucni ispit za rad u državnim organima - najmanje jedna godina radnog iskustva Svi kandidati pored posebnih uslova treba da ispunjavaju i opšte uslove, u smislu člana 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Službeni list CG“, broj 2/18 i 34/19), i to: - da je državljanin Crne Gore (fotokopija biometrijske lične karte), - da ima navršenih 18 godina života, - Uvjerenje da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta (uvjerenje dostavlja kandidat koji bude izabran), - da ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja, - da nije osuđivan za kritivčno djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu (pribalja po službenoj dužnosti organ), - da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, - Dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu. Probni rad je obavezan za lokalnog službenika, odnosno namještenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme, u organu lokalne uprave, stručnoj službi, odnosno posebnoj službi U lokalnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa članom 115 Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni list Crne Gore, broj 2/18 i 34/19) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima („Službeni list Crne Gore, broj 50/18). Pisano testiranje sastoji se iz teorijskog i praktičnog dijela i podrazumjeva izradu pisanog rada. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, načina rada i postupanja organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumjeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi javni oglas. O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove Javnog oglasa biće obaviješteni preko internet stranice Opštine Budva, najkasnije 5 dana prije dana provjere. Kandidati koji se prijave na Javni oglas jedinice lokalne samouprave moraju da dostave dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenost uslova predviđenih tekstom Javnog oglasa. Prijavu sa kompletnom dokumentacijom – sve dokaze o ispunjavanju posebnih i opštih uslova treba dostaviti preko: Građanskog biroa odsjek Pisarnica Sekretarijata za lokalnu samoupravu – Budva, Trg Sunca broj 3, Budva, u roku od 15 dana od dana objavljivanja Oglasa u zatvorenoj koverti, na kojoj je potrebno ispisati naziv radnog mjesta za koje se konkuriše, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim brojem – na adresu Sekretarijata za lokalnu samoupravu. 2. SAMOSTALNI/A REFERENT / KINJA ZA TREZOR I JAVNE NABAVKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjese-

ci, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV, Položen stručni ispit, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: SAMOSTALNI/A REFERENT/KINJA ZA TREZOR I JAVNE NABAVKE Sekretarijat za lokalnu samoupravu - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme Posebni uslovi za popunu ovog radnog mjesta su: - IV 1 nivo kvalifikacije obrazovanja - položen strucni ispit za rad u državnim organima - poznavanje rada na računaru-WORD - najmanje tri godine radnog iskustva Svi kandidati pored posebnih uslova treba da ispunjavaju i opšte uslove, u smislu člana 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Službeni list CG“, broj 2/18 i 34/19), i to: - da je državljanin Crne Gore (fotokopija biometrijske lične karte), - da ima navršenih 18 godina života, - Uvjerenje da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta (uvjerenje dostavlja kandidat koji bude izabran), - da ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja, - da nije osuđivan za kritivčno djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu (pribalja po službenoj dužnosti organ), - da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, - Dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu. Probni rad je obavezan za lokalnog službenika, odnosno namještenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme, u organu lokalne uprave, stručnoj službi, odnosno posebnoj službi U lokalnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa članom 115 Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni list Crne Gore, broj 2/18 i 34/19) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima („Službeni list Crne Gore, broj 50/18). Pisano testiranje sastoji se iz teorijskog i praktičnog dijela i podrazumjeva izradu pisanog rada. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, načina rada i postupanja organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumjeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi javni oglas. O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove Javnog oglasa biće obaviješteni preko internet stranice Opštine Budva, najkasnije 5 dana prije dana provjere. Kandidati koji se prijave na Javni oglas jedinice lokalne samouprave moraju da dostave dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenost uslova predviđenih tekstom Javnog oglasa. Prijavu sa kompletnom dokumentacijom – sve dokaze o ispunjavanju posebnih i opštih uslova treba dostaviti preko: Građanskog biroa odsjek Pisarnica Sekretarijata za lokalnu samoupravu – Budva, Trg Sunca broj 3, Budva, u roku od 15 dana od dana objavljivanja Oglasa u zatvorenoj koverti, na kojoj je potrebno ispisati naziv radnog mjesta za koje se konkuriše, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim bro-

