Dnevni list Pobjeda 06.04.2023.

Pravna zastupnica predsjednika države tvrdi da se rješenje inspekcije o rušenju na porodičnom imanju temelji na netačnim, kontradiktornim i nepotpunim navodima

Đukanović prije pet godina podnio zahtjev za legalizaciju objekata u Kočanima

Održana sjednica Predsjedništva Demokratske partije socijalista

Đukanović se povlači sa čela DPS-a, Danijel Živković vršilac dužnosti predsjednika

Kako je za konkretne objekte dostavljen zahtjev za legalizaciju, to je nesporno da nijesu ispunjeni uslovi za rušenje, odnosno njihovo uklanjanje, naglasila je advokatica Neda Ivović; objasnila je da se objekti nalaze na orto-foto snimku, kao i da je postupak legalizacije obustavljen do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore

Izvori Pobjede saopštili su da zbog izuzetno kratkog vremena ne postoji opcija da novi predsjednik DPS-a bude izabran prije parlamentarnijh izbora. ,,To ćemo zbog unutarstranačkih procedura, koje traju od 60 do 90 dana, ali i shodno Statutu stranke, uraditi nakon parlamentarnih izbora“, saopštio je izvor Pobjede STR.

ASK nije imala uvid u odgovor Sudskog savjeta na upućene primjedbe i sugestije o postojanju korupcijskog rizika prilikom odluka o penzionisanju ili izboru sudija

Odbijanje preporuka povlači prekršajni postupak

Odlazeći premijer saopštio da su poslanici odlučili da skrate mandat raspuštenoj Skupštini nakon inauguracije novog predsjednika, advokat upozorava da nema pravnog osnova za to

Radulović: Namjera da se po svaku cijenu produži mandat Abazovićeve tehničke vlade

Ne vidim prostor i pravni osnov da sada već raspuštena Skupština zasijeda i eventualno donosi odluku o skraćenju svog mandata. Njoj je mandat već prestao raspuštanjem i sa pravnog aspekta mislim da tu nije ništa sporno. Riječ je o potpuno legalnoj odluci i posebno legitimnoj – jer svi znamo kakva je politička situacija u Crnoj Gori i da sastav parlamenta ne odgovara stvarnoj volji građana – istakao je Radulović

Odlazeći premijer ipak očekuje podršku parlamenta za kontroverzni „antima ja“ zakon, stručna javnost upozorava da predložena rješenja ne postoje u civilizovanom svijetu

Dok Abazović dijeli medalje poslanicima, javne konsultacije u potpunosti izostale

Nevjerovatno je sa kojom upornošću se insistira na jednom netransparentnom procesu i usvajanju jednog veoma važnog zakonskog rješenja na ovaj način. Ne mogu to drugačije tumačiti osim političkim marketingom, počevši od kolokvijalnog naziva „antimafija“ zakon – kazao je Veselin Radulović za Pobjedu

STR. 8.

ČARKE MEĐU POBJEDNICIMA:

U DF ljuti na novog predsjednika države zbog Kosova, pa ga podsjetili čija je zasluga što je izabran

STR. 3.

STR. 9.

Vesna SimovićZvicer

Održana sjednica Predsjedništva Demokratske partije socijalista

Đukanović se povlači sa

čela DPS-a, Živković vršilac dužnosti predsjednika

Izvori Pobjede saopštili su da zbog izuzetno kratkog vremena ne postoji opcija da novi predsjednik DPS-a bude izabran prije parlamentarnijh izbora. ,,To ćemo zbog unutarstranačkih procedura, koje traju od 60 do 90 dana, ali i shodno Statutu stranke, uraditi nakon parlamentarnih izbora“, saopštio je izvor Pobjede

PODGORICA - Predsjednik DPS-a Milo Đukanović odlučio je da se povuče sa pozicije lidera Demokratske partije socijalista i to je saopštio na sinoćnjoj sjednici Predsjedništva DPS-a, potvrđena je Pobjedi objava portala Standard. Predsjedništvo DPS-a je sinoć raspravljalo o rezultatima predsjedničkih izbora, ali nakon sjednice nije bilo saopštenja za javnost. Prema dogovoru sa Predsjedništva, danas će na sjednici Glavnog odbora biti ozvaničena Đukanovićeva odluka, a prema informacijama iz vrha DPS-a, vršilac dužnosti predsjednika DPS-a biće

Danijel Živković, aktuelni šef poslaničkog kluba te stranke. Za danas je zakazana sjednica Glavnog odbora DPS-a, gdje će biti više detalja o organizovanju Kongresa i nastupu DPS-a na budućim vanrednim parlamentarnim izborima zakazanim za 11. jun.

Izvori Pobjede saopštili su da zbog izuzetno kratkog vremena ne postoji opcija da novi predsjednik DPS-a bude izabran prije parlamentarnih izbora.

– To ćemo zbog unutarstranačkih procedura, koje traju od 60 do 90 dana, uraditi nakon parlamentarnih izbora –saopštio je izvor Pobjede.

Đukanović je ranije najavio da će se nakon predsjedničkih izbora povući sa čelnog mjesta u partiji, a trebalo bi da se obave neposredni izbori unutar DPS-a na koji će način biti izabrano novo rukovodstvo stranke i plan za izbornu kampanju pred vanredne parlamentarne izbore.

Po Statutu DPS-a predsjednika partije biraju neposredno članovi partije, u skladu sa Statutom i posebnim pravilima koje donosi Glavni odbor. Sastav Predsjedništva partije predlaže Glavni odbor. Đukanović se na čelu DPS-a nalazi od 1998. i trećeg Kongresa DPS-a, nakon raskola

u tada jedinstvenom DPS-u zamijenivši Milicu Pejanović-Đurišić Pod vođstvom Đukanovića ostvarene su najviše tekovine

ČARKE MEĐU POBJEDNICIMA: U DF ljuti na novog predsjednika države zbog Kosova, pa ga podsjetili čija je zasluga što je izabran

PODGORICA – Izabrani

predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, lider Pokreta „Evropa sad“, još nije ni zasjeo u predsjedničku fotelju, a već se neki istaknuti članovi pro-srpsko-ruskog Demokratskog fronta osjećaju prevarenim i razočaranim, kao kad ih je, ne tako davno, „žedne preko vode“ preveo nekadašnji Milatovićev šef u apostolskoj vladi Zdravko Krivokapić.

Tako je jedan od lidera DF-a Nebojša Medojević, samo dva dana nakon što je izabranom predsjedniku čestitao pobjedu na predsjedničkim izborima i poželio mu da funkciju vrši u skladu sa Ustavom i zakonima

Crne Gore i da štiti nacionalne i državne interese, vidno razočaran izjavio da je Milatović pljunuo u lice 90 odsto birača. Medojevića je naljutila Milatovićeva izjava, u intervjuu za Novu TV, koji je kazao da nije realno očekivati da Crna Gora povuče priznanje nezavisnosti Kosova te da će on slijediti politiku Zapada prema Rusiji. – Jakov Milatović je drugog dana pljunuo u lice 90 odsto svojih birača i time pokazao da ne zna što je demokratski legitimitet i državnički dignitet predsjednika – poručio je na Fejsbuku

Medojević: Milatović je pljunuo u lice svojim glasačima

latovića; birači i njihov glas se moraju poštovati – poručio je Medojević.

Lider Pokreta za promjene se juče oglasio još jednom objavom.

– Šta nas čeka, to ćemo tek da vidimo. Ja znam, ali mnogi ne znaju. Kad im bude jasno, biće kasno. Spajić je ipak manje zlo od ovoga – napisao je Medojević.

I na Tviteru je Medojević objavio fotografiju Milatovića i bivšeg premijera Zdravka Krivokapića.

u Crnoj Gori: sačuvan građanski mir tokom NATO intervencije 1999. godine, obnovljena državnost na referendumu 2006. godine i postali smo čla-

nica NATO 2017. godine. Crna Gora je pod vođstvom Đukanovića postala i najuspješnija država kandidat za članstvo u EU. D.Đ-N.Z.

Dijaspora iz Rožaja najavila inicijativu da se najveće gradsko priznanje dodijeli Đukanoviću, Markoviću i Veljoviću zbog politike vođene 1999. godine

jedan od lidera Demokratskoga fronta Nebojša Medojević. Predsjednik suverene države, poručuje lider PZP-a, mora u svakom trenutku da štiti interese svoje države i naroda, a ne, kako je rekao, da bude poslušnik globalne duboke države i zastupnik tuđih interesa.

Milatoviću je poručio da se birači i njihov glas moraju poštovati.

– Veseli se srpski rode, srpski rode do slobode, samo da DPS ode; samo da završimo popis; samo da Milo ode, podržimo Krivog, Milojka, Dritana i Mi-

– Đe ja stadoh, ti produži… kom ja služih i ti služi – napisao je Medojević uz tu fotografiju.

Lider Pokreta za promjene dvadesetak dana pred predsjedničke izbore žestoko je optužio lidere Pokreta „Evropa sad“, kazavši da odgovornost za bankrot javnih finansija i slom ekonomije Crne Gore snose samo Milojko Spajić i Jakov Milatović i svi oni koji ih glasaju i podržavaju. Ipak, Medojeviću to nije smetalo da, kao jedan od lidera DF-a, glasače pozove da na predsjedničkim izborima glasaju za Milatovića.

I bivšu ministarku-apostolku prosvjete, nauke, kulture i sporta u Vladi Zdravka Krivokapića, Vesnu Bratić, koja se nakon što je ostala bez ministarske fotelje pridružila Demokratskom frontu, naljutio je apostolski kolega kojeg je podsjetila da ne bi bio izabrani predsjednik da nije bilo Srba i glasača Demokratskog fronta. – Drugarice i drugovi, dame i gospodo, da nije bilo Srba i glasača Demokratskog fronta, Milo bi vam bio predsjednik. I to je tako. Meni je stvarno žao što ne mogu da „primirim“, ali sam nešto alergična na licemjerje. Onako, baš. I na nezahvalnost – poručila je Bratić na Fejsbuku. Zanimljivo je da su Andrija Mandić i Milan Knežević, druga dvojica lidera DF-a koji za sebe kažu da su istinski zaštitnici Srba u Crnoj Gori i koji su se protivili uvođenju sankcija Rusiji, juče ostali nijemi na izjavu Jakova Milatovića da nije realno očekivati da Crna Gora povuče priznanje nezavisnosti Kosova te da će on slijediti politiku Zapada prema Rusiji.

Z. DARMANOVIĆ

Sačuvali mir i stabilnost u državi

PODGORICA - Dijaspora iz

Rožaja uputiće inicijativu

Opštini Rožaje da odlazećem predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, zbog politike koju je vodio 1999. godine, tokom rata na Kosovu, kada su desetine hiljada nevoljnika našle spas u Crnoj Gori, bude dodijeljeno najveće gradsko priznanje – Nagradu „30. septembar“. Za istu nagradu predložiće i tadašnjeg šefa Službe državne bezbjednosti Duška Markovića i komandanta Specijalne antiterorističke jedinice Veselina Veljovića.

- Đukanović, Marković i Veljović i njihovi saradnici zavređuju ovo priznanje za sve što su učinili tokom rata na Kosovu 1999. godine kada su, bez bilo kakve rezerve, spasili desetine hiljada izbjeglica sa Kosova od srbijanskih hordi i paravojnih jedinica – navodi se u saopštenju.

Podsjećaju da je ,,tokom rata na Kosovu, pod naletom srbijan-

skih trupa, u Crnu Goru, preko teritorije Rožaja, prebjeglo oko 150.000 nevoljnika“.

- Da bi zaštitila kosovske izbjeglice, tadašnja vlada, na čelu sa Đukanovićem, u saradnji sa Markovićem i Veljovićem, kao čelnicima sektora bezbjednosti, uspjela je da sačuva mir i stabilnost u državi, koristeći se strateškim odlukama ravnim onima sa Neretve i Sutjeske pod vođstvom maršala Tita. Tadašnja vlada Crne Gore spasila je Rožaje, njeno stanovništvo i kosovske izbjeglice sudbine Srebrenice – poručili su u saopštenju iz rožajske dijaspore.

Nagrada „30. septembar“ dodjeljuje se za najviše zasluge i postignute rezultate „u teorijskom i praktičnom radu i djelovanju u svim oblastima ljudskog postojanja“.

Ona može biti dodijeljena i pojedincima koji ne žive na teritoriji opštine Rožaje, ako njihova ostvarenja imaju poseban značaj za opštinu. R. P.

Nebojša Medojević

Milo Đukanović

Odlazeći premijer saopštio da su poslanici odlučili da skrate mandat raspuštenoj Skupštini nakon inauguracije novog predsjednika, advokat upozorava da nema pravnog osnova za to

Radulović: Namjera da se po svaku cijenu produži mandat Abazovićeve tehničke vlade

Ne vidim prostor i pravni osnov da sada već raspuštena Skupština zasijeda i eventualno donosi odluku o skraćenju svog mandata. Njoj je mandat već prestao raspuštanjem i sa pravnog aspekta mislim da tu nije ništa sporno. Riječ je o potpuno legalnoj odluci i posebno legitimnoj – jer svi znamo kakva je politička situacija u Crnoj Gori i da sastav parlamenta ne odgovara stvarnoj volji građana – istakao je Radulović

PODGORICA – Iako je prvog novembra prošle godine, kada su poslanici stranke koju predvodi u parlamentu podržali sporne izmjene Zakona o predsjedniku, govorio da je jedina relevantna adresa koja može da odluči o ustavnosti nekog akta Ustavni sud, odlazeći premijer Dritan Abazović juče je ustvrdio da je ukaz o raspuštanju Skupštine koji je donio dosadašnji predsjednik države Milo Đukanović neustavan, kao i da će poslanici, nakon inauguracije novog predsjednika države, skratiti mandat parlamentu.

– Ali ukaz predsjednika Mila Đukanovića o raspuštanju Skupštine je neustavan, da nije tako, davno je mogao da raspusti Skupštinu – rekao je Abazović. Ocijenio je da, iako je Skupština raspuštena, prekid mandata pripada poslanicima, a potom je najavio i kada će to da učine.

– Oni su odlučili da prekinu mandat Skupštini nakon inauguracije novog predsjednika države Jakova Milatovića –kazao je Abazović.

Za razliku od prošle neđelje kada je ustvrdio da Ustavni sud „ne želi da donosi odluke“, jer još uvijek nijesu odlučili o inicijativi za ocjenu ustavnosti ukaza o raspuštanju Skupštine, juče je naveo kako bi ta sudska instanca trebalo da odluči onako kako procijeni.

– Dobro jutro za Ustavni sud, hvala što su se probudili iz zimskog sna, neka donesu odluku kako misle da bi trebalo – istakao je Abazović.

NEDOSLJEDNOSTI

„Previdio“ je, pak, da, iako se Đukanović u ukazu o raspuštanju nije pozvao na sporne izmjene Zakona o predsjedniku, taj akt – koji je usvojen i glasovima poslanika Građanskog pokreta Ura – sadrži odredbu koja kaže da je predsjednik države dužan da donese ukaz o raspuštanju Skupštine ako ona ne izabere vladu u roku od 90 dana od kada predsjednik predloži mandatara.

Iako je tačno da predsjednik države nije predložio mandatara –činjenica je da je tu nadležnost, na osnovu tog istog akta, na sebe preuzela predsjednica Skupštine Danijela Đurović i krajem decembra prošle godine imenovala Miodraga Lekića za mandatara, koji u predviđenom roku nije uspio da sastavi kabinet.

A gotovo identična odredba propisana je i Ustavom Crne Gore. Taj akt u članu 92 predviđa da se Skupština raspušta ako ne izabere vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik države prvi put predloži mandatara.

Abazović juče nije pojasnio kako bi to raspuštena Skupština mogla sebi da skrati mandat (?!), ali, valjalo bi ga podsjetiti što je govorio o izmjenama Zakona o predsjedniku – aktu koji je još uvijek na snazi – onda kada je stručna domaća, ali i međunarodna javnost upozoravala da se ne usvaja.

Na upozorenja da je riječ o neustavnim rješenjima, Abazović je tada – 1. novembra prošle godine kazao da je „jedina relevantna adresa da se dokaže da li je nešto ustavno – Ustavni sud“ –koji tada nije imao kvorum za odlučivanje.

Okrivio je poslanike Demokratske partije socijalista za takvo stanje u Ustavnom sudu i pozvao ih da glasaju za sudije koje je „stara“ većina preglasavanjem izabrala, te poručio da će tako omogućiti provjeru ustavnosti svakog akta.

– Ne vidim ništa sporno da se tačno preciziraju nadležnosti predsjednika Crne Gore i da ne dolazimo do toga da ne možemo da predložimo mandatara,

Sporno je i da raspuštena Skupština

bira nedostajućeg sudiju

Radulović smatra da raspuštena Skupština nema nadležnosti da usvaja bilo koji zakon ili izmjene zakona, kao i da takvo postupanje predstavlja prekoračenje ovlašćenja.

– Ne postoji ta mogućnost da Skupština bude predugo u tom tzv. tehničkom mandatu kao što je slučaj sa Vladom,

Ustavnog suda

izbori su raspisani. Moguće da bi eventualno postojala mogućnost da Skupština donese neku odluku čije odlaganje bi moglo izazvati neke štetne posljedice, ali to svakako ne može biti usvajanje zakona – kazao je Radulović.

Ocijenio je i da bi, iako je jako važno, bilo i sporno glasanje

i izbor nedostajućeg sudije Ustavnog suda.

– Iako je jako važno pitanje, čini mi se jako spornim i izbor sada sudije Ustavnog suda, jer se sudija bira kvalifikovanom većinom, a s obzirom da je Skupština raspuštena i da nije legitimna, jako bi bio sporan i taj izbor – istakao je Radulović.

da ne radimo ništa da Vlada izađe iz tehničkog mandata – tvrdio je tada Abazović.

I taj zakon je usvojen – poslanici GP Ura su ga podržali oba puta u parlamentu, a Abazović nije imao problem što je proizvodio pravna dejstva i što su se na osnovu njega donosile odluke. Zato je sada, iako nije prvi put da predlaže postupanja koja su suprotna zakonu, nelogično da poziva poslanike da skrate mandat raspuštenoj Skupštini.

BEZ PRAVNOG OSNOVA

Da takvo postupanje ne bi imalo nikakvog utemeljenja u zakonu, Pobjedi je kazao advokat Veselin Radulović – Ne vidim prostor i pravni osnov da sada već raspuštena Skupština zasijeda i eventualno donosi odluku o skraćenju svog mandata. Njoj je mandat već prestao raspuštanjem i sa pravnog aspekta mislim da tu

nije ništa sporno. Riječ je o potpuno legalnoj odluci i posebno legitimnoj – jer svi znamo kakva je politička situacija u Crnoj Gori i da sastav parlamenta ne odgovara stvarnoj volji građana –istakao je Radulović. Ovakav potez odlazećeg premijera vidi kao još jedan pokušaj da se zadrži na vlasti.

– Ovo je nastavak prakse da se po svaku cijenu, što je moguće duže, produži tzv. tehnički mandat njegove Vlade kojoj je u avgustu izglasano nepovjerenje –kazao je Radulović.

Nije isključena mogućnost, dodao je, i da se iza Abazovićevog postupka krije namjera da se vanredni izbori odgode do jeseni kada bi se pod izgovorom održavanja popisa stanovništva dodatno prolongiralo njihovo održavanje. – Prepoznajem već duže vrijeme namjeru ove nelegitimne Vlade kojoj je davno izglasano

nepovjerenje da svoj tehnički mandat produži što više. Čuli smo i otvorene najave ministara da Vlada treba da odradi puni mandat, tako da se ne bih iznenadio da postoji i ta intencija da se dočeka jesen i onda da se, pod izgovorom održavanja popisa, izbori dodatno odgode – naglasio je Radulović.

Smatra da bi to dodatno produbilo političku i institucionalnu krizu, a kaže i da je teško predvidjeti kakve posljedice bi nastupile ako poslanici odluče da skrate mandat raspuštenoj Skupštini.

– Političari su i ranije u prethodnom periodu pokazali da su u stanju da iskreiraju nešto što ni najmaštovitiji ustavopisac i zakonodavac ne može da predvidi. Nastala bi totalna konfuzija u pravnom i političkom smislu. Imamo situaciju da je Skupština raspuštena i mislim da nema legitimitet da donosi bilo kakve odluke, pa ni da zasijeda i donosi odluku o skraćenju mandatu –kategoričan je Radulović.

Nada se da do toga ipak neće doći, jer bi takvo postupanje predstavljalo još jednu zloupotrebu čiji je cilj održavanje postojećeg stanja.

– I ostajanja na vlasti Vlade koja nema elementarnu podršku među građanima, koju čine pojedinci i partije koje su možda na granici cenzusa. Stvarno neprirodno, nelogično, ali, nažalost, ne bi bilo neočekivano da se i to desi – zaključio je Radulović. Željka

ZVICER

Veselin Radulović

Dritan Abazović

gov.me

m. babović

Skupština Crne Gore

Budući predsjednik Crne Gore komentarisao pobjedničko slavlje svojih pristalica

Milatović vidio samo crnogorske i evropske zastave

dostojanstvenu pobjedu sa crnogorskim i evropskim zastavama.

– Zamislite, nakon 34 godine, jednog skoro pa kvazidiktatorskog režima srušite ga. To je bio istorijski dan za Crnu Goru. Upravo je (Milo) Đukanović bio na čelu Crne Gore kada smo mi, kao zemlja, kaskali u evropskim integracijama. U nedjelju je pobijedila evropska Crna Gora – kazao je Milatović za hrvatski Dnevnik.

Za sebe je rekao da je evropski političar.

PODGORICA – Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović komentarisao je slavlje na cr-

nogorskim ulicama nakon njegove pobjede, rekavši da svako vidi ono što želi, napominjući kako je on vidio

– Zato sam tako snažno i pobijedio režim. Mislim da Crnu Goru čeka još snažnija evropska budućnost – ocijenio je Milatović.

Komentarišući podršku

Vojislava Šešelja, kao i Srpske pravoslavne crkve, Milatović je rekao da se od Šešelja više puta ograđivao, te da su njih dvojica „dva različita svijeta“. Kada je u pitanju podrška SPC, Milatović kaže da je Mitropolija crnogorsko-primorska „prošla torturu Đukanovićevog režima“.

– Upravo je Đukanović bio taj koji je pitanje crkve uveo u svakodnevnu crnogorsku politiku prije par godina. Pitanje crkve je stavljeno ‘ad acta’. To je vrlo važno, jer ćemo sada imati priliku da se snažno okrenemo suštinskim temama koje zanimaju građane –kazao je Milatović.

Crna Gora će, smatra on, sa njim „postati još kredibilniji NATO partner nego što je to do sada bio slučaj“.

Nakon parlamentarnih izbora očekuje snažnu političku vladu koja će biti proevropska, a kao predsjednik će, istakao je, uz pomoć crnogorske vlade, uvesti zemlju u Evropsku uniju u idućih pet godina.

Na pitanje hoće li prvo ići u Beograd ili Brisel, istakao je da „zbog simbolike, prvo njegovo putovanje biće u Brisel“. R. P.

Reagovanja na izbor lidera Pokreta „Evropa sad“ za predsjednika Crne Gore

Grlić Radman: Učinak Milatovića procijenićemo kada vidimo kako

će se postaviti prema manjinama

PODGORICA - Hrvatski

ministar vanjskih poslova

Gordan Grlić Radman

pozdravio je izbor Jakova

Milatovića za predsjednika Crne Gore, rekavši da će njegovu politiku moći da procijeni tek kada vidi kako će se ona odraziti i na status manjina u Crnoj Gori.

– Pozdravljamo izbor predsjednika koji je izabran voljom građana. Nadamo se onome što nam je bitno, a bitno je ono što je govorio u kampanji, kao i nakon izbora, da se zalaže za jači angažman kad su u pitanju pregovori sa EU, ali i sve one reforme koje stoje pred Crnom Gorom i koje predstavljaju iza-

zov za zemlju – rekao je Grlić Radman Pobjedi u sjedištu NATO.

Kazao je da će učinak Milatovića procijeniti nakon što vidi

kako će se on postaviti prema manjinama. – Mi ćemo moći procijeniti njegovu politiku tek onda kada se njegov nastup bude

Nastavljena druga sjednica prvog redovnog zasijedanja raspuštene Skupštine u ovoj godini

Đurović: Više zakona na čekanju jer Đukanović odbija da ih proglasi

PODGORICA – Više zakona koje je Skupština dostavila odlazećem šefu države Milu Đukanoviću su na čekanju, jer on ne postupa po njima, kazala je juče predsjednica parlamenta Danijela Đurović zbog čega je novoizabranog predsjednika Jakova Milatovića pozvala da to učini čim bude inaugurisan.

branog predsjednika Jakova Milatovića očekuje da će, nakon što bude inaugurisan, poštovati odluke Skupštine i proglasiti zakone koji su sada na čekanju.

Đurović je kazala i kako postoji realna opasnost da se isto dogodi i sa zakonima koji se tiču Berlinskog procesa, a koje je Skupština usvojila u utorak.

reflektovao i na status hrvatskog naroda u Crnoj Gori. Izjave koje je dao što se tiče manjina i njihovog učešća su ohrabrujuće i spremnost na rješavanje otvorenih pitanja kad su u pitanju susjedi – kaže Grlić Radman.

Dodaje da Crnoj Gori želi ostvarenje svih onih vanjsko-političkih ciljeva koje je Hrvatska ostvarila.

– Nama su dobrosusjedski odnosi bitni, a nadam se i Milatoviću, koji treba da radi u interesu građana Crne Gore i u interesu vladavine prava, ljudskih prava i svih onih oblika demokratije koju Crnu Goru čine članicom NATO i zbog čega je na putu ka EU – zaključio je Grlić Radman. R. P.

Komšić: Milatović koketira sa „srpskim svetom“

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić poručio je da nije jasno koji sistem vrijednosti zastupa novoizabrani predsjednik

Crne Gore Jakov Milatović, prenijela je agencija Beta.

Komšić je ocijenio da neki Milatovićevi stavovi ukazuju na podršku ideji „srpskog sveta“, upakovanoj kroz inicijativu „Otvoreni Balkan“.

- Mislim da se Milatović nije iskazao,

nejasno je koji sistem vrijednosti on preferira. Ima koketiranja, koji nama budi trnce niz kičmu i jezu, ima koketiranje o ‘srpskom svetu’, upakovanim i raspakovanim u celofan ‘Otvorenog Balkana’ - kazao je Komšić za Javni servis BiH (BHRT).

On je rekao da je podržao Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori, jer je to bila podrška građanskoj Crnoj Gori, članici NATO-a

i dobrom susjedu. Komšić je naveo da je poslije prvog kruga izbora bilo jasno da će Đukanović izgubiti izbore, ali da je podrška koju je dao bila podrška građanskoj Crnoj Gori, članici NATO-a i dobrom susjedu.

– Mogli smo da oćutimo, onda ste licemjerni, ako vas neko pita koga biste podržali, najlakše je reći - nemam pojma, ne interesuje me, a lažete –rekao je on.

Đurović je objasnila da su Đukanoviću dostavljene ratifikacije ugovora za realizaciju važnih infrastrukturnih projekata, kao i novoizglasane izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, ali da on ta dokumenta ne vraća niti proglašava.

– Imamo definitivnu blokadu sistema i to smatram neprihvatljivim ponašanjem aktuelnog predsjednika – navela je Đurović juče u nastavku druge sjednice prvog redovnog zasijedanja Skupštine u ovoj godini.

Istakla je i kako od novoiza-

– Ne bi bilo dobro da i ovi zakoni ostanu mrtvo slovo na papiru čekajući novoizabranog predsjednika da stupi na dužnost – navela je Đurović. Podsjećanja radi, Đukanović je sredinom prošlog mjeseca donio ukaz o raspuštanju Skupštine, jer u zakonskom roku od 90 dana od predlaganja mandatara nije izabrana nova vlada. Poslanici opozicije od tada ne učestvuju u radu Skupštine i parlamentarnih radnih tijela. Zasijedanje parlamenta juče je prekinuto i biće, kako je najavila Đurović, nastavljeno u utorak. Đ. Ć.

Bastijančić: Đukanović bi proglašenjem zakona legitimisao rad raspuštene Skupštine

Na navode predsjednice parlamenta da Đukanović ne postupa po zakonima koji su mu dostavljeni, juče je reagovao njegov savjetnik Boris Bastijančić koji je podsjetio da je 16. marta Skupštini prestao mandat i naglasio kako bi, u slučaju proglašenja zakona usvojenih nakon toga, Đukanović legitimisao rad raspuštene Skupštine, kojoj je prestao mandat.

– I u tom slučaju faktički delegitimisao vlastiti ukaz, priključujući se tako neprimjerenom antiustavnom kolu produženog trajanja, na koje gotovo svakodnevno upozoravaju brojni ugledni crnogorski pravnici, NVO sektor i međunarodni relevantni partneri. Stoga, imajući u vidu navedeno, neka demokratska crnogorska javnost autoritativno (pro)cijeni čije je institucionalno ponašanje neprihvatljivo, ne samo sa stanovišta pravne nego i zdravorazumske logike – navedeno je u saopštenju Bastijančića.

Danijela Đurović

skupština crne gore

Jakov Milatović

i. mandić

Gordan Grlić Radman

Predstavnici Vlade, beranske opštine i njemačke firme Elite Private Jet Service potpisali memorandum o saradnji

U planu investicija od 75 miliona

PODGORICA - Projekat

Air-park Berane oživjeće aerodrom, otvoriti nova radna mjesta i sa dvije fabrike imati multiplikativne efekte šireg značaja, saopštio je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović povodom potpisivanje memoranduma o saradnji između Vlade, opštine i kompanije Elite Private Jet Service u vezi sa valorizacijom Aero-parka Berane. Memorandum su juče potpisali Abazović, predsjednik Opštine Vuko

Todorović i njemački investitor i vlasnik kompanije

Elite-private Jet Service Majk Štajnmiler.

Iz Vlade je saopšteno da kompanija Elite Pivate Jet Service u saradnji sa Future World Technologies planira investicije od ukupno 75 miliona eura. Navedeno je da će se sve aktivnosti realizovati u skladu sa Zakonom o javno-privatnom partnerstvu i u saradnji sa Opštinom Berane i nadležnim agencijama za pitanja vazdušnog saobraćaja. S. P.

Odgovor novinarke Pobjede glavnom državnom arhitekti

Prazna priča

PODGORICA – Još jedno reagovanje glavnog državnog arhitekte Vlada Stevovića samo je prazna priča, bez činjenica, i to nakon što je, podsjećam, odbio da odgovori na pitanja koja mu je Pobjeda uputila, ostavljajući mu i mogućnost da i mimo njih može da saopšti svaki podatak i informaciju za koje smatra da su važni za temu. On je, umjesto odgovora, odlučio da na svaki tekst uputi reagovanje?!

Pri tome, čak se ni ne dotiče ključnih pitanja koja proizilaze iz mojih tekstova, a najvažnije je, svakako – da je Upravni sud poništio njegovo rješenje o oduzimanju dozvole jednom investitoru. A ova odluka podrazumijeva da će i svi ostali građevinari dobiti sporove koje su pokrenuli protiv odluka glavnog državnog arhitekte, odnosno države, a ceh Stevovićevog nezakonitog postupanja ćemo na kraju platiti mi –građanke i građani.

On za to ne haje.

U reagovanju ni riječi o licenci, o radnom iskustvu, o državljanstvu… Svemu što ga diskvalifikuje da bude na funkciji glavnog državnog arhitekte.

Izvori Pobjede kategorični su da Stevović svojim reagovanjima samo pokušava da skrene priču sa glavne teme.

Kategorični su da čak postoje njegovi predmeti koji demantuju svaku njegovu tvrdnju i navodna načela. Da je u nekim slučajevima dozvolio više stambenih jedinica nego što je to predviđeno DUP-om, pa čak i kada to DUP decidirano ne dozvoljava, već ih izričito propisuje?!

Na osnovu svih podataka ko-

PODGORICA – Poslanici su juče, u odsustvu opozicije, završili raspravu o prijedlogu izmjene Zakona o PIO na osnovu kojeg će se preostali bivši radnici Kombinata aluminijuma (KAP) i metalskog sektora, penzionisati uz uslov 25 godina staža ili 15 godina efektivnog rada na beneficiranim radnim mjestima. O ovom prijedlogu, poslanici će se, kako je najavila predsjednica Skupštine Danijela Đurović, izjasniti naknadno.

Inicijalno je predlagač zakona SNP predvidio da se ova mogućnost može iskoristiti do kraja juna, ali je u konačnom tekstu taj rok produžen do kraja godine.

Skupština u odsustvu opozicije završila raspravu o prijedlogu izmjena Zakona o PIO

Stigla na red nova tura „kapovaca“ za povlašćenu penziju

je sam dobila Vi ste, gospodine Stevoviću, zaustavili građevinski biznis u Crnoj Gori. Osim za neka povlašćena preduzeća.

Smjernice koje su investitori dobili da „isprave“ idejna rješenja nijesu propisane u Zakonu, ističu oni, već ih, dodaju, Vi proizvoljno donosite, kako Vam padne na pamet, bez ikakvog zakonskog utemeljenja.

Ne stoji iza mojih tekstova građevinska mafija, gospodine Stevoviću, već su nas u pomoć zvali investitori koji upošljavaju desetine ljudi, zvali su nas i vlasnici preduzeća čije djelatnosti prate građevinarstvo, jer ste i njih doveli u težak položaj. Vašim odlukama ugrožavate egzistenciju brojnih porodica u Crnoj Gori.

Jeste li nedavno imali sastanak sa arhitektama, na Vaš poziv, i kako ste prošli? Ne očekujem odgovor. A nije bilo prijatno po Vas i pobjegli ste.

Vaše profesionalne reference, lični i profesionalni integritet i stručnost postupanja ne dovodim u pitanje ja, već struka, a, kako, vjerovatno, i sami znate, protiv Vas je iniciran postupak pred Ministarstvom unutrašnjih poslova zbog sumnji u nezakonito dvojno državljanstvo.

Crna Gora je od 30. avgusta 2020. žrtva jedne agende čiji ste dio i Vi, samom činjenicom da ste na značajnoj državnoj funkciji. Posljedice su teške, a cijenu ćemo tek plaćati. Ipak, postoje ljudi u Crnoj Gori koji neće ćutati. Ukazivaćemo, zajedno sa njima, na sva nepočinstva koja činite ovoj zemlji. A jednom, možda ćete i odgovarati za sve što činite.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

Iz SNP-a priznaju da ovo nije optimalno rješenje, ali je, prema riječima Bogdana Božovića, u ovom momentu opravdano, jer se radnici dovode u isti položaj kao i oni kojima je to pravo ranije omogućeno. Maksim Vučinić (DF) naveo je da je riječ o još jednom socijalnom zakonu, kojim pokušavaju da riješe posljedice političke pohare i socijalne nepravde kako bi zbrinuli radnike. Branko Radulović (PZP) je kazao da je „život dao za KAP“. -Borio sam se, sudio se, tukao i nudio i da budem direktor. Da je poslušano barem jedan odsto, sada ne bi bilo potrebe za ovim - kazao je Radulović pitajući se šta će biti sa drugim radnicima, ako su bivši radnici KAP-a privilegovani. Milosava Paunović (SNP) je ukazala da ljudi kojima je ovaj zakon namijenjen nemaju nikakvu budućnost na tržištu

rada, da su premašili 50 godina te da je ovo jedini način da se ispravi sistemska nepravda. Kazala je da u ovom zakonu nema populizma, imajući u vidu da se odnosi na najviše stotinjak radnika, jer su ranijim zakonskim izmjenama riješili status ostalih.

Danilo Šaranović (Demokrate) je kazao da je patriotska i ljudska odgovornost da se izglasa ovaj zakon i u mjeri mogućeg ispravi nepravda. Kazao je da se ove izmjene, osim na KAP-ovce, odnose i na radnike Željezare i rudnika.

Fabrika u kojoj će se proizvoditi votka „Beluga“ biće otvorena naredne sedmice u Nikšiću

Ministarstvo rada i socijalnog staranja se protivi ovim izmjenama zakona, navodeći da omogućava ljudima sa 45 godina da odu u penziju, kao i da je diskriminatorski u odnosu na sve ostale zaposlene. Vlada se nije izjasnila o ovom zakonskom projektu. M. Lk.

Odluka Upravnog odbora Unije poslodavaca

Slobodana

Mikavicu predložili za predsjednika Zaposliće

NIKŠIĆ – Čelnik grada podno Trebjese Marko Kovačević juče je upriličio prijem za generalnog direktora „Noblewood“ grupe Olega Medoeva i njegove saradnike.

Iz lokalne uprave saopštavaju da će ta kompa-

nija u Nikšiću ubuduće proizvoditi više proizvoda, a među njima je i svjetski brend-votka ,,Beluga“. Ova kompanija zvanično će biti otvorena naredne sedmice (12. maja), a kako je saopšteno, u Nikšiću će u njihovim pogonima biti zaposleno 400 radnika. Ra. P.

PODGORICA - Članovi Upravnog odbora (UO) Unije poslodavaca su juče utvrdili prijedlog o izboru dosadašnjeg potpredsjednika Slobodana Mikavice za novog predsjednika UPCG. Za novog predsjednika skupštine UPCG predložen je Slaviša Šćekić, dosadašnji potpredsjednik tog tijela.

Dosadašnji predsjednik UPCG Predrag Mitrović podnio je zahtjev za razrješenje zbog prelaska u Beograd, na poziciju otpravnika poslova u crnogorskoj ambasadi, dok je dosadašnjem predsjedniku Skupštine UPCG Nebojši Popoviću istekao mandat. Odluku o predloženim kandidatima UO donosi Skupština Unije poslodavaca. R. E.

Sa sjednice Skupštine

Marko Kovačević i Oleg Medoev

skupština crne gore

Ekonomija

PODGORICA - Rješenje Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma kojim se nalaže predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću da poruši dva objekta u nikšićkom naselju Kočani, predstavlja eklatantan primjer pravnog nasilja, te se temelji na netačnim, kontradiktornim i nepotpunim navodima, saopštila je Đukanovićeva advokatica Neda Ivović i naglasila da za oba objekta postoji zahtjev za legalizaciju. Zbog toga će, kako je kazala Pobjedi, Đukanović iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva i inicirati krivične i parnične postupke kako bi zaštitio svoja prava.

Inspektor

Inspektor Aleksandar Todorović je 4. aprila ove godine donio rješenje kojim naređuje da se poruše dvije kuće izgrađene bez dozvole na imanju u Kočanima, koje je Đukanović naslijedio i da za to ima rok od 20 dana.

Zanimljivo je da je to rješenje na društvenim mrežama prva objavila Demohrišćanska partija, koju je osnovao bivši premijer Zdravko Krivokapić, koji takođe ima, doduše poklonjenu, bespravno izgrađenu kuću u Bijeloj. – Kako je za konkretne objekte dostavljen zahtjev za legalizaciju, nesporno je da nijesu ispunjeni uslovi za rušenje, odnosno njihovo uklanjanje. Ova norma je svima jasna i za istu, kako cijenimo, tumač nije potreban. Imajući u vidu da je sporni upravni postupak sproveden za gotovo sedam dana, bez urednog obavještavanja i učešća vlasnika objekta, čija je adresa prebivališta dobro poznata, kao i adresa radnog mjesta, evidentno je da odluka Ministarstva kojom se nalaže rušenje objekata –predstavlja očigledno pravno nasilje, te bezobzirno ignorisanje relevantnih propisa, kao i egzaktnih i lako provjerljivih činjenica. Bez upuštanja u dalju javnu polemiku i diskusiju, a imajući u vidu očiglednu lošu namjeru postupajućeg javnopravnog organa, Milo Đukanović će iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva u upravnom postupku i

Pravna zastupnica predsjednika države tvrdi da se rješenje inspekcije o rušenju

Đukanović prije pet godina za legalizaciju objekata

Kako je za konkretne objekte dostavljen zahtjev za legalizaciju, to je nesporno da nijesu ispunjeni uslovi za rušenje, odnosno njihovo uklanjanje, naglasila je advokatica Neda Ivović; objasnila je da se objekti nalaze na orto-foto snimku, kao i da je postupak legalizacije obustavljen do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore

upravnom sporu, a iniciraće i krivične i parnične postupke, kako bi zaštitio svoja prava –poručila je Ivović.

slIčnI prImjerI Kako se ispostavilo da se u rješenju inspekcije iz resora ministarke Ane Novaković-Đurović ne navodi podatak o podnesenom zahtjevu za legalizaciju, taj bi resor trebao odgovoriti na više pitanja. Prvo je da li je inspekcija u ovom predmetu postupala po redu dospjeća.

MANS je 21. marta 2019. godine tražio, o čemu su provladine Vijesti detaljno izvještavale, da se Agencija za sprečavanje korupcije pozabavi činjenicom da Milo Đukanović ovu imovinu nije naveo u svom imovinskom

kartonu. Tada, dakle, nije postavljano pitanje legalnosti objekata u tom nikšićkom selu. Par mjeseci kasnije, početkom 2020. godine MANS je na sva zvona, takođe uz podršku Vijesti, pokrenuo pitanje nelegalne izgradnje farme budvanskog gradonačelnika Marka Bata Carevića na državnom zemljištu u Krimovici, apelujući na vladu Zdravka Krivokapića i ministra kapitalnih investicija Mladena Bojanića da mu ne odobre produženje koncesije na kamenolom, jer tu koncesiju koristi za uzurpaciju državnog zemljišta i bespravnu gradnju. Tada je bilo najavljeno da će se tim poslovnim poduhvatom pozabaviti Specijalno državno tužilaštvo. Iste te godine u proljeće je pokrenuto pitanje

bespravne gradnje tadašnjeg ministra ekonomije, urbanizma i planiranja Ratka Mitrovića na brdu iznad Budve. Ispostavilo se da prethodnik ministarke Novaković-Đurović ima bespravnu vikendicu na brdu sa kojeg puca pogled na pučinu. I malo je to bilo, već je krenula njena bespravna nadogradnja. Ministar je tada objasnio da to ne radi on i njegovo domaćinstvo, već njegov sin. Kasnije je najavio

da će podnijeti zahtjev za legalizaciju i cijela je priča zataškana, a Mitrovići nastavili da grade iako su imali rješenje inspekcije da sruše objekat. Opunomoćena zastupnica predsjednika Đukanovića je kazala da su u utorak, na osnovu medijskih i objava na društvenim mrežama, prvi put upoznati sa rješenjem Ministarstva kojim se nalaže rušenje objekata koji se nalaze na zemljištu koje predstavlja po-

rodično nasljeđe - đedovinu u svojini porodice Đukanović. - Dana 4. aprila smo, na osnovu medijskih, te objava na društvenim mrežama prvi put upoznati sa tim da je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, 4. aprila donijelo rješenje, broj: UPI 12119-042/23-363/1 kojim se vlasniku Milu Đukanoviću nalaže rušenje objekata koji se nalaze na zemljištu koje predstavlja porodično nasljeđe – đedovinu, đedovu kuću i objekte uz kuću, koja je inicijalno izgrađena prije više od jednog vijeka. U materijalno-pravnom smislu, rješenje se temelji na netačnim, kontradiktornim i nepotpunim navodima, dok je u procesnopravnom smislu – konkretna odluka donijeta uz grubo kršenje osnovnih načela upravnog postupka. Stoga, rješenje predstavlja eklatantan primjer pravnog nasilja, te je, očito, posljedica samovoljnog i arbitrarnog postupanja, koje je motivisano isključivo namjerom da se direktno nanese šteta Milu Đukanoviću i porodici Đukanović – ističe se u odgovoru Ivović.

ĐedovIna

Ona je istakla da objekti na imanju – đedovini porodice Đukanović datiraju sa početka 20. vijeka, te da su još 2018. godine Opštini Nikšić uredno dostavljeni zahtjevi za legalizaciju. – Nekadašnje porodične objekte renovirao je Aco Đukanović, kao raniji vlasnik. U skladu sa članom 156 Zakona

Porodično imanje Đukanovića u Kočanima

Kuća bivšeg premijera Krivokapića u Bijeloj

Kuća bivšeg ministra urbanizma Mitrovića u Budvi

NASTAVAK NELEGALNE GRADNJE KROZ GODINE: Farma Carevića na Krimovici

nepotpunim navodima

godina podnio zahtjev objekata u Kočanima

Radi pravilnog, tačnog i potpunog informisanja javnosti u vezi sa objavama u medijima i na društvenim mrežama u pogledu navodnog postojanja osnova za rušenje objekata u svojini Mila Đukanovića, na području Katastarske opštine Kočani, Opština Nikšić, u skladu s odredbama Zakona o medijima, dostavljam na objavljivanje:

O D G O V O R na informaciju o donijetom rješenju o rušenju objekata u svojini Mila Đukanovića Dana 04.04.2023. godine smo, na osnovu medijskih, te objava na društvenim mrežama prvi put upoznati sa tim da je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, dana 04.04.2023. godine donijelo Rješenje, broj: UPI 12119-042/23-363/1 (u daljem tekstu: Rješenje) kojim se vlasniku Milu Đukanoviću nalaže rušenje objekata koji se nalaze na zemljištu koje predstavlja porodično nasljeđe – đedovinu, đedovu kuću i objekte uz kuću, koja je inicijalno izgrađena prije više od jednog vijeka

U materijalnopravnom smislu, Rješenje se temelji na netačnim, kontradiktornim i nepotpunim navodima, dok je u procesnopravnom smislu – konkretna odluka donijeta uz grubo kršenje osnovnih načela upravnog postupka. Stoga, Rješenje predstavlja eklatantan primjer pravnog nasilja, te je, očito, posljedica samovoljnog i arbitrernog postupanja, koje je motivisano isključivo namjerom da se direktno nanese šteta Milu Đukanoviću i porodici Đukanović.

Javnosti radi, informišemo medije, ali i resorno Ministarstvo, kao donosioca odluke, o sljedećem:

- Na imanju – đedovini porodice Đukanović, objekti datiraju sa početka XX vijeka;

- Nekadašnje porodične objekte je renovirao Aco Đukanović kao raniji vlasnik istih;

- U skladu sa članom 156 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, dana 13.06.2018. godine, nadležnom organu Opštine Nikšić - Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine uredno su dostavljeni zahtjevi za legalizaciju objekata na porodičnom imanju O podnijetim zahtjevima za legalizaciju Opština Nikšić – Služba Glavnog gradskog arhitekte izdala je Potvrdu, poslovne oznake: UP/Io broj 20-350467, od dana 07.08.2020. godine;

- Objekti se nalaze na Orto – foto snimku resornog Ministarstva, a što se potvrđuje javnim informacijama iz odgovora Ministarstva održivog razvoja i turizma, u kojem je istaknuto: “Nakon izvršenog uvida u službenu evidenciju, vertikalni i kosi Orto-foto snimak, dostupan na sajtu Ministarstva održivog razvoja i turizma (www.mrt.gov.me), utvrđeno je da se predmetni objekat nalazi na istom”;

- Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Nikšić je, dana 22.06.2018. godine, donio Rješenja o prekidu iniciranih postupaka legalizacije do donošenja Plana generalne regulacije Crne Gore;

- Shodno članu 157 stav 3 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata obaveza

o planiranju prostora i izgradnji objekata, 13. juna 2018. godine, nadležnom organu Opštine Nikšić - Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, uredno su dostavljeni zahtjevi za legalizaciju objekata na porodičnom imanju. O podnijetim zahtjevima za legalizaciju Opština Nikšić – služba Glavnog gradskog arhitekte izdala je potvrdu, poslovne oznake: UP/Io broj 20-350- 467, od 7. avgusta 2020. godine. Objekti se nalaze na orto – foto snimku resornog ministarstva, a što se potvrđuje javnim informacijama iz odgovora Ministarstva održivog razvoja i turizma, u kojem je istaknuto ,,nakon izvršenog uvida u službenu evidenciju, vertikalni i kosi orto-foto snimak, dostupan na sajtu Ministarstva održivog razvoja i turizma

DPS: Prepoštena ministarka

(www.mrt.gov.me), utvrđeno je da se predmetni objekat nalazi na istom“ - dodaje Ivović.

OPŠTINSKI SEKRETARIJAT

Dodaje da je Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Nikšić 22. juna 2018. godine donio rješenja o prekidu iniciranih postupaka legalizacije do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore. – Shodno članu 157 stav 3 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, obaveza Opštine Nikšić, konkretno - Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine kao nadležnog organa lokalne uprave, je da u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva i dokumentacije za legalizaciju, donese rješe-

PEN centar: Revanšizam

Iz crnogorskog PEN centra su naveli da je najnovija aktivnost Ministarstva urbanizma, pokrenuta samo dva dana po okončanju predsjedničkih izbora a usmjerena na rušenje navodno nelegalno izgrađenih objekata aktuelnog predsjednika, u javnosti prepoznata kao tipični primjer revanšizma.

– Kako bi izbjegla optužbe za moguću selektivnost u postupanju i pokazala da joj je isključiva namjera primjena zakona, pozivamo ministricu Novaković-Đurović da u najkraćem roku pokrene proceduru za uklanjanje nelegalno izgrađenog objekta na vrhu Rumije, koji već gotovo dvije decenije ne samo da prkosi pozitivnim pravnim propisima Crne Gore već i simbolizuje varvarsko uništenje najvrednijih, interreligijskih segmenata crnogorske duhovne kulture – poručuju iz PEN centra.

Opštine Nikšić, konkretno - Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine kao nadležnog organa lokalne uprave, je da u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva i dokumentacije za legalizaciju, donese rješenje o prekidu postupka i da o donijetom rješenju obavijesti nadležni inspekcijski organ radi prekida postupka za uklanjanje objekta;

Odgovor pravne zastupnice Đukanovića

nje o prekidu postupka i da o donijetom rješenju obavijesti nadležni inspekcijski organ radi prekida postupka za uklanjanje objekta. Članom 170 stav 1 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata propisano je ,,bespravni objekat koji ne bude legalizovan u skladu sa ovim zakonom ukloniće se u skladu sa zakonom“ - pojašnjava Ivović.

PITANJA BEZ

ODGOVORA

Očit je odgovor i na pitanje da li je u sličnim slučajevima koje smo pomenuli postupano isto kao u slučaju Đukanovića. Ministarka Nova-

Dana 4. aprila smo, na osnovu medijskih, te objava na društvenim mrežama prvi put upoznati sa tim da je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, 4. aprila donijelo rješenje, broj: UPI 12119042/23-363/1 kojim se vlasniku Milu Đukanoviću nalaže rušenje objekata koji se nalaze na zemljištu koje predstavlja porodično nasljeđe – đedovinu, đedovu kuću i objekte uz kuću, koja je inicijalno izgrađena prije više od jednog vijeka – ističe se u odgovoru pravne zastupnice predsjednika države, advokatice Nede Ivović

ković-Đurović je dužna da javnosti odgovori zašto nije. Treće bi pitanje bilo da li je moguće da se sporni objekat uklopi u važeći, ako postoji, ili budući prostorni plan, jer se na taj način legalizuju

Pravno i institucionalno nasilje dirigovano od strane propalog premijera, koji jedinu šansu svog političkog opstanka vidi u razularenom revanšizmu, vratiće mu se kao bumerang, kazao je portparol DPS-a Miloš Nikolić Iz DPS-a su saopštili da je očigledno da ,,politička prostitucija Ure ne daje priželjkivane rezultate, pa ćemo naredna dva mjeseca svjedočiti pomahnitalom revanšizmu njihovog odavno pomahnitalog predsjednika, kako bi nekako dosegnuo cenzus“. – Izvršiteljku svojih zlih zamisli, Abazović je pronašao u ministarki NovakovićĐurović, nekadašnjoj NVO vedeti, navodnoj borkinji za prava „malog čovjeka“, a sada Louis Vuitton ministarki čija, samo, tašna košta sedam mjesečnih plata onih za čija se prava borila. To je ona ista ministarka koja je kuma zaposlila u državnoj firmi i na 72 hiljade eura otpremnine, dodala mu još 2.763 eura mjesečne plate, a onda nas ubjeđivala da joj je kum neviđeni menadžer. To je ona ista ,,prepoštena“ ministarka koja Krimovicu i Carevića i 450 hiljada hektara uzurpirane zemlje ne smije ni da spomene, ali bi zato dan nakon završetka predsjedničkih izbora, pravnim i institucionalnim nasiljem da ruši đedovinu Mila Đukanovića – poručili su iz DPS-a.

i objekti na uzurpiranom, a kamoli u ličnom vlasništvu. I otkud je inspektor Aleksandar Teodorović postao Milan Tarot pa zna da će u budućem prostornom planu Nikšića, koji nije ni u nacrtu, imovina Đukanovića na selu biti zeleni pojas. Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je na pitanje novinara da li će na isti način inspekcija postupiti i sa Carevićevim nelegalnim objektom, kazao da se zakon odnosi jednako na sve.

– Što se tiče gospodina Carevića, imena i prezimena nijesu bitna, zakon se odnosi na sve. Sve radimo po zakonu, što je inspekcija čekala do sada nije pitanje za mene. Pitanje je za gospodina Đukanovića zašto je gradio na divlje. Ima 20 da-

na da ukloni svoje objekte i poštedi građevinsku inspekciju – rekao je Abazović. A Abazović, takođe, ima nelegalni objekat – ribarsku kućicu na Bojani za koju godinama ne plaća taksu Morskom dobru. O tome je javnost obavijestio prošle godine njegov sugrađanin advokat Zoran Piperović i naveo da ispred nje drži parkiran gliser. Morsko dobro taj podatak ima od 2016.

I da završimo sa bivšim premijerom Krivokapićem, za koga se ispostavilo da svoju nelegalnu kuću u Bijeloj koristi za sticanje prihoda, odnosno izdavanje turistima, koju takođe nije prijavljivao. Krivokapić je zahtjev za legalizaciju te kuće podnio 2021. godine.

S. POPOVIĆ – J. RABRENOVIĆ

rušenju na porodičnom imanju temelji na netačnim, kontradiktornim i

Rješenje inspekcije

Odlazeći premijer ipak očekuje podršku parlamenta za kontroverzni „antimafija“ zakon, stručna javnost upozorava da predložena rješenja ne postoje u civilizovanom svijetu

PODGORICA – Odlazeći

premijer Dritan Abazović iz Brisela je u utorak veče poručio kako očekuje podršku za takozvani

antimafija zakon i optužio „strukture“ koje se suprotstavljaju usvajanju tog akta da su „sumnjive“ jer ne žele da se imovina „oduzme kriminalcima i stavi u funkciju države“.

Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) kratko su na Tviteru komentarisali

Abazovićev nastup, uz konstataciju da su i to dočekali - da ih premijer sumnjiči da šuruju sa kriminalcima jer se bune protiv selektivnog zakona.

NoNseNs i zasluge

Abazović je na pitanje zašto je Vlada tražila da zakon bude uvršten u dnevni red bez zasijedanja radne grupe, koja je trebalo da nakon odbijanja parlamenta da se izjašnjava o njemu krajem februara, radi na njegovim unapređenju, rekao da radna grupa nije posao Vlade.

– Mislim da se sastajala i radila vrlo intenzivno. Da li je još nešto moglo da se uradi, vjerovatno… Nemam ništa protiv da budući sastav parlamenta predloži izmjene i dopune i da nešto što se propustilo bude dio budućih rješenja. Ali sada, da mi oduzimamo građevinske mašine, vozila, nakit u ovim akcijama i da ne možemo to da stavimo u funkciju države, nego naprotiv da država plaća skladištenje toga, to je nonsens – poručio je Abazović.

Na pitanje zašto bi čekali novi parlament, umjesto da ga sami dorade, kazao je da su ga doradili.

– Medalju ćemo da damo poslanicima koji će da dovedu do tog zakona. Ako im je do toga, ja unaprijed kažem da su naše zasluge ništavne i da sve zasluge idu njima, samo da izglasaju zakon – naveo je Abazović.

I dok je Abazović iz Brisela dijelio medalje, MANS se obratio predsjedniku skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Momu Koprivci dopisom u kojem od njega traži da im se omogući učešće na sjednici tog tijela kada bude razmatran pri-

Dok Abazović dijeli medalje poslanicima, javne konsultacije u potpunosti izostale

Nevjerovatno je sa kojom upornošću se insistira na jednom netransparentnom procesu i usvajanju jednog veoma važnog zakonskog rješenja na ovaj način. Ne mogu to drugačije tumačiti osim političkim marketingom, počevši od kolokvijalnog naziva „antimafija“ zakon – kazao je Veselin Radulović za Pobjedu

jedlog kontroverznog zakona. U dopisu piše da imajući u vidu da su javne konsultacije povodom zakona u potpunosti izostale, a Vlada po hitnom postupku predložila Skupštini razmatranje, unapređenje teksta zakona uz učešće relevantnih zainteresovanih strana od izuzetnog značaja. - Podsjećanja radi, Skupština je već jednom odbila da razmatra predložene izmjene zakona, nakon kritika eksperata Evropske komisije i civilnog društva zbog selektivnosti i neusklađenosti sa standardima, kao i nedostatka javne rasprave, pri čemu je tekst ovog

prijedloga objavljen tek nakon što je upućen Skupštini na razmatranje. Zbog toga, pitanje poštovanja preporuka nije samo važno zbog napretka u evropskim integracijama, već zato što Crnoj Gori zaista treba zakon koji će omogućiti oduzimanje ogromne imovine koja je nezakonito sticana, kao i imovine koja je skrivena u inostranstvu – piše u dopisu MANS-a.

zloupotrebe i marketiNg Vlade

Advokat Veselin Radulović, koji je u ime Akcije za ljudska prava učestvovao u radu sjednice skupštinskog odbora kojim rukovodi Koprivica, a u

vezi sa takozvanim „antimafija“ zakonom, kazao je Pobjedi da je posljednji potez Vlade nastavak prakse koji traje već dvije godine.

– Ove izmjene zakona su politički zloupotrebljavane i korišćene su za politički marketing. Mislim da se to i sada radi u prilog kampanji za predstojeće parlamentarne izbore. Nevjerovatno je sa kojom upornošću se insistira na jednom netransparentnom procesu i usvajanju jednog jako važnog zakonskog rješenja na ovaj način. Ne mogu to drugačije tumačiti osim političkim marketingom, počevši od kolokvijalnog naziva „antimafija“

tu, je izuzetno nerazumljivo – kazao je Radulović. tajNa grupa

On kaže da izjava Abazovića iz Brisela u kojoj je kazao da je radna grupa intenzivno radila na dopuni zakonskog rješenja, iako skupštinska radna grupa nije imala nijednu sjednicu od 28. februara, djeluje neozbiljno. – Niko ne zna o kakvoj se radnoj grupi radi. Što je radila, ako je radila intenzivno i na koji je način javnost uključena u taj proces? Mi smo vidjeli da javnost nije bila uključena. Ne samo u tom periodu, već i u periodu od oko dvije godine od kada se govori o ovom zakonu. Javnost je konstantno isključena i pokušala se ta priča dovesti pred svršen čin. Zahvaljujući kritikama stručne međunarodne i domaće javnosti, medija i civilnog sektora taj proces je bio usporen i to je dobro – rekao je Radulović.

zakon – kazao je Radulović. Suština je, kako kaže, da je urađen jedan jako loš tekst izmjena zakona u kojem su predložena rješenja koja ne poznaje civilizovani svijet. - Zašto se to uradilo, ne znam. Bilo je logično da se pri izradi ovakvog zakona angažuje kvalitetna stručna javnost koja bi kao uporedna koristila iskustva, prije svega Italije, a potom i Engleske, Sjedinjenih Američkih Država, Australije i niza drugih država koje takve zakone uspješno primjenjuju u praksi. Zašto se nije ni pokušalo doći do modela koji se kao uspješan pokazao u praksi, već se išlo za nečim što ne postoji nigdje u svije-

Ministarstvo saopštilo da je uplaćena samo jedna rata, te da iznosi nijesu smanjivani

On je ponovio ranije saopšten stav da je bolje da nemamo takav zakon, nego da imamo loše rješenje koje će proizvesti suprotan efekat. Radulović naglašava da i prijedlozi izmjena zakona o parničnom postupku i o sudovima, koje je Vlada uputila u proceduru, pokazuju koliko je cijeli proces bio neozbiljan. – Tek su se na nedavnom saslušanju u Skupštini čuli prijedlozi da izmjene Zakona o oduzimanju imovine moraju pratiti izmjene Zakona o parničnom postupku. Eto, autori izmjena zakona nijesu bili u stanju čak ni to da identifikuju, već su sada, poslije dvije godine, izašli sa prijedlogom koji ni u tom dijelu nije kvalitetan i ne može dovesti do dobre primjene Zakona o oduzimanju imovine – kazao je on. Prema njegovim riječima, dodatni problem je sada i u tome što Skupština, poslije njenog raspuštanja, nije legitimna i nema bilo kakva ovlašćenja da u ovom momentu ima bilo kakvu zakonodavnu aktivnost. – Nadam se da među parlamentarnim partijama neće postojati većina koja će usvojiti ovako neozbiljan prijedlog koji Vlada ponovo pokušava da progura – zaključio je Radulović. d. miHailoViĆ

Studenti se prepali da im je kredit prepolovljen

PODGORICA – Crnogorski studenti su juče na društvenim mrežama objavljivali kako im je studentski kredit smanjen „za pola“, jer im je na račune leglo „samo po 116 eura“. Žalili su se da je sve to urađeno bez ikakve prethodne informacije.

Pobjedi je iz Ministarstva prosvjete juče odgovoreno da su studenti dosad najčešće sva-

kog drugog mjeseca primali po dvije rate. – Studenti su juče primili jednu ratu studentskog kredita. Godišnje dobijaju po 10 rata –kazali su Pobjedi iz Ministarstva prosvjete. Taj resor je za ovu školsku godinu dodijelio kredite za 3.438 studenata, a na konkurs se prijavilo 6.124 studenta. Iznos rate kredita je od 112,50 do 161 euro na mjesečnom nivou, za-

visno od godine studija i prosječne ocjene.

Pobjeda je prošle sedmice pisala da je student Jovan Cebalović pokrenuo peticiju kojom traži da se zbog rasta stope inflacije povećaju studentski krediti i stipendije.

Prema njegovom zahtjevu, studenti bi umjesto od 112,5 do 161 eura primali kredite u iznosu od 181,75 do 230 eura.

Traži da se uvećaju stipendije

sa 225 eura na 363,5. On je Pobjedi kazao da peticijom traži da se promijeni Zakon o visokom obrazovanju, na način da se obračunavaju ova primanja ne na osnovu minimalne zarade u Crnoj Gori, već na

osnovu prosječne. Zakonom je propisano da studentski kredit iznosi 25 odsto, a stipendije 50 odsto minimalne zarade.

Cebalović je kazao da je peticiju, za sada, podržalo oko 190

ljudi, a treba da ima 6.000 potpisa da bi je razmatrao skupštinski Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport. Ističe da je rok 28. april i on očekuje da će uspjeti da sakupe potpise. j. m.

Dritan Abazović

m. babović

ASK nije imala uvid u odgovor Sudskog savjeta na upućene primjedbe i sugestije o postojanju korupcijskog rizika prilikom odluka o penzionisanju ili izboru sudija

Odbijanje preporuka povlači prekršajni postupak

Sudeći prema sadržaju objavljenom u medijima, proističe da Sudski savjet nije usvojio preporuke, što bi značilo da će ASK morati da pokrene prekršajni postupak protiv odgovornih u tom organu, rečeno je Pobjedi u toj instituciji, uz napomenu da će konačan stav saopštiti kada se zvanično upoznaju sa sadržajem

PODGORICA – Agencija za sprečavanje korupcije moraće da pokrene prekršajni postupak protiv odgovornog lica u Sudskom savjetu ukoliko se potvrdi da se to tijelo oglušilo o preporuku ASK-a o potrebi donošenja odluka na način koji ne izaziva sumnju u postojanje korupcijskih rizika i ugrožavanje integriteta tog tijela prilikom odlučivanja o penzionisanju ili izboru sudija.

Takav red poteza su iz ASK-a potvrdili Pobjedi nezvanično, nakon što su juče Vijesti objavile da je iz Sudskog savjeta, na čijem je čelu Vesna Zvicer-Simović, ASK-u dostavljen odgovor u kojem se poručuje da Agencija ne bi trebalo da im se miješa u posao, odnosno da nema nadležnost da ispituje što je Savjet uradio na tom planu.

-Sudeći prema sadržaju objavljenom u medijima, proističe da Sudski savjet nije usvojio preporuke, što bi značilo da će ASK morati da pokrene prekršajni postupak protiv odgovornih u tom organu, rečeno je Pobjedi u toj instituciji, uz napomenu da će konačan stav saopštiti kada se zvanično upoznaju sa sadržajem.

Iz ASK-a su naveli da ne sumnjaju da je odgovor na dva njihova mišljenja od 17. marta ove godine, za koji je ostavljen rok od 30 dana, poslat, ali da pošta još nije prispjela ili se nalazi u velikom broju pristiglih pošiljki budući da je u toku period za obradu prijava i izvještaja.

Ishod prekršajnog postupka može biti novčano kažnjavanje odgovornog u Sudskom savjetu i ponovni zahtjev ASK-u da postupe po preporuci.

NEZAKONITE ODLUKE

SUDSKOG SAVJETA

Kako je Pobjeda ranije objavila, Agencija za sprečavanje korupcije je donijela dva mišljenja koja se odnose na odluke Sudskog savjeta iz 2021, odnosno 2022. godine.

U postupku koji je pokrenut u decembru prošle godine, ASK je utvrdila da je Sudski savjet u sklopu odluke o prestanku funkcije za čak 22 sutkinja i sudija 3. avgusta 2021. godine, kod njih osam sudijsku funkciju prekinuo – suprotno članu 105 Zakona o sudskom savjetu i sudijama, bez prethodnog zvaničnog (i jedino mogućeg) obavještenja rukovodilaca sudova!

Utvrđeno je ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije u postupku protiv Sudskog savjeta Crne Gore i to za osam sudija.

Prema mišljenju ASK-a, pravno nevaljano je bilo utvrđivanje prestanka sudijske funkcije v. d. predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Stanki Vučinić, sudijama Branimiru Femiću, Dušanki Radović, Svetlani Vujanović, Lidiji Ivanović, Petru Stojanović, predsjedniku Osnovnog suda u Rožajama Zahidu Camiću i predsjednici Suda za prekršaje u Budvi Koviljki Đačić

- Sudski savjet Crne Gore nije imao nadležnost da shodno čl. 128 stav 1 tačka 6 Ustava Cr-

ne Gore u vezi čl. 105 st. 2 Zakona o sudskom savjetu i sudijama utvrdi prestanak sudijske funkcije – ističe se u mišljenju ASK-a. Sudski savjet je, kako su juče objavile Vijesti, u odgovoru upućenom ASK-u naveo da ne stoji zaključak iz njihovog mišljenja o ugrožavanju javnog interesa, između ostalog i zato jer „sudije kojima je prestala funkcija imaju mogućnost da svoja prava zaštite pred nadležnim sudovima, a u slučaju uspjeha u sporu i pravo na naknadu štete“.

Savjet je, kako se dodaje, u obrazloženju naveo da je posao Agencije da se bavi poslovima sukoba interesa i imovinom funkcionera, a ne da utvrđuje da li je prestanak mandata sudijama u skladu sa Ustavom i zakonom.

PILETIĆ OCIJENJENA

MIMO PROPISA

Drugo mišljenju Agencije za sprečavanje korupcije od 17. marta, koje je prethodno obja-

vila Pobjeda, odnosi se na to da: „postupak izbora Seke Piletić za sudiju Vrhovnog suda Crne Gore suprotno važećim propisima, predstavlja ugorožavanje javnog intersa u smislu člana 44 stav 2 i člana 72 Zakona o sprečavanju korupcije i može uticati na narušavanje integriteta Sudskog savjeta“.

Nakon ispitnog postupka pokrenutog u decembru prošle godine, na osnovu prijave „zviždača“, ASK u usvojenom mišljenju navodi da je Komisija za ocjenjivanje, koju je formirao Sudski savjet, prilikom izbora sudije Vrhovnog suda svakog kandidata ocjenjivala na osnovu više kriterijuma koji su svjesno pogrešno tumačeni, pa čak i retroaktivno primjenjivani. Time je ASK ugrozila javni interes, što upućuje na postojanje korupcije unutar Sudskog savjeta.

Našem listu je juče iz Sudskog savjeta najavljeno da će nam danas poslati odgovore na mišljenje ASK-a koje se odnosi na izbor sutkinje Piletić. Prema našim propisima, formiranje ASK-a i njene nadležnosti i ingerencije proistekle su iz obaveze Crne Gore da primijeni konvenciju Ujedinjenih nacija protiv korupcije. Zato ASK ima nadležnost iz razliličtih oblasti u pogledu zaštite javnog interesa, integriteta, provjere imovinskih kartona, analize propisa i utvrđivanje korupcijskih rizika, lobiranja, sukob interesa, kao i dojava „zviždača“. Ingerencije Agencija za sprečavanje korupcije su takve da ona ne utiče na donošenje odluka nego, kako ističu iz te institucije, „podstiče na poštovanje zakona jer protivno ponašanje vodi u visoki korupcijski rizik u društvu i narušavanje vladavine prava“. I. P.

Odbor za politički sistem danas predlaže rješenja za nove članove Sudskog savjeta

Od 11 kandidata

Skupštini predlažu tri imena

PODGORICA - Odbor za

politički sistem, pravosuđe i upravu utvrdiće danas prijedlog odluke za izbor tri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika o kojima će se izjasniti parlament na plenumu dvotrećinskom većinom, odnosno tropetinskom ukoliko u prvom krugu nijedan ne dobije potrebnu podršku poslanika.

Prethodno su 23. februara završena konsultativna saslušanja 11 kandidata koji su ispunjavali zakonske uslove za izbor, a koji su se javili na konkurs raspisan 30. decembra prošle godine, budući da je Skupština u prethodnoj sesiji u septembru, u ponovljenom glasanju, izabrala samo jednog od predviđena četiri kanidata. Kandidati za članove Sudskog savjeta između kojih će danas odlučivati Odbor za politički sistem su Danilo Ćupić, Ilija Darmanović, Dragoljub Strugar, Ivan Drobnjak, Elvis Duraković i Miodrag Iličković, Marko Ivanović, Ivan Kadić, Fikret Kurgaš, Dražen Medojević i Miloš Vukčević Kurgaš je prošle godine bio među kandidatima (sa prethodnog konkursa) o kojem je odlučivala Skupština na prijedlog Odbora, ali nije dobio potrebnu podršku, dok je Miodrag Iličković do septembra prošle godine obavljao funkciju sudije Ustavnog suda. Nakon odlaska Iličkovića u penziju, ta sudska instanca je ostala bez kvoruma i do 27. februara ove godine bila svedena na troje sudija od sedam, koliko po Ustavu broji.

Prethodni pokušaj da se popuni Sudski savjet nije uspio, budući da je od četiri imena, koje je utvrdio Odbor za politički sistem između 33 prijavljena kandidata, podršku poslanika na sjednici 20. septembra dobio samo Radoje Korać. Preostala trojica - Nebojša Vučinić, Dragan Šoć i Fikret Kurgaš - nijesu imali potrebnih 49 glasova, odnosno tri petine od ukupnog broja zastupnika u parlamentu.

Prethodno na sjednici Skupštine 16. avgusta nijedan od njih četvorice nije imao dvotrećinsku podršku, potrebnu u prvom krugu, pa se zato nakon mjesec odlučivalo ponovo.

Prethodni pokušaj da se popuni Sudski savjet nije uspio, budući da je od četiri imena, podršku poslanika na sjednici 20. septembra dobio samo Radoje Korać. Nebojša Vučinić, Dragan Šoć i Fikret Kurgaš - nijesu imali potrebnih 49 glasova

Zbog blokade izbora u punom sastavu, u Sudskom savjetu iz redova uglednih pravnika još sjede članovi kojima je mandat, zbog nemogućnosti da se postigne parlamentarni dogovor o izboru, prolongiran još 2018. godine do izbora novih.

Tadašnji saziv parlamenta je mijenjao zakon o Sudskom savjetu odredbom da mandat traje do izbora novih članova, što je bio deblokirajući mehanizam usvojen na preporuku Venecijanske komisije, na čiju je sugestiju ranije i unijeta odredba o dvotrećinskoj većini potrebnoj za izbor.

Vesna Simović-Zvicer, kao članica SS iz reda uglednih pravnika, kojoj je kao dotadašnjoj članici produžen mandat do izbora novih članova, prošle godine je izabrana za privremenu predsjednicu Sudskog savjeta. Pored nje, ugledne pravnike u tom tijelu još iz ranijeg saziva, kojem je mandat trebalo da traje četiri godine, zastupaju Dobrica Šljivančanin, Loro Markić, dok je jedini novi član prof. dr Radoje Korać

Sudski savjet ima deset članova kojima mandat traje četiri godine. Čine ga predsjednik Vrhovnog suda, ministar pravde, četiri sudije koje bira Konferencija sudija i četiri ugledna pravnika, izabrana u Skupštini.

Iz redova sudija članovi su Predrag Tabaš, Sanja Konatar, Radonja Radonjić i Rade Ćetković koje je lani odredila Konferencija sudija za nove predstavnike u Sudskom savjetu koji još čeka na nova imena iz svijeta uglednih pravnika. I. P.

Vesna Simović Zvicer

Sa sjednice Sudskog savjeta

Poslanica Branka Bošnjak tražila izmjene Zakona o gimnaziji, poslanici će se naknadno izjasniti o njima

Đaci matematičke gimnazije diskriminisani

ni predmtei različito vrednuju za njihovu normu. Kazala je da, pored ostalog, treba da se u normu uključi i predmet – analiza sa algebrom. Amandmanom je predviđeno da promjena, koja se tiče norme časova, počne da se realizuje od naredne školske godine, odnosno od septembra, da se sada, pred kraj školske godine, ne obavlja preračun norme.

Jović ponudila jemstvo

544.400 eura u nekretninama

Branka Bošnjak

PODGORICA – Đaci matematičke gimnazije su diskriminisani zato što se njihov predmet – analiza sa algebrom smatra sadržajem koji se svrstava u okviru matematike i manje se boduje. Poslanica Branka Bošnjak je kazala da je zato tražila da kroz izmjene Zakona o gimnaziji budu u istom statusu kao i učenici opšte gimnazije.

– Smatra se da predmet ima manje sadržaja nego matematika, a u stvari je obrnuto. Analiza obuhvata i ono što svi učenici u opštoj gimnaziji uče pod nazivom – matematika – rekla je Bošnjak juče u Skupštini. Poslanici će se naknadno izjasniti hoće li podržati predložene izmjene akta. Bošnjak je pojašnjavala kako

je razgovarala sa đacima specijalističke gimnazije, profesorima, roditeljima i da je njihov zahtjev opravdan. Rekla je da je pričala nezvanično i sa predstavnicima Ministarstva prosvjete i da su je podržali i rekli da im je drago što će se to ispraviti, jer su i oni zabilježili problem. Bošnjak kaže da ove godine na vrijeme reaguju i pomažu maturantima da ne budu diskriminisani prilikom polaganja maturskih ispita, a onda i tokom upisa na fakultete, jer se njihovi predmeti manje boduju. Kaže da su zbog takvog tretmana dovedeni u situaciju da su specijalistička odjeljenja u gimnaziji, matematička i filološka, pred gašenjem. Bošnjak je kazala da se i tamošnji profesori/ice suočavaju sa problemima što se pojedi-

Poslanik Albin Ćeman osvrnuo se na problem nedostatka kadra matematike u školama. Podsjetio je na raniju statistiku koja se predočavala javnosti, da od 478 nastavnika matematike njih 163 nemaju potrebnu stručnu kvalifikaciju. Istakao je, kako je najavljeno, i da 60 profesora treba da pođe u penziju i da nema ko da ih zamijeni. Navodio je kako podaci pokazuju da taj predmet u školama predaju inženjeri, ekonomisti. Pojedini stručnjaci su ukazivali da u jednoj školi matematiku predaje profesor engleskog jezika, jer nema ko drugi.

Poslanica Božena Jelušić, pored ostalog, komentarisala je kvalitet nastave koji se izvodi u školama, te je rekla da je na Ministarstvu prosvjete i Zavodu za školstvo da ima savjetodavni nadzor koji omogućava da se prati kvalitet obrazovanja. – Što u ovom trenutku nemamo – rekla je ona. N. Đ.

Crnogorske NVO na pripremnom sastanku za univerzalni periodični pregled stanja ljudskih prava za Crnu Goru u Ženevi

HRA preporučila veting za sudije i tužioce

PODGORICA - Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za ženska prava (CŽP), Građanska alijansa (GA) i Romska organizacija mladih ,,Koračajte sa nama – Phiren Amenca“ učestvovale su juče na pripremnom sastanku za Univerzalni periodični pregled stanja ljudskih prava za Crnu Goru (Universal Periodic Review – UPR).

Nevladine organizacije su na sastanku su delegacijama država članica UN-a predstavile informacije o stanju (ne)poštovanja ljudskih prava u Crnoj Gori. Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, govorila je o potrebi za jačanjem nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa, kao preduslovu za zaštitu svih ljudskih prava. Preporučila je razmatranje vetinga svih sudija i državnih tužilaca, primjenu preporuka ugovornih tijela UN i Savjeta Evrope (GRECO i Venecijanska komisija), proaktivno procesuiranje ratnih zlo-

čina, djelotvorne istrage prijava torture i napada na novinare i obaveznu suspenziju svih državnih službenika okrivljenih za torturu.

Izvršna direktorica CŽP, Maja Raičević, govorila je o rodnoj ravnopravnosti. Preporučila je Crnoj Gori da poboljša odredbe protiv diskriminacije žena i da država omogući efikasnu primjenu Zakona o privremenom izdržavanju djece i brze isplate iz Alimentacionog fonda.

Pravna savjetnica u GA, Ivana Đođić, govorila je o tražiocima azila, licima sa privremenom i međunarodnom zaštitom i licima u riziku od apatridije u Crnoj Gori. Preporučila je Crnoj Gori da radi na poboljšanju kapaciteta Direkcije za azil, da omogući pristup pravima licima koji su u postupku utvrđivanja statusa lica bez državljanstva, da nadležne institucije donesu odluku za utvrđivanje statusa lica bez državljanstva u zakonom predviđenom roku i

da omogući pristup i uskladi zakonodavni okvir licima sa odobrenom privremenom zaštitom u Crnoj Gori.

Izvršni direktor Phiren Amenca, Elvis Beriša, govorio je o neophodnosti usvajanja Akta o organizovanju školskog prevoza za romsku djecu kao preduslova za realizaciju programa desegregacije romske djece, omogućavanju prava na učenje na romskom maternjem jeziku i uvođenju afirmativne akcije prilikom upisivanja na fakultete za romsku zajednicu. Istakao je višegodišnju političku diskriminaciju Roma i predložio izmjenu izbornog zakonodavstva kako bi se ostvario opšti princip nediskriminacije u političkoj participaciji Roma. Preporučio je Crnoj Gori da preduzme konkretne korake u olakšavanju pristupa rješavanja pravnog statusa Roma sa fokusom na potrebnu registraciju djece odmah po rođenju bez obzira na dokumentaciju njihovih roditelja ili status boravka. R.D.

PODGORICA – Advokatica Snežana Jović ponudila je novo jemstvo od 544.400 eura u nekretninama kako bi se sa slobode branila od optužbi da je kao stečajna upravnica zloupotrebljavala službeni položaj u stečajnim postupcima koji su se vodili pred Privrednim sudom.

Ovaj prijedlog jemstva razmatran je u podgoričkom Višem sudu pred sudijom Zoranom Radovićem koji će donijeti odluku. Jović je u prvom navratu ponudila 236.000 eura u nekretninama na ime garancije da neće pobjeći ukoliko se nađe na slobodi ali je Viši sud krajem januara odbio ovu ponudu.

Kolegijum Uprave policije danas odlučuje

Uslijedila je nova ponuda pojačana za 308.400 eura u nekretninama. Jović se nalazi u pritvoru od 9. maja prošle godine kada su joj stavljene lisice na ruke zbog sumnje da je pripadnik kriminalne organizacije koju je, prema stavu Specijalnog tužilaštva, organizovao bivši predsjednik Privrednog su-

Šef Abazovićevog obezbjeđenja kandidat za načelnika OB Budva

PODGORICA – Šef obezbjeđenja premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića – Miloš Ašanin, jedan je od kandidata za novog načelnika Odjeljenja bezbjednosti Budva, potvrđeno je nezvanično Pobjedi iz Uprave policije.

Mjesto načelnika OB Budva ostalo je upražnjeno nakon što je Vlada 30. marta smijenila direktora policije Zora-

na Brđanina i imenovala Nikolu Terzića za v. d. direktora Uprave policije Odluku ko će biti novi šef budvanske policije donijeće kolegijum direktora Uprave policije na sjednici koja će, kako nam je nezvanično rečeno, biti održana danas.

V. d. načelnika obavljaće funkciju do okončanja internog oglasa za izbor načelnika OB Budva u punom mandatu. T. K.

Odluka sudije za istragu Osnovnog suda

Miloš Ašanin

Određen pritvor osumnjičenom za

povredu slobode opredjeljenja pri glasanju

PODGORICA – Sudija za istragu Osnovnog suda je odredio pritvor M. V. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo povreda slobode opredjeljenja pri glasanju, koje je izvršeno u drugom krugu predsjedničkih izbora.

Kako je saopšteno iz Osnovnog suda, osumnjičenom je određen pritvor zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela i uticanja na svjedoke. -Radi se o licu koje je ranije višestruko osuđivano, pri čemu se u prethodnom postupku branio ćutanjem, dok treba u da-

ljem toku postupka saslušati više svjedoka, pa je sudija za istragu cijenio da postoje konkretne okolnosti koje ukazuju da bi osumnjičeni boravkom na slobodi mogao ponoviti krivično djelo ili uticati na svjedoke, pa je pritvor bio neophodan i nužan – navodi se u saopštenju. C. H.

Viši sud treba da donese odluku da li će se advokatica, optužena za zloupotrebu položaja, braniti sa slobode

Snežana Jović

advokatica, slobode

jemstvo od nekretninama

da Blažo Jovanić. Jović je 21. decembra prošle godine na ročištu za kontrolu optužnice ustvrdila da je nezakonito drže u pritvoru. – Šest mjeseci sam držana u pritvoru zbog saslušanja jednog svjedoka koji nikada nije ni saslušan. Nakon tri mjeseca dodat mi je novi pritvorski osnov – opasnost od bjekstva, iako sam dostavila dokaze da stan u Beogradu nije na moje ime, niti posjedujem tu nekretninu. Pritvorski osnov opasnost od bjekstva mi je uveden nezakonito jer na te nove okolnosti nijesam saslušana, a činjenično stanje je bilo isto kao na dan hapšenja. Nedavanjem prava na žalbu uskraćena mi je ustavna žalba – kazala je advokatica Jović. Od dvanaest optuženih u ovom predmetu u pritvoru se drže samo Jović i Jovanić kojima je sud do sada odbijao sve ponuđene garancije da neće pobjeći.

Pored Jovanića i Jović, zbog stvaranja kriminalne organizacije i više krivičnih djela zloupotrebe službenog položaja, na optužnici su stečajni upravnici Saša Zejak, Sanja Lješković, Ranko Radinović,

Sreten Mrvaljević, vlasnici firmi za obezbjeđenje Pavić Globarević, Stana Čelebić i Darko Perović, procjenitelji Omer Markišić i Dejan Golubović, vlasnici kompanije ,,Ogimar“ Danijela i Dušan Laković. Na optužnici su i kompanije Titan security DOO. Podgorica, Securitas Montenegro DOO Podgorica, Top force system DOO Nikšić i Ogimar MNE DOO Podgorica. Tužilaštvo tereti Jović da je po nalogu Jovanića u situacijama kada se pojavljivala kao stečajna upravnica odugovlačila stečajni postupak u cilju prouzrokovanja što većih troškova tako što bi angažovala saradnike, advokate, te fizičko obezbjeđenje čak i u situacijama kada je to bilo nepotrebno.

i Božoviću po

šest mjeseci zatvora zbog prebijanja maloljetnika

PODGORICA – Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Podgorici Lazar Radulović i Petar Božović osuđeni su na po šest mjeseci zatvora zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje koje su učinili na štetu maloljetnika A. J. Krivično djelo je, kako navode, počinjeno u parku u Ulici Vaka Đurovića kada su nasiljem, drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozili spokojstvo građana i remetili javni red i mir, te oštećenom A. J. nanijeli laku tjelesnu povredu. Radulović je, kako navode iz Osnovnog suda u Podgorici, ,,najprije bacio staklenu flašu u pravcu malodobnog oštećenog, pa mu prišao, uhvatio ga za jaknu, povukao ka sebi i zadao udarac pesnicom u predjelu glave“, nakon čega mu se u vršenju nasilja pridružio okrivljeni Božović.

- Pa su malodobnom oštećenom naizmjenično zadali više udaraca u predjelu glave, od čega je

B. R.

Viši sud razmatra i ponudu bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića koji je ponudio novo jemstvo u iznosu od 768.000 eura u nepokretnostima njegove porodice kako bi se sa slobode branio od optužbi Specijalnog tužilaštva da je u više navrata zloupotrijebio službeni položaj u osam stečajnih postupaka.

Bivši crnogorski bokser se suočava sa optužbama suda u Njujorku

Gogić pregovara o priznanju krivice za šverc 20

PODGORICA – Bivši crnogorski bokser, optužen za koordinaciju isporuka kokaina na brodovima linijskog giganta MSC, Goran Gogić započeo je pregovore o priznanju krivice, navodi se u sudskim spisima, piše tradewindsnews.com.

Razgovori su priznati kao dio krivičnog postupka na saveznom sudu u Bruklinu u Njujorku, gdje se Goran Gogić suočava sa optužbama da je pomogao u prenošenju 19,9 tona kokaina na tri plovila u floti švajcarskog MSC-a.

Trade Vinds je u februaru izvijestio da se Gogić, 43-godišnji državljanin Crne Gore izjasnio da nije kriv po optužbama koje mu se stavljaju na teret.

Ukoliko bude osuđen, za Gogića je propisana minimalna kazna od deset godina zatvora do doživotne.

Gogić je uhapšen 30. oktobra prošle godine dok se ukrcavao na let iz Majamija za Ci-

rih, u akciji kojom je koordinirala američka specijalna agencija za borbu protiv trgovine drogom DEA.

Tužioci su tvrdili da je koordinirao sa članovima posade na komercijalnim brodovima koji se koriste za transport droge, sa trgovcima narkoticima u Kolumbiji koji su nabavili kokain, ali i sa operaterima glisera koji su ga dopremali kontejnerskim brodovima u Južnoj Americi. Takođe, i sa ljudima u evropskim lukama koji su čekali da prime kokain kada je stigao na odredište.

Američke vlasti su tvrdile da nije bio nižerangirani švercer droge u navodnoj zavjeri, već ,,visoko profilisani trgovac narkoticima“ za balkanske kartele.

Gogića terete za šverc skoro 20 tona kokaina koji je otkriven na brodu MSC ,,Gajan“ u junu 2019. godine u Filadelfiji, što se smatra jednom od najvećih zapljena droge u istoriji SAD.

oštećeni zadobio laku tjelesnu povredu. Navedenom događaju su prisustvovali i školski drugovi oštećenog – navedeno je u saopštenju. Radulović i Božović se u drugom predmetu terete za nasilničko ponašanje i nanošenje teških tjelesnih povreda. Osim njih, optužni prijedlog je podnijet i protiv Obrena Kovačevića, Alekse

Gregovića i Matije Vlahović Pritvor je produžen Raduloviću i Vlahoviću.

- Okrivljenima se stavlja na teret da su nasilničko ponašanje učinili na štetu P. M, R. D, V. B, L. M, a tešku tjelesnu povredu na štetu R. D. Kritični događaj se odigrao u igraonici ,,PC Gamer“ 5. marta 2023. godine, kada je, oštećeni R.D, kako je opi-

Vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke uputila obavezujući dopis svim rukovodiocima državnih tužilaštava

sano u optužnom aktu, skinuo duksericu i ostao u majici navijača kluba Crvena zvezda, nakon čega mu je prišao V. M. i pitao ga da li je to majica Crvene zvezde – navedeno je u optužnom aktu. Kada je mladić odgovorio potvrdno, optuženi mu je povišenim tonom tražio da je skine, a nakon što je odbio, pretukao ga je. Prebijanju su se priključili i okrivljeni Radulović i Kovačević, udarajući ga u glavu, dok ga je okrivljeni Vlahović udario palicom u predjelu tjemena. - Nakon toga je oštećeni R. D. pao na parkirano vozilo, nakon što su ga izgurali iz igraonice, a zatim na asfalt kada su mu prišli svi okrivljeni, bez mogućnosti da se odbrani, zadajući mu pri tom udarce rukama i nogama u predjelu tijela. Za vrijeme napada na oštećenog R. D. dok je bio na asfaltu kada mu je pocijepana i majica Crvene zvezde, napadnuti su i oštećeni P. M, V. B, L. M – navodi se u optužnom prijedlogu. A. R.

Begović traži hitno intenziviranje rada u predmetima torture

PODGORICA – Vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke Tatjana Begović rukovodiocima svih državnih tužilaštava uputila je dopis kojim ih obavezuje da hitno intenziviraju rad u predmetima policijske torture i da Vrhovnom državnom tužilaštvu dostavljaju kvartalne izvještaje o postupanju.

Nakon uvida u izvještaje koje su državna tužilaštva dostavila povodom predmeta formiranih protiv policijskih službenika za slučajeve torture, Begović je rukovodiocima državnih tužilaštava ukazala da je neophodno da u ovim predmetima sve mjere i radnje preduzimaju u kontinuitetu kako bi se u što kraćem roku

pribavljali dokazi u cilju utvrđivanja postojanja elemenata bića krivičnog djela i obezbijedila identifikacija eventualnih učinilaca krivičnih djela. U određenim predmetima Begović je preduzela konkretne radnje o kojima zbog prirode postupaka, u ovoj fazi, ne mogu biti saopšteni detalji. Vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke, takođe je, rukovodioce državnih tužilaštava, podsjetila da je i u prethodnom periodu Vrhovno državno tužilaštvo ukazivalo na neophodnost preduzimanja mjera i radnji u cilju postizanja hitne, nezavisne i djelotvorne istrage u svim slučajevima kada postoji osnov sumnje da je došlo do povrede ljudskih prava garantovanih

članom 3 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda (zabrana mučenja). Na neophodnost hitne, nezavisne i djelotvorne istrage ukazivano je naročito u sluča-

jevima kada je krivično djelo – zlostavljanje, mučenje, teška tjelesna povreda, učinio policijski službenik, odnosno službenik Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. C. H.

Po nalogu nikšićkog Osnovnog državnog tužilaštva uhapšen osamnaestogodišnjak Uhapšen

NIKŠIĆ – Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su, preduzimajući radnje na rasvjetljavanju podmetanja eksplozivne naprave u dvorište porodične kuće identifikovali i uhapsili V. N.

(18) iz Nikšića zbog sumnje

da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

- Osumnjičeni je, sumnja se, 24. januara oko jedan čas poslije ponoći došao do porodične kuće Š.

i aktivirao eksplozivnu napravu, kojom prilikom je nastupila veća materijalna šteta na vozilu marke „mercedes“ stranih registarskih oznaka, vlasništvo D. Š – navodi se u saopštenju Uprave policije.

Obavljen je uviđaj i izuzeti su

predmeti i tragovi koji su bili predmet vještačenja u Forenzičkom centru, a nakon preduzetih policijsko – tužilačkih radnji identifikovan je osumnjičeni. Osumnjičeni V.N. je uhapšen prekjuče po nalogu osnovnog državnog tužioca u Nikšiću. C. H.

Prvostepena presuda Osnovnog suda u Podgorici Raduloviću

mladić osumnjičen za podmetanje eksplozivne naprave u dvorište porodične kuće

Tatjana Begović

Osnovni sud u Podgorici m.

tona kokaina

Uspjeh crnogorskih maslinara na manifestaciji „Noćnjak“ u Hrvatskoj

NIKŠIĆ: Komunalnom uručena donacija EU

Dobili podzemne kontejnere i kamion

NIKŠIĆ – Grad podno

Trebjese dobio je juče prve podzemne kontejnere, koji su postavljeni na Trgu slobode, a Komunalnom preduzeću zvanično predat na korišćenje i kamion koji će ih prazniti.

