Dnevni list Pobjeda 06.08.2023.

НЕЂЕЉОМ

Neđelja, 6. avgust 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20721 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Sa dnevnog reda sjednice SO Nikšić uklonjen prijedlog o razrješenju Marka Kovačevića, opozicija napustila zasijedanje

Jedan od suvlasnika i direktora HIP Azotare iz Pančeva ističe da Bar dugoročno vide kao centar za direktni pretovar đubriva što otvara vrata i za dodatne šanse

Tomašević: Prevoz

amonijum-nitrata bezbjedan i planiramo ga na dugi rok

Većina ignoriše ponižavanje države

Odbornici „Evropskog tima za Nikšić“ saopštili su novinarima da će razmisliti da li će više prisustvovati sjednicama lokalnog parlamenta, zbog, kako su rekli, apsolutnog ignorisanja svih njihovih prijedloga i samovolje aktuelne vlasti. Poručili su da se od DF-a očekuje glasanje za povlačenje inicijative, ali da i Demokrate i Ura ovim činom podržavaju negatore države

INTERVJU: Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji

Crna Gora raspolućena, konfuzna i bez jasnog cilja

problem što je DPS izgubio, već ko dolazi i sa kakvim namjerama umjesto njega. Pokušaj da se DPS do kraja marginalizuje, kao i svi suverenisti, je ambicija Beograda (i Rusije) koji to pokušava preko tehničkog premijera, kaže Sonja Biserko

Na kraju juna ukupna vrijednost odobrenih kredita u Crnoj Gori dostigla je gotovo četiri milijarde eura, građanin prosječno zadužen 2.688 eura

Putinova imperija u Africi

Moskva Vladimira Putina u Africi vlada iluzijom spasa, samo da bi se dokopali uranijuma, zlata, dijamanata i drugih metala, isto onako kako se prividom ljubavi šire u Crnoj Gori i Srbiji - radi rudnika zlata, litijuma, bakra, uranijuma i izlaska na strateški trgovački Dunav i Jadran

Statička snaga i otpornost granula amonijum-nitrata namijenjenog poljoprivredi garantuje i sprečava da ta vrsta đubriva bude opasna na bilo koji način – naglašava Tomašević. Kaže da u samom transportu ovako dizajnirana forma amonijum-nitrata može da izdrži četiri pretovara bez ikakvog problema. Ako posao bude tekao planiranom dinamikom, kaže da bi uvozili brod amonijum-nitrata na mjesečnom nivou

NIKŠIĆ: Filološki fakultet UCG na sedam studijskih programa upisao 155 studenata

Crnogorski jezik izučavaće samo 15 brucoša

TEMA: Zašto naša država nema ozbiljniji festival posvećen likovnoj umjetnosti

Piše: dr Dragan VESELINOV

POGLED SA STRANE

Nije

STR. 2.

Danilo Tomašević

Očekuju se veće kamate i stroži uslovi za dobijanje zajma

M. BABOVIĆ

STR. 3.

S. VASILJEVIĆ

INTERVJU:

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji

Crna Gora raspolućena, konfuzna i bez jasnog cilja

PODGORICA – Crna Gora je raspolućena, konfuzna, bez jasnog cilja. Političke promjene su totalno razbucale društvo i bilo kakav smisleni koncept o Crnoj Gori kao evropskoj zemlji. Kao da nije sposobna da prekorači prag do kojeg je već došla. Regresija u koju tone prijeti da poništi sve napore da se definiše kao zemlja evroatlantske orijentacije – ocijenila je u intervjuu Pobjedi Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji.

POBJEDA: Za sada niko od političkih partija i koalicija nema parlamentarnu većinu da bi se izglasala crnogorska vlada. Da li su novi izbori na vidiku?

BISERKO: Crna Gora već tri godine prolazi kroz svojevrsnu političku tranziciju za koju nije jasno u kom pravcu ide. Evropa sad bez obzira na svoju navodno evroatlantsku orijentaciju nije pokazala da je dosadašnjom kombinatorikom u sastavljanju vlade to stvarno ono čemu stremi. Moglo bi se zaključiti da se radi o novoj generaciji političara koja nema čvrste vrednosne stavove kada je riječ o budućnosti Crne Gore.

Činjenica da ih je iznjedrila SPC i Beograd ne daje mnogo nade da će nova vlada biti kontinuitet u pogledu strateške orijentacije. Pokušaj da se DPS do kraja marginalizuje, kao i svi suverenisti, je ambicija Beograda (i Rusije) koji to pokušava preko tehničkog premijera. Činjenica je da se Zapad protivi uključivanju DF-a u novu vladu, ali očigledno nije dovoljno spretan da doskoči svim podvalama i manipulacijama koje mu podmeće nova elita po instrukcijama Beograda.

Nije problem što je DPS izgubio, već ko dolazi i s kakvim namjerama umjesto njega. Ne radi se samo o lokalnoj dinamici, već i o širem kontekstu koji će

PODGORICA – U Crnoj

Gori jedan dio birača ima fiktivno prebivalište i zbog toga može da glasa, saopšteno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT). Ta NVO pozvala je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) da registar prebivališta učini tačnim i ažurnim. To je deveta od 35 preporuka reforme izbornog zakonodavstva koju je pripremio CDT.

Ta nevladina organizacija ocjenjuje da je ključni razlog nepovjerenja u birački spisak činjenica da u biračkom spisku postoje

Nije problem što je DPS izgubio, već ko dolazi i sa kakvim namjerama umjesto njega. Pokušaj da se DPS do kraja marginalizuje, kao i svi suverenisti, je ambicija Beograda (i Rusije) koji to pokušava preko tehničkog premijera, kaže Sonja Biserko

ornost, dok je Beograd tom prilikom demonstrirao aroganciju i nepoštovanje Crne Gore. U suštini, očitovalo se kako stvari realno stoje u odnosima te dvije zemlje.

POBJEDA: Pored Srbije, Crna Gora je i pod pritiskom EU i SAD oko formiranja vlade. Zašto samostalno ne može da završi taj posao?

dale rezultata. Čuli smo dosta kritika i u Senatu i Kongresu koje su ukazivale na to da treba promijeniti odnos prema Beogradu. Pojavili su se i brojni tekstovi i analize koje takođe govore o neophodnosti drugačijeg pristupa. Međutim, Beograd i Banjaluka u međuvremenu pojačavaju svoje lobiranje u Vašingtonu. Postavlje se pitanje za šta oni lobiraju, da li se pripremaju za smjenu u Bijeloj kući, jer predsjednik Tramp ili neko poput njega je njihova nada. Možda nama nešto izmiče, ali Zapad ne može praviti kompromis sa srpskim imperijalizmom koji ugrožava cio region. Mora biti odlučniji kako bi spriječio ruski imperijalizam da i dalje koristi region za svoj obračun sa Zapadom.

u krajnjoj liniji odlučiti i karakter nove vlade. To, naravno, nosi sve neizvjesnosti pred kojim se svijet nalazi, a prelama se u svim situacijama, pa i u Crnoj Gori. Sve navodi na zaključak da su mogući novi izbori što ne znači da će oni donijeti rješenje. Pored vanjskih aktera, odgovornost za aktuelnu situaciju imaju i građani Crne Gore jer su oni izglasali „Evropu sad“.

Dosadašnje reakcije društva ukazuju da se slabo razlikuju i razumiju nacionalni, državni ili lični interesi. Proces otrežnjavanja je u toku, ali je spor što još uvijek ostavlja prostor za manipulaciju proruskim i prosrpskim akterima. U tom slučaju veliku odgovornost snosiće i sami građani Crne Gore.

POBJEDA: Prije nego što su konsultacije o vladi i bile zakazane, predsjednik Srbije je 14. jula rekao da je završeno formiranje vlade i da su Srbi „dobili šipak“, a

da Bošnjaci i Hrvati ulaze u nju. Dva dana kasnije ministar spoljnih poslova Ivica Dačić konstatovao je da će biti loša vijest ako u vladi ne bude Srba jer čine 30 odsto stanovništva. Nikada do sada nije bilo ovako otvoreno miješanje iz Srbije u sastavljanje vlade Crne Gore. Čime je Srbija sada osnažena pa to radi direktnim porukama, koje stižu poslije posjete predsjednika Jakova Milatovića Beogradu?

BISERKO: Beograd već čitavu deceniju operira u strateškom vakuumu i u tome je imao uspjeha. Nova međunarodna konstelacija koju je stvorio rat u Ukrajini aktivirala je i međunarodne aktere koji su na Balkanu prisutni sa većom ili manjim pozornošću preko tri decenije. Zapadna politika na Balkanu u posljednje dvije godine ima prioritet da neutrališe ruski uticaj što joj baš i ne polazi za rukom jer su dopustili da se Rusija tako du-

boko infiltrira u neka balkanska društva. Njihova aktuelna politika nedovoljno obuzdava srpski imperijalizam, jer i dalje podilazi Beogradu. Činjenica da je glavni promoter Srbije na Zapadu TV Pink sa argumentom da Srbi voze zapadne automobile je groteksna. Te iste automobile voze i Rusi i Kinezi pa su više nego ikada antizapadno orijentisani. To ne znači da Zapad ne pokušava da riješi problem, ali očigledno nije dovoljno efikasan, bar za sada. Antizapadni sentiment koji se u većini balkanskih zemalja njeguje već desetak godina zahtijeva sofisticiranije strategije u adresiranju nekih strateških pitanja. Ukoliko ne bude pod evroatlantskim kišobranom Balkan će ostati vječito ,,bure baruta“ sa potencijalom da bude okidač za veće sukobe.

Posjeta predsjednika Milatovića Beogradu pokazala je nedostatak iskustva i inferi-

Jedna od 35 preporuka CDT-a za reformu izbornog zakonodavstva

BISERKO: Crna Gora je raspolućena, konfuzna, bez jasnog cilja. Političke promjene su totalno razbucale društvo i bilo kakav smisleni koncept o Crnoj Gori kao evropskoj zemlji. Kao da nije sposobna da prekorači prag do kojeg je već došla. Regresija u koju tone prijeti da poništi sve napore da se definiše kao zemlja evroatlantske orijentacije. To mnogo govori i o društvu (ne samo crnogorskom) koje nije sposobno niti spremno da se žrtvuje za tu budućnost. Ovo zvuči kao floskula, jer i Zapad se suočava sa izazovima koji ugrožavaju liberalne vrijednosti. Dakle, na svima nama je da se izborimo za te vrijednosti, jer ništa bolje nije na vidiku.

POBJEDA: SAD je Aleksandra Vulina, šefa BIA, stavila na crnu listu. Navodi se da je umiješan u transnacionalni organizovani kriminal, ilegalni šverc narkotika, pomaže nelegalni izvoz oružja, podržava ruske aktivnosti koje destabilizuju region... Predsjednik Vučić je sve to zanemario. Kakvu igru igra Vučić sa Vulinom?

BISERKO: Vulin je Vučićev lični izbor. On mu je uvijek bio lojalan, a Vučić se nerado lišava takvih ljudi. Te sankcije su ozbiljne i po definiciji ugrožavaju državu Srbiju. To neće imati efekta sve dok SAD suštinski ne promijene svoju politiku prema Srbiji. Sve njihove dosadašnje sankcije nijesu

Registar prebivališta učiniti tačnim

upisani građani koji suštinski odavno ne žive u Crnoj Gori. To, kako se dodaje, čini netačnim Registar prebivališta crnogorskih državljana iz kojeg se, između ostalog, izvodi birački spisak. Iz CDT-a su kazali da jedan broj građana ima fiktivno preblivašte u Crnoj Gori, zbog čega se nalazi u biračkom spisku i može da glasa. Naveli su da je u Ustavu propisan uslov preblivališta od 24 mjeseca za ostva-

renje prava glasa u Crnoj Gori, što znači, kako navode, da je namjera bila da oni građani koji zaista žive i vežu svoju sudbinu za Crnu Goru o njoj mogu i da odlučuju. Dodali su i da ta ustavna intencija nije pretočena u adekvatan zakonski okvir, pa je građanima ostavljeno na slobodnu odluku da li će odjavljivati prebivalište.

- Tim se zapravo želi na mala vrata, mimo izvorne intenci-

je ustavopisca, omogućiti da u Crnoj Gori na izborima glasa dijaspora – kazali su iz CDT-a.

Iz te NVO su naveli da onim državljanima koji imaju riješen status u drugim državama uključujući i biračko pravo, Ustav očekivano oduzima pravo glasa.

- Ustav je donešen dvotrećinskom većinom, i da je intencija bila da dijaspora glasa, u njemu ne bi bilo rezidencijalnog uslova - podsjetili su iz CDT-a i na-

POBJEDA: Vulina brane i desničari koje podržava Rusija. Da li Srbija može da suzbije ruski uticaj koji se svakodnevno promoviše ili je zakasnila?

BISERKO: Da bi se suzbio ruski uticaj, potrebni su ozbiljni sistemski zahvati. Prije svega, promjena medijske politike pogotovu one većinske pod kontrolom Vučića. To se, nažalost, ne dešava. Vučić priznaje ruski uticaj, ali isto tako sada koristi Mitrovića (TV Pink) kao primjer koji navodno podržava stavove ambasadora Hila – Mislim da svi kasne jer je rusifikacija javnog, kulturnog i medijskog prostora otišla predaleko. Tako samo 30 odsto mladih ljudi podržava Srbiju u EU. Ne vjerujem da sadašnja politička elita u Srbiji želi članstvo u EU. Pri tome je posljednjih deset godina kreirala javno mnjenje koje takođe to ne želi. Da bi se zaustavio ovaj krajnje negativan trend, Zapad mora da donese strateške odluke koje bi Balkan definitivno vezale za evroatlantske integracije. To je jedina garancija da se region konsoliduje, da se obuzda srpski imperijalizam (i da se spriječi oživljavanje drugih) očuva sekularni okvir i pluralizam. U datim okolnostima, bez SAD angažmana EU nije sposobna da to samostalno iznese. Međutim, nijesam sigurna da stvari idu u dobrom pravcu, jer ruska destruktivna politika je mnogo efikasnija i razornija. Nažalost, ima oslonac u regionu koji joj to dopušta.

Violeta CVEJIĆ

veli da je taj problem moguće riješiti dvojako. Prvi način je, kako smatraju, da nakon korekcija u legislativi, bude sprovedena terenska provjera registra prebivališta i njegovo ažuriranje.

Iz CDT-a su rekli da ne postoje zvanični i pouzdani podaci koliko građana ima prijavljeno prebivalište na adresi na kojoj ne borave.

- Jedini mogući način za njegovo ažuriranje jeste da, nakon

stvaranja zakonskih preduslova, službenici MUP-a posjete svaku adresu u Crnoj Gori, utvrde ko na njoj zaista živi, i iniciraju potrebne promjene ukoliko građani ne žive na adresi na kojoj su prijavljeni – navodi se u saopštenju.

U toku tog postupka, kako se dodaje, može se javiti značajan broj tehničkih i suštinskih problema pa izmjene zakona o prebivalištu moraju biti pripremljene veoma studiozno sa unaprijed predviđenim situacijama koje se mogu desiti u tom procesu. R. P.

Sonja Biserko

Sa dnevnog reda sjednice SO Nikšić uklonjen prijedlog za razrješenje Marka Kovačevića, opozicija napustila zasijedanje

Većina ignoriše ponižavanje države

NIKŠIĆ – Prijedlog za razrješenje predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, glasovima odbornika vladajuće većine, skinut je sa dnevnog reda jučerašnje vanredne sjednice Skupštine opštine. To je treći put da njegovo razrješenje u Skupštini ne uspije.

Inicijativu je podnijelo 17 odbornika opozicije tražeći smjenu Kovačevića zbog njegovog skandaloznog gesta, kada je držao ispružen srednji prst za vrijeme intoniranja himne.

Ivan Zečević iz koalicije „Za budućnost Nikšića“ predložio je da se ta tačka ukloni iz dnevnog reda, poručujući da je ta inicijativa „još jedan u nizu napada na srpski narod u Crnoj Gori“. Kada je većina prihvatila taj prijedlog, odbornici koalicije „Evropski tim za Nikšić“ napustili su zasijedanje.

Predsjednik nikšićkog DPS-a Veselin Vukićević kazao je na sjednici da Kovačević u kontinuitetu pokazuje negatorski i unižavajući odnos prema Crnoj Gori, prema njenim simbolima i prema njenoj slavnoj istoriji. Prema njegovim riječima, ne iznenađuje ga ni to što je naprasno odlučio da tužilaštvu ne daje izjavu dok ne dođe zajedno s advokatom i ponovio da će ga svaki advokat posavjetovati da mu je najbolje zbog toga što je učinio da drži ruke u džepovima,

Odbornici „Evropskog tima za Nikšić“ saopštili su novinarima da će razmisliti da li će više prisustvovati

sjednicama lokalnog parlamenta, zbog, kako su rekli, apsolutnog ignorisanja svih njihovih prijedloga i samovolje aktuelne vlasti.

- Demokratski front je takav kakav je i oni to ne kriju, dok se Demokrate i Ura kunu u svoju demokratiju i privrženost evropskoj agendi. Ipak, kada treba izabrati između principa i šačice vlasti, oni uvijek biraju ovo drugo. U prilog tome koliko se samo deklarativno zalažu za demokratiju govori činjenica da nijesu čak smjeli ni govoriti o pomenutoj inicijativi, povlačeći je sa dnevnog reda. Demokrate i Ura ovim činom prećutno podržavaju negatore crnogorske države, nepoštovaoce državnih simbola i himne Crne Gore i slavne crnogorske istorije, kazao je na pres konferenciji Boris Muratović, nazivajući Uru i Demokrate

Doskorašnji crnogorski predsjednik u intervjuu slovenačkoj RTV 365 ukazao na trogodišnje posrtanje naše države

Đukanović: Beograd promjenu vlasti u Crnoj Gori razumio kao otvorena vrata

PODGORICA – Od

jer riječ je o klasičnom krivičnom djelu, te da nije slučajno i tužilac odmah reagovao. Odmah pošto su uvidjeli da je njihova inicijativa bila još jedan pucanj u prazno, odbornici opozicije napustili su zasijedanje. Predsjednik SO Nemanja Vuković je kazao da na taj način DPS potvrđuje da ne poštuje pretpostavku nevinosti već želi da presuđuje dok se vodi postupak.

- Meni je žao što nijesu ostali ovdje da razmijenimo argumente i o drugim tačkama dnevnog reda. Ali, eto samo jedan osvrt i jedna stavka u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) konstatuju i veliki broj nepravilnosti koje su oni činili dok su bili vlast u Nikšiću - rekao je Vuković.

Marko Kovačević je, pošto je

opozicija napustila sjednicu, istakao da „oni najbolje znaju kako se zavlači ruka u džep i da nije ni očekivao drugačiji savjet“.

- Oni skreću temu sa našega grada, sa dobrih stvari koje smo uradili za ovaj grad i neka su otišli, jer ne zaslužuju ovdje ni da budu formalno ni na bilo koji drugi način. I ovo je dobar znak za Nikšić danas kada oni napuštaju politički život Nikšića ma na koji način da se to desi, a na narednim izborima ja vjerujem da ih neće dvoje-troje ostati u ovim klupama. Tako da su ovo sve dobre stvari za naš grad, dobro je da se otarasimo ovakvih štetočina, a što se tiče svega ostalog odavno su pokazali i ko su i što su. Moji koalicioni partneri su korektni, pošteni i časni lju-

di, a oni su danas pokušali da ih uvrijede zato što se mi zajedno trudimo da poboljšamo život u našem gradu, na ravnopravnim osnovama – kazao je Kovačević. U nastavku zasijedanja, bez prisustva opozicije dodato je još nekoliko tačaka dnevnog reda, i to da Nikšić dobije ulice Miloša Crnjanskog, Meše Selimovića i Jasenovačkih žrtava, kao i da se u Nikšiću podigne spomenik u znak sjećanja na operaciju ,,Velveta“. Razmatrano je i kako se ostvaruje budžet, čulo se da su za prvih pola godine prihodi lokalne uprave 18 miliona eura, a usvojen je i novi cjenovnik Komunalnog preduzeća koji podrazumijeva povećanje cijena za fizička lica. Ra. P.

onog što je najvažnije za državu i društvo ne bih uradio ništa drugačije. Kada pogledate ovo što imamo kao iskustvo posljednje tri godine, to posrtanje Crne Gore nakon promjene vlasti 2020. godine, možda dođete do drugačijeg zaključka da smo možda išli i brže od realnog, da smo ostvarili i više od mogućeg – ocijenio je doskorašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u razgovoru za slovenačku RTV 365, poručujući da je Beograd promjenu vlasti 30. avgusta 2020. razumio kao otvorena vrata za novu aneksiju.

Đukanović je, komentarišući prigovore pojedinih kako je Crna Gora bila „zarobljena država“ u vrijeme prethodne vlasti, rekao da je potrebno izokrenuti takvu tezu.

– Ta Crna Gora koja je bila „zarobljena“ je voljom NATO-a primljena u NATO, voljom EU je dovedena do vrata Unije, a onda je došlo do „oslobođenja“ prije tri godine. Sada je ta „oslobođena“

ruka ruskih imperijalnih interesa u ovom dijelu Evrope, i u Evropi u cjelini – rekao je Đukanović. Poručio je da su balkanski nacionalizmi osvajački, fašisoidni.

privjescima i marionetama DF-a.

Istakao je da se za Kovačevića vezuju brojni ekscesi od kada je stupio na funkciju predsjednika Opštine. - Imamo njegovo negiranje genocida u Srebrenici, zatim podnošenje raporta

Milici Zavetnici u Skupštini

Republike Srbije, između ostalog kazavši da je Srbija

njegova matica, prisustvo parastosu ozloglašenom

ratnom zločincu Draži

Mihailoviću, opstruirao je i proslavu državnih praznika, a uriniranje po spomeniku narodnom heroju je okarakterisao kao komunalni problem, dok su im zasmetali i pojedini nazivi ulica, poput Partizanski put i Narodnih heroja, ali smo ih spriječili u namjeri da i to mijenjaju. Dakle, taj ispruženi srednji

prst nije izolovana situacija, već jedan od njegovih poteza u nizu, a kada dođe pred svršen čin pokušava izigravati žrtvu i pričati kako je on kao Srbin ugrožen, rekao je Muratović i podsjetio i na funkcionisanje lokalne uprave, na to kako je samovoljno grad zadužio za 9,5 miliona eura za led rasvjetu, pa je ispalo da je svaka sijalica plaćena više od 800 eura. Kazao je i da je DRI dala negativno mišljenje na rad lokalne uprave, ali i da se nada da će vrijeme svakome donijeti ono što zaslužuje, ali da fašizam nikad u Nikšiću nije mogao i neće proći. Nikola Zirojević je kazao da je Nikšić kulturološki i na svaki drugi način posrnuo te da je ovo što se danas desilo u Nikšiću najviše ličilo na scenario Sjeverne Koreje.

-Demokrate i Ura su potvrdili da nijesu slobodnomisleći ljudi, već da slušaju naređenja. Slomiće u Nikšiću kičmu, jer ovdje nikad fašizam nije prošao. Svjesni su svog propadanja i znaju da najduže još godinu i po mogu ostati na vlasti, jer tome u prilog idu i rezultati sa posljednjih izbora. Pa vidjeli smo svojim očima kako se Kovačević ponaša dok se intonira himna, vidjeli smo da je bio na skupovima ratnom zločincu, čuli smo da negira genocid u Srebrenici i kakva onda priča o pretpostavci nevinosti. Oni su u strahu od diskusije s nama, a da nijesu danas bi makar pustili da ukrstimo argumente, da raspravljamo o razrješenju Kovačevića, pa makar ga i ne smijenili, poručio je Zirojević, naglašavajući da su Demokrate i Ura potvrdili još jednom da je i njihov stav ponašati se na taj način dok se intonira nacionalna himna.

Crna Gora rak rana Zapadnog Balkana. Djeluje li vam to logično? Ne, djeluje glupo i glupo je. Ali nemojte da pomislimo da politička glupost stanuje samo na Zapadnom Balkanu, stanuje mnogo šire – kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, ono što je izgledalo da je sahranjeno nakon potpisanog mirovnog sporazuma u Dejtonu 1995. godine, pokazuje se da nije sahranjeno.

– Ono je poraženo, ali ostaju u uvjerenju da treba da pokušaju da ostvare svoje ciljeve u nekom novom vremenu. Oni to sada pokušavaju. Zašto misle da je ovo sada dobro vrijeme? Upravo zbog Rusije. Rusija se uvijek poigrava sa antievropskim politikama svuda u Evropi. Na Zapadnom Balkanu se logično poigrava sa nacionalizmima. Tako danas već tri godine na vlasti nemate proevropsku politiku. Nije proevropska politika to ako vam neko kaže da je on proevropski političar, a povlači svaki potez koji je antievropski. Služi interesima politike Beograda, služi velikosrpskim interesima u Crnoj Gori, a naravno da je velikosrpska politika Beograda potpuno produžena

– Balkanski nacionalizmi su zlikovački. Sve ono što je bio instrumentarij Miloševića devedesetih godina, danas je sve sabrano na jednom mjestu. Srpska pravoslavna crkva je najmoćniji instrument prekograničnog djelovanja velikosrpske ideologije. Njima Crna Gora djeluje kao najprivlačnija kompenzacija za sve gubitke koje su sebi nanijeli pogrešnom politikom ranih devedesetih –istakao je Đukanović.

Rekao je da uvijek upozorava da svako ko iz bilo kog razloga pravi kalkulaciju i kompromise sa balkanskim nacionalizmima, taj ne pomaže Balkanu već Balkan gura u novi rat.

Đukanović je istakao da je Beograd promjenu vlasti 30. avgusta 2020. razumio kao otvorena vrata za novu aneksiju.

– Prorežimski mediji u Beogradu sa nacionalnom frekvencijom vodili su tzv. izborne bitke u Crnoj Gori za određene gradove. Oni su se ovdje već ponašali kao domaći. Mislim da je Crna Gora prošla jedno trogodišnje iskustvo. Željela je da vidi nešto novo. Mislim da iz dana u dan shvata da nešto novo ne mora da bude bolje, da može da bude mnogo gore. Sada se postavlja pitanje kojom brzinom će crnogorsko društvo uspjeti da se izbori sa svojom greškom tokom prethodne tri godine i da stvori uslove da se ovdje kroz demokratski proces, izborni proces, dođe do nacionalno odgovorne i kompetentne vlade koja će nastaviti da Crnu Goru vodi ka Evropi – poručio je Đukanović. R.P.

Milo Đukanović

ProPao Pokušaj za smjenu kovačevića: Sa sjednice SO

r.perošević

„Evropski tim za Nikšić“ razmisliće da li će napustiti lokalni parlament

Pismo iz Njujorka

Gospodine Spajiću, uozbiljite se

Vaše pravo je da određujete nosioce pojedinih vladinih resora i da postavljate ministre. No, Vaše pravo nije da odugovlačite Vama stečeno pravo i pravite vašar od svega toga. Samo odugovlačenje i više puta sastančenje sa istim predstavnicima parlamentarnih partija je neozbiljno i dokazuje da nijeste odlučni ili, kako izgleda, i ne želite da obavljate funkciju predsjednika Vlade

Gospodine Spajiću, jedno je voditi kampanju i populističkim obećanjima osvojiti povjerenje crnogorskog naroda, a sasvim je drugo kada takvo povjerenje treba i opravdati.

Kampanja i obećanja

Pa, izgleda da Vam se zbog toga i ne žuri, a kako stvari stoje radije bi išli na nova obećanja ili nove izbore.

Na kraju juna ukupna vrijednost odobrenih kredita četiri milijarde eura, građanin prosječno zadužen

Prema anketi o kreditnoj

aktivnosti banaka koju sprovodi

očekuje primanja od hiljadu eura, bolje penzije i socijalne zaštite, a ne isticanje irelevantnih statističkih podataka. Ovaj narod očekuje priliv prihoda i nove investicije, a ne memorandume o saradnji. Ovaj narod očekuje priliv stranih valuta, a ne onih kriptovanih. Ovaj narod očekuje i očekuje, a i od Vas zavisi da li će dočekati.

