Dnevni list Pobjeda 05.09.2022.

Poneđeljak, 5. septembar 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20398 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura STR. 3. NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINERATU U UKRAJINI INTERVJU: Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke i ministar kapitalnih investicija u tehničkom mandatu Dogovor većine od 30. avgusta značio bi skretanje evroatlantskogsa puta u zonu ruskog uticaja Evropski, građanski i demokratski orjentisana većina mora naći formulu da postigne dogovor kojim bi se Crna Gora učvrstila na evroatlantskom putu, obezbijedio privredni razvoj države, a posebno sjevera, i arhivirala pitanja koja produbljuju međuetničke i međuvjerske distance, posebno zato što mislim da su to demokratska pitanja koja u istinski demokratskim društvima nemaju tu vrstu ekskluziviteta i značaja – kazao je Ervin Ibrahimović SKANDALOZNO SAOPŠTENJE SRPSKOG REM-A: Smatraju da je odluka da se zamrači jutarnji program Pinka nezakonita i da ima političku pozadinu Ministarstvo prosvjete ne stavlja katanac na obrazovne ustanove dok god je jedan učenik u učionici Skupština Crne Gore za neto zarade poslanika u avgustu izdvojila 138.488 eura Zatvoreno sedam seoskih škola Neće pobijediti – mi se borimo za svoju zemlju, a oni za tuđe interese Čak 2.000većuprimiloposlanika22platuodeura STR. 4. i 5. Brane srpske televizije i kad krše sve standarde Iako od zamračenja Hepi televizije, do ovog posljednjeg kada će biti zatamnjeni jutarnji program na Pinku nije prošla ni godina, REM, bez obzira na to što tada nije reagovao, sada smatra da crnogorske kolege rade nezakonito i da je trebalo da se nastavi sa emitovanjem ,,ružičastog programa“. REM se nikada nije oglasio povodom prethodnih zahtjeva AEM-a zbog problematičnih sadržaja srpskih televizija, a koje je srpski regulator ignorisao. Reagovali su samo na zamračenja STR. 7. STR. 8. NA BRANIKU DOMOVINE: Baranka Aleksandra Šofranac za Pobjedu priča o cetinjskim događajima u septembru prošle godine i noći na Belvederu VASILJEVIĆS. BABOVIĆM. STR. 2. i 3.

POBJEDA: Kako komentarišete ishod sastanka partija koje su pobijedile na izborima 30. avgusta 2020. godine i njihov pokušaj da se u narednih 15 dana dogovore o novoj vladi? Vjerujete li u njihov dogovor, s obzirom na politička mimoilaženja i lične animozitete njihovih partijskih lidera? IBRAHIMOVIĆ : Ishod sastanka je za mene pomalo iznenađujući. Prilično je teško govoriti o euroatlantskim integracijama, a koalirati sa partijama koje se otvoreno protive članstvu u NATO paktu, da ne govorimo o nekim drugim vrijednostima za koje se te partije zalažu. No, to je stvar političke odluke za te partije. Ono što je za mene važno je da bi jedna takva vlada značila promjenu političkog kursa Crne Gore i skretanje sa euroatlantskog puta u zonu ruskog uticaja. To nije dobro za Crnu Goru i našu budućnost. No, ne zaboravite da smo mi na tu mogućnost upozoravali naše evropske partnere tražeći od njih da EU pokaže veće interesovanje za Crnu Goru i Balkan uopšte, jer nas, u suprotnom, prepuštaju agresivnom ruskom uticaju. Čini mi se da nije bilo sluha i razumijevanja za tako nešto, ali da se situacija sada mijenja i ja sa svojim saradnicima već sjutra imam sastanke na visokom nivou u Briselu gdje će biti riječi i o ovom pitanju. Vidjećemo šta će donijeti dani pred nama i hoće li dio partija iz tzv. pobjedničke većine iz 2020. god. pristati na tu vrstu kompromisa sa državom i strateškim opredjeljenjima u cilju očuvanja sopstvenih pozicija i fotelja. Vjerujem da će im, ako pristanu, građanska i evropska Crna Gora dati jasan odgovor. Ono što je moj stav i stav Bošnjačke stranke je da 30. avgusta 2020. g. nije pobijedila anti-NATO, ni anti-EU politika, nije pobijedila politika ruskog uticaja niti politika klerikalnog društva već politika evropske, građanske i sekularne Crne Gore u nešto promijenjenom odnosu političkih snaga unutar tog političkog spektra. U okviru uvažavanja te činjenice vidim mogućnost za politički dogovor za dalji napredak Crne Gore. Sve ostalo bi značilo snažan spoljnopolitički zaokret Crne Gore i odustanak od evropskog puta. POBJEDA: Da li bi BS prihvatila da bude u vladi u kojoj je DF? IBRAHIMOVIĆ: Bošnjačka stranka je i do sada pokazala da je partija dijaloga i saradnje. Nama su važni principi, političko ideološka orijentacija i odnos prema univerzalnom sistemu vrijednosti poput antifašizma, demokratije, manjinskih prava i sl. U tom smislu svi koji sa nama dijele politička uvjerenja i vrijednosne sisteme za nas su prihvatljivi partneri. Naravno, ne bismo se opredjeljivali na osnovu deklarativnih izjava već na osnovu političkog djelovanja. Ono što je jasno, mi sa najvećim dijelom DF ne dijelimo iste vrijednosti, nemamo iste poglede ni na prošlost ni na sadašnjost Crne Gore, ali, što je vjerovatno najznačajnije, nemamo iste poglede ni na budućnost Crne Gore. Naravno, bili bismo srećni da DF u tom smislu promijeni svoj politički kurs i političku ideologiju i ne bismo imali ništa protiv saradnje sa takvim DF-om u bilo kojoj formi pa ni u vladi.

On je u intervjuu agenciji Mina kazao da je to pogrešna politika, jer tu ima država koje nijesu bile nagrađene za proces evrointegracija, odnosno nepravedno su stavljene u isti koš sa onima koje samo simuliraju prego–vore.Tako su nepravedno ove godine zapostavljene Crna Gora i Sjeverna Makedonija, iza njih je odmah Albanija –rekao je Varga. Smatra da su te dvije bivše jugoslovenske republike mogle, kao svojevremeno baltičke republike ili Hrvatska, da dobiju ohrabrenje u vidu datuma ili godine do koje bi mogle da postanu članice ako se potrude i zatvore poglavlja. – I to nije samo nepravedno, to je politički bezbjednosno opasno – ocijenio je Varga. Kazao je da u Crnoj Gori traje politička kriza, kao i da je Sjeverna Makedonija ponovo pred izazovima identiteta sa Bugarskom, što su pritisci koji mogu da izazovu razna neočekivana pucanja.

PODGORICA – Brisel je ove godine u narrekaoEU,samoZapadnievrointegracijazapećkuostavioBalkan.Itonijeneodlučnostinemoćvećinekavrstakazne,jepolitikologinoviBoris Varga

u zonu ruskog

i

Evropski, građanski i demokratski orjentisana većina mora naći formulu da postigne dogovor kojim bi se Crna Gora učvrstila naputu,evroatlantskomobezbijedioprivrednirazvojposebnosjevera, i arhivirala pitanja koja produbljuju međuetničke i međuvjerske distance, posebno zato što mislim da su to demokratska pitanja koja u istinski demokratskim društvima nemaju tu vrstu ekskluziviteta i značaja – kazao je Ervin Ibrahimović Ervin Ibrahimović

POBJEDA: Kako gledate na inicijativu za smjenu predsjednice Skupštine Danijele Đurović i prekid sjednice do daljnjeg? IBRAHIMOVIĆ : Mi smo sa uvaženom koleginicom Đurović u parlamentu imali dobru saradnju i vjerujemo da je ona dobro vodila Skupštinu Crne Gore u prethodnom periodu. Naravno, funkcija predsjednice ili predsjednika parlamenta je uvijek dio političkog dogovora i tako će biti i sada. Tako je, usotalom, bilo i u petak i nema se tu ništa posebno za komentarisati. Ta pozicija zavisiće od političkog dogovora oko formiranja 44. vlade ili raspisivanja prijevremenih izbora, ko god da bude dio tog dogovora. POBJEDA: Šta je, po Vama, najbolji put za izlaz iz aktuelne političke situacije – još jedna vlada ili izbori? Ako je to nova vlada, kako je vidite, je li to politička, ekspertska, tehnička...? IBRAHIMOVIĆ : I izbori i nova vlada su jednako legalna i legitimna rješenja aktuelne političke krize. Kao građanin i predsjednik Bošnjačke stranke smatram da su izbori najčistije i najdemokratskije rješenje i rješenje koje Bošnjačkoj stranci u ovom trenutku najviše odgovara, jer nam ankete ukazuju na snažan rast povjerenja. Pitanje je, međutim, imamo li u ovom trenutku pravo na takvu vrstu partijskih kalkulacija. Nalazimo se u dubokoj političkoj krizi, u susret nam, prema najavama, ide globalna ekonomska i energetska kriza, a geopolitičke okolnosti nam daju dobru šansu za brži put prema EU, za šta je potrebno obaviti dosta neodložnog posla koji zahtijeva promptno djelovanje i puni institucionalni kapacitet. Izbori u okolnostima ovakve političke krize znače zastoj u normalnom funkcionisanju države u trajanju od šest pa i do devet mjeseci. Ono čega se plašim je da izbori u podjeli političkih snaga ne bi donijeli promjenu koja bi riješila ključnu dilemu sadašnjeg političkog trenutka koja muči mnoge političke partije. To je pitanje kapaciteta i spremnosti za međusobnu saradnju, euroatlantski orjentisanih partija. Dakle, prema svim pokazateljima, nakon izbora, imali bismo istu ili sličnu dilemu koju imamo danas. Ko sa kim može, a ko ne može i ko se kome zakleo i zavjetovao da sa nekim neće. Bojim se da država Crna Gora, građani Crne Gore i naša evropska perspektiva postaju taoci te nespremnosti političkih subjekata na međusobno saradnju u interesu građana. Zato, kako u ekonomski i energetski kompleksnom i veoma izazovnom trenutku i, sa dru-

Ibrahimović je, govoreći o najboljem modelu za izlaz iz političke krize, poručio da je formiranje stabilne političke vlade najracionalnije i za građane i za državu Crnu Goru, a, kako je rekao, tu vladu činile bi sve političke partije evroatlantske orijentacije po modelu koji bi dogovorili politički –lideri.Ono što bi bilo važno je da se stavi moratorijum na pitanja koja bi mogla da izazovu političku krizu, a da sva energija bude usmjerena prema privrednom razvoju, energetskoj stabilnosti, EU integracijama i, posebno, razvoju sjevera – kazao je Ibrahimović.

Prema riječima Varge, ,,Otvoreni Balkan“ i Berlinski proces nijesu zamjena za evropske integracije, ali nekim liderima, poput predsjedinika Srbije Aleksandra Vučića, taj proces odgovara više nego članstvo u EU. Varga je govorio i o tome kako Rusija koristi rat u Ukrajini kao nauk za bivše sovjetske republike pa se, dok god je Vladimir Putin na vlasti, neće pomiriti sa postojanjem Ukrajine dok je ne ruinira do mjere da ne bude sposobna za integraciju u RekaoEU.je da Rusija može uzeti predah, mirovne pregovore, primirja ili sklopiti mirovne sporazume, poput onog u Minsku 2015. godine, ali na tome sigurno neće Istakaostati. je i da je rat u Ukrajini probudio ,,stare duhove“ na Zapadnom Balkanu i vratio politička raspoloženja regiona iz devedesetih. – Ključna razlika je da nema više naoružanja da se nastavi takav krvavi rat, jer je ključna sila agresor Srbija slomljena u NATO bombardovanju 1999. Ali je činjenica da su ideje ,,velike Srbije“, odnosno sada ,,srpskog sveta“ življe nego pred raspad Savezne Federativne Republike Jugoslavije – smatra OnVarga.jenaveo da je razlog tome kontinuitet ekspanzije Beograda u regionu, ovog puta, za razliku od devedesetih, uz punu podršku Mo–skve.Paradoksalno, ali ,,Otvoreni Balkan“ takođe tome doprinosi. Srbija je politički još bliže Rusiji, nego što je to bila do ruske agresije na Ukrajinu – rekao je Varga. R. P.

Politikolog novinar Boris Varga o društveno-političkim dešavanjima EU CrnuzapostavilanepravednoGoruBorisVargaNepravednosuovegodinezapostav-ljeneCrnaGoraiSjevernaMake-donija,izanjihjeodmahAlbanija.Tedvijebivšejugoslovenskerepublikemoglesu,kaosvojevre-menobaltičkerepublikeiliHrvatska,dadobijuohrabrenjeuviduda-tumailigodinedokojebimogledapostanučlaniceakosepotrudeizatvorepoglavlja–rekaojeVarga

PODGORICA – Predsjednik Bošnjačke stranke i ministar kapitalnih investicija u tehničkom mandatu Ervin Ibrahimović kazao je u intervjuu Pobjedi da bi vlada koju bi formirale partije koje su pobijedile na izborima 30. avgusta 2020. godine značila promjenu političkog kursa Crne Gore i skretanje sa evroatlantskog puta u zonu ruskog uticaja.

2 Poneđeljak, 5. septembar 2022.Politika

– Posustajanje Brisela oko integracije Crne Gore u EU moglo bi ponovo Podgoricu da izloži većem uticaju Moskve i Beograda. Crnogorske vlade će biti nestabilne i prelaziće iz ruku jednih u druge – rekao je on. Kaže da se Crnoj Gori dvije decenije zamjera problem vladavine prava i korupcije, da je Zapad, takođe, podbacio po pitanju davanja podrške svojoj članici Alijanse, kada je prije dvije godine bez glasnijih reakcija prepustio Crnu Goru političkom uticaju Srbije i Rusije.

 M.BABOVIĆ

INTERVJU: Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke i avgustaDogovorministarvećineznačiosaevroatlantskoguzonuruskog

vladi Zasijedanje Skupštine Crne Gore m.babović ministar

Najveću avgustovsku zaradu primila je Nela SavkovićVukčević (DPS), i to 2.563 eura, a odmah poslije nje su Branko Radulović (PZP) sa zaradom od 2.433 eura i pred sjednica Skupštine Danijela Đurović koja je u avgustu pri mila platu od 2.424 eura. Slije di potpredsjednica parlamenta Branka Bošnjak sa avgustov skom neto zaradom od 2.366 Višeeura.od dvije hiljade eura primi li su i Jovanka Laličić (DPS)2.298 eura, Ivan Brajović (SD) - 2. 264, Slaven Radunović (DF) – 2.222, Petar Ivanović (DPS) - 2.186, Vesna Pavićević (DPS) i Luiđ Škrelja (DPS) po 2.172, Branko Čavor (DPS)2.142, Dragan Ivanović (SNP) - 2.138, kao i Miodrag Vuković (DPS) 2.100 eura. Iznad 2.000 primili su u avgustu i Predrag Bulatović (DF) - 2.058, Genci Nimanbegu (Forca) 2.057, Da liborka Pejović (DPS) - 2.031, Miodrag Lekić (Demos) i Mevludin Nuhodžić (DPS) po 2.029, Božena Jelušić (Ura) i Duško Marković (DPS) po 2.015, Miloš Konatar (Ura) i Boris Bogdanović (Demokra te) po 2.004 eura. Bivši predsjednik parlamenta i lider Demokrata Aleksa Bečić primio je poslaničku platu za avgust 1.664 eura. Milan Kne žević (DF) primio je 1.908, a Andrija Mandić (DF) 1.875 eura. Damir Šehović (SD) u avgustu je primio 1.706 eura. Plati od 2.000 eura primakli su se u avgustu Kenana StrujićHarbić (BS) - 1.983 eura, Bra nimir Gvozdenović (DPS) – 1.973 eura, Andrija Popović (LP), Predrag Sekulić (DPS) i Mehmed Zenka (DUA) po 1.903 Poslanicieura.koji ostvaruju pravo na razliku u zaradi primili su ukupno 2.806 eura. Generalni sekretar Skupštine Aleksandar Klarić u avgustu je primio neto zaradu od 1.796 eura. Zamjenice generalnog sekretara Milena Vuković-Se kulović i Lidija Grdinić primi le su 1.473, odnosno 1.482 eura. Savjetnici predsjednice Skup štine, njih šestoro, ukupno su u avgustu primili 9.020 eu ra. Skupština je za savjetnike predsjednika Skupštine koji su ostvarili pravo na nadoknadu po prestanku funkcije izdvojila 9.724 eura. I. K.

Lider DF-a danas će inicirati novi razgovor većine od 30. avgusta poziva na sastanak o kapitalnih

Mandić

investicija u tehničkom mandatu većine od 30. značio bi evroatlantskogskretanjeputaruskoguticaja

Crne Gore za poslaničke neto zarade u avgustu izdvojila 138.488 eura Čak 22 poslanika primilo platu veću od 2.000 eura

POBJEDA: BS je glasala za nepovjerenje Abazovićevoj vladi, u kojoj ste Vi bili, i sada ste u tehničkom mandatu, ministar kapitalnih investi cija. Koje su to najveće greš ke Abazovića i njegovog ka bineta? IBRAHIMOVIĆ : Najveća greška 43. Vlade je zamjena prioriteta. To sam već rekao. Evropska agenda, ekonomija i privreda trebalo je da budu apsolutni prioritet 43. Vlade. Tada bi, siguran sam, bila mož da i najuspješnija Vlada u novi joj istoriji Crne Gore. Ne znam zašto nije bilo sluha za to, ali ga nije bilo i Vlada je u jednom trenutku prestala da bude sve ono što smo mi od nje očekiva li. Zato je Vlada izgubila naše povjerenje i sada se nalazimo u političkoj krizi koja se mora rješavati unutar evroatlanske većine. I. KOPRIVICA PODGORICA – Skupština Crne Gore za neto zarade poslanika u avgustu, kada nema zasijedanja, izdvoji la je 138.488 eura, a čak 22 poslaničke plate veće su od 2.000 eura – podaci su iz par lamenta.

Skupština

POBJEDA: Je li uopšte moguć dogovor u parlamentu o imenovanjima u pravosuđu? IBRAHIMOVIĆ: Dogovor oko imenovanja u pravosuđu je žrtva političkih kalkulacija i aktuelne političke krize. Ja čvrsto vjerujem da on jeste moguć, posebno oko nekih imena koja se ne povezuju sa političkim partijama. Kao što znate, mi smo bili konstruktivni u parlamentu, i na odborima i u plenumu, kada su u pitanju imenovanja u pravosuđu i to još jednom pokazuje našu posvećenost rješavanju najvažnijih političkih i državnih pitanja, ali i naš izbor da uvijek budemo dio rješenja a ne dio problema. Ne bih rekao da se time mogu pohvaliti neke druge partije, pa ni one koje barjače u priči oko ovog pitanja.

PODGORICA - Joanikije Mićović, područni mitropolit crnogorsko-primorski Crkve Srbije, uručio je juče na skupu u Manastiru Morača, kako je navedeno – zahvalnicu – An driji Mandiću, piše Antena M. Paroh Gojko Perović je pročitao da se zahval nica za Mandića, kao i desetak drugih osoba, uručuje „povodom 770 godina od osnivanja Ma nastira Morača“. Zahvalnice je potpisao iguman Rafailo Kalik, rodom iz Skradina (Republika OsimHrvatska).Mandića, skupu su prisustvovali Vladi mir Joković i Dragoslav Šćekić (SNP), Vladi

Mandiću, Jokoviću, Šćekiću, Martinoviću i pri sutnima, Mićović je poručio: „Da razlike među nama, koje su prirodne, a i potrebne i blagoslovene, ne budu razlog za raz dore, svađe, nego da budu razlog za razgovor, za dijalog i za dogovor, pa i onih koji različito misle. To očekujemo i od naših narodnih vođa iz ovog vremena, koji vode narod Crne Gore, da nikada ne prekinu dijalog, da uvijek ostave mjesta za dogovor“. R. P.

ge strane, veoma potentnom trenutku kada su u pitanju naše EU integracije ne bismo gubili vrijeme, formiranje sta bilne političke vlade smatram najracionalnijim i za građane i za državu Crnu Goru. Tu vla du činile bi sve političke par tije evroatlantske orijentacije po modelu koji bi dogovorili politički lideri. Ono što bi bilo važno je da se stavi moratori jum na pitanja koja bi mogla da izazovu političku krizu, a da, sa druge strane, sva energija bude usmjerena prema pri vrednom razvoju, energetskoj stabilnosti, EU integracijama i, posebno, razvoju sjevera. Sje ver Crne Gore je jedna veoma važna tačka za budućnost Cr ne Gore i dalji privredni razvoj, ali se sada nalazimo u veoma delikatnom trenutku kada je u pitanju demografija na sjeve ru. Ko god činio 44. vladu Crne Gore i koliko god ona trajala, ovom pitanju mora posvetiti posebnu pažnju i ovo pitanje mora biti centralna tema reba lansa budžeta za ovu godinu i kreiranja budžeta za narednu. Naravno, nezaobilazan je i čvrst dogovor za rješavanje pitanja ključnih funkcija u sudstvu i tužilaštvu i borba protiv krimi nala i korupcije. Dakle, evrop ski, građanski i demokratski orjentisana većina mora naći formulu da postigne dogovor, kojim bi se Crna Gora učvrstila na euroatlanskom putu, obez bijedio privredni razvoj države a posebno sjevera i arhivirala pitanja koja produbljuju me đuetničke i međuvjerske dis tance, posebno zato što mislim da su to demokratska pitanja koja u istinski demokratskim društvima nemaju tu vrstu ek skluziviteta i značaja. POBJEDA: Pominjani ste u javnosti kao mogući manda tar za sastav nove vlade. Da li je bilo riječi o tome i sa kojim političkim partijama?

PODGORICA- Jedan od lidera Demokrat skog fronta Andrija Mandić najavio je da će danas u ime DF-a uputiti poziv kolegama iz parlamentarne većine za novi sastanak na kojem bi bili dogovoreni sastav i zadaci nove vlade. Mandić je uvjeren da niko od 41 posla nika neće povući potpis sa sporazuma. -Da bi mogli da obezbijedimo brašno i energiju za svakog građanina, hranu, redovna primanja, moramo da imamo vladu koja će raditi svoj po sao. Tako da najpoštenije je da se parlamentarna većina, kojoj narod vjeruje, okupi i u kratkom roku odgovori na narodne težnje i zahtjeve- re kao je Mandić. On je dodao da je kod parlamentarne većine pri mijetio odgovornost i želju da kroz zajednički rad pokažu šta znaju. Mandić smatra da je problem Crne Gore veza između organizovanog kriminala i vlasti koja je vladala 30 godina. -Ko je vladao 30 godina? DPS. Pojedine struk ture te partije ne mogu da se odupru korupciji i kriminalu koji su vladali- rekao je Mandić za Prva TV. R.P.

Mitropolit Crkve Srbije uručio Mandiću zahvalnicu i posavjetovao političare Joanikije: Narodne vođe nikada da ne prekinu dijalog

IBRAHIMOVIĆ: Ako mene pitate, ja ne bih pitanje imena premijera, pa čak ni partije iz koje bi on dolazio, stavljao visoko na listi važnih politič kih pitanja u ovom trenutku. Jasno definisani program eventualne vlade trebao bi da obezbijedi rješavanje gorućih ekonomskih pitanja u Crnoj Gori i pitanja nastavka i in tenziviranja EU integracija, a jasno definisani politički spo razum konstituenata trebao bi da obezbijedi da vlada vodi državu u ispravnom pravcu, dok bi stavljanje moratori juma na identitetska i druga pitanja koja dijele javnost tre balo da obezbijedi da u vladi ne bude preglasavanja oko važnih pitanja, tj. da obezbi jedi političku stabilnost. To bi, sa jedne strane, vladu uči nilo stabilnom, a sa druge bi eventualnog premijera uči nilo, uslovno rečeno, tehnič kim premijerom, prvim među jednakima. Mislim da nam je u ovom trenutku veoma važ no da budući premijer nema ambiciju da premijersku pozi ciju koristi za ličnu promociju i afirmaciju već da bude pre mijer zadatka koji pred njim postavi većina, odnosno pre mijer koji će u fokus državne politike staviti ekonomiju, ra zvoj i EU integracije a ne sebe, svoju partiju ili identitetska i nacionalna pitanja. Dakle, program, ekonomija, razvoj, demokratija i EU integracije prije imena i partija. Naravno, i meni i Bošnjačkoj stranci imponuje što se i u do maćoj i u partnerskoj međuna rodnoj javnosti doživljavamo kao protagonisti umjerene, odgovorne, državotvorne i evropske politike koja ima po tencijal da bude most spajanja i saradnje različitih političkih opcija u Crnoj Gori. To je svo jevrsno priznanje ispravnosti naše politike.

Imenovanja u pravosuđu žrtva političkih kalkulacija  Nalazimo se u dubokoj političkoj krizi, u susret nam, prema najavama, ide globalna ekonomska i energetska kriza, a geopolitičke okolnosti nam daju do bru šansu za brži put prema EU, za šta je potrebno obaviti dosta neodložnog posla koji zahtijeva promptno djelovanje i puni institucionalni kapacitet. Izbori u okolnostima ovakve političke krize znače zastoj u normalnom funkcionisanju države u trajanju od šest pa i do devet mjeseci. Ono čega se plašim je da izbori u podjeli političkih snaga ne bi donijeli promjenu koja bi riješila ključnu dil emu sadašnjeg političkog trenutka koja muči mnoge političke partije

3Poneđeljak, 5. septembar 2022. Politika

mir Martinović (Demokrate – Aleksa Bečić), etc. Mićović je ustvrdio da je „srpski narod ostao nepobjediv i u vrijeme turske okupacije“?!

Političke strukture i pojedinci koji krše ili ignorišu kršenja ljudskih prava dugoročno ne mogu opstati u demokratskom društvu. Toga naročito treba da budu svjesni u crnogorskim evropskim i demokratskim snagama koje su odlučile, nakon Belvedera, ignorišući sve koji drže do ljudskih prava, da bez ikakvih uslova, i pored toga što je učestvovao u ozbiljnim kršenjima prava, podrže Dritana Abazovića za novog premijera

4 Poneđeljak, 5. septembar 2022.U fokusu PODGORICA – Godinu dana nakon nasilne intronizacije mitropolita Srpske pravo slavne crkve (SPC) u Crnoj Gori Joanikija II, svjedočimo potpunom ignorisanju kr šenja ljudskih prava. Vlasti se ne ponašaju inkluzivno i objektivno prema svim druš tvenim, etničkim i vjerskim grupama nego favorizuju SPC i podstiču dominaciju sve tosavlja u politici i društvu. Za godinu dana nadležne insti tucije su uglavnom demonstri rale nespremnost da preduzmu dovoljno djelotvorne mjere i aktivnosti kako bi se provjeri le primjedbe građana i sankci onisali policijski službenici i starješine koji su ih zlostavljali. Pokazale su, uglavnom, da su slomljene i potkopane. PostuPanje Policije Policija je na Cetinju 5. septem bra prošle godine nezakonito i neprofesionalno postupala. Pribjegla je prekomjernoj upo trebi sile, zastupala je i promo visala, uz pomoć medija, poput Radio i Televizije Crne Gore, neosnovanu retoriku kojom je pokušala da stigmatizuje i kri minalizuje sve one koji se proti ve politici asimilacije, mržnje i negiranja identiteta. Pokušava li su, i danas to čine, da na svaki način opravdaju upotrebu su zavca koja je bila nesrazmjerna i Blokadamaneprofesionalna.saobraćaja polici ja je protivpravno ograničila kretanje i onemogućila brojne građane da učestvuju u mirnim demonstracijama. Blokade sa obraćaja su bile nelegalne, ne legitimne i neproporcionalne. Slične aktivnosti je policija imala i na samom Cetinju kada je u potpunosti odustala od svog osnovnog postulata - rad u za jednici - i bez kvalitetne i očeki vane komunikacije i saradnje sa građanima - zatvorila dvorišta brojnih stambenih objekata. Vlade koje su u Crnoj Gori upo stavljene od 2020. godine (pre mijeri Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović ) masovno koriste suzavac za kažnjavanje političkih i ideoloških neistomi šljenika i za suzbijanje svake al ternative vladajućim partijama iza kojih stoji SPC, Rusija i/li Sr bija. To potvrđuje upotreba su zavca na Cetinju i kasnije, prili kom obilježavanja 13. jula – Dana državnosti u Nikšiću, ove godine. Način na koji je upotrijebljena sila, uz drastično pretjeranu upotrebu suzavca i odsustvo svake odgovornosti, dovela je u pitanje legitimnost svih policij skih intervencija 5. septembra na Cetinju. Sredstva prinude su upotrijebljena bez upozo renja i bez pružanja razumno dovoljnog vremena da građani napušte lokacije na kojima po licija interveniše. Suzavac je ne selektivno ispaljivan u privatne kuće, dvorišta, na nenasilne de monstrante i to čak direktno u njihova tijela i glavu. Kroz angažovanje privatne me hanizacije, policija je tog jutra bez upozorenja, pristupila na mjernom uništavanju vozila ko ja su bila parkirana uz kolovoz.

Policija na Cetinju masovno kršila ljudska prava s.vasiljević

koheziju i za potrebu dobre ko munikacije i povjerenja između policije i građana. Obesmislila je, to se i danas potvrđuje, sve oblike nadzora i istraga u radu policije. Načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Goran Jokić je to kom rukovođenja policijskom intervencijom na Cetinju izgo vorio rečenicu: „Bolje mi njih da napadnemo nego oni nas“. Do danas (čak ni nakon masakra na Cetinju) nije smijenjen. I njega su (novčano) nagradili Krivoka pić i Abazović. Nesankcionisanje i nagrađivanje policijskog zlo stavljanja na Cetinju predstavlja jasan nastavak političkog i iden titetskog ugnjetavanja.

i razgovorinformativni

aborimoNećeoniza

Ocijenili su da sve građane Crne Gore koji su 5. septembra 2021. godine bili na Cetinju treba de humanizovati i kriminalizovati i predstaviti da ne zaslužuju po štovanje i dostojanstvo. Cilj je bio slomiti duh otpora, poniže nje i uništavanje dostojanstva.

