Petak, 7. april 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20608 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Glavni odbor DPS prihvatio ostavku dosadašnjeg predsjednika partije Mila Đukanovića, jednoglasno izabran vršilac dužnosti
Bićemo nezaobilazan faktor i, vjerujem, politički subjekt koji će osvojiti najviše glasova na izborima. To podrazumijeva i najveću mobilnost i bićemo motivisani jer smo svjesni okolnosti u kojima se održavaju, institucionalnog haosa u kojem se Crna Gora nalazi, i da postoje politički subjekti koji ne rade za dobrobit Crne Gore, već suprotno njenim interesima – poručio je Živković
Nakon optužbi da MANS ne želi da se kriminalnim klanovima oduzme imovina, iz te organizacije pitaju premijera zašto nije iznio sumnje u najbliže saradnike koji su uhapšeni zbog organizovanog kriminala
Kako su se u proteklih trideset godina mijenjali Milo Đukanović, DPS, ali i država
DVA PUTA PREDSJEDNIK CRNE GORE
ŠEST PUTA PREMIJER CRNE GORE
KOMENTAR
OBNOVLJENA DRŽAVNA SAMOSTALNOST CRNE GORE
PREGOVORI I OTVARANJE SVIH POGLAVLJA SA EU
SAČUVAN MIR I MULTIETNIČNOST CRNE GORE ULAZAK CRNE GORE U NATO
Do 1996. godine DPS je bila projugoslovenska partija i gotovo bespogovorni saveznik Miloševića i njegovog SPS-a. Krajem 2000. DPS je u program kao prioritetni cilj postavio obnovu crnogorske nezavisnosti što je ostvareno mirnim putem na referendumu 21. maja 2006. Naša država je postala punopravna članica NATO 5. juna 2017. godine, a u pregovaračkom procesu za članstvo u EU otvorili smo 33 pregovaračka poglavlja i tri zatvorili
Piše: Draško ĐURANOVIĆ
Da bi se izbjeglo krvoliptanje bratske krvi u Crnoj Gori, da se ne ponavljaju masovni zločini kao u Ukrajini, jerej Ognjen Femić ima rješenje. Konačno rješenje: ujedinjenje svih naroda u jedan, srpski narod u Crnoj Gori. Ujedinjenje ili ukrajinizacija. Ujedinjenje ili smrt. Crnogoraca i drugih koji se ne pokore
Sudski savjet ne prihvata zaključak da postoji moguća korupcija u postupku izbora Seke Piletić za sutkinju Vrhovnog suda
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović oštro reagovao na rješenje o rušenju objekata na njegovom porodičnom imanju u Nikšiću
Poručili ASK-u da ne pravi problem, tvrde da je nadležan samo Upravni sud
,,Oholi, divljački i primitivni revanšizam“
PODGORICA – Glavni odbor Demokratske partije socijalista juče je prihvatio ostavku dosadašnjeg predsjednika te stranke Mila Đukanovića i jednoglasno potvrdio odluku Predsjedništva da Danijel Živković bude vršilac te dužnosti.
Nakon sjednice, koja je trajala nešto više od tri sata, medijima su se obratili Đukanović i Živković.
Đukanović je kazao da su razmotrili rezultat koji je ostvario kao kandidat na predsjedničkim izborima i da je, uvažavajući poruku koju su građani poslali, odlučio da podnese ostavku na mjesto predsjednika stranke.
POŠTUJU VOLJU
GRAĐANA
– Crnogorsko društvo ima pravo na lutanje, tako vidimo i ovo što se događa nakon 30. avgusta. Rezultati pokazuju da Crna Gora srlja vodama kleronacionalizma, velikosrpskog nacionalizma, jeftinog populizma. Ne mislimo da će vođena tim idejama doživjeti ništa dobro, ali razumijemo da u životu čovjeka i društva mogu doći ciklusi od kojih su neki bolji, neki lošiji. Mi ovaj ne vidimo kao dobar, bez obzira što poštujemo volju građana – istakao je Đukanović.
Poručio je i da je ponosan na 25 godina koliko je bio na čelu DPS-a.
– U tom periodu je Crna Gora ostvarila mnoga dostignuća. U društvu u kojem je puno političkog šarlatanstva i neozbiljnosti, zamjene teza... uglavnom se govori o tome je li neko tu dugo ili kratko. Ne morate biti ni dugo ni kratko da pokažete uspješnost – a ovo nije moja uspješnost nego politike koju sam personifikovao – naglasio je.
Poručio je i da će ostati u DPS-u jer njegova pripadnost partiji predstavlja pripadnost vrijednostima koje ona baštini.
– Ostaću, svakako, na frontu borbe za te vrijednosti koje
Bićemo nezaobilazan faktor i, vjerujem, politički subjekt koji će osvojiti najveći broj glasova na izborima. To podrazumijeva i najveću mobilnost i bićemo motivisani jer smo svjesni okolnosti u kojima se održavaju, svjesni smo institucionalnog haosa u kojem se Crna Gora nalazi, da postoje politički subjekti koji ne rade za dobrobit Crne Gore, već suprotno njenim interesima – poručio je Živković
Upitan hoće li bivši premijer Duško Marković ostati u vrhu partije, Đukanović je kazao da ne postoji ništa skriveno i da je Marković, osim što je dio poslaničkog kluba, bio aktivan i u predsjedničkoj kampanji. – Sva ta šuškanja i sve te šaptačke diverzije prema DPS o tome kako je unutra nešto puklo, je san pusti onih koji su naši konkurenti pa ne vjeruju sebi ni kad su na vlasti, nego se plaše – što ako mi budemo najedno. Ostaćemo najedno i ostaćemo nepokolebljivi u namjeri da osvojimo što nedostaje da bi pomogli Crnoj Gori da napravi završne korake na planu svoje emancipacije – istakao je Đukanović. Negirao je da mu je ponuđeno mjesto u jednoj međunarodnoj organizaciji.
treba da budu dio baštine savremene Crne Gore. Mislim da uveliko jesu dio crnogorske savremene baštine, ali, kao što vidimo, živimo na nestabilnom prostoru, problematičnom vremenu vaskrslih retrogradnih vrijednosti
koje pokušavaju da pokolebaju građansku politiku i politiku zasnovanu na evropskim vrijednostima. Nema sumnje čemu pripada budućnost. Ne možemo se pogađati hoće li biti Open Balkan ili Berlinski proces, EU ili „srpski svet“.
Preuzeti odgovornost u političkom momentu u kom se nalazi Crna Gora nije jednostavno, ali moramo biti svjesni okolnosti i da će preuzimanje odgovornosti voditi cilju da DPS u skorijem vremenskom periodu preuzme vršenje društveno-političke odgovornosti – istakao je Živković
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić poručio je da je svaki čovjek „stvoren slabim sklon greškama pa i gospodin Đukanović“.
- Kao čovjek imam obavezu zahvaliti se na dva datuma koja će Vas trajno vezati za istoriju zapadnog civilizacijskog kruga: 21. maj 2006. godine i 5. jun 2017. godine. Želim Vam dobro zdravlje, porodičnu sreću“, poručio je reis Fejzić na Twitteru.
Jasno je čemu pripada budućnost, samo je pitanje koliko vremena moramo da izgubimo – istakao je Đukanović. Rekao je i da njegovo povlačenje nije zakašnjelo, kao i da u rezultatu koji je ostvario na predsjedničkim izborima ne vidi tragediju, iako su, kako kaže, bili svjesni rizika koji je nosilo njegovo kandidovanje. Poručio je i da odluku da se povuče i reforme u partiji ne sprovode da bi bili „poželjan partner“ nekoj od partija, već
Komentarišući najavu odlazećeg premijera Dritana Abazovića kako će poslanici nakon inauguracije novog predsjednika države skratiti mandat raspuštenoj Skupštini Đukanović je kazao da je vrijeme da prestanemo da slušamo i komentarišemo gluposti. – Mi smo postali taoci političkog avetanja. Ukaz je donešen, objavljen u Službenom listu, stupio je na snagu. U pitanje ga može dovesti Ustavni sud – ne želim da komentarišem tu
jer smatraju da tako treba. – O reformisanom DPS-u govore oni koji su do sada izgubili 20 izbora i kojima ne pada na pamet da preuzmu odgovornost. O pravnom redu u Crnoj Gori govore oni koji su počinili više krivičnih djela za ove dvije godine nego DPS za 30 godina. Za ove dvije godine nijesu podigli nijednu optužnicu protiv DPS-a, ali su uspjeli da utamniče svoje funkcionere. Malo se udubimo u ono što pričaju i doći
mogućnost, ali je moje uvjerenje da je sve učinjeno na ustavni način – rekao je Đukanović. Podsjetio je i da su poruke javnosti prije pola godine ukazivale da je i tada mogao donijeti ukaz o raspuštanju Skupštine, ali da to, kako smatra, tada nije bilo moguće. – Tad nijesam imao pravo, sad jesam. Dogodile su se okolnosti koje su mi dale pravo i sada čovjek koji je dio većine koja je donijela izmjene Zakona
ćemo do zaključka da te bedastoće ne treba više ni slušati – kategoričan je Đukanović. Naglasio je i da DPS na predstojećim izborima treba da pokaže da je „jača koalicija od drugih koalicija koje se kreiraju sa međunarodnih adresa“ i kazao da ovo nije borba za grčeviti povratak na vlast, nego očuvanje vrijednosnih temelja“.
Ponosni su, dodao je, na generacije mladih ljudi koje je DPS iznjedrio, a kazao je i da
o predsjedniku – i onda su ga komentarisali – znali su da nije ustavan, ali im je bio potreban i sad mi svi treba da komentarišemo to budalesanje. Što mi budemo manje pažnje poklanjali tome, to će više počinjati da bude margina koja neće tražiti komentar, nego će biti poslata u prošlost. To je jedini recept – naglasio je Đukanović. Na pitanje što će se desiti ukoliko „stara“ većina ipak odluči da skrati mandat raspuštenoj Skupštini, kazao je kako su i ranije činili stvari koje „vode u Spuž“. – Mnoge stvari su napravili već koje ih vode u Spuž – to je jasno i bez toga –kategoričan je Đukanović.
kadrova u DPS-u
Vršilac dužnosti predsjednika Demokratske partije socijalista i najvjerovatniji nasljednik Đukanovića na čelu DPS-a Danijel Živković je predvodnik talasa mladih
kadrova te stranke koji su na veliku scenu inaugurisani kao mladi poslanici nakon izbora 2016. godine, a potom i 2020. godine.
Živković (36), koji je trenutno na poziciji šefa poslaničkog kluba DPS-a, je izvorni kadar budući da je jedan od rijetkih iz vrha te stranke koji je prošao kroz sve partijske instance.
Živković je prvo u rodnim Pljevljima bio običan član Savjeta mladih DPS, pa predsjednik SM DPS Pljevlja, predsjednik odborničkog kluba DPS-SD-BS, član Glavnog odbora DPS Crne Gore, član OO i IO DPS Pljevlja. Živković je po funkciji član Predsjedništva DPS-a. U njegovoj biografiji objavljenoj na sajtu Skupštine navodi se da je Gimnaziju završio u Pljevljima, a potom i Pravni fakultet u Podgorici.
Pripravnički staž odradio je u Službi za kadrovske poslove
Opštine Pljevlja, od 1. 9. 2011. do 1. 9. 2012. godine. Potom je bio referent za pravne poslove u Službi za pravne poslove Rudnika uglja a.d. Pljevlja, od 5. 1. 2014. do 31. 7. 2014. godine i samostalni savjetnik III - za kadrovske poslove. U službi za kadrovske poslove i ljudske resurse, Opština Pljevlja, bio je od 1. 10. 2014. do 30. 6. 2017. godine.
Odbornik u Skupštini opštine Pljevlja je od 2014. godine, poslanik u Skupštini Crne Gore od 1. 7. 2017. godine. Živković je posebno bio agilan u sazivu nakon 2020. godine kada je DPS prešao u opoziciju. Jedan je od najzaslužnijih poslanika za smjenu bivšeg ministra pravde Vladimira Leposavića, a potom i za obaranje Vlade Zdravka Krivokapića. Živković je, takođe, jedan od ključnih ljudi DPS-a koji je učestvovao i u obaranju Vlade Dritana Abazovića. N. Z.
je njegov jedini zahtjev bio da za vršioca dužnosti predsjednika stranke izaberu nekog od njih.
– Jedan od najmarkantnijih ljudi je upravo Danijel Živković i ubijeđen sam da smo napravili dobar izbor i da ćemo pomoći rehabilitaciji povjerenja u našu partiju – kazao je Đukanović.
IZAZOVI
Živković koji je izabran za vršioca dužnosti predsjednika do unutarstranačkih izbora, koji će se održati najkasnije do 11. septembra, rekao je da to za njega predstavlja veliku odgovornost.
– Preuzeti odgovornost u političkom momentu u kom se nalazi Crna Gora nije jednostavno, ali moramo biti svjesni okolnosti i da će preuzimanje odgovornosti voditi cilju da DPS u skorijem vremenskom periodu preuzme vršenje društveno-političke odgo-
Politički analitičar ocijenio da bi uvođenje dvojnog državljanstva služilo povećanju prosrpskog biračkog tijela
PODGORICA – Dvotrećinska većina koju je u kampanji pominjao i kojoj se nakon parlamentarnih izbora nada novi predsjednik države Jakov Milatović, kao i lider Demokrata Aleksa Bečić omogućila bi „staroj“ većini i Pokretu „Evropa sad“ da mijenja ona zakonska rješenja koja Crnoj Gori daju atribucije države – izborno zakonodavstvo, Zakon o crnogorskom državljanstvu, ocijenio je za Pobjedu politički analitičar. Da nije riječ o nagađanju, svjedoče i poruke Milatovića koje je slao u predsjedničkoj kampanji kada je poručivao da će se zalagati za uvođenje dvojnog državljanstva.
Kalezić, međutim, upozorava da bi takav potez doveo do obesmišljavanja postojanja države Crne Gore.
– Njima dvojno državljanstvo treba kako bi povećali biračku bazu – kroz povećanje biračke baze oni bi mogli da obezbijede kontinuiranu vlast. Jer je projekat tzv. „meko osvajanje“ – vi nećete promijeniti suštinu, formalni karakter države, ali ćete izmjenama atribucija državnosti napraviti Crnu Goru banalnom državom. Ide se na banalizaciju i obesmišljavanje državnog okvira – istakao je Kalezić. Osim povećanja biračke baze koju bi činilo prosrpsko biračko tijelo, dodao je, cilj uvođenja dvojnog državljanstva bio bi i da
obesmisli državu Crnu Goru. – Jer država u kojoj više od polovine građana ima dvojno ili više državljanstava nema smisla da postoji. Atribucija države su građani – kad bi više od polovine građana, a ako bi se uvelo dvojno državljanstvo mi govorimo o rapidnom rastu, imalo državljanstvo i druge države, to bi značilo da oni imaju podijeljenu lojalnost. Lojalan si državi čije državljanstvo imaš – a ako bi, na primjer, 200 hiljada građana imalo i državljanstvo Srbije, to bi obesmislilo postojanje Crne Gore kao nezavisne države – pojasnio je Kalezić. Kalezić je naglasio i da Milatović sa funkcije predsjednika ne može uticati na promjene zakona, ali i rekao da Pokret „Evropa sad“ može djelovati ka tom cilju. – Jer prosto on sa te pozicije ne može ništa da uradi. Suštinska
politička vlast će biti na onome ko je u vladi. Čak je i pitanje na koji način će se pozicionirati unutar stranke, a ove najave o dvojnom državljanstvu su projektovali ideolozi „srpskog sveta“ i to treba očekivati od parlamentarne većine, a i od Pokreta „Evropa sad“ – istakao je Kalezić. Ukazao je i da dvotrećinska većina kojoj se nadaju ne bi mogla da mijenja suštinske odredbe Ustava – zbog zaštite koju najviši pravni akt propisuje, a koja podrazumijeva da se za mijenjanje nekih odredbi mora dobiti i referendumska potvrda – odnosno predviđa da se za promjenu mora izjasniti tri petine svih birača. – Mehanizmi koji postoje u Ustavu su dovoljna, za sada nepremostiva brana suštinskoj promjeni karaktera dr-
vornosti – istakao je Živković. Prvi izazov koji ga čega su parlamentarni izbori, a zadatak na njima je, kako je kazao, da kao partija zadrže visok nivo političke relevantnosti.
– Bićemo nezaobilazan faktor i, vjerujem, politički subjekt koji će osvojiti najveći broj na izborima. To podrazumijeva i najveću mobilnost partijskog članstva i bićemo motivisani jer smo svjesni okolnosti u kojima se održavaju, svjesni smo institucionalnog haosa u kojem se Crna Gora nalazi, da postoje politički subjekti koji ne rade za dobrobit Crne Gore, već suprotno njenim interesima – poručio je Živković. Vjeruje, dodao je, da mogu obnoviti povjerenje građana u partiju.
– Imamo uvjerenje da možemo vratiti povjerenje, jer se naša politika zasniva na određenim vrijednostima koje su se dokazale vremenom – zaključio je Živković. Ž. ZVICER
za
Kalezić smatra da će pobjeda Milatovića na predsjedničkim izborima dati vjetar u leđa Pokretu „Evropa sad“, ali upozorava da će rezultat koji je ostvario istovremeno natjerati ostatak parlamentarne većine da se regrupiše i zauzme nove političke pozicije.
– Jer prosto je evidentno da će, ako se ovaj trend nastavi, mnoge od tih stranaka prestati da postoje – ocijenio je Kalezić.
Istakao je i da je nešto više od 40 odsto gla-
Na jučerašnjoj sjednici Vlade
sova koje je predsjednički kandidat DPS-a Milo Đukanović osvojio na izborima dobra osnova za parlamentarnu kampanju. – U uslovima medijske i svake druge agresije protiv Crne Gore i prozapadne opcije u Crnoj Gori osvojiti 40 i malo više preko – nije dramatično loš rezultat. To je jedna dobra polazna osnova na koju, naravno, treba da se nasloni strateški promišljena organizacija izlaska na te izbore – naglasio je Kalezić.
Ponovo predložili Milića za vršioca dužnosti direktora ANB
PODGORICA – Vlada Crne Gore ponovo je predložila Borisa Milića za v. d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.
– Morali smo ponovo jer Skupština u međuvremenu nije iz-
vršila svoj zadatak, formalnosti – objasnio je Abazović na sjednici Vlade. Direktor ANB-a imenuje se na pet godina, a prijedlog koji utvrđuje Vlada treba da usvoji Skupština. Milić je imenovan
za v. d. direktora ANB-a nakon što je odlazeći premijer smijenio Sava Kenteru sa te pozicije. Smjena Kentere uslijedila je u jeku dvije međunarodne akcije u kojima je učestvovala i tajna služba Crne Gore – ak-
žave – rekao je Kalezić. Odredbe za čiju promjenu je potrebna referendumska potvrda propisuju da je Crna Gora nezavisna, suverena, građanska, demokratska, ekološka država, republikanskog oblika vladavine, socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Takođe, predviđaju i da je nosilac suverenosti građanin, propisuju da je teritorija Crne Gore jedinstvena i neotuđiva, uređuju državne simbole, jezik i pismo. Osim toga uređuju i odnos sa drugim državama, te propisuju da Crna Gora ne može stupiti u savez sa drugom državom kojim gubi nezavisnost i puni međunarodni subjektivitet. Iako je Milatović kada je govorio o dvotrećinskoj većini tu računao i na manjinske partije, Kalezić smatra da je nerealno njih zbrajati u takav ,,nečastan projekat“. Ključno je, dodao je, da se građanima što bolje predstave svi elementi tog plana, a kako bi bolje razumjeli da se iza kozmetičke fasade povećanja plata, mladosti i zapadnog obrazovanja, kriju biseri „srpskog sveta“, odnosno te politike. – Biračku javnost tek očekuje otrežnjenje, ne samo iz korpusa nacionalnih, već i ekonomskih tema. Kad će se vidjeti koliko je zapravo poguban populizam pomiješan sa velikosrpskim nacionalizmom – zaključio je Kalezić. Ž. ZVICER
cija suzbijanja ruskog uticaja i šverca cigareta. Milić je dugogodišnji operativac ANB, a jedan je i od prvih „preletača“ koji su se 2020. godine stavili na raspolaganju novoj vlasti i tadašnjem direktoru službe Dejanu Vukšiću Abazovićevo povjerenje dobio je nakon što je otkazao poslušnost Vukšiću: kada je shvatio da će ovaj biti smijenjen sa tadašnje pozicije, Milić je usluge ponudio lideru Ure. Ž. Z.
PODGORICA – Nakon tačno 24 godine, pet mjeseci i šest dana sa čela Demokratske partije socijalista, stranke koja je više od 29 godina vršila vlast u Crnoj Gori i dominantno uticala na određivanje strateškog puta crnogorskog društva, otišao je Milo Đukanović. Najdugovječniji političar u Evropi bio je dva puta predsjednik i šest puta premijer naše države. Đukanović je prošao put od pobornika „Jugoslavije bez alternative“ do zalaganja za nezavisnu Crnu Goru orjentisane ka zapadnim vrijednostima i evroatlantskim integracijama. Kako se mijenjao njen lider, tako se mijenjao i ideološki i programski osnov DPS-a, a mijenjala se i Crna Gora.
Najjača crnogorska partija je imala samo tri predsjednika –Momira Bulatovića, Milicu Pejanović-Đurišić i Mila Đukanovića. Do 1996. godine bila je to projugoslovenska partija i gotovo bespogovorni saveznik Slobodana Miloševića i njegovog SPS-a. „Jugoslavija bez alternative“ bio je tada, kao i Miloševiću, programski moto ove partije. Epilog takve politike je krvavi raspad SFRJ. Nakon unutarpartijskog rascjepa od 1997. do 2000. godine programska platforma DPS-a je „Za Jugoslaviju – samo ako je demokratska“ i suprotstavljanje Miloševićevoj politici. Krajem 2000. godine, nakon petooktobarskih promjena u Srbiji i Miloševićevog pada, DPS je u program kao prioritetni cilj postavio obnovu crnogorske nezavisnosti.
POČECI DPS-A
Prvi osnivački kongres DPS-a, koji se transformisao od Saveza komunista Crne Gore, održan je 22. juna 1991. godine u Podgorici, a za prvog predsjednika DPS izabran je Momir Bulatović, dotadašnji predsjednik Centralnog komiteta SKCG. Bulatović je u to vrijeme bio i predsjednik Predsjedništva Crne Gore. U oktobru 1991. godine javljaju se prvi ozbiljni sukobi unutar DPS-a. Veći dio stranačkog rukovodstva pokušao je da napravi zaokret prihvativši prijedlog Evropske zajednice o međusobnom priznanju svih jugoslovenskih republika. Međutim, nakon oštrog reagovanja članstva - vratili su se u „zagrljaj“ Slobodana Miloševića.
Na referendumu o državnom statusu Crne Gore, koji je održan 1. marta 1992. godine, DPS je podržala ostanak Crne Gore u zajedničkoj državi sa Srbijom, pa je 27. aprila stvorena SR Jugoslavija.
Na prvim predsjedničkim izborima, krajem 1992. godine, predsjednik DPS-a Momir Bulatović postao je prvi predsjednik Republike Crne Gore.
Milo Đukanović politikom je počeo da se bavi krajem osam-
Do 1996. godine DPS je bila projugoslovenska partija i gotovo bespogovorni saveznik Slobodana Miloševića i njegovog SPS-a. Krajem 2000. godine, DPS je u program kao prioritetni cilj postavio obnovu crnogorske nezavisnosti što je ostvareno mirnim putem na referendumu 21. maja
2006. Naša država je postala punopravna članica NATO 5. juna 2017. godine, a u pregovaračkom procesu za članstvo u EU otvorili smo 33 pregovaračka poglavlja i tri zatvorena poglavlja
desetih godina, a turbulentne devedesete dočekao je na funkciji člana CK SKJ. Bio je aktivni učesnik takozvane antibirokratske revolucije 1989. na čijem talasu su „mladi, lijepi i pametni“ u džemperima preuzeli vlast u Crnoj Gori, po receptu Slobodana Miloševića.
Đukanović je na prvim višestranačkim izborima u Crnoj Gori 1990. godine postao narodni poslanik, a već sljede-
1989.
Član CK SKJ
1990.
Poslanik Skupštine Republike Crne Gore
1991.
Predsjednik Vlade sa 29 godina 1993.
Predsjednik Vlade 2. put 1996.
Predsjednik Vlade 3. put 1996.
Distancirao se od Miloševića 1997.
Raskol u DPS-u, razlaz sa Bulatovićem 1997.
Predsjednik Republike Crne Gore 1998.
Izabran za predsjednika DPS-a
će godine postao je najmlađi premijer u Evropi, sa svega 29 godina.
Na drugom kongresu DPS-a, koji je održan 5. marta 1994. godine, pod motom afirmacije demokratije i očuvanja građanskog mira, Đukanović postaje potpredsjednik stranke.
ZAOKRET
Dvije godine nakon drugog kongresa u Demokratskoj partiji socijalista počela je dubo-
ka kriza kada je njen tadašnji potpredsjednik Milo Đukanović, koji je bio predsjednik Vlade, napravio otklon od politike Slobodana Miloševića. Partijski lider i predsjednik Crne Gore Momir Bulatović podržao je „velikog vožda“. Kriza je kulminirala na maratonskoj sjednici Glavnog odbora krajem marta 1997. godine kada je Đukanović za svoju programsku orijentaciju dobio samo sedam glasova. Za
2003.
Predsjednik Vlade 4. put 2006.
Predvodio blok za nezavisnu Crnu Goru, obnovljena državna samostalnost na referendumu 2008.
Predsjednik Vlade 5. put
2012.
Crna Gora počela pregovore sa EU
2014.
Predsjednik Vlade 6. put 2017.
Ulazak Crne Gore u NATO 2018.
Predsjednik Crne Gore 2023.
Poraz na izborima za predsjednika Crne Gore, ostavka na mjesto predsjednika DPS-a
Bulatovićeve zaključke glasala su 64 člana GO DPS-a. Đukanović je 11. jula 1997. godine uspio da potpuno preokrene odnos snaga u Glavnom odboru DPS-a. Momir Bulatović je smijenjen sa funkcije predsjednika partije, a za njegovog nasljednika izabrana je Milica Pejanović-Đurišić. Đukanović je predložen za kandidata ove partije na predstojećim, oktobarskim predsjedničkim izborima na kojima su 5. i 19. oktobra 1997. godine akteri bili Đukanović i Bulatović. Biračima su ponudili dva suprotstavljena programa razvoja Crne Gore i SRJ. Đukanović je insistirao na demokratiji, tržišnoj privredi i otvaranju Crne Gore prema svijetu, uključujući i ispunjenje uslova za ukidanje „spoljnjeg zida sankcija“ (striktno sprovođenje Dejtonskog sporazuma i izručenje optuženih za ratne zločine Međunarodnom sudu u Hagu), ravnopravnost dvije republike u SRJ i otpočinjanje dijaloga sa albanskom manjinom na Kosovu. Bulatović je kao ključni cilj crnogorske politike postavio održanje SRJ i politički status quo. U prvom krugu predsjedničkih izbora 5. oktobra Bulatović je dobio 147.614, a Đukanović 145.348 glasova. U drugom krugu izbora pobjeda je pripala Đukanoviću. Dobio je 174.745, a Bulatović 169.276 glasova.
Milo Đukanović postao je predsjednik DPS-a na trećem Kongresu koji je održan 31. oktobra 1998. godine, a DPS je tada reorganizovana po ugledu na moderne evropske partije. Bulatovićevo krilo se u proljeće 1998. godine transformisalo u novu stranku pod nazivom Socijalistička narodna partija Crne Gore. Neposredno po okončanju NATO bombardovanja SRJ 1999. DPS je istupila sa zahtjevom da se SRJ transformiše u uniju konfederalnog tipa.
DPS je na četvrtom Kongresu, koji je održan 6. oktobra 2001. godine iz temelja izmijenila program i opredijelila se da strateško opredjeljenje bude demokratska, međunarodno priznata i nezavisna Crna Gora.
Početkom januara 2001. godine NS i zvanično je raskinula koaliciju sa DPS i SDP pa su održani prijevremeni izbori u proljeće 2001. godine. Koalicija DPS i SDP pod nazivom „Pobjeda je Crne Gore“ osvojila je najviše glasova, ali ne i apsolutnu većinu poslaničkih mandata, nakon čega je uslijedio period političke nestabilnosti, tokom koga je Crnu Goru vodila manjinska vlada DPS i SDP. Pod pokroviteljstvom Evropske unije sklopljen je 2002. godine Beogradski sporazum, pa je SRJ transformisna u labavu državnu zajednicu Crne Gore i Srbije. Koalicioni partner DPS-a, SDP i Liberalni savez uskratili su povjerenje Vladi. Na vanrednim izborima 2002. godine pobijedio je DPS u koaliciji sa SDP-om. Milo Đukanović je ponovo preuzeo Vladu radi priprema za referendum o državnopravnom statusu koji je garantovan Beogradskim sporazumom.
Referendum o državno-pravnom statusu održan je 21. maja 2006. godine, uprkos pritiscima na rukovodstvo Demokratske partije socijalista da kategorički odbije ultimatum Evropske unije kojim se zahtijeva podrška većine od 55 odsto. Opcija za nezavisnost osvojila je 55,5 odsto glasova. Peti kongres Demokratske partije socijalista Crne Gore bio je prvi koji je održan u nezavisnoj Crnoj Gori 19. maja 2007. godine. Na njemu su definisani strateški nacionalni i državni ciljevi – članstvo u NATO i EU.
GUBITAK VLASTI
Na izborima 30. avgusta 2020. DPS je prepustio vlast kleronacionalističkoj većini koja je za nepune dvije i po godine
uspjela da blokira i razori gotovo sve crnogorske institucije i zaustavi njen evropski put. Na predsjedničkim izborima
2. aprila, Đukanović nije uspio da pobijedi kandidata Pokreta „Evropa sad“ Jakova Milatovića kojeg su podržale prorusko-srpske stranke, Crkva Srbije i zvanični Beograd. Đukanović se iz politike povlačio tri puta, ali je u svojoj stranci uvijek bio dominantna politička figura, pa se vraćao kad joj je zatrebalo. Oponenti su ga optuživali za brojne korupcijske afere, ali nikad nije procesuiran. S druge strane, neki istaknuti članovi DPS-a su pravosnažno osuđeni zbog zloupotrebe položaja i korupcije (Svetozar Marović, potpredsjednik DPS-a).
ZASLUGE
Đukanović je vodio zemlju kroz opasna i turbulentna vremena.
Crna Gora je jedina republika u bivšoj Jugoslaviji u kojoj je sačuvan mir. Naša država primila je stotine hiljada izbjeglica, a tokom NATO bombardovanja bila je sigurno sklonište za istaknute opozicionare iz Srbije kojima je u Beogradu život bio u opasnosti od Miloševićevog režima.
Đukanović je prvi političar na ovim prostorima koji je, zbog ratne politike SRJ devedesetih, susjedima uputio riječi izvinjenja (u Cavtatu 1999). Povodom obilježavanja 25 godina genocida u Srebrenici, predsjednik Đukanović je, na poziv Memorijalnog centra Potočari i Majki Srebrenice, prisustvovao komemoraciji, odajući počast Bošnjacima stradalim u genocidu koji su nad njima sprovele snage ratnih zločinaca Radovana Karadžića i
Ratka Mladića
Crna Gora ima dobrosusjedske odnose sa svim državama u regionu, osim u posljednje vrijeme sa Srbijom koja našu državu želi da „usisa“ u „srpski svet“. Ostvareni su strateški ciljevi – obnovljena je mirnim putem nezavisnost 21. jula 2006, naša država je postala punopravna članica NATO 5. juna 2017. godine, u pregovaračkom procesu za članstvo u EU otvorila je 33 pregovaračka poglavlja, dok su tri zatvorena.
Zoran DARMANOVIĆ
Da bi se izbjeglo krvoliptanje bratske krvi u Crnoj Gori, da se ne ponavljaju masovni zločini kao u Ukrajini, jerej Ognjen Femić ima rješenje. Konačno rješenje: ujedinjenje svih naroda u jedan, srpski narod u Crnoj Gori. Ujedinjenje ili ukrajinizacija. Ujedinjenje ili smrt. Crnogoraca i drugih koji se ne pokore
Ujedinjenje ili smrt. Tako je nekada govorio Dragutin
Dimitrijević Apis, crnorukaš, vođa istoimenog tajnog udruženja, član Glavnog odbora Četničke akcije čiji je sveti cilj bio stvaranje Velike Srbije. Ujedinjenje ili ukrajinizacija. Ovo danas govori Ognjen Femić, crnorizac. Jerej je Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i odavno piše o svetom cilju – stvaranju jednog velikog srpskog naroda i iskorjenjivanju ostalih. Crnogorskog naroda prvenstveno.
Svetu ideju o ujedinjenju svih naroda u Crnoj Gori u srpski narod ponovo je plasirao i juče. Ovog puta ne na sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske ili portalu Vidovdan, đe se obično javlja, već na portalu IN4S, čiji je suvlasnik rektor Univerziteta Crne Gore dr Vladimir Božović, autor, još jedne svete ideje - o upotrebi meke moći Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
Priča jereja Ognjena ide, otprilike, ovako: država Crna Gora – ako nijeste znali, sad da znate – nastala je ,,na antidržavnim elementima“. Ne ide u detalje, ali se zato koristi biblijskim storijama. Preciznije: crnogorski primarni grijeh nastao je na onom Kainovom bratoubistvu Avelja. Kain je, podrazumijeva se, crnogorski ,,izmišljeni“ nacion koji, izdvajanjem iz matice, sim-
bolički ubija Avelja, odnosno - hristoliki srpski narod. Ukratko: hoće Ognjen da kaže da se u toj borbi brat protiv brata, stvarala i stvara današnja država Crna Gora. I zato je, kaže jerej Crkve Srbije, ,,Crna Gora antipod države“. Jer se, valja ponoviti, ,,u borbi brat protiv brata stvarala država“. Što će reći: oni ,,kaini“ što se izjašnjavaju kao Crnogorci, hoće da unište srpsku Crnu Goru. Samo, nije svo zlo ovog svijeta samo od crnogorskog prokletog Kaina. Jerej Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori ima širi pogled. Pravi i geostrateške paralele. Pa kaže: ,,Za rat u Ukrajini je kriv Kain i rat se tu neće završiti, samo je počeo u Ukrajini, ali se neće tamo završiti“.
Đe će se završiti? E, to ne znamo, ali bi valjalo da se Crna Gora pripazi, jer je jerej Femić ubijeđen da ,,krv traži novu krv“.
Da bi se izbjeglo krvoliptanje bratske krvi u Crnoj Gori, jerej Ognjen ima rješenje. Konačno rješenje: ujedinjenje svih naroda u jedan, srpski narod u Crnoj Gori! A u tom ujedinjenju treba da učestvuju ,,i naša braća muslimani, jer jedino je tada ujedinjenje u punom smislu legitimno, jer se niko ne dijeli“. Poslije je jednostavno: kuća u Crnoj Gori, veli jerej Ognjen, ,,postaje zajednička, a srpstvo nadnacionalni pojam“.
A država je, naravno, srpska i, naravno, ne postoje Crnogorci!
Jerej Femić sve ovo piše nakon drugog kruga predsjedničkih izbora i objašnjava velike misli: svi veliki narodi su veliki jer su ujedinjeni, a taj proces stvaranja jednog velikog srpskog ,,umjesto mnogo manjih naroda i kod nas je počeo i nezaustavljiv je“.
I, naravno, kad se sav taj
proces završi, Kain (čitaj: Crnogorci koji ne žele da se izjašnjavaju kao Srbi) naprosto - ,,neće imati šta da traži u naše krajeve“. Amin!
Baš je tako završio, tim bogougodnim riječima, Femić svoj programski tekst o budućem pomirenju u Crnoj Gori koje treba, i mora, da se bazira na slivanju svih naroda u jedan – srpski narod.
Osim ako Crna Gora ne želi da prođe kroz golgotu koju sada proživljava Ukrajina i ukrajinski narod. Đe, razumijete sad njegovu misao, Ukrajinci ginu, a njih Vladimir Putin ubjeđuje bombardovanjem, masovnim likvidacijama i tako ih denacifikuje, sve dok ne prihvate da su – Rusi.
Zvuči poznato: jedan narod, jedna partija, jedna crkva, jedan vođa. I djeluje zlokobno poznato, kao s kraja tridesetih godina u nacističkoj Njemačkoj.
Nije čudo što se ovaj tekst, koji veliča fašističku ideju stvaranja nadnacije i propagira ideologiju krvi i tla obreo u ultranacionalističkom, veljesrpskom portalu IN4S. Sličan se sličnom raduje i zakonomjerno je da se velikodržavne imperijalne ideje nađu na srpskom mediju koji od osnivanja propagira upravo onu već pomenutu ideju iz vremena nacizma – jedan narod, jedna crkva i jedan vođa Možda bi, neko dobronamjeran, mogao ovakvu paškvilu da tumači kao izolovan incident. Ali nije, nažalost. Pominjani jerej Crkve Srbije Ognjen Femić je redovni kolumnista, ne samo opskurnog portala IN4S, već i srpskog Vidovdana, kao i sajta MCP.
Lider Hrvatske građanske inicijative povodom kamenovanja prostorija te stranke u Kotoru
PODGORICA – Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović potvrdio je da su prostorije te stranke u Kotoru kamenovane prije drugog kruga predsjedničkih izbora.
– Nijesmo htjeli da izlazimo u javnost sa tom informacijom dok se ne završi izborna utakmica da ne bismo pomagali onima koji su htjeli da podižu tenzije, ali sada očekujemo od nadležnih organa da urade ono što treba – rekao je Vuksanović za Pobjedu.
On je naglasio da će Hrvatska građanska inicijativa ostati vjerna svojim programskim principima bez obzira na ovakvu vrstu neugodnosti, koje se, kako je istakao, nažalost, često dešavaju.
– Doprinosićemo jačanju stabilnosti i sklada koliko je to u našoj mogućnosti – poručio je Vuksanović.
Crnogorski PEN centar naj-
oštrije je osudio kamenovanje prostorija Hrvatske građanske inicijative u Kotoru i pozvao nadležne da hitno istraže slučaj, a vinovnike privedu pravdi. - Multinacionalni sklad u Crnoj Gori koji je pažljivo građen od 1997. do 2020. godine ozbiljno je narušen otkako crnogorske vlasti tolerišu i podstiču atmosferu
I teško je ne uočiti podudarnost pogleda jereja SPC sa zvaničnim stavovima srpske crkve u Crnoj Gori. Jer, kada jerej Ognjen govori o opasnosti da se ukrajinski scenario denacifikacije dogodi u Crnoj Gori, sveštenik Srpske pravoslavne crkve otvoreno prijeti, ponavljajući tezu svog crkvenog šefa u Crnoj Gori, mitropolita Joanikija Mićovića Sjećate se, to je onaj vrhovni crnorizac što je išao u pohode podrške Ruskoj pravoslavnoj crkvi u jeku agresije na Ukrajinu; mitropolit što je, posred Podgorice i ispred zastave Kijevske Rusije (Кыѥвьска Рѹсь), prijetio da bi Crna Gora mogla da postane - ,,mala Ukrajina“. Sad Joanikijeve riječi razrađuje njemu podređeni u crkvenoj hijerarhiji, jerej
Ognjen: ako Crna Gora želi da izbjegne sudbinu Ukrajine, ukoliko Crnogorci, Bošnjaci, Muslimani ili Hrvati u Crnoj Gori ne žele da ih denacifikuju i od Crne Gore naprave ,,malu Ukrajinu“, vrijeme je da se priklone. Da postanu dio velikog srpskog naroda u državi srpskog naroda. Koja će biti – nadnacionalna. A srpska!
Ili, kako to kaže brat Ognjen: ujedinjenje ili ukrajinizacija. Milom ili silom, braćo, jer, ,,prava, istinska Crna Gora je u ogromnoj većini i ona se sada pita“, a to su ,,pokazali i nedavni izbori: preko dvjesta dvadeset hiljada je ojačalo tim imunim sistemom“. Dakle: ujedinjenje u srpskom narodu ili ukrajinizacija, odnosno uništenje. Ujedinjenje ili ukrajinizacija. Ujedinjenje ili smrt. Crnogoraca i drugih koji se ne pokore. Djeluje da je čak i Apis bio nekako demokratičniji, zar ne?
straha i nesigurnosti za sve građane koji nijesu vjernici privilegovanog društvenog autoriteta – Beogradske patrijaršije. Nacionalističko i šovinističko orgijanje nakon okončanih predśedničkih izbora, koje nije naišlo na nužnu osudu od strane novoizabranoga predśednika Crne Gore, podśetilo je na nacionalističke histerije iz 90ih godina i upozorilo da se društvo ubrzano kreće unazad, odbacujući sve tekovine emancipacije iz prethodnoga perioda – poručili su iz Crnogorskog PEN centra. Ističu da sa zabrinutošću
prate te retrogradne trendove, ,,normalizovane zahvaljujući djelovanju vlasti i njima uslužnih medija“. R.U.-I.
Vuksanović: Ostajemo vjerni programu, bez obzira na neugodnosti
rušenju porodičnom imanju u Nikšiću
Juče je objavljen video klip na kojem se vidi urbanističkograđevinski inspektor u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Aleksandar Todorović kako slavi sa prijateljima poraz Đukanovića u drugom krugu predsjedničkih izbora, a samo dva dana kasnije, 4. aprila, potpisao rješenje o rušenju dvije kuće na porodičnom imanju Đukanovića
PODGORICA - Nije bilo interesovanja za kupovinu imovine Montenegro erlajnza u stečaju ukupne vrijednosti 3,4 miliona eura koju je prije mjesec oglasio novi upravnik Milan Radulović. Prvi put je ponuđeno pet aviona tipa ,,foker F100“ po početnim cijenama od 170 hiljada, koliko košta najjeftiniji do 1.052.000 eura bez PDV-a, koliko je procijenjen najskuplji. Oglas je predviđao mogućnost pojedinačne kupovine u po-
stojećem stanju i sa obimom prava koje MA ima na njima. Ostatak imovine nudio se samo u cjelini, pa je bez kupca, za sada, ostalo 41 vozilo, od kojih većina putničkih, kombija i dostavnih vozila, po početnoj cijeni od 180,2 hiljade eura bez PDV-a. Četiri avio motora za ,,foker 100“ nuđena su za 1,2 miliona eura sa uračunatim PDV-om, koje je takođe bilo moguće kupiti samo u cjelini. Inventar i oprema službe keteringa nuđena je za 97,2 hiljade, računari za 10,2 hiljade
NLB banka predstavila novu ponudu
eura, a kancelarijski namještaj za 8,5 hiljada, sve bez PDV-a. Stečaj u MA uveden je 28. aprila 2021. na zahtjev Uprave prihoda i carina, poslije 24 godine rada. Inicijalno imenovani upravnik Saša Zejak uhapšen je prošlog maja zbog sumnje da je dio organizovane kriminalne grupe predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, ali je pušten da se brani sa slobode. U stečaju je priznato 33,8 miliona eura potraživanja, od čega najviše zaposlenima 17,3 miliona eura. m. Lk.
PODGORICA - NLB banka je lansirala svoju prvu masterkard platnu karticu za mlade u saradnji sa Evropskom omladinskom karticom (EYCA), pod nazivom NLB & EYCA Frendi koja je predstavljena u CKZ Ribnica, kako bi se mladi upoznali sa benefitima ove kartice.
Riječ je o kartici bez troškova održavanja koja će se izrađivati od recikliranih materijala i izdavaće se u okviru Prvog i Studentskog paketa za sve od 13 do 29 godina. To je zajednički projekat NLB banke, Masterkarda i Evropske omladinske kartice (EYCA), a sublimira sve benefite
PODGORICA - Ovo je oholo, divljačko, primitivno, nepristojno revanšističko ponašanje ljudi koji misle da im sve može biti, ocijenio je juče predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, komentarišući rješenje Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma o rušenju njegovih kuća na porodičnom imanju u Nikšiću. – To je staro imanje s početka 20. vijeka, na njemu je bila kuća u kojoj su živjeli moj djed i otac. Znate da je to zona koja do
danas nije urbanizovana i da je bio donešen zakon koji je omogućio svakome da plati i legalizuje, a da država nije mogla da legalizuje jer ni tada ni danas nema regulacionog plana – kazao je Đukanović na konferenciji za novinare nakon sjednice Glavnog odbora DPS-a. On je dodao da je 2018. godine predviđeno da se postupak obustavi dok se ne donese regulacioni plan. – Ovo je jedno oholo, divljačko, primitivno, nepristojno, revanšističko ponašanje ljudi koji misle da im sve može biti.
Nikako im ne može sve biti i što prije to shvate to će biti bolje za njih – poručio je Đukanović.
Snimak
Juče je objavljen video klip na kojem se vidi urbanističko-građevinski inspektor u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Aleksandar Todorović kako slavi sa prijateljima poraz Đukanovića u drugom krugu predsjedničkih izbora, a samo dva dana kasnije, 4. aprila, potpisao je rješenje o rušenju dvije kuće na porodičnom imanju Đukanovića.
Predstavljanje nove kartice
PODGORICA - Trafostanica 110/35 kV ,,Markovići“
- Budva, koju su juče obišli predstavnici Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) sa predstavnicma
Njemačke razvojne banke (KfW), konzorcijuma Simens-Elnos i konsultanta Tractabel-SEEC, jedna je od 15 rekonstruisanih tra-
kartica NLB kao što su beskontaktno plaćanje, popusti na 400 prodajnih mjesta i besplatno podizanje gotovine na NLB bankomatima širom Crne Gore i regiona. Korisnici Frendi kartice na raspolaganju imaju besplatne pakete za mlade Prvi i Studenstki paket.
- Tu smo da mladima pomognemo da uđu u svijet finansija, kako bi na najbolji način kasnije planirali i upravljali svojim novcem - poručio je Martin Leberle, predsjednik upravnog odbora.
Na konferenciji su govorili i Mile Grbin, direktor Sektora razvoja proizvoda i digitalnih kanala u NLB banci, Jugoslav Radović, izvršni direktor NVO „Centar za omladinsku edukaciju“ i Jelena Ristić, direktorica za tržište Srbije, Crne Gore i BiH iz Masterkarda.
CGES modernizovao 15 trafostanica
PODGORICA - Sporazum o saradnji potpisali su juče Vasilije Kostić iz Crnogorskog udruženja poslodavaca i generalni sekretari Unije i Saveza sindikata Srđa Keković i Duško Zarubica. - Potpisivanjem sporazuma
formalno je uspostavljen okvir saradnje koji podrazumijeva partnerstvo, međusobno uvažavanje i poštovanje, transparentnost i razmjenu informacija. Predmet saradnje odnosi se prije svega na promovisanje socijalnog dijaloga na novim osno-
fostanica. To je uključivalo zamjenu različite visokonaponske i opreme sistema za zaštitu i upravljanje, te integraciju u SCADA sistem, a CGES je od EU do -
bio 25 miliona bespovratnih sredstava preko KfW. – Uspješnom realizacijom radova u 15 trafostanica širom Crne Gore, koji su bili veoma zahtjevni, kako sa stručnog i
tehničkog, tako i sa organizacionog aspekta, osigurali smo, prije svega, podizanje kapaciteta prenosnog sistema, a samim tim i sigurnost i kvalitet napajanja za sve naše građane
i privredu – kazao je direktor
CGES Ivan Asanović i najavio da će narednih pet godina investirati 195 miliona eura. Kasnije tokom dana Asanović i predsjednik borda CGES-a
vama - navodi se u saopštenju i ističe da će poslodavci i sindikati, djelujući na društveno odgovoran način, voditi računa o komplementarnosti svojih programa, projekata i aktivnosti u cilju stvaranja sinergijskog efekta na društvo u cjelini. R. E.
Aleksandar Mijušković sreli su se sa ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem. Obavijestili su ga da postojeći ugovor o kreditiranju sa EBRD-jem planiraju proširiti za potrebe projekta ugradnje varijabilne prigušnice u trafostanici Lastva, naglašavajući da se ročnost i visina kamate neće mijenjati. m. Lk.
Predsjednik Crne Gore oštro reagovao na rješenje oPropao pokušaj prodaje imovine Montenegro erlajnza u stečaju Poslovno sjedište Montenegro erlajnza
Počinje realizacija paketa pomoći EU u cilju prevazilaženja energetske krize
Video klip koji je snimio jedan od Todorovićevih prijatelja pokazuje slavlje više okupljenih tokom izbornog dana drugog kruga predsjedničkih izbora na kojima je ubjedljivo pobijedio Jakov Milatović, lider Pokreta ,,Evropa sad“.
Na snimku se vide šestorica prijatelja i započinje pojanje, nalik onom sa posijela: ,,...Posle drugog aprila/ Kako ćemo mi bez Mila/ Kraj je tebi Milo bliže/ Teško tebe Jakov Stiže...“
Dok na kauču opušteno sjede tri druga, istovremeno poziraju pred kamerom sa mobilnog aparata, a treći sa lijeva, u sivoj majici, nasmiješen u pjevačkom zanosu je urbanističko-građevinski inspektor u Ministarstvu urbanizma Aleksandar Todorović.
Političko opredjeljenje državnog službenika je, bez ikakve dileme, privatna stvar, kao i hvalisanje posredstvom društvenih mreža, ali simptomatično je da je upravo Todorović potpisnik rješenja od 4. aprila
Ministarstva ekologije kojim se nalaže Milu Đukanoviću da sruši kuće za koje se tvrdi da su nelegalno sagrađene na poro-
dičnom imanju u selu Kočani kraj Nikšića.
Namjera
Đukanovićeva pravna zastupnica Neda Ivović se juče oglasila saopštenjem tvrdeći da ,,rješenje predstavlja eklatantan primjer pravnog nasilja, te je, očito, posljedica samovoljnog i arbitrernog postupanja, koje je motivisano isključivo namjerom da se direktno nanese šteta Milu Đukanoviću i porodici Đukanović“. Istovremeno, konstatovala je da je Đukanović prije pet godina podnio zahtjev za legalizaciju i da o tome postoji dokaz i potvrda u opštinskoj administraciji Nikšića. Nakon usnimljenog hepeninga u kojem je učestvovao inspektor Todorović, osnovano se postavlja pitanje da li je postupanje inspektora, dva dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, bilo motivisano zakonskom obavezom ili je u pitanju politički zasnovana odluka, po nalogu ministarke Ane Novaković-Đurović, inače funkcionerke Građanskog pokreta Ura Dritana Abazovića D.Đ. – Ž.Z.
Prihod deset najvećih naftnih kompanija u prošloj godini iznosio 662 miliona eura
PODGORICA - Ukupan prihod deset najvećin naftnih kompanija u Crnoj Gori lani je bio 662 miliona eura, 277 miliona veći nego godinu ranije. Ukupna dobit iznosila je 17,1 milion, sedam miliona veća je nego 2021. Ovih 10 kompanija zapošljava 789 radnika.
Najveći prihod od 314,9 miliona eura imao je Jugopetrol, čija je neto dobit 11,96 miliona, što je u odnosu na 2021. godinu rast od 116 posto. Kompanija zapošljava 95 radnika. Prihod Petrola Crna Gora bio je 75,38 miliona, a profit 1,69 miliona, što je rast od 39 odsto. Imaju 147 zaposlenih. Lukoil Montenegro je prihodovao 49,5 miliona, profitirao 1,98 miliona, uz 118 radnika. Prihod HIFA-OIL CG bio je 29 miliona, milion profit, uz 69 radnika.Prihod Kalamper petrola je 24 miliona, 1,9 miliona profita, uz 150 radnika. Prihod Europetrola je bio 17 miliona, 141 hiljade profita, uz 28 zaposlenih. Avio petrol je prihodovao 9,69 miliona i prijavio 142 hiljade profita, uz 38 radnika. Prihod Čelebić petrola je bio 9,3 miliona, a profit 427 hiljada. Zapošljavaju 20 radnika. U minusu su bile INA Crna Gora i Montenegro bonus. Ina je prihodovala 122,59 miliona i prijavila 22 hiljade minusa uz 129 radnika. Prihod Montenegro bonusa bio je 10,4 miliona, a prijavili su 2,7 miliona minusa. N.K.
PODGORICA - Penzionerima sa najnižom penzijom i korisnicima materijalnog obezbjeđenja danas će početi isplata ukupno 8,5 miliona iz pomoći Evropske unije (EU) u cilju prevazilaženja energetske krize, saopštio je ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović.
Najavio je da će korisnicima materijalnog i obezbjeđenja boraca novac stići iz budžeta preko Pošte, a penzionerima će PIO ta sredstva isplatiti kao vanrednu penziju. Po 150 eura dobiće 40,34 penzionera (6,05 miliona), 104 korisnika privremene naknade (15,6 hiljada) i 446 boraca (66,9 hiljada), dok će po 50 eura dobiti 6,27 hiljada korisnika materijalnog obezbjeđenja (2,2 miliona).
Ukupna pomoć EU iznosi 30 miliona eura, od čega je prva tranša od 27 miliona eura uplaćena 23. marta.
Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić naveo je da su se pojedine privatne i apoteke Montefarma, njih 179, priključile akciji „Stop inflaciji“ i da će biti snižene cijene ljekova protiv kašlja i prehlade, brufena, paracetamola i hrane za bebe.
Usvojene su informacije po kojima će se Pošta zadužiti 1,86 miliona eura, a Vlada će To Montenegru platiti 380.000 eura za osiguranje aviona „čarli“.
Usvojen je memorandum o razumijevanju Vlade, Elektroprivrede i kompanije Čejton kapital za primjenu investicionog plana industrijske infrastrukture u Pljevljima. Premijer Dritan Abazović je najavio da taj memorandum treba da bude potpisan u ponedjeljak. – Nikad nijesam čuo bolju ide-
Korisnicima materijalnog i obezbjeđenja boraca novac će stići iz budžeta preko Pošte, a penzionerima će PIO ta sredstva isplatiti kao vanrednu penziju. Po 150 eura dobiće 40,34 penzionera (6,05 miliona), 104 korisnika privremene naknade (15,6 hiljada) i 446 boraca (66,9 hiljada), dok će po 50 eura dobiti 6,27 hiljada korisnika materijalnog obezbjeđenja (2,2 miliona)
Ministar poljoprivrede Vladimir Joković je zatražio da Vlada isplati grupu od stotinjak bivših radnika KAP-a
ju za Pljevlja. Elektrana na biomasu, potpuno ekološki prihvatljiva, cementara i fabrike gipsanih ploča. Radi o ozbilj-
koji su, kako je rekao, dobili pravosnažne presude da im privatni poslodavac nije uplaćivao beneficirani staž.
nom partneru koji ima slične projekte već u nekim zemljama EU – rekao je Abazović.
Državni sekretar u Ministar-
Izmjene Zakona o elektronskim komunikacijama koje su predložili Demokrate nijesu u skladu sa evropskim direktivama, ocijenila je Vlada. Ministar ekonomije Goran Đurović je kazao
da njegov resor priprema izmjene tog akta.
Izmjene koje su predložili Demokrate dobile su zeleno svjetlo na matičnom odboru, a podrazumijevaju da Savjet Agencije za elek-
tronske komunikacije bira Vlada umjesto Skupština na javnom konkursu, da direktor dobije mandate od pet godina i da se zarade usklade sa zaradama u javnom sektoru.
Zatražio je i da se malinarima isplati iz budžeta razlika od 4,3 eura otkupne i 2,5 eura tržišne cijene malina.
stvu kapitalnih investicija Admir Šahmanović najavio je da će do kraja mjeseca biti završen glavni projekat za rekonstrukciju Mosta na Đurđevića Tari. Ugovor o donaciji kineske vlade 7,1 milion eura potpisan je 1. decembra 2020. godine, a od 2017. potpisano je i više okvirnih sporazuma. Prema izboru portala „Bright side“, Most na Đurđevića Tari je među 20 najljepših na svijetu, dok ga je britanski „Times“ uvrstio u deset atrakcija koje treba posjetiti. S. P.
Guverner Radoje Žugić na regionalnom susretu guvernera u Hrvatskoj
PODGORICA - Guverner Radoje Žugić učestvuje na godišnjem susretu guvernera regiona u Hrvatskoj, u vezi izazova sa kojima se suočavaju kreatori monetarnih politika u kontekstu aktuelne makroekonomske situacije i globalnog okruženja. Žugić je sa guvernerima centralnih banaka Hrvatske, Slovenije, BiH i Sjeverne Makedonije učestvovao na okruglom stolu na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Kazao je da CBCG nema snažan uticaj na cjenovnu stabilnost
zbog nepostojanja emisione funkcije.
– Ipak, kroz politiku obavezne rezerve i makroprudencione mjere, možemo uticati na kreditni potencijal banaka, odnosno na dinamiku kreditne aktivnosti u određenom vremenskom periodu, a time indirektno i na tražnju, odnosno cijene – istakao je Žugić. Guverneri su razmatrali monetarnu politiku u uslovima rasta inflacije, kao i manevarski prostor koji centralne banke malih otvorenih ekonomija imaju u slučaju globalnih inflatornih šokova. Diskusija se odnosila i na uticaj monetarne politike Evropske centralne banke i prenos rastućih kamatnih stopa na kamatne stope država izvan europodručja. r. e.
rušenju objekata na njegovomGuverneri regiona
Uniprom optužio ministarku ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i saradnika da su prekoračili ovlašćenja
Piše: Oana Kristina POPA
Crna Gora i EU dijele odgovornost za zajedničku budućnost u kojoj nema mjesta ucjeni ili agresiji bilo koje vrste. Za budućnost koja mora uključivati stratešku viziju razvoja zemlje u pogledu čiste energije i klime. Stoga je Crna Gora pristala da iskoristi do 21,5 miliona eura podrške EU za promovisanje korišćenja obnovljivih izvora energije i povećanje energetske e kasnosti u budućnosti
PODGORICA – Kompanija Uniprom u vlasništvu
Veselina Pejovića podnijela je krivičnu prijavu protiv ministarke ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ane NovakovićĐurović, njenog saradnika državnog sekretara Radovana Boljevića i direktora Eko fonda Draška Boljevića optužujući ih da su im, nedodjeljivanjem emisionih kredita za prošlu godinu, prouzrokovali štetu preko tri miliona eura.
Tvrde da su Novaković-Đurović i Boljevići početkom ove godine, sa direktnim umišljajem i zloupotrebom ovlašćenja, donijeli odluku da se Unipromu na aukciji ne dodijele emisioni krediti, kako bi im pričinili štetu. U krivičnoj prijavi koju je advokat Zoran Vukčević podnio SDT-u predlaže da ispita prijavljene na ove okolnosti, sasluša predstavnike Uniproma te angažuje vještaka kako bi se utvrdio tačan iznos štete.
Optužuje Novaković-Đurović da je prekoračila ovlašćenja, jer je donijela odluku, iako je to bila nadležnost Vlade.
3
miliona eura štete, tvrde iz Uniproma, naneseno im je odlukom da im se ne dodijele emisioni krediti na aukciji
Uz to, tvrde da se koristila neistinama da im je proizvodnja smanjena, iako suprotno pokazuje izvještaj o verifikaciji podataka o aktivnosti proizvodnje za prošlu i pretprošlu godinu zvaničnog verifikatora EU SIQ Ljubljana u kom su dobili pozitivno mišljenje. Odluka je, kako navode iz Uniproma i u suprotnosti sa EU i nacionalnom regulativom. Novaković-Đurović je, kako navode u prijavi, bez utvrđenog činjeničnog stanja, zloupotrijebila položaj i proizvoljno dodijelila količine emisionih kredita Elektroprivredi.
Iz Uniproma objašnjavaju da im je, kao pravnom sljedbeniku KAP-a, dodijeljen status ,,operatera stacionarnog postrojenja“ na osnovu čega
imaju pravo besplatne emisione kredite kao srazmjeru ostvarenoj emisiji, odnosno ekvivalent ostvarenoj proizvodnji.
– Treba napomenuti da se stečeno pravo nad gasovima, u skladu sa zakonom, može prenositi iz jednog perioda godine u drugi, tako i sa jednog operatera na drugog kroz uspostavljeno tržište, a operater može i poništiti dodijeljenu količinu, što svemu daje karakter svojine samo što se u materijalnom smislu svojina može i uništiti, a pošto je u pitanju nematerijalna imovina – pravo, podrazumijeva prethodno kroz izraz poništiti. Dakle, operater raspolaže gasovima kao sa svojinom, a gubi je samo pod uslovom da emisiju štetnih gasova umanji tako što potpuno gasi ili smanji proizvodnju za 90 odstostoji u prijavi. Nesporno je, kako tvrde, da je Uniprom operater, da mu pripadaju dodijeljeni krediti, da proizvodnju nije smanjio ispod propisane granice te da je Eko fond dužan da mu, u skladu sa zakonom, evidentira pripadajuće gasove. M. L.
Podaci o poslovanju deset najvećih u mesnoj industriji
Ukupan prihod 170, a profit 5,5 miliona
PODGORICA – Ukupan
prihod deset najvećih kompanija u mesnoj industriji - Meso-promet, Primato P, MI Goranović, Martex, Miniko, Niksen-Čavor, Montstate, Mediteranea, MI
Burko i VRM Montecarne prošle godine je bio 169,9 milion eura, a ukupan profit 5,48 miliona eura, objavio je portal Bankar.me.
Ovih deset kompanija je na kraju prošle godine zapošljavalo 1.012 radnika, što je za 19 više u odnosu na godinu ranije kada ih je bilo 993. Među nji-
ma prednjači kompanija Meso-promet iz Bijelog Polja koja zapošljava 520 radnika, sa 75,7 miliona prihoda i dobiti od 2,99 miliona eura. Primato P je prošle godine zapošljavala 110 radnika, a od prihoda od 34,26 miliona, dobit je iznosila 964 hiljade eura. MI ,,Goranović“, koja ima 171 zapošljenog, ostvarila je 23,45 miliona prihoda, odnosno 935 hiljada eura profita. Slijedi Marteks sa 58 zapošljenih, prihodom od 10,86 miliona i profitom od 117 hiljada, Miniko IM Miljanić sa
70 zapošljenih, 8,23 miliona prihoda i profitom od 16,7 hiljada eura, Niksen Čavor sa 40 zapošljenih, 6,44 miliona prihoda i dobiti od 90,6 hiljada eura. Približne prihode sa deset, odnosno 12 zapošljenih imali su Montstate i Meditereane sa prihodima od 3,84, odnosno 3,33 miliona i profitima od 45,6 hiljada, odnosno 271 hiljadu eura. MI Burko je sa 19 zapošljenih prihodovala 2,5 miliona, sa profitom od 49,7 hiljada, dok je VRM Montecarne sa samo dva zapošljena ostvario prihod od 1,29 miliona, a dobit od 3,4 hiljade eura. Sve kompanije, osim Niksena i VRM Montecarne, su prema ovim podacima, poslovale bolje nego 2021. godine. R. E.
Već više od godinu dana svjedočimo nesreći koju donosi rat. Ruska agresija na Ukrajinu je tragedija koju prije svega proživljava ukrajinski narod, koji i nosi njen najveći teret. Evropska unija je od prvog trenutka stala rame uz rame sa žrtvom. Da joj pomogne da se odbrani, da odbrani svoje pravo da postoji i odlučuje za sebe. I u tome će Evropska unija i države članice nastaviti da podržavaju Ukrajinu dok god se na njene prostore ponovo ne vrati mir. Ali, rat je tragedija čije posljedice svi osjećamo i kod kuće. Milioni raseljenih u ratu našli su utočište u zemljama Evropske unije, a veliki broj njih i u Crnoj Gori. Vaša zemlja je uvijek znala pokazati solidarnost na djelu i na tome smo vam veoma zahvalni. Nadalje, umjesto da se privreda vrati u pretpandemijske okvire, što se činilo gotovo izvjesnim, sada se suočavamo sa snažnim udarima na naš životni standard. Rat je prekinuo ili poremetio lance snabdijevanja osnovnim životnim namirniciama i energentima na planeti. Odjednom su žitna polja postala bojna polja, energenti oružje. Rat je bio pokretač inflacije i sveopšteg rasta cijena. Nafta i gas su se iz energenata pretvorili u oružje rata i instrumente ucjene. Kao rezultat toga, troškovi energije u domaćinstvima su se gotovo udvostručili širom svijeta. Suočena s tom činjenicom, Evropska unija je ubrzala svoje planove zamjene fosilnih goriva uvećanjem broja izvora čiste energije. Ono što je počelo kao potreba za zaustavljanjem eksploatacije i upotrebe fosilnih goriva i smanjenjem zagađenja, sada se jasno spaja sa strategijom da se osigura energetska nezavisnost Evropske unije. Evropska unija nije zaboravila na partnere na Zapadnom Balkanu i usvojila je paket podrške za njih vrijedan milijardu eura. Namijenjen je rješavanju energetske situacije i visokih cijena uzrokovanih ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine. Polovinu ove sume smo opredijelili po ubrzanom postupku, kao budžetsku podršku.
Od tog ukupnog iznosa, Crna Gora je dobila 30 miliona eura pomoći. Isplata finansijske podrške Evropske unije najugroženijim grupama građana Crne Gore počinje dok ovo čitate. Dogovorili smo se da 8,5 miliona eura bude dodijeljeno za preko 40.000 penzionera sa najnižim primanjima i preko 6.000 porodica koje koriste socijalnu pomoć, a koji će dobiti jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 150 eura, odnosno 350 eura.
Crna Gora i EU dijele odgovornost za zajedničku budućnost u kojoj nema mjesta ucjeni ili agresiji bilo koje vrste. Za budućnost koja mora uključivati stratešku viziju razvoja zemlje u pogledu čiste energije i klime. Stoga je
Crna Gora pristala da iskoristi do 21,5 miliona eura podrške EU za promovisanje korišćenja obnovljivih izvora energije i povećanje energetske efikasnosti u budućnosti. Solidarnost je jedan od stubova Evropske unije. Solidarnost jača i povezuje društva, gradi zajedničku odgovornost. Solidarnost i odgovornost temelj su svakog napretka i zajedničke budućnosti. Zato smo željeli da na djelu pokažemo solidarnost koju dijelimo sa svima, sa svakim građaninom Crne Gore, sa svakim građaninom Ukrajine, sa svakim građaninom Evropske unije. Budućnost mora biti zelena, čista i zajednička. Samo takva može biti evropska. (autorka je šefica Delegacije EU u Crnoj Gori)
Nakon optužbi da MANS ne želi da se kriminalnim klanovima oduzme imovina, iz te organizacije pitaju premijera zašto nije iznio sumnje u najbliže saradnike koji su uhapšeni zbog organizovanog kriminala
PODGORCA – Činjenica da Vlada uporno insistira da se usvoji prijedlog zakona o oduzimanju imovine, za koji znaju da je loš i selekivan, uz izraženu nervozu Dritana Abazovića, navodi na zaključak da je u pitanju namjera da se aboliraju pojedini tajkuni čije poslove premijer pomaže i promoviše, ocijenjeno je iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
MANS-ova reakcija uslijedila je nakon što je Abazović saopštio kako sumnja da ta organizacija ne želi da se kavačkom i škaljarskom klanu oduzme imovina jer se suprotstavljaju usvajanju kontroverznog „antimafija“ zakona, koji ocjenjuju kao selektivan, a koji su oštro kritikovali brojni domaći i međunarodni eksperti. Abazović je dan ranije pozvao poslanike da usvoje zakon o kojem je Skupština 28. februara odbila da se izjašnjava, a nakon oštrih kritika parlamentaraca, Vlada Crne Gore povukla uz dogovor da se na radnoj grupi još jednom pokuša unaprijediti, što civilni sektor ocjenjuje kao nemoguće. Dodatno, skupštinska radna grupa od 28. februara do danas nije imala niti jednu sjednicu, a Vlada je ipak ponovo uputila ovaj pravni akt u proceduru usvajanja po hitnom postupku.
Većina poslanika je na pomenutoj sjednici Skupštine predložene izmjene Zakona ocijenila da su pune pravnih manjkavosti i da su politički motivisane. Abazović posljednjih dana insistira na usvajanju kontroverznog zakona, uz nonšalantnu opasku da ga mogu popravljati novi saziv Skupštine i nova vlada.
Postavljaju se pitanja, tvrde u MANS-u, zašto bi se zakon popravljao za pola godine, kako premijer pokušava relati-
MANS-ova reakcija uslijedila je nakon što je Abazović saopštio kako sumnja da ta organizacija ne želi da se kavačkom i škaljarskom klanu oduzme imovina jer se suprotstavljaju usvajanju kontroverznog „antimafija“ zakona, koji ocjenjuju kao selektivan, a koji su oštro kritikovali brojni domaći i međunarodni eksperti
konskih rješenja koja su utvrđena daleko od očiju javnosti, a odnose se na oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću.
Na telefonskoj sjednici, bez javne rasprave, Vlada je utvrdila i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku čije se izmjene odnose na postupak u parnicama po tužbama za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, a utvrdila je i prijedlog izmjena Zakona o sudovima kojim Vlada predlaže da o oduzimanju višemilionske imovine kriminalaca, tajkuna i političara odlučuje isključivo Osnovni sud u Podgorici.
vizovati nedostatke vladinog prijedloga, a da do tada brojne rupe u tom zakonu iskoriste odabrani kriminalci i tajkuni. – Postavlja se pitanje i zašto premijer nikada nije iznio sumnje u njegove najbliže saradnike koji su uhapšeni zbog organizovanog kriminala, kao ni u one koji su mu ih predložili. Umjesto toga, on optužuje MANS koji je otkrio najve-
će slučajeve u ovoj državi, zbog čega smo bili predmet brutalnog progona prethodnog režima – ocjenjuju u MANS-u. Kako navode, nema tog pritiska bilo koje vlasti zbog kojeg će odustati od borbe za pravdu i prestati da se suprotstavljaju usvajanju selektivnog zakona kojim se aboliraju svi koji su stekli ogromno nezakonito bogatstvo u toku 90-ih godina.
– Smatramo da u slučajevima oduzimanja imovine kriminalaca ne smiju odlučivati sudije koje je birala Vesna Medenica i tražimo da se uspostavi poseban sud sa sudijama čija imovina i veze sa organizovanim kriminalom su predmet detaljne provjere. Zbog toga pozivamo poslanike da ne glasaju za selektivni zakon koji predlaže Vlada, uprkos pritiscima
odlazećeg premijera, već da održe višegodišnja obećanja da će sva nezakonito stečena imovina biti oduzeta i vraćena u državni budžet – navode iz MANS-a.
Vlada Crne Gore, kojoj je još u avgustu prošle godine prestao mandat izglasavanjem nepovjerenja, predložila je raspuštenoj Skupštini da proširi dnevni red sa izmjenama za-
Tekst zakona je, nakon višemjesečnog skrivanja u Ministarstvu pravde i ignorisanja zahtjeva medija od ministra Marka Kovača, objavljen tek nakon što su mediji objavili oštre kritike eksperata Evropske komisije zbog selektivnosti, neusklađenosti sa standardima, kao i nedostatka javne rasprave. Kovač je i tada pokušao da manipuliše i obmane javnost tvrdeći da ono što su objavili mediji nije stav Evropske komisije, što je demantovala portparolka EK Ana Pisonero u izjavi za Pobjedu. D. MIHAILOVIĆ
PODGORICA - Otvorene i uznemirujuće prijetnje službeniku nacionalnih parkova posredstvom društvenih mreža prije nekoliko dana potvrđuje na šta su sve spremni ribokradice na Skadarskom jezeru da odbrane razrađeni biznis koji im ugrožava kontrola krivolova.
Policija po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva ispituje zbog čega su četvorica identifikovanih lica iz Podgorice u noći između 2. i 3. aprila prijetila zaposlenom u JPNPCG Vuku Saičiću, rukovodiocu Službe za kontrolu i monitoring.
U NPCG-u kažu da je više nego očigledno da su dobri rezultati nadležnih službi u periodu ribolovnog zabrana na zaštiti i suzbijanju krivolova u ovom zaštićenom području osuje
tili loše namjere i nezakonita postupanja krivolovaca koji su i putem društvenih mreža iskazali svoje nezadovoljstvo.
- Svi video zapisi predati su nadležnim organima na dalje postupanje, a zahvalan sam im što su na moju prijavu reagovali odmah. Prijetnje koje sam dobio pokazuju da su se, kada je u pitanju zaštita i sprječavanje nelegalnih aktivnosti, na Skadarskom jezeru desili pomaci u pozitivnom smislu. Ovo je bezuspješni pokušaj da nas obeshrabre u borbi koju vodimo protiv nelegalnih aktivnosti. Ono što preduzimamo za kratko vrijeme dalo je vidljive rezultate - kazao je Saičić. Direktor JPNPCG Vladimir Martinović istakao je da je siguran da će nadležni državni organi reagovati pravovremeno u skladu sa svojim ovla-
šćenjima istakavši da je uprava Nacionalnih parkova odlučna u namjeri da ne dozvoli nelegalne aktivnosti i ugrožavanje bezbjednosti zaposlenih. - Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore ulaže maksimum napora da u saradnji sa svim nadležnim subjektima na najefikasniji način suzbije nezakonite radnje svih onih koji se oglušuju o zakon i propisane norme. Upravo je Saičić na čelu Službe za kontrolu i monitoring u saradnji sa Službom zaštite NP Skadarsko jezero uključujući sve nadležne organe, pokazao punu posvećenost i nesebično zalaganje u cilju suzbijanja nezakonitih radnji, posebno krivolova, u periodu ribolovnog zabrana u ovom zaštićenom prirodnom području –naveo je Martinović.
Najavio je da će sve prijetnje upućene našim zaposlenima putem društvenih mreža ili na bilo koji drugi način procesuirati kako bi zaštitili rad sa-
vjesnih i odgovornih zaštitara. U NPCG-u podsjećaju da je na snazi ribolovni zabran na sve vrste riba i vodenih organizama osim jegulje, koji je počeo
15. marta i traje do 15. maja. - Izlovljavanje ribe tokom ovog perioda krivično je djelo - napominju u Nacionalnim parkovima. R. D.
PODGORICA - Sudski savjet je ocijenio da ne stoji zaključak Agencije za sprečavanje korupcije da postoji ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije u postupku izbora Seke Piletić za sudiju Vrhovnog suda Crne Gore. Savjet je naglasio da su izbori svih sudija od 2021. godine sprovedeni pravedno, po istim pravilima za sve.
To se navodi u odgovoru Savjeta koji potpisuje Vesna Simović-Zvicer, upućenom ASK-u krajem marta, uz napomenu da nema osnova za problematizovanje procedure i odluka koje su donosili, odnosno da je jedino Upravni sud nadležan da cijeni postoje li razlozi za eventualno poništenje u postupcima.
Agencija za sprečavanje korupcije ocijenila je ranije da je Sudski savjet 7. marta 2022. godine izabrao Seku Piletić za sutkinju Vrhovnog suda Crne Gore iako, prema njihovoj ocjeni, nije ispunjavala uslove propisane Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama, kao i da je to učinjeno na osnovu pogrešne primjene Pravila za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova. Zbog toga je ASK utvrdila da postoji ,,ugrožavanje javnog interesa koje vodi u korupciju“.
Ugrožavanje
javnog interesa
U mišljenju Agencije za sprečavanje korupcije od 17. marta, u koje je Pobjeda imala uvid, ističe se, između ostalog, „da postupak izbora Seke Piletić za sudiju Vrhovnog suda Crne Gore, suprotno važećim propisima, predstavlja ugorožavanje javnog interesa u smislu člana 44 stav 2 i člana 72 Zakona o sprečavanju korupcije i može uticati na narušavanje integriteta Sudskog savjeta“.
ASK je ispitni postupak o ovom slučaju pokrenula kada je krajem novembra 2022. godine, na njenu adresu stigla obimna prijava ,,zviždača“ u kojoj su se precizno navodile manjkavosti odluke Sudskog savjeta, prvenstveno u slučaju izbora Seke Piletić.
Nakon ispitnog postupka, ASK je ocijenila da je Komisija za ocjenjivanje - koju je formirao Sudski savjet i koja je sva-
Sudski savjet ne prihvata zaključak da postoji moguća korupcija u postupku izbora Seke Piletić za sutkinju Vrhovnog suda
kog kandidata ocjenjivala na osnovu više kriterijuma koji su svjesno pogrešno tumačeni, pa čak i retroaktivno primjenjivani - ugrozila javni interes što upućuje na postojanje korupcije unutar Sudskog savjeta.
Zbog toga u zaključku mišljenja ASK preporučuje Sudskom savjetu da Komisija za ocjenjivanje ubuduće ne omogućava retroaktivnu primjenu (povratno dejstvo) Pravila za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova, jer bi se ugrozio integritet Savjeta i došlo do narušavanja etičkih standarda i principa.
Sudski savjet nam je dostavio odgovor koji su uputili Agenciji za sprečavanje korupcije u kojem se negira da je retroakivnom primjenom Pravila ocjenjivanja sudija bilo ko oštećen.
– Ponovo ukazujemo da je svim sudijama učesnicima javnih oglasa, bez izuzetka, dostavljeno obavještenje da ukoliko u ocjenjivanom periodu imaju aktivnosti koje propisuje član 22 izmijenjenih Pravila, dostave dokaze i upravo je ovo bio jedini način da se sa svima postupi jednako, jer su ona bila povoljnija za kandidate, a postupak ocjenjivanja nije bio pravosnažno okončan – navode iz Sudskog savjeta. Ističu da se prilikom utvrđivanja konačnih ocjena za sudije Seku Piletić i Nataliju Boričić, Komisija rukovodila isključivo dokazima koje su pri-
ložili Vijeću za ocjenjivanje sudija i Komisiji koja je utvrdila konačne ocjene. – Komisija za ocjenjivanje na isti način je postupala i vrednovala podkriterijume „stručno usavršavanje“ i „učestvovanje u različitim aktivnostima“ kao kod svih kandidata po jav-
nim oglasima, svestrano preispitujući svaki pojedinačni dokaz i prijedlog ocjene dat od strane Vijeća za ocjenjivanje, prije utvrđivanja konačne ocjene. Ukoliko je kandidat nezadovoljan odlukom o utvrđivanju konačne ocjene, može pokrenuti upravni spor
Od narednog četvrtka i u apotekama „Stop inflaciji“ jeftinija hrana za bebe
PODGORICA - Ministar
zdravlja Dragoslav Šćekić kazao je juče da se 179 apoteka priključilo akciji ,,Stop inflaciji“, te da će građani od sljedećeg četvrtka određene ljekove i dijetetske proizvode moći da kupe po sniženim cijenama.
– Ministarstvo zdravlja je u dogovoru sa Montefarmom i lancima privatnih apoteka definisalo antiinflacionu korpu
koju će sadržati po jedan lijek ili dijetetski proizvod iz svake od 15 grupa ljekova. U akciji je učestvovalo 179 apoteka i to 56 apoteka Montefarma, 45 apoteka Tea Medike, 35 Benu apoteka, 15 apoteka Meditaca, 11 Kozmetiks apoteka, 10 Help apoteka, tri Lukić apoteke, dvije Laković apoteke, jedna Primafarm, dvije Prime i jedna Galenus apoteka - naveo je Šćekić na sjednici Vlade. Na sniženju će biti određen
broj ljekova i dodataka koji građani najčešće kupuju.
- Na listi su brufen, paracetamol, ljekovi protiv kašlja, hrana za bebe... – najavio je Šćekić.
Akcija će trajati do 30. juna, ali je rečeno da će se moći i produžiti. Šćekić je pozvao i ostale apoteke da se priključe akciji. Ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović kazao je da je ovo sjajna vijest za sve građane Crne Gore.
ASK preporučuje Sudskom savjetu da Komisija za ocjenjivanje ubuduće ne omogućava retroaktivnu primjenu (povratno dejstvo) Pravila za ocjenjivanje
u roku od 20 dana od dana prijema odluke, pred Upravnim sudom Crne Gore – stoji u odgovoru Savjeta. Naglašavaju da je postupak izbora svih sudija u periodu od 2021. godine proveden prema svima jednako, bez izuzetka, cijeneći dokaze koji potiču iz ocjenjivanog perioda. Dodaju da je isto pravo dato svim sudijama, da se u odnosu na sve primijeni propis koji je kasnije donijet, jer je povoljniji za njih, a postupak ocjenjivanja nije bio pravosnažno okončan u periodu stupanja na snagu izmijenjenih Pravila ocjenjivanja.
– Uostalom, postupajući po tužbama sudija Višeg suda u Podgorici Dejana Dragovića i Aleksandra Stojanovića, koje su podnijeli protiv odluke o izboru šest sudija Vrhovnog suda broj 01-1592/22 od 8. avgusta 2022. godine, Upravni sud će u predmetu broj 2474/22, kao jedini nadležni organ ocijeniti da li postoje razlozi za poništenje ove odluke.
Iako je Agencija u mišljenju, koje je uputila Sudskom savjetu, ostavila period od 30 dana da odgovori, odnosno primijeni njene preporuke, što je praksa u radu tog tijela, Savjet, kako proističe iz odgovora upućenog ASK, ne prihvata zaključak Agencije.
osnov za prekr šajni
U ovakvim situacijama, kako je Pobjeda objavila prije dva dana, Agencija ima osnov da pokrene prekršajni postupak protiv Sudskog savjeta. Rezultat može biti novčana kazna za odgovorno lice i ponovno upućivanje preporuke da postupe po njihovom mišljenju. Pritom, ASK, kao tijelo koje se stara za primjenu Konvencije UN, nema ingerencije da mijenja propise ili naređuje, osim što ukazuje na postojanje rizika od koruptivnog ponašanja i da uputi preporuku da se takvo ponašanje ne ponavlja. Sudski savjet se prethodno, na sličan način, odnio prema drugom mišljenju Agencije za sprečavanje korupcije koje se odnosi na penzionisanje sudija 2021. godine.
U postupku koji je pokrenut u decembru prošle godine, ASK je utvrdila da je Sudski savjet u sklopu odluke o prestanku funkcije za čak 22 sutkinje i sudije 3. avgusta 2021. godine, kod njih osam sudijsku funkciju prekinuo – suprotno članu 105 Zakona o sudskom savjetu i sudijama, bez prethodnog zvaničnog (i jedino mogućeg) obavještenja rukovodilaca sudova!
Utvrđeno je ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije u postupku protiv Sudskog savjeta Crne Gore i to za osam sudija. Sudski savjet je u odgovoru upućenom ASK naveo da ne stoji zaključak iz njihovog mišljenja o ugrožavanju javnog interesa, između ostalog i zato jer „sudije kojima je prestala funkcija imaju mogućnost da svoja prava zaštite pred nadležnim sudovima, a u slučaju uspjeha u sporu i pravo na naknadu štete“.
Savjet je, kako se dodaje, u obrazloženju naveo da je posao Agencije da se bavi poslovima sukoba interesa i imovinom funkcionera, a ne da utvrđuje da li je prestanak mandata sudijama u skladu sa Ustavom i zakonom. i. periĆ
I brufen će koštati manje
– Hvala svim kompanijama koje su učestvovale u ovoj akciji. To je društveno odgovor-
no poslovanje, Crna Gora je svijetli primjer saradnje Vlade i privrede - poručio je Đurović.
On je kazao da su radili grubu računicu i analizu i da imaju podatke o smanjenju cijena svih proizvoda od 26 odsto, 25 odsto, 17 odsto, 15 odsto, 14 odsto, 12 odsto. – Dramatično su niže cijene i napravili smo vidno sniženje. U nekim brojevima, ukoliko bi prosječan kupac kupio od ukupne potrošačke korpe 50 odsto ovih proizvoda iz antiinfacione korpe, ušteda je negdje oko 45 do 50 eura po toj jednoj korpi ili, ugrubo, ovo je za građane ušteda od sedam miliona eura na nivou Crne Gore na mjesečnom nivou– saopštio je Đurović. r. D.
KIJEV/MOSKVA – Šef
ruske paravojne formacije „Vagner“ Jevegenij Prigožin potvrdio je juče da ukrajinske snage ne napuštaju istočni grad Bahmut i da se teške borbe u zapadnim djelovima tog grada nastavljaju.
- Mora se jasno reći da neprijatelj nikuda ne ide - naveo je Prigožin na svom Telegram kanalu, a prenio Rojters.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je samo dan ranije, u srijedu, upozorio kako postoje izgledi za moguće povlačenje ukrajinske vojske iz Bahmuta, te najavio kako će Kijev donijeti odgovarajuće odluke ukoliko ukrajinske trupe u Bahmutu budu u riziku od opkoljavanja.
Ukrajina je juče pokrenula
mobilnu aplikaciju za pomoć u pronalaženju djece koja su nestala tokom više od 13 mjeseci rata u toj zemlji, saopštila je ukrajinska policija. - To je jedan od instrumenata za pronalaženje djece i njihovo ponovno spajanje sa porodicama. Ako na takav način pronađemo makar jedno dijete ili ponovo ujedinimo jednu porodicu, to je već pobjeda - poručio je zamjenik načelnika ukrajinske policije Oleksander Facevič
Prema procjenama Kijeva, 19.544 ukrajinske djece je tokom rata deportovano u Rusiju, dok se njih svega 328 vratilo u zemlju. Ruske vlasti, kako
SEDMI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Šef „Vagnera“ potvrdio da se borbe u zapadnom dijelu strateškog istočnog grada nastavljaju
Ukrajina je juče pokrenula mobilnu aplikaciju za pomoć u pronalaženju
djece nestale tokom rata, dok je ruska komesarka za prava djeteta saopštila da Moskva do sada nije dobila nijedan zvanični zahtjev Kijeva za povrat ukrajinske djece koja se nalaze u Rusiji
mu i u Krasnodarskom kraju. U Kremlju je juče održan sastanak Vrhovnog državnog savjeta Saveza Rusije i Bjelorusije, kojim predsjedavaju ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov bjeloruski kolega Aleksandar Lukašenko Lukašenko je, tom prilikom, ocijenio kako je saglasan sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom po pitanju nuklearnog oružja i kako Sjedinjene Države treba da ga povuku iz zemalja u koje su ga rasporedile.
Švedsko tužilaštvo saopštilo je juče da je još nejasno ko stoji iza sabotaže gasovoda Sjeverni tok koji povezuje Rusiju i Njemačku preko Baltičkog mora. - Radimo bezuslovno, prevrćemo svaki kamen i ništa ne prepuštamo slučaju. Nadamo se da ćemo moći da potvrdimo ko je počinio ovaj zločin, ali treba napomenuti da će to vjerovatno biti teško s obzirom na okolnostiizjavio je švedski tužilac Mats Lungkvist, a prenio Rojters.
tvrdi tamošnja komesarka za prava djeteta Marija Ljvova Belova, nijesu dobile nikakav zvaničan zahtjev Ukrajine za povratak djece.
- Ruska strana nije dobila nijednu činjenicu i nijedan dokument od ukrajinske strane, osim izjava koje rukovodstvo te zemlje objavljuje na druš-
tvenim mrežama i u medijima – rekla je ona i dodala da šesnaestoro ukrajinske djece boravi u dječjim zdravstvenim kampovima na Kri-
Lider Francuske i predsjednica Evropske komisije u zvaničnoj posjeti Kini
PEKING – Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je juče, tokom susreta u Pekingu, kineskog kolegu Si Đinpinga da „urazumi Moskvu“, a sličnu poruku poslala je i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen navodeći kako je ohrabrila Sija da stupi u kontakt sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim.
Odgovarajući na ove pozive, kineski predsjednik je naglasio da Kina i Evropska unija treba da se pridržavaju dijaloga i saradnje, dok je, nakon sastanka sa Makronom, Rusiju i Ukrajinu pozvao na razgovore i političko rješenje za ukrajinski rat.
Emanuel Makron je juče, tokom razgovora sa kineskim kolegom u Pekingu, kazao da očekuje da Peking pomogne u okončanju krize i spriječi rastuće tenzije koje prijete da podjele globalne sile na zaraćene blokove. Ocijenio je i da je ruski napad na Ukrajinu „zadao udarac međunarodnoj stabilnosti“.
- Znam da mogu da računam na Vas da urazumite Rusiju i zaraćene strane vratite nazad za pregovarački sto - rekao je Makron Siju, prenosi Rojters. Makron je, takođe, od Sija zatražio da izvrši pritisak na Rusiju da se povinuje međunarodnoj regulativi o neširenju nuklearnog oružja, a povodom najave ruskog predsjednika
Vladimira Putina da će poslati taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiju. Makron je, na zajedničkoj konferenciji za medije u Pekingu sa kineskim predsjednikom, rekao da evropska bezbjednosna arhitektura nije moguća dok god je Ukrajina okupirana i dok jedna članica Savjeta bezbjednosti krši Povelju Ujedinjenih nacija.
- Francuska je protiv širenja nuklearnog oružja van zemalja koje ga posjeduju i vjeruje da je važno isključiti mogućnost njegovog korišćenja u aktuelnom sukobu u Ukrajini. Francuska dijeli želju Kine da se nuklearno oružje ne koristi u ovom sukobu. To znači poštovanje međunarodnih
ugovora u ovoj oblasti. Takođe, nuklearno oružje ni u kom slučaju ne bi trebalo da bude razmještano van zemalja koje ga posjeduju, posebno u Evropi - istakao je Makron. Kineski lider je, sa druge strane, ocijenio kako se politika Pekinga prema Ukrajini može sažeti u jednu rečenicu.
- Promovišite mir i dijalog – rekao je Si i dodao kako je prioritet podsticanje prekida vatre i okončanje rata, prenio je Rojters. U međuvremenu je i predsjednica EK, odgovarajući na novinarska pitanja, kazala da je ohrabrila kineskog predsjednika da stupi u kontakt sa Volodimirom Zelenskim. Si je, tim povodom, poručio da je Peking voljan da sarađuje sa EU na ponovnom pokretanju razmjene na svim nivoima i eliminisanju „mješanja“ i izazova kako bi dao novi impuls odnosima Kine i EU.
- Kina i EU treba da se pridržavaju dijaloga i saradnje, održavaju svjetski mir i stabilnost i promovišu zajednički razvoj i prosperitet - rekao je Si.
Posjeta Makrona i Fon der Lajen Kini uslijedila je nakon višegodišnjeg zastoja odnosa sa Pekingom oko različitih pitanja, uključujući optužbe za zloupotrebu ljudskih prava u Sinđangu, zaustavljeni investicioni pakt i oklijevanje Kine da osudi Rusiju zbog invazije na Ukrajinu.
- A dok se to ne učini, Minsk i Moskva će se ponašati kao Vašington – poručio je Lukašenko i dodao da Rusija ne mora da postavlja nuklearno oružje u blizini Sjedinjenih Država.
Sud u Moskvi bi 18. aprila trebalo da razmotri žalbu advokata izvještača američ-
kog Volstrit žurnala Evana Gerškoviča koji je uhapšen prošle sedmice pod sumnjom za špijunažu. Saslušanje će, kako navodi Interfaks, biti održano iza zatvorenih vrata, budući da Rusija smatra da su informacije u vezi sa optužbama povjerljive.
Propali pregovori francuske vlade i sindikata Radnici ponovo na ulicama, neredi u nekoliko gradova
PARIZ – Nakon neuspjelih pregovora francuske vlade i sindikata o zakonu o penzionoj reformi, koji podrazumijeva podizanje starosne granice za odlazak u penziju za još dvije godine, Francuska se suočila sa novim talasom protesta i štrajkova koji su ponovo obilježeni sukobima između policije i učesnika demonstracija. Sukobi su izbili ispred pivnice „Rotond“ u Parizu u kojoj je francuski predsjednik Emanuel Makron slavio vođstvo u prvom krugu predsjedničkih izbora 2017. godine. Demonstranti su zapalili tendu pivnice, a potom policiju gađali kamenicama, flašama i farbom. Sukobi su izbili i u Lionu, Nantu i Renu, gdje je policija upotrijebila suzavac, prenose francuski mediji, dok su protesti u ostalim gradovima uglavnom protekli mirno. Razgovor francuske premijerke Elizabet Born sa predstavnicima sindikata u srijedu trajao je svega sat vremena i nije donio bilo kakvo rješenje. Sindikati su naveli da je jedini izlaz iz krize povlačenje zakona, što je predsjednica vlade odlučno odbacila.
- Ne postoji drugo rješenje osim povlačenja reformeizjavila je liderka sindikata CGT Sofi Bine na početku protesta u Parizu. Predsjednik najvećeg sindikata u zemlji CFDT Loran Berže pozvao je što veći broj radnika da se pridruže marševima širom Francuske. - Mi smo u društvenoj i demokratskoj krizi - rekao je Berže. Prema podacima francuskog ministarstva unutrašnjih poslova na protestima sindikata održanim 7. marta učestvovalo je 1,28 miliona ljudi, dok je odziv na sljedećem skupu 28. marta bio nešto manji sa oko 740 hiljada učesnika. Uprava za civilno vazduhoplovstvo zatražila je od avio-kompanija da smanje broj letova za 20 odsto u gradovima poput Bordoa i Marseja, ali ne i na aerodromima u Parizu kao tokom prethodnih štrajkova sredinom januara.
Zbog štrajkova sindikata i dalje je djelimično u prekidu rad rafinerija nafte i nuklearnih elektrana, dok su komunalni radnici odlučili da nastave štrajk od sljedeće nedjelje.
Priredila: Đurđica ĆORIĆ
Još se ne zna ko stoji iza sabotaže Sjevernog tokaMakron, Si i Fon der Lajen
Osnovni sud odbio prijedlog da se osumnjičenom za nasilje u porodici odredi pritvor
PODGORICA - Sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici odbio je prijedlog tužilaštva da se zbog nasilja u porodici odredi pritvor N. R. (59) iz Podgorice osumnjičenom da je u dva navrata uputio ozbiljne prijetnje po život svojoj supruzi.
N. R. je izrečena mjera nadzora zabrane pristupa ili sastajanja sa oštećenom na udaljenosti ne manjoj od 50 (pedeset metara) koja može trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravosnažnog okončanja postupka, saopštila je za Pobjedu savjetnica za odnose sa javnošću Osnovnog suda u Podgorici Maja Kosović
- Ukoliko osumnjičeni prekrši navedenu mjeru nadzora, protiv istog će biti određen pritvor. Protiv navedenog rješenja je izjavljena žalba od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, o kojoj će sud odlučiti u zakonskom roku – precizirala je Kosović.
N. R. je uhapšen u utorak zbog nasilja u porodici nakon čega mu je određeno zadržavanje do 72 sata.
Iz tužilaštva su tada saopštili da je policija pretresom objekata koje je koristio ovaj osumnjičeni pronašla pištolj u ilegalnom posjedu, te da N. R. sumnjiči i za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. B. R.
Krivična prijava protiv Gusinjanina zbog prevare Terete
PODGORICA - Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Nikola Terzić, gostujući u Jutarnjem programu TVCG, najavio je reorganizaciju službe u kojoj, kako kaže, za neke pojedince neće biti mjesta. Terzić je ocijenio da za pojedine neće biti mjesta i da se nada da će sami napuštiti službu. Tvrdi da u policiji ima službenika koji čak 10 godina ne dolaze na posao, a primaju platu, što, kako dodaje, više neće tolerisati.
Kazao je da je šokiran informacijama da postoji ,,jedan ozbiljan broj visokih policijskih funkcionera koji dvije, tri ili pet ili deset godina ne dolaze na posao, a primaju visoke plate“.
- Oni ne obavljaju nikakve dužnosti. Ono što me dodatno iznenadilo jeste da svi ti
PODGORICA - Protiv R. G.
(19) iz Gusinja podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je, predstavljajući se kao bankar sa Kosova, od ženske osobe ukrao 18.121 euro.
Kako je pojašnjeno iz policije, 15. maja prošle godine kontaktirao je sa ženom sa Kosova telefonom i tom prilikom saopštio joj da je u toku akcija prikupljanja sredstava za li-
ječenje člana njene porodice i zatražio podatke o platnoj kartici kako bi izvršio donaciju.
Ona mu je saopštila lične podatke, nakon čega je R. G. 16. i 17. maja prošle godine, zloupotrijebio njenu platnu karticu i kupovao u onlajn prodavnicama tehničku robu.
- Na taj način pričinio je materijalnu štetu ovoj osobi u iznosu od 18.121 euro - istakli su iz Uprave policije. C. H.
Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Nikola Terzić smatra da su rezultati Sektora za borbu protiv protiv kriminala, kojim je donedavno rukovodio Dejan Knežević, minimalni, za razliku od premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića i ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića koji su u više navrata zvanično saopštili da je ovaj sektor postigao značajne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala.
- Rezultati Sektora za borbu protiv kriminala u prethodnom periodu su minimalni, ni blizu onoga što očekujem, kazao je Terzić. Dodao je da
službenici, svih tih godina, koriste službene automobile - kazao je Terzić.
Na pitanje ko im je to dozvo-
lio, Terzić je poručio da pitanje upute onima prije njega, ali da on to neće dozvoliti.
- To su neki teški potezi koji
čekaju policiju, ali svi zajedno moramo dati puni doprinos da koristimo benifite. Ali ne davati državi, ni Upravi po-
to nije lak posao, ali misli da će sa svojim timom naći načina da riješi dio problema u Upravi policije. Najavio je da će taj sektor funkcionisati u potpuno drugom pravcu.
- Novi koordinator Sektora kriminalističke policije i načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković je čovjek koji je prepoznat kao borac protiv svih negativnih pojava i koji će imati moju punu podršku da rješava probleme. Svi službenici tog odsjeka su trenutno svoja službena vozila parkirali, pa ćemo da vidimo od sljedeće sedmice
koji službenici će biti prepoznati kao saradnici Šukovića i koji treba da octan u tom sektoru. Svi koji ne budu trebali, dobiće nova radna zaduženja koja ne znače da će biti u Podgorici. Ako bude trebalo biće preraspoređeni u Budvu, Bar, a ako ne žele, postupak je vrlo jasan - rekao je Terzić. Samo osam dana ranije, Adžić je u emisiji ,,Reflektor“ na TV Vijesti, najavljujući da bi prvi čovjek Uprave policije Zoran Brđanin uskoro mogao biti smijenjen, kazao da mora biti objektivan i reći da ono što je Knežević radio tokom
svog mandata, jednim dijelom, jeste za pohvalu. - Tokom njihovog mandata imali smo najveće zapljene kokaina u istoriji Crne Gore.
I najveće obračune sa kriminalnim grupama, preko 130 lica procesuiranih a koja se tretiraju kao članovi organizovanih kriminalnih grupa – kazao je Adžić.
I Abazović je nekoliko puta pohvalio rezultate sektora kojim je rukovodio Knežević i uručio mu zahvalnicu zbog opsežne akcije hapšenja vođa kavačkog klana, na čijem čelu je bio Slobodan Kašćelan
DANILOVGRAD - Kod D. K. (34) iz Nikšića pretresom je pronađena ručna bomba - saopšteno je iz Uprave policije.
Danilovgradska policija je preksinoć oko 22.30 sati, postupajući po operativnoj in-
formaciji, u jednom ugostiteljskom objektu u Danilovgradu kontrolisala D. K. - Po nalogu postupajućeg tužioca on je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija - naveli su iz Uprave policije. C. H.
PODGORICA – Specijalno policijsko odjeljenje podnijelo je krivičnu prijavu protiv policijskih službenika Ljuba Milovića (39) i Marka Novakovića (35) zbog sumnje da su na osnovu njihovih informacija čelnici kavačkog klana u 2020. godini dva puta planirali likvidaciju vođe suprotstavljenog škaljarskog klana, pokojnog Jovana Vukotića
Milović i Novaković se sumnjiče za stvaranje kriminalne organizacije i ubistvo u pokušaju putem pomaganja, dok se Novakoviću stavlja na teret i zloupotreba položaja. Novaković je kao aktivni službenik Uprave policije – Odjeljenja bezbjednosti Kotor dostavljao saznanja i informacije Uprave policije Miloviću, do kojih je dolazio obavljanjem službenih radnji.
Milović je, kako kažu u policiji, te informacije prosljeđivao organizatoru kriminalne grupe i drugim osobama.
U vezi jednog od ova dva događaja pravosnažnom presudom proglašen je krivim Petar Mujović i osuđen na kaznu zatvora.
On je 21. oktobra 2020. godine ispred zgrade kotorske policije trebao iz češke ,,zbrojevke“ da ispali smrtonosne hice u vođu ,,škaljara-
ca“ ali nije uspio u tom naumu jer je uhapšen. Iako je oktobra 2020. godine inspektorima priznao da je naoružan čekao da ubije Vukotića, Mujović se pred tužiocem branio ćutanjem, a pred sudijom za istragu ustvrdio da je pištolj nosio zbog svoje bezbjednosti. Mujović je 14. januara 2021. godine osuđen na petomjesečnu kaznu zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja.
ga da je lažno prikupljao sredstva
za liječenje, potrošio oko 18.000 eura na onlajn kupovinu
najavio
licije ništa, a koristite sve benefite neću dozvoliti, bio pet dana, pet mjeseci, ili pet godina na mjestu direktora - naveo je Terzić.
Dao je nalog rukovodiocima svih odjeljenja i centara da mu, kako kaže, dostave spiskove svih zaposlenih, svih automobila koje koriste njihove organizacione jedinice, svih koji ne dolaze na posao, a primaju platu.
- Oni će brzo dobiti rasporedna rješenja na pozicijama gdje ima slobodnih radnih mjesta. Ukoliko ne žele da rade, procedure su jasne... Mo-
žete da odete na bolovanje, da ne dođete na posao i da se pokrene postupak za raskid radnog odnosa, ali činjenica je da takve pojave se neće tolerisati. Imamo službenike koji i 10 godina ne dolaze na posao, a primaju platu, pa sad izračunajte 120 mjeseci puta 1.000 eura koliko je to novca koji je neki časni, pošteni građanin izdvojio za budžet da bi platio nekog policijskog službenika da sjedi kod kuće a prima platu - istakao je Terzić.
Dodaje da je stav ministra i menadžmenta da vrlo brzo to više neće moći.
Terzić je naveo da je prethodnih dana radio na analizi i potencijalnih ljudi koji bi mogli da dođu na određene pozicije u policiji.
- Potrudićemo se da menadžment policije i ja sa saradnicima napravimo takavu atmosferu da će se pojedinci sami prepoznati i naći načina da napuste službu. Govorim o onima koji neće biti primorani da to učine, usljed određenih postupaka koji će se voditi u periodu pred nama i koji su već započeti - re-
likvidacije vođe škaljarskog klana
Na pitanje da li će suspendovati policajce, koji se sumnjiče za torturu, Terzić je kazao da je odgovor kratak i jasan.
- Ne samo policajce, koji se optužuju za torturu, nego i one koji na bilo koji način prekrše Krivični zakon, Zakon o unutrašnjim poslovima ili kodeks, bezrezervno ću procesuirati i trudiću se da takvi ljudi u što bržem roku ne budu dio sistema - kazao je novi šef policije. Takav stav prije sedam dana nije bio prihvatljiv ministru Filipu Adžiću koji je, na pitanje novinara da li će suspendovati inspektore kojima se sudi zbog sumnje da su počinili torturu, kazao da se radi o specifičnoj situaciji, jer se radi o grupi službenika koja je optužena, ali nema presude.
- Ako dođemo u situaciju da suspendujemo cijelu grupu, onda ćemo ostati bez Odjeljenja za borbu protiv krvnih delikata. Samo govorim da je moja obaveza da imamo funkcionalnu instituciju - naveo je Adžić.
On je dodao i da će iz policije biti udaljeni službenici koji su vršili torturu, ako budu stečeni zakonskih uslovi.
kao je Terzić.
U sistemu kao što je policija, koji broji oko 4.000 službenika, kako kaže, potpuno je prirodno da ima i onih koji ne zaslužuju da imaju policijsku značku.
- Apel je Vlade i Ministarstva i menadžmenta da što prije identifikujemo takve pojedince i napravimo sistem po mjeri građana koji nas finansiraju - poručio je Terzić. On smatra i da je sada saradnja sa tužilaštvom dobra i poručuje da će dati doprinos da to ostane tako.
- Imamo dobar protok informacija i dobru saradnju, kao i pripremu ozbiljnih predmeta koje će 95 odsto građana pozdraviti - istakao je Terzić. Kaže i da je u prethodnom periodu država pokazala nemoć u odnosu na određene kriminalne grupe, ali se, kako dodaje, takva praksa neće nastaviti.
- Ne postoji nijedan kriminalni klan, nijedna kriminalna organizacija koja neće u narednom periodu biti napadnuta od strane UP i biti predmet istrage. Ovaj menadžment, Ministarstvo i Vlada naći će načina da obezbijede mir, stabilnost i sigurnost svih građana Crne Gore - zaključio je Terzić. Terzić je na poziciji direktora policije, prošle sedmice, zamijenio smijenjenog direktora Zorana Brđanina. Ministar unutrašnjih poslova
Kako je najavio Nikola Terzić juče je u Budvi obavljena primopredaja dužnosti, pa mjesto načelnika Odjeljenja bezbjednost Budva pokriva Miloš Ašanin, dosadašnji šef obezbjeđenja premijera Dritana Abazovića
- Računajte u narednih 10 dana da ćemo imati 40 ili 50 novih imena na čelnim pozicijama u Upravi policije i to je proces koji ću da sprovedem - najavio je Terzić.
Dodao je da novi direktor policije mora imati ljude koje poznaje i kojima vjeruje.
- U Sektoru kriminalističke policije mislim da ćemo vrlo brzo imati određenih kadrovskih promjena i mislim da će od devet načelnika troje biti žene - kazao je Terzić.
Filip Adžić predložio je Nikolu Terzića, tadašnjeg šefa Centra bezbjednosti Budva, za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. A. R.
Godinu kasnije, analizom
Skaj komunkacija koje su pravosudni organi Francuske dostavili Crnoj Gori, pronađene su komunkacije Zvicera, Kašćelana i Vujotića čiji je sadržaj potvrdio prvobitno priznanje Mujovića.
Skaj komunikacije su policiji i tužilaštvu razotkrile da je Mujović po nalogu Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana trebalo da ubije Vukotića 31. jula 2020. u Baru,
i to na sahrani njegovog kuma i vođe barske grupe Alana Kožara, koji je sedam dana ranije likvidiran na Krfu. Međutim, plan je propao jer Vukotić nije izlazio na groblje i prisustvovao sahrani kuma već je, kako se navodi u optužnici protiv Mujovića, boravio u kući porodice Kožar gdje im je izjavio saučešće. Uslijedio je novi plan prema kojem je Mujović trebao
U Višem sudu održano suđenje optuženom za članstvo u kriminalnoj organizaciji Džona Gotija
PODGORICA - Policajac Nikola Žižić juče se prilikom svjedočenja u podgoričkom Višem sudu nije mogao sjetiti bilo kojeg detalja mučenja Stefana Kovača nakon što je 29. jula 2020. godine uhvaćen u ilegalnom prelasku granice, kazao je za Pobjedu advokat Damir Lekić. Kovaču se ponovo sudi pred Višim sudom nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvu presudu kojom je osuđen na tri godine zatvora jer je kao pripadnik kriminalne organizacije, po nalogu organizatora sa pseudonimom Džon Goti, trebalo u Beču da likvidira Dejana Kašćelana Žižić se kao svjedok našao pred sudom jer ga je Kovač označio kao jednog od pripadnika bezbjednosne službe koji je primjenjivao nezakonite radnje nad njim prilikom hapšenja
Advokat Lekić je još za vrijeme istrage podnio krivičnu prijavu protiv policijskih službenika koji su primjenom torture nad Stefanom Kovačem došli do pristupnih šifri njegovog mobilnog telefona, na čijem sadržaju su se kasnije temeljile optužbe tužilaštva.
- Riječ je o pravno nevaljanim dokazima do kojih se došlo kršenjem osnovnih i elementarnih ljudskih prava i sloboda, Ustava, Zakona o krivičnom postupku i svih međunarodnopravnih priznatih dokumenata, koje je ratifikovala i Crna Gora, jer su pribavljeni upotrebom brutalne i nezapamćene sile i prijetnje, odnosno prinude - kazao je Lekić za Pobjedu. On je podsjetio da su dokazi o mučenju Kovača objavljeni na portalu Libertas pres.
- Objavljene su određene fotografije a na jednoj od njih se prepoznao i Stefan Kovač sa zelenom plastičnom kesom na glavi koju mu rukama drži policijski službenik – kazao je advokat Lekić navodeći da je na jučerašnjem suđenju od suda zatražio da se svi ti podaci i fotografije pribave kao dokaz u ovom postupku, kako bi se upoznali o čemu je riječ i da li to uopšte može da se koristi kao dokaz ili ne. On je ukazao da i bez ovih fotografija postoje dokazi koji svedoče da je Stefan Kovač bio žrtva nemilosrdne torture.
Sud je, rekao je on, naložio saslušanje još dva svjedoka da se provjeri da li u hodnicima i prostorijama Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije postoji video-nadzor i da se pribavi raspored zaposlenih u tom odsjeku za dan kada je Kovač, navodno, maltretiran. - Saslušan je i vještak, koji je u svemu ostao pri nalazu koji nedvosmisleno potvrđuje navode Stefana Kovača o nezakonitom postupanju prema njemu - rekao je Lekić. U ukidnom rješenju Apelacio-
nog suda naloženo je prvostepenom sudu da u ponovnom postupku provjeri odbranu Kovača o torturi koju je preživio nakon hapšenja saslušanjem policijskih službenika Specijalnog policijskog tima i pribavi medicinsku dokumentaciju iz UIKS-a gdje je Kovaču, nakon hapšenja, prvi put pružena medicinska pomoć.Iz Apelacionog suda su konstatovali da je prvostepeni sud bio dužan da provjeri da li je sadržaj sa telefona zaplijenjenog od Stefana Kovača pribavljen na zakonit način posebno iz razloga što je optuženi tvrdio da je šifru telefona dao pod pritiskom i poslije 12-satnog psiho-fizičkog maltretiranja. Kovač je pred sudom ispričao da je nakon hapšenja u blizini graničnog prelaza sa Bosnom i Hercegovinom doživio policijsku torturu gdje mu je pored brojnih udaraca stavljana i kesa na glavu da ne bi mogao da diše. On je naveo da je u toku vožnje tučen i da mu je repetirani pištolj stavljan u usta. Maltretiranje je, kako je tvrdio, trajalo od 11 do 23-24 časa, a okončano je tako što je Kovač na kraju otkrio šifru telefona pod prisilom.B.R.
Krivične prijave protiv četiri osobe zbog građenja objekta bez prijave i dokumentacije u Radanovićima
PODGORICA - Aleksandru Šakoviću iz Podgorice koji se tereti za krivično djelo falsifikovanje službene isprave i krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaj određeno je zadržavanje, potvrdio je za Pobjedu njegov branilac, advokat Damir Lekić.
rao je advokat Lekić. On je dodao da je Šaković saslušan kod tužioca Siniše Mugoše.
U okviru iste akcije, tivatski policajci su uhapsili Cetinjanina Nikolu Pavićevića i Podgoričanina Gorana Ivanovića, dok je B. Š. (43) iz Podgorice nedostupna.
pucati u Vukotića prilikom glasanja na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. godine. Plan ,,kavčana“ propao je i ovog puta jer Vukotić nije došao na glasanje. Vukotić je ubijen 8. septembra prošle godine u Istanbulu kada su na njega ispaljeni smrtonosni hici dok je vozio trudnu suprugu i maloljetnu ćerku.
B. R.Prema njegovim riječima, Šaković je nakon objave u medijima da se potražuje iz Podgorice otišao u Tivat da se preda tamošnjoj policiji.
- Šakovića je zaustavila na 500 metara od zgrade policije. Pojasnio sam im da je u automobilu Aleksandar Šaković koji je u dogovoru sa tužiocem došao da se preda i da izjavu. Policija je naložila Šakoviću da pređe u policijsko vozilo kojim je odvezen do zgrade policije. Šaković se nije krio, već je krenuo da se preda policiji – precizi-
Pavićević i Ivanović su uhapšeni zbog sumnje da su izvršili krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije, odnosno falsifikovanje službene isprave i krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja. Pavićević je nakon saslušanja u tužilaštvu pušten da se brani sa slobode.
- G. I. je, kako se sumnja, za potrebe A. Š. izvršio snimanje i etažnu razradu objekta u Radanovićima, na osnovu čega je sačinio elaborat, iako na navedenoj lokaciji nije posto-
jao objekat naveden u tom dokumentu. Na osnovu tog dokumenta B. Š. je dovela u zabludu notara koji joj je ovjerio dokumentaciju na osnovu koje je nepostojeći objekat od 80 m² upisan u list nepokretnosti na zemljištu površine 254 m². Ova nepokretnost je upisana kao objekat izgrađen na zemljištu koje je po kulturi dvorište, iako je ta katastarska parcela po kulturi šumasaopšteno je iz Uprave policije. Potom je Pavićević od A. Š. i B. Š. kupio zemljište površine 254 metra kvadratna i nepostojeću porodičnu stambenu zgradu površine 80 metara kvadratnih.
Pavićević je u maju 2022. godine započeo građevinske radove, za šta mu je nadležna inspekcija izrekla zabranu. U februaru ove godine uprkos zabrani izlio je temeljnu ploču dimenzija 8,5 x 9 m. J. R – B. R.
PLJEVLJA : Četiri NVO negoduju zbog koncesije za ležište lignita
Eksploatacija je predviđena u zoni sanitarne zaštite vodozahvata iz Otilovićkog jezera, čime se ugrožava jedini i glavni funkcionalni izvor pitke vode za stanovništvo.
Iz MIK-a su preporučili da će se za Pljevlja obezbijediti alternativno rješenje za snabdijevanje vodom, a prioritet da novom rudokopu – navode NVO
mogućnostima vodosnabdijevanja Pljevalja iz 2002. godine (Ćuzović). Takođe, planirani kop ,,Mataruge“ je u direktnoj koliziji sa ciljem proglašenja gornjeg toka rijeke Ćehotine za park prirode, za koji je završena studija zaštite a kojem slijedi donošenje odluke i proglašenje – navode NVO. Ističu da Ministarstvo isključuje i činjenicu da je zaštita tog prostora predviđena na nacionalnom i međunarodnom nivou - lokalnim planom životne sredine opštine Pljevlja 20222026. i novim konceptom Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine i kao EMERALD lokalitet, potencijalno Natura 2000 područje.
STRATEŠKI CILJEVI
Eko-tim, Da zaživi selo, Legalis i CEE Bankwatch Network zabrinjava trend planiranja i otvaranja novih rudnika uglja u Pljevljima.
TIVAT – Lokalna uprava
PLJEVLJA – Grupa nevladinih organizacija negoduje zato što primjedbe koje su uputili Ministarstvu kapitalnih investicija na Plan koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina za 2023. godinu nijesu uvrštene u završni izvještaj sa javne rasprave o tom dokumentu.
NVO Eko-tim, Da zaživi selo, Legalis i CEE Bankwatch Network u saopštenju dostavljenom Pobjedi navode da su se u primjedbama upućenim resoru kojim rukovodi
BIJELO POLJE – Studija
revizije zaštite prirodnog dobra Đalovića klisura potvrdila je da taj prirodni biser, ne samo Bijelog Polja nego i Crne Gore, moramo sačuvati – kazao je sekretar za ruralni i održivi razvoj Jasmin Ćorović.
On je na centralnoj javnoj raspravi o reviziji „Studije zaštićenog prirodnog dobra Đalovića klisura“ podsjetio da je to prirodno dobro zaštićeno još 1968. godine.
– Od tada nije bilo nikakvih značajnijih izmjena u studiji. Nekoliko godina nakon toga, otkrivena je i pećina Đalovića, odnosno pećina nad Vražjim firovima. Shodno Zakonu o zaštiti prirode, bilo kakva promjena unutar zaštićenog prirodnog dobra, po difoltu mora pokrenuti reviziju zaštićenog prirodnog dobra i to
Ervin Ibrahimović fokusirali na otvaranje novog rudokopa ,,Mataruge“. – Deset dana nakon što je plan usvojen na 43. sjednici Vlade, uz našu dodatnu intervenciju, Ministarstvo nam je dostavilo naknadno pripremljene odgovore na komentare, čiji sadržaj nema utemeljenje u stvarnim činjenicama i ne opravdava otvaranje novih rudnika – navode u saopštenju.
SANITARNA ZAŠTITA
Kako ističu, prema planu, novo ležište lignita na lokaciji ,,Mataruge“ podrazumijeva
eksploataciju u zoni sanitarne zaštite vodozahvata iz Otilovićkog jezera, koje se koristi za vodosnabdijevanje građana Pljevalja, čime se direktno ugožava jedini i glavni funkcionalni izvor pitke vode za stanovništvo.
– Na ovako bitan činjenični navod dobili smo odgovor od Ministarstva da Pljevlja treba istražiti i obezbijediti alternativno rješenje za snabdijevanje vodom, a prioritet dati novom rudokopu. Alternativno rješenje ne samo da ne postoji, nego nije ni moguće a prema nalazima stručne studije o
– Crna Gora se pridružila savezu PPCA (Powering Past Coal Alliance) i najavila napuštanje uglja do 2035. godine, a vjerujemo da će TE na ugalj postati neisplativ i prije toga. Umjesto postepenog umanjivanja korišćenja uglja, Ministarstvo kapitalnih investicija predlaže otvaranje novih rudokopa, na lokalitetima poput Mataruga, sela Glisnica, nadomak Borovičkog jezera i sl. sprovodeći netransparentne i površne procese učešća javnosti i procjena negativnih uticaja na životnu sredinu. Zahtijevamo da se stane na kraj ponavljajućoj praksi kršenja Zakona o državnoj upravi, te da Ministarstvo kapitalnih investicija uvrsti naše primjedbe i njihove odgovore u konačni dokument i vrati ponovo na izglasavanje Vladi – piše u saopštenju grupe NVO. Naglašavaju da je otvaranje i proširivanje eksploatacije uglja u suprotnosti sa strateškim ciljevima Crne Gore u kontekstu evropskih integracija, te ukoliko država ne odustane od planiranih novih rudokopa spremni su da podnesu žalbu međunarodnim tijelima za zaštitu osnovnih ljudskih prava i nepoštovanje preuzetih klimatsko-energetskih obaveza. C.G.
najavila je da će uskoro raspisati tender za izbor izvođača koji će nastaviti radove na šetalištu Belane, koji traju četiri godine. V. d. direktora Direkcije za investicije Vlado Brguljan potvrdio je za Radio Tivat da su zbog pravnih problema raskinuli ugovor sa prethodnim izvođačem podgoričkom firmom DOO MCG. U Direkciji se nadaju da će preostali poslovi biti vrlo brzo realizovani. Na dijelu še-
tališta se trenutno nalaze betonski šipovi koji treba da se ugrade obalnim putem. – Radimo premjer radova i čim završimo pristupićemo raspisivanju tendera za završetak radova prve faze. Prva faza obuhvata prostor od početka plaže Belane do početka kompleksa Župa. Očekuje se da će taj dio posla, vezan za prvu fazu, biti završen do početka sezone. Vrijednost kompletnog projekta, prema ranijoj procjeni, iznosi oko dva miliona eura – rekao je Brguljan. I. R.
U subotu drugo kolo izviđačke lige Skauti će kroz igru upoznati ljepote Bara
BAR – Savez izviđača Crne Gore, u saradnji sa odredom ,,24. novembar“ iz Bara, u subotu organizuje drugo kolo izviđačke lige.
To je nacionalno takmičenje u orijentaciji, signalizaciji, spretnosti i drugim izviđačkim disciplinama. – Staza predviđena za takmičare markirana je tako da se učesnici upoznaju sa kulturno-istorijskim mjestima, kao i prirodnim ljepotama Bara. Najmlađa kategorija cjelodnevno takmičenje provešće u
parku kod Dvorca kralja Nikole, gdje će im biti organizovane brojne takmičarske discipline poput čvorologije, reciklaže, poligona spretnosti... Stariji će imati pune ruke posla, obići će JU Dom kulture Bar, Stari grad Bar, Staru maslinu, Volujicu, Luku Bar. Sve to koristeći znanja iz orijentacije i prateći na mapi obilježene znake – naveli su oni.
U takmičenju će učestvovati više od 300 takmičara.
I. R.B IJELO P OLJE: Revizija studije zaštite Đalovića klisure potvrdila da je riječ o značajnom području
je možda bilo potrebno uraditi u nekom prethodnom periodu – kazao je Ćorović.
Podsjetio je da je sekretarijat, na čijem je čelu, relativno mlad konstatujući da ipak nijesu zakasnili.
– Važno je da uradimo ovu studiju zaštite kako bismo ovaj biser, ne samo Bijelog Polja nego i Crne Gore, zaštitili na adekvatan način – istakao je Ćorović.
On je izrazio žaljenje što javnoj raspravi nije prisustvovalo više građana i predstavnika nevladinih organizacija, koje su pokazivale interesovanje za studiju.
O studiji koju je uradila Agen-
cija za zaštitu prirode i životne sredine govorili su predstavnici te institucije Zlatko Bulić i Vasilije Bušković, te predstavnik NVO Eko tim, ko-
ja je finansijski podržala izradu studije.
Obrađivač studije Zlatko Bulić podsjetio je da aktivnosti na zaštiti prostora Đalovića
klisure, krenule prije više od pola vijeka. –Dan poslije donošenja prvog Zakona o zaštiti prirode 1961. godine, Đalovića klisura prepoznata kao izuzetno interesantan postor ne samo na području opštine Bijelo Polje, nego i u Crnoj Gori, i neposrednom okruženju. Tada je pokazana jedna ideja da ovom prostoru treba dati jednu dužnu pažnju. Đalovića klisura, zajedno sa svojim slivom bjelopoljskom Bistricom, zavređuje dužnu pažnju – kazao je Bulić. On je konstatovao kako dolazi vrijeme kada će se država cijeniti po tome koliko je za-
štitila svoju prirodu i svoj biodiverzitet.
– U ovoj studiji smo se skoncentrisali na ono što je objektivno najvažnije i najočuvanije na tom prostoru, a to je dio koji je vezan za klisuru i za dio koji predstavlja speleološki Eldorado, koji je dugo vremena bio nepoznat ne samo crnogorskoj nego i široj javnosti. Glavni razlog zbog kojeg se predlaže stavljanje pod zaštitu ovog područja jeste vrijednost prirode i ono što je najvažnije tog prirodnog ambijenta i pojedine vrste biodiverziteta koje su međunarodno značajne – istakao je Burić. B. Č.
,,Mataruge“SPORNA BLIZINA OTILOVIĆKOG JEZERA: Mataruge
KOLAŠIN – Izražavam
ozbiljnu zabrinutost zbog mogućeg ukidanja Osnovnog suda u našem gradu kao posljedice Plana racionalizacije pravosudne mreže. Smatram da je ova institucija od krucijalne važnosti za naš grad i neophodna je za pravilno funkcionisanje pravosuđa u Kolašinu – istakao je, između ostalog, predsjednik Opštine Kolašin Vladimir Martinović.
On ocjenjuje da bi ukidanje Osnovnog suda značilo da će se građani Kolašina suočiti sa dodatnim troškovima i nepotrebnim putovanjima kako bi pristupili pravdi. – Takođe bi se dodatno opteretili sudovi u drugim opštinama što bi usporilo pristup ostvarivanju prava građana. Prilikom razmatranja Plana racionalizacije pravosuđa, mora se voditi računa i o ljudima koji su svoj radni vijek posvetili radu u ovim institucijama. Ukidanje suda bi neminovno vodilo i ka ukidanju Osnovnog državnog tužilaštva što svakako nije dobra poruka u borbi protiv korupcije i kriminala – naglasio je Martinović.
kolateralna šteta
Predsjednik kolašinske opštine ističe da je očuvanje
Osnovnog suda u Kolašinu od vitalne važnosti za građane. On moli da ova institucija ne bude kolateralna šteta racionalizacije već da se ulože napori u cilju poboljšanja njenog rada i efikasnosti.
– Osnovni sud u Kolašinu je jedan od sudova sa velikom tradicijom u državi i odigrao je ključnu ulogu u zaštiti prava građana i borbi za pravdu u ovom dijelu Crne Gore. O tome govori i činjenica da je bio jedan od prvih sreskih sudova u predratnoj Crnoj Gori.
Njegova eventualna eliminacija iz pravosudne mreže bio bi veliki gubitak za naš grad, njegovu istoriju i nasljeđe. Ukidanje suda bi predstavljalo svojevrsni obračun sa crnogorskom pravnom tradicijom. Taj faktor treba razmotriti jer sam siguran da se
Kol A ši N: Predsjednika Opštine brine Plan racionalizacije pravosudne mreže
Analizom urađenom 2020. godine preporučena su spajanja osnovnih
sudova: Žabljak - Pljevlja, Plav - Berane, Kolašin - Berane, Kolašin - Bijelo Polje, Danilovgrad - Podgorica. Čelnik Kolašina upozorava da je očuvanje Osnovnog suda u tom gradu od vitalne važnosti za građane, te da bi njegovo ukidanje neminovno vodilo i ka ukidanju Osnovnog državnog tužilaštva
to ne želi učiniti. Zbog toga apelujem na Ministarstvo pravde i Sudski savjet da pažljivo razmotre Plan racionalizacije kako se Kolašinu ne bi nanijela nemjerljiva šteta ukidanjem tako značajne institucije kao što je Osnovni sud. Siguran sam da ćemo zajedničkim naporima i razumijevanjem potreba Kolašina uspjeti da nađemo naj-
Autori studije rađene za potrebe Ministarstva pravde smatraju prihvatljivim da prosječan građanin ide fizički u sud jednom u životu (prema austrijskim naučnim istraživanjima), pa se putovanje od dodatnih 60 km čini razumnim
bolje rješenje za sve a to nije ukidanje Osnovnog suda u Kolašinu – poručio je Vladimir Martinović.
Faktor - Dal JIna Sudsku mapu Crne Gore čine Vrhovni, Upravni, Apelacioni i Privredni sud (svi se nalaze u Podgorici), viši sudovi u Podgorici i Bijelom Polju i 15 osnovnih sudova u Baru, Beranama, Bijelom Polju, Cetinju, Danilovgradu, Herceg Novom, Kolašinu, Kotoru, Nikšiću, Plavu, Pljevljima, Podgorici, Rožajama, Ulcinju i Žabljaku.
Ministarstvo pravde uradilo je u novembru 2020. godine
analizu za potrebe racionalizacije pravosudne mreže. U dokumentu se konstatuje da Crna Gora ima 50 odsto više
sudija od evropskog prosjeka, te da je to skupo. Autori studije smatraju prihvatljivim da prosječan građanin ide fizički u sud jednom u životu (prema austrijskim istraživanjima), pa se putovanje od dodatnih 60 km čini razumnim. Prateći tu referentnu tačku, te ravnotežu između zaposlenih i troškova preporučena su spajanja sudova: Žabljak - Pljevlja, Plav - Berane, Kolašin - Berane, Kolašin - Bijelo Polje, Danilovgrad - Podgorica. Kada je riječ o spajanju sudova u Kolašinu i Beranama (42 km) navodi se da bi se obezbijedio srednji sud od 65 zaposlenih i 11 sudija. Kolašin ima odličan učinak a Berane vrlo dobar pa povećanja efikasnosti gotovo ne bi ni bilo (1,9 po proračunu). – Međutim, s obzirom na to da Plav ima posebnu ulogu u pogledu pružanja pristupa pravdi (albanskim) manjinama, politička (korisna) namjera je da se ta lokacija zadrži. To znači, ako se spoji sa
Beranama, odabrana je opcija Kolašin – Berane, vjerovatno samo iz teorijskog interesa – objašnjeno je u analizi. Podsjeća se da je u izvještaju EUROL „Procjena infrastrukture pravosudnih organa u Crnoj Gori“ preporučeno izmještanje Osnovnog suda u Bijelom Polju. PrIMJer BUDVe – Na umjerenoj udaljenosti između sudova (48 km), ove lokacije nude povećanje efikasnosti kroz spajanje. Mogući učinak budućeg suda srednje veličine mogao bi se lako povećati ukoliko bi se primijenila efikasnost Kotora: primljeno 5.521 predmet koje bi mogli da obrade 53,44 zaposlena (103,3 predmeta po zaposlenom). Svi bi stali u postojeće prostorije Osnovnog suda u Bijelom Polju. U ovom kontekstu potrebno je podsjetiti da na primjer i Budva – sigurno jedno od najprometnijih i turistički posjećenijih mjesta u Crnoj Gori nema potrebu za svoj sud kao preduslov za ekonomski uspjeh. U suprotnom – ukoliko je namjera da Kolašin postane zona budućeg ekonomskog razvoja, uključujući centar javnih službi koje podrazumijevaju i pravosuđe – mogao bi se zadržati. Međutim, ovo neće uticati na širu sliku jer će manje jedinice morati da se spoje kako bi se povećala efikasnost usluga i upravljanja. Na kraju mogla bi se donijeti odluka da se više kapaciteta preusmjeri na područje Kolašina, ali da se isti preuzmu iz nekog drugog suda. Glavna poenta u ovoj političkoj odluci nije da li će se sud u Kolašinu zadržati ili spojiti, već činjenica da je sistemu potreban lifting u smislu reorganizacije za unapređenje rada i smanjenje troškova – navedeno je u analizi. Dr. D – D. š.
Bijelo Polje: Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore predstavljeni na gradskom trgu
BIJELO POLJE – Na gradskom trgu Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore predstavili su najsavremenije naoružanje i opremu koju koriste. Potporučnik Mitar Šimun kazao je da promovišu voj-
sku, njen značaj za državu, za bezbjednost zemlje. Takođe, mali su imali priliku da se informišu o mogućnostima obrazovanja na vojnim akademijama kroz stipendiranje i o zapošljavanju profesionalnih vojnika po ugovoru.
– Školovanje koje Ministarstvo odbrane nudi maturantima i učenicima koji su prije dvije godine završili srednju školu, jesu prestižne vojne akademije u svijetu, u Sjedinjenim Američkim Državama, Italiji, Hrvatskoj, Grčkoj, Au-
striji i Sjevernoj Makedoniji –naveo je potporučnik Šimun. Podsjetio je da studiranje na vojnim akademijama nosi velike benefite.
– Prvenstveno finansijsku sigurnosti, jer su na akademiji zbrinuti u internatskom načinu života, redovna su primanja–stipendije, i kasnije se dobija zaposlenje za stalno, odnosno posao na neodređeno vrijeme –naveo je potporučnik Šimun. B. Č.
Vlada razriješila Maju Ćetković sa čela Uprave za zaštitu kulturnih dobara
Poznata prva imena osmog Made in New York Jazz Montenegro festivala,
Balša Perović novi
v. d. direktora UZKD
PODGORICA – Vršiteljki dužnosti direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) Maji Ćetković nije produžen mandat koji joj je istekao krajem januara, pa je Vlada juče imenovala Balšu Perovića za novog v. direktora Uprave.
Ćetković je imenovana za v. d. Uprave za zaštitu kulturnih dobara u julu prošle godine, a i ranije je bila angažovana u
Obilježio decenije istorije džez muzike
PODGORICA – Istaknuti
svjetski džez trubač, kompozitor i aranžer Duško Gojković preminuo je u Minhenu u 92. godini.
Kako prenosi RTS, tokom profesionalne karijere izgradio je sopstveni stil sviranja prepoznatljiv po preciznosti, briljantnosti tehnike, toplom zvuku i melodičnosti koja se naročito isticala u njegovim kompozicijama.
Njegov živopisni umjetnički put predstavlja na svojevrstan način pola vijeka istorije dzeza, na čiji je stilski razvoj i sam uticao.
Kao izvođač nametnuo je visoke tehničke standarde, gradeći se kao umjetnik svirao je sa svim velikanima džeza – i postao jedan od njih. Od 1955. godine nastupao je sa istaknutim muzičarima, među kojima su Dizi Gilespi, Džeri Maligan, Sten Gec, Soni Rolins, Li Konic, Čet Bejker, Vudi Herman, Džoni Grifin, Mal Voldron, Fil Vuds, Tomi Flanagan, Keni Klark, Majls Dejvis, Oskar Petiford, Djuk Džordan, Slajd Hempton i mnogi drugi. Rođen je 1931. godine u Jaj-
Uz razumijevanje Ministarstva za kulturu i medije i Glavnog grada, Made in New York Jazz Festival Montenegro ima plan i realnu ambiciju da ovaj projekat popne još nekoliko stepenica više –rekao je Vladimir Maraš
UZKD kao pomoćnica direktorice Sektora za uspostavljanje zaštite kulturnih dobara. Bila je i na funkciji sekretarke Sekretarijata za kulturu u Prijestonici, a jedno vrijeme, od januara 2018. godine, bila je i predsjednica Skupštine Cetinja. Balša Perović je, do ovog imenovanja, zapošljen kao pravnik u Sektoru za uspostavljanje zaštite kulturnih dobara u UZKD. A. Đ.
PODGORICA – Čuvena američka džez pjevačica Di Di Bridžvoter, dobitnica dva Gremija i dva Tonija, kao i Denis Čejmbers, američki bubnjar koji je 2001. godine uvršten u Kuću slavnih bubnjara, biće zvijezde osmog Made in New York Jazz festivala. Festival će biti održan od 15. do 18. juna na više lokacija u Tivtu i Podgorici.
Prepoznajući značaj festivala i zbog vraćanja pravih vrijednosti u Crnu Goru, kako je istakao ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović, juče je i Vlada podržala festival sa 15 hiljada eura.
UČESNICI
Prošla godina je, prema riječima Vladimira Maraša, direktora festivala, protekla kroz slogan „10 days of jazz in Montenegro“.
cu (BiH), završio je Muzičku akademiju u Beogradu (1953). Sviračku karijeru započeo je rano, u Diksilend orkestru, a već sa osamnaest godina postao je član Big benda Radio Beograda. Karijeru je nastavio u Zapadnoj Njemačkoj, a 1961. godine dobio je stipendiju za studije na Berkliju. Nakon studija postao je član benda Majnarda Fergusona. Rad sa tim muzičarem značajno je uticao na njegovu reputaciju odličnog big bend muzičara i izvanrednog soliste. Po povratku u Evropu, formirao je svoj sekstet i 1966. godine snimio svoj prvi album „Swinging Macedonia“, sa muzikom koju je originalno komponovao inspirisan muzikom Balkana. Album se danas smatra kamenom temeljcem balkanskog džeza. Godine 1968. nastanio se u Minhenu, gdje je osnovao svoj prvi big bend, sa kojim je radio do 1976. godine. Deset godina kasnije osnovao je ansambl sa kojim je nastupao do kraja života. Gojkovićeva diskografija obuhvata preko 200 albuma, od kojih je preko 30 objavio pod svojim imenom i autorstvom muzike. R. K.
- To je bila instinktivna reakcija na usporenost koju nam je nametnula pandemija korona virusa. Dupli posao koji smo sebi zadali za cilj bio je želja da pokažemo i sebi i svijetu da iz globalne krize izlazimo jači i nikada odlučniji da
džez muziku učinimo što vidljivijom. Ogroman posao smo ostavili iza sebe, ali glavni benefit dvostrukog festivalskog izdanja iz 2022. godine bio je neophodan da bismo danas, nakon sedam godina trajanja Made in New York Jazz Montenegro festivala, sa zadovoljstvom konstatovali da ovaj projekat u Crnoj Gori traje u kontinuitetu od 2016. i da
ove godine, u mjesecu junu, sa zadovoljstvom proslavaljamo 8. izdanje festivala. I to kakvo – rekao je Maraš za Pobjedu. Odabir izvođača zavisi od mnogo okolnosti koje uključuju i menadžere i agencije koje ih zastupaju, no Crna Gora već postaje globalno prepoznatljiva za sve džez umjetnike.
- Uz Di Di i Denisa, predsta-
PODGORICA – Ministarstvo kulture i medija teži da sa svim zainteresovanim stranama nađe odgovarajuće rješenje, kojim će svi djelatnici u kulturi biti zadovoljni novim Granskim kolektivnim ugovorom (GKU) – kazala je na jučerašnjoj sjednici Vlade resorna ministarka Maša Vlaović.
Nezadovoljstvo povećanjem koeficijenta za umjetničku grupu poslova od 3.4 odsto,
kako je Vlaović rekla, umjetnici iskazali tek nakon potpisivanja ugovora, iako su imali svoje predstavnike u radnoj grupi i bili saglasni sa tekstom ugovora.
- Izmjene Granskog kolektivnog ugovora rezultat su rada radne grupe koja je radila na usaglašavanju ovog teksta, a koju su činili predstavnici Sindikata kulture Crne Gore, Ministarstva kulture i medija, Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore i Ministarstva finansija – kazala je ona
na sjednici Vlade. Predstavnici sindikata ustanova kulture, prema riječima Vlaović, bili su uključeni u konsultativni proces izrade dokumenta.
- Njih su činili predstavnici Crnogorskog narodnog pozorišta, Kraljevskog pozorišta Zetski dom, predstavnici Nikšićkog pozorišta. Uprkos tome, Ministarstvo kulture i medija je težilo da pronađe način za rješavanje predmetnog pitanja i izuzetno uvažava značaj umjetnika u svim
viće se još desetak značajnih imena iz svijeta muzike, što svjetske, što regionalne. Evo još jednog malog traga, da ne kažem ekskluzive – Bisera Veletanlić, velika zvijezda eks-Ju muzike, vokalna solistkinja koja je obilježila značajan dio istorije muzike ovih prostora, biće naša gošća na oba festivalska koncerta – saopštio je Maraš.
oblastima za kulturu Crne Gore – rekla je Vlaović.
Prema njenim riječima, u Ministarstvu su predložili da sjednica Odbora za praćenje i implementaciju GKU bude održana danas, te čekaju potvrdu predstavnika Sindikata koji su članovi Odbora, da li će biti u mogućnosti da prisustvuju sjednici.
Za povećanje zarada umjetničkoj grupi poslova potrebno je, kako je obrazložila, napraviti dodatnu finansijsku analizu koja mora biti u skladu sa opredijeljenim budžetom za 2023. godinu na pozicijama zarada u ustanovama i Ministarstvu. U međuvremenu, umjetnicima su podršku pružile domaće manifestacije i regionalni umjetnici. Jedna od posljednjih stigla je od festivala Kotor Art, u čijoj se Fejsbuk objavi navodi da pružaju bezrezervnu podršku umjetnicima iz Crne Gore, koji se ovih dana bore za svoja prava.
vala od posebnog značaja za kulturu Crne Gore. - Iz toga proizilazi jasna želja i namjera da se festivalu omogući stabilnost na osnovu koje, uz Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada i partnerstvo sa tom institucijom, imamo jasnu razvojnu budućnost i značajno olakšanu situaciju koja se tiče finansijske održivosti. U prevodu – uz razumijevanje Ministarstva za kulturu i medije i Glavnog grada, Made in New York Jazz Festival Montenegro ima plan i realnu ambiciju da ovaj projekat popne još nekoliko stepenica više, ako mi dozvolite neskromnost, skoro rame u rame sa neuporedivo dugovječnijim evropskim i svjetskim festivalima – rekao je Maraš.
Vlada Crne Gore je juče, vođena i ovim statusom, ali i reputacijom koju festival ima među strukom, izglasala podršku od 15 hiljada eura za osmo izdanje Made in New York Jazz festivala.
- Najveća imena svjetske džez scene koja su bila gosti festivala u prethodnom periodu obezbijedila su vanserijsku reputaciju i promociju Crne Gore koja se inače stiče decenijama – rekao je Đurović na 47. sjednici Vlade.
Turistička organizacija Herceg Novog nije podržala festival HYPE, organizatori negoduju
PODGORICA – Organizacioni odbor muzičkog festivala HYPE nije zadovoljan odlukom Turističke organizacije iz Herceg Novog povodom konkursa dodjele sredstava za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacija u 2023. godini.
Turistička organizacija odlučila je da ne podrži pomenuti festival i time je dovela u pitanje opstanak ove ljetnje manifestacije.
DOKUMENTACIJA
Hype festival je prvi put održan prošle godine i imao je dobru recepciju među publikom i u javnosti, te odluka koja dovodi u pitanje njegovo održavanje organizacionom timu nije jasna.
Osim Vasila Hadžimanova koji će sa svojim bendom održati koncert u Sejdefi 17. juna, nastupiće i dva stalna člana big benda: saksofonista Jakov Mejman i gitarista Šule Jovović
REPUTACIJA
Ministarstvo kulture i medija Crne Gore je ovoj fešti od džeza dodijelilo status festi-
Od 17. aprila ove godine, osim starih i dobro znanih lokacija za kupovinu ulaznica (Podgorica, Sejdefa Jazz club i Blue Room, Porto Montenegro, Tivat) svi zaintertesovani moći će da kupe svoje ulaznice i onlajn, na adresi www.jazzmne.com, zahvaljujući dugodoišnjem partneru festivala Hipotekarnoj banci i bezbjednoj internet trgovini koju oni obezbjeđuju. Maraš je najavio da će se na pomenutoj internet adresi uskoro pojaviti i prvi crnogorski veb portal specijalizovan za džez muziku, kao i za kulturu uopšte, a za sada je omogućeno slušanje muzike budući da se razvija i Jazz FM Montenegro. D. ERJAVŠEK
- Na osnovu ranije prepiske sa TOHN, zaključujemo da je razlog odbijanja zahtjeva za učešće u pokrivanju dijela troškova organizacije festivala nepotpuna dokumentacija prilikom prijave na Javni poziv, što apsolutno nije tačno. Organizacioni odbor HYPE festivala je svu potrebnu dokumentaciju, navedenu u Javnom pozivu, dostavio, kao i dodatnu dokumentaciju koja je naknadno tražena (poput finansijskog izvještaja za prošlu godinu, koji je već ranije dostavljen, još prošle go-
dine) – navodi se u saopštenju organizatora. Oni su podsjetili da su avgusta prošle godine u okviru festivala ugostili neke od najvećih regionalnih muzičkih zvijezda – Džibonija, Bajagu i instruktore, Neleta Karajlića, Who See, Hladno pivo i druge, te da je tokom tri dana ove koncerte posjetilo preko 11 hiljada gostiju. Oni su naveli i da je lokalna TO tokom tekuće godine podržala sličan jednodnevni projekat (EXIT, prim. aut) u koji je zvanično uloženo gotovo tri puta
Nebojša Mandić iz organizacije Hercegnovskog strip festivala takođe je iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je tekla raspodjela novca na konkursu TO Herceg Novi. Ovoj manifestaciji na konkursu je dodijeljeno 5.000 eura.
- Kao festival koji postoji 17 godina, mi imamo sve što treba da se ispuni u promociji Herceg Novog, Boke Kotorske i Crne Gore. Znamo da smo zvanično jedna od pet najboljih manifestacija u Evropi kada je riječ o devetoj umjetnosti. Naš festival traje šest dana,
u septembru je. Mi ispunjavamo sve uslove koji su traženi konkursom: imamo međunarodni karakter, broj gostiju, broj posjetilaca koji samo zbog festivala dolaze u septembru – rekao je Mandić za Pobjedu. TO je napravila, prema njegovom mišljenju, izuzetno dobar konkurs, ali je njegova aplikativnost katastrofalna.
- Oni nijesu pročitali što smo im poslali, nego su „ofrlje“ po svojim političkim i ostalim nekim ličnim uvjerenjima raspodijelili sredstva. I ne može bilo ko, ne samo u Herceg Novom, nego i
više novca (126 hiljada eura) nego što je dodijeljeno HYPE festivalu 2022. godine. Kada je govoreno na temu dugoročne saradnje, rečeno je da to nije moguće po statutu TOHN-a, te da HYPE mora svake godine na Javni poziv i da mora da čeka april da bi saznao da li će mu stručna lica TOHN-a dodijeliti sredstva i kolika, po slobodnoj procjeni komisije, navode iz HYPE tima.
- Opet primjera radi, ugovor sa manifestacijom od 120 hiljada eura je potpisan značaj-
u Crnoj Gori, da ima više poena po tim konkursima od HSF-a. Od 55 mogućih bodova mi smo ispunili 53. Mi smo tražili 30 hiljada eura, na osnovu jasno preciziranih i potpuno egzaktnih podataka o tome koliko HSF košta. I nemamo problem s tim da učestvujemo na svakom konkursu, ali ako organizujete konkurs, onda u skladu sa tim konkursom raspodijelite sredstva i dajte nam tačno na osnovu čega ste se našli kompetentnim da kažete da ćemo dobiti pet hiljada eura. Kao da dijele svoja sredstva, a ne sredstva države, sredstva koja svi mi kao poreski obaveznici uplaćujemo – istakao je Mandić.
no ranije, još prošle godine, a sada se najavljuje i potpisivanje dugoročnog ugovora. Očigledno, pravila niJEsu za sve ista – naveli su oni i najavili da će pravnim putem rješavati ovaj problem.
NESTRUČNOST
Iz organizacije HYPE festivala tvrde da će Herceg Novi da trpi jer je njihov festival „samo jedna u nizu manifestacija koju su sahranili nestručni ljudi u javnim preduzećima, koji su političkim putem došli do fotelja koje vrlo često ničim nijesu zaslužili, a najmanje stručnim znanjem za funkciju koju obavljaju“.
- A kako su krenuli, neće biti i posljednja, jer već nekoliko organizatora planira da digne ruke od svojih projekata, zbog maćehinskog odnosa TOHN-a – zaključili su iz organizacije Hype festivala. Prema podacima koji su dostupni na stranici TO hercegnovi.travel, od planiranih 100 hiljada eura budžeta za manifestacije dodijeljeno je samo 65.183 eura. Ako je suditi po dodijeljenim sredstvima, centralna manifestacija u Herceg Novom će biti Međunarodni viteški festival „Hercegov novi grad“ koja je putem konkursa dobila osam hiljada eura. Pobjeda je ovim povodom kontaktirala i TO Herceg Novi, ali uprkos obećanjma nijesmo dobili komentar. D. ERJAVŠEK
Promocija knjige Veselina Konjevića
- Umjetnost je važan kompas svakog društva, a njeni izvođači čuvari pravih vrijednosti, univerzalne ljepote ali i kritičari anomalija u društvu. (...) Želimo im da istraju u svojoj borbi za bolje uslove rada, jer je svako ulaganje u umjetnike – ulaganje u naše bolje sjutra – navodi se o objavi.
Umjetnike su podržali i rediteljka i jedna od urednica Du-
brovačkih ljetnjih igara Dora Ružak-Podolski, glumica i v. d. direktorica SARTR-a
Maja Salkić, glumica Nataša Ninković, umjetnička direktorica drame Narodnog pozorišta Sarajevo Vedrana Božinović, makedonski umjetnici Atanas Atanasovski i Tino Kostadinovski, reditelj i direktor NP Sarajevo Dino Mustafić, glumac Marko Todorović. S. V.
PODGORICA – Koncert etno-džez grupe „Trigon“ biće održan večeras, u 20 sati, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, u okviru manifestacije „Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori - JAM 2023“. Grupu „Trigon“ predvodi Anatol Stefanet, kompozitor i violista, zaslužni moldavski umjetnik. Ove godine grupa proslavlja tri decenije rada i prisustva na međunarodnoj muzičkoj sceni. Na samom početku karijere 1994. osvojila je prestižnu nagradu „Charles
Cros“ Francuske akademije umjetnosti, za debitantski album „Moldavian Weeding in Jazz.2“. Do sada su osvojili razna druga priznanja i snimili 14 autorskih albuma. Kroz spoj različitih elemenata narodne, džez, rok i simfonijske muzike, muzičari svojim improvizacijama i virtuozitetom postižu fascinantnu sintezu autohtone muzičke tradicije i kosmopolitskog duha džeza. Trigon označava moldavsko-rumunsko umijeće u svom najboljem izdanju. R. K.
PODGORICA – Knjiga
„Herak Vraneš i nahija
Ljuboviđa u drugoj polovini XV vijeka“, autora Veselina Konjevića, biće promovisana večeras, u 19 sati, u Narodnoj biblioteci „Stevan Samardžić“ u Pljevljima.
O knjizi će govoriti prof. dr Marijan Premović i autor.
Program će moderirati Đina Bajčeta U knjizi je autor, koristeći se osmanskom popisnom građom (defterima), kao i izvorima iz Dubrovačkog arhiva, osvjetlio život i djelo Heraka Vraneša i njegovih potomaka, kao i njegov značaj za crnogorsku istoriografiju.
D. E.
„Trigon“ u KIC-u
Završetak adaptacije enterijera planiran je krajem aprila ove godine, kako bi djeca mogla neometano nastaviti vaspitno-obrazovni proces u ovom objektu. Manji radovi na fasadi i krovu mogući su i nakon ovog perioda – poručili su iz JPU ,,Đina Vrbica“
nacije koju su dobili od Ambasade SAD za cjelokupnu rekonstrukciju objekta. Radovi na rekonstrukciji vaspitne jedinice ,,Leptrić“ počeli su polovinom februara ove godine, a već je urađena demit fasada i krečenje, što je dalo potpuno novi izgled spoljašnjosti vrtića.
- Završetak adaptacije enterijera planiran je za kraj aprila, kako bi djeca mogla neometano nastaviti vaspitnoobrazovni proces u ovom objektu.
Manji radovi na fasadi i krovu mogući su i nakon toga – poručili su iz JPU ,,Đina Vrbica“. Kako navode, riječ je o temeljnoj adaptacija objekta – zamjeni fasade, krova, podova, adaptaciji svih toaleta, električnih instalacija i krečenju...
ULAGANJA
Zahvaljujući donaciji Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, vaspitna jedinica ,,Leptirić“, u Ulici 4. jula na Pobrežju, koja radi u okviru JPU ,,Đina Vrbica“, u potpunosti će biti rekonstruisana do kraja ovog mjeseca.
Mališani iz ovog objekta, starog šezdesetak godina, od polovine februara, kada su počeli radovi, borave u najbližoj vaspitnoj jedinici JPU ,,Đina Vrbica“ (u blizini TC ,,Mol of Montenegro“) a u svoj, obnovljeni vrtić vra-
dio Moskovske ulice
Sekretarijat za saobraćaj saopštio je da će danas i śutra, u intervalu od šest sati ujutro do 17, dio Moskovske ulice biti zatvoren za saobraćaj. Za saobraćaj će biti zatvoren dio te ulice od Bulevara revolucije do Ljubljanske ulice, odnosno do Kliničkog centra Crne Gore. Do
privremene obustave saobraćja doći će zbog izvođenja radova na sanaciji kolovoza.
Za vrijeme izvođenja radova, prevoz na autobuskim linijama L-20, L-4, L-9, L-54B, L-1B, L-5, L-7, L-8, L-10 obavljaće se Bulevarom revolucije i Ulicom
Džona Džeksona, a dalje ustaljenom trasom. H. P.
tiće se krajem aprila, nakon okončanja radova.
RADOVI JPU ,,Đina Vrbica“ je u svoje ime i u ime roditelja djece koja pohađaju ovaj vrtić, iskazala zahvalnost zbog do-
Vrtić ,,Leptirić“ pohađa stotinjak mališana, koji su za vrijeme trajanja radova sa svojom grupom i vaspitačima premješteni u najbližu područnu jedinicu JPU ,,Đina Vrbica“. - Imajući u vidu da objekat nije bio na zadovoljavajućem nivou, te kratak period trajanja radova, možemo reći da su djeca zbrinuta na adekvatan način i da će uskoro boraviti u boljim uslovima, što predstavlja osnov za kvalitetnije predškolsko obrazovanje – poručili su iz te JPU. Ostali smo uskraćeni za odgovor na pitanje da li je u okviru ovog projekta planirano i uređenje dvorišta i nabavka novog inventara. Ova vaspitna jedinica, naime, raspolaže velikim dvorištem pa bi ovo možda bila idealna prilika da i ono bude uređeno kako bi djecu dočekao ljepši prostor za igru i učenje u vrtiću, ali i oko njega.
I. MITROVIĆOpština Zeta pozvala je poljoprivredne proizvođače sa tog područja da se prijave na Javni poziv koji je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisalo za podršku stočarstvu, voćarstvu, vinogradarstvu...
Za premije po grlu u stočarskoj proizvodnji trajanje poziva je od 8. marta do 3. aprila, za podršku u vinogradarstvu od 23. marta do 14. novembra, kao i za investicije u primarnoj biljnoj proizvodnji (komponente II – voćarstvo i III - maslinarstvo ). Za podršku investicijama za proizvodnju povrća u proljećno-ljetnjem periodu (komponenta IV - povrtarska proizvodnja) trajanje poziva je od 23. marta do 31. maja. Za investicije u oblasti primarne biljne proizvodnje (komponenta V - ljekovito i aromatično bilje) trajanje poziva je od 23. marta do 1. novembra, dok je za upravljanje otpadom u stočarskoj proizvodnji poziv otvoren od 28. marta do 5. maja. Podrška će biti dodjeljivana i
Odbojkašice OŠ ,,Radojica Perović“ i odbojkaši OŠ ,,Maksim Gorki“ najbolji u okviru Lige osnovnih škola
Učenice Osnovne škole ,,Radojica Perović“ šampionke su odbojkaškog turnira
23. Lige osnovnih škola, koju organizuje Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada, dok su u muškoj konkurenciji za učenike petih i šestih razreda prvo mjesto osvojili učenici OŠ ,,Maksim Gorki“.
- Djevojčice iz škole iz Bloka šest osvojile su prvo mjesto u grupi A, a potom su na putu do titule redom rušile vršnjakinje iz škola ,,Vuk Karadžić“, ,,Oktoih“ i u finalu ,,Dragiša Ivanović“. U meču za treće mjesto odbojkašice iz škole ,,Štampar Makarije“ nadigrale su ekipu škole ,,Oktoih“ – objavili su iz Sekretarijata za kulturu i sport.
U konkurenciji pet ekipa, učenici OŠ ,,Maksim Gorki“ osvojili su prvo mjesto na turniru mini odbojke, na kojem su pravo nastupa imali dječaci koji pohađaju pete i šeste razrede.
Oni su u četvrtfinalnom meču
za unapređenje kvaliteta sirovog mlijeka i dostizanje standarda dobrobiti životinja u stočarstvu, za koju se proizvođači mogu prijaviti od 28. marta do 5. maja, dok je termin za prijavljivanje za dobijanje podrške za izgradnju bunara i bistijerni od 31. marta do 31. maja. Za nabavku priplodnih grla u čistoj rasi, trajanje poziva je od 3. aprila do 31. maja, za nabavku voska za organsku i konvencionalnu proizvodnju meda i za odabir odgajivača pčelinjih matica od 23. marta do 7. aprila, a za nabavku košnica, djelova košnice, pčelarskog pribora i opreme od 23. marta do 16. septembra. - Detaljnije informacije o uslovima i kriterijumima za ostvarivanje prava na podršku kroz navedeni Javni poziv, kao i o načinu prijavljivanja, zainteresovani mogu naći na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore ili kontaktirati Odjeljenje za ruralni razvoj Opštine Zeta na broj telefona 020/873-294 – naveli su iz Opštine Zeta. Nj. Ž.
Dom zdravlja obilježava 7. april –Svjetski dan zdravlja
Zdravlje za sve
Dom zdravlja Podgorica danas će, u saradnji sa NVO CAZAS, obilježiti Svjetski dan zdravlja, 7. april, koji je ove godine u znaku 75 godina unapređenja javnog zdravlja pod sloganom ,,Zdravlje za sve“.
eliminisali ekipu škole ,,Štampar Makarije“, u polufinalu ,,Sutjeske“ i u finalu ,,Marko Miljanov“. U duelu za treće mjesto dječaci iz ,,Sutjeske“ savladali su vršnjake iz škole ,,Pavle Rovinski”.
Podsjećamo, 23. Liga osnov-
nih škola Podgorice počela je 13. marta. U organizaciji Sekretarijata za kulturu i sport do kraja ovog mjeseca, u 10 sportskih disciplina takmiči se više od 1.000 učenika iz 19 podgoričkih osnovnih škola. I. M.
Tim povodom će od 10.30 do 12 sati na Trgu nezavisnosti biti održana prigodna manifestacija, tokom koje će građani biti u prilici da razgovaraju sa stručnjacima iz različitih oblasti i dobiju odgovore na teme koje ih interesuju. Između ostalih, građanima će na raspolaganju biti zaposleni u Savjetovalištu za mlade, Centru za mentalno zdravlje, OC ID za žene i Jedinici za fizikalnu terapiju Doma zdravlja Podgorica. H. P.
Novim kiksom Nikšićana aktuelni lider napravio dodatnu prednost na vrhu poslije 28. kola
Meridianbet 1. CFL, slijede dueli koji će riješiti dileme i u gornjem i u donjem dijelu tabele
PODGORICA – April će očigledno biti mjesec tokom kojeg će sve biti poznato. Već na startu čini se da je situacija mnogo jasnija.
Utakmicama 28. kola Meridianbet 1. CFL došlo je do novog ,,odvajanja“ na vrhuBudućnost je uvećala prednost u odnosu na Sutjesku.
Podgoričani su savladali Iskru (3:0), iskoristili šokantan poraz Sutjeske u Nikšiću od Jedinstva (4:3) i rivalu umakli na pet bodova više, uz utakmicu manje. Takođe, Budućnost je bolja u međusobnom skoru od Sutjeske, pa su Nikšićani čini se već sada u mat poziciji, tako da Podgoričani grabe ka novoj tituli. Arsenal je bio ubjedljiv u primorskom derbiju,slavivši 3:0 u Petrovcu, čime je preuzeo treće mjesto, Dečić je nastavio niz remija, dok su Iskra i Rudar ostali u najtežoj situaciji...
Fudbaleri Budućnosti pobijedili su ekipu iz Danilovgrada prvi put ove sezone i upisali četvrtu pobjedu zaredom u domaćem šampionatu. Podgoričani su bez poraza u drugom dijelu šampionata, a posljednji put izgubili su upravo od Iskre (3:0) u posljednjem kolu prvog dijela. Budućnost je otpor Iskre slomila u finišu, kada je trener Miodrag Džudović u igru uveo Filipa Kneževića i Marka Mrvaljevića. Bivši igrač Sutjeske je postigao vodeći gol, potom asistirao Vasiliju Adžiću za 2:0, da bi konačan rezultat postavio Mrvaljević 3:0.
- Prvotimci koji ulaze sa klupe - po ko zna koji put – su dali veliki doprinos igri i rezultatu. Zadovoljan sam i igrom, i rezultatom, i zalaganjem svih koji su bili na terenu, kao i igrača koji nijesu učestvovali. Pobjeda nad Iskrom je veliki stimu-
Izvlačenje parova polufinala Kupa Crne Gore obaviće se 10. aprila (poneđeljak), u prostorijama FSCG, sa početkom u 12 časova, saopšteno je iz Takmičarske komisije. U borbu za plasman u finale krenuće Sutjeska, Dečić, Iskra i Arsenal.
Polufinale Kupa Crne Gore igra se na dvije dobijene utakmice, a prvi mečevi na programu su 19. aprila. Revanš utakmice zakazane su za 3. maj.
lans za nas, posebno jer je došla u finišu utakmice i nadam se da ćemo u ritmu trijumfa nastaviti da igramo - rekao je trener Budućnosti Miodrag Džudović. Budućnost na ,,plus pet“, uz meč manje, Sutjeska u teškoj situaciji, Arsenal treći na tabeli. Budućnost je prvi put ove sezone savladala Iskru, nakon dva poraza i jednog remija. Ekipa je na osam proljećnjih utakmica upisala pet pobjeda i tri remija uz svega četiri primljena gola.
- Utakmica se igra 90 plus minuta, a mi smo još jednom pokazali da je ekipa izuzetno dobro fizički pripremljena i da igra do posljednjeg minutadodao je Džudović.
KRIZA KRAJ BISTRICE
Fudbaleri Sutjeske su vezali treći meč bez pobjede. Nikšićani su na domaćem terenu izgubili od Jedinstva 4:3, na još jednom meču rivalu dozvolili lake golove i na kraju pretr-
Objavljena rang lista Svjetske fudbalske federacije
PODGORICA - Fudbaleri
Crne Gore ostali su na 69. mjestu liste najboljih svjetskih reprezentacija koju svakog mjeseca
objavljuje FIFA. ,,Hrabri sokoli“ sakupili su 1344,28 bodova. Prethodnog mjeseca odigrali su dvije utakmice u novom ciklusu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2024. godine. Savladali su Bugarsku u Razgradu sa 1:0, dok su u Po-
dgorici poraženi od Srbije rezultatom 2:0.
Naredni izazovi reprezentaciju Crne Gore očekuju u junu. Duel trećeg kola grupe G sa Mađarskom igra se 17. juna na Gradskom stadionu, istom na kojem će tri dana kasnije u prijateljskoj utakmici dočekati Češku. R. P.
pjeli težak - šesti poraz ove sezone. Sutjeska je upisala drugi poraz u proljećnjem dijelu sezone, četiri puta je remizirala i tri puta slavila. Nikšićani očito da imaju ogromnih problema u defanzivi i na svakom meču u drugom dijelu sezone su primili makar gol. Ekipa Nenada Brnovića je na devet utakmica u proljećnjem dijelu primila čak 16 golova, više nego u lompletnom jesenjem dijelu. Na domaćem terenu u nastavku sezone Sutjeska je slavila samo protiv Jezera (4:2) i Iskre (2:1). Zanimljivo, Sutjeska je na domaćem terenu u drugom dijelu sezone primila 10 golova na pet mečeva.
- Nije realan rezultat na osnovu svega što smo pokazali na terenu. U većini utakmica smo za sve propuste i lošu odbranu grubo kažnjeni. Vidjeli ste koliko smo situacija imali u napadu. Prelomni dio utakmi-
ce je bio na 2:1 kada nijesmo tri-četiri situacije realizovali i preokrenuli. Analiziraćemo utakmicu - sigurno nije ugodno izgubiti kod kuće i primiti četiri gola od ekipe Jedinstva koja se bori za opstanak. Idemo dalje - ne možemo ništa da vratimo, gledaćemo da izvučemo pouke i što bolje se spremimo za naredni meč - kazao je Brnović.
ARSENAL ŽIVI SAN
Fudbaleri Arsenala su najprijatnije iznenađenje. Tivćani prvi put u istoriji igraju u elitnom rangu crnogorskog fudbala, a nakon pobjede protiv Petrovca zauzimaju treće mjesto. - Nijesmo o tome sanjali. Vjerovali smo u naš rad. Nijesmo znali koji će to nivo da bude, ali smo se pripremili na borbu. Ozbiljno smo radili, pravo je zadovoljstvo doći na naše treninge. Prija pozicija na kojoj se
nalazimo, ali do kraja ima dosta borbe - rekao je trener Arsenala Radisav Dragićević Arsenal je u drugom dijelu stigao do pobjede - strijelci su bili Anđelo Rudović, Ivan Bulatović i Boris Došljak. - Čudna utakmica. Otvorili smo je izvanredno, 25 minuta smo igrali sigurno, onda se pojavio period koji ne umijem da objasnim. Imali smo veliku sreću u dva-tri navrata. U drugom dijelu smo vjerovali da možemo da napravimo rezultat - kazao je Dragićević. Istina, sve je moglo biti drugačije. U 29. minutu, pri rezultatu 0:0, viđena je sporna situacija. Augusto je asistirao Radinoviću koji je ubacio loptu u peterac, Faust je, uz pomoć Živkovića, nespretno udario loptu, koja je prešla gol-liniju, potom je nespretno reagovao i Mendi, koji je loptu koja je već prešla gol liniju izbacio u polje. Arbitar Bošković nije pokazao na centar, već je igra nastavljena, a gol nije priznat.
- U prvom dijelu smo dominirali, stvarali šanse, postigli gol, koji su svi vidjeli, osim sudije na terenu. Ove stvari nam se ponavljaju. Neke stvari u drugom dijelu nijesmo radili onako kako smo se dogovorili. Poremetio nas je primljen gol - poslije dominacije uslijedio je šok za igrače. Potom se naša igra raspala. Čestitam ekipi Arsenala, mi idemo dalje - kazao je pomoćni trener Petrovca Željko Mrvaljević.
Dečić nikako da uđe u ritam, nikako da dobije, ali je opet blizu evropske zone. Fudbaleri Dečića remizirali su sa Mornarom (1:1), što im je peti uzastopni remi. Ekipa iz Tuzi je posljednji put slavila 4. marta kada je savladala Rudar (1:0), što je jedini trijumf ove ekipe u posljednjih čak 12 kola. Slično je i sa Rudarom, koji ima dva trijumfa na posljednjih čak 15 kola?! R. PEROVIĆ
Portugalac odbio primamljivu novčanu ponudu
PODGORICA - Žoze Murinjo dobio je primamljivu ponudu iz Saudijske Arabije, ali je odbio jer želi da igra Ligu šampiona sa Romom, a čeka i poziv Real Madrida, ako klub otpusti Karla Anćelotija. Murinjo je, kako tvrde itali-
janski mediji, prije nekoliko dana dobio nerealnu ponudu iz Saudijske Arabije. Država mu je nudila platu od 120 miliona eura na dvije godine da postane selektor. Ako ga ovom ponudom ne uspije privući, Saudijci su mu bili spremni ponuditi mjesto tre-
nera u jednom od dva najveća kluba u zemlji - Al Nasru čiji dres nosi Kristijano Ronaldo ili Al Ahliju.
Portugalac ima ugovor sa Romom do ljeta 2024. godine, ali će napustiti Rim ako ne dobije novac u ljetnjem prelaznom roku za pojačanje ili ako Romi poslije istrage finansijske policije oduzmu bodove, što bi klub ostavilo bez mjesto u Ligi šampiona. R. P.
,,Sokoli“ ostali na 69. mjestuFSCG
NBA: Milvoki bolji od Čikaga, Vučević
Norveška 34 (12)
Crna Gora 25 (13)
PODGORICA - Nikola Vučević je bio najbolji pojedinac u redovima Čikaga - 21 poen i 11 skokova, koji je poražen od Milvokija 105:92.
Baksi su tek od treće četvrtine počeli da igraju atomsku košarku koja im je donijela seriju 15:0 i to nakon zaostatka od 10 koševa. U posljednjoj dionici dodali su gas i nije bilo dileme oko pitanja pobjednika. Najzapaženiji je bio Bobi Portis sa 27 poena i 13 skokova, dok je Holidej bio dvocifren - 20 poena i 15 asistencija.
U Los Anđelesu Klipersi se se pitaju, a Lejkersima nije pomogao ni raspoloženi Lebron
Džejms sa 33 poena (30 ubacio u drugom poluvremenu).
U trijumfu Klipersa (125:118)
Norman Pauel dao je 27, Ka-
vaj Lenard 25 poena, a dabldabl učinak imao je Ivica Zubac (17 poena, 13 skokova). Sa ovim trijumfom Klipersi su se izjednačili sa Golden Stejtom na Zapadu (42-38, peto mjesto), a Lejkerse je prestigao Nju Orleans poslije pobjede nad Memfisom.
Bruklin je slavio protiv Detroita (123:108) i na korak je da potvrdi plej-of. Netsi su trenutno na šestoj poziciji Istoka. U važnom trijumfu Mikal Bridžis imao je učinak od 26 poena, a kod Pistonsa odskočio je ArDžej Hempton sa 27.
Drugi tim iz Njujorka - Niksi bio je bolji od Indijane (138:129), a po običaju košgeterski su se izdvojili Kvikli (39), Grajms (36) i Topin (32). U poraženom timu čak osim igrača je završilo meč sa dvocifrenim učinkom.
Napokon je i Dalas počeo da igra, a nakon pobjede nad Sakramentom (123:119), izjednačio se sa Oklahomom (38-42) na 10. poziciji koja vodi u plejof. Tim iz Teksasa bio je u dvocifrenom deficitu u trećoj četvrtini, ali Irving se potrudio za preokret. U drugom poluvremenu ovaj igrač je ubacio 25 poena, a dobro ga je pratio Luka Dončić sa 29.
Dieron Foks kod Kingsa se odvojio sa 28 poena. A. M.
ERSTA - Gradska dvorana. Gledalaca: 1.800. Sudije: Fjevilang i Fjedskar NORVEŠKA: Davidsen, Artsen, Ardah 2, Skogrand 2, Mork 6, Oftedal 2, Auen 2, Dale 2, Breistol 1, Ingstad 2, Berg 1, Bakerud, Novak, Reištad 4, Hovden, Andresen 3, Nojgard, Dela 5. CRNA GORA: Rajčić (osam odbrana), Ašanin 1, Popović, Pletikosić 1, Marsenić, Agović, Ćorović, KAdović, Ujkić 1, Brnović 2, Bulatović 5, Škerović (tri odbrane), Pavićević 4, Alivodić, Godeč 1, Despotović 7, Grbić 3.
Očekivan ishod, ali rezultat ne oslikava pravi odnos snaga na terenu u prijateljskoj utakmici norveškog i našeg tima u okviru EHF sedmice. Domaćin je slavio 34:25 protiv značajno oslabljenih „lavica“, koje su igrale sjajno do 45. minuta i hrabro parirale aktuelnim šampionkama Evrope i svijeta.
Slovenija 3
Crna Gora 0
SAN MARINO - Stadion ,,Akvaviva“. Sudija: Luka Tura (San Marino). Strijelci: Drobnič u 20, Šunta u 38, Pečjak u 57. minutu. Žuti karton: Vlahović (Crna Gora). SLOVENIJA: Žnuderl (od 46. Antonič), Ček (od 46. Meško), Petrovič, Drobnič, Jurgec (od 61. Žužek), Miloševič (od 46. Suhovršnik), Ačimovič, Šunta (od 53. Pečjak), Raspet (od 46. Hočevar), Viher, Vukelič.
CRNA GORA: Božović, Mugoša, Martinović (od 46. Maraš), Vlahović (od 57. Jauković), Jokanović, Kostić (od 80. Baštrica), Savović (od 57. Knežević), Miljanić (od 62. Đukić), Nikčević (od 46. Milošević), Pavićević, Stokanović (od 62. Jovanović).
Mlađa kadetska reprezentacija
Crne Gore poražena je od Slo-
Primorje 42
Bud. Bemaks 85
HERCEG NOVI – Dvorana: SC ,,Igalo“. Gledalaca: 100.
Sudije: Predrag Đikanović, Miloš Adžić i Aleksandar Marušić. Rezultat po četvrtinama: 17:21, 8:29, 6:14, 11:21.
PRIMORJE: Ilić 6, Grabovica 12, Tripović 5, T. Brković 4, Andrić 9, Mijajlović 6, I. Brković, Mandić.
BUDUĆNOST BEMAKS : Bulajić 5, Mi.Bigović 4, Ma.
Bigović 12, Šćepanović 9, Živković 6, Leković 9, Stefanović 18, Marković 12, Drobnjak 6, Radonjić 4. Košarkašice Budućnost Bemaksa još od ranije osigurale su prvo mjesto pred plej-of, a u pretposljednjem ligaškom kolu očekivano su savladale Primorje 85:42. Novljanke su bile ravnopravne samo u prvoj dionici – bilo je 17:17 u devetom minutu, početkom druge četvrtine na semaforu je pisalo 20:25, a onda je uslijedila to-
Nekadašnji
Sa sinoćnje utakmice Norveška - Crna Gora u Ersteu
Kvalitet i šira rotacija na kraju su došli do izražaja, ali izabranice selektorke Bojane
Popović mogu da budu zadovoljne, jer je bilo mnogo pozitivnih stvari u igri. ,,Lavice“ su na poluvremenu vodile 13:12, držale se do sredine drugog poluvreme-
na kada je uslijedio pad u igri. Domaćin je zaigrao odbranu ,,pet-jedan“ i nošen sjajnom podrškom pune dvorane (1.800 navijača) u gradiću Ersta od 10 hiljada stanovnika, natjerao naše đevojke da naprave nekoliko tehničkih grešaka. Norveška je lako sti-
UEFA Razvojni turnir za mlađe kadete Novi
venije rezultatom 3:0 u drugom kolu UEFA Razvojnog turnira u San Marinu. Našoj selekciji ovo je drugi poraz, nakon onog od Gruzije na startu.
- Dobro smo počeli utakmicu, imali dobar ritam, bili agresivni na lopti. Međutim, ponovo smo pravili velike greške, koje
određuju ishod utakmice. Sve to je uticalo i da psihološki ne budemo na adekvatnom nivou. Kasnije smo imali neke dobre situacije, pogodili dvije stative, međutim, treba dosta toga da se uradi da bi se napravio rezultat protiv kvalitetnih ekipa kao što je Slovenija - ka-
talna dominacija ,,plavih“. Do kraja prvog poluvremena Podgoričanke su napravile seriju 25:5 za prednost 50:25 i jasno pokazale da je razlika u kvalitetu ogromna. Dominirala je Višnja Stefanović, koja je imala dabl-dabl učinak, jer je pored 18 poena, ostvarila čak 17 skokova.
Podgoričanke će danas gostovati Nikšiću i onda već naredne sedmice krenuti u posljednje mečeve na putu ka odbrani krune. R. P.
PODGORICA – Edis Mulalić nije više trener Željezničara.
Klub iz Sarajeva objavio je da je dogovoren sporazumni raskid saradnje sa dosadašnjim šefom stručnog štaba, nakon dva vezana minimalna poraza - prvo od Leotara u domaćem
šampionatu, a onda od Veleža u Kupu Bosne i Hercegovine.
Mulalić je trenersku karijeru počeo upravo u Željezničaru. Prvo je bio trener u omla-
dinskom pogonu, da bi zatim bio pomoćni trener kod Vlade Čapkjića i pokojnog Milomira Odovića. Svoju šansu na klupi Željezničara dobio je 2015. godine i tim je vodio do maja iduće godine na 23 utakmice. Zatim je bio trener Dečića, kakanjske Mladosti, Rudara iz Pljevalja, Titograda, da bi se na početku 2022. godine vratio na Grbavicu kada je napustio Dečić. Simbolično - prva i posljednja
Bojana Popović bila je zadovoljna izdanjem ekipe do posljednjih 15 minuta.
zala do golova i poslije serije 5:0 povela je 23:18, što joj je trasiralo put ka pobjedi. Jelena Despotović je na povratku u nacionalni tim nakon porođaja pokazala koliko je značajna u rotaciji - bila je najefikasnija sa sedam golova (plus pet asistencija), a
- Zadovoljne smo onim što smo odradile u prvih 45 minuta, vodile smo odličnu borbu i nadigrale Norveške u tom dijelu utakmice. Čudno suđenje domaćih sudija i pad u igri koji nam se desio u posljednjih 15 minuta, a koji je rezultat sudijskih odluka i tehničkih grešaka u igri bekova sa pivotima, uslovio je ovakav rezultat. Pokušale smo da se vratimo u finišu meča, ali nam to nije uspjelo. Činjenica je, ipak, da rezultat nije realan, poklonile smo im 10-12 golova u drugom poluvremenu i bilo je nemoguće da se vratimo. Utisak je potpuno drugačiji u odnosu na rezultat, ali moramo da analiziramo igru iz ovog meča, kako nam se u subotu ne bi ponovile neke greške, iako sam svjesna da su neke bile i očekivane zbog potrebe da rotiramo neke igračice. Despotović se vratila poslije duže pauze, imala ozbiljnu ulogu i to je iznijela odlično. Rajčić je odlično branila dok je odbrana bila postavljena na pravi način, a nije mogla da zaustavi kontre, koje su bile posljedice naših grešaka u igri bekova sa pivotom - kazala je selektorka.
odličan meč odigrala je i Nina Bulatović koja je upisala pet (uz jedan promašaj), a na debiju u seniorskoj reprezenta-
ciji, Andrea Škerović je upisala tri intervencije. Novi duel protiv Norveške zakazan je za subotu. A. M.
PODGORICA – Ligaški dio EPCG Superlige za odbojkaše nagovijestio je interesantnu završnicu sezone, ali je finale Kupa ,,pomutilo“ takav utisak. Šest dana nakon prvog trofeja, odbojkaši Budve večeras (18 časova) pred svojim navijačima protiv Budućnost voleja kreću i u odbranu šampionske titule.
U prethodnih 16 sezona u nezavisnoj državi, najviše titula je osvojila Budvanska rivijera – osam, i to uzastopnih (2009, 2010, 2011, 2012, 2013, 2014, 2015, 2016), prije nego je na kraju sezone 2016/2017. godine ugašena. Četiri puta je šampion bila Budva (2019, 2020, 2021, 2022), novoosnovani klub u metropoli crnogorskog turizma, dok su po dvije titule osvojili Budućnost (2007, 2008) i Jedinstvo iz Bijelog Polja (2017, 2018).
zao je selektor Radovan Kavaja. Prvu šansu na utakmici imala je Crna Gora - u 16. minutu Andrej Kostić je prošao pored dva protivnička igrača, a zatim bio zamalo neprecizan udarcem sa petnaestak metara. Četiri minuta kasnije Dominik Drobnič je iskoristio statičnost odbrane Crne Gore i doveo Sloveniju u vođstvo. U 38. minutu odbrana ,,sokola“ je ponovo zaspala, a Sven Šunta rutinski donio 2:0 svom timu. Konačan rezultat postavio je Žiga Pečjak u 57. minutu. Do kraja meča Crna Gora je bila ofanzivnija, Petar Jauković i Kostić pogodili su stative, ali promjene rezultata nije bilo. U posljednjoj utakmici na turniru, 9. aprila od 14.30 časova, Crna Gora će omjeriti snage sa San Marinom. R. P. angažmana sa
Odličan rukometni meč kadetkinja i juniorki Crne Gore
utakmica u drugom mandatu
Mulalića na klupi Željezničara bila je na stadionu ,,Rođeni“ u Mostaru. Mulalić je u svom drugom mandatu na klupi Željezničara vodio tim na 43 takmičarske utakmice, te upisao 18 pobjeda, 14 remija i 11 poraza.
Mulalić ostavlja klub na 4. mjestu Premijer lige Bosne i Hercegovine sa 39 bodova, bodom manje od Širokog Brijega i četiri od Borca, te dva više od Veleža... R. P.
PODGORICA - Juniorska i kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore odigrala je prvi, od predviđena dva kontrolna meča u okviru priprema koje su prije tri dana počele u Podgorici.
Slavile su starije i iskusnije (30:25) igračice trenera Igora Markovića (iz opravdanih razloga bio je odsutan, zamijenila ga je Sonja Barjaktarović), ali su odličan utisak ostavile i izabranice Tatjane Jeraminok A. M.
Budva je finale Kupa dobila sa maksimalnih 3:0, osvojila je četvrti uzastopni pehar u tom takmičenju. Da li će se Budvani domoći i pete uzastopne duple krune znaće se nakon finalne serije do tri pobjede, četvrte protiv Budućnosti u posljednjih pet godina, pošto finale u sezoni 2019/20. nije odigrano zbog kovida, već su Budvani proglašeni za šampiona jer su bili prvi u ligaškom dijelu…
BUDVANI OPTIMISTI
Budvani će u finalnoj seriji imati prednost domaćeg terena u prvom meču, kao i u eventualnoj majstorici.
- U finalnu seriju ulazimo poslije osvojenog Kupa i sa blagom ulogom favorita, koju ćemo, nadam se, da opravdamo. Sigurno da nam dodatni plus daje i prednost domaćeg terena koja će u finalnoj seriji mnogo značiti, iako su u ligaškom dijelu na oba meča gosti pobijedili –ističe za Pobjedu korektor Budvana Aleksandar Gmitrović MVP finala Kupa ističe da pobjeda u prvom sezonskom finalu protiv Podgoričana ,,znači na planu samopouzdanja“.
- Ali isto tako nam je to i pokaza-
Prijateljski vaterpolo meč reprezentacija (U17)
Crna Gora 9
Mađarska 12
BUDVA - Bazen ,,Dragan Trifunović2. Gledalca: 100. Sudije: Matijašević i Kontić. Rezultat po četvrtinama: 3:2, 3:3, 2:3, 1:4. CRNA GORA: Mandić, Matijašević, Radanović, Marković 1, Nebojša Petrović, Roganović, Moračanin, Janović
1, Nikola Petrović 1, Perov 2,
Gojković 3, Milinić, Vukašinović, Popović 1, Vukanić. MAĐARSKA: Borbel, Balog
3, Tot, Dorozla 1, Čeh 2, Martin-Tot, Tatrai, Regos, Balaž
1, Haverkamp 3, Zeman, Pajan 1, Bala, Mor 1, Imre.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore (U17) poražena je od vršnjaka iz Mađarske u prvoj prijateljskoj utakmici u Budvi. Naš i mađarski tim zajedno sparinguju, a ovo je bio prvi kontrolni meč u
telj kako moramo da igramo svaku utakmicu u finalu. Sa takvom energijom i fokusom možemo samo da ostvarimo naš konačni cilj jer će sigurno u finalu prvenstva biti teži mečevi od onoga u finalu Kupa – dodaje Gmitrović. Najbolji igrač Budve, kako kaže, vjeruje u svoj tim ,,i uvijek je optimista kad su finala u pitanju“.
- Znam koliko ova ekipa može dobro da igra i siguran sam da, uz pristup i zalaganje koje smo imali u finalu Kupa, možemo da odigramo samo još bolje. Budvani će u prvom meču nastupiti bez primača iz Bosne i Hercegovine Adina Fazlića, koji je povijedio prst u finalu Kupa.
- Nadamo da će se ubrzo priključiti timu i biti spreman da pomogne u finalnoj seriji – zaključio je Gmitrović.
,,PLAVI“ ŽELE BOLJE NEGO U KUPU
Budućnost volej je u prvenstvu slavila u Budvi 3:2, pa se u podgoričkom timu nadaju reprizi.
- Kako smo u toku lige pobijedili ekipu Budve na njihovom
terenu, vjerujem da prednost domaćeg terena neće biti od presudnog značaja – rekao nam je srednji bloker Budućnost voleja Bojan Radović Najiskusniji igrač ,,plavih“ ističe da su on i njegovi saigrači ,,ostali dužni prvo sebi, a onda i svim gledaocima da pruže mnogo bolju partiju“ od one blijede u finalu Kupa Crne Gore.
- Velika želja i pritisak zbog važnosti utakmice, koji smo sebi nametnuli, sputali su nas da odigramo bolju utakmicu. Trenirali smo dobro cijele godine, na nama je da malo povratimo samopouzdanje i odigramo dobru utakmicu – dodaje Radović. U Budućnosti se nadaju, prije svega, da će prijem servisa biti na većem nivou nego što je to bio u finalu Kupa.
- Uz bolji prijem će nam biti mnogo lakše da igramo tokom cijelog meča. Od dobrog prijema servisa sve kreće i uliva nam sigurnost. Sa nestrpljenjem očekujemo prvu utakmicu i sigurno će biti mnogo zanimljivija od one u finalu Kupa – zaključio je Bojan Radović. S. J.
kojem su ,,ajkule“ posustale u posljednjoj četvrtini. Ključnu prednost gosti iz Mađarske na-
pravili su na dva minuta i 30 sekundi prije kraja serijom 3:0.
,,Ajkule“ posustale u posljednjoj četvrtiniDetalj sa meča u Budvi
KOLAŠIN – Uvijek su to posebni podvizi u sportu. Podvizi i dostignuća sa posebnim lovorikama, ali i perspektivama. Kada kao mlađi nadmašite starije. Ili kada sa godinama koje nijesu seniorske, pobijedite starije i iskusnije. Crna Gora je nedavno dobila seniorskog šampiona u stonom tenisu koji nije punoljetan. Andrej Milošević ima samo 16 godina, ponikao je u kolašinskom STK ,,Gorštak“ a sada je član STK ,,Budim“ iz Berana.
Odlikaš kolašinske Gimnazije ,,Braća Selić“, član sportsko-pedagoške porodice Milošević sa ocem Duškom i majkom Milicom, takmičar i pored stonoteniskog stola a i kada je dalje od njega, posvećenik sportskog nadmetanja u kojem su ,,glavne“ neke male loptice. Vjeruje da pripada sportu koji je puno popularniji i prisutniji na planeti od onih rubrika koje prate njegova takmičarska dešavanja. Na nedavnom seniorskom poje-
Odlikaš kolašinske gimnazije. Stručna i pedagoška kontrola oca Duška. Odličan u servisu, još bolji u bekhendu, voli da je napadač i pobjednik. Spreman za velike turnire i svoje ime na pobjedničkim pločicama…
dinačnom prvenstvu Crne Gore u Beranama je pokazao kako 16-godišnjak umije da bude najbolji.
- U Beranama sam bio prvi nosilac turnira. U grupi sam pobijedio Filipa Čukića iz Berana i Andriju Rašovića iz Podgorice sa rezultatom 3:0. Naredni meč sam bio slobodan, onda pobjeđujem sa 4:0, dok sam u polufinalu bolji od Bojana Čubovića kojeg pobjeđujem sa 4:2. U finalu me sačekao moj dobri drug Miloš Rahović kojeg sam pobijedio sa 4:0 i tako postao prvak Crne Gore. Zajedno sa Milošem Rahovićem sam nastupio u dublu i osvojili smo bronzanu medalju, pošto smo u polufinalu izgubili od braće Bojana i Branka Čubovića – priča Andrej Milošević.
Priznaje da mu je na turniru u Beranama najteži meč bio
u polufinalu, protiv poznatog sportskog rivala i prijatelja – Bojana Čubovića. Svaki set se igrao na razliku, na kraju je bilo 4:2 za Andreja. Finale je odigrao na vrhunskom nivou, ubjedljivo sa 4:0 je pobijedio Miloša Rahovića iako je dva posljednja meča izgubio od njega. Šesnaestogodišnji šampion je sa sedam godina izabrao da se njegovo carstvo sporta i pripadanja zove – stoni tenis. Jedan od razloga je bio i taj što je njegov otac Duško Milošević, profesor fizičkog vaspitanja, bio osnivač i trener u STK ,,Gorštak“.
- Odlučio sam se za stoni tenis jer me otac malo ,,povukao“ pošto je bio u klubu. Međutm, i bez njegovih sugestija mi se dopao taj sport. Dopala mi se ta individualna igra gdje sam utičem na svoj uspjeh. Sam se borim za sebe, za svoj sportski re-
zultat. Počeo sam da treniram sa sedam godina i već sam devet aktivno u stonom tenisu. Stalno treniram u Kolašinu, bio sam član STK ,,Gorštak“, a sada sam prešao u STK ,,Budim“ iz Berana. Osvajao sam državna prvenstva u svim kategorijama i TOP zvanja za najboljeg igrača – priča Milošević. Svaki dan Andrej ima obaveze koje se moraju izvršiti i rubrike koje se moraju ispuniti. Vrijeme je kategorija koju Andrej savršeno razumije jer sve se mora stići. Gimnazijski odlikaš sa peticama, trening u teretani, ostali treninzi. Planira da obaveza, ali i treninga, bude više i da je svemu tome naredan. - Servis mi je među najboljima u državi. Dobro se branim ali mi je draže da sam pored stola prisutniji i poznatiji kao napadač. Udarac kojim osvajam poene mi je bekhend. To mi
je omiljeni udarac po kojem sam poznat. Stoni tenis je toliko tehnički sport da uživam u njemu. Sami udarci, kretanja, sve se dešava brzo ali u isto vrijeme se uživa maksimalno –iskreno će Milošević.
Ubrzo će Andreju dnevna rubrika treninga sa dva sata biti duplirana. Zna da dosta ljudi igra stoni tenis i da je za njegovu popularizaciju neophodno veće prisustvo na sportskim kanalima, da bude manje rekreativan a više profesionalan sport. Planira da svoje ime upisuje na
mjestima pobjednika velikih svjetskih turnira, ali i da STK ,,Budimu“ donese seniorsku ekipnu titulu. U stonom tenisu mu je uzor Ma Long, van stonog tenisa Rodžer Federer i Mesi, pošto voli fudbal.
Momak koji je sa 16 godina naučio kako u životu treba vratiti svaku loptu i ,,lopticu“ koja ti se prebaci. I kako se najbolje isplati biti napadač. Bekhend je tako siguran put do one pločice na peharima, na kojoj će pisati – Andrej Milošević.
Dr. DRAŠKOVIĆPODGORICA - Milivoj Dukić i Ilija Marković nastavili su sa sjajnim rezultatima u 2023. godini. Jedriličari iz Crne Gore, koji su nedavno bili u zlatnoj, odnosno finalnoj, grupi šampionata Evrope, ponovili su isti uspjeh na prestižnom Svjetskom kupu, koji
se održava na Palma de Majorci.
Radi se o takmičenju koje je okupilo 1.300 jedriličara u olimpijskim klasama, a u klasi ILCA 7 u kojoj se bore Dukić i Marković kvalifikacije je počelo 185 jedriličara. Poslije tri kvalifikaciona dana i pet odjedrenih regata,
Milivoj Dukić je zauzeo 27. mjesto (30, 3, 16, 13, 6), dok Ilija Marković u finale ulazi sa kote 50 (11, 30, 8, 31, 16).
Slijede dva finalna dana, očekuje se, ukoliko vremenski uslovi budu naklonjeni organizatorima i jedriličarima, još šest regata, a zatim i ,,medal race“, u kojoj će se za pobjedničko postolje bo-
riti deset najbolje plasiranih jedriličara. U ovom momentu lidersku poziciju drži Danijel Viteli iz Velike Britanije, na drugom mjestu je Filip Bul iz Njemačke, a na trećem Tonči Stipanović iz Hrvatske, koji je na spomenutom šampionatu Evrope osvojio zlatnu medalju. R. P.
Piše: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ
Odvajkada su na ovim našim prostorima vodenice bile najsnažniji i najsvjetliji simbol čovjekovog opstanka i drevne mistike. U njima je sadržana sva metaforička i antropološka paradigma ljudskog života i nade. Vodenica je imala važnu ulogu u društvenom životu, a notu impresivnog prestiža zadržala je u gotovo svim epohama, kao zaštitnik i čuvar ognjišta. Voda je oduvijek za čovjeka bila izvor života i kao takva izazivala veliko poštovanje, a čovjek joj je zbog toga pridavao veliku magičnu i natprirodnu moć. Voda i brašno su bili osnov života i ljudske egzistencije i njegove svakodnevice budući da posjeduju magiju besmrtnosti. Oni su uvijek bili jedinstvo svoje tajne i svog objašnjenja, a čovjek je iz takvog spoja znao iscijediti hljeb, zaliven znojem i suzama svog rada. Kao čuvar i najveći zaštitinik života, ali istovremeno i sluga i gospodar svakog pojedinca, hljeb je jedini jezik koji razumijemo i volimo i pouzdan čovjekov orijentir u vremenu i prostoru, sposoban da sažme svijet ljudskog iskustva.
Vodenice potočare su autentična ekološka i tradicionalna postrojenja koja vodenu energiju pretvaraju u koristan mehanički rad, koristeći mlinski kamen kao pogon za mljevenje žita, maslina, kukuruza, prekrupe (stočna hrana). Bio
Vodenice potočare su autentična ekološka i tradicionalna postrojenja koja vodenu energiju pretvaraju u koristan mehanički rad. Bio je to arhaičan život u kome je čovjek egzistirao u skladu sa prirodom
je to arhaičan život u kome je čovjek egzistirao u skladu sa prirodom. Kao najstariji spomenik kulture, koji ne škodi zdravlju niti narušava prirodni sklad i harmoniju, najznačajnija je tekovina naše prošlosti i založnog prava na sopstvenu istoriju; bogato etnološko nasljeđe, šarmantni vremeplov istorije i tradicijsko blago.
(Prvi zapisi o vodenicama potiču iz trećeg vijeka prije no-
ve ere, od strane Antipate iz Soluna. Inače, prvi mlinovi se javljaju u rječnim dolinama Bliskog i Dalekog istoka, oko sto godina prije nove ere.)
Kao čuvari identiteta i kulture, vodenice su bile snaga narodnog duha, istrajnosti, vještine; značajan dio ekonomske snage; vrijedan spomenik neimarstva i običajnog prava. Afirmisana u tradiciji kao dragocjeno kulturno nasljeđe, nijedan segment kulturne baštine ne ulazi tako duboko u suštinu bića naše tradicije, niti egzistira toliko dugo sve dok na nju ne nasrne neko drugo vrijeme. Kao zapis života, ona je jedinstvena i vanvremenska tapija i svetkovina kulturne baštine, sa snagom pečata nacionalnog autoriteta; ljudska fascinacija, intrigantna, podjednako iritantna jer ima vječnost ontološke raskoši i bogatstva.
Između želja i mogućnosti, života i nemaštine, zagledani u svoje patnje, pritisnuti životnim mukama, ljudi pronalaze u vodenici nekog ko razumije njihove nedaće i radosti, ko saosjeća i o tome dostojanstveno ćuti. U tom zlehudom duhu vremena, za gladne bila je fatamorgana. Sve što biva obgrljeno hladnom vodom, daje smisao ukusu brašna, a nada i strijepnja uvijek su ulazile na
mlina na drvene sohe vrlo je čest postupak u gradnji. Vodenice ne utiču ni na tok ni na kvalitet vode u rijekama koje predstavljaju osnovnu energiju za njihov rad. Snaga vode je morala biti izuzetna, a količina postojana. Neke su koristile vodu samo za svoju potrebu, druge i za navodnjavanje; jedne su radile samo zimi, a većina danonoćno, preko cijele godine. Bilo je i vodenica na povremenim vodotocima. Na osnovu priča i zapisa, stiče se utisak da je ranije bilo manje suše, što je pogodovalo njihovom radu.
Donosimo izbor iz nove knjige eseja Ramiza Hadžibegovića „Skuplje(no) od zaborava” koju su objavili Čigoja štampa i autor. Pred nama su eseji Vodenice, Katun i Berbernice. Tekst je za ovu priliku ijekaviziran
vodenička vrata. Ona je emanacija duhovne vrijednosti, nikad ispričana priča; pratilac čovjeka od rođenja do smrti, i zato se njihovi karakteri poklapaju. Vodenice su nekada bile sastavni dio pejzaža seoske arhitekture, smještene u autentičnom, prirodnom ambijentu pored manjih rijeka i potoka, gotovo uvijek okružene lijepom bujnom prirodom. Ničim nijesu narušavale životnu sredinu, pa ih mnogi smatraju savršenim izumom. (U južnoj Srbiji vodenice su mljele i suvu papriku.)
Građene od drveta, čatme i kamena, bez složenijih prostornih i konstruktivnih rješenja, ostavljaju utisak na posmatrača kao pokretni objekti. Upotrebom klasičnog građevinskog materijala i jednostavnih formi, djeluju baš originalno, zbog čega će zauvijek biti zapamćene. I etnolozi ukazuju na to da su vodenice biser narodnog graditeljstva. Bukva se pokazala kao najbolje drvo za njihovu konstrukciju, jer najsporije trune u vodi. Izdizanje
(Mit: kad su pravili prvu vodenicu, majstori su imali problem kako da žito iz drvenog koša pada na vodenički kamen. Zamolili pčelu da im u tome pomogne, a ona bržebolje odletjela kod đavola koji je otkrio tajnu po kojoj treba da se napravi čeketalo i priveže za donji dio koša pa kad ono poskakuje od udara u gornji kamen da žitarice padaju na otvor između dva kamena gde počinje meljava.)
Na pojedinim potocima izgrađene su brane i ustave radi akumuliranja vode. Postoje dva tipa vodenica: sa vertikalnim i horizontalnim točkom, ali i sa jednim kamenom, dva ili više kamenova – jedan za kukuruz, drugi za pšenicu. Horizontalno kolo sa vertikalnom osovinom pogodnije je za vodene tokove sa manjom količinom vode a većim padom, pa je kod nas više zastupljeno. Što se tiče tehnologije rada, od davnina do danas skoro se ništa nije izmijenilo. Još od Rimljana vodenička postrojenja funkcionišu po istom principu. (Rimski mlin je po principu rada preteča našim mlinovima. Pokretani su ručno i životinjskom snagom, a kasnije su počeli koristiti vodu za pogon.)
Oblik, građa, djelovi, način upotrebe – sve je ostalo nepromijenjeno.
Od vodovođe ili jaza, koji mogu biti dosta dugi, voda dolazi do badanja i spušta se na drvene (kasnije metalne) lopatice. Mlinski kamen, koji je branio život, može biti u funkciji preko sto godina, i nije isti u svakoj vodenici – ima ih od 70 pa do 120 cm. Reže se iz jednog komada, ali može biti sastavljen iz više djelova. (Takozvani kamen dobrinjac iz okoline Trstenika pokazao se kao najbolji za mlevenje kukuruza. Vlasnik kamenorezačke radnje iz Dublja kod Trstenika, Rajica Topalović dobio je 1921. godine na pariskom sajmu nagradu naj kamen sajma, što mu je u tom trenutku otvorilo vrata za evropsko tržište. U turskom defteru iz vremena Skenderbega Crnojevića iz 1523. godine zapisan je u Grblju (Boka) prihod od dva kamenoloma gdje su sječeni žrvnjevi (vodenički kamen) na morskoj obali.)
Oba kamena u sredini imaju kružni otvor, s tim što donji kamen ima manji otvor jer je fiksiran. Mlinski kamen se okreće na stacionarnom kamenu, a na sredini se nalazi nasipna kupa iz koje žito pomoću čeketala pada na kamen. Ispod njega se nalazi drveni sanduk zvani mučnjak u koji upada brašno. Od hrastovog drveta izrađuju se svi djelovi vodenice koji su u dodiru sa žitaricama i brašnom: koš, kutlača, čeketalo. Naravno, u nekim konstruktivnim detaljima usavršavao se način mljevenja žita.
Vodenice su bile sastavni dio pejzaža seoske arhitekture, u autentičnom, prirodnom ambijentu pored manjih rijeka i potoka, gotovo uvijek okružene lijepom bujnom prirodom. Ničim nijesu narušavale životnu sredinu, pa ih mnogi smatraju savršenim izumom
Treba naglasiti da je vodenički kamen preokrenuo istoriju: vodenica je ne samo najznačajnija tehnologija poznog srednjeg vijeka nego i vjesnik dolazeće tehnološke revolucije. Ona je začetnik moderne industrije. Ima izvjesne ironije u tome da je zapanjujuće tehnološke promene nagovijestila jedna po svom značenju banalna tehnologija. Onaj ko je napravio vodenicu, postao je junak industrijske revolucije. (Nastavlja se)
Poslovna oznaka I.br.3000/2019
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “HOLDCO EAST”DOO ( raniji naziv Heta Asset Resolution doo Podgorica), ul. Cetinjska br.11, koga zastupaju advokati Miloš Komnenić i Nemanja Radović, protiv izvršnog dužnika Lakić Duško iz Podgorice, ul. 13. Jula, broj 45, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 168 ZIO-a, dana 06.04.2023. godine, donio je
ZAKLJUČAK O PRODAJI
I ODREĐUJE SE prvo ročište za prodaju nepokretnosti LN 1041 KO Podgorica I, obim prava 1/1 na izvršnog dužnika, koju čine: kat. parcela br. 1200/2, broj zgrade 1, spratnost P2, PD88, stambeni prostor u stambenoj zgradi, površine 79 m2 ( stvarno stanje na licu mjesta).
II PRVO ROČIŠTE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan . 28.04.2023. godine u 12.00 časova, a biće održano u kancelariji ovog Javnog izvršitelja koja se nalazi u Podgorici u ul. Vasa Raičkovića 4B, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.
III Vrijednost nekretnine opisane u tački prvoj zaključka utvrdjena je rešenjem ovog javnog izvršitelja I.br. 3000/2019 od 01.07.2022.godine i iznosi 106.650,00 eura.
IV Na prvom ročištu za prodaju nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, s tim što se stranke i založni povjeriocu mogu sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim teče postupak izvršenja, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca i založnog izvršnog povjerioca (ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene), kao eventualne ponudioce, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, što za predmetnu nepokretnosti iz LN 1041 KO Podgorica I, iznosi 10.665,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po VI Kupac je dužan da cijenu položi na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti
Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredjenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dana 07.04.2023.godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
Poslovni broj : Iv.br.470/23
JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca Castellana CO doo, Tuzi, Podgorica, PIB:02244128, koga zastupa dr Miloš Vukčević, advokat iz Podgorice, Vojvode Maša Đurovića,Lamela D1, br.26, City kvart protiv izvršnog dužnika Marllantas doo, PIB:03250083, adresa Peka Dapčevića 50, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 789,19€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 06.04.2023.godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Marllantas doo, PIB:03250083, sa poslednjom poznatom adresom adresa Peka Dapčevića 50, Podgorica, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.470/23 od 30.03.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima rešenje o troškovima Iv.br.470/23 od 06.04.2023.godine.
Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica, 06.04.2023. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.
USLUGE
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop. Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550
OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367
POTREBNI vozači C kategorije radno iskustvo 2 godine Tel. 069/032-380 5
OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahta. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008
3
Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je iznenada preminula u 83. godini
Saučešće primamo u kapeli u Risnu 6. aprila 2023. od 11 do 17 časova i 7. aprila od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana kod Crkve Sv. Petra i Pavla u Risnu.
Ožalošćeni: sin MIRKO, ćerka MILENA, zet PREDRAG, snaha JELENA, unuci JOVAN, KRSTO, FILIP, MILAN i BALŠA, kao i ostala rodbina KRIVOKAPIĆ i MANOJLOVIĆ
KOSIM placeve, bašte i dvorišta motornim trimerom. Dolazak po pozivu. Povoljno, Vukčević 069/991-999, 067/000-008
4
POTREBNI radnici za obavljanje fizičkih poslova i slaganje robe u magacinu. Tel. 069/032-380
6
TRAŽIM ženu za njegu starije osobe 24 sata u Podgorici. Tel. 067/837-229
7
oGLaSNo oDJELJENJE „NoVa PoBJEDa“
TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Dana 6. aprila 2023. u 84. godini preminula je
Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću, 7. aprila od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Gradskom groblju.
Kuća žalosti: Maša Jelića br. 8.
Ožalošćeni: ćerka SNEŽANA, sinovi VESELIN i NENAD, snahe MILODARKA, ELENA i JELENA, unuke NINA, ANJA, NAĐA, DUNJA i IVA, braća SLOBODAN i MILOVAN, sestre MILENA i RADMILA, jetrva NADA, đeveričići, đeverične, bratanići, bratanične, sestrić, sestričine i ostala rodbina MIJUŠKOVIĆ
308
Тужнога срца јављамо рођацима, пријатељима и познаницима да је наш драги
преминуо 31. марта 2023. у 68. години живота, и оставио нас да за њим вјечно тугујемо.
Изјаве саучешћа ће се примати у суботу, 8. априла од 10 часова на сеоском гробљу у Бајицама у цркви Светог Јована.
Опело ће почети у 14.30, а сахрана у 15 часова.
ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА МАРТИНОВИЋ, остала родбина и пријатељи
Дана 5. априла 2023. у 78. години живота умро је наш драги ГОРЧИН Новов ЖАРИЋ
Сахрана је обављена 6. априла у кругу уже породице
Dana 6. aprila 2023. preminuo je u 62. godini života, naš dragi
Saučešće primamo u kapeli u Spuž, 6. aprila od 15 do 21 čas i 7. aprila od 9 do 14 časova, kada krećemo za mjesno groblje Pričelje, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.
Ožalošćeni: ćerka DANKA, brat PROKO, sestre BLAŽA i SENA, snaha RANKA, tetka JULKA, unučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina
Dana 5. aprila 2023. iznenada je umro u 67. godini naš dragi
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci u Podgorici dana 6. i 7. aprila od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici na Čepurcima. Kuća žalosti: Buta Lekića br. 15, Podgorica.
Ožalošćeni: supruga NATAŠA, ćerka MILENA, sin PETAR, brat JOVO, snaha SUZANA, unučad, bratanična, bratanići, sestre od tetaka i ostala porodica
Dana 6. aprila 2023. preminuo je u 75. godini života
Saučešće se prima dana 7. aprila u kapeli u Spužu u vremenu od 10 do 16 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici.
Ožalošćeni: supruga NEVENKA, kćerke NATAŠA, SANDRA i ANA, braća od stričeva RATKO i GORAN, brat od tetke MIŠKO, sestra od tetke MIRJANA i ostala rodbina
Obavještavamo da je iznenada preminuo u 57. godini
STOJAN Mihaila VUKOVIĆ
Dana 6. aprila 2023. je obavljena sahrana u krugu porodice. Sestra OLIVERA DRAŠKOVIĆ sa porodicom
Dana 6. aprila 2023. preminula je u 63. godini naša draga
Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima, 7. aprila od 11 do 16 časova i 8. aprila od 10 do 12 časova. Sahrana će se obaviti na Novom groblju u 13 časova. Kuća žalosti: Blaža Jovanovića br. 31, Podgorica.
321
352
Posljednji pozdrav zetu
354
Dragom đeveru i stricu
GORČINU ŽARIĆU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Posljednji pozdrav direktoru
334
SEJU LUKOVIĆU
Ostaješ zauvijek u našim srcima.
RADOMIRU KALEZIĆU
Počivaj u miru, veliki čovječe.
VINKA TODOROVIĆ sa porodicom
VESNA, ALEN, ALAN, ANITA i ALEKSEJ
Ožalošćeni: majka VELIKA, suprug DRAŠKO, sinovi ANDRIJA i LUKA, ćerka ANA, brat MATO, sestra MARIJA, snahe MILICA i SUZANA, unučad, svekrva NADA, zet FILIP i ostala brojna porodica KOSOVIĆ i MRVALJEVIĆ
Посљедњи поздрав драгој куми
БОЖЕНИ ЛАКИЋ
АНЂЕЛКA МУГОША са породицом
Posljednji pozdrav dragoj prijateljici i komšinici
Ostaće trajno sjećanje na naše iskreno druženje i prijateljstvo svih ovih godina.
Neka tvoja plemenita duša nađe mir i spokoj.
SLAVKA RAKOČEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. S ljubavlju, MILENA PAVIĆEVIĆ sa porodicom
340
Posljednji pozdrav dragom zetu
351
GAŠO NOVOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom
333
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
SEADU LUKOVIĆU
Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu.
RADOMIRU KALEZIĆU
Od braće RATKA i GORANA i snahe COJE
344
RADOJE-BUTO NIKČEVIĆ sa porodicom
ALMIR, NIHADA, AIDA, ARIJANA i ADIS
Posljednji pozdrav našoj dragoj
VASI
Hvala za pažnju i dobrotu koju si nam pružala. Bićeš uvijek u našim srcima. Počivaj u miru.
MIĆA, JOCO, SANDRA, SARA, MARINA i DAVID
346
350
Posljednji pozdrav našoj dobroj strini VASI
Od PAKA sa porodicom
348
Najmilija naša baba
Nema te više da ti se javimo čim kući dođemo, ni da nas ispratiš sa po kojom suzom kad dalje krenemo, kako ti znaš.
Hvala na najljepšim uspomenama.
Tvoje: NINA, ANJA, NAĐA, DUNJA i IVA
345
Najmilija naša
Na isti dan si se rodila i otišla od nas. Otišla si kod svih njih koje si jedva čekala da vidiš, za kojima si patila. Hvala ti za bezuslovnu ljubav i dobrotu koju si nesebično dijelila i davala. Hvala ti za sve.
Zauvijek ćeš ostati voljena.
Tvoji: SNEŽANA, VESELIN, NENAD, MILODARKA, ELENA, NINA, ANJA, NAĐA, DUNJA i IVA
347
337
Zbogom, TATA
Dragom
ŽARKU PAJOVIĆU
Opraštamo se od plemenitog čovjeka, dragog kolege i iskrenog prijatelja. Nedostajaće nam tvoj osmijeh i vedrina. Vječno ćeš ostati u našim srcima.
KOLEKTIV „OC IMP KLIMA“ – PODGORICA
336
Posljednji pozdrav dragoj
Kćerke NATAŠA, SANDRA i ANA
ANA sa porodicom
Posljednji pozdrav
Od PRIVREDNIH DRUŠTAVA GRADNJA PROMET, METALUPLAST I MONTING GRADNJA
338
Posljednji pozdrav dragom zetu
ŽARKU Đorđija PAJOVIĆU
335
Posljednji pozdrav dragoj tetki VASI
BRANKA sa porodicom
Opraštamo se od našeg dragog
od MIKIJA VUKOTIĆA sa porodicom
ŽARKA
Dobra dušo, počivaj u miru.
JOVO, SUZANA, NINA, VUK i PAVLE
355
283
320
Posljednji pozdrav
ŽARKO Đorđija PAJOVIĆ
Pajo, Pored ovolike ljubavi koju si nam dao kraj ne postoji. Ti si naša snaga i putokaz. Živjećeš kroz svaki naš udisaj. Do nekog slјedećeg viđenja, čuvamo te, čuvaj nas! Volimo te Vaćo!
ŽARKU PAJOVIĆU
MILANKA, VESKO, BORIS, ALEKSANDRA i IVAN SEKULIĆ
Tvoji: NATAŠA, MILENA, PETAR, MIHAJLO, PETRA i DUŠAN 317
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.
ŽARKU PAJOVIĆU
FILIP i MILEVA VUKOTIĆ
Sa velikom tugom opraštamo se od dragog prijatelja i druga
ŽARKA PAJOVIĆA
Dragi Pajo, počivaj u miru. Sjećanje na tebe, na naše drugovanje i iskreno prijateljstvo postojaće dok dišem.
Tvoj VLADO RASPOPOVIĆ sa porodicom
322 Dragoj sestri VASILJKI – VASI MIJUŠKOVIĆ
S ponosom i poštovanjem čuvaću uspomenu na tvoj častan životni put. Sestra RADMILA LALATOVIĆ sa porodicom
od DUŠANA, IVANA i MILOŠA SAVKIĆA sa porodicama 318
295
Četrdeset dana od smrti naše drage strine, jetrve i babe
KOSE Vlada ĐUROVIĆ
Tvoja plemenita duša ostaće zauvijek u našim sjećanjima.
NENO, PEĐA, VESNA, MILENA, ALEKSA i PETAR
Danas je tužnih pedeset dva dana od tragičnog odlaska mog oca
Vodio si me svuda sa sobom, a otišao si bez ijedne riječi. Lako je bilo, tata, dok si bio tu. Uvijek si išao prvi, oslonac svima, lako je bilo koračati za tobom. Druže moj najbolji, na ovu našu razdvojenost se nikada neću navići. Dok prelazim prstima po tvom imenu, kad me savladaju bol i tuga što naših razgovora više nema, osjećam da nas i dalje pratiš i čuvaš. Sa ponosom izgovaram tvoje ime. Dio tebe ću uvijek nositi sa sobom i prenijeti ga na moju djecu. Oni će znati priču o mom tati, a ti ćeš nastaviti da sijaš u meni i svuda oko mene obasjavajući životni put kojim trebam koračati. Vječno zahvalan i ponosan što si moj otac.
Tvoj GIRA sa porodicom
Danas se navršava 52 dana od kada nas je tragično napustio naš voljeni suprug, otac, svekar i đed
Nisi nas naučio da putuješ bez pozdrava... Nisi nas naučio da kažeš „dolazim“, a da ne dođeš... Spoznasmo surovost života tvojim odlaskom. Ranjenog srca, ali ponosni na tebe, koračaćemo korakom tvojim. Sve što je naše biće i tvoje... i korak, i riječ, i pogled... Zauvijek si naš i zauvijek smo tvoji. Sa najvećom ljubavlju i sa najvećom tugom grlimo tvoju dušu.
Tvoji: MUNA, EMIL, EDIN – GIGO, MIRZA, JASMINKA, MELISA, ZLATAN, DŽAN i TARIK
Dana 8 aprila 2022 godine ostala sam bez moje voljene sestrične
ĆANE
Zauvijek ću biti tužna zbog tvojeg ranog odlaska. Tetka ZORA POPOVIĆ
Četrdeset dana je od smrti jetrve
KOSE Vladove ĐUROVIĆ
Vrijeme prolazi, ali ne briše sjećanja. Čuvaću uspomenu na tebe.
RADMILA
293
U subotu, 8. aprila 2023. u krugu porodice obilježićemo četrdeset dana od tragične smrti našeg
Pod bremenom tuge grlimo te sjećanjem i nekadašnjim radostima.
U zagrljaju uspomena i tvoje duše razmijenimo poglede, riječi, dodire, pa nas dobrotom, razumom i srčanošću hrabriš.
Hvala ti za ljubav koju si nam ostavio, hvala ti za ljubav sa kojom si otišao i kojom nas čuvaš…
Zauvijek tvoji, majka KOSA, supruga SNEŽANA, sinovi MILOŠ i FILIP, snaha MAJA i unuka MINA
324
Godina je od kada nijesi sa nama
BOŽIDAR TODOROVIĆ
Vrijeme koje prolazi potvrđuje prazninu, ali nas ne sprečava da budeš sa nama u našim mislima i srcima sada i zauvijek.
U subotu, 8. aprila u 10.30 časova posjetićemo tvoju vječnu kuću.
Tvoji najmiliji: supruga STANA, sinovi DADO i PUJO, snaha NAĐA, unuk JOVAN, unuke MILJANA i JOVANA
301
Prošla je godina od kada je otišla moja voljena tetka
ĆANA
Vrijeme prolazi a ljubav i sjećanje na tebe neće nikada. Tvoja ANĐELA
280
Četrdeset dana je od smrti naše
Navršava se godina dana od smrti našeg dragog
Tvoji savjeti, toplina i osmijeh će uvijek ostati sa nama.
Bila si voljena, poštovana i ostavila trag svima koji su te poznavali. Zauvijek ćeš nam nedostajati, nosimo te u srcima i čuvati od zaborava.
Porodica će u nedjelju 9. aprila 2023. godine na gradskom groblju Čepurci u 10 časova posjetiti tvoju vječnu kuću.
Porodica VUKČEVIĆ
Godina dana je prošla od kada nisi sa nama, za nas samo fizički nisi tu, u mislima i srcu si sa nama svakoga dana.
Otišao si baš kada si trebao da uživaš u trenucima koje suprug i roditelj treba da doživi.
Hvala ti za sve trenutke koje smo proveli zajedno.
Nedostaješ...
Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da ćemo u subotu, 8 aprila 2023. godine u 11 časova posjetiti njegovu vječnu kuću na Novom gradskom groblju u Budvi.
Tvoji: GORDANA, NAĐA, IRENA i MATIJA
314
300
281
Навршава се четрдесет дана од смрти нашег драгог
Твоја добра душа и племенито срце, у којем је било
мјеста за све које си бескрајно волио, учинили су да о теби говоримо са много љубави и поштовања.
Нека твоја душа почива у миру, а твоју неизмјерну
љубав коју си нам пружао чуваћемо у срцима. Породица ће у суботу посјетити твоју вјечну кућу.
ТВОЈА ПОРОДИЦА
Dana 13. aprila 2023. navršava se tri godine od smrti našeg
319
Navršava se 40 tužnih dana, od kada nije sa nama, naša draga
SLAVKA-BEBA Ćirova VUJOVIĆ rođena Marović
Otišla si tiho, nečujno, dostojanstveno, kao što si i živjela.
Bila si nam uzor, ponos, oslonac, radna i bezbrižna majka. Bila si omiljena u svojoj sredini i primjer kako treba časno živjeti. Voljela si i bila voljena.
Hvala ti za sve što si učinila za nas.
Porodica će u nedjelju, 9. aprila 2023. godine, u 10 časova posjetiti tvoju vječnu kuću, na mjesnom groblju u Novom Selu.
Ožalošćena porodica VUJOVIĆ
349
Dana 8. aprila 2023. navršava se 40 dana 38 godina od smrti
315
Bol nije u riječima nego u srcu gdje ostajete zauvijek voljeni i nikad zaboravljeni.
Neka vaše plemenite duše zajedno nađu mir u carstvo nebesko jer vi tako zaslužujete.
U nedjelju će uža porodica posjetiti vašu vječnu kuću, okititi cvijećem i zaliti suzama.
Ponosni na Vas vaši
NEŠO, TANJA i NEVENKA sa porodica i LJILJANA
310
Navršava se tri godine od smrti naše majke
Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.
Porodica će izaći na groblje Čepurci dana 9. aprila u 11 časova.
Prolazi vrijeme, ali naša sjećanja i uspomene na tebe neće nikada.
Hvala ti za sve trenutke provedene sa tobom.
Tvoje DANICA, ANĐELIJA, NATALIJA i SLAVKA
Tvoji MILICA, TANJA i IVANA sa porodicama
284 Četrdeset je dana od smrti našeg dragog
U subotu, 8. aprila 2023. godine, u 10 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću. Porodica OBRADOVIĆ
Nedostaješ nam!
Navršava se četrdeset dana od smrti našeg brata i strica
SLOBODANA – TOLA RAŽNATOVIĆA
Navršava se 40 dana od smrti moga brata, ujaka i šure
SLOBА – TOLА RAŽNATOVIĆА
Teško se pomiriti sa činjenicom da te više nema, a još teže zaboraviti sjećanja na lijepe trenutke provedene s tobom.
Tvoji: RAJKA, VANJA i BORO
325
Dragi Tole, vrijeme koje je prošlo i koje će proći ne može ublažiti bol za tobom.
Uspomenu na tebe čuvaćemo u našim srcima, tužni ali i ponosni što smo te imali.
LJUBO i NIKICA
326
Navršava se 40 najtužnijih dana od kada nas je napustio naš voljeni
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom. Otišao si kada si trebao da uživaš u najljepšim trenucima koje suprug i otac treba da doživi. Tvoja plemenita duša i tvoj lik uvijek će biti pred našim očima, a tvoju ljubav koju si nam pružao čuvaćemo od zaborava. Porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću u subotu u 10 časova na gradskom groblju Čepurci.
Ožalošćena porodica RAŽNATOVIĆ
Voljenom đedu
TOLU
Faliće nam tvoja ljubav i dobrota.
Unučad NIKOLINA i LUKA
Navršava se 40 tužnih dana od smrti našeg supruga, oca i svekra
TOLA
Hvala ti za ljubav koju si nam nesebično pružao. Veliku prazninu, bol i tugu si nam ostavio.
Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Volimo te i čuvamo te od zaborava.
Tvoji: MIMA, IVANA, NIKOLA i MILICA
312
311
Dana 8. aprila navršava se 40 tužnih dana od kako nas je napustio naš voljeni otac, suprug i deda
doktor tehničkih nauka 1945 – 2023
Vrijeme koje prolazi ne donosi nam utjehu, već samo tugu i bol. Mnogo je lijepih uspomena i sjećanja da te vječno pamtimo i s ponosom pričamo o tebi. Utjeha nam je tvoj častan život na koji smo ponosni. Porodica će u užem krugu, u subotu 8. aprila u 10 časova, posjetiti njegovu vječnu kuću S ljubavlju i poštovanjem, TVOJA PORODICA
rođena Žunjić Zagreb, 8. 4. 1993 – 8. 4. 2023.
U 30 proteklih godina teško da je prošao dan, a da te nismo spomenuli. Tvoje su riječi, mahom šale, odavno izašle iz obiteljskog kruga i postale gotovo ,,uzrečice“ Svi znaju ,,babu Ružu“ Tvojih zadnjih 13 ,,zagrebačkih godina“ koje si provela s nama bile su pune tebi svojstvenog humora. Imala si životni duh koji je nadvladao sve doživljene tragedije koje su te obilježile u mladim godinama i učinio te toliko pamtljivom.
Tvoji:
TANJA (Radica), NINA, MIRA i ŽARKO
343
Draga mama
ZORA VUKMIROVIĆ
Prošlo je 40 dana od kada si nas prerano napustila, i od tada više ništa nije isto niti će ikada biti.
Teško se mirimo sa činjenicom da više nikada nećemo osjetiti toplinu tvoga zagrljaja i čuti riječi podrške i ohrabrenja. Ali nam ostaju u sjećanju najljepši zajednički trenuci. Obećavamo da ćemo zbog tebe biti hrabre i jake i da ćemo te u našim srcima zauvijek čuvati od zaborava.
Е Вељко, брате мили, данас двије године на Благовијест.
Понесе те смрт на брзину, а мени као да је јуче
било. Много сам ти, Вељо, тужна, у тебе сам наду имала и крутину. Не постоји секунде кад не помислим на тебе, на твоју доброту.
Бројим ти дане, мјесеце, ево и године много сам те се ужељела.
Твоја сестра БЕЛА
342
Navršava se najtužnijih 40 dana od kada nas je napustila naša draga i voljena
ZORA pok. Željka VUKMIROVIĆ rođena Simović
Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da ćemo u subotu, 8. aprila 2023. godine, u 10 časova, posjetiti njenu vječnu kuću na mjesnom groblju Brdišta – Tivat.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i bol za tobom.
Tvoja plemenita duša i tvoj lik uvijek će biti pred našim očima, neizmjernu ljubav koju si nam pružao čuvaćemo od zaborava Počivaj u miru.
Данас је година од када је застало срце нашег
великог борца, нашег сина и брата
ВАСИЛИЈЕ Радованов КАВАЈА
Срећо наша, недостајеш нам на начин који ријечи
не могу описати.
Празнина коју си оставио у нашим срцима и
животима говори о мјесту које си имао.
Колико смо још загрљаја, њежности и пољубаца
имали за тебе, сунце наше лијепо, вољено.
Ма гдје да си, ми знамо вољети до тамо.
То парче неба биће нам увијек тамо гдје треба.
Одмарај лаве, бесмртан си.
Мајка НЕЛА, отац РАЈО, сестре НИКОЛЕТА и ВАЊА
292
Navršava se godina dana od kada nije sa nama
VLADIMIR RAKO Petrov RADONJIĆ
Sjećanje i uspomene na tebe su sa nama svakog dana
290
Godina od smrti oca i đeda 18 godina i 9 mjeseci od smrti majke i babe
RAKA Petrova MILICE RADONJIĆ RADONJIĆA rođ Čelebić
Uspomene i sjećanje na vas vječno ćemo čuvati u našim srcima. Počivajte u miru.
Vaši: ZORKA, IVAN i ANA KOSTIĆ
288
Dana 7. aprila 2023. se navršava godinu dana od kada nije sa nama naš dragi
Tuga u srcu i žal što nije moglo biti drugačije su prisutni svakog dana.
Boli najviše tvoja patnja od prvog do posljednjeg dana. Pokušavamo naći utjehu u nadi da je tvoja duša našla mir.
Zauvijek si u našim srcima i vole te beskrajno tvoji:
baba MARICA, ujak PEĐA, ujna SANJA i tvoje batolice STEVAN, DANILO i FILIP
Godina dana je od smrti našeg voljenog
VASILIJA KAVAJE
Ne možemo promijeniti tužnu stvarnost, ostaje nam da te se sa ljubavlju i poštovanjem sjećamo i nosimo u srcu zauvjek.
Tvoji BOJOVIĆI
303
Porodica RADONJIĆ
Danas je tužna i bolna godina od smrti
VASILIJA KAVAJE
Ni vrijeme ni tuga ne mogu promijeniti stvarnost. Postoji nešto što nikad neće proći, a to je sjećanje na tebe. Baba SENKA BELADA sa porodicom
Dana 7. aprila 2023 navršava se godina dana od smrti
VASILIJA KAVAJE
Utjehe nema, zaborav ne postoji za one koji te iskreno vole...
A za nas postoje suze, tuga i bol. Zauvijek ćeš ostati u mom srcu.
ZORAN VUJOVIĆ
286
Dana 8 aprila 2023 navršava se godina dana od kadа nas je napuštila voljena sestra
304
Draga sestro, ne prođe nijedan dan da nijesi u našim mislima, sjećanje na tvoju dobrotu i ljubav koju si nam beskrajno pružala neće nikada proći. Ponosni smo što smo te imali, a bol što smo te izgubili ne prestaje.
Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.
Tvoji: Brat ĐURO i sestra NEVENKA
282
Dana 7. aprila 2023. navršava se 4 godine od kada nije sa nama naša draga supruga, majka, baba
ANKA MARKOVIĆ
Tvoj vedri lik i plemenita duša ostaće zauvjek u našim sjećanjima. Sa ponosom ćemo te spominjati i čuvati od zaborava. BOŽO, MIJO, KRISTINA i KATARINA
306
Godina je dana od kada nije sa nama naš voljeni i nikad prežaljeni
VASILIJE
Vole te,
Sa nama u srcu, Sa bolom u duši, Živjećeš dok živimo i mi.
Stric DEJO, strina SANJA, brat PETAR i sestra MARIJA
Dragi naš
Dana 7. aprila navršava se dvije godine od smrti našeg voljenog
MILADINA MIKIJA ROGANOVIĆA
Neka te u tišini vječnog mira čuva naša ljubav. Mnogo nam Nedostaješ.
TVOJI NAJMILIJI
VASILIJE
Na današnji dan prije godinu dana ispusti svoju čistu i nevinu dušu. U našim mislima si i dan i noć. Neka ti naše suze ne remete vječni mir. Volimo te i danas i sjutra i zauvijek.
Da je naša ljubav bila lijek živio bi vječno.
Vole te đed ŽARKO i baba JELENA
291
287
307
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ
politika
JADRANKA RABRENOVIĆ
ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ
nedjeljno izdanje
Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
MARIJA ŽIŽIĆ
crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ
crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ
fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola
Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom
odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija:
19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“:
Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela
Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“:
02628295
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.176
Poslovni broj: Iv. br. 403/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Stojančević Ilija iz Bara, Burtaiška ulica br.45, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 014390 od 30.01.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 06.04.2023. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Stojančević Ilija iz Bara, Burtaiška ulica br.45, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 014390 od 30.01.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 06.03.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 06.04.2023. godine.
Iv.br.1301/22
Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DRUŠTVO ZA TELEKOMUNIKACIJE “MTEL
“
D.O.O. PODGORICA, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 143, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Savo Asanović, Andrijevica, radi naplate novčanog potraživanja 667,30€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 06.04.2023 godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Asanović Sava, sa zadnje poznatom adresom Slatina bb, Andrijevica.Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1301/22 od 28.10.2022. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 06.04.2023. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Iv.br.299/23
Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, FC Snabdijevanje, ul. Vuka Karadžića br. 2, Nikšić, protiv izvršnog dužnika Safet Agović, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 388,21€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 06.04.2023 godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Agović Safeta, sa zadnje poznatom adresomul. VIII Crnogorske brigade, zgr. sol, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.299/23 od 07.03.2023. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 21.03.2023. godine.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Poslovni broj: Iv. br. 474/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca
DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Mirović Ivica iz Bara, Haj Nehaj bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 005018 od 11.05.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 06.04.2023. godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Mirović Ivica iz Bara, Haj Nehaj bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 005018 od 11.05.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 24.03.2023. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.
Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 06.04.2023. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 427/23.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca
DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Božović Mirko iz Bara, Polje bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 020742 od 30.01.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 06.04.2023. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Božović Mirko iz Bara, Polje bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 020742 od 30.01.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 13.03.2023. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.
Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 06.04.2023. godine.