Centralna banka na kvartalnom nivou, banke očekuju da bi tokom trećeg kvartala tekuće godine moglo doći do dodatnog pooštravanja

Očekuju se kamate i stroži za dobijanje

Gospodine Spajiću,

1. Liderstvo je sposobnost da usmjeravate i pomažete druge u postizanju zajedničkih ciljeva, a ne nikako titula ili pozicija.

2. Liderstvo je usmjeriti druge i biti siguran da grupa radi u ostvarivanju postavljenog cilja.

3. Uspjeh lidera se ocjenjuje uspjehom grupe koju lider vodi.

4. Nevažno je što lider misli o sebi, mnogo je važnije što drugi misle o njemu.

5. Od ličnih kvaliteta lidera zavisi kvalitet cijele grupe.

Gospodine Spajiću, izbori su prošli i, po postignutim rezultatima, Vi zaslužujete da nosite ulogu mandatara za formiranje nove vlade. U svakom slučaju, Vaše pravo je da određujete nosioce pojedinih vladinih resora i da postavljate ministre. No, Vaše pravo nije da odugovlačite Vama stečeno pravo i pravite vašar od svega toga. Samo odugovlačenje i više puta sastančenje sa istim predstavnicima parlamentarnih partija je neozbiljno i dokazuje da nijeste odlučni ili, kako izgleda, i ne želite da obavljate funkciju predsjednika vlade. Takva uloga je mnogo odgovornija od funkcije predsjednika države, koja Vam je sticajem okolnosti izmakla, pa ste sada na muci u ovoj drugoj varijanti.

Davanjem žmigavca da skrećete ulijevo ili prema zapadu, a vozite prema istoku, odnosno skrećete udesno je prvo za saobraćajnu kaznu, a drugo dovodite one koji su iza vas u opasnu situaciju. Samo da pojasnim, oni koji su iza Vas nijesu novoizabrani ili, bolje reći, sebepostavljeni političari jer oni većinom skreću i bez davanja žmigavaca, nego crnogorski narod koji je još od 2020. u opasnosti od gubljenja onog najosnovnijeg – sopstvenog identiteta i sopstvene države, što bi se u saobraćaju reklo – glave.

Ovaj narod očekuje da obećanja na djelu sprovedete ili bar dio od svega toga. Ovaj narod očekuje da Klinički centar omogući trudnicama toplu vodu, umjesto one zagrijane na suncu pored prozora u plastičnim flašama. Ovaj narod očekuje da se na trajektu Kamenari – Lepetane čeka bar onoliko koliko se čekalo za vrijeme Banovine, a ne nekoliko časova više. Ovaj narod očekuje ubrzani pristup Evropi, a ne nepriznavanje pojedinih država. Ovaj narod očekuje nove puteve, manje gužve na aerodromima, veći broj letova, bolju povezanost sa svijetom. Ovaj narod očekuje nove škole, bolje uslove školovanja, nove zdravstvene objekte, a ne podizanje trgova vjerskim poglavarima i trošenje društvenih prihoda za liječenje vjerskih kompleksa ministra u sadašnjoj vladi.

Ovaj narod očekuje poštovanja države, zastave te države, državne himne, a ne znakove pravca kretanja. Ovaj narod

Davanjem žmigavca da skrećete ulijevo ili prema zapadu, a vozite prema istoku, odnosno skrećete udesno je prvo za saobraćajnu kaznu, a drugo dovodite one koji su iza vas u opasnu situaciju. Samo da pojasnim, oni koji su iza Vas nijesu novoizabrani ili, bolje reći, sebepostavljeni političari jer oni većinom skreću i bez davanja žmigavaca, nego crnogorski narod koji je još od 2020. u opasnosti od gubljenja onog najosnovnijeg – sopstvenog identiteta i sopstvene države, što bi se u saobraćaju reklo – glave

Vi to možete i morate, koristeći crnogorsku genetiku, japansko obrazovanje i jevrejsku logiku. Japanci ne kasne, Vi to dobro znate, Vi ste se uvjerili sa djevojkama iz Japana da na sastanke nikad nijesu kasnile. Lider treba da bude odlučan, konkretan, bez ustupaka, da ne kasni, lideri postavljaju uslove, a drugi ih prihvataju ili odbijaju, a nikako ne pregovara do unedogled.

igre bez granica

Gospodine Spajiću, u izbore se ulazi sa već određenim pravcima u formiranju vlade, i najveći broj rješenja ste trebali već da imate. Vi jedino znate sa kojima nećete, a ne sa kojima hoćete, što je još jedan znak da ne posjedujete liderstvo, odnosno odlučnost, koje su potrebne za vođenje države.

Liderstvo je urođeno, a znači i iskrenost, riješenost i osvaja povjerenje. Neodlučnost, kalkulacije i želja da se udovolji zahtjevima onih koji su od rođenja nezadovoljni je dokaz da ne posjedujete liderske sposobnosti. Te sposobnosti su preduslov za uspješno vođenje porodice, a umnogome više za vođenje države.

Ovaj narod je Vama i Vašoj grupi povjerio, u ovim političkim okolnostima ili kalkulacijama, veoma dobar broj glasova, a zauzvrat kaznio one koji su izgubili to povjerenje.

Vjerujte mi, ovaj narod ima strpljenja i vjeruje u Vas, nemojte iznevjeriti to povjerenje jer ga nikada nećete vratiti. Ne sumnjam da ćete i uz najgore rezultate po državu ostvariti ličnu materijalnu korist i korist za one uz Vas. Možete i poslije mandata otići da živite negdje gdje je kriptovana valuta već umnogome prihvaćena kao sredstvo plaćanja, ali, ako Vas ne zapamti po dobru, ovaj Vam narod neće nikada oprostiti.

Gospodine Spajiću, ubrzajte proces, predložite vladu, odlučno pristupite poslu koji je pred Vama, nema vremena za igre bez granica.

(Autor je finansijski analitičar)

kreditnih uslova, kako za privredu, tako i za stanovništvo. Tu se prije svega misli na moguće povećanje kamatnih marži, provizija i naknada, kao stroži zahtjevi u pogledu kolaterala za kredite koji se odobravaju privredi i stanovništvu

PODGORICA - Na kraju juna ukupna vrijednost odobrenih kredita iznosila je gotovo četiri milijarde eura, odnosno 3,98 milijardi eura. Podaci koje je Pobjedi dostavila Centralna banka (CBCG) pokazuju da je za proteklih godinu ostvaren rast kredita od 12,62 odsto ili 446,4 miliona eura. Iz vrhovne monetarne institucije naveli su da poslovne banke tokom tekućeg trećeg kvartala očekuju da bi moglo doći do dodatnog pooštravanja uslova za dobijanje kredita za privredu i stanovništvo.

– Od ukupnih kredita banaka, na nefinansijski sektor, koji obuhvata privredna društva u državnom vlasništvu i privredna društva u privatnom vlasništvu, odnosilo se ukupno 1,33 milijardi eura ili 33,37 odsto kreditnog portfolija. Na sektor stanovništva, koji obuhvata fizička lica i preduzetnike, odnosilo se 1,62 mili-

jarde eura ili 40,64 odsto kreditnog portfolija. Prosječan iznos kredita po stanovniku je 2.688 eura – kazali su iz CBCG našoj redakciji.

,,banKocentrično“

tržište

Iz vrhovne monetarne institucije navedeno je da se preostali iznos kredita od 1,03 milijarde eura ili 25,99 odsto odnosio na finansijski sektor, sektor opšte Vlade, odnosno Vladu i jedinice lokalne samouprave, nerezidentni sektor i nevladine i druge neprofitne organizacije. – Krediti odobreni nefinansijskom sektoru u junu ove godine bilježe rast od 27,35 miliona eura, odnosno 2,1 odsto na godišnjem nivou – precizirali

su iz CBCG i dodali da su, istovremeno, krediti stanovništvu zabilježili rast od 107,15 miliona eura, odnosno 7,09 odsto na godišnjem nivou. – Rast zaduženja privrede i stanovništva je uglavnom rezultat tražnje navedenih subjekata, naročito ako se ima u vidu ,,bankocentrično“ tržište kao što je slučaj u Crnoj Gori, gdje se tržišni učesnici najviše oslanjaju na banke. Tokom prošle godine, mjereno novoodobrenim kreditiranjem, bilo je pojačano kreditiranje usljed nižih kamatnih stopa uz rast inflacije, što je stimulativno djelovalo na potrošnju, dok su u ovoj godini zaduženja i nefinansijskog i sektora stanovništva usporena, uglav-

Sistemom kvaliteta do povećanja

PODGORICA – Uvođenje standarda pomaže u rastu preduzeća, smanjenju troškova i povećanju profita, kao i u nadmetanju sa konkurencijom, ocijenjeno je iz Privredne komore, koja je među pokretačima i nosiocima promocije i uvođenja sistema kvaliteta.

Iz PKCG su agenciji Mina biznis saopštili da, pored toga, uvođenje standarda povećava kredibilitet preduzeća, imidž

i reputaciju, a time i povjerenje kupaca i klijenata.

– Takođe, benefite imaju i potrošači, jer su proizvodi i usluge proizvedeni u skladu sa standardima bezbjedniji, sa efikasnijom kontrolom postignute bezbjednosti proizvoda koji se plasiraju na tržišta – naveli su iz Komore.

PKCG je, shvatajući značaj kvaliteta i standarda za uspješan rad i razvoj za tržišno pozicioniranje privrednih subjekata, u želji da i kroz lični

primjer to pokaže i dodatno promoviše, i sama ispunila zahtjeve međunarodnog standarda ISO 9001 i sertifikovala sistem menadžmenta kvalitetom (SMK) još 2007. godine.

U toj instituciji se, kako su rekli, konstantno afirmiše kvalitet i ukazuje na značaj implementacije njegovih standarda šaljući poruku o značaju kvaliteta, a sve u cilju jačanja konkurentnosti na tržištu. – PKCG je među pokretačima i nosiocima promocije i uvo-

Piše: Džavid KaHari

Za godinu rast kredita od 12,62 odsto: Centralna banka

Privredna komora ispunila zahtjeve međunarodnog standarda ISO 9001

Na Žabljaku popunjenost u hotelima 99 odsto

se veće stroži uslovi dobijanje zajma

Tokom prošle godine, mjereno novoodobrenim kreditiranjem, bilo je pojačano kreditiranje usljed nižih kamatnih stopa uz rast inflacije, što je stimulativno djelovalo na potrošnju, dok su u ovoj godini zaduženja i nefinansijskog i sektora stanovništva usporena, uglavnom kao posljedica povećanja kamatnih stopa

Najviše gotovinskih nenamjenskih kredita i zajmova za likvidnost

Prema podacima CBCG, namjenska struktura kredita pokazuje da se najveći dio odnosi na gotovinske nenamjenske kredite 20,13 odsto i kredite odobrene za likvidnost 20,78 odsto.

- U strukturi kredita po namjeni preko deset odsto učešća ostvaruju još i stambeni krediti sa 14,55 odsto. Takođe, u strukturi kreditnog portfolija na nivou sistema preovladavaju dugoročni krediti (77,47 odsto) –precizirali su iz CBCG.

Turista više nego lani, sezona bi mogla biti rekordna

nom kao posljedica povećanja kamatnih stopa – pojasnili su iz CBCG.

Kamatne stoPe Predstavnici CBCG su naveli da su na kraju juna ove godine prosječna ponderisana nominalna i efektivna kamatna stopa na ukupne kredite o kojima su banke izvijestile kreditni registar iznosile 5,82 odsto, odnosno 6,34 odsto. Prema podacima CBCG, prosječna ponderisana nominalna i efektivna kamatna stopa na ukupne kredite mikrofinansijskih institucija (MFI) u junu tekuće godine su iznosile 19,94 odsto, odnosno 22,66 odsto.

- Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na

ukupne kredite banaka u godišnjem uporednom periodu bilježi rast od 0,76 procentnih poena, a efektivna 0,77 procentnih poena. I kamatne stope mikrofinansijskih institucija u godišnjem uporednom periodu bilježe rast i to za 0,55 procentnih poena nominalno, odnosno 0,72 procentna poena efektivno – rekli su iz CBCG. Iz vrhovne monetarne institucije poručuju da je jedan od osnovnih razloga povećanja kamatnih stopa pooštravanje monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) usljed visoke inflacije ,,koje se prenijelo na sva povezana tržišta sa EU, pa samim tim i na Crnu Goru“. - Naime, od juna prošle godine ECB je počela sa povećanjem svih referentnih kamatnih stopa, kao odgovor na visoku inflaciju, što je uticalo na povećanje kamatnih stopa kod izvora finansiranja. Šestomjesečni euribor, kao referentna tržišna kamatna stopa

je usljed monetarne politike ECB za godinu dana povećan sa 0,24 odsto na 3,91 odsto, koliko iznosi 1. jula ove godine –naveli su iz CBCG i dodali da je i povećanje neizvjesnosti usljed geopolitičkih tenzija i pogoršanja opšte ekonomske situacije na međunarodnom planu uslovilo pogoršanje percepcije rizika u Crnoj Gori i posljedično uticalo na rast cijene novca, odnosno kamatne stope na tržištu.

– Prema anketi o kreditnoj aktivnosti banaka koju sprovodi Centralna banka na kvartalnom nivou, banke očekuju da bi tokom trećeg kvartala tekuće godine moglo doći do dodatnog pooštravanja kreditnih uslova, kako za privredu, tako i za stanovništvo. Tu se prije svega misli na moguće povećanje kamatnih marži, provizija i naknada, kao stroži zahtjevi u pogledu kolaterala za kredite koji se odobravaju privredi i stanovništvu – kazali su iz CBCG. s. PoPoVIĆ

povećanja profita preduzeća

đenja sistema kvaliteta kojim se mijenja slika o ulozi biznisa u jednoj zajednici i donose promjene na tržišnom mozaiku kroz standarde koji u poslovne odluke integrišu principe održivosti – kazali su iz PKCG.

Dijeljenjem svoje ekspertize pomažu, kako su precizirali, crnogorskoj privredi da ovlada sistemom kvaliteta koji je neizostavan dio puta ka uspješnom pozicioniranju domaćih proizvoda i usluga.

- Privredna komora je uključena u projekte podizanja konkurentnosti i spremna je da pomogne svima koji žele da uhvate korak sa razvijenim svijetom u oblasti menadžmenta kvalitetom.

Učimo od najboljih, imamo podršku evropskih asocijacija za kvalitet u transferu znanja i praksi, kako bi se crnogorska privreda na vrijeme pripremila za ulazak na tržište koje zahtijeva da se u poslovne odluke ugrade princi-

Drastično raste broj izdavalaca privatnog smještaja na Žabljaku. Imamo gotovo šest stotina registrovanih izdavalaca privatnog smještaja, ali teško je doći do podatka sa koliko kreveta ukupno raspolaže Žabljak. Nadam se da ćemo uskoro i tu evidenciju imati – kaže Stojan Abazović

ŽABLJAK – U durmitorskom kraju juče je bilo hladno, kišni talas je zahvatio i Žabljak, ali nije otjerao hiljade turista koji su okupirali prijestonicu turizma na crnogorskom sjeveru. Statistika potvrđuje da je 12 odsto više posjetilaca na Žabljaku nego u istom periodu prošle godine, a u lokalnoj Turističkoj organizaciji nadaju se da će biti odlično popunjeni do kraja avgusta, kao i u septembru.

Direktor TO Žabljak Stojan Abazović podsjeća da nekada tri najveća hotela (,,Planinka“, ,,Žabljak“ i ,,Durmitor“) godinama ne rade, ali da su vrata manjih 13 hotela otvorena, te da su odlično popunjeni.

danijih platformi govori da se kod nas turisti zadržavaju dvatri dana u prosjeku. Uglavnom su na proputovanju, budu toliko na Primorju, dođu na sjever, eventualno na splavarenje Tarom, u kanjon Nevidio i produžavaju po zemljama regiona ili se vraćaju kući – riječi su direktora TO Žabljak Stojana Abazovića.

pi održivosti, a briga o biznisu mora ujedno biti briga o ljudima, prirodi i zajednici - rekli su iz PKCG. Aktivnosti promocije kvaliteta i unapređenje sistema kvaliteta u cilju afirmisanja crnogorske privrede, kao i primjenu međunarodnih standarda menadžmenta kvaliteta, Privredna komora sprovodi kroz rad Koordinacionog odbora za kvalitet, koji postoji u Privrednoj komori od 2006. godine. R.P.

– Hoteli su popunjeni 99 odsto i to nas raduje, a kada je riječ o privatnom smještaju tu je teže doći do pravih podataka, jer svake godine imamo nove vikendice, apartmane, izdavaoce privatnog smještaja... U svakom slučaju, tu je ovih dana lakše naći mjesto. Drastično raste broj izdavalaca privatnog smještaja iz godine u godinu, a to najbolje primijete oni koji na Žabljak nijesu dolazili posljednje nekolike godine. Imamo gotovo šest stotina registrovanih izdavalaca privatnog smještaja, ali teško je doći do podatka sa koliko kreveta ukupno raspolaže Žabljak. Nadam se da ćemo uskoro i tu evidenciju imati i moraćemo je imati, ako želimo da suzbijemo sivu ekonomiju, da naplaćujemo taksu, podižemo kvalitet usluge. Ne-

davno sam došao na ovo mjesto i znam da nije sve uvedeno u red, ali potrudićemo se da evidentiramo najveći broj kreveta koji se izdaju – kaže Stojan Abazović. I posjeta NP Durmitor je odlična, svakodnevno bilježe veliki broj turista i na Savinom kuku gdje uspinjača radi, a panoramska vožnja je 10 eura za odrasle i sedam eura za djecu. – Najviše turista imamo iz Zapadne Evrope. Prednjače posjetioci iz Britanije, Francuske, Njemačke, zemalja Beneluksa... Imamo i turista iz Rusije i Ukrajine, mada su sad mnogi od njih stanovnici Crne Gore, dakle rezidenti. Na Žabljaku, tradicionalno, boravi i po 5-6 odsto Izraelaca.

Iz Kine, Japana i ostalih istočnih zemalja, obično, dolaze u predsezoni, mada nema pravila i zavisi sve od avio-povezanosti Crne Gore. Čim dobijemo neku novu liniju imamo i nove goste i to masovno, a pretpostavljam da je tako i na Primorju. Statistika najpouz-

Očekivano, najveća gužva je u centru Žabljaka, pogotovo saobraćajna, a do Crnog jezera i Ivan Dola jedva da je prohodna i jedna kolovozna traka, jer tamo je, uobičajeno, najviše autobusa koji dovoze turiste samo na sat-dva i vraćaju ih ka Primorju. Prema Crnom jezeru je i najviše šetača, ali ni ka Motičkom gaju, Razvršju, oko Javorovače i brojnih durmitorskih jezera nije manja gužva.

I lokali su dobro popunjeni na Žabljaku, cijene su otprilike na prošlogodišnjem nivou, što znači da se, zavisno od mjesta do mjesta, mogu zadovoljiti i oni sa plićim džepom. Abazović i ostali turistički poslenici u durmitorskom kraju nadaju se da će im vremenske prilike ići naruku, odnosno da neće kraj ljeta i jesen biti kišni, a to je garant za još jednu uspješnu sezonu. Uostalom, posljednjih šest godina ljeta su bila topla, pa Žabljak nije više prepoznatljiv samo kao zimski turistički centar, a da se i ne govori kako je u međuvremenu postao bogatiji za hiljade kreveta u privatnom smještaju, a i ovih dana gradilišta su na sve strane. Ra. P.

m. babović

Stojan Abazović

Turista najviše na Crnom jezeru

Srpski portal Borba, pod oznakom ,,ekskluzivno“, objavio informaciju staru nekoliko mjeseci, tvrdi smijenjeni direktor Uprave policije

Brđanin: Jalovi su pokušaji da se opravda moja nezakonita smjena

PODGORICA – Vijest srpskog portala Borba - koji je juče ujutru objavio da je direktor Uprave policije Zoran Brđanin saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu ,,na okolnosti poznanstva i veza sa odbjeglim policajcem Ljubom Milovićem“ – je informacija stara nekoliko mjeseci i nije bilo riječi o saslušanju već o davanju izjave u svojstvu svjedoka, kazao je za portal Pobjede Brđanin.

– Tačno je samo da sam dao iskaz u svojstvu svjedoka prije nekoliko mjeseci u slučaju koji SDT vodi u vezi sa suspendovanim policijskim službenikom Ljubom Milovićem. U tome nema ničega novog ni ek-

skluzivnog, niti mene stavlja u neki okvir koji mi neki, u jalovom naporu da opravdaju moju nezakonitu smjenu od Vlade – pokušavaju crtati – ističe Brđanin za naš portal.

Ljubo Milović je dugogodišnji policijski službenik koji se nalazi u bjekstvu, a Specijalno državno tužilaštvo ga sumnjiči da je povezan sa Radojem Zvicerom, šefom ,,kavčana“ i Petrom Lazovićem, sinom Zorana Lazovića.

Prema riječima Brđanina, očito je da se njegovo prijateljstvo sa Milovićem iz vremena zajedničkog rada u policiji pokušava iskoristiti kao medijsko spinovanje da bi se skrenula priča sa nove nezakonite odluke Vlade Dritana Abazovića koja je ignorisala odluku

Jedan od suvlasnika i direktora HIP Azotare iz Pančeva

Upravnog suda i u četvrtak, na sjednici Vlade, konstatovala da je ,,Zoranu Brđaninu prestao mandat na funkciji direktora Uprave policije“.

Upravni sud je, podsjetimo, tada utvrdio da je Vlada pogrešno primijenila odredbu člana 60a Zakona o državnim službenicima i namještenicima koja se odnosi na posebne slučajeve razrješenja starješine organa uprave, s obzirom na to da Uprava policije nije samostalan organ uprave već je organizaciona jedinica Ministarstva. Sud je takođe utvrdio da prema Zakonu mandat može prestati prije isteka vremena samo ako nadležni odbor Skupštine ne prihvati poseban izvještaj o rezultatima policije u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije ili ukoliko je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora, ako je osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u državnom organu, ako mu je izvršnim rješenjem izrečena disciplinska mjera prestanak radnog odnosa i u drugim slučajevima propisanim posebnim zakonom. R. P.

Liberalna partija poručila da je stavljena tačka na kriminalizaciju Belvedera i progon neistomišljenika

Vlada da se izvini građanima

Tomašević: Prevoz bezbjedan i planiramo

Statička snaga i otpornost granula amonijum-nitrata namijenjenog poljoprivredi garantuje i sprečava da ta vrsta đubriva bude opasna na bilo koji način – naglašava Tomašević. Kaže da u samom transportu ovako dizajnirana forma amonijum-nitrata može da izdrži četiri pretovara bez ikakvog problema. Ako posao bude tekao planiranom dinamikom, kaže da bi uvozili brod amonijum-nitrata na mjesečnom nivou

PODGORICA - Komercijalni direktor HIP Azotare Pančevo Danilo Tomašević kazao je Pobjedi da iskreno shvata strah i zabrinutost javnosti zbog transporta i pretovara amonijum-nitrata za potrebe te firme preko Luke Bar, ali uvjerava da je riječ o bezbjednom poslu direktnog prevoza, koji se ne može uporediti sa skladištenjem te vrste materije koja iziskuje posebne uslove i odgovarajuće kapacitete.

Realizaciju čitavog posla će, pritom, nadgledati tim ljudi i stručnjaka iz njegove kompanije sa, kako kaže, više od 20 godina iskustva u toj vrsti biznisa, bez istorije akcidenata, uz interes da kvalitet robe bude sačuvan, odnosno da ne dođe do bilo kakve kontaminacije amonijum-nitrata, jer bi time samo gubili i poskupili dalji plasman i preradu.

ku drugu vrstu đubriva – ističe Tomašević.

Povodom toga, dodaje sagovornik, ukazali su lučkoj upravi i na potrebu obezbjeđivanja adekvatnih higijenskih uslova, čega su, kako kaže, i u Luci Bar bili svjesni i rade na ispunjenju tih standarda do početka pretovara. Na primjedbu da već dvije godine traje problem sa higijenskim aspektima pretovara koncentrata bakra, povodom kojih je luka prihvatila da postoji problem koji ne može kratkoročno da riješi, Tomašević je kazao da je biznis sa bakrovim koncentratom „takav kakav je“.

– Više bih volio Luku Bar da vidim kao „vrata“ za žitarice i prihranu za biljke, nego što se bave takvim, tehnički rečeno, prljavim poslovima – naveo je on.

Tim iz AzoTARe u BARu

PODGORICA – Odbacivanjem krivičnih prijava od Osnovnog državnog tužilaštva protiv nekoliko desetina građana, koje je policija teretila za kriminalno udruživanje zbog demonstracija na Belvederu u septembru 2021, konačno je stavljena tačka na pokušaje kriminalizacije Belvedera i progon neistomišljenika ove vlasti, poručili su iz Liberalne partije.

LP navodi da najmanje što može da uradi Vlada Crne Gore –jeste da uputi javno izvinjenje. - Nakon ovakvog sudskog epiloga i dugogodišnje agonije onih građana koji su javno demonstrirali protiv Vlade i zbog toga doživjeli linč, najmanje što može da uradi Vlada jeste

da uputi javno izvinjenje za takav linč a inspiratori progona moraju odgovarati za crtanje meta građanima, prije svega tadašnji premijer Zdravko Krivokapić i njegov nasljednik Dritan Abazović. Među mnogim istaknutim aktivistima i građanina, progon su sve ove godine preživljavali i istaknuti članovi i funkcioneri Liberalne partije koji su bili krivično gonjeni zbog prisustva na demonstracijama na Belvederu, tadašnji predsjednik LP Andrija Popović, potpredsjednici partije i mnogi članovi i simpatizeri – naveli su iz LP-a.

Uoči samih parlamentarnih izbora nakon što je najavila svoju kandidaturu, kako ističu, tužilaštvo je usred kampanje pozvalo aktuelnu potpred-

sjednicu Jelenu Marković da da izjavu ovim povodom.

- Uprkos svemu tome, nijesmo vršili pritisak na tužilaštvo i nadležne organe već smo vjerovali u njihovu nezavisnost i profesionalan odnos ljudi koji rade u ovim institucijama, što će se ispostaviti kao ispravno, a pravda kao dostižna. Propao je još jedan sraman pokušaj kriminalizacije odbrane građanske Crne Gore, gušenje građanskog otpora, zastrašivanja neistomišljenika i zavođenja Crne Gore pod tuđe interese, jednako kako su propale i nestale obje vlade koje su dovele Crnu Goru na ivicu sukoba i ostale upamćene po progonu sopstvenih građana za tuđe interese i velikodržavne nacionalističke agende – zaključuju iz Liberalne partije. R. P.

– Naš proizvod je bijele boje, ne smije da se isprlja. U tom slučaju ga ne možemo plasirati na tržište već bi mogli samo da ga otapamo, prerađujemo i od njega proizvodimo nešto drugo. To je važan momenat, zato je, između ostalog, Azotara i prisutna u nadzoru. Kao u svakom poslu, u nekom obimu mora doći do kaliranja, odnosno rasipanja, ali je naš zadatak da i takvu količinu pokupimo, stavimo je u poseban kontejner i da je kasnije u proizvodnom procesu preradimo u ne-

Potvrdio je da je na vezu kod Bara brod sa 32.000 tona amonijum-nitrata u formi vještačkog đubriva. Prema sadašnjim cijenama na tržištu - na koje umnogome utiče sam proizvodni proces, ali i ratom u Ukrajini ispresijecane rute transporta i proizvodnje sirovina za đubriva - vrijedi oko sedam miliona dolara.