PODGORICA - Kad se tog jutra, 5. septembra, pred nama na Belvederu pojavio policijski kordon pod punom opremom i naoružanjem, osjećanja su bila pomiješana – prije svih ljutnja i strah, ali me obuzimao i osjećaj užasa – što će biti i strašnog emotiv nog bola. Ipak, dominantan je bio nagon da staneš pred njih i ne makneš se, da vidiš dokle su spremni ti ljudi ići – prisjeća se u razgovoru za Pobjedu Baranka Aleksandra Šofranac jutra na Belvederu 5. septembra prošle godine, poslije neprospavane noći na hladnom asfaltu, kada su pred žensku barikadu stali policij ski kordoni… Kaže, sve vrijeme kroz glavu su joj prolazile misli o porodici. – Razmišljala sam o mojoj đeci, što ih čeka. Mojoj familiji. Ima li nade da budu sigurni i bezbjed ni u svojoj zemlji – dodaje naša sagovornica. ne damo svoje Na Cetinje je stigla već 3. sep tembra. Pričalo se, kaže, da će u subotu zatvoriti prilaze gra du, što su oni negirali, ali im ona, ipak, nije vjerovala i sama je došla u prijestonicu u petak. Prijatelji s kojima se dogovara la da idu zajedno, nijesu mogli prije Moralasubote.je,ističe Šofranac, da bude na Cetinju tog 5. septem bra za kada je vlast zakazala ustoličenje mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića, ia ko su se Cetinjanke i Cetinjani tome žestoko usprotivili. Nije mogla da ostane kući i pred tele vizijskim ekranom, kako kaže, „bez iskaza građanskog bunta, samo“ posmatra sramotu i izda ju koju je vlast priredila svojoj –državi.Ovošto pričaju da su bile ne kakve pripreme, organizovane akcije – nije tačno. Sve je bilo spontana reakcija. Bili smo ljuti, poniženi zbog toga što nam ra de… Došla sam na Cetinje zbog svoja tri sina, zbog svoje unuke, zbog svog potomstva s jednom jedinom mišlju - što će se desiti sa ovom zemljom ako svi ostanemo kućama i ćutimo. Ne reagujemo na uništavanje naše države i na šeg identiteta – ističe Šofranac. Neki prijatelji su joj savjetova li da „sjedi doma“, govorili joj: „Što ćeš ti da ideš tamo sama. –Žensko“…Nijesurazumjeli da ja nijesam mogla da ostanem kući. Morala sam da budem na Cetinju i pru žim građanski otpor ataku „srp skog svijeta“ na našu domovi nu. . Pa, i da su nas pobili tamo. Ja vjerujem u Boga, a Biblija, na koju se i oni pozivaju, kao i na » Piše: aleksandar saša zeković

Postupanje policije pratila su i masovna protivzakonita po zivanja građana Crne Gore na takozvane informativne raz govore, bez konkretizovanog razloga prikupljanja obavje štenja. Pod pritiskom su bili u policijski službenici za koje se, unutar policijske organizacije, sumnjalo da su navodno učinili dostupnim javnosti određene snimke koji su potvrdili neza konito djelovanje policije. Uoči samih demonstracija na Cetinju, prisjetimo se, Uprava policija je „uhapsila“ i majice sa likom Svetog Petra Cetinj skog. Nakon pritiska javnosti i svoje očigledne kompromita cije, Uprava policije je vratila protivzakonito zadržane i odu zete majice i vozila (koja su ih prevozila).

CETINJSKI DOGAĐAJI, GODINU POSLIJE: Ni bivša ni odlazeća vlada nijesu pokazale volju da identifikuju odgovorne za nasilje prema

policijepolitizacijaOtvorenagrađanima

Brojne su bile i najave da će se vlasti obračunati sa građanima i ljudskopravaškim aktivistima, a izmišljeni su i napadi na poli cijske Političkoslužbenike.ilivjersko angažova nje i pravo na javnu kritiku vla sti ne može se tretirati kao kri vično djelo, a bavljenje ljudskim pravima nije neprijateljska ili antidržavna aktivnost.

NA BRANIKU DOMOVINE: događajima u septembru

Zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava, kojima smo svjedočili na Cetinju 4. i 5. septembra 2021. godine, koje je ostalo nesankci onisano, započela je i politička kriza koja i dalje traje. Prezir i nepoštovanje ljudskih prava građana se nastavio i u Nikšiću (13. jul), a naročito prikrive nim potpisivanjem takozvanog „Temeljnog ugovora“ u Podgo rici koji je pridonio naročitom strahu i patnji etničkih i pravo slavnih Crnogoraca. Političke strukture i pojedinci koji krše ili ignorišu kršenja ljudskih prava dugoročno ne mogu opstati u demokratskom društvu. Toga naročito treba da budu svjesni u crnogorskim evropskim i demo kratskim snagama koje su odlu čile, nakon Belvedera, ignorišući sve koji drže do ljudskih prava, da bez ikakvih uslova, i pored to ga što je učestvovao u ozbiljnim kršenjima prava, podrže Dritana Abazovića za novog premijera. Usputno pominjanje Belvede ra, u parlamentarnoj diskusiji, uoči samog izbora nove vlade, predstavljalo je neuspješno „za mazivanje očiju“ svima onima koji od 30. avgusta 2020. godine pružaju građanski i intelektualni otpor desekularizaciji i poništa vanju Crne Gore. Vlada Dritana Abazovića je ubrzo pala zato što je odbio da sa svojom novom vladom podrži jačanje vladavi ne prava, ostvarivanje ljudskih prava svih u Crnoj Gori i obnovu povjerenja u društvu. b ignorisanjejekovićevo Kršenje ljudskih prava na Ceti nju nas je povezalo. Postali smo jedni drugima podrška. Belve der, kroz svoje ukupno istorijsko trajanje, je pomogao i sadašnjim generacijama da pokažu da im je stalo do ljudskih prava. Dosljed no, argumentovano i hrabro smo ih zastupali i tražili od drugih da podrže ljudska prava. Zalaganje za ljudska prava, koja su univer zalna, nedjeljiva i pripadaju svi ma, bez obzira na naše razlike, predstavlja najbolju investiciju za budućnost Crne Gore. Nadali smo se da će postupanje po prijavama biti djelotvornije kao i da će institucije dodatno djelovati i po sopstvenoj inicija tivi Međutim,(savjesti).ignorisanje kršenja ljudskih prava, pa i diskrimina ciju, smo zatekli i na mjesta za koja nijesmo mogli ni zamisliti da ćemo ih tu susresti: ombud sman (Siniša Bjeković) nije na strani odbrane ljudskih prava. Direktoru Uprave policije (Zo ranu Brđaninu) nije do očuva nja integriteta policije koliko do političkog opstanka na toj funk ciji, dok ministrima unutrašnjih poslova (Sergej Sekulović i Fi lip Adžić) nije bilo do primjene zakona i efikasnih provjera, pa su učinili da nalazi unutrašnje kontrole policije ostanu nepo znati iako su utvrđene brojne Postupanjezloupotrebe.državnih tužilaca se, za sada, uglavnom svodi na formirane predmete (Jokić i dr). Savjet za građansku kon trolu rada policije je izašao sa jasnim ocjenama o povredi ljudskih prava od strane poli cijskih službenika, ali su Vlada i navedeni ministri unutrašnjih poslova u potpunosti ignorisali (iako zakon nalaže drugači je) njegove preporuke. Tako je izostala svaka, pa i minimalna, manifestacija diskontinuiteta crnogorske policije sa praksom kršenja ljudskih prava. Belveder iz 1936. i 2021. godine obavezuju nas sve da se još snaž nije zauzmemo za jednakost, pravdu i ljudsko dostojanstvo.

Partije –nestabilnostifaktor

nagrade za nasilje I pored brojnih i dokumentova nih primjedbi javnosti i navoda u medijima, vlada Zdravka Kri vokapića i Dritana Abazovića pristupila je nagrađivanju svih policijskih službenika i starješi na. Vlada Crne Gore nije htjela da napravi razliku između onih koji su postupali profesionalno od onih koji su prekoračili ovla šćenja i demonstrirali priličnu ostrašćenost i mržnju. Vlada je pristupila otvorenoj politizaciji policije, ne mareći za društvenu

Političke partije koje su tada, a i danas upravljaju Crnom Gorom, pokazale su da su faktor nestabil nosti i izvor stalnog produbljiva nja podjela i stvaranja konflikata.

Građanski pokret, koji je pokrenut sa Cetinja, sudbonosno je uticao da, nakon potpisivanja sramnog ,,temeljnog ugo vora“ padne i Vlada Dritana Abazovića.

Ali, političke elite suverenističkog bloka, koje su dobile snagu na ideji građanskog otpora uskrslog na Cetinju, nijesu iskoristile ponuđenu šansu. Đukanović i drugi lideri prihvatili su ,,dobre usluge“ (čitaj: ultimatum) važnih igrača sa Zapada koji su nametnuli Abazovića da vodi Crnu Goru ka Evropi, ne shvatajući, ili ne želeći da prihvate istinu –žovijalni lider Ure, koji se narcisoidno zadovoljavao tviter politikom, tek je lutak na Vučićevom koncu. Spreman da na jedan mig gazde iz Beograda Crnu Goru ubaci i u otvoreni bunar, kamoli u ,,Otvoreni Balkan“. Kad se uđe u takvo vrzino kolo, prirodno je da se – umjesto puta ka Evropi – završi na stranputici. I sada, dvanaest mje seci nakon tog veličanstvenog buđenja na Belvederu, Crna Gora kao da ponovo upada u letargiju. Poput onih nesreć nika, pacijenata iz jednog američkog filma (,,Awakenings“) što su se, nakon ubrizgavanja eksperimentalnog lijeka, nakratko probudili iz višegodišnje katatonije, udahnuli život, da bi se ponovo vratili u stanje trajne kome. To je bila istinita priča. Ova naša, crnogorska, ne smije da se završi tako. Belveder ne smije da ostane samo kao sjećanje na kratkotrajno buđenje građanske svijesti. Za trajnu budnost Crne Gore potrebno je okupljanje, ne oko partija ili partijskih blokova, već oko zajedničke građanske ideje. Samo tako priča sa Belvedera može da nastavi da živi. draško ĐuraNoVIć godinu poslije

5Poneđeljak, 5. septembar 2022. U fokusu

DOMOVINE: Baranka Aleksandra Šofranac za Pobjedu priča o cetinjskim septembru prošle godine i noći na Belvederu

Noć Na hladNom asfaltu Građanke i građani okupljeni u prijestonici u septembru prošle godine, dodaje naša sagovorni ca, htjeli su mirnim protestom da iskažu bunt zbog ponižava nja Crne Gore – jer ustoličenje Mićovića u crnogorskoj svetinji, jednom od temelja naše držav nosti – Cetinjskom manastiru je, ističe ona, baš to. Poniženje i poruka da je Crna Gora njihova.

A, je li iskorišćena ta šansa? Probuđena energija sa Belvedera oborila je Krivokapićevu Vladu, lažne apostole sastavljene i projektovane da služe tuđim, srpskim i ruskim imperijalnim projektima.

BELVEDER,

Aleksandra Šofranac na ženskoj barikadi na Belvederu s.vasiljević

Novi vlastodršci, kako kaže Aleksandra Šofra nac, oduzeli su nam „svako ljudsko pravo da budemo građani, da iskažemo mirnim protestom svoje negodovanje“, što je, dodaje, –neprihvatljivo.Nekakvikvazipolitičari i produžene ruke (Aleksandra) Vučića i Crkve Srbije, kao što su (Zdravko) Krivokapić i (Dritan) Abazo vić sebi daju za pravo da, samo zato što sam Crnogorka koja ne pristaje na posrbljavanje, nazivaju me ekstremistkinjom, teroristkinjom, milogorkom i drugim pogrdnim imenima. Iz njihovih i usta sveštenika Crkve Srbije izašle su uvrede koje se ja ne usuđujem i degutantno mi je da izgovorim. Moraju da znaju da nije smo svi na prodaju i da nas ima koji nijesu inte resni Crnogorci i Crnogorke i da smo spremni poginuti za Crnu Goru – poručila je Šofranac.

Ogorčena zbog uvreda vlasti

Ne žele da u državi kakvu krei raju pobornici „srpskog svijeta“ žive njena đeca. – Svi mi koji smo bili tamo smo iskrene patriote. Naša je duž nost bila da budemo na Cetinju. To je bila naša obaveza prema svojoj zemlji, prema potomci ma i precima koji su se borili, stvorili i sačuvali ovu našu malu i napaćenu Crnu Goru i ostavili nam je za ponos da kažemo da smo Crnogorci i Crnogorke. I za to vrijedi dati i život – naglašava ova PotpisivanjemBaranka.

Boga, kaže da će se pojaviti lažni proroci koji će se predstavljati u ime Boga, u njegovo ime sijati bol, mržnju… I to je ono što se nama dešava – kategorična je naša sagovornica.

– Koliko smo se spremali i do govarali za neke nasilne akcije, što sada pokušavaju da nam spočitaju, pokazuje da sam ja na Belveder pošla u majici kratkih rukava i sa džemperčićem oko pasa – priča Šofranac. Kad su stigli na Belveder, odlu čili su da tu i ostanu. Čitave noći. I da Mićović u crnogorsku pri jestonicu tuda može ući samo preko njih.

Vlast u Crnoj Gori dvanaest mjeseci ćuti o Belvederu. I nakon pada dvije vlade, traje zvanični – muk. Niko više ni glasa da pušti o onoj policijsko-vojno-crkvenoj akciji ustoličenja mitropolita Crkve Srbije na Cetinju, ,,koja će se izučavati“. Ni pomena od najavljivanih optužnica protiv tih strašnih crnogorskih ,,komita-nasilnih ekstremista“ kojima je Dejan Vukšić crtao mete i prije 5. septembra. Belveder je zabranjena riječ. Za Krivokapića i Abazovića, baš kao i za družinu ,,pobjednika“ od 30. avgusta 2020. godine. Znamo i zašto: grčevito se trude da sakriju istinu o sramotnim postupcima crnogorskog državnog vrha, da zametnu tragove o tome ko je naredio da se snagom državne sile udari na građanke i građane, na đecu i stare; da se zaboravi kako su se, kao sluge imperijalne politike Beograda i Moskve, svim silama trudili da slome građanski Ćute,otpor...jer ne smiju da priznaju da su unizili državu koju Ipredstavljaju.CrkvaSrbijećuti. Nijednog svetosavskog slova, riječi... Da podsjete sebe i vjernike na onaj dan prošle godine kada je s neba, iz helikoptera, neustoličeni Porfirije ustoličio Joa nikija. Sve uz pancirnu preobuku, pratnju srpskih ,,kobri“, crnogorskih policijskih specijalaca i naoružanih ,,branila ca“ iz kriminalnog miljea, raznih pravoslavnih bratstava, dnevnih šakala i noćnih vukova. Rado bi te slike sklonili u zaborav. Ali nije moguće: nikad prije nije, a teško da će se ikada ponoviti, tako izveden nedostojan, nehrišćanski i necivilizovani obred. Ono što je trebalo da bude uzvišeni čin, izrodilo se u istorijsku ka rikaturu: Joanikije i Porfirije nijesu bili dostojni reprezenti crkve, već su dostavljeni kao neka vrsta svetosavskih gu bernatora u mantijama. Ništa sveto, ničega ponositog. Mora da srpske popove jeza podiđe svaki put kada prođu pored Kruševog ždrijela, vide onaj jarbol i visoko podignu tu crvenu, crnogorsku zastavu. Stvarno, što se to dogodilo na Cetinju prije dvanaest mjeseci? Kako se dan koji je završen uz suze od suzavca, izvrtanje utroba od policijske hemije i uz tešku gorčinu poraza, pretvorio u simbol građanske pobjede nad silama klerikalnog mraka? Odgovor je sažet u onom jednom sloganu koji su glasno izgovarale ili u mislima nosile hiljade građana, svih vjera i nacija koje su išle tih dana ka prijestonom Cetinju – Belve der neće pasti! I Belveder nije pao – ostao je nepokoren da bi se Crnoj Gori sačuvala šansa za budućnost.

Buđenje ili...pobijediti – mi se borimo za svoju zemlju, za tuđe interese

Uvje rena je da su Cetinje i Belveder poslali jasnu poruku i tadašnjoj, ali i sadašnjoj i svim budućim vlastima da „nas ima mnogo koji ne trgujemo crnogorskim nacionalnim interesima“. – Nadam se da su svi svjesni da je petoseptembarski Belveder preteča budućih „belvedera“ sve dok ne odustanu od na mjere da Crnu Goru upakuju u „srpski svijet“. To neće moći. Isto kao što se više nikada neće dogoditi izdajnička Podgorička skupština 1918 – poručila je ona. Proruska i prosrpska vlada sada bivšeg premijera Zdravka Kri vokapića tada je servilno izašla u susret zahtjevima Srbije i zva ničnog SramnimBeograda.napadom na građan ke i građane Crne Gore, sramno su, dostavljanjem iz vazduha, u pratnji specijalnih policijskih jedinica, ustoličili mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovi ća, ali i na kraju platili cijenu. Ta vlada je pala upravo zbog cetinj skog, belvederskog građanskog otpora. Nažalost, naslijedila je nova, pod vođstvom Dritana Abazovića koji je, takođe, vjer ni sluga „srpskog svijeta“. – Ja ne krivim Crkvu Srbije. Oni imaju svoju strategiju, svoj pro jekat i predano rade na tome. Krivim domaće izdajice za ovo što su nam uradili. Ali, odgo vorna je i ranija vlast, jer nakon 2006. godine nije pružila insti tucionalni otpor klerikalizaciji našeg društva. Odgovorni su jer je naš obrazovni sistem – na svim nivoima proizvodio „svetosav ce“. Crna Gora je, ipak, jača. I pobijediće i ovog puta, jer mi se borimo za evropsku budućnost naše zemlje, za građansku Crnu Goru, mi se borimo za svoju do movinu, a oni za tuđe interese. To nije isto – zaključuje Aleksandra Šofranac, jedna od Belvederki, koje su hrabro stale na prvu liniju odbrane crnogorskog državnog dostojanstva 5. septembra prošle godine. Kaćuša KrsmaNoVIć

takozvanog ,,Te meljnog ugovora“, dodaje, ove vlasti su nam pokazale kakvu nam budućnost spremaju. – Atakovali su na naše kulturno i sakralno nasljeđe, sada hoće i sve seoske crkvice i groblja da nam uzmu. Ne damo – poručuje Šofranac.

– Mi žene sjele smo naprijed i napravile žensku barikadu, jer je to simbol savremenih gra đanskih protesta. Htjele smo da pošaljemo poruku da smo tu stale, goloruke, ali odlučne, jer se bojimo. Plašimo se za svoje sinove, muževe, braću, očeve, za svoje muške glave – kaže ona. Vjerovala je, dodaje, da vlasti neće onako žestoko udariti na građanke i građane – silom po licije, vojske i uz podršku insti tucija i političara. – Čitave noći na barikadi je bi lo tenzično. Stizale su različite informacije. Te kreću, te ne kre ću, te krenuli su, te nijesu… Pa je neko pričao da polaze auto busi puni sveštenika i njihovih podržavalaca, jer su se i oni te noći bili okupili u Hramu u Pod gorici… Nije bilo prijatno i nije bilo svejedno… Čak su me u ne ka doba nazvali moji rođaci koji su vjernici te crkve i njihovi po državaoci. Rekli su da moramo da se sklonimo, da oni kreću u velikom broju na nas, uz podrš ku policije i vojske, da će tu biti masakr… Uh, sve te informacije koje su se smjenjivale unosile su nervozu. Niko nije znao što no se noć i jutro pred nama – pri sjeća se NespremniŠofranac.zanoć bez sna na ulici, na hladnom asfaltu, veći na se, dodaje, smrzla, ali niko nije htio da ode. – Neko je u neko doba donio de kice što su nam poslali ljudi iz grada, Cetinjani, a neki su sa ba rikada išli do svojih automobila jer su imali topliju odjeću u ko lima, a poneko i ćebe – prisjeća se naša sagovornica. Napad u zoru Kada je u zoru krenuo napad policije na okupljene na Dvor skom trgu, u gradu, na Belvede ru je postalo još nervoznije.

– Nijesmo znali što se dolje de šava. Dobili smo informaciju da su iz Podgorice krenuli na nas. U pratnji popova. Pod punom opremom, naoružani i s naređe njem da pucaju, ako pružimo ot por. Uplašili smo se, jer je na Bel vederu bilo mnogo ljudi. Nikada ne znate kako će neko da reaguje. Bojali smo se da ima provokatora koji će zapucati i dat im povod da i oni upotrijebe oružje. Bilo je baš napeto – prisjeća se Šofranac. Kad se pojavio policijski kor don na Belvederu, osjećala je „mješavinu ljutnje, ali i straha i –užasa“.Štohoće ti ljudi? Otkuda ih toliko u Crnoj Gori protiv svo je domovine? Samo su se nizala pitanja – prisjeća se sagovorni ca PitalaPobjede.sedali oni razumiju da na Cetinju i Belvederu nijesu samo pravoslavni Crnogorci i Crno –gorke.Toje bio građanski otpor cr nogorskog naroda svih vjera i nacija. Otpor nasilnom posr bljavanju Crnogoraca i Crno gorki. Otpor oduzimanju prava da imamo svoju crkvu, da ima mo pravo na vjeroispovijest –ističe ona. Nije shvatala kako to vlasti ne vide. Kako na Belvederu nijesu vidjeli starice koje su na hlad nom asfaltu probdjele hladnu noć. Kako ne vide uplašene dje –vojčice?Nekedjevojčice su počele da plaču kada smo čuli da dolaze naoružani. Da imaju ovlašćenje da pucaju… Čuli ste svi snimak na kojem neki policijski šef ka že: „Bolje mi njih, nego oni nas“ – podsjeća Šofranac. Povratak sa Belvedera je, doda je, bio baš bolan. Najviše se osje ćalo poniženje. – Razmišljala sam je li moguće da sam prinuđena da sa 50 go dina obijam po ulica čitavu noć u svojoj rođenoj zemlji da bih branila svoje pravo na identitet, naciju, državu, vjeru, crkvu… Tužno je to i žalosno – kaže ona. A kada je stigla do grada ostala je užasnuta prizorima koje je vi djela. Grad u oblacima suzavca, povrijeđeni ljudi, uplakani… – Ostala sam do popodne. Bilo je užasno proći tihim, praznim ulicama. Miris suzavca se još osjećao. Prolaznici koje vidiš pognutih glava. Gledaš grad ponižen od izdajničke vlasti –slike su koje su ostale urezane našoj Danassagovornici.seosjećadrugačije.

Kako im na prigovor nije odgovo reno, iako je to zakonski bilo oba vezno, kako su Pobjedi kazali iz nevladina (NVO) Udruženje ku ća ,,Ada Bojana“ bili su prisiljeni da učestvuju na tenderu, među tim sada će se žaliti Ustavnom sudu. Iz Morskog dobra nijesmo dobili odgovore kako su formirali cijene i na osnovu kojih mjerenja su raspisali tender, niti za šta su koristili novac od zakupnina.

Članovi Udruženja uputili su više dopisa nadležnim institucijama ukazujući na nepravilnosti i nudeći rješenje da se otklone ili prevaziđu. Pošto nije bilo odgovora, delegirali su tim od šest predstavnika na čelu sa punomoćnikom advokatom Veliborom Markovićem kao i advokatima Draganom Voji nović i Damirom Lekićem, te predstavnicima ribara i domi cilnih stanovnika Ade Bojane, koji su uzeli učešće na sastanku od 25. jula ove godine, sa pred stavnicima JPMD i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, povodom ovog nes pornog problema. – Tom prilikom su se predstav nici Ministarstva saglasili da po stoje propusti i da su spremni na razgovore, a državna sekretarka Zorica Krsmanović je zaključi la da je prije raspisivanja javnog poziva bilo nužno utvrditi pre cizne površine kako postojeći vlasnici privremenih objekata ne bi trpjeli štetu neosnovanom naplatom za one površine koje stvarno ne posjeduju. Razgovori i pregovori sa sastanka su snima ni, pa je neshvatljivo da se ova činjenica sada prećutkuje, odno sno da JPMD preko nje prelazi – ističu iz Udruženja. Kako oni navode u prigovoru poznato je da je svrha osnivanja Javnih preduzeća, prije svega ra di zaštite državnih interesa, ali i interesa građana, pa je takođe neshvatljivo da se od građana že li naplaćivati naknada u većem iznosu od one koju čine stvarne povrsine njihovih objekata.

Vladu su pozvali i da kupovinu akcija fabrike uvrsti u rebalans budžeta. Spremni su kažu da daju svoje živote da bi se vratili na radna mjesta, prenosi portal RTCG. Predsjednik Sindikata

Iz Udruženja naglašavaju da se gubi iz vida činjenica da naknada koju plaćaju, prema odredbama Zakona o morskom dobru, treba da se koristi isključivo za održavanje i uređivanja zemljišta koje je predmet naknade, a prioritetno za izgradnju infrastrukture, tj. uređivanje obale. - Iako JPMD u tom pravcu nije uložilo nikakva sredstva, već uredno plaćene zakupnine koristi za druge lokacije, pa tako vlasnici objekata ne dobijaju ništa - poručuju iz Udruženja.

Kućice na Adi Bojani

PODGORICA - Ispred Že ljezare Tosčelik održan je protestni skup za spas tog preduzeća. Predstavnici rad nika pozvali su Vladu i EPCG da pregovore sa Turcima što prije završe i željezaru pre uzmu do 26. septembra, kao i da otpuštene radnike vrate u radni odnos.

Zakupninu određivali ofrlje, ne mjereći kvadraturu

– Neće im proći zbog naše kole ginice koja je dala otkaz da ne bi uplatila ove mizerne otpremni ne. Neće im proći zbog ovih rad nika koji su spremni da daju svo je živote da bi se vratili na svoja radna mjesta. I treba da znaju da će se vratiti, ali se neće vratiti u Tosčelik Nikšić, već u Željezaru Nikšić, što je jedino ispravno -

Sa protestnog skupa radnika željezare

naveo je Vujović. EPCG i Odbor direktora poziva ju da do 26. septembra preuzmu fabriku. Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević poru čio je okupljenima da ga od po četka brine status radnika koji nije riješen, ali da imaju čvrsta obećanja vlade da će EPCG pre uzeti Sindikatželjezaru.jeranije pozvao sve bivše radnike nekadašnjeg in dustrijskog giganta, ali i svih ,,oronulih preduzeća“ iz Nik šića, kao i sugrađane da im se pridruže i zajedno poruče da ne daju Radniciželjezaru.željezare već tri mje seca protestuju zbog najave poslodavca da će 1. septembra njih 229 ostati bez posla, a da će zadržati samo 25 zaposlenih. R. P.

Ivan Vujović na skupu je kazao da su generacije njegove poro dice radile u nikšićkoj željezari. Turskom investitoru je poručio da im, kako je kazao, ,,neće proći ono što su naumili“.

PODGORICA - Protiv javnog poziva za zakup privremenih lokacija na rijeci Bojani od 8. jula ove godine, objavljenog na sajtu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, Udruženje vlasnika objekata na Adi Bojani, koje čini više od 600 zakupaca, uložilo je prigo vor smatrajući tender nezako nitim i netransparentnim.

Radnici nikšićke željezare održali protestni skup

ZAINTERESOVANJETENDERE – Postavlja se pitanje kako će u budućnosti da raspisuje tender i izdaje u zakup zemljište, uko liko nema zainteresovanih lica koja žele da obavljaju privrednu djelatnost, a kojih je i do sada bilo simbolično malo? Kako će JPMD po tom osnovu da naplaćuje na knade i ostvaruje prihod ako se ima u vidu da bi svako raspisi vanje tendera za ona lica koja ne žele da se na tom lokalitetu bave privrednom djelatnošću bilo ne zakonito i vodilo poništivanju tendera!!? Na sve ove činjenice i okolnosti za sada se ukazuje sa mo principijelno, jer će one biti korišćene u žalbi protiv odluke povodom tendera ili tužbi pred Upravnim sudom Crne Gore radi poništenja odluka po tom tende ru – kazali su iz Udruženja. Takođe, ističu da je JPMD mimo uporišta u Zakonu i mimo svih kriterijuma, samovoljno klasi fikovalo obalu rijeke Bojane na zonu 1 i zonu 2, a zatim bez ika kvog opisa i objašnjenja šta koja zona obuhvata odredilo različite cijene naknada za te zone. Oni poručuju da tender obiluje i netransparentnošću, nejed nakim uslovima i diskrimina torskim odnosom prema uče snicima tendera, što ga čini i neustavnim.Otomesvjedoče činjenice da je od dana objavljivanja javnog pozi va 8. jula ove godine do dana pod nošenja prigovora na sajtu JPMD objavljeno čak pet amandmana o raznim izmjenama i dopunama, brisanjima i dodavanjima objeka ta, pa do mijenjanja najniže ponu đene cijene za preko 50 objekata. I sve to bez ikakvog pojašnjenja, na koji ih obavezuje Zakon! Na taj način vlasnici ovih 50-ak objeka ta stavljaju se u povoljniji položaj jer su im površine natkrivenih terasa izdvojene i obračunate po cijenama otvorenih terasa, što znači da će ih plaćati šest eura po metru kvadratnom, za razliku od svih ostalih kojima je natkrivena terasa prikazana kao dio objekta za stanovanje i obračunata po ci jeni od 30 do 50 eura po kvadratu – kazali su iz Udruženja i dodaju da je na ovaj način 560 učesnika tendera, bez svoje krivice, dove deno u potpuno neravnopravan i diskriminatorski položaj. Na kraju su poručili da bi ,,for miranje cijena zakupnine na osnovu netačnih, neprovjerenih i neujednačenih parametara, predstavljalo reketiranje građa na, za šta se javna preduzeća ne osnivaju, s obzirom da je njihov cilj upravo interes građana na određenom području“. N. K. Udruženje vlasnika objekata na Adi Bojani smatra da je tender Morskog dobra za zakup lokacija netransparentan i nezakonit

EPCG što prije da preuzme fabriku

6 Poneđeljak, 5. septembar 2022.Ekonomija

PROPUSTI Kažu da je prigovor bio posljed nji pokušaj Udruženja da nad ležnim institucijama ukaže na propuste koje bi morali da otklo ne, te da javni poziv ponište ili odlože dok se ne steknu uslovi za njegovo raspisivanje. Iz NVO Udruženje kuća ,,Ada Bojana“ navode da je javni poziv nezakonit iz razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjenič nog stanja, zato što nadležna Komisija JPMD, prije raspisiva nja javnog poziva, nije utvrdila tačnu površinu privremenih objekata, od koje činjenice zavisi visina naknade. - Na taj način došlo se do znat nog odstupanja između stvarne površine objekata i površine za koju Javno preduzeće namjera va da odredi naknadu. Da se radi o netačnim površinama, potvr đuju iz brojnih parničnih postu paka koje vlasnici objekata go dinama vode protiv JPMD pred Osnovnim sudom u Ulcinju, što je lako provjeriti uvidom u sajtu tog suda, gdje se može vidjeti da je većina sporova riješena u ko rist tužioca – kazali su iz NVO. Oni navode da je mjerenja bilo neophodno izvršiti prije jav nog poziva i zbog velikog broja novoizgrađenih ili dograđenih objekata koji godinama postoje na terenu, ne plaćaju naknadu, i dalje su nelegalni, iako su mno gi od njih podnijeli elaborate za legalizaciju objekata, što je još jedan razlog više za odlaganje tendera do konačnog premjera vanja i snimanja svakog objekta kako bi se obezbijedio ravnopra van status i jednaki uslovi za sve.

