Dnevni list Pobjeda 05.08.2021. by Pobjeda

ROTACIJA PARTNERA: Ura i Demokrate, koji su bili u savezu protiv Demokratskog fronta, sada su se obrušili jedni na druge

Martinović optužio Abazovića da je bahato protiv EU integracija

ZABRINJAVAJUĆE: Kovid brojke rastu, preminule još dvije osobe, 257 novopozitivnih, 63 hospitalizovanih

Broj zaraženih upetorostručen u posljednje dvije sedmice TRENDOVI 300

10.00% 9.00% 8.00% 7.00% 6.00% 5.00% 4.00% 3.00% 2.00% 1.00% 0.00%

250 200

150 100

50 0

Broj registrovanih

Procenat pozitivnih testova

» Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih se od »

početka prošlog mjeseca pa do 19. jula kretao u rasponu od 0,8 do oko 2 procenta, a od 20. jula je počeo da raste i u posljednjih 15-ak dana došao do nivoa od 9,1 odsto, koliko je zabilježeno juče. U prvih 19 dana jula registrovano je ukupno 429 slučajeva infekcije, a za period od 20. jula do juče je broj novootkrivenih slučajeva gotovo upetorostručen i iznosi 1.970 slučajeva STR. 7.

Lider PZP-a izjavio da je predsjednik Skupštine prekršio poslovnik o radu

Martinović

Medojević: DF razmišlja da pokrene inicijativu o smjeni Bečića

Abazović

- Nezavisno tužilaštvo i tačka. A što se dešava sa pojedincima u bezbjednosnom sektoru, drugom prilikom – poručile su Demokrate potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću koji ih je prethodno optužio da opstruiraju izbor Tužilačkog savjeta STR. 2. Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Državna avio-kompanija dobila odobrenje Agencije za civilno vazduhoplovstvo za part 145

thenewfederalist.eu

Prva borbena pilotkinja u istoriji je iz Crne Gore

STR. 2.

Sabiha, nebom vezana

Air Montenegro još nema bazno održavanje, popravljaju minorne kvarove STR. 4. i 5.

Piše: Stojan STAMENIĆ

Inspekcija će kažnjavati sve koji nemaju potrebne potvrde STR. 8.

D. MALIDŽAN

Ugostitelji se obratili Ombudsmanu i Ustavnom sudu jer tvrde da su im novim setom mjera protiv korona virusa prava ugoržena

Održan sastanak posvećen pripremama školske godine

Savović: Nagle smjene direktora odraziće se na pripremu nastave Za direktore je razlog za razrješenje formalno nađen, dok za pomoćnike nema čak ni formalnog razloga. Nemoguće je sada mijenjati pomoćnike, osim u slučaju da su se ogriješili o zakon, rekao je Savović STR. 9.

Politika

PODGORICA - Parlamentarna većina puca po „svim šavovima“. Ura i Demokrate koji su do sada bili u frontu protiv najvećeg konstituenta nove vlasti Demokratskog fronta juče su se obrušili jedni na druge: prvo je lider Ure Dritan Abazović prozvao Demokrate da blokiraju izbor Tužilačkog savjeta, a odgovor mu je stigao ekspresno: „Samo bahato protiv evropskih integracija. Neće moći“. Potpredsjednik Vlade i koordinator službi bezbjednosti Dritan Abazović rekao je srpskoj televiziji Nova S da je paradoksalno što promjene u Državnom tužilaštvu opstruira dio aktuelne parlamentarne većine, ali da se, uprkos tome, vode postupci koji bi mogli u potpunosti da promijene odnose u Crnoj Gori. Demokrate su prošle sedmice odbile da podrže listu kandidata iz reda uglednih pravnika za članove Tužilačkog savjeta oko koje su se saglasili DF i Ura. Saopštili su da neće stati iza liste na kojoj je advokat Nikola Bulatović, uz obrazloženje da je on „partijski obojeni kandidat“. Bulatović je branilac jednog od lidera DF-a Andrije Mandića. Nekoliko dana potom trajala je žestoka polemika DF-a i Demokrata u koju se Ura nije uključivala do juče, kada je Abazović direktno optužio Demokrate za opstrukciju.

Četvrtak, 5. avgust 2021.

ROTACIJA PARTNERA: Ura i Demokrate, koji su bili u savezu protiv Demokratskog fronta, sada su se obrušili jedni na druge

Martinović optužio Abazovića da je bahato protiv EU integracija

Nezavisno tužilaštvo i tačka. A šta se dešava sa pojedincima u bezbjednosnom sektoru, drugom prilikom – poručile su Demokrate potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću koji ih je prethodno optužio da opstruiraju izbor Tužilačkog savjeta D. MIJATOVIĆ

OBRAČUN

- Dosad su kukali zašto se ne hapse ljudi, valjda misle da Vlada može da ode i uhapsi nekoga – rekao je on Novoj S, optužujući Skupštinu, na čijem je čelu lider Demokrata Aleksa Bečić,, da je odgovorna što još nije skinut imunitet bivšem ministru Petru Ivanoviću, protiv kojeg se vodi postupak. Abazoviću je ubrzo stigao odgovor Demokrata - poslanik i potpredsjednik ove partije Vladimir Martinović poručio mu je da je paradoks da dio parlamentarne većine pokušava da „umjesto DPS-ovog Milivoja, bira svog Milivoja“. On je na Tviteru napisao da je „još gore kad im u tome pomažu ‘evropske partije’“. - Samo bahato protiv evropskih integracija. Neće moći. Nezavisno tužilaštvo i tačka. A šta se dešava sa pojedincima u bezbjednosnom sektoru, drugom prilikom – upozorio je Martinović. Jedan od uslova za konstituisanje nove parlamentarne većine bio je obećanje DF-u da će glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić biti razriješen. Lideri ove političke or-

Dritan Abazović Skupština Crne Gore

ganizacije Andrija Mandić i Milan Bulatović prvostepeno su osuđeni, po Katnićevoj optužnici, za učešće u pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Uz podršku ruskih obavještajaca plan je bio da se nasilno s vlasti sruši Demokratska partija socijalista i njen lider Milo Đukanović. U ovoj istrazi Katnić je sarađivao sa više zapadnih obavještajnih službi. A osim DF-u, sa smjenama u tužilačkoj organizaciji žuri se i Abazoviću koji mjesecima najavljuje „velika hapšenja“. Kako je sam rekao, ima ,,spremne predmete“, ali on i njegov tim ne žele da ih predaju aktuelnim tužiocima. Tako su sada DF i Ura na istoj strani i zajedničkom zadatku – po svaku cijenu srušiti

tužilačku organizaciju, iako u kontinuitetu sa najznačajnijih zapadnih adresa stižu upozorenja da se ne smije dozvoliti da tužilaštvo padne pod direktan politički uticaj. Za danas je zakazana sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu na kojoj bi trebalo da se utvrde prijedlozi kandidata za člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika koje predlažu nevladine organizacije. Sjednica je zakazana jer Odbor mora okončati tu proceduru zato što im ističe zakonski rok. Za parlamentarnu većinu – DF, Demokrate, Ura - izbor NVO kandidata nije sporan i za njega su postigli saglasnost, ali dogovora nema za listu preostala četiri ugledna pravnika koje bira Skupština.

Medojević: Razmišljamo da pokrenemo inicijativu o smjeni Alekse Bečića Demokratski front (DF), najavio je u izjavi za Pobjedu jedan od lidera ovog političkog saveza Nebojša Medojević, razmišlja o pokretanju inicijative o smjeni predsjednika Skupštine Alekse Bečića. On je istakao da je Bečić ispunio uslove za smjenu, jer je prekršio Poslovnik o radu Skupštine. - Odbio je da zakaže sjednicu na prijedlog 27 poslanika i

Aleksa Bečić

tako drugi put spasio Katnića od smjene. Zloupotrijebio je ovlašćenja, jer je na sjednici trebalo da se, između ostalog, izabere Tužilački savjet i skine imunitet Petru Ivanoviću. Nakon toga, on za nas više nije predsjednik parlamenta – poručio je Medojević. Pojasnio je i da Bečić može da radi samo ono za što ga ovlasti većina, te da je to više puta ignorisao. - Imao je neke svoje privatne ili partijske inicijative koje nijesu inicijative parlamentarne većine. On mora da poštuje

Poslovnik. Nije direktor Skupštine i mi nijesmo njegovi zapošljeni – kazao je Medojević. DF je zajedno sa Socijalističkom narodnom partijom (SNP) 30. jula uputio zahtjev Bečiću za održavanje sjednice na kojoj bi se birali članovi Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika. Iako nijesu potpisali ovu inicijativu iz Ure su podržali zahtjev DF-a i SNP-a. Sjednica nije zakazana. Iz Ure su tada saopštili da je izbor novog TS do tog datuma bio od presudnog značaja za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, te da svako ko to opstruira radi na štetu interesa građana i u korist kriminalnim centrima moći. Ž. Z.

Više nezvaničnih izvora Pobjede bliskih parlamentarnoj većini kažu da je jasno da zapadni partneri neće podržati ovakav sastav Tužilačkog savjeta. ,,Više je scenarija kako će se riješiti ova situacija“, rekao je jedan od naših izvora Do prošle sedmice sve je „išlo kao po loju“. Odbor je saslušao 13 od 16 prijavljenih kandidata, jer su tri u međuvremenu odustala. Inače, čak 15 prijavljenih su - advokati. Situacija se drastično promijenila pred sjednicu Odbora na kojoj je trebalo da bude utvrđena lista kandidata-advokata. Šefica Delegacije Evropske unije u Podgorici Kristina Oana Popa i američka ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke u utorak 27. jula sastale su se sa predsjednikom Odbora Momom Koprivicom (Demokrate), a sa sastanka je zajednički saopšteno kako „Crnoj Gori treba istinski profesionalan i nezavisan Tužilački savjet, zasnovan na meritokratiji, koji bi krenuo u odlučne reforme“. Sljedećeg dana oglasila se i Popa s porukom da „političke većine dolaze i prolaze“. - Konstruktivni dijalog je put ka imenovanju nezavisnih, politički neutralnih i stručnih članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika i NVO – istakla je ona. U diplomatsku ofanzivu uključio se i njemački amba-

sador Robert Veber koji je u četvrtak, 29. jula, saopštio da je naročito važno da „za člana Tužilačkog savjeta budu izabrane stručno kompetentne i ujedno politički neutralne osobe, koje se osjećaju odgovorne isključivo prema vladavini prava“. - Trenutno planirani postupak imenovanja u Tužilačkom savjetu, neposredno prije ljetnje pauze, nije pogodan za obezbjeđivanje šireg konsenzusa, već ugrožava postizanje šireg dvotrećinskog konsenzusa za dalja imenovanja u pravosuđu – saopštio je on. Podsjetio je crnogorske vlasti i da je Zakon o državnom tužilaštvu izmijenjen bez uvažavanja svih preporuka Venecijanske komisije, a koje su se odnosile na depolitizaciju pravosuđa. Epilog je bio da sjednica nije održana. Da bi ugledni pravnici bili izabrani sada je neophodno zakazati ili vanrednu sjednicu Skupštine ili čekati redovno zasijedanje na jesen. Izvori Pobjede iz DF-a tvrde da neće odustati od zahtjeva da Nikola Bulatović bude član Tužilačkog savjeta, dok su Demokrate kategorične da neće prihvatiti listu sa njegovim imenom.

DF BRANI ABAZOVIĆA

DF je juče stao u odbranu Dritana Abazovića s porukom Aleksi Bečiću da su „sve stranke parlamentarne većine na jednoj strani, a Demokrate sa druge“. - Činjenica je da Aleksa Bečić nije ispoštovao poslovnik, kao ni svoje kolege koje su uredno predali zahtjev za zakazivanje sjednice, pa je očekivano da snosi odgovornost zbog toga - kazao je poslanik DF-a Jovan Vučurović za Novosti. Kazao je i da je „nevjerovatno da Demokrate, uz podršku nekih ambasadora, ne dozvoljavaju da se izglasa Tužilački savjet i otpočne borba protiv kriminala“. Obračun Abazovića i DF-a sa Demokratama juče su ko-

mentarisali iz najjače opozicione stranke - Demokratske partije socijalista – ocijenivši da „kad god nastupa u Beogradu Abazović glumi tužioca i sudiju, hrabreći sebe da je crnogorska publika impresionirana političkim autoritetom koji prvi čovjek Ure uživa jedino kod DF-a“. - Gore od toga je da vicepremijer nastavlja da vuče poteze koji su po volji Fronta, a kontra upozorenjima EU – napisao je na Tviteru poslanik i član predsjedništva DPS Andrija Nikolić. Iz opozicione Socijaldemokratske partije ocijenili su da EU neće tolerisati nametanje rješenja o Tužilačkom savjetu. - Ocjena naših evropskih partnera je i snažna poruka dijelu vlasti, predvođenom DF i Ura, da se antievropsko i jednostrano ponašanje i nametanje rješenja neće tolerisati i da bi nastavak takve prakse i definitivno zaustavio naš put ka EU - saopštio je generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović. Poručio je da odluku predsjednika Skupštine da ne podlegne ucjenama koalicionih partnera i tako spriječi zbrzavanje ovog procesa svakako treba pozdraviti. Više nezvaničnih izvora Pobjede bliskih parlamentarnoj većini kažu da je jasno da zapadni partneri neće podržati ovakav sastav Tužilačkog savjeta. - Nijesu bili zadovoljni ni izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu zato što se nova vlast oglušila o više preporuka Venecijanske komisije. Više je scenarija kako će se riješiti ova situacija – rekao je jedan od naših izvora. U Tužilačkom savjetu su četiri predstavnika tužilaca, kao i vrhovni državni tužilac koji po funkciji predsjedava ovim tijelom, Skupština Crne Gore bira četiri ugledna pravnika, ali i petog kojeg predlažu nevladine organizacije, a u Savjetu je i predstavnik Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava. Kaćuša KRSMANOVIĆ

Politika

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Neizvjesno kako će poslanici glasati o prijedlogu Demokrata, DPS još bez odluke

DF neće prisustvovati ni drugom sastanku, traže da se prvo riješi parlamentarna kriza

Nepoznato kada će se nastaviti dijalog vlasti i opozicije PODGORICA – Drugi sastanak vlasti i opozicije na kojem bi se razgovaralo o pitanjima za koja je potrebna dvotrećinska, odnosno tropetinska većina, a koji je bio najavljen za prvu sedmicu avgusta - neće biti održan. Kako je saopšteno Pobjedi, da bi se dijalog nastavio trebalo je da se vidi hoće li svi akteri biti u Crnoj Gori jer su poslanici na odmoru. Iz Skupštine Crne Gore nijesu odgovorili na pitanje kada će predsjednik Skupštine Aleksa Bečić zakazati drugi susret predstavnika parlamentarne većine i opozicije. Jedan od lidera Demokratskog fronta Nebojša Medojević kazao je u izjavi za Pobjedu da predstavnici ovog saveza neće prisustvovati drugom, kad god on bude zakazan, jer nijesu ni prvom sastanku. - Predsjednik Skupštine se ponaša kao da je Skupština njegovo privatno vlasništvo. On je zaboravio da je on samo jedan od 81 poslanika i da on ne bi smio nikakvu političku inicijativu da ima dok se prethodno ne dogovori sa predstavnicima parlamentarne većine. Već drugi put pokušava da pravi neke svoje privatne inicijative bez dogovora sa nama – poručio je Medojević. On je naglasio da je sada mnogo važnije provjeriti ko čini većinu u Crnoj Gori, jer, kako je kazao, osim krize Vlade aktuelna je i kriza parlamenta, jer Bečića podržava samo 14 poslanika. - Nama je jasno da u vladajućoj većini postoje strukture, kao što su Krivoka-

Sastanak vlasti i opozicije

pić i Bečić, koji više vole da se sastanu sa DPS-om ili Đukanovićem, nego da se sastanu sa DF-om. Ali to ne mijenja političku činjenicu da predsjednik parlamenta nema ovlašćenje, niti može da predstavlja parlamentarnu većinu – istakao je Medojević. Prvom sastanku koji je održan 7. jula prisustvovali su potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS), Ivan Vuković i šef poslaničkog kluba te partije Danijel Živković, lider Socijaldemokrata (SD) Ivan Brajović, predsjednik Bošnjačke stranke Evrin Ibrahimović, lider Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević, predsjednik Liberalne

partije Andrija Popović, predstavnici albanskih partija Fatmir Đeka i Nik Đeljošaj, Srđan Pavićević iz Civisa, Miodrag Lekić iz Demosa, potpredsjednik Ure Goran Đurović i Boris Bogdanović iz Demokrata. Osim predstavnika DF-a susretu nijesu prisustvovali ni iz Socijalističke narodne partije (SNP), Prave Crne Gore i Ujedinjene Crne Gore. Kako je tada saopštio predsjednik Skupštine Aleksa Bečić prilikom susreta je zaključeno da političari mogu, bez obzira na razlike, dovesti do smirivanja tenzija u društvu i pronaći rješenja koja će ubrzati evropske integracije. Ž.Z.

U Budvi se sastala dvojica promotera „srpskog sveta“ razlog njegovog boravka bio

Carević i Stanivuković o „bratskim odnosima i jačanju saradnje”

Draško Stanivuković i Marko Carević

PODGORICA - Predsjednik Opštine Budva Marko Carević juče je ugostio gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, sa kojim je razgovarao o ostvarivanju šire saradnje u oblastima turizma, nauke i kulture. Stanivuković je na Instagramu objavio da Banjaluku i Budvu decenijama povezuju zajednička tradicija i bratski odnosi, koje će uskoro krunisati i sporazumom o saradnji. Zatim je Carevićev „visoki gost“ domaćinu održao „kratku poduku“ iz poznavanja Vučićevog projekta „srpski svet“. - Ma koliko god da nas napadaju, važno je da ostanemo na jasnom nacionalnom kursu očuvanja vjere, jezika, pisma i svega onoga što predstavlja

identitet našeg naroda. Kao što reče veliki Šantić: I svuda gdje je srpska duša koja, tamo je meni otadžbina moja, moj dom i moje rođeno ognjište - poručio je Stanivuković. Podsjećamo, 29. avgusta 2020, Stanivuković, tadašnji poslanik Narodne Skupštine BiH entiteta, Republike Sprske, priveden je u Nikšiću. Stanivukoviću je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore uručilo rješenje kojim mu se otkazuje boravak do 90 dana i zabranjuje ulazak u Crnu Goru do 29. avgusta 2021. godine jer je lažno naveo razloge boravka u Crnoj Gori. Stanivuković je tada tvrdio da je u Crnu Goru došao da ljetuje. Snimci na društvenim mrežama pokazali su da je stvarni

učestvovanje na protestnim skupovima i litijama u organizaciji tadašnje opozicije i Srpske pravoslavne crkve koje su mjerama NKT-a bile zabranjene. Nakon te zabrane Stanivuković je u izjavama za bosanske medije negirao postojanje crnogorske nacije. – Pa zar vi mislite da Crnogorci postoje kao narod oduvijek ili je to proces montiranja jedne nove nacije – govorio je mlađani Stanivuković. Dvadeset sedmogodišnji političar pripada Partiji demokratskog progresa i na izborima za gradonačelnika Banjaluke je pobijedio Igora Radojičića, bivšeg predsjednika parlamenta RS iz Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Četnici Draže Mihajlovića banjalučkom gradonačelniku su „prirasli za srce“ o čemu svjedoči njegova fotografija sa četničkim barjakom sa lobanjom, koji su koristile četničke trojke u Drugom svjetskom ratu. Nakon njegove pobjede na lokalnim izborima u Banjaluci, lider Ure i tadašnji kandidat za potpredsjednika Vlade Crne Gore Dritan Abazović uputio je čestitke navodeći da se ,,demokratski talas iz Crne Gore prelio na Bosnu i Hercegovinu“. Prije nekoliko dana Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore ukinulo je rješenje Uprave policije, kojim se gradonačelniku Banjaluke zabranjivao ulaZ.D. zak u Crnu Goru.

Odluka o opozivu ambasadora Crne Gore u Hrvatskoj stupila danas na snagu

Đukanović donio Ukaz o opozivu Bora Vučinića

Rezolucija o genocidu u Pivi i Velici čekaće jesenje zasijedanje PODGORICA – Rezolucija o genocidu u Pivi i Velici, koju su predložile Bečićeve Demokrate, još uvijek se nije našla na dnevnom redu Odbora za ljudska prava i slobode i najvjerovatnije će čekati jesenje zasijedanje u oktobru. Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković u izjavi za Pobjedu kazala je da poslanici DPS-a još uvijek nijesu odlučili kako će glasati ako prijedlog prođe Odbor. - Izjasnićemo se prema tome, ali još uvijek nijesmo razmišljali kako dok ne uđe u proceduru – rekla je Vuković. Istog stava su i u Socijaldemokratskoj partiji (SDP) čiji je portparol Mirko Stanić ocijenio da je još uvijek rano govoriti o tome kako će glasati. Poslanica Građanskog pokreta Ura Božena Jelušić istakla je da bi trebalo objediniti sve zločine koji su se dogodili na ovim prostorima do 1995. godine u jednu rezoluciju, ali i da u GP Ura još uvijek nijesu razgovarali o tome hoće li djelovati amandmanski na prijedlog koji su podnijele Demokrate. - Uz poštovanje i pijetet prema žrtvama zločina koji se dogodio u Velici, o kojem mnogo znam i mnogo sam čitala, Rezolucija o genocidu u Srebrenici je morala biti izdvojena, kako zbog same presude Međunarodnog suda, tako i zbog karaktera zločina koji pokazuje što naciona-

lističke struje mogu da urade – naglasila je Jelušić. Iz Vlade Crne Gore su na dan obilježavanja 77 godišnjice zločina u Velici saopštili da će se Crna Gora prema ovom i svim drugim stratištima institucionalno odrediti, te da ona moraju biti trajno urezana u kolektivno sjećanje crnogorskih građana. Poslanici Demokratske Crne Gore Momo Koprivica, Vladimir Marinović, Zdenka Popović i Dragan Krapović 17. jula podnijeli su Prijedlog rezolucije o genocidu u Pivi i Velici radi stavljanja u skupštinsku proceduru, ocijenivši je kao „civilizacijski odnos prema nevino stradalim žrtvama sa ovih prostora“. Rezoluciju će u Skupštini, kako je najavio, podržati i poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić. Iz Demokratskog fronta (DF) juče nijesu odgovarali na pitanja Pobjede kako će glasati. Istoričar Adnan Prekić ocijenio je prijedlog Demokrata kao pokušaj umanjivanja štete u biračkom tijelu zbog glasanja o Srebrenici. On je na Tviteru napisao da se radi o zloupotrebi žrtava i obmani javnosti da je zločin nepoznat i da niko za njega nije odgovarao. - To jednostavno nije tačno, jer su zločinci odgovarali a komandant Oberkampf uhapšen, osuđen i obješen – napisao je Prekić. On je priložio i dokumentaciju iz Arhiva Jugoslavije. Ž.Z.

Aktivnosti parlamenta Crne Gore

Boro Vučinić

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović donio je Ukaz o opozivu ambasadora Crne Gore u Hrvatskoj Bora Vučinića. - Opoziva se Boro Vučinić sa dužnosti izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Republici Hrvatskoj, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Zagrebu. Ministar vanjskih poslova izvršiće ovaj ukaz, navodi se u Ukazu predsjednika Đukanovića. Odluka o opozivu stupila je danas na snagu, a objavljena je juče u Službenom listu Crne Gore. Vučinić je za ambasadora u Zagrebu naimenovan 2016. Ž.Z.

Skupština objavila konkurs za izradu zaštitnog znaka PODGORICA- Skupština Crne Gore objavila je 30. jula konkurs za izradu idejno-grafičkog rješenja zaštitnog znaka i njegovu osnovnu primjenu, a rok za prijavu je 27. septembar. Kako navode iz Skupštine, predmet konkursa je izrada idejno-grafičkog rješenja zaštitnog znaka, koje treba da sadrži znak (grafički simbol) i naziv-ispis Skupština Crne Gore (slovni dio) u kolor i crno-bijeloj varijanti, sa slov-

nim znacima ćiriličnog i latiničnog pisma. Cilj idejno-grafičkog rješenja je, kako su istakli, ostvarenje originalnog i kvalitetnog rješenja znaka i logotipa Skupštine Crne Gore, koje treba da simbolizuje istoriju, duh i tradiciju crnogorskog parlamentarizma, kao i značaj Skupštine Crne Gore u savrem e n o m d e m o k ra t s ko m društvu. -Rješenje treba da bude jednostavno, prepoznatljivo i primjenjivo u svim formama poslovne i vizuelne komunikacije, u kojoj je Skupština Crne Gore predstavljena kao nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti, posvećena razvoju društva u skladu sa najvišim vrijednostima demokratije, piše u konkursu. Poručuju da je za prvorangirani konkursni rad predviđena nagrada u iznosu od 4.000 eura, drugorangirani 600 eura, a trećerangirani konkursni rad dobiće 300 eura. R.P.

Ekonomija

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Vlada usvojila odluku o osnivanju preduzeća Montenegro Works

Državna avio-kompanija dobila odobrenje Agencije za

Pratiće i analizirati Air Montenegro stanje u državnim još nema bazno kompanijama

Milojko Spajić

PODGORICA - Vlada je usvojila odluku o osnivanju preduzeća Montenegro Works, koje će se baviti praćenjem i analizom finansijskog stanja u kompanijama u većinskom državnom vlasništvu i stručnom podrškom u sprovođenju reformi radi efikasnijeg upravljanja. Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja su objasnili da je projekat Montenegro Works neophodan Crnoj Gori da bi se uspostavio efikasan mehanizam finansijskog nadzora nad preduzećima u većinskom državnom vlasništvu i zaštitio budžet od negativnih slučajeva iz prošlosti, kada su izgubljeni značajni prihodi zbog lošeg upravljanja pojedinim državnim firmama. Oni su saopštili da će novo

preduzeće pružati i strateške smjernice Vladi za utvrđivanje jasne politike upravljanja državnim kompanijama, u čemu se ogleda javni interes za predloženi koncept i osnivanje društva, što je iniciralo Ministarstvo. - Pravni osnov za donošenje odluke Vlade je u Zakonu o privrednim društvima, a to je bila i preporuka u razgovorima sa predstavnicima Evropske komisije, Međunarodnog monetarnog fonda i drugih međunarodnih partnera - rekli su iz Ministarstva. Oni su kazali i da su značajni prihodi države izgubljeni zbog lošeg upravljanja i poslovanja pojedinih preduzeća u državnom vlasništvu. - Finansijskim nadzorom i podrškom u sprovođenju reformi

u cilju efikasnijeg upravljanja državnim preduzećima obezbijediće se njihovo profitabilnije poslovanje i efikasnija upotreba javnih resursa, kao i stručna podrška i pomoć menadžmentima državnih kompanija - saopštili su iz Ministarstva. To će, kako su naveli, povećati prihode budžeta Crne Gore kroz očekivano veće prihode od dividendi, ali i indirektno kroz povećanje drugih budžetskih prihoda, usljed boljeg poslovanja. Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, kazao je da Crna Gora grabi brzim korakom u reformama koje će povećati BDP i standard stanovništva, kroz povećanu transparentnost koja dolazi kroz jak finansijski nadzor. - Državna preduzeća zapošljavaju ogroman broj ljudi i ne možemo da dozvolimo da te kompanije neefikasnim upravljanjem propadaju i da su na grbači poreskih obveznika, kao u prošlosti, ili da se zbog neadekvatnog i neodrživog poslovanja gube radna mjesta - rekao je Spajić. On je naveo da osnivanjem Montenegro Worksa Vlada odgovara na apele menadžera državnih preduzeća, koji su obasipali resorna ministarstva tražeći finansijske analize i stručnu pomoć. S.P.

Investiciono-razvojni fond pokrenuo novu kreditnu liniju

Za nabavku solarnih panela krediti do 400.000 eura PODGORICA - Investiciono-razvojni fond (IRF) pokrenuo je novu kreditnu liniju, kroz koju će finansirati proizvodnju električne energije iz solarnih fotonaponskih sistema, iznosima od 3.000 do 400.000 eura. Kamatna stopa na ove kredite biće tri odsto na godišnjem nivou, dok je rok otplate do deset godina, uključujući grejs period do godinu. Sredstva će biti dostupna preduzetnicima, poljoprivrednicima i mikro, malim i srednjim preduzećima. IRF ovaj program sprovodi u saradnji sa Eko-fondom i uz podršku UNDP-a, a u okviru projekta zelenog

Solarni paneli

finansiranja u Crnoj Gori. - Namjena ovog programa podrške je finansiranje realizacije projekata korišćenja obnovljivih izvora energije - za proizvodnju električne energije iz solarnih fotonaponskih sistema uz p r i m j e n u ra z m j e n e n a mjestu konekcije. U okviru programa raspoloživa su bespovratna podsticajna sredstva Eko-fonda, ukoliko krajnji korisnik ostvari to pravo u skladu sa uslovima javnog konkursa koji realizuje Ekofond - saopšteno je iz IRF-a. Oni su istakli da se važnost implementacije ovog programa podrške ogleda u pravcu podsticanja veće upotrebe čiste energije i pobol-

jšanju energetske efikasnosti, s ciljem smanjenja emisija ugljen-dioksida i uštede u troškovima za energiju u sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća, te poljoprivrednih proizvođača. - Očekujemo da će ovaj program dati važan podsticaj niskokarbonskom razvoju i ekonomskom oporavku zemlje, kao i da će poslovna zajednica pokazati interesovanje i motivaciju da učestvuje u njemu. Ovaj i slični programi doprinijeće postizanju dugoročnih ciljeva Crne Gore u kontekstu Pariskog sporazuma, Evropskog zelenog sporazuma i UNovih ciljeva održivog razvoja - zaključili su u IRF-u. R.E.

održavanje, popravljaju minorne kvarove

PODGORICA - Air Montenegro dobio je odobrenje Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) da održava tehničku ispravnost aviona u svojoj floti, o kojoj su se do sada brinule dvije slovačke firme. Državna avio-kompanija o tome je juče obavijestila javnost, ali su izostavili da napomenu da pitanje baznog održavanja vazduhoplova i dalje ostaje neriješeno. Odlukom ACV zaposleni inženjeri i licencirani aviomehaničari Air Montenegra mogu da rješavaju kvarove i primjenjuju program linijskog tehničkog održavanja. To znači da su, shodno evropskoj regulativi, ovla-

Od tri aviona, jedan u funkciji Air Montenegro u floti ima tri embraera od kojih je samo jedan u plovidbenom stanju. Avion registarskih oznaka 40-AOA, koji je u upotrebi, datira iz 2008. godine, dok je 40-AOB iz 2009. On čeka da bude osposobljen, a prethodno je iz njega izvađen motor GECAS-a, koji je morao biti vraćen zbog neplaćanja zakupa. Naknadno su kupili i embraer 40-AOC, koji, takođe, još nije osposobljen za letove. Iznajmljuju i avion German Airways-a.

Odlukom ACV inženjeri i licencirani avio-mehaničari Air Montenegra mogu da redovno održavaju avione na dnevnom i nedjeljnom nivou, ali ne i da vrše opsežno rasklapanje vazduhoplova i veće kontrole ispravnosti šćeni za redovno održavanje aviona na dnevnom i nedjeljnom nivou, koje može uključivati rješavanje minornih problema, otklanjanje nedostataka i zamjenu komponenti, ali ne opsežno rasklapanje vazduhoplova i veće kontrole ispravnosti. Da bi radila bazno održavanje, kompanija mora da obezbijedi hangar za smeštaj vazduhoplova, što Air Montenegro nema. Oni su do sada više puta pregovarali sa Montenegro erlajnzom (MA) u stečaju o iznajmljivanju hangara na aerodromu u Golubovcima, ali dogovor nije postignut. Na pitanje Pobjede da pojasne ko će im raditi bazno održavanje, iz Air Montenegra juče su kazali da će o tome naknadno odlučiti, te dodali da je riječ o kompleksnim kontrolama i procedurama koje se rade rjeđe i nakon dužih vremenskih intervala. - Air Montenegro do sada nije imao potrebu za ovim tipom održavanja jer se u

praksi radi jednom u dvije godine, kada avion ide u servis na bazne radove. Bazno održavanje će raditi neki od sertifikovanih avio-servisa u Evropi i biće angažovana kompanija sa najboljom ponudom - rečeno je Pobjedi u Air Montenegru.

DOZVOLA NAKON PROBLEMA

Iz ACV Pobjedi juče nije odgovoreno na koliko ciklusa je izdato odobrenje za linijsko održavanje Air Montenegru. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, odobrenje im je izdato na 50 sati i ciklusa. Dobijanje dozvole uslijedilo je nakon što je Air Montenegro, u nešto više od deset dana, dva puta imao tehničke probleme na avionima koji su uzrokovali višečasovna kašnjenja letova i nezadovoljstvo putnika, ali i dodatne troškove. U kompaniji očekuju da će sada unaprijediti plan letjenja i povećati pouzdanost realizacije saobraćaja. Direktor održavanja vazduhoplova Air Montenegra

Osnivač ICT Cortexa i IT kompanije Codingo Ivan Radunović

Fiskalizacija uvela QR kodove u široku upotrebu PODGORICA - Nova fiskalizacija je uvela QR kodove u široku upotrebu. Sada svaki račun na dnu ima kod i on vodi na sajt Poreske uprave gdje se mogu provjeriti stavke na računu i da li je sve u redu. Do ovoga momenta većina građana nije znala što su QR kodovi, čemu služe i kako da se dobije informacija iz njih. QR kodove pronalazimo na raznim vrstama štampanog materijala, od vizit karti, plakata, flajera, časopisa, kataloga do bilborda i dnevne štampe. Veoma korisna mogućnost upotrebe ove tehnologije je kod izrade vizit karti, gde se skeniranjem QR koda, podaci o

QR kod kao meni u restoranima

telefonskim brojevima i adresama mogu prenijeti direktno u imenik telefona i uštedjeti vrijeme na ručnom prekucavanju podataka. Korona virus je svakako imao uticaj na bržu ekspanziju korišćenja ove tehnologije. Sve više su primjetne upotrebe

QR koda u ugostiteljskim objektima u Crnoj Gori, što se pokazalo kao dobra reakcija na cjelokupnu epidemiološku situaciju. Kako je Pobjedi kazao osnivač ICT Cortexa i IT kompanije Codingo Ivan Radunović neke sistematske upotrebe QR kodova do procesa nove fiskalizacije nije bilo iako je upotreba u svijetu počela prije četvrt vijeka. - Postojali su pojedinačni slučajevi kampanja u kojima su oni korišteni, kao linkovi ka web katalozima i sl. Nijesmo imali primjenu u procesima plaćanja i slanja sredstava za šta se ovi kodovi najviše koriste u Aziji - ka-

a civilno vazduhoplovstvo za part 145

Avion Air Montenegra

Ivan Petrović juče je ocijenio da je dobijanje licence za part 145 bitan korak i pohvalio se stručnošću osoblja i priznanjima Embraera. - Naše stručno osoblje je među najboljima na svijetu, o čemu svjedoče brojna priznanja samog proizvođača aviona Embraer. Takođe, priznati smo od kolega inostranih kompanija koje imaju E190 ili E195 u svojim flotama. Smatramo da sa domaćom snagom možemo da pružimo najbolje i najsigurnije uslove letjenja aviona naše flote - kazao je juče Petrović. On je naglasio da im za pomenuti opseg održavanja aviona nije potrebno angažovanje inostranih, ni domaćih kompanija. Time je jasno stavio do znanja da ne planiraju sklapanje ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa MA u stečaju, koji im je više puta nudio održavanje aviona, ali još za to nije dobio odobrenje ACV.

UGOVORE PROGLASILI TAJNIM

Uspostavljanjem službe za održavanje aviona, u Air Montenegru se nadaju da će smanjiti troškove za tu namjenu. Oni još nijesu saopštili javnosti koliko ih je koštalo održavanje od početka letačkih operacija. Air Montenegro je za te potrebe angažovao dvije kompanije iz Slovačke - Austrian Air-

Ivan Radunović

zao je Radunović. Podsjeća da počeci QR koda sežu prije više od 25 godina i prvo su se pojavili kao način da se u fabrikama na proizvodnim trakama brzo očitaju informacije. - Najveća upotreba je u Kini gdje je odavno postao nezaobilazan za sisteme plaćanja -

lines Technik Bratislava i Consolidated Aerosace Industries, ali su ugovore koje su sklopili sa njima proglasili tajnim. Prema nezvaničnim informacijama našeg lista, angažovanje samo jednog mehaničara iz Bratislave košta između 10.000 i 12.000 eura mjesečno. Pobjeda je više puta pitala Air Montenegro, ali i nadležno Ministarstvo kapitalnih investicija i ACV, koja je vrijednost ugovora o održavanju aviona, na koji vremenski period su ugovori sklopljeni i koliko je ljudi stavljeno na raspolaganje Air Montenegru. Ovi podaci našem listu do danas nijesu saopšteni. - Odredbama ugovora sa kompanijama Austrian Airlines Technik Bratislava i Consolidated Aerosace Industries propisana je klauzula tajnosti podataka, sa kojom su se saglasile ugovorne strane, te shodno tome, nažalost, nijesmo u mogućnosti dostaviti dokumenta shodno vašem zahtjevu. Iznošenjem informacija iz predmetnih ugovora, prekršili bismo ugovorene odredbe sa drugom ugovornom stranom - navodi se u nedavnom odgovoru Air Montenegra na zahtjev Pobjede da nam se, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, dostave kopije ugovora o održavanju B.DESPOTOVIĆ aviona. kaže Radunović. Po njegovim riječima svakako će otvoriti nove mogućnosti za lokalnu privredu jer su građani postali svjesni te tehnologije. - Očekujem da će se pojačati njegova primjena, jer je to standardizovan sistem za vizuelno prenošenje informacija. Očekujem da počnu češće da se pojavljuju na reklamnim panoima, bilbordima, u maloprodajnim objektima, svuda gdje to ima smisla - kazao je Radunović. Ova tehnologija postoji od 1990-ih. Oni su u suštini vrsta koda koji sadrži informacije u obliku koji drugi hardver i softver mogu da razumiju. Na isti način na koji prodavnica provjerava bar kodove da bi identifikovala cijene različite robe, možete skenirati QR kod da biste pokrenuli web lokaciju, registrovali se kod ljekara, prijavili se za uslugu, dobili Wi-Fi lozinku ili instalirali aplikaciju. N.K.

Ekonomija

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Bivši radnici hercegnovske Vektra Boke od danas radikalizuju proteste PODGORICA – Od danas će bivši radnici Vektra Boka, ispred hotela Plaža u Herceg Novom, započeti danonoćni protest koji će trajati do ispunjenja njihovih zahtjeva, najavio je Pobjedi predstavnik Udruženja radnika Đorđe Rajak. Daju rok do sjutra veče da se napravi dogovor, u suprotnom stupaju u štrajk glađu, kazao je on. Radnici su i prije dvije nedjelje organizovali protest ispred hotela Igalo, nakon što je odloženo ročište u Privrednom sudu za ispitivanje razloga za uvođenje stečaja u ovu kompaniju. Stečaj je tražila Uprava prihoda i carina navodeći da Vektra Boka ne poštuje plan reorganizacije, što tvrde i bivši radnici. Ročište je odloženo za kraj septembra, jer privremeni stečajni upravnik Vidak Boričić nije uspio da pribavi svu dokumentaciju koja mu je potrebna kako bi sa sigurnošću mogao utvrditi da li se plan reorganizacije poštuje ili ne. Stečajni sudija Dragan Vučević je ukazao zastupniku Vektra Boke da su dužni, pod prijetnjom preduzimanja posebnih mjera, da obezbijede svu traženu dokum e n t a c i j u . I z U p r av e prihoda su stava da su uz zahtjev za stečaj zbog duga koji je prešao milion eura, priložili dovoljno dokaza iz kojih je jasno da se plan krši. Rajak je na protestu u Igalu ukazao da je prodat veliki dio imovine nekadašnje Boke, te da se brojni poslovni prostori izdaju, ali od toga na račun

Protest ispred hotela Plaža do daljnjeg

Sa ranijeg protesta bivših radnika Vektra Boke

firme nije legao ni cent. Ukazao je da godinama pokušavaju da ostvare prava iz radnog odnosa, te da Brković ne poštuje odluku Ustavnog suda po kojoj sva potraživanja radnika spadaju u prvi isplatni red. Pozvali su institucije da ispitaju gdje je novac, a od tužilaštva tražili da preispita svaki ugovor. Radnici optužuju vlasnika Vektra Boke Dragana Brkovića da je ukrao pet miliona eura prodajući objekte koje prema ugovoru nije smio proda-

Podaci CBCG za maj

Likvidna sredstva banaka 1,11 milijardi eura PODGORICA - Prosječna likvidna sredstva banaka u maju su iznosila 1,11 milijardi eura, što je 4,5 odsto više nego u aprilu. Prosječna likvidna sredstva u maju su u odnosu na isti period prošle godine bila veća 21,9 odsto, pokazuju podaci CBCG, a prenosi agencija Mina biznis. Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma. Bilansna suma

banaka na kraju maja iznosila je 4,75 milijardi eura i bilježi rast od 1,8 odsto u odnosu na april, dok je u odnosu na maj prošle godine porasla 5,3 odsto. U strukturi aktive banaka, u maju su dominantno učešće od 69,9 odsto ostvarili ukupni krediti, nakon kojih slijede novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 18,7 odsto, hartije od vrijednosti sa 10,1 odsto, dok se 1,3 odsto odnosilo na preostale stavke aktive. U strukturi pasive, dominantno učešće od 75,7 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 12,8 odsto, pozajmice sa osam odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 3,6 odsto ukupne pasive. Ukupan kapital banaka na kraju maja iznosio je 606,2 miliona eura i bilježi rast od 0,9 odsto na mjesečnom nivou, dok je na godišnjem oslabio 0,2 odsto. R.E.

Podaci EKIP-a o fiksnoj telefoniji

Na kraju juna 191,47 hiljada korisnika PODGORICA - U Crnoj Gori je na kraju juna bilo 191,47 hiljada korisnika fiksne telefonije, 0,8 odsto više nego u maju, pokazuju podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Od tog broja priključaka, Crnogorski Telekom je imao 102,23 hiljade, M:tel 70,78 hiljada, Telemach 16,23 hiljade i Telenor 2,23 hiljade priključaka.

Učešće Crnogorskog Telekoma na tržištu fiksne telefonije iznosi 53,39 odsto, M:tela 36,97 odsto, Telemacha 8,48 odsto, a Telenora 1,16 odsto. U odnosu na isti period prošle godine broj korisnika fiksne telefonije u junu je bio manji 0,24 odsto. Od ukupnog broja priključaka fiksne telefonije, na građane se odnosi 86,48 odsto, a na kompanije 13,52 odsto. R.E.

ti i to preko računa drugih firmi. Rajak je iskazao sumnju da je prilikom prodaje restorana na Žanjicama osnovana firma u Podgorici koja je služila samo za tu transakciju, nakon čega je ugašena. Oni su podnijeli krivične prijave jer Vektra Boka ne posluje preko svog žiro računa, već, kako navode, preko izmišljene firme Plaža Boka. Podršku radnicima na prošlom protestu iskazali su predsjednik lokalne skupšti-

ne Ivan Otović, predstavnici radnika nekadašnjeg RVIja i nikšićke Željezare, kao i predsjednik komisije za kontrolu i praćenje postupaka privatizacije Maksim Vučinić. On je podsjetio da osnovni zahtjev sa sjednice komisije iz aprila, da se potraživanja radnika prebace iz trećeg u prvi isplatni red, nije ispunjen te da je Brković prekršio tada dato obećanje da će u roku od nekoliko dana radnicima isplatiti potraM.Lk. živanja.

Na osnovu zapisnika građevinske inspekcije, Osnovni sud donio privremenu mjeru

Nema blokade za radove na izgradnji mHE Skrbuša KOLAŠIN - Građevinska inspekcija koja je po inicijativi Ministarstva za kapitalne investicije obišla radove na maloj hidroelektrani Skrbuša, sačinila je zapisnik u kojem je konstatovala da su radovi izvedeni u skladu sa revidiranim građevinskim projektom. To je bio razlog da Mirjana Čepić, sutkinja Osnovnog suda u Kolašinu, donese privremenu mjeru zabrane bilo kakvih aktivnosti koje mogu ometati radove na tom projektu. Iz zapisnika građevinske inspekcije koju je angažovalo Ministarstvo za kapitalne investicije, kako se navodi u obrazloženju privremenih mjera, radovi se mogu nastaviti jer su dosadašnji radovi izvedeni u skladu sa revidiranim projektom. Do početka oktobra prošle godine, kako je istaknuto u privremenoj mjeri, izvođač radova Hidro logistics, je završio 85 odsto radova ali oni nijesu nastavljeni i završeni zbog blokada koje je organizovao dio mještana. Kao što je javnosti poznao, dio mještana Rečina nije imao ništa protiv izgradnje mHE Skrbuša i to su obrazložili činjenicom da neće biti oslabljen vodni potencijal

sela. Takođe su za njih i selo bile značajne investicije koje je najavio investitor, a koje su se odnosile na rekonstrukciju seoskih puteva, izgradnju propusta na njima i rekonstrukciju puta do Manastira Ćirilovac. Sve bi to trebao da bude razlog da se kvalitetnije koriste poljoprivredni i turistički potencijali ovog sela i obnove zapuštene kuće i imanja. Dominirala je poruka da problem Rečina, treba da riješe oni koji tu žive i da im ne trebaju „zaštinici“ sa strane. Dio mještana koji su do sada blokirali radove naglašava da je porazno što su u Ministarstvu za kapitalne investicije i Ministarstvu za ekologiju, prostorno planiranje i urbanizam donijeli zaklučak da je sve urađeno po projektu. Ističu da ih izjava ministra za kapitalne investicije Mladena Bojanića u Skupštini, navodi na to da se sarađuje sa koncesionarom i da oni koji rade na revidiranju ugovora sa koncesionarima, nemaju ambiciju da raskinu te ugovore. Pozvali su jedinu stranku „zelen i h “ , Ur u i p re m i j e ra Zdravka Krivokapića da im pomognu kako bi se raskinuo koncesioni ugovor. Dr.D.

Društvo

Četvrtak, 5. avgust 2021.

KOMENTAR

Smirite strasti, idite u KCCG Dragi srčani bolesnici, eto razloga za sreću, čekaćete samo dva i po mjeseca na pregled i budite srećni što ne živite u Sloveniji Pacijenti Kliničkog centra Crne Gore čekaju mnogo manje nego pacijenti čuvenog Univerzitetskog kliničkog centra u Ljubljani, saopštio je juče, ničim izazvan, Klinički centar Crne Gore. Oni su objavili prve slobodne termine za specijalističke preglede i dali poređenja koliko bolesnik iz Slovenije duže čeka u odnosu na crnogorskog. Pa na primjer, dok crnogorski građanin bolestan od srca prvi slobodan termin kod kardiologa može da zakaže 13. oktobra 2021. godine, srčani bolesnik iz Ljubljane će morati da čeka do druge polovine januara naredne godine. Srce od sreće može da poskoči i zbog podatka da je prvi slobodan termin za hitan i/ili prioritetan pregled kod kardiologa u Interventnoj kardiološkoj ambulanti KCCG 16. septembar. Dragi srčani bolesnici, eto razloga za sreću, čekaćete samo dva i po mjeseca na pregled i budite srećni što ne živite u Sloveniji. Uz saopštenje sa podacima o prvim dostupnim pregledima, dostavili su i slovenačke linkove kako bi smo se uvjerili da je ono što govore istina. Zbog čega je KCCG odlučio da se poredi sa Univerzitetskom klinikom iz Ljubljane? Ko je taj PR mag koji je osmislio ovu kampanju koja je trebalo da bude kao ona fora da svaka podgoričanka ima jednu grdnu drugaricu sa kojom izlazi u grad kako bi bila ljepša. Samo ne znam je li ova slovenačka drugarica baš ona grđa, a podgoričanka zapravo ona kojoj su majka i tetke rekle da je prelijepa. Umjesto što KCCG dostavlja slovenačke linkove na kojima su javno dostupni prvi termini

kod specijalista, bilo bi dobro da odgovore zbog čega mi nemamo takve linkove. Da crnogorski građanin može da vidi kada ima prvi slobodan termin, pa da do tada smiruje srce, hormone, ili bilo koju bolest - jer je svaki duži od mjesec dana, kada bi već trebalo da ode kod nekog umreženog privatnika za kojeg ćemo opet dati novac. Pretpostavljam da i među ljekarima ima oboljelih od npr astme, pa ne znam koliko bi bili sretni da moraju da dišu na ler mjesec dana do pregleda. Uvijek su nas učili - poredi se sa mnogo boljim. Dotakni zvijezde, što bi se reklo, pa bi se zbog toga KCCG trebao porediti sa na primjer Švedskom. KCCG ne liči na UKC u Ljubljani, što se može vidjeti prostom odokativnom metodom, ukoliko ste imali sreće da zakažete kod oftalmologa. Zbog čega ljudi glume i pretrpavaju Urgentni centar kako bi dobili pregled i tako preskočili čekanje od mjesec dva? I sami su naveli da se hitna stanja pregledaju odmah. Neki pacijenti to i zloupotrijebe, ali nekima ne preostaje ništa drugo. Jer se zaista osjećaju loše, ali prosto ponekad senzibilitet sistema zakazivanja ih tjera da trpe još mjesec, dva do prvog slobodnog termina. Naveli su da jedan ljekar pregleda preko 100 pacijenata mjesečno? Je li to ok? Oh da, jeste, jer izabrani ljekar u Domu zdravlja ima kontakt sa preko 100 pacijenata dnevno. Je li to normalno? Jeste, isto koliko i poređenje KCCG sa UKC u Ljubljani. Za to ima drugo ime, jedna fraza sa kojim bi se moglo cijelo ovo saopštenje KCCG-a opisati. J. MARTINOVIĆ

Iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva saopštili da su do sada zabilježene 362 neželjene reakcije na vakcine

Džonson i Džonson traži registraciju vakcine u Crnoj Gori PODGORICA – Kompanija Džonson i Džonson, čija vakcina je odobrena od strane Evropske agencije za ljekove (EMA), predala je zahtjev za njenu registraciju u Crnoj Gori – kazala je Maja Stanković iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED). Ona je, gostujući u jutarnjem programu RTCG, kazala da će proces registracije ove provjerene vakcine, koja se daje u samo jednoj dozi, ići ubrzanom dinamikom. Stanković je rekla i da kompanija Moderna koja proizvodi vakcine protiv kovida koje su slične Fajzeru, nije pokazala interesovanje da registruje svoju vakcinu na tržištu Crne Gore.