jem – na adresu Sekretarijata za lokalnu samoupravu. 3. SAMOSTALNI/A REFERENT/KINJA - MATIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV, Položen stručni ispit, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: SAMOSTALNI/A REFERENT/KINJA - MATIČAR/KA Sekretarijat za lokalnu samoupravu - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme Posebni uslovi za popunu ovog radnog mjesta su: - IV 1 nivo kvalifikacije obrazovanja - položen strucni ispit za rad u državnim organima - poznavanje rada na računaru-WORD - najmanje tri godine radnog iskustva Svi kandidati pored posebnih uslova treba da ispunjavaju i opšte uslove, u smislu člana 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Službeni list CG“, broj 2/18 i 34/19), i to: - da je državljanin Crne Gore (fotokopija biometrijske lične karte), - da ima navršenih 18 godina života, - Uvjerenje da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta (uvjerenje dostavlja kandidat koji bude izabran), - da ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja, - da nije osuđivan za kritivčno djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu (pribalja po službenoj dužnosti organ), - da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, - Dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu. Probni rad je obavezan za lokalnog službenika, odnosno namještenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme, u organu lokalne uprave, stručnoj službi, odnosno posebnoj službi U lokalnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa članom 115 Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni list Crne Gore, broj 2/18 i 34/19) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima („Službeni list Crne Gore, broj 50/18). Pisano testiranje sastoji se iz teorijskog i praktičnog dijela i podrazumjeva izradu pisanog rada. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, načina rada i postupanja organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumjeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi javni oglas. O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove Javnog oglasa biće obaviješteni preko internet stranice Opštine Budva, najkasnije 5 dana prije dana provjere. Kandidati koji se prijave na Javni oglas jedinice lokalne samouprave moraju da dostave dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenost uslova predviđenih tekstom Javnog oglasa. Prijavu sa kompletnom dokumentacijom – sve dokaze o ispunjavanju posebnih i opštih uslova treba dostaviti preko: Građanskog biroa odsjek Pisarnica Sekretarijata za lokalnu samoupravu – Budva, Trg Sunca broj 3, Budva, u roku od 15 dana od dana objavljivanja Ogla-

sa u zatvorenoj koverti, na kojoj je potrebno ispisati naziv radnog mjesta za koje se konkuriše, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim brojem – na adresu Sekretarijata za lokalnu samoupravu. SUR RESTORAN TROPICO BUDVA Adresa: SLOVENSKA OBALA

Tel.: 068/348-348 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A UGOSTITELJ/KA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: Pomoćni ugostitelj (II SSS i PK) Rok za prijavljivanje: 30 dana 2. PRIPREMAČ/ICA PICA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: Pripremač pica Rok za prijavljivanje: 30 dana 3. KONOBAR/ICA, 3 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: Konobar, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 30 dana 4. BARMEN/KA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: Barmen Rok za prijavljivanje: 30 dana 5. KUVAR/ICA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: Kuvar Rok za prijavljivanje: 30 dana 6. ROŠTILJĐŽIJA/KA, 4 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: Roštiljdžija Rok za prijavljivanje: 30 dana 7. POMOĆNI/A KUVAR/AICA, 8 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Pomoćni kuvar Rok za prijavljivanje: 30 dana

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

HERCEG FEST JUK Adresa: NJEGOŠEVA BB, DVORANA PARK, HERCEG NOVI

Tel.: 031/323-072, 068/337-701 Email: marketing@hercegfest.co.me Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA IZDAVANJU 3 D NAOČARA, 2 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: SSS-III, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Uslovi: - III stepen stručne spreme, - poznavanje rada na računaru. Potrebna dokumentacija: - prijava na slobodno radno mjesto i biografija, - uvjerenje o državljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), - fotokopija lične karte, - diploma ili uvjerenje o nivou kvalifikacije obrazovanja, - uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preuzima po službenoj dužnosti (ne starije od 6 mjeseci). Navedena dokumenta u originalu ili ovjerenoj fotokopiji dostaviti u roku od 3 dana od dana objavljivanja Javnog oglasa. Kandidati su dužni da specifikuju dokumentaciju, navodeći broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje uz prijavu. Dokumentacija se predaje u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati ime i prezime kandidata) na adresu: JUK ,,Herceg Fest“, Njegoševa bb

Poneđeljak, 5. jul 2021.