Na novac dat za zakup od Morskog dobra ne dobijaju ništa

TURISTIČKA ATRAKCIJA – Pritom se gubi iz vida činjenica da se radi o objektima sagrađe nim prije više decenija, pa čak i mnogo prije nego što je osnova no JPMD, iz čega proizilazi da su vlasnici privremenih objekata praktično navedeni da izgrade svoje objekte, a zatim dovedeni pred svršen čin, nekontrolisanim utvrđivanjem naknada bez ikak vih limita. Od ustanovljenja za kupnina do danas, naknade su povećavane u više navrata za 300 do 400 odsto. Samo u odnosu na prošlu godinu, cijena ionako vi soke naknade, uvećana je sa pri padajućim PDV-om za 150 odsto – poručuju iz Udruženja. Članovi Udruženja su naglasili da oni nemaju ništa protiv plaćanja nižih naknada od strane ribara, naprotiv dijele stav da su ribari zaštitni znak rijeke Boja ne, vjerni čuvari tradicije i kali mera, osnivači ribarskog naselja koje je zahvaljujući njima raslo i dobilo epitet turističke atrakci je, ali samo žele ukazati da se sa enormnim povećanjem cijena ostalim vlasnicima prave dra stične razlike i isti se dovode u neravnopravan položaj, odno sno diskriminišu se, što je pro tivno ustavnoj odredbi o zabrani diskriminacije, pa je JPMD bilo dužno da svim korisnicima utvr di istovjetnu ili približno sličnu, a prije svega razumnu cijenu na knade po metru kvadratnom. - Ovo tim prije što je Zakonom o morskom dobru propisano da se zemljište u pojasu Morskog do bra može izdavati na privreme no korišćenje jedino u svrhu pri vredne djelatnosti, pa proizilazi da je JPMD, prvobitno, svjesno kršilo Zakon izdajući zemljište na korišćenje tzv. vikendašima, a nakon što ih je navelo da zaključe ugovore, naknadno, bez ikakvih valjanih kriterijuma tu naknadu želi da poveća do visine koja se objektivno ne može platiti – tvr de iz Udruženja dodajući da na osnovu takvog ponašanja bi se moglo zaključiti da JPMD ova kvim svojim postupanjem želi jednostavno izbaciti više stotina vlasnika sa tog lokaliteta.

morao da bude obavljen prije najavljenog održavanja lokal nih izbora u oktobru, budući da se u tu proceduru ne može ući sa Ustavnim sudom koji ne ma Ustavnikvoruma.sudod početka godi ne radi u sastavu od četiri čla na iako po zakonu ima sedam.

J. MARTINOVIĆ

Srpski REM

smatra da je odluka da se zamrači jutarnji program Pinka nezakonita i da ima političku pozadinu Pozivaju se na zakone, a ne reaguju na primitivizam Sjednica Ustavnog odbora zakazana za danas, od sredine septembra Ustavni sud biće bez kvoruma Utvrdiće liste kandidata Sa posljednje sjednice Ustavnog odbora Skandalozna najava u emisiji koju vodi Jovana Jeremić

Ta odluka nije po volji REMu i Pinku, pa su u reagovanju napisali da Savjet AEM nije is poštovao procedure propisane svojim zakonima, ali ni proce dure propisane Konvencijom na koju se poziva. - Odluka je donijeta povodom emitovanja emisije „Novo vikend jutro“ 27. avgusta, u okviru koje je prikazan prilog povodom tragičnog događa ja koji se desio 12. avgusta na Cetinju i kojim je navedeni pružalac medijske usluge, po mišljenju Savjeta AEM, na senzacionalistički i provoka tivan način ugrozio dostojan stvo i privatnost žrtava i čla nova njihovih porodica i time prekršio član 7. stav 1. Konven cije o prekograničnoj televi ziji u dijelu koji se odnosi na obavezu poštovanja ljudskog dostojanstva. Napominjemo da su jutarnji program pome nutog medija i „Novo vikend jutro“ dva potpuno različita televizijska formata - saopštio je OniREM.navode da je Konvencijom propisana obaveza medijskog regulatora da će, ukoliko usta novi da je došlo do eventual nog kršenja Konvencije, o tom kršenju obavijestiti regulatora koji je nadležan za navedenog emitera koji je učinio povredu i da će te dvije države, odnosno regulatori, nastojati da preva ziđu poteškoće i da će se truditi da postignu prijateljsko rješe nje spornog pitanja, kao i da će se, ukoliko se kršenje nastavi dvije nedjelje nakon obavje štenja nadležnog regulatora, tek onda privremeno obustavi ti reemitovanje inkriminisane programske usluge. – To se nije dogodilo, jedno stavno Savjet REM nije bio informisan – piše u njihovom reagovanju.

Predsjednik je Budimir Šće panović , a članovi Milorad Gogić, Desanka Lopičić i Mi odrag Iličković , koji tokom ovog mjeseca odlazi u penziju. Početkom godine penzionisan je Dragoljub Drašković , a ranije Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović Time se dolazi u situaciju da, nakon prestanka funkcije sudi ji Iličkoviću, Ustavni sud Crne Gore od sredine septembra ne će biti funkcionalan. J. M.

7Poneđeljak, 5. septembar 2022. Društvo

PODGORICA - Savjet Regu latornog tijela za elektron ske medije Srbije (REM) izrazio je ,,najoštriji pro test“ zbog načina i procedu re po kojoj je donijeta odlu ka da se na šest mjeseci ograniči reemitovanje cjelo kupnog jutarnjeg programa TV Pink u Crnoj Gori. Ističu da je to politička odluka.

PODGORICA - Sjednica Ustavnog odbora zakazana je za danas kako bi se utvrdi le liste prijavljenih kandida ta za izbor četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore po javnom pozivu od 1. avgusta 2022. godine. Na dnevnom redu je i formira nje komisije koja će utvrditi da li su prijave kandidata podnije te u skladu sa javnim pozivom od 1. avgusta 2022. godine. Današnja sjednica bi mogla da konačno pokrene proces koji traje od početka godine, a ko ji je stopiran krajem jula kada nijedan od 18 kandidata koji su se prijavili na tri konkursa, na osnovu kojih je trebalo da se popune upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Crne Gore, ni je dobio potreban broj glasova na matičnom odboru Skupšti ne Crne Gore iako se dan uoči glasanja činilo da je kompro mis ipak postignut. Time se od gotovog dogovora došlo do dogovora da se kom pletan postupak ponavlja i ras pisan je novi konkurs za izbor Prilikomsudija.

DOPISI I MOLBE Ipak, da je REM bio informi san o namjeri crnogorskih kolega svjedoči i dopis koji je upućen AEM-u noć prije nego što je izglasano zatamnjenje. Olivera Zekić, predsjednica REM-a, je uputila članovima Savjeta crnogorske agencije molbu da se ne glasa o zamra čenju ZekićPinka.je1.septembra tražila da prije donošenja bilo kakve odluke, održe zajednički sasta nak, na kome bi, kako navodi, pokušali da pronađu rješenje ,,koje je najbolje za obje stra ne“. Ponudili su i saradnju i nove projekte crnogorskim Ovokolegama.nijeprvi put da REM-u i srpskim televizijama koje promovišu mržnju i na nepro fesionalan i primitivan način izvještavaju o događajima u Crnoj Gori smeta odluka crno gorske Agencije. Nakon što je Milomir Marić na Hepi televiziji pravio emi siju koja je imala naziv ,,Da li će pasti krv u Crnoj Gori“, te nakon gostovanja Vojislava Šešelja koji je iznosio uvred ljive, primitivne, šovinističke kvalifikacije o javnim ličnosti ma i političkoj situaciji u Crnoj Gori, AEM je, takođe, počet kom ove godine donio odluku, nakon nekoliko mjeseci, da za mrači na pola godine emisije „Dobro jutro Srbijo“, „Vikend jutro“, „Ćirilica“ i „Posle ruč ka“, emitera Hepi. Na tu odluku se čekalo jer je u međuvremenu Savjet AEM slao brojna upozorenja toj te leviziji, zbog govora mržnje i uvreda koje su pojedini gosti u udarnom programu iznosili na račun Crnogoraca i Crnogorki. Tada je od srpskog regulatora REM-a tražio da utvrdi odgo vornost televizija i da preduz me adekvatne mjere. REM ni je učinio ništa po tom pitanju, već je tražio odlaganje odluke. Iako od zamračenja Hepi tele vizije, do ovog posljednjeg ka da će biti zatamnjeni jutarnji program na Pinku nije prošla ni godina, REM, bez obzira na to što tada nije reagovao, sada smatra da crnogorske kolege rade nezakonito i da je trebalo da se nastavi sa emitovanjem ,,ružičastog programa“. Zbog primitivnog programa Jeremić, koji više neće biti do stupan crnogorskim gledaoci ma, REM se poziva na Zakon o elektronskim medijima Crne Gore, kojim je propisano da se može ograničiti reemitovanje medijske usluge iz druge drža ve, pod uslovom da su, između ostalog, obavljene konsultacije sa državom, tj. regulatorom u čijoj je nadležnosti emiter koji je izvršio povrede. REM se nikada nije oglasio povodom prethodnih zahtjeva AEM-a zbog problematičnih sadržaja srpskih televizija, a koje je srpski regulator ignori sao. Reagovali su samo na za mračenja.

SUMNJA – Ovakvo ponašanje crnogor skog regulatora u nama budi duboku sumnju da je odluka isključivo politički motivisana, jer u njoj nema ni tragova pro fesionalizma, a o poštovanju zakona i Konvencije nećemo dalje trošiti riječi, jer toga sva kako nije ni bilo – piše REM. Da je odluka crnogorskog re gulatora politički motivisana je tvrdio i u svom dopisu AEMu Pink, koji su se saopštenjem izvinili crnogorskoj javnosti i naveli da će voditeljka biti Savjetsankcionisana.crnogorske Agencije za elektronske medije (AEM) je 2. septembra donio odluku da na pola godine ograniči ree mitovanje jutarnjeg programa u okviru TV programa Pink, Pink plus i Pink M iz Srbije. To je uslijedilo nakon skandalo znog i primitivnog izvještava nja i najave voditeljke Jovane Jeremić o tragediji koja se do godila na Cetinju. Jeremić je u vikend izdanju emisije ,,Novo jutro“ na po nižavajući način, bez odnosa prema žrtvama i njihovim po rodicama, obrađivala jednu od najvećih tragedija u crnogor skoj novijoj istoriji u kojoj je Vuk Borilović ubio 10 osoba, među kojima i dvoje djece. – Da li je tačno da je Vuk Bori lović bio patološki zaljubljen u svoju lepu stanarku Natašu Martinović? Da li je zbog toga poslao svoju porodicu u Her ceg Novi i da li je istina da je Nataša o tome obavestila svog muža – zapitala se Jeremić to ga jutra, uključujući u program i detektiva koji je davao različi te kvalifikacije događaja. Nakon toga su uslijedile oštre reakcije laičke i stručne javno sti koje su tražile ukidanje ta kvih Pinkovih programa. ODLUKA Savjet AEM-a je, uprkos pri tiscima na članove Savjeta iz Srbije u vidu dopisa Pinka i REM-a odlučio da jutarnji program zamrači.

izjašnjavanja, što je zanimljivo, nijedan od kandi data nije dobio glas predstav nika GP Ura u odboru. Ustavni odbor je tada raspisao novi konkurs za izbor četvo ro sudija – troje kojima je već prestala funkcija i jednim čija sudijska funkcija prestaje po lovinom septembra po sili za kona nakon što ispuni uslove za odlazak u penziju. Izbor sudija Ustavnog suda bi

Ona je kazala da je bila predložena onlajn nastava jer su gradske škole prebukirane i nastava bi se u njima mogla izvoditi samo u večernjim satima. – A ni do njih kao ni do seoskih škola nije postojala tehnička mogućnost da dovezemo djecu. Nedugo zatim, došlo je do negodovanja većeg broja roditelja koji su u više navrata ponavljali da bi onlajn nastava bila pogubna i po njih i po djecu i da je bolje nastavu izvoditi uživo, makar i u skraćenom vremenskom trajanju časova – objasnila je PoKazalapović.

PODGORICA – U Crnoj Gori ove godine, školske 2021/2022. zatvoreno je sedam područnih jedinica osnovnih škola. Ugašene su, jer u njima više nije bilo djece. Mogu ponovo da se aktiviraju kada se pojave djeca koja bi pohađala nastavu.

Podaci Ministarstva prosvjete pokazuju da u 19 obrazovnih jedinica nastavu pohađa samo po jedan đak. Takva situacija je u barskoj školi ,,Bratstvo jedinstvo“ u Donjim Murićima, te u školi ,,Vukajlo Kukalj“ u Lazima u Beranama. Jedan učenik je i u OŠ ,,Krsto Radojević“ u Bijelom Polju, u Lijesci, kao i područnoj jedinici koja je u Potrku. Takođe, u Bijelom Polju, u Osnovnoj školi ,,Milomir Đalović“, u Negobratini, nastavu pohađa samo jedan učenik. Tako je i u bjelopoljskoj školi ,,Šukrija Međedović“ u Radulici. Jedan đak je u učionici škole ,,Milosav Koljenšić“ u Danilovgradu, u Mijokusovićima. U školi ,,Međuriječje“ u Kolašinu, u Liješnju, takođe. Jedan đak je i u Barama, u školi ,,Mojsije Stevanović“ u Kolašinu, u nikšićkoj školi ,,Ivan Vušović“ u Orahu, u ,,Janko Mićunović“ u Broćancu. U Plužinama u Obrazovnom centru Plužine, Bezuje, samo je jedan učenik, kao i u ustanovi koja je u Crkvičkom Polju, Mratinju, Pišču, Rudinicama. Na

Iz Ministarstva ističu i da se u više navrata ranije pokušalo sa idejom o racionalizaciji školske mreže, odnosno da škole sa malim brojem učenika postanu područne jedinice ustanove najbliže veće škole. Međutim, ta ideja nije realizovana, baš zbog podrške razvoju seoskog područja. Stava su da je škola u malom mjestu ne samo vaspitno-obrazovna ustanova već i centar kulturnih, sportskih i drugih socioloških dešavanja. Kao takva predstavlja motivaciju za mlade ljude da njihova perspektiva u tom mjestu postoji, poručuju iz Ministarstva. Profesorica Mijanović ističe da se gašenjem škola ukidaju radna mjesta, pa su evidentne i ekonomske posljedice. Problem je, prema ocjeni Mijanović, što u selima nema vode, saobraćajna infrastruktura je loša i ako je ima – putevi su katastrofalni. Poručuje da treba ulagati, da se ljudi zaustave da žive na selu. Kaže da se mnogo više iseljavaju ljudi sa sela na Cetinju, u Nikšiću i iz Budve. To su opštine koje broje najviše sela bez stanovnika. Kaže da 2011. godine na sjeveru nije bila nijedna opština koja ima stanovnika bez sela, iako je sjever ugrožen. Podsjeća da je 2011. godine Budva imala šestsedam sela bez stanovnika.

– U saradnji i prisustvu predstavnika Savjeta roditelja, održali smo šest sastanaka u tom cilju, što u prostorijama škole, što u Podgorici i resornom ministarstvu. Vođeni su razgovori kako bi se premostili svi problemi sa kojima smo se susretali, ali i kako bismo na što kvalitetniji način izašli u susret djeci, roditeljima i nastavnom kadru škole, vodeći računa prvenstveno o svim potrebama i mogućnostima svih koji učestvuju u nastavnom procesu – rekla je ona. Kada su ministar prosvjete Miomir Vojinović i premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović posjetili staru i novu zgradu škole, utvrđeno je da je stav Savjeta roditelja da ne dozvoljavaju djeci da od 1. 9. 2022. pohađaju nastavu u starom objektu. Smatraju da u staroj školi boravak nije bezbjedan. – Premijer Abazović je obećao da će sredstva za završetak škole biti što skorije uplaćena – kazala je Popović.

– Postojalo bi rješenja da ima volje. Trebalo je, prije svega, ranije reagovati. Treba ulagati u ta sela – kaže prof. Mijanović. Ispričala je da se radi prostorni plan Budve, da je angažovana za oblast demografije i očekuje da se donesu neka rješenja. Dodaje da je realizacija planova loša. Prof. Mijanović je rekla da je, inače, ne zovu nadležni koji bi mogli riješiti probleme iseljavanja stanovništva, da ljude iz nauke ,,nekako uvijek svi zaoKomentarišućibilaze“. stanje u regionu, kaže da su Hrvati donijeli demografsku politiku i dosta rade na poboljšanju situacije. Daju subvencije mladim bračnim parovima, poljoprivrednicima, daju im prednost prilikom zapošljavanja. Profesorica kaže da su kod nas fino uređeni zakoni, ali da ih malo ko poštuje. – Veliki dio prostora Crne Gore ostaje bez stanovnika i to nije dobro. Dolazi do nejednake raspodjele stanovništva. Podgorica i Primorje su prenaseljeni. Tu je i pritisak stanovništva. Sjever je po prirodnim resursima bogatiji nego sav ostali dio Crne Gore, a stanovnika je mnogo manje – rekla je ona. N. Đ.

8 Poneđeljak, 5. septembar 2022.Društvo

je da je tada urađena anketa kako bi se našlo najpovoljnije rješenje, te da se roditelji u velikom broju odlučuju za ponuđeni model nastave uživo, sa trajanjem časa od 30 minuta. - Praveći raspored odjeljenja po školama, kao i raspored časova, vođeno je računa o tehničkim i fizičkim mogućnostima predavača, ali nije se mogla izbjeći činjenica da će neki od nastavnika u ovom periodu izvoditi nastavu u dva objekta – kazala je direktorica ZaključilaPopović. je da podrška Ministarstva i volja postoji, tako da iskreno vjeruju da će od 1. novembra nova zgrada škole biti ispunjena dječijom grajom, na radost svih. Beća ČOKOVIĆ

Jedinu doktorku demografije u Crnoj Gori prof. dr Dragicu Mijanović brinu ovi podaci. Kaže da čim se zatvori školatu više nema stanovnika, ostaje pusto selo.

To pokazuje statistička baza Ministarstva prosvjete. Iz resora kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović kažu da se škole ne zatvaraju dok god postoji i jedan učenik. U državi broje 94 seoske škole koje ukupno imaju 9.250 đaka. Nijesu precizirali gdje se tačno nalaze škole koje su zatvorene ove godine. – Decenijska pojava migracije stanovništva iz seoskih naselja u grad, kao i proces brze urbanizacije, prevazilazi nadležnosti Ministarstva prosvjete i postaje društveni problem, pa je neophodno izvršiti decentralizaciju, kako na društvenom nivou, tako i u oblasti obrazovanja – rekli su Ministarstvooni. prosvjete, kako dodaju, pruža podršku tom procesu. Navode da nijesu donijeli rješenje o prestanku rada nijedne škole zbog malog broja učenika, već one funkcionišu dok god ima i jednog đaka u njoj. Imaju takav pristup bez obzira, kažu oni, što je finansiranje rada tih škola veoma skupo za sistem. – Posebno imajući u vidu starije razrede, odnosno predmetnu nastavu, gdje je potrebno angažovati više nastavnika, platiti njihov rad, obezbijediti im prevoz – rekli su iz Ministarstva.

Ministarstvo prosvjete ne stavlja katanac na obrazovne ustanove dok god je jedan učenik u učionici Zatvoreno sedam seoskih škola

listi je i ulcinjska škola u Darzi - ,,Maršal Tito“. U matičnoj školi u Šavniku ,,Jovan Ćorović“ samo je jedan učenik, kao i u istoimenoj školi, područnoj jedinici u Slatini. U 19 škola samo po jedan đak Čim se zatvori škola, tu više Mijanovićprof.udemograjedinaseloostajestanovnika,nemapusto–kažedoktorkajeCrnojGoriDragica Danas bez zvona u pojedinim seoskim školama Dragica Mijanović Učenici OŠ „Dušan Korać“ u Bijelom Polju do 1. novembra u gradskim školama, roditelji odlučili da bi bilo pogubno da se djeca ne edukuju uživo Bolje i skraćeni časovi nego onlajn nastava Ministar prosvjete Miomir Vojinović i premijer Dritan Abazović ispred nove zgrade VASILJEVIĆS.

BIJELO POLJE – Preko 800 učenika OŠ „Dušan Korać“ u Bijelom Polju neće prvog dana škole sjedjeti u svojim učionicama. Njihovi roditelji su prošle sedmice obaviješteni da djecu vode u druge gradske škole, jer nova zgrada nije završena. Prema prethodnim informacijama, nastava za te učenike je trebalo da se izvodi onlajn do 1. novembra za kada je planiran završetak radova, međutim od toga se Direktoricaodustalo.OŠ„Dušan Korać“ Todora Popović je Pobjedi kazala da će učenici starijih razreda, osmog i devetog, prije podne pohađati nastavu u prostorijama Pravnog fakulteta u centru grada. Te učionice su slobodne jer se u njima već dvije godine ne izvodi nastava tog studijskog programa. – Što se tiče ostalih učenika oni će pohađati nastavu u dvije gradske osnovne škole „Marko Miljanov“ i „Risto Ratković“. Nastava će se odvijati u popodnevnim časovima kad niži razredi u tim školama završe nastavu – kazala je ZaPopović.razliku od đaka u drugim crnogorskim školama, koji od danas kreću sa redovnim režimom nastave, časovima od 45 minuta, ovi učenici će imati časove od pola sata. – Što se tiče integrisanog odjeljenja u našoj školi, ono će do završetka novog objekta biti smješteno u prostorijama Dnevnog centra koje se nalazi u centru grada – rekla je Popović. Direktorica je naglasila da je takva odluka donešena u saradnji Ministarstva prosvjete i Uprave škole. – Organizacija nastave u OŠ ,,Dušan Korać“ za ovu školsku godinu je nailazila u proteklom periodu na niz poteškoća, a razlozi za to su dobro poznati užoj i široj javnosti. Naime, zgrada u kojoj je trebala da započne nova školska godina nije u potpunosti završena iako je trebala biti otvorena 1. 9. 2021. godine, što znači prije godinu dana –kazala je ona. Popović je istakla da se, od kada je došla na rukovodeću poziciju u maju ove godine, svakodnevno i aktivno bavila tim problemom kako bi se što prije riješio.

PODGORICA – Rožajac E. K. (43) lišen je slobode zbog sumnje da je ubio N. L. On se predao barskoj policiji i ispričao kako je došlo do te tragedije. Oko 23.15 sati preksinoć je došao u prostorije barske policije. Inače je stalno na stanjen u tom gradu. Služ benicima je rekao da je u blizini jednog marketa u Bulevaru JNA imao fizički sukob sa N. L. Nanio je toj osobi više povreda u pre djelu glave nakon čega je ostala nepomično da leži na travnatoj površini. Došla je Hitna pomoć i konstatovala smrt N. IzmeđuL.njih je došlo do ver balnog, a potom do fizičkog –obračuna.Opredmetnom događaju obaviješten je tužilac u Vi šem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je izašao na lice mjesta i zajedno sa pri padnicima barske policije izvršio uviđaj – saopšteno je iz Uprave policije. N. K.

R. P. Rožajac došao u prostorije barske policije i ispričao kako se fizički sukobio sa osobom koja je predaozaOsumnjičeninastradalaubistvosepoliciji U Bečićima i Tivtu iz mora izvučena tijela dvije žene Dva utopljenja za dva dana Gradonačelnik Cetinja čestitao jubilej – 140 godina Vatrogasne jedinice Rizikujući svoje, štite živote drugih Tijelo jedne žene izvučeno iz mora u Bečićima, a druge u Donjoj Lastvi

već godinama

Za nastradalu u Donjoj La stvi Hitna pomoć je mogla samo da konstatuje smrt. Žena nije davala znake živo ta, javlja Radio Tivat. Prema riječima komandira SZS Tivat Milorada Gilja če , čeka se vještak koji će utvrditi uzrok smrti. O slučaju je, kako piše portal Radio Tivta, obaviješten i vi ši državni tužilac iz Podgori ce, koji je naložio da se tijelo uputi na obdukciju. R. P.

Građanima Zete na protestu se pridružio i poslanik Demo kratskog fronta Milan Kneže vić – Ovo je samo jedan od poka zatelja da je Zakon o terito rijalnoj organizaciji skanda lozan posebno u dijelu MZ Botun i Gornje Zete gdje se vrši ekološki geno cid – poručio je Knežević.

PODGORICA- Na novom gradskom autobusu na liniji 18, na Bulevaru Stanka Rado njića, sinoć je od strane NN lica kamenicom polomljeno staklo. Slučaj je prijavljen Upravi policije čiji su pripad nici, izlaskom na lice mjesta, izvršili uviđaj i sačinili služ benu zabilješku. -Nadamo se da će počinilac ovog djela biti identifikovan i adekvatno sankcionisan, te da se ovakav vandalski čin neće ponoviti- navode u saopštenju Glavnog Podsjećaju,grada.građani Podgorice su nakon više decenija dobili 16 novih, savremenih, autobusa koji saobraćaju novim linijama i kojim upravlja gradsko pre duzeće CijenećiPutevi.važnost sistemskog rješavanja problema neade kvatnog javnog prevoza, Glavni grad je pokrenuo proceduru za nabavku još 29 novih autobusa koji odgovaraju svim evrop skim standardima, a pret hodno se pristupilo moder nizaciji autobuskih stajališta i reorganizaciji lijinija, što su stanovnici Podgorice dočekali sa velikim glašavajuljepšegdoprinospremada-Apelujemozadovoljstvom.nasvegrađaneodgovornimponašenjemjavnomdobrudajusvojkreiranjuboljegiambijentazaživot-nauGlavnomgradu.

PODGORICA – Grado načelnik Cetinja Nikola Đurašković čestitao je svim pripadnicima Službe zašti te i spašavanja jubilej – 140 godina od osnivanja tadaš nje Vatrogasne jedinice. Opredijelili su novčane na grade za sve pripadnike služ be. Odustali su od svečane proslave zbog tragičnog do gađaja koji se nedavno dogo dio na Cetinju. – Ovaj značajan jubilej nas podsjeća da ste hrabrim, po žrtvovanim i vrijednim ra dom svih ovih godina bili uz naše sugrađane i sve građane Crne Gore uvijek kada im je bilo najpotrebnije – rekao je KažeĐurašković.davrijedni jubilej mora svima biti podstrek da sva kodnevno budu podrška nji hovom radu, imajući na umu da hrabro i beskompromisno svakog dana rizikuju svoje da bi zaštitili živote drugih. – Stoga je naša svojevrsna moralna, ljudska i profesio nalna obaveza da stvorimo sve neophodne uslove da vaša služba bude tehnički i

materijalno osposobljena na najvećem nivou – istakao je on. R. P.

9Poneđeljak, 5. septembar 2022. Aktuelnosti

PODGORICA – Dva be životna tijela ženskih osoba izvučena su iz mora. Državljanka Srbije (1935) nastradala je juče u Bečići ma, a druga starija ženska osoba prekjuče u Donjoj Lastvi. Kako prenosi RTCG, starici iz Srbije je pozlilo u Bečići ma dok je plivala, a pretpo stavlja se da je uzrok smrti Premainfarkt.svjedočenju građana koji su se zatekli na licu mje sta, ona je sa unukom došla na ljetovanje, ušla u vodu, zaplivala i nakon nekog vre mena kupači su primijetili da tijelo pluta u moru i od mah alarmirali Hitnu po moć i policiju.

N. K. Vandalski čin u PolomljenoPodgorici staklo na novom gradskom autobusu Nikola Đurašković Članovi Odbora ,,Za spas Zete“ na sat su juče blokirali kružni tok prema podgoričkom aerodromu Smatraju da je ugrožena teritorija Opštine Zeta Blokiran kružni tok na sat

PODGORICA - Članovi Od bora ,,Za spas Zete“ na sat su juče blokirali kružni tok pre ma Aerodromu Podgorica. Protestno okupljanje je orga nizovano zbog, kako je poru čeno sa skupa, ugrožavanja te ritorije Opštine Zeta kao i zbog najavljene izgradnje postroje nja za prečišćavanje otpadnih voda u MještaniBotunu.Botuna sa skupa su poručili da se ne može na silu graditi kolektor u Botunu jer bi, kako kažu, Zeta pored ne koliko postojećih dobila još jednog zagađivača, prenosi portal KazaliRTCG.suidaim za taj problem nije kriv aktuelni gradonačel nik Ivan Vuković, koji je, kako navode, samo naslijedio pro Mještaniblem. su naveli da su još 2008. pojedini odbornici iz Zete glasali u Skupštini Pod gorice i na taj način omogućili izgradnju postrojenja za pre čišćavanje otpadnih voda u Botunu. Žarko Brajović je sa skupa poručio da su dobili status Op štine u nezgodno vrijeme, jer nijesu bili pripremljeni. – Uskraćeni smo za dio terito rije – naveo je Brajović i dodao da je riječ o oko 9.000 kvadrata, uključujući dio Plantaža i Ae Sarodroma.skupa je poručeno i da je potrebno završiti pitanje raz graničenja opština Zeta i Pod Blokadagorica. je dogovorena u orga nizaciji odbora ,,Za spas Zete“ i mještana Botuna.