Kako bi ispratili pretovar, tim stručnjaka iz Azotare je prije dva dana stigao u Bar, kaže Tomašević, koji se nada da će, ukoliko realizacija posla bude išla planiranom dinamikom, to

biti početak prisutnosti na duži rok, odnosno kontinuirani tranzit ove vrste đubriva, na nivou jednog broda mjesečno. Ujedno, smatra da bi ovaj lanac i koridor mogao da predstavlja i „jadransku kapiju“ za pretovar ne samo ove i drugih vrsta poljoprivrednih đubriva već i ozbiljniji prevoz žitarica za šta, prema njegovim riječima, luka ima kapacitete, ali tek sporadično i veoma slabo do sada iskorištene.

U pogledu bezbjednosti i samog sadržaja tereta broda koji se od 27. jula nalazi na sidrištu ispred Bara, gdje čeka početak pretovara, Tomašević kaže da je riječ o amonijum-nitratu koji se koristi za prihranu biljaka, gotovom đubrivu sa 34,4 odsto koncentracije azota, koji će se direktno pretovarati u željezničku kompoziciju i transportovati do Azotare. – Amonijum-nitrat, koji je predmet posla i tranzita preko Luke Bar, je čisto bijela ma-

Razlike između skladišta i prevoza

Rigorozni uslovi predviđeni u manipulaciji amonijum-nitratom, prema riječima Tomaševića, prvenstveno se odnose na skladištenje, jer postoji velika razlika, i formalna i praktična, u pogledu transporta i lagerovanja.

– Vi morate čuvati robu na

određeni način, jedinstveno mjesto da to bude po propisima jeste Azotara. Sa druge strane, postoji jasna direktiva za pretovar i prevoz, kako se to radi i planovi kako to funkcioniše. Iznad svega ovoga stoji nam i, da tako kažem, željeznički ustav. Oni imaju svoj

način kako klasifikuju terete. Kad vam željeznica primi tovar za transport, onda je to dodatna potvrda da je sve po proceduri. Niko neće rizikovati imovinu i živote ako nije siguran što radi. Dakle, nema prostora za improvizaciju – kaže on.

Barikade na Kruševom ždrijelu

ističe da Bar dugoročno vide kao centar za direktni pretovar đubriva

Prevoz amonijum-nitrata planiramo ga na dugi rok

s. vasiljević

Odgađanje zbog boksita

Na pitanje, zašto, pored svih pratećih motiva i povezanosti sa Crnom Gorom, Luka Bar kao centar za pretovar, Tomašević naglašava da za to ima više razloga. Prvi je potreba obezbjeđivanja paralelne rute za transport đubriva, jer zbog prekida kanala, ne mogu samo da se oslanjaju na transport preko rumunskih luka Dunavom.

– Drugi, a možda i ključni, je što je Bar idealan jer postoji direktna veza željeznicom sa Azotarom koja ima svoja skladišta, ali i čvorište sa 20 kilometara pruge – kaže on.

Tomašević pojašnjava da je njihov interes bio da pretovar odmah počne, ali je Luka Bar već imala preuzetu obavezu pretovara boksita.

Trebalo je da počne u subotu, ali je pomjereno za dan-dva kasnije.

Na pitanje procedura i obuka radnika, Tomašević navodi da to nije obuka prema kojoj se „oni uče da rade“, već sitnih modifikacija procedura.

– Ukoliko su radili posao bez naočara, treba da stave. To i s boksitom i brašnom. Utezanje procedura, kako bih rekao, dobra praksa u poslu to nalaže. Da mi koji smo daleko iskusniji, pružimo smjernice ljudima koji se bave planovima za bezbjednost i prilagođavanjem prakse onoga što se dešava na terenu – kaže Tomašević.

Infrastruktura Luke je, prema njegovim riječima, adekvatna, ali prilično neiskorišćena, jer su kapaciteti daleko veći nego što su upošljeni.

Pohvalio je nastojanja uprave Luke Bar da malo agilnije traže dodatni posao i izvore prihoda kroz proširenje asortimana posla.

terija u formi granula. Ugrubo rečeno, one su prilikom proizvodnje tako napravljene da imaju svoju statičku vrijednost, dakle testirano je koliki pritisak može da istrpi i ta vrijednost je upisana i na deklaraciji robe. Ta se karakteristika definiše kao statička snaga i otpornost granula amonijum-nitrata što garantuje i sprečava da ta vrsta đubriva bude opasna na bilo koji način. U samom transportu ovako dizajnirana forma amonijum-nitrata može da izdrži četiri pretovara bez ikakvog problema – navodi on.

Upravo su, kako kaže, pretovar đubriva i transport segmenti u kojima znanje i iskustvo njihovih stručnjaka dolaze do izražaja.

– Tretman pretovara i prevoza je takav da granule amonijum-nitrata ne mogu da se pretvore u prah. Ako bi ga držali dugo pod ogromnim pritiskom u neadekvatnim skladištima, onda bi počeo da se pretvara u prah. I onda bi, u slučaju kontaminacije i detonacije, postao opasan. To je sve nešto što se u

Tomašević je kazao da iz objektivnih razloga nije u prilici da komentariše pitanje da li smatra da je Luka Bar propustila na adekvatan način da informiše javnost o poslu - umjesto što

luci neće događati jer nije planirano skladištenje već direktni pretovar i prevoz u Azotaru – ističe Tomašević.

Napominje da kao suvlasnik i predstavnik firme, pored poslovnih ima i druge interese koji su ga opredijelili za napor da se okrenu upravo Luci Bar. To je, kako kaže, činjenica da je njegova porodica iz Crne Gore, a upravo i u Baru ima rodbinu.

Dugoročni plan

Prema Tomaševićevim riječima, njihova poslovna ideja je da se u Luci Bar napravi centar za dugoročni direktni pretovar, bez ikakvog skladištenja rasutog tereta.

– O skladištenju ne razmišljamo iz više razloga. Prvi je što

Ostvarili smo saradnju sa firmama

Monte kargo i Srbija kargo koje će raditi tranzit željeznicom. Ako mene pitate, ja bih radio samo sa željeznicom. Nas ne interesuje da blokiramo kamionima puteve, kao prošle godine, kada su kamioni iz Luke Drač išli preko Crne Gore i napravili kolaps, to nikome nije u interesu – ističe Tomašević

se za projekat saznaje kad je brod sa teretom već na sidrui time otkloni dileme koje imaju mediji, ekolozi, mještani i lokalna uprava. – Prije nekih 20 dana sam imao

Luka Bar nema razjašnjenu situaciju sa turskim partnerima koji su u sredini luke, Port of Adria, koji raspolažu tim zatvorenim kapacitetima. Luka Bar, koliko sam razumio, praktično nema zatvorenih skladišta, niti ima zemljišta na kojem je moguća izgradnja zatvorenih magacina. To nam nije ni opcija, a nema potrebe kada smo već u Luci Drač instalirali naše skladišne kapacitete za gotove proizvode, za izvoz na ciljani dio tržišta – kazao je on. Plan je, kako kaže, dugoročno snabdijevanje Azotare preko Luke Bar.

– U tom cilju smo privukli i ostvarili saradnju sa firmama Monte kargo i Srbija kargo koje će raditi tranzit željeznicom. Ako mene pitate, ja bih radio samo sa željeznicom. Nas ne interesuje da blokiramo kamionima puteve, kao prošle godine, kada su kamioni iz Luke Drač išli preko Crne Gore i napravili kolaps, to nikome nije u interesu – ističe Tomašević. Na pitanje da li im je i u pogledu cijene Bar bolja opcija, To-

prezentaciju u Baru, u sali gdje je bilo prisutno 30 ljudi, iz Luke, lučke bezbjednosti, carine i drugih službi. Mislio sam da je tu bilo i lokalnih medija, ili sam imao takav utisak jer sam do-

mašević ističe da to zavisi od puno toga.

– Brzina istovara diktira cijenu. Vidjećemo kako Luka Bar radi, mi to ne znamo. Prvi je put. Razgovarali smo sa momcima iz operative, dali sugestije, ukazali na potrebne korekcije i uslove. Tako da je sada na papiru povoljnije – kaže on. Naglašava da su kao firma spremni da i više plate takozvanu stojnicu, odnosno čekanje broda na pretovar, samo da isporuka ide direktno željeznicom, dakle pretovar brod-vagon za šta, prema njegovim riječima, postoje uslovi.

Precizira da je neto kapacitet kompozicije voza koji bi obavljao transport oko 600 tona, na tu količinu utiču elementi poput maksimalnog osovinskog pritiska, kao i nagiba koji lokomotiva mora da savlada, jer je to zahtjevan posao.

nije isto što i tehnički nitrat

Naglašava da je sama priroda robe jasno klasifikovana.

– Ima raznih vrsta amoni

Potvrdio je da je na vezu kod Bara brod sa 32.000 tona amonijum-nitrata u formi vještačkog đubriva. Prema sadašnjim cijenama na tržištu - na koje umnogome utiče sam proizvodni proces, ali i ratom u Ukrajini ispresijecane rute transporta i proizvodnje sirovina za đubriva - vrijedi oko sedam miliona dolara

koji prevoze, odnosno naručuju robu. To je naš biznis, dakle, nabavka hrane za biljke –naglašava Tomašević.

reference

Na pitanje da prokomentariše činjenicu što je, u nedostatku stavova drugih državnih inspekcija i institucija, Luka Bar kao glavni argument navela da će upravo Azotara nadgledati pretovar i tranzit, Tomašević ističe da više od dvije decenije poslovanja garantuju da će u svom domenu posao ispratiti kako treba.

bijao pitanja od zvaničnih lica, kao zabrinutih građana, i jasno im predočio sve aspekte posla. Moj je utisak bio da je to bilo i nastojanje Luke Bar da medijski upozna javnost.

jum-nitrata, u Bejrutu je bio tehnički (porozni) koji se koristi za proizvodnju eksploziva. Jasno se vidi na vrećama da je to australijska kompanija koja se bavi proizvodnjom tog tipa – kaže sagovornik. Pojašnjava da se on razlikuje od amonijum-nitrata za poljoprivredu i po dizajnu granula. – Izgleda kao „kokica“ i napravljen je tako da upija ulje. On sam po sebi ne gori. Kada je izložen plamenu, on oslobađa kiseonik i pospješuje gorenje. Ali tehnički mora da prođe nekoliko faza pripreme, od mrvljenja, odgovarajućeg pritiska do miješanja sa drugim supstancama, da bi se izazvalo detoniranje amonijum-nitrata. Ovaj koji je predmet tranzita preko Bara, dakle, nije porozan, poljoprivredni je. To potvrđuju i sertifikati koji se prilažu prilikom transporta. Nijedan brodar neće da prihvati transport dok crno na bijelo ne dobije podatke o tome što prevozi, jer tako nalažu međunarodne konvencije i standardi, ali i interesi onih

– Ako govorimo o Promistu, našoj firmi koja je prije dvije godine kupila Azotaru, tokom dvije decenije posla nijesmo imali nijedan akcident vezan za đubrivo ni na jedan način. Azotara je unikatno osposobljena za rad sa azotnim đubrivom. Posjeduje znanje, opremu i kadar da radi i da savjetuje u toku rada sa azotnim đubrivima. Dokazuje to i podatak da kada se dogodio hemijski udes u Pirotu, u kojem su učestvovale neke druge firme, jedini mi smo u Srbiji bili u situaciji da izvršimo bezbjedno pretakanje amonijaka i da spasimo imovinu, životnu sredinu i živote ljudi – kaže Tomašević. Ističe da će tim iz Azotare biti tu tokom cijelog pretovara, a u perspektivi se nada i stalnoj prisutnosti u našoj zemlji. – Ponoviću, što se tiče pretovara: postoje jasna uputstva kako se rukuje amonijum-nitratom. To je stopostotno vodotopljiva materija. Nema nikakav težak miris, naravno ne treba da vam upadne u oči, ali nije roba koja sama po sebi znači bilo kakvu opasnost u direktnom kontaktu sa ljudima i okolinom. Koristi se kao hrana za biljke i to je njena svrha – naveo je on. Ističe da je više puta razgovarano sa predstavnicima lučke bezbjednosti, Upravom prihoda i carina gdje su razrađeni svi aspekti posla.

– Kada budu vidjeli o kakvoj se materiji radi, biće im zanimljiva količina bojazni koju su imali. A ja, ponavljam, razumijem strah, ali sve je stvar edukacije i adekvatne informacije. Ako ljudima adekvatno objasnite o čemu se radi, onda će shvatiti – zaključuje Tomašević.

Ne miješa se u medijsku strategiju lučkih vlasti

Posao koji otvara dodatne šanse: Danilo Tomašević

Uhapšena

dvojica Danilovgrađana Podmetnuli požar na BMW-u

PODGORICA – Nikšićka policija uhapsila je juče Đ.

I. (32) i P. N. (31), obojica iz Danilovgrada, zbog sumnje da su podmetnuli požar na vozilu vrijednom oko

75.000 eura, vlasništvo Nikšićanina V. K, saopštila je Uprava policije.

-Saopšteno je da je 21. jula oko

3.50 časova došlo je do požara na vozilu marke BMW u vlasništvu V. K. iz Nikšića, koje je bilo parkirano na parking prostoru u Ulici Peka Pavlovića, a koji se proširio – prenio i oštetio još jedno vozilo.

- Na licu mjesta je izvršen uviđaj zajedno sa vještakom za požare, eksplozije i havarije – kazali su iz Uprave policije. Nikšićka policija tvrdi da je rasvijetlila ovo krivično djelo i juče uhapsila Danilovgrađa-

Filološki fakultet Univerziteta Crne Gore na sedam studijskih programa od

ne Đ. I. i P. N. zbog sumnje da su izvršili krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.

- Sumnja se da su oni, navedenog datuma, a po prethodnom dogovoru, zajedničkom radnjom locirali vozilo, koje su potom polili benzinom i inicirali požar. U požaru je uništeno vozilo, koje je prema dostavljenim podacima vrijednosti oko 75.000 eura, dok je na drugom vozilu pričinjena manja materijalna šteta – naveli su iz Uprave policije. Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ su od 1. maja rasvijetlili devet krivičnih djela izvršenih podmetanjem požara, kako iz prethodnog perioda tako i iz tekućeg, po kom osnovu su procesuirali deset osoba.

Petorica teško povrijedila muškarca na Slovenskoj plaži

Policija

Crnogorski jezik izučavaće samo 15 brucoša

Na Studijskom programu za engleski jezik su popunjena gotovo sva mjesta. Interesovanje za ostale studijske programe je manje nego što bismo htjeli. Zato ćemo prilikom sljedeće akreditacije pristupiti izmjeni organizacije nastave i vjerovatno uvesti dvopredmetne grupe, nakon čega će studenti izlaziti sa diplomom dva strana jezika –kaže dekan Filološkog fakulteta Igor Lakić

PODGORICA – Budvanska policija uhapsila je državljanina Srbije N. Z. (26) zbog sumnje da je sa više za sada nepoznatih osoba teško povrijedio M. P. na Slovenskoj plaži ispred jednog ugostiteljskog objekta.

Iz Uprave policije su kazali da se za četiri osobe traga.

- Dežurnoj službi Odjeljenja bezbjednosti Budva 3. avgusta prijavljeno je da je na šetalištu Slovenska obala ispred jednog ugostiteljskog objekta grupa mladića fizički napala M. P. zadajući mu udarce u predjelu glave i tijela. M. P. je

ovom prilikom zadobio teške tjelesne povrede. Preduzimanjem niza mjera i radnji na rasvjetljavanju predmetnog događaja pripadnici budvanske policije su identifikovali, locirali i ilišili slobode N. Z. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška tjelesna povreda, zajedno sa još četiri lica – naveli su iz UP.

PODGORICA - Filološki fakultet Univerziteta Crne Gore ove godine planirao je da upiše 235, a na sedam studijskih programa upisano je svega 155 brucoša. Iako je interesovanje bolje nego prethodne studijske godine. dekan Igor Lakić kaže da dijele sudbinu filoloških fakulteta u regionu gdje je takođe registrovan pad interesovanja za izučavanje jezika i književnosti.

multidisciplinarnim pristupima u nastavi – najavio je dekan Filološkog fakulteta.

SLABO INTERESOVANJE

Crnogorski jezik će ove studijske godine izučavati 15 brucoša, iako je bio planiran upis 30 studenata.

– Nije veliko interesovanje ni za crnogorski ni za srpski jezik. Koliko vidim, ista situacija je i na drugim filološkim studijama u regionu. Teško je u ovom trenutku govoriti o uzrocima, ali mislim da je, generalno gledano, filološke studije potrebno modernizovati, prilagođavati potrebama tržišta i povezivati sa nekim

P.

Policijski sluzbenici Odjeljenja bezbjednosti Budva preduzimaju dalje mjere i radnje na lociranju i procesuiranju jos četiri osumnjičena lica koja su učestvovala u predmetnom krivičnom djelu. R.

Uhapšen zbog neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojne droge

U hladnjači krio

34 kg marihuane

PODGORICA – Službenici

Uprave prihoda i carina (UPC) i Uprave policije (UP) – Sektora granične policije, su na Graničnom prelazu Dračenovac, preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, spriječili krijumčarenje oko 34 kilograma opojne droge marihuana – tipa skank, i lišili slobode osumnjičenog.

- Carinski službenici i granična policija su, u petak oko 23.20 časova na GP Dračenovac, na izlazu iz Crne Gore, izvršili kontrolu TMV hladnjača, kojim je upravljao D. V. (32) iz Republike Srbije. Pregledom hladnjače otkriveno

je 30 pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana – tipa skank, ukupne težine oko 33,783 kilograma - saopštili su iz UPC.

Kako navode, po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Rožaje su lišili slobode D.V. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Opojna droga, kako su kazali iz UPC, biće predmet vještačenja u Forenzičkom centru Uprave policije. R. P.

Lakić kaže da je zadovoljan interesovanjem za Studijski program za engleski jezik, gdje su popunjena gotovo sva od ukupno 80 mjesta. – Interesovanje za ostale studijske programe je manje nego što bismo to htjeli. U tom smislu ćemo, prilikom sljedeće akreditacije, pristupiti izmjeni načina organizacije nastave na Filološkom fakultetu i vjerovatno uvesti dvopredmetne grupe, nakon čega će studenti izlaziti sa diplomom dva strana jezika. U planu je uvođenje još nekih stranih jezika na Filološki fakultet. Takođe ćemo raditi i na nekim

drugim srodnim disciplinama kako bi postale atraktivne za mlađe generacije – naveo je Lakić. On je mišljenja da zanimanja profesora ruskog, italijanskog i francuskog jezika neće postati deficitarna.

– Mi smo turistička zemlja i smatram da će kadar za ove, ali i za druge jezike, poput španskog, kineskog, turskog i drugih jezika, uvijek

2023. 2022. 2021.

9

9 8

7 5

KOLAŠIN – Takmičenjem u femili trejlu, odnosno u porodičnoj trci, juče je počeo četvrti Bjelasica trejl 2023. Dječja trka je otkazana zbog loših vremenskih uslova. Kiša nije smetala takmičarima u okviru porodične trke. Bilo ih je 70 i istrčali su stazu od 10 kilometara sa 380 metara uspona. U ženskoj konkurenciji je pobijedila Rada Miladinović (01:07:46), druga je bila Jelena Miladinović (01:15:03) a treća Karolina Galaup Mejson. Kod muškaraca prvi je bio

biti potreban. Takođe, tržište Evropske unije zahtijeva poznavanje stranih jezika. Mladi ljudi će moći da studiraju i zapošljavaju se u EU, ali samo ako znaju strane jezike. U ovom trenutku država još uvijek ne shvata, a tako je odavno, da ulaganje u učenje stranih jezika znači ulaganje i u privredu, u cjelokupni razvoj države. Mi kao država jednostavno ne možemo da sebi dopustimo da ne vladamo stranim jezicima. Naša istraživanja su pokazala da su i studenti, i profesori, a posebno poslodavci svjesni ove činjenice. Savremena ekonomska kretanja zahtijevaju znanje više od jednog stranog jezika. Danas više nije dovoljno znati samo engleski jezik, potrebno je učiti i druge strane jezike, a država treba da u

Emilijen Bonel (00:58:58), drugi Vladimir Đošović (00:59:05) a treći Nikola Minić (01:05:51).

Za danas su zakazane dvije glavne trke ovogodišnjeg Bjelasica trejla. Trka „Mali međed“ startuje u 7 ujutru sa Trga boraca, dugačka je 21 km sa usponom od 1.320 metara i cilj je na Ski centru Kolašin 1600. Najduža trka Bjelasica trejla „Tri jezera“, takođe startuje u nedjelju 7 ujutru sa Trga boraca, dužine je 45 km sa 2.510 metara uspona a cilj joj je na Ski centru Kolašin 1600.

Za „Tri jezera“ trenutno je prijavljeno 170 takmičara a za „Malog međeda“ 55 takmičara. Četvrti Bjelasica trejl ima blizu 400 učesnika iz 22 države svijeta. Jedan učesnik je stigao čak iz Novog Zelanda... Dr. DRAŠKOVIĆ

R. P.

Igor Lakić

od planiranih 235 upisao 155 studenata

Bez istrage o tome ko je dječaku dozvolio da puca

POBJEDA – Policija i tužilaštvo nijesu učinili nijedan korak da identifikuju autora snimka, ili roditelje djeteta koje je snimljeno kako četiri puta puca iz pištolja uz povike „Pade Milo“. Na snimku se čuje i muški glas.

Polumaturantima interesantan njemački

Prema rang listama objavljenim na sajtu Filološkog fakulteta UCG, svršeni srednjoškolci najveće interesovanje pokazuju za engleski jezik – ove godine je upisano 80, šest više nego lani. Crnogorski jezik je prethodne godine upisalo 12, a ove 15 brucoša. Ruski jezik i književnost će

svom pristupu obrazovanju obezbijedi ne samo izučavanje stranih jezika kao još jednog školskog predmeta, već kao jedan od strateških ciljeva države – kazao je on.

GIMNAZIJE

Pad interesovanja za filologiju vlada i među polumaturantima. Posljednjih nekoliko godina u Crnoj Gori nije upisano ni jedno odjeljenje. Ministarstvo prosvjete je zbog toga snizilo kriterijume pa kandidat na eksternoj provjeri znanja iz Crnogorskog – srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti ostvari ocjenu dobar (3) i iz stranog jezika ocjenu odličan (5) u najmanje dva razreda trećeg ciklusa osnovne škole. Bilo je planirano da se upiše 140 đaka, a uslove je ispunilo 32, pa će predstojeće školske godine filolo-

NIKŠIĆ – Ovogodišnje, 12. izdanje manifestacije Lake fest počelo je u petak veče, na jezeru Krupac u Nikšiću, a brojna publika je i ovoga puta bila u prilici da sluša nastupe izvođača iz regiona i Evrope.

Program su otvorili Gladni

naučnici, a potom su nastupili Tribute Idoli, Bijelo dugme, Brkovi i na kraju večeri di-džej Tom Novi, prenosi Mediabiro.

Da ljudi žive kroz muziku, te da ih ona čuva od zaborava, pokazao je nastup benda Tribute Idoli. Gitarista Zdenko Kolar u Nikšiću je svirao više puta, a namjera mu je da sve ono što je Vlada Divljan bio i činio bude i dalje prisutno, gdje god

izučavati osam studenata (dva manje nego prošle godine), italijanski osam (jedan manje), francuski šest (jedan manje). Interesovanje polumaturanata za njemački povećano jestudijske 2023/24. taj jezik će izučavati 22 studenta, šest više nego prethodne godine.

ge školovati samo u Kotoru i Podgorici.

Lakić je iznenađen lošim interesovanjem. Iako to, kaže, ne utiče direktno na upis na Filološki fakultet, s obzirom na to da ga mogu upisati i maturanti sa drugih gimnazijskih smjerova, ali i iz drugih škola.

– Međutim, prirodno bi bilo da filološka gimnazija bude put ka upisu najboljih đaka na Filološki fakultet. Svakako je u interesu Fakulteta da dobije što bolje učenike iz srednje škole. Postavlja se pitanje zašto je sve manje interesovanje za upis na filološke smjerove, posebno ako se zna da diploma Filološkog fakulteta omogućava zapošljavanje ne samo u prosvjeti, već i u oblasti prevođenja, medija, PR-a, međunarodnih odnosa i tako dalje – naveo je Lakić.

Ivona RADONJIĆ

Snimak je objavljen nakon predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, u aprilu na društvenim mrežama. Nakon toga je objavljen i u pojedinim medijima, ovog puta, sa zamagljenim licem dječaka.

Jedna korisnica Tvitera je objavila snimak na svom profilu i pozivala nadležne organe da reaguju.

Zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Snežana Mijušković je povodom tog slučaja formirala mišljenje u kome navodi da taj čin predstavlja vid zloupotrebe roditeljskih prava i povredu najboljeg interesa djeteta, te da policija i tužilaštvo nijesu ispitali slučaj.

Prema mišljenju zaštitnika prekršeni su brojni zakoni –Porodični zakon, Zakon o držanju oružja, Konvencija o pravima djeteta, Zakon o javnom redu i miru, pa i Krivični zakonik Crne Gore.

Policiju je o događaju obavijestio zaštitnik i tada je formiran predmet. Osim što je policija uzela izjavu od korisnice Tviter naloga koja je objavila snimak želeći da ukaže na loše prakse, nije učinjen nijedan dalji korak u istrazi.

Građanka koja je objavom pozvala ombudsmana da reaguje, kazala je da ne zna ko je autor spornog snimka.

Policija slučaj nije dalje istraživala, piše u mišljenju Mijušković, već je obavijestila nadležno državno tužilaštvo koje se izjasnilo da u radnjama građanke koja je objavila snimak

nema elemenata bića krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

- Takođe, Osnovno državno tužilaštvo nije naložilo sprovođenje drugih aktivnosti policiji – piše Mijušković.

Ona navodi da osim uzimanja izjave od pomenute građanke nijesu preduzete druge predistražne mjere i radnje u cilju identifikacije lica koje je snimak sačinilo i objavilo, odnosno identifikacije djeteta i roditelja/staratelja, što je bilo neophodno.

U mišljenju se navodi da su policija i tužilaštvo u konkretnom slučaju trebali imati proaktivniju ulogu, naročito u cilju zaštite prava i najboljeg interesa djeteta, kao i u cilju obezbjeđenja većeg stepena bezbjednosti u društvu i poštovanja zakona. Zbog toga je zaštitnik pokrenuo postupak i zatražio i dobio izjašnjenja od Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije.

U izjašnjenju glavnog policijskog inspektora se navodi da su službenici OB Podgorica prikupili obavještenja od građanke koja je naglasila da je snimak preuzela sa neke od društvenih mreža, ali da joj nije poznato ko je autor predmetnog snimka. Ni policija ni tužilaštvo nijesu preduzeli radnje kako bi se utvrdio identitet osobe koja je snimila dječaka, niti su istraživali ko je djetetu omogućio da puca iz vatrenog oružja.

Prema Zakonu o oružju oružje i municija moraju se čuvati, tako da nijesu dostupni licu koje nije ovlašćeno da ih posjeduje, a naročito, kao ni maloljetnim licima, zaključani i odvojeni u metalnom ormaru, sefu ili sličnom spremištu ili na drugi bezbjedan način. Takođe, zabranjena je upotreba oružja na javnom mjestu ili na drugom mjestu gdje se može ugroziti bezbjednost građana.

Prema Porodičnom zakonu roditelj koji zloupotrebljava rodi-

teljska prava ili grubo zanemaruje roditeljske dužnosti, lišava se roditeljskog prava. Zloupotreba prava postoji naročito ako roditelj podstiče dijete na vršenje krivičnih djela; razvija loše navike i sklonosti i slično... A Krivični zakonik Crne Gore propisuje da će se roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje grubim zanemarivanjem svoje dužnosti zbrinjavanja i vaspitavanja zapusti maloljetno lice o kojem je dužno da se stara, kazniti zatvorom do tri godine.

Članom 219, navodi se u mišljenju, roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje navodi dijete na radnje koje ne odgovaraju uzrastu maloljetnog, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Prema mišljenju ombudsmana, prekršen je i Zakon o javnom redu i miru.