Oprema je nabavljena u okviru projekta „Prekogranična inicijativa za zaštitu životne sredine“, a novo vozilo za odvoz otpada vrijedno je 132.000 eura bez BDV-a.

Osvojili 15 medalja, ,,Maestral“ – šampion

Od 15 nagrađenih ekstradjevičanskih maslinovih ulja iz Crne Gore, osam je proizvedeno od plodova autohtone sorte „žutica“. U manifestaciji koja se održava 25 godina učestvovalo 380 proizvođača

PODGORICA – Crnogorski maslinari osvojili su na takmičenju „Noćnjak“ u Hrvatskoj osam zlatnih, pet srebrnih i dvije bronzane medalje. Poseban uspjeh je ostvarilo ulje Maestral Hotels&Casinos d.o.o. koje je proglašeno za šampiona u kategoriji otvorenih maslinovih ulja. Jedna od najvećih manifestacija u regionu koja je 25 godina posvećena razvoju maslinarstva i promociji maslinovog ulja okupila je više od 380 proizvođača, oko 150 u kategoriji pakovanog maslinovog ulja i proizvoda od maslina i 230 u konkurenciji otvorenih maslinovih ulja. Među njima su bili članovi udruženja maslinara Bara, zatim društva maslina-

ra Antivari i Valdanos, te maslinari Ulcinja, Petrovca, Budve, Kotora i Tuzi.

NAGRAĐENI

Maestral Hotels&Casinos je nagradu dobilo za najbolje blago ekstradjevičansko maslinovo ulje. Maslinjak hotela broji više od 100 stabala od kojih su neka starija više od 1.200 godina. U istoj kategoriji (otvorena ulja) zlatnu medalju osvojili su Lazar Medigović (Petrovac), Hana i Nađa Davidović (Buljarica), Đorđije Ivetić (Kotor), Zoran Miković (Sveti Stefan) i Šaban Bućo Kolari (Ulcinj). Srebrnu medalju osvojili su Ulcinjani Arben Elezaga, Suad Hadžibrahimi i Valjon Sulić, kao i bronzanu Sukalik Lindita ,,Natural“.

U kategoriji ,,Pakovina“ zlato su zavrijedila ulja iz Ulcinja i Bara Antona Đeljošaja (,,Ora“) i Barske uljare (,,Barsko zlato“), srebro su osvojili Ulcinjani Osman Kalaba i Said Bilali, a bronzu ,,Llucka organic extra irgin olive oil“ d.o.o. iz Tuzi.

Za proizvode od maslina nagrađeni su Barska uljara za kutiju (za bocu) od regenerisanog maslinovog drva i Sukalik Lindita (,,Natural“) za ,,naturali olive past“.

Predsjednik Udruženja maslinara Bara Ćazim Alković zadovoljan je učešćem crnogorskih maslinara. Saopštava kao zanimljiv podatak da je od 15 nagrađenih ekstradjevičanskih maslinovih ulja čak osam proizvedeno od plodova autohtone sorte „žutica“.

ZAHVALNICA

Barski maslinari su 2003. godine došli prvi put na manifestaciju „Noćnjak“, bilo je to u Jelsi na ostrvu Hvar. Od tada u kontinuitetu učestvujemo na „Noćnjaku“. Alković je na svečanoj dodjeli priznanja kojoj je prisustvovao i ministar regional-

nog razvoja i fondova Evropske unije Šime Erlić u Zadružnom savezu Dalmacije, njegovom predsjedniku Skupštine Želimiru Bašiću uručio zahvalnicu za 21 godinu gostoprimstva na „Noćnjaku“ i isto toliko godina iskrenog prijateljstva. Uz zahvalnicu Alković je uručio i bocu barskog maslinovog ulja kao i knjigu ,,Bar sa druge strane ogledala“ novinara i publiciste Željka Milovića. Član Društva maslinara Bar Božo Šaltić je u zahvalnost i poštovanje organizatorima uručio sklupturu izrađenu od drveta masline, te pjesmu koju je napisao za jubilarni „Noćnjak“, a koja je u programu pročitana. Alković kaže da je u okviru naučnog skupa prezentovao rad ,,Kuća maslina kao centar crnogorskog maslinarstva“ te daje taj projekat izazvao veliko interesovanje prisutnih. – Društvo maslinara Bar je uz pomoć Opštine Bar koja je obezbijedila besplatan autobus za svoje članove i prijatelje organizovalo učešće na ovoj prestižnoj manifestaciji. Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede je obećalo podršku. Očekujemo da će narednih dana pristići i ta podrška jer je smještaj bio izuzetno skup za maslinare – navodi Alković. D. Š.

Simbolično, ključeve novog kamiona direktoru Komunalnog preduzeća Mileti Milatoviću uručili su korisnici Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom.

Predsjednik Opštine Marko Kovačević zahvalio je Delegaciji EU u Crnoj Gori na donaciji. Šef kooperacija u Delegaciji

Evropske unije u Crnoj Gori Ingve Engstrom istakao je da su ponosni što su podržali projekat, te da je donacija od ukupno 317.000 eura dio većeg paketa pomoći kroz koji EU podržava zemlje Zapadnog Balkana.

– Ovo je dobar primjer kako EU podržava „Zeleni dogo -

hiljade eura je vrijedno vozilo koje je dobilo Komunalno preduzeće

vor“ u ovom regionu, na lokalnom i nacionalnom nivou – kazao je između ostalog Engstrom.

Direktor Komunalnog Mileta Milatović podsjetio je da imaju zastarjelu mehanizaciju u Nikšiću i raduje ga što je njihov vozni park obogaćen novim i savremeno opremljenim kamionom. Veselin Šturanović, izvršni direktor FORS Montenegra, podsjetio je da je nabavka ove opreme rezultat njihove odlične saradnje s EU, ali i Trebinjem, gradom koji je partner na ovom projektu. Juče je u Nikšiću, u hotelu „Onogošt“, a u okviru istog projekta, počela i dvodnevna konferencija posvećena ekološkim problemima i zaštiti životne sredine. Ra. P.

DANILOVGRAD: Pokret „Preokret“ kritikuje lokalnu upravu zbog divljih deponija

Ne palite otpad, selektujte ga i obrađujte

DANILOVGRAD – Iz „Preokreta“ su pozvali vlast u Danilovgradu da prekine praksu neodgovornog upravljanja otpadom.

Član tog pokreta Darko Zarubica u saopštenju za medije navodi da se, uz znanje gradske uprave, otpad odlaže i pali pored puteva umjesto da se sakuplja, selektuje i obrađuje.

– Danilovgradska uprava je 2016. godine obmanula mještane Ržišta kada im je obećala

da će im asfaltirati put, a zauzvrat će odlagati kabasti otpad u selu. Međutim asfaltiran je samo dio puta, a pored kabastog su odlagane i sve druge vrste otpada koje su onda paljene. Tu praksu je nastavila nova vlast – kaže Zarubica, te naglašava kako je to u suprotnosti sa propisima koje je donijela Skupština opštine. On podsjeća da je tokom paljenja otpada izgorio kamion komunalnog preduzeća. – Za ovu štetu niko nije odgo-

varao, ne znamo ko tačno treba da plati štetu. U isto vrijeme nova vlast planira da potroši 60.000 eura građana na nabavku polovnog vozila za upravljanje otpadom. Iz tih razloga inicirali smo inspekcijsku kontrolu kako bi se utvrdila šteta i odgovornost, a zatim saniralo smetlište. Nakon toga Komunalno je počelo da odvozi otpad na novo mjesto i tako pravi još jedno smetlište u našem gradu – negoduje Zarubica. C. G.

ZADOVOLJNI UČEŠĆEM: Maslinari iz Crne Gore

Trofej za ,,Maestral“

ZA VIŠE KOMUNALNOG REDA: Preuzimanje donacije

Kotor: Skupština nakon urušavanja kuća u Škaljarima traži izmjene zakona

Opštinama vratiti nadležnost za planiranje i kontrolu izgradnje

KOTOR – Skupština opštine iniciraće kod Vlade i nadležnog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma izmjenu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata – tražiće vraćanje nadležnosti lokalnim samoupravama u dijelu koji se odnose na planiranje prostora i kontrolu građenja.

To posebno iz razloga zaštite prostora grada Kotora, koji se i zbog specifičnosti terena nalazi na Uneskovoj listi svjetske prirodne i kulturne baštine

Do izmjene Zakona neophodno je ojačati kapacitete urbanističko-građevinske inspekcije i u Kotoru otvoriti njeno odjeljenje, kako bi blagovremeno reagovali i otklonili sve nepravilnosti na terenu.

To su zaključci sa jučerašnje sjednice lokalnog parlamenta koji su uslijedili nakon rasprave o događaju od 30. marta kada su se u Novom Naselju (Škaljari) urušile dvije kuće usljed radova koje izvodi firma ,,Rove“ – gradi stambeni objekat na susjednoj parceli. Dvije porodice Knezović i Matković ostale su bez doma, Opština im je obezbijedila smještaj. Ugrožena su još dva objekta na parceli iznad, kuća porodice Poček i objekat koji se rentira.

ZABRINUTOST

Predsjednik Opštine Vladimir Jokić podsjetio je da su mještani Novog Naselja od

Nemamo pravnu, ali imamo moralnu odgovornost jer su bez domova ostali naši sugrađani. Frustrirajuće je kad ste predsjednik opštine, a nemate nadležnost da nešto preduzmete jer vam je ta mogućnost uskraćena zakonom – kazao je čelnik Kotora Vladimir Jokić

Ilić: Uvesti moratorijum, Kotor je preizgrađen

Dr Ivan Ilić (SDP) je kazao da se postavlja pitanje smisla i onoga o čemu oni kao odbornici na Skupštini mogu da odlučuju, ako Jokić, kao najodgovornija ličnost u gradu, tvrdi da nema nikakve ingerencije nad kontrolom izgradnje objekata. U Škaljarima, rekao je, nije ugrožena livada, pašnjak, šuma, već krov nad glavom onih koji su se do sada više puta obraćali nadležnima i ukazivali upravo na ono čemu smo nedavno i svjedočili. – Činjenica je da je prostor opštine preizgrađen, da bi trebalo staviti moratorijum na gradnju. Uvid u dosadašnju dokumentaciju od strane Opštine Kotor ne znači ništa, ako nemamo nadležnosti u postupku donošenja planova, gradnje, inspekcijskog nadzora. To je veoma zabrinjavajuća poruka za sve nas – mišljenja je Ilić.

Avramović: Ministarka treba da podnese ostavku

novembra prošle godine u više navrata iskazivali zabrinutost zbog građevinskih radova. – Opštinske inspekcijske službe su uradile sve što je u njihovoj nadležnosti, izlazile na teren, pozivale urbanističko-građevinsku inspekciju, o svemu je informisana Vlada i nadležna ministarstva. Investitor je izradio idejni, potom i glavni projekat koji je kasnije revidiran, a u izvještaju urbanističko-građevinskog inspektora je pisalo da ,,radovi na izvođenju objekta ne utiču na postojeće“ – kazao je Jokić. On je pojasnio da su, u okviru Zakona o planiranju prostora i

izgradnji objekata koji je usvojen 2018. godine, opštine izuzete iz procesa donošenja odluka i nemaju ingerencije kada je u pitanju proces gradnje. – Bez obzira na to što nemamo pravnu nadležnost u postupanju kada je riječ o ovom događaju, imamo moralnu, jer su u pitanju naši sugrađani koji su drugi put, nažalost, ostali bez svojih domova. Prvi put se to dogodilo nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine – rekao je Jokić.

ISTRAGA

Juče je tim povodom Kotor posjetila ministarka Ana No-

vaković-Đurović. Iz lokalne uprave nije precizirano što je dogovoreno. – Ono što je sigurno jeste da kuće pomenutih porodica ne mogu ostati u postojećem stanju, ali ni gradilište. Lokalna uprava će tražiti na uvid svu prateću dokumentaciju, a porodicama koje su pretrpjele štetu ponuditi pravnu pomoć. Zvanično ćemo tražiti i odgovornost svih aktera ovog događaja, bez obzira na to kojoj političkoj partiji pripadaju. Činjenica je da se i na ovom primjeru pokazalo da je apsolutno nemoguće obavljati kontrolu gradnje na način koji

Željko Avramović (DPS) očekivao je ostavke zbog događaju u Novom Naselju.

– Ministarka Novaković-Đurović treba podnijeti ostavku, da se sudije smijene, procesuiraju krivci i to bi bila jedina poruka državnim službenicima i investitorima da se ne mogu tako ponašati – ocijenio je Avramović. Odbornica Tatjana Crepulja je podsjetila da je problem u Novom Naselju u Škaljarima nastao tokom pripreme terena što znači da je napravljeno toliko koraka u kojima se moglo spriječiti ono što se desilo. Ona je konstatovala da je na snazi bio sistem vrijednosti teške pohlepe.

Zakon predviđa i u postojećim kapacitetima. Frustrirajuće je kada sa pozicije gradonačelnika nemate apsolutno nikakve mehanizme kada je ovako važna tema i problematika u pi-

tanju, već ste svedeni na tzv. poštansko odjeljenje koje institucijama sistema samo prosljeđuje zapisnike, primjedbe i žalbe iz svojih opština – naveo je Jokić. C. G.

Odgođeno rušenje ribarske kućice u Ljutoj

Rušenje operativnog dijela uzgajališta školjki u Ljutoj, čiji vlasnik je preduzetnik u uzgoju školjki i predsjednik NVO Marikultura Luka Milošević, juče ponovo nije izvršeno jer je advokat Miloševića tražio izuzeće komunalne inspektorke Snežane Perišić i v. d. načelnika Službe za inspekcijske poslove Mira Anđelića Prvi put rušenje objekta bilo je zakazano za 22. mart.

BAr: Saradnja Turističke organizacije i Planinarskog kluba ,,Rumija“

Advokat Mladen Peruničić kazao je juče kako su podnijeli zahtjev za izuzeće postupajuće inspektorke i njenog nadređenog. Komunalna inspektorka Snežana Perišić kazala je da je objekat, tj. drvena kućica, postavljena bez UT uslova. – Advokat je tražio moje i izuzeće načelnika Službe za inspekcijske poslove, tako da do rješavanja tog zahtjeva odlažemo rušenje. Mi

Do maja će urediti 16 pješačkih staza

BAR – Turistička organizacija i planinari kluba ,,Rumija“ urediće do kraja mjeseca sve pješačke staze. Kako je kazao Ilija Vukotić, predsjednik PK ,,Rumija“, održavanje podrzumijeva čišćenje i markiranja staza, ali i sve potrebne aktivnosti u cilju bolje prohodnosti i bezbjednosti tu-

rista. Iz TO Bar kažu da pješačke staze predstavljaju turistički proizvod koji ima veliki potencijal, a koji turistima pruža priliku da dožive prirodne ljepote ovog područja i upoznaju se sa lokalnom kulturom i običajima. Za održavanje su predviđene staze: Stari Bar – Baltina, Volujica – Val od Bigovice,

Sutomore – tvrđava Nehaj, Sutorman – Vrsuta – Sutorman, Tuđemili – vrh Kunora – PPT (spajanje sa stazom Primorsko-planinske transverzale), Bijela Skala – Pinčići – Murići, Bijela Skala – Gornji Šestani – Đuravci, Zupci – Mužice – PPT, Šušanj – Gornja Voda –Vučja Spilja – Kolijevka – Su-

torman – PPT, Gornja Briska (Šestani) – Rumija, Podgor –Virpazar (dolinom rijeke Orahovštice), Sutomore – Sozina – PPT (priključak), Sutomore – Sozina – Vrsuta, Bijela Skala – Livari – Gornja Briska, Stari Bar – Kajnak – Džidžarin –Most Rikavca i Limljani – Klisići – Sutorman. I. R. BIĆE

ćemo postupati po našim rješenjima i zakonu. Objekat je postavljen mimo UT uslova, sve je ovdje mimo UT uslova. Potvrđena su nam sva rješenja o rušenju od drugostepenog organa i izvršna su – kazala je Perišić.

U znak podrške, na uzgajalištu školjki okupili su se Miloševićeva porodica, prijatelji i ostali uzgajivači školjki iz Kotora. Iv. K.

SPrEMNE ZA tUrIStE: Uređenje staza

DVIJE KUĆE UrUŠENE, DVA oBJEKtA UGroŽENA: Novo Naselje, Škaljari

PoDrŠKA UZGAJIVAČA: Juče na Ljutoj

I.KOMNENIĆ

,,Prostranstva ljubavi“ od večeras u Čačku

PODGORICA – Izložba

radova vuzuelne umjetnice

Irene Lagator-Pejović, pod nazivom ,,Prostranstva ljubavi“, biće otvorena večeras u 18 sati u Umetničkoj galeriji „Nadežda Petrović“ u Čačku.

Na otvaranju će govoriti Branislav Dimitrijević i Mirjana Šijačić-Nikolić. Kustosi izložbe su Patricja Rilko i Julka Marinković

Izložba je dio programa „Nagrađeni na Memorijalu“ i priređuje se u okviru jubileja 150 godina od rođenja Nadežde Petrović.

- Samostalna izložba Irene Lagator-Pejović prikazuje raznolik izbor iz novijih radova umjetnice, uključujući i nove artivističke radove. Kako tematski, tako i prostorno, ovi istraživački radovi obuhvataju teme inflacije, rada i znanja, a

Glumica Isidora Minić za Pobjedu povodom gostovanja predstave „Votka

Grabljenje i glad su odlike našeg vremena

Vidimo šta se sve konstruiše, do čega ćemo brzo doći. Generacije koje će da sjede same u foteljama, bez kučeta, mačeta, briga. Oni će naočarima da žive u ekranima. A, nikog oko njih nema – kazala je Minić

bave se kompleksnošću i protivrječnostima stanja današnjice, u kojoj više ne možemo poricati krajnju hitnost kritičkih ekonomskih i ekoloških prodora – ističe se u najavi. Lagator-Pejović je umjetnica i teoretičarka umjetnosti. Njena postmedijska umjetnička praksa usmjerena je na istraživanje i proces. Zanimaju je neprimjetne i paradoksalne situacije, jezičke i sistemske konstrukcije našeg globalizovanog doba koje se naizgled čine nebitnima. Analizirajući ih, kao i odnose između slika i jezika, individualnih i kolektivnih iskustava, stvara rizomatske reference za kritičko razumijevanje savremenosti, pokazujući da umjetnost može biti relevantna društvena aktivnost za oblikovanje budućnosti.

Izložbu su podržali Ministarstvo kulture Republike Srbije i Grad Čačak. A. Đ.

Nova knjiga Bobana Batrićevića na FCJK

PODGORICA – Kada se snovi rasprše, a stvarnost ošamari, ljudi se grčevito bore da se uhvate za grumen života koji daje bilo kakvu sigurnost. Jednu takvu priču nudi i predstava „Votka i šampanjac“, u kojoj jednu od vodećih uloga ima glumica Isidora Minić. Crnogorska publika nedavno je jedno od izvođenja ove predstave imala priliku da pogleda u Nikšićkom pozorištu.

Predstava je nastala u koprodukciji Ateljea 212 i Teatra Vuk, po tekstu savremene ruske dramske spisateljice Irine Vaskovske, a u režirji Andree Ade Lazić. Minić, čija je karijera obilježena brojnim teatarskim nagradama, a publici je poznata i po ulogama u filmskim ostvarenjima, donosi lik žene čija je prošlost zauzela i nadu u budućnost.

ŽIVOT

Predstava „Votka i šampanjac“, kako je kazala Minić na početku razgovora za Pobjedu, je sjetna komedija, u čijem je samom naslovu sadržano pitanje da li je život u mjehurićima ili ljut i opor.

PODGORICA – Knjiga

„Dnevnik kontrarevolucije – kako nam je ukradena budućnost“, autora Bobana Batrićevića, biće promovisana večeras u 18 sati na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.

Knjiga je objavljena nedavno kao suizdavački projekat FCJK i Crnogorskog PEN centra. O knjizi će govoriti prof. dr Tvrtko Jakovina sa Sveučilišta u Zagrebu, prof.

PODGORICA – Predstava

„Don Žuan“, u režiji Igora Vuka Torbice i produkciji Narodnog pozorišta „Toša Jovanović“ iz Zrenjanina, biće izvedena večeras, u 20 sati, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta

Don Žuana igra Ivan Đorđević, a ostale likove donose Dejan Dedić, Sanja Radišić, Dejan Karlečik, Miljan Vuković, Zvonko Gojković, Pr-

dr Olivera Komar sa Univerziteta Crne Gore, književnik Andrej Nikolaidis i autor.

U pitanju je zbirka istorijskih eseja i kolumni koje je autor objavljivao u periodu od izbijanja litija u Crnoj Gori do potpisivanja Temeljnog ugovora između Vlade Crne Gore i Crkve Srbije. Recenzenti knjige su prof. dr Tvrtko Jakovina i književnik Filip David dok su urednici Adnan Čirgić i Aleksandar Radoman D. E.

- Predstava je vezana za današnje vrijeme, ljude koji ne mogi da se prilagode, prihvate, brzo da se uklope u ovu vrstu današnjeg života koji te nosi. U kome moraš da radiš i neke ružne stvari ili se prilagodiš nečemu što nije tvoja maštarija, kako si zamislio da će život izgledati.

Ova predstava je priča o ,,sanjarkama“ koje su maštale o drugačijem životu – kazala je ona.

Zato je i svima lako da se povežu sa pričom komada.

- Mnogo je toga što i ja osjećam u ovom vremenu, koje mi se i ne dopada. Pokušavam da se na svoj način izborim. Imam maštarije i snove, ali sam svjesna realnosti i borim se da je preživim. Ne biram da to neko radi umjesto mene – rekla je Minić.

Najtamnije što je ovo vrijeme donijelo, prema njenim riječima, jeste brzina življenja.

- Grabljenje, glad koja tjera da se juri, propuštaju se neki divni, jednostavni trenuci koje svaki dan donosi. Ljudi toliko jure da ne stižu da udahu vazduh, a život prođe. Nije suština to. Svakodnevno disanje, slike oko nas, su duhovna hrana. Trenutni život, sa digitali-

zacijim i virtuelnim svijetom ne daje trenutak da se otvore oči i pogleda sa strane – smatra ona.

BRZINA

To sve vodi, kako je kazala, ka tome da je čovjek okrenut samom sebi.

- Vidimo šta se sve konstruiše, do čega ćemo brzo doći. Generacije koje će da sjede same u foteljama, bez kučeta, mačeta, briga. Oni će sa naočarima da žive u ekranima. A, nikog oko njih nema. Neobjašnjivo je šta dodir, zagrljaj, poljubac čine čovjeku i vrlo mu je to potrebno. Kroz ovaj ekran sem bijesa i agresije, teško da možemo bilo šta da dobijemo – rekla je Minić.

Pozorište je, kako je istakla,

Na Cetinju otvorena izložba radova ,,Sinergija suprotnosti“

slika upravo takvog vremena. - Mi smo pomodari, a kod nas je došao u žižu post-dramski teatar. Ja sam to probala, radila, u nečemu uživala, u nečemu ne, ali sam ga vrlo brzo iživjela. Čini mi se da to ne može postati mejnstrim, ali vidim da se dosta ljudi bavi time, ima ga na repertoarima. Ne kažem ni da sam za klasičan teatar, ali pozorište kreće da radi sve i svašta, prosto ne pronalazi svoj put – objasnila je Minić.

Teatar u brzini življenja, kako je rekla, gleda da ispuni te forme koje su zadate od finansijske strane kada su u pitanju privatne scene, ili nacionalna, gradska koja se trude samo da ispune budžet.

- U toj brzini i hiperproduk-

voslav Zakovski, Jovan Torački, Edit Tot Miškeljin, Jelena Šneblić-Živković, Stefan Juanin, Mirko Pantelić i Jelena Kesić. Predstava „Don Žuan“, kako je zapisao književnik i publicista Zoran Slavić, sadrži u sebi stav, stil i smisaonu vertikalu. - Njegov „Don Žuan“ je iz ovog vremena, koje je izvan istorije, ideologije, preovlađujuće religije odnosno etike, konačno ovo je i vrijeme nedefinisane estetike – zapisao je on. S. V.

Projekat predstavlja umjetnička istraživanja četiri nastavnika sa Fakulteta grafičkih umjetnosti i Fakulteta slikarstva Akademije likovnih umjetnosti iz Gdanjska. Rezultat je dugogodišnje saradnje Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja i Akademije likovnih umjetnosti u Gdanjsku, u okviru Erasmus + programa

međunarodne kreditne mobilnosti. Na izložbi su predstavljeni radovi poljskih umjetnika: Aleksandre Jadčuk, Lukasa Butovskog, Mareka Vrzesinskog i Slavomira Vitkovskog. Prodekanica za međunarodnu saradnju Fakulteta likovnih umjetnosti, docent mr Maja Šofranac kazala je da umjetnici pristupaju slikarstvu kao univerzalnom, arhetipskom sredstvu komunikacije, kojim su ljudi komunicirali još od praistorije. Ona je istakla i da svaki od četiri pristupa karakteriše individualan, jedinstven način artikulisanja forme i značenja, što je lično

tumačenje i opis savremene materijalne i duhovne stvarnosti.

- Umjetnici pronalaze inspiraciju u tradiciji, neki u apstraktnoj umjetnosti, a drugi u figurativnoj. Na izložbi se mogu vidjeti slikarski eksperimenti Aleksandre Jadčuk, u kojima motiv pejzaža poprima konvencionalnu formu znaka, pojačan ritmom i teksturom slike. Marek Vrzesinski predstavlja magične slike simbola izvučenih iz prostranstva ezoteričnih misterija, pozivajući nas na razmišljanje o njima. Za Slavomira Vitkovskog je umjetnost poput putovanja kroz život u promjenljivom

ritmu događaja. On predlaže da se zaustavimo i razmišljamo o ratu u Ukrajini koji traje već duže od godinu dana, dok nas Lukasz Butovski u svojim ekspresivnim slikama zavodi ličnim pozivom na razmišljanja o smislu ljudskog života,

Irena Lagator-Pejović izlaže u Umjetničkoj galeriji „Nadežda Petrović“

Jedan od radova Irene Lagator-Pejović

Na Cetinju danas promocija „Dnevnika kontrarevolucije“

„Don Žuan“ u CNP-u

nikšićko pozorište

arodni muzej

Inspiracija u tradiciji

Pozorišni život u Crnoj Gori treba da se širi

Krajem 90-ih godina prošlog vijeka Isidora Minić bila je dio različitih predstvava u Crnogorskom narodnom pozorištu. U periodu kada se nekadašnja zemlja raspadala, stvarale nove države, kako je kazala, u Crnoj Gori je počeo da stasava novi kulturni život. - Akademija na Cetinju je tek počela bila da stvara glumce, reditelje... to je bilo u začetku. Mi smo bili tu da pomognemo da počnu da se prave predstave, tek tada se otvorilo i obnovljeno Crnogorsko narodno pozorište. Naša misija je bila da zaživi pozorišni život kroz nas, sa mladim ljudima sa Akademije. Kada su oni stasali, mi smo nastavili svoj život, a Crna Gora je nastavila da živi svoj kulturni život. Vidim da mnogo ljudi snima u Beogradu. Nisam mnogo predstava gledala, ali ispratim gostovanja. Ovdje sada postoje četiri pozorišta, institucije koje žive punim plućima. To sve treba da se širi – kazala je ona.

ciji se sve manje razmišlja o ansamblu, temama danas, šta možemo publici da ponudimo, šta ona traži a šta možemo da joj ponudimo. Hiljade glumaca izlazi sa tih praznih privatnih akademija, škola. Mnogo je onih koji nijesu završili škole, ali se bave time. Vjerujem da će se to iskristalisati. Gledalac plati kartu, i želi da dobije nešto, bar kad je riječ o sofisticiranom gledaocu, koji zna šta traži od pozorišta – ispričala je ona.

RAZMIŠLJANJE

Uvijek je više voljela pozorište koje tjera na razmišljanje. - Zapitaj se, neka te asocira. Ne moramo biti bukvalni, usađivati nekome parole u mozak da bi mogao da misli – kazala je Minić.

Dugo smo, prema njenim ri-

Drugačiji i pravedniji pogled na „drugi pol“

PODGORICA – Knjiga „Zaher-Mazohove Slovenske žene – prevodi i komentari“ Jasmine Tatar-Anđelić, koja sadrži deset pripovjedaka kontroverznog austrijskog književnika i publiciste Leopolda fon Zaher-Mazoha, objavljena je nedavno u izdanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.

Deset priča o slovenskim ženama objavljenih u šest brojeva „Revije dva svijeta“ (od 1889-1891) predstavljaju uspješnu mješavinu elemenata istorijskog romana, egzotizma slovenskih pejzaža i portreta snažnih žena praćenih diskretnom erotičnošću.

IZLAZAK IZ SJENKE

- Stihovi inspirisani „borbom neprestanom“, ali i ljubavlju Crnogoraca prema ženi čine neobičan i zanimljiv dio ove pripovijetke – zapisala je Tatar-Anđelić.

DVIJE ŽENE

Fascinacija slovenskim ženama je došla iz piščeve kuće, gdje su o njemu, bolešljivom dječaku, brinule dvije žene. Jedna je dojilja Anča, Ukrajinka koja ga je odgajala uz priče iz slovenske folklorne baštine čija će fascinantna fizička snaga obilježiti tipologiju ženskih likova u njegovom kasnijem djelu. Druga je rođaka Zenobija, korpulentna žena naređivačkog tona ogrnuta u krzno i obuvena u zlatom izvezene papuče, koja će dječaka doživotno fascinirati. Iako djela Zaher-Mazoha u centar postavljaju dominantne ženske likove, ne zanemaruju istorijsku, etnografsku i socijalnu tematiku.

suprotstavljajući i međusobno prožimajući osjećanja egzistencijalne sreće i patnje –kazala je Šofranac. Publici su se obratili i umjetnici Marek Vrzesinski i Slavomir Vitkovski. Izložba će biti otvorena do 4. maja. A. Đ.

ječima, živjeli u socijalizmu, kapitalizam je došao, a mi smo negdje na pola puta.

- Nijesmo mi zrelo društvo. Kapitalizam u nekim društvima traje vjekovima, a kod nas mnogo manje. Najbolji primjer među nama su Hrvati i Slovenci, koji su u Evropskoj uniji. Oni su u kulturi pokušali da naprave zapadnjačke sisteme, ali su se vratili na našu staru priču. Mi nismo veliko tržište, nemamo toliku tradiciju, obrazovan i prosvijećen narod. Bez obzira što to traje vijek ili dva, sve je to za društvo u povoju. A, ako se ne njeguje, ne možemo da očekujemo da pozorište bude veliko, a da se radi po projektu. Mi volimo da kopiramo, a nismo dovoljno zreli – smatra ona.

S. VIŠNJIĆ

PODGORICA – Projekcija nagrađivanog dokumentarnog filma ,,Blokada“, hrvatskog reditelja Igora Bezinovića, biće održana večeras, u 19 sati, u multimedijalnoj sali CKZ ,,Ribnica“. Ulaz na projekciju je besplatan, a ,,Blokada“ je jedinstveni pogled iznutra u najduži, najbrojniji i politički najznačajniji studentski protest na ovim prostorima od 1971. godine, koji je započeo u aprilu 2009. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon projekcije, biće upriličen razgovor sa, jednom od organizatorki studentskih protesta u Nikšiću Marijom Marković i urednikom portala „Kombinat“ Aleksandrom Novovićem S. V.

Slovenske žene Zaher-Mazoha su nekad naivne i omalovažene seljanke koje se pretvaraju u nemilosrdne osvetnice, a nekada ponosne gorštakinje koje prihvataju svoju sudbinu poput junakinja antičkog pozorišta, smatra Jasna Tatar-Anđelić. Autor čitaoce vodi u Galiciju i Malorusiju, ali i u Poljsku, Slovačku, Bugarsku, sve do naših jugoslovenskih prostora poput Crne Gore, nepristupačnih djelova Hercegovine, zaleđa Dalmacije, Hrvatske i Srbije.

- Put ka slovenskim ženama nam je pokazao upravo Zaher-Mazohov lik Crnogorke Milice (fr. Melitza) iz priče „Dan u Gackom“. Milica je na početku priče lijepa i skromna supruga crnogorskog junaka Karadžića čija će samouvjere-

Predstavljanje prvog romskog stripa

„Suno“ u

Biblioteci

PODGORICA – Prvi romski strip u Crnoj Gori, pod nazivom „Suno“, autora Slobodana Boba Lalovića, biće predstavljen večeras, u 18 sati, u striparnici Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, povodom obilježavanja Međunarodnog dana Roma.

Kako je saopšteno iz fondacije „Ruke prijateljstva“, strip su objavili u saradnji sa Kancelarijom za Rome i Egipćane pri Sekretarijatu za socijalno staranje Glavnog grada. Specijalni gosti večeri su Brčko, Vesna Delić i Simon Vukčević. Lalović je rođen 1976. godine u Podgorici. Njegovo interesovanje za strip datira iz djetinjstva, a prvi kompletan strip je nacrtao u šestom razredu osnovne škole. U drugom razredu srednje škole nacrtao je strip ,,Vlahonne“. A. Đ.

nost, hrabrost i snaga zasijati u borbi s Turcima. Ova borkinja će spasiti muža koji će, opet, u posljednjim scenama narušiti sliku o dominantnom pater familijasu time što će je staviti u centar pobjedničkog slavlja ukrašavajući je zaplijenjenim blagom. Istorijska pozadina priče „Dan u Gackom“ su sukobi s Turcima u Hercegovini 1875. godine. Narator odlazi u Crnu Goru kako bi se stavio na raspolaganje knjazu Nikoli I Pe-

troviću, a on ga raspoređuje da bude pomoćnik izvjesnom Karadžiću – zapisala je autorka.

Iako je priča fokusirana na Miličin blistavi izlazak iz sjenke i njeno prikazivanje u drugom svjetlu u odnosu na uobičajenu sliku pokorne supruge, prema riječima Tatar-Anđelić, Zaher-Mazoh ne propušta da nam približi posve nesvakidašnji crnogorski način ratovanja, surovost krajolika, ali i crnogorski pjesnički dar.

- Pripovijetke „Slovenske žene“ su u tom pogledu sasvim ilustrativne – svaka od njih prikazuje žene i žensko-muške odnose iz određenog slovenskog kraja, a opet nam svaka detaljno prikazuje običaje, način života, vladajuće porodične i društvene odnose – zapisala je Tatar-Anđelić u predgovoru. Sve slovenske žene sadrže elemente autorovog fetišizma: bičeve, krzno, ali i papuče koje Milica nazuva svom mužu, no Tatar-Anđelić primjećuje i prožestost feminističkim odlikama.

- Pisac koji u vijeku buržoaskih patrijarhalnih društvenih normi smjelo i otvoreno prikazuje svijet matrijarhata i dominaciju žene koja se ne svodi samo na okrutnu ljubavnicu iz budoara, svakako doprinosi drugačijem i pravednijem pogledu na „drugi pol“ – zapisala je prevoditeljka. D. ERJAVŠEK

Počele probe koprodukcijskog projekta Grada teatra i NP Sombor

premijerno na sceni između crkava

PODGORICA – Prva čitaća proba predstave „Radovan III“, koju JU Grad teatar iz Budve radi u saradnji sa Narodnim pozorištem iz Sombora, održana je u ponedjeljak u prostorijama somborskog teatra. Premijerno izvođenje predstave biće održano 15. avgusta na sceni između crkava, u okviru Grada teatra. Ovo je jedna od tri pozorišne premijere koje Grad teatar planira da realizuje tokom predstojećeg izdanja manifestacije. Za festival Grad teatar ponovo režira Vito Taufer, dramatizaciju potpisuje Vesna Radovanović, scenografiju Lazar Bodroža, kostimografkinja je Biljana Grgur, a originalnu muziku za predstavu komponuju Robert Pešut Manjifiko i Aleksandar Pešut Shatz U predstavi igraju: Ninoslav Đorđević, Biljana Keskeno-

vić, Duško Jakišić, Danica Grubački, Nemanja Bakić, Marija Maša Labudović, Lazar Nikolić i Pavle Popović Tekst za predstavu „Radovan III“ djelo je Dušana Kovačevića, a jednu od najpoznatijih teatarskih izvedbi režirao je Ljubomir Draškić, sa Zoranom Radmilovićem u glavnoj ulo-

zi. U pitanju je priča o čovjeku koji se nije snašao, koji je došao iz zavičaja u veliki grad i stalno lamentira za rodnim krajem, iako tamo ne smije da se vrati. Radovan je opsjednut serijom o Džordžu, zbog čijeg odlaganja, radi prenosa slijetanja na Mjesec, bezuspješno pokušava samoubistvo. S. V.

„Zaher-Mazohove Slovenske žene“ Jasmine Tatar-Anđelić objavljene u izdanju FCJK

Naslovnica knjige

Prve čitaće probe predstave

„Radovan III“

„Votka i šampanjac“

VOLIM POZORIŠTE KOJE TJERA NA RAZMIŠLJANJE: Isidora Minić

,,Blokada“ u Ribnici

Nakon što su jaki udari vjetra oborili desetak borova na vrhu Gorice

Rendžeri i ekipe Zelenila uklonili oborena stabla

S obzirom na to da je nekoliko stabala prijetilo da padne, pripadnici Rendžerske službe juče ujutro obezbijedili su prostor trakama zbog bezbjednosti građana. Obavijestili su i kolege iz Zelenila sa kojima su oko podne uklonili oborena stabla i oslobodili staze, pa je sve opet bilo prohodno i bezbjedno za građane

Desetak višedecenijskih

stabala na sjeverozapadnoj

padini na vrhu brda Gorice, uglavnom u dijelu koji je prije dvije godine zahvatio požar, kao i uz staze, oborena su prije dvije noći usljed jakih udara vjetra. S obzirom na to da je još neko-

liko stabala prijetilo da padne, pripadnici Rendžerske službe koja radi u okviru Agencije za upravljanje zaštićenim područjem Podgorice, juče ujutro obezbijedili su prostor trakama zbog bezbjednosti građana. Obavijestili su i gradsko Zelenilo sa čijim ekipama

Revitalizacija opožarenog dijela Gorice

Direktor Agencije za upravljanje zaštićenim područjem Glavnog grada Drago Đeković je naveo da upravo rade na izradi Plana upravljanja za Goricu, u okviru kojega će biti precizno definisana i revitalizacija opožarenog područja na vrhu brda.

U okviru redovne procedure, dodao je, u toku je uklanjanje biljnog materijala u onoj mjeri u kojoj

stručnjaci kažu da treba da se uradi.

– Prošle sedmice je izneseno pet kamiona iz opožarenog dijela, ima još nekoliko mjesta na kojima odlažemo taj otpad, koji ćemo u narednom periodu iznijeti sa brda – kazao je Đeković, uz napomenu da su u toku i manje akcije sadnje, njega i zalivanje mladih sadnica drveća na ovom području.

su oko podne uklonili oborena stabla i oslobodili staze, pa je sve opet bilo prohodno i bezbjdno za građane. Direktor Agencije za upravljanje zaštićenim područjem Glavnog grada Drago Đeković izjavio je za Pobjedu da su usljed jakog vjetra oborena stabla u dijelu koji je prije dvije godine zahvatio požar. – Rendžeri su izašli jutros na teren, ustanovili da su stabla oborena usljed jakih udara vjetra. Zatvorili su trakama stazu zbog bezbjednosti građana. Obavijestili smo ekipe gradskog Zelenila i zajedno sa njima uklonili stabla koja nijesu do kraja pala i predstavljala su prijetnju po bezbjednost građana – kazao je Đeković, uz napomenu da će sva stabla koja su bila oborena biti uklonjena.

Već oko podne ošegali su oborena stabla i granje, uklonili palo drveće, oslobodili stazu, pa je sve opet bilo prohodno i bezbjedno.

Nakon požara koji je na tom mjestu izbio prije dvije godine mnogo drveća je oštećeno i posječeno, a desetak starih četinara na samom vrhu br-

Ministarstvo prosvjete još nije obavijestilo predstavnike OŠ ,,Vladimir Nazor“ i Savjeta roditelja o preduzetim radnjama povodom izgradnje novog školskog objekta

Ministarstvo prosvjete nije ispoštovalo dogovor sa predstavnicima OŠ ,,Vladimir Nazor“ da će im proslijediti projekat budućeg objekta obrazovne ustanove u Maslinama. Predstavnica Savjeta roditelja Jelena Milošević podsjetila je za Pobjedu da je na sastanku koji su imali sa predsjednikom Vlade u tehničkom mandatu i ministrom prosvjete dogovoreno da će im projekat

O navodnom završetku projekta saznali iz medija

buduće škole biti proslijeđen u petak (31. mart) ili poneđeljak (3. april). - Mi smo ih na to podsjetili putem mejla, ali smo ostali bez odgovora. U utorak smo iz medija saznali da je projekat navodno završen, kao i da bi trebalo da uslijedi raspisivanje tendera.

Od Ministarstva prosvjete ćemo tražiti da nam do kraja ove sedmice dostavi projekat, ako je završen, kao i precizne rokove za raspisivanje tendera za izbor izvođača, odnosno, gradnju nove škole. Ukoliko ne dobijemo odgovor ili on ne bude prihvatljiv za nas, biće-

mo primorani da organizujemo nove proteste – kazala je Milošević. Redovno odvijanje nastave u OŠ ,,Vladimir Nazor“ prekinuto je februara 2021. godine, tj. kada je naloženo ispitivanje statičke bezbjednosti glavne zgrade i fiskulturne sale. Zbog odlaganja početka izgradnje novog školskog objekta, roditelji djece koja pohađaju ovu vaspitno-obrazovnu ustanovu nekoliko puta organizovali su proteste. Kada je srušen stari objekat škole, iz Ministarstva prosvjete obećano je da će gradnja nove škole početi do 21. aprila, a da se završetak radova očekuje do marta ove godine!? Oko 1.100 učenika škole ,,Vladimir Nazor“ prošle i tekuće školske godine nastavu je pohađalo u školama ,,Luča“ u Doljanima i ,,Marko Miljanov“ na Koniku, a od septembra prošle godine i u OŠ ,,Novka Ubović“ u Tološima. Nj. Ž.

da ovoga puta nijesu izdržali jake udare sjevernog vjetra. Prethodnih dana je na snazi bio narandžasti i crveni meteoalarm, tj. iz Zavoda za hi-

drometeorologiju i seizmologiju najavili su da će duvati jak vjetar, koji će na momente imati udare orkanske jačine. I. MITROVIĆ

Peti Međunarodni sajam audio-uređaja, opreme i nosača zvuka biće održan u subotu 8. aprila

Smotra muzičke nostalgije

NVO Gramofonske ploče

Crna Gora – Montenegro

Records organizovaće u subotu, 8. aprila, u šoping centru Big Fashion Međunarodni sajam audio-uređaja, opreme i nosača zvuka ,,Podgorica 2023“. Smotra starijih nosača zvuka, namijenjena prvenstveno audiofilima, kolekcionarima i ljubiteljima muzike, održaće se od 10 časova do 22.

Organizatori su događaj najavili kao jedan od najljepših audio-sajmova u regionu, na kojem će, pored nekoliko domaćih izlagača, biti prisutni i kolekcionari iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, sa Kosova, iz Makedonije, Srbije i Slovenije. Ljubitelji klasičnih ploča imaće priliku da pronađu ili izaberu neki od omiljenih albuma ili singlo -

va, ali će biti izložene i kasete i CD-ovi… – Takođe, imate priliku da pogledate izvanrednu ponudu audio-uređaja (Euro-Unit Montenegro), prisustvujete promociji četiri kapitalne muzičke enciklopedije autora Toša Filipovskog iz Skoplja, da uživate u dobroj muzici za koju je zadužen FM Mirda, u izložbi slika slikarke Ivane Vujačić, prelistate neki od kolekcionarskih primjeraka čuvenih muzičkih magazina iz regiona i svijeta, knjiga i ostalih publikacija o muzici, muzičkih postera – naveli su organizatori Sajma. H. P.

Ekipa Zelenila radi na uklanjanju oborenih stabala

Jedna od lokacija na kojoj su borovi pali na staze

I DALJE LEDINA: Mjesto na kojem se nalazila OŠ ,,Vladimir Nazor“

agencija za upravljanje zaštićenim područjem

m. babović

Stari aerodrom će vrlo brzo imati još jedno mjesto za sve generacije

Park od 2.000 kvadrata za rekreaciju i odmor

Ekipe gradskih preduzeća izvode radove na uređenju prostora u Ulici Miloša Obilića na Starom aerodromu. Riječ je o lokaciji u okviru koje će osim parka biti izgrađen i novi parking prostor.

Do sada je odrađena nivelacija terena, završena je izgradnja atmosferske kanalizacione mreže i položeni elektrokablovi za novu rasvjetu. Na toj lokaciji u toku su radovi na ugradnji ivičnjaka i priprema za ugradnju raster elemenata. Parkovski prostor će, na zadovoljstvo brojnih građana, biti prilagođen svim generacijama.

Primjer angažmana ekipa gradskih preduzeća i nebrige građana u dijelu grada na Pobrežju

Osim šetnih staza, na površini od preko 2.000 kvadratnih metara biće izgrađeno dječje igralište s podlogom od tartana, na kojem će biti kombinovane dječje sprave – njihalica, vrteška i klackalice. Shodno zahtjevima rekreativaca biće izgrađen i poligon za basket, teretana na otvorenom i ugrađen sto za stoni tenis, dok će za najmlađe oko parka biti formirana mini biciklistička staza.

Prostor će biti oplemenjen sa oko 40 sadnica drveća i 35 sadnica nižeg ukrasnog bilja, biće ugrađen sistem za navodnjavanje, kao i novi parkovski mobilijar.

H. P.

za odmor i rekreaciju bili uredni i čisti, osim angažovanja radnika gradskih preduzeća potrebno je da i svi građani imaju malo razvijeniju svijest da je to zajednička imovina koju zajednički treba da čuvamo.

U prilog tome govori nekoliko detalja zabilježenih na Pobrežju. Dok je u Central parku pored Doma zdravlja juče sve bilo kao pod konac, svega tridesetak metara od parka, stajali su polomljeni zaštitni elementi na trotoarima i plastični stubići koji odvajaju saobraćajnice, velika količina komunalnog otpada bila je odložena oko kontejnera, kao i na nedavno rekonstruisanom sportskom poligonu iza zgrade ,,Vampirica“.

