Dnevni list Pobjeda 06.10.2022.

CIGARETA“: Specijalno državno tužilaštvo

trojica uhapšenih

Uprave prihoda

carina, direktor UPC

premijerom Abazovićem,

Milošević pao, Adžić na meti

Dvojica državnih funkcionera i čelnika Ure očito nijesu ozbiljno shvatili što im je rečeno, ili su svjesno ignorisali upozorenja zapadnih partnera. Tek su 1. oktobra, kada su Miloševića saslušali u SDT, razumjeli da je to bila kardinalna greška: u kriminalnoj akciji državnog šverca 29. septembra ostavljeni su tragovi. Sada mnogi u strahu iščekuju ko će sljedeći dobiti poziv ,,u svojstvu građanina“, kome će biti ,,privremeno“ oduzet telefon... Ipak, najviše je straha, ne od poziva tužilaštva, nego od dana kada bi na njihovim vratima mogli da zakucaju ljudi u plavim policijskim uniformama

NATO je solidaran sa našim cijenjenim saveznikom Crnom Gorom jer preduzima mjere da zaštiti svoj suverenitet i demokratiju suočenu sa špijuniranjem Rusije i drugim destabilizirajućim zlonamjernim aktivnostima –napisao je Stoltenberg na Tviteru

pitanja

pravima

KOTOR: Predsjednik Odbora direktora Komunalnog preduzeća u telefonskom razgovoru objavljenom na Jutjub kanalu bivšem zaposlenom otkrio planove vezane za direktoricu

tražio pomoć

Generalni sekretar NATO-a poručio da je Alijansa solidarna sa našom zemljom Stoltenberg: Crna Gora suočena sa špijunažom Rusije

Uoči Montenegro prajda zakazanog za subotu, SPC i mitropolit Joanikije pozivaju vjernike na moleban kojim se čuva brak i porodica, građanski aktivisti upozoravaju na neodgovoran pristup vjerskih vođa

AFERA ,,UNIŠTAVANJE CIGARETA“: Specijalno državno tužilaštvo steže obruč – još trojica uhapšenih iz Uprave prihoda i carina, direktor UPC podnio ostavku nakon burne rasprave sa premijerom Abazovićem, ispituje se neprofesionalno i nezakonito postupanje policije

PODGORICA – Sat nakon što su, u sklopu međuna rodne akcije otkrivanja državnog šverca cigareta u Crnoj Gori, uhapšeni carinik Željko Ivanović i trojica članova Komisije za uništavanje cigareta Uprave prihoda i carina - Radivoje Vujačić, Mihailo Saveljić i Nebojša Adamović, i nepo sredno prije nego što je Viši sud na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva odre dio pritvor do 30 dana za vozača kamiona Dalibora Brnovića i službenika UPC, šefa Komisije za uništavanje cigareta, Elvira Adrovićadirektor UPC Rade Miloše vić juče je podnio ostavku.

Uhapšeni se terete da su iz vršili krivična djela – stvara nje kriminalne organizacije, primanje mita i zloupotreba službenog položaja i o njiho voj daljoj sudbini će se odluči vati nakon određenog pritvora od 24 sata. Pejoviću i Brnoviću juče je određen pritvor do 30 dana zbog uticaja na svjedoke. – Radi zaštite interesa i svr he postupka, za sada se neće iznositi više podataka, a Spe cijalno državno tužilaštvo će blagovremeno obavijestiti o svojim daljim radnjama i nji hovim rezultatima, poštujući i pravo javnosti da zna – saop štio je portparol SDT-a i speci jalni tužilac Vukas Radonjić Teško je, međutim, zaustaviti bujicu informacija nakon ra zotkrivanja, možda i najveće, kriminalne manipulacije dr žavnih službenika u postup ku uništavanja cigareta. Kako je Pobjeda juče nagovi jestila, podaci kojima raspo lažu ANB i međunarodni par tneri koji su inicirali istragu, kao i dokazi koje su po nalogu Specijalnog državnog tužilaš tva prikupili pripadnici Speci jalnog policijskog odjeljenja, upućuju da će biti još istraž nih i tužilačkih aktivnosti, sa slušanja, ali i hapšenja. Tim prije što su neki od uhap šenih počeli da otkrivaju mre žu djelovanja kriminalne gru pe koja je obuhvatala širi krug ljudi, ali i što je razotkrivena komunikacija sa raznih apli kacija na oduzetim telefonima Rada Miloševića i grupe uhap šenih državnih službenika. Sve što se dešavalo od subo te veče 1. oktobra značajno je uticalo da pojedini ljudi iz gru

Milošević pao, Adžić na meti

je revoltiran kada mu je pre dočeno da je najbolje, ukoliko ne postoji njegova bilo kakva odgovornost za skandaloznu akciju državnog šverca - da podnese ostavku. Prema tu mačenju Abazovića, u novo nastaloj situaciji, kada se go milaju dokazi o službenicima UPC koji su učestvovali u kri minalnim radnjama, takav po tez bi ,,bila jasna poruka da Mi lošević ne stoji iza bilo kakve nezakonite aktivnosti“. Milošević je, međutim, takvu ideju ocijenio kao ,,odricanje“ lidera Ure od njega, pa je vrlo burno reagovao, da je čak mo rao i ministar Adžić da reagu je i smiri Miloševića da ne bi došlo i do fizičkog kontakta. Juče oko podneva, Milošević je, ipak, podnio ostavku, sa mo dva sata nakon što je pre mijer Abazović izašao iz zgra de Vrhovnog tužilaštva, gdje je Specijalno, sa sastanka sa vršiteljkom dužnosti vrhov ne državne tužiteljke Majom Jovanović i glavnim specijal nim tužiocem Vladimirom Novovićem

Da li je taj sastanak, o čijem je sadržaju Abazović novinari ma samo kroz zube procijedio da su u pitanju ,,državni poslo vi“, zaista bio presudan da Mi lošević brzopotezno podnese ostavku ili je funkcioner Ure ipak odlučio da posluša savjet hijerarhijski nadređenog stra načkog kolege, predsjednika Ure – nije poznato.

Ali, teško da je tek slučajnost što je odmah nakon Abazovi ćeve posjete uslijedila Miloše vićeva ostavka.

Dvojica državnih funkcionera i čelnika Ure očito nijesu ozbiljno shvatili što im je rečeno ili su svjesno ignorisali upozorenja zapadnih partnera. Tek su 1. oktobra, kada su Miloševića saslušali u Specijalnom tužilaštvu, razumjeli da je to bila kardinalna greška: u kriminalnoj akciji državnog šverca 29. septembra ostavljeni su tragovi. Sada mnogi u strahu iščekuju ko će sljedeći dobiti poziv da ,,u svojstvu građanina“, kome će biti ,,privremeno oduzet telefon“ da izjavu... Ipak, najviše je straha, ne od poziva tužilaštva, nego od dana kada bi na njihova vrata mogli da zakucaju ljudi u plavim policijskim uniformama

pe koja se sumnjiči za nelegal ni ,,državni posao“ počinju da popuštaju pod svakodnevnim pritiskom.

Rade Milošević je samo jedan od njih.

CRNO BEZ BIJELOG

Iako je u obrazloženju koje je poslao Vladi Crne Gore ista

kao da ,,ostavku podnosi kao moralan čin“, premda je juče u ispovijesti portalu Libertas rekao da njegovo postupanje zavisi od ,,rezultata istrage“ i da ,,ne osjeća nikakvu odgo vornost“, izvjesno je da je Ra de Milošević bio primoran da podnese ostavku.

A samo dan ranije žestoko se

protivio takvom raspletu. Prema saznanjima Pobjede, Milošević je u utorak, nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost - na kojoj je pre mijer Abazović izdejstvovao smjenu Raška Konjevića sa mjesta koordinatora Biroa za operativnu koordinaciju -pro cjenjivao da se situacija dr

Carinika Ivanovića ,,razotkrila“ vajber grupa

Pobjeda je juče objavila da je pretra ga oduzetih telefona otkrila posto janje vajber grupe u kojoj su neki od ljudi koji su saslušani, a potom i uhapšeni. Unutar grupe, prema informacijama Pobjede, istražitelji su detektovali ime Željka Ivanovića šefa Carinarnice Bar. Koji dan kasnije, Ivanović je uhap šen i tereti se za zloupotrebu polo žaja i primanje mita. Ivanovićeva

uloga, kao i njegovo svjedočenje, moglo bi da otkrije mnogo novih detalja kada je riječ o manipulaci jama u saopštavanju količine skla dištenih cigareta u Slobodnoj zoni Luke Bar, ali i na otkrivanju carinje nja nelegalnog transporta, kao što je to urađeno sa tri šlepera 31. maja ove godine.

Željka Ivanovića je za upravnika Cari narnice Bar svojevremeno postavio

Aleksandar Damjanović, sadašnji ministar finansija, tada u svojstvu v.d. direktora Uprave prihoda i carina. Damjanovića je Vlada Crne Gore na elektronskoj sjednici 21. oktobra prošle godine razriješila sa te funk cije.

Nova direktorica UPC Milena Petri čević, čim je imenovana, Ivanoviću nije produžila ugovor već ga je vrati la na radno mjesto u Podgorici. Ona

ži pod kontrolom, da će ostati ,,nedodirljiv“ i da će nesmeta no nastaviti da dolazi na posao u zgradu na Bulevaru Šarla de Gola 2, gdje je sjedište UPC. Međutim, tokom sastanka sa partijskim kolegama iz Ure, premijerom Dritanom Abazo vićem i ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem, bio

nije javno obrazlagala svoju odluku, ali je očito imala sumnje u lojalnost i profesionalnost šefa Carinarnice u Baru.

Kada je Petričević naprasno smije njena 21. aprila, a na njeno mjesto došao nekadašnji državni sekretar MUP-a Rade Milošević, prva odluka novog direktora bila je – namje štenje Željka Ivanovića ponovo za prvog čovjeka Carinarnice Bar.

Hvalisanje Rada Miloševića postignutim rezultatima u na plati potraživanja i smanjenju poreskog duga - u pisanom obrazloženju ostavke - ne mo že da ukloni činjenicu da je di rektor UPC promijenio vlasti tu odluku, milom ili silom, za manje od 24 sata?!

Nije, međutim, Milošević je dini član rukovodstva Ure ko ji će morati da objašnjava svoje i postupke svojih službenika: i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić narednih dana će morati da pojašnjava neke po teze policije.

,,KONVOJ“ KAMIONA BEZ POLICIJSKOG NADZORA?

Prema striktnoj proceduri za uništavanje cigareta, Uprava carina i prihoda bi trebalo da obezbijedi policijski nadzor nad transportom do odredišta. Pobjeda je pisala da su navod na paljenja cigareta 21. aprila i 30. juna obavljena bez policij skog nadzora.

Tada su iz Uprave prihoda de mantovali te informacije, dok su se nadležni iz Uprave poli cije odlučili na – zvanično ću tanje. Nezvanično, isti ljudi su tada novinarima Pobjede po tvrdili da je policijsko praće nje 30. juna bilo tek ,,neka vr sta predstave za javnost“, bez stvarnog nadzora.

kAko sU NEsTAlE zAplIJENJENE CIGARETE: Filip Adžić, Dritan Abazović i Rade Milošević

U akciji spaljivanja cigareta u Nikšiću prošlog četvrtka, 29. septembra, policija se oči to nije mnogo ,,miješala u vla stiti posao“: dopustili su, ili svjesno propustili, da jedan od dva kamiona (?!) nesmeta no, umjesto ka Nikšiću uputi se ka jednom predgrađu u okoli ni Podgorice.

Kada su, dan nakon ,,spaljiva nja“, pripadnici SPO dokaza li da pola kontingenta cigareta nije uništeno, iako je na papi rima UPC zapisano drugači je; kada su direktora Miloše vića i službenike Komisije za uništavanje cigareta direktno u Specijalnom tužilaštvu za pitali za odgovore – uslijedio je neprijatni muk.

U međuvremenu, crnogorski policajci – koji je trebalo da nadziru dva kamiona – nije su mogli, punih 30 sati, da na đu kamion koji je Dalibor Br nović odvezao na nepoznatu lokaciju.

Niti su ustanovili kada se i kako kamion ,,izdvojio“. Prema in formacijama Pobjede, nije po mogao ni pregled nadzornih kamera na dvije raskrsnice jer –nijesu bile u funkciji tog dana?!

Zbog svega toga, ministra unu trašnjih poslova čeka ozbiljan zadatak: da ispita da li je riječ o neprofesionalizmu policajaca ili su njegovi službenici svje sno učestvovali u organizova nom kriminalnom poduhvatu.

I neće moći da se iščuđava ili izbjegava odgovore. Kao što su premijer Dritan Abazović i direktor UPC Rade Milošević bili obaviješteni, tako je i Filip Adžić bio blagovremeno upo zoren da se nešto mutno deša va u poslu uništavanja cigareta.

KAD ZAPAD UPOZORI

Prema informacijama Pobje de, prije dvadesetak dana je u jednoj zapadnoj ambasadi države članice Kvinte održan prijem povodom dolaska no vog diplomate na službova nje u Podgoricu.

Tom skupu su prisustvova li i Abazović i Milošević, na mjeravajući da pred zapadnim partnerima, u neformalnom razgovoru, predstave svoje ,,grandiozna aktivnosti u suz bijanju šverca cigareta“. Nije se sve odigralo po scena riju domaćih političara: Aba zović i Milošević su jasno upo zoreni da strane obavještajne službe imaju sasvim drugačije podatke od onih koje prezenti raju iz Uprave prihoda i carina. Dvojica državnih funkcionera i čelnika Ure očito nijesu ozbilj no shvatili što im je rečeno ili su svjesno ignorisali upozore nja zapadnih partnera. Tek su 1. oktobra, kada su Miloševića saslušali u Specijalnom tuži laštvu, razumjeli da je to bila kardinalna greška: u kriminal noj akciji državnog šverca 29. septembra ostavljeni su trago vi. Sada mnogi u strahu iščeku ju ko će sljedeći dobiti poziv da ,,u svojstvu građanina“, kome će biti ,,privremeno oduzet te lefon“ da izjavu... Ipak, najviše je straha, ne od poziva tužilaš tva, nego od dana kada bi na nji hova vrata mogli da zakucaju - ljudi u plavim policijskim un formama. D. ĐURANOVIĆ

A. RAIČKOVIĆ

PODGORICA – Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg poručio je juče da taj savez stoji uz Crnu Goru koja se suočava sa zlo namjernim aktivnostima.

– NATO je solidaran sa našim cijenjenim saveznikom Cr nom Gorom, jer preduzima mjere da zaštiti svoj suvere nitet i demokratiju suočenu sa špijuniranjem Rusije i dru gim destabilizirajućim zlona mjernim aktivnostima – napi sao je Stoltenberg na Tviteru. Istakao je da je Zapadni Bal kan od strateškog značaja za Alijansu i da zbog toga u NA TO ostaju na oprezu. Na jučerašnjem sastanku NAC (najviše tijelo NATO sve članice su podržale ono što radi crnogorska Agencija za nacionalnu bezbjednost i ohrabrile su je da nastavi dalje. Crnogorski šef diplomatije u tehničkom mandatu Ranko Krivokapić zahvalio je Stol tenbergu.

– Hvala Stoltenbergu i NATO saveznicima što drže Crnu Goru u fokusu svog intereso vanja u sklopu ukupne odbra ne evroatlantskog prostora –napisao je on na Tviteru.

Pobjeda je u utorak objavila da odlazeći premijer Dritan Abazović nije voljan da pro duži mandat vršiocu dužno sti direktora ANB Savu Ken teri, ali jučerašnja podrška Stoltenberga, u ime NATO saveza, Kenterinim akcijama, ne ide u prilog Abazovićevim namjerama.

Kenteri u novembru ističe za konski rok od šest mjeseci ko liko u tom statusu može biti na čelu Agencije.

Abazović je u aprilu, kada se domogao funkcije premijera, predložio Kenteru sa v. d. di rektora ANB, umjesto proru skog i prosrpskog kadra Deja

Stoltenberg: Crna Gora je suočena sa špijunažom Rusije

nim službama, vođena i okon čana bez njegovog znanja. Zanimljivo je da je on 1. okto bra saopštio kako je znao da će ANB pokrenuti akciju razbi janja ruske špijunske mereže, ali i poručio da će ova služba morati da priloži dokumen taciju, odnosno dokaze u ve zi sa tim slučajem.

– Ovdje ima i pokušaja da se zanemare drugi koji ugroža vaju nacionalnu bezbjednost i koji su eksponenti nekih dru gih država – rekao je on, ne precizirajući na koje još ze mlje misli da su u Crnoj Go ri instalirale špijunske mreže.

U okviru ove akcije privođe ne su dvije osobe, a jedna od njih je dugogodišnji crnogor ski diplomata, koji je već ne ko vrijeme u penziji Radomir Sekulović

na Vukšića za čijeg mandata je služba razbijena i stavljena pod kontrolu ruskih i srpskih obavještajaca.

Nije ga postavio voljno, već iz razloga što je Kentera imao puno povjerenje međunarod nih partnerskih službi.

Njegovim imenovanjem Aba zović je izgubio uvid u tajne podatke, pa je u julu za gene

ralnog inspektora u ANB po stavio svog prijatelja Artana Kurtija, u nadi da će preko njega doći u posjed informa cija Agencije. Generalnog inspektora u ovoj instituciji postavlja Vla da, kancelarija mu je u ANB, ali uvid u tajne podatke može da ostvari tek nakon što prođe bezbjednosne provjere. Kurti

Vujović: Klupko se odmotava

Povodom akcija Agencije za nacio nalnu bezbjednost juče se oglasio generalni sekretar Socijaldemokratske partije Ivan Vujović uz poruku da „početak razbijanja ruske agenturne mreže u Crnoj Gori istovremeno pred stavlja i uvod u ubrzani kraj obmane o navodnim demokratskim političkim promjenama nakon 30. avgusta 2020. godine“.

- Kao i odlazak na političku marginu nekih od ključnih aktera dvogodišnjeg propadanja države – istakao je on. Prema njegovim riječima, „iz dana u

dan će se sve više odmotavati klupko i biti do kraja demistifikovane uloge svih koji su Crnoj Gori bili namijenili svileni rusko-velikosrpski gajtan, a sve pod plaštom navodne borbe protiv korupcije i kriminala, u koju su, kako vidimo ovih dana, upleteni upravo ovi veliki medijski ‘borci’ protiv šverca“. Ključni cilj je, naglasio je on, naravno bio i ostao dubinsko i temeljno razva ljivanje države po svim strateškim linijama građanske, sekularne i euroa tlantske Crne Gore.

– U tom poslu je ova ofirana agentura

još nije dobio dozvolu, a s ob zirom na kriminalnu proš lost, teško da će mu to i biti omogućeno. Da je Abazović izgubio po vjerenje međunarodnih par tnerskih službi, nedvosmi sleno pokazuje i činjenica da je akcija razotkrivanja mreže ruskih špijuna u našoj zemlji, koju je ANB radila sa inostra

i razni, s njom povezani, proksiji bili ključna logistika i podrška. Pored toga, a kao dio istog plana, na sceni je opstrukcija EU puta, uvod u bankrot države, razvaljivanje elektroenerget skog sistema preko Abazovićevih DF kadrova, rastjerivanje investitora, otvoreno bezakonje i revanšizam, i mnogo toga drugog – ocijenio je Vujović, uz konstataciju da je plan bio da Crnu Goru prepušte „na milost fantomskom ‘srpskom svetu’ i Puti novim geopolitičkim balkanskim razigravanjima“.

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, nakon procjene ANB, potpisao je prošle sed mice odluku o uskraćivanju boravka i zabrani ulaska u Cr nu Goru za 28 stranih držav ljana, među kojima je i bivši ambasador Republike Srbi je u našoj zemlji Vladimir Božović.

Abazović nije bio upoznat ni sa istragom ANB o švercu du vana u okviru koje je, pored ostalih, privođen njegov par tijski kadrovik, kojeg je po stavio na čelo Uprave priho da i carina Rade Milošević, a koji je juče podnio ostavku na tu funkciju.

Baš su Milošević i Abazović u proteklom periodu konstan tno ponavljali priču kako su razbili švercerske kanale kri jumčara cigareta i u nekoliko navrata organizovali javno spaljivanje duvana, fotogra fišući se ispred peći.

Istraga ANB pokazala je da je švercerska mreža koordinira na direktno iz Uprave priho da i carina. Istražitelji i dalje rade u ovom predmetu.

K. KRSMANOVIĆ

Tičić: Ovako izgleda kad BIA radi kampanju za izbore u Budvi

sovo je Albanija“. Na drugoj i trećoj istim rukopisom napi sano je: „DPS“, što bi trebalo ukazati ko je autor napisa sa prve fotografije.

PODRŠKA CRNOGORSKOJ ANB: Jens Stoltenberg

Generalni sekretar NATO-a poručio da je Alijansa solidarna sa našom zemljom

PODGORICA - Predsjednik Opštinskog odbora Demo kratske partije socijalista (DPS) u Budvi Milan Tičić objavio je fotografije grafita koji su osvanuli na šetalištu u tom gradu. Na jednoj fotografiji na šetalištu latinicom je napisano: „Ko

– Kad BIA radi kampanju za izbore u Budvi, onda to izgle da ovako – napisao je Tičić u objavi na Tviteru. R. P.

Upozorenje predsjednika budvanskog odbora Demokratske partije socijalista

Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda komentarisao najavu poslanika DF-a da će inicirati izmjene Zakona o predsjedniku

Mitrić: Ideja mijenjanja ustavnih normi zakonom je najgrublje kršenje pravnog poretka

Zakonskim normama se ne mogu mijenjati ustavne norme. To je nečuveno i ne postoji ni u najzaostalijim državama svijeta. Ne ulazim u to ko je predsjednik države, ni ko će biti sljedeći –ovdje govorim o funkciji. Oni bi takvim postupanjem pokušali da najvišoj funkciji u državi, sa najvišim legalitetom i legitimitetom – predsjedniku države – zakonom ospore njegova ustavna prava – kategoričan je Mitrić

raspušta Skupštinu ima formalno-pravni cilj u redovnom postupku. Ali u situaciji kada nemamo drugog Ustavom ovlašćenog predlagača skraćenja mandata Skupštini – Vladu, jer joj je izglasano nepovjerenje, postavlja se pitanje da li ta norma može dobiti materijalno-pravne karakteristike. Ali to je druga priča, koja ima pravnog osnova – ocijenio je Mitrić. Osvrnuo se i na prijedlog 41 poslanika da se utvrdi da li je predsjednik države Milo Đukanović povrijedio Ustav time što na konsultacije nije pozvao sve predstavnike političkih partija koje su zastupljene u parlamentu. Podsjetio je da je i ranije kazao da je pitanje cjelishodnosti što Đukanović nije pozvao predstavnike partija koje imaju samo po jednog poslanika, ali i ukazao da su partije „stare“ većine koje imaju više poslanika same povrijedile Ustav time što se nijesu odazvali pozivu na konsultacije.

PODGORICA – Ideja „stare“ parlamentarne većine da izmjenama Zakona o predsjedniku izmijeni i materiju koja je regulisana Ustavom predstavlja najgrublje moguće kršenje ustavno-pravnog poretka, ocijenio je bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić

Izmjene i dopune Zakona o predsjedniku najavio je poslanik Demokratskog fronta Jovan Vučurović. On je kazao da će se promjenom tog akta

urediti pozicija predsjednika države u ustavno-pravnom sistemu i „tako da više neće biti prostora za razna proizvoljna tumačenja, niti za inicijative poput ove o skraćenju mandata Skupštini“. Mitrić upozorava da je pravo predsjednika da predloži skraćenje mandata Skupštini nadležnost koju mu garantuje Ustav članom 84, a u kojem se navodi da „na prijedlog predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje 25 poslanika Skup-

ština može skratiti mandat“. – Zakonskim normama se ne mogu mijenjati ustavne norme. To je nečuveno i ne postoji ni u najzaostalijim državama svijeta. Ne ulazim u to ko je predsjednik države, ni ko će biti sljedeći – ovdje govorim o funkciji. Oni bi takvim postupanjem pokušali da najvišoj funkciji u državi, sa najvišim legalitetom i legitimitetom –predsjedniku države – zakonom ospore njegova ustavna prava – kategoričan je Mitrić.

Ukazao je da jedino potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori, opšteprihvaćena pravila međunarodnig prava imaju primat nad domaćim zakonodavstvom, kao i da je to regulisano Ustavom. – Član 9 Ustava Crne Gore propisuje da potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava, koja su sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka, imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i ne-

ni, zeleni moderan grad, Vuković je istakao da je aktuelna gradska uprava svaki trenutak vremena i svaki euro novca utrošila u razvoj svih djelova grada. ,,Od izgradnje šest novih bulevara, dva mosta, 17 parkova, 54 igrališta, 76 poligona, preko rekonstrukcije javne rasvjete, do početka gradnje projekta vijeka – postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, nabavke novih autobusa i brojnih drugih. Podgorica se intenzivno razvijala, iako je sve oko nje stagniralo. Učinili smo da ljudi vjeruju u bolje sjutra i da više očekuju od nas.“

posredno se primjenjuju kada odnose uređuju drukčije od unutrašnjeg zakonodavstva –pojasnio je Mitrić.

Izmjene koje „stara“ većina želi da inicira, prema riječima Mitrića, dolaze zbog odluke predsjednika države Mila Đukanovića da uputi prijedlog za skraćenje mandata Skupštini, ali i bojazni da bi mogao ukazom da raspušti zakonodavni dom.

Ustavna norma koja kaže da predsjednik države ukazom

– To nema veze sa ustavnošću, to ima veze sa cjelishodnošću, a i sa legitimnošću određivanja mandatara – istakao je Mitrić i podsjetio da nekadašnji koalicioni partneri nijesu ispoštovali ustavni rok od 30 dana da se dogovore oko potencijalnog mandatara.

– Neopravdano se napada funkcija predsjednika države da je neustavno odbio da imenuje Miodraga Lekića za mandatara, a prenebregavaju činjenicu da oni u dogovorenom roku od 30 dana nijesu dostavili potpise kako su i najavili – rekao je Mitrić.

Podsjetio je i na ustavno načelo ne bis in idem koje znači da se o istoj stvari ne može odlučivati dva puta. Ž. ZVICER

PODGORICA - Sinoć je u prepunoj sali Mjesne zajednice Donja Gorica održana treća mini konvencija Pokreta „Svi za naš grad – dr Ivan Vuković“, na kojoj su kandidati razgovarali sa građanima Donje Gorice, Lješkopolja, Barutane, Gradca, Bera, Krusa i Komana. Ističući da je za četiri godine imao puno prilika da razgovara sa ljudima iz ovog dijela grada, uvijek važnim i nerijetko lijepim povodima, nosilac liste Pokreta ,,Svi za naš grad – dr Ivan Vuković“ rekao je da prema ovom dijelu Podgorice

ima poseban osjećaj obaveze i poštovanja, imajući u vidu ono što su generacije ljudi koje potiču iz ovih krajeva učinile za Crnu Goru.

– Nije lako dokazati se Lješnjanima i Lješkopoljcima. Danas stojim pred vama prilično siguran da smo taj test položili tokom prethodne četiri godine i da je većina vas zadovoljna onim što smo uspjeli zajednički da postignemo – istakao je Vuković.

Podsjećajući na brojne projekte koji su Podgoricu transformisali u lijepi, uređe-

– Nećemo zaspati na lovorikama kada pobijedimo 23. oktobra, jer nijesmo takvi ljudi. Nijesmo završili posao, čeka nas još puno projekata – izgradnja Zapadne obilaznice, koja će povezati Bulevar 21. maj sa novim bulevarom prema Danilovgradu. Ponosan sam na to kako smo radili u proteklom periodu. Samo odgovornim radom i domaćinskim odnosom bilo je moguće povećati budžet Podgorice sa 60 na 106 miliona eura. U prilog tome govori samo jedna od činjenica, a to je da je Glavni grad prošle godine potrošio pola miliona eura manje za plate, a govorimo o predizbornoj godini – istakao je on.

– Nijesmo se dijelili, iako živimo u podijeljenom društvu. Uvijek smo sa ljudima razgovarali otvoreno, iskreno i pošteno. Radili smo u interesu svih, radili smo sve što smo mogli da bi ljudi živjeli bolje i ljepše, ne pitajući za koga glasaju i za koga će glasati. Mi smo vodili računa o interesima Podgorice, njenih građana, o interesu Crne Gore i sačuvali njen ponos i obraz – zaključio je Vuković. R. P.

PODGORICA - Dopisom Ministarstva unutrašnjih poslovau kojem je privremenim suspendovanjem ili ograničavanjem prava na promjenu prebivališta istovremeno je suspendovan i Ustav Crne Gore.

U dopisu Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance, koji posjeduje portal Standard, od 29. septembra, zavedenog pod hitno i sa naslovom „Promjena prebivališta“ obaviještene su područne jedinice gradova gdje se održavaju lokalni izbori 23. oktobra da „odlože postupanje po prijavama promjene prebivališta dok Ministarstvo ne preduzme potrebne radnje“. U dokumentu je navedeno da je nakon izvršenog uvida u registar prebivališta, kao i u birački spisak uvećan broj promjena prebivališta u pojedinim opštinama u kojima su zakazani izbori za 23. oktobar. Prijavom promjene prebivališta, kako kažu, shodno Ustavu Crne Gore, Zakona o izboru odbornika i poslanika, kao i Zakona o biračkom spisku, birači stiču biračko pravo u ovim opštinama na predstojećim izborima, pa će zbog uočenog povećanja broja prijava promjene prebivališta, Ministarstvo pojačano kontrolisati da bi spriječilo izborne zloupotrebe.

– Kako bi onemogućili eventualne zloupotrebe, neophodno je da odložite postupanje po prijavama promjene prebivališta, dok ovo ministarstvo ne preduzme potrebne radnje, o čemu ćemo vas naknadno obavijestiti – navodi se u dopisu MUP-a. Ministarstvo je prekršilo Ustav Crne Gore, i to član 29, koji „jemči pravo na slobodu kretanja i nastanjivanja, kao i pravo napuštanja Crne Gore“. U istom članu jasno se ukazuje kada to pravo može biti suspendovano, odnosno ograničneno i to „ako je potrebno za vođenje krivičnog postupka, sprečavanja širenja zaraznih bolesti ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore“. Nijedan od ovih slučajeva koje predviđa Ustav za ograničavanje prava slobode kretanja nije na snazi, niti je ispunjen, već se to radi kako bi Ministarstvo našlo mehanizam da zaustavi nešto za šta postoji samo sumnja, a to je da se prebivališta mijenjaju kako bi se zloupotrijebilo biračko pravo. R. P.

MUP suspendovao Ustav Zabranjena promjena prebivališta dok ne smisle šta da rade

Reakcije na pismo lidera PZP Nebojše Medojevića predsjednici Skupštine u kojem poziva na dijalog oko imenovanja u pravosuđu i organizovanja vanrednih izbora

Sekulić: Mješovita vlada koja bi pripremila izbore jedno je od rješenja

Ideja o nekoj široj tehničkoj vladi bi takođe mogla imati opravdanje ukoliko sadašnja većina sa smijenjenim premijerom nastavi sa zloupotrebom i korištenjem izvršne vlasti za uskopartijske interese i ličnu predizbornu promociju – naglasio je zamjenik predsjednika SDP-a Borislav Banović

PODGORICA – Poslanik Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić i zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije Borislav Banović saglasni su da bi formiranje šire, mješovite vlade koja bi pripremila vanredne parlamentarne izbore, moglo biti rješenje za izlazak iz političke krize.

Oni su komentarisali pismo koje je lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević uputio predsjednici Skupštine Danijeli Đurović u kojem je poziva da inicira dijalog predstavnika svih političkih partija kako bi se dogovorili oko imenovanja u pravosuđu, ali i organizovanja vanrednih parlamentarnih izbora.

NAČINI

Sekulić je podsjetio da je DPS više puta insistirao na tome da se duboka politička kriza može riješiti jedino vanrednim parlamentarnim izborima i istakao da su to pokazali glasanjem u parlamentu o inicijativi predsjednika države Mila Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini.

– Čini mi se da bez novog pregrupisavanja na političkoj sceni Crne Gore i u parlamentu, a sa sadašnjim odnosem snaga, teško možemo riješiti bilo koje otvoreno pitanje, uključujući i pitanje pravosuđa –kazao je Sekulić Pobjedi.

Svjedoci smo, kako je rekao, na koji način su njihove kolege u parlamentu glasali o kandidatima za članove Sudskog savjeta, ali i kako su odbacili sve prijedloge koji su se ticali sudija Ustavnog suda.

– Jedini izlaz iz takve situacije je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. DPS je otvoren za svaku vrstu razgovora i dijaloga na ovu temu – poručio je.

Smatra i da bi dobro bilo da izbore priprema mješovita vlada.

– Već imamo takvo iskustvo od ranije. Mješovitu vladu bi činili i predstavnice vlasti i opozicije, a čini mi se da bi to bilo najpravičnije rješenje u ovoj situaciji – ocijenio je Sekulić.

Ipak, dodao je, sve inicijative su uzaludne ukoliko ne bude postojala dobra volja sa druge strane.

Zamjenik predsjednika SDP-a Borislav Banović saglasan je da su novi izbori najlegitimnija i najispravnija opcija.

– Nakon što je postalo jasno da Dritanu Abazoviću nijesu prioritet reforme po evropskom standardu i na evropskom putu i kada je njegova Vlada smijenjena u Skupštini Crne Gore, najlegitimnija i najispravnija opcija ostaje održavanje novih izbora, kako bi se došlo do stabilne političke većine – istakao je Banović.

Ocijenio je da se samo stabilna vlada može, uspješnije od prethodnih, suočiti sa velikim i brojnim problemima.

– Socijaldemokratska partija je u više navrata pozivala ostale aktere da se te odluke što prije donesu. Dobro je da raste razumi-

jevanje da je to najbolja opcija i u tom smislu podržavamo stav Medojevića – kazao je Banović Pobjedi.

Poručio je da će doprinijeti dogovoru oko zakazivanja izbora i imenovanja sudija.

– Ideja o nekoj široj tehničkoj vladi bi takođe mogla imati opravdanje ukoliko sadašnja većina sa smijenjenim premijerom nastavi sa zloupotrebom i korištenjem izvršne vlasti za uskopartijske interese i ličnu predizbornu promociju – naglasio je Banović.

DIJALOG

Portparol Socijaldemokrata Nikola Zirojević ukazao je da je zahtjev Medojevića o pokretanju dijaloga radi organizovanja vanrednih izbora predstavlja sve ono na čemu oni kao partija institiraju duži vremenski period.

-Dogovor oko fer i poštenih vanrednih parlamentarnih izbora, kao i postizanje kvalifikovane većine za odblokiranje institucija moraju biti prioriteti svih parlamentarnih političkih partija. Bilo koji novi, neuspjeli eksperiment išao bi samo na štetu Crne Gore i svih njenih građana – rekao je Zirojević Pobjedi.

Zbog toga se, dodao je, nadaju da će i poslanici PZP-a glasati za skraćenje mandata Skupštini.

-Kako bismo na najjednostavniji način došli do vanrednih parlamentarnih izbora koji bi Crnu Goru izvukli iz dugogodišnje krize, a nakon kojih bi naša država nastavila da se kreće evropskim i evroatlantskim putem sa kojeg je skrenuta nakon 30. avgusta 2020. godine – ocijenio je Zirojević.

Šef poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije Dragan Ivanović kazao je Pobjedi da je ta stranka spremna da vodi dijalog i da na njemu insistira, ali i da još uvijek nijesu zauzeli stav o inicijativi lidera PZP-a Nebojše Medojevića.

– SNP je uvijek tu za sve razgovore kada je riječ o okupljanju parlamentarne većine i dogovoru, a u cilju prevazilaženja trenutne situacije u Crnoj Gori. Oko ove inicijative se još nijesmo sastajali, ali to je u svakom slučaju nešto što slijedi, pa ćemo i zauzeti stav – istakao je Ivanović.

Ponovio je da se aktuelna kriza može riješiti samo dijalogom.

– Potpuno se slažem da je on potreban i kad je u pitanju Ustavni sud i Sudski savjet i vrhovni državni tužilac. Sva ta pitanja bi trebalo riješiti dijalogom i tako bi se sigurno došlo do pravih rješenja koja bi značila da sve institucije u Crnoj Gori rade punim kapacitetom – poručio je Ivanović. Ž. ZVICER

Oštre reakcije dijela javnosti zbog odluke odlazećeg premijera da smijeni šefa Biroa za operativnu koordinaciju

Živković: Smjena Konjevića dokaz da Abazović želi da preuzme bezbjednosni sektor

Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković rekla je da ne može da vjeruje „da je redosljed koraka bio takav da se prvo razriješi Raško Konjević, pa da se onda razmatra hoće li se uopšte razrješavati Rade Milošević“

PODGORICA – Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista Danijel Živković ocijenio je da je odlazeći premijer Dritan Abazović smijenio svog potpredsjednika i ministra Raška Konjevića sa pozicije šefa Biroa za operativnu koordinaciju u pokušaju da se prikriju činjenice u slučaju aktuelnog šverca cigareta.

– Smjena Konjevića još jedna je u nizu koja dokazuje da Abazović želi da preuzme bezbjednosni sektor. Ne bi me iznenadilo da pokuša da smijeni direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, kako bi dodatno oslabio bezbjednosni sistem – rekao je Živković u emisiji „Tema“ na Televiziji E.

Istakao je da postoje određene indicije prema kojima se šverc cigareta nije mogao dogoditi bez saglasnosti ili političke odgovornosti onih koji nose glavne funkcije u državi.

Smjenu Konjevića komentarisala je juče i izvršna direktorica NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović-Marković koja je rekla da ne može da vjeruje „da je redosljed koraka bio takav da se prvo razriješi Raško Konjević, pa da se onda razmatra hoće li se uopšte razrješavati Rade Milošević“.

Prema njenim riječima, Abazović je trebalo da postupi drugačije.

– Mislim da je trebalo gospodinu Rašku Konjeviću, kao svom političkom oponentu, upravo da dozvoli da se bavi ovom istragom i da kaže – izvolite, otkrijte sve, i ko je

umiješan i na koji način, i o svemu informišite javnost, jer je nama u interesu da se otkrije što više. A ne da smjenjuje Konjevića, a o Miloševiću će da razmisli. Mislim da to nije dobra poruka – kazala je Ćalović-Marković u Jutarnjem programu TV Vijesti.

Abazović je na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost u utorak smijenio potpredsjednika Vlade u tehničkom mandatu i ministra odbrane Raška Konjevića sa mjesta šefa koordinatora službi bezbjednosti. Odluka je donešena preglasavanjem.

Na sjednici je razmatran šverc cigareta iza kojeg, prema dosadašnjim nalazima istrage, stoje ljudi iz Uprave prihoda i carina kojom je do juče rukovodio Rade Milošević, funkcioner Abazovićeve Ure. Milošević je u subotu veče privođen na informativni razgovor u okviru ove akcije, kada mu je oduzet telefon. On je juče podnio ostavku, ali negira umiješanost u šverc cigareta. Abazović je stao u odbranu Miloševića i rekao da bi bio iznenađen da je njegov partijski kolega učestvovao u ovom prljavom poslu, odnosno „da je napravio propust“ i istakao da šverc cigareta ne može da se poveže sa njim i njegovom vladom.