– Masovna imunizacija u Crnoj Gori je veliki izazov. Potvrđeno je da su sve vakcine dobrog bezbjednog profila, što pokazuju istraživanja sprovedena u saradnji sa Institutom za javno zdravlje – kazala je Stanković. Do sada su, kako je rekla, prijavljene 362 neželjene reakcije na vakcine protiv kovida. Dato je oko 335.000 doza, a statistika kaže da je na svakih 5000 primljenih doza, prijavljeno pet sumnji na neželjene reakcije – kazala je Stanković. Ona je dodala da su najčešće neželjene reakcije bol na mjestu primjene, glavobolja, mučnina, bol u mišićima i zglobovima, kao i da vše od 90 odsto prijava neželjenih događaja nijesu predstavljale ozbiljniji rizik. Sl. R.

Media centar tražio da inspektori provjere zakonitost izbora generalnog d

Inspekcija tvrdi da nadležna da utvrđ validnost dokumen

PODGORICA - Inspekcija rada nije nadležna da provjerava prijave kandidata za generalanog direktora Javnog servisa, saopšteno je juče Pobjedi, nakon što su prije nekoliko dana inspektori iz te oblasti posjetili tu medijsku kuću na inicijativu Media centra da provjere postupak imenovanja novog čelnika RTCG, ali i da prekontrolišu zapošljavanje u toj kući od juna 2018. godine. -Uz inicijativu je podnosilac dostavio niz akata i to: Inicijativu za izmjene Statuta i Poslovnika o radu Savjeta RTCG, urgenciju za razmatranje inicijative i saopštenje za javnost. Nakon prijema predmetne inicijative, inspektor rada je u skladu sa svojim nadležnostima razmotrio istu i otpočeo nadzor nad RTCG. Uvidom u dokumentaciju, ustanovljeno je da je postupak po javnom konkursu za izbor generalnog direktora RTCG u toku, tj. da danom vršenja inspekcijskog nadzora izbor nije izvršen. Konstatovano je da Inspekcija rada nije nadležna da vrši selekciju i odabir kandida-

ta, niti da vrši uvid u pristigle prijave, kao ni da utiče ili inicira izmjene Statuta i Poslovnika o radu Savjeta RTCG i tokom nadzora nije izuzimala nikakvu dokumentaciju u vezi sa ovim postupkom- navodi se u odgovorima. Međutim, kada je u pitanju prijava koja se odnosi na zapošljavanje od juna 2018. pa nadalje, inspektori su kazali da će na tom slučaju raditi. -Inspekcijski nadzor će biti vršen narednih nekoliko dana zbog obimne dokumentacije i velikog broja zaposlenih licapiše u odgovorima dostavljenim našoj redakciji. Goran Đurović u ime Media centra juče je u saopštenju poručio da Uprava za inspekcijske poslove treba preventivno da provjeri zakonitost postupka imenovanja generalnog direktora RTCG-a, te da ne čeka da Savjet prvo izabere kandidata. - Inspekcija rada ne treba da čeka da Savjet RTCG donese, moguće nezakonitu, odluku i zaključi ugovor o radu sa licem koje ne ispunjava zakonom propisane uslove kada može, na osnovu zakonom datih nadležnosti

(član 6, 15 i 16 Zakona o inspekcijskom nadzoru), preventivno djelovati a na osnovu dostupnih i javno poznatih činjenica rekao je Đurović. Savjet RTCG je na sjednici u utorak, donio odluku da sva četiri prijavljena kandidata

za funkciju generalnog direktora RTCG ispunjavaju zakonom propisane uslove. Kandidati su bivši zamjenik glavnog i odgovornosg urednika Dana Nikola Marković, nekadašnji direktor Građanske alijanse Boris Raonić, direktor TV Nikšić Milutin Stijepović i

Zgrada RTCG

Dvadeset šest godina od operacije „Oluja“ u takozvanoj Republici Srpskoj Krajini

Za Uru i CGO etničko čišćenje, Krivokap PODGORICA - Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozvao je sve vlasti u regionu na djelotvorno suočavanje sa prošlošću povodom 26. godišnjice operacije „Oluja“ i odala, kako se navodi u saopštenju te organizacije, počast nevinim žrtvama zločina koji su se desili tokom te vojne akcije, a koja je sprovedena od 4. do 7. avgusta 1995. godine. Koordinatorka programa „Ljudska prava“ u CGO-u, Tamara Milaš, naglašava da akcija ,,Oluja“ predstavlja jedno od najsurovijih i najmasovnijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ u sukobima 1990ih, a ostaje i zločin za koji još niko nije odgovarao. Šef poslaničkog kluba „Crno na bijelo“ i visoki funkcioner Ure Miloš Konatar, odao je počast civilnim i nedužnim žrtvama „jednog od najsurovijih i najmasovnijih etničkih čišćenja u okviru operacije ,,Oluja“ tokom zlokobnih, bezumnih i bratoubilačkih ratova na prostoru bivše Jugoslavije“. On je na Tviteru napisao da je sa područja Republike Hrvatske iz vojne akcije ,,Oluja“ raseljeno oko 250.000 ljudi, a poginulo je i nestalo, prema različitim izvorima, od 500 do 2000 ljudi. - Njihova imovina je u toku operacije mahom uništena. Samo poštujući sve žrtve možemo stvarati društvo koje će se temeljiti na istinskoj kulturi

Kolona izbjeglica tokom „Oluje“

mira. Dužni smo da spriječimo nacionalizam, mržnju, agresiju, netrpeljivost, fašizam, a žrtvama ratova i njihovim porodicama obezbijedimo pravdu. Da se nikad ne ponovi – napisao je Konatar. I crnogorski premijer Zdravko Krivokapić oglasio se na Tviteru i iskazao „najiskrenije žalljenje za nevino stradalim i sa svojih ognjišta protjeranim Srbima”. -Sve žrtve tragičnih ratova iz 90-ih na prostoru nekadašnje SFRJ moraju biti opomena da se nikada i nikome više takvo zlo ne ponovi. Sjećanje na žrtve “Oluje” obavezuje nas da gradimo budućnost u kojoj će naši potomci biti prijatelji i saradnici u izgradnji boljeg svijeta. Da se nikada i nikome ne ponovi- zaključio je Krivokapić. Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Demokrata Aleksa Bečić, takođe je napisao na

Tviteru da „odaje počast svim nevinim žrtvama“ i iskazuje „saosjećanje sa svim prognanima u operaciji ,,Oluja“. - Da se nikada više ne ponovi ni Oluja, ni Srebrenica, ni Piva, ni Velika, ni Štrpci, ni Bukovica, ni Murino, niti jedno od tragičnih poglavlja u našoj zajedničkoj istoriji. Da nove generacije grade mostove saradnje, pobijede vjerske i nacionalne podjele i ne dozvole da se ikada više probude zli duhovi prošlosti. Mir je najveća vrijednost. Čuvajmo ga – poručio je Bečić. Već duže od četvrt vijeka od operacije, „Oluja“ se u Zagrebu slavi kao pobjeda, a u Beogradu se obilježava uz komemorativne govore. Prema nalazima Međunarodnog suda pravde, izvešjtaja UN i lokalnih nevladinih organizacija, u toj akciji je raseljeno više od 200.000 Srba, pripadnici hrvatskih snaga ubili su oko 80 ci-

vila koji su bježali u koloni traktora i automobila, a zabilježeni su brojni slučajevi uništavanja i pljačke srpske imovine. Republika Srpska Krajina bila je nepriznata državna tvorevina nastala na prostoru Hrvatske za vrijeme rata u bivšoj Jugoslaviji, a na teritoriji Banije, Like, Korduna i Sjeverne Dalmacije. Vojnom akcijom ,,Oluja“, Hrvatska je povratila kontrolu nad ovom oblašću, kojom je prethodnih godina upravljalo lokalno srpsko rukovodstvo uz podršku Beograda. Većina srpskog stanovništva napustila je ovu teritoriju, našavši utočište u Srbiji i Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta koji čine Bosnu i Hercegovinu. Prema podacima Komeserijata za izbjeglice Srbije, preko Bosne i Hercegovine ka Srbiji, izbjeglo je više od 250.000 Srba, život je izgubilo ili se vodi kao nestalo oko 1.700 ljudi, a prema podacima Helsinškog odbora za ljudska prava do kraja 1995. godine ubijeno je oko 400 Srba. Ukupan broj žrtava i dalje je predmet sporenja Srbije i Hrvatske. Haški tribunal osudio je 2011. godine generale Anta Gotovinu i Mladena Markača na 24 i 18 godina zatvora za ratni zločin i zločine protiv čovječnosti, da bi nakon žalbe, naredne godine bili oslobođeni od krivične D.M. odgovornosti.

Društvo

Četvrtak, 5. avgust 2021.

direktora RTCG

a nije đuje ntacije zaposleni u RTCG Srđan Čović. Đurović ističe da su se stekli uslovi da Inspekcija rada preduzme neophodne radnje kako bi proces imenovanja generalnog direktora RTCG bio izvršen na zakonit način i kako ne bi bio ugrožen javni interes. Pozvao je Inspekciju rada da djeluje preventivno u skladu sa zakonom. - U javnost je problematizovana ispunjenost nekoliko uslova kod pojedinih kandidata propisanih u članu 50 Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG. Napominjemo da je ostala dilema da li se kriterijum za izbor generalnog direktora iz stava 1 člana 50 tumači na način da je kandidatu za generalnog direktora neophodno

10 godina radnog iskustva u propisanom stepenu kvalifikacije. Ovo tim prije jer član 5 Zakona o radu u stavu 1 tačka 8 propisuje da radno iskustvo podrazumijeva vrijeme provedeno u radnom odnosu i stručnom osposobljavanju u skladu sa zakonom, u kvalifikaciji nivoa o b ra z ova n j a , o d n o s n o u stručnoj kvalifikaciji - rekao je Đurović. U materijalu koji su dostavili Upravi za inspekcijske poslove naveli su, kaže, stav da za generalnog direktora ne može biti imenovano lice koje je javni funkcioner tj. koje je imenovano od Vlade ili Skupštine. - A jedan kandidat (Boris Raonić) jeste javni funkcioner kojeg je Skupština imenovala za člana Savjeta Agencije za elektronske medije. Ukazali smo na presudu Višeg suda u Podgorici kojom se nedvosmisleno ukazuje da u procesu imenovanja i razrješenja članova Savjeta RTCG, a u vezi sa sukobom interesa, primat ima Zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG u odnosu na Zakon o sprečavanju korupcije. Pošto se norme Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG koje propisuju sukob interesa za izbor članova Savjeta RTCG primjenjuju kao jedan od uslova za izbor generalnog direktora RTCG, onda je ova situacija sa pravne tačke gledišta identična u smislu subordinacije među propisima - zaključio je Đurović. Izbor generalnog direktora trebao je da bude već završen, ali je Savjet na sjednici u utorak odlučio da to pitanje odloži za 9. avgust, kako ne bi isplatili otpremninu sadašnjem generlanom direktoru Božidaru Šundiću koji će uslov za penziju da ispuni do kraja ove radne K. J. sedmice.

pić i Bečić suzdržani Vuksanović: Budite mirni, neće se više nikada ponoviti ,,Oluja“ Predsjednik Hrvatske građanske inicijative, Adrijan Vuksanović, obratio se predsjedniku Skupštine Crne Gore Aleksi Bečiću povodom njegovog tvita koji je sublimirao riječima – da se više nikada ne ponovi „Oluja“. - Imamo potrebu osloboditi vas svake vrste bojazni. Budite mirni. Sigurno se više nikada neće ponoviti vojno – redarstvena, osloboditeljska akcija „Oluja“, jer više neće nikome pasti na pamet da osvaja hrvatske teritorije, da četiri godine vrši progon stanovništva, da bezdušno bombardira gradove diljem Republike Hrvatske, kao i njen glavni grad – kazao je Vuksanović. On naglašava da neće više niko ići tenkovima na Vukovar, dok ih na tom suludom putu mase građana egzaltirano pozdravljaju cvijećem. - Neće se više nitko usuditi da vrši agresiju na

Republiku Hrvatsku, kao što je to bilo nedavno, u čemu je sudjelovala treća vojna sila u Europi, takozvana JNA. Uvaženi gospodine Bečić, danas su Crna Gora i Republika Hrvatska dvije prijateljske države i partneri u NATO savezu. Poznato Vam je i koliko Republika Hrvatska pomaže našoj državi na putu evropskih integracija. Od Vas očekujemo da date doprinos u jačanju relacije između Podgorice i Zagreba, kao što sve vrijeme na tome predano radi hrvatska zajednica u Crnoj Gori. Za tako nešto potreban je objektivan pristup prošlosti, uz jasnu percepciju agresora i žrtve. Tragedija ne počinje 1995, već 1991. i onim bacanjem cvijeća na tenkove koji hrle da siju smrt. Žalimo zbog svih nevinih žrtava, ali njih ne bi bilo da nije bilo jedne sulude velikodržavne ideje, koja je započela rat, a čije posljedice i dalje živimo – zaključio je Vuksanović.

ZABRINJAVAJUĆE: Kovid brojke rastu, preminule još dvije osobe, 257 novopozitivnih, 63 hospitalizovanih

Broj zaraženih upetorostručen u posljednje dvije sedmice

PODGORICA - U Crnoj Gori su, u posljednja 24 sata, od posljedica infekcije korona virusom preminule dvije osobe, registrovano je 257 novih slučajeva infekcije, a trenutno se u bolnicama liječe 63 pacijenta oboljela od kovida-19, što je prvi put od 15. juna kada je u bolnicama bilo više od 60 hospitalizovanih. U Crnoj Gori je trenutno ukupan broj aktivnih slučajeva 1.875, dok je na primjer u Hrvatskoj, takođe turističkoj destinaciji od oko 4,5 miliona stanovnika, ali i strožim kriterijumima za ulazak na njenu teritoriju, 1.147 aktivnih slučajeva. U Podgorici je trenutno aktivno 427 slučajeva korona virusa, u Budvi 420, Kotoru 172, Baru 150, Herceg Novom i Nikšiću po 149, Tivtu 91, Ulcinju 87, na Cetinju 86, u Beranama 32, Bijelom Polju 28, Danilovgradu 21 i u Pljevljima 14. U Rožajama i Tuzima aktivno je po 12 slučajeva, u Andrijevici i Mojkovcu po pet, Šavniku četiri, Kolašinu, Plavu i Žabljaku po tri, u Gusinju i Petnjici po jedan, dok u Plužinama nema aktivnih slučajeva. Po opštinama, najveća četrnaestodnevna incidencija novih slučajeva infekcije korona virusom na 100 hiljada stanovnika registrovana je u Budvi, Kotoru i na Cetinju. Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih se od početka prošlog mjeseca, pa do 19. jula kretao u rasponu od 0,8 do oko 2 procenta, a od 20. jula je počeo da raste i u posljednjih 15-ak dana došao do nivoa od 9,1 odsto, koliko je zabilježeno juče. Takođe, ako se uporede isti periodi, u prvih 19 dana jula registrovano je ukupno 429 slučajeva infekcije, a za period od 20. jula do danas je broj novootkrivenih slučajeva gotovo upetorostručen i iznosi 1.970 slučajeva. Juče su iz Demokratske partije socijalista (DPS) pozvali vlast i Ministarstvo zdravlja da uvedu adekvatne mjere za ulazak u Crnu Goru. Iz Komisije za zdravstvo DPS-a kazali su da ne postoji zemlja u Evropi koja bezuslovno dozvoljava ulazak na svoju teritoriju, kao što je to slučaj sa Crnom Gorom. - Nedopustivo je da se zbog nečije loše procjene rizikuju životi građana, jer su oni ti koji će ostati da trpe posljed-

Podgoričani čekaju u redu za Fajzer vakcinu

• Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih se od početka prošlog mjeseca, pa do 19. jula kretao u rasponu od 0,8 do oko 2 procenta, a od 20. jula je počeo da raste i u posljednjih 15-ak dana došao do nivoa od 9,1 odsto, koliko je zabilježeno juče. • Ako se uporede isti periodi, u prvih 19 dana jula registrovano je ukupno 429 slučajeva infekcije, a za period od 20. jula do juče je broj novootkrivenih slučajeva gotovo upetotostručen i iznosi 1.970 slučajeva ice pogrešnih odluka aktuelne vlasti navodi se u saopštenju. Kako su rekli, uprkos činjenici da se Crna Gora suočava sa dramatičnim skokom broja oboljelih od kovida-19 i dvostruko većim brojem hospitalizovanih pacijenata u odnosu na prethodnu sedmicu, zdravstvene vlasti ne pomišljaju da pooštre epidemiološke mjere za ulazak u državu. Iz te partije su kazali da su važeće mjere u mediteranskim zemljama, čiji budžetski prihodi takođe u velikoj mjeri zavise od turizma, bitno drugačije. - Za ulazak u sve zemlje Evropske unije od 1. juna za turiste iz zemalja Unije i Šengen zone neophodna je EU digitalna kovid potvrda koja sadrži podatke o tome da je osoba vakcinisana i/ili je preležala kovid-19 ili ima negativan test - kaže se u saopštenju.

Navodi se da je za putnike iz trećih zemalja neophodan negativan test, dokaz o vakcinaciji ili nedavno preležanoj kovid-19 infekciji. Iz Komisije za zdravstvo DPS-a rekli su da svaka od zemalja, pored navedenih zajedničkih mjera, ima određene specifičnosti. - Tako se putnici iz visokorizičnih zemalja (incidenca od 500 i više slučajeva na 100 hiljada stanovnika) prilikom ulaska u Portugal podvrgavaju 14-odnevnom karantinu - kaže se u saopštenju. Navodi se da je i za ulazak u Hrvatsku i Španiju, za turiste iz pojedinih zemalja sa visokim epidemiološkim rizikom, neophodan karantin. - U Francuskoj, Kipru i Malti važi sistem semafora. Za turiste iz zemalja označenih narandžastom, odnosno crvenom bojom, neophodan je karantin - zaključuje se u saopštenju. D.MIHAILOVIĆ

Zloupotrebe u propisivanju pelena za slabo pokretnu i nepokretnu djecu, iz Montefarma apelovali na građane da ne stvaraju zalihe PODGORICA – U apotekama Montefarma zbog navodnih zloupotreba u načinu propisivanja pelena iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja dolazi do njihovih povremenih nestašica za slabo pokretnu ili nepokretnu djecu i odrasle. Jedan od razloga je prema saznanjima Pobjede što pravilnikom o propisivanju i izdavanju ljekova i medicinskih sredstava još uvijek nije regulisano da se pelene propisuju elektronski, već izabrani doktor za njih i dalje lično piše recept. Stoga će, kako je za Pobjedu rekao nezvanični sagovornik menadžment Montefarma uputiti dopis Ministartvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje kako bi se ovaj problem što prije riješio. Nemogućnost elektronske evidencije u Domu zdravlja, prema njegovim riječima, dovodi do toga da dođe do zloupotrebe kako od strane ljekara tako i od pacijenata. Navodno ima pacijenata koji koriste što im njihov doktor nije tu pa traže od zamjene da im piše recept, pa nakon

Pojedini pacijenti uzimali za mjesec osam umjesto pet pakovanja toga opet kod svog doktora kada se vrati na posao. Prema postojećem pravilniku, jedan pacijent ima pravo na najviše pet pakovanja pelena mjesečno, a kako su juče saopštili iz Montefarma pojedini pacijenti uzimali su i po osam. -Konsultujući farmaceute, došli smo do saznanja da su pojedini pacijenti imali po četiri prepisana recepta, na kojima je bila količina od dva pakovanja (60 komada) odnosno osam. Oni su, insistirali na realizaciji istih iako naše kolege i koleginice, bezuspješno u mnogim slučajevima, pokušavaju pacijentima da objasne da im se ne može izdati na recept više od onoga

što su mjesečne potrebe, a što je jasno regulisano Pravilnikom o propisivanju i izdavanju ljekova i medicinskih sredstava – kazali su iz Montefarma. Na osnovu ovih podataka, kako su dodali, pojedini pacijenti su stvorili zalihe, odnosno podizali po 240 komada po osobi i na taj način uskratili druge, kojima su pelene jednako potrebne. Iz ove apotekarske ustanove juče su apelovali na građane da ne stvaraju zalihe jer time izazivaju vještačke nestašice i otežavaju racionalnu distribuciju ovog medicinskog pomagala. Oni su naveli i da je u periodu od 20. jula do 1. avgusta Montefarm apotekama distribuirao

pacijentima 3.186 pakovanja (ili 95 580 komada), vrijednosti 26. 234 eura. -Upravo u navedenom periodu ponovo smo dobili pritužbe o nedovoljnim količinama i nemogućnošću realizovanja prepisanih recepata – kazali sui z Montefarma. Iz ove apotekarske ustanove podsjećaju da je u 2019. iz njihovog skladišta pacijentima isporučeno 72.638 pakovanja ( 2.179.140 komada), u vrijednosti od 605.296 eura, a u prošloj 84.448 pakovanja (2.533.440 komada) u vrijednosti od 708.884 eura. Trend rasta potrošnje, kako kažu, nastavljen je i ovoj godini. Oni su podsjetili i da je tender za nabavku ovih pomagala na godišnjem nivou izostao u tekućoj godini zbog svima već poznatog načina finansiranja. - Nakon što su se stekli uslovi raspisan je, potom i završen, tender za nabavku pelena za period do kraja 2021.godine – kazali sui z Montefarma, naglasivši da pacijenti imaju pravo na refundaciju pelena ukoliko Sl.R. ih ne nađu na recept.

Društvo

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Ugostitelji se obratili Ombudsmanu i Ustavnom sudu jer tvrde da su im novim setom mjera protiv korona virusa prava ugrožena

Inspekcija će kažnjavati sve koji nemaju potrebne potvrde

Ugostitelji su, kako je prenio Dan, podnijeli i Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti novih mjera.

ZatečeNi odlukom miNistarstva

Novi set mjera predviđa da i zaposleni u ugostiteljstvu i gosti moraju posjedovati Nacionalnu kovid potvrdu koja dokazuje da je osoba vakcinisana sa jednom ili dvije doze, da ima negativan PCR test ne stariji od 72 sata, antigenski ne stariji od 48 sati, ili dokaz da je „preležala“ koronu u periodu ne dužem od 180 dana. Na konferenciji Ministarstva zdravlja, na konstataciju novinara da ranije nije bilo riječi o tome da i osoblje mora imati potvrde, te da su zatečeni tom odlukom, direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić je kazao kako se „nada da će inspekcijske službe naći razumijevanja i dati vlasnicima ugostiteljskih objekata određeni rok da se prilagode novim mjerama“. Iz Inspekcije su Pobjedi rekli da će ipak kažnjavati one ugostitelje PODGORICA – Država ne primorava građane da bilo kome pokazuju digitalnu kovid potvrdu koja sadrži podatke o medicinskom stanju, ali ako žele u unutrašnjost lokala ili restorana onda se podrazumijeva da su spremni da ugostiteljima daju na uvid ova dokumenta kako bi se ispoštovale nove mjere uvedene 30. jula prema kojima se unutar lokala ne može ukoliko niste potpuno ili djelimično vakcinisani, imate negativan PCR ili antigenski test ne stariji od 72, odnosno 48 sati. To proističe iz reagovanja generalnog direktora za digitalno zdravlje Aleksandra Sekulića koji je tendencioznim nazvao apel člana Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Muhameda Đokaja da Ministarstvo pojasni na osnovu kojeg zakona su ovlastili konobare da obrađuju

Vakcinacija nije obavezna ni za jednu drugu profesiju, pa čak ni za zdravstvo i prosvjetu, a nema potrebe da naglašavamo da se veliki broj zdravstvenih radnika još nije vakcinisao, iako su oni primarno na ,,prvoj liniji odbrane od korona virusa“ i najizloženiji virusu - kazali su iz NVO Ugostitelji Crne Gore koji nemaju potrebne potvrde. - Subjekti nadzora su imali vremena da se pripreme za nove mjere jer je o njima bilo riječi i prije donošenja Odluke od 30. jula, pa ćemo u skladu sa tim i djelovati - tvrde za Pobjedu iz UIP. Podsjećaju da inspektori ne kažnjavaju goste već „subjekte nadzora“ koji su odgovorni za poštovanje mjera. - U svakom objektu treba da bude imenovano lice koje će kontrolisati nošenje maski, držanje distance, dezinfekciona sredstva, kontrolu ulaska gostiju u objekte koji su navedeni u Odluci da moraju da imaju jedan od uslova da bi mogli da uđu u objekat (vakcinisana lica, lica su bolovala kovid-19 u posljednjih 180 dana, PCR test, brzi antigenski test ne stariji od 48 sati) - ističu iz UIP. Zasposleni u ugostiteljskom sektoru nezadovoljni su zbog ovih mjera i kažu da ih je najviše pogodila pandemija, te da su imali puno otpuštanja i smanjenja zarada. Ocjenjuju da je diskriminatorska odluka Ministarstva zdravlja da su ugostitelji obavezni da se vakcinišu, jer na taj način zaposleni gube pravo ličnog izbora u pogledu vakcinacije, pravo koje imaju svi ostali građani Crne Gore. - Vakcinacija nije obavezna ni za jednu drugu profesiju, pa čak ni za zdravstvo i prosvjetu. Takvu odluku nemamo uopšte

d. malidžan

PODGORICA – NVO Ugostitelji Crne Gore dostavili su Zaštitniku ljudskih prava i sloboda pritužbu jer smatraju da su im ugrožena osnovna ljudska prava, te da su zaposleni u tom sektoru diskriminisani zbog mjera koje je Ministarstrvo zdravlja donijelo kako bi se suzbio korona virus, a po kojima za ugostitelje važe iste mjere kao i za goste. Iz Uprave za inspekcijske poslove, za Pobjedu ističu da su zaposleni u tom sektoru imali vremena da se pripreme za ovakav set mjera.

Inspekcija će kažnjavati one ugostitelje koji nemaju potrebne potvrde, a konobari kontrolišu goste

za javni sektor koji generiše velili broj radnih mjesta, a nema potrebe da naglašavamo da se veliki broj zdravstvenih radnika još nije vakcinisao, iako su oni primarno na ,,prvoj liniji odbrane od korona virusa“ i najizloženiji virusu - kazali su iz NVO Ugostitelji Crne Gore.

koNobari da legitimišu goste

Oni problematizuju i odluku Ministarstva zdravlja kojom su njihovi zaposleni dužni da kontrolišu goste, odnosno da svi gosti koji boravi unutar ugostiteljskih objekata mora

imati potvrdu o vakcinaciji ili druge tražene potvrde. - Ova odluka nas stavlja u nezavidan i nedozvoljavajući položaj, jer to znači da konobari moraju legitimisati goste, a oni nijesu službena lica i nemaju ovlašćenja za to. U ovoj odluci Ministarstva prepoznajemo namjeru da ugostitelji budu jedina instanca kontrole i suzbijanja korona virusa, jer je Vlada dozvolila turistima ulazak bez ovih potvrda, što dodatno otežava rad ugostitelja u inače teškim uslovima - smatraju ugostitelji. Smatraju i da im Vlada novim

mjerama ograničava pravo na rad i otežava poslovanje, a ujedno zalazi u poštovanje osnovnih ljudskih prava. Naglasili su da je Ombudsman na osnovu pritužbe potvrdio da su povrijeđena određena prava ugostitelja i da je procesuirao slučaj ka nadležnim institucijama. - NVO Ugostitelji Crne Gore ne bježe od odgovornosti, ali napominjemo da se protiv ove pošasti ne možemo izboriti sami i da nijesmo mi jedini odgovorni za rast broja infciciranih, ako se uzme u obzir da gotovo niko ne nosi maske u zatvore-

Direktorat za digitalno zdravlje poručio građanima i AZLP-u da su „mjere jasne“, po evropskim standardima, i da ih više neće pojašnjavati

Sekulić: Pružanjem potvrde daje se saglasnost za obradu podataka podatke građana kao uslov da dobiju uslugu u unutrašnjosti ugostiteljskih objekata. Đokaj je u izjavi Pobjedi tim povodom naveo, da ukoliko jasnog zakonskog osnova nema, onda se uvedenim mjerama ulazi u zonu kršenja zakona, ustava i međunarodnih propisa koji regulišu pravo obrade ličnih podataka građana.

Na volju

Sekulić je izričit da zdravstveni sistem Crne Gore rukovalac zbirke ličnih podataka i obrađivač ličnih medicinskih po-

dataka u skladu sa zakonom. - Baze podataka mogu da vode, i vode, isključivo zdravstvene ustanove i druga pravna lica koja pružaju usluge zdravstvene zaštite. I taj dio zakonskih obaveza Ministarstvo zdravlja Crne Gore, za razliku od prethodne administracije koja je javno objavila spiskove lica inficiranih COVID19 virusom, smo uvijek ispoštovali, i to ćemo i ubuduće činiti – naveo je on. Prema njegovim riječima, nakon dobijanja potvrde, svako lice može, a i ne mora, svoj podatak, shodno Zakonu, da

podijeli kome god želi. -U ovom slučaju, shodno mjerama koje su na snazi, lice to radi svojom voljom i lično. Dakle, zdravstveni sistem ne dijeli zbirke podataka, već svi mi u svoje ime donosimo takvu eventualnu odluku – naveo je Sekulić. On tvrdi da je takav pristup u skladu sa standardima Evropske unije, „s obzirom na činjenicu da istovjetan sistem od 1. jula funkcioniše u svim zemljama članicma EU“. - Da sublimiram, građani samim pružanjem na uvid potvrde daju

saglasnost za obradu podataka, i tu nema ni zakonskih, ni funkcionalnih prepreka ili kršenja privatnosti – naveo je Sekulić. On je kazao da apsolutno nikakvog smisla nema teza da zbog validacije QR koda onlajn, može biti nekih dilema. -QR kod koristi enkripciju javnog ključa i jednostavno rečeno, kao i vaša email adresa, budite slobodni da ga podijelite kome vi želite. Validacija sadrži samo ime, prezime i datum rođenja. Dakle, sadrži podatke koji nisu zaštićeni Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, ta-

Đokaj: Uskladiti poteze sa EU, u protivnom srljamo u kršenje ljudskih prava Član Savjeta AZLP Muhamed Đokaj kazao je da stoji na raspolaganju Ministarstvu zdravlja, kao nekadašnji član NKT-a, da zajednički formiraju radnu grupu i rade na rješenju koja su u skladu sa zakonom i međunarodnim propisima, „u suprotnom srljamo bespotrebno u zonu kršenja

nom prostoru, koje su obavezne, pa čak ni oni koju ove mjere donose. Poručujemo da smo, kao i uvijek spremni na kompromis i apelujemo na nadležne da nas konsultuju prilikom donošenja novih mjera, kako bi zajedno došli do zajedničkog rješenja, koje bi bilo balans između našeg održivog poslovanja, odnosno punjenja države kase i zdravlja svih građana Crne Gore - kazali su iz NVO Ugostitelji Crne Gore. Na pitanje kako planiraju da sprovedu kontrolu u narednom periodu, te da li imaju dovoljan broj inspektora iz UIP su Pobjedi rekli da imaju razrađen plan da isprate situaciju u narednom periodu i iskontrolišu poštovanje mjera protiv korona virusa. - U svim gradovima na Primorju gdje se vrše pojačane kontrole, koordinatori koji se nalaze u tim gradovima sačinili su plan kontrola prema kojem djeluju. Svakako postupamo i po prijavama građana i to prioritetno. Prijave svakodnevno stižu preko našeg besplatnog kol centra 080555555 - navode iz UIP. Ističu da je obaveza svih da svoje poslovanje organizuju u skladu sa preporukama te da se ugostiteljima isplati da mjere poštuju. - Jer ukoliko dođe do masovnog neodgovornog ponašanja, neminovno je očekivati pooštravanje mjera, a to nikome ne ide u prilog. Apelujemo na građane da budu odgovorni, kao i na pivredne subjekte da poštuju mjere jer svima nam je cilj zajednički, a to je zdravlje građana i ekonomski oporavak naše zemlje - zaključuju iz UIP. k. j.

ljudskih prava i sloboda“. On je katagoričan da su vlasti EU više puta naglašavale da pravni osnov postoji samo za upotrebu EU potvrda COVID -a za potrebe graničnih prelaza, ali da ako države članice žele koristiti te potvrde u druge svrhe, kao na primjer ulaska u restorane, moraju usvojiti odgovaraju-

će nacionalno zakonodavstvo koje to dopušta, poput rješenja u Francuskoj ili Austriji. -Sve ovo važi i za države koje nisu članice EU, koje već usklađuju svoje zakone međunarodnim propisima iz oblasti zaštite ličnih podataka, sa posebnim akcentom na EU Regulativu, “Opštu uredbu o

zaštiti podataka o ličnosti”. U Crnoj Gori takav zakon nije usvojen kojim se dopušta i ostalim subjektima kontrola PCR testa, već Vlada uređuje ta pitanja svojim uredbama naredbama ili tome slično, kako što je sada pokazano da se običnim nalogom za izvršenje od Ministarstva zdravlja

konobari ili drugo osoblje neovlašćeno i bez jasnog pravnog osnova obrađuju lične podatke – naveo je on. Đokaj je podsjetio da je i u bivšem NKT-u apolavao da vode računa o ljudskim pravima koje se odnose na oblast privatnosti, ali su ga ignorisali, pa su objavili spiskove lica u samoizolaciji.

ko da nema potrebe da se u javnosti stvaraju dileme oko ovog pitanja – istakao je Sekulić.

već u primjeNi

Budući da potvrda važi uz priloženi dokument, ličnu kartu ili pasoš, a da konobari nisu pripadnici zvaničnih organa poput policiije, carine, granične policije, Sekulić je naveo da se lični dokumenti već pružaju na uvid u turističkim objektima, poput hotela, ili na primjer, na ulazu u noćne klubove kojim dokazujete punoljetstvo. -Riječju, vaša je lična volja i izbor, kada i kome želite da prezentujete ličnu kartu ili pasoš. Organi poput policije, carine, granične policije imaju pravo da od vas zahtijevaju uvid u lična dokumenta, dok u ovom slučaju vi svojevoljno to radite, a na šta, opet po zakonu, imate pravo – istakao je Sekulić. On je poručio građanima, ali i Agenciji za zaštitu ličnih podatka, da se Ministarstvo zdravlja ovim povodom više neće oglašavati jer je „materija više nego jasna“. i. p.

Društvo

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Održan sastanak posvećen pripremama nove školske godine

Savović: Nagle smjene direktora odraziće se na pripremu nastave Nagla smjena direktora dovešće do toga da ljudi koji su tek postavljeni na funkcije treba da se uhodaju, a nemaju vremena za to. Bivši direktori mogu početi da ulažu tužbe što bi moglo da ugrozi budžet. Za direktore je razlog za razrješenje formalno nađen, za pomoćnike nema čak ni formalnog razloga. Mislim da je nemoguće sada mijenjati pomoćnike, osim u slučaju da su se ogriješili o zakon, rekao je Savović PODGORICA – Nagla smjena direktora osnovnih i srednjih škola odraziće se na kvalitetnu pripremu školske godine, upozorio je predsjednik gradskog odbora Sindikata prosvjete Slobodan Savović koji je prije dva dana imao sastanak sa predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. - Pratili smo cijeli taj proces i skrenuli pažnju na probleme, jer je ovo veliki sistem, nagla smjena direktora dovešće do toga da ljudi koji su postavljeni tek na funkcije treba da se uhodaju, a nemaju vremena za to - kazao je Savović. Kaže da bivši direktori mogu početi da ulažu tužbe što bi moglo da ugrozi budžet. - Skrenuli smo pažnju na tu činjenicu. Tražićemo od poslaničkih klubova da utiču na to da dođe do izmjene u Za-

Slobodan Savović

konu onih tačaka koje se tiču izbora direktora - istakao je Savović. Kako je prethodno i najavljeno, 12. jula Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta

Nemoguće sada birati nove pomoćnike - Nemoguće je u ovom momentu birati nove pomoćnike direktora škola - rekao je Pobjedi Slobodan Savović. Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić uputila je novi dopis školama, tražeći od novoizabranih v. d. direktora da raspišu konkurse za izbor njihovih pomoćnika. Kako su prenijele Dnevne novine u dopisu piše da je nove pomoćnike direktora neophodno izabrati u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu izmjena Zakona o obrazovanju i vaspitanju, odnosno do 12. avgusta. Savović ističe da bi pomoćnike mogli da mijenjaju samo ako su prekršili zakon. - Kako je za direktore kao razlog za razrješenje formalno nađen, za pomoćnike nema čak ni formalnog razloga. Mislim da je nemoguće sada mijenjati pomoćnike, osim u slučaju da su se ogriješili o zakon. Tim prije što je većina direktora neupućena u rad ustanova, a posla na pripremi nove nastavne godine je mnogo. Narednih dana će školama biti distribuirani besplatni udžbenici koje treba kompletirati i podijeliti, pa raspodjela časova i još mnogo toga. Moja je sugestija da se sa zamjenicima pronađe model automatskog v.d. sta-

nja i da se oni biraju poslije konkursa za direktore - poručio je Savović. I predsjednica Udruženja društvene grupe predmeta Stanku Vukčević Dnevnim novinama je rekla da je ovaj zahtjev prosvjetnog resora nemoguće ispuniti jer, kako navodi, po zakonu pomoćnike ne biraju vršioci dužnosti, nego direktori. Osim toga, dodaje, navedeni rok je nemoguće ispoštovati. - Postavlja se pitanje da li je, i da je sve kako treba, izvodljivo za nedjelju dana izabrati pomoćnike direktora. Treba raspisati konkurs koji traje 15 dana, dati pravo žalbe na odluku direktora, itd. I još nešto, što je i bitnije kada je u pitanju primjena zakona, to je izbor pomoćnika direktora. U članu 86 stav 2 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju navodi se ‘pomoćnika direktora ustanove bira i razrješava direktor’. To je pravo i obaveza direktora, a ne v. d. direktora napominje Vukčević. U tom članu se navodi i da za pomoćnika direktora ustanove može biti izabrano lice koje ispunjava uslove za direktora. U članu 153 ovog Zakona piše da se izbor pomoćnika direktora izvršava u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu tog akta.

Vesna Bratić

kojim rukovodi Vesna Bratić donijelo je rješenja o imenovanju svih vršilaca dužnosti direktora škola i vrtića. Ministarstvo je po novom Oštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju do tog datuma imalo rok da razriješi i imenuje oko 250 direktora škola i 150 vrtića u Crnoj Gori.

- I pored velikog nesnalaženja i smjene ogromnog broja direktora, što može da ugrozi sistem, kao čovjek i sindikalac zadovoljan sam uspjehom jer smo uspjeli da za veliki broj naših kolega napravimo da nema prekida radnog ugovora i da su ljetos primali platu. Samo to da smo napravili, učinjeli smo mnogo – rekao je Savović.

Nema štrajka?

Štrajk nastavnika najavljen od septembra, zbog nejednake norme časova u osnovnim i srednjim školama je stavljen na čekanje. Predstavnici nastavnog osoblja su razgovarali sa poslaničkim klubovima kako bi se o tom pitanju raspravljalo u Skupštini. Savović je rekao da su od poslaničkih klubova dobili čvrsto obećanje da će se na narednom Skupštinskom zasijedanju o tome govoriti. - Mi kao strukovna organizacija nemamo pravo da podnosimo amandmane, pa će to za nas uraditi neki od poslanič-

kih klubova na prvom narednom zasijedanju i nadamo se najboljem ishodu. To će biti vjerovatno u septembru - najavio je Savović. Naime sedmična norma časova u osnovnim školama je 18 a u srednjim je 22, pa su tako nastavnici dovedeni u nejednak položaj. Zbog toga su tražili izmjenu člana 107 Zakona o stručnom obrazovanju i člana 56 Zakona o gimnazijama kako bi se uskladila sedmična norma časova. Na taj način bi bila otklonjena nejednakost, odnosno diskriminacija između nastavnika u srednjem i osnovnom obrazovanju. Savović je kazao da je ostalo otvoreno pitanje zakonskog normiranja onlajn nastave. - Tu ima dosta primjedbi u smislu da smo praktično van zakona, jer svako davanje ocjena, izricanje mjera đacima i slično tome nema zakonsku osnovu jer zakon ne prepoznaje onlajn nastavu. Mi smo insistirali da tu treba nešto uraditi i da treba ići prema

Ombudsman traži da Ministarstvo informiše javnost o organizaciji školske godine Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore apelovala je na Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta da u što kraćem roku informiše javnost na koji način će se ostvarivati pravo na besplatne udžbenike za osnovce kao i o početku školske godine. Institucija Zaštitnika je uputila 2. avgusta dopis ministarki Vesni Bratić u kojem je podsjeća da je Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju propisano da pravo na besplatne udžbenike za osnovnu školu, na teret budžeta države, ima svaki učenik. U zakonu piše da uslove, pravila i postupak nabavke i dodjele, kao i način korišćenja prava utvrđuje organ državne uprave nadležan za

poslove prosvjete uz saglasnost Vlade. - Imajući u vidu navedeno te činjenicu da se zakon primjenjuje od školske 2021/2022. godine, za koju je blagovremeno objavljen Školski kalendar, kao i da se roditelji interesuju u vezi sa ovim pitanjem, potrebno je da u što kraćem roku informišete djecu, njihove roditelje i cjelokupnu javnost na koji način će se ovo pravo ostvarivati - piše se u apelu institucije Zaštitnika. Institucija je pozvala Ministarstvo, da imajući u vidu cjelokupnu situaciju, posebnu pažnju posveti načinu organizacije početka školske godine i da blagovremeno infromiše djecu i roditelje kako bi se omogućio kvalitetan početak školske 2021/2022. godine.

Dopuniće se norma onima koji nemaju dovoljan broj časova Sredinom avgusta predstavnici Sindikata prosvjete imaće sastanke Aktiva direktora osnovnih i srednjih škola iz Podgorice, Tuzi i Danilovgrada kako bi konačno utvrdili liste slobodnih časova, kako bi onim prosvjetnim radnicima koji nemaju dovoljno časova bila dopunjena norma. - To je prije dva dana dogovoreno na sastanku posvećenom pripremama nove školske godine - rekao je Savović. On je istakao da je to dobra vijest, jer je u prethodnom periodu oko ovog pitanja bilo neizvjesnosti.

Moraju se formirati radne grupe koje će preduzeti aktivnosti da se nastavni planovi prilagode onlajn nastavi jer nije isto izvoditi nastavnu jedinicu uživo i preko platforme, pa su tu potrebne promjene ukazao je Savović Skupštini sa zahtjevom i predstavnici resornog ministarstva su saglasni sa tim naveo je Savović.

kritika

Otvorena je kritika, kaže Savović, upućena ne samo Ministarstvu, već i Centru za srednje stručno obrazovanje i Zavodu za školstvo jer „sporo idu pripreme sa nastavnim planovima“. - Moraju se formirati radne grupe koje će preduzeti aktivnosti da se nastavni planovi prilagode onlajn nastavi jer nije isto izvoditi nastavnu jedinicu uživo i preko platforme, pa su tu potrebne promjene - ukazao je Savović. Sastanak je, kaže naš sagovornik bio sadržajan i korektan, a govorili su i o mogućnostima aktiviranja neke druge platforme za onlajn nastavu, nalik na onu koja je postojala pod nazivom „Uči doma“. - U slučaju da se pandemija pogorša ponovo će morati da se pređe na onlajn nastavu, pa je dogovor da Ministarstvo preduzme aktivnosti u tom smjeru, jer postoji platforma Školski portal koja je možda pogodna za to, a preko koje bi mogli da se realizuju časovi uz dodatne nastavne sadržaje – pojasnio je Savović. Govorili su i o nabavci dezinfekcionih sredstava u školama, i dobili obećanje da će sve biti spremno za novu školsku godinu. Prema navodima pojedinih direktora škola, resorno ministarstvo tokom prethodne školske godine nije uspjelo da riješi problem nabavke dezinfekcionih sredstava. k. j.

Hronika

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Viši sud ponovo odlučivao o pritvoru jednom od vođa kavačkog klana

Igor Božović ostaje u Istražnom zatvoru PODGORICA – Visokopozicionirani pripadnik kavačkog klana Igor Božović (56) ostaće u pritvoru, odlučilo je vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda. Viši sud je u ponovljenom postupku ostavio na snazi odluku kojom je Božoviću određen pritvor nakon što su ga portugalske vlasti, zajedno sa sinom Vladimirom (30) izručile 19. jula Crnoj Gori. Apelacioni sud nije uvažio žalbene navode branioca Vladimira Božovića na određivanje pritvora. Otac i sin uhapšeni su 13. aprila u jednoj vili u portugalskom gradu Redondo. Portugalska policija je Božovićima stavila „lisice“ na ruke poslije višenedjeljne akcije, a po potjernicama

koje su za njima 2017. godine raspisale crnogorske vlasti. Prilikom pretresa pronađena su falsifikovana lična dokumenta Bugarske i Hrvatske sa drugim identitetima, a koja su koristili bjegunci. Pronađen je i jedan pištolj. Za Božovićima se tragalo radi obezbjeđivanja njihovog prisustva krivičnom postupku zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije. Igor Božović se tereti da je u maju 2010. godine sa Slobodanom Kašćelanom stvorio kriminalnu organizaciju, i upravo su oni, prema tvrdnjama Specijalnog državnog tužilaštva, bili inicijatori poslova – zelenašenja, podmetanja bombi, davanja mita, iznuda... Stariji Božović se tereti da je planirao izvršenje krivičnih djela, davao

Igor Božović

uputstva i naredbe članovima kriminalne organizacije za izvršenja krivičnih djela, obezbjeđivao sred-

stva, ali i da je sam vršio krivična djela. Dok je stariji Božović organizovao

Detalji iz optužnice protiv grupe optužene za planiranje ubistva Marka Ljubiše Kana

,,poslove“ ove kriminalne grupe, njegov sin Vladimir je bio zadužen za zastrašivanje žrtava. Konkretno se tereti da je prihvatio da primjenjuje nasilje i zastrašuje druge osobe „kroz vršenje krivičnih djela iznude, da nabavlja, drži i skladišti oružje, eksplozivna sredstva, pancire za potrebe članova kriminalne organizacije, te da održava vezu sa određenim članovima kriminalne organizacije, radi prenošenja uputstava koje mu daje organizator“. Mlađem Božoviću se na teret stavlja i da je u maju 2016. godine pokušao da iznudi 50.000 eura od sugrađanina Krsta Bujkovića. Kako nije uspio u svom naumu, mlađi Božović je u julu te godine digao u vazduh automobil tog sugrađanina. B. R.