Dok jedni rade, drugi razgrađuju

če su u okviru redovnih aktivnosti kosili i grabuljali naraslu travu u Central parku, kao i na zelenim površinama uz saobraćajnice. Sadnice u parku na Pobrežju bile su okopane, orezane, a higijena na zavidnom nivou. Kažu da su posljednjih neđelja imali više posla kada je riječ o košenju jer su se smjenjivali kiša i sunce što je pogodovalo bujanju vegetacije. Međutim, svega tridesetak

prostor iza zgrade ,,Vampirica“ i nedavno rekonstruisanog sportskog poligona ružile su velike količine komunalnog otpada. Pored metalnih kontejnera, tik uz ogradu poligona bio je nagomilan građevinski i zeleni komunalni otpad. Na tartanskoj podlozi igrališta bilo je nekoliko punih kesa smeća, kao i ostaci kartonske ambalaže, boca i drugog sitnog otpada koje je vjetar

Da očuvanje higijene i mobilijara u ovom dijelu grada nijesu u fokusu pažnje pojedinih građana svjedoče i polomljeni zaštitni metalni elementi u obliku ćiriličnog slova P na trotoarima, kao i plastični stubići koje su ekipe gradskih preduzeća ugradile između kolovoznih traka kako bi na taj način spriječile nepropisna parkiranja na saobraćajnicama. I. M.

Radnici Zelenila na zadatku u Central parku

Gomile građevinskog otpada uz ogradu igrališta iza „Vampirice“

Radovi u Ulici Miloša Obilića

Izraelske snage upale u džamiju Al Aksa i nakon jutarnje molitve uhapsile više od 500 vjernika

Desetine Palestinaca povrijeđeno da bi se jevrejskim doseljenicima omogućio bezbjedan obilazak svetilišta

Incident u Al Aksi izazvao je proteste širom okupirane Zapadne obale, a iz Pojasa Gaze je, kao odgovor na raciju u džamiji, ispaljeno desetak raketa, od kojih je većinu presreo izraelski protivvazdušni odbrambeni sistem „Gvozdena kupola“

JERUSALIM – Izraelske okupacione snage upale su, nakon jutarnje molitve, u džamiju Al Aksa u Jerusalimu i uhapsile više od 500 Palestinaca, a nakon toga izvele i raketne udare na vojna skladišta Hamasa i lokacije za proizvodnju oružja u Pojasu Gaze. Prilikom racije u tom čuvenom muslimanskom svetilištu, koja je izvedena kako bi se jevrejskim doseljenicima omogućio bezbjedan obilazak kompleksa džamije, povrije-

NJUJORK - Svaka od 34 tačke otpečaćene optužnice protiv bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa odnose se na poslovnu evidenciju njegove organizacije za koju tužioci tvrde da je u više navrata prepravljana unošenjem lažnih podataka, javljaju američki mediji.

Navodne lažirane fakture odnose se na račune izdate na ime Majkla Koena ili na čekovne račune Trampa tokom 2017. godine, prenosi CNN.

U optužnici na 16 strana iznose se i novi detalji o planu koji je, prema navodima tužioca, obuhvatao više isplata dvijema žena-

đene su na desetine vjernika, objavio je palestinski Crveni polumjesec. Agencija Rojters prenosi i kako su izraelske snage tokom upada i napada na palestinske vjernike koristile šok bombe i gumene metke. Izraelska policija, sa druge strane, tvrdi kako je bila primorana da uđe u kompleks svetilišta nakon što su se maskirani ekstremisti, opremljeni pirotehničkim sredstvima i kamenicama, zaključali u džamiji.

- Kada je policija ušla u objekat, iz unutrašnjosti džamije je velika grupa demonstra-

nata na njih bacala kamenice i ispaljivala pirotehnička sredstva - navodi se u saopštenju i

Detalji optužnice protiv bivšeg američkog predsjednika Potplaćivao da bi seks afere i vanbračno dijete ostali tajna?

ma, među kojima je i zvijezda filmova za odrasle Stormi Danijels, a koje su navodile da su bile u seksualnim odnosima sa Trampom nekoliko godina ranije, kao i vrataru u Trampovom tornju koji je tvrdio da ima priču o navodnom Trampovom vanbračnom djetetu, navodi Glas

Koen je, kako se navodi u optužnici, pregovarao o tajnoj isplati novca kako bi „obezbijedio da se Danijels ne oglašava o aferi sa njim,

pokušavajući tako da spriječi otkrivanje štetnih informacija u posljednjih nekoliko nedjelja prije predsjedničkih izbora. Tramp je, međutim, navodno dao instrukcije Koenu da odloži plaćanje porno glumici „što je duže moguće“.

Tužioci tvrde i da je Tramp bio dio nezakonitog plana za suzbijanje negativnih informacija, uključujući nezakonitu uplatu od 130.000 dolara sa ciljem da se suzbiju negativne informacije koje bi štetile njegovoj kampanji.

Tramp se na jučerašnjem saslušanju pred sudom na Men-

hetnu izjasnio da nije kriv ni po jednoj od 34 tačke optužnice, a njegovo sljedeće saslušanje pred tim sudom zakazano je 4. decembar.

Prema zakonima države Njujork, sve optužbe protiv Trampa zajedno nose maksimalnu kaznu od preko 100 godina zatvora, ali bi, kako se navodi u izvještaju Rojtersa, u slučaju da bivši predsjednik bude proglašen krivim, zatvorska kazna gotovo sigurno bila daleko manja od toga. Trampovi advokati najavili su tešku borbu da se optužbe protiv njega povuku.

ČETIRISTO ŠESTI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Situacija u Bahmutu i dalje teška

Kijev priprema proljećnu kontraofanzivu

KIJEV/MOSKVA – Situacija u Bahmutu na istoku

Ukrajine i dalje je teška i ukrajinske snage će, u slučaju da se nađu u riziku da budu opkoljene, donijeti odgovarajuće odluke, saopštio je predsjednik te zemlje Volodimir Zelenski.

On je juče, u iščekivanju početka nove ukrajinske proljećne kontaofanzive koju je najavio dan ranije, otputovao u Poljsku gdje je, u razgovoru sa tamošnjim zvaničnicima, ponovio kako je prioritet zaštita života

ukrajinskih vojnika. Nakon što je ukrajinski lider u utorak najavio početak proljećne kontraofanzive koja će, kako je rekao, uništiti ruske snage, zvanični Kijev pozvao je juče Ukrajince koji se nalaze na teritorijama pod ruskom okupacijom da pod hitno napuste ta područja.

- Savjetujem Ukrajincima na privremeno okupiranim područjima da odu u treće zemlje ili da se pripreme. Znate šta treba činiti. Čuvajte sebe i svoju djecu – navela je na Telegramu zamjenica ukrajinskog premi-

jera Irina Vereščuk. Dodala je i kako „zvaničnici okupatora“ još imaju vremena da se povuku.

- Neki od njih već spremaju svoje stvari. Bilo bi dobro da sa sobom povedu i svoje saradnike – napisala je Vereščuk.

U međuvemenu je poljski ministar poljoprivrede Henrik Kovalčik, usljed rastućeg nezadovoljstva tamošnjih poljoprivrednika zbog uticaja uvoza ukrajinskog žita na cijene poljskih poljoprivrednih proizvoda, podnio ostavku na tu funkciju. Kovalčik je objasnio

da je funkciju odlučio da napusti zbog odluke Evropske komisije da produži bescarinski uvoz za ukrajinsko žito do juna 2024. godine. Poljski farmeri zahtijevali su ranije uvođenje tarifa na ukrajinsko žito.

- S obzirom da je jasno da EK ovaj zahtjev neće ispoštovati, odlučio sam da podnesem ostavku na mjesto ministra poljoprivrede - rekao je Kovalčik, a prenio Rojters.

proteste širom okupirane Zapadne obale, a iz Pojasa Gaze je, kao odgovor na raciju u džamiji, ispaljeno desetak raketa, od kojih je većinu presreo izraelski protivvazdušni odbrambeni sistem „Gvozdena kupola“.

Jedan projektil pogodio je, međutim, fabriku u gradu Sderotu, uzrokujući manju štetu, bez ljudskih žrtava.

Izraelsko ratno vazduhoplovstvo i artiljerija su nakon toga bombardovali položaje palestinskih frakcija na jugu i u centralnom dijelu Pojasa Gaze.

dodaje da je jedan policajac tom prilikom ranjen u nogu. Incident u Al Aksi izazvao je

Izraelska vojska precizirala je da su udari izvedeni na vojna skladišta i lokacije za proizvodnju oružja koji pripadaju Hamasu. Izraelska vlada je juče proglasila stanje pripravnosti, te poručila da će snažno odgovoriti na svaki napad iz Gaze.

Sjećanje na 1.425 dana zla

SARAJEVO - Polaganjem

cvijeća i odavanjem počasti na Mostu Suade i Olge u Sarajevu obilježena je juče

31. godišnjica opsade tog grada koja je trajala 1.425 dana i tokom koje je ubijen

11.541 građanin Sarajeva, od kojih je 1.601 bilo dijete.

Cvijeće na spomen-ploču na Mostu Suade i Olge položili su član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, gradonačelnica Sarajeva

Benjamina Karić te ostali predstavnici gradskih vlasti, udruženja žrtava i drugih organizacija, prenosi Anadolija. Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, a okončana je tek 29. februara 1996. godine, zbog čega predstavlja najdužu opsadu jednog glavnog grada u modernoj istoriji ratovanja. Za to vrijeme, oko 350 hiljada Sarajlija bilo je izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika nekadašnje JNA i paravojnih formacija, a kasnije pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske, iz gotovo svih vrsta naoružanja, sa

položaja smještenih na okolnim brdima. Grad ipak nijesu uspjeli da zauzmu zahvaljujući ogromnoj volji, želji i naporima branilaca, mahom građana koji su se odazvali pozivu za odbranu, te u početku gotovo goloruki, u patikama i farmerkama, sa minimumom naoružanja, stali na branike grada. Prve civilne žrtve opsade Sarajeva Suada Dilberović i Olga Sučić ubijene su 5. aprila na Vrbanja mostu, nedaleko od zgrade tadašnje Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine ispred koje su se odvijale demonstracije građana koji su tražili očuvanje mira, a na koje je otvorena vatra. Nekadašnji Vrbanja most danas nosi ime po tim dvjema ženama, a ploča na njegovoj sredini, okrenuta ka istoku, podsjeća i upozorava prolaznike na tešku prošlost grada. U Sarajevu je juče, povodom ove godišnjice, otvoren Muzej „Život u Sarajevu pod opsadom 19921995“ u kome je izloženo na stotine različitih priča i predmeta koji podsjećaju na taj period.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Izraelski specijalci u kompleksu džamije

Sarajevo pod opsadom

Obilježena 31. godišnjica opsade Sarajeva

Donald Tramp

Trener

SC Derbija Andrej Žakelj zadovoljan učinkom

svojih izabranika u Ljubljani, gdje su bili na pragu iznenađenja protiv Cedevita Olimpije

Momci su dali sve što su mogli

PODGORICA – Ni dan kasnije nije lakše. Zapravo, nakon (ne)prospavane noći još je teže košarkašima SC Derbija, koji su, nakon odlične partije u najvećem dijelu meča, ostali praznih ruku na gostovanju protiv Cedevita Olimpije, koja je slavila sa minimalnih 84:83.

Podgoričani su u Ljubljani odigrali sjajno prvo poluvrijeme (44:34), možda i ponajbolje u sezoni, u kojem su vodili i 14 razlike (40:26) i potpuno zaustavili jedan od najboljih napada u ABA ligi. U nastavku je Cedevita Olimpija uspjela da se vrati u meč, koji je bio u egalu do samog kraja, kada je domaćin uz malo više sreće i koncentracije došao do pobjede... - Nije lako ni danas. Još uvijek

je sve svježe. Treba napraviti analizu i popraviti neke greške, a dobre zadržati. Idemo dalje, nemamo puno vremena da govorimo o onome što je bilo – kazao je za Pobjedu trener „studenata“ Andrej Žakelj, u

Ko s kim igra do kraja

Dva kola prije kraja, SC Derbi je na diobi 7. mjesta sa Zadrom i Splitom (skor 10-14), a prate ih Cibona (9-15) i Igokea (9-14). SC Derbi je bolji međusobno od Splita i Cibone (dvije pobjede), a slabiji od Zadra (ubjedljiviji poraz od pobjede), dok se sa Igokeom sastaje u posljednjem kolu u Laktašima. SC Derbi je Igokeu ubjedljivo porazio u „Morači“ sa 104:85.

Prije Igokee, SC Derbi u „Morači“, u poneđeljak, dočekuje FMP, sa imperativom pobjede, kako ne bi čekao posljednje kolo i ostale rezultate.

Split u posljednja dva kola dočekuje MZT i gostuje Crvenoj zvezdi, Zadar je gost Cibone i dočekuje Partizan, Cibona dočekuje Zadar i gostuje MZT-u, dok Igokea ima tri meča – gostuje Partizanu i Mornaru, a između toga dočekuje SC Derbi.

telefonskom razgovoru sa aerodroma u Ljubljani, neposredno pred let za Podgoricu. SC Derbi je otišao na teško gostovanje sa puno problema u rosteru, sa kojima je suočen već neko vrijeme. Iako je bio u sastavu, startni plej Loren Džekson nije ulazio u igru u Ljubljani, a nakon dvije sedmice bez treninga meč je odigrao Nikola Pavlićević. Uz to, rovit je nastupio i Danilo Tasić (u subotu je na treningu povrijedio skočni zglob), koji je izdržao nešto više od desetak minuta. Sve to, međutim, nije smetalo Podgoričanima da prikažu borbenu, agresivnu igru u odbrani, dok je napad predvodio sjajni Flečer Megi sa 22 poena i pet trojki, od kojih je dvije nevjerovatne ubacio u finišu, ali ne i treću za pobjedu, iz skoro nemoguće pozicije.

- Iskreno, nadao sam se dobroj utakmici, ali nijesam očeki-

vao da ćemo tako da odigramo. Imali smo baš velikih problema. Pavlićević je bio bez treninga 14 dana, i takav je zaigrao, a Drežnjak vuče povredu od meča protiv Budućnosti. U bekovskoj liniji smo imali smanjenu rotaciju, ali pristup je bio odličan, momci su bili na nivou na kojem moraju da budu. Nemam nikakvih zamjerki, dali su sve što su mogli. Protiv Cedevita Olimpije smo imali šansu, ali smo neke stvari u finišu mogli pametnije da odradimo. Međutim, kad dođe do umora, to onda nije lako – dodaje Žakelj. U teškom rasporedu u finišu sezone, u kojem se SC Derbi bori za mjesto u plej-ofu, meč protiv Cedevita Olimpije predstavlja veliko ohrabrenje i injekciju samopouzdanja za „studente“. Podgoričanima treba barem jedna pobjeda da bi ostali među osam najboljih, a prva i najveća prilika je 10. aprila u „Morači“, kada gostuje FMP. U posljednjem kolu SC Derbi je gost Igokee...

- Sad treba da se osvježimo, da se pogotovo psihički spremimo za meč sa FMP-om, utakmicu sezone. Ako želimo u plej-of, treba nam još jedna pobjeda, i moramo sve da uradimo da je ostvarimo u prvom narednom meču.

I za meč sa FMP-om je neizvjestan nastup Džeksona, a predstojeći dani poslužiće i za saniranje povreda ostalih igrača, prije svega Tasića, Pavlićevića i Drežnjaka... - Džekson još nije počeo da trenira. Nadam se da ćemo ga osposobiti narednih dana da može da pomogne na sljedećoj utakmici. Ima dosta tih nekih stvari koje moramo da saniramo kako bismo mogli normalno da igramo – zaključio je Žakelj. S. J.

NBA: Vučević dobar u porazu, Embid upisao 52 poena u MVP izdanju

Čikago nemoćan protiv Atlante

PODGORICA – Jednu od lošijih partija u NBA sezoni Čikago Bulsi našeg Nikole

Vučevića odigrali su na svom terenu, u porazu od Atlanta Hoksa 123:105. ,,Bikovi“ su izgubili treći put u posljednjih pet mečeva.

Naš Ol-star centar odigrao je dobro, za 34 minuta na parketu upisao je 19 poena uz deset skokova i tri asistencije, uz dobru realizaciju 15-8 iz igre. Razočarali su glavni igrači spoljne linije, Lavin je ubacio 26 a Derozan 21 poen, obojica nijesu imali dobre procente šuta. Atlantu je do pobjede predvodio bek Bogdan Bogdanović sa 26 poena, a ,,jastrebovi“ su u gostima slavili bez pomoći prve zvijezde, plejmejkera Janga

Upravo je ovaj rival potencijalni protivnik Čikaga u prvoj plej-in rundi u razigravanju za plej-of.

U Istočnoj konferenciji Atlanta je deveta sa učinkom 40-39, bez šansi za direktan plej-of

Pavićević: Bilo je teško parirati Budućnosti

PODGORICA – S obzirom na to što se sve dešavalo sa rosterom tokom cijele sezone, i činjenicu da su pred sam crnogorski derbi raskinuli saradnju sa trojicom stranca, Amerikancima Goldvajerom i Džonsom, te Novozelanđaninom Vebsterom, Mornar Barsko zlato je u duel protiv Budućnost Volija u ,,Morači“ ušao sa minimalnim šansama da iznenadi. I nije ,,iznevjerio“ očekivanja.

Došlo je pet novih igrača, nijednog Amerikanca nijesmo ,,uboli“, kako bi nam nešto mogao pomoći. Zbog svega smo se našli u nebranom grožđu, kao glavni kandidati za ispadanjeističe Pavićević

plasman. Čikago je deseti (3841) i ta pozicija nije ugrožena. Veliki korak ka prvoj MVP tituli karijere, za najboljeg igrča ligaškog dijela sezone, napravio je centar Filadelfije Džoel Embid

U pobjedi 103:101 protiv drugoplasiranog tima Istoka Bostona Kamerunac je postigao čak 52 poena uz 13 skokova i šest asistencija. Šutirao je fantastično 25-20 iz igre, a bacanja 13-12. Plejmejker Harden dodao je 20 poena uz deset asistencija i pet skokova za pobjednički tim. Filadelfija je treća na Istoku (5227). Za poražene ,,Kelte“, koji su nastupili bez beka Brauna, Vajt je postigao 26 a Tejtum svega 19 poena. Boston ima dva trijumfa više i dva poraza manje od rivala.

Superstar i NBA legenda Lebron Džejms heroj je pobjede Lejkersa nad Jutom, 135:133 u produžetku. Oporavljen u finišu sezone, najbolji strijelac u NBA istoriji postigao je 37 poena uz

šest asistencija i pet skokova. Slavni krilni centar Dejvis dodao je 21 poen uz 14 skokova i šest asistencija u trijumfu ekipe koja sada ima skor 41-38. ,,Jezerdžije“ dijele peto mjesto na Zapadu sa Klipersima i Golden Stejtom i u preostala tri meča ligaškog dijela sezone sa kalifornijskim rivalima boriće se za direktan plasman u plej-of (najboljih šest timova u konferenciji).

Na svom terenu Golden Stejt je ponovo demonstrirao fantastičan napadački potencijal, u pobjedi 136:125 protiv Oklahoma Sitija.

Aktuelni prvak računao je na raspoložene bekovske opcije

– Stefon Kari je upisao 34 poena uz šest asistencija, a Pul je bio sjajna podrška sa 30 poena. Tompson, dugoročno odsutni Vigins i Igudala nijesu nastupili, ali je ipak trijumf ,,ratnika“ bio rutinski. Gildžus-Aleksander ubacio je 32 poena za po-

bjednički tim.

Ekipa sa najboljim učinkom u ligi Milvoki pobijedila je u gostima Vašington 140:128 i pokazala u kojoj mjeri je uigrana pred plej-of.

Tim sa skorom 57-22 predvodio je slavni Grk Janis Adetokumbo, dvostruki MVP lige, sa 28 poena uz 11 skokova i deset asistencija. Holidej je dodao 26 poena uz deset asistencija i devet skokova, centar Lopez dodao je 20, a Krauder i Portis po 19 poena trijumfu tima koji je nastupio bez drugog strijelca, krila Midltona. ,,Jeleni“ trenutno sa pravom djeluju kao glavni kandidati za tron. Razočarao je lider Zapada Denver, porazom 124:103 od Hjustona u gostima. Nije pomogao oporavljeni slavni centar Jokić, koji je sveden na 14 poena i deset skokova za 24 minuta na parketu. Hjuston je do trijumfa predvodio Grin sa 32 poena. S. S.

Barani su već do poluvremena imali nenadoknadiv zaostatak (34:56), ali su u trećoj četvrtini, u kojoj su upisali prve poente iz kontre, imali bolji skok, posebno ofanzivni, što im je omogućilo ravnopravniju igru, čak i mogućnost da dobiju tu jednu četvrtinu (25:23). Međutim, za više od toga Mornar u ovom trenutku i u ovom sastavi nije bio spreman… - U takvom odnosu snaga, bilo je, objektivno, jako teško parirati Budućnosti. Što se tiče ofanzivnog skoka, Pecarski je imao sedam ofanzivnih skokova, ali, to je individualno. To je njegova navika, veliki kvalitet koji on ima, i to nam je davalo neke šanse u trećoj četvrtini da eventualno možemo da uhvatimo neki priključak. Međutim, teško je parirati velikoj rotaciji Budućnosti, koja drži ritam 40 minuta, za razliku od nas. Dozvolili smo mnogo lakih poena Budućnosti iz kontranapada, dok mi nijesmo mogli da dajemo lake poene –ističe trener Barana Mihailo Pavićević Mornaru su protiv Budućnosti nedostajali poeni iz kontranapada (samo četiri), za razliku od domaćina, koji je iz tranzicije imao 23 poena.

- Pred meč protiv Budućnosti sam na trenizima insistirao da probamo da ubrzamo tu igru, da probamo da postižemo što više lakih poena. Ali, to je proces, ne može se to postići za pet-šest dana – dodaje Pavićević.

Pavićević je podsjetio na probleme kroz koje je prošao njegov tim od početka sezone, zbog čega je od starta bio osu-

đen na borbu za opstanak –počev od povrede supertalentovanog Luke Ščuke u pripremnom periodu, preko povrede Vladimira Mihailovića (zbog operacije šake za njega je sezona završena) i bolne, ali finansijske isplative, odluke o prodaji najboljeg igrača Derona Rasela turskom Galatasaraju, do nekih promašenih januarskih pojačanja… - Došlo je pet novih igrača, nijednog Amerikanca nijesmo ,,uboli“, kako bi nam nešto mogao pomoći. Zbog svega smo se našli u nebranom grožđu, kao glavni kandidati za ispadanje.

Srećom po Barane, stigle su dvije važne pobjede protiv MZT-a i Borca, koje su Mornaru donijele mirnu završnicu ligaškog dijela.

- Mi smo opstali sa te dvije pobjede protiv MZT-a i Borca. A znate kako? Protiv MZT-a se u posljednjoj četvrtini, u ključnim momentima, ,,otkačio“ Pecarski i dao tri-četiri trojke zaredom, dok se protiv Borca mladi Živanović ,,otkačio“. Za trenera je strahovito teško kad u sred sezone promijeni više od 50 odsto ekipe, nema vremena da upozna igrače. Zato smo sad odlučili da pustimo Amerikance i Novozelanđanina, jer to nije bio kvalitet koji nam je garantovao bilo kakav uspjeh. Odlučili smo da ne oduzimaju minutažu igračima koji su pod ugovorom. Na njima je da pokažu da li su spremni da u dresu Mornara igraju ABA ligu ili ne – zaključio je Pavićević. S. J.

U oslabljenom sastavu Mornar Barsko zlato bio nemoćan u crnogorskom derbiju u ABA ligi

Andrej Žakelj na tajm-autu savjetuje svoje pulene

POLUFINALE KUPA KRALJA: Real u revanšu slavio 4:0

Barselona ponižena, Benzema kao Puškaš

PODGORICA - Možeš da ga pobijediš, nadigraš, naneseš tri uzastopna poraza i zaprijetiš ,,nabijanjem kompleksa“, ali ne možeš da ga ,,ubiješ“ – jer to je Real Madrid, to je Karlo Anćeloti

,,Kraljevski klub“ došao je na stadion Barselone i ponizio najvećeg rivala (4:0) nakon što je imao zaostatak od 1:0 iz prvog polufinalnog meča Kupa kralja u Madridu.

Kako bolna osveta u momentu kada je ,,blaugrana“ u mislima imala osvajanje duple krune u Španiji i velika Barsina mrlja na sezonu u kojoj će poslije Superkupa sigurno osvojiti i La Ligu.

Da sve bude još bolnije, sastav Ćavija Ernandesa bio je bolji u prvom poluvremenu, imao veće šanse, a u nadoknadi veliku priliku kada je Real spasio golman Tibo Kurtoa Bio je to ključni momenat jer je sijevnula kontra koju je povukao Rodrigo, nastavio i završio Vinisijus poslije kombinacije sa Karimom Benzemom Utišao je Brazilac stadion ,,Kamp nou“ u najlošijem trenutku za domaćina, da bi poslije samo pet minuta igre u nastavku Real udvostručio prednost.

Luka Modrić je s boka ušao u sredinu, pronašao Benzemu, a Francuz pogodio desni ugao Barsinog gola.

Odlazak iz Pari Sen Žermena sve izvjesniji Mesiju

Saudijci

PODGORICA – Lionel

Mesi dobio je nevjerovatnu ponudu Al Hilala, kluba iz Saudijske Arabije – za ugovor od 400 miliona eura po sezoni.

Legendarni argentinski napadač će, po pisanju katalonskog lista Sport, izvjesno napustiti Pari Sen Žermen i francusku Ligu 1, nakon isteka dvogodišnjeg ugovora u junu. Kako se navodi, pored saudijske ponude po kojoj bi postao ubjedljivo najplaćeniji fudbaler u istoriji, prva zvijezda modernog fudbala Mesi raz-

Budućnosti

Domaćin je bio na konopcima, na ivici nokauta koji na kraju nije mogao da izbjegne. Osam minuta kasnije Kesi je u šesnaestercu faulirao Vinisijusa, odgovornost je preuzeo Benzema i naravno nije pogriješio.

Nije to bilo sve, ni od Reala, ni od Benzeme. Vinisijus je još jednom bio neuhvatljiv za odbranu Katalonaca i majstorski je asistirao Francuzu koji je postao prvi igrač Reala nakon Ferenca Puškaša 27. januara 1963. koji je postigao het-trik na gostovanju Barseloni. Real Madrid će u finalu Kupa kralja igrati s Osasunom. Biće veliki favorit, a očekuje ga i četvrtfinale Lige šampiona. Sezona nije izgubljena... Ne. K.

Čeferinu novi mandat

PODGORICA - Aleksander Čeferin dobio je novi, četvorogodišnji mandat na čelu Evropske fudbalske asocijacije (UEFA).

matra i povratak u Barselonu za neuporedivo lošije uslove plate, kao i američkog Inter Majamija. Mesi sa 35 godina vjeruje da može još igrati na vrhunskom nivou, ali je saudijska ponuda jedinstvena i taj bi ugovor, ako ga prihvati, ušao u istoriju fudbala. Ove sezone u Pari Sen Žermenu postigao je 18 golova na 33 meča u svim takmičenjima, a iskazao se pogotovo kao organizator igre. Pregovori oko ostanka u PSŽ su prekinuti jer klub ne može Mesiju da garantuje projekat za kontinentalnu titulu. R. A.

Advokat iz Slovenije nije imao protivkandidata na 47. Kongresu, održanom u Lisabonu, a u govoru je poručio da će mu priroritet biti borba protiv klupske Superlige, te da će uraditi sve za jednakost u fudbalu.

- Superliga je postala lik iz ,,Crvenkape“ – vuk maskiran u babu, spreman da vas pojede. Imamo dva suprotstavljena pogleda na svijet, cinizam ispred morala, sebičnost ispred solidarnosti, pohlepu ispred dobronamjernosti, vlastiti interes ispred altruizma,

sramne laži pred istinom, nasljednike iznad graditelja, kartel iznad meritokratije i demokratije, cijene dionica iznad sportskih zasluga, potragu za profitom iznad trke za trofe-

Uspješan start kvalifikacija za našu žensku omladinsku reprezentaciju

Slovačka 2

Crna Gora 3

GABČIKOVO – Gabčikovo stadion. Sudija: Katažina Lisjecka (Poljska). Golovi: 0:1

Bicić u 40, 0:2 Bicić u 54, 1:2

Kovalikova u 57, 1:3 Bicić u 65, 2:3 Bajerova u 71. Žuti kartoni: Pačariz, Golubović (Crna Gora). Crveni karton: Anastasija Rakočević u 84. minutu (Crna Gora).

SLOVAČKA: Štefanikova, Škderova, Surova (od 76. Matušicova), Narožn, Vargova, Mak, Juskova (od 46. Molnarova), Ferencova, Čampajova (od 46. Kovalikova), Bajerova, Hruzikova.

CRNA GORA: Kalač, Rakočević, Boričić, Malesija, Draganić, Pačariz (od 46. Savović), Simonović, Golubović (od 90.+5 Vukadinović), Krivokapić (od 68. Stanić), Tošković (od 69. Radmanović), Bicić (od 86. Đurđevac).

Ženska omladinska reprezen-

Nejla Bicić za veliko slavlje

jima – rekao je Čeferin. Superliga je projekat koji su svojevremeno pokrenuli najveći evropski klubovi, ali je prvi pokušaj propao nakon pritiska medija, navijača, asova... Bogati, međutim, nijesu odustali. Žele privatnu ligu i veći profit.

- Ako jaz između bogatih i siromašnih nastavi da se povećava, ako ne uradimo ništa da zaštitimo srednju klasu, kako u fudbalu tako i u društvu, sistem će postati neodrživ. Kompletna piramida će zadrhati… Spasavanje srednje klase je danas naš osnovni izazov – poručio je Čeferin. On je na funkciji predsjednika Uefe od 2016. godine, a u prošlosti je bio i na čelu Fudbalskog saveza Slovenije. Ne. K.

PODGORICA – Start posljednjeg kruga Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige nagovijestio je kakav će biti kraj prvenstva – Budućnost je pobijedila Iskru (3:0), Sutjeska kod kuće izgubila od Jedinstva (4:3), pa je razlika između vodećih timova sada pet razlike u korist podgoričkog tima, koji ima meč manje.

Do kraja sezone ostalo je još osam kola i Budućnost ima šansu koja se teško propušta. Arsenal je u primorskom derbiju nadigrao Petrovac u gostima (3:0) i preuzeo treće mjesto, Dečić je odigrao neriješeno s Mornarom (1:1), kao i Rudar s Jezerom u duelu ekipa iz donjeg dijela tabele (0:0).

KORDIĆ I REZERVISTI

LANSIRALI

,,PLAVE“

Budućnost je prvi put ove sezone pobijedila Iskru, iz četvrtog pokušaja – zaslužila je trijumf koji je ostvaren pogocima igrača s klupe, možda ne tako ubjedljiv (3:0), naročito jer su imali mnogo sreće kod prvog pogotka.

Budućnost nije uradila ništa u prvom poluvremenu – imala je veći posjed lopte, bez ijedne konkretne šanse, a njen rival nije mnogo pokušavao da uradi nešto ka naprijed.

tacija Crne Gore savladala je Slovačku rezultatom 3:2 u prvom kolu grupe B5 preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Briljirala je Nejla Bicić, koja

je postigla sva tri gola za Crnu Goru. Prvi put je mrežu domaćina turnira zatresla u 40. minutu, da bi nakon desetak minuta igre u nastavku udvostručila prednost. Tri minuta

kasnije uzvratila je Frederika Kovalikova, da bi u 65. Bicić ponovo vratila dva gola viška za Crnu Goru. Konačan rezultat postavila je Karolina Bajerova u 71. minutu.

- Počeli veoma dobro, posebno u defanzivi. Stalno smo bili u visokom presingu i to nam se isplatilo u prvom poluvremenu, kada Slovačka praktično nije ništa uradila pred našim golom. Mnogo nam je značio drugi gol, koji smo postigli u uvodnom dijelu prvog poluvremena. Kasnije smo izdržali pritisak Slovačke, pogotovo nakon što smo ostali sa igračicom manje. Ipak, uspjeli smo da se odbranimo i to je najvažnije – kazao je Ivan Tatar, koji u odsustvu selektora Mirka Marića vodi ekipu na ovom turniru. Naša selekcija turnir će završiti duelom sa Azerbejdžanom, koji se igra 8. aprila od 11 časova. U slučaju pobjede, Crna Gora bi osigurala prvo mjesto u grupi, dok bi remijem morala da čeka ishod duela Slovačke i Azerbejdžana, koji se igra 11. aprila. Plasman u Ligu A, odnosno elitnu rundu kvalifikacija, izboriće prvoplasirana ekipa iz grupe. R. P.

Ipak, mogao je da povede prije odmora jer se nakon ubacivanja Andreja Pupovića u dobroj poziciji našao Miloš Kalezić, ali je vezista Iskre glavom šutirao preslabo, pravo do Miloša Dragojevića ,,Plavi“ su kao ekipa s više kvaliteta morali nešto da promijene u nastavku i zaigrali su brže, preciznije, u krajnjem – opasnije. Prva velika šansa za vođstvo ukazala im se u 58. minutu, pomalo iznenada, kada je Zoran Petrović odigrao za Balšu Sekulića, bivši napadač Iskre izašao sam na Marka Kordića i bio neprecizan. Tačnije, golman gostiju odlično je odbranio. Tada je trener domaćih Miodrag Džudović napravio dvije izmjene, ubacio Filipa Kneževića i Vasilija Adžića umjesto Petra Grbića i Marka Pavlovskog, uspio time da zadrži visok ritam igre, ali nedostajalo je ono ključno – završni pas i realizacija.

Petrović je u 64. poslije ubacivanja s desne strane šutirao glavom pored stative, da bi četiri minuta kasnije Uroš Ignjatović oprobao šut iz daljine – Kordić je bio na mjestu i ,,izboksovao“ loptu u bezbjednu zonu. Kad nije mogla svojom, Budućnost je povela zaslugom golmana Iskre. Knežević je uputio loptu dok je bio blizu gol linije, Kordić loše procijenio njen let, pa se od stative odbila iza njegovih leđa.

Koliko je tako primljen pogodak djelovao na goste bilo je ja-

Radost naših fudbalerki nakon pobjede nad Slovačkom

Kari Benzema slavi het-trik na ,,Nou kampu“

UEFA dobila novog-starog predsjednika

Aleksander Čeferin

nude 400 miliona eura po sezoni

1. CFL (28. KOLO): ,,Plavi“ na plus pet uz meč manje, Sutjeska u krizi

Budućnosti se smiješi titula

Stadion: Pod Goricom.

Gledalaca: 400

Sudija: Miloš Bešović (Podgorica)

Golovi: 1:0 Knežević u 85, 2:0 Va. Adžić u 88, 3:0 Mrvaljević u 90+1.

Dragojević

Ignjatović

Dakić

Vl. Adžić

Ražnatović

Pavlovski (od 60. Knežević) Đuričković

Lusero (od 89. Sekulović)

Petrović

Grbić (od 60. Va. Adžić)

Sekulić (od 78. Mrvaljević)

sno već tri minuta kasnije kada je Knežević lansirao Vasilija Adžića u zicer situaciju, a rezervista ,,plavih“ pogodio (moguće da je prethodio ofsajd) – te potvrđeno u 90. nakon što je još jedan rezervista, Marko Mrvaljević, pogodio za 3:0. Asistent je bio Adžić.

TROFEJ ODLAZI IZ NIKŠIĆA?

Kriza Sutjeske kad joj vrijeme nije. Aktuelni šampion vezao je treći meč bez pobjede – nakon remija sa Petrovcem (1:1) i Arsenalom (2:2), sastav Nenada Brnovića poražen je kod kuće od Jedinstva koji je iskoristio svaku šansu koja mu se ukazala (4:3). Domaćin je zaprijetio već u prvom minutu – Matanović se poigrao s loptom po desnoj strani, zatim je uputio ka golu, ali se ona na kraju bezazleno prokotrljala kroz peterac gostiju. Nastavili su domaći da napadaju, ali hladan tuš priredio im je Amir Muzurović u 14. minutu. Dosuđen je prekršaj za Bjelopoljce na oko 20 metara od Giljenovog gola, Hajrović je centrirao, a u gužvi se najbolje snašao Muzurović, prosljeđujući glavom loptu gdje je naumio. Svega četiri minuta kasnije Vučić, u želji da što prije organizuje napad, pogriješio je na polovini gostiju, a Jedinstvo organizovalo još jedan kontranapad tako da je lopta došla do Žarka Koraća koji je bez problema savladao bespomoćnog Giljena. Nijesu se domaći predavali, ređali su se njihovi napadi, a gosti se sve žešće odlučivali na „bunker“.

Trud Sutjeske isplatio se u 28. minutu. Babić je dugom loptom sa svoje polovine pronašao Tajrona Konrada, a on se majstorski oslobodio čuvara i još bolje prevario golmana Joksimovića

LISTA STRIJELACA

17– Konrad (Sutjeska)

9– Striković (Sutjeska), Korać (Jedinstvo)

8– Mendi (Petrovac)

7– Bećiraj (Mornar), Faust (Petrovac), Montenegro (Arsenal)...

U nastavku je viđena apsolutna opsada gola Jedinstva. Matanović je imao priliku u 56, dva minuta kasnije prebacio gol, a onda je u 62. minutu u finišu sjajne akcije Striković promašio prazan gol sa svega nekoliko metara. Sahli je u 70. minutu iz još jedne dobre pozicije takođe poslao loptu previsoko, da bi svega dva minuta kasnije na drugoj strani terena Vuković nepropisno zaustavio Đorđevića u svom kaznenom prostoru. Dosuđen je kazneni udarac za goste i sa bijele tačke pogodio je Korać.

Ni 1:3 nije obeshrabilo Nikšićane, koji su ređali prilike, a najčešće su u kaznenom prostoru bili Sahli, Konrad, Marković, Striković...

Konrad je poslije karambola smanjio prednost Jedinstva u 76, ali je to trajalo samo pet minuta.

Na asistenciju Đorđevića četvrti pogodak za goste postigao je Orhan Hajrović. Bila je to ko zna koja po redu neoprostiva greška odbrane Sutjeske ovog proljeća.

Tačku na neočekivanu goleadu stavio je rezervista Sutjeske Mohamed Fahd T Sad

DEČIĆ MAJSTOR ZA REMI

Dečić ne može da pobijedi (posljednju pobjedu ostvario prije tačno mjesec – protiv Rudara). Tuzani su u seriji od čak

pet vezanih remija, posljednji je upisan juče protiv Mornara (1:1), i definitivno su u krizi, a samo spletom okolnosti, odnosno drugih rezultata, još su blizu evropske zone.

Dečić je promijenio trenera, ali dolaskom JurajaJarabeka nije se ništa značajnije promijenilo, tako da je pod njegovim vođstvom tim iz Tuzi vezao dva remija, a ukupno ima samo jedan trijumf u posljednjih 12 kola!

Tuzani su, istina, dobro krenuli i poveli već u 12. minutu – Cmiljanić je kombinovao sa Božovićem, ubacio loptu u peterac, a na pravom mjestu bio je Vušurović, koji je uspio da pogodi za prednost. Gosti su pokazali da nijesu došli da se brane, u prvom poluvremenu mogli do izjednačenja, ali je Marković dva puta zaustavio Vujačića. Ipak, ono što nije uspio u prvom poluvremenu, Vujačić je valorizovao u nastavku. U 65. minutu je dosuđen korner za goste, centrirao je

Petrovac 0 0

Stadion pod Golubinjom.

Gledalaca: 200.

Sudija: Nikola Dabanović. Žuti kartoni: Tumbas, Šahman, A.Golubović (Rudar).

Muminović Tumbas (od 83.Kovačević) Kartal Janketić (od 67. Javorčić) Šahman

Pejović Bakrač Boričić Peličić (od 67.A.Golubović) Bojović Gašević

Kastratović Šimun (od 78.Marković) Kato Kojašević (od 90+2.Redžepagić)

Naoaki

Tošković Bošnjak (od 69.Škrijelj) Radunović Kontić Jovićević

Lambulić, a visoki napadač Barana glavom postigao gol za 1:1.

ARSENAL LETI

Arsenal je preuzeo treće mjesto i to na sjajan način. Tivćani su u primorskom derbiju trijumfovali čak 3:0 na gostovanju Petrovcu.

Isitna, sve je moglo biti potpuno drugačije. U 29. minutu domaćoj ekipi nije priznat gol. Brazilac

Augusto je asistirao Radinoviću koji je ubacio loptu u kazneni prostor, Faust je uz pomoć Živkovića nespretno udario loptu, koja je (vidjelo se na snimku) prešla gol-liniju, potom je reagovao i Mendi, ali arbitar Bošković nije pokazao na centar.

Čini se da je u toj situaciji Petrovac oštećen. Ipak, domaćin je nastavio da igra dobro, u 32. minutu Mendi je bio u prilici, ali je loše zahvatio loptu, a zatim Manojlović umalo nije postigao autogol.

Kordić

Mitrović

Rađen O. Obradović

Pupović

Boljević (od

Arsenal 0

3

Stadion: ,,Mićo Goliš“. Gledalaca: 500.

Sudija: Miloš Bošković.

Golovi: 0:1 Rudović u 68, 0:2 Bulatović u 79, 0:3 Došljak u86. Žuti kartoni: Mendi, Radinović (Petrovac), Rudović (Arsenal).

PetrovacArsenal

Radošević Brnović (od 73. Perović)

Malešević

Adžović (od 66. Dubljević)

Boljević

Augusto Faust (od 73. Zvrko)

Mendi (od 54. Babić)

Radenović

Radinović

Boričić (od 66. Vujović)

Nikić Živković

Đorđević (od 66. Rudović) Ćetković (od 86. Dragićević)

Bakić

Došljak (od 90. Jezdović)

Bulatović (od 90. Mujkić)

Montenegro (od 66. Muhović)

Mirković

Todorović

Manojlović

Petrovac je u drugom dijelu djelovao još ofanzivnije i činilo se da domaćin ide na sve ili ništa, da neće da se zadovolji bodom. Ali kada je trener Arsenala RadisavDragićević u igru uveo AnđelaRudovića sve se promijenilo. Samo dva minuta nakon uslaka na teren postigao je lijep gol sa oko 20 metara, koji je utakmici dao potpuno drugi smjer. Rudović je bio kreator i akcije nakon koje su gosti poveli 2:0 – na lijevoj strani je pronašao Došljaka, koji je asistirao Bulatoviću i praktično ga spojio sa golom. Kada je sve bilo jasno, Došljak je pogodio za 3:0, a zatim je imao šansu da postigne još jedan gol...

RUDAR U KRIZI

Crna serija se nastavlja. Pljevljaci su još bez trijumfa na

1 Mornar 0

Stadion: Titograda. Gledalaca: 200.

Sudija: Radoje Pajović. Golovi: 1:0 Vušurović u 12, 1:1 Vujačić u 65. Žuti kartoni: Đeljaj (Dečić)

Dečić 1 1 DečićMornar

Du.Marković Šarkić (od 46. Pešukić) Vušurović (od 76. Jovanović) Ujkaj

Cmiljanić Bajović

Vucaj (od 68. Marušić)

Božović (od 60. Da. Marković)

Drešaj Ljuljđuraj Đeljaj

Popović

Mičel (od 73. Ćetković)

Bećiraj (od 90. Baošić)

Božanović

Rosić

Lambulić Vujačić Ljutica Stevanović Cvijović Kajević

svom terenu u 2023. godini – Rudar i Jezero su u našem najsjevernijem gradu podijelili bodove (0:0).

Pod Golubinjom je bilo interesantnije u prvom, nego u drugom dijelu, a prvi su zaprijetili gosti. U 24. minutu Japanac SenagaNaoaki je šutirao sa distance, ali je pogodio stativu. Domaći su prijetili, uglavnom preko VelizaraJanketića, koji je u 28. minutu imao odličnu priliku, ali je slabo šutirao sa 11-12 metara, pa je njegov udarac zaustavio StefanKastratović U nastavku nije bilo mnogo pravog fudbala. U 61. minutu gosti su zaprijetili preko Marka Šimuna, koji nije iskoristio dobru priliku, dok je na drugoj strani neprecizan bio Ivan Bojović Ne. K – Ra. P – R. P.

Sjutra u Kazahstanu počinje meč za titulu svjetskog prvaka

Astana domaćin Nepu i Lirenu

Nepomnjašći 1 Liren 0

1.e4 e5 2 . Nf3 Nc6 3. Bb5 a6 4. Ba4 Nf6 5. O-O Be7 6. d3 b5 7. Bb3 d6 8. a3 O-O 9.

Prvi mečevi polu nala plej-ofa

PODGORICA – Odbojkašice Herceg Novog i Galeba

Liko Soho Group napravile su prvi korak ka finalu plejofa EPCG Superlige.

Novljanke su očekivano u gradskom derbiju bile bolje od Albatrosa, dok je Galeb, u barskom duelu, neočekivano u tri seta kao ,,gost“ pobijedio Luku Bar.

Drugi mečevi na programu su u subotu, a eventualne majstorice bi se igrale 12. aprila.

Luka Bar 0

Galeb 3

BAR – Dvorana ,,Topolica“. Gledalaca: 650. Sudije: Slobodan Kovačević i Dragana Vučinić (oboje iz Podgorice). Rezultat po setovima: 20:25, 26:28, 25:27.

Galeb zadali

Qb3 h5 27. b5 h4 28.

b6 (dijagram) h3 29. Kh1

Reb8 30. Rfb1 Bd8 31.

Qb5 Qg4 32. Qxd5 Ra5

33. Qc6 Rc5 34. Qe8+

Kh7 35. Ng1 Rxb6 36.

Qxd8 Rxb2 37. Rxb2 Rc1

38. Qh4+ Qxh4 39. gxh4

LUKA BAR: Petričenko 16, Kovač (libero), Marković, Hodžić, Pepđonović, Gardašević 1, Božović 10, Vukoslavčević 3, Salina 2, Zarubica, Ražnatović 6, Tvrdišić (libero), Martinović, Vidojević 10.

U kazahstanskoj Astani od sjutra do 1. maja, Kinez Ding Liren (2.788) i Rus Jan Nepomnjašći (2.795) odigraće meč za titulu svjetskog prvaka.