- Roditelj, usvojilac, hranitelj ili staratelj koji navodi ili uz upotrebu prinude podstiče dijete na vršenje prekršaja određenih ovim zakonom, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 200 eura do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana – citirana je stavka Zakona u ovom mišljenju zaštitnika.

Zaštitnik misli da je trebalo preduzeti sve raspoložive mjere i radnje na otkrivanju identiteta autora snimka i djeteta, kako bi se zaštitilo dijete od neodgovornog ponašanja pojedinaca i kako se ovakvi slučajevi ne bi događali i djeca ne bi zloupotrebljavala.

Preporučili su nadležnima, policiji i tužilaštvu da kod sumnje u zloupotrebu djece preduzmu sve mjere i radnje na utvrđivanju identiteta počinioca, odnosno lica koje zloupotrebljava djecu ili ih podstiče na vršenje krivičnih djela/ prekršaja. J. M.

U Nikšiću počeo Lake fest, publika će slušati brojne izvođače iz regiona i Evrope

zajedno uz Bijelo dugme

ima ljudi da čuju njegovu muziku.

- Obećanje koje sam dao Vladi jeste da ću da te pjesme sviram i pjevam dok god budem mogao. To je moj dug njemu, našem drugarstvu i zajedništvu. Te pjesme zavrjeđuju da se sviraju na velikim binama, kao što je ova. Da dožive ovakve ovacije, kao u Nikšiću. Ne prođe dan kada ne pomislim na Vlada, samo nas je jedan zid razdvajao – rekao je Kolar.

Najviše publike, generacijski raznolike, okupio je nastup Bijelog Dugmeta. Svirka u Nikšiću, kako je Alen

Islamović rekao, donekle je uvertira za godinu koja slijedi, u kojoj se proslavlja pola vijeka postojanja benda.

- Nama se posljednjih desetak godina dešava da na nastupima ima mnogo omladine. Ponosni smo kada vidimo mlade da pjevaju naše pjesme, pogotovo stare numere. Ne postoji muzičar kome to nije najbitnije –kazao je Islamović.

Nakon Bijelog dugmeta, nastupio je di-džej Tom Novi koji je publiku kraj Krupačkog jezera držao na nogama do ranih jutarnjih časova.

Povodom snimka na kojem se vidi maloljetno lice sa vatrenim oružjem zaštitnik dao mišljenje da policija i tužilaštvo nijesu reagovali

NEOPHODNA MODERNIZACIJA NASTAVE: Filološki fakultet

ILUSTRACIJA

Možemo biti sigurni da, kada je 1897. godine Engleskinja Flora Šo teritoriji naroda Hausa duž leve obale reke Niger dala dva imena –francuskoj koloniji da bude Niger, a engleskoj koloniji da bude Nigerija, nije mogla ni uz vračevsku pomoć zamisliti da će u Nigeru 126 godine kasnije da se podigne ruska trobojna zastava, a padne francuska trobojka. I nije mogla zamisliti da će Hause iz Nigerije da zaprete braći u Nigeru batinom kako bi tamo „obnovili ustavni poredak“- jer za ustav u njeno vreme ondašnji crni narodi nisu znali. Flora Šo je bila slavna viktorijanska novinarka Tajmsa i drugih britanskih listova, bila je velika zastupnica imperijalističke politike Engleske i „prava“ evropskih država na kolonije kako bi se u njima navodno iskorenila trgovina robljem – ali je uticala na oslobođenje od kazne zbog trgovine robljem bogatog sudanskog trgovca Zeber Paše, napisala je čuvenu knjigu „Tropska zavisnost“.

RUSI U AFRICI

Politički ugled Rusa u Africi vodi poreklo iz doba pomoći SSSR-a, kao i drugih socijalističkih zemalja – posebno Jugoslavije i naknadno Kube, za oslobađanje podsaharskih naroda od kolonijalnog okova. Većina tih naroda je stekla državnu nezavisnost oko 60ih godina prošlog veka.

Nas sada tamo malo ima, ali Rusi su se vratili. Probili su se korupcijom vladajućih režima u najsiromašnijim državama poput Čada, Burkine Faso, Malija, Nigera, Somalije, Sudana, Centralnoj Afričkoj Republici i drugih siromaha.

Članovima vlada su isplaćivali – izgleda, veći udeo od prodaje

POGLED SA STRANE

Putinova imperija

Moskva Vladimira Putina u Africi vlada iluzijom spasa, samo da bi se dokopali uranijuma, zlata, dijamanata i drugih metala, isto onako kako se prividom ljubavi šire u Crnoj Gori i Srbiji - radi rudnika zlata, litijuma, bakra, uranijuma i izlaska na strateški trgovački Dunav i Jadran

zlata, dijamanata, nafte, kobalta, uranijuma, volframa i biljnih proizvoda nego što su to činili Francuzi, Englezi i drugi. A u narodu su podsticali mrzovolju prema bivšim kolonizatorima, iako im Moskva nije ekonomski donela nikakvo poboljšanje života. Osim toga, Rusi su nedemokratskim režimima dali vojnu zaštitu na dva načina: Prigožinovom najamničkom vojskom su osiguravali stabilnost korumpiranim vladama sprečavajući njihovu parlamentarnu smenu ili vojni puč domaće armije, dok su vojnom i tehničkom pomoći tu armiju približavali zavisnošću od Moskve. I potplaćivanjem generala. Prigožin direktno štiti pučističke hunte u Maliju i Burkini Faso koje su proterale francuske vojnike, dok je Burkina Faso zabranila i francuski jezik.

Rusko ponašanje tamo nije ništa novo, jer su to u kolonijalnoj istoriji Afrike isto činile i sve privilegovane britanske, francuske i holandske kompanije koje su držale monopole za rudarenje i trgovinu u podsaharskom području i određivale zakone i guvernere, držale svoju vojsku i sudove.

Rusi još nisu tamo stigli do bivšeg obima evropskog kolonijalizma, što ne znači da njima

nedostaje istorijsko iskustvo u tome. Jer, sve što je Zapad činio u Africi, Rusi su to isto činili osvajanjima uralskih, sibirskih i azijskih naroda šireći svoju kolonijalnu imperiju i rusifikaciju naroda. I njihova je država danas najveća na svetu, ne zaboravimo da su držali i Aljasku. U stvari, Rusi se u Africi još nisu otkrili kao lažavi spasioci tamošnjih naroda od neokolonijalizma.

Oni „vladaju“ propagandom belog mesijanstva, šireći iluziju da će deliti besplatnu hranu i rivalsku tehnologiju protiv Pariza, jer su oni navodno stvarni pravedni belci a ne oni iz Francuske, Engleske, Nemačke i Amerike.

Rusi vladaju iluzijom spasa da bi se dokopali uranijuma, zlata, dijamanata i drugih metala, isto onako kako se prividom ljubavi šire u Crnoj Gori i Srbiji radi rudnika zlata, litijuma, bakra, uranijuma i izlaska na strateški trgovački Dunav i Jadran.

SNAGA PRORUSKIH AFRIČKIH DRŽAVA: NIGER

Rusi su u Africi ušli u najsiromašnije zemlje ne na ovom kontinentu, već na svetu. Recimo, država Niger je šest puta veća od nekadašnje Jugoslavije, ima nešto malo više stanov-

nika od nje – oko 25 miliona duša, islam je u srcu 80 odsto ljudi – no, nama je najvažnije da ukažemo da je u njoj društveni proizvod po glavi stanovnika oko 561 dolar godišnje (u Crnoj Gori je ne manji od 9500-11.500), žene rađaju prosečno više od sedmoro dece, a od hiljadu dece umre pre četvrte godine života – čak njih 250. Više od dve trećine površine Nigera je pod saharskim peskom koji se neprekidno ši-

ri, što pogoršava ionako tegoban položaj 90 odsto stanovništa koje živi od poljoprivrede. Narod ovde ne zna za demokratiju zbog sukoba i pučeva, a po poštovanju ljudskih prava su, zajedno sa Čadom, Burkinom Faso i Centralnoafričkom Republikom - u grupi 10 najnedemokratskijih zemalja na planeti Zemlji.

Danas mnogi tamo mrze Francuze, iako žive bez Pariza gotovo isto onoliko dugo od 1960. godine, koliko su živeli pod njim, računajući od kraja 19. veka. Govori se da 50 odsto nuklearne proizvodnje struje u Francuskoj zavisi od nigerskog uranijuma.

Da li je jasno zašto bi se Niger odrekao prihoda od ovog izvoza - a jeste? Francuskoj to ne može da naudi jer će ona uvesti uranijum sa drugih teritorija, a Pariz ima i alternativne izvore energije.

Ostaje tu samo jedno: Rusi će preuzeti uranijum i rude Nigera.

,,SLUČAJ“ ČAD A Čad? Sličan je po veličini Nigeru, ali mu je broj stanovnika manji - državna statistika govori o 16,7 miliona ljudi.

Ova „republika“ je bila pod punom francuskom upravom tek 1913. godine, a postala je nezavisna 1960. godine. Celina teritorije je bila svega 47 godina pod Parizom. Od 1960. godine do danas se ne smiruju sukobi većinskog arabizovanog muslimanskog stanovništva na severu zemlje sa crnim hrišćanskim katoličkim i protestantskim stanovništvom i domorodačkim religijama na jugu. Crni hrišćanski jug je razvijeniji od muslimanskog severa. Na severu su i džihadisti, tamo terorizam raste i nesigurnost je stalna...

Piše: dr Dragan VESELINOV

Putin sa liderima afričkih država

Ako Moskva ne može da crnogorsku državu zauzme cijelu, zbog otpora jedinstvenog nacionalnog interesa svih Crnogoraca - a stalno će to pokušavati - onda će preko srpskog trojanskog konja da je cijepa. Cijepaće je etnički, kao i Afriku. Pa šta uhvati na kopnu i na obali, i onda zbogom Crna Goro. Ako mislimo da nije tako, ni Bog neće pomoći Podgorici. Gledajmo Niger, „crnu zemlju“, nije Crna Gora tako daleko od njega. Nose isto ime

NEDEMOKRATSKI REŽIMI IMALI VOJNU ZAŠTITU: Prigožin sa jednim od lidera Centralno-afričke Republike

u Africi

nezavisno od vojske čuva zemlju i kontroliše vladu da se ne odmetne.

Ta milicija ipak nema nikakvu ulogu, kao što to nije imala ni Gadafijeva, kao ni Maova kineska milicija, po čijem ugledu je ova afrička milicija i osnovana. Državu kontroliše mala vojska koja ume da se pobuni protiv sopstvene vojne vlade, kada od nje ne dobije hranarinu i pomoć za kućne troškove – kao, recimo, 2011. godine.

Ali, ovde je i Prigožinova plaćenička grupacija - koliko velika, nije jasno. U ovoj pretežno islamskoj zemlji je ugled marksističke ideologije snažan, jer je u njoj vodio politiku „afrički Če Gevara“ Tomas Sankara, a sa mesta predsednika države je 1987. godine tajanstveno pučem uklonjen posle četiri godine vladavine, od 1984. godine. Nikada nije nađen.

Rusi su nedemokratskim režimima dali vojnu zaštitu na dva načina: Prigožinovom najamničkom vojskom su osiguravali stabilnost korumpiranim vladama sprečavajući njihovu parlamentarnu smjenu ili vojni puč domaće armije, dok su vojnom i tehničkom pomoći tu armiju približavali zavisnošću od Moskve. I potplaćivanjem generala. Prigožin direktno štiti pučističke hunte u Maliju i Burkini Faso koje su protjerale francuske vojnike, dok je Burkina Faso zabranila i francuski jezik

Skromnom poljoprivredom, pamukom i stočarstvom, se izdržava 80 odsto naroda. Samo je tri odsto zemljišta obradivo. Godišnji društveni proizvod po glavi stanovnika je oko 750 dolara. Od 2003. godine je nafta iz Čada vezana naftovodom za zapadnu obalu Afrike. Ljudi prosečno ne žive duže od 40-42 godine, a deca do 15 godina starosti čine gotovo 50 odsto stanovništva. Skoro sav skromni izvoz pamuka, usoljene ribe i soli ide u Evropsku uniju, Ameriku i Kinu. Da li nam je objašnjivo zašto u ovoj prostranoj zemlji ima samo 600 kilometara pokrivenih puteva i 16 hiljada automobila i prevoznih vozila; da jedan telefon dolazi na 678 ljudi i jedan radio je na pet porodica? Možemo li za-

misliti da 80 odsto naroda živi sa manje od oko 1,7 dolara po stanovniku?

To je, po definiciji, država gladi.

BURKINA FASO

To je „Zemlja časnih ljudi“, što joj je službeno ime kada je 1984. godine preimenovana od Gornje Volte u sadašnji naziv - Burkina Faso.

I ona je postala nezavisna od Francuske 1960. godine. Njen glavni grad Uagadugu je veći od Beograda, ima preko 2,4 miliona stanovnika što nije čudno za zemlju od 22 miliona stanovnika, ali ima vojsku skromnog broja od sedam hiljada oficira i vojnika, plus oko

45 hiljada muškaraca i žena mobilizovanih na dve godine kao narodna milicija, koja

Njegov naslednik je smenjen pre dve godine, posle pretećih protesta vojske i raznih etno-ideoloških grupa. Burkina Faso je malo veća od Nigera i Čada, i ima nešto veći društveni proizvod po glavi stanovnika od njih – on je 825 dolara godišnje. Gotovo 79 odsto prihoda od izvoza potiče od dijamanata i plemenitih metala, ali 80 odsto naroda živi od sitno-parcelne poljoprivrede. Od čega onda preživljavaju gradovi, od izvoza zlata i uranijuma? Zašto 90 odsto burkinške dece do dve godine starosti nema punu ishranu? Ona je 31. jula, 2023. godine zabranila izvoz svog uranijuma u Francusku i upotrebu pariskog jezika. Idu na ruski novac - ali, ne mogu ga dobiti ni kroz međunarodni bankarski SWIFT koji nadziru Amerikanci, niti kroz kripto-rublju preko Interneta?

Koji će drugi jezik povezivati brojne plemenske grupe i na desetine raznih jezika ako neće francuski? To nije objašnjeno.

CENTRALNOAFRIČKA

REPUBLIKA

I u ovoj zemlji Prigožin ima plaćenike.

Ovde se odavno vodi dugotrajni građanski oružani sukob između desetina suprotstavljenih etničkih grupa u koji su Rusi tek nedavno upali. Zemlja je veća od Ukrajine, a nema više od 5,5 miliona stanovnika. U većini su hrišćani protestanti i katoliciima ih ne manje od 50 odsto od stanovnika, muslimana je 15 odsto, dok domorodačke vere ispoveda 35 odsto etničkih grupa.

Zbog rata od 2012. godine naovamo i ništavog pravnog sistema ona je na poslednjem 188. mestu na svetu po stanju ljudskih prava. U stvari, u njoj vladaju domorodački „etički sistemi“ nevezani za Opštu povelju ljudskih prava Ujedinjenih nacija. Zemlja je bogata kobaltom, uranijumom, zlatom, dijamantima, naftom i vodenom energijom.

Izvoz dijamanata daje 55 od-

sto društvenog proizvoda. Ona uživa vojnu pomoć Ujedinjenih nacija, njenih plavih šlemova, koja spečava međuetničke sukobe i prima ekonomsku pomoć Svetske banke za infrastrukturne projekte. I prima humanitarnu pomoć UN, svih nas, koji joj uplaćujemo svoje novčane kvote. Ali, pre sedam dana je nezahvalno naredila snagama UN da napuste zemlju. Neki vojnici neće, prebacuju se u Prigožinove plaćenike. Ujedinjene nacije slabe, Rusija jača.

ČIME PUTIN TUČE

PO AFRICI Putin je u Africi istupio sa iluzijom bele pravde. On, Rusija i Afrika, se navodno bore protiv evro-američkog sveta. On je na rusko-afričkoj konferenciji u Sankt Petersburgu 26. jula 2023. godine, gde su došle delegacije afričkih 17 zemalja od prethodnih 53 iz 2019. godine, obećao da će uz „Prigožinovu intervenciju“ u pomenutim, i drugim državama u Africi, pokloniti 5 odsto žita u odnosu na njihove potrebe. To je prazno i uvredljivo obećanje. Jer, naplatiće on preko cene preostalih 95 odsto žita, prethodno „poklonjenih“ pet odsto žita ili će im dati manje para za zlato, uranijum i dijamante. Rusija ne može da prođe kroz Dardanele sa teretnim brodovima da kroz Mediteran izađe na Atlantik, jer joj to neće dozvoliti ni Ukrajina niti Turska.

Moskva je suspendovala slobodan izvoz žita Ukrajine u Afriku i teško da će joj Turska dozvoliti monopol na izvoz žita. Neće joj to dati ni Engleska, teško da će Rusi proći kroz Gibraltar. A ako Rusija bude išla žitnom železnicom na Kinu i potom brodovima oko Rta Dobre nade na zapadnu obalu Afrike, tu kosmičku cenu pšenice antifrancuski, afrički pobunjenički režimi ne mogu da

ECOWAS je političko-ekonomska zajednica 15 zapadnoafričkih zemalja kojoj je cilj federalno ujedinjenje sa zajedničkom slobodnom ekonomijom, političkim jedinstvom i zajedničkom vojskom. Taj cilj želi da postigne do 2050. godine. Osnovana je 1975. godine i sjedište joj je u Lagosu, u Nigeriji

plate. Da ne pominjemo Putinove druge uslove „pomoći“ Africi: penetraciju ruske kulture na afričkim TV kanalima i masovnim medijima propagande, uz zahtevanu prorusku dopunu afričkih školskih sistema.

U stvari, još je rano da sa pouzdanjem otkrijemo za koju etničku i vojnu grupu su se Rusi korupcijom povezali u Nigeru, Čadu, Burkini Faso i Centralnoafričkoj Republici, i ko u Nigeru, i ostalim podsaharskim državama, posebno Maliju. Tamo je, u celom regionu – ali i izvan bivših britanskih kolonija, svuda na stotine narodnih i jezičkih grupa. I zato je tamo politika Rusa, po našem mišljenju, krenula u dodatne podele tih država. Uz nadu Moskve da bi one mogle da se rasparčaju na novu postkolonijalnu konfiguraciju: francusku, britansku i rusku.

Teško je to sprovodljivo bez odmazde Evro-Amerike, Kine i konkurentnih afričkih naroda.

KUDA ĆE NIGERIJA I ECOWAS

ECOWAS je političko-ekonomska zajednica 15 zapadnoafričkih zemalja kojoj je cilj federalno ujedinjenje sa zajedničkom slobodnom ekonomijom, političkim jedinstvom i zajedničkom vojskom. Taj cilj želi da postigne do 2050. godine. Osnovana je 1975. godine i sedište joj je u Lagosu, u Nigeriji.

Ona bi bila više od kopije Evropske unije. Postbritanska država Nigerija je njen stožer. To je država sa preko 220 miliona stanovnika i ona je 20. industrijska sila na svetu, po nekima je na 27. mjestu. Ona neće pustiti Ruse u svoj atar bez borbe jer je dovoljno moćna da se sa Moskvom sama uhvati u koštac. A neće biti ni sama. S obzirom na to da je narod Hausa u srodstvu sa Nigerom, malo je verovatno

da će dozvoliti rusifikaciju zapadne Afrike. Brzo po udaru u Nigeru, predsednik Bola Ahmed Tinubu je 30. jula sazvao predstavnike 15 zemalja članica ECOWAS-a, među njima i sve četiri prethodno pomenute zemlje, gde su jednoglasno uputili ultimatum pretorijanskoj gardi u Nigeru da vrati u kancelariju svrgnutog ustavnog predsednika i povuče se u kasarnu. U suprotnom, najavili su vojni kontranapad, šta po osnivačkoj povelji ECOWAS-a mogu da učine, jer imaju zajedničku vojnu komandu.

Ipak, od dogovora su gotovo sutradan odustale Niger, Burkina Faso i Čad i još više zaoštrile neprijateljski stav prema Parizu.

Danas, 6. avgusta u ponoć, ističe nigerijski ultimatum pučistima u Nigeru sa preostalih 12 zemalja ECOWAS-a. Sumnjamo da će u intervenciji učestvovati i država Mali, jer je tamo Prigožin sa svojim plaćenicima, među kojima su i Gurke iz Nepala. Njima nije važno gde su.

PORUKA CRNOJ GORI IZ NIGERA

Ako je cilj Moskve da u crnoj Africi razmrvi državni poredak i teritorije posle odlaska evropskih kolonizatora i preobliči državne granice, onda ona tamo nastavlja sa onom istom politikom koju vodi i prema Crnoj Gori.

U Africi još nije izgrađen pojam nadetničke nacije zbog slabe unutrašnje ekonomske povezanosti i mnogo različitih naroda, jezika, religija i međusobnih istorija na teritorijama koje su stvorili bivši kolonizatori. To Rusima tamo olakšava politiku dezintegracije.

I, ako ne može da crnogorsku državu zauzme celu zbog otpora jedinstvenog nacionalnog interesa svih Crnogoraca, a stalno će to pokušavati, onda će preko srpskog trojanskog konja da je cepa. Cepaće je etnički, kao i Afriku.

Pa šta uhvati na kopnu i na obali, i onda zbogom lepa Crna Goro. Ako mislimo drugačije, da nije tako, ni Bog neće pomoći Podgorici. Gledajmo Niger, „crnu zemlju“, nije Crna Gora tako daleko od njega. Nose isto ime.

PETSTO DVADESET OSMI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU:

U Džedi počeli mirovni pregovori bez učešća Moskve

Rusi zauzeli naselje Novoselivska, Ukrajinci napali tanker „Sig“

KIJEV/MOSKVA/DŽEDA

– U saudijskoj luci Džeda počeo je juče dvodnevni mirovni samit o Ukrajini kome prisustvuju predstavnici iz oko 40 zemalja, izuzev Rusije.

- Saudijska Arabija je spremna da doprinese postizanju rješenja koje će rezultirati trajnim mirom u Ukrajini - saopštila je vlada te zemlje u najavi samita. Dvodnevni sastanak je dio diplomatskog pritiska kojim zvanični Kijev pokušava da pridobije podršku zemalja koje nijesu među ključnim zapadnim saveznicima Ukrajine.

U razgovorima učestvuju visoki zvaničnici iz 40-ak država uključujući Sjedinjene Američke Države, Kinu i Indiju. Na sastanku, međutim, nema predstavnika Rusije.

Zvanični Kijev i zapadni saveznici se nadaju da će ovi razgovori dovesti do sporazuma o ključnim principima za miran završetak rata i podrške Ukrajini iz zemalja tzv. Globalnog juga koje nijesu bile voljne da zauzmu stranu u sukobu koji je pogodio globalnu ekonomiju.

Rusija ne prisustvuje sastanku u Džedi, iako je Kremlj saopštio da će pratiti tok ovih razgovora. Ukrajinski, ruski i zvaničnici brojnih drugih zemalja ocijenili su da za sada nema izgleda za pokretanje direktnih mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je nadu, kako prenosi Rojters, da će razgovori dovesti do mirovnog samita na kome bi globalni lideri podržali ukrajinski stav kojim se zahtijeva da Rusija vrati sve ukrajinske teritorije i povuče sve svoje trupe sa teritorije te zemlje. Kada je riječ o stanju na frontu, ukrajinski pomorski dronovi napali su i oštetili ruski tanker „Sig“ koji prevozi gorivo, dok su ruske snage zauzela naselje Novoselivska na istoku Ukrajine, gdje je Kijev prijavio pojačane napade. Izvori iz Službe bezbjednosti Ukrajine potvrdili su za ukrajinske medije da je SBU u noći sa petka na subotu, zajedno sa ukrajinskom mornaricom, izvela specijalnu operaciju, u kojoj je pomorskim

U Beogradu održan 14. protest „Srbija protiv nasilja“

Odziv bio slab zbog nevremena

Građani su šetali Ulicom Kneza Miloša, da bi se na mostu Gazela sastali sa ekološkim aktivistima koji su tu blokirali saobraćaj

BEOGRAD – U Beogradu je sinoć, uprkos nevremenu koje je pogodilo tu državu, održan 14. protest „Srbija protiv nasilja“, tokom koga je saobraćaj na mostu Gazela bio blokiran u oba smjera.

Odziv građana je, kako je prenio N1, bio slab.

Na početku protesta okupljenima se obratio Smiljan Banjac koji je rekao da se, i tri mjeseca nakon dva masovna ubistva u Srbiji, ništa nije promijenilo na bolje, ali je još jedno dijete nastradalo. Banjac je istakao i da se ne može reći da to nije moglo da se spriječi.

Student Fakulteta političkih

Šteta od poplava premašiće 500 miliona eura

LJUBLJANA - Padavine

dronom napadnut veliki naftni tanker Ruske Federacije „Sig“, koji je prevozio gorivo za ruske trupe. Kako je navedeno, specijalna operacija je izvedena u teritorijalnim vodama Ukrajine pomoću pomorskog drona koji je nosio 450 kilograma TNT-a. Prethodno je ruska Federalna agencija za pomorski i riječni saobraćaj saopštila da je tanker „Sig“ oštećen na južnom prilazu Kerčkom moreuzu nedaleko od Krimskog mosta.

Rusija tvrdi i da je zauzela naselje Novoselivska na istoku Ukrajine, gdje ukrajinske trupe izvode pojačane napade.

- Na području Kupjanska, kao rezultat kompetentnih i profesionalnih akcija vojnih jedinica zapadne komande, oslobođeno je naselje Novoselivsk – objavi-

lo je rusko ministarstvo odbrane na Telegramu, a prenio AFP. Dodaju i da su „ofanzivne operacije na frontu poboljšale situaciju“ ruskih snaga. Komentarišući ukrajinski napad na ruski tanker u Kerčkom moreuzu, Ujedinjene nacije pozvale su juče Ukrajinu i Rusiju da se uzdrže od bilo kakve akcije koja bi mogla da dovede do dalje eskalacije sukoba, saopštila je kancelarija generalnog sekretara UN.

- Vidjeli smo izvještaje o incidentu. UN nijesu u poziciji da potvrde ove izvještaje, ali snažno ponavljamo naš apel svim učesnicima u sukobu da se uzdrže od bilo kakve retorike ili akcije koje bi mogle da doprinesu daljoj eskalaciji sukoba –navodi se u saopštenju UN.

tokom noći dovele su juče do ponovnog porasta rijeka u centralnoj i istočnoj Sloveniji, a zbog visokog vodostaja Save evakuisani su posjetioci kampa u Čateškim Toplicama. Slovenačka vojska pokušava da se probije do odsjeka Črna na Koroškem, gdje su ljudi ostali bez zaliha vode, struje i signala za mobilni telefon.

Dionica auto-puta A1 između Ljubljane i Maribora ponovo je otvorena za saobraćaj nakon što je u petak bila zatvorena zbog poplava na širem području Celja.

Mnogi glavni putevi u međuvremenu su ostali zatvoreni, naročito na zapadu, sjeverozapadu, sjeveru, sjeveroistoku i pojedinim centralnim djelovima Slovenije, prenosi agencija STA.

Zbog nabujale rijeke Save povećane su mjere opreza u nuklearnoj elektrani Krško, a evakuisani su i posjetioci kam-

pa u Čateškim Toplicama. Slovenački premijer Robert Golob, koji je zbog poplava prekinuo godišnji odmor, izjavio je juče kako će načinjena šteta premašiti 500 miliona eura.

On je rekao i da je dvije trećine Slovenije pogođeno poplavama i da se ta država suočava sa najgorom prirodnom katastrofom u svojoj istoriji.

- Iako je protekla noć bila manje teška, šteta će vjerovatno premašiti 500 miliona eura – rekao je Golob nakon sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost, prenosi agencija STA.

Golob je dodao i da su posebno teško pogođene putna i energetska infrastruktura, navodeći da će biti potrebni veliki napori da se obnovi normalan život u zemlji.