ili direktno u prostorijama JUK ,,Herceg Fest“ sa naznakom radnog mjesta na koje se konkuriše. Kontakt u vezi oglasa: 068/337-701, 031/323-072 2. BILJETAR/KA NA TVRĐAVAMAKANLI KULA I FORTE MARE, 2 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: SSS-III, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Uslovi: - III stepen stručne spreme, - poznavanje rada na računaru. Potrebna dokumentacija: - prijava na slobodno radno mjesto i biografija, - uvjerenje o državljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), - fotokopija lične karte, - diploma ili uvjerenje o nivou kvalifikacije obrazovanja, - uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preuzima po službenoj dužnosti (ne starije od 6 mjeseci). Navedena dokumenta u originalu ili ovjerenoj fotokopiji dostaviti u roku od 3 dana od dana objavljivanja Javnog oglasa. Kandidati su dužni da specifikuju dokumentaciju, navodeći broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje uz prijavu. Dokumentacija se predaje u zatvorenoj koverti ( na kojoj je potrebno napisati ime i prezime kandidata) na adresu: JUK ,,Herceg Fest“ , Njegoševa bb ili direktno u prostorijama JUK “Herceg Fest” sa naznakom radnog mjesta na koje se konkuriše. Kontakt u vezi oglasa: 068/337-701, 031/323-072 LIGHTHOUSE OF MONTENEGRO DOO, PJ HERCEG NOVI Adresa: NORVEŠKA 2, IGALO

Tel.: 031/332-614 Email: hotelmetalurg@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo Uslovi: Konobar Rok za prijavljivanje: 8 dana ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE, JEDINICA HERCEG NOVI Adresa: NIKOLE LJUBIBRATIĆA 1, HERCEGNOVI

Tel.: 020/226-081 Email: kontakt@zhmp.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR, 2 izvršioca, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Zdravstveni tehničar, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Potrebna dokumentacija: - Diploma o položenom eksternom stručnom ispitu-zdravstveni tehničar, - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu zvanja zdravstveni tehničar, - Ljekarsko uvjerenje, - Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZCG, - Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, - Kopija lične karte, - Kopija vozačke dozvole “B” kategorije.

KOTOR TEL.: 032/325-732

HOTEL SPLENDIDO MANAGEMENT COMPANY DOO KOTOR Adresa: GLAVATI BB, PRČANJ

Tel.: 032/301-708 Email: finansije@splendido-hotel. com Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: Molbe slati na e- mail: finansije@ splendido-hotel.com ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE JEDINICA KOTOR Adresa: Ul.Vaka Đurovića b.b., Podgorica

Tel.: 020/604-640 Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA SESTRA - MEDICINSKI TEHNIČAR, 1 izvršilac, zamjena privremeno odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Kotor Uslovi: Zdravstveni tehničar, Položen stručni ispit, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Uslovi medicinska sestra / medicinski tehničar u timu za HMP Diploma o položenom eksternom stručnom ispitu - zdrastveni tehničar Uvijerenje o položenom stručnom ispitu zvanja zdrastveni tehničar Ljekarsko uvijerenje Uvijerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZCG Uvijerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak Kopija lične karte Kopija vozačke dozvole “B” kategorije Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ Adresa: Vuka Karadžica 2

Tel.: 040/204-277 Oglašava potrebu za: I SEKRETARIJAT IZVRŠNOG DIREKTORA 1. ADMINISTRATIVNO TEHNIČKI/A SEKRETAR/KA, 1 izvršilac na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci. Uslovi za prijem na radnom mjestu: - Srednje stručno obrazovanje, kvalifikacija obima 240 (ECVET) kredita, (program u trajanju od 4 godine). - Pripravnički staž ( radno iskustvo) – 6 mjeseci; - Radno vrijeme – 8 časova i - Mjesto rada: Nikšić. Dokaz o ispunjenosti uslova kandidat može dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije. Prijavu slati na adresu Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, ul.Vuka Karadžića br.2 Nikšić - Direkcija za ljudske resurse. Oglas je otvoren 5 dana od dana objavljivanja. JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CG Adresa: Ul.Vaka Đurovića bb

Tel.: 020/226-081 Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U TIMU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Nikšić Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS)

Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -licenca ljekarske komore CG; -uvjerenje da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak; -uvjerenje da se kandidat/kinja nalazi na evidenciji ZZZCG. -uvjerenje o položenom stručnom ispitu; -uvjerenje o završenim osnovnim studijama; -kopija lične karte i -ljekarsko uvjerenje.

PLAV TEL.: 051/255-060

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B.

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.me Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U TIMU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada PLAV Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Uslovi: -Licenca ljekarske komore CG, -Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, -Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZCG -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu, -Uvjrenje o završenim osnovnim studijama, -Kopija lične karte, -Ljekarsko uvjerenje .