Do ovog dvoboja došlo je nakon povlačenja aktuelnog šampiona Magnusa Karlsena koji je još u oktobru prošle godine odlučio da tron prepusti nekom drugom kolegi sa vrha rejting liste.

Za ovaj spektakl američka korporacija Freedom Holding Corp obezbijedila je nagradni fond od dva miliona eura od kojih će 60 odsto pripasti pobjedniku, a ostatak poraženom. Stručnjaci procjenjuju šanse matadora približno jednakim, što i ne čudi, s obzirom na istoriju njihovog odmjeravanja

IN MEMORIAM

snaga, u kojoj postoji približna ravnoteža.

Okršaj će se sastojati od 14 partija sa klasičnom kontrolom vremena. U slučaju neriješenog rezultata šampion će biti određen u taj-breku odnosno u brzopoteznom šahu. Prema riječima predsjednika FIDE Arkadija Dvorkoviča snage su ujednačene i neizvjesnost oko konačnog pobjednika vjerovatno će potrajati do posljednje partije. – Igraju drugi i treći šahista na planeti prema rejtingu. Protivnici su veoma blizu po snazi. Za Jana je, naravno, iskustvo učešća na turnirima svjetskog prvenstva dosta ozbiljno. Ding Liren nema takvo iskustvo. Ako pogledate međusobne susrete, Nepomnjašći takođe ima prednost. Ali u Ding Lirenu

Željko Mijanović

Otišao je Željko Žeža Mijanović, drug, prijatelj, jedan od najznačajnijih šahovskih radnika u Nikšiću. Koračajući putem koji se zove život, Željko nije zaboravljao drevnu igru, svoje prijatelje, svoj klub koji je osnovao, sa legendarnim Nikolicom Mijuškovićem i Milanom Vicom, predvodeći ga do najvećih uspjeha u crnogorskom šahu. Odgovoran i temeljan, neumorni entuzijasta do posljednjeg dana, nije štedio energiju i vrijeme, da pruži značajnu podršku šahovskim dešavanjima u gradu pod Trebje-

som i Crnoj Gori. Neopisivo se ponosio rezultatma i napredovanjem kluba kao i školom šaha, uvijek se radujući svim uspjesima šahista i prijatelja. Iskren, energičan, uvijek nasmijan, borio se za istinu i pravdu. Svojom smrću Željko je potvrdio da dobri ljudi odlaze, ali da smrt ne može ubiti njihova imena, a on će živjeti u uspomenama i srcima svih prijatelja. Iza Željka ostaje velika i uspješna porodica, mnogo radosti i sreće, more lijepih uspomena i anegdota koje će se prepričavati. Nama ostaje praznina bez neumor-

svi primjećuju otpornost na stresne situacije i, naravno, veoma je disciplinovan za tablom, rekao je Dvorković u intervjuu za Tas.

On je naglasio da će interesovanje javnosti i gledanonost meča biti mnogo veća nego za vrijeme prethodnih turnira. Na pitanje da li će se primjenjivati mjere protiv varanja s obzirom na to da je to glavna tema u minuloj godini, Dvorkovič je pojasnio da su za te potrebe obezbijeđeni najsavremeniji detektori koji ne samo da pronalaze metal već i sve uređaje koji rade na određenim frekvencijama i prenose odgovarajuće talase.

- To nijesu detektori metala, već aparati koje koriste posebne službe za svoje potrebe. Takođe, u te svrhe postavljena je u sali za igru

Rd1 40. f3 1-0

zvučna izolacija i neprobojna pregrada koja odvaja šahiste od gledalaca. To ne znači da se sumnja u pojedince nego su to su pravila kojih se svi moraju pridržavati. Osim toga, uvijek analiziramo partije koristeći posebne kompjuterske algoritme. Naravno, radiće se i doping testovi, iako nikada do sada nijesu otkrivena stimulativna sredstva u šahu. Međutim, u skladu sa našim ugovorima sa WADA-om, od svakog šahiste se traži da uzmemo doping uzorke makar jednom u meču. Ipak, ne sumnjamo da su oba kandidata za krunu poštena i da će igrati u skladu sa postulatima fer-pleja - dodao je prvi čovjek

GALEB LIKO SOHO GROUP: Vlaović 8, Radović, Krivokapić, Rakočević 3, Stojanović, Kovačević, Laković 9, Bojić 3, Škarić (libero), Čavić 14, Dragojević, Ričards 21, Raketić (libero), Grejem 1.

Luka Bar je dobrim dijelom sama kriva što je pobjeda Galeba bila maksimalna. U prvom setu su ,,galebice“ bolje otvorile, povele 10:6, Luka Bar je preokrenula na 16:14, ali je tim Petra Kokovića vratio kontro-

lu seta i mirno ga priveo kraju. U drugom setu Luka Bar je zaigrala bolje, povela je 10:4 i 13:6, potom i 23:18, a imala je i dvije set lopte na 24:22, ali ih nije iskoristila. Razigrale su se

nog šahovskog neimara, iskrenog druga i pouzdanog prijatelja – Željka Žeže Mijanovića. Željko je bezgranično volio ljude i oni su voljeli njega. Uvijek je bio tu da pomogne, da sasluša. Dugo će se pričati anegdote, dugo

ćemo se sjećati tebe, dobrog prijatelja, spremnog da pomogne, da sasluša. Tebi, Željo, vječni mir, a nama tužno sjećanje na sve lijepe momente i lijepe dane provedene sa tobom! ŠSCG

Priredio: B. KADIĆ

PODGORICA – Prvenstvo

Crne Gore u karateu za poletarce, pionire i nade biće održano u neđelju u Bijelom Polju.

Pravo nastupa na prvenstvu imaju takmičari rođeni od 2010. do 2016. godine, pravilno registrovani u 2023. godini.

- Obaveza takmičara, odnosno klubova, je da obezbijede zaštitnu opremu, ljekarski pregled ne stariji od šest mjeseci, polisu osiguranja i kotizaciju –piše u saopštenju Karate save-

za Crne Gore.

Najavljeno je učešće oko 418 takmičara iz 32 kluba.

- Svako godište predstavlja posebnu takmičarsku grupu. Takmičar u pojedinačnoj konkurenciji može nastupiti samo u svom godištu – piše u saopštenju.

Takmičari će se nadmetati u katama i borbama pojedinačno, a ekipno samo u katama. Takmičenje u dvorani ,,Nikoljac“ počeće u devet sati i 30 minuta, a biće održano na četiri borilišta. R. P.

ZADOVOLJAN UČINKOM U VRNJAČKOJ BANJI: Nikola Đukić

U neđelju prvenstvo Crne Gore u karateu Najtalentovaniji na tatamiju u Bijelom Polju

EPCG Superlige za odbojkašice

i Herceg Novi zadali prvi udarac

Galeb sa tri poena u nizu stigao do maksimalne pobjede.

Herceg Novi 3

Albatros 0

HERCEG NOVI – SC ,,Igalo“.

Gledalaca: 120. Sudije: Predrag Beljkaš i Nikola Plamenac (obojica iz Bara). Rezultat po setovima: 25:10, 25:19, 25:19.

HERCEG NOVI: Bokan 22, Čabonenko 5, Stanimirović 11, Labović (libero), Tvrdišić, Boban 5, Dragović, Tuševljak 1, Balai 7, Liutikova 4, Lisičić, Bektereva 5, Najdič 2, Cenović (libero).

ALBATROS: Vučković, Pavljašjuk, Bojko (libero), Bijelović 3, Ćirović 4, Batinić 5, Vuletić 2, Tripković, Trajković 1, Popović 1, Šekularac (libero), Kukobat 2, Šćekić 9, Čurović.

Nema većeg izazova

u finišu seta Šarlot Ričards i Teodora Čavić, a Ričardsova je iskoristila treću set loptu za 2:0 (28:26).

I u trećem setu je bilo drame, Galeb je poveo 15:10, prvi sti-

gao do seta, samim tim i meč lopte na 24:22, ali je Luka Bar sa tri poena u nizu došla do svoje set lopte na 25:24. Slično u prethodnom setu, „sirene“ nijesu to iskoristile, pa je

Za razliku od barskog duela, u Herceg Novom, prema očekivanjima, nije bilo dileme, iako je Albatros, za razliku od finala Kupa, pružio jači otpor, posebno u drugom setu, i početkom trećeg, kada je poveo 4:1 i vodio do 8:7. Herceg Novi je serijom 5:0 poveo 15:9 i uhvatio zalet za maksimalnu pobjedu.S. J.

Prekinut katastrofalan niz bivšeg šampiona US opena

Tim konačno pobijedio

PODGORICA – Dominik

Tim prekinuo je niz od čak pet poraza na ATP turnirima, na takmičenju u portugalskom Estorilu.

Slavni Austrijanac nakon velike borbe savladao je zemljaka Sebastijana Ofnera 3:6, 6:3, 6:3. Prethodno, u deset mečeva poražen je čak devet puta.

Bivši šampion US opena, nekada treći teniser svijeta, napravio je po dva brejka i slavio nakon više od dva sata borbe. Poslije trijumfa poručio

je da se nada da će ovaj meč biti prekretnica za njega, na putu povratka u formu. Trenutno je Tim tek 111. te-

niser planetarne ATP liste. Naredni rival biće mu veliki talenat Ben Šelton (20), trenutno 39. na svijetu. R. A.

Bilo je opasno

PODGORICA – Serhio

Peres, vozač Red Bula u Formuli 1, rekao je da je bilo opasno voziti posljednjih nekoliko krugova u Melburnu.

Njegov timski kolega Maks

Ferstapen pobijedio je u trci prepunoj haotičnih situacija za Veliku nagradu Australije, dok je Serhio Peres trku završio na

dobroj poziciji broj 6, znajući da je zbog problema u kvalifikacijama startovao sa posljednjeg mjesta.

- Sunce je bilo nisko, a ja sam morao da izbjegavam Gaslija i gotovo se ništa nije vidjelo u krivini broj 1. Bilo je veoma opasno, ne samo zbog prekida već i zbog toga što je vidljivost bila slaba. Ne možemo više da se tr-

PODGORICA – Medalje sa posljednjeg Evropskog prvenstva omogućile su Crnoj Gori i Norveškoj da relaksirano uđu u 2023. godinu. Skandinavke su kao šampionke, a ,,lavice“ kao bronzane, obezbijedile direktan plasman na Svjetsko prvenstvo u novembru u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj.

Zbog toga će i svaka EHF sedmica poslužiti za mirniju pripremu za SP koje bi moglo naše djevojke da odvede na Olimpijske igre.

I dok se širiom Evrope igraju prijateljske utakmice, utisak je da će najzanimljivije biti u Orsti i Voldi gdje će Norvežanke ugostiti naš tim. Prva utakmica je već večeras u 19.15 sati, naredna u subotu (16.45). - Čekaju nas mečevi sa jakom reprezentacijom koja je osvojila sve. Kao i sa svima daćemo 100 posto i borićemo se do kraja. Norvežanke su zahtjevne i biće teško 120 minu-

ta. Nijesmo u najjačem sastavu, nije nam prvi put da smo u ovoj situaciji, ali sam sigurna da možemo puno dobrih stvari da pokažemo – istakla je Ema Alivodić. Svako okupljanje ,,lavice“ će koristiti kao pripremu za SP. - Ne samo utakmice, nama je svaki trening jako bitan, jer nemamo puno okupljanja. Svjetsko prvenstvo je daleko, ali nama je važno sve što ćemo raditi do početka šampionata. Najvažnije je da svaka igračica igra odlično u svom klubu i da je zdrava – jasna je pivotkinja koja nastupa za Bukurešt. Ni Norveška dvomeč sa našim timom neće dočekati u najjačem sastavu. Selektor ove selekcije odlučio se za nekoliko debitantkinja, a vraća se, nakon porođaja, pivotkinja Kari Bratset. Sa druge strane selektorka Bojana Popović ne može da računa na Milenu Raičević, Đurđinu Jauković, Natašu Ćorović, Ildu Kepić, Anastasiju Babović, Martu Batinović i Dijanu Mugošu.

- Očekuju nas dva teška meča. Norveška je odlična selekcija koja će tražiti maksimum. Nijesmo u najjačem sastavu, ali je ovo prilika da igraju djevojke koje nijesu imale prostora na EP i na prošlom okupljanju. Vjerujem da ćemo iskoristiti prijateljske mečeve na pravi način. Ne sumnjam da ćemo se do kraja boriti – poručila je Ivona Pavićević Mnogo je problema zbog izostanka, ali su ,,lavice“ sigurno izazov za Norvešku.

- Upravo tako. Raduje nas što ćemo danas i u subotu odmjeriti snage sa ovakvom reprezentacijom. Probaćemo da damo maksimum, koji je neophodan sa ovakvim protivnikom. Inače, svako okupljanje za nas je značajno. Na prošlom nijesmo bili u prilici da igramo, sada jesmo i to je za nas, zbog onoga što nas čeka krajem godine, od značaja. Vjerujem da ćemo obje utakmice iskoristiti na pravi način – kazala je članica Budućnost Bemaksa. A. M.

Veliki korak u karijeri crnogorskog rukometaša

Ćorsović ide u PPD Zagreb

PODGORICA – Veliki korak u karijeri Miodraga Ćorsovića – crnogorski rukometni reprezentativac od naredne sezone igraće za PPD Zagreb, učesnika Lige šampiona.

kamo u takvim okolnostima jer će jednog dana biti velike katastrofe. Vozimo 30 krugova kao obični putnici, ne vidimo ništa – poručio je Peres, komentarišući trku u Melburnu. R. A.

Dvadeset trogodišnji pivot u redove hrvatskog velikana dolazi iz slovenačkog Trimo Trebnja, a prethodno je nastupao za Rudar i Lovćen. Sa Zagrebom je potpisao dvogodišnji ugovor. - Novi iskorak u mojoj karijeri u kojoj pokušavam ići stepenicu po stepenicu. Dolazak u ovakav klub i igranje u Ligi šampiona je ostvarenje jednog dijela mojih rukometnih snova. Čast mi je što ću biti dio takvog kluba kao što je PPD Zagreb – rekao je Ćorsović prilikom potpisivanja ugovora.

Ćorsović u dresu reprezentacije Crne Gore

- PPD Zagreb trenutno ima zaista kvalitetan sastav koji je odličan spoj mladosti i iskustva i smatram da ćemo se iduće godine boriti za sve titule. Impe-

rativ pobjede je prisutan na svakoj utakmici i sigurno da je zadovoljstvo igrati u takvoj atmosferi – zaključio je Ćorsović. Ne. K.

Nove obaveze za ,,lavice“ u Norveškoj Rukometašice Crne Gore večeras (19.15h) igraju sa Norveškom u okviru EHF sedmice

Sa sinoćnjeg meča Herceg Novi-Albatros u Igalu

D.

Vozač Red Bula u Formuli 1 Serhio Peres komentarisao trku u Melburnu

OGLEDI O TRADICIJI KOJA NESTAJE

Živimo u eri brzog zaborava i potisnutih tradicijskih uzora

Piše: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

RIJEČ AUTORA

Pripremajući drugu knjigu (trilogije) eseja, suočio sam se s prvim poteškoćama: u snazi jednostavnosti iskrene potrage pitao sam se kako, po kom kriterijumu i na koji način, napraviti izbor tema budući da smo naslijedili beskrajno bogatu, dinamičnu i dragocjenu kulturnu baštinu koja svjedoči o stoljećima suživota civilizacija, različitih kultura i religija, koje su se ovdje rađale, razvijale i prožimale. (…) Iz vizure sadašnjosti izdvojiti bilo koje kulturno dobro i sagledati njegovu kulturološku, ontološku, sociološku, estetičku, antropološku, etimološku, semantičku, etičku i semiotičku fizionomiju nije nimalo lak zadatak ako ono ne posjeduje esejistički narativ, spe-

Donosimo izbor iz nove knjige eseja Ramiza Hadžibegovića „Skuplje(no) od zaborava“ koju su objavili Čigoja štampa i autor. Pred nama su eseji Vodenice, Katun i Berbernice. Tekst je za ovu priliku ijekaviziran

„Melanholično sjećanje na djetinjstvo, čist zrak svojih korijena i toposi zavičaja, kao neiscrpna riznica izuzetnih tema, bili su motivsko uporište koje me je približavalo žalu minulih vremena“, piše autor

cifičnu značenjsku dubinu i suptilnost, svoju inspirativnu i izazovnu autohtonu priču, sa moćnom patinom vremena, i ako nije vrjednovano kao značajan romantični korpus rituala, navika, iskustva i manifestacija. S više upliva sopstvenog iskustva, nastojao sam na tom tragu da obzirnim, podsticajnim, izazovnim i pažljivim tematskim izborom sačuvam horizonte geografsko-ontološkog nasljeđa, njegove prenosive obrasce vjerovanja koji se spuštaju ka istorijskom pamćenju i arhetipskim znamenjima. Melanholično sjećanje na djetinjstvo, čist zrak svojih korijena i toposi zavičaja, kao neiscrpna riznica izuzetnih tema, bili su motivsko uporište koje me je približavalo žalu minulih vremena. Neke teme su toliko jedinstvene i neponovljive da je sasvim moguće reći da o njima zapravo još ništa nije napisano. Tradicija me vukla i vodila kroz različite slojeve svijesti, podsvijesti i stvarnosti, u predjele u kojima ne samo da nijesam boravio, nego sam dospijevao i tamo gdje nijesam nikad ni pomislio da

ću biti, što je odraz ličnog traganja esencije za amalgamom u kojem nijedan život ne mrzi prošlost. Iako sebe ne mogu pronaći vraćanjem u prošlost, ponirući u smislenost vječnosti i neprestane zapitanosti nad treptajem koji je svakom od nas ponaosob podarila prolaznost, pokušao sam, premošćavajući vremenske neravnine, da plodove nasljeđa objasnim i tumačim sa apsolutnom slobodom, nezavisnošću i nevinošću. Fascinantan je taj spoj nečeg toliko dalekog i ove realnosti koja nam danas ječi u glavama da čovjek posumnja da je tako nešto uopšte egzistiralo. Umnoženi tragovi i glasovi koji dolaze iz minulih vremena jedno su veliko čisto nebesko ogledalo u koje bi se trebalo zagledati i vidjeti ko smo i šta smo, kuda idemo i u šta vjerujemo. Uostalom, stara je istina i mudrost da ne možemo pobjeći od sebe samih i da svoju naslijeđenu prirodu nosimo sa sobom.

Tradicijska vertikala koja seže iz dubine prošlosti s mnogo manje emocija oblikuje i danas našu kulturnu tradiciju i duhovnu samosvijest. Ona nije više samo istorija jednog naroda, već vjekovni amanetni supstrat koji su naši preci svojim znanjem, duhom, vaspitanjem, djelovanjem i ponašanjem te filozofskim, etičkim i religijskim shvatanjem unijeli u umjetnost, arhitekturu, književnost, kulinarstvo, higijenu, u svoj svakodnevni način života. Nijedna civilizacija se ne može razvijati bez oslonca na sopstvenu tradiciju i korijene; nestajanje i nastajanje uvijek se prožimaju, dodiruju i naslanjaju. Kad bi sve propalo, a ostali samo običaji, to bi bilo dovoljno da se rekonstruišu naši životi. Kulturno iskustvo prošlosti pokazuje svoju relevantnost u formiranju čovjekovog individualnog i kolektivnog identiteta, a ukoliko ne postoji jasna svijest o toj hiljadugodišnjoj istoriji, onda se ona pokazuje kroz arhetipove kolektivno nesvjesnog, opominjući

savremenike na njihov odnos prema životu naših predaka i prema njihovom pogledu na svijet. Dakako, svako vrijeme ima svoje mane, privilegije, prednosti, a kulturološko nasljeđe treba da služi kao polje svakodnevne intervencije i kreativnosti savremenog čovjeka. Uostalom, prošlost je samo jedna dimenzija sadašnjosti, a autentične vrijednosti su daleko od ulice i sveopšte svjetske buke. Iako je prenošenje poruka neprikosnoveni zadatak svake generacije, u vremenu brzog zaborava moderan čovjek sa rasutom pažnjom, bez kontakta sa predanalognim dobom, naslonjen na digitalni kôd, otuđen i nespreman da uspostavi istinsku vezu sa nasljeđem, živi u velikom raskoraku sa razumom i sa stvarnošću. Koliko god emancipacijsko stanovište bilo ispravno i neophodno u našem vremenu, ono nikad nije dovoljan instrument za razumijevanje i umno vrjednovanje tradicionalnog nasljeđa, njegovog autoriteta i potencijala. Tehnološka revolucija koja ubija tradiciju ponajprije je iz temelja izmijenila najprirodniji seoski poredak nekadašnje stvarnosti, zatirući tako stare običaje, a vremenom će i iz urbanih sredina izgnati najljepše poruke vrijednosne tradicije. Civilizacija se mijenja nevjerovatnom brzinom na štetu čovječnosti pravih vrijednosti, goneći arhetipske slike kroz vedrine sjećanja i pamćenja kako prošlost ne bi došla do riječi. Dragocjeno kulturno nasljeđe lagano se osipa, zanemaruje i zaboravlja. Razvijanje svijesti kod javnosti i institucionalna podrška i zaštita očuvanja kulturne baštine neki su od velikih izazova, koji daju veliku moć, ali i ogoljuju nemoć.

Ne njegujem ni umor ni otpor prema ovom vremenu izgubljenih vrijednosti, već govorim o poljuljanim temeljima koje nepromišljena većina uporno deportuje na deponiju zaborava. Kako godine prolaze, sve dublji biva moj naklon prema onome što je ranije stvoreno, bez pretenzija da ponovo živi sve što je nekad živjelo i bez glorifikovanja duha prošlosti i nasljeđa. Vukući za sobom nasljeđe naših lokalnih običaja, zalazeći duboko u prošlost i miješajući začudno i izmašta-

no sa istorijskim i stvarnim, remeteći ritam zaborava, ja sam mirise balkanskog podnebesja približio i onima koji ne poznaju svoju „izvornu melodiju“. Moja posvećenost uranjanju u prošlost ogleda se u težnji da odnjegujem zamakle tradicijske uzore kroz studiju karaktera, ljudske otmjenosti, slabosti i hrabrosti, a esej se nametnuo kao prirodan izbor za obradu ovih tema. Sve obrađene pojavnosti posjeduju jaku emotivnu potku okrenutu žudnji, tajanstvu i traganjima iz sazvježđa bliske prošlosti. Priželjkujem da i radoznali čitaoci ove knjige dožive kulturu sjećanja kao nesebično blisko darivanje, uprkos svijesti formiranoj pod velom brendiranog shvatanja savjesti ili stvarnosti. Prošlošću nam obično prijete, budućnost nam obećavaju, a kultura pamćenja je jedini raj iz koga nas ne mogu istjerati. (…) Želio sam da esejistički narativ i dalje bude metaforično-asocijativan i angažovano ispovijedan, a ne lagodno dokumentarnoprozaično evociranje prošlosti. (…) Kao alhemičar iz prohujalog vremena i glasnogovor-

„Ovo nije svjedočenje ni interpretacija u kojoj je potrebno sve reći, već ogled o pravim i najskrivenijim vrijednostima tradicijske duše balkanskih naroda, očišćene od suvišne dekorativnosti i naracije.“

Tradicijska vertikala koja seže iz dubine prošlosti s mnogo manje emocija oblikuje i danas našu kulturnu tradiciju i duhovnu samosvijest

nik najdubljih istina, vođen radoznalom neupitnošću, intuicijom i imaginativnom sviješću doživljenog, nijesam tragao za istinom izvan stvarnosti već za istinom unutar realnosti. Ovo nije svjedočenje ni interpretacija u kojoj je potrebno sve reći, već ogled o pravim i najskrivenijim vrijednostima tradicijske duše balkanskih naroda, očišćene od suvišne dekorativnosti i naracije, prepoznatljive po malim detaljima kao zaloga kontinuiteta, zbog čega zaslužuje da bude trajno valorizovana u sjećanjima naših pokoljenja. Moć ovih eseja je da svojim kazivanjem „otvore dveri prošlosti, rastvore teško breme i naslage vremena, odškrinu tajanstvene odaje u kojima se skriva neprocjenjivo blago znakova i tragova veličanstvenog ljudskog umijeća“ (…) (Nastavlja se)

1.

Naslovnica knjige Ramiza Hadžibegovića

Ramiz Hadžibegović

Oglasi i obavještenja

Ivm. broj 226/18-132

Danilovgrad, 05.04.2023. godine

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnih dužnika Pavićević Sandre i Nikaljević Suzane, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 19.445,71 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice AA 0167537 od 17.01.2007. godine, donio je

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

ODREĐUJE SE dvadeset i treća prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnih dužnika Pavićević Sandre i Nikaljević Suzane, upisanih u LN broj 558, KO Glavica, Danilovgrad, na katastarskoj parceli 2062/2: livada 4. klase, površine 346 m ²; dvorište, površine 500 m²; broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, površine 45 m²; broj zgrade 2, porodična stambena zgrada, površine 45 m²; sa pripadajućim objektima: broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 1, površine 45 m²; broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 2, površine 45 m²; broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 1, površine 45 m²; broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 2, površine 45 m². Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 77.500,00 €.

Na dvadeset i trećem ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 7.750,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Dvadeset i treće ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 26.04.2023. godine, u 13.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Ivm. broj 1667/18-76

Danilovgrad, 05.04.2023. godine

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Barović Dijane, ul. Blaža Mrakovića bb, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 20.542,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 2118168 od 21.07.2017. godine, donio je

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

ODREĐUJE SE dvanaesta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 234, KO Glavica, Danilovgrad, označenih kao KP 2000/1, broj zgrade 2, porodična stambena zgrada, PD 0, spratnosti PP1, površine 98 m2 i KP 2000/1, broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 1, spratnosti PP1, površine 148 m2.

Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 43.047,00 €.

Na dvanaestom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 4.304,70 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Dvanaesto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 26.04.2023. godine, u 13.30 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Iv. broj 1545/20-54

Danilovgrad, 05.04.2023. godine

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnih dužnika Đaletić Valentine, Glavica, Danilovgrad i Đaletić Milisava, Glavica, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 7.521,96 €, na osnovu vjerodostojne isprave - obracuna kamata od 19.11.2020. godine, donio je

ODREĐUJE SE osma prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, djelova nepokretnosti u susvojini izvršnih dužnika (u obimu prava 1/6 i 3/6), upisanih u listu nepokretnosti 944, KO Glavica, Danilovgrad: kat. parcela 1857/12, pašnjak 6. klase, površine 66 m²; kat. parcela 1857/12, dvorište, površine 500 m²; i kat. parcela 1857/12, porodična stambena zgrada, površine 140 m², sa pripadajućim PD 1, površine 13 m², PD 2, površine 140 m², PD 3, površine 82 m² i PD 4, površine 32 m². Vrijednost suvlasničkih djelova nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 98.500,00 €.

Na osmom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 9.850,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Osmo ročište za prodaju predmetnih djelova nepokretnosti održaće se dana 26.04.2023. godine, u 11.30 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Ivm. broj 1471/20-53

Danilovgrad, 05.04.2023. godine

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Bošković Miroslava, Orja Luka, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 210.691,73 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 2623981 od 28.11.2019. godine, donio je

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

ODREĐUJE SE trinaesta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, pokretnih stvari – mašina i uređaja za proizvodnju, u svojini izvršnog dužnika: mašina za usitnjavanje dehidriranog povrća i začinskih biljaka; mlin za fino mljevenje začinskih biljaka, većeg kapaciteta; mlin za fino mljevenje nepravilnih oblika dehidriranog povrća i začinskih biljaka, većeg kapaciteta; mješac za dugo i kontinualno miješanje uljnih masa za spravljanje začinskog koncentrata, propisanog broja obrtaja (reduktor); mješalica za miješanje suvih praškastih i granulastih materija, sa vođenjem mase u dva smjera većeg kapaciteta i srednjeg koeficijenta miješanja; mješalica za miješanje suvih praškastih i granulastih materija, sa vođenjem mase u tri smjera većeg kapaciteta i visokog koeficijenta miješanja i sa svjetlosnim i zvučnim tajmerom sa stepom u minutima i sekundima; teretni lift do 500 kg sa svim potrebnim osiguranjima kako elektronskim, tako i mehaničkim; zbirni koš cca 250 kg; mašina za doziranje sa četiri lijevka donjeg nivoa mjerenja 2 g, gornjeg neograničenog u kg; univerzalna varilica za zavarivanje polietilenske ambalaže, duplex i triplex folije velikog kapaciteta; 3 elektronske vage za kontrolu težine; 2 mobilne varilice za zavarivanje transportne ambalaže raznih debljina folija radne dužine varenja 70 cm; paletar ručni nosivosti 1.5 t; 3 bureta sa sistemima za filtriranje i doziranje uljnih masa, razdvajanje puderastih sastojaka od ulja kapaciteta 120 l. Ukupna vrijednost navedenih pokretnih stvari - mašina i uređaja, iznosi 89.000,00 €. Na trinaestom ročištu za prodaju, pokretne stvari se mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 8.900,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti pokretnih stvari, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost pokretne stvari, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu plati i stvari preuzme odmah po zaključenju javnog nadmetanja, odnosno prodaje neposrednom pogodbom.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Trinaesto ročište za prodaju predmetnih pokretnih stvari održaće se dana 26.04.2023. godine, u 12.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Oglasi i obavještenja

I. broj 215/21-70

Danilovgrad, 05.04.2023. godine

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Bošković Miroslava, Orja Luka, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 216.310,09 €, na osnovu izvršne isprave - notarskog akta poslovne oznake Uzz br. 203/2019 od 02.12.2019. godine, donio je

ODREĐUJE SE devetnaesta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 88, KO Glavica, Danilovgrad: kat. parcela 888/2, šume 2. klase, površine 1860 m2, kat. parcela 888/3, šume 2. klase, površine 567 m2, kat. parcela 888/3, stambeno – poslovne zgrade, površine 373 m2, sa pripadajućim PD 1, površine 153 m2 i PD 2, površine 200 m2, kat. parcela 888/4, šume 2. klase, površine 773 m2 i kat. parcela 890, šume 3. klase.

Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 150.000,00 €.

Na devetnaestom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 15.000,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Devetnaesto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 26.04.2023. godine, u 12.30 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

I. broj 1540/17-91

Danilovgrad, 05.04.2023. godine

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radulović Ranka, Pažići, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 11.185,86 €, na osnovu izvršne isprave - presude Osnovnog suda u Danilovgradu poslovne oznake P. br. 317/12 od 24.05.2013. godine, donio je

ODREĐUJE SE osamnaesta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 175, KO Pažići, Danilovgrad: -katastarska parcela 1205, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 466 m², -katastarska parcela 1205, potes Taraš, šume 8. klase, površine 466 m², -katastarska parcela 1206, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 3183 m², -katastarska parcela 1206, potes Taraš, pašnjak 7. klase, površine 3183 m², -katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 1581 m², -katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 678 m².

Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka poljoprivredne struke, iznosi 14.110,00 €.

Na osamnaestom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.411,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Osamnaesto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 26.04.2023. godine, u 11.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad. JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Iv.br.1319/22; Iv.br.1324; Iv.br.1981/22; Iv.br.1989/22; Iv.br.2145/22; Iv.br. 3261/22; Iv.br. 3262/22; Iv.br. 3266/22; Iv.br.3275/22; Iv.br.3277/22; Iv.br.3278/22; Iv.br. 3281/22; Iv.br.3282/22; Iv.br. 3283/22; Iv.br.3285/22; Iv.br.3287/22; Iv.br.3288/22; Iv.br.3289/22; Iv.br.3290/22; Iv.br.3291/22; Iv.br.3294/22; Iv.br.3297/22; Iv.br.3299/22; Iv.br.3499/22; Iv.br.3501/22; Iv.br.3502/22; Iv.br.3504/22; Iv.br.3507/22; Iv.br.3510/22; Iv.br.3512/22; Iv.br.3513/22; Iv.br.3514/22; Iv.br.3516/22; Iv.br.4774/22; Iv.br.4775/22; Iv.br.4776/22; Iv.br.4780/22; Iv.br.4781/22; Iv.br.4782/22; Iv.br.4784/22; Iv.br.4785/22; Iv.br.4789/22; Iv.br.4791/22; Iv.br.4795/22; Iv.br.4796/22; Iv.br.4797/22; Iv.br.70/23; Iv.br.72/23; Iv.br.73/23; Iv.br.76/23; Iv.br.77/23; Iv.br.79/23; Iv.br.80/23; Iv.br.81/23; Iv.br.82/23; Iv.br.83/23;Iv.br.84/23; Iv.br.85/23; Iv.br.87/23; Iv.br.461/23; Iv.br.463/23; Iv.br.464/23; Iv.br.465/23; Iv.br.466/23; Iv.br.468/23;

JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “CRNOGORSKI TELEKOM”

A.D. Podgorica, Moskovska br.29, koga zastupa Pavlović Jovana, advokat iz Podgorice, protiv izvršnih dužnika Stojanović Rajka iz Podgorice i drugih, dana 05.04.2023. godine, shodno članu 45 Zakona o izvršenju obezbjeđenju, donijela je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Pozivaju se izvršni dužnici: 1. Stojanović Rajko iz Podgorice, Đurkovići bb, 2. Đurović Žana iz Podgorice, 27 marta br.36, 3. Rovčanin Žarko iz Podgorice, Steva Boljevića bb, 4. Vlahović Veselin iz Podgorice, Novaka Miloševa br.20, 5. Mijač Kristijan iz Podgorice, Moskovska br.72, 6. Marković Balša iz Podgorice, Mahala br. bb, 7. Šuković Milica iz Podgorice, Ivana Vujoševića br.9, 8. Pajović Željko iz Podgorice, Zelenika bb, 9. Rastoder Asmir iz Podgorice, Igumanska br.7, 10. Bošković Sreten iz Podgorice, Vojislavljevića 22/95, 11. Brković Božidar iz Podgorice, Ludviga Kube br.56, 12. Pejović Danilo iz Podgorice, Slobodana Škerovića br.37, 13. Rašović Miloš iz Podgorice, Golubovci, Ljajkovići bb, 14. Ćetković Miloš iz Podgorice, Beri bb, 15. Adžović Merima iz Podgorice, Put Radomira Ivanovića bb, 16. Damjanović Vasilije iz Podgorice, Špira Mugoše br.65, 17. Žunjić Stefan iz Podgorice, Ivana Vujoševića 8/V, 18. Karadžić Ivana iz Podgorice, Radnička bb, 19. Milović Miloš iz Podgorice, Milana Kuča br.3, 20. Nikić Veselin iz Podgorice, Pljevaljska br.24, 21. Milović Ivan iz Podgorice, Prvog maja br.144, 22. Radonjić Snežana iz Podgorice, Jerevanska br.42, 23. Jovićević Veselin iz Podgorice, Bulevar Save Kovaćevića br.13, 24. Šundić Luka iz Podgorice, Bulevar Džordža Vašingtona bb, 25. Bulatović Bulat iz Podgorice, Ljubotinjskih junaka bb, 26. Jeknić Biljana iz Podgorice, Bracana Bracanovića br.50, 27. Cvijović Milica iz Podgorice, Vojvode Maša Đurovića br.4A/4, 28. Miftari Elmaz iz Podgorice, Vrela ribnička kamp I, 29. Miranović Aleksandar iz Podgorice, Gavrila Principa br.34, 30. „FINITY FINANCIALS“ D.O.O.Podgorica, Šeika Zaida br.13, 31. „MAKSPRO“ D.O.O. Podgorica, Balabani bb, 32. “KARRIMESA MONTENEGRO” D.O.O. Podgorica, Jola Piletića br.18, 33. Jovanović Miodrag iz Podgorice, Donji Kokoti bb, 34. “IDEAL GROUP” D.O.O. Podgorica, Dajbabe bb, 35. „KONSTRUKTOR MNE“ D.O.O. Podgorica, Cijevna bb Golubovci, 36. „SAŠA LOGISTICS“ D.O.O. Podgorica, Veljka Vlahovića br.62, 37. Roćenović Slađana iz Podgorice, Admirala Zmajevića br.7, 38. Đurišić Branko iz Podgorice, Bulevar Pera Ćetkovića br.74, 39. Bogavac Marijana iz Podgorice, Dajbabe bb, 40. Pedović Vladimir iz Podgorice, Romanovih br.46, 41. Otašević (Striković) Stanka iz Podgorice, Generala Sava Orovića br.57,42. Mujahodžić Anes iz Podgorice, Spasa Nikolića br.70, 43. Pajović Ivan iz Podgorice, Beri bb, 44. Kovačević Nebojša iz Podgorice, Ljajkovići bb, 45. Ćetković Mia iz Podgorice, Borisa Kidriča br.4, 46. Sekulović Milovan iz Podgorice, Bulevar Save Kovačević br.19, 47. Smajović Emir iz Podgorice, Spasa Nikolića br.36, 48. Radunović Marina iz Podgorice, Njegoševa br.40, 49. Brnović Mitar iz Podgorice, Donja Gorica bb, 50. Živaljević Milorad iz Podgorice, Generala Sava Orović bb, 51. Pačariz Emir iz Podgorice, Stara Varoš br.19, 52. Vujošević Mihailo iz Podgorice, Šarkića br.24, 53. Đokić Valentina iz Podgorice, Žikice Jovanovića Španca br.74, 54. Pavlović Jovan iz Podgorice, Mareza bb, 55. Gašović Milan iz Podgorice, Balabani bb, 56. Miković Marko iz Podgorice, Bratstva jedinstva br.25, 57. Radenović Radenko iz Podgorice, Josipa Broza Tita bb, 58. Bulatović Žarko iz Podgorice, V Proleterske br.90, 59. Selimović Janoš iz Podgorice, Vrela ribnička bb, 60.Vuković Jadranka iz Podgorice,Miloša Obilića br.20, 61. Uskoković Nenad iz Podgorice, Donji Kokoti bb, 62. Kalović Marjana iz Podgorice, Park šuma Zagorič bb, 63. Krasniqi Naser iz Podgorice, Konik kamp I/83, 64. Sekulić Luka iz Podgorice, Gavra Vukovića L1/19, 65. Šahović Dragana iz Podgorice, Kapetana Đura Draškovića bb, da se u roku od 3 (tri) dana od dana objavljivanja ove odluke u ovom štampanom mediju obrate postupajućoj javnoj izvršiteljki na adresi 13. jula br.18, Podgorica ili pozivom na broj telefona 067/500-840, radi uručenja Rješenja o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima, i to: Iv.br.1319/22; Iv.br.1324; Iv.br.1981/22; Iv.br.1989/22; Iv.br.2145/22; Iv.br. 3261/22; Iv.br. 3262/22; Iv.br. 3266/22; Iv.br.3275/22; Iv.br.3277/22; Iv.br.3278/22; Iv.br. 3281/22; Iv.br.3282/22; Iv.br. 3283/22; Iv.br.3285/22; Iv.br.3287/22; Iv.br.3288/22; Iv.br.3289/22; Iv.br.3290/22; Iv.br.3291/22; Iv.br.3294/22; Iv.br.3297/22; Iv.br.3299/22; Iv.br.3499/22; Iv.br.3501/22; Iv.br.3502/22; Iv.br.3504/22; Iv.br.3507/22; Iv.br.3510/22; Iv.br.3512/22; Iv.br.3513/22; Iv.br.3514/22; Iv.br.3516/22; Iv.br.4774/22; Iv.br.4775/22; Iv.br.4776/22; Iv.br.4780/22; Iv.br.4781/22; Iv.br.4782/22; Iv.br.4784/22; Iv.br.4785/22; Iv.br.4789/22; Iv.br.4791/22; Iv.br.4795/22; Iv.br.4796/22; Iv.br.4797/22; Iv.br.70/23; Iv.br.72/23; Iv.br.73/23; Iv.br.76/23; Iv.br.77/23; Iv.br.79/23; Iv.br.80/23; Iv.br.81/23; Iv.br.82/23; Iv.br.83/23;Iv.br.84/23; Iv.br.85/23; Iv.br.87/23; Iv.br.461/23; Iv.br.463/23; Iv.br.464/23; Iv.br.465/23; Iv.br.466/23; Iv.br.468/23 kao i Rješenja od 04.04.2023. godine istih poslovnih oznaka, donesenim radi naplate troškova postupka.

Ukoliko se izvršni dužnici u ostavljenom roku ne obrate postupajućoj Javnoj izvršiteljki, dostavljanje navedenih pismena će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli nadležnog suda, pri čemu će se dostavljanje smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi same stranke, odnosno izvršni dužnici. Podgorica, dana 05.04.2023. godine

JAVNA IZVRŠITELJKA Snežana Pavličić s.r.

CRNA GORA

JAVNI IZVRŠITELJ IVAN PETROVIĆ

JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović iz Podgorice, adresa Njegoševa br.45(PC Petrović), predmetima izvršenja izvršnog povjerioca DOO Telemach Crna Gora, Podgorica, adresa Bulevar Revolucije 50/5, Podgorica, koga zastupa AOD Vuković partneri, advokati iz Beograda, protiv izvršnih dužnika Čabarkapa Jelene drugih, dana 05.04.2023.godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika i to: Čabarkapa Jelena iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom naselje Budo Tomović 47,Iv.br.2600/22; Đukić Miloš iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Branka Miljkovića 8, Iv.br.2601/22; Bokan Aleksandar iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Bul. Ivana Crnojevića 38, Iv.br.2602/22; Raičković Mladen, sa poslednjom poznatom adresom Donji Štoj bb-Ulcinj, Iv.br.2606/22; Planić Slaviša iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Cvjetna 29, Iv.br.2607/22; Bojović Milija iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Piperska L4, Iv.br.2608/22; Vukićević Anđela, sa poslednjom poznatom adresom Mokra njiva bb-Nikšić, Iv.br.2609/22; Šofranac Savo iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Mitra Bakića 154, Iv.br.2612/22; Radulović Milo iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Ivangradska 8A, Iv.br.2613/22; Rizvanaj Sead iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Vardarska 3, Iv.br.2614/22; Radenović Radoje iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Generala Sava Orovića 52, Iv.br.2620/22; Deljanin Admir iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Kakaricka gora bb, Iv.br.2622/22; Tomić Vuk iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Alfreda Tenisona 25, Iv.br.2629/22; Muratović Elmin iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Zmaj Jovina 20/81, Iv.br.2627/22; Bogavac Marijana iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Dajbabe bb, Iv.br.263/22; Radović Miloš iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Trg Nikole Kovačevića 7, Iv.br.2634/22; Vukčević Marko iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Ivana Vujoševića 48, Iv.br.335/22; Kulić Radislav iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom 18. Jula 63A, Iv.br.2763/22; Pajović Saša iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Hotska 6, Iv.br.321/22; Tamara Mališić iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Skopska 31, Iv.br.2638/22; Danijela Pajović iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Bulevar Vojvode Stanka Radonjića 2/KAP-a sprat 5, Iv.br.2639/22 Saša Pavićević iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Srednjoškolsa br.4, Iv.br.2642/22; Vladan Noković iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Vukovci bb, Iv.br.2643/22; Milorad Milovanović iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Bulevar S. Kovačevića br.64, Iv.br.2644/22; Elviz Kajtazi iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresomHusinjskih rudara bb, Iv.br.2645/22; Ranko Bulatović iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Triglavska br.2, Iv.br.2648/22; Dejan Miranović iz Podgorice, sa poslednjom poznatomadresom Balabani bb, Iv.br.2649/22; Alen Lekić iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Bulevar Vojvode Stanka Radonjića bb/3, Iv.br.2652/22; Jovana Boreta iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom ulica 2 Pričelje, Iv.br.2653/22; Branko Balšić iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Jerevanska br.24, Iv.br.2658/22; Ivan Kovačević iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Đoka Miraševića br.M, SPRAT 3, STAN 22, Iv.br.2662/22; Bojan Stojanović, iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Bratstva jedinstva br.83, Iv.br.2663/22; Borislav Radetić iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Kruševac bb, Iv.br.2664/22; Jelena Rabrenović iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Vranići bb, Iv.br.2666/22; Janko Radonjić iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Jerevanska br 42, Iv.br.2667/22; Blagota Bogojević iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Staniselići bb, Iv.br.2668/22; Danimir Stevanović iz Podgorice sa poslednjom poznatom adresom Kakaricka Gora, Iv.br.2669/22; Milena Glavatović iz Podgorice sa poslednjom poznatom adresom Vasa Raičkovića 19, Iv.br.2670/22; Vladimir Rizvanovič iz Podgorice sa poslednjom poznatom adresom ulica 3 Vrlela Ribnička, Iv.br.2671/22; Đavit Beriša iz Podgorice sa poslednjom poznatom adresom Bora i Ramiza br.34, Iv.br.2764/22; Kljajić Svetlana iz Podgorice,sa poslednjom poznatom adresom Braće Ribara 50,Iv.br.1132/22; Babić Slobodan iz Podgorice,sa poslednjom poznatom adresom 4 Jula 107,Iv.br.1137/22; Jablan Boro,sa poslednjom poznatom adresom Crna Greda bb,Cetinje,Iv.br.1172/22; S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od tri dana obrate ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši na oglasnoj tabli Osnovnog suda. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici. U Podgorici, 05.04.2023.godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Oglasi i obavještenja

CRNA GORA

PRIJESTONICA -CETINJE

Komisija za sprovođenje postupka davanja na korišćenje

montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) za potrebe organizacije

PROLJEĆNJEG BAZARA

Na osnovu člana 3, 4 20 Zakona o državnoj imovini (“Sl. List Crne Gore, broj 21/09 i 40/11), člana 34 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Sl. List Crne Gore, broj 2/18, 34/19, 38/20, 50/22 i 84/22), Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Programa privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje za period od 2022-2024. godine (“Sl. List Crne Gore –opštinski propisi”, br. 27/22), Uredbe o prodaji davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list Crne Gore”, br. 044/10) i Rješenja gradonačelnika br.01-427/23-822 od 04.04.2023.godine, Komisija za sprovođenje postupka davanja na korišćenje montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) za potrebe organizacije proljećnjeg bazara (u daljem tekstu: Komisija), raspisuje

KONKURS

ZA DAVANJE NA KORIŠĆENJE MONTAŽNIH OBJEKATA PRIVREMENOG KARAKTERA (KUĆICA)

ZA POTREBE ORGANIZACIJE PROLJEĆNJEG BAZARA

1.Pozivaju se preduzetnici privredna društva (u daljem tekstu: privredni subjekti) sa sjedištem na teritoriji Prijestonice Cetinje, da dostave svoje prijave na ovaj konkurs.

2.Montažni objekti privremenog karaktera (kućice) daju se na korišćenje privrednim subjektima za potrebe organizacije proljećnjeg bazara, a u skladu sa djelatnostima koje doprinose ostvarivanju utvrđenih ciljeva u strateškim dokumentima, programima i planovima Prijestonice Cetinje (prioritetne oblasti), a kojima se naročito: -podstiče ekonomski razvoj Prijestonice Cetinje; -stvaraju uslovi i podstiče razvoj turizma i -doprinosi afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala, tradicije kulturne posebnosti Prijestonice Cetinje.

3.Prijestonica Cetinje daje na korišćenje 15 montažnih objekata privremenog karaktera (kućice), dimenzija ( 200x200x230cm ), na period od 01. 05. do 22. 05. 2023. godine za potrebe točenja i služenja pića,toplih i hladnih napitaka, pripreme i služenja hrane.

4.Poziciju montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) na Dvorskom trgu odredio je skicom Sekretarijat za uređenje prostora zaštitu životne sredine i isti je dao Saglasnost da se za potrebe organizovanja proljećnog bazara , koji se organizuje pod pokroviteljstvom

Prijestonice Cetinje TOP Cetinje mogu postaviti montažni objekti –kućice, na dijelu kat. parcele 3469 KO Cetinje I u okviru Istorijskog jezgra –Dvorski trg.

Sekretarijat za stambeno komunalne poslove i saobraćaj dao je odobrenje na privremeno korišćenje javne površine za postavljanje montažnih objekata kućica na kat. parceli br. 3469 KO Cetinje I na Dvorskom trgu, za potrebe organizovanja Proljećnog bazara.

5. Uslovi prijave na konkurs

5.1. Prijave na ovaj konkurs mogu se podnijeti do dana 13.04.2023.godine do 14:00 časova kod Građanskog biroa Prijestonice Cetinje (zgrada Prijestonice Cetinje ).

5.2. U zapečaćenoj koverti, preduzetnici prilažu:

1.prijavu

2.finansijska ponuda;

3.ovjerenu kopiju lične karte;

4.dokaz o obavljanju privredne djelatnosti;

5.dokaz o uplati depozita,

6.broj žiro računa

5.3. U zapečaćenoj koverti, privredno društvo prilaže:

1.prijavu

2.finansijska ponuda;

3.original ili ovjerena fotokopija rješenja o upisu krajnjeg korisnika u CRPS;

4.original ili ovjerena fotokopija rješenja o registraciji za PDV ako je krajnji korisnik obveznik PDV-a;

5.ovjereno punomoćje za zastupanje privrednog društva;

6.dokaz o uplati depozita,

7.broj žiro računa

6. Nedostajuća sredstva za organizaciju programa proljećnjeg bazara, biće nadoknađena pojedinačnim finansijskim učešćem privrednih subjekata u minimalnom (početnom) iznosu od po 500,00€, koji su izabrani privredni subjekti dužni uplatiti dostaviti dokaz o uplati prilikom zaključenja ugovora, kojim će biti precizirane prava i obaveze ugovornih strana.

Visina depozita iznosi 250,00€ isti je potrebno uplatiti na žiro račun 540-7751-75 Erste banka, korisnik: Prijestonice Cetinje.

Podnosioci prijava u prijavi moraju navesti svoj žiro račun banke za slučaj povraćaja depozita ukoliko nijesu izabrani po Konkursu.

Shodno najboljoj ponudi i najbolje rangiranim ponuđačem će biti zaključeni Ugovori o korišćenju montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) u roku od 3 dana od konačnosti odluke o izboru ponuđača, s tim što je taj ponuđač dužan, prilikom zaključenja ugovora, priložiti dokaz o unaprijed plaćenoj cijeni koju je ponudio za finansijsko učešće za organizaciju programa novogodišnjeg bazara na žiro račun 5407751-75 Erste banka, korisnik: Prijestonica Cetinje, umanjenu za iznos već uplaćenog depozita.

U slučaju da prvorangirani ponuđač odbije da zaključi ugovor, Prijestonica Cetinje će aktivirati njegovu garanciju ponude, odnosno zadržati depozit obratiti se sledećem (najpovoljnije rangiranom ponuđaču) u skladu sa redosledom na rang listi. Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena, izvršiće se povraćaj iznosa garancije – depozit nakon zaključivanja ugovora sa ponuđačem čija je ponuda prihvaćena, a najkasnije u roku od 30 dana od dana otvaranja.

7.Aktivnosti koje se neće podržati su:

8.1. Aktivnosti koje su u nadležnosti ili odgovornosti Vlade Crne Gore, kao što je formalno obrazovanje, formalna zdravstvena zaštita i sl;

8.2. Aktivnost koja se smatra nezakonitom ili štetnom po okolinu opasnom za ljudsko zdravlje: igre na sreću, duvan, alkoholna pića (izuzev proizvodnje i služenja vina, voćnih rakija piva);

8.3. Nemoralne i nelegalne aktivnosti.

8.4. Komisija neće razmatrati ponude preduzetnika privrednih društava koje se odnose na aktivnosti koje su izvan djelatnosti za koje su registrovani.

8. Komisija donosi rang listu i Odluku o izboru, rukovodeći se ocjenom prijava, na osnovu sljedećih kriterijuma:

1.Visina uplate finansijskog učešća opisana pod tačkom 6. Konkursa

2.U slučaju dvije ili više ponuda na isti iznos finansijskog učešća, cijenit će se prvenstveno redosled prispjeća prijave na Građanski biro Prijestonice Cetinje.

9. Na Odluku Komisije sa rang listom može se uložiti prigovor u roku od tri dana od dana njenog dostavljanja podnosiocima prijava.Podnosioci prijava su u obavezi da lično pristupe u kancelariji Turističke organizacije Prijestonice Cetinje broj 30-32, zgrada Prijestonice Cetinje, Bajova br. 2, dana 19.04.2023.godine u periodu od 10:00-14:00 časova radi preuzimanja Odluke sa rang listom po osnovu Konkursa za davanje na korišćenje montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) za potrebe organizacije proljećeneg bazara. Odluka Komisije po prigovoru je konačna objavljuje se na internet stranici Prijestonice Cetinje. Na osnovu konačne rang liste gradonačelnik Prijestonice Cetinje, odnosno lice po punomoćju zaključuje ugovor sa odabranim učesnicima.

Montažni objekti privremenog karaktera (kućice) definisani tačkom 3 daju se na korišćenje u viđenom stanju bez prava na naknadnu reklamaciju.

10.Prijava na ovaj Konkurs podnosi se sa neophodnom dokumentacijom u zapečaćenoj koverti, neposredno ili putem pošte (s tim da ponude poslate putem pošte moraju biti dostavljene do datuma navedenog pod ovom tačkom), sa naznakom: “Prijava na Konkurs za davanje na korišćenje montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) za potrebe organizacije Proljećnjeg bazara – ne otvaraj” naslovljena na Komisiju za sprovođenje postupka davanja na korišćenje montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) za potrebe organizacije Proljećnjeg bazara na adresu: ul. Bajova br.2. Cetinje ili neposredno kod Građanskog biroa Prijestonice Cetinje, zaključno sa 13.04.2023. godine do 14.00h.

11.Neblagovremenu dokumentaciju, koja bude pristigla nakon navedenog roka, neposredno ili putem pošte, Komisija vraća pošaljiocu neotvorenu.

Komisija otvara blagovremeno podnijete zapečaćene koverte, nakon isteka roka za podnošenje prijava dana 18.04.2023.godine u Maloj Sali Prijestonice Cetinje sa početkom u 10.00h, kojem otvaranju ponuda mogu prisustvovati privredni subjekti koji su u naznačenom terminu dostavili ponude, lično ili putem punomoćnika, shodno ovjerenom punomoćju od strane notara, uz davanje na uvid lične karte odnosno drugog identifikacionog dokumenta.

Komisija će dana 19.04.2023.godine, donijeti Odluku po Konkursu napraviti rang listu izabranih ponuđača kao i tačan raspored, odnosno broj kućice (1-15) po izabranom ponuđaču.

12.Informacije o svim pitanjima od značaja za učešće na Konkursu mogu se dobiti svakog radnog dana od 09.00h do 14.00h na telefon 041 230-250 kao i putem mail-a info@cetinje.travel

13.Ovaj konkurs objaviće se na internet stranici Prijestonice Cetinje (www.cetinje.me) u jednom dnevnom štampanom mediju, portalu koji izlazi na teritoriji Crne Gore na oglasnoj tabli Prijestonice

Komisija za sprovođenje postupka davanja na korišćenje montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) za potrebe organizacije proljećnog bazara

OBAVJEŠTENJE

Na osnovu Člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (”SI.Iist CG” br. 75/18) Sekretarijat za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin obavještava zainteresovanu javnost da su nosioci projekta „CEDIS D.O.O.” Podgorica podnijeli zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu IO kV podzemni kablovski vod TS 10/0.4 Kv „Žičara K8”-SM26TS 10/0.4kV „Zekova glava”- dionica od TS 10/0.4Kv Žičara KS, koje je planirano na kat.parcelama broj 971/1, 973/1, 977, 970, 1057/15, 1060/23, 1060/52, 1060/22, 971/4, 971/5, 971/6, 971/7, 971/8, 970 KO Smrčje, Opština Kolašin.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za zaštitu životne sredine, zgrada Centra za kulturu, radnim danima od I I do 13 časova.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Kolašin- Buda Tomovića bb, kao i na e-mail: kolasin.urbanizam@gmail.com je, shodno članu 13 stav 3 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, pet radnih dana Od dana prijema odnosno objavljivanja obavještenja.

Obavještenje

o pokretanju postupka dobrovoljne likvidacije

Društvo, AECOM MONTENEGRO D.O.O. Podgorica – u likvidaciji, reg. broj 5-0608899/008, PIB: 02844770 (“Društvo”) ovim obavještava povjerioce da je dana 16. februara 2023. godine, odlukom osnivača, pokrenut postupak dobrovoljne likvidacije Društva, te da je otpočinjanje procedure dobrovoljne likvidacije Društva upisano u CRPS-u dana 27. februara 2023. godine (oglas o ovome je objavljen u Sl. listu Crne Gore dana 03. marta 2023. godine). Za likvidatora Društva imenovan je g. Neale Gerald Greenwood. Društvo ovim poziva sve povjerioce da u roku od 60 dana, počev od dana objavljivanja ovog obavještenja, prijave svoja potraživanja na adresu Društva za prijem službene pošte Bulevar Džordža Vašingtona br. 51, Podgorica, Crna Gora.

Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosiocu projekta, PERFECT WOOD d.o.o., iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: UPI 08-331/23-154 od 04.04.2023. godine, kojim je odlučeno da je za privremeni objekat za eksploataciju prirodnih sirovina, skladištenje i proizvodnju, u kojem će se obavljati djelatnost proizvodnje peleta od drvne biomase i rezanje i obrada drveta, na katastarskim parcelama broj 2414/3, 2413/4 i 2411/1 KO Liješnje, u Podgorici, potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu

Uvid u navedenu odluku može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata, ulica Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 17, svakog radnog dana, u vremenu od 12h-15h.

Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore

O B A V J E Š T A V A

Javnost, da će mr Ana Radulović javno braniti svoju doktorsku dsertaciju pod nazivom » Humanocentrični model jedinstvenog prozora u pomorstvu za potrebe luke u razvoju «, pred Komisijom za odbranu u sastavu: -Dr Nikša Grgurević, vanredni profesor Univerziteta za poslovni inžinjering i menadžment, Banja Luka, - Doc.dr Ranka Krivokapić, Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore, -Dr Mimo Drašković, redovni profesor Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore, mentor.

Javna odbrana će se održati dana 10. aprila 2023. godine, ponedjeljak, sa početkom u 13.00 časova u Sali za sjednice Pomorskog fakulteta Kotor.

Pomorski fakultet Kotor Doktorske studije

Са неизмјерном тугом обавјештавамо родбину и пријатеље да је наш вољени и племенити

ДУШАН Богданов ШУКОВИЋ 1943–2023.

Преминуо послије дуге и тешке болести 4. априла 2023. године у Бијелом Пољу. Породица ће примати саучешће 7. априла од 10 до 15 сати на мјесном гробљу Врбице – Котор, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова истог дана. Ожалошћени: сестра ДАРИНКА, брат ДАНИЛО, снаха ВИНКА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина

Дана 5. априла 2023. умро је, у 84. години, наш драги

Obavještavamo rođake, kumove, prijatelje i poznanike da je naša draga

VIDOSAVA Sava RAIČEVIĆ rođena Ojdanić

Preminula dana 5. aprila 2023, u 91. godini života. Posmrtni ostaci biće izloženi u gradskoj kapeli u Beranama 5. i 6. aprila. Sahrana drage nam pokojnice obaviće se 6. aprila u 14 časova na gradskom groblju u Beranama.

Ožalošćeni: sinovi RANKO i ŽARKO, ćerke ZORICA, GORICA, SLAVICA i RADMILA, đever ALEKSA, snahe LJILJANA i JASNA, unučad, praunučad, sinovci, sinovice, bratanići, brataničine i ostala mnogobrojna rodbina

Тужним срцем обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је дана 5. априла 2023, послије краће и тешке болести, преминуо у 73. години наш

вољени

МИЛЕНКО – ПУРО Новов ЖИВКОВИЋ

Саучешће примамо 6. априла од 10 до 15 часова у капели Убли – Кучи, када ће се и обавити сахрана. Кућа жалости: Убли – Кучи.

Ожалошћени: супруга СЛАВКА, син ПРЕДРАГ – БАТА, ћерке БИЉАНА и НАТАША, сестре МИРОСАВА и СТАМЕНА, снахе ТАЊА, МИЛА и ЈЕЛЕНА, братанична ИРЕНА, братанићи ИГОР и РАДЕ, унуци, сестрићи, сестричне и остала родбина

СТЕВАН Радованов ПАВИЋЕВИЋ 1951–2023

Саучешће примамо у градској капели Даниловград 5. априла од 11 до 15 часова и 6. априла од 10 до 14 часова, када крећемо за село Доњи Рсојевићи гдје ће се обавити сахрана на сеоском гробљу у 15

часова.

Ожалошћени: супруга АНКА, син ПЕТАР, кћерке СЛАВИЦА и НАТАША, брат БЛАЖИЈА, сестре МИЛОСАВА, МИРЈАНА, МИЛУША, МИЛИЦА и МИЛИЈАНА, братанићи ВОЈИСЛАВ и МАРКО, братанична ВЕСНА, унучад, браћа и сестре од ујака и тетака, сестрићи и сестричне и остала родбина

Oglasi i obavještenja

Dana 4. aprila 2023. preminula je u 85. godini naša draga majka i baka

OLGA Savina GOLUBOVIĆ rođ. Vemić

Sahrana je obavljena u krugu najuže porodice i prijatelja, po izričitoj želji pokojnice. Porodica izražava posebnu zahvalnost profesoru dr Ranku Lazoviću, doktorki Ognjenki Šarenac, kao i kompletnom medicinskom osoblju Klinike za neurologiju, odjeljenju intenzivnog neurološkog odjela na nesebičnoj humanosti, brizi i borbi da produže život dragoj nam majci!

Ožalošćeni: sin DUŠKO, šćer DUBRAVKA, snaha DANIJELA, zet SLAVKO, sestra KATA, unučad LUKA, JOVANA, MILOŠ, IGOR i SARA i ostala brojna porodica GOLUBOVIĆ

Тужним срцем јављамо да је дана 4. априла 2023. у 94. години живота преминула наша драга

АНЂА пок. Миливоја АЏИЋ

рођена Паповић

Саучешће примамо у капели у Плужинама 5. априла од 10 до 16 часова и 6. априла од 10 до 12 часова, када полазимо за село Орах гдје ће се и обавити сахрана у 13 30 часова код цркве у селу Орах.

Ожалошћени: синови МИЛОРАД, РАДОМАН и

ТАДИЈА, кћерке РАДИСЛАВКА и ИЛИНКА, снахе МИРЈАНА, МИЛИЈАНКА и ЈЕЛЕНА, јетрва МИЛКА, синовице ЈЕЛИСАВКА, ЈЕЛЕНА и СТАНА, унучад, праунучад, сестрићи, сестричне, братићи, братичне и остала многобројна родбина АЏИЋ и ПАПОВИЋ

Дана 5. априла 2023, у 79. години живота, преминула је наша драга

БРАНКА пок. Милорада ГРКОВИЋ

рођена Радуловић

Саучешће примамо у капели у Горњој Горици 5. априла од 11 до 15 часова и 6. априла од 10 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана.

Ожалошћени: кћерке: ЕРИКА – ГАГА, НАДЕЖДА – НАЦКА, ЖАНА и ТАЊА, ђевер РАДЕ, јетрве ЉУБИЦА и ЂУРЂА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, унучад и остала родбина ГРКОВИЋ и РАДУЛОВИЋ

Četvrtak, 6. april 2023.

S tugom se opraštamo od drage nam majke, bake i tašte

OLGE Savine GOLUBOVIĆ

Kada se zauvijek rastajemo sa onima koji su nam puno značili i kojima smo mi značili još više riječi je malo da bi se izrazila naša bol.

Mir i spokoj Tvojoj dobroj duši.

Tvoji: šćer DUBRAVKA, zet SLAVKO, unučad JOVANA, MILOŠ, MLADEN i JELENA

Posljednji pozdrav najboljoj i najvoljenijoj Baki

OLGI

Draga naša Bako!

Rastanak sa tobom mnogo nas je rastužio.

Ništa više neće biti isto, jer si unosila radost i veselje u naše živote. Beskrajno ti hvala na lijepom i bezbrižnom djetinjstvu.

Zauvijek ćeš ostati u srcima i najljepšoj uspomeni svojih unuka.

Preminula je naša Voljena majka, baka i svekrva

OLGA Savina GOLUBOVIĆ

Smrt majke se ne prihvata. Majka je oličenje iskonske ljubavi i besmrtnosti. Najiskreniji i najplemenitiji prijatelj. Mi ćemo našu zauvijek čuvati od zaborava.

Vole te Tvoja unučad: LUKA, JOVANA, MILOŠ, IGOR i SARA

Njeni: sin DUŠKO, snaha DANIJELA i unučad LUKA, IGOR i SARA

OLGA GOLUBOVIĆ

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tebe.

TAMARA i ZARIJA RAIČEVIĆ

Posljednji pozdrav dugogodišnjem sekretaru i prijatelju

VUKOTI RADOJIČIĆU zaslužnom aktivisti

MJESNO UDRUŽENJE PENZIONERA „19. DECEMBAR“ PODGORICA

270

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail:

oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

MINJI ĐURĐEVIĆU

Lijepa sjećanja neizmjerno nedostaju…

Živiš u svakom sjećanju, svakom danu, svakoj priči…

Ponosni što smo tvoji

DEJO

Dana 6. aprila navršava se godina dana otkako nijesi sa nama.

Ali si vječno u našim srcima.

KOKA, LAZAR, BILJANA, DIJANA i ANA

Prošlo je šest godina od kada sa mnom nije moja majka

VUKOSAVA – BELA Vojova IVANOVIĆ rođena Vukanović

Draga majko, moj jedini prijatelju, hvala ti za sve što si uradila za mene. Nikad ti se neću moći odužiti. Voljeće te dok bude disao Tvoj sin SAŠA

259

Prošlo je šest godina od kada sa nama nije naša

VUKOSAVA – BELA Vojova IVANOVIĆ rođena Vukanović

Zauvijek radosni i ponosni na sve što si nam pružila, zauvijek tužni što nijesmo znali kako da ti sve to vratimo... Čuvamo te, zauvijek, u srcima.

Vole te tvoji SAŠA, SRĐA, MARIJA, ANJA i BRANA

266

Danas se navršava šest godina od kada nije sa nama naš voljeni

SAVA

Tvoj osmijeh, nježnost, toplinu i ljubav kojom si nas darivao čuvaćemo zauvijek. Živiš u našim srcima, mislima, pričama... Nedostaješ Počivaj u miru.

Tvoji najmiliji supruga CMILJKA, ćerke SNEŽANA i SANJA sa porodicama

RAIČKOVIĆ

Kako vrijeme prolazi sve nam više nedostajete, bili ste i bićete zauvijek dio nas.

Vaši: RADOVAN, SLAVICA i RAJKA sa porodicama

260

Tvoji: SLOBA, LAZO, SUZI i MILO

269

Tužno sjećanje na našeg

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

DEJANA PERKOVIĆA

Prođe godina bez tebe, godina tuge, sjećanja i bola koji ostaje u našim srcima, gdje te čuvamo od zaborava.

Ujak PETAR STOJANOVIĆ sa porodicom

265

Dvadeset je godina od smrti našeg dragog

SLOBODANA – SLOBA RADULOVIĆA

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

RATKO, NATAŠA, GORDANA i SONJA sa porodicama

TUŽNO SJEĆANJE

MILORAD VUJAČIĆ JOVANKA VUJAČIĆ

6. 4. 1988 – 2023. 9. 4. 2013 – 2023.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na njih.

LENA i MILENKO MIJOVIĆ

277

Povratak kralja

zbog čega spektakularan početak četvrte, nalne sezone pokazuje da kreator Džesi Armstrong planira da završi HBO dramu „Succession“ sa velikim praskom

4.

A cappella

Rekonvalescencija

Tako

je. Prošli su istorijski predsjednički izbori. U najavi kampanje, bili su istorijski, kao i mnogi prije tih u kojima je, na kraju priče, pobjednik bio poznat, ovako ili onako.

Sav taj tridesetogodišnji kontekst vladavine, pa da nam sve zlato teče pored, bio bi prevaziđen, anahron. I sigurno je da mu je odavno bilo vrijeme za „klupu“ i reorganizaciju. To regrupisanje se, pak, dogodilo nije.

Crna Gora nije izgledala kao potpuno slobodno demokratsko društvo i ruku na srce, ne izgleda ni sada. I to su stvari koje bi građane trebalo suštinski da interesuju. Boreći se, svako za svoju pojedinačnu slobodu, ulažemo te male i pojedinačne uspjehe u mozaik ukupne demokratizacije.

Potpuno je jasno da prethodna politika ima potrebu da se zadrži na pozicijama moći, ali ponekad, znate i sami što se sprema i kako izgleda stvarnost. Makar u politici na ovim prostorima, relevantna istraživanja uvijek pokažu makar trendove. U Crnoj Gori, oni odavno pokazuju spremnost za nečim što se očitovalo 2020, pa na prošlogodišnjim lokalnim izborima, zaključno sa nedavno završena oba kruga predsjedničkih.

Što su zaključci?

Crna Gora je u fazi rekonvalescencije, postepenog oporavka. Nakon dugog obolijevanja koga većinom nije bila svjesna, na nogama je preležala bolest. Uz posrtanja, uz jasne i vidljive znake sistemske korupcije i nepotizma, uz zloupotrebe u izbornim procesima, uz jasan i vidljiv upliv privatnih interesa, uz kontrolisan proces sprečavanja demokratizacije društva, uz još 1.000 logičnih problema, rezultat je jasan – Crna Gora bila je u prividu; većina je živjela u uvjerenju da država ide pravim putem, makar od referenduma do danas.

U tih 17 godina i te kako smo imali šansu da ovo društvo učinimo boljim i manje ranjivim. No, nijesmo. I zbog toga, nije na odmet da unesemo malo optimizma i poradujemo se očiglednim promjenama u naletu.

Crna Gora je u fazi rekonvalescencije, postepenog oporavka. Ko god je što zaokružio, čak i oni koji su bojkotom izrazili odnos prema kandidatima i njihovim politikama, trebalo bi da osjećaju dijelom i radost zbog činjenice da se točak demokratizacije pokrenuo. A ovi predsjednički izbori pašće u zaborav prije nego što mislimo

Ko god je što zaokružio, čak i oni koji su bojkotom izrazili odnos prema kandidatima i njihovim politikama, trebalo bi da osjećaju dijelom i radost zbog činjenice da se točak demokratizacije pokrenuo. Ovi predsjednički izbori pašće u zaborav prije nego što mislimo.

Jednostavno, krenulo je, i mi kao građani, trebalo bi da budemo spremni na te procese. Oni u demokratiji podrazumijevaju i kolektivna rješenja, koja i nijesu uvijek naši pojedinačni izbori. Ako već pričamo o demokratizaciji koja je nastupila, moramo pohvaliti i retoriku kandidata kroz oba kruga predsjedničkih izbora. U prvom, ,,prljavi ples“ dva kandidata po kojima se prepoznavala propast crnogorske političke stvarnosti igrali su jasnu igru – igru „davanja ruke“ u smislu obostranog interesa. Međutim, sve oko toga, bilo je većinom prihvatljivo i u duhu, makar prividno, društva koje je napredovalo u demokratiji i na političkoj ravni.

Drugi krug, kao i prvi, bio je rasterećen teških međusobnih optužbi finalista, izuzev jednog televizijskog sučeljavanja u kome smo mogli nazreti samo tragove kontrolisanih pokušaja obostrane diskreditacije. Ali, za dosadašnje crnogorske standarde, djelovali su kao „Maza i Lunja“, ili neki Warner Bros vikend animirani klasik. *****

Dogodio se nakon proglašenja izbora i detalj koji, ako ništa drugo, potvrđuje tvrdnju da smo kao društvo u fazi rekonvalescencije. Dosadašnji predsjednik, nakon prebrojanih rezultata, izašao je i pokazao da je ipak sazrio u preteklim decenijama, da je shvatio da bez međusobnog priznavanja rezultata i političke pristojnosti (ili korektnosti) nema prečeg demokratskog cilja. Čestitao je novoizabranom predsjedniku i zaželio mu uspjeh u poslu koji bi trebalo da bude uspjeh svih nas, pa i njegov.

Jedno je jasno: predugo smo kao društvo bili pod pritiskom neznanja ili loših namjera prethodnih vlasti, sada je jednostavno došlo vrijeme da svi čirevi iz tog klastera puknu i razliju se.

Dobra okolnost je to što nakon te i ove poduže faze bola, prirodno, može da dođe do olakšanja i sazrijevanja. E, nadam se da smo tu sada. A đe ćemo biti za godinu ili pet, zavisi od nas. Ako je vjerovati novom predsjedniku, u Evropskoj uniji. Tu smo i čekamo.

Piše: Vladimir MARAŠ

u fokusu

Ponovo je ono doba godine kad pritisak skače, srce ubrzano lupa, stres udara u „crveno“, iz glave ne izlazi roj -alna kompozicija Nikolasa Britela... I naravno, kada se TV recenzije same pišu. Jer, nema tog kritičara kom bi moglo da pomanjka inspiracije kada se na male ekrane vrati HBO drama „Succession“ - apsolutni kralj (prestižne) televizije.

Od kreatora Džesija Armstronga u četvrtoj, finalnoj sezoni nije se očekivalo ništa manje od spektakla, ali ipak jedno upozorenje. Sudeći prema dvije emitovane od deset planiranih epizoda, povišen pritisak najmanje je što možete da očekujete u nastavku serije „Succession“.

Promiješani špil

Kralj televizije se vratio – i ovog puta cilja, ni manje ni više, nego vašu vratnu aortu. Armstrong ima samo još jednu, posljednju priliku da klikne dugme za totalno uništenje, a za sada se čini da će to i učiniti. Jer, „Succession“ je sve samo ne serija čiji bi se kreator razbaškario i prosuo po već osvojenim emijevskim lovorikama. Armstrong neće otići bez praska.

Od 3. juna 2018. godine, kada je premijerno prikazana prva epizoda, Armstrong konstantno miješa špil, dijeli karte i priređuje nevjerovatne partije pokera. Koliko god mislite da poznajete igru, njegovi igrači uvijek uspiju da iznenade. Svaki lik, od članova bezobzirno i odvratno bogate i privilegovane porodice Roj, do pacera koji žele da zgrabe barem komadić njihovog imetka, besprekorno je građen, svih ovih godina.

I taman kad vam se učini da ste provalili blef određenog igrača, taj neko izvuče zapanjujući adut iz rukava i spasi se u posljednjem trenutku – a Džesi Armstrong samo pokupi karte, promiješa špil i otpočne novu partiju. Tokom koje, opet, njegovi protagonisti ne samo što uspiju da iznenade, nego vam otkotrljaju vilicu do poda. I zbog toga uvijek, bez izuzetka, kada počne nova sezona, upr-

Spektakularan start četvrte sezone HBO drame

Povratak kralja

kos toga što živimo u eri TV hiperprodukcije, uvijek imate utisak da ništa drugo na malim ekranima trenutno ne postoji osim „Succession“.

Monstruozne želje

Treća sezona zatvorena je upravo jednim od Armstrongovih prepoznatljivih a sasvim neočekivanih obrta. Pritajeni ljigavac Tom (Metju Makfejden, o čijoj bi se glumi mogli pisati doktorati), poslije tri sezone sjedenja na barem dvije stolice, prvi put zauzeo je stranu. I izdajući suprugu Šiv (fenomenalna Sara Snuk ), prešao u tim njenog oca, patrijarha Logana Roja (jedan i jedini Brajan Koks).

Na početku četvrte sezone, poslije niza spletki, kočijaški psovačkih telefonskih poziva, noževa zabijenih u leđa i krhkih primirja – Logan i njegova

Da li bi, do kraja serijala, moglo da padne u vodu uvjerenje potvrđivano skoro pet godina, da je ova serijagrčka tragedija spakovana za male ekrane; možda čak i TV ekvivalent Šekspirovog „Lira“? Pa, teško. Sve miriše na odlazak sa praskom

djeca, prvi put u istoriji, ulaze u otvoreni rat.

Teško je objasniti koliko se ovo čekalo, te koliki su neizdrž postali momenti kada bi Šiv, Kendal (briljantni Džeremi Strong) i Roman (urnebesni i slojeviti Kiran Kalkin), na samo jednu normalnu (čak ne ni nježnu) očevu riječ, ipak, uvukli zube. I samo se vratili u onu mučnu petlju; toliko željni taticinog priznanja, da bi momentalno zaboravili poriv za njegovim buđelarom.

Upravo to je nepresušno gorivo serije „Succession“. To što svi ovi odbojni ljudi, koji se bore da detroniraju Logana, ipak nijesu željni samo novca. Armstrong je uvijek pronalazio način da nas veže za likove, ma koliko djelovali kao monstrumi. Jer, često su od njihove monstruozne želje da se obogate, djelovale još čudovišnije njihove emocionalne oštećenosti. I ta potreba da ih neko, konačno, vidi; da ih voli i prihvati takve kakvi jesu.

Sve je spremno za još jednu roj-alnu bitku sa Loganom (Koks, u sredini)

„Succession“ Džesija Armstronga

Što se same radnje tiče, ukratko: Kendal, Roman i Šiv potpisali su ostavke i, na očev zahtjev, napustili medijsku imperiju „Waystar Royco“. No, dok pripremaju novi projekat „The Hundred“ (nešto što Roman naziva „klik-bejtom za pametne“), saznaju da tatica neće samo prodati svoj, nego i kupiti medijski konglomerat od Nen Pirs (sjajna Šeri Džons).

Odvratna braća

kralja

Situacija sa Rojevima takva je i na startu četvrte sezone. Možda konačno imamo taj dugo čekani otvoreni rat „tatica protiv klinaca“, ili „pacova“ kako će ih nazvati Logan, ali to ne znači da ćemo proći bez „preletačevića“. Ma koliko neobično složno djelovali na početku, i Šiv, i Kendal, i Roman, a kamoli Logan i Tom –svi djeluju kao da imaju „plan B“ u slučaju da „A“ otpadne. Prva epizoda „The Munsters“, o čijem bi se simboličnom nazivu i referenci na sitkom iz šezdesetih, sa parodijama na račun najpoznatijih čudovišta poput Frankenštajna, mogao napisati zaseban tekst - služi da nas podsjeti da ništa u ovom okrutnom, dolarocentričnom svijetu nije definitivno. I da mnogo toga, uprkos urnebesno spakovanim momentima satire, i dalje jako, jako boli.

Pokrenuti nešto svoje ili uložiti svu lovu u patricid? Roman je jedini koji se barem kratko premišlja; Šiv i Kendal momentalno su spremni da sravne tatu sa zemljom. Na koncu, uspijevaju da preotmu Loganov objekat opskurne želje. Naravno, uz još jedan nezaboravni telefonski poziv koji niko ne učini tenzičnim i napoleonovskim kao „Succession“. Početne epizode nalik su spektaklu i zbog urnebesnih situacija kojima Armstrong popunjava „pauze“ između dvije bitke; između dva psovačka telefonska poziva; između nečije pobjede ili poraza koje uvijek nanesu štetu, ili donesu veliku dobit i nekom drugom.

„Prženje“ Logana? Ili onaj njegov gunđavi, gotovo metafizički mučni bijeg sa rođendanske žurke, prve u istoriji kojoj nije prisustvovalo nijedno njegovo dijete, mimo Konora (Alan Rak), čiji su manjak potrebe da ugrozi oca i kandidatura za američkog predsjednika, blamirajuća priča za sebe? Što su, ako ne oličenje armstrongovski promišljenog načina da se slojevit lik učini još kompleksnijim? Što su, ako ne još jedan dokaz da je „Succession“ pogled pravo u srce tame; da je ovo onaj ničeanski ambis egzistencijalnog mraka koji vam, ako dovoljno dugo gledate, uvijek uzvrati pogled?

A seks-snimak Grega (Nikolas Braun) i „drogirane gutačice kite“ koju je doveo na rođendansku zabavu? Ma, samo probajte da kažete da se nijeste gušili od smijeha kad je pošla da traži selfi Loganu. Ili u bilo kojoj sceni u kojoj „Greg the Egg“ dijeli kadar sa Tomom.

Samoproklamovani duo „The Disgusting Brothers“ ponovo jaše; i dalje je jedan od najjačih aduta serije. I sigurno će, do samog kraja, ostati jedna od najurnebesnijih bromansi u istoriji televizije. Nevjerovatno je koliko je inteligentan Armstrongov humor; koliko ovaj čovjek vješto koristi cinizam, vulgarnost i ironiju; koliko je sposoban da smijeh pretvori u katalizator frke, straha i suočavanja sa vrlo mračnim temama. U jednom momentu se kikoćete, u drugom ježite, u trećem vam se plače. Konstantno se propitujete; birate pa mijenjate stranu; osjećate se krivo kad osjetite samilost prema bilo kom od ovih monstruma. I prljavi ste sami sebi jer ste ih, negdje nausput, stvarno shvatili, možda i zavoljeli... Toliko, da biste se najradije istuširali, usred epizode, samo kad biste mogli da se odlijepite od ekrana.

Ime i dijagnoza

I na početku četvrte sezone, Armstrong uspijeva da vam okrene „Succession“ pravo u lice, kao ogledalo. Vaš omiljeni, ili barem trenutno najdraži lik, može da vam bude i dijagnoza; sasvim je dovoljno da izgovorite to ime, da bi vam psihoterapeut prepisao adekvatnu terapiju. I možete se tješiti da (možda) navijate za nekoga najmanje sjebanog u jednom svijetu koji je totalni munster i mindfuck, ali to vas neće oprati. Jer, svako u seriji „Succession“ kriv je makar zbog toga što diše isti vazduh kao Rojevi.

Da li bi, do kraja sezone, moglo da se dogodi nešto što bi, barem na milisekundu, poljuljalo uvjerenje potvrđivano skoro pet godina, da je „Succession“ apsolutni kralj televizije? Grčka tragedija spakovana za male ekrane; možda čak i TV ekvivalent Šekspirovog „Kralja Lira“? Pa, vrlo teško. Ne samo zbog bravura koje je Armstrong isporučio na početku, već i radi same odluke da okonča „Succession“ na vrhuncu. Znati kada je dosta (jer, ne bi se ove sizifovske partije pokera mogle igrati dovijeka, ma koliko Armstrong briljantan bio), elegantno izaći kroz vrata u eri sikvela, prikvela, konstantnog kanibalisanja i jahanja TV sadržaja – e, to je za svaku vrstu poštovanja. Zbog toga možda i nije toliko bitno ko će izaći kao pobjednik iz šekspirovske sage o porodici Roj. Mnogo je važnije ono kako, a Armstrong definitivno zna da ga isporuči. Sudeći prema svemu do sada, kraj ovog briljantnog porodičnog epa moraće da bude gorak. Početak to definitivno naslućuje, pored sveg onog smijeha, naročito zbog raskovanog odnosa Toma i Šiv. Usudićemo se da kažemo da bi se moglo dogoditi čak i to da svi izgube sve. A možda i ne...

Polovične pobjede svakako nijesu opcija u slučaju serije „Succession“. Zato neka ide all-in, pa ko što ponese. Za Rojeve i ostale monstrume ne možemo znati, ali sigurni smo da ćemo barem mi, gledaoci, apsolutno biti na dobitku. Marija

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4.5/5

Greg (Braun) i Tom (Makfejden), urnebesni „The Disgusting Brothers“

zerkalo

Osmobitni hladnoratovski manje zabavan od originalne

Žali bože što Džon S. Berd nije uspio da napravi mnogo bolji film, posebno zbog onih rijetkih uspjelih komičnih momenata poput otkrivanja kultne „Game Boy“ konzole, kada vas nostalgija udari u glavu ljuće nego rakija

Piše:

Marija

IvanovIć-nIkIčevIć

Sovjetski Savez nijesu uništili „spoljnji faktori“, te dugo zabranjivane zapadnjačke pošasti poput „koka-kole“, „levisica“ ili hita „The Final Countdown“ grupe Europe. Ne, SSSR-u presuđeno je „iznutra“, upravo sovjetskom rukom. Neslućena velesila zvana Rusija krajem osamdesetih pala je na koljena zbog Alekseja Pažitnova . Preciznije, zbog njegove video-igre, kojom su se sovjetski službenici toliko zarazili, da su prestali da obavljaju svakodnevne državne poslove.

„Tetris“ se igrao i noću i danju, čak i u kancelarijama pri vrhu državnog aparata. Jer, „višak“ društvene odgovornosti, obaveze prema „majčici Rusiji“, KGB, ma čitav Sovjetski Savez morao je da čeka; drugovi i drugarice imali su preču stvar na umu!

E, ako to nije materijal vrijedan filma, onda ne znamo što jeste. Ipak, u Eplovom „Tetrisu“, ovo je prije utopija koju autorski tim želi da vam proda, nego išta što ima veze sa realnošću.

Ulickana ekstrakcija

Jedina stoprocentna istina predstavljena u filmu režisera Džona S. Berda (mini-serija „Stonehouse“ sa Metjuom Makfejdenom; „Filth“ (2013) sa Džejmsom Makavojem), koji bezobrazno potencira etiketu „zasnovano na stvarnim događajima“, jeste to da je „Te-

tris“ stvarno napravio Rus. Sve ostalo većinom je napumpano, holivudski ulickano i nakićeno, da biste u glavi priču o „ekstrakciji“ čuvene video-igre iz SSSR-a, prve koja je (ne)zvanično prešla Gvozdenu zavjesu, poistovjetili sa borbom za demokratiju i slatki ukus slobode. Ili još preciznije: sa borbom za američku demokratiju i slatki ukus kapitalističke slobode.

Da se odmah „ogradimo“: poprostačivanje narativa na veliku hladnoratovsku bitku kapitalizma i komunizma; slobode i ropstva; američkog sna i sovjetske agonije, ne znači i to da je „Tetris“ nužno loš.

Živimo u eri u kojoj se čini da veliki studiji, a sve češće i strimig giganti, polako gube svaku vrstu kompasa pri izboru tema. Trenutno se snimaju „oridžin“ filmovi o svemu i svačemu - ali bukvalno. Facebook i McDonald’s već imaju svoje „adaptacije“, uskoro stiže i Nike film, a dočekaćemo i BlackBerry, te Cheetos priču na velikom platnu. Kada to uzmete u obzir, Berdov „Tetris“ šokantno je bolji nego bilo šta što se moglo očekivati od ovakve teme.

Radnja počinje 1988. godine, kada je Henk Rodžers (Taron Edžerton ), holandski programer i investitor u potrazi za „zlatnom kokom“ u svijetu video-igara, otkrio da „Tetris“ postoji i da je već ogromni hit i najbolje čuvana tajna u Sovjetskom Savezu. Tada je počela njegova grozničava potjera za autorskim pravima, čije je obezbjeđivanje u filmskoj verziji priče postalo mnogo

Eplov „Tetris“ previše pumpa i holivudizuje istinitu priču

Ni energični Edžerton ne može da sakrije ključne mane Berdovog trilera

theposterdb.com

Četvrtak, 6. april 2023.

priču o nastanku istoimene video-zaraze

hladnoratovski triler originalne igre

REŽIJA: Džon S. Berd

ULOGE: Taron Edžerton, Nikita Efremov, Tobi Džons, Oleg Stefan

TRAJANJE: 118 min

komplikovanija od onoga što se dogodilo u realnosti.

Razigran lavirint

Tagline Berdovog filma, otprilike, glasi: „Priča koja se nije mogla izmisliti, o igri koja se nije mogla ispustiti iz ruku“. I tačno je, Rodžers jeste bio bitan posrednik i jedan od ključnih igara da se riješi pitanje „nasljeđivanja“ autorskih prava za igru „Tetris“. Odnosno, pomogao je da se okonča spor koji je nastao zbog toga što je Sovjetski Savez polagao pravo nad intelektualnom svojinom svakog službenika, zbog čega Pažitnov, kreator igrice, od prodaje nije zaradio ni centa.

No, u filmu „Tetris“ Rodžersova putanja pretvorena je u lavirint bez kraja, a u priču su uključeni igrači sa nekoliko kontinenata. Osim sa sovjetskom hobotnicom, Rodžers se tako bori i sa korumpiranim britanskim tajkunima Robertom Maksvelom ( Rodžer Alam) i njegovim sinom Kevinom (Entoni Bojl), a u bitku su uključeni i Robert Štajn (Tobi Džons), međunarodni „agent“ za video-igre, te američki i japanski faktor: kreatori kultne konzole „Game

Boy“, i mastermajnd kompanije „Nintendo“, Hiroši Jamauči (Togo Igava). Tako će Rodžersa put voditi od Tokija, u kojem živi sa kćerkama i suprugom Akemi (Ajane Nagabuči), preko Londona i Njujorka, sve do Moskve, gdje će film dočekati i prilično šašavi vrhunac.

Za svaku je pohvalu način na koji Berd i scenarista Noa Pink (kokreator antologije „Genius“) izlaze na kraj sa toliko mnogo likova i mjesta koje valja inkorporirati u radnju. Konfuzija se ne osjeća ni u jednom trenutku, a iskorišćeno rješenje nije samo funkcionalno, nego i prilagođeno estetici „Tetrisa“ kao igre.

To je najočiglednije u prvoj polovini, kada se filmska poglavlja i likovi, kao i mjesta između kojih se šalta radnja, najavljuju osmobitnom animacijom. Svaki novi karakter označen je kao „player“, svi gradovi sijaju u bojama „Tetrisa“, a naredni koraci najavljuju se kao novi nivoi igrice.

I to je sjajan izbor, ne samo zato što čini pitkim narativni lavirint, nego i postavlja razigran, opušten ton, skroz u duhu kultne, hiperpopularne video-igre.

Problem sa tim razigranim tonom nastaje u trenutku kada Rodžers, sa kritičnom turističkom vizom zbog koje bi mogao da bude uhapšen, stigne u SSSR. Tada se „Tetris“ pretvara u „smrtno ozbiljan“, ali ne baš i uspio špijunski triler iza Gvozdene zavjese. Berd, pritom, ne odustaje potpuno ni od totalno laganini elemenata, pa će čak krunisati finale velike „igre iza igre“ i potjere komunističke mačke i kapitalističkog miša – automobilskom potjerom kao iz crtaća. Sa „Tetris“ temom („Korobeiniki“) odvijenom do daske! Za krajnji utisak da je trebalo da se drži ili jednog, ili drugog pristupa, a ako je već želio opušteniju atmosferu – da je pravi izbor, suštinski, bio animirani format. I to uz etiketu „inspirisano“, a ne „zasnovano na stvarnim događajima“.

Crtaćka potjera

Zapravo, kada malo bolje razmislite, s obzirom na to da osmobitni start i te kako funkcioniše i obećava a onda ne isporučuje simpatično filmsko iskustvo: „Tetris“ je trebalo da radi promišljeniji autor, neko poput Armanda Janučija Ako ste gledali njegov nepravedno potcijenjeni film „The Death of Stalin“ (2017) s izvanrednim Stivom Bušemijem, lako biste mogli da zamislite „Tetris“ u tom vibrantnom satiričnom kontekstu, u kojem se precizno i urnebesno ogoljava čitava tragedija socijalističkog uređenja.

Sa „dobro protiv zla“ pristupom koji je odabrao i onom gomilom crtaćki zločestih, gramzivih i/li poslušnih sovjeta, poštenom Rodžersu za

petama, Berd nije uspio da kaže ništa bitno. A da stvar bude još gora, ako pročitate neki intervju filmske ekipe, uvidjećete da je imao aspiraciju da napravi nešto u fazonu Finčerovog „The Social Network“ (2010). Najviše što je postigao jeste šmek koji donekle podsjeća na „The Founder“ (Džon Li Henkok, 2017) sa Majklom Kitonom ukombinovan sa luckastim i štosnim „The Lego Movie“ univerzumom. A da vajb ovog potonjeg nije napustio nakon transfera u SSSR, „Tetris“ bi možda postao i jedan od svježijih naslova iz prvog kvartala 2023.