Prevrnuo se automobil u Virpazaru

Ilić trebalo da puca PODGORICA - Srpski državljanin Lazar Ilić je, pola godine prije pokušaja ubistva Marka Ljubiše Kana, likvidirao Aleksandra Šarca 17. oktobra 2020. godine u Beogradu, ispričao je pred crnogorskim istražiteljima Strahinja Savić, jedan od optuženih za učešće u planiranju ubistva Budvanina.

Plan likvidacije Lazar Ilić je, prema pisanju beogradskih medija, koji se pozivaju na operativne podatke iz policije, postao pripadnik kavačkog klana nakon što se na tribinama sreo sa ekipom Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, gdje su ga i vrbovali da radi za njih. Navodno, „navukli“ su ga na kokain, a potom je ubačen i u mrežu „distributera“. Vjeruje se, osim što su mu pružili logistiku za bijeg, da mu je za ubistvo Šarca plaćeno pet hiljada eura i predata određena količina narkotika. Postoje operativna saznanja da se i njemu spremala zamka u Crnoj Gori, pošto bi ubio Budvanina Marka Ljubišu Kana.

U optužnici protiv grupe za pokušaj ubistva Kana se navodi da je Saviću ovu informaciju saopštio lično Lazar Ilić i povjerio mu da se nakon ubistva Šarca, iz Srbije, ilegalnim putem sklonio u Crnu Goru. Ilić je, kako se sumnja, iz pištolja ,,bereta“ sa prigušivačem, pucao Šarcu u glavu u garaži TC „Ušće“ i to pred njegovim sinom. Poslije zločina je pobjegao. Pištolj iz kojeg je pucao pronađen je u žbunju ispred tržnog centra. Utvrđeno je da su na njemu izbrušeni serijski brojevi. Na pištolju nijesu pronađeni ni otisci, jer je osumnjičeni nosio rukavice.

NESTANAK

Policija je vrlo brzo, na osnovu operativnog rada, ali i bioloških tragova sa mjesta događaja, označila Ilića kao direktnog izvršioca likvidacije. Nekoliko dana prije ubistva Šarca, otac Lazara Ilića prijavio je njegov nestanak u Kraljevu. Sumnjalo se da je po nalogu organizatora zločina, Ilić namjerno ,,nestao“, a poslije smaknuća u „Ušću“ prebačen je u Crnu Goru, gdje je, prema planovima, trebalo da odradi egzekuciju. Policija je više od tri mjeseca tragala za Kraljevčaninom Ilićem. Uhapšen je 22. januara u Budvi sa sugrađaninom Savićem zbog sumnje da su učestvovali u organizovanju likvidacije Kana. Ilić je lociran i uhapšen u trenutku dok su u Kotoru, kao gosti Radoja Zvicera boravili Veljko Belivuk i Marko Miljković. Kod Ilića je tada u stanu pronađen pištolj za koji se sumnja da je pripremljen za Kanovu likvidaciju u jednom

Lazar Ilić

ugostiteljskom objektu, njegova fotografija, kao i kriptovani telefon koji mu je služio za komunikaciju sa drugim pripadnicima kriminalne organizacije i za dobijanje uputstava. Savić je istražiteljima saopštio da pretpostavlja da je Ilić to ubistvo trebalo da počini po nalogu izvjesnog Džonija sa Vračara, kojeg je SDT označilo kao organizatora grupe i nalogodavca likvidacije Kana. Savić je na fotografiji prepoznao i Nikolu Milekovića kojeg je upoznao u Beogradu nekoliko godina ranije i za koga je, kako tvrdi, jedno vrijeme u Beču rasturao heroin. Vjerodostojnost Savićevog iskaza pred crnogorskim istražiteljima potvrđena je sadržajem komunikacija koje je policija pregledala nakon što im je dao šifru svog kriptovanog telefona. Kako se navodi u optužnici, on je informacije o kretanju Kana javljao osobama koje su

u kriptovanom telefonu bile zavedene pod imenima Predator i Pirana.

PRIZNANJE

Savić je prilikom iznošenja odbrane kazao da sa Ilićem ima višegodišnje poznanstvo i da mu je Ilić prilikom susreta sredinom 2020. godine predao kriptovani telefon ,,Google“, rekavši mu da će za njega morati nešto da odradi kada za to dođe vrijeme. Savić je ustvrdio da je prihvatio Ilićevu ponudu jer mu je dugovao 10.000 pod kamatom. Ilić je Saviću poslao kodove drugih članova ove grupe sa kojima ga je povezo preko telefonske veze. U početku je bilo četiri učesnika: Predator (Nikola Meleković), Pirana (Džoni), Ahiles (Lazar Ilić) i Voja Tankosić (Strahinja Savić). Pošto je po nalogu Ilića u Budvi iznajmio tri stana koji su bili potrebni njemu i grupi za ,,neki posao“ Savića je Ilić

pozvao telefonom i podsjetio ga da mu je dužan novac, ali da mu se dug sa 10.000 smanjio na 7.500 eura i da zbog tog duga opet mora da uradi nešto za njega. Prije drugog odlaska u Crnu Goru, grupa je obezbjedila Saviću lažni pasoš na ime Marin Milan sa kojim je trebao da uđe u Crnu Goru preko zvaničnog prijelaza. Savić je 20. janura 2021. drugi put otišao u Budvu gdje se sreo sa Ilićem i dva dana opservirao lokal ,,Kadmo“ u koji je, kako mu je rečeno, trebalo da dođe Kan u blindiranom „mercedesu“ G klase. O dolasku Kana trebalo je da javi Iliću koji je spremno čekao da puca. Planove im je pokvario je Kanov kum i prijatelj Goran Slovinić koji je primjetio Savića zbog neuobičajnog ponašanja, zbog čega je ušao u raspravu sa njim, a onda se uključila i policijska patrola koja je bila u blizini i privela Savića. Pored Ilića i Savića na optužnici su Grga Milićević, Miloš Klečko i Nikola Mileković koji se nalazi u bjekstvu. B. R.

Povrijeđena jedna osoba BAR – Jedna osoba je povrijeđena u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila juče u 7.15 časova u mjestu Orahovo u blizini Virpazara, potvrđeno je portalu Pobjeda iz OKC-a

Uprave policije. U saobraćajnoj nezgodi je učestvovalo jedno vozilo. Kako su pojasnili iz policije, automobil se prevrnuo iz za sada neutvrđenih razloga. C. H.

Beograd

on bio u ekstradicionom pritvoru Centralnog zatvora, piše Telegrafrs. Njegova supruga prijavila je policiji da su je 6. decembra 2019, dok je taksijem išla u posjetu Vukotiću, presreli muškarci koji su se predstavili kao policajci i zatražili da pregledaju stvari koje nosi. Nedelju dana kasnije uhapšeno je četvoro osumnjičenih u čijem je automobilu policija pronašla otrov cijanid, kao i plastično oružje. Advokati optuženih saopštili su da je treća, izmijenjena optužnica „za nabavljanje sredstava za izvršenje krivičnog djela ubistva na štetu Jovana Vukotića i drugih krivičnih djela zasnovana na istim dokazima, kao i prethodne dvije njene verzije, koje su nadležni sudovi vraćali na dopunu istrage“. C. H.

Nova optužnica za pokušaj trovanja Jovana Vukotića BEOGRAD - Više tužilaštvo u Beogradu podnijelo je sudu treću, izmijenjenu optužnicu protiv trojice osumnjičenih koji se terete da su nabavili cijanid za ubistvo navodnog vođe škaljarskog klana Jovana Vukotića, u vrijeme dok je

Krivične prijave zbog izazivanja opšte opasnosti i lažnog prijavljivanja

Identifikovan osumnjičeni za podmetanje požara NIKŠIĆ – Radoš Lješković (40) iz Nikšića sumnjiči se za podmetanje požara na pet objekata u nikšićkom naselju Rudine. Protiv Lješkovića je podnijeta i krivična prijava za lažno prijavljivanje da ga je 12. juna oštrim predmetom napao M. D, vlasnik pet objekata koji su potpuno uništeni u požaru, saopšteno je iz Uprave policije. Osumnjičeni je identifikovan na osnovu tragova koje je policija uz sudjelovanje vještaka prikupila u toku uviđaja. Osim za krivično djelo izazivanje opšte opasnosti, protiv Lješkovića je podnijeta i krivična prijava za lažno prijavljivanje, budući da je 26. juna u službenim prostorijama Centra bezbjednosti Nikšić dao izjavu da je 12. juna zadobio povrede nanijete oštrim predmetom od M. D. Policija je provjerom prijave Lješkovića utvrdila da je ona lažna. B. R.

Svijet

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Objavljen izvještaj koji je o guverneru Njujorka sačinila državna tužiteljka Leticija Džejms

Kuomo seksualno uznemiravao najmanje jedanaest žena NJUJORK - Guverner Njujorka Endrju Kuomo seksualno je uznemiravao najmanje jedanaest žena, čime je prekršio federalne i državne zakone, navedeno je u izvještaju koji je sačinila državna tužiteljka Njujorka Leticija Džejms. Istragom, koja je trajala gotovo pet mjeseci i koja je obuhvatila 179 osoba, utvrđeno je da je administracija guvernera Kuoma bilo „neprijateljsko okruženje za rad koje je obilovalo strahom i zastrašivanjem“, javila je agencija Asošijeted pres. Tužiteljka Džejms je pojasnila da su pravni zastupnici razgovarali sa osobama koje su podnosile žalbe, činiocima izvršne vlasti, policajcima i drugim službenicima koji su komunicirali sa guvernerom. - Ti razgovori i dokazi razotkrivaju duboko uznemirujuću, ali jasnu sliku. Guverner Kuomo je seksualno uznemiravao sadašnje i bivše državne službenice, kršeći federalne i državne zakone - rekla je Džejms na konferenciji za medije.

OSVETA

Precizirala je i da je u najmanje jednom slučaju istraga pokazala da su Kuomo i njegovi saradnici radili na tome da se osvete

Bajden očekuje ostavku Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je da bi guverner države Njujork Endrju Kuomo trebalo da podnese ostavku nakon nalaza istrage o optužbama za seksualno uznemiravanje. - Mislim da bi trebalo da podnese ostavku - rekao je Bajden novinarima u Bijeloj kući i dodao kako još nije razgovarao sa Kuomom. Bajden nije precizno odgovorio treba li guverner Kuomo, ukoliko se samostalno ne povuče sa dužnosti, da bude opozvan. - Treba ići korak po korak – rekao je Bajden. Američki predsjednik je u martu, pošto su se optužbe protiv Kuoma pojavile u javnosti, rekao da bi guverner države Njujork trebalo da napusti funkciju ukoliko se optužbe protiv njega pokažu kao tačne.

bivšem zaposlenom koji ga je optužio za nepočinstva. Utvrđeno je i da je Kuomo uzne-

miravao žene koje nijesu bile angažovane u administraciji. Tužiteljka Džejms je rekla da istragu ne bi bilo moguće sprovesti bez „žena heroina“ koje su u njoj učestvovale. Guverner Endrju Kuomo odbacio je navode koje je iznijela tužiteljka Džejms. - U proteklih nekoliko mjeseci čuli ste brojne pritužbe protiv mene. Zatražio sam nezavisnu istragu, rekavši da taj proces treba da se sprovede. Nijesam želio da se tumači da sam se na bilo koji način miješao, već da ću ćutati i sporadično komentarisati - rekao je Kuomo u prvoj reakciji na izvještaj. Kuomo je kazao i kako je to bio težak i bolan period za njega i njegovu porodicu.

ISTRAGA

- Sarađivao sam sa istragom i sada konačno mogu da kažem istinu. Moj advokat odgovorio je na svaku optužbu. Činjenice su mnogo drugačije od onih koje su prikazane. Dokument je dostupan na mojoj veb stranici. Ako ste zainteresovani, odvojite malo vremena da pročitate činjenice i sami donesete odluku. Želim direktno od mene da čujete da nikoga nikada nijesam neprikladno dodirivao i neprikladno se

Ti razgovori i dokazi razotkrivaju duboko uznemirujuću, ali jasnu sliku. Guverner Kuomo je seksualno uznemiravao sadašnje i bivše državne službenice, kršeći federalne i državne zakone – rekla je tužiteljka Leticija Džejms na konferenciji za medije

Endrju Kuomo

ponašao. Imam 63 godine. Cio život proveo sam u javnoj sferi. Nijesam takav i jednostavno nikada nijesam ni bio - poručio je Endrju Kuomo. On se tokom ove godine suočio sa više optužbi da je neprimjereno dodirivao i seksualno uznemiravao svoje koleginice ili žene koje je upoznavao u javnosti. Kuomo je poricao da je bilo koga neprikladno dodirivao, ukazajući i da mu je žao ukoliko je njegovo ponašanje prema ženama pogrešno tumačeno kao neželjeni flert. Posljednjih mjeseci postao je još žustriji, tvrde-

Nikoga nikada nijesam neprikladno dodirivao i neprikladno se ponašao. Imam 63 godine. Cio život proveo sam u javnoj sferi. Nijesam takav i jednostavno nikada nijesam ni bio - poručio je Endrju Kuomo ći da nije činio ništa loše, dovodeći u pitanje motive tužilaca i kritičara njegovog navodnog ponašanja, piše Asošijeted pres. Kuomo je preispitivao i objektivnost advokata koje je tužilac angažovao da istraže navode o seksualnom uznemiravanju žena. Dio američke javnosti očekuje da će izvještaj državnog tužioca odigrati važnu ulogu za donošenje

odluke o tome ima li razloga da se Kuomo opozove sa dužnosti. Prema propisima države Njujork, seksualno uznemiravanje definisano je kao neprikladno ponašanje seksualne prirode, od neželjenog flerta do šala sa seksualnim konotacijama, koje stvaraju neprijatno okruženje za rad bez obzira na to kakve je namjere imao prestupnik.

Iz Libana ispaljene dvije rakete ka Izraelu

Uzvraćeno paljbom

Miroslav Lazanski

Preminuo Miroslav Lazanski BEOGRAD – Dugogodišnji novinar, vojni komentator i pisac Miroslav Lazanski, koji je od jula 2019. godine obavljao i funkciju ambasadora Srbije u Moskvi, preminuo je juče u Beogradu u 71. godini, potvrđeno je iz srpskog Ministarstva spoljnih poslova. Kao novinar, Lazanski je pisao za hrvatske listove Polet, Vjesnik, Danas i Start. U februaru 1991. godine preselio se u Beograd i počeo da piše za dnevni list Politika. Pisao je i za listove Politika ekspres, NIN, Večernje novosti, Katimerini, Dajmond vikli i Sekjuritarian. Autor je sedam knjiga i desetak televizijskih serijala. Izvještavao je iz ratova u Avganistanu, Bejrutu, Čečeniji, Zairu, Libanu, iz iračkoiranskog sukoba, tokom operacije „Pustinj-

ska oluja“, za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Kosovu, Libiji. Rođen je 18. septembra 1950. godine u Karlovcu, gdje je stekao osnovno obrazovanje. Srednju školu završio je u Trebinju, a Pravni fakultet u Zagrebu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uputio je telegram saučešća povodom smrti Lazanskog. - Srbija je izgubila velikog čovjeka, svog ambasadora u Ruskoj Federaciji, jednog od najboljih poznavalaca geopolitičkih prilika, vojne strategije i taktike, izuzetnog novinara i publicistu i prije svega, dobrog čovjeka. Čovjeka, koji je Srbiju volio više od svega. Hvala mu za sve što je uradio za našu zemlju i neka mu je vječna slava - navodi se u telegramu Vučića. Ministarstvo spoljnih poslova Srbije je povodom smrti Miroslava Lazanskog saopštilo da će ga „pamtiti kao velikog rodoljuba, izvrsnog pisca, novinara, eminentnog vojno-političkog komentatora, koji je volio svoju zemlju i sa ponosom je predstavljao širom svijeta“. Lazanski je zagovarao jako približavanje Srbije Rusiji, jačanje vojne i političke saradnje sa Kremljom, podržavao Miloševićevu ratno-huškačku politiku i kasnije bio poslanik SNS u Skupštini Srbije.

BEJRUT/TEL AVIV - Dvije rakete ispaljene su juče sa libanske teritorije na Izrael, saopštila je izraelska vojska dodajući da je uzvraćeno artiljerijskom vatrom ka teritoriji Libana. Iz izraelske služba Hitne pomoći saopšteno je da nema žrtava na izraelskoj strani granice, prenosi Rojters. U nekoliko izraelskih naselja na sjeveru oglasile su se sirene za raketni napad, uključujući grad Kirijat Šmona, u blizini granice sa Libanom. U saopštenju izraelske vojske navodi se da su tri rakete lansirana iz Libana, pri čemu jedna nije stigla do teritorije te države.Liban je, takođe, izvijestio da je nekoliko raketa ispaljeno na Izrael. Granica dvije zemlje je uglavnom mirna od 2006. godine ka-

da su izraelske snage ratovale protiv gerilaca Hezbolaha, koji su tada držali pod kontrolom jug Libana, podsjeća Rojters. Manje palestinske frakcije u Libanu sporadično su napa-

Širom Grčke aktivno 78 požara

Izgorjelo 80 kuća

Gašenje vatre otežava vjetar

ATINA – U Grčkoj je juče bilo aktivno 78 požara usljed visokih temperatura koje u najvećem dijelu zemlje prelaze 40 stepeni.

Gašenje vatre otežavaju vjetrovi koji duvaju u ovo doba godine. Za sada se požari drže pod kontrolom, nema ljudskih žrtava, ali je načinjena velika materijalna i

dale Izrael u prošlosti, a dvije rakete su ispaljene na Izrael 20. jula. Tom prilikom nije bilo materijalne štete i žrtava. Izrael je i na taj incident odgovorio artiljerijskom vatrom. ekološka šteta, prenosi RTS. Grčka prijestonica je prekrivena dimom i pepelom, jer još uvijek nije ugašen požar u sjevernom predgrađu Atine, kod mjesta Tatou. Izgorjelo je oko 80 kuća. Požar je pod kontrolom, ali je za saobraćaj zatvoren dio auto-puta kojim se sa sjevera stiže u Atinu. Stanovnici Grčke čije su kuće oštećene u požaru, smješteni su u hotele o trošku države. Na Peloponezu još ima aktivnih požara, ali su oni pod kontrolom. Gorjelo je i u okolini Patre, najvećeg grada u ovom dijelu Grčke, dok je za saobraćaj bio zatvoren i most kod Patre koji spaja Peloponez sa zapadnim dijelom Grčke. Na grčkim ostrvima su požari, takođe, pod kontrolom. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Crnom Gorom

DPS Nikšića o uskraćivanju naknade UBNORA

Marko Kovačević se ponovo obračunava sa antifašizmom NIKŠIĆ - Opštinski odbor DPS Nikšića ocijenio je da se aktuelni predsjednik Opštine Marko Kovačević ponovo obračunava sa antifašizmom. - On u kontinuitetu negira sve tekovine antifašističkog pokreta, od skandalozne izjave povodom skrnavljenja spomenika Ljubu Čupiću, preko negiranja genocida i zločina u Srebrenici do najnovijeg poteza - ukidanja naknade Udruženju boraca i antifašista Nikšić, koja je planirana Odlukom o Budžetu za 2021. godinu. Očigledno Kovačeviću, promoteru četničkog poketa, smeta sve što podsjeća na antifašizam i slobodarske vrijednosti i na ovaj način uskraćuje podršku programima koji čuvaju antifašističku tradiciju, kao i spomenike iz Narodnooslobodilačke borbe – saopštio je DPS Nikšića. Poručuju i da Kovačeviću mora biti jasno da se nije još rodio taj koji će u Nikšiću ugasiti demokratske, evropske i antifašističke vrijednosti, pa to neće poći za rukom ni njemu. - Te vrijednosti, opstajale su i kada su na njih nasrtali mnogo jači i visperniji negatori, nego što je on, pa mu samo preostaje da se i dalje krije od suda javnosti, kao što je učinio kukavičkim skidanjem s dnevnog reda sjednice Skupštine opštine tačke o njegovom razrješenju. Ma koliko se trudio da nametne Nikšiću, nešto što je suprotno od herojske tradicije ovog grada, to je misija osuđena na neuspjeh. To treba da zna i Kovačević i politički kalkulanti koji ga podržavaju – poručili su iz nikšićkog DPS-a. R. R.

Najviši državni zvaničnici čestitali Dan Opštine Gusinje

Slika bogatstva multietničke Crne Gore PODGORICA - Povodom 5. avgusta, Dana Opštine Gusinje, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitku predsjednici Opštine Aneli Čekić, predsjedniku Skupštine opštine Bujaru Hasangjekaju, odbornicima i svim građanima Gusinja. - Viševjekovnom istorijom i kulturom, i tradicijom njegovanja i poštovanja različitosti, Gusinje i danas na veoma svojstven način oslikava bogatstvo multietničke Crne Gore. Posvećenost njenom očuvanju, naročito odnos koji prema njenim vrijednostima generacijama gaji brojna dijaspora, čuvajući veze i u kontinuitetu doprinoseći razvoju i promociji Gusinja, tome daju dodatnu snagu. Dok se suočavamo s ozbiljnim posljedicama pandemije kovid-19, solidarnost i zajedništvo dolaze do posebnog izražaja. Uvjeren sam da će lokalno rukovodstvo u narednom periodu nastaviti da odgovorno radi na valorizaciji razvojnih resursa i upravljanju u cilju oporavka lokalne ekonomije, čime će se uslovi za život stanovnika Gusinja dalje poboljšavati. Vjerujem se da neće izostati i podrška Vlade kako bismo zajedno djelovali u pravcu ravnomjernijeg regionalnog razvoja i infrastrukturnog povezivanja Crne Gore – poručio je predsjednik Đukanović. Dan Opštine Gusinje čestitao je i predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić. - Mala, ali lijepa i prirodnim resursima bogata, opština Gusinje ima natprosječne potencijale za razvoj cijelog kraja, a samim tim i podizanje životnog standarda stanovnika grada pod Prokletijama, Lipovicom i Visitorom. Na taj način, unapređujući uslove života – komunalnu, putnu i ukupnu društvenu infrastrukturu, ali i na efikasniji način koristeći svesrdnu pomoć iz brojne dijaspore, Gusinje će u dobroj mjeri doprinijeti razvoju cijelog sjevernog regiona Crne Gore, a time i države u cjelini – navodi se u čestitki predsjednika crnogorskog parlamenta. Bečić je istakao da je Gusinje, njegujući gotovo bratske i bliske komšijske odnose između ljudi različitih vjera i nacija, doprinijelo jedinstvenom i najljepšem mozaiku Crne Gore kao države međuvjerskog i međunacionalnog sklada i suživota. - Ubijeđen da će vrijedne Gusinjanke i Gusinjani imati sve manje razloga za napuštanje svojih ognjišta, te da će i naša tješnja saradnja doprinijeti tome, još jednom Vam čestitam Dan opštine – navedeno je u Bečićevoj čestitki. Čestitku povodom Dana Opštine Gusinje uputio je i predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić. - Dok predano radimo na ekonomskom oporavku zemlje, unapređenju epidemiološke situacije i ispunjavanju obaveza iz evropske agende, jednako revnosno preduzimamo aktivnosti u pravcu kreiranja zdravog ambijenta u kom se kroz realizaciju infrastrukturnih projekata daje zamah dinamici razvoja gusinjskog kraja. Na planu valorizacije resursa Vaše opštine, Vlada Crne Gore je bila i nastaviće da bude odgovoran saradnik. Ovdje bih istakao važnost hidropotencijala, šumskog fonda opštine, kao i obradive površine uz preporuku fokusa na integrisanom razvoju poljoprivrede i turizma – ističe se u čestitki premijera Krivokapića. R.R.

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Iz hercegnovskog Vodovoda upućen apel za racionalnije trošenje vode

Potrošnja u nekim gradskim zonama uvećana i četiri puta Sušni period nam nameće potrebu da apelujemo na građane i veće potrošače da se smanji nepotrebna potrošnja. Da budu racionalni, da manje koriste vodu iz sistema za polivanje zelenih površina. Da se u bazenima koristi recirkulacija, a što manje da se koristi voda iz gradskog sistema – kazala je direktorica Vodovoda Olivera Doklestić HERCEG NOVI – Ovogodišnja ljetnja sezona, sudeći po broju gostiju ali i po potrošnji vode, ne samo da ne zaostaje za rekordnom 2019, nego je, kako tvrde u hercegnovskom Vodovodu, i jača u drugoj polovini jula i početkom avgusta. Potrošnja vode se svakodnevno povećava, vode u sistemu ima za sve visinske zone i sve kategorije potrošača, ali iz tog novskog preduzeća apeluju na potrošače da racionalnije troše kako bi omogućili svima ravnomjerno snabdijevanje dovoljnim količinama vode. Po riječima direktorice Vodovoda Olivere Doklestić gradski sistem vodosnabdijevanja raspolaže sa oko 550 litara vode u sekundi.

Vodoizvorište Opačica

STABILNO

- Snabdijevanje vodom je stabilno na području opštine Herceg Novi. Računamo da je u Herceg Novom dnevno između 80 i 90 hiljada potrošača, od čega je 33.000 domaćih a ostalo su strani. Te brojke se ne slažu sa zvaničnom evidencijom turističke organizacije, a to znamo na osnovu porasta potrošnje, na osnovu onoga što registrujemo na našim vodomjerima i koja količina pritiče u naš sistem. Svakodnevno sa Plata u gradski sistem ulazi do 430 litara vode u sekundi. Oko 120 litara vode se konstantno crpi iz lokalnog vodoizvorišta Opačica u Zelenici - kazala je Doklestić. Najveća potrošnja je ujutro od 8 do 10 i uveče od 18 do 22 časa. – Tada su i najveći udari na si-

Olivera Doklesić

stem, najveća potražnja za vodom. Sve izdržavamo. Pokrivene su sve zone snabdijevanjem vodom. Naročito, kontrolišemo rubne dijelove sistema, gdje je gravitaciono snabdijevanje ili onog dijela, iz naših potisnih objekata, pumpnih stanica, hidroforskih djelova.

Nekada se desi smanjenje pritiska, kao što je bilo između Kamenara i Bijele, ali je ta dionica cjevovoda sada pod kontrolom. Imamo tačke sa redovnim mjernim mjestima. U Bijeloj uvijek držimo pritisak pod kontrolom, da bismo zadovoljili potrebe snabdijevanja u visočijim zonama Bijele i Kamenara - objasnila je Doklestić. Kaže i da u prosjeku dnevno poprave i 15 kvarova na vodovodnoj mreži. Do isključenja vode pojedinim potrošačima dolazilo je zbog kvarova, posebno onima koji se snabdijevaju sa rezervoara Podi. Doklestić kaže da je sušni period što iziskuje namjensku potrošnju vode, pogotovo u pojedinim zonama, gdje je potrošnja uvećana i četiri puta.

SUŠA

- Sušni period nam nameće potrebu da apelujemo na građane i veće potrošače da se smanji

nepotrebna potrošnja. Da bude racionalno, da se manje koristi voda iz sistema za polivanje zelenih površina. Da se u bazenima koristi recirkulacija, a što manje da se koristi voda iz gradskog sistema. Imamo 200 bazena za plivanje na području Herceg Novog, pa se uvijek može desiti da se isprazne i ponovo pune. Imamo hotele sa nekih 9.600 ležaja. Dobili smo i nove hotele u Kumboru, kompleks Portonovi, sa hotelom ,,One and Only“, dva hotela Ibero star u Bijeloj i to je sve priča koja govori o potrošnji vode. Imamo i puno manjih hotela, koje imamo u evidenciji. Svaki hotel po ležaju i čovjeku troši više vode nego članovi domaćinstva. Moramo biti spremni da će ovaj sušni period da potraje i neophodno je da razmišljamo, kako je voda iscrpan resurs i da je neophodno da je racionalnije koristimo – apelovala je Doklestić. Ž. K.

Na teritoriji nikšićke opštine požari aktivni na više lokacija

Svi gledaju u nebo, a najviše vatrogasci NIKŠIĆ – Oko Nikšića nema gdje ne gori i svi gledaju u nebo, a najviše vatrogasci koji su danonoćno na terenu. Juče je gorjelo na Bršnu, Uzdomiru, u selu Šume, u Pištetima, u Njegošu, Trepčima, Pilatovcima, Granicama… Komandir Službe zaštite i spašavanja Slavko Tadić kaže da su ubijeđeni da neko podmeće požare, zbog čega su juče podnijeli još jednu krivičnu prijavu i očekuju od nadležnih da reaguju na pravi način. - Ako se ovo nastavi, svi ćemo

izgorjeti. Haos! Ljudi zaposleni u našoj Službi ne znaju kad je dan, a kad je noć. Očigledno, podmeću se požari, jer juče smo ugasili Uzdomir, osmatrali ga u međuvremenu, a danas gori na vrhu, i to svega nekoliko stotina metara od prethodno požara. Nema đe ne gori oko Nikšića. Sve su ekipe na terenu, ali ovo je neizdrživo. Požar na Lukavici je, navodno, smiren, ali više ne znam šta da kažem, jer iz sata u sat sve se mijenja. Angažovali smo avione i helikoptere. Avioni su već napra-

Slavko Tadić

vii prve nalete, gase, ali sve je uzaludno ako nemamo razumijevanje naših sugrađana i

ako je riječ o opstrukciji - kazao je kratko za Pobjedu Slavko Tadić. Ra.P.

Crnom Gorom

Četvrtak, 5. avgust 2021.

BAR: Javni poziv za učešće u Programu podrške razvoja poljoprivrede za mlade poljoprivrednike kroz finansijsku podršku

Za podsticaje izdvojeno 40.000 eura Opština Bar

CILJ JE POVEĆANJE BROJA MLADIH U POLJOPRIVREDI: Zgrada opštine

BAR - Opština Bar objavila je javni poziv za učešće u Programu podrške razvoja poljoprivrede za mlade poljoprivrednike kroz finansijsku podršku. Ukupan iznos sredstava opredijeljenih za raspodjelu po ovom pozivu iznosi 40.000 eura a sredstva za ovu namjenu opredijeljena su budžetom Opštine

Bar za 2021. godinu. Cilj Programa je povećanje broja mladih ljudi koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost u gradskim, a posebno u ruralnim područjima, kroz pružanje finansijske podrške. Programom se daje podsticaj razvoju društvene svijesti kod mladih o značaju poljoprivrede, unapređenju znanja, vješti-

na i kompetencija mladih u oblasti poljoprivrede i agrobiznisa, povećanju broja registrovanih mladih poljoprivrednih proizvođača, ali i zapošljavanju u ruralnim područjima i povratak mladih ljudi u seosku sredinu. Program podrške mladim poljoprivrednicima posebno nastoji da smanji broj nezaposlenih mla-

DANILOVGRAD: Od juče aktivan požar na širem kompleksu Slatine

Vatrogasci se drugi dan bore sa vatrom u mjestu Potkraj Iz danilovgradske Službe zaštite i spašavanja saopšteno je da u mjestu Potkraj od juče prijepodne biju bitku sa požarom. - U 10.40 časova obaviješteni smo o požaru u mjestu Potkraj. Dvije ekipe Službe zaštite i spašavanja odmah su izašle na lice mjesta i zatekle da gori nisko rastinje i sasušena trava površine jednog hektara. Jakim vjetrom požar se izuzetno brzo širio prema stambenim i pomoćnim objektima, tom prilikom je bilo ugroženo desetak objekata. Sama konfiguracija terena je takva da je bilo teško prići vozilima, ali uz velike napore vatrogasaca i mještana uspjelo je da se odbrani širenje požara prema objektima. Međutim požar se uz pomoć vjetra vrlo brzo proširio prema sjevernom dijelu opožarenog terena i vrlo brzo stigao do Krive Ploče i Slatine gdje je takođe bilo ugroženo desetak objekata. I na ovom dijelu požarišta uz velike napore Službe zaštite i mještana sačuvali su se stambeni i pomoćni objekti. I u ovom slučaju se radilo o izuzetno teškom terenu sa razuđenim objektima –

Vatra prijetila i kućama

naveli su iz danilovgradske Službe zaštite i spašavanja. Nažalost, širenje požara je nastavljeno sjeverozapadno i zapadno od mjesta izbijanja vatre tj. prema Međicama, Lubovu, Boanu Kadića i Jovanovićima. - Na ovom području su takođe bili ugroženi stambeni i pomoćni objekti kao i manastir u Boanu Kadića. Uz veliko angažovanje mještana, kao i kompletne Službe zaštite uspjeli su napori da ne izgori nijedan objekat, iako ih je na ovom području bilo više desetina – naveli su iz Službe zaštite i spašavanja, uz napomenu da je u akciji gašenja učestvovao i avion Direktorata za zaštitu i spašavanje, koji je dao značajan doprinos u suzbijanju širenja požara, kao i brojni građani. Požar je sinoć stavljen pod kontrolu, ali i dalje prijeti opasnost od širenja prema objektima u podnožju Međica, prema Jovanovićima, Sretnjoj i Rovima. Na terenu je jedna ekipa Službe zaštite i spašavanja koja kontroliše putni pravac od Gorice prema Mosorima. U požaru je bila zahvaćena teritorija od B. K. oko 250 hektara.

dih ljudi do 30 godina u Baru i da ih motiviše da započnu svoj biznis u poljoprivredi. Pravo da se prijave na javni poziv imaju nezaposlena lica koja se nalaze na evidenciji ZZZCG – Biro rada Bar, kao potencijalni preduzetnici koji žele da razviju svoju biznis ideju i započnu samostalno poslovanje u poljoprivredi. Odobrena sredstva se mogu koristiti isključivo za finansiranje opravdanih troškova - troškovi nabavke namjenske opreme i mehanizacije, oformljivanje pčelinjih zajednica, kupovina domaćih životinja, kupovina sjemenskog i sadnog materijala za povrtarsku proizvodnju, izgradnja plastenika, adaptacija i dogradnja postojećih objekata ili izgradnja novih objekata podizanje novih ili revitalizacija i modernizacija postojećih višegodišnjih zasada voća, vinograda, maslina ili zasada ljekovitog i aromatičnog bilja... Sredstva se mogu koristiti još i za preradu poljoprivrednih proizvoda i dobijanje gotovih proizvoda koji se mogu plasirati na tržište a koji su dobijeni sopstvenom poljoprivrednom proizvodnjom. Javni poziv je otvoren 30 dana od dana objavljivanja i može se preuzeti u elektronskoj formi sa vebsajta Opštine Bar (www.bar.me) ili u štampanoj formi u Građanskom birou Opštine Bar. Dodatne informacije u vezi sa prijavljivanjem mogu se dobiti putem imejla privreda@ b a r. m e, p u t e m t e l e f o n a 030/301-450 i u kancelariji Sekretarijata za privredu (kancelarija br.116) svakog radnog dana od 8:30 do 14 sati, uz obavezno poštovanje zaštitnih epidemioloških mjera. V. K. V.

KOLAŠIN: Raspisan konkurs za podršku ženskom preduzetništvu

Da u biznisu dame ne budu same KOLAŠIN - Opština Kolašin je raspisala Javni konkurs za raspodjelu sredstava iz budžeta opredijeljenih za podršku ženskom preduzetništvu za 2021. godinu. Budžetskim projekcijama je za podršku poslovnih inicijativa kolašinskih dama planirano 10.000 eura. Sekretar za finansije i ekonomski razvoj i predsjednik Komisije za raspodjelu Dragan Bulatović kazao je da je Opština Kolašin među prvima počela sa podrškom ženskom preduzetništvu. - Ovo je treća godina da podržavamo žensko preduzetništvo. Prepoznajemo poslovnu ambicioznost i odgovornost kod naših dama i podržavamo ih. Sredstva se dodjeljuju na osnovu javnog konkursa tako što se

subvencioniraju opravdani troškovi, maksimalno do 50 odsto traženih sredstava. U prvom planu će biti projekti kojima se podstiče ekonomski razvoj opštine i otvaraju nova radna mjesta, zatim razvojni projekti u poljoprivredi, na ruralnom području, organska poljoprivredna proizvodnja, voćarstvo, ratarstvo, povrtlarstvo, cvjećarstvo... Takođe, podržavamo oblast turizma, valorizaciju kulture, tradicije, baštine, sporta, kao i očuvanje životne sredine i održivog razvoja - objasnio je Bulatović. Konkurs je raspisan do 30. avgusta ove godine a sve zainteresovane dame detaljna objašnjenja i procedure mogu naći na na sajtu Opštine Kolašin. DR. DRAŠKOVIĆ

Obilježeno 79 godina od strijeljanja šest rodoljuba iz Baošića

Sjećanje i ponos ne blijede Predsjednik MZ Baošići istakao je da se ovaj dan obilježava s ponosom i da ovo mjesto odiše posebnošću, znajući kome i zašto je spomenik podignut

Odavanje počasti strijeljanima u Dubcima

HERCEG NOVI - Povodom 79 godina od stradanja boraca Narodnooslobodilačkog rata, Vasa Kamilića, Đura i Jova Dabovića, Kirila i Steva Cvjetkovića i Toma Vujičića, na spomen-obilježje u Dubcima u Baošićima, vijence su juče položili predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, predsjednik Mjesne zajednice Baošići Đuro Cvjetković i potomci porodica nastradalih Nora Kamilić i Milica Ćetković (Dabović). Mlade rodoljube su strijeljale italijanske okupatorske vlasti 5. avgusta 1942. godine. Predsjednik opštine Stevan Katić kazao je da prkos koji su Baošićani pokazali sasvim jasno ukazuje, i sada nakon gotovo 80 godina, ko su i kakvi su bili ti hrabri, mladi ljudi, koji su bili spremni uzeti puške u ruke i pružiti otpor daleko nadmoćnijoj sili.

-Ta sila nije imala milosti za naše vojnike, naše civile, naše mlade. U takvom nesrazmjernom odnosu svaki vid otpora je neprocijenjiv, a svaki metak ispaljen prema našim precima pucanj je u slobodu i pravo na samoodređenje. Istorija nam je pokazala da je takvih pucnjeva bilo mnogo, ne samo ovdje, već širom Balkana i Evrope. Svi ti pucnji nataloženi su na savjesti agresora kaljajući mu ime, urezujući se u istoriju čovječanstva po nečovječnim i nehumanim djelima koje su činili u okupiranim zemljama - kazao je Katić On je naglasio da možemo i moramo biti ponosni na naše pale borce. - Poštovanjem koje iskazujete na ovom mjestu, vi se ne sjećate samo njihovih imena i čestitih djela, već i onoga što nam je ostavljeno u nasljeđe – tolerancija, suživot i antifašistička borba - zaključio je Katić.

Predsjednik MZ Baošići istakao je da se ovaj dan obilježava s ponosom i da ovo mjesto odiše posebnošću, znajući kome i zašto je spomenik podignut. - Bez obzira na to što godine prolaze, sjećanja na njih ne blijede. Nadam se da nikada neće ni izblijediti, jer njihova djela i kratki dostojanstveni životi ostavili su zadatak našem mjestu, njihovim porodicama i potomcima da ih zauvijek pamtimo, što neće biti teško. Kroz priče o palim borcima mlađim naraštajima ćemo prenijeti osjećanja koja imamo, jer su one i nama pričane dok smo bili djeca, te smo na taj način od malih nogu sa ponosom dolazili na ovo mjesto sa roditeljima i ostalim Baošićanima, kako bi odali počast šestorici rodoljuba - poručio je Cvjetković. Obilježavanju 79 godina od stradanja boraca prisustvovali su i potomak stradalih Dabovića i poslanica u Skupštini Crne Gore, Tamara Vujović i predsjednici Mjesnih zajednica Kamenari i Bijela, Maja Popović i Nikola Samardžić. Ž. K.

Kultura

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Izložba djela crnogorskog umjetnika u Kotoru

„Dimitrije i Dante“ u Galeriji solidarnosti

KOTOR - Izložba djela likovnog umjetnika Dimitrija Popovića, pod nazivom „Dimitrije i Dante“, biće otvorena večeras u 19 sati u Galeriji solidarnosti, u okviru festivala KotorArt. Izložba je dio serijala „Dante 700“, u saradnji sa Italijanskim kulturnim institutom u Beogradu, povodom godišnjice velikog pjesnika. - Moj ciklus ,,Omaggio a Dante“ nije nastao kao direktno pretapanje poetskog teksta u likovni izraz. Ilustracija me

nikada nije zanimala. Ono što me je privlačilo u „Božanstvenoj komediji“, preciznije rečeno u „Paklu“, jeste ona unutarnja ekspresija Danteovih poetskih slika. U njenom sam infernalnom funkcionalizmu nalazio inspirativno izvorište za moje kompozicije. Moj „Omaggio“ neka je vrsta likovnih alegorija koje su proizišle iz poetskih slika Pakla – kazao je Popović. Prema njegovim riječima, sve su to slike u kojima postoji onaj unutarnji pokret mračne energije jednog apsurdnog vremena. KotorArt, u svom jubilarnom dvadesetom izdanju, posvetio je dvije večeri obilježavanju 700 godina od smrti Dantea Aligijerija. Na platou ispred Bogorodičinog hrama publika je imali priliku da prisustvuje izvedbi multidisciplinarne predstave autora Antuna Sbutege. Sada su pred pubikom djela slikara Dimitrija Popovića. Slike će biti izložene u Galeriji solidarnosti u Kotoru do 15. avgusta i mogu se vidjeti svakoga dana od 9 do 21 sat. A. Đ.

„Betovenova pisma“ na KotorArt-u

Gudački kvartet i emotivne posvete

PODGORICA - Program pod nazivom „Betovenova pisma“ biće održan večeras u 21.30 časova, u Katedrali Sv. Tripuna, u sklopu festivala KotorArt Don Brankovi Dani muzike. Nastupaju glumac Aleksandar Radulović, kao i gudački kvartet koji čine violinistkinje Milana Bjelobaba i Marija Đuranović, violista Uroš Lapčević i violončelista Dmitrij Prokofjev. Projekat „Betovenova pisma“ je povodom 250 godina od rođenja Ludviga Van Betovena kreiran prema ideji i konceptu Vanje Vukčević, projektne menadžerke NVU „Ars-Industria“ iz Podgorice. Program se u muzičkom smislu oslanja na gudački kvartet „Razumovski, op. 59, br. 2“, posvećen ruskom plemiću – grofu Razumovskom, amba-

sadoru carske Rusije u Beču, velikom pokloniku umjetnosti i meceni. Naizmjenično sa stavovima kvarteta smjenjuje se interpretacija četiri pisma i jedne Betovenove zabilješke (na kraju programa), čime je predstavljen intimni svijet umjetnika ispunjen najdubljim strahovima i bolima, ali D. E. i osjećanjima ljubavi.

,,Genesis“ u Modernoj galeriji

Marko Čakalović izlaže u Podgorici PODGORICA - Izložba djela akademskog vajara Marka Čakalovića, pod nazivom „Genesis“, biće otvorena večeras u 21 sat u Modernoj galeriji u okviru manifestacije „Podgoričko kulturno ljeto“. Izložbu će otvoriti kustoskinja Selma Đečević, koja potpisuje uvodni tekst kataloga pod nazivom „Simulakrum/Mit o kiborgu“. Đečević je u tekstu navela da Čakalović istražuje odgovore na pitanja o budućnosti duha i ljudskog tijela, što je transponovao u scenografične fikcije u kojima ulogu protagoniste preuzimaju posthumani superheroji – kao pervertirana vizija budućnosti svijeta bez granica, bez poznatih monomorfnih entiteta.

Marko Čakalović rođen je 1984. godine u Baru. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju u klasi prof. Pavla Pejovića 2008. godine i stekao zvanje akademskog vajara. Aktivno se bavi skulpturom, slikom i crtežom. Član je ULUCG od 2009. godine. Dobitnik je nagrade za skulpturu FLU na Cetinju (2007). Dobitnik je nagrade za skulpturu internacionalne umjetničke organizacije „Glo Art Center“ iz Belgije (2019). Učestvovao je na brojnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Njegovi radovi nalaze se u inostranim kolekcijama, uključujući i kolekciju ,,Glo Art Center“. Kanadski časopis za kulturu ,,Emboss Magazine“, 2016. godine, publikovao je njegove radove, a nedavno je predstavio svoj rad i u Maleziji. A. Đ.

Dodjelom nagrada najboljim ostvarenjima zaključen Green Montenegro I

Glavno priznanje za Dina Mustafića

Dio atmosfere sa ovogodišnjeg festivala „Green Montenegro“

ŽABLJAK – Film „Transforming Tomorrow“, poznatog bosansko-hercegovačkog reditelja Dina Mustafića, osvojio je ovogodišnji Gran pri festivala „Green Montenegro International Festivala Žabljak 2021“, što je propraćeno ovacijama brojne festivalske publike na Crnom jezeru. Sedmi međunarodni Green fest na Žabljaku svečano je zatvoren kod Crnog jezera. Na zatvaranju su prikazana brojna kinematografska ostvarenja iz zemlje i svijeta u okviru kategorija „Ekologija“ i „Ekologija duše“.

Završno festivalsko veče je otpočelo višestruko nagrađivanim crnogorskim filmom „Duga“ crnogorskog reditelja Aleksandra Vujovića. Nakon projekcije je održana ceremonija dodjele nagrada i priznanja najboljim ostvarenjima po mišljenju stručnog žirija.

GLOBALNI DAR

Dong Hi Čun, reditelj i producent iz Republike Koreje, predsjednik žirija Danijel Pavlić, reditelj iz Hrvatske i profesor na FDU na Cetinju i Draško Đurović su u obrazloženju naveli da reditelj filma „Transforming Tomorrow“ Dino Mustafić dokazuje da je

talenat za sve umjetničke žanrove globalni dar i da se izmještanjem iz jednog u drugi – iz teatra u film, samo dobija na raskošnosti tog dara. - Ironijom kojom veliča uspjeh multinacionalnih kompanija koje prave sopstvene proizvodne spomenike za bolje sjutra, na kostima poginulih, uživajući u ekstazi potrošačkog raja, autor pravi model novog nam života, gdje je reklama čin kapitalističkog kanibalizma kojem svi od devedesetih težimo. Ovim filmom, podignuvši žanr ekologije na nivo super angažovanog filma, uzdiže se i sam film kao medij, na nivo sa

kojeg vjerujemo da je umjetnost važna i da postoji bolje sjutra, te Gran pri za ovaj film predstavlja drsku nagradu za siromaštvo duha kojim smo okruženi i protiv kojeg se ovaj festival sam bori u šumama Durmitora, baš danas – navodi se u obrazloženju žirija. Druga nagrada u kategoriji „Ekologija“ pripala je švedskom filmu „Earth:Muted“ reditelja Mikaela Kristerssona, Asa Ekmana i Oscara Hedina. Treće mjesto u navedenoj kategoriji pripalo filmu švajcarske produkcije „Hell in paradise“, kojeg potpisuje rediteljka Tiziana Caminada. Caminada je bila i gošća festivala.

Završen Festival festivala u Trebinju, zapažen nastup Bjelopoljskog pozorišta TREBINJE - Festival festivala, smotra takmičarskog tipa najboljih predstava eks-Ju prostora u tekućoj godini, tradicionalno je održana u Trebinju, gdje su se predstavili ansambli iz regiona i Crne Gore. Zlatne maske za najbolju epizodnu mušku i najbolju epizodnu žensku ulogu osvojili su glumci Bjelopoljskog pozorišta – Vlado Tomović i Sanja Ćirović, za uloge u predstavi „Vlast i njena opozicija“, po tekstu Nebojše Romčevića a u režiji Zorana Rakočevića. Riječ je o kvalitetnoj režiji Zorana Rakočevića i izuzetno iskusnom sastavu, koji je tokom predstave pobrao brojne aplauze, a ovog puta su posebno zablistali epizodisti Tomović i Ćirović. Oboje su iskazali značaj epizodnih uloga i kako se i sa manje teksta mogu dobiti ovacije i izazvati bura smijeha u gledalištu. Bjelopoljska predstava je imala pečat naglašeno glumačke, jer je riječ o iskusnim glumcima, a kao sjajni akteri komada predstavili su se i Slađana Merdović, Predrag Vukojević, Jusuf Bajramspahić i mlada članica ansambla Lena Šebek. Na okruglom stolu je ocijenjeno da se bjelopoljski an-

Zlatne maske Tomoviću i Ćirović

Scena iz predstave „Vlast i njena opozicija“

sambl svojom predstavom svrstao u vrh Festivala, a dosad je, 2010. i 2012. godine, bio i apsolutni pobjednik ove pozorišne manifestacije, oba puta sa najvećim brojem osvojenih zlatnih maski. Pored bjelopoljskog ansambla, nastupili su dramski ansambli iz Banjaluke, Bečeja, Bijelog Polja, Kavadaraca, Trstenika i grada domaćina, Trebinja.