Povodi Piše: Stevo VUČINIĆ Proces preoblikovanja Crne Gore iz države u teritoriju direktno je proporcionalan broju odrođenih Crnogoraca. U mjeri u kojoj se Crnogorci, po bilo kom osnovu, prirode srpskom nacionalnom korpusu i vežu za Srbiju ili naprave politički otklon od Crne Gore ka Srbiji, u istoj se umanjuju suverena prava koje crnogorska država vrši na državnoj teritoriji. Taj proces je uzeo toliko maha da nam je država već postala teritorija, kolonijalnoga Politikastatusa. zvanične Podgorice se usaglašava sa interesima Beograda i Banjaluke i u ta dva centra se pišu njeni zakoni. Mimo protokola predviđenoga za pośete stranih državnika i visokih dužnosnika, pohode je beogradski patrijarh Porfirije, banjalučki predśednik Dodik i srpski Vučić, jasno nam stavljajući na znanje da Crnu Goru kao državu drže privremenim rješenjem. Konačni rezultat takve politike je uvijek aneksija.

10 Poneđeljak, 5. septembar 2022.

Preoblikovanje crnogorskoga identiteta i odrođavanje Crnogoraca direktno je zavisno od političkoga, kulturnoga, obrazovnoga, naučnoga i duhovnoga uticaja Beograda. Iz te metropole posljednje tri decenije modelovan je crnogorski identitet. U to se zvanična Podgorica nije miješala, sem nešto u oblasti obrazovanja - napisala je pristojne udžbenike za osnovne i srednje Razmjeraškole.

toga problema je bila svjesna i evropska diplomatija, koja je i zvanično i nezvanično upozoravala crnogorske vlasti i inteligenciju, da povedu računa o Odmahidentitetu.nakon referenduma 2006. godine, jedan njemački dužnosnik, na nekoj večeri u Kotoru, crnogorskim političarima je indirektno poručio da porade na državnome i nacionalnome identitetu. Završio je riječima: ,,Kao što je Bundestag jednostavno konstatovao da je Crna Gora nezavisna, isto tako jednostavno može konstatovati i promjenu toga statusa“. Ni taj ni drugi komentari takve vrste nijesu doticali ni vlast, ali ni crnogorske partije i uglednike koji su se samo zanimali za funkcije i sinekure - na leđima nose tovar Nakrivice.popisu iz 1991. godine, u ukupnom broju stanovništva, Crnogoraca je bilo 61,86% da bi 2011. pali na 44,98%. Srba je 1991. godine bilo 9,34%, a 2011. ih je - 28,73%. Između ta dva popisa broj Crnogoraca se smanjio za 16,88%, broj Srba uvećao za nešto malo više nego 3 puta. Ovi pokazatelji optužuju adrese koje su u posljednje tri decenije u opisu posla imale brigu o crnogorskom državnom i nacionalnom identitetu, da o tom poslu niti su vodili brigu niti su se u njega Prepuštenrazumjeli.jebio savjetnicima koji su pogrešno savjetovali vlasti, vodeći računa o sopstvenoj kesi. Zato su mizerni doprinosi nekih javnih djelatnika nacionalnoj emancipaciji i državnoj nezavisnosti više vrednovani od cijele Crnogorske crkve. Za njih su se razmišljanja o identitetu i sam identitet završavali s himnom i zastavom. VIŠE DIMENZIJA Državni i nacionalni identitet ima više dimenzija. Za nas su najvažnije: etnološka koja se tiče materijalnoga i duhovnoga nasljeđa, odnosno kulture, religijska, povjesna, obrazovna, jezička, muzička, arhitektonska i spomenička. Nikada ne treba zaboraviti ni smisao jedne rimske poslovice za identitet koji se vezuje za domovinu, da je ona tamo đe je čovjeku lijepo. Sigurno nije prelijepo u zemlji čija administracija prezire njene najbolje sinove na kojima počiva. Umjesto da osnaži crnogorski identitet, koji je direktno proporcionalan suverenitetu i dostojanstvu zemlje, lukrativnim poslovima osnažila je srpski. Tako je snažeći srpski identitet indirektno dobro pomogla svojevremenu pobunu protiv ustavnoga poretka, predvođenu Srpskom crkvom, kojoj su tepali litije. Na opštu štetu, pobuna je u njenu korist dobila razrješenje na avgustovskim izborima 2020. godine, i može nas koštati Etnološkadržave. dimenzija identiteta tiče se materijalnoga i duhov-

PRIMJERI Građani kojima dominiraju mračne emocije osvete i mržnje ili trgovački porivi i u takvom stanju ,,dižu ruku“ na Crnu Goru, poučna su dva primjera. Ona pokazuju stanovište zvaničnoga Beograda o jednom znamenitom Crnogorcu koji se izjašnjavao Srbinom, i radio u interesu takozvanoga integralnoga srpstva, i o Crnoj Gori kao državi, ali i o Serdarnjima.Janko Vukotić umro je 1927. godine u Beogradu. Sahranjen je na beogradskom Novom groblju, u aleji u kojoj su, inače, sahranjeni beogradski trgovci i zanatlije. Donedavno je počivao u skromnoj grobnici. Na zahtjev zamjenika gradonačelnika Beograda Gorana Vesića, u februaru 2021. godine, unutar memorijalne cjeline ,,Arkade“, na tom istom groblju, sagrađen mu je pristojan spomenik od bijeloga mermera u obliku piramide, kao simbolički podstrek Crnogorcima da se ugledaju na njega i vojsku kojom je komandovao - da žrtvuju sopstvenu državu interesima Beograda. Serdar je komandovao vojskom koja se 1916. godine u Mojkovačkoj bici besmisleno žrtvovala za interese Srbije, koja je inače tu žrtvu prezirala. Umjesto da se na vrijeme preko Albanije povuče u Grčku, ona je izginula na Mojkovcu, zakasnila da se na vrijeme izvuče iz zemlje, pala u austrougarsku klopku i kapituPalirala.su tako tim činom obnove spomenika serdaru Janku Vukotiću, beogradske vlasti simbolički podsticale podgoričke, konstituisane nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, da i one pođu stopama crnogorske vojske na Mojkovcu i polože Crnu Goru na oltar interesa Kalemegdana, što su one i uradile. Na spomeniku piše ,,Počasnom ađutantu njegovoga veličanstva kralja, armijskom đeneralu serdaru Janku Vukotiću, zahvalna otadžbina“, umjesto: ,,Serdaru Janku Vukotiću predśedniku crnogorske kraljevske Vlade, divizijaru crnogorske vojske, ministru vojske 1905. i 1913. godine, načelniku štaba crnogorske Vrhovne komande, general-ađutantu kralja Nikole, crnogorskom vojskovođi i pobjediocu sa Mojkovca, zahvalana domovina“. Od zvanične Srbije čašćen je jedino titulom počasnog ađutanta jednoga kralja koji mu je okupirao, popalio i porobio domovinu. O takvim Crnogorcima i njihovoj domovini zvanična Srbija ima stanovište oličeno u natpisu na tom spomeniku. Što misle o donedavnoj crnogorskoj opoziciji a današnjim vlastima objavili su zvanično odmah nakon izbora 2020. godine, u jednoj emisiji na TV Hepy. Voditelj Milomir Marić, svome gostu, izvjesnom visokom funkcioneru BIA, kazao je da ga je u vrijeme predizbornih litija javnost oglasila šefom špijuna u Crnoj Gori. A on mu je odgovorio: ,,Ja nijesam špijun nego obavještajac. Obavještajci rade za svoju zemlju, a špijuni protiv svoje zemlje“. Tako je javno i zvanično cijelu nekadašnju opoziciju i skoro svu današnju vlast oglasio špijunima. O njoj zvanični Beograd očito misli isto što i nekadašnji ruski obavještajac, a današnji predśednik Rusije, Putin, o Ru-

IDENTITETAMODELOVANJE

su Skripalju, otrovanom u Londonu, koji je špijunirao u korist Britanije. Na pitanje novinara u vezi njegovoga trovanja, odgovorio je: ,,Pih, špijun“.

noga nasljeđa, odnosno tradicionalne kulture, koja je pod uticajem Srpske crkve dobila devijantne forme, koje nijesu bile prisutne u crnogorskoj tradiciji. Eksponiraju se kroz plemenska okupljanja uperena protiv teritorijalne cjelovitosti Crne Gore i guslarske večeri na kojima se, novokomponovanim guslarskim pjesmama, raspiruju međuplemenske, međunacionalne i međuvjerske omraze. Pokretna crkvena kulturna baština od nacionalnog značaja izuzeta je i pohranjena u Muzeju i depoima Srpske crkve u Beogradu. Dok se kultura većine i dijela elite očituje oduševljenjem najnižim vrijednostima i strastima, koje se raspiruju posredstvom 120 beogradskih medija koji se emituju u Crnoj Gori. Posebno posredstvom dvije televizije: Hepy i Pink. KULT SMRTI Religijsku dimenziju identiteta diktira Srpska crkva opsjednuta smrću. Najočitija prezentacija te pojave je svojevremeno vađenje kostiju iz jama i slavljenje ubica koji su bezobzirno, na najmonstruozniji način, da nanesu najviše boli žrtvama, klanjem ubijali desetine i stotine, poput izvjesnoga popa Mace Vukojičića. Podupiru se i feudalnom praksom Ruske crkve, koja je nametana kmetovima - plivanje za krst časni na Bogojavljenje, padanje ničice pred popovima i metanisanje, što je uvreda za crnogorski slobodarski nerv. Tako vjerujuće dovode u stanje pokornosti klerikalnim autoritetima. Praktikuju i okultne fantazije povezane sa smrću, tokom kojih sebi pridaju mitske moći i povezuju se sa srpskim epskim junacima iz srednjega vijeka. Osnovali su i red Pravoslavne omladine kako bi ih radikalizovali i instruirali da povjeruju u svetosavsku izabranost. Iako su to snovi i zamišljena prošlost, pseudonauka koju štampa ,,Društvo članova Matice srpske u Crnoj Gori“ ih opravdava. Među njima raspiruje pseudocilj da Crna Gora bude teritorija, a ne država

Srbiji je

STAV Politika uvijektakveKonačnirješenjem.držeGoruznanjestavljajućiVučić,Dodikpredśednikbanjalučkipatrijarhbeogradskipohodedužnosnika,idržavnikapośetepredviđenogaMimopišudvaBanjalukeBeogradasausaglašavaPodgoricezvaničneseinteresimaiiutacentrasenjenizakoni.protokolazastranihvisokihjePorrije,isrpskijasnonamnadaCrnukaodržavuprivremenimrezultatpolitikejeaneksija

 Sva crnogorska povijest u beogradskoj naučnoj i publicističkoj literaturi tumači se kao srpska. U Crnoj Gori u tome prednjači ,,Društvo članova Matice srpske u Crnoj Gori“, koje je upregnulo sve svoje snage da uvjeri čitalačku publiku da je naša povijest srpska VASILJEVIĆS.

Politika zvanične Podgorice se usaglašava sa interesima Beograda i Banjaluke Matica Srpska u Crnoj Gori

KIJEV - Gradonačelnik Melitopolja Ivan Fedorov kazao je da su Rusi u ovom okupiranom gradu četiri škole pretvorili u vojne baze. Kaže da škole čuvaju naoružani vojnici, a da su na ulazima detektori metala. Zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev rekao je juče da je Njemačka objavila hibridni rat protiv Rusije komentarišući izjavu njemačkog kancelara Olafa Šolca da Rusija više nije pouzdan snabdjevač energentima, nakon zatvaranja Sjevernog toka 1, pišu Ria Novosti, prenosi –Tanjug.Evoih! Opet su uvrijeđeni –napisao je Medvedev na svom Telegram Medvedevkanalu.jerekao da je Njemačka, uvođenjem sankcija i slanjem oružja Ukrajini, objavila hibridni rat Rusiji, što, prema njegovom viđenju, znači da Berlin radi kao neprijatelj Rusije. – Njemačka je neprijateljska zemlja jer je uvela sankcije privredi Rusije i njenim građanima, dostavlja smrtonosno oružje Ukrajini koje se koristi protiv naših snaga – dodao je Medvedev. Kyiv Independent izvještava da je rusko granatiranje uništilo tone žitarica. Pogođeno je skladište žitarica u Mikolajevskoj regiji, pri čemu je uništeno nekoliko hiljada tona žitarica. Ukrajina očekuje da će od Evropske unije ove sedmice primiti pet milijardi eura makrofinansijske pomoći za podršku privredi i vojsci te za pripremu za nadolazeću zimu, rekao je ukrajinski premijer Denis Šmigal U međuvremenu je ukrajinska vojska izvijestila da je napala neprijateljsku zapovjednu bazu, uništivši mobilni radarski sistem i drugu vojnu opremu na lokaciji koju nije otkrila. Ukrajina je takođe izvijestila o odbijanju ruskih napada na raznim mjestima, uključujući grad Bahmut u pokrajini Donjeck i obližnje naselje Pokrovsk. Ovu informaciju nije bilo moguće nezavisno provjeriti, javljaju svjetske Ukrajinskaagencije.nuklearna elektrana u Zaporožju, pod kontrolom ruskih snaga, izgubila je vezu sa posljednjim dalekovodom, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

Ekonomski uticaj rata u Ukrajini težak je za saveznike, rekla je prva dama Ukrajine Olena Zelenska za BBC, ali dok Britanci ,,broje novčiće“, Ukrajinci ,,broje žrtve“. Olena Zelenska gostovala je u ,,Sunday with Laura Kuenssberg“ te izjavila da bi kriza bila kraća kad bi podrška Ukrajini bila snažnija. U intervjuu, snimljenom u Kijevu, takođe je rekla da je važno nastaviti isticati ljudske žrtve rata.

11Poneđeljak, 5. septembar 2022. Povodi/Svijet

Sto devedeset treći dan ruske invazije na Ukrajinu Rusi su od škola

vojnenapraviliMelitopoljuubaze

PREUZIMANJE ISTORIJE Sva crnogorska povijest u beogradskoj naučnoj i publicističkoj literaturi tumači se kao srpska. U Crnoj Gori u tome prednjači ,,Društvo članova Matice srpske u Crnoj Gori“, koje je upregnulo sve svoje snage da uvjeri čitalačku publiku da je naša povijest Uključilasrpska. se i SANU, koja posredstvom izdavačkih publikacija njenoga Vizantološkoga instituta štampa tone publikacija koje ciljano dokazuju da je ranosrednjovjekovna Duklja bila srpska Pseudonaučnimdržava. metodama dovode u vezu razne srpske dinaste iz toga perioda sa dukljanskim gradovima, posebno Dukljanskim gradom na Martinićkoj gradini. Sve takve topose Srpska crkva stavlja na svoju listu spomenika na kojima vrši liturgiju ili ih kupuje. Kupila je zemljište u antičkoj Duklji na kojem su temelji tri najstarije antičke crkve u Crnoj Gori, staro manastirište sa velikim kompleksom zemljišta usred Pipera i plac na kome su temelji ranosrednjovjekovne dukljanske crkve, nasuprot Matinićke gradine, u Piperima. Odavno je u pośed upisala temelje dukljanskoga benediktinskoga samostana na Prevlaci kod Tivta. I ko zna što sve još.

BRISANJE PAMĆENJA Napadnuti su nam svi objekti od nacionalnog značaja – crkve, manastiri i pomoćni objekti. To je namjerni zločin promjene graditeljskih i estetskih osobina, estetskom unifikacijom širokih prostora od Dunava do Jadrana, pseudovizantijskim vrijednostima s ciljem poništavanja naše osobene graditeljske baštine, brisanja pamćenja i odrođavanja naroda. Jedan od primjera takve prakse je saborna crkva u PodgoIdejarici. arhitekte je bila da pokaže da se može vladati Crnom Gorom iz Beograda, i to pomoću svetosavlja kao političke religije. U konačnome tako demonstriraju osvajačku ambiciju dokazujući se kao savremeni nasljednici kralja Dušana Pozabavit ćemo se nekim identitetskim simbolima i očitovanjima koji najviše bodu oču, vide se ili čuju u Podgorici i očituju inferioran crnogorski identitet kod građana; stide se zemlje i naroda kojemu pripadaju. Proizvod su stogodišnje prakse usaglašavanja politike Crne Gore s interesima Beograda, koji je brutalno nametao njihov povjesni identitet oličen u srpskim povjesnim ličnostima. Protagoniste je imao u crnogorskim političkim, naučnim, kulturnim i javnim ličnostima. Spremno su obilježavali gradski raster spomenicima i nazivima ulica lica koja su Crnu Goru zadužila neprijateljskim odnosom prema njenom suverenitetu, samo ne i znamenitim crnogorskim vladarima i domoIzmeđuljubima. ostaloga, zato se i moglo dogoditi da nam takozvane litije, oko srpskoga identiteta okupe, dignu na noge mase i uspješno nasrnu na ustavni poredak. U protivnome, da je snažen crnogorski, ne bi nam danas zemlja ,,visila nad provalijom“. SIMBOLI Tako, glavni grad koji treba da reprezentuju dostojanstvo, snagu i moć zemlje, umjesto državnim zdanjima koja su nevidljiva u gradskom rasteru, obilježava seksualna simbolika falusoidnog pilona mosta ,,Milenijum“. Pod prozore državnih zdanja, u Ulici Svetoga Petra Cetinjskoga, obitava lirska kompozicija bronzanih skulptura ruskoga pjesnika Puškina i njegove ljubavi. To je snažan odraz estetske prostote i nedostatka dostojanstva i dokaz opčinjenosti sopstvenom Poredinferiornošću.skalinapješačkoga mosta, nalazi se bronzana figura ruskoga pjesnika Visockoga. Oba šalju jasnu poruku o statusu zemlje, kolonijalnom mentalitetu političara i inferiornome državnome identitetu. Dok kraljica Teuta, kralj Gencije , knez Vojislav , kraljevi Mihailo i Bodin, vladari iz dinastije Balšića, car Šćepan i knjaz Danilo nemaju spomenika u tome istome glavnome gradu, i nikome ne pada na pamet da ih on Recimo,treba.u Vladu se ulazi iz Karađorđeve ulice a bronzani spomenik mu je u parku pored hotela ,,Hilton“; prkosno stoji kao beogradski politički agent i nijemo poziva na izdaju domovine u korist UrbanoSrbije.jezgro Stare varoši je devastirano, ali u njemu prkosno, u obliku spomenika, stoluje svetosavski agent Stefan Nemanja, na pragu branićemonašegnajvećihkojanosti,tradicijskejezičke,idemobranimoMeđutim,ćeva,nemabro.nivoidentitetunašmozariodimenzija,seproblemmogaoNabilaGoradinepoznatihnašuljudicezaraslitračkejumima,senakalitete,DaćeKultura),poviješću,goričanakojipatron.beogradskoganovoosnovanogamanastiračijijeVažanpodgoričkitopos,jepovezivaogeneracijePod-sgradominjegovomSokolskidom(kinosrušilesusiledžijekojepotomeostatipoznate.nepominjemarheološkelo-skojimanasvezujejed-nevidljivaduhovnanit,kojaproteževjekovimaimileni-ipovezujetegeografskesnašimsvijetom;svisuužbunje.Najvažnijeuli-nenoseimenanajznačajnijihnašeistorije,negočestozapovijestbeznačajnih,iliujediniteljaiz1918.go-iprije1918,kojimajeCrnaiimenomidržavnimbićemtrnuoko.kraju,ovimkratkimtekstomsamosamodanačnemidentitetaidotaknemnekihnjegovihmanifestacijaidabihjavnostupozo-nanjihovsmisaoiposljedicebudućnostCrneGore.Mora-radikalnodapromijenimoodnospremacrnogorskomidjelujemonanjego-snaženje,jerseuprotivnomnamaniCrnojGorinepišedo-BezCrnogoracaCrnaGorasmisladapostojikaodrža-aumjestonarodaCrnogorcipostatnjenistanovnici.našaspremnostdaslobodu,pravodabu-CrnogorciuCrnojGoribaštinimonjeneautentičnegraditeljske,duhovne,ikulturnevrijed-nezavisiodveličinesilenamprijeti,negoodnašihsvetinjakojebranimoiodgovora.Napadnutesuiih.

Goradržava  Činom obnove spomenika serdaru Janku Vukotiću, beogradske vlasti na čelu sa Goranom Vesićem simbolički su podsticale podgoričke, konstituisane nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, da i one pođu stopama crnogorske vojske na Mojkovcu i polože Crnu Goru na oltar interesa Kalemegdana, što su one i uradile VASILJEVIĆS. VASILJEVIĆS. Grobnica Janka Vukotića

OBLIKOVANJE SVIJESTI Obrazovanjem, posebno u osnovnoj i srednjoj školi, oblikuje se svijest mladih generacija o sebi i sopstvenom identitetu. Do sredine prošle decenije ono je bilo najvažniji velikosrpski metod za asimilaciju. Udžbenici su štampani u Beogradu i sadržinski su bili utemeljeni u političkoj propagandi osmišljenoj krajem devetnaestog vijeka, koja je raspirivala velikosrpske iluzije o Crnoj Gori kao srpskoj Sparti, Prizrenu kao njenom glavnom gradu i srpskom moru od Neuma do Drača. Tek posljednje decenije su pisani da budu u funkciji crnogorskih nacionalnih i državnih interesa, razvijaju patriotizam i podržavaju multikulturno društvo. Jezik je temelj svakog identiteta koji u sebi sadrži kulturu, mentalitet, sjećanje, tradiciju i mnogo štošta. Oni koji umjesto crnogorske ijekavice i cijeloga jotovanja koriste ekavicu ili takozvanu srpsku ijekavicu, javno i glasno demonstriraju identitetsku infeNeriornost.ośećaju se komotno u crnogorskom, pa su prihvatili, ne srpski, nego beogradski jezički identitet. Dok nazivi mnogih kafića i preduzeća sa Crnom Gorom nemaju dodira. Svaki pristojan građanin pocrveni od stida kad prođe pored njihovih natpisa. Vlasnici im se očito stide pripadnosti crnogorskome prostoru i narodu. Stoga dominiraju nazivi firmi po nekim ozloglašenim italijanskim pokrajinama, ili su izvedeni iz italijanskog i engleskog jezika. To je posljedica stogodišnje jezičke prakse iz Beograda, koja je jezički kolonizirala Crnu Goru, indirektno napadajući crnogorski i mnogima nametnula srpski jezički identitet. Beogradski turbofolk elementi u muzici, filmu i jeziku modelovali su savremeni crnogorski muzički identitet. Većina stanovništva, posebno seosko obrazovano i poluobrazovano, identifikovalo se sa turbofolk muzikom, pravoslavnom crkvom i seoskom tradicijom proslave Ilindana na planinama i seoskih okupljanja, koji su pod patronatom Beograda i Srpske crkve. Zato se ne treba čuditi onoj crnogorskoj omladini koja sa prethodnima ne dijeli iste vrijednosti, koja usred Podgorice, u patriotskoj ekstazi, pjeva domoljubne pjesme Marka Perkovića Tompsona i Miroslava Škora, jer nema svojih.

Ukrajinsko ministarstvo odbrane na svom Tviter profilu objavilo je sliku Olene London za knjigu Larise Denisenko – Preko šest mjeseci ukrajinska djeca liježu i bude se sa zvukom sirene. Rat, ukradeno djetinjstvo. Ova djeca će odrasti i sjetiti se svega – dobrog i lošeg – napisali su u poruci. Ukradeno djetinjstvo naučne fantazije o porijeklu i povjesnoj ulozi naroda kojemu pripadaju, kako bi ih radikalizovala i pripremila da i život žrtvuju za interese srpstva.

Zelenska:Olena Dok Britanci broje svoje novčiće na računu, mi brojimo žrtve

ićSVaS.iljeVPisao nizovapostalodjetinjstvooživljavao.pričamapajejunaka,grimasuuzdah,svakiprecizno,hronološkirazumljivo,jednostavno,jehvatajućipokret,svakisvakusvojihzavirivaoudušedrugihihusvojimnanovoNjegovojedjetinjstvogeneracija

Direktor Centra za kulturu „Husein Bašić“ Vladimir Vlado Knežević kazao je da svaka godina za ovu ustanovu predstavlja izazov. - Pa tako ovogodišnju četr deset petu plavsku kulturnu jesen otvaramo sa jednim od eminentnih crnogorskih knji ževnika Balšom Brkovićem čije je autorsko veče u pone djeljak 5. septembra. U utorak 6. septembra imamo dječje pisce koji će nam se predstavi ti sa početkom u 9 sati dok istu noć u 19 časova predstavljamo radove sa XX Likovne koloni je. Ono što zaista čini posebnu draž ovogodišnje plavske kul turne jeseni je predstavljanje i promocija izabranih djela Avda Međedovića. Svakako moram pomenuti i veče zavi čajnih pisaca koje će se odr žati u sklopu naše ustanove. U srijedu 7. septembra u 20 sati je centralno veče naše mani festacije đe će biti podijeljene diplome i nagrade sa konkur sa – najavio je Knežević. Centralne večeri, građani Plava ali i Crne Gore imaće priliku da uživaju u poeziji Zuvdije Hodžića , Todora Živaljevića Veličkog, Sena dina Pupovića, Kaltrine Ho ti, Tanje Bakić, Obrada Ne nezića, Nataše Žurić, Rajka Joličića, Božidara Proroči ća, Slobodana Obradovića, Nadije Rebronje , Zvonka Karanovića, Sabile Basha i Shyq Galica, Melide Tra vančić, Nedžada Ibrahimo vića i Ande Jankov U sklopu Likovne kolonije uključeni su brojni eminen tni likovni umjetnici, pa ovu smotru čine: Bojana Vušu rović, Kaltrina Hoti, Žarko Plavšić, Hiba Alajbegović Mujstafić i Bojana Atinov ska. R. K.

CIJELA JUGOSLAVIJA JE ZNALA NJEGOVOG MITRA: Milenko Ratković

PODGORICA - Jedan od naj poznatijih crnogorskih i ju goslovenskih pisaca za djecu Milenko Ratković preminuo je juče u svom rodnom Baru, u 91. godini. Ostavio je za sobom brojne junake svojih priča koji su se ušuškali u kolektivnu svijest, ostavio je veliki broj knjiga u kojima se, osim beletristikom bavio i hronikom, najviše barskom, ostavio je uspomene na više od sedam decenija druženja, festivala, poetskih susreta. Ratković je jedini pisac iz Crne Gore koji je stvarao za uzrast do šest godina, a zatim ispra tio i preostale faze odrastanja, uvijek na strani djeteta, s puno razumijevanja, kao da je ostao zarobljen u dječaštvu i tek reda radi doživio duboku starost. Pisao je jednostavno, razumlji vo, hronološki precizno, hvata jući svaki pokret, svaki uzdah, svaku grimasu svojih junaka, zavirivao je u duše drugih pa ih u svojim pričama nanovo oživljavao. Njegovo djetinj stvo je postalo djetinjstvo ni zova generacija koje su u živo tu znale jedva nekoliko stvari, a jedna je bila da će se prije ili kasnije izgubiti ili prepoznati u njegovoj priči. One najljepše, najubjedljivije, preslikao je iz sopstvenog života, poput priče „Bakine suze“.

IN MEMORIAM: U Baru, u 91. godini, preminuo poznati crnogorski pisac Milenko Ratković Uvijek

PODGORICA – Izvođenjem djela duhovne i svjetovne slovenačke muzike Kamerni hor „Mysterium“ iz Kranja prvi put se predstavio podgo ričkoj publici, a kao solistki nja na koncertu u Muzičkom centru Crne Gore je nastu pila sopran Milena Morača, prvakinja Ljubljanske opere. Kako prenosi PR centar, ka merni hor „Mysterium“ je for miran 2005. godine i od tada nastupa širom svijeta usavrša vajući se dodatno kroz učešća na brojnim horskim radioni cama. Od 2017. godine njime rukovodi Lovro Frelih, ho rovođa, korepetitor, pijanista i orguljaš koji je diplomirao džez klavir, a potom studirao Milenadirigovanje.Morača rekla je da joj je tokom nastupa bio lijep do življaj, da je izvrsna akustika i dvorana Muzičkog centra. - Jako mi je drago da sam ko načno imala čast da prvi put nastupim u Crnoj Gori - nave la je PojašnjavajućiMorača. njen životni moto „živim za umjetnost, živim za ljubav“, Morača je kazala da je on u skladu sa nazivom Pučinijeve opere „Toska“ (Vissi d’arte, vissi -d’amore).Čestosam tu operu pjevala. Nekako mi je ta misao kroz ka rijeru, kad pogledam unatrag, zaista moto. Pjevači se moraju jako puno odricati i žrtvovati zbog svoje profesije. Život pjevača je zahtjevan i onda se sve fokusira na umjetnostkazala je Morača.