Padajući blokovi Žali bože što je tako, zbog onih rijetkih uspjelih komičnih momenata sa početka poput one „premijere“ kultne „Game Boy“ konzole, kada vas nostalgija udari u glavu ljuće nego rakija. I posebno zbog Edžertona, savršenog čovjeka za ovu vrstu posla. Zvijezda franšize „Kingsman“ i eltonovske biografije „Rocketman“ (2019) toliko je energična i posvećena, da vam prosto bude krivo što je sve ono što ga okružuje daleko ispod njegovog nivoa. Koliko je Edžerton važan za „Tetris“, te koliko uspijeva da učini vibrantnim čak i tipa koji djeluje kao uporni i naporni prodavac kućnih uređaja od vrata do vrata, najjasnije je u drugom dijelu filma, u svakoj sceni u kojoj njegov Rodžers i Pažitnov nijesu u kadru. Čim se kamera fokusira isključivo na sporedne igrače, naročito na Sovjete, „Tetris“ pada i vrati se tek kada feel-good i underdogs duo ponovo preuzme kormilo. Šteta je što Berdov film nije ni približno zabavan, ni zarazan kao „Tetris“. Daleko je ovo od poprostačene antisovjetske propagande, ali još dalje od sjajnog filmskog iskustva. „Tetris“ je definitivno gledljiv i do jedne ure simpatičan, te vrlo površan i pretjerano zaslađen holivudskim cukrom. Više je propuštena šansa nego film poslije kojeg biste mogli da osjetite psihološke posljedice čuvenog „Tetris efekta“: da vam mali, padajući blokovi, danima i noćima nakon gledanja filma/igranja igre, pohode misli i snove.

Ocjena: 6/10

Moskovsko poglavlje pada čim feel-good dvojac ispadne iz kadra

LISTALICA Život i djela Pabla Pikasa

Neka djela velikog kubiste postoje samo i isključivo na filmskoj traci. Pikaso je želio da proces njihovog nastajanja bude kamerom zabilježen, pa da potom budu uništena

Samafilmska zora stala je na njegova platna. Pablo Pikaso imao je 15 godina; tih dana braća Limijer tek su snimala onaj ulazak voza u stanicu u Parizu, a koji mjesec kasnije cetinjska princeza Jelena postala je jedna od prvih žena na filmu.

Znate što je tinejdžer Pablo tada uradio, nakon što je krajem 1895. imao priliku da u Barseloni prisustvuje jednoj od prvih javnih projekcija filmskog zapisa? Otišao je kući i satima slikao.

Koliko je Pablu Pikasu film značio kao umjetnost: neka njegova djela postoje samo i isključivo na filmskoj traci. Želio je da proces njihovog nastajanja bude kamerom zabilježen, ali i da tu stane svaki njegov pokret, grimasa; pa da potom budu uništena. Položena na oltar filmu.

Pola vijeka nakon smrti ikone slikarstva i kulture 20. vijeka: Pikaso je bio pasionirani filmofil. Jednom je čak i javno govorio o „najvećem filmu koji je snimljen“. Za njega je to bila jedna osmominutna animacija!

Stoga, kao idealan početak filmske priče o Pablu, uoči obilježavanja 50 godina od njegove smrti (preminuo 8. aprila 1973.) – preporučujemo naslov koji samo naizgled nema veze sa njim.

„Neighbours“ (1952) Kanađanina Normana Maklarena , to čudo od inovativne montaže, zapravo je vrlo jednostavna priča u kojoj dvojica komšija naiđu na mirnu i pastoralnu ljepotu, da bi se tu zaljubili u

uhvaćeni na platnu

Muzej iščašenog

isti cvijet, pa se borili za naklonost tog cvijeta, pa preko njega počeli da prevlače međe, linije... Prije nego što postanu prah i pepeo, ona ista ledina na kojoj će se neki novi boriti za cvijeće novih grobova.

The Mystery of Picasso

Pikaso je i sa 75 godina djelovao savršeno mlad, onda kada je u filmu „The Mystery of Picasso“ ( Anrij-Žorž Kluzo , 1956) jednostavno – slikao! Sasvim providno staklo je postavljeno između Pabla i objektiva kamere; tu Pablo 75 minuta oslikava, stvara 15 dijela, prije nego će biti uništena... Meditativan, dominantno mračan crno-bijeli film jakih kontrasta ovjenčan je specijalnom nagradom žirija u Kanu;

pa ipak, u bioskopima je doživio krah. Već krajem pedesetih svijet je bio manje zainteresovan za to, što jedan slikar ima da podari filmu. Kluzo je godinama govorio da je snimanje procesa stvaranja Pikasove umjetnosti bilo poput religijskog iskustva. Iza kamere stajao je niko drugi nego Klod Renoar, unuk velikog slikara Ogista!

The Adventures of Picasso

Sačuvano je devet filmova o Pikasu, a najbolji posjeduje onu ludo avanturističku očuđenost Pablovih linija i boja. Zato je „The Adventures of Picasso“ (1958) Šveđanina Tage Danijelsona potpuno poseban. Film prati neke od ključnih detalja slikarevog života.

Ali, slika ih tako, da apsolutno znate da se to možda, ili sigurno nije baš tako desilo! Recimo, onda kad Pablo sretne velikog pisca Ernesta Hemingveja u pariskom kafeu, a veliki pisac tu sjedi u majici sa natpisom „Hemingway“ iplete rukavice.

Fantastična stvar je što film obuhvata čak deset jezika (između ostalih, i latinski), a da su ključni momenti iznijeti skoro dadaistički. Tako na početku Prvog svjetskog rata, dječak nosi nosi novine sa naslovom na prvoj strani „CRASH! BOOM! BANG!“. U Madridu, neki ratni heroji samo uzvikuju „Caramba!“; Pikaso potom prijatelje krije od nacista u djelovima namještaja... A neke njegove drugarice se uspješno

Momenat za Odri Hepbern

Nepravedno, Pikasova djela bila su rijetko korišćena kao mali ali znakoviti motivi u kadrovima velikih filmova. Najpoznatiji je primjer susreta otkačenog, dendi-zavodnič-

kog Pitera O’Tula i vrlo ozbiljne Odri Hepbern u „How To Seal a Million“ (1966) velikog

Vilijama Vajlera. Snimljena u Parizu, s Odri isključivo u Živenšijevim kostimima, ovo je

sasvim šarmantna komedija o jednoj pljački na poprištu visokog društva. I naravno da su tu, u Odrinim očima, jedna od najvećih žednih želja – i jedno Pikasovo djelo.

Veliki slikar u divnom trenutku kreativnog ludila u filmu „The Mystery of Picasso“

njemu dragocjene i važne „sedme umjetnosti“

iščašenog apsurda

kriju, tu u Parizu, tako što se u stanu samo prave da su zavjese. Na kraju filma Pablo je toliko slavan slikar, da ga desetine posjetilaca svakog dana prate – i do toaleta. A njegova kuća postaje svojevrstan muzej iščašenog apsurda, u ludo smjeloj filmskoj komediji.

Visit to Picasso

Manje poznat i sjajan (dostupan na Jutubu) jeste dokumentarac „Visit to Picasso“ (1949) Belgijanca Pola Hezerca. Njegov koncept je originalan ali, doduše, nerazrađen: Pikaso je sniman dok oslikava na staklu.

Narator vrlo ozbiljno pruža istorijski kontekst nastajanja njegovih najslavnijih dijela, ali i lične motive i razloge za neke prekretničke tačke iz Pablovog života. A najjači su momenti dok bez riječi, u magnovenju i grčevitom „hvatanju“ inspiracije, veliki kubista luta i tumara studijom i domom, kao u groznici...

Agonija i ekstaza, a prije svega sjajno uživanje, sve to je Pikasu značilo slikanje, ali toliko mu je bio bitan i sam film.

A djela koja tu oslika su neodoljiva, dok praktično „lebde u tankom zraku“, kako i sam jednom kaže pred kamerom.

Young Picasso

Važan je dokumentarac „Young Picasso“ (2019) Britanca

Fila Grabskog – jer detalje iz mladosti velikog slikara hvata s očiglednom detaljnošću i ozbiljnošću. Autor insistira na tome, da je ovo najistinitija i

Čika koji se ne plaši mraka

Emiru Kusturici svakog dana trebalo bi puštati „Gerniku“ (1978), njegov praški studentski rad od samo 17 minuta – čisto da vidi kakva je faca bio i kako je ostarao. Tu, na početku karijere dvostrukog kanskog pobjednika, niz neodoljive monohromatske totale klize otac i sin. Kad prvo dječačko pitanje tu bude: „Gdje ide mrak kad ujutru izađe Sunce?“, već znate da ste na posebnom terenu.

E, njih dvojica u muzejskoj šetnji, brzo se zatiču pred Pikasovom „Gernikom“. I vjerujte, kad otac tu, vrlo jednostavno, na pitanje ko je to naslikao, odgovori: „Jedan čika koji se ne plaši mraka“ – znate da bi u tom momentu ovom današnjem Kusturici obrazi dobro zabridili.

najtemeljnija dokumentarna filmska priča o genezi jednog velikog autora slikarstva – i apsolutno nas ubjeđuje u to. Narativ je mnogo ispred metoda filmskog jezika, pa ovaj film u godinama koje slijede može biti sjajan temelj za rad nekog velikog vizuelnog pripovjedača u djelu filmske fikcije. Takav film mnogo je interesantniji od TV portreta Pikasa, koji je National Geographic lansirao 2018. u okviru druge sezone antologije „Genius“.

Talenat Antonija Banderasa nije potpuno iskorišćen u tek donekle dorečenoj, a vrlo ka-

rakternoj roli, zato što je sama serija, po mnogim kriterijumima, prilično generička. A ovakvo televizijsko i (ne)autorsko hodanje linijom manjeg otpora bilo je nešto čega se sam Pikaso najviše grozio.

Surviving Picasso

Konačno, onaj najpoznatiji film o Pablu – koji, potpuno pikasovski, što više insistira na ozbiljnosti i „tačnosti“ postaje sve iščašenija farsa. „Surviving Picasso“ (Džejms Ajvori, 1996) bio je pokušaj da prikaže umjetnika u očima onih koji su sa njima dijelili svakodnevicu i stvarnost. Pikaso je ovdje kao sredovječni Pan, iščašeni Dionisije, matori ženskar sa brdom razmaženih hirova...

Veliki Entoni Hopkins portretiše Pabla tako da djeluje malo iskirikirano, pa gotovo da ispada kao neki maleni, karakterni ridikul. A sav silni video-materijal Pikasovog života svjedoči da je u komunikaciji bio sve – samo ne takav.

A dječak se toj „Gernici“, tom djelu svih nas, vraća, bježi joj, dodiruje joj mučenički ram i već pobožno proslavlja prvu fascinaciju divnoj umjetnosti... I ćuti pred užasom stvarnog života. Prije nego što posloži jedan ludi, djetinji i sasvim autorski (pikasovski!) foto-kolaž od noseva, izrezanih sa portreta grešnih jevrejskih očeva.

Film pokriva deseceniju Pablovog života sa partnerkom Fransoaz Žilo; ona je nekoliko godina nakon raskida napisala knjigu „Moj život sa Pikasom“, za koju producenti filma ipak nijesu mogli dobiti prava. Zato se film naslanja na biografiju „Pikaso: Kreator i uništitelj“ Arijane Stazinofulos Herington... Naravno da se ovo Pablovoj porodici nije dopalo. Pa su zabranili filmskoj ekipi da u kadrovima zabilježi bilo koje od gotovo svih Pablovih dijela! A ovakvi filmovi, vjerujte, ipak su apsolutno ništa, onda kad su lišeni onoga što je umjetnik stvarao. Zato, držite se onog što je pri vrhu naše liste.

S. STAMENIĆ

Neodoljiva švedska komična vizija „The Adventures of Picasso“

Maestralni Entoni Hopkins u drami „Surviving Picasso“

O’Tul i Hepbern u „How To Steal a Million“

Eplov hit i u trećoj sezoni ostaje najdraža najdirljivija komedija sa malih ekrana

Ko tebe kamenom, ti njega Tedom

Kako se osjećate povodom treće i vrlo vjerovatno posljednje sezone Apple TV+ serije „Ted Lasso“, umnogome zavisi od toga što mislite o njenim likovima. Što se nas tiče, odmah da vam kažemo: svako mišljenje čija razrada (na minimum tri strane) ne počinje konstatacijom da je ovo najdraža i najdirljivija komedija koja se trenutno emituje na malim ekranima, apsolutno ne prihva-ta-mo. Okej, sad kad smo to ustanovili, možemo dalje.

Donkihotovski tip Čime nas je kupio „Ted Laso“, pitate? Stvar je prilično jednostavna. Ted Laso (Džejson Sudeikis) je današnji Don Kihot, u pratnji svog Sanča Panse, tihog taktičara, trenera Birda ( Brendan Hant ). Zaboravljene viteške vrijednosti kojima nas njih dvojica uče treću sezonu zaredom, istovremeno su i neke od onih istina koje smo i sami skontali odrastajući, živjeći, igrajući i gledajući

Naš fudbalski vitez toliko je iritantno dobar i neiskvaren, da jednostavno ne možete da povjerujete da funkcioniše. No, upravo to se dešava. I sve što želite da uradite, već tri sezone, jeste da zaštitite Teda Lasa, od sveg zla i po svaku cijenu

manje-više bilo koji sport, a to je: timovi pobjeđuju, egoistični pojedinci gube.

I, kao što se Don Kihot smatra pomalo blesavim zato što slijedi plemenite vrijednosti jednog lutajućeg viteza, Ted Laso se smatra ludim zato što je preuzeo posao trenera u sportu koji čak i ne razumije, makar ne u potpunosti. Okej, ima smisla pripisivati mu da nije baš totalno normalan zbog toga. Međutim, Ted više puta pokušava da objasni da svrha trenerskog posla (a poruka očigledno ide i dublje od ovoga) nije toliko pobjeda koliko izgradnja pobjedničkog tima. I pružanje po -

moći svim igračima da postanu najbolje verzije sebe. Tako da, koliko god ponekad djelovao smiješno naivno dok ispunjava svoju misiju, Ted vrlo brzo uspijeva da zarazi sopstvenom filozofijom i načinom života. Pisci serije, baš poput Servantesa (ovo je poređenje važno zato što se autorima komedija često ne odaje dovoljno priznanja), polako kreiraju i ređaju trenutke koji pripremaju Teda na neuspjeh. I, baš poput Don Kihota, naš smiješni trenerski vitez zaista ne uspije, a kada najzad doživi pad, budimo iskreni, to nerijetko bude i gore nego što smo zamišljali. Ali, što se onda

dogodi? Pa, tek tada Tedova istinska priroda izlazi na vidjelo. Neobični optimizam Neko bi pomislio da bi optimistični brkajlija koji miriše na keksiće, bar tada mogao da udari kontru, ali ne. Jer, Ted je ljudska personifikacija biblijske „Ko tebe kamenom, ti njega hljebom“. Naš fudbalski vitez toliko je iritantno dobar i neiskvaren, da jednostavno ne možete da povjerujete da funkcioniše. No, upravo to se dešava. I sve što želite da uradite, već tri sezone, jeste da zaštitite Teda Lasa, od sveg zla i po svaku cijenu. Ovo je, naravno, najveća zasluga Sudeikisa. Ne samo što mu je pošlo za rukom da nas uvjeri da je Ted zaista takav, nego je učinio i da budemo spremni da poginemo za njega, baš kao što bismo i za Don Kihota. U trenutku kad je čitav svijet protiv Teda, bio to kompletan fudbalski tim i njegova vlasnica, puna sala surovih novinara, momak u kojem je jedino

Primadona sa šmekom

Zlatana Ibrahimovića

Formula serije „Ted Lasso“ ostala je ista i u trećoj sezoni, ali uz jedan urnebesan dodatak koji je savršeno uklopljen u lasovski mikrokosmos. To je, naravno, Zava: ekscentrična fudbalska zvijezda koja za sobom, citiramo, „ostavlja samo trofeje i haos“. Za neke od najsmješnijih momenata sa početka sezone dužni smo upravo Maksmilijanu Osinskom, koji savršeno hvata duh jedne takve sportske primadone. A bogami, i fizički podsjeća na fudbalskog genija i ekscentrika koji je, čini se, poslužio kao inspiracija za Zavu. Kreatori to nijesu zvanično potvrdili, ali nijesu ni negirali vezu sa Zlatanom Ibrahimovićem. Za ključni utisak, naročito nakon Zavinog prvog meča za AFC Richmond, da internet ni ovog puta nije pogriješio... Čak i golovi naše nove omiljene primadone imaju šmek najčuvenijih pogodaka Zlatana Ibrahimovića.

Maksimilijan Osinski kao ekscentrični Zava

najdraža i ekrana

on vidio potencijal i dao mu šansu samo da bi mu isti taj momak zabio nož u leđa, ili bivša žena koja je, nakon rastave, partnera pronašla baš u psihologu koji je (navodno) pokušavao da ih pomiri - Ted je najtedskiji Ted. I tada kapirate, to je ono što volimo kod ove serije; taj neobično optimističan pogled na svakodnevicu koja svakim danom postaje sve ciničnija. Svjesni toga, tvorci serije ni u trećoj sezoni ne mijenjaju dobro poznatu, dobitnu formulu i pretjerano ne eksperimentišu. Serija ostaje gotovo ista. Duhovita je, dirljiva, nerijetko duboka (dublja nego što to očekujete na osnovu postera) i puna referenci na romantične komedije. I to joj nije nikakva mana. Naprotiv, čak pomaže seriji da održi jedinstveni ton, performanse, smjelu fizičku komediju i, najzad, kvalitet. Početak treće sezone izgleda baš onako kako ju je Džejson Sudeikis i nagovijestio u intervjuima - kao serija koja se bliži kraju. Ted sada ima poštovanje strogih kritičara, ljubav tima i prijateljstvo vlasnice kluba Rebeke Velton ( Hana Vadingam). Ali, sada kada se uklopio, slijedi najteže pitanje. Što on zapravo radi ovdje? I gdje pripada?

Povratak na mapu Nezavisno od toga da li odluči da ostane u Engleskoj ili da se vrati u Kanzas da bi bio blizu sina, jasno je da će se ovom sezonom zaokružiti velika priča o Tedu Lasu. Isto je i sa likom trenutnog negativca, Nejtanom Šelijem (Nik Muhamed). Nakon što pređe na „mračnu stranu“ fudbalskog univerzuma na kraju druge sezone, na početku treće pronalazimo ga kao glavnog trenera tima West Ham United, ekipe čiji je vlasnik ni manje više nego Ruper Menjon (Entoni Hed), Rebekin bivši. Iako nam je trenutno vrlo zabavno da gledamo rivalstvo sa Nejtanom i Ruperom, ali i iznenadni napredak tima zahvaljujući tome što im se pridružio mitski igrač Zava ( Maksmilijan Osinski ), jasno je da će u nastavku sezo -

ne Nejtan vjerovatno pokajati i naći način da se pomiri sa timom i Tedom. Ili, barem znamo da će mu Ted bez razmišljanja odmah oprostiti.

Tako će i Tedova i Nejtanova priča doći do zadovoljavajućeg kraja.

Isto je i sa cijelim fudbalskim timom. Nakon što su konačno vraćeni na mapu i stigli do Premijer lige, Tedov AFC Richmond sad ima zadatak da dokaže da je zaista zaslužio

mjesto među velikim momcima. Možda ne završe baš prvi, ali jasno je da će na kraju sezone biti ponosni učinkom.

Iako su nove krize na vidiku, bile one sportske, ljubavne (znamo da ste i vi kriknuli zbog raskida najdražeg mrguda Roja Kenta (Bret Goldstin ) i Kili Džounz ( Džuno Templ)), psihološke ili prosto - životne, treća sezona serije „Ted Lasso“ neće biti laka za naš omiljeni izmišljeni fudbal-

ski tim. Ipak, sa Tedom na čelu, vječitim optimistom sa kojim bismo uvijek rado pričali o omiljenim ulogama Džuli Endrjuz, nekako imamo osjećaj da će sve biti u redu. Ukoliko je ovo zaista posljednja sezona, jedno je sigurno: ova serija je ostala vjerna sebi, od početka do kraja. I zbog toga će „Ted Lasso“ uvijek imati posebno mjesto u našim srcima.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 4.1/5

Povratak najoptimističnijeg viteza fudbala i njegovog tima koji obožavamo i kada gubi

SERIJE Rabbit Hole Akcioni triler sa Kiferom Saderlendom

Špijunaža po provjerenom

Davor Pavlović

Ako je Lijam Nison tokom protekle decenije uspostavio sopstveni žanr birajući više uporedivih, skoro pa jednih te istih uloga, njegov kolega Kifer Saderlend sprema se da uradi nešto slično, samo u formatu TV serije. Gledano površno, njegove uloge jesu udaljene jedna od druge, ali način na koji oživljava likove uvijek slijedi isti obrazac. Saderlendovo „junačenje“ ne jenjava još od velikog uspjeha serije „24“ u kojoj se kao antiteroristički agent Džek Bauer borio protiv neprijatelja.

Lovac i lovina

Od tada stalno gledamo Kifera u napetim izdancima drame u kojima su njegovi likovi gurnuti u slične eksplozivne situacije, od „Designated Survivor“, gdje je usred terorističke krize izabran za predsjednika

Sjedinjenih Američkih Država, do nedavnog rimejka filma „Fugitive“. Odnedavno, i u seriji „Rabbit Hole“, čije su tri epizode (od planiranih osam) dostupne na servisu Paramount+.

Izraz „sići niz zečju rupu“ referenca je na „Alisu u Zemlji čuda“, a znači pasti u sve intenzivniju ili apsurdniju spiralu. Tako i ovaj vrlo jednostavni, bezbrižni i zabavno orjentisani špijunski triler, šalje nekadašnjeg heroja serije „24“ u zečju rupu zavjera i rizičnih misija sa stalnim obrtima. Saderlendov grubi stil i raspoloženi šarm čine „Rabbit Hole“ napetom i zanimljivom, posebno za one koji uživaju u bezbrižnijim izdancima špijunskog žanra.

Saderlend igra Džona Vira, specijalistu za korporativnu špijunažu, koji u ime bogatih klijenata inscenira pametne obmane kako bi nadmašio konkurenciju, obmanuo uti-

Ovo je serija koja uspješno spaja filmove o prevarama sa klasičnim špijunskim i akcionim elementima. No, pitanje je koliko „nevjerovatnih“ preokreta može servirati, a da sve ispadne smisleno

cajne finansijere i pokrenuo političke skandale. Na početku sezone, unajmljuje ga prijatelj iz djetinjstva i bivši poslovni partner Majls Valens (Džejson Batler Harner), da bi inscenirao saradnju između Ministarstva finansija i jedne kompanije, kako bi pomogao drugoj kompaniji. Ali, nakon što se otkrije da je Vir, zapravo, mentalno nestabilan, naš junak dolazi u opasnost da se izgubi u vrlo zamršenoj mreži prevara i misterije.

Veza za jednu noć sa ljepoticom Hejli Vinton (Meta Golding) pokreće lanac događaja koji pretvara lovca u lovinu, a Viru je za vratom i prepredena FBI agentica Džo Madi (Enid Grejem). Da li je njegov bivši poslovni partner Majls skovao zavjeru protiv njega, te odakle se pojavljuju misteriozna samoubistava i kakvu tu ulogu ima čudnjikavi psiholog Ben Vilson (Čarls Dens), otkrićete ako budete gledali seriju...

Analizirajući samo tri epizode, jedva da se smije išta otkriti, budući da je radnja tek počela a već ima mnogo obrta. Ne može se previše ni precizirati, osim da je ovo klasičan materijal za triler, na tragu sličnih proizvoda žanra koji se posljednjih 25 godina rade u američkoj produkciji.

Kreatori Džon Rikva i Glen Fikara oslanjaju se na provjeren recept: na nagomilavanje

neizvjesnosti u pilot epizodi i uvođenje protagonista, uključujući „pad“ koji glavnog junaka izbacuje sa poznatog terena direktno u spiralu zavjere. Sve već viđeno. Uprkos tome, autor ovog teksta, koji kao gledalac gotovo da nije propustio išta u ovom žanru posljednjih godina, radoznao je zbog pi-

tanja koja se nameću nakon uvodnih epizoda. Ta radoznalost ne mijenja činjenicu da „Rabbit Hole“, makar na početku, boluje od opštih mjesta, klišeiziranog tempa i previše jednostavnih rješenja „misija“. Odnosno, djeluje neujednačeno, pa tek pokatkad oduševi spakova -

Piše:

Džon Vir (Kifer Saderlend) u spirali prevara i laži

Saderlendom štiklira opšta mjesta, ali ipak radi

provjerenom receptu Podaci ukradeni sa

Fejsbuka

Virova kompanija zove se „Arda Analytics“, a u samom narativu postoje i paralele sa sumnjivim korporacijama iz stvarnog života. Recimo, sa firmom „Cambridge Analytica“ koja je 2018. prodavala podatke ukradene sa Fejsbuka navodeći svoje klijente, uključujući i Donalda Trampa, da povjeruju da bi mogla kreirati precizne psihograme korisnika. I tako, naravno, uticati na njihovu političku participaciju, odnosno na rezultate političkih izbora. Pritom, uz takve paralele, za to da osjećaj sumnje još naraste i nadvije se nad čitavom serijom zadužena je i kamera. Višestruki isprekidani snimci sa nadzornih kamera i oni ponavljajući, iz ptičje perspektive koji gledaju pravo dolje u ono što se dešava na tlu, pojačavaju osećaj da viši autoritet prati i posmatra Džona.

nim iznenađenjima. Džon Vir mora stalno da koristi posebne vještine i talente kako bi se ušunjao na rizična mjesta poput onog u kojem policija skladišti dokaze, ili na lokacije na kojima su počinjeni zločini. Način na koji koristi kefalo ne bi li nadmudrio svakoga, često djeluje krajnje nemoguće i ne-

realistično, čak i za ovakvu špijunsku seriju sa likom koji se prodaje kao odveć genijalan. Isto važi i za stalna otkrića o tome ko koga zaista zavarava, iako tajne pomažu u održavanju energije.

Što se narativa tiče, priča se razvija hronološki, ali umeću se i dugi fleš-bekovi iz Virovog djetinjstva. Kreatori su očigledno probali da začine seriju pružajući protagonisti traumatičnu prošlost. Oslanjajući se na „kuhinjske“ psihološke šablone, prikazali su ga kao čovjeka koji je naslijedio očevo morbidno nepovjerenje, te averziju prema bezgotovinskom plaćanju i stažistima.

Fleš-bekovi daju seriji neke razigrane referentne okvire, ali za sada ostaju neiskorišćeni.

Špijunaži „Rabbit Hole“, jed-

nostavno, fali originalnosti i nečega, bilo čega, što bi moglo da je odvoji od brojnih žanrovskih uzora. Opet, preokret na kraju druge epizode mogao bi malo preokrenuti stvari.

Obećavajući lisac Najveća atrakcija serije su definitivno likovi, te njihove najčešće vrlo duhovite i štosne interakcije. Saderlend još jednom demonstrira glumačku igru po kojoj je prepoznatljiv:

čvrst je i brz u replikama, te spreman da rizikuje sve. I ima potpunu kontrolu nad likom Džona Vira, čak i onda kada otkriva njegovu smješniju i šarmantniju stranu. Iako ne doseže onaj intenzivan nivo koji je stvorio sa omiljenim Džekom Bauerom u „24“, Saderlend očigledno nije izgubio ni djelić

harizme i, uprkos godinama, ostaje ubjedljiv akcioni heroj. Saderlenda podržavaju, između ostalih, Ben Vilson, sa kojim ima dobru hemiju, kao i Meta Golding koja je na silu uvučena u putovanje niz zečju rupu. No, posebna očekivanja imamo od lisca Čarlsa Densa, koji ulazi u ring u finišu druge epizode. Nadamo se da će obećavajući lik njegovog doktora znatno ojačati utisak u vezi sa cijelom serijom.

Da zaključimo: „Rabbit Hole“ je serija koja uspješno spaja filmove o prevarama sa klasičnim špijunskim i akcionim elementima. No, tu uvijek postoje ograničenja; pitanje je koliko „nevjerovatnih“ preokreta može servirati, a da sve ispadne smisleno na kraju. Saderlendov novi šou svakako nije pretjerano originalan, ni revolucionaran, ali ima svojstven potencijal da se razvije u nešto dobro. Sve dok ne očekujete pretjeranu dubinu ili suvi realizam, možete se lijepo zabaviti dok pratite Saderlenda kako propada u zečju rupu, uvijek radeći ono što radi najbolje.

Ocjena: 3.3/5

Četvrtak, 6. april 2023.

Potencijalno zanimljiv lik FBI agentice Džo Madi (Grejem)

Čarls Dens obećava kao psiholog Ben Vilson

Koliko god se trudili da budete kul, nikada nećete biti kul kao Elvis Prisli Ili makar kao što je bio kul na vrhuncu karijere, s onim božanskim glasom i seksi kukovima u petoj brzini, zbog kojih su milioni američkih roditelja djeci zaklanjali oči. Da im svašta, ne daj Bože, ne padne na pamet.

Kasnije je sve otišlo u Honduras... Jedan od najvećih postao je žrtva onih koji su htjeli da mu i posljednji dolar iscijede iz džepa.

SERIJE Agent Elvis Goruća ljubav za Kralja

Onaj Las Vegas, u koji je cijeli svijet hrlio da mu posvjedoči, postao mu je zatvor, a život robija. I naravno da je dao sve od sebe da je što prije odrobija. Sve dok nije konačno pobjegao, jednom zauvijek, tog kobnog 16. avgusta 1977.

Fin i Čarli Šin

U seriji „Agent Elvis“, pak, nema ni traga od toga debelog, zavisničkog, tužnog i žalosnog Prislija sa kraja života. Kreatore Netfliksove animacije za odrasle, njegovu bivšu suprugu Prisilu i Džona Edija, zanimaju samo superkul stvari u vezi s Elvisom. I dobro je što je tako.

Ono što ovaj skroz nesavršen, pretjeran i često neukusno neduhovit projekat čini obaveznim štivom jeste upravo to - dirljivo praštanje svih nesavršenosti Elvisu. I naravno, gomila totalno uvrnutih trikova iz rukava. Recimo, Metju Makonahej koji perfektno hvata južnjački otegnut Kraljev glas; psihotični šimpanza zavistan od seksa, droge i alkohola; zid pun tegli sa pišalinom Hauarda Hjuza; zamrznuta glavu Volta Diznija... I naravno, Elvis koji je „danju fin, noću Čarli Šin“ u svijetu špijuna.

Ovo „Čarli Šin“, pak, ne odnosi se na Elvisove zavisnosti, nego na cjelokupan kontekst, na taj ludački i gotovo neuračunljiv ton alternativnog univerzuma u kojem Kralj potajno radi za top secret agenciju američke vlade. Jer, Centralni biro i njegovi agenti među kojima su, navodno, bili i Džim Morison, Merilin Monro i Badi Holi, na momente mnogo vi-

Prisilina nesavršena animacija

še liče na raspuštenu klijentelu „Studija 54“, i to na vrhuncu ovog žur-utočišta najvećih planetarnih zvijezda. Mnogo više nego na tipičnu špijunsku organizaciju poput Bondove.

Ni Elvis, naravno, nije klasičan tajni agent. Zna odlično Kralj da barata oružjem i izbjegava metke, da upravlja avionima i izvlači se iz automobila u pokretu. U tome je bondovski opasan, dapače. No, dok izvodi piruete na trapezu espijunaže, Elvis izgleda i kao da se beskrajno dosađuje. I uvijek, za svaku situaciju, ima repetiran sarkazam, ili barem „kolut“ očima.

U tom smislu, Elvisova agentska energija najbliža je nečemu što konstatno u „X-Men“ franšizi emituje Džekmanov Vulverin. U animaciji „Agent Elvis“, on je čovjek sa zadatkom da spašava i zemlju koju toliko voli, i cijeli svijet... A najradije bi da ga svi ostave na miru. I da, se poslije svih tih silnih koncerata koje svakog dana prebacuje preko grbače, samo odvuče kući i legne na kauč sa svojom Prisilom i Lisom Meri.

Shvatate li sad taj momenat praštanja nesavršenosti? Elvisov brak sa Prisilom pukao je upravo zbog toga što mir porodičnog kauča nije bio opcija. Zbog toga „Agent Elvis“, dok ga portretiše kao savršenog supruga i oca, djeluje kao Prislina kompenzacija. Kao alternativna realnost u kojoj je bilo moguće ostati i voljeti

Glas Metjua Makonaheja; psihotični šimpanza zavisan od seksa; zid pun tegli sa pišalinom Hauarda Hjuza, zamrznuta glava Volta Diznija – samo su neki od ludačkih kreatorskih trikova koje poteže Elvisova bivša supruga

ga tako ludog, ako već ne smiriti njegove nemire. Ili kao način da mu ona koja ga je toliko voljela – barem virtuelno produži vijek, brišući nausput sve nepravde i iskušenja kojima je podlegao tokom života.

Ni živu silu

No, ne dajte da vas supružnički momenat zavara: nema ni kapi sentimentalnosti, a kamoli patetike u seriji „Agent Elvis“. Čak je gotovo nevjerovatno koliko je Prisila opuštena i štosna dok gradi univerzum u kojem su Elvisove mane izgnane, a vrline pojačane do daske. Za ključni utisak da, ipak, nije ništa pogriješila što ga je sa Edijem digla u nebo. Jer, esencija animiranog ista je kao i ona koju je imao stvarni Elvis. Bio tajni agent ili rokenrol božanstvo, ili oboje, zaključak je isti: ovaj čovjek ne

jebe i nikad nije ni jebao živu silu, ni ti mu je padalo na pamet da se ikome izvinjava za bilo što.

U tom smislu, „Agent Elvis“ je podvig: poslije deset polučasovnih epizoda imaćete utisak kao da su ga Prisila i Edi zaista vratili u život, makar nakratko. I nešto još važnije, što nije čest slučaj sa biografijama preminulih zvijezda: učiniće vam se da bi, da je sada živ, Prisli odista uživao u svakoj sekundi ove ludačke animacije.

za odrasle prašta sve nesavršenosti Prisliju

u paketu sa Skaterom dolaze i sjajna animacija u „Archer“ fazonu (showrunner je Majk Arnold), i odlične „majmunske“ reference iz filmskih klasika poput Šafnerovog „Planet of the Apes“ i Kjubrikovog „2001: A Space Odyssey“. Što se samih referenci tiče, „Agent Elvis“ je vašar pop-kulture. S obzirom na to da radnja počinje 1968, Prisila i Edi koriste priliku da se našale na račun ključnih istorijskih događaja, od Kraljevog čuvenog sastanka sa Ričardom Niksonom, preko slijetanja na Mjesec (naravno da su tu uvalili Kjubrika), do uzdizanja kulta Čarlsa Mensona i teorija zavjere da Džon F. Kenedi i Dizni nijesu mrtvi, nego samo „čekaju bolje vrijeme“. Imaju kreatori serije „teoriju“ i o Elvisovom odlasku u vojsku; i o tome zbog čega nije učestvovao na Vudstoku (piš-epizoda u kojoj hejtuje prljave hipije i traži da se sa radija prebace ta „drogaška sranja“ grupe The Doors)... U špijunsku radnju logično uvezuju i Kraljevu fascinaciju Niksonom, a sprdaju se i na račun tračeva o Prislijevoj mržnji prema kolegi Robertu Guleu, ili komentara da je Čak Beri pravi kralj rokenrola.

Crkni, Las Vegas

I naravno, rade ono što bi Kralju bilo posebno drago: podižu srednji prst i vrište, iz mozga, jedno veliko: „Fuck you, Vegas!“ mjestu u kojem lažni Elvisi i dan-danas vjenčavaju parove.

žena da Elvisa drži pod kontrolom, odveć je naporna sa „mommy“ i „daddy issues“ momentima, te sa forsiranjem toga da uopšte nije oduševljena Prislijevom muzikom. „Jackass“ legenda Džoni Noksvil, pak, ima drugi problem sa Bobijem Rejom. Elvisov najbolji drug pojavljuje se i nestaje kako je kome volja, kao da kreatori nijesu imali ideju kako da ga uklope u mozaik. A Komandant (Don Čidl), vođa Centralnog biroa i Elvisov šef, sasvim je okej lik –i ništa više od toga.

Još jedan vrhunski plus serijala? Ne biste vjerovali koliko ključne mane, poput prvoloptaških fora, djeluju nebitno kad izguglate Elvisovu biografiju i shvatite da je većina serviranih ludosti utemeljena u realnosti.

Onaj psihotični šimpanza Skater, Elvisov glavni animirani pomoćnik, koji većinu vremena provodi masturbirajući, opijajući se, jureći orgije ili nasmrt prebijajući negativce? Postojao je. I stvarno mu

je pravio probleme. Porodica Prisli čak je morala da osposobi posebnu sobu u Grejslendu i da ga tu zatvori. Jer, nalivanje viskijem i onanisanje u javnosti totalno su se otrgli kontroli. U seriji, Skater je, naravno, ekstremno ekstremniji, kao da su u njegov lik sliveni i Elvisovi stvarni, u animaciji „zaboravljeni“ poroci. Na početku, malo je naporna i preusiljena sprdnja na račun šimpanzinih neutaživih poriva. No, lako je zažmuriti na „toalet humor“ kad

Od poznatih faca usisanih u vrtlog animacije, najbolji utisak ostavlja lik Hauarda Hjuza, kojem glas komično nestabilnog Džejsona Mancukasa daje perfektan vajb ludog naučnika i čovjeka koji je odista bio jedan od najvećih ekscentrika Holivuda. Humor, makar bio i „toaletni“, ovdje radi bez greške. Jer, ne vjerovali ili da, zid pun tegli sa Hjuzovom radioaktivnom pišaćom postaje smislen dio obrta i radnje jedne od epizoda. Nažalost, manje uspjeha nego s epizodnim likovima šoubiz-legendi kreatori imaju s originalima. Recimo, agentica SiSi (Kejtlin Olson), zadu-

Oproštaj ili početak Briljantna je cijela zvjezdana ekipa koja pozajmljuje glasove, naročito Mancukas i Makonahej, zahvaljujući kojem na momente i zaboravite da to, na ekranu, ne progovara Elvis glavom i bradom. Tako da, za manje uspjele protagoniste valja tražiti krivca u pisanju. Jednokratnih fora poput onog „Hotela slomljenih prdaca“ („Brokenhearts Hotel“) previše je, a pretjerano se igra i na tarantinovski brzo pumpanje referenci, nasilja, psovki i ekscesa. „Agent Elvis“ ipak nije ni toliko prljav, ni šokantan kakvim se predstavlja. No, barem sa muzikom nema problema: soundtrack je pravo malo blago, s Elvisovim i najvećim rokenrol hitovima ere posađenim baš na mjestima koja dodatno pojačavaju vožnju punom brzinom. Na koncu, stižemo i do onog epskog kraja, zbog kojeg bi se velikom baji Elvisu sigurno nasmijao brk, i zbog kojeg na trenutak samo što ne zaplačete, žalosni što je skončao gdje je skončao, a ne baš ovako. Opet, sudeći prema intervjuima kreatora, ako Netfliks odobri drugu sezonu, postoji plan za nastavak. Što je najjače, proteže se mnogo dalje od onog avgusta 1977. kada je preminuo Elvis.

Zato, ako vam legne prva sezona, držite fige... Ne samo što mogućnost nastavka postoji, nego bismo mogli da vidimo kako bi se Elvis snašao u osamdesetim i devedesetim. Zar to nije prokleto kul? Skoro kao Elvis Prisli. M. I.-N.

Ocjena: 3/5

Vibrantni špijunski kosmos u kojem Elvisu glas daje Metju Makonahej

The Power Žene širom svijeta počinju da ispaljuju ni potentnu premisu Amazonove

Feminizam bez trunke

Zamislite sljedeći scenario: djevojčice i djevojke širom planete dobijaju moć da proizvode elektricitet – i odjednom mogu da ispaljuju munje iz prstiju. Među njima su i podgoričke gimnazijalke. Jedna od njih, preplašena vikom profesora, slučajno zapali čitavu školu. Vijest završava u svim medijima, otkriva se još sličnih slučajeva, odjednom ova evolutivnom promjenom objašnjena „supermoć“ prelazi sa mlađih i na žene starije od 19 godina. Dobijaju je, između ostalih, i Draginja Vuksanović, Marija Perović, Andrijana Vešović – Zombijana, Sonja Tomović-Šundić... Cijela

Crna Gora je u panici. Mišljenje je kao i dupe – ima ga svako, što veli Bukovski, pa se tvituje i postuje na sve strane, pritisak na vlast raste, a novi požari i kataklizme samo nastavljaju da niču na sve strane.

Većina likova, nažalost, ugurana je u prilično usiljena i vrlo opšta mjesta. Autorkama serije fali suptilnosti; previše se tu popuje i upire u mizoginiju i seksizam kao da se otkriva topla voda

Što mislite da bi uradili Jakov Milatović i Dritan Abazović, kako bi na vanrednu opasnost reagovali oni koji se za rukovođenje državom pitaju? Da li bi spičili po mišljenje u region, ili u Jevropu? Ili bi odmah formirali nekakav geto i u tu strpali žene, a javnosti servirali priču kako je to predostrožnost, samo trenutno rješenje dok globalne vođe ne odluče što da se čini, a ljekari ne istraže može li se napravit kakva vakcina? Pa,

ne bi, valjda, ostavili žene tek tako, da slobodne šeću ulicama, sposobne da sprže sve i svakog ako im nešto nije po volji?

E, ljudi moji... Kako je samo čudovišno interesantna i potentna premisa nove SF serije „The Power“ Amazon Prajma. Pokrene vam klikere kako na lokalnom, tako i na globalnom nivou. Jer, sa preko noći osnaženim ženama, koje su decenijama trpjele svakakva sranja, pitanje je kako bi se „snašli“ svjetski lideri poput Putina, Erdogana i Bajdena.

Učenica Margaret Atvud Kako bi oni plivali u planetarnom feminističkom sosu, ne znamo. Ono što, pak, znamo jeste da se kreatorke serije „The Power“ apsolutno nijesu snašle na tom terenu. Tačno je da su na Amazonu dostupne samo tri od devet planiranih epizoda (55 min). No, već je

prva dovoljna da pokaže da su odabrale pogrešnu narativnu strukturu za adaptaciju istoimenog hit-romana iz 2017, te da im fali dubine i osjećaja za pripovijedanje.

Najveća ironija? Jedna od kreatorki, uz Rael Taker („True Blood“), Kler Vilson i Saru Elizabet Kvintel, jeste i Naomi Alderman , autorka Njujork tajms bestselera „The Power“. I đak velike Margaret Atvud, koja joj je i bila mentorka kada ga je pisala. Nećemo trčati i pošto-poto zaključivati da je saj-faj distopija „The Power“ oličenje onog „mnogo babica, kilavo dijete“. Sa manjkom kvaliteta i činjenicom da su projekat nausput napustila popularna imena poput Tima Robinsa i Rid Morano („The Handmaid’s Tale“) sigurno ima veze i četvorogodišnje razvlačenje produkcije zbog pandemije kovida. Opet,

Nijedna od pet ključnih junakinja serije ne djeluje potentno

imdb.com

trunke elektriciteta

kad u sobi za pisanje imate sve same žene, jaku feminističku temu, etiketu velikog striming servisa, te autorku originalnog, kritičarski hvaljenog materijala – očekujete mnogo više od onoga što „The Power“ isporučuje na početku. Najveći problem, nešto zbog čega serija škripi već u prvoj epizodi, jesu glavni likovi i način na koji se uvode. „The Power“ je globalna priča, pokriva mnogo više od Sjedinjenih Američkih Država, iako je dobar komad radnje vezan za SAD. To znači da se likovi gomilaju kao mravi, a radnja konstantno seli sa jednog mjesta na drugo. Stoga, beskrajno je važno da se protagonisti uvedu efektno. Da vas autori odmah vežu za njih i svijet koji je, zapravo, isti kao naš – ali sa moćnim obrtom. Da bi vas, naravno, već u startu ubijedili da takve žene žive među nama, da je neka od nas jedna od njih, kao i da bi se sve ono što vidite na ekranu, moglo dogoditi kad bi im evolucija obezbijedila električno sredstvo u borbi za opstanak.

Transrodna časna sestra Kreatorke serije, doduše, prave nešto što se može nazvati autorskim narativnim izborom, tako što kao ključnu junakinju velikog ansambla postavljaju Ali ( Hali Buš ). Na samom početku, zatičemo je u novoj hraniteljskoj porodici i saznajemo da nije izgovorila ni riječ više od tri mjeseca. Kasnije otkrivamo mračan razlog njene ćutnje: da je to odraz trenutne, nemoćne reakcije na seksualno zlostavljanje od novog oca.

Nesrećnoj Ali, da se oslobodi okova zlostavljanja i traume, pomaže glas u glavi ( Adina Porter). Ohrabrena tvrdnjom sa je posebna i da s elektricitetom koji joj navire iz jagodica prstiju, može da uradi velike stvari – jadna djevojka uspijeva da presudi tlačitelju i pobjegne. Na koncu, Ali završava na vrlo

zanimljivom mjestu. U zajednici Hristovih sestara koja ipak nije ono što biste pomislili na prvu loptu. Jer, ovo nije tipično katoličko sestrinstvo, već utočište onih drugačijih, koje su odbacile upravo takve religijske institucije. Tu upoznajemo i Alinu novu zaštitnicu, transrodnu sestru Mariju. Najubjedljiviju (sporednu) junakinju suptilno a moćno igra sjajna Danijela Vega iz Oskarom nagrađenog „A Fantastic Woman“ (Sebastjan Lelio, 2017). Što se američkih rukavaca priče tiče, imamo i gradonačelnicu Sijetla, Margo Kliri-Lopez (Toni Kolet), koja pokušava da hendla PR haos nastao otkrivanjem nove moći lokalnih žena, dok istovremeno daje sve od sebe da se nosi sa hormonima i tim istim električnim „darom“ kćerke tinejdžerke Džos (Oli Kravalo).

Prva dama Moldavije

Preko okeana, u Londonu, čeka nas Roksi (Ria Zmitrovič), buntovna vanbračna kćerka mafijaša Bernija Monka (Edi Marsan), a u jednoj diktatorskoj zemlji i jedna trofejna supruga. Prvu damu Moldavije igra Zrinka Cvetišič, hrvatska zvijezda, čiju su karijeru lansirale izvanredne uloge u filmovima „Što je muškarac bez brkova?“ (Hrvoje Hribar, 2005)

i „Na putu“ (Jasmila Žbanić, 2010). Njen rukavac dobio je najmanje prostora, ali već naslućuje zastrašujući „future is female“ momenat. Samo se, zbog već demonstriranih kikseva, plašimo banalnog izvođenja tog „dolje patrijarhat, živio matrijarhat“ scenarija.