Stručni žiri 64. Festivala festivala činili su glumica Radenka Ševa, dramaturg i pozorišni kritičar Spasoje Ž. Milovanović i dramaturg, reditelj i predsjednik Božidar Zečević. Zlatna maska za najbolju kolektivnu igru dodijeljena je Dramskom studiju mladih Gradskog pozorišta Bečej za predstavu „Policajci“ Slavomira Mrožeka, u režiji Igo-

ra Pavlovića. Zlatna maska za najbolju autorsku muziku dodijeljena je kompozitoru Zoranu Šugiću za muziku, kao četvrtom liku predstave „Mali Agaton“, DIS – Pozorišta mladih Banjaluka. Zlatna maska za najbolju kostimografiju dodijeljena je Jeleni Jović za autorsko objedinjenje različitih elemenata stvarnosti i mašte u predstavi „Pomorandžina kora“ Trsteničkog pozorišta, dok je Igor Pavlović dobio Zlatnu masku i za najbolju scenografiju za ostvarenje cjelovitog utiska prostora i vremena u predstavi „Policajci“ Dramskog studija mladih Gradskog pozorišta Bečej. Diplomom Žirija za scensku bravuru u tumačenju scenskog lika nagrađen je Vladimir Samardžić za ulogu u predstavi „Art“ Gradskog pozorišta iz Trebinja. Diplomom Žirija za kolektivni napor u istraživanju teatarske istine nagrađeno je DIS – Pozorište mladih Banjaluka, za predstavu „Mali Agaton“.B. B.

Kultura

Četvrtak, 5. avgust 2021.

International Film Festival na Žabljaku KOLAŠIN: Likovna kolonija okupila respektabilna umjetnička imena

Film „Quo Vadis, Aida?“ naknadno na internet platformama Iako je sam početak festivala bio obilježen pobunom i cenzurom od strane političkih struktura na Žabljaku, sve s ciljem da se ne dovede do nepredviđenog ugrožavanja festivala, film Jasmile Žbanić „Quo Vadis, Aida?“ nije prikazan onlajn u toku trajanja „Green Montenegro“ filmskog festivala. Prema riječima Slobodana Marunovića, umjetničkog direktora festivala, odlaganje je stvar tehničke prirode i film će uskoro biti na onlajn platformi, o čemu će javnost biti na vrijeme obaviještena. - „Quo Vadis, Aida?“ će biti prikazan kad napravimo tehničke uslove za platformu. Biće prikazan i „Testament“ Lordana Zafranovića. Ja sam se dogovorio sa Jasmilom Žbanić i ona je bila puna razumijevanja za to što smo morali da prikažemo film onlajn. Svaka od prijetećih reakcija bila bi pogubna za festival i za naše goste na festivalu, ne bi ni bilo festivala, a ovako će film vidjeti i pedeset puta više ljudi. Nažalost, tamo je bilo pravo mjesto – rekao je Marunović i dodao da će uz pomenuta dva, najvjerovatnije, biti prikazano još nekoliko atraktivnih filmova koji su bili prikazani u kasnijim terminima, pa ih nije vidio dovoljan broj zainteresovanih ljubitelja sedme umjetnosti.

Prvu nagradu u festivalskoj kategoriji „Ekologija duše“ osvojio je film „For Sama“ sirijske rediteljke Waad-Al Kataeb. Drugo mjesto je pripalo francuskom kinematografskom ostvarenju „Ophir“, autora Olivijea Poleta i Aleksandre Berman. Treće mjesto u ovoj kategoriji pripalo je filmu „Duga“ Aleksandra Vujovića.

STUDENTSKI FILM

Specijalne nagrade žirija dodijeljene su filmovima „17. film o Dimitriju Popoviću“ hrvatske autorke Zrinke TuralijeKurtak, za koji režiju potpisuje Danko Volarić, zatim „23.5 Ritam Zemlje“ reditelja Fil-

Gon Čoija iz Republike Koreje, kao i „Aktivni: građanin“ reditelja Pjotra Goldstajna i Jana Lorenca iz Srbije. Priznanje za izuzetan doprinos i dugogodišnju saradnju sa festivalom dodijeljeno je reditelju i direktoru Crnogorske kinoteke Andru Martinoviću. Ovogodišnje izdanje „Green festa“ bogatije je za kategoriju studentskog filma, u kojoj je sinoć po prvi put dodijeljena nagrada za najbolji studentski film i to Dušanu Vojinoviću za ostvarenje „Pismo ili Glava“. Sedmo izdanja „Green Montenegro International Film Festivala 202“1 zatvorio je glumac Crnogorskog narodnog pozorišta Dušan Kovačević. D. E.

U Kolašinu otvoren Etno kamp

Sa promocije knjige Miomira Maroša

„Raskovnik“ za Maroša KOLAŠIN - Svih prethodnih godina strpljivo, ali sa vrijednim i originalnim učincima, Etno kamp je stvarao svoje mjesto na mapi kulturnih događaja Crne Gore. Onda je izašao izvan naših prostora, stvarajući etno priču zanimljivu i potrebnu regionu. Sada je uvjerljivi čuvar nauke, istraživanja i nasljeđa – kazala je Nataša Šuković, sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti, na otvaranju 7. Etno kampa u Kolašinu. Prve radne dane Kampa obilježila je specifična izložba „Ćemer, nasljeđe i ponos Crnogorke“ koju su ustupili Muzeji i galerije Budve, a čiji su autori Goran Bubanja i Ljubica Miličić. Na izložbi su prikazani primjerci ćemera, prikupljeni širom Crne Gore, a o čijem je značaju govorila Ljubica Miličić. Promocija knjiga „Zapisana Crna Gora“ I i II, Miomira Maroša, takođe je privukla pažnju publike koja je prisutna u skladu sa epidemiološkim mjerama. O knjizi su govorili Zlata Marjanović, inače mentorka ovogodišnjeg Kampa, autor kao i Davor Sedlarević, specijalista igre i umjetnički rukovodilac u KUD-u „Mijat Mašković“ i pokretač Etno kampa. Sedlarević je kazao da su slike i kadrovi kultne emisije „Zapis“ ukoričene i postale slova i rečenice koje u ovom obliku šalju svoje životne i etno poruke. - Televizijske emisije „Zapis“ su zapisane na papiru i kao takve nadgradilie kvalitet poruka koje emituju i koje se čitaju. Dvije bogate knjige su postale neizostavno štivo za etnologe ali i za sve one koji žele da saznato i proučeno nasljeđe bude razlog samopouzdanja današnjeg i budućeg. – objasnio je Sedlarević. Dr. D.

Inspiracija spojila prirodu i čovjeka

KOLAŠIN - Vreline koje su stigle i do hiljadu metara nadmorske visine ne smetaju njihovoj inspiraciji. Imaju dovoljno hladovine i motivacije da ljetnje kolašinske poglede spoje sa svojim umjetničkim kreacijama. Priznaju da im sredina otvara vrata novih ideja i da se one profilišu kroz saradnju, razmjenu mišljenja, susrete umjetničkih viđenja... Likovna kolonija sa Miodragom Šćepanovićem, Naodom Zorićem, Goranom Ćetkovićem, Zoranom Obremovićem, Tanjom Topuzoskom, Miroslavom Šukovićem, Jelenom Pavićević, Vildanom Kilijan, Hanom Mirkov, Ljubodragom Mrdovićem, Mladenom Blaževićem i Vladanom Mirković ispisuje originalne linije, boje, oblike, raznovrsnog kolašinskog kulturnog ljeta... Miroslav Šuković kaže da je svaki susret sa kolegama inspirativan i da je likovna kolonija idealna forma za to... - Kolonije su uvijek način da dođe do interakcije stvaralačkih energija. Uvijek je to inspiracija više. Posebnost ove kolonije i dodatna vrijednost je priroda Kolašina. Drago mi je da sam dio ove priče koja je ispunila sve nas. Zajedno sa ostalim umjetnicima dajem doprinos nečemu što će imati lijepu budućnost. Smatram da Kolašin zaslužuje ovakve projekte – kazao je Šuković. Goran Ćetković, akademski slikar, ostavio je svoje „horizonte“ i došao u rodni Kolašin, adresu na kojoj je prvi put „spo-

Dio radova nastalih na koloniji u Kolašinu

jio“ boje, poglede, inspiracije.. - Istinski sam obradovan ovom kolonijom, idejom, samom organizacijom. Kolonija je okupila afirmisane likovne umjetnike koji su vrhunski pozicionirani u Crnoj Gori, regionu i šire. Zastupljene su različite poetike, tehnike, materijal. Dopunjujemo se, razmjenjujemo ideje i definitivno se radi o projektu koji je uspio i koji ima budućnost – kazao je Ćetković. Likovna kolonija je tako koncipirana da na njoj učestvuju umjetnici koji su rođeni u Kolašinu, koji su Kolašin izabrali za mjesto rada i života

ali i ostali akteri umjetničkih izazova. Poznati crnogorski slikar Naod Zorić je odavno izabrao Kolašin da u njemu stvara i živi. Kaže da ga posebno raduje što se kolonija dešava u Kolašinu i što umjetniici imaju priliku da se okupe i da budu zajedno. Hana Mirkov ocjenuje da su likovne kolonije nešto najljepše što postoji. - Kada su na jednom mjestu, umjetnici uvijek stvaraju nešto novo – kaže Mirkov. Direktorica JU Centar za kulturu Gorica Ilinčić i akademski vajar Zoran Obrenović, koji je jedan od domaćina

Drame Aleksandra Radunovića predstavljene u Baru

Svjedočanstvo vremena BAR - U Crnoj Gori se u posljednje vrijeme pojačava interesovanje za dramu kao žanr u pisanoj formi. Jedna u nizu knjiga koja se nedavno pojavila na tržištu je i „Drame – porodični ciklus“ Aleksandra Radunovića koja je preksinoć predstavljena na Barskom ljetopisu. Radunović se osvrnuo na važnost bavljenja dramskom književnošću u Crnoj Gori. - Vjerujem da je umjetnost istinitija od života, jer vidite i sami da nam realnost liči na fikciju, a kod dramskih komada ste načisto sa životom i istorijom. Čini mi se da je često više istine u, recimo, Šekspirovim komadima nego u istoriografiji onoga doba, iako to nijesu fakti. Isto tako i antička Grčka, pa da idemo sve do savremenog doba, tako da mi se čini da crnogorska drama u jednom trenutku može da bude važno svjedočanstvo vremena u kojem živimo. Naravno, ako je riječ o dobrim dramama i piscima, a čini mi se da ih imamo – kazao je Radunović. Ova knjiga donosi nagrađivane i postavljane dramske tekstove: „Leptir“, „Istraga“ i „Noć“. Kroz razgovor sa moderatorkom Draganom Erjavšek, Radunović je govorio o odnosu dramskog pisca prema komadima koji se igraju po njegovim tekstovima, o korigovanju i skraćivanju. - Kad je u pitanju tekst, kao i bilo koja rečenica, uvijek vas neko interpretira i tumači šta ste htjeli da kažete. Čini mi se da je jezik često prepreka komunikaciji više nego što je

D. Pavlović

Gran pri za ovaj film predstavlja drsku nagradu za siromaštvo duha kojim smo okruženi i protiv kojeg se ovaj festival sam bori u šumama Durmitora, baš danas – navodi se u obrazloženju žirija

Predstavljanje Radunovićevih drama u Baru

nešto što olakšava, jer svi tumačimo iz nekih svojih pogleda na svijet. Kad je u pitanju dramska književnost, te moje drame nastale su iz određene ideje, dok su režiseri kad su ih režirali imali svoje – objasnio je Radunović i dodao da skraćivanje njegovog dramskog teksta nikad nije bilo problem. - To je nešto što se radi jer suštinski na taj način se tekst čisti od viškova. Pisac nikad to ne može da uradi do kraja. Zato meni problem nije u skraćivanju, već u dopisivanju scena. I kroz istoriju je bilo takvih primjera da ljudi uzmu i dopisuju nečiji tekst, što je nedopustivo. Šekspira su dopisivali, pa što ne bi i mene. Jedno je kad izbace određeni tekst, a drugo je kad umjesto vas dopišu jedan dio. Ta su mi iskustva bila poprilično neprijatna – kazao je Radunović. Smatra da je transformacija dramskog teksta za postavku

u pozorištu neminovna, pa je zbog toga dobro što se drame štampaju. - Čehov je bio očajan kad je gledao svoje komade koje je radio Stanislavski, a vjerujem da svi znate kakav je Stanislavski bio autoritet po pitanju glume, režije. On je govorio da je zbog Čehova morao da uspostavi novi vid pozorišta na scenu, a ovaj je bio užasnut. Imate primjere gdje je Beket takođe zabranjivao postavljanje svog teksta. Naime, trebao je da se postavi „Čekajući Godoa“ gdje je režiser htio da ništa ne mijenja, ali da sve te likove igraju žene, pa je ovaj bio zblanut – naveo je Radunović. Sinoć je program nastavljen predstavom „Đokonda“ na sceni u Starom Baru, a večeras će koncertom „All Stars Strings Ensemble Montenegro“, na ljetnjoj pozornici Doma kulture, zvanično biti zatvoren Barski ljetopis. R. K.

umjetnicima, zadovoljni su učincima i atmosferom koju je stvorila likovna kolonija. - Zadovoljni smo što smo stvorili organizacioni okvir koji je sa prirodom Kolašina privukao respektabilna umjetnička imena. Sve funkcioniše kako treba a naš Zavičajni muzej će obogatiti svoje umjetničke fondove radovima koji se stvore na koloniji. Ohrabreni ovogodišnjim izdanjem kolonije, uvjereni smo da će ona postati tradicionalni događaj koji će davati posebnu energiju kolašinskom kulturnom ljetu – kazali su Ilinčićka i Obrenović. Dr. DRAŠKOVIĆ

„Sumrak bogova“ u Budvi BUDVA – Predstava „Sumrak bogova“, po tekstu Ivora Martinića i u režiji Jagoša Markovića, biće izvedena večeras u 21 čas, na sceni između crkava, u okviru festivala Grad teatar. Riječ je o produkciji Beogradskog dramskog pozorišta, koja je zasnovana na istoimenom filmu Lukina Viskontija. - Komad prati raslojavanja i sukobe unutar nacističkog društva, ali prije svega kroz sliku moralne erozije jedne elitne porodice i njihovog ponašanju u novim istorijskim okolnostima – ističe se u najavi predstave. U predstavi igraju: Slobodan Boda Ninković, Branka Katić, Isidora Simijonović, Vladan Milić, Pavle Pekić, Jovo Maksić, Milan Čučilović, Milica Zarić i Vanja Nenadić. R. K.

„Naša Pljevlja“ u Milet bašti PLJEVLJA – Muzičko-scenski program pod nazivom „Naša Pljevlja – dom za sve“ biće održan večeras u 20 sati, u pljevaljskoj Milet bašti i ujedno će biti nastavljena manifestacija „Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti“. Uz muzički sadržaj, program čine posebna scenska kazivanja zanimljivosti iz bogate prošlosti i civilizacijske tradicije Pljevalja. Učesnici programa su glumci Maša Božović i Petar Novaković, muzički umjetnik Šukrija Žuti Serhatlić i Gradski tamburaški orkestar iz Pljevalja. B. B.

Arena

DNEVNIK IZ TOKIJA

Četvrtak, 5. avgust 2021.

KRAJ ZA RUKOMETAŠICE: Poraz od Rusije u četvrtfina IHF

,,Lavice“ dalek Rezultati Crna Gora-Rusija Norveška-Mađarska Švedska-Južna Koreja Francuska-Holandija

Draško i Leka, ,,zlatne ajkule“ za sva vremena

Parovi polufinala

Još jedan od onih dana...

Majstori, prođe još jedan od onih dana. Još jedne Olimpijske igre. Još jedan poraz. Pretrčaše. Umorni obojica, ruku pod ruku ispratili su i tuge, razočarenja i slavlja, sve u istoj kapici i sa istim brojem. Draško i Leka, momci sa mora, više od ,,zlatnih ajkula“. Veličine. Po ponašanju jednaki među jednakima, po odnosu i trajanju iznad svih. Vreću punu tereta i odgovornosti ponijeli su u Japan. Spremni za još jedan, četvrti pokušaj. ,,Pa, šta, ako i ne bude olimpijska medalja, momci će je kad-tad osvojiti“ – bodrio je Draško saigrače i pokušao da smanji pritisak debitantima. ,,I Leka je, možda više od mene, zaslužio da nosi zastavu na otvaranju Igara“ – pametnom dosta od kapitena. Majstori, opet vam uteče olimpijska medalja. Četvrti put. Za peti pokušaj (vjerovatno) je kasno. ,,Život ide dalje, ovo je trenutni maksimum, realnost, a čeka nas još dva duela“ – u miks zoni ispred novinara pričao je Ivović nakon poraza od Grčke. Draška i Leku čekaju još 64 olimpijska minuta. Uživajte. Uživaćemo i mi.

Ništa od medalje za Tuku

Kako se bliži kraj Igara, sve je veća drama u finalnim atletskim disciplinama. U trci na 800 metara Bosanac Amel Tuka nije uspio da stigne do medalje. Kenijski atletičar Emanuel Kipkurui Korir osvojio je zlato olimpijsko odličje u trci na 800 metara. Do pobjede i prvog olimpijskog odličja došao je u vremenu minut, 45 sekundi i šest stotinki. Njegov sunarodnik Ferguson Čerijot Rotič, bronzani na Svjetskom prvenstvu u Dohi, osvojio je srebrnu medalju (1:45,23). Bronzana medalja pripala je Poljaku Patriku Dobeku, zlatnom sa ovogodišnjeg dvoranskog Evropskog prvenstva u Torunju (1:45,39). Atletičar Bosne i Hercegovine Amel Tuka završio je kao šestoplasirani. Kanadski sprinter Andre De Gras osvojio je zlatnu medalju u trci

na 200 metara, a do prve zlatne, ukupno četvrte, olimpijske medalje, došao je u vremenu 19,62 sekunde. De Gras je u Rio de Žaneiru bio srebrni na 200, a bronzani na 100 i u štafeti 4x100 metara. Srebrni je bio Amerikanac Kenet Bednarek (19,68), a bronzani njegov sunarodnik Noa Lajls (19,74). Poljski atletičar Vojčeh Novicki novi je olimpijski šampion u bacanju kladiva. Novicki, koji je bio bronzani na Igrama u Rio de Žaneiru, do zlatnog odličja došao je hicem od 82 metra i 52 centimetra. Srebrnu medalju osvojio je Norvežanin Eivind Henriksen (81,58), dok je bronzani bio Poljak Pavel Fajdek (81,53). Amerikanka Sidni Meklaflin osvojila je zlatnu medalju i postavila novi svjetski rekord na 400 metara sa preponama. Do pobjede u finalu došla je za 51 sekundu i 46 stotinki. To je za 44 stotinke bolji rezultat od dosadašnjeg ličnog i svjetskog rekorda. Srebrna medalja pripala je šampionki iz Rio de Žaneiara – Dalajli Muhamad, koja je kasnila 12 stotinki za sunarodnicom. Bronzanu medalju osvojila je Holanđanka Femke Bol, četvrtim rezultatom svih vremena i novim evropskim rekordom (52,03). Perut Čemutai osvojila je zlatnu medalju na 3.000 metara stiplčez (devet minuta, sekundi i 45 stotinki), čime je popravila lični i nacionalni rekord za šest sekundi. Srebrna je bila Amerikank Kortni Feriš (9:04,79), dok je bronzanu medalju osvojila Kenijka Hjivin Kijeng (9:05,39).

26:32 26:22 39:30 32:22

PETAK 10.00h - Francuska - Švedska 14.00h - Rusija-Norveška

Za Arenu iz Tokija: Ana Marković

Crna Gora 26 (15) Rusija 32 (17) Dvorana ,,Jojogi“. Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Kurtagić i Vertervik. Isključenja: Crna Gora 2, Rusija 14 minuta. Sedmerci: Crna Gora 6-5, Rusija 2-2. CRNA GORA: Rajčić 1 (9 odbrana), Radičević 10 (3), Jauković 8 (2), Pletikosić, Mugoša, Klikovac, Nenezić (1 odbrana), Brnović 2, Pavićević, Ramusović, Mehmedović 1, Despotović, Grbić 4, Vukčević. RUSIJA: Sedojkina (13 odbrana), Kuznjecova 5, Gorškova, Dmitrieva 4, Sen 1, Vjahireva 8, Vedehina 3,

Bobrovnikova 4, Makeeva 3, Fomina, Iljina 2, Managarova 2, Skorobogatčenko, Kalinina. Rukometašice Crne Gore završile su nastup u četvrtfinalu Olimpijskih igara. ,,Lavice“ su poražene od Rusije (32:26) u utakmici u kojoj su od 17. do 30 minuta bile bolje na terenu (serijom 4:0 smanjile razliku na 17:15), ali i ponovile stare greške iz grupne faze. Sa puno promašaja iz čistih situacija, dvocifrenim tehničkim greškama i bez pravog odgovora na Anu Vjahirevu, poraz je bio neizbježan. ,,Lavice“ nijesu uspjele ni u jednom nastupu u Tokiju od početka do kraja da iskažu kontinuitet. Uglavnom su jurile minuse, zbog čega su same bile krive ili branile viškove, ulezeći u brzopletost. Evidentirani su krupni problemi u igri, ali i pozitivne stvari koje će našem timu koristiti krajem godine na Svjetskom prvenstvu. Crna Gora u Tokiju, na trećem učešću, imala je individualni kvalitet, ali bez vođe na terenu i iskustva velikog

takmičenja (devet debitantkinja) plasman među osam je realnost. Tako su i nakon meča mislile i govorile đevojke i selektorka.

Ispostavilo se da su i u posljednjem nastupu na olimpijskom turniru, izabranice Bojane Popović propustile čak tri šanse da se približe na gol

Popović: Moramo da budemo svjesni čime raspolažemo da bi bili realni Bojana Popović smatra da je loš start njenu ekipu koštao kompletne četvrtfinalne utakmice sa Ruskinjama. ,,Lavice“ su od prvog minuta jurile minuse. Bile blizu početkom i sredinom drugog poluvremena da priđu na gol zaostatka, ali Ruskinje su se odbranile. - Mislim da nas je start koštao čitave utakmice, jer smo kasnije jurili rezultat. Ali ono što je bilo dobro je da u toj jurnjavi nijesmo izgubili glavu već smo polako, postepeno, onako kako smo željeli da igramo čitav turnir, stizali minuse. I to ne glavom bez obzira nego gradeći sigurne stvari za napad i odbranu. Ali nakon odmora ponovo je došlo do male nestabilnosti gdje smo sa igračem više trebali da smanjimo na „minus 1“, ali nijesmo. I opet smo, uz nekoliko slabijih situacija, došli do toga da ih ponovo jurimo. Mislim da je u

jednom periodu presudan bio Jokin penal i Tanjino probijanje, uz dva, tri promašaja i novih ,,plus 5“ za Ruskinje. Selektorka je zadovoljna bor-

bom i mirnoćom sa kojom su djevojke rješavale situaciju kod velikih minusa. - Prvi put sam zadovoljna kako su čitavu utakmicu iznijele i kako

su se borile. Razmišljale su kako treba. Naravno, bilo je usputnih grešaka koje smo skupo poslije platili, ali je ekipa izvukla maksimum. Ostaje jedino žal što start

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Arena

alu OI produbio evidentne probleme borbenih Crnogorki

ko od medalje 10

tehničkih grešaka napravile su ,,lavice“

gola u prvih sedam minuta dale su Ruskinje iz kontre, naredni u 25. minutu

zicera promašile su ,,lavice“

Iz mog ugla

Doći će opet dan kada ćemo se svi radovati Milena Raičević

Teško je pričati poslije ovakve utakmice. Znam koliko je odricanja potrebno doći do svega ovoga, koliko je snage, volje i želje dato u svakom minutu treninga, a onda i utakmicama. Nekad nam je išlo, a nekad nije.Velika Rusija nas je zaustavila od sna koji sanjamo svaki dan pa i mi koje smo dosanjale velike snove. Za našu malu Crnu Goru odlazak na OI je bio ogroman uspjeh, među osam na svijetu nevjerovatan uspjeh. Ovaj put se ostvarilo onoliko koliko se moglo. Preponosna sam na svoje ,,lavice“ jer samo mi znamo koliko je teško poslije ovakvih utakmica. Jednostavno, niko ne može da želi više od nas bolji rezultat, nikome ne može teže od nas da bude. Najlakše je gledati utakmicu na TV-u i komentarisati, svi bi to tamo na terenu bolje uradili. Ali, kada dođes na teren, ne vidiš sve lijepo kao na TV-u. Ne stigneš da vidiš, jer se igra brzo jako, životom. Oni koji su prvi put na OI vjerujem da će dosta naučiti, jer tri godine će brzo proći. A izboriti učešće na njima nije lako, zato ,,lavice“ moje, glavu gore. Doći ce opet dan kada ćemo se svi radovati, u to sam sigurna.

Radičević: Žao mi je, jer vjerovatno u ovom sastavu više neće biti prilike da igramo zajedno

zaostatka od rivala i to u prvih dvanaest minuta drugog poluvremena. Zbog tehničke greške, faula u napadu i promašaja zastale su na korak do

nije bio bolji, jer bi utakmica bila drugačija. Formu je Popović sa djevojkama tražila kroz kompletan turnir. - Borba je bila tu, podizali smo formu, a nijesu se ni neke stvari poklopile. Moramo da budemo realni i sa čime raspolažemo. Na primjer, neke igračice nikada nijesu bile u nekim napadačkim kombinacijama, a na ovom turniru imale su važnu ulogu i sebe su tražile. Selektorka je kroz turnir tražila najbolju postavu, rotirala je puno, mijenjala odbrane, a pun pogodak je bio sistem sa dva pivota. - Kombinovali smo, a ova utakmica nam je dala neke smjernice da u perspektivi može dosta da se koriste dva pivota. Jer, imamo igračice koje mogu jedan na jedan da napadaju zonu i dva pivota koja mogu da iskoriste napadačke sposobnosti na najbolji način. Analiza će biti duža. - Moramo da se okrenemo nekim drugom stvarima, a analiza će biti duža. Mislim da smo dali trenutno koliko smo mogli. Ostvaril smo, na kraju krajeva,

totalnog preokreta. Ruskinje su zato nastavile đe su stale od 17. minuta, počele su ponovo da pogađaju iz tranzicije, a odlična sa gola Sedojkina

cilj. U četvrtfinalu smo naišli na jaku Rusiju koja ima 14 vrhunskih igračica, a dvije, tri, koje su bile na tribinama, nama bi, sigurno, značile. Ana Vjahireva je lako prolazila, pogađala u najvažnijim trenucima i razigravala. Jesu li mogle bolje ,,lavice“? - Vjahireva je do golova dolazila individualnim kvalitetom. Odbrana nije padala, nego igrač nije odreagovao na njenu vrhunsku tehniku, fintu i dodavanja. Ona je prelomila. Neke druge smo mogli da poremetimo, ali Ana je bila baš stabilna i zato je preuzimala odgovornost. Sve smo to znali, ukazivali, ali vrhunskog igrača je često teško zaustaviti. Sedojkina je odbranila neke bitne šuteve, zicere na kraju... Protiv onakve Rusije niko nema pravo na grešku. Ni u posljednjem porazu Bojana nije imala puno raspoloženih igračica. - Cijela ekipa mora da je na skoro najvećm maksimumu kako bi zaprijetila. danas smo imali tri, četiri na dobrom nivou, a to je nedovoljno da se sruši Rusija.

pomogla je drugaricama na putu do 27:22 na 14 i po minuta prije kraja. Nijesu naše đevojke imale prave odgovore za bekovsku postavu, apsolutno nijedan pravi na Vjahirevu koja je pogađala i pravila višak svojim saigračicama. Ruskinje su odlično šutirale sa spoljnih pozicija, a zanimljivo da su u 10. minutu vodile 10:5 uz šut 10/10! Prvi promašaj imale su u 13. minutu! Slaba odbrana naše golmanke stavila je u najgoru poziciju, zato su do prve stigle tek u 22. minutu. Kasnije se Marina Rajčić razbranila, postigla je i gol, ali nije bilo pravog odgovora od saigračica. - Mislim da su Ruskinje samo utakmicu bolje otvorile i ništa drugo. Nijesu bile bolje, a od 17. minuta krenule smo i mi bolje da igramo. Borile smo se i vraćale. Žao mi je što nijesmo prošle dalje, ali ovo je realna slika. Sreća prati hrabre, vjerovatno bi sreća bila na našoj strani da smo više zaslužili u nekim ranijim mečevima. Ili bih možda ja više lopti odbranila sa Japanom da sam krenula kako treba. Sve ima svoje. Najbitnije da smo ostale zajedno, bodrile se iako golmani nijesu dobro otvorili utakmicu. Bodrile su nas djevojke, a na kraju naše odbrane su došle. idemo dalje, čast je učestvo-

- Mislim da smo sada previše emotivne i da je najbitnije da prespavamo i sagledamo realnu sliku, a linija između sreće i tuge je izuzetno tanka – posebno u sportu – kazala je kapitenka Jovanka Radičević. Ponosna kapitenka možda je ovom izjavom najavila nešto: - Ono na što sam kao kapitenka ponosna je što nikada nijesmo odustajale i nikada se nijesmo predavale – možda nas jesu pobjeđivali, ali sigurno su se mučili protiv nas. To je nešto što krasi Crnu Goru – žao mi je, jer vjerovatno u ovom sastavu više neće biti prilike da igramo zajedno. Preponosna sam što sam uopšte i bila dio ovog tima. Svjetsko prvenstvo je krajem novembra? - Ja bih da malo odmorim, pa ćemo vidjeti. Prokomentarisala je zatim kapitenka kompletan turnir. - Možda od početka ođe nijesmo igrale lijep rukomet, ali smo se borile do kraja i kada vati na OI. Treći put mala Crna Gora je ođe. Jedva čekam sljedeće utakmice i sigurna sam da ćemo igrati sve bolje i bolje – optimista je Rajčić. ,,Lavice“ su turnir završile sa pobjedama nad Angolom i Južnom Korejom u grupnoj fazi i porazima od Norveške, Holandije i Japana. Posljednji je bio najteži zbog eliminacije. Kao i u prethodnim mečevima sa ,,zbornajom“ – falilo je više energije u odbrani, prije svega

nije išlo. Sigurno da niko više od nas nije želio da pobijedi i sigurno da u ovom trenutku nikome nije teže nego nama. Znamo što smo sve prošle kroz pripreme da bismo ođe ostvarile zajednički cilj – na kraju i jesmo ga ostvarile, ali prema ljevorukoj Vjahirevoj, a i slabije vraćanje u prvih sedam minuta (primile tri gola iz tranzicije) i od druge polovine drugog poluvremena bilo je fatalno za rezultat. - Prije svega, želim da se zahvalim Bojani i Maji i svim saigračicama na predivnom takmičenju. Za mene je čast bila što sam imala priliku po treći put da se nađem na OI. Mislim da smo od početka takmičenja imale određene

smo željele još više. Ipak, u ovom trenutku mislim da je ovo realno stanje i naša realna slika. Nedostaje nam još par igračica da unesu svježinu, posebno jer nam glavne igračice igraju i odbranu i napad po 60 minuta. probleme u odbrani i napadu, ali smo se držale i pokušavale sve to da prevaziđemo. Mislim da je ovo možda i naša realna slika, nažalost. Ali, znam da je svaka dala sve od sebe od prvog minuta. Žal ostaje što nijesmo imale više snage i sportske sreće. Teško je sada pričati, samo želim da kažem da mi je srce puno i da sam srećna što sam jedna od lavica. Rusiju neću komentarisati – kazala je Mehmedović.

Arena

Tokio 2020.

Četvrtak, 5. avgust 2021.

,,Ajkule“ izgubile od Grčke u četvrtfinalu OI, sudije sa pravom zamjene isključile Brguljana i Spaića

Tužan oproštaj od borbe za medalju 10 4

Vaterpolo centar ,,Tacumi“. Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Aleksandresku (Rumunija) Severo (Italija). Igrač više: Grčka 6-2, Crna Gora 10-0. Peterci: Grčka 2 (2). Rezultat po četvrtinama: 1:0, 2:1, 3:1, 4:2. GRČKA: Zervedas (8 odbrana), Genidunijas 5, Skubakis, Kapotsis 1, Fudulis 1, Papanastasiju 1, Dervisis, Argiropulos 1, Murikis, Kolomvos, Juvetsis 1, Vlahopulos. CRNA GORA: Kandić (15 odbrana), Brguljan 1, Perković, Petković, Čučković 1, Popadić, Vidović, Ukropina, Ivović 2, Spaić, Matković, Banićević. Sve najbolje što su imali, a potvrda je stigla nakon jučerašnjeg poraza u četvrtfinalu od Grčke (10:4), naši vaterpolisti dali su u martu za olimpijske kvalifikacije u Roterdamu i junu za finalni turnir Svjetske lige u Tbilisiju. U najvažnijem meču u Tokiju nijesu uspjeli da prevaziđu krizu igre iz grupne faze, a protivnik je najbolji vaterpolo spakovao mudro u prve dvije četvrtine (3:1). Kasnije im je posao bio olakšan, jer su sudije početkom treće dionice Vladana Spaića zbog nesportskog faula, a kapitena Draška Brguljana zbog prigovora, isključili sa pravom zamjene. U istoj četvrtini zbog tri

Rezultat ČETVRTFINALE SAD-Španija Grčka-Crna Gora Italija-Srbija Mađarska-Hrvatska

8:12 10:4 6:10 15:11

Sjutra POLUFINALA 08.30h - Grčka - Mađarska 12.50h - Srbija-Španija ZA PLASMAN OD 5. DO 8. MJESTA 07.00h - Crna Gora-Hrvatska 11.20h - Italija-SAD

lične greške selektor Vladimir Gojkovć više nije mogao da računa na Marka Petkovića. Situaciju je sa gola spašavao Slaven Kandić, a deficit kadra početkom posljednje četvrtine skoro da se nije ni osjetio. Sa dva brza gola naši vaterpolisti zaprijetili su, a dobru priliku da uhvate priključak sa igračem više za 6:4, nažalost, nijesu iskoristili. - Rezutlat nije slika onoga što je bilo na terenu, a pripremili smo utakmicu na način na koji smo i igrali sa njima svih ovih godina. Nije ni bilo teško pripremiti i sve je funkcionisalo kroz prve dvije četvrtine, posebno odbrana sa raspoloženim Slavenom na golu koji je branio fantastično. Ali taj igrač više ponovo nije išao, a mislim da je bilo i par dobro izgrađenih prilika, ali ih nismo iskoristili – čak mislim da smo mogli da vodimo – istakao je Gojković Prvi gol naši vaterpolisti po-

Ivović: Ovo je trenutna realnost, mislim da ću igrati na SP - Imali smo veliku dozu optimizma baš zbog dva takmičenja u Roterdamu i Tbilisiju, ali Olimpijske igre su nešto drugo u odnosu na to što smo igrali. I sigurno nijesmo bili ta ekipa sa ta dva takmičenja. Sve je falilo za ono što je trebalo da nadomjesti nedostatak kvaliteta u odnosu na najbolje svjetske selekcije. Znači, nijesmo imali hemiju, energiju, agresivnost, borbenost, ono, kako se kaže u žargonu, da se voda pjeni. Ne znam zašto, ali treba ovo gledati sa pozitivne strane, opet je ovdje deset debitanata, a iz ranijih generacija samo smo Draško i ja osjetili šta znači nastupati na OI – kazao je Aleksandar Ivović nakon poraza ,,ajkula“ u četvrtfinalu od Grčke. Tužan oproštaj od borbe za medalju, ali Leka kaže da ekipa mora da podigne glavu i ide dalje. - Nadam se da su skinuli breme pritiska koje nosi učešće na OI i da će sa ovim iskustvom da urade samo dobre stvari i da će da donesu neku od medalja za Crnu Goru. U odnosu na najbolje selekcije prvi smo ušli u smjenu generacije i očekujem da će ovi momci u budućnosti na pravi način

stigli su u prvom napadu druge četvrtine, još jedan u trećoj u kojoj su Grci stekli najveću prednost od 6:2. - Praktično se tokom prve dvije četvrtine svaki napad mijenjao letećim izmjenama, imali smo praktično igrača više u odbrani, dominirali smo na fizičkom planu, ali džaba sve. Nakon dva naša isključenja sve je bilo teže. Zaslužena pobjeda

Koga nema – bez njega se teško može Viđelo se da na desnoj strani fali Đuro Radović, momak koji će od ove sezone nastupati za Olimpijakos. Bio bi sjajni ljevoruki igrač od pomoći saigračima, a sa

golmanom Dejanom Lazovićem stvari bi još bolje izgledale sa gola. Najteže je njima, zbog povreda su propustili Olimpijske igre.

ORANGE PICTURES

Grčka Crna Gora

afirmisati naš vaterpolo. Ima još motiva i snage, gledaćemo ga i na Svjetskom prvenstvu naredne godine. - Imam veliki motiv, SP je zbog pomjeranja Igara, odloženo za maj. Mislim da ću igrati, jer u Pro Reku se trenira ozbiljno na najvišem nivou. Ako vidim

Grčke, a mi ćemo da analiziramo, pa ćemo moći da kažemo nešto više i da izvučemo pouke. Crna Gora je bez gola bila sa igračem više (10-0). - Vidjelo se i protiv Srbije da je igrač više bio loš, sada smo probali sa nekim novim solucijama, kao što sam rekao – mislim da su bile dvije-tri dobre situacije, gdje naši igrači to obično pretvore u gol. Ali, to je ,,živa stvar“, ne može se promijeniti – ne mogu da budem nezadovoljan sa njima. Vidjeli ste želju, bodrenje iako su gubili, imali su vjeru praktično do posljednja tri minuta. Jedan od ključnih detalja, kada je izgubljen korak za protivnikom, bio je na 3.40

da sam u formi i mogu da pomognem ekipi u bazenu i van bazena, nastupaću. Momci su u proteklom periodu uradili velike stvari, davali mi dodatni stimulans da guram dalje. Bilo je uživanje, a žao mi je što se ovako završilo. Ali i ovo je trenutna realnost naše ekipe.

prije kraja druge četvrtine u kojoj brojčano jači za dva igrača nijesu pogodili mrežu grčkog tima. Brzopleto, nakon samo nekoliko sekundi šutirao je i nije pogodio Aleksa Ukropina. Grci su ovakav luksuz kaznili golom za 3:1... Naredmi gol iz peterca postigli su u prvom napadu treće dionice. Upravo je tada Spaić zaradio isključenje, a sudije i našeg kapitena isključile sa pravom zamjene. Bunila se naša klupa, prišao je i Gojković sudijama, ali ostali su neumoljivi. Otvoren put do pobjede grčki igrači objeručke su prihvatili. Lako su dolazili do golova i do zasluženog slavlja od šest golova razlike.

Vaterpolisti Hrvatske bili su u naletu, pobijedili Crnu Goru, Srbiju, kao najbolji drugi tim došli do četvrtfinala i zastali. Na putu za polufinale ispriječila se odbrana Mađarske koja je primila 11 golova, ali kada je bilo najvažnije zaustavila najjača oružja ekipe Ivice Tucaka. Mađari su od starta znali sve odgovore na presing i jaku hrvatsku odbranu, koja je prvi put na olimpijskom turniru primila 15 golova. Uz sve to Marko Bijač nije imao dan (šest odbrana), sa druge strane Viktor Nađi zaustavio je 15 šuteva. Španija je u prvom meču očekivano savladala SAD, a Srbija je bila furiozna sa Italijanima. Branislav Mitrović stigao je do 15 odbrana.

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Arena

Tokio 2020.

Najmlađa Britanka sa osvojenim odličjem u istoriji OI

Iz mog ugla

U Tokiju nijesmo pronašli najbolju formu

Mlađan Janović

Teška utakmica za gledanje. Nije nam išlo – ni u napadu, ni u odbrani. Očigledno da nije u pitanju trenutna kriza. Neke slabosti koje smo pokazali u grupi došle su do izražaja i u nokaut meču. Ostaje žal što nijesmo ostali u borbi za medalju, ali u ovom trenutku se nije moglo više. Grčka je bila bolja. Uspjeh je plasirati se na Olimpijadu, a reprezentacija zaslužuje pohvale za učešće u četvrtfinalu. Tri puta smo bili u polufinalu i znak koliko je to teško ostvariti. To znači da imamo konstantu na najvećem takmičenju, a ovoga puta imali smo i odličnu najavu nakon osvajanja Svjetske lige. Momci su na tom turniru pokazali kvalitet, ali Olimpijada je nešto drugo. Evropska i Svjetska prvenstva su priprema igrača za Igre, gdje odlaze najbolji. U Tokiju nijesmo bili u najboljoj formi, nijesmo pronašli ono što nas je krasilo u bazenu. Odbrana nije bila na željenom nivou, a u napadu smo imali mnogo problema, posebno sa igračem više. Ne znam tačan podatak, ali čini mi se da smo protiv Hrvatske, Srbije i Grčke imali 30 puta čovjeka više, a dali smo možda pet golova. Sa takvim učinkom teško je napraviti velike stvari. Stručni štab će sigurno napraviti analizu, a iz ovoga treba izvuću pouke. Pred nama nama su tri godine do nove Olimpijade i taj period treba iskoristiti na pravi način. Neki igrači koji su sada bili debitanti na Igrama biće spremniji i iskusniji za Pariz 2024. Najteže padaju mečevi za plasman od petog do osmog mjesta. Nas to čeka, ali vjerujem da će tim skupiti snage i izboriti se za što bolji plasman. Vaterpolo turnir ušao je u završnicu. Parovi polufinala su Srbija – Španija i Mađarska – Grčka. Teško je prognozirati, ali smatram da su Srbija i Mađarska bliži borbi za zlato.

Spaić i Čučković igrali povrijeđeni, centar pod znakom pitanja za dalje Crna Gora će sjutra u jutarnjem terminu (7 sati) po srednjeevroskom vremenu početi borbu za plasman od 6. do 8. mjesta. Prvi protivnik je Hrvatska. Drugi par su SAD i Italija - Biće teško, znam jer sam bio u takvim situacijama. Jedina olakšavajuća okolnost je što je malo iskusnijih igrača koji su kroz to već prošli, ali da sačekamo i vidimo da li će Spaić i Čučković moći zbog povreda da igraju. Posebno Spaić – na sopstvenu odgovornost i na želju je igrao u četvrtfinalu. Nema što da se kalkuliše i razmišlja, veliki broj njih je prvi put na Olimpijskim igrama i svako mjesto i ulazak među osam je uspjeh – jasan je selektor.

Mađari šokirali Hrvate

Skaj Braun sa 13 godina stigla do medalje Skaj Braun (13) osvojila je bronzu u skejtbordu na Olimpijskim igrama u Tokiju i postala najmlađa britanska osvajačica medalja u istoriji modernog olimpizma. Djevojčica je ostvarila istorijski rezultat koji je odjeknuo planetarnom

sportskom javnošću. Bronzu je zaslužila sa samo 13 godina i 28 dana. Zlato je otišlo Japanki Sakuri Josozumi (19). Uspjeh Braun je dodatno važan, jer je tinejdžerka imala tešku povredu prošle godine – u padu je, u pokušaju teške akrobacije, polomila kost lobanje.

Skaj je jedna od najpopularnijih sportistkinja u Velikoj Britaniji – već ima izuzetne sponzorske ugovore sa kompanijama Najki i Barbi. Njena majka je Japanka, a ipak je odlučila da nastupa za zemlju očevog rođenja.

Gruzijac zlatni uz tri rekorda U dizanju tegova, u kategoriji +109kg, Gruzijac Laša Talakadze napravio je

n ev j e rova t a n u s p j e h . Olimpijski šampion iz Rija, ovog puta ponovo je osvo-

jio zlato, ali uz tri svjetska rekorda. Sjajni 27-godišnji Gruzijac postavio je rekorde u trzaju sa 223 kg, u izbačaju sa 265 kg, za ukupnih – 488 kg, što je novi najbolji planetarni rezultat.

Srebro je pripalo azijskom prvaku, Irancu Aliju Davoudiju, sa ukupno podignutih 441 kg (200 trzaj + 241 izbačaj). Bronza odlazi u Siriju, a osvojio ju je Man Asaad sa 424 kg (190 trzaj + 234 izbačaj).

Zlato za Italijane Muška biciklistička ekipa Italije osvojila je zlatnu medalju u potjeri na Olimpijskim igrama u Tokiju. Italija, u sastavu Simone Konsoni, Filipo Gana, Franćesco Lamon, Džonathan Milan, u finalu bila je bolja od Danske u vremenu novog svjetskog rekorda. Slavili su sa vremenom tri minuta, 42 sekunde i 32 stotinke. Bronzana medalja pripala je Australiji, koja je u meču za treće mjesto bila bolja od Novog Zelanda.

Kunja šampionka na 10 kilometara

Brazilka Ana Marsela Kunja nova je olimpijska šampionka u plivanju na deset kilometara. Kunja je do prve zlatne olimpijske medalje došla za sat, 59 minuta i 30,9 sekundi. Ona je trostruka uzastopna svjetska prvakinja na 25 i zvanična svjetska prvakinja na pet kilometara. U završnom sprintu nadvisila je olimpijsku šampionku iz Rio de Žaneira, Holanđanku Šeron van Rovendaal. Bronzana je bila Australijanka Karina Li.

U rvanju grčko-rimskim stilom u kategoriji do 87 kilograma

Datunašvili donio bronzu Srbiji Zurab Datunašvili (30) donio je Srbiji šestu medalju na Olimpijskim igrama u Tokiju – bronzu u rvanju grčko-rimskim stilom. U kategoriji do 87 kilograma Datunašvili, Gruzin sa pasošem Srbije, pobijedio je Hrvata Ivana Hukleka 6:1. Datunašvili je ove godine osvojio titulu prvaka Evrope u istoj kategoriji, a rođen je u glavnom gradu Gruzije Tbilisiju. Kao predstavnik Gruzije dva puta bio je šampion kontinenta. Sada Srbija ima šest medalja na OI – zlato, srebro i četiri bronze.

Arena

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Šampion Crne Gore Budućnost nak

ŠAH

Terzić: Dupla Više kandidata za titulu najljepše od k Još tri kola do kraja Premijer CEDIS lige u Sutomoru

Poslije šestog kola u našoj najkvalitetnijoj CEDIS Premijer ligi na čelu tabele izdvojila se Elektroprivreda sa 15 bodova, a u stopu je prate Mimoza sa 13 i Budućnost sa 12. Među njima vjerovatno treba tražiti novog šampiona, mada račune mogu da im pomrse Crnogorac i Rudar koji se takođe bore za najviši plasman.

Žestoka borba viđena je u derbiju sinoćnje runde između Elektroprivrede i Crnogorca koji je na kraju pripao Nikšićanima. Za uspjeh ,,strujaša“ od 4:2 najveće zasluge pripadaju Jovanu Miloviću i Božidaru Kisiću koji su upisali ,,jedinice“ protiv Mila Pobora, odnosno Sava Vujovića, dok su na drugim tablama protivnici remizirali. U primorskom derbiju tivatska Mimoza bila je na pragu uspjeha protiv Herceg Novog jer je nakon četiri remija Dragan Popadić na šestoj tabli primorao na kapitulaciju Miloša Bubanju, ali se za egal postarao Miomir Savić pobijedivši kao ,,crni“ iskusnog Momčila Raičevića. Budućnost i Rudar su opravdali uloge favorita protiv Prosvjete, odnosno Berana i ubjedljivo slavili identičnim rezultatom – 5:1. Rezultati šestog kola: Mimoza-Herceg Novi 3:3, Elektroprivreda-Crnogorac 4:2, Budućnost-Prosvjeta 5:1 i Berane-Rudar 1:5. Tabela poslije šestog kola: Elektroprivreda 15, Mimoza 13, Budućnost 12, Crnogorac i Rudar po 9, Herceg Novi 7, Prosvjeta 6, Berane i Bihor

PODGORICA - Nakon evropskog razočarenja Budućnost je promijenila trenera i kapitena.

bez meč bodova. Međutim, odličnu atmosferu i još bolju organizaciju turnira donekle je poremetilo odustajanje bjelopoljske Rokade pa je u borbu za titulu i ostanak u društvu najboljih krenulo devet klubova. To znači da će pored njih još jedna ekipa napustiti ligu, a u najtežoj situaciji su Berane i Bihor. Njihov okršaj u posljednjoj rundi riješiće i tu dilemu. Interesantno je istaći da je prvotimac Bihora FIDE majstor Miloš Milošević jedini osvajao poene za svoj klub i to četiri, ako se izuzme jedinica Salema Pljakića koju je zaradio zahvaljujući kontumaciji. Danas je na programu 7. kolo, a sastaju se: Rudar-Mimoza, Prosvjeta-Berane, Crnogorac-Budućnost i Bihor-Elektroprivreda. Herceg Novi je slobodan zbog neparnog broja klubova.