PLJEVLJA TEL.: 052/356-743

DOO VODOVOD PLJEVLJA Adresa: KRALJA PETRA I BR.29

Tel.: 052/300-156 Email: jpvodovod@t-com.me Vrši se ispravka oglasa objavljenog 02/07/2021.godine u dnevnoj štampi. Ispravka se odnosi na vrstu radnog odnosa i glasi: Na određeno vrijeme, a ne kako je greškom objavljeno Privremeni i povremeni poslovi. Ostali dio teksta ostaje isti.

TIVAT TEL.: 032/674-585

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B B

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA-TEHNIČAR , 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Tivat Uslovi: Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS), Vozački ispit za ,,B“ kategoriju Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -Diploma o položenom eksternom stručnom ispitu-zdravstveni tehničar, -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu zvanja zdravstveni tehničar, -Ljekarsko uvjerenje, -Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZCG, -Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, -Kopija lične karte,

-Kopija vozačke dozvole “B” kategorija.

TUZI TEL.: 020/671-287

KOMUNALNO DOO TUZI Adresa: TUZI B.B.

Tel.: 067-073-295/020-875-129 Email: info@komunalno-tz.me Oglašava potrebu za: 1. SAMOSTALNI/A REFERENT/KINJA ZA PRAVNE POSLOVE I LJUDSKE RESURSE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Za Samostalni/a referent/kinja za pravne poslove i ljudske resurse mogu konkurisati kandidati koji pored opštih uslova propisanim Zakonom ispunjavaju i sledeće uslove: Posebni uslovi su: • Visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a (VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja) • Jedna godina radnog iskustva • Poznavanje rada na računaru • Poznavanje albanskog jezika Uz prijavu na javni oglas (sa kratkom biografijom-CV) kandidat je dužan dostaviti original ili ovjerene fotokopije sljedeće dokumentacije: • Uvjerenje o državljanstvu • Fotokopiju lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu već ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte) • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (dostavlja kandidat) koji ga čine nedostojnim za rad • Uvjerenje o radnom iskustvu Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 8 (osam) dana od dana objavljivanja Javnog oglasa u sredstvima javnog informisanja. Dokumentacija se predaje u zatvorenoj koverti na kojoj je potrebno napisati: adresu DOO “Komunalno/Komunale” Tuzi, ul. Tuzi bb sa naznakom: Dokumentacija za Javni oglas za Samostalni/a referent/kinja za pravne poslove i ljudske resurse, putem pošte ili direktno na arhivi Društva. Odluka o izboru kandidata donijeće se u zakonskom roku. Nepotpune i neblagovremene dostavljene prijave neće se razmatrati.

ULCINJ TEL.: 030/412-213

OPŠTINA ULCINJ SEKRETARIJAT ZA UPRAVU I DRUŠTVENE DJELATNOSTI Adresa: Bul. Đerđ Kastriot Skenderbeg bb

Tel.: 030/411-003 Raspisuje se Javni oglas za potrebe Službe zaštite i spašavanja Vatrogasac – spasilac/teljka, 10 (deset) izvršioca na odredjeno vrijeme u trajanju do 5 (pet) mjeseci, najmanje III ili IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje 1 ( jedna) godina radnog iskustva na poslovima u IV ili III nivou kvalifikacije obrazovanja. Položen stručni ispit za rad u državnim organima, položen drugi stručni ispit za rad u državnim organima u oblasti zaštite i spašavanja, nije starije od 25 godina života prilikom prvog zasnivanja radnog odnosa u Službi zaštite, ispunjava