12 Poneđeljak, 5. septembar 2022.Kultura

ČUVENI PISAK Ratković je radni vijek proveo kao novinar, uglavnom u Pod gorici. Radio je za Pobjedu, za Radio Titograd i za Omladin ski pokret, a počeo je novinar ski posao kao glavni urednik „Titovog pionira“ 1950. godi ne. Kada je postao penzioner vratio se rodnoj kući, u Rap, tik uz staru barsku maslinu čijem je festivalu kumovao. Kada se ponovo našao na stazama svog djetinjstva, iskrsavali su novi motivi, prisjetio se zaboravlje nih i nastale su nove priče. Dio je svih jugoslovenskih čitanki i jedan je od rijetkih koji su pisali za najmlađe, uzrasta do sedam Njegovagodina.najpoznatija priča „Pisak lokomotive“ je književ ni tekst sa najviše završetaka ikad napisanih, a dopisivali su ga preko pola vijeka mališani na nivou cijele bivše države. - Cijela je Jugoslavija znala za tog Mitra – rekao je Ratković ekipi Pobjede kada smo ga po sjetili u njegovom domu povo dom devedesetog rođendana, u oktobru prošle godine. - Nijesam mogao da nađ em neki dobar nastavak i kad sam stigao do onog „Mitar obuče kaput i krenu“, nijesam znao šta dalje. I stavim u fioku mi sleći da ću naći neki nastavak, ali nikad nijesam. Ipak, uzeo sam jednom tu nedovršenu priču i ubacio je u kovertu i poslao Politici i objavljena je. A onda je iz Politike ušla u ta kozvana jugoslovenska jezgra za jezik i književnost, što zna či da je postala obavezna lekti ra za sve republike i pokrajine. Tada je cijela Jugoslavija zna la za tu priču i pisala joj novi kraj, svi su imali zadatak da je završe i svi su imali svoj kraj. Ono što ja nijesam uspio, to su hiljade i hiljade đaka radili od Slovenije do Makedonije – rekao je Ratković u oktobru prošle godine.

Članica hora „Mysterium“ Mia Aleš je kazala da je taj hor prvi put u Crnoj Gori. - Obilazićemo cijelu Crnu Go ru, upoznati ljepote države. Oduševljeni smo. Moram da kažem da mi u Kranju nema mo salu kakvu ima Podgorica u Muzičkom centru - navela je KazalaAleš. je da su prije nekoli ko godina u Sloveniji održali koncert balkanske muzike, navodeći da je publika na koncertu u Podgorici imala priliku da čuje Stevana Mo kranjca - U Pljevljima i Podgorici je bio isti repertoar, a u Herceg Novom, koji je pobratimlje ni grad sa Slovenijom, biće koncert na ulici. Biće druga čiji repertoar, koji će uključiti nekoliko gospela i slovenač ku narodnu muziku - rekla je ČlanAleš. Savjeta Fondacije „Sveti Petar Cetinjski“ Slavenko Jovanović kazao je da žele da uspostave saradnju na nivou razmjene kultura Crne Gore, Slovenije i bivših jugosloven skih republika. - Mislim da kultura, koja po vezuje narode, mora da se nje guje. Sklop kulturne razmje ne može puno da pomogne u zbližavanju naroda i kultura koje se prepliću na ovim pro storima - rekao je Jovanović. Koncert u Podgorici organi zovan je u saradnji sa Fonda cijom „Sveti Petar Cetinjski“, a hor u okviru turneje ima nastupe u Pljevljima, Budvi i Herceg Novom. R. K. Koncert u Muzičkom centru Slovenački hor „Mysterium“ i sopran Milena Morača prvi put nastupili u Podgorici Živjeti za umjetnost i ljubav centaPRR

PLAV - Manifestacija „Plav ski književni susreti“ i jubi larna 20. Likovna kolonija počeli su nizom umjetnič kih programa. Prof. Alija Redžematović kazao je da je misija Centra za kulturu „Husein Bašić“ takva da „nastavimo tradiciju nje nih prvih osnivača i uteme ljivača ove i te kako značajne manifestacije koja predstavlja reprezent ne samo Plava već i čitave Crne Gore“.

Profesor Alija Redžematović i slikari Hiba Alajbegović-Mustafić i Žarko Plavšić Plavska kulturna jesen ove godine okupila više značajnih pisaca i slikara Duh tradicije i multikulture

BEZ ROKA Bio je već narušenog zdravlja, ali jasan, duhovit, pomalo suz držan kad govori o sadašnjosti i živopisan kad se vrati u prošlost. Primio je sredinom prošle godi ne i nagradu za životno djelo od Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade, nagradu koju su mu dodijelile nove genera cije koje su krenule njegovim stazama i koje su pokazale da se radi o djelu koje nema ni rok trajanja niti je uslovljeno mo dernizacijom, već da su emocije ono što se preliva kroz vjekove i ne evoluira u nešto drugo. Pričao nam je kako nijesu svi bi li zadivljeni njegovim talentom i produktivnošću. U Politici za djecu je objavio 305 priča u vri jeme kada je tiraž Politike bio 450.000 primjeraka. Objavlji vali su sve što im je poslao. Posljednjih godina nije više bio u stanju da stvara. - Napisao sam, zapravo, toliko toga da više nema potrebe da pišem – rekao je Ratković za Pobjedu prije nepunih godinu Idana.zaista, pobrinuo se slavni pisac za djecu i mlade da bude besmr tan. A zatim je ogrnuo kaput i pošao u vječnost. Bio je to jedan život koji je vrijedjelo živjeti. Milenko Ratković sahranjen je juče u rodnom Baru, u krugu porodice. D. ERJAVŠEK na strani djeteta

ČOLIĆ: Namijenio sam je onima kojima treba i koji žele tu vrstu utjehe. Svi sretni ljudi i narodi su isti. Veliki francuski reditelj i glumac Žak Tati je jednom objasnio razliku između američke filmske burleske velikih Čaplina i Kitona i njegovih filmova. Kod Amerikanaca, kaže Tati, vidimo čovjeka koji trči i koru od banane. Čovjek staje na tu koru i pada. Onda brže bolje ustaje i nastavlja trčati. Ja radim drukčije, kaže Tati, ja ispratim čovjeka koji pada. Snimim ga u padu i poslije pada, dok sjedi sam na sopstvenoj stražnjici, drugima smiješan, a u stvari tužan i sam. I to bi trebalo biti to. U „Emigrantskoj mantri“ sam ispratio tog čovjeka, stranca, koji pada. POBJEDA: Od 2008. godine pišete izvorno na francuskom jeziku „svog egzila“. Jednom mi je David Albaha-

13Poneđeljak, 5. septembar 2022. Kultura

POBJEDA: Egzil je putovanje s anđelima, poezija ne može zaustaviti rat, ali ni rat poeziju, izjavili ste povodom nagrade „Risto Ratković“. Čini se da ima više ekspozicija egzila u nagrađenoj knjizi, od onog unutrašnjeg, spiritualnog, do onog koji se reflektuje na nešto otvoreniji socijalni i istorijski diskurs? ČOLIĆ: Mišljenja sam da u životu, a pogotovo u književnosti, kolektivno iskustvo ne postoji. Sve je uvijek zbir naših malih, i tako ljudskih, iskustava. To je samo jedan mali osvrt na ono, već otrcano, da poezija ne može zaustaviti rat. Naravno. Ali smo već sto puta vidjeli da nasilje i rat isto tako ne mogu zaustaviti poeziju. Od Odiseja, preko Ivana Gorana Kovačića do naših traumatičnih iskustava iz 90-ih godina prošlog stoljeća. Znači samo gorka konstatacija. Ništa drugo. Nitko, bio on pjesnik ili ne, nema pravo optuživati, mrzjeti, opraštati u ime svoga naroda. Velika književnost se prema meni radi sa mikroskopom a ne, nikako ne, sa teleskopom. Književnost mora uvijek biti neka vrsta lakmus papira za provjeravanje kisjelosti svijeta.

POBJEDA: „Zatvorio sam oprezno i s nekom čudnom tugom knjigu koja je čuvala tajnu o najljepšem i najtišem anđelu moje izgubljene generacije...“, kažete u „Mantri“. Koja je to generacija i što se dogodilo s tom Vašom izgubljenom generacijom, kojoj se obraćate u knjizi? ČOLIĆ: Rođen sam 1964. Rat je došao kad smo mi počeli objavljivati, kad su ljudi iz naše generacije i naše kulture, gradske recimo, počeli postajati novinski i TV urednici, važni kritičari i još važniji muzičari. Ali tada su se desili narodi. Ono najcrnje od populizma. I zavjesa se spustila na naše sudbine i živote, na naše omiljene glumce i književnike. Nije više bilo vremena. Još manje sreće. Neki su bolje vidjeli dolazak tog tamnog vilajeta. Mnogi nijesu. To pretvaranje Ja u Mi, to već višedecenijsko zazivanje kolektivnog i simboličnog. Mijenjanje i silovanje historije, jezika i književnosti. Oni koji nijesu učestvovali i koji i dalje ne učestvuju u tome su ta moja, naša, izgubljena generacija. Nažalost ima ih još. Teško je to za priznati i živjeti ali okreni, obrni pesimisti ispadnu uvijek u pravu. Pesimisti, rekao je veliki Bili Vajlder, kad su ga novinari upitali zasto je odmah po dolasku Hitlera kao poljski Jevrej napustio Evropu, pesimisti su završili na Beverli Hilsu. A optimisti u Aušvicu. POBJEDA: U nagrađenoj knjizi postoje fragmenti u pojedinačnim pjesmama koji su kao neki novovremeni spleen. Sve djeluje jako intenzivno, iako je ispisano rafiniranim i prigušenim lirskim tonovima. Maločas ste rekli da je sve u „Mantri“ proživljeno; koliko Vam je to bilo važno u pisanju knjige? ČOLIĆ: „Emigrantska mantra“ je nastajala polako, godinama, kao kakav intimni mozaik. Književnici se obraćaju onom malobrojnom, ali zato najboljem dijelu čovječantsva. Ako nije aktuelna to ne znači da poezija mora biti bezvremenska. Pjesnik se prvo obraća sebi, pa tek onda drugima. Tuga, sama po sebi, je masovna pojava. To nije dovoljno da drži poeziju. Treba, ako je to moguće, pronaći mjeru. Ostaviti eventualnog čitaoca da „dopuni“ tekst. Da ga osjeti. Ostalo je u feelingu. Najbolji majstori fotografije i dan-danas rade u crno-bijeloj tehnici. I to tako dobro funkcionira da i ne primjetimo da na njihovim fotografijama nedostaju boje. Čini mi se da pjesnik ipak mora koristiti „prigušenu“ paletu. Inače to prelazi u deklamiranje i pamflet. Ljubeta LABOVIĆ

poredim sa iznajmljenim stanom. Znamo, nije to naše, to samo iznajmljujemo, ali ipak to se da srediti i urediti po našim željama i ukusu da se osjećamo kao kod kuće.

ČOLIĆ: Tehnički gledano jedna stvar je jako važna. Da li postoji povratak ili ne? Većina ovih emigrantskih književnika, koji su promijenili jezik, prvo su shvatili da se neće ili ne mogu, što je često ista stvar, nikada više vratiti u rodnu zemlju i jezik. Ja sam to brzo shvatio. I ta činjenica mi je pomogla. Druga stvar je čisto ljudska potreba. Krenuti tamo gdje nitko od naših ljudi nije još krenuo. Sa trideset i dvije godine promijeniti jezik kao oruđe i sredstvo književnog rada i stvaranja. Komplicirano, naravno. Ponekad i tragikomično. POBJEDA: Koliko je pri tome važan sami jezik na kom egzilant počinje pisati nakon svog maternjeg jezika? ČOLIĆ: Za mene je francuski, jezik bez djetinjstva, jezik koji sam naučio kao odrastao čovjek. Što možemo dvojako tumačiti. Kao tešku manu, ili kao veliku prednost. Ja sam to morao naprosto pretvoriti u prednost. Samouk i pomalo bezobrazan ušao sam nepozvan u taj jezik i u tu veliku književnost. I tu sam ostao. Nemam nikakvih problema, mogu izraziti ono što osjećam na francuskome jeziku. Pišem sedmi roman na tom jeziku, peti za ,,Galimar“, i ja to sada sa komforne distance

„tiče“ihvoleFrancuzikadsepriča POBJEDA: čitananataićikojipjesnikeizrodilopočetkanekadašnjePodručjeSFRJjeoddevedesetihmnogobrojneiproznepiscesu,poputVas,moraliuemigraciju.Kolikojeemigrantskaknjižev-produkcijacijenjenainaZapadu?

ri rekao, dok je bio egzilant u Kalgariju, da je jako teško pisati na „jeziku egzila“. Kakav je Vaš osjećaj pisati literaturu na nematernjem jeziku?

PODGORICA - Ovogodišnji dobitnik nagrade „Risto Ratković“ za najbolju zbirku poezije „Emigrantska mantra“, kućuasedmi„jezikjeuSFRJ,1992.započetihpisacbosanskohercegovačkiVeliborČović,poslijestudijauSarajevugodineiizbijanjaratauotišaojeuizbjeglištvoFrancusku.Francuskijezikprihvatiokaosvojdrugiegzila“,gdjevećpišeromannatomjeziku,petizačuvenuizdavačku,,Galimar“. Nakon izuzetno zapaženih romana na francuskom jeziku, bez prethodnog objavljivanja na maternjem, prestižna izdavačka kuća „Galimar“ objavljuje mu prozne knjige „Sarajevski omnibus“ i „Egzil za početnike“. Nagrađena knjiga „Emigrantska mantra“, neka je vrsta njegovoga umjetničkog i jezičkog povratka, gdje se semantički naslonio na „evociranje nekih prostora i sjećanja“ iz svoje prve knjige „Madrid, Granada, ili bilo koji drugi grad“. Čolićevu knjigu „Emigrantska mantra“ objavila je prestižna, hrvatska izdavačka kuća za poeziju „Meander Media“, čiji je urednik i osnivač pjesnik i esejista Branko Čegec Ratkovićeva nagrada biće uručena Veliboru Čoliću večeras na zatvaranju vićaezije“,„Ratkovićevemanifestacijevečeripo-uKućiRistaRatko-uBijelomPolju.

Egzil je šizofreno stanje, put bez povratka. Egzil je istovremeno pitanje odlaska, odsustva i ostajanja. I danas, nakon 30 godina, dobronamjerni Francuzi me upitaju - odakle dolazite. Ja nijesam došao, odgovorim im, ja sam ostao – kazao je Čolić KOLEKTIVNO ISKUSTVO NE POSTOJI: Velibor Čolić

To je došlo samo od sebe kako i dolaze stvari u ovome, kako to lijepo reče Danilo Kiš, zaludnome zanatu.

ČOLIĆ: Da, rasulo nas je. Inače emigrantska produkcija u Francuskoj nije nikakva novost. Bili su to i Beket, Jonesko, pa sve do majstora Milana Kundere koji je još uvijek živ i skoro zdrav. U Parizu se ubio veliki Paul Celan Inače Francuzi vole kad ih se priča „tiče“, kad su i oni tu. Što je ljudski i normalno da ih više interesira priča o Parizu nego o Buenos Ajresu. Tako je svugdje, bez obzira slagali se mi s tim ili ne. Kako bi rekli kod nas u Bosni: „Dobro. A gdje sam ja tu?“ Trebali biste upitati druge pisce u drugim zamljama i drugim iskustvima. Vjerovatno sad, gledajući sa strane, to naše izgleda kao emigrantska produkcija. Što se tiče mene pazio sam i pazim oduvijek da ne budem član ničega, da ne predstavljam nikoga, tako da mogu opravdano tražiti da nitko nikada ne govori u moje ime.

Za mene, dakle, to više nije novost, za mene je povratak u rodni jezik novost. Nakon „Mantre“, napisao sam relativno brzo i lako još jedan roman na „ovome“ jeziku. Trebalo bi da izađe dogodine u Zagrebu.

POBJEDA: Da li je onda zbog toga uvodna pjesma „Emigrantske mantre“ neka vrsta posvete, obraćanje „onima“, (sagovornicima ili djelatnicima) koji su nasuprot pjesnika ili su jedino predodređeni da čuju njegovu riječ? Kome je upućena „Emigrantska mantra“ s obzirom na to da ima i neki ton pjesničke poslanice? ČOLIĆ: „Emigrantska mantra“ je popunjavanje praznina. Nadvikivanje sa topovima. Rekonstrukcija. Ja sam ateista. I ove ponuđene monoteističke molitve mi liče na mlaćenje prazne slame. Zato sam skromno probao neke svoje osobne, male, molitve. „Emigrantsku mantru“ sam pisao i dahom. I utrobom. Mjerio sam svaku riječ i po zvuku. Osluškivao kako se umnožava sa drugim iskustvima i knjigama. Ispisujući ovu „mantru“ često sam mislio i na američke bit pjesnike. Posebice na Džeka Keruaka, koji se nije plašio emocija. I ne treba. Ta emocija valjda i održava ravnotežu, daje mjeru i takt, tom takozvanom poetskom viđenju svijeta. POBJEDA: Na kraju, ipak, otkrivate taj „lirski subjekt“ u poemi – „dobri moji Bosanci“, odnosno svi koji odlaze i svi koji ostaju. Možete li u kontekstu nagrađene knjige reći kakav je uticaj na Vaše pisanje uopšte imao egzil? ČOLIĆ: Egzil je šizofreno stanje, put bez povratka. Egzil je istovremeno pitanje odlaska, odsustva i ostajanja. I danas, nakon 30 godina, dobronamjerni Francuzi me upitaju - odakle dolazite. Ja nijesam došao, odgovorim im, ja sam ostao. Ovo - dragi moji Bosanci ima višestruko značenje. Mogao sam napisati - dragi moji Mrtvi, dragi moji Nestali. Dragi moji Zaboravljeni. Htjeli mi to ili ne književnost ipak izvire iz doživljenog. Kroz ono što se prolama i prelama kroz nas. „Emigrantska mantra“ bi mogla biti i neka vrsta poetskog pisma. Poslanog iz daljine, sa vremenskom distancom, na naše stare adrese koje već godinama ne postoje. No nije to ni bitno. Riječ uvijek poprimi oblik uha koje je sluša. POBJEDA: Znači, „Emigrantska mantra“ posvećena je „svima onima koji su postali, samo duša bez tijela“. Ili „koji su sada dio svih naših samoća, svake tuge, svakog sna i svih naših rastanaka“. Kao da ste je smišljeno namijenili usamljenima i nesrećnima, negoli onima kojima „mantra“, kao molitva, donosi neki vid sreće?

INTERVJU: Pisac Velibor Čolić, dobitnik nagrade „Risto Ratković“ koja će mu biti uručena večeras u Bijelom Polju Niko nema pravo mrzjeti ili opraštati u ime svog naroda

FAZLAGIĆJASMIN

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, sa saradnici ma, obišao je juče Zlaticu, naselje u kojem su u prote klih nekoliko godina reali zovani brojni projekti koji su bitno unaprijedili kvali tet infrastrukture, a samim tim i kvalitet života više hi ljada mještana.

M.BABOVIĆ

Kaže da su se zbog ovog pro blema obraćali nadležnima iz Vodovoda i kanalizacije i Glav nog grada. - Očekivali smo da 15 dana na kon što su radnici Vodovoda završili posao da nam asfal tiraju raskopani dio ulice, jer ovako ne možemo normalno prići svojim kućama, ni kolima ni pješke – poručuje Šipčić, uz napomenu da je u pitanju sli jepi krak Orijenske ulice (od broja pet do 21) pa kada padnu veće kiše najteže je djeci koja tuda trebaju proći kada krenu u Saškolu.njim je saglasna i njegova komšinica Nada Jašović koja kaže da su se zbog ovog proble ma obraćali Glavnom gradu. - Vodovod je završio svoj dio posla. Očekujemo da se ovo što prije završi, da možemo nor malno da funkcionišemo. Do sta smo čekali, očekujemo da nam prije jesenjih kiša asfalti raju ovaj dio ulice koji je davno trebao biti završen – poručuje Jašović. I.M. Finansijski rezultat Glavnog grada za prvih osam mjeseci je najbolji u istoriji – objavio je na svom Fejsbuk ković.gradonačelnikprofiluIvanVu Realizacija (prihodi) budžeta već je na 80 odsto godišnjeg plana i, izvjesno, ova godina će biti prva ko ju će Glavni grad završiti sa budžetom realizova nim u iznosu od preko 100 miliona eura – istakao je Vuković. U odnosu na prošlu godi nu, navodi on, prihodi su veći 16 miliona eura, odno sno za 21 odsto (75.685.362 eura u odnosu na 59.489.119 eura za prvih osam mjeseci 2021. godine). - Ulaganja u razvoj grada veća su 10 miliona eura, odnosno 30 procenata više nego prošle godine (32.052.354 u odnosu na 22.250.295 eura) – ističe Vuković, uz napomenu da Podgoricom upravljaju domaćinski, fokusirani na njen dugoročni razvoj. ulicu u dijelu u kojem je raskopana, kazao je jedan od mještana Rajko Šipčić

- Jedan od najvažnijih proje kata koje smo skupa sa lokal nom zajednicom realizovali tiče se ovog parka u kome se sada nalazimo. Nekada je to bila deponija koja je zadava la brojne nevolje ljudima koji žive u ovom dijelu grada. Da nas je to jedna od najljepše uređenih sportsko-rekreativ nih zelenih zona u Podgorici - kazao je Vuković i podsjetio da je riječ o projektu vrijed nom više od 260.000 eura. Kako je istakao, ovo je samo jedan od mnogih projekata koji su realizovani na Zlatici i najavio da će ih tek biti. Vuković je obišao i dvorište Osnovne škole ,,Dragiša Iva nović“, gdje su ekipe grad skog Zelenila vrijedno radile u sklopu akcije unapređenja uslova boravka đaka u objek tima i dvorištima osnovnih škola. Direktorica škole Tanja Vu jošević je kazala da je vrlo zadovoljna saradnjom sa gradskom upravom, te ista kla da vjeruje da će tako biti i ubuduće. - Vrlo smo zadovoljni. Koliko se ja sjećam ovo je prvi put da neko sa tim entuzijazmom i voljom želi da pomogne ško lama i da učestvuje u uređe nju prostora za dobrobit uče nika, okoline i cijele lokalne zajednice - istakla je Vujoše Posjetavić. Zlatici završena je obilaskom novog bunara na vodoizvorištu Zagorič. - Kada bunar B6 bude stavljen u funkciju, govorimo o peri odu do kraja septembra, biće obezbijeđeno mnogo bolje vodosnabdijevanje za ljude koji žive na Zlatici, u Masli nama, Murtovini i Doljanima. Samo taj projekat, koji podra zumijeva kopanje, opremanje bunara i izgradnju dva magi stralna cjevovoda u dužini od dva kilometra, vrijedan je 500.000 eura - poručio je Vu ković i istakao da i taj podatak dovoljno govori o tome koliko je ova gradska uprava posve ćena Zlatici i interesima sta novnika tog dijela Podgorice. Gradonačelnik je u razgovoru sa mještanima poručio da će se ovaj pozitivan trend nasta viti, te najavio nova ulaganja u razvoj ovog naselja. Pozvao je građane da i dalje dostavljaju sugestije i prijedloge budu ćih projekata, ali i da čuvaju zajedničku imovinu, te da svi skupa nastavimo da radimo za naš grad. I. M. Mještani slijepog kraka Or jenske ulice na Zlatici (od broja pet do 21) već duže vri jeme čekaju da im se asfaltira pedesetak metara ulice, koja je od novembra prošle godi ne raskopana zbog sanacije vodovodnih instalacija, koje su sanirale ekipe DOO Vodo vod i kanalizacija Podgorica. Zbog ovog problema jedan od mješana iz ove ulice Rajko Šipčić obratio se našoj redak ciji. On i njegove komšije sma traju da je ovaj posao trebao biti završen 15 dana nakon sa nacije vodovodnih instalacija. Smatraju da bi ulicu trebalo asfaltirati prije jesenjih kiša, jer ovako predstavlja otežan prilaz kućama i pješke i koli ma.-U novembru prošle godine probijene su bile vodovodne cijevi ispod asfalta, pa su ih radnici preduzeća Vodovod i kanalizacije mijenjali. Među tim, evo osam mjeseci čekamo da nam ponovo asfaltiraju uli cu u dijelu u kojem je raskopa na. Ulica je bila komplet asfal tirana, očekujemo da nam opet asfaltiraju ovaj dio od pedese tak metara gdje su izvođeni ra dovi, tj. koji je ostao raskopan – kazao je Šipčić.

14 Poneđeljak, 5. septembar 2022.Hronika Podgorice

I. M. Finansijski rezultat Glavnog grada za prvih osam mjeseci najbolji u istoriji Izvjesno da će ove godine premašitibudžet100miliona Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković sa saradnicima obišao Zlaticu Osvrnuli se na realizovane i najavili nove projekte razvojnovanastaviti,razvojapozitivanporučiosajeIvanGradonačelnikVukovićurazgovorumještanimadaćesetrendZlaticetenajavioulaganjauovognaselja Predstavnici gradske uprave sa mještanima Zlatice Dio Orjenske ulice osam mjeseci raskopan zbog sanacije vodovodnih instalacija Očekuju da im asfaltiraju ulicu prije jesenjih kiša U novembru prošle godine probijene su bile vodovodne cijevi ispod asfalta, pa su ih radnici preduzeća Vodovod i kanalizacije mijenjali. Međutim, evo osam mjeseci čekamo da nam ponovo asfaltiraju

Do kraja sedmice pripreme za asfaltiranje Odgovarajući na naša pitanja, iz gradskog pre duzeća Vodovod i kanalizacija su kazali da je u proteklom periodu njihova ekipa više puta izlazila na teren kako bi sanirala kvar u dijelu Orjenske ulice. - Usljed učestalih intervencija na vodovodnoj mreži u predmetnoj ulici, DOO Vodovod i kana lizacija je u cilju iznalaženja efikasnijeg rješenja pristupilo zamjeni dijela cjevovoda u dužini od oko 50 metara, koje će doprinijeti poboljšanju vodosnabdijevanja. Do kraja sedmice očeku jemo da će se pristupiti pripremi terena, nakon čega će uslijediti asfaltiranje ulice – poručuju iz gradskog Vodovoda. Rajko Šipčić pokazuje raskopani dio Orjenske ulice

susreta sportista i da bi se oživjele neke li jepe sportske tradicije po kojima se nekada prepoznavao Titograd, a kasnije Podgo rica, kao i da bi se oživjela neka tradicio nalna druženja koja imaju veze upravo sa djecom. Ja se sjećam da smo se kao djeca ovdje okupljali i uživali u predstavama i priredbama u organizaciji Dječjeg saveza. Našim osnovcima želim da im svaki dan u školi bude ovako lijep – poručio je Vuković. I. M.

ca na kultnom stadionu, realizovao bogat kulturno-umjetnički program. Budućim osnovcima i njihovim roditelji ma dobrodošlicu je poželio gradonačelnik

Seida Belegović Danas svečano otvaranje

Svečanost povodom početka nove školske godine u subotu upriličena na Stadionu malih sportova

Usljed jakog nevremena i grmljavinskih procesa koji su sinoć zadesili naš glavni grad, došlo je do kvara u tra fostanici ,,Podgorica 1“ u Za goriču, zbog čega su u 19:13 časova više djelova grada koji se napajaju sa ove tra fostanice, kao i Danilovgrad, ostali bez struje. Kako nam je rečeno iz CE GES-a, zahvaljujući brzoj reakciji njihovih službi do ponovnog uspostavljanja nor malnog elektrosnabdijevanja došlo je nakon dvadesetak mi Snuta.obzirom da se vodoizvorište ,,Mareza“ napaja sa trafosta nice ,,Podgorica 1“, zbog pre kida elektronapajanja došlo je i do prekida rada pumpi, zbog čega su ovi djelovi grada u tom periodu bili i bez vode. I.M.

M.BABOVIĆ Osnovna škola ,,Novka Ubović“ u Tološima

15Poneđeljak, 5. septembar 2022. Hronika Podgorice

Razonoda pred početak škole svima prija

Podgorice Ivan Vuković - Danas želimo da pošaljemo poruku ohra brenje školarcima i da im poželimo lijepe godine u školi. Kada smo, prije nekoliko godina, došli na ideju da rekonstruišemo ovaj kultni stadion, učinili smo to iz dva ra zloga - najprije da bi on opet postao mjesto

Ponosna sam što sam bila đak jedne od mnogih generaci ja koje je svojim znanjem i energijom napajala profesori ca Novka Ubović. Pamtim je kao autoritativnu, uvijek ozbiljnu i naizgled strogu, ali veoma osjećajnu, strpljivu i veoma pravičnu osobu spremnu da i posljednji atom svoje snage ugradi u složenu materiju matematike koju nam je prenosila. Puno je vremena prošlo od kada je moju učionicu u Osnov noj školi „Savo Pejanović“ ispunjavao njen glas kojim je naše đačke glave motivisala da svoje intelektualne sposobnosti usmjerimo u pravcu dobrog, dugoročnog i stabilnog uspje ha u školi, ali i u životu, radu i odnosima sa ljudima. Časovi profesorice Ubović, kao i časovi dodatne nastave na koje su išli samo najbolji, brzo su prolazili i profesorica ih je činila zabavnim. Prosto se podrazumijevalo da učenici i učenice profesorice Ubović sa lakoćom osvajaju prve nagrade na mnogim takmičenjima. Danas se radujem što imam priliku da podijelim svoje emo cije i poštovanje prema profesorici Ubović sa svima koji su imali privilegiju da im ona bude profesorica, svima koji su je poznavali, ali i sa svima onima koji je nijesu poznavali, ali poštuju vrijednosti koje je ona njegovala. U našoj državi je gotovo praksa da se školama daju nazivi po narodnim herojima iz Drugog svjetskog rata. Naša profeso rica je istinski heroj prosvjetnog rada. Veoma sam srećna što će ime profesorice Novke Ubović ostati upamćeno za mnoge generacije. Marijana LAKOVIĆ-DRAŠKOVIĆ (advokatica)

Dio grada dvadesetak minuta bio bez struje i vode

Sarađivati

Seida Belegović o dugogodišnjem radu i prijateljstvu sa istaknutom profesoricom matematike kojoj je posvećena nova škola u Tološima i družiti se Ubović bilo je zadovoljstvo i privilegija

O Novki Ubović, uglednoj profesorici matematike u Osnovnoj školi ,,Savo Peja nović“ kojoj je uz brojne na grade za zasluge u radu pri je dvije godine posthumno dodijeljeno i najveće pri znanje Glavnog grada Na grada ,,19. decembar“ samo riječi hvale imaju njene du gogodišnje kolege. Jedna od njih je i profesorica likovne kulture u penziji Seida Belegović, koja je Pobjedi posla la tekst u kojem evocira lijepe us pomene na saradnju i druženje sa profesoricom Ubović, kojoj je posvećena novoizgrađena škola u Tološima. - Imala sam zadovoljstvo i pri vilegiju sarađivati i družiti se sa Novkom Plemenita,Ubović.empatična i odgo vorna Novka Ubović, kao izu zetan pedagog i predavač bila je posvećena svom pozivu i isti cala se stručnim kvalitetima –navodi na početku teksta Nov kina dugogodišnja saradnica, profesorica Seida Belegović. Novka je, ističe, bila poznata po strogoći ali i pravičnosti. Ne štedeći sebe i vrijeme svakod nevno je učenicima prenosila neophodna znanja, osposo bljavajući ih za uspješnu pri mjenu u životu. - Rad sa učenicima pričinjavao joj je zadovoljstvo, širila je po zitivnu energiju i bila je mak simalno angažovana. Osim ne ospornog znanja i stručnosti, imala je viziju kao i posebno prepoznatljiv način prenoše nja znanja učenicima, a on je bio koncizan i jasan. Svojim dragocjenim iskustvom na vrlo razumljiv i profesionalan način đacima je približila matemati ku i bila poštovana, cijenjena i omiljena svim učenicima – po ručuje Belegović. Kako naglašava, generacije nje nih učenika su svoja znanja iz matematike potvrdile na brojnim državnim i opštin skim takmičenjima i osvajale brojne nagrade na Olimpijadi znanja, državnim i opštinskim takmičenjima. Za izuzetan do prinos i visoko ostvarene rezul tate u obrazovnom procesu kao i usmjeravanju novih genera cija ka pravim vrijednostima, podsjeća, Novki Ubović je do dijeljeno najveće priznanje iz oblasti vaspitanja i obrazova nja državna nagrada ,,Oktoih“. Sa zadovoljstvom ističe da je učenicima pristupala indivi dualno i vrednovala njihov rad, a vrednovala je i rad kolega zbog čega su je u školi svi volje li. Srećna je, kaže, što je Novka Ubović posthumno odlikova na Nagradom ,,19. decembar“ i što je kolektiv Osnovne škole ,,Savo Pejanović“ prijedlogom za nagradu potvrdio da su je iskreno voljeli i da je je nijesu -zaboravili.Radujem se što se život, rad ni vijek i ime koleginice Novke Ubović ne zaboravlja i što je nova osnovna škola u Tološima dobila njeno ime. Sa velikim čovjekom i sjajnom kolegini com Novkom, radila sam dvije decenije i imala izuzetno do bru saradnju i komunikaciju. Naše profesionalno druženje i jačanje međusobne kolegijal nosti koje smo zajedno gradile kroz ritual uživanja u jutarnjoj kafi i pripremanju za rad je ne što čega se i danas sjetim, kao i mnogih poučnih, pedagoških i ljudskih savjeta koje sam pri mala od nje a ona nesebično da vala. Nedostaje mi - zaključuje Seida Podsjećamo,Belegović.Novki Ubović, koja je četiri decenije provela radeći kao profesorica matematike u Osnovnoj školi ,,Savo Pejano vić“, prije dvije godine posthu mno je dodijeljeno najveće pri znanje Glavnog grada, Nagrada ,,19. decembar“, za zapažene rezultate u oblasti prosvjete, obrazovanja i vaspitanja gene racija učenika Podgorice. Za po stignute rezultate dobila je broj ne diplome, priznanja i nagrade, među kojima nagrade ,,Oktoih“ i ,,Iskra“, plaketu Pokreta ,,Nau ka mladih“... Profesorica Ubo vić peminula je 3. avgusta 2020. godine, u 83. godini. U znak sjećanja na nju, porodica Ubo vić donirala je novac za grad nju nove škole u Tološi ma. Riječ je o projektu vri jednom šest miliona eura, ko ji će moći da koristi 1.200 đaka. I.M. Svečanost povodom početka nove škol ske godine u subotu poslijepodne uprili čena je na Stadionu malih sportova pod Goricom. Za brojne posjetioce upriličen je bogat kul turno-umjetnički program. Osim muzič kog dijela programa, izvedena je i predsta ve ,,Niko se nije naučen rodio“, u kojima su, osim školaraca, uživali i stariji posjetioci. Glavni grad je, kako prenosi PG biro, u želji da oživi lijepu tradiciju okupljanja školara

Sjećanje na profesoricu Novku Ubović

Istinska prosvjetnogheroinarada

I DJECA I ODRASLI:

Iz Ministarstva prosvjete su najavili da će danas u 12 sati biti svečano otvorena Osnovna škola ,,Novka Ubović“ u Tolo šima. Kako je saopšteno u petak iz ovog resora, Vlada Crne Gore usvojila je prijedlog Ministarstva prosvjete o osniva nju osnovne škole u Tološima, pa je od toga dana i zvanično formirana Javna ustanova Osnovna škola ,,Novka Ubović“. Za vršioca dužnosti direktorice škole imenovana je nastav nica ruskog jezika i književnosti iz OŠ ,,Pavle Rovinski“ Lji ljana Ćorac-Ražnatović, koja će tu dužnost, u skladu sa zakonom, obavljati do izbora stalnog direktora škole. Do konstituisanja školskog odbora novom školom u Tološima će upravljati privremeni školski odbor. Škola će na osnovu sporazuma preuzeti odgovarajući broj nastavnika iz osnov nih škola ,,Radojica Perović“ i ,,Štampar Makarije“, srazmjerno broju prevedenih učenika iz tih škola. Pored njih, nastava će u novoj školi tokom ove školske godine biti organizovana i za dio učenika OŠ ,,Vladimir Nazor“ (šesti, sedmi, osmi i deveti razred) sa njihovim nastavnicima.

UŽIVALI Sa svečanosti pod Goricom

sa Novkom

Usljed jakog nevremena došlo do kvara na trafostanici ,,Podgorica 1“

Crnogorkeprvenstvouzele set koji im daje nadu

PLJEVLJA – Dvorana: ,,Ada“. Gledalaca: 900. Sudije: Zuber (Njemačka), Jildirim (Turska). Rezultat po setovima: 14:25, 26:24, 22:25, 14:25. Poeni iz napada: Crna Gora 45, Češka 58. Poeni iz bloka: Crna Gora 8, Češka 16. Poeni iz servisa: Crna Gora 2, Češka 6. Greške: Crna Gore 19, Češka 20. CRNA GORA: Bokan 17, Tvrdišić, Perović 15, Cenović (libero 1), Šušić, Labović (libero 2), Vuković 2, Petranović 5, Tuševljak, Vukčević, Petrović 3, Budrak, Đurović 3, Dragović 10. ČEŠKA: Kosanjova 10, Hodanova, Orvosova 26, Kulisiani 12, Digrinova (libero 1), Valkova 2, Dostalova (libero 2), Pavlikova, Mlejnkova 22, Faltinova, Simanova 8, Kojdova, Bajuž, Blažkova. Odbojkašice Crne Gore prve su uspjele da ,,otkinu“ set Češkoj, ali su na kraju upisale treći poraz u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo – izabranice Milorada Krunića su u Pljevljima izgubile 3:1 od favorita u grupi B, koji je uknjižio četvrti trijumf i dva kola prije kraja kvalifikacija osigurao plasman na šampionat Evrope. Za razliku od prvog duela u gostima i poraza od 3:0, Crna Gora, jača za oporavljenu Nikoletu Perović, pružila je jači otpor kvalitetnijim Čehinjama, ali je to bilo dovoljno samo za set. Međutim, i taj set bi na kraju mogao da bude važan u borbi za najbolje treće mjesto u grupama koje će, po svemu sudeći, takođe voditi na EP, jer se očekuje da Rusija bude isključena za prvenstva. Dva kola prije kraja, Crna Gora je teoretski u igri i za drugo mjesto, koje vodi na EP, ali bi Tanja Bokan i saigračice protiv Islanda i Finske u gostima morale da osvoje svih šest bodova, uz maksimalnu pobjedu protiv Islanda i uz najviše jedan izgubljen set u Finskoj… Crna Gora je u prvom setu parirala gošćama do 11:11, nakon čega su Čehinje uzele pet poena u nizu, povele 16:11 i uhvatile zalet za vođstvo od 1:0. I početak drugog seta pripao je Čehinjama, koje su povele 8:3, ali kako je set odmicao naše djevojke su smanjivale razliku, a onda su izjednačile u finišu na 23:23. Češka je prva došla do set lopte, ali je nije iskoristila, jer je

Sada mogu da misle na meč sa Mađarima

Kvali kacije za Evropsko

POPADIĆ: Odvojili smo se agresivnom igrom i tranzicijom Odlična partija Miroslava Perkovića 16 pobjeda, iz 18 međusobnih okršaja sa Rumunima, upisao je naš tim 

Primačica servisa Crne Gore Dušanka Petrović je čestitala ekipi Češke na pobjedi, ali i svojoj ekipi na velikoj borbi. - Mislim da smo pokazale kvalitetnu igru, bolje smo igrale nego u Češkoj. Ostaju nam još dvije utakmice, a nadam se da ćemo pobijediti Finsku i plasirati se na Evropsko prvenstvo –kazala je Dušanka Petrović. Pokazale smo kvalitetnu igru na smeču na jučerašnjem meču - Crna Gora ItalijaGora - Rumunija 13:8 Gruzija – Holandija 12:8 Grčka – Izrael 22:9 Francuska - Srbija 10:9

HrvatskaŠpanijaFrancuska-Grčka-Gruzija Rezultati Crna

Tanja Bokan iskoristila kontru. Nakon greške Čehinja, Crna Gora je došla do svoje prve set lopte, koju je odmah iskoristila, pošto je Nikoleta Perović odlično reagovala na mreži, a nakon pasivnog bloka naše selekcije. Na krilima dobijenog drugog seta naše obojkašice su povele 3:1 na početku trećeg, a onda potpuno stale. Čehinje su osvojile sedam uzastopnih poena, a kasnije stigle do osam set lopti na 24:16. Crna Gora je uspjela da spasi šest, ali više nije mogla. U četvrtom setu dileme nije bilo, Češka se brzo odvojila i set završila identičnim rezultatom kao i prvi – 25:14. Naredni meč Crna Gora igra 7. septembra protiv Islanda u gostima. S. J.

16 Poneđeljak, 5. septembar 2022.Vaterpolo/Odbojka Arena LEN Crnogorski vaterpolisti ubjedljivi protiv Rumunije za četvrt nale Evropskog prvenstva

Crna Gora je odigrala vrhunski posljednje dvije četvrtine i savladala Rumuniju 13:8 za četvrtfinale vaterpolo šampionata Evrope. Mnogo šuteva (34), plivanja, duela, čak pet golova iz kontranapada, sve je to pratila i vrlo dobra ralizacija igrača više (11-7), uticalo je na visoku pobjedu našeg tima. Odskočili su centri, koji su od drugog poluvremena dobijali više lopti, a selektor Vladimir Gojković mogao je da bude zadovoljan reakcijom bekova u odbrani. Centri rumunske ekipe praktično se nijesu vidjeli, a odlično u defanzivi parirali su najboljem igraču Fulei (šut 4-1). Krajem druge četvrtine neke ključne odbrane Dejana Lazovića (najbolji pojedinac utakmice) pomogle su našem timu da se razbudi, a član Marseja upisao je važnu odbranu kod minusa od gola u prvom napadu druge Svečetvrtine.dotreće dionice ,,ajkule“ su igrale ,,toplo-hladno“, a uporni Rumuni bili su dugo u igri. Dobre naznake stigle su na početku druge četvrtine kada su tri puta za manje od dva minuta pogodili okvir gola rumunske reprezentacije za 5:3 (dva gola iz kontranapada). Mogli su možda već tada i da riješe svaku dilemu, ali novi napad, sa novom kontrom nije uspješno realizovan. Zato je stigla kazna na polovini iste dionice, u kojoj su Rumuni spustili minus na gol (6:5). Uspjeli su i u drugom minutu treće četvrtine da izjednače, a onda je naš tim ušao u dobar ritam. Prvo je Averka pogodio za ,,plus jedan“ poslije skoro sedam minuta praznog hoda, a kapiten Marko Petković povećao prednost na 8:6. Upravo su u ovom periodu naši igrači pokazali veliki stepen odgovornosti u defanzivi, a nakon što su se odbranili dva puta sa igračem manje, Averka je na manje od tri minuta prije kraja treće dionice bio precizan za ,,plus tri“ - Pripremali smo se dobro, jer smo kroz grupnu fazu prvenstva vidjeli da je ova nova selekcija brzo uspostavila red. Igrali su kompletan turnir dobro. Zadovoljan sam kako je moja ekipa odreagovala, pogotovo su bekovi odradili fantastičan posao na dva centra koji su imali veliki učinak u grupnoj fazi. Imali smo dominaciju u dva metra, možda smo u prvom periodu mogli više lopti da spustimo na centre, a poslije je bilo dobro. Sa velikim brojem isključenja u trećoj i četvrtoj četvrtini napravili smo razliku i kontrolisali meč. Možda bi nam bilo teže da su Rumuni pogodili zicer kod 3:2, ali ako sagledamo kompletnu utakmicu imali smo više izglednih šansi i zaslužili plasman u četvrtfinale - kazao je selektor NašGojković.timjeponovo, kao i u prva dva meča grupne faze iskazao preciznost sa igračem više. Šut je kasnije krenuo mnoge igrače, a najljepši golovi, kao da je zadužen za to, djelo su Bogdana Đurđića. Samo da zadrže efikasnost, uz manje oscilacija i za utorak protiv Mađara. - Motivacija će biti na najvećem mogućem nivou protiv takvog protivnika. Pogledaćemo meč koji su igrali sa Srbijom, analiziraćemo ih, pripremićemo se, a moramo biti još bolji ako mislimo da se plasiramo u polufinale - jasan je selektor. A. M.

Crna Gora je u ubjedljivoj pobjedi nad Rumunijom bila u grču do početka treće četvrtine, kazao je Vlado Popadić Ali pobjeda se pamti, rezultat je ,,ajkule“ odveo na megdan Mađarima za prolaz u polufinale EP. - Bitno je da smo pobijedili i da idemo u četvrtfinale. U početku sa Rumunima primili smo nekoliko naivnih golova. Promašili smo četiri, pet zicera koje smo trebali da damo i uvukla se nesigurnost. Na kraju smo agresivnom igrom i tranzicijom uspjeli da materijalizujemo sve i da se odvojimo. Do treće četvrtine bili smo u grču od rezultata - kazao je Popadić.

OSCGNikoleta Perović

Prvi put u istoriji Srbija neće igrati četvrt nale nekog velikog takmičenja

PETROVIĆ:

Crna Gora 1 Češka 3 Sudije: Margeta (Slovenija) Dervo (Francuska) SPLIT - ,,Spaladium arena” Gledalaca: 100 Igrač više: Crna Gora 11-7, Rumunija 6-3. Peterci: Crna Gora 2 (0) Rezultat po četvrtinama: 2:3, 4:2, 3:2, 4:1 CRNA GORA RUMUNIJA Lazović (13 odbrana) RadovićMurišić 1 Averka 2 PerkovićPopadićVujović 1 Đurđić 3 Ukropina 3 Spaić 1 PetkovićMatković................................................... 3 Tešanović Cik (12 odbrana) Neamtu 3 Judean 1 Fulea 1 VranceanuPrioteasaAntipa 1 Remeš 1 ĐorđeskuKolodrovski 1 MihalucaVanšikDinca 13 8 Selektor: Vladimir Gojković Selektor: Bogdan Rat Rumunija Parovi četvrtfinala Mađarska

GRUPA C

MIHAILOVIĆ: Teška utakmica Nakon trećeg kola u grupi A, nema više neporaženih ekipa – Belgija je napravila veliko iznenađenje savladavši Španiju 83:73, dok je Gruzija, nakon produžetka, pobijedila Tursku Pobjede88:83. direktnih konkurenata, posebno Belgije, loša su vijest za Crnu Goru, kojoj će, izvjesno, trebati još jedna pobjeda za prolaz u osminu finala, protiv Španije ili Gruzije. Mnogo toga će biti jasnije nakon utorka, ali je vjerovatno da će naša selekcija prolaz u osmini finala tražiti u posljednjem meču grupe, u srijedu veče (19 sati) protiv domaćina u punoj „Tbilisi areni“…

Češka – Holandija

Crna Gora je dobila prvu utakmicu na evropskim prvenstvima u kojoj je primila 75 i više poena, što dovoljno govori koliko se mučila u duelu sa Bugarima, koji su upisali i treći poraz u grupi A i, praktično, otpali iz trke za jedno od prva četiri mjesta. Velika potrošnja snage i energije protiv Belgije sa malom rotacijom, osjetila se u meču sa Bugarskom, u kojem je ponovo bilo uspona i padova ali je, opet, odlična treća četvrtina donijela trijumf. Nakon današnjeg dana pauze, pred ekipom Boška Radovića su još mečevi sa Španijom (utorak) i prije svega Gruzijom (srijeda), koji će dati odgovor da li naša reprezentacija drugi put uzastopno može da zaigra u osmini finala Evropskog prvenstva…

Srbija – Finska (21.00) Grupa A 3. kolo: Bugarska – Crna Gora 81:91, Španija – Belgija 73:83, Turska – Gruzija 83:88. 1. Španija 3 2 1 277:234 5 2. Turska 3 2 1 256:243 5 3. Crna Gora 3 2 1 235:223 5 4. Belgija 3 2 1 232:225 5 5. Gruzija 3 1 2 228:252 4 6. Bugarska 3 0 3 255:306 3 4. kolo (sjutra): Belgija – Turska (13.30), Crna Gora – Španija (16.15), Gruzija – Bugarska (19.00). Bosna jesavladalaHercegovinaiSloveniju 97:93 i režirala jedno od većih iznenađenja na šampionatu Evrope

17Poneđeljak, 5. septembar 2022. KošarkaArena

Prvi porazi Španije i Turske Rezultati i raspored GRUPA B (KELN, NJEMAČKA) 3. KOLO Litvanija – Njemačka 107:109 Slovenija – Bosna i Hercegovina 93:97 Francuska – Mađarska 78:74 4. KOLO (SJUTRA) Bosna i Hercegovina – Francuska (14.30) Mađarska – Litvanija (17.15) Njemačka – Slovenija (20.30) (MILANO, ITALIJA) KOLO (DANAS) Estonija (14.15) Britanija Grčka (17.00) (21.00) (PRAG, (14.00) (17.30)

Hrvatska –

TEŠKO TROJKIPROTIVBUGARA Bugarska je u prva dva kola imala najslabiji procenat šuta za tri poena (29,6 odsto), ali je protiv Crne Gore u prvom poluvremenu šutirala 40 odsto, uz osam pogođenih trojki. Crna Gora je, sa druge strane, ubacila samo jednu trojku (Igor Drobnjak) iz 12 pokušaja, što je Bugarima omogućilo da ne samo namuče našu selekciju, već i da na odmor odu sa pola koša prednosti (46:45), bez obzira što su ,,crveni“ imali prednost u skoku (20-15), posebno ofanzivnom (6-3). Crna Gora je vodila tokom skoro čitave prve četvrtine, do četiri razlike, koliko je posljednji put bilo nepuna dva minuta prije kraja kvartala (19:15). Uzvratila je Bugarska serijom 6:0 za prvo vođstvo (21:19), ali je Drobnjak izjednačio dvije sekunde prije kraja. Druga četvrtina je prošla u rezultatskoj klackalici, gdje su se dvije selekcije smjenjivale u vođstvu, ne većem od tri poena, da bi prednost na odmoru imala Bugarska. U ovoj četvrtini, u dva minuta razmaka, teren su napustili, hramljući, Kendrik Peri, pa Petar Popović. Prvi je zaigrao u nastavku, dok se Popović nije vraćao u igru… OPET ODLIČNA TREĆA ČETVRTINA U nastavku je Crna Gora došla do šuta sa distance, u trećoj četvrtini je ubacila četiri trojke, u posljednjoj još tri. Kao protiv Turske i Belgije, naši košarkaši su odigrali odlično treći kvartal, u oba pravca. Bugari su u trećem kvartalu šutirali trojke 9-1, imali šest izgubljenih lopti, a Crna Gora samo dvije. U prvih pet minuta su napravili seriju od 12:0, počev od sedam uzastopnih poena Vladimira Mihailovića, ukupno 14:0 računajući i prethodnu četvrtinu, za prvu dvocifrenu prednost na meču (57:46). Interesantno, u ovoj četvrtini je prvi put na liniju bacanja ,,dospio“ Bojan Dubljević Uz manje padove, naša selekcija je posljednju četvrtinu dočekala sa devet poena prednosti (67:58). Bugari se, međutim, nijesu predavali, u finišu treće i početkom posljednje četvrtine su, ipak, uspjeli da se vrate i serijom 8:0 priđu na 67:64. Uslijedile su potom po dvije

GRUPA D

trojke na obje strane, a onda je, nakon poena Vezenkova i Ivanova, Bugarska povela prvi put u drugom poluvremenuOdgovorio75:73.je potom Mihailović novom trojkom, Nemanja Radović je vezao četiri poena i Crna Gora je ponovo povela - 80:75. Bugari su smanjili na dva poena (80:78), Dubljević je prvo pogodio za dva, iznudio faul, a onda i bio precizan sa penala, pa je na semaforu pisalo 83:78. Nikšićanin je stavio tačku na meč polaganjem nakon asistencije Perija za 87:80, na 87 sekundi prije kraja…

RADOVIĆ: Nijesmo još u Berlinu

- Cilj su nam bile pobjede nad Belgijom i Bugarskom, ali nijesmo još u Berlinu. Imamo dan pauze, pa još dvije utakmice. Vidjećemo kako će se odvijati stvari u grupi, a prisutan je i veliki umor. Mislim da bi trebalo da se priključi još neki igrač, da da svoj doprinos u igri, nadam se da ćemo protiv Španija i Gruzije imati dužu rotaciju nego što imamo sad - poručio je Radović. Petar Popović je zbog povrede skočnog zgloba napustio teren u 17. minutu, a probleme je imao i Kendrik Peri, ali je nastavku meča stisnuo zube. - Pop nije mogao da nastavi utakmicu, Kendrik je na poluvremenu rekao da će da igra. Povrijeđen je odigrao ozbiljnu košarku i vodio nas, sa ostalima, do pobjede. U situacijama kakva je bila današnja, ova ekipa je pokazala da imamo karakter da igramo i kad ne ide baš sve kako bi trebalo. Atipično je za nas da primimo 81 poen, a još atipičnije da damo 91. Ali najvažnija je pobjeda – istakao je Radović.

PODGORICA – Vikend u Tbilisiju rezultatski je protekao na najbolji mogući način - nakon Belgije, košarkaši Crne Gore savladali su i Bugarsku (91:81) i tako napravili drugi korak ka Berlinu, gdje će se na Eurobasketu igrati mečevi od osmine finala.

ČEŠKA) 3. KOLO (DANAS) Poljska – Izrael

3.

Velika

Najefikasniji u reprezentaciji Crne Gore bio je Mihailović sa 23 poena, uz šest skokova i pet asistencija. Drobnjak je sjajnu rolu završio sa 17 poena, koliko je ubacio i Dubljević, kojem je jedan skok nedostajao za preokrenuli nakon ,,minus 11“, ali je Crna Gora izdržala i upisala važan trijumf. - Poslije iscrpljujuće utakmice sa Belgijom, igrali smo protiv protivnika koji igra sličnu košarku, s tim da ima jednog od boljih igrača na cijelom turniru Sašu Vezenkova Pokušali smo da spremimo odbranu za njega za manje od 24 sata, ali nas je ranjavao čitavu utakmicu. Mislim, ipak, da smo ga u odlučujućim trenucima zaustavili, nije uspio čak ni da dođe do šuta. Zaslužena i teška pobjeda - istakao je selektor Boško Radović Prije početka EP računalo se da će trijumfi protiv Belgije i Gruzije biti dovoljni za osminu finala. Ali pobjeda Belgije nad Gruzijom je donekle pokvarila te planove.

–

Ukrajina – Italija

Sa 23 poena, Vladimir Mihailović je bio najefikasniji, ali i jedan od najzaslužnijih za pobjedu protiv Bugarske (91:81). Posebno je značajno bilo sedam vezanih poena na startu drugog poluvremena, kada je bek Mornara pokrenuo seriju od 12:0… - Dosta teška utakmica. Moram, stvarno, da priznam da su Bugari odigrala jako dobar meč, napadački su bili na visokom nivou. Imaju određen kvalitet, pogotovo Di Bost i Vezenkov, koji je igrač najvećeg evropskog nivoa. Naš napad je funkcionisao dosta dobro, iako smo imali lošu selekciju šuta, ipak dali smo dosta poena u prvom poluvremenu. U odbrani nijesmo uspjeli da ih zaustavimo, kažnjavali su svaku našu grešku. Na početku treće četvrtine smo smogli snage da ,,dignemo“ prednost na 10 razlike, što nam je olakšalo da izdržimo meč do kraja - rekao je Mihailović nakon meča. Bez obzira na dvije pobjede (Belgija, Bugarska), Crna Gora još nije sigurna među četiri u grupi koje idu u osminu finala. Nakon dana pauze, predstoje mečevi sa Španijom (utorak) i Gruzijom -(srijeda).Imadosta kombinacija. Idemo utakmicu po utakmicu. Ne želimo da se predamo ni protiv Španije. Želimo da igramo najbolje što možemo, da probamo da ih iznenadimo. Protiv Gruzije idemo, takođe, na pobjedu. Ambicije su da prođemo u drugi krug, ali prije svega u svakom meču idemo na pobjedu –dodao je Mihailović.

dabl-dabl. Radović je meč završio sa 16, a Peri sa 12 poena. S. J. Košarkaši Crne Gore protiv Bugarske upisali drugu pobjedu na Eurobasketu i napravili novi korak ka Berlinu Osmina finala je blizu 81 91Alipijev 9 Bost 1 Karamfilov 6 Kostov 10 JanevStoilovP. Ivanov 8 Marinov 4 A. Ivanov 17 DimitrovVezenkov 26 SimeonovVučeljićIlić 2 Mihailović 23 PavlićevićRadončićSimonović 2 Radović 16 Dubljević 17 NikolićDrobnjak 17 Popović 1 Peri 12 Sudije: Lucis, Tomasovic i Jurčević Dvorana: ,,Tbilisi arena“. Gledalaca: 300. (21:21, 25:24, 12:22, 23:24) 71% (7-5) 71% 35%(24-17)(40-14) za 1 za 2 za 3 73% (15-11) 61% 32%(46-28)(25-8) IzgubljeneUkradeneAsistencijeBlokadeSkokoviloptelopteFaulovi28 (7+21)32361218 39 (14+25)4174815 Bugari su pošteno namučili našu selekciju, početkom posljednje četvrtine

trenerom Dragićevićem i upisali veoma važna tri boda. Bili smo silno motivisani da nakon tog poraza popravimo utisak i sigurno da je sve to uticalo na naše izdanje. Ali iako osjećamo zadovoljstvo nema euforije, svjesni smo da nas čekaju brojni izazovi, tako da se sada okrećemo pripremi meča protiv Bokelja u Kupu, a onda već za vikend imamo jako bitan duel protiv Rudara, gdje ćemo nastojati da zadržimo pozitivan niz – naglasio je Bulatović. R. P.