Kosić – Pastar 1.d4 e6 2.Nf3 Nf6 3.Bf4 d5 4.e3 Bd6 5.Bg3 0–0 6.Nbd2 c5 7.c3 Qc7 8.Ne5 Nfd7 9.f4 f6 10.Nef3 Nc6 11.Bd3 b6 12.0–0 Bb7 13.Rc1 c4 14.Bc2 b5 15.Kh1 f5 16.Bh4 Nf6 17.h3 b4 18.g4 bxc3 19.bxc3 Ne4 20.Ng5 Nd8 21.gxf5 exf5 22.Rg1 Nxg5 23.Bxg5 Ne6 24.Nf3 Bc6 25.Bh4 Rab8 26.Rg2 Ba3 27.Rb1 Rxb1 28.Qxb1 Rb8 29.Qd1 Rf8 30.Ne5 Bd6 31.Bxf5 (dijagram) Rxf5 32.Qg4 Nxf4 33.exf4 Bxe5

Finale Karjakin – Duda Aktuelni šampion planete, Norvežanin Magnus Karlsen, poklekao je u polufinalu Svjetskog kupa u Sočiju jer je kao vođa bijelih figura poražen od Poljaka Jana Krištofa Dude u drugoj partiji rapida. Prije odlučujućeg okršaja oni su dva puta remizirali u duelima po klasičnom tempu. Duda

će za laskavo priznanje odmjeriti snage sa Rusom Sergejom Karjakinom koji je slavio protiv zemljaka Vladimira Fedoševa sa 1,5:0,5. Kod dama na pobjedničko postolje popela se Ruskinja Aleksandra Kostenjuk koja je u finalu pobijedila imenjakinju Gorjaškinu, takođe sa 1,5:0,5.

Promocija knjige ,,Šahovski vijenac“ Maksima Lutovca Takmičenje se odvija u odmaralištu Crvenog krsta u Sutomoru i prije prvih partija, umjesto svečanog otvaranja, održana je promocija nove knjige profesora Maksima Lutovca ,,Šahovski vijenac“, što je pobudilo veliku pažnju ljubitelja drevne igre.

1.e4 c5 2.Nf3 d6 3.Bb5+ Bd7 4.Bxd7+ Qxd7 5.0–0 Nf6 6.Qe2 Nc6 7.c3 e6 8.d4 cxd4 9.cxd4 d5 10.e5 Ne4 11.Nbd2 Nxd2 12.Bxd2 Bb4 13.Bf4 0–0 14.Qd3 Be7 15.a3 Rac8 16.g3 Na5 17.b3 Qc6 18.Bd2 Qb6 19.Rfb1 a6 20.Kg2 Nc6 21.Re1 Qb5 22.Qb1 Rc7 23.h4 Rfc8 24.Ra2 a5 25.Rh1 a4 26.b4 h6 27.Be3 Na7 28.Bd2 Qe2 29.Re1 Qc4 30.Re3 Nb5 31.Rd3 Rc6 32.Rb2 Bd8 33.g4 Bb6 34.Be3 Nc3 35.Qf1 Qb5 36.Rc2 Ne4 37.Rxc6 Rxc6 38.Rd1 Rc4 39.Nd2 Nxd2 40.Rxd2 Qc6 41.Qe2 Rc3 42.Ra2 Bd8 43.g5 hxg5 44.hxg5 Qc4 45.Qxc4 dxc4 46.d5 exd5 47.Rd2 Rd3 48.Rxd3 cxd3 49.f4 Kf8 50.Kf3 Ke7 51.Bc5+ Ke6 52.Ke3 Kf5 53.Kxd3

g6 54.Be3 Bc7 55.b5 Bd8 56.Kd4 Bb6+ 57.Kd3 Bd8 58.Kd4 Be7 59.Bc1 Ke6 60.Bb2 Bd8 61.Kc5 Ba5 (dijagram) 62.Bc1?? (Potez koji gubi. Prema analizi kompjutera poslije 62.Bd4 nastaje remi pozicija) Bc3 63.b6 d4 64.Kc4 Kd7 65.Be3 Bb2 66.Bxd4 Bxa3 67.Be3 Bb2 68.Kb4 a3 69.Kb3 Ke6 70.Ka2 Kd5 71.Kb3 Ke4 72.Bd2 Bd4 73.Kxa3 Bxb6 74.Kb4 Bf2 0:1

Knjiga o Janu Nepomnjašćiju

opisom njegovog stila igre za koji Gari Kasparov i Karlsen smatraju da je agresivniji od bilo kojeg drugog vrhunskog šahiste. Ipak, prvaka sa Magnusom Karlsen- posljednjih godina i njegov prisom. Autor pomenutog naslova je tup igri je postao čvršći, a sada paragvajski velemajstor Zenon je i jači. Kada su ga pitali kako je Franko i može da se naruči dostigao svoj najbolji nivo, Nep je preko Amazona. odgovorio da je to zbog mnogo Knjiga ima 236 strana i počinje efikasnijeg i studioznijeg rada.

Nail It Like Nepo! Izdavačka kuća „Elk and Ruby“ objavila je knjigu „Nail It Like Nepo!“, koja sadrži 30 najboljih ostvarenja za tablom ruskog velemajstora koji će se u novemru boriti za titulu svjetskog

Crne Gore protiv Bokelja u Kotoru prethode sezone. - Imao sam priliku da osjetim

34.Qxf5 Bxf4 35.Qe6+ Kh8 36.Bf6 Bh6 37.Be5 Bd7 38.Qe7 1:0

Karlsen – Duda

Magnus Karlsen se oprostio od Svjetskog kupa

Aleksandar Nedović zamijenio je Mladena Milinkovića na klupi, dok je traka sa ruke Petra Grbića prešla u vlasništvo Vasilija Terzića. Dvadeset dvogodišnji vezista je dijete kluba, učestvovao je u osvajanju trofeja, naučio da se u ,,plavo-bijelom“ dresu priznaju samo pobjede, da bi sada dobio čast da bude predvodnik ekipe na terenu. - Mogu slobodno da kažem da je pored osvajanja duple krune, kapitenska traka najljepše nešto što mi se desilo od kada sam u prvom timu. Svjestan sam težine kapitenske trake, to je velika odgovornost za mene, ali daću sve od sebe da na pravi način iznesem sve to – rekao je Terzić za klupski sajt. Imao je priliku da osjeti traku. Bio je kapiten u drugom poluvremenu četvrtfinala Kupa

Priredio: B. KADIĆ

Naši paraolimpijci spremaju se za POI

U Baru hvataju zalet za Tokio PODGORICA- Crnogorski atletičari Marijana Goranović i Miloš Spaić, učesnici Paraolimpijskih igara u Tokiju, završne dvonedjeljne pripreme odradiće u Baru. Goranović će u Tokiju nastupiti na trećim Paraolimpijskim igrama, po čemu je apsolutna rekorderka u crnogorskom paraolimpizmu. Goranović će se u Tokiju, u spojenim kategorijama F40 i 41 (osobe niskog rasta), takmičiti u dvije discipline – 27. avgusta u bacanju kugle i 1. septembra u bacanju diska. Spaić će debitovati na Paraolimpijskim igrama,30. avgusta u bacanju kugle, kategorije F11 (osoba bez vida). Trener Veljko Čegar kazao je da crnogorski paraatletičari u Baru imaju optimalne uslove za rad. -Goranović i Spaić su, nakon dobrih rezultata na Evropskom prvenstvu u Bidgošću, nastavili sa treninzima u našoj trenažnoj bazi u Resursnom centru za djecu i mlade Podgorica. Planirano je da u Baru radimo do 15. avgusta i siguran sam da će sportisti spremni otputovati na Paraolimpijske igre – rekao je Čegar. R.P.

Superstar Golden Stejta imaće rekordnu zaradu u NBA

Kariju 181 milion za četiri godine

Stefon Kari će po novom, rekordnom, ugovoru u Golden Stejt Voriorsima, za četiri NBA sezone zaraditi čak 215 miliona američkih dolara (181 milion eura). Slavni bek tako će imati najveću platu u najjačoj ligi svijeta u godinama pred nama. Trostruki je NBA šampion i po mnogima najbolji trojkaš u istoriji košarke. Veteran Kris Pol je potpisao

novi ugovor sa Finiks Sansima, na četiri godine, za 120 miliona dolara. Slavni plejmejker će tako vjerovatno završiti karijeru u aktuelnom vicešampionu, timu iz američke savezne države Arizona. Lonzo Bol biće novi saigrač našeg Nikole Vučevića u Čikago Bulsima, ali i Aleks Karuzo i Demar Derozan. ,,Bikovi“ su tako formirali jak sastav za napad na visoku plej-of poziciju. R. A.

Arena

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Sportski miks

kon šefa stručnog štaba promijenila i kapitena

a kruna i traka su nešto kada sam u prvom timu

kako je biti kapiten Budućnosti, ali ovo sada je nešto mnogo veće za mene – jasan je momak koji

je upisao 120 utakmica i postigao sedam golova za najveći crnogorski klub.

Status kapitena došao je kao nagrada za desetogodišnju vjernost podgoričkom sastavu. - Praktično sam ponikao u klubu, prošao sve mađe selekcije, osvojio dvije titule sa kadetima i sigurno da mi puno znači povjerenje kluba na čelu sa predsjednikom Mijačem. Zahvalio bih se ovom prilikom svima što su mi ukazali povjerenje da budem kapiten prvog tima. Uradiću sve i trudiću se da dobrim igrama na terenu opravdam njihovo povjerenje – ističe Terzić, koji je za prvi tim ,,plavih“ debitovao 29. maja 2016. u pobjedi nad Zetom pod Goricom (1:0). Budućnost je na ino sceni vezala četiri poraza, uz gol razliku 1:13. Smirenje nakon loših izdanja protiv Helsinkija i Toršavna nije stiglo ni na otvaranju sezone u Telekom 1. CFL. Podgoričani su na premijeri remizirali sa Mornarom (1:1). - Evropa je ostavila veliki trag na sve nas, još nijesmo uspjeli da se oporavimo, a to se vidje-

lo i protiv Mornara pod Goricom. Uspjeli smo da stignemo do prednosti, ali na kraju nijesmo imali snage da završimo utakmicu u našu korist – kazao je Terzić. ,,Plavi“ su odradili četvrti trening pod komandnom palicom novog šefa stručnog štaba Aleksandra Nedovića, a u subotu, 7. avgusta, čeka ih gostovanje Iskri u Danilovgradu. Pobjeda, bolje reći pobjede, su najbolji lijek za krizu. - Novi šef će sigurno donijeti neku novu energiju, nadam se da ćemo se već od subote vratiti na pobjednički kolosjek. Očekujem tvrdu utakmicu, jer znamo da je Iskra dobra ekipa sa nekoliko kvalitetnih pojedinaca. Međutim, ako mi budemo pravi i ukoliko smanjimo greške iz prethodnih utakmica možemo do tri boda – zaključio je Terzić koji je prethodnog vikenda protiv Barana izašao iz povrede odigravši 45 minuta. D. K.

Mornar na pravi način otvorio sezonu, iskusni ofanzivac zablistao

Pepić adut Barana BAR - Fudbaleri Mornara su na pravi način otvorili sezonu. Barani su na premijeri ostvarili brejk protiv Petrovca pod Malim brdom (1:0), a dobar start upotpunjen je remijem protiv Budućnosti – 1:1. Osim remija, ono što je još pozitivnije jeste dobra igra Mornara koji je protiv aktuelnog šampiona oduševio – dobra i ofanzivna igra, dosta šansi i opšti utisak da se Budućnost provukla, dokaz je da Mornar neće biti epizodista, već da može imati značajniju ulogu ove sezone u Prvoj ligi... Oba meča protekla su, na neki način, u znaku Dejana Pepića – sjajni ofanzivac u prvom kolu magičnom asistencijom spojio je sa golom Petra Sekulovića, dok je pod Goricom uspio da pogodi za remi. -Možda je malo ko očekivao da ćemo nakon dva kola imati četiri boda, posebno ako se zna da imamo težak raspored. Ali, vjerovali

smo u sebe. Vrijedno smo trenirali, među prvima smo krenuli sa pripremama, radili naporno u Baru i na Zlatiboru, tako da ništa

nije slučajno. Bodovi pod Malim brdom mnogo su nam značili, jer je sve lakše kada sezonu otvorite na pravi način. Protiv Budućno-

Danas počinje Evropsko prvenstvo za kadetkinje

Podgorica domaćin, naš tim vidi šansu Podgorica i Crna Gora, od danas do 15. avgusta, biće centar evropskog rukometa za najbolje igračice u uzrastu do 17 godina. Na Evropskom prvenstvu nastupiće 16 najboljih reprezentacija Starog kontinenta podijeljenih u četiri grupe. Crna Gora će utakmice grupne faze igrati u dvorani „Verde“, a rivali u grupi A su Dan-

ska, Austrija i Švajcarska. Plasman u glavnu rundu izboriće dvije prvoplasirane selekcije iz grupe. U skladu sa važećim epidemiološkim mjerama Ministarstva zdravlja, prisustvo publike sportskim manifestacijama u zatvorenom prostoru moguće je uz posjedovanje najmanje jednog od sljedećih elemenata Nacionalne digitalne kovid potvr-

de: kompletno vakcinisan/a ili vakcinisan/a jednom dozom vakcine protiv kovida-19, negativan PCR test na SARS-Cov-2 ne stariji od 72h, dokaz da je osoba preboljela kovid-19 (prošlo ne manje od 14 dana i ne više od 180 dana od pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa) ili negativan antigenski brzi test-BAT ne stariji od 48h. Broj gledalaca u Sportskom centru „Morača“ i dvorani „Verde“, u kojima se igraju utakmice prvenstva, ograničen je i ne može biti veći od 30 odsto od broja mjesta za sjedjenje. R.A.

sti mnogi su nas otpisali, ali smo igrali otvoren fudbal, željeli da igramo na pozitivan rezultat i po svemu prikazanom, u najmanju ruku, smo zaslužili bod – kazao je Dejan Pepić, ofanzivac Mornara. Barani su napravili dobar start, iako je veći dio tima od minule sezone, odnosno tu su igrači koji su gurali Mornar kroz Drugu ligu do elite. -Imamo sjajnu atmosferu, sve funkcioniše vrhunski. Od ljudi iz uprave koji se trude da sve bude na najvećem nivou, našeg trenera Bubanje koji izvlači maksimum od nas, do igrača koji zaista dišu kao jedan. Baš ta energija nas i gura ka pozitivnim rezultatima – dodao je Pepić. Mornar će u subotu prvi put biti domaćin ove sezone – na „Topolicu“ stiže Podgorica. -U Prvoj ligi svaki meč je novi izazov, posebno za nas, koji smo tek postali dio elite. Dakle, svaki meč je težak, ali dobar početak motiviše, uz to prvi put igramo pred svojim navijačima, tako da ćemo pokušati da napravimo još jedan dobar rezultat. Neće biti lako, Podgorica je napravila tim za Evropu, ali razmišljamo o sebi R.P. – podvukao je Pepić.

Crnogorski košarkaši neuspješni u drugom pripremnom meču protiv Sjeverne Makedonije

Poraz pred povratak S. Makedonija Crna Gora

65 58

Crnogorska seniorska košarkaška reprezentacija poražena je u Skoplju u drugom pripremnom meču protiv Sjeverne Makedonije. „Crveni“ su dva dana ranije bili ubjedljivi protiv istog rivala, ali sinoć u drugom duelu nijesi bili tako šutertski raspoloženi, pa je domaćin zasluženo slavio. Izabranici Boška Radovića sjajno su otvorili meč. Imali su već u prvoj četvrtini dvocifrenu prednost 20:8. Ipak, drugi period razigrani domaćin je dobio 30:11 i potpuno preokrenuo.

Crna Gora se vratila iz minusa od sedam poena sa poluvremena i pred posljednji period smanjila na 49:48. Ipak, napadački smo imali problema u većem dijelu posljednje četvrtine, što su Makedonci iskoristili i stigli do pobjede. Crna Gora igrala je u sastavu: Drobnjak 9, Aleksa Popović 4, Danilo Nikolić, Radončić 9, Vrbica, Pavle Đurišić 4, Todorović 13, Spasojević 6, Kljajić, Barović 2, Zoran Nikolić 2, Popović 9. Crna Gora će od 12. do 18. avgusta biti domaćin turnira pretkvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Odigraće po dva meča protiv Islanda i Danske, a dvije selekcije plasiraće se u kvalifikacije za Svjetsko prR.P. venstvo.

Sutjeska i naredne sezone u ABA 2 ligi PODGORICA - Košarkaši Sutjeske će i naredne sezone igrati ABA 2 ligu. Naime, na adresz Nikšićana juče je stigla potvrda da imaju mjesto za učešće u regionalnom takmičenju. Crna Gora će tako u ovom takmičenju imati

tri predstavnika – Podgorica, Lovćen i Sutjeska. Ove sezone crnogorska košarka biće zastupljenja sa tri tima u najvalitetnijem regionalnom takmičenju - ABA ligi. Budućnost Voliju i Mornaru pridružio se Studentski centar. R.A.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Veliki broj najmlađih Podgoričana uživa u ,,Školskom sportskom raspustu“

Za prave ljubitelje sporta nema vrućine

Potpredsjednik Vlade primio mještane Botuna koji brane izgradnju kolektora u svom naselju

Iako su vreli dani u Podgorici, najmlađi sugrađani redovno treniraju na svih sedam lokacija u gradu i najbolja su preporuka da se priključe i ostali – poručuju iz Sekretarijata za kulturu u sport Veliki broj mališana i vrele ljetnje dane provodi uz sportske aktivnosti, koje Sekretarijat za kulturu i sport organizuje u okviru ,,Školskog sportskog raspusta“ na sedam lokacija u gradu.

Traže rješenje prihvatljivo za sve

DRUŽENJE

U okviru manifestacije ,,Školski sportski raspust“ mališanima su, od 19. jula do 19. avgusta, na raspolaganju besplatni sadržaji na sedam lokacija širom grada: Kapital plaza - Smart džim (samo za predškolski uzrast) – dva puta sedmično, poslije podne - ponedjeljak i srijeda od 16 do 18 sati, Avanturistički park na Gorici – tri puta nedjeljno - ponedjeljak, srijeda i petak od devet do 11 časova, otvoreni tereni za mali fudbal u okviru SC ,,Morača“ – tri puta nedjeljno (utorak, srijeda i subota od 19:30 do 21 čas), balon sala ,,Kros“, kod trim staze na Zlatici – dva puta sedmično (srijeda i petak – od 8 do 10 h i 19 do 21 sat), balon sala OŠ „Pavle Rovinski“ – dva puta nedjeljno (ponedjeljak i srijeda – od devet do 11 i 18 do 20 sati), balon sala OŠ „Štampar Makarije“ – dva puta nedjeljno (utorak i četvrtak – od osam do 10 i od 18 do 20 časova), balon sala ,,Dadeks“ (za tenis) OŠ ,,Vladimir Nazor“ dva puta nedjeljno (ponedjeljak i četvrtak - od osam do 10 i 16 do 18 časova). Iz Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada ističu da najmlađi uživaju u ovoj manifestaciji. - Iako su vreli dani u Podgorici

BRUŠENJE TALENTA: Sa stadiona

naši najmlađi sugrađani redovno treniraju na svih sedam lokacija u gradu i najbolja su preporuka da se priključe i ostali – poručuju iz Sekretarijata za kulturu u sport.

ZDRAVLJE

Sve informacije zainteresovani mogu potražiti na društvenim mrežama Sekretarijata za kulturu i sport Podgorice, kao i pozivom na brojeve telefona 225-168 i 225-144 ili putem imejla kultura.sport@pggrad. co.me. Manifestacija ,,Školski sportski raspust“ je posvećena predškolcima i osnovcima, organizuje se petu godinu zaredom a, kako su istakli iz Sekre-

Sa treninga u Smart džimu (Kapital plaza)

tarijata za kulturu i sport, i prethodnih godina naišla je na odličan odziv mališana. - Cilj manifestacije je da se kroz besplatne sportske sadržaje, u toku ljetnjeg raspusta, uključi što veći broj djece, da se kroz sportske aktivnosti razvija ljubav prema sportu,

Nastavlja se sistemsko zaprašivanje na teritoriji glavnog grada

zdravi načini života i aktivno provodi slobodno vrijeme. Svi ponuđeni sadržaji su besplatni, a sportske aktivnosti se sprovode uz koordinaciju profesora fizičkog vaspitanja ili licenciranih trenera – poručuju iz Sekretarijata za kulturu i sport. I. M.

U nalaženju rješenja u vezi nove lokacije kolektora za prečišćavanje otpadnih voda, čija je izgradnja planirana u Botunu, a kojoj se protive mještani, potrebno je pronaći rješenje prihvatljivo za sve strane, koje će biti u interesu mještana Botuna, glavnog grada i države Crne Gore – zaključeno je na juče održanom sastanku potpredsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića i mještana Botuna, koji već duže vrijeme protestuju zbog najavljene izgradnje kolektora u njihovom naselju. Poželivši dobrodošlicu mještanima Botuna Abazović im je poručio da su vrata kabineta potpredsjednika Vlade uvijek otvorena za sve građane. - Potpredsjednik Abazović je istakao da je u problemu koji muči mještane Botuna potrebno pronaći rješenje prihvatljivo za sve strane, koje će biti u interesu mještana Botuna, glavnog grada i države Crne Gore – saopšteno je iz Kabineta potpredsjednika Vlade. Zahvaljujući se na prijemu u Vladi, prenose oni, mještani Botuna su potpredsjednika Vlade upoznali sa dugogodišnjim problemima koje imaju u tom kraju, ističući zabrinutost

IPA tim Glavnog grada realizovao brojne projekte

Iz međunarodnih Ako bude nevremena dezinsekcija će biti odložena fondova obezbijedili više od 1,3 miliona U skladu sa definisanom dinamikom, sistematska dezinsekcija na teritoriji glavnog grada biće nastavljena sprovođenjem druge serije, u periodu od 4. do 6. avgusta i obuhvatiće naselja navedena u tabeli u nastavku teksta. - Podsjećamo, okvirni termin realizacije je 20-24 sata, a u slučaju nepovoljnih vremenskih prilika, jakog vjetra ili kiše, dezinsekcija će biti realizovana u drugim termina, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena. Kao i prilikom priprema za realizaciju prve serije, pčelari na teritoriji grada biće i direktno obaviješteni o terminima dezinsekcije – saopšteno je iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj. H. P.

Dva dana zatvoren saobraćaj u dijelu Ulice 4. jula Zatvara se saobraćaj za sve vrste motornih vozila na dijelu Ulice 4. jula, u blizini raskrsnice sa Ulicom 27. marta,

radi poprečnog prekopa za potrebe opremanja UP 24 u zahvatu DUP-a ,,Pobrežje zone A, B, C“ – saopšteno je

iz Sekretarijata za saobraćaj. Kako dodaju, zatvaranje važi od danas do subote, 7. avgusta. H.P.

za zdravlje porodica i opstanak ljudi na tom području. - Problematizujući najavljenu izgradnju kolektora u Botunu, predstavnici mještana su na sastanku sa potpredsjednikom Vlade naglasili da nijesu kočnica razvoja glavnog grada, već da se bore za svoje pravo na zdrav život. Mještani Botuna su potpredsjednika Vlade pozvali da posjeti to mjesto i upoznaju ga sa višegodišnjim problemima tog kraja, što je potpredsjednik Vlade sa zadovljstvom prihvatio – zaključuje se u saopštenju. Podsjećamo, mještani Botuna već duže vrijeme protestuju zbog planirane izgradnje kolektora za prečišćavanje otpadnih voda nedaleko od njihovih kuća u Botunu, a posljednji put su se okupili 10. juna ove godine ispred zgrade Vlade, po drugi put ove godine, kada su predali zahtjev za prijem na razgovor radi rješavanja ovog problema. Istog dana izrazili su protest i ispred kancelarije Evropske unije u Crnoj Gori, gdje su se obraćali za pomoć ovim povodom i 2012. godine (kada su aktivnije počeli da se suprostavljaju ideji o izgradnji kolektora u Botunu), a od kojih takođe očekuju da ih podrže i spriječe izgradnju kolektora na planiranoj lokaciji. I. M.

IPA tim u okviru Službe za međunarodnu saradnju, koji je formiran 2019. godine kako bi se na najbolji način iskoristila mogućnost pružanja finansijske podrške od strane EU i drugih međunarodnih fondova, do sada je za realizaciju brojnih projekata obezbijedio više od 1.355.000 eura iz međunarodnih fondova. U prethodnom periodu, saopštavaju iz PG biroa, završena je realizacija projekta ,,REopen Doors“ koji je sproveden u saradnji sa Edukativnim centrom „Montenesoft“.

- Nakon osmomjesečnih obuka koje su polaznici projekta prošli, najbolji su dobili priliku da četiri mjeseca stažiraju u sistemu Glavnog grada i na taj način se bliže upoznaju sa organizacionom strukturom. Značajno iskustvo koje su mladi Romi i Egipćani stekli ovim projektom pomoći će im da budu konkurentni na tržištu rada – ističe se u saopštenju. Ivan Đurković, ispred IPA tima Glavnog grada, istakao je da je u toku realizacija brojnih projekata koji će značajno uticati na kvalitet života građana Podgorice.

- Nakon uspješne realizacije ovog projekta, IPA tim se posvetio implementaciji projekta ,,TRIBUTE“, koji obuhvata oblast urbane mobilnosti. Pored toga, IPA tim predano radi i na realizaciji projekta ,,INGRID“ kojim će se izraditi studija unapređenja energetske efikasnosti objekata u javnoj upotrebi. ,,Balkan Translations Collider“ je prvi projekat iz programa Kreativna Evropa, koji ima za cilj da organizovanjem seminara i obuka doprinese razvoju menadžerskih kapaciteta u izdavaštvu i prevodilaštvu, kao i formiranje baze podataka književnih prevoda s jezika zemalja učesnica (Bugarska, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija i Hrvatska) - kazao je Đurković. Podsjeća da je realizovan i projekat „Pristupačnim prevozom do promjena“, u okviru kojeg su nabavljena dva vozila za prevoz osoba s invaliditetom, koja tokom trajanja realizacije projekta koristi Unija mladih sa hendikepom Crne Gore, te najavio da će IPA tim i u narednom period nastaviti posvećeno da radi na novim projektima. I. M.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Ne nazire se kraj završetku radova u Ulici Buda Tomovića, Vanja Đurišić predao krivičnu prijavu Završetak rekonstrukcije Ulice Buda Tomovića, vrijedne skoro pola miliona eura, koja je trebalo da bude završena u martu ove godine, i dalje je neizvjestan. Glavni problem je spor oko zemljišta između Glavnog grada i sugrađanina Vanje Đurišića. Iz Glavnog grada nijesu mogli odgovoriti kada će radovi biti završeni, dok Đurišić kaže da neće ni za dvije godine.

ODGOVORNOST

Gradonačelnik Vuković je na sjednici gradskog parlamenta, 27. jula, kazao da će neko krivično odgovarati zbog stanja na Zabjelu, odnosno u Ulici Buda Tomovića navodeći da će to biti Đurišić. - Odgovaraće zato jer je on sve sporove koje je vodio protiv Glavnog grada izgubio. Ovaj posljednji, koji je vezan za Jerevansku, je na sudu, mi ćemo se ponašati prema tome kako bude odluka suda. Ako sud presudi da zemlja treba da se plati, mi ćemo to da platimo. A ako se ispostavi da smo mi bili u pravu i da on nema osnov da traži tu zemlju, a o jadu je zabavio stotine građana, onemogućavajući im normalan život, mi ćemo podnijeti krivičnu prijavu protiv njega. Isto se dešava u Ulici Buda Tomovića. Tamo radovi kasne jer smo morali promijeniti projekat, to smo uradili, treba da pređemo preko jedne parcele dužine 70 metara, za koju isti princip kao u Jerevanskoj Vanja Đurišić primjenjuje. Ta zemlja ne samo da pripada Glavnom gradu, nego se na toj zemlji nalazi nelegalni objekat, u vlasništvu porodice Đurišić - naveo je Vuković. On je tada kazao da se obraćao načelniku Centra bezbjednosti da im pomogne da taj posao završe.

Spor bi mogao da traje još dvije godine Saobraćajnica široka šest metara, sa pratećom infrastrukturom U okviru rekonstrukcije Ulice Buda Tomovića predviđena je nova prateća infrastruktura, odnosno atmosferska i fekalna kanalizacija, vodovod, telekomunikaciona kanalizacija i javna rasvjeta. Nova saobraćajnica biće široka šest metara, odnosno imaće dvije saobraćajne

- Jednako kao što su patili ljudi u Jerevanskoj ulici, sada pate u Ulici Buda Tomovića. Nekome je palo da može tako da se ponaša. Po istom principu vi možete da izađete danas na trg, ogradite ga i kažete ovo je starevina Milića. Stari kučki pazar, možda i jeste. Ako krenemo da se tako ponašamo, onda bi bila anarhija, bezakonje - kazao je Vuković.

PRIJAVA

Đurišić tvrdi da nije tačno da u Ulici Buda Tomovića ima objekat. - Nema nikakvog objekta na trasi Buda Tomovića. Moj dio je oko 100 metara - poručuje Đurišić. Kako ističe, podnio je krivičnu prijavu protiv gradonačelnika

Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice počela uređenje parkinga u Ulici Jovana Tomaševića

Novih 26 mjesta za parkiranje prekoputa Ekonomskog fakulteta

OBALA MORAČE U BLIZINI MOSTA MILENIJUM: Budući parking

Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice počela je uređenje parkinga u Ulici Jovana Tomaševića, prekoputa Ekonomskog fakulteta. Projektom je, kako navode, predviđena izgradnja trotoara širine tri metra i parkinga sa 26 mjesta od kojih je jedno planirano za lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom. - Glavni projekat elektrotehničkih instalacija jake i slabe struje je sastavni dio glavnog projekta i odnosi se na zaštitu postojećih vodova smještenih u trotoaru uz Ulicu Jovana Tomaševića – navode iz Agencije

za izgradnju i razvoj. Radove izvodi firma ,,Geo-put project“, vrijednost investicije je 38.818 eura, a rok izvođenja radova je 40 dana. Navodeći da će površina koja već godinama služi kao neformalno parkiralište biti uređena do kraja septembra, gradonačelnik Ivan Vuković je objavio na svom FB profilu da će postojeća stabla biti zadržana. - Iako relativno mali, ovaj projekat je izuzetno važan zbog ogromne potrebe za parkingom u blizini fakulteta i područne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova – poručio je Vuković. I. M.

Glavni problem kašnjenja radova je spor oko zemljišta između Glavnog grada i sugrađanina Vanje Đurišića. Iz Glavnog grada nijesu mogli odgovoriti kada će radovi biti završeni, dok Đurišić kaže da neće ni za dvije godine

trake širine po tri metra. Sa lijeve strane, gledano iz pravca OŠ ,,Vuk Karadžić“, predviđen je zeleni pojas širine dva i po metra i trotoar širine tri metra, a sa desne strane trotoar promjenljive širine, od dva do tri metra. Ugovorena vrijednost radova je 473.315 eura.

Ivana Vukovića, zbog uvreda izrečenih na prethodnoj sjednici lokalnog parlamenta. - Na sjednici 27. jula Ivan Vuković je kazao da Đurišići imaju nelegalni objekat na trasi Ulice Buda Tomovića na Zabjelu. To nije istina. Javno i nedvosmisleno demantujemo i kažemo da Ivan Vuković obmanjuje javnost u namjeri da prikrije nezakonitosti i kriminal koji konstantno ponavlja u uzaludnoj namjeri da nam otme imovinu. Pozivam institucije države da se poslije promjene koruptivne vlasti DPS-a, odlučno pozabave slučajem otimanja imovine porodice Đurišić, koja se beskompromisno suprotstavila kriminalu bivše vlasti kad nije

NE NAZIRE SE ZAVRŠETAK POSLA: Gradilište u Ulici Buda Tomovića na Zabjelu

bilo ni pomena da će završiti ovako kao što su završili - kazao je Đurišić, uz napomenu da su ga juče zvali iz Uprave policije da dopuni izjavu. On je kazao da je Glavnom gradu ponudio kompromis. - Rekao sam im da završe rado-

ve, pa poslije toga da se uradi eksproprijacija i da me isplate. Oni su to odbili. Proći će dvije godine do pravosnažne presude. Do tada, nema građenja. Ja neću odustati ni od Jerevanske, ni Ulice Buda Tomovića – zaključio je Đurišić.

Mještani Zabjela ogorčeni su što ulica još nije završena. Kako poručuju, već pola godine se guše u prašini i idu preko makadama. Ističu da je ulica neprohodna za saobraćaj, pa do kuća ne mogu doći automobilima. Nj. B.

U glavnom gradu zaključeno prvo istopolno životno partnerstvo

Pred matičara stale državljanke Crne Gore i Bosne i Hercegovine U Podgorici je juče zaključeno prvo istopolno životno partnerstvo između državljanki Crne Gore i Bosne i Hercegovine. - Matičari Sekretarijata za lokalnu samoupravu upoznali su partnerke sa pravima i obavezama, shodno odredbama Zakona o partnerstvu lica istog pola, nakon čega su partnerke dale saglasnost za sklapanje partnerstva – saopšteno je iz PG biroa. Sekretarijat za lokalnu samoupravu, podsjećaju, ranije je preduzeo sve neophodne korake u cilju adekvatne imple-

mentacije Zakona, te su matičari glavnog grada pohađali seminare i obuke na tu temu, koje je organizovala crnogorska LGBTQ asocijacija ,,Queer Montenegro“ i nevladina organizacija Juventas. - Zapošljeni u Sekretarijatu upoznali su se sa detaljima o polnom i rodnom identitetu, značenjima termina i pravima pripadnika LGBTIQ zajednice, te su bez poteškoća pristupili sklapanju ovih životnih partnerstava – navodi se u saopštenju. Glavni grad čestita partnerkama na sklopljenom život-

Sala za vjenčanje u zgradi Glavnog grada

nom partnerstvu, uz poruku da je sloboda apsolutna kategorija i svaki čovjek, bez izu-

zetka, treba da uživa jednaka prava i živi u skladu sa ličnim opredjeljenjem. Nj. B.

Još jedna besplatna radionica u Razvojnom centru

Pripremaće mališane za pisanje i čitanje

U Razvojnom centru Udruženja Roditelji danas u 18 časova biće organizovana radionica ,,Priprema za čitanje i pisanje“, na kojoj će djeca predškolskog uzrasta prisustvovati logopedskim vježbama za razvoj logomotorike i jezičkih funkcija. - Cilj radionice je da pospiješi razvoj funkcija i sposobnosti neophodnih za

usvajanje vještina početnog čitanja, pisanja i računanja (pojma broja, količine i brojčanog niza). Tokom radionice djeca razvijaju govorno-jezičke, slušne i psihomotorne funkcije. Biće organizovane vježbe za razvoj ukupne psihomotorne organizovanosti, organizovanosti pažnje, vizuomotorne kontrole, doživljaja tjelesne cjelovitosti i vremensko-prostor-

ne orijentacije. Osim toga planirane su i logopedske vježbe za razvoj logomotorike, jezičkih funkcija neophodnih za razvoj impresivnog i ekspresivnog govora, grafomotorike, sukcesivnih funkcija. Radionicu vodi logoped Milica Andrić – najavljeno je iz Udruženja Roditelji, uz napomenu da je radionica namijenjena djeci od tri do pet godina. Besplatna radionica se odr-

žava u prostoru Igračkoteke i Razvojnog centra u Ulici Bracana Bracanovića 74/a. Zbog ograničenog broja mjesta, obavezno je prijavljivanje na imejl igrackoteka@tcom.me, broj telefona 020 22 10 00 ili u inboks Fejsbuk stranice Igračkoteka i Razvojni centar. Radionica će biti organizovana u skladu sa svim propisanim mjerama protiv širenja epidemije kovid-19. I. M.

Feljton

Četvrtak, 5. avgust 2021.

19.

PRIČE O SPOMENICIMA, GROBNICAMA I POKOJNICIMA

Čartoriski je kritikovan što je vjerovao Nikoli Vasojeviću » Piše: Slobodan ČUKIĆ

SPOMENIK KONZULU NIKOLI VASOJEVIĆU U ZAGARAČU (NASTAVAK)

Pokušao je da osnuje između Crne Gore i Kneževine Srbije posebnu državicu, katoličku kneževinu Holmiju odnosno Knjaževinu Vasojević kojoj bi on bio knez (knjaz). Izazvao je diplomatsku buru na Balkanu i među velikim evropskim silama. Njegova država bi, po njegovim riječima, bila središte propagande katoličanstva protiv Rusije, ujedno i brana ujedinjenju države Crne Gore i Srbije. U Rimu su Vasojevića smatrali turskim, u Atini ruskim pa engleskim agentom. Vatikan ga je smatrao varalicom i cijeli projekat sumnjivim, tek ga je poljska vlada u izbjeglištvu nešto ozbiljnije shvatila (Rajko Todić u studiji „Katolička kneževina Vasojevića” piše da je Čartoriski kritikovan zbog toga što je povjerovao čovjeku koji se predstavljao kao knez zemlje „kojoj nije mogao ni ime dati”.) Pravoslavni su krugovi u njegovom poduhvatu vidjeli veliki problem zbog unijaćenja. Nije poznato tačno kako je umro. Po jednom scenariju, ubijen je u pljački, po drugom, ubijen je zabunom jer su ga zamijenili za muslimana, po trećem, prema predanju, ciljano su ga ubili Njegoševi ljudi na prevaru. Navodno ga je neki iguman oklevetao kod Njegoša. Njegoš je potom zvao Vasojevića na Cetinje, da bi ga tokom puta u selu Donji Zagarač ubio dvojac Njegoševih ljudi 30. maja 1844. godine. Tu je bio pokopan, a knjaz Danilo je 1857. godine zapovijedio da se njegov grob poravna (https:// hr.wikipedia.org). Na više mjesta nalazimo sljedeću tvrdnju: „Spomenik je srušen, ali mu je narod zagaračkog kraja podigao drugi - mjesto njegove pogibije se i danas zove Konsulov grob“.

Adam Čartoriski

Nikola Vasojević je pokušao da osnuje između Crne Gore i Kneževine Srbije posebnu državicu, katoličku kneževinu Holmiju, odnosno Knjaževinu Vasojević, kojoj bi on bio knjaz. Njegova država bi, po njegovim riječima, bila središte propagande katoličanstva protiv Rusije, ujedno i brana ujedinjenju države Crne Gore i Srbije Tomaš Katanić o Nikoli Vasojeviću piše iz antipetrovićevskog ugla, pri čemu vrlo negativno oslikava ulogu igumana Mojsija Zečevića, vjernog Njegoševog saradnika. „Pošto je posvršavao izvjesne poslove u Parizu, Londonu, i dobio određena priznanja i obećanja za potporu, konzul Nikola Vasojević je 1841. godine došao u Vasojeviće đe su ga lijepo primili i priznali za svog kneza“, kaže Katanić. „Vojvoda Simo Vojvodić je sa cijelim plemenom prihvatio tu ideju i na tom poslu radio je vrlo oprezno. Međutim, to se Njegošu nije svidjelo i on je riješio da ga ukloni i u tom pravcu je preduzeo akciju. Kada je Nikola 1842. otišao u inostranstvo Vladika je pozvao Mojsiju Zečevića k sebi na Cetinje. Rezultat ovih pregovora bio je imenovanje Sava Popovića iz Lijeve Rijeke za kapetana, a popu Gavrilu Protiću je ponuđeno mjesto vojvodstva Sima Vojvodića, ali se Protić nije htio primiti. Tom prilikom vladika je Protiću dao jednu sablju koja se i danas čuva (T. Katanić, Vasojevići - istorijska zbivanja, Komovi, Andrijevica, 2004, 86). Katanić dalje navodi da je vladika poslao u Vasojeviće igumana Mojsija da ometa stvar oko postavljanja Nikole konzula za kneza u Vasojevićima. Početkom 1843. Nikola se ponovo vratio u Vasojeviće đe se stalno nastanio. Mojsija je odmah poveo borbu protiv njega.

Faksimil jednog Njegoševog pisma iz 1843. godine

A. Bocarić - Portret Petra II Petrovića Njegoša

Nikola se osjećao u Vasojevićima kao pravi vladar. Ali te godine podigne se pitanje odnosa između Porte i Vasojevića. Vezir skadarski je preko glavara Šabanagića uspio je da pribavi u Skadar 30 vasojevićkih glavara kao da ih i pritvori da bi tim prinudio ih na priznanje turske vlasti. Pokupio je i tridesetoro njihove djece i zatvorio ih u Gusinju. Konzul Nikola je puno uradio oko puštanja zatvorenika iz Skadra i njihove djece iz Gusinja, čime je stekao još veći ugled u plemenu. Mojsije je sada počeo javno da vodi akciju protiv njega. O namjerama za ubistvo Nikolino odmah

Tomaš Katanić piše da je Nikola Vasojević poginuo od ruke trojice ljudi koje su poslali da izvrše taj čin. Dvojica su bili Njegoševi perjanici a treći je bio neki Mićo Toroman s Njeguša. Ovaj ga je Mićo sva je prilika i ubio i kao hajduk „tobože“ pobjegao, a perjanici su se vratili na Cetinje i referisali o izvršenom činu

se čulo u plemenu kada je o tome javno raspravljeno u kući Radovana Lekina Deletića. To je čula mala snaha Radovanova i odmah saopštila Spasoju Aletiću koji je obavijestio Nikolu i Sima ali oni u to nijesu povjerovali. Nikola se nije obazirao na priče već je na poziv vladičin pošao na Cetinje. Čim je prešao na teritoriju Crne Gore bude iz busije ubijen u Zagaraču 30. maja 1844. Ubijenog Nikolu sahranio je proto Petar Čupić sa Zagarčanima i na tom mjestu bio je podignut neki bjeleg sa natpisom (isto, 87). Prema Kataniću, Nikola je poginuo od ruke trojice ljudi koje su poslali da izvrše taj čin. Dvojica su bili vladičini perjanici a treći je bio neki Mićo Toroman s Njeguša. Ovaj ga je Mićo sva je prilika i ubio i kao hajduk

Stara crkva u Donjem Zagaraču

Nije poznato tačno kako je Nikola Vasojević umro. Po jednom scenariju, ubijen je u pljački, po drugom, ubijen je zabunom, po trećem, prema predanju, ciljano su ga ubili Njegoševi ljudi na prevaru. Njegoš je zvao Vasojevića na Cetinje, da bi ga tokom puta u selu Donji Zagarač ubio dvojac Njegoševih ljudi. Tu je bio pokopan. Knjaz Danilo je 1857. godine zapovijedio da se njegov grob poravna „tobože“ pobjegao, a perjanici su se vratili na Cetinje i referisali o izvršenom činu. Katanić dalje piše da su Vasojevići 1857. tragali za Nikolinim sinovima. Jedna deputacija Vasojevića dolazila je u Beograd i tražila njegovog sina Aleksandra „knjaza Vasojevića“ da se primi za knjaza, ali on nije htio (isto, 88). „Do 1880. godine bilo je živo sjećanje u plemenu na konzula Nikolu Vasojevića, a tada je usled opozicije zabranjeno o njemu da se priča. Negdje oko tog vremena naređeno je sa Cetinja da se izlomi ona nadgrobna ploča kamena na Nikolinom grobu. Rovinski mi je pričao da je 1913. godine vidio tu ploču i da je po naređenju kralja Nikole izlomljena i uništena (...) Nikola nije bio nika-

kav samozvanac niti uzurpator ničijeg prestola. On je bio knjaz Vasojevića ne po nasledstvu ili nekom porodičnom pravu, jer mu niko nije u porodici bio ni običan knez“ (isto, 88). Na koncu evo i izvoda iz pisma koje je Njegoš 25. septembra 1844. uputio Simi Milutinoviću: „Vidim, kako iz tvojega pisma tako iz pisma od 22 avgusta Nastasije, supruge pokojnoga kneza Nikole Vasojevića, da želi znati đe je i kako je on poginuo. On se je bio uputio s jednijem turskijem uskokom iz Podgorice (koji se je naša s pokojnijem Nikolom u Vasojeviće) da ide put Srbije k svojojzi familji, nego, kako čovek koji gotovo bješe poludio, kako i sami znate, premjeni svoj plan i s puta se blizu granice srpske povrati i opet obrne natrag preko Turske dokle dođe na granicu crnogorsku nasprama fortice spuške u Kosovi Lug. Tebe je i mjesto poznato. Uskok, sprovodnik knežev, koji je zla Crnogorcima činio, ne smjede unutra u Crnu Goru uljesti, zaište na granici od kneza da mu plati obećanu (nagradu) što ga je dovle sprovodio i s njime tumaro dade, no knez, kako ubogi siromah, nije ima šta da mu da. Sprovodnik mu hćedne silom uzeti nešto, a knez ne dopušti. Tu se posvade i upiri sprovodnik puškom i ubije kneza, i otale on uteci. To je bilo 30 maja 1844. god. na dvije ure noći. Ti znaš kakve su naše krajine, koje su gotovo svagda u ratu s Turcima. Krajičnici naši obližnji, kako čuju da puška pukne, tako ih se 10 sleti k onome mjestu, pomisle da Turci koga na krajinu ubiju i, za njihovo udivljenje, nađu čoveka u prljave turske haljinetine i pomisle da je Turčin i šćednu mu glavu posjeći, no kad vide da glava nije obrivana nego ošišana, ne usude se posjeći ga, počnu iskraj njega vikati: ko ga ubi, i zašto, i ko je ubijen? Posle im se javi uskok ispod same fortice spuške i na vjeru se sastane s nekima od našijeh i kaže im ko ga je ubio i rašta. Ovaj bijedni i sožaljenja dostojni siromah bude ukopat u Zagaraču, a ono siromaškoga prtljaga što je njegovo bilo i konjina te nevaljala ostane pod ruke od suda, ko se prvi javi od strane njegove supruge da mu se predade. Strogi je ispit učinjen sudejskijem načinom nad onijem selom blizu kojega je on poginuo, nekoliko je seljana u tavnicu bilo pozatvoreno, no, kada seje stvar razviđela kako je, odpuštili su se. Ubica je onaj isti veče uteka natrag u Tursku. Ime mu je Gigoje Vukotin, familijom Božović. On je srednjega stasa, nažute kose, koji ima oko 26 god tek što mu je počela nausnica probijati. Može biti da je ta isti ubica koji je raskaziva suprugi pokojnoga Nikole njegovu smrt, jerbo nam nitko ne kaže daje u ove obližnje gradove turske” (izvor: www.rastko.rs). (Nastavlja se)

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju (Sl.l.CG br.1/11), i Rješenja Privrednog suda poslovne oznake St.br. 220/15 od 08.05.2015.godine,a nakon naknadno pronađene imovine, stečajni upravnik „BOŽOVIĆ“ d.o.o. Nikšić PIB 02280485, , blagovremeno O BAV J E Š TAVA stečajnog sudiju, dužnika, sve povjerioce i sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje naknadno pronađene imovine „BOŽOVIĆ“ d.o.o Nikšić PIB 02280485, i istovremeno na osnovu čl.134,135 i čl.136 (Zakona o stečaju Sl.list CG br.1/2011), dana 03.08.2021.g, objavljuje peti OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika:

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA Predmet prodaje je nepokretna imovina –zemljište i objekti bliže opisani u listu nepokretnosti broj 9, KO Šavnik, svojina „BOŽOVIĆ“ DOO-u stečaju Nikšić PIB 02280485, procijenjene vrijednosti 54,096,00 eura i to : 1.Pomoćna zgrada u Privredi površine 80m2 procijenjena vrijednost 1.600,00€, 2.Pomoćna zgrada u Privredi površine 262m2 procijenjena vrijednost 13.100,00€, 3.Pomoćna zgrada u Privredi površine 53m2 procijenjena vrijednost 1.060,00€, 4.Elektro energetski objekat površine 7m2 procijenjena vrijednost 140,00€, 5.Dvorište površine 8600m2 procijenjena vrijednost 8.600,00€, 6.Pomoćna zgrada u Privredi površine 912m2 procijenjena vrijednost 912,00€, 7.Poslovna zgrada u Privredi površine 166m2 procijenjena vrijednost 6.640,00€, 8.Pomoćna zgrada u Privredi površine 52m2 procijenjena vrijednost 1.040,00€, 9.Pomoćna zgrada u Privredi površine 20m2 procijenjena vrijednost 200,00€, 10.Pijesak Šljunakpovršine 20804 m2 procijenjena vrijednost 20.804,00€, Način prodaje Prodaja imovine stečajnog dužnika po ovom oglasu vrši se javnim prikupljanjem pisanih ponuda. Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez garancija kupcu i bez prava kupca na naknadni prigovor i reklamaciju, i stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke na imovini koje kupac utvrdi nakon izvršene kuporodaje. Uslovi za dostavljanje ponuda Pravo podnošenja pisanih ponuda imaju pravna i fizička lica koja po pozitivnim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine predmetnih nepokretnosti. Lica koja su zainteresovana za dostavljanje ponuda dužna su: da zaključno sa 03.09.2021. godine do 10:00 časova, dostave pisanu ponudu na crnogorskom jeziku u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD u Podgorici, ul.IV proleterske br.2 Podgorica, sa naznakom “JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA NE OTVARAJ” - St.br. 220/15. Ponuda mora da sadrži : a)za fizička lica 1.-lične podatke (ovjerenu fotokopiju lične karte ili pasoša) 2.-adresu za dostavljanje službene pošte, 3.-dokaz o uplati depozita, 4.-iznos ponuđene cijene oglašene imovine b)za pravna lica 1.-dokaz o registraciji pravnog lica 2.-podatke o licu ovlašćenom za podnošenje ponuda,sa propisanim punomoćjem, 3.-dokaz o uplati depozita 4.-iznos ponuđene cijene oglašene imovine Obavezna uplata depozita Radi osiguranja ponude lica koja podnesu ponudu za kupovinu imovine dužna su da uplate depozit u iznosu 5 % od procijenjene vrijednosti nepokretne imovine „Božović“ d.o.o. – u stečaju Nikšić na ž. r. br. 510-91547-06 kod CKB banke Podgorica. Nevažeće ponude Nevažećim ponudama smatraće se : -ponude koje ne pristignu u roku predviđenom ovim oglasom, -ponude koje ne sadrže sve elemente predviđene ovim oglasom, -ponude koje nijesu dostavljene na naznačenu adresu i u zatvorenoj koverti i -ponude uz koje nijesu dostavljeni prilozi predviđeni ovim oglasom. Datum, vrijeme i mjesto javnog otvaranja ponuda Javno otvaranje ponuda biće sprovedeno se dana 03.09.2021. godine u 10:30 časova u Privrednom sudu u Podgorici, ul. IV proleterske, br.2. Postupak javnog otvaranja ponuda Postupak javnog otvaranja ponuda sprovodi stečajni upravnik, uz predstavnike ponuđača koji su prisutni. Ako na javnom otvaranju ponuda prisustvuje ovlašćeno lice pravnog lica kao ponuđača, potrebno je da to lice priloži original propisno ovjerenog punomoćje za zastupanje i dokaz o identitetu (važeću ličnu kartu ili pasoš). Ako na javnom otvaranju ponuda prisustvuje fizičko lice kao ponuđač, obavezno je da prezentira dokaz o identitetu (važeću ličnu kartu ili pasoš). O otvaranju ponuda vodi se zapisnik. Izbor najpovoljnijeg ponuđača i proglašenje kupca Na osnovu zapisnika stečajni upravnik će u roku od 8 dana odlučiti o izboru najpovoljnijeg ponuđača i proglašenju kupca. Najpovoljniji ponuđač je ono lice koje ponudi najveću cijenu. Za slučaj da je jedno lice dostavilo ponudu, stečajni upravnik može donijeti odluku da ga proglasi kupcem. Za slučaj da kupac odustane od kupovine imovine, stečajni upravnik za kupca može proglasiti drugog po redu najpovoljnijeg ponuđača. Zaključenje ugovora o kupoprodaji i obaveze kupca Kupac je dužan da u roku od 10 dana, a najkasnije u roku od 15 dana, od dana proglašenja kupca zaključi ugovor o kupoprodaji. Kupac je obavezan da snosi i troškove propisanih poreza, troškove notarskog zapisa i ovjere, kao i sve ostale troškove koji proizađu iz osnova ugovora o kupoprodaji. Pravo kupca Nakon što kupac u cjelosti isplati kupoprodajnu cijenu, na kupca se prenosi pravo svojine na kupljenoj imovini. Pravo na povraćaj depozita Stečajni upravnik će bez odlaganja, a najkasnije u roku od 2 dana od dana proglašenja kupca vratiti položeni depozit svakom ponuđaču čija ponuda ne bude prihvaćena. Ukoliko odabrani ponuđač odustane od date ponude ili odustane od zaključenja ugovora to za sobom povlači gubitak uplaćenog depozita. Proglašenje javne prodaje neuspjelom Ako u oglasom ostavljenom roku na propisanu adresu nije prispjela ni jedna ponudu za kupovinu cjelokupne imovine stečajnog dužnika, javna prodaja se proglašava neuspjelom. Podaci o vremenu i mjestu uvida u imovinu i trajanja oglasa Zainteresovana lica, uz prethodnu najavu, mogu razgledati imovinu stečajnog dužnika, i vršiti neposredan uvid u listove nepokretnosti, svakog radnog dana u vremenu od 10:00 do 12:00 časova, počev od dana objave oglasa do dana njegovog zatvaranja. Oglas je otvoren do 03.09.2021.godine do 10 časova. Informacije Bliže informacije o uslovima i predmetu prodaje mogu se dobiti na kontakt telefon: 00 382 (0) 67 632-754

Stečajni upravnik

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Обавјештавамо родбину, пријатеље и кумове да је 4. августа 2021. трагично преминула у 31. години наша вољена

Dana 4. avgusta 2021. godine preminula je iznenada naša voljena i poštovana majka i baba

САЊА Драгана МАРКОВИЋ Рођена ДРАГОЈЕВИЋ

NEVENKA pok. Vladimira KORDIĆ

Саучешће примамо у капели на мјесном гробљу Зури-Грбе 5. августа 2021. године од 10 до 14 часова када ће се и обавити сахрана. ОЖАЛОШЋЕНИ: Син ФИЛИП, кћерка ИРИНА, отац СЛОБОДАН, мајка МАРИНА, брат АЛЕКСАНДАР, свекрва АНКА, ђевери ИГОР и АЛЕКСАНДАР, заова ИРЕНА, јетрве САЊА и ЈЕЛЕНА, стричеви, ујаци, тетке и остала ожалошћена породица МАРКОВИЋ и ДРАГОЈЕВИЋ

rođena Drljević

Ispraćaj pokojnice krenuće u 11 časova, dana 5. avgusta, iz kapele na Prčanju prema groblju crkve Sv. Mine – Šišići, Grbalj, gdje će se sahrana obaviti u 12 časova.