uslov u pogledu psihofizičke sposobnosti, položen vozački ispit B ili C kategorije. NAPOMENA: Kandidati treba da ispunjavaju uslove predvidjene članom 34. Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Sl. list CG«, br. 2/2018, 34/2019 i 8/2021). - Prijava na slobodno radno mjesto i CV, - da je crnogorski državljanin (dokaz uvjerenje o državljanstvu kandidati koji posjuduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu obavezni da dostave uvjerenje o državljanstvu i izvod iz MRR, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte), - uvjerenje o radnom iskustvu u stepenu stručne spreme koja se traži oglasom, - da je zdravstveno sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta (dokaz – uvjerenje o zdravstvenom stanju) uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti kandidat izabran odlukom, dostavlja starješini državnog organa najkasnije u roku od 8 dana od dana dostavljanja te odluke, - da ima propisanu školsku spremu (dokaz – diploma ili uvjerenje – ovjerenu kopiju), - nije osudjivano za krivično dijelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu, (pribavlja organ po službenoj dužnosti), - prijavu sa kratkom biografijom i kompletnu dokumentaciju dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti na adresu Opština Ulcinj, ul. Bul. »Gjergj Kastrioti Skenderbeu«, sa oznakom za Javni oglas, kontakt telefon 412-926 ili zahtjev predati u Gradjanski biro u zgradi Opštine Ulcinj sa naznakom za Javni oglas. - Provjeru znanja, sposobnosti vrši poslodavac pisanim testiranjem i usmenim intervjuom, ocjenjivanjem znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina na osnovu propisanih kriterijuma shodno članu 46. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, i Uredbe o kriterijumima i bližem načinu sprovodjenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (»Sl. list CG«, br. 50/18), - Za obavještenje o datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere sposobnosti kandidati će biti obavješteni najkasnje 5 (pet) dana prije dana provjere.

ŽABLJAK TEL.: 052/360-031

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B B

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR, 5 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Žabljak Uslovi: Zdravstveni tehničar, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: USLOVI: - Diploma o položenom eksternom stručnom ispitu - zdrastveni tehničar, - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu zvanja zdrastveni tehničar, - Ljekarsko uvjerenje, - Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZCG, - Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, - Kopija lične karte, - Kopija vozačke dozvole “B” kategorije.

Poneđeljak, 5. jul 2021.

Oglasi i obavještenja

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 5. jul 2021.

UMRLICE С болом опраштамо се од наше стрине

5. 7. 2001 – 5. 7. 2021.

Обавјештавамо родбину, пријатеље и кумове да је 4. јула 2021. изненада у 46. години, умро наш вољени

VELIMIR ŠLJIVANČANIN S ljubavlju i poštovanjem čuvamo te od zaborava. Tvoja porodica ŠLJIVANČANIN 215

РАДМИЛА Драгишина БРКОВИЋ рођ. Дабановић

ДРАГАН Вукашинов МАРКОВИЋ

С осјећајем дубоке захвалности чуваћемо сјећање на њену љубав, племенитост и доброту.

Саучешће примамо у капели на мјесном гробљу Зури – Грбе, 5. јула од 10 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана.

МИЛОШ, МИРЈАНА и МИЛКА са породицама 210

Ожалошћени: мајка АНКА, супруга САЊА, син ФИЛИП, ћерка ИРИНА, браћа ИГОР и АЛЕКСАНДАР, сестра ИРЕНА, маћеха ЛИДИЈА, снахе САЊА и ЈЕЛЕНА, зет МИЛОШ, братанићи ВУК, СТЕФАН и ЗВЕЗДАН, братанична НАЂА, сестрићи АНДРЕЈ и ОГЊЕН, стриц БОЖИДАР, ујаци НИКОЛА, МИЛАН и СЛАВКО, тетке БРАНКА и МИЛИЈАНА, и остала многобројна родбина

Umrla je naša draga

LJILJANA VUKADINOVIĆ Tugovaćemo i sjećati se sa ljubavlju i pijetetom naše dugogodišnje prijateljice i koleginice. MIRJANA ŠPADIJER, VERA LAKIĆ i MIRA MARTINO

211

Posljednji pozdrav

209

Dragi naš

Dana 4. jula 2021. u 80. godini umrla je

ĆAKI BOŽOVIĆ Pamtićemo tvoju dobrotu, požrtvovanost i vedar duh.

DRAGANE

ZORKA MARTINOVIĆ sa porodicom

ZAGORKA Svetislava - Džeka BRAJOVIĆ rođena Šaranović

216 Skrhani smo viješću da je tvoje srce prestalo da kuca i da si nas prerano i zauvijek napustio. Tvoj vedri duh i ona tvoja radost u očima sad nam svima stvaraju još veću nevjericu i bol. Ponosni smo što si bio naš prijatelj, kolega i što smo bili svjedoci tvoje izuzetne plemenitosti i dobrote. Zauvijek ćeš, kao takav, ostati u našim srcima i sjećanjima. Živjećeš sa nama, a mi ćemo čuvati tvoj vedri lik od zaborava. Počivaj u miru! Neka nam te anđeli čuvaju.

Sahranjena je 4. jula u 17 časova u krugu porodice i prijatelja na seoskom groblju u Kosiću, Danilovgrad.