PODGORICA – To se zove reakcija! Arsenal je prije sedam dana poražen u Kotoru od Budućnosti 4:0, da bi u subotu napravio senzacionalan brejk savladavši Dečić u Tuzima 4:2! Tivćani su već ove sezone dokazali da imaju tim koji može da igra sa svima, a baš u momentu kada su vezali pobjede protiv Mornara i Iskre, stigao je ubjedljiv poraz na svom terenu. Međutim, to nije poremetilo novog prvoligaša, koji se hrabro suprotstavio lideru, ekipi Dečića i nanio Tuzanima prvi poraz ove sezone na njihovom terenu. Četiri gola u Tuzima, uz činjenicu da je već u finišu prvog poluvremena bilo gotovo nevjerovatnih 0:3 , dokaz je perfekcije Arsenala, koji je tako dokazao spremnost za velike stvari i definitivno značajan kvalitet. - Za nas, kao nove prvoligaše, sigurno da je svaka pobjeda velika, a trijumf u Tuzima definitivno je poseban, jer je Dečić izuzetno kvalitetan i jedan od timova koji imaju najveće ambicije. Ovu pobjedu bih posebno izdvojio zato što je došla nakon ubjedljivog poraza od Budućnosti – rekao je Ivan Bulatović, napadač Arsenala, koji je uspio da postigne gol u Tuzima i da veliki doprinos Tivćanitrijumfu.su tako dokazali da je duel protiv Budućnosti bio loš dan i da nije pravi pokazatelj njihovog kvaliteta. Meč protiv Dečića pokazao je da Arsenal ima snagu, moć i da ga niko ne može tek tako otpisati. Nije bilo lako oporaviti se od takvog poraza za ovako kratak vremenski period iako smo znali da nas čeka jos teža utakmica protiv Dečića. Izašli smo na teren, dali svoj maksimum, vjerovali u ono što smo pripremali tokom nedjelje sa

Nema više neporaženih ekipa u prvoligaškom rangu – Petrovac se držao do sedmog kola kada je na ,,Topolici“ doživio prvi neuspjeh u sezoni. ,,Nebo-plavi“ su izgubili od Mornara – 1:0, a gol odluke postigao je Milivoje Raičević u 30. minutu na asistenciju Ćetkovića Gosti su pokušavali, trudili se, imali nekoliko šansi, ali jednostavno mreža domaćina ostala je ,,začarana“. Velike zasluge za trijumf momaka Andrije Delibašića pripadaju golmanu Popoviću koji je u finišu meča odbranio penal. Akteri primorskog derbija ušli su otvorenog garda u međusobni duel. Mornar je zaprijetio iz gužve kada Vujačić nije uspio da nadskoči protivničkog defanzivca koji je izbio loptu u korner, dok je Petrovac odgovorio preko,,Nebo-plavi“konkretnije.subiliopasni Mendija koji je tri puta u uvodnih desetak minuta pobjegao odbrani domaćina. Jednom je imao zicer, svu slobodu i ispred sebe samo golmana Popovića. Očekivala se realizacija, ali Senegalac je toliko oklijevao da nije stigao ni da šutira – spora reakcija u šesnaestercu dala je vremena Ljutici da interveniše klizećim Prvistartom.strijelac lige pokazao je sprinterske sposobnosti, ali je u završnici griješio. Nije razmišljao ni kada mu se otvorilo prostranstvo nakon visoko postavljene zadnje linije Barana – krenuo je pas iza leđa odbrane, s tim što je Mendi udario u svog saigrača. Raičević je na kontrastrani uhvaćen u ofsajdu, a sredinom poluvremena, nakon lijepe akcije, prizemni pas Grbića nije došao do Vujačića. A onda vođstvo Mornara kojem je kumovala gruba greška Milića u 30. minutu. Bek Petrovčana htio je da odigra povratnu za golmana, ali je to uradio mlako, bolje reći – traljavo. Bio je to poklon za Ćetkovića koji je pretrčao Jelovca i nesebično uposlio Raičevića – iskusni ofanzivac ostao je smiren i rutinski zatreseo mrežu sa desetak metara. Izabranici Mladena Lambulića bili su bliži prednosti, a poslije pola sata jurili su gol zaostatka. Petrovac je u nastavku diktirao inicijativu, imao nekoliko obećavajućih priliku, a najbolju nije iskoristio u 78. minutu iz penala. Golman Popović odbranio je jedanaesterac Dubljeviću, a potom i šut istog igrača poslije odbijene lopte.Mornar je u drugom poluvremenu propustio kolosalnu

PRVI PORAZ PETROVCA

šansu preko Ćetkovića, koji je sa ivice peterca prebacio metu. U strijelce je mogao da se upiše i napadač Vujačić. D. K. Budućnost rutinski slavila protiv Jedinstva, Mornar prvi tim koji je porazio Petrovac ,,Plavi“ uhvatili vrh tabele Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 600. Sudija: Dalibor Vujisić. Golovi: 1:0 Milošević (pen) u 22, 2:0 Petrović u 30, 3:0 Petrović u 72. Žuti kartoni: Mirković (Budućnost). Đuričković)(odTerzićMirkovićVl.(odĐukanovićRažnatović(odPetrovićMrvaljević)(odMilošević(odLuseroIgnjatovićSimićDragojević76.Bakić)66.87.Rudović)76.Perišić)Adžić66. CvijovićKrulanović)(odBandaKriještorac).(odDacićDulovićIdrizovićVlaovićBugarinBojićMrđa(odĐorđevićJoksimović83.Kolić)78.83. Budućnost3 Budućnost Jedinstvo Jedinstvo002 Stadion: Topolica. Gledalaca: 1.000. Sudija: Nikola Dabanović. Golovi: 1:0 Raičević u 30. Žuti kartoni: Poček (Mornar). Kajević(odSeratlić(odĆetkovićLjutica(odGrbić(odVujačićBaošić(odRaičevićSekulovićSmiljanićPopović60.Poček)86.Maraš)86.Lambulić)70.Škrijelj)70.Cvijović) MikijeljMarković(odRadinović(odPerović(odMilić(odVujovićRadenovićDubljević(odFaustMendiJelovac46.Babić)67.Carević)83.Vojvodić)67.Zvrko)46.Boljević) Mornar1 Mornar Petrovac Petrovac001 „Plavi“ slave prvi gol 5STRIJELACALISTA–Denković (Dečić), Mendi (Petrovac) 4 – Milošević (Budućnost), Faust (Petrovac), Bećiraj (Dečić) 3 – Dašić (Arsenal), Bošnjak i Tošković (Jezero), Mijović i Petrović (Budućnost)... Rezultati Budućnost – Jedinstvo 3:0 Mornar – Petrovac 1:0 Rudar – Sutjeska 0:0 Iskra – Jezero 2:1 Dečić – Arsenal 2:4 1. Dečić 7 4 1 2 15:10 13 2. Jezero 7 4 1 2 12:10 13 3. Budućnost 7 4 1 2 13:7 13 4. Petrovac 7 3 3 1 11:7 12 5. Arsenal 7 4 0 3 1 1:13 12 6. Sutjeska 7 3 2 2 11:5 11 7. Mornar 7 2 1 4 7:10 7 8. Rudar 7 1 3 3 3:9 6 9. Jedinstvo 7 1 2 4 5:10 5 10. Iskra 7 1 2 4 6:13 5 U narednom kolu (11. septembra) sastaće se: Petrovac – Sutjeska, Arsenal – Rudar, Jedinstvo – Dečić, Jezero –Budućnost, Mornar – Iskra. Tabela

Porazi Dečića i Jezera dobro su došli Budućnosti koja je stigla do vrha tabele nakon pobjede nad Jedinstvom (3:0) u 7. kolu Meridianbet 1. CFL. ,,Plavi“ su se bodovno izjednačili sa Tuzanima i Plavljanima, a u posljednjem meču fudbalskog vikenda potvrdili su sve bolju formu pod vođstvom Miodraga Džudovića Bio je to četvrti trijumf Podgoričana u posljednjih pet utakmica, a ostvaren je rutinski, očekivano, lako i brzo. Duel je obilježio dvostruki strijelac Zoran Petrović Domaćin je nakon pola sata vodio dva razlike i već tada je bilo jasno de će bez problema opravdati ulogu favorita. Ražnatović je pao u kaznenom prostoru, a sudija Vujisić pokazao na bijelu tačku. Siguran izvođač bio je Milošević koji je u 22. minutu sigurno pretvorio najstrožu kaznu u Bjelopoljcipogodak. nijesu stigli da se oporave, a već su imali dupli minus. Protivnika je u 30. minutu dotukao Petrović, koji je bio okružen protivničkim igračima, ali je našao način da pogodi metu. Krilni napadač Budućnosti šutirao je sa ivice šesnaesterca i provukao loptu kroz noge fudbaleru koji je bio ispred njega i golmanu Joksimoviću Mogli su ,,plavi“ mirnije da igraju, uz kontrolu na terenu sa smanjenom potrošnjom. Vrijedna pomena iz uvodnog dijela je i bomba Ignjatovića koji je iz daljine tukao pored Drugostative.poluvrijeme bilo je formalnost. Podgoričani su dozirali napade, a Jedinstvo bezuspješno pokušavalo da uvede utakmicu u neizvjesnost. Nijesu Podgoričani posve stali nakon dva gola, već su dali i treći u 72. minutu. Zastavica pomoćnog arbitra ostala je spuštena, a kada već nije sviran ofsajd – Petrović je bio nepogrešiv u situaciji jedan na jedan sa golmanom. Asistenciju je upisao rezervista Mrvaljević Za Budućnost je debitovao povremeni reprezentativac, povratnik u crnogorski fudbal – Marko Bakić, koji je pozdravljen aplauzom kada je u 76. minutu ušao sa klupe.

18 Poneđeljak, 5. septembar 2022.Fudbal Arena BABOVIĆM.

ARSENAL ŠOKIRAO TUZANE: Iz ubjedljivog poraza u senzacionalan brejk Perfektna reakcija Tivćana

Zadovoljstvo u Junajtedu, žal u -Arsenalu.Razočaran sam zbog poraza imajući u vidu način na koji smo igrali. Imali smo duge periode totalne dominacije i kontrole. Ređali smo šanse, ali nijesmo ,,zatvorili“ utakmicu. Junajted je imao tri velike prilike i sve tri iskoristio. Mi smo ih imali nekoliko, ali nijesmo postigli dovoljno pogodaka. U prvih 18 minuta smo se mučili i nijesmo kontrolisali utakmicu, sve poslije toga je bilo u našim rukama. Ali griješili smo i gubili lopte u opasnim zonama, to je Junajted kažnjavao. Trebalo je da pobijedimo na osnovu svega što smo pokazali – rekao je trener Arsenala Mikel Arteta U prvom jučerašnjem meču, Brajton je deklasirao Lester –5:2. Ne. K. ULCINJ – Stadion Olimpika. Gledalaca: 300. Sudija: Manojlo Sekulić. Strijelci: Mensah u 3. (Otrant Olimpik), Krstović u 14. i Ondong Mba u 86. minutu iz penala (Mladost DG). Žuti kartoni: Marstijepović,Krumić (Otrant Olimpik), Orahovac, Domazetović, Bracanović (Mladost DG). OTRANT OLIMPIK: Mećikukić, Mensah (od 77. Gajić), Smolović, Karamanaga (od 60. Marseni), Ajković, Sefa, Rudović, Ljamović, Alibegu (od 88. Gluščević), Krumić (od 46.Marstijepović), Seniković. MLADOST DG: Domazetović, Alharati (od 81. Bujiša), Lambulić (od 54. Globarević), Perišić, Bracanović, Vlahović, Mugoša (od 81. Tešović), Vuković (od 62. Medojević), Ivanović (od 62. Ondong Mba), Orahovac, Krstović. Lješkopoljci su uspjeli u finišu utakmice u Ulcinju da stignu do pobjede, čime su preuzeli prvo mjesto. Otrant je dobro otvorio utakmicu, rano stigao do prednosti, kada je internacionalac Mensah pogodio (već u trećem minutu), ali je Mladost uspjela da stigne do cilja. Prvo je iskusni Krstović pogodio sa bijele tačke, a nakon velike drame, gosti su golom rezerviste Odong Mbe stigli do cijelog plijena. Na taj način Mladost je nakon četiri kola prva, dok su Ulcinjani ostali prikovani za dno tabele... R. P. LIGA, 4. KOLO

PODGORICA – Atletičarke AK ,,Sanja“ iz Bara i takmičari AK Rudar iz Pljevalja šampioni su Crne Gore u ekipnoj konkurenciji za uzrast pionira. To je epilog 29. ekipnog prvenstva Crne Gore u atletici, koje je održano u Pljevljima u organizaciji ASCG i uz podršku Ministarstva sporta i mladih Crne Gore. Na ovom takmičenju nastupilo je oko 90 atletičara iz atletskih klubova (Sanja, Mornar, Lovćen, Rudar, Nikšić, Jedinstvo i Orion). U ekipnoj konkurenciji kod pionira prvo mjesto osvojili su atletičari Rudara sa 2.868 bodova, drugi su bili atletičari Mornara iz Bara sa 2.613 bodova, a treće mjesto pripalo je atletičarima Oriona iz Ulcinja sa 2.552 boda. Kod pionirki trijumfovale su atletičarke AK ,,Sanja“ iz Bara sa 4.442 boda, ispred atletičarki Lovćena sa Cetinja sa 3.636 bodova, a treće mjesto pripalo je atletičarkama Oriona iz Ulcinja sa 3.608 bodova. Na takmičenju su postignuta dva rekorda Crne Gore - Anđela Đuranović, članica AK ,,Sanja“, postavila je rekord za pionirke na 80 metara prepone sa rezultatom 12,65, kao i Elzana Guberinić iz Oriona, koja je postavila rekord za mlađe pionirke na 80 metara prepone sa rezultatom Takmičenje13,64. je otvorio sekretar za sport Opštine Pljevlja Borjan Džogaz , dok su ispred ASCG takmičenju prisustvovali generalni sekretar Milan Madžgalj i selektor reprezentacije Osman Erović. Pobjednici po disciplinama: PIONIRI: 100 m: 1. Bogdan Borović (Rudar) 12,58, 2. Balša Milatović (Mornar) 13,36, 3. Sergej Martinović (Lovćen) 13,55; 300 m : 1. Bogdan Borović (Rudar) 40,18, 2. Petar Kovačević (Mornar) 43,07, 3. Enes Erović (Jedinstvo) 45,60; 800 m: 1. Boban Madžgalj (Orion) 2:12,43, 2. Matija Bulajić (Nikšić) 2:14,93, 3. Dimitrije Svrkota (Rudar) 2:34,56; 100 m prepone: 1. Nermin Beriša (Nikšić) 20,22, 2. Nikola Rabrenović (Mornar) 21,00, 3. Nemanja Madžgalj (Orion) 22,53; 4x100 m: 1. Rudar (Pljevlja) 51,08, 2. Mornar (Bar) 52,77, 3. Orion (Ulcinj) 54,97; Skok uvis: 1. Zahid Murić (Orion) 140, 2. Nikola Rabrenović (Mornar) 135, 3. Stefan Džaković (Rudar) 130; Skok udalj: 1. Balša Milatović (Mornar) 5,01, 2. Ilija Ćuzović (Rudar) 4,89, 3. Elijan Dervišević (Orion) 4,79; Bacanje kugle (4 kg): 1. Ilhan Suljević (Jedinstvo) 11,65, 2. Miloš Bošković (Rudar) 11,46, 3. Rade Šutović (Nikšić) 11,00; bacanje koplja (600 gr): 1. Elijan Dervišević (Orion) 47,55, 2. Nemanja Tomić (Morar) 37,20, 3. Rade Šutović (Nikšić) 21,18; PIONIRKE: 100 m: 1. Amra Hubanić (Jedinstvo) 13,45, 2. Anja Radulović (Sanja) 14,03, 3. Lejla Maljević (Lovćen) 14,06; 300 m : 1. Amra Hubanić (Jedinstvo) 45,55, 2. Sara Vučetić (Nikšić) 46,42, 3. Mia Šofranac (Mornar) 47,44; 600 m: 1. Nikolina Marović (Orion) 539, 2. Nejra Suljević (Jedinstvo) 1:51,89, 3. Nikolina Čubranović (Sanja) 1:52,00; 80 m prepone: 1. Anđela Đuranović (Sanja) 12,65, 2. Elzana Guberinić (Orion) 13,64, 3. Elena Kršić (Lovćen) 15,82; 4x100 m: 1. ,,Sanja“ (Bar) 54,44, 2. Jedinstvo (Bijelo Polje) 54,94, 3. Lovćen (Cetinje) 57,37; Skok uvis: 1. Anđela Đuranović (Sanja) 150, 2. Mia Šofranac (Mornar) 145, 3. Vanja Rajković (Lovćen) 140; Skok u dalj: 1. Lejla Maljević (Lovćen) 5,01, 2. Andrea Glavanović (Sanja) 4,75, 3. Laura Gazivoda (Orion) 4,36; Bacanje kugle (3 kg): 1. Mare Martinović (Lovćen) 10,48, 2. Suana Tafić (Orion) 9,84, 3. Rejhana Zejnilović (Mornar) 9,63; Bacanje koplja (500 gr): 1. Suana Tafić (Orion) 32,83, 2. Rejhana Zejnilović (Mornar) 22,09, 3. Mare Martinović (Lovćen) 21,95. R. P. Crnogorska džudistkinja JovanaPeković kao petoplasirana završila je nastup na Evropa openu u austrijskom Obervartu.

Ona je u borbi za medalju, u kategoriji do 78 kilograma, poražena od SofijeBerger iz Belgije. Od ostalih crnogorskih reprezentativaca u Obervartu pobjedu je zabilježio još samo Novo Raičević, u kategoriji do 90 kilograma protiv Čeha JiržijaPetera U drugom kolu zaustavio ga je olimpijski pobjednik LašaBekauri iz BekauriGruzije.je kasnije ubjedljivo stigao do pobjedničkog postolja.

DRUGA

DŽUDO, EVROPA OPEN Peković petoplasirana

Giljen: Uskoro ćemo biti lideri

preuzeliLješkopoljcivrh Otrant O. 1 Mladost DG 2 PREMIJER (6. KOLO): Prvi poraz ,,tobdžija“ u prvenstvu Antoni strijelac na debiju, Rašford srušio Arsenal UTDTWITTER/MAN

pola sata meča obilježio je MarkusRašford U 66. je pogodio za 2:1 iz kontre u koju ga je lansirao Bruno Fernandeš, da bi u 75. rutinski savladao Remsdejla na dodavanje Eriksena. - I Antoni i Rašford su igrali dobro, bili su konstantna prijetnja, znao sam da smo jaki ofanzivno, kreativni su i brzi. Prvi put su igrali zajedno i bilo ih je sjajno vidjeti – prokomentarisao je Ten Hag.

NIKŠIĆ – Sutjeska je igrala solidno, ali nije uspjela da uknjiži tri boda na gostovanju Rudaru (0:0). Imao je i domaćin prilika u finišu prvog poluvremena, pa i pred kraj utakmice, ali golman VladanGiljen uvijek je bio na pravom mjestu. Upravo Giljen je i optimista nakon ovog meča, bez obzira što su podijelili bodove u -Pljevljima.Igralismo dobro i mislim da iz meča u meč rastemo kao ekipa. Trebalo je da noćimo na prvoj poziciji, ali mislim da ćemo na kraju prvog kruga, ipak, biti tu. To nam je plan. Tek je počeo šampionat i imamo vremena da popravimo utisak. No, sad smo već zaboravili meč s Rudarom jer za koji dan igramo u Kupu –rekao je CrnogorskiGiljen.šampion u srijedu će dočekati Jezero u meču osmine finala. - Trebalo bi da završimo posao, a onda u prvenstvu gostujemo Petrovcu. Nakon toga dočekaćemo Arsenal i Jedinstvo i logično je da povežemo devet bodova. To je moja računica i nije slučajno što kažem da očekujem da uskoro budemo lideri na tabeli - riječi su kapitena i čuvara mreže Sutjeskinog gola Vladana Giljena. Ra. P. U Sutjesci zadovoljni igrom, ne i rezultatom ostvarenim protiv Rudara

Arsenal je poslije svih pet pobjeda na startu sezone zaustavljen na gostovanju Mančester junajtedu, koji je potvrdio da je kriza sa starta sezone prošlost. U sjajnom derbiju na ,,Old trafordu“ bilo je 3:1 za ,,crvene đavole“, koji su prišli na tri boda ,,tobdžijama“, i dalje liderima Premijer lige, s bodom više od Mančester sitija i Totenhema, a dva od Brajtona. Za navijače Junajteda sjajna je vijest što je njihov tim poslije dva poraza vezao tri pobjede, od čega dvije u derbijima (prvu nad Liverpulom), a u euforiji su i zbog toga što je posljednje pojačanje, Antoni, pogodio već na debiju. Mladi Brazilac vrijedan 95 miliona eura zatresao je mrežu nakon asistencije Rašbforda, kojeg je proigrao Sančo Antonio je postao 100. Brazilac koji je zaigrao u Premijer ligi i najmlađi koji je bio strijelac na debiju (22 godine, 122 dana). - Imali smo dobar plan, ali nijesmo mogli da sprovedemo baš sve na terenu. Poveli smo, Arsenal izjednačio, ali smo uzvratili, što je dobro vidjeti. Sviđa mi se ovakav mentalitet – rekao je trener Junajteda Erik ten Hag Domaćin je bio bolji u prvih pola sata, mogao je do vođstva i ranije jer su u prilici bili Eriksen i PrijetioSančo. je i Arsenal, preko Salibe, dok je Martineli postigao pogodak koji je poništen poslije primjene VAR tehnologije. ,,Tobdžije“ su u nastavku imale inicijativu i krunisale je u 60. minutu. Varan je ispao, Edegor ubacio loptu u kazneni prostor gdje je Dalot u namjeri da otkloni opasnost dodao loptu do Sake kojem nije bilo teško da zatrese Posljednjihmrežu.

Crnogorski džudo imao je i predstavnike na Balkanskom prvenstvu za pionire u grčkom gradu Kozani, na kojem su osvojili četiri Prvomedalje.mjesto osvojio je MatijaMarković iz podgoričkog kluba Milenijum, u kategoriji do 66 kilograma. Bronzani su bili FilipKnežević (Crnogorac, do 46), DaniloČelebić (Crnogorac, do 50) i Marija Simić (Akademik, do 44). R. A.

19Poneđeljak, 5. septembar 2022. Sportski miksArena

Ekipno prvenstvo Crne Gore u atletici za pionire Šampioni ,,Sanja“ i Rudar

je prvi u generalnom plasmanu sa 310 bodova, 109 više od Leklera i Peresa, a Rasel je treći sa 188... Naredna trka je ovog vikenda za VN Italije na legendarnoj ,,Monci“. A. M.

PODGORICA - Krenulo je francusko rukometno prvenstvo, a Brest naših reprezentativki Đurđine Jauković (izvrnula zglob i preskočila premijeru), Itane Grbić i Tatjane Brnović slavio je protiv Dižona 32:30.

FORMULA 1: Holanđanin pred sto hiljada navijača pobijedio kod Ferstapenkuće vidi novu titulu

Sportski miks Arena

Otvoreno regionalno prvenstvo u plivanju za osobe sa invaliditetom ,,Podgorica open“ okupilo je na bazenu Sportskog centra ,,Morača“ više od 30 plivača iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Grčke, saopštio je organizator - Plivački klub Mako. Takmičenje je održano pod pokroviteljstvom Glavnog grada, Paraolimpijskog komiteta i Ministarstva sporta i Umladih.disciplini 50 metara slobodnim stilom prvo mjesto osvojio je Sokratis Pliakos iz Spartakosa (32,68) u kategoriji S9. U apsolutnoj konkurenciji slavio je ispred Leonarda Renića iz splitskog Cipala i IsmalaZulfija iz sarajevskog USpida.ženskoj konkurenciji najbrža je bila Iskra Dedivanović iz podgoričkog kluba Mako (45,90) u kategoriji S9. Kao drugoplasirana završila

Poneđeljak, 5. septembar 2022.

plasiranog, kao peti kroz cilj je stigao branilac titule Fabio Kvartararo, koji je četiri i po sekunde iza sebe ostavio glavnog protivnika u borbi za titulu Aleša Espargara. Sedmo mesto osvojio je Aleks Rins, osmo Bred Binder, a najboljih deset kompletirali su Horhe Martin i Aleks Markes Posljednju trku u Moto GP šampionatu je vozio Andrea Doviciozo. Slavni motociklista je osvojio 12. mjesto i to na svojoj 346. trci. Na čelu generalnog plasmana je Kvartararo sa 211 bodova. Naredna trka Moto GP šampionata vozi se 18. septembra za Veliku nagradu Aragona. R. A.

je KanitaŠabanović (Spid) i Ivane Kićović (Mako). Pliakos je bio najbrži i na 50 metara leđno i slavio u vremenu 40,14 sekundi, ispred klupskog druga Panajotisa Politidisa i IsmailaBarlova iz Spida. U ženskoj konkurenciji Dedivanović je pobijedila u vremenu 54,16, ispred članica Spida Kanite Šabanović i HeneGodinjak Na 50 metara kod muškaraca najbolji je bio IsmailBarlov iz Spida (1:16,47), a pobjedničko postolje kompletirali su njegov klupski drug Nedim Njemčević i BaldoJurišić iz splitskog Cipala. U ženskoj konkurenciji Iskra Dedivanović ostvarila je re-

Frančesko Banjaja u foto-finišu pobijedio je Eneu Bastijaninija iz Gresinija na Velikoj nagradi San Marina i Riminija. U 14. trci sezone Moto GP šampionata na stazi ,,Marko Simončeli“ upisao je četvrti trijumf zaredom i prvi je vozač Dukatija koji je to ostvario. Na domaćem terenu za 34 hiljaditinke pobijedio je svog budućeg timskog kolegu i upisao šestu pobjede u sezoni. Italijanima se na podijumu pridružio Maverik Vinjales na Apriliji, koji je četiri sekunde bio slabiji. Luka Marini iz VR46 tima je bio sekundu iza treće-

Podgorički košarkaški klub se oglasio po pitanju načina delegiranja sudija u ABA ligi Budućnost Voli za ,,nacionalni ključ“ Banjaja do slavlja kroz foto-finiš ,,Luda“ trka na VN San Marina i Riminija Otvoreno regionalno prvenstvo u plivanju za OSI Više od 30 plivača na mitingu u Podgorici

Pobjedom smo ušle u domaće obaveze, a krajem sedmice očekuje nas prvi meč Lige šampiona sa Vajpersom. Osjetila sam lijepu energiju na terenu i sa tribina i baš sam bila prijatno iznenađena kako je dvorna bila popunjena - kazala je Brnović koja je zvanično iz Krima, prije toga je stavila potpis za Rostov, stigla u grad šampiona Francuske. Brest želi najbolje stvari od sezone, Brnović kaže da nema pritiska, ali da djevojke osjećaju da mogu puno i da je pobjeda zadatak u svakoj utakmici. - Imali smo dosta treninga i pripremnih utakmica. Sada smo na dobrom nivou, a napredovaćemo još više. Sad da komentarišem svoju igru - teško je, ali zadovoljna sam početkom i atmosferom. Naravno, zadovoljna sam načinom na koji se radi i do sada je sve bilo dobro. Olakšavajuća okolnost je što su Đina, Tanja i Itana zajedno. Upravo su nedjelju - slobodan dan iskoristile zajedno da gledaju košarkašku utakmicu Crna Gora - Bugarska. - Nekako se sve poklopilo. Znači puno što smo zajedno i kao da nijesam daleko od kuće. Svakodnevno smo u komunikaciji, družimo se i dogovaramo. Mislim da je to što nastupamo za isti klub lijepa, srećna okolnost i da može puno dobrog da nam donese. I klubu i našoj reprezentaciji - istakla je ImaBrnović.odličan odnos i sa drugim saigračicama, kaže da je spontan i da ništa nije na silu. - Bez dobre atmosfere nema rezultata, a u Brestu je ovaj dio zaista na nivou. Brnović je u trijumfu svoje ekipe igrala poluvrijeme i postigla gol… A. M.

U festivalu golova, pred punim tribinama, debitovale su Grbić i Brnović. Utisci su jaki, pobjeda se pamti, a ambicije francuske ekipe su u ovoj, kao i ranijih sezona, velike. Upravo se od ,,lavica“ očekuje puno, a i pozicije koje pokrivaju (lijevi, srednji bek i pivot) su ključne za velike stvari. Naravno, i konkurencija je žestoka, konkretno na crti gdje Brnović dijeli minutažu sa domaćom reprezentativkom Fopom - U lijepoj, navijačkoj atmosferi osvojili smo prve bodove.

zultat minut, tri sekunde i 34 Nastotinke.50metara delfin pobijedio je takmičar Spida Ismal Zulfić (50,65), ispred Grka TeodorosaKarajozidosa i klupskog druga Kenana Kovačevića U trci na 100 metara slobodno najbrži je bio Leonardo Renić iz Cipala u kategoriji S6 (1:28,35), drugo mjesto osvojio je SokratisPliakos, a treće Nikola Šarić iz Cipala. U istoj disciplini, u ženskoj konkurenciji, slavila je KanitaŠabanović (2:16,56), ispred klupske drugarice LejleSporišević Zulfić je slavio i na 100 metara leđno (1:58,87), ispred klupskih drugova Kovačevića i

AhmedaMašetića U ženskoj konkurenciji, u istoj disciplini, Šabanović je pobijedila u vremenu dva minuta, 34 sekunde i 54 stoKaotinke.drugoplasirana završila je Sporišević, dok je treća bila UGodinjak.disciplini 100 metara prsno nastupio je po jedan takmičar u obje discipline - Ismail Barlov (2:48,15) i Iskra Dedivanović (2:20,67). Na 200 metara slobodno pobijedio je LeonardoRenić (3:23,33), ispred Šarića i ZulUfića.ženskoj konkurenciji nastupila je samo Šabanović Isplivane(4:45,42).

20

su i dvije discipline mješovito - na 150 metara pobijedio je Ismail Barlov (4:42,61) i 200 metara Ismail Zulfić Plivačko(4:18,67).nadmetanje svečano je otvorio pomoćnik sekretara za kulturu i sport Glavnog grada MilošAntić R. A.

PODGORICA - Jedini ispravni način delegiranja sudija u ABA ligi je da arbitri ne budu iz država/republika timova koji se nadmeću na utakmici da bi regularnost takmičenja bila na najvećem mogućem nivou, saopšteno je iz Košarkaškog kluba Budućnost Voli. Iz podgoričkog kluba podsjećaju da su se i ranijih sezona zalagali za određivanje sudija za utakmice regionalnog takmičenja po takozvanom nacionalnom ključu. - Za razliku od prethodnih sezona, kada nije bilo ovakvog ograničenja za određivanje sudija za mečeve, Budućnost Voli vjeruje da bi ovakvom odlukom podigli kvalitet takmičenja i smanjili bilo kakve nedoumice povodom izbora sudijskog trojca za utakmice ABA lige - navodi se u Izsaopštenju.podgoričkog kluba poručili su da su uvijek za odluke koje doprinose fer i sportskom nadmetanju na terenu. Nova sezona u ABA ligi počinje 30. septembra. R. A. Maks Ferstapen došao je do treće pobjede u nizu - vozač Red Bula slavio je na Velikoj nagradi Holandije. Holanđanin je kod kuće, pred sto hiljada navijača, došao do 10. trijumfa u sezoni, a 30. u Nakarijeri.stazi „Zandvort“ Džordž Rasel je gledao pobjedniku u leđa, a iza njega je ostao vozač Ferarija Šarl Lekler Tim Red Bula uradio je odličan posao za aktuelnog šampiona i to pravim odlukama u pravo vrijeme, a Mercedes mu nije mogao Ferstapenništa.je bio siguran od prvog kruga, čak ga nije poremetio ulazak u boks kada je vođstvo preuzeo Luis Hamilton Bio je strpljiv do ulaska u boks osmostrukog šampiona, pa se u 30. krugu vatio tamo gdje mu je bilo mjesto. Dva incidenta, koji su doveli do isticanja virtuelnog vozila bezbjednosti, a potom i izlaska pravog na stazu, pomogli su Holanđaninu da čak i ubjedljvo Britanacslavi. je završio kao četvrti sa skoro četiri sekunde zaostatka za šampionom, peti je bio Serhio Peres u bolidu Red Bula i to samo zato jer je Karlos Sains junior bio kažnjen. Španca je tim, nakon što je ušao u boks, pustio na put Fernandu Alonsu, zbog čega je i dobio kaznu. Bodove su osvojili još Landa Noris u Meklarenu, Esteban Okonu i Lens Strol Bod za najbrži krug osvojio je FerstapenFerstapen.