Ožalošćeni: ćerke JELENA, ANA i MAJA, unuk MARKO, unuke LENA i NEVENKA, zaove OLGA i DANIJELA i ostala mnogobrojna rodbina

192 Posljednji pozdrav dedi

MILORADU MILIĆU Bio si uvijek tu za sve nas. Čuvamo te od zaborava i zauvijek ćeš biti u našim srcima. MILOŠ i ANA sa djecom 206

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Voljeni Dana 4. avgusta 2021. u 59. godini iznenada je preminuo naš dragi

ALBERT NULEŠI ALBERT Mikelov NULEŠI

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu porodice, 5. avgusta u 15 časova, na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: majka ĐUSTA, supruga ELIZABETA, sinovi FRANKO i RENATO, sestra MARIJA, brat DANIJEL, snaha MANUELA, bratanić MIKEL, bratanična TEA, sestrić ANTON i ostala mnogobrojna porodica NULEŠI i KOLJATAHI

199

Tuga se ne mjeri riječima ni vremenom nego prazninom koja ostaje poslije tebe. Otišao si tako brzo da se sa tobom ne uspjesmo ni pozdraviti. Tvojim odlaskom ostali smo uskraćeni za podršku i ljubav koju si nesebično davao. Uvijek ćeš biti voljen, čuvaćemo te od zaborava.

Zauvijek Sestra MARIJA, zet ALFRED i sestrić ANTON

202

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju Дана 3. августа 2021. у 81. години преминула је наша драга

Tužnim srcem javljamo komšijama, kumovima i prijateljima da je posle duže bolesti u 63. godini preminuo

ALBERTU NULEŠI ALBINA, MARKO i EDVARD SOPI

JANKO Đorđija TOMAŠEVIĆ

ВОЈКА Васова ЧЕЈОВИЋ 203 Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

Сахрана је обављена у кругу породице 4. августа на градском гробљу Чепурци.

Ожалошћени: ћерка ЉИЉАНА, зет ВЕЛИЗАР, унуци БАЛША и БОЖО

Saučešće primamo u kapeli Klenak, dana 4. avgusta od 13 do 22 časa i dana 5. avgusta od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Klenak – Banjani. Ožalošćena porodica: sestra BOSILJKA – BOSA, bratanići ŽELJKO, TOMO, ĐORĐIJE i MARKO, sestrić MIĆO, sestrična MAJA, bratanična SVETLANA, snahe ANICA i NADA, braća od ujaka, tetke i ostala mnogobrojna rodbina TOMAŠEVIĆ i SARIĆ 181

ALBERTU NULEŠI NINA i ANDRIJA KOVAČEVIĆ 204

Dana 4. avgusta 2021. umrla je u 87. godini naša draga

182 Navršava se 4 godine od smrti našeg voljenog

MILICA Vladimirova STIJEPOVIĆ MILANA Đ. LATKOVIĆA Dragi naš Milane, ljudi umiru kad ih svi zaborave, a ti si i dalje tu sa nama u mislima i našim životima. Neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Saučešće se prima u gradskoj kapeli u Nikšiću, dana 5. avgusta od 10 do 12 časova, kada se polazi za Komarnicu, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova na mjesnom groblju.

Ožalošćeni: BRATANIĆI, BRATANIČNE, SNAHE, UNUČAD, PRAUNUČAD i ostala rodbina

Tvoja porodica: supruga DUBRAVKA, sinovi MARKO, MLADEN, MILOŠ, snaha IVONA, unučad BALŠA i ĐORĐA 205

201

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Umro je

Dana 3. avgusta 2021. u 83. godini života preminula je naša draga

Najbolja majka i baka

BRANKICA NEDOVIĆ

STANIJA Đorđija GRUJIČIĆ rođena Janjić

MILORAD Veljov MILIĆ 1933 – 2021.

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice 4. avgusta u 16 časova na groblju u Straševini. Kuća žalosti: Čađalička bb.

Biće izložen na gradskom groblju Čepurci dana 5. avgusta 2021. od 10 do 12 časova kada se kreće za selo Orahovo – Kuči, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni: supruga KOVILJKA – KONA, ćerke TATJANA i SANJA, unuci MILOŠ i NIKOLA, zet ZORAN, snaha ANA, bratanična MIKICA, sestrići, sestrične i ostala rodbina

Ožalošćeni: kćerke VESNA, DRAGICA i IVANA, brat PEJO, sestre ĐURĐA i JULKA, snaha VINKA, jetrva MILICA, unuci VESELIN, ĐORĐIJE, PETAR i UROŠ, unuke SARA, SAVKA i DANKA, praunuke MILA, DUNJA, SOFIJA i BOGDANA i ostala rodbina JANJIĆ i GRUJIČIĆ

Teško nam je riječima se oprostiti od tebe, a još teže shvatiti bez kolike podrške, ljubavi i pažnje smo ostali. Znamo da ćeš, gdje god bila, nastaviti da brineš o nama, a mi ćemo te zauvijek u našim srcima čuvati od zaborava. Tvoji: ANJA, IVA, LENA i STEVAN 194 Našoj

175 Umrla je moja draga sestra

195

BRANKICI

Voljenom suprugu

Hvala ti što si mi bila sestra. Hvala na svoj ljubavi i toplini što je samo srce veliko kao tvoje moglo dati. Svako sjećanje na tebe biće radosno i veselo.

STANIJA Đorđija GRUJIČIĆ Vole te tvoji NINA i FRANK

Draga moja sestro, počivaj u miru uz tvoje sinove i supruga, a mi, tvoji najmiliji, uvijek ćemo se sjećati tvoje dobrote i plemenitosti prema svima nama.

MILORADU MILIĆU

Ožalošćeni brat PEJO sa porodicom 185

Šezdeset godina zajedničkog lijepog života. Do poslednjeg trenutka bila sam uz tebe.

193 Sa tugom i nevjericom opraštamo se od naše drage sestre

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

Tvoja KONA

200

BRANKICE NEDOVIĆ STANIJI GRUJIČIĆ

STANIJI GRUJIČIĆ

Čuvaćemo uspomenu na tebe, tvoju dobrotu i ljubav koju si nam pružila.

Tuga i bol se ne mjere vremenom, već prazninom koja ostaje u srcu. Počivaj u miru, draga Stano.

Bratanična OLIVERA JANJIĆJOVANOVIĆ sa porodicom 186

Sestra JULKA GRBOVIĆ

Voljenom tati

MILORADU MILIĆU

Tvoja vesela narav i sestrinska ljubav ostaće zauvijek u našim srcima. BEBA, DRAGAN, MIŠKO i porodica pok.VESKA STOJANOVIĆA

187

S poštovanjem i posebnim pijetetom opraštamo se od

189

Opraštamo se od drage i poštovane

Tvojim odlaskom nestaće sigurnost porodičnog doma, nestaće ta sigurna luka, u koju sam mogla da uplovim kad god poželim.

TANJA, ZOKI i NINO

MILUTINA JOVANOVIĆA Našeg iskrenog prijatelja

197

190

Voljenom tati

Od porodice pokojnog MILENKA MARKOVIĆA Navršava se četrdeset dana od smrti moje majke

BRANKICE NEDOVIĆ

IKE RAIČEVIĆ rođ. Matanović Tvoj lik i dobrotu čuvaću u svom srcu za života. Počivaj u miru, moja Crnogorko.

MILORADU MILIĆU

DRAGAN sa porodicom 196

Zauvijek ćemo pamtiti Tvoju plemenitost, ljudskost, osmijeh i neizmjernu dobrotu.

Bio si moj veliki oslonac, podrška i sigurnost. Draga TVOJA SANJA

KOLEKTIV CENTRA SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE

198

BRANKICE Hvala za plemenitost tvoje duše, za tvoj iskričav duh i vedrinu kojima si nas darivala i život nam učinila dragocjenijim i ljepšim. ZORICA RADONJIĆ 191

180 OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Prestalo je da kuca veliko i plemenito srce mog dragog brata

SLOBODANA RADUNOVIĆA

Dragi Bobo, žao mi je što si otišao rano bez poslednjeg pozdrava.

Ožalošćeni tvoji BEATOVIĆI

184

POMENI

Navršilo se četrdeset dana od kada je preminuo naš dragi

Pola godine je od smrti našeg voljenog oca, đeda, prađeda, svekra i tasta

Petnaest godina od kada nije sa nama

MILENA Batova PAVIĆEVIĆ

SAVA Petrovog VUKAŠEVIĆA

Živjećeš dok god mi postojimo. Ljubav prema tebi je vječna.

SAŠKO Petkov SAVELJIĆ

Tvoja PORODICA 176

Dobri naš, tvojim odlaskom ostali smo bez velikog oslonca, podrške i ljubavi koju si nam nesebično pružao. Ponosni smo što smo te takvog imali, nedostaješ... Počivaj u miru.

TUŽNO SJEĆANJE

Kale, nedostaješ nam. Tvoji NAJMILIJI

BOŠKO Markov VUJOVIĆ

PETAR Boškov VUJOVIĆ

8. 1971 – 8. 2021.

3. 2014 – 3. 2021.

LJUBIŠA, VESNA, ĐORĐE i MILICA

177 Dana 5. avgusta 2021. navršavaju se dvije godine od smrti

Ljubav i sjećanje na vaše drage likove nikad ne umiru. Supruga i majka ZORKA sa familijom 183

188 Šestog avgusta navršava se godina dana od smrti

VESELINA DUJOVIĆA Vrijeme prolazi, ali ostaju sjećanja i uspomene. Počivaj u miru. PORODICA

ZORE DRECUN

178

rođene Batrićević

Vječno će te pamtiti brat PERO, sestra ĐINA, sestrići PETAR i STEVAN sa porodicom 179

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Na osnovu odredbi Zakona o privrednim društvima CG (Sl. List CG 65/20) i člana 25 Statuta BeaMax AD Berane, i odluke Odbora direktora BeaMax AD Berane broj 22-07 od 22.07.2021 godine, saziva REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA BEAMAX AD BERANE Skupština akcionara će se održati dana 10.09.2021 godine sa pošetkom u 14 časova u prostorijama društva u ulici Polimska bb, sa sledećim: DNEVNIM REDOM 1.Upoznavanje sa jedinstvenim spiskom akcionara, izdatim od strane CKDD-a, izbor radnih tijela skupštine; 2.Razmatranje i usvajanje finansijskih izvještaja društva za 2020 godinu sa izvještajem revizora; 3.Izbor revizora društva za 2021 godinu; 4.Razrješenje odbora direktora društva; 5.Izbor članova odbora direktora društva; 6.Donošenje odluke o izmjenama i dopunama statuta društva (usaglašavanje sa Zakonom o privrednim društvima Crne Gore Sl. List CG 65/20). Skupština se može održati, ukoliko joj prisustvuju akcionari koji posjeduju više od ½ ukupnog broja akcija sa pravom glasa, lično ili preko ovlašćenog punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Pravo predlaganja kandidata za članove Odbora direktora imaju akcionar i akcionari koji imaju najmanje 5 % akcijskog kapitala društva. Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara i akcionara koji su glasali putem glasačkog listića. Akcionari koji imaju pravo predlaganja, mogu predložiti sva članove Odbora direktora ili samo dio članova. Odbor direktora ima tri člana. Identifikacija akcionara, punomoćnika ili zakonskih zastupnika akcionara i verifikacija njihovih dokumenata, kao i potpisivanje registracione liste, obaviće se u sjedištu društva na dan održavanja skupštine, počev od 10 časova. Identifikacija akcionara dokazuje se ličnom ispravom, a punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja u skladu sa zakonom i ličnom ispravom punomoćnika i vlasnika akcija koji ga je opunomoćio, a zakonskog zastupnika na osnovu ličnih isprava i potvrde o registraciji iz sudskog registra, u originalu ili ovjerenoj kopiji. Materijali za skupštinu stavljaju se na uvid akcionarima 20 dana prije održavanja skupština akcionara u upravi društva radnim danima od 09-14 časova. ODBOR DIREKTORA PREDSJEDNIK ŽARKO BARJAKTAROVIĆ S.R.

Poslovni broj: I.br.2692/2015 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica – osnovana 1901. godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141, koga zastupa advokat Đukanović Dragoljub iz Podgorice, ul. Moskovska br. 169 protiv izvršnog dužnika Barović Bojana iz Nikšića, ul. Nikca od Rovina br.33, radi naplate novčanog potraživanja, na osnovu izvršne isprave – ugoovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.6664/07 dana 11.05.2007. godine, dana 04.08.2021.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Barović Bojanu iz Nikšića, ul. Nikca od Rovina br.33, vrši se dostavljanje Zaključka o X prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br. 2692/15 od 26.11.2020. godine i Zapisnika o odlaganju X prodaje poslovne oznake I.br. 2692/15 od 04.08.2021. godine. Izvršni dužnik Barović Bojan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zaključka o X prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br. 2692/15 od 26.11.2020. godine i Zapisnika o odlaganju X prodaje poslovne oznake I.br. 2692/15 od 04.08.2021. godine. Upozorava se izvršni dužnik Barović Bojan iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 04.08.2021.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

MALI OGLASI USLUGE KUĆNI SERVIS - Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. PodgoricaPrimorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 1 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 2

RAZNO POTREBAN vozac C kategorije sa radnim iskustvom. Potrebni manipulativni fizički radnici za rad u magacinu. Tel. 069/032-380 3 PRODAJEM zdrava, dobro razvijena DB pčelinja društva. Tel. 067/277-570 4

Poslovni broj: I.br. 1326/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, koju zastupa punomoćnik Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, ulica Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Krivokapić Milana iz Nikšića, ul. Narodnih heroja bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 83.300,15 eura, dana 04.08.2021. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1326/17 od 19.05.2017.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.748/10 od 16.11.2010.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se petnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 475 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja dvorište, površine 37 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja stambeno-poslovne zgrade, površine 120 m2- u obimu prava korišćenja izvršnog dužnika 1/1, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 1, površine 20 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 2, površine 94 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 3, površine 94 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 94 m2- u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za petnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 01.09.2021.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 252.270,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1326/17 od 26.06.2018.godine, i to: iznos od 7.400,00 eura za PD1, iznos od 105.750,00 eura za PD2, iznos od 69.560,00 eura za PD3, iznos od 69.560,00 eura za PD4, dok je za kat. parcelu broj 1405, podbroj 2, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja dvorište, površine 37 m2, i kat. parcelu broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja stambeno-poslovne zgrade, površine 120 m2- vrijednost izražena kroz vrijednost objekata. IV Na petnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 740,00 eura za PD 1, iznos od 10.575,00 eura za PD 2, iznos od 6.956,00 eura za PD 3 i iznos od 6.956,00 eura za PD 4. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov. br.3226/06 od 29.03.2006.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.34/76, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave Ov.br.3226/06, podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.4306/06 od 18.04.2006.god, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave Ov.br. 4306/06, podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.32614/07 od 21.09.2007.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga na naplatu –obavještenje br.24-01/3021/1 od 04.07.2008.god, te zabilježba obavještenja o vansudskoj prodaji, obavještenje br.24-01/194 od 22.01.2009.god, a sve na objektu PD2 iz stava jedan ovog zaključka, dok je za kat. parceli broj 1405, podbroj 2, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja dvorište, površine 37 m2, i kat. parceli broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja stambeno-poslovne zgrade, površine 120 m2- upisan podatak o hipoteci u korist Opštine Nikšić, iznos duga 2.364,05 eura, po Zaključku br.06-4227/1 od 19.05.2010.god, i podatak o hipoteci u korist Opštine Nikšić, iznos duga 3.649,84 eura, po Rješenju UP/IO br.11-422-18168-H/I od 25.12.2014.god. Na kat. parceli broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 94 m2- postoji podatak da objekat nema dozvolu za građenje. Dana 04.08.2021. godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Na osnovu člana 88 Statuta Akcionarskog društva „Održavanje željezničkih voznih sredstava“ Podgorica, Odbor direktora raspisuje:

OGLAS ZA JAVNO NADMETANJE za prodaju motornog vozila CHEVROLET AVEO • Broj reg tablica: PG-DU490 • godina proizvodnje: 2011 • registrovan do 26.03.2022.god. • pređeni kilometri: 98.178 km • broj šasije: KL1SF48WJAB143606 • 1.4 ccm ; 74 kw- benzinac • početna cijena: 2.500,00€ sa PDV-om Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju sva pravna i fizička lica koja prije početka nadmetanja uplate depozit u iznosu od 10% od početne cijene na žiro račun Akcionarskog društva „Održavanje željezničkih voznih sredstava“ Podgorica br. 510-45740-75 kod CKB Banke. Motorno vozilo iz tačke 1 ove Odluke prodaje se i preuzima u viđenom stanju sa lica mjesta i naknadne reklamacije se ne primaju. Sve poreze i troškove prevoda vozila snosi kupac. Učesnik javnog nadmetanja koji ne uspije prilikom nadmetanja, ima pravo povraćaja depozita u roku od 3 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Kupac je dužan da ugovorenu cijenu uplati avansno, neposredno prije preuzimanja motornog vozila. Javno nadmetanje će se održati dana 09.08.2021.godine, u 10:00h u prostorijama Akcionarskog društva „Održavanje željezničkih voznih sredstava“ Podgorica, Trg Golootočkih žrtava br.13. Kontakt osoba: Mladen Rašković 069 132 957

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Magazin

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Nikšić: Večeras počinje jubilarni, deseti Lake Fest

Nastupaju Nikola Vranjković, Hladno pivo, Bjesovi, Zoster... Prve večeri festivala nastupiće bendovi Rudolf, Mortal kombat, Hladno pivo, Psihomodo pop i Nikola Vranjković. Druge festivalske noći najavljeni su nastupi muzičkih grupa Parampaščad, Zoster, Goblini, Sanšajn i Siks pak. Treća, ujedno i posljednja noć festivala, rezervisana je za nastupe bendova Štrajk mozga, Bjesovi, Ritam nereda, Iskaz, kao i za Dejana Petrovića i njegov Big bend NIKŠIĆ – Jubilarni deseti Lake Fest počeće večeras na tradicionalnoj lokaciji – jezeru Krupac u Nikšiću i trajaće do 7. avgusta. Ovogodišnji festival održava se, kako su najavili organizatori, pod sloganom „Ponovo zajedno s muzikom“. Prve večeri festivala nastupiće bendovi Rudolf, Mortal kombat, Hladno pivo, Psihomodo pop i Nikola Vranjković. Druge festivalske noći najavljeni su nastupi muzičkih grupa Parampaščad, Zoster, Goblini, Sanšajn i Siks pak. Treća, ujedno i posljednja noć festivala, rezervisana je za nastupe bendova Štrajk mozga, Bjesovi, Ritam nereda, Iskaz, kao i za Dejana Petrovića i njegov Big bend. Cijena festivalske karte, kako su saopštili organizatori, nije se mijenjala. Trodnevna ulaznica, kao i prethod-

Sa ranijeg fesivala

nih godina, koštaće 25, a jednodnevna 10 eura. Karte je moguće kupiti na samom ulasku u festivalski prostor ili u Niksiću u „NK pabu“ i u Podgorici u „Montengro cafe pabu“. I ove godine, u okviru kampanje „Kad pijem ne vozim“, dugogodišnji

partner festivala, Pivara „Trebjesa“, subvencionisaće dio cijene karata na relaciji Nikšić – Krupac – Nikšić i Krupac – Podgorica kod izabranog autobuskog prevoznika. - Potražite označene autobuse i vozite se po cijeni od 0,5 eura na relaciji Nikšić – Krupac i Krupac – Nikšić i za

1,5 eura na relaciji Krupac – Podgorica. Na ovaj način doprinosi se bezbjednom povratku posjetilaca kući, a sve u skladu sa sloganom kampanje koja nam poručuje „Kad pijem ne vozim – saopštili su organizatori. U okviru festivala će i ove godine, osmi put zaredom, biti realizovana ekološka kampanja „Rock and Recycle“. Ova kampanja, koju realizuje Pivara „Trebjesa“, ima za cilj da pozove posjetioce da vode računa o tome gdje bacaju otpad tokom festivala, kako bi festivalski prostor ostao čist. Za 10 prikupljenih plastičnih čaša, donijetih na „Rock and Recycle“ štand, posjetiocima će biti poklonjeni ceger ili šešir. Organizatori festivala su saooštili kako je prethodnih godina, kroz ovu akciju, prikupljeno više od 165 hiljada plastičnih čaša, koje su poslate na Đ.Ć. reciklažu.

Ulazak uz potvrdu o vakcinaciji ili negativan test Posjetiocima će, za ulazak u festivalski prostor, biti potrebni potvrda o primljenoj bar jednoj dozi vakcine ili negativan PCR ili antigenski test. PCR test ne smije biti stariji od 72, a antigenski 48 sati. Ulazak na festival, kako su ranije saopštili organizatori, moguć je i uz dokaz da je od pozitivnog PCR testa prošlo manje od 180 dana. Brzi antigenski test biće moguće uraditi i na ulasku u festivalski prostor po cijeni od dva eura ukoliko posjedujete jednodnevnu ulaznicu. Za posjetioce sa trodnevnim ulaznicama izrada testa biće besplatna.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 5. avgust 2021. • broj 282.

ili:

zbog čega je „Old“ u režiji M. Najta Šamalana neshvatljivo loše napisan i odglumljen triler o ljudima koji počinju ubrzano da stare na misterioznoj plaži sa koje ne mogu da pobjegnu Str. 7, 8. i 9.

Ostara se, dobra se ne viđe

Četvrtak, 5. avgust 2021.

A cappella

Sistemska greška S

jećam se, bio sam mlađan momak ja, neka dvadeset i koja. Dobio sam poziv da sviram sa Antonijem Pušićem, poznatijim kao Rambo Amadeus. Svirati s njim devedesetih bilo je kao svirati sa Stonsima, u smislu interesovanja publike. Zanimljivo je što je Rambo bio jedan od prvih, ako ne i prvi, koji je probio poslijeratne umjetničke i sve druge blokade balkanskih prostora. Bio je to izazov, a bogme i velika odgovornost. Sjećam se, bilo je nekoliko specifičnih dionica za klavijature, toliko posebnih, bez kojih određeni komad gubi muzički i umjetnički smisao. Bile su toliko važne da sam ih uvježbavao iznova i iznova. Snivajući čak, svirao sam ih bez greške, bez zastoja. Na svakoj probi, na svakom koncertu, klupskom ili nekom većem... Dok nije došla zagrebačka Tvornica. Hiljade ljudi, specifičan naboj pred zahtjevnom i urbanom publikom, Dino Dvornik u bekstejdžu, svi su oduševljeni bendom. Klinac od dvadeset i neku izlazi na binu, stameno, pun samopouzdanja. A onda je došao dio u kom treba da briljiram – ruke hoće, ali glava ne da. Pomračenje, blokada sistema, kao da nikada u životu nijesam uhvatio te dirke prije toga. Da podsjetim, tog jutra sam mogao glavu da položim da ću da te posebne i specifične djelove da odsviram bez ijedne greške, bez ijedne stanke. Ako je za utjehu i konstataciju druge vrste talenta, na kraju je ispalo još bolje, jer sam uspio da improvizujem dio komada tako da je zazvučao atraktivno, iako potpuno drugačije od originalne verzije. Ali poenta priče jeste u greškama. Grešaka ima, događaju se i događaće se.

*** Na ovu kratku epopeju podsjetila me frka oko izvođenja crnogorske nacionalne himne na otvaranju hercegnovskog filmskog festivala od prije neki dan. Prvo sam vidio da mediji dižu paniku u vezi sa tim, pa me zaista zanimalo da utvrdim o čemu se radi. I našao sam. Da, himna nije otpjevana kako treba, tekst je izgriješen skoro da krajnjih granica i tu nema nikakve dileme. Međutim, histerija oko toga povrijedila me mnogo više. Ne znam ko je djevojka Natalija Radić koja je izvodila himnu, ali sam pretragom po netu shvatio da se radi o izvođačici

Piše: Vladimir MARAŠ

Potpuno sam uvjeren da djevojka koja je postala predmet posprde nije kriva zbog činjenice da joj je trema „popila“ tekst himne. Ali traženje „krvi“ zbog toga, više govori o nama nego o njoj mlađe generacije kojoj je data šansa. Njoj sigurno nije lako što šansu nije iskoristila na pravi način, ali potpuno je pogrešno stavljati tu situaciju u kontekst dnevne politike. Jer kako rekoh, „iz unutra“, kao neko s debelim binskim iskustvom, potpuno mi je jasno da je djevojka imala „black out“ i da se iz tog stanja izvukla – čak i dobro. Na stranu povrijeđena osjećanja, ali čak i ova situacija pokazuje koliko smo kao društvo otišli dođavola. Jednostavno, sa tim osjećajem kad izađete na binu i osjećate preveliku odgovornost, ne pitate se. Za to jednostavno treba imati puno razumijevanje. Jasna razlika postoji između onih koji pogriješe, jer griješiti

je ljudski i onih drugih, koji nešto namjerno skrnave. Potpuno sam uvjeren da djevojka koja je postala predmet posprde nije kriva zbog činjenice da joj je trema „popila“ tekst himne. Ali traženje „krvi“ zbog toga, više govori o nama nego o njoj. Te stvari su se dešavale i dešavaće se. Naravno, siguran sam da će mlada umjetnica teško ponovo dobiti šansu za prezentaciju himne, ali ako je dobije, a ja bih joj je dao već na zatvaranju festivala, siguran sam da će je iskoristiti. Nakon svega, izgleda da smo prestali da budemo društvo dobrih namjera, to je poenta. Sve ovo znači da smo spremni da ljude stavimo na lomaču samo zbog toga što su nam „pogrešno utrčali“ u interesnu sferu, pretežno političku. To je samo još jedan dokaz što je politika uradila od našeg društva, dakle, od nas samih.

*** U prilog divljanju po internetu na temu Herceg Novog i himne, da pokušam da rasteretim situaciju činjenicama. Onima sa pristupom internetu, a vjerujem da nas je takvih pviše od 95%, preporučujem da „odu“ na Jutjub i ukucaju u pretragu ,,Top 10 American National Anthem Fails“. Pronaći će lako deset ili čak 20 katastrofalnih izvođenja nacionalne američke himne, na mnogo većim scenama i sa mnogo većom odgovornošću. Na tim klipovima naći ćete ljude, umjetnike, koji nijesu bez razloga pozvani da otpjevaju najsvečaniju američku melodiju. Ali su imali neuspjeh. Osim negativnih komentara koji su vrlo razumljivi, niko im nije spočitao da rade protiv interesa države. Falširali su, zaboravljali tekst, ma svega tu ima. Viktorija Carlenga, Majkl Bolton, Kuba Guding Senior, Kristina Agilera, vlasnica Gremi nagrade, Majk Eli, Aleksis Normand, Ezra Heris, nacionalni heroj Karl Luis i mnogi drugi. Većina njih dobila je aplauz kao podršku, jer su vidjeli želju ali i ljudsku slabost da se teže izbore s odgovornošću i sopstvenim osjećajem. Kad se podvuče crta, manje je važna njena greška u intoniranju himne, važnije je da uvidimo onu drugu grešku, sistemsku, koja nas svakodnevno i bespoštedno razara kao društvo. Jer više nismo društvo podrške i empatije – postali smo ajkule. A važno je da promislimo kako smo došli u to stanje, još važnije je da hitno smislimo način da iz njega izađemo.

Četvrtak, 5. avgust 2021.

U FOKUSU

naj ko kaže da ne gleda i da nikad nije gledao pornografiju, verovatno laže. Ljudska radoznalost po pitanju (ljudskih) seksualnih praksi je naprosto suviše jaka da bi se ovakvim tvrdnjama pridavalo značaja. Bez obzira na kojekakve inicijative i bez obzira što je zapravo zasnovana na lažima i fantazijama barem koliko i na prirodnim nagonima, pornografija je tu da ostane. A iznad svega, pornografija je razrađeni, kompleksni biznis koji zapošljava brojne ljude na pozicijama ispred i iza kamera na setu, ali i u kancelarijama koje se bave finansijskim, pravnim i administrativnim pitanjima. U tom miljeu jedne surove industrije smešten je i debitantski dugometražni film švedske autorice Ninje Tajberg ,,Pleasure“, koji je u prethodne subote osvojio nagradu Propeler na Motovun film festivalu.

Feministički trendovi

Na Motovun je ,,Pleasure“ stigao zajedno sa svojom autoricom koja je prvi put pogledala film zajedno s publikom na velikom ekranu. Film je došao i sa određenom reputacijom, festivalskim nagradama (za najbolju glumicu i najbolji film na Art Film Festu u slovačkim Košicama, recimo) i nominacijama (sa Sandensa i iz Geteborga), te sa odjekom uglavnom izrazito pozitivnih kritika, pa se ne bi trebalo čuditi ako mu se festivalska turneja rasplamsa u narednim mesecima, a nadležni ga se sete i u sezoni nagrada. Ninja Tajberg, pak, dolazi iz sveta kratkog filma, a „Pleasure“ je u neku ruku tematski nastavak njenog istoimenog kratkog filma iz 2013. godine koji je takođe obišao svet i čak dobio Canal + nagradu u Kanu. I u svojim drugim kratkim filmovima, autorica se bavila dinamikom odnosa između polova, odnosno rodova u seksu i van tog konteksta. Njeno akademsko po-

Drama ,,Pleasure“: Pobjednik Motovun

Pogled na pornografiju „iza duge“ Ono čime se autorica Ninja Tajberg prevashodno bavi je pravilo „muškog pogleda“ kao jednog od osnovnih postulata patrijarhata. Istoriju i tradicije u mnogim branšama napisali su muškarci, iz prostog razloga što su se oni našli na poziciji moći. Pornografija je samo jedan od ekstremnijih primjera reklo, pak, uključuje i rodne studije, pa su joj odnosi između muškaraca i žena i savremeni trendovi u feminizmu generalno tematske preokupacije. Dugometražni „Pleasure“ je pre svega plod ekstenzivnog istraživanja sprovedenog po porno-setovima Los Anđelesa (koji je centar industrije), kao i iza scena. Teme kojih se autorica dohvatila kreću se oko eksploatacije, kako seksualne, tako i ekonomske, odnosno radne, odnosa između polova, razlika između muškog i ženskog po-

gleda na iste činove i iste stvari, ali i pitanja prijateljstva, lojalnosti i želje po uspehu. U krajnjoj liniji, tu je i pitanje duše, odnosno žrtvovanja iste radi nekakvog postignuća, pa „Pleasure“ možemo komotno upoređivati i sa Verhovenovim remek-delom treša ,,Showgirls“ (1995), sa Refnovim ,,The Neon Demon“ (2016)... Ili čak i sa bilo kojim filmom na temu izgradnje karijere u nekom kompetitivnom biznisu, a pornografiju možemo zameniti sa svetom

sporta, Holivudom ili Volstritom kao toponimima za žestoku konkurenciju. To, naravno, ne znači da pornografija nema svojih specifičnosti i da se Ninja Tajberg neće pozabaviti njima na direktan, eksplicitan i ponekad mučan način. Hoće i te kako.

Intervju za posao

Nakon uvoda gde naša buduća protagonistkinja Bela Čeri razgovara s imigracionom službom na aerodromu u „off“-u i na pitanje o razlogu

flickeringmyth.com

Pozicija žene u izrazito muškom svijetu kao ključna tema

Četvrtak, 5. avgust 2021.

n film festivala - jedan od naslova koji će zasigurno obilježiti godinu

flickeringmyth.com

Sofia Kapel kreirala jednu od ikoničnih uloga za buduće naraštaje

flickeringmyth.com

posete („posao ili zadovoljstvo?“) odgovori s potonjom opcijom koja se posle „štampa“ kao naslov filma, kamera se usredotočuje na njeno međunožje u toku postupka brijanja stidnih dlačica. Kada se kamera odmakne, Bela (glumica debitantkinja Sofia Kapel) je, vidimo, pod tušem i balansira na jednoj nozi dok obavlja složen postupak. Njeno mlado i krhko telo je prekriveno tetovažama, a pirsinzi su prisutni na njenom licu i na bradavicama. Celo kupanje i bri-

janje je zapravo bila priprema za intervju za „posao“, pa nam je jasno da je cariniku rekla poluistinu, ako ne i presnu laž. Bela želi karijeru u porno-industriji, odlazi na intervju za posao, za scenu s muškarcem u kojoj treba da odigra naivnu devicu dobiće 900 dolara. Potpisuje ugovor, pokazuje testove, lične dokumente i novine s datumom da dokaže svoje punoletstvo. Svaki posao ima svoja pravila. Bela je s jedne strane rešena da uspe u poslu i da polako gradi ka-

rijeru, da počne s „običnijim“ stvarima pre nego što se lati ekstremnijih, dok sa druge, ipak okleva, unekoliko prestrašena veličinom i bezličnom rutiniranošću industrije. Iako scena prolazi solidno (kažu joj kolege da ima prirodni talenat i da je neustrašiva), tek će joj jedan od kolega, Ber (Kris Kok, jedna od mnogih porno zvezda u glumačkoj postavi) objasniti neke mehanizme po kojima pornićarski zanat funkcioniše. Odnosnom da tu ima i rivalstva i zavisti i eksploatacije

(radne barem koliko i seksualne) i rasizma (što potvrđuje svojim primerom da se na njega ne gleda kao na čoveka, nego kao na fetiš), i mnogih drugih stvari koji čoveka korumpiraju. Bela je dovoljno inteligentna da neke od njegovih saveta prihvati, ali opet se čini kao da ipak srlja u nešto nepoznato i potencijalno opasno.

Muški ljigavci

Kako živi u kući s koleginicama iz iste, ne baš glamurozne agencije, ona se s njima polako i sprijateljuje i počinje ulaziti u insajderske tračeve. Na jednoj od ranih foto-seansi upoznaje i svoju arhi-rivalku Avu (Evelin Kler), takođe relativno svežu u poslu, ali s obezbeđenim angažmanom kod Marka Špiglera (igra samog sebe) u prestižnoj agenciji. Prijateljica Džoi (Revika An Rojstl) joj pomaže da se Avinog pritiska otrese i njih dve se zbližavaju. Iako radnja teče linearno, Beline, a i naše, spoznaje o prirodi industrije su, međutim, skokovite i naprasne. Primera radi, grubi seks nema isto značenje kada se snima u predominantno ženskom okruženju gde se pazi na sigurnost i udobnost zvezde videa, Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 5. avgust 2021.

gde postoje „lozinke“ i „sigurne reči“ i gde je ona informisana o koreografiji i u okruženju (muških) ljigavaca koji se izdaju za prijateljski nastrojene profesionalce, ali se ne libe manipulacija i pretnji da joj neće platiti ako od scene odustane na pola. Potonja scena je ujedno i jedna od neprijatnijih u filmu i zaista podseća na silovanje.

Još jedan predator

Ikonična uloga

Po tom pitanju bi se mogla povući paralela između „Pleasure“ i još jednog švedskog filma, Holiday (2018) u režiji Izabele Eklef: oba filma se bave ženama koje pokušavaju da se osamostale, ostvare i uspeju u svetu muškaraca pišući svoja pravila usput (u slučaju „Holiday“ je to svet organizovanog kriminala u kojem su devojke i mlade žene po pravilu objektivizirane lutke za ukras i razonodu), oba se prelamaju na sceni silovanja, a i profili glavnih glumica obeju filmova su slični. Ključna razlika između dva filma je, pak, priča, njena struktura i razvoj, a prednost po tom pitanju stoji na strani Izabele Eklef. Ono što sa tipičnom „faustovskom“ pričom odvede u pravcu već viđenog, plakatnog i primenjivog i na

neke druge „industrije“, Ninja Tajberg uspeva da reši inteligentnom režijom u kojoj se dosta često forsira ženski pogled kao protiv-teža muškom. Tako imamo i skoro pa humorne momente, posebno u trenucima subjektivnih kadrova iz Beline perspektive u kojima vidimo i, primera radi, kamermane. Autorica tako do krajnjih granica utilizira izuzetnu fotografiju Sofi Vinkvist koja sjajno „hvata“ Belina raspoloženja i atmosferu celog tog okruženja, kako fizičkog (industrijsko predgrađe San Fernando), tako i u smislu miljea. Mrak je nekako uvek osvetljen bleštavim neonom, uz sugestiju glamura možda tamo negde „iza duge“. Izvanredno je upotrebljena i muzika Karla Frida, od kombinacije sakralne klasike i elektronskog „bita“ do vokalno-instrumentalnog hiphopa, jednako eksploatorskog i jednako seksualiziranog kao i sama tema filma. Glavna heroina filma i ona koje ovo atraktivno upakovano predavanje o odnosima između rodova u jednom specifičnom okruženju pretvara u intenzivno gledalačko iskustvo, je glavna glumica Sofia Kapel. Iako bez ranijeg filmskog iskustva, ide do kraja u skoro svakom smislu, seksualnom, ali i glumačkom, kreirajući jednu od ikoničkih filmskih uloga za buduće naraštaje. Njena hrabrost je zaista izuzetna, a komunikacija između nje i Ninje Tajberg odlična. ,,Pleasure“ tako postaje jedan od filmova koji će zasigurno obeležiti ovu godinu i makar marginalno produbiti već postojeće diskusije od odnosima moći i njene raspodele među polovima i rodoviMarko STOJILJKOVIĆ ma.

Ocjena: 3,7/5

seecult.org

Kada je već na putu da se slomi nakon spoznaje da je agent neće zaštititi od takvih situacija, Bela shvata da nema bezrezervnu podršku niti kod kuće, posebno zbog činjenice da njena majka nije (iz razumljivih razloga) upoznata o prirodi njenog posla. Ona ipak pronalazi neku skrivenu snagu u sebi i shvata da karijeru mora izgraditi sama i uz pomoć retkih iskrenih prijatelja. Proboj, pak, zavisi od dve grupe uslova: što ekstremnijeg seksa koji hrani fantazije uglavnom muške publike (i uglavnom muške ekipe zaposlenika industrije), kao i prisustva na društvenim mrežama kao glavnom marketinškom kanalu. Bela će, naravno, do kraja filma makar delimično uspeti, postaće jedna od Špiglerovih devojaka, ali će zbog toga žrtvovati ono što ju je razdvajalo od glavnine te industrije: svoju ljudskost i ljudsku nevinost. Ona će postati još jedan od predatora u surovom svetu oštre konkurencije i seksualne izvitoperenosti. Iako je film očito igrani, njegovo poreklo je makar delimično dokumentarno, odnosno bazirano na istraživanjima koja je Ninja Tajberg vodila u svetu porno industrije u Los Anđelesu. Zbog toga se i autorska odluka da većinu glumačke po-

stave sačinjavaju ljudi iz same industrije (može se debatirati igraju li baš svi fikcionalizovane verzije samih sebe) čini posve logičnom: takav specifičan emocionalni teret glumci ili čak i naturščici iz nekog drugog miljea ne mogu shvatiti. Ono čime se autorica prevashodno bavi je pravilo „muškog pogleda“ kao jednog od osnovnih postulata patrijarhata. Istoriju i tradicije u mnogim branšama su napisali muškarci iz prostog razloga što su se oni našli na poziciji moći. Pornografija je samo jedan od ekstremnijih primera kreacije i proizvodnje sadržaja od muškaraca za muškarce, dok su žene svedene pre svega na „meso“, na objekte i na eksploatisanu radnu snagu. U tom smislu, tema filma nije više porno-industrija kao takva, nego glavnom temom postaje pozicija žene u izrazito muškom svetu.

zerkalo

Ostar dob ne v Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

ajprecizniji opis M. Najta Šamalana mogao bi da glasi ovako: vrlo kreativan i posvećen režiser koji prosto obožava da poseže za velikim idejama, a pritom nema ni blagu predstavu o tome kako da snimi dobar film. Naravno, mnogi filmofili koji se pasionirano zaklinju u šamalanske vizije i obrte, neće se složiti da nije snimio ništa iole gledljivo skoro od starta karijere i ogromastičnih hitova „The Sixth Sense“ (1999) i „Unbrekable“ (2000). No, teško da i najluđi šamalanac može da stane u odbranu njegovog posljednjeg filmskog ispada. Ljudi moji, pa „Old“ je trileristična misterija toliko loše napisana i odglumljena, da nešto ovako arogantno, pretenciozno i samodovoljno od M. Najta ne bi očekivali ni oni koji ga na oči ne mogu viđet.

Put bez povratka

Režiserka filma Ninja Tajberg prima nagradu u Motovunu

Eeeee, a kakva je to filmčina mogla biti. Za prvi film koji je snimio van rodne Filadelfije, u Dominikanskoj Republici, te za tek drugi u karijeri koji nije zasnovao na originalnoj ideji nego na postojećem predlošku, Šamalan je pozajmio premisu grafičke novele „Sandcastle“ Pjera-Oskara Levija i Frederika Pitersa.