U bujičnim potocima izazvanim, prema procjenama vladinih zvaničnika, najvećim poplavama u istoriji Slovenije do sada su nastradale tri osobe.

Hrvatska obilježila Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 28. godišnjicu operacije „Oluja“

Milanović: Srbi se vraćaju u Knin

nauka Petar Jovanović kazao je da studenti zahtijevaju odgovornost, smjene i ostavke. - Možete da se oglušite, ali imajte na umu da naša istrajnost samo raste – poručio je Jovanović.

On je dodao da studenti neće dozvoliti da se njihova mladost protraći kao mladost njihovih roditelja koju su, kako je rekao, položili za demokratiju na istim tim ulicama.

Građani su tokom protesta šetali Ulicom Kneza Miloša, da bi se na mostu Gazela sastali sa ekološkim aktivistima koji su tu blokirali saobraćaj. Protest protiv nasilja održan je i u Kraljevu i Bačkoj Palanci.

Dan ranije, u petak, vlasti Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta RS organizovale su u Prijedoru zajedničko obilježavanje 4. avgusta kojeg nazivaju „danom progona Srba iz Hrvatske“

KNIN – Hrvatska je juče centralnom proslavom u Kninu uz prisustvo državnog i vojnog vrha obilježila Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih

branitelja, kao i 28. godišnjicu operacije „Oluja“.

Proslavi je prisustvovao kompletan državni vrh na čelu sa predsjednicima države Zoranom Milanovićem, Vlade Andrejom Plenkovićem

i Sabora Gordanom Jandrokovićem

Milanović je naveo kako je hrvatska vojska u Knin ušla kada u njemu više nije bilo nikoga.

- Ali, ljudi se vraćaju. U ovom gradu danas ima pripadnika

srpske nacionalnosti. A zašto su ovdje? Jer im valja, jer im je ovo domovina. To je jedino u Hrvatskoj, to je posebno i to je izuzetak. Niko se drugdje ne vraća. To je rezultat rada svih vlada, ali i raspoloženja i duha u hrvatskom narodu - rekao je Milanović.

Premijer Plenković kazao je kako je „Oluja“ prekretnica koja je označila kraj velikosrpske agresije na Hrvatsku, dok je predsjednik Sabora naglasio kako je „Oluja“ krucijalni trenutak u stvaranju hrvatske države.

Dan ranije, u petak, vlasti Srbije i bosansko-hercegovačkog entiteta RS organizovale su u Prijedoru zajedničko obilježavanje 4. avgusta kojeg nazivaju „danom progona Srba iz Hrvatske“.

Nivoi rijeka u Sloveniji i juče nastavili da rastu, evakuisan kamp u Čateškim Toplicama

Vatrogasci izvlače djecu iz poplavljenog vrtića

Tanker „Sig“

Milanović na ceremoniji u Kninu

Dramski pisac Nenad Prokić za Pobjedu o aktuelnoj situaciji u Srbiji i našoj državi

PODGORICA - SPC krši ustave u zemljama u kojima to može i u kojima joj se to dozvoljava. Iz sve snage navijam da se tome stane na put. Iza nas su godine indoktrinacije i previše je nacionalnih apologeta i u Srbiji i u Crnoj Gori koji tumaraju po ruskim političkim stepama, nadajući se da će opet s barbarima moći da dave Evropu. Ja sam protiv njih - kaže u intervjuu Pobjedi srpski dramski pisac, reditelj, nekadašnji profesor FDU u Beogradu, Nenad Prokić. Zajedno s Mirkom Kovačem, Filipom Davidom i Milanom Đorđevićem osnivač je Foruma pisaca i jedan od osnivača Beogradskog kruga. Takođe, jedan je od osnivača Liberalno-demokratske partije i poslanik u dva mandata u Skupštini Srbije. Prokić je autor desetak dramskih komada, romana ,,Alpha Foxtrot“, bio je direktor BITEF-a u dva mandata, radio je kao pisac, dramaturg u Jugoslovenskom dramskom pozorištu i Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru. Jedan je od najistaknutijih opozicionih intelektualaca od devedesetih godina prošlog vijeka do danas koji decenijama razara predrasude, mitomaniju i ostale društveno-političke prilike u Srbiji.

POBJEDA: ,,Razum je uvijek u posjedu manjine“, izjavili ste nedavno. Šta smatrate u Srbiji danas takvom ,,razumnom manjinom“ i postoje li mogućnosti za neku pozitivnu političku progresiju koja bi mogla iz manjinskog stanja dovesti do ozbiljnijih promjena u Srbiji?

PROKIĆ: U Srbiji ta razumna manjina uglavnom ne prelazi pet procenata podrške, a trenutno to nije ni iznad dva procenta. Danas je to samo GDF (Građanski demokratski forum). Sve ostalo je Marićevića jaruga (gdje je Marićević neuspješno pucao na Karađorđa) po kojoj lete odbačene plastične kese. Nema u Srbiji u ovom trenutku nikakvog izgleda da može doći do bilo kakve promjene. I ti izgledi su sve manji, jer stasavaju otrovane generacije koje jedan dan nijesu provele u normalnoj državi. Štaviše te populističke generacije danas marširaju po gradovima Srbije zahtijevajući da im neko isporuči nenasilje, nakon što

Crna Gora postaje Vučićev atar, na vječnom putu ka EU

su se četrdeset godina radovali svakom nasilju Srbije uperenom na komšiluk.

To tako neće moći. Srbi su antipodi samima sebi. Pa ovdje se prijeti sportistima koji se vraćaju u zemlju iz inostranstva da zaigraju u nekom klubu u Srbiji, jer se smatra izdajom to što ne igraju za neki drugi klub u Srbiji. Šta je to nego ostvarenje prognoze da će se sve ono što smo radili drugima okrenuti protiv nas i da će sukobi koje smo izazivali završiti u samoj Srbiji? Hrvati koji su na ,,Maksimiru“ gledali utakmicu na kojoj su prije više decenija počeli sukobi danas putuju do Sjevernog pola bez pasoša. Mi bez pasoša putujemo nešto dalje od Šida u tom pravcu, osuđeni na sopstvenu sitnu mjeru.

POBJEDA: Šta je to što najviše usporava i unazađuje srpsko društvo? Ako se zagledate sve ove decenije unazad kako Vam izgleda onda u toj retrospektivi politika koju je vodila Srbija?

PROKIĆ: Zarobljenici smo sopstvenih propalih politika. U još gorem stanju su Srbi sa Kosova. Mi sada živimo postmerkelovsku politiku, tog najgoreg kancelara Njemačke poslije Drugog svjetskog rata. Evropa je po ko zna koji put zakazala. U okviru te politike, Beograd je iskoristio priliku da kidnapuje živote kosovskih Srba, sijući nekakvu ugroženost među njima, a njih najviše ugrožava zapravo sam Beograd. Ni krepalo nedonošče ,,Otvoreni Balkan“ nije donijelo nikakvu nadu, pa se čini da je ono više koristilo svojim mekšim granicama, razvoju trgovine narkotika nego bilo čemu i bilo kome drugom. To su vam ti paradoksi progresa. To su vam rezultati te filozofije žuči.

POBJEDA: Šta biste onda u tim ,,paradoksima progresa“ označili kao ključne tačke promašenosti srpske politike?

PROKIĆ: Srpska politika je već četrdeset godina besmislena, neubjedljiva i antiistorijska. Ona predstavlja bezumno prizivanje poraza. Potrošila nas

Problem koji danas ima Spajić oko formiranja vlade je potpuno ogolio najje iniji, gotovo bizaran nivo bavljenja politikom na Zapadnom Balkanu; birači su srozali svoje kriterijume i od političara ne očekuju prvenstveno kvalitativni pomak u svom životu prilikom izbora, već im je prioritet sa kim će biti formirana buduća vlada, a ovi slabići im izlaze u susret svjesno ugrožavajući budućnost zemlje kojom vladajukaže Prokić

je politika i potrošili smo se u politici. Ono što je ostalo je vulgarna srpska propaganda, mitingašenje i litijašenje. Kad baš tvrdo pogledamo: Srbi nikad o sebi nijesu govorili istinu i glavni su u propagiranju laži o samima sebi. Ako bismo baš svodili neki završi račun, a vrijeme je i za to: diktatori nikad ne bi mogli stvoriti sebe kad ih ne bi stvarali oni kojima nedostaju. Podsjetimo se na činjenicu da su Slovenci napustili Kongres SKJ zbog jedne riječi: jedinstvena (misli se na partiju). To je bio poraz Srbije. I on traje do dan-danas i ko zna dokle će. Tražiti u Hrvatskoj autonomiju, a ukidati je na Kosovu devedesetih - samo korumpirana budala može tvrditi da to nije velikosrpsko trabunjanje. Nakon toga su, naravno, poražene te ideje jer su bile samoubilačke.

POBJEDA: Od samog raspada SFRJ bili ste na strani demokratije, evropskih vrijednosti i one druge, bolje Srbije. Ali stiče se utisak da je stalno tu onaj apsurd da je malo toga postignuto. Zašto je to tako?

PROKIĆ: Zato što u Srbiji ne može bolje. Komunistički period je bio taj u kojem je Srbija najviše napredovala ka, ne samo evropskim, već najboljim

civilizacijskim vrijednostima. To je nažalost prošlo, kratko je trajalo, i vratili smo se svojim teškim i izgleda neizlječivim bolestima. Srbi će nestati, odlučili su se na propast. Obezbijedili su sve neophodne uslove koje uopšte mogu da ostvare duštva koja su riješila da nestanu. U tom procesu najgori u tom društvu će se epohalno obogatiti. Ostali će nestati. Tako je to kod homo sapiensa koji se oklizne u evoluciji. Nijesam ništa od svega toga želio, ali sam bio više nego mnogostruko nadjačan.

POBJEDA: Vlast u Srbiji pleše kao klovn na žici između Kine, Rusije i SAD. Kako će se odvijati dalji odnosi Zapada i Srbije nakon sankcija Vulinu i izvještaja agencije DEA o vezama Vučića sa Belivukovim klanom? Može li se očekivati jačanje pritiska Zapada na Vučićev režim?

POBJEDA: U Crnoj Gori počinju travestije oko nove vlade. Predsjednik PES-a Milojko Spajić ignoriše DPS, koja poslije PES-a ima najviše mandata u parlamentu. No, Spajić pregovara s Mandićem, Kneževićem i partijama koje su otvoreno antievropske i proruske. Kako to komentarišete?

itd. A s druge strane Vučić izjavljuje da su Srbi u Crnoj Gori stalno ugroženi i da će u novoj vladi dobiti ,,šipak“?

PROKIĆ: Nijesu to apsurdi. To je ono čemu plebs daje podršku. Možemo se samo nadati da će kad-tad zavladati pravilo da nacionalno ludilo prestaje s porazom, jer s pobjedom postaje još luđe. Mada, rekao bih da nama ni poraz ništa ne može. Poslije njega još smo luđi, opijeni nacionalističkim fantazmagorijama. Duboko smo zagazili u period u kojem se neobrazovani nepismeni ološ za nešto pita. Direktna posljedica je identifikacija sa individualnim uspjesima sportista, koja je bijedna nadoknada svih društvenih poraza.

POBJEDA: Jednom ste izjavili da će ,,Abazović biti izigran“. S obzirom na to da nije u PES-ovim igrama oko nove vlade mnogi smatraju da će biti politička ,,ispušena lula“ kad mu istekne tehnički mandat premijera, a pogotovo nakon potpisivanja tzv. Temeljnog ugovora sa SPC?

POBJEDA: Nedavno je održan dvanaesti po redu protest „Srbija protiv nasilja“, u organizaciji nekoliko opozicionih partija, koji je okupio u Beogradu nešto manje ljudi nego do sada. Imaju li ovi protesti jasnu profilaciju i šta vidite kao njihov krajnji cilj i učinak?

PROKIĆ: Otkad se na nevladinim medijima ne pojavljuju procjene broja učesnika,

od tada je jasno da ih nema baš u nekom broju. Istrošili su energiju koja je mogla, da je bilo odlučnosti i pameti, da se mnogo bolje iskoristi. Ja mislim da ljudi koji to organizuju nemaju nikakvu svježu političku misao i hrabrost, pa čak ni želju da nešto bitno promijene. I po tome su gori i od ovakve vlasti. Oni uzvikuju te iste populističke parole iz almanaha za gubitnike kao što je ,,Ko-

sovo je srce Srbije“, rusofili su ništa manje od vlasti, misle da je Dodik super, da je Crna Gora dio Srbije, da su Ukrajinci nacisti i arlauču sve isto što i vlast, ali bi kao da je smijene. Ulica u Srbiji nikad ništa nije promijenila. Neće ni ovi. Dadaistička poruka da je postojanje gubljenje vremena bi mogla sasvim lijepo da ih opiše. Svaka budala može od ovog naroda da čini šta hoće.

PROKIĆ: Jedno je sigurno: vlast u Srbiji na sve to neće previše uticati ukoliko ne bude poštovala političku geografiju. Vulin i Belivuk su ispod nivoa na kojem mogu da razgovaram. Pretpostavljam da je problem to što je vlast u Srbiji nešto obećala Rusiji, jer je trenutna i ne samo trenutna vlast edipovski na njenoj strani šta god da se u Rusiji odvija. Može biti da su uzeli i neke pare na osnovu tih hohštaplerskih obećanja. Ali gle nepravde po kojoj je Srblje čuveno, NATO ih je provalio i obezbijedio okolni teren, snimili su svako vozilo koje je prevozilo ovo i ono, i sad su prevoznici u sosu, da se eto tako figurativno izrazim. I kao i obično, problem je kako se obećati i jednima i drugima. Tito je to umio, ovi vala jok. Njihovi patetični napori samo ih još dublje guraju u sopstveno bezizlazno blato. U Srbiji i dalje nema kapaciteta koji bi omogućio shvatanje da je Notr Dam značajnija za svjetsku kulturu od Dečana. Jeftina hvalisavost tu ne pomaže.

PROKIĆ: Rekao bih da je Spajić talac sopstvenog stava dok je bio u opoziciji. Jedino čvrsto obećanje koje je dao je da neće biti DPS-a u vladi. Populistički naziv PES je sugerisao svima da su za nastavak EU integracija, daju i takve izjave, kao neće povući priznanje Kosova, ali kada danas treba da formira vladu nije dovoljno da nema DPS-a u vladi. S kim će da nastavi EU integracije? S Mandićem i Kneževićem? Nažalost od toga nema ništa, Crna Gora postaje Vučićev atar, na vječnom putu ka EU sa ciljem da nikada tamo ne stigne, a time se stvaraju idealni uslovi za korupciju i pljačku. Problem koji danas ima Spajić oko formiranja vlade je potpuno ogolio najjeftiniji, gotovo bizaran nivo bavljenja politikom na Zapadnom Balkanu; birači su srozali svoje kriterijume i od političara ne očekuju prvenstveno kvalitativni pomak u svom životu prilikom izbora, već im je prioritet sa kim će biti formirana buduća vlada, a ovi slabići im izlaze u susret svjesno ugrožavajući budućnost zemlje kojom vladaju. Nažalost, kada se osvrnemo na rezultate crnogorskih vlada u posljednje tri godine sa istim ovim akterima koji će formirati i novu, građani Crne Gore nemaju se čemu nadati.

POBJEDA: Poznati ste kao poznavalac pozorišta apsurda. Kako komentarišete činjenicu da su u Crnoj Gori na vlasti Vučićevi replikanti Dritan Abazović, Mandić, Milatović, Spajić, Knežević

PROKIĆ: Izigrao je i samog sebe. Nije mi ga žao. U tom izigravanju najvažniji politički momenat je to što Abazović leti na podršci koju dobija od medijskih uticaja koji stižu od Vučića. Kad obespravljeni i osiromašeni pomisle da se pojavio neko ko će se konačno izboriti sa nepravdom, red je da momentalno u ovim našim nesretnim krajevima pomislimo na najgore.

POBJEDA: Srpska crkva je postala eksteritorijalna i ima imunitet u odnosu na ustave država u kojima djeluje. Kako vidite dalji razvoj situacije u Crnoj Gori, s obzirom na marionetsku, klerikalnu vlast koja istrajno devastira građanski i evropski karakter države?

PROKIĆ: SPC krši ustave u zemljama u kojima to može i u kojima joj se to dozvoljava. Iz sve snage navijam da se tome stane na put. Od dvanaestorice u Praviteljstvujuščem sovjetu iz 1807. godine jedva su četvorica bili pismeni. Ali i od njih samo su dvojica znali kojekako napisati svoja imena. Ne mogu da se otmem utisku da se situacija u srpskoj državi i crkvi nije pretjerano promijenila u međuvremenu. Nijesam srpski predsjednik pa da se miješam u unutrašnje stvari države koju moja država bilateralno priznaje. Iza nas su godine indoktrinacije i previše je nacionalnih apologeta i u Srbiji i u Crnoj Gori koji tumaraju po ruskim političkim stepama, nadajući se da će opet s barbarima moći da dave Evropu. Ja sam protiv njih.

Ljubeta LABOVIĆ

Ovima koji organizuju proteste Dodik je super, a Crna Gora je dio Srbije

NAŠA TEMA: Zašto Crna Gora nema nijedan ozbiljniji festival posvećen likovnoj umjetnosti

Potreban projekat sa jasno definisanim kriterijumima

POPOVIĆ:

Velike zemlje odavno sprovode kombinaciju turizam i plus kultura

STANIĆ: Ako je samo profit, ego i interesna grupa u fokusu, gubi se smisao

RAONIĆ: Mejnstrim ovog prostora su lagani sadržaji. Estradna estetika ih sasvim lijepo popunjava

ČAKALOVIĆ: Potreban je festival koji bi izreklamirao likovnu scenu mnogo dalje

PODGORICA – Crna Gora kao zemlja slikara, kako se često govori, nema nijedan ozbiljniji festival posvećen likovnoj umjetnosti. U svim drugim umjetničkim oblastima – književnosti, filmu, pozorištu, muzici održavaju se festivali i sajmovi, dok je u oblasti likovne umjetnosti praksa kudikamo drugačija. Potencijala za pokretanje festivala likovne umjetnosti Crna Gora i te kako ima – veliki broj kvalitetnih likovnih umjetnika koji ovdje stvaraju, kao i jedinstvena prirodna ljepota naše zemlje. Ovakav festival doprinio bi razvoju i promociji domaće likovne scene, a s obzirom na to da Crna Gora sve više postaje nezaobilazna destinacija turista, jedan takav sadržaj bi nesumnjivo privukao i njihovu pažnju.

Sagovornici Pobjede na ovu temu – likovni umjetnici Dimitrije Popović, Ivana Stanić, Sanja Raonić i Marko Čakalović saglasni su da je Crnoj Gori potreban festival likovne umjetnosti. Predlažu da se održava ljeti, tokom turističke sezone, da se napravi dobar projekat sa jasno definisanim kriterijumima, angažuju kustosi i umjetnici i odradi dobar marketing. Saglasni su i u još jednom – inicijativu za organizovanje takvog festivala trebalo bi da pokrene Ministarstvo kulture i medija. Za sve to, pored dobrih ideja, potrebno je dosta novca i stručnog rada.

USLOVI

Popović smatra da se inicijativa za pokretanje festivala posvećenog likovnoj umjetnosti treba pokrenuti iz nadležne institucije – Ministarstva kulture i medija. Nakon toga se, ističe Popović, precizno odredi karakter manifestacije, njen smisao i predvide učinci koji bi od inve-

stiranja u takav projekat mogli biti ostvareni. – Složeni dio se odnosi na samu realizaciju takvog projekta. Znači, od osiguranja adekvatnih izložbenih prostora, osiguranja odgovarajućih tehničkih standarda neophodnih za realizaciju planiranih izložbi do ostalih važnih pojedinosti, kataloga, postera itd. Taj dio posla mora biti povjeren kustosima ili umjetnicima koji imaju iskustva u kustoskom radu. Za sve ovo, osim finansijskih sredstava, koja su, po pravilu, problem kada je kultura u pitanju, treba puni angažman zapošljenih i visoko profesionalni odnos prema povjerenom poslu – istakao je Popović. Raonić smatra da je vrlo očigledan i jasan razlog zašto u Crnoj Gori ne postoji ozbiljniji festival posvećen likovnoj umjetnosti. – Zato što većinska Crna Gora u ovom trenutku takvu potrebu nema. Decenije za nama su proletjele, a da se nije ulagalo u osnaživanje kapaciteta kroz institucije sistema, obrazovne i kulturne prvenstveno, da se odgoje generacije koje će kroz obrazovne procese razviti potrebu za prvo kritičkim, a onda i kreativnim promišljanjem. Pa time i potreba za sadržajima ko-

ji podstiču mentalne kapacitete na promišljanje je minimizirana. Mejnstrim ovog prostora su lagani sadržaji. Estradna estetika ih sasvim lijepo popunjava. Ja bih rekla da se Crna Gora danas, nažalost, prepoznala u mentalitetu naroda, a ne građanina –istakla je Raonić.

Stanić je kazala da je na pitanje zašto Crna Gora nema sajmove umjetnosti dosta jednostavno odgovoriti – jer je Crna Gora malo tržište. – Mislim da još uvijek nemamo dovoljan broj zainteresovanih biznismena koji bi ušli u ovaj projekat, iako smatram da bi Ministarstvo kulture i medija bilo najbolji organizator istog. Mogu da govorim o estetskoj svijesti građana ili o menadžmentu u kulturi, o projektima i idejama, ali o samoj trgovini ne, jer to nije moje polje. Realnost je takva da Crna Gora ima mnogo autora i stvaralaca, ali likovnu scenu donedavno su kreirali isključivo galerije ili pojedinci koji trguju sa umjetninama. Moje iskustvo kroz rad Kulturne baze „Kunst“ u prethodne četiri godine, koja je neprofitabilna platforma koja okuplja umjetnike i promoviše njihov rad, govori mi da sa malo više rada i posvećenosti nije teško plasirati umjetnine na tržište

Likovna umjetnost kao dio svakodnevnog života

Ivana Stanić smatra da proces stvaranja stabilne i zdrave likovne scene zahtijeva višeslojnu posvećenost. – Uvijek moramo razmišljati o opštem dobru. Da bi projekat bio uspješan, sve njegove faze treba da budu smislene, od početka do kraja. Isto je i sa likovnim djelom. Kada i ako bi se ova priča započela na pravi način sa entuzijazmom, posvećenošću, ljubavlju i znanjem, naravno, i isključivo oblikovana od profesionalaca iz različitih oblasti, uz podršku sponzora i ministarstava, na obostrano zadovoljstvo izveli bismo likovnu umjetnost iz učmalih galerijskih prostora i ona bi, kako i zaslužuje, postala dio svakodnevnog života jednog društva – kazala je Stanić.

i da nije toliko teško doći do kupaca – smatra Stanić. Prema njenim riječima, do sada se nisu stekli uslovi za organizovanje jednog takvog festivala zbog manjka svijesti o važnosti likovne umjetnosti, manjka obrazovanja i dobrih ideja, ali i zbog apsolutne nebrige o egzistenciji likovnih umjetnika, a to jeste interesantan fenomen, jer je upravo Crna Gora iznjedrila vrlo značajna imena svjetske likovne scene, ali ih nije oblikovala i podržala, već su oni svoja utočišta tražili u drugm zemljama.

– Skoro sva naša slavna imena su u jednom trenutku postala državljani druge zemlje – kazala je Stanić. Čakalović smatra da je to što Crna Gora nema festival posvećen likovnoj umjetnosti trenutna situacija i da će se vremenom pored filmskih i muzičkih festivala desiti i likovni.

– Potrebno je napraviti dobar projekat sa jasno definisanim kriterijumima i dobar marketing, a kvalitetnih umjetnika nam ne fali – istakao je Čakalović.

TEME

Popović bi festival posvećen likovnoj umjetnosti koncipirao po temama. – Određenu temu, koja se tiče kakvog društvenog problema ili istorijsko-mitskog, a reflektuje se na savremenost, označio bih kao glavnu temu za tu godišnju manifestaciju. Smatram da bi takve manifestacije trebalo da se održavaju svake godine, na primjer, kao ,,Crnogorski Annale“ (Annale Montenegro). Odabrao bih adekvatne stručnjake – naše i strane, i postavio izložbu u adekvatnom prostoru, pozvao u goste samo jednog umjetnika, organizovao okrugli sto gdje bi se govorilo o datom problemu. Dakle, išao bih na individualnost, a ne

kolektivnost. Organizovanjem prave izložbe, na primjer, Gerharda Rihtera, došli bi mnogi iz regije i šire da vide djela tog umjetnika danas smatranog među najvećim svjetskim umjetnicima. Dolazak pojedinca, što automatski uključuje i širi kontekst recepcije djela, bio bi za studente i ljubitelje umjetnosti od velike koristi. Jer bih prema karakteru izraza pozvanog umjetnika organizovao, kao šire kontekstualizovanje sa gostujućim umjetnikom, izložbe i naših, posebno mlađih umjetnika. Tako nešto bi, smatram, obogatilo crnogorsku likovnu kulturu – rekao je Popović. Stanić kaže da se sajmovi, uglavnom, održavaju u velikim prostranim halama, starim fabrikama, bitnim kulturnim destinacijama gdje je jednostavno postaviti konstrukcije, koje će se po završetku sajma ukloniti, a da nemaju negativan uticaj na ambijent. – Mogao bi se sajam održavati na jednom fiksnom mjestu, poput galerije, gdje bi on bio fiksna tačka na kulturnoj mapi. Jedan broj naših umjetnika je decenijama bio ,,izvožen“ na internacionalne sajmove. Upravo taj ekskluzivitet je praksa koja mora da prestane, bili mi domaćini sajma ili posjetioci istog – kazala je Stanić. Ona smatra da mi već sada imamo jedan broj vizuelno opismenjene publike, ali misionarski posao prenošenja znanja i kultivacije oka je proces koji je neodvojivi dio same kulture društva kao šireg pojma iste.

– Podrška autorima se može izvršiti na različite načine – u vidu podrške od repro materijala i prostora, otvorenih konkursa, mreže kupaca, marketinga, opremanja djela i samog pronalaženja prodajnih mjesta i do same artikulacije na tržištu, kako onlajn, tako i u realnom prostoru. Festivali vizuelnih umjetnosti su u pokušaju i samo nazivom ispunjavaju formu. Da ne bi obesmislili čitav fenomen sajma ili manifestacije, sve što se radi mora da sadrži komponentu opšteg dobra (komunikacija između publike i autora i dobrobit istih). Ako su samo profit, ego i interesna grupa u fokusu, gubi se smisao, jer svi subjekti treba da posvećeno, sa puno ljubavi rade svoj dio posla. Mi kao malo tržište teško možemo projekat velikih razmjera održati živim na duže vrijeme, ali s obzirom na to da Crna Gora svakim danom postaje brojnija, posjećenija i interesantnija za život, pogotovo strancima, koji su svjesniji vrijednosti ovdje, upravo se otvara prostor za pokretanje ozbiljne manifestacije koja može i treba da u jednom trenutku pređe u tradicionalno dešavanje – istakla je Stanić, dodajući da

bi najbolje bilo da takve manifestacije traju tokom turističke sezone i važno je da postoji svijest o potrebi i važnosti iste, kako zbog obogaćivanja turističke ponude, tako i zbog podrške kulturnim djelatnicima. Čakalović smatra da bi na festivalu likovne umjetnosti trebalo da su u fokusu domaći autori, ali da i stvaraoci iz inostranstva i regiona imaju mogućnost učešća. – Potreban je festival koji bi izreklamirao crnogorsku likovnu scenu mnogo dalje – kazao je on. Čakalović je nekoliko puta bio u mogućnosti da prisustvuje ozbiljnim manifestacijama u Holandiji koje pružaju mogućnost da se vide ozbiljna djela visoke umjetnosti.