Na koncu, ništa manje od pet glavnih i niza sporednih junakinja nije bitan ni Tunde (Tohib Džimor, „Ted Lasso), video-novinar iz Nigerije, čiji snimak fenomena „električnih žena“ postaje viralan. Za sada je ovo jedan od rijetkih muških likova koji djeluje kao predani saveznik ženske populacije. I tu „čekamo“ kreatorke; živo nas zanima kako će u seriji prikazati muškarce. Za sada se drže sasvim okej, sa nizom onih koji pokazuju nerazumijevanje i strah, ali i nekolicinom koji pokušavaju da prihvate novu realnost i neočekivanu, rodno uslovljenu preraspodjelu društvene moći na planetarnom nivou. Većina navedenih likova, nažalost, ugurana je u prilično usiljena i vrlo opšta mjesta. Kreatorkama fali suptilnosti; previše se tu popuje i upire u mizoginiju i seksizam kao da se otkriva topla voda. Činjenica je da ne moramo da gledamo „The Power“ da bismo uvidjeli

koliko je svijet sjebano mjesto za žene; dovoljno je samo da virnemo kroz prozor.

Zbog pogrešne dinamike uvođenja i tankog skripta, likovi i jesu nedopadljivi, iako mnoge glume iskusni igrači poput Kolet. Pritom, ovo je samo početak – tek nas čeka plejada novih likova sa različitih krajeva Zemlje. Zato je toliki problem što oni uvedeni već djeluju potroš(e)no.

Frljanje velikih riječi

Takve stvari samo nam poručuju da se kreatorke samo frljaju sa velikim riječima poput politike, religije, seksa, medija, roda. I da se od serije „The Power“ teško može očekivati neka vrsta socijalnog eksperimenta. Odnosno, provjere kako bi scenario sa ženama koje su razvile novi organ koji proizvodi električne impulse, mogao da izgleda u praksi, primijenjen u različitim političkim i društvenim uređenjima. Opet, ponavljamo, tek smo krenuli, a to što je Amazon već potvrdio snimanje druge sezone trebalo bi da ohrabri gledaoce. Iako „The Power“ za sada plasira feminizam bez trunke elektriciteta, nije isključeno da u nastavku može da evoluira u bolju, električniju verziju sebe. Ako već ne u ono što je ova adaptacija mogla da bude – u „The Boys“ za mlade žene. Da bi se primakla takvoj vrsti etikete, „The Power“ mora jače da zagrize svoju satiričnu stranu. I najprije, da učini nešto sa likovima. Jer, ako ne shvatite motivacije ovih žena, ako ne osjetite njihove istine i traume, ako ne ukapirate zašto je ijedna od njih uzvratila udarac čim je dobila šansu – onda pišite propalo. Tek vam onda neće biti jasna poenta originalnog romana, koja će kad-tad doći na red i u seriji: da apsolutna moć apsolutno kvari. I da, zapravo, nije rodno uslovljena. Ali, dalek put treba da isprtimo dok do toga ne dođu kreatorke serije „The Power“. M. I.-N.

Ocjena: 2.5/5

ispaljuju munje iz prstiju, a četiri kreatorke ni njih, Amazonove distopije ne uspijevaju da učine interesantnim

Tunde (Džimor), jedan od rijetkih muških saveznika žena

CELULOID Tragikomična saj-faj avantura

„65“ s Adamom Drajverom

u kojoj navijate za asteroid

Kataklizma

Dinosaurusi našeg Milsa napadaju mučki, iznenada, bez plana i reda. A dok se hvata u koštac ne sa jednim, nego sa dva tiranosaurusa reksa, vulkani ključaju, gori more, tope se planine

Sve u što Adam Drajver pokušava da vas ubijedi u filmu „65“, jeste da čovjek budućnosti ne bi imao nikakve šanse da spasi dinosauruse; samo bi mogao da doprinese njihovom uništenju. No, najbolje u što, ipak, uspijeva da vas ubijedi jeste da je čovjek u budućnosti u stanju - da uništi film kao umjetnost. Makar su produkcijske glave iz „Columbia Pictures“ i kompanije „Sony“ svjesne, kakva je ovo kršina od filma. Odavno u filmskoj javnosti takav transfer blama nije pratio samo lansiranje jednog skupog projekta.

Put u mezozoik

Prvo je mjesecima premijera odlagana, iako se znalo da je produkcija završena... Da bi, na koncu, za američke kritičare organizovana jedna-jedina projekcija – i to nekoliko sati uoči zvanične premijere. Da slučajno ko ne stigne da ga po zaslugama popljuje, prije nego što se, raštimovan i rahitičan film, zaleti ka bioskopima. Jedini iole smislen razlog zbog čega bi Adam Drajver prihvatio da glumi u ovome, jeste uživljavanje u nekakvu, bogzna-kakvu zvijezdu devedesetih, a takve su u pauzama između ozbiljnih projekata mogle sebi da priušte otkačene gluposti sa šmekom B-produkcije. Ali, nije Adam, naravno, zvijezda takvog kalibra, ni po sadašnjim ni po mjerilima

od prije četvrt vijeka, pa da... Nego, premisa ove saj-faj papazjanije: prije lijepih 65 miliona godina, jedan futuristički svijet stao je na planetu Somaris. Kosmički pilot Mils (Drajver) ubijeđen je, da na jednom dalekom svijetu i u ekspedici-

ji može zaraditi dovoljno novca, za liječenje smrtno bolesne kćerke Nevin. Kosmička avantura, naravno, pođe po zlu, a Mils ostaje zaglavljen u jednom svijetu iz ere mezozoika, u kom pretjerano lako prepoznajemo – Zemlju.

Dakle, premisa je miks opominjućih nota sa kraja originalnog „Planet of the Apes“ (Frenklin Džej Šafner, 1968) i porodične nostalgije i krivice Nolanovog hita „Interstellar“ (2014). I umjesto da makar prati tu dobro zacrtanu rutu, koliko god filmski rabljena i ofucana bila – „65“ najviše liči na početak filmske franšize „Jurassic Park“.

Nažalost, režiseri Skot Bek i Brajan Vuds , proslavljeni scenarijom za postapokaliptični „A Quiet Place“ ( Džon Krasinski, 2018), bjesomučno igraju na kartu „iznenadnog straha“. Na kartu hororora i prijetnje koja napada brzo i iznenada. I tako, opet, pa opet... Dok ne postane iritantno.

Dosadna čorba

Dakle, dinosaurusi našeg Milsa napadaju mučki, iznenada i bez plana i reda. A on tu ne treba da spasi samo sebe, već i djevojčicu sa kojom (gle čuda) gradi instant otac-kćerka dinamiku. Makar je ta Koa, koju tumači mala Arijana Grinblat, pun pogodak – i (još jedan šamar za Drajvera), barem za komad svjetlija tačka od samog glavnog junaka. Do kraja filma, Mils nekako saznaje da (gle čuda) ima samo 12 sati da utekne sa Zemlje prije nego u nju uždije onaj asteroid. Koa i on se hvataju ukoštac ne sa jednim, nego sa dva tiranosaurusa reksa; vulkani ključaju, gori more, tope se planine... A bijeg se katapultira u tonovima sasvim generičke i umorne muzike Denija Elfmana.

Dovoljno da vas film ubijedi da je glavni i jedini junak filma niko drugi nego taj prokleti asteroid, kojeg očekujete što prije, da prekrati ovu bioskopsku muku od 93 minuta. Kraj je makar donekle katarzičan i uvjerljiviji od totalno skarabudženog početka, pa to sve film približava ka prelaznoj ocjeni. Koju, ipak, neće uspjeti da zasluži. Jer zamislite, Vuds i Bek uspjeli su da sasvim dosadnom i nebitnom učine filmsku čorbu s Adamom Drajverom i dinosaurusima u istom asteroidnom kotliću. Alal im vjera, za takvo nešto je već potreban poseban talenat. S. S.

Ocjena: 1.9/5

Adam Drajver u režiserskom promašaju Skota Beka i Brajana Vudsa

theposterdb.com

PREPORUKA

ZGRABI

FILM

Nisu nam potrebni posebni instrumenti za temeljno ispitivanje kako bismo uvideli da su minulu godinu obeležili „eat the rich“ filmovi i serije, sa različitom dozom umešnosti i uspešnosti. Tim povodom, započeću preporuku sa „They Shoot Horses Don’t They“ (Sidni Polak, 1969), jednim od onih filmova koji se prvo osete stomakom, pa glavom. Razmišljajući o savremenim filmskim tendencijama, padaju mi na pamet mediokritetski rimejkovi koji dominiraju multipleksima. Nekada su bili dobri koliko i originali, te se vrlo rado vraćam Antonionijevom „Blow Up“ (1966), i filmovima koji su njime poprilično inspirisani, „Blow Out“ (Brajan de Palma, 1981) i „The Conversation“ (Frensis Ford Kopola, 1974). Kad smo kod toga, jedan od čudnijih je svakako rimejk filma „Cat People“ (1982) Pola Šredera, ali ovom prilikom, preporučujem njegove filmove „Affliction“ (1997) i „Mishima“ (1985).

Nasumične preporuke : „Burning“ (Li Čang-dong, 2018), „The Florida Project“ ( Šon Bejker, 2017), „Inside Llewyn Davis“ ( Itan i Džoel Koen , 2016), „To Die For“ (Gas van Sant, 1995), „Europa“ (Lars fon Trir, 1991), „Gun Crazy“ (Džozef H. Luis, 1950), „Diabolique“ ( Anri Žorž Kluzo , 1955), „A Face in the Crowd“ ( Elia Kazan , 1957), „As Bestas“ ( Rodrigo Sorogojen , 2022), „Sick of Myself“ (Kristofer Borgli, 2022).

TV

Dugo sam se opirao serijama pod izgovorom da nemam vremena i volje za emotivne angažmane na duže periode. Ali, dodajmo u jednačinu deficit izuzetnih filmova i vrlo se lako pronašlo to misteriozno vreme kojeg, kao Šredingerove mačke, istovremeno i ima, i nema.

Poslednja serija koju sam gledao je „Yellowstone“ Tejlora Šeridana (ovim povodom o

Nikola Jović, lmski kritičar

Šredingerova mačka u TV kutiji

istom trošku svesrdno preporučujem „Wind River“ (2017) i „Hell or High Water“ (2016)). Mnogo se reči trošilo o koncentraciji bogatstva u rukama malog procenta ljudi, ali ne znam da li išta bolje ilustruje sve te tendencije od problema porodice Daton da sačuvaju imanje veličine dve planine u svom posedu. Sem Eliot ima pravo kada za pomenutu seriju kaže da je sapunica, ali utisak je većinski pozitivan.

Serija novijeg datuma na koju bih skrenuo pažnju jeste „Poker Face“. Uprkos naivnosti i drugim manama uspela je da me zabavi i nasmeje.

Prethodnu godinu obeležile su: „Tokyo Vice“, „Severance“ i „We Own This City“, kao i nova sezona serije „The Boys“, i maestralna završnica za „Better Call Saul“.

„Skriveno blago“ preporuke : „The Knick“, „Quarry“ i čitav opus Adama Kertisa

MUZIKA

U ovom periodu prošle godine, napustila nas je legenda indi-rok scene Mark Lanegan,

te tim povodom preporučujem njegov album „Bubblegum“. Razmišljajući o ključnim jubilejima, padaju mi na pamet FM Doom i ploča „Take Me To Your Leader“ objavljena prije 20 godina. Izvođači, čiji su mi albumi obeležili prethodnu godinu: Alvvays, Little Simz, Slipknot, Viagra Boys. Regionalne preporuke: Vojko V, „Dvojko“; Spejs Noksi, „Kuća zabave“.

Nasumične preporuke : Godspeed You! Black Emperor, Oneohtrix Point Never, Brajan Ino.

ZAOBIĐI

FILM

Lista filmova koje valja zaobići velika je poput kosmosa koji se širi u beskraj, ali ovom prilikom zaobišao bih „The Whale“ (Daren Aronofski, 2022). Ogromne zverke je teško ignorisati, ali ovog kita je bolje zaobići.

Drugi film koji mi pada na pamet jeste „Don’t Look Up“

(Adam Makaj, 2022). Iako verujem da ga je većina pogledala, ukoliko ste do sada uspevali da mu pružite otpor, ostanite istrajni i zaobiđite ga.

TV

Nikolas Vinding Refn naporno je radio poslednjih deset godina na imidžu režisera koji stvara lepo snimljene budalaštine. Sa serijom „Copenhagen Cowboy“ se i taj jedini kvalitet može dovesti u pitanje, a ukoliko ste poštovaoci Refnovog lika i dela, preporučujem dokumentarac „Gambler“ (2006). Serije ugašene na pola prve epizode: „American Gigolo“ i „The Peripheral“.

Serije koje nisu nužno loše, ali ni izbliza toliko dobre: „The White Lotus“ i „The Last of Us“.

MUZIKA

Muzika koju zaobilazim često se svodi na žanrove koji mi ne prijaju, što ne znači da ih treba nužno zaobići. Iako ga ne bih zaobišao Toma Morela, „The Atlas Underground“ je album koji mi se nije dopao u meri u kojoj sam želeo.

Nikola Jović: Kaže da se „They Shoot Horses Don’t They“ prvo osjeti stomakom, pa glavom

Dejan Petković

DZUBOKS

y Pop zvijezda previše eksperimentiše na kompleksnom i razvučenom albumu

Muzika izvrnuta kao čarapa

Mnogo toga je u novoj muzici Lane Del Rej mimo reda – tako je i otvoren album

„Did You Know That There’s a Tunnel Under Ocean Blvd“. Opet, sa brdom „pogrešnih“ skretanja na noćnom kalifornijskom drumu, stiže se, ipak, do željenog cilja.

Zbrda i zdola

Primjer: pjesmu „The Grants“ na početku euforično ponese ponavljajući refren („I’m gonna take mine of you with me/Like ‘Rocky Mountain High,’ the way John Denver sings“)... Da bi je, nakon minut, Lana skrenula ka melanholičnoj klavirskoj baladi.

I sve to je tako namjerno zbrda-zdola postavljeno na Laninom devetom albumu; a mnogo toga, kao ovaj „The Grants“ momenat, djeluje kao ciljano izvrnuta čarapa kojoj se tek naslućuje delikatnost i finoća... Međutim, premalo toga izgleda kao da je nabacano sa pokrićem – osim da bi velika muzička zvijezda pokazala da joj sve to, tako, sada može i biti. Proces stvaranja albuma i sa-

ma je opisala kao „sedmominutne nalete buke i bijesa sa repetitivnom melodijom“. I stvarno, skoro sve na ploči „Did You Know That There’s a Tunnel Under Ocean Blvd“ može se mirne duše svesti kao rezultat te formule. Lijepe dvije godine nakon megauspjeha, sa dva albuma objavljena 2021. godine – Elizabet Grant servira ploču čiji ključni izbori češće djeluje zbunjujuće nego smjelo ili smisleno izazovno. Ovaj album, jednostavno, previše često hvata kočenje pod ručnom, taman onda kad uhvati tempo i momentum, naročito u srednjem dijelu. Ključne teme „Tunela ispod Oušn bulevara“ tiču se, u najkraćem, onog što je trajno i onog što je prolazno. Najprije porodice i onog nasljeđa koje nosimo kroz karakter, kroz svakodnevne damare; a tiču se i sjećanja na neke ljude i smrti nekih osoba, naročito u momentima kad se to dvoje sukobe u tački presjeka... A opet, sve to jeste dio Lanine ikonografije; one u kojoj bijele uske haljine šušte i šapuću poput

kalifornijskog javora na vjetru rane jeseni... A američke zastave vijore ponosno i cinično, gotovo tjeskobno. I naravno, ono najkontroverznije – pesnice nekih muškaraca i dalje imaju ukuse poljubaca. I sve u isti mah.

Takav album, razliven u sepija filterima koji, opet, mirišu na sjećanja, ipak jeste pretjerano razvučen u 78 minuta, što je njen do sada najduži rad. No, čak i takav, ima i momente previše oštrih skretanja: šesta „Candle Necklaces“ praktično presiječe i resetuje album napola, bez ikakvog pokrića, a „Peppers“ potpuno nepotrebno staje pred hip-hop ogledalo.

Okomite litice

Ključna vrijednost Lanine nove ploče je jedno sasvim istinito i tenzično sučeljavanje modernog i tradicionalnog; nešto što, u vremenu oko nas, proživljava i nosi toliko mnogo žena, a na tom prostoru traže i pronalaze iskrenost i osobenost. U tom intimnom kosmosu žene koja bi i da stvori, i da

Kreativni proces

Lana del Rej opisala je kao ,,sedmominutne nalete buke i bijesa sa repetitivnom melodijom“. I stvarno, skoro sve na ovoj ploči može se mirne duše svesti kao rezultat te formule

potroši, i da objektivizuje, i da bude objektivizovana, ipak je mnogo toga vrlo dostojanstvenog. Poput pjesama koje Lana iznosi rutinski, jer su dio njenog vrlo tipičnog kanona: „Fingertips“ i „Sweet“. Najuspješniji i najsmjeliji, gotovo avanturistički momenat jeste „A&W“; izvjesno pjesma koja će i najbolje preživjeti test vremena. Najbolje približava i obuhvata dvije stilske, okomite litice ovog albuma – a nije ništa više, niti nešto manje od lamenta nad seksualnim iskustvom na patosu jedne hotelske sobe.

Album zaista ima potencijal da klija i raste kako godine budu prolazile, a mozaik karijere Lane Del Rej bude se obogaćivao. Ipak, 2023. imamo pravo da očekujemo nešto novo i bitnije od nekoliko moćnih momenata vokalne grmljavine ili driblinga cinizma. Pa čak i onda kad nam, u „Paris, Texas“, sluti ili obećava neko putovanje u Evropu. Previše je ovo opasna zvijerka da bi joj padali na stare trikove. S. S.

Ocjena: 71/100

shop.lanadelrey.polydor.co.uk

Opasna zvjerka igra na stare trikove couriermail.com.au

Kad već bitnim muzičkim facama na’m padne da prave supergrupu, red je da to čine ambiciozno, bez mrve imitacije... E, trio Boygenius to radi muzičkom tutnjavom tektonskih razmjera.

Njih tri, Fibi Bridžers, Džulijen Bejker i Lusi Dakus forsiraju tjeskobu i stidljivost kao devizu; zato i stilizuju sopstveni projekat kao „boygenius“ album, jednostavno, kao „the record“. Jedan uzdah „I can’t hide from you like I hide from myself“ je daleko više od pukog priznanja, više je karakterna odrednica po kojoj traže sebi slične. Za ključni novi

Boygenius The Record

indi-iskorak ovog proljeća.I daleko od toga, da je ovo samo ispovjedna muzika – ovih 12 pjesama iskrenošću nadilaze sve što su do sada u solo vodama spakovale, a igraju na kartu sasvim svakodnevne svedenosti i prozračne enigme. Kada bi njihove pjesme bile igračke, bile bi to obične drvene kocke koje pružaju radost i moćan rezultat savršene čvrstine i delikatnosti.

Album uzlijeće plimom a cappella talasa i u staromodnoj melodiji „Without You Without Them“, i odatle gradi nešto posebno i dragocjeno. Ključna tema je dragocjeno prijateljstvo, poput ljekovitog razgovora i gotovo ritualnog refrena „speak to me, speak to me, speak to me until your history’s no mystery“. Možemo ih lako zamisliti uz kafu na omiljenoj terasi nedjeljom ujutro, na ponti, ali i

u crkvenom horu... Prije nego album eksplodira, a ova tri drugarice postanu najopasnije face s ulice! Možemo ih zamisliti i sa dvocjevkom, i sa termosom čaja u rukama, na albumu koji bi bio sasvim po meraku mladom Springstinu – ali i, recimo, Eliotu Smitu S. S.

Ocjena: 89/100

Black Country, New Road

Live at Bush Hall

Svemogu obožavani londonski alternativci, pa i da nastave kao šestorka bez kormilara. Da sasvim potentan i prkosan album lansiraju bez pomoći bivšeg frontmena, pjevača Ajzaka Vuda

Album uživo, sa trodnevnog programa svirki u dvorani „Bush Hall“, manje je post-

pank, više pitomina; manje garaža, više teatarska scena... I budite uvjereni, u ovim pjesmama Vud je žestoko prisutan. U numeri „Up Song“, recimo, cijeli hor svjedoči: „Look at what we did together / BCNR, friends forever!“ – i sve je jasno.

Ovo je rijetki slučaj muzičara koji ubjedljivo i bez pompe uspijevaju da iznesu uvjerenje da su na pravednom putu. „We made something to be pro-

ud of“, izgovara saksofonista Luis Evans u himničnoj „The Wrong Trousers“ - i čini to sa pregnućem i pokrićem životnog i autorskog iskustva. A tako su mladi!

Bend koji je se sa prva dva albuma lagano mjesecima baškario na „top pet“ listama prodaje u Britaniji i širom kontinenta, sad briljira svedenijim, manje apstraktnim tekstovima... I da, imali su petlje da novi materijal lansiraju snimcima sa živih

Yves Tumor

Praise a Lord Who Chews but Which Does Not Consume

svirki. Sasvim konceptualno, gotovo u atmosferi kamernog orkestra, u intimi u kojoj svaki poklič iz publike daruje bliskost... I sa mnogo optimizma, koji dijele sa najplemenitijim među modernim indi-bendovima, poput Arcade Fire. Jedna karika važne evolucije je tu uhvaćena, izvjesno i komad urbane mitologije, ako ne i istorije londonske muzike.

S. S. Ocjena: 82/100

Vještina,

petlja, radost avanture – sve to su činioci ambicije kojom Yves Tumor pristupa muzici. A vjerujte, teško da možete pronaći kreativno ambicioznijeg tipa na modernoj sceni. Ta ambicija, da otkrije, okupira i upodobi novu muzičku teritoriju, isijava iz albuma „Praise a Lord Who Chews but Which Does Not Consume“. Uz želju da se, u jednoj vrlo dopadljivoj i „hitičnoj“ formi, Yves ot-

krije i predstavi – što je, opet, u totalnom kontrastu sa činjenicom da je medijima praktično neuhvatljiv. Muzičar iz Majamija nije samo otuđen, već i prema svjedočanstvima poznatih slavnih faca iz muzičkog svijeta - prznica bez dlake na jeziku. Rezultat: jedan kratki telefonski intervju za Njujork Tajms i dva novinska razgovora od kojih je jedan vodila, ni manje ni više, Kortni

Lav. I to je sve što je u javnosti Yves; a opet, muzika je sasvim dovoljna da ga upoznamo.

Šon Bouvi je kao Yves prije nekoliko godina počeo radeći eksperimentalnu muziku koja nikako nije bila user friendly. Novi album je sušta suprotnost, to je najpitkiji melem i energetski napitak, dizalica koja čak skreće ka indi-roku... I upakovana u oblandu nezaustavljive urgentnosti, od uvodne i intrigan-

tne „God is a Circle“, do omaža Princu ali i panku u „Operator“. Melodije su čvrste, zapaljive i sasvim neodoljive, semplovi raskošni a cjelokupan koncept nenametljivo serviran i vrlo pametno posložen. Ovakvu pop muziku, koja gitarski nastupa poput bataljona i sjaji sa blistavim elektronskim epoletama, lako je poželjeti za budućnost. S. S.

Ocjena: 81/100

Al-Ammar Kašić, psiholog i psihoterapeut

Poslije Zemljana, život ne može da bude

prikažu u njegovoj cjelini. I to nudeći, pored zavodljivih staza ljudske drame, i buđenje nade, optimizma i poruke koju su prenosila klasična djela mitova i bajki, a to je da rješenje postoji.

Film koji Vas čini srećnim?

- Bilo koji film koji poziva moje unutrašnje Dijete na uzbudljivu avanturu. Na pamet mi prvo pada „Lara Croft: Tomb Raider“ (Sajmon Vest, 2001) s Anđelinom Džoli u potrazi za izgubljenim vremenom i skrivenim tajnama naše planete. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Smjelost M. Najta Šamalana da jednu od najljepših priča o ličnom rastu i duhovnom razvoju obradi na banalan i jeftin način u filmu „The Last Airbender“ (2010) definitivno me je podstakla da razmišljam u tom pravcu.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Teško bih mogao da se odlučim za jedan, ali ponekad se pitam zašto ljudi vole da gledaju napete psihološke drame, horore i trilere koji od nas traže da budemo potpuno angažovani dok ih gledamo, a poslije kojih se osjećamo napeto i traumatizovano, bez razloga.

Čini mi se besmislenim ulagati napor i energiju u kreiranje umjetničkog djela koje ne nudi ništa više od demonstracije moći umjetnika da nas uvede u očajne i patnjom ispunjene prejzaže naše ljudske egzistencije. Tačno je da patnja i očaj jesu segmenti našeg životnog iskustva, a filmovi imaju magiju i odgovornost da ga

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Film bi mogao da ponudi ljekovito popunjavanje brojnih praznina nastalih iz nemara prema našem kulturno-istorijskom naslijeđu. Bilo bi fantastično na velikom platnu vidjeti kako je izgledao svakodnevni

život bogumila, naroda koji je živio na ovim našim predjelima prije dolaska hrišćanstva; kako su proticali njihovi dani, svakodnevni život, proslave, obredi, rituali; kako li je izgledalo pravljenje njihovih masivnih stećaka i kakvi su razgovori sve te radnje pratili.

Omiljeni filmski rivali?

- U opštem književnom smislu, uvijek me je intrigirao susret ekstremno pametnih likova kakvi su Šerlok Holms i profesor Morijarti.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- „Zemljani“ („Earthlings“, Šon Monson , 2005), svaka scena. Poslije tog filma, život više nikada ne može biti isti.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Arčiš pare na psihologe amatere, pored rođene majke, vrhunskog profesionalca!

I, o čemu ste pričali? Je l’ bila hipnoza? Je l’ bila regresija?

Daješ pare, 100 evra na psihologe, da olajavaš majku, sram te bilo! Kad te bude rastavio, ja te sastavljati neću!“ („Ljubav, navika, panika“).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Neku bezazlenu „štetočinu“ ne mogu da prizovem u sjećanje, ali zato mogu da kažem kako sam volio Kranga iz „Nindža Kornjača“, jer je bio jednostavno „mozak u stomaku“.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Bila je to jedna lijepa i mirisna podgorička noć, otvoreno nebo, ljetnja scena Kina „Kultura“ i čudovišna „Godzilla“.

Danima sam bio pod utiskom! Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- U filmu „Cloud Atlas“ (Lana i Lili Vačovski, Tom Tajkver, 2012) ima dovoljno raznovrsnih a opet istovjetnih muzičkih sekvenci u kojima nije teško zamisliti sve susrete u kojima smo istovremeno i publika, i izvođači naših života. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Bila bi to druga planeta iz francuskog filma „The Green Planet“ („La Belle Verte“, Kolin Sero, 1996). Potpuno mogu da se zamislim kako sa stanovnicima te planete ujutru vježbam na trambolini, za obroke jedemo svježe plodove, kasnije slušamo koncerte tišine, dok dani prolaze u smislenim razgovorima i uz osjećaj duboke prožetosti sa majkom Zemljom, čiji smo dio svi mi. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Dovoljna je Lana Vačovski. Čaj i „Itaka“. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin

Tarantino režirao na Balkanu?

- Uzimajući u obzir trenutno prisutni porast nasilja zbog nedovoljno uvaženih ozbiljnih trauma na našem brdovitom Balkanu, bilo bi sasvim dovoljno da samo uključi kameru.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Kad čujem: „Ovdje su noći tople kao Emirati“, odmah kreće vizualizacija moje sestre i mene kako se vozimo na talasima visoke vibracije manifestujuće sve što hoćemo od života, lako i jednostavno.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Umri“, Stoja

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Enigma“, Amanda Lir Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

Meni je to „Lejla“ Harija Mata Harija.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Holding Out for a Hero“, Boni Tajler. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Ne volim da se obavezujem do kraja života, a radovao bih se svim novim stvarima koje bih mogao da čujem od Baha da je, recimo, sada živ.

psihoterapeut

život bude isti

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Uvijek me je nervirao Balašević

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Sjećam se da sam bio sasvim mlad kada sam čuo da je Toše Proeski poginuo. Bio sam uznemiren shvativši da život tako lako može biti izgubljen. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Magija“, Cara Mimi. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Nijesam imao postere muzičkih zvijezda, a da jesam u tom periodu mog života bila bi slika muzičke grupe Colonia ili Nightwish iz tog vremena. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Ne znam ko je gospodin, ali mu želim da živi dugo i da napreduje.

TV

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Mumijevi“, za koje sam zbog odlične sinhronizacije sve do relativno skoro bio uvjeren da su domaća crtana serija.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Sense8“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Game of Thrones“.

Danas sastavi i rastavi, ulije nadu, zalije tugu, objasni nepodnošljivu lakoću postojanja, uzdigne i pripremi za naredni korak... Za to živi psiholog i psihoterapeut Al-Ammar Kašić Profesionalno usmjeren ka polju života, Kašić je posvećen, kako kaže, proučavanju svih njegovih raznolikih oblika. Neprestano istražuje bogatstvo drugačijih civilizacija, kultura, filozofija, mitologija i duhovnih praksi. Inspiraciju pronalazi u radu s onima koji ga čine bogatijim, dijeleći priče o dirljivim i divnim sudbinama. Pritom je i neumorni aktivista za ljudska, prava životinja i psihologiju u zajednici, te zagovornik solidarnosti, poštovanja, ljubavi i mira. U našim „Obrtajima“, Kašić otključava vrata filmskih, muzičkih i TV fascinacija koje su ga na neki način oblikovale – i probudile nove spoznaje i zore.

Serija idealna za kišni vikend?

- Mini-serija „Arabian Nights“, taman dovoljno da se čitava pogleda, a opet ne predugo da bi se umorio od gledanja.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Stranger Things“. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Čežljivo sam priželjkivao okruženje u kojem radi doktor

Haus i priliku da u njegovom timu radim i učim, možda baš kao klinički psiholog. Kasnije sam se više pronalazio u životu prikazanom u seriji „Sex Education“ i otvorenom pristupu terapeutkinje ljudima i tabuima.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Ne samo da sam poželio, nego sam zaista i našao Zmajevu

kuglu sa četiri zvjezdice. Sada tragam za nekim ko bi bio voljan da krenemo u avanturu da prikupimo i ostalih šest. Najdraži par iz serije?

- Dopadao mi se pristup Fibi iz sitkoma „Friends“ kada je riječ o partnerskim relacijama, uvijek vrlo direktna i bez drame. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

Uvijek na strani ranjivijih. M.

Al-AmmAr KAšić: Želio bi da vidi život bogumila na velikom platnu

Dejan

Pola vijeka od holivudske premijere dramedije

Perfektan cirkus na

Nepoštovanje, koje otac i kćerka demonstriraju jedno prema drugom na početku, poslužilo je Bogdanoviču kao odskočna daska da im kreira imidž savršenog krimi-tima. Ali, i da u „Paper Moon“ umiksa nekoliko žanrova

Nesalomivi oskarovski rekord

Bogdanovičev film nominovan je za četiri Oskara. Mogućnost da dobije nagradu odmah je otpala u dvije kategorije: i za najbolji zvuk, i za adaptirani scenario na 46. izdanju priznanja Američke akademije sa pravom je nagrađen Fridkinov kultni „The Exorcist“. No, jedina ostvarena pobjeda na Oskarima upisala je „Paper Moon“ anale. U kategoriji najbolje sporedne ženske, ne samo što je Tejtum pobijedila „Paper Moon“ koleginicu Madelin Kan, nego je postala i najmlađa dobitnica zlatnog kipa u istoriji Američke akademije. Pet decenija kasnije, njen rekord ostao je nedodirljiv.

Filmske

sedamdesete bile su zlatno doba za njujorškog miljenika Pitera

Bogdanoviča. „The Last Picture Show“ (1971), „What’s Up Doc?“ (1972), „Daisy Miller“ (1974)... Filmovi i uspjesi samo su se nizali, a maestro je sjedio za stolom i samo čekao nove primamljive tekstove.

Za godinu 1973. tako je spremio jednu laganu, neusiljenu, fluidnu temu - i preslatkom dramedijom „Paper Moon“ o neraskidivoj vezi oca i kćerke, na poseban način uljepšao sedamdesete.

Do tada skoro pa nevidljivi roman „Addie Pray“ Džoa Dejvida Brauna ponudio je čuvenom režiseru zanimljivo štivo za obradu, a interesantno je što Bogdanovič uopšte nije bio prva opcija za režiju.

„Paper Moon“ trebalo je prvobitno da radi Džon Hjuston Međutim, uigranom majstoru nijesu bili po volji mnogi segmenti filma, od produkcije, do scenarija, pa je potencijalna adaptacija nastavila da „šeta“ Holivudom u potrazi za adekvatnim autorom. U jednom trenutku, scenario je stigao do Bogdanoviča. I tako je rođen njegov peti film, „Paper Moon“, premijerno prikazan 9. aprila 1973. godine u Holivudu.

Velika depresija Radnja filma, u kojem su glavne uloge odigrali stvarni otac i kćerka, Rajan i Tejtum O’Nil, odvija se tokom Velike depresije, a vrti se oko sitnog krimosa Mouzesa, koji jedva prihvata da povede devetogodišnju

Edi njenoj tetki u Misuri. Road trip forma omogućila je Bogdanoviču da u ovom „putujućem“ filmu istraži kako odnos na relaciji roditelj-dijete, tako i različite aspekte života. Režiser je, na koncu, i smjestio cijelu radnju „iza volana“ da bi reflektovao prirodu odnosa, ali i života glavnih junaka. Uostalom, kada je odlučio da upari oca i kćerku iz stvarnog života, jasno je pokazao da želi da izvuče maksimum iz narativa. Inicijalno nepoštovanje, koje Mouzes i Edi demonstriraju jedno prema drugom na početku, poslužilo je Bogdanoviču kao odskočna daska da im kreira imidž savršenog krimi-tima. Ali, i da u „Paper Moon“ umiksa nekoliko različitih žanrova. Krajnji rezultat je film koji jasno akcentuje tamnu stranu tridesetih godina prošlog vijeka, a Veliku depresiju prikazuje balansirajući između porodične melanholije i realizma. To, naravno, ne treba da čudi od Bogdanoviča, poznatog po ljubavi prema evropskom filmu, čiji autori uvijek pomno vode računa o društvenom kontekstu.

Velsov uticaj

Iako je geografski bio daleko od evropskog filmskog talasa, Orson Vels je odigrao jednu od ključnih uloga u stvaranju filma „Paper Moon“. Upravo on je „kriv“ za to što je Bogdanovič napravio specijalan omaž klasičnim holivudskim komedijama. I neka to, nego je kao Bogdanovičev filmski mentor „pogurao“ i krajnje čudnjikavu i prilično nepopularnu odluku za eru filmskih sedamdesetih, da se „Paper Moon“ snimi u crno-bijelom formatu.

Pored nekih sugestija u vezi

Najmlađa dobitnica Oskara u istoriji Akademije

Za izbor naslova na plakatu lma najzaslužniji Orson Vels

imdb.com

dramedije „Paper Moon“ Pitera Bogdanoviča na četiri točka

Džodi Foster u televizijskom nastavku

Bogdanovičev „Paper Moon“ adaptacija je romana „Addie Pray“ (1971) autora Džoa Dejvida Brauna. Nakon što je hit-dramedija osvojila četiri Oskara 1974. godine, originalni naziv knjige zauvijek je promijenjen u „Mjesec od papira“. Iako se činilo da je Bogdanovičeva vizija zaokružena, te da ova simpatična priča neće dobiti neki specijalan nastavak – produkcijska kuća „ABC“ bila je drugačijeg mišljenja. Samo godinu nakon premijere filma lansiran je istoimeni sitkom podijeljen na 13 polučasovnih epizoda. Lik oca preuzeo je Kristofer Koneli, a kod koga će završiti prgava Edi tada nije bilo sumnje. Sredinom sedamdesetih najpopularnije „dijete ekrana“ bila je dvanaestogodišnja Džodi Foster. Interesantno, te iste 1974. na vrlo sličan način upotpunila je Skorsezeovu dramediju „Alice Doesn’t Live Here Anymore“.

sa fotografijom, Vels je snažno uticao i na konačan izbor naslova. Nakon što se producentska kuća izjasnila protiv mijenjanja naslova romana „Addie Pray“ u „Paper Moon“, Bogdanovič je pozvao svog mentora. I Velsa, koji je tada bio u Rimu, upitao što da učini sa naslovom.

U jednom od kasnijih intervjua, režiser je ispričao da je Orson bio toliko oduševljen naslovom „Paper Moon“, da mu je kazao kako „film ne mora ni da snimi“. Producentu dramedije Frenku Maršalu ovaj „detalj“ bio je sasvim dovoljan da lansira Bogdanovičev film kroz viziju „papirnatog Mjeseca“, akcentujući pritom „It’s Only Paper Moon“ (1933), pjesmu Pegi Hili koja je, na koncu, postala dio saundtreka.

No, ni tu nije bio kraj Bogdanovičevim dilemama i problemima. Jedan od njih bila je i glavna glumica. Desetogodišnju Tejtum nije bilo lako kontrolisati; karakter joj je bio prgav i vrlo sličan onom kojim je odisala njena junakinja Edi. Bogdanovič je morao da ponavlja mnoge scene više puta, trudeći se da izvuče maksimum iz mlade glumice. Na koncu, uprkos izazovima, bio je izuzetno zadovoljan. Toliko da je, kada je Tejtum nominovana za Oskara u kategoriji sporedne ženske uloge, pobjesnio zbog toga što nije kandidovana za glavnu glumicu.

Što se prijema tiče, većina ta-

dašnjih kritičara bila je oduševljena filmom koji je još jednom potvrdio Bogdanovičev talenat. Sa druge strane, o dramediji „Paper Moon“ pisali su i oni manje zadovoljni, ocijenivši da je ton krajnje zbunjujući, te zamjerajući režiseru kako nije znao kako da kompletira izgradnju likova; da nije razmišljao o tome kako je trebalo da završi film; da se previše fokusirao na detalje, i da je neke činjenice o epohi sasvim promašio. A najoštriji da je, na koncu, Bogdanovič potpuno zaboravio zbog čega je uopšte i radio

adaptaciju baš ovog romana. Ako bismo „Paper Moon“ posmatrali kao neku igru individualnosti u kojoj su obje strane težile da se predstave u najrealnijem svjetlu, negativniji kritičari možda i nijesu mnogo pogriješili. Da mu je to zaista bio cilj, da li bi Bogdanovič završio film na tipičan američki način? Da li bi Edi zaista pošla za ocem podsjećajući ga da joj duguje 200 dolara? Diskusija o tome vjerovatno može da ostane otvorena i pola vijeka nakon premijere. No, ne bi trebalo da imamo dilemu u

vezi sa tim da li bi „Paper Moon“ stekao toliku popularnost, da je premijerno prikazan pred današnjom publikom. Sigurno ne bi, a ne bi imao ni američkog režisera koji bi uspio da kompleksnost ovih likova predstavi na valjan način, bez obzira na to što pojedine autore preko Atlantika i dalje interesuju slični filmski sudari cinizma i realizma. Srećom, teme poput ovih, u kojim likovi nijesu spoznali sopstvene granice, još imaju budućnost na evropskoj sceni.

L. MURSELJEVIĆ

Mlada Foster u TV verziji prgave Edi

Rajan i Tejtum O’Nil, otac i kćerka i u realnosti, i kod Bogdanoviča

PODGORI č ARENJE

Posljednji baron

Ako postoji razlog da se Prvi svjetski rat romantizuje, onda su to „vitezovi neba“, te okršaji ratnih pilota nad linijama fronta i među oblacima, od kojih bi skoro svaki imao fatalan, ali sasvim kavaljerski ishod... A baš jedan od tih vitezova iz priča o Crvenom baronu rođen je u Crnoj Gori. I to sasvim poseban: zvao se Gotfrid Frejer fon Banfild.

Apsolutno jedini „leteći as“ (to je zvanje koje bi, naravno nezvanično, piloti dobili nakon pet i više pobjeda u nebeskim duelima) koji je to učinio sa letilicom za slijetanje na vodi. Posljednji živi dobitnik ordena vojnog reda Marije Terezije; dakle, bio je posljednji austrijski baron... Porijeklom od normanskog plemstva iz Irske, unuk britanskog plemića i oficira – a mjesto rođenja, Kastelnuovo. Ili – Herceg Novi!

Prost je razlog zbog kojeg u našoj istoriografiji nije poznato ime barona Fon Banfilda: jugoslovenski istoričari nijesu htjeli da se petljaju sa bilo čim austrougarskim. Herceg Novi je bio jedna od ključnih luka austrijske vojne flote na kraju 19. vijeka; tu je Gotfrid

proveo i prve godine života... Vojnu akademiju završio je u Rijeci, a već u avgustu 1909, sa 19 godina, imao je licencu vojnog pilota.

Prvi svjetski rat Fon Banfild dočekao je tek oporavljen od teške povrede noge. Još jedan razlog zbog kog ga je naša istorija zaobišla: učestvovao je i u manevrima austrougarskih letilica oko Lovćena, na početku Prvog svjetskog rata.

Zatim kreće ona mnogo bitnija i na Zapadu toliko romantizovana era. U četiri ratne godine, u pilotskim duelima, Fon Banfild imao je devet potvrđenih trijumfa. I čak 11 nepotvrđenih – jer su mu rivali, sa sve letilicama, završili potopljeni i

Zaglavi se

izgubljeni na Mediteranu. Bio je i izuzetan inžinjer; dizajnirao je prvu originalno austrijsku ratnu letilicu 1916. godine. Fon Banfild je stigao i da bude jedan od prvih pilota koji je slavio u noćnom duelu, u maju 1917. godine; kao i da preživi ranjavanje u borbi, pred kraj rata 1918. godine... Konačno, i da sa onim čuvenim ordenom Marije Tereze – zasluži i zvanje barona. Koliko u njegovom vojevanju nije bilo nečeg zločinačkog ili dekadentnog, dokaz je status koji je uživao nakon rata. „Orao iz Trsta“ (tu je živio tokom vojne karijere) emigrirao je u Britaniju i, pozivajući se na očevo porijeklo, dobio državljanstvo. Oženio je kontesu

Mariju Tripković od Trsta; živjeli su godinama u Njukaslu, tu se i rodio njihov sin Rafaelo de Banfild, slavni kompozitor klasične muzike. Taj Rafaelo, godinama kasnije, bio je saradnik i drug Marije Kalas; blizak prijatelj Pabla Pikasa, Herberta fon Karajana, Tenesija Vilijamsa i Žana Koktoa! Gotfrid se već 1926. vratio u Italiju; potom postao direktor brodarske kompanije pod italijanskom zastavom. U Trstu je decenijama bio jedna od najpopularnijih ličnosti – zvali su ga, čak i u medijima cijele pokrajine Veneto, „Il nostro Barone“. Naš baron. Te međuratne godine njegove zrelosti bili su bezbrižni dani slave – pobjeđivao je i na ozbiljnim teniskim turnirima (!), uspješno vodio sjajnu kompaniju, pa postao i počasni konzul Francuske u Trstu...

Odlikovan je ordenom francuske Legije časti 1977. godine. Ne ikona – ali jedno od posljednjih velikih imena stare Evrope, potpuno neukaljano fašističkim ili nacističkim godinama... Stari pilot, posljednji baron, u 97. godini preminuo je u septembru 1986. A klase pitomaca austrijske avijacije, i dan-danas, nerijetko vole da u sjećanje na nebeskog viteza iz Novog uzmu ime – Banfildova klasa. Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Gotfrid Frejer fon Ban ld

wikimedia.org

london calling

Opijajuća kreativnost

Sudar kanolija i aranćina na sicilijanskom marketu mogao se namirisati miljama unaprijed, a organizatorima je kao ključna inspiracija očigledno poslužila druga sezona HBO hita „The White Lotus“

Sudeći prema niskim temperaturama i hladnoj kiši, proljeće kao da još nije počelo u Londonu. Ne samo što je napolje pomet, nego izostaju i sezonski „napadi“ polena. No, to apsolutno ne znači da su Londonci tek tako prihvatili ovaj scenario i zaboravili na omiljene proljetnje igre - ples po marketima. Čak se može reći da je proteklih dana ovakvih događaja bilo i previše.

Krenimo od Italijana: organizatori „SicilyFEST-a“ oduševili su posjetioce u Biznis dizajn centru u Islingtonu, na sjeveru grada. Sudar kanolija i aranćina mogao se namirisati miljama unaprijed, a kao ključna inspiracija očigledno je poslužila druga sezona HBO hita „The White Lotus“, čija se radnja odvija na Siciliji.

Pažljivo osmišljeni „SicilyFEST“ dojmljivo je predstavio tradicionalnu sicilijansku kuhinju, ali i kreativnost u sektorima mode i enterijera. Posjetioci su djelovali opijeno, a koliko im se italijanska južina dopala, najbolje je pokazala gužva ispred znaka „kako da napravite tradicionalnu sicilijansku oranž sala-

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Draško Đuranović

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

tu“. Taj red protezao se sve do ulaza u Biznis dizajn centar.

Osim kod Italijana, Londonci su ovih dana mogli da skoknu i do odličnog marketa u Hekniju. Tu su se okupili i predstavili brendovi čiji su vlasnici isključivo pripadnici BAME populacije (black, asian and minority ethnic). Tako su ljubitelji marketa, uz afričke tonove mogli da probaju zanimljive koktele; kupe neke od tradicionalnih odjevnih predmeta ili umjetničkih radova s ovog kontinenta, kao i da probaju nezaobilazne specijalitete iz ove

raznovrsne kuhinje. A kada na pozivnici vide kombinaciju riječi „besplatan ulaz“ i „dovedite kućne ljubimce“,

Londonci sigurno neće propustiti priliku. Uostalom, vibrantna kultura, odnosno diverzitet kojim se sa pravom hvali Hekni, dovoljan je razlog da se posjeti ovaj dio grada.

Na sjeveru Heknija, pojavio se i mali „bonus“: simpatičan market smješten u hali „EartH“. U fokusu ovog događaja bila su vintidž i kreativna rješenja nezavisnih umjetnika. Kao mnogo puta do sada, Hekni je dokazao zbog čega su sajmovi poput ovog važni i za umjetnike, i za posjetioce, kojima pružaju dragocjenu priliku da se druže sa kreativcima i otkriju širok izbor pristupačnih umjetničkih djela.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Luster od recikliranog papira izložen na afričkom marketu u Hekniju

Hit-krompirići pravljeni po sicilijanskoj recepturi