Četvrtak, 5. avgust 2021.

indiewire.com

„Old“: Neshvatljivo loše napisan i odglumljen triler, čak i za čuvene „standarde“ M. Najta Šamalana

ara se, bra se viđe Priču je zavrtio oko četvoročlane porodice koja dolazi u elitni turistički rizort i sticajem okolnosti završava na plaži na kojoj ne važe nama znani zakoni fizike. Odnosno, zajedno sa drugim turistima zaglavljuje na misterioznom mjestu na kojem vrijeme prolazi mnogo brže, pa za samo pola sata ljudi mogu da ostare i dvije godine. I naravno, ne mogu da pobjegnu odatle. Mnogo prije nego što će Gaj (Gale Garsija Bernal), Priska (Viki Krips, briljantna u drami „Phantom Thread“, Pol Tomas Anderson, 2017), njihova kćerka Medoks (Tomasin Mekenzi iz Vaititijevog hita „Jojo Rabbit“, 2019) i sin Trent (Aleks Volf, sjajan uz Nikolasa Kejdža u filmu „Pig“, Majkl Sarnoski, 2021) stići na tu prokletu pla-

Nadareni Gael Garsija Bernal u drvenoj ulozi koju je mogao da odigra ama baš svako

Ta režiserova potreba da vas stalno cima za rukav samo služi da prikrije nedostatak osjećaja za to što triler čini trilerom, a misteriju misterijom. Pritom, Šamalan sve vrijeme puca od samopouzdanja i „autorske“ ubijeđenosti da se tu, pred vama, razmotava filmčina za istoriju žu sa koje nema povratka – znaćete da povratka nema ni za Šamalanov „Old“. „Ostara se, dobra se ne viđe“ važi i za glavne likove, i za filmofile dovoljno naivne da pođu u kino i prepuste se Šamalanu. Četvoro vrlo talentovanih glumaca, kao i ostatak njihove ekipe, od starta su poklopljeni režiserovim lošim odlukama i bušnim skriptom. Nijedan lik u Šamalanovom alarmantno nesposobno skockanom filmu ne govori i ne zvuči kao normalno ljud-

sko biće. Protagonisti šetaju nakolo recitujući sopstvena zanimanja, preokupacije, medicinske dijagnoze, životne probleme... Dijalozi su ekspozicijski, gluma je plastična, od prvog kadra apsolutno svaka scenaristička odluka i glumačko usmjerenje podrivaju uvjerljivost interesantne ideje. Za krajnji utisak da je Šamalan odista vrlo talentovan autor... Jer, zaisto je trebalo naučiti toliko sjajnih glumaca da skliznu ispod prosjeka,

Hoću da postanem Hičkok umjesto Hičkoka Pametno umetnute kameo uloge umiju da donesu veliku radost filmofilima, bez obzira na to da li govorimo o „laganijim“ štivima poput Marvelovih filmova koje je blic-ulijetanjima bez sumnje obilježio Sten Li, ili o artističkim majstorijama Alfreda Hičkoka i načinu na koji je majstor saspen-

sa sopstveni lik inkorporirao u autorska djela. Šamalan godinama pokušava da postane „sultan umjesto sultana“ gurajući svoje lice gdje mu padne na pamet, pa ni u filmu „Old“ nijesmo pošteđeni njegovog sasvim nesuvislog kamea. Tu gdje je Hičkok sjajan i vrlo smisleno uznemirujući kad,

barme nakratko, ćušne sebe u prvi plan, M. Najt proklizava i samo pojačava artificijelnost sopstvenog djela. Obično je toliko željan i nabijeđen da vam može unijeti nemir u kosti, da djeluje očajno. I to odavno nije bilo tako očigledno kao u trileru „Old“.

da se prilagode očajnom tekstu i postanu drvene lutke za koje nećete mariti ni jednu-jedinu sekundu skoro dvočasovnog filma.

Pretrčane teme

Šamalanova djela, većina, spadaju u posebnu vrstu loših filmova: onih koji vam vrlo jasno pokazuju koliko dubok može biti jaz između sjajne ideje i režiserove sposobnosti da je „unovči“, oživi, realizuje. „Old“ je 109-minutna zbirka nabacanih obrta i čerečenja premise od koje bi neko talentovan napravio triler za pamćenje. M. Najt se ne zadubljuje u suštinski važna pitanja pokrenuta u grafičkoj noveli, pretrčava moćne teme poput straha od starenja, smrtnosti i prolaznosti života; trošnosti mladosti i ljepote; etičnosti određenih medicinskih eksperimenata; gubitka čovjekove kontrole nad prirodom – ako ju je ikad i imao; te borbi sa menNastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 5. avgust 2021.

textlessposters.com

talnim i drugim bolestima, ali i sa hormonskim promjenama i osjetljivošću koja se javlja u tinejdžerskom periodu. Svaki lik zadužen je za razradu pomenutih motiva, od članova glavne porodice, do sporednih likova poput doktora kojeg igra Rufus Suel (sjajan u seriji „The Man in the High Castle“), njegove supruge (Abi Li iz Refnove neshvaćene, uvrnute poslastice „The Neon Demon“, 2016) ili repera po imenu Mid-Sized Sedan

Koji bi onaj sa Brandom i Nikolsonom

Potencijal grafičke novele „Sandcastle“ ostao apsolutno neiskorišćen

Jedan od rijetkih momenata komične glupavosti koji zaista funkcionišu, stiže u trenutku kada Suelov doktor načisto poludi i počne da napada nožem sopstvene sapatnike, pritom se pitajući kako se ono, zaboga, zvaše jedini film u kojem zajedno igraju Marlon Brando i Džek Nikolson. Do tada ćete već dobro mrzjeti i Šamalana i „Old“, ali teško da ćete moći da se ne nasmijete tako bizarno postavljenoj sceni. Opet, kada malo razmislite kako bi ovakav motiv posložio autor poput Kventina Tarantina, kojem sasvim priliče tako otkačeni momenti, i ovo će vam „jedino dobro“ djelovati kao gluparija, čista šamalanija. Da ne govorimo o tome koliko „The Missouri Breaks“ (Artur Pen, 1976), ta jedina saradnja Branda i Nikolsona, nema nikakve simbolične poveznice sa filmom „Old“.

verge.com

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Tretman likova, naročito djece, doveo do ambisavanja još jedne velike „šamalanske“ ideje

(?!) u izvedbi Arona Pjera (mini-serija „The Underground Railroad“), kojeg pridošlice pronalaze zamišljenog i sumnjivo čudnog na napuštenoj plaži. Nažalost, Šamalan nijednom od njih nije obezbijedio adekvatan materijal da razradi temu zbog koje je uveden. Zbog toga mnoge scene, ma koliko se M. Najt trudio da drži priču intrigantnom, gube jačinu. Dobar primjer je scena sa porođajem u kojoj, za divno čudo, režiser nije uspio da poklopi glumu izvanredne Elajze Skanlen (mini-serija „Sharp Objects“; film „Little Women“, Greta Gervig, 2019), ali jeste cjelokupni horor djeteta koje naglo odrasta i rađa dijete. Isto važi i za haos sa damom koja se muči sa manjkom kalcijuma i na koncu priređuje vrlo mučnu „izlomljenu“ scenu u pećini. Koliko bi samo taj hororistični momenat bio jači da je režiser prethodno uradio išta da publici približi njenu glavnu junakinju.

Režija i scenario: M. Najt Šamalan Uloge: Gael Garsija Bernal, Viki Krips, Aleks Volf, Rufus Suel Trajanje: 115 min razrješenja. Šamalan vas je, jednostavno, već toliko ubio u pojam, da samo želite da se agonija završi... Mnogo je još toga problematično u vezi sa Šamalanovim šamaranjem trilera kao žanra, od uvredljivog tretmana osoba sa mentalnim bolestima, do eksploatacijskog kadriranja žena u bikinijima. No, to su već sitnice o kojima se može satima,

nebitne spram šire slike i činjenice da ne postoji ništa što se može iskupiti za histeričan tempo. Gas do daske, ta M. Najtova potreba da vas stalno cima za rukav i okreće vas za 180 stepeni, samo služe da prikriju njegov nedostatak osjećaja za to što triler čini trilerom, a misteriju misterijom. Najgore od svega je što Šamalan pritom sve vrijeme puca od samopouzdanja i „autorske“ ubijeđenosti da se tu, pred vama, razmotava filmčina za istoriju.

Lutajuća kamera

Ako je išta u vezi sa filmom „Old“ za istoriju, to je onda neprirodno vještačka fotografija koja ničim ne doprinosi tenziji, niti crpi snagu iz sudara hororističnih dešavanja i rajskog plažnog ambijenta koji kao da je precrtan sa razglednice. Zatim, i kamera koja odluta đe joj je ćef ili vas ostavi da usred najveće tenzije zurite u uho nekog od glumaca; te rupe u narativu,

„Old“ je u startu u velikom problemu zbog toga što Šamalan sve vrijeme igra na jeftine šokove umjesto da ide na introspekciju. Sve što radi, više od sat i po, podređeno je bezveznom finalu u kojem, pak, stiže previše glatko i izravno objašnjenje o događajima na misterioznoj plaži. Nažalost, režiser vam ne ostavlja ni gram dileme u vezi sa tim što se dogodilo. Opet, budimo do kraja pošteni: činjenica je da bi „Old“ ostavio loš utisak čak i da je Šamalan posegnuo za iole ambivalentnim, zanimljivim i rizičnim krajem. Toliko je opučio ređajući to nešto što smatra obrtima, da se na kraju s neba mogao pojaviti i Željko Mitrović na dronu i spasiti to malo preživjelih na plaži... I opet bi vam bilo svejedno, ne biste se ni nasmijali, niti vala iznervirali zbog tako banalnog i „nelogičnog“

youtube.com

Željko na dronu

Sjajni Rufus Suel, gotovo neprepoznatljiv u uvredljivo osmišljenoj ulozi doktora sa mentalnom bolešću

ambisavanje odlične ideje i nesnošljive nedosljednosti u vezi sa plažom i prikazivanjem načina na koji vrijeme na njoj funkcioniše. Šamalan svaku stvar vrti kako njemu odgovara, sve više urnišući narativ, čineći da zaplet postaje sve tupaviji iz minuta u minut. A glavne uticaje, zamislite, pokupio je od Nikolasa Rouga, konkretno od filma „Walkabout“ (1971), i Pitera Vira sa kultnim „Picnic at Hanging Rock“ (1975). Baš ova dva naslova zadao je glumcima kao domaći zadatak uoči početka snimanja... I naravno, epski propao u pokušaju da na iole sličan način ulovi tu čovjekovu krhkost pred neumoljivom, često misterioznom silom prirode, sjajno elaboriranom kod Rouga i Vira. Što se još o filmu „Old“ uopšte može reći? Da je ovo najgori M. Najt Šamalan u ovoj novijoj fazi M. Najta Šamalana – a sa propastima poput „Split“ (2016) i „Glass“ (2019) konkurencija je žestoka. Zatim, da je ovo smijurija koja bi sigurno bila kandidat za kultni „midnight movie“, u rangu klasika ovog žanra „The Room“ (Tomi Vizo, 2003), da Šamalan nije toliko arogantan i umišljen, zbog čega su mu filmovi, u krajnjem slučaju, i loši - a ne „toliko loši, da postaju dobri“. Sve u svemu, „Old“ vam je jedan od onih filmova koji sigurno, ali sigurno neće dobro ostariti... A ironično, ipak odlično odslikava ključni osjećaj oko kojeg se cjelokupna priča vrti, da vrijeme prebrzo prolazi. Jer, rijetko možete osjetiti, makar u bioskopu, da ste trošni, da nemate previše vremena na ovom svijetu i da vam život polako klizi niz prste, kao gledajući „Old“. Ultimativni dokaz da pola sata nekada traje kao dvije godine, i da se nakon dvočasovnog filma možete osjetiti kao da ste opljačkani za osam godina života.

Ocjena: 1.5/10

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Listalica

U susret Međunarodnoj sedmici kl

comicyears.com

Slavni filmski Džokeri

Sve tajne iza šminke i osmijeha O

prostite mi na smijehu, to je dijagnoza. Ono što je ograničenje, simptom i hendikep za Džokera Hoakina Finiksa u, sada već kultnom filmu, u očima drugih je percipirano kao neželjeno i tuđe. Korijen obostrane traume. ,,Das Unheimliche“, naslov je velikog djela i koncepta Sigmunda Frojda, koji je kod nas prevođen i objašnjavan kao ,,jezovito“, ,,začudno“... Suštinski, to je ono tenzično i uznemirujuće koje uhvatimo, kad shvatimo da u nečemu svakodnevnom i običnom nešto suštinski nije uredu. Poput smijeha klovna koji nikad ne prestaje da se kikoće. Izgrebane ploče koja pod gramofonskom iglom ponavlja beskrajno nekoliko istih sekundi... Tu negdje leži i korjen onoga, zbog čega se klovnovi u filmskoj umjetnosti (nepravedno) vežu za strah i horor. Ako je u ,,Vještici iz Blera“, na primjer, ljudski zubi koji vise na granama u šumi jesu apsolutni crveni alarm i okidač straha – onda Frojdovo ,,jezovito“ radi na potpuno drugačiji način. Ono

Igra smijeha i strave, u brojnim filmovima sa klovnovima u bitnoj ulozi, je često bila savršen odraz dekadencije jednog neinkluzivnog i ignorantskog društva. A klovn u nekim briljantnim ostvarenjima nije samo znao odgovoriti oštricom užasa horora, već i suzom, okrenutim drugim obrazom korjene straha crpi iz potpuno bezazlenog i domaćeg, onda kad je vezano za traumu i nepovjerenje. E da, podatak: od 2012. godine, gotovo svake godine kinematografija je izbacila makar 20 filmova sa klovnovima. U prosjeku nikad više. Takođe nikad više nego sad: više od 50 procenata tih filmova sa klovnovima su horori... Ali opet, zašto klovnovi i gdje je tu korjen traume? Možda u pukoj činjenici, da su na srednjovjekovnim dvorovima klovnovi gubili glavu i bili sakaćeni onda kad ne bi uspjeli da nasmiju vla-

stodršca. U dinamici odnosa sa klovnom stala bi tako sva okrutnost i oholost nekog kome može bit’ da, za malo smijeha, nečiji život drži u šaci... I to je jedan užasni svijet prihvatao kao sasvim normalno .Zato je jedan klovn poput Penivajzda, ili Džoker, tu da pravila igre obrnu za 180 stepeni. Da sa bioskopskog platna ili tv ekrana pitaju jedan ignorantski svijet: ,,Što, nije vam smiješno? Zašto se ne smijete? Nije vam ovaj ili ovakav svijet za smijeha?“ I naravno da je to bilo potpuno stravično. Jezovito i začudno...

Ta igra smijeha i strave, u brojnim filmovima sa klovnovima u bitnoj ulozi, je često bila savršen odraz dekadencije jednog neinkluzivnog i ignorantskog društva. A klovn u nekim briljantnim ostvarenjima nije samo znao odgovoriti oštricom užasa horora, već i suzom, okrenutim drugim obrazom. Pred njima smo se, kao filmska publika, tako često znali zastidjeti. Prije pola vijeka, početkom avgusta 1971, proglašena je Međunarodna sedmica klovnova – i eto prilike za njihove najbolje filmske lekcije...

Finiksova revolucija

Zlatni lav Venecije, Finiksov Oskar za najbolju mušku ulogu - ,,Joker“ (2019) Toda Filipsa je društvena kritika koja je žestoko kritikovana – jer u konačnici samog Džokera i njegovu ,,revoluciju“ tretira kao metastazu. Lika koji nije uspio da oprosti svijetu, jer svijet nikako nije opraštao njemu, samo zato što je marginalac i slabiji. Ona osnova, koja tretira cijelo Džokerovo razočaranje u moderni svijet, je

Četvrtak, 5. avgust 2021.

11 appadvice.com

lovnova: Pajaci koji su obilježili filmsku i televizijsku umjetnost

Čaplin u filmu ,,Limelight“

ipak i bez zadrške jaka. Stala je u, recimo, jedno ,,Uopšte me ne slušate, zar ne?“, koje će, nakon prve manifestacije nasilja, prerasti u ,,Ljudi su počeli da primjećuju“. Lik kojeg je bolest osudila na vječiti smijeh je onaj koji tokom filma izgovara: ,,Nijesam bio sretan jedan minut ovog cijelog je*enog života“. Klovn koji ,,treba“ da svijetu donosi smijeh i radost kaže: ,,Mislio sam da je cijeli moj život tragedija“... I na kraju, kada krene niz tobogan nasilja i destrukcije i postane simbol anarhije, on je taj koji zapita: ,,Zar nije to prelijepo?“. Uz ono ključno i tako niz liniju Frojdovog ,,začudnog“: ,,Najgori dio kod mentalne bolesti je to što ljudi očekuju da se ponašate kao da je nemate“. Kakva šteta što Tod Filips nije makar malo stao u odbranu njegove ,,revolucije“...

Ledžer i Nikolson

To što su se filmski fanovi godinama raspravljali, da li je Džoker klovn uopšte – velika je zasluga dva Betmen filma. Čini se da je režiser Kristofer Nolan prema svom Džokeru, Hitu Ledžeru u ,,The Dark Knight“ (2008). više blagonaklon od Filipsa u ,,Joker“ (2019). Oslikava ga tako da ni u jednom momentu filma publika ne-

ma u svijesti da se radi o klovnu. A opet, tu je suštinski mnogo toga rečenog o smijehu i zabavi. Poput jednog Betmenovog ,,Neću te ubiti, jer si jednostavno prezabavan“. Ili Ledžerovog-Džokerovog odgovora ,,Ludilo, znate, to je kao gravitacija – samo je potrebno da ga malo gurnete“... Ima nekog ludog dostojanstva i plemenitosti, kada Ledžer izgovori ,,Nijesam ja čudovište. Ja sam prosto ispred vremena“ – i mnogo toga promišljeno angažovanog kada kaže ,,Da sa samo malo anarhije sve postaje haos“. Zato je od onog Ledžerovog kultnog ,,Zašto ste tako ozbiljni?“ još jače konačno: ,,E sada, vidim šta je tu smiješno. Od sada, ja ću se uvijek smijati“. Sa takvim likom, Nolan je suštinski nadgradio dobru, prvoklasnu osnovu koju je veliki Džek Nikolson postavio u filmu ,,Batman“ Tima Bartona iz 1989. godine. Uz, naravno, njegovu kultu rečenicu: ,,Možete me zvati Džoker. Jer, kao što vidite, ja sam mnogo srećniji od vas“!

Čovjek koji se smijao

Prvi suštinski stravičan osmjeh i prva ,,džokerolika“ sistemska kritika. U ,,The Man Who Laughs“ (Pol Leni, 1928) osnova horora je postavljena

bfi.org.uk

Njegovo veličanstvo strave Penivajz

briljantno. Priča je jednostavna: jedan plemić je uvrijedio i zasmetao britanskom kralju Džejmsu II, zbog toga je ubijen a sin mu je prodat romskoj trupi zabavljača, sa urezanim nakaznim osmjehom na licu. U fantastičnoj ulozi vizionarskog i prelijepo snimljenog filma, koji je krajem 20-ih izgurao glavni operativac kompanije Univerzal Karl Karl Lemli, zablistao je potcijenjeni glumac Konrad Vejt. U ovoj adaptaciji priče Viktora Igoa, tragični povratnikosvetnik je zaljubljen u, zamislite, slijepu djevojku koju je davno spasao... Film briljira na više nivoa: od autorske vizije izbjeglog režisera njemačkog ekspresionizma Pola Lenija, do predivno široke lepeze emocije koju svom klovnu daruje glavni guumac Konrad Vejt.

Čaplinov pečat

Priča koju je pune tri decenije Čarli Čaplin spremao i pokušavao snimiti. Tek 1952. na filmska platna sletio je ,,Limelight“ (1952) – a veliki Čaplin je uspio u namjeri da u priči o pajacu, koju je režirao i u kojoj je iznio glavnu ulogu, unese mnogo ličnih tonova. ,,Vjerujem da je ovo najbitniji film moje karijere. Možda me polomi, možda me učini drugačijim čovjekom...“ – govorio je tokom snimanja Čaplin. Narativ je gotovo ,,kvazimovovski“: stari klovn spašava mladu plesačicu od suicida, o njoj brine i neočekivano se zaljubljuje – prije nego ona završi u rukama mlađeg obožavaoca... U priči o odbačenosti, samoći, strahu o tome da neće više biti relevantan i voljen, ima mnogo istine o Čaplinovoj karijeri. U ovom, djelu pozne faze karijere, Čarli je uspio susresti se sa drugim velikim genijem komedije i savremenikom – Basterom Kitonom. ,,Limelight“ je suštinski film o strahu

da se životna misija neće ostvariti, da će život ostati nedorečen i nedovoljno vrijedan poštovanja – bez obzira koliki perfekcionista i krvavi radnik bili. Kao što je to bio Čaplin, decenijama u filmskom svijetu.

Felinijeva ulica

Klovnica. Kakav dar velikog autora: Federiko Felini je suprugu, Đulijetu Masinu, učinio vječnom ulogom u klasiku ,,La Strada“ (,,Ulica“, 1952). Njena Đelsomina je takođe žrtva ignorantskog društva: seoska sirotica je prodata, praktično u roblje, snagatoru i nasilniku Zampanu (Entoni Kvin). ,,La Strada“ je Felinijev veliki iskorak od stila neorelizma ka groteski i fantaziji kasnije faze karijere. Masina je ulogu iznijela sa savršenom, neodoljivom naivnošću – prosto je neizvodljivo ne navijati i ne osjetiti nju, kao žrtvu. Đelsomina se pukom i istinskom dobrotom izdiže iznad predrasuda jedne patrijarhalne sredine – iako je, suštinski, samo pajac... Koliko je ovaj motiv bio važan Feliniju, svjedoči to da je 18 godina kasnije snimao ,,I Clowns“ (1970). Suštinski mokumentarac koji istražuje psihologiju kolektivne fascinacije klovnovima i cirkusima...

Penivajzovo zlo

Najslavniji od svih zlih klovnova. Nije film, već kultna miniserija ,,It“ (Tomi Li Volas, 1990) u dva dijela, po priči Stivena Kinga. Predatorsko čudovište sposobno da se transformiše u najstrašnije strahove svog plijena – je Penivajz (briljantni Tim Kari), kojeg samo djeca iz Mejna mogu vidjeti kao klovna...Početkom 90-ih, ,,It“ je uz ,,Twin Peaks“ predNastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 5. avgust 2021.

bfi.org.uk

SERIJE

útbol is life - često kaže Dani Rohas (Kristo Fernandez), jedan od igrača fiktivnog fudbalskog tima Ričmond. Ovaj je slogan serija ,,Ted Lasso“, tokom prve sezone, pretvorila u svoju premisu. Kroz plemenitu priču o fudbalskom timu, kreatori Brendan Hant, Džo Keli i Bil Lorens obradili su i pitanja talenta, uspjeha, ali i elementarnog odnosa između individualnog interesa i kolektivnog dobra.

Vještina slušanja

Đelsomina, najslavnija klovnica Felinijevog remek-djela ,,La Strada“

vodio prvi talas suptilnog televizijskog horora. Ono zbog čega je danas važan (osim, naravno, nezaboravnog ,,trotoarskog“ kadra kao materijala za čuveni mim) – je što oslikava važne označiteljske momente karijere velikog pisca Stivena Kinga. Lako je uhvatiti dva bitna motiva: djece koja su jako rano primorana da djeluju i rade na način na koji to čine odrasli... I odraslih koji ponavljaju model ponašanja iz djetinjstva i vrte se godinama u istom lavirintu, jer ne mogu da pronađu izlaz iz davne traume. Samo da se zna i podvuče, koliko je odrastanje plodna oranica inspiracije i protivrječnih emocija za Kingovo pisanje.

preludi ,,Killer Clowns from Outer Space“ (1988). Nešto što bi se moglo opisati kao filmsko autorstvo na LSD-u! U igri ludih kostima i animacije, Čiodo, naravno, servira klovnove-ubice iz svemira. I prelijepu posvetu filmovima svog djetinjstva, naučnoj fantastici 50-ih. I stvarno tu ima svega potpuno iracionalnog – poput klovnova koji pucaju u pošteno građanstvo pištoljima za kokice (?!), da bi ih pretvarali u – kolačiće. Prije nego, zamislite, gigantski klovn sleti sa neba da u finišu spasi stvar. Ovako ludo dizajniran i osmišljen film ne zaslužuje bilo kakvu racionalnu kritiku.

Dinamit na grudima

Film iza katanca

Bil Marej kao klovn? Naravno da može i da djeluje savršeno već na prvu lotu, u filmu ,,Quick Change“ (1990) koji je veliki glumac režirao sa Hauardom Frenklinom. Sve o sebi je rekao jednoj replici filma: ,,Kakav si ti to klovn?“ - ,,Jedan od onih koji plaču uvijek u sebi“. Marejev klovn je svojevrsan savršen simbol ,,obrnutog osmjeha“ i svog cinizma koji u jednoj takvoj igri šminke staje. U ovom filmu, njegov klovn, još uz pomoć sjajne Đine Dejvis, uspijeva da osmisli jednu pljačku banke... A potom i da namagarči cijelu policijsku patrolu, još sa dinamitom na grudima. Šteta što ova komedija nije zagrebla dublje po društvenoj satiri, naročito u drugoj polovini filma koja je klasična vožnja na ler i katalog opštih mjesta sličnih filmova tog vremena.

Posjetioci iz svemira

Stiven Čiodo je ostao upamćen kao majstor specijalnih efekata, a njegov jedini autorski i režiserski iskorak je

Sveti Gral među filmovima: samo jedna jedina kopija ,,The Day the Clown Died“ (1971) Džerija Luisa postoji i ostavljena je bezbjedno iza katanca Kongresne biblioteke u Vašingtonu, makar do 2024. godine. Sa druge strane, spekuliše se da film uopšte nije sačuvan; da sve što je ostalo od njega su 31 minut materijala koji je ,,procurio“ 2016. godine... ,,Dan kada je klovn plakao“ je suštinski drama Holokausta. O klovnu koji je završio u Aušvicu – jer je uvrijedio Hitlera! Komičar Heri Širer, koji je 1979. dobio rijetku priliku da film vidi, ga je opisao kao ,,potpuno i drastično pogrešan“. A autor Luis ga opisivao kao ,,možda bolji od ,,Građanina Kejna“, a možda najveće s*anje koje je ikad snimljeno“. I jedva čekamo to da vidimo za tri godine.

Čisto zlo

Nije moglo bez lutke-pajaca. Naravno, u horor klasiku Tobija Hopera ,,Poltergeist“ (1982), savršenog primjera kako se jeftino može graditi predivna

i jednostavna horor tenzija. Kada Hoper počne da često i napeto bombarduje krupnim kadrovima lika klovna-lutke, prosto znate da će napasti. I koliko je tu čistog, destilovanog zla koje samo sebe ne objašnjava niti mu se može pronaći uzrok i značenje: prosto je tu. I tu dolazimo do onog savršenog primjera tanke linije između personalizovanog i simboličkog zla. To je Majkl Majers – kultni lik klasika Džona Karpentera ,,Halloween“ (1978). Tako se lako zaboravlja momenat okidača ovog zla koje se ne može usmrtiti niti racionalno objasniti: kada dječak u kostimu klovna, za Noć vještica, ubije sopstvenu sestru... Veliki Karpenter se u tom momentu perfektno igra – podvaljuje navodni ,,momenat geneze“ a postavlja tezu da esencijalno zlo nema ni korjena ni povoda. Tu je, iskonsko, i biće tu i dalje. Kakva moć simbola i kakav potpis vrijednosti svih maski ovog svijeta...

Cinik iz Simpsonovih

Konačno – najtrajnija televizijska faca među klovnovima. Krasti – Ser Heršel Šmojkel Pinčas Jerušam Krastofski, jedan je od omiljenih i ključnih likova i referenci serijala ,,The Simpsons“. Od prvog pojavljivanja, u januaru 1989 – savršeno cinični, neostvareni, teški pušač koji pronalazi savršeno nove načine da bude mizeran i da ga učine mizernim... I da ipak nastavi. Malo što je uopšte smiješno u vezi Krastija – osim naravno toga, da je ta činjenica, evo 32 godine, urnebesna sama po sebi.A svijet se nije za makac promijenio za to vrijeme, pa da Krastiju tu nešto bude radosno ili smiješno... S. STAMENIĆ

Serija je počela kao bezazlena priča o treneru američkog fudbala koji je doveden u Veliku Britaniju da vodi britanski fudbalski tim - a zatim se raširila u meditaciju o ljubaznosti, muškosti, odgovornosti… Ali i o tome, što znači biti dobra osoba. Sport je često asocijacija na pojam konkurencije, ali još ćešće na pojam pravičnosti. U svakoj datoj igri ili utakmici svi su ograničeni istim skupom pravila. Ono što projekat ,,Ted Lasso“ čini dirljivim jeste spoznaja koliko je sport zapravo mikrokosmos - svijeta kakav jeste i kakav bi mogao biti. Prva sezona ove nevjerovatno drage serije obuhvatila je najoptimističnije elemente sporta. Druga sezona već u startu dovodi u pitanje taj isti optimizam. - Ovdje vlada divna atmosfera - kaže dr Šeron Fildstoun (Sara Najls), koja je došla da kao sportska psihoterapeutkinja pomogne igračima Ričmonda. - Svi zaposleni su promišljeni i ljubazni i zapravo slušaju jedni druge odmah potom nastavlja. Međutim, ovo nije kraj njene procjene. Ričmond, takođe ističe, ne dobija nijednu utakmicu. Tim je u takozvanoj kolotečini. Jedan po jedan, njegovi igrači, i konačno, sam Ted Laso (Džejson Sudeikis) - odlaze do doktorke po pomoć. Jedan po jedan, polako priznaju, da ih optimizam može dovesti samo do određene tačke. Dalje moraju sami. Istovremeno, vlasnica tima Rebeka Velton (Hana Vodingem) izlazi sa čovjekom koji je dobar, ali i dosadan, a bivši igrač Ričmonda - voljeni mrgud Roj Kent (Bret Goldstin) nakon odlaska u penziju, gleda rijaliti televiziju i pije vino s joga mamama koje uopšte ne znaju da je poznat. Najinteresantniji odnos na početku druge sezone upravo je onaj između doktorke Fildstoun i Teda, zato što Šeron ne reaguje na njegovu agresivnu nježnost ni šarm. Nije očarana njime, niti pada na uobičajene trikove. Šeron radi profesionalno ono či-

Četvrtak, 5. avgust 2021.

o Ted Lass

I dalje najplemenitije iskustvo sa malih ekrana

digitalspy.com

Terapija za umornu dušu

me se Ted ponosi neformalno i taj upad na njegov teren omogućava seriji da istraži nijanse sopstvenih uvjerenja. ,,Za mene“, - izjavljuje Ted u prvoj sezoni, „uspjeh nije u pobjedama i porazima. Radi se o pomaganju ovim mladim momcima da budu najbolja verzija sebe, na terenu i van njega“.

Oda kolektivizmu

U prvoj sezoni, trenerove težnje prema etičkim dimenzijama sporta bile su istovremeno i zdrave i radikalne. U drugoj sezoni ipak se suptilno sugeriše da je pitanje trenutka kada će Tedov optimizam preći u naivnost. ,,Ted Lasso“ je oda kolektivizmu, prožeta slojevitim referencama na pop kulturu i dubokim poznavanjem konteksta stvarnog svijeta u kojem sport funkcioniše. Fudbal je elegantna metafora društva jer živi u koliziji između grubog individualizma i društvene

Ted se suptilno povlači i stavlja Ričmond i članove tima ispred sebe u drugoj sezoni

Osim zaraznog entuzijazma koji isijava iz svake scene, lika i izgovorene riječi druge sezone, u pitanju je okruženje u kome je za muškarce u redu i da zagrle i da zaplaču, a da se već u sljedećem trenutku zauzmu za sebe i ljude koje poštuju i vole posvećenosti. Neznanje koje je djelovalo kao da je definisalo Teda na početku prve sezone (,,Dovraga, mogli biste napuniti dva interneta onim što ja ne znam o fudbalu“) bilo je samo polazna tačka. Tačno je: Ted, zaista nije znao bilo šta o fudbalu, ali znao je mnogo o svijetu. A najlukaviji argument koji ova serija ima je upravo to da - ako znate za jedno, već znate i drugo. Fudbal je život. U drugoj sezoni, Ted se suptilno povlači i stavlja Ričmond i njegove članove ispred sebe. Ukoliko ste upoznati o nemilosrdnom optimizmu, zaraznim entuzijazmom i urođenom dobrotom Teda Lasa - karakteristikama koje Sudeikis igra do savršenstva

- ovaj čin i tek ako ima smisla. Blaga promjena fokusa otvara vrata drugima i njihovim odnosima. Likovi poput Rebeke Velton (Hana Vodingem), Kili Džouns (Džuno Templ), i naravno, Roja Kenta (Bret Goldstin) dobro koriste ovu priliku. Ono što je pohvalno jeste kako su kreatori uprkos pobjedničkoj formuli ustanovljenoj već u prvoj sezoni, odlučili da zacrtaju novi kurs i daju mjesta za dalji razvoj likova. Ipak, koliko god likovi bili dragi i šarmantni - a činjenica je da ne postoji lik u ovoj seriji kog ne volite - niko ovu seriju ne čini onim što jeste kao Ted Laso. Jasno, timski sport je ono što okuplja likove, ali radnja na terenu je daleko

manje važna od toga kako se likovi odnose prema igri i međusobno. ,,Ted Lasso“ je svojevrsni protivotrov koncepta toksične muškosti. Osim plemenitosti i zaraznog entuzijazma koji isijavaju iz svake scene, svakog lika, svake izgovorene riječi, u pitanju je okruženje u kome je za muškarce u redu i da zagrle i da zaplaču, a da se već u sljedećem trenutku zauzmu za sebe i ljude koje poštuju i vole. Jedno ne isključuje drugo i to je jedna od najljepših poruka ovog projekta. Fudbalski tim još jednom zajedno klizi po terenu, dodajući loptu, izbjegavajući prepreke. Njihove greške se dijele, baš kao i njihove pobjede. ,,Fútbol is life“, viče Dani Rohas ko zna koji put. Potpuno zaraženi optimizmom klimamo glavom dok čekamo narednu epizodu i priznajemo - u pravu je. Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 4.5/5

Četvrtak, 5. avgust 2021.

serije

The Bite

Lucidni spoj glup

Gricn ako sm

hollywoodreporter.com

Znatno drugačiji pogled na zombi i kovid serijale u odnosu na one na koje smo navikli

Da vas zombijevska mini-serija Roberta i Mišel King inficira potrebno je izvjesno vrijeme. No, ako budete uporni vidjećete inventivan pristup sveprisutnoj kovid temi i režisersku snalažljivost u vrlo skučenom prostoru Davor PAVLOVIĆ

vije najnepopularnije riječi, ali najčešće izgovorane u posljednjih godinu i po jesu kovid i korona. Njihovo spominjanje izaziva gnušanje kod većine ljudi i sličnu reakciju kao riječ „komunizam“ u Americi za vrijeme „lova na vještice“ ili „sida“ kod gej populacije krajem osamdesetih godina prošlog vijeka. Mnogi režiseri su iskoristili priliku, pa su pokušali da na inovativan, karantinski i „Zum“ način ispričaju neku varijantu priče o izolaciji i pošasti koja nas je zapljusnula. Međutim, toliko smo zasićeni koronom u realnosti, da je ne želimo gledati još i u serijama i filmovima. Jedna od rijetkih serija na ovu temu koja jeste bila kreativna i svakako jeste privukla publiku makar na matičnom Ostrvu bila je britanska „Staged“ sa Majklom Šinom i Dejvidom Tenantom. No, nedavno se na Spectrum TV pojavila još jedna vrijedna pažnje: „The Bite“. Vjerovatno nijeste ni čuli za novi projekat kreativnog

bračnog para, Roberta i Mišel King (serije „The Good Fight“, „Evil“), ali vjerujte... Kombinujući horor, satiru i dramu, uspjeće da vas prikuju za ekran sve dok ne pogledate svih šest epizoda.

Drugačiji kovid

Nije ovo prvi put da su se Kingovi uhvatili u koštac sa satirom na uvrnuti način. Prethodno su to uradili u seriji „BrainDead“, gdje su bube vanzemaljci zavladali mozgovima političara i tjerali ih da pričaju gluposti koje svakodnevno slušamo. Sličan recept pokušali su da primijene i sada, pretvarajući zombi virus u neku vrstu mutacije kovida-19. Spominjanjem zombija, prva asocijacija vjerovatno vam mora biti „The Walking Dead“. Zaboravite to, jer je ovo nešto sasvim drugačije. Radnja se odvija u sablasno pustom Njujorku, na što aludiraju i crno-bijeli snimci sa početka. U centru dešavanja su komšinice koje žive na spratovima zgrade jedna iznad druge. Rejčel Butela (Odra Mekdonald, „The Good Fight“) je doktorka koja liječi i pomaže pacijentima putem računara, dok je

Lili Lithauzer (Tejlor Šiling, „Orange is the New Black“) blogerka i potencijalna književnica koja proživljava bliski susret sa zaraženom osobom. Rejčelin suprug Zak (Stiven Paskvale) radi u vladinoj laboratoriji u Vašingtonu na pronalasku lijeka za virus. Pomaže mu asistentkinja Sindi (Filipa Su) koja mu je, pak, mnogo više od saradnice u istraživanju. Isto tako, Rejčel ima „pacijenta“ Brajana u svom krevetu. S obzirom na to kakva je cjelokupna situacija, svaki „Zum“ razgovor bračnih drugova je vrlo zanimljiv. Priča dobija novu dimenziju kada Rejčel vidi čudan snimak na Jutjubu. Ubrzo sazna da nekoliko njezinih pacijenata pokazuje simptome novog soja virusa.

Farsična krv

Da vas mini-serija „The Bite“ inficira potrebno je izvjesno vrijeme, jer poslije desetak minuta ništa konkretno ne možete saznati, već se samo upoznati sa likovima. Ako nastavite, vidjećete inventivan pristup sveprisutnoj temi, režisersku snalažljivost u zadatom, vrlo skučenom

cineserie.com

Piše:

Četvrtak, 5. avgust 2021.

ni me, miješ

Stiven Paskvale kao doktor koji radi na lijeku protiv virusa u laboratoriji u Vašingtonu

prostoru i odlične minijature glumačkog dvojca, kao i ponekog sporednog. Sve je to ono zbog čega ova serija nije smjela da prođe nezapaženo. Režiserka i saradnica para King, Bruk Kenedi, pronalazi neka zanimljiva rješenja i čini serijom uzbudljivijom. U većini scena glumac je sam u prostoriji, a rijetkost je da ih ima dvoje, tako da se dijalog odvija preko prozora, telefona ili računara, što nas podsjeća na sve što smo proživljavali u prethodnih godinu i nešto.

Ozbiljna bedastoća

Odra Mekdonald i Tejlor Šiling, impresivni noseći stubovi novog serijala bračnog para King

nytimes.com

posti i ozbiljnosti koji vam je sigurno prošao ispod TV radara

U takvim situacijama akcione scene su zanimljivo osmišljene, pa imamo kameru koja prati Lili kako trči iz sobe u sobu, te uz i niz stepenice bježeći od vještački napravljene zombi mačke ili bestjelesne ruke koja je pobjegla iz „Porodice Adams“. Ali, nakon većine krvavih i prekomjernih zombi scena u seriji nećete pokrivati oči i vrištati, već ćete se grohotom smijati, zato što su napravljene kao čista farsa, a to je bio i cilj. Sa druge strane, suptilno su provučeni neki ozbiljni problemi i momenti koji i dalje prate pandemiju, poput naučnika i političara koji ne znaju kako da se odnose prema zarazi, a ponašaju se kao da im je sve jasno. Humor pogađa tačno u metu, poput rečenice: „Imunitet krda znači da svi postaju zombi“, koju će Zak

izgovoriti jednom političaru. Tu su, naravno, i oni koji negiraju da virus postoji pa prvi stradaju, ali i mnogi drugi. Taj lucidni spoj bedastoće i ozbiljne pouke krasio je i filmove Džordža Romera, koji je na taj način kritikovao mane modernog, počevši od konzumerizma i potrošačkog društva, do sebičnosti i nebrige prema drugima. Ova serija svela je tu kritiku na to da smo kao društvo morali da shvatimo ovo što nam se događa mnogo, mnogo ozbiljnije. Glumačka postava uključuje najmanje šest dobitnika nagrade Toni, a predvodi je Odra Mekdonald kao doktorka koja jeste nesigurna, ali i odlučna i puna energije da sazna što se dešava. Ona seriju nosi bez napora i vrlo impresivno, a priključuje joj se i Tejlor Šiling, kojoj je ovo prva velika TV serija od Netfliksovog hita „Orange is the New Black“. Njene facijalne ekspresije i iskustvo u komediji situacije uveliko doprinose zanimljivosti satirično napisanih scena.

Neranjivi dostavljač

Glavne junakinje kao suprotni karakteri, koji udruže snage u borbi protiv neprijatelja najbolje dočaravaju suludost same situacije. Njihova veza je specifična, jer su obje same i tako se moraju izboriti sa problemom, a u isto vrijeme shvataju da zavise jedna od druge i moraju izgraditi povjerenje, na ko-

jem sigurno ne bi radile u nekoj drugoj prilici. Za razliku od njih, neki od sporednih likova poput Zaka i Sindi nikako ne funkcionišu zajedno kao par, niti razvijaju tu prijeko potrebnu hemiju. „Zum“ podzapleti poput pacijentkinje hipohondra ili Lilinih roditelja koji treba da se izbore sa virusom, vješto su inkomporirani u glavni tok radnje, a u nekoliko scena posebno se ističe Lesli Ugams kao Rejčelina mama. Vječna zagonetka ostaje anonimni i neranjivi dostavljač na biciklu, koji se na Rejčelinin vratima pojavljuje iz epizode u epizodu i uspjeva da preživi sam na ulicama velegrada sa sjekirom, okružen zombijima. Ideja Kingovih je možda bila samo da se nasmiju gledaoci koji su zaglavljeni kući sa depresijom i strahom, a ako jeste – u tome su definitivno uspjeli. Vizija im je možda bila i da ukažu na neke probleme koji su pratili borbu sa virusom, a može se reći da su uspjeli i u tome. Da se „Ugriz“ pojavio malo ranije, u jeku same pandemije, ostavio bi možda još jači utisak. Ali, možda nije kasno ni sada jer, nažalost, sudeći prema svim najavama, prijeti nam novi talas. Tako da, možda nije loše da pobjegnemo od stvarnosti gledajući virtuelni soj virusa i smijući mu se, nego da se tjeramo da se suočimo s onim koji je oko nas.

Ocjena: 3.8/5

Četvrtak, 5. avgust 2021.

tv barometar

Monsters at Work

dogodilo sa Majkovom i Salijevom korporacijom. Rezultat je serija „Monsters at Work“ koja, kada je najbolja, djeluje kao animirana verzija kultne „The Office“. Nakon šest emitovanih od deset planiranih epizoda lako je izvući zaključak da je striming servis Disney+ na odličnom putu sa „Monsters, Inc.“ rivajvalom. Majkova i Salijeva bromansa i dalje je čarobna, a veteran animacije Bobs Ganavej obezbijedio je i paletu sjajnih novih likova sa Tajlerom (Ben Feldman) na čelu. Autentičnim i ekscentričnim „bubicama“ svako od njih je tu da osvježi stari, dobri svijet i pokaže

Miracle Workers

ala ali opaka grupa fanova potcijenjene FX satire „Man Seeking Woman“ zna koliko adaptacije knjiga Sajmona Riča mogu biti inteligentne i zabavne. Nažalost, mejnstrim publika nikako da dođe do sličnog zaključka, ne toliko piščevom krivicom koliko zarad toga što njegovih ruku djela najčešće zapadnu u pogrešne ruke. I onda umjesto začudne kombinacije apsurdnog humora i iznenađujuće iskrenih opservacija o životu, ljubavi i smrti – dobijemo nešto kao što je Netfliksov film „An American Pickle“ (2020). Antologijska serija „Miracle Workers“ tek donekle ispravila je nepravdu prema Ričovom talentu. Prva sezona, sa Stivom Bušemijem u ulozi Boga koji opasno zgubidani negdje gore u nebeskoj kancelariji, bila je gledljiva – i ništa više od toga.

Srećom, druga sezona, podnaslovljena „Dark Ages“ i prebačena u Srednji vijek, znatno je popravila utisak. U drugoj instalaciji, publici koja je mislila da je vidjela ama baš sve što se u vezi sa najmračnijim dobom isparodirati može, Rič je pokazao da nije u pravu; i da taj humor može biti osvježavajući. Nažalost, u negledljivoj trećoj sezoni „Miracle Workers: Oregon Trail“ nije se dogodilo ništa slično. Rič je napustio projekat i poziciju kreatora prepustio Denu Mirku i Robertu Padniku, kolegama sa kojima je radio „Miracle Workers“ i „Man Seeking Woman“. To se osjeća već u prvom minutu premijere, a utisak se ne popravlja ni nakon četiri emitovane od deset planiranih epizoda. Novi šou, čini se, pati zbog pokušaja novih kreatora da zadrže stari

hbo.com

ni koji vjeruju da se pozajmljivanjem glasova animiranim likovima ne može baviti baš svako, ovih dana debelo slave. Jer, Bili Kristal i Džon Gudman vratili su se Majku i Saliju, zelenookom prgavcu i plavom čupavcu mekog srca koje su proslavili Piksarovim instant hitom „Monsters, Inc.“ (2001). Poslije 20 godina pauze, ne računajući prikvel „Monsters University“ (2013) koji nas je odveo u studentske dane dva obožavana čudaka i ostavio žedne nastavka priče o njihovom poslovnom angažmanu, Dizni i Piksar su odlučili da je vrijeme da vidimo što se

koliko se promijenio poslije svih ovih godina. Tako da lično vidite da li je ta promjena zaista stvarna, dok vam Majk glasno maže oči „promijenjenom politikom firme“ i novom odlukom da se Zastrašivači zamijene Šaljivdžijama, te svrha čudovišta postane zasmijavanje a ne prepadanje djece. I dalje vizuelno vibrantan i debelo interesantan, duhovito napisan i pun omaža pop kulturi, od Velikog Lebovskog, sve do, naravno, Piksarovih brojnih prethodnika,

„Monsters at Work“ ipak nije i malo, emotivno čudo poput originala iz 2001. No, to nije nužno loše – ovo je samo bitno drugačiji šou, više fokusiran na komediju situacije nego na emocionalne veze poput one koju su izgradili Sali i djevojčica Bu. Animirani „The Office“ sa produženom rukom „Monsters, Inc.“, kažemo vam. Ako ste raspoloženi za to, pravac naprijed... Bili Kristal, Džon Gudman i njihovo pojačanje neće vas razočarati. M. I.-N.

Ocjena: TOPLO

twitter.com

Stari i novi ekscentrici u čudovišnoj korporaciji koji smo zavoljeli davne 2001. godine

Stiv Bušemi i Danijel Redklif nemaju šanse protiv lošeg humora nakon odlaska Sajmona Riča

ričijevski vajb, a da istovremeno pronađu sopstveni glas i izgrade autentičnu satiru. To im nikako ne polazi za rukom, pa priča o Oregonskoj stazi iz četrdesetih godina 19. vijeka ne da nije smiješna, nego pretvara uči u propelere. Najbolji primjer „Oregon Trail“ propasti je druga epizoda, s onom plastičnom parodijom na račun infulensera. Ili pogrešan i totalno neduhovit tretman bračnog para

koji igraju Džeraldin Visvanatan i Džon Bas. Tačno je da Bušemi nije loš kao lokalna protuva, niti su Danijel Redklif i Karan Soni neubjedljivi u ulogama sveštenika i revolveraša... Ali, sve je to malo za iole gledljiv šou i bilo što povezano s imenom Sajmona Riča. A najgore od svega? Teško da se išta može popraviti, iako imamo još šest epizoda do kraja. M. I.-N.

Ocjena: MLAKO

Četvrtak, 5. avgust 2021.

PREPORUKA

Zgrabi Kad pomislim na reč film, prvo mi padaju na pamet crno-beli, klasici: važna dokumentarna refleksija Dzige Vertova „Man With a Movie Camera“ (1929), Duli Vilson dok svira „As Time Goes By“ u filmu „Casablanca“ (Majkl Kurtis, 1942), poslednja scena iz Čaplinovog „City Lights“ (1931), „Wild Straberries“ (1957), „Summer With Monica“ (1953) i „The Virgin Spring“ (1960) Bergmana, ludi Godar i njegov „Breathless“ (1960), „Last Year in Marienbad“ (1961) i, naravno, remek-delo Sergeja Ajzenštajna „Battleship Potempkin“ (1926). Pomislim takođe i na dokumentarne filmove „My Winnipeg“ (Gaj Medin, 2007) – jedinstveno igranje sa dokumentarnom formom, razigrano i poetično istraživanje značenja doma, grada i identiteta; pomislim na „This Is Not a Film“ (Džafar Panahi, Mojtaba Mirtahmasb, 2011) jer ko ne bi gledao film snimljen u kućnom pritvoru koji je prokrijumčaren preko iranske granice na USB-u unutar rođendanske torte da bi se prikazao na festivalu u Kanu; na „The Beaches of Agnes“ 2008), predivan autobiografski dokumentarac jedne od najznačajnijih figura francuskog novog talasa koji pokriva skoro osamdeset godina Vardinog života.

MUZIKA Jedan dubok i svež trag: beogradski indie-shoegaze rok bend – Virvel. Ne znam zbog čega mi je bilo potrebno toliko da ih otkrijem. Njihov album „ST“ (2001) na Jutjubu trenutno broji 765 pregleda. Nisam jedini koji živi pod kamenom. Slede dugogodišnji zvučni otisci: za ljubitelje filma „Inside Llewyn Davis“ (2013) braće Koen i čuvenog dvojca Simon and Garfunkel, toplo preporučujem kalifornijski folk duo The Milk Carton Kids. Iz glave mi već nekoliko godina ne izbija Malerova „Druga simfonija“ u izvedbi Bečke filharmonije pod dirigentskom palicom Lenarda Bernštajna. Za razliku od drugih interpretacija simfonija Gustava Malera, Bernštajnova mi se uvek činila najtačnijom i najdubljom. Sve više stičem utisak da je on nešto uhvatio u Maleru što drugi nisu mogli. U tom ključu moram da

Šimon Cubota, pjesnik

Izbjeći muziku plastičnih kesa Privatna arhiva

FILM

Šimon Cubota: Potresla ga je miniserija ,,Dekalog“

pomenem i Bahovu nedovršenu fugu „Contrapunctus XIV“ u izvedbi Glena Gulda, jednog od najzanimljivijih muzičara dvadesetog veka. Naravno, tu su i Koen, Dilan, Dingospo Dali, Lisa Hanigan, Beach House...

glume Kejt Vinslet - „Mare of Easttown“ i Benedikta Kamberbača - „Patrick Melrose“.