Ožalošćeni: suprug SVETISLAV - DŽEKO, sin DARKO, ćerke DANKA, ELA, DUŠANKA i DUBRAVKA - NINA, sestra NADA, snaha GIMA, zaova ANĐELIJA - KEKA, unučad i ostala rodbina BRAJOVIĆ i ŠARANOVIĆ

KOLEKTIV ŠKOLE ZA SREDNJE I VIŠE STRUČNO OBRAZOVANJE „SERGIJE STANIĆ“

200

213

Duboko ožalošćeni opraštamo se od naše drage prijateljice

Posljednji pozdrav voljenoj majci i supruzi

ZAGORKE - ZAGE BRAJOVIĆ

ZAGORKI

Bila si oličenje ljudske dobrote, čestitosti i posvećenosti svojoj porodici i dragim i bliskim prijateljima. Našoj porodici ostaje čast što smo za iskrenog prijatelja imali tebe, uvaženu, poštovanu i omiljenu prijateljicu. Hvala ti na svemu.

U tvojem liku i djelu imat ćemo putokaz i uzor za slijediti, u tvojoj ljubavi i dobroti osjećaj topline i sigurnosti, u tvojem osmijehu i vedrini gajit ćemo radost života, u tvojoj istrajnosti i smjernosti crpjet ćemo snagu i životnu energiju. Hvala ti za tvoje postojanje i životnu misiju koju si ostvarila i nama u amanet ostavila.

BRANO, ZORA, JANKO i GOGA PAVIĆEVIĆ

212

Tvoji najmiliji: suprug DŽEKO i đeca DARKO, DANKA, ELA, DUŠKA i NINA sa familijama

214

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 5. jul 2021.

Posljednji pozdrav ocu našeg direktora i naše koleginice

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је 3. јула 2021. у 85. години, послије краће болести, преминуо наш драги

ALEKSANDAR SAŠA pok. Steva BOJKOVIĆ Iskrena sućut supruzi Yani, djeci i obitelji Bojković. Jednom odlazi svako putem svog života, na rastanku samo srce kaže: ,,Ja ću se vratiti“. A sad adio, i tko zna gdje i tko zna kad...

MILOŠU ŽUGIĆU

SLAĐANA BOŽIĆ

ЦВЕТКО ПЕТКОВИЋ

Neka njegova dobra i plemenita duša počiva u miru.

197

У складу са епидемиолошком ситуацијом, сахрана ће се обавити 5. јула, у 11 часова, на гробљу код Цркве Св. Петка у Будви.

Dana 3. jula 2021. godine preminula je

KOLEKTIV STADIONA DOO

Ожалошћени: супруга МИЛИЦА, син ВЕЛИМИР, ћерка ВЕСНА, брат СЛОБОДАН, унуци ДЕЈАН, ИВАН и ИВАНА, снахе ЈАЊА, АНАСТАСИЈА и ЈОВАНА, праунучад и остала родбина

STANKA – ĆAKA Dušanova BOŽOVIĆ rođena Bulatović

Sahrana naše voljene pokojnice je obavljena u krugu najuže porodice 4. jula u porodičnoj grobnici u Rijeci Piperskoj. Kuća žalosti: Vorena Vitnija 13, Podgorica.

192

188

Posljednji pozdrav đeveru, stricu i đedu Дана 29. јуна 2021. године у Београду је, послије краће болести, преминуо наш брат

Ožalošćeni: sin MIHAILO, kćerka ANA, sestre ZORKA i PERSA, snaha NEVENKA, unučad i ostala rodbina

205

MILORAD - MIŠO ĐUROVIĆ

Napustila nas je naša voljena

201

STANKA - ĆAKA BOŽOVIĆ

СЛАВКО - ПАКИ Андријин РАДУЛОВИЋ

Od porodice pokojnog brata VESELINA

1944–2021.

Сахрана је обављена на Бежанијском гробљу у Београду 3. јула. Лака ти земља, непреболна рано.

Posljednji pozdrav ocu i drugu

Hvala Ti na iskrenoj ljubavi i dobroti. Počivaj u miru pored Tvog Duška, a mi ćemo Te čuvati od zaborava.

Тугују за тобом: сестре СМИЉКА, СЛАВКА и СЕНКА и браћа СЛОБОДАН и СЕЛИМИР са породицама 191 Dana 4. jula 2021. godine, poslije kratke bolesti, umrla je

Žale za tobom: sestra PERSA, zet DRAGOLJUB i sestrić SAŠA IZGAREVIĆ sa porodicom

MIŠU ĐUROVIĆU Počivaj u miru.