– Jednom sam i sam učestvovao na takvom internacionalnom festivalu 2019. godine u Belgiji. Iz mog iskustva, potreban je veliki prostor za toliki broj izlagača ili da bude na više lokacija, mora da postoji jasan broj radova koji ćete prezentovati u tih nekoliko dana. Na takvim manifestacijama, pored autora, obično učestvuju muzeji, galerije i likovni kolekcionari. To je kao jedna ogromna kolektivna izložba na kojoj izlažete više svojih radova, vaš dio za izlaganje obično dijelite sa jednim ili dva umjetnika koji se bave sličnom tematikom i dužnost vam je da što bolje komunicirate sa publikom koja obično dolazi u grupama, kao u muzejima. Uključen je i tim koji čine istoričari umjetnosti i menadžeri koji vas u kratkim crtama predstave publici (putem kratke video-prezentacije, kataloga), a ostalo je na vama kako ćete najbolje opisati svoj rad. U mom slučaju to je bilo pet dana i u tih pet dana sam se sreo sa velikim brojem posjetilaca kojima sam morao prezentovati artističku i tehničku stranu djela, jer nekoga zanima proces nastajanja rada, a neko voli zaći dublje u tematiku. To izgleda kao neko mini-predavanje, jer nije samo da reklamirate svoj rad nego pružate i neki vid edukacije. Dakle, tako bi to moglo da izgleda iz mog ugla – rekao je Čakalović.

CETINJE

Popović je podsjetio da je princ Nikola Petrović svojevremeno imao jako lijepu ideju o jed-

i. mandić

Završena Likovna kolonija Kolašin 2023. koju je organizovalo Udruženje likovnih umjetnika grada

KOLAŠIN – Raznovrsne kulturne poruke koje tokom ljeta kreću iz „male varoši“ bogatije su za učinke Likovne kolonije Kolašin 2023, koju organizuje ULUK – Udruženje likovnih umjetnika Kolašina. Nedjelja rada i druženja umjetnika završeno je izložbom organizovanom u apartmanima „Mirović“ koji su bili i domaćini kolonije.

Izložbu je otvorio Dragoslav Jeknić, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Kolašina, pozdravljajući učesnike kolonije, ali i brojne prisutne građane. Istakao je da kolonija ima kontinuitet i da svakog ljeta nudi originalne likovne poruke.

Novac i stručni rad

Dimitrije Popović smatra da bi bila prava senzacija da Crna Gora ugosti Demiana Hirsta. – Velike zemlje odavno sprovode oprobanu i provjerenu kombinaciju turizam i plus kultura. Festival bi se održavao u ljetnjim mjesecima i uz umjetničku zvijezdu festivala održavalo bi se niz prigodnih programa. Ali ponavljam, za takvo nešto treba dosta novca i puno stručnog rada. Onda se može nadati efektima – istakao je Popović.

nom velikom međunarodnom umjetničkom projektu koji je nazvan „Cetinjsko bijenale“.

– Ubrzo se pokazao niz slabosti zbog pomanjkanja sredstava, a što je sužavalo likovni repertoar, i uglavnom se svodilo na jedan vid savremene umjetnosti, nešto slično konceptualizmu iz šezdesetih godina XX stoljeća. Scena savremene umjetnosti je puno raznovrsnija nego što se misli, ali za osiguranje takvog nečeg, nekog kompleksnog i atraktivnog programa trebaju ogromna sredstva. Osiguranje jedne slike neke od umjetničkih zvijezda koštalo bi koliko bi iznosio budžet za 20 bijenala –rekao je Popović.

On je naglasio da u svijetu odavno postoji kriza velikih likovnih manifestacija koje imaju višedecenijsku tradiciju i ugled.

– Čak se razmišlja da se neke i ukinu kao „Dokumenta u Kaselu“. Dakle, mislim da bi Crnoj Gori trebalo nešto po formi skromnije, a po izboru reduciranije. Treba se osnovati stručna grupa i predložiti program.

Mi smo siromašna sredina koja nema dovoljan broj adekvatnih izložbenih prostora – kazao je Popović.

I Raonić se prisjetila „Cetinjskog bijenala“ – Crna Gora je imala takvu manifestaciju koja je ugašena, kako umjetnica vjeruje, zbog svog progresiv-

Slikarski izazovi ljepote okruženja

Umjetnici vole i razumiju naš poziv jer znaju da će im ponuditi dovoljno inspiracije uz dobru organizaciju i tradicionalno gostoprimstvo – rekao je Jeknić

nog, a samim tim i kritičkog karaktera. – „Cetinjsko bijenale“ je bilo kulturna manifestacija od snažnog značaja za Crnu Goru i za crnogorsku umjetničku scenu. Ne samo likovnu. To je manifestacija koja je u pet svojih izdanja predstavila preko 2.000 umjetnika i kulturnih poslenika iz Crne Gore i svijeta. Posjetile su ga desetine hiljada posjetilaca iz svih djelova svijeta. Prvo je otvoreno 1991. godine i njegova neophodnost u tom vremenu jednaka je ovoj današnjoj. Gašenjem ove manifestacije, Crna Gora je izgubila vrijeme koje je trebalo i moralo da doprinese da danas živimo i promišljamo na jednom drugačijem civilizacijskom nivou. S obzirom na to da je narod zadovoljen sa malo hljeba i igara, u ovom vremenu pred nama, ne vidim potencijal o važnosti promišljanja na ovu temu – istakla je Raonić.

PoDSTiCaJ

Čakalović smatra da bi festivali posvećeni likovnoj umjetnosti bili dobar podsticaj za stvaraoce, narocito mlađe, jer bi se mogao privući veći broj kolekcionara umjetničkih djela i inostranih galerija.

– Ostvaruju se veze i saradnje izvan naših granica, razmijene se iskustva, bude novih ideja. Sve to doprinosi napretku. Mislim da bi se uz dobar marketing privukao dobar broj turista koji su ljubitelji umjetnosti. Znamo da postoje ljudi koji putuju iz takvih pobuda, koje više zanima kulturno dešavanje u nekoj zemlji, a svakako privuklo bi i pažnju umjetnika iz inostranstva

– kazao je Čakalović.

Stanić je kazala da umjetnički sajmovi postoje da bi se djela likovnjaka izložila, da bi pronašli kupca ili galeristu lokalnog ili inostranog, ali i da bi ovdašnja publika mogla da konzumira različitosti uvida autora iz drugh zemalja.

– Samim tim dolazi do razmjene iskustva i znanja, i to postaje jedan živi organizam koji kroz interakciju učesnika i konzumenata ostaje da živi u kulturnom biću i iskustvu istog – istakla je Stanić.

adrijana ĐoroJEvić

– Želimo da entuzijazam i umjetničke vrijednosti našeg udruženja afirmišemo, ali i podstaknemo na naredne izazove. Likovna koloni-

ja, kojom svakog ljeta spajamo jul i avgust, jedan je od tih događaja. Imamo umjetnike koji vole i razumiju naš poziv i znaju da će ono što im ponudimo biti inspirativno i originalno. Prirodne ljepote i originalnost Kolašina uvijek „zovu“ umjetnike, a ove godine smo imali domaćinstvo u sjajnom ambijentu apartmana „Mirović“, koji spaja ljepotu rijeke sa ljepotama

Bjelasice. Kao posebnu vrijednost ovogodišnje kolonije ističem učešće djece koja su samoinicijativno sa roditeljima došla da pokažu kako ih likovno zanima i tokom školskog raspusta. Svi njihovi radovi su prodati na izložbi da bi dobili džeparac koji će uložiti u umjetničke materijale – kazao je Jeknić. Učesnici ovogodišnje Likovne kolonije Kolašin 2023. bili

su Milutin Lutovac, Angelina Janjušević, Milena Krivokapić, Marija Maja Dujović, Željko Dapčević, Bato Mašković, Vojo Bulatović, Miško Pavićević, Desa Marković, Sara Bulatović, Danka Bakić, Petar Grdinić, Batrić Bato Kontić, Darka Bulatović, Dijana Vujisić, Ivanka Šćepanović, Svetlana Dukić, Mia Bulatović-Popović i Beba Mrđa D. Drašković

Svaki pisac je dužan da se izjasni o ljubavi

PODGORICA – Gostovanjem pisca i univerzitetskog profesora Mihajla Pantića na Trgu pjesnika u Budvi nastavljen je književni program 37. „Grada teatra“. Svoje autorsko veče posvetio je preminulom kolegi i prijatelju Davidu Albahariju.

Autor je sebe nazvao veteranom Trga pjesnika. – Ja sam ovdje prije više od 30 godina, kao mlad književ-

ni kritičar, bio jedan od članova žirija za dodjelu nagrade „Stjepan Mitrov Ljubiša“, koja je u međuvremenu stekla odgovarajuću reputaciju. Poslije sam u nekoliko navrata ovdje imao i svoja čitanja –rekao je Pantić. On je objasnio da književnost ima samo dvije velike teme, da je jedna ljubav, a druga smrt. – Došavši na ovaj svijet, niko nam ne usađuje tu nihilističku misao da život nema nikakvog smisla. Mi smo dužni da

sami do tog smisla dođemo, a u načinu do kog je čovjek kao živo biće došao u svim slojevima i svemu onome što nas oblikuje, ljubav se pojavljuje kao neka vrsta spasonosnog rješenja. Ne kaže se bez razloga u Svetoj knjizi da ljubav sve prevashodi. Kad ne bih pripovijedao o ljubavi, ja ne bih imao o čemu da pripovijedam. Zamislite da neko sada na nekom mega-giga kosmičkom kompjuteru pritisne dugme „delete“ an tastaturi svjetske književnosti i da odatle izbriše riječ ljubav, šta bi ostalo od književnosti? Svaki pisac je na neki način i u nekom trenutku dužan da se izjasni o ljubavi –kazao je Pantić.

Kriza identiteta je, možda, i ključno pitanje cjelokupne književnosti 20. vijeka, istakao je Pantić.

– To osjećanje, ta himera i potreba, ta iluzija da ćemo neki život sresti negdje drugdje kada odemo negdje tamo gdje nismo. Međutim, kada odemo tamo gdje nismo, onda se sjetimo da smo to, ipak, mi. Jedan moj stariji poznanik mi je

ispričao da su ga pitali što više ne putuje, a on im je odgovorio da je tu gdje god da ode. „Gdje god odem, došao sam. Uvijek sam u pitanju ja.“ Taj osjećaj promjene osjećanja koji svi imamo dok putujemo negdje. Zašto mislite da turistički aranžmani obično traju sedam dana? Zato što poslije sedam dana počinjete da primjećujete svakodnevicu mjesta u koje ste došli. Čudesa polako izlaze iz vidokruga vaše pažnje, odjednom gledate neke obične stvari, ljude koji su slični vama, počinjete da gubite tu čaroliju pripovijedanja. Mnoge moje kolege i ja smo tokom devedesetih godina razmišljali da odemo odavde, neki su i pošli. Ali, vratio bih se toj ljudskoj prirodi i činjenici da u sebi gradimo iluziju da ćemo na drugom mjestu biti neki drugi, ali to je samo iluzija. Uvijek ćemo biti ono što jesmo - kazao je Pantić.

Tokom večeri Pantić je pročitao nekoliko svojih priča, ali i jednu kratku priču Davida Albaharija. Moderator večeri bio je Gojko Božović D. E.

Književnik Mihajlo Pantić gostovao na Trgu pjesnika u Budvi

Dio izloženih radova

Božović i Pantić na Trgu pjesnika

Festival posvećen likovnoj umjetnosti – mjesto razmjene iskustva i znanja

Milvol savladao Midlsbro na startu Čempionšipa

Uspješan debi Šarkića

PODGORICA - Crnogorski golman Matija Šarkić u četvrtak je promovisan u novom klubu, a juče je već debitovao na golu Milvola i to uspješno.

Londonski tim je na startu se-

zone u Čempionšipu slavio na gostovanju Midlsbrou. Na ,,Riversajdu” je bilo 0:1, a jedini pogodak postigao Romen Esi u 79. minutu.

Šarkić nije imao mnogo posla

Danski napadač Rasmus Hojlund predstavljen na ,,Old Trafordu“

Junajteda

PODGORICA - Rasmus Hojlund (20), velika danska fudbalska nada, predstavljen je zvanično kao pojačanja giganta Premijer lige Mančester junajteda.

Danski reprezentativac stiže iz Atalante, nakon odlične sezone afirmacije u Seriji A, gdje je bio posebno efikasan od početka godine. Izuzetno je snažan i brz, dominantan u presingu, distribuciji lopte i u igri leđima okrenut golu. - Nije tajna uopšte, uvijek sam bio veliki navijač Junajteda. Kao dječak sam sanjao momenat kada ću na teren ,,Old Traforda“ izaći u Junajtedovom dresu. Sada san postaje realnost, nadam se da ću se klubu koji volim odužiti na šansi – rekao je Hojlund.

Mladić visok 191 santimetar već ima šest nastupa za dansku reprezentaciju – i šest postignutih golova. Plaćen je obeštećenjem od oko 80 miliona eura. R. A.

ODIGRANA TRI MEČA 3. KOLA MERIDIANBET 1.

CFL:

Jezero bolje od Jedinstva, Mornar i Mladost u mraku dočekali

Poker Budućnosti

lijek za evropske

PODGORICA – Budućnost je deklasirala Rudar (4:0), Jezero izdržalo velike napade Jedinstva, a onda u finišu uspjelo da kazni Bjelopoljce i dođe do trijumfa (1:0), dok je duel Mladosti i Mornara završen bez pobjednika (1:1). To je rezime tri meča 3. kola Meridianbet 1. CFL.

protiv tima na čijoj klupi sjedi bivši vezista Mančester junajteda Majkl Karik. Naš čuvar mreže je u Milvol stigao iz Vulverhemptona za 1,2 miliona funti. R. A.

Ukupna cijena transfera štopera RB Lajpciga 90 miliona eura

Dinamo od transfera

Gvardiola u Siti zarađuje

miliona eura

PODGORICA - Joško Gvardiol je zvanično postao najskuplji defanzivac u istoriji, za transfer iz RB Lajpciga Mančester siti je platio 90 miliona eura.

Šampion Premijer lige i kontinenta tako je, nakon dugih pregovora sa klubom iz Bundeslige, uspio da dovede mladog hrvatskog defanzivca.

Po klauzuli prethodnog transfera u RB Lajpcig, odlično je zaradio i najtrofejniji hrvatski klub Dinamo Zagreb. Od sume od 90 miliona eura, zagrebačkom klubu pripašće 14,2 miliona eura, zvanično je potvrđeno.

Gvardiol je nakon ozvaničenja transfera poručio da mu je uvijek bio san da igra na Ostrvu, te da mu je čast da stiže u Siti, nakon fantastične sezone koju su ,,građani“ imali. R. A.

Rudar je tako i poslije ovog kola ostao na nuli kada su u pitanju bodovi i postignuti golovi, dok je Budućnost uspjela da ekspresno odreaguje nakon eliminacije sa evropske scene. Jezero je upisalo prvu ,,trojku“, dok je duel u Lješkopolju imao nevjerovatan finiš. Prvo je domaćin poveo, Mornar ekspresno izjednačio u finišu, da bi u drugom minutu sudijske nadoknade nestala struja na stadionu ,,DG arena“. Svjetla na reflektorima počela su ubrzo da se pale, ali je napon pao, osvjetljenja nije bilo dovoljno, a nakon tačno 15 minuta pauze sudija Miloš Savović odsvirao je kraj, tako da umjesto četiri minuta nadoknade, igralo se samo dva.

I to se dešava u Crnoj Gori… ŠAMPION ŠAMPIONSKI

Fudbaleri Budućnosti savladali su Rudar u Pljevljima (4:0). Golove za aktuelnog šampiona Crne Gore postigli su Vasilije Adžić, Miloš Brnović i Petar Grbić, koji su tako stigli do prvog trijumfa na

domaćoj sceni u novoj sezoni. Zanimljivo je da je Rudar imao zicer da na startu povede – igrao se drugi minut, kada je Sentoku odličnim dodavanjem izbacio Bulatovića u ,,1 na 1“ situaciju sa golmanom

Pavličićem, ali je fudbaler Rudara loše odreagovao. A, onda je sve bilo u znaku Budućnosti. Prvo je u 17. minutu Vasilije Adžić novim golom pokazao sjajnu formu, da bi osam minuta kasnije golman

Pas u Beranama dva puta prekidao meč

Na meču između Jezera i Jedinstva u Beranama dogodila se i jedna komična scena. Naime, sudija Nikola Dabanović je u dva navrata morao da prekine meč, a razlog tome jeste pas koji je ulazio na teren. Svojom brzinom pobrao je aplauze publike, a očigledno je da se na terenu Berana osjeća kao kod kuće.

Napadač Ajntrahta na cijeni PSŽ spreman da miliona eura

PODGORICA - Randal

Kolo Muani (24) na korak je od transfera u Pari Sen Žermen, jer šampion Lige 1 spreman je da za napadača Ajntrahta plati 100 miliona eura obeštećenja.

Iza Kolo Muanija je izuzetna sezona u Bundesligi. U sezoni za nama odigrao je 46 mečeva

za

14,2

Sanjao sam dan kada ću na teren izaći u dresu

Momenat sa sinoćnje utakmice Rudar - Budućnost u Pljevljima

FSCG

FSCG

CFL: Šampion ubjedljiv, dočekali kraj

Budućnosti kao evropske rane

Rudar 0

Budućnost 2 0

4

Stadion: pod Golubinjom.

Gledalaca: 300.

Sudija: Miloš Bešović (Podgorica).

Golovi: 0:1 Va. Adžić u 17, 0:2 Brnović u 25, 0:3 Grbić u 61, 0:4 Grbić u 65.

Žuti kartoni: Đulović, S. Golubović (Rudar), Ignjatović (Rudar).

Rudar Budućnost

Vukčević

Pupović

M. Golubović

Knežević (od 58. S. Golubović)

Simić (od 66. Milić)

Sentoku

Bulatović (od 66. Brnović)

Radojičić Zečević (od 66. Bogdanović) Čepić

A.Golubović (od 77. Đulović)

Mladost 1

Stadion: ,,DG Arena“.

Gledalaca: 300.

Sudija: Miloš Savović.

Golovi: 1:0 Milić u 86, 1:1 Kolundžić u 88.

Žuti kartoni: Šofranac, Vujisić (Mladost),

Božanović, Ljutica, Seratlić (Mornar).

Crveni karton: Ermin Seratlić u 52. minutu (Mornar).

Mladost Mornar

Večeras posljednja dva meča 3. kola Meridianbet 1. CFL

PODGORICA – Treće kolo Meridianbet 1. CFL biće zaključeno večeras – u Nikšiću od 20 časova, u reprizi finala Kupa, igraju Sutjeska i Arsenal, a u isto vrijeme u Podgorici igraju Dečić i Petrovac, koji su prošle sezone ,,izvisili“ za Evropu, ali će je ove opet juriti.

KRAJ BISTRICE ŽELE REAKCIJU

Sutjeska pod moranjem

Pavličić Brnović

Gašević

Grbić (od 70. Perišić)

Sekulović (od 78. Novović)

Ignjatović

Mrvaljević (od 60. Vukotić)

Adžić

Đuričković

Vl.Adžić

Mirković (od 46. Orahovac)

Rudar je i poslije ovog kola ostao na nuli kada su u pitanju bodovi i postignuti golovi, dok je Budućnost uspjela da ekspresno odreaguje nakon eliminacije sa evropske scene.

JEZERU DERBI SJEVERA

Đurović

Vlahović

Radinović (od 46. Badnjar)

Vujisić

Popović (od 60. Krstović)

Gigašvili

Šofranac

Došljak

Vuković (od 63. Milić)

Maraš (od 78. Abdulahi) Ramirez (od 46. Felipe)

Popović

Stevanović

Kaluđerović

Ćetković (od 54. Imamović)

Vujačić

Kolundžić Škrijelj (od 61. Okamoto)

Jeknić Dubljević (od 61. Božanović)

Ljutica Seratlić

Sutjeska je prije samo tri dana „preživjela“ jedan od najbolnijih poraza u novijoj istoriji. Samo tri dana nakon eliminacije iz kvalifikacija za Ligu konferencija, Sutjeska ima veliki imperativ protiv Arsenala. -Okrećemo se obavezama na domaćoj sceni. Prošle sezone igrali smo mnogo utakmica protiv Tivćana, tako da odlično znamo njihove kvalitete. Imaju dobru i iskusnu ekipu, ali se nadam da možemo napraviti dobar ishod i početi da pobjeđujemo, kako bi se uzdigli iz teške situacije – kazao je Suad Ličina, golman Sutjeske.

DEČIĆ IMA JASAN CILJ

Dečić će ugostiti Petrovac na stadionu Titograda, a nakon neočekivane pauze od 14 dana (zbog odložene utakmice protiv Budućnosti) sada je spreman da juriša na novu pobjedu…

Stadion Gradski. Gledalaca: 500.

Sudija: Nikola Dabanović.

Vukčević boksovao loptu tačno na ivicu kaznenog prostora nakon kornera Budućnosti, a na pravom mjestu se našao Miloš Brnović, koji je ,,odbitak“ poklopio i lijepo pogodio mrežu domaćih. Start drugog dijela bio je sličan početku utakmice – Rudar je imao šansu, Knežević bio neprecizan, a kazna je ekspresno stigla. Poslije asistencije Vukotića pogodio je Petar Grbić. Tada je sve bilo jasno, ali se ,,plavi“ nijesu zaustavili. Već u 66. minutu, veliku grešku pred svojim kaznenim prostorom napravio je Aleksa Golubović i tako omogućio Grbiću da sam izađe pred golmana domaćih i rutinski pogodi.

nakon odlične sezone

da plati 100 za Kolo Muanija

u svim takmičenjima i postigao 23 gola uz 17 asistencija. Za njega su zainteresovani i najveći engleski i španski klubovi. Francuz visok 187 santimetara pruža raznovrsne opcije za igru u napadu. Nekada talenat Nanta, u Ajntrahtu je proveo sezonu. Za nacionalni tim je debitovao prošle godine i postigao gol na već devet nastupa.

Jezero je upisalo minimalac protiv Jedinstva (1:0). Jedinstvo je imalo veći posjed, bolje šanse, ali ne i realizaciju. Najbolju šansu propustio je Alija Krnić u 18. minutu, kada se istakao Kastratović Plavljani su bili prinuđeni da se brane, da čekaju šansu iz kontre, a djelovalo je da gol Jedinstva ,,visi u vazduhu“. Velike šanse nijesu iskoristili Haris Banda u 57, kao i tri minuta kasnije Mladen Kovačević, ali je oba puta sjajno je reagovao golman Jezera. Čekao se odgovor domaćina, koji su u 80. minutu došli do gola. Nakon prekida loše je reagovao Đorđije Cvijović, zbunio svog golmana, a na pravom mjestu našao se Edis Redžepagić i pogodio za trijumf.

Gol: 1:0 Redžepagić u 81. Žuti kartoni: Bašić, Dacić, Vlaović, Banda (Jedinstvo)

Kastratović Imamović

Tošković

Šimun (od 54. Bareto)

Vuković Škrijelj (od 63. Redžepagić)

Naoki (od 81. Aranda)

Stijepović

Bošković (od 81. Pavlićević)

Kontić Jovićević

Joksimović Bašić

A.Cvijović (od 78. Hajrović)

Krnić

Kovačević (od 85. Mušović)

Idrizović Korać Dulović Dacić (od 71. Vlaović)

Banda Đ.Cvijović

UZBUDLJIV

FINIŠ ZA REMI

Mladost i Mornar nijesu oduševili, a nakon što je u većem dijelu viđen meč bez mnogo šansi, bilo je uzbuđenja u finišu.

Prvo je sjajan centaršut upu-

tio Aleksandar Vlahović, da bi glavom Bogdan Milić smjestio loptu u mrežu. Samo dva minuta kasnije katastrofalna rekacija defanzive Mladosti – Andrija Kolundžić, koji je blistao protiv Sutjeske, iskoristio je dugu loptu, kaznio lošu reakciju defanzivaca, zaobišao Ljubomira Đurovića i poravnao rezultat. R. PEROVIĆ

-Imali smo pauzu, ali smo nastojali da ostanemo u dobrom ritmu. Nakon utakmice protiv Jedinstva gdje je bilo određenih propusta nadam se da ćemo djelovati bolje i u fazi odbrane i u fazi napada. Biće težak meč, ali nadam se da možemo do pozitivnog ishoda – kazao je ofanzivac Tuzana Darko Zorić. Sa druge strane, Petrovac ovo gostovanje očekuje nakon važne pobjede protiv Mladosti i u dobrom raspoloženju dolazi na megdan Tuzanima da ostane neporažen. - Znamo da je Dečić napravio veliku rekonstrukciju tima, da se dodatno pojačao i da opet ima velike ambicije. Neće biti lako, ali sigurno da ćemo dati sve od sebe da dobar niz nastavimo i u ovom meču – optimističan je vezista Petrovca Danilo Bakić. R. P.

Bez publike kraj Bistrice

Fudbalski klub Sutjeska putem društvenih mreža obavijestio je javnost da će meč Sutjeska – Arsenal danas

Očekuju se pregovori Mančester sitija i Barselone

kraj Bistrice igrati bez prisustva publike. Nikšički klub nije naveo razlog, a u objavi se navodi da je to odluka Fud-

Gvardiola: Jasno je da želim da Bernardo ostane

PODGORICA - Pep Gvardiola je javno poručio da želi da Bernardo Silva (28) i naredne sezone igra za Mančester siti.

Može sa uspjehom nastupati i na poziciji krilnog napadača i izuzetno je brz. R. A.

Već mjesecima se spekuliše da portugalski ofanzivac želi da napusti Premijer ligu i pojača Barselonu. Ipak, zvanične

ponude iz Primere još nema... - Moram biti jasan, niko u ovom timu nije a da ja zaista ne želim da bude tu. Takođe, niko neće biti tu ako ne želi da bude dio Sitija. Jasno je da želim da Bernardo Silva ostane. Nikakvu ponudu nijesmo dobili od njega. Ako ga bilo ko želi, znaju se adrese, naš sportski di-

rektor i predsjednik, pa mogu da pošalju ponudu. Što se mene tiče, teško bi bilo za tim ako Bernardo Silva ode, učinićemo sve da ga zadržimo – rekao je Gvardiola, menadžer Sitija. Ljevonogi ofanzivac izuzetne tehnike je navodno ključna želja Barselone za transfer do kraja ovog mjeseca. R. A.

balskog saveza Crne Gore. Na taj način nastavlja se praksa iz prošle sezone, a utiče da ionako malo publike izgubi i volju i želju da posmatra mečeve naše lige…

Balkansko odbojkaško prvenstvo u Brčkom

Pobjeda za kraj

Crna Gora 3

Albanija 0

BRČKO – Sportska dvorana

„Magnet“. Rezultat po setovima: 25:20, 25:16, 25:22.

CRNA GORA: Bogojević 5, Čakar 14, Matunović 1, Krivokapić 2, Vlaović 7, Đukić, Rudan 4, Madžgalj (libero), Labović (libero), Božović, Vukčević 11, Davidović, Ražnatović 1, Ćetković 1.

ALBANIJA: Kodra 15, Suvarija 1, Miliku 4, Stafa, Ljapa (libero), Mehmeti (libero),

Đišja 4, Sulejmani 4, Ndoj, Bregu, Ngjelina 5, Maljaj 7, Anaj 2, Ramo. Ženska juniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore pobjedom je završila nastup na Balkanskom prvenstvu u Brčkom (Bosna i Hercegovina) –izabranice Marka Radusinovića su pobijedile Albaniju 3:0 i šampionat završile sa pobjedom i tri poraza.

Prije pobjede protiv Albanije, Crna Gora je poražena od Srbije (0:3), Turske (1:3), Bosne i Hercegovine (1:3).