Konjević je u utorak, poslije smjene sa pozicije šefa BOK-a, kazao da je jasno da se „željela uspostaviti pod floskulom ‘držite lopova’ jedna vrsta organizovane kriminalne grupe na nekoliko značajnih državnih pozicija“, a sve u okviru šverca cigareta. K. K.

Predrag Sekulić

Nikola Zirojević

Borislav Banović

Dragan Ivanović

BDP ove godine raste 6,9, a naredne 3,4 odsto

PODGORICA - Svjetska banka (SB) povisila je u najnovijem izvještaju pro gnoze rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu na 6,9 odsto, dok je za narednu snizila na 3,4 odsto. Crno gorska ekonomija je, prema ranijim procjenama SB, u ovoj godini trebalo da pora ste 3,6 odsto, a u narednoj 4,7 odsto.

Podsjećamo da je krajem proš le sedmice Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zadr žala u najnovijem izvještaju projekciju rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu na 3,7 odsto, dok je za narednu snizila na četiri odsto.

Prognoza Svjetske banke za Crnu Goru za ovu godinu po boljšana je 3,3 odsto, dok je za narednu slabija 1,3 odsto. – Rast se procjenjuje na snažnih 6,9 odsto u ovoj godini, predvo đen privatnom potrošnjom –navodi se u izvještaju u koji je agencija Mina biznis imala uvid. Inflacija je, kako se navodi, skočila na nove maksimume, ali je njen negativan uticaj na troškove života u velikoj mje

ri ublažen povećanjem u real nim prihodima.

– Zbog poreske reforme i po većane socijalne potrošnje, očekuje se da će se fiskalni de ficit proširiti na pet odsto BDP u ovoj godini – dodali su iz SB. Oni su poručili da visok jav ni dug i pogoršano globalno okruženje zahtijevaju kratko ročnu fiskalnu konsolidaciju. Navode da nepovoljni globalni ekonomski izgledi i velika ne izvjesnost opterećuju izglede za oporavak Crne Gore.

– Očekuje se da će se rast sma njiti na 3,4 odsto naredne godi ne i dalje na 3,1 odsto u 2024, ka ko bude usporavao rast privatne potrošnje. Projekcije ne pretpo stavljaju da će preostale dionice auto-puta početi do 2025. godi ne, pošto je fiskalni prostor ogra ničen – navodi se u izvještaju. Očekuje se nastavak oporav ka turizma u narednoj godini, te usporavanje inflacije na 5,9 odsto naredne godine i dalje na 2,6 odsto u 2024. Iako više cije ne energije nesrazmjerno utiču na siromašne, one takođe podr žavaju smanjenje trgovinskog deficita, jer se rastući kapaci

Najavio nastavak pregovora sa Tosčelikom

PODGORICA - Elektropri vreda (EPCG) će za par dana nastaviti razgovore za Tosčelikom o kupovini željezare, najavio je pred sjednik borda te kompanije Milutin Đukanović

On je za RTV Nikšić kazao da su bivši radnici željezare op ravdano nezadovoljni, ali da se ništa suštinski nije promi jenilo nakon vanredne skup štine akcionara EPCG.

Objasnio je da su iz Tosčelika čekali da se završi Skupština, ne zbog odluke u vezi sa že ljezarom, već da se vidi koje je novo rukovodstvo EPCG.

– Počeli smo razgovore sa tur skim vlasnikom, koji će biti na

stavljeni za par dana. Pripre mićemo nacrt kupoprodajnog ugovora i EPCG će uraditi sve da se taj proces dovede do kra ja – kazao je Đukanović.

Dioničari EPCG u ponedjeljak nijesu dali saglasnost za kupo vinu željezare, s obzirom na to da se Vlada, kao predstav nik većinskog akcionara, nije izjasnila o prijedlogu odluke o davanju saglasnosti za kupo vinu nikšićke fabrike.

Đukanović je procijenio da imovina željezare vrijedi 53 miliona eura, a da tu nije ura čunat energetski potencijal.

- Značajan broj investitora se interesuje iz država okruže nja, Italije i Izraela, koji pred

teti električne energije Crne Gore koriste za izvoz. Očeku je se da će fiskalni bilans u sred njem roku biti umjeren, ali će ostati na povišenom nivou od četiri odsto BDP-a u narednoj godini i 2,7 odsto u 2024, zbog veće socijalne i kapitalne po trošnje. Kao rezultat toga, jav ni dug će ostati visok na oko 72 odsto BDP-a naredne i 2024. Crnoj Gori će, kako procjenju ju, biti potrebno veoma pažljivo upravljanje dugom i jača kon trola nad svojim rashodima. – Izgledi su okruženi višestru kim negativnim rizicima. Viso ka geopolitička neizvjesnost i rastuća globalna inflacija sla be izglede za rast u Crnoj Gori i njenim trgovinskim partneri ma. Inflatorni pritisci ubrzava ju monetarno zaoštravanje, što se prevodi u skuplje eksterno finansiranje - objasnili su iz SB. Navedeno je da su politička nestabilnost i kašnjenja u for miranju vlade glavni domaći rizici, kao i da ozbiljnost pred stojećih izazova zahtijeva snaž nu političku posvećenost i ak cije za ublažavanje ovih rizika. s. P.

Turoperatorka Biljana Dabić o problemima u turističkim

Aranžmane prodaju nevladine organizacije

Vlade padaju, vlast se mijenja, ali loši, nedorečeni, neusaglašeni zakoni, koji štite sivu ekonomiju ostaju kao omča oko vrata turističkoj privredi, tvrdi Dabić

PODGORICA – Turističke agencije i cjelokupna turi stička privreda imaju pro blema sa usaglašavanjem zakona. Dok se kod legalnih agencija kažnjava najmanji propust, nelegalni se ne kažnjavaju uopšte i kriju se iza nevladinih organizacija. Inspektori kažu da neregi strovani nijesu na spisku za kontrolu - kazala je Pobjedi Biljana Dabić, vlasnica tu rističke agencije Ave tours.

Paradoks

Biznis barijere su, po njenim riječima, hronično stanje na šeg sistema u kome su čak i za koni često na strani sive eko nomije.

– To je paradoks. Vlade pada ju, vlast se mijenja, ali loši, ne dorečeni, neusaglašeni zakoni ostaju kao omča oko vrata tu rističkoj privredi – tvrdi Da bić i naglašava da turističkim agencijama nije jednostavno pokrenuti proces rada, nakon duže pauze zbog pandemi je, jer je za to potreban znača jan novac.

– Najave ekonomske krize, re alan pad standarda, drastično poskupljenje goriva i hrane re

zultirali su skupljim aranžma nima i kraćim odmorima. Pro sjek dana ljetovanja u odnosu na godine prije kovida ne ide u prilog domaćoj privredi – isti če Dabić i objašnjava da su izo stali organizovani dolasci tu rističkih grupa i da su turisti uglavnom posljednje dvije go dine dolazili u privatnim aran žmanima, pa su neke agencije pribjegle varijanti da ne rade ni ovogodišnju sezonu.

– Agencije koje su uglavnom radile sa tržištem Rusije ovog ljeta nijesu radile - kazala je Dabić i naglasila da siva eko nomija u ovom sektoru raste.

– Na primjer, NVO organizu ju zimovanja, a reklame objav ljuju u prostorijama inspekcij skih službi, Uprave policije…

To se radi već godinama, a nadležni su „slijepi pored oči ju“ - kaže Dabić i podsjeća na

oglase sa brojevima telefona fizičkih lica koji organizuju izlete, pa oglasi za neregistro vani privatni smještaj… – Za zdrav razum su nerazu mljivo veće novčane kazne za registrovana preduzeća koja se bave turizmom, nego za sve koji posluju u sivoj zoni. Koju poruku domaćoj privredi šalju predstavnici naroda koji sjede u parlamentu – zaključite sa mi – poručuje Dabić.

Zakoni se dokaZuju na sudovima Za ,,rubriku vjerovali ili ne“ je što tri godine čekamo tu mačenje Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju za privatne ture koje organizuje turoperator - licencirana tu ristička agencija za organizo vanje putovanja – kaže Dabić i navodi da ,,nebuloznih“ čla

Adiko banka napravila program pomoći klijentima koji imaju kredite sa promjenljivim kamatama

Fiksirali euribor na 1,19 odsto u naredne dvije godine

lažu da isporučuju žicu, da se opet u željezari radi armira no željezo. Postoji analiza da bi kovačnica mogla da se stavi u punu funkciju. Tu je i poten cijal za izgradnju solarne elek trane od 60 megavata. EPCG ne kupuje željezaru da bi ra dila samo solarnu elektranu i opravdani su komentari da se mogu naći jeftinije površi ne, ali gledamo sveobuhvatni kontekst, interes radnika, gra da i države – zaključio je Đu kanović. s.P.

PODGORICA - Adiko ban ka fiksiraće vrijednost eu ribora na 1,19 odsto, koliko je iznosila 30. septembra, i obračunavati ga klijentima u naredne dvije godine. Ta mjera dio je njihovog pro grama podrške klijentima ko ji imaju kredite sa promjenlji vim kamatama.

– Fiksiranje vrijednosti tro mjesečnog euribora se reali zuje na način što će se nakon objavljivanja vrijednosti in deksa, umjesto primjene na sljedeći kvartal, isti primjenji vati za period od dvije godine, u odnosu na dan potpisivanja

aneksa ugovora o kreditu iz među banke i klijenta - naveli su iz banke, dodajući da neće naplaćivati naknadu za obra du aneksa kredita, ni bilo ko je druge naknade ili troškove za sprovođenje ponude.

Oni su istakli primjer klijen ta koji ima stambeni kredit sa marginom 4,05 odsto, na koju se dodaje vrijednost tromje sečnog euribora od 1,19 odsto.

- Klijent prihvata ponudu ban ke 20. novembra i potpisuje aneks ugovora istog dana. Ka matna stopa od 20. novembra do 31. decembra 2024. će mu iznositi 5,24 odsto (4,05 od

sto + 1,19 odsto) i svi mjesečni anuiteti u ovom periodu će se obračunavati u skladu sa tim - pojasnili su iz banke.

Ponuda Adiko banke za fiksi ranje vrijednosti tromjeseč nog euribora važiće do kraja ove godine.

- Nakon isteka perioda od dvi je godine, primjenjivaće se va žeća vrijednost tromjesečnog euribora u skladu sa situaci jom na tržištu, odnosno na staviće da se primjenjuje pro mjenljiva kamata do konačne otplate kredita - zaključili su iz banke.

Centralna banka (CBCG)

Predsjednik borda EPCG tvrdi da ne odustaju od kupovine željezare

Milutin Đukanović

Svjetska banka objavila nove prognoze rasta crnogorske ekonomije

Predstavnici Svjetske banke sa guvernerom

Biljana Dabić

turističkim agencijama prodaju i organizacije

nova zakona postoji i onaj da agencija mora imati potpisan ugovor sa svakim izletnikom i korisnikom aranžmana iako imamo opšte uslove putovanja koji sve do tančina definišu. – Zamislite turistu koji hoće da pođe na krstarenje Skadar skim jezerom, a u agenciji mu kažu da mora potpisati ugo vor. To nigdje na svijetu ne ma - naglašava Dabić i navodi da kod inspekcije nema prak se da ukaže na propust, već je kazna prioritet, čak i za sitni ce, dok nelegalne niko ne kon troliše jer, kako kažu inspek tori, oni nijesu na spiskovima za kontrolu.

– Koga građani plaćaju da do nosi i sprovodi zakone i za šta. Da se postidimo kad vidimo kako nam je u Zakonu o pre vozu u drumskom saobraćaju definisan „šatl prevoz“. Neko je zaboravio da Crna Gora ima more, da se može doputovati i vozom... Bilo bi fenomenal no da imamo VIP turiste koji bi transfer od Aerodroma Ti vat do Bara i Budve platili 200 do 300 eura. Naš zakonodavac je limo servis savršeno prila godio njima podesnim „pri vrednicima“ pa za ovu namje nu su i te kako vodili računa „o šest glava“ i ta prevozna sred stva mogu biti samo „merce des“, čija je tržišna vrijednost 25.000 eura. Ništa „mlađe“ od sedam godina, niti ne daj bože neki francuski proizvođač au tomobila po našem zakonu –ne može da vozi turiste na cr nogorskim drumovima – kaže naša sagovornica. Dabić ističe da što prije treba izmijeniti zakone o turizmu i o prevozu u drumskom sao braćaju, te regulativama uo bličiti nove turističke sadrža

Niko ne kažnjava strance koji nelegalno izdaju smještaj

Dabić naglašava da među dilerima koji love goste po ulicama ima i stranih državljana.

– Pitam sa koliko je u posljednjih dvije godine izrečeno mjera zabrane boravka i zabrane ulaska stranim državljanima u Crnu Goru zbog ilegalnog rada – kaže Dabić.

Posebna priča su, ističe, strane turističke agencije koje rade u Crnoj Gori, a ne plaćaju poreze, niti poštuju zakone.

– Ne trebamo izmišljati toplu vodu. Dovoljno je preći Debeli brijeg i vidjeti kako Hrvati štite doma ću privredu. Za mene je to primjer rodoljublja i mogućnost otvaranja novih radnih mjesta.

Dubrovnik ima 700 turi stičkih vodiča i morate angažovati nekog od njih pri obilasku Starog grada. Za zaustavljanje autobusa na Pilama ispred Straduna na tri minuta, gradu naše agencije plaćaju 105 eura, plus parking... – kaže Dabić dodajući da kod nas stra ne agencije bukvalno vrš ljaju kako žele, autobuse parkiraju pored magistrale i ne plate ni euro, lokalne vodiče ne angažuju...

je kako bi turistička privreda mogla da funkcioniše. Zaklju čuje da ozbiljne destinacije ne broje goste, već profit. – A za to treba dobro prezento vana kvalitetna ponuda, rea lan odnos ponude i cijene i za dovoljan gost koji će se vratiti i preporučiti nas – zaključila je Dabić. N. Kovačević

Prepirka bivšeg i aktuelnog člana borda To Montenegra Radulović: Direktori izabrani po sumnjivom kriterijumu Stojanović: Plasirao 15 miliona bez procjene rizika i analize

PODGORICA - Bivši pred sjednik Odbora direktora To Montenegra Filip Radulo vić saopštio je juče da su čla novi novog borda izabrani po sumnjivim kriterijumi ma, te da je Vukadin Stoja nović bio desna ruka uhap šenog stečajnog upravnika Montenegro erlajnza (MA) Saše Zejaka, da je Orhan Hodžić u konfliktu interesa, a da je Mirka Škerovića i Suada Đelovića preporučila članska karta partije.

Na to je reagovao Stojanović, ističući da Radulović, koji je funkcioner pokreta „Evro pa sad“, gradi političku kari jeru neutemeljenim napadi ma na njega i poručio da će se tek vidjeti koliko je bivše ru kovodstvo oštetilo državnu avio-kompaniju.

– Ne želim da stavljam na te ret Raduloviću sve izgubljene milione, jer su postojali i fakto ri na koje nije bilo moguće uti cati, ali zasigurno će se utvrdi ti na koji način je kompanijom rukovođeno i kolika je šteta nanesena „domaćinskim“ pri stupom na temelju „struke“naglasio je Stojanović.

ZabriNut Za KompaNiju U saopštenju dostavljenom medijima, Radulović je kazao da je bio razočaran prijedlo gom novih članova borda To Montenegra i zabrinut za bu duće poslovanje kompanije.

– Novimenovani član Vuka din Stojanović, dok je radio za MA u stečaju, bio je desna ruka Zejaka, koji je sa bivšim predsjednikom Privrednog suda Blažom Jovanićem u pritvoru od maja zbog sumnje da su nanijeli štetu državnom budžetu zloupotrebom polo žaja u stečajnim postupcima. Imenovan je i Orhan Hodžić,

Radulović tvrdi da su novi članovi borda u konfliktu interesa, da ih je preporučila partijska knjižica i da su šurovali sa pritvorenim licima. Stojanović odgovara da su prethodnici razbacivali pare i uveli firmu u milionske gubitke

prethodno je tražila od ko mercijalnih banaka da do 30. septembra naprave progra me zaštite klijenata koji ima ju kredite sa varijabilnim ka matama, te da im omoguće da ih konvertuju u zaduže nje sa fiksnom kamatnom stopom.

Iz CBCG je ranije Pobjedi rečeno da ukupno odobre

ni krediti sa varijabilnom ka matnom stopom iznose 846,1 milion eura i čine 28 odsto svih kreditnih zaduženja u Crnoj Gori. Od toga je 34 odsto kre dita odobreno građanima. Rate klijenata koji imaju kre dite sa varijabilnom kamatom porasle su nakon što je euribor u junu ušao „u plus“, prvi put poslije sedam godina. b. d.

vlasnik kompanije Oki Air, ko ja preprodaje karte Air Mon tenegra, iako je neprihvatljivo da član borda ima povezanost sa firmom koja ima direktan poslovni odnos sa Air Mon tenegrom - ukazao je Radu lović, dodajući da je evropska praksa da član borda ima naj manje dvije godine iskustva u pretežnoj djelatnosti društva ili korporativnog upravljanja. - Nasuprot tome, Suada Đe lovića i Mirka Škerovića za mjesto u bordu preporučila je nepoznata kompetencija, a izvjesno - članska karta parti je - smatra Radulović. Na to je Stojanović odgovo rio da se Radulović, u nemo gućnosti da se nametne kao ekspert, sveo na pokušaje unižavanja profesionalaca. Podsjetio je da je prije par mje seci ušao u najuži izbor za iz vršnog direktora To Monte negra, a da je Radulović bio na čelu te komisije. - Lijepo bi bilo da Radulović ukaže javnosti na iskustvo koje on posjeduje iz oblasti vazduš nog saobraćaja i korporativ nog upravljanja. Brinu Radu

lovićeve pretenzije da društvo uvede u tokove poštenja i do maćinskog upravljanja privre dom, pri čemu zaboravlja da je potpisao dva ugovora na 15 miliona eura za koje ne postoji nikakva prethodna analiza niti procjena rizika - naveo je Sto janović, dodajući da je Radu lović zaboravio da je upravo on omogućio bivšem direkto ru To Montenegra Predragu Todoroviću da za 14 mjeseci prihoduje neto 170.000 eura, dok je kompanija u milion skim gubicima. - Imali smo priliku da čujemo da će struka koju smo „uvezli“ znanjem i iskustvom omogu ćiti da Crna Gora dobije naci onalnog avio-prevoznika ko ji će poslovati profitabilno na tržišnim principima. Tržišni principi su pokazali da je op stanak nemoguć bez podrš ke vlasnika, pa se kriterijumi na osnovu kojih je dio ruko vodstva biran, opet dovode u pitanje, ne samo sa aspek ta (ne)uspješnog poslovanja, već sa aspekta krajnje pogreš nog ulaganja državnog novca i dovođenja u zabludu kako

vlasnika, tako i poreskih obve znika - ocijenio je Stojanović.

SaradNja Sa ZejaKom Ukazao je da ga je Zejak pozvao nekoliko puta radi stručnih kon sultacija, zbog 18 godina isku stva koje ima u komercijalnoj avijaciji, ali da mu nije bio „nika kva ruka, a ponajmanje desna“. - Ono što Radulović zna, ali je očigledno odlučio da preskoči, radi prikupljanja sitnih politič kih interesa, je da su uslovi koje sam MA u stečaju postavio bili da se ni u kom slučaju ne smije nanijeti šteta novoosnovanom nacionalnom prevozniku, kao i da je neprihvatljivo da budem plaćen za profesionalne uslu ge, jer sam smatrao nečasnim da zarađujem na muci 350 lju di koji su ostali bez posla. Kad sam ocijenio da postupci MA u stečaju mogu nanijeti štetu To Montenegru, iako šteta u tom trenutku nije postojala, moja kratka saradnja sa tom kom panijom je završena - naveo je Stojanović, zaključujući da bi dalja polemika na ovu temu re zultirala štetom po kompaniju i Radulovića. b. d.

Dvije nove odluke o namirenju potraživanja u stečaju „Radoja Dakića“

Za 341 radnika 6,2 miliona eura

PODGORICA – Ukoliko ne bude žal bi, 339 radnika bivše fabrike „Radoje Dakić“, koje zastupa advokat Dragan Prelević i još dvojica koja nemaju za stupnika, uskoro bi mogli da dođu do 93,6 odsto namirenja njihovih potra živanja za dosuđene zarade. Na osnovu dvije nove odluke stečajnog upravnika Mladena Markovića, čije se razrješenje očekuje jer više nije na listi li cenciranih upravnika, ova grupa radnika ukupno bi trebalo da naplati 6,2 miliona eura. Taj je novac naplaćen u posljednje dvije licitacije kada je 13,6 hiljada kva drata zemljišta u Siti kvartu kupila kom panija MMS Propertiz, povezana sa nje

mačkim trgovačkim lancem Lidl za 3,73 miliona, a KIPS 8,6 hiljada kvadrata za 2,5 miliona eura. Iznos od 6,2 miliona biće umanjen za troškove obezbjeđenja, oglašavanja i procjenu imovine te stvarne troškove stečajne uprave koji po osnovu obje od luke ukupno iznose 217,5 hiljada, dok će za nagradu upravniku na računu biti re zervisano 96,3 hiljade eura.

Sudija Dragan Vučević, kojem je pred met „Dakića“ dodijeljen nakon hapše nja bivšeg predsjednika Privrednog su da Blaža Jovanića, čeka da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) vrati spise predmeta koji je prije nekoliko mjeseci

preuzet, kako bi mogao da nastavi sa po stupkom. Do tada su na čekanju i žalbe podnijete na odluke Markovića iz mar ta, na osnovu kojih bi radnici koje zastu pa advokat Veselin Raspopović trebalo da naplate 9,5 miliona eura. Iz SDT-a ni jesmo uspjeli da saznamo po kom osno vu je predmet preuzet, ali imajući u vidu da je to bilo na zahtjev tužiteljke Lidije Mitrović, velika je vjerovatnoća da je vezano za Jovanićev predmet za koji je ona zadužena.

Stečaj u „Dakiću“ uveden je krajem 2016. godine, a bivši radnici na izvršenje pra vosnažnih presuda čekaju od 2005. go dine. m. Lk.

Addiko banka Podgorica

Vukadin Stojanović

Filip Radulović

Svjetski dan nastavnika obilježen juče, prosvjetni radnici nezadovoljni statusom i odnosom nadležnih prema toj profesiji

Bez svečanosti i prijema za praznik nastavnika

PODGORICA – Ministar prosvjete Miomir Voji nović saopštio je juče po vodom Dana nastavnika, pored ostalog, da i tokom cijele godine, učiteljicama i učiteljima nedvosmisleno daju podršku i izražavaju poštovanje, ističući vrijed nost i važnost tog poziva u vođenju i oblikovanju bu dućih generacija.

Vojinović je, međutim, nedav no izjavio da je zahtjev nastav nika da im se poveća plata 45 odsto nerealan. Da bi on vo lio da im se poveća i 65 odsto, ali da budžet to ne dozvoljava. Zbog tog stava su ga kritikovali pojedini nastavnici i rekli su da su ostali zatečeni tom izjavom.

CGO je pozvao juče Vladu da adresiranju problema u pro svjeti priđe sistematičnije i po svećenije, bez populizma i im provizacije.

– CGO poziva prosvjetnu za jednicu da aktivnije učestvuje u javnim politikama i osmišlja va razvojne projekte ustanova u kojoj rade – saopštila je viša pravna savjetnica Snežana Kaluđerović

Nastavnici su očekivali da ih ministar podrži i da se izbori za njihova prava. Podsjećali su da je univerzitetskim profeso rima povećana plata 65 odsto, te da su i zdravstveni radnici imali znatna uvećanja. Rani je je obećavano prosvjetari ma da će se naći u istoj kate goriji u kojoj su i zdravstveni radnici i zajedno im povećati plate. Negodovali su što se to nije desilo.

Tražili su od Sindikata prosvje te da reaguje zbog aktuelnog stanja, organizuju proteste, štrajk, blokadu saobraćajnica.

Sindikat, međutim, očekuje da se ima još malo strpljenja. Uko liko Sindikat ne bude zadovo ljan, najavili su proteste. Sindikat prosvjete obratio se juče, kako su rekli, vladarima njihovih sudbina, političkim partijama. Traže od svih da se izjasne o značaju obrazova nja, o statusu nastavnika, ne verbalno, ne čestitkama, već strateškim dokumentima, od lukama, ugovorima, zakonima. Iako je pandemija korona vi rusa značajno urušila odavno oslabljen kvalitet obrazova nja, Vlada ne preduzima od govarajuće mjere da ojača ne zavidan položaj prosvjetnog kadra i suočavanja sa situaci jom u kojoj su se našli zajedno sa svojim učenicima, saopšti la je juče viša pravna savjetni ca u Centru za građansko ob razovanja Kaluđerović. – Danas je u mnogim drža vama i nacionalni dan na stavnika, kada se izražava za hvalnost, organizuju prijemi, svečanosti, uručuju priznanja.

U Crnoj Gori - ne. U Crnoj Go

ri, politička elita, nosioci vlasti, kao da ne znaju šta će sa pro svjetnim radnicima. Kao da bi najbolje bilo i da ne posto jimo kao profesija. Oslobodila se naša vlast mnogih proble ma, otarasila se radničke kla se – ,,željezaraca“, ,,kapova ca“, ,,dakićevaca“… Ostali su još ovi ,,prosvjetari“. Mnogo ih je, mnogo i koštaju. Stalno nešto pitaju, zovu, traže! Hoće pri stojne zarade, sredstva za rad, sugurno i zdravo radno okruže nje – saopštio je juče Sindikat. Nastavnici su se požalili UNI CEF-u, kroz anketu, da su ne zadovoljni, da su im loši uslovi na poslu, da nijesu motivisa ni da rade.

Kaluđerović iz CGO kaže da se obrazovni sistem nalazi na ispitu svakodnevnih i brojnih izazova i zahtjeva, a što prati i loš materijalni položaj nastav nika i nastavnica.

– Nastavnici rade u lošim uslo vima, počev od zastarjele škol ske infrastrukture, didaktičkih materijala, alata i opreme ko ji su im na raspolaganju, pre ko mogućnosti usavršavanja, a na to se nadovezuju i nedo pustivo niske nadoknade – re kla je ona.

Sve ovo, kako je dodala, ne gativno utiče na entuzija zam nastavnika i nastavnica u sprovođenju uloge glavnih motivatora u školi, kvalitetnih prenosilaca znanja, pedagoga u prepoznavanju potreba i in teresa svih učenika.

– Počinje da preovlađuje forma i administracija, dok suština obrazovanja i vaspitanja izo staje – kazala je Kaluđerović. Istakla je da se u školi sve ma nje uči, dok mnogi nastavni ci idu na posao svjesni da mo raju na kraju mjeseca da plate svoje obaveze, bez entuzijaz ma koji bi taj rad trebao nositi, a roditelji su djelimično zado voljni vjerujući da im je dijete na bezbjednom mjestu.

Neophodno je, kaže Kaluđe rović, uspostaviti praksu i do zvoliti ustanovama da imaju i svoje prihode koji bi doprini jeli razvoju te ustanove, a omo gućili i bonuse na zarade zapo slenih. N. Đ.

PODGORICA - Deseti Mon tenegro prajd biće održan u subotu u Podgorici, a Srpska pravoslavna crkva je prek juče najavila moleban za ,,svetinju braka i očuvanje porodice“ za petak.

Mitropolit Joanikije je juče u Danilovgradu kazao da se ,,pre ko određenih struktura moći iz svijeta ovdje propovijeda ju i promovišu nemoral i raz vrat“, apelujući na vjernike da se okupe pred Hramom uoči Montenegro prajda.

Miloš Knežević, izvršni di rektor Queer Montenegra, ko ja je organizator manifestacije, kazao je Pobjedi da su navi kli na ovakvo ponašanje SPC, jer ovo nije prvi put da direk tno targetiraju i diskriminišu LGBTIQ+ zajednicu, ali i Mon tenegro prajd.

– To je, ističem, građanski pro test – kazao je on Pobjedi. Na apele SPC je juče reagovao i Centar za građansko obrazova nje (CGO) koji je kazao da svaka izgovorena rečenica mitropo lita Joanikija u najavi moleba na predstavlja negaciju moder nog koncepta ljudskih prava. - Na drugoj strani, nikada na prajdovima i vezanim aktiv nostima nije iznešeno ništa što bi bilo protiv braka i porodice, protiv vjere i religije. Prajdovi se temelje na demokratskim vrijednostima, zalaganju za jednakost, slobodu, pravdu, fe minizam, poštovanje ljudskih prava, socijalno blagostanje i jako civilno društvo – saopšti la je juče Željka Ćetković, ko ordinatorka programa Aktiv no građanstvo CGO.

SPC retorika

Nijedna vjerska organizaci ja, za deceniju, koliko se orga nizuju šetnje u Crnoj Gori ni je reagovala na ovaj način. Ove godine je to učinila SPC nakon nedavnih dešavanja u Srbiji, ka da je država pod snažnim uti cajem te vjerske organizacije zamalo zabranila održavanje Europrajda.

Uoči Montenegro prajda zakazanog za subotu, SPC i mitropolit kojim se čuva brak i porodica, građanski aktivisti upozoravaju

Talas klerikalizacije ponovo otvorio zatvorena pitanja o ljudskim pravima

Ipak, predsjednik Aleksandar Vučić je, nakon snažnog priti ska međunarodne zajednice popustio i Europrajd, central na evropska povorka ponosa je održana u Beogradu, uz brojne propratne programe.

Identičnu retoriku koju je SPC, odnosno patrijarh Por firije imao prije održavanja Europrajda, pronosi mitropo lit Joanikije.

- Kome je stalo do budućnosti porodice, otadžbine, doma, naroda svoga, kome je stalo do predaka i potomaka da po kažemo koji je naš stav i koje je naše raspoloženje - da osu

dimo to javno propovijedanje nemorala i da štitimo porodi cu i djecu - poručio je mitro polit Joanikije, prenosi portal Mitropolije. SPC smatra da manifestacije poput Montenegro prajda uru šavaju tradicionalne vrijedno sti, pa su pozvali hrišćane da ih molitvama i ikonama očuvaju ,,a u isto vrijeme osjećajući od govornost za sebe, svoje poro dice, djecu i otadžbinu, pa i za one koji su i sami u zabludi“.

LGBtiQ+ je dio društva Knežević je istakao da prajd ni na koji način ne može i ne

Za koje se vrijednosti bori SPC

U apelima Mitropolije crnogorsko-pri morske i Eparhije budimljansko-nikšić ke se poziva na očuvanje tradicionalnih vrijednosti, svetinje porodice i braka.

Za razliku od poglavara Katoličke crkve pape Franja, koji je promijenio mnoge dogme kada je otvoreno podržao isto polne zajednice, u pravoslavnoj dogme se ne mijenjaju i ne prate život moder ne civilizacije.

Patrijarh Pavle, koji je među vjernicima SPC i za života bio ocjenjivan kao živi svetac, često se u svojim besjedama osvrtao na tradicionalne vrijednosti koje treba održati, o sekularnosti, polo žaju i ulozi žene u društvu... ,,Nije pristojno to što danas može da se vidi na svakom koraku, da žene sa muškarcima zajedno stoje u crkvi.

Treba da se zna da je muškarcima mesto na desnoj strani, ženama na levoj, ali još bi bolje bilo da se za njih napravi onaj tor kao što imaju musli mani u džamijama, da se zna ko je napravljen po slici Božijoj a ko se poja vio naknadno.“ (,,Da nam budu jasnija neka pitanja naše vere“, Beograd, 1998) ,,Ne priliči ženi da nosi pantalone, niti kratku suknju. Žena mora da bude pokrivena od glave do pete, da se u

muškarcima ne bi javljale bludne misli. Muslimani greše u mnogo čemu, ali to su dobro rešili.“ (,,Da nam budu jasnija neka pitanja naše vere“, Beograd, 1998) ,,Ravnopravnost polova je zlo kojim satana pokušava srpskom narodu da nametne komunizam, ateizam, zlo i masturbaciju. Molim vas, kakva rav nopravnost može da postoji između muškarca, koji je stvoren po slici Boži joj, i neke tamo žene koja je nastala od njegovog rebra? Nikakva, naravno. Svaki muškarac u svom domu mora da bude gazda i da jasno uspostavi autori tet, sve drugo Bogu nije milo.“ (Božićna poslanica 2001) ,,Za skoro svako zlo na ovom svetu krive su žene. One hodaju ulicom nepri kladno obučene i navode muškarce na bludne misli, zbog kojih oni zanemaru ju svoje obaveze i grešno se samozado voljavaju. Umesto da rađaju djecu, žene biraju radije da idu na posao i nešto kao rade. To ne valja, deco. Zna se ko treba da radi, a ko da kuva ručak.“ (U Božić noj poslanici 1999) ,,Za muželožnike, sektaše, narkoma ne, ateiste, komuniste, rukobludnike i druge neprijatelje srpskog naroda jedan je zakon - ili da se sele ili pod

ugrožava tzv. tradicionalne vrijednosti i tradicionalnu po rodicu.

- Ono što i ovim prajdom želi mo podsjetiti javnost jeste da LGBTIQ+ zajednica je uvi jek bila i biće dio crnogorskog društva i da nas niko više ne može stavljati u određene ka lupe koji se kose sa nedemo kratskim i slobodarskim na čelima – kazao je on. Knežević je istakao da je cr nogorsko društvo tokom pro teklih deset godina, koliko se organizuje Montenegro prajd, pokazalo određeni iskorak u poštovanju LGBTIQ+ prava, a

mač.“ (,,Da nam budu jasnija neka pita nja naše vere“, Beograd, 1998)

,,Radovan Karadžić i Ratko Mladić su heroji srpskog naroda.“ (Intervju RTS, 2002)

,,Masturbacija je najveće zlo i direktan put u Pakao! Molim vas, dragi moji, ne dajte ni trenutka slobodnog vremena svojoj deci i vežite im ruke ako treba!“ (,,Da nam budu jasnija neka pitanja naše vere“, Beograd, 1998).

Srpska pravoslavna crkva nikada nije organizovala litije ili molebane zbog nasilja u porodici, iako je ovaj koji je najavljen za sjutra upravo, kako kažu, za očuvanje svetosti porodice i braka. Takođe, nikada nije organizovala nijed no vjersko okupljanje zbog seksualnog nasilja nad djecom.

Ali je patrijarh Pavle imao stav o svešte nicima koji su bili optuženi za pedofiliju: ,,Mnogi ljudi se bune zbog takozvanih seksualnih afera u Srpskoj pravoslav noj crkvi. Ali oni treba da znaju da sveštenici, kao Božji predstavnici na zemlji, imaju imunitet, pa prema tome to nije greh kao što bi bio kad to uradi neki običan čovek.“ (,,Da nam budu jasnija neka pitanja naše vere“, Beo grad, 1998)

Miomir Vojinović

Miloš Knežević

Željka Ćetković

mitropolit Joanikije pozivaju vjernike na moleban upozoravaju na neodgovoran pristup vjerskih vođa

klerikalizacije otvorio pitanja pravima

to pokazuju i više nego uspješ no organizovane Povorke po nosa koje su protekle bez ijed nog incidenta.

unižavanje GrađansKOG

- MPC godinama pokušava da unizi građanski i demo kratski koncept crnogorskog društva, a to je posebno izra ženo protekle sada već dvije i po godine. Ono što nas jako zabrinjava jeste činjenica da institucije sistema, sve ovo vrijeme prećutno odobrava ju i više nego evidentnu pola rizaciju i klerikalizaciju druš tva, a koju upravo potencira ni manje ni više nego SPC u Crnoj Gori – rekao je Kneže vić Pobjedi.

On je kazao da ovogodišnji Montenegro prajd svojom porukom „NEMA VIŠE ALI“ jasno poziva sve građane i građanke Crne Gore da do đu i iskažu svoje nezadovolj stvo ovakvom sistemu gdje se ljudska prava generalno ne poštuju, a samim tim i cjelo kupan dosadašnji rad na una pređenju ljudskih prava svih marginalizovanih grupa. - Već sada je jasno da je ovo najvažniji Montenegro prajd za sve nas koji želimo da cr nogorsko društvo bude in kluzivno za sve, bez obzira na naš rodni identitet, seksual nu orijentaciju ili svojstvo bi

Incidenti i nasilje davno prevaziđeni

Prva Povorka ponosa u Crnoj Gori je organizovana 24. jula 2013. godine u Budvi, a već 20. oktobra druga u Pod gorici. Samo te godine su protivnici ispoljavali nasilje, a bili su uglavnom deklarisani i prepoznati kao huligani koji su pripadali određenim navijačkim grupacijama. Učesnici povorke u Budvi, nazvane „Sea Side prajd“, njih tridesetak je čuvao jak policijski kordon pa grupe huli gana nijesu uspjele da nasrnu na učesnike. Zasipali su ih kamenjem i flašama. Niko nije ozbiljnije povrijeđen, a uhapšene su 22 osobe.

Pred taj prajd su u Crnoj Gori osvanule čitulje sa likom Zdravka Cimbaljevića iz LGBT foruma ,,Progres“, što je Vlada Crne Gore osudila kao govor mržnje prema LGBT zajednici i pozvala na poštovanje razlika i toleranci ju prema ,,svim socijalnim grupama“.

Nakon toga, Querr Montenegro oganizuje šetnju u Pod gorici na kojoj je bilo oko 150 učesnika, među kojima je bilo i predstavnika vlasti i NVO. Sama povorka je prošla bez incidenata, čuvale su ih jake policijske snage. Ipak, van obezbijeđenog područja su zabilježeni incidenti, a kroz Podgoricu su se čule detonacije. Mediji su tada obja vili da je bilo 60 privedenih huligana i da je 13 policajaca povrijeđeno koji su sprečavali divljanje huligana po okol nim ulicama. Policija je učesnike sprovodila maricama na bezbjedne lokacije.

Svaka naredna Povorka ponosa je prošla mirno, bez napa da incidenata i poziva na proteste ili bilo kakve skupove protiv šetnje za jednaka prava svih građana Crne Gore.

lo kojeg građanina i građanke – kazao je Knežević.

KOčničari napretKa Ćetković je u reagovanju na izjave mitropolita Joanikija i prethodne pozive Mitropolije i Eparhije budimljansko- nik šićke da se vjernici okupe zbog „razvratnih“ manifestacija ista kla da je ponašanje SPC neod govorno jer najavljuje održava nje skupa protiv prajda. - Nažalost, talas klerikalizaci je u Crnoj Gori je otvorio mno ga ljudskopravaška pitanja za koja smo cijenili da su dobi jene bitke, a posebno u dijelu prava marginalizovanih gru pa. Time je urušen napredak u oblasti ljudskih prava koji smo mukotrpnim naporima do sada postigli, a što je pora žavajuće za čitavo društvo –saopštila je ona.

Iz CGO su istakli da u tome značajnu ulogu imala SPC, koja i ovom najavom tzv. mo lebana protiv prajda kreira negativan ambijent za prava LGBTIQ osoba i njihovih sa

veznika, ali i podstiče na mr žnju protiv LGBTIQ osoba. Naglasili su i da podrška praj du ne dolazi samo od ljudskim pravima posvećenog civilnog društva, već i od samih građa na i građanki.

Prema istraživanju CGO, ko je su objavili u junu ove godi ne, više od polovine građana i građanki Crne Gore ima razu mijevanja za Povorku ponosa i smatra da se ona organizuje sa ciljem ukazivanja na diskrimi naciju LGBTIQ osoba. - Razočaravajuće je što SPC svojim netrpeljivim narati vom pokušava da derogira ne ka osvojena prava i slobode u Crnoj Gori, a koji su karakte ristika demokratskih društa va i vrati nas tako unazad. Pri tome, očigledno je da za ovaj kontraljudskopravaški korak nose odgovornost i svi oni do nosioci odluka, primarno iz iz vršne i zakonodavne vlasti koji su SPC dali uvjerenje da mo že da se ponaša ovako neod govorno – istakla je Ćetković.

j. MartinOviĆ

Nastavak skrininga za karcinom grlića materice u domovima zdravlja uticao bi da se smanji opterećenje koje ima IJZCG

PODGORICA – Ginekolozi iz Doma zdravlja Podgorica ne upućuju trudnice u Insti tut za javno zdravlje da rade cervikalne briseve, već im sami uzimaju uzorke, rekla je za Pobjedu načelnica or ganizacione cjeline za žene u toj zdravstvenoj ustanovi dr Jelena Knežević.

Pobjeda je krajem jula pisala o ogromnim gužvama na odje ljenju Centra za medicinsku mikrobiologiju IJZCG, a je dan od razloga je taj što tamo upravo dolaze trudnice kojima treba uzeti cervikalni bris. Te pacijentkinje su u Institut slali njihovi ginekolozi, a problem je u tome što njihovi tehničari ne mogu da to urade - jer nije su obučeni. Zbog toga se stva raju nepotrebne gužve, a te pacijentkinje se vraćaju kod izabranog ginekologa. Iz IJZCG su istakli da na ovaj problem ne mogu da utiču „s obzirom na činjenicu da bi ove analize trebalo uraditi na pri marnom nivou zdravstvene zaštite“.

Knežević, sa druge strane, za Pobjedu ističe da se cervikalni brisevi kod trudnica rade rijet ko i da ih ginekologi iz DZ Po dgorica uzimaju.

– Cervikalni brisevi kod trud nica se rade u rijetkim slu čajevima i to kod sumnje na polno prenosive infekcije u prvom trimestru i takve bri seve najčešće uzimaju gine kolozi. Ne upućujemo trudni ce u Institut za javno zdravlje (ti brisevi se čuvaju u poseb nim medijumima pa njihov odloženi transport ne utiče na rezultat brisa) – pojasnila je Knežević.

Navela je da Dom zdravlja ne ma mikrobiološku laborato riju pa nijesu u mogućnosti da rade uzorkovanje gineko loških briseva zbog toga što se oni čuvaju na specifičan način. – Ti se brisevi u što kraćem vremenskom roku moraju kul tivisati na odgovarajućim pod logama tako da to rade obuče ni tehničari pri mikrobiološkoj laboratoriji – pojašnjava Kne žević.

Gužve

Iz IJZCG su istakli da bi gu žve sveli na minimum i kad bi se stvorili uslovi da HPV uzor kovanja obavljaju takođe gine kolozi u Domu zdravlja, a da se genitalne mikoplazme, čija di jagnostika je jednostavna, rade u svim mikrobiološkim labora torijama u Crnoj Gori.

– Na ovaj način bi se rasteretilo prijemno odjeljenje Centra za medicinsku mikrobiologiju, i što je još značajnije, pacijenti ne bi morali dolaziti iz drugih gradova na uzorkovanje u IJ ZCG, kao što je trenutno slučaj – poručuju iz Instituta. Knežević kaže da će se uzi manje briseva za HPV geno tipizaciju raditi u domovima zdravlja čim se ponovo pokre ne nacionalni skrining za kar cinom grlića materice. To ta da ovaj posao rade tehničari u IJZCG.

Nije precizirala kada će po

Knežević: Izabrani ginekolozi uzimaju briseve trudnicama

Iz IJZ ranije su nam kazali da se velike gužve u laboratoriji stvaraju i zbog toga što im dolaze trudnice koje rade cervikalne briseve, a za što njihovi tehničari nijesu obučeni pa ovu uslugu ne mogu ni da ostvare u toj zdravstvenoj ustanovi

va, iz IJZCG ističu da je to zbog korona virusa.

Jelena Knežević

krenuti skrining za karcinom grlića materice koji je u zasto ju otkad je buknula epidemi ja korona virusa u Crnoj Gori. – Podsjetiću vas da je broj gi nekologa u Domu zdravlja Po dgorica dvostruko manji od neophodnog, tako da su gu žve i čekanja, nažalost, i u na šoj službi neminovnost - za ključila je Knežević. U odsjeku za prijem Centra za medicinsku mikrobiologi ju IJZCG rade dva šaltera ko ja su određena za prijem pa cijenata i uzoraka koji nijesu bolnički, dok je za bolničke uzorke određen treći, odvo jeni šalter.

OrGanizacija

Od dva šaltera, jedan je za pri oritetne grupe pacijenata, od nosno trudnice, djecu, paci jente sa teškim dijagnozama i starije od 65 godina, dok se na drugom šalteru vrši prijem uzoraka iz ostalih kategorija ambulantnih pacijenata.

Rad na šalterima za prijem pa cijenata je uspostavljen na na čin koji podrazumijeva da se prijem obavlja istovremeno na oba šaltera.

Na pitanje – zbog čega ne ra di redomat za dobijanje broje

– Postavljanje redomata i do bijanje brojeva je najbolje rje šenje, ali rad na redomatu je privremeno prekinut poja vom pandemije i neophodnom distancom, koju upotreba redo mata ne obezbjeđuje. Nadamo se da će doći vrijeme da redomat ponovo pravi red kod pacijena ta, kojih ima u velikom broju, s obzirom da se u pojedinim odje ljenjima Centra za medicinsku mikrobiologiju vrši dijagnosti ka oboljenja na nivou cijele Cr ne Gore – ističu iz IJZCG.

Poručuju da građani treba da imaju u vidu da je za veliki dio trajanja epidemije laboratorija Centra za medicinsku mikro biologiju bila jedina laborato rija za PCR dijagnostiku kovid infekcije, a takođe i sada čini glavnu okosnicu u zdravstve nom sistemu, kada je riječ o dijagnostici infekcija uzroko vanih SARS-CoV-2 virusom. Institut za javno zdravlje je jedina ustanova u Crnoj Gori koja radi dijagnostiku genital nih mikoplazmi, a na Odjelje nju za bakteriologiju obavlja se dijagnostika ginekoloških uzoraka na bakterije - u pro sjeku za 50 ambulantnih pa cijenata dnevno.

Broj uzoraka i analiza po paci jentu je različit, u zavisnosti od zahtjeva ljekara koji je uputio pacijenta, tako da je broj ana liza mnogo veći od broja pa cijenata. Najčešće je za svaku analizu neophodno uzeti po seban uzorak (vaginalni se kret, vaginalni, cervikalni ili uretralni bris).

Prijem ambulantnih pacijena ta se obavlja radnim danima, osim petkom za mikoplazme i ureaplazme. K. j.

Gužve ispred Instituta

Joanikije na osveštanju zvona Crkve Svete Petke u Danilovgradu

k.janković

odustane od

PODGORICA – Odbrana lidera PzP-a Nebojše Medojevića i još 11 optuženih za pranje novca u predizbornoj kam panji za parlamentarne izbore 2016. godine danas je u podgoričkom Višem sudu predložila da tužilaštvo odusta ne od optužbi i obustavi postupak jer vještačenje finansijsko-ekonomske struke nije pokazalo postojanje nijed ne kriminalne radnje.

Proces vodi sutkinja Vesna Pean Optužnicom SDT-a, pored Nebojše Me dojevića, obuhvaćeni su Momir Nikolić, direktor PzP-a, Dejan Vujisić, tehnički sekretar partije, Željko Šćepanović, Gor dan Konatar, Iva Pavlović, Petar Draš ković, Luka Radunović, Vladislav Bu latović, Nikola Jovanović, Aleksandar Sekulić, Mladen Jovanović. Medojević i Nikolić se terete da su 2016. godine oformili kriminalnu organizaci ju sa ciljem vršenja krivičnog djela pra nje novca, radi sticanja nezakonite do biti i moći.

Vještaci finansijsko-ekonomske struke juče su, odgovarajući na pitanja stranaka u postupku, kazali da nema pokazatelja koji bi ukazali da je novac PzP-a potekao ili se kretao na ,,crnom tržištu“. Naveli su da je na osnovu dokumentaci je koju su vještačili utvrđeno da optuže ni Nikolić nije bio osnivač trećih firmi i da je u pitanju zastara duga. Takođe, ni je utvrđena ni njegova povezanost sa op tuženim licima.

Komentarišući nalaz i mišljenje vjaštaka, advokat Dražen Medojević je ukazao da su tim dokumentom potvrđeni navodi od

brane i da bi bio red da se preispita dalji smisao ovog postupka.

-U ovom postupku je sve na ivici apsurda. Nema nijednog dokaza koji bi doveo do osnovane sumnje da se radi o krivičnom djelu stvaranje kriminalne organizacije, o njenom postojanju i o pranju novca. Ima mo dokaz da je Bulatović sve stekao zako nito, svu imovinu. Iz finansijskih naloga se može vidjeti da Nikolić nije imao namje ru da bilo šta sakrije. Meni je kao branio cu jasno šta je bio cilj tužilaštva. Stekli su se uslovi da tužilaštvo odustanje od ovog postupka – kazao je advokat Medojević.

On je predložio sudu da se dio mjera taj nog nadzora izuzme iz spisa predmeta jer se radi o protivzakonitom dokazu.

rete, Bigovića, njihovih bra nilaca i žalbe branilaca optu ženih Vujadinovića, Šćekića i Kožara.

-A povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti, Vijeće je ukinulo presudu Višeg su da u Podgorici od 19. oktobra 2012. i predmet vratilo na po novno suđenje – kaže se u sa opštenju.

Naveo je da u razgovorima ima čak i nje ga, a on je advokat odbrane.

Optuženi Nebojša Medojević je kazao da smatra da je dokazana nevinost svih optuženih.

-Ovdje su nevini ljudi optuženi iz politič kih razloga. Čak sam ja pokušao da budem „tužilac“ postavljajući pitanja vještaku ko ja bi tužilaštvo trebalo da postavlja. Ovo vještačenje i izvođenje materijalnih do kaza dokazalo je da nema bića krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca. Pet godina traje ovaj po stupak, ovo je 71. ročište. Predlažem da u skladu sa zakonom tužilaštvo obustavi postupak – zaključio je Nebojša Medo jević. B. R.

Saobraćajna nesreća u Podgorici Poginuo suvozač

PODGORICA – Petar Boljević (22) poginuo je u sa obraćajnoj nesreći na Bulevaru Mihaila Lalića u noći između utorka i srijede, dok je N. C. (21), koji je bio za upravljačem, teško povrijeđen.

Saobraćajna nesreća se dogodila oko 2 sata ujutro ka da je vozač izgubio kontrolu nad vozilom. Istraga je u toku. A. R.

BAR - M. M. (74) uhapšen je zbog sumnje da je silovao maloljetnicu.

Kako se navodi u saopštenju policije, sumnja se da je M. M. upotrebom fizičke snage i mi mo volje odveo maloljetnicu do svoje kuće i silovao je. z aključao je ulazna vra ta i mimo njene volje izvršio

obljubu ili izjednačen čin, ko jom prilikom je oštećenoj na nio tjelesne povrede koje su opisane od strane ljekara spe cijaliste Opšte bolnice u Baru – saopšteno je iz policije. O događaju je obaviješten viši državi tužilac u Podgorici po čijem je nalogu M. M. uhap šen. C. H.

BAR - Službenici Regio nalnog centra bezbjed nosti „Jug“ su podnijeli krivičnu prijavu protiv M. Đ. (38) i pravnog lica „Baršped“ d.o.o Bar zbog sumnje da su izvršili kri vično djelo utaja poreza i doprinosa, saopšteno je iz policije.

-Sumnja se da je M. Đ, kao odgovorno lice u navedenom

pravnom licu, za poslovni pe riod 2018, 2019, 2020. i 2021. godine, u namjeri izbjegava nja plaćanja poreza dao lažne podatke o zakonito stečenim prihodima i drugim činjeni cama koje su od uticaja na utvrđivanje poreskih obave za – navodi se u saopštenju. Izvršenjem ovog krivič nog djela pričinjena je šteta budžetu Crne Gore u iznosu 463.267 eura. C. H.

PODGORICA - Apelacio ni sud je ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici protiv Saše Borete, Ljuba Bigovića, Ljuba Vujadinovića, Milana Šćekića i Alana Kožara, koji su optuženi za ubisto policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića.

Iz Apelacionog suda su na veli da je Vijeće tog suda, na kon sjednice 20. maja, doni jelo rješenje kojim je uvažilo žalbe Vrhovnog državnog tu žilaštva – Odjeljenja za suz bijanje organizovanog krimi nala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, optuženih Bo

Kako se navodi, u postupku odlučivanja po tim žalbma, Vijeće ovog suda je utvrdi lo da su u prvostepenom po stupku učinjene bitne po vrede odredaba krivičnog postupka koje su rezultirale povredom prava na odbranu i pravično suđenje, što je utvr đeno odlukom Ustavnog su da od 25. juna 2019.

-Po mišljenju Vijeća ovoga suda, radi se o bitnim povre dama koje se ne mogu otklo niti u postupku pred dru gostepenim sudom, iz kojih razloga je prvostepena pre suda ukinuta i predmet vra ćen istom sudu na ponovno suđenje – rekli su iz Apelaci onog suda.

H.

KOTOR – Albanski državljanin R. B. (22) koji boravi u Tivtu i F. B. (20), dr žavljanin Crne Gore sa prebivalištem u Tivtu, uhapšeni su zbog sumnje da su na brdu Vrmac uzgajali marihuanau. Kako se navodi u saopštenju policije, F. B. se na teret stavlja i krivično djelo ne dozvoljeno držanje oružja i eksploziv nih materija.

-Postupajući po operativnim informaci jama kotorska policija je realizovala akci ju na području brda Vrmac u Bokokotor skom zalivu i u pronašla dvije plantaže opojne droge marihuana sa 286 stablji ka. Na pronađenim plantažama određe ni dio stabljika je zatečen u fazi sušenja, dok je manji dio zatečen u fazi sazrije vanja – navodi se u saopštenju policije. Dodaju da su službenici Odjeljenja bez bjednosti Kotor pretresli stan koji kori ste R. B. i F. B. i pronašli pištolj „pietro beretta“ kalibra 7,65 mm, oko 100 gra ma marihuane, kao i 10 stabljika ove opojne droge.

-Sumnja se da su pomenuta dva osum njičena lica, zajedno sa još jednim, za

sada nepoznatim licem, zasadili i uzga jali opojnu drogu marihuanu sa namje rom da je stave u promet na tržištu. Poli cija sprovodi aktivnosti na identifikaciji i lociranju za sada nepoznatog lica, sa opšteno je iz policije. Pronađena droga i oružje biće upuće

ni na vještačenje u Forenzički centar u Danilovgradu. R. B. i F. B. su uz krivičnu prijavu prive deni višem tužiocu koji im je nakon sa slušanja donio rješenja o zadržavanju do odluke sudije za istragu Višeg suda u Podgorici. C. H.

Nebojša Medojević

DVJESTA DVADESET ČETVRTI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU:

Vladimir Putin potpisao zakone o aneksiji četiri ukrajinska regiona

Ukrajina povratila više teritorija na istoku i jugu

KIJEV/MOSKVA – Ru ski lider Vladimir Putin

potpisao je juče zakone o pripajanju četiri regiona na istoku Ukrajine Rusiji, čime je proces aneksije tih oblasti koje čine ukupno 15 odsto ukrajinske teritorije i formalno završen.

Ovome je prethodila ratifika cija dokumenata o prijemu Donjecke i Luganske narodne republike, te Hersonske i Za poroške oblasti u sastav Rusije u Državnoj dumi, Savjetu Fe deracije i Gornjem i Donjem domu ruskog parlamenta.

Granice teritorija na koje Ru sija polaže pravo i dalje su ne jasne, ali je Kremlj već poru čio da će rusku teritoriju i nove regione braniti svim sredstvi ma koja su joj na raspolaganju, uključujući i nuklearno oružje.

Rusija se, međutim, na frontu suočava sa sve većim neuspje sima, dok ukrajinska vojska preuzima sve više teritorija na istoku i jugu Ukrajine.

Ukrajinska vojska je saopštila da je ponovo zauzela više se la u Hersonskoj oblasti u okvi ru svojih masivnih kontrao fanzivnih napora. Operativna komanda Jug saopštila je da je ukrajinska zastava podignuta iznad sedam sela koja su rani je okupirali Rusi.

– Vojne bolnice su pune ranje nih ruskih vojnika, a ruskim vojnim medicinarima nedo staju ljekovi – napisao je u Te legramu zamjenik načelnika hersonske regionalne admi nistracije Jurij Sobolevski

BEOGRAD - Pretresi u NIS

Petrolu u Temišvaru i Bu kureštu otvorili su brojna pitanja u Beogradu. Prvo u nizu je da li je NIS, koji je u većinskom ruskom vlasniš tvu, dobijao povjerljive in formacije od kolega iz Ru munije o nalazištima nafte i gasa, a da o tome država Rumunija nije bila obavije štena, piše portal N1.

Iz Vlade u Beogradu tvrde da detalje o ovom slučaju nema ju, ali da će NIS sarađivati sa policijom. To potvrđuju i iz same kompanije, uz tvrdnju da je u srži njihovog poslova nja poštovanje zakona zemlje u kojoj rade.

Rumunska policija sprovela je nedavno specijalnu opera ciju tokom koje je upala u pro storije NIS Petrola u Temišva ru, pretresla domove nekoliko zaposlenih i protiv četiri oso be podigla optužnicu.

Ekonomski novinar portala

„Profit“ Adrian Mosoianu rekao je za N1 da je javnosti u

Višestruke eksplozije potresle su juče ujutru Bilu Cerkvu ko ja se nalazi na oko 80 kilome tara južno od Kijeva. Regionalni lider Aleksij Kule ba je na Telegramu napisao da je taj napad izazvao požare na infrastrukturnim objektima u gradu, te da prve indicije uka zuju na to da je napad izveden bespilotnim letilicama.

Ruska vojska posljednjih ne djelja sve više koristi drono ve, što predstavlja novi izazov za ukrajinsku odbranu, navo di AP. Bespilotne letilice mo gu da ostanu u vazduhu duži vremenski period prije nego što zarone ka svojim metama i detoniraju svoj teret u po sljednjem trenutku. Mnogi od ranijih napada dro

nova iranske proizvodnje do godili su se na jugu zemlje, a ne u blizini glavnog grada, ko ji nije bio na meti nedjeljama. Kuleba je nešto kasnije preci zirao da je ukupno šest drono va „šahed-136“ udarilo u grad Bilu Cerkvu, jedan od najvećih u regionu nakon samog Kijeva. U napadima je, kako je rekao, povrijeđena jedna osoba.

U regionu Donjecka, ruske snage su granatirale osam gra dova i sela.

Guverner Donjecka Pavlo Ki rilenko tvrdi da je u Svjatohir sku, koji su zauzele ukrajinske snage, pronađeno groblje za civile sa najmanje četiri tijela. Rusko Ministarstvo inostra nih poslova juče je saopštilo da će nuklearna elektrana u

Zaporožju, nakon što je Rusi ja i formalno pripojila širi re gion te oblasti, raditi pod nad zorom ruskih agencija.

Potom je direktor ukrajinske državne kompanije za nukle arnu energiju „Energoatom“ Petro Kotin izjavio da preu zima kontrolu nad nuklear nom elektranom u Zaporožju, te pozvao radnike u elektrani da ne potpisuju nikakve do kumente sa ruskom stranom. Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi posjetiće Moskvu na rednih dana kako bi razgova rao o situaciji u elektrani, koju su ruske snage zauzele počet kom rata u Ukrajini, objavio je Rojters.

Rusija je juče protjerala jed nog litvanskog diplomatu kao odgovor na, kako je saopšteno iz tamošnjeg ministarstva ino stranih poslova, neprijateljske korake Litvanije.

Rusija je od zvaničnika u Ka zahstanu zahtijevala da pro tjeraju ukrajinskog ambasa dora u toj zemlji zbog njegovih izjava o ubijanju Rusa, ali su kazahstanske vlasti to odbile i Moskvu optužile za „nepriklad no obraćanje među ravnoprav nim strateškim partnerima“.

Ukrajinski ambasador u Ka zahstanu Petro Vrublevskij u jednom intervjuu u avgustu je, govoreći o ratu u Ukrajini, rekao da „što više Rusa mi ubi jemo sada, manje će naša dje ca morati da ih ubijaju“.

Astana je odbila ruski zahtjev da protjera Vrublevskija, ali je od Kijeva ipak zahtijevala da ga premjesti jer su njegovi ko mentari, kako su ocjenili, ne prihvatljivi za zemlju sa broj nom ruskom manjinom.

Zemlje članice Evropske unije postigle su dogovor o još jed noj rundi sankcija Rusiji zbog njene agresije na Ukrajinu. – Ambasadori su postigli poli tički dogovor o novim sankci jama Rusiji. To je snažan odgo vor EU na Putinovu nelegalnu aneksiju ukrajinskih teritori ja – objavilo je češko predsjed ništvo na Tviteru.

Geopolitička ili špijunska afera?

Rumuniji dobro poznato da je NIS od 2014. godine uve ćao svoje poslove u zapadnoj Rumuniji.

– Postoje energetski sporazu mi potpisani sa državom. Je dina zanimljiva stvar u ovom slučaju bi bila da ove informa cije koje su poslate iz Rumu nije u Srbiju podrazumijevaju neka nova otkrića po pitanju nafte i gasa. Ali moram reći da do danas istraživanja NIS-a u Rumuniji nijesu bila spekta kularno uspješna – rekao je Mosoianu.

Iz kompanije NIS su za N1 re kli da navode o potencijalnoj umiješanosti ne komentari šu, te da strogo poštuju zako ne zemalja u kojima posluju.

– Osnovni princip poslovanja kompanije NIS je da se strogo pridržava važećih zakonskih propisa država u kojima po

sluje. Kompanija je sarađiva la i u potpunosti će sarađivati sa svim nadležnim organima kako bi se razjasnili svi aspek ti u vezi sa aktivnostima kom panije i njenih zaposlenih u Rumuniji – naveli su iz NIS-a.

Izvršni direktor Savjeta za strateške politike Nikola Lu nić ocijenio je za Nova.rs ka ko afera sa NIS-om sasvim si gurno spada u geopolitički rat. – Jer Zapad nastoji ne samo da sankcioniše već i da izolu

je ruski uticaj, posebno u eko nomskom i privrednom kon tekstu. Izolacija je, na kraju krajeva, sasvim logična s ob zirom na mjere koje je Zapad već preduzeo prema ruskim kompanijama. Ali, ni špijun ski kontekst ne bih isključio, iako na osnovu dostupnih informacija to još ne možemo sasvim sigurno tvrditi – rekao je Lunić.

Predsjednik Srbije Aleksan dar Vučić, međutim, tvrdi da upad rumuske policije u sje dište NIS Petrola u Temišva ru i odvođenja nekoliko lju di na saslušanje nema veze sa Srbijom.

– To je većinski u ruskom vla sništvu, tek ćemo da vidimo šta je bilo, tražićemo od naših rumunskih prijatelja dodatnu informaciju – rekao je Vučić u ponedjeljak novinarima u Bu

dimpešti, navodeći da je NIS kupovao svoje kćerke kompa nije u nekoliko zemalja.

Kako je naveo, optužena je sad ta jedna ćerka kompani ja u Rumuniji da je „obavljala poslove špijuniranja ili oda vanja tajne“.

Pres služba NIS-a je u odgo voru na pitanje Radija Slo bodna Evropa navela da je osnovni princip poslovanja kompanije NIS da se strogo pridržava važećih zakonskih propisa.

– Kompanija je sarađivala i u potpunosti će sarađivati sa svim nadležnim organima ka ko bi se razjasnili svi aspekti u vezi sa aktivnostima kompa nije i njenih zaposlenih u Ru muniji - navodi se u saopšte nju NIS-a.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Rumunska policija u sjedištu NIS-a u Temišvaru

Istraga protiv kompanije NIS u Rumuniji i odraz tog slučaja na Srbiju

Ukrajinska vojska je saopštila da je ponovo zauzela više sela u Hersonskoj oblasti u okviru svojih masivnih kontraofanzivnih napora, dok je operativna komanda Jug navela da je ukrajinska zastava podignuta iznad sedam sela koja su ranije okupirali Rusi

Ukrajinska vojska u Hersonskoj oblasti

Danilovgra D : Školske ustanove i lokalna uprava obilježili Međunarodni dan učitelja Istorija obrazovanja počela 1878. godine

svijetle tradicije obrazovanja

Dragan Mitov Đurović, ističući

radom

DANILOVGRAD – Među

narodni dan učitelja, 5. ok tobar, u gradu na Zeti obi lježen je pored Spomenika prosvjetarskoj djelatnosti u neposrednoj blizini OŠ „Vuko Jovović“ i Gimnazi je „Petar I Petrović Njegoš“. Bila je to prilika da se evoci raju uspomene na one koji su na ovim i drugim crnogor skim prostorima darivali zna nje i odgajali brojne generaci je učenika. Prigodan program pratili su učenici, nastavni ci, veliki broj građana i pred stavnika lokalne uprave na če lu sa predsjednikom Opštine Brankom Boškovićem

TRADICIJA

Na svijetle tradicije obrazo vanja i vaspitanja je podsje tio novinar i publicista Dra gan Mitov Đurović, ističući da je prije 97. godina u Danilo vgradu počela sa radom prva učiteljska škola u Crnoj Gori, a zatim je o ovom značajnom datumu govorila direktorica matične osnovne škole u gra du na Zeti, Mirjana Kovače vić-Keković – Prva osnovna škola u Da nilovgradu otvorena je 1878. godine u mjestu Orja Luka, a nešto kasnije počela je sa ra dom na Ždrebaoniku, Ostro gu, u Rsojevićima. U svom, sada već vjekovnom postoja nju, škole na području Bjelo pavlića postizale su ne samo izuzetne vaspitno-obrazov ne rezultate, već su bile „po zornice“ mnogih kulturnih i uopšte javnih dešavanja. Sve školske ustanove sa ovog po dručja mogu se pohvaliti ve likim brojem dostignuća na mnogim poljima znanja, ra znih vještina, velikim život nim i profesionalnim uspje sima svojih bivših učenika, ali i svojim nemjerljivim do prinosom kulturi, nauci i pri vredi ovog grada. Iz đačkih

Povelje

Fondacija ,,Spomenik učitelju“ saopštila je da će za doprinos poštovanju učiteljskog poziva povelju dobiti posthumno Milisav

klupa stasali su u znamenite ljude mnogi kulturni i javni radnici, privrednici, umjetni ci, književnici, a najvažnije –čestiti i dobri ljudi. Danas sve osnovne škole u Danilovgradu sa svojim područnim jedini cama uz prestižnu Gimnazi ju broje više od 2.200 učeni ka. Nažalost, kako su pustjela sela i stanovnici odlazili ,,tr buhom za kruhom“, ostale su naše seoske škole puste i tuž ne, čekajući neko novo vrije me prosvjetljenja – kazala je Kovačević-Keković.

TEMELJI

Ona je podsjetila da škola kao obrazovna institucija pred

Đurović iz Bijelog Polja i Miloš Anđelić iz Kolašina, te sadašnji

stavlja temelj napretka jed nog društva. – Škola je korijen i stablo jed nog naroda, koji će, u zavi snosti od stepena razvije ne svijesti i prosvijećenosti, prosperirati i ubirati plodo ve svog znanja i ulaganja u znanje i budućnost generaci ja koje slijede. Da bi se jedna obrazovna ustanova izdigla iznad razlika koje pogađa ju svako društvo, mora bi ti istovremeno i izdignuta iznad svog vremena i svije sti tog društva, koje od nje nekada, nažalost, zahtijeva da mu bude pokorna. Pro fesija učitelja ne samo što je jedna od najodgovornijih u

društvu, već u našem naro du ima status i svojevrsne svetinje, a zidanje škole kao objekta, i uziđivanje sebe u nju, bezmalo je svet podvig. Danas škola ima težu ulogu nego ikada – osim što mora biti mjesto radosti učenja i rada, mjesto otkrovenja i ot krivanja novih talenata, ona ima novu misiju – da miri uznemirene strasti društva i da uči sve nas da gledamo u istom pravcu – ka boljoj i si gurnoj budućnosti mladog pokoljenja na kojem svijet počiva. Danas je podvig biti i učenik i učitelj. Vrijeme je takvo. Ali, ova napaćena ze mlja rvala se hrabro i sa te žim bremenima. Iznijećemo svi zajedno i ovo breme, koje je sačinjeno od velikih izazo va modernog doba – istakla je Kovačević-Keković.

Stihove povodom Dana učite lja su recitovale učenice Anđe la Vujadinović, Lara Beča nović, Anastazija Vukčević i Dunja Vešović B. KADIĆ

PLJEVLJA – Rekonstruk cija Ostroške ulice je u završnoj fazi. Gradilište je juče obišao predsjednik Opštine Rajko Kovačević. Rekonstrukcija Ostroške uli ce dužine 600 metara počela je u septembru prošle godi ne i podrazumijeva izgrad nju atmosferske i fekalne ka nalizacije, vodovodne mreže i javne rasvjete, trotoara, ivič njaka i asfaltiranje.

Radove vrijedne 470.000 eu ra finansira Opština.

– Ovo je još jedan u nizu infra strukturnih objekata kojim pokušavamo da građanima jedne od najvećih pljevalj skih mjesnih zajednica omo gućimo ugodniji i komforni ji život – kazao je Kovačević.

On je kazao da lokalna upra va, uprkos nepovoljnom eko nomskom ambijentu, čini sve da realizuje projekte predvi đene kapitalnim budžetom. – Trudićemo se da do kraja godine, uprkos nenaklonje nom privrednom i ekonom skom ambijentu, sve ono što smo obećali građanima i za crtali planovima u kapitalnom budžetu realizujemo u maksi malnoj mogućoj mjeri – kazao je predsjednik Opštine.

Opština je u protekle tri go dine u MZ Guke okončala vi še vrijednih infrastruktur nih projekata. Kovačević je kao naročito važnu izdvojio izgradnju Višegradske ulice i fekalne kanalizacije u dužini od 1,3 kilometra. C. G.

BIJELO POLJE – U okviru aktivnosti za unapređenje putne infrastrukture koju finansira lokalna uprava asfaltiran je dio puta u na selju Medanovići.

Prema riječima predsjednika Savjeta te mjesne zajednice

Mirka Veskovića, saniranje puta ka tom naselju od kruci jalnog je značaja za mještane. – Svakodnevno tim putem prolaze članovi oko 150 do maćinstava. Put je bio u jako lošem stanju, tako da smo uz pomoć i podršku lokalne sa mouprave uspjeli da riješimo

taj problem. Slijede radovi na asfaltiranju druge faze, koji će, nadamo se, biti završeni za dva dana – kazao je Vesković.

Vesković je saopštio da će u susret zimskoj sezoni tokom narednog mjeseca biti sani rane i udarne rupe kroz cije lo naselje prema Cerovu. B.Č.

PETNJICA – U Petnjici će se 7. i 8. oktobra održati Sajam poljoprivrednih proizvoda i domaće radinosti ,,Petnji ca 2022“ s početkom u de vet časova.

Na sajmu mogu učestvovati poljoprivredni i proizvođači domaće radinosti iz Petnjice, Andrijevice, Berana, Bijelog Polja, Rožaja, Mojkovca, Ko lašina, Plava i Gusinja, a pri javljivanje se vrši telefonskim putem, na brojeve: 069-690516 i 069-407-385.

Organizatori sajma su mre ža nevladinih organizacija iz Petnjice u saradnji s Mini starstvom poljoprivrede, Op štinom i Turističkom organi zacijom Petnjice. I. R.

BUDVA – Komunalna policija u okviru akcije suzbijanja nelegalne prodaje u Budvi i Beči ćima izrekla prekršajne kazne za četiri osobe u iznosu od po 100 eura, a oduzeto voće i povrće, proslijeđeno je Crve nom krstu u Budvi.

Takođe je sprovela akciju suzbijanja buke, pa je za branjeno emitovanje mu zike zbog neposjedovanja limitera zvuka ugostitelj skom objektu ,,La musi ca“ – pravnom licu DOO ,,Bellaggio interactive“ iz Budve do otklanjanja ne pravilnosti.

– Uporedo su rađene i kon trole, pa je zbog nepoštova nja radnog vremena izrečen prekršajni nalog firmi DOO ,,Predator game – Igraonica“ od 500 eura i odgovornom li cu u pravnom licu 50 eura –saopštila je Komunalna po licija. I. R.

DanaS JE PoDvig BiTi i UČEniK i UČiTElJ: Juče u Danilovgradu

Akcija

policije

KOTOR: Predsjednik Odbora direktora Komunalnog preduzeća bivšem zaposlenom otkrio planove vezane za direktoricu, razgovor objavljen na Jutjub kanalu

Samardžić od Nikčevića tražio pomoć da išćera Miljanu Đurišić

Slavko Nikčević je među prvima dobio otkaz nakon što je funkciju direktorice preuzela Đurišić, iako je bio pred penzijom. On je pokrenuo sudski spor zbog nezakonitog otkaza, a presuda će biti donijeta 10. oktobra. Kaže da se za pomoć obraćao i Samardžiću i Vladimiru Jokiću, ali da nijesu ništa preduzeli

KOTOR – Na Jutjub kanalu se pojavio snimak telefon skog razgovora predsjed nika Odbora direktora kotorskog Komunalnog preduzeća Miša Samardžića i sada bivšeg dugogodišnjeg zaposlenog u tom preduze ću Slavka Nikčevića koji je među prvima dobio otkaz u tom preduzeću, nakon dola ska na čelo preduzeća direk torice Miljane Đurišić. Iz telefonskog razgovora se može zaključiti da je pred sjednik Odbora direktora Sa mardžić pozvao Nikčevića ka ko bi se informisao u kojoj je

fazi sudski postupak koji je Nikčević pokrenuo nakon što je dobio otkaz, te da želi da ,,išćera“ direktoricu tog pre duzeća Miljanu Đurišić koja je na tu funkciju izabrana 16. aprila 2021. godine. Nikčević je juče Pobjedi potvr dio autentičnost snimka. – Snimak je autentičan, a vje rujte mi da ne znam kako je dospio u javnost. Znam samo da od mene nije – kazao je ju če Nikčević za Pobjedu.

POSTUPAK

On je potvrdio da je u Osnov nom sudu u Kotoru u toku

sudski postupak koji je po krenuo zbog nezakonitog ot kaza, te da će presuda u tom sporu biti donijeta 10. oktobra. – Nakon toga izaći ću u javnost i reći sve što imam. Za sada mo gu da kažem da sam još prije godinu tražio prijem kod gra donačelnika Kotora Vladimi

ra Jokića kako bih ga upoznao sa svim dešavanjima u predu zeću i dostavio mu dokaze, ali ni do danas nijesam dobio od njega ni odgovor ni poziv. Ista stvar je i sa predsjednikom Od bora direktora Mišom Samar džićem kojeg sam o svemu in formisao, ali ni on ništa nije

preduzeo. Zato sam i rekao u telefonskom razgovoru da je sada sve gotovo. U ovom gra du se zna ko sam ja, kakav sam čovjek, kakav je moj radni vi jek, kako sam radio i živio, i prosto je nevjerovatno da mi da otkaz bukvalno pred pen ziju i na kraju radnog vijeka

,,Vidio si u Plantažama kako se odgovara, prije ćeš ti odgovarat nego ona“

Samardžić: ,,’Alo, dobar dan, što radiš?“.

Nikčević: ,,Ništa, evo vidam rane, Mišo“.

Samardžić: ,,Mišo je“. Nikčević: ,,E, Mišo, reci“.

Samardžić: ,,A viđi, bogati, završi li se suđenje oko onog tvog spora?“.

Nikčević: ,,Ne, završava se sad 10. i onda ću...“.

Samardžić: ,,Desetog, je li? Kako to ide, u kom pravcu, bogati?“.

Nikčević: ,,Ide u pravcu..., ne znam, ja mislim da ću to dobiti“.

Samardžić: ,,Da ćeš dobiti, je li?“.

Nikčević: ,,I na tome neću stati, teretit ću sad sve, i

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 5. oktobra radove za kvalitetnije i sigurnije na pajanje električnom ener gijom u više opština.

AnDRIjevICA: od 8.30 do 14.30 h dio sela Slatina. / BAR: od 9 do 14 h dio Ostros centra; od 8.30 do 14 h Mandarići. / BeRAne: od 8.30 do 14.30 h selo Zagor je, dio sela Bubanje. / BIjelO POlje: od 9 do 16 h Biokovac, Obrov, Jabučina, Crnča, Radu lići, Ivanje, Vrbe, Crhalj, Krade nik, Godijevo, Goduša, Ličine, Osmanbegovo Selo, Šipovice, Stubo, Vrh, Negobratina, Si panje, Sušica, Lazovići, Čam pari, Đalovići, Dupljaci, Mora vac, Lješnica, Kruševo, Stožer

Odbor direktora, i do nje i do gradonačelnika, sve ovo što je rađeno, ovo je takav bezobrazluk, ja nemam riječi, ali nema veze, o tom-potom.

I samo da znaš da je na moj zahtjev pokrenuta krivična prijava i to isti sudija je pokre nuo“.

Samardžić: ,,To mi baš i treba“.

Nikčević: „E, pa nema što sad, to mi treba, Mišo. Ti si to prije trebao gledati. Sad ćeš odgovarati, slušaj me, znaš kako, vidio si u Plantaže kako se odgovara. Prije ćeš ti odgovarat nego ona“.

Samardžić: „A dobro, znam, ali kako sam ja trebao postu pit?“.

Nikčević: „Kako, mać je istog trena. Ja sam ti govorio, uradi nešto Mišo, ti nisi ništa htio. Sad je već gotovo“.

Samardžić: „Kako nisam ništa htio?“.

Nikčević: „Tako, Mišo, što nisi htio. Znaš ko će prvi odgo varat? Ti. Ti si predsjednik borda direktora. Vidio si u Plantaže kako je. I, pazi. Ja ću sve slikat, ja sam sudiji sve slike dao, sudija je na bazi mojih slika pokrenuo krivičnu prijavu i protiv tebe, ja mislim i protiv nje i protiv Jokića. I Jokić je bio upozo ren, Jokić je uzeo i pocije pao njenu ostavku, sve ste radili da do toga dođe. E sad gledajte. Ja sam molio, pre

klinjao, ništa pomagalo nije. Meni ste j... majku, svi redom, ja sam imao udes prije dva dana“.

Samardžić: „Slavko, molim te da završimo priču. Sve sam najbolje radio za tebe, u tvom interesu, kako si shva tio i uopšte te nisam zvao za to i sad me zabolje k... za krivičnu prijavu“. Nikčević: „Važi, važi, nije problem“.

Samardžić: „Ja sam mislio o drugom sa tobom da razgo varam, dokle je to stiglo, da vidim nju da uvatim, za to da je išćeram, a ta tvoja priča o krivičnoj prijavi...“. Nikčević: „Ne moraš je ćerat, sad je ne moraš ćerati“.

Isključenja u 20 opština

1 – Žuber. / CeTInje: od 8 do 15 h Šinđon, Pod Uba, Druši ći, Prevlaka, Rvaši, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, La lino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci, Božija Voda, Gospoštine, Pipac i Karuč (kratkotrajna is ključenja), Cerov Pod, Bobija, Kraće Do, Dodoši i Žabljak Cr nojevića. GOluBOvCI: od 9 do 14 h dio Mataguža. / GusInje: od 9 do 14.30 h Dosuđe, Kruše vo, Vusanje, Izvori i Martino vići. / HeRCeG nOvI: od 10 do 13 h Bijela, Kamenari (povre meni prekidi do 30 minuta). /

KOlAšIn: od 8 do 16 h Dulovi ne, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbu ša, Bijeli Potok, Planinica, Ma teševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vu kićevića, Drndari, Suva Gora, Vranještica; od 8 do 15 h Vla doš, Durutovac, Mujića Reči ne; od 9 do 17 h Kos 1, Kos 2. / KOTOR: od 9 do 12 h Prčanj; od 8 do 9 h Radanovići, Pobrđe, Ukropci, Paprati, Šišići, Popo va ulica, Lukavci – Bućin; od 9 do 13 h Sutvara, Stara fortica, Dub, Pržice, Trojica, Vidiko

vac, Kavač. / MOjKOvAC: od 8 do 17 h Uloševina, Lojani ce, Lepenac, Žari; od 8 do 15 h Slatina, Jakovići, Jokići, Pobr sijevići, Stevanovac, Gostilo vina, mHE, Bistrica, Kaludra, Ravnjak, Crna Poda, Dobrilo vina, Zaboj, Crvena Lokva; od 9 do 13 h Donja Polja. / nIKšIć: od 8 do 15 h Jabuke, dio Bjelo ševine; od 7.30 do 18 h dio Ku ta, Vasiljevići, dio Bjeloševine. / PlAv: od 9 do 14.30 h dio sela Velika. / PljevljA: od 9 do 18 h Gradac, Pupovići, Crnci, Leo vo Brdo (moguća kratkotraj

Samardžić: ,,Molim te, dosta mi je savjetovanja...“.

Nikčević: „Odlično, Mišo, vidi... Makar me čuj jednu rečenicu, kunem ti se Bogom i Svetim Vasilijem da Nikčević Slavko Mišu

Samardžiću šanse nema da bi ga neko izbacio da je obratna uloga bila... Živ ne bio, ali neka je, bilo je tako, okej... Platio sam, vidi, krvlju sam platio, ja nisam imao što jesti, a tebe je bolio k... jesi me zvao kad...“.

Samardžić: ,,Ajde, izvini, molim te, što te zvah, izvini...“.

Nikčević: ,,Ništa, sve u redu“.

Samardžić: „Napravi šta ’oćeš. Ajde, zdravo“. Nikčević: ,,Zdravo“.

bez ikakvog razloga. Ona mi je uništila život, nakon otkaza moje zdravstveno stanje se po goršalo, o čemu imam svu me dicinsku dokumentaciju. Uze la mi je život, uzela mi je radni vijek, uništila mi je život – ka že ogorčeno Nikčević.

SINDIKATI

Direktorica Miljana Đurišić je od dolaska na tu funkciju u ži ži javnosti, a sve je počelo na kon što su je iz jednog od dva sindikata u preduzeću optu žili da ne poštuje prava radni ka iz kolektivnog ugovora i da njene odluke negativno utiču i na koletiv i na grad, kao i da zapošljava mimo sistematiza cije, da je nekvalifikovana lica postavila na rukovodeće po zicije, pa čak i penzionera, da je bez razloga dijelila otkaze, zbog čega je nekoliko zaposle nih pokrenulo sudske postup ke, među kojima je i Nikčević. Nikčević je nedavno zajedno sa predsjednicom Sindikalne organizacije društva Sneža nom Fedi, zaposlenim Mi lanom Popovićem, koji ta kođe vodi sudski spor zbog nezakonite smjene, a kako je kazao trpi mobing od izvršne direktorice na radnom mjestu na kojem je raspoređen, Jele nom Roganović, koja je pod nijela zahtjev za pokretanje postupka za zaštitu od mobin ga od strane izvršne direkto rice, pozvan iz MUP-a da da izjavu u svojstvu građanina povodom incidenta paljenja auta izvršne direktorice Mi ljane Đurišić. Iz Sindikalne or ganizacije Komunalnog tada je saopšteno da su taj čin do živjeli kao još jedan vid priti ska Đurišić, te da su šokirani, zgranuti i povrijeđeni, jer ne maju odgovor na pitanje kakve veze zaposleni ove firme ima ju sa paljenjem njenog privat nog auta. Podrazumijeva se da, kako su kazali, ovaj vandalski čin paljenja automobila Đu rišić osuđuju. Iv. KOMNENIĆ

na isključenja), Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnji ca; od 9 do 17 h Kosanica; od 9 do 15 h Bitine, Palež, Zaglavak, Lever Tara, Glibaći, Jovići, Me ki Do, Pupović, Zasada, Mora jice, Jelov Panj, Kolijevka, Sla tina, Kalušići, Ograđenica. / PlužIne: od 8 do 15 h Crkvičko Polje. / ROžAje: od 9 do 14.30 h Plunca, Razdolje; od 9 do 14.30 h Katun Bandžov. / šAvnIK: od 9.30 do 11.15 h Šavnik, poli cija, Dobra Sela, Previš, Godi jelja, Grabovica, Tunel Ivica, Tunel Grabovica, Motel ,,Pro valija“, Bukovica, Vrtoč Polje, Borovac, fabrika vode ,,Diva“, Dobra Sela, Mljetičak, Slati

na, Timar; od 9 do 17 h Strug; od 11.45 do 14 h mjesna zajed nica Boan, Tušinja, hotel ,,Bo an“, Štičje, Bare, Krnja jela, Si rovac, Seoca, Strug, Malinsko, Manastir Podmalinsko. / TIvAT: od 8 do 13 h Kalimanj – kod Me tohijskog odmarališta; od 8 do 12 h Brdišta. / ulCInj: od 8 do 14.45 h Ćurke, Sutjel; od 8 do 14.30 h dio naselja Kolomza. / žABljAK: od 9 do 16 Milović, Razvršje, Leković, Usijek, Ko vačević, Bojbaša, Motički Gaj, Motički Gaj Šarović, Stijepović CHF, Izvor, Virak, Smrčevo Br do, Pošćenski Kraj, Pašina Vo da, Kovčica, Vukodo, Kujun džić, Provalija. C. G.

Mišo Samardžić

Miljana Đurišić

RADIO KOTOR

I.KOMNENIĆ

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Slika društva lišena veselosti

PODGORICA – Podgorič kom premijerom predsta ve „Pokojnik“, koju je po tekstu Branislava Nušića režirao Egon Savin, ve čeras u 20 sati na Velikoj sceni, Crnogorsko narodno pozorište otvoriće novu repertoarsku sezonu. Predstava „Pokojnik“ zajed nički je projekat CNP-a i Cen tra za kulturu iz Tivta, a prvo izvođenje imala je 30. jula na Purgatorijama. Adaptacija Egona Savina rad nju „Pokojnika“ smješta u Po dgoricu, u tridesete godine dvadesetog vijeka. - U satiričnom tonu, prepunom

gorčine, komična slika mentali teta zamijenjena je sumornom slikom i oporim razrješenjem bez perspektive. Zato je satirič ko značenje „Pokojnika“ pot puno i veoma efektno – kazao je reditelj Savin. U predstavi igraju: Marko Baćović, Bojan Dimitrije vić, Branka Otašević, Go ran Vujović, Aleksandar Radulović, Lazar Drago jević, Slavko Kalezić, Slo bodan Marunović, Stevan Vuković, Dejan Ivanić, Ste van Radusinović, Radmila Božović, Jadranka Mamić, Dragan Račić i Slobodan Vujadinović S. V.

Preminuo književnik Veselin Rakčević

i prevodilac Veselin M. Rakčević preminuo je u 77. godini u Podgorici.

Rođen je 1946. godine u Ti togradu. Studirao je na Filo zofskom fakultetu u Beogra du. Književnim radom bavio se od gimnazijskih dana. Ra dio je kao gimnazijski profe sor, novinar Pobjede i Tribine i urednik privredne štampe. Bio je urednik „Tribine u 18“ u Narodnoj biblioteci „Rado sav Ljumović“. Objavio je knjige poezije: „Ba lada o suncu“, „Opasnosti sna“, „Ognjište na raskršću“, „Ponoć na istoku“ i „Skica za lični nekrolog“. Objavio je do kumentarni roman „Radun Živković – čovjek i junak“, dramu „Ljudi i psi“, komedi ju „Mitingaši“. Bavio se prevo dilačkim radom. Sa bugarskog jezika preveo je 60 bugarskih

pjesnika i deset knjiga savre menih bugarskih pjesnika, kao i antologiju savremene bugarske poezije „Odjeci Ve likotrnovskih zvona“. Bio je potpredsjednik i član Udruženja književnika Crne Gore i član Saveza novinara Srbije i Crne Gore. Dobitnik je više nagrada za svoje stva ralaštvo. Poezija mu je prevo đena na više svjetskih jezika.

R. K.

Cibic izlaže u Podgorici

PODGORICA - Izložba radova ,,U ritmičkom afinitetu“ umjetnice Ja smine Cibic biće otvorena večeras, u 20 sati, u galeriji ,,Centar“.

Izložbu će obilježiti perfor mativno izvođenje kompozi cije ,,U ritmičkom afinitetu“, koju izvode soprani Zora na Latković, Nataša Jovo vić i Milica Lalošević Ta

kođe, biće predstavljen film ,,Poklon (The Gift)“ Jasmi ne Cibic, za koji je umjetnica dobila prestižnu Jarman na gradu. Pored performansa i filma izložba će u ambijen tu zidnih murala predstaviti i djela kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja.

Jasmina Cibic živi i radi u Londonu, bavi se filmom, skulpturom, instalacijom i performansom. A. Đ.

Umjetnica

za Pobjedu o izložbi

Otuđenje od sopstvene

PODGORICA - Izložba ,,Či ji su moji snovi?“, crnogor ske multimedijalne umjet nice Milke Delibašić, pred publiku donosi dupli per formans. Jedan se odvija u prostoru, a drugi na ekranu. Kada je riječ o ovom prvom, to je performans koji izvodi sama umjetnica nepomič no ležeći na podu okruže na upravo tim drugim per formansom – ,,ekranskim instalacijama“ (devet krat kih video-formi) na kojima se smjenjuju različite sce ne, na kojima je takođe ona.

Potpuno zamračen prostor galerije ,,Botanička bašta“, čiji su zidovi ofarbani u crno, u utorak veče osvjetljavale su jedino sijalica koja se klati la iznad umjetnice i svjetlost koja je dopirala sa ekrana po stavljenih na različite načine – uspravno, vodoravno, na slonjenih na zid ili priljublje nih uz pod. Performans, koji je trajao 45 minuta, ostavio je snažan utisak na publiku što se moglo čuti tokom njego vog trajanja – neko ga je do živio kao stanje u kojem se ,,brišu granice između jasno viđenog i snoviđenja“, a bi lo je i onih koji su osjećali da su uvedeni u ,,drugačiju vre mensku skalu“. Izložba „Čiji su moji snovi?“ otvorena je u okviru projekta „Raskršća sli ke“ koju vode kustoskinje Te odora Nikčević (Crna Gora), Milena Jokanović (Srbija) i Neva Lukić (Hrvatska).

POBJEDA: Kakva je spona između fizičkog tijela u pro storu i video-radova, tač nije, kakva je veza između realnosti i reprodukcija te realnosti?

DELIBAŠIĆ: U svojim pret hodnim radovima tijelo sam

promišljala kao hibrid tije la i slike tog tijela. Bavila sam se problemom naše pasivno sti unutar fizičkog prostora i aktivnosti unutar virtuelnog, koji se javio kao posljedica di gitalizacije. Unutar ovog rada idem dalje sa propitivanjem same prirode slike tog tijela. Prilikom snimanja ili slikanja tehnološkim aparatusom (ka merom) naša realnost prola zi kroz određeni tehnološki filter koji je deformiše, stoga smatram da te slike koje per cipiramo kao reprezentaciju naše spoljašnje stvarnosti ne referišu nužno na tu stvar nost. Tako je i tema mog rada otuđenje od sopstvene slike, kao i svih onih mentalnih sli ka koje koristim za formiranje prostora sna u svojim radovi ma. Naziv izložbe ,,Čiji su mo ji snovi?“, upravo referiše na tu otuđenost.

POBJEDA: Kako biste pro komentarisali odnos izme đu pasivnosti u fizičkom prostoru i aktivnosti unu tar virtuelnog prostora?

DELIBAŠIĆ: To je odraz teh nološke realnosti koju danas živimo. Sve se nekako premje stilo u prostor virtuelnog (na ša slika, komunikacija, djelo vanje, percepcija drugih), dok u fizičkoj stvarnosti postaje mo pasivni subjekti. Mreža nevidljivih virtuelnih linija koje nas danas povezuju unu tar nekog nedefinisanog pro stora, u isto vrijeme stvara i otuđenost među nama unu tar aktuelne fizičke stvarnosti.

POBJEDA: Kada je riječ o video-radovima, oni se mo gu podijeliti u dvije grupe –Vaše blurovane figure iza kojih je crna pozadina i Va ša kretanja kroz specifičan kameni pejzaž. Koja od ove dvije grupe se može tuma

Prenijeti doživljaj unutrašnjeg prostora

POBJEDA: Jednom prilikom ste kazali da je Vaša umjetnost – ,,umjetnost o emociji“. Kakvu biste emociju voljeli da probudite kod posmatrača?

DELIBAŠIĆ: Nije mi cilj da probudim koliko da prenesem moj sopstveni doživljaj unutrašnjeg prostora. To posti žem kroz pokret, sliku i zvuk kojima kreiram jedan ambi jent u kom treba da se nađe tijelo posmatrača. Taj trenu tak kada rad izađe pred publiku je trenutak neizvjesnosti. Sve do tog trenutka ja ne znam da li će rad iskomunicirati sa publikom tj. da li će moja emocija doprijeti do nje.

čiti kao Vaš unutrašnji pro stor?

DELIBAŠIĆ: Oba prikaza predstavljaju moj unutraš nji prostor. Čak i ta slika ži vog performansa mog tijela i ekrana u prostoru galerije, po staje slika unutrašnjeg. Radi se o različitim nivoima unu trašnje realnosti, pa slike sa

jezera predstavljaju mental ne slike u kojima kroz sabla snost pejzaža i pokretom ti jela predstavljam unutrašnji doživljaj, dok scene apstra hovane figure u crnom nede finisanom prostoru predstav ljaju dublji nivo te realnosti u kom su stvari nedefinisane i potpuno svedene na emociju.

PODGORICA – Kao prvi korak ka oživljavanju ki nematografije na sjeveru, potrebno je otkloniti fizičke nedostatke bioskopskih sala, ući u proces njihove parcijalne do potpune di gitalizacije, zatim osnovati mrežu kino prikazivača i osmisliti repertoar i krenuti u prikazivanje filmova – za ključeno je na panel disku siji „Film se vraća na sjever – distribucija i mogućnosti u centrima za kulturu“, koja je održana u okviru 47. Moj kovačke filmske jeseni. Cilj panela, koji je organizo vao Filmski centar Crne Go re, bilo je pronalaženje uzro ka za probleme sa kojima se suočavaju centri za kulturu na sjeveru u pogledu održivo sti bioskopa i prikazivanja fil mova na velikom platnu, kao i otklanjanje nedoumica veza

nih za digitalizaciju bioskopa i distribuciju filmova. Uče stvovali su direktorica Film skog centra Aleksandra Bo žović, reditelj i koordinator kulturnog programa Kultur nog centra iz Bara Milija Šće panović, direktor distributer ske kuće „MegaCom Film“ Igor Stanković i Igor Gor dić, u ime distributerske ku će „ArtVista“. Filmski centar od 2019. go

dine, u saradnji sa Ministar stvom kulture, digitalizovao je pet bioskopa u sklopu cen tara za kulturu (Mojkovac, Bi jelo Polje, Tivat, Kotor i Bar), a trenutno se u procesu digitali zacije nalaze sale u Kolašinu, Beranama, Nikšiću, Pljevlji ma, Plužinama, Herceg No vom, Cetinju i Ulcinju. - Umrežavanje i komunika cija između kulturnih centa ra ključna je karika ka oživlja

vanju bioskopa. Inicijativa za umrežavanjem mora da kre ne od centara za kulturu ka Filmskom centru, koji će po držati sve napore da se publi ka na sjeveru vrati u bioskope – rekla je Aleksandra Božović. Kao uspješan primjer digita lizacije naveden je Centar za kulturu u Baru, a Šćepanović je objasnio da je za prvih šest mjeseci 2022. bioskop posje tilo 23.500 gledalaca. Stan ković je podsjetio na važnost decentralizacije kulture i kul turno-umjetničkih manife stacija, kao i ulaganje u mar keting i promociju filmova koji neizostavno doprinose održivosti kinoprikazivača. Kao i ostali, i Stanković je po tencirao kontinuitet u reper toaru jer je to jedini način da se, čak i u malim sredinama, obrazuje, oblikuje i njeguje raznovrsna filmska publika. Gordić je preporučio prisut nima da je važno osnivanje mreže kinoprikazivača. S. V.

PODGORICA – Književnik

Predstavom „Pokojnik“ CNP večeras otvara sezonu

Scena iz predstave „Pokojnik“

Sa performansa Milke Delibašić u galeriji „Botanička bašta“

sopstvene slike

PODGORICA - Svaki autor, nevezano za granu umjetnosti kojom se bavi, dolazi do zamke pred ko jom će morati da razmisli da li želi da bude dosljedan nečemu što je već postavio kao svoju prepoznatljivost ili će se usuditi (a usuditi se ima veze i sa hrabrošću) da krene u nešto novo, riziku jući da na taj način možda unazadi percepciju sebe u očima svojih provjerenih poštovalaca.

Meditativni preludij za realizovani bijes

Moć onoga što pjesnik ostavlja za sobom

POBJEDA: Gdje su snimlje ne te scene, jer cijeli ambijent djeluje pomalo post-apoka liptično?

DELIBAŠIĆ: Scene su sni mljene na presušenom jeze ru koje sam prepoznala kao odraz svog unutrašnjeg pro stora.

POBJEDA: Važno mjesto na izložbi ima kamen koji se po javljuje u nekoliko radova – u jednom ga gurate, u drugom držite na sebi, a u trećem na njemu ležite. Kakva je nje gova simbolika? Kako biste okarakterisali vezu između kamena i Vaših radova?

DELIBAŠIĆ: U mom radu ka men se nalazi u znaku jedna kosti sa mojim bićem. Težina kamena predstavlja težinu duha. U tom smislu i gradim odnose tijela i kamena u tim video-snimcima. U određe nim segmentima imamo sce ne u kojima se ja borim sa tim kamenom (ili kako je jedna od

kustoskinja izložbe Milena Jokanović opisala – sizifov sko guranje kamena), u dru gom trenutku taj kamen je na mom tijelu i sprečava me da dišem, dok već u sljedećem to tijelo biva zarobljeno unutar masivnosti kamenog pejzaža ili potpuno nestaje u njemu.

POBJEDA: Master studi je prostorne multimedijal ne umjetnosti završili ste na Kineskoj akademiji um jetnosti. Može li se reći da je rad sa ekranima inspiri san upravo Vašim borav kom u Kini?

DELIBAŠIĆ: Inspirisala me je arhitektura slika koju krei raju reklamni displeji na uli cama Šangaja iliti arhitektura svjetlosti, jer, na kraju, sve te slike jesu svjetlost. Promišlja nje tog spektakla slika i njego vog efekta na tijelo u prosto ru bilo je polazna motivacija i interesovanje za medij vi deo-instalacije. Naravno, pri roda reklamne slike i priroda umjetničke slike se razlikuju, ali ono što me zanima u tome je kreiranje prostora, u ovom slučaju virtuelnog, koji koeg zistira sa našom spoljašnjom fizičkom realnošću. A. Đ.

jednog diplomate“ u Matici

PODGORICA - Knjiga „Sjećanja jednog diplomate“ Bran ka Lukovca biće predstavljena večeras, u 19 sati, u prosto rijama Matice crnogorske u Beogradskoj ulici. Pored au tora, govoriće istoričar Šerbo Rastoder, urednik izdanja Marko Špadijer i novinar Vlatko Simunović. Izuzetna diplomatska karijera omogućila je Branku Lukovcu da iz šire perspektive sagleda kretanja na nacionalnom, regional nom i globalnom planu, navodi se u saopštenju izdavača i organi zatora. Lukovac u predgovoru navodi da je „dobijao informacije i svjedočio o inicijativama, stavovima ili odlukama koje su ima le, ili mogle imati, uticaj na važne procese koji su se odigravali u Crnoj Gori, SFRJ i regionu. Neke od takvih prilika, koje su se či nile važnim, ali se o njima malo znalo ili govorilo, našle su mje sto u ovim sjećanjima“. Autor kaže da nije „planirao da to bude knjiga, već neka vrsta zapisa ili crtica iz života, namijenjenih po rodici“, zaključujući „što je tu je, ovo je moj posljednji pokušaj“. Knjiga Branka Lukovca prati kroz 16 poglavlja životne etape ovog istaknutog crnogorskog diplomate, donoseći detalje su sreta sa mnogim istaknutim svjetskim političarima: Indirom Gandi, Fidelom Kastrom, Nelsonom Mandelom, Vilijem Brantom, Jaserom Arafatom, Butrosom Galijem, Pere zom De Kueljarom, Leonidom Brežnjevim, Žakom Šira kom, Sandrom Pertinijem, Muamerom Gadafijem, Sada mom Huseinom i drugima. D. E.

Nije to rezervisano samo za pisce. Recimo, Brus Sprin gstin je bez problema dru gi dio svoje karijere proveo konstantno rizikujući, što je rezultiralo i nekim dosta „žit kim“ albumima, dok Rolin gstonsi nikada sebi nijesu do zvoljavali drastične zaokrete. Nova poezija Đorđa Šćepovi ća u zbirci „Kućni red logora“ na pola je tog manira – stilski je djelimično iskoračio iz na viknute zone, tematski se fo kusirao, a ritmički je zakora čio na pripovjedački teren i tu se, bez ijednog prigovora, majstorski smjestio.

LIRSKO „MI“ Šćepović je napisao najbolju knjigu do sada, dopustivši se bi (konačno) da sam upravlja i stihom i tonovima bez oba ziranja na bilo kakve kanone i otklone od njih, „podvalio“ nam je hroniku u kombina ciji sa filozofijom kao lirsko (i neka je), poput efektivnih go vora nakon kojih ostane jed na ili nekoliko ključnih tača ka s kojima možemo (a nekad i moramo) zaspati i prikači ti ih za sebe. Trenutak u ko me živimo je idealan za pje snika Šćepovićeve prirodne potrebe da u pjesmi verbali zuje upečatljivosti i oko njih sagradi kulu na čijem će vrhu biti poenta. U grafijskom smi slu „kula“ nema, što će reći da

Najbolji momenat zbirke „Kućni red logora“ je pjesma „Legenda o gavranu“ koja u sebi sadrži poetiku pje sništva kao strasti koja čeka na svoje vrijeme, strasti koja ne hrani i ne brani, već se ostvaruje između svih dužnosti i obaveza, između obzira i neophodnosti, između intime i izloženosti. Đorđe Šćepović iz jednog opšteg mjesta na kome su pjesnici ne samo na mar ginama društva već označeni, locirani i neshvaćeni, čemu suprotstavlja činjenicu da ta opšta predstava nema svoju podlogu, za njih (i sebe) piše da su obični ljudi, arhivari, administratori, kancelarijski moljci i slič no. „Nema ničeg tajanstvenog u njenom nastajanju“, piše Šćepović, minimalizujući duhovnost postupka, ali „poezija je oduvijek istina koja živi u laži“, čime opravda va činjenicu da je na pjesničkom zadatku i da vjeruje u moć onoga što ostavlja za sobom.

su ovog puta sve gnomičnosti i sva finala tečni i u proširenim sintagmama.

Umjesto lirskog „ja“ u zbirci „Kućni red logora“ imamo lir ski kolektiv, namjerno presli kan iz crnogorskog danas. To gotovo dosljedno „mi“ se bu ni protiv nepravdi, nerazu mijevanja i nipodaštavanja, protiv zlobe, lica i naličja. Po buna ne prerasta u borbu, ali joj je uvertira, njen meditativ ni preludij koji je uvijek na ivi ci da preraste u realizovani bi jes. U okvirima ove knjige se taloži samo do plafona koji, kako je to u jednoj od pjesa ma naznačio autor, „može bi ti nebo/ ako mora, ako ne po stoji izbor“.

Šćepovićeva nova poezija se naslanja na ono što je zapo čeo u „Glasnicima“, a to ni je mana ovoj knjizi (mane su, ako ih i ima, ovog puta u dru

gom planu). Radi se o poetskoj angažovanosti koja je mapi rala početak kraja stvarnosti kakvu smo poznavali do kraja 2019. godine. U zbirci „Kućni red logora“ produbljuje, me todički razlaže i dekomponu je presije koje nanovo sklapa u zaokružene cjeline. Eliotov ski sistematično i zgusnuto, precizno i bez suvišnih pro jekcija koje bi ukazale na op timizam, Šćepović dopušta kolumnisti, a u posljednjih godinu dana se time redov no bavi, da povremeno pre uzme kormilo od pjesnika. U suštini, kad jednog dana ne poznati angažovani istoričari budu pisali svoje istine, knji ževnost će ostati kao najpouz daniji svjedok jednog doba, i ponekad se čini da je Šćepović o tome htio da misli. Uosta lom, kada se zapita „kako ću noćas zaspati ako sam pjevao

Saradnja i festivalska turneja

PODGORICA - Međuna rodni festival KotorArt i Fondacija Don Branko Sbutega pozvali su mlade muzičare da se prijave na konkurs za učešće u pro jektu „#synergy: Jačanje kapaciteta industrije kla sične muzike na Zapadnom Balkanu“.

Tokom 2023. godine, odabra ni mladi muzičari iz Crne Gore imaće priliku da blisko sarađu ju sa dvanaest kompozitora iz zemalja koje učestvuju u pro jektu (Crna Gora, Albanija, Hr vatska, Slovenija i Srbija). Oni će spremati nove muzičke nu mere inspirisane kulturnom baštinom regiona i Evrope, razmjenjivati znanja i isku stva sa kolegama iz regiona i biti dio festivalske turneje koja će kompozitore, nove kompo zicije i mlade muzičare pred staviti tokom ljetnjih festivala širom Zapadnog Balkana. Ovo je jedinstvena prilika za mlade

talente da unaprijede svoje ka rijere, da intenzivno sarađuju sa kolegama i kompozitorima i da svoj talenat i rad predsta ve publici na renomiranim mu zičkim festivalima, navodi se u saopštenju organizatora. Pra vo učešća imaju mladi neafir misani muzički izvođači stariji od 18 godina koji imaju nekoli ko godina izvođačkog iskustva i sviraju sljedeće instrumente: violina, viola, violončelo, kon trabas, gitara, flauta, glas, kla vir, harmonika. Pravo učešća imaju i ansambli i to: gudački

trio (violina, viola i violončelo) i klavirski trio (klavir, violina i violončelo ili klavir, violina i viola). Za prijavu je potrebno poslati biografiju, jedan ili više audio ili video-snimaka izvo đenja trajanja do 10 minuta i kontakt osobe za preporuku na imejl adrese program@koto rart.me i info@synergyproject. info najkasnije do 31. oktobra. Detaljnije informacije o uslo vima konkursa dostupno je na internet stranicama www. kotorart.me i https://syner gyproject.info. D. E.

o/Mariupolju a ćutao o Gazi“ on otkriva da, iako se uhvatio s užasima svijeta u jedno veliko poetsko kolo, ne može ih sam sve obuhvatiti. Ovakav stih je i očaj i poziv sličnima da opje vaju svako svoju muku, dok imaju snage i prilike, i nika ko se drugačije ne smije čitati.

PROSTOR DRŽAVE

Budući kolektivno orijenti san, ovog puta Šćepović ostav lja po strani i porodičnu i lju bavnu poeziju, iako naglašava da nije njegovo lirsko „ja“ ni samo, ni nevoljeno. U logoru, a metafora iz naslova je jaka i nedvosmisleno ograničava prostor zbirke na prostor dr žave u kojoj je nastala, viši ci ljevi su sloboda i preživljava nje, a u takvim momentima slabosti se ćute ili šapuću. Zbirku „Kućni red logora“ objavili su OKF sa Cetinja i Crnogorski PEN centar.

D. ERJAVŠEK

Večeras „Rekvijem tajni“ u KIC-u

PODGORICA – Prva zbirka novela Veselinke Božović

„Rekvijem tajni“ biće pred stavljena večeras, u 19 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Govoriće novinar i publicista Budo Simonović, književnica So nja Živaljević, psihološkinja Lidija Mirković i autorka.

- Sve učestaliji razvodi brako va i samohrano roditeljstvo kao posljedica, globalni su, ali i crnogorski problem. Životne situacije i izazovi sa kojima se srijeću samohranih roditelji tema su knjige „Rekvijem taj ni“ – navodi se u najavi.

Veselinka Božović rođena je 1976. godine u Nikšiću. Radi kao profesor crnogorskog –srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti u Građe vinsko-geodetskoj školi „Inž. Marko Radević“ u Podgorici. R. K.

Milka Delibašić

CSUCG

Predstavljanje knjige Branka Lukovca

ČITALI SMO: Zbirka poezije „Kućni red logora“ Đorđa Šćepovića, u izdanju OKF-a

Poziv KotorArt-a za mlade talente da učestvuju u #synergy projektu

Naslovnica zbirke „Kućni red logora“

kilometara puta

Ekipe Puteva izvode radove na sanaciji asfaltnog kolovoza na Dajbabskoj gori na dužini od 2,7 kilometara, prosječne širine oko tri metra. Do sada je saniran kilometar saobraćajnica, a vrijednost radova je oko 130.000 eura. U planu je da radovi na asfaltiranju budu završeni do kraja ove nedjelje.

Glavni grad i gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija

su tokom 2021. godine otpočeli realizaciju projekta vodosnabdijevanja Dajbabske gore, ukupne vrijednosti od preko 200.000 eura. Riječ je o jednom od najvažnijih projekata zahvaljujući kojem je oko 200 domaćinstava dobilo priključak na vodovodnu mrežu. Kao što je tada i najavljeno, nakon rješavanja pitanja vodosnabdijevanja, počeli su radovi na vraćanju putne infrastrukture u prvobitno stanje. H. P.

Interesovanje čitalaca prevazišlo očekivanja

Preostale nagrade u nagradnoj igri ,,Toplija zima sa Pobjedom“, tri šporeta Alfa 55, kao i pet vaučera za po pet metara drva za ogrijev, uručene su juče dobitnicima.

U Tehnomaxu, koji je jedan od sponzora nagradne igre, uručene su peći Alfa 55 prvim dobitnicima – Mihailu Boškoviću iz Nikšića, Ranki Vučić iz Podgorice i Miloradu Simoviću sa Cetinja.

Oni su kazali da su redovni čitaoci Pobjede i da će nastaviti da učestvuju u svim nagradnim igrama.

Marketing menadžerka Tehnomaxa Marinela Zindović kazala je da je ovoj kompaniji zadovoljstvo što sarađuje sa Pobjedom u nagradnim igrama.

prilika za nezapošljene

Cijeneći trenutnu socio-ekonomsku situaciju, te porast broja nezapošljenih lica, Glavni grad nastavlja da pruža sistemski odgovor na taj problem i u tom cilju organizuje drugi po redu sajam zapošljavanja ,,Tražite posao? Posao te traži!“.

– Uvjereni smo da će sajam zapošljavanja biti odlična prilika da zainteresovana lica predstave svoja znanja i kvalifikacije koje ih čine konkurentnim na tržištu rada, ali i da iskažu

ISKLJUČENJA STRUJE

Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 15 sati: Ubli, Živkovići, Ubli Prisoja, Prelevići, Kula Bezjovo, Cvilin, Kula Orahovo, Lazorci, Građen, Toke, Korita, Petrovići, Mrke, Blizna, Crkvice, dio Bioča, Grudice, crpna Bioči, Ras, Podsić i dio Brskuta; - od 8 do 16: dio Zlatice, Smokovac, Mosor, Peuta, Gornja i Donja Vrbica, dio Rogama, repetitor Sjenica i dio Meduna. H. P.

interesovanja za ponuđena radna mjesta, bilo da je riječ o radnoj praksi, sezonskom, pripravničkom radu ili zasnivanju radnog odnosa na neodređeno vrijeme - saopšteno je iz Glavnog grada.

Sajam će biti održan 13. i 14. oktobra, u holu šoping mola ,,Big Fashion“ od 12 do 20 sati. Iz Glavnog grada su pozvali sve sugrađane da posjete sajam jer ih prilika za zapošljenje čeka možda baš tu gdje će biti predstavljeno više od 30 kompanija. H. P.

– Ovo je samo jedna u nizu nagradnih igara. Svake godine se rado odazovemo, saradnja je savršena, dobitnici su prezadovoljni – kazala je ona i ukazala na izuzetan kvalitet brenda ,,Alfa Plam“, uz napomenu da svi, od najmlađih do najstarijih, znaju šta je Alfa, rado se odazivaju, jer riječ je o nečemu što je korisno za svaku kuću. Za pet preostalih dobitnika

drva za ogrijev, juče su u Meridianbetu podijeljeni vaučeri na osnovu kojih im pripada po pet metara drva za ogrijev. Dobitnici drva su Teodora Milošević, Irena Marković i Milijana Kračković, sve tri iz Podgorice, Slobodan Pavićević iz Danilovgrada, kao i Aleksandra Sekulić iz Bijelog Polja.

Vaučeri su im uručeni juče, a drva će im biti dopremljena narednih dana, na kućne adrese.

Dobitnici su zahvalili i organizatoru i sponzorima i istakli da je ovo baš prava nagrada, uoči hladnijih dana koji nastupaju. U ime sponzora ovih vrijednih nagrada, kompanije Meridia-

nbet, marketing menadžerka Biljana Ilić čestitala je svim dobitnicima, uz poruku da su u toj kompaniji prezadovoljni organizacijom nagradne igre, posebno interesovanjem učesnika, uz najavu da se raduju budućim sličnim društveno-odgovornim akcijama. Ž. R.

Za danas je najavljeno malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, krajem dana i tokom noći umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 11 stepeni, najviša dnevna do 25. H.

Odbornici u Skupštini Glavnog grada danas će na 37. sjednici dati svoj sud o prijedlogu odluke o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa za potrebe uređenja šetališta uz brdo Ljubović.

Odlukom je predviđeno da Glavni grad uplati 591.500 eura Biseri Osmanagić na ime rješavanja imovinsko-pravnih odnosa za zemljište površine 1.625 kvadrata, koje će biti iskori-

šćeno za potrebe uređenja šetališta uz Ljubović. Šetalište je planirano da se prostire na šest katastarskih parcela koje su upisane u KO Podgorica III, a nalaze se u zahvatu DUP ,,Čepurci-dio“.

Aktom Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj od 18. aprila 2022. godine navodi se da je za dobijanje odobrenja i nastavak daljeg postupka u cilju uređenja šetališta uz brdo Lju-

bović neophodno riješiti imovinsko-pravne odnose na katastarskim parcelama koje nijesu u svojini Glavnog grada. - Shodno izjašnjenju Sekretarijata za planiranje prostora od 17. juna 2022. godine, katatastarske parcele broj 3902/2, 3903/2, 3904/2, 3905/2, 3906/53, 3906/57 sastavni su dio urbanističke parcele UP 4 koja je prema namjeni definisana kao površina za stanovanje veće gustine.

Izvještajem ovlašćenog procjenitelja Eldina Mucevića o procjeni vrijednosti nepokretne imovine, naknada za zemljište utvrđena je u iznosu od 34 eura po kvadratu, što za površinu od 1.625 kvadrata ukupno iznosi 591.500 eura – navedeno je u predloženom dokumentu.

Osim ovoga, pred odbornicima će se naći još 28 tačaka na dnevnom redu, među kojima i prijedlozi odluka o izmjenama i dopuni Statuta Glavnog grada, zatim o budžetu Glavnog grada za 2022. godinu, o davanju u zakup zemljišta putem prikupljanja ponuda radi postavljanja privremenih objekata, imenovanju članova Skupštine Odbojkaškog kluba ,,Budućnost Volley“ i članova Skupštine Rukometnog kluba ,,Budućnost Podgorica“, o ustupanju bez naknade FK ,,Zabjelo“ na korišćenje zemljišta u KO Podgorica III, o postavljanju, građenju i uklanjanju lokalnih objekata od opšteg interesa na teritoriji Podgorice, a po hitnom postupku biće raspravljano o prijedlogu odluke o obrazovanju Organizacionog odbora za stvaranje uslova za početak rada novoosnovane Opštine Zeta. Nj. ŽIVANOVIĆ

Ekipa Puteva na Dajbabskoj gori

posao? Posao

Dobitnici

Čelzi zgromio Milan, Juventus je još ,,živ“

PODGORICA - Čelzi je pokazao pobjednički stav u noći kada mu je pobjeda bila jedina opcija za ostanak u trci za osminu finala Lige šampiona.

,,Plavci“ su dominirali protiv Milana na ,,Stemford bridžu“ (3:0), upisali prvi trijumf u grupi E, u kojoj su sada izjednačeni s ,,rosonerima“ na drugom mjestu, s bodom iza Salcburga koji je bio bolji od zagrebačkog Dinama (1:0).

Čelzi je od starta pritiskao Milan i imao dvije šanse prije nego je Fofana poslije gužve u 24. matirao Tatarušanua Milan je imao zicer nad zicerima za izjednačenje kada je Krunić prebacio cijeli gol, a onda su Omabejang i Džejms do 62. otklonili sve dileme.

Dinamo je kampanju u LŠ počeo senzacionalnom pobjedom nad Čelzijem, da bi po-

tom upisao dva poraza.

Prvo od Milana, pa od Salcburga, takođe u gostima – 1:0. Junak pobjede austrijskog šampiona bio je Noa Okafor koji je u 71. iskoristio jedanaesterac nakon što je Moharami napravio faul u kaznenom prostoru.

Dinamo je imao zicer za izjednačenje u 82. minutu kada je Drmić išao sam na golmana Salcburga, ali je golman Kon sjajno odbranio.

Drmić je zatresao mrežu u nadoknadi, međutim, rezultat se nije mijenjao – napadač ,,modrih“ bio je u ofsajdu.

I Juventus je, još više od Čelzija, bio pribijen uz zid – i takođe je reagovao pobjednički. ,,Stara dama“ je ,,riješila“ Makabi iz Haife (3:1) uz dva pogotka Rabioa i jedan Vlahovića David je u 75. zabrinuo domaće navijače, ali je Rabio osam minuta kasnije potvrdio trijumf

,,bjankonera“, prvi ove sezone u eliti.

Juve gleda u leđa Benfiki i PSŽ-u, koji su u Lisabonu remizirali 1:1 i imaju po sedam bodova.

Mesi je efektno poslije akcije Nejmara i Mbapea doveo ,,svece“ u vođstvo u 22, da bi Danilo u 41. nespretno zatresao sopstvenu mrežu. PSŽ je napadao do kraja meča, ali je mogao da ostane i bez boda.

U meču Real Madrida i Šahtjora sva tri pogotka postignuta su za prvih 45 minuta. Jedan više završio je u mreži gostiju – Rodrigo i Vinisijus Žunior lansirali su Real do 2:0, Zubkov je ublažio poraz ,,rudara“ koji imaju četiri boda.

,,Merengesi“ su maksimalni i nadomak prolaza, dok je prve bodove upisao RB Lajpcig pobjedom nad Seltikom od 3:1. Škotski velikan je i poslije trećeg kola bez pobjede. Od 74. minu-

ta za ,,kelte“ je igrao crnogorski reprezentativac Sead Hakšabanović Erling Haland igrao je samo prvo poluvrijeme u meču Mančester sitija i Kopenhagena. Dovoljno, jer je dao dva pogotka, a Hočolava autogolom obezbijedio komotnih 3:0 za domaćina na poluvremenu. Trijumf su ovjerili Marez i Alvares Siti ima devet bodova, a blizu prolaza je i Borusija iz Dortmunda koja je protiv Sevilje stigla do drugog trijumfa (4:1). Ne. K.

Pobjeda je sve što nam je trebalo nakon pauze

PODGORICA - Rudar je na debiju novog trenera Dragana Aničića ostvario pobjedu u 10. kolu Meridianbet 1. CFL.

Pljevljaci su pred svojim navijačima savladali Jezero sa 2:1, a heroj uspjeha bio je dvostruki strijelac Ognjen Gašević Dvadesetogodišnji ofanzivac proparao je protivničku mrežu u 30. minutu, da bi u 81. uskratio gostima mogućnost da pod Golubinjom izvuku bod. Rudar je na ,,plus tri“ u odnosu na opasnu zonu, a isto toliko bodova udaljen je od četvrtog mjesta na tabeli.

- Presrećan sam zbog golova, ali više me raduje što smo uspjeli da dobijemo jako tešku utakmicu. Igrali smo dobro i adekvatno smo nagrađeni. Trijumf je sve što nam je trebalo nakon pauze. Uhvatili smo priključak za gornjim dijelom tabele i uradićemo sve da i dalje napredujemo – igrački, rezultatski i bodovno. Siguran sam da ovaj tim ima potencijala –kaže za Pobjedu Gašević, koji nastavlja:

gu i utakmici. Upijam savjete, učim od trenera i trudim se da opravdam povjerenje. Vjerujem da će biti zapaženih partija, a i primamljivih ponuda kada za to dođe vrijeme – naglasio je Gašević.

Novi trener promijenio je raspored igrača na terenu u moderniji sistem ,,3-4-3“.

Igra sa tri štopera nije nepoznanica fudbalerima Rudara koji su taj model odbrane uvježbavali sa prethodnim šefom stručnog štaba Srđanom Nikićem

SLIVEN - Stadion „Hadži Dimitar“. Sudija: Gergana Angelova (Bugarska). Strijelci: 0:1 Drešaj u 2, 1:1 Milčeva u 13, 2:1 Ajanova u 36, 2:2 Drešaj u 50. minutu (iz penala). Žuti kartoni: Baliova, Milčeva, Dabmalova (Bugarska), Bralić, Drešaj (Crna Gora).

BUGARSKA: Burgodžijeva (od 41. Radeve), Ajanova, Mihaleva, Popova, Baliova, Kalinova, Milčeva (od 62. Slavčeva), Georgijeva (od 62. Stojanova), Coneva, Hasim (od 41. Taneva), Dambalova.

CRNA GORA: Stožinić, Vlahović, Reljić (od 74. Bucković), Džankić, Spahić, Luković, Orahovac, Drešaj, Husović (od 33. Bralić), Ka-

lač (od 41. Duraković), Bojović (od 51. Vujičić).

Ženska pionirska reprezentacija Crne Gore poražena je od Bugarske u posljednjem kolu UEFA Razvojnog turnira.

Nakon regularnog toga utakmice, nije bilo pobjednika (2:2), poslije čega je Bugarska bila bolja prilikom izvođenja

jedanaesteraca – 4:2. Za našu selekciju ovo je treći poraz na turniru na kojem je ostavila dobar utisak u duelima sa Sjevernom Irskom, Farskim Ostrvima i Bugarskom. - U ovom meču smo izmijenjali sastav, što zbog povreda, što zbog pravila da sve igračice moraju igrati podjednako.

Odlično smo otvorili utakmicu, ranim golom poslije lijepe akcije. Ipak, kao i u prethodnoj utakmici, protivnik je kaznio naše greške. Nespretnim reakcijama primili smo dva gola, ali nijesmo se predali, izmjenama smo osvježili ekipu na poluvremenu i bolju igru krunisali golom iz penala. Golmanka Bugarske je kasnije odbranila odlične prilike Drešaj i Vlahović. Mogli smo do pobjede, ali nijesmo imali sreće. U penal ruletu smo dva puta pogodili okvir gola, dok je protivnik svaki pokušaj pretvorio u gol – kazao je trener Ivan Tatar. Oba gola za Crnu Goru postigla je Angelina Drešaj, dok su na drugoj strani bile precizne Hristina Milčeva i Marija Ajanova. R. P.

- Pobjeda nam je dobrodošla na psihološkom planu. Dobili smo na samopouzdanju, a to je jako bitno za pripremu narednih izazova. Razgovarali smo sa novim šefom koji će pokušati da izvuče maksimum iz ekipe – dodao je mladi ofanzivac. Rudar u neđelju gostuje Mornaru, pa dočekuje Iskru. Je li to šansa kontinuitet dobrih rezultata?

- Idemo redom, utakmicu po utakmicu. Spremamo se za gostovanje u Baru. Pobijedili smo Mornar kod kuće, a bilo bi lijepo da to ponovimo i na Topolici. Protivnik nije u najboljoj formi, ali je to skup kvalitetnih igrača koji će kao grupa proraditi prije ili kasnije. Nadam se, ipak, da protiv nas neće imati previše razloga za zadovoljstvo. Respektujemo Mornar, ali cijenimo sebe. Idemo tamo da se nadigravamo i nakon meča popravimo bodovni saldo –ističe Gašević.

Postavljaš li sebi ciljeve? Što bi te zadovoljilo na ličnom planu do kraja jeseni ili sezone?

- Ne razmišljam toliko unaprijed. Samo želim da dajem maksimum na svakom trenin-

- Tokom ljetnjih priprema forsirali smo formaciju sa tri pozadi. Igrali smo u tom sistemu prijateljske utakmice, čak i protiv Jezera na premijeri. Ipak, nije to izgledalo najbolje, a nakon poraza u Beranama prešli smo na model sa četiri u zadnjoj liniji. Dolaskom novog šefa ponovo smo zaigrali sa tri štopera. Dobro smo to uvježbali za vrijeme pauze i odigrali protiv protiv Plavljana. Snašli smo se kako treba, pobijedili i vjerujem da ćemo nastaviti u formaciji ,,3-4-3“ – poručio je ofanzivni vezista Miloš Zečević za Pobjedu.

Kapiten Pljevljaka vjeruje da tim ima kvalitet za gornji dio tabele.

- Ovakva reakcija tima nam je trebala nakon šokantnog poraza od Jedinstva pod Golubinjom. Ovo je pokazatelj kuda i kako da idemo u prvenstvu. Ne dižemo ruke od borbe za vrh tabele. Borićemo se, a uz dobar rad i malo sreće – možemo da budemo među tri-četiri najbolje ekipe. Uvjeren sam da ćemo podizati formu i biti zadovoljni na kraju sezone –kazao je Zečević.

Dvadeset trogodišnji ofanzivac smatra da naredna dva meča mogu da odrede sudbinu prvoligaša sa sjevera.

- Pred nam su utakmice sa Mornarom u Baru i Iskrom u Pljevljima. Ukoliko ostvarimo zapažen skor – možemo da se uhvatimo u koštac sa ekipama iz vrha tabele. Spremni smo, puni optimizma i nadam se da ćemo na krilima pozitivne energije dobro proći u duelima pred nama – zaključio je momak koji je bio na spisku crnogorske A reprezentacije. D. K.

Dvadesetogodišnji Ognjen Gašević postigao oba gola u pobjedi Rudara nad Jezerom

Pljevljaci slave važnu pobjedu protiv Jezera

Obamejang slavi gol protiv Milana

FSCG

SBbet Prva liga za rukometaše (1. kolo)

Sigurni Rivijera i Lovćen, Budućnost brojala do 46 I. MANDIĆ

PODGORICA - Aktuelni šampion Crne Gore, Budvanska rivijera Budva, upisao je drugu pobjedu u SBbet Prvoj ligi za rukometaše.

Tim Brana Božovića je u prvom kolu (pomjereno sa 24/25. septembra, pa je prvenstvo počelo mečevima drugog kola) savladao Partizan 1949 u Tivtu (32:23). Nekadašnji igrač Partizana Đorđo Peruničić dao je šest pogodaka za goste, Slobodan Bulajić pet, Marko Simović i Mihailo Šćekić po četiri. Vuk Kaluđerović s osam i Veselin Drakulović sa sedam golova bili su najbolji pojedinci u domaćim redovima. Lovćen je poslije Pljevalja slavio još gostovanju na sjeveru Crne Gore. U nekada velikom derbiju, cetinjski sastav bio je ubjedljiv protiv Berana 1949 – 32:13.

Po šest pogodaka dali su Danilo Pajović i Žarko Pejović, jedan više od Darka Pejovića, dok je kod domaćih najefikasniji bio Luka Novaković koji se četiri puta upisao u listu strijelaca.

Dva trijumfa ima i Budućnost Podgorica. Izabranici Draška Mrvaljevića pobijedili su Mornar 7 čak 46:22.

Deset pogodaka dao je Milan Nišavić, po šest Milovan Marković i Nemanja Barac, a u poraženom timu odskočio je Enes Mulić s osam.

Sutjeska je na početku sezone nadvisila Partizan 1949, ali protiv Rudara nije imala šanse – 29:22 bilo je za goste u gradu pod Trebjesom.

Sastav iz Pljevalja su do prvih

bodova vodili Nemanja Vuković i Filip Racković sa po devet preciznih šuteva. Boris Šćepanović je s pet bio najefikasniji kod domaćina.

Duško Trifunović je dao 10, a Miroslav Dragović sedam pogodaka u pobjedi Komova nad Jedinstvom u Bijelom Polju (33:25). Kod domaćih su se istakli Nikola Jelić sa šest i Rajko Femić s pet.

Danilovgrad i Brskovo meč prvog kola odigraće 12. oktobra. Ne. K.

Jadran domaćin prvog turnira

PODGORICA - Herceg Novi će od 6. do 8. oktobra biti domaćin prvog turnira nove sezone Premijer regionalne vaterpolo lige, saopštio je Upravni odbor tog takmičenja.

Kalendarom takmičenja pred-

viđeno je da ligaški dio bude odigran kroz nekoliko turnira, na kojem će ekipe biti podijeljene u četiri grupe sa po tri kluba. Na hercegnovskom turniru, osim domaćeg Jadrana, igraće dubrovački Jug i kotorski Primorac.

Turnir A grupe otvoriće duel Juga i Primorca, dok će u petak igrati Jadran i Jug. Za subotu zakazan je duel Primorca i Jadrana.

Sve utakmice na bazenu ,,Jadran“ na Škveru počeće u 19 sati. R. A.

PODGORICA – Večeras počinje Evroliga, najjače klupsko košarkaško takmičenje Evrope, u kojem ove sezone neće igrati ruske ekipe (isključeni zbog rata u Rusiji), a nakon 22 godine ga neće voditi Đordi Bartomeu, koga su vlasnici lige smijenili na kraju prošle sezone (sa šest glasova „za“ i pet „protiv“) i na njegovo mjesto postavili legendarnog Dejana Bodirogu

Evroliga startuje četiri i po mjeseca nakon pobjede Efesa nad Realom u finalu završnog turnira u Beogradu (58:57). Efes je dvostruki uzastopni aktuelni šampion i ponovo je jedan od glavnih favorita za trofej. Pokušaće da osvoji treću uzastopnu titulu, što su u istoriji ovog takmičenja uradila samo dva tima – Jugoplastika (1989, 1990, 1991) i Riga (1958, 1959, 1960)…

Po bukmejkerima su favoriti za titulu i Barselona i Real, koji je nakon produžetaka savladao Barselonu i ove sezone već osvojio Superkup Španije.

Među najozbiljnijim kandidatima su Armani, Olimpijakos, Fenerbahče, možda i Virtus, a velike nade ima i Monako, koji je uložio velika sredstva da napravi jednu od najboljih ekipa u Evropi.

CRNOGORSKI PREDSTAVNICI

Čast Crne Gore braniće centar Valensije Bojan Dubljević, plejmejker Crvene zvezde Nikola Ivanović i trener Panatinaikosa Dejan Radonjić. Možda će šansu na nekom od mečeva Partizana dobiti i talentovani Đorđije

Danas počinje sezona u Evroligi

Efes želi stopama Jugoplastike

Jovanović, a dres Valensije ove sezone nosiće i Džona Radebau, Amerikanac sa crnogorskim pasošem, koji je u reprezentaciji Crne Gore debitovao u duelu sa Francuskom, u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. U Evroligu se, kroz Evrokup, vratio Virtus iz Bolonje, a uz Valensiju specijalnu poziv-

Derbi siguran protiv Primorja

PODGORICA – Nakon ubjedljivog poraza na startu ABA lige u gostima od Zadra, košarkaši SC Derbija imali su uspješniji start sezone u domaćoj Prvoj A ligi – izabranici Andreja Žakelja su, očekivano, na svom terenu savladali Primorje iz Herceg Novog sa 79:68.

„Studenti“ su snagu pokazali u prvoj četvrtini (24:12), u kojoj su odmah na startu poveli 13:0, imali su i 21:16. Međutim, Primorje je u drugoj dionici uspjelo da vrati rezultatsku neizvjesnost, pa je domaćin na poluvremenu imao samo četiri poena prednosti (38:34). Gosti su sa dobrom igrom nastavili i u trećoj dionici, u kojoj su u dva navrata uspjeli i da izjednače (40:40, 47:47), ali je SC Derbi u posljednji kvartal ušao sa istom prednošću sa poluvremena (59:55).

Početkom posljednje četvrtine su „studenti“ ponovo došli do dvocifrene prednosti (69:58), ali su gosti uzvratili serijom 9:0 i prišli na posjed zaostatka (69:67). Ipak, nakon trojke Andrije Slavkovića, koša i dodatnog bacanja Tomislava Ivišića i koša Zorana Vučeljića, SC Derbi je povratio dvocifrenu prednost (77:67) i riješio meč.

Tomislav Ivišić je prevodio Podgoričane sa 15 poena i šest skokova, Vučeljić je dodao 13 poena i sedam skokova, Nikola Pavlićević 12 poena, 10 skokova i pet asistencija, te Slavković 12 poena. U poraženom timu su se istakli Ognjen Mićović (14) i Veselin Knežević (13).

U prvom kolu igraju još Teodo – Podgorica (8. oktobar), Dečić – Sutjeska, Mornar Barsko zlato –Milenijum (10. oktobar), Ibar – Jedinstvo i Danilovgrad – Lovćen (11. oktobar). S. J.

deceniju „vučice“ dobijaju konkurenciju

PODGORICA – Za deset dana kreće nova sezona u Prvoj ligi Crne Gore za košarkašice. Najzad će i ovaj rang biti brojniji, pa će pored ,,standardnih“ (Budućnost Bemax, Podgorica, Nikšić i Primorje) učešće u elitnom rangu uzeti i ekipe Dečića i Herceg Novog.

Po odluci Upravnog odbora Košarkaškog saveza Crne Gore šest klubova igraće četiri kruga, što znači da će domaća scena ovog puta biti sadržajnija i da će većinom mlađe igračice imati više mečeva. Ipak, ono što

je posebno zanimljivo, jeste da će ove sezone u WABA ligi Crnu Goru osim Budućnost Bemaxa predstavljati i ekipa Nikšića, koja je već angažovala nekoliko pojačanja i samim tim najavila da će i na domaćoj sceni imati šta da pokaže. Osim toga, „aktivirao“ se i ŽKK Herceg Novi, koji je pod vođstvom Milana Dabovića, takođe već angažovao nekoliko pojačanja, sa željom da već u prvoj sezoni skrene pažnju na sebe. Upravo zbog toga, povratkom Herceg Novog i mnogo jačeg Nikšića, jasno je da će liga biti kvalitetnija i zanimljivija. Osta-

je samo da se vidi da li to konačno znači da će „vučice“ imati konkurenciju. Budućnost Bemax je prošle sezone osvojila 12. titulu prvaka Crne Gore, a tokom posljednje decenije do trofeja je dolazila bez poraza na domaćoj sceni. Sada će, očigledno, sve mlađi tim podgoričkog kluba imati znatno teži posao. Nova sezone Prve liga za košarkašice počinje 15. oktobra, a na startu šampionke gostuju ekipi Primorja, dok se u ostalim mečevima sastaju Nikšić – Dečić i Herceg Novi – Podgorica. R. P.

nicu da zamijeni isključene ruske klubove dobio je Partizan, povratnik u elitu nakon više od osam godina, pa će ABA liga imati dva predstavnika (drugi je Crvena zvezda).

Evroliga će ove sezone imati 18 timova, a nakon 34 kola najboljih osam izboriće plasman u plej-of i kroz četvrt-

Atletsko prvenstvo Crne Gore

Spaić i Rajković

Spaić je na stadionu ,,Topolica“ pobijedio u bacanju kugle, u spojenim kategorijama F 11/13, hicem od 10 metara i 82 centimetra.

Taj hitac po tablicama Svjetske paraatletske federacije vrijedi 737 bodova, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.

Kao drugoplasirani završio je Miloš Ranitović (10,06), dok je treći bio Nikola Nikolić (9,56).

Rajković je u bacanju koplja, kategorija F34/54/57, do trofeja došla novim ličnim rekordom - 13,46 metara

Taj rezultat po tablicama vrijedi 620 bodova.

Lični rekord ostvario je i Radmilo Baranin u bacanju kugle iz specijalizovane stolice – kategorije F34, 54, 57, koji iznosi 9,54 metra.

Slavio je ispred Nedžada Pepića (6,90) i Mersada Murića (6,69).

PODGORICA - Miloš Spaić i Maja Rajković najbolji su atletičari 52. prvenstva Crne Gore u atletici za osobe s invaliditetom u Baru.

S utakmice Budućnost Podgorice i Mornara 7

Prva A košarkaška liga Crne Gore (1. kolo)

stopama Jugoplastike i Rige

trofeja osvojio je Real Madrid, najviše u ovom takmičenju. Slijede CSKA sa osam, Makabi i Panatinaikos sa po šest…

se i u tim situacijama dosudi faul. Ekipa koja ima posjed, dobiće jedno slobodno bacanje i novi posjed, ali to važi samo za faulove koji se naprave u posljednja dva minuta svake četvrtine.

Treneri će sada moći da traže čelendž za bilo koju situaciju bez vremenskog ograničenja.

Raspored prvog kola:

DANAS

Panatinaikos - Real (20.00),

Asvel - Armani (20.00)

Makabi - Žalgiris (20.05)

Valensija - Baskonija (20.30)

Bajern - Fenerbahče (20.30)

SJUTRA

Efes - Crvena zvezda (19.30)

Alba - Partizan (20.00)

Barselona - Olimpijakos (20.30) Virtus - Monako (20.30)

ti 1.759.358 eura. Poraženi finalista će zaraditi 996.992 eura, a trećeplasirani tim 879.699 eura.

10Novac će zaraditi timovi koji su plasirani do 14. mjesta, a bez novčane nagrade ostaće četiri najslabije ekipe.

finalne duele pokušati da se domognu finalnog turnira.

PROMJENA PRAVILA

Evroliga je objavila promjene određenih pravila koje će biti primijenjene već od početka ove sezone.

Važna promjena odnosi se na ubacivanje lopte iz auta. Od sada će biti moguće da

Gore za OSI

Nova pravila uvedena su i za sudije koje će moći da zaustave igru kako bi pregledale spornu situaciju, bilo da se ona desila na terenu ili na klupi.

NAGRADE I ZARADE

Kako prenosi novinar Israel Hajom, Evroliga je uvećala nagrade za sportska dostignuća, pa će tako šampion predstojeće sezone zaradi-

Rajković najbolji u Baru

Popularni košarkaški portal „Jurohups“, uvijek dobro upućen u sva dešavanja iz svijeta ovog sporta, objavio je listu najplaćenijih igrača Evrolige, uoči starta nove sezone ovog takmičenja. Najplaćeniji je španski reprezentativac i prvotimac Barsleone Nikola Mirotić, rodom iz Podgorice, koji godišnje inkasira 5.000.000 dolara. Slijedi prvotimac Efesa i turski reprezentativac Šejn Larkin sa 4.000.000 dolara na godišnjem nivou, a potom dvojica Srba, jedan sadašnji i jedan bivši reprezentativac. Efesov plejmejker Vasilije Micić ima platu od 3,3 miliona dolara, a plej Virtusa Miloš Teodosić 2,1 milion dolara. Listu od deset najplaćenijih upotpunjuju još Vil Klajburn iz Efesa, Majk Džejms iz Monaka, Nikolo Meli i Kevin Pangos iz Milana, Tomaš Satoranski iz Barselone i Toko Šengelija iz Virtusa, svi na godišnjem nivou imaju po dva miliona dolara… S. J.

Šampionat je okupio 20 atletičara koji su se nadmetali u kategorijama 11-13 (osobe bez i sa smetnjama vida), 40-47 (osobe niskog rasta i osobe s amputacijom) i 51-57 (osobe s povredom kičme).

U okviru šampionata organizovani su i sportsko-rekreativni susreti članova područnih organizacija Saveza slijepih, koji su se nadmetali u navlačenju konopca.

Prvo mjesto osvojila je muška mješovita ekipa Podgorice i Nikšića, dok je u ženskoj konkureniciji najbolja bila ekipa Bijelog Polja.

Milivojević u Francuskoj, Cvijović ide na Filipine

PODGORICA – Prvi put od kada je počela inostranu karijeru, od 2011. godine, Jelena Cvijović napušta evropski kontinent i karijeru nastavlja na Filipinama – crnogorska odbojkašica će naredne sezone nositi dres Čeri Tigo Krosoversa iz Manile.

Jelena Cvijović nije prva crnogorska odbojkašica na Filipinima, pošto su prije nje u toj zemlji nastupale Tanja Bokan, Danijela Džaković i Dragana Peruničić Jelena Cvijović je karijeru počela u barskom Galebu, a igrala je za srpske klubove Dinamo

iz Pančeva i Zrenjanin, rumunske Penicilinu, Targu Mureš i Krajovu, grčke ekipe Makedones i Markopulo, te turskom Bujukčekmecu.

Klub je promijenila i tehničarka Evgenija Milivojević, koja je prošle sezone igrala zajedno sa Jelenom Cvijović u Krajovi, i koja je već počela novu avanturu u francuskom Kimper voleju.

- Veoma smo zadovoljni što smo doveli Evgeniju. U pitanju je tehničarka sa međunarodnim iskustvo, Evgenija je prošla kroz nekoliko stranih šampionata poput Rumunije, Španije i Austrije. Uspjela je sa svojim posljednjim klu-

Predrag Stojadinov specijalni gost

PODGORICA – Karate savez danas i sjutra biće domaćin dvodnevnog seminara, koji će prethoditi subotnjem otvorenom Kupu Crne Gore za djecu, kadete, juniore, mlađe seniore i seniore.

Gost Karate saveza na seminaru biće nekadašnji evropski i svjetski prvak, WKF instruktor i majstor karate sporta 5. dan – Predrag Stojadinov. Planirano je da u okviru seminara, u Sportsko-kulturnom centru Univerziteta Crne Gore, budu odrađene i mini pripreme za takmičare u borbama.

bom da se plasira u prvu ligu i tu ostane. Ona će nam donijeti sve svoje iskustvo i svoju viziju igre za postizanje naših ciljeva – rekao je Fransoa Havijer Garnon, trener Kimper voleja.

Milivojević je karijeru počela u ekipi Luke Bar, a nosila je i dres gradskog rivala Galeba, autrijskog Niderosterajha, španske Lagune, a u Rumuniji je igrala i za Penisilinu, Pitešti i Krajovu prethodne dvije sezone.

Jelena Cvijović i Evgenija Milivojević su ljetos odbile poziv selektora Milorada Krunića, pa nijesu nastupale za reprezentaciju Crne Gore u kvalifikacijama za Evropskom prvenstvo. S. J.

Baranin je bio najbolji i u bacanju kugle i pobijedio rezultatom 20,90 metara.

Drugo mjesto osvojio je Vlado Nikolić (20,81), dok je treći bio Danilo Gojković (19,79).

Dobar nastup imala je Marijana Goranović u bacanju kugle (kategorija F40/41) sa rezultatom 6,66 metara.

U bacanju diska imala je hitac od 18,25 metara.

U istoj kategoriji (F40/41), u bacanju kugle, najbolji je bio Marko Terić (7,22), ispred Ermina Slakovića (6,82) i

Vlada Terića (6,02).

Slaković je pobijedio u bacanju diska hicem od 17,24 metra.

Na drugom mjestu završio je Marko Terić (15,92), dok je treći bio njegov brat Vlado (15,83).

U bacanju diska, u kategoriji F 11/13, najbolji je bio Nikola Nikolić sa rezultatom 33,32 metra.

Kao drugoplasirani završio je Mirnes Ramović (27,61), dok je treći bio Miloš Ranitović (24,97).

Prvenstvo su, pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih, organizovali Savez slijepih Crne Gore i Paraolimpijski komitet, uz tehničku podršku Atletskog kluba OSI Vihor iz Podgorice.

Šampionat je organizovan u okviru Evropske nedjelje sporta, čiji su osnovni ciljevi usmjereni na podsticanje građana na bavljenje fizičkom aktivnošću, bez obzira na startost, fizičku spremnost, ili bilo koju drugu karakteristiku pojedinca, kao i na edukaciju građana o zdravom načinu života, naveli su iz POK. R. A.

Odlukom selektora Slađana Mikulića pripremaće se kadeti Benjamin Aljošević (Bar, do 52), Filip Šoškić (Iskra, do 57), Nenad Đuričić (Bijela, do 63), Anes Arifaj (Iskra, do 70) i Mihailo Gojaković (Bar, preko 70) i kadetkinje Una Raković (Omladinac, do 47), Jovana Damjanović (Omladinac, do 54) i Ljubica Vlahović (Gorštak, preko 54).

Selektor Dejan Ivanović na pripreme pozvao je juniorke Helenu Backović (Omladinac, do 48) i Leu Marić (Šotokan tim, do 59) i juniore Balšu Vojinovića (Iskra, do 55), Ognjena Bjelajca (Omladinac, do 61), Andriju Danilovića (Omladinac, do 68), Emrea Saljiua (Omladinac, do 76) i Lazara Potparu (Fokus, preko 76). U konkurenciji mlađih seniora selektori Žarko Raković i Almir Cecunjanin na pripreme okupiće Jovanu Stojanović (Bratstvo, do 68), Milenu Jovanović (Omladinac, preko 68), Matiju Bojića (Fokus, do 60), Stefana Bajića (Budućnost, do 75), Nemanju Mikulića (Bijela, do 84) i Nemanju Jovovića (Bar, preko 84). Crnogorsku reprezentaciju očekuje Svjetsko prvenstvo za kadete, juniore i mlađe seniore, koje će

od 26. do 30. oktobra biti održano u turskoj Konji. Na pripremama boraviće i seniorke Anja Jović (Omladinac, do 50), Ana Drašković (Omladinac, do 55), Anđela Ivanović (Gorštak, do 55), Ksenija Rajović (Omladinac, do 61), Ksenija Miličković (Omladinac, do 61), Jelena Kotlaja (Ris, do 61), Marina Raković (Omladinac, do 68), Jovana Stojanović (Bratstvo, do 68), Vasilisa Bujić (Bar, do 68) i Milena Jovanović (Omladinac, preko 68 kilograma). Pripremaće se i seniori Nenad Dulović (Omladinac, do 75), Lazar Jovović (do 75), Balša Miličković (Omladinac, do 75), Lazar Kukuličić (Omladinac, do 84), Nikola Malović (Onogošt, do 84), Dušan Bijelić (Bar, do 84) i Konstantin Vujošević (Budućnost, do 84). R. P.

Novi klubovi za crnogorske odbojkašice

Karate savez danas i sjutra organizator seminara i Kupa Crne Gore

FOTO:

ŠAH

U senzacionalnoj partiji prestižnog Singfild kupa u Sent Luisu, Amerikanac Hans Niman Moke je u trećem kolu pobijedio svjetskog prvaka Magnusa Karlsena crnim figurama u njihovoj prvoj partiji po klasičnom tempu, i tako po prvi put u karijeri prešao granicu od 2.700 rejting poena. Međutim, i nažalost ljubitelja drevne igre, tada je uslijedila iznenađujuća reakcija norveškog vunderkinda koji je napuštio takmičenje objavljujući na Tviteru video-snimak čuvenog fudbalskog trenera Žozea Murinja koji je svojevremeno komentarisao: „Ako budem nešto rekao, biću u velikoj nevolji, ako progovorim imaću problema“, nagovještavajući nepošteno suđenje.

Na osnovu toga bilo je lako zaključiti da Karlsen optužuje devetnaestogodišnjeg Nimana za varanje i korišćenje kompjuterskog programa. Od tada se ne stišava bura u svjetskoj šahovskoj javnosti oko „čudne“ odluke planetarnog korifeja koji će zatim, krajem septembra istom protivniku na internet turniru „Julius Baer Gen Cup“, predati

partiju već u drugom potezu što nije zabilježeno u šahovskim biografijama vrhunskih matadora.

Rezultat u Sent Luisu je bez dileme bio neočekivan, budući da Karlsen ranije nije izgubio više od 50 klasičnih partija zaredom, dok je Niman bio najslabiji učesnik u eliti u kojoj su bili Karlsen, Nepomnjašći, Firouzja, Karuana, Vašje Lagrav, So, Aronian, Mamedarov i Domingez, prema FIDE rejtingu. Naime, Hans je prije početka imao rejting ispod 2.700 ELO. I uglavnom, posljednjih godina, kovrdžavi Amerikanac doživljavan je kao heroj medija, o čemu najbolje svjedoči epski intervju koji je dao tokom FTX Crypto Cup turnira koji je završio na dnu tabele sa nula poena. Na pitanje novinara o njegovoj igri, odgovorio je: „Šah govori sam za sebe“. Zatim se okrenuo i otišao. Po svemu sudeći Karlsen nije mogao da proguta ne samo poraz nego i njegovu ironičnost, neozbiljnost i nezrelost.

- Napustio sam turnir. Uvijek sam uživao da igram u šahovskom klubu Sent Luis i nadam se da ću se vratiti u budućnosti, bio je kratak komentar Karlsena.

Poslije ove izjave na Tviteru se pojavila informacija anonimnog autora koji je obznanio da je Chess.com suspendovao Nimana najmanje dva puta zbog varanja i korišćenja šahovske mašine u posljednjih nekoliko godina što je on i priznao, te da to najbolji igrači znaju i reagovali su sa dubokom sumnjom na ovaj i njegove prethodne uspjehe. Prema izvoru iz Chess.com, znaci prevare su otkriveni zahvaljujući jedinstvenim algoritmima platforme. Napominje se da je Niman koristio savjete kompjutera na turnirima sa bogatim nagradnim fondom i osumnjičen je za prevaru u više od 100 onlajn partija.

Nakon svih ovih dešavanja o kontroverznom okršaju Karlsen – Niman, komisija FIDE za fer plej (FPL) odlučila je da djeluje po službenoj dužnosti i osnuje Istražno vijeće (IP-investigatory panel). Tri člana Komisije formiraće ovo vijeće, a imaće i mogućnost da pozovu na konsultacije spoljne eksperte gdje god je potrebna analiza. Fokus istrage zasnivao bi se na provjerama tvrdnji svjetskog prvaka o navodnom varanju od strane Amerikanca i Nimanovoj izjavi u vezi s varanjem

Karlsen 0 Niman

Lara Franeta i Kalina Božović sa peharima

Dvije medalje za Crnu Goru

PODGORICA – U Podgorici je završen prestižni ,,WTT Youth contender“, po prvi put organizovan u Crnoj Gori. U sportskom kompleksu „Verde“, blizu 150 mladih stonoteniserki i stonotenisera je imalo priliku da odmjeri snage i osvoji neku od prestižnih titula iz kategorija U11, U13, U15, U17 i U19.

Drugog dana takmičenja, prve medalje za Crnu Goru donijele su Lara Franeta – srebro i Kalina Božović – bronzu, obje u kategoriji U11.

Franeta je istakla svoje oduševljenje činjenicom da je na svom debiju za nacionalni tim osvojila medalju.

-Veoma mi je drago što sam vidjela igrače iz čitavog svijeta, posebno Japana i Južne Kore-

je – dodala je Franeta. Božović je, uprkos porazu u posljednjem meču, bila zadovoljna svojom igrom i osvojenim trećim mjestom.

-Turnir je okupio igrače iz cijelog svijeta, pa mi je praćenje mečeva bilo zanimljivo, novo iskustvo i dosta toga sam naučila. Nadam se da ću imati priliku da igram još ovakvih turnira za reprezentaciju – poručila je Božović.

Iako je ,,Youth contender“ bio dosad najmasovniji internacionalni turnir ikad organizovan u Crnoj Gori, Stonoteniski savez Crne Gore je bio domaćin koji je uspio da ispuni sve zahtjevne uslove, koje nalaže jedno ovakvo takmičenje pod pokroviteljstvom WTT. R. P.

Peti, posljednji kvalifikacioni turnir ŠK „Budućnost-CEDIS“ održaće se od 14. do 16. oktobra u prostorijama našeg najtrofejnijeg šahovskog kolektiva u Podgorici. Predviđeno je da se odigra pet kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre

od 90 minuta po igraču uz bonifikaciju od 30 sekundi za svaki odigrani potez. Kotizacija za učešće iznosi 20 eura, a za igrače do 18 godina 10. Najbolji u kvalifikacijama, njih osam, pod uslovom da su nastupili makar na tri od pet turnira stiču

tokom igre preko interneta. Kako je izjavila predsjedavajuća Fair plej komisije Salomeja Zaksaite, FPL je spremna da ispita okolnosti, prikupi i analizira sve dostupne podatke i dokaze, te utvrdi činjenice i navode koji su objavljeni u javnosti. Vijeće će osigurati pravedan proces, štiteći prava obje strane tokom istrage. - U najboljem interesu šahovske zajednice, ljubazno bismo zamolili javnost da se suzdrži od špekulacija o ishodima i potencijalnim sankcijama dok se sve dostupne činjenice dobro ne razmotre i ne završi odgovarajuća istraga – zaključila je Zaksaite.

pravo nastupa u finalu, a pridružiće im se najuspješnija dama i omladinac. Turnir se rejtinguje. Rok za prijave je 13. oktobar do 16 časova i nakon ovog termina svi igrači koji se prijave moraju izmiriti upisninu uvećanu za 50 odsto. Kontakti za prijave su Srećko Đukanović (067/614363) ili imejl adresa buduchess@t-com. me. Finalni turnir je na programu od 3. do 9. novembra tekuće godine.

Priredio: B. KADIĆ

PODGORICA - Tivat će od danas do 9. oktobra biti domaćin regate Evropa kup za klasu ILCA, za koju je učešće pijavilo 85 takmičara iz 13 zemalja Evrope i dalekog Bahreina. Oni će se od danas do neđelje nadmetati u tri kategorije – olimpijskoj ILCA 7, prelaznoj klasi za muškarce – ILCA 6 i ILCA 4 za djevojke. Biće ovo treće veliko međunarodno takmičenje u organizaciji Tivćana, kojim Jedriličarski klub „Delfin“ nastavlja da pozicionira Crnu Goru na mapi prepoznatljivih evropskih jedriličarskih destinacija. EurILCA je evropska organizacija za klasu ILCA, koja koordinira sve 42 evropske zemlje, izdajući smjernice, obavještenja o regatama i uputstva za jedrenje, upravlja kalendarom i prijavama svih regata Evropskog prvenstva, Europa kupa i Master serije. Izuzetno iskustvo saradnje sa tivatskim „Delfinom“ u organizaciji Evropskog prvenstva za klasu ILCA do 21 godine, koje je održano uz podršku kompanije Luštica Development,

u zalivu Trašte 2021. godine, opredijelili su evropsku ILCA federaciju da tivatskom klubu povjeri organizaciju regate Evropskog kupa... Učešće na ovom takmičenju prijavili su jedriličari i jedriličarke iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije, Švajcarske, Kipra, Grčke, Češke, Portugala, Ukrajine, Njemačke, dalekog Bahreina i domaćina, Crne Gore. Pored crnogorske ILCA reprezentacije u sastavu Milivoj Dukić, Ilija Marković i Nikola Golubović, boje naše zemlje braniće još 14 takmičara iz svih bokeljskih jedriličarskih klubova.

Ceremonija otvaranja takmičenja zakazana je u Jedriličarskom klubu „Delfin“, danas u 18 časova. Svečanosti će prisustvovati i potpredsjednik EurILCA Zlatko Jakelić, predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović i predsjednik Crnogorskog jedriličarskog saveza Predrag Vukčević Regata će se jedriti u akvatorijumu Tivatskog zaliva, sa operativnom obalom na Seljanovu, ispred prostorija JK „Delfin“. R. P.

Ne stišava se bura oko Karlsenovog napuštanja turnira u Sent Luisu

Završen prestižni stonoteniski turnir u Podgorici

U Tivtu danas počinje Evropski kup u jedrenju za klasu ILCA

Sporna partija Karlsen - Niman

Nije zabilježeno da je neka bolničarka napustila ranjenika

Piše: Slobodan SIMOVIĆ U prozorskoj kotlini našlo se 1943. u smrtnoj opasnosti oko 3.500 ranjenika i bolesnika. Njemci su imali plan uništenja ove velike grupacije ranjenika. Treća sandžačka i Četvrta crnogorska brigada i Treća krajiška brigada izvršile protivjuriš i odbacile njemačke snage ka Bugojnu i Gornjem Vakufu

PRODOR PREMA ISTOKU. TREĆA PROLETERSKA (SANDŽAČKA) BRIGADA U BICI NA NERETVI

Kad je 20. januara 1943. po čela Četvrta neprijateljska ofanziva (bitka na Neretvi), Vrhovni štab je pristupio for miranju proleterske grupe divizija (Prva, Druga i Tre ća proleterska divizija) po znata kao Glavna operativ na grupa ili glavnina Titovih snaga. Vrhovni štab sa Glavnom operativnom grupom predu zeo je protivofanzivu prav cem Livno – Prozor – Rama – Gornji tok Neretve, preno seći težište ofanzive na Crnu Goru, Hercegovinu, Istočnu Bosnu i Sandžak. Prodorom njemačkih snaga od Bugojna i Gornjeg Vakufa u prozor skoj kotlini našlo se u smrt noj opasnosti oko 3.500 ra njenika i bolesnika. Njemci su imali plan uništenja ove velike grupacije ranjenika poznate pod imenom Cen tralna bolnica. Njemci su već spremali noževe da kolju na še ranjenike kad su Treća sandžačka i Četvrta crnogor ska brigada i Treća krajiška brigada, izvršile protivjuriš i odbacile njemačke snage ka Bugojnu i Gornjem Vakufu. Vrhovni štab i sve naše jedi nice podredile su sebe ranje nicima, ne misleći na svoje živote. Tako je bitka na Ne retvi dobila naziv bitka za ranjenike, i spada u red naj humanijih bitaka.

Da bi zaustavili dalji prodor partizanskih snaga kroz za padnu Bosnu, Hrvatsku po glavar Ante Pavelić šalje najbolju vojsku pukovniku Francetiću (komandant crne legije) sastavljenu od

najokorelijih zlikovaca. No i pored uspješno izvrše nih zadataka, Treća prole terska (Sandžačka) udarna brigada imala je i određenih slabosti. Tako je početkom avgusta 1942. dio boraca ove brigade samovoljno napustio brigadu i vratio se u Sandžak, pa je štab brigade raspustio jedan bataljon i nastavio bor bu sa četiri bataljona: Zlatar ski, Pljevaljsko-Mileševski, Bjelopoljski i Peti pljevalj ski. No, i pored toga, ova bri gada dala je značajan dopri nos u oslobođenju zapadne Bosne od fašističkog okupa tora, ustaša, četnika, domo brana, kvislinga, boreći se pod neposrednom koman dom Vrhovnog štaba. Sljedeći zadatak koji je po stavljen Trećoj proleterskoj sandžačkoj brigadi bio je osvajanje dobro utvrđenog

Početkom avgusta 1942. dio boraca ove brigade samovoljno je napustio brigadu i vratio se u Sandžak, pa je štab brigade raspustio jedan bataljon i nastavio borbu sa četiri bataljona. No, i pored toga, ova brigada dala je značajan doprinos u oslobođenju zapadne Bosne od fašističkog okupatora

Prozora koji je 13. jula 1942. poslije brojnih smjelih juriša i protivjuriša, zajedno s Pe tom crnogorskom, konačno oslobođen, a ustaška crna le gija i italijanska vojska doži vjela je težak poraz. Narod Prozora i okoline, pretež no muslimanski, dočekao je ovu pobjedu i partizane po bjedioce, prijateljski i patri otski. Zajedno sa Prvim ba taljonom Prve proleterske brigade, Treća proleterska (sandžačka) brigada zauze la je Šujicu, važnu raskrsni cu na komunikaciji Kupres – Livno i Kupres – Duvno, či me su stvoreni uslovi za oslo bođenje Dalmacije.

U takvoj situaciji Vrhovni štab je naredio (Trećoj san džačkoj) proleterskoj bri

gadi da obustavi napad na Konjic i da se sa drugim je dinicama posveti odbrani ranjenika i bolesnika. Otu da se ovaj poduhvat njemač ko-četnički, ustaško-domo branski i italijanski naziva Četvrta neprijateljska ofan ziva („Vajs“ 1„Vajs“ 2 i „Vajs“ 3). Za nas je to bitka na Nere tvi, bitka za spas ranjenika i bolesnika (oko 3.500).

U protivudaru kod Gornjeg Vakufa, Treća proleterska (sandžačka) udarna brigada zajedno sa Prvom i Drugom proleterskom divizijom, te Sedmom banijskom divizi jom odbacila je ka Bugojnu 717. njemačku diviziju, gru pu „fogl“ i jednu ustašku bri gadu. Uspješan protivnapad Četvrte crnogorske prole

Povodom osamdese togodišnjice formira nja Treće proleterske (sandžačke) narodno oslobodilačke udarne brigade, autor ispred SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, piše o nje nom slavnom ratnom putu. Od boraca i ruko vodilaca koji su bili u sastavu brigade na dan njenog formiranja, rat je preživjelo oko 450. Bri gada je dala 20 narod nih heroja, od kojih je u NOR-u poginulo 12

ki komandant Bajo Stani šić zaboravio je svoje čizme na Glavatičevu bježeći pred proleterskim nastupanjem.

Ocjena je njemačkih oficira da su se četnici slabo borili.

U dvomjesečnim borbama na Neretvi, Treća proleter ska (sandžačka) bigada po kazala je sve odlike prave proleterske brigade: upor nost, primjerno junaštvo, sa mopožrtvovanje, proleter sku čvrstinu, humanizam, održavajući stalne veze sa svojim narodom u čijim oči ma je imala veliki ugled, uti caj i autoritet.

TREĆA PROLETERSKA (SANDŽAČKA) BRIGADA

U BICI NA SUTJESCI

terske brigade na Vilića guv nu izveden uz podršku Tre će krajiške brigade, žestoke borbe Prve i Treće proleter ske divizije, potisnule su 717. i 369. legionarsku diviziju, čime su ranjenici spašeni i otvoren put za istok. No, situacija u kanjonu Ne retve još nije bila račišćena. Trebalo je savladati hučnu Neretvu na čijoj lijevoj obali se skoncentrisalo oko 25.000 četnika iz Crne Gore, San džaka, Hercegovine i Bosne. U Jablanici su se nalazile ita lijanske snage koje su parti zani brzo savladali. Na izne nađenje svih, Tito je naredio da se sruši gvozdeni most na Neretvi, pa su Njemci shva tili da su partizani odusta li od prodora prema istoku i da su se odlučili za prodor prema sjeveru. Ratna var ka je uspjela, Njemci su se pregrupisali i skoncentrisa li snage na sjevernom prav cu, što su partizani iskoristili i za 15 sati napravili drve ni most preko kojeg su prvo prešle partizanske bombaš ke grupe, nanijeli četnici ma poraz, odbacili ih od li jeve obale Neretve i na njoj uspostavili mostobran. Od 8-16. marta 1943. preko im provizovanog drvenog mo sta, na lijevu obalu Neretva prešla je Centralna bolnica (oko 3.500 ranjenika), glavna operativna grupa sa Vrhov nim štabom na čelu. Četni ke koji su doživjeli moral ni, vojnički i politički poraz, zahvatila je panika, konfu zija, da su malo ličili na pra vu vojsku. Bilo ih je, ne malo, u pripitom stanju. Četnič

Brigada je poslije prelaska na lijevu obalu Neretve, zajed no sa Drugom dalmatinskom brigadom, forsirala Drinu, južno od Foče i izvršila pri preme za borbe u Sandžaku. Presijecanjem komunikaci je Pljevlja – Prijepolje, pre kinuta je veza između ita lijanskih garnizona u ovim gradovima. Prema planu Vr hovnog štaba Glavna opera tivna grupa imala je zadatak da napravi prodor dalje pre ma istočnim i južnim kra jevima Jugoslavije, da se u njima rasplamsa NOB-a. U tom smislu Druga proleter ska divizija vršila je pripre me za napad na Andrijevi cu, Bijelo Polje, Mojkovac, Kolašin. Njemačke, italijan ske i kvislinške snage (jačine oko 117.000 vojnika) predu zele su 15. maja 1943. veli ku ofanzivu na partizansku slobodnu teritoriju na kojoj je djelovalo oko 19.000 bo raca svrstanih u 16 iscrplje nih brigada. Njemci su plan o uništenju Glavne operativ ne grupe, donijeli u dubokoj pozadini i velikoj tajnosti. Za Njemce je to bila “Švarc“ – crna ofanziva, a za nas je to Peta neprijateljska ofan ziva u kojoj se najžešća bit ka održala na Sutjeci u junu 1943. godine. Njemački plan je predviđao okruženje partizanskih sna ga na jednoj širokoj kružnoj osnovi, zatim stezanje na što manjem prostoru, njihovo razbijanje po grupama i naj zad potpuno uništenje. Plan Vrhovnog štaba je bio borba u okruženju sa probojem iz njega. Najveći problem Vr hovnom štabu predstavlja li su ranjenici i tifusari (oko 3.000) koji su po partizan skom moralnom kodeksu morali da imaju zaštitu. Ni je zabilježen nijedan slučaj da je neka bolničarka napu stila ranjenog druga. Na čast neka im služi. (Nastavlja se)

Ranjenici na Sutjesci 9. juna 1943.

Bolničarke Treće sandžačke proleterske brigade

Mali oglasi

NEKRETN i NE

CENTAR-Hercegovačka ulica jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostranim par kingom. Objekat je vrhunske arhitekture, izuzetan, nešto najbolje u Centru. Prodajem. Tel. 069/867-791

CENTAR lokal ekstra klase 300m2 ili 400m2 nov- Her cegovačka ulica, desetak metara od ulice Slobode. Prodaja. Tel. 069/991-786

IZDAJEM nenamješten jed nosoban stan kod Lakovića, zasebno struja, voda i ulaz. 180 eura. Tel. 067/563-709 , 067/563-674

R a ZN o

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 4

SLOBODNA RADNA MJESTA

PoDgoRiCa

TEL.: 020/406-800, 020/406-801

CRVENI KRST CRNE GORE

Adresa: JOVANA TOMAŠEVIĆA 6 Tel.: 020-241-819

Email: ckcg@t-com.me

Oglašava potrebu za:

1. SARADNIK/CA NA PROJEKTU, 1 izvršilac, rad na projektu u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Psiholog, Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 3 dana

Napomena: -sa mogućnošću produženja

2. SPECIJALISTA/KINJA ZA PRIKUPLJANJE SREDSTAVA, 1 izvršilac, rad na projektu u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica

Uslovi: VSS , Engleski - viši ili konverzacijski nivo

Rok za prijavljivanje: 7 dana

Napomena: -radno iskustvo u ovoj oblasti;

Detaljne informacije u vezi sa ovim oglasom, možete pronaći na web stranici Crvenog krsta Crne Gore: www.ckcg.me Prijave slati na mejl adresu: ckcg@t-com.me ili predati lično na arhivu Crvenog krsta Crne Gore, ul. Jovana Tomaševića br. 6

PRODAJEM umjetničke slike. Veliki izbor. Može i razmjena. PRODAJEM kanarince, crteže i pjesme. Tel. 069-051-526

POTREBNA radnica za prodaju u poslastičarnici „Sonja“. Zvati od 13 do 16 časova. Tel. 067/688-565 7

RESTORANU pod Volat potrebne higijeničarke . Doći lično u restoranu od 9-12h. Tel. 069/666-622 8

STRUCNO i savjesno radimo skoro sve vrste gradjevinskih poslova; adaptacije, popravke kro vova, dimnjaka i ostalog . Tel.069-926-382, 020-629-558

9

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI oPŠTi UsloVi Za ZasNiVaNJE RaDNog oDNosa U oRgaNiMa DRŽaVNE i loKalNE

UPRaVE:

Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organi ma ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.

DoKaZi o isPUNJENosTi oPŠTiH UsloVa:

• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore;

• Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);

• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavlja nje poslova radnog mjesta;

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978

10

POTREBNI radnici u resto ranu pomoćni kuvar/ica, pomoćni šanker/ica, higijeni čarka. Restoran Elit, Capital Plaza, podgorica. Tel. 067/877-677

12

• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocje na u toku školovanja);

• Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;

• Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignu tim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navo di: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

BUREGDŽIJSKOJ radnji ST&IV potrebna radnica. Tel. 067/578-790 6

OGLASI ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE OD 5.OKTOBRA 2022. GODINE

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( “Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora opštine Pljevlja - Služba za zaštitu životne sredine

O B A V J E Š T A V A zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta, „MS KOMERC“ - D.O.O. - Pljevlja, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta u funkciji male privrede i proizvodnje - primarna prerada drveta, na dijelu usklađene UP 1.6 i usklađene UP 1.7, koje čine katastarske parcele 3692/2 i 3687 KO Pljevlja, u zahvatu DUP-a „Radosavac“, Opština Pljevlja.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u doku mentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora opštine Pljevlja, ul. Kralja Petra br.48, kancelarija br.31A, radnim danima od 11 do 14 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Opštine Pljevlja www.pljevlja.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora opštine Pljevlja, je 12.10.2022. godine.

Na osnovu člana 336, 337, 341 i 342 Zakona o svojinsko pravnim odnosima (Službeni list Crne Gore broj 19/09) Ugovora o dugoročnom kreditu broj KR-633/10 od dana 24.06.2010. godine zaključenog između Hypo Alpe-Adria-Bank AD Podgorica i „Consulting Investment Financing Group”“ DOO Podgorica, Bul. sv. Petra Cetinjskog br.49,, matični broj 02469898, kao korisniku kredita, Ugovora o kontinuiranoj hipoteci između Hypo Alpe-Adria-Bank AD Podgorica i AD”Si Promet-L”, Ugovora o ustupanju potraživanja broj 2183/11 zaključenog dana 28.06.2011. godine između Hypo Alpe-Adria-Bank AD Podgorica kao ustupioca i DOO „HETA ASSET RESOLUTION“ Podgorica kao prijemnika, Ugovora o ustupanju potraživanja uz naknadu UZZ 766/2019 zaključen dana 01.10.2019. godine, pred notarom Sonjom Radović u Podgorici, između Društva sa ograničenom odgovornošću Heta Asset Resolution Podgorica kao ustupioca, s jedne strane i Avangard Hotels & Restaurants DOO Danilovgrad, kao prijemnika i Ugovora o ustupanju potraživanja sa ugovorom o prenosu sredstava obezbjeđenja zakljućenog između Avangard Hotels & Restaurants DOO Danilovgrad kao prenosioca i AD “IZBOR“Bar, kao sticaoca, hipotekarni i kreditni povjerilac AD “IZBOR“Bar, sa sjedištem u Baru, ul. Vladimira Rolovića br. 22, matični broj 02003228, registarski broj 40001246, preko lica ovlašćenog za sprovođenje postupka vansudske hipotekarne prodaje Darka Dragovića, advokata iz Podgorice, objavljuje OBAVJEŠTENJE O PRVOJ VANSUDSKOJ HIPOTEKARNOJ PRODAJI

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je „Konstruktor Group“ DOO Bijelo Polje, naselje Rasovo bb, opština Bijelo Polje, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za površinsku eksploataciju tehničko-građevinskog kamena iz ležišta „Kurilo” , koje se nalazi na području mjesta Zminjac u Opštini Bijelo Polje, na katastarskim parcelama br. 224, 239/2 KO Boljanina u zahvatu Pros torno urbanističkog plana Opštine Bijelo Polje Izmjena i dopuna PUP-a Opštine Bijelo Polje. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u do stavljenu dokumentaciju u prostorijama Opštine Bijelo Polje, kanc.br.32, svak og radnog dana u terminu od 8 do 11 časova.

Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog orga na, kao na e-mail odrzivirazvoj@bijelopolje.co.me Rok za javni uvid i dostavl janje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi je pet (5) dana od dana objavljivanja obavještenja.

UNIVERZITET CRNE GORE METALURŠKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET PODGORICA

r a s p i s u j e K O N K U R S

1. za honorarni angažman - STRUČNI SARADNIK, za studijsku 2022/23. go dinu, za Oblast opšte i neorganske hemije, 1 izvršilac Spisak predmeta na kojima će izvršilac izvoditi vježbe može se naći na Oglas noj tabli i na WEB stranici Metalurško-tehnološkog fakulteta http://www.ucg. ac.me/mtf/Svi kandidati treba da ispunjavaju opšte uslove propisane Za konom. Kandidati za radno mjesto stručnog saradnika treba da ispunjavaju sljedeće posebne uslove: visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a (VII1nivo) odgovarajuće struke za određeni studijski program, 1 godina radnog iskustva u struci i poznavanje rada na računaru.

Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova podnose se u roku od osam dana od dana objavljivanja konkursa, Metalurško-tehnološkom fakultetu u Podgorici, Cetinjski put bb. Neblagovremene i nepotpune prijave neće biti razmatrane.

Prva vansudska hipotekarna prodaja nepokretnosti u vlasništvu AD SI PROMET L, ul. Vaka Đurovića bb Pod gorica, matični broj 02417936, održaće se putem javnog nadmetanja dana 24. 10. 2022 godine sa početkom u 10,00 časova u prostorijama advokatske kancelarije advokata Darka Dragovića, ulica Serdara Jola Piletića 2/3 Podgorica.

Predmet vansudske prodaje je nepokretnost u Listu nepokretnosti br. 683 KO Podgorica I i to poslovni prostor u vanprivredi, broj zgrade 1, PD 168, spratnosti P, pov.31m2, na kat.parceli br.1146/12 i poslovni prostor u vanprivredi, broj zgrade 1, PD 217, spratnosti 1P, pov.56m2, na kat.parceli br.1146/12 u svojini AD” SI PROMET L” iz Podgorice, na kojoj nepokretnosti je u korist Hipotekarnog povjeroca konstituisana hipoteka na osnovu Ugovora o kontinuiranoj hipoteci između Hypo Alpe-Adria-Bank AD Podgorica i AD”Si Promet-L”, Ugovora o ustupanju potraživanja broj 2183/11 zaključenog dana 28.06.2011. godine između Hypo Alpe-Adria-Bank AD Podgorica kao ustupioca i DOO „HETA ASSET RESOLUTION“ Podgorica kao prijemnika, Ugovora o ustupanju potraživanja uz naknadu UZZ 766/2019 zaključen dana 01.10.2019. go dine, pred notarom Sonjom Radović u Podgorici, između Društva sa ograničenom odgovornošću Heta Asset Resolution Podgorica kao ustupioca, s jedne strane i Avangard Hotels & Restaurants DOO Danilovgrad, kao prijemnika i Ugovora o ustupanju potraživanja sa ugovorom o prenosu sredstava obezbjeđenja zakljućenog između Avangard Hotels & Restaurants DOO Danilovgrad kao prenosioca i AD “IZBOR“Bar, kao sticaoca, Ukupan iznos preostalog duga po kreditu koji je obezbijeđen predmetnom hipotekom na dan pokretanja postupka vansudske hipotekarne prodaje iznosi 100.000,00€ (sto hiljada eura), sa nominalnom kamatnom stopom od 3M EURIBOR + 8,50% (osam zarez pedeset procenata) na godišnjem nivou, počev od dospjelosti pa do konačne isplate.

Realni troškovi i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 2000,00 eura.

Početna prodajna cijena navedenih nepokretnosti odgovara procijenjenoj vrijednosti i iznosi 74.100,00 eura, koja je utvrđena od strane ovlašćenog procjenitelja.

Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica u skladu sa pozi tivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene. Depozit se uplaćuje na žiro-račun hipotekarnog povjerioca, prije početka postupka prodaje. Fizičkim i pravnim licima koji početka prodaje ne dostave dokaz o uplati depozita neće biti dozvoljeno učešće u postupku javnog nadmetanja, bez obzira na status i svojstvo.

Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponuđena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju, ako se u naznačeno vrijeme prijavi makar jedan učesnik koji ispunjava uslove iz ovog obavještenja .

Prijave se podnose putem pošte advokatu Darku Dragoviću, ulica Serdara Jola Piletića 2/3 Podgorica, sva kog dana zaključno sa 22.10.2020 godine.

Učesnici postupka javnog nadmetanja dužni su uz prijavu dostaviti dokaz o uplati depozita i sljedeće lične podatke: fizička lica - ime i prezime, adresu stanovanja ,matični broj, broj lične karte; pravna lica - naziv i sjedište , PIB I PDV, dokaz o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata Pore ske uprave i prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica.

Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nad metanju.Učesnik koji ponudi najveći cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prih vaćenom ponudom za kupovinu predmetne nepokretnosti.

Kupac je dužan sa AD”Izbor” Bar zaključi Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, a preostali dio kupoprodajne cijene isplati u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja. Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji u navedenom roku ili ne isplati kupoproda jnu cijenu u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a banka ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem - učesnikom navedenog javnog usmenog nadmetanja, a koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je po visini odmah iza najveće ponuđene cijene.

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

LOGOTIP POBJEDE Urednica

Troškovi prenosa nepokretnosti (porez,notarske usluge takse i ostalo) padaju u cjelosti na teret kupca. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana održavanja javnog nad metanja, a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti putem telefona 069/524-003 i 067/285-819

Urednica

M ARIJA I VANOVI

PORTAL POBJEDE OBJEKTIV KULT

JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica

-N IKI

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Ovlašćeno lice Darko Dragović, advokat

Oglasi

BOLJEVIĆU

Voljena naša

LJEPA Novaka i Novke PEROVIĆ 1947–2022.

Hvala ti za svu snažnu, izvrsnu i nesebičnu ljubav koju si nam svima pružala – od svoje rane mladosti do ovih, i tvojih i naših, poznijih dana.

Tvoja predanost svima nama ponaosob, iz tri generacije – od Novke i Novaka i Jelene i Staniše do Milice, Milene, Marine i Miloša – davno je prevazišla granice i roditeljske pažnje i brige!

Tiha i iznenadna smrt bez ijednog jauka čine da još sve mislimo – možda si samo izašla da prošetaš…

Ipak, smrtovnica na vratima naše kuće opominje da se nećeš vratiti i da ovdje više nema Ljepe koja će nas bodriti i podržavati, koja će nam lavovski držati stranu čak i onda kad nijesmo u pravu.

Najmilija Ljepa, smijali smo se s tobom još juče, a danas ti, pošto si nam se istrgla iz zagrljaja, poručujemo – oplakivaćemo te, nedostajaćeš nam zavazda.

Ali, opet imamo molbu, jer smo naučeni da nam ostvaruješ svaku zamisao:

Sada, kada si u miru, molimo te, Čuvaj nam Tetku.

Vole te tvoji, ožalošćeni iz porodica PEROVIĆ i MINIĆ: MIHAILO, STANA, STOJANKA,MILICA, MILENA, MARINA, MILOŠ, DARA, VERA, MIODRAG i MILORAD262

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično poklanjala. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

ZELE, ANKA, NAĐA, ĐINA i VASILIJE 267

Našem voljenom MIRSADU

Ne idu naši koraci u istome pravcu i dobro je. Tvoje su se noge umorile od traženja smisla, od kolotečine kojoj nisi pripadao. Ali su za tako kratki životni vijek vidjele više negoli druge za 100 života.

Koračale su predjelima o kojima se sanja, dohvatile najudaljeniju tačku spajanja neba i zemlje, gazile po blatu sopstvenih loših izbora i ponovo se pele u visine.

Ponosni što si dio nas a mi dio tebe.

Tvoji VESNA,

Draga LJEPA

Posljednji pozdrav

PETAR Zoranov BOLJEVIĆ

PETAR Zoranov BOLJEVIĆ

Porodica

Gorici

Kuća žalosti: Ulica Arsenija Boljevića

Ožalošćeni: majka DRAGICA, otac ZORAN, sestre SLAĐANA i VALENTINA, braća JOVAN

GORAN, babe SENKA, VERA i GARA, tetke TANJA, VESNA, VERA i NADA, ujaci ZORAN,BAĆKO i MILAN i ostala mnogobrojna porodica BOLJEVIĆ i TIŠIĆ

JELENA Krstova BOJANOVIĆ rođena

Saučešće

časova i dana 6. oktobra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana. Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: sinovi DEJAN i DARKO – DAKA, kćerka DIJANA, đever LJUBO, zaova JELENA, snahe BORKA, NATAŠA, BILJANA i MILENA, bratanične SLAVKA i STANOJKA, unučad, đeverične i ostalamnogobrojna porodica BOJANOVIĆ i RACKOVIĆ

251

Dana 3. oktobra 2022, u 88. godini, preminuo je naš voljeni

Prošlo je 11. godina od smrti moje drage majke

ANKE V. MARKOVIĆ rođene Popović

Bol i tuga se ne mjere riječima, ni vremenom koje prolazi, već prazninom koja je ostala poslije tebe. Baš kao svakog dana i svake noći, svakog trena, tako i ovog dana jako nedostaješ.

Tvoj SAŠA

255

Dana 6. oktobra 2022. godine navršava se 10 godina od smrti voljene supruge i majke

od smrti naše majke

VOJKE Milivojeve PELEVIĆ rođene Vasović

MIRJANA MIRA Ruda DOMAZETOVIĆA

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom. Pamtimo svaku riječ i obećanje koje smo ti dali. Ponosni što si nam bila majka, znamo da bi bila ponosna na nas. Puno nam nedostaješ i dok mi živimo živiš i ti.

Draga mama, prođe

BLAŽO Radov PEROVIĆ

Po želji pokojnika sahrana je obavljena 5. oktobra na gradskom groblju u Nikšiću u prisustvu članova uže porodice.

249

KILIBARDA

NATAŠA

izbrisati

Ožalošćeni: supruga BRANKA, ćerka VESNA, brat MILAN, sestre DARA i DESA, snaha GORDANA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, šurjak BOŠKO sa porodicom, svastika RANKA sa porodicom i ostala mnogobrojna rodbina

svojim

Tvoji: RUDO, SAVO, MILICA, MILENA i JOVANA

Dvadeset godina

6. oktobar 2022.

A cappella

Manja-veća

Često se prisjetim Sutomora i mlada lačkih dana. Toliko života, lijepih i bezbrižnih osjećaja zadovoljstva mi je pružio taj maleni grad nadomak Bara, da je to sigurno jedan od ozbiljnijih životnih fajlova koje želim da sačuvam. Pričao sam vam nekad i o „Bumeran gu“ i svirkama do zore, policiji, raci jama u četiri ujutro, o nezaboravnim muško-ženskim poznanstvima od kojih neka traju i dan-danas, burecima u ranu zoru i tako u nedogled. Bilo je to vrijeme galopirajućeg ludila na pro storu eks- Jugoslavije, a istovremeno, radilo se o potpuno bezbrižnom vre menskom kontekstu za nekoga od 17 ili 19 godina.

* * *

Koliko je Sutomore bilo važno ne samo za Primorje, ne samo za Crnu Goru, opštinu Bar, već i za kompletan region, nemoguće je do kraja opisati. Kao i drugi primorski gradovi, ljeti ugosti višestruki broj turista u odnosu na populaciju koja u njemu živi. Meni kao tada starijem maloljetniku koji je svirao i uživao, zarađivao neki novac, bilo je potpuno nebitno sviram li u Glem bajevima ili Partibrejkersima. Samo su Glembajevi tada bili popularniji u Sutomoru.

Šalu na stranu, Sutomore tih devede setih bilo je mjesto đe možete i slušati i gledati neku svirku ljudi koji vam se pojave na jam session programima, a sve to nakon zvaničnog kraja svirke. Okupe se kolege, prijatelji, neki novi i stari klinci i dok se ne pojavi pozama šan vod interventne policije, teško smo odlučivali da obustavimo proizvodnju muzičkog programa uživo. Da, tako je to bilo.

Onako, dobro nadimljeni bazdom roštilja koji se pripremao u glavnoj (u suštini i jedinoj) šetališnoj zoni, išli bismo na sopstvenu svirku koja je počinjala ne prije 23 sata. Na svirci je vazda bilo lijepog naroda iz svih kraje va tadašnje velike zemlje i tada je čak i postojala jasno profilisana pop-rok publika. Srednja škola, fakultet i oni malo stariji, činili su okosnicu gužve koja na tim svirkama nije zavisila od vikenda ili dana u sedmici.

Piše: Vladimir MARAŠ

Sutomore je devedesetih bilo mjesto đe možete i slušati i gledati svirku ljudi koji vam se pojave na jam session programima, a sve to nakon zvaničnog kraja. Okupe se kolege i dok se ne pojavi pozamašan vod interventne policije, teško smo odlučivali da obustavimo proizvodnju muzičkog programa uživo

Kad smo kod Sutomora i njegovih oriđinala, neću pominjati nikoga poi menično, ali hoću jedan događaj koji nijesam uspio da vidim nigdje drugo. Na istom šetalištu bila su aktivna tri-če tiri kafića koji su, uz turiste, bili mjesta za „lokalce“. U jednom smo često znali da popijemo prvu jutarnju kafu, taman neđe oko 16 časova, nakon čega bi par dobrih plivačkih tura bile odličan intro za obilan ručak ili večeru. U tom istom

kafiću bio je instaliran poker-aparat, stara mašina za navlačenje onih sa slabim karakterom, a s dovoljno novca da na kraju, ipak zagaze u probleme.

I taj jedan čovjek, svakog dana je pro vodio vrijeme na tom poker-aparatu, udarajući veću ili manju, uz češće glasno psovanje nego uzvike zado voljstva zbog dobitka. I tako, dan po dan, cijelo ljeto.

Do jednog dana, kasnog julskog datu ma - u popodnevnim satima, sjedjeli smo nas nekoliko i bavili se dnevnom rutinom. Do momenta dok iz kafića nijesmo začuli jauke šankerke, koja je držeći se za glavu potrčala blizu nas. Kako smo stalni gosti, neko od mog društva upita što se desilo. Ona reče da je (neka bude ime) Marko igrao na aparatu, kad je finim i ljubaznim glasom zamolio da mu doda sataricu kojom je rezala sendviče i voće. A onda je Marko, opsujući sam sebe naglas, na ćošak šanka prislonio dva prsta (kažiprst i srednji) kojima igra na aparatu i lagano ih, jednim kratkim potezom – otkinuo. Dok je ona shva tila što se dešava, on je mirno ušao u toalet, uzeo neke ubruse, dohvatio dvije krpe iz šanka, zamotao šaku i krenuo prema ambulanti. Nadrealna slika.

* * *

Ako ste mislili da je tu kraj, griješite… Nakon nekoliko dana, mi smo bili na starom mjestu, kad ono, na starom svom mjestu bio je i Marko. Sa pode belim zavojem oko šake i drugom rukom na aparatu, samo su sada dva identična prsta lijeve ruke bila u pogo nu. Isti komentari, iste psovke, sve isto… kao da se prije nekoliko dana nije dogodilo apsolutno ništa. I pogađate li možda rasplet? Ne, nije to što mislite… Marko i danas (vjerovat no) ima sve prste lijeve ruke, ali posto jao je drugi problem… Ona šankerka je u danu kad se Marko ponovo vratio na aparat dala otkaz i niko je više nikada nije vidio u Sutomoru. I taj kafić, nakon što se pročulo za događaj, do kraja sezone imao je problem da nađe oso blje za rad. To je to. Sutomore.

,,Ramy“: Ozbiljna, provokativna

Inteligentno zidova političke

Ova sezona ne samo da ispituje

Remijeve poteškoće, već se bavi i krizama članova njegove porodice. Društveni i sentimentalni odnosi, seks, porodica, obrazovanje - teme su koje se razvijaju, sa najrazličitijim likovima da bi se prikazali svi profili u današnjem društvu

Servisi Netfliks, HBO i malo manje Amazon, a u posljed nje vrijeme sve češće Apple TV+, svakodnevno nas bom barduju novim naslovima se rija i dijele publiku. Ali to ne znači da se zanimljive stvari ne dešavaju i na drugim, manje poznatim platformama, poput Hulua.

Jedno od njihovih ključnih izdanja je serija ,,Ramy“, vrlo aktuelna, ali ne toliko pozna ta drama koja nedvosmisleno otkriva egzistencijalne dile me muslimanske zajednice u Americi, ali generalno i jedne generacije.

Ona je dio talasa serija autora, koji glume sami sebe i koji se bave studijom karaktera, uk ljučujući Aziza Ansarija sa ,,Master of None“.

Opojna kombinacija

Ova serija prati Ramija (Rami Jusuf ), sina egipatskih imigranata u Americi, u Nju Džersiju, koji se bori se da sa zna što znači biti dobar musli man i kako najbolje uskladiti

Inteligentno razbijanje političke korektnosti

lične potrebe sa očekivanjima porodice. Seriju je kreirao sam glavni glumac i u trećoj sezo ni ima deset epizoda, gdje se glavni lik i dalje bori sa izbo rima koji se kreću u sivim zo nama. Ova pametna i duhovi ta i serija u prvoj sezoni je bila veoma dobra, druga sezona je bila još bolja, a treća je negdje između.

Treća sezona se dešava godinu dana nakon događaja u drugoj, u kojoj se Remi oženio sa Zai nab (Mame Ja Boafo), a vrlo brzo se i razveo, jer joj je pri znao da je zaljubljen u sestri činu Amani (Rosalin Elbaj) s kojom je bio noć prije. Sada se fokusira na zarađivanje nov ca i pomaganje stricu Nasimu (Laith Nakli) u poslu sa naki

tom, a i zato što Zainab duguje miraz od vjenčanja. Nasimova neupućenost i politička neko rektnost su opojna kombina cija za ovaj posao. Kada im se ukaže prilika da prošire posao preko velikog izraelskog do

bavljača, oni u to uskoči upr kos upozorenjima da ljudi koji su uključeni u to imaju sum njivu reputaciju. Međutim, Remi nije u stanju da odma kne dalje od onih odluka koje su mu promijenile život, dok

u njemu još postoji krhkost i čežnja dok nastoji da se po boljša. Tu su i njegovi rodite lji Majsa (Hiam Abas) i Faruk (Amr Vaked), koji nikad blliže razvodu nijesu bili i bore se da sastave kraj s krajem. Oni ra de kao pokretači aplikacija za isporuku, čineći svoje odusta janje previše ličnim i uništava jući njihove ocjene u tom pro cesu.

Uz to, majka se bori sa nepri hvatanjem starenja. Remijeva sestra Dena (Maj Kalamavi) ima takođe krizu, onu egzi stencijalnu, dok se bliži zavr šetku pravnog fakulteta. Tu su i Remijevi prijatelji, mogul iz restorana Mo ( Mohamed

Glavni junak rastrzan između potrage za empatijom i poslova sa sumnjivim tipovima

vanityfair.com

yahoo.com

Amr Vaked nikad bolji kao Ramijev tata Faruk

Amer), doktor Ahmed (Dejv Merheje ) i Stiv ( Stiv Vej ). Brutalnost njihove iskreno sti i smrtonosno ozbiljna izla ganja čine sve njihove razgo vore još smješnijim. Posebno zanimljivo je gostovanje ma nekenke Bele Hadid kao Le ne, nove Stivove djevojke, koju je upoznao preko aplikacije, a koja se odlično uklopila u ovaj mali ansambl. Na kraju, u po sljednje tri epizode se sve pri če spajaju.

Ivica humora

Serija maestralno balansira na granici između humora i oz biljnosti. Koristi jedno da po jača drugo, a poseban naglasak stavlja na kontrast između dva potpuno različita načina živo ta. Zbog problema koje želi da razotkrije i načina na koji se oni tretiraju, često probija zi dove onoga što se zove politič ki korektno.

Rami nikada nije bježao od političkih izjava ili preispi tivanja društvenih običaja, a treća sezona nije ništa druga čija. Njegova vjerska nastoja nja se ukrštaju s njegovim po slovnim planovima, izlaskom i društvenim interakcijama, a on nema predrasude prema bilo čemu i bilo kome, stalno preispitujući svoj način živo ta i prihvata ljude oko sebe ne pokušavajući da donosi vrijed nosne sudove. Dio njegovog karaktera je da saosjeća i da natjera ljude na razmišljanje pribjegavanjem komediji, ali i drami. Međutim, tu s ne radi

se o držanju lekcija melodra matskog i lažnog prizvuka već o izražavanju stvarnosti, bez obzira da li je ona manje ili vi še ugodna.

Najbolje izdanje serija nam nudi kada glavnom junaku ba ca prepreke iz stvarnog svijeta na put, koje ga isprovociraju u donošenju odluka. Što je po sebno za ovu sezonu je da ona ne samo da ispituje Remijeve poteškoće, već se bavi i kriza ma članova njegove porodice. To stvara šarmantan kontrast, jer svog heroja „šalje na klupu“ i pušta svog glavnog lika i tako postaje antologijska serija jer povezuje različite protagoni ste i teme sa svakom epizodom. Društveni i sentimentalni od nosi, seks, porodica, obrazo vanje, religija, posao…su teme koje se razvijaju, sa najrazliči tijim likovima da bi se prikazali svi mogući profili u današnjem društvu. Remijeva drama za uzima drugo mjesto u odnosu na one njegovih bližnjih, a to daje drugu dimenziju.

Zanimljivi glasovi

Iako se sezona ne vrti oko Remija, on ne nestaje u pot punosti, već je pun transfor macija, dok pokušava nado knaditi svoju raniju sebičnost i postati empatičnija osoba. Jusufov je jedan od najličnijih, najzanimljivijih glasova, koji uspjeva da govori o univerzal nim brigama. Međutim, Remi jeve odluke nas navode da se zapitamo, je li on nešto naučio iz ranijih grešaka, jer bira lične

želje, u ovom slučaju novčane, umjesto dobrobiti svojih naj milijih. A ne pomaže ni to što je sada u savezu s nekim mo ralno pokvarenim ljudima koji ga vide samo kao glasnika. Nikada nije bio tako odvra tan kao u ovoj sezoni. S druge strane, Faruk ima svoju najbo lju sezonu, jer vidimo njegovo putovanje u Egipat i njegove pokušaje pametnih investici ja. On je probuđen i zanimljiv za gledanje, a postaje jasnije odakle Remiju neke od njego vih manje blistavih sklonosti. Hiam Abas kao Majsa ide još dalje na svom putu razotkriva nja i ponovo razmišlja o živo tu koji je izgradila. Ona i Faruk prolaze kroz ono što bi moglo biti najteže u njihovom braku, dok se nose s posljedicama Re mijevog nereda. Mej Kalama vi je fantastična kao Dena i za služuje više momenata u seriji, a Nasim ima više scena, ali to i zaslužuje, jer i dalje krade sce ne, posebno u epizodi kada je u Izraelu.

Ovo je još jedna od najsvje žijih komedija koje izazivaju razmišljanje. Ovu oslobađa juću seriju, bez predrasuda, ono što je čini posebno zani mljivom je iskrenost s kojom se nosi i što rađa toplu empati ju prema svojim herojima, ko ji pokušavaju uskladiti jednu od najvećih svjetskih religija i vrijednosti zapadne kulture. ,,Ramy“ je jedna od najzani mljivijih i provokativnijih se rija. Davor PAVLOVIĆ

Ocjena: 4.3/5

zerkalo

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

Režiser često skače između jave, sna i košmara, time nas izmještajući iz realnosti u pravcu Norminog subjektivnog doživljaja, što je dodatno podvučeno obiljem subjektivnih kadrova. Dominik je u svemu tome bespoštedan i brutalan i bez kalkulacije nam sasipa u lice grijehove čovječanstva

Šta je nama Merilin Monro?

Glumica oko čijeg se talen ta možemo sporiti jer je uglav nom igrala uloge bazirane na atributima fizičkog izgleda? Apsolutno prirodna lepotica i oličenje onovremenog gla mura?

Žena, eksploatisana, mučena, varana i ostavljana? Žrtva ge netskog faktora psihičke bole sti i faktora okrutnog sveta koji ju je okruživao (ipak je njena majka i prva mučiteljica pro vela veći deo života u psihi jatrijskim ustanovama s dija gnozom šizofrenije)? Sve to i još ponešto?

Decenija produkcije

Jedno je, pak, sigurno: posle filma ,,Blonde“ Endrua Do minika, žestoko fikcionali zovanog biografskog filma uronjenog u psihoanalitički, frojdovski košmar, teško da ćemo biti išta pametniji i spre mniji da odgovorimo na sva ta pitanja. Film je premije ru imao nedavno u Veneciji, a pratile su ga žestoko podelje ne kritike za svaki segment, pa onda i film u celini, a ovih dana nam se ukazao i na Netfliksu. Najpre malo faktografije, i to ne o Merilin Monro, odnosno Normi Džin Bejker / Mor tenson, nego o samom filmu. U različitim fazama produkci

Naši junaci u sve opasnijoj i ultrazabavnoj interkulturnoj avanturi

Naslađivanje patnjom Merilin Monro

je proveo je više od deset godi na, a jedina konstanta u tome je bio Endru Dominik kao scena rista i režiser, uz naslovni fikci onalizovani biografski roman Džojs Kerol Outs kao literarni predložak i ideju-vodilju. Glu

mica za naslovnu ulogu se me njala: prvi izbor bila je tada već etablirana Naomi Vots, drugi Džesika Čestejn , i to nakon što se probila ulogom u filmu ,,The Tree of Life“ (2011) Te rensa Malika s Bredom Pi

tom, čija je kompanija Plan B preuzela produkciju. Za period realizacije projekta određeno je vreme posle Dominikovog filma ,,Killing Them Softly“ (2012) s Pitom u glavnoj ulozi i na poziciji producenta.

Projekat ,,Blonde“ je u nekom trenutku ponovo „stavljen na led“ usled nedostatka sredsta va. Godine 2016. Netfliks se nametnuo kao budući distri

Atraktivno režirana ali ekscesivno spakovana drama ,,Blonde“ Endrua Dominika

Ana de Armas u roli bjesomučno objektivizovane holivudske zvijezde Merilin Monro

buter, a Dominik je tri naredne godine proveo tražeći glumicu koju je našao u Ani de Armas, što je bilo prilično iznenađe nje: kako će strana, kubanska glumica (sa sve pripadajućim akcentom) odigrati sve-ame ričku ikonu?

Sam Dominik je svoje istraja nje na projektu, u toku čijeg je razvoja snimio dva filma (pored pomenutog ,,Killing Them Softly“, tu su još i doku mentarci o Niku Kejvu ,,One More Time with Feeling“ iz 2016. i ,,This Much I Know to Be True“ iz ove godine) morao objašnjavati. Prije svega činje nicom da nakon „mužjačkih“ filmova u kojima su žene jed va bile prisutne, kao što su to njegov prvenac ,,Chopper“ (2000) i vestern ,,The Assassi nation of Jesse James by the Coward Robert Ford“ (2007), ima poriv da snimi film centri ran oko žene, u kojem će biti tematiziran odnos muškaraca prema ženama kao objektima.

Slika oca

Možda su tu persona Merilin Monro i osoba Norma Džin idealan lakmus i za muškarce (koji bi je objektivizirali jer je njen javni lik ustrojen da bi za dovoljio muške poglede) i za žene (koje bi se s njom identi fikovale). Ali je izvorni roman,

sam po sebi žestoko fikciona lizovan oko nekih biografskih (i nekih tračerskih) podataka koji bi mogli poslužiti smerni ce u toj priči, bio i ostao kon troverzan, što zbog brutal nosti, što zbog eksploatacije i ponovne viktimizacije prera no preminule zvezde.

Dominik otvara film s vinje tom iz Norminog detinjstva: njoj (igra je Lili Fišer , izvr sno) majka Gledis (Džulijan Nikolson, takođe izvrsna) po klanja uokvirenu sliku muš karca, tvrdeći da je to njen otac, pre nego što je odvede u Holivud koji je upravo zahva tio požar, tvrdeći da njen otac živi tamo. Nakon što ih poli cija otera s lica mesta, Gledis ima jednu od svojih epizoda tokom koje pokušava da udavi Normu u kadi, posle čega ona odlazi u psihijatrijsku bolnicu, a Norma u sirotište.

Deset-petnaest godina kasni je, ona je „pinap“ foto-model s umetničkim imenom pod kojim je poznajemo jer „Me rilin zvuči kao slavna osoba“.

Na prvoj audiciji je predsed nik studija Deril Zenuk silu je, kao prvi u nizu muškaraca koji će je u filmu maltretirati. Nakon toga, sa dvojicom pri padnika „holivudskog plem stva“, Kasom (Zavijer Samju el) i Edijem (Evan Vilijams),

živi u poliamoričnoj zajednici, ali se toga, kao i Kasovog de teta koje nosi, mora odreći po diktatu agenata koji upravljaju njenom karijerom. Abortusi i

spontani pobačaji postaće je dan od „lajtmotiva“ filma i zlo stavljanja koje je slavna glumi ca pretrpela.

Distorzirani podaci

Sledi ono što već uglavnom znamo: karijerni uspon u ulo gama koketne plavuše nesve sne svog seksepila, pokušaji da zaštiti finansijske interese i bar na tom polju ne bude ek sploatisana, pokušaji upravlja nja vlastitom karijerom kroz uloge u dramskom tonu... Pa javno publikovani brako vi s ljubomornom i nasilnom bivšom sportskom zvezdom Džoom Dimađiom ( Bobi Kanavale ) ili sa ljubaznim, ali distanciranim piscem Arturom Milerom ( Ejdrijan Brodi), na koncu i veza sa „se lebriti“ predsednikom Kene dijem, problemi na snimanju, zavisnost od alkohola i tableta i na kraju smrt. Još jedan „laj tmotiv“ je tu prisutan: većinu muškaraca sa kojima je uple tena u veze, oslovljava sa „ta ta“, tražeći u njima oca kojeg nikada nije upoznala, a od ko ga, navodno, prima pisma, dok se u njoj žestoko bore Norma kao ličnost i Merilin kao izmi

Insistiranje na eksplicitnom i brutalnosti bez pokrića

Ejdrijan Brodi tumači pisca i Merilinog supruga Artura Milera

šljeni lik, a u toj borbi prva fa talno gubi od druge. Nekoliko stvari na ovom me stu treba priznati Dominiku. Prvo, „Blonde“ definitivno re definiše pojam biografskog igranog filma, kako u smislu toga da biografske podatke distorzira, preskače ili slobod no „izmišlja“ kako bi se bolje uklopili u priču u kojoj smo pod lupom, pak, mi, i kao pu blika i kao društvo. Drugo, iako je osnova izlaganja uglavnom linearna, Dominik često skače između jave, sna i košmara, time nas izmešta jući iz realnosti u pravcu Nor minog subjektivnog doživljaja iste, što je dodatno podvučeno obiljem subjektivnih kadrova. Treće i konačno, Dominik je u svemu tome bespoštedan i brutalan i bez kalkulacije nam sasipai u lice grehove čovečan stva prema ženama koji svaka ko ne počinju i ne završavaju s Merilin Monro.

Pitanje je, međutim, koliko je to dobro i uputno, naročito u jednako bespoštednom tra janju od blizu tri sata. Koli ko se u tom nasilju koje Nor ma / Merilin preživljava gubi ona kao osoba sa slobodnom

voljom, makar ponekad ogo vorna za svoje izbore? Šta iz toga možemo zaključiti o njenoj karijeri i glumačkoj ostavštini? Možemo li ispod fasade Merilin upoznati Nor mu kao osobu dalje od njene traume? Gde prestaje brutal na iskrenost i počinje eksces u brutalnosti? Odnosno, mo ra li Merilin, čak i u ovako fik cionaliziranoj interpretaciji, ponovo postati i ostati samo žrtva koja pati, možda čak i u svrhu naslađivanja publike željne spektakla te vrste? Ili i nije cilj da iza svega toga dobi jemo sliku (nekada žive) oso be, nego svetice-mučenice iz religijske literature.

Paleta bez funkcije

S tim u vezi, Dominik se ne poigrava samo upotrebom su bjektivnih kadrova, često eks cesnih i postavljenih tako da nas s pozicije publike i druš tva postave u nekakav anta gonizam s protagonistkinjom, nego i detaljima vizuelnog, a naročito zvučnog dizajna.

Kreatori time pokušaju da nas stave „u glavu“ tako interpreti rane Merilin, odnosno Norme, ali i da pokažu paletu izražaj

Četvrtak, 6. oktobar 2022.

nih sredstava kojima Dominik sa saradnicima barata.

Taj „portfolio“ u kojem se smenjuju različiti formati sli ke i različite boje u paleti (od visoko kontrastirane crno-be le kao u noar filmovima, preko izbledelih boja, pa do punog „tehnikolora“) retko kada ima dramaturšku funkciju (u tom smislu, u pomoć dolazi savr šeni „saundtrek“ Nika Kejva i Vorena Elisa), već orijenta ciju na što verniju rekreaciju detalja.

Najmanje sporna na kraju je glumačka izvedba Ane de Ar mas, kao i celog tima na planu kostimografije, maske i šmin ke koji ju je, uprkos fizičkoj ra zličitosti, pretvorio u Merilin Monro. Što se same glume ti

če, Ana de Armas je sigurna u izvedbi Merilin Monro, odno sno Norme Džin u različitim raspoloženjima i ključevima, ne nužno u smeru imitacije, već legitimne interpretaci je njenih psihičkih stanja, uz verno „skidanje“ detalja poput poza i glasovnih kadenci. Klica Merilin Monro možda po stoji u svakoj glumici sa zvezda nim potencijalom i željom da ugodi publici. Ona svakako sto ji u Ani de Armas koja se pred našim očima u poslednjih ne koliko godina pretvara u veli ku zvezdu. I to one vrste koja, izgleda, čvrsto drži konce svoje karijere u svojim rukama. Vre mena su se ipak malo promenila od doba Merilin Monro...

Ocjena: 5.7/10

hollywoodreporter.com

Bobi Kanavale ubjedljiv u ulozi ikone bejzbola Džoa Dimađa

dailymail.co.uk

Film svakako posjeduje nešto magično čime će nas opčiniti, makar na početku, pa će nas svako odstupanje od toga kasnije razočarati. Tome ne pomaže ni to što se ostvarenje može jasno podijeliti u dva dijela, dramaturški, pa samim tim i stilski

Atina, ali ne grčka presto nica, nego blok socijalnih zgrada u sirotinjskom, uglav nom imigrantskom predgrađu Pariza. U toj „Atheni“ – nere di, kako se to zna dogoditi i u pravoj, i kako je to obično sli ka koju dobijamo iz predgrađa Pariza. U tim neredima jedna familija: majka, sestra i četvo rica braće.

Najmlađi od njih, trinaestogo dišnji Idir, nepokretni je po kretač radnje: njega su nasmrt pretukla trojica muškaraca u policijskim uniformama;

ostavljen da umre, na kraju je podlegao povredama. Najsta riji Moktar (Uasini Embarek) je glavni kvartovski diler ko jem je cilj da u neredima zašti ti pre svega svoj posao. Srednja dvojica, „usijana glava“ Karim (Sami Slimane) i smireni Ab del (Dali Bensalah) naći će se u centru sukoba prilikom ne reda.

Autorski ciljevi

Karim je, zajedno sa svojim vršnjacima – tinejdžerima ne rede i poveo, a nešto stariji Ab

Previše kalkulisanja za iole dobar

del, pripadnik francuske voj ske, želi da te iste nemire smiri i u tu svrhu služi kao veza iz među meštana i vlasti. Sukob između dva brata re flektira se i na majku i na sestru koje jedva da postoje kao enti teti, majka insistira na tihoj, a masovnoj molitvi, dok sestra na rečima, iako ne i aktivno, podržava pobunu mladih ge neracija. Zajedno sa starijim i viđenijim ljudima u kvartu i u džamiji, Abdel mora da se po

brine i za misterioznog Seba stijana (Aleksi Maneti), čo veka s liste osumnjičenih za terorističke akte, dok se poli cijski obruč oko Atine steže. Situacija će dodatno eskalirati kada demonstranti otmu mla dog specijalca Žeroma ( An toni Bažon). To bi, ukratko, bila postavka filma ,,Athena“ Romena Gavrasa koji nam se, nakon premijere u Veneciji pre nešto više od mesec dana, upravo ukazao na Netfliksu.

Buntovni pogledi sa pariskih krovova

Sva uzavrelost protesta na moćnom posteru Gavrasovog ostvarenja

Ostvarenje impresivnog uvoda i ipak pretjerane ambicije

gih, kompleksnih, kinetičnih, a savršeno kontrolisanih ka dar-sekvenci. Apsolutnu po hvalu zaslužuje direktor foto grafije Matia Bukar, takođe veteran muzičkih spotova, praćenih dramatičnom neo klasičnom muzikom koju pot pisuje kompozitor Surken

Igra pionima

U muzici se preklapaju orke stracija, elektronika, na mo mente čak i opera, uz montaž ne rezove samo tamo gde su oni doista neophodni. S druge strane, retki pasaži iz vizure policajaca za nerede režirani su klasičnije, uz češće rezove i više kraćih kadrova.

kalkulisanja dobar kraj

Gavrasu, inače sinu čuvenog grčko-francuskog filmskog autora Koste Gavrasa, nikako ne nedostaje ambicije da ak tuelni politički trenutak uhva ti na način koji je ujedno i sa vremen i bezvremenski, te da u samo sto minuta trajanja slo ži film koji je i ratni, i akcioni, i porodična, ali i socijalna dra ma. Koliko je u tome uspeo?

Kritika je zapravo podeljena po tom pitanju. Ona anglofona uglavnom hvali film zbog sme

log i bespoštednog komenta risanja francuske realnosti, te zbog izuzetnih produkcijskih vrednosti izgrađenih oko pri če koja poruku komunicira ja snim žanrovskim sredstvima.

Neki mu čak i lepe etikete da je film „Delakroa za genera ciju Snepčeta“. Frankofona kritika, pak, filmu zamera da je lažnjak koji eksploatiše po bunu radi fetišizacije nasilja čija se kompleksna struktura i ispolirani trikovi raspadaju

pod teretom velikih, a lažnih ambicija, pa je krajnji rezultat zapravo krajnje apolitičan film na vrlo političku temu. I jedni i drugi su na svoj način u pravu: film svakako posedu je nešto magično čime će nas opčiniti, makar na početku, pa će nas svako odstupanje od to ga kasnije razočarati. Tome ne pomaže ni to što se film može jasno podeliti u dva dela, dra maturški, pa samim tim i stil ski. Upravo o stilu bi trebalo najviše i razgovarati.

Gavras junior koji se, pre nego što se otisnuo u filmske vode, bavio režijom video-spotova, već na samom početku name će dominantni stil u vidu du

To sve savršeno funkcioni še u prvoj polovini filma, dok Gavras i ko-scenaristi Elia Belkedar i Lađ Li (inače au tor filma ,,Les miserables“ iz 2019. na sličnu temu koji se, prema svom priznanju učio filmskoj umetnosti snimajući policijsku brutalnost u svom kvartu) izlažu i zapetljavaju situaciju. Loša vest tu je da će svakako morati jednom da je i raspetljaju. Ambicije su za pravo prevelike da bi struktu ra koju su uspostavili mogla tek tako da se održi, a najveća greška je na tom mestu ipak Gavrasova i čisto režijska: u drugoj polovini filma on bira onaj klasičniji pristup raska driranih scena.

Jedan od „prevoda“ takvog iz bora bio bi da Gavras okreće perspektivu ka onoj policijskoj i zvaničnoj što implicira to da kalkuliše s time koliko bi se i kome zamerio, a u tom pravcu se kreće i naknadno „objašnje nje“ Idirove pogibije. Zbog to ga svi likovi, od onih nosećih do onih sasvim epizodnih, samo su objekti i pioni u sukobu na nivou višem od njihovog kvar ta ili grada, sukobu koji se od vija na nivou države i nacije. Pa opet, makar zbog prve po lovine, naročito zbog onih sjaj no koreografiranih i uslikanih scena pljačke policijske stanice i ranih scena uličnih borbi iz među demonstranata i policije na lokaciji vrlo specifične topo grafije, ,,Athena“ je film vredan pažnje. M. STOJILJKOVIĆ

3.2/5

od

Odakle prijeti katastrofa

Ovakvi ,,filmovi globalne i kosmičke katastrofe“ bili su idealan teren za sociološki opit, društveni eksperiment. Čak i onda kad su (uglavnom) ta ostvarenja užasno i akutno patila od vizuelne nedorečenosti, ušećerenosti ili čak tranjavosti, znala su da podvale i efektnu tezu

Prije nego se NASA ovih dana konačno pozabavi la (potencijalnom, nikad se ne zna... eventualnom!) opa snošću od udara asteroida na Zemlju, to su činili Brus Vi lis, pa Šon Koneri sa sve pe rikom... A najveći pisac horo ra Stiven King čak odlučio da

jednom, jedini put, sjedne u režisersku stolicu. Filmski sladokusci su od Američke svemirske agenci je (NASA) u septembru dobi li gorko-slatku lekciju: dobro razmisli što ćeš poželjeti. Na daljini od 6,8 miliona milja, pionirski sistem ,,planetar ne odbrane“ jednim je suda rom efikasno eliminisao pro mijenio putanju Dimorfosa – mjesec asteroida Didimos. Testni program ,,Dart“ je, po tričavoj cijeni od 320 milio na eura, prošlog ponedjeljka praktično razriješio pitanje bilo kakve buduće opasnosti da će nam se asteroid sruši ti na glavu, krov, okean, šta god... I ne samo to: potenci jalno je ubio bilo kakvu budu ću potrebu za snimanjem fil mova u kojima pad asteroida prijeti Zemlji.

Kingova komedija Šteta, reći će opet filmski za ljubljenici - jer su ovakvi ,,fil movi globalne i kosmičke ka tastrofe“ bili idealan teren za

sociološki opit, društveni ek speriment. Čak i onda kad su (uglavnom) ta ostvarenja uža sno i akutno patila od vizuelne nedorečenosti, ušećerenosti ili čak tranjavosti, znala su da podvale sjajnu i efektnu tezu koja je otprilike glasila: najve ća opasnost za opstanak čovje ka na Zemlji u bilo kom kosmi čkom scenariju je čovjek. I naravno da je takva priča morala da bude sjajan motiv za lika poput Stivena Kinga. Jedan i jedini put režiserske rabote latio se 1986, za film koji se, ni manje ni više, zvao ,,Maximum Overdrive“. Tog puta nije se radilo o klasičnom asteroidu, već jednoj prilično maglovito opisanoj kometi, koja Zemlju promašuje – ali

koja nekim čudom (magnet skim poljem, zračenjem, kako li) – natjera sve mašine na pla neti da polude!

Ono što je King snimio nije bila komedija, daleko od to ga – ali apsolutno i mimo na mjere i plana pisca-režisera djeluje komično. Otprilike, svaki elektronski uređaj na Zemlji kreće u frontalnu re voluciju protiv ljudskih gos podara. Emilio Estevez i Lora Herington se sa kraja na kraj filma razlijeću da bi kako-tako spasili što se spa siti može, tu neđe se otkriva i nekakva vanzemaljska zavje ra... I da: apsolutno najbolje u filmu je soundtrack koji je u potpunosti potpisao najdraži Kingov bend. Naravno i pot puno simbolično, australijski AC/DC.

Ta hard rok poslastica nije uspjela da ispegla Kingovu re žisersku neukost i naivnost –pa je godinu kasnije ,,čašćen“ i Zlatnom malinom za najgoreg režisera godine. Da podvuče mo: apsolutno nepravedno, jer je vrijeme pokazalo da se radi o pravoj trashy poslastici.

Šonova perika

Za one koji su odrastali osam desetih, žanr ,,kosmičke ka tastrofe“ ipak se poznaje najbolje po Šonu Koneriju.

Bjesomučno repriziran u ter minima za klince i tinejdžere sa obje strane Atlantika, ,,Me teor“ (1979) centrira slavnog škotskog viteza u roli sa još smješnijom perikom od one koju je nosio u svom posljed njem ,,Džejms Bond“ izda nju... Ali ipak, Koneri to iznosiBrus Vilis, tipski američki heroj u spektaklu ,,Armageddon“ (1998)

Četvrtak, 6. oktobar 2022.

Zemlju decenijama bila efektan i potentan filmski motiv

prijeti kosmička katastrofa

dostojanstveno – u filmu Ro nalda Nima u kom tumači na učnika koji pokušava da spri ječi katastrofu.

Plan da se planeta spasi nu klearnim arsenalom doživlja va fijasko (sasvim interesan tna i štosna autorska ideja) – pa sve postaje užurbana i grozničava borba da se spasi što se spasiti može... Uz Ko nerijev teški škotski akcenat, dok izgovara kultnu liniju o ,,opasnosti koja je moćnija od svih hidrogenskih bombi.

Brža od svih raketa. Koja ne može misliti. Nema razuma.

Koja pravac ne može promi jeniti!“.

E ono što se naravno može promijeniti, je pravac odnosa Amerikanaca i Sovjeta usred Hladnog rata, pa tu negdje u filmu stiže i razrješenje...

Osmocifreni budžet spucan je u film koji realno djeluje i jefti nije nego što jeste bio. Pa ipak, sam trominutni trejler vrijedi pogledati, kao odraz toga kako se jedna globalna anksioznost

pretakala u filmski spektakl, u jednoj posebnoj eri.

Predsjednik Friman Tako se pogodilo da je 1998. ,,Deep Impact“ u bioskope sletio osam sedmica prije ,,Ar mageddona“ Majkla Beja . Režiserka Mimi Leder spa kovala je za komad jeftiniji –ali i promišljeniji, cerebralniji spektakl.

,,Deep Impact“ tiče se onog scenarija kad naučnici shvate, da je scenario u kom ,,događaj koji prijeti uništenju čovje čanstva“ sasvim realan. E sad, tiče se uglavnom onih ključ nih globalnih igrača. Tu Mor gan Friman pristojno tumači

američkog predsjednika, koji naravno mora da navrat-na nos donosi sasvim političke i ljudski-slabe odluke. Podzemna skrovišta se na vrat-nanos spremaju, naravno da prime mali procenat popu lacije kojoj je suđeno da preži vi. Pokušaj da se nebesko tijelo bombarduje samo dovodi do toga da ,,svemirska kamenči na“ bude podijeljena u mnogo manjih i jednako opasnih dje lova. Pored ,,200 hiljada naj pametnijih“ treba izabrati ne kako i one Amerikance koji će se ušunjati u famozna podze mna skrovišta. A posada sve

Šon Koneri, naučnik-spasilac u filmu,,Meteor“ (1979)

,,Deep Impact“ (1998) nudi dovoljnu dozu pametne zabave

haphazardstuff.com

rottentomatoes.com

mirskog broda ,,Mesija“ mora da odluči, da li da se žrtvuje i tako spasi čovječanstvo. Uglavnom – pristojno zabav no, ne pretjerano pristojno snimljeno. I mnogo pametni je od ,,Armageddon“. Uz bitnu opasku: ni približno tako za bavno.

Mantra desnice

Bučan, mačo, direktan - ,,Ar mageddon“ Majkla Beja od te 1998. ostaje kredo i najdraža filmska zabava američkih re publikanaca i ideoloških de sničara sa kraja na kraj plane te.

Otprilike, to je raskalašna i ot kačena filmska žurka, kakva bi se desila na nekim bahana lijama u posljednjim danima antičkog Rima. Sa sve momen tima herojskog žrtvovanja, slowmotion ljuljanjem akcije i Brusom Vilisom koji pred vodi jednu astronautsku eki pu u stilu ,,12 žigosanih“ (,,The Dirty Dozen“, Robert Aldrih, 1967).

Svi oni su tu životno sasvim promašeni likovi, jer im je dr žava ko zna koji put potpetlja la nogu. Glomazna ljevičar ska administracija, naravno, u ovoj viziji se pokazuje kao potpuno nesposobna – pa je za spas planete potrebna ekipa zaboravljenih individualaca... I oni će to, naravno, učiniti kao od šale – pod uslovom da im država obezbijedi pore ske olakšice. I da ih definitiv no ostavi na miru, da žive ka ko hoće. Ma, filmski vatromet

za svakog malog Trampovca u poznatom dijelu univerzuma!

Spasonosne nuklearke

Evo i jednog primjerka iz film skog svijeta kad se realno vje rovalo – da zaista nekog dobra ima i od nuklearki. ,,The Day the Sky Exploder“ (1958) pot pisuje Italijan Mario Bava. I ima, jako interesantno – sa svim mirnodopsku poentu. Prvo naučnici u potpunoj deluziji raketnim napadom usmjere asteroid ka Zemlji. Pa režiser Bava pametno odluču je da filmsku radnju usmjeri na teren moralnosti i realnih egzistencijalnih i etičkih dile ma... Nema tu mnogo eksplo zija i akcije, liše posljednje ko ja je apsolutno spektakularna i katarzična.

A ideja je prosta: spas leži u momentu kada se komple tan svijet Hladnog rata složi da žrtvuje, đuture, nuklear ni arsenal. I da svim tim, mi mo sopstvenog nepovjerenja i strahova – zajednički i udru ženo izbombarduju prijetnju iz kosmosa.

Naravno da je akcija u finišu potpuno pobjednička. A autor ski potpis Marija Bave sasvim štosan i zabavan. Za apsolutnu preporuku, prije svega i pored svog tog herojstva Konerija ili Vilisa na našoj listi.

Spomenik gluposti

Na kraju jedna, ne planetar na, nego kosmička katastrofa – od filma. I ne brinite, neće mo o prošlogodišnjem ćorku

,,Don’t Look Up“ Adama Ma keja... Ovaj put, Halejeva ko meta kao prijetnja, precizni je, jedan vanzemaljski brod skriven u njenom repu, sa na slaganom gomilom naizgled mrtvih tijela... To je, otprilike, zaplet ,,Lifeforce“ (1985) To bija Hupera, filma koji je ne kako uspio da prije više od tri i po decenije podigne dosta bio skopske prašine. Glavni razlog bila je vanze maljka. Predivna Matilda Mej u ključnom momentu fil ma oživljava i navrat-nanos ,,isisava“ život iz svega što joj se nađe na putu. Pa tako i, reci mo, iz pola Londona. Film je otprilike zamišljen da bude tematski spomenik ljud skoj gluposti, ali je toliko upro pašten u procesu produkcije, da je naprečac i sklonjen sa ame ričkog reportoara bioskopa, pa vraćen, pa... Nije pomogao sce nario Dena o’Benona (radio na tekstu za najbolje momen te serijala ,,Osmi putnik“) – a interesantan momenat je rola Patrika Stjuarta, mnogo pri je nego će se proslaviti u ,,Star Trek: Next Generation“ seriji. Od niza gluposti tu se pamti, recimo, vanzemaljski brod u obliku artičoke (?!), ali i neki sasvim pristojni i bombastični specijalni efekti. Do momenta kad jedan pukovnik upre pr stom u fatalnu vanzemaljku i vikne: ,,Ona je ta koja je uni štila svijet!“. Propast planete teško, srećom ne ni filmska, jer ima tu ponešto baš zabav no. S. STAMENIĆ

celuloid

Omiljena dosjetka Samjue la Goldvina i Džeka Vor nera, producenata i ključnih faca velikih studija ,,klasičnog“ Holivuda, glasila je ovako: ,,Ako želite da pošaljete neku poruku, samo to uradite ,,Ve stern junionom“ i ništa više“. Na to su silni čistunci i ,,bra nioci filma kao umjestnosti“ naravno zagraktali, kako Ho livud gura formu ispred su štine... A gospoda Goldvin i Vorner bi, da su sada živi, kao odgovor svima tutnuli film ,,Prey“ Dena Trahtenberga.

Zemlja Komanča

Ljetošnji (neočekivani) hit je dokaz, da moderni Holivud može da napravi i plasira druš tvenu poruku – od bilo čega, u bilo što. Pa i u ,,Predator“ se rijal.

Dakle, filmska industrija po čela je da navrat-nanos pakuje i telegrafiše angažovani kon tekst u sve i svašta, pa bi oni sta ri filmski moguli rekli nešto u fazonu: ,,Alo, prećera se, majka mu stara!“. E sad, kvaka je u to me da to ,,angažovano“ ne zna či nešto nužno loše za ,,Prey“. Ili makar, značajno prevazilazi bilo kakva očekivanja.

Malo konteksta ,,Predator“ serijala: teško da u prethodnih tri i po decenije i originalnog filma Džona Mektirnana iz 1987. ima saj-faj franšize koja je toliko banalizovana i degra dirana. Zamislite retro-akciju osamdesetih sa sve Švarcene gerom – koja je iz filma u film, opet i opet, bila priča o čudo

,,Vanzemaljska“ ljepota Matilde Mej - globalna prijetnja u ,,Lifeforce“ (1985)

flickeringmyth.com

Ono po čemu je čudovište Predator ovog puta zaista interesantno je njegov kontekst, suština. A tiče se igre totalnog ,,gospodara prirode“, bića na samom vrhu lanca ishrane. A takav ima urođeni instinkt da se ,,nadmeće“ isključivo sa onima koji ga na bilo koji način mogu ugroziti

,,Prey“: Iskorak u serijalu ,,Predator“ ipak previše objašnjava sebe

Prost zakon lovca i lovine

vištu čija je realno jedina po sebnost to što ima opciju (po lu)nevidljivosti... Dakle, lako je shvatiti prvo zbog čega se od ,,Prey“ nije bilo što očekivalo, a drugo – zbog čega očekivanja nije bilo teško prevazići. ,,Prey“ vas lansira u 1719. go dinu, zemlju Komanča koja otprilike u tom periodu na kratko postaje francuska kolo nija u Sjevernoj Americi. Sko ro kompletnu ekipu filma (liše tipova koji glume koloniste) zaista čine potomci američ kih starosjedilaca, i u njihovoj zemlji će se, nakon početka fil ma, obresti čudovište, živulj ka iz starih predanja. Naravno vanzemaljac – i naravno, naš stari Predator.

Sam Predator ovog puta mi nimalno odstupa od one van zemaljske ,,formule“ na koju smo navikli u serijalu. Tu je fa mozna polu-nevidljivost, ali i

pojava koja otprilike podsje ća na staru sjevernoameričku legendu o ,,Velikom stopalu“, pa i Jetiju, kako god hoćete...

Uglavnom, autorski tim filma ga sasvim lako smješta u mito loški kontekst naroda Koman ča i to je za pohvalu.

Ono po čemu je Predator za ista interesantan – je njegov kontekst, suština. A tiče se igre totalnog ,,gospodara priro de“, bića na samom vrhu lan ca ishrane. A takav ima uro đeni instinkt da se ,,nadmeće“ isključivo sa onima koji ga na bilo koji način mogu ugroziti.

I lako je shvatiti, da direktna prijetnja za Predatora neće biti sami Komanči – ili makar, neće biti svi oni...

Tu film ne dobija samo kon tekst o ,,starim Komančima koji su u eri kolonizacije osta li bez zemlje a nikog nijesu ugrožavali“ – već i emancipa

torski. Što su Komanči u očima kolonista, to je djevojka Naru (karakterna i talentovana, ia ko ne pretjerano verbalna Ember Midtander) u svom ple menu. Cura koja prosto pred svima želi da pokaže da je i njoj mjestu lovu.

Francuski kolonisti Prije nego dobije efektnu lek ciju odrastanja (ne jednu, a svaka će biti prilično skupa!), koja se tiče toga na koji način lovac lako postaje lovina, u ovom ili bilo kom svijetu. Sve to, u igri sa Predatorom, u filmu teče pitko: Koman či će prvo negirati, pa se na najokrutniji način suočiti sa opasnošću na koju upozora va djevojka. U igru će upasti i francuski i ko zna kakvi kolo nisti... A naše vanzemaljsko čudovište će, pomalo u Fredi Kruger stilu, postati horori

stično sredstvo da demonstri ra sve anomalije jednog straš no okrutnog svijeta. Recimo onog, koji je prethodio stvara nju Sjedinjenih Američkih Dr žava u 18. vijeku.

I dok kažeš keks – eto ti ne jed nog, nego nekoliko društvenih (pod)tekstova elegantno pod vučenih u survival matricu istorijske fantazije. I tu dola zimo do problema zbog kojih ,,Prey“, naravno, nije potpun uspjeh. A tiče se toga da sve ovo angažovano autori na ta cni serviraju i isporuče gleda ocima u prvoj trećini ili maksi malno do polovine filma.

A onda? Slijedi ponavljanje iste poente, pa potenciranje, opet, istog toga – da slučajno bilo ko u publici ne shvati o če mu se radi, i da se svima to sa žvaće do kraja, do posljednjeg zalogaja... Dakle, problem sa ,,Prey“ je sasvim ironičan: to je film koji potcjenjuje standar dnu ,,Predator“ publiku – ili publiku neke generičke ljetnje horor-fantazije. Šteta, jer je mogao biti jedno od najprijat nijih mejnstrim iznenađenja godine. Ovako – to je jedan ne očekivano dobar, jednostavan i jasan filmski lovac, koji usput postaje sopstvena lovina. Ni je loše, spram očekivanja. S. S. Ocjena:

Karakterna Naru (Ember Midtander) na meti Predatora

Svođenje većine žrtava i njihovih porodica na njihov bol, bliže je eksploataciji nego poštovanju bilo kakvih uspomena, što je možda i najveći razlog što je uprkos nezapamćenoj gledanosti, ogroman broj ljudi zapravo reagovao negativno na projekat

Ukoliko

Kontroverzna iserije

često gledate doku mentarce o serijskim ubi cama i samim tim ste u toku i sa reakcijama na internetu, onda ste svjesni i jedne vrlo za brinjavajuće stvari. Ted Bandi je prilično…popularan. Niko ne opravdava ono što je uradio (kidnapovao, silovao i hladnokrvno ubio više od 30 žena), ali ipak ćete na pomen njegovog imena čuti stvari poput - bio je jako harizmati čan, studirao je pravo ili - fun fact, bio je Strijelac u horosko pu! Cijela stvar je, zapravo, izuzetno jeziva.

Treće predstavljanje Tome, naravno, nije pomogao ni Netfliksov serijal („Con versations with a Killer: The Ted Bundy Tapes“) koji je pri kazan u januaru 2019. da bi se poklopio sa 30 godina od Ban dijeve egzekucije. A sigurno ni film „Extremely Wicked and Shockingly Evil and Vile“ Džoa Berlindžera iz iste go dine u kome jednog od najpo znatijih serijskih ubica u ame ričkoj istoriji glumi niko drugo do Zek Efron (za koga svi zna mo da je popularan među žen skom publikom).

Činjenica je da je eksplozija podcasta, filmova, serija i do kumentaraca čija je glavna te matika pravi zločin, podsta kla interesovanje za nasilne i opasne počinioce, ali i dopri njela da se žrtve i dalje zane maruju. Pa tako svi znamo za Teda Bandija, Ivana Milata i

Monster: The Jeffrey Dahmer Story

Zbrkan portret

Džefrija Damera, ali su De bora Everist, Karin Kembel i Toni Hjuz - žrtve ovih istih ubica, uglavnom zaboravljene. To za sobom povlači i pita nje - da li nam je zaista potre ban (još jedan) TV projekat

o Džefriju Dameru, kaniba lističkom serijskom ubici ko ji je u periodu između 1978. i 1991. godine ubio 17 mladića? Netfliks smatra da jeste.

„Dahmer - Monster: The Jef frey Dahmer Story“ (pri čemu

nikome nije jasno zašto ova ko dug naziv i zašto dva pu ta Damer u nazivu) je drugo prepričavanje života i zloči na serijskog ubice koje je izaš lo samo u poslednjih pet go dina, a tre ć e predstavljanje

Odlični Evan Peters lice užasa na posteru serije

portret čudovišta

njegove priče u poslednje dvi je decenije. Prije 20 godina Džeremi Rener ga je glumio u filmu „Dahmer“ ( Dejvid Džejkobson, 2002), a zatim i Ros Linč u „My Friend Dah mer“ ( Mark Mejers , 2017).

U Netfliksovom novom pro jektu, Damerova priča je po novo ispričana u obliku (ne tako) mini-serije od deset epi zoda, koju su kreirali Rajan Marfi i Ijan Brenan , ovoga puta sa Evanom Petersom u glavnoj ulozi.

Monotoni dani

Serija prati Damerovo djetinj stvo, prikazuje odnos sa rodi teljima, babom, vršnjacima u školi, njegovu opsjednutost disekcijom mrtvih životinja, a onda brzo potom i potragu za mladićima koje je drogi rao, ubio, raskomadao i pojeo (sa fava pasuljem i kjantijem, moguće). I obuhvata sve do njegovog hapšenja i krivičnog gonjenja (slučajno ili ne, kultni Demov „The Silence of The Lambs“ izašao je 1991. godine kada je Damer uhapšen). U pi tanju je hronika neopisivog zla koja je na momente krajnje ne gledljiva.

Prvih pet epizoda koje su re žirali Karl Frenklin , Kle ment Virgo i Dženifer Linč, vrte jedan te isti scenario i prikazuju monotoni život jednog kanibala. Džefri pi je jeftino pivo, očijuka, sni mi nekog, masturbira i onda nakon toga odradi nešto lo še - pri čemu do poslednjeg trena ne znate da li će samo ubiti žrtvu i pojesti je ili će pr vo imati seks sa njom. Sama monotonost čini seriju nešto dosadnijom, ali i ukazuje na bitan element - koliko je puta Džefri mogao i morao biti ot kriven i spriječen. Ipak, nešto zanimljiviji je drugi dio sezo ne i počinje s šestom epizo dom „Silenced“ u kojoj nam Dejvid Mekmilan i Dženet Mok pričaju priču o Toni

ju Hjuzu (talentovani Rodni Burnford čiji je performans srceparajući), koji je ovdje predstavljen kao možda i je dina žrtva sa kojom je Džefri imao nešto dublju vezu.

U pitanju je i najbolja od ovih deset epizoda i žalosno je što po ovom receptu nije odrađen čitav serijal (ili makar većina).

Ono što je očigledno dok gle date serijal jeste da su Marfi i Brenan htjeli da daju žrtvama imena (nešto što je, recimo, projektu „When They See Us“ pošlo za rukom ako znate da su prije toga bili poznati samo kao „Central Park“ petorka).

U pitanju je nešto što Marfiju obično ide dobro. Ubistvom, ovim se ljudima oduzima na sleđe. Nije važno ni ko su bili ni šta su uradili. Zauvijek ostaju samo fotografija i ime u nizu žrtava, a čitava njihova egzi stencija odjednom je definisa na isključivo time kako se za vršila. Zato je velika stvar kad ovakvim projektom neko mo že da okrene reflektore usmje rene na ubicu ka žrtvama i po kaže ko su ti ljudi zapravo bili. Nažalost, Marfi ovdje u tome nije uspio sem za par žrtava i pitanje je koliko će se to dugo zadržati u pamćenju gledalaca tako da je fokus potpuno pro mašen. Mnogo je besmislenih,

dugačkih scena (i provlače nja Eda Geina i Džona Vejna Gejsija, na primjer) koje uzi maju vremena od najmanje deset žrtava. Fokusiranje na ove stvari i svođenje većine žr tava i njihovih porodica na nji hov bol bliže je iskorištavanju tog bola nego poštovanju bilo kakvih uspomena, što je mož da i najveći razlog što je upr kos nezapamćenoj gledanosti, ogroman broj ljudi zapravo re agovao negativno na projekat. Evan Peters, međutim, i ovo je jako bitno istaći, sjajan je u ulozi i odmah uz njega bi trebalo pomenuti i Ričarda Dženkinsa koji maestralno igra njegovog oca, čovjeka koji je napisao knjigu o ubistvima koje je njegov sin počinio.

Zakopavanje projekta

Tu je takođe i Nisi Neš ko ja je solidna u ulozi Glende Klivlend, Damerove napaće ne komšinice koja je očajnički pokušavala da natjera vlasti da reaguju na ono za šta je sum njala da se dešava u susjed nom stanu užasnog mirisa, a potrebno je izdvojiti i i Šona Džeja Brauna u ulozi Trejsija Edvardsa, Damerove posled nje žrtve - momka koji je uspio da mu utekne i zahvaljujući kome su ga konačno i uhvatili.

Ukoliko stavimo po strani per formanse ovih ljudi, sve osta lo je moglo i trebalo da bude mnogo bolje. Od tagovanja na Netfliksu (u početku je staja lo LGBTQ pa je brzo potom uklonjeno kad su krenule re akcije) do kontaktiranja člano va familije žrtava koje o ovom serijalu nijesu znali ništa dok nije izašao. Koliko je sve slabo odrađeno, najbolje zna Net fliks koji nije ni promovisao seriju prije njenog izlaska, niti davao prvih nekoliko epizoda na gledanje kritičarima (što je standard za većinu projekata), već se trudio da sve informa cije zakopa pa kad izađe - ka ko prođe, prođe. Da li će Net fliks biti zadovoljan samom gledanošću i činjenicom da su svi rekordi pobijeni u prvih pet dana ili će naučiti nešto i iz reakcija publike, pitanje je na koje ćemo brzo dobiti odgovor - vjerovatno kroz sledeći (ne) najavljeni projekat. Do tad, komentarišemo samo ono što imamo. „Dahmer - Monster: The Jeffrey Dahmer Story“ je zbrkan, ali realističan prikaz jednog od najporemećenijih ljudi u modernoj istoriji. Seri jal nije loš, ali sigurno nećete željeti da ga gledate ponovo.

Iščašena porodična dinamika monstruma, jedan od jačih motiva

PREPORUKA

Ana Pajović, grafička dizajnerka

Radije čitam Sorentina

ZGRABI

FILM

Da, jedna sam od onih osoba koje će vas uvjeravati da nema dovoljno vremena za gledanje filmova, a onda završiti bindžujući seriju za noć. Film odavno nije u mom fokusu i ne pratim redovno dešavanja u tom svijetu, ali ću se uvijek rado vratiti naslovi ma koje sam voljela i gledala. To su (sad već) klasik „Big Lebowski“ (braća Koen, 1998), „Donnie Darko“ (Ričard Keli, 2001), „The Dark Knight“ (Kristofer Nolan, 2008), „1984“ (Majkl Redford, 1984), ,, Dark City“ (Aleks Projas, 1998), ,,Arizona Dream“ (1993) - inače ne baš omiljenog Kusturuce ali ovaj film je nešto drugačije, zatim ,,Bre aking the Waves“ (Lars fon Trir, 1996) i prekrasni ,,Pan’s Labyrinth“ („El laberinto del fauno“, Giljermo del Toro, 2006).

Od novijih kojih se mogu sjetiti ,,Wild Tales“ (Damijan Šifron, 2014) i domaći ,,Igla ispod praga“ (Ivan Marinović, 2016).

TV

Prestala sam da gledam TV zarad očuvanja mentalnog zdravlja i duševnog mira. Međutim serije, a pogotovo dostupne na platformama poput Netfliksa i HBO, često su dio moje svakodnevice. Ovaj (prividno) kraći format mi prija i često naiđem na dobar sadržaj, čak i među mainstre am opcijama. Tu ubrajam seri ju „Dark“ (prve dvije sezone, treća je granična) njemačkog dvojca Baran bo Odar i Jantje Friese (usput se radujem i njihovom novom ostvarenju ,,1899“) , ,,My Brilliant Friend“ po tetralogiji Elene Ferante, danski triler ,,The Chestnut

Man“. ,,Chernobyl“ je odlična, švedska komedija ,,Bonusfa miljen“ rasterećujuća, oboža vam ,,Fleabag“ i ,,Sex Educati on“ i Skorsezeovu „Pretend It’s a City“ sa šarmantnom Eni Libovic. To su serije koje sam rado gledala u prethodnom periodu. Priznaću, neke i više puta!

MUZIKA

Plejlista u mom automo bilu nije se bitno mijenjala posljednjih 10 godina, i to previše govori o meni. Neke stvari sam u stanju da slušam svakodnevno godinama, poput „Evidence“ (Faith No More), „Lets pretend“ (Tinder sticks), ,,Redbone“ (Childish Gambino) ili albuma ,,Blue Lines“ (Massive Attack) i ,,Caracal” (Disclosure). Poput situacije sa filmom, i

sa muzikom sam uglavnom zaglavljena u nekim prošlim vremenima, pa umjesto da istražujem nove pravce, radije se vraćam provjerenim stvarima koje čine neodoljivi miks svega i svačega, a tu su Šade, Massive Attack, raniji radovi Bjork, Soundgarden, Džordža Majkla, The Knife, The Roots, Moloko, Cassius, a od savremenika Florence and the Machine, Džesi Ver, Black Keys, i najdraži duo Disclosure.

ZAOBIĐI

FILM

Neki skoriji pokušaji gledanja filmova su se neslavno zavr šili (u vidu preispitivanja ,,što mi je ovo trebalo“, pa bih tu

ubrojala na mrežama izhajpo vane (a predosadne) naslove poput „Don’t Look Up“ (Adam Makaj, 2021) pa i Sorentinov „The Hand of God“ („E stata la mano di Dio“, 2021). Soren tino jednostavno nije my cup of tea. Radije ga čitam.

TV

,,Westworld“ mi je nakon sjajne prve sezone bio total no razočaranje, od ,,La casa de papel“ sam isto odustala nakon prve sezone. Većina savremenih sadržaja sa pod ručja država bivše Jugoslavi je takođe je na mojoj listi za zaobilaženje.

MUZIKA

Uglavnom ono što je aktuel no među mlađom populaci jom, na radiju, u supermarke tima i plažnim barovima.

ANA PAJOVIĆ: Raduje se seriji ,,1899“ kreatora njemačkog hita ,,Dark“

Privatna arhiva

uboks

Bjork

Nepopravljivi optimizam na novom albumu najpoznatije Islanđanke

Divna posveta mami

Bjork se na ploči ,,Fossora“ oprašta od preminule majke i u tome prolazi novu snagu i nadu, prije svega za svoju kćerku

Budite spremni da vas, do kraja albuma ,,Fossora“, Bjork učini nepopravljivim optimistom. Jer sama takva i jeste; jer u fantastičnim svje tovima njene muzike, jedan od onih izvora koji nikad ne pre suše, je onaj sa koga teče nada. Od najpoznatije Islanđanke smo naučili da delikatno treti ra sve emocionalne rane. Tipa, kad vas tjera da prihvatite sve te momente gubitka kontrolekao savršene prilike. U jednom muzičkom svijetu, u kom se skoro 30 godina u emocional noj i autorskoj ravni znaju de siti nezamisliva iznenađenja. Na albumu ,,Vulnicura“ (2015) pisala je o bolnom razvodu i

razlazu sa umjetnikom Metj uom Barnijem. Na ,,Utopia“ (2017), fantaziji od pjesme pti ca i flaute, konačno prihvavati la sebe i novu ljubav... Sada se, na ploči ,,Fossora“, oprašta od preminule majke i u tome pro lazi novu snagu i nadu, za svo ju kćerku.

,,Sorrowful Soil“ nije samo svojevrsna biografija mame – Hildur Rune Hauksdotir, slavne aktivistkinje – već i gor ka, melodramatična i uzviše na posveta matrijarhatu. ,,In a woman’s lifetime she gets 400 eggs but only two or three nests“ – prosto premjerava Bjork. I ne ostaje vam ništa ne go da prihvatite i svjedočite: to je tako, jedan život sveden na sumu bolnih menstrualnih ci klusa, u svijetu koji uglavnom okreće glavu.

E, na albumu ,,Fossora“, Bjork pažljivo i sa mnogo poštova nja oslikava, što je to što čini to majčinsko gnijezdo: između

ostalog, ,,emocionalni tekstil“ (da, tim riječima), samožrtvo vanje, ali i nihilizam... U sušti ni, to je divan uvid u žensku svijest, u onaj momenat kad odluči da postaje majka. ,,An cestress“ je uzvišena eulogija koja ne govori samo o nadi, već i o njenim realnim limitima. I tek tu kreću divne poru ke kćerki (,,You see with your own eyes, but hear with your

mother’s. There’s fear of being absorbed by the other“) – jer u srcu albuma su životni ciklusi koje Bjork na divan način pri hvata i grli. Zato pustite da vam se meka i meditativna ,,Fosso ra“ prikrada i uvuče pod ko žu. Pa i onda, kad vam se broj ne autorkine priče i alegorije o šumskim i kojekakvim pečur kama učine forsirane. S. S. Ocjena: 82/100

Bostonski alt-rokeri dosljedni sebi u novoj muzičkoj formi

Svemirski vestern

Sve što su tri i po decenije stva ranja naučile ekipu slavnih bostonskih alt-rokera Pixies, jeste da uvijek i bez izuzetka pomjeraju granice svog zvuka i tema.

Zbog toga ćete na albumu ,,Doggerel“ hvatati tek slutnje na onu muziku i na onaj ne brušeni i opori miks surf-roka i panka, koji je bend proslavio krajem osamdesetih. ,,Dogge rel“ je ipak jedna sasvim pri rodna progresija i logičan ko rak naprijed, u odnosu na vrlo dobru ,,Beneath the Eyrie“ plo ču od prije tri godine. Poslovič no za njih: nova muzika im vre menom dobija predivnu patinu i skoro proročki oreol zrelosti.

Pixies su, prosto, odrasli; to znači da više ne marširaju uli com u noći u dvominutnim

pjesamama. Znači i da su, kao nikad, spremni na konvencio nalno raskošne, smjelo i široko orkestrirane pjesme. Ali i da istražuju folkerske, pa i kantri korijene onih fascinacija koje su ih, davno, gurnule u muziku i slavu. Ne zavarajte se, to su i dalje Pixies: na primjer, dok u

naslovnoj, ezoteričnoj ,,Dog gerel“ lutaju ukletima kućama za ko zna čijim duhovima. I sve, naravno, u onim nabaca nim komadima od čudačkih, grubih, ritualnih riječi. I ima u toj njihovoj idiosinkraziji i prosto ra za surf rok (na divnom uvodu ,,Nomatterday“), pa za raskošan

Već poslovično za Pixies, na albumu ,,Doggerel“ nova muzika im vremenom dobija predivnu patinu i skoro proročki oreol zrelosti

gitarski solo Džoija Santjaga na ,,Dregs of the Wine“... Tu negdje se hvata i neočeki van omaž kultnim britanskim rokerima The Who (od svih bendova, njima!) - prije nego vas ,,Vault of Heaven“ uvede u cijelu jednu interstelarnu špageti vestern dramu. Da već znate: Pixies formu i dlaku mi jenjaju, ali ćud i suštinu nika da. I ,,Doggerel“ je divna kari ka na tom njihovom putu. S. S. Ocjena: 79/100

,,Dregs

Uzvišeno elegantna Bjork na kaveru

amazon.com

Raskošno ,,okićen“ omot osmog albuma slavnih alternativaca

Srđan Sandić, pisac i novinar

Bodžekove emocije doživljavam kao fakte

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Džeri.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Onaj kojeg se dirljivo sjećam je „Mrak film“ (,,Scary Movie“, Kinen Ajvori Vejans, 2000).

Soundtrack kog filma bi mo gao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Soundtrack iz filma „Mam ma Mia“ (Filida Lojd, 2008).

Poslije kog filma ste poželje li da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Poslije Almodovarovog „Volver“ (2006) poželio sam otići u Španjolsku.

film

Film koji Vas čini srećnim?

- Pa... (smijeh) „You’ ve Got Ma il“ (Nora Efron, 1998) s Meg Rajan i Tomom Henksom. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Možda nakon filma „Anyw here But Here“ sa (Vejn Vang, 1999) jer je naprosto radila s ingenioznom umjetnicom Su zan Sarandon. Neka infantil na ljubomora. Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Skoro svaki horor. Koju biste važnu, još nesni mljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Možda film o intrigantnom Koči Popoviću, dakle cijelom tom, tadašnjom intelektual nom elitom.

Omiljeni filmski rivali?

- Bred i Leo. Iako nitko od istih to ne bi priznao. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Svaki proboj emocionalno sti BoJack Horsmana doživ ljavam kao da je fakat. Strašno. Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Lako je tebe volet, Jelo. Ta ko k’o tebe nikog nisam volio.“ („Ubistvo s predumišljajem“, Gorčin Stojanović, 1995).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Meril Strip, Džud Lo i Tom Hardi. Vodio bih ih u svoj omi ljeni birc u Zagrebu.

Kako zamišljate proces sni manja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balka nu?

- Puno rakije i ulizivanja Taran tinu by naša umjetnička krema.

muzi k a

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Beautiful Maria“ iz filma „The Mambo Kings“ ( Arne Klimčer, 1992).

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Greatest Love of All“, Vitni Hjuston.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Justify My Love“, Madona Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Jóga“, Bjork.

Vaša pjesma za karaoke?

- „I Will Survive“, Glorija Gej nor.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Ejmi Vajnhaus jer sam ju

Neodoljivo stvaran emocionalni krtog Bodžeka Horsmena

gledao na njezinom zadnjem nastupu u Beogradu i jer sam se nadao da će uspjeti biti na svojoj strani.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Odabrao bih Tinu Tarner. Domaći autor kog svi obo žavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je pre cijenjen.

- Možda Miroslav Krleža Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Ti si sav moj bol“, EKV. Poster koje muzičke zvijez de ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Neki stari poster od mož da Majkla Džeksona i onog Brajana iz Backstreet Boysa. U njega sam bio zaljubljen.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Nadam se.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „BoJack Horseman“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Bolji život“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- To je serija „Angels in Ame rica“.

Serija koju nikada nijeste za vršili?

- Nikad nisam pogledao do kraja seriju „Breaking Bad“. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Angels in America“. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Džempere u seriji „Felicity“. Najdraži par iz serije?

- Najdraži par su mi Keli i Di lan u seriji „Beverly Hills“. Radno okruženje/tim/po sao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Poželio sam okruženje iz se rije „Ally McBeal“.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Navijao sam za Džerija. M. ČAVIĆ

Ako smo svjesni činjenice da nam se mozak posljednjih godina, pod uticajem vrtoglavog razvoja tehnologije, pijaviča stih društvenih mreža, približava tački ključa nja, na dobrom smo putu.

Prepoznajemo pro blem i s vremena na vrijeme intelekt nahranimo kvalitetnim sadržajem, bježeći od na tacni servirane informative. U tom podvigu pomažu nam ljudi poput pisca, novinara, književnog i pozorišnog kritičara Srđana Sandića.

Autor je predivnih tek stova za brojne medije, piše o kulturi, tabu-te mama, ožiljcima modernog doba, holi vudskim zvjerkama, intervjuiše kreativce sa svih meridijana, kao dramaturg sarađuje sa teatrima. U „Cruising sa Srđanom Sandi ćem“ tokom korone nas je dezinfikovao od sumorne svakod nevice, a to nastavlja da čini snimajući svaki razgovor sa brojnim sagovornicima, pa i mi koji nijesmo u Hrvatskoj „boravimo“ u istom prostoru sa njima. Zašto je tako lako voljeti njegov stil, pa i njega kao autora, možda vam otkriju Sandićevi „Obrtaji“. Prošetali smo do Španije, pa zapjevali

„Predivnu Mariju“ uz Kraljeve mamba, popili koju sa Meril Strip i nekim cool facama, pa se ogrnuli džem perima koji mirišu na djetinstvo.

Marko Mišćević

SRĐAN SANDIĆ: Sa Vitni Hjuston do kraja svijeta

Zamislite dječaka od 12 go dina, koji iz zaboravljenog predgrađa Nju Džersija hvata autobus i putuje nekoliko sati, da bi u nekom podrumu i noć noj prčvari Menhetna vidio i čuo Čarlsa Mingusa, Sonija Rolinsa ili Majlsa Dejvisa... Sa 11 godina Donald Fagen za sebe je govorio: ,,Ja sam džez snob“! I bio je to način, da bu dući pjevač i klavijaturista benda Steely Dan, samo opiše koliko je usamljen.

Susret na brdu To tada nije mogao razumje ti; Fagenu su bile potrebne decenije, da tog dječaka ne samo prigrli, već i muzički oslika kao divno uzvišenog... Na nezaboravnom, prvom solo-albumu ,,The Night fly“, prije četiri decenije. Ka ko je nastajao bend Steely

Sva uzvišenost sobe odrast

Dan: onaj samotnjak Fagen nije, sredinom šezdesetih, bio samo zaluđen džezom, već i bitnicima, kontrakultu rom, piscima poput Keruaka i Ginsberga... Zato je upi sao čuveni Berd koledž. Tu je upoznao Voltera Bekera; imali su skoro pod konac iste ukuse, interesovanja i taj po nosni samotnjački dert.

Kako se Steely Dan raspadao: u tom mnogo delikatnom svi jetu džezi-popa i pop-roka, Fagen je bio potpuni i bezna dežni perfekcionista. Beker je takođe bio totalni i beznadež ni perfekcionista, uz to je imao i žestok problem sa drogom... Samo je bilo pitanje vremena kad će sve to da ih umori, da pođu na svoje strane.

Lako je zato shvatiti, u kojoj mjeri je Donald Fagen bio lič no istrošen, sobom razočaran; koliko se osjećao lično neostva ren, nakon razlaza benda Steely Dan. ,,The Nightfly“ je zato bio njegov pokušaj, da uhvati onaj lični temelj, sidro, da ga život ne ponese na neku potpuno nesi gurnu pučinu... To utemeljenje pronašao je u djetinjstvu.

Fagenova ,,The Nightfly“,

farutmagazine.co.uk

Donald Fagen u godini napuštanja benda Steely Dan i snimanja albuma ,,The Nightfly“

rođendan

uzvišenost anja

Donaldovi roditelji imali su taj, njemu nepodnošljiv damar – da što više grabe u izolaciju. Fagen je rođen u onom dijelu Džersija sa pogledom na svje tla Menhetna na drugoj strani rijeke. Nakon nekoliko godina su se preselili u mirniju unu trašnjost, pa nakon nekoliko još dublje; na kraju su, prak tično, bili na selu, u šumi...

Kosmička stanica

I Donald je vrlo brzo, kao dje čak negdje na početku puber teta, osjetio: ne samo da se sa potrebama i odlukama rodite lja ne slaže. Nego da ih racio nalno smatra potpuno proma šenim.

Iz tog osjećaja, Donald Fagen otkrio je muziku. Cijeli jedan svijet noćnih radio-programa, u kojima bi tajanstveni vodite lji oporog glasa, i koje je lako mogao zamisliti u oblacima duvanskog dima, gordo i po nosito govorili o muzičarima koje vole... I ne samo o tome: o nekom svijetu budućnosti, koji će graditi i koji će ostati, naravno, samo rijetkima, slič nima poput njih. Ukratko, ra dio je malom Donaldu Fagenu prodao pop, prodao džez – i priču o usamljeničkoj eliti!

A evo u kojoj mjeri je to djetinj stvo bilo uzvišeno: ,,The Night fly“ je jedan noćni uvid u sobu odrastanja jednog jedinca. Ot krivenu sa mnogo nevinosti i posmatranu iz tek po koju kap prosute ironije odraslog čovje ka. ,,Pokušao sam da sputam, ne znam koliko mi je uspjelo...“ – govorio je kasnije Donald. I svijetu je te jeseni 1982. Do nald Fagen uspio da konačno proda i podvali džez-pop! Sve što je stvarao sa Steely Dan ni je nikad djelovalo tako toplo i

melanholično. E da, otvoreno je govorio da je album svoje vrsna i romantizovana autobi ografija. I vrlo jasno poručio: ,,Neću, bre, više da se stidim, da u pop muzici sviram nešto što je apsolutno džez!“.

E sad, famozne teme pjesama. ,,I.G.Y.“ je skraćenica od ,,In ternational Geophysical Ye ar“, u suštini jedan vašarski event za pametne klince, ko ji je Fagena maltene formirao kad je imao devet-deset godi na. I tu je zavolio nauku, sajfaj, futurizam... Zato je ,,The Nightfly“ jedini veliki album koji propovijeda o snovima o transokeaonskoj željeznici, pa lebdećim kosmičkim stanica ma – gradovima u orbiti, pa ci jelim metropolama isključivo na solarni pogon....!

I naravno da je u svemu tome oslikana i jedna anksioznost Hladnog rata, perioda pede setih kada je i svako pristojno ,,bijelo“ američko predgrađe imalo i ganc-novo atomsko sklonište. ,,New Frontier“ je tako sarkastičan poziv na dejt – u jednom takvom bunkeru.

Sve to se naravno Fagenu de silo. Taman kao i ,,Maxine“, pretjerano idealizovana i kao takva savršena verzija sred njoškolske romanse. Konačno, naslovna ,,The Nightfly“: uzvišeni, svetački portret tog DJ-a na noćnom radiju. Tipa koji, uz sve svoje ponosne fascinacije, mora da odgovara na neke pozive bez malo poluludih ljudi. I da se uz sve to tuče sa svojom samo ćom i propuštenim prilikama. Fagen je nakon albuma svje dočio da mu je bilo bitno da u ključnom momentu pjesma zauzme jednu bluz formu. Po ugledu na jednu pjesmu Čar lija Patona, gitariste i ikone delta bluza, koju je zavolio kao dječak...

Jevrejska uspavanka

Zato je lako shvatiti, u kojoj mjeri u pjesmi ,,The Nightfly“ Fagen govori o sebi samom. I kako tu savršeno, onom tran sokeanskom željeznicom iz magazina odrastanja, spaja sebe-olinjalog, odraslog, i se be-dječaka.

Pred kraj, na ,,The Goodbye Look“, ironično hvata bossa nova bezbrižnost i zvuk šez desetih – uz sve to pakujući gradnju jedne američke vojne baze u sred Kariba. I na kraju, ipak, stiže da se pomiri sa rodi teljima. ,,Walk Between Rain drops“ zato ima korijen u sta roj jevrejskoj narodnoj priči. Onoj, koju je slušao na uzglav lju, kao rijetku maminu i tati nu uspavanku...

I mireći se tako sa sobom i svojima, Donald Fagen je do čekao svoj masterpis, ključ ni momenat i vrh karijere. Onaj, zbog kojeg se i tako ve liki bend Steely Dan morao raspasti – da bi se opet vratio, drugačiji i veći, početkom de vedesetih.

Na kaveru albuma Fagen je onaj DJ koji ne sluša, upija –već govori muziku. Jedna uzvi šena figura: kanal, transmiter, strastveni provodnik neke divne muzike... Sve do visina kosmičkih gradova u orbiti. Do onoj budućnosti, kojoj pripada ,,The Nightfly“, više nego nama samima. S. STAMENIĆ

Fagen u pobožnom DJ ,,ritualu“ na nezaboravnom omotu ploče

amazon.co.uk

Bertolučijev filmski ep

Car ničega u modernoj

U filmu nema mrve drame, intrige ili akcije; čak će i jedan japanski žbir naglas reći o ulozi kakva mu je namijenjena: ,,Ja sam špijun. Nebitno mi je ko za to zna“. I tako do svakog carevog novog susreta. Do neke nove životne gorke ironije, prije nego u završnici postane isključivo gorko-slatka elegija

Imperator koji se cijelog ži vota nije pitao za bilo što u životu. Car ničega, to je Berto lučijev ,,The Last Emperor“. I najveća ironija: činjenica da je Bernardo Bertoluči prije 35 godina imao potpunu slo bodu da prvi snima film u pe kinškom Zabranjenom gradu. Kada je sjeo na Zmajev tron, Pu Ji imao je tri godine. Ab dicirao je sa sedam (ili, tačni je: abdicirali su drugi umjesto njega, isto kao što je voljom drugih na prijesto i zasjeo) a cijeli život mu je ostao trajno obilježen i određen sa te dvije prelomne tačke. Kraj kineske imperije desio se sa djetetom čije noge nijesu ni dosezale do poda. Još ironije: kada se sve to desilo, bio je di

jete i van konteksta onog razu ma koji bi sve to mogao da poj mi, proživi. Posljednji kineski car – a na kraju baštovan, ko načno srećan i svoj, savrše no usamljen starac. I to onda kad su mu komunističke vlasti odredile jedan prostor u kom će, makar donekle, biti ostav ljen na miru.

Kineski vijek

I finalna, najveća ironija: Ber toličijev Pu Ji, kao alegorije Kine 20. vijeka. I svih tih Ki neza, koji su svjedočili tom putu carstva, feudalizma, pre ko nekakvog (kolonijalnog) kapitalizma, ratova, do raznih vrsta i pokušaja komunizma...

I sa svojim životima se nije su pitali; ili se, otprilike, pitali

onoliko koliko je to moglo biti jednom Pu Jiu. Skoro nimalo. Sva širina i grandioznost pre divnih kadrova koje je Berto luči uhvatio u Zabranjenom gradu, kao prvi režiser koji je tamo smio snimati – slu žila je samo jednoj svrsi. Da dokaže, koliko je sve to sa mo jedna tamnica. Ni manje ni više od toga. I naravno da je sve to bila alegorija o Kini. A nakon tri i po decenije od premijere filma, valjda doda ti: možda i alegorija o 20. vi jeku u cjelini.

Zato je najjača scena u filmu ona, u kojoj mali Pu Ji grabi biciklom sa kraja na kraj Za branjenog grada, sve do jedne od kapija... I saznanje, da su štinski za njega odatle nema

izlaska. Spriječiće ga oni koji sebe nazivaju podanicima!

Tu kreće sjajna psihološka alegorija: o sazrijevanju i im pulsima jedne osobe, koja je tokom djetinjstva osjećala da nema bilo kakvu slobodu. Pu Ji je Zabranjeni grad mogao napustiti tek sredinom dvade setih, kao već razočaran mla dić, svjestan svoje (političke) nemoći i nebitnosti. Svjestan da je lik koji se ne pita za bilo što.

Bertoluči svog junaka (odra slog Pu Jia glumi Džon Lon u ključnoj i označiteljskoj ulo zi karijere) tretira i sa mno go cinizma i brižno, očinski toplo. Carevog mentora, bri tanskom kapetana Redžinal da Džonstona, tumači veliki

Kultni kadar u kom zbačeni car Pu Ji shvata da je zatočenik u sopstvenoj palati

modernoj tamnici

Piter O’Tul. Od njega mladić uči o zapadnjačkim koncepti ma slobode. Sanjaće o njoj dok bude prvi put oblačio uglađe no odijelo po britanskom kro ju, maštaće o bjekstvu u Kem bridž... Prije nego Pu Ji, opet ironično – san o slobodi ostavi po strani. Samo zbog toga da bi konačno postao relevan tan. Nekakav novi imperator u Mandžuriji, koju su okupi rali Japanci. Suštinski – pono vo bez bilo kakve moći. I da: ni oko tog izbora on se realno nije pitao.

Baštovanov vrt

Našeg junaka italijanski film ski maestro ,,šamara“ u mo mentima kada ga napušta sam britanski mentor. Pa kad iz gubi naklonost, u potpunosti i poštovanje imperatorke, su pruge Vanrong (sjajna Džoan Čen) – dok ona bude bježala u opijum, pa u lezbo aferu...

Naš Pu Ji, u viziji i istorij skom čitanju Bernarda Ber tolučija, osjećaće se slobod nije u mračnoj komunističkoj tamnici pedesetih – nego u svoj širini palata i zidina Za branjenog grada. Režiser će šibati raznorazne ideološke konstrukte, sve podjednako; da prosto ne povjerujete ka ko je ovaj scenario uopšte mo gao proći sa pečatom kineskih cenzora...

I u svemu tome, Bertoluči pro nalazi jednu savršeno huma nu notu: činjenicu, da za ovog savršeno nebitnog lika (pa neka je bio i imperator!), ko ji se apsolutno ništa nije pitao u svom životu, od početka do kraja – mi navijamo. Da kao publika brinemo za njegovu sudbinu. Jer znamo: to je ta kođe i sudbina milijardi nje mu sličnih; svih onih, koje je planeta i nečija tuđa volja po nijela kroz život, kao po iner ciji i uvijek na ler.

U takvom filmu, nema mrve drame, intrige ili akcije; čak će

i jedan japanski žbir naglas re ći o ulozi kakva mu je namije njena: ,,Ja sam špijun. Nebit no mi je ko za to zna uopšte“. I tako do svakog carevog novog susreta. Do neke nove životne gorke ironije, prije nego u za vršnici postane isključivo gor ko-slatka elegija.

Pa ipak, naš junak pronala zi makar popucane krhotine ličnog mira, sakupljajući ih pobožno u jednom savršeno nebitnom baštovanskom vr tu. Završnica je za njega goto vo katarzična: onda kad u Za branjenom gradu, kao turista kojeg niko neće ni prepozna ti, svjedoči tome da se jedno dijete slobodno penje na onaj Zmajev tron, koji je pripadao nekada samo njemu. I tu vidi obrise nade za svijet koji mili, migolji, provlači se kroz jedan ludi vijek – da bi ostao i postao makar zeru bolji.

Tada znate da je ,,The Last Emperor“ istinit film: jer ni u jednom momentu ne potenci ra neku od karakternih care vih crta, već isključivo dodaje nove i realne slojeve njegove neostvarenjačke melanholije.

A svaki od tih slojeva samo je nova kontradikcija i novi para doks Kine 20. vijeka.

Bertolučija su toliko puta nazivali filmskim snobom i buržujem. Sa ,,The Last Em peror“ se iskupljivao: jer na kraju filma svjedočimo koliko je postojanje jednog sasvim nebitnog čovjeka (još cara!) beskrajno vrijedno i bitno. Za to kineskom vladaru nije bi lo dovoljno da se popenje na Zmajev tron; ne, bilo je po trebno da ga jedna okrutna re volucija baci u ulogu običnog baštovana.

I možda je u tome sva kvaka; jedini razlog, zbog koga je ki neska vlada odlučila da za jed nog zapadnjačkog režisera otvori vrata Zabranjenog gra da. I da ga pusti, da snimi film o njima samima. S. STAMENIĆ

Djetinje lice i izraz egzistencijalne usamljenosti na posteru

Zabranjeni grad tamnica za dijete-imperatora

bfi.org.uk

imdb.com

PODGORI č ARENJE

PODGORI č ARENJE

Prometej i Džuli

Svaki

fan serije ,,Stranger Things“ obožava momenat kad Dastin i Suzi, preko radio-talasa, sa kraja na kraj Ame rike, pjevaju ,,The Neverending Story“ ... E, niko od njih ne zna da je pjesmu pop zvijezde, Engleza koji se potpisivao kao Limahl – trebalo da pjeva Titograđanin. Zaljubljenici u filmove osamdesetih znaju i da je pjesma proslavila hit-film, dječiju fantaziju ,,The Neverending Story“ (1984) Njemca Volfganga Petersena. Pjesmu je komponovao i pro ducirao Đorđo Moroder, slavni Ita lijan, ,,otac diska“, pionir elektronske dens muzike... I tu dolazimo do nama bitnog momenta: Daniel Popović tvrdi da je autorski tim koji je stajao iza pje sme i filma negdje krajem 1983. ili počet kom ‘84. želio da je on otpjeva za film. A ko je god čuo ,,The Neverending Story“ može svjedočiti da je pjesma kao stvore na za glas Popovića.

To je samo jedan detalj koji svjedoči da je Daniel Popović tih godina bio na pra gu planetarne slave. Nije se desila, on je već početkom devedesetih javno tvrdio da su ,,mu mnogi u karijeri zabijali kli pove u točkove“. Da je za ideju da pjeva pomenuti hit, recimo, saznao tek koju godinu kasnije. Slično kao i za momenat da ga je, recimo, menadžer Boj Džordža bezuspješno čekao u Dubrovniku neko liko dana.

Sve to je manje bitno za našu priču –spram činjenice u kojoj mjeri je Daniel

tih godina bio internacionalna zvijezda. A tiče se pjesme kojoj će dogodine biti četiri decenije; ,,Džuli“ – najprodavani je i globalno najpopularnije pjesme ne kog crnogorskog izvođača.

Bila je megahit u Austriji i Holandiji (na drugom mjestu u obje zemlje, sedmicama na top-listama), Njemačkoj takođe, pa u Skandinaviji. Pjesma titogradskog djete ta Milana Popovića – sina pedijatra i Bel gijanke – koja je doživjela verzije, pazite sad: na španskom, engleskom, francu skom, hebrejskom i italijanskom jeziku. Tako je Milan (u drugoj polovini sedam desetih već poznat kao Daniel), zbog te ,,Džuli“ koja je bila četvrta na Euroson gu (izjednačen najbolji plasman Jugo slavije do tada) – imao priliku da nastu pa u Beču pred 200.000 ljudi na velikom koncertu zvijezda.

I ne samo to: Daniel Popović je u tom pe riodu osamdesetih imao i šansu da pje va, bara-bara, na nastupima zvijezda po put benda Eurithmics i Roda Stjuarta, najpopularnije njemačke grupe Nena i Šejkin Stivensa koji mu je po mnogo čemu bio i model u karijeri...

Kakav je to samo bio put uspona za mladića koji je kao srednjoškolac po četkom sedamdesetih tri godine zare dom nastupao (i jednom pobijedio) na Titogradskom proljeću. I možda na jinteresantniji podgorički-titogradski momenat karijere: Milan je kao tinej džer sredinom sedamdesetih nastupio

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

i u jednoj predstavi ,,Dodesta“, u Domu omladine, sadašnjem KIC-u ,,Budo To mović“. U ,,Okovanom Prometeju“ Slo bodana Milatovića. Dakle – apsolutno kao dio alternativne kulture i avangarde. Osamdesetih je uspjesima Daniela Po povića orkestrirao, najvećim dijelom, zagrebački muzički guru Đorđe Nov ković. Razišli su se u javnom sukobu ko ji je, otprilike, i bio kraj ambicija o velikoj svjetskoj karijeri.

Ali, ko može uopšte reći da je interna cionalna karijera Daniela Popovića bi la neuspješna? Samo svjedočanja o sko ro 800.000 u Jugoslaviji prodatih ploča albuma ,,Bio sam naivan“, prema zva ničnim podacima Jugotona (nezvanič no – više od milion) najbolje svjedoče o uspjehu. I arhivski izvodi zvaničnih lista iz Njemačke, svih nordijskih zemalja... I da, momenat iz eks-Ju mitologije: bilo koji veliki plakar osamdesetih bi obično imao, najčešće sa unutrašnje strane vrata, nečiji poster u prirodnoj veličini. Za dje čake Piksi, Safet ili Dejo – za tinejdžerke Daniel. Mali simbol velikih snova jugo slovenske mladosti, prije ratnih košmara. Za 40 godina od ,,Džuli“, zato bi bilo sjajno da je Daniel u Podgorici otpje va, pa može komotno i na engleskom ili čak i hebrejskom... I da konačno čuje mo ,,The Neverending Story“ u njegovoj verziji. Stojan STAMENIĆ

Daniel Popović na Eurosongu 1983. godine

Četvrtak, 6. oktobar 2022.

LONDON CALLING

Sigurne luke jeseni

Na sjeveru grada u ušuškanim i precizno održavanim zelenim mjestima, lokalci su imali šansu da „rezervišu“ individualne piknik prostore i osmisle vikend uz koncerte lokalnih bendova. A na istoku se kuvalo: lokalni okrug organizovao je tradicionalni ulični market u Lojd parku

Uprkos očiglednoj melan holiji u vazduhu, oivičenoj ljetnjom sjetom, svečani poče tak bez sumnje omiljenog go dišnjeg doba u Londonu – jeseni - iznova otvara novu zaljublje nost u britansku metropolu. Zahvaljujući fotografskim žu ćkastim šmekom lišća, koje će se ubrzo zacrveniti i upotpu niti koncept ovog sezonskog perioda, Londonci koriste sve prilike da budu vani. Bilo da su opcije šetnja u prirodi, đir niz široke londonske ulice ili pak koketiranje sa nekom dobrom hranom na uličnim marketima.

A s obzirom na to da britanska metropola nema nikakav pro blem sa brojem zelenih povr šina (London je u stvari šuma, ako pitamo Ujedinjene nacije i njihove definicije), tako je sa svim očekivano bijeg u zele nilo bio sigurna luka za mno ge Londonce na početku jeseni. Na sjeveru grada u ušuškanim i precizno održavanim zelenim mjestima, lokalci su imali šansu da „rezer višu“ individualne pi

Druženje u parku na sjeveru grada

knik prostore i osmisle vikend, uz koncerte lokalnih bendova. A na istoku grada se kuvalo: lo kalni okrug organizovao je je dan od njihovih tradicionalnih uličnih marketa u Lojd parku. Londonci probali i simpatič ne kulinarske specijalitete iz Afrike i Azije. Jela su pripema li isključivo lokalci - okruzi na istoku Londona pokušavaju da utiču na, kako kažu „sma njenje kilometraže koju hrana prelazi“. Tako je posebna pa

Tradicionalni market sa hranom u Lojd parku u Istočnom Londonu

žnja posvećena popularizaciji lokalnih malih biznisa uz slo gan „choose local“.

Oni Londonci koji domom zo vu bogati popularni Mejfer, jesen su otvorili na podignu toj terasnoj bašti, ,,Braun Hart Gardens“. Simpatično zdanje koje je završeno početkom 20. vijeka, sa vrlo prepoznatlji vom kupolom i pregršt stolova i klupa, popularna je „stanica“ za događaje vikendom. Lokal ci često organizuju piknike ili rođendane na otvorenom, ako ih u tome ne spriječi kiša.

A nakon kompleksnog dana na zelenim površinama, ko me je bilo do klasično-london skog noćnog provoda, bijeg u svjetlucavi centralni „biznis“ dio, bila je i najpopularnija za „zaključavanje“ vikenda. Je senji događaji neradnim da nima poput ovog, biće važan segment londonskog života u danima kada se Londonci spremaju za, kako ocjenjuju kritičari, izuzetno tešku zimu. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović

Urednica Marija Ivanović-Nikičević

Grafički dizajn Veselin Radonjić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor PavlovićZamjenik urednice Stojan Stamenić

Neodoljiva terasa ,,Braun Hart Gardens“ i zdanje starije od vijeka