194

VUKOTA Posljednji pozdrav dragoj mami

206

RADMILA Dragišina BRKOVIĆ rođena Dabanović 1932–2021.

Ocu, svekru i đedu

STANKI BOŽOVIĆ

Posmrtni ostaci biće izloženi na groblju Čepurci do 13 časova. Sahrana će se obaviti na seoskom groblju Zuri u 15 časova. Kuća žalosti: Ul. Steva Boljevića - Lamela 13, ulaz V/prizemlje.

Mili moj Cole, puno ćeš mi nedostajati. Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Tvoja kćerka ANA sa porodicom

MIŠU ĐUROVIĆU

203

Posljednji pozdrav majci, babi i svekrvi

Sin MARKIŠA – BATICA, snaha SONJA, unučad GOJKO, ANDRIJA i NOVAK 207 Posljednji pozdrav kumu

Ožalošćena porodica: kćer ZORICA, sinovi BOŠKO i ČEDO, snahe NIKICA, SLAVICA i VJERA, sestre DARINKA, BRANKA, ČEDOMILA, SENKA i STOJANKA, porodica VESELINA - MAJA GLIGOROVIĆA, đeveričić MILOŠ, đeverične MILKA i MIRJANA i ostala rodbina BRKOVIĆ i DABANOVIĆ

202

Umrla je moja draga baba

STANKI – ĆAKI BOŽOVIĆ Otišla si tiho kako si i živjela. Bol nije u riječima i suzama nego u duši i našim srcima u kojima ćeš vječno živjeti.

MILORADU ĐUROVIĆU

Tvoj MIKO sa porodicom 204

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

IGOR i KAĆA GRUJIČIĆ sa porodicom

208

MILIJANA Čuvaću od zaborava svaku tvoju izgovorenu riječ, savjet, zagrljaj kojim si me nesebično obasipala tokom mog djetinjstva. 195

Unuka SVETLANA sa porodicom

30 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 5. jul 2021.

Са тугом и болом се опраштамо од вољеног брата и ујака

Navršava se četrdeset dana od kada nas je napustio naš brat i stric

Dana 3. jula 2021. u 81. godini preminuo je

МИЛОРАДА – МИША Гојковог ЂУРОВИЋА

DRAŠKO Vladov BOŽOVIĆ

Отишао си тихо као што си и живио. Нека твоја племенита душа почива у миру, а наша љубав ће те вјечно чувати од заборава.

Ожалошћени: сестра ЦИЦА, сестрићи ДРАГО, ДЕЈАН и ДАРКО и снаха ЛИДИЈА

MILORAD – MIŠO Gojkov ĐUROVIĆ Po želji pokojnika, sahrana je obavljena 4. jula na gradskom groblju Čepurci. Kuća žalosti: Ulica 18. februar, br. 6, Momišići.

185 Posljednji pozdrav poštovanom

Bol, patnja i tuga su sve jači, a ponos, ljubav i poštovanje sve veći.

Porodica BOŽOVIĆ 181

Ožalošćeni: sinovi VUKAŠIN - VUKOTA, MARKIŠA -BATICA, sestra CVIJETA, brat RATKO, snahe SONJA i KOSARA, unučad GOJKO, ANDRIJA i NOVAK, bratanići, bratanične i sestrići 183 Посљедњи поздрав драгом и вољеном брату, стрицу и дједу

LJILJANA KUZMAN

MILOŠU ŽUGIĆU

Pet godina je prošlo od kada si otišla. Uvijek ćeš živjeti u našim srcima. Nikada te zaboraviti nećemo.

МИЛОРАДУ - МИШУ Гојковом ЂУРОВИЋУ Od Vojovih prijatelja: DRAGANA, MIŠKA, SVETA, RUŽDA, BEGIJA, ROMIZA, NIINA, IVANA i SALETA

Suprug GALJO, sinovi JANKO, RADOJE i MARKO, snahe MILICA i MARIJANA i unučad

Са поносом ћемо чувати успомену на твој племенити лик. Достојанствено си живио, а тако си и отишао. 190 Увијек ће те спомињати, твоји: брат РАТКО, братанићи ЂОРЂЕ и ДАВОР, братанична ЛАНА, снахе АНА и НАТАША, зет БОРКО и унучад

IN MEMORIAM 5. 7. 2016 - 5. 7. 2021.

186

8. 5. 2004 - 8. 5. 2021.

184

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Anđele naš mali

NIKOLU Đuzina

VUKOSAVU Nikolinu

MARTINOVIĆ LJILJI VUKADINOVIĆ VOJKAN, TANJA, TIJANA, MILOŠ, ANA, MARKO i SANJA 187 Dana 4. jula 2021. u 87. godini ispustila je svoju plemenitu dušu naša voljena

ANDREA Bila si ukras koji nikog nije mogao ostaviti ravnodušnim. Plijenila si svojom ljepotom, mekotom, nježnošću... Pamtićemo malu balerinu i njen slatki osmijeh. Otišla si u neki bolji svijet među anđele gdje i pripadaš. Nedostajaćeš nam.

Poštovanjem, ljubavlju i tugom, čuvamo od zaborava. Žale za njima, Brat i đever RADOVAN, sin JOVAN i kćerka LJILJANA sa porodicama 193

KOMŠIJE IZ ULAZA – DALMATINSKA BB, ULAZ B Дана 6. јула навршава се пола године од смрти наше драге

182

POMENI Dana 4. jula 2021. navršava se godina dana od iznenadne smrti moje sestre i zaove

рођене Радовић

MILIJANA Mašanova ČOVIĆ

Драга мајко, недостајеш нам пуно, увијек ћеш живјети у нашим срцима. Породица ће посјетити њену вјечну кућу 6. јула у 8 часова.

rođena Marković Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad, 4. jula od 12 do 17 časova i 5. jula od 10 do 16 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici u Danilovgradu. Kuća žalosti: Orašje bb – Danilovgrad.

Ožalošćeni: ćerka SAVETA, sinovi VIDAK i MLAĐEN, brat STANIŠA, snahe BRANKA, RADA i DARINKA – DADA, unuk SVETISLAV, unuke SVETLANA, MILENA, MILICA, MARINA, MARTINA, OLIVERA, DANIJELA, DARKA i DRAGANA, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina ČOVIĆ i MARKOVIĆ 189

БРАНКЕ Радованове ВУКЧЕВИЋ

Жале за тобом: ћерка ЉИЉАНА, син ЗОРАН, брат ЛАЗАР, сестра АНКА, снахе ДУБРАВКА и СТАНКА, унучад ДАНИЦА, НАЂА, ЛАЗАР и остала родбина ВУКЧЕВИЋ и РАДОВИЋ 198

BRANKE LJUMOVIĆ rođ. Radunović

Posljednji pozdrav dragoj strini

U mom srcu je nevjerica i bol za tobom. Nemam riječi koje mogu opisati bol i žalost za tobom. Bol se ne piše na papiru i ne ublažava ga vrijeme koje prolazi. Nosićemo te u srcu kao najveći ožiljak. Počivaj u vječnom miru.

Preseli se u vječnost naša draga baba i prababa

MILENI Neđovoj JARAMAZ Tvoj brat LOLA i snaha FRANĆESKA

S poštovanjem i tugom čuvaćemo uspomenu na tvoju plemenitost i dobrotu.

MILIJANA

Hvala ti što si bila dio najljepših slika našeg djetinjstva... Vole te tvoji: SVETO, DADA, ANDREJ, MATIJA i BALŠA 196

SLOBO i BEBA sa porodicama 199

180

Poneđeljak, 5. jul 2021.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Preduzeću „MIL-COM“ D.O.O. iz Nikšića, donijeto Rješenje, broj: 02-UPI-819/8 od 02.07.2021.godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za eksploataciju tehničko– građevinskog kamena sa ležišta „Ledenice“, na katastarskim parcelama br. 1150 i 1156 KO Ledenice, 741, 742, 743, 755, 756 KO Krivošije Donje i 1 i 2 KO Risan II, Opština Kotor. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije. Preduzeće „MIL-COM“ D.O.O. iz Nikšića, može, shodno odredbama člana 15 Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Preduzeće „MIL-COM“ D.O.O. iz Nikšića, je dužno, shodno odredbama člana 17 Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja. Uputsvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa

Oglasi i obavještenja

MALi OGLASi USLUGE KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 1

RAZNO PRODAJEM koze, jarad i piliće. Tel: 067/ 497 959 2 PRODAJEM polovan crijep Kanjiža 222 Mediteran oko 1500 komada. Cijena po komadu 0,20 centi. Tel: 067/ 212 – 515 3

Marketing

Poneđeljak, 5. jul 2021.