Tatjana Brnović i Itana Grbić debitovale za Brest, naša pivotkinja puna lijepih utisaka Dobar zalet iz pune dvorane

NAPAD BRIGADECRNOGORSKE4.NAKUPRES Kupres se nalazi u jugoza padnoj Bosni u Kupreškom polju i predstavljao je duboki kiln u partizanskoj slobodnoj teritoriji. Oslobođenjm Ku presa i okoline partizanske jedinice bi dobile teritoriju koja bi im omogućila slobo du manevrisanja. Ovo dobro utvrđeno ustaško uporište branio je bataljon crnih legija oko 600 do zuba naoružanih i opremljenih ustaša, koji su svuda oko Kupresa postavi li predstraže kao prvu liniju odbrane.Prvinapad na Kupres 4. cr nogorska brigada izvršila je 11/12. avgusta 1942. Za vodi ča je angažovan jedan seljak iz okoline grada koji je važio za odličnog poznavaoca Ku presa i njegove okoline. Prema utvrđenom raspo redu bataljoni su u prvi mrak krenuli u napad. Prvi napad je izvršen na Mali Stožer koji je štitio prilaze gradu. Za ovaj zadatak određen je bataljon Ljuba Vučkovića. Ustaše su očekivale napad pa su na pravile plan vatre za djejstvo Sanoću.Četvrtom brigadom sa dejstvovale su Deseta her cegovačka, Prva krajiška i druge proleterske brigade. Kad je neprijatelj krenuo u napad, otvorio je uragansku vatru, pa su partizanske je dinice ušle, kako se to kaže, u vatreni džak. U gradu se povela žestoka borba, borci su uskakali u rovove, vodila se borba prsa u prsa. Spolj na odbrana je slomljena. Drugi Lovćenski i Četvrti Kkomski bataljon su došli do prvih gradskih kuća ali su tu zaustavljeni. Ustaše su oruđa postavili tako da tuku unaksrsno. Izuzetno tamna noć bolje je odgova rala ustašama tim prije što je partizanski vodič zalutao. Na brisanom prostoru pro leteri su kao zaštitu stavljali ispred sebe kundake oružja. Samo manje grupe boraca ušle su u grad. Situacija je bila sve teža. Seljaci zaduže ni za iznošenje ranjenika sa Kupreškog polja, razbježali su se kad su viđeli koliki je broj mrtvih i ranjenih. Nebo nad Kupresom bilo je crve no. Ova krvava drama koja je trajala cijelu noć, završe na je ujutro prekidom daljih borbi i povlačenjem jedinica. Na “žicama kupreških utvr đenja ostalo je na stotine cr nogorskih, hercegovačkih i krajiških partizana među nji ma i slavni komandant Simo Šolaja”. GUBICI NA KUPRESU, UZROCI NEUSPJEHA Najteže gubitke na Kupre su su imali Drugi bataljon (kom. Niko Strugar) i Četvr ti bataljon (komandant Savo Drljević). Lovćenski bataljon je izgubio 33 borca, a četvrti (komski) 26 boraca. Ukupno Četvrta crnogorska brigade je na Kupresu izgubila 71 bor ca. Zbog gubitaka Drugi i Če tvrti bataljon su spojeni u je dan, pa je Četvrta brigada, do kraja 1943. imala 4 bataljona. Najtežu sudbinu doživjelo je šest boraca Drugog bataljo na Četvrte brigade, koji su u uraganskoj vatri sasječe ni ustaškim rafalima: Desa Vujović , Seja Gardašević , Danica Mijović, Senka Mi ković, Vukosava Marković, Anđa Petričević i Danica Popović Osnovni razlog neuspjeha Četvrte crnogorske brigade na Kupres je jak neprijatelj ski garnizon i njegova čvrsta Partizanskeodbrana. jedinice nijesu imale artiljeriju za slamanje otpornih tačaka. Najveća greška je u tome što štab bri gade nije uočio da brigada nema objektivne mogućnosti da osvoji jedno takvo utvrđe no Članmjesto.štaba brigade Boško Đu ričković kaže: “Nijesmo imali sigurnih podataka o njegovoj jačini (neprijateljskoj, pr. S.S.), a možda nijesmo do voljno proučili sve elemente koji su ga podsticali na život smrt”.

i

(Nastavlja se) 80 GODINA OD FORMIRANJA ČETVRTE CRNOGORSKE PROLETERSKE NARODNOOSLOBODILAČKE UDARNE BRIGADE 1. » Piše: Slobodan SIMOVIĆ Tamo đe je Četvrta crnogorska brigada, kao da ih ima četiri! Povodom osamdesetogodišnjice formiranja Četvrte proleterske crnogorske brigade, autor ispred SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, podsjeća na njen slavni ratni put tokom kojeg je prešla preko 20.000 km, učestvovala u mnogim odsudnim bitkama, izgubila oko 5.000 boraca, dala 48 narodnih heroja, a zbog čega je odlikovana Ordenom narodnog heroja  Slavna Četvrta crnogorska proleterska udarna brigada formirana je odlukom Vrhovnog štaba NOV i POJ, 10. juna 1942. na Zelengori. U njen sastav ušla su dva bataljona Lovćenskog NOPO, i po jedan bataljon Zetskog, Komskog i Durmitorskog NOPO Niko Strugar Mitar Bakić Boško Đuričković Ljubo Vučković Peko Dapčević  Najteže gubitke na Kupresu su im ali Drugi bataljon i Četvrti bataljon. Lovćenski bataljon je izgubio 33 borca, a četvrti (komski) 26 boraca. Najtežu sudbinu doživjelo je 6 boraca Dru gog bataljona, koji su u uraganskoj vatri sasječeni ustaškim rafalima: Desa Vujović, Seja Gardašević, Danica Mijović, Senka Miković, Vukosava Marković, Anđa Petričević i Danica Popović

21Poneđeljak, 5. septembar 2022. Feljton

Brigada je formirana odlu kom Vrhovnog štaba NOV-a i POJ 10. juna 1942. na Zelen gori. U sastav brigade su ušla dva bataljona Lovćenskog NOPO, i po jedan bataljon Zetskog, Komskog i Durmi torskog NOPO. Štab brigade, komandant Pe ko Dapčević (rođen na Lju botinju 1913, član KPJ od 1933, u Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona, umro u Beogradu 1999).

Zamjenik komandanta briga de Boško Đuričković Bataljoni Četvrte crnogor ske proleterske brigade i nji hovi štabovi: Prvi bataljon, komandant Ljubo Vučko vić, politički komesar Veli ša Leković. Drugi bataljon: komandant Niko Strugar , politički komesar Dušan Petričević . Treći bataljon: komandant Vasilije Vako Đurović, politiički komesar Marko Šofranac. Četvrti ba taljon: komandant Savo Dr ljević, politički komesar Vojo Mašković. Peti bataljon: ko mandant Momčilo Poleksić, politički komesar Mijuško Šibalić Kao i druge proleterske bri gade i Četvrta je bila pod neposrednom komandom Vrhovnog štaba. Prošla je rat ni put od preko 20.000 km, izgubila oko 5.000 boraca, dala 48 narodnih heroja, od likovana Ordenom narodnog Predheroja.italijanskom ofanzivom u ljeto 1942. koji su s četnici ma sklopili sporazum o sa radnji, Vrhovni štab je donio odluku da se na Zelengori (tromeđa Bosne i Hercegovi ne, Srbije i Crne Gore) izvrši koncentraciju proleterskih Odjedinica.26bataljona (oko 5.000 boraca) koliko ih je bilo u 5 proleterskih brigade, 14 ba taljona je bilo iz crnogorskih proleterskih brigada. Pokret sa Zelengore ka zapadnoj Bo sni (Bosanska Krajina) imao je za cilj da se sačuva živa par tizanska sila pred italijanskočetničkom ofanzivom i da se u zapadnim krajevima Jugo slavije (Bosna, Dalmacija, Ba nija i Kordun) uspostavi veza sa tamošnjim partizanskim snagama, rasplamsa ustanak, formiraju nove partizanske jedinice i nova narodna vlast. “Đe je Četvrta (Četvrta crno gorska brigade, pr. S.S.) kao da su četiri”, rekao je Tito 19. juna 1942. pred strojem 4. brigade. Tito je govor završio: “Prošao sam Prvi svjetski rat, vidio Crvenu armiju i borbe ruskih partizana ali kažem da je rijetko naći većih junaka nego što ih vi imate u vašim Uredovima.”vezičetničkog djelovanja Tito je naglasio da “svi četnici nijesu naši neprijatelji. Vi ste ostavili npr. u Crnoj Gori svo ju braću, drugove, svoj narod i kad bi bilo sve to uz fašiste, to bi bilo fatalno za nas. Ne, svi oni koji su danas ovdje sa na ma nijesu fašisti. Oni su samo pognuli šiju, ali nijesu postali svjesni neprijatelji. Stavljam vam na srce ideju bratstva i Dolazakjedinstva”.brigade u zapadne krajeve Jugoslavije, značio je snažan zamah NOB-e u Dal maciji, Baniji, Kordunu, Lici i sve do dalekobrigadebitikrajevaši,skojpapopunjavalabijalakoježrtava,dugomČetvrtapotpunopropagandaSrušenaZagreba.jeustaško-četničkadasupartizaniuništeni.crnogorskanasvomputuimalajedostaaliizkrajevakrozjeprolazilastalnojedonoveborce,pajetakosvojeredove,suseuČetvrtojcrnogorbrigadi,našliKordunaDalmatinciiborciizsvihBosne.Častjebilouredovima4.crnogorskečijesejunaštvonačulo:“Ojčetvrtacrno gorska, ponosita i herojska”, odjekivalo je Bosnom. Među borcima iz različitih krajeva Jugoslavije zahvaljujući KPJ, njenoj idejno-političkoj ulozi i snazi, vladalo je pravo dru Dagarstvo.bise stvorila kompaktna teritorija, međusobno pove zana i učvršćena novim orga nima vlasti i Gornjino,utvrđenaosloboditiorganizacijama,antifašističkimtrebalojeodustašadobromjesta:Livno,DuvBugojno,Kupres,Ključ,Vakufidr.

Politički komesar brigade, Mitar Bakić (rođen u Ze ti – Berislavci 1908, partijski i državni funkcioner, završio pravni fakultet. Član KPJ od 1932. Umro u Beogradu 1960).

24 Poneđeljak, 5. septembar 2022.Oglasi i obavještenja

25Poneđeljak, 5. septembar 2022. Oglasi i obavještenja Broj žiro Universal560-822-77računa:Capital Bank Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ(fotografija)Dnevni list KOREDAKCIJSKILEGIJUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ PORTAL KULTOBJEKTIVPOBJEDELOGOTIPPOBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) Vlasničkaosnivačastrukturamedija,,MediaNEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Elektronska desk@pobjeda.mepošta: Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, PIBPodgorica02842777 Naziv osnivača: Društvo sa prometodgovornošćuograničenomzaproizvodnju,iusluge,export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480Tiraž:3.150 NEKRETNINE PRODAJEM šumu , selo Kornet , Lješanska Nahija , Tel. 020 237 717 i 067 944 182 PRODAJEM1 40.000 m2 livade i šume u turističkoj destinaciji, Starče – Dragovića Polje. Tel. 068/760-377, 068/051-299 2 RAZNO OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 OTČEPLJENJE3 sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodo instalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. 7Tel.069/384-100ka-dunja.CijenavaniPRODAJEM6Tel.067/877-677Plaza,šanker/ica.Restorankuvar/ica,POTREBNI5Tel:MjestonacPRODAJEM4067/473-367Tel.069/747-204,Begović069/424-150,GROŽĐEsortevravrhunskogkvaliteta.Tuzi,Vuksanlekići067/618-111RADNICI-pomoćnikonobar,pomoćniElit,CapitalPodgorica.cijeđenipasterizosokodjabukeimiksjabu2elitar MALI OGLASI

unuka EVA, praunukaMARTINA, brat ČEDOMIR, snahe ANA i OLGA, porodiceRATKOVIĆ, VUKIĆEVIĆ, MIRKOVIĆ, IVANOVIĆ i VUKOVIĆ Posljednji201 pozdrav dragom MILENKU RATKOVIĆU Zahvalni na svemu. Ostaju nam lijepa sjećanja. Počivaj u Porodicamiru.pokojnog brata STANKA RATKOVIĆA: snaha ANA, bratanić ZLATKO i bratanična VANJA sa porodicama 202 Дана 3. септембра 2022. преминула је у 69. години наша драга НЕВЕНКА Симова РАКОВИЋ рођена Орландић По жељи покојнице, сахрана је обављена 4. септембра у кругу породице.Ожалошћени: супруг СИМО, синови БОЈАН и РАДОШ, снаха МАЈА, унуци НОВАК и ЂОРЂЕ и остала родбина РАКОВИЋ и ОРЛАНДИЋ 191 Dana 3. septembra 2022. preminula je naša draga DANICA - BUBA BOŠKOVIĆ rođena Vuković nakon kraće bolesti u 85. godini. Sahranjena je 4. septembra u porodičnoj grobnici na gradskom groblju Čepurci u Podgorici u prisustvu članova najuže

Hvala na iskrenom prijateljstvu i zajedništvu koje smo proveli dije leći životne trenutke kroz sve ove godine. DUŠANKA RAŠOVIĆ sa porodicom 180 OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Tužnim srcem javljamo da je u 80. godini nakon kraće bolesti preminuo naš voljeni JURAJ Blažov MILIĆ

OŽALOŠĆENI : sin BLAŽO, kćerke TATJANA i TAMARA, snaha MARIJA, zetovi TVRTKO i ALEKSANDAR, unučad ANDRIJA, PETAR, KSENIJA i ĐINA i ostala mnogobrojna rodbina

Oglasi i obavještenja Tužnim srcem javljamo da je tragično nastradao u saobraćajnoj ne sreći 3. septembra 2022. godine, u 13. godini života KRSTO Savov BIGOVIĆ Saučešće primamo u kapeli u Straševini dana 5. septembra 2022. godine od 10 do 16 časova i 6. septembra 2022. godine od 10 do 13 časova, kada polazimo za selo Jabuke Grahovske gdje će se obaviti sahrana u 16 Ožalošćeni:časova.otac SAVO, majka MILICA, brat BOGDAN, đed BRANKO, baba RADMILA, stričevi ZORAN sa porodicomi VASO, tetke ZORICA PEROVIĆ, ZDRAVKA KOVAČEVIĆ i VESNA BANIĆEVIĆ sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina Opraštamo169 se od našeg MILENKA Ilijinog RATKOVIĆA književnika i novinara Sahranu smo obavili u porodičnom krugu na groblju pored Crkve Svete neđelje u Baru. Kuća žalosti: Ul. Mitra Ratkovića 36, Rap, Stari Bar. Ožalošćeni: s tugom i žalošću njegovi supruga DESANKA, sin DRAGAN, ćerka NELA, snaha DRAGANA, unuk MATIJA, porodice. Ožalošćeni: ćerke MIRA i MARIJANA, brat SLOBODAN, unuci, unuke i praunuci Posljednji176 pozdrav dragoj prijateljici i komšinici DANICI BOŠKOVIĆ

Saučešće primamo dana 5. septembra 2022. godine od 10 do 15 časova i 6. septembra od 10 do 12 časova na gradskom groblju Čepurci – Podgorica. Sahrana će se obaviti na seoskom groblju na Resni – Bjelice 6. septembra 2022. godine u 15 časova.

26 Poneđeljak, 5. septembar 2022.

Posljednji pozdrav VOJU MARTINOVIĆU

Posljednji pozdrav našem prijatelju VOJISLAVU MARTINOVIĆU Porodica KOVAČEVIĆ sa unučadima 181

27Poneđeljak, 5. septembar 2022. Oglasi i obavještenja С тугом и болом опраштамо се од наше драге колегинице СВЕТЛАНЕ БАТРИЋЕВИЋ мед. сестре У нама и с нама остаће увијек твој осмијех, енергија и ведрина. Све да хоћемо не можемо те предати забораву. Заувијек ћеш живјети међу нама, јер вољени никад не умиру, док живе они који их се сјећају. Путуј с миром небеским сводом, племенита КОЛЕКТИВдушо! ЈУ ДОМ СТАРИХ ,,ГРАБОВАЦ“ РИСАН 178 Tužnim srcem javljamo da je tragično nastradala u saobraćajnoj nesreći 3. septembra 2022. godine, u 28. godini SVETLANABATRIĆEVIĆMiodraga-Dragana Saučešće primamo u kapeli u Straševini, 4. septembra 2022. godine od 15 do 16 časova i 5. septembra 2022. godine od 10 do 15 časova, kada polazimo na mjesno groblje Trubjela gdje će se obaviti sahrana u 16 časova.Ožalošćeni: otac MIODRAG-DRAGAN, majka MILICA,brat MILIVOJE-MIĆO, sestre SNEŽANA sa porodicom iMILENA, snaha ANA, babe DARINKA i MILENA, stric BOŽO, ujak VESKO sa porodicom, tetke MILIJANA, SLAVICA, MILICA, BORKA, VERA, BRANKA, BELA, MIRJANA i VESNA sa porodicama, braća od strica ANDREJ i ĐORĐE, sestra od strica MILICA, strine SUZANA i JOVANKA i ostala mnogobrojnarodbina BATRIĆEVIĆ i JOVOVIĆ 159 Posljednji pozdrav našem voljenom ujaku VOJISLAVU MARTINOVIĆU Počivaj u miru. Porodica ČOGURIĆ 166

Čuvaćemo te od zaborava, prijatelju, počivaj u miru. RATKO i NINA MARTINOVIĆ 167 Posljednji pozdrav dragom drugu i prijatelju SLAVENU Novice NIKOLIĆ Od VANJE i ZORANA 192 Posljednji pozdrav voljenom VOJU Živjećeš vječno u našim srcima. Ćerka BRANKA, unučad ANDRIJA i MAŠE i zet PERO PETRIČEVIĆ 163 Posljednji pozdrav dragom VOJU MARTINOVIĆUKrstovom MIODRAG MIJUŠKOVIĆ sa porodicom 185 Posljednji pozdrav VOJU MARTINOVIĆU Od MARIJA, DIJANE i HELENE MARZZANO 168

Nijesi uspio da se izboriš sa posljednjom bitkom u svom životu. Neka ti je vječna slava i hvala!Supruga

Ožalošćena porodica: supruga ZORKA, sin KRSTO, ćerke BRANKA, MAJA i OLJA, braća SLOBODAN i MIODRAG, snahe, unučad, bratanići, sestrići i ostala mnogobrojna rodbina

VOJISLAV Krstov MARTINOVIĆ Sahrana je obavljena dana 4. septembra 2022. godine na groblju u Bajicama, u krugu porodice, po želji pokojnika.

JE LJUDE, HUMAN, HRABAR, DUHOVNO BOGAT, NAŠ

VOJO MARTINOVIĆ Plemeniti lik, neizmjerna dobrota, nesebična ljubav, pažnja prema nama ostaće vječno u našim srcima. Veliko ti ljudsko

VOLIO162

28 Poneđeljak, 5. septembar 2022.Oglasi i obavještenja Dragi moj VINKO

NADA 186 Dana 3. septembra 2022. u 73. godini tragično je preminuo naš dragi

Tvoji:hvala!SLAVKO, MARKO i MIĆA POPOVIĆ 175

Posljednji pozdrav svom dragom ocu VINKU T. GRGUREVIĆU

VINKU T. GRGUREVIĆU Dragi brate, počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja. Tvoja sestra MARICA NIKOLIĆ sa porodicom 189 Dragi VINKO Bio si mi više od prijatelja, bio si mi kao brat... Tvoje savjete i tople riječi uvijek ću pamtiti...Prijateljica OLGA POPOVIĆSa190tugom i poštovanjem opraštamo se od dragog rođaka VINKA GRGUREVIĆA Ostaje nam u trajnomIVANsjećanju.GAZIVODA sa porodicom 171

Neka tvoja dobra duša nađe mir i spokoj. Počivaj u miru. Tvoja ćerka SANJA Posljednji187 pozdrav ocu, tastu i đedu VINKO T. GRGUREVIĆ Sa ponosom ćemo te čuvati u našim srcima i sjećanju. Ćerka SANJA, zet SRĐAN, unučad BALŠA, BOJANA i MARKO Posljednji188 pozdrav dragom i voljenom bratu

Posljednji pozdrav voljenom VOJU Duboka je bol i tuga, a istina surova koju teško možemo prihvatiti, a to je da te više nema. Otišao si iznenada i zauvijek, ali ćeš vječno živjeti u našim srcima gdje ćemo te čuvati od zaborava. Počivaj u miru jer voljeni nikad ne umiru. Supruga ZORKA, sin KRSTO, ćerka MAJA, snaha IVANA i unuka ZOJA 164 Posljednji pozdrav našem voljenom bratu VOJISLAVU MARTINOVIĆU Neka tvoje veliko srce počiva u miru. SLOBODAN i MIODRAG sa porodicama 165 OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

MILAN Milošev PAVIĆEVIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 4. septembra od 14 do 16 časova i 5. septembra od 11 do 14 časova. Sahrana će se obaviti 5. septembra u 15 časova na groblju u Straševini.

Dragi naš Bobane, Radio si od početka sa nama u jednom odabranom timu, u kojem si, prije svega, pokazao i dokazao sve svoje ljudske i profesionalne kvalitete i vrline.

JOVANKA i PETAR LAZOVIĆ 200 Našem dragom đedu i svekru MILANU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Bio si primjer kako se dostojanstveno živi do posljednjeg trenutka.  Po plemenitosti ćemo te pamtiti, ponosno spominjati i čuvati - sjeća nje na tebe. Hvala ti za svu nesebičnu ljubav i sa njom ćemo te čuvati u srcu i

TEODORA, zet SVETO i djeca 196

Posljednji pozdrav dragoj RADMILI VUJOVIĆ

Posljednji pozdrav našoj ANKA Obrenova VUJOVIĆ Poslije teškog životnog puta konačno si našla svoj mir. Tvoji: sin MIĆKO, snaha MARINA, unučad MITAR, MILORAD, DEJANA i DARKO sa porodicama 183 e-mail: oglasno@pobjeda.me

VINKA i unuke JELENA, MARIJA i MILICA sa porodicama  193 Našem MILANU Neka tvoja poštena duša počiva i miru.Čuvaćemo te od zaborava.

Hvala ti za svu dobrotu, ljubav i pažnju koju si nam pružala. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuva ti od zaborava.Tvoji:ćerka

29Poneđeljak, 5. septembar 2022.

Onaj ko je unučetu u nasljedstvu ostavio osjećaj ponosa, dostojan stva i čojstva, a ostavio ga u želji da tim vrijednostima u cjelosti živi, učinio je i više nego što se od njega tražilo. Hvala ti za svako ,,čuvaj se“ u koje je sve stajalo... Tvoje oko plavo.Unuka

Ožalošćeni: supruga SONJA, sin MILOŠ, ćerka ANĐELKA, unuci NEMANJA i JOVAN, unuke JOVANA, JELENA, TEODORA, MARIJA, MILICA i TIJANA, snahe NATAŠA, VINKA i JULIJA, praunučad, sinovac JOVAN, sestrići, sestričnei ostala mnogobrojna rodbina ĐUKANOVIĆ i BOŠKOVIĆ 174 Sa nevjericom i tugom primili smo vijest da nas je zauvijek napustio naš dugogodišnji kolega, drug i prijatelj BLAŽO - BOBAN ZDRAVKOV

mislima.Snaha

Oglasi i obavještenja Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 4. septembra 2022. u 83. godini, preminuo naš dragi

NATALIJA, zet SRETEN, unuk MILIVOJE, unuka BRANKA sa porodicom 172

Bio si vrstan radnik, odgovoran, savjestan i profesionalan, kako u odnosu sa svojim koleginicama i kolegama, a tako i sa našim poslovnim partnerima i klijentima. Uvijek tih, smiren, blagim i kulturnim tonom i ponašanjem u komunikaciji sa svima završavao si sve svoje poslove i radne zadatke, na zadovoljstvo naše firme i klijenata. Bio si nam ne samo kolega, nego i dobar drug i prijatelj, uvijek nasmijan, vedar i Plijeniodruželjubiv.sisve oko sebe svojom dobrotom, smirenošću i plemenitošću, na čemu smo ti vječito zahvalni. Tuguje i plače za tobom, KOLEKTIV ZETAGRADNJE 177 Posljednji pozdrav našem dragom BOBAN – BLAŽO ZDRAVKOV Zahvalni smo što si uljepšao naše živote svojim neugasivim entuzi jazmom.

Tvoji: MIĆO, NATAŠA, JOVANA, LUKA, VUK i DUNJA 195 Dragi naš tata i đede MILANE Pokazao si nam put kojim treba da koračamo. Hvala na tome i nese bičnoj ljubavi koju si nam pružao.

Tvoji: ANA, NEMANJA, TIJANA, JOVAN, JULIJA i djeca 194 Dragi moj đede MILANE

Otišao si prerano, ali si ostavio mnogo divnih uspomena koje će vječ no živjeti sa nama. Hvala ti na beskrajnoj dobroti i ljubavi koju si nesebično dijelio.

BLAŽO-BOBAN

MITRA BAKIĆA 64 173 Дубоко потрешени, са болом у души, опраштамо се од сина наше драге другарице БЛАЖА - БОБАНА ЗДРАВКОВA ЂУРЂА, МИЛОДАРКА, БОСА, СЛАВИЦА, СТАНКА В., ЖАНА, ВЕСНА Ј., ВУКА, ЛЕЛА, САША, СМАЈО, МИРКО, МИЛУТИН, ВЕСЕЛИНКА С., СТАНКА, РОСА,

u miru.KOMŠIJE

Otišao je moj brat BLAŽO – BOBAN ZDRAVKOV Moja sjajna zvijezda, moj temelj i podrška, moja dobrota i Danasljepota.si me prvi put i rastužio: „ne nagledah te se“. Neutješna sestra TANJA RADOVIĆ 198 Opraštamo se od našeg voljenog supruga i oca

NIKOLA i JOVANKA 199

BLAŽA – BOBANA ZDRAVKOVA Ne može se riječima opisati naš gubitak, bol i tuga povodom njegove smrti. Nika da nećemo zaboraviti taj strašni dan kada se ugasila svjetlost u njegovim očima i kada je njegovo srce prestalo da kuca. Iz srca teku naše suze, peče bol i plače duša. Neka mu je laka crna zemlja i vječni pokoj u Carstvu nebeskom.

30 Poneđeljak, 5. septembar 2022.Oglasi i obavještenja Dana 3. septembra 2022. godine iznenada nas je napuštio naš voljeni Milivoja ZDRAVKOV 1969 - 2022. Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 4. septembra od 10 do 15 časova i 5. septembra od 10 do 15 časova, gdje će se i obaviti sahrana. Ožalošćeni: majka MILIJANA-BEBA, supruga SILVANA, ćerke KRISTINA i ANA, brat DANKO, sestra TANJA i ostala mnogobrojna rodbina 160 Opraštamo se od našeg dragog komšije BOBAN ZDRAVKOV Počivaj IZ ULAZA UL. ЋАГА,

Supruga SILVANA, ćerke KRISTINA i ANA 197

МАРИЈА, ПЕРСА и БРАНКА 179

Posljednji pozdrav dragom ujaku BOBAN – BLAŽO ZDRAVKOV

31Poneđeljak, 5. septembar 2022. Oglasi i obavještenja Prošlo je 40 dana od smrti MILANA BOŽOVIĆA Dragi Milane, nosimo te u srcu i čuvamo od zaborava. Tvoj brat MOMO sa porodicom 182 Дана 5. септембра 2022. навршава се 13 година од смрти нашег вољеног БОЖИДАРА Милошевог ЈАНЧИЋА Успомену на твој частан живот, љубав и пожртвовање од заборава у срцу чувају супруга КРСТИЊА, син ПРЕДРАГ, кћери ЉИЉАНА и МИЛИЦА са породицама 157 SJEĆANJE na našeg oca, đeda i prađeda 5. 9. 1976 – 2022. STEVA Ivovog BEĆIRA iz Kotora S tugom, bolom, ljubavlju, ponosom i poštovanjem, sinovi ČEDOMIR i DRAGAN, kćerka MILANKA ANDRIĆ, snaja RADMILA, unučad MILANKA, STEVAN, IVANA i BOJAN, praunučad KORA, VEDA, SOFIJA, ZOJA, VITO, MARA i MILAN 156 Prošlo je 40 dana od smrti ZORANA PEROVIĆA Brat SLOBODAN 155 5. 9. 2015 - 5. 9. 2022. DRAGICA - CICA NIKOLIĆ Sedam godina, bol ista, tuga ista, nad nama tvoja duša čista, bdi, štiti, čuva i prati puteve naše životne.VASILISA, VIKTORIJA i DRAGAN 161Dana 6. septembra 2022. navršava se godina od kad nas je napustio naš ZORAN Ljubomirov MIJAJLOVIĆ Voletvojate djeca IGOR, DORA i RELJA, unučad MAŠA, MATEJ, FEDOR, LEDA, NEVA i MIHAIL PonosTuga.Naši170roditeljiNedostajanje.štosmovaši.SNEŠKA i NINO sa porodicom 158 OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456. POMENI 5. 9. 1992 – 5. 9. 2022. MILJAN Nikolin i 25. 6. 2012 – 25. 6. 2022. STANISLAVA – DRAGA rođena Velimirović BOJIĆ MILENKO RATKOVIĆ Živio si skromno, dostojanstveno i čestito. Tvoje plemenito i veliko srce imalo je mjesta za sve nas, i za male i Dijeliovelike.sisanama i radost i tugu. Hvala ti! Neka ti put u vječnost bude spokojan i miran. SLAVKA, DRAŽEN i SIMO VUKOVIĆ sa porodicama 184

32 Poneđeljak, 5. septembar 2022.Marketing