Što se meča s Albanijom tiče,

Danilo Dubak, Marko Joksimović i Rastko Milenković

mlađu grupu tehničara u odbojkaškoj reprezentaciji

naše juniorke su u prvom setu nagovijestile da će slaviti prvi trijumf u Brčkom. U drugom setu Albanija je bila u igri u uvodnih 15 poena, kada je Crna Gora napravila seriju od pet vezanih poena, preokrenula i usmjerila set na svoju stranu. Uslijedila je ubjedljiva završnica naših odbojkašica, koja je krunisana sa sigurnih 25:16 za vođstvo 2:0 u setovima. Najviše neizvjesnosti viđeno je u trećem setu, u kojem nijedna reprezentacija nije uspijevala da stekne značajniju prednost sve do samog finiša, kada je Crna Gora sa pet vezanih poena došla do nedostižnih 21:17… Majda Čakar osvojila je 14 poena, a u našoj selekciji dvocifrena je bila i Nevena Vukčević sa 11 poena. S. J.

Evropsko prvenstvo za košarkašice do 20 godina

Poraz od Finske, slijedi borba za 11. mjesto

Finska

Crna

VILJNUS – Dvorana: ,,Jep Arena“. Gledalaca: 100. Sudije: Sančez (Španija), Van Hoze (Belgija), Kučirek (Češka). Rezultat po četvrtinama: 9:14, 20:2, 26:12, 10:20.

FINSKA: Hakarainen 9, Pananen, Tomingas 4, Tinila, Vijams 6, Arnisalo 2, Arejoki 1, Erlund 10, Kanerva 4, Olilainen 12, Sandvik 6, Sila 11.

Jedan drugom najveća podrška

PODGORICA – Od obnavljanja crnogorske nezavisnosti pa do kraja posljednjih, prošlogodišnjih kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, kroz mušku seniorsku odbojkašku reprezentaciju, računajući kvalifikacije za sva takmičenja i dva evropska prvenstva, prošlo je svega osam tehničara. To su Marko Vujović, Simo Dabović, Ivan Bošković, Marko Bagarić, Rajko Strugar, Nikola Radonić i Rastko Milenković

U odbojci su „rijetka vrsta“, posebno u Crnoj Gori, njihov mali broj govori koliko ih je teško „proizvesti“. A posebno ih je teško, ali i hrabro kao mlade „gurnuti u vatru“ u okviru reprezentacije. Nikada do sada Crna Gora nije imala tako mlade i neiskusne tehničare u reprezentaciji kao što je to slučaj pred predstojeće Evropsko prvenstvo. U prethodnih 17 godina je u rosteru uvijek bio barem jedan „stariji“ igrač na poziciji dizača.

CRNA GORA: Ilić 3, Kuzmanović, Šćepanović 10, Tatar 6, Vukčević 5, Baošić 10, Bigović 10, Bulajić 4, Leković, Perović, Radević, Vujošević. Mlada ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore igraće za 11. mjesto na EP.

Pobjedom protiv Češke naše su cure ostvarile sjajan rezultat i izborile opstanak, a u ovom meču je selektor Vladan Radović promiješao karte i Finska je stigla do trijumfa 65:48.

Marija Leković uopšte nije

igrala, Ivana Vujošević samo pet minuta, a veću minutažu imale su djevojke koje će imati pravo nastupa i naredne godine na U20 prvenstvu.

I dobro su počele, dobile uvodnu četvrtinu 14:9. U drugoj su naše cure potpuno stale, ubacile svega dva poena i otišle na poluvrijeme sa „minus 13“. Finska je u trećem kvartalu riješila pitanje pobjednika, a naše cure u završnom periodu ublažile minus. Poljska će biti rival za kraj prvenstva. R. P.

Svjetsko prvenstvo u rukometu za igrače do 19 godina

Očekivan poraz na kraju grupne faze

PODGORICA - Crna Gora je grupnu fazu na Svjetskom rukometnom prvenstvu za igrače do 19 godina u Hrvatskoj završila sa pobjedom i dva poraza. Nakon pobjede protiv Gruzije i poraza od Sjeverne Makedonije, generacija koju predvodi trener Draško Mrvaljević izgubila je od Norveške 41:22 u posljednjem kolu grupne fa-

ze. Od starta je bila evidentna velika razlika u kvalitetu, pa je pitanje pobjednika bilo riješeno već nakon prvih 30 minuta.

Nastavljajući proces podmlađivanja reprezentacije, a u skladu sa renomeom trenera koji voli rad sa mladima i ne libi se da im pruži šansu, selektor seniora Ivan Joksimović je odlučio da za dva mjesta na ovogodišnjem EP konkurišu 20-godišnji Danilo Dubak i Marko Joksimović, te godinu mlađi Rastko Milenković – U ovoj akciji ćemo biti bez Rajka Strugara i daćemo šansu mladim dizačima kako bismo ojačali poziciju tehničara koja je godinama bila ograničena na samo jednog organizatora igre. S obzirom na to da nemamo rezultatski pritisak, ovo će biti idealna prilika za mlade igrače – kazao je sredinom juna u razgovoru za Pobjedu Ivan Joksimović, nakon što je objavio širi spisak reprezentacije za EP.

U trening bazi u Las Vegasu

Danilo Dubak, član Budućnosti, bio je u timu koji je prije dvije godine igrao grupnu fazu EP u Češkoj, ali na pet mečeva nije dobio priliku da zaigra. Rastko Milenković, koji je karijeru počeo u budvanskom Mediteranu, a od prije dvije sezone je član šampiona Budve, prošao je kvalifikacije za ovogodišnje EP, istina, sa epizodnom ulogom. Debitant u seniorskom timu na predstojećem šampionatu Starog kontinenta bi mogao da bude Marko Joksimović. Sin selektora Crne Gore je prošao kadetsku i juniorsku selekciju, a seniorsku odbojku je „okusio“ u Kataru, kao član Katar sports kluba. U razgovoru za Pobjedu, trojica mladih tehničara govori o pripremama, svojim željama i

ambicijama kada je nastup reprezentacije na EP u pitanju. Kako ocjenjujete dosadašnje pripreme u Kolašinu, kako ste zadovoljni radom na treninzima i atmosferom u reprezentaciji?

DUBAK: S obzirom na to da je većina nas ušla dosta spremno u pripremni ciklus, otvorili smo pripreme na visokom nivou i nadam se da će tako i ostati. Zadovoljan sam voljnim momentom, trudom, kvalitetom, a najviše atmosferom. S nestrpljenjem očekujem kontrolne utakmice da pokažemo sve ovo što radimo.

MILENKOVIĆ: Imamo sve moguće uslove u Kolašinu. Dvorana nam je minut od hotela, pa se ne zamaramo što se toga tiče, imamo dovoljno vre-

PODGORICA – Košarkaška selekcija Sjedinjenih Američkih Država započela je u Las Vegasu zvanične pripreme za nastup na Mundobasketu ovog ljeta.

Stiv Ker, slavni NBA trener, predvodi mladi američki tim sa pozicije selektora – a pomoćnici su mu, takođe, proslavljeni trener iz najjače lige svijeta, Erik Spolstra i Tajron Lu Glavne zvijezde selekcije biće Branson, Edvards i Ingram Amerikanci su posljednji put bili prvaci svijeta još 2014. godine, a na posljednjem šampionatu 2019. godine bili su sedmi. Reprezentacija će svakako biti u krugu favorita za tron, a po imenima, makar sa šireg spiska, kao kandidat za zlato za sada figurira Kanada. R. A.

Amerikanci počeli pripreme za Mundobasket

Milorad Bakić je bio najefikasniji u našem timu sa četiri gola, dok je Savo Vujović imao šest odbrana. R.P.

Milenković čine nikad reprezentaciji Crne Gore

drugom podrška

Vjeruju da Crna Gora na EP može u drugi krug

Crna Gora treći put igra na EP, na prethodna dva nije uspjela da izbori prolaz grupe. Šta očekujete od ovogodišnjeg nastupa na Evropskom prvenstvu?

DUBAK: S obzirom na sve što radimo, vrlo smo optimistični i nadam se da će Crna Gora konačno napraviti iskorak i otići u drugu fazu takmičenja. Ne samo zato što bi to bio red već zato što je stvarno prisutna velika doza kvaliteta i vjerujem u ovaj tim da stvarno to može.

MILENKOVIĆ: Imamo jaku i zahtjevnu grupu, ali smatram da možemo da prođemo u drugi krug. Radimo jako i imamo kvalitet za to.

JOKSIMOVIĆ: Imam velika očekivanja, posebno da prođemo u drugi krug EP. Odlično treniramo, motivisani smo, imamo cilj i uvjeren sam da možemo da napravimo veliki rezultat.

kontrolnim utakmicama i da se pokažemo u što boljem izdanju.

S obzirom na to da ste najmlađi dio tima, koliku podršku vam pružaju ostali saigrači u timu, kao i stručni štab?

DUBAK: Iako sam u ovom timu jedan od mlađih igrača, ekipa je stvarno takva da su godine samo broj i da u našem druženju nema izuzetaka. Prisutno je uzajamno poštovanje i velika doza respekta između nas igrača, kao i stručnog štaba. To mi mnogo znači za samopouzadnje.

MILENKOVIĆ: Dok smo na terenu ne primjećuje se ta razlika u godinama. Naravno, nama je sve ovo novo i imamo punu podršku stručnog štaba, kao i saigrača, što nam mnogo znači.

sutna trema, ali pozitivna i ta želja za dokazivanjem, kao i na treninzima.

JOKSIMOVIĆ : Osjećaj je stvarno sjajan igrati protiv najboljih ekipa u Evropi. Očigledno je da postoji neki pozitivan pritisak da se dokažem, ali ne sumnjam u svoj kvalitet i imam samopouzdanja da pomognem ekipi.

S obzirom na to da ste, praktično, vršnjaci, kakav odnos imate međusobno na treninzima i van terena?

Crna Gora poražena od Slovenije na startu EP u košarci za kadete u Skoplju

Loša prva četvrtina

Slovenija 84

Crna Gora 67

SKOPLJE – SRC ,,Kale“. Sudije: Proc (Poljska), Mitrovski (Sjeverna Makedonija), Tukiš (Letonija). Rezultat po četvrtinama: 29:12, 19:19, 21:19, 15:20.

SLOVENIJA: Repič 3 (1-1), Boiša 4 (1-0), Hribar 2, Lazarevski 19, Stular 7 (2-1), Ivanuša-Međedović 4, Bukvić 8 (2-2), Jereb 2, Morano-Mahmutović 19 (9-8), Lapajne 9 (4-3), Strnad 2, Sanabor 5 (6-3).

mena za rad i sve uslove za oporavak. Već je treća nedjelja priprema i radi se veoma dobro i kvalitetno. Atmosfera u ekipi je odlična s obzirom na to da ekipu čine stariji i iskusniji igrači, kao i mi mlađi. Svi smo se uklopili i privikli se na iskusnije igrače. Sljedeće nedjelje nas već očekuju pripremne utakmice gdje željno očekujemo da vidimo na kojem smo trenutno nivou.

JOKSIMOVIĆ: Kolašin je idealno mjesto za pripreme, imamo odlične uslove, dvorana nam je na raspolaganju 24 sata, u hotelu „Bjanka“ imamo sve što nam treba za oporavak. Treninzi su odlični, imamo sjajnu grupu momaka koji su motivisani i željni da rade. Krasi nas lijepa „hemija“, što na terenu tako i van njega. Radujem se

JOKSIMOVIĆ: S obzirom na to da sam među mlađima u ekipi, imam veliku želju i motivaciju da se dokažem. Saigrači i stručni štab su nam izgradili idealnu atmosferu za rad da se osjećamo komotno i dajemo svoj maksimum. Kakav je osjećaj biti u takvoj ulozi? Da li osjećate pritisak s obzirom na mladost i neiskustvo, a znajući da ćete, ako odete na Evropsko prvenstvo, biti u situaciji da ovoga puta budete akteri na terenu?

DUBAK: Osjećaj je fenomenalan da ovako mlad možeš da vidiš toliko visok nivo odbojke i takve igrače o kojima si maštao da ih gledaš sa tribina. Naravno da je mala doza pritiska tu, ali ekipa mi pruža samopouzdanje i onda je sve lakše. Moja uloga jeste da pomognem timu koliko mogu i na bilo koji način.

MILENKOVIĆ: Ne postoji nikakva nesigurnost jer imamo podršku saigrača što nam stvari čini lakšima. Naravno, ako budem dio tima, na EP će biti pri-

Prekinuo karijeru na neodređeno

PODGORICA - Riki Rubio

(33), španska košarkaška zvijezda i plejmejker, objavio je da privremeno prekida igračku karijeru.

Košarkaš Klivlend Kavalirsa u NBA, jedan od najboljih defanzivaca među plejmejkerima,

kazao je da je potrebno da se posveti mentalnom zdravlju. - Odlučio sam da prekinem sve profesionalne aktivnosti i posvetim se svom mentalnom zdravlju. Zahvalan sam ljudima iz španske federacije, koji su mi pružili podršku. Sada mi je

DUBAK: Što se tiče našeg odnosa, on je na visokom nivou. Van terena se družimo i definitivno nema problema među nama. Na terenu imamo dobru saradnju jer ukazujemo jedni drugima na greške i neke sitnice koje su nama bitne za kreiranje igre.

MILENKOVIĆ : Mislim da smo kako na treninzima tako i van njih najveća podrška jedni drugima baš zato jer smo približnih godina.

JOKSIMOVIĆ: Trojica nas je mladih dizača, mogu da kažem da se pomažemo međusobno konstantno, što nam dosta znači da napredujemo. Imamo zdravu konkurenciju i željni smo nadmetanja.

Koliko bi vam značio odlazak na Evropsko prvenstvo?

DUBAK: Svakako bi značilo puno zbog same karijere i neke lične satisfakcije, ali je, takođe, prisutna velika želja da sa ovim timom pokažem sve što možemo.

MILENKOVIĆ: Želja svakog igrača je da pođe na EP i igra tako veliko takmičenje, pogotovo nama mlađima.

JOKSIMOVIĆ: Značilo bi mi dosta, jer omogućava da se pokažem i dokažem na velikoj sceni, što bi mi značilo u budućoj karijeri. Saša JONČIĆ

podrška najpotrebnija. Zamolio bih sve da poštuju moju privatnost, a više informacija ću pružiti kada dođe pravi trenutak – poručio je Rubio. Dvostruki šampion kontinenta i prvak svijeta neće učestvovati u pokušaju Španije da ovog ljeta odbrani planetarni tron. Osvajač je i dvije olimpijske medalje. U prethodnim godinama često je bio u problemima sa dugoročnim povredama. R. A.

CRNA GORA: Veković 7 (107), Komnenović 25 (8-7), Todorović 5 (6-5), Šćepanović 11, Globarević 3, Radulović 6 (8-4), Nikezić, Stanković, Đukanović 2, Škuletić 6 (44), Ivelja 2 (2-2), Smolović. Loša prva četvrtina bila je kobna za kadetsku košarkašku selekciju Crne Gore, koja je sa porazom otvorila Evropsko prvenstvo u Skoplju – izabranici Petra Jovanovića su izgubili od Slovenije 84:67, u prvom kolu grupe A. Naši kadeti su vodili samo dva

PODGORICA – Naša ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore imala je sjajnu generalnu provjeru pred B Evropsko prvenstvo.

Izabranice Petra Stojanovića pobijedile su u Podgorici selekciju Švajcarske 77:35 i tako najavile prvenstvo koje će se igrati u Podgorici. Prva četvrtina bila posebno impresivna, pošto su je Crnogorke dobile 22:3. Tokom meča su imale i 42 poena prednosti, a Švajcarska nije vodila ni u jednom momentu. Rondović i Kaluđerović bile su najefikasnije sa po 11 poena. Andrić je uz devet poena imala

puta, na startu meča (2:0, 4:3), držali su ,,priključak“ do 8:7, nakon čega je Slovenija serijom 9:0 došla do dvocifrene prednosti (17:7), a onda novom serijom od 10:0 i do 17 poena prednosti na kraju prve četvrtine (29:12).

Slovenija je drugoj dionici imala i ,,plus 22“ (42:20), kad je pitanje pobjednika i riješeno, a najveću prednost, od 25 razlike, imala je početkom posljednjeg kvartala (74:59)…

U crnogorskoj selekciji najbolji je bio Vladimir Komnenović sa poena, dvocifren je bio i Vuk Šćepanović (11), dok je Ilija Škuletić zabilježio 12 skokova, uz šest poena. Sloveniju su do pobjede vodili Jan Lazarevski i Mark Morano Mahmutović sa po 19 poena.

Crna Gora u drugom kolu, večeras od 21 čas, igra sa Italijom, koja je u prvom kolu deklasirala Tursku 101:68. S. J.

Naše kadetkinje blistale u pripremnom meču Dobra

uvertira za EP

i sedam skokova. Rakočević je uz šest poena imala sedam skokova.

Inače, B prvenstvo Evrope košarkašica do 16 godina igra se od 10. do 19. avgusta. R. P.

As Denver Nagitsa doživio tešku povredu na prijateljskom meču

Čančar propušta Mundobasket

PODGORICA – Košarkaši Slovenije su pred Mundobasket odigrali pripremni meč u „OAKA areni“ u Atini protiv Grčke u čast Nikosa Galisa. Na kraju prvog poluvreme-

na, Vlatko Čančar je krenuo na zakucavanje, snažno zakucao i pri doskoku povrijedio koljeno, pa je iznesen sa terena. Odmah se viđelo da je povreda ozbiljna, a potvrđeno je da

je u pitanju teška vrsta povrede i da Čančar neće dugo biti na parketu. Ne samo da za Sloveniju neće nastupati na Svjetskom prvenstvu već postoji šansa da propusti i cijelu sezonu Denver Nagitsa. R. A.

Vladimir Komnenović u meču protiv Slovenije

NAJMLAĐI DIO TIMA: Marko Joksimović, Rastko Milenković i Danilo Dubak

Slavni španski plejmejker Riki Rubio zbog mentalnih problema

O NJEGOŠU, ŠPIJUNAŽI, PRODAJI MAINA I STANJEVIĆA I RAZGRANIČENJU CRNE GORE S AUSTRIJOM

Najgebaur: Vučićević je trebao da oženi Njegoševu sestru

Njegoš se u prvim godinama vladavine morao suočiti i izboriti s teškim optužbama koje je protiv njega iznio Ivan Ivanović (Vukotić), a koje su u ruskim diplomatskim krugovima proizvele višegodišnja sumnjičenja i rezervisanost.

Ivan Ivanović (Vukotić) je starinom bio Podgoričanin. Bio je sestrić čuvenog generala Ivana Podgoričanina. On je, dok je mitropolit Petar I još bio živ, od jednoga svog rođaka dobio veliko nasljedstvo u Petrogradu. Obraćajući se Vladici s molbom da mu izda svjedočanstvo o srodstvu s pomenutim rođakom, Vukotić mu je obećao da će svoje nasljedstvo upotrijebiti za oslobođenje domovine.

„Ivanović (Vukotić) i Vučičević su bili ličnosti relativno poznate vodećim crnogorskim starješinama. Više od jedne decenije obojica su održavali intenzivnu prepisku s preminulim vladarem (Petrom I), obavljali za njega korisne poslove u Petrogradu, dajući starom vladici i nerealna obećanja, naročito kad je bilo u pitanju angažovanje njihovih vlastitih novčanih sredstava za državnu organizaciju u Crnoj Gori”, piše Branko Pavićević (Istorija Crne Gore, Knjiga četvrta, Tom I, Podgorica, 2004, 175-176).

Andrija Jovićević je pisao da je Ivan Ivanović na preporuku Petra I naslijedio u Rusiji imanje grofa Feodora Podgoričanina i tako postao vrlo bogat. „I za uslugu koju mu je učinio Petar I, on se obećao da će svoje bogatstvo upotrijebiti u korist Crne Gore“ („Ze-

Tokom Njegoševog boravka u Rusiji 1833. došlo je do velike zategnutosti između Ivana Ivanovića (Vukotića) i nekih glavara. Ivanović i Mateja Vučićević bili su došli u sukob sa glavnim zemaljskim prvacima, tako da je njihova dalja saradnja bila sasvim isključena. Obojica su napustili zemlju

ta i Lješkopolje“, Podgorica, 1999, 169).

Poslije smrti Petra I, mladi Radivoje Petrović je još u novembru 1830. stupio u prepisku s Ivanom Ivanovićem preko Jeremije Gagića (P. A. Lavrov, „Petar II Petrović Njegoš, vladika crnogorski i njegova književna djelatnost“, 67).

Crnogorci su Ivanovića i njegovog sestrića Mateja Vučićevića očekivali s nestrpljenjem. „Sve kombinacije koje su imali i Njegoš i njegovi najbliži saradnici polazile su od izvjesnosti u njihov dolazak i finansijska sredstva koja su nagovještavali da donose. Važnije od svega bilo je uvjerenje da će njihove sugestije o osnivanju državnih institucija biti od neprocjenjivog značaja. Njegoš je molio Gagića „brže im pišite” ne bi li ih to podstaklo da što prije krenu u Crnu Goru”. Početkom juna 1831. pisao je Gagiću ističući da se do tada mnogo puta pred vladom zacrvenio zbog toga što ruski izaslanici još nijesu ispunili obećanja o dolasku (Istorija Crne Gore, Knjiga četvrta, Tom I, 175).

Po dolasku u mjesecu septembru 1831. Ivanoviću je pripala značajna uloga u upravljanju Crnom Gorom. Ubrzo je postao predsjednik Praviteljstvujuščeg senata, a Vučićević viceprezident.

(Prema Branku Pavićeviću u trenutku prispijeća u Crnu Goru Ivan Ivanović je imao

oko 60 godina. U vezi ovoga zabilježeno je kazivanje jednog očevica, starca Boška Popovića iz Golubovaca, učesnika oružanog ustanka u Zeti u februaru 1832. godine, kada je Ivan Ivanović (Vukotić) bio opsadiran od Turaka u Golubovcima. Boško Popović je doživio duboku starost i umro je 1909. u 102. godini života. Kada je knjaz Nikola posjetio Golubovce 1893. godine razgovarao je s Boškom Popovićem o ustanku Zećana iz 1832. godine i ovaj je knjazu saop -

štio da je tada „Vukotiću moglo biti 35-38 godina“, te da je bio osrednjeg rasta, ugojen, žućkaste brade. Bio je u ruskom oficirskom odijelu, otrešen i hitar“. Tom razgovoru je prisustvovao Lazo Backović koji je kasnije o tome pripovijedao

Iliji Peličiću, autoru knjige „Zapisi o Zeti II“, 2011, 17). „Krećući za Crnu Goru, Ivan Ivanović je unaprijed izgradio plan za djelatnost u zemlji, za koju ga je vezivalo etničko i nacionalno porijeklo“, kaže Branko Pavićević (Istorija Crne Gore, Knjiga četvrta, Tom prvi, 2004, 176).

Zanimljive detalje donosi Johan F. Najgebaur koji je u Crnoj Gori boravio 1850. godine. On navodi da je Ivan Ivanović „bio došao u posjed skoro jednog miliona, ali se u Crnu Goru vratio bez novca. Pa ipak je bio predviđen za predsjednika senata. Tako se strogo uvažavala volja svetog Petra“. Dalje piše da je viceprezident Vučićević „trebao uzeti za ženu sestru sadanjeg vladike, koji je tada bio arhimandrit“. „Imenovani viceprezident je oti-

šao u Petrograd da za sadašnjeg vladiku izradi dispenziju od kanonskog starješinstva.“ Njegoš „bude posvećen i za episkopa i za mitropolita, ali obećani zaručnik njegove sestre, imenovani viceprezident, nađe u kući general-počtmajstora grofa Orlova unuku bivšeg guvernera Moldavije, Marusju (Marousi), te nju oženi. Sada Crnogorci više nijesu htjeli priznati prekršitelja riječi, pa prinudiše njega i prezidenta Ivanovića da napuste zemlju i oni obojica pođoše u Rusiju. Tako sadanji vladika Petar II stupi na položaj prezidenta, viceprezidenta i bivšeg guvernera“ (J.F. Najgebaur, „Crna Gora”, Glasnik Etnografskog mizeja na Cetinju, Cetinje, 1964, str. 231-232).

Ovdje nećemo ulaziti u Ivanovićevu zakonodavnu djelatnost, već ćemo se okrenuti činjenici da je između Njegoša i njega izbio sukob. „Njih su sasvim druge stvari okrenule jednog protiv drugog – kaže Branko Pavićević - želja prvog (Njegoša) da bude apsolutni gospodar u zemlji i na-

Johan F. Najgebaur, koji je u Crnoj Gori boravio 1850. navodi da je viceprezident Senata Vučićević „trebao uzeti za ženu sestru sadanjeg vladike“. Međutim, viceprezident je otišao u Petrograd

đe je oženio unuku bivšeg guvernera Moldavije, Marusju. Sada Crnogorci više nijesu htjeli priznati prekršitelja riječi, pa prinudiše njega i prezidenta Ivanovića da napuste zemlju i oni obojica pođoše u Rusiju

Prema Branku Pavićeviću, Ivan Ivanović (Vukotić) je u trenutku prispijeća u Crnu Goru imao oko 60 godina. Johan F. Najgebaur piše da je Ivanović „bio došao u posjed skoro jednog miliona, ali se u Crnu Goru vratio bez novca. Pa ipak je bio predviđen za predsjednika Senata. Tako se strogo uvažavala volja Svetog Petra“

stojanje drugog (Ivanovića) da mu to ospori i da mu ostavi u nadležnost samo crkveni život i crkvene poslove. Pavićević navodi da je tokom Njegoševog boravka u Rusiji 1833. došlo do velike zategnutosti između Ivanovića i nekih glavara. Dotadašnji prezident Praviteljstvujuščeg senata i viceprezident bili su došli u sukob sa glavnim zemaljskim prvacima, tako da je njihova dalja saradnja bila sasvim isključena. Obojica su napustili zemlju” (Istorija Crne Gore, Knjiga četvrta, Tom prvi, 2004, 188).

„Krajem oktobra 1834. Petar II je oštro prekorijevao bivšeg prezidenta Praviteljstvujuščeg senata (Ivana Ivanovića) da je obmanuo crnogorski narod i Svetog Petra Cetinjskog time što mu je „obećao 20.000 cekinah”, a to se pretvorilo samo u praznu i nedoličnu izjavu. Obmanjivanje siromašnog crnogorskog naroda (…) dovelo je do razočarenja u Rusiju i njezine vlasti” (isto).

Pošto mu je pošlo za rukom da učvrsti poziciju vladike kao vrhovnog zemaljskog gospodara, trebalo je još više ojačati i ulogu Praviteljstvujuščeg senata. To je mladi vladika mogao da uradi s velikom sigurnošću zbog prostog fakta što je tada najuglednija ličnost u Senatu bio Savo Markov Petrović, jedan od najuticajnijih Crnogoraca za života preminulog vladike Petra I Petrovića. Njegošev vladarski položaj bivao je sve stabilniji. Ovo jačanje dobilo je potvrdu i u jednodušnoj podršci crnogorskih glavara Njegošu prilikom posjete Crnoj Gori Jeremije Gagića u martu 1837, kao i izvještajima potpukovnika Jakova Ozereckovskog iz 1837. i Jegora Kovaljevskog iz 1838. godine. (Nastavlja se)

Piše: Slobodan ČUKIĆ

Petar II Petrović Njegoš kao vladika s bijelom kamilavkom – poglavar autokefalne crkve

Ruski konzul Jeremija Gagić, gipsani odlivak - rad Marka Borozana

Crnogorci na okupu, ulje na platnu

Bila je istinski iznenađujuća vest nezvanična najava da Republičko javno tužilaštvo zahteva od Ustavnog suda da se zabrani delovanje profašističkog udruženja građana Levijatan. Budući da je delovanje Levijatana, te profašističkih organizacija, proruskih i paramilitarnih, znak raspoznavanja vlasti Aleksandra

Vučića koja koristi usluge ovakvog polusveta iz sive zone navodno političkog delovanja. Zar se režim odrekao sebe samog?!