FILM

Gledajte loše filmove! Oni su podjednako značajna škola kao i gledanje velikih reditelja od Felinija, preko Hanekea do Lin Remzi. Ni Rodžer Dikins nije bio dovoljan da se spasi ispraznost „1917“ (Sem Mendez, 2019). Ne volim filmove ni reditelje čiji je jedini cilj da impresioniraju i šokiraju gledaoca tehnikalijama. „Bohemian Rhapsody“ (Brajan Singer, 2018) još jedan je isprazan proizvod velike fabrike besmislenosti zvane Holivud koji prolazi nekažnjeno samo zbog efekta nostalgije za Merkjurijem koji nam svima nedostaje. Jedno veliko razočaranje predstavlja „Everybody Knows“ (2018) iranskog reditelja, modernog Čehova – Asga-

Prst na čelo i misli svojom glavom kada uzimaš daljinski upravljač. Kao i društvene mreže, i TV može poslužiti nečemu korisnom: postoji mogućnost intenziviranja osetljivosti na gluposti i lakrdije. U isto vreme može biti sredstvo zombifikacije i protivotrov. Isključen televizor može ponekad poslužiti i kao ogledalo. RTS 3 je dobar kanal, doduše.

Izvinjavam se svom nesuđenom televizoru koji nestrpljivo čeka vlasnika negde u magacinima „Tehnomanije“ ili „Gigatrona“, ali trenutno nema mesta za njega u mojoj garsonjeri. Mini-serija Kšištofa Kišlovskog „Dekalog“ (1989) jedna je od retkih koja me je ostavila zatečenim. U pitanju je dubok i potresan portret poljskog društva na kraju osamdesetih godina dvadesetog veka. I Kjubrik beše oboren s nogu. Preporučujem i vrlo zanimljivu, enigmatičnu i zavodljivu „The Booth At The End“, kao i poslednje dve serije koje sam ispratio, ako ništa drugo, barem zbog neverovatne

Zaobiđi

ra Farhadija. Glavne uloge tumače odličan bračni tandem Penelopa Kruz i Havijer Bardem. Velika preporuka za sve njegove prethodne filmove, a njegov najnoviji film „A Hero“ osvojio je Gran pri u Kanu i jedva čekam da ga odgledam.

MUZIKA Izbeći fast food, instant, bedzušnu, automatski naklapanu, veštačku muziku za jednokratnu upotrebu - muziku plastičnih kesa i najmanjih violina na svetu. Znate na šta mislim. Svuda je oko nas.

Četvrtak, 5. avgust 2021.

ince

Biseri u katakombama

Kanalizacija Pariza

sme nije objavljivao. Na kraju krajeva, veliki muzičar koji je imao savršen njuh za tuđi talenat, bolje od svih znao je što je za vinil a što za lični magacin. Zbog toga će album ,,Welcome 2 America“ djelovati kao šetnja katakombama ili kanalizacijom velikog istorijskog grada, recimo Pariza. Koliko god to djelovalo u najavi mistično i mračnjački raskošno – to je ipak, je li, u krajnjoj liniji - kanalizacija. U to će vas uvjeriti miks pjesme koje se vrte oko sporijeg ambijentalnog fanka – pogotovo naslovna. Ali i, recimo,

nepotrebni londž džez na ,,Running Game (Son of a Slave Master)“ ili umoran orkestarski soul ,,Born 2 Die“.

Kritika modernosti

I sve što tu u većem dijelu ploče funkcioniše i djeluje iskupljujuće je isključivo angažovanost: kritika umornih i praznih dana za osobu već svjesnu da je previše stara da tu bilo što mijenja. Od svijesti da je zavisan od iPhone telefona u rukama, preko svakodnevnog sudara sa očigledno lažnim vijestima, rasizmom, prismotrom. I sve je to vrlo relevantno imajući

u vidu činjenicu da je 2010. godine, kada su snimane pjesme sa ,,Welcome 2 America“, Princ suštinski žešće kritikovao ovo današnje vrijeme – nego to tadašnje. Kada zaprijeti da sklizne u podzemlje dosade, album neočekivano spašava praktično eksplozija ritma i smjelijih ideja i senzacija. Tako je ,,1.000 Light Years From He-

Rok veteran novom pločom pokaza

Veranda nad am

sb y

usatoday.com

Princ, velika zvijezda koja je od početka ovog vijeka ušla u nju-ejdž eksperimente i niz ne pretjerano slojevitih i skockanih pseudo-spiritualnih albuma, je prosto imao niz dovoljno dobrih i debelih razloga, zbog čega neke pje-

Kada zaprijeti da sklizne u podzemlje dosade, ploču ,,Welcome 2 America“ neočekivano spašava eksplozija ritma i smjelijih ideja i senzacija

spotify.com

Zamislite tog muzičkog Indijanu Džonsa, koji se nakon Prinčeve smrti prije pet godina našao ispred njegovog ,,Purpurnog skloništa“ u Mineapolisu – i još svjesnog da je tu ostalo nekih 8.000 (!) neobjavljenih pjesama. Uglavnom ne autorskih, ali opet, vau... Ono što je na prvu loptu djelovalo kao bogata Tutankamonova riznica, vrlo brzo zaprijetilo je da bude Pandorina kutija.

Album objavljen pet godina nakon smrti velik thecurrent.com

d ž uboks

vid ro C

Naravno da tema albuma ,,For Free“ mora biti svijest o bliskom kraju i oproštaju. I naravno da Dejvid Krozbi u pjesmama poput ,,Shot at Me“ i ,,I Won’t Stay for Long“ to čini pomirljivo

Dejvid Krozbi je rok ikona fantastične vitalnosti

akav samo potpis i testament vitalnosti, kakav zavjet i pečat da na kom piše: zauvijek mlad. A nema što to Dejvid Krozbi nije preturio preko svojih

rokenrol ramena i brkova; i kakve su mu samo lične i tuđe ptičurine sve jetru kljucale... ,,For Free“ je ploča na čijem bi omotu komotno mo-

glo pisati: na kakav je samo Dejvid Krozbi nedoder! I apsolutno je kulminacija, krešendo refrena labudove pjesme jedne velike karijere... Koja je, činilo se, bila gotova još prije četvrt vijeka, kada je Fil Kolins starom grešniku morao platiti transplantaciju jetre. Kako je samo elegantno, meko, suptilno predriblao smrt! Bez mrve siline, kontakta, bez graške znoja; ovaj muzički Johan Krojf spreman je da podijeli još koju rok lekciju. Dejvid Krozbi, gitarista, klavijaturista, anđeoski glas, sin surferskog Los Anđelsa; osnivač velikog benda The

Byrds, pa još većeg i epohalnijeg projekta Crosby, Stills, Nash & Young... I sve to prije pola vijeka; a nakon toga cijeli jedan život. I sve to je stalo u mekotu životnog iskustva i patine koju je tako lako osjetiti na ,,For Free“. U muziku zenita ljetnjeg popodneva na terasi, u momenat za koji biste komotno mogli reći: evo, tu, sada, je sve potaman. Malkolm Mekdonald ostavio je prelijep i prepoznatljiv harmonijski potpis na ,,River Rise“; Donald Fegn, drugi bitan gost, ponudio pravu delikantnu latino poslasticu ,,Rodriguez for a Night“... A sam Dejvid posu-

Četvrtak, 5. avgust 2021.

kana eksplodira u završnici

illi ilis eE

,,Happier Than Ever“: Pop zvijezda u klinču sa pogledima cijelog svijeta

Pank bijes sa prigušivačem B

ili Ajliš Pajret Berd O’Konel sa 19 godina nije preostalo ništa drugo, sem da život usmjerava tamo kuda ne pokazuju pogledi svih onih koji je svakodnevno love. I to je ključni motiv albuma ,,Happier Than Ever“; svakodnevica u kojoj bijeg postaje uslovni refleks.

Princ, muzička supernova čiji sjaj ne blijedi

topi i razliva u soul pop – biće vam jasno zbog čega su neki bliski ljudi odlučiili da objave ove pjesme, pet godina nakon njegove smrti. Iako debelo svjesni da on sam ovo nikad ne bi objavio za života: ipak, moralo se svijetu pokazati, kakve bisere krije ono ,,Purpurno sklonište“ Mineapolisa. S. S.

Ocjena: 64/100

ao što je život vrijedan življenja

dio ime albuma od njemu tako važne Džoni Mičel, pa obradio jednu njenu pjesmu. I kao da neće, pustio lagan fanki džez gruv za lične meditacije i refleksije. Naravno da tema ovakvog albuma mora biti svijest o bliskom kraju i oproštaju. I naravno da Krozbi u pjesmama poput ,,Shot at Me“ i ,,I Won’t Stay for Long“ to čini pomirljivo i relevantno, recimo, nekoj osobi u dvadesetim. Folki melodika je tu samo na mahove i da podsjeti da Dejvid ne odstupa od svog utemeljenja; a da je opet spreman da istražuje, luta, odlazi i vra-

davidcrosby.com

mbisom ća se. Kao što je sve i činio za svoje karijere i briljantnog života. Zato kad kaže: ,,I’m standing on the porch, like it’s the edge of a cliff. Beyond the grass and gravel lies a certain abyss“ – to zvuči savršeno prirodno, ispravno i ljudski. Tu, na verandi nad ambisom: kakvih samo šest decenija muzike, kakav život vrijedan življenja... S. S.

Ocjena: 84/100

Mnogo, previše puta smo čuli pop zvijezdu koja lamentira nad tim što ne podnosi da je pop zvijezda. Bili Ajliš će vas na njenoj drugoj ploči ipak ubijediti, da tu ima nešto istinito; da se zaista radi o osobi toliko čerečenoj tuđim mišljenjima, da su u međuvremenu svi, pa i ona, zaboravili da je Bili tinejdžerka. Sve joj je to oduzeto od momenta kada je, od singla ,,Ocean Eyes“ uzletjela karijera superzvijezde. Imala je svega 15 godina. Album ,,Happier Than Ever“ ima jednu ključnu vrijednost: sav taj svijet bliceva, diktafona, paparaca, ugovora, sve to što nije dio naše ,,običnjačke“ svakodnevice, Bili Ajliš pakuje u vrlo univerzalnu oblandu koja se tiče života i mladosti svakog od nas. A tiče se petlje da se zaobiđu tuđa očekivanja. Da se učini nešto autentično i svoje – a da to ipak sa druge strane ne

vanityfair.com

Mimo očekivanja

Prvi put sa platinasto plavom kosom i kao fol nasmijanim naslovom ploče, Bili Ajliš ipak nije sebe izdala na bilo koji način bude refleksija i reakcija na to što drugi žele. ,,The strangers seem to want me more than anyone before“, kaže na uvodnoj ,,Getting Older“, tako da to zaista ne zvuči kao priča o usponu usamljene zvijezde, već o bilo čijem odrastanju.

Razmjere ironije

Onaj vrlo jedinstveno i posve njeno pakovanje i mjera mračnjačke melodrame, u strogoj pop-formi je lako prepoznati. Prvi put sa platinasto plavom kosom i kao fol nasmijanim naslovom ploče, Bili ipak nije sebe izdala na bilo koji način. Prije će biti, da je ciljano pokušala da zavara trag u onom velikom bijegu na koji je svakodnevno prinuđena. I tako poslala vrlo jasnu i glasovitu poruku. Istovremeno svjesna goleme i užasne ironije, da praktično ne postoji način da svi budu srećni i

metacritic.com

re“ jedna vizija daleke budućnosti slobode i blagostanja. A ,,Same Page, Different Book“ je marširajući fanki odgovor svim oružjima ovog svijeta – u maniru i na način na koji je Princ to, recimo krajem 80-ih, perfektno čin i o. K a d č u j e t e , , Ho t Summer“, tropski power pop ili momenat u ,,Yes“ u kom se fank metal praktično

Bili Ajliš ovog muzičkog ljeta u bjekstvu od tuđih pogleda

bez zamjerki: ,,If I wear what is comfortable, I am not a woman. If I shed the layers, I’m a slut“ (,,Not My Responsibility“). I još: ,,Though you’ve never seen my body, you still judge it. And judge me for it“! Jasno je, Ajliš je bijesna i to čini tako da bi neke od ovih riječi bile prikadne za parole pank zvijezda. Samo što to čini sa prigušivačem, uslovljenim pop-formom, već sjetom i umorom. Bili je gotovo ubijeđena da je ovo bitka koju izvjesno gubi; da će u ovom i ovakvom odrastanju izvjesno ispustiti sebe. Ali ipak i prije toga željela je da ostavi jednu istinski dirljivu pop ploču ,,Happier Than Ever“ – kao putokaz kako da čita i prepozna linije i obrise, onda kad u ogledalu jednog jutra zatekne neku nepoznatu osobu. I vjerujte, ima tu mnogo toga što bismo sami sebe mogli naučiti. S. S.

Ocjena: 79/100

Četvrtak, 5. avgust 2021.

film

33 OBRTAJA

Dikaprio kao Bošk Rade Končar kao Kr konji, jednostavnost krajolika... divota. Tamo bih rado otišao. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Nolana, Pjer Paola Pasolinija (da je živ) i M. Najta Šamalana bih poveo na planinarski dom Grafičar na zagrebačkom Sljemenu, gdje bismo jeli grah sa kobasom, štrudle i pili pivo. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? - Tarantino bi vjerojatno snimao neki omaž partizanskim filmovima. Znači, Leonardo Dikaprio bio bi Boško Buha, Radeta Končara glumio bi Kristof Volc, a Uma Turman bila bi partizanska heroina, majstorica borilačkih vještina i specijalka, koja bi surovo ubijala fašiste na najgrozomorniji način, itd, itd. Došlo bi do opće svađe i prepirke tko bi od domaćih glumaca glumio ustaše, partizane ili četnike. Kad bi film bio gotov, Tarantino bi za vjeke vjekova bio prognan iz ovih krajeva, jer kakav god napravio film, neminovno bi pogriješio.

ika

Omiljeni filmski rivali? - Svi tumači lika Džejmsa Bonda. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - U filmu „Raiders of the Lost Ark“ (Stiven Spilberg, 1981) kada Indijana Džons ulazi u pećinu i pauci mu se zalijepe za kožnu jaknu, a on ih kulerski- nježno makne bičem. Posebno drag citat iz domaćeg filma? - „Kako je to lijep sport, svi su bijelo obučeni.“ Ana iz filma „Tko pjeva, zlo ne misli“ (Krešimir Golik, 1970). Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Spužva Bob. Definitivno. On je utjelovljenje one izreke: „Put do pakla popločan je dobrim namjerama.“ Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - „The Big Boss“ (1971) sa Brus Lijem. Mnogo godina nakon toga mislio sam da je moguće preskočiti dvometarsku ogradu skokom iz čučnja. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - „Once Upon a Time in America“ (Serđo Leone, 1984). Enio Morikone. To je soundtrack, kao i „Once Upon a Time in the West“ (1968) od istog režisera i skladatelja, koji bi nepresušnoj divljini svakog pojedinog života, koju svatko na svoj način doživljava, dao neki suvisao odgovor, da ne kažem jednu svojevrsnu „ljepotu“, što je jedino glazbom moguće. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - Poslije gledanja filma „Mongol“ (Sergej Bodrov, 2007). To je povijesni film koji opisuje raniji život Džingis-kana. Stepe, pustinje, prostranstva,

Film koji Vas čini srećnim? - „Interstellar“ (Kristofer Nolan, 2014). To je priča koja se nalazi u svakom od nas. Kad vidimo da se svijet oko nas urušava i nestaje, vjerujemo da uvijek postoji negdje izlaz i kako ključ izlaza leži upravi u ljubavi prema najbližima. I kako iz te ljubavi prema najbližima proizlazi i ljubav za čitav svijet. Ta utopija nade me čini sretnim. Osim toga, film obiluje čudesnim vizualizacijama dalekih svjetova koju prati predivna glazba Hansa Cimera. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - Imam čak dva: dječji crtani film o pužu koji se utrkuje sa „formulom 1“ i „The Expendables“ (Silvester Stalone, 2010). Nakon što sam pogledao te filmove sa svojom djecom, na moju preporuku i nagovor, kod njih sam potpuno izgubio kredibilitet u području filma i zabave. Film koji uopšte nijeste skapirali? - „2001: A Space Odyssey“ (Stenli Kjubrik, 1968). Prvi dio je okej, ali kada se Hal probudi, sve postane kaotično. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Povijesnu dramu Pavla Skalića, velikog pustolova i znanstvenika iz 16. stoljeća. Čovjek je mijenjao države, vjere i vladare kao čarape. Bio je izvrstan poznavatelj magije i horoskopa. Probijao se (na temelju falsificiranih isprava i pod lažnim titulama markiza, grofa i baruna) na različite europske dvorove. Rodio se u Zagrebu. Njegov životopis je napet kao roman. A ima materijala sigurno i za nekoliko sezona serije.

Ivan Kapec, džez gitarista i kompozitor

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - „Zašto me vrijeđaš, draga, kad si život moj“. To je pjesma koja me podsjeća na roditelje.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - „Comfortably Numb“, Pink Floyd. Već sam proživio nekoliko puta „smak“ svijeta i uvijek sam si pustio tu pjesmu. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - Hedonizam je daleko od slobode. A najveća himna slobode za moj ukus je gregorijanski koral „Veni Creator Spiritus“. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - „Careful With That Axe, Eugene“, Pink Floyd. Vaša pjesma za karaoke? - „My Way“. Tu se mogu derati do mile volje, čak i falšati, a da mi nitko ne zamjeri. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - To sam pitanje sam sebi postavljao mnogo puta. I svaki put je naravno, bio drugi autor. Sada, u ovom trenutku, rekao bih Kit Džeret, jer kad god završim preslušavanje nekog njegovog albuma, pogotovo onih solo, onda odmah zaboravim što sam čuo, tako da sam uvijek svijež na svako novo slušanje, što je idealan uvjet za vječnog autora. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Sve domaće autore koje svi obožavaju ne mogu smisliti. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Toše Proeski bio je mlad pjevač koji je bio podjednako omiljen u cijeloj regiji. Na neki način povezivao je ljude iz različitih krajeva na jedan prirodan način. Žao mi je što je otišao prerano.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - Bilo koja pjesma od Plavog orkestra. Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi? - Držao sam zvijezde koje uopće nisam slušao, recimo, Kim Vajld i Suzan Vegu. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Već je to odavno napravio.

Serija idealna za kišni vikend? - „Dark“. Njemačka serija u kojoj stanke između replika traju kao i prosječna američka komedija. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - Jedna jedina: Sandokan! Zvuk talijanskog jezika i hrabrost Sandokana uvijek u meni potiču optimizam. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - Definitivno „The Man in the High Castle“. Serija čija svaka epizoda nudi recept za individualnu katarzu od kolektivnog divljaštva. Serija koju nikada nijeste završili? - Ah... ima ih mnogo, ali istaknut ću one popularne: „Peaky Blinders“, ne znam, nikako mi nije sjela iako je vjerojatno dobra; zatim „Game of Thrones“, to sam prekinuo odmah nakon dvadesetak minuta, njena popularnost mi

Četvrtak, 5. avgust 2021.

Ivan Kapec: Uz Flojdovu „Comfortably Numb“ proživio je „smak svijeta“ nekoliko puta

ko Buha, Kristof Volc O

je najveća tajna univerzuma. „Seinfield“ sam probao gledati mnogo puta, ali jednostavno sam preglup za takvu vrstu humora. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - Svaka serija koju pogledam do kraja je fantastična, ali ima užasan kraj. Jer krajevi u serijama nisu pravi smirujući krajevi, nego naznake za moguće nove sezone. I uvijek se na kraju serije osjećam iscrpljeno. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - Nakon gledanja „The Man

in the High Castle“ poželio sam imati neki od umjetničkih predmeta koje je izrađivao Frenk Frink. Najdraži par iz serije? - Etelflaed (Mili Brejdi) i Erik (Kristijan Hilborg) iz serije „The Last Kingdom“. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - Ekipa iz policijske stanice, zamišljenog svijeta, gdje je radio detektiv Sem Tajler u seriji „Life on Mars“. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Zar tu postoji dilema? Za Toma, naravno! M. ČAVIĆ

Vesna Zednik

davno se eks-Ju regionom nije prošetao takav zvuk! Kvintet džez gitariste i kompozitora Ivana Kapeca, albumom „Crta“, snimljenom za samo dva dana u Italiji, kupio nas je na prvo slušanje, na prvi ton. Još kakav bismo utisak stekli kada bi osam numera zapucketalo na vinilu, dostupnom u ograničenim količinama... Ko još sluša domaći džez, pomislio je zagrebački muzičar na početku, ali dobra muzika uvijek zna na koje uho da sleti... Crta je onaj lijep osjećaj kada mislite da znate razliku između reda i haosa, kada odlučite da se udaljite od kumbulja, iscrtate greničnik i napravite red. Upravo to meditativno, samodovoljno, uživalačko iskustvo pronalazimo u džez linijama sjajnog kvinteta. Zato smo, sigurni da će se ova ploča naći na našoj novogodišnjoj top-listi najboljih, pohitali da Kapecu serviramo 33 pitanja. Na plejlisti našeg gosta dominira, sasvim predvidljivo džez, ali ipak smo otkrili da je poznavalac svih muzičkih formi, žanrova i melodija. Od gregorijanskog korala do opasne Judžinove sjekire, stigli smo do „čovjeka u visokom dvorcu“, odakle vas, uz kompozicije Hansa Cimera vodimo do jednostavnih krajolika, kroz prostranstva i stepe za jednu „individualnu katarzu od kolektivnog divljaštva.“

Četvrtak, 5. avgust 2021.

KALENDAR

Tri decenije albuma ,,Metallica“, koji je k

Kako drhte gitars S

ve što je stalo ispod ugarak-tamnog omota albuma ,,Metallica“ je suštinski krug. Njegov početak, prije tri decenije, bio je rif za ,,Enter Sandman“; njegov kraj stihovi za tu istu pjesmu. Sve ostalo, što je stalo između, bila je jedna prelijepa muka od stvaranja, zbog koje su se neki čak zaricali da nikad više neće ući u studio. ,,Metallica“, ono što danas zovemo ,,Crni album“, to ime i prezime jednog velikog benda – je suštinski preobražaj. Nikada više i nikada kasnije oni neće biti isti; tog ljeta, 12. avgusta 1991. kada je ploča spuštena na prodajne rafove, bend Metalika je prešao svoj Rubikon.

Izlazak iz čaure

Ekipa benda Metalika u godini objavljivanja ploče

mnogo ih je i danas, kojima je teško objasniti da je orkestarska raskoš u pjesmi ,,Nothing Else Matters“ ili ,,The Unforgiven“ izlazak leptira iz met

allic

a .c

lj s ao mo ta p loče

Počev od onog rifa za ,,Enter Sandman“ – gitarista Kirk Hamet je u oktobru 1990, na rutinskom i redovnom kreativnom okupljanju u kalifornijskom domu bubnjara Larsa Ulriha u prelijepom Berkliju, znao da od toga mora ispasti noseća pjesma. Pa do onog ,, Say your prayers, little one... Don’t forget, my son to include everyone...“, i stihom kojim će pola godine kasnije, pjevač Džejms Hetfild otvoriti tu istu pjesmu, a suštinski zaključiti album i jedan kreativni proces. Na kakvom su samo ludom putovanju od stvaranja tih mjeseci bili! Prije ploče ,,Metallica“ oni su bili kultni metal bend, još sa jasnom nišom i treš metal odrednicom. Nakon nje – planetarne rok zvijezde. Naočigled i na nevjericu starijih fanova i puritanaca među njima – odjednom sa hevimetal etiketom! Mnogo je bilo onih,

ta de ol i b im Kultni s

gusjeničke čaure; ili da to nipošto nije pozeraj... A mnogo više onih koji su, širom svijeta, to prigrlili i osjetili. Neke umne glave su to još vidjele kao novi krik, nešto sasvim novo na što je okačena etiketa, zamislite, ,,progresivnog treša“. A glavni ,,krivac“, lik koji je Hetfilda, Hameta i svu ekipu iz Metalike, sa sve jednim velikim simfonijskim orkestrom, praktično za rukav poveo na drugu stranu rijeke, ka sudbini – bio je producent Bob Rok. U godinama koje su uslijedile, Bob Rok se nebrojano puta i još u javnosti zaklinjao da je ne jednom i sebi i momcima iz benda obećao da će to biti njihov jedini zajednički projekat. Da ne može više; da neće da trpi tu tenziju, nervozu, pa pasivnu i, pošteno je reći i to, otvorenu fizičku agresiju. Dok je ploča snimljena, Bobu Roku je bilo i Metalike i muzike uopšte navrh glave.

Boba Roka danas sa pravom možemo smatrati, ser Aleks Fergusonom ili imperatorom Avgustom benda Metalika. ,,Zatekao sam grad od kamena a ostavio grad od mermera“, govorio je prvi rimski car – a isto bi komotno mogao reći Bob za sve ono, što danas predstavlja Metalika. Kakav neočekivani scenario za tipa koji se preporučio radom za mnogo sladunjaviji bend Motley Crue.

Seizmička grmljavina

Tvrdokorni fanovi su govorili da zbog Boba Roka Metalika zvuči kitnjastije, ,,natrpanije“, gotovo kičasto – i to nije istina. Sa uvjerenjem da bend treba da dobije orkestarsku i baladnu širinu, Hetfild i Hamet su ušli u stvaranje koncepta albuma prije angažovanja producenta. Ono što je Bob suštinski donio ovom albumu je dubina. Jasno

Četvrtak, 5. avgust 2021.

kultni metal bend iz Los Anđelesa učinio planetarnom senzacijom

heavymetalrarities.com

Bilo je mnogo onih, a mnogo ih je i danas, kojima je teško objasniti da je orkestarska raskoš u pjesmi ,,Nothing Else Matters“ ili ,,The Unforgiven“ izlazak leptira iz gusjeničke čaure; da to nipošto nije pozeraj... A mnogo više onih koji su, širom svijeta, to prigrlili i osjetili

utemeljenje, seizmička bas grmljavina koje nema ni u tragovima na prethodnom, bržem i u rifovima raskošnijem albumu ,,...And Justice For All“. Interno obećanje, na insistiranje Boba Roka i bubnjara Larsa Ulriha, uoči snimanja albuma ,,Metallica“ je otprilike bilo: maksimum dva rifa. I maksimum dva minuta dok se stigne do proklete poente! Kreativni proces? Pakao nepovjerenja. Hetfild je pisao i pisao, a Bob mu samo cijepao ili vraćao tekstove. I još ga, kad bi krenulo da gori pod nogama, ubjeđivao da je uvjeren da Džejms zna da napiše mnogo bolje stihove. Da su tu negdje. I bio je u pravu: prvi put, na proljeće 1991. godine, Džejms Hetfild je osjetio da zaista može da napiše nešto što je za njega potpuno lično – a da je siguran da će osjetiti mnogo potpuno različitih i

nepoznatih ljudi. Početak je morao biti ,,Enter Sandman“; u suštini, mračnjačka priča o sasvim normalnoj i prosječnoj ,,idealnoj“ porodici u kojoj nešto, nekako, kreće po zlu. Poput raspakivanja sjajnog omota sa najmračnije porodične tajne. Uz još referencu na SIDS – sindrom naprasne i neobjašnjive dječje smrti... Sve to je funkcionisalo na onom Hametovom rifu jer je, naravno, od starta zvučalo kao vrlo lično za Hetfilda.

Sizifovski posao

Džejms je već mnogo otvoreniji u ,,The God That Failed“, gdje na gitarskoj tacni iznosi gorčinu zbog majčine smrti. Jer Hetfildova mama je odbijala bilo kakvu konvencionalnu terapiju za kancer, uvjerena da će je vjera spasiti... Lako je shvatiti zbog čega je ta pjesma za njega mnogo bitnija od opštog mjesta u klasiku ,,Nothing Else Matters“ – posveti djevojci koja ga razumije i čeka, dok je Džejms sa bendom na dugoj i dalekoj turneji. Interesantno, to je jedna od rijetkih pjesama Metalike na kojoj upravo Hetfild svira gitarski solo; Hamet je bez mrve stida u javnosti bubnuo da je naučio da svira svoj ,,komad“ pjesme tek kad su bili uveliko u turneji. Punoća i dubina – naravno, zahvalite Bobu Roku. Čija je ideja i bila, da orkestarske aranžmane osmisli Majkl Kej-

metalinvader.net

ski zidovi

Četvorka koja je iznijela album ,,Metallica“

men, bitna faca ,,ozbiljne“ muzike. Naravno da je rad i balansiranje između momaka iz benda koji su bili sumnjičavi i konzervativni metal puritanci i perfekcionisti sa jedne, i Kejmena sa druge strane, za Boba Roka bio sizifovski posao. Ono što je uspio je da ipak pronađe balans; između, recimo, duboko meditativne vožnje niz prugu cijelog jednog života u ,,The Unforgiven“, i onog što su Hamet i Hetfild ponosno opisivali kao ,,gitarski zid“ na kojem stoji cijela konstrukcija pjesme ,,Enter Sandman“. A što je taj gitarski zid? Najprije će biti ona potpora, na kojoj leži svijet bezimenog junaka spota pjesme ,,The Unforgiven“ – djeteta koje odrasta u mračnoj kamenoj sobi, i sve što cijelog života pokušava, da napravi sebi prozor i nazre što bi to moglo biti vani, sa druge strane. Da bi se, na kraju, u smrti rodio u nečijoj tuđoj ili svojoj tamnici.

Svih 50 mikrofona

Sa jednom takvom žaokom kritike za život modernog čovjeka, Džejms Hetfild i Bob Rok su za finiš albuma ipak ostavili dašak pozitivnosti i trijumfa. To je ,,Wherever I May Roam“, nošena dahom Istoka, mistike i duhovnosti. Upravo na njoj bljesne sitar – onaj indijski instrument kojim je veliki indijski maestro Ravi Šankar, dvije i po decenije ranije, dodirnuo i oplemenio muziku Bitlsa. I to je samo jedna od dobro osmišljenih i suptilnih

referenci, sa kojima ,,Crni album“ Metalike stoji u dobrom kontrastu prema ,,Bijelom albumu“ Bitlsa. Uz jedno Hetfildovo ,, Where I lay my head is home“. Kao da neće... A kad je svjetska slava stigla i sletjela, više nije bilo potrebe da Kirk Hamet bilo kome objašnjava ili govori da je glavni rif za ,,Enter Sandman“ praktično otkinut sa albuma ,,Louder Than Love“ benda Soundgarden. Jer, Bob Rok se potrudio da budu potpuno svoji; sa idejom da, recimo, studijsko snimanje suptilno simulira utisak živog izvođenja. Tako je, recimo, cijeli jedan produkcijski tim u više navrata koristio između 40 i 50 mikrofona razbacanih po raznim tačkama sobe za snimanje, samo da bi se što ,,življe“ uhvatili bubanj i gitare na ,,Enter Sandman“. A da je Lars Ulrih u 50 ,,isjeckanih“ sesija snimio bubanj za ovu pjesmu! Naravno da im je takva muka od krvavog rada, nakon pobjedničkih lovorika, žestoko omilila. Pa je Bob Rok bio za Metaliku producent sve do albuma ,,St. Anger“ na početku ovog vijeka... A kada je, recimo, nekoliko hiljada pokondirenih fanova potpisalo peticiju da bend više nikada ne radi sa njim, ovako je odgovorio: ,,Znate, nekad nije samo do trenera. Ponekad se mora promijeniti ekipa, ponekad je potrebna svježa krv...“. Onaj ugarak sa omota albuma ,,Metallica“ je najbolji dokaz da je potpuno u pravu. S. STAMENIĆ

Četvrtak, 5. avgust 2021.

karsh.org

KALENDAR

Prošlo je 140

Konzumersko dijete

Osnivač danas jedne od najvažnijih filmskih tijela na svijetu, Američke akademije nauka i umjetnosti, koja dodjeljuje omiljenu zlatnu stautuu Oskar, imao je osjećaj za “blokbasterski” efekat ali i kako da zaintrigira publiku

reativnost je narkotik bez kojeg ne bih mogao živjeti - kazao je, jednom prilikom, jedno od najvećih producentskih i rediteljskih imena u istoriji američke filmografije Sesil B. DeMil. S obzirom na dugogodišnju krajnje kompleksnu karijeru, čini se kao da ga je ova misao pratila, spoticala ali i u upotpunosti opisala. Ono što je formirao, razvio i finalizovao tokom šezdesetogodišnje filmske karijere u Holivudu nije lako pronaći. I to je američki maestro jako dobro znao, pa je kreator 70 filmskih komada, s razlogom jedan od najsupješnijih reditelja i producenata koje filmska istorija pamti. A na tu kartu je stari šoumen upravo i igrao.

Umjetnost spektakla

Karijera u teatru, sa kojom je startovao kreativni život zahvaljujući okruženju u kojem je rastao, direktno je uticala na vizuelne fabule koje je s lakoćom izručivao tokom nijeme i zvučne ere filma. Osnivač danas jedne od najvažnijih filmskih tijela na

DeMil na filmskom setu

Glorija Svonson i Sesil B. DeMil

Četvrtak, 5. avgust 2021.

0 godina od rođenja osnivača holivudske industrije Sesila B. DeMila

nowvoyaging.wordpress.com

svijetu, Američke akademije nauka i umjetnosti, koja dodjeljuje omiljenu zlatnu stautuu Oskar, imao je osjećaj za ,,blokbasterski“ efekat ali i kako da zaintrigira publiku. Konzumersko dijete renesenanse pravilo je filmove širokog spektra - od vesterna, socijalnih drama, do čudnjikavih komedija i religijsko-epskih ostvarenja, koja su zapečatila umjetnost spektakla. Od 70 ostvarenja koje je DeMil režirao, njih pedesetak nije imalo zvuk. Ipak, nakon pojavljivanja zvučnih sekvenci i simplicifirane montaže, DeMil je, za razliku od većine drugih reditelja koji su vodili glavnu riječ tokom nijeme ere, sa lakoćom prešao na novu formu, koju je na specifičan način revolucionizovao. Od mikrofona do kamere, DeMil je uspio da olakša rad na filmu u novoj eri i tako ponudi nov koncept onima koji su u to vrijeme ljutito gledali na zvučni dijalog. Ipak, iako njegovi prvi zvučni filmovi nisu najbplje prošli ni kod kritičara ni kod publike, DeMil je na-

watershedpost.com

e renesanse Posthumna Zlatna palma Zanimljiva je priča kako je DeMil zaradio svoju prvu i jedinu Zlatnu palmu. Kada su Francuzi odlučili da 1939. godine organizuju svoj festival filma, kao direktan odgovor na tada propagandnu ,,Veneciju, Kanski filmski festival bio je spreman da se organizuje početkom septembra. Makar na papiru. Njemci su pak imali druge planove pa je invazija Poljske zaustavila Francuze da dodijele prvu Zlatnu palmu u istoriji. Za 1939. godinu planirana su 26 filmska ostvarenja, od kojih je samo jedno ugledalo kanski zalazak sunca - ,,The Hunchback of Notre-Dame“ Vilijama Deterlea. Iako se Francuzi u toj turbulentnoj godini nisu mogli posvetiti svojoj omiljenoj vizuelnoj umjetnosti, 2002. godine odlučili su da uklone sjenku prošlosti i naprave ad-hok festival kao omaž tom prvom,, nikad održanom. Za ovu priliku prikazano je sedam filmova, a Zlatnu palmu je, nakon 63. godine, posthumno dobio Sesil B. DeMil za legendarni vestern komad ,,Union Pacific“.

stavio da pravi revolucije na filmskim terenima. DeMil je 1914. godine snimio svoj prvi film, vestern ,,The Squaw Man“, koji se ujedno smatra i prvim filmom ,,holivudskog“ karaktera. Nakon ovog velikog uspjeha, DeMil skreće u malo lakše avanturističko-romantične vode, prije nego će se vratiti ratnim fabulama. Izuzetno zanimljivo, DeMil 1915. godine lansira dva filma sa crnogorskom konotacijom - manje uspješni ,,The Unafraid“ i fenomenalni i krajnje ozbiljni ,,The Captive“ u središtu balkanskih ratova.

Biblijska trilogija

Nakon ratne tematike DeMil se posvetio ,,egzotici“ u kojoj se izdvajaju komadi iz 1917. godine, ,,A Romance of the Redwoods“ i čudnjikavi ,,The Woman God Forgot“. Iako je sa duplom ekspozicijom i umjetničkim apsketima probao da eksperimentiše u zanimljivom komadu ,,The Whispering Chorus“ godinu dana kasnije, DeMil je ubrzo shvatio da Holivud nije spreman za apstrakciju. Nakon što se oprobao sa

,,bračnom“ tematikom, Amerikanac je utemeljio svoje ime dvadesetih godina prošlog vijeka kada se odlučio na ,,religijski“ poduhvat odnosno ,,biliblijsku trilogiju“. Suportno popularnom vjerovanju, DeMil rad na ,,Deset božijih zapovijesti“ nije započeo pedesetih godina sa legendarnim filmom, već 30 godina ranije. ,,The Ten Commandments“, nijemo epsko ostvarenje iz 1923. godine, podijeljeno u dva segmenta, bilo je prvo ozbiljno istraživanje religijskih elemenata. Četiri godine kasnije DeMil je nastavio svoj put sa komadom ,,The King of Kings“. Trilogiju je zatvorio fotografski revolucionarnim djelom ,,The Sign of the Cross“ 1932. godine, zahvaljujući fenomenalnom fotografu Karlu Štrusu. Sa dolaskom zvuka DeMil je potvrdio zašto reditelj nosi najzvučnije ime koje dolazi sa one strane Atlantika. Od prvog zvučnog komada ,,Dynamite“ iz 1929, preko legendarne Klodet Kolber u ,,Cleopatra“ 1934, do avanturistčnog ,,Unconquered“ iz 1947. godine,

Sa Julom Brinerom na snimanju ,,The Ten Commandments“

DeMil je sa grandioznom scenografijom i fotografijom održao lekciju kakav spektakl može ova umjetnost da izazove.

Počasni Oskar

Kada je Holivudska asocijacija novinara odlučila da počne dodjeljivati počasnu nagradu na dodjeli Zlatnog globusa, u posudi sa imenima samo jedno je imalo smisla izvući - DeMilovo. Na devetoj dodjeli prestižne nagrada šoumen DeMil, holivudski pionir, dobija nagradu kao ,,vodeće ime u međunarodnoj filmskoj produkciji“. Od tog trenutka, u tipično američkom stilu, Holivud nije imao izbora do da požuri i samoj nagradi dodjeli ime reditelja i producenta, pa je Volt Dizni godinu kasnije postao prvi primalac DeMilove počasne nagrade, koja se tradicionalno dodjeluje i danas. Novinarska verzija ,,počasnog Oskara“ nije imala pobjednika samo dva puta u istoriji - 1976 i 2008. godine. Iznenađujuće, u odnosu na njegove filmske naslove, DeMil nije ,,prošetao nagradama i festivalima tako

uspješno tokom svoje dugogodišnje karijere kao što biste očekivali od ovakvog imena. Naprotiv, osnivač holivudskog filma ima samo jedan Oskar u regularnim kategorijama, i to za legendarno djelo, njegovo pretposljednje prije smrti, ,,The Greatest Show on Earth“ završeno 1952. godine. DeMil ima još dva Oskara, ali titularnog karaktera - 1950. godine primio je počasnu statuu za status ,,uglednog pionira filma“ koji je briljirao 37 godina, i 1953. godine primio je posebnu nagradu za ,,kreativne producente“ - ,,Irving G. Thalberg Memorial Award“. Oskara za režiju za legendarno cirkuzantno ostvarenje izgubio je od Džona Forda i ,,The Quiet Man“, a Oskara u kategoriji najboljeg filma za njegovo posljednje ostvarenje ,,The Ten Commandments“ izgbuio je od Majka Toda i popularne pustolovine ,,Around the World in 80 Days“. Bez obzira na to, višeslojni reditelj koji je svaki artistični hir pretvarao u vizuelnu umjetnost, s razlogom će biti upisan kao ključni igrač u kreiranju sasvim novog svijeta koji danas zovemo Holivud. L. MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 5. avgust 2021.

thenewfederalist.eu

PODGORI č ARENJE

Sabiha, nebom vezana

rva borbena pilotkinja u istoriji je iz Crne Gore. I to je činjenica, još zavedena u Ginisovoj knjizi rekorda; isto kao što je činjenica da su rijetki Crnogorci koji su uopšte za to čuli. I da bilo ko od naših zvaničnih institucija, bilo kad u prethodnih osam decenija, to nije prepoznao.

Dijete pred Ataturkom Što sve to govori o emancipaciji u Crnoj Gori, manje je bitno. Valja početi odavde: za one putnike na relaciji Podgorica – Istanbul koji slijeću na drugi po veličini aerodrom najvećeg grada Evrope, bi moglo interesantno biti sa se iza naziva ,,Sabiha Gokčen“ krije jedna Bjelopoljka. Da je rođena sa prezimenom Ćorović; da joj pripada mjesto u Ginisovoj knjizi rekorda... Prva borbena pilotkinja svijeta. Da je 1996. u zvaničnom izboru Vazdužnih snaga Sjedinjenih Američkih Država (USAF) izabrana u 20 najvećih pilota istorije. I da je, recimo, u ono prezime Gokčen (,,Gökçen“), koje joj je pripalo od samog Ataturka, stala sudbina: sa značenjem ,,nebeska“, ili ,,nebom vezana“. Pilot je postala sa 23 godine. Bilo je to 1935. i veoma simbolično: kao odraz težnji velikog turkog lidera, oca moderne nacije Kemala Ataturka, da jedno sekularno društvo teži jed-

Zaglavi se

nakim šansama žena i muškaraca. Jer Sabiha je bila Kemalova usvojena kćerka. Bila je siroče bjelopoljskih izbjeglica - a sam Ataturk nije imao djece... Lozna je veliko selo, sa više od 500 stanovnika, na granici bjelopoljske i petnjičke opštine. I tamo i danas žive Ćorovići. Sabihini, otac Izet-beg (po nekim izvorima Mustafa Izet) i majka Hajrija su izbjegli za Tursku u vrijeme Balkanskih ratova. Sabiha je rođena već u martu 1913, odrastala u Bursi i u izbjegličkoj nemaštini rano ostala bez oba roditelja. Jedan susret, 1925. godine, sve je promijenio: prilikom zvanične posjete strašnog Kemala Ataturka gradu, dvanaestogodišnja djevojčica smjelo je i bez bilo čijeg znanja pred njega stupila. I zamolila za šansu da uči u internatu. Karakter djeteta se Kemalu dopao; uskoro postaje jedno od njegovih osmoro usvojeno djece. U godinama koje su uslijedile djevojka je dobila priliku da se obrazuje u američkoj školi u Ankari. A 1935. Ataturk joj ispunjava novu želju: da bude polaznica tek otvorene letačke škole pilota u zemlji ,,Turska ptica“. Prvo u školi za padobrance; a san o pilotiranju ubrzo će stići...

Vatreno krštenje Naravno, možete zamisliti kako je to bio i sjajan propagandni potez za Ataturka: spremnost da nešto tako opasno i novotarski, poput pilotiranja, povjeri i namijeni nikom drugom nego svojoj miljenici. U sklopu jedne važne diplomatske misije, u Sovjetskom Savezu, Sabihe je boravila u školi pilotiranja motornim avionima. Ratnu pilotsku školu završila je za 11 mjeseci – i o tome je turska štampa izvještavala... Konačno: u ,,vatrenom krštenju“, gušenju

Crta: Srđan Ivanović

Sabiha Gokčen

kurdske pobune 1937. godine, u regiji Dersim, bila je više nego uspješna. Nije tada ni znala da je postala prva pilotkinja u borbenoj akciji u istoriji. Potpuno je jasno da je priča o Sabihi neraskidiva od priče o Ataturku. A kako je samo začudila i nasmijala pilote i zvaničnike kad je 1938. u zvaničnoj posjeti Beogradu progovorila na tečnom našem jeziku! U ratnom vazduhoplovstvu pilotirala je u 22 različite vrste aviona; pilotska karijera trajala je 28 godina, a već od 1954. bila je predavačica i glavni rukovodilac u školi letača. Prije četiri decenije njena knjiga ,,Život na Ataturkovom putu“ – bila je bestseler u Turskoj. Preminula je prije dvije decenije, 2001. godine – u 88. godini i ispraćena kao nacionalna heroina. I naravno da je to, tada, ostalo potpuno ispod radara crnogorske javnosti. Kao i to da onaj stariji međunarodni aerodrom u Istanbulu sada novi njeno ime. Ali ovo je priča kojoj je samo potreban početak. Ne samo o emancipaciji, već i o dijaspori. A za državu i dalje šansa za jednu lijepu i simboličnu kopču: recimo, od skorašnje i najavljene posjete turskog predsjednika Erdogana Crnoj Gori.

S. STAMENIĆ

Četvrtak, 5. avgust 2021.

LONDON CALLING

Tajna pod bakinim krovom

Artistična igra

Moraš postati figura koju crtaš kazala je jednom prilikom ova, sada britanska majstorica Paula Rego, koja je na Ostrvu odigrala ključnu ulogu u rekonstruisanju ,,figurativne umjetnosti“

aula Rego, moćnica vizuelnog pripovijedanja, bila je u sedmici za nama opsesija Londoncima, koji su u novonastaloj avgustovskoj slobodi i lijepom vremenu mogli skoknuti u galeriju. Radove fenomenalne Portugalke mogli su vidjeti u voljenoj galeriji na obali Temze Tejt Britan, koja je za ovu priliku napravila najveću retrospektivu njenih radova od početka stvaralaštva.

Istoimena izložba u Tejtu ponudila je priču o životu umjetnice, dešifrovala najvažnije radove, ali i društveno-politički kontekst u kojem su stvarani. U okviru postavke predstavljeno je više od 100 radova, uključujući kolaže, radove sa pastelom, crteže i bakropise. Najviše su zastupljeni radovi koji na specifičan način opisuju njenu ličnu ali i društvenu borbu. Nakon gurkanja njenih roditelja, Rego se iz Portugala preselila u London, koji je postao najbolja platforma za artističnu igru. A igra je bila sasvim jednostavna - radovi su inspirisani pričama, tradicionalnim fol-

klorom i pjesmicama za djecu, koje je godinama slušala boraveći pod bakinim krovom. Većina ovih dijela tako ima različite figure, koje su uglavnom ženske. Razlog je što je za te prilike koristila Lilu Njunjez, njenog modela koja je provela godine u njenom studiju. Kako to kritičari vole da kažu, u njenim radovima ,,likovi kreiraju sopstveni život kao da imaju svoju individualnu priču“.

Mačka i demon

Intrigantni ,,Angel“

- Moraš postati figura koju crtaš - kazala je jednom prilikom ova, sada britanska majstorica koja je na Ostrvu odigrala ključnu ulogu u rekonstruisanju ,,figurativne umjetnosti“, ali i revoluciju u načinu na kojem su žene u radovima predstavljene. Najinteresantniji primjer je osvetnički rad ,,Angel“ iz 1998. godine koji prikazuje

snažnu ženu u blistavoj zlatnoj suknji, sa mačem u jednoj i sunđerom u drugoj ruci, koja je spremna da se brutalno bori za pravdu. Takođe, u ovom kontekstu je posebno zanimljiv rad iz 1993. godine ,,The Artist in Her Studio“ koji predstavlja stariju umjetnicu okruženu radovima i pomoćnicama. Uprkos ovoj postavci, ovo djelo nije autoportret već je model bila Lila, koja je ovom prilikom reflektovala nezavisnost i feminizam. Ipak, najzanimljiviji komad koji su Londonci imali prilike da vide je ,,The Devil Cat“ iz 1975. godine. Rad koji predstavlja ,,tri male đavolice u crnom opkoljene bijelim koncem“ inspirisan je portugalskim folklorom. ,,The Devil Cat“ priča je o mački demonu koja demolira brak dvoje ljudi, tako što im se uvuče u svakodnevni život. Kada suprug shvati namjere mačke, jedini način da je se oslobodi je da je zaveže koncem i spali… Tekst i foto: Leila MurseLjević

,,The Devil Cat“ najinteresantnije djelo izložbe

Rad ,,The Artist in Her Studio“

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić