Neđelja, 7. maj 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20634 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
INTERVJU: Anika Ben David, ambasadorka Švedske
U ulcinjskom naselju Donji Štoj, i nakon zabrane i rješenja za rušenje, investitorke Ana i Lucija Ivanović nastavile gradnju
Profesor Fakulteta za bezbjednost o uzrocima nasilja koje se širi među djecom
Nakon skoro dvije i po godine nestabilnosti, vrijeme je da se sjedne zajedno i nadoknadi izgubljeno vrijeme i da se krene naprijed kako bi se identifikovala ruta pred vama, jer proširenje leži u rukama zemlje kandidata. EU je otvorena, angažovana, radi sve što može da pomogne onima koji žele da budu dio EU, ali glavni posao je na zemlji kandidatu – ocjenjuje švedska ambasadorka
Objekti su građeni suprotno važećem planskom dokumentu PUP Opštine Ulcinj, na prostoru de nisanom kao ,,ostale poljoprivredne površine“. Međutim, većina objekata je već prodata za 600 eura po kvadratu, a na naše pitanje da li su legalni kazali su ,,biće to za deset godina, tako svi grade u Ulcinju“
PITALI SMO: Koliko je maloljetnička trudnoća česta u Crnoj Gori
Dr Dragan VESELINOV
Novak ADŽIĆ
Srbija je jedina država u Evropi u kojoj se desio ovakav oblik nasilja, Srbija je jedina država u Evropi koja i dalje do kraja ne osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu, veliki broj naših građana podržava zločine i zločince koji su tamo. Da li tu postoji veza, ne znamo ali uvijek postoji druga strana - naglašava Trifunović STR. 11.
LONDON: Ceremonija održana juče u Vestminsterskoj opatiji
borbene
Trifunović: Šta očekivati kad promovišete kriminalce i ratne zločince
Vlada još ne donosi odluku o alternativnom mjestu na kojem bi vježbala vojska, pa sve aktivnosti koje se tiču artiljerijskog gađanja moraju da se sprovode na poligonima u regionu ili inostranstvu
PODGORICA – NATO vježba ,,Immediate Response 23“, koja je dio velike vježbe ,,Defender Europe 23“, biće održana u Crnoj Gori od 22. maja do 2. juna ove godine, saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva odbrane.
Crnogorski vojnici koji će učestvovati na vježbi, kako navode iz MO, uvježbavaće manevrisanje na terenu i borbene operacije, dok će artiljerska bojeva gađanja tokom vježbe biti realizovana u inostranstvu.
Razlog za to je što Crna Gora još uvijek nema vojni poligon na kojem bi se realizovala bojeva gađanja. Prvobitni plan, da se poligon na Sinjajevini osposobi za tu svrhu je stopiran zbog protesta mještana, koji se protive takvoj odluci. Vlada još uvijek ne donosi odluku o alternativnom mjestu na kojem bi vježbala vojska, pa sve aktivnosti koje se tiču artiljerijskog gađanja moraju da se sprovode na poligonima u regionu ili inostranstvu.
– Vježba ,,Immedate Response 23“ (IR23) održava se u Crnoj Gori od 22. maja do 2. juna, kao dio velike međunarodne vježbe ,,Defender Europe 23“, koju predvode SAD. Realizacija vježbe ,,Defender Europe 23“ započeta je 22. aprila i trajaće do 23. juna širom Evrope, a na
Intervju: Anika Ben David, ambasadorka Švedske - zemlje koja predsjedava
Nakon skoro dvije i po godine nestabilnosti, vrijeme je da se sjedne zajedno i nadoknadi izgubljeno vrijeme i da se krene naprijed kako bi se identifikovala ruta pred vama, jer proširenje leži u rukama zemlje kandidata. EU je otvorena, angažovana, radi sve što može da pomogne onima koji žele da budu dio EU, ali glavni posao je na zemlji kandidatu – ocjenjuje švedska ambasadorka
njoj učestvuje skoro 25.000 pripadnika oružanih snaga SAD, njihovih saveznika i partnera iz preko 20 zemalja, među kojima je i Crna Gora – saopšteno nam je iz Ministarstva kojim rukovodi Filip Adžić. IR23 koja se realizuje u okviru „Defender Europe 23“ okupiće, kako su kazali iz MO, oko 500 pripadnika oružanih snaga Crne Gore i SAD, uz učešće hrvatskih štabnih oficira. – Naši i saveznički vojnici, uz podršku ostalih jedinica, uvježbavaće manevrisanje na terenu i borbene operacije, a akcenat će biti i na planinskom ratovanju. Artiljerijska bojeva gađanja tokom vježbe biće realizovana u inostranstvu – navode iz MO.
Upitani gdje će se vježba realizovati, iz MO napominju da će glavne aktivnosti biti održane u širem reonu žabljačke i pljevaljske opštine i manjim dijelom kolašinske opštine.
Vježba „Defender Europe“ je godišnja, multinacionalna zajednička vojna vježba pod vođstvom američke vojske, sa ciljem da se pojača interoperabilnost između SAD, NATO i partnerskih zemalja i biće održana na lokacijama širom Evrope u nekoliko etapa.
J. ĐURIŠIĆLider Bošnjačke stranke se sastao sa ambasadorkom Velike Britanije
Ibrahimović: Važno
da nakon izbora
dobijemo snažnu vladu
PODGORICA – Za Crnu Goru je važno da nakon demokratskih izbora dobije snažnu vladu čiji će fokus biti reforme u skladu sa evropskom agendom, sa akcentom na borbu protiv korupcije, ocijenio je lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović. Ibrahimović se, kako je saopšteno je iz BS-a, sastao sa ambasadorkom Velike Britanije u Crnoj Gori Karen Medoks u Podgorici i razgovarao o po-
PODGORICA – Crna Gora je u prethodne dvije i po godine bila u periodu nestabilnosti, zato od nove vlade, koja će biti izabrana nakon izbora, očekujemo da vrati zemlji status predvodnika evropskih integracija na Zapadnom Balkanu – poručila je u razgovoru za Pobjedu Anika Ben David, ambasadorka Švedske u Crnoj Gori i Srbiji.
Švedska već pet mjeseci predsjedava Savjetom Evropske unije. Upitana o dostignućima svoje zemlje za to vrijeme, kada je u pitanju uloga u EU, Ben David ističe da je Švedska preuzela ovu ulogu u vremenu bez presedana. - Već pet mjeseci predsjedavamo Savjetom EU, po treći put. Preuzeli smo predsjedavanje u vremenu bez presedana, istorijskom vremenu. Ruska puna invazija na Ukrajinu je definisala naše predsjedavanje. Primarni cilj našeg predsjedavanja je da budemo ujedinjeni u akcijama protiv Rusije i da podržimo Ukrajinu – vojno, politički, ekonomski, oružjem i municijom i kroz humanitarnu pomoć. Tako da, ovo je zaista oblikovalo prioritete našeg predsjedavanja. Zadovoljni smo što vidimo da postoji evropsko jedinstvo koje je bez presedana – rekla je Ben David za naš list. Upitana da li u tome leži razlog što Zapadni Balkan u ovom trenutku nije prioritet ni Švedske ni EU, Ben David to negira.
- Ne, ne uopšte. Ovo predstavlja ,,kišobran“ našeg predsjedavanja. Ali mi imamo četiri različita tematska prioriteta –očuvanje bezbjednosti građana EU, imamo zelenu tranziciju, evropsku konkurentnost koja kreira nove poslove i imamo osnove zaštite bezbjednosti u kojoj su vladavina prava, demokratija i ljudska prava i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Zapadni Balkan je visoko na švedskoj EU agendi. Prije dvije nedjelje naš ministar je posjetio Crnu Goru u okviru ture Zapadnim Balkanom. Tako da, švedsko predsjedavanje EU drži Balkan na agendi. To je važno za našu vladu. Opšta poruka koju smo uputili Zapadnom Bal-
kanu je i ono što smo rekli na samitu u Tirani u decembru –postoji nova hitnost u proširenju, postoji novi momentum i mi ohrabrujemo zemlje kandidate da taj momentum iskoriste da krenu naprijed ka EU – istakla je naša sagovornica. Na pitanje da li je Crna Gora svjesna tog momentuma, Ben David kaže da je na Crnoj Gori da postigne koncenzus na putu koji je čeka.
- Mi ohrabrujemo Crnu Goru i druge zemlje da budu, jer vjerujemo da Zapadni Balkan pripada EU i evropskoj porodici gdje već jeste. Vjerujemo da EU nudi najbolju agendu za budućnost Crne Gore kao društva u smislu slobode, vladavine prava, demo-
kratije, ekonomskog prosperiteta, bezbjednosti. Sada, da bi napredovala na EU putu, to je na Crnoj Gori da postigne koncenzus na putu koji je čeka. Nakon skoro dvije i po godine nestabilnosti, vrijeme je da se sjedne zajedno i nadoknadi izgubljeno vrijeme i da se krene naprijed kako bi se identifikovala ruta pred vama, jer proširenje leži u rukama zemlje kandidata. EU je otvorena, angažovana, radi sve što može da pomogne onima koji žele da budu dio EU, ali glavni posao je na zemlji kandidatu – ocjenjuje švedska ambasadorka. Na pitanje kako gleda na crnogorski put u EU u posljednjih nekoliko godina, Ben David
PODGORICA – Predsjednik Albanske alternative
litičkoj situaciji u Crnoj Gori, regionu i svijetu. Navodi se da je Ibrahimović ocijenio da je važno da Crna Gora dobije vladu čiji će fokus biti vladavina prava i jačanje ekonomskog standarda, jačanje partnerstva sa NATO i ubrzavanje puta ka EU.
-Velika Britanija ostaje snažan partner Crne Gore na putu demokratizacije društva, jačanja vladavine prava, EU integracija-kazao je Ibrahimović. S. P
Nik Đeljošaj juče je jednoglasno ponovo izabran na tu funkciju, saopšteno je iz te partije. Kako je saopšteno iz Albanske altenative, juče je u Tuzima održana četvrta Skupština te stranke, koja je najveća politička partija albanskog naroda u Crnoj Gori.
Navodi se da je tokom radnog dijela Skupština usvojila Statut i Politički program Albanske alternative, izabran je
predsjednik partije, Glavni odbor, kao i Statutarna komisija i Nadzorni odbor.
-Za predsjednika partije, Skupština je jednoglasno izabrala Nika Đeljošaja – navodi se u saopštenju.
Iz Albanske alternative su istakli da je današnja Skupština najveća i najbolje organizovana ikad od jedne albanske političke partije u Crnoj Gori.
-Novi statut stranke sačinjen je po evropskim standardima i preporukama, u skladu sa ciljevima stranke da uskoro bude dio velikih evropskih po-
Govoreći o članstvu Švedske u NATO, koja je aplicirala zajedno sa Finskom, koja je u međuvremenu postala članica, Ben David kaže da je za njenu zemlju to važan korak jer nakon 200 godina prekidaju vojnu neutralnost.
- Ta odluka je donešena u kratkom periodu i nju podržava 77 odsto građana naše zemlje i parlamentarna većina. To je izraz ruske agresije na Ukrajinu. Mi se nadamo da ćemo postati punopravna članica do samita NATO u Viljnusu u julu. Vjerujemo da Švedska ima puno da ponudi. Mi smo strateški veoma važno pozicionirani i zajedno sa NATO smo trenirali i učestvovali u mnogim vježbama, tako da smo veoma posvećeni Alijansi – rekla je ona, dodajući da očekuje da će i Turska i Mađarska promijeniti mišljenje o članstvu Švedske u NATO.
kaže da je zadovoljna što veći dio građana podržava EU, te poziva vlasti da se pronađu za dobrobit građana.
- Zadovoljni smo što vidimo da veliki dio crnogorske populacije podržava put u EU. To je dobra početna pozicija.
Prije dvije i po godine imali smo mirnu promjenu vlasti i poslije toga Crnoj Gori je trebalo vrijeme da pronađe sebe i da se vrati na EU put. Mislimo da Crna Gora ima mogućnost da povrati status predvodnika integracija ali šta je potrebno za to… svi politički subjekti moraju da rade zajedno, da grade koncenzus kako bi krenuli naprijed. Apsolutno su neophodne krucijalne reforme u obasti vladavine prava. Neophodno je i da bude popunjeno i sedmo mjesto u Ustavnom sudu, tako da sud bude operativan i da riješi sve zaostale stvari.
Neke stvari su još ne čekanju i moraju da budu riješene – ocijenila je ona.
Na pitanje kakva vlada može vratiti Crnu Goru na pređašnji put, Ben David navodi da
litičkih porodica – rekli su iz Albanske alternative.
Iz te stranke su kazali da je usvojen i novi politički program koji će biti kamen temeljac budućeg političkog djelovanja.
Skupština je izabrala i novi Glavni odbor koji je, kako su naveli, sastavljen od stručnjaka iz raznih oblasti, dokazanih i afirmisanih intelektualaca, ljekara, doktora nauka, ekonomista, pravnika, politikologa, inženjera, profesora, mladih i iskusnih, iz svih krajeva u kojima žive Albanci. S. P.
PODGORICA – Uhapšeni predsjednik Opštine Budva Milo Božović podnio je zahtjev sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici da mu se omogući potpisivanje aprilskih plata, potvrđeno je nezvanično portalu Pobjeda iz Opštine Budva i Višeg suda.
nije na njoj da to kaže. Iz naše perspektive, šta mi želimo je da Crna Gora napreduje na evropskom putu. Šta je potrebno za one koji će činiti buduću vladu je da shvate da su neophodne krucijalne reforme koje će vratiti Crnu Goru na njen evropski put – navodi ona. Kako u Švedskoj gledate na to što vlada, kojoj je izglasano nepovjerenje, predlaže zakone, koje izglasava parlament koji je raspušten, glasilo je naše pitanje za ambasadorku, međutim ona nije željela konkretno da odgovori.
- Kao diplomata, i kao ambasadorka, ja sam ovdje kao gost – posmatrač. Znam koliko je polarizovano crnogorsko društvo i ne želim da iskažem stav koji se može tumačiti kao odobrenje… šta je važno? Da se crnogorsko društvo kreće naprijed, da se izbori dese i da nakon toga imamo vladu koja će raditi za dobrobit crnogorskih građana. Ubijeđeni smo da će se to desiti – rekla je naša sagovornica. J. ĐURIŠIĆ
Božović je to uradio preko svojih advokata, a zahtjev će razmatrati i o njemu odlučivati sutkinja Suzana Mugoša Nakon objave ove informacije zvanično se saopštenjem oglasio i predsjednik Skupštine opštine Budva Nikola Jovanović - Ovim putem obavještavamo javnost da je predsjednik Opštine Budva Milo Božović, dana 2. maja, uputio zahtjev Višem sudu u Podgorici da mu se omogući potpisivanje službenih dokumenata koji su neophodni za isplatu zarada zaposlenima u lokalnoj upravi, kao i preduzećima i ustanovama čiji je opština osnivač. Posredstvom advokata upućen je zahtjev da se predsjedniku opštine omogući neposredno potpisivanje službenih dokumenata vezanih za obračun zarada zaposlenih lica u lokalnoj upravi kao i svim primaocima zarade i drugih primanja po osnovu rada u subjektima kojima Opština Budva vrši mjesečni prenos sredstava radi isplate zarada. Zahtjev je podnijet uoči prvog radnog dana u mjesecu imajući u vidu zakonsku obavezu utvrđivanja i isplata zarada do 15-og u mjesecu, čime su u potpunosti ispoštovani pravni propisi koji regulišu radne odnose i izvršenje Odluke o budžetu Opštine Budva za 2023. godinu – istakao je Jovanović.
Postupajući po zahtjevu predsjednika opštine, starješine organa u lokanoj upravi, dodaje Jovanović, pripremili su obračun zarada i druga službena
Sa privođenja Mila Božovića 13. aprila ove godine dokumenta koja su neophodna za isplatu zarada. - Kompletna dokumentacija za isplatu zarada i drugih neophodnih finansijskih naloga koji su nužni za funkcionisanje lokalne uprave su dostavljeni Višem sudu u Podgorici na dalje odlučivanje i postupanje 5. maja 2023. godine. Na ovaj način predsjednik opštine je u potpunosti ispoštovao sve zakonom utvrđene obaveze iz svoje nadležnosti kao izvršioca budžeta i jedinog odgovornog lica koje predstavlja i zastupa opštinu. Pored dokumentacije koja se odnosi na zarade, dostavljena je i druga službena dokumentacija čije potpisivanje ne trpi odlaganje – tvrdi Jovanović.
Imajući u vidu da, kako je rekao, postoje razlozi hitnosti, očekuju od Višeg suda da postupi u što kraćem mogućem roku i pozitivno riješi zakoniti zahtjev predsjednika opštine. - Svi zahtjevi i službena dokumenta su preko pisarnice Višeg suda dostavljeni sutkinji za istragu Suzani Mugoši koja je
možemo sačuvati multietnički sklad
– Samo svi zajedno možemo sačuvati ono po čemu smo bili primjer u ovom trusnom regionu, a to su multietnički sklad i suživot. Samo tako možemo ponovo pokrenuti točak evropske integracije i usmjeriti našu državu ka članstvu u EU, saopštio je generalni sekretar DPS-a Aleksandar Bogdanović tokom kongresa AA.
- Uvjerenja sam da će i novi tim AA kao svoj primarni politički cilj imati Crnu Goru u EU –poručio je Bogdanović.
Iz DPS-a je saopšteno da je Bogdanović kazao da je politički život Crne Gore, nažalost, obilježen visokim stepenom turbulencija koje proizvode vidljive negativne efekte na ukupan društveni i ekonomski ambijent.
- Vrlo kratak period od prošlih do parlamentarnih izbora koji nam slijede 11. juna praćen
je intenzivnom društvenom i ekonomskom regresijom. Želim da vjerujem da ćemo svi zajedno pokazati dovoljno političke zrelosti i spremnosti da Crnu Goru zajedno preusmjerimo na kolosijek razvoja i odgovornog državnog upravljanja – rekao je Bogdanović. On je ukazao da je regionalni kontekst takav da potvrđuje da se Zapadni Balkan, zahvaljujući retrogradnim idejama, avetima prošlosti i kontinuiranoj nestabilnosti u skoro svim našim državama, uključujući i Crnu Goru, ponovo našao na geopolitičkoj vjetrometini.
Dodao je da samo svojim odgovornim odnosom moramo razumjeti sadašnjost, kvalitetno anticipirati budućnost i djelovati u skladu s osnovnim postulatom EU – „Ujedinjeni u različitostima“.
postupajući sudija u konkretnoj stvari oko odlučivanja da li će predsjedniku opštine biti omogućeno Ustavom i zakonom zagarantovano pravo da potpisuje službenu dokumentaciju i time bude omogućeno da zaposleni prime svoje zarade – dodaje se u saopštenju Jovanovića.
On naglašava da je Božović ovim činom dokazao da mu je interes građana Budve, zaposlenih u lokalnoj upravi, preduzećima i javnim ustanovama, kao i njihovih porodica, na prvom mjestu i da čini sve što je moguće da u datim okolnostima lokalna uprava u našoj opštini funkcioniše.
Iz Višeg suda nezvanično su potvrdili za Pobjedu da im je stigla inicijativa branilaca Božovića.
Zbog toga što je predsjednik Opštine Budva u pritvoru, funkcionisanje grada je u blokadi.
Iako, za razliku od službenika lokalne administracije, potpis gradonačelnika nije potreban za isplate zarada zapošljenima
u javnim preduzećima, koji posluju u sklopu Opštine, većina direktora tih preduzeća je ipak odlučila da slijedi plan Božovićevih saradnika da preko zapošljenih izvrše pritisak na Specijalno državno tužilaštvo da Božovića pusti da se brani sa slobode.
Zarade za prethodni mjesec tako, osim službenika opštinske administracije, nijesu isplaćene ni zapošljenima u Vodovodu, Komunalnom preduzeću, Radio-televiziji Budve, Grad teatru, Muzejima i galerijama, Narodnoj biblioteci i Mediteranskom sportskom centu. Na čelu svih tih lokalnih preduzeća nalaze se kadrovi Demokratskog fronta. Na stranu onih koji odbijaju da slijede neformalni plan lokalnog odbora Demokratskog fronta da se uprava tog grada drži u blokadi dok se Božoviću ne dozvoli da se brani sa slobode, je direktor Turističke organizacije Budva iz reda DF-a Nemanja Kuljača koji je u četvrtak isplatio aprilske plate zaposlenima. Đ. Ć – T. K.
Novoizabrani predsjednik Crne Gore nakon inauguracije priređuje prijem
PODGORICA- Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nakon inauguracije u Skupštini Crne Gore zakazanoj za 20. maj, prirediće prijem zajedno sa suprugom Milenom u Vili ,,Gorica“, saznaje Adria TV.
Na prijem su, prema nezvaničnim informacijama te televizije, pozvani predsjednici
država iz regiona, kao i predstavnici diplomatskog kora, politički, društveni, privredni i kulturni izaslanici.
Pozivnica za inauguracioni koktel upućena je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću, predsjedniku Sjeverne Makedonije Stevu Panderovskom… R.P.
PODGORICA – Funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac komentarisao je na Tviteru informaciju koju je objavio premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović da je država za jedan dan od trajekta prihodovala 16.700 eura. Klikovac je kazao da Abazović ne razlikuje pojmove prihod i profit.
- Zašto brat Abaz ne saopšti koliki su troškovi zarada, energenata, zakupa, amortizacije, a kolika je zarada dnevna odnosno profit? Kao i uvi-
jek – manipulator – naveo je Klikovac. Abazović je kazao je da je država od trajekta u petak u pe-
Počeli letovi kompanije Luxair
za ovu sezonu
PODGORICA – Prvi avioni iz Luksemburga kompanije Luxair za ovu sezonu juče su sletjeli u Crnu Goru.
Iz Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu saopšteno je da će operirati German Airways, Embraer 190 čija je nosivost 100 putnika.
PODGORICA - U naselju
riodu od osam sati do ponoći prihodovala 16.700 eura.
- Preciznije, prvog dana naplate Morsko Dobro je napla-
tilo: 15.224 gotovine, 1.475 eura putem kartica – ukupno 16.699 eura – naveo je Abazović na Tviteru. On tvrdi da nema čekanja i gužve na pristaništu, niti bilo kakvog zastoja. Abazović se zahvalio svima koji uprkos, kako je rekao, ,,brojnim pritiscima, orkestriranim napadima i zlonamjernim pojedincima naspram sebe“, rade isključivo u interesu građana i države. - Zahvalnost dugujem Mladenu Mikijelju, Blažu Rađenoviću, kao i cijelom kolektivu JPMD, ali i kompaniji YuBriv koja je ustupila ,,Vasilija“ i cije-
li ovaj period bez naknade pomogla održavanje linije. Ruka pravde ne staje! Crna Gora na pravom putu – poručio je Abazović.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u petak je počelo sa naplatom trajektne linije Kamenari-Lepetane. Trenutno saobraćaju tri trajekta – ,,Vasilije“, ,,Trideseti avgust“ i ,,Igalo“. Podsjećamo, trajekt „Igalo“ preduzeća Pomorski saobraćaj, kojeg je za potrebe linije Kamenari-Lepetane iznajmilo Morsko dobro, u četvrtak je zvanično počeo sa saobraćanjem. S.P.
Podaci Monteputa o prometu na prioritetnoj dionici
-Saobraćaće ka Crnoj Gori četiri puta – dva puta za Tivat i dva puta za Podgoricu – dodaje se u saopštenju.
Za Tivat u periodu od 6. maja do 30. septembra, subotom i utorkom, a za Podgoricu u periodu od 1. jula do 23. septembra, subotom i srijedom. Rezervacije se mogu obaviti na sajtu luxair.lu. S. P.
PODGORICA - Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 618,9 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 28. aprila do 5. maja iznosio 54,27 hiljada. Auto-putem je u prošloj godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo uku-
pno 1,14 miliona vozila. Prioritetna dionica auto-puta Bar - Boljare otvorena je svečano 13. jula prošle godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj tra-
Donji Štoj u Ulcinju investitorke Ana i Lucija Ivanović nelegalno su izgradile 64 objekta. Rješenje o zabrani dalje gradnje i rušenju, tada jednog objekta u izgradnji, donijeto je još krajem 2021. godine, međutim gradnja se nastavila. Objekti su završeni i većina prodata. Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma nijesmo mogli saznati šta se desilo sa rješenjem za rušenje. Pitanje smo poslali Urbanističko-građevinskoj inspekciji međutim nadležni iz ovog resora su, kako smo saznali, pitanje proslijedili ministarki Ani Novaković-Đurović od koje nijesmo dobili nikakav odgovor.
FOTOGRAF I
NEPRIJATNOSTI
U saznanju smo da su objekti nelegalni, da je njih 60 već prodato, da je ostalo još četiri. Na broj telefona, koji je za prodaju objavljen na Tik Toku, kazali su nam da je ostalo još četiri objekta i da im je cijena 600 eura po kvadratu, tj. po objektu 150.000 eura za 250 kvadrata. Na naše pitanje da li su objekti legalni kazali su nam da nijesu, ali da će biti za 10 godina. Da su objekti građeni na njihovom privatnom imanju i da tako grade svi u Ulcinju. Međutim, po sadašnjim zakonima objekti se ne mogu legalizovati jer se ne nalaze na orto-foto snimku koji je zavšen 2018. godine, a građenje je počelo kasnije. Iako se objekat reklamira na Tik Toku naš fotograf Dragan Mijatović bio je suočen sa gomilom pitanja kada je u petak pokušao da snimi ovaj kompleks. Osoba koja se nije predstavila tvrdila je da je to privatni posjed i da je fotografisanje zabranjeno uz stalna pitanja -ko ste i ko vas je poslao. Postavlja se pitanje zašto je zabranjeno snimiti objekat koji se već godinama gradi i reklamira na društvenim mrežama.
U rješenju za rušenje za jedan od objekata građevinska inspekcija je navela da je građen suprotno važećem planskom dokumentu PUP Opštine Ulcinj, na prostoru definisanom
si, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela. Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat. S. P.
kao ,,ostale poljoprivredne površine“.
Na navedeno rješenje investitorke su izjavljvale žalbu nekoliko puta i sve su odbijene. U žalbi su, između ostalog, navele da je prvostepeno rješenje donijela inspektorka za centralni region, a objekat se nalazi na krajnjem jugu Crne Gore. Ukazuje da, u konkretnom slučaju, na predmetnoj lokaciji ne postoji planski dokument i da nijesu iskoristile pravo da se izjasne na zapisnik.
Ističu da su se obratile zahtjevom za legalizaciju predmetnog objekta i da je isti upisan u katastar.
Investitorke su navele da je netačno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Da nije jasno na osnovu kojih parametara je određen rok od 20 dana za izvršenje naloženih radnji, da nije jasno na čiji teret spada obaveza izrade elaborata rušenja, kao i na osnovu čega je prvostepeni organ ocijenio da zahtjev za legalizaciju na utiče na odluku
Objekti su građeni suprotno važećem planskom dokumentu PUP Opštine Ulcinj, na prostoru definisanom kao ,,ostale poljoprivredne površine“. Međutim, većina objekata je već prodata za 600 eura po kvadratu, a na naše pitanje da li su legalni kazali su ,,biće to za 10 godina, tako svi grade u Ulcinju“
u predmetnoj stvari, kao i da rješenje ne sadrži član na koji se poziva da žalba ne odlaže izvršenje rješenja.
Zadnja žalba je odbijena 19. maja prošle godine.
- Ožalbenim rješenjem naređuje se žaliteljkama da poruše objekat u izgradnji, spratnosti
P+1, dimenzija u osnovi cca
8,00 m x 8,00 m, koji se gradi na kat. parceli, broj 715/54
KO Donji Štoj u Ulcinju, upisanog u list nepokretnosti 477
- Prepis PJ Ulcinj, jer su nastavile građenje objekta i pored rješenja o zabrani građenja, broj: UPI 12-442/1 od 15. 12. 2021 .godine, pod prijetnjom prinudnog izvršenja rješenja - piše u rješenju za rušenje.
Iz Ministarstva su naveli su izvšili inspekcijski nadzor, 2. 12. 2021. godine, nad objektom koji je lociran na katastarskoj parceli, broj 715/54, KO Donji Štoj i da na lokaciji nije bilo gradilišne table sa podacima o investitoru i objektu u izgradnji i zatečeni su radnici na gradilištu. Nadalje je utvrđeno da nije podnijeta prijava građenja i tehnička dokumentacija za predmetni objekat, shodno čl. 91 i 92 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata zbog čega je prvostepeni organ donio rješenje o zabrani građenja, broj: UPI 12-442/1 od 15. 12. 2021. godine, koje je ostavljeno na vidnom mjestu
na objektu, 21. 12. 2021. godine. Istog dana prvostepeni organ je izvršio pečaćenje objekta zbog mjere zabrane garđenja i sačinio zapisnik, broj: 121-1-UL-836/2 od 21. 12. 2021. godine, čiju kopiju je takođe ostavio na vidnom mjestu na objektu i napravio foto-elaborat o istom. Takođe, kako su naveli u rješenju Ministarstva, utvrđeno je da je 10. februara prošle godine izvršena kontrola sprovođenja mjere zabranje građenja od 15. 12. 2021. godine i konstatovano da je nastavljena gradnja. U rješenju se navodi da je odredbom člana 91 Zakona o planiranju prostora i izgradnji
objekata propisano da investitor gradi objekat na osnovu prijave građenja i dokumentacije propisane ovim zakonom. Odredbom člana 200 stav 1 tačka 1 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata propisano je da urbanističko-građevinski inspektor provjerava da li je za građenje objekta podnijeta prijava građenja i dokumentacija iz člana 91 ovog zakona, dok je odredbom člana 201 stav 1 tačka 11 istog zakona propisano da kada u postupku inspekcijskog nadzora ocijeni da je povrijeđen zakon ili drugi propis urbanističko-građevinski inspektor dužan je da naredi rušenje objekta i/ili
vraćanje prostora u prvobitno stanje ako se objekat gradi odnosno ako je izgrađen i pored zabrane iz tač. 1, 2, 3, 3a, 4, 5, 6, 7, 8 i 10 ovog člana.
Šta kaže zakon
Kada se u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis ili da se ne poštuju propisani standardi ili normativi, inspektor je obavezan da preduzme upravne mjere i radnje utvrđene posebnim propisom kojim je uređena oblast u kojoj se vrši inspekcijski nadzor, a naročito da naredi rušenje, uklanjanje bespravno započetog ili podignutog objekta i uklanjanje stvari sa određenog prostora.
Ovo pitanje je regulisano odredbom člana 152 stav 1 citiranog zakona kojim je propisano da se bespravnim objektom smatra zgrada koja je izgrađena suprotno propisima kojima je u vrijeme izgradnje bila utvrđena obaveza pribavljanja građevinske dozvole. Kako je obaveza pribavljanja građevinske dozvole postojala sve do stupanja na snagu važećeg zakona, kojim je izdavanje građevinske dozvole zamijenjeno institutom prijave građenja, jasno je da se legalizacija odnosi samo na objekte koji su izgrađeni prije stupanja na snagu sada važećeg zakona. nada koVaČeVIĆ
Foto: D. MIjatoVIĆ
Donji Štoj i nakon zabrane i rješenja za rušenje investitorke Ana i Lucija Ivanović nastavile gradnjuObjekat se reklamira na Tik Toku Iako su objekti nelegalni gradi se ,,punom parom“
Pojačane kontrole Uprave policije
oružja, municije i sredstava posebne namjene.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ – Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su pronašli i oduzeli više komada vatrenog oružja u ilegalnom posjedu, municiju i sredstva posebne namjene.
PODGORICA - Službenici
Uprave policije oduzeli su protekle sedmice više komada oružja i municije u ilegalnom posjedu građana, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Kako se navodi, službenici policije su vršili pojačane kontrole u cilju pronalaska oružja u ilegalnom posjedu građana.
- Na području primorskih opština intenzivne aktivnosti dovele su do oduzimanja više komada oružja i municije - kaže se u saopštenju. Navodi se da su službenici
Odjeljenja bezbjednosti Bar oduzeli dva pištolja i izdali dva prekršajna naloga, 19 komada detonatorskih kapisli, 30 metara sporogorećeg štapina, dvije vježbovne protivtenkovske mine. Iz MUP-a su naveli da je u Baru oduzeto i 14 komada municije raznog kalibra i da je podnesena krivična prijava protiv jedne osobe, a oduzeta su i tri
ručna suzavca i 25 komada pištoljske municije.
U Kotoru su, kako su kazali su iz MUP-a, oduzeti pistolj i puška, kao i sedam metaka pištoljske municije.
- U Herceg Novom oduzet je pištolj marke ,,CZ 99“, sa 88 komada metaka - važenje dozvole je isteklo te se očekuje kvalifikacija krivičnog djela od strane tužioca - kaže se u saopštenju. Navodi se da je u Herceg Novom oduzet i gasni pištolj marke ,,ekol tirol“ bez dozvole, sa 50 komada barutnih metaka, kao i osam patrona puščane municije.
Iz MUP-a su kazali da je u Tivtu oduzet gasni pištolj i četiri pištoljska metka.
Kako su rekli, u okviru akcije ,,Poštuj život, vrati oružje“ u Baru i Budvi nedavno su vraćena dva pištolja.
Iz MUP-a su podsjetili da je kao rezultat tih aktivnosti na teritoriji opštine Nikšić pronađeno i oduzeto više komada vatrenog
PITALI SMO: Koliko je maloljetnička
Nikšićka policija je u petak veče, postupajući po naredbi sudije za istragu, izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi B. P. (18) iz Nikšića.
- Policija je tom prilikom od A. P. (47) iz Nikšića, koji je otac
B. P, oduzela dva pištolja u ilegalnom posjedu, jedan marke ,,CZ 99“, a drugi marke ,,crvena zastava P-25“, kao i lovački karabin u ilegalnom posjedu. Osim toga, oduzeto je i 245 komada municije različite vrste i kalibra, dva prazna pištoljska okvira i dva okvira u kojima se nalazilo 12 komada municije, redenik sa 50 komada puščane municije i jedan optički nišansaopšteno je iz Uprave policije. Takođe, policija je pretresom na ovoj lokaciji pronašla i oduzela topovski udar, tri komada ručnih dimnih bombi i jednu fleš bombu, kao i dva inicijalna upaljača.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji će se o eventualnoj pravnoj kvalifikaciji djela izjasniti nakon sprovedenih vještačenja u Forenzičkom centru. S.P
Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa izrazila saučešće porodicama žrtava i građanima Srbije
PODGORICA – Ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa izrazila je saučešće svim porodicama žrtava i građanima Srbije. Kazala je da je kontrola naoružanja od velike važnosti, te da je potrebno uspostaviti odgo-
varajući pravni okvir kojim bi se spriječila zloupotreba korišćenja oružja.
Poručila je da je neophodno insistirati na mentalnom zdravlju i da moramo biti solidarni kako se ne bi nešto slično ponovilo.
Praksa pokazuje da maloljetne djevojke nerijetko nemaju partnera koji bi bio adekvatna podrška, dok su roditelji u manjoj ili većoj mjeri tu kao podrška. Oni zbog osjećaja srama odbacuju dijete ili se ,,zaglavljuju“ sa novim izazovom tako što se porodica na neki način socijalno izoluje – kazala je za Pobjedu predsjednica Strukovnog udruženja socijalnih radnika mr Suzana Milović
PODGORICA – U proteklih šest godina u porodilištu Kliničkog centra obavljena su 18.624 porođaja od kojih je bilo 65 kod maloljetnih trudnica, pokazuje statistika ove zdravstvene institucije.
-Kontrola oružja je veoma važna, Evropa je mjesto mira i tolerancije i pristupiti oružju nije lako – kazala je Popa.
Ona je istakla da je ovo što se desilo u Srbiji veoma emotivno i šokantno, posebno jer su u pitanju životi djece i da to nije nešto što karakteriše Evropu.
-Moja poruka uoči dana žalosti je da treba da stanemo zajedno, budemo solidarni i učinimo sve da se ovako nešto nikada više ne ponovi – kazala je Popa. R. P.
CGO uputio inicijativu gradonačelnici Podgorice Oliveri Injac
Da pomogne u resocijalizaciji
maloljetnih delinkvenata
PODGORICA – Centar
za građansko obrazovanje (CGO) uputio je juče gradonačelnici Podgorice Oliveri Injac inicijativu za potpisivanje sporazuma sa stručnom službom Višeg suda u Glavnom gradu za obavljanje društveno korisnog rada na koji su osuđeni maloljetni delinkventi. Iz te nevladine organizacije su kazali da je o toj inicijativi upoznata i predsjednica Skupštine Podgorica Jele-
na Borovinić-Bojović. CGO je, kako su kazali, već ukazivao da Podgorica nema nijedan potpisan sporazum te vrste i pozivao rukovodstvo Glavnog grada da se tom pitanju posveti, kako bi se stvorili uslovi za bolju resocijalizaciju i reintegraciju mladih iz Podgorice, jer zaslužuju šansu da isprave ono što su pogrešno napravili.
-Složenost i osjetljivost problema maloljetničke delinkvencije, kao i posljedice za
dalji put maloljetnog delikventa, zahtijevaju proaktivno učešće različitih sfera društva, a ovo je naglašeno u svjetlu nekih od ranijih događaja i porasta maloljetničke delinkvencije – objavljeno je ne Tviter nalogu CGO-a.
CGO je apelovao na novu gradsku upravu na čelu sa Injac i Borovinić-Bojović da u najkraćem roku uspostave komunikaciju sa stručnom službom Višeg suda u Podgorici i da potpišu sporazume. S. P.
Od 3.088 porođaja 2017. godine deset je bilo kod maloljetnih trudnica, dok je 2018. godine od 3.063 porođaja kod maloljetnica bilo 14. Statistika ove ustanove pokazuje da je 2019. maloljetnih porodilja bilo osam, godinu kasnije deset, a 2021. šest. Prošle godine je bilo čak 17 porođaja kod maloljetnica. U periodu od 2017. do 2022. godine najmlađa porodilja imala je 14 godina dok je u 2022. godini najmlađa bila sa 15 godina. Dvije djevojčice mlađe od 15 godina su se porodile tokom 2021. godine, posljednji su podaci Monstata, a 39 koje su imale od 15 do 17 godina – postale su majke. Iz Instituta za javno zdravlje su kazali Pobjedi da je, za posljednjih pet godina, prosječan broj djevojaka, mlađih od 19 godina, koje zatrudne godišnje oko 230, te da se ne bilježi znatan porast. Izuzetak je, kako su kazali, ,,kovid godina“ 2020. kada je zabilježeno 266 prijava trudnoća kod maloljetnica.
Sagovornice Pobjede, ginekološkinja dr Jelena Savić i sociološkinja mr Suzana Milović su saglasne da rano stupanje maloljetnika u seksualne odnose, bez prethodno stečenog znanja o odgovornosti i zaštiti, često za rezultat ima neželjene posljedice, a jedna od njih svakako je trudnoća. Dr Savić, načelnica izabranih doktora za žene u podgoričkom Domu zdravlja, ističe da su maloljetničke trudnoće povezane sa povećanim rizikom za komplikacije tokom
trudnoće i porođaja kao i povećanim rizikom za fetus i novorođenče. – Mnogi adolescenti nijesu mentalno zreli za trudnoću, porođaj i roditeljstvo. Zbog kasnog javljanja ginekolozima u trudnoći propušta se mogućnost da se preventivno djeluje na moguće komplikacije kao i da dobiju adekvatnu prenatalnu edukaciju. Ove trudnice su pod većim rizikom od lošijeg ishoda i komplikacija u trudnoći kao što su prijevremeni porođaj, niske porođajne težine bebe, anemije u trudnoći, eklampsije, postporođajno
Biološki optimalan period za stupanje u polne odnose je, prema riječima specijalistkinje ginekologije i akušerstva dr Jelene Savić, nakon puberteta kada je tijelo potpuno spremno za reprodukciju.
– Međutim, kako stupanje u polne odnose nema samo fizički aspekt, potrebno je da je osoba potpuno psihološki i mentalno zrela kao i da potpuno prihvata, zna i svjesna je odgovornosti koje sa sobom nosi stupanje u polne odnose. Tako da je granica stupanja u polne odnose individualna. Studije pokazuju da su žene u potpunosti emocionalno i mentalno spremne za odnose u dobi od 20. do 25. godine –ističe dr Savić.
Ona smatra da edukacija o seksualnosti treba da počne od strane roditelja već u ranom uzrastu kada djeca počinju da upoznaju svoje tijelo.
HERCEG NOVI- Tragičan događaj u beogradskoj osnovnoj školi, izvršilac i podrška koju je dobio od istomišljenika na društvenim mrežama, zahtijevalo je jače i efikasnije aktivnosti kako bi se djelovalo preventivno i onemogućilo da se nešto tako ne dogodi na
našim prostorima, ocijenili su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) Herceg Novi.
Dok su države u okruženju odmah preduzele mjere i aktivnosti u cilju zaštite učenika i prosvjetnih radnika, u Crnoj Gori se, navode u DPS-u,
sve svodi na nivo vršnjačkog nasilja. - Čekali smo nekoliko dana da vidimo na koji način će reagovati Ministarstvo prosvjete i Vlada u tehničkom mandatu u odnosu na tragični događaj u beogradskoj Osnovnoj školi ,,Vladislav Ribnikar“. Pored uobičajene osude ovog doga-
Prema podacima Instituta za javno zdravlje, broj namjernih prekida trudnoće kod maloljetnica varira i kreće se u intervalu od 3,94 odsto (registrovan 2019. godine) do 16,33 odsto (registrovan 2017. godine) od ukupnog broja prijava trudnoća za maloljetnice.
To znači da u prosjeku Institutu stigne i više od 40 prijava o abortusu za maloljetnice. Iako se ovi podaci odnose i na privatne zdravstvene ustanove, svjedoci smo da se prekidi trudnoće dešavaju u mnogo većem broju kada su u pitanju privatne klinike, ali da one ne prijavljuju.
Prema zvaničnim podacima, u Institutu je za 2021. godinu zabilježen samo jedan slučaj prijave namjernog prekida trudnoće starosti do 14 godina.
krvarenje, infekcije, kao i češćih akušerskih intervencija na porođaju – kazala je dr Savić, naglasivši da je kod maloljetničkih trudnoća povećan i morbiditet i mortalitet novorođenčadi.
U podgoričkom Domu zdravlja, kako kaže, ne vode preciznu statistiku o maloljetnim trudnicama, ali je u proteklih godinu dana njih oko petnaestak vodilo trudnoću u toj zdravstvenoj ustanovi.
Prema riječima dr Savić, većina maloljetničkih trudno-
Milović, koja je i zaposlena u Centru za socijalni rad na poziciji rukovoditeljke područne jedinice Golubovci, kaže da su u Centru imali više slučajeva maloljetničkih trudnoća.
– Centar ima važnu ulogu posebno kada je u pitanju podrška maloljetnim trudnicama i obezbjeđivanje sigurnosti za majku i bebu. U situacijama kada maloljetna majka ima podršku svoje porodice, uglavnom rad sa porodicom bude savjetodavan, dok se u situacijama odsustva podrške planiraju aktivnosti koje bi obezbijedile siguran život za majku i bebu. Tu su od posebnog značaja licencirane hraniteljska podrška za majku i bebu gdje hraniteljska porodica u
IJZ
ća dešava se neplanirano, tako se procjenjuje da se oko 60 odsto trudnoća završi namjernim abortusom i nerijetko se ti prekidi dešavaju kasnije jer, kako ističe, trudnoća nije prepoznata u samom početku ili zbog pritiska porodice i okruženja.
– Komplikacije prekida trudnoće u ovom uzrastu najčešće su povezane sa većim procentom infekcija, kasnijim infertilitetom kao i rascjepima grlića materice – kazala je ona.
Dr Savić je naglasila psihološ-
PROŠLE GODINE JE BILO ČAK 17 POROĐAJA KOD
MALOLJETNICA: Detalj iz porodilišta
ke probleme abortusa, koji su učestaliji i ozbiljniji od samih komplikacija intervencije.
– Zbog nedostatka podrške, osude okoline, neadekvatne psihološke pomoći ove maloljetnice češće se suočavaju sa kliničkom depresijom, posttraumatskim stresnim poremećajima kao i suicidalnim pokušajima – upozorava dr Savić.
saradnji sa Centrom za socijalni rad radi na svim segmentima sa ciljem razvoja i osamostaljivanja majke i bebe. Kada su u pitanju savjetovanje, individualna i grupna podrška nezamjenljiva su savjetovališta za mlade. U idealnom smislu ona bi trebalo da budu izdvojena iz zdravstvenih ustanova iako bi bila u nadležnostima istih.
U DZ glavnog grada, prema riječima dr Savić, radi Savjetovalište za mlade i organizuju se predavanja za starije osnovce i srednjoškolce gdje mogu da dobiju informacije koje su im od značaja za očuvanje reproduktivnog zdravlja, znanje o rizičnim ponašanjima i zdravim stilovima života.
Praksa pokazuje da maloljetne djevojke nerijetko nemaju partnera koji bi bio adekvatna podrška, dok su roditelji u manjoj ili većoj mjeri tu kao podrška. Oni zbog osjećaja srama odbacuju dijete ili se ,,zaglavljuju“ sa novim izazovom na način da se porodica na neki način socijalno izoluje – naglašava Milović.
Ukoliko dođe do prekida trudnoće, taj gubitak, ističe ona, ostavlja neizbrisivi trag. – Prekid trudnoće nerijetko bude tajna koja definiše klimu porodice, relacije članova – kazala je Milović.
PODGORICA – Institut za javno zdravlje (IJZ) je, povodom proglašenja kraja pandemije korona virusa, saopštio da se ovom odlukom Svjetske zdravstvene organizacije nadzor nad ovom bolešću ne završava.
Predsjednica Strukovnog udruženja socijalnih radnika Crne Gore mr Suzana Milović kaže da je ono prisutno u svim uzrastima.
Komentarišući to što se djeca danas o seksualnosti informišu putem interneta, Milović ističe da ta dostupnost odaje utisak ranije zrelosti iako nije došlo do promjena kada je u pitanju seksualnost.
Na u petak održanom petnaestom sastanku ,,Komiteta za hitne slučajeve“ u vezi sa pandemijom korona virusa Svjetske zdravstvene organizacije, donešena je odluka da kovid-19 više ne predstavlja vanrednu situaciju za javno zdravlje od međunarodnog značaja.
– Naravno, edukacija treba da je prilagođena uzrastu djeteta. Nažalost, u realnosti priča o seksualnosti obično počne kasno kada se nešto loše desi djetetu. Edukacija bi trebalo da ima za cilj da djeca razumiju i prihvataju fizičke i psihičke promjene u pubertetu, da prepoznaju rizična i neprihvatljiva seksualna ponašanja, da mogu da donesu ispravnu odluku i odlože seksualnu aktivnost. Nedostatak edukacije dovodi do rizičnog ponašanja koje podrazumijeva češće obolijevanje od polno prenosivih infekcija i kasnije svih posljedica koje one sa sobom nose, kao i većeg broja neplaniranih trudnoća i abortusa – upozorava naša sagovornica.
Ona naglašava da je zbog toga potreban multidisciplinaran pristup ovom problemu.
dica koje one sa sobom
tragičnog događaja u beogradskoj školi
đaja, izjave saučešća i najave da će se u svim školama u Crnoj Gori jedan čas posvetiti vršnjačkom nasilju, Ministarstvo prosvjete je procijenilo da nije potrebno ništa drugo. Sve se svelo na pitanja ,,zašto, kako, zbog čega i što je omogučilo da se desi tragedija“.
Uobičajena pitanja nakon tra-
gičnog događaja. Ali to su pitanja koja treba postavljati prije nego se nešto desi da se ne bi desilo – kazali su iz DPS-a.
Neće biti, ističu u toj partiji, da se ovdje radi o vršnjačkom nasilju, kojega ima i protiv koga se treba boriti.
- Neće biti da se empatija, otvorena podrška nasilju jed-
Zbog nedostatka podrške, osude okoline, neadekvatne psihološke pomoći ove maloljetnice češće se suočavaju sa kliničkom depresijom, posttraumatskim stresnim poremećajima kao i suicidalnim pokušajima – upozorava dr Savić
– Kada se dogodi u adolescenciji i te kako je kompleksno i izazovno. Period adolescencije, inače, predstavlja most između djetinjstva i odraslog doba, a sa tim u vezi donosi i mnoge promjene koje se dešavaju u fizičkom, mentalnom, socijalnom, emocionalnom i seksualnom razvoju mlade osobe kao i psihičkom prilagođavanju na novonastale promjene – ističe Milović. Promjene se, dodaje ona, inače dešavaju prilično brzo, a trudnoća u tom periodu može uticati da sve bude veoma intenzivno i usloviti pojavu nesigurnosti, preosjetljivosti, zbunjenosti, uplašenosti i osjećaj anksioznosti, kako kod adolescenata, tako i kod roditelja. – U slučaju da se maloljetnica odluči da iznese trudnoću, njen život se značajno mijenja u smislu daljeg toka školovanja i života. Vrlo brzo djetinjstvo prestaje i ona postaje roditelj.
nog dijela korisnika društvenih mreža, smije zanemariti - navedeno je u saopštenju.
U novskom DPS-u kažu da Ministarstvo prosvjete i Vlada u tehničkom mandatu nemaju pravo da se blagim odnosom prema ovakvoj pojavi i nepreduzimanjem opsežnih i konkretnih mjera, potencijal-
no ugrozi učenike i prosvjetne radnike.
- Veća kontrola u školama, školski policajac, edukacija učenika, interaktivni odnos sa roditeljima su samo neke osnovne mjere koje se moraju odmah preduzeti kako se ne bi post festum pitali ,,zašto, kako, ko i na koji način je nešto ura-
- Mnoge informacije koje mladi dobijaju putem interneta nijesu dovoljno korisne za njihov uzrast i često velika količina informacija bude više zbunjujuća nego korisna. Djeca i mladi prve informacije treba da dobijaju od roditelja i da ta količina bude u skladu sa uzrastom. Ovdje je posebno bitan vaspitni stil, autoritarni roditelji kod djece nerijetko izazivaju bunt i reakciju suprotstavljenu očekivanoj. Savjetuje se stvaranje prisnog odnosa, takav odnos je značajan djeci kao oslonac u formiranju ličnosti – kaže Milović. Nakon početnih informacija od roditelja gdje se pored informisanja stvara dodatna bliskost i otvaranje mogućnosti za razgovor o različitim temama od velikog značaja je i obrazovni sistem. Sl.
Tim povodom u IJZ-u su rekli da se, nakon više od tri godine, završava pandemija koja je uzrokovala vanredne napore cjelokupnog društvenog i državnog sistema.
- Zahvaljujemo se svim zdravstvenim radnicima, svim učesnicima u odgovoru na ovu vanrednu situaciju i savjesnim građanima. Ovom odlukom se nadzor nad ovom bolešću ne završava, i u skladu sa ,,Međunarodnim zdravstvenim pravilnikom“, nastavljamo sa praćenjem epidemiološke situacije. Stoga, pozivamo i dalje na poštovanje opštih protivepidemijskih mjera i vakcinisanje ugroženih kategorija društva - poručuju iz IJZ-a. S. P.
RADONJIĆđeno“. Mi smo samo Opštinski odbor opozicione partije u Herceg Novom. Vjerovatno da naš stav neće ni doći do onoga kome je upućen. Ali vršioci vlasti u Herceg Novom imaju obavezu da na ovo ukažu. I Skupština opštine prije svih - naglašeno je u saopštenju. Kako je Skupština opštine za-
kazana za 10. maj, to je, ističu u DPS-u Herceg Novi, prilika da odbornici artikulišu zabrinutost građana i upute zahtjev Ministarstvu prosvjete da preduzme ozbiljne, odgovorne i potrebne mjere. - To je, valjda, najmanje što se od njih očekuje - poručuju iz te partije. S. P.
nastavlja sa praćenjem epidemiološke situacije i poziva na poštovanje mjera
IJZ dobio samo jednu prijavu o abortusu kod maloljetnica do 14 godinaM. BABOVIĆ Jelena Savić
SUSRETI DIJASPORE U LUKSEMBURGU: U dva dana manifestacija okupila više od tri hiljade posjetilaca
Ovo je bilo mjesto i festival gdje se ne gleda ko je ko: ni po naciji, ni po vjeri, ni stranačkoj pripadnosti; ovo je festival namijenjen za druženje uz dobru zakusku, piće i zabavu. Ovo je festival za one kojima je imperativ druženje i koji žive u vijeku u kojem jesu
Kada je Mihail Fjodorovič Romanov, sin moskovskog patrijarha Filareta, zasnovao rusku carsku imperijalnu dinastiju u 17. veku i pokušao da stvori savremenu vojsku, nije mogao znati da li će 350 godina posle njega, novi moskovski vladalac Vladimir Putin imati dovoljno vlasti da izvede vojnu paradu ispred Kremlja, tvrđave Romanovih.
Ako je izvede ovog 9. maja 2023. godine, cela parada će neprekidno gledati u nebo da ne bude napadnuta ukrajinskim udarom. Ako je ne izvede, priznaće da je gotov. Bacio bi zastavu. To bi u grobu silno razljutilo Mihajlovog sina - naslednika, cara Alekseja Romanova, koji je stvorio regimente: elitnu tešku ritersku nemačku konjicu, transportnu pešadijsku konjicu – dragune (bore se i na konju i na zemlji), laku konjicu po ugledu na Poljake - husare, potom klasičnu pešadiju, i zaposlio školovane nemačke oficire. On je uz nezapamćeni uticaj evropskih vojnih profesionalaca udario temelj državnoj vojsci Rusije i odvojio je od azijatske, mongolske prošlosti.
PETAR VELIKI I PUTIN
on je oslobađao najteže kriminalce i ubice od robije, da bi stvorio banditsku vojsku zločinaca, nudeći im slobodu posle šest meseci ratovanja, ukoliko prežive masakre u Ukrajini.
Kao što je to bila i prva Miloševićeva falanga oslobođenih kriminalaca koja je 1991. godine u hrvatskom Borovom Selu u Sremu započela rat sa Zagrebom.
Kada je Petar Veliki išao da povezuje Rusiju sa Zapadom, onda je u njegovoj pratnji, nazvanoj „Veličanstvena ambasada“, išlo 250 profesionalnih dostojanstvenika koje je predvodio Nemac Franc Lefort. Tada je Petar učestvovao i na sednici engleskog parlamenta.
Zavičajni klub „Bihor“ iz Luksemburga još jednom je pokazao moć i snagu u organizaciji i okupljanju rasutih sa Balkana. Tako su i ove godine, kao i ranijih, organizovali tradicionalnu, jedanaestu manifestaciju „Susreti dijaspore u Luksemburgu“, koja je održana 30. aprila i 1. maja na fudbalskom stadionu „Viktor Maršal“ u gradu Tetanžu na jugu države. I ovaj put prostor predviđen za ovu manifestaciju bio je krcat. Na festivalu, kao i ranijih godina, bilo je i domicilnih građana Luksemburga, kao i gostiju iz drugih zemalja Evrope: Njemačke, Francuske, Belgije, Poljske, Češke, Holandije, Italije… Po slobodnoj procjeni, ove godine okupilo se više od tri hiljade posjetilaca, a sve je prošlo u najboljem redu – kako i dolikuje jednoj ozbiljnoj organizaciji kao što je ZK „Bihor“, koja godinama ne zna za promašene projekte.
I ove godine festival je pratilo izuzetno lijepo vrijeme
Više od 60 aktivista udruženja, četiri puna dana, računajući pripremu stadiona – od izlaska do zalaska sunca dali su sve od sebe kako bi okupljenim gostima priredili što bolji doček i provod na festivalu. Njihova imena, bez ikakve sumnje, ostaće urezana zlatnim slovima u analima udruženja.
Festivalu su, kao i ranije, prisustvovali zvaničnici opština Kayl/Tetange i Rumelange iz Luksemburga, te potpredsjed-
nik Vlade Crne Gore i ministar za regionalni razvoj kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović, državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Crne Gore Ismet Iko Latić, predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović, poslanik u Skupštini Crne Gore Abaz Dizdarević, kao i predstavnici drugih udruženja građana porijeklom sa Balkana. Svi oni govorili su na manifestaciji i izrazili zadovoljstvo načinom rada ZK „Bihor“, te poručili da je sveta stvar čuvati zajedništvo i građansku provenijenciju kao najvišu vrijednost svakoga društva.
Bila je to prilika i da se, pored nekoliko poznatih imena muzičke estrade sa Balkana, predstave i kulturno-umjetnička društva iz Luksemburga: KUD „Evropa“ i KUD ZK „Bihor“. Na festivalu nijesu izostala ni sportska nadmetanja: turnir u fudbalu, tradicionalni triatlon: skok udalj, bacanje kamena s ramena, nadvlačenje konopca.
Pored Bihorskog triatlona –gdje je zabilježen najduži skok udalj od 2,60 m – Džemal Pramenković, a u bacanju kamena s ramena i ove godine bio je nedostižan Tutinac Nedžad Husović, koji je kamen od 18 kg bacio 8.30 m – organizovan je i fudbalski turnir na kojem je učestvovalo osam ekipa. Pobjednik turnira u fudbalu bila je ekipa Bosna/Sandžak, koja je u finalu, poslije boljeg izvođena jedanaesteraca sa 3:2, pobijedila ekipu „Snak Palas“, a treće mjesto zauzela je ekipa ZK „Bihor“.
Na kraju turnira pehare nagrađenima uručili su predsjednik fudbalskog kluba „Union 05“ Kayl/Tetange Mersudin Mita Ličina i predsjednik ZK „Bihor“ Hamdija Rastoder Organizaciju turnira vodili su Mustafa Muhović i Zeno Rastoder. Sudija na turniru bio je Tufo Čivović Lijepo vrijeme, ni hladno ni pretoplo, bio je dodatni razlog da svijet u tolikom broju pohrli na stadion „Viktor Maršal“ u Tetanžu.
I što je posebno važno, ovo je bilo mjesto i festival gdje se ne gleda ko je ko: ni po naciji, ni po vjeri, ni stranačkoj pripadnosti; ovo je festival namijenjen za druženje uz dobru zakusku, piće i zabavu. Ovo je festival za one kojima je imperativ druženje i koji žive u vijeku u kojem jesu. Sve ostalo, bar kada je u pitanju ZK „Bihor“ iz Luksemburga, ostaje po strani i manje je važno. Ove godine festival je podržao impozantan broj sponzora –njih 129, vlasnika uspješnih preduzeća porijeklom mahom iz Bihora, Sandžaka i Crne Gore.
Moderatorka programa na festivalu bila je apsolventkinja na ekonomskom fakultetu u Arlonu/Belgija, visprena Aida Latić iz Luksemburga, porijeklom iz bihorskog sela Lagatori. Festival je, prigodnim riječima dobrodošlice, otvorio Hamdija M. Rastoder, i na kraju, zahvaljujući gostima na posjeti, poručio: „Idemo dalje! Vidimo se na sljedećim 12. Susretima dijaspore na istom mjestu“.
Razlika između Petra Velikog Romanova, sina cara Alekseja, i Vladimira Putina, nije u tome što obojica modernizuju vojsku i žele osvajanje, već je njihova razlika u tome što je Petar evropeizovao Rusiju, dok Putin vraća Rusiju u Aziju. Petar je krenuo na zapad da donese u Moskvu i Sankt Petersburg evropsku arhitekturu, urbanizam i umetnost, a Putin ide na istok, u Mongoliju, da tamo podigne šator, jurtu, umesto opere koju je srušio u Marijupolju, u Ukrajini.
Petar je stvorio mornaricu sastavljenu od seljaka oslobođenih od kmetstva i obavezao ih na službu od 25 godina.
A i njihovu decu je oslobodio od kmetstva, i proizvodio ih je u niži oficirski rang, i krenuo ka delimičnoj anti-aristokratskoj „narodnoj“ vojsci. A Putin je učinio drugo,
Putin to ne može, njemu je zabranjeno da ode u gotovo bilo koju evropsku zemlju – sem u Srbiju i evropski Istanbul, dok je za njim izdata i poternica haškog Međunarodnog krivičnog suda zbog otimanja ukrajinske dece od roditelja i njihovom nasilnom deložacijom po ruskim porodicama radi odnarodnjavanja. I to je nesporno. Kada je Petar ratovao sa Švedskom da izbije na Baltik, onda su ga vojnici mogli videti kako je na brodu pocepano odeven kao običan oznojani mornar i ide, kao i oni, gore po konopcima na jedrima – i rizikuje život, videli su ga u komandnoj uniformi, videli su ga sa kovačkom kožnom keceljom na prsima i sa rukavicama od kože kako iz vatre vadi gvožđe i čekićem ga kuje, i videli su ga kako sa kuvarima priprema hranu za vojnike i prvi je kuša, i videli su ga kako spava pored svojih mornara, tobdžija i pešadinaca. Nema vojske koja ne voli takvog komandanta.
Putin nije ništa od toga. On se krije u hodnicima Kremlja, niko sa njim ne sme da se rukuje, on ne sme da priđe stranim akreditovanim ambasadorima bliže od trideset metara, on govori pred narodnim saborom u Kremlju
Ne bi li to paradiranje bila groteska zbog Putinovog rušenja svih onih gradova u južnoj Ukrajini koje je osnovao veliki knez Potemkin, na zapovijed svoje ljubljene Katarine Velike? Putin je uništio i njegov Herson i njegov Marijupolj. Zamislite da uništi i njegovu divnu Odesu i čuveno stepenište koje je ovjekovječio Ezenštajn u svom lmu „Krstarica Potemkin“
na dalekoj bini usamljen od njih, on tajno odlazi na front da ga što manje vojnika vidi a deli im odlikovanja u bezbednoj Moskvi - ne na frontu, niko nije siguran da li razgovara sa njim ili sa dvojnikom, i obraća se Rusima na kontrolisanoj televiziji da ga nijedna majka ne može pitati „a gde mi je sin“.
Možda će Putin ponoviti Petra jedino u dužini rata. Petar se tukao 21 godinu sa Šveđanima dok nije stigao do baltičkog cilja, a koliko će Putin ratovati sa Ukrajinom, to niko ne zna, ali pre Parade pobede 9. maja, neće prestati. To ne znači da rat sa Ukrajinom Putin ne može da izgubi. I Petar je izgubio u Moldaviji rat sa Turskom 1713. godine, usred sukoba sa Švedskom. A Putin se nije zavadio samo sa dve države, kao Petar Veliki: osim sa Ukrajinom zavadio se sa pola sveta.
I ako išta vojska mrzi, onda je to svetski rat na dva fronta .
KNEZ
U jednoj proceni Rusa je knez Pavle Karađorđević bio u pravu.
Smije li Putin na paradu 9. maja njemačkim korakom i njihovom zbijenom vojničkom formacijom?
Bilo bi podjednako porazno da zbog prijetnje od ukrajinskog napada otkaže paradu, kao što bi bilo nečuveno i da je održi pred praznim tribinama ili sa statistima za filmski žurnal. A bila bi katastrofa da na tribinu pošalje dvojnika. Što bi ova parada značila poslije neuspjeha Moskve da okonča rat u Ukrajini poslije željenih nekoliko dana invazije prošle godine? Ta bi parada bila zloupotreba vojne slave Rusije i žrtava koje je ruski narod podnio za svoju slobodu, na svojoj teritoriji, u svim prethodnim ratovima
Mnogi u našem narodu to ne bi želeli da znaju, jer se suprotstavlja propagandnoj predstavi srpskih nacionalista da su nam Rusi krvni, večni istorijski saveznici, i da će za nas srećno da ginu. Posebno Putin. I protivi se navodnoj spremnosti Srba i Crnogoraca da pevajući odu za Ruse u rat kad god se ovima to prohte. Kaže knez Pavle 1940. godine, u decembru mesecu, za ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova i njegovu politiku iz Prvog svetskog rata: „ Rusija nije nikada bila na našoj strani. Nikola II, Bog da ga oprosti, nije nas voleo, niti bio na našoj strani. Mi smo 1914. bili u liniji ruske politike, to je sve“.
Rusi su nas koristili za svoje ciljeve. O tome je govorio i dr Stojan Novaković, ambasador Kraljevine Srbije u Rusiji za vreme svojih petrogradskih godina od 1900. do 1905. godine, iako je sa ministrom spoljnih poslova Carevine, grofom Lamsdorfom, učinkovito sarađivao.
KRALJEVINA
JUGOSLAVIJA
ZABRANJUJE RUSKE
KNJIGE
A koliko je kraljevska vlada Jugoslavije, koju su ubedljivom većinom činili Srbijanci (nema u njoj delegiranih Crnogoraca) držala do prijateljstva sa Rusijom govore naše brojne carinske konfiskacije naučne literature i umetnina iz SSSR-a koje su krenule ka nama posle priznanja vlade SSSR-a 1940. godine i čestitke kneza Pavla predsedniku vlade SSSR-a Mihailu Kalinjinu povodom godišnjice Oktobarske revolucije iz 1917.godine.
Otežavali smo rad Društva
prijateljstva Sovjetskog Saveza, konfiskovali smo na stotine naučnih knjiga iz različitih oblasti ali ne i Mičurinovih primeraka knjiga iz njegovih genetskih istraživanja, zabranili smo dokumentarni film o uspešnom preletanju sovjetskih aviona preko Arktika, zabranili smo sovjetski film o Manerhajmovoj odbambenoj liniji između Finske i Rusije na kojoj je sovjetska vojska tragično tučena u ratu 1939-1940. godine – a Rusi to obrnuto prikazivali, zabranili smo i filmove ruske emigracije kod nas „Ninočka“ i „Put u raj“ , iako smo njihovu emigraciju udomili. Nevoljeni, i gotovo omrznuti, član jugoslovenske vlade, jezuita iz Slovenije, dr Anton Korošec, je povodom toga u novembru mesecu 1940. godine rekao: „Ako vidim na filmu sovjetsku travu, ja ću je zabraniti“.
Umro je mesec dana kasnije. A sahranjen je sa Karađorđevom zvezdom kojom ga je knez Pavle odlikovao 1938. godine.
RUSKI NJEMAČKI
PARADNI KORAK
Kada gledate ruski formacijski paradni korak na Crvenom trgu u Moskvi, vi, u stvari, posmatrate prusko marširanje koje je krajem 18. veka zaveo princ Leopold
Prvi iz dvora Anhalt-Desau, a u Rusiji ga usvojio između 1796. i 1801. godine car Pavle
Prvi Petrovič, sin Katarine Velike
Njega su ruski Prusi i domaći dvorjani dokrajčili u atentatu, ali njihov marševski korak u kvadratnoj formaciji živi do danas, i to ne samo u Rusiji, već i širom sveta. Neobični svečani korak se zove
„ guščiji korak“, i on ide visokim podizanjem prave noge pre nastupa formacije zgusnutih vojnika kojom su nekada pruski soldati napadali protivničke redove pre nego što su ih puške muskete naterale da se pojedinačno kreću. Sigurno ćete odmah prepoznati „guščiji korak“ na otvaranju moskovske parade po sporom teatralnom postavljanju stražarnih vojnika ispred svečane lože – „Stechschritt“, a čvrsto prusko formacijsko marširanje Rusa ćete posmatrati čim pešadija krene napred.
I vojska i policija u Crnoj Gori i Srbiji imitira ovu prusku koreografiju na paradi. Nije naša. Možda ovo nismo morali da istaknemo za nas, ali nismo odoleli želji da Ruse ne podsetimo da im je parada pore-
klom nemačka, i „guščiji korak“ i formacija.
PUTIN NA PARADI PROTIV POTEMKINA
Sme li Putin na paradu 9. maja nemačkim korakom i njihovom zbijenom vojničkom formacijom? Bilo bi podjednako porazno da zbog pretnje od ukrajinskog napada otkaže paradu, kao što bi bilo nečuveno i da je održi pred praznim tribinama, ili sa statistima za filmski žurnal. A bila bi katastrofa da na tribinu pošalje dvojnika. Šta bi ova parada značila posle neuspeha Moskve da okonča rat u Ukrajini posle željenih nekoliko dana invazije prošle godine? Ta bi parada bila zloupotreba vojne slave Rusije i žrtava koje je ruski narod podneo za svoju slobodu, na svojoj teritoriji, u
svim prethodnim ratovima. Osim ovoga, ne bi li to paradiranje bila groteska zbog Putinovog rušenja svih onih gradova u južnoj Ukrajini koje je osnovao veliki knez Potemkin, na zapoved svoje ljubljene Katarine Velike? Putin je uništio i njegov Herson i njegov Marijupolj. Zamislite da uništi i njegovu divnu Odesu i čuveno stepenište koje je ovekovečio Ezenštajn u svom filmu „Krstarica Potemkin“! Njegove epske scene na tom stepeništu iz ruske revolucije 1905. godine se izučavaju na svim filmskim akademijama. Čak su ih i nacisti kopirali, u propagandnom filmu Leni Rifenštal iz 1934.godine – „Trijumf volje“, kada je prikazala Hitlerov nirnmberški miting SA trupa. Kako bi to razaranje Putin Rusima objasnio? Uspomenu na Potemkina je jedino smeo da napadne, iz mržnje, pomenuti Katarinin sin, car Pavle Prvi, kada je naredio još pre krunisanja da se iz Potemkinovog groba u M anastiru Golija u Jašiju izbaci i razbaca njegovo balsamovano telo. Ipak je njegov deo sačuvan i položen 1791. godine u Katedrali Sv. Katarine Aleksandrijske u Hersonu, koju je oštetio Putin 2022.godine.
rodični drugopozivci iz nacionalnih manjina, Rusi iz neuticajne provincije i vagnerovski banditi. I tamo su bili profesionalni oficiri. Omladinu iz Moskve, Sankt Peterburga i Jekaterinburga nije smeo da dira osim onih koji su upravo tada služili redovni vojni rok. Ako je tačno da je po aprilskim „iscurelim“ podacima iz Pentagona Putin izgubio između 189.500 i 223.000 vojnika i dve hiljade tenkova od prošlog februara do danas, onda je on satro ne samo celu vojsku sa kojom je krenuo u rat, već satire i novu. Iz te stare vojske, osim ponekog preživelog i invalida, niko drugi neće doći na paradu.
Ko će doći? Doći će malobrojni povučeni vojnici sa fronta, tekući kadeti i studenti, nova generacija na odsluženju vojnog roka i oficiri. Bude li na čelu marševskih formacija mnogo poludebelih i ostarelih pukovnika, onda ćemo znati da je prethodna mlađa generacija oficira u grobu ili penzionisana zbog nesposobnosti.
PARADA STRAHA I
NEPRAVDE
Razlika između Petra Velikog Romanova, sina cara Alekseja, i Vladimira Putina, nije u tome što obojica modernizuju vojsku i žele osvajanje, već je njihova razlika u tome što je Petar evropeizovao Rusiju, dok Putin vraća Rusiju u Aziju. Petar je krenuo na zapad da donese u Moskvu i Sankt Petersburg evropsku arhitekturu, urbanizam i umjetnost, a Putin ide na istok, u Mongoliju, da tamo podigne šator, jurtu, umjesto opere koju je srušio u Marijupolju, u Ukrajini
Po padu Hersona, izvadio je Potemkina iz groba i odneo ga u Rusiju. Gde, ne znamo. Odneo je i gradski spomenik Potemkinu iz 2003. godine. Ni to ne znamo gde je. Potom je izgubio Herson , Ukrajinci su ga povratili.
KO ĆE NASTUPITI
NA PARADI
Putin nije poslao kadete i studente vojnih akademija na front.
Tamo su uglavnom poslati po-
Samo neki nerazuman i pritisnut Putinov saveznički predsednik može da mu dođe na paradu i ublažava mu strah od ukrajinske diverzije. Da li bi Lukašenko smeo da dođe, šta mislite? A „publika“ će biti od mobilisanih članova vojnih i policijskih porodica, proverenih do gaća. Nije nemoguće da Putin istera i moskovskog patrijarha Kirila na tribinu i izloži ga podsmehu ako negde pukne i dečiji balon. Ko god tamo bio iskriviće vrat od gledanja na nebo. Putin je već krajem aprila zatvorio Crveni trg za šetače i turiste. Trg je pust. Boji se diverzije. A nebo će mu čuvati sva protivavionska sila koju ima. To mu neće zatrti strah od atentata, on zna da je postao lični cilj ukrajinske vojske. Ako je tačno da je prošle godine početkom rata poslao odred komandosa da ubiju Zelenskog, a ovi bili pobijeni i onemogućeni, onda je shvatljivo zašto sada tajno živi i hoda leđima uza zid. I svako među nama je bar jednom tokom života osetio kako izgleda teskoba u grudima i kratak dah. Putin je postao begunac od međunarodne pravde. Politički je veoma loše što svoju krivicu prebacuje propagandom na ceo ruski narod ubeđujući ga da ima pravo na kolonijalnu invaziju. Mi, mnogi među nama, ne volimo Ruse na taj način. Mi ih, gotovo nerazumljivo, volimo kao da su nam očevi slovenstva – a nisu, svi smo mi očevi slovenstva. Nije njihov jezik stariji od našeg. Putinova parada će biti vojna manifestacija političke nepravde i državničke nezrelosti kremaljske elite. Ostavimo granice na miru, ne proterujmo osvajačkim nacionalizmom jedni drugima domaće narode, i u popustljivosti osigurajmo zajednički mir. Ako to u Evropi ne možemo, onda ćemo malo kome vani biti primer za ugled.
PODGORICA - Britanski
kralj Čarls Treći i kraljica Kamila krunisani su juče u Vestminsterskoj opatiji u Londonu. To je prva ceremonija krunisanja u Velikoj Britaniji za oko 70 godina.
Kako prenosi BBC, tokom ceremonije krunisanja, koju je vodio nadbiskup Kanterberija, viši biskup Engleske crkve, Čarls je krunisan istorijskom krunom Svetog Edvarda, čime je postao 40. britanski monarh koji je položio tradicionalnu zakletvu na vjernu službu. Kraljica Kamila nosila je modifikovanu verziju krune kraljice Marije
Čarls Treći je stupio na tron prošlog septembra nakon smrti kraljice Elizabete Druge, njegove majke koja je dugo vladala, jedinog monarha kojeg je većina živih Britanaca uopšte poznavala.
Na ceremoniji, Čarlsu su uručeni kugla i žezlo koji predstavljaju njegov vjerski i moralni autoritet.
Čarls se zakleo na posebnoj Bibliji da će upravljati ljudima pravdom i milosrđem i podržavati crkve ustanovljene zakonom.
Začule su se fanfare, zazvonila su zvona opatije, a topovski pozdrav ispalila je kraljevska konjička artiljerija.
Uz milione ljudi koji su izašli na ulice da prisustvuju spektaklu, više od 2.200 uglednih ličnosti, uključujući članove kraljevske porodice, predstavnike iz 203 zemlje i oko 100 šefova država, prisustvovalo je događaju. Ceremoniji krunisanja je prisustvovao i crnogorski predsjednik Milo Đukanović sa suprugom.
Tim povodom Đukanović je na Tviteru juče saopštio da je velika čast predstavljati Crnu Goru na ceremoniji krunisanja Njegovog Kraljevskog Veličanstva Čarlsa Trećeg i kraljice Kamile. Ovaj događaj je, prema njegovim riječima, simbol tradicije i istorijskog trajanja Velike Britanije i njegovog značaja u savremenom svijetu. - Čestitke i ovim putem - poručio je Đukanović. S. P.
BEOGRAD – U tišini uz svijeće, cvijeće i bijele balone kolone đaka i građana ispratili su stradale žrtve masovnog ubistva počinjenog 3. maja u OŠ ,,Vladislav Ribnikar“ u Beogradu.
Od devet poginulih u ovom strašnom događaju, četiri učenika i radnik obezbjeđenja Dragan Vlahović sahranjeni su u subotu – dok će ostali po-
ginuli biti sahranjeni narednih dana.
Građani i dalje odaju poštu tragično stradalim đacima ispred škole ,,Vladislav Ribnikar“ gdje ostavljaju svijeće i cvijeće i čekaju u redu da se upišu u knjigu žalosti. Iako su sjećanja na počinjeni zločin još uvijek svježa djeca će u ovu školu krenuti u srijedu, 10. maja. Prvo će za mlađa odjeljenja biti organizovan bo-
ravak, dok je preporuka stručnih timova da se u ostalim razredima prva dva dana govori o tragediji koja se dogodila.
Malo orašje
U istom danu sahranjene su i žrtve krvavog pira Uroša Blažića. Za pet mladića iz sela Malo Orašje organizovana je zajednička sahrana uz neprestanu zvonjavu crkve. Najmlađi je imao 15 a najstariji 21 godinu.
U akciji suzbijanja nasilja širom Srbije privedeno je šest, a pritvoreno četiri maloljetnika koji su na društvenim mrežama veličali i odobravali ubistva koje je počinio maloljetnik Kosta Kecmanović u OŠ ,,Vladislav Ribnikar“ 3. maja.
U Novom Sadu je trojici maloljetnika od 15 i 16 godina određen pritvor do 30 dana zbog sumnje da su učinili krivično djelo izazivanje panike nereda i ugrožavanje sigurnosti. Oni
KIJEV – Dopisnik FT-a Kristofer Miler podijelio je video na kojem ruske snage napadaju grad Bahmut zapaljivim oružjem. Video su prvobitno objavile ukrajinske snage za specijalne operacije.
-Bahmut sada. Neprijatelj nastavlja uništavati grad i mi ga nastavljamo braniti! – napisali su. Žestoki sukobi vodili su se u petak u istočnoj Ukrajini, a najžešće bjesne oko Bahmuta i Marjinke, objavio je ukrajinski glavni štab u svom dnevnom izvještaju o situaciji, prenosi Hina.
-Samo na ta dva fronta odbije-
su na društvenim mrežama objavljivali prijeteće poruke i slike oružja koje će navodno donijeti u školu. Kod jednog od njih u kući je pronađena replika automatske puške.
U Laćarku pored Sremske Mitrovice priveden je dječak od 14 godina jer na društvenoj mreži okačio sliku Koste Kecmanovića i rekao da će uraditi isto što i on.
U Beogradu je na informativni razgovor privedena
Četiristo
devojčica koja je na Tik-toku snimala sebe, ismijavala masakr u OŠ ,,Vladislav Ribnikar“ i veličala njegovog počinioca. Pošto se radi o mlađoj maloljetnici protiv roditelja će nadležni podnijeti odgovarajuće prijave.
U Nišu je maloljetniku od 17 godina određen pritvor do 30 dana jer je na Instagramu najavio da će u toku dana biti ubijeno više od 30 osoba. On se tereti za krivično djelo izazivanje panike i nereda.
no je gotovo 30 ruskih napada – navodi se u izvještaju. Dodaje se da su teške borbe takođe vođene kod Limanska. Ruske snage nastoje u potpunosti da osvoje Bahmut do 9. maja, tvrdi ukrajinski vojni vrh, prenosi Al Džazira.
Za Moskvu bi to bila važna pobjeda jer na taj datum slavi Dan pobjede nad nacističkom Njemačkom. Četrdeset pet ratnih zarobljenika vratilo se u Ukrajinu, rekao je
vođa ukrajinskog predsjedničkog kabineta Andrij Jermak na svom Telegramu.
-Sjajne vijesti danas. Vraćamo kući 45 naših ljudi. 42 muškarca i tri žene branitelja Azovstala – rekao je Jermak, misleći na čeličanu Azovstal, koja je sedmicama bila posljednja velika blokada u ukrajinskom gradu Marijupolju nakon ruske agresije. -Zarobljenici koji se vraćaju uključuju 35 vojnika i nared-
Oni su stradali samo dan nakon ubistva djece iz Beograda, kada je Blažić iz automstke puške pucao po selima bez ikakvog razloga i ubio osam a ranio 14 osoba. Preostale tri žrtve biće sahranjene u selu Dubona gdje su i živjele.
PoVrijeđeni - Prva i najbolja vijest je: jedan 13-godišnjak je pušten na kućno liječenje, rekao je prof. dr Milika Ašanin govoreći o stanju povrijeđenih iz škole. Međutim, jedan dječak i jedna djevojčica
su i dalje u kritičnom stanju. Nastavnica istorije je dobro i čeka se mikrohirurška intervencija na šaci, a neizvjesno je i da li će jednoj djevojčici biti potrebna ortopedska intervencija.
Govoreći o stanju povrijeđenih žrtava koje su stradale u okolini Mladenovca Ašanin je sa detaljnim opisom povrijeđenih rekao da su tri osobe u kritičnom stanju, dok je ministarka zdravlja Danica Grujičić obišla povrijeđene u smederevskoj bolnici među kojima nema životno ugroženih. V. CVejić
Zbog ubistva osam i pokušaja ubistva 12 osoba Urošu Blažiću iz sela Dubona određen je pritvor, saopštilo je Više javno tužilaštvo u Smederevu. On je pucao iz automatske puške i pištolja i pritvoren je do 30 dana da ne bi uticao na svjedoke, zbog uznemiravanja javnosti i da ne bi ponovio krivično djelo.
Tužilaštvo navodi da je kod Blažića pronađena veća količina oružja i municije prilikom pretresa kuće, i da je neovlašćeno koristio tuđi automobil, prijetio bombom taksisti i putnici koja je bila u taksiju i prinudio taksistu da ga vozi.
Navodi se i da je Blažić priznao sve za šta je osumnjičen i da je rekao da je pucao da bi zaplašio stanovništvo.
Ukrajinu
nika, plus 10 časnika – dodao je Jermak.
Jermak u objavi nije naveo detalje o tome kako je Ukrajina osigurala njihovo oslobađanje, ali razmjene zatvorenika između Rusije i Ukrajine povremeno su se dešavale tokom sukoba.
Ruska PVO oborila je iznad Krima ukrajinsku balističku raketu, saopštio je lider Krima Sergej Aksjonov Kako je rekao, raketa je ispaljena iz raketnog komplek-
sa ,,Grom 2“. Nema oštećenih objekata. Ovo je drugi potvrđeni slučaj obaranja rakete iz sistema ,,Grom“ iznad Krima, prvi je bio u aprilu. Rusija još nije zadovoljna kako se rješava pitanje ruskog izvoza poljoprivrednih proizvoda kao dijela crnomorskog sporazuma o žitu, izjavio je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergeja Veršinjina nakon posljednjih razgovora s visokim zvaničnikom UN-a.
BEOGRAD - Nama su naša djeca proglasila rat. Oni pucaju po nama. Ako smo mi u ratu sa našom budućnošću mi smo taj rat izgubili ako ne shvatimo da odmah moramo da mijenjamo zakonodavstvo i otklonimo uzroke problema - kaže dr Darko Trifunović, profesor na Fakultetu za bezbjednost za Pobjedu – komentarišući nasilje na mrežama koje je eskaliralo nakon tragedije u OŠ ,,Vladislav Ribnikar“ u Beogradu kroz podršku maloljetniku koji je ubistva počinio.
ProPusti
Prema njegovim riječima školama su potrebni sertifikovani menadžeri bezbjednosti i provježbavanje situacija koje nose bezbjednosne rizike.
- To se može uraditi i u okviru postojećih predmeta i da se na tome radilo ranije možda bi neko dijete bilo spašeno. Znalo bi kako da se postavi u talačkoj i terorističkoj situaciji: da ne gleda u oči onom ko puca, da se odmah skloni - objašnjava Trifunović i posebno naglašava da bi se ,,kroz sistem vježbi sa djecom razvio osjećaj šta je dobro a šta ne, ko je pozitivan lik a ko negativan“.
- Kada se desilo ovo u OŠ ,,Vladislav Ribnikar“ cijelu noć su ga njegovi vršnjaci hvalili ga kao pozitivnog lika - upozorava Trifunović.
VerteroV sindrom
Govoreći o novim mjerama Vlade Srbije za suzbijanje nasilja on ocjenjuje da su one
namijenjene za rad sa posljedicama i da je osnovna stvar otklanjanje uzroka nasilja, jer represivna mjera dovodi do momenta: mi protiv njih (djece).
- Nijesmo čuli da se ijedna Vladina mjera bavi demotivacijom, niti je bilo ko od stručnjaka koji je objašnjavao šta se desilo objasnio - šta je Verterov i mutiran Verterov sindrom - ističe Trifunović i pojašnjava da je Verterov sindrom kada se preko javnih medija plasiraju slike samoubistva i onda se povećava broj samoubistava, a mutiran Verterov sindrom je kada eksplicitne slike nasilja itd. plasirate preko televizije i drugih sredstava komunikacije.
- U Srbiji su određeni mediji sa nacionalnim frekvencijama upravo to radili: glorifikovali očiglednu agresiju Rusije, prikazivali zločine, a to agresivno nasilje su komentarisali osuđeni ratni zločinci. Oči-
- Dozvolili smo da školsko dvorište bude preoteto od organizovanih kriminalnih grupa, koje se u Srbiji nazivaju navijači, a zapravo su kriminalne bande koje švercuju kokain, heroin i narkotike. Naše kolege sa Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja utvrdili su da je svako sedmo dijete u školi narko diler – hipotetički onda je svako drugo korisnik narkotika. Ako to nije bilo dovoljno
zvono za uzbunu ne znamo šta jeste. Ako je droga ušla u škole i školska dvorišta logično šta se dalje dešava: uz drogu ide i oružje, prostitucija i svi mogući oblici nasilja. Međutim, očigledno o tome nije imao ko da vodi računa. Škole smo otvorili za pripadnike stranih službi i plaćenike, dozvoli smo da u njih ulazi rusko ministarstvo odbrane i organizacije pri njemu koje reklamiraju Z simbole koji su simboli
gledno je da u Srbiji ne postoje institucije koje će to da prepoznaju i prema takvim prijetnjama primijene zakonske mjere - kaže naš sagovornik.
uPozorenja
Kristijan Golubović, osuđivani kriminalac, je u školi, u školskim dvorištima su nacrtane slike Vagnera i mrtvačke glave, djeca kao heroje slave klince koji su poginuli u obračunima. Srbija je jedina država u Evropi u kojoj se desio ovakav oblik nasilja, Srbija je jedina država u Evropi koja i dalje do kraja ne osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu, veliki broj naših građana podržava zločine i zločince koji su tamo. Da li tu postoji veza, ne znamo ali uvijek postoji druga strana - naglašava Trifunović i kaže da je zakonodavstvo odgovorno što je potpuno ignorisan problem nasilja u školama - Mi smo apsolutno razvaljen sistem u kome radi ko šta hoće i nemamo nikakvu kontrolu šta djeca rade na društvenim mrežama. Nijesmo kod djece izgradili osjećaj šta je dobro i šta nije, sve smo propustili i dobili smo ovo što smo dobili. Sada se primjenjuje represija koja je neophodna u ovom trenutku, ali mora se raditi i na demotivaciji djece za bilo kakav vid nasilja. Više me plaši nemoć, neznanje i nepoznavanje materije od onih koji bi to trebalo da prepoznaju nego sve drugo. Cio život se bavim bezbjednošću i ovo se neće zaustaviti tek tako - jer represivne mjere donose određene rezultate ali ne rješavaju problem - kaže Trifunović
Trifunović podsjeća da je 13. februara Institut za bezbjednosne studije organizovao konferenciju „Bezbjednost u školama“ i ukazao da su bile naznake da će se ovo desiti pošto dojave o bombama u školama nikada nijesu otkrivene. - Izvlačenje stolice profesorki u Trsteniku, koja umalo nije ostala invalid, nije kažnjeno kao ni višegodišnje vršnjačko nasilje. Kristijan Golubović, osuđivani kriminalac, je u školi, u školskim dvorištima su nacrtane slike Vagnera i mrtvačke glave, djeca kao heroje slave klince koji su poginuli u obračunima. Imate ljude koji otvoreno govore da je Rusija izvšila vojno policijsku operaciju u Ukrajini a državni stav Srbije
ruske agresije na Ukrajinu. Dozvoli smo da se djeca od 10 do 12 godina treniraju po zločinačko terorističkim kampovima koje su vodile ruske organizacije Enoti i Vagner. Šta će se desiti sjutra kada jedno takvo dijete, koje je prošlo tu obuku, dobije jedinicu iz matematike? Znamo da u okviru te obuke oni su obučavani da rukuju automatskim puškama, bombama i prošli su jedan dio kompletne vojne obuke -upozorava Trifunović
je da je to agresiija i stvar čitavog svijeta. Srbija je jedina država u Evropi u kojoj se desio ovakav oblik nasilja, Srbija je jedina država u Evropi koja i dalje do kraja ne osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu, veliki broj naših građana podržava zločine i zločince koji su tamo. Da li tu postoji veza, ne znamo ali uvijek postoji druga strana - naglašava Trifunović i kaže da je zakonodavstvo odgovorno što je potpuno ignorisan problem nasilja u školama. Ističe da je Srbija dozvolila da zakonodavstvo bude potpuno izokrenuto i da nevladine organizacije, koje je mahom finansirala Ambasada SAD, određenim pritiskom promijene zakonodavstvo koje se odnosilo na položaj djeteta. - U okviru tog zakonodavstva dijete ima sva prava a nema nikakvu obavezu. Dijete može da prijavi roditelja, što je apsolutno suprotno našoj tradiciji, praksi, kulturi a školska vrata i dvorišta smo otvorili i pustili da nam po njima radi ko šta hoće - ukazuje Trifunović.
V. CVejićKad činjenice i uvjerljiva istorijska svjedočanstva govore o tome da je srpska žandarmerija, pod firmom Kraljevine SHS, zapalila porodicu Petra Zvicera u Cucama i da je u njegovoj kući u selu Rokoči, pored drugih članova Petrove familije tada izgorjela i majka sa đecom (Petrova žena i đeca) - ne mogu da ospore - velikosrpski agitatori i propagandisti, koji su u nezboru sa istinom, oni pribjegavaju načinu stalnog ponavljanja i eksploatisanja, montiranih, namještenih i namjerno fabrikovanih laži, koje su sračunate samo radi pokušaja prikrivanja tog zločina i naročito i još više radi namjere prikrivanja stvarnih njegovih nalogodavaca i počinitelja.
Stoga, zagovornici krivotvorina, koji su ovih dana izuzetno medijski aktivni, hoće da taj organizovani državni zločin ondašnje žandarmerije Kraljevine SHS (pod upravom Beograda i dinastije Karađorđević i vlade kojom su upravljali vodeći srpski političari), pripišu nekoj bezimenoj seljačkoj, lokalnoj rulji, navodeći da je to ona uradila i to zato što je komitska („odmetnička“) grupa Petra Zvicera na prostoru Katunske nahije presrela poštu Kraljevine SHS i oduzela, odnosno, opljačkala „državni novac“ namijenjen za penzije i invalide, itd. To je naprosto gruba neistina i podmetanje vezano za stvarni motiv zločina nad porodicom Zvicer i izmišljanje njegovih izvršilaca i naredbodavaca.
IstorIjskI dokazI Zločin u Cucama je u noći između 24. i 25. aprila 1923. godine počinila srpska žandarmerija, odnosno, žandarmerija Kraljevine SHS, pod vođstvom majora Dragutina I. Kecmanovića, tadašnjeg komandanta žandarmerije na Cetinju, a ne nikakvi lokalni ili plemenski izmišljeni „osvetnici“ i „pobješnjela“ masa seljaka.
O tome postoje brojni relevantni istorijski dokazi, koji pouzdano obaraju obmane onih koji pokušavaju zločin srpske žandarmerije, počinjen pod okriljem države KSHS, pripisati nekim drugima, da bi sakrili stvarne njegove naredbodavce i izvršioce.
„Crnogorska narodna omladina“ je 1937. godine, na godišnjicu slavnog ali krvavog
Nepodnošljiva lakoća obmana radi prikrivanja stvarnih naredbodavaca i izvršilaca zločina u Cucama nad porodicom Petra Zvicera 1923. godine
Zločin u Cucama je u noći između 24. i 25. aprila 1923. godine počinila srpska žandarmerija, odnosno, žandarmerija Kraljevine SHS, pod vođstvom majora Dragutina I. Kecmanovića, tadašnjeg komandanta žandarmerije na Cetinju, a ne nikakvi lokalni ili plemenski izmišljeni „osvetnici“ i „pobješnjela“ masa seljaka
Milovan džaković, raniji inspektor Ministarstva unutrašnjih djela Kraljevine SHS, a od 1922. do 1928. veliki župan Zetske oblasti KSHS, na velikom cetinjskom „odmetničkom procesu“ (suđenje velikoj grupi crnogorskih ustanika i komita) na sudu svjedočio je 5. aprila 1926. Pored ostalog rekao je da je crnogorska vlada u emigraciji, na čijem se čelu nalazio jovan s. Plamenac ucijenila glave majora Stranjakovića i Kecmanovića na po 30.000 dinara, odnosno, da je crnogorska vlada, koja se tada nalazila u Italiji, obećala tu sumu onome ili onima koji uspiju ubiti majora kecmanovića i majora stranjakovića
stratišta, brojnih ubistava, ranjavanja i hapšenja nevinih Crnogoraca na Belvederu kod Cetinja, 26. juna 1936. godine, uputila crnogorskom narodu Proglas, u kome je navela, između ostalog i ovo: „Potsjećajući crnogorski narod na ovaj mučki zločin beogradskih vlastodržaca, crnogorska omladina, koja se iskreno bori za dobro svoga naroda i kojoj teško padaju sva bezakonja i zločinačka djela srbijanskih bankara i đenerala, ne može a da se ne sjeti niza drugih zločina od 1918. godine na ovamo. Ko se ne sjeća mučeničke smrti majke, žene i djeteta narodnog borca Petra Zvicera, koje su srbijanski žandari zatvorili u kuću i u njoj žive zapalili? Ko se ne sjeća mučkog ubijstva narodnog borca Šćepana Mijuškovića, koji je, sav izmrcvaren, bačen u jamu nedaleko od Nikšića, gdje je poslije nekoliko dana pronađen? Zar da ne potsjetimo Crnogorce na ubijstva nekoliko narodnih boraca prilikom tobožnjeg bjegstva iz cetinjskog istražnog zatvora? Zar možemo da zaboravimo na stotine političkih osuđenika iz Crne Gore, koji su godinama čamili po jugoslovenskim tamnicama, a mnogi još i danas čame? Zar da se ne sjetimo velikog narodnog junaka Petka Miletića, koji
je mjesecima mučen u zloglasnoj beogradskoj Glavnjači i bez ikakvih dokaza osuđen na 7 godina robije? Naša nabrajanja bila bi beskonačna, jer je sve mučke i gnusne zločine beogradskih vlastodržaca nemoguće nabrojiti. Ubistva, mučenja, progoni i slanja na robiju nevinih radnika, seljaka i školovanih ljudi; bestidna pljačka siromašnog naroda Crne Gore; potpuna nacionalna obespravljenost Crnogoraca – to je bilans rada sviju protivnarodnih režima od 1918. godine na ovamo“. Znameniti istoričar prof. dr Radoje Pajović, koji je bio višedecenijski naučni savjetnik u Istorijskom institutu Crne Gore, na naučnom skupu, održanom u Podgorici januara 2019, povodom jubileja 100. godišnjice od podizanja Božićnog ustanka (1919), eksplicitno je naveo utvrđenu i provjerljivu istorijsku činjenicu da je srpska žandarmerija izvršila svirepi zločin u Cucama u selu Rokoči u noći između 24. i 25 aprila 1923. godine – ubijanje i spaljivanje porodice Zvicer i da su tada spaljena i đeca crnogorskog komite Petra Zvicera. Dr Radoje Pajović decidirano tvrdi „da su srpske trupe i žandarmerija izvršili nekoliko monstruoznih zločina – ubacivali u zapalje-
ne kuće živu čeljad, među kojima i đecu (porodica komite Petra Zvicera)“.
teror
Dr Radoje Pajović je, na navedenom naučnom skupu, pozivajući se na verifikaciju utvrđenih i vjerodostojnih činjenica, sa stanovišta istorijske nauke, govorio o bespravnom uništenju nezavisne Crne Gore (1918); o masovnom, brutalnom, teroru nad crnogorskim narodom i rodoljubima koji su pružili otpor likvidaciji Crne Gore i njene slobode i njihovim porodicima, odnosno, Crnogorcima koji su se politički i oružano borili protiv izvršene velikosrpske nasilne aneksije Crne Gore Srbiji; tragediji i zločinima počinjenim, pod okriljem beogradskih vlasti i njenih saveznika, saučesnika, nad Crnom Gorom i crnogorskim narodom. Dr Pajović je, između ostalog, istakao, konstatovao i sljedeće:
„Ovdje bih izdvojio set pitanja koja je nauka verifikovala i koja nijesu sporna. Na primjer nije sporno:
- da Podgorička skupština nije bila ni legalna ni legitimna;
- da Podgorička skupština nije bila izraz volje crnogorskoga naroda;
- da su Crnu Goru, uz francuske, italijanske i engleske, oku-
pirale srpske trupe i uspostavile policijski režim;
- da su srpske trupe omogućile održavanje Podgoričke skupštine i primjenu njenih nelegalnih i nelegitimnih odluka;
- da su srpske trupe učestvovale samo u oslobođenju Podgorice (zajedno sa crnogorskim komitima i crnogorskim ustaničkim jedinicama), dok su ostale crnogorske gradove oslobodile crnogorske ustaničke jedinice, a iz nekih gradova austrougarske trupe su se povukle bez borbe;
- da su, poslije oslobođenja Crne Gore, srpske trupe razoružale crnogorske komite i crnogorske ustaničke jedinice, kako eventualno ne bi ometale realizaciju daljih planova;
- da su srpske trupe bile jačine divizije, oko 9.000 ljudi, a ne 500 kako se negdje kaže;
- da su uoči održavanja Podgoričke skupštine srpske trupe spriječile povratak u Crnu Goru kralja Nikole i njegove vlade i crnogorsku političku elitu, koja se vraćala iz zarobljeničkih logora, među kojima je bilo oko 9.500 logoraša, a među njima je bilo 700 oficira, 17 generala i neutvrđeni broj poslanika, visokih činovnika, profesora, učitelja, pravnika, itd;
- da su odlukama Podgoričke skupštine ukinute crnogorske institucije, Crnogorska
skupština, crnogorski ustav, crnogorski zakoni, Crnogorska autokefalna crkva, crnogorski crveni krst, itd; - da su srpske okupacione trupe oskrnavile crnogorsku državnu zastavu, crnogorsku krunu, crnogorski grb, kult Svetog Vasilija Ostroškog i Svetog Petra Cetinjskog; - da su srpske trupe, uz pomoć domaćih saradnika, porušile spomenik velikom vojvodi Mirku Petroviću i još nekoliko spomenika, među kojima i kultni tristagodišnji Brijest; - da su srpske trupe u saradnji sa domaćim saradnicima umorili oko 5.000 građana Crne Gore, od čega oko 2.000 na crnogorsko-albanskoj granici, da su artiljerijom uništili ili zapalili oko 6.000 domova, ranili na hiljade građana (tačan broj nikad nije utvrđen); - da su srpske trupe i žandarmerija izvršili nekoliko monstruoznih zločina – ubacivali u zapaljene kuće živu čeljad, među kojima i đecu (porodica komite Petra Zvicera), na svirep način umorili nekoliko uglednih crnogorskih oficira (slučaj majora Šćepana Mijuškovića i njegovog brata Đola, i dr);
- da su na svirep način iznuđivali prokazivanje komita, stavljajući žrtvama u gaće žive mačke koje su tukli štapovima, a one žrtvama razdirale živo meso;
- da je navodni tajni ugovor između kralja Nikole i austrijske vlade bio falsifikat Radovana Perovića Tunguza, što je srpska vlada zloupotrijebila.
(Dr Radoje Pajović, „O uzrocima Božićnog ustanka 1919. godine i nekim terminološkim određenjima“, „Pravni zbornik“, časopis za pravnu teoriju i praksu, 2/2019, Udruženje pravnika Crne Gore, Podgorica, 2019, str. 145-147).
INTERVJU: Jelena Trpković, slikarka, povodom
Želja mi je bila da izložbom „Atlas“ još jednom spojim otok Lokrum, koji mi je mnogo značio, sa Kišom i Milanom Milišićem, velikim piscima koji su bili vezani jezikom, literaturom i prijateljstvom – kaže Trpković
PODGORICA – U poznatoj galeriji „Otok“ u Art radionicama u Lazaretima otvorena je izložba kolaža „Atlas“ poznate beogradske slikarke Jelene Trpković.
Izložba obuhvata cjeline: „Danilo Kiš i Lokrum i Milan Milišić“, „Lokrum“ i „Pošip, berba 1971“, kao omaž velikim piscima. Drugi dio izložbe su mape iz starog atlasa, izdatog u Zagrebu 1930. godine.
Umjetnica kaže da se igrala sa tim mapama, sa geografijom i sa činjenicom „da države nestaju i nastaju i da je u njima i na njima sve moguće“. Svi izloženi radovi su u kombinovanim tehnikama, kolaž, pastel, tempera, olovka i manjih su dimenzija zbog, kako slikarka kaže, „lakšeg transporta preko sadašnjih granica“.
Jelena Trpković je rođena u Beogradu, gdje je diplomirala i magistrirala na Fakultetu likovnih umjetnosti u klasi profesora Stojana Ćelića. Predavala je na katedri za crtanje Akademije umjetnosti u Novom Sadu.
Imala je više od dvadeset samostalnih izložbi i mnogobrojne kolektivne izložbe u zemlji i inostranstvu. Od 1980. do 1999.
živjela je u Dubrovniku. Priredila je osam knjiga iz zaostavštine svog supruga Milana Milišića, koji je poginuo u granatiranju Dubrovnika 1991. Poslije smrti Milišića prešla je privremeno u Beograd, gdje se aktivno uključila u antiratni pokret. Bila je jedan od osnivača Civilnog pokreta otpora sa Nikolom Ba-
rovićem, Biljanom Jovanović, Natašom Kandić i drugima. Djela Jelene Trpković nalaze se u mnogobrojnim muzejskim zbirkama i privatnim kolekcijama širom svijeta.
POBJEDA: Prvi put se od izložbe u galeriji „Sesame“, daleke 1985, sa slikama vraćate Dubrovniku. Sigurno su Vam uzburkane emocije i sjećanja na 1991, na tragičnu smrt Vašeg supruga, velikog pjesnika Milana Milišića i odlazak iz Dubrovnika?
TRPKOVIĆ: Život u gradu tih osamdesetih godina, kada sam izlagala u tada novootvorenoj galeriji „Sasame“, koju je otvorio i vodio Mihovil Ercegović, a moju izložbu otvorio i predgovor za nju napisao prof. Tomislav Šuljak koji je bio dugogodišnji direktor Galerije suvremene umjetnosti u Dubrovniku, i život sadašnjeg Dubrovnika, imaju malo sličnosti. Ili, nemaju nimalo. Dubrovnik je tada bio grad sa svojim stanovnicima, živ grad, grad prilagođen svojim žiteljima. Danas se broj stanovnika sveo na minimum i grad je prilagođen turistima koji tumaraju po njemu, ližući sladolede, sudarajući se sa mirisima kineskih, tajlandskih i ostalih restorana među kojima nema mirisa Mediterana. Moja zapažanja svakim dolaskom u grad su vezana za te promjene, za pobjedu masovnog turizma i poniženje grada koji brekće pod navalom turista.
POBJEDA: Prije više od dvije decenije napustili ste Dubrovnik, pritisnuti sjećanjem
na tragičnu smrt supruga Milana Milišića, pjesnika, prevodioca, dramaturga dubrovačkog kazališta „Marin Držić“ itd. Zasigurno svi boravci u Dubrovniku, pa i ovaj povodom nove izložbe, bude u Vama mnogobrojne uspomene i sjećanja?
TRPKOVIĆ: Nije lako gledati prema pločama iza grada i rodnoj kući Milana Milišića gdje sam živjela dvadeset godina i gdje je Milan poginuo u bombardovanju Dubrovnika. A pogled često ode baš na prozore njegove radne sobe i balkon na kome je volio da čita. Prošle godine je grad Dubrovnik postavio spomen-ploču na kuću u Župskoj 5.
POBJEDA: Drugi dio izložbe su mape iz starog atlasa, objavljenog u Zagrebu 1930. Igrate se sa geografijom i granicama država. Na izložbi „Atlas“ posjetioci mogu vidjeti i kolaže prepoznatljive za Vaš likovni rukopis. Koja je zajednička poruka izložbe, odnosno, šta objedinjuje ove dvije njene cjeline?
TRPKOVIĆ: Ciklus „Atlas“, nastao je u jednom dahu. Prvi rad, rađen sa mapama iz naših tadašnjih školskih atlasa nastao je davno, po završetku mojih poslijediplomskih studija u Beogradu na Fakultetu likovnih umjetnosti, i zvao se „Miki Maus u Evropi“. Njega je odmah kupila jedna kolekcionarka i odnijela u London, i nikada nijesam prežalila što nije kod mene. A 2020. naletjela sam na atlas iz 1930. objavljen u Zagrebu i koga sam sa strahopoštovanjem go-
dinama čuvala i premještala sa police na policu, ne znajući šta bih sa njim. Mape i atlasi svojom likovnošću su izazov za slikare. Ovoga puta sam stari atlas zgrabila i hrabro zasjekla isto toliko starim makazama i uživala mijenjajući toponime u stare šporete, Alana Forda, ili dodajući Srbiji vječito spominjanu zlatnu kašiku ili praveći po Balkanu po kojem dominira pasulj, veliko čišćenje.
POBJEDA: Može li se reći da je to bila Vaša igra ne samo raznim likovnim tehnikama, već i značenjima u kojima je bilo i vrlo aktuelnih i angažovanih poruka?
TRPKOVIĆ: Da, to je bila lijepa igra, ako sam išta naučila, to je da su države u svojoj besmislenosti promjenljive i da su fikcija, da se granice mijenjaju u svojoj besmislenosti, a da ljudi svojim životima plaćaju te promjene. Radove sam izložila u beogradskoj galeriji „Beograd“ na Kosančićevom vencu. Izložba se zvala „Saučesnici u prepletu vremena“, naime, izlagali smo zajedno Žarko Bjelica i ja. Mi smo bili skupa u klasi na FLU od prve godine i njegovali smo oboje, mada se godinama nijesmo viđali, sarkastičnost, ironiju i cinizam u svojim radovima. Likovnost se podrazumijevala.
POBJEDA: U tekstu „Jelenina sjena“ povodom izložbe „Atlas“ Mario Kopić podsjeća na Benjamina i kaže da je u Vašoj „mikrologiji sjena apokaliptična, a kob lutanja oscilira između neočekivanog i neumitnog“. Da li je „Jelenina sjena“, zapravo neki Vaš sudbinski, simbolički znak, lutanje između slikarstva i života?
TRPKOVIĆ: U vrijeme ratova devedesetih godina prošlog vijeka, ja sam putovala na relaciji Dubrovnik – Beograd – Dubrovnik, ne znam ni sama koliko puta, 18, 20? Putovala sam svim mogućim prevoznim sredstvima (podmornicom nijesam) i svim mogućim putevima. U par tih putovanja sam sretala i mog prijatelja Marija Kopića (kao i mnoge koji su se sklanjali od bratoubilačkog rata) i ta putovanja jesu bila između neočekivanosti i neumitnosti.
POBJEDA: Kako onda u kontekstu Balkana doživljavate Benjaminovu misao da je istorija poraz, jedna jedina
POBJEDA: Tematskim cjelinama „Danilo Kiš i Lokrum i Milan Milišić“, „Lokrum i Pošip berba 1971“, kao da ste željeli, baš u Dubrovniku preko radova na ovoj izložbi, da iznova spojite dva velika pisca i prijatelja Danila Kiša i Milana Milišića?
TRPKOVIĆ: Izložba „Atlas“ otvorena je u dubrovačkim Lazaretima (u vrijeme Dubrovačke republike karantenima kroz koji je morao proći svako ko bi dolazio u grad), sada su na tom mjestu kulturne radionice. Da postoji prozor na galeriji, vidio bi se Lokrum, otok koji je bio naš stalni dostojanstveni kompanjon u svakodnevnim pogledima prema pučini i čija ljepota nam je pružala svakodnevni mir, a i nemir da mu se nešto ne desi (ljeti, kada bi požari harali). Radove, „Milan Milišić, Lokrum“ i „Pošip, berba 7“ i „Danilo Kiš i Lokrum“ sam naciljano postavila, da još jednom spojim ili suprotstavim otok, koji mi je mnogo značio, sa ljudima koji su mi značili, a i sami između sebe bili vezani jezikom, literaturom i prijateljstvom. Radovi su rađeni kombinovanim tehnikama, koristila sam i fotošop, pastel, olovke u boji, pokušavajući da postignem efekat opuštenosti, osunčanosti i odsjaja sunca na moru. Da smjestim Milana i Danila u idilične scene. Za rad „Danilo i Lokrum“, koristila sam fotografiju koju sam snimila ispod hotela „Argentina“ u Dubrovniku, gdje je Danilo provodio svoje odmore.
katastrofa koja nam kao svoj melanholični post scriptum može ostaviti samo razvaline i nas same, neprebolno poražene, posred tih razvalina?
TRPKOVIĆ: Sudbina svakog umjetnika jeste lutanje između njegovog rada i života, ali i radoznalost, usamljenost, prikupljanje, „krađa“ (svaki umjetnik je lopov života)… ima tu mnogo komponenta koje nas osjenčuju. Rat i ratna zbivanja, razvaline gradova i ljudi, sigurno nas obilježe, osakate ili obogate iskustvom. Nikada neću zaboraviti razvaline gradske vijećnice u Sarajevu gdje me je, usred šuta i ostataka spaljenih knjiga, neko fotografisao. Sjećam se pomisli da tim činom fotografisanja vrijeđam i sebe i taj prizor. To je bila paradigma tog poraza koji spominjete.
POBJEDA: Jednom ste rekli da umjetnik čitavog života radi jedan jedini rad, sljedstveno nekoj svojoj poetici, kao kada pisac, kako bi rekao Borhes, stalno piše jednu jedinu knjigu. Što je to univerzalno u vašoj likovnoj poetici što slijedite od samoga početka?
TRPKOVIĆ: Nemam veliku produkciju, nijesam od umjetnika koji svakodnevno „rade“.
Moj rad je i pasivan rad, kada danima gledam ili čitam, kada zapisujem, kada se vraćam unazad ili mislim unaprijed. I kada poređam svoje radove, vidim, bez obzira na to kada su nastali, zajedničke karakteristike, nabrajanje, ponavljanje, već pomenutu ironiju i sarkazam, humor (postoje radovi koje kada poslije mnogo godina pogledam, razvesele me). Dragocjeni su mi zbog toga. Volim smijeh koga ima sve manje i koji se sve rjeđe čuje.
POBJEDA: Šta Vam je značilo slikarstvo i uopšte umjetnički rad tokom rata 90-ih i kasnije? Kako danas osjećate Dubrovnik s obzirom na onaj tradicionalni međuuticaj umjetnika i grada?
TRPKOVIĆ: Tokom ratova devedesetih, nijesam u umjetnosti tražila pomoć. Putovala sam kroz svoju zemlju koja se raspadala i rušila u krvi i bila posmatrač. I kada sam, napokon, stala pred bijelo, prazno platno, više nijesam bila ista osoba. I bilo je neopisivo teško da ta druga osoba nastavi tamo gdje sam ja, prethodna, stala, poslije iskustava kroz koja sam prošla. I taj osjećaj me je pratio bez obzira na to u kom sam gradu bila.
Ljubeta LABOVIĆPODGORICA – Ostaviti
zabilježen svoj trag u nekoj promjeni, često hiperbolizovan i domaštan, nije rijetka slika mentaliteta naših naroda. Takvu priču, u jednoj liniji, donosi i predstava „Uloga moje porodice u (filmu o) svjetskoj revoluciji“, premijerno izvedena u petak veče, u Nikšićkom pozorištu.
Predstavu je na scenu postavio reditelj Aleksandar Lukač, koji je i autor teksta, nastalog po motivima romana Bore Ćosića
STVARNOST
Predstava otvara brojne teme, manifestovane najčešće kroz različite porodične odnose. U naratorskoj liniji, iz dječije vizure, na tragikomičan način, postavljene su situacije koje donose sliku poslijeratnog društva, siromaštva, snalaženja. Društva u kome su se hijerarhije promijenile, ali bez jasnog puta u svijetu koji je, bar naizgled, postao drugačiji. Mi, kako je rekao reditelj Lukač nakon premijere, trpimo posljedice samih sebe. - Iz jednog haosa ulazimo u drugi. Jedini spas vidim u igri, u trenutnom zaboravu svega što se dešava. Ako to uspije da oplemeni nekog bar na nekoliko sekundi, napravi prostor u glavi i duši, koji su sloboda ili igra, onda radimo dobar posao. Ne možemo da zaboravi-
mo sve bitke i borbe, vidimo šta se dešava po svijetu i, nažalost, u blizini. To su sve traume. Mislimo da je sve gotovo kada se završi rat, a nažalost nije. Ja ne govorim o bježanju, već o ulasku u paralelnu stvarnost u kojoj možemo da vjerujemo, zaigramo se, osjetimo kao ljudi – rekao je on.
Radom u Nikšićkom pozorištu, kako je ispričao, veoma je zadovoljan.
- Imao sam izvanredan prijem, saradnju sa fantastičnim ljudima. Jedini problem bio je što smo imali kratko vrijeme za pripreme. Ovo je komplikovan komad, bilo je neophodno postići realizam na sceni, a sve smo uspjeli. Uključujući i glumce koji su se uklapali u cijeli proces – objasnio je Lukač. Glumica Maja Stojanović donosi lik domaćice, sa kojom se pravi paralela sa „Norom“ Henrika Ibzena, odnosno, feminizmom i osvješćenjem koje je revolucija trebalo da donese. Kako je objasnila, najveća razlika je u kulturi koja je kod Ibzena dru-
gačija u odnosu na balkansku. - Ja tumačim lik koji je bliži našem mentalitetu. Ali, ono što je zajedničko jeste da muž ne primjećuje ovu ženu, majku,
Karavan pod nazivom „Crnogorskim književnim stazama“ gostovao u Herceg Novom
PODGORICA – Literarni karavan pod nazivom „Crnogorskim književnim stazama“ sinoć se predstavio u Herceg Novom. Nakon Bijelog Polja i Nikšića, četvoro autora koji su okupljeni pod okriljem izdavačke kuće „Fokalizator“ predstavilo je svoje recentne radove u prostorijama Matice crnogorske.
Medijatorka Dragana Erjavšek podsjetila je na ciljeve i misiju Matice crnogorske i „Fokalizatora“, te izdvojila najvažnija izdanja ove dvije kuće. Predstavila je i autorku kratkih narativa Draganu Kalezić i pjesnike
Borisa Đurovića, Jelenu Nelević i Andriju Radovića kroz najmanje zajedničke imenitelje. - Četvoro autora koje predstavljamo među sobom imaju vrlo malo zajedničkog: dvoje radi u Pobjedi, ukupno troje u medijima, dvoje je završilo Fakultet za crnogorski jezik i književnost, dvoje je završilo ruski jezik i književnost, troje piše poeziju, dvoje čita horoskope, no ne znamo tačno koliko njih vjeruje u horoskope. Ali su svojim djelima iznad statistike – svima je zajednički talenat, želja da istupe, zajednička im je emotivnost, promišljenost, neosvrtanje na uticaje spolja koji bi njihovu književnost prepo-
ručivali po već viđenom – rekla je Erjavšek.
Jelena Nelević je govorila stihove iz svoje aktuelne zbirke „Polovina“, dok se Boris Đurović predstavio uglavnom stihovima iz patriotskog ciklusa svoje druge zbirke „Klin u sunce“. Andrija Radović je čitao stihove iz rukopisne zbirke „Metrički savršen tromb“ koju će uskoro objaviti kuća „Fokalizator“.
Dragana Kalezić je čitala odlomak iz jedne od priča iz zbirke „Sentimentalni rak“.
Kuća „Fokalizator“ će svoje autore ponovo predstaviti i u okviru Akademije „Milovan Đilas“ koja će se održati 18. i. 19. maja u Sutomoru. R. K.
a to je paralela koja je meni bila glavna inspiracija i vodilja. To su najtipičnije žene sa ovih podneblja, naše majke, komšinice, koje su stub poro-
dice. Vučice, koje se oslobađaju okova i patrijarhata. Koliko uspješno, zavisi od osobe do osobe, ali je mnogo bitno da se o tome priča. O osloba-
đanju žene na svakom nivou –objasnila je Stojanović.
PROMJENA
U zavisnosti od toga kako posmatramo promjene, prema riječima Stevana Vukovića, stvaramo i različita očekivanja – šta je to novo što dolazi, za nas važno. Sa istorijskog aspekta, gledajući naše društvo i državu, dešava se jako malo promjena. - U prethodnih 50 godina nije se desilo ništa pretjerano važno, a svakog dana krećemo u novi dan sa nadom: „Danas će“. To je lijepa tema koja može donekle da se izvuče iz ovog komada, jer je to oslobođenje svega onog što se na individualnom planu dešava. Interesantno je bilo za igru koliko nada, varka na koju svi pristajemo, nas može da gura ili razočara, poput ovih događaja koji se dešavaju u posljednja dva dana. Onda se pitamo da li smo se pomjerili, našli put, pravac, ali se onda vratimo 100 godina i shvatamo da nismo nigdje stigli, stojimo u mjestu. Kao društvo moramo da shvatimo da promjene nisu motika i šipka, već je to nešto što se dešava iznutra i kreće od pojedinca – kazao je Vuković. Ostatak glumačke ekipe čine: Milica Kekić, Gordana Mićunović, Jovan Krivokapić, Boban Čvorović, Anja Drljević, Nikola Vasiljević i Kristijan Blečić Predstava je reprizno izvedena sinoć u Nikšićkom pozorištu. S. VIŠNJIĆ
Završena 7. Pokrajinska smotra recitatora na crnogorskom jeziku
PODGORICA – Sedma
Pokrajinska smotra recitatora na crnogorskom jeziku učenika osnovnih i srednjih škola sa teritorije Autonomne Pokrajine Vojvodine završena je izborom najboljih u Crnogorskom kulturnom centru u Lovćencu.
Takmičare je ocjenjivao žiri u sastavu: recitatorka i studentkinja Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Jana Krivokapić, voditeljka i studentkinja geoinformatike Isidora Ražnatović i publicista i istraživač crnogor-
ske dijaspore Nenad Stevović
Na ovogodišnjoj smotri učestvovalo je 128 učenika iz 11 osnovnih i pet srednjih škola. Pobjednici u kategoriji nižeg uzrasta su Minja Periz, učenica prvog, i Vanja Červenjak, učenik četvrtog razreda Osnovne škole „Bratstvo jedinstvo“ iz Vrbasa, dok je Natalija Kaluđerović iz škole „Vuk
Karadžić“ iz Lovćenca najbolja u takmičenju za uzrast od petog do osmog razreda. U kategoriji srednjoškolaca prvo mjesto osvojila je Iva Drašković iz Gimnazije „Žarko Zrenjanin“ iz
Vrbasa. Svi učesnici smotre su dobili zahvalnicu i knjigu iz crnogorske književnosti. Nagrada za najuspješnije takmičare i njihove nastavnike je edukativno putovanje na Cetinje koje će biti realizovano u julu ove godine. Organizator smotre je Crnogorsko kulturno prosvjetno društvo „Princeza Ksenija“ iz Lovćenca uz podršku Uprave za saradnju sa dijasporom i iseljenicima Crne Gore i Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne zajednice. R. K.
PODGORICA - Ekološki pokret Ecopatriotizam izveo je ,,Ženski protestni performans“ ispred prostorija GP Ura u Podgorici. Članice pokreta su za pola sata prikupile dovoljnu količinu otpada iz Savinog potoka u Maslinama, koji se nalazi ispred kancelarije ove partije.
- Stanje na posjećenom terenu je poražavajuće, kako za crnogorsko društvo, tako i za prvu i jedinu ekološku državu na svijetu. Obale potoka su zatrpane otpadom koji se stopio sa zemljom i koji ljudska ruka, bez upotrebe meha-
nizacije, ne može da očisti a da se ne izlaže opasnosti - saopšteno je iz Ecopatriotizma. Ističu da zloupotreba zelene boje u političke svrhe, bez konkretnih akcija i vidljivih rezultata, praksa je
kojoj se mora stati na kraj. - Jer takva toksična metodologija umanjuje povjerenje građana koji su važni svakog dana, a ne samo uoči predizborne kampanje - naglašeno je u saopštenju.
Poruka koju ekološki pokret šalje ovim performansom je jasna - ukoliko se riječi i djela ne poklapaju i uklapaju u zdrave norme ponašanja u društvu onda je takva politika nadasve vulgarna. S. P.
U Baru obilježen Dan Evrope: Ceremonija počela minutom ćutanja za žrtve tragičnih događanja u Srbiji
BAR – Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori u partnerstvu sa Opštinom Bar obilježila je juče Dan Evrope na barskoj promenadi gdje je postavljen cvjetni tepih i sajam ambasada zemalja članica EU, kao i projekata koje finansiraju EU i Opština Bar.
Ceremonija otvaranja počela je minutom ćutnje za žrtve tragičnih događanja u Srbiji.
Na samom početku, u spomen sjenima nevino stradalih crnogorska operska diva Tamara
Rađenović otpjevala je tradicionalnu crnogorsku numeru ,,Još ne sviće rujna zora“.
Ambasadorka EU Oana Kristina Popa poručila je da je odluka da Bar bude domaćin obilježavanja praznika ujedinjene Evrope donijeta zahvaljujući činjenici da je riječ o jedinstvenom i raznolikom mjestu koje spaja različite kulture i okuplja zajednice, baš kao i EU. - Drago mi je što smo se okupili ovdje u Baru da obilježimo Dan Evrope. Spremili smo Vam bogat program i različite aktivnosti. Ali u svjetlu tragedije koja je pogodila Srbiju
i zbog koje tuguje cio region, neke smo morali i odložiti –poručila je ambasadorka Popa. Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević je, pozdravljajući prisutne, istakao da se grad Bar danas upisuje na mapu evropskih metropola koje zajedno slave veliki praznik –Dan Evrope, kao simbol uje-
Foto-priča sa planinske ljepotice
dinjenja građana, kultura i nacija ali i simbol trijumfa razuma, antifašizma, slobode i pravde koji su temelj Evrope, ali i ovog grada i Crne Gore. - ,,Ujedinjeni u različitosti“ parola je pod kojom se evropski kontinent ujedinio ovoga dana. To je rečenica koju mi ovdje u podnožiju Rumije i Tu-
KOLAŠIN - Đurđevdan je... ali on je s onom koju voli. A on voli planinu Bjelasicu i sa njom je na Đurđevdan. Boban Džim Brković, „kolašinski oriđinale“ prvog reda sporta, prirode, ekologije, načina života. Vazda mu je korak tamo đe mu duša oće...
A Đurđevdanom je htjela Bjelasicom...
Vranjak, Troglava, Zekova glava, Pešića jezero. I još malih i velikih adresa planinske ljepote…
Stablo koje su gromovi Bjelasice sveli na svoj početak. Proljeće se i te kako desilo planini. Ima i kopnine, ima i snijega. Kopninom korakom, snijegom na skijama.
Naravno sve je više prostora kada skije moraju odmarati...
„Odmaraju skije, jer sunce grije.“
Među prvim znacima radosti sunca na planini su – kaćuni. Rasporedili su se i razmnožili tako da se na fotografiji sa nebom „rukuju“. Gorštaci najviše vole kaćune, koji su predstavnici orhideje, planinska
biljka koja se koristi u narodnoj medicini...
Kopno je i oko koliba koje će uskoro početi da žive sa „domaćom čeljadi“ ali i turistima... Đurđevdanska tišina i ljepota Bjelasice. I njena moć da izdrži sva gradilišta, sve vile i hotele, sve staze i puteve, sva „osnježavanja“. Da svojom ljepotom i prirodom bude nedodirljiva i neosvojiva...
I zbog svojih odanika i „vojnika“ kakav je i Džim Brković... Dr. DRAŠKOVIĆ
đemila odlično razumijemo i koju suštinski vjekovima živimo – živimo ujedinjeni u svojim različitostima koje su naše najveće bogatstvo. Danas ovdje, nažalost, ujedinjeni smo i u zajedničkoj boli, zbog tragedija koje su se desile u našem susjedstvu, u kojima su živote izgubili nedužni ljudi, i poseb-
no tragično djeca, zato želim i da se odavde sjetimo njihove žrtve i da im u ime Bara i njegovih ljudi odam poštu i vječni mir – poručio je Raičević. On se zahvalio svima koji su svojim prisustvom i izlaganjem autentičnih proizvoda svojih država, donijeli dio svoje kulture i tradicije u Bar. On je istakao da je obilježavanje Dana Evrope u Baru prilika da „okupljeni oko ideje zajedništva, napretka i radosti, dodatno upoznamo jedni druge, da se međusobno bolje razumijemo i prihvatamo i da na ovaj način shvatimo koliko toga imamo zajedničkog što nas spaja i uvezuje kao Evropljane, a prije svega kao ljude“.
Na EU sajmu učestvovale su ambasade Austrije, Bugarske, Hrvatske, Češke, Francuske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Italije, Poljske, Rumunije, Slovačke, Slovenije i Kraljevine Švedske u Crnoj Gori Aktivnosti osmišljene oko EU sajma održane su prema prethodno planiranom programu, dok je koncert planiran za večernje sate odložen i biće održan naredne subote, 13. maja u 20 sati. S. P.
Kolašin: Odbornički klubovi DPS-a i SDP-a traže zakazivanje sjednice Skupštine opštine
KOLAŠIN – Pola godine od konstituisanja novog saziva Skupštine opštine, nepostupanjem se svjesno krši Zakon o izboru odbornika i poslanika. Na taj način se opoziciona lista Pokreta „Zajedno gradimo Kolašin“ onemogućava da kao opozicija ima predstavnike i sekretara u opštinskoj izbornoj komisiji, kaže se u saopštenju Pokreta „Zajedno gradimo Kolašin“ Oni podsjećaju da je do sada održano šest sjednica opštinskog parlamenta a da nijednom nije održana, niti zakazana sjednica kolegijuma Skupštine opštine. Zbog toga traže sjednicu kolegijuma na kojem bi se hitno zakazalo zasijedanje SO.
- Opštinsku izbornu komisiju imenuje Skupština opštine na predlog nadležnog radnog tijela za izbor i imenovanje iz reda kandidata koje predlože političke partije, odnosno koalicione izborne liste i grupe birača koji imaju svoje odbornike u Skupštini opštine. Podsjećamo javnost da se OIK imenuje nakon konstituisanja novoizabrane Skupštine i to na period od 4 godine. Odbor za izbor i imenovanja bio je u obavezi da odmah po konstituisanju Skupštine pokrene proceduru imenovanja Opštinske izborne komisije. Posebno i zbog toga što smo imali predsjedničke i što 11. juna imamo parlamentarne izbore. Neophodno je pozvati podnosioce izbornih lista da dostave predloge kandidata za Opštinsku izbornu komisiju. U svim drugim opštinama su u skladu sa Zakonom, nakon održavanja lokalnih izbora, konstituisane nove izborne komisije a u Podgorici će biti na Skupštini zakazanoj za 11. maj, ističe se u saopštenju Pokreta „Zajedno gradimo Kolašin“. Dr. DRAŠKOVIĆ
čega ćemo da napravimo selekciju sa 24 djevojčice koje će da budu ove godine na kampu.
A šta uči Anđela možda neke buduće zvijezde našeg rukometa?
- U ovom uzrastu radimo na osnovnim stvarima, hvatanju lopte, dodavanju, od kretnji bez i sa loptom... Od ove sezone krenuli smo u ligu sa presingom, jer želim motorički da budu spremne i znaju kako da se kreću u svakom trenutku. Možda nekad to izgleda dobro ili slabije, ali nećemo odustati. Djevojčice se ponekad slabije snalaze dok napadaju zonu koju još ne treniramo, a koja je u planu od naredne sezone. Želim da se djeca od početka pravilno obučavaju i ništa ne smijemo da preskočimo. Cilj je da se kada dođu u većem uzrastu prilagode bilo kojem stilu. Naravno, i ja se edukujem, učim, čitam, konsultujem sa kolegama...
LIJEPO I ZAHTJEVNO
Rukometni posao je ljubav i Anđela ga tako radi, ne umije drugačije. Zahtjevno je, jer je odgovornost prema djeci velika.
Budućnost Bemaks i Rudar danas (18.30) igraju prvi meč za titulu prvaka
PODGORICA – Prvi meč za titulu prvaka Crne Gore, od ukupno dva, odigraće danas od 18.30 sati u Univerzitetskoj dvorani rukometašice Budućnost Bemaksa i Rudara.
Filijala ,,plavih“ osvojila je prvo mjesto u regularnom dijelu sezone sa 20 pobjeda i remijem, a učesnik Lige šampiona u završnicu ovogodišnjih obaveza ulazi kao favorit. Oba tima 21. maja boriće se za Kup trofej. ,,Plave“ će sva tri meča dočeka-
ti bez reprezentativki Nataše Ćorović i Matee Pletikosić –otišle u Egipat, potpisale za Al Ahli, koji je domaćin završnog turnira Kupa pobjednika kupova Afrike (od 9. do 18. maja). Oba beka na kraju sezone svakako odlaze iz Podgorice – Pletikosić u rumunsku Koronu Brađov, a Ćorović u Njemačku. Bojana Popović ne može da računa na Ildu Kepić, dok će trener Rudara Igor Marković na raspolaganju imati kompletan tim. A.
SBbet Prva liga za rukometaše (21. kolo)
PODGORICA – Kao igračica je sve, osim medalje na Svjetskom prvenstvu, osvojila. Zvali su je ministarkom odbrane, a svojevremeno Suzana Lazović, još jedna iz zlatne generacije Budućnosti i crnogorske reprezentacije, pričala je kako zatvorenih očiju u defanzivi, sa Anđelom Bulatović pored sebe, može da odgovori najtežim zadacima. Glas Anđelin je bio rješenje za mnoge rebuse i norveške, i danske, i francuske...
Lijepa vremena su, možda, arhivirana, ali ne miruju, obilježavaju ,,lavice“, a mnoge od njih su već penzionerke, svaki datum koji je proslavio crnogorski rukomet... Pa i Anđela, i Sonja Barjaktarović
(trener golmanki u Budućnost Bemaksu za 2008. godište), Bojana Popović, Maja Savić (šefice struke u prvom timu), Katarina Bulatović (sportska direktorica podgoričke ekipe), Radmila Petrović (predsjednica ,,plavih“) i mnoge druge koje su po svijetu ili kod kuće (neke su još aktivne)...
LEKCIJE SE NE PRESKAČU Legenda crnogorskog rukometa rekla je zbogom omiljenoj igri, ali je i dalje aktivna. Ne miruje, i dok je bila u drugom stanju, bila je na terenu –kao trener, a od prije godinu i po preuzela je brigu o djevojčicama 2010. godište i mlađe. A đe drugo nego u Budućnost Bemaks!
Gura Anđela priču sa djevojčicama koje i čuju i vide, a i uva-
žavaju svaki napor i savjet. Vidi i to Anđela, zbog čega ne spušta gas. Krenula je bez zadrške i sve ono što je ona tokom prvih koraka propustila, ne želi da propusti sa talentovanom generacijom.
- U odnosu na prošlu godinu vidi se u svakom smislu napredak i fizički i taktički i tehnički, a i mentalno. Imamo zanimljivu djecu i veliki potencijal. Radimo u dvije grupe, sa 50 djevojčica. Takmičimo se u SBbet Pionirskoj ligi i to sa dvije ekipe – ispričala je Bulatović.
Dobar rad je evidentiran, Rukometni savez je ponudio, a Anđela nije odbila mjesto trenera crnogorske reprezentacije za 2010. godište i mlađe.
- Očekuje nas kamp na Ivanovim Koritima od 1. do 10. jula. Testiraćemo igračice, nakon
- Zahtjevno u smislu jer su u uzrastu puberteta. Nekad sam prezadovoljna, a nekad nijesam kako treniraju. Ali i to je normalno u ovoj fazi. Nije bilo lako da se dovedemo u red. Ali, imamo disciplinu i fokus. Došli smo u neki mirni period gdje se zna ko je trener, a ko igrač i na koji način neke stvari treba da se rade.
Možeš sve što hoćeš, ako dovoljno želiš i ako ne preskačeš lekcije. Anđela ih zadaje, domaći su ponekad obilni, a niko se ne žali. Znanje je moć, kaže Anđela.
- Moja generacija je propustila dosta tehničkih stvari u ovom uzrastu, zato ne želim ništa da propustim, čak ni nauštrb rezultata. Od Budućnosti se zahtijeva da je broj jedan, ali ja želim, kao prvo, da djecu dobro obučim. Želim sve da im dam. Upravo i zbog toga što sam, dok sam rukometno odrastala i zbog načina na koji sam trenirala, dosta tehničkih stvari preskočila – jasna je Bulatović. A. M.
Rukometaši Berana 1949 lako su pobijedili Jedinstvo (36:24) u pretposljednjem, 21. kolu SBbet Prve crnogorske lige.
Berance je do pobjede vodio Petar Čampar s osam pogodaka, Željko Femić dao je sedam, Petar Jelić pet... Luka Đuričanin upisao je 10 odbrana, dvije više od Danila Došljaka Kod gostiju, najefikasniji je bio Aleksandar Đurđević sa sedam golova, jednim više od Nikole Jelića
Berane 1949 je četvrto na tabeli, gdje će ostati na kraju prvenstva jer ima četiri boda manje od Rudara, a pet više od Budućnost Podgorice.
Jedinstvo će ostati na začelju – ima tri boda manje i utakmicu više od Brskova.
Lovćen je u prvom meču 21. kola u petak pobijedio Budućnost
Podgoricu (37:21), dok će se danas sastati Brskovo – Sutjeska (18 h) i Mornar 7 – Partizan 1949 (18.30). U srijedu će igrati Budvanska rivijera – Rudar (18). Ne. K.
Anđela Bulatović vodi pionirke Budućnost Bemaksa, a odnedavno je i trener reprezentacije za 2010. godište i mlađeAnđela Bulatović sa pionirkama na jednoj od utakmica u SBbet ligi
Košarkaški meč u Sremskoj Mitrovici se igra iako je danas treći dan žalosti u Srbiji zbog nezapamćene tragedije u Osnovnoj školi ,,Vladislav Ribnikar“ u Beogradu, u kojoj je u srijedu trinaestogodišnjak ubio osam učenika i radnika obezbjeđenja škole, a ranio šest đaka i nastavnicu istorije.
– U svjetlu tragedije koja je zadesila našu zemlju, izuzetno je teško igrati. Analizirali smo greške sa prethodne utakmice gdje smo mogli da se uvjerimo u kvalitete Budućnosti. Očekujem da budemo bolji, a da bismo vratili seriju u Podgoricu moramo da odigramo sa vrhunskom energijom i koncentracijom – rekao je trener
Mege Marko Barać
Luka Cerovina očekuje bolje izdanje ekipe u drugom meču. – Sada igramo na našem terenu u Sremskoj Mitrovici gdje smo i prije mjesec imali sjajnu podršku sa tribina. Sigurno je da su tragični događaji koji su se desili prethodnih dana uticali na sve nas, ali ćemo dati sve od sebe i probati da dođemo do još jedne utakmice u ,,Morači“ – rekao je Cerovina.
6-5
PODGORICA – S obzirom na to da je prošlo devet dana od prvog meča sa Megom, u kojem su u ,,Morači“ slavili 94:77, možda ima i onih koji su zaboravili da su košarkaši Budućnost Volija počeli plej-of seriju u Admiralbet ABA ligi.
Ekipa Petra Mijovića večeras u Sremskoj Mitrovici (18 časova) ima priliku da ,,osvježi“ memoriju svojim navijačima i ljubiteljima košarke u Podgorici, i novom pobjedom izbori plasman u polufinale, gdje ih, izvjesno, čeka duel sa
Džoel Embid je prije početka meča primio MVP trofej, uz ovacije navijača Filadelfije, ali je Majkl Džordan nagradu „ostavio u vitrini“ uz gorak osjećaj poraza u trećem meču plej-ofa. Boston je u gostima pobijedio sa rezultatom 114:102 i poveo 2-1 u seriji polufinala Istoka. Boston je bio bolji tim od početka do kraja meča. U prvoj četvrtini je imao deset poena prednosti u nekoliko navrata, ali je Filadelfija uspjela da uzvrati i poslije prve četvrtine ima poen prednosti, 29:28.
Međutim, brzo je Boston vratio kontrolu utakmice u svoje ruke i u drugoj četvrtini preuzeo vođstvo, a do kraja susreta ishod se nije mijenjao. Imali su Seltiksi i dvocifreno vođstvo u nekoliko navrata i na kraju priveli meč kraju bez problema. Boston je do pobjede predvodio Džejson Tejtum sa 27 poena, 10 skokova i pet asisten-
Crvenom zvezdom.
- Arhivirali smo prvu utakmicu. Pokušali smo da iz nje uzmemo pozitivne stvari koje su se desile tokom tih 40 minuta. Sa ogromnom pažnjom smo pristupili pripremi drugog meča. U prvoj četvrtini i posljednjih pet minuta prve utakmice Mega je pokazala koliko opasna može da bude. To je jako talentovana ekipa koja igra dobro i koja je trenirana jako dobro. Ako im dopustite da igraju njihovu igru, odnosno da nivo agresivnosti ne bude na dobrom nivou, onda postaju još opasniji. Nadam
se da ćemo u tom dijelu odraditi mnogo bolji posao. Da će pritisak na njihovu spoljnu liniju da bude na značajno većem nivou nego što je to bio slučaj u određenim djelovima utakmice u Podgorici. Samim tim mislim da ćemo njihove glavne udare kroz ,,close out“ situaciju bolje rješavati – kazao je trener ,,plavih“ Petar Mijović najavljujući drugi meč sa Megom. Izuzev prve četvrtine, koja je pripala gostima (14:22), koji su imali i dvocifrenu prednost (21:10), Podgoričani su od druge četvrtine, predvođeni
cija, Džejlen Braun je dodao 23 poena, sedam skokova i pet asistencija, Džejlen Braun i Al Horford po 17, Markus
Smart i Malkolm Brogdon po 15, a Derik Vajt 13.
Embid je meč završio sa 30 poena, 13 skokova i tri asistencije, dok je Džejms Harden, takođe, imao dabl-dabl učinak i postigao je 16 poena uz 11 asistencija, a imao je i šest skokova. Dvocifren je bio i Dientoni Melton sa 14 poena, Tajris Meksi je postigao 13, a Žorž
Nijang 10.
Finiks je smanjio na 2-1 u seriji, u polufinalu Zapadne konferencije, nakon što je kod kuće pobijedio Denver 121:114. Odličnu utakmicu odigrao je Devin Buker koji je ubacio 47 poena (25-20 iz igre), uz devet asistencija i šest skokova. Kevin Djurent je, takođe, bio sjajan sa 39 poena, pa su njih dvojica kombinovano imali 86 od ukupno 121 poena Sansa. Prvi put još od 2005. godine je neki tandem Sansa imao mi-
sjajnim Erikom Grinom (34 poena, od čega 24 u drugoj dionici) kontrolisali igru i rezultat, a sredinom posljednje četvrtine imali i maksimalnih 29 poena prednosti (94:65). Mega će zbog toga sigurno htjeti da pokaže reakciju, posebno što je ove sezone izgubila sva tri meča od Budućnosti, ali je u prva dva dugo bila ravnopravan protivnik.
- Sigurno da nas očekuje drugačija utakmica nego u Podgorici. Mega na svom terenu igra drugačije. Svaki pad koncentracije, svaka mekoća u odbrani, odstupanje od osnov-
nih napadačkih meta i zamisli mislim da može da nas uvede u problem i dovede nas u situaciju da nas Mega poremeti i ne dozvoli nam da u dva meča riješimo putnika u polufinale – zaključio je Mijović. Aleksa Ilić ima pozitivna sjećanja na prvi meč sa Megom, ali očekuje teži posao u gostima.
- Prvu utakmicu smo igrali jako dobro. Oni su malo bolje otvorili meč, ali smo uz Erikovu minijaturu iskontrolisali utakmicu i priveli je kraju. Utakmica u Sremskoj Mitrovici će biti teža. Imali smo vre-
vodi Budućnost Voli u pobjedama u gostima protiv Mege, a ukupan skor u ABA ligi je 17-5 u korist Podgoričana
mena da odmorimo. Svi igrači su zdravi. Biće teže nego u prvom meču, ali idemo na pobjedu – kazao je krilni košarkaš Budućnost Volija. Ilić se protiv Mege vratio na teren poslije jednoipomjesečne pauze zbog povrede skočnog zgloba i biće adut više Mijoviću u finišu sezone.
- Oko 45 dana sam pauzirao. Prije petnaestak dana sam se priključio ekipi. Prvih nekoliko treninga je bilo teže dok nijesam ušao u formu. Dosta dobro izgleda, kako vrijeme odmiče sve je bolje – dodao je Ilić. S. J.
40 poena uz 60 odsto šuta. Prije njega su to uspjeli Bernard King, Karim Abdul-Džabar, Lebron Džejms, Janis Adetokumpo, Majkl Džordan (dva puta), Čarls Barkli, Hakim Olajdžuvon, Šekil O’Nil i Džimi Batler
U porazu Denvera je odličan bio Nikola Jokić, koji je imao novi tripl-dabl – 30 poena, te po 17 skokova i asistencija. On je tako postao prvi NBA košarkaš u istoriji lige koji je na jednoj utakmici imao minimum 25 poena uz najmanje 15 skokova i najmanje 15 asistencija.
Iako sa lošim procentima šuta (29-13 iz igre, 6-1 trojke), najefikasniji u Denveru bio je Džamal Marej sa 32 poena, Majkl Porter Junior je dodao 21 poen i 12 skokova.
nimum 70 poena, a posljednji put su to uradili Stiv Neš i Šon Merion. Buker je, takođe,
postao tek deseti igrač u istoriji NBA lige koji je imao najmanje tri meča sa minimum
Četvrti okršaj na programu je u noći između neđelje i poneđeljka u 02.00. S. J.
MERIDIANBET 1. CFL (33. KOLO): Budućnost dočekuje Arsenal, Sutjeska gostuje
PODGORICA – Četiri kola prije kraja Budućnost je u idealnoj situaciji. Ima tri boda više, bolji međusobni skor od Sutjeske, pa se stiče utisak da Podgoričane dani dijele od povratka trofeja.
Već večeras situacija na vrhu može biti još povoljnija za ,,plave“ – Budućnost dočekuje Arsenal, dok Sutjeska gostuje Dečiću. Eventualni kiks šampiona predstavljao bi definitivan rasplet na vrhu, ali se šampion nada brejku i možda povoljnijem vijestima sa stadiona pod Goricom kako bi neizvjesnost potrajala do kraja… Samo četiri dana nakon što je Sutjeska eliminisala Dečić iz Kupa, dva tima opet se sastaju, a komisija za bezbjednost i sigurnost Fudbalskog saveza Crne Gore odlučila je da se utakmica Dečića i Sutjeske igra bez navijača. Rundu od 16 časova otvara meč Rudara i Petrovca, dva sata kasnije počinje utakmica Iskre i Jedinstva, koja može biti važna za opstanak, dok je Mornar od 19.30 h domaćin Jezeru uz ogroman imperativ, kako ne bi završio u baraž.
Slijedi prvo od „četiri mala finala“ za Budućnost, koja je remijem protiv Sutjeske napravila vjerovatno ključni korak ka tituli. Budućnost večeras dočekuje tivatski Arsenal.
– Moramo da budemo koncentrisani svih 90 minuta i svako od nas mora da pruži maksimum. Arsenal je dobro organizovana ekipa, sa nekoliko kvalitetnih pojedinaca i sigurno je da nas čeka težak meč. Međutim, igramo kod kuće, što je svakako naša prednost, i ukoliko ispoštujemo dogovor iz svlačionice mislim da tri boda neće izostati – rekao je napadač Balša Sekulić u najavi utakmice sa Tivćanima. Budućnost je u aktuelnoj sezoni odigrala tri prvenstvene utakmice s Arsenalom (dvije pobjede i remi), dva tima su se još tri puta sastala u okviru prijateljskih mečeva (dvije pobjede našeg tima i poraz), pa neke velike tajne ne postoje.
– Imamo ogromno poštovanje prema Arsenalu, koji je kao debitant u Prvoj ligi izborio fina-
23 – Konrad (Sutjeska)
12 – Korać (Jedinstvo)
9 – Striković (Sutjeska)
8 – Montenegero (Arsenal), Faust, Mendi (Petrovac)
7 – Bećraj (Mornar), Cmiljanić (Dečić)
le Kupa i sigurno da nije slučajno to što su treći na tabeli – govori 24-godišnji centarfor, pa se nadovezuje: – Međutim, mi ćemo da težimo da igramo našu igru, forsiraćemo je i sigurno će nam pomoći da osvojimo tri boda, koja su nam veoma bitna u borbi za titulu – jasan je potencijalni A reprezentativac. Sekulić se zimus vratio u Budućnost, a na 12 utakmica je postigao šest golova – prvijenac po povratku u Podgoricu mu je bio upravo protiv Arsenala za 1:1 u Radanovićima, dok je prethodnog vikenda poentirao za 2:2 u velikom derbiju sa Sutjeskom.
– Zadovoljan sam sopstvenim učinkom za sada, drago mi je što moji golovi pomažu ekipi da ostvaruje dobre rezultate. Nadam se da ću do kraja prvenstva nastaviti sa dobrom formom, ako ne i poboljšati je – poručio je Balša Sekulić.
MORANJE ŠAMPIONA
Dečić neće treći put uzastopno igrati finale Kupa, tako da će kroz prvenstvo juriti Evropu. Tuzani su u grupi od tri tima (zajedno s Arsenalom i Jedinstvom) koji imaju po 46 bodova, tako da se do kraja očekuje neizvjesna trka. Arsenal gostuje Budućnosti, koja je blizu titule, Jedinstvo ,,fenjerašu“, ekipi Iskre, tako da Tuzani protiv Sutjeske eventualnom osvetom za Kup imaju konačno priliku da naprave razliku.
– Sigurno da će ovaj meč biti drugačiji od onog prije četiri dana u Kupu. Na neki način nam je važnija borba za treće mjesto, koje na kraju vodi u Evropu. Imamo imperativ pobjede i nadam se da možemo osvojiti tri važna boda – istakao je golman Tuzana Dušan Marković. Zanimljivo je da su ova dva ti-
Nedjelja je proglašena za dan žalosti u našoj državi zbog tragedije u Beogradu, FSCG je odlučio da se utakmice igraju bez muzike i sa početnim minutom ćutanja
ma ove sezone već odigrala pet međusobnih mečeva. – Nema nepoznanica. Znamo se odlično, a jasno je da je prisutna velika želja da trijumfujemo. Nadam se da ćemo savladati velikog rivala i sa tri boda nastaviti borbu za Evropu – dodao je Marković. Sutjeska je uspjela da nakon šest godina konačno izbori finale Kupa, ali sada slijedi teži dio – da ostane u igri za titulu. Sve osim pobjede u Podgorici označilo bi kraj nadanja...
– Svjesni smo da je Budućnost u prednosti, ali na nama je da pokušamo da dobijemo sve mečeve do kraja. Igrali smo već pet puta ove sezone sa Dečićem, tako da ih dobro poznajemo. Vjerujem da ukoliko ponovimo partiju kao u duelu Kupa možemo opet do pozitivnog ishoda – kazao je Vuk Striković, napadač Sutjeske.
U taboru Nikšićana svjesni su zadatka, ali i trenutne situacije u kojoj se nalaze. Ipak, ambicije se ne mijenjaju...
– Znamo šta nas očekuje. Obaveza Sutjeske je da uvijek ide na pobjedu. Tako će biti i sada, iako smo svjesni da nas čeka teško gostovanje Dečiću. Bu-
dućnost ima prednost, dakle, nije sve do nas, ali moramo nastojati da osvojimo što više bodova u posljednja četiri kola, kako bismo bili u igri do kraja – objasnio je pomoćni trener Sutjeske Nemanja Kljajević
VELIKI ULOG NA ,,TOPOLICI“
Mornar pod vođstvom novog trenera Zorana Đuraškovića dočekuje Jezero, a upravo duel može odlučiti ko će igrati baraž, jer dva tima dijeli samo bod. Barani su na devet vezanih mečeva bez pobjede, a u posljednja četiri kola upisali su isto toliko poraza. Nakon promjene na kormilu tima svi se nadaju da će ,,šok terapija“ donijeti određeni efekat, tako da će tim koji je jurio vrh izbjeći opasnu zonu. Sa druge strane, Jezero je takođe imalo niz od devet utakmica bez pobjede, ali je savladalo Jedinstvo. Međutim, u prethodnom kolu Plavljani su poraženi u Petrovcu i ostali u neugodnoj situaciji.
Bitne mečeve za spas igraju Iskra i Rudar. Danilovgrađani dočekuju Jedinstvo i sa-
(4-2-3-1) (4-3-3)
Titograda. Kapacitet: 1.500. Sudija: P. Radovanović.
M. Brajović i G. Savićević.
20 časova
Dragićević
mo pobjedom čuvaju nadu u spas, dok Jedinstvo ima priliku da traži nastavak serije i pokaže da je u borbi za treće mjesto. Nešto slično je sa akterima u Pljevljima. Rudar
ima tri boda više od Iskre, ali ne želi da ugrozi svoj status, pa mu je svaki bod dragocjen, dok Petrovac još gaji kakvetakve nade da može do Evrope. R. PEROVIĆ
DRUGA LIGA, 32.
ULCINJ – Teren Olimpika. Gledalaca: 200. Sudija: Vojin Vojinović. Strijelac: Rudović u 71. minutu. Žuti kartoni: Golubović , Alibegu (Otrant), Ćetković, Muković (Berane).
OTRANT: Agović, Sefa, Harada, Krkotić (od 87. Marseni), Orlandić, Pepić (od 90+4. Ajković), Golubović, Rudović (od 90+2. Škrelja), Alibegu, Seniković.
BERANE: Vukčević, Bareto, Rendulić (od 63. Magdelinić), Ćetković, Vujačić, Perošević, Muković, Čađenović, Vučinić, Jeknić, Ni. Tmušić. Berane je bilo pod imperativom, ali očigledno pritisak nije dobar za Berance. Otrant je stigao do velike pobjede i praktično opstanka golom Rudovića u 71. minutu. Beranci su imali u 48. minutu penal, ali je sa 11 metara neprecizan bio Nikola Tmušić, kojem je udarac odbranio Jasmin Agović, a gubitak bodova u Ulcinju može Berane skupo koštati na kraju.
Kom 2
Igalo 1
PODGORICA – Stadion na Zlatici. Gledalaca: 200. Sudija: Mladen Knežević. Strijelci: Knežević u 19. (iz penala) i Nišimura u 30. (Kom), Koprivica u 60. minutu iz penala (Igalo). Žuti kartoni: Pavićević, Golubović, Dujović (Kom), Acevedo, Đurđević, Kordoba (Igalo).
KOM: Vuksanović, Nišimura (od 86. Đukanović), Knežević (od 46. Dapčević), Perišić, Bulatović (od 86. Đukanović), Pavićević (od 61. Ljumović), Radičković (od 61. Dujović), Gazivoda, Radulović, Peličić, Golubović.
IGALO: Raičević, Acevedo (od 44. Koprivica), Đukanović, Guzina, Bumbar, Maraš, Đurđević, Dajević (od 46. Šćepanović), Kordoba, A. Vujičić (od 73. U. Vujičić), Grbić. Kom je prekinuo pobjednički niz Igala. Domaći su blic krigom u prvom dijelu meča (pogodili Knežević i Nišimura) napravili kapitalnu prednost, a iako su gosti, nakon pogotka Koprivice, prijetili do kraja u želji da osvoje bod, Zlatičani su odbranili pobjedu.
Zeta 1
Grbalj 0
GOLUBOVCI – Stadion: Treš-
Mančester siti je sve bliži odbrani titule u Premijer ligi. ,,Građani“ su savladali Lids (2:1), vezali 10. trijumf u šampionatu i zadržali četiri boda prednosti nad Arsenalom, četiri kola prije kraja.
njica. Gledalaca: 200. Sudija: Dalibor Vujisić. Strijelac: Damjanović u 59. minutu (autogol). Žuti kartoni: Popović, Filipović (Zeta), Damjanović, Petović, Vuković (Grbalj).
ZETA: Karadžić, Bulatović (od 83. Vujačić), Barjktarović (od 60. Filipović), Popović (od 83. Đ. Vukčević), Keit (od 83. Mihaljević), Kalačević, Peruničić, P. Vukčević, S. Krstović (od 10. Puletić), Tuzović, A. Krstović.
GRBALJ: V. Popović, Vukčević, Nijaveđi, Đukanović (od 46. M. Popović), Batuta (od 73. Panič), Čavor (od 87. Golub), Bigović, Pajović (od 73. Vuković), Damjanović, Petović, Vučetić (od 78. Bojović).
Zeta je uspjela u derbiju začelja da dođe do važnih bodova, čime je ,,fenjer“ predala upravo ekipi Grblja. Zanimljivo je da je tim iz Golubovaca do pobjede došao autogolom Damjanovića, gotovo sa pola terena.
KOTOR – Gradski stadion.
Gledalaca: 200. Sudija: Nikola Cvijović.
BOKELJ: Spasojević, Kordić (od 65. Vukčević), Poček, Osmanović, Đurović, Globarević (od 72. Kašćelan), Alhasan, Popović, Macanović, Obradović (od 42. Imamović), Sklender.
MLADOST DG: Đurović, Vuković ( od 72. Jukić), Bogdan Milić (od 79. Medojević), Vujisić, Ukšanović, Santos (od 60. Hot), Ondong Mba, Vlahović, Mugoša, Orahovac, Krstović.
Mladost je imala priliku da bude novi lider, ali je samo djelimično iskoristila kiks Berana.
Lješkopoljci su imali inicijativu, ali nijesu uspjeli da dođu do brejka, pa finiš sezone dočekuju izjednačeni sa Berancima, što garantuje uzbudljivu trku za plasman u elitni rang.
Priredio: R. PEROVIĆ
Trijumf domaćinu obezbijedio je Ilkaj Gundoan, koji je pogađao u 19. i 27. minutu, oba puta na asistenciju Rijada Mareza Njemac je mogao i do het-trika, ali je u 84. iz jedanaesterca pogodio stativu.
Gosti su već u narednom napadu smanjili preko Rodriga nakon krupne greške Anandžija, ali Lids na debiju Sema Alardajsa ipak nije mogao da izbjegne poraz.
Hari Kejn je donio tri boda Totenhemu nad Kristal Palasom (1:0) i postao drugi najbolji strijelac u istoriji Premijer lige.
Kapiten ,,pijevaca“ sa 209 pogodaka sa drugog mjesta je pomjerio Vejna Runija i gleda u leđa samo nekadašnjem golgeteru Alanu Šireru (260). Kejn je postao i prvi igrač u istoriji lige koji je pogađao po 100 ili više puta kod kuće i u gostima.
Pogodak Mohameda Salaha u 13. minutu na asistenciju Virdžila van Dajka bio je dovoljan Liverpulu da pobijedi Brentford (1:0) i zadrži nadu da može stići do četvrtog mjesta.
,,Redsi“ na petom mjestu imaju 62 boda, jedan manje od
Mančester junajteda, ali su ,,crveni đavoli“ odigrali dva meča manje. Poslije šest poraza u svim takmičenjima pod vođstvom Franka Lamparda, konačno radost za Čelzi. ,,Plavci“ su trijumfovali protiv Bornmuta (3:1).
Bundesliga (31. kolo)
POTVRDIO TRIJUMF INTERA:
Romelu Lukaku
Milan je pobjedom protiv Lacija (2:0) ,,skočio“ na četvrto mjesto Serije A, ali je ubrzo ponovo skliznuo van zone Lige šampiona. Preskočio ga je Inter, koji je u jednom od ključnih mečeva sa istim rezultatom savladao Romu i vratio ,,plus 2“ u odnosu na gradskog rivala s kojim će u srijedu igrati prvi meč polufinala Lige šampiona. Roma će teško do elite nakon poraza na ,,Olimpiku“ – ekipa Žozea Murinja je na sedmom mjestu, sa pet bodova manje od Intera i Juventusa, koji ima
utakmicu manje. Pobjedu Interu donijeli su Federiko Dimarko i Romelu
Lukaku
Milan je protiv Lacija slavio pogociima Ismaela Benasera i Tea Ernandesa, a sjenku na trijumf bacila je povreda najboljeg igrala Rafaeala Leaa, koji je zamijenjen u 11. minutu. Za Lacio je prvih 56 minuta igrao crnogorski reprezentativac Adam Marušić. ,,Nebo-plavi“ su drugi, s bodom više, ali utakmicom manje od Juventusa koji danas (12.30 h) gostuje Atalanti. Ne. K.
Bajern iz Minhena pobijedio je u gostima Verder (2:1) i napravio važan korak ka odbrani titule u Bundesligi. Bavarci imaju četiri boda i utakmicu više od Borusije iz Dortmunda, a do kraja sezone odigraće još tri meča. Bajern je poveo u 62. minutu preko Serža Gnabrija, a sve je bilo jasno poslije pogotka Liroja Sanea u 73. Niklas Šmit je u 87. samo ublažio poraz Verdera.
Konor Galager donio je prednost gostima u devetom minutu, izjednačio je Matijas Vina u 21, da bi pobjedu Čelziju u finišu donijeli Benoa Badijašil i Žoao Feliks Vulverhempton je golom Totija savladao Aston Vilu (1:0). Ne. K.
Ukoliko Borusija danas (17.30 h) u Dortmundu kiksa protiv Volfsburga, u Minhenu bi već mogla da počne priprema proslave 11. uzastopne ,,salatare“. Bajern će do kraja prvenstva dočekati Šalke i RB Lajpcig, a u posljednjem kolu gostovati Kelnu.
Herta je pobijedila Štutgart (2:1) u meču u kojem je svih 90 minuta odigrao Stevan Jovetić i sačuvala nadu u opstanak. Tim našeg reprezentativca posljednji je na tabeli, tri boda udaljen od zone baraža.
Augsburg je bio bolji od Union Berlina (1:0), Borusija Menhengladbah savladala Bohum (2:0), a RB Lajpcig pobijedio Frajburg u gostima (1:0). Hofenhajm je upisao važan trijumf protiv Ajntrahta (3:1). Ne. K.
Đer i Vajpers veliki dio posla završili su u prvim četvrtfinalnim mečevima
Lige šampiona u Danskoj i Rumuniji. Revanši su za favorite bili formalnost.
Rukometni velikan, sa našom reprezentativkom Jelenom Despotović, kod kuće je bio bolji od Odenzea 37:28 (nakon slavlja u Danskoj 29:27) trenera Ulrika Kirkelia koji će od naredne sezone preuzeti brigu o mađarskoj ekipi.
U Đeru nije bilo slabog mjesta, blistala je slovenačka reprezentativka Ana Gros sa 10 golova iz 13 pokušaja, dok je Despotović postigla gol.
U poraženoj ekipi odskočila je Holanđanka Van Vetering (6).
Na završni turnir Lige šampiona plasirao se i tim iz Norveške. Vajpers je ,,zgromio“
Rapid (40:31), a domaćin je igrao rasterećeno nakon viška od šest golova iz Bukurešta.
U domaćem timu blistala je norveška reprezentativka, krilo Andersen, sa sedam
golova, bez promašaja. Sa gola je gospodarila Katrine Lunde sa 15 odbrana. U rumunskoj ekipi najefikasnija sa sedam pogodaka bila je Sorina Grozav
Ema Ramusović i Andrea
Klikovac danas (16 h) će sa Bukureštom juriti minus od četiri gola iz Danske sa Esbjergom. Tim iz Rumunije igra ove sezone po principu toplo-hladno, a dosta toga će zavisiti od učinka
Kristine Neagu
U posljednjem četvrtfinalnom meču Mec će ugostiti FTC (14 h). Francuski tim je praktično čekirao kartu za Budimpeštu nakon pobjede u Erdu od šest golova. A. M.
Crnogorski reprezentativac odlazi iz Primorca
PODGORICA – Aljoša
Mačić odlazi iz Primorca, u naredne dvije sezone nastupaće za Šabac.
Crnogorski vaterpolo reprezentativac je, čini se, donio odličnu odluku jer će sa svojim novim klubom nastupati u Evrokupu, najjačoj Regionalnoj ligi, a velik broj kvalitetnih utakmica Mačića očekuje u domaćem prvenstvu. – Izabrao sam dobru ekipu i vjerujem da će nova sredina biti odskočna daska za dalje – kazao je Mačić. Kotoraninu će društvo praviti Andrija Korać iz Budve, a
u Šapcu je i poznati stručnjak Emil Nikolić – Želio sam da ostanem, ali… Ipak je ovo predolimpijska godina, a u Šapcu me čeka veliki broj utakmica i to sa kvalitetnim rivalima.
Primorac je ove sezone ispao iz elitne Regionalne lige, u finalu Kupa i finalnoj seriji za titulu poražen je od Jadrana. Ima najava da bi mogli još neki prvotimci da odu iz Kotora. Za sada, još uvijek nezvanično, Draško Brguljan, nekadašnji crnogorski reprezentativac, koji je nedavno sa Vašašom osvojio Evrokup, pojačaće kotorski tim. A. M.
Prvenstvo Sjeverne Makedonije: Eurofarm Pelister u derbiju sezone pobijedio Vardar
Počela nova sezona Dijamantske lige
PODGORICA – Mitingom na stadionu „Khalifa International“ u Dohi otvorena je 14. sezona Dijamantske lige u atletici.
Po rasporedu na programu je 14 mitinga, a atletičari i atletičarke boriće se u ukupno 32 discipline, po 16 u muškoj i ženskoj konkurenciji. Svaka disciplina će biti najviše osam puta u programima mitinga na kojima će atletičari i atletičarke skupljati bodove. Najboljih šest, osam ili deset, zavisno od discipline, nastupiće na finalu u američkom Judžinu 16. i 17. septembra.
Učesnica Dijamantske lige i ove godine biće naša Marija Vuković, koja će premijerni nastup imati u Rabatu (Maroko), 28. maja – na narednom mitingu ove prestižne serije. Crnogorska rekorderka u
skoku uvis prošle godine debitovala je u ovom takmičenju i nastupila na tri mitinga (jedno četvrto i dva puta peto mjesto).
Marija Vuković je prošle sezone nastup u Dijamantskoj ligi zaključila osvajanjem petog mjesta u Briselu (191), dok je na prethodna dva nastupa četvrta i peta. U Parizu je osvojila peto mjesto, sa trećim rezultatom mitinga (195), a samo je veći broj pokušaja odvojio od pobjedničkog podijuma. U poljskom gradu Šleska završila je kao četvrtoplasirana, sa istom visinom kao i trećeplasirana Ukrajinka Katerina Tabašnik, ali preskočenom iz više pokušaja (188). Tokom dvoranske sezone najbolji rezultat imala je u Banskoj Bistrici (195), dok na dvoranskom prvenstvu Evrope nije uspjela da se izbori za finale… R. P.
Osamnaest godina rukometaši Eurofarm Pelistera čekaju na titulu šampiona Sjeverne Makedonije i sada su došli na korak od ostvarenja sna, u sezoni u kojoj kapitensku traku nosi igrač koji tu ulogu ima i u našoj reprezentaciji, Mirko Radović.
Ekipa iz Bitolja je u derbiju prvenstva savladala Vardar (26:23) i jedinom konkurentu odmakla dva boda dva kola prije kraja.
Ukoliko u gostima savladaju Ohrid, pa na svom terenu bu-
du bolji od Tikveša 2014, a biće apsolutni favoriti u oba duela, rukometaši Eurofarm Pelistera osvojiće prvu titulu prvaka
Tradicionalni internacionalni karate turnir ,,Trofej Iskra“ održaće se danas u Danilovgradu, a okupiće 733 takmičara iz 44 kluba i pet država, najavili su organizatori.
Takmičenje će biti održano u obje takmičarske discipline, pojedinačno i ekipno, u muškoj i ženskoj konkurenciji, u uzrasnim kategorijama od poletaraca do juniora.
Na šestom izdanju turnira za medalje boriće se takmičari iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije i Crne Gore. Predsjednik danilovgradskog kluba Vuk Žarić kazao je da će turnir biti odlična prilika da ljubitelji karatea na djelu vide osvajače medalja sa najvećih evropskih i svjetskih takmičenja.
države od 2005. godine i prvi put od sezone 2005/06. igrati u Ligi šampiona.
Minuli derbi Vardara i Peliste-
ra obilježili su sukobi navijača u dvorani u Skoplju, a ulaznice za jučerašnji okršaj u bitoljskoj sali ,,Boro Čurleski“ planule su za samo 17 minuta.
Domaćin je u prvom poluvremenu vodio četiri razlike, da bi na odmoru imao minimalnu prednost – 13:12.
Gosti su izjednačili na 13:13, a meč je prelomljen pet minuta prije kraja. Vardar je prišao na ,,minus 3“, ali je za novi povratak bilo prekasno... Eurofarm Pelister imaće šansu da osvoji duplu krunu jer ga čeka i završnica Kupa. Ne. K.
Turnir će se održati u Sportskom centru u Danilovgradu, a počeće od 9.30 sati. R. A.
Članovi podgoričkog Tekvondo kluba Akademac sa dvije medalje završili su nastup na međunarodnom E1 turniru u Tirani. Turnir je održan sportskoj –olimpijskoj borbi, koji je bodovan za svjetsku WT rang listu za uzrasne kategorije kadeta i juniora. Akademac je nastupio sa dvojicom kadeta: Lazar Popović je u kategoriji do 176 centimetara osvojio bronzanu, dok je Danilo Vujošević bio srebrni.
U Danilovgradu danas počinje masovni karate turnir ,,Trofej Iskra“ okupiće 733 takmičara
Bitolj slavi, Radović se sprema da podigne trofejĐer leti visoko sa Jelenom Despotović Rukometaši Eurofarm Pelistera 24RAKOMET.MK
Ipak, nekadašnja katedrala svjedočila je o teškim vremenima za Katoličku crkvu, s obzirom da je na trgu pred katedralom, prema nekim izvorima obješen barski nadbiskup Ivan Bruno, koji je pozvao narod na otpor nakon mletačke izdaje, te stradao zajedno sa svim onim sveštenstvom i građanima koji nijesu htjeli da prihvate mirnu predaju grada osmanskoj vojsci
6. avgusta 1571. godine. Ipak, drugi istorijski izvori kazuju da je stradao koji mjesec kasnije, u pomorskoj bitci kod Lepanta u oktobru iste godine.
Posljednji barski nadbiskup koji je u katedrali Sv. Đorđa služio sv. Misu bio je Ambrozije Kapić, gdje je oko 1585. godine, nakon jedne vatrene propovijedi protiv onih koji su prevjerili, bio zatvoren od lokalnih osmanskih moćnika. U tamnici je bio izložen torturi, pa je ovaj nadbiskup ubrzo okončao svoj život. Nakon ovog događaja Osmanlije su odlučili da katedralu pretvore u džamiju.
Tokom vjekova džamija je više puta prepravljana usljed brojnih zemljotresa, mada je za cijelo vrijeme tristogodišnje osmanske dominacije zadržala gotovo u potpunosti konture nekadašnje katedrale uključujući enterijer (natpise, freske i druge crkvene iskaze). Nažalost, nestala je srednjovjekovna arhiva Barske nadbiskupije, kao i brojni spisi nastali u skriptorijumima i bibliotekama ovog grada, uključujući i izvornik Ljetopisa
Popa Dukljanina
Prilikom operacija za oslobođenje Bara 1877-78. godine, crnogorska vojska je topovima teško oštetila sve zgrade u gradu, osim džamiju sultan Ahmetovu na Londži, koja je bila pošteđena ratnih razaranja, jer se u njoj nalazilo privremeno prihvatilište za ranjene turske vojnike i gradsko muslimansko stanovništvo. Nakon predaje grada, tadašnja crnogorska vlast se nemarno odnosila prema ovom sakralnom objektu, vjerovatno ne znajući da je to nekadašnja prvostolna crkva, pretvarajući džamiju u skladište
Prema nekim izvorima, na trgu pred katedralom obješen je barski nadbiskup Ivan Bruno, koji je pozvao narod na otpor nakon mletačke izdaje, te stradao zajedno sa svim onim sveštenstvom i građanima koji nijesu htjeli da prihvate mirnu predaju grada osmanskoj vojsci 6. avgusta 1571. godine
municije, što će se ubrzo pokazati pogubnim. U noći između 21. i 22. januara 1881. godine grom je udario u džamiju i izazvao eksploziju. Potres od eksplozije mogao se porediti samo sa katastrofalnim zemljotresom. Pričinjena je velika materijalna šteta koja se ogleda u totalnom uništenju džamije i teškim oštećenjima na okolnim objektima, dok je u eksploziji živote izgubilo 60 ljudi.
Uništenjem ovog reprezentativnog monumenta nestalo je materijalno svjedočanstvo koje govori o civilizacijskom dometu naših predaka.
Zahvaljući barskom nadbiskupu Karlu Potenu sredinom XIX vijeka prepisani su
epitafi barskih nadbiskupa iz XI i XII stoljeća, koji spadaju u najstarija književna ostvarenja na latinskom jeziku na crnogorskom prostoru.
U znak sjećanja na nekadašnju katedralu Sv. Đorđa, u katedrali Blažene Djevice Marije u Gretvi postojao je bočni drveni oltar Sv. Đorđa, koji je stradao u zemljotresu 1979. godine.
Katedrala sv. Đorđa nalazila se na južnom, visoko uzdignutom platou gornjeg grada, poznatog pod nazivom Londža (tal. Loggia = loža), što ukazuje da je u tom dijelu grada bio smješten kaptol Barske crkve. Sa gravura iz 1500. i 1571. godine, potom izvještaja barskih nadbisku-
Osmanlije su katedralu pretvorili u džamiju. Nakon predaje grada, crnogorska vlast je džamiju pretvorila u skladište municije. U noći između 21. i 22. januara 1881. godine grom je udario u džamiju i izazvao eksploziju. Potres od eksplozije mogao se porediti samo sa katastrofalnim zemljotresom
pa, kao i arheoloških istraživanja, jasno se može uočiti da je imala oblik trobrodne bazilike građene u romano-gotskom stilu. Bila je dugačka 20 m, a široka oko 11 m, dok se na jugozapadnom dijelu nalazio četvorougaoni zvonik. Zahvaljujući radu dr. sc. Sava Markovića, po prvi put, 2014. godine stručnoj i široj javnosti prikazana je hipotetička rekonstrukcija kate-
Katedrala Sv. Đorđa nalazila se na južnom, visoko uzdignutom platou gornjeg grada, poznatog pod nazivom Londža (tal. Loggia = loža), što ukazuje da je u tom dijelu grada bio smješten kaptol Barske crkve. Sa gravura iz 1500. i 1571. godine, potom izvještaja barskih nadbiskupa, kao i arheoloških istraživanja, jasno se može uočiti da je imala oblik trobrodne bazilike
drale Sv. Đorđa, čiju kompjutersku animaciju su uradili, shodno postulatima informatike, stručna lica iz Austrije, tako da danas imamo vizuru ove crkvene građevine. Na kraju ovog kratkog istorijskog presjeka, želio bih napomenuti da je 2000. godine bio formiran Odbor za obnovu katedrale Sv. Đorđa za vrijeme mandata nadbiskupa barskog Zefa Gašija, ko-
ji je pozvao lokalne i tada republičke organe i ustanove da podrže ovu inicijativu. Zbog nedostatka sredstava i drugih razloga odlučeno je da se obnovi crkva Sv. Katarine u Starom Baru, što je takođe bila urgentna potreba. Svakako da tadašnja inicijativa i danas obavezuje i crkvu i državu, s obzirom da je postojeće stanje zahtijeva humanizaciju ovog prostora. (Kraj)
Topot gizdavih konja, s elegantnim jahačima, umjereno odzvanja obodom čuvenog Hayd Parka, kako i priliči najpoznatijem kraljevskom parku u Londonu. Multikulturalnost Londona, kolorit nacija, unosi živost zelenom prostranstvu parka kojem hrle i čitave familije iz Indije, Kine, Japana, s Kariba, da izbjegnu gradsku buku među krošnjama raznovrsnog drveća.
NarodNa priNceza
Omiljeno odmorište je spomen- fontana, posvećena princezi Dajani; arhitektonski poduhvat, u obliku mermernog prstena kojim voda žuri neđe brzacima, odjednom posve mirna, kao bonaca toplih mora, a onda ponovo ubrzano teče, čime je na nesvakidašnji umjetnički izraz predstavljen život ,,princeze naših srca“, kako je često nazivaju u britanskoj javnosti. Umjetničku notu daruje poznata galerija ,,Serpentine“, usidrena u srcu parka, nedaleko od istoimenog jezera koje paraju gazovi malih čamaca. Nadomak ljupkog jezerceta, među brižljivo čuvanim zelenilom, proviruje skulptura dječaka koji nije htio da odraste, Petra Pana, ali i obližnja statua zagrljenih medvjedića. Na ulazu u park, pored muzeja posvećenog vojvodi Velingtonu, je kolosalni spomenik antičkom junaku Ahileju. Put za automobile koji lagano klize od Kensingtona na jugu ka Bayswateru na sjeveru parka, iznenadi, ali ne remeti sklad prirode i uživanja u njoj. Na zapadnoj strani posebnu draž daruje Kensington Palace, rezidencija kraljevske porodice, u kojoj su živjeli princ Čarls i princeza Dajana, a sada je dom veoma popularnih vojvode od Kembridža Vilijama
Vladika Petar II Petrović Njegoš nikada nije bio u Engleskoj i nije osjetio čari grada na Temzi. Ali je njegova vrijedna riznica probranih knjiga čuvala djela slavnog Miltona. Ulaskom u svijet filozofskih misli protkanih kroz genijalno djelo ,,Luča mikrokozma“ možda se mogu naslutiti zagonetne niti, Njegoševi tragovi čitanja „Izgubljenog raja“
Omiljeno odmorište je spomen- fontana,
i njegove supruge Kejt. Paralelno se pruža široki, tihi, gospodstveni bulevar Kensington Palace Gardens, s rijetkim prolaznicima, i ponekom parkiranom limuzinom, uglavnom diplomatskom. U britanskim medijima poznat kao ,,Red bilionera“, sa divnim vilama, omanjim zamkovima najbogatijih Britanaca, ali i palatama u kojima su ambasade i atraktivne rezidencije ambasadora Francuske, Kuvajta, Izraela, Libana, Norveške, Češke, Slovačke, Rusije i Rumunije. Prolaskom kroz Hyde Park, nastavlja se ugodna šetnja po čuvenoj engleskoj travi Green Parka, koji dijeli luksuznu četvrt Mayfair i ekskluzivne hotele na Park Laneu od najstarijeg kraljevskog parka u Londonu St. James’s. Aristokratski duh mu je udahnut palatom St. James’s, nekadašnjeg sjedišta britanske monarhije, i Backingham Palace u kojoj od 1837. stoluju suvereni, dok ispred glavnog ulaza paradira atraktivna garda u
crvenim mundirima od čoje i čuvenim crnim velikim šubarama od dlake kanadskih grizlija. Od pozlaćenog spomenika kraljici Viktoriji stiže se do šljunkovite Horse Guards Parade, koja neodoljivo podsjeća na lijepe pješčane plaže, naročito kada sunce stidljivo pušta zrake kroz oblake, koji bljesnu po krovovima ministarstava i rezidencija na Whitehallu. Poseban je plemićki sjaj kada se održavaju ceremonije i procesije, poput nekadašnjih proslava rođendana kraljice Elizabete. Sve je nabijeno tradicijom. Čak i saobraćaj ima dostojanstven ritam
parKoVi Kultura njegovanja parkova u Engleskoj izvire iz vremena raskalašnih monarha i plemstva, kada su njihova velelepna zdanja okružena šumom bila lovišta pitomih srna i jelena, a u novije doba oplemenjena staništima brojnih labudova, vjeverica, raznih ptica, raznobojnim cvijećem. London diše
širokim plućima kraljevskih parkova, ljupkih viktorijanskih bašti, bujnom vegetacijom privatnih vrtova, zelenilom na brojnim skverovima, romantičnim staklenim baštama sa egzotičnim biljem, oazama na terasama višespratnica i vrhovima nebodera. Parkovi, brižno održavano zeleno bogatstvo Londončana, pobjeđuje smog velegrada. Zapadnom stranom parka St James’s urezana je omanja ulica Petty France, čije ime podsjeća na Hugenote iz Francuske koji su ostavili svoj pečat u Britaniji.
otmeNost Kada prvi londonski suton pokrije ovaj kraj, blještavo osvijetljeni saloni starih, otmjenih vila, otkrivaju bogate biblioteke prvih susjeda Backingham Palace. U Petty France početkom XVII vijeka, boravi Džon Milton, jedan od najvećih engleskih poeta, i piše dio svog impozantnog djela ,,Paradise Lost“ (Izgubljeni raj).
Vladika Petar II Petrović Njegoš nikada nije bio u Engleskoj i nije osjetio čari grada na Temzi. Ali je njegova vrijedna riznica probranih knjiga čuvala djela slavnog Miltona. Ulaskom u svijet filozofskih misli protkanih kroz genijalno djelo ,,Luča mikrokozma“ možda se mogu naslutiti zagonetne niti, Njegoševi tragovi čitanja „Izgubljenog raja“. Šetnjom kroz slavoluk Admirality Arch, na kojem se vijore britanske pomorske zastave, otvara se prostranstvo Trafalgar Squarea, zagušenog saobraćajem i turistima. Obližnja Long Acre, dotjerana finim pločnikom, poznata je i po kultnoj knjižari ,,Stanfords“ đe je od Afrike do Južne Amerike jedan mali korak, od Australije do Sjeverne
la. Palata ,,Savoy“ ime dobija po drevnoj engleskoj plemićkoj porodici, čiji korijeni sežu stoljećima unazad do XII vijeka, čak i dalje. Prvobitno je utemeljen teatar 1881. a potom hotel 1889. godine istog imena. Omeđen opjevanom i oslikanom Temzom, kulturnim nasljeđem Covent Garden i West End, od prvog dana postojanja je ovjenčan slavom i ispunjen raskoši. ,,Savoy“ je više od hotela. Ono što čuvena Buckingham Palace predstavlja u monarhiji, Downing street 10 u politici, Wembley u fudbalu i Wimbledon u tenisu, to je ,,Savoy“ u hotelijerstvu, među najprestižnijim engleskim i svjetskim adresama. Omiljeno mjesto kraljeva, državnika, bankara, političara, pisaca, glumaca, pjevača. Specifičnost koja ga uzdiže je i Savoy Court, kratka ulica kojom vozila desnom stranom pristižu u hotel, kao u kontinentalnom dijelu Evrope.
Amerike samo dva, jer su njeni podovi i zidovi obloženi brojnim mapama svijeta, kontinenata, raznih zemalja, i uspješno se prodaju. Tradiciju londonskih knjižara i vrijednost stvaralaštva, bilježi ,,Glas Crnogorca“ 4. avgusta, davne 1873: ,,Po brojanju od 1861. god. rade u velikobritanskim štamparijama 35.000 duša, a od njih polovina u samome Londonu. U Ingleškoj i Škotskoj ima 15.000 knjigovezaca, a od njih dvije trećine u Londonu. U Londonu i njegovim zasecima (‘pregrađima’) izlazi 1135 novina; imade 938 novinskih prodavaca, 630 knjižara-nakladnika, 66 knjižnica, 1030štamparija, 27 livnica slova“. Long Acre vodi do veselog Covent Gardena, nekadašnje pijace na kojoj su farmeri iz unutrašnjosti Engleske i okoline Londona prodavali svoje proizvode. Odavno mirisi svježih namirnica ne prekrivaju šetalište, ne zalaze u okolne ljupke ulice, šarmantne dućane, neobične radnje. Dah prošlosti izvire iz antikvarnica i malih knjižara. Žagor mase je bučniji, smijeh glasniji, ponekad se čuje i vriska, jer Covent Garden je preplavljen ekstravagantnim žonglerima i akrobatama, lucidnim imitatorima, zanimljivim muzičarima koji prenose note dalekih kontinenata. Brojna pozorišta, bioskopi i glasovita Royal Opera House tvore čudesnu nit umjetnosti i privlačnosti ovog kraja. U blizini je ,,Savoy“ jedan od najpoznatijih hotela u svijetu, ugniježđen u srcu Londona, u znamenitoj ulici Strand, koja povezuje istorijski, državni, kraljevski i diplomatski Westminster i City, finansijsko i bankarsko stjecište Evrope i svjetskog kapita-
Naš miNistar U ,,Savoyu“ krajem 1917. i početkom 1918. boravi ministar Kraljevine Crne Gore Niko Hajduković, sa zadatkom da diplomatskom vještinom i poslovnim umijećem pribavi pomoć i razgrne mrak koji se nadvio nad Crnom Gorom, a u tu svrhu daje i izjave londonskom „Daily Cronicle“. Iz istoimenog hotela predsjednik Vlade Kraljevine Crne Gore Jovan Plamenac marta 1920. piše diplomatske note naslovljene na obližnji Foreign Office, da ukaže na veliku nepravdu učinjenu Crnoj Gori saveznici Velike Britanije u Prvom svjetskom ratu. Strand, jedna od najstarijih ulica u Londonu, dom je Royal Courts of Justice, u blizini je i prestižna London School of Economics and Science. Umjetnost je prisutna u Somerset House. Nekadašnja palata, danas poznata galerija s velikom terasom odakle puca pogled na Temzu, pruža ugođaj kao na moru, dok unutrašnje dvorište ljeti rashlađuje fontana, čiji gejziri kao strijele izlijeću iz kamenog pločnika. Zimi je prijatan ambijent za klizalište. Na Strandu je spomenik glasovitom dr Samjuel Džonsonu, jednom od najpoznatijih Londončana, tvorcu jedinstvenog engleskog rječnika iz 1755. Kuriozitet je da su mu u stvaranju ovog kapitalnog djela, od šest pomoćnika, petorica bili Škoti. Dr Džonson, veliki zaljubljenik u britansku prijestonicu, ostavio je i izreku, jednako vrijednu kao i njegov stvaralački opus, koja dočarava magiju Londona: „Ko se umorio od Londona, umorio se od života“. (Autor je crnogorski diplomata)
Srbija je doživjela dva masakra u nepuna tri dana. Prvo je u utorak 13-godišnji Kosta Kecmanović u školi na Vračaru ubio osmoro djece i školskog portira, dok je sinoć 21-godišnji Uroš Blažić kod Mladenovca u Srbiji ubio 8 i ranio 14 ljudi.
Nakon oba događaja u javnost je na dramatičnim izvanrednim press-konferencijama istupio srpski predsjednik
Aleksandar Vučić. U normalnim demokratijama, odnosno uređenim društvima, poslovi se delegiraju, postoje resori i oni koji su zaduženi za njih.
U diktaturama i despocijama predsjednik je onaj koji se pita za sve. Međutim, kod Srbije nije samo stvar što se predsjednika pita za sve i što se on osjeća pozvanim sve komentarisati nego je i način na koji to radi krajnje problematičan.
IznosIo podatke
koje ne bI smIo ImatI Vučić je na preksinoćnjoj konferenciji za novinare iznosio podatke koje ne bi smio imati. Govorio je što je maloljetni ubica govorio policiji, iznosio je osobne podatke o porodici dječaka, navodio koliko zarađuju, dodao da ima sestru i tako je stavio u središte događaja, što je skandalozno samo po sebi. Vučić je prekršio Zakon o zaštiti podataka i o pravima pacijenata kada je detaljno čitao medicinski izvještaj dječaka. ,,Ovi ljudi su dobrostojeći, kao i najveći broj roditelja iz škole. Nemaju manja primanja od 300.000 dinara (više od 2550 eura). U svakom smislu uzorni, creme de la creme, uzoran ljekar i profesor, otac i majka“, rekao je Vučić.
Vučić se tako, kako to već biva u despotskim društvima, pokušao predstaviti kako najinformisanija osoba u društvu.
No nije stao na tome. Između ostalog, u maniru spasitelja ,,predložio“ je deset mjera koje treba uvesti nakon masakra u školi.
Radi se prvenstveno o populističkim mjerama, poput uvođenja moratorija za držanje i nošenje oružja u sljedeće dvije godine, revizije svih izdanih dozvola za nošenje oružja, kontrole svih streljana, sankcija za medije koji prikazuju brutalno nasilje, uvođenja 6-mjesečnih testova za narkotike u srednjim školama... I onako usput predložio je da se razmotri smanjenje dobi u kojoj se mo-
Kad se ne događaju ovakve tragedije, onda su tu spoljnji neprijatelji, koje Vučić nalazi svuda. Bilo to u Americi, za koju između ostalog perfidno poručuje da favorizuje
Kosovo, ili u Hrvatskoj, koja mu je omiljena za huškanje i ,,nabrijavanje“ javnosti. Svakom diktatoru trebaju spoljnji neprijatelji, a Vučić je diktator. Ovakva Srbija njegovo je djelo
vali da klasifikacija kaznenog djela nije posao predsjednika države te da se u slučaju jučerašnjeg masakra ne radi o terorističkom činu.
Govorio je o planiranim mjerama te pompezno najavio kako će u roku od godinu dana svaka škola u Srbiji imati jednog policajca. ,,Više niko neće moći dva-tri puta nekoga udariti jer će tu uvijek biti zaštita“, rekao je.
Spominjao je čak i smrtnu kaznu, kazavši da je predložio predsjednici vlade da je vrate. Rekao je da su ona i vlada protiv toga, što on, valjda kao legalist, poštuje.
bez demokratskIh procedura nalaže mup-u što učInItI Ipak, manje osjećaja za demokratske procedure i funkcionisanje vladavine prava pokazuje kad u maniru Kim Džong-una govori da će vlada naložiti MUP-u da pripremi hitne izmjene zakona o oružju i municiji kojima bi se pooštrili uslovi za nošenje oružja.
,,Svi ljudi koji imaju oružje, ne pričam o lovačkom, proći će reviziju i neće ostati više od 30-40 hiljada njih koji će moći zadržati oružje. Udvostručićemo i kazne. Ni to neće biti dovoljno, za to malo oružja koje će ostati bit će predviđeni šestomjesečni pregledi uz obavezan test na psihoaktivne supstance.
že kazneno odgovarati s 14 na 12 godina.
Vlada usVojIla mjere dan nakon
što Ih je VučIć predložIo
U normalnim demokratijama se za svaku od takvih mjera rade ekspertize, osnivaju se radne grupe i povjerenstva, postoji savjetovanje s javnošću, mišljenje daju oni koji su svoje profesionalne živote posvetili tim temama. Na koncu, tu je i nekakav parlament koji će donijeti svoju odluku, postupci su to koji traju duže vrijeme, ali upravo zato problematici je moguće prići s više strana.
Što se dogodilo u Srbiji? Vlada je svega dan poslije usvojila mjere koje je predložio srpski predsjednik Aleksandar Vučić. Tako stvari funkcionišu u diktaturama, ali očito i Vučićevoj Srbiji.
,,Ovo što ljudi mogu ovdje vidjeti je tranžirano ljudsko meso. Glava osobe je ‘blurana’ kako se ne bi moglo znati o kome se radi. Ovo smo napravili kako biste mogli vi-
Vučić je prekršio Zakon o zaštiti podataka i o pravima pacijenata kada je detaljno čitao medicinski izvještaj dječaka. ,,Ovi ljudi su dobrostojeći, kao i najveći broj roditelja iz škole. Nemaju manja primanja od 300.000 dinara (više od 2.550 eura). U svakom smislu uzorni, creme de la creme, uzoran ljekar i profesor, otac i majka“, rekao je Vučić
djeti s kakvim monstrumima imamo posla”, riječi su koje je Vučić izgovorio na press-konferenciji u julu 2021. godine dok je pokazivao snimku ubistva Vlastimira Miloševića 2017. godine, ali i fotografije drugih zločina.
Na preksinoćnjem presu o tome ga je pitao jedan od novinara.
,,Au. Nadao sam se da će postojati malo pijeteta, formalne žalosti, prave tuge“, odgovorio je Vučić te tako od sebe napravio žrtvu nakon što je iznosio stvari koje uopšte ne smije znati, a kamoli iznositi. Krive su mu zapadne vrijednosti, a ne danonoćna promocija nasilja u njegovoj Srbiji.
Bizaran dojam je pojačao jer je i usred obraćanja o masakru u školi počeo govoriti o Kosovu. Još bizarnije, Vučić je pred kraj presa nekako od masakra u osnovnoj školi uspio doći do ,,bradatog čovjeka s muškim polnim organom koji doji bebu“.
,,Imate plakat gdje muškarac s muškim polnim organom i bradom doji bebu i to bi trebali povjerovati da je to vrh demokratije”, njegove su riječi.
Napomenuo je on da nema ništa protiv ,,raznih seksualnih opredjeljenja“, dodavši ono poznato opravdanje o ,,najboljem prijatelju Srbinu/ Hrvatu/Muslimanu“, odnosno u njegovom slučaju ,,gej osobi premijerki”.
Ne generira Vučić psihozu samo uz ovakve istupe kada se obraća ubicama, iznosi detalje koje ne bi smio ni znati, a kamoli izgovarati na press-konferencijama, insinuira zavjere, svađa se s novinarima i pravi od sebe žrtvu na dan kad je ubijeno osmoro djece. Vrh je to sante leda u zemlji u kojoj su tabloidi i emisije u kojima se slave kriminalci i nasilje svakodnevna realnost
Očito je krivnju za masakr, baš kao što je to nekoliko sati prije napravio jedan vladin ministar, htio prebaciti na zapadne vrijednosti, koje su valjda zatrovale Srbe i pravoslavne vrijednosti. Pritom nije objasnio jesu li zapadne vrijednosti te uz koje su Srbi najnaoružaniji narod u Europi i jesu li zapadne vrijednosti te uz koje je ratni zločinac Vojislav Šešelj redovni inventar srpskih emisija, a osuđeni kriminalac Kristijan Golubović komentariše društvene aktuelnosti.
Jesu li zapadne vrijednosti, tj. Vučićev ,,vrh demokratije“, i da se objavi intervju sa serijskim silovateljem Igorom Miloševićem, što je napravio srpski tabloid Informer, blizak samom Vučiću? Vučić je šefu Informera Draganu Vučićeviću kućni prijatelj. U jednom su trenutku iz Informera serijskog silovatelja čak pitali što bi žene trebale napraviti ako im priđe s namjerom da ih siluje. Silovatelj je na to odgovorio da ,,u tom trenutku na sve pri-
stanu” i da ga “gledaju kao na muža ili voljenu osobu“. noVI masakr, noVa epIzoda VučIćeVog realIty showa
Danas je uslijedila nova epizoda Vučićevog reality showa posvećenog novom masakru, koji je sinoć počinio Uroš Blažić (21) kada je kod Mladenovca ubio osmoro ljudi i ranio njih 14.
Ovaj put bio je tu s ministrima, opet je iznosio detalje istrage. Danas se izravno obraćao počinitelju riječima: ,,U Srbiji si našao svog Hitlera, đubre jedno koje je toliko nesreće nanio ovom narodu, pa si se ovdje njemu našao diviti i ubijati nam ljude, monstrume jedan.”
Kazao je kako “ni onaj mali monstrum ni onaj nešto veći monstrum neće ugledati svjetlo dana”. U jednom trenutku je napad proglasio “terorističkim činom”, ali ostavio je otvorenu mogućnost da je u pitanju zavjera, dodavši da je on predsjednik pa mora biti racionalan. Srpski pravnici su kasnije uzalud objašnja-
Nalaže se MUP-u da poduzme sve mjere da se uputi javni poziv svima koji nelegalno posjeduju oružje, u roku od mjesec dana da ga predaju bez posljedica, a ako ga ne predaju i mi ga nađemo, posljedice će biti strašne“, rekao je.
Kad se u javnost izlazi sa suludim detaljima, maše popisom djece koja su još trebala biti ubijena, navode planovi maloljetnog ubojice, iznose nacrti i nabraja ,,first floor, second floor“ te kad se mučnoj problematici pristupa kao da je reality emisija, a ne situacija koja podrazumijeva ozbiljnost i pijetet, rezultat je potpuna psihoza u društvu. oVo je njegoVa srbIja
Ne generira Vučić psihozu samo uz ovakve istupe kada se obraća ubicama, iznosi detalje koje ne bi smio ni znati, a kamoli izgovarati na press-konferencijama, insinuira zavjere, svađa se s novinarima i pravi od sebe žrtvu na dan kad je ubijeno osmoro djece. Vrh je to sante leda u zemlji u kojoj su tabloidi i emisije u kojima se slave kriminalci i nasilje svakodnevna realnost. Kad se ne događaju ovakve tragedije, onda su tu spoljnji neprijatelji, koje Vučić nalazi svuda. Bilo to u Americi, za koju između ostalog perfidno poručuje da favorizuje Kosovo, ili u Hrvatskoj, koja mu je omiljena za huškanje i ,,nabrijavanje“ javnosti. Svakom diktatoru trebaju spoljnji neprijatelji, a Vučić je diktator. Ovakva Srbija njegovo je djelo.
Дана 6. маја 2023. у 73. години живота послије дуже и тешке болести преминуо је наш драги
ВУКОМИР Милинка ЈОВАНОВИЋ
Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 7. маја од 9 до 15 часова када ће се и обавити сахрана.
Кућа жалости – Ул. Ива Визина, бр. 33 А –Подгорица
Дана 06. маја 2023. године преминула је у 83. години живота наша драга
Саучешће примамо у сеоској капели Задоље-Стијена Пиперска дана 07. маја од 10 до 15 часова и
дана 08. маја 2023. од 10 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана.
О Ж А Л О Ш Ћ Е Н И:
брат ДРАГАН, братанићи ДАРКО, РАНКО, МИЛАН, МИЛОРАД, ЖЕЉКО и ГОРАН, братанична ЗОРИЦА, сестрићи ВЛАДО, ДУШКО и ЗОРАН, сестрична РАДМИЛА, снахе ДАРА, СВЕТЛАНА, ДАНИЈЕЛА, АНА, САШКА и БОЈАНА, унучад ЛАЗАР, ТАМАРА, АНДРИЈА, ИЛИЈА, МАША, УНА, ИВАН и ДУЊА и остала родбина
Posljednji pozdrav dragom
Ожалошћени: синови ГОРАН и ЗОРАН, ћерка ТАТЈАНА – ТАЊА, сестра АНЂЕЛИЈА – ГАРА, унучад ИВАН, АНДРИЈА, ВУК и ВИКТОР, снахе ГОРДАНА и ЗОРИЦА, сестрићи, сестричине, братанићи, братаничине и остала многобројна породица ЈОВАНОВИЋ
RAJKU GLUŠICI
Od MILORADA, VESKA, NADE, MAJE i BRANKA
POGREBNE USLUGE
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja
• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu
• Štampanje i postavljanje osmrtnica
• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
193
Posljednji pozdrav dragom stricu
ŽELJKU VUKADINOVIĆU
Od DRAGANA VUKADINOVIĆA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom stricu
ŽELJKU VUKADINOVIĆU
VIOLETA BOJBAŠA sa porodicom
157
201
Dana 6. maja 2023. u 89. godini preminula je naša draga
STANA – BOSA Markova IVANOVIĆ rođena Striković
Saučešće se prima u kapeli u Danilovgradu 6. maja od 10 do 15 časova i 7. maja od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Danilovgradu. Cvijeće se ne prilaže.
Ožalošćeni: sin DUŠKO, kćerke DUŠANKA, DUBRAVKA i DRAGANA, sestra MILEVA, snahe LIDIJA i DUŠICA, unučad, praunučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, zaovična kao i ostala rodbina IVANOVIĆ i STRIKOVIĆ
190
Posljednji pozdrav dragom stricu
ŽELJKU VUKADINOVIĆU
Od DRAŠKA VUKADINOVIĆA sa porodicom
192
Posljednji pozdrav dragom stricu
ŽELJKU VUKADINOVIĆU
Od SANDRE KAPISODE sa porodicom
191
Neđelja, 7. maj 2023.
Umrla je u Londonu moja sestra
LENKA COLES rođena Đikanović
Kako da ti kažem zbogom zauvijek, moja seko. Kako to da zauvijek prestaju naše duge priče. Volimo te i vidimo se jednog dana tamo daleko.
Tvoji OLJA i VESKO
Posljednji pozdrav voljenom bratu, stricu i đeveru
Draga naša
156
Oglasi i obavještenja
Draga naša
BOJANA
Neko tako poseban kao što si ti bila, nikada se ne može zaboraviti. Opraštamo se od tebe, lijepa mladosti, s dubokom tugom i s ljubavlju.
i ujna
180
Posljednji pozdrav našoj dragoj
BOJANA
Gledamo na slikama lijepi osmijeh srećnog i bezbrižnog djeteta, i ne vjerujemo. Mirno spavaj, anđele.
BOJANI
Počivaj u miru i neka ti je laka ova naša crnogorska zemlja.
JULKA, DANO, JASNA, MAJA, NIKŠA, ISIDORA i DAVOR ASOVIĆ
MIKAN, ŠEFIKA, SABINA i SAMIR sa porodicama
181
Brat MARKO, snaha MILKA, bratanić VUK i bratanične VESNA, ANA i ALEKSANDRA
185
BOKO
Anđele, Ne mirimo se sa ovako bolnom istinom. Nose te u srcu i tuguju za tobom
JOŠANOVIĆI
194
Posljednji pozdrav dragom stricu
ŽELJKU
Posljednji pozdrav našem dragom i poštovanom treneru i velikom prijatelju
Mnogo smo nezaboravnih treninga i druženja proživjeli sa tobom i s ponosom ćemo to vrijeme čuvati od zaborava.
Tvoji: DRAGAN KOPITOVIĆ, RADENKO VULETIĆ, BEĆO LUKAČEVIĆ i MILOŠ VUKOVIĆ
210
Posljednji pozdrav našoj dragoj i voljenoj
S ljubavlju, SONJA, MIHAILO, DANILO, OLGICA, ĐURĐA, VJERA i DUNJA LAKIĆ
Četrdeset dana od smrti
MILIVOJA KRIVOKAPIĆA
Otišao si bez pozdrava a nas ostavio da tugujemo i žalimo. Svakim danom nam sve više fališ, vrijeme koje prolazi ne liječi ovu tugu i bol.
Supruga JOVANKA, ćerke SONJA i BOBA sa porodicama
Četrdeset dana od smrti našeg đeda
MILIVOJA
Dani koji prolaze ne brišu sjećanje na tebe. Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Tvoje unuke SANDRA, LIDIJA, MILENA i STEVANIJA
197
Posljednji pozdrav dragom bratu
ŽELJKU VUKADINOVIĆU
Od GORDANE JOVOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj
174
Posljednji pozdrav dragoj
ČEDOMILI
OLJA i DUŠKO JOVANOVIĆ sa porodicom
179
166
173
Posljednji pozdrav
ČEDOMILI M. BOŠKOVIĆ
Počivaj u miru, draga naša komšinice.
KOMŠIJE, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG broj 33
ČEDOMILI BOŠKOVIĆ
Od porodice JOVIĆEVIĆ
204
189
Draga majkoBila si naš ponos. Tvoje riječi će zauvijek biti vodilje u našim životima. Bila si naš idol, od tebe smo naučile biti nesebične, pune razumijevanja i ljubavi.
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav.
Zbogom, najmilija. Tvoja kćerka DUBRAVKA NOVAKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
STANI IVANOVIĆ
Draga Bose, hvala ti za sve.
Zetovi RATKO KNEŽEVIĆ, ČEDOMIR NOVAKOVIĆ i PREDRAG PEJOVIĆ
Našoj dragoj
Bakaliću moj...
HVALA TI za vedro detinjstvo. HVALA TI na brizi, radosti, toplini.. HVALA TI što si mi dopustila da radim sve što sam htjela, pravila sam koncerte i pjevala iz sveg glasa, a ti i deda ste bili moja najbolja publika i podrška.
HVALA TI što si me držala za ruku svake noći jer drugačije nisam mogla da zaspim. HVALA TI za minival, sad shvatam koliko je bio zapravo lijep. HVALA TI što si me voljela najviše na svijetu, više od svih, a ti si najljepše umjela da voliš. I tvoj zečić bezrepčić te pominje svakog dana, čuva ti sobu i nedostaješ mu puno. Svima nam nedostaješ!
BAKO, HVALA TI!
ANICI
Ti si žena koja si uspjela da se nosiš sa svim teškoćama koje su te pratile tokom života. Počivaj u miru. Tvoji BANOVIĆI
Tvoja NANA
SJEĆANJE 9. 5. 2022
9. 5. 2023.
MILO Pavlov JANKOVIĆ U najljepšim sjećanjima čuvamo Milov lik od zaborava.
BEBA i IGOR
7. 5. 2020 – 7. 5. 2023
MIŠKO DRAGIĆEVIĆ
Godine prolaze, ali vrijeme ne donosi zaborav. Čuvamo te u našim srcima.
Tvoji: RADA, MILICA i ANDRIJA
184
Mila majko
BOSA IVANOVIĆ
Neka naše suze ne remete tvoj mir. Tvoja je riječ svuda bila cijenjena, a vrata tvog toplog doma uvijek širom otvorena.
Ti si otišla na put bez povratka, ali tvoja plemenita duša ostaće sa nama.
Tvoja kćerka DUŠANKA KNEŽEVIĆ sa porodicom
Draga majko
BOSA IVANOVIĆ
Bila si naša zvijezda vodilja, naša dika, naš ponos i naš uzor. Bila si veliki borac, hrabra, odvažna i nasmijana.
Nedostajaće nam tvoj topli lik ali ćeš nastaviti da živiš zauvijek u našim srcima.
Tvoja kćerka DRAGANA PEJOVIĆ sa porodicom
170
172 Draga naša
ANICE
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA
INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
188
e-mail: oglasno@pobjeda.me
160
171 Dragoj ujni i babi ANICI
Tvoja pažnja nas prati i pošto si pošla. Hvala ti, žalimo te. RELJA i MARINA
VUKICA MARKOVIĆ
Četrdeset je dana od tvoje smrti. Nedostaje nam sve tvoje, tvoja ljubav i oslonac. Ćerka DIJANA sa porodicom
153
VUKICE
Četrdeset je dana od kada nijesi sa nama. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe. Ostaćeš uvijek u našim srcima voljena i nikad zaboravljena. ŽARKO i JELENA sa porodicom 176
Tuga se ne mjeri vremenom što prolazi već prazninom koju si ostavila odlaskom tvojim. Pogledi te traže, u mislima postojiš, zagrljaja nema, ruke su nam prazne. Tvoje mjesto je uvijek tvoje
Sin DEJAN, snaha VESNA, unuke KRISTINA i VALENTINA i unuk VLADIMIR
VUKICA MARKOVIĆ
Nedostaješ mi. Da me zagrliš. Da mi se nasmiješ. Da budeš pored mene. Ti si moje najteže ,,ZBOGOM . Zato ga neću nikad reći. Reći ću ti HVALA. Hvala za uspomene, hvala za ovo što sam danas, hvala što si bila baš moja majka.
HVALA, HVALA...
Voli te tvoja DANIJELA Vučice moja zauvijek.
161
Godina dana je od smrti naše drage majke, svekrve i babe
Sa ponosom ćemo te se uvijek sjećati.
Porodica će posjetiti njenu vječnu kuću 7. maja 2023.
Porodica VLAHOVIĆ
154
Navršava
Ponosni na tebe i tvoju dobrotu. Puno nam nedostaješ, dok budemo živi živjećeš i ti u našim srcima i mislima. Tvoj brat BOŽO sa porodicom
175 7. 5. 2020 – 7. 5. 2023.
Ne postoji trenutak koji donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema.
Živiš u svakoj našoj priči, u našim suzama i srcima.
15. 5. 2013 – 7. 5. 2021.
Voljeni naš Maksim
Baba BLANKA, tetka JELENA, braća od tetke MATIJA i DAVID
162
Draga Majko, Četrdeset je dana od kada si nas napustila. Vrijeme nikada neće izbrisati sjećanje na tebe. Bila si najbolja majka na svijetu. Ostaje vječna uspomena na tebe i ljubav koju si nam nesebično davala. U neđelju 7. maja 2023 godine u 10 časova ćemo posjetiti njenu vječnu kuću na Novom groblju na Cetinju.
GORAN JOVIĆEVIĆ sa porodicom
186
U nedjelju, 7. maja 2023. godine, navršava se 40 dana od smrti naše voljene majke i bake
Dana 7. maja 2023 je godinu dana od smrti naše voljene
rođena Kaluđerović
Dan za danom ide, a nijedan bez sjećanja na tebe. Vrijeme nije lijek već svjedok bola, tuge i praznine što nisi sa nama.
S ljubavlju, ponosom te pominjemo, pamtimo onakvu kakva si bila, vedra, nesebična, puna ljubavi. Hvala ti za vrijeme provedeno sa nama.
S ljubavlju i tugom čuvat ćemo uspomene na tebe, jer voljeni ne umiru već vječno žive u našim srcima
Ožalošćena porodica MARTINOVIĆ
Godina dana kako nije sa nama
NADA MARTINOVIĆ
rođena Kaluđerović
Tužno sjećanje i praznina bez Tebe.
Uvijek si u našim srcima.
Majka ROSE, brat RAJKO, sestre ĐINA i VJERA
Sestra SLAVICA, sestrična DIJANA i sestrić MARKO sa porodicama
GRANE
Nedostaješ, svakog dana sve više. Tvoje SNEŽA i MAJA sa porodicama
Godina je od smrti voljene tetke
NADE
Vrijeme provedeno sa tobom u djetinjstvu i mladosti ispunjeno ljubavlju i pažnjom, ostavilo je mnogo lijepih uspomena koje ćemo nositi u našim srcima čuvajući te od zaborava. SANDRA sa porodicom
155
165
164
182
Navršava se 40 dana od kada nijesi sa nama, anđele naš
Ide dan za danom. Tuga za tobom je sve veća i veća. Nedostaješ nam sve više i više.
Bila si posebna priča naših života, priča koja nije smjela ovako da se završi. Hiljadu pitanja postavljamo, ali odgovora nema.
Sine naš, toliko tuge i bola, suza i čežnje skrivamo u našim srcima kada dođu tvoja djeca.
Sjedimo na mjestu gdje mirno spavaš, drhtavim glasom se pitamo kako dalje da živimo bez tebe, sunce naše. Da li nas čuješ, anđele naš!!! Svaki dan je teži od prethodnog, da nam je samo jednom da te zagrlimo i da ti kažemo koliko te volimo. Ljepoto naša, bila si majka, ćerka i sestra samo za poželjeti. Raširi svoja anđeoska krila i leti nebeskim svodom onako kako ti samo znaš. Mi ćemo vječno patiti za tobom i čuvaćemo te od zaborava.
Tvoji NEUTJEŠNI RODITELJI
Četrdeset je dana od smrti naše drage
Ne možemo promijeniti tužnu stvarnost, ostaje nam da te se sa ljubavlju i bolom sjećamo i nosimo u srcu zauvijek.
Tvoji: MIRA, ZORAN, LENA, MILICA, ĐINA i ANJA
Prođoše 40 tužnih dana
TIKI
Riječi ne mogu opisati našu tugu i bol.
Mnogo vremena će nam biti potrebno da se naviknemo da nisi više pored nas. Nedostaje nam tvoja topla riječ, zagrljaj i osmijeh.
Živiš u našim mislima kroz najljepša sjećanja.
Hvala za beskrajnu ljubav i pažnju koju si nam nesebično poklanjala. Pamtićemo nezaboravne trenutke sa tobom.
Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati u srcu.
202
40 dana je od tvoje smrti
TINKA
Draga sestro, tvoj iznenadni odlazak razdvojio nas je bez posljednjeg pozdrava i zagrljaja. Nedostaje nam sve tvoje, ali budi spokojna i ne brini čuvaćemo jedni druge onako kako bi ti voljela. Tuga se ne mjeri vremenom što prolazi već prazninom koju si ostavila svojim odlaskom. Kako, moja Tiki, ne pomisli na tvoju đecu, oca, majku i sestre?
Ostavi nas da cio život patimo za tobom.
Neka te čuvaju anđeli, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Voli te tvoja Ike.
Sestra IVANA, zet IVAN, sestrići ALEKSA i LAZAR i sestrična ANĐELA 208
Sestra ANA, zet STEVAN, sestrične ANDREA i JELENA i sestrić PAVLE 183
209
Dani prolaze ali tuga i bol ostaju
TINI
Vrijeme nikada neće izbrisati sjećanje na tebe. Hvala ti za svu ljubav koju si nam nesebično davala. Sa ponosom ćemo te pominjati i čuvati od zaborava. Ujak BOBO sa porodicom
Svaki dan nam nedostaješ sve više... Čuvamo te u srcu i nosimo u mislima.
Možda spava sa očima iznad svakog zla, Izvan stvari, iluzija, izvan života, I s njom spava, neviđena njena ljepota, Možda živi i doći će posle ovog sna, Možda spava sa očima iznad svakog zla. Rano i prerano... oči sestrine.
Volimo te: LIDIJA, HAJDANA, NINA i LUKA
Voljeni naš, VLADO
Tužnih je šest godina za nama. Teško je bez tebe…
199
Tvoji: ZDRAVKO, ANDRIJA i PETRA
Draga
TINA
Proteklo je 40 dana od tvog preranog odlaska kojim si ostavila bol u našim sjećanjima na tebe. Ne postoji vrijeme koje može ublažiti našu bol i tugu.
Tvoji: tetak NIKOLA i tetka ZORICA
Godinu dana od smrti voljenog brata
Voljeni i nikad prežaljeni brate, Bio si mi bratski ponos i uzdanica, a sada si vječna bol i tuga do kraja mog života.
Vrijeme prolazi, a sjećanje na tebe ostaje vječno.
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
ANĐELIJA MILJENOVIĆ sa porodicom
177
Četrdeset dana je od smrti drage tetke
BRANKE PEJOVIĆ
Tetka, bila si dio naših života i bićeš dio najljepših sjećanja zauvijek.
Počivaj u miru.
MAJA MILANOVIĆ sa porodicom
Četrdeset dana je od smrti drage tetke
BRANKE PEJOVIĆ
Tetka, hvala ti na svemu što si uradila za nas, i za svu pažnju koju si nam pružala.
Počivaj u miru.
158
OLJA RATKOVIĆ sa porodicom
200
178
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ
politika
JADRANKA RABRENOVIĆ
ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ
nedjeljno izdanje
Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
MARIJA ŽIŽIĆ
crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ
crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ
fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola
Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom
odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija:
19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“:
Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.176
USLUGE
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović. Tel. 067/579-709, 069/269-550
IZDAJEM dvosobne stanove nenamještene (dogovor o namještanju) u zgradi u Ljuboviću gdje je bio City hotel. Tel. 067/510-202 2
TRAŽIM ženu za njegu starije osobe 24 sata u Podgorici. Tel. 067/837-229
KUĆEPAZITELJ/KA potrebni. Drušići (Cetinje). Redovno održavanje imanja od 3,5 hektara, uključujući vinograd (500 čokota loze), povrtnjak i travnjake. Uslovi po dogovoru. Viber/SMS: 069 123 074