Dva se razloga pominju u štampi, činjenica da protiv pripadnika Levijatana ima pet pravomoćnih presuda za mučenje ljudi koji su se zamerili zapovedniku Pavlu Bihaliju (prema pisanju Nova s), te paravojno organizovanje, kako razloge tumači Blic (jedno ne isključuje drugo).

U svakom slučaju, reč je o istinskom iznenađenju, jer, i dosad su se pripadnici Levijatana sukobljavali sa zakonom, pa je izvršna vlast nalazila načina da spreči bilo kakve konsekvence po njih, a Srbiju smesti u red civilizovanih država, uređenih zakonima i njihovim poštovanjem. Jednostavno, ekstremisti Levijatana bili su upotrebljivi u političkim obračunima, uvek su bili angažovani na strani vlasti, kada je posezala za fizičkom snagom protiv demonstranata, opozicije, nevladinih organizacija… Bratstvo po ekstremizmu

Kao i ostali ekstremisti, eksponenti Levijatana dobijali bi od vlasti ono što najviše vole, odrešene ruke da tuku opozicionare i pripadnike NVO, ali, osnovano se sumnjalo da su bili i dodatno nagrađivani novcem i svakojakim privilegijama.

Sedište Levijatana je u strogom centru Beograda, u Makedonskoj (znaće i gosti Beograda da pronađu ulaz u

Mišljenja

Srbija danas: ljubav režima i korisnih fašista

Kao i ostali ekstremisti, eksponenti Levijatana dobijali su od vlasti ono što najviše vole, odriješene ruke da tuku opozicionare i pripadnike NVO ali, osnovano se sumnjalo da su bili i dodatno nagrađivani novcem i svakojakim privilegijama

njihovu zgradu, pored prodavnice ploča PGP RTB), imaju najmanje dva velika crna kombija sa prpoznatljivim znakom, bokserom, hladnim oružjem, iz kojeg izranja kandža.

Crne uniforme, tetovaže, državna zaštita namrgođenih i tetoviranih delinkvenata sa državnom zaštitom – sve se to podrazumevalo do prošle nedelje, kada je naprasno odlučeno da se s tim prestane. Da država više ne štiti svoje ekstremistički nastrojene miljenike.

Odgovor na pitanje zašto baš sada možda je jednostavniji nego što zamišljamo: onaj ko je uveo individualne sankcije šefu Bezbednosno informativne agencije Aleksandru Vulinu, možda je odlučio da tako mora biti i sa Vulinovim hijerarhijski podređenim ekstremistima, kakav je proruski Levijatan. A Pavle Bihali se redovno hvalio činjenicom da je Vulin “njegov čovek”, dok su opozicionari i aktivistkinje i aktivisti NVO bezuspešno zahtevali da država radi bar deo svog posla, da zauzda Levijatan i spreči iživljavanje njegovih pripadnika nad građanima. I, konačno, država radi svoj posao? Kada bismo se šalili. Najverovatnije je to da je iz nekakve ladice povučen fajl “Levijatan”, odnosno da je dozvolu za ovakvo postupanje dobio nesporni tužilac Goran Ilić, zamenik republičkog tužioca, predsednik Udruženja tužilaca i zamenika, koji je, najverovatnije, slično pokušavao i godinama unazad.

ulične Bitange sa ideologijom Osnovan 2015, sa tobožnjim ciljem da spreči zlostavljanje životinja, Levijatan je dosad na podugačku listu svojih nepočinstava ispisao, uz pomenuta krivična dela, i samovlašće i preuzimanje zakona u svoje ruke, maltretiranje neistomišljenika svih nijansi, napade na migrante na beogradskim ulicama, napad na migrantski kamp, ograničenje kretanja migrantima i izvesno zlostavljanje bar jedne osobe koja se na društvenim mrežama nije složila sa stavovima Pavla Bihalija. Ideološki, Levijatan je potkovan autentičnim fašizmom koji se temelji na navodno savršenom skladu brige za zaštitu

životinja od sociopata, jer ko je okrutan prema životinjama, biće i prema ženama i deci, a nacionalno prosvećena nevladina organizacija mora da štiti slabije. Isti princip zaštite Levijatan primenjuje na likove i dela osuđenih ratnih zlikovaca; učestvuju u njihovoj glorifikaciji – omiljen im je, pogđate, Ratko Mladić – a u opasnosti su svi građani koji požele da odaju počast žrtvama genocida i ratnih poduhvata države Srbije. Sa osobitim žarom i posvećenošću pripadnici Levijatana zabranjuju istinu, u ime režima Aleksandra Vučića koji zna da uvažava ovakve “napore”. Nije bilo genocida, nije bilo proterivanja, ubistava, silovanja, ma, zapravo, ničeg ni-

je bilo – slažu se Vučić, Vulin i pomahnitali levijatanci. Odgovor režima-saučesnika

Levijatana je da se Levijatan ponaša i “onako umereno” rasistički, ali ne treba to preuveličavati. Samo presreću Rome na ulici, poneko dobije ćušku, a ideološki ih prozovu na društvenim mrežama. Jednom je reagovala Kancelarija Poverenice za zaštitu ravnopravnosti kada je Levijatanu naložila da ne objavljuje diskriminatorske sadržaje i da u roku od 30 dana ukloni svaki objavljeni sadržaj koji podstiče mržnju prema romskoj zajednici.

direktan prenos

rasizma

U incidente koji dočaravaju snagu Levijatana svaka-

ko spada i direktan prenos zaletanja autom u prihvatni centar za migrante kod Obrenovca, nedaleko od Beograda, koji je obezbeđivala Vojska Srbije, maja 2020. Tada je izvesni Filip Radovanović, levijatanac od akcije, direktno izgovarao rasističke poruke uletevši u prihvatni centar. Zapovednik Pavle Bihali je tom prigodom zabeležio na društvenim mrežama da su “njegovi momci temperamentni i ispravni”. A nekoliko dana kasnije organizovano je protestno okupljanje Levijatana koji je pružio podršku Filipu Radovanoviću koji je kasnije osuđen na osam meseci zatvora.

Kako je nezvanično rečeno za Radio Slobodna Evropa, Tužilaštvo traži zabranu Levijatana zbog sumnji na kršenja ljudskih i manjinskih prava i izazivanje nacionalne mržnje i netrpeljivosti.

Sagovornik iz Tužilaštva kazao je i to da Levijatan “ima elemente paravojnog udruživanja”.

Inicijativu za zabranu Levijatana je pre više od dve godine podneo Pokret slobodnih građana. Levijatan je u dva navrata učestvovao na parlamentarnim izborima u Srbiji, u junu 2020. nije prešao cenzus sa listom “Pokret Levijatan – živim za Srbiju”. Isto je bilo i aprila 2022. godine, kada je Pavle Bihali bio prvi na listi “Ruskog manjinskog saveza”, koji je okupio nekoliko desničarskih organizacija. Bihalijeva kratka politička karijera se ispituje, budući da nije opravdao budžetski novac utrošen u kapanji.

Na potezu je Ustavni sud Srbije. Nema ograničenog vremenskog perioda u kojem mora da donese odluku.

Inicijativu za zabranu Levijatana je prije više od dvije godine podnio Pokret slobodnih građana (EPA)

Piše: Bojan tončić

Kolumna

Srbija u Šešeljevom šinjelu

Prema Nataši Kandić, među Srbima ne postoji politička snaga koja bi otvorila nadu. A nade nema zato što je agresivni nacionalizam još prije tri decenije nebo nad Balkanom učinio mračnim. Razvedravanje se ne nazire

Slučaj dviju sada već bivših sarajevskih studentica kriminalistike, koje su, uz odvratnu šovinističku poruku veličale ratnog zločinca Ratka Mladića, i dalje se povlači po medijima i društvenim mrežama. Razumljivo je to, jer se afera dotiče najbolnije teme s kojom ova zemlja živi i s kojom će se morati nositi još dugi niz godina. Zato su se u ovu priču umiješali mnogi, od anonimnih građana do poznatih političara. Linija podjele je poznata i naslijediće je i novi naraštaji. Od glasova koji su se tim povodom čuli, mislim da je najrazumniji bio glas jedne žene, ovdašnjoj javnosti poznate Kade Hotić, jedne od posljednjih živih predvodnica Majki Srebrenice u njihovoj istrajnoj i dostojanstvenoj borbi za istinu i pravdu. Ona je u srebreničkom genocidu izgubila sina, muža i dva brata, ukupno 56 članova uže i šire porodice, ali nije dozvolila da je mržnja savlada. “Ne osuđujem djecu, već one koji ih odgajaju u mržnji i navode na put novog rata, a to je ta velikosrpska politika iz devedesetih godina koja se nije nimalo promijenila”, rekla je komentarišući ispad pomenutih studentica. Među prvima se, ničim izazvan, oglasio Aleksandar Vranješ, formalno da formalnije ne može biti ambasador Bosne i Hercegovine u Srbiji, a zapravo lični poklisar Milorada Dodika na Vučićevom Dvoru,

baš kao što su i ostali pripadnici diplomatske družine ove raskomadane zemlje tek poklisari jedne, druge ili treće politike koja ih je uhljebila. Elem, dotični Vranješ je požurio da šefu Vučićeve obavještajne službe Aleksandru Vulinu izrazi zahvalnost što je sarajevske studentice odmah primio u “srpski svet” i omogućio im da, uz stipendiju, nastave školovanje u Beogradu!?

Vranješ se nekoliko dana kasnije ponovo oglasio, valjda kako bi njegova pozicija bila potpuno jasna kako posljednjem Srbinu, tako i posljednjem Bošnjaku. A ona, otprilike, glasi: “U odnosu na sarajevski narativ, mi Srbi imamo potpuno različit pogled na protekli rat i u tom duhu odgajamo našu djecu. I nema te sile, prijetnje i krivičnog zakona koji to mogu promijeniti.” Suština stvari je dakle u tome kako ko vidi jedan događaj, a ne u njegovoj istinitosti. Tom nebulozom, srpski nacionalistički blok, utemeljen na vladajućem režimu, Pravoslavnoj crkvi, akademskoj zajednici i režimskim medijima, tumači prirodu počinjenih ratnih zločina, negirajući ili umanjujući vlastite, a umnožavajući zlodjela počinjena nad Srbima. Najizrazitiji primjer takve prakse je tvrdoglavo negiranje genocida u Srebrenici. Bio je zločin, “strašan zločin”, kako to kaže Aleksandar

Vučić, ali nije bio genocid. Da se ne govori o Miloradu Dodiku, beskrupuloznom provokatoru koji vrijeđa srebreničke žrtve i lišen je svake ljudskosti. Dominantnom većinom Srba s obje strane Drine ovladao je duh četništva koji je Dražu Mihailovića promovisao u “prvog antifašistu porobljene Evrope”. Nakon što su devedesetih počinili stravične zločine nad Bošnjacima, djelimično i Hrvatima, Srbi danas kukavički okreću glavu od najmračnijeg dijela svoje istorije, pa ispada da tada mlađani Vučić, pošto je iz Srbije domarširao do Jevrejskog groblja u Sarajevu, prijeteći da će za jednog ubijenog Srbina ubiti sto muslimana, nije nosio pušku, već kišobran! Treba li se onda

čuditi Dodikovoj morbidnoj ideji da se u Prijedoru, poslije Srebrenice najvećem bošnjačkom stratištu, ovog 5. avgusta obilježi dan sjećanja na masovni egzodus Srba iz Tuđmanove Hrvatske? A te nesretne Srbe izdao je Slobodan Milošević, on koji ih je pobunio, da bi četiri godine kasnije, na pitanje zabrinutog i ostarjelog patrijarha Pavla: “Gospodine predsedniče, šta se ovo događa s našim narodom”, mrtav-hladan odgovorio: “Ne brinite, sve teče po planu.”

Srbija je danas ogrnuta crnim šinjelom Vojislava Šešelja. Nije samo stvar u relativizaciji srpskih ratnih zločina već i u nečem još poraznijem - u veličanju najokorjelijih ratnih zločinaca, koji

su promovirani u nove nacionalne heroje. Ratko Mladić je postao neupitan idol mladim generacijama a da im niko nije rekao ko je zapravo bio taj čovjek. Otkrio ga je Milošević i preporučio Karadžiću: “Uzmi onog pukovnika Mladića.” Rođen u okolini Kalinovika, odgojen uz gusle i zadojen mržnjom prema “Turcima” i Hrvatima, Mladić postaje komandant vojske koju je Karadžić regrutovao od seoskih i prigradskih nesretnika, opremio je ogromnim količinama smrtonosne gvožđurije, koja je bila u vlasništvu JNA i poslao da ubija, pljačka i protjeruje Bošnjake i Hrvate. Ratko Mladić nije bio nikakav heroj, niti je imao išta od oficirske časti, bio je samo nemilosrdni

ubica civila, dobrovoljni izvršilac genocidnog plana usvojenog na paljanskoj skupštini 12. maja 1992. godine. Bio je neutješan nad kovčegom svoje kćerke koja je, prema jednoj verziji, izvršila samoubistvo upravo zbog očevih zlodjela, a potpuno bezdušan prema hiljadama svojih žrtava. U Hagu je pokazao svoje pravo, kukavičko lice. Nažalost, tu ne pomažu nikakvi argumenti poput haških presuda, miliona dokumenata, bezbroj TV snimaka i novinskih članaka ili stotina objavljenih knjiga. Te zaludjele ljude neće dirnuti ništa, čak ni snimak brutalnog strijeljanja šestorice mladih Bošnjaka kod Trnova, jednog od najpotresnijih prizora iz proteklog rata.

- Političari su uništili empatiju prema žrtvama. Već godinama mladima se usađuje u svijest da su ratni zločinci zapravo zaustavili uništavanje srpskog naroda. Ne vidim političku snagu da otvori nadu, a iskustvo nas uči da nema života bez nade - kaže povodom najnovijih dešavanja Nataša Kandić, koja je ovih dana po ko zna koji put izložena javnim napadima ostrašćenih srpskih nacionalista. Nema dakle nade. A nema je zato što je agresivni nacionalizam još prije tri decenije nebo nad Balkanom učinio mračnim. Razvedravanje se ne nazire. Zato, usput rečeno, ne spadam među one koji ovih dana euforično aplaudiraju širenju američkog spiska ovdašnjih crnolistaša, uvjereni da to spašava Bosnu i Hercegovinu.

Piše: Gojko Berić

Jedna od studentkinja veliča ratnog zločinca Ratka Mladića

MaLi oGLaSi

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop!

Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah NONSTOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

KUPUJEM umjetničke slike od slikara Lainović Cvetko, Gvozdenović, Braunović Savo, Dado Đurić, Stanić. Prodajem kanarince pjesme. Imam slike za prodaju. Tel. 069/051-526

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Oglasi i obavještenja

258

Дана 5. августа 2023, у 77. години живота, преминуо је наш драги

ВЕСЕЛИН Момчила КАЛЕЗИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци

5. августа од 12 до 16 часова и 6. августа од 9 до 13 часова, када крећемо на мјесно гробље у Ново Село, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

Ожалошћени:

супруга КАТИЦА, кћерке ИРЕНА и ТАЊА, брат ДРАГАН, снаха ЛЕЛА, братанић ЖЕЉКО, братаничне и сестрична, браћа и сестре

од стричева, ујака и тетака, унучад и праунучад и остала многобројна родбина

289

Sa tugom i bolom opraštamo se od brata, đevera i strica

VESKA KALEZIĆA

Neka tvoja plemenita duša, dragi Vele, počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

SLOBO, MILANKA, DEJAN i DARKO sa porodicama

Otišao je naš plemeniti

SRĐA DRAGAŠEVIĆ

Za njim tuguju DOBRILA, BRANKA, GORDA i BOJAN sa porodicama

271

Posljednji pozdrav našem voljenom

LUKI

Počivaj u miru.

Tetka MILIJANA, tetak RATKO, sestre NADA, NINA i MINA sa porodicama

S tugom i poštovanjem opraštamo se od našeg dragog druga i prijatelja, zaljubljenika horskog pjevanja, čuvara tradicije hora „Stanko Dragojević“ iz Podgorice, sekretara hora

LUKE DUMOVIĆA

Njegov dragi lik, nasmijano lice i blagi glas ostaće nam u srcu kao sjećanje na jednog dobrog čovjeka. Dragi Luka, počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava

ČLANOVI HORA „STANKO DRAGOJEVIĆ“

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

268

Posljednji pozdrav dragom bratu od strica

VESELINU KALEZIĆU

Hvala ti za bratsku iskrenost. MILAN i SLAVICA KALEZIĆ

276 LUKA

Teško se sad oprostiti od Tebe, a još nijesmo preboljele Bebin odlazak.

TANJA DELIBAŠIĆ i SVETLANA VLAHOVIĆ sa porodicama

272

Rano, prerano ode LUKA

Počivaj u miru, naš Belji.

ZARIJA, IRINA, NOVO, NINA i ŽARKO

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

270

Posljednji pozdrav dragom

LUKI DUMOVIĆU

Iskreno žalimo zbog tvoje prerane smrti. Počivaj u miru. MILOŠ i MOMIR STANOJEVIĆ i NEVENA SEKULIĆ sa porodicama

288

293

Posljednji pozdrav dragom kolegi

LUKI DUMOVIĆU

KOLEKTIV JU CENTAR ZA OČUVANJE I RAZVOJ KULTURE MANJINA

CRNE GORE

269

BRANKO S. NIKOLIĆ

Vrijeme prolazi, a sjećanje na tebe trajaće vječno.

Supruga DRAGICA, kćerka SMILJANA, sinovi GOJKO i MIRKO sa porodicama

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

BELI APRCOVIĆ

Bila si jedinstvena u svakom pogledu, ne postoje riječi koje bi opisale tvoju dobrotu, iskrenost i pažnju koju si nesebično davala.

Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

Porodica DRAGANIĆ

285

Oglasi i obavještenja

251

KOLJA Ujkin DEDIVANOVIĆ

Prošlo je pet godina kako nisi sa nama, ali ostao si da živiš u nama i tako će biti zauvijek.

Tvoja PORODICA

Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naš voljeni đed PERO

Bila je privilegija imati te za đeda, nikad te nećemo zaboraviti.

Tvoje: JOVANA, SARA, BOŽANA i JASNA

Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naš muž, otac, svekar i đed

PERO VULETIĆ

Počivaj u miru kod svojih najmilijih i neka ti je laka crna zemlja po kojoj si časno hodao.

Tvoja PORODICA

Danas je osam godina od kada nije sa nama naš MILO RUDOVIĆ

Voljeni nikad ne umiru, uvijek u našim srcima, mislima i najljepšim sjećanjima.

Tvoja PORODICA

Dana 6. avgusta 2023. navršavaju se dvije godine od smrti našeg dragog

BRANISLAVA – MIKA STANIŠIĆA

Težak je život bez oslonca ali ostale su lekcije i sjećanja kao neizmjerno duhovno bogatstvo.

282

Neđelja 6. avgust 2023.

Prošlo je četrdeset najtužnijih dana u našim životima od kada nijesi sa nama

MILIVOJE JARAMAZ

Hvala ti za sve što si za nas učinio i što si bio naša snaga. Nikada te nećemo zaboraviti, ostaćeš zauvijek u našim srcima!

Tvoji: MILEVA, RADOVAN, ZORICA, JADRANKA, ZARA i LANA

253

Dana 10. avgusta 2023. godine navršava se 40 dana od smrti

MARIJE Nikoline PEROVIĆ

Umjesto četrdesetodnevnog pomena uplaćujemo 1 000,00 eura za održavanje crkve i groblja na Trubjeli.

Porodica PEROVIĆ

283

Четрдесет је тужних дана од смрти нашег вољеног

БРАНКА – ЋЕКА ПАВИЋЕВИЋА

Јесу ли те пригрлили брат и сестра.

256

Био си примјер људске доброте, племенитости и

достојанства, човјек великог срца. Био си наш

понос, наша узданица.

Твој частан живот остаје нам за понос до краја живота.

Добротвору свих који су те знали и поштовали.

Поносно твоје име чуваћу од заборава.

Почивај у миру, нека те анђели носе на крилима својим.

У недјељу, 6. августа 2023. године, у 10 часова, ужа породица посјетиће твоју вјечну кућу. Ожалошћена твоја супруга РОСА

292

Osam je godina od smrti dragog

MIHAILA MILOŠEVIĆA

Godine prolaze, a svaka teža od prethodne.

Tvoj otac VOJO

Pet godina je od smrti voljenog

278

OŽALOŠĆENA PORODICA STANIŠIĆ

280

S velikom ljubavlju, ponosom i tugom sjećamo se naših dragih Unkaševića

brata i ujaka

MILENKA M. PEROVIĆA 1959–2018.

Godine koje prolaze bez tebe nose tišinu i bol u našim srcima. Vječno ponosni na tvoju plemenitost.

Supruga RADA, sinovi MIRKO i BOŠKO, brat MOMČILO, snaha RADMILA, tetka MILENA

257

MILORADA

roditelja, babe i djeda

BOSILJKE PAVLA

rođ. Petrušić

Vaši: MIRJANA, NEMANJA i GORICA

267

252 SJEĆANJE

UFETA Huseina MELITA Huseina 6. 8. 1939 – 4. 6. 2013. 6. 8. 1974 – 19. 10. 2012. VUKOVIĆ

Sa ljubavlju, tugom i poštovanjem, PORODICA

Neđelja 6. avgust 2023.

ТУЖНО СЈЕЋАЊЕ

на наше вољене

брата

ДИМИТРИЈА ДИМА 6. 8. 2003 – 6. 8. 2023.

оца мајку

ВЛАДА ОЛГУ 8. 4. 2002 – 6. 8. 2023. 7. 1. 2016 – 6. 8. 2023

ДРАГОЈЕВИЋ

Почивајте у миру, а ми ћемо вас чувати од заборава.

250

RADUŠA – MISAVA LONČAR

Pet godina u našim mislima. Mnogo nam nedostaješ.

ANI RADONJIĆ

Vrijeme ne umanjuje našu bol. Neka Te Anđeli čuvaju.

Ваше кћерке и сестре ДУШИЦА и ДРАГИЦА 265

Četrdeset dana je od smrti

ZORE SIMONOVIĆ

Brižne i požrtvovane svekrve, dobre i drage babe i prababe. Sa zahvalnošću i ljubavlju, NACA, JELENA, BLAŽO i MARKO sa porodicama

Navršava se 40 dana od smrti naše voljene majke

ZORE SIMONOVIĆ

Uz ljubav koju smrt ne prekida, zauvijek ćeš ostati u našem najljepšem sjećanju.

Tvoji MIŠKO i BERA

POMEN

DRAGOLJUB Branka ĐORĐEVIĆ

6. 8. 2022 – 6. 8 2023

Navršava se godina dana od kada nisi sa nama. Čuvaćemo od zaborava tebe i Nevenku. Počivajte u miru među anđelima.

Tvoja porodica ĐORĐEVIĆ

264

Tvoja PORODICA 291

Prije 40 dana tiho i bez glasa napustila nas je naša dobra baba i prababa

ZORA SIMONOVIĆ

S poštovanjem, NEBOJŠA, SAŠA, JELENA, BLAŽO, MARKO, NIKOLA i MILOŠ sa porodicama

Voljenoj našoj majci, svekrvi, babi i prababi ZORKI SIMONOVIĆ

Prođe 40 dana od kada nijesmo čuli tvoj mio glas, tvoju plemenitu dušu i neizmjernu dobrotu. Počivaj među anđelima.

Tvoji: RANKO, DARKA, NIKOLA, MILOŠ, NINA, DIJANA i IRINA

Ožalošćena porodica ANĐELKA MILOŠEVIĆA 279

Dana 9. avgusta 2023. se navršava godinu dana od smrti

NIKOLE Savinog MUŠIKIĆA

I danas se, kao što ćemo uvijek, sjećamo tebe i dičimo što si za života ovjekovječio svoje postojanje dostojanstvom, a naše uspomene ponosom.

Tvoji: SEKA, MILOŠ i JOVANA

275

290

Navršava se tužna godina dana od smrti voljene majke, babe i prababe ZORKE M. VRBICE

Počivaj u miru voljena, neka anđeli čuvaju tvoj spokoj, ostaješ vječito u našim srcima.

Tvoja ćerka STANA JOVANOVIĆ sa porodicom

274

Baba

Dragi naši

ZORKA VRBICA

Vrijeme prolazi ali sjećanje na tebe i tvoju dobrotu i milost nikad.

Nedostaješ mi

Tvoj unuk (zlatonja) MILAN

NATAŠA, MAŠANE, MARKO

287

Данас се навршава петнаест година

од преране смрти нашег вољеног

супруга и оца

ПАВЛА Јевтовог АПРЦОВИЋА

Тихо и са поносом носимо Те у

срцима нашим

С тугом и љубављу

Твоја супруга ЈОКА и синови Твоји МИРО – ВАСИЛИЈЕ, БОГДАН и РАДОЈИЦА

Voljeni

281

Draga NATAŠA

NATAŠA, MAŠAN, MARKO MARTINOVIĆ

Vaš osmijeh, glas i ljubav svuda su oko nas. Hvala za sve nezaboravne trenutke!

DANIJELA MILOŠEVIĆ i BILJANA LAGATOR

Godina bola i tuge.

JOVAN MARTINOVIĆ sa porodicom

Navršava se 11. avgusta 2023. godina dana od smrti naše majke i babe

ZORKA VRBICA

Draga naša majko i baba, skoro godina dana od kada te nema među nama. Bilo je teško izgubiti te, a još teže živjeti bez tebe. Vječno ćeš živjeti u našim srcima i čuvaćemo te od zaborava.

Počivaj u miru među Anđelima. Porodica će posjetiti vječnu kuću 6. avgusta u 10 časova Presjeka Duga.

Tvoj sin ILIJA, snaha MARINA i unuk MILAN

260

Dragi naši

NATAŠA, MAŠAN, MARKO

Zauvijek ćemo pamtiti trenutke provedene sa vama, i čuvati vas od zaborava.

286

Prošla je godina, drugačija od prethodnih. Nijema, tužna, prazna godina! Godina bez tvog osmijeha!

Godina bez tebe.

NEDOSTAJEŠ!

Sjedimo i čekamo da se pojaviš na vratima, tvoj lik prepoznajemo u drugima, smijemo se zajedno u snovima... nedostaješ! PUNO, PUNO NEDOSTAJEŠ!!!

Ostaje ranjena i dalje naša mala porodica, ali ponosna što si bila njen najsvjetliji i najvedriji dio!

Sijaj sa svojim malim anđelima visoko na nebu, a mi ćemo te čuvati od zaborava!

Tvoji HUMANITARCI

259

Dragi kumovi

NATAŠA, MAŠAN, MARKO

Tugujemo za vama, s ponosom o vama govorimo, s ljubavlju vas se sjećamo. Kumovi OĆIĆEK: ĐURO, KEKA, SARA i STEFAN

Našim

NATAŠI, MAŠANU i MARKU

Anđeli, u miru počivajte uvijek voljeni i nikad zaboravljeni.

BOŠKO, MILENA, LUKA, UROŠ i VUKAN 261

262

Tvoji stric LJUBO sa porodicom i tetka DESE

NATAŠI, MAŠANU i MARKU

Maki naš, mi te još uvijek čekamo da zaigraš s nama na terenu... Počivaj u miru sa svojim malim bratom i svojom majkom.

Tvoji drugovi: DUŠKO, BALŠA, MARIJO i MAŠAN VOLIMO VAS

Dragi moji

NATAŠA, MAŠANE i MARKO

Prošla je samo prva godina tuge i bola za vama, jer će sve naredne, dok mi trajemo, biti obilježene istim osjećajem. Neka vas anđeli čuvaju.

Tetka DRAGICA sa porodicom

SPECIJALNA AKCIJA Uz kupovinu izdanja:

WERK ili CRNOGORSKA ISTORIJA na engleskom jeziku

POPUST 50%

dokrajaavgusta

POKLANJAMO knjigu

NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI

POKLON KNJIGA

POPUST 30%

Uz kupovinu i drugih Pobjedinih izdanja, u vrijednosti preko 30 €, takođe poklanjamo knjigu NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI