Dnevni list Pobjeda 07.04.2022.

Četvrtak, 7. april 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20254 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

LIBERTASPRESS

Portal Libertas objavio Europolove transkripte presretnutih razgovora i poruka sa Skaj aplikacije koji ukazuju na kriminalne radnje sina bivše predsjednice Vrhovnog suda

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija nelegalno radio za EPCG i Zavod za geološka istraživanja

Perunović kršio zakon pa zaradio 15.000 eura

Tužilaštvo ispituje da li je Medenica trgovao drogom i cigaretama

ODT u Ulcinju identifikovalo osobu koja je snimila razgovor navodne kupovine glasova, NVO sektor poziva na efikasnu istragu

Asović negirao da je snimak potekao od njega, ali ne i kontakte sa akterima Teška nesreća na putu Podgorica – Cetinje

Danas sjednica Vlade u tehničkom mandatu kojom će predsjedavati vicepremijer, kvorum neizvjestan

Abazović stavlja na dnevni red svoj prijedlog o sankcijama Rusiji

STR. 2.

Punkt ZHMP u Golubovcima i dalje zatvoren, najavljeno njegovo ponovno aktiviranje

Zećanima Tri osobe obećano poginule u sudaru dva da će hitnu automobila pomoć imati od 12. aprila STR. 10.

Zimovniku Svetog Petra Cetinjskog na Karuču, pored nebrige, prijeti i drvo staro najmanje dvije decenije

STR. 16. i 17.

D.MIJATOVIĆ

STR. 2. i 3.

Za ugovor o djelu sa EPCG mu je, prema podacima iz godišnjeg izvještaja koje je podnio ASK-u, isplaćeno 10.500 eura. Osim tog angažmana, Perunović je i iz Zavoda za geološka istraživanja Podgorica za tri STR. 7. mjeseca prihodovao 3.366 eura

S. VASILJEVIĆ

Prema saznanjima Pobjede, dostavljeni materijal o Milošu Medenici stigao je od Europola, u isto vrijeme kad i podaci za bivšeg policijaca Darka Lalovića, ali su istražitelji morali da odgonetnu i utvrde ko je korisnik Skaj naloga Alberto Tomba, za koga se ispostavilo da je, kako tvrde istražitelji, Miloš Medenica. Prvenstveni predmet tužilačko–policijske obrade bio je Lalović, bivši pripadnik Sektora za obezbjeđenje štićenih ličnosti Uprave policije, koji je godinama bio zadužen za bezbjednost Vesne Medenice, predsjednice Vrhovnog suda. A onda se otvorila velika priča koja će, neSTR. 10. i 11. sumnjivo, imati i nastavak

Stablo jasena razara zidove Vladičine kule STR. 15.

2

Politika

Četvrtak, 7. april 2022.

Danas sjednica Vlade u tehničkom mandatu kojom će predsjedavati vicepremijer, kvorum neizvjestan

Abazović stavlja na dnevni red svoj prijedlog o sankcijama Rusiji

Izvor Pobjede iz vrha Vlade je saopštio da će Abazović, koristeći poslovničku mogućnost, tražiti dopunu dnevnog reda kojom bi se sankcije Rusiji uvele shodno odluci o restriktivnim mjerama, ali je usvajanje te odluke neizvjesno zbog kvoruma. ,,Pored Krivokapića najmanje trojica ministara nijesu u zemlji pa je Abazović spremio alternativni plan kojim bi zakazao novu sjedncu Vlade za petak u 10 časova, rekao je izvor Pobjede

PODGORICA - Potpredsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović predsjedavaće danas sjednicom Vlade, saopšteno je Pobjedi iz vrha Vlade.

Redovnu sjednicu Vlade zakazao je premijer u tehničkom mandatu Zdravko Krivokapić, ali on neće prisustvovati zbog službenog puta u inostranstvo jer učestvuje na ekonomskom forumu u Atini.

Dva izvora Pobjede iz Vlade saopštila su da se po dnevnom redu koji je predložio Krivokapić nalazi ista tačka kao i na prošloj sjednici o obrazovanju koordinacionog tijela koje će pratiti ,,primjenu međunarodnih mjera u Ukrajini“.

Ta tačka dnevnog reda na prošloj sjednici Vlade nije dobila potrebnu većinu a Crna Gora je jedina država članica NATO koja još uvijek nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji.

Komisija za politički sistem Vlade Crne Gore, kojom predsjedava Abazović, usvojila je 15. marta jednoglasno paket sankcija Rusiji koji je prethodno

Dritan Abazović i Zdravko Krivokapić

usvojio Savjet Evropske unije.

Ta odluka tada nije uvrštena na dnevni red sjednice Vlade prošle sedmice već je umjesto toga predloženo usvajanje odluke o obrazovanju Koordinacionog tijela za praćenje uvođenja i primjene međunarodnih mjera povodom krize u Ukrajini, što nije usvojeno.

Izvor Pobjede iz vrha Vlade je saopštio da će Abazović, koristeći poslovničku mogućnost, tražiti dopunu dnevnog reda kojom bi se sankcije Rusiji

uvele shodno odluci o restriktivnim mjerama, ali je usvajanje neizvjesno zbog kvoruma.

-Pored Krivokapića, najmanje trojica ministara nijesu u zemlji pa je Abazović spemio alterativni plan kojim bi zakazao novu sjedncu Vlade za petak u 10 časova, rekao je izvor Pobjede.

Ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke, kao i Evropska unija, pozvali su nedavno Vladu da konačno sprovede širok spektar sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu N. Z.

Predsjednik Socijaldemokrata poručio mandataru

Šehović: Abazović ima podršku ako želi proevropsku i pro-NATO vladu PODGORICA - Ukoliko mandatar za sastav 43. vlade Dritan Abazović zaista želi da formira prozapadnu, proevropsku i pro-NATO vladu, kako to javno tvrdi, koja će bez ikakve dileme ograničiti ruski ili bilo koji drugi maligni uticaj na Crnu Goru sa strane, može je predložiti već sjutra i zasigurno će imati više nego dovoljnu podršku u Parlamentu za takav pristup, poručio je predsjednik Socijaldemokrata Damir Šehović.

- U suprotnom, ukoliko iz nekog razloga ima potrebu da formira vladu koja bi umjesto jasne i nedvosmislene građanske, sekularne, antifašističke, evropske i evroatlantske politike sprovodila tuđu – anticrnogorsku, odnosno antidržavnu politiku, sličnu onoj po kojoj će odlazeća vlada Zdravka Krivokapića nažalost ostati upamćena, najbolje je da vrati mandat i stavi tačku na prilično neozbiljan politički kontekst koji prati sastavljanje vlade – kazao je on.

Šehović smatra da je krajnje vrijeme da građani konačno dobiju i preciznu informaciju oko onoga što je suština čitavog aranžmana – „na osnovu kojih političkih i programskih principa mandatar planira da formira novu vladu i obezbijedi podršku u Parlamentu, koju za sada očigledno nema“.

- Na osnovu onih koji su jasno definisani Sporazumom o parlamentarnoj podršci i prioritetima 43. vlade, podržanim i potpisanim od strane svih opozicionih parlamentarnih subjekata? Ili pak ima namjeru da to čini na osnovu nekog novog sporazuma, koji bi mu nametnule određene političke strukture koje su na svakoj istorijskoj raskrsnici u proteklih četvrt vijeka birali pogrešan – an-

tievropski i anti-NATO put – kazao je on.

Ukoliko pak mandatar nije u stanju da u najkraćem roku obezbijedi dovoljnu parlamentarnu podršku za vladu koja bi se formirala na jasnoj građanskoj, evropskoj i evroatlantskoj platformi, Šehović ocjenjuje da bi vraćanje mandata predstavljalo logičan potez.

- Nakon toga bi i razgovori o tehničkoj Vladi, koja bi imala oročen mandat i koja bi podrazumijevala najširi mogući politički dogovor u vezi sa datumom i pripremom vanrednih parlamentarnih izbora, dobili dodatni legitimitet. Takva Vlada bi, što se SD tiče, predstavljala bolju alternativu od svake druge koja bi bila sastavljena po želji određenih centara moći van Crne Gore, poznatim po kontinuiranom nastojanju da satru sve što je crnogorsko i građansko u njoj - zaključio je Šehović.

Damir Šehović R.P.

ODT u Ulcinju identifikovalo osobu koja je snimila navodne kupovine glasova, NVO sektor poziva na

Asović negirao da potekao od njega kontakte sa akter

PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju identifikovalo je Damira Asovića kao osobu koja je sačinila audio-snimak koji prikazuje navodnu kupovinu glasova u toj opštini, saznaje Pobjeda. On je u ODT-u saslušan u utorak, a kako tvrdi izvor našeg lista, pred tužiocem je negirao da je snimak potekao od njega, ali nije sporio da je imao kontakte sa osobama koje se u njemu pojavljuju – nosiocem liste „Za novi početak“ Omerom Bajraktarijem, predsjednikom Demokratske partije Fatmirom Đekom i komunalnim inspektorom Amirom Mehmetijem.

Na audio-snimku, koji prikazuje navodnu kupovinu glasova, a koji je na albanskom jeziku, čuju se glasovi funkcionera koalicije „Za novi početak“, a na početku, navodno, i glas lidera Ure i mandatara Dritana Abazovića.

Snimak je titlovan i ilustrovan slikama Abazovića, Bajraktarija, Đeke i Mehmetija, dok je osoba koja treba da omogući sigurne glasove predstavljena siluetom. Objavljen je u ponedjeljak, dva dana prije ponavljanja glasanja na biračkom mjestu pet – Druga mjesna zajednica, koje je juče organizovano na osnovu prigovora koalicije „Za novi početak“.

PRESUDAN ZNAČAJ

Rukovodilac ODT-a u Ulcinju Vladimir Savović kazao je Pobjedi da su saslušani svi akteri, osim Abazovića koji je opravdano odsutan, a od kojeg se očekuje da iskaz da u narednim danima.

Istakao je i da je od presudnog značaja za slučaj da se pronađe originalni audio-snimak.

- Nama je u ovom trenutku od presudnog značaja da nađemo originalni snimak, a ne samo da prikupimo obavještenja od učesnika događaja. Vještačimo telefone ovog lica koje smo identifikovali i njegove porodice, a sve u nadi da dođemo do originalnog snimka – rekao je Savović.

ODT je predmet formiralo odmah u ponedjeljak, kada se sporni audio-snimak pojavio na društvenim mrežama i portalu Aktuelno. U utorak je

Ukoliko se ispostavi da je riječ o autentičnom snimku i potvrdi se da su to dokazi za koruptivne radnje,onda bi punu pažnju trebalo posvetiti korupciji i pokušaju kupovine glasova – istakao je Zlatko Vujović

Damir Asović

Vladimir Savović

Zlatko Vujović

Stevo Muk

na Fejsbuku objavljen i, kako se tvrdi, kompletan snimak u trajanju od 11 i po minuta.

vrgnu optužbe da se dogodio pokušaj kupovine glasova ističu dimenziju neovlašćenog snimanja.

- Sud će tumačiti i suditi o svim dokazima, ali sa aspekta društvenog značaja te pojave veoma je važno, ukoliko se utvrdi da je došlo do pokušaja kupovine glasova, da se oni koji su akteri tog postupka najstrožije kazne.

To je od značaja, ne samo za izborni proces koji se odvijao u Ulcinju, već i za svaki naredni – naglasio je Vujović.

Komentarišući ovaj slučaj Vujović je naveo da korupcija postoji i u demokratskim i autoritarnim i totalitarnim režimima, ali da je razlika ta što u onim država u kojima u punoj mjeri funkcioniše vladavina prava državni organi istraže, procesuiraju i kazne one koji su dio koruptivnih radnji.

PAŽNJU POSVETITI POLITIČKOJ KORUPCIJI

Izvršni direktor Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović ocijenio je za Pobjedu da je u konkretnom slučaju u odnosu na neovlašćeno snimanje, važnije utvrditi da li je bilo pokušaja političke korupcije.

- Ukoliko se ispostavi da je riječ o autentičnom snimku i potvrdi se da su to dokazi za koruptivne radnje – onda bi punu pažnju trebalo posvetiti korupciji i pokušaju kupovine glasova, a u drugom planu se baviti neovlašćenim snimanjem – istakao je Vujović.

Kazao je da svi pokušavaju da iskoriste ono što im odgovara, pa tako oni koji žele da opo-

Đeka: To je atak na Dritana Abazovića, koordinatora svih službi bezbjednosti Lider DP-a Fatmir Đeka kazao je Pobjedi da je u izjavi pred tužilaštvom ustvrdio da je sporni snimak montiran, kao i da nije u pitanju nikakva kupovina glasova.

- U pitanju je klasična montaža, a ne nikakva kupovina

glasova u susret izborima koji su ponovljeni na jednom biračkom mjestu – istakao je Đeka.

Smatra i da su se „opasno preigrali manipulanti“ koji su montirali i distribuirali snimak, kao i da to dokazuje

„bijedan pokušaj da u sve uvuku mandatara Dritana Abazovića, koordinatora svih službi bezbjednosti“.

- To je atak ne samo na njegovu čast i ugled kao čovjeka i političara, već mučki napad na jednog od najviših držav-

Politika

Četvrtak, 7. april 2022.

a razgovor a efikasnu istragu

3

da je snimak Knežević: Rečeno nam je da je bezbjednosna situacija a, ali ne i stabilna i da policija čuva škole rima Bez promjene broja mandata nakon ponovljenog glasanja Nakon ponovljenih izbora na biračkom mjestu 5 u Ulcinju, raspored snaga u lokalnom parlamentu ostaje isti kao i poslije izbora 27. marta. Koalicija „Za novi početak“ (URA, DP, SD, SDP i AA) osvojila je 14 mandata. Listi koalicije DPS i Bošnjačke stranke i koaliciji Demokratske unije Albanaca i Demokratskog saveza pripalo je po šest, Forca je osvojila 5, a Demokrate 2 mandata.

Na ponovljenim izborima na biračkom mjestu broj pet pravo glasa iskoristilo je 64,9 odsto od ukupno 772 upisanih, odnosno njih 501. Koalicija Demokratske unije Albanaca i Demokratskog saveza dobila je 207 glasova, Demokratska Crna Gora šest, koalicija „Za novi početak“ 204 glasa, Forca 76 glasova i koalicija DPS/BS dva glasa.

Politički direktor DPS-a Aleksandar Bogdanović rekao je da su uspjeli i da su sačuvali izbornu volju građana i odbranili je „od pokušaja izbornog inženjeringa koji je sprovodila koalicija ‘Za novi početak’, a dominantno građanski pokret URA“.

- URA nije uspjela u svom naumu, koalicija „Za novi početak“ je poražena. Već sjutra ćemo pozvati naše prirodne koalicione partnere na razgovor i dogovore, kazao je Bogdanović.

- Problem u Crnoj Gori dugo vremena je bio što veliki dio takvih slučajeva nije imao epilog, pa su samim tim akteri potencijalne korupcije ohrabreni da oni mogu to da rade, a da pritom neće biti procesuirani. Zato je teret na Vrhovnom državnom tužilaštvu i drugim organima da konkretni slučaj istraže do kraja i, ukoliko se ispostavi da su optužbe o političkoj korupciji osnovane, onda svakako akteri moraju biti, u skladu sa zakonom, procesuirani – kazao je on.

Nije se moglo znati, dodao je, kako će ovakav snimak da utiče na birače, ali, kako je rekao, veoma je problematično kada se dešava ponavljanje glasanja na nekom biračkom mjestu, a u ovom slučaju samo jednom koje može da opredijeli ishod izbornog procesa.

SUMNJA U KRŠENJE IZBORNIH PRAVA

Brzu i efikasnu istragu i reakciju tužilaštva očekuju i u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Lazar Grdinić iz istraživačkog centra MANS-a kazao je Pobjedi da ovaj slučaj budi još jednu u nizu sumnji u kršenje izbornih prava, a naročito slobode opredjeljenja pri glasanju.

- Ovo pitanje mora biti riješeno u najkraćem roku, a svako odlaganje uticaće na rast nepovjerenja građana u izborni proces.

Generalno, kada su ovakvi postupci u pitanju, istraga se uvijek navodno otvori, ali rezultati nih funkcionera. Zato je tako važno, što prije i do kraja, utvrditi ko je zloupotrijebio Damira Asovića, kome je on dao nekakav snimak i ko ga je potom montirao i distribuirao.

Vrijedi ponavljati da je taj nesrećni lik bio kandidat za odbornika jedne koalicije, što smo mi, naravno, znali – naglasio je Đeka.

često izostanu, i to je bila jedna od glavnih zamjerki na rad tužilaštva u prošlosti – oni nikad nijesu istraživali kupovinu glasova – istakao je Grdinić.

Smatra da je potrebno proaktivno i efikasno djelovanje policije, tužilaštva, ali i drugih institucija kako bi se preduprijedila mogućnost da neko uopšte dobije ideju da kupuje glasove i manipuliše izbornim rezultatom.

- Ipak, dosadašnja višegodišnja praksa institucija, na čelu sa tužilaštvom, olakšala je i umnogome otvorila prostor za razne manipulacije, a činjenica da skoro da i nije bilo istraga slučajeva ovog tipa i pored nagomilanih dokaza, samo je ohrabrila one koji žele da izigraju sistem i procese – rekao je Grdinić.

Kako Crnu Goru, dodao je, ove i naredne godine čeka nekoliko izbornih procesa, državne institucije imaće priliku da pokažu kakvim kapacitetima za sprovođenje zakona raspolažu.

I Stevo Muk iz Instituta Alternativa očekuje adekvatnu reakciju nadležnih organa.

-Od državnog tužilaštva očekujem da sa najvećim stepenom profesionalizma i odgovornosti ispita slučaj i u zakonskim rokovima utvrdi da li postoji osnov za optuženje – kazao je Muk Pobjedi.

Naša redakcija juče je pitala i izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju Dragana Koprivicu što očekuju od tužilaštva i kako ovaj slučaj utiče na demokratske procese i biračko tijelo, ali nas je on uputio na tvit koji je ova organizacija objavila u ponedjeljak.

CDT je u tvitu ukazao da je kupovina glasova krivično djelo, a pozvali su tužilatvo da hitno ispita slučaj i o tome obavijesti javnost.

- Ili je u pitanju montaža ili djelo protiv izbora – kako god bilo, u pitanju je ozbiljno djelo – naveli su. Ž. ZVICER

PODGORICA – Dobili smo uvjeravanje da je bezbjednosna situacija u zemlji stabilna i da policija čini sve na obezbjeđivanju školskih objekata, kazao je predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević nakon sjednice na kojoj su saslušani ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, direktori policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost Zoran Brđanin i Dejan Vukšić, kao i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, povodom prijetnji upućenih institucijama i školama.

- Moj osjećaj je da iza ovih dojava stoji neko iz „domaće kuhinje“. Ima nekoliko elemetata zbog kojih to tvrdim.

Jedan od njih je to što su, navodno, svi ti dopisi stigli sa kriptovanih imejlova, dok u poruci piše ime organizacije.

To je glavni indikator da bi fokus trebalo staviti na domaće elemente, ali ne isključujem ni upliv stranih službi. Nemam dovoljno dokaza da bih mogao reći koja bi to služba mogla biti, pritom ne mislim ni na srpsku, ni na rusku, ni na službe partnerskih NATO zemalja – naveo je Knežević, poručujući da vjeruje da će policija utvrditi počinioce ovog krivičnog djela.

On je rekao i da su tokom saslušanja čelnika bezbjednosnog sektora, koje je održano u tzv. gluvoj sobi u Skupštini, dobili informaciju da je povodom tog slučaja formiran predmet, ali i uvjerenja da je bezbjednosna situacija u zemlji stabilna i da policija obezbjeđuje škole, učenike i nastavni kadar.

- Ohrabruje me činjenica da su i direktor policije i ANB-a tvrdili da se ovakvi incidenti ne smiju ponavljajti – kazao je Knežević, dodavši da očekuje da će nadležne institucije u kratkom periodu doći do još podataka kako bi se mogla donijeti optužnica.

- Molim Boga da iza svega ovoga ne stoji nijedan državljanin Crne Gore. Ukoliko se to pokaže da stoji, mislim da smo dotakli mentalno dno – ocijenio je Knežević.

Milan Knežević

Moj osjećaj je da iza ovih dojava stoji neko iz „domaće kuhinje“.

Ima nekoliko elemenata zbog kojih to tvrdim. Jedan od njih je to što su, navodno, svi ti dopisi stigli sa kriptovanih imejlova, dok u poruci piše ime organizacije, rekao je Knežević

Nije bilo riječi o navodnom učešću sina Vesne Medenice u švercu Na jučerašnjoj sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu nije bilo riječi o navodnom učešću sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice u švercu cigareta i narkotika.

To je izjavio Knežević

Istakao je i da je Dejan Vukšić tokom saslušanja tvrdio da je sve što je povodom tog slučaja preduzela Agencija za nacionalnu bezbjednost urađeno u skladu sa zakonom. Vukšić je, kako je prenio Knežević, rekao i da je Agencija, nakon provjera, obavijestila Upravu policije, te da je saradnja između ANB-a i policije bila koordinirana.

- Nekoliko servera je u pitanju i radi se o enkriptovanim imejlovima i državama u

Iduće sedmice saslušanje Brđanina i Rakonjca Odbor za bezbjednost i odbranu je na jučerašnjoj sjednici donio i odluku o održavanju kontrolnog saslušanja direktora Uprave policije Zorana Brđanina i njegovog pomoćnika Marka Rakonjca zbog razbija-

nja protesta Demokratskog fronta 24. oktobra 2015. godine ispred Skupštine Crne Gore.

Predsjedavajući odborom Milan Knežević najavio je kako bi to saslušanje moglo biti održano sredinom iduće sedmice.

navodeći i kako očekuje da, ukoliko je to tačno, Specijalno državno tužilaštvo i druge nadležne institucije reaguju brzo.

- Bez obzira na to što mislimo o Vesni Medenici, treba da poštujemo prezumpciju nevi-

Evropi i svijetu. Koje su države u pitanju, to ne mogu reći.

Prvi imejl je stigao u ponoćnim satima na adresu Agencije koja je odmah reagovala i obavijestila Upravu policije – naveo je Knežević.

Sjednicu Odbora je nakon dva sata napustio ministar unutrašnjih poslova, a Knežević je kasnije objasnio da je na to bio primoran zbog drugih obaveza koje je imao.

Predsjedavajući odborom je kazao i kako bi više volio da je sjednica bila javna.

- Prenosim informacije koje mogu da saopštim, a to je da i Agencija i policija rade sve da se otkriju počinioci. Neko je situaciju u Ukrajini iskoristio da pokuša da destabilizuje Crnu Goru. Smatram da i direktor policije i ANB-a i specijalni tužilac, kada su ovakve teme u pitanju, treba da se obrate javnosti u domenu onoga što mogu da saopšte.

Imam uvjeravanja policije da će učiniti sve da bezbjednost bude na nivou – poručio je Knežević.

nosti. Kad bih bio zlurad zbog onog što je ona uradila nama (Demokratskom fronu), mogao bih da kažem da se nadam da će suđenje biti javno, a da svjedoci neće biti ni Sinđelić ni Velimirović – kazao je Knežević.

Više škola u Podgorici i jedna u Bijelom Polju evakuisane su 1. aprila, nakon prijetnji bombom, koje su elektronskom poštom stigle na njihove, ali i na adrese Vlade, Ministarstva unutrašnjih poslova i Glavnog grada.

Tim dopisima, ispod kojih je bila potpisana zabranjena ruska ekstremistička i šovinistička organizacija „Muška država“, zaprijećeno je „dizanjem“ škola u vazduh ukoliko ne budu ispunjeni zahtjevi o promjeni vlasti i rukovodstva Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Policija je provjerom školskih objekata utvrdila da su sve dojave o postavljenim bombala bile lažne.

Lider organizacije „Muška država“ Vladislav Pozdnjakov, koji je neometano boravio u Crnoj Gori, u nedjelju je poslao imejl predsjedniku Odbora za bezbjednost i odbranu u kome je tvrdio da on nema ništa sa dojavama o podmetnutim bombama i da je njegovo ime zloupotrijebljeno. Đ. ĆORIĆ

d. malidžan

Na Odboru za bezbjednost poslanici iza zatvorenih vrata raspravljali o prijetnjama i dojavama o bombama u školama i institucijama, saslušani čelnici bezbjednosnog sektora

4

Politika

Četvrtak, 7. april 2022.

Analitičar o odnosu Beograda i Podgorice nakon parlamentarnih i predsjedničkih izbora

Janjić: Neće biti promjene odnosa sa Crnom Gorom Srbija i Crna Gora već godinama imaju jako loše odnose koje karakteriše konstantno miješanje Beograda u unutrašnje stvari Crne Gore uključujujući i izborni proces. U parlament Srbije ušli su ,,Zavetnici“ i ,,Dveri“ koji ne priznaju Crnu Goru kao državu i Crnogorce kao narod BEOGRAD - Predsjednik Foruma za etničke odnose iz Beograda Dušan Janjić ocijenio je u izjavi za Pobjedu da se odnos zvaničnog Beograda i Podgorice, nakon opštih izbora u Srbiji, gdje je trijumfovala aktuelna vlast, neće promijeniti.

- Ako gledamo sastav parlamenta i ono što smo vidjeli u kampanji - odnos prema Crnoj Gori se neće promijeniti - rekao je Janjić.

Srbija i Crna Gora već godinama imaju jako loše odnose koje karakteriše konstantno miješanje Beograda u unutrašnje stvari Crne Gore uključujujući i izborni proces. U parlament Srbije ušli su ,,Zavetnici“ i ,,Dveri“ koji ne priznaju Crnu Goru kao državu i Crnogorce kao narod.

RAST DESNICE

Janjić kaže i da je sam Vučić primijetio i rekao da je i on odgovoran za rast desnice.

- Sadašnja slika srpskog parlamenta je, ne samo izraz građana, nego i onoga što su radili i SNS i BIA praveći razne liste: ,,Suvereniste“, ,,Zavetnike“...

Sada su se oni otrgli kontroli i

Dušan Janjić

očigledno je da će Vučiću to biti veliki problem jer sa takvim parlamentom on ne treba ni da pokušava da Srbija bude članica EU - kaže Janjić.

Na pitanje da li će se situacija sa Crnom Gorom zaoštriti nakon izbora i novog saziva parlamenta u koji su ušle neke stranke krajnje desnice, Janjić ocjenjuje da neće biti promjena.

- Mislim da se u odnosu na Crnu Goru neće ništa desiti,

jer sada je ta cijela priča čak i stranaca prešla na to da se oni nadaju da će Vučić da formira Vladu pa će oni onda nešto da rade sa Vučićem, ističe predsjednik Foruma za etničke odnose.

Mora proći, kako tvrdi Janjić, još najmanje jedan, a možda i nekoliko izbornih ciklusa jer po kuloarima se ne može voditi politika – već transparentno i po volji građana.

Na rast desnice osvrnuo se i

sociolog dr Vladimir Vuletić sa Filozofskog fakulteta u Beogradu.

- Stranke desnice nijesu nove i to nijesu potpuno novi ljudi.

Iako imamo pomjeranje ka desnici, nema jačanja radikalne ekstremne desnice, smatra on.

Vuletić je ukazao i na lični uspjeh Vučića koji je osvojio skoro 60 odsto glasova za predsjednika Srbije i zaključuje da će sada biti „važna vještina političara kako da naprave Vladu - jer SNS nema dovoljno poslanika da je samostalno formiraju“.

ODNOS

Odnos prema Crnoj Gori je komentarisao i stari – novi predsjednik Srbije. Na pitanje RTV CG da li je odgovoran za trenutne odnose Crne Gore i Srbije Vučić je odgovorio čuđenjem, tvrdeći da ni ime države nije dugo spominjao.

- Ćutim kao zaliven, sedam mjeseci nijesam izgovorio Crna Gora. Šta ste to čuli, osim što me svakog dana vrijeđaju da ću nešto da osvojim ili ne znam šta – ja im ime nijesam pomenuo. Ništa nijesam pratio, ne znam ni kada će nova crnogorska vlada, ni ko će biti u njoj, ni bilo šta. Ali, ako vam je tako lakše ja razumijem da je nekima u regionu Srbija za sve kriva. Ja tu vrstu generalne krivice nikada neću prihvatiti, kazao je predsjednik Srbije.

Izbori su pokazali da ovakve Vučićeve stavove podržava 58,59 odsto građana koji su glasali za njega da drugi put bude predsjednik Srbije.

Iako u parlamentu Srbije nemaju prostu većinu SNS ima najviše osvojenih mandata. Od 250 poslaničkih mjesta SNS je dobio 120, SPS 32, dok je opozicija osvojila - „Ujedinjeni za pobedu Marinika Tepić“ 38 mesta, „Nada za Srbiju“ 15, „Moramo“ 12, „Zavetnici“ 10, „Dveri i POKS“ 10 i nekoliko stranaka nacionalnih manjina - Savez vojvođanskih Mađara šest poslanika, po dva poslanika imaju ,,Zajedno za Vojvodinu“ i SDA Sandžaka, a tri poslanika ima „Muftijin amanet“.

Violeta CVEJIĆ

Predsjednici Crne Gore i Republike Kipra posjetili Kotor PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i predsjednik Kipra Nikos Anastasiades, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, posjetili su juče Kotor i prisustvovali tradicionalnom kolu Bokeljske mornarice, obišli Pomorski muzej, a nakon toga je Đukanović priredio radni ručak u čast visokog gosta.

Zvaničnika sa Kipra na ulazu u Stari grad sačekali su predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.

Na kraju zvanične posjete predsjednika Kipra upriličen je obilazak marine Porto Montenegro u Tivtu.

Anastasiades se sastao i sa odlazećim premijerom Zdravkom Krivokapićem. Tom prilikom je rekao da brižno prati razvoj Crne Gore i raduje se ogromnom napretku u pretpristupnim pregovorima.

- Nesporan interes svih članica Evropske unije je da se Zapadni Balkan razvija i napreduje,

Prisustvovali tradicionalnom kolu Bokeljske mornarice

Ko je od najznačajnijih državnih funkcionera čestitao pobjedu predsjedniku Srbije

Milo Đukanović i Aleksandar Vučić

Samo Đukanović od trojice predsjednika čestitao Vučiću Vučiću je izbor čestitao čak i predsjednik Albanije, briselska administracija, ali tranja nije. Biće zapamćen samo po nesojluku, i ničim više, zapisala je Marina Jočić iz DF-a koja je ostala bez funkcije predsjednice UO Nacionalni parkovi zato što je Krivokapića nazvala pogrdnim imenom - tranjom PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović jedini je od tri političara koji pokrivaju najznačajnije funkcije u državi čestitao reizbor predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

Vučič je prema podacima RIK-a Srbije osvojio gotovo 60 odsto glasova i nadmoćmo pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora. Čestitka je izostala od odlazećeg premijera Zdravka Krivokapića, ali i - što je iznenađenje - od predsjedavajućeg Skupštine iz Demokratskog fronta Strahinje Bulajića, čija politička grupacija je jako bliska predsjedniku Srbije.

- U ime građana Crne Gore i u svoje ime, upućujem Vam srdačne čestitke i najbolje želje za uspjeh u vršenju ove odgovorne funkcije, na dobro svih građana Srbije i ostvarenja ciljeva proevropske politike, kao jedinog puta mira i stabilnosti za naš region, naveo je Đukanović u čestitki Vučiću koju su prenijeli i svi mediji u Srbiji. Čestitka Đukanovića uslijedila je nakon što je Vučić u jeku kampanje oštro napao predsjednika Crne Gore zbog njegovih stavova o politici zvanične Srbije.

- Nijesam riječ rekao. Hvala Đukanoviću što se uključio u kampanju jer bi se ljudi zabrinuli da je nešto dobro rekao.

Ne pričamo i ne znam o čemu

bih pričao s njim, kazao je tada Vučić.

Predsjednik Srbije je proteklih godina čestitao svom crnogorskom kolegi i Dan državnosti a uputio je čestitku i kada je 2018. godine Đukanović nadmoćno, u prvom krugu, postao predsjednik države. Činjenicu da Krivokapić nije čestitao Vučiću komentariasla je i bivša poslanica DF-a Marina Jočić.

-Vučiću je izbor čestitao čak i predsjednik Albanije, briselska administracija, ali tranja nije. Biće zapamćen samo po nesojluku, i ničim više, rekla je Jočić koja je ostala bez funkcije predsjednice UO Nacionalni parkovi zato što je Krivokapića nazvala tranjom.

Predsjednik Nove srpske demokratije i jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić prvi je čestitao Aleksandru Vučiću na pobjedi na izborima u Srbiji.

- U svoje ime, NSD i Srba u Crnoj Gori čestitam na izbornoj pobjedi. To potvrđuje opredijeljenost građana ka nastavku razvoja i zaštite sveukupnih srpskih nacionalnih interesa.

Siguran sam da će mir i stabilnost obilježiti budućnost naše bratske Srbije, rekao je Mandić odmah nakon prvih preliminarnih rezultata. Pobjedu Vučiću čestitao je i lider DNP-a Milan Knežević, kao i niz prosrpskih političara u državi.

N. Z.

Odluka predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića

Lokalni izbori na Žabljaku i u Plužinama 5. juna PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je lokalne izbore na Žabljaku i u Plužinama za 5. jun.

Nikos Anastasiades i Milo Đukanović u Kotoru

kazao je predsjednik Kipra Nikos Anastasiades i dodao da se nada da kriza u Ukrajini neće usporiti tok pristupnih pregovora.

Posjetu Crnoj Gori okarakterisao je kao istorijsku, jer je u prilici da učestvuje u dogovoru i traženju najboljeg puta kako da dvije male države ostvare

punu saradnju na dobrobit svih građana. Svoj dolazak u Crnu Goru vidi kao skroman, ali iskreni doprinos podršci Crnoj Gori na putu ka EU. R. P.

- Raspisujem izbore za odbornike u Skupštini opštine Plužine i Skupštini opštine Žabljak. Izbori će se održati 5. juna 2022. godine, navodi Đukanović.

Odluka, kako se navodi, stupa na snagu danom donošenja, a biće objavljena u „Službenom listu Crne Gore“ i u „Službenom listu Crne Gore – opštinski propisi“.

Podsjećamo, Đukanović je prije nekoliko dana prijevremene lokalne izbore u Budvi raspisao takođe za 5. jun.

R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 7. april 2022.

5

Ustavni sud ispitivaće ustavnost licenciranja stečajnih upravnika PODGORICA – Za subotu je zakazan prvi ispit provjere znanja stečajnih upravnika, koji je uslov za dobijanje petogodišnje licence predviđene izmjenama Zakona o stečaju (ZOS) koje su na snazi od početka godine.

Zbog obavezne prijave ispita, prema podacima Ministarstva pravde, manjinskih i ljudskih prava (MP), od 222 upravnika, koliko ih je bilo prije stupanja zakona na snagu, na listi ih je ostalo 113. Upravnici ovo zakonsko rješenje ocjenjuju diskriminatornim te problematizuju to što moraju da dokazuju svoje, kako navode, stečeno znanje, pa će od stava Ustavnog suda zavisiti da li će se ove zakonske izmjene održati, imajući u vidu da je Komora stečajnih upravnika inicirala ocjenu ustavnosti.

Saša Zejak, koji je odobrenje o ispunjavanju uslova za stečajnog upravnika nakon položenog ispita dobio 2011. godine, za Pobjedu ukazuje da su se prema ZOS-u iz 2011. godine sa liste mogli brisati samo oni upravnici koji su pravosnažno osuđeni za krivično djelo izvršeno sa umišljajem, ukoliko je izrečena zabrana zbog povrede dužnosti ili zabrana članstva, kao i na svoj zahtjev, te da nijesu bile predviđene periodične provjere znanja.

Smatra da ne bi trebalo ponovo da polažu ispite i dobijaju stručno zvanje koje su već jednom dobili i ukazuje da se u izmjenama zakona ne navodi ponovno polaganje, već se govori o postojećoj listi upravnika koji su već položili ispit.

PROVJERA

Ukazujući da je sistem provjere znanja svakih pet godina predviđen samo za upravnike, Zejak se pita zašto isto ne važi i za advokate, notare i izvršitelje. Navodi da se za sudske vještake našao kompromis tako što se biraju na svakih pet godina sa obavezom provjere znanja samo za one koji se prvi put postavljaju za vještaka.

- Nije jasno zašto se iz sistema struke izdvajaju posebno stečajni upravnici, dok su sva ostala stručna lica koja su ste-

Izmjene zakona prepolovile su listu upravnika Sistem provjere znanja svakih pet godina predviđen je samo za stečajne upravnike, a nejasno je zašto isto ne važi i za advokate, notare i izvršitelje. Za sudske vještake našao se kompromis tako što se biraju na svakih pet godina sa obavezom provjere znanja samo za one koji se postavljaju prvi put, ukazuje Saša Zejak kla određena stručna zvanja zaštićena Ustavom Crne Gore – navodi Zejak.

Iz Ministarstva pravde to objašnjavaju time što je za posao upravnika osim pravničkog, potrebno znanje i iz ekonomije, računovodstva i menadžmenta.

- Pored toga, ne postoje kvalifikatorni uslovi kao što postoje kod isključivo pravničkih struka, a koje se odnose na stepen i vrstu obrazovne kvalifikacije, godine rada u pojedinim organima i položenim posebnim ispitima. Priroda posla stečajnog upravnika nije uporediva sa poslovima advokata, notara i izvršitelja, jer zahtjeva multidisciplinaran

Ispit Upravnici će u okviru pisanog dijela ispita dobiti zadatak da riješe hipotetički slučaj koji će odrediti predsjednik i članovi komisije. Biće im ostavljeno na slobodu da odluče da li će svim kandidatima dati isti zadatak ili će svako od njih dobiti poseban. Upravnici će zadatak raditi pod šifrom koja će im biti dodijeljena nakon prozivke, a zatvorena i peča-

Ponuda M:tel-a povodom 15. rođendana

113

stečajnih upravnika od 222, koliko ih je do sada bilo na listi, se prijavilo za ispit

pristup i integralno znanje iz različitih oblasti – objašnjavaju iz MP. Zejak navodi da propisi, koji se odnose na polaganje ispita, nijesu prilagođeni ZOS-u te da polaganje stručnog ispita nije istovjetno novom ispitu tirana koverta sa šiframa i imenima, biće dostavljena predsjedniku komisije. Nakon ocjenjivanja, test će biti dešifrovan u prisustvu kandidata, predsjednika, članova i sekretara komisije. Usmeni dio se može polagati istog dana kada se saopšte rezultati pisanog, ali i u roku od 15 dana. Ispit će uključivati privredno i stečajno pravo, kao i menadžment, a upravnike će koštati 158 eura.

provjere znanja, pa dovodi u pitanje odakle MP crpi svoje pravo da provjerava njihovo znanje.

- Obavještenje o provjeri znanja, koje nije predviđena ZOSom, objavljeno je 16. marta, dok je Pravilnik o programu ispita objavljen u ,,Službenom listu“ tek 21. marta, što znači da nije ni postojao na dan zakazivanja nezakonite provjere znanja stečajnih upravnika – navodi Zejak.

SISTEM

Polaganje je prvobitno bilo zakazano za 2. april, što je bilo suprotno Pravilniku koji propisuje da sekretar komisije obavještava kandidata najkasnije 15 dana prije ispita, ali je 29. marta na sajtu MP postavljeno obavještenje o odlaganju za 9. april. Zejak smatra da pojedine odredbe ovog pravilnika mogu uticati na pristrasnost komisije.

- Različitim kandidatima mogu se dati različiti zadaci, kandidati se prozivaju i daju im se šifre „po želji“ te uopšte nije poznato kakvog su karaktera zadaci, dok polaganje usmenih ispita traje 15 dana „po želji kandidata“. Dakle u uslovima potpunog odsustva javnosti, u situaciji u kojoj

Saša Zejak

KSU djelimično iskoristila pravo na mišljenje Iz MP navode da su predstavnici komore bili informisani o namjeri implementacije ovih rješenja preko njihove radne grupe, da su aktivno učestvovali na javnoj raspravi te da nijesu imali primjedbi na predložena rješenja.

- Stečajnim upravnicima je data mogućnost da se informišu o konkretnim izmjenama i dopunama zakona, kao i svim građanima Crne Gore putem javne rasprave i sredstava javnog informisanja, a pružena im je i mogućnost da se informišu i preko svog strukovnog udruženja. KSU je, od najranije faze pisanja nacrta zakona, pozvana da iznosi svoja mišljenja radnoj grupi, što je samo djelimično iskoristila - navode iz MP.

kandidati polažu usmeni dio u terminu u kom žele, bez prisustva drugih kandidata, dovodi se u sumnju ovako osmišljeno postupanje državnog organa – ocjenjuje Zejak.

Kritike iznosi i na račun programa ispita, navodeći da je neprilagođen struci, a dijelom i netačan, literatura nije obezbijeđena, dok je problematika stečaja najmanje zastupljena.

- Radi se o specijalizovanim znanjima koje stečajni upravnici nijesu dužni da poznaju i koja ne moraju da koriste tokom stečaja. Čak nije dozvoljeno ni priznavanje ispita koji su polagani više puta pred državnim organima, dok stečajni upravnici moraju ponovo da snose troškove ponovnih polaganja – navodi Zejak.

Smatra da će se odredbom kojom će upravnici, koji u tom trenutku vode postupak ste-

čaja, biti razriješeni ako se ne prijave za polaganje, narušiti načela hitnosti i ekonomičnosti, imajući u vidu da neće biti jednostavno za nekog novog da tek tako nastavi postupak, te da će se otvoriti mogućnost uticaja na izbor novih upravnika.

- Kao osnivaču Komore, koja postoji već preko sedam godina, a čiji je cilj edukacija i licenciranje za obavljanje djelatnosti i zaštita prava upravnika, smatram da je Program provjere znanja u potpunosti neusklađen sa zakonima države Crne Gore, da imamo pravo da direktno u skladu sa članovima 25a i 25č ZOS dobijemo licence za rad i da iza ovako hitnog donošenja neprilagođenih zakonskih rešenja ne stoje stručne veze sa stečajnim postupcima - zaključuje Zejak.

M. Lk.

Poruka iz Privredne komore i Unije poslodavaca

Traže vraćanje radne nedjelje Snižena pretplata na 15 eura PODGORICA - M:tel je pripremio rođendansku ponudu za sve buduće korisnike Urban Neo M+ paketa koji će, ukoliko potpišu ugovor do 30. aprila, dobiti sniženu pretplatu od 15 eura, 100GB interneta svakog mjeseca i mogućnost kupovine telefona Realme GT Master Edition uz mjesečnu ratu od sedam eura. Poklon iznenađenja su Realme slušalice za prvih 50 kupaca.

Ova ponuda se odnosi na ugovor potpisan na 24 mjeseca, a aktivacija postpaid kartice košta šest eura. Iz M:tel-a navode da će akcija trajati do isteka zaliha. Više informacija o ovoj i ostalim ponudama korisnici mogu naći na Fejsbuk stranici Mtel Imate prijatelje, na njihovom internet sajtu i putem korisničkog servisa na broj 1600.

R. E.

PODGORICA – Uvođenje neradne nedjelje u trgovine uticalo je na pad prometa, smanjenje zarada i otpuštanje radnika, ocijenili su iz Privredne komore i dodali da bi zbog toga nedjelja trebalo da bude radni dan za trgovce.

Tržni centri tvrde da mjesečno gube milion eura zbog odluke o uvođenju neradne nedjelje, koja je na snazi već dvije i po godine.

- Samo zbog neradne nedjelje pad prometa u tržnim centrima bio je 20 odsto, a zajedno sa posljedicama krize, pad je bio mnogo veći. Posljedice su da su mnogi poslodavci napustili tržni centar Delta siti – kazala je za Gradsku televiziju sekretarka Odbora za trgovinu

Trgovine tvrde da gube novac zbog neradne nedjelje

PKCG Milica Lazarević.

Savjetnik za pravna pitanja i socijalni dijalog Unije poslo-

davaca Filip Lazović najavio je da će ove sedmice pozvati sva poslovna udruženja kako

bi potpisali dokument o vraćanju radne nedjelje.

- Prosto ćemo ispoljiti stav crnogorske privrede i nadamo se da će donosioci odluka i predstavnici sindikata imati sluha.

Govorili smo da to nije dobro rješenje i desile su se mnoge negativne stvari, a sada je sve više razloga zbog kojih bi trebalo ozbiljno razmišljati o vraćanju radne nedjelje – rekao je Lazović.

U PKCG tvrde da su trgovinski lanci dovedeni u neravnopravan položaj i da su njihovu ulogu dijelom preuzele benzinske pumpe.

- Za turističke zemlje nije karakterističan zakon koji podrazumijeva neradnu nedjelju, a za uspješnu turističku sezonu neophodan je rad svim danima – rekao je Lazović.

N. K.

6

Ekonomija

Četvrtak, 7. april 2022.

Iz DPS-a ukazuju na nagomilavanje partijskih kadrova u CEDIS-u

Vlada pokriva minus, CEDIS zapošljava sestru Vesne Bratić

PODGORICA - CEDIS, nekada uspješno preduzeće, koje zbog specifičnosti posla ima monopol, dovedeno je do statusa gubitaša bezočnim i nepotrebnim nagomilavanjem partijskih kadrova, rođaka i kumova, saopšteno je iz DPS-a.

-U trenutku kada Vlada, skriveno, iza leđa javnosti pokušava da nelegalnim mjerama spase CEDIS, koji je u minusu, između ostalog, jer je prepunjen partijskim kadrovima, radni odnos u toj firmi zasniva sestra ministarke Vesne Bratić – navodi se u saopštenju i ističe da je ona samo jedna u nizu rođaka predstavnika nove vlasti koji su zasnovali radni odnos u ovoj firmi.

-Sve je krenulo revanšističkom promjenom rukovodstva i instaliranjem foteljaša Demokrata Vladimira Čađenovića na čelo ovog preduzeća. Posao u ovoj firmi našla je sestra potpredsjednice Skupštine iz redova DF-a, sestra potpredsjednika Demokrata Vladimira Martinovića, kum i sestra poslanika Demokrata Danila Šaranovića, sestra od tetke predsjednika Odbora direktora Rajka Radoševića, sin direktora Doma zdravlja i funkcionera Ujedinjene Crne Gore Danila Jokića, supruga advokata DF-a Dražena Medojevića, sin funkcionera Demokrata Vladimira Vujovića i mnogi drugi – objašnjavaju iz DPS-a i podsjećaju da je firma 2019. bila u plusu 2,6 miliona eura, 2020.

770 hiljada, a 2021, kada su je preuzeli kadrovi DF-a i Demokrata po dubini, završila sa 10,9 miliona eura u minusu.

Iz CEDIS-a su odgovorili kako oni 2021. nijesu završili u minu-

CEDIS

Stručnjake slušali samo odabrani

PODGORICA - Brojni građani, ali ni mediji, juče nijesu mogli da isprate panel diskusiju o kriptovalutama i blokčejn tehnologiji, koju je organizovalo Ministarstvo finansija, jer je video-link putem kojeg je bio obezbijeđen prenos „pukao“ tri minuta nakon početka događaja.

Na panelu je, kako je ranije najavljeno, govorio tvorac etereum blokčejna Vitalik Buterin, Vlad Zamfir i profesor Boris Mamlik, dok je moderator bio ministar finansija Milojko Spajić. Panel je otvorio službenik Ministarstva Novak Svrkota, ocjenjujući da je interesovanje za događaj bilo toliko da se mogao napuniti stadion.

Međutim, eminentne stručnjake, koji su u Crnu Goru došli kako bi pomogli u izra-

di zakona iz ove oblasti, mogli su da čuju samo gosti koje je odabralo Ministarstvo finansija.

- Na osnovu prijava tj. dobijenih odgovora, odabrani su posjetioci koji su potvrdu dobili putem imejla, a za ostale, kao i za medije, smo obezbijedili prenos putem linka – navodi se u najavi koju je Ministarstvo proslijedilo medijima dan ranije.

Iz tog resora sinoć je Pobjedi rečeno da su imali tehničke probleme, te da će danas objaviti video-snimak događaja.

Pored Buterina, Zamfira i Mamlika, u Crnoj Gori su Anuj Das Gupta, Tianing Zen, Džon Haskel i Džonatan Levi. Oni su u ponedjeljak razgovarali sa Spajićem, koji je najavio da će Crna Gora postati centar za inovacije u blokčejn tehnologiji.

B. D.

Sjednica borda HG „Budvanska rivijera“

Čelanović: Nestručnost, a ne poremećaj na tržištu CEDIS je prvi kvartal prošle godine završio sa profitom od dva miliona i 1.369 zaposlenih. Drugi kvartal (nakon ustoličenja ekspetrata iz Demokrata) u minusu su dva milliona eura i sa 1.417 zaposlenih. Treći kvartal je završen sa minusom od 3,4 miliona i

su „zahvaljujući blagovremenoj intervenciji Vlade i EPCG“, misleći pri tome da je EPCG iz svoje dobiti pokrila njihov minus. Oni optužuju prethodno rukovodstvo što 2020. nijesu kupili nedostajuću struju za 2021. godinu.

1,519 zaposlenih, a četvrti sa gubitkom od 10,9 miliona i 1.650 zaposlenih – navodi generalni sekretar SD-a Miloš Čelanović.

-Očito da ovako katastrofalan poslovni rezultat nije posljedica poremećaja na tržištu već nestručnog rukovođenja

SDP se takođe osvrnuo na milionske gubitke koje je napravilo rukovodstvo CEDIS-a, te poručio da je osim očajnog poslovanja bilo i nezakonitih radnji, a istakli su i da je u toj kompaniji od ,,demokratskih promjena“ zaposleno 300 ljudi.

i nekontrolisanog partijskog zapošljavanja – konstatovao je Čelanović ukazujući da je novo rukovodstvo napravilo minus od četiri miliona eura pri berzanskoj cijeni struje od 60 eura po MWh. CEDIS je u reagovanju na izjavu Čelanovića saopštio da je riječ o likvidnoj kompaniji koja 2021. godinu nije završila sa gubitkom i pored, kako su ocijenili, nezapamćeno teških uslova poslovanja.

CEDIS je odgovorio da je riječ o manipulacijama te partije, sa ciljem da se nanese šteta kompaniji, a SDP-u predložili da se bavi nekim ozbiljnijim poslom ,,prije nego smišljanjem saopštenja koja imaju političku pozadinu“.

R. E.

Prijedlog stručnjaka EBRD za Crnu Goru

Privući ljude sa digitalnim vještinama PODGORICA - Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) do sada je uložila 704 miliona eura u 76 projekata u Crnoj Gori, saopštio je juče šef kancelarije te institucije u Podgorici Remon Zakaria.

Banka je, kako je kazao, finansirala Crnu Goru sa 30 do 50 miliona eura godišnje.

- Na industriju, trgovinu, agrobiznis i transport odlazi 69 odsto investicija. EBRD je finansirao vjetroelektanu Krnovo, koja je bila prvi privatni projekat te vrste – rekao je Zakaria na predstavljanju godišnjeg izvještaja EBRD. Regionalna ekonomistkinja

Ministarstvo finansija zbog tehničkih problema uskratilo građane i medije za prenos panela o kriptovalutama i blokčejnu

Ana Krešić kazala je da se svijet još opravlja od pandemije, ali i da će uticaj rata u Ukrajini imati široke posljedice na zemlje EBRD regiona.

- Zapadni Balkan je zaštićeniji od drugih regija u kojima poslu-

je EBRD. Direktne ekonomske veze su relativno slabe, ali uopšteno gledano zemlje su pokazale visok stepen otpornosti na šokove i mogućnost da se oporave zahvaljujući finansijskom sektoru – navela je Krešić.

Navela je da je Crna Gora zanimljiv slučaj, jer je imala drugi najveći pad ekonomije i pokazala jedan od najsnažnijih oporavaka.

- Crna Gora ima veze sa pogođenim zemljama, posebno u dijelu turizma i broja turista iz Rusije i Ukrajine. Nije imuna ni na druge posljedice, kao što su porast inflacije i cijena energenata – rekla je Krešić, koja smatra da našoj zemlji nedostaju investicije.

Direktor EBRD-a za tranziciju i globalnu ekonomiju Aleksander Plekhanov kazao je da u Crnoj Gori može da se uradi mnogo više u digitalizaciji državnih usluga.

- Možete da namamite ljude sa naprednim digitalnim vještinama da ih koriste ovdje, da se vrate gdje god da su i da digitalizujete lokalne ekonomije. To je model koji već funkcioniše u određenoj mjeri za ovaj region – ocijenio je Plekhanov. B. D.

Napravili nacrt ugovora za regulisanje dugova sa Euromiks trejdom PODGORICA - Odbor direktora HG „Budvanska rivijera“ juče je odlučio da da saglasnost nanacrt ugovora o regulisanju pravnih odnosa sa „Euromiks trejdom“ u cilju rješavanja višegodišnjeg poslovnog odnosa, saopšteno je iz ove hotelske grupe.

Nijesu precizirali na koji način planiraju da regulišu te odnose.

Radi se o sporu vezanom za izgradnju hotela „Kristal rivijera“ u Petrovcu. „Euromiks trejd“ je 2019. pozajmio od HG „Budvanska rivijera“ 350 hiljada eura za izgradnju ho-

telskog bazena i taj novac nije vratio. Zbog toga je HG „Budvanska rivijera“ prošle godine formirala komisiju koja je trebalo da predloži rješenje spora između ove dvije kompanije, vezanog za naplatu duga. Euromiks trejd je, inače, u blokadi 434 dana za 132,4 hiljade eura.

Bord je imenovao nove direktore sektora finansija i tehničkog održavanja i odlučio o zakupu poslovnog prostora sa teniskim klubom „BudvaRivijera“, navodeći da na taj način unapređuju sportsku i turističku ponudu HG „Budvanska rivijera“.

R. E.

Promjene u rukovodstvu najveće banke na tržištu

Perišić novi član uprave CKB

PODGORICA – Novi član Upravnog odbora CKB-a, nadležan za Sektor poslovanja sa pravnim licima, je Nikola Perišić, saopšteno je iz najveće banke u Crnoj Gori.

Perišić je magistar ekonomskih nauka sa karijerom dužom od 15 godina u bankarskom sektoru. OTP grupi se pridružio 2011. godine, kao menadžer u okviru Direkcije za velika i srednja preduzeća, gdje 2016. biva izabran za zamjenika direktora.

- Za člana Upravnog odbora nadležnog za Sektor poslovanja sa pravnim licima imenovan je prvog aprila 2022. na period od četiri godine – naveli su iz CKB-a.

Pored Perišića i Tamaša Kamarašija, koji je predsjednik, članovi Upravnog odbora CKB-a su Maja Krstić, Ivan Vučinić i Viktor Vorobej.

B. D.

Društvo

Četvrtak, 7. april 2022.

7

Državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija nelegalno radio za EPCG i Zavod za geološka istraživanja

Perunović kršio zakon pa zaradio 15.000 eura Za ugovor o djelu sa EPCG mu je, prema podacima iz godišnjeg izvještaja koje je podnio ASK-u, isplaćeno 10.500 eura. Osim tog angažmana, Perunović je i iz Zavoda za geološka istraživanja Podgorica za tri mjeseca prihodovao 3.366 eura PODGORICA – Državni sekretar za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu kapitalnih investicija Marko Perunović, sudeći prema podacima u izvještaju koji je podnio ASK-u, prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije time što je obavljajući poslove za Elektroprivredu Crne Gore i Zavod za geološka istraživanja prihodovao gotovo 15 hiljada eura tokom 2021. godine.

Kršenje zaKona

Prema Zakonu o sprečavanju korupcije, javni funkcioner ne može da zaključi ugovor o pružanju usluga javnom preduzeću, koje je zakonodavac definisao kao privredno društvo u kojem država ili opština ima najmanje 33 odsto kapitala.

Ukoliko javni funkcioner, odnosno organ vlasti, postupi suprotno ovim stavovima, na zaključeni ugovor se „primjenjuju odredbe Zakona o obligacionim odnosima koje se odnose na ništavnost ugovora“.

Prema ugovoru o djelu, koji je predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović potpisao 6. maja sa državnim sekretarom, predviđen je višemjesečni angažman Perunovića kao člana Komisije za analizu odnosa unutar EPCG grupe.

To tijelo je jedna od 12 komisija koje je formirao Đukanović, a koje su pored deklarativnog „provjeravanja različitih segmenata poslovanja i rada bivšeg rukovodstva“, zapravo poslužile kao još jedan alat za „isisavanje“ novca iz crnogorskog elektro-energetskog sektora, pored brojnih drugih angažovanja po ugovorima o djelu i rješenja o povremenim i privremenim poslovima aktivista Demokratskog fronta i Demokrata.

Prema ugovoru o djelu, između EPCG i državnog sekretara za energetiku i rudarstvo Perunovića, njegova obaveza je

Marko Perunović

Detalj izvještaja ASK

Ugovor koji je EPCG potpisala sa Perunovićem

bila analiza zakonskog okvira i međukompanijskih akata kojima se uređuju odnosi na nivou EPCG grupe (sporazumi, ugovori, protokoli), kao i analiza kontrolnih alata i mehanizama izvještavanja prema EPCG kao vlasniku, za ključne procese i parametre poslovanja.

Osim ovog, Perunoviću je dodijeljen i zadatak da predloži revidiranje odnosa kompanija unutar EPCG grupe koju čine Elektroprivreda, CEDIS i Rudnik uglja Pljevlja i unifikacija rada i djelovanja u određenim procesima radi efikasnije rada.

Za ovaj ugovor mu je, prema podacima iz godišnjeg izvještaja koji su javni funkcioneri u

obavezi da dostave Agenciji za sprečavanje korupcije, isplaćeno 10.500 eura. Osim angažmana u EPCG, Perunović je imao i tromjesečni angažman u Zavodu za geološka istraživanja Podgorica, za koji mu je isplaćivano 1.122 eura mjesečno, odnosno ukupno 3.366 eura.

To je mnogo više nego što predviđa Zakon, koji jasno kaže da javni funkcioner ne može zaključiti ugovor o pružanju usluga sa organom vlasti „ili privrednim društvom koje je u ugovornom odnosu, odnosno vrši poslove za organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši funkciju, osim ako je vrijednost tih ugovora manja

od 1.000 eura na godišnjem nivou“.

zanemarili upozorenja

Advokat Veselin Radulović, koji je kao dugogodišnji punomoćnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) stekao bogato iskustvo u predmetima vezanim za korupciju, za Pobjedu je ocijenio da je sklapanje ovakvog ugovora definitivno u suprotnosti sa Zakonom o sprečavanju korupcije.

- Polazeći od činjenice da je EPCG nacionalna elektroenergetska kompanija u kojoj država ima većinsko učešće

u vlasničkoj strukturi i čije su djelatnosti propisane Zakonom o energetici, nad čijom primjenom Ministarstvo kapitalnih investicija vrši nadzor, mislim da je ovakav ugovor državnog sekretara MKI-a sa EPCG suprotan članu 14. Zakona o sprečavanju korupcije – navodi Radulović.

Prema njegovim riječima, ta odredba zabranjuje javnom funkcioneru zaključivanje ugovora o pružanju usluga sa javnim preduzećem, a EPCG je privredno društvo koje se u smislu člana 6. tačka 7. istog zakona smatra javnom preduzećem jer je država njegov većinski vlasnik.

Da je državni sekretar Marko Perunović u konfliktu interesa upozorila je još u oktobru prošle godine bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić koja je u emisiji TVCG kazala da kao javni funkcioner prima i naknadu u državnom preduzeću EPCG. Perunović je tada odgovorio da nije znao da je u konfliktu interesa i ako to bude tako, poručio je da je spreman da odgovara.

umjesto da Kontroliše, našao posao

Da konflikt interesa nije nepoznat Perunoviću govori i činjenica da je 13. maja prošle godine, osim angažmana u EPCG, postao i član Odbora direktora preduzeća Energogas d.o.o. iz Podgorice čiji je osnivač javno preduzeće „Srbijagas“ koje je u vlasništvu Vlade Srbije.

Kada su mediji, sredinom jula, objavili ovu informaciju, u odbranu državnog sekretara stao je ministar kapitalnih

investicija Mladen Bojanić pravdajući Perunovića da je kada je „shvatio da se nalazi u potencijalnom konfliktu interesa, podnio ostavku na mjesto člana Odbora direktora u Energogasu“.

Međutim, Zakon o sprečavanju korupcije je više nego jasan, jer u svojim odredbama jasno definiše da javni funkcioner ne može biti predsjednik, ovlašćeni zastupnik ili član organa upravljanja ili nadzornog organa, niti izvršni direktor ili član menadžmenta u privrednom društvu.

Takođe, nalaže zakon, javni funkcioner koji u toku obavljanja te funkcije prihvati da obavlja drugu dužnost, odnosno opisanu funkciju, dužan je da u roku od 30 dana od početka obavljanja druge funkcije, odnosno dužnosti, podnese ostavku na javnu funkciju, a ne obratno.

Zanimljivo je da je još mjesecima prije ovog grubog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije, Energogas bio tema skupštinske rasprave, odnosno poslaničkih pitanja. Poslanik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković je 25. marta pitao ministra Bojanića zbog čega Energogas već neko vrijeme ne radi iako ima opremu i radnu snagu.

Bojanić je tada odgovorio Jokoviću da se državni sekretar Perunović krajem februara sastao sa predstavnicima sindikata Energogasa, kao i da je ostvaren kontakt sa menadžmentom „Srbijagasa“ u cilju rješavanja problema likvidnosti podgoričke firme. d.miHailoViĆ

Ministarstvo poljoprivrede upozorilo na prisustvo opasnog virusa, izdalo preporuke držaocima živine PODGORICA - Ptičji grip je registrovan u Crnoj Gori kod divljih ptica. Prisustvo virusa je potvrđeno kod uginulih pelikana u rezervatu Pančeva oka, u Nacionalnom parku ,,Skadarsko jezero“.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je saopštilo da je, prema podacima OIE (Međunarodne organizacije za zdravlje životinja) tip virusa ptičjeg gripa H5N1, potvrđen i u brojnim evropskim zemlja-

Pelikani uginuli od ptičjeg gripa

ma, naročito u zemljama u okruženju, uključujući Srbiju, Albaniju, Bosni i Hercegovinu, Kosovo i Hrvatsku.

Taj resor ističe da je ptičji grip opasna zarazna bolest životinja čiji način širenja znatno otežava sprečavanje i suzbijanje.

- Ukoliko dođe do oboljenja domaće živine, visoko patogeni sojevi u kratkom

vremenskom roku izazivaju oboljenja i uginuća živine na gazdinstvu - navodi se u saopštenju.

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je donijela rješenje kojim su utvrđene granice zaraženog, odnosno ugroženog područja i mjere koje će se sprovoditi u ovim područjima u cilju suzbijanja i spre-

čavanja širenja ove zarazne bolesti.

- Zaraženim područjem se smatra područje od najmanje tri kilometra u poluprečniku, a ugroženim područjem krug od najmanje 10 km u poluprečniku od žarišta, odnosno lokacije na kojoj su pronađene uginule ptice – navodi se u saopštenju.

Ističu da je na snazi naredba

kojom je propisano obavezno zatvaranje domaće živine i ptica u objektima na gazdinstvu.

Obavezna je prijava svakog slučaja uginuća divljih ptica na prirodnim staništima i vodenim površinama, kao i prijava povećanog uginuća ili znakova bolesti kod živine i ptica na gazdinstvu, najbližoj veterinarskoj ambulanti ili ve-

terinarskom inspektoru.

Ministarstvo je objavilo i niz preporuka onima koji drže živinu u kojima se navodi da se onemogući kontakt živine sa divljim pticama, veličina otvora na kavezima, sprečavanje kontakta živine sa drugim životinjama, da se onemogući nezaposlenima ulazak na farmu, da primjenjuju sistem „sve unutra – sve van“… j. m.

8

Društvo

Četvrtak, 7. april 2022.

Cetinjani juče 42. put izašli u protestnu šetnju protiv ruske agresije na Ukrajinu, podrška uz stihove ,,Perpera“

Koliko košta sloboda, bez straha i osveta…

PODGORICA - Cetinjani su i juče, 42. dana od početka ruske agresije na Ukrajinu, održali protestnu šetnju.

Sa jučerašnje šetnje na Cetinju

Sinoć su stali uz herojski narod Ukrajine stihovima grupe ,,Perper“: Minut šutnje za sve njih što su za nas ginuli kol’ko košta sloboda bez straha i osveta…

- Slava Ukrajini! Herojima slava! - poručeno je i sa jučerašnjeg skupa.

Prefarbana je još jedna ploča na Trgu kralja Nikole, uz ponovljenu želju da ta bude potonja.

Cetinjani su najavili da će se svakoga dana okupljati u 17 sati i 30 minuta, sve do prekida rata.

Osnovni sud u Podgorici presudio u korist generalnog dir

Sud smatra da je Čo neosnovana jer ni s ispunio uslove za č Sudija Veljko Radovanović utvrdio je da Srđan Čović ni sam nije ispunjavao uslove predviđene konkursom, jer u RTCG radi i njegova supruga pa bi, da je izabran za generalnog direktora, bio u konfliktu interesa

Istraživanje SŽK pokazuje zabrinjavajuće podatke o percepciji silovanja

Petina Crnogoraca smatra da je žrtva ,,uradila nešto“ PODGORICA - Istraživanje o stavovima građana i građanki Crne Gore o seksualnom nasilju nad djevojkama i ženama koje je sprovela Sigurna ženska kuća pokazalo je da gotovo petina muškaraca (18,8 odsto) vjeruje da, ukoliko je žena silovana, najčešće je uradila nešto što je dovelo do toga.

Svaki četvrti muškarac, prema istraživanju SŽK, u Crnoj Gori smatra da žrtva može da ,,spriječi silovanje ukoliko se zaista potrudi“ kao i da žena koja čeka sedmicama i mjesecima da prijavi seksualno nasilje vjerovatno ga je izmislila.

- U našem istraživanju 64 odsto ispitanih žena smatra da nijesu u riziku od seksualnog nasilja. Među razlozima zbog kojih ispitanice smatraju da ne mogu postati žrtve seksualnog nasilja ističu se stavovi o tome da se seksualno nasilje u njihovom komšiluku ne dešava, da su bezbjedne u sredini u kojoj žive ali i da ,,ne daju povoda za to“ ili da su bezbjedne jer imaju ,,normalno društvo“ – kažu iz SŽK. Ta organizacija ističe da društvo često žene sa iskustvom seksualnog nasilja stavlja pod lupu, analizirajući njihovo ponašanje

Boris Raonić

PODGORICA – Osnovni sud u Podgorici odbacio je tužbu zaposlenog u RTCG Srđana Čovića koji se požalio na izbor Borisa Raonića za čelnog čovjeka Javnog servisa.

prije i poslije nasilja. - Ukoliko se ponašanje žene koja je doživjela seksualno nasilje ne uklapa u neki zamišljeni obrazac ,,idealne žrtve“, društvo surovo kreće sa osudama, preispitvanjem… Na društvenim mrežama, ispod novinskih članaka i u svakodnevnom govoru, čuju se komentari - šta je obukla, koliko je popila, zašto je išla tamo, koliko je partnera imala ranije, zašto nije (odmah) prijavila – saopšteno je iz SŽK. Ističu da su zablude o seksu-

alnom nasilju brojne i duboko ukorijenjene te da su edukacija i demistifikacija seksualnog nasilja od presudne važnosti kako za prevenciju tako i za pomoć ženama koje su preživjele seksualno nasilje.

Projekat ,,Zaštićena i sigurna – Borba protiv seksualnog nasilja u Crnoj Gori“ sprovodi Sigurna ženska kuća, a finansira norveško ministarstvo inostranih poslova i Balkanski fond za demokratiju njemačkog Maršalovog fonda SAD. R. D.

Sudija Veljko Radovanović smatra da je Čović mogao da pobija osnovanost Raonićevog izbora samo u situaciji da sam ispunjava uslove predviđene konkursom što je, kako ističe, izostalo.

U presudi u koju je Pobjeda imala uvid, sudija se poziva na to da Čović ni sam nije ispunio sve posebne i opšte uslove iz konkursa - jer mu supruga radi u toj kući.

Ističe da za generalnog direktora ne može biti imenovana osoba čiji bračni drug radi u toj kući, što se odnosi i na članove Savjeta RTCG, jer bi to moglo da dovede do konflikta interesa.

- Takvu zabranu predviđa član 29, stav 1 tačka 7 Zakona o RTCG, koji se odnosi na izbor

Srđan Čović

članova Savjeta, a primjenjuje se i na izbor za imenovanje generalnog direktora RTCG, osim tačke 3 tog člana, a kako je to navedeno u samom konkursu - ističe se u presudi.

To ukazuje, kako pojašnjava Radovanović, na to da Čović nije ispuno uslov da može biti imenovan za generalnog direktora RTCG zbog postojanja sukoba interesa.

- S obzirom na to da je tužiocu bračni drug zaposlen u RTCG jer je navedeno ograničenje sasvim opravdano imajući u vidu položaj i funkciju generalnog direktora, legitimno je za očekivati da bi isti odlučivao o pravima i obavezama svog bračnog druga, a što je usko povezano sa ličnim interesima - piše u presudi.

NIje RazmatRaNa pozIcIja RaoNIća

U presudi se ne razmatra da li je Raonić ispunio uslove konkursa, jer ga je Savjet RTCG

imenovao za direktora iako nema ispunjene uslove konkursa - potrebno radno iskustvo u odgovarajućoj stručnoj spremi. Čović se u tužbi pozvao na Zakon o RTCG i član 50 kojim je predviđeno da za generalnog direktora RTCG može da bude imenovana osoba koja je državljanin naše zemlje, sa prebivalištem u Crnoj Gori, „koja ima najmanje VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja i najmanje deset godina radnog iskustva“.

Po njegovom mišljenju Raonić ne ispunjava uslove iz citiranih propisa, jer je fakultet završio 2018. godine. Naveo je da pojam radno iskustvo, definisan Zakonom o radu, predviđa da radno iskustvo predstavlja vrijeme provedeno u radnom odnosu i stručnom osposobljavanju u skladu sa zakonom, u kvalifikaciji nivoa obrazovanja, odnosno u stručnoj kvalifikaciji, što nije slučaj sa Bori-

Priznanje generalnom sekretaru SUBNOR-a i antifašista Crne Gore povodom dana oslobođenja Sarajeva

Đurović: Da antifašisti budu opozicija svakoj vlasti koja krivotvori istoriju

Nećemo dozvoliti pretvaraNje poražeNih sNaga i saradNika okupatora u NavodNe pobjedNike: Sa svečanosti u Sarajevu

PODGORICA - Povodom dana oslobođenja Sarajeva juče je generalnom sekretaru SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Draganu Mitovom Đuroviću uručena Povelja tog grada za izuzetan doprinos njegovanju tradicije NOB-a, širenju antifašističkih ideja i povezivanju, odnosno saradnji antifašističkih organizacija u regionu.

-Ovo je priznanje ne samo za moj rad već posebno za aktivnosti naše organizacije, koja njeguje antifašističke vrijednosti, posebno sada kada je fašizam u novom obliku sve prisutniji na javnoj sceni - istakao je Dragan

Mitov Đurović primajući visoko priznanje UBNORA Kantona Sarajevo.

U izjavi za Pobjedu Đurović je istakao da prolazi vrijeme komemorativnog antifašizma, odnosno samo polaganja vijenaca, govora i turističkih putovanja.

-Neophodno je da antifašisti kao organizovana snaga utiču na društvena kretanja, da budu jaka opozicija svakoj vlasti koja krivotvori istoriju i koja ne kažnjava sve prisutnije pojave fašizma. Valja se izboriti za zakon o zabrani djelovanja organizacija sa nacionalističkim i neofašističkim progra-

mima, zatim školske programe ,,obogatiti” istinom o partizanskoj borbi i tako na mlađe prenositi ideale slobode. Mi antifašisti i rijetki borci u Crnoj Gori nećemo dozvoliti pretvaranje poraženih snaga i saradnika okupatora u navodne pobjednike – rekao je Đurović naglašavajući da je to obaveza svih progresivnih snaga koje se bore za društveni napredak, posebno na prostorima bivših jugoslovenskih republika.

Visoko odličje primili su i Abdulah Sidran, Ivo Komšić, Valerija Skrinjat-Tvrz i dr Bakir Nakaš.

R.U.-I.

Društvo

Četvrtak, 7. april 2022.

rektora Javnog servisa Borisa Raonića

9

Eksterna provjera znanja za deveti razred osnovne škole završava se danas, stručnjaci upozoravaju da je sve više prijava da se prepisuje

ovićeva tužba Nastavnike sankcionisati ili javno opomenuti sam nije čelnika RTCG Čović: Zabrinjavajuće rješenje suda Generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić na Fejsbuku je obavijestio javnost da je presuda donešena u njegovu korist, a Srđan Čović ističe da je takvo sudijino rješenje zabrinjavajuće.

- Rješenje koje je sudija donio u ime Crne Gore ne samo da je višestruko čudno, već duboko zabrinjavajuće za javnost Crne Gore. On odbranu zakonitosti, što je njegov primarni zadatak, pretpostavlja činjenici da je moja supruga zaposlena u RTCG, pa me samim tim lišava prava (a javnost pravde i očuvanja javnog interesa) – i to pogrešnim tumačenjem članova Zakona o nacionalnom javnom emiteru - da i golim okom vidljiv nezakonit izbor generalnog direktora RTCG je doveden u pitanje - naveo je Čović za Pobjedu.

On se pita znači li to da je bilo ko drugi podnio tužbu ili žalbu, kako navodi, „tužilac, ASK, građanin ′iks′, Građanska alijansa na nezakonit izbor Raonića, da bismo mogli očekivati njegovo razrješenje“.

Raonić, sa druge strane, kaže da je ovom presudom, za sada, zaključen prvi serijal prijava ,,inspekcijama, agencijama, pravosudnim organima i (zamislite) ambasadama - kojima se želio osporiti izbor generalnog direktora Javnog servisa koji je sproveden van kontrole političkih partija i povezanih klanovskih interesa“.

- Nakon osam mjeseci - konačno se u potpunosti možemo posvetiti produbljivanju promjena na Javnom servisu, koje su gotovo odmah prepoznate i od strane uvaženih međunarodnih partnera, i dodatnom otvaranju Javnog servisa prema svim građanima bez obzira na to kojoj političkoj partiji, vjerskoj zajednici ili nevladinoj organizaciji pripadaju - naveo je Raonić na Fejsbuku.

som Raonićem. Čović je istakao i da je tadašnji menadžment RTCG izdao saopštenje u kome se pravna služba ogradila od zvaničnog rada Komisije za imenovanje koju je formirao Savjet. Komisija je ignorisala stav pravne struke da radni staž i radno iskustvo predstavljaju različite kategorije. Prema Zakonu o radu, radno iskustvo se definiše kao iskustvo u stepenu stručne spreme, a radni staž kao vrijeme koje zaposleni provede kod poslodavca.

USLOVI

Advokatica Saša Vukotić, koja zastupa Javni servis, navela je da se nivo obrazovanja i radno iskustvo sagledavaju kao za-

sebni uslovi, pa njen branjenik, Raonić, taj uslov ispunjava.

- Pogrešan je zaključak tužioca (Čovića) da se pravna služba RTCG ogradila od zvaničnog rada komisije koja je prijave kandidata koji po tužiocu nijesu ispunjavali uslove radnog iskustva smatrala ispravnim i to za Borisa Raonića, Nikolu Markovića i Milutina Stijepovića, jer se u konkretnom radilo o saopštenju odlazećeg menadžmenta RTCG, a ne saopštenju pravne službe i ne predstavlja pravno valjan akt na koji se može sa uspjehom pozvati tužilac - navela je Vukotić, između ostalog, u odbrani. Čović se na ovu presudu može žaliti Vrhovnom sudu.

K. J.

PODGORICA – Eksterna provjera znanja učenika devetog razreda je u toku, a sve je više reakcija učenika i roditelja na prepisivanje tokom provjere znanja, rekla je juče Pobjedi direktorica Ispitnog centra Dragana Dmitrović.

Ova vrsta testiranja završava se danas.

Objavili smo prekjuče informaciju da su NVU Prosvjetna zajednica profesori ili roditelji slali prijave da su pojedini đaci mimo propisa polagali test iz crnogorskog – srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti.

Koristili su mobilni telefon.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, najavili su da će ispitati ove navode i pozvali su profesore, roditelje i đake da prijave nepravilnosti i dostave dokaze ako ih imaju.

VIše pUta pISaLI ČeLnIcIma šKOLa

- Ispitni centar već godinama ukazuje na problem prepisivanja u školama i više puta smo upućivali pismo direktorima/ icama škola u vezi navedene problematike, a radi odgovornog odnosa svih subjekata koji učestvuju u eksternim provjerama znanja – rekla je direktorica Ispitnog centra Dmitrović.

I prosvjetni radnici i roditelji ranije su reagovali na problem prepisivanja, podsjeća članica Upravnog odbora nevladinog udruženja Prosvjetna zajednica Crne Gore prof. matematike

Mnogo se novca troši za štampanje testova

Munirka Agović

agović iz Prosvjetne zajednice smatra i da treba da se promijeni način testiranja.

- Mnogo se novca troši za štampanje testova, distribuciju, koordinatore, glavne ocjenjivače. NVU Prosvjetna zajednica CG je stava da se i po ovom pitanju treba voditi primjerom PISA testiranja, koje je onlajn. Takođe, da se traženje rješenja počne odmah, uz uključivanje Univerziteta i relevantnih i u praksi dokazanih nastavnika, a ne da svake godine samo konstatujemo nepravilnosti tokom provjere znanja bez preduzimanja konkretnih aktivnosti koje bi to spriječile – poručila je ona.

Dragana Dmitrović

Munirka Agović, ali je izostala konkretna reakcija nadležnih.

Kaže da se svake godine suočavaju sa istom pojavom.

naRUšen KRedIBILItet StRUKe

- Prosvjetna zajednica Crne Gore je stava da se ovom problemu mora posvetiti značajno veća pažnja. Moraju se izvršiti temeljne promjene, kako u načinu realizacije, tako i neke suštinske promjene. Svakako, nastavnike koji su preuzeli obavezu da budu test-administratori i koji su se ogriješili o pravila testiranja i narušili kredibilitet struke, sankcionisati ili, u najmanju ruku, javno, pred kolektivom opomenuti – kaže Agović.

Direktorica Dmitrović podsjeća da je Ispitni centar uradio uputstvo za realizaciju eksterne provjere znanja učenika na kra-

ju trećeg ciklusa osnovne škole, uputstvo za test-administratore sa jasno postavljenim pravilima ponašanja učenika na eksternoj provjeri znanja. Na eksternoj provjeri znanja nije dozvoljeno da učenici: kasne, lažno se predstavljaju, otvaraju test-knjižice prije dozvoljenog vremena, koriste udžbenike, bilješke, listice ili drugi pomoćni material.

Ne smiju, takođe, da prepisuju tuđa rješenja ili pokazuju svoja, koriste elektronske uređaje (mobilni telefon, pametni sat ili neki drugi elektronski uređaj za prenos informacija i pojedinačna sredstva koja su definisali autori testova), ukoliko to nije precizirano u uputstvu za određeni test. Zabranjeno je i da promijene učionicu i broj radnog mjesta, napuštaju učionicu u toku rada i vraćaju se da nastave.

Moraju da poštuju znak za po-

četak i završetak provjere znanja. Ne smiju nečitko da pišu, budu nepristojni u izražavanju, pišu/crtaju ono što se ne traži u zadacima/pitanjima i cijepaju stranice iz test-knjižice i na testu pišu svoje podatke ili nešto što bi ih moglo identifikovati.

MPNKS je napomenulo da su direktori škola, školski koordinatori, test-administratori, ocjenjivači, učenici i svi koji su uključeni u pripremu i sprovođenje male mature dužni da se ponašaju u skladu s Pravilnikom koji je donijelo Ministarstvo i uputstvom za realizaciju, koje donosi Ispitni centar.

Prošle godine, takođe, se pisalo o zabilježenim neregularnostima tokom polaganja ovih testova. Pojedini učenici su prije početka rješavanja testova eksterne provjere znanja fotografisali stranice testa i slali ih putem društvenih mreža drugim đacima kako bi mogli da pripreme odgovore. Rezultati testova nijesu poništeni, jer je ocijenjeno da nije bilo masovnog kršenja pravila. n. Đ.

Eksterno testiranje izgubilo svrhu agović iz Prosvjetne zajednice kaže da rezultati testiranja treba da budu relevantan dokaz postignuća svakog učenika, njegove stručne osposobljenosti i primjenjivosti naučenih sadržaja, kao i dokaz o razvijenosti kompetencija.

Sve ovo, smatra ona, se ne može ocijeniti preko testova u kojima se od učenika očekuje samo reprodukovanje naučenih sadržaja.

Ističe da eksterno testiranje ne smije izgubiti svrhu, što trenutno jeste, inače ga treba ukinuti.

Mora se, prema njenim riječima, voditi računa o EU standardima, da se koriste tipovi zadataka kao iz PISA testiranja, kako prilikom kreiranja zadataka za testove, tako i prilikom pisanja udžbenika.

- Da sadržaj testa prati plan, da se gradivo koje se obrađuje u maju ne nađe na testu početkom

aprila. Da se ne testiraju samo određeni predmeti, već da se radi test opšteg znanja – rekla je ona.

Nužno je, prema njenim riječima, da rezultati testa utiču na planiranje za narednu godinu, te da se iniciraju korekcije u radu i ocjenjivanju nastavnika gdje je potrebno. I na kraju, da ovo utiče na dobijanje ili ne dobijanje nagrade Luča.

- Konkretno, ako je učeniku zaključena niža ocjena, a test uradi bez greške, da se preispita ocjena i rad učenika na testu. Takođe, ako je učenik potencijalni ,,lučonoša“, a na sva tri testa ne pokaže visoko znanje, da se preispita stvarni nivo znanja. Ako svake godine zanemarujemo kako se vrši eksterna provjera znanja i zanemarujemo rezultate te provjere, onda ona nema nikakvu svrhu – rekla je ona.

Vladika Mihailo reagovao na izjavu mitropolita Joanikija da je Crna Gora projektovana da bude mala Ukrajina

Umjesto da se uzda u božju milost uzda se u nasilje PODGORICA - Izjavom da je Crna Gora projektovana da bude mala Ukrajina, Joanikije priziva zlo i nesreću na našu domovinu – saopštio je vladika Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo.

Vladika Mihailo

On je reagovao na govor mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija, koji je 13. marta na liturgiji u Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici kazao, između ostalog, da se moramo saosjećati sa pravoslavnim narodom koji se, nažalost,

međusobno zavadio.

- A to nam ne djeluje nepoznato - i kod nas je mnogo podjela i zavada.

Pa i Crna Gora je projektovana da bude mala Ukrajina – rekao je tada Joanikije.

Vladika Mihailo je saopštio da je zapanjen da ,,neko ko je lišen samilosti i ljubavi prema životu, kao što je on, što dokazuje ovom izjavom, uopšte može da bude rukopoložen u episkopski čin“.

- Umjesto da se kao pastir uzda u božju milost on nastupa sa pozicija sile i uzda se u nasilje. Dosadaš-

njim djelom i izjavama ne ostavlja sumnju u zadnje namjere koje gaji prema ovoj zemlji i narodu. Dok ga priroda njegove duhovne moći unutar svetosavskoga stada, čini posebno opasnim. Nakon te, dao je i drugu izjavu, da će kapela Karađorđevića na Lovćenu biti obnovljena brže nego što to možemo zamisliti. Njome verbalno nasrće na Lovćen, simbol crnogorske nezavisnosti. Očito, uzda se u silu koja ne stoluje u našoj zemlji. Pa za njen račun, svojim izjavama, Crnu Goru i Crnogorce označa-

va kao neprijatelje, s kojima se treba razračunati i prema kojima ne treba imati milosti. Te njegove izjave jesu ofanzivnoga karaktera, na granici ekstremnih aktivnosti i predstavljaju prijetnju miru. Zato se s takvima kao što je Joanikije, mirne duše se mogu nazvati duhovnim teroristima, ne pregovara. A znamo, da su i on i svi njegovi spremni da protiv svih drugih i drugačijih primijene svaku vrstu sile, i prema toj činjenici treba da se ravnamo – saopštio je vladika Mihailo.

Hronika

Četvrtak, 7. april 2022.

Teška saobraćajna nesreća na putu Podgorica – Cetinje

Tri osobe poginule u sudaru dva automobila CETINJE – Tri osobe su stradale, a jedna je povrijeđena u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče na magistralnom putu Podgorica – Cetinje u mjestu Jankovića Krš, saopšteno je Pobjedi iz Uprave policije.

U saobraćajnoj nesreći stradali su S. R. (68), B. R. (63) iz Herceg Novog i D. P. (36) iz Podgorice, a povrijeđena je i žena koja je prevezena u Klinički centar Crne Gore.

U udesu su učestvovala dva vozila, ,,folksvagen turan“ podgoričkih i ,,škoda“ hercegnovskih registarskih oznaka, koja su se čeono sudarila.

Uzrok nesreće, kako su kazali iz policije, biće utvrđen nakon uviđaja i preduzetih vještačenja.

Iz policije su nakon udesa saopštili da je i pored pojačanog prisustva saobraćajne policije na putnim pravcima, preventivnih aktivnosti, pojačanih kontrola učesnika u saobraćaju, u Crnoj Gori od početka godine evidentiran pove-

ćan broj saobraćajnih nezgoda sa smrtnim posljedicama i teškim tjelesnim povredama.

- Na crnogorskim putevima u saobraćajnim nezgodama od početka godine smrtno je stradalo 19 osoba.

Ono što posebno zabrinjava jeste da su najčešći prekršaji koje uočavaju policijski službenici, a zbog kojih su sankcionisani vozači, i dalje – neprilagođena brzina, preticanje kolone vozila ili vozila na „punoj liniji“, upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola – saopštili su iz policije.

Dodaju da će saobraćajna policija nastaviti sa preventivnim i represivnim aktivnostima u cilju smanjenja broja saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama, ali još jednom apelujemo na vozače da svoju vožnju prilagode uslovima i stanju na putu i da savjesnom i pažljivom vožnjom doprinesu kako svojoj, tako i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju.

B. R.

Portal Libertas press objavio Europolove transkripte presretnutih razgo aplikacije Skaj koji ukazuju na kriminalne radnje sina bivše predsjednic

Tužilaštvo ispituje da li j trgovao drogom i cigar Prema saznanjima Pobjede, dostavljeni materijal o Milošu Medenici stigao je od Europola, u isto vrijeme kad i podaci za bivšeg policijaca Darka Lalovića, ali su istražitelji morali da odgonetnu i utvrde ko je korisnik Skaj naloga „Alberto Tomba“, za koga se ispostavilo da je, kako tvrde istražitelji, Miloš Medenica. Prvenstveni predmet tužilačko-policijske obrade bio je Lalović, bivši pripadnik Sektora za obezbjeđenje štićenih ličnosti Uprave policije, koji je godinama bio zadužen za bezbjednost Vesne Medenice, predsjednice Vrhovnog suda. A onda se otvorila velika priča koja će, nesumnjivo, imati i nastavak PODGORICA – Miloš Medenica, sin bivše predsjednice Vrhovnog suda i dugogodišnje vrhovne državne tužiteljke Vesne Medenice, kako je juče ekskluzivno objavio portal Libertas press, dio je kriminalne mreže trgovine cigaretama i drogom, na što ukazuju transkripti presretnutih razgovora i poruke sa aplikacije Skaj, koje je crnogorskim istražiteljima dostavio Europol.

Pobjeda je pitala SDT da li je formiran predmet u ovom slučaju, ali je odgovor izostao uz obrazloženje da ne daju podatke prije nego iniciraju krivične prijave.

- Povodom Vaših pitanja obavještavam Vas da Specijalno državno tužilaštvo ne daje podatke i informacije o tome da li je i protiv koga u ovom tužilaštvu formiran predmet, već samo podatke i informacije po konkretnim krivičnim prijavama – saopštili su nam iz SDT-a.

Prema pisanju portala Libertas, transkripte presretnutih razgovora Miloša Medenice crnogorskoj policiji dostavila je Europolova agencija za sprovođenje zakona.

ISTRAŽIVANJE PORUKA PREKO APLIKACIJE SKAJ

Sa mjesta udesa

Uhapšen Podgoričanin u Bijelom Polju

U ,,mercedesu“ držao heroin, ksalol…

BIJELO POLJE – Podgoričanin D. Đ. (43) uhapšen je u bjelopoljskom naselju Zaton, nakon što je policija u utorak veče pretresom njegovog ,,mercedesa“ pronašla heroin, saopšteno je iz Uprave policije.

D. Đ. se sumnjiči za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga – kazali su iz Uprave policije.

Nakon kontrole D. Đ. automobil kojim je upravljao prevezen je na granični prelaz Dobrakovo, radi detaljnog pregleda.

- U vozilu je pronađeno pla-

stično pakovanje sa sadržajem heroina, bruto mase 102,9 grama, plastična kutija sa 16 grama heroina, dva veća plastična pakovanja sa ukupno kilogram braon praškaste materije takozvane smješe, dvije tablete ksalola, jedna tableta buprenofrina i mobilni telefon – precizirali su iz policije.

Pronađeni predmeti i vozilo su oduzeti.

O preduzetim aktivnostima je obaviješten viši državni tužilac u Bijelom Polju po čijem nalogu je D. Đ, nakon testiranja na droge u Opštoj bolnici, uhapšen.

B. R.

U dokumentima Europola u koje je Libertas imao uvid, Miloš Medenica, preko aplikacije Skaj, u komunikaciji sa policajcem Darkom Lalovićem, navodno dogovara kupovinu veće količine droge kokain za sebe i svoje društvo, obezbjeđuje transport krijumčarenih cigareta iz Bara, osigurava nesmetano kretanje jednog kriminalca, posjeduje i koristi zabranjeno oružje, traži za kupca marihuanu i njeno transportovanje u Beč.

Policajac Lalović je uhapšen 15. decembra prošle godine i od tada je u pritvoru. Nakon njegovog hapšenja najavljen je nastavak policijsko-tužilačke akcije usmjerene na borbu protiv organizovanog kriminala kojom će biti obuhvaćena i dvojica policijskih službenika.

Međutim, do hapšenja dvojice policajaca za koje je postojala sumnja da su kao i Lalović dio kriminalne organizacije, do danas nije došlo.

Kako je pisao naš list, partnerske službe su crnogorskoj policiji i Specijalnom državnom

LIBER TAS PRESS

10

Dio komunikacije Miloša Medenice preko Skaj aplikacije

tužilaštvu dostavili više hiljada poruka koje su razni članovi kriminalnih grupa u Crnoj Gori međusobno razmjenjivali, ali i sa pojedinim policijskim i državnim službenicima.

Prema saznanjima Pobjede, dostavljeni materijal o Medenici stigao je od Europola, u isto vrijeme kad i podaci za Lalovića, ali su istražitelji morali da odgonetnu i utvrde ko je korisnik Skaj naloga „Alberto Tomba“, za koga se ispostavilo da je, kako tvrde istražitelji, Miloš Medenica.

Prvenstveni predmet tužilačko-policijske obrade bio je Lalović, naročito nakon njegove razmjene poruka sa pojedinim osuđenicima, članovima kriminalnih klanova, koji su se nalazili u ZIKS-u, o čemu je Pobjeda pisala.

Detaljnom analizom razmijenjenih poruka došlo se i do sina Vesne Medenice.

Za sada nije poznato da li je na osnovu ovih dokaza došlo do naloga za hapšenje Medenice ili pak raspisivanja nacionalne, pa i međunarodne potjernice.

Nezvanični izvori iz istrage kazali su da rade na slučaju i da se radi samo o dijelu komunikacije koja će, kako se nadaju, imati sudski epilog.

PRAĆENJE LALOVIĆA

Medeničin prijatelj Lalović je bivši pripadnik Sektora za obezbjeđenje štićenih ličnosti

Uprave policije i godinama je bio zadužen za bezbjednost Vesne Medenice.

Njega Specijalno državno tužilaštvo tereti da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Naredbom za proširenje istrage, Lalović je osumnjičen i za krivično djelo trgovina drogom.

U presretnutim razgovorima koje je objavio Libertas, Medenica („Alberto Tomba“) je, navodno, rekao svom sagovorniku Laloviću („Mocart“) da je o njegovom nezakonitom poslu upoznata njegova majka, koja je tada bila predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore i da od nje može očekivati zaštitu.

Medenica je, mjesec pred posljednje parlamentarne izbore u Crnoj Gori, pisao policajcu Laloviću da moraju da ,,grabe kako bi se osigurali“.

-Moramo početi da grabimo za nas, jer vrijeme leti. A ništa ne osigurasmo. Sad smo na poziciji i, ako ovo ne iskoristimo, nikad više nećemo biti u takvoj prilici. Nego će nas odmah napasti. Jer im znamo sve. Sad ne smiju jer im sve znamo i možemo to da iskoristimo u našu korist, zato oni ćute – piše 30. jula 2020. godine Miloš Medenica, pod kodnim imenom „Alberto Tomba“, policajcu Darku Laloviću, koji na toj aplikaciji izabrao ime „Mocart“.

Medenica bez odgovora Pobjeda je juče pokušala da stupi u kontakt sa Vesnom Medenicom, ali ona nije odgovarala na poziv i poruku broju poznatom redakciji.

Poslali smo poruku u kojoj smo tražili izjavu povodom navodnih kriminalnih radnji koje se pripisuju njenom sinu a za koje je, kako je objavio portal Libertas, ona znala.

Vesna Medenica

Hronika

Četvrtak, 7. april 2022.

11

Za šverc droge dobili je Medenica ukupno devet godina i dva mjeseca zatvora retama i da plate 23.000 eura  ,,Čak i gorim kad im ona zna sve i još su oni došli kod nje da je mole da im izađe u susret. I sve im završeno, dok su meni obećavali kule i gradove.

I kad su svoj interes završili počinju tako da se ponašaju bahato kao da su oni nama valjali. A osjetili da im se prećutalo jer su oni sve slagali. I to ih sad najviše boli. Oprostiti možemo za dobre pare, ali nikad zaboraviti nećemo kako su nas izigrali kao goveda“, piše, navodno, Medenica 30. jula 2020. godine Laloviću

Istog dana piše mu kako ih (ne precizirajući koga) nije strah od njih, nego od nje „što im sve zna“.

,,NAPADNIMO ISTIM KAO ONI NAS“

- Još obećali uslugu zauzvrat i slagali me kao zadnju lunju.

To ne smijemo da prećutimo, ako to vide da ćutimo, oni će da se brane napadom na nas.

Zato sve gleda ono smeće od Mrkića kako da mene ili nekog od drugova uvuče u nešto da bi mene kompromitovali. Oni su se pomirili sa Grandovcima i izbacuju po četiri kamiona u pet dana. I o.... su onoga Pekića, i plasirali priču da sam to ja uradio. I već je on mlatio da ja radim. Ali i to nas boli k...., jer ona sve zna od početka baš, zbog ne daj bože, da je u toku da nas može zaštititi – napisao je Medenica policajcu Laloviću.

Libertas je objavio da je Medenica svom sagovorniku poručio da treba ,,istim da napadaju kao oni njih“.

-Čak i gorim kad im ona zna sve i još su oni došli kod nje da je mole da im izađe u susret. I sve im završeno, dok su meni obećavali kule i gradove. I kad su svoj interes završili počinju tako da se ponašaju bahato kao da su oni nama valjali. A osjetili da im se prećutalo jer su oni sve slagali. I to ih sad najviše boli.

Oprostiti možemo za dobre pare, ali nikad zaboraviti nećemo kako su nas izigrali kao goveda – piše, navodno, Medenica 30. jula 2020. godine Laloviću.

POSAO SA CIGARETAMA

Svom sagovorniku objašnjava da im kaže da je radio oko cigara, da ne može da kuca i priča

preko običnog telefona.

- I da znaš 100 posto da sam od četvrtka od 11 uveče krenuo za Bar, i da sam na relaciji Bar – PG bio čitavo vrijeme – piše Medenica Laloviću 9. januara prošle godine.

Dan kasnije, 10. januara, od Lalovića traži da ode tamo i objasni im kako je to što je radio naporno i dugo traje.

-Nikad ne znaš kad će izaći kamion, a mora da se čeka dok svaki ne izađe. Bilo je preko 15 kamiona koji su izašli. Reci da si i ti bio 24h pored telefona da bi javljao poziciju murije – objavio je portal Libertas pres dio razgovora.

Vesna Medenica i njen sin Miloš na pitanja Libertasa o kriminalnim radnjama demantovali su navode iz transkripata.

DEMANTI MEDENICE

Miloš Medenica je vlasnik kompanije „Timi“ koja se bavi trgovinom na veliko naftnim derivatima.

Miloš Medenica nije odgovorio na pitanje Libertasa ko su ljudi koje su, prema transkriptima komunikacije, zadužili u poslu krijumčarenja cigareta i koji im nijesu uzvratili istom mjerom. Nije odgovorio ni na koji način su ih zadužili.

Miloš Medenica je, posredstvom majke Vesne, u SMS poruci, koju je ona proslijedila Libertasu, saopštio da „to sa njim nema ama baš nikakve veze“.

Vesna Medenica je na pitanje Libertasa kako objašnjava to da se, sudeći prema transkriptima razgovora, njen sin bavio krivičnim djelima i sudeći prema istim nalazima, ona bila upoznata sa njegovim nezakonitim aktivnostima i bila mu, navodno, zaštita u odnosu na državne organe koji sprečavaju i sankcionišu ta krivična djela, odgovorila da je zatečena pitanjima.

-Zatečena sam vašim pitanjima i posve zbunjena zašto su meni postavljena. U sistemu preispitivanja bilo koje odgovornosti, pa i krivične, glavnu ulogu i jedino legitimnu, imaju državni organi. Očekujem da su oni pozvani da sve osnove sumnje ispitaju po proceduri kako to procesni zakoni predviđaju i, ukoliko za to ima razloga, da će to i učiniti – odgovorila je Vesna Medenica.

Miloš Medenica nije odgovorio Libertasu da li se bavi, ili se bavio, krijumčarenjem cigareta.

On nije odgovorio ni na pitanje da li je tačno da je, odmah nakon hapšenja policajaca Darka Lalovića, napustio Crnu Goru i u njoj boravio nedavno samo na sahrani člana porodice.

Ovaj portal najavio je nastavak priče o tome kako Miloš Medenica naručuje kolumbijski kokain, kako obezbjeđuje prolaz članu međunarodne grupe kradljivaca dragulja „Pink Panter“, vitla heklerom...

A. RAIČKOVIĆ

PODGORICA – Šest optuženih u predmetu ,,Zamka“, nakon sporazumnih priznanja krivice sklopljenih sa Specijalnim tužilaštvom osuđeno je na ukupno devet godina i dva mjeseca robije i ukupno 23.000 eura novčane kazne zbog pripadništva osamnaestočlanoj kriminalnoj organizaciji, koja se bavila transportom marihuane iz Albanije u BiH kroz Crnu Goru, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda.

Igor Kovačević i Predrag Krstev su za članstvo u kriminalnoj organizaciji državljanina Bosne i Hercegovine Dragana Gajića osuđeni na po godinu i po zatvorske kazne, dok je Esad Nimanbegović dobio godinu robije.

Ilir Ljamović osuđen je na dvije godine i osam mjeseci zatvora dok mu je na ime sporedne kazne naloženo da plati 10.000 eura u budžet Crne Gore.

Pored novčane kazne od 10.000 eura, Stevo Đakonović osuđen je na godinu robije.

Danilo Dragojević osuđen je na godinu i po zatvora i da plati 3.000 eura u državnu kasu.

Presudom je precizirano da u slučaju da optuženi koji su kažnjeni sporednom novčanom kaznom ne uplate dogovoreni iznos u roku od tri mjeseca od pravosnažnosti presude, novčana kazna će se zamijeniti kaznom zatvora.

- Za svakih započetih 25 eura novčane kazne određuje se jedan dan kazne zatvora, s tim da kazna ne može biti duža od šest mjeseci – navodi se u presudi.

Pored Nimanbegovića, Ljamovića, Krsteva, Kovačevića, Đakonovića i Dragojevića po osnovu sporazumnih priznanja krivice na zatvorske kazne pravosnažno su osuđeni i Samir Ustabećir, Marko Rudović, Davor Klikovac, Bojan Ivanović, Dalibor Marković i Boško Perović. Sud je ranije odbio nagodbu koju je Ivan Perović potpisao sa Specijal-

Viši sud

nim tužilaštvom. Optuženi Rajko Kovač, Tamara Petrović, Radoje Petranović, Petar Deretić i Aleksa Mićković, prema informacijama Pobjede do sada nijesu sporazumno priznali krivicu.

Viši sud je sredinom oktobra prošle godine potvrdio optuž nicu protiv osamnaest pripadnika kriminalne organizacije u predmetu ,,Zamka“ za šverc marihuane koju je razotkrio pokojni visokorangirani policajac Rudolf Elezović čije je tijelo pronađeno 8. juna u rijeci Bojani.

U ovom slučaju, status svjedoka saradnika dobio je Andrija Karađinović koji je za šefa organizacije, u poslu šverca droge iz Albanije preko Crne Gore, označio državljanina Bosne i Hercegovine Dragana Gajića dok je Ustabećir označen kao osoba koja je organizovala preuzimanje i transport droge na teritoriji Crne Gore.

Iako nikada nije vidio Gajića, Karađinović je ustvrdio da je državljanin Bosne i Hercegovine drogu nabavljao preko nekih ljudi u Albaniji. Nakon što bi Gajić dogovorio posao kupovine droge, pozvao bi Samira Ustabećira da preuzme

tovar na granici.

Po već unaprijed napravljenom dogovoru, Ustabećir bi pozivao Albanca Mir Bruljija koji mu je dovozio drogu do Bojane, odakle ju je Ustabećir dalje prevozio gliserom do Ulcinja a potom organizovao prevoz do Podgorice.

Prema navodima optužnice, Marković je imao zaduženje da vrši osmatranje i obavještava pripadnike koji vrše prevoz droge o kretanju policije na putu, prenosi poruke između pripadnika u vezi sa kriminalnim aktivnostima i prisustvuje sastancima u Albaniji na kojima su se dogovarali poslovi šverca droge.

Ime Klikovca se pominje u slučaju 16 kilograma marihuane koja je pronađena u mjestu Reč. Kako je ispričao svjedok saradnik Igor Kovačević se dogovorio sa Rajkom Kovačem da će mu nabaviti 10 kilograma marihuane i od njega uzeo 10.000 eura.

Za dobijeni novac, kupljena je lošija roba u Albaniji, a Klikovac, Ustabećir, Kovačević i Bojan Ivanović su robu potom ostavili u mjesto Reč, gdje je trebalo da je pronađe i zaplijeni policija, a što im je poslužilo

kao opravdanje Rajku Kovaču da je ,,roba pala“.

Svjedok saradnik je istražiteljima detaljno opisao način rada pripadnika ove kriminalne organizacije.

Karađinović je naveo da kada bi nepoznata osoba u podgoričkom naselju Masline iz kombija preuzela 100 kilograma marihuane, u ladici automobila bi ostavila 3.000 eura koje su dijelili svi učesnici transporta droge.

Od tog novca 700-800 eura je dobijao vozač, 300-400 eura pratnja dok bi ostatak uzimali svjedok saradnik i optuženi Ustabećir, koji je ipak uzimao malo više.

Svjedok saradnik je u istrazi ustvrdio da je njegov zadatak u ovom poslu da osmatra ima li policije.

On je pojasnio da u slučaju kada bi drogu zaplijenila policija šteta je išla na račun ljudi iz Albanije koji su nabavljali drogu dok vozači i pratnja ne bi dobijali ništa.

Svjedok saradnik je precizirao i da droga koju je Mir Brulji dovozio na granicu i predavao je Samiru nije bila njegova, već nekih lica iz Albanije.

B. R.

Sud za prekršaje Bijelo Polje

Kažnjen 300 eura zbog vožnje pod dejstvom alkohola BIJELO POLJE – Sudija za prekršaje bjelopoljskog suda Vukajlo Smolović kaznio je D. Z. (54) iz Berana 300 eura zato što je upravljao vozilom

pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1,41 g/ kg, a zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

Zbog prekršaja iz Zakona o

bezbjednosti saobraćaja na putevima sudija Smolović je okrivljenog G. P. (45) iz Berana kaznio 10 dana, dok je državljaninu Danske R. T. (39) zbog prekršaja iz Zakona o

javnom redu i miru izrekao novčanu kaznu u iznosu od 150 eura, određujući da je izvršena prije pravosnažnosti jer se radi o stranom državljaninu.

B. Č.

d. mijatović

Prihvaćene nagodbe SDT-a sa šestoricom optuženih u predmetu ,,Zamka“

ovora i poruka sa ce Vrhovnog suda

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 7. april 2022.

PRIMJERI: Otac i sin iz Ulcinja u Njujorku spasili Korejku koju su napali pljačkaši pa proglašeni herojima

Američki kongres odao počast Ćazimu i Luiju Suljoviću Oni su pravi heroji, a ja i mnogi Njujorčani u Kvinsu i drugim djelovima Njujorka želimo da im se zahvalimo i pozdravimo njihov čin samopožrtvovanja i hrabrosti - rekla je kongresmenka Grejs Meng na ceremoniji u njihovu čast

Luij Suljović

PODGORICA – Crnogorskim državljanima Ćazimu (68) i Luiju Suljoviću (37) Američki kongres odao je počast. Otac i sin su proglašeni herojima Njujorka, za pomoć koju su pružili Korejki (61).

Suljevići su državljani Crne

Gore, porijeklom iz sela Krute, između Utjehe i Ulcinja. Širu javnost je o njihovom herojskom čininu informisao je list Tudej a CBS je emitovala opštiran prilog sa dodjele priznanja.

Vlasnik picerije ,,Kvins” i njegov otac su prošle sedmice

Tviter nalog njujorške policije

KOTOR: Institut za biologiju mora predstavio

Plava karta vaučer za posjetu prirodi KOTOR - Na Međunarodnom sajmu ekonomije Mostar 2022. Institut za biologiju mora je predstavio novu turističku ponudu. Riječ je o ,,Plavoj karti“ koja je namijenjena posjetiocima prekograničnog područja Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora i omogućava posjete po sniženim cijenama na četiri tematske rute: Dubrovnik i Akvarijum (Hrvatska), Kotor i Akvarijum Boka (Crna Gora), Vodena staza Hutovo blato i Vodena staza Mostar (Bosna i Hercegovina).

Direktor Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore dr Aleksandar Joksimović kaže da je ,,Plava karta“ mnogo više od vaučera za popust.

- Njom se promoviše mobilnost turista i otkrivanje prekogranične prirode i kulturne raznolikosti. Svaki turista sa ,,Plavom kartom“ postaće član rastuće zajednice za podršku održivom korišćenju prekograničnog vodenog biodiverziteta – kazao je Joksimović.

Svaka ,,Plava karta“ ima jedinstvenu šifru koja vlasniku daje pravo da kupi jednu ulaznicu

sa popustom za četiri tematske rute u prekograničnom području. Ova karta je proizvod projekta ,,Otkrivanje prekograničnog vodenog biodiverziteta – Exchange“, koji sufinansiraju ERDF i IPA II fondovi Evropske unije kroz prekogranični program Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora.

Projekat realizuje pet partnera: Univerzitet u Dubrovniku – Institut za more i priobalje, Turistička organizacija Kotor, Univerzitet Crne Gore – Institut za biologiju mora, Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske županije i Javno preduzeće Park prirode Hutovo blato, Čapljina. ,,Plava karta“ se može kupiti na prodajnim mjestima svih projektnih partnera.

Kroz projekat ,,Exchange“ značajna sredstva su uložena u proširenje kapaciteta akvarijuma Boka izgradnjom novog bazena većeg volumena za naseljavanje većih primjeraka riba kao i uređenje prilaznog dvorišta akvarijuma sa sadržajem interaktivnog tipa koji je usmjeren najviše prema školskoj djeci i studentima. C. G.

pomogli ženi koju su napali pljačkaši.

Kongresmenka Grejs Meng koja je održala specijalnu ceremoniju u njihovu čast ispričala je da su Suljovići ,,bez oklijevanja i bez razmišljanja, krenuli u akciju – dovodeći sebe u opasnost da je spasu”.

- Oni su pravi heroji, a ja i mnogi Njujorčani u Kvinsu i drugim djelovima Njujorka samo želimo da im se zahvalimo i pozdravimo njihov čin samopožrtvovanja i hrabrosti. Izuzetno smo ponosni na njih i nikada nećemo zaboraviti žrtvu koju su podnijeli

kako bi pomogli jednoj Njujorčanki - rekla je Meng.

U saopštenju policije navedeno je da su u subotu tri muškarca oko 21 sat prišla ženi iz Koreje ispred picerije. Počinioci su je potom gurnuli na zemlju, oduzeli joj torbu i izboli je nožem.

-Ćazim je vidio šta se dešava pritrčao u pomoć, pridružio mu se Luij. Oni su uspjeli da zadrže dvojicu osumnjičenih koji su kasnije uhapšeni. Obojica su zadobila ubodne rane

na plućima – pisalo je u izvještaju koji su citirali mediji.

Hrabar i human gest oca i sina dirnuo je javnost. Više od 2.900 ljudi je doniralo više od 331.000 dolara preko GoFundMe stranice, sa ciljem da pomognu Suljevićima u pokrivanju medicinskih troškova kao i za plaćanje radnika, dok je restoran bio zatvoren.

Suljovići su zahvalili na donacijama, ističući da su počastvovani.

Njihova majka i supruga Aferdita Suljović izjavila je medijima da osjeća ponos.

- To je način na koji smo svi odrasli. Ako vidiš nekoga u nevolji, moraš mu pomoći rekla je Alfredita.

Njujorške novine i televizija izvijestile su da je Suljovićev pica restoran ,,Louie’s“ bio otvoren tokom pandemije. Pružali su uslugu i hranu radnicima obližnje bolnice Elmhurst, policijskoj stanici NYPD 110th Precinct, distribuirali su paketa hrane ljudima u izolaciji, kao i nezaposlenim porodicama za vrijeme pandemije.

C. G.

Opštine Kolašin i Mojkovac uključene u projekat koji finansiraju EU i Vlada

Poslodavcima po 100.000 eura za nova radna mjesta

Bespovratnu pomoć dobiće do 20 zainteresovanih poslodavaca, oni će obučiti najmanje 40 nezaposlenih osoba i potpisati najmanje 20 ugovora o radu KOLAŠIN - Intenzivni razvoj i brojni projekti koji ga prate, traže pripravnost i spremnost radnih resursa. Čekanje radnog mjesta kako bi se ostvarilo zaposlenje, podrazumijeva odgovarajuću pripremu, obuku i specijalizaciju. Lokalna uprava je u tome kvalitetan servis da investitori ostvare komunikaciju sa potencijalnom radnom snagom - kazao je predsjednik Opštine Milosav Bulatović na konferenciji na kojoj je predstavljen projekat za povećaje zaposlenosti u Kolašinu i Mojkovcu.

On je kazao da je projekat prilika da se u njemu prepoznaju određeni poslovni subjekti i da kandiduju poslovne ideje.

-Na taj način će i unaprijediti svoje poslovanje ali i omogućiti drugima da pokažu svoje radne i preduzetničke kvalitete. Zahvaljujem se Opštini Mojkovac koja je partner u ovom projektu i vjerujem da će biti dosta poslodavaca koji će se prijaviti za javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava - kazao je Bulatović.

Menadžerka projekta Milosava Bulatović je ukazala na šansu koju imaju poslodavci za obuku na radnom mjestu i

ŠANSA ZA POSLODAVCE: Predstavljanje projekta

kreiranje novih radnih mjesta kroz grant šeme. Stvaraju se uslovi za podsticanje znanja, mobilnost na tržištu rada Kolašina i Mojkovca.

- Raspisivanju javnog poziva prethodilo je istraživanje o potrebama poslodavaca. Značajnu podršku je dao Zavod za zapošljavanje Crne Gore – Biro rada Kolašin. Nakon realizacije projekta, očekuje se da bude podržano do 20 poslodavaca u Kolašinu i Mojkovcu, obučeno najmanje 40 nezaposlenih i potpisano najmanje 20

ugovora o radu - objasnila je Bulatović.

Savjetnica za implementaciju projekata u Opštini Kolašin Damjana Bulatović kazala je da će po javnom pozivu, koji traje do 15. aprila, biti raspodijeljeno 200.000 eura. Kolašinski poslodavci mogu računati na 100.000 bespovratnih eura a isto toliko će imati i poslodavci iz Mojkovca.

- Poslodavac kome se odobre bespovratna sredstva, dužan je da organizuje obuku koja će gtrajati od tri do pet mjeseci,

da potpiše ugovor o uključivanju u program obuke za nezaposlene i da licima na obuci isplaćuje mjesečnu naknadu od 300 eura. Na kraju obuke, poslodavci su obavezni da sa najmanje polovinom onih koji su završili obuku potpišu ugovore o radu - objasnila je Damjana Bulatović.

Projekat finansiraju EU, Vlada Crne Gore u okviru IPA II programa za zapošljavanje, obrazovanje, socijalnu zaštitu a vrijedan je 243.086 eura.

Dr. DRAŠKOVIĆ

Crnom Gorom

Četvrtak, 7. april 2022.

REALNE MOGUĆNOSTI

On ističe da se lokalna uprava sa tim problemom bori u skladu sa svojim mogućnostima.

- Bijelo Polje je prva opština u Crnoj Gori koja je uradila lokalni plan upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom 2016-2020. godine u sklopu kojeg je priložen katalog nelegalnih odlaga-

Dobrakovo – crna ekološka tačka Sa druge strane, priznaje on, privremeno odlagalište otpada u Dobrakovu je crna ekološka tačka i nakon izgradnje nove deponije predviđeno je za sanaciju.

- To je ujedno i najveće odlagalište otpada koje bi urgentno trebalo sanirati nakon izgradnje regionalne sanitarne deponije čija je izgradnja predviđena državnim planom upravljanja otpadom, upravo u Bijelom Polju – podsjeća Ćorović.

Bijelo Polje: Sekretar za ruralni i održivi razvoj smatra da opštine ne mogu same rješavati problem nelegalnih odlagališta

IPA projekti

Zakonom regulisati da država finansira sanaciju smetlišta

Problem nelegalnih deponija decenijama se generisao, nije sistemski djelovano pa je ta oblast poprilično zapuštena i potrebno je djelovanje koje zahtijeva uključenost i lokalnih samouprava, ali i Vlade – kaže Jasmin Ćorović lišta na teritoriji Bijelog Polja.

Evidentirano je 106 nelegalnih odlagališta. U katalogu su dati ključni podaci o tim odlagalištima kao što su: lokacije, GPS koordinate, količina otpada, opis, fotografije, prijedlog sanacije itd – kaže Ćorović i ne isključuje mogućnost da se njihov broj u međuvremenu povećao.

Sekretar Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj ističe da konstantno rade na uklanjanju nelegalnih deponija i sanaciji lokacija na kojima su bile.

- Brojna odlagališta smo uspjeli da saniramo kroz razne projekte i ekološke akcije. Međutim, ne isključujem mogućnost nastanka novih nelegalnih odlagališta, jer je stanje svijesti građana o pravilnom odlaganju otpada i zaštiti životne sredine na veoma niskom nivou, a kaznena politika i novčane sankcije još se ne primjenjuju u dovoljnoj mjeri, iako smo kao Sekretarijat izradili mehanizam i za tu vrstu

Jasmin Ćorović

djelovanja. Gradski parlament je usvojio odluku o načinu odvojenog sakupljanja otpada, koja podrazumijeva i dio koji se odnosi na kaznene odredbe - kazao je Ćorović.

Po njegovim riječima teško je procijeniti koliko na neuređenim odlagalištima ima otpada.

- Takve deponije postoje decenijama. Kao što sam rekao

do sada se ovim problemom niko nije bavio sistemski. Teško je procijeniti količine tog otpada jer se ne zna kolike su dubine odlagališta. Neka se nalaze u klisurama, pećinama, obalama rijeka do kojih je

U martu šest prekršajnih naloga Načelnik Komunalne policije Dušan Drašković kaže da je na osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima i Odluci o komunalnom redu, u martu izdato šest prekršajnih naloga, za odlaganje otpada van mjesta predviđenog za tu namjenu i podnešen jedan Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

-Takođe, sačinjeno je 38 zapisnika i izdato 36 prekršajnih naloga, zbog nelegalnog obavlja-

nja prevoza. Zbog nepostupanja po naređenju komunalnog policajca, službenici komunalne policije su izdali jedan prekršajni nalog iz Zakona o komunalnoj policiji. Komunalna policija je vršeći povjerene poslove iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima u izvještajnom periodu izdala 58 prekršajnih naloga zbog nepropisnog parkiranja - naveo je Drašković.

Projekat Turističkih organizacija Berana i Rožaja

Dobili po pet bicikala i kaciga

UNaPrijeDiĆe TUriSTiČKU PoNUDU: Nabavljena bicikla

- S obzirom na to da Opština ima problema sa finansijama pokušavamo da ih obezbijedimo iz eksternih izvora kao što su: IPA projekti, Ministarstvo, Eko fond itd, pa smo tako u saradnji sa Opštinom Priboj aplicirali i realizovao prekogranični projekat sanacije 12 nelegalnih odlagališta otpada na Limu i povukli iz IPA fonda, koji finansira EU, više od 160.000 eura. Na mjestima gdje je nekada bilo tih 12 deponija instalirali smo, nakon čišćenja, mini-parkove sa baštenskim mobilijarom i zelenilom kazao je Jasmin Ćorović navodeći kako planiraju da nastave slične projekte.

Djelo NeoDgoVorNih građaNa: Obala Lima

BERAnE/ROžAJE - Turističke organizacije Berana i Rožaja, kroz zajednički projekat ,,Centri urbanog biciklizma“, dobile su po pet bicikala i kaciga.

Kako je objavljeno na sajtu Opštine Berane ovaj projekat su kreirale i sprovode NVO Sjeverna zemlja iz Berana i NVO Građanska inicijativa mladih iz Rožaja, sa ciljem da se unaprijedi i poboljša sigurnost i bezbjednost u saobraćaju uspostavljanjem biciklizma kao važnog dijela održivog modela transporta.

- Pored toga, fokus projekta je na unapređenju nivoa znanja građana, a naročito mladih, o sigurnom učešću u saobraćaju, kroz promociju biciklizma, javno zagovaranje i edukativnu kampanju tokom šest mjeseci - navedeno je u saopštenju.

Bicikli i kacige biće dostupni građanima u dva grada.

Projekat finansira Ministarstvo kapitalnih investicija.

M. R.

106

teško doći i još teže procijeniti količinu. Uglavnom radi se o miješanom, komunalnom i građevinskom otpadu - naveo je Ćorović.

FALI INFRASTRUKTURA

nelegalnih deponija evidentirano je u Bijelom Polju

Sagovornik Pobjede kaže da je ključni ekološki problemi u Bijelom Polju nepostojanje kvalitetne komunalne infrastrukture.

- Gradu fali sanitarna deponija, reciklažni centar, zatim centar za kompostiranje, reciklažna dvorišta. Još nije izgrađen sistem za prečišćavanje otpadnih voda itd. Ta infrastruktura je predviđena i državnim i lokalnim planom upravljanja komunalnim i neopasnim gra-

đevinskim otpadom. Cijenim da će se izgradnjom tih objekata stanje u pogledu upravljanja otpadom značajno poboljšati. Za to nam je neophodno uključivanje svih lokalnih ali i državnih nadležnih institucija - zaključio je sekretar za ruralni i održivi razvoj Jasmin Ćorović.

B. ČOKOVIĆ

Bar: Donacija Rotari kluba predškolskim ustanovama

Poklonili didaktičku opremu za 12 vrtića ROTARYBAR

BIJELO POLJE - Opština ima kadrovskih kapaciteta za obavljanje poslova koji se odnose na pravilno upravljanje otpadom i sanaciju nelegalnih odlagališta, ali kao većina gradova sa sjevera ima problem sa finansijama, jer te aktivnosti zahtijevaju velika sredstva i angažman pravnih subjekata koji raspolažu adekvatnim kadrom i opremom – kazao je za Pobjedu sekretar Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Jasmin Ćorović.

Zato, smatra on, država treba da se uključi.

- Dobro bi bilo izmijeniti Zakon o upravljanju otpadom u dijelu koji se odnosi na finansije na način što bi novac za sanaciju nelegalnih odlagališta obezbjeđivala država, tj. Vlada.

Inače, problem takvih odlagališta decenijama se generisao, nije se sistemski djelovalo pa je ta oblast poprilično zapuštena, i potrebno je djelovanje koje zahtijeva uključenost i lokalnih samouprava ali i Vlade - precizirao je Ćorović.

13

UNaPrijeDiĆe KValiTeT NaSTaVe: Sa uručivanja donacije

BAR - Rotari klub Bar je uručio didaktičku opremu vrtiću ,,Sunce“ u Virpazaru u okviru projekta pod nazivom ,,Rotari za najmlađe“ koji ima za cilj unapređenje kvaliteta sprovođenja nastavnog programa predškolskih ustanova.

Didaktička sredstva koja podstiču intelektualni razvoj djece, komunikativne sposobnosti i izražavanje, poboljšavaju njihovu socijalizaciju i timski rad dobilo je 12 predškolskih ustanova u okviru JVU „Vukosava Ivanović Mašanović“.

C. G.

Kultura

Četvrtak, 7. april 2022.

Palata Malipiero u kojoj će biti otvorena crnogorska postavka

Mogući ishodi i siva sadašnjost PODGORICA – Paviljon Crne Gore na 59. Venecijanskom bijenalu umjetnosti svečano će biti otvoren 21. aprila u 18.30 sati u istorijskom zdanju Palate Malipiero, izložbom ,,Umjetnost držanja za ruke/ dok se probijamo kroz sedimentni oblak“.

Crnu Goru će predstavljati umjetnici – Dante Buu, Lidija Delić i Ivan Šuković, Darko Vučković, Jelena Tomašević, kao i Umjetnička kolekcija Nesvrstanih zemalja sa radovima Zuzane Čalupove, Renea Portokarera, nepoznatog umjetnika iz Iraka i video-zapisom rada Bernarda Matemera.

Komesar Paviljona Crne Gore je poslovna direktorica Centra savremene umjetnosti Crne Gore Jelena Božović, a kuratorka Natalija Vujošević.

Pokrovitelj učešća je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, a organizator i izvršni producent je Centar savremene umjetnosti Crne Gore.

Izložba ,,Umijeće držanja za ruke/ dok se probijamo kroz sedimentni oblak“, kako je saopšteno iz CSUCG, gradi isku-

stvo nalik naučnofantastičnoj priči o mogućim budućnostima, pletući je kroz multitemporalne i intergeneracijske poglede umjetnika koji dolaze iz različitih društvenih i istorijskih konteksta koji se talože na prostoru današnje Crne Gore.

Otjelotvorivši svoje vizije kroz različite medije, od slikarstva, instalacije do usvajanja u svoje prakse ritualnih pristupa ručnom radu, sve do poezije i arhiva, umjetnici pokazuju imaginaciju i ljekoviti potencijal umjetnosti koja se rađa i uprkos distopijskom okruženju postdruštvene pustinje.

- Ovi umjetnici apsorbuju lična iskustva, slike svijeta kao i okruženja u kojem stvaraju, i kroz svoju umjetnost projektuju alternativne realnosti, privatne kosmologije, ali i moguće ishode strijepnji koje proizvodi siva sadašnjost – naveli su iz CSUCG. Bijenale umjetnosti u Veneciji, pod nazivom ,,The Milk of Dreams“, biće otvoreno 23. aprila i trajaće do 27. novembra.

Kuratorka ovogodišnjeg bijenala je Ćećilija Alemani.

A. Đ.

„Putovanje u Crnu Goru“ u KIC-u PODGORICA – Knjiga „Putovanje u Crnu Goru saksonskog kralja Fridriha Avgusta“ autora Bartolomea Bjazoleta biće predstavljena večeras u 19 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

Knjigu je s italijanskog pre-

vela Vesna Kilibarda, koja je autorka i uvodne studije, a izdavač je Matica crnogorska.

Pored Kilibarde, na promociji će govoriti Olivera Popović, prof. na Filološkom fakultetu u Nikšiću i Vlatko Simunović, publicista.

D. E.

Đurović ,,Priče iz izlaže u karantina“ Modernoj u Podgorici galeriji PODGORICA – Izložba djela vizuelne umjetnice Nataše Đurović, pod nazivom ,,Unutrašnji svjetovi/Inner Worlds“, biće otvorena večeras u 20 sati u Modernoj galeriji.

Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti Petrica Duletić.

Duletić je zapisala da je novi ciklus Nataše Đurović nastao iz poniranja, istraživanja i promišljanja o unutrašnjoj pojavnosti stvari koje je okružuju.

Izložba će biti otvorena do 29. aprila.

A. Đ.

PODGORICA – Izložba „Priče iz karantina“, kustoski projekat Milice Bezmarević, istoričarke umjetnosti i kustoskinje Centra savremene umjetnosti Crne Gore, biće otvorena večeras u 19 sati u galeriji ,,Centar“.

Na izložbi učestvuje šest crnogorskih umjetnika – Zdravko Delibašić Beli, Tadija Janičić, Teodora Nikčević, Ivana Radovanović, Siniša Radulović i Jovana Vujanović. Izložbu će otvoriti Milica Bezmarević.

A. Đ.

Predstavom „Konji ubijaju, zar ne?“ u KIC-u otvoren festival RUTA

Neka revolucija mora da se desi

PODGORICA – Izvođenjem predstave „Konji ubijaju, zar ne?“, koju je u produkciji Gradskog pozorišta iz Podgorice na scenu postavio Kokan Mladenović, na Velikoj sceni KIC-a „Budo Tomović“ otvoreno je drugo podgoričko izdanje festivala RUTA. Predstava, čija je referentna nota svakodnevni dio naše zbilje, paradoksa borbe u kojoj sitne pobjede donose velike poraze, evidentno i dalje privlači veliko interesovanje podgoričke publike, iako je na stalnom repertoaru Gradskog pozorišta.

POETIKA

Ova predstava, kako je na okruglom stolu nakon igranja kazao direktor Gradskog pozorišta Stevan Koprivica, iako se u premisi oslanja na film Sidnija Polaka, po romanu Horasa Mekoja, ima poetiku koja je ovdašnja, domaća.

- Čini mi se da je ovo dobar početak za RUTU, ne zato što smo mi domaćini, nego zato što je ovo uvod u društvenu atmosferu, kao i vrijeme u kom živimo.

Budući da znam predstave koje dolaze, festival će proteći u bolnim prebiranjima naše sadašnjosti – rekao je Koprivica.

Glumački ansambl predstave čine Dušan Kovačević, Marija Đurić, Omar Bajramspahić, Vanja Jovićević, Goran Slavić, Jelena Simić, Dejan Đonović, Branka FemićŠćekić/Ivona Čović-Jaćimović, Vukan Pejović, Katarina Krek i Željko Radunović.

U razgovoru sa Draganom Tripković, koja je moderirala okrugli sto, Kovačević, koji je u predstavi zamijenio Emira Hadžihafisbegovića, napomenuo je da je kao umjetnički direktor pratio kroz šta su sve glumci prolazili da naprave odlične uloge, koliko su se trudili.

Izvođenje predstave „Konji ubijaju, zar ne?“

- Revolucija podrazumijeva žrtvu, tako da neko mora da se žrtvuje, neko da rizikuje.

Mi smo društvo u kome decenijama nijesmo naviknuti na pojedinačnu žrtvu i nijesmo spremni za to. Spremni smo da budemo u kolektivu zaštićeni i to je problem koji je svima zajednički – rekao je Đonović. Festival RUTA svečano je otvorila sekretarka za kulturu i sport Ana Medigović, koja je kazala da se već sada može konstatovati da je inicijalna ideja koja je rezultirala osnivanjem RUTE 2019. godine zaživjela.

- Donijela novu vrijednost i kvalitet regionalnoj pozoriš-

noj i kulturnoj sceni, uprkos svim nedaćama kojim smo svjedočili tokom prethodne dvije godine – kazala je Medigović.

Podgorička publika je sinoć imala priliku da pogleda predstavu „Zemlja vukova“ Kazališta Ulysses iz Zagreba, nastalu u režiji Gale Nikolić, a gost festivala večeras je Mestno gledališče ljubljansko sa predstavom „Ulje crnog kima“, po tekstu i u režiji Barbare Zemljič.

Iako je Beogradsko dramsko pozorište trebalo da zatvori festival sa predstavom „Tiho teče Misisipi“, umjesto nje, kako je saopšteno, biće izvedena inscenacija ,,Trpele“.

S. V.

Predstavljena monografija ,,Žene Crne Gore“ i otvorena izložba ilustracija

„Crnojevići“ u Biblioteci

PODGORICA – Promocija monografije „Žene Crne Gore“ i otvaranje izložbe ilustracija održano je u hotelu ,,CUE“ – Podgorica. Monografija je urađena sa željom da mapira žene i ulogu žene u crnogorskoj istoriji na osnovu raspoložive građe.

Ovom monografijom stavlja se akcenat na nepravedno zapostavljene žene i daje se počast doprinosu koji su dale razvoju Crne Gore. Poseban akcenat publikacije stavljen je na originalne portrete – ilustracije žena, a neke od njih su prvi put dobile vidljiv lik na osnovu dostupnih zapisa o njima.

O djelu su govorile Tijana Todorović, autorka projekta, urednica, priređivačica i ilustratorka, Olivera Todorović, autorka projekta, urednica i priređivačica, Jadranka Selhanović, recenzentkinja knjige i Svetlana Lola Miličković, likovna urednica izdanja i ilustratorka.

Todorović je kazala da se knjiga može posmatrati kao neka vrsta dokumentarnog filma u kojem se hronološki odvija istorija Crne Gore preko biografija i likova žena gdje su neke i prvi put dobile svoje lice.

- Kada sam ušao u predstavu, oni su već bili formirani kao tim i nije bilo lako uklopiti se, a opet nositi veliko breme na leđima. Ova predstava pruža nekoliko odnosa i nivoa, a naročito je važna interakcija sa publikom koja je vrlo bitna i koja uvijek različito reaguje.

Siguran sam da ova predstava svakim izvođenjem donosi nove produbljene odnose i linije koje možda prethodno nije imala – rekao je Kovačević.

REVOLUCIJA

U komadu, prema riječima Đonovića, postoji intencija i pisca i reditelja da neka revolucija mora da se desi.

Razbili mitove o patrijarhalnoj ženi

Izložba ilustracija kao prateći dio predstavljanja monografije

- Temeljno smo prikupljali građu, pratili hronologiju i našli sve naše žene koje su ostale zapečaćene u arhivima, knjigama i suvim tekstovima bez slika. Uspjeli smo da ih oživimo i da na taj način postanu naše, prepoznatljive i vidljive svima – rekla je Todorović.

Selhanović je navela da je ova knjiga svjedočanstvo o Crnoj Gori, o njenoj milenijumskoj istoriji koju autorke saopštava-

ju kroz predstavljanje 67 ženskih likova.

Kada je riječ o ilustracijama, pored Miličković i Todorović, ilustracije u knjizi su radili i Dejan Batrićević, Lina Leković i Mitar Rakčević. Todorović je naglasila da su kroz portretisanje određenih žena razbili mitove ili ustaljena mišljenja o strogo patrijarhalnoj ženi ili ženi koja je bila uvijek u sjenci i podređena nekom drugom.

A. Đ.

PODGORICA – Monografija „Crnojevići – treća crnogorska dinastija“, čiji su autori Olivera Todorović i Dragan B. Perović, te Svetlana Lola Miličković koja je uradila sve ilustracije, biće predstavljena večeras u 19 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.

Podgorička biblioteka je suizdavač ovog izdanja zajedno sa NVO „Cehra“ iz Nikšića. Realizaciju izdanja podržao je Zavod za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice. O knjizi će govoriti Olivera Todorović, Dragan B. Perović, Sanja Vojinović i Aleksandar Radoman.

D. E.

,,Nazalija“ u galeriji F 64 PODGORICA – Izložba fotografija ,,Nazalija“ autora Anike Lomić i Vladislava Andrejevića iz Beograda biće otvorena večeras u 19 sati u fotografskoj galeriji F64. Ovo je druga izložba koja se organizuje na osnovu konkursa za izlaganje u ovoj godini.

A. Đ.

K. VuloVić

Otvaranje crnogorskog paviljona na Venecijanskom bijenalu 21. aprila

M. B.

14

Kultura

Četvrtak, 7. april 2022.

Mještani pokušavali da rezidbom korijenja obuzdaju stablo

Debele grane stabla sve više potiskuju kamene blokove

15

Ugrožena stabilnost cijelog zida

Zimovniku Svetog Petra Cetinjskog na Karuču, pored nebrige, prijeti i drvo staro najmanje dvije decenije

Stablo jasena razara zidove Vladičine kule

Loše stanje i bujnu vegetaciju na zimovniku, koji je kao kulturno dobro zaštićen od 1957. godine i registrovan pod imenom Vladičina kula, utvrdile su bar dvije komisije koje su se bavile nepokretnom i pokretnom kulturnom baštinom Crne Gore. Zapuštenost zimovnika konstatovala je komisija Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, 2004. godine, potom sačinila elaborat

Upoređivanjem elaborata i fotografija iz 2004. i 2014. sa stanjem na terenu kakvo je ekipa Pobjede juče zatekla na zimovniku, bez neke prevelike mudrosti i pronicljivosti može se zaključiti da se Vladičina kula sve više urušava

S. VASILJEVIĆ

PODGORICA – Zimovnik Svetog Petra Cetinjskog odavno je jedan od simbola nebrige o crnogorskoj nepokretnoj baštini, ali pored neodržavanja vlasnika i blokiranja bilo kakvih ideja ili vizije obnove ovog zaštićenog kulturnog dobra, sada ga ugrožava i stablo jasena. I nije to stablo od juče, raste već najmanje dvije decenije i sve upornije i jače razara zidove nekadašnjeg zdanja koje je Petar Prvi Petrović Njegoš oko 1810. godine sagradio na Karuču zbog „izuzetno blage klime i zaklonjenosti od vjetrova“.

Pogled na zimovnik Svetog Petra Cetinjskog i stablo jasena koje izrasta iz zidova

i predložila određene mjere zaštite koje, naravno, nikad nijesu realizovane. Iako su fotoaparatom zabilježili i krošnju jasena koja je izbijala iz zidova zimovnika, nigdje nijesu noti-

Raspuknuti zid i korijenje jasena u unutrašnjosti zimovnika

rali da stablo i korijenje ugrožavaju ovo kulturno dobro.

PREPUŠTENO VREMENU

Deset godina kasnije, komisija koja je učestvovala u projektu revalorizacije kulturnih dobara, 2014. godine takođe je potvrdila loše stanje zimovnika, fotografisala i bujnu krošnju jasena, ali bez pomena o ugroženosti ovog kulturnog dobra upravo bujanjem stabla i ostale vegetacije.

- Predložena zaštićena okolina je relativno dobro očuvana.

Prilaz Kuli je otežan, originalni kameni stepenici utonuli su u teren i obrasli rastinjem. Kulturno dobro je već duže vrijeme izloženo atmosferskim uticajima i prepušteno vremenu.

Objekat je konstruktivno stabilan, iako je već decenijama zapušten, bez krova, ogoljelih zidova od kamenih tesanika.

Unutrašnjost je zapuštena, ognjište, stepenište i kamene ploče poda urasli su u vegetaciju – navodi se u elaboratu iz 2014. godine.

Upoređivanjem elaborata i fotografija iz 2004. i 2014. sa stanjem na terenu kakvo je ekipa Pobjede juče zatekla na zimovniku, bez neke prevelike mudrosti i pronicljivosti može se zaključiti da se Vladičina kula sve više urušava. Pored toga što prvi znaci proljeća nago-

vještavaju novo obrastanje vegetacijom, u unutrašnjosti smo zatekli i nekoliko obrušenih kamenih blokova, koji ispadaju zbog sve većeg savijanja zida usljed bujanja korijenja i stabla jasena.

Mještani Karuča potvrdili su nam da su pokušavali da obuzdaju rast stabla, čak sasijecali korijenje u unutrašnjosti zida do kojeg su mogli doprijeti makazama, ali bi se jasen iznova izborio i nastavio da raste i ugrožava Kulu. Draško Popović, vlasnik obližnjeg ugostiteljskog objekta na Karuču, kazao je ekipi Pobjede da se jedino mještani brinu o ovom kulturnom dobru.

- Čistili smo ga, ali uzalud. Dragan Bokan je htio da renovira kulu, ali Amfilohije nije dao.

Rusi su takođe bili napravili jedan dobar projekat, ali ponovo je to stopirano – veli Popović.

Kulturno dobro Vladičina kula na Karuču pripada katastarskoj opštini Rvaši. Na osnovu lista nepokretnosti broj 99, nosilac prava svojine je pravoslavna Crkva Sv. Nikole. Površina koju zahvata zona nepokretnog kulturnog dobra iznosi 1086,61 m2, i obuhvata u potpunosti parcelu Kule sa obroncima ka sjeveru do puta, oko 15 metara, južno, istočno i zapadno oko pet metara.

U elaboratu o revalorizaciji

Vladičine kule, iz 2014. godine, navodi se da je vladika Petar Prvi Petrović Njegoš zbog izuzetno blage klime i zaklonjenosti od vjetrova, svoj zimovnik sagradio na Karuču, po nekim podacima 1808. godine.

- S obzirom na to da je Sveti Petar umro 1830. godine, zimovnik se svakako datuje u prve dvije decenije XIX vijeka.

Svetom Petru objekat je služio i za plemenska okupljanja i dogovore. Poslije 1830. godine, bio je u funkciji škole, koju su pohađala djeca iz prijezerskih sela, a njen rad se pominje do 1871. godine. U vrijeme pohoda Omer-paše Latasa na Crnu Goru, 1862. godine, Kula je služila kao odbrambeni objekat iz kojeg su Ceklinjani pružali otpor – navodi se u elaboratu.

Draško Popović ispričao nam je i predanje po kojem je Sveti Petar prokleo Riječku nahiju, jer su mu mještani branili da lovi.

- Da bi ga odobrovoljili, da bi skinuo sa njih anatemu, oni su mu napravili ovaj prvi dio Kule, a on je potom dogradio još jedan dio – kazao je Popović i dodao da je Kula pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka takođe služila kao škola.

OBNOVA I UNIŠTENJE

Na sajtu Fondacije Sveti Petar Cetinjski, navodi se da je Republički zavod za zaštitu spomenika kulture 1959. godine obavio velike konzervatorskorestauratorske radove na Kuli.

Strugar: Ovo je zastiđe Crne Gore Mještanin Vesko Strugar, koga smo zatekli na obližnjem imanju ispod zimovnika, takođe je potvrdio za Pobjedu da se stanovnici Karuča s vremena na vrijeme brinu o zimovniku, kidaju i kose rastinje.

- Ovo je zastiđe Crne Gore.

Sveti Petar Cetinjski, po mom mišljenju, značajniji je nego Petar Drugi Petrović Njegoš. On je ovdje boravio svake godine, od oktobra do aprila. Karuč je bio zimska prijestonica u njegovo vrijeme. Svetom Petru u čast napravili smo veliki spomenik u Podgorici, a ovaj zimovnik zvrji ovako prazan i čeka se da se sruši. Katastrofa. Ovo je bila, poslije rata, prva škola za ovaj kraj. Imam fotografiju iz Ilustrovane politike, iz 1969. godine, na kojoj se vidi još očuvani krov Kule.

Drugo zastiđe je da su postavili putokaz za pješačku stazu, a niđe nemamo tablu da se na dvadeset metara od putokaza nalazi zimovnik Petra Prvog – kazao je Strugar.

- Tom prilikom je izvršeno preziđivanje labilnih partija kalkana. Postavljena je kompletno nova krovna konstrukcija i pokrivena kanalicom.

Izmijenjena je dotrajala i stara drvenarija, popravljen ogradni zid i pižuni, presložene kamene ploče na terasi, a posebno na mjestima đe je bilo ulegnuće podloge. S obzirom na to da se Kula nakon restauracije nije koristila, došlo je do propadanja čitavog objekta. Poslije jednog nevremena krov se srušio u unutrašnjost objekta. Kula Svetog Petra Cetinjskog je dočekala današnje dane u veoma lošem stanju – navodi se u tekstu na sajtu Fondacije, koji je posvećen zimovniku Svetog Petra.

Fondacija je tokom 2018. zatražila konzervatorske uslove od Uprave za zaštitu kulturnih dobara, sa ciljem da se uradi projekat rekonstrukcije i adaptacije Vladičine kule. Uslove su dobili u oktobru iste godine, ali je Mitropolija crnogorskoprimorska izjavila žalbu, te je Ministarstvo kulture ukinulo konzervatorske uslove koje je izdala Uprava.

Jovan NIKITOVIĆ

Hronika Podgorice

Četvrtak, 7. april 2022.

Ivan Vuković učestvovao na Forumu gradonačelnika u Ženevi

Predstavljeni rezultati rada Glavnog grada Gradonačelnik Ivan Vuković, koji je u Ženevi učestvovao na Forumu gradonačelnika u organizaciji Ujedinjenih nacija, govorio je na panelu ,,Održivo urbano planiranje“ na kojem su predstavljene realizovane aktivnosti i planovi za prilagođavanje Podgorice i njene infrastrukture potrebama građana, odnosno za kreiranje kvalitetnijeg ambijenta za život.

Istaknuto je da je Podgorica peti grad u Evropi po procentu urbanih zelenih površina, shodno ocjeni Evropske agencije za zaštitu životne sredine, kao i to da je jedan od gradova Evrope sa najvećom pokrivenošću modernom LED javnom rasvjetom.

- Gradska uprava vodi se idejom kreiranja što humanijeg ambijenta za život, a podaci da je za nepune četiri godine Podgorica dobila 13 novih parkova, 43 nova dječja igrališta i 66 sportskih poligona, dokazuju da Glavni grad tu misiju uspješno sprovodi. Osim toga, kroz subvencionisanje kupovine bicikala i modernizaciju

Zećanima obe pomoć imati t Punkt Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore u Golubovcima, koji funkcioniše u okviru jedinice za HMP Podgorica i zbog trenutnog nedostatka ljekara je van procesa rada od 3. aprila, ponovo će biti u funkciji za pet dana (od 12. aprila).

Gradonačelnik Ivan Vuković na sjednici Foruma u Ženevi

javnog prevoza, Podgorica polako postaje grad koji se sve više oslanja na održivu urbanu mobilnost i okreće ekološkim stilovima života – kazao je Vuković.

Posebno je akcentovana potreba daljeg razvoja alternativnih vidova transporta, u čemu je Podgorica postigla odlične rezultate, kroz subvencionisanje kupovine dvotočkaša za građane i razvoj biciklističke infrastrukture. Osim ovoga,

predstavljeni su planovi za pretvaranje centra grada u pješačku zonu, uz prethodno regulisanje saobraćaja u mirovanju kroz obezbjeđivanje dodatnih parking mjesta.

Forum gradonačelnika u Ženevi predstavlja jednu od najznačajnijih međunarodnih konferencija, koja okuplja gradonačelnike cijelog svijeta, a gradovima omogućava razmjenu najboljih praksi i kreiranje nove vizije razvoja. H. P.

Počele pripreme za Podgorički proljećni pazar na Trgu nezavisnosti

Raspisan konkurs za besplatno korišćenje montažnih kućica Nakon uspješno realizovanog Podgoričkog novogodišnjeg prazničnog pazara i usljed velikog interesovanja javnosti, Glavni grad će organizovati i još jednu sličnu manifestaciju – Podgorički proljećni pazar. U sklopu priprema za organizaciju, juče je raspisan konkurs za davanje na besplatno korišćenje montažnih objekata privremenog karaktera (kućica)

Punkt ZHMP u Golubovcima i dalje zatvoren, najav

na Trgu nezavisnosti.

Glavni grad je konkurs raspisao kao nastavak podrške preduzetništvu i podsticaj djelatnostima koje podstiču ekonomski razvoj Podgorice, kojima se stvaraju uslovi i podstiče razvoj turizma, ali i doprinosi afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala, te tradicije i kulturne posebnosti našeg grada.

Konkursom je predviđeno ustupanje 42 montažna objekta u periodu trajanja

To je, kako su za Pobjedu najavili iz Opštine u okviru Glavnog grada - Golubovci, predsjednici Opštine Tanji Stajović obećao direktor Zavoda za hitnu i medicinsku pomoć dr Vuk Niković.

PROBLEMI

Usluge hitne medicinske pomoći za mještane Zete (njih oko 20.000), od 3. aprila pokriva organizaciona jedinica ZHMP u Tuzima.

Prostorija Hitne pomoći u Golubovcima i juče je bila zaključana, ali je juče kod Doma zdravlja bilo ambulantno vozilo te službe, vozač i medicinski tehničar. Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore za Pobjedu su saopštili da će ambulantno vozilo i vozač tehničar biti dostupni Domu zdravlja Golubovci u radnom vremenu Doma zdravlja, kako bi pružili podršku u slučajevima hitnosti i omogućili brzi transport.

- Direktor Zavoda za hitnu i medicinsku pomoć dr Vuk Niković obećao je predsjed-

Jedno vozilo ZHMP za čitavu Zetu

nici Opštine Tanji Stajović da će punkt za hitnu medicinsku pomoć u Golubovcima ponovo raditi od 12. aprila. Smatramo da je zaista neophodno da taj punkt što prije bude u funkciji, zbog velikog broja stanovnika na ovom području koji su upućeni na taj punkt – kazala je za Pobjedu pi-ar menadžerka Opštine Golubovci Ivana Nešković.

sajma, od 6. maja do 5. juna. Zainteresovani preduzetnici i privredna društva prijavu na propisanom obrascu, sa neophodnom dokumentacijom, mogu podnositi zaključno sa 21. aprilom.

Informacije o svim pitanjima od značaja za učešće na konkursu mogu se dobiti svakog radnog dana, pozivom na broj telefona 020/665-041 ili putem imejla edina.serhatlic@ podgorica.me.

H. P.

Prazna ambulanta za laboratorijsko uzorkovanje

Na platou između Ekonomskog i Pravnog fakulteta, koncertom na kojem su nastupili Indira Levak (eks Kolonija), Laki di, Džast mjuzik/Soft i didžej Džona, juče je nastavljeno obilježavanje Dana studenata.

Akademci su bili oduševljeni što im se, nakon epidemije korona virusa koja je sa sobom nosila zabrane okupljanja, pružila prilika da proslave svoj dan kako im dolikuje – u duhu muzike, igre, plesa i druženja.

- Nakon pauze od dvije godine zbog korone, ponovo

Ona je naglasila da su brojni građani Zete vijest o zatvaranju punkta u Golubovcima pogrešno protumačili kao potez lokalne uprave, a ne Ministarstva zdravlja.

- Obavještenje, odnosno saopštenje Ministarstva zdravlja o zatvaranju punkta ZHMP u Golubovcima, mi smo samo prenijeli građanima putem zvaničnog sajta i dr.m.

16

Kada je ekipa Pobjede juče oko 13 sati posjetila Dom zdravlja u Golubovcima, prostorija Hitne pomoći u prizemlju bila je zaključana, kao i prostorija patronaže na spratu. Ni na šalteru ambulante za laboratorijsko uzorkovanje nije bilo nikoga, kao uostalom i na čitavom spratu

Na platou između Ekonomskog i Pravnog fakulteta održan koncert povodom Dana studenata

Nakon duže vremena slavili u svo je održan ovaj tradicionalni događaj i odziv studenata je bio izuzetan. Organizacija je prošla u najboljem redu i po riječima studenata, atmosfera je bila sjajna. Jako je lijepo nakon duže vremena vidjeti na jednom mjestu ovoliko studenata. Nadamo se da će biti još ovakvih dešavanja, s obzirom na to da nas očekuju Kongres prava, Ekonomijada i Pravnijada - kazala je Ivana Popović iz Vijeća

studenata Pravnog fakulteta Studentkinja Ekonomskog fakulteta Anja Radovanović kazala je da joj je drago što su se okupili poslije dugo vremena.

- Sjajna je ideja što je organizovan koncert, obožavam Koloniju. Dobar je osjećaj doći na koncert i vidjeti ovoliki broj

studenata na jednom mjestu – kazala je Radovanović.

Njenoj drugarici Jani Nikolić dopalo se što se i na ovaj način obilježava Dan studenata.

- Ovo je lijep način da obilježimo ovaj značajni datum za nas studente. Koloniju obožavam i došla sam prvenstveno zbog

Savez studenata Univerziteta Crne Gore i vijeća studenata Ekonomskog i Pravnog fakulteta obilježavaju Dan studenata

nje, ali i da se družim s prijateljima – istakla je Nikolić.

I Marko Perić sa Elektrotehničkog fakulteta uželio se društva, te da se poslije dugo vremena osjeća kao pravi student.

- Bili smo zatvoreni zbog korone, slabo smo se družili. Konačno smo proslavili Dan studenata kako dolikuje. Lijepo je kada imamo i žurke, a ne samo da učimo – kaže Perić.

Studenti nijesu zaboravili ni

na malog Feđu Alkovića, pa su se na posebnom štandu našli časopisi, od čije prodaje će novac biti doniran za njegovo liječenje.

Savez studenata Univerziteta Crne Gore i vijeća studenata Ekonomskog i Pravnog fakulteta obilježavaju Dan studenata, a tradicionalna nedjelja studenata započeta je akcijom dobrovoljnog davanja krvi, nastavljena prikupljanjem poklona i novca za djecu iz

Hronika Podgorice

Četvrtak, 7. april 2022.

D. MIJATOVIĆ

ećano da će hitnu tek od 12. aprila Direktor Zavoda za hitnu i medicinsku pomoć dr Vuk Niković obećao je predsjednici Opštine Tanji Stajović da će punkt za hitnu medicinsku pomoć u Golubovcima ponovo raditi od 12. aprila. Smatramo da je zaista neophodno da taj punkt što prije bude u funkciji, zbog velikog broja stanovnika na ovom području koji su upućeni na taj punkt – naveli su iz Opštine u sastavu Glavnog grada - Golubovci

Predsjednica Opštine zatražila hitan sastanak sa ministarkom zdravlja

društvenih mreža Opštine.

Većina je, na žalost, to objavu pogrešno protumačila, misleći da je odluka o prekidu rada punkta Hitne pomoći u našoj nadležnosti, a ne Ministarstva zdravlja. To nije imalo nikakve veze sa Opštinom u sastavu Glavnog grada – Golubovci i mi radimo sve što je u našoj moći kako bi rad tog

Predsjednica Opštine u Okviru glavnog grada - Golubovci Tanja Stajović uputila je dopis ministarki zdravlja dr Jeleni Borovinić-Bojović u kojem traži hitan sastanak zbog alarmantne situacije u zdravstvenoj stanici u Golubovcima.

- U našem Domu zdravlja se liječi više od 11.000 odraslih stanovnika sa teritorije

punkta bio uspostavljen što prije – navela je Nešković.

INTERVENCIJE

Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć kazali su za Pobjedu da sprovode sve aktivnosti na obezbjeđivanju redovnog procesa rada u njihovoj usta-

Ljekari odlaze na specijalizacije, građani ostaju bez prve pomoći Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Pobjedi je saopšteno da je do privremenog isključivanja punkta Hitne pomoći u Golubovcima iz procesa rada došlo zbog nedostatka ljekara. Oni su, navode iz ZHMP, u velikom broju započeli specijalizacije i to nakon pauze od dvije godine zbog pandemije kovida-19.

- Nedostatak ljekara je od

ranije prepoznat regionalni problem koji postoji i u našem zdravstvenom sistemu. Novi menadžment Zavoda na čelu sa direktorom dr Vukom Nikovićem je započeo veliki broj projekata (od kojih su neki u toku, a neki su i realizovani kao što je nabavka nove medicinske opreme i 12 novih sanitetskih vozila, otvaranje novih jedinica Zavoda, adaptacija

om stilu

Doma ,,Mladost“ u Bijeloj. Za kraj nedjelje, najavljena je tribina na Ekonomskom fakultetu, u okviru koje će studenti imati priliku da se informišu o studentskim razmjenama, praksama i drugim mogućnostima koje nudi program Erasmus +. Govoriće predstavnici iz EU info centra, Kancelarije za međunarodnu saradnju UCG-a, kao i prodekan Ekonomskog fakulteta Boban Melović.

Nj. ŽIVANOVIĆ

opštine Golubovci i Žabljaka Crnojevića, a zdravstvena zaštita je na najnižem nivou do danas. Došli smo do haotičnog stanja - nema Hitne pomoći, pedijatar radi samo u jednoj smjeni, specijalistički pregledi rentgen i ultrazvuk, kojih je ranije bilo, više nijesu dostupni građanima Zete.

Ginekolog dolazi samo jednom sedmično, a ranije je to

novi kako bi svi građani dobili neophodnu hitnu medicinsku pomoć. Problem privremenog isključivanja iz procesa rada punkta Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Opštini u okviru Glavnog grada Golubovci, poručuju oni, biće otklonjen „čim se za to stvore uslovi“. i rekonstrukcija postojećih itd.) koji za cilj imaju poboljšanje uslova rada svih zaposlenih u Zavodu i pružanje kvalitetnije zdravstvene zaštite građanima Crne Gore – poručuju iz Zavoda, uz napomenu da su u toku konkursi za prijem novih ljekara.

Uprkos otežanim uslovima rada, ocijenili su iz ZHMP, uspijevaju da adekvatno odgovore na sve izazove i pruže neophodnu hitnu medicinsku pomoć svim građanima Crne Gore.

bilo češće. Takođe, objektu je potrebna i rekonstrukcija.

Zbog svega toga je što prije neophodan sastanak sa ministarkom Borovinić-Bojović, kako bi se poboljšalo stanje u našoj zdravstvenoj stanici, jer saradnja lokalne samouprave i organa državne uprave je u javnom interesu, pa tako i svih stanovnika Zete – naveli su iz Opštine Golubovci.

- Do tada, građani Golubovaca će dobijati potrebnu ljekarsku pomoć budući da će teren te gradske opštine pokrivati organizaciona jedinica zavoda u Tuzima. Istovremeno, ambulantno vozilo i vozač tehničar biće dostupni Domu zdravlja Golubovci u radnom vremenu Doma zdravlja kako bi pružili podršku u slučajevima hitnosti i omogućili brze transporte – kazali su iz ZHMP. Kada je ekipa Pobjede juče oko 13 sati posjetila Dom zdravlja u Golubovcima, prostorija Hitne pomoći u prizemlju bila je zaključana, kao i prostorija patronaže na spratu. Ni na šalteru ambulante za laboratorijsko uzorkovanje nije bilo nikoga, kao uostalom i na čitavom spratu. Pokucali smo, otvorili vrata, pozvali osoblje, ali u ambulanti nije bilo nikoga... Još jedan znak neodgovornog odnosa zapošljenih prema njihovim radnim obavezama u ovoj zdravstvenoj ustanovi. I. MITROVIĆ

Rekonstrukcija postrojenja u trafostanici ,,Centar“ ulazi u završnu fazu M. B.

vljeno njegovo ponovno aktiviranje

Trafostanica ,,Centar“

Od maja bolje snabdijevanje strujom za uže jezgro grada Rekonstrukcija 10-kilovoltnog postrojenja u trafostanici ,,Centar“ (u Ulici Ivana Milutinovića) ulazi u završnu fazu i u CEDIS-u očekuju da objekat bude u punom pogonu tokom maja.

Realizacijom ovog projekta, saopštavaju iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema, znatno se doprinosi sigurnijem napajanju i kvalitetnijoj isporuci električne energije za više od 10.000 korisnika na području užeg centra grada, dijela grada Preko Morače, blokova pet i šest, Brijega Morače, Drača i Pobrežja, kao i za određene objekte od državnog značaja (zgrada Vlade, Agencija za nacionalnu bezbjednost, Klinički centar, Dječja bolnica...)

- Ovom investicijom omogućeno je priključenje novih 10 kV izvoda, čime se postiže prihvatanje rasta potrošnje ovog dijela podgoričkog konzuma.

Puštanjem objekta u pogon CEDIS će u perspektivi ostvarivati i uštede zbog smanjenja troškova preventivnog i korektivnog održavanja ovog elektroenergetskog objekta - naveo je menadžer projekta Vanja Maksimović.

Rekonstrukcija ovog postrojenja ne povećava postojeću sna-

gu, koja za sada ostaje tri puta osam MVA, ali će u novom postrojenju biti 44 ćelije, što je znatno povećanje u odnosu na prethodno stanje.

- Pored ostalog, po prvi put se ugrađuje otpornik za uzemljenje neutralne tačke, što će omogućiti rad 10 kV mreže koja se napaja sa ove trafostanice kao uzemljenje, u zavisnosti od potreba upravljanja i parametara mreže – saopštio je Maksimović.

Radove na rekonstrukciji izvodila je kompanija „Novi volvoks“ iz Podgorice.

- Proces izvođenja radova tekao je fazno i zahtijevao složenu organizaciju, jer se ugrađivala polovina novog postrojenja, dok je polovina postojećeg pod naponom. Način organizacije aktivnosti, uz značajnu podršku Sektora za upravljanje i Sektora za održavanje u CEDIS-u, omogućio je svođenje beznaponskih pauza na nužni minimum, što je posebno važno imajući u vidu osjetljivost konzuma koji se napaja sa trafostanice „Centar“ – istakao je Maksimović.

TS „Centar“ je 1977. godine, kad je puštena u pogon, bila ključna tačka napajanja ondašnjeg Titograda električnom energijom.

I. M.

U Tuzima obilježeno 111. godišnica ustanka naroda Malesije za oslobođenje od Osmanskog carstva

Sjećanje na teško vrijeme i važne odluke Opština Tuzi sinoć je organizovala prigodnu svečanost povodom obilježavanja 111 godina od dizanja ustanka naroda Malesije za oslobođenje od Osmanskog carstva.

Nakon pozdravne riječi predsjednika Opštine Tuzi Nika Đeljošaja, o ovom značajnom datumu i periodu istorije tog kraja govorili su prof. dr Martin

Dobra atmosfera na kocertu Kolonije

17

Berišaj i prof. Idriz Đokaj.

Ustanak naroda Malesije iz 1911. godine prvi put je svečano obilježen u Tuzima 2011. godine. Tadašnja Gradska opština Tuzi, na inicijativu predsjednika Opštine Nikole Gegaja, organizovala je proslavu 100. godišnice ustanka Malesije, čime je taj istorijski datum prvi put institucionalizovan.

H. P.

18

U fokusu: Ukrajinska kriza

Četvrtak, 7. april 2022.

ČETRDESET DRUGI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Ruske snage nastavile ofanzivu na jugu i istoku zemlje KIJEV/MOSKVA – Ruske snage nastavile su juče, tokom 42. dana invazije na Ukrajinu, artiljerijske napade na gradove Marijupolj, Harkov i Vuhledar na jugu i istoku zemlje, a bombardovale su i skladište nafte i fabriku u ukrajinskoj oblasti Dnjepar.

U lučkom gradu Marijupolju, koji je od početka rata 24. februara praktično konstantno bombardovan, i dalje se nalazi 160.00 civila koji su u tom gradu ostali zarobljeni bez hrane, vode i struje.

- Humantarna situacija je sve gora. Više od 160.000 ljudi nema struju, sredstva za komunikaciju, ljekove, grijanje i vodu. Ruske snage su spriječile dostavu humanitarne pomoći kako bi pojačale pritisak na odbranu da se preda – saopštila je britanska obavještajna služba.

Iz Marijupolja nije moguće organizovano evakuisati civile, pa oni odlaze sopstvenim automobilima ili pješke, na ličnu odgovornost.

Marijupolj i Harkov na meti artiljerijskih napada Ruska vojska povukla se iz oblasti Kijeva i preorijentisala na jug i istok.

Harkov, na sjeveroistoku, i dalje je pod vatrom, saopštio je ukrajinski generalštab. Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk izjavila je da se otvara drugih 11 humanitarnih koridora za evakuaciju civila

HUMANITARNI KORIDORI

Artiljerijski napad na Marijupolj

Moskva: Performans u znak protesta protiv masakra u Buči Nepoznati umjetnik protestovao je juče protiv masakra u Buči, performansom na ulicama Moskve. Performans nosi naziv ,,Buča – Moskva” i on se fotografisao u ležećem položaju, zavezan, opo-

našajući pronađena tijela ubijenih stanovnika Buče.

Akcija „Buča - Moskva“ je održana u Nikolskoj ulici, na mostu Hrama Hrista Spasitelja, Starom Arbatu I u Aleksandrovskom vrtu. J.M.

Žurnal „Holod“

Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk izjavila je da se otvara drugih 11 humanitarnih koridora za evakuaciju civila.

Ruska vojska povukla se iz oblasti Kijeva i preorijentisala na jug i istok. Harkov, na sjeveroistoku, i dalje je pod vatrom, saopštio je ukrajinski generalštab.

Najmanje dvije osobe su poginule, a najmanje pet je ranjeno tokom ruske artiljerijske paljbe u gradu Vuhledaru na istoku Ukrajine, javili su ukrajinski mediji.

Guverner Donjecka Pavlo Kirilenko objavio je fotografije Vuhledara i napisao da je ruska artiljerijska vatra pogodila punkt za distribuciju humanitarne pomoći.

- U gradu Sjevjerodonjecku, na istoku Ukrajine, zapalilo se deset solitera, pošto su ruske snage granatirale grad – napisao je guverner Luganjska.

Sjevjerodonjeck je privremeno sjedište regionalnih vlasti Luganjska, a grad je od 2014. pod kontrolom ruskih separatista.

Ruske snage su juče gađale skladište nafte i fabriku u ukrajinskoj oblasti Dnjepru, a broj stradalih je za sada nepoznat, objavio je juče guverner te oblasti Valentin Rezničenko na aplikaciji Telegram.

U istočnoj oblasti Luganjsk u jučerašnjem granatiranju u gradu Rubižne poginula je jedna osoba a pet je ranjeno, napisao je guverner te oblasti Serhij Hajdal na Telegramu.

-Noć je bila alarmantna i teška. Neprijatelj je napao našu oblast iz vazduha i pogodio skladište nafte i jednu od fabrika. Skladište nafte sa gorivom

Performans kod Hrama Hrista Spasitelja u Moskvi

je uništeno. Spasioci i dalje gase požar u fabrici, požar je jak – napisao je guverner Rezničenko.

Ruska vojska nastavlja da usmjerava svoje napore na pripremi ofanzive na istoku Ukrajine – naveo je u jučerašnjem izvještaju generalštab ukrajinske vojske, dodajući da je cilj ,,uspostavljanje potpune kontrole nad obla-

stima Donjeck i Luganjsk“.

Djelovi te dvije oblasti su bili pod kontrolom proruskih pobunjenika od 2014. godine, a Moskva ih je uoči početka napada na Ukrajinu priznala kao nezavisne države.

EVAKUACIJA U ZAPOROŽJE

Tokom jučerašnjeg dana uz pomoć Međunarodnog komi-

Njemački kancelar Olaf Šolc pozvao je Vladimira Putina da odmah okonča „razorni rat“ u Ukrajini, te rekao da će nastaviti da podržava Ukrajinu na sve načine sve dok Kremlj ne povuče trupe.

-Povucite svoje trupe iz Ukrajine, a do tada ćemo da učinimo sve što možemo da nastavimo da podržavamo Ukrajinu – rekao je Šolc u Donjem domu Bundestaga teta evakuisano je 500 ljudi iz Marijupolja u Zaporožje.

-Dolazak ovog konvoja u Zaporožje predstavlja veliko olakšanje za stotine ljudi koji su neizmjerno patili i sada su na sigurnijem mjestu. Jasno je, međutim, da je za još hiljade civila zarobljenih u Marijupolju potreban siguran izlazak, a da pomoć uđe – izjavio je Paskal Hant, šef delegacije MKCK u Ukrajini.

Marijupolj je opkoljen od početka marta. Ukrajinska vojska je saopštila da njene trupe brane grad od napada duže od 40 dana.

Vučić i Putin razgovarali telefonom Sjedinjene Američke Države najavile su novi paket sankcija protiv ruskih finansijskih institucija, kao i zvaničnika Kremlja i članova njihovih porodica, nakon rastućih globalnih optužbi za ruske ratne zločine u Ukrajini

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je juče telefonom sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, koji mu je čestitao na, kako je saopšteno „ubjedljivoj pobjedi na predsjedničkim izborima i na veoma značajnoj pobjedi SNS na parlamentarnim izborima“.

Vučić je upoznao predsjed-

nika Putina sa teškoćama sa kojima se Srbija suočava prilikom uvoza sirove nafte i izrazio uvjerenje da će rukovodstva Gaspromnjefta i Srbije, kao i partneri iz EU, naći izlaz iz takve situacije.

Na kraju, Putin je informisao Vučića o događajima u Ukrajini i razlozima kojima se Rusija rukovodila za sprovođenje,

kako je Putin rekao, operacije u Ukrajini. Predsjednik Vučić se pozvao na Putinu već dobro poznate stavove Srbije i zaključke Savjeta za nacionalnu bezbjednost, izrazivši nadu da će se sukob u Ukrajini okončati u najkraćem periodu. - saopšteno je iz službe za saradnju sa medijima predsjednika Srbije.

Sjedinjene Američke Države najavile su novi paket sankcija protiv ruskih finansijskih institucija, kao i zvaničnika Kremlja i članova njihovih porodica, nakon rastućih globalnih optužbi za ruske ratne zločine u Ukrajini.

Te mjere uključuju zabranu novih investicija u Rusiji, sankcionisanje odrasle djece ruskog predsjednika Vladimira Putina i članova porodice ruskog ministra spoljnih poslova Segeja Lavrova.

Norveška je odlučila da protjera troje diplomata koji rade u ruskoj ambasadi u Oslu. Oni su, kako tvrdi norveško ministarstvo spoljnih poslova, sprovodili aktivnosti koje su nespojive sa njihovim diplomatskim statusom.

Visoki zvaničnik administracije rekao je novinarima da bi, ako bi Putin promijenio kurs u Ukrajini, sankcije mogle da uspore i vjerovatno da se preokrenu.

Sa druge strane, iz Rusije stižu poruke o povlačenju vojske iz regiona Kijeva kako bi se stvorili povoljni uslovei za ruskoukrajinske pregovore.

-Rečeno je da postoji naredba da se ide na značajno smanjenje vojnih aktivnosti oko Kijeva i Černigova kako bi se stvorili odgovarajući uslovi za one koji donose važne odluke koje su neophodne da bi pregovori napredovali. Ovo je već rečeno.

Ovdje se sve odavno zna – rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima.

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da je razgovarao sa Vladimirom Putinom i zatražio od njega da uspostavi primirje u Ukrajini.

Orban je na konferenciji za novinare rekao da je pozvao Putina na mirovne pregovore u Mađarskoj, zajedno sa ukrajinskim i francuskim predsjednikom, kao i njemačkim kancelarom, javlja BBC. Orban je, takođe, rekao novinarima da neće podleći pritiscima da se sankcije prošire na uvoz nafte i gasa iz Rusije. On kaže da je spreman da plati rubljama ruski gas.

Njemački kancelar Olaf Šolc pozvao je Vladimira Putina da odmah okonča „razorni rat“ u Ukrajini, te rekao da će nastaviti da podržava Ukrajinu na sve načine sve dok Kremlj ne povuče trupe.

-Povucite svoje trupe iz Ukrajine, a do tada ćemo da učinimo sve što možemo da nastavimo da podržavamo Ukrajinu – rekao je Šolc u Donjem domu Bundestaga.

VOJNA POMOĆ

Njemačka isporučuje Ukrajini oružje iz vojnih skladišta koje

Kremlj: Ne namjeravamo da ubijemo Zelenskog Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je juče pretpostavke da ruske vlasti žele da ubiju predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.

-Ne, to nije istina – rekao je Peskov u intervjuu francuskom kanalu LCI, odgovarajući na pitanje da li ruska strana ima planove da ubije Zelenskog, prenosi Komersant.

-On je predsjednik Ukrajine. Mi smo zainteresovani da se on složi sa uslovima Rusije, o kojima ga je detaljno obavijestila ruska delegacija – rekao je Peskov.

Po njegovim riječima, Rusija je zainteresovana da se kroz pregovore ,,stavi tačka na vojnu operaciju“.

Savjetnik predsjednika Ukrajine Mihail Podoljak izjavio je da su Zelenskog pokušali da ubiju više od deset puta.

je ,,brzo dostupno i efikasno“, dodao je Šolc.

-Naš cilj mora biti da Rusija ne pobijedi u ovom ratu – naglasio je njemački kancelar.

Njemačka, dodaje, vodi povjerljive razgovore sa Kijevom o mogućim bezbjednosnim garancijama koje može da ponudi Ukrajini nakon napada Rusije, istakao je Šolc.

Ukrajina je to predložila kao alternativu članstvu u NATO paktu, na čemu Rusija insistira da ne može da prihvati. Pojedine zemlje poput Njemačke, Turske ili Kine mogu da ponude garancije sa sličnim efektom.

-Mi smo u razgovorima o garancijama sa Ukrajinom. Ti razgovori su povjerljivi – naveo je Šolc.

Gradsko vijeće Kijeva saopštilo je da je od početka rata u tom gradu ubijeno 89 osoba, uključujući četvoro djece. Kako se navodi, ranjeno je još 398 ljudi, a oštećeno je 167 stambenih objekata.

Gradsko vijeće upozorilo je stanovnike da nastave da prate upozorenja o vazdušnim napadima uprkos nedavnom povlačenju ruskih snaga iz regiona Kijeva.

-U Kijevu je postalo bezbjednije, ali prijetnja od vazdušnih udara staje – navodi se u saopštenju.

Rusija poriče da je gađala civilne ciljeve.

Priredila: Bojana PRELEVIĆ

Arena

Fudbal

LIGA ŠAMPIONA: Viljareal srušio Bajern, šou Francuza protiv Čelzija

Karim Benzema je sa tri gola u revanšu, 9. marta, eliminisao Pari Sen Žermen u osmini finala, da bi nepun mjesec kasnije istim golgeterskim učinkom utišao ,,Stemford bridž“ i aktuelnog šampiona Evrope doveo na ivicu eliminacije iz Lige šampiona. Čelzi je proteklog vikenda primio četiri gola od Brentforda, sinoć tri od Real Madrida. ,,Plavci“ su u krizi, dok Realu ide dobro na oba fronta – u španskoj La Ligi je blizu titule, u Ligi šampiona na pragu polufinala poslije velike pobjede u Londonu (3:1).

Benzema je prvi čovjek u Ligi šampiona poslije Kristijana Ronalda koji je u dva uzastopna meča dao het-trik, a četvrti u istoriji.

Prva dva pogotka u domu branioca ,,ušatog“ trofeja bila su izvanredna, a treći poklon Čelzijevog golmana Mendija. ,,Merengesi“ su poveli u 21. minutu kada je fantastično reagovao poslije duplog pasa sa Vinisijus Žuniorom i centaršuta Brazilca.

Neuništivi Francuz pokazao je napadačku genijalnost i tri minuta kasnije. Genijalan je bio i centaršut Luke Modrića, nakon kojeg je Benzema napravio korak unazad i glavom pogodio suprotan ugao.

Karvahal je imao priliku da odvede Real na 3:0, nakon čega je uslijedilo buđenje Čelzija i pogodak Kaja Haverca poslije ubacivanja s desne strane i asistencije Žoržinja.

Pogodak u 40. minutu trebalo je bude impuls ,,plavcima“ pred drugo poluvrijeme, ali su nastavak otvorili košmarno.

Golman Eduar Mendi izašao je na 30 metara od gola, dao loš pas do Ridigera čija reakcija

UEFA

Genije Benzema

Čelzi

1

19 FCBARCELONA.COM

Četvrtak, 7. april 2022.

Fudbaleri Barselone na treningu

Real M.

1

32

Stadion: Stemford bridž Sudija: Klemon Turpan (Francuska) Golovi: 0:1 Benzema u 21, 0:2 Benzema u 24, 1:2 Haverc u 40, 1:3 Benzema u 46. Žuti kartoni: Ridiger (Čelzi), Militao (Real)

 

Viljareal je prva ekipa – poslije Liverpula 2019. godine – koja nije primila gol protiv Bajern Minhena u LŠ, prekinuvši niz Bavaraca od 30 mečeva u kojima su postizali makar jedan pogodak

Karim Benzema je tek četvrti fudbaler u istoriji sa 80 i više golova u Ligi šampiona. Prvi je Francuz sa 10 golova u jednoj sezoni LŠ i prvi fudbaler ikad koji je postigao het-trik protiv Čelzija

takođe nije bila najspretnija, što je iskoristio Benzema da pogodi praznu mrežu.

Realovu prednost branio je Tibo Kurtoa – spektakularno je reagovao u 50. minutu nakon projektila Aspilikuete.

Prijetio je Čelzi još četiri puta.

Lukaku je bio neprecizan glavom u dobroj šansi, Maunt je iz daljine šutirao pored gola, a ni Džejms i Haverc nijesu uspjeli

da omoguće ,,plavcima“ rezultat koji bi im dao veću nadu pred revanš.

Iznenađujuće, još jedan španski tim se poslije sinoćnjeg programa nada polufinalu.

Viljareal je srušio Bajern Minhen (1:0), a odlučujući gol postigao je Danžuma u osmom minutu.

Viljarealu je VAR poništio gol za 2:0, Bajern je imao šanse za

Čelzi

Real M.

Mendi Kristensen (od 46. Kovačić) Silva Ridiger Džejms Aspilikueta Kante (od 46. Zijaš) Žoržinjo (od 64. LoftusČik) Maunt Haverc Pulišić (od 64. Lukaku)

Kurtoa Karvahal Militao (od 64. Naćo) Alaba Mendi Kazemiro Modrić Kros (od 74. Kamavinga) Valverde (od 86. Sebaljos) Vinisijus Benzema (od 86. Bejl)

Viljareal

Bajern M.

1

1

00

Stadion: Keramika Sudija: Entoni Tejlor (Engleska) Golovi: 1:0 Danžuma u 8. Žuti karton: Estupinjan (Viljareal)

Viljareal

Čelzi

Rulji Fojt (od 81. Orije) Albiol Tores Estupinjan Kapue Kokelin Pareho Moreno Lo Selso Danžuma (od 81. Čukvueze)

Nojer Pavar (od 71. Zile) Upamekano Ernandes Dejvis Kimih Musiala Koman Miler (od 62. Gorecka, od 90.+4 Roka) Gnabri (od 62. Sane) Levandovski

izjednačenje, ali čeka ga mnogo glavobolje pred revanš naredne sedmice.

Ne. K.

Četvrtfinale Lige Evrope

Njemački test za Barselonu Barselona i dalje vjeruje da može da ugrozi Real Madrid na čelu La Lige iako zaostaje 12 bodova (uz meč manje), ali mnogo realnija šansa za trofej ukazuje joj se u Ligi Evrope. ,,Blaugrana“ je u nokaut rundi eliminisala Napoli, pa Galatasaraj, a na putu do polufinala stoji joj Ajntraht. Prvi meč četvrtfinala je večeras u Ajntrahtu, Barsa ga dočekuje kao prvi favorit takmičenja.

- Jesmo favoriti u ovom meču, ali biće vrlo komplikovana utakmica. Smatram da nijesmo imali sreće na žrijebu. Ajntraht je sjajna ekipa, fizički vrlo jaka i opasna u tranziciji. Izuzetno su organizovani, sa trenerom protiv čijih ekipa je teško igrati – rekao je trener ,,blaugrane“

Raspored 18.45 - RB Lajpcig - Atalanta 21.00 - Braga - Rendžers 21.00 - Ajntraht - Barselona 21.00 - Vest Hem - Lion

Ćavi Ernandes.

Još jedan četvrtfinalni meč igra se danas u Njemačkoj, jedini u terminu od 18.45 sati.

RB Lajpcig će dočekati Atalantu, koja u Ligi Evrope vidi šansu da se trofejom domogne Lige šampiona za narednu sezonu, budući da nije toliko izvjesno da će to uraditi preko Serije A. Rendžers poslije poraza od Seltika u ,,Old firm“ derbiju gostuje Bragi, dok će jedini preostali predstavnik Engleske u Ligi Evrope – Vest Hem, dočekati Lion.

Ne. K.

Liga konferencija:

Roma u Norveškoj Večeras se igraju i četiri meča četvrtfinala Lige konferencija.

Program otvara okršaj Fejnorda i praške Sparte (18.45), dok se tri meča igraju u terminu od 21 sat.

Roma gostuje Bode/Glimtu, Marsej dočekuje PSV; dok derbi igraju Lester i PSV na „King pauer“ stadionu.

Menadžer Liverpula ponosan nakon trijumfa u Lisabonu

Klop: Dias je svjetska klasa

Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u futsalu

Vuletić za startni trijumf San Marino Crna Gora

0 1

HAMBURG – „CU Arena“. Sudije: Ugur Džakmak (Turska), Manuel Volf (Austrija), Ali Džabrajilov (Azerbejdžan).

Strijelac: Vuletić u 23. minutu.

SAN MARINO: Proti, Matioli, Buzinjani, Beloni, Felići.

Igrali su još: Kećeti, Kafali, Caferani, Anđelis, Paskvalini, Franćozi, Moreti, Tokaćeli, Kećini.

CRNA GORA: Đurković, Ćorović, Il. Mugoša, Obradović, Spasojević.

Igrali su još: Sekulić, Popović, Cimbaljević, Marković, Vuković, Iv. Mugoša, Vidaković, Vuletić, Milanović.

Futsal reprezentacija Crne Gore savladala je San Marino (1:0) u prvom kolu grupe A preliminarne runde kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

Teže nego što se očekivalo, izabranici Sveta Ljesara došli su do prvih bodova i to zahvaljujući pogotku Luke Vuletića u 23. minutu. Pored tog gola, naša selekcija imala je dosta šansi koje nije konkretizovala.

- Zasluženo smo pobijedili San

Marino, ali smo do pobjede došli teže nego što smo očekivali. Pogotovo u prvom dijelu igre, kada smo imali prividnu dominaciju, ali nijesmo uspjeli da postignemo gol. U drugom dijelu bilo je za nijansu bolje, dali smo gol i imali nekoliko dobrih šansi koje nijesmo realizovali. Najvažnije je da smo turnir otvorili pobjedom i siguran sam da možemo bolje u narednim utakmicama – izjavio je selektor Ljesar.

Naredni rival naše selekcije je Gibraltar. Taj duel igra se danas od 15 časova.

R. P.

Menadžer Jirgen Klop je oduševljen izdanjem krilnog napadača Luisa Diasa (25), koji je u pobjedi Liverpula 3:1 u gostima protiv Benfike, u prvom meču četvrtfinala Lige šampiona, igrao izuzetno.

Kolumbijac, do januara ove godine igrač Porta, golom je postavio konačan rezultat, a imao je i asistenciju. Odigrao je izuzetno požrtvovano u oba

pravca i pokazao da je veliko pojačanje za Liverpul, za završnicu borbe u Premijer ligi i Ligi šampiona.

- To nije samo igrač vrhunskog nivoa, Dias je svjetska klasa.

Uživanje za mene je da radim sa Luisom svakodnevno, više sam nego srećan što je odlučio da nas pojača u januaru – poručio je Njemac Klop nakon trijumfa u Lisabonu.

Njegov tim je praktično osigurao mjesto u polufinalu u evropskoj eliti, a Klop je istakao da je ekipa imala šansu i za ubjedljiviji trijumf u sudijskoj nadoknadi. ,,Redse“ u nedjelju čeka veliki derbi i direktan duel za vrh Premijer lige, kada budu gostovali Mančester sitiju, aktuelnom lideru, od kog imaju dva boda manje.

R. A.

Trener Atletiko Madrida ipak ne odustaje od borbe za Ligu šampiona

Simeone: Siti je najjači tim svijeta Dijego Simeone je nakon poraza Atletiko Madrida 1:0 u gostima Mančester sitiju poručio da njegov tim ne odustaje od borbe za polufinale Lige šampiona.

Madriđani će na svom terenu 13. aprila imati šansu za revanš, a slavni argentinski trener Simeone je poručio da ima razloga da bude zadovoljan nakon prvog meča četvrtfinala.

- Kolega Pep Gvardiola, menadžer Sitija, me iznenadio.

Moram da priznam da sam očekivao da će Fil Foden početi meč. Moram i da kažem da je uživanje gledati kako Siti igra.

To strpljenje koje imaju u igri.

Ipak, i mi i oni smo željeli samo jedno, da pobijedimo. Možda su i najbolji tim na svijetu. Malo ćemo promijeniti način igre u revanšu, ali sve je isto za njih,

Siti će igrati isto. Ipak, skromnošću i napornim radom, uspjećemo da ostanemo u takmičenju sa njima. Vidjećemo dokle će nas sve to dovesti – poručio je Simeone.

Gol za trijumf ,,građana“ postigao je ofanzivac Kevin de Brujn u 70. minutu, a sve do tada Simeoneov defanzivni ,,blok“ u dvije linije sa po pet igrača je perfektno funkcionisao. R. A.

Arena

20 Fudbal

Četvrtak, 7. april 2022.

Sutjeska rutinski savladala Podgoricu i sačuvala „plus 11“ u odnosu na Bu

Poraz crnogorskih omladinki Litvanija Crna Gora

1 0

JEGLAVA – Trening centar ,,Jelgava“. Sudija: Mihele Šmelcer (Švajcarska). Strijelac: Proskevičuite u 32. minutu.Žuti kartoni: D. Švarcaite (Litvanija), Ralević, Miletić (Crna Gora).

LITVANIJA: Bikute, Švarcaite, Špakovskaja, Jesaitite, Bikute, Slankauskaite, Inčite, Švarcaite, Šupelite, Toropavaite (od 81. Makareviučiute), Proskevičuite.

CRNA GORA: Miličić, Janjušević, Marković, Savović (od 60. Kaluđerović), Ralević, Miletić, Sarić, Cimbaljević (od 72. Bjelanović), Simonović, Bicić (od 72. Radmanović (od 87. Draganić), Petrović. Ženska omladinska reprezentacija Crne Gore porazom je otvorila nastup u Ligi B kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Uprkos incijativi i boljoj igri naše selekcije, Litvanija je upisala minimalnu pobjedu u prvom kolu turnira koji se igra u Letoniji.

- U utakmicu smo ušli sa prevelikom željom da postignemo gol, a zatim došli u situaciju da primimo gol poslije jedne neopreznosti zadnje linije. Litva-

niji je to bio jedini šut na gol, ali smo znali da su opasni u transformaciji iz odbrane u napad, kada oduzmu loptu protivniku.

Nažalost, tu situaciju nijesmo uspjeli da spriječimo. Odlučio je taj momenat, iako smo mi gotovo sve vrijeme imali inicijativu i stvarali šanse. Djevojke su dale sve od sebe, međutim, ovog puta to nije bilo dovoljno – kazao je Ivan Tatar, koji na ovom turniru obavljao funkciju selektora naše reprezentacije.

Trenutak odluke desio se u 32. minutu, kada je Meide Proskevičuite savladala Svetlanu Miličić udarcem sa nešto manje od 20 metara.

Minut nakon toga, Nejla Bicić je bila u šansi, međutim, pri pokušaju da zaobiđe protivničkog golmana, otišla je previše u stranu i promašila. U 55. minutu Marijana Cimbaljević je izvela prekid sa lijeve strane, poslije kojeg je Jelena Petrović kasnila djelić sekunde da loptu sprovede u mrežu Litvanije. Odličan pokušaj Cimbaljević je imala u 69. minutu, međutim, njen udarac sa desetak metara zaustavila je Aušrine Bikute.

Naredni meč u grupi Crna Gora igra protiv Letonije, u subotu od 15 časova.

R. P.

PODGORICA – Fudbaleri Sutjeske savladali su Podgoricu (1:0) na „DG Areni“, čime su i poslije prvog kola posljednjeg kruga šampionata sačuvali „plus 11“ u odnosu na Budućnost, tako da lider nastavlja da korača ka šampionskoj kruni.

Ipak, kada je u pitanju jučerašnji meč, obilježile su ga i dvije situacije, sa starta i samog kraja – već u četvrtom minutu povrijedio se golman Vladan Giljen, koji je imao vazdušni duel sa Matijom Krivokapićem, dok je u sudijskoj nadoknadi zaigrao Dragan Grivić, prvi put nakon 8. avgusta prošle godine, kada je protiv Jezera doživio težak prelom noge, pa je sjajni bek tako upisao prve minute nakon 241 dana.

Sam početak meča, odnosno gotovo cijelo prvo poluvrijeme donio je nezanimljiv fudbal, sa malo nekih konkretnijih dešavanja. Iako Podgorica nije uputila šut u okvir gola Sutjeske, golman Sutjeske zaradio je povredu u 4. minutu, a igru je napustio tek dvadesetak minuta kasnije, jer zbog bolova nije mogao da idrži do poluvremena, što je bio cilj medicinske ekipe. Međutim, rezervni čuvar mreže Suad Ličina nije imao potrebe ni da interveniše, jer je Podgorica u finišu prvog dijela priprijetila samo nakon pokušaja Sentokua i Boljevića, sa preko 30 metara, a isti igrači

Mornar ni poslije sedam i po mjeseci nije trijumfovao na „Topolici“

Loš niz nastavljen, slijedi borba za spas Mornar

1

BAR – Mornar je remizirao protiv Petrovca (1:1) i tako nije uspio da prekine dvije loše tradicije.

Petrovac

1

1

0

Stadion: SRC ,,Topolica“. Gledalaca: 300.

Sudija: Miloš Bošković (Podgorica) Golovi: 1:0 Raičević u 34, 1:1 Mikijelj u 64. Žuti kartoni: Raičević, Ćetković (Mornar), Vukčević, Ivanović, Radulović, Gazivoda, Marković (Petrovac).

Mornar

Petrovac

Baltić Raičević Baošić Grbić (od 80. Poček) Stevanović Ćetković (od 80. Guzina) Kaluđerović Cvijović Pajović Škrijelj (od 74. Sekulović) Seratlić

Radulović Gazivoda (od 46. Vujović) Rolović (od 56. Bašić) Milić (od 46. Zvrko) Stešević (od 46. Osmanović) Živanović Vukčević Ivanović Tačibana Marković Mikijelj (od 90+1. Bumbar)

Barani su u primorskom derbiju osvojili bod protiv Petrovca, kojeg su posljednji put na svom terenu savladali 21. maja 2011. godine, a na taj način nijesu prekinuli post i ni nakon sedam i po mjeseci nijesu konačno slavili na ,,Topolici“ (posljednji trijumf ove sezone Mornar je ostvario 21. avgusta prošle godine protiv Jezera)...

Mornar je tako nastavio lošu seriju rezultata, pa je nakon prvog kola posljednjeg kruga šampionata jasno da Barani neće biti u igri za Evropu, već da ih čeka bitka za spas, jer su na tri boda od zone baraža.

Petrovac je imao dosta kadrovskih problema, a Mornar silno motivisan kao i uvijek u komšijskom derbiju. Sam početak meča pokazao je da će domaćin

jurišati na trijumf, dok je Petrovac bio oprezan, sa zadacima da na sredini pariraju rivalu i da zaustave Škrijelja i Ćetkovića.

Domaćin je u prvih desetak minuta imao šanse Ćetkovića iz prekida, dok je u 26. minutu nakon akcije Cvijovića i Ćetkovića Grbić imao šansu, ali je lopta prošla pored gola. Period bolje igre Mornar je rezultirao zasluženim vođstvom – igrao se 33. minut, kada je nakon prekida Ćetkovića, Raičević sa peterca glavom matirao Radulovića – 1:0. U samom finišu prvog dijela igre Petrovac je mogao da dođe do gola, ali je Gazivoda pogodio stativu.

Petrovac je u nastavku krenuo konkretnije, jer je Nikola Rakojević ubacio Vujovića, Zvrka i Bašića, čime je jasno pokazao da želi što prije gol. Istina, Mornar je na startu imao šanse da riješi meč - Škrijelj je u 53. minutu bio u šansi, ali je njegov

Detalj sa jučerašnjeg meča u Lješkopolju

imali su „šanse“ i u nastavku.

Sentoku u 79. minutu glavom, te Boljević iz prekida tri minuta kasnije…

Sutjeska je u prvom poluvremenu djelovala ležerno, bez prevelike želje i posebne agresije, a nakon pokušaja Kneževića u 15. minutu, lider je u 31. minutu stigao do prednosti, totalno neočekivano. Ali, još jednom se pokazalo koliko lideru znači individualni kvalitet Jovovića. Reprezentativac

FSCG

Liga B kvalifikacija za Evropsko prvenstvo

Povreda Giljena, pov Grivića i rutinski triju

Crne Gore je sa centra idealno uposlio Kneževića, koji je probio po desnom boku, idealno centrirao, a na peterac lopta je pogodila Cicmila, koji je u želji da spriječi Janjića da šutira, ugurao loptu u gol za 0:1.

Iako je Sutjeska bila bez Matanovića, Libijca Zika, Eraković i Marković zaigrali su tek u nastavku, Nikšićani su bez problema odradili posao do novog trijumfa. Lider je u nastavku imao nevjerovaDemir Škrijelj na prošlom meču protiv Petrovca

udarac sa 18 metara završio pored gola. Ređale su se šanse Pajovića i Raičevića, a onda je u 64. minutu uslijedio šok za domaće. Nakon prekida koji je izveo Petar Vukčević, Mikijelj je glavom pogodio za 1:1, koji je i u 79. minutu imao šansu za preokret.

Ulaskom Sekulovića, Počeka i Guzine, domaći su posljednjih 10 minuta krenuli na sve ili ništa, Guzina je imao dva puta priliku, a onda je u posljednjim

trenucima došlo do nevjerovatne drame. Golman Radulović je pogriješio, lopta pogodila Guzinu, završila u mreži, a iako je sudija Bošković pokazao na centar, ubrzo je promijenio odluku zbog ofsajda na asistenciju pomoćnika Todorovića.

To je izazvalo veliko negodovanje domaćih navijača, od kojih su neki željeli i fizički da se obračunaju sa službenim licima, a primjetna je bila i nervoza između igrača...

R. P.

tan broj šansi, ali su Jovović, Nikač, Bubanja, Marković i Janjić bili neprecizni.

Nikšićani su prijetili odmah na startu nastavka, kada su kombinovali Jovović i Janjić koji je ipak dao jaku loptu za Nikača, dok je u 50. minutu Bubanja bio neprecizan, nakon voleja sa nešto više od 20 metara.

Golman domaćih Ivezić sjajno je intervenisao u 54. minutu, kada je Janjić na drugoj strani kaznenog prostora uposlio

Ekipa iz Tuzi slavila na gostova

Dečić sa ,,Tre Dečić je prekinuo seriju Zete od dva trijumfa, ostavio je ,,zakucanu“ za dno sa šest bodova manje od Podgorice i trijumfom od 2:1 preskočio Iskru.

Sastav Miljana Radovića popeo se na treće mjesto poslije zasluženog slavlja na ,,Trešnjici“, gdje Zeta igra lošije nego na strani.

Ekipa iz Tuzi od starta je bila bolji rival, već u šestom minutu Bećiraj je pogodio stativu, u 14. je Vuljaj izblokiran u petercu ,,vukova“, a sve to bila je najava vođstva koje je uslijedilo u 16.

Golman Velimirović želio je da dribla Marušića, koji je ,,ukrao“ loptu i lako pogodio mrežu.

Najljepšu akciju u prvom poluvremenu gosti su izveli u 23, kada su se poigrali s odbranom Zete, ali je Vuljaj bio neprecizan s peterca.

Prethodno je Marušić šutirao s ivice šesnaesterca, a nedugo potom je Pešukić pokušao glavom.

Mreža Zete se ipak ponovo zatresla. Četiri minuta prije odlaska na odmor Vuljaj je pokrenuo akciju, odigrao na lijevu stranu, a onda dočekao precizan centaršut i 11. golom u prvenstvu lansirao Dečić na 2:0.

Arena

Telekom 1. CFL D. MALIDŽAN

Četvrtak, 7. april 2022.

udućnost

vratak umf lidera D. MALIDŽAN

Podgorica

Sutjeska

00 1

1

Stadion: DG ,,Arena“. Gledalaca: 200.

Sudija: Nikola Vođević (Podgorica).

Gol: 0:1 Cicmil u 31. (autogol) Žuti kartoni: Đajić, Čelebić (Podgorica), Drinčić (Sutjeska).

Podgorica Ivezić A. Krivokapić (od 46.

Muharemović) Boljević Cicmil Sentoku (od 86. Adrović) Đajić Maraš Bajović (od 62. Terzi) M.Krivokapić (od 73.

Mrvaljević) Ukšanović Čelebić (od 73. Joković)

Sutjeska Giljen (od 26. Ličina) Knežević (od 46. Eraković) Jovović (od 90+3. Grivić) Drešković Vučić Nikač (od 62. Marković) Drinčić Augusto Janjić (od 62. Pajović) Vlahović Bubanja

veoma agilnog Vlahovića.

Posljednjih pola sata zaigrali su Pajović i Marković, a nekadašnji prvi strijelac lige, odmah u 64. minutu imao je sjajnu situaciju, nakon idealne lopte Vlahovića, ali je bio neprecizan. Marković je u 68. minutu pokušao sa ivice kaznenog prostora, Ivezić je proslijedio u korner, a nakon ubačene lopte iz ugla šansu

0:1

Budućnost - Rudar

2:0

Jezero - Iskra

3:1

Zeta - Dečić

1:2

Mornar - Petrovac

1:1

Tabela 1. Sutjeska

28 18 8 2 45:18

62

2. Budućnost 28 15 6 7 53:34

51

3. Dečić

28 11 11 6 43:33 44

4. Iskra

28 12 6 10 35:30 42

5. Petrovac

28 9 11 8 42:41

38

6. Jezero

28 10 5 13 32:37

35

7. Mornar

28 7 11 10 22:32

32

8. Rudar

28 7 8 13 30:43 29

9. Podgorica 28 6 8 14 29:46 26 10. Zeta

28 4 8 16 26:43 20

U narednom kolu (10. aprila) sastaju se: Mornar - Budućnost, Petrovac - Podgorica, Sutjeska - Zeta, Dečić - Jezero, Iskra - Rudar.

LISTA STRIJELACA 11 - Vuljaj (Dečić) 10 - Raičković (Budućnost), Miličković (Petrovac) 9 - Ivanović (Budućnost), Bašić (Petrovac) 8 - Faust (Jezero) 7 - Camaj (Dečić), Sekulić (Iskra), Živković (Rudar), Vukčević (Zeta), Đukanović (Budućnost)

je imao i Drinčić. Pritiskao je lider do kraja, a u samom finišu ni Eraković nije uspio da R. P. pogodi…

anju Zeti

ešnjice“ na treću poziciju POGODIO ZA POBJEDU: Kristijan Vuljaj (lijevo)

1

00

Vasilije Terzić postiže gol iz jedanaesterca

Budućnost bez većih problema savladala Rudar

,,Plavi“ pobjeđuju, ali ne smanjuju razliku Sigurna pobjeda Budućnosti protiv Rudara (2:0) u 28. kolu Telekom 1. CFL, ukupno druga u nizu, kao potvrda da se ekipa uzdigla poslije neprijatnog poraza od Jezera uoči pauze u prvenstvu.

Tim Aleksandra Nedovića pobjeđuje, ali ne smanjuje zaostatak za Sutjeskom, koja je trijumfom nad Podgoricom zadržala ,,plus 11“.

Budućnost će na kraju gotovo sigurno biti druga, dok je pred Rudarom osam kola borbe za opstanak. Veliki izazov čeka novog trenera Srđana Nikića, koji je sa tribina gledao partiju svojih izabranika, smještenih u zoni baraža.

Budućnost je od starta bila raspoložena za igru, s jasnom idejom da preko lijeve strane pronađe pukotine u odbrani gostiju, kojima je dugovala revanš nakon decembarskih 3:1 pod Golubinjom.

Dva puta u roku od tri minuta u ulozi asistenta mogao je da se nađe Andrija Ražnatović.

U 14. je poslije odličnog pasa Branislava Jankovića odigrao povratnu za Đukanovića koji je šutirao pored stative, da

bi u 17. iz prvog dodira ubacio loptu u šesnaesterac gdje je defanzivac gostiju bio spretniji od Đukanovića.

Rudar nije bio striktno defanzivno orijentisan, niti mu je pozicija na tabeli dozvoljavala da misli samo o defanzivi.

Pljevljaci su nastojali da iskoriste povremene ,,smetnje na vezi“ između linija domaćeg tima, a jedna takva omogućila mu je veliku šansu Žarka Popovića u 22. minutu.

Ofanzivac gostiju imao je zicer poslije lošije reakcije Pavličića kojem je ispala lopta iz ruku, ali je iz okreta šutirao van okvira gola.

Osam minuta kasnije stigla je kazna – Lazar Mijović je ,,zalomio“ rivala u namjeri da namjesti loptu na lijevu nogu, a pored njega se našao Đukanović koji ju je neodbranjivo poslao u suprotni ugao.

Do kraja poluvremena nije bilo većih uzbuđenja, osim optičke varke kada je Ognjen Gašević izveo slobodan udarac – s novinarskih pozicija moglo se pomisliti da je zatresao mrežu Budućnosti, ali ipak je u pitanju bila zaštitna mreža na južnoj tribini.

Nastavak je počeo ofanzivnim talasom Budućnosti, koja je za dva minuta imala isto toliko šansi. Kod prve je u centru zbivanja bio Zoran Petrović, da bi se potom Mijović spetljao u petercu Rudara.

Momenat iz 49. usmjerio je tok utakmice. Aleksa Golubović je faulirao Đukanovića u prodoru, sudija Radoje Pajović pokazao na bijelu tačku, a potom i na centar nakon što je Vasilije Terzić bio siguran izvođač jedanaesterca.

Mijović je u 53. propustio još jednu veliku šansu, šut glavom odlično mu je odbranio Agović, ali osim žala što se mladi napadač nije upisao u strijelce Budućnost nije imala razloga za brigu.

Rudar je bezuspješno pokušavao da uzvrati, a Aleksandar Nedović dobio mogućnost da izvrši izmjene bez straha da će to poremetiti koncepciju.

Dvije opasnosti po gol Budućnosti, obje u 70. minutu poslije prekida, otklonio je Đorđije Pavličić. Miljenik najvatrenijih pristalica ,,plavih“ potvrđuje da je pouzdana opcija između stativa u odsustvu Miloša Dragojevića...

Budućnost

Rudar

Pavličić Raspopović (od 26. Mirković) Dakić Adžić Ražnatović (od 84. Ćetković) Janković (od 62. Novović) Terzić Đuričković Đukanović (od 84. Perišić) Mijović Petrović (od 62. Milošević)

Agović A. Golubović Krneta M. Golubović Čavor (od 84.

Krstonijević) Peličić (od 82. Čepić) Macui Gašević Kasalica (od 70. S. Golubović) Ernec (od 46.

Prenkočević) Popović

- Veći dio utakmice smo igrali dobro, imali posjed, ali bilo je stvari koje mi se nijesu svidjele. Ne smijemo da dozvolimo Rudaru da nam kod 2:0 pravi kontre, trebalo je mnogo ranije da ,,zatvorimo“ utakmicu, promašili smo dosta šansi. Posljednjih 20 minuta meča mi se, ponavljam, ne dopadaju. Ali imali smo mnogo mladih igrača, sve ovo je dio procesa. Svjesni smo da je Sutjeska odmakla, ali moramo da branimo klub, da pokušamo da pobijedimo sve do kraja, igramo dostojanstveno i usredsredimo se na osvajanje Kupa – rekao je trener ,,plavih“ Aleksandar Nedović.

Rudar je u neprijatnoj situaciji.

- Dobro smo otvorili meč, imali šansu preko Popovića kad je promašio prazan gol. Da smo poveli, sve bi bilo drugačije.

Stigla nas je kazna, a onda smo početkom nastavka primili i gol iz penala koji ne bih da komentarišem da li je postojao.

Ova mlada ekipa dala je sve od sebe, probali smo da se vratimo, ali nijesmo uspjeli. Rudar je veliki klub, siguran sam da ćemo bez baraža izboriti opstanak – izjavio je kapiten Milija Golubović.

Ne. K.

SERIJA BEZ KRAJA: Plavljani ubjedljivi protiv Danilovgrađana za treći vezani trijumf Zeta

1

Dečić

0

22

Stadion: „Trešnjica“. Gledalaca: 500 Sudija: Savo Vujović (Cetinje) Golovi: 0:1 Marušić u 16, 0:2 Vuljaj u 41, 1:2 Maraš u 53. Žuti kartoni: Miranović, P. Vukčević, Tuzović (Zeta), Vucaj, Pešukić, Đeljaj (Dečić)

Zeta je od starta nastavka krenula ofanzivno i već u 51. mogla da smanji. Imala je idealnu priliku iz jedanaesterca poslije prekršaja Tućija nad Đoljajem, ali je šut Tačibane s bijele tačke golman Dragojević odbranio nogom. ,,Vukovi“ nijesu potonuli jer su do pogotka stigli dva minuta kasnije. Aleksa Maraš, koji je zimus stigao upravo iz Dečića, postigao je efektan pogodak poslije kornera sa desne strane.

Domaćin je dao sve da izjednači, nije uspio, a na kraju je mogao da primi treći gol.

2

Rudar

Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 400.

Sudija: Radoje Pajović (Podgorica) Golovi: 1:0 Đukanović u 30, 2:0 Terzić (pen) u 49. Žuti kartoni: Adžić, Ražnatović (Budućnost), Ernec, Krneta (Rudar)

Rezultati Podgorica - Sutjeska

Budućnost

21

Zeta

Dečić

Velimirović Tuzović Đukanović Đurović Đinović Krstović Roganović Tačibana (od 70. Zahorulko) Burzanović (od 46. P. Vukčević) Miranović (od 46. Đoljaj) Maraš (od 81.

Globarević)

Dragojević Drešaj (od 82.

Jovanović) Đeljaj Tući Božanović Nikolić Marušić (od 78. Janketić) Vucaj Pešukić Vuljaj Bećiraj (od 68.

Krkanović)

U prilici je bio Vuljaj, ali je Velimirović loptu skrenuo u korner.

Ne. K.

Jezero deklasiralo Iskru i pobjeglo od baraža PODGORICA – Jezero je u transu! Plavljani su nakon velikih pobjeda protiv Budućnosti i Rudara uspjeli neočekivano da deklasiraju Iskru (3:1), a uz poraze Podgorice i Rudara, sada su pobjegli od opasne zone, čime su napravili dobar iskorak ka opstanku bez baraža…

Jezero je potvrdilo idealnu formu, a sjajno otvaranje krunisao je golom već u osmom minutu.

Bošnjak je sve odlično odradio, uposlio Fausta, koji se između dva štopera izborio i glavom pogodio za 1:0. Taj gol bio je početak izuzetno sadržajnog prvog poluvremena, u kojem je Jezero dokazalo da i protiv timova iz vrha ima šta da pokaže i da definitivno ne zaslužuje da

bude u opasnoj zoni.

Vrlo agilni Bošnjak priprijetio je sa distance u 14. minutu, dok je Iskra koja je jurila bodove da bi sačuvala mjesto u evropskoj zoni, prvi put imala šansu u 16. minutu. Ali, nakon centaršuta Vukovića, Tučević je šutirao, ali je lopta završila u korneru.

Golman Plavljana Asanović spasio je svoj tim u 22. minutu, kada je Sekulić nakon asistencije Jamamota, imao idealnu šansu.

Odmah na drugoj strani istakao se i Kordić. Mendić i Adžović su kombinovali, Lambulić šutirao, a golman Danilovgrađana loptu sproveo u korner. Međutim, već u 24. minutu bilo je 2:0. Upravo nakon ubačene lopte iz kornera, Kordić je kratko odbio, a Vla-

dislav Radenović bio na pravom mjestu i pogodio za 2:0.

U nastavku Jezero je čekalo svoju šansu da riješi meč, a Iskra krenula na sve ili ništa.

Vilijan je donio živost, imao slobodnjak, ali Iskra i period bolje igre na sredini nije „naplatila“. Nakon šanse Fausta u 67. minutu, te u 68. minutu, kada je nakon udarca Vlaisavljevića, Kordić kratko odbio, Argentinac je pogodio u 72. minutu. Nakon dubinske lopte za Vlaisavljevića, brzonogi ofanzivac odigrao je povratnu za Fausta koji je pogodio za 3:0.

Iskra je bila u šoku, ali je Brazilac Vilijan u 83. minutu uspio da evrogolom smanji prednost, ali ni nakon toga Danilovgrađani nijesu mogli da naprave neki ozbiljniji pritisak.

R. P.

Jezero

Iskra

32 1

0

Stadion u Beranama. Gledalaca: 400.

Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica).

Golovi: 1:0 Faust u 8, 2:0 V. Radenović u 24, 3:0 Faust u 73, 3:1 Vilijan u 83. Žuti kartoni: Đurković (Jezero), Sekulić (Iskra).

Jezero

Iskra

Asanović Bošnjak (od 64.

Vlaisavljević) Faust (od 80. Račić) Radunović Vuković (od 80.

Redžepagić) V. Radenović Lambulić Adžović (od 74. Kontić) Mendi (od 80. S. Radenović) Dedić Đurković

Kordić Pešukić (od 46. Vilijan) Tučević (od 46. Đurišić) Sekulić (od 68. Kojašević) Pavlović Šaletić Jamamoto O. Obradović Kumburović Vuković (od 76. B. Obradović) Šahman (od 68. Perović)

22

Sportski miks

Arena

Junior SC Derbija Luka Đurović protiv Šušnja upisao indeks korisnosti 51, što je najbolji učinak u sezoni u Prvoj B ligi Crne Gore

Rekord Prve B lige kao rođendanski poklon PODGORICA – Četiri dana nakon što je proslavio 16. rođendan, Luka Đurović je obilježio utakmicu u Prvoj B košarkaškoj ligi Crne Gore.

Mladi i talentovani košarkaš juniorskog tima SC Derbija, visok 198 cm, koji igra na poziciji pleja i beka, bio je proteklog vikenda najbolji pojedinac meča 21. kola, u kojem je njegov tim u barskoj ,,Topolici“, nakon dva produžetka, savladao Šušanj – 105:95. Đurović je meč završio sa 34 poena, 15 skokova, osam asistencija i sedam ukradenih lopti, te šest izgubljenih, za indeks korisnosti 51, što je novi sezonski rekord seniorske Prve B lige.

Nadmašio je tako saigrača Davida Mirkovića, koji je 13. marta u pobjedi protiv Montenegra imao indeks 50 (za 40 minuta ubacio 32 poena, imao 18 skokova i sedam asistencija).

Interesantno, Đuroviću je to bila tek druga utakmica nakon pauze od mjesec i po zbog povrede. Đurović je juče, u posljednjem kolu, sa 18 poena bio najefikasniji u trijumfu juniora SC Derbija protiv Sedmice (76:62), kojim je mladi podgorički tim završio takmičenje na devetom mjestu, sa šest pobjeda i 16 poraza.

SC Derbi, koji vodi Miloš Kovač, podmladak je istoimenog abaligaša, koji se osim u kadetskoj ligi takmiči i sa seniorskim ekipama u Prvoj B ligi. Koncept je isti kao i u prvom timu – vrijedan rad, a kroz duele u seniorskoj konkurenciji – stasavanje, sticanje dragocjenog iskustva i stvaranje budućih uspješnih generacija crnogorske košarke.

Luka Đurović i njegovi drugovi iz kadetskog tima David Mirković i Vasilije Todorović bili su i dio juniorske ekipe SC Derbija, pod vođstvom Borivoja Stanišića, koja je krajem novembra prošle godine u Laktašima, na polufinalnom turni-

NOVI REKORDER: Luka Đurović

Osmostruki šampion svijeta motociklizma dobio odobrenje ljekara

Markes spreman da vozi u Ostinu

Velika MotoGP zvijezda Mark Markes dobio je dozvolu ljekara da nastupi na Velikoj nagradi Amerike u Ostinu 10. aprila.

Slavni Španac, osmostruki šampion svijeta motociklizma, oporavljen je od povrede ramena i više nema problem sa ,,duplim vidom“, koji ga je mučio nakon teškog pada na trci u Indoneziji.

- Naravno da se radujem zbog šanse za povratak, naročito me raduje što će to biti na jednoj od

Košarkaši Budućnost Volija grupnu fazu Evrokupa završili na 5. m PODGORICA – Nakon poraza kod kuće od Burga, u pretposljednjem kolu, bilo je jasno da će biti potrebno pravo malo čudo da se u posljednjem kolu poklope kockice, pa da košarkaši Budućnost Volija povrate mjesto koje daje prednost domaćeg terena u osmini finala Evrokupa.

Ali, to se nije dogodilo, i pored pobjede Podgoričana u Bursi, jer su rivali „plavih“ za treće ili četvrto mjesto opravdali uloge favorita. Virtus je to uradio isto veče kad je Budućnost slavila, pobijedivši u gostima Burg, a jednako ubjedljiva je u gostima bila i Cedevita Olimpija protiv Promitesa.

Takav rasplet je ostavio Budućnost na petom mjestu, sa skorom 10-8, što znači da će izabranici Aleksandra Džikića meč osmine finala, 26. ili 27. aprila, igrati u gostima, protiv četvrtoplasirane ekipe grupe A, a to je Andora.

POBJEDA ZA VILIJA

ru juniorske ABA lige. Mlađani podgorički sastav je osvojio prvo mjesto u grupi B, sa svih pet pobjeda, i izborio plasman na finalni turnir, na kojem će u polufinalu igrati protiv vršnjaka iz Cedevita Olimpije. Đurović, Mirković i Todorović su najveću minutažu zajedno dobili

protiv Splita i sva tri kadeta su imala dvocifren poenterski učinak (Todorović 21, Mirković 17, Đurović 13 poena).

Ovakve partije Đurovića i drugova ohrabrenje su i za kadetsku reprezentaciju Crne Gore koja će ove godine učestvovati na Evropskom prvenstvu. S. J.

Četvrtak, 7. april 2022.

Košarkaši Budućnost Volija su pobjedu u Bursi posvetili Viliju Ridu, koji je zbog teške povrede Ahilove tetive završio sezonu, što je veliki hendikep za Podgoričane u finišu sezone.

- Vili, volimo te, dušo – rekao je Kendrik Peri poslije utakmice, noseći Ridov dres za zagrijavanje.

Tokom intervjua na poluvremenu, Džastin Kobs je kazao: - Poruka mom bratu Viliju, radimo ovo za tebe, dječko.

Odsustvo Rida je oslabilo igru u reketu „plavih“, pa je Bursa bila bolja u skoku (26:24), posebno ofanzivnom (11-3). Domaćin je nakon ofanzivnog skoka upisao 15 poena, a Budućnost samo dva.

Međutim, iako bez Rida, „plavi“ su u Bursi odigrali, vjerovatno, najbolju partiju poslije posljednjeg Fibinog prozora, bez obzira na ubjedljivije pobjede protiv Cibone i Zadra u ABA ligi, te Promiteasa u Evrokupu. Ako se izuzmu pobjede u polufinalu Kupa Crne Gore (protiv Podgorice i Mornara), Budućnost je prvi put od početka februara vezala dvije pobjede, pošto je pred meč u Turskoj uspješno

Podgorič putem do Rezultati i tabela 18. kolo: Bursa – Budućnost Voli 86:89, Burg – Virtus 68:90, Valensija – Ulm 103:71, Promiteas – Cedevita Olimpija 67:88, Gran Kanarija – Venecija 69:76.

1. Gran Kanarija 2. Valensija 3. Ced. Olimpija 4. Virtus 5. Budućnost Voli 6. Venecija 7. Bursa 8. Ulm 9. Burg 10. Promiteas

18 12 6 1453:1366 18 12 6 1554:1440 18 11 7 1540:1479 18 11 7 1519:1465 18 10 8 1413:1420 18 9 9 1380:1355 18 8 10 1459:1499 18 7 11 1432:1465 18 6 12 1415:1471 18 4 14 1279:1484

Parovi osmine finala Gran Kanarija - Slask Valensija - Hamburg Cedevita Olimpija – Turk Telekom Virtus - Litkabelis Huventud - Ulm Partizan - Bursa Metropolitan - Venecija Andora – Budućnost Voli

preskočila gostovanje Krki u ABA ligi.

Bursa je protiv Budućnosti vodila samo dva puta (2:0, 8:6), četiri puta je rezultat bio izjednačen (2:2, 6:6, 8:8, 72:72), dok su gosti vodili tokom najvećeg dijela meča, najviše sa 11 poena.

Pokazali su mirnoću i sigurnost u finišu kada se Bursa vratila u meč, i na kraju su zaslužno pobijedili sa 89:86.

A uradili su to sa odličnim procentima šuta – 69,7 odsto (3323) za dva i 47,1 odsto (17-8) za tri poena, uz svih 19 pogođenih slobodnih bacanja.

ODLIČAN START, PA PAD Budućnost je odlično otvorila takmičenje u grupi B, trijumfom u gostima protiv Ulma (86:79), te pobjedama kod kuće protiv favorita takmičenja, Valensije (71:70) i Virtusa (86:82). Prvi poraz su doživjeli u četvrtom kolu, u gostima od Venecije

Novi ugovor kao poklon za rođendan

Vujović još dvije godine u Navi PODGORICA – Crnogorski rukometaš Filip Vujović proslaviće danas 26. rođendan, a poklon od kluba stigao je dan ranije.

mojih omiljenih staza. Imam divne uspomene iz Teksasa i uživam da vozim u Ostinu.

Mnogo toga smo propustili, čeka nas dosta napornog rada – poručio je zvijezda Honde Markes. Šestostruki šampion svijeta u najjačoj MotoGP klasi samo jednom tokom karijere nije trijumfovao u Teksasu, 2019. godine. Uprkos problemima na startu sezone zaostatak u generalnom plasmanu nije veliki – lider Aleš Espargaro ima tek 45 poena.

R. A.

Košarkaši Budućnost Volija pozdravljaju svoje vjerne navijače

Lijevo krilo iz Nikšića produžilo je ugovor sa Navom na dvije godine.

Vujović je u Navu stigao na ljeto 2020. iz Kangasa i postao je-

(72:67), nakon čega su uslijedila nove dvije, ubjedljive pobjede, u „Morači“ – protiv Cedevita Olimpije (91:60) i u gostima nad Promiteasom (89:60).

U 7. kolu je Budućnost prvi put poražena u „Morači“, od Gran Kanarije (83:76), ali to nije ostavilo traga, jer su „plavi“ poslije toga u gostima pobijedili Burg (86:82) i teško kod kuće Bursu (83:82). Na polovini takmičenja, dakle, imali su skor 7-2 i bili kandidat za prva dva mjesta u grupi, i pored problema sa povredama i bolestima igrača.

Od 19. januara i poraza kod

dan od boljih igrača člana elitnog ranga španskog rukometa.

- Volim ovaj klub i ovo mjesto i novi ugovor je zapravo uvjerenje da zajedno možemo napraviti velike stvari – rekao je Vujović za klupski sajt.

- Mislim da sam u posljednje dvije sezone sazrio i kao igrač i kao osoba. Klub se trudi da se osjećam dobro, zadovoljno i motivisano. Vjerujem da ću nastaviti da napredujem. Navijačima mogu da obećam da nikada neću odustati i da ću se boriti do posljednje sekunde.

Ne. K.

Odluka Rukometnog saveza Crne Gore

Podgorica domaćin završnice Kupa PODGORICA – Finalni turnir Kupa Crne Gore za muškarce za 2022. godinu i finale Kupa za žene biće održani u Podgorici 20. i 21. maja, saopšteno je iz Rukometnog saveza Crne Gore.

Komisija za takmičenje Upravnog odbora RSCG donijela je odluku nakon javnog

otvaranja ponuda koje su dostavljene na konkursu.

Ponude su dostavili Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za kulturu i sport i Rukometni klub Budvanska rivijera Budva, čiji predstavnici Miloš Antić i Dejan Nikolić su prisustvovali javnom otvaranju ponuda

u prostorijama Saveza.

U polufinalnim duelima Kupa za muškarce, 20. maja igraće Budvanska rivijera Budva – Lovćen i Budućnost Podgorica – Rudar, dok je finale zakazano za 21. maj.

Za trofej u konkurenciji rukometašica igraće Budućnost Bemax i Nikšić.

R. A.

Arena

Četvrtak, 7. april 2022.

Sportski miks

mjestu grupe B, pa će u osmini finala igrati u gostima protiv Andore

U Bursi drugi najbolji učinak sa linije bacanja Prije meča protiv Burse, Budućnost je imala 80,2 odsto realizacije slobodnih bacanja. Protiv turskog tima je, međutim, bila savršena – 19 od 19. To je drugi najbolji učinak sa linije penala u klupskoj istoriji. Budućnost je bolji učinak imala 16. novembra 2004. godine, u pobjedi u “Morači” protiv belgijske ekipe Spiru Šarloa (82:68), kada su “plavi” ubacili svih 24 slobodnih bacanja!

Od 19 pogođenih bacanja protiv Burse, Džastin Kobs je pogodio 10, Kendrik Peri i Di Džej Sili po dva, a Zoran Nikolić jedno.

U petak sa FMP-om Za košarkaše Budućnost Volija nema vremena za odmor, jer ih već u petak u Železniku očekuje meč sa FMP-om, u zaostaloj utakmici 14. kola ABA lige.

Za Podgoričane je pobjeda imperativ, da bi ostali u trci sa Cedevita Olimpijom za treće mjesto pred plej-of.

Budućnost ima skor 16-7, Cedevita ima meč i poraz više.

FMP (14-9) je osigurao plasman u plej-of, realno se bori za peto mjesto sa Igokeom (14-10), ali matematički nije otpao ni iz trke za treće ili četvrto mjesto.

Budućnost je na startu nove abaligaške sezone u “Morači” pobijedila FMP sa 82:72. kuće od Ulma (89:68), Budućnost je bila u silaznoj putanji kada je forma u pitanju. Uslijedio je ubjedljiv poraz u Valensiji (103:76), a onda neočekivan trijumf u Bolonji protiv Virtusa (68:62).

To je, međutim, bila samo epizoda, jer su Podgoričani u naredna četiri meča tri puta izgubili, u gostima od Cedevita Olimpije (92:78) i Gran Kanarije (84:64), između čega su slavili u „Morači“ protiv Promiteasa (90:77), ali je onda na domaćem terenu uslijedio poraz od Burga (75:73), koji je Budućnosti

oduzeo mogućnost da sama odlučuje o prednosti domaćeg terena u osmini finala.

Na kraju, stigla je Pirova pobjeda u Turskoj protiv Burse, ali koja može da znači na planu samopouzdanja u nastavku sezone…

KOBS ISPRED SVIH Džastin Kobs je bio najbolji igrač Budućnost Volija u grupnoj fazi Evrokupa. Crnogorski reprezentativac je, uz Marka Jagodića-Kuridžu, igrao sve mečeve, prosječno po utakmici je postizao 16,4 poena. Dvo-

cifren prosječan poenterski učinak imali su još Di Džej Sili (12,1), Vili Rid (11,3), Kendrik Peri (10,9) i Džejkob Vajli (10,8), ali iz pet mečeva, nakon čega je misteriozno i bez pozdrava napustio Podgoricu.

Kobs je i najbolji po asistencijama u ekipi (4,2), ispred Perija (3,7) i Silija (2,3).

Rid i Vajli su prosječno imali najviše skokova (po 5,8), treći po skokovima je bio Edin Atić (5,1).

Peri je najbolji „kradljivac“ lopti (1,7 po meču), ispred Kobsa (1,3), Atića i Vladimira Micova S. J. (po 1,1).

JADRAN POVEO TRKU: Sa utakmice na Škveru

Jadran ubjedljiv protiv Primorca na startu finalne serije za vaterpoliste

Novljani bez greške Jadran Primorac

9 4

HERCEG NOVI - Bazen ,,Jadran“. Gledalaca: 200. Sudije: Mišković i Matijašević. Igrač više: Jadran 7-2, Primorac 13-2.

Peterci: Jadran 1 (1), Primorac 1 (0). Rezultat po četvrtinama: 2:1, 3:1, 1:0, 3:2.

JADRAN: Đurović (13 odbrana), I. Radović, Vujičić, Vučurović 1, Obradović 2, Vujović, D. Radović 2 (1), Stevović, Gardašević 1, Muskat, V. Radović, Čeraj 2, Petković, Sladović 1.

PRIMORAC: Kralj (osam odbrana), Isljamović, Drašković, Paunović, Gopčević, Mačić 2, Vukasović, Šekarić, Mršić, Stanojević 1, Vučković, Matković, Vujošević 1, Vukšić.

Jadran je bolje otvorio finalnu seriju, slavio je protiv Primorca 9:4 u Herceg Novom, a trener Petar Radanović mogao je da bude zadovoljan kompletnom igrom svojih izabranika.

Zoran Roganović objavio spisak ,,lavova“ za dvomeč sa Grčkom u baražu za SP

Na ,,Helene“ s ekipom sa EP

PODGORICA – Ženska juniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore će od danas do subote u Sarajevu učestvovati na turniru druge runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Na turniru će učestvovati selekcije Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Švajcarske, a utakmice će se igrati u areni ,,Hills“ na Ilidži.

Plasman na EP izboriće pobjednici devet kvalifikacionih grupa, dok će se osam najuspješnijih drugoplasiranih reprezentacija plasirati u treću rundu kvalifikacija, iz koje će plasman na EP ostvariti dvije najbolje selekcije, odnosno pobjednici dvije grupe treće runde kvalifikacija, koje će se odigrati od 30. juna do 3. jula.

Crna Gora u četvrtak igra sa Švajcarskom (17.30), u petak se

sastaje sa domaćinom Bosnom i Hercegovinom (17.30), dok je trećeg dana turnira naša reprezentacija slobodna.

Selektor Zlatko Ćaćić je odlučio da u Sarajevu nastupaju sljedeće odbojkašice – tehničari: Andrea Krgović (Jedinstvo), Staša Krivokapić (Galeb Liko Soho Group); primači servisa/korektori: Natalija Vlaović (Galeb Liko Soho Group), Lara Jovović, Sanja Rudan (Morača), Gordana Madžgalj (Jedinstvo), Teodora Leovac (Rudar), Kri-

stina Božović (Akademija); srednji blokeri: Maša Dragojević (Galeb Liko Soho Group), Mia Ražnatović (Luka Bar), Aleksandra Davidović (Akademija); libero: Ksenija Krunić (Akademija).

Osim selektora Ćaćića, u stručnom štabu ženske juniorske reprezentacije su pomoćnici Ivica Šćekić i Marko Joksimović, kao i tim menadžera Predraga Đonovića.

Evropsko prvenstvo za juniorke održaće se od 27. avgusta do 4. septembra u Skoplju. S. J.

SPISAK GOLMANI Nebojša Simić Mile Mijušković KRILA Miloš Vujović Filip Vujović Mirko Radović Marko Lasica

U Sarajevu počinje turnir druge runde kvalifikacija za juniorsko EP za odbojkašice

Crna Gora na startu sa domaćinom

kazao je Radanović nakon trijumfa svoje ekipe.

Primorac je bolje ušao u meč, ali nakon gola Stanojevića domaći su postigli čak tri. Gosti su tek nakon osam minuta zatresli mrežu, do trećeg gola (strijelac Aljoše Mačića) prošlo je više od 20 minuta.

- Igrali smo nervozno, nijesmo iskoristili šanse, a Jadran je to znao da kazni. Moraćemo da nađemo dobra rješenja i odigramo bolje u subotu. Igrač više je bio katastrofalan, a poslije prednosti Jadrana od dva gola pokušavali smo brzopletim rješenjima da dođemo do gola, ali, naravno, to nije moglo da prođe. Okrećemo se novom meču i nadam se da će biti bolje. Čestitke Jadranu – bio je bolji – kazao je trener Primorca Ranko Perović.

Novi meč, drugi iz finalne serije, igra se u subotu, a domaćin je Primorac.

Budva i Kataro večeras od 19 sati igraju prvi meč za treće mjesto.

A. M.

Sa mnogo više samopouzdanja domaći su odigrali premijerni meč i praktično riješili pitanje pobjednika do odmora (5:2).

Snažnom odbranom Jadran je uspio da potpuno zaustavi goste iz Kotora koji su podbacili u igri sa igračem više (13-2). Primorac je brojčano jači promašio čak 11 šuteva u nizu, što su Novljani znali da kazne. Fokus golmana Darka Đurovića (13 odbrana), Dimitrija Obradovića i ostalih bio je veći od igrača Primorca koji početkom treće četvrtine nijesu iskoristili peterac kada su mogli da uhvate priključak.

- Način igre, pristup i ritam su naši najveći kvaliteti. A kada nam protivnička ekipa dozvoli da nametnemo ritam – teško se brani. Možda smo trebali da imamo bolje otvaranje utakmice, promašili smo dva-tri zicera, ali uspjeli smo da i to nadoknadimo i održimo ritam do kraja, što me najviše raduje.

Nijesmo imali oscilacije i to je najvažnije za finalnu seriju –

RSCG

čani težim o četvrtfinala

23

VJERUJE U EKIPU SA EP: Selektor Zoran Roganović

PODGORICA – Selektor rukometne reprezentacije Crne Gore Zoran Roganović objavio je spisak igrača za dvomeč sa Grčkom u baražu za Svjetsko prvenstvo koje se u januaru naredne godine održava u Poljskoj i Švedskoj.

Prvi meč baraža na programu je u srijedu, 13. aprila u Halkidi, a revanš u Podgorici je četiri dana kasnije.

Pripreme ,,lavova“ počeće u poneđeljak.

Na spisku od 16 igrača su svi reprezentativci koji su predstavljali Crnu Goru na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Slovačkoj u januaru, na kojem je ostvaren istorijski rezultat osvajanjem 11. mjesta.

Poznat je i dodatni spisak na kojem je šest rezervnih igrača, koji će se staviti na raspolaganje stručnom štabu ukoliko to bude potrebno.

Grčka je plasman u baraž izborila nakon što je u dvomeču kvalifikacija bila bolja od Bosne i Hercegovine, dok je Crna Gora zahvaljujući rezultatu na Evropskom prvenstvu preskočila prvu stepenicu na putu ka planetarnom šampionatu.

Vasko Ševaljević i saigrači imaće priliku da izbore drugo učešće na prvenstvima svijeta, nakon debitantskog nastupa koji su upisali 2013. godine na šampionatu u Španiji.

Pored domaćina Poljske i Švedske, učešće na Svjetskom prvenstvu na kojem učestvuju 32 selekcije, obezbijedili su Danska (šampion svijeta), Francuska, Norveška i Španija (Evropa), Bahrein, Iran, Katar, Saudijska Arabija i Južna Koreja (Azija), Argentina, Brazil, Čile i Urugvaj (Južna i Centralna Amerika) i Belgija, nakon suspenzije Rusije koja je trebalo da

PIVOTI Nemanja Grbović Vuk Lazović BEKOVI Vasko Ševaljević Miloš Božović Radojica Čepić Božo Anđelić Vasilije Kaluđerović Stevan Vujović Branko Vujović Stefan Čavor REZERVNI IGRAČI Filip Borozan Aleksandar Bakić Nebojša Simović Miodrag Ćorsović Risto Vujačić Božidar Simić

bude protivnik u baražu.

Preostalih osam putnika na Svjetsko prvenstvo iz Evrope biće poznato nakon aprilskog baraža.

Ne. K.

24

Feljton

Četvrtak, 7. april 2022.

OSVRT NA ZABORAVLJENU KNJIGU NIKOLE P. RAJKOVIĆA

Petar Filipov Đurković u tri rata tri puta ranjen » Priredio: Slobodan ČUKIĆ Polovinom novembra 1912. g. počeli su stizati Crnogorci – dobrovoljci iz Amerike i popunjavati svoje čete (…)

Ovog mjeseca došli su gotovo svi Kosijeri koji su se zatekli na radu u Americi početkom Balkanskog rata i zatim stupili u svoju jedinicu. Iako Crnogorska vlada nije izdala naređenje Crnogorcima da se vrate u svoju domovinu, oni su dobrovoljno i o svom troošku došli iz Amerike i stupili u oslobodilački rat. Mnogi su iz Amerike tražili od ministra vojske Crne Gore Mitra Martinovića da im omogući povratak o državnom trošku jer nijesu imali novaca da se vrate. Na jednoj od tih depeša Kralj Nikola lično je napisao svojom rukom: „Ko može doć dobro mi došao, a ko ne može prosto mu bilo“.

Sa područja Kosijera došli su sljedeći dobrovoljci u Prvom balkanskom ratu iz Amerike: Ivan Andrin Radović - barjaktar, Ilija Savov Radović, Andrija Savov Radović, Blagota Lukin Đurković, Pero Lukin Đurković, Srdan Perov Marićević, Rako Đurišin Marićević, Vido Đurišin Marićević, Krcun Vuksanov Rajković, Vuko Lazov Đurković, Milo Lazov Đurković, Andrija Boškov Đurković, Ilija Ristov Đurković, Božo Tomov Đurković, Niko Stankov Đurković, Risto Stankov Đurković, Milo Šalin Đurković, Aleksa Petrov Đurković, Krcun Milov Radović, Lazar Radov Radović, Mitar Majov Radović, Mašan Lukin Perišić, Đuro Damjanov Perišić, Filip Lukin Perišić, Nikola Petrov Perišić, Vidak Lukin Marićević, Boško Šakotin Rajković, Blagota Gajov Radović, Savo Stankov Radović, Ilija Perov Radović, Milo Nikolin Radović, Petar Šunjin Radović, Vidak Đurov Radović.

Nikola P. Rajković je u knjizi „Pleme Kosijeri 1439 - 1945“ (Cetinje, 1968) na osnovu onoga što je upamćeno u plemenu i zabilježeno u različitim istorijskim spisima i vojnim izvještajima, pisao o učešću Kosijera u oslobodilačkim i odbrambenim ratovima, čime je sačuvao od zaborava mnoge dragocjene istorijske podatke

U Prvom balkanskom ratu bilo je staraca koji su prošli 62 godine starosti. Imena ovih veterana nemoguće je nabrojiti jer su oni išli na front pa ih komanda nije primila niti im trebovanje davala. Neki su bili na teretu i hrani svojih bratstvenika te su se ovi starci u narodnom odijelu vraćali kućama i opet dolazili na bojište

Crkva u Kosijerima

Pored ovih dobrovoljaca bilo je i dobrovoljaca mladića koji nijesu imali 18 godina starosti i nijesu bili obveznici – vojnici. (…) U Prvom balkanskom ratu bili su iz Kosijera učesnici u ratu ovi dobrovoljci – mladići: Andrija Ivanov Radović, Nikola Lukin Radović, Đuro Petrov Radović, Petar Lukin Radović, Filip Savov Radović, Radoje Mitrov Đurković, Božo Andrin Marićević, Jovan Perov Radović i Božo Lukin Perišić.

Osim ovih bilo je u ovom ratu i dobrovoljaca – staraca koji su prošli 62 godine starosti. Imena ovih staraca veterana nemoguće je nabrojiti jer su oni išli na front pa ih komanda nije primila niti im trebovanje da-

Crna Gora, iako nije bila u sporu ni sa jednom od balkanskih država niti je imala teritorijalnih pretenzija, stupila je u Drugi balkanski rat da bi pomogla Srbiji. Pod komandom vojskovođe Janka Vukotića pošlo je na makedonsko bojište 12.000 Crnogoraca u 19 kombinovanih bataljona vala. Neki su bili na teretu i hranu svojih bratstvenika te su ovi starci u narodno odijelo vraćali se kućama i opet dolazili na bojište. Dva od ovih veteran su poginula a jedan se ranio. (…)

U toku Balkanskog rata iz Kosijera položili su živote sljedeći borci na bojište: Risto Andrin Rajković, oficir – dobrovoljac, Andrija- Mrklile Ivanov Radović barjaktar – dobrovoljac, Milo

Grobnica oficira Rista A. Rajkovića, dobrovoljca, poginulog 1912. na Skadru

Pekov Đurković, vodnik voda, Rade Zekov Radović, dobrovoljac, Stevo Ristov Đurković, aktivni podoficir, Đuran Savov Radović, Luka Ristov Radović, Boško Milov Rajković, Peko Ivanov Rajković, Drago Šakotin Rajković, Petar Boškov Đurković, Niko Đurov Đurković, Labud Vukov Latković, Lazar Vukov Latković, Nikola Androv Lat-

ković, Petar Stevanov Adžić, Pero Damjanov Perišić, Lazo Nikolin Adžić, Marko Perov Marićević, umro u bolnici u rat, Stevo Savov Đurković umro u ratu i Pero Lukin Radović umro u ratu.

U istom ratu ranjenih je bilo iz Kosijera prema listi ranjenih sljedeći: Vukale Vuksanov Rajković poručnik – komandir čete, Luka Stevanov Adžić, učitelj, Mitar Ivov Rajković, četni trubač, Petar Jovov Rajković, Savo Vuka Jokova Radovića, Đuro Boškov Radović, Andrija Zekov Radović, Pero Ristov Radović, Jovan Đuranov Radović, Zeko Jokov Latković, Boško Zekov Latković, Ivo Đurišin Latković, Nikola A. Latković, Petar Filipov Đurković dobrovoljac-stari veteran, Ivan Jokanov Đurković, Đuza Nikolin Adžić, Nikola Pejov Đurković, Vido Boškov Đurković, Periša Nikolin Adžić i Anto Ristov Adžić.

Za vrijeme liječenja od rana komandira Prve čete zamjenjivao je oficir Pero St. Borozan u oktobru 1913. godine. (…)

Godine 1913. odmah poslije završetka Prvog balkanskog rata otpočeo je Drugi balkanski rat, ali ne protiv Turske već između dvije balkanske države koje su pobijedile Tursku.

Turska i ako je bila pobijeđena iskoristila je ovaj rat i povratila neke teritorije oko Jedrena i oblast Dobrudžu i to zadržala za sebe. Crna Gora, iako nije bila u sporu ni sa jednom od balkanskih država niti je imala teritorijalnih pretenzija za proširenjem, stupila je u ovaj rat da bi pomogla Srbiji. Pod komandom čuvenog vojskovođe i serdara Janka Vukotića pošlo je na makedonsko

Grob Rada Zekova Radovića koji je poguinuo na Skadru 1912. godine

9. bojište 12.000 Crnogoraca u 19 kombinovanih bataljona. Od dva ili tri bataljona Crnogorske vojske formiran je jedan bataljon, većinom od boraca koji su prošli kroz kadar i koji imaju bolje odijelo. (…) Iz Ceklinsko-Dobrskog koji je imao 6 četa određena je jedna trećina – dvije čete a iz bataljona Lješanskog tri čete. Ovih pet četa iz ove dva bataljona sačinjavali su Četvrti kombinovani bataljon Prve brigade na Makedonskom bojištu. Iz Kosijera je određena jedna trećina čete, a iz Dobrskog sela takođe, i jedan vod Jankovića iz pete čete. Ova kombinovana četa iz tri plemena postala je Prva četa u bataljonu (…) Komandant ovog kombinovanog bataljona bio je poručnik Marko S. Radunović, a barjaktar bataljonski Stevan M. Uskoković. Komandant prve brigade bio je general Luka Gojnić koji je i za cijelo vrijeme ovog rata zastupao komandanta Dečanskog odreda Crnogorske vojske Janka Vukotića.

Komandiri četa Četvrtog bataljona I brigade u Drugom balkanskom ratu bili su: I čete poručnik Vukale V. Rajković, II čete poručnik Savo F. Čelebić, III čete Pero I. Đurišić, IV čete potporučnik Todor M. Borozan i V čete potporučnik Savo L. Uskoković. Crnogorske čete u II balkanskom ratu nijesu imale četnog barjaktara već je bio samo bataljonski barjaktar. Komandiri vodova sa područja Kosijera u ovom ratu bili su Đuriša Markov Radović i Pero Lukin Đurković u Prvoj četi. I ovoga puta u Prvu četu otišao je dobrovoljac Petar Filipov Đurković. I ako je bilo naređeno da ne stupaju u jedinicu sem određenih, niko ovog starog veterana nije mogao vratiti već je pješačio do Kosovske Mitrovice i natrag sa vojskom. U Makedoniji regent Aleksandar Karađorđević darovao mu je kratki karabin.

Ranio se je na makedonskom bojištu te je time postao trostruki ranjenik (iz rata 1876, 1912 i 1913. g) i dvostruki dobrovoljac (u prvom i drugom balkanskom ratu od 70 godina starosti).

Prva i Treća crnogorska brigada učestvovale su u boju na Rajčanski Rid – Bregalnicu na lijevom krilu Moravske divizije drugog poziva. Evo što o tome piše dopisnik francuskog žurnala Anri Barba u članku Crnogorci u srpskobugarskom ratu 1913. g: „Komandanti se ustežu izvesti za ovo juriš i staviti stvar opštu na kocku, a ljude na kasapnicu. Ali jedan glas viknu iz redova crnogorske vojske, od onih 12.000 – ostataka ispod Skadra, što su pohitali braći u pomoć, prešli pješice Sandžak i Staru Srbiju, pa izvadi sablju, trube zasviraše juriš, Crnogorci poleteše, brda, provalije, itd. To za njih nije ništa. Bugari osuše vatrom, pade njih 20 ostali produže, ne pucaju, ne traže zaklona. Oficiri sa isukanim sabljama zadržavaju prve da se bolje prikupe. Pada kiša olova, primjećuje se gdje vire bajoneti, a puške prebacuju u lijevu ruku ispale i već su u rovovima, hvataju se za grla, u pet časova uveče Rajčanski Rid bio je zauzet“.

(Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 7. april 2022.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoViĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

OPŠTINA ULCINJ Sekretarijat za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl. list CG”, br.

75/18), Sekretarijat za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta,

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosioc projekta „Tula Company“ d.o.o., Totoši b.b. Ulcinj, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, za projekat izgradnje Objekta za obradu kamena i obradu metala (izrada kovane bravarije), u Bratici, Opština Ulcinj.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta Opštine Ulcinj, kancelarija broj 76, I sprat, radnim danima od 11 do 14 časova, kao i na web sajtu opštine.

Rok za javni uvid i dostavljanje mišljenja o podnijetom zahtjevu, u pisanoj formi je do 15.aprila 2022.god,(petak) na adresu: Opština Ulcinj, Sekretarijat za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta.

Zamjenica izvršnog direktora: MilENa golUBoViĆ

Direktorica marketinga: ŽElJKa RaDUloViĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RaDMila UsKoKoViĆiVaNoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENaD ZEČEViĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija) JElENa MaRTiNoViĆ (društvo) MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JoVaN NiKiToViĆ (kultura) MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika) DRagiCa ŠaKoViĆ (Crnom Gorom) NiKola sEKUliĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZiĆ (Arena) sloBoDaN ČUKiĆ (feljton i arhiv) VUKMaN iVaNoViĆ (dizajn) DRagaN MiJaToViĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐURiŠiĆ

Zamjenik BoRislaV ViŠNJiĆ OBJEKTIV

Urednica MaRiJa iVaNoViĆ -NiKiČEViĆ KULT

Urednica TaNJa PaViĆEViĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Poslovni broj : Iv.br.2001/21 Javni izvršitelj Ivan Petrović, Ul. Njegoševa 45, (PC Petović), Podgorica, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjrioca “Montenomaks Control & Logistics d.o.o, Ćurilac bb, Danilovgrad, PIB:02378426, protiv izvršnog dužnika “CUBO” doo, adresa sjedišta društva Bulevar Svetog Petra Cetinjkog 131, VIII sprat, Podgorica, PIB:02820382, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 40,66 €, u smislu člana 45 ZIO-a dana 06.04.2022.godine,

Mali oglasi NEKRETNiNE PRODAJEM dvosoban komforan stan 76 m2 u najljepšem dijelu Bloka V u Podgorici.

Cijena 1200 eura/m2.

Tel. 067/285-840 1 PRODAJEM poslovni prostor!

Ul. Slobode br. 72, Podgorica (centar grada) 66 m2.

Cijena 200.000 e Tel 069/435-606 2

UslUgE STRUČNO i savjesno radimo skoro sve vrste građevinskih radova, kao i popravka krovova, dimnjaka i slično Tel.069/926-382, 020/629-558 4 OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop.

Begović Tel.067/579-709, 069/269-550 5

25

OTČEPLJENJE kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah.

NON STOP. Sitne vodoinstalaterske orpavke.

Pregled cijevi kamerom.

BEGOVIĆ TEL.069/747-204 , 069/424-150 , 067/473-367 6

oglasNo oDJElJENJE NoVa “PoBJEDa” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

KUPUJEM dvosoban stan u prizemlju na Starom Aerodrumu, prva faza.

Tel. 068/292-911 3

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik „CUBO“ D.O.O. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 131, VIII sprat, PIB:02820382, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi mu se uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.2001/21 od 08.10.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima.

Ukoliko se izvršni dužnk ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica, 06.04.2022. godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Poslovni broj: I.br. 2098/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore- osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Utješinović Dalibora iz Nikšića, ul. Novice Cerovića br.6, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 59.580,31 eura, dana 06.04.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2098/15 od 12.11.2015.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.11662/2008 dana 19.08.2008.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se druga prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 3449 KO Nikšić PJ Nikšić, i to katastarska parcela broj 2191, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 1, površine 50m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za drugu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 04.05.2022.godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati svakog radnog dana u periodu od 10.00 do 14.00 časova.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 38.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2098/15 od 29.09.2017.godine.

IV Na drugoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se ne može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, odnosno ne ispod iznosa od 19.000,00 eura. Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.800,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca po ugovoru OV.br.11662/08 od 19.08.2008.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.279 od 08.02.2010.godine, podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti povjerioca a po ugovoru OV.br.11662/08 od 19.08.2008.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 06.04.2022.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovna oznaka I.br.2577/2015 i 2577-1/2015 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca NLB Crna Gora d.o.o Podgorica, Bulevar Džordža Vašingtona br.102, ( raniji naziv NLB Montenegrobanka AD Podgorica, po osnovu Ugovora o ustupanju potraživanja UZZ br.273/2013 od 26.06.2013.godine), protiv izvršnih dužnika 1. Vlahović Miodrag iz Podgorice Ulcinjska br.1 i 2. Raičević Niko iz Podgorice, ul. Omladinskih Brigada br. 18, dana 06.04.2022.godine, shodno čl.45 ZIO, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnim dužnicima Vlahović Miodrag iz Podgorice Ulcinjska br.1 i Raičević Niko iz Podgorice, ul. Omladinskih Brigada br. 18, vrši se dostavljanje zapisnika sa ročišta od 10.03.2022.godine, zapisnik sa ročišta od 22.03.2022.godine i zaključak o II prodaji od 29.03.2022.godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.S tim u vezi potrebno je da izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preduzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se uredim dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Javni izvršitelj u Herceg Novom Marko Đaković, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca D.O.O ,,DRUŠTVO ZA TELEKOMUNIKACIJE ,,MTEL” Podgorica, protiv izvršnih dužnika IVAN LONČAREVIĆ i dr, u smislu čl. 7. i 45. ZIO-a, dana 06.04.2022.godine, donio je ZAKLJUČAK (dostavljanje javnom objavom) Kod ovog izvršitelja u toku je izvršni postupak po predlogu ovog izvršnog povjerioca protiv sledećih izvršnih dužnika, Ivan Lončarević, sa poslednjom poznatom adresom, Bijela, Zgrada Solidarnosti 4/2 (Iv.br. 1539/2021 od 17.12.2021.); Srđan Zvicer sa poslednjom poznatom adresom, I Bokeške brigade 50 (Iv.br. 1544/2021 od 17.12.2021); Marija Stjepanović sa poslednjom poznatom adresom Gomila bb, (Iv.br. 1546/2021 od 17.12.2021.); Sandra Rovčanin sa poslednjom poznatom adresom, Narodnog Fronta br.77 (Iv.br. 1549/2021 od 17.12.2021.); Vesna Lalović sa poslednjom poznatom adresom, Podi bb (Iv.br. 1555/2021 od 17.12.2021.); Radovan Vujičić sa poslednjom poznatom adresom, Braće Grbića br.134, (Iv.br. 1557/2021 od 17.12.2021.); Lazar Kočović sa poslednjom poznatom adresom, Sušćepan bb (Iv.br. 1560/2021 od 17.12.2021.); Milivoj Petkov sa poslednjom poznatom adresom, Obalički put bb (Iv.br. 1561/2021 od 17.12.2021.); Albert Krasniq sa poslednjom poznatom adresom, Igalo br.8 (Iv.br. 1562/2021 od 17.12.2021.); Roksanda Šerović sa poslednjom poznatom adresom, Srbina br.41 (Iv.br. 1564/2021 od 17.12.2021.) Pozivaju se izvršni dužnici, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrate Javnom izvršitelju radi preuzimanja rješenja o izvršenju sa predlogom I prilozima..Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima, a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka.Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom listu ,,Nova Pobjeda” i na oglasnoj tabli nadležnog suda – Osnovnog suda u Herceg Novom, a navedena pismena smatraće se uredno dostavljenim istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoj tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, u skladu sa čl. 8. ZIO-a U Herceg Novom, dana 06.04.2022. godine Javni izvršiteljMarko Đaković

Na osnovu člana 24, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta VENTURA PARTNERS d.o.o. iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: UPI 08-331/22-8 od 31. marta 2022. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, za izgradnju objekta višeporodičnog stanovanja sa poslovanjem, koji će biti lociran na UP 80A i 80B, u zahvatu DUP-a „Konik Stari Aerodrom“ u Podgorici, koje čine katastarske parcele br: 2090/1634, 2090/1632, 2090/1426, 2090/1640, 2090/1641, 2090/1260, 2090/989, 2090/1639, 8094/2, 8094/5, 8094/3 i 8094/4 KO Podgorica III u Podgorici.

Predmetni Elaborat i Rješenje dostupni su na internet stranici Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj na adresi http://www.sekretarijat-zaplurzs.podgorica.me/2022/04/07/obavjestenje-o-donijetom-rjesenju-nosiocu-projekta-ventura-partners-d-o-o-kojim-je-data-saglasnost-na-elaboratuticaja-na-zivotnu-sredinu/

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 7. april 2022.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 7. april 2022.

27

Тужним срцем јављамо да је дана 6. априла 2022. у 37. години живота, у саобраћајној несрећи преминуо наш драги

ДЕЈАН Данилов ПЕРКОВИЋ Саучешће примамо у градској капели Чепурци, дана 7. априла од 9 до 15 часова и дана 8. априла од 9 до 11 часова када се полази за сеоско гробље Задоље – Стијена Пиперска гдје ће се саучешће примати до 15 часова када ће се обавити сахрана.

Ожалошћени: супруга РИАЛДА, синови ЈАКОВ и МАТЕЈ, мајка ДРАГИЦА, отац ДАНИЛО, сестре ДРАГАНА и ДАЈАНА, стриц ДИРО, тетка СЛОБА, ујак ПЕТАР, браћа од стричева ДАРКО и ПЕЂА, сестре од стричева ДИЈАНА, ДАНИЈЕЛА и МАРИЈАНА, стрине СТОЈАНКА и БОСИЉКА, брат и сестра од ујака ФИЛИП и СОЊА, браћа и сестра од тетке МИЛО, СУЗАНА, ПУНИША и МИРО и остала родбина

291 Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom kumu

Дана 6. априла 2022. преминула је у 69. години наша

MILENKU TERZIĆU

MIRSU

S tugom i poštovanjem, 288

od EDINA MUČIĆA sa porodicom

РАДОЈКА Миланова МИЛАШЕВИЋ рођена Вучинић

porodica pok. VINKA STIJEPOVIĆA

Posljednji pozdrav dragom kumu

290

Саучешће примамо у градској капели Чепурци дана 7. априла од 11 до 15 часова. Сахрана ће се обавити истога дана на градском гробљу Чепурци.

MILENKU TERZIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Ожалошћени: супруг МИЛАН – МИШО, браћа ИВАН и ДРАШКО, братанићи СТЕВАН, ДРАГУТИН, СЛАВКО и ГОРАН, братаничне МИРА, НАТАША и ОЉА, заова МИЛЕВА – МИРА, ђеверичић ФИЛИП, снахе РАЈКА и РАДМИЛА

286 Posljednji pozdrav dragom kumu

MILENKU TERZIĆU Počivaj u miru.

287

Porodica pokojnog MINJA STIJEPOVIĆA

289

Porodica pok. PALJA STIJEPOVIĆA

28

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 7. april 2022.

Sa poštovanjem i tugom opraštamo se od jednog od osnivača Crnogorske akademije nauka i umjetnosti

Otišla je naša sestra

Dana 6. aprila 2022. godine poslije kraće i teške bolesti svoju plemenitu dušu ispustila je naša voljena

SENKA MARKOVIĆ rođena Đurović

Akademika BRANISLAVA ŠOŠKIĆA SENKA Milorada – Miće MARKOVIĆ

Tiho i dostojanstveno, kako je i podnosila teret svog života.

rođena Đurović

Kao član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i kao njen predsjednik, znanjem i otmjenošću doprinosio je stvaranju i očuvanju njenog ugleda.

Pratimo ga sa osjećanjem zahvalnosti i poštovanja.

Kremacija će se obaviti u petak, 8. aprila 2022. godine, u 11.15 časova na Novom groblju u Beogradu.

U žalosti za tobom, VERA, VESNA, DRAGAN i MAJO

Saučešće primamo dana 7. aprila od 10 do 14 časova na Čepurcima, a sahrana će se obaviti u 15 časova u porodičnoj grobnici u Goričanima.

285 Posljednji pozdrav dragoj tetki

CRNOGORSKA AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI

Ožalošćeni: sin VASILIJE, kćerka OLIVERA, unuke DANICA i MARIJA, braća BOŽIDAR i ĐORĐIJE sa porodicama, strina SENKA, sestrić STANKO, sestrična MAJA, zaovičići NEBOJŠA i DEJAN, zaovična LIDIJA, braća i sestre od strica i tetaka, brat od ujaka i ostala rodbina 273

260

SENKI Posljednji pozdrav dragom zetu

Дана 6. априла 2022. у 80. години живота преминула је наша драга

VOJO, GOCA, NATALIJA i MILO ĐUROVIĆ

MIRSADU LUKOVIĆU Počivaj u miru.

281

MILUŠA, NEŠKO i DANA sa porodicama

СТЕФАНИЈА Здравкова ВУКСАНОВИЋ

263

рођена Дедић

Opraštamo se od naše drage đeverične, sestre, zaove i tetke

Породица ће примати саучешће дана 7. априла од 10 до 15 часова у капели на Биочу, гдје ће се и обавити сахрана.

NADA DREKOVIĆ

NADA DREKOVIĆ

S nama si i kad te oči ne vide.

Ljubav je energija.

Moja majko, sa sinovima si.

Neka te. Počivaj u miru.

JASMINA i JOVO GARDAŠEVIĆ

SENKE MARKOVIĆ

Ожалошћени: супруг ЗДРАВКО, синови ДАРКО и РАНКО, браћа ИЛИЈА, МИЛЕТА, МИЛИЈА и ЗОРАН, сестра МИЉУША, снахе ЉИЉАНА и СЛАВИЦА, унуци ЛУКА, МАРКО, МИЛОШ и ЈАНКО и остала родбина ВУКСАНОВИЋ и ДЕДИЋ

rođene Đurović

Neka tvoja napaćena duša počiva u miru.

NATAŠA, IGOR i KOSTA

272 279

280

Tuguju za tobom strina SENKA sa porodicom

Posljednji pozdrav mojoj poštovanoj ujni Posljednji pozdrav našoj dragoj

284 Posljednji pozdrav

STEFI STEFI DRAGUTIN – DRAGAN ŠIPČIĆ sa porodicom od DRAGICE, MLADENA i BLAŽENKE 282

STEFANIJI VUKSANOVIĆ

283 Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo.

Neka te na nebu anđeli čuvaju a mi ćemo od zaborava.

Tvoji: brat MILETA, snaha DRAGINJA i bratanične SLAĐANA i MAJA

278

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 7. april 2022.

29

IN MEMORIAM 7. 4. 2002 – 7. 4. 2022. У Београду је у 86. години преминуо наш вољени

4. 2. 2011 – 4. 2. 2022.

Preminula je 5. aprila 2022. godine

RADOVAN Ristov

JERINA Radovanova rođena Vukčević

GLOBAREVIĆ

ДУШАН Николин КНЕЖЕВИЋ

MARIJA Blažova ĐUROVIĆ učiteljica u penziji

I nakon 20, odnosno 11 godina u nama žive sjećanja na naše dobre i plemenite roditelje.

Сахрана ће се обавити дана 7. априла 2022. године у 13.15 часова на Новом Бежанијском гробљу.

Sahrana je obavljena u krugu porodice na groblju Čepurci u Podgorici. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ВОЈИСЛАВА – СЕКА, ћерка АЛЕКСАНДРА, син БРАНИМИР, унуци ДАНИЛО и АНДРИЈА, унуке ИСИДОРА и САРА, као и породице ПЕТРОВИЋ, РАДОВИЋ, ЂОРЂЕВИЋ и ЉУБОЈА

MIJO, SLAVKA, BRANKA i ĆAKA 264 Danas se navršava godina dana od smrti naše drage

Ožalošćeni: ćerka MIRA, unuci DRAŠKO i VLADAN, jetrve MILICA i STANKA sa porodicama i ostala rodbina

269 Дана 6. априла 2022. у 78. години живота преминуо је наш драги

ZORICE ŠĆEPANOVIĆ

270

rođene Peković

POMENI Dana 7. aprila navršava se godina od smrti našeg

Godina bez tebe, sa bolom u srcu i sjetom na duši.

Sestra DRAGICA - CICA sa porodicom

ВЛАЈКО Драгутинов ТОМИЋ 277

MILADIN MIKI ROGANOVIĆ Саучешће примамо у градској капели у Даниловграду дана 6. априла од 14 до 17 часова и 7. априла од 10 до 14.30 часова. Сахрана ће се обавити у 15 часова на мјесном гробљу Ждребаоник.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ДРАГИЦА, син НОВИЦА, ћерке НАТАША и НЕВЕНКА, браћа ВЛАДИМИР и БУДИМИР, сестра ЈОВАНКА, сестрићи, сестричне, унучад и остала многобројна родбина ТОМИЋ и КЉАЈИЋ

Godina je od smrti mog supruga S ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu za tobom.

Nedostaješ TVOJI NAJMILIJI 262

PERA B. PRAVILOVIĆA

Dana 7. aprila 2022. navršava se godina od smrti voljenog brata

Teška godina bez tebe i tvog oslonca, ali živim sa sjećanjem na tvoj lik i pažnju koju si mi uvijek pružao.

Počivaj u miru a ja ću te čuvati od zaborava.

258

265

Supruga VUKOSAVA

Godina je od smrti mog oca

MILADINA MIKIJA ROGANOVIĆA Дана 6. априла 2022, послије краће болести у 81. години живота, преминуо је наш драги и вољени

Sjećanje na tebe ostaje vječno.

Počivaj u miru.

276

NEĐO sa porodicom

Teško prihvatam godinu koja je prošla bez tebe.

Nedostaješ mi svakim danom a postojiš u svakoj misli i sjećanju.

Uvijek voljen i nikad zaboravljen.

7. 4. 2017 – 7. 4. 2022.

259

ГОЈКО пок. Стевана ЕРАКОВИЋ Сахрана драгог нам покојника обавиће се у четвртак, 7. априла у 16 часова на мјесном гробљу у Штрпцима – Бањани. Саучешће се прима на дан сахране у градској капели на Савини у Херцег Новом од 11 до 13 часова, када ће се обавити испраћај ка мјесту сахране.

Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

261

Bila si dobra i plemenita, baba naša, ostavila si nam veliku prazninu.

KRISTINA i KATARINA MARKOVIĆ 275

ANKA MARKOVIĆ Treća godina bez tebe budi tugu ali i najljepše uspomene na tvoj lik.

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vreme ne leči.

274

e-mail: oglasno@t-com.me 267

Tvoji VINKA, MILOŠ, MARINA i MIRJANA

ANKI MARKOVIĆ

DANICA MUŠOVIĆ

Sin RADIVOJE – RAŠO, snaha SANJA

ОЖАЛОШЋЕНИ: Супруга АНИЦА, синовци СТЕВАН и МАРКО, снахе МИРЈАНА и БРАНКИЦА, братанић СРЂАН, унучад АРСЕНИЈЕ, ВУК, ПЕТАР, КСЕНИЈА, ИСИДОРА и ГАВРИЛО и остала родбина

PERA B. PRAVILOVIĆA

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Tvoj MIJO

020-202-455, 020-202-456

30

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 7. april 2022.

Četrdeset je dana od smrti

Tužna sjećanja na naše najmilije

ТУЖНО СЈЕЋАЊЕ НА Оца

DRAGE Perove ČOLIĆ

Мајку

САВА ВУКЧЕВИЋА

Rođene JOČIĆ

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje naš bol. Nikada nećemo zaboraviti tvoju dobrotu, pažnju i ljubav koju si nam pružala.

Tvojim odlaskom ostale su uspomene koje vrijeme ne briše.

Zahvaljujemo svima koji su nam izjavili saučešće, lično, putem telegrama i telefona.

Zahvaljujemo našim komšijama, posebno porodicama Mugoša, Maksimović i Dabanović koji su uvijek bili spremni da nam priteknu u pomoć kad nam je bilo teško.

Počivaj u miru a mi ćemo te s ponosom čuvati od zaborava.

ЗЛАТУ ВУКЧЕВИЋ

1997 – 2022.

рођ. Ковачевић 2012 – 2022.

Брата

Сестру

ВЕЉКА ВУКЧЕВИЋ

dvije godine od smrti naše majke

ĐORĐIJE

LJUBICE

pok. Lazara

Vaše šćerke DANICA, ANĐELIJA, NATALIJA i SLAVKA sa porodicama

1994 – 2022.

Немоћна да вратим прошлост, а ја не могу да прихватим да си, Вељко, изненада отишао у загрљај њима. Е мој Вељко, година је, а као да је јуче било, а ја те очекујем као што си ме навикао. Е како сам те прежељела брате мили, знај да сам ти обољела, у тебе сам наду имала, ти си био мој ослонац, да ћеш ме испратити. Моја снаго и љепото, много ми је необично, ништа није као прије.

268

SJEĆANJE 7. 4. 1997 – 7. 4. 2022.

13. 10. 2007 – 7. 4. 2022.

12. 4. 2017 – 7. 4. 2022.

VUJO

RADOMAN

ZLATANA

Жали за вама, ваша, кћерка и сестра БЕЛА

DRAGE Perove ČOLIĆ Rođene JOČIĆ

271

SIMANIĆ

Četrdeset je dana od smrti naše majke, babe, prababe i tašte

Nedostaješ nam.

pok. Đorđija

ROGANOVIĆ

НАЈУ ВУКЧЕВИЋ

2021 – 2022.

Navršava se 40 dana od smrti

sedamnaest godina od smrti našega oca

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i sjećanje na vaše dobrote i plemenite duše.

Svakog dana ste sa nama u našim mislima i srcima.

Hvala vam za nesebičnu ljubav, podršku i razumijevanje.

Neka vas u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

OŽALOŠĆENA PORODICA

254

Navršava se,

Tužno sjećanje na moje roditelje i brata kojeg sam beskrajno voljela.

Voljeni moji, preteško je nositi ovo breme tuge za vama. Nedostajete svuda i u svemu.

U srcu vas nosim i čuvam od zaborava.

Tuguju za Tobom Kćerka VERA i sestra BRANKA

DRAGE Perove ČOLIĆ rođene JOČIĆ

Vaša RADMILA sa porodicom

Ponosni na tvoju dobrotu. Čuvaćemo te od zaborava.

257

255 Kćerka SLAVICA sa porodicom Četrdeset je dana od smrti moje drage sestre

252

TUŽNO SJEĆANJE

Danas je 40 dana od smrti naše majke, babe i tašte

DRAGE Perove ČOLIĆ

Nikada Te neću zaboraviti jer si svojom pažnjom, dobrotom i plemenitošću urezala dubok trag u mojem srcu koje vrijeme ne briše.

Počivaj u miru, moj veliki dobrotvoru.

VUJO

DRAGE Perove ČOLIĆ

Rođene JOČIĆ

7. 4. 1997 – 7. 4. 2022.

rođene JOČIĆ

Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružala. Živjet ćeš vječno u našim srcima.

Kćerka MIRA sa porodicom 253

RADOMAN 13. 10. 2007 – 7. 4. 2022.

12. 4. 2017 – 7. 4. 2022.

SIMANIĆ Dragi naši, sve ove godine ne umanjuju bol za vama.

Tuga se ne mjeri riječima, suzama, niti vremenom što prolazi, već prazninom koja je ostala vašim odlaskom.

Počivajte u miru.

ĐOKO SENKA sa porodicom

256

ZLATANA

266

Četvrtak, 7. april 2022.

Marketing

31

32

Marketing

Četvrtak, 7. april 2022.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 7. april 2022. • broj 316.

ili:

zbog čega početak treće sezone pokazuje da je serija ,,Atlanta“ i dalje jedan od najunikatnijih projekata u istoriji televizije Str. 14. i 15.

Fuzija horora, satire i nadrealizma

3

Četvrtak, 7. april 2022.

A cappella

Samo pravo D

a li je do godina ili do čega već, ali često pomislim na neke situacije, koje sam prošao kao klinac, momak, kako god, a na koje me podsjete neke današnje čudne okolnosti u kojima živimo.

Kada sad, iz ove perspektive pogledam u retrovizor, mnoge stvari koje su me mučile tada, danas izgledaju kao lagana šega. Ali, kako svako od nas potpuno drugačije reaguje na iste stvari i okolnosti, shvatio sam da je važno imati sopstvenu kontrolu emocija.

To se, međutim, ne uči, već se rađamo s tim osjećajem ,,filtriranja“ emocija koje prolaze kroz tijelo. Pa tako, idealno je da se zadrže dobre i pozitivne vibracije, isto tako poželjno je samo kroz sebe propuštati one loše, negativne. Kad razmišljam o tome, uvijek se sjetim jedne duhovite opaske roditelja mog dobrog druga, kolege, prijatelja, saborca, sapatnika, kako god.

*** Bile su devedesete, neka sredina tih nesrećnih godina, rat u okruženju je jenjavao a granice su za umjetnike počele da se otvaraju. Naravno, normalni ljudi iz svijeta umjetnosti nijesu ni prestajali s komunikacijom, ali opšte okolnosti nalagale su zatišje svih umjetničkih aktivnosti. A onda, došlo je vrijeme da se stvari otvore, da počnu da se vraćaju u normalu.

Pa tako, Rambo Amadeus i njegov Mutant bend dobili su poziv, da nakon ratnih godina u Hrvatskoj, prirede nekoliko koncerata u Zagrebu, Puli i Rijeci. To je svakako zahtijevalo malo pripreme, pa smo tako kombinovano održavali probe u Beogradu, a dio (više) psiholoških priprema, dešavao se u Herceg Novom, kod familije Pušić, doma. U jednom trenutku, trebalo je da se iz lijepog Novog krene ka Beogradu, na posljednje pripreme. I da potom, za koji dan, natovareni instrumentima i muzičkom opremom, krenemo ka Hrvatskoj.

U to vrijeme, uzdanica Mutant benda na četiri točka bio je legendarni ,,pasat

Piše: Vladimir MARAŠ

Idealno je da se zadrže dobre i pozitivne vibracije, isto tako poželjno je samo kroz sebe propuštati one loše, negativne. Kad razmišljam o tome, uvijek se sjetim jedne duhovite opaske oca Ramba Amadeusa, mog dobrog druga, kolege, prijatelja, saborca, sapatnika karavan“, snb boje, s miljeima na kontrolnoj tabli i jambolijama na zadnjem staklu.

Pouzdan dizel, s kojim ne možete prestići nikoga, ali kad uhvati 90 kilometara na čas, onda je to-to. Mali potrošač, velike vučne moći, pouzdan do bola, a što je najvažnije, svaki servis koštao je kao osrednji ručak za dvije osobe. Dakle, tih godina i još podosta godina kasnije, taj ,,pasat“,

kao prepoznatljiv Rambov zaštitni znak, umjesto znaka na prednjoj maski ponosno je nosio cjediljku za limun i bio je zasigurno najpouzdaniji član benda.

Naravno, čak i takvom drumskom gospodinu dešavalo se, da mu se ponešto mora taći iskusnom majstorskom rukom. Ali, svi ti kvarovi nikada nijesu ugrozili regularno stizanje na određenu destinaciju. Tako i ovog puta, u Herceg Novom, pred sam polazak za Beograd, Mutant bend uzimao je posljednje gutljaje kafe i zalogaje doručka pred očekivano i planirano naredno stajanje na Mačkatu, pečenja radi.

Rambo je prokomentarisao da mu se čini da ne rade žmigavci, pa je naglas razmišljao da prvo provjeri osigurače, pa ako to ne da rezultate, da možda svratimo u Podgoricu i posjetimo nekog auto-električara koji bi možda mogao da ispravi stvar. Dakle, sigurno nije veliki kvar, čim ne radi nijedan od četiri pokazivača pravca. To je načula njegova majka i kao i svaka majka, zabrinula se zbog činjenice da četiri momka kreću na put, iz njenog ugla, neispravnim vozilom.

*** I sad, tu nastaje ona klasična tenzija na liniji sin-majka, u kojoj sin zauzima stav da nije ništa strašno, a majka da se na toliki put ne kreće bez ispravnog vozila i svih pokazivača pravaca u punoj funkciji.

Da se razumijemo, principijelno, majka je bila potpuno u pravu. No, i mladost ima pravo da ponešto doživi drugačije.

U presudnom trenutku, majka je zatražila očevu pomoć, a on je, kao suvereni vladar i vrhovni sudija, upitao o čemu se radi. Objašnjeno mu je, pa je tako, nakon nekoliko minuta razmišljanja u kojima je tišina parala prostor u kome smo svi sjedjeli i čekali presudu, odjednom rekao: „Antonije (Rambo), gdje reče ti ono da ste krenuli?“. Odgovorismo, svi uglas da krećemo za Beograd. On reče: „Evo, imam rješenje koje će pomiriti sve interese ovdje… Sine, ako ti ne rade žmigavci, a ti ipak moraš za Beograd, čim izađeš sad na ulicu, samo pravo za Beograd i ne skreći niđe dok ne stigneš!“. Ovo je jedno od sjećanja za cijeli život...

4

Četvrtak, 7. april 2022.

collider.com

U FOKUSU

Serija ,,Moon Knight“ s odličnim Oskarom Ajzak

Neprodubljen pogled na Tanosa Ako Stiven djeluje kao atipičan marvelovski lik (svakako ne autentičan, jer ovakav ,,šablon“ podijeljene ličnosti smo mnogo puta vidjeli na filmu i televiziji), onda Mjesečev vitez djeluje kao potpuno neinteresantan i konfekcijski superheroj. Čak više prikladan suparničkom DC univerzumu

E

ngelbert Hamperdink, ni manje ni više, zove se engleski gospodin koji je usred rokenrol ere 1967. stekao svjetsku slavu običnim pop-hitom ,,Release Me“. U pjesmi ,,A Man Without Love“, taj ,,baladni srednjestrujaš“, veliki navijač Lestera, pjeva o liku kojem za ostvarenje ne fali ljubav drugih – već suštinski ona koju bi sam morao da pruži.

Koliko god se umne glave iz Marvelovog filmskog i TV univerzuma dovijale da svoje spektakle učine manje predvidljivim, uvijek pronađu način da te priče i likove bez potreba unaprijed objašnjavaju. Kao da je negdje bogom dano i upisano da publiku i fanove moraju dovesti na siguran i poznat teren. Tako ćete u uvodnih pet minuta premijerne epizode serije ,,Moon Knight“ čuti tu Engelberovu pjesmu ,,A Man Without Love“ – i odmah znati što ne štima sa njenim glavnim likom. Zove se Stiven Grant (ili možda Mark

Spektor?), pati od akutnog sindroma podijeljene ličnosti (možda i više od dvije?) i sjajno ga tumači velika faca filma i televizije Oskar Ajzak. U svemu što taj Stiven čini u svom londonskom životu on je neostvarenjak, i to uglavnom zato što je kukavica. Dakle, to je lik koji je ubijeđen da ljubav ne zaslužuje – a na pamet mu ne pada da bi mogao da je pruži. Osim što, naravno, kada zaspe – to postaje neka potpuno druga, ostvarena, cijenjena osoba. A možda i superheroj.

Holivudska faca

Po pravilu (koje smo prošle godine naučili, gledajući izuzetne ,,Wandavision“ i ,,Loki“), Marvelovi televizijski izleti su najbolji onda kad se što više udalje od glavnog narativa tog ,,univerzuma“. Odmah da podvučemo: u uvodne dvije epizode serije ,,Moon Knight“ nema bilo kakvih referenci na bilo što drugo što je dio

Marvelove franšize. Američki kritičari, koji su imali priliku da vide uvodne četiri od šest planiranih epizoda prve sezone – kažu da su primijetili jednu jedinu referencu na nešto drugo što je Marvel. Dakle, komotno možete ,,Moon Knight“ gledati kao da ste za riječ ,,Marvel“ prvi put sada čuli; gledalački merak će vam vjerovatno biti i bolji u odnosu na milionsku armiju fanova koja iza sebe ima dvocifren staž ovih filmova, serija...

Dakle, ,,Moon Knight“ jeste drugačija od onog što je tipična marvelovska ,,žvaka“ – samo što to ,,drugačije“ postiže na već poznat i viđen način, najpribližnije onom što smo prošle godine vidjeli u ,,Wandavision“. Doza vizuelne otkačenosti, uz metod vizuelnog pripovijedanja koje servira brojne tragove, a koji bi možda mogli da odgovore na brojna pitanja u vezi same priče glavnog junaka – osim što, naravno, otvara nova i sve broj-

nija pitanja... Skoro u potpunosti fokus na glavnog lika, mnogo autoironije koja se odnosi i na neka autorska i ,,tipično marvelovska rješenja“... Ali da, ukus poznatog i osjećaj da sa našim junakom grabimo po već istraženoj stazi.

Ukus poznatog

Ruku na srce, Oskar Ajzak se, u manevarskom prostoru role podijeljene ličnosti koja treba da postane superheroj, sjajno snašao. Apsolutno najinteresantnija glumačka faca sada u Holivudu (prošlogodišnji Šrederov ,,The Card Counter“, Vilnevov ,,Dune“ i HBO serija ,,Scenes from a Marriage“ kao krunski dragulji i dokazi!) vješto balansira na toj liniji između jednog lika koji je potpuno sputan da učini bilo što za sebe i druge u životu – i drugog kojem, naravno, sve to uspijeva, još je prilično opasan i (potencijalno) devijantan.

5

Četvrtak, 7. april 2022.

npr.org

akom: Nedovoljno autentična nova karika Marvelovog univerzuma

Itan Hok odlično tumači kompleksan lik mistika Artura Haroua

Oskar Ajzak na posteru nove Marvelove superherojske serije

Kao kontrast u odnosu na Ajzakov lik postavljen je Artur Harou; tumači ga takođe bitan holivudski tip Itan Hok, velika zvijezda u prvom marvelovskom izletu. Mistik, religijski fanatik, vođa kulta zaboravljene egipatske boginje – čudak i realno, spram svega, ipak slobodan čovjek. I njemu su Marvelovci, na samom startu serije, namijenili pjesmu koja će ga potpuno objasniti: Boba Dilana i ,,Every Grain of Sand“ - što je otprilike portret osobe koja je shvatila svu kosmičku entropiju i ravnotežu, i potpuno je sa tim pomirena. E sad, taj Artur Harou u nekakvom instant ritualu može da predvidi da li će neka osoba u budućnosti činiti zlo – i automatski je i za vjeki vjekova eliminiše... S tim što, naravno, našem junaku Stivenu takvo igranje boga i presuđivanje ne odgovara – i eto povoda za veliku marvelovsku ili kosmičku borbu.

Superherojsko ,,lice“ (ne pretjerano ubjedljiv kostim) Mjesečevog viteza vidjećemo na samom kraju prve epizode. S tim što o njemu mnogo i nije objašnjeno: da li je to Stivenovo ili nekakvo magijsko lice i naličje nad kojim nema bilo kakvu kontrolu, pa gdje je u svemu tome njegova druga ličnost, Amerikanac Mark... Otprilike, sve što na početku treba da znate je da se radi o modernjački ispričanoj vinjeti egipatske mitologije, a da je naš Stiven pomoćni radnik u jednom muzeju antičkog Egipta u Londonu (ne čak ni kustos, već tip koji klincima razvrstava i dijeli plišane maskote). I naravno, da će u sve to da se po standardnom marvelovskom receptu upletu magija, čudovišta, vrlo meki i nedovoljno istraženi horor, uz mnogo skupe jurnjave, ovog puta na lokacijama u Londonu i Njemačkoj.

Ako Stiven djeluje kao atipičan marvelovski lik (svakako ne autentičan, jer ovakav ,,šablon“ podijeljene ličnosti smo mnogo puta vidjeli na filmu i televiziji), onda Mjesečev vitez djeluje kao potpuno neinteresantan i kon-

fekcijski superheroj. Čak više prikladan suparničkom DC univerzumu, koji se vrlo cinično odnosi prema ,,važnosti“ nekih od svojih heroja (aktuelni hit,,Peacemaker“ najbolji primjer).

Konfekcijski heroj

U ovih šest epizoda, Marvelov najteži zadatak čini se biće upravo to – da pokažu da je ,,Moon Knight“ uopšte vrijedna i dovoljno drugačija karika, u velikom mozaiku već suviše brojnih likova, priča... I to će biti izuzetno teško, naročito nakon realnog ,,Hawkaye“ neuspjeha prošle godine. ,,Moon Knight“ vrijedi gledati, ako ni zbog čega drugog, onda zbog Ajzaka koji liku pruža dozu komične otkačenosti na jedan banalan, šarmantan način, pa skoro u stilu Roberta Beninjija. Zato je za njegovog Britanca Stivena mnogo lakše navijati nego za Amerikanca Marka (tek treba da shvatimo kako su se te dvije ličnosti uopšte podijelile i živjele jedna uz drugu, ko zna koliko i ko zna otkad!) – iako je Stiven, naravno, potpuno nes-

posoban za bilo kakvu odgovornost. Ajzak sjajno skida prepoznatljivi akcenat jevrejske zajednice Londona, a otprilike grabi iz registra majstora moderne britanske komedije, poput Karla Pilkingtona u seriji ,,An Idiot Abroad“... Tako ispada ironično, da ćemo u Marvelovom univerzumu mnogo bolje zapamtiti takvog lika, nego superheroja koji je za njega vezan.

Konačno, Mjesečev vitez je i drugačiji, potpuniji ugao, pogled i odgovor na veliku temu famoznog filmskog negativca Tanosa iz ,,Avengers“ filmova.

Realno, to je i jedini odgovor, zbog čega ,,The Moon Knight“ uopšte i realizovan kao projekat; jer Ajzak ugovor za bilo što van ove serije sa Marvelom nema (dakle, ne možemo ga očekivati u filmovima), a pitanje je i da li će biti druge sezone... Eto, makar malo nepredvidivosti tamo za kraj šeste epizode - pa nema veze što je glavni lik, superheroj, ili svako od njegovih lica i ličnosti, djeluje savim pročitano.

Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 3.4/5

6

Četvrtak, 7. april 2022.

Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

,,The Eyes of Tammy Faye“: Drama ko

imdb.com

ZERKALO

I

ako je Temi Fej Bejker svojevremeno bila punokrvna medijska zvezda u Americi, kod nas nikada nije bila poznata. Razlog tome su kulturološke, pa i verske razlike. Temi Fej je bila aktivna na hrišćanskoj televiziji kao pevačica, prezenterka i supruga „televanđeliste“ Džima Bejkera.

Kod nas korena nisu uhvatili ni hrišćanska pop muzika na biblijske teme (premda je Tajči imala pokušaj „povratničkog albuma“ u tom stilu), ni televizijski propovednici, ni američke evanđelističke sekte kao takve.

Igra sa statuama

Sva je prilika da bi isto tako prošao i film ,,The Eyes of Tammy Faye“ režisera Majkla Šuvoltera, kao što je, uostalom, prošao i dokumentarac Fentona Bejlija i Rendija Barbata iz kojeg je ovaj igrani film izveden, ali su se u priču umešali određeni faktori u vidu dve zlatne statuete. I Džesika Čestejn i šminkerski tim su pokupili Oskare, čime je ,,The Eyes of Tammy Faye“, uz ,,CODA“ Sian Heder, postao jedan od onih koji su imali stopostotni, višestruki učinak na ovogodišnjoj dodeli.

Oba ova Oskara se mogu smatrati zasluženim. U slučaju maske i šminke, situacija je kristalno jasna, kako zbog toga što su tim putem Džesika Čestejn i ostatak glumačke ekipe toliko transformisani u likove da ih je zapravo teško i prepoznati, tako i zbog toga što je elaborirana šminka sastavni deo ličnosti Temi Fej Bejker ili makar njene medijske persone, pa stoga i važan deo filma. Što se glumice u ulozi naslovne protagonistkinje tiče, pak, situaciji je pridonelo nekoliko faktora.

Prvo, ova godina baš i nije imala toliko ženskih uloga za pamćenje, pa je izbor Džesike Čestejn bio jednako legitiman kao što bi, recimo, bio i izbor Kristen Stjuart za ulogu u filmu ,,Spencer“ Pabla Laraina.

Drugi faktor bi bio činjenica

Čestejn i Endru Garfild ipak ne funkcionišu kao jak par slavnih propovjednika

Bolno predvid biogr Čak i kada zanemarimo nedostatak originalnosti u izboru teme, ipak nam ostaje isti nedostatak u obradi iste.

Naime, ,,The Eyes of Tammy Faye“ je vrlo standardan, čak pješački biografski film koji pokriva duži vremenski period, ali vrlo rijetko zalazi ispod površine

da su Džesika Čestejn i njena gluma svakako pružile odlučujući doprinos filmu i time ga kvalitativno podigli za nekoliko stepenika. Konačno, Džesika Čestejn je Oskara već zaslužila za dosadašnji doprinos američkoj kinematografiji, pa ovaj kipić može poslužiti kao kompenzacija za Oskare koje glumica nije osvojila kada je bila nominovana za sporednu ulogu u filmu ,,The Help“ (Tejt Tejlor, 2011) ili za glav-

nu u filmu ,,Zero Dark Thirty“ (Ketrin Bigelou, 2012), pa i za propuste Akademije kada je ista nije nominovala.

Opet, ni dva zasluženo osvojena Oskara ne znače da je ,,The Eyes of Tammy Faye“ naročito dobar film, kako u detaljima, tako i u celini. Čak i kada zanemarimo nedostatak originalnosti u izboru teme, ipak nam ostaje isti nedostatak u obradi iste. Naime, ,,The Eyes of Tammy Faye“ je vrlo standar-

dan, čak pešački biografski film koji pokriva duži vremenski period, ali vrlo retko zalazi ispod površine.

Autor Šuvolter i scenarista Ejb Silvija film otvaraju s malom Temi (u tom periodu je igra Čendler Hed) i njenim životom u kući kod pobožne majke Rejčel (Čeri Džouns) i u lokalnoj crkvi u ruralnoj Minesoti. Temi je živahna, možda čak i problematična po standardima onog vremena, toliko da je majka stalno opominje, a crkveni posetioci trpe njene nestašluke zbog muzičkog talenta (Temi svira klavir na misama), a možda i zbog toga što

Četvrtak, 7. april 2022.

7

theposterdb.com

oja je pokupila dva Oskara pamtiće se isključivo po glumi Džesike Čestejn Džesika Čestejn na posteru ostvarenja za koje je objektivno i zaslužila Oskar

dljiva rafija njena padanja u trans smatraju izrazom istinske vere i Božjeg proviđenja.

Padanje u trans

Kada Temi odraste, a ulogu preuzme Džesika Čestejn, ona na studijama u verskoj školi upoznaje vršnjaka Džima Bejkera (Endru Garfild koji je i sam ove godine „kasirao“ nominaciju za Oskara za glavnu ulogu u filmu ,,Tick, Tick... Boom!“ Lin-Manuela Mirande), koji se i sam izdvaja od kolega-studenata. Za početak, Džim ima nesvakidašnje ideje u domenu teologije koje se razlikuju od uobi-

čajene dogme siromaštva i asketizma. Drugo, on ima ideje kako to pretočiti u stvarnost kao putujući propovednik. Na kraju, i njegova vera je jednako iskrena i duboka kao njena, zbog čega se njih dvoje zaljubljuju jedno u drugo i kreću na put.

Sticajem okolnosti koje se mogu smatrati i srećnim i nesrećnim, njih dvoje dospevaju na lokalnu hrišćansku televiziju pod mentorstvom mogula Peta Robertsona (Gabrijel Olds) gde prebacuju šou s lutkama, koji su izvodili dok su putovali. Džim ubrzo dobija „tezgu“ kao pro-

povednik, a Temi priliku da peva. Njihovi programi su popularni, iako previše neortodoksni za ukus baptističkog sveštenika i moćnika Džerija Folvela (Vinsent d‘Onofrio koji začudo ne preglumljuje), pa se oni Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 7. april 2022.

theguardian.com

8

LIS TALICA

Moderna filmska diva Čestejn sa zlatnom statuom Američke akademije

odvajaju i pokreću sopstvenu televizijsku mrežu.

Ostatak je, kako se kaže, istorija, nekima možda ovlaš poznata iz medija ili iz izvornog dokumentarca. Posao isprva cveta, pa Džim preduzima korake u smislu proširenja, otvaranja zabavnog parka, ulaganja u nekretnine i resort za odmor, dok Temi gradi pevačku karijeru. Problemi, međutim, izbijaju i na poslovnom i na privatnom planu. Prvo su tu dugovi, pa finansijski marifetluci i bračna neverstva, pa onda i potpuni pad i šansa za iskupljenje, uz litre i liter dijetalne ,,koka-kole“ koju je Temi konzumirala i njene elaborirane „vrišteće“ šminke.

Sužen prostor

Silvija i Šuvolter kroz ceo film zapravo samo ređaju događaje poznate iz „vikipedijske“ biografije Džima i Temi Fej Bejker, a da pritom nikada niti ne pokušavaju da se udube ni u likove, ni u međusobne odnose, ni u fenomen američke evanđelističke scene, društvene i medijske. Tako nikada ne dobijamo uvid u suštinu Džima kao osobe (s Temi stojimo tek neznatno bolje jer možemo „kupiti“ njenu ideju o tome da Bog voli sve i svakoga, pa čak i izopštenike, grešnike i homoseksualce). Pa ni u suštinu odnosa između njih dvoje koji deteriorira s vremenom, niti u rivalstvo unutar hrišćanske zajednice koje im je na kraju došlo glave.

Konačno, i to što bolje upoznajemo Temi dugujemo činjenici

da je ona kao lik, a Džesika Čestejn kao glumica, prisutna u svakoj sceni, a delom i glumičinom angažmanu koji je svejedno više usmeren ka imitaciji, nego ka interpretaciji i komentaru, ali opet nekako „izbija“ ispod svih tih slojeva maske i šminke. Džesika Čestejn je uloga za pamćenje imala onoliko od svog velikog proboja iz indi-sfere,, ulogom u ,,The Tree of Life“ (2011) Terensa Malika, setimo se samo ,,Miss Sloane“ (Džon Meden, 2016) ili ,,Molly‘s Game“ (Aron Sorkin, 2017), ali je svejedno bilo moguće opaziti svojevrstan trend da je ona često bila bolja od filma u kojem je igrala. Ova „oskarovska“ joj sigurno nije najbolja u karijeri, ali joj je i manevarski prostor od samog starta bio sužen.

Ostatak glumačke postave ne prolazi tako dobro. Pošto Džim ostaje neizgrađen kao lik, Endru Garfild je sveden na tikove i grimase kojima imitira manirizme ovog medijskog šarlatana i manipulatora. Čeri Džouns je, doduše, dobra u relativno koloritnoj epizodi Temine majke u tih nekoliko scena koliko ima, ali ni tu nije prisutan neki naročiti razvoj lika. Ostatak ansambla zapravo ne dolazi do izražaja s likovima koji defiluju kroz film, pojavljuju se i nestaju kada prosede u nemaštovitom scenariju od njih to zahteva.

Iako Šuvolter ponekad uspeva da razigra film ponekim detaljima kojima zajedno s montažerima Meri Džo Marki i Endruom Vajsblumom razbija

monotoniju pešačke režije, recimo ubačenim montažnim sekvencama starih televizijskih klipova, novinskih naslova i omota LP ploča, ponekad i grafički dorađenim info-karticama, pa čak i štosevima kao što je ekran u ekranu, ,,The Eyes of Tammy Faye“ se čini bolno predvidljivim filmom.

Ukus ustajalog

Utisak donekle popravljaju razrađeni i koncizni detalji perioda, ali su i efekti takvog dekora zapravo limitirani na površinu.

Krajnji utisak je da Šuvolter, usled izbora rigidnog, pešačkog i nemaštovitog pristupa, nije do kraja iskoristio potencijal igranog filma, iako je za to bilo potencijala. Ni on kao on se tu nije činio kao pogrešan izbor, naprotiv. Iza sebe je u poslednjih nekoliko godina ostavio nekoliko solidnih i razigranih komedija u različitim žanrovskim i produkcijskim registrima, od ,,Hello, My Name is Doris“ (2015), preko ,,The Big Sick“ (2018), pa do ,,Lovebirds“ (2020)...

I možda bi skretanje ,,The Eyes of Tammy Faye“ u tom nekom smeru bilo funkcionalnije, tako da bi i detalji produkcijskog dizajna, kostima i šminke još i više došli do izražaja, a Džesika Čestejn dobila zahtevniji i zahvalniji glumački zadatak. Ovako, ,,The Eyes of Tammy Faye“ ostavlja onaj ustajali ukus u ustima jer deluje kao površna igrana rekonstrukcija dokumentarnog materijala. Šteta.

Ocjena: 5.7/10

Lako je shvatiti zbog čega je djelo nagrađeno Pulicerovom nagradom, pogotovo u kategoriji fikcije, bilo po pravilu savršena podloga za velike američke filmske priče. Naročito oskarovske, jer tu je tako lako uhvatiti društveni kontekst.

Progresivan, smio i optimistički, jer to su priče ne samo o onom što Amerika jeste; već o onom što realno može i treba da bude

N

ajjača i najljepša konekcija novinarstva, književnosti i filma stala je u jedno ime. Tiče se izbjeglištva, sirotinje koja je ,,imala, pa nemala“; vojnika kojeg nijedna vojska nije htjela, na tri kontinenta - prije nego se, bez riječi znanja engleskog, borio u Američkom građanskom ratu... E da, koju deceniju kasnije, taj Jozef Pulicer je praktično izmislio, zamislite – žutu štampu.

Slava novinarstva

Epigram novinarstva: na sastanku čelnika velike njujorške medijske kompanije, prije 120 godina, jedan je cijenjeni profesor pitao: ,,Ne mogu da shvatim, gospodine Pulicer, zbog čega uvijek govorite tako lijepo i popustljivo o novinarima i reporterima a tako oštro o urednicima?“. ,,Zato što, gospodine moj, u svim redakcijama svaki reporter i novinar znače nadu; a svaki urednik znači razočaranje“.

Pulicer je već bio skoro potpuno slijep i gluv, u dubokoj staračkoj depresiji, kada je dobar komad basnoslovnog bogatstva opredijelio za ono što će postati divni legat novinarstva. Pulicerova nagrada, prvi

Četvrtak, 7. april 2022.

9

Koje je pravo lice Amerike

medium.com

Nezaboravne filmske adaptacije djela krunisanih Pulicerovom nagradom

Nezaboravna Vivijen Li (lijevo) kao Skarlet o’Hara u ,,Prohujalu sa vihorom“

put dodijeljena 1917, pet godina nakon što je Jozef osmislio – sublimacija je one nade o kojoj je stari Jozef govorio. On je i personifikacija američkog sna; i savršena imigrantska priča jednog mađarskog djeteta, čiji je otac i sam bio imigrant već u Austrougarskoj 19. vijeka (porodica jevrejskih izbjeglica iz Poljske)... I vagabond, koji je, nakon propasti porodičnog biznisa, ratničku koru hljeba tražio bez uspjeha u armijama Austrougarske, britanske kraljice Viktorije, pa u francuskoj Legiji stranaca u Sahari, pa u vodovima meksičkog cara (!) – sve do onog voda njemačkih doseljenika koji su bez riječi engleskog vojevali za Sjever u Američkom građanskom ratu.

Puliceru je, zamislite, nakon tih silnih vojevnaja, šansa za uspješan biznis na palubi kitolovca bila dosadna – ali novinarstvo nije. I doživljavao je, uvijek, kao uzbudljivu formu umjetnosti; osjećao kako bridi ono olovo na tek odštampanoj hartiji pod prstima, dok je toj silnoj, naprednoj Americi, krajem 19. vijeka prodavao – nadu.

I pružao jasne konture i okvir američkom snu.

Zato je jasno shvatiti, zbog čega je djelo nagrađeno Pulicerovom nagradom, pogotovo u kategoriji fikcije, bilo po pravilu savršena podloga za velike američke filmske priče. Naročito oskarovske; jer tu je tako lako uhvatiti društveni kontekst. Progresivan, smio i optimistički, jer to su (često opo-

minjuće) priče, ne samo o onom što Amerika jeste; već o onom što realno može i treba da bude. Pulicer joj je, sa svim onim ludim životnim iskustvom multimilionera, gladnoj jevrejskog djeteta, ratnika, kitolovca i novinara – po mnogo čemu tom nagradom, prvi put dodijeljenom nakon njegovog života, zacrtao put. U okviru divne umjetnosti, koja je jednako dobro plesala na filmskoj traci, kao i na ispisanoj hartiji i otkucanim redovima teksta.

Voljena Skarlet

Ako je nešto Pulicerova nagrada znala da prepozna, to je bilo pomjeranje granica forme, ideja – u osvajanju slobode. Samo snimanje pratila je žestoka pompa i pažnja javnosti - cijele

dvije godine prije nego će početkom 1940. ,,Prohujalo sa vihorom“ (,,Gone with the Wind, Viktor Fleming, 1939) oskarovskom žetvom od deset zlatnih statua potvrditi da je, prije svega, produkcijski važan i grandiozan momenat kinematografije. Razlog: roman Margaret Mičel, nagrađen Pulicerom, već je tada Amerikancima bio dragocjen.

Vrijednost film nije bila u pomjeranju tadašnjih razmjera jednog istorijskog spektakla; niti u tome što je film dotakao osjetljivu temu Građanskog rata (a potom, decenijama i dijelom nepravedno, kritikovan zbog istorijskog revizionizma ili prostog negiranja važnosti Nastavak na sljedećoj stranici

10

Četvrtak, 7. april 2022.

imdb.com

istorije, spram pojedinačnih sudbina). Film je bio važan, jer je dotakao nešto suštinski američko: vjeru u obnovu, u preporod i novi početak, čak i na zgarištu izgubljenog rata i svojom krivicom i taštinom izgubljene ljubavi. Priča o Skarlet O’Hari (Vivijen Li) esencijalno je modernjačka i samim tim američka – jer govori o sazrijevanju, o učenju na greškama, o traganju za autentičnim izborom.

Interesantno, nijesu Skarlet ni ,,Prohujalo“ bili prva oskarovska žetva za film zasnovan na Pulicerom nagrađenom djelu.

Godinu ranije, ,,You Can’t Take It With You“ (1938) Frenka Kapre bila je, sada potcijenjena i zaboravljena komedija, koja je zaslužila Oskare za najbolju režiju i film. Film je izuzetan u sučeljavanju dva koncepta američkog života: jedne bogate, skoro snobovske i ,,zakopča-

Vigo Mortensen na posteru postapokaliptične poslastice ,,The Road“

ne“ familije sa jedne – i dobrodušnih, progresivnih ekscentrika sa druge strane. Između, naravno, ljubav, sjajna hemija Lajonela Barimora i Džin Artur na velikom platnu.

Friman sa Brodveja

Jedna politička intriga i savršen pozni noar: ,,All the King’s Men“ (1949) Roberta Rozena bio je briljantna adaptacija romana-klasika Roberta Pena

Vorena, koja je u fokusu ponovo imala milje američkog Juga, kao i ,,Prohujalo sa vihorom“.

Broderik Kroford briljira u ovoj ulozi karakternog i ponosnog Vilija Starka, ambicioznog političara koji će se u sjajno postavljenom narativu naći u tipično noar miljeu. Uz ključne lekcije, što je ono što se novcem i uticajem ipak ne može kupiti. Na Oskarima – statua za najbolji film, najboljeg glumca i najbolju žensku sporednu ulogu (Mercedes Mekenbridž)! Sam Krofordov trijumf bio je vrlo znakovit: te 1950. godine stigao je u ,,duelu“ sa Džonom Vejnom koji je bio briljantan u ,,Sands of Iwo Jima“ (Alen Dvon, 1949). Malo je reći da ni veliki Šon Pen u rimejku ,,Kraljevih ljudi“ iz 2006. nije dorastao, da dostigne onu autentičnost koju je Kroford, u ulozi karijere, ponudio.

Umjesto romana, dramski komad: već kultna minijatura ,,Driving Miss Daisy“ (Brus Beresford, 1989) morala je da bude holivudski i oskarovski hit već u najavi, jer se elegantno ticala komplikovane teme ,,sudara“ dvije Amerike. U rasnoj, klasnoj, rodnoj ravni – a sve kroz četvrt vijeka jednog delikatnog odnosa ,,gazdarice“ i vozača.

Morgan Friman bio je savršen izbor za glavnu ulogu – jer je u njoj briljirao i na brodvejskim daskama, u Pulicerom nagrađenoj predstavi! Ipak, neće dočekati Oskar 1990. godine; već će ga zaslužiti sjajna Džesika Tandi, u roli koja ga je karakterom i zasjenila. Film je ugrabio četiri zlatne statue, najbitnije onu za najbolji film – a po modernim mjerilima teško da bi je dočekao ispred ,,My Left Foot“ (1989) Džima Šeridana.

Katolička afera

Konačno, jedan Pulicer za priču o – novinarstvu! ,,Spotlight“ (2015) Toma Makartija je savršen primjer filma koji umjetnički nije pretjerano ambiciozan; jezik pokretnih slika se praktično sklanja pred uraganom od opominjuće istinite priče, o timu novinara istraživača koji otkrivaju stravičan skandal zlostavljanja djece u Katoličkoj crkvi u Bostonu.

Četvrtak, 7. april 2022.

11

reporter.lcms.org

Sjajna ekipa novinara istraživača Oskarom nagrađenog filma ,,Spotlight“

Tri žene

A nema te oskarovske računice i nepravde, koja može negirati da ,,Grapes of Wrath“ (1940) Džona Forda nije vanvremenska filmska posveta nesalomivom američkom duhu. Sve po čuvenom tekstu velikog pisca Džona Stajnbeka, objavljenom godinu ranije, pa ekspresno nagrađenom Pulicerom.

Svi dokazi, zbog čega je genijalni Henri Forda onaj glumac kojeg je i dalje najlakše nazvati ,,Gospodinom Amerikom“, staju u ovaj film. Koji je arhetipska, gotovo biblijska paralela o potucanju jednog

zaboravljenog plemena (u ovom slučaju: ubogih radnika iz Oklahome, nakon velike ekonomske krize, na putu do Kalifornije) – do jednog, ipak zubatog sunca i samo nagovještaja katarze i ostvarenja. Takav film je dobio Oskara za najbolju režiju, a da, skoro skandalozno, za najbolji film nije bio ni nominovan...

Jedna sasvim ženska (i opet: potpuno američka) priča je ,,The Hours“ Stivena Daldrija.

Meril Strip, Džulijan Mur i Nikol Kidman serviraju karakterno sučeljavanje tri generacije; ključna konekcija među njima je roman ,,Gospođa Dalovej“ Virdžinije Vulf. Šarmantni tekst Majkla Kaningema iz 1999, koji je adaptiran, apsolutno je preporuka i predivan primjer, koje vrijednosti moderan roman mora da iznese da bi zaslužio Pulicerovu nagradu.

Film koji je Nikol Kidman donio Oskar za najbolju žensku

ulogu, mnogo više i bitnije od uloge Nikol, dokaz je stilske i tehničke raskoši Daldrijeve režiserske vizije. Zbog toga se može i zažmuriti na objektivno loše momente – poput simplifikacije Kaningemovog originalnog teksta i činjenice da su karakteri sve tri glumice učinjeni kudikamo stereotipnim.

Otac i sin

E, takve greške apsolutno nema kada je u pitanju famozni ,,The Road“ (2009) Džona Hilkouta. Jedan sasvim mejnstrim survival film sada bi bio još znakovitniji i više praćen nego kada je prikazan – jer radi se o vrlo zlokobnom, opominjućem miljeu postapokalipse. U jednom takvom svijetu, otac (Vigo Mortensen) ima jedan i jedini zadatak, da obezbijedi opstanak i kakvu-takvu normalnost za sina.

Ključni momenat u ovoj adaptaciji velikog romana Korma-

metacritic.com

Sam po sebi, film je tako specifičan oskarovski singularitet: nakon više od šest decenija, nagradu za najbolji film osvojilo je ostvarenje kojem je to bilo jedan jedini Oskar u noći nagrada 2016. godine. I to je svojevrsna potvrda, koliko se Mekarti svjesno autorski ,,sklonio“ i sve podredio samoj priči. I on, i brojne zvijezde u timu istraživača – poput Majkla Kitona, Rejčel Mekadams, Stenlija Tućija i Marka Rafala, prije svih.

Pulicera, u konkretnom slučaju, nije dobio bilo kakvo djelo fikcije, ili hronika realnog događaja ili biografija – već su veliko priznanje dobili upravo novinari Boston glouba, koji su slučaj godinama i uspješno istraživali. Na taj način, Pulicerov komitet je potpisao i svojevrsnu posvetu vrijednostima na kojima je sama nagrada nastala. A Holivud to priznao i pečatirao, u svojoj najbitnijoj noći...

Genijalni Henri Fonda u ,,Grapes of Wrath“

ka Mekartija je atmosfera.

Fotografija obožavanog Španca Havijera Agiresarobea samo je jedan segment u njenom građenju; drugi je, naravno, muzika Nika Kejva i Vorena Elisa...

Autorstvo Hilkouta najbolje staje u činjenicu da je ovako zahtjevan svijet oslikan bez mrve CGI efekata; film je snimljen za jedva 20 miliona dolara. Pri tome, potpuno je uvjerljiv, autentičan, raskošan u tom horizontu potucanja za oca i sina, na svijetu koji je pošao po zlu... I koji bi, izvjesno, i vijek nakon smrti potpuno razumio onaj mađarski Jevrej Jozef Pulicer, novinski magnat i utemeljivač velike nagrade. Jer taman kao da je ta postapokalipsa, nad kojom će beskrajnom istrajnošću i voljom granuti jedno američko sunce – priča njegovog, realno proživljenog i nevjerovatnog života. Stojan STAMENIĆ

12

Četvrtak, 7. april 2022.

celuloid

,,Morbius“ sa Džaredom Letom: Izu

artstation.com

Čista kontamina K

ako postati super-junak ili makar super-zlikovac? Suludim vojnim eksperimentom?

Upadanjem u hemikalije? Bogom dano, kroz prizmu nordijske, orijentalne ili afričke mitologije? Ujedom radioaktivnog pauka? Ili petljanjem s nekim drugim životinjama, zverima, ptičurinama ili šišmišima? Šišmišima? A nisu li oni iz druge, rivalske kompanije... Ma, jesu, ali nema veze. Ionako, „šišmišarstvo“ u ,,Morbiusu“ nije ni slično onome u ,,Betmenu“, odnosno nije stvar kostima i skupih igračaka za letenje, nego eksperimenta sa stvarnim letećim sisarima koji se otrgao kontroli. Ne, nije Ozi Ozborn nikome otkinuo glavu, niti je iko ostavio supu nedokuvanu i izazvao globalnu pandemiju...

Dril u bolnici

Neubjedljivi Džared Leto na posteru superherojskog i vampirskog bućkuriša

Film ,,Morbius“ Danijela Espinoze počinje lovom na vampire, ali ne onakvim kakav bi organizovan Van Helsing loveći Drakulu. Ovaj lov je u naučne svrhe i predvodi ga doktor Majkl Morbius kojeg igra Džared Leto, sa štakama kanalizirajući još slabašniji izgled nego u „oskarovskoj“ ulozi u ,,Dallas Buyers Club“ (Žan-Mark Valje, 2013) ili kao džanki u ,,Requiem for a Dream“ (Daren Aronofski, 2000). A vampiri nisu antropomorfni monstrumi, nego vrsta šišmiša koji žive u pećinama Latinske Amerike (mesto radnje je Kostarika, a lokalitet se prigodno zove Đavolje brdo i nalazi se usred džungle). Pilot helikoptera i pratnja su prestrašeni od samog mesta i od dobrog doktora traže pare odmah kako bi mogli da zbrišu takođe odmah, ali on u svom naumu, da ih namami i zatvori u zamku, to jest, uspeva, što i ne treba da čudi ako samo posmatramu njegovu samouverenost

13

Četvrtak, 7. april 2022.

zuzetno slabašan dodatak superherojskom univerzumu

acija mozga Od polovine prema kraju film se utapa u orgiji CGI akcije s iritantnim prevrtanjem likova u kadru i prevrtanjem kamere, zbog čega postaje jasno njegovo studijsko porijeklo. Pritom, neki od aspekata superherojske priče ostaju neistraženi, već samo ovlaš dodirnuti kada na pitanje da li mu treba pomoć doktora on odgovori da je on tu ( jedini) doktor.

Idemo zatim nekoliko godina ili decenija u prošlost, budući da ovaj naslov nema u sebi brojeve i podnaslove, što po prvom zakonu „marvelologije“ znači da ovde imamo „origins story“.

Grčka, u njoj neimenovani grad, a u njemu bolnica specijalizovana za retke poremećaje krvi. U bolnicu dolazi novi momčić Lucijan koji dobija da deli sobu s Majklom, koji mu objašnjava koji je tu „dril“ na snazi („promena ulja triput dnevno“), i daje mu nadimak Majlo, koji zapravo ide u kompletu s krevetom, od Majklovog prvog cimera nadalje. Kada jedna od mašina na koje je Lucijan prikopčan otkaže, Majkl je na improvizovan način popravi i svom novom drugu spasi život. On zatim dobija ponudu od doktora Nikolsa (Džered Haris) da ode u posebnu školu u Njujorku, pa se i njemu i drugu zaklinje da će život posvetiti pronalaženju leka za njihovu bolest.

Nazad u sadašnjost. Doktor Morbius je upravo odbio Nobelovu nagradu za izum veštačke krvi (ala ,,True Blood“, ne u smislu efekata u žanrovskim filmovima, toga je bilo i ranije, čak i u MCU), na veliko neodobravanje njegove asistentkinje i partnerke Martin Benkrtoft (Adrija Ardžona) koja ga upozorava da je to loše za finansiranje laboratorije, naročito ako dotok novca od misterioznog finansijera Majla prestane. Taj Majlo (Met Smit) je zapravo isti onaj Lucijan koji je sad odrastao, i izgle-

da kao da će ga smrt svaki čas sustići.

Doktor Morbius, doduše, ima rizičan plan za njih dvojicu, a to uključuje rekombinaciju genetike čoveka i šišmiša-vampira ( jerbo su to jedini sisari koji se kao odrasli hrane isključivo krvlju, te imaju enzim koji sprečava koagulaciju, što dvojici patnika i drugara treba), a prvi pokusni kunić će biti on sam. Eksperiment na brodu se okreće naopako, a Morbius se budi sa željom da konzumira krv. Ona veštačka ga drži neko vreme, doduše sve kraće, policija počinje da sumnja u njega, a pravi pičvajz izbija tek kada i Majlo ubrizga serum u sebe, a na svoju novu situaciju počne da gleda kao na opojnu moć, a ne kao na prokletstvo. Sukob dvojice bivših drugova je neizbežan...

Hardijev Venom

Morbius Ljudski vampir je inače sasvim legitiman lik iz stripova i jedan od viđenijih Spajdermenovih protivnika, ali ga ovaj film u „multiverzum“ popularnog super-junaka ubacuje tek na kraju, odnosno u jednoj od dve scene usred odjavne špice, povezujući ga s još jednim negativcem, Lešinarom (nekadašnji Betmen i Berdmen Majkl Kiton), čime se publici stavlja do znanja da je na delu franšiziranje. Ne bi, doduše, Morbius bio prvi Spajdermenov negativac koji je dobio svoj film i franšizu: dovoljno je setiti se Venoma (Tom Hardi) i celog onog cirkusa u kojem je nezrela publika vođena niskim fanovskim porivima „odbranila“ blamantno loš film

od stroge, ali dobronamerne kritike.

To nameće jedno logično poređenje u kojem Morbius ispada čak i bolji film, makar marginalno i makar tek kao nešto manji treš, nego što je to ,,Venom“ (Ruben Flajšer, 2018) bio. Opet, teško bi bilo reći da Morbius ima ikakvu umetničku vrednost, ali to se od kreativnog tima sačinjenog od autora Espinoze, koji je u svojoj karijeri potpisao par legitimnih akcionih filmova kao što su ,,Easy Money“ (2010) i ,,Safe House“ (2012), te varijaciju na priču o Andreju Čikatilu ,,Child 44“ (2014, zanimljivo još jedna blamantna uloga Toma Hardija) i konačno ,,Alien“ klon pod nazivom ,,Life“ (2017), kao od i scenarista nižeg ešalona Meta Sazame i Burka Šarplesa, nije ni očekivalo. ,,Morbius“ je, doduše, negde do polovine još i imao potencijala da se iskristališe kao drugačiji super-herojski (ili super-zlikovački, svejedno) film, koji bi bio zabavan i služio nečemu osim ekspanziji univerzuma. Skrivalo se tu potencijala za legitimni B-filmski horor, začinjen naučnom fantastikom na tragu devedesetih, čak tu i tamo bljesne poneka „set piece“ sekvenca u tom stilu, a razvijao se i potencijal za onaj pravi, pomalo sirovi B-filmski humor. Najuspeliji štos u filmu je svakako posveta prvom „pravom“ vampirskom filmu ,,Nosferatu“ (1922), kroz naziv broda po njegovom režiseru Murnauu. A i par saveznih agenata koji ispituju slučaj, i koji se sastoji od jedne stereo-

tipne vojničine i jednog šaljivdžije.

Od polovine prema kraju, međutim, film se utapa u orgiji CGI akcije s iritantnim prevrtanjem likova u kadru i prevrtanjem kamere, zbog čega postaje jasno njegovo studijsko poreklo.

Bez budalesanja

Pritom, neki od aspekata same priče ostaju neistraženi, već samo ovlaš dodirnuti. Recimo, zašto Majkl i Majlo nisu probali sa životinjskom krvlju, a i uopšte ceo sistem lažne „nauke“ po kojem taj svet funkcioniše. Poruka kreativnog i produkcijskog tima je čak i jasna: ako oni nisu uložili vreme i napor da to osmisle, ne bi trebalo ni da gleadoci cepidlače, već da se zavale i uživaju u spektaklu.

Pohvalno je to da Morbius traje kraće od proseka superherojskih naslova, samo 106 minuta, ali da je po bilo čemu spektakularan – nije. Akcija je već toliko puta viđena, dizajn je generički, zvuk zaglušujući (kako li je tek slepim šišmišima ako mi kao gledaoci skoro ogluvesmo), a ni glumačka ekipa nije baš briljantna. Džered Haris je verovatno glumački najjača karika filma, ali zapravo nema puno prostora da se pokaže, Met Smit preglumljuje toliko da je to bolno za gledanje, a Adrija Ardžona je prilično bezlična.

Glavni „objekat interesa“ je sigurno Džared Leto u naslovnoj ulozi, a njega bi se i uz najbolju nameru teško moglo nazvati ozbiljnim glumcem, nagradama i reputaciji uprkos. Tome u prilog govore ona recentna blamiranja u ulozi „emo-Džokera“ u prvom ,,Suicide Squad“ (2016) i Snajderovom ,,Justice League“ (2017), ona nemaštovita epizoda u Vilnevovom ,,Blade Runner 2049“ (2017), te zaslužena Zlatna malina za kreveljenje u filmu ,,House of Gucci“ (2021) Ridlija Skota.

Ovde je budalesanje svedeno na razumnu meru, Leto pokazuje želju da se shvati ozbiljno, ali čini se da je za to izabrao pogrešan film.

Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 2.3/5

14

Četvrtak, 7. april 2022.

insider.com

SERIJE

Atlanta

Početak treće sezone potvrđuje da je

Fuzija horora satire i nadrealiz

,,Voljena mašto, ono što najviše volim kod tebe je kvalitet u izobilju“, napisao je davno Andre Breton. Ovaj izraz - kvalitet u izobilju, možda je i najbolji način da se opišu ne samo tri prikazane epizode treće sezone, već i čitav genijalni serijal

Č

ekati četiri godine je dugo, što god bilo u pitanju. Još ako je to treća sezona neke serije... Ipak, nije svaka serija ,,Atlanta“. Kada je nešto konstantno dobro, a uz to i drugačije od svega na televizijskom pejzažu, kao što je to projekat Donalda Glovera, ljudi će uvijek i sa oduševljenjem željeti i čekati još. A to čekanje će se uvijek isplatiti.

Da ekipa koja je radila na trećoj sezoni serije ,,Atlanta“ još jednom nije omanula (a ni mi koji smo četiri godine strpljivo čekali), jasno je nakon svega nekoliko minuta prve epizode treće sezone. Odmah u startu vidljiv

je raspon onoga što ,,Atlanta“ jeste: smjela, eksperimentalna i alegorijska. I sve to kroz komična i pronicljiva prikazivanja svakodnevnosti i neobičnosti života Afroamerikanaca.

Bajke za odrasle

Donald Glover govoreći o ovom, njemu jako bitnom, projektu, više puta je izjavio da je zamisao za seriju bila da kroz četiri glavna lika - Erna (Glover), Ven (Zazi Bits), Alfreda (Brajan Tajri Henri) i Darijusa (Lakit Stenfild) raspliće kratke priče. Da epizode budu jedinstvene i da svaka na neki način bude i film za sebe. U toj

su mu zamisli pomogli i brat Stiven Glover (pisac i producent), kao i sjajan režiser Hiro Murai, koji je bio ključan igrač u misiji da se njegova vizija sprovede u djelo. Iako se mnogo promijenilo u protekle četiri godine - i u svijetu, i u životima ovih ljudi, a i na televiziji - nikada nije ni postavljeno pitanje ima li mjesta za ,,Atlantu“, sve ove godine kasnije. Jer, iako dobre serije karakteriše dosljednost, samo one najbolje znaju kako i da se mijenjaju i rastu sa likovima i vremenom.

A ,,Atlanta“ nas do sada, ni na tom, a ni na drugim frontovima nije razočarala.

,,Postoje bajke koje treba pisati za odrasle“, napisao je francuski pjesnik i vođa originalnog nadrealističkog pokreta Andre Breton u prvom nadrealističkom manifestu iz 1924. ,,Priče koje su još u zelenom stanju“.

Uvodna epizoda sezone mogla bi da bude baš takva bajka. Po tekstu Stivena Glovera, ,,Three Slaps“ je epizoda koja je, baš kao i mnoge druge (one najluđe epizode u ,,Atlantinom“ arsenalu) zasnovana na stvarnim događajima. Pripovijeda priču jako sličnoj onoj o Džen i Sari Hart, bračnom paru čije se usvajanje šestoro tamnopute djece završilo tragedijom koja

15

Četvrtak, 7. april 2022.

a, zma

polygon.com

e Donald Glover autor jednog od najunikatnijih projekata u istoriji televizije

Ulice Kopenhagena kao novo i neočekivano poprište borbe sa rasizmom

Voljena četvorka Gloverove serije na zvaničnoj ilustraciji u stilu Dalijevih slika

je mogla lako biti spriječena.

Suptilna promjena tona i stila kojim je prožeta epizoda, koja je kako se bliži kraj sve strašnija, kao i komičnost bez obzira na jezivu premisu, karakteristična je za ,,Atlantu“, ali je i svjedočanstvo sjajne režije Hira Muraija.

U premijeri treće sezone ne vidimo nikog od uobičajenih likova (osim na par sekundi Erna), ali ovo nije nikakvo iznenađenje. Poput epizode ,,Teddy Perkins“ iz druge sezone ili ,,Ban“ iz prve, navikli smo da nas iznenade nešto malo drugačijim formatom, u ovom slučaju - fuzijom horora, satire i nadrealizma.

,,Nadrealno“ je pretjerano korišten izraz u umjetničkim kritikama, često rastegnut toliko da na kraju češće opisuje ton koji je samo sanjiv ili prosto malo neobičan. Ali, ono što Glover radi u ,,Atlanti“, a posebno u novoj sezoni - čiji promo poster jeste grupni portret Erna, Ven, Ala i Darijusa prikazan u stilu koji prikazuje savršeni miks dva evropska titana: Pabla Pikasa i originalnog nadrealiste Salvadora Dalija. I istinski podsjeća na Bretonovu definiciju nadrealizma kao ,,nečeg čime neko pokušava da prikaže stvarno funkcionisanje misli“. Iako maglovite, vlažne ulice Atlante nedostaju u ovim ranim epizodama, svijet na koji ova četiri lika nailaze u Evropi je istovremeno i poznat i stran, kao i zanimljiv za istražiti.

Tako u drugoj epizodi, nešto malo karakterističnijoj za ,,Atlantu“, posmatramo Erna kako se budi u hotelskoj sobi u Kopenhagenu pored bjelkinje koja ne govori engleski - i shvata da je propustio let za Amsterdam. U ostatku epizode pratimo Darijusa (koji ovog puta luta sa Ven) u standardnoj bizarnoj, ali genijalnoj avanturi karakterističnoj za njegov lik, dok odvojeno gledamo Erna i Alfreda (,,Paper Boi“), zbog čije je turneje ekipa zapravo tu.

Ideja je da podsvijest, netaknu-

ta logikom, analizom ili činjenicama, nudi najautentičniju sličnost stvarnosti kakvu mi zapravo doživljavamo. Tako, na primjer, druga epizoda sezone govori o tipičnoj američkoj liberalnoj idealizaciji evropskog života, dok gledamo Alfreda u zatvoru. Scena u amsterdamskoj ćeliji (koja je donekle inspirisana zatvaranjem popularnog američkog repera ASAP Rocky za vrijeme turneje u Švedskoj) prikazuje zatvor kao raj, kao veliku privatnu sobu, uz ogroman televizor i opciju da za obrok naručite što god želite sa menija.

Pitanje rasizma

Da li je zaista tako iza rešetaka, u zemlji koja kriminalce tretira kao ljude? Malo vjerovatno.

Ono što odjekuje, i čini sve to i apsurdnim i potresnim, jeste fantazija o tome.

Kako je utemeljen u stvarnosti, ali nevezan za konvencionalno razmišljanje, nadrealizam je baš zato i najbolji način za prikazivanje najdosljednije teme ovog projekta: rase (i rasizma).

Na ovaj način, užasna vijest može da proganja podsvijest, u malo izmijenjenom obliku, kao bukvalna noćna mora. S druge strane, tamnoputi iz Atlante koji putuju po Evropi, možda neće bukvalno biti suočeni sa rasizmom u njegovom osnov-

nom obliku, ali će sigurno naići na neki, njima do sada, nepoznati oblik, ovdje prikazan kroz neku bizarnu, komičnu situaciju. ,,Voljena mašto, ono što najviše volim kod tebe je kvalitet u izobilju“, napisao je davno Breton.

Ovaj izraz - kvalitet u izobilju - možda je i najbolji način da se opišu ne samo tri prikazane epizode treće sezone, već i čitav genijalni serijal. ,,Atlanta“ je uvijek pripovijedala više stvari istovremeno i ono što je čudno jeste što joj je to zaista i išlo za rukom, do te mjere da je zaista malo serija koje mogu da porede sa onim što Glover i njegov tim rade na ovom projektu. Iako su prošle čak četiri godine od prošle sezone, treća pokazuje da je ,,Atlanta“ i dalje i jeziva i duhovita i zbunjujuća i pronicljiva i inteligentna kao što je oduvijek bila – možda čak i više nego ranije.

Baš kao i grad po kojem je dobila ime, ,,Atlanta“ ima čudnu privlačnost koja se ne može definisati, ali se jednoglasno slažemo da je zadivljujuća. Zbog toga, kao i zbog genijalnosti, prvenstveno Donalda Glovera, ali i ostatka ekipe (bukvalno svakog ponaosob), zaista će otići u istoriju kao jedan od najjedinstvenijih projekata na televizijskom pejzažu. Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 5/5

16

Četvrtak, 7. april 2022.

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

N

Pogledali smo mađarski politički trile

cineuropa.org

serije

ije rijedak slučaj da HBO često pruža šansu autorima sa neengleskog govornog područja da pokažu svijetu što znaju a u odabiru rijetko pogriješe. Dvije evropske serije, različitih tema iz Poljske i Mađarske, stigle su 1. aprila na male ekrane, a mi smo ih zahvaljujući ljubaznosti HBO pogledali unaprijed.

Mađarski ,,The Informant“ (pogledano pet epizoda) je politički triler, dok je poljski ,,The Thaw“ hladna krimi-priča u nordijskom stilu.

Nijedna ne donosi ništa novo, ali uprkos tome, nijesmo ostali razočarani.

THE INFORMANT

HBO je prikazivao nekoliko serija koje su se bavile životom i špijunažom iza ,,željezne zavjese“, od kojih je možda najpoznatija češka ,,The Sleepers“, dok ,,The Informant“ više liči na ,,Deutchland 83“. Smješten u komunističku Mađarsku 1985. godine, priča o mladom šahisti Geriju (Gergelji Varadi), koji je nestrpljiv da započne život u studentskom domu u Budimpešti, čak i ako to znači da ostavlja bolesnog mlađeg brata i porodicu.

Međutim, njegovi planovi za upoznavanje djevojaka i zabavu su uništeni već na putu, u vozu, kada ga službenik državne sigurnosti ucijeni da špijunira harizmatičnog Žolta Savu (Marton Patkoš), sve radikalnijeg zagovornika antikomunističke borbe. Geri je prisiljen da se pridruži Savinom nedostupnom ,,klubu“, a u tome će mu pomoći cimer i ,,švercer“ Mate (Adam Varga) i simpatična djevojka Kata (Julia Šaz). Dok špijunaža postaje Gerijev šah, on sebi postavlja pitanje: ,,Na kojoj strani bi trebalo da budem?“.

Za vrijeme vladavine Janoša Kadara, tajna služba je kroz ucijenjene prisilne agente špijunirala građane i teško je zamisliti da bi 1985. iko govorio o starom Kadaru kao Sava u seriji, a da ne prođe bez posljedica.

Gergelji Varadi u seriji ,,The Informant“ koja nudi rasterećeniji pogled na tešku istorijsku temu

Crni i b bise isto Evro

Autor se u „Informantu“ okrenuo veselijem tonu i na taj način prikazuje ozbiljnu temu. Primjetan je naglasak na stvaranju atmosfere, dok je scenario u drugom planu. S druge strane, od performansa do fotografije, gotovo sve u ,,The Thaw“ ima tendenciju da bude tamno i klaustrofobično Ovaj špijunski triler nam nudi mnogo puta viđenu premisu, kako je sve bilo loše na Istoku, dok nije pao Berlinski zid.

Ipak, Balint Šćenđorđi se okrenuo veselijem tonu i na taj način htio da prikaže ozbiljnu temu. Primjetan je naglasak na stvaranju atmosfere, dok je scenario potisnut u drugi plan.

Ne postoji originalna ideja, a uglavnom se priča oslanja na već viđen koncept u američkim filmovima. Iako dijalozi ponekad ,,škripe“, često su i osvježavajući, zbog ubacivanja satiričnih viceva ili zabavnih djelova, poput pojave kečapa, kojim je naš junak začinio povrće. Posebno je simptomatična scena u četvrtoj epizodi, u kojoj se režiser nije mogao odlučiti na koju će stranu, pa se tako miješaju sadašnjost i prošlost. Mladi se

provode, dok u pozadini svira pjesma benda ,,Nouvelle Phénomène“ (koji svira 30 godina kasnije), a tu je i crvena zvijezda koja jasno ukazuje da nijesmo u sadašnjosti.

Stiče se utisak da je autor Balint htio da tonom privuče mlađu publiku, koja nije upoznata sa istorijskim dešavanjima i na tom putu, kako gorenavedena scena pokazuje, našao se u procjepu iz kojeg nije znao da se isčupa. U tom kontekstu je izabrana i glumačka ekipa, koja je svježa, posebno za nemađarske gledaoce. Od većih imena, samo Šabolč Turodži, koji glumi policajca, dobija ozbiljniju ulogu. Nažalost dosta likova su jednodimenzionalni, poput fudbalera Barne (Benjamin Lenglien), ljubomornog na pridošlicu, koji nije ni uspio lik. Važnu ulogu imaju i

djevojke, posebno Kata, koja se buni protiv Savine monarhije i želi da pokaže da ima puno više od ljepote, dok je Judit (Abigel Blonde) ćerka policajca i pank pjevačica koja mrzi sistem.

S druge strane, dvojica glavnih protagonista su puno razrađenije figure, iako nije lako saosjećati ni s jednim od njih. Anksiozni i zatvoreni Geri često se prepušta događajima kao nesretni mamut, ali onda je iznenada zapanjujuće odlučan. Zanimljivo je kako se infiltrira i prilagođava novom načinu života uprkos tome što nema u tome iskustva. Sava je odvratan, nasilan i samoljubiv gad kojeg je Bog stvorio da bude političar, pa čak i kad se zaljubi.

Već je bilo mnogo primjera da serija u hodu prevlada svoje nedostatke i postane bolja. Ia-

17

Četvrtak, 7. april 2022.

er i poljski krimić koje možete da strimujete na servisu HBO Max

ko će zahvaljujući HBO, ,,The Informant“ dobiti i međunarodnu distribuciju, teško je vjerovati da će pridobiti i američke gledaoce.

Ocjena: 2.7/5

THE THAW

Posljednjih godina produkcija poljskih serija značajno je porasla i većina ih je dobro napisana, režirana i sa glumcima s A liste, a odskaču ,,Blinded by the Lights“ i ,,Wataha“. Sada se pojavila ,,The Thaw“, autora Saverija Žuvavskog. Ova serija je smještena na krajnjem sjeveru zemlje, u Šćećin koji liči na Stokholm ili Oslo, nad kojim se nadvilo oblačno nebo koje stavlja čelično-sivi filter na sve. Čini se da autori krimi-priča vole takve krajeve. U ,,The Thaw“, nakon što je tijelo mlade žene pronađeno u ledenim vodama Odre, novopečena detektivka Katarina Zavieja (Katarina Vajda) vodi istragu, kako bi pronašla ubicu. Kada je postalo jasno da je žrtva rodila neposredno prije smrti, ona kreće u potragu za nestalim novorođenčetom.

streamingrant.com

bijeli er s oka ope

Katarina Vajda briljira kao detektivka u sporogorećoj istrazi ubistva serije ,,The Thaw“

Još potresena zbog sumnje na suprugovo samoubistvo, upušta se u rizik kako bi riješila slučaj. U isto vrijeme se suočava s vlastitim demonima i pronalazi samu sebe.

Ovaj tipični nordijski istraživački triler nema originalnu premisu, ali se izdvaja od ostalih zahvaljujući glavnom liku.

Obožavaoci ove vrste serija uvijek će rado dočekati novu, ali istina je da su ih ekrani puni i kao što je to slučaj s ovom, sve daju rezultat, ali malo koja se usudi ići dalje.

Riječ je o seriji koja lagano gori u hladnom i mračnom okruženju. Od performansa do fotografije, gotovo sve u njoj ima tendenciju da bude tamno, klaustrofobično i zagušljivo, a ponekad sa pretjeranim emocionalnim intenzitetom. S druge strane, puna je kontrasta, kakav je i glavni lik, jer puna tragedije ljutito pokazuje hladnoću pravde. Tu je sve što ovakva serija treba da ima: tragovi šifrirani između biblijskih stihova, mrzovoljni policajac koji živi u prikolici, uvrnuti zatvorenik s domi-

nantnom ličnošću koji igra psihološku igru.Žuvavski je sve to prikazao na sebi svojstven način i ispleo mrežu koja se ne raspada do finala. Scenario je jača strana serije, iako se u početku čini da će to biti obična, kliše detektivska priča, u kojoj bi se mnoge stvari mogle lako predvidjeti. Međutim, svakom epizodom priča postaje sve zaraznija. Šćećin je takođe vrlo važan akter, to je mjesto koje istovremeno fascinira i odbija i gledalac se može u potpunosti utopiti u njega, stvarajući utisak beznađa koji izbija iz svakog djelića ekrana.

Iako poznajemo i druge slične serijske junakinje, koje se bave gubitkom (Mer iz ,,Mare from Easttown“), ova serija se savršeno uklapa u trend onih koje nijesu nužno ,,ženske“ same po sebi, već fokusirane na jake ženske likove. Vajda, koja glumi Zavieju, ispod maske žilave policajke krije krhko i ranjeno stvorenje. Ta slika njenog psihičkog stanja, obogatila je radnju i učinila da bolje razumijemo njene motive. Osim nje, u seriji ima puno drugih junaka.

Bartlomej Kočhedof u ulozi Trepe, Zaviejinog partnera, unosi malo humora. U korak s njim ide i Cezari Vukaševič, koji glumi Radvana, prijatelja pokojnog supruga Zavieje, koji prolazi kroz vlastitu dramu.

Glumac s Vajdom gradi vrlo dobar odnos, u mnogim trenucima zasnovan na neizvjesnosti.

Tu je i Bogusvav Lindu, tužilac i otac ubijene, koji ima više od jednog grijeha na savjesti, ali i Andžej Grabovski, koji se mora dokazati kao djed. U ulozi oca nestalog djeteta našao se i Sebastian Fabijanski, koji uz to kao jedan od osumnjičenih igra totalno slomljenog tipa.

Nažalost, on ne dobija dovoljno vremena na ekranu.

Ovdje se ne radi samo o klasičnom pitanju ,,ko je ubio?“, već se serija fokusira na pitanja koja nadilaze sam zločin, a mnogo prostora posvećuje usamljenosti i osjećaju otuđenosti. Na zanimljiv način pokazuje što je prijateljstvo i koliko ono može uticati na život. Tj. nudi rudnik tema i problema. koji će ostati duže u sjećanju.

Ocjena: 3.6/5

18

Četvrtak, 7. april 2022.

Viktorija Strugar, nastavnica baleta u

Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić“ Viktorija Strugar: Zaljubljena u Almodovarov filmski rukopis

Željko Bracanović

PREPORUKA

Zaljubljena u Almodovara Zgrabi FILM Osim horora, koje ne gledam (ne računam film ,,Warm Bodies“ Džonatana Levina, 2013, kojeg i ne smatram klasičnim hororom, već sredstvom da se ispriča dublja priča o čovjeku i emocijama), volim sve žanrove, zapravo dobre filmove svih žanrova. Ipak, moram da istaknem filmove Pedra Almodovara, u čiji rukopis sam se zaljubila filmom

,,Visoke potpetice“, („High Heels“, 1991). U to vrijeme je bilo teško doći do dobre VHS kopije, a kada sam je dobila, godinama sam je čuvala i više puta odgledala, kao i ostala njegova djela.

Kada god imam vremena, a čim izađe lista kandidata za Oskara, sjednem i odgledam sve kategorije. To mi je postalo navika i zadovoljstvo i žalim kada ne uspijem zbog obaveza da ispunim zadatak koji sam sama sebi zadala.

Moja preporuka su svi dobri filmovi, a to zavisi od naših ukusa i potreba.

Zaobiđi

FILM Mnogo bi bila duža lista ovih, nego onih prvih, ali ono što treba zaobići su filmovi koji nemaju smisla i poruku, iz kojih se ne može ništa naučiti ili zaključiti, kao i filmovi prepuni nasilja ili oni koji propagiraju nasilničko ponašanje, a takvih je mnogo. Zaobilazim horore, kao što sam već napisala. Nemam pravo da name-

TV Rijetko gledam televiziju, jer ne uspijevam, ali kada se steknu uslovi, onda je moj izbor neka lakša tema, muzički kanali, National Geographic, History, kao i kanali o kuvanju. To ne znači da me dnevne teme ne zanimaju, u toku sam, ali onoliko koliko je neophodno.

MUZIKA Ako se uzme u obzir da je muzika sastavni dio mog posla, onda nije teško zaključiti da gotovo čitav život živim sa klasičnom muzikom

i u njoj uživam, ali ni druge vrste muzike mi nisu strane.

Volim da čujem kvalitetan pop, uz njega zaigram, uživam u dalmatinskoj muzici, a sa društvom u kafani uz starogradsku. Isto je kao i sa filmom, volim kvalitetnu muziku, a smatram da je klasična nepravedno zapostavljena, prije svega u školskom programu, a i na TV kanalima.

Trebalo bi naći način da se to popravi, jer bi donijelo mnoge dobrobiti narednim generacijama. Ne smijemo površno gledati na obrazovanje mladih naraštaja.

ćem svoj ukus, ali imam pravo na svoj stav. Zaobiđite loše i besmislene filmove.

teta i serije jeftine produkcije, kod dijela gledališta i uspijevaju.

TV

MUZIKA

Gomila jeftinih sadržaja kojima nas bombarduje većina TV stanica, kojima je jedini cilj zarada na račun što niže prosvijećenosti. Nažalost, emitujući razne rijalitije, muziku sumnjivog kvali-

Dobra, kvalitetna muzika i ples uz nju, uvijek je preporuka, a sve ostalo zaobići.

Nismo ni svjesni koliko nas nekvaliteta okružuje, uz dužno poštovanje autorima i izvođačima, ali to nije moje „parče kolača“.

19

Četvrtak, 7. april 2022.

d ž uboks

ić

Da mir Avd

Sjajan novi album balkanskog šamana

Apsolutno nema bolje preporuke za ploču ,,Mainstream Horror“ od naslovne pjesme i stihova: ,,Ja sam rob koji se igra s lancima.

Moj je Bog cirkuska atrakcija“

P

ažljivo birajte što ćete poželjeti: recimo, vizije svijeta Damira Avdića. Što je sve samo u posljednjim godinama šaman za gitarom prorokovao – fizičke i duhovne kuge, izolacije, zavjere, katalizme, paranoje, nuklearna otuđenja i prijetnje...

Ukratko, Damir Avdić zbori istinu to čini brk u brk, pa ako to nekom zvuči politički nekorektno i previše diogenski bože moj... Za ovu, njegovu i našu realnost, potreban je želudac, potrebna je petlja i prč pa pogledati svemu ovome oči u oči. E, to nešto sa čim se Damir Avdić revolveraški ogleda, se zove ,,Mainstream Horror“.

Apsolutno nema bolje prepo-

rs

Ch

ili Pep

pe

Red Hot

ruke za album ,,Mainstream Horror“ od naslovne pjesme i stihova: ,,Ja sam rob koji se igra s lancima. Moj je Bog cirkuska atrakcija“! I to je samo početak jednog putovanja, na kom će Damir posjetiti (emotivni) prostor uzaludno bačenih mjeseci mladosti na JNA vojnom roku (,,19“, najbolja na albumu), slutiti novog Hitlera (,,Dijete“)... Pa i izmaštati usput i jedan susret balkanske izbjeglice sa 2Pac reperom, za njegovog života devedesetih.

Najjači štos na albumu je cijela galerija likova sa kojima se Damir nadgornjava, nadmeće, druži, psuje: od Maradone i Lenjina do Žižeka i Gebelsa, preko Alana Forda i Če Gevare!

damiravdic.bandcamp.com

Od Alana Forda do Žižeka

Damirova silueta na omotu novog projekta

Sve, naravno, sa jasnim i nepopravljivo lijevim podtekstom, uz poruku – da je politička korektnost popločan put do pakla.

A tek kad čujete da mu se finalna pjesma na ovom putu zove, paz’sad: ,,Eutanazija“.

S. S.

Ocjena: 93/100

Slavni gitarista nije se proslavio vraćajući se Pepersima

Loš povratak Frušantea

Ravna linija materijala na albumu ,,Unlimited Love“ strogo je u okvirima već oprobane forme, sa stihovima s kojima je lako obrisati patos i o njih se poklizati clashmusic.com

D

Štosan ,,neon“ na ,,ulaznim vratima“ albuma

žon Frušante pokušao je da uhvati neku staru muzičku varnicu u modernoj eri, i sve što je uspio sa albumom ,,Unlimited Love“ je da dobro opeče prste.

Veliki kalifornijski bend Red Hot Chili Peppers više nije relevantan, a sve što uspijeva je da makar fanovima obezbijedi osjećaj komocije, privatnosti; poput portala u prostor laganog i intimnog meračenja u studiju. To je veza i konekcija građena na jednostavnim i malim zadovoljstvima; ali nije i ne može biti recept za novi LP album.

Za Peperse, ovo je prva ploča nakon šest godina i prva sa slavnim gitaristom Fru-

šanteom nakon čak 16. Za bend koji se, nećete vjerovati, primakao brojci od 40 godina postojanja (!), može se sa ovim projektom makar reći to da su sebi dosljedni, da zvuče prepoznatljivo.

Nažalost, grandži singl ,,Black Summer“ i fanki ,,sjećalica“ ,,She’s a Lover“ su nedovoljno sočnog mesa, sveukupno, ravnoj liniji materijala na albumu ,,Unlimited Love“. Strogo u okvirima već oprobane forme, sa stihovima s kojima je lako obrisati patos i o njih se poklizati čim ugrabe van konteksta (,,Please, love, can I have a taste?/I just wanna lick your face“ – eto to pjeva Entoni Kidis)...

Ako ništa, makar Frušante ponovo svira rok gitaru nakon decenije eksperimenata sa elektronikom. Tako da album može kod nekoga proći i prodati se na nostalgiju, uz diskretnu autoparodiju... Ovim se Pepersi nijesu obrukali, ali teško da će bilo ko slušati ove pjesme, e’ proljeće stvarno zaliči na Kaliforniju.

S. S.

Ocjena: 59/100

Vesela Mišković

20

Četvrtak, 7. april 2022.

33 OBRTAJA

Nina Redžepagić, producentkinja i konsultantkinja za komunikacije

film

U klubu vozača sa Stivenom Sigalom Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režiraonaBalkanu?

- Ne mora da se muči i režira, mi smo svi presudili svima.

Ovakvu režiju ni on ne može osmisliti. Sjedi, Tarantino, gledaj i uči.

mu

z ika

Film koji Vas čini srećnom?

- Srećnom me čine film „La dolce vita“ (Federiko Felini, 1960) ili „Forest Gump“ (Robert Zemekis, 1994).

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Nina ne ubija. Svako ima mane i svi u poslu griješimo.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Odustajem nakon 15 minuta, ukoliko me film ne zainteresuje. Ove koje sam odgledala sam uglavnom i razumjela.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Na velikom platnu voljela bih da vidim film „Crna Gora – zemlja čuda“. Naučna fantastika s dokumentarističkim elementima. Postoji li taj žanr?

Omiljeni filmski rivali?

- Možda Al Paćino i Robert de Niro u filmu „Heat“ (Majkl Man, 1995). Uvijek smo se nekako i u društvu dijelili na one koji više vole De Nira i one koji više vole Paćina.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Sve scene u filmu „Ajkula“ („Jaws“, Stiven Spilberg, 1975). Neman u nastavcima.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „E, s kakvim mi međedom u kući život prođe“ iz filma „Ljepota poroka“ (Živko Nikolić, 1986).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Kojot, uvijek i zauvijek. Bip, bippppp...

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Uh, baš se ne sjećam. Možda „Titanik“ (Džejms Kameron, 1997). Ono što sigurno znam je da je to bilo u bioskopu „Kino Kultura“.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Muzika iz filma „In the Mood for Love“ (Vong Kar-vai, 2000). Obožavam i muziku i estetiku tog filma. Sigurno jedan od meni omiljenih.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Pitate jednu radoznalu ženu koja voli putovanja. Odgovor je jasan. Poslije svake lijepe filmske lokacije, odmah sam poželjela da je posjetim.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Stivena Sigala u klub vozača, ako još postoji u Podgorici, Dušana Kovačevića u svaku kafanu na svijetu, jer znam da bi mi bilo zabavno i Tarantina u moj omiljeni bar „Fika“, da pijemo vino i pripremamo odgovor za vaše naredno pitanje.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Na prijatelja me podsjeća „Wish You Were Here“ benda Pink Floyd, a na člana porodice pjesma „Vela Luka“ Olivera Dragojevića.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Smak svijeta dočekala bih uz himnu Crne Gore.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Free“, Stivi Vonder , „Phuck U Symphony“ od Mili Džekson ili „Is This Love“, Whitesnake.

Jedna od najljepših pjesamasa imenom u nazivu?

- „Sjeti se, Nina“, Sejo Pitić.

Samoljublje u akciji.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Malo mi za sriću triba“, Doris Dragović.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Olivera Dragojevića uvijek.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Sve što je u kategoriji „domaćiautor/ka“, u sferi je mog najdubljeg poštovanja. Sve najbolje o svojima.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Pogodila me smrt Olivera Dragojevića.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Brendona iz serije „Beverly Hills“. Jedva onaj selotejp skinusmo s vrata.

21

Nina Redžepagić: Smak svijeta bi

Četvrtak, 7. april 2022. dočekala uz himnu Crne Gore

U

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Idemo na Mars“, Đogani.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Samo neka umjetnici dugo žive.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- Za kišni vikend idealna je „Queen’s Gambit“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Na djetinjstvo me podsjećaju „Smogovci“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Mnogo ih je. Ako mi se ne svidi prva epizoda, odmah odustanem i pređem na novi talas audio-vizuelnog iskustva.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Eto, zašto ne volim serije. Ja bih da nemaju kraj.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Ako u nekoj seriji postoji čarobni štapić, taj bih. Da vratim ljudima koji žive ovdje ljubav prema svojoj državi.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Nijesam sigurna, nijesam ljubiteljka serija.

Najdraži par iz serije?

- Bolje iz filma. Robert Redford i Mišel Fajfer u filmu „Up, Close and Personal“ (Džon Avnet, 1996). Onakva ljubav. Divno.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Da budem asistentkinja psihološkinji Vendi iz serije „Billions“. Sigurno bih nešto dobro naučila.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Ne volim miševe. Ni u životu, ni na platnu.

M. ČAVIĆ

koliko imate problem da sagradite „most od riječi“, saslušate i drugu stranu, otvorite srce za nova saznanja, ili radite u okruženju čiji članovi često dožive kolaps u komunikaciji, imamo dobre vijesti!

Nina Redžepagić, konsultantkinja za komunikacije, više od deset godina radi kao trenerica u ovoj oblasti, koja se čini jednostavnom. Međutim, čak i najpoznatijim licima, firmama, brendovima treba strategija u odnosima sa javnošću, naročito u ovim modernim vremenima, kada svaku riječ treba dobro ispeći.

Redžepagić je i producentkinja i koproducentkinja nezavisnih pozorišnih projekata, festivala, filmova („Dječaci iz Ulice Marksa i Engelsa“ (2014) Nikole Vukčevića, „Umir krvi“ (2015) Senada Šahmanovića itd.), članica Upravnog odbora Udruženja Filmskih reditelja i producenata Crne Gore, predsjednica Savjeta Gradskog pozorišta.

Ovih dana je u kreativnom haosu, a kod biznis-kreativaca ne postoje pauze. Ipak, kada su saradnici i prijatelji, posao je dio svakodnevnog druženja.

Potpuno je posvećena radu u sferi komunikacija i Gradskom pozorištu, čije otvaranje zgrade nestrpljivo iščekuje.

Iako je veoma zauzeta, našla je vremena da sa nama krene u avanturu. Ukrcajte se i vi i saznajte sa kim bi naša gošća obišla sve kafane na svijetu, kako bi upotrijebila čarobni štapić, i zašto vrata u sobi još mirišu na selotejp.

22

Četvrtak, 7. april 2022.

kalendar

O

tac mu je poklonio skupocjen ručni sat kada je imao 12 godina; za tri godine Henri Ford je sam naučio kako da ga u rasklopi i sklopi u nekoliko minuta. Nije loše za momka koji će koju godinu kasnije zaslužiti da bude šegrt Tomasa Edisona; prije nego će postati jedan od najbogatiji Amerikanaca.

Magija proizvoda

U grobnoj tišini i nevjerici Nirnberškog procesa, jedan mladi nacista imao je samo jednu odbranu: ,,Znate, sve što sam ja činio bilo je zbog knjige Amerikanca Forda“! I nije ništa slagao: za ,,The International Jew“ vjerovatno nijeste čuli, ali u predratnim tridesetim i radnim četrdesetim bila je nešto poput manifesta antisemitizma, na engleskom jeziku.

E da: jedan, jedini Amerikanac o kom je Hitler imao nešto lijepo da kaže u ,,Mein Kampf“ je Henri Ford. ,,Samo je jedan veliki američki čovjek, koji se i dalje, sprema jevrejskog bijesa, drži potpuno nezavisno...“ – pisao je Hitler, za crn obraz i sramotu oca američkog industrijalizma.

Izumio je, patentirao proizvodnu traku, ali Forda nikako ne možemo nazivati pronalazačem. Za pojam ,,biznismen“ Henri Ford je, više i prije svih, ime i prezime – jer je u njegove težnje i koncepte, za efikasnošću, jednostavnošću, širokom dostupnošću, stalo sve što treba da ima jedan uspješan proizvod kapitalizma. A nije tu bilo mnogo inovativnosti.

Ideja je bila prosta: što lakše proizvoditi kvalitetan i masovno dostupan proizvod, radnike platiti bolje nego ostali. ,,Fordizam“. Ništa više i ništa manje. E taj fordizam je imao i jasnu oznaku i potpuno prepoznatljiv izgled, sa kraja na kraj svijeta.

Ford ,,T roadster“ – automobil koji je Henrija učinio najbogatijim na svijetu.

Njemci su u ,,fordizmu“ vidjeli nešto kvintesencijalno američko. Nešto kao definiciju američkog kapitalizma, preduzetničkog i biznis duha. Nešto što lagano uspijeva da preživi i Veliku depresiju, najveću od svih ekonomskih kriza... Ukratko: Ford je bio sve što su Amerikanci bili, što je američka ekonomi-

Henri Ford, otac komercijalnih automobila, kontr

Mehaničar i šofer američkog uspjeha Njemci su u ,,fordizmu“ vidjeli nešto kvintesencijalno američko.

Definiciju američkog kapitalizma, preduzetničkog i biznis duha. Što lagano uspijeva da preživi i Veliku depresiju, najveću od svih ekonomskih kriza... Ukratko: Ford je bio sve što su Amerikanci bili, što je američka ekonomija bila, a drugi nijesu mogli

ja bila – a drugi nijesu mogli. Više je uticao na stvaranje fame o ,,efikasnosti i kvalitetu njemačke proizvodnje“ nego svi nacisti. Malo je reći da ih je, nehotice ili namjerno, sve inspirisao...

Velika kontroverza. I teret koji će Henri ponijeti u grob – činjenica da se od antisemitizma nikad nije definitivno ogradio. Tokom Prvog svjetskog rata bio je javno pacifista; zagovarao da njegova domovina ni u kom slučaju ne ulazi u ,,tuđe bitke“.

Ogorčeni starac

Potom je sve to, potpuno sumanuto, pravdao ,,činjenicom da su jevrejski interesi gurnuli svijet u rat“. Pa je u međuratnom periodu o tome dodatno pisao, pa štampao tu prokletu knjigu, pa

cijeli jedan antisemitski list... Uz sve to, Ford je bio i dodatno komplikovana osoba. Bio je otvoreno mason, masoneriju je javno opisao kao ,,onu osovinu na kojoj se Americi uvijek najbolje i najlakše osloniti“. Potom je, uoči Drugog svjetskog rata, uprkos odluci da javno ublaži stavove prema Jevrejima u domovini – dobio najveće nacističko priznanje koje je mogao da dobije jedan stranac! Otvoreno je lobirao da se Amerika nikako ne miješa u Drugi svjetski rat. Prodavao djelove njemačkoj (ratnoj) kompaniji Rols Rojs...

U suštini, tokom Drugog svjetskog rata, Ford je već bio ogorčen, bolestan starac, slomljen sinovom smrću od kancera. Sve više povučen i nemoćan; u jed-

nom momentu i prinuđen da kontrolu nad kompanijom, suočenom sa gubicima, preda unuku. Marginalizovan starac, koji je prekasno shvatio da međuratni svijet više ne postoji; da se neki izborivtiču puke ljudskosti i pristojnosti, bez obzira na to što su zablude bile višedecenijske.

Spram svega toga, što ga je iz perspektive modernog čovjeka činilo osobom koja ne zaslužuje ni milimetar ni sekund prostora u javnosti – Ford je bio i jedno humano lice kapitalizma. Svaki proizvodni proces je prilagođen tako da bude što bezbjedniji i što više prilagođen osmočasovnom random vremenu. Fordovi industrijski radnici tada su bili jedna jaka srednja klasa o kojoj moderni sindikalci mogu samo

Četvrtak, 7. april 2022.

23

history.com

roverzni antisemita i najbogatiji čovjek svijeta, preminuo prije 75 godina

Henri Ford ispred najslavnijeg ,,T“ modela

da sanjaju... I uvijek je, u svakom trenutku, želio da običnoj, poštenoj američkoj porodici obezbijedi pristojnu egzistenciju.

Najbogatiji Amerikanac u prvoj polovini dvadesetih i četrdesetih; i lik koji uvijek govori o tome da su radnici u njegovim fabrikama srećni. E sad, marketing, ili ne... Tek, opšti kolektivni ugovor radnika u automobilskoj industriji (UAW) – njegova firma je posljednja potpisala.

E da: Henri Ford bio je sjajan vozač na trkama. Naravno, uvijek svojih automobila. Potom se, godinama kasnije, pravdao da nikako nije želio da promoviše trke koje ugrožavaju bilo čiju bezbjednost. Da mu je uvijek i samo želja bila da pokaže, kako je govorio, superiornost i pouzdanost njegovih automobila.

Kao – nije njemu bilo do trkanja,

nego da svijet vidi da je automobil kompanije Ford čudo od efikasnosti. A da svi Amerikanci mogu to da priušte i kupe. Imao je i fabriku avionskih motora, i naravno pilotsku dozvolu... Sve u službi inžinjerstva, planiranja, jednog beskrajnog sokoćala i matrice od efikasnosti i napretka.

Tabu ličnost

Takav Henri Ford je, nakon sinove smrti u 49. godini, praktično položio koplja i u kompaniji i u javnosti... Predsjedniku Ruzveltu je svoje fabrike ustupio za proizvodnju motora za ratne avione. Prestao da govori i o Jevrejima i nacistima. I platio užasnu, roditeljsku cijenu nadmenosti – jer objektivno, njegove izjave i ispisani redovi doprinijeli su smrti hiljada, možda i

miliona u najvećem od svih ratova.

Zato je lako shvatiti zbog čega je njegova ličnost rijetko predstavljena u pop kulturi: prosto, Henri Ford je svojevrstan tabu.

Veliki pisac Aldus Haksli u ,,Vrlom novom svijetu“ (1932) društvo koncipira cinično i otprilike onako, ,,natčovječanski“, kako je to Ford u javnosti često govorio. Čak je i hrišćanski krst, kao simbol, u ,,svijetu budućnosti“ zamijenjen slovom ,,T“ – kao na Fordovom najslavnijem industrijskom modelu...

Filmovi? Biografija ,,Ford: The Man and the Machine“ (1987) Alana Istmana, sa Klifom Robertsonom i kultnom facom jeftinije produkcije Majklom Ajronsajdom –solidan je, ali ipak televizijski momenat koji ni izbliza nije dovoljno odje-

knuo. I tu se stalo; sve do HBO mini-serije po romanu alternativne istorije ,,The Plot Against America“ Filipa Rota, koja 2020. nije bila ni izbliza popularna kako se očekivalo... U njoj, Ford je državni sekretar u administraciji američkog predsjednika – koji je čuveni kontroverzni pilot Čarls Linberg... A njihova Amerika, naravno, klizi u nacizam i izolacionizam.

Premalo i nedovoljno, spram kontroverzne, kompleksne ličnosti. Henri Ford preminuo je prije 75 godina, 7. aprila 1947. godine. Arhitekta, mehaničar i šofer američkog uspjeha ranog 20. vijeka – na kraju zaboravljeni i marginalizovani rob velikih zabluda... Sada i nakon svega, zaslužuje kompleksan, cjelovit i nepristrasan filmski i televizijski portret.

S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 7. april 2022.

kalendar yougottagetacritic.com

Devet decenija holivudskog klasika Legendarna rečenica Grete Garbo ,,Želim da me ostavite na miru“, samo je dio ,,nakita“ na kruni fabule

K

ada filmski projekat započnete sa Gretom Garbo, Džoan Kroford i Džonom Barimorom, šanse za uspjeh zapisane su holivuskim zlatnim slovima. To je dobro znao ,,čudesni“ producent Irving Talberg, čiji je ,,Grand Hotel“ bio jedan od onih filmova koji će se pamtiti i decenijama kasnije.

Stelarna ekipa

A krajnje simbolično, film snimljen 1932. započinje dosadnjikavim riječima lika Luisa Stouna koji, govorivši o boravku u jednom od najprestižnijih hotela u Berlinu, naglašava da ovdje ,,ljudi dolaze i odlaze“ i da mjesto ne karakterišu bilo kakva specijalna dešavanja. Ovaj krajnje jednostavan ali jasno koncipiran uvod, slatkasta je uvertira za naredna dva sata.

A režiser Edmund Gulding pobrinuo se da tako i bude, zahvaljujući fluidnom scenariju, golom profesionalizmu glumačke

ekipe i ambijentalnom sjaju. Autorka i spisateljica Viki Baum, čija je priča ,,Ljudi u hotelu“ iz 1929. godine poslužila kao platforma za skript Vilijama A. Drejka, zapisala je ove stranice po istinitoj priči. I to o skandalu između stenografa i bogatog industrijskog magnata, dok je radila kao sobarica u dva berlinska hotela. Drejk je na koncu ponudio fabulu u kojoj ,,plovimo“ kroz kompleksne živote više likova, i njihove međusobne konflikte tokom perioda Velike depresije.

Legendarna rečenica Grete Garbo ,,Želim da me ostavite na miru“ samo je jedan dio ,,nakita“ na kruni fabule filma ,,Grand Hotel“, dok scenografija umjetničkog direktora Sedrika Gibonsa i fotografija Vilijama H. Danijelsa vode glavnu riječ. To što je ovaj dvojac učinio za publiku (čitaj: filmsku industriju) nije zapamćeno u tom periodu.

Tako i sada, nakon devet deceni-

wikimedia.org

Anatomija Velike depresije ja od projekcije, možemo uživati u kadrovima umjetničko-stilističkih prostorija, koje se čine mnogo grandioznije nego što je to sada slučaj.

Ipak, Guldingov ,,ples u hotelu“ više pamte kao film koji je spojio ,,najzlatnije“ glumačke figure tadašnjeg Holivuda, a one su se savršeno uklopile u likove koje su prenijele na filmsko platno.

Kao da predstavljaju parodije sebe samih, na osnovu toga kako su ih drugi doživljavali na ličnoj osnovi, van ekrana.

Na iznenađenje mnogih, Guldingova melodrama ,,Grand

Hotel“ zaslužila je Oskara u kategoriji najboljeg filma i ušla u istorijske knjige kao jedini dobitnik u ovoj kategoriji, a da nije imao nijednu drugu nominaciju!

Trijumf za pamćenje

A konkurencija za etiketu najboljeg te godine je bila izuzetno jaka. Dovoljno je spomenuti da je ,,Grand Hotel“ trijumfovao pored legendarnog ,,Shanghai Express“ Jozefa fon Sternerga, ,,Bad Girl“ Frenka Borzaza i ,,One Hour With You“ holivudskog miljenika Ernsta Lubiča!

25

Četvrtak, 7. april 2022.

Drama ,,Indochine“, francuski dobitnik Oskara za strani film, slavi 30. rođendan

a ,,Grand Hotel“

Sva dekadencija imperijalizma D

ok je dobar dio francuskog autorskog kolača osamdesetih i devedesetih ,,flertovao“ sa drugim filmskim produkcijama (čitaj: američkim), s vremena na vrijeme pojavio bi se režiser kojem je ,,nacionalna“ produkcija bila sasvim dovoljna.

eyeforfilm.co.uk

Greta Garbo u kultnom kadru

Kompleksna ljubav

Ipak, bez obzira na neviđen kvalitet, zabavan efekat koji je rezultirao zahvaljujući stelarnoj glumačkoj ekipi i scenografiji koja može da posluži kao lekcija i sada, osjetno je da je prošlo 90 godina od kada je film premijerno prikazan u ,,Kineskom teatru“ u Los Anđelesu. Na koncu, ovakav ovakav danas sada bi rijetko ko poželio da snimi, nezavisno od toga o kojoj produkciji u kojem god ćošku planete govorimo.

Nekim fabulama i njihovim akterima mjesto je tu gdje su briljirali.

L. M.

Iako često zaboravljen, francuski autor Reži Varnije bio je jedan od tih koji su uspjeli da održe francuski trend na sasvim zadovoljavajućem nivou, bez predalekog mizanscenog i scenarističkog bijega od stila rođene Francuske.

Kruna njegove karijere sigurno je drama ,,Indochine“ (1932), scenaristički plasirana u istorijski posljednje dane francuskog imperijalističkog ćoška u Aziji.

Iako u filmu imamo i freške političke prevrate, na trenutak pomislite da je centralni dio priče zapravo komplikovana ljubav aristokratkinje (Ketrin Denev), njene usvojene ćerke i mladog francuskog oficira (Vensan Perez). Međutim, neki riskantni potezi koji su fabulu odnijeli na predivni zaliv u Vijetnamu Ha Long, umiksani pažljivo u rastući nacionalizam uz poprilično odbijanje bilo čega suštinski ,,francuskog“ u toj zemlji, vode film u drugom, kvalitetnijem pravcu.

Dramatičnost odluka kolonijalne sile, u cilju brutalnog maltretiranja stanovništva, koncipira ostvarenje ,,Indochine“ u značajno djelo, koje je pokušalo da predstavi to turbulentno vrijeme.

Vargnije je bio vrlo temeljan, pa ne čudi da su scene auten-

Katrin Denev u jednoj od najjačih rola velike karijere

Dramatičnost odluka kolonijalne sile, u cilju brutalnog maltretiranja stanovništva Vijetnama, koncipira ostvarenje Režija Varnijea kao značajno djelo koje je pokušalo da predstavi to turbulentno vrijeme tično snimane u Vijetnamu, Maleziji i djelimično u njegovoj domovini Francuskoj.

Fenomenalna fotografija manje poznatog Fransoe Katonea bila je osvježavajuća za taj period i sasvim je nejasno kako i zbog čega je Američka akademija nauka i umjetnosti zaboravila da je nominuje za Oskara u toj kategoriji.

Spori kadrovi Na koncu, film je trijumfovao u kategoriji stranog filma, u kojoj nije imao adekvatnog suparnika, dok je Ketrin Denev u kategoriji najbolje ženske uloge izgubila statuu od fenomenalne Eme Tompson za ,,Howards End“ (Džejms Ajvori, 1992). Inte-

resantno, ovo je za Denev bila prva i jedina nominacija za Oskara u karijeri!

Dok je film ,,Indochine“ uživao veliku popularnost, sada sigurno ne bi prošao kao prije 30 godina. Štoviše, možda se ne bi ni našao ni među nominovanim filmovima u kategoriji stranog filma. Ni fenomenalna Denev ne bi mogla da ublaži efekat isuviše sporih kadrova, kojima ni ,,revolucionarnost“ (predugog) scenarija nije pružila žestinu. Ipak, Vargnijeov komad za mnoge kritičare još uvijek izgleda kao kvalitetno posložen. I često je korišćen kao primjer filmskih fabula, koje govore o uparenoj dekadenciji i padu bogatih ,,režima“.

L. MURSELJEVIĆ

Arhiva Pobjede

26

Četvrtak, 7. april 2022.

PODGORI č ARENJE

„Mali voz“ i Adenauer E

vropa se tog aprila, prije 55 godina, opraštala od jednog od svojih najvećih lidera, Konrada Adenauera – a Crna Gora od svoje prve lokomotive. Udarna Pobjedina vijest tog proljeća: posljednji kilometar ,,Malog voza“.

To što 20. aprila 1967, dan nakon Adenauerove smrti (pa ni narednih dana), u crnogorskoj štampi nije bilo ni riječi o prvom kancelaru Zapadne Njemačke, ni slova o lideru koji je zemlji osramoćenoj užasima Drugog svjetskog rata pružio novi oslonac, kičmu, ekonomski preporod, ali najbitnije poštovanje i demokratiju – ipak nije bilo čudo. Adenauer je za svog mandata stekao reputaciju nepopravljivog antikomuniste. Još bitnije, sa Jugoslavijom je prekidao odnose u godinama kada je Titova zemlja ozvaničila diplomatske kontakte sa Istočnom Njemačkom – što je Konrad s pravom doživio kao ,,aminovanje“ podjele njego-

vog naroda... Tek, dovoljno ,,razloga“ da smrt jednog od očeva moderne Evrope, za jugoslovensku štampu ne bude vijest.

Zato je „Mali voz“ bio glavna faca, razbaškaren u raskošnoj foto-priči (vrlo skup proces za tadašnje novinske standarde u Jugoslaviji). Posljednje odredište: dvorište Zavičajnog muzeja u Baru. I ipak dobar razlog za konekciju sa Adenauerom – jer prva crnogorska lokomotiva svoje sudbinsko putovanje započela je upravo u Njemačkoj. Izrađena u Berlinu, još 1907. godine. I specijalno konstruisana upravo za uski kolosijek, od samo 75 centimetara, širine pruge koja je povezivala Bar sa Virpazarom.

Bila je apsolutni unikat: zbog specifičnosti pruge kojoj je namijenjena, nije bila dio neke serije... A Njemci su joj, i prije usporuke za Crnu Goru i prije prvog putovanja 1909, dali ime: Boka.

Na putu od prvog do tog posljednjeg putovanja ka

Zaglavi se

Iz Pobjedinog izdanja 20. aprila 1967. godine

muzeju, prva crnogorska lokomotiva stigla je i do – svjetske štampe. U čuvenoj priči o mladiću koji se kladio da će trčeći prije nje stići do stanice na Sutormanu, na jednom od najtežih voznih uspona na kontinentu...

Takav je voz stigao i do svog dokumentarnog filma, pa i do ,,uloge“ u filmu ,,Četiri kilometra na sat“ – sve dok, početkom šezdesetih, za njega nije ostalo bilo kakve namjene, osim turističke. Na kraju, tog 20. aprila 1967, titogradska štampa izvijestila je da su na posljednjem putovanju, uz lokomotivu u muzej stigla i salon-kola kralja Nikole.

Konrad Adenauer, ,,Der Alte“ (,,Stari“, i dan-danas najstariji premijer izabran u Evropi, sa funkcije istupio sa 87 godina) –današnju je reputaciju ,,oca moderne Njemačke“ zaslužio dosljedno se držeći vrijednosnog okvira. A to je značilo i uvijek, bez uzmicanja, gledati u oči promašajima i grehovima svoje zemlje i svog naro-

Crta: Srđan Ivanović

da. I samo takav je mogao da, svega 22 godine od ratnih ruševina i sramote, na samrtnoj postelji izgovori jedno: ,,Da jitt et nix zo kriesche“.

Posljednje riječi, na kelnskom dijalektu: ,,Nije ostalo bilo što za žaliti“...

Kancelarija Fondacije „Konrad Adenauer“ u Podgorici sada i već godinama stipendira neke od najboljih crnogorskih studenata. A ona stanica na Sutormanu, što otvara put sa mora ka Crmnici, već godinama čeka svoj „Mali voz“; da ponovo, sa laganih 25 kilometara na čas, vijuga ljepotom onih serpentina.

Projekat revitalizacije zakočen je procedurama; a novi ,,Ćiro“ bi i na ,,vinskom putu“ bio turistički pun pogodak.

A sa saznanjem, da je ishodište ove lokomotive jedna sjajna crnogorska konekcija sa Njemačkom – eto i adrese na kojoj bi za ovakvu ideju valjalo tražiti podršku i nove mostove saradnje.

Stojan STAMENIĆ

rmg.co.uk

LONDON CALLING Rad Mihala Krištofoviča - sjajna studija izolovanosti na Antarktiku

rmg.co.uk

Ples pomorskih objektiva Izložba ,,Izloženost: Životi na moru“ istražila je kako izgledaju dani, mjeseci i godine onim ljudima koji zavise od plavetnila koje ih okružuje. Kao izvor hrane, centralni eko-sistem ili kao izvor energije i pukog transporta

Podvodna magija Floride u djelima Dženifer Adler

mjeseci i godine onim ljudima koji zavise od plavetnila koje ih okružuje. Kao izvor hrane, centralni eko-sistem ili kao izvor energije i pukog transporta.

Ipak, bez obzira na sve te poznate činjenice o pomorskoj industriji, rijetko imamo priliku da vidimo taj svijet. Objedinjujući fotografije profesionalnih i do-

bro poznatih figura u ovoj umjetnosti, snimljenih širom planete, od grebena Meksika do izolovanog Antakrtika, izložba je pokazala da su scenariji na morima i okeanima izuzetno različiti za one koji na njima provode vrijeme. Kao i to, da geografski položaj ima direktan uticaj na to kako ta svakodnevica izgleda.

Ovaj pomorski ples fotografrmg.co.uk

U

jedinjeno Kraljevstvo, zemlja koja vjekovima na mnogo načina zavisi od mora i okeana sa kojim je okružena, nije slučajno odabrana da bude mjesto sjedišta Međunarodne pomorske organizacije.

Tako je London tokom pedesetih, usvajanjem konvencije Ujedinjenih nacija, preko noći postao svjetski centar pomorstva, a ,,pomorska“ zdanja u metropoli samo su se nizala. Ono najvažnije stoji ponosno u Griniču, na ulazu u park, i jedno je od sigurno najpopularnijih mjesta koje posjeti hiljade ljudi mjesečno. A ove sedmice baš tu, u Nacionalnom muzeju pomorstva, otvorena su vrata fotografskoj izložbi koja je pokušala da odgovori na pitanje, kako zaista izgleda život na moru, za one koji rade u pomorskoj industriji.

Za posjetioce besplatna izložba ,,Izloženost: Životi na moru“ istražila je kako izgledaju dani,

Kori Arnold servirao moćne fotografije sa Aljaske

skih objektiva bio je idealna prilika da pogledamo svijet očima nekih od vodećih figura fotografije, čije primarno zanimanje u pomorskoj industriji, iako daleko od vizuelne umjetnosti, brzo dobija drugačiji kontekst.

Jedan od njih je i Mihal Krištofovič, menadžer podataka u stanici za istraživanje na Antarktiku ,,Halley IV“, koji je tokom cijele godine fotografisao onaj, samo na prvi pogled ,,prazan svijet“ oko sebe. Njegovi radovi uspjeli su da predstave taj specifičan vid izolacije, na jednom od najudaljenijih radnih prostora na planeti.

Posjetioci su imali priliku da pogledaju zanimljive primjere komercijalnog ribolovca Korija Arnolda i njegovu vizuelnu dokumentaciju mora i pomoraca sa kojima radi na Aljasci, kao i predivne podvodne kadrove Dženifer Adler, naučnice sa Floride.

Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić