Dnevni list Pobjeda 07.06.2022.

Utorak, 7. jun 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20310 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Prijem povodom pet godina članstva Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu

D. MALIDŽAN

Konjević: Članstvo u Alijansi jedna od najmudrijih odluka

Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konjević rekao je da današnji geopolitički kontekst potvrđuje ispravnost odluke da se pristupi NATO paktu, te da su te odluke bile i vizionarske i ispravne, uprkos svim izazovima.

- Crna Gora je svoju slobodu i nezavisnost kroz istoriju skupo plaćala. Moderno vrijeme iziskivalo je više mudrosti nego oružja. Duboko sam uvjeren da je članstvo u NATO bila jedna od najboljih i najmudrijih odluka crnogorske zvanične politike - ocijenio je Konjević na prijemu povodom pet godina članstva Crne Gore u NATO.

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

SRPSKI I RUSKI SVIJET: Šef ruske diplomatije otkazao posjetu Beogradu nakon što su Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bugarska zabranile prelet aviona, Rusija žestoko odgovorila – prijeti i balističkim projektilima

Lavrov: NATO i EU hoće svoj projekat „zatvoreni Balkan“ » Javna podrška Lavrova regionalnoj inicijativi „Otvoreni Balkan“, prema riječima nekadašnjeg predsjednika Skupštine Crne Gore, diplomate Darka Pajovića, samo je potvrdila indicije o suštini tog projekta – on služi kao instrument za nastavak malignog uticaja zvanične Moskve na ovim prostorima, uz zadovoljenje njegovih glavnih regionalnih promotera. ,,Nemam dilemu da je ovaj projekat imao i direktnu finansijsku podršku Moskve pojedinim političarima i političkim partijama kako kod nas, tako i u regionu, što je bilo vrlo vidljivo i do sada – ocijenio je Pajović za Pobjedu STR. 2. i 3.

STR. 3.

» Premijer Abazović je pozvao one koji nijesu

realizovali investicije da im se obrate, poručujući da će imati njihovu podršku ako su spremni da nastave STR. 6. i 7.

D. MIJATOVIĆ

,,Otvoreno s premijerom“ u organizaciji Američke privredne komore u Crnoj Gori

Abazović: Niko nikoga više neće reketirati

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Zastoj u predmetu protiv Ranka Radulovića, optuženog za ratne zločine počinjene u Foči devedesetih godina

Nikšićaninu će se suditi u Crnoj Gori ako Sud BiH ustupi predmet INTERVJU: Rajko Kovačević, predsjednik Opštine Pljevlja Moj cilj je da Pljevlja budu jedna SDT-u od tri najuspješnije opštine STR. 4. i 5.

Apelacioni sud ukinuo rješenje o izručenju člana kriminalne grupe Darka Šarića

Stojanović ostaje u bjelopoljskom zatvoru STR. 10.

STR. 10.

M. BABOVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

2

Politika

PODGORICA – Zvanična Moskva prvi put juče istupila je sa javnom podrškom regionalnoj inicijativi „Otvoreni Balkan“, a to je saopštio šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na konferenciji za novinare organizovanoj pošto su Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bugarska zabranile prelet avionu koji je trebalo da doputuje u Beograd, što je ruske vlasti razbješnjelo, do toga da su zaprijetile i – nuklearnim napadom na ove zemlje!

U obraćanju javnosti Lavrov je optužio Brisel da je pokušao da spriječi Rusiju da podrži regionalnu inicijativu „Otvoreni Balkan“, ali i da želi da pretvori zemlje regiona u svoj projekat „zatvoreni Balkan“.

- Očigledno briselski rukovodioci nijesu željeli da potvrdimo rusku poziciju i po pitanju Kosova, Bosne i Hercegovine, da izrazimo podršku inicijativi Beograda „Otvoreni Balkan“, i da razgovaramo o interesima za ozdravljenje odnosa među zemljama regiona. NATO i EU hoće da pretvore Balkan u svoj projekat pod nazivom „zatvoreni Balkan“ – istakao je Lavrov.

Izjavom ruskog ministra vanjskih poslova zvanična Moskva je prvi put otvoreno iskazala podršku inicijativi koju su pokrenuli srpski predsjednik Aleksandar Vučić i njegov albanski kolega Edi Rama.

OPTUŽBE

Komentarišući odluke o zabrani preleta aviona kojim je trebalo da doputuje u Beograd kazao je da će se govoriti o tome da su Crna Gora, Bugarska i Sjeverna Makedonija same tako postupile, ali da oni ,,znaju kako je bilo“.

- Ovo je vrlo poučna informacija o tome da EU aktivira

Utorak, 7. jun 2022.

SRPSKI I RUSKI SVIJET: Šef ruske diplomatije morao da otkaže posjetu Beogradu nakon š i Bugarska zabranile prelet aviona, Rusija žestoko odgovorila – prijeti i balističkim projektili

Lavrov: NATO i EU hoće projekat „zatvoreni Balk

Sergej Lavrov

najniže načine djelovanja na rukovodstva onih država koje ne žele da suzbijaju svoje dostojanstvo i interese, i sve to u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Posjeta ministra spoljnih poslova Rusije Srbiji je viđena od strane EU kao prijetnja, to govori o tome da su u problemu – ocijenio je Lavrov.

Poručio je da rusko-srpske odnose niko neće uspjeti da uništi

Predrag Bošković

i najavio da će pozvati ministra vanjskih poslova Srbije Nikolu Selakovića da u najskorije vrijeme dođe u Rusiju.

- Nadam se da avion kojim će on letjeti neće biti podvrgnut sramoti od strane Brisela koji je potpuno izgubio svoje lice – rekao je Lavrov.

PODSJEĆANJE

Javna podrška Lavrova regionalnoj inicijativi „Otvoreni Balkan“, prema riječima nekadašnjeg predsjednika Skupštine Crne Gore, diplomate Darka Pajovića, samo je potvrdila indicije o suštini tog projekta – on služi kao instrument za nastavak malignog uticaja zvanične Moskve na ovim prostorima, uz zadovoljenje njegovih glavnih regionalnih promotera.

Poruke šefa ruske diplomatije za sagovornika Pobjede jasno pokazuju da nakon „gubitka“ Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije, koje su postale članice NATO saveza, Rusija

pokušava da vrati ove zemlje u sferu svog uticaja.

- Nemam dilemu da je ovaj projekat imao i direktnu finansijsku podršku Moskve pojedinim političarima i političkim partijama kako kod nas, tako i u regionu, što je bilo vrlo vidljivo i do sada – rekao je Pajović.

Smatra da bi javnu podršku Rusije trebalo čitati i kao podsjećanje na prethodnu izdašnu podršku zvanične Moskve.

- Podrška inicijativi izrečena je u vremenu kada očigledno ne odgovara regionalnim političkim elitama koje podržavaju sam projekat „Otvoreni Balkan“ i treba je čitati i kao svojevrsno podsjećanje, ali i prijetnju samim političarima, kako u regionu, tako i u Crnoj Gori, na prethodnu izdašnu podršku zvanične Moskve, uključujući i finansijsku i potrebu „vraćanja duga“ – ocijenio je Pajović.

Smatra da ćemo u vremenu koje slijedi biti svjedoci dodatnih spoznaja o lošim radnjama iz

Javna podrška Lavrova regionalnoj inicijativi „Otvoreni Balkan“, prema riječima nekadašnjeg predsjednika Skupštine Crne Gore, diplomate Darka Pajovića, samo je potvrdila indicije o suštini tog projekta – on služi kao instrument za nastavak malignog uticaja zvanične Moskve na ovim prostorima, uz zadovoljenje njegovih glavnih regionalnih promotera. ,,Nemam dilemu da je ovaj projekat imao i direktnu finansijsku podršku Moskve pojedinim političarima i političkim partijama kako kod nas, tako i u regionu, što je bilo vrlo vidljivo i do sada“ – ocijenio je Pajović za Pobjedu prošlosti koje su nekim političkim subjektima služile kao paravan za stvarnu agendu – sprečavanje ulaska Crne Gore u NATO. - Zato je još prisutan bijes i jed zbog formiranja Vlade izbornog povjerenja iz 2016. godine, a zahvaljujući kojoj su anti-NATO snage spriječene da preuzmu vlast u Crnoj Gori i koja je spriječila realizaciju ideja o fizičkom uklanjanju političkog vrha države na dan izbora te godine – podsjetio je Pajović.

I baš zbog toga je dobro, dodao je on, što je danas broj pobornika NATO-a u Crnoj Gori veći nego ranije, a značajna je, kako je rekao, i emancipacija nekih političkih subjekata koji su bili protiv ili nijesu glasali za integraciju u Alijansu.

- Ipak, svi moramo biti svjesni svih opasnosti i prijetnji za evroatlantsku budućnost Crne Gore, i ako ih nijesmo razumje-

Darko Pajović

li, recimo te 2016, danas za ta nerazumijevanja nema opravdanja – poručio je Pajović.

INTERESI

Za poslanika Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića izjava Lavrova

Rogozin zaprijetio balističkim projektilima Odluka Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bugarske da zabrane prelet aviona kojim je Sergej Lavrov trebalo da doputuje u Beograd izazvala je oštre reakcije zvanične Moskve, čak dotle da je direktor ruske državne svemirske agencije „Roskosmos“ Dmitrij Rogozin zaprijetio nuklearnim napadom.

Rogozin je balkanskim zemljama zaprijetio upotrebom „Sarmata“, interkontinentalne balističke rakete, koja može nositi do 15 nuklearnih bojevih glava i ima domet, kako se procjenjuje, do 35 hiljada kilometara.

- Znate za šta je dobar „Sar-

mat“? Neće tražiti saglasnost za prelet od kukavičkih Bugara, osvetoljubivih Rumuna i Crnogoraca koji su izdali našu zajedničku istoriju, baš kao i ostali Šveđani – napisao je Rogozin na Tviteru.

Crnogorskoj javnosti Rogozin je poznat i po prijetnjama koje je upućivao ranije. On je u decembru 2015. godine „upozorio“ da će Crna Gora zažaliti zbog odluke da pristupi NATO savezu.

Pojasnio je tada, da nije mislio na građane, već na rukovodstvo države.

- Žao mi je zbog svega što se dešava u Crnoj Gori. Oni će zbog toga zažaliti. Ne narod,

nego mala grupa ljudi koja donosi odluke – kazao je Rogozin.

Njega je Demokratski front još 2016. godine pozvao da dođe u posjetu Crnoj Gori, ali se to nije dogodilo, jer je Rogozin na crnogorskom spisku za sankcije otkako je Rusija aneksirala ukrajinsko poluostrvo Krim.

Zvanična Moskva ovakvim izjavama i sve češćim prijetnjama, ocjenjuje nekadašnji predsjednik Skupštine, diplomata Darko Pajović, iskazuje potpunu nemoć i bijes zbog sopstvenih političkih odluka koje su se pokazale i pogrešne i pogubne.

- Očigledno svjesni da nerazu-

mnim političkim odlukama i agresijom na jednu suverenu evropsku zemlju nijesu i ne mogu postići zacrtane ciljeve, pribjeglo se oštrijoj retorici koja je skandalozna. Cijenim da je izrečena prijetnja, ipak, više „predstava“ za domaće javno mnjenje, a manje stvarna – smatra Pajović.

Ipak, dodao je, ne bi trebalo smetnuti sa uma da očajnik, u ovom slučaju zvanična Moskva, može pribjeći svemu što joj je na raspolaganju, a što je, kako kaže, u 21. vijeku nepojmljivo ostatku svijeta.

Sličnog stava je i poslanik DPS-a Predrag Bošković, koji je

ocijenio da izjava Rogozina oslikava jednu tragičnu devalvaciju ruske politike.

- Koja je spala na to da njihovi istaknuti pojedinci na ovakav način govore o međunarodnim odnosima i odnosima sa drugim državama. Gotovo da je žalosno prisustvovati ovakvom ponašanju, a o ozbiljnosti iznešenih tvrdnji nije potrebno trošiti riječi – kazao je Bošković za Pobjedu.

Direktorica SD-a Irma Nišić rekla je Pobjedi da nijesu očekivali drugačiju reakciju zvanične Moskve, a ocijenila je da je zabranom preleta ruskog aviona i uvođenjem sankcija Rusiji, Crna Gora

još jednom potvrdila ispravnost svog evroatlantskog puta.

To posebno, dodala je, zbog zaštite od moguće agresije o kojoj govori Rogozin i njemu slični.

- Crna Gora ne izdaje ničiju istoriju, niti se bavi tuđim istorijama, već samo svojom sopstvenom uz, naravno, puno uvažavanje tuđih. Odluka o zatvaranju vazdušnog prostora je i pokazatelj da je Crna Gora i nakon 100 dana rata u Ukrajini na strani ukrajinskog naroda – poručila je Nišić.

Na odluku o zabrani preleta avionu kojim je Lavrov trebalo da doputuje u Beograd burno

Politika

Utorak, 7. jun 2022.

Prijem povodom pet godina članstva Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu

što su Crna Gora, Sjeverna Makedonija ima

e svoj kan“

predstavlja kontinuitet ruske imperijalističke politike na Balkanu.

- Koja nastoji da održi stanje tzv. zamrznutog konflikta kako bi u takvom ambijentu Ruska Federacija mogla da ostvaruje svoje interese u našem regionu i šire – ocijenio je Bošković za Pobjedu.

Smatra da odgovor na ovakve težnje mora biti nedvosmislen i jasan, a odnosi se na, kako je rekao, intenziviranje rada na evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana.

- Mnogo puta smo već saopštili da je državama regiona potrebna evropska, a ne regionalna integracija i izjava gospodina Lavrova je najbolja potvrda takvih stavova – naglasio je Bošković.

Podršku Lavrova inicijativi „Otvoreni Balkan“ komentarisao je i portparol Socijaldemokrata Nikola Zirojević koji je ocijenio da bi to trebalo da bude alarm Crnoj Gori da se dobro zamisli i bude protiv te inicijative.

- Dok nam jedan prijeti balističkim raketama, drugi, koji iz iste glave govori, daje otvorenu podršku Vučićevom „Otvorenom Balkanu“. To što nas u ovakvu inicijativu guraju oni koji nam prijete projektilima nije sporno predsjedniku i potpredsjedniku Vlade, Abazoviću i Jokoviću, i njihovim partnerima iz DF-a koje štite po dubini. Izgleda da servilnost Abazovića i Jokovića njihovom šefu iz Beograda, a samim tim i šefovima iz Moskve, ide toliko daleko da bi oni Lavrova vrlo rado dočekali u Crnoj Gori sa dobro poznatim transparentom – gađajte i nas, nijesmo gubavi. Samo da se izdaja države sprovede što prije i do kraja – kategoričan je Zirojević.

Izjavu Lavrova da Rusija podržava „Otvoreni Balkan“ kratko su na Tviteru prokomentarisali i gradonačelnik Podgorice i

je reagovao i senator Savjeta Rusije Konstantin Kosačov koji je pozvao na oštru i zajednički reakciju Moskve i Beograda. Ocijenio je da je zabrana usmjerena protiv Rusije i Srbije, kao dvije države.

- Reakcija će, nadam se, biti zajednička i izuzetno oštra, u formatu ne samo diplomatskih protesta, nego i konkretnih, praktičnih odgovora – napisao je Kosačov na svom Telegram kanalu.

Kazao je da odluka o zabrani preleta nije odluka Crne Gore, Bugarske i Sjeverne Makedonije, već smatra da je riječ o NATO demaršu.

3

REAKCIJE IZ BEOGRADA

Nedolazak Lavrova političko olakšanje za Srbiju, Šolc dolazi sa teškim porukama

Aleksandar Vučić

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je ocijenio, gotsujući u Dnevniku RTS-a, da nije iznenađen otkazivanjem dolaska ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, jer je i sam ,,prije nekoliko dana rekao da očekuje komplikacije.

-Najavu posjete Lavrova pratila velika histerija u svijetu posebno od malih zemalja koje Rusiji ne smiju da kažu ništa.

Rusija je tradicionalni prijatelj Srbije, osudili smo upad u Ukrajinu po međunarodnim pravnim normama, da li stvarno mislite da treba da

potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković i generalni sekretar Socijaldemokratske partije Ivan Vujović.

- Ruska Federacija snažno podržava projekat „Otvoreni Balkan“. Pametnom dosta – napisao je Vuković.

Vujović je, s druge strane, zahvalio Lavrovu na iskrenosti.

- Hvala Lavrovu na iskrenosti.

Sve rečeno crno na bijelo. Ima li kome da nije sve jasno? – upitao je on.

Vujovićev SDP je dio izvršne vlasti – u Vladi imaju dvije ministarske pozicije – na čelu Ministarstva vanjskih poslova je njihov Ranko Krivokapić, dok je ministar odbrane predsjednik ove stranke Raško Konjević.

izbacimo Dostojevskog i Čajkovskog, neću da pripadam tom čoporu - rekao je Vučić optužujući strane medije BBC i AP za licemerje.

Vučić kaže da je Lavrova htio da pita - kada Srbija može da dobije helikopter koji nosi pet hiljada litara za gašenje požara ,,jer nas čeka vrelo ljeto“.

Predsjednik Srbije se zapitao kako je nekim liderima EU dozvoljeno da idu kod Putina, vrhovnog komandanta Rusije koji vodi rat u Ukrajini, ocjenjujući da nedolazak Lavrova nije

pitanje preleta aviona već razgovora.

- Dugo nijesam vidio napad na malu zemlju, ne možete da zamislite koliko je razgovora bilo da Srbija otkaže posjetu Lavrovu - rekao je Vučić.

Uprkos izrečenoj kritici Zapadu, Vučić je naglasio da „Srbija treba da čuva svoju politiku, ne smije da odustane i mora da požuri na svom evropskom putu - jer je to najbolje za Srbiju. Zatim je objasnio da do decembra Srbija ima puno posla i rada na demokratizaciji društva, medijima i dijalogu sa Kosovom kako bi Izvještaj o napretku EK bio povoljan.

Vučić kaže da je predstojeća posjeta njemačkog kancelara Olafa Šolca (10. juna) od velikog značaja.

- Njemačka je za nas najveći partner, hvala kancelaru Šolcu, bio je korektan, iz njegovog kabineta su rekli čak iako Lavrov dođe da Šolc uvijek vidi rješenje i da će doći. On će doći sa teškim porukama za nas, ali volim da pričam sa ljudima koji žele da nas čuju - zaključio V. CVEJIĆ je Vučić.

Ogorčenje u prosrpskom bloku Poslanik prosrpskog i proruskog DF-a Jovan Vučurović kazao je da odluka da se zabrani prelet ruskom avionu nema nikakve veze sa srpskim narodom, da se tradicionalna Crna Gora stidi zbog toga, ali i da je ova država doživjela sramotu koju će biti teško ispraviti.

- Nadamo se da će makar generacije koje su pred nama

Njih dvojica nijesu komentarisala podršku Rusije Vučićevoj i Raminoj inicijativi „Otvoreni Balkan“.

Crnogorski premijer Dritan Abazović u više navrata je sa-

uspjeti da otklone ovu grešku i jednako poštuju sve međunarodno priznate države, i na Zapadu i na Istoku – rekao je Vučurović.

Saglasan je bio lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović koji je ocijenio da je zabrana preleta ruskog aviona sramna, kao i da ne predstavlja poruku Rusiji, već Beogradu.

opštio da blagonaklono gleda na „Otvoreni Balkan“ i najavio da će na samitu ove inicijative koji se održava danas i sjutra u Ohridu prisustvovati kao posmatrač. Ž. ZVICER

Zabrana preleta u skladu sa sankcijama, Abazovića obavijestio ministar odbrane Odluka o zabrani preleta ruskom avionu, pojasnili su juče iz Ministarstva vanjskih poslova, usklađena je sa aprilskom odlukom Vlade o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera Rusiji.

- U skladu sa ovom odlukom, a imajući u vidu da se Crna Gora stoprocentno usaglašava sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, Crna Gora ne dozvoljava prelete ruskih vazduhoplova preko svoje teritorije, osim u tačno navedenim izuzecima, koji se nijesu mogli uzeti u obzir u ovom

slučaju – saopštili su iz MVP. Istakli su i da se pridruživanjem restriktivnim mjerama EU i njihovim sprovođenjem ne dovode u pitanje diplomatski odnosi između dvije zemlje.

Komentarišuči zabranu leta aviona ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova iznad Crne Gore, koji je trebalo da putuje u službenu posjetu Srbiji, Abazović je kazao da svi u Vladi, odnosno sva ministarstva imaju svoje nadležnosti.

- Uveli smo sankcije Rusiji i tu nema nejasnoća. Doći

će vrijeme kada ćemo suspendovati sankcije i tada će svi moći da lete iznad Crne Gore – naveo je Abazović.

Postupanje Vlade Crne Gore je, prema njegovim riječima, identično zemljama koje su uvele sankcije.

- O tome nije odlučivala Vlada. Sva ministarstva imaju svoje nadležnosti. O tome me obavijestio ministar odbrane dok sam bio u inostranstvu.

Nije mi drago sto smo došli u ovu situaciju, ali mislim da su i ruski političari svjesni da moraju da trpe posljedice – poručio je Abazović.

Raško Konjević

Konjević: Članstvo u NATO jedna od najmudrijih odluka

PODGORICA - Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konjević rekao je da današnji geopolitički kontekst potvrđuje ispravnost odluke da se pristupi NATOu, te da su te odluke bile i vizionarske i ispravne, uprkos svim izazovima.

- Crna Gora je svoju slobodu i nezavisnost kroz istoriju skupo plaćala. Moderno vrijeme iziskivalo je više mudrosti nego oružja. Duboko sam uvjeren da je članstvo u NATO bila jedna od najboljih i najmudrijih odluka crnogorske zvanične politike - ocijenio je Konjević na prijemu povodom pet godina članstva Crne Gore u NATO. Danas, dodaje, uživamo benefite članstva.

- Naš vazdušni prostor štićen je kroz NATO misiju „Air Policing“, koju obavljaju saveznice Republika Grčka i Republika Italija. Kadeti i pripadnici Vojske Crne Gore obrazuju se i usavršavaju na prestižnim vojnim akademijama i odbrambenim koledžima zemalja članica Alijanse. Tamo stiču znanja i vještine, ali i uče kako se služi uniformi i svojoj državi. Sa njima, ali i onima koji će ubuduće biti dio tog procesa, budućnost Crne Gore je sigurna - naglasio je Konjević.

Ali dodaje, procesi reforme i transformacije su konstantni i neophodni kako bi sistem bezbjednosti i odbrane išao u korak sa savremenim izazovima.

- Od februara svjedočimo brutalnom narušavanju teritorijalnog integriteta Ukrajine od strane Ruske Federacije, uz užasnu destrukciju i gubljenje ljudskih života. Rat na evropskom tlu izmijenio je bezbjednosnu, dijelom političku i ekonomsku arhitekturu Evrope. Koncept kolektivne odbrane na kojem se, između ostalog, zasniva NATO doktrina, u današnje je vrijeme jedini koji predstavlja sigurnu zaštitu za male zemlje, kao što je naša istakao je Krivokapić.

Ulazak u NATO za Crnu Goru je, prema njegovim riječima, značio garanciju njenog teritorijalnog integriteta i zaštitu državnog suvereniteta.

- Bezbjednost nikada nije imala višu cijenu. Svjesni toga, adaptiraćemo i našu poziciju unutar Saveza. Sprovešćemo

obavezu o povećanju odbrambenog budžeta, što će uticati da očekivanja o dostizanju kriterijuma od dva odsto BDP-a za odbranu budu izvodljiva i održiva. Nastavićemo da modernizujemo naš odbrambeni i vojni sektor, ulažući u ono što je prepoznato kao naš najefikasniji doprinos, kako nacionalnom, tako i sistemu kolektivne bezbjednosti - rekao je Konjević.

Crna Gora je bila na raskršću civilizacije i stalno je morala da pravi više istorije nego drugi.

Crna Gora je bila spremna za sve izazove. Kada ste mali drži vas vjera u pravdu i slobodu.

Mi smo mali i nijesmo mogli stvoriti materijalno bogatstvo, ali smo stvorili vjeru u slobodu - poručio je ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić.

Uspjela je Crna Gora, ističe, da stopi religije, kulture i nacije u svom trajanju.

- I NATO je pokazao moć trajanja u svoje 73 godine. Obezbijeđeno je 70 godina stabilnosti i prosperiteta za sve svoje članice. Neprijatelji će prije napasti ako znaju da nijeste spremni da branite svoje slobodu.

Desilo se to u Ukrajini - istakao je Krivokapić.

Ne može, kategoričan je, biti pomirenja sa onima koji hoće agresiju i ukidanje i aneksiju Ukrajine, kao što se to Crnoj Gori desilo 1918. godine - Sa njima pomirenja nema ni u NATO ni u Crnoj Gori. Crna Gora evroatlantskoj zajednici je donosila stapanje istoka i zapada. Jedna je Crna Gora u sva tri svoja državna naziva.

Neka je vječna Crna Gora, slava Ukrajini - poručio je Krivokapić.

Zamjenik generalnog sekretara NATO Mirča Džoana kazao je, u video-poruci, da je Crna Gora cijenjeni saveznik, s mjestom za stolom i jednakim glasom u oblikovanju budućnosti Alijanse.

- Crna Gora može da računa na NATO. NATO, takođe, može da računa na Crnu Goru. U ovom ključnom trenutku za našu zajedničku bezbjednost vi doprinosite politici odvraćanja i odbrane NATO-trupama koje služe u multinacionalnim borbenim grupama u Letoniji. Vaš doprinos čini našu Alijansu snažnijom i bezbjednijom i na tome vam zahvaljujem - rekao je, pored ostalog, Džoana. Đ. Ć.

4

Politika

Utorak, 7. jun 2022.

INTERVJU: Rajko Kovačević, predsjednik Opštine Pljevlja

-Politička grupacija koja je došla na vlast na državnom nivou nakon izbora održanih 30. avgusta 2020. dovela je Rudnik Uglja ova dva preduzeća, koja su ne samo okosnica razvoja Pljevalja, već su i kompanije od strateškog interesa za cijelu državu, u kolaps, ističe Kovačević.

Predsjednik opštine ipak smatra da postoje resursi da Pljevla budu među tri najuspješnije u Crnoj Gori.

- Resurse imamo, volju imamo, tu nema nikakve dileme, mislim da imamo i znanje i, što je novo, imamo svijest i odlučnost građana jer vide u koje stanje je državu dovela politička grupacija koja je došla na vlast nakon izbora 30. avgusta 2020 - rekao je Kovačević.

Ocijenio je da je prethodna dovela do destrukcije na svim poljima.

- Jedna od prvih meta bila je građansko i antifašističko ustrojstvo Crne Gore i čvrsti osjećaj međunacionalnog i višekonfesionalnog zajedništva koje cijela Crna Gora s ponosom baštini. Pljevlja posebno - kazao je Kovačević.

POBJEDA: Gotovo su tri mjeseca protekla od kako ste preuzeli dužnost predsjednika Opštine Pljevlja.

Kakvo ste stanje zatekli?

KOVAČEVIĆ: Zatečeno stanje lokalne samouprave je, generalno posmatrano, zadovoljavajuće. Ako uzmem u obzir čitav period od kraja 2014, kada je odgovornost za upravljanje gradom preuzela Demokratska partija socijalista, onda mogu reći - više nego zadovoljavajuće.

Sjetimo se da je te 2014. zatečeno katastrofalno stanje u bezmalo svim segmentima rada i funkcionisanja lokalne samouprave. Budžet je tada realizovan ispod 60 odsto, Opština je bila visoko kreditno zadužena. Ukupne obaveze, koje su uključivale kamate, dobavljače, poreze, doprinose itd. premašivale su 20 miliona eura. Za razliku od tog vremena, prethodne vlasti, danas imamo budžetski suficit od gotovo 10 odsto, odnosno realizaciju budžeta od 21 milion eura. Danas nema kreditnih zaduženja. Ukupne obaveze Opštine su prepolovljene.

Slične paralele bi se mogle napraviti i po svim drugim performansama Opštine odnosno u izdvajanjima za kapitalne projekte, socijalno staranje, sport, kulturu, komunalne djelatnosti, poljoprivredu, saobraćaj itd.

Dakle, u tom smislu Pljevlja su danas svakako jedna od uspješnijih lokalnih samouprava u Crnoj Gori. Moj cilj je da do kraja mandata budu po svim relevantnim parametrima među tri najuspješnije opštine. Resurse imamo, volju

Moj cilj je da Pljevlja budu jedna od tri najuspješnije opštine

D. MIJATOVIĆ

PODGORICA - Predsjednik Opštine Pljevlja Rajko Kovačević kazao je u intervjuu za Pobjedu da mu je cilj da Pljevlja budu među tri najuspješnije opštine. Najveći problem Pljevalja je, kako ističe, stanje u strateški važnim javnim preduzećima – Rudniku uglja i Termoelektrani.

Siguran sam da su i Pljevlja i cijela Crna Gora naučile za protekle dvije godine, nažalost na svojoj koži, što znači vođenje države i državnih preduzeća bez odgovornosti, populistički, samo sa ciljem sticanja dnevnopolitičkih poena, bez obaziranja na budućnost.

Jedna od prvih meta prethodne vlasti bilo je građansko i antifašističko ustrojstvo Crne Gore i razgradnja međunacionalnog i višekonfesionalnog zajedništva koje cijela Crna Gora s ponosom baštini. Pljevlja posebno. Tome je sad došao kraj - kaže Kovačević U godini energetske krize brojne države EU su, kao mjeru zaštite sopstvenih termo kapaciteta, zaustavile izvoz uglja, pa je u Bosni i Hercegovini duplirana cijena u odnosu na kalorije. Koja je rudarska i ekonomska logika kojom se upravljalo rukovodstva Rudnika uglja stvarno ne mogu da proniknem, ali mogu da naslutim političku, a to je dodvoravanje određenim strukturama u Srbiji

Rajko Kovačević

imamo, tu nema nikakve dileme, mislim da imamo i znanje, i što je novo, imamo svijest i odlučnost građana jer vide u koje stanje je državu dovela politička grupacija koja je došla na vlast nakon izbora 30. avgusta 2020.

POBJEDA: Nije baš sve idealno?

KOVAČEVIĆ: Naravno da nije. Ono što kvari ukupan utisak je stanje u preduzećima čiji je osnivač Opština. Ta preduzeća u ovom periodu nijesu uspjela da prevaziđu zatečena stanja u obimu kako je to uradila sama lokalna samouprava. Izuzetak je DOO Čistoća čijim sam radom i funkcionisanjem izuzetno zadovoljan, a mislim da je zadovoljna i ogromna većina građana Pljevalja.

Trudićemo se da nakon objektivne analize stanja pomognemo na adekvatan način i ostala četiri opštinska preduzeća, i da Vodovod, Komunalne usluge, Grijanje Pljevlja i Lokalne puteve uvedemo u red poslovno stabilnih i prema građanima odgovornih preduzeća.

POBJEDA: Rukovođenje opštinom ste preuzeli u veoma delikatnom vremenu koje su obilježile međuetničke tenzije, ali i napadi na infrastrukturu Islamske zajednice. Je li sada situacija bolja?

KOVAČEVIĆ: Vlast koja je uspostavljena nakon izbora 2020. dovela je do destrukcije na svim poljima. Jedna od prvih meta bilo je građansko i antifašističko ustrojstvo Crne Gore i čvrsti osjećaj međunacionalnog i višekonfesionalnog zajedništva koje cijela Crna Gora s ponosom baštini.

Pljevlja posebno.

Generacije Pljevljaka pamte naše dvije harizmatične ličnosti – pljevaljskog efendiju Mehmeda Cokovića i protu Milorada Krezovića kako svakog dana zajedno prvo prošetaju gradom, a onda sjednu na terasu hotela ,,Pljevlja“ da zajedno popiju kafu. Nama, đeci, bi dali iz džepa po bombonu, ali smo dobijali i pokoji prijekor ako vide da se svađamo. U takvim

Pljevljima sam se ja podizao i takva Pljevlja zavolio baš kao što sam zavolio i oženio unuku jednog takvog prote. Zbog efendije Cokovića i prote Krezovića, ali i mnogih sličnih, zbog takvog njihovog odnosa koji je i simboličan, i iskren, i važan, i suštinski, i dubok, i trajan, naš grad je znao da se nosi i odupre i težim iskušenjima ovog tipa. Incidenti koje pominjete su samo ogolili i prikazali one za koje se i ranije znalo da su na taj način destruktivni i rekao bih nekompatibilni sa današnjom i Crnom Gorom i Evropom. U svakoj evropskoj državi jedan manji dio političkog spektra otpada na tu vrstu ekstremista.

POBJEDA: Koji su prioriteti rada lokalne samouprave

na čijem ste čelu?

KOVAČEVIĆ: Agenda mojih prioriteta je veoma jednostavna. Svodi se na dva, po meni, najvažnija prioriteta za svaku urbanu sredinu: čista voda i čist vazduh. To su bazični preduslovi života. Svi veliki projekti koje planiramo da realizujemo vezani su za ove dvije najvažnije teme – izgradnja dva postrojenja za preradu pitke vode „Breznica“ i „Bogiševac“, rekonstrukcija postrojenja pitke vode „Pliješ“, rekonstrukcija glavnog dovoda iz izvorišta u Potpeću do Pljevalja. Ima još dosta toga, ali je ovo najvažnije.

Sada imamo sljedeće stanje: veliki su gubici na vodoizvorištima, primarna vodovodna mreža je još uvijek prožeta azbestnim cijevima, sekundarna mreža je loša, gubici su enormno visoki. Zbog svega toga imamo česta upozorenja

Neprocjenjivo kulturno blago - Diatreta POBJEDA: Pljevlja imaju neprocjenjivo kulturno blago o kojem se malo zna u javnosti?

KOVAČEVIĆ: Nedavno sam u razgovoru s ambasadorima država članica EU i šeficom Delegacije EU u Crnoj Gori, ambasadorkom Kristinom Popa, zatražio stručnu i finansijsku podršku da naše neprocjenjivo kulturno blago – Diatretu, čuvenu staklenu čašu iz

IV vijeka n. e, izložimo na uvid javnosti i time svrstamo Pljevlja u red nezaobilaznih turističkih destinacija na mapi Evrope i svijeta.

Postoje samo četiri takve posude na svijetu – ostale su izložene u muzejima u Londonu i Milanu, a naša je jedina očuvana skoro u potpunosti i još nije izložena.

da voda nije ispravna za piće.

Grad na tri rijeke i mnoštvo izdašnih vodoizvorišta to ne smije sebi da dozvoli. Što se tiče čistog vazduha, planiramo da napravimo još jedan veliki iskorak u cilju smanjenja broja zagađivača.

U mom fokusu će biti da uradimo ono što zavisi samo od nas, naših finansija, naših kompetencija i naše volje.

Riječ je o eliminaciji kotlova na ugalj u Skerlićevoj ulici i njihova zamjena kotlovima na ekološki prihvatljiva goriva.

Logično mi je - i moralno - da, kada već stimulišemo građane da svoje šporete na ugalj zamijene onima na pelet, stimulišemo i DOO Grijanje da svoj „šporet“ snage oko šest MW koji dnevno sagori oko 10 tona uglja i stvori dva do tri kubna metra pepela, zamijeni kotlovima na ekološki prihvatljiva goriva. Hoće li to biti pelet ili sječka pokazaće studija čija je izrada u toku.

Radimo punom parom da se makar dio ovog plana realizuje do početka nove sezone grijanja, a onda da nastavimo sve dok ne maknemo taj „kancer“ iz centra grada. Naravno, sastavni dio projekta će biti i revitalizacija primarne i sekundarne toplovodne mreže, uvođenje mjerača isporučene energije i samim tim pravednija naplata potrošene toplotne energije za građane odnosno korisnike usluga grijanja.

Sredstva za sve ovo imamo u ekološkoj naknadi i ne vidim opravdanije mjesto za njihovo

Politika

Utorak, 7. jun 2022.

Pljevlja su moj dom POBJEDA: Kako Vas doživljavaju građani?

Pitam zbog stereotipa da se sa sjevera ide, a da se ne vraća, a Vi ste se iz Podgorice i to sa visokih funkcija, vratili u Pljevlja na dužnost predsjednika Opštine.

KOVAČEVIĆ: Ja zapravo nikada nijesam napustio Pljevlja. Tu mi je dio familije, tu su mi mnogi drugovi, tu mi je mladost, tu su mi emocije. Jedno jedino mjesto koje svako od nas osjeća kao svoje, kao dom – za mene su Pljevlja.

Moj dom je đe god da se nađem i koliko god da izbivam, na istoj adresi nekada Maršala Tita 61, a danas Kralja Petra i 67, Pljevlja, Crna Gora.

Za građane Pljevalja, ja sam Rajo. Tako me doživljavaju. A ja sve njih, naravno, bez obzira na političku, vjersku, nacionalnu i bilo koju drugu pripadnost, doživljavam kao svoje.

Stalno sam u kontaktu s ljudima, dolaze mi često, svi znaju da su moja vrata, što se kaže, širom otvore-

ulaganje od ovoga.

Kroz aktivnosti vezane za energetsku efikasnost i zamjenom ložišta na ugalj u domaćinstvima pećima na pelet do sada smo eliminisali gotovo 20 MW snage peći na ugalj.

To su maltene tri kotlarnice u Skerlićevoj i na tom planu nastavljamo akcije iz godine u godinu: subvencionišemo sve većim iznosima programe energetske efikasnosti.

POBJEDA: Imate li konkretne planove kako da zadržite mlade da ostanu u Pljevljima?

KOVAČEVIĆ: Naravno. Kroz devet budžetskih pozicija izdvajamo sredstva od oko 90.000 eura za podršku đacima prvacima, dobitnicima diploma „Luča“ svih osnovnih i srednjih škola, podršku studentima, vannastavnim aktivnostima, talentovanim i uspješnim mladim ljudima.

Opština će i ove godine sufinansirati Inžinjersku školu nauke koja kroz devetodnevni program okuplja srednjoškolce i brucoše sa teritorije Balkana i zemalja EU. Na ovu školu smo posebno ponosni jer su u njoj eminentni profesori koji mladima prezentuju aktuelna dešavanja u svijetu inženjerstva i pomažu u sticanju raznih praktičnih znanja.

U oblast socijalne zaštite izdvajamo oko 250.000 eura kroz 18 programa. Tu su u planu proširenje projekta gerontodomaćica i na seosko područje, nabavka specijalizovanog vozila za osobe s invaliditetom, pri čemu će korišćenje tog vozila biti besplatno. Podrška mladim bračnim parovima za rješavanje stambenog pitanja kroz subvenciju kamate, podršku vantjelesnoj oplodnji…

Kada bih vam pobrojao sve ono što radimo i koliko ulažemo u oblast razvoja sporta, gradske komunalne infrastrukture, poljoprivrede, saobraćaja, uređenja prostora,

na. Nekada mi to poprilično poremeti guste dnevne rasporede obaveza, ali mi nije žao. Konačno, ja sam tu zbog građana, zbog ljudi, a ne zbog kabineta ili položaja.

Volim Pljevlja i Pljevljake.

Volim našu čaršiju, naše ljude, parkove, kulturu, tradiciju... Ali, ne volim one koji dođu da nas zavađaju, kao ni one koji se svojski upinju da nas prezentiraju kao primitivce.

A što se funkcija koje pominjete tiče, u Pljevljima vam je slaba vajda ako mislite da će vas ljudi uvažavati samo zbog ove ili one funkcije koju imate ili ste je imali.

Te svoje ranije dužnosti danas sagledavam prije svega kao prednost da, zahvaljujući iskustvu koje sam stekao, značajnim ličnostima koje sam radeći te poslove sreo i procesima u institucijama koje sam iznutra upoznao, sada efikasno obavim na čelu Opštine ono što je moj cilj i što je interes svih građana.

preduzetništva - trebalo bi mi baš mnogo vremena.

U iznosu od blizu 950.000 eura finansiramo kulturu i po sadržajima čijim osmišljavanjem i realizacijom se bave četiri javne ustanove iz ovog domena slobodno mogu reći da smo među najboljima u Crnoj Gori.

Nijesu Pljevlja samo Rudnik uglja i Termoelektrana. Moramo se mentalno oslobađati te matrice.

Još jedan segment mora biti u našem fokusu, a to je zdravstvena zaštita. i ne mislim da se ovo pitanje suštinski rješava izgradnjom bolničkih zgrada, već jačanjem ljekarskog kadra i njihovim stimulisanjem da ostanu i rade u Pljevljima. Bio bih spreman da uz podršku pljevaljskog parlamenta u našem budžetu za narednu godinu subvencionišemo standard deficitarnog ljekarskog kadra kroz sve moguće i primjerene oblike kako naši građani ne bi morali ići bilo gdje da bi im se pružila adekvatna zdravstvena zaštita.

POBJEDA: Kako kao inžinjer gledate na odluku menadžmenta Rudnika o kupoprodaji mrkog uglja sa EPS-om? Da li je taj ugovor štetan po državu?

KOVAČEVIĆ: Ne bih se usudio procjenjivati da li je i koliko štetan potpisani ugovor.

Mislim da o tome prevashodno treba da se izjasne resorni ministar i Vlada. Znam samo da su u godini energetske krize brojne države EU, kao mjeru zaštite sopstvenih termo kapaciteta, zaustavile izvoz uglja, pa je u Bosni i Hercegovini duplirana cijena u odnosu na kalorije.

Koja je rudarska i ekonomska logika kojom se upravljalo rukovodstva Rudnika uglja stvarno ne mogu da proniknem, ali mogu da naslutim političku, a to je dodvoravanje određenim strukturama u Srbiji, ne vodeći računa o inte-

resima svoga grada i svoje države odnosno stabilnosti rada naše Termoelektrane. Ono što sa sigurnošću mogu reći, kao građanin Pljevalja i neko ko je sa predmetnim ugovorom upoznat iz medija, jeste da je cijena jedne tone uglja za nas građane 2,5 puta veća od cijene kojom se ta tona prodaje Elektroprivredi Srbije.

Ako su rukovodne strukture u Rudniku uglja odnosno država preko svojih predstavnika u Upravnom odboru procijenile da je ugovor ekonomski opravdan, iako se cijena uglja na berzanskom tržištu – istina: kamenog - kreće i do 300 eura, onda, ponavljam, ispravnost te njihove procjene treba da kvalifikuje resorno ministarstvo. Tu mislim na novo ministarstvo jer je ovo prethodno, što se tiče kompetentnosti, bilo na istorijskom minimumu.

POBJEDA: Što je tu najveći problem?

KOVAČEVIĆ: Najveći problem u Pljevljima je stanje u strateškim javnim preduzećima – Rudniku uglja i Termoelektrani. Politička grupacija koja je došla na vlast na državnom nivou nakon izbora održanih 30. avgusta 2020. dovela je ova dva preduzeća, koja su ne samo okosnica razvoja Pljevalja, već su i kompanije od strateškog interesa za cijelu državu, u kolaps.

To da su Rudnik uglja i TE Pljevlja u kolapsu vidi svaki građanin Pljevalja. O tome šta se sve radi i kakva se poslovna politika vodi u ovim preduzećima pisali ste i vi u Pobjedi s potpunim pravom.

Neodgovorno poslovanje, donošenje pogrešnih i po građane štetnih odluka, nezajažljivo partijsko i dominantno jednonacionalno zapošljavanje, nepotizam epskih razmjera, samo su najvidljiviji dio problema.

I sam sam isticao nezaposlenost kao jedan od velikih problema koji se mora rješavati.

Ali se to ne smije činiti onako kako to rade kadrovi vlasti koju je imenovala vlada Zdravka Krivokapića. To nije problem samo Pljevalja odnosno problem samo u Pljevljima već u cijeloj državi. Ali su u Pljevljima dva velika kolektiva koja je ta garnitura posebno targetirala i prema kojima je bila bezobzirna.

POBJEDA: Izbori u opštini su pomjereni za 23. oktobar.

Kakav izborni rezultat očekuje DPS? KOVAČEVIĆ: Građani će, kao i uvijek, dati svoj sud. Sud građana je jedino nepogrešivo mjerilo. Siguran sam da su i Pljevlja i cijela Crna Gora naučile za protekle dvije godine, nažalost na svojoj koži, što znači vođenje države i državnih preduzeća bez odgovornosti, populistički, samo sa ciljem sticanja dnevnopolitičkih poena, bez obaziranja na budućnost.

Svakodnevno sam u kontaktu s građanima i znam da im je dosta bajki, te da od lokalne vlasti očekuju, prije svega ozbiljnost i sigurnost, i da umiju da prepoznaju isprazna obećanja bez realnog utemeljenja odnosno bajke.

Potrošeno je nakon 30. avgusta 2020. pravo na nesnalaženje i eksperimente.

Nenad ZEČEVIĆ

5

Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost

Sa sjednice Savjeta

Na granicama zajedničke patrole Vojske i policije PODGORICA – Savjet za odbranu i bezbjednost juče je donio odluku o angažovanju jedinica Vojske Crne Gore radi pomoći Ministarstvu unutrašnjih poslova u, kako je saopšteno, sprovođenju zadataka koji se odnose na podršku prilikom prirodnih i vještački izazvanih katastrofa i drugih nesreća.

- Članovi Savjeta informisani su o aktivnostima koje se preduzimaju kako bi državni organi spremno dočekali sezonu požara i pružili adekvatan odgovor u zaštiti i spašavanju ljudi, materijalnih i kulturnih dobara i životne sredine – saopšteno je nakon sjednice.

Vojska Crne Gore, kako se ističe, u okviru treće misije predviđene Strategijom odbrane angažuje svoje snage i sredstva radi jačanja državnih kapaciteta za integrisani

Aktuelna situacija i raspoložive informacije, naglašavaju iz Savjeta, ukazuju na mogućnost povećanja broja ilegalnih migracija prema zemljama Zapadnog Balkana, posebno aktiviranjem migrantskog pravca koji vodi preko Crne Gore odgovor na krizne situacije u miru.

- Savjet je razmotrio i donio odluku o angažovanju pripadnika Vojske Crne Gore radi ispomoći Upravi policije na aktivnostima zaštite državne granice od ilegalnih migranata – piše u saopštenju.

Aktuelna situacija i raspoložive informacije, naglašavaju iz Savjeta, ukazuju na mogućnost povećanja broja ilegalnih migracija prema zemljama Zapadnog Balkana, posebno aktiviranjem migrantskog pravca koji vodi preko Crne Gore.

- Pripadnici Vojske Crne Gore će biti angažovani na zadacima zajedničkog patroliranja sa graničnom policijom duž područja uz granicu, koja su do sada bila okarakterisana kao ugrožena od strane nezakonitih migranata – pojašnjavaju u saopštenju.

Sjednicom Savjeta predsjedavao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, a u radu je učestvovala predsjednica Skupštine Danijela Đurović i predsjednik Vlade Dritan Abazović, te, po pozivu, i ministar odbrane Raško Konjević.

R. P.

Jednoglasna odluka partijskih organa DPS-a

Šćepanović kandidatkinja za predsjednicu Kolašina KOLAŠIN – Izvršni i Opštinski odbor DPS-a lašin, biti konstatovan prestanak mandata Bulatoviću. Pretpostavlja se da će dnevni red ove Kolašin juče su jednoglasno dali podršku da sjednice biti proširen tačkom za izbor novog Marta Šćepanović, poslanica ove partije u predsjednika/ce Opštine Kolašin.

Skupštini Crne Gore i predsjednica OO DPS Kolašin, bude kandidatkinja za Marta Šćepanović je diplomirala na predsjednicu ove opštine.

Pravnom fakultetu u Podgorici 2004. godine. Dvogodišnji pripravnički Ona bi trebalo da zamijeni Milosava Bustaž je odradila u Osnovnom sudu latovića koji je nedavno podnio ostavku u Kolašinu od 2004. do 2006. godizbog, kako je kazao, politizacije odluke Apelacionog suda u slučaju njegove odne. Od 2007. do 2010. godine je bila luke da omogući stručnu obuku mladom i sekretarka za inspekcijske poslove i nezaposlenom porodičnom čovjeku u načelnica Komunalne policije u kolašinskoj lokalnoj upravi, a Policijskoj akademiji u Danilovgradu. Sud je Bulatovića zbog toga od 2010. do 2012. glavna admiuslovno kaznio, nakon čega je on nistratorka. uplatio 466 eura koliko su iznosili Poslanica DPS-a u Skupštini Crtroškovi obuke u Policijskoj akane Gore je od 2012. godine. Bila je demiji. predsjednica Zakonodavnog odRedovna sjednica Skupštine opbora, članica Odbora za bezbjedštine Kolašin održaće se u četvrnost i Administrativnog odbora i tak, 9. juna i na njoj će, shodno članica stalne delegacije pri Interodredbama Zakona o lokalnoj parlamentarnoj uniji.

Marta Šćepanović samoupravi i Statuta opštine KoDr. DRAŠKOVIĆ

6

Ekonomija

Utorak, 7. jun 2022.

Rast cijena na domaćem tržištu naftnih derivata i pored smanjenja akciza od 50 odsto

Dizel i eurosuper 95 poskupjeli po cent PODGORICA - Eurosuper 95 i eurodizel danas su skuplji za cent, a lož ulje pet centi, saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Cijena eurosupera 95 će u narednih 15 dana iznositi 1,65 eura, dok će eurosuper 98 zadržati dosadašnju cijenu od 1,68 eura.

Eurodizel od danas košta 1,58 eura, a lož ulje 1,79 eura.

Do rasta cijena je došlo iako je Vlada u četvrtak, na prijedlog Ministarstva finansija, usvojila odluku o umanjenju iznosa akciza za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja. Odluka podrazumijeva smanjenje akciza 50 odsto, odnosno dodatnih deset odsto, što je i maksimalna zakonska mogućnost koju Vlada ima shodno Zakonu o akcizama.

Iz Vlade je prošle sedmice saopšteno da bi to, prema prošlonedjeljnim cijenama goriva, značilo niže cijene dizela i bezolovnog benzina pet do šest centi.

Iz Vlade je saopšteno da se odluka usvaja u cilju zaštite životnog standarda građana, kao i da će

se primjenjivati od 7. juna do 5. jula, odnosno dva obračunska perioda.

- To u praksi znači da ukoliko se cijene goriva prema sadašnjim prognozama povećaju šest centi, mi ćemo taj rast neutralisati kroz smanjenje akciza. Ukoliko povećanje bude niže od šest centi imaćemo i pad cijene goriva. Ukoliko bude veće od šest centi svakako ćemo imati manji rast - objasnio je Damjanović u četvrtak.

Poslanici su 5. maja jednoglasno

usvojili izmjene Zakona o akcizama kojima se dozvoljava Vladi da smanji akcize na gorivo do 50 odsto u roku od tri mjeseca.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 25. maja, kada je benzin poskupio devet centi, dok je eurodizel pojeftinio pet centi.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 20. juna, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 21. juna. S. P.

Metalurzi imali bezuspješan sastanak s izvršnim direktorom nikšićke fabrike

Tosčelik hoće da gasi Željezaru, radnici traže nastavak proizvodnje NIKŠIĆ- Radnici Tosčelika razgovarali su juče s direktorom fabrike Erkutom Alkajom, ali nijesu postigli nikakav dogovor, kazao je radnik Ljubiša Đurković i istakao da nije zadovoljan, ali i da nije iznenađen stavovima poslodavca.

- Stav direktora je kategoričan, ne žele da mijenjaju odluku i žele da otpuste svih 229 zaposlenih u proizvodnji. Međutim, i mi smo čvrsti u stavovima i ne odustajemo od našeg jedinog zahtjeva, a to je da se nastavi proizvodnja – kaže Đurković.

Direktor Alkaj im je, tvrde, kazao da je sam odlučio da obustavi proizvodnju, a oni smatraju da se tako važne odluke

Ljubiša Đurković

mogu donositi po procedurama korporativnog upravljanja.

- Tražio sam da nam u pisanoj formi dostavi tu odluku, a da je donio Upravni odbor „Tosiali holding“ iz Turske koji gazduje Željezarom. Direktor je reako da su spremni da prodaju kompaniju, ali i da on nije adresa za te pregovore. Nijesu nam saopštili ni cijenu po kojoj su

spremni da prodaju firmu, već su nas uputili na Ministarstvo ekonomskog razvoja – kazao je Đurković, koji očekuje od resornog ministra Gorana Đurovića da pomogne da željezara nastavi proizvodnju sa novim investitorom i da kaže kolika je cijena fabrike.

Radnik Ljubiša Đikanović, koji je takođe član pregovaračkog tima s poslodavcima iz Turske, ponavlja da već četiri dana borave u fabrici.

- Moglo bi se desiti da radikalizujemo proteste s bivšim radnicima još nekih nikšićkih preduzeća – najavio je Đikanović. Štrajkači očekuju Željezara već godinu ne radi, a „Tosjali holding“ isplaćuje radnicima 90 odsto plate. Ra.P.

Direktorica za razvojne politike u turizmu Aleksandra GardaševićSlavuljica na sjednici u Jerevanu

Podrška UNWTO-a crnogorskoj destinaciji PODGORICA – Podrška koju Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija (UNWTO) pruža crnogorskoj destinaciji je značajna, ocijenila je direktorica za razvojne politike u turizmu u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma Aleksandra Gardašević-Slavuljica.

Ona je predstavljala Crnu Goru na sjednici UNWTO Komisije za Evropu, koja je održana u Jerevanu.

Iz Ministarstva je saopšteno da su države članice na sjednici razmatrale rješenja za kratkoročne izazove, ali i dugoročne prilike za rast, s ciljem da podstaknu održivi i inkluzivni razvoj turizma.

Generalni sekretar UNWTO-a Zurab Pololikašvili je saopštio da je od početka pandemije, pa do faze oporavka turizma, Evropa prednjačila u tom procesu.

Regionalna direktorica UNWTO-a za Evropu

Alesandra Priante je kazala da su sa nekim zemljama inicirali i Program tehničke podrške oporavka turizma, a među njima je i Crna Gora.

Gardašević-Slavuljica je istakla značaj podrške UNWTO crnogorskoj destinaciji.

- Best Tourism Villages - program podrške, znači alatku za promociju našeg ruralog turizma u cjelosti. ,,Program oporavka turizma“ i ,,Program promocije destinacije“ nude brojna rješenja daljeg rasta turističkog prometa - rekla je Gardašević-Slavuljica i dodala da je posljednji, ali ne manje bitan, zajednički projekat ,,Strategija razvoja turizma do 2025. godine“.

Gardašević-Slavuljica je pozvala Pololikašvilija da posjeti Crnu Goru i Zapadni Balkan, navodeći da se region sve više brendira kao turistička niša. Svi prisutni su pozvani na konferenciju o osnaživanju žena u turizmu, koja će biti u oktobru.

N. K.

,,Otvoreno s premijerom“ u organizaciji Američke priv

Abazović: Nik više neće reke

PODGORICA – Niko nikoga više neće reketirati i ako bilo koji pojedinac i institucija od nekog investitora budu tražili nešto nezakonito, pozivam investitore da mi se obrate, a ja ću javno saopštiti o kome je riječ – poručio je premijer Dritan Abazović na događaju ,,Otvoreno sa premijerom“ koji je juče u Podgorici organizovala Američka privredna komora (AmCham).

Premijer je u dijalogu sa predsjednicom UO AmCham-a Svetlanom Vuksanović kazao da Vladu interesuje biznis, razvoj, dobra sezona, te sve što je u korist građana. Žele, kako je naveo, da pokrenu investicije i stvore predvidivu situaciju za investitore, kako bi se fokus javnosti sa tema iz prošlosti prebacio na teme o rastu standarda. Abazović je pozvao one koji nijesu realizovali investicije da im se obrate, poručujući da će imati njihovu podršku ako su spremni da nastave.

Pomoć je obećao i onima koji iz bilo kog razloga na to nijesu spremni. Zabrinut za razvoj sjevera Crne Gore ukazao je na potrebu otkrivanja novih turističkih tržište, kako bi goste koji traže mir i prirodu, tamo usmjerili.

- To je potrebno povezati sa infrastrukturnim projektima, važno je da se završi auto-put te da se aerodrom u Beranama stavi u funkciju. Za to ne tražimo nikakvu specijalnu pomoć opština, samo ih molim da, ako ne mogu da pomognu, ne opstruiraju ovaj process – kazao je Abazović.

ODLUKE

Ocijenio je da je velika omča oko vrata za razvoj Crne Gore to što cijela javna administracija ne donosi odluke.

- Odete na sud, ostanete 15 godina čekajući odluku, dođete u Vladu, niko vam ne odgovara mjesecima. Apelujem na sve institucije da donose odluke, možda bude

Premijer Abazović je pozvao one koji nijesu realizovali investicije da im se obrate, poručujući da će imati njihovu podršku ako su spremni da nastave

i pogrešnih, ali donosite ih. Diskusija i analiza su potrebne, ali na kraju dana neko mora da presječe i donese odluku - kazao je Abazović ocjenjujući ovo mentalitetskim pitanjem.

Smatra da investicije koči postojeći Zakon o planiranju i izgradnji jer se, pogrešnom logikom da sve treba centralizovati, došlo do toga da niko ne može da dobije građevinsku dozvolu i legalno gradi, jer nema kapaciteta da se sve procesuira.

- Više od milijarde, možda i dvije, leži u legalizaciji objekata. Iako niko nije precizno računao, smatra se da ima preko 120 hiljada nelegalnih objekata – kazao je Abazović.

Kazao je da će investitorima sa dobrim idejama, koji hoće da grade velike objekte, omogućiti da dobiju dozvole brzo i efikasno, ali u skladu sa zakonom.

- Zemlja traži razvoj, razvoj podstiče ljude da se drugačije op-

Potpisivanje memoranduma

hode. Tokom turističke sezone sve političke tenzije splasnu, jer su ljudi preokupirani da zarade, takvo raspoloženje bi trebalo da držimo u produženom trajanju smatra Abazović.

Ocijenio je da Crna Gora, kao i svaka zemlja, mora da ponudi investitorima povoljnosti, kao što su atraktivne poreske stope.

Istakao je značaj marketinga i brendiranja države. Poručio je investitorima da iskoriste šansu u naredne tri godine, jer su resursi ograničeni.

Memorandum o saradnji Vuksanović je sa Abazovićem potpisala memorandum o saradnji u okviru njihovog novog programa ,,Vladavina dijaloga“. Time je, kako je naveo izvršni direktor AmCham-a Marko Miročević počela nova faza intenzivnijeg partnerstva na unapređenju poslovnog ambijenta, čiji je glavni cilj vladavina dijaloga. Time će, kako je naveo, biti unapređen poslovni ambijent koji će se približiti standardima razvijenih ekonomija.

Nastavak polemike grupe službenika Uprave za šume sa izvršnim direktorom

Tvrde da Pejović optužuje i presuđuje PODGORICA - Jasno je da direktor Uprave za šume Srđan Pejović ne smije da ukaže na štetnost višemilionskog ugovora za izradu planske dokumentacije sa privatnom firmom Institut za šumarstvo, jer je ćutanjem zaradio direktorsku fotelju ali je pitanje šta rade nadležni organi koje bi ovakve radnje trebali da procesuiraju, poručila je grupa službenika u nastavku polemike sa direktorom Uprave za šume.

Službenici Uprave navode da Pejović u reagovanju na njihove optužbe ,,poput grogiranog boksera u ringu udara po svemu i svačemu samo

ne po onome za šta su ga prozvali“.

- Pejović optužuje prethodno rukovodstvo Uprave, direktora, načelnika, šefove uprava, sekretarice, koncesionare… za razne malverzacije. On im je izgleda već i presudio i izračunao štetu po državu koja se mjeri na stotine miliona valjda da ostavi što upečatljiviji utisak. Što se tiče nas, ukazali smo na Pejovićeve nezakonitosti i smatramo da svako ko je nezakonito radio treba da odgovara kazali su službenici i dodali da njih interesuje pošten posao i normalni uslovi rada, a najmanje politika ,,od koje se Pejović danas ograđuje iako je na čelo Uprave došao kao kadar partije

Marka Milačića“.

Dodaju da ne bi željeli da otežavaju poziciju Pejovića kod aktuelnog ministra poljoprivrede Vladimir Jokovića koji je, kako kažu, i sam bio meta napada Pejovića neposredno uoči lokalnih izbora u Beranama kada je SNP iznio u javnost podatke o nezakonitom zapošljavanju u Upravi za šume. Dodali su da Pejović u svom reagovanju nije ništa saopštio o ,,nezakonitom ugovoru sa suprugom“, a pita čija se djeca školuju po Americi.

Komentarišući Pejovićeve tvrdnje da je uvećao koncesionu naknadu za 40 odsto, ukazuju da su prihodi po tom osnovu lani bili niži za 2,1 milion eura, iako je cijena drvne građe porasla skoro tri puta, a korisnici dobili dodatnih 140.000 kubika drvne mase iz koncesionog područja koje je koristila Vektra Jakić.

S. P.

Ekonomija

Utorak, 7. jun 2022.

Rezultati projekta ,,100 najvećih u Crnoj Gori za 2021. godinu“

vredne komore u Crnoj Gori

ko nikoga etirati

- Cijene nekretnina će rasti, neka iskoriste da kupuju prije toga, jer je današnja investicija u Crnu Goru investiranje u EU, jer je niko neće realizovati u roku od godinu ili dvije, nego kada već budemo članica EU – poručio je Abazović.

Zadovoljan predsezonom, ukazao je da je lani Crnu Goru posjetilo 69 kruzera, a samo u maju ove godine 72. Do kraja godine, kako je naveo, očekuju 400 kruzera, a nada se da će auto-put biti otvoren 13. jula.

NETRANSPARENTNOST

Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke je ohrabrila saradnju i otvoren dijalog između javnog i privatnog sektora, ocjenjujući da će to poboljšati poslovnu klimu. Ipak, ukazala je da kada američki investitori oklijevaju u vezi poslovanja u Crnoj Gori, to čine zbog nedostatka transparentnosti u javnim nabavkama i nepredvidivosti realizaci-

je ugovora.

- Pitaju se da li njihovi konkurentni ostvaruju neprimjeren uticaj.

Uz transparentnost bi znali da su tretirani na predvidljiv način od Vlade. Imajte to na umu kada budete izrađivali javne politike – poručila je Rajzing Rajnke obraćajući se Abazoviću i dodajući da sve to zajedno sa korupcijom na svim nivoima, utiče na nedostatak povjerenja.

Ohrabrena informacijama iz nove vlade izrazila je nadu da će novi tim obezbijediti da Crna Gora preduzme neophodne korake za sadržajne reforme i napredak u pridruživanju EU. - Jedino što možemo jeste da gledamo u budućnost, a kada to radimo, tražimo šanse i prilike.

Američka poslovna zajednica zainteresovane je za inovacije i preduzetništvo – kazala je ambasadorka i najavila prvu trgovinsku misiju američkih kompanija iz IT i energetskog sektora.

M. Lk.

Kursna lista 1.07260

CHF

1.03200

JPY 140.16000

AUD

1.48420

GBP

CAD

1.34630

USD

0.85415

PODGORICA - Poslovni rezultati preduzeća za prošlu godinu su bolji u odnosu na 2020, ali rekordna po prihodima 2019. je i dalje je nedostižna, saopšteno je na predstavljanju publikacije ,,Poslovne novine – 100 najvećih u Crnoj Gori“.

Dostigli 95,4 odsto prihoda iz 2019.

Na konferenciji za novinare, povodom objavljivanja rezultata prvorangiranih u 25 kategorija i premijernog predstavljanja publikacije, saopšteno je da su ukupni prihodi kompanija u prošloj godini ostali na nivou 95,4 odsto ostvarenih iz 2019, prenosi PR centar.

Osnivač BI Consultinga, provajdera poslovnih informacija i suorganizatora projekta, Ratko Nikolić kazao je da je rast i dalje dominantno generisan efektima turističke sezone, kako direktno kroz dupli rast prihoda smještaja i ishrane, tako i indirektno, kroz rast ostalih sektora.

Među velikim preduzećima, prvi po broju zaposlenih je Voli Trade iz Podgorice, a najveće prihode i dobit ostvarila je Elektroprivreda

REZULTATI

Sa presa

- Preduzeća koja ispunjavaju uslove našeg projekta u prošloj godini su ostvarila ukupan rast prihoda od 13,8 odsto u odnosu na 2020. Pri tome je u svim područjima poslovanja, osim u građevinarstvu, ostvaren rast prihoda. Primjetno je da su više rasle velike i srednje kompanije, dok su 100 najvećih mikro kompanija u ukupnom iznosu imale pad prihoda - precizirao je Nikolić.

Posmatrano po djelatnostima, bolji rezultati nego 2019. ostvareni su u trgovini, upravljanju nekretninama, računovodstvu i reviziji, proizvodnji hrane i pića, ostaloj proizvodnji, IT sektoru, farmaciji i medicinskim uslugama.

- Djelatnosti koje nijesu dosti-

gle prihode iz 2019. godine su hotelijerstvo, građevinarstvo, telekomunikacije i trgovina naftom i naftnim derivatima rekao je Nikolić.

Priznanje u konkurenciji mikro preduzeća po broju zaposlenih dobio je Asp Montenegro iz Podgorice, po prihodima Unitruc–Export iz Pljevalja, a po dobiti Roto-Term, takođe iz tog grada.

- U konkurenciji malih preduzeća, na prvom mjestu po broju zaposlenih je Guardian World iz Podgorice, po prihodima podgorički Carlsberg Montenegro, a po ostvarenoj neto dobiti Hemosan iz Bara. Kada je riječ o srednjim preduzećima, po broju zaposlenih na prvom mjestu je Čistoća, po dobiti Ze-

DJELATNOSTI

Po djelatnostima, kako je kazao Nikolić, na prvom mjestu u trgovini i ove godine je Voli Trade, u hotelijerstvu Montenegro Stars, a u upravljanje nekretninama Delta M CG. - U djelatnosti revizije i računovodstva na prvom mjestu je Pricewaterhousecoopers, u građevini Bemax, u hrani i piću Mesopromet, u ostaloj proizvodnji i preradi Rudnik uglja, u telekomunikacijama M:tel, u

Joković predlaže formiranje direkcije za robne rezerve PODGORICA - Geopolitičke i geoekonomske prilike na globalnom nivou komplikuju se i usložnjavaju, mnogim djelovima svijeta prijeti nestašica hrane i energenata. Zbog toga bi Crna Gora trebalo bi da u okviru Ministarstva poljoprivrede formira direkciju za robne rezerve, ocijenio je resorni ministar Vladimir Joković.

- Neodgovoran pristup prethodnih vlasti doveo je do toga da smo jedna od rijetkih evropskih zemalja koje nemaju direkciju za robne rezerve - istakao je Joković.

Kazao je da će zamoliti premijera Dritana Abazovića i kolege u Vladi, a posebno ministra finansija Aleksandra Damjanovića, da formiraju direkciju.

-Preko Ministarstva finansija relativno lako se mogu obezbijediti sredstva za realizovanje ove ideje. Direkcija za robne rezerve nije pitanje po-

Vladimir Joković

litičkog hira, već stvar nužnosti. Moramo obezbijediti dovoljne rezerve brašna, prehrambenih proizvoda, šećera, ljekova, nafte i drugih potrepština - istakao je Joković, dodajući da je kao resorni ministar spreman da garantuje kvalitet i efikasnost direkcije za robne rezerve, ukoliko bude formirana.

S. P.

Podižu plantaže na Jagnjilu že ljekobilja na deponiji Jagnjilo, gdje je ranije planirana izgradnja cementare, iz Rudnika su objasnili da su lani u septembru počeli rekultivaciju deponije i sadnju ljekovitog bilja (lavanda, žalfija, timijan i miloduh) na ukupno 20 hektara.

Iz Rudnika tvrde da su dosadašnji radovi na rekultivaciji zemljišta

tagradnja, a po prihodu Coinis - naveo je Nikolić.

Među velikim preduzećima prvi po broju zaposlenih je Voli Trade, a najveće prihode i dobit ostvarila je Elektroprivreda (EPCG).

Ministar poljoprivrede ukazao na komplikovane geopolitičke i geoekonomske prilike

Rudnik uglja objavio oglas u kojem traži 29 sezonskih vrtlara PODGORICA - Iz Rudnika uglja Pljevlja su objasnili da planiraju zaposliti 29 sezonskih vrtlara na plantažama ljekobilja i uzgoju povrća za narodnu kuhinju, u okviru projekta koji finansira Zavod za zapošljavanje.

Nakon reakcija na društvenim mrežama zbog podizanja planta-

7

bili na niskom nivou, jer se nijesu uvodile nikakve nove kulture osim standardizovane travnodjetelinske smješe.

Istakli su da zapošljavanje 29 sezonaca tokom predviđenih šest mjeseci finansira Zavod za zapošljavanje, a da će Rudnik izabrati četvoro koje će zaposliti na neodređeno vrijeme.

S. P.

Pripreme za uzgoj ljekobilja

IT djelatnosti Comtrade Distribution, u trgovini naftom i derivatima Jugopetrol, u farmaciji Glosarij, a u djelatnosti medicinskih usluga Codra - naveo je Nikolić i objasnio da je Glosarij najveća rastuća kompanija.

Izvršna direktorica Investiciono-razvojnog fonda Irena Radović poručila je da će ta institucija nastaviti da podržava mikro, mala i srednja preduzeća, infrastrukturne projekte, kao i ravnomjerniji i održivi razvoj crnogorske ekonomije.

Predsjednica Privredne komore Nina Drakić rekla je da sama činjenica da je projekat iskristalisao 25 kategorija u kojima su se mjerili rezultati crnogorskih kompanija i privrednika, dovoljno govori sama za sebe. Izvršna direktorica M:tel Tatjana Mandić objasnila je da uspjeh te kompanije leži u dobro postavljenoj i dobro vođenoj strategiji, kao i posvećenom i profesionalnom radu preko 500 zaposlenih, čija je zajednička misija zadovoljan korisnik. Ona je podsjetila da je M:tel ove godine ekskluzivni partner projekta i sa ponosom istakla da kao prvi po ostvarenim prihodima u oblasti telekomunikacija, već drugu godinu zaredom dobija to prestižno priznanje.

S. P.

Danas ponovo blokada puta ka aerodromu

Bivši radnici Montenegro erlajnza čekaju reakciju Vlade PODGORICA - Bivši radnici Montenegro erlajnza (MA) danas će ponovo od 13.30 do 14 časova blokirati saobraćajnicu prema podgoričkom aerodromu.

- Svrha blokade je skretanje pažnje nadležnih na ranije iznijete zahtjeve, koji se tiču povezivanja radnog staža, isplatu neizmirenih zarada i otpremnina - navode bivši zaposleni.

Pozvali su bivše kolege, njihove porodice i prijatelje MA da im pruže podršku.

Na prethodnom protestu, Vladi su dali rok do petka da im se jave za nastavak socijalnog dijaloga i najavili da će u suprotnom radikalizovati proteste.

Za sada, u znak protesta, saobraćaj u ovom intervalu blokiraju utorkom i petkom.

R. E.

8

Društvo

Utorak, 7. jun 2022.

Napeta atmosfera među članovima Savjeta AEM-a ne popušta, advokatska kancelarija „Vukmirović-Mišić“ dala stav povodom Vukovića Za mišljenje koje je trebalo da objasni situaciju u AEM-u i čitavu zbrku oko mandata Gorana Vukovića, koje je u posljednjem periodu „pod lupom“, sudeći prema riječima Andrijane Nikolić izdvojeno je oko 1.000 eura, ali njime očito ništa nije razjašnjeno

Nikolić se izuzela od mišljenja advokata zbog posljedica koje on može da napravi

PODGORICA – Članica Savjeta Agencije za elektronske medije prof. dr Andrijana Nikolić izuzela se od pravnog mišljenja advokatske kancelarije „Vukmirović-Mišić“ čiji je zadatak bio da utvrde da li je dokumentacija direktora AEM-a Gorana Vukovića ispravna, zbog, kako je za Pobjedu izjavila, posljedica koje bi to mišljenje moglo da proizvode.

Nikolić je navela da se iz dostavljenog mišljenja ne utvrđuje činjenica, odnosno da je, kako je navela, mišljenje izrađeno na osnovu poziva za davanje ponude, koji su kancelariji uputila tri člana Savjeta Agencije, a ne na osnovu saglasnosti svih članova.

Zbog navedenog će, kako je kazala, ubuduće svoj rad u Savjetu temeljiti na izjavama i/ili izdvojenim odlukama i zaključcima i na odbrani svoga mišljenja i zaključaka, štiteći sebe i ukazujući na neregularnosti.

Ponuda

Na jednoj od prethodinih sjednica ovog tijela, na dnevni red stavljena je tačka pod nazivom „Zahtjev za dostavljanje ponuda za pravno mišljenje“ koja se odnosi na to da će ponude biti

Goran Vuković

Andrijana Nikolić

Branko Bošković

dostavljene advokatskim kancelarijama „Prelević“ i „Vukmirović-Mišić“, koje bi trebalo da utvrde da li je dokumentacija direktora AEM-a Gorana Vukovića ispravna.

To je uslijedilo nakon što je Agencija za sprečavanje korupcije 26. aprila ove godine objavila mišljenje u kome piše da je ugrožen javni interes koji upućuje na postojanje korupcije u postupku imenovanja Vukovića na mjesto direktora AEM-a, jer je njegova supruga članica Disciplinske komisije, koju formira Vlada. ASK je u julu 2021. godine utvrdila da on nije u sukobu interesa i da nema zakonskih ograničenja

za njegovo imenovanje.

Međutim, u aprilu ove godine tvrde suprotno – ASK je objavila mišljenje u kome Vuković nije mogao da podnese kandidaturu zbog toga što mu je supruga članica Disciplinske komisije.

Savjet AEM-a je o tom pitanju raspravljao u nekoliko navrata.

Nikolić je kazala da se zbog svega navedenog, izuzima od dokumenta koji dolazi iz Advokatske kancelarije Vukmirović-Mišić.

-Kada se sudarimo sa očitim stranputicama koje pojedinac uz pomoć drugih mučki prti, onda ne preostaje ništa drugo nego da se zaštitimo od ovakvih

i sličnih radnji, te sam u svojstvu članice Savjeta za elektronske medije dala izjavu koja je zavedena u AEM da se izuzimam od dobijenog pravnog mišljenja advokatske kancelarije „Vukmirović-Mišić“ i svih posljedica koje bi isto, eventualno, moglo proizvesti s obzirom na to da ista nije odabrana saglasno proceduri definisanoj zaključkom sa 305. Sjednice Savjeta – pojasnila je Nikolić.

Početkom maja ove godine na 305. sjednici Savjeta Agencije za elektronske medije povodom tačke dnevnog reda, „Razmatranje mišljenja ASK-a o postupku imenovanja direktora AEM-

a“, donesen je zaključak: „Radi dobijanja savjetodavnog mišljenja, potrebno je da se blagovremeno angažuju eksperti iz medijske oblasti (medijskog prava), radnog i upravnog prava, advokat ili advokatska kancelarija, kao i predstavnici ASK-a.

-Agencija se zadužuje da Savjetu predloži listu od tri advokatske kancelarije.

Imajući u vidu da je predmetna stvar vezana za odluku Savjeta, isti zadržava pravo da dopuni listu ponude advokatskih kancelarija. Nakon koncipiranja liste, Savjet će se odlučiti za jednu od ponuđenih kancelarija – navedeno je tada.

Nikolić ističe da taj zaključak nije ispoštovan u dijelu izbora advokatske kancelarije jer AEM nije bila uključena u mogućnost predlaganja.

-Ponuda/lista advokatskih kancelarija bila je isključivo sačinjena na osnovu prijedloga predsjednika Savjeta Agencije (g. Branko Bošković), a koju su podržala još dva člana Savjeta Agencije (g. Milan Radović, g. Edin Koljenović). Sagledavajući čitavu situaciju kao demonstraciju moći onoga koji je „pod lupom“ ASK-a (Branko Bošković), a čitajući doneseno mišljenje pomenute advokatske kancelarije „VukmirovićMišković“, u totalnoj dozi izuzimanja od pominjanja imenice savjet koja se čita u svakom petom redu (Savjet je dostavio dokumentaciju, Savjet traži da, Savjet…), onda ne preostaje ništa drugo no da se izjavom izuzmem od tog i takvog savjeta koji je ekspresnim metodama dobavio novo mišljenje od ASK-a (pored postojećeg), ekspresno olakšao kasu AEM-a za četvorocifrenu sumu kojom će platiti usluge mišljenja pomenute advokatske kancelarije – istakla je Nikolić.

Kaže da bi sve bilo podnošljivo da je ispoštovan redosljed zaključaka sa 305. sjednice, da su se kojim slučajem pozvali eksperti iz medijskog prava, radnog i upravnog prava, advokati i zaposleni u ASK-u.

-Ovako, od puča u kojem se pored mandatnog predsjednika Savjeta (Ranka Vujovića) izabrao samoglasajući, sebeglasajući predsjednik, danas imamo sliku o radu Savjeta kroz medijske članke u kojima se iznose nepravilnosti u radu i rukovođenju nad kojima je sjenka načela prezumpcije – zaključila je Nikolić.

K. J.

Policijski službenici optužili predsjednika Sindikata Uprave policije da je odgovoran za smanjenje plate PODGORICA – Više od 1.500 policijskih službenika do sada je potpisalo zahtjev kojim traže da predsjednik Sindikata Uprave policije Mladen Šuškavčević podnese ostavku i optužuju ga da je direktno odgovoran za nepotpisivanje posebnog kolektivnog ugovora što je kulminiralo posljednjim smanjenjem njihovih zarada.

- Policijski službenici su posljednjim smanjenjem plata dotjerani do zida. Mi nazad nemamo gdje, jer su iza nas naša djeca i naše porodice čija egzistencija je ugrožena do te mjere da jedva preživljavamo. Svaki treći, a možda i svaki drugi, policajac je prinuđen da u slobodno vrijeme radi teške građevinske poslove kako bi svojoj porodici obezbijedio makar donekle pristojan život – navodi se u saopštenju koje potpisuju predsjednici sinikalnih organizacija Granične policije Herceg Novi i Sektora policije opšte nadležnosti Igor Rmandić i Željko Pejović i član Glavnog odbora Sindikata UP Miloš Šaranović.

Oni navode da je dug spisak ljudi i okolnosti koji su uticali da dođu do položaja u kome se danas nalaze, ali da kao najvećeg

Traže ostavku Šuškavčevića Dug je spisak ljudi i okolnosti koji su uticali da dođemo do položaja u kome se danas nalazimo, ali kao najvećeg krivca smatramo predsjednika Sindikata UP Šuškavčevića, navode policajci u saopštenju krivca smatraju predsjednika Sindikata UP Šuškavčevića.

- Umjesto da sa pozicije koju pokriva već desetak godina učini sve da pomogne policijskim službenicima, on je učinio sve da nam odmogne.

Netransparentno trošenja sindikalnog novca, sumnjiva stambena gradnja, stvaranje loših međuljudskih odnosa u sindikatu... samo su neke od zamjerki na njegov rad – navodi se u saopštenju.

Nesposobnost da obezbijedi potpisivanje posebnog kolektivnog ugovora je kulminirala i posljednjim smanjenjem naših zarada, tvrde sindikalci.

- Svemu tome treba dodati i prozivke vezane za validnost

njegove diplome i način na koji je dobio visoko zvanje u policiji a na koje on nikad nije dao valjan i relevantan odgovor i skinuo sa sebe sumnju. Svojim ponašanjem, (ne)radom i (ne)zalaganjem predsjednik Šuškavčević je u velikoj mjeri naštetio kako policijskim službenicima tako i Sindikatu UP i MUP koji su u javnosti predstavljeni u vrlo lošem svjetlu – kaže se u saopštenju.

Kako navode, imajući u vidu sve navedeno, policijski službenici smatraju da Šuškavčević nema kredibilitet, sposobnost i snagu da predvodi jedan od najbrojnijih sindikata u državi i da se bori za prava policajaca.

- Njegov legitimitet na funkciji

Sa ranijeg protesta sindikalaca ispred zgrade UP

predsjednika je takođe upitan jer ga članstvo ne podržava, već opstaje zahvaljujući malom broju ljudi koji sjede u Glavnom odboru a koji, vodeći se ličnim interesima, ne slušaju mišljenje svojih članova.

Prethodnih nekoliko sedmica policijski službenici su potpisivali zahtjev da predsjednik Sindikata Šuškavčević podnese ostavku jer to vide kao najbolje i jedino moguće rješenje u ovom trenutku, ali i kao

prvi korak da se odblokiraju pregovori sa poslodavcem i krene u stvaranje povoljnijeg, kako radnog, tako i socijalno ekonomskog ambijenta za policajce. Zahtjev je do sada svojim potpisom podržalo više od 1.500 policijskih službenika, a potpisivanje se i dalje nastavlja – navodi se.

Oni su pozvali tužilaštvo i druge državne organe da što hitnije počnu kontrolu rada Sindikata UP.

- Uvažavajući i cijeneći spremnost ministra Adžića da nam pomogne u rješavanju nagomilanih problema koji se tiču standarda policijskih službenika, nudimo našu nesebičnu saradnju i kooperativnost – zaključuje se u saopštenju.

U znak protesta protiv načina vođenja i funkcionisanja Sindikata policijski službenici će se danas okupiti ispred prostorija Sindikata u Zagoriču, u Podgorici. d. M.

Društvo

Utorak, 7. jun 2022.

Nakon burnih reakcija beogradska redakcija britanskog javnog servisa objavila ispravak teksta o Vladimiru Dukljanskom i izvinila se zbog „nenamjerno učinjenog propusta“

9

Direktorica Umjetničke škole za muziku i balet ,,Vasa Pavić“ demantovala navode iz objavljenog pisma gdje se osporava njen rad

BBC „srpsku“ državu zamijenio „južnoslovenskom“ PODGORICA – Redakcija BBC-a na srpskom jeziku, suočena sa brojnim negativnim reakcijama crnogorske Tviter zajednice, objavila je ispravku članka posvećenog Vladimiru Dukljanskom na način što je u tekstu „srpska država“ promijenjena odrednicom „južnoslovenska država“.

No, i pored izvinjenja BBC-a na srpskom na „nenamjerno učinjenom propustu“ i ispravke koja Duklju više ne naziva ,,srpskom državom koja se prostirala na području današnje Crne Gore“, već „južnoslovenskom državom“, u članku i dalje, kao vjernici koji su Vladimira Dukljanskog smatrali svecem i čudotvorcem ne postoje Crnogorci, već su ti vjernici samo ,,srpski i grčki i albanski“.

Takođe, izjava istoričara Radivoja Radića kako je od političke djelatnosti Vladimira Dukljanskog važnije to da je bio „prvi srpski vladar proglašen za sveca“, nevješto se pokušala „izbalansirati“ novom umetnutom rečenicom u originalni članak, uz ogradu da se radi o „crnogorskim izvorima“, da se knez Vojislav, Vladimirov nasljednik, smatra rodonačelnikom prve crnogorske dinastije Vojislavljević.

U članku je ostao i zanimljiv pristup priči o limenoj crkvi na Rumiji. BBC na srpskom navodi kako se sa koljena na koljeno prenosio zavjet da će, kada vjernici iznesu dovoljno kamenja na tu planinu, crkva sama sići sa neba.

To se, piše BBC na srspkom u sljedećoj rečenici „i obistinilo 2005. veruju (ko vjeruje?!), kada je uz pomoć helikopterskih

Tijana Ilić

Inspekcija će ispitati sve navode pisma PODGORICA – Direktorica Umjetničke škole za muziku i balet ,,Vasa Pavić“ Tijana Ilić kaže da se u njihovoj ustanovi ne obavljaju apsolutno nikakve aktivnosti koje nijesu u skladu sa zakonom.

Postavljanje limene crkve na Rumiji

jedinica Vojske SCG spuštena crkva čije su dimenzije četiri metra visine, tri metra dužine i dva metra širine“.

Citiraju potom pokojnog Amfilohija Radovića: „Leti helikopter s hramom... vidi se Bar, Albanija, Skadarsko jezero, Jadransko more, Italija, sva brda“, dodajući doduše da od tada crkva izaziva kontroverze, a da su je mediji nazivali i „crkvom razdora“ linkujući na tekst Slobodne Evrope iz 2018. godine sa naslovom „Crkva razdora na Rumiji“.

O tome da upravo od tog događaja mnogi Crnogorci, kao i građani različitih nacionalnosti islamske i katoličke vjeroispovijesti više ne izlaze na Rumiju - što je do

2005. godine bila stara tradicija - BBC na srpskom ne piše ni slova.

Jedan od sagovornika BBC-a u priči o Vladimiru Dukljanskom je i kontroverzni sveštenik SPC Jovan Plamenac, koji je nedavno hapšen zbog skrnavljenja grobnice mitropolita Arsenija Plamenca u Brčelima.

Nedavno je i novosadsko Srpsko narodno pozorište, najavljujući novi komad, predstavilo Vladimira i Kosaru kao „srpske Romea i Juliju“ navodeći kako se priča dešavala na prostoru ‘današnje Srbije’. Nakon burnih reakcija iz Crne Gore i pisanja ovdašnjih medija, sporna najava komada je uklonjena.

D. M.

Demokratama prihvatljiva ideja za legalizaciju kanabisa nakon najave SDP-a da će predložiti zakon

Samo u medicinske svrhe pod kontrolom države PODGORICA - Demokratama je prihvatljiva ideja legalizacije kanabisa u medicinske svrhe, ali ne i u rekreativne, saopštila je poslanica te partije Tamara Vujović, dodajući da se kontrolom Agencije za ljekove može obezbijediti uvoz proizvoda koji je proizveden po svim standardima.

Socijaldemokratska partija je prošle nedjelje najavila da će predložiti zakon o legalizaciji upotrebe ulja kanabisa u medicinske svrhe, a NVO Legalizuj.me je sakupila preko 6.000 potpisa građana kako bi se u Skupštini inicirala legalizacija i za medicinsku i za rekreativnu upotrebu.

U saopštenju te partije se navodi da je ta partija pokrenula inicijativu ,,podstaknuta primjerima brojnih evropskih država koje su na ovaj način omogućile osobama oboljelim od niza teških bolesti da ovaj lijek koriste legalno ali u kontrolisanim uslovima“.

Vujović je rekla agenciji MINA da su Demokrate za legalizovanje u medicinske svrhe uz prilagođavanje i konsultaciju nadležnih ministarstava, pravilnika o propisivanju kao i za uvoz provjerenih preparata iz inostranstva.

Legalizovanje marihuane je neophodno učiniti zbog oboljelih, koji sebi žele pomoći, a primorani su da nabavljaju ulje od konoplje na sivom tržištu, kazala je Vujović i dodala da tako dovode sebe u situaciju da odgovaraju za teško krivično djelo.

- Takođe, pitanje je kvaliteta takvih preparata, kao i velikih troškova za pacijente, kada ih nabavljaju na ovakve načine – kazala je ona.

Prema riječima Vujović, legalizacijom upotrebe ulja konoplje u medicinske svrhe, a pod strogom kontrolom državne Agencije za ljekove, može se obezbijediti da se uvozi samo proizvod koji je proizveden po svim standardima.

Prema njenim riječima, to treba jasno razgraničiti i cijeloj temi prići sa velikim oprezom i raspravljati argumentima, sa onima koji u ovoj inicijativi ne vide loše strane.

- Nema te ekonomske dobiti koja bi mogla da se mjeri sa štetom po zdravlje ljudi - poručila je ona.

Ona je kazala da legalizacija ulja kanabisa u medicinske svrhe ne bi trebalo da dovede do popustljivosti prema legalizaciji u rekreativne svrhe.

- U Crnoj Gori je u toku potpisivanje peticije građana za legalizaciju u rekreativne svrhe, koju je potpisalo do sada šest hiljada ljudi i u isto vrijeme kada imamo i prijedlog legalizacije ulja kanabisa u medicinske svrhe, od kolega iz jedne političke partije - kazala je Vujović.

Prijedlog zakona o upotrebi ulja kanabisa u medicinske svrhe, kako je navela Vujović, treba da bude usaglašen sa mnogim drugim zakonima i veliki broj podzakonskih akata mora da ga prati, da bi se mogao slijediti čitav proces uvoza, distribucije, pravilnog korišćenja.

Hrvatska i Sjeverna Makedonija su legalizovale upotrebu kanabisa u medicinske svrhe, dok je u Bosni i Hercegovini ovakav zakon u parlamentarnoj proceduri.

- Imajući u vidu brojne pozitivne efekte primjene ulja kanabisa na liječenje velikog broja bolesti, želimo da omogućimo građanima Crne Gore da koriste ovaj lijek u skladu sa procedurama i pravilima koje budu propisali državni organi – saopštio je ranije Mirko Stanić kada je najavio zakon.

Krajem maja su mediji objavili da je NVO Legalizuj.me sakupila je preko 6.000 potpisa u peticiji za legalizaciju marihuane, koliko je neophodno da se inicira u Skupštini legaizacija. Osim za medicinsku upotrebu, ta NVO se zalaže za dekriminizaciju kanabisa, uzgoj do četiri biljke po domaćinstvu te da bude dozvoljena konzumacija u registrovanim klubovima.

J. M.

Ona je to saopštila povodom toga što je nedavno u javnosti objelodanjeno pismo koje su navodno potpisali tamošnji nastavnici, a u kom se ukazuje na nezakonitosti u radu tamošnjeg rukovodstva. Ubrzo nakon toga oglasilo se Nastavničko vijeće škole koje je kazalo da oni ne stoje iza tih navoda i da je njihovo ime u ovom slučaju zloupotrijebljeno.

Direktorica Ilić kaže da u ovom trenutku 126 profesora samoinicijativno je potpisalo demanti koji su uputili Ministarstvu prosvjete.

Direktorica Ilić je povodom tih događaja juče saopštila da je Ministarstvo prosvjete upoznato sa ovim slučajem, te da će inspekcija ispitati sve navode optužbi - Za šta im potpuno stojim na raspolaganju, a sve u cilju zaštite istine, mog ličnog kao i integriteta svojih kolega, te ugleda ustanove na čijem sam čelu. O rezultatima inspekcijske istrage, javnost će blagovremeno biti obaviještena – kazala je Ilić.

Nastavnici, njih 118, kazali su da osjećaju nezadovoljstvo, jer je neko, bez njihovog potpisa i saglasnosti, u njihovo ime optužio upravu škole. Osvrnuli su se na optužbu gdje se osporava funkcija v. d. direktorice Tijane Ilić. Navode da je sjednica Nastavničkog vijeća održana 25. maja povodom davanja mišljenja o predloženom kandidatu za direktora škole. Članovi Vijeća su javnim glasanjem, dodaju oni, pojedinačnom prozivkom i izjašnjavanjem, dali pozitivno mišljenje za predloženog

Nastavnici, njih 118, kazali su da osjećaju nezadovoljstvo, jer je neko, bez njihovog potpisa i saglasnosti, u njihovo ime optužio upravu škole. Osvrnuli su se na optužbu gdje se osporava funkcija v. d. direktorice Tijane Ilić kandidata Tijanu Ilić.

- Od 106 članova koji su prisustvovali sjednici, 105 je glasalo pozitivno a jedan je bio uzdržan – kažu oni.

U spornom pismu istaknuto je da uprava škole nezakonito i neprofesionalno radi, bez legitimiteta, jer im je mandat ,,istekao 2. maja ove godine“. Optužili su direktoricu da je samoinicijativno zakazivala i rukovodila sjednicama odjeljenskih vijeća. U tom dopisu su problematizovali i što je navodno direktorica odlučila da jedna učenica koja nije položila ispit iz glavnog predmeta – klavira, može završiti razred. Dodali su i da je navodno preinačila ocjenu jednoj učenici, zaobilazeći Nastavničko vijeće.

- S obzirom na to da su učenice kojima su vršene usluge rođene sestre, dok drugima te usluge nijesu činjene, to navodi na sumnju da se, pored navedenih povreda iz domena zloupotreba službenog položaja, radi i o korupciji – istaknuto je u spornom pismu.

Navodi se dalje da na portalu prosvjete piše da je Nastavničko vijeće ispravilo ocjenu iako to nije tačno.

- Stoga se zaključuje da se radi o falsifikatu na portalu - piše u tom pismu. N. Đ.

10

Hronika

Utorak, 7. jun 2022.

Apelacioni sud ukinuo rješenje o izručenju člana kriminalne grupe Darka Šarića

Stojanović ostaje u bjelopoljskom zatvoru PODGORICA – Srpski policajac Danilo Stojanović (44) iz Berana za sada neće biti izručen vlastima Republike Srbije koje ga potražuju radi krivičnog postupka koji se vodi protiv njega zbog sumnje da je pripadnik kriminalne grupe Darka Šarića koja je djelovala na teritoriji Srbije, Evrope i Južne Amerike, odlučio je Apelacioni sud Crne Gore. Ovu odluku donio je Apelacioni sud koji je ukinuo rješenje bjelopoljskog Višeg suda da su ispunjene zakonske pretpostavke da se Stojanović izruči Srbiji.

Izručenje Stojanovića zatražilo je Ministarstvo pravde Srbije radi vođenja krivičnog postupka za krivična djela kriminalno udruživanje i zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu u produženom trajanju.

U obrazloženju ukidnog rješenja se navodi da je rješenje Višeg suda u Bijelom Polju „zahvaćeno bitnim povredama odredaba krivičnog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, odnosno da se iz njihove odluke ne može zaključiti kada je i kojim rješenjem pritvor prema ovome okrivljenom određen“.

Osim toga, Viši sud u Bjielom Polju je našao da su ispunjeni zakonski uslovi za izručenje Stojanovića jer je iz dokumentacije koja je dostavljena uz zamolnicu utvrdio da je okrivljeni državljanin Republike Srbije.

Danilo Stojanović

Međutim, sudije Višeg suda u Bijelom Polju nijesu uzele u obzir činjenicu da je Stojanović državljanin i Crne Gore.

Iz tog razloga, Apelacioni sud naložio je Višem sudu da u ponovnom postupku otkloni ukazane nedostatke nakon čega će biti u prilici da donese novu, na zakonu zasnovanu odluku.

Stojanović je uhapšen 18. aprila na GP Grnčar dok je kao suvozač u automobilu kojim

Šarić iz zatvora davao uputstva srpskim policajcima Prema navodima iz spisa u koje je NIN imao uvid, Šarić je osumnjičen da je organizovao kriminalnu grupu i davao naloge iz zatvora, a u sve su bila uključena i trojica policajaca – načelnik Službe za kriminalističko obaveštajne poslove (SKOP) Danilo Stojanović, njegov zamjenik Milutin Radovanović, kao i inspektor Službe za borbu protiv organizovanog kriminala (SBPOK) Duško Mirković.

Brojna pitanja u vezi sa tokom ranijih postupaka protiv Šarića za šverc 5,7 tona kokaina i pranje novca ostala su otvorena, a sada su dodata nova: kako je Šarić rukovodio kriminalnom organizacijom iz pri-

Rasvijetljeno podmetanje požara u Baru

tvora Specijalnog suda, zašto do sada za to niko nije odgovarao, kako su od trojice osumnjičenih funkcionera MUP-a dvojica pokušala da pobjegnu prije hapšenja, a jedan je u tome uspeo.

Inspektor SBPOK-a iz Odseka za suzbijanje krijumčarenja oružja Duško Mirković je osumnjičen da je od marta do kraja avgusta 2020. predavao advokatu Dejanu Lazareviću povjerljive podatke iz policije, te da je za to dobio ukupno 18.000 eura. Predao je iskaze svjedoka saradnika Nebojše Joksovića, kao i podatke da je pokrenut nadzor nad nekim od pripadnika grupe.

je upravljao V. R. pokušao da izađe iz Crne Gore.

Stojanović je prilikom kontrole pokazao identifikaciona dokumenta Republike Srbije ali kada su ga granični policajci usmjerili na drugu liniju granične provjere, on je pobjegao.

Međutim, Stojanović je ubrzo uhapšen.

Nakon njegovog hapšenja, iz policije je pojašnjeno da je Stojanović izbjegao hapšenje pripadnika Šarićeve grupe u Beogradu 14. aprila jer je istog dana ušao u Crnu Goru bez problema, jer za njim nije bila raspisana potjernica.

U međuvremenu, nakon registrovanja ulaska Stojanovića u Crnu Goru, o tome su upoznate srpske vlasti sa kojima je ostvarena dalja komunikacija.

Danilu Stojanoviću se stavlja na teret da je zajedno sa kolegom Milutinom Radovanovićem sačinjavao službene isprave neistinite sadržine u kojima su pripadnike organizovane kriminalne grupe i druga lica lišena slobode predstavljali kao lica od izuzetnog značaja za bezbjednost Srbije, zbog čega postupajući javni tužilac nije donio rješenje o zadržavanju niti je protiv njih predložio određivanje pritvora.

Srpsko tužilaštvo za organizovani kriminal, osim za Šarića, Stojanovića i Radovanovića, donijelo je naredbu o sprovođenju istrage protiv advokata Dejana Lazarevića, Bojana Stanojkovića, Danila Odovića, Aleksandra Boškovića, Nikole Spasojevića, Duška Mirkovića, Stefana Andrejića, Marka Vukića i Uroša Radovanovića zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivična djela teško ubistvo, neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija, izazivanje opšte opasnosti, zloupotreba službenog položaja i krivično djelo iz člana 98 Zakona o tajnosti podataka.

U dokumentu tužilaštva se navodi sumnja da je Šarić oformio kriminalnu grupu od početka 2020. do 14. aprila 2022. godine, koja je u međunarodnim razmjerama, na teritoriji Južne Amerike, kupovala kokain i krijumčarila do Evrope radi prodaje. Šarić se tereti da je organizovao ubistvo hrvatskog državljanina Milana Milovca, zastrašivanje svjedoka saradnika Nebojše Joksovića i bombaški napad.

B. R.

Podgorička policija podnijela krivične prijave protiv pet osoba

Raketom Terete ih za 24 krađe zapalili jedrilicu ,,Diana“ PODGORICA - Podgorička policija je juče ujutro u zasjedi uhapsila dvije osobe koje su pokušavale da obiju market na Bulevaru Džordža Vašingtona.

BAR – Protiv dva maloljetnika podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su, 9. aprila 2022. godine oko 18 časova, aktiviranjem nekoliko signalnih raketa izazvali požar na potpalublju jedrilice „Diana“ koji se proširio i na ostale djelove jedrilice.

Krivična prijava je podnijeta protiv S. D. (15) i B. A. (14), oba iz Bara zbog izazivanja opšte opasnosti. Kako su pojasnili iz policije, jedrilica se nalazila na području „AD Marina“ na suvom vezu, u fazi pripreme za remontovanje.

C. H.

Kako je saopšteno iz policije, uhapšeni su H. B. (22) i E. S. (28) zbog sumnje da su počinili 14 teških krađa. Osim toga, uhapšen je i Š. A. (18) zbog sumnje da je počinio krivično djelo prikrivanje.

H. B. i E. S su, kako se sumnja, proteklih deset dana počinili 14 teških krađa na štetu sedam ugostiteljskih objekata, dva frizerska salona, prodavnice namještaja, dvije osobe i firme.

Oni su, kako se sumnja, ukrali novac, telefone, laptopove, pića i druge predmete .

Prilikom hapšenja, policijski službenici su kod njih pronašli alat za obijanje, ukradeni tele-

fon i 100 eura za koje se sumnja da potiču iz krivičnih djela.

Kod Š. A. policija je pronašla dio ukradenih predmeta.

Osim toga, policija je rasvijetlila devet krivičnih djela teška krađa i podnijela krivičnu prijavu protiv B. A. (29), koji je, kako se sumnja, od početka maja ukrao devet bicikala.

Takođe, uhapšen je i D. K. (22) za kojim je bila raspisana lokalna potraga zbog sumnje da je učestvovao u pet teških krađa sa još dvije osobe koje su u prethodnom periodu uhapšene.

-On je sa tim licima, sumnja se, od 12. aprila do 1. maja, provaljivao u kuće na području Lješanske nahije. Oni su tada otuđili lovačku pušku, gasni pištolj, kuburu, sablju, DVR uređaj od sistema video-nadzora i druge predmete – saopšteno je iz policije.

C. H.

Tri maloljetnika će odgovarati za vandalizam

Sumnjiče ih za kamenovanje voza u Šušanju BAR – Protiv tri maloljetnika podnijete su krivične prijave zbog sumnje da su u tri navrata kamenovali lokalni putnički voz u naselju Šušanj, u Baru.

Policija je državnom tužiocu za maloljetnike podnijela krivičnu prijavu protiv M. Ć. (14), V. L. (14) i O. K. (14), svi iz Bara, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari.

-Oni su, kako se sumnja, 5. marta, 4. i 5. maja 2022. godine, u jutarnjim i popodnevnim časovima kamenicama gađali lokalni putnički voz koji je prolazio kroz naselje Šušanj – saopšteno je iz policije.

C. H.

Sa privođenja Ranka Radulovića

Zastoj u predmetu protiv Nikšićanina, optuženog za ratne zločine počinjene u Foči devedesetih godina

Raduloviću će se suditi u Crnoj Gori ako Sud BiH ustupi predmet SDT-u PODGORICA – Nikšićaninu Ranku Raduloviću će se za ratne zločine počinjene na teritoriji Foče 1992. godine suditi pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici ukoliko Sud Bosne i Hercegovine spise ovog predmeta ustupi crnogorskim pravosudnim organima, nezvanično je saopšteno Pobjedi.

Sud Bosne i Hercegovine je još krajem septembra 2020. godine potvrdio optužnicu protiv Radulovića koji se, prema činjeničnim navodima optužnice yužilaštva BiH, tereti da je u periodu od 27. jula do 31. avgusta 1992. godine kao pripadnik vojnih, paravojnih i policijskih snaga Republike Srpske BiH učestvovao u sistematičnom napadu usmjerenom protiv civilnog bošnjačkog stanovništva u Foči.

Međutim , kako zakonodavstvo Bosne i Hercegovine nema zakonsku mogućnost da se optuženima sudi u odsustvu izvjesno je da ukoliko se Radulović ne odazove tamošnjim pravosudnim organima da prisustvuje sudskom procesu, spisi ovog predmeta biće ustupljeni crnogorskom pravosuđu.

-U toku je procedura u okviru koje se ocjenjuje da li su ispunjeni zakonski uslovi da se predmet protiv Radulovića ustupi Specijalnom tužilaštvu Crne Gore – saopšteno je Pobjedi Iako je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu a Sud BiH ocijenio da su prikupljeni dokazi validni, kako je Pobjedi pojašnjeno, postoji još nekoliko uslova koje zakon propisuje i koji se moraju ispuniti da bi se krenulo u proceduru ustupanja predmeta.

Prema zakonu, SDT može da goni crnogorske državljane samo ukoliko država na čijoj teritoriji je počinio ratni zločin ustupi spise predmeta sa dokazima koji su prikupljeni u istrazi.

Prema navodima optužnice, Radulović se tereti da je kao pripadnik paravojnih snaga Republike Srpske, zajedno s drugim osobama, vršio progon civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti, u okviru kojeg progona je učestvovao u napadu na civilno stanovništvo i naselje, a taj je napad kao posljedicu imao smrt

– navodi se u potvrđenoj optužnici Tužilaštva BiH. U saopštenju objavljenom na sajtu Suda Bosne i Hercegovine se navodi da je Radulović ,,učestvovao u uzimanju talaca bošnjačke nacionalnosti, u protupravnom, samovoljnom i vojnim potrebama neopravdanom uništavanju imovine u velikim razmjerama, protuzakonitom zatvaranju civila bošnjačke nacionalnosti“.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine prikupilo je i dokaze da je Radulović ,,pomogao u prisiljavanju djevojaka bošnjačke nacionalnosti na seksualni odnos ili s njim izjednačene seksualne radnje (silovanje), te prisilio više djevojaka bošnjačke nacionalnosti na seksualni odnos“.

Podsjećamo da je SDT u saradnji sa Tužilaštvom BiH u istrazi u avgustu 2019. godine saslušalo Radulovića povodom sumnji za ratne zločine koje je počinio na teritoriji BiH i gdje su žrtve bosanskohercegovački državljani.

Radulovića je tada saslušala tužiteljka specijalnog odjeljenja za ratne zločine Lidija Vukčević po zamolnici pravosudnih organa Bosne i Hercegovine.

Radulović je tada negirao optužbe, a na predmet je stavljena oznaka tajnosti.

Radulović je prije 20 dana napustio spuški zatvor gdje je od od juna 2018. godine bio pritvoren zbog sumnje da je vođa jedne od tri kriminalne grupe koje su planirale više likvidacija, učešće u ubistvima, iznude, zelenašenje, neke bombaške napade i pokušaje ubistva.

Iako mu je pritvor ukinut krajem novembra prošle godine on je ostao u spuškom zatvoru kako bi izdržao zatvorsku kaznu na koju je bio ranije osuđen.

Do sada su vođena dva sudska postupka za ratne zločine počinjene na Kosovu i zlostavljanje hrvatskih vojnika zarobljenih na dubrovačćkom ratištu. Presude protiv Vlada Zmajevića i optuženih, u slučaju „Morinj“, koji su proglašeni krivima i osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne su pravosnažne, dok je u slučaju Slobodana Pekovića, optuženog za ratne zločine počinjene u BiH, podignuta optužnica.

B. R.

Svijet

Utorak, 7. jun 2022.

11

STO TREĆI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Kijev napadnut krstarećim raketama sa Karipskog mora KIJEV/MOSKVA – Ukrajina je objavila da kontroliše polovinu grada Sjeverodonjecka na istoku zemlje, koji se nalazi u žarištu žestokih borbi u oblasti Donbasa.

Guverner regije Luganjsk Serhij Hajdaj rekao je da u sljedećim danima očekuje jaku protivofanzivu ruskih snaga.

- Naše su oružane snage „očistile“ polovinu Sjeverodonjecka od ruskih trupa koje su se tamo nalazile – kazao je on u intervjuu koji je objavljen na društvenim mrežama.

Istakao je i da je polovina grada pod kontrolom branitelja Sjeverodonjecka.

Nakon što su najprije bile potisnute ruskom ofanzivom u Sjeverodonjecku, ukrajinske snage ponovo osvajaju teren. Hajdaj je kazao da su ruski vojnici dobili naredbu da osvoje grad do 10. juna. Rekao je i da očekuje da će Rusi u bliskoj budućnosti baciti sve rezerve u ljudstvu i oružju na to područje.

- U pet sljedećih dana doći će do jakog povećanja broja bombardovanja teškim oružjem – zaključio je Hajdaj.

Ukrajinska vojska saopštila je da su eksplozije koje su potresle Kijev u nedjelju ujutro posljedica ruskog napada krstarećim raketama iz Kaspijskog mora, čiji je cilj bio pogon za popravku željezničkih vagona u glavnom gradu.

Ovo je prvi takav napad nakon više sedmica pauze.

- Tamni dim ispunio je nebo nad istočnim predgrađem Kijeva. Najmanje jedna osoba je hospitalizovana a do sada nije prijavljen nijedan smrtni slučaj – kazao je gradonačelnik Vitalij Kličko.

Ukrajinska protivazdušnma odbrana je juče ujutro po lokalnom vremenu srušila jednu protivničku raketu, navode iz vojske.

Jedna ruska raketa, vjerovatno na putu za Kijev, letjela je ,,kritično nisko“ poviše velike nuklearne elektrane u južnoj pokrajini Nikolajev, objavio je državni operater nuklearnih elektrana „Energoatom“ na Telegramu.

Kasnije su objavili i video koji je potvrdio navode, ali Rojters VAŠINGTON - Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države ispalile su osam raketa ,,zemlja-zemlja“ juče ujutro u blizini istočne obale Južne Koreje, kao odgovor na to što je Sjeverna Koreja u nedjelju lansirala baraž balističkih projektila kratkog dometa, saopštio je zvaničnik južnokorejskog ministarstva odbrane.

Akcija pokazuje ,,sposobnost i spremnost da se izvrši precizan udar“ protiv izvora lansiranja raketa ili sjevernokorejskih

Ispaljeno 8 projektila zemlja-zemlja

Ukrajina kontroliše polovinu grada Sjeverodonjecka

Velika Britanija šalje raketne bacače „M270“ u Ukrajinu Ministar odbrane Velike Britanije Ben Volas rekao je, objašnjavajući poklon u vidu sistema za višestruko lansiranje „M270“, kako će se britanska podrška Ukrajini promijeniti u skladu sa razvijanjem ruske taktike.

- Ovi vrlo sposobni višestruki raketni sistemi omogućiće našim ukrajinskim prijateljima da se bolje zaštite od brutalne upotrebe dalekometne artiljerije koje su snage ruskog predsjednika Vladimira Putina neselektivno koristile da sravne gradove – rekao je on u saopštenju.

London je saopštio kako će ukrajinski vojnici biti obučeni za korištenje novih sistema u Velikoj Britaniji, nakon što je prethodno najavio da će obučiti ukrajinsko osoblje za korišćenje oklopnih vozila.

Ruski vojnici u Sjeverodonjecku su, prema tvrdnjama guvernera regije Luganjsk Serhija Hajdaja, dobili naredbu da taj grad osvoje do 10. juna. On očekuje i da će Rusi u bliskoj budućnosti baciti sve rezerve u ljudstvu i oružju na to područje

Kijev u dimu nakon napada krstarećim raketama

nije mogao potvrditi autentičnost snimka.

Ovi projektili su prvi koji su pogodili glavni grad od kraja aprila, kada je producentkinja Radija Liberti ubijena u ruskom napadu koji je pogodio zgradu u kojoj je živjela.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je u nedjelju prve linije u regiji Zaporožja, objavljeno je iz njego-

ve kancelarije.

- Želim da vam se zahvalilim za vaš rad, za vašu službu, za to što štitite nas i našu državu – kazao je on i dodao da je održao minut ćutanja za poginule vojnike.

Prije sedam dana Zelenski je bio u sličnoj posjeti regiji Harkov.

Iz njegove kancelarije kasnije su kazali da je predsjednik posjetio i medicinsku ustanovu

u pokrajini i pričao sa ljudima koji su bili primorani da napuste svoj dom, uključujući one iz Marijupolja, koji je sada u ruskim rukama, nakon što je sedmicama bio pod opsadom.

Obećao je kako će napraviti sve da se svim raseljenim ljudima nađe prigodan smještaj.

- Istinski ćemo vam pomoći da riješite ovaj problem – prenijeli su iz predsjedničke kancelarije.

Odgovor na lansiranje balističkih projektila Pjongjanga

Južna Koreja i SAD ispalile osam raketa

komandnih centara i centara za podršku, izvijestila je južnokorejska novinska agencija Jonhap, citirajući južnokorejsku vojsku, a prenio je Rojters.

Južnokorejski predsjednik

Jun Suk Jeol, koji je preuzeo dužnost prošlog mjeseca, obećao je da će zauzeti oštriji stav protiv Sjevera i dogovorio se sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom na samitu u Seulu u maju da unaprijedi zajedničke vojne vježbe i njihov kombinovani sistem odvraćanja.

Jonhap je izvijestio da su južnokorejske i američke snage ispalile osam projektila ,,zemlja-zemlja“ u periodu od 10 minuta, počevši rano ujutro po lokalnom vremenu, a kao odgovor na osam projektila koje je Sjever ispalio juče.

Zvaničnik južnokorejskog ministarstva odbrane potvrdio je da je ispaljeno osam vojnih taktičkih raketnih sistema (ATACMS).

Sjevernokorejske balističke rakete kratkog dometa, ispaljene ka moru sa njene istočne obale, bile su vjerovatno najveći pojedinačni test i uslijedile su dan nakon što su Južna Koreja i SAD okončale zajedničke vojne vježbe.

Sjeverna Koreja je ove godine izvela niz lansiranja raketa, od hipersoničnog oružja do probnih lansiranja svojih najvećih interkontinentalnih balističkih raketa (ICBM) po prvi put u skoro pet godina, podsjeća Rojters.

Zvaničnici Vašingtona i Seula takođe su nedavno upozorili da je Sjeverna Koreja spremna da nastavi sa testiranjem nuklearnog oružja po prvi put od 2017. godine.

Sa druge strane, Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske snage oborile ukrajinski avion „MiG-29“ i uništile 13 bespilotnih letilica ukrajinske vojske sredstvima protivvazdušne odbrane, prenosi Izvijestija.

Portparol Igor Konašekov rekao je da su raketne trupe i artiljerija pogodile sedam komandnih mjesta, 34 vatrena položaja artiljerijskih i minobacačkih jedinica.

Dodaje se da su visokoprecizne rakete sa vazdušnim lansiranjem pogodile četiri neprijateljska komandna mjesta i 15 područja na kojima se nalaze ljudstvo i oprema.

Iz Ujedinjenih nacija poruliči su da pokušavaju da posreduju u dogovoru sa Rusijom kako bi se Ukrajini omogućilo da ponovo pokrene izvoz žitarica preko Crnog mora, dok su zvaničnici i zakonodavci iz administracije američkog predsjednika Džo Bajdena veoma skeptični da Rusija radi u dobroj namjeri, piše Politiko.

Kako navodi ovaj portal, njihov primarni razlog za pesimizam su nedavni komentari ruskog predsjednika Vladimira Putina i ruskih zvaničnika koji sugerišu da će ublažiti blokadu ukrajinskih luka ako, u zamjenu, Zapad ukine svoje ekonomske sankcije Moskvi.

Jedan američki zvaničnik opi-

sao je prijedlog Moskve kao ,,diplomatiju iznuđivanja“ i rekao da SAD neće pristati na sporazum koji bi ukinuo bilo kakav ekonomski pritisak na Kremlj.

Svaki dogovor kojim bi se dozvolilo Ukrajini da izvozi žito, uoči žetve ljetnje pšenice, bio bi veliki napredak, a američki zvaničnici i globalna preduzeća pomno prate pregovore Rusije sa UN-om, kao i odvojene pregovore sa Turskom, o omogućavanju sigurnog prolaza ukrajinskog žita na svjetska tržišta.

Blokada ukrajinskih luka preokrenula je globalne trgovinske rute, a prijeti da će finansijski ugušiti Ukrajinu i produbiti krizu gladi širom svijeta, ocjenjuje Politiko.

NATO pokrenuo pomorsku vježbu u Baltičkom moru

Učestvuju Finska i Švedska BRISEL - NATO je pokrenuo pomorsku vježbu u Baltičkom moru, koja će trajati gotovo dvije sedmice i u kojoj će učestvovati više od 7.000 mornara, pilota i pješadinaca iz 16 država, a u vježbama učestvuju i zemlje koje su se prijavile za članstvo u Alijansi, Švedska i Finska.

Godišnja BALTOPS 22 pomorska vježba, pokrenuta 1972. godine, ne održava se kao odgovor na konkretnu prijetnju, međutim, kako navodi AP, Sjevernoatlantski savez je naveo da „sa

Švedskom i Finskom NATO koristi šansu da u nepredvidivom svijetu pojača otpornost i moć svojih zajedničkih snaga“, prenosi Tanjug.

Američki general Mark Milej, komandant američkih Združenih snaga, rekao je da je važno za SAD i ostale zemlje NATO da pokažu solidarnost sa Finskom i Švedskom tokom ove vježbe.

Kazao je i da će, iz perspektive Moskve, ulazak Finske i Švedske u NATO biti ,,vrlo problematičan“ i ostaviće Rusiju u teškoj vojnoj poziciji, jer će biti potpuno okružena članicama NATO. Finska i Švedska učestvuju u pomorskoj vježbi od sredine devedesetih godina prošlog vijeka, a BALTOPS 22 će se završiti u njemačkom gradu Kelu 17. juna.

Priredila: Bojana PRELEVIĆ

12

Crnom Gorom

Utorak, 7. jun 2022.

Bemax spreman za završnu fazu remedijacije područja duž trase puta Podgorica – Danilovgrad

Ekološke mjere sprovodiće i nakon okončanja sanacije PODGORICA – Agencija za zaštitu životne sredine dala je kompaniji Bemax saglasnost na Prijedlog mjera remedijacije i Program praćenja stanja životne sredine nakon sprovedene remedijacije, usljed nastale štete u II i III zoni zaštite parka prirode ,,Dolina rijeke Zete“.

Ekološka inspekcija je konstatovala da je tokom rekonstrukcije magistralnog puta M-18 (Podgorica – Danilovgrad) izvođač direktno uticao na prirodno stanište i izazvao štetu na način što je deponovao zemljane iskope, na lokaciji koja je udaljena oko 50 metara od obale rijeke Matice i nalazi se u zoni zaštite ovog parka prirode.

FAZE SANACIJE

Remedijaciju (sanaciju) će obaviti u četiri faze: uklanjanje zemljanog materijala, saniranje lokacije gdje se nalazi utabani put, odstranjivanje invazivnih biljnih vrsta i vraćanje terena u prvobitno stanje.

Planirano je uklanjanje zemljanog materijala sa sve četiri deponije.

– Bemax je shodno zahtjevima državne ekološke inspekcije i zahtjevima ekološkog nadzora na projektu, krajem jula 2021. godine započeo uklanjanje zemljanog materijala. Do kraja septembra 2021. godine očišćene su tri deponije koje se nalaze na močvarnom području dok je deponija humusa u blizini radničkog kampa uklonjena tokom

Od 15. juna do kraja septembra biće sa lijeve obale rijeke Matice uklonjen deponovani materijal. U septembru 2021. godine očišćene su tri deponije koje se nalaze na močvarnom području dok je deponija humusa u blizini radničkog kampa uklonjena tokom marta ove godine – navedeno je u programu remedijacije marta 2022. godine. Iz Centra za ekotoksikološka istraživanja su uzeli uzorke deponovanog materijala sa svih lokacija i uzorke vode iz rijeke Matice (neposredno ispod humusne deponije kod kampa, te uzvodno od mosta). Rezultati analiziranih fizičko-hemijskih parametara i specifičnih zagađujućih supstanci pokazuju da se nalaze u granicama dobrog ekološkog statusa. Pošto se radi o kvalitetnom zemljanom materijalu ugrađen je tokom rekonstrukcije u trup puta Podgorica – Danilovgrad –

ISKOPANA ZEMLJA UGRAĐENA U TRUP: Detalj sa trase puta Podgorica-Danilovgrad

od 15. juna do kraja septembra 2022. godine iz razloga nivoa vodostaja i aktivnosti životinjskog svijeta koje naseljava to područje.

Programom je predviđeno da će se nakon završene sve tri faze remedijacije prepustiti staništa prirodnoj sukcesiji.

Biolozi objašnjavaju da je trska (Phragmites australis) dobro usidrena za muljevitu podlogu sa svojim puzećim djelovima (rizomima) i korijenjem. Iako nadzemni djelovi biljke odumiru na kraju vegetacijske sezone svake godine, rizomi i korijenje u podlozi zadržavaju svoju sposobnost dugi niz godina.

Rizomi su od velike važnosti za ovu biljku jer služe kao glavni

piše u dokumentu.

Nakon deponija planirano je i uklanjanje površinskog utabanog sloja pristupnog puta dužine oko 200 m koji je vodio kroz močvarno područje do odlagališta. Tokom septembra 2021. godine, kada je započeo uklanjanje deponije zemljanog materijala, Bemax je sanirao močvarni dio na kom se nalazio utabani put.

U okviru treće faze kao primarna mjera remedijacije, sa lijeve obale rijeke Matice biće mehanički uklonjen deponovani materijal upotrebom mehanizacije koja će u što manjoj mjeri negativno uticati na stanište i lokaciju vratiti u prvobitno stanje. Ti radovi biće sprovedeni

Ukloniće đavoljeg krpelja – Posebno se dobro „prima“ na područjima i lokalitetima na kojima je već došlo do devastacije staništa, što je slučaj i na Slivnicama. Uklanjanje invazivnih vrsta je potrebno izvršiti čupanjem biljke iz korijena u sušnom periodu godine, prije cvjetanja. Uklanjanje treba obaviti uz prisustvo biologa botaničara. Nakon uklanjanja biljke će se dalje tretirati kao zeleni otpad – naveli su botaničari uz napomenu da tokom istraživanja za potrebe ESIA studije i Elaborata o procjeni uticaja rekonstrukcije magistralnog puta Podgorica – Danilovgrad na životnu sredinu, đavolji krpelj nije zabilježen na Slivnicama.

HERcEG NOvI: Počela sanacija klizišta u Meljinama

Tlo se pomjera ka magistrali HERCEG NOVI – U Meljinama je započeta sanacija klizišta, koju zajednički finansiraju Opština i Mjesna zajednica – vrijednost radova je 15.000 eura.

Prema riječima predsjednika MZ Meljine Milana Berića, zemljište je nestabilno i može izazvati veliki problem ukoliko ne bude sanirano u što skorijem roku.

– Čitav dio koji gravitira na magistrali je počeo da se kreće i to je veliki problem.

Na parceli pored izvodili smo sudske vještake građevinske i geodetske struke i obezbijedili dokaze. Velika je opasnost da se sve obruši na magistralu – rekao je on za RTHN. Berić podsjeća da problem postoji već nekoliko godina.

– Pokušavali smo da urgira-

mo, pisali dopise Direkciji za puteve.

U lokalnoj upravi su nam izašli u susret. Drugi dio je u privatnom vlasništvu i tu će vlasnik morati da reaguje – navodi Berić.

Radovi bi, prema planu, trebalo da budu gotovi do 9. juna.

Uz sanaciju klizišta, u Meljinama je u toku i priključenje jednog dijela domaćinstava

MONITORING

Predviđen je konstantan monitoring tokom sprovođenja mjera remedijacije i njihovog učinka, kao i poseban nadzor staništa i faune.

Tokom treće faze remedijacije nadzor je predviđen svakodnevno. Zatim, tokom maja ili juna, botaničari će sprovesti jedan terenski obilazak Slivnice i mapiranje đavoljeg krpelja i drugih invazivnih biljaka kako bi se sagledala veličina prostora koji su osvojile, a koje je potrebno ukloniti tokom jula 2022. godine. Sezonski monitoring sprovodiće se tri godine (do 2024) nakon prvog tretmana invazivnih biljaka, kako bi se potvrdilo da su mjere ublažavanja ostvarile efekte ili su neophodne dodatne izmjene i/ili poboljšanja. Monitoring obavlja ekspert botaničar kojeg će angažovati izvođač. Dva puta mjesečno radiće se monitoring faune (vodozemci i gmizavci), a posebno tokom reproduktivne sezone.

Program remedijacije i monitoringa o svom trošku sprovodi Bemax, a procijenjeno je da će koštati 9.000 eura.

D. Š.

RTHN

Programom remedijacije naloženo je uklanjanje invazivnih biljaka.

– Tokom obilaska terena zabilježen je alarmantno visok prodor invazivne biljke Bidens frondose (đavolji krpelj). Osim njega, u većoj brojnosti zabilježene su: Heliotropium europeum, Conyza albida, Xanthium orientale ssp. italicum, Paspalum paspaloides. Posebno su osjetljiva staništa u kojima se zadržava voda veći dio godine, pa su na pojedinim mjestima gotovo potpuno obrasla invazivkama (plitke vodene depresije, bare sa rogozom) – piše u programu remedijacije. Đavolji krpelj spada u veoma invazivne biljke.

rezervoar hranjivih materija (uglavnom skroba) i vazduha.

Omogućavaju vegetativno razmnožavanje, pa se očekuje da će trska ponovo osvojiti devastirana staništa. Istu sposobnost razmnožavanja ima i rogoz (Typha angustifolia).

MJEŠTANI ZABRINUTI: Jedna od spornih lokacija

na kanalizacioni kolektor, zbog čega je na magistrali postavljen semafor i česte

su gužve i kolone.

Rok za završetak tog posla je 15. jun.

C. G.

CEDIS

Isključenja u 20 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 7. juna radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

Andrijevica: od 8 :30 do 14:30 h djelovi Prisoje i Trešnjeva.

Bar: od 8 do 14 h naselje Tomba; od 9 do 14 h dio Makedonskog naselja (Ul. Rista Lekića i Požarevačka).

Berane: od 8 :30 do 14:30 h Kaludra, Budimlja, Mašte i dio Goražda.

Bijelo Polje: od 8 :30 do 11 h Gornji grad; od 8 :30 do 14:30 h Laholo; od 9 do 16 h Njegnjevo, Stožer 2, Slijepač most – Pali, Žiljak, Ušanovići; od 9 do 17 h Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-Impex, Zminac, Repetitor ,,Kurilo“; od 10 do 14 h Stubo.

Budva: od 8 do 15 h gradilište hotela ,,AS“.

Cetinje: od 8 do 16 h Donji Ulići; od 9 do 16 h Ulica Lovćenska.

Danilovgrad: od 8 do 15 h Ivanj Uba, Jablan i Dolovi Kovački.

Herceg Novi: od 8 do 15 h Kamenari, Đurići, Greben.

Kolašin: od 8 do 12 h ulice Boška Rašovića, Dunje Đokić i Milivoja Bulatovića; od 8 do 15 h Suva gora i Mrtvo Duboko; od 9 do 15 h Bare Kraljske.

Kotor: od 8 do 12 h Novo naselje.

Mojkovac: od 9 do 12 h Ravni; od 9 do 14 h Podbišće, Pejovići, Feratovo polje, Gacka, Baza, Štitarica, Kraljevo kolo, Jezero; od 9 do 15 h Žari – Brezovac; od 9 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari.

Nikšić: od 8 do 15 h Oštrovac; od 9 do 11:30 h Pilatovci; od 9 do 15 h dio Oštrovaca, dio Rubeža; od 13 do 15 h svi potrošači sa područja Banjana, Grahova i Vilusa koji se napajaju sa TS 110/35/10 kV Vilusi.

Petnjica: od 8:30 do 14:30 h Bor, Azane i Vrševo.

Plav: od 8 :30 do 14:30 h Jara, Komarača i dio sela Lijevi Meteh.

Pljevlja: od 9 do 16 h brana Otilovići, Ljutići, Ćirovići, Vrulja, Vlaovina, Breza, Zelena Stijena, Podborova, Roganice, Obarde, Kneževići, Gačevića Dolina, Mataruge, Vukovo Brdo, Kleke, Kozica, Raćevo, Ul. 37. divizije, Blaža Jovanovića; od 9 do 17 h Gradac, Pupovići, Crnci, Leovo Brdo, Selo Odžak (moguća kratkotrajna isključenja na početku i kraju radova), Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče.

Plužine: od 9 do 15 h Ravno.

Rožaje: od 9 do 14:30 h Razdolje i dio sela Bać; od 10 do 14:30 h Koljeno. Šavnik: od 9 do 17 h Krnja Jela.

Tivat: od 8 do 12 h Gornji Kalimanj dio iznad magistrale prema Tivtu.

Ulcinj: od 7:45 do 14:45 h selo Gač; od 7:45 do 15 h dio Ul. 28 decembar od Doma kulture prema pijaci. Žabljak: od 9 do 17 h Milović, Razvršje, Leković, Usijek, Kovačević, ruske vikendice u Motičkom Gaju, Motički Gaj, Motički Gaj Šarović, Stijepović CHF, restoran ,,Izvor“, Virak, Smrčevo Brdo, Javorje, Pošćenski Kraj, Pašina Voda, Kovčica, Vukodo, Kujundžić, Provalija, Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Pitomine, Prisoje, Bosača, Vjetrena Brda, vojni objekat na Štuocu, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C. G.

Crnom Gorom

Utorak, 7. jun 2022.

NIKŠIĆ – UBNOR i antifašisti Nikšića apelovali su na nadležne da se obezbijede sredstva za konzervatorsku rekonstrukciju tvrđave Voltica koja se nalazi u Starom Selu.

Oni navode da bi okončanje radova, koji su počeli 2019. godine, puno značilo ne samo stanovnicima Župe već i svim posjetiocima i turistima čime bi se ovaj spomenik kulture u potpunosti valorizovao i kao takav stalno zaštitio.

NIKŠIĆ: UBNOR i antifašisti apeluju da se završi rekonstrukcija tvrđave u Starom Selu

Voltica zaslužuje da bude trajno sačuvana Tvrđava je korišćena sve do 1880. godine kada ju je knjaz Nikola poklonio Grujici Stojanoviću. Urađen je konzervatorski projekat rekonstrukcije, veliki dio posla je završen i dalje propadanje objekta je zaustavljeno. Međutim, za nastavak radova treba još sredstava, ako se nešto hitno ne preduzme, strahujemo da će se objekat vratiti ne u prvobitno stanje – poručili su UBNOR i antifašisti Nikšića

ISTORIJAT

– U svojoj hiljadugodišnjoj istoriji crnogorski narod je neprekidno vodio bitke sa raznim osvajačima i okupatorima kako bi sačuvao svoju slobodu i svoj identitet. U tim bojevima ispoljavali su veliku hrabrost, odlučnost i požrtvovanje, čuvajući svoju čast, ali i čast neprijatelja. Viteški se boriti i viteški poginuti bila je najveća moralna vrijednost kod Crnogoraca. Voltica je podignuta u vrijeme vladavine knjaza Danila 1854. godine.

Poslije veličanstvene pobjede na Grahovcu došlo je do međunarodnog razgraničenja Crne Gore sa Otomanskom imperijom, kada je Crna Gora dobila znatna proširenja. Da nije bilo Voltice, Župa ne bi tada pripala Crnoj Gori. Naime, Turci su smatrali da treba da ostane u sastavu Otomanskog carstva, a kad je crnogorski predstavnik pred Međunarodnom komisijom upitao kako se kuća može graditi na tuđem zamljištu, francuski i engleski predstavnici su podržali ovaj zahtjev i od 1859. godine Župa Nikšićka je i zvanično ušla u teritorijalni sastav Crne Gore. Tvrđava je

Predsjednik Kluba Husnija Korać kaže za Pobjedu kako je nagrada podstrek da nastave svoju humanu misiju.

Klub je osnovan 28. novembra 2007. godine. Organizuju tri do četiri akcije godišnje. S obzirom na to da u Rožajama nema odjeljenja transfuzije usmjereni su na Berane, a rado se odazivaju i na pozive iz drugih opština.

– U toku jedne akcije darujemo od 30 do 40 jedinica krvi što za Rožaje nije malo – kaže Korać.

On naglašava da bi institucije trebalo da bolje sarađuju sa dobrovoljnim davaocima, te da u slučaju potrebe krv traže od davalaca, a ne od porodice kao što je sada to čest slučaj.

– Treba prekinuti praksu da se od porodice bolesnika traži da obezbijedi krv – kategoričan je Korać.

Stopa dobrovoljnog davalaštva u Crnoj Gori sada iznosi 3,3 odsto, a Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da taj procenat iznosi četiri odsto kako bi rezerve krvi bile popunjene. Korać ocjenjuje kako je zadatak kompletnog društva da se taj procenat dostigne i da je dostižan.

Stil gradnje Tvrđava je zbog karakterističnog stila gradnje na „volat“ nazvana Voltica. Izgrađena je od lokalnog kamena i ima tri nivoa ukupne visine devet metara.

Na svakom nivou je po 20 pravilno raspoređenih otvora – puškarnica i dva veća za topove. Kula je imala dva topa i posadu od 20 do 30 vojnika, a bila je aktivna do 1880. godine. U neposrednoj blizini Voltice protiče rijeka Gračanica preko koje je sredinom sedamdesetih godina XIX vijeka knjaz Nikola podigao most.

su iz nje iseljeni posljednji stanari, tvrđava renovirana i stavljena pod zaštitu države.

Radovi koji su tom prilikom izvedeni nijesu Volticu trajno zaštitili – podsjećaju u saopštenju dostavljenom Pobjedi.

INICIJATIVA

PODIGNUTA JE U VRIJEME VLADAVINE KNJAZA DANILA: Voltica

korišćena sve do 1880. godine kada ju je knjaz Nikola poklonio Grujici Stojanoviću zbog njegovih velikih zasluga

prilikom oslobođenja Bara.

Generacije Stojanovića koristile su Volticu i u njoj stanovali sve do 1962. godine, kada

Voltica je podignuta u vrijeme vladavine knjaza Danila 1854. godine.

Poslije veličanstvene pobjede na Grahovcu došlo je do međunarodnog razgraničenja Crne Gore sa Otomanskom imperijom. Da nije bilo Voltice, Župa ne bi tada pripala Crnoj Gori- podsjećaju UBNOR i antifašisti ROŽAJE – Dobrovoljni davaoci krvi iz Rožaja nedavno su dobili priznanje – nagradu za najaktivniji klub u 2021. godini.

13

Praunuk Grujice Stojanovića Milorad, uz podršku UBNORa i antifašista Nikšića, pokrenuo je inicijativu da se Voltica obnovi i trajno zaštiti.

– Zavod za zaštitu spomenika je prihvatio inicijativu i opredijelio značajna sredstva za ovu namjenu. Urađen je konzervatorski projekat rekonstrukcije, veliki dio posla je završen i dalje propadanje objekta je zaustavljeno.

Stvoreni su svi preduslovi da konzervatorski radovi počnu u punom kapacitetu kako bi se vratio prvobitni izgled tvrđave kakav je bio u vremenu

UBNOR i antifašisti kod tvrđave

njenog nastanka. Za nastavak radova trebalo je još sredstava pošto je projekat veoma kompleksan i iziskuje veliki broj stručnjaka. Sredstva za ovu namjenu trebalo je da se obezbijede još 2019. godine, ali se stalo i bojimo se da, ako se nešto hitno ne preduzme, ovaj spomenik kulture će se vratiti

Klub dobrovoljnih davalaca krvi Rožaje najaktivniji u Crnoj Gori u 2021. godini

Korać: Srećan je čovjek koji drugome može spasiti život

108

puta krv je dobrovoljno dao Husnija Korać

ZAJEDNIČKI CILJ – HUMANOST: Dio članova Kluba

– To je mali i dostižan korak, a vrlo značajan i mislim da treba učiniti sve da ga dostignemo – poručuje Korać.

Nekada je rožajski Klub do-

brovoljnih davalaca imao 280 članova, sada ih je 230 aktivnih. Među njima je oko četrdeset žena. Korać kaže da su ih uglavnom napustili mladi ljudi

a da je razlog nezaposlenost, migracije…

– Pokušavamo da taj broj nadomjestimo na način što tokom redovnih akcija mladima

koji prvi put učestvuju dodijelimo knjižice – kaže Korać.

Kaže da članovi Kluba dijele ljubav prema dobrovoljnom davalaštvu, da su posvećeni istom cilju – pomoći onima koji su u nevolji, ali i da se lijepo druže. Iako je veliki broj među njima nezaposlen i nemaju riješena egzistencijalna pitanja, ne posustaju kada je humanost u pitanju.

– Dobrovoljni davaoci su jedna duša, jednako dišu i svi obiluju

ne u prvobitno stanje, kakvo je bilo kad je napravljen, nego u ono koje smo imali prije početka njegove rekonstrukcije – poručuju UBNOR i antifašisti Nikšića.

Oni su Volticu juče obišli sa predstavnicima MZ Župa i Miloradom Stojanovićem.

Ra. PEROŠEVIĆ humanošću – kazao je Korać.

Klub dobrovoljnih davalaca Rožaje je među rijetkima koji ne funkcioniše pod okriljem Crvenog krsta.

– Vjerovatno bi nam bilo lakše da smo dio Crvenog krsta. To nam je i bila namjera prilikom osnivanja, da se registrujemo pri toj humanitarnoj organizaciji. Međutim, kako se taj postupak odužio, trajao je sedam mjeseci, uzeo sam stvar u svoje ruke i registrovao klub da ne gubimo vrijeme. Nakon što nam je Crveni krst uskratio gostoprimstvo okupljamo se u jednoj prostoriji u gradu… Svi koji žele da nam se pridruže mogu nas pozvati putem telefona – 069 266 270 – poručuje Korać.

Sagovornik Pobjede decenijama daruje krv, učinio je to čak 108 puta. Ističe kako osjeća neizmjerno zadovoljstvo kad zna da nekome pomaže.

– Ja sam najsrećniji čovjek kad sam u prilici da nekome pomognem. Samo dobrovoljni davaoci znaju o čemu govorim… Taj osjećaj se ne može opisati riječima ako znate da ste na primjer pomogli, da se neko nakon intervencije u bolnici vratio kući porodici. Svaki zdrav čovjek treba da se priključi udruženju i da to osjeti – poručuje Korać.

Osim rožajskog nagradu za najaktivniji u 2021. godini dobio je i Klub dobrovoljnih davalaca Herceg Novi.B. MARAŠ

14

Kultura

Utorak, 7. jun 2022.

U izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije

Objavljena izabrana djela Avda Međedovića

BIJELO POLJE - Izabrana djela Avda Međedovića u četiri knjige objavljena su u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije.

Avdo Međedović, koga nazivaju balkanskim Homerom, bio je crnogorski i bošnjački epski pjesnik i guslar. Njegova djela su izučavana godinama i pomogla su stvaranju novih modernih teorija usmene književnosti i moderne homerologije.

- Odlučili smo se za dva naj-

duža, „Ženidba Smajilagić Meha“ i „Osman-beg Delibegović“ i dva najpoetičnija „Bećiragić Meho“ i „Ženidba Vlahinjić Alije“. Sa ponosom ističemo da djela Avda Međedovića na Harvardu, kao i na drugim elitnim univerzitetima, upoređuju sa Homerovim djelima „Ilijadom“ i „Odisejom“. Gotovo da nema poznatog homerologa koji nije pisao o Međedoviću – kazao je urednik ovih izabranih djela Kemal Musić.

B. Č.

Izložba djela iz Zbirke međunarodnog bijenala umjetnosti minijature (Gornji Milanovac)

Više od stotinu radova u Budvi PODGORICA - Izložba radova iz Zbirke međunarodnog bijenala umjetnosti minijature (Gornji Milanovac) biće otvorena večeras, u 20 sati, u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“. Istog dana će biti predstavljena i monografija umjetnika Božidara Plazinića.

- Postavku izložbe radova iz Zbirke međunarodnog bijenala umjetnosti minijature (Gornji Milanovac) će činiti više od 100 minijatura, koje potpisuju autori sa gotovo svih meridijana svijeta.

Izložba u Budvi je prilika da se, u godini Bijenala, široj javnosti Primorja i Crne Gore nagovijesti izuzetna vrijednost Zbirke, koja danas broji

oko 1.500 umjetničkih djela.

Za ovu promociju Bijenala kao jedinstvene manifestacije u svijetu, ali i promociju Gornjeg Milanovca i čitavog rudničko-takovskog kraja, odabrani su radovi domaćih i stranih umjetnika koji predstavljaju vrijedan dio zbirke – istakao je direktor Kulturnog centra Dragan Arsić.

Radoš Gačić, urednik likovnog programa Kulturnog centra kazao je da će najvredniji dio postavke biti radovi nagrađenih autora sa prethodnih 15 bijenala, počev od glavne Gra pri nagrade, preko prvih nagrada u svim oblasima likovnog, primijenjenog i uopšte vizuelnog stvaralaštva.

Izložba će trajati do 17. juna.

A. Đ.

„Energija i ja“ na Cetinju PODGORICA - Predstava za djecu „Energija i ja“, prema tekstu i u režiji Dušanke Belade, Umjetničkog ateljea „Arlekin“ iz Podgorice, biće izvedena danas, u 12 sati, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom, pod pokroviteljstvom Sekretarijata za kulturu Prijestonice Cetinje.

Riječ je o duhovitoj, muzički bogatoj predstavi koja obiluje edukativnim dijalozima

kroz koje djeca od predškolskog uzrasta do petog razreda osnovne škole uče o tome što je to energija. Predstava je rađena na osnovu instrukcija stručnjaka u oblasti energetike u vezi sa temom i porukom koju je potrebno prenijeti djeci u cilju promocije energetske efikasnosti. Uloge tumače Žana Gardašević-Bulatović i Ivona Čović-Jaćimović. Ulaz je slobodan.

R. K.

PODGORICA – Dokumentarac o porodici čuvenog filmskog autora Roberta Roselinija – „Roselinijevi“, otvoriće večeras, u 20.30 sati, u Njegoševom parku ovogodišnje, 13. izdanje festivala dugometražnog dokumentarnog filma Underhill Fest, koje će trajati do srijede, 15. juna.

Priča filma dolazi iz perspektive autorovog najstarijeg unuka Alesandra Roselinija i drugih Robertovih potomaka, uključujući i njegovu ćerku, glumicu Izabelu Roselini, iz Robertovog braka sa Ingrid Bergman.

- Roberto Roselini bio je izraziti antikomformista, sklon ljubavnim romansama iz kojih je nastala brojna multietnička porodica. Osjećajući teret prezimena koje nosi, autor odlučuje da u svojoj 55. godini snimi debitantski film, gurajući svoje rođake u pravu porodičnu terapiju pred kamerama – navedeno je u sinopsisu.

Nakon filma, publika će imati priliku da prisustvuje i koncertu grupe „Amy’s House“, tribjut benda velikoj jazz/soul pevačici Ejmi Vajnhaus, koji nastao u Beogradu krajem 2015. godine.

SELEKCIJA

Filmovi su kao i ranije podijeljeni u tri selekcije: međunarodnu, regionalnu i vantakmičarsku, a filmski selektor je Vuk Perović. Novina ove godine, kako je na jučerašnjoj pres konferenciji kazao Perović, jeste selekcija kratkog dokumentarnog filma.

- To je nešto što smo planirali još ranije, samo je korona

Večeras počinje 13. izdanje dugometražnog dokumenta

Bogata selekcij različitim form Još prije nekoliko godina osjetili smo da brojni autori iz regiona koji se bave dokumentarnim filmom u kratkoj formi žele da budu dio našeg festivala – rekao je Perović prolongirala realizaciju te priče. Još prije nekoliko godina osjetili smo da brojni autori iz regiona koji se bave dokumentarnim filmom u kratkoj formi žele da budu dio našeg festivala. Imamo veoma biranu selekciju od sedam filmova, koji će biti prikazivani svako veče prije početka programa, osim na otvaranju i zatvaranju – kazao je Perović.

Posebno zadovoljstvo, prema riječima Perovića, jeste predstavljanje i crnogorskih autora.

- Ove godine to su Sara Stijović i Mladen Ivanović, mlade snage crnogorskog dokumentarizma – rekao je on.

Sa jučerašnje konferencije za novinare

Kada je u pitanju međunarodna selekcija, u takmičarskoj kategoriji su ostvarenja: „Naši otkucaji su povezani sa zvijezdama koje eksplodiraju“, „Kako spasiti mrtvog prijatelja“, „Vodič za ljubav i borbu pro-

tiv kapitalizma“, „ljubav, njemačke marke i smrt“, „ostrov – izgubljeno ostrvo“, „Kuda mi idemo“, „Kjubičasta i banda pljuvača krvi“.

Regionalna selekcija, kako je rekao Perović, obuhvata ze-

Škola dokumentarnog filma za učenike i učenice srednjih škola Komercijalni direktor kompanije „One“ Brano Đurović najavio je da će ova kompanija obezbijediti visokokvalitet-

KOLAŠIN - Prostor poetskog izraza na književnoj sceni Kolašina i Crne Gore kojeg je potpisao Saša Novović ima onu vrijednost koja sa svakim prođenim danom raste i postaje raznovrsnija. Saša je živio i razmišljao kao pjesnik sve dok prije pet godina nebesa nijesu postala adresa njegovih traganja i nadanja. Knjige „Doživljaj Jerusalima“, „Snovi ravnodušnosti Sigmunda Frojda“ i „Ne znajući da li je već prekasno“ predstavljaju ukoričenu vrijednost autorovog načina života i pisanja.

Ovo je, između ostalog, istaknuto na književnoj večeri posvećenoj poeziji Saše Novovića koju je organizovala JU Centar za kulturu.

PODSJEĆANJE

Gorica Ilinčić, direktorica ove ustanove, podsjetila je da je prošlo pet godina od njegove smrti. Otišao je rano, prije vremena, ali je ostavio svoje pjesme i knjige koje će se tek čitati, proučavati, ocjenjivati, recitovati...

- Smatrajući ovu ustanovu najvažnijom u gradu, gdje se zavičajni stih najbolje čuje, večeras smo vas pozvali da se podsjetimo i time sačuvamo

nu konekciju za lajvstriming Q&A sesije i panel diskusije sa zanimljivim gostima Underhill Festa.

- Posebno nam je zadovoljstvo što ćemo ove godine snažno doprinijeti i realizaciji „Teen Docs“, školi dokumentarnog

filma za učenike i učenice srednjih škola koja će se održavati u prostorijama kompanije „One“, i za koju smo

Književno veče posvećeno poeziji preminulog Saše Novovića

Stihovima tražio sebe i prijatelje Trpeći udarce, nikada se nije svetio ni u poeziji, ni u životu. On je prvenstveno misaoni pjesnik duboko humane poruke koji nam kaže da je bolji svijet moguć i treba vjerovati u njega – kazao je profesor Željko Kostić od zaborava ono naše kolašinsko. Bio je strastan čitalac, intelektualac, veliki poznavalac istorije, umjetnosti, nauke.

Svoje obrazovanje je stavio u sukob sa realnim svijetom, na svoj poseban, duboko emotivan način, otkrivajući tragiku života u svakodnevnim stvarima. Pretjerano skroman, uzdržan, kritičan prema sebi, donekle i sam kriv što se o njegovoj poeziji malo zna. Pisao je za sebe, svoje stihove čuvao kao blago, nama ostavio zadatak da

otkrijemo dublji smisao onoga što je zapisao jer „duša je velika kosmička soba, neuseljena ljudima odvajkada“ kako nam je poručio – kazala je Ilinčić.

ČEmERNA ČAšA

Nije pripadao književnim pokretima iako je poznavao istoriju, redosljed i značaj književnih i umjetničkih pravaca, istakao je profesor Željko Kostić.

- Zahvaljujući svestranom obrazovanju i osobenom doživljaju svijeta, njegov samo-

svojan i moderan lirski izraz, djelo je neprolazne vrijednosti – kazao je Kostić.

Sa mnogima je bio na distanci, ni sa kim u svađi, bez želje da bude član žirija ili laureat književne nagrade, istakao je profesor Kostić.

- Suviše krhak, znao je da nije rođen da mijenja svijet, ali je na svoj diskretan poetski način to pokušao. Kao mlad je shvatio da ga čemerna čaša pisca neće mimoići. Sve što je napisao – sam je doživio, stalno sumnjajući u ono što radi.

Trpeći udarce, nikada se nije svetio ni u životu, ni u svojim pjesmama. On je prvenstveno misaoni pjesnik duboko humane poruke koji nam kaže da je bolji svijet moguć i da treba da vjerujemo u njega. Okružen uglavnom nerazumijevanjem, težio je da nađe druga i sago-

Kultura

Utorak, 7. jun 2022.

arnog filma Underhill Fest

I. MANDIĆ

ija u mama

mlje kao i ranije, te ostvarenja koja su nagrađivana, a neka od njih su i nagrađena na različitim festivalima. Publika u Podgorici biće u prilici da pogleda filmove: „Koreni“ Tee Lukač, „Dida“ – koji je nastao obezbijedili najsavremeniju opremu koju će polaznici koristiti prilikom kreiranja sopstvenih dokumentarnih video-zapisa – rekao je Đurović.

u režiji Nikole Ilića i Korine Švingruber-Ilić, „Bez“ u režiji Luke Papića, „Telenovela: Sivo u koloru“ Filipa Martinovića, „Žica“ Tihe K. Gudac, „Tvornice radnicima“ Srđana Kovačevića i „U potrazi za konjima“ u režiji Stefana Pavlovića.

ŽENSKA PRAVA

Underhill Fest će i ove godine imati program „U fokusu“, koji se sprovodi u saradnji sa Centrom za ženska prava. Tema ovogodišnjeg programa, kako je rekla koordinatorka programa za kulturu Tanja Markuš, je tradicionalna podjela moći unutar filmske industrije, data kroz analizu ugla „muškog“ i „ženskog“ pogleda.

- Pokušaćemo da odgovorimo na pitanje koliko se mijenja perspektiva i što je u fokusu kamere zavisno od toga da li je žena ispred ili iza objektiva.

Ove teme ćemo dalje razvijati kroz diskusije koje će moderirati dizajnerka Milica Šaranović, a u kojima učestvuju glumica Jelena Đukić, producentkinja Jelena Mišeljić, reditelj Dušan Vuleković i istoričar Miloš Vukanović – kazala je ona.

Pres konferenciji prisustvovala je i sekretarka za kulturu i sport Ana Medigović, kao i ekspertkinja za strateški marketing i komunikacije NLB banke Jelena Vujović, koja je najavila i da je banka za posjetioce koji obave plaćanje NLB Pay digitalnim novčanikom na ovom festivalu, obezbijedila povraćaj novca u iznosu od pet eura.

I ove godine, na Underhill Festu biće zanimljivi i gosti iz svijeta filma. Žiri 13. festivala biće reditelj i scenarista iz Srbije Ognjen Glavonić, filmska kritičarka, urednica i direktorica Subversive Film Festivala iz Hrvatske Dina Pokrajac i direktor fotografije iz Crne Gore Ivan Čojbašić.

S. V.

15

Umjetnica Jelena Jovančov učestvuje na međunarodnoj izložbi u Južnoj Koreji sa radom ,,Mreža“

Savremeni čovjek je sve manje dio prirode

PODGORICA - Crnogorska akademska umjetnica Jelena Jovančov učesnica je međunarodne izložbe ,,Nature Art Cube 12x12x12+Nature“ koja se realizuje u Južnoj Koreji u okviru „Bijenala Geumgang Nature Art 2022“ pod sloganom ,,Again, Multiplicities of Rewilding“. Na izložbi, koja je otvorena u galeriji Nature Art centra Geumgang, Jovančov se predstavila sa radom pod nazivom „WEB (Mreža)“.

Ovogodišnja bijenalna izložba osmišljena je tako da umjetnici izraze svoje ideje o prirodi i realizuju poruke unutar fiksirane kocke širine, dužine i visine 12 cm. Organizator je južnokorejsko umjetničko udruženje Nature Art (Korean Nature Artists’ Association-YATOO).

Ova umjetnička organizacija osnovana 1981. godine i ima jasnu istoriju i identitet sa pogledom na prirodu.

HARMONIJA

Pojašnjavajući rad ,,Mreža“, Jovančov je kazala da je kocka sa svih strana oblagana, kolažirana pamučnom gazom.

Forma kocke izražava materijalni svijet. Mreža (gaza) definiše ekosistem. Preciznije, geometrijski model ekosistema, ali ujedno povezanost i harmoniju.

- Dominantna boja je zelena, koja je dobijena miješanjem plavog organskog pigmenta i praha kurkume. Zelena nastala ovom kombinacijom je odraz života i prirode. Oblaganje kocke gazom trebalo bi da ukaže na zajedničku potrebu svih ljudi na Planeti za očuva-

rani, prošivani nitima konca ili oblagani organdinom (gazom). Gaza se pojavljuje kao gradivni element, a kod nekih umjetničkih radova, ona postaje jezgro i idejna suština. To se može uočiti kod grafike ,,Organdin-mreža“ iz 2006. godine, realizovanoj u grafičkoj tehnici kolagrafije. Dok, kod aktuelnog rada ,,Web“ gaza ima gradivnu ulogu. Tekstura mreže, preplet linija koji se ponavlja formiraju vezivno tkivo ovog rada i njegovu koncepciju čine očiglednom – istakla je Jovančov.

PRIRODA

Umjetnički direktor „Geumgang Nature Art Bijenala“ Kim Čandong istakao je da se diskurs umjetnosti prirode, koje je Bijenale istraživalo, odavno produbljuje.

- Za razliku od zapadnog pogleda na prirodu koji objektivizuje istu, koncept umjetnosti prirode zasniva se na prirodnom pogledu na zajednicu i komunikaciju sa prirodom. Priroda je promjenljiva i ima sopstvenu sposobnost samočišćenja i obnavljanja.

Nerazumno je i naivno da je ljudi osvajaju ili objektivizuju. Očuvanje i upravljanje zagovaraju se kao znak osjećaja krize prirode i ekosistema koji se uništavaju razvojem civilizacije, ali to može biti gledište koje je protivno samoj prirodi. Priroda je sačinjena od brojnih segmenata koje ljudi ne mogu da razumiju. Ovakav stav pristupa prirodi kao umjetnosti na različite načine, može se nazvati umjetnošću prirode – istakao je Čandong.

A. Đ.

Rad Jelene Jovančov

njem životne sredine; a tako i na način života u skladu i ravnoteži sa prirodom. Priroda je naša primarna datost. Napuštajući tu realnost, čovjek u potrazi za hedonizmom stvara nova „staništa“ i civilizacije.

Taj isti, napredni čovjek, omeđen konformizmom, spoznaje prirodu isključivo neposredno ili je relativizuje – kazala je Jovančov.

Sa druge strane, kako je istakla, čovjekovo cijepanje prirode, odnosno njenih atoma u cilju stvaranja energije – dovodi do destrukcije i nastajanja radioaktivnog tla, koje ostaje kontaminirano hiljadama godina.

- Savremeni čovjek sve manje je dio prirode u korist svog nestajanja. U iluzornim vremenima, vremenima neizvjesnosti, straha i zatvorenosti,

umjetnost postaje zaokupljena tematikom gradova i organizacionih struktura, kao i sociološkim složenostima savremenenog društva. U potrebi približavanja umjetnosti masi, ona postaje refleksija sumorne strane modernog načina života. Ona je samo ljuštura društva koje ne uspijeva da produkuje nove vrijednosti, niti je u mogućnosti da valorizuje postojeće – kazala je Jovančov.

Prema njenim riječima, bitan aspekt koji prati evoluciju njenog umjetničkog rada je potreba da se izađe iz optičke granice papira, odnosno, dvodimenzionalnog okvira papira.

- Tu težnju možemo da opazimo kod eksperimentalnih grafika iz ciklusa ,,Govor tijela“, gdje su grafički listovi kolaži-

Ministarka kulture i medija Maša Vlaović sastala se sa gradonačelnikom Prijestonice Cetinje Nikolom Đuraškovićem

Sa poetske večeri

vornika prema kojem je birao svaku riječ, pazio na svaki pokret, plašeči da se bez njega ostane još više usamljen. Pisao je lako i u isti mah polako, do tančina bruseći jezik i stil, vraćajuči se iznova na svaki zarez, na svaku riječ, sve dok ne bi nevoljno stavio tačku – istakao je Kostić, dodajući da tek dolazi vrijeme da se poezija Saše Novovića razumije kako treba.

Dio književne večeri bila je i originalna prezentacija koju je dao pjesnikov prijatelj i komšija – književnik Dragomir Bulatović. Riječi su pratile

fotograije Sašine sobe, knjiga, prijatelja, porodice, naslovne strane tri njegove knjige. Sibirska ulica i ostali detalji sa muzikom Montena, Dedića, italijanskim i ruskim tonovima.

- Saša se ne bi naljutio što sam pokušao da ga oživim kako bi ga primakli njegovom Kolašinu – poručio je Bulatović, zahvaljujući se u ime porodice Gorici Ilinčić i JU Centar za kulturu za organizaciju večeri.

Stihove iz poezije Saše Novovića govorili su Bogdana Kostić i Nikola Lića Šćepanović.

Dr. DRAŠKOVIĆ

Ona je juče razgovarala sa gradonačelnikom Prijestonice Cetinje Nikolom Đuraškovićem, a sastanak je bio posvećen jačanju saradnje između Ministarstva i Prijestonice, prije svega zbog značaja i mjesta Cetinja u kulturi Crne Gore i činjenice da se sjedište Ministarstva kulture i medija nalazi na Cetinju.

Ministarka Vlaović je predstavila prioritete u radu Ministarstva kulture i medija u narednom periodu, navode iz PR

centra. Đurašković je istakao da će u narednom periodu kultura biti u fokusu djelovanja i izrazio posebno zadovoljstvo što će imati punu podršku Ministarstva i institucija kulture koje se nalaze na Cetinju.

Na sastanku je bilo riječi o mogućnostima za uspostavljanje bijenala umjetnosti na Cetinju.

Sagovornici su se usaglasili da postoji zajednički interes za organizaciju manifestacije ove vrste, te istakli da će dati puni doprinos u ovom procesu. Razgovarano je i o mogućnostima za valorizaciju objekta starog zatvora „Bogdanov kraj“, ali i drugih lokacija u Prijestonici, koje imaju kulturne vrijednosti.

Vlaović i Đurašković naveli su i da će uspostaviti saradnju u rješavanju nekoliko aktuelnih pitanja u ustanovama kulture koje se nalaze na Cetinju, imajući u vidu činjenicu da je njihov rad u punom kapacitetu u interesu i Ministarstva i Prijestonice.

PR ceNtAR

PODGORICA - Ministarstvo kulture i medija biće posvećeno realizaciji aktivnosti kojima će se unaprijediti kulturni život u Prijestonici Cetinje, poručila je resorna ministarka Maša Vlaović, ističući da će dati lični doprinos da u saradnji sa partnerima u tom gradu budu organizovane značajne kulturne manifestacije.

PR ceNtAR

Kultura će biti u fokusu djelovanja

Sa jučerašnjeg sastanka

Razmotrene su i mogućnosti za osnivanje Centra za kulturu, pri čemu su se sagovornici usaglasili da bi ustanova tog tipa značajno doprinijela unapređenju kulturnih sadržaja. Na sastanku je razgovarano na temu uspostavljanja bioskopa na Cetinju. Ministarstvo,

Prijestonica Cetinje i Filmski centar imaju zaključen ugovor čijom realizacijom će biti obezbijeđeno prikazivanje video-sadržaja cetinjskoj publici i šire, kao i stvaranje uslova za uspostavljanje bioskopa, što je jedan od prioriteta partnera.

D. E / PR centar

16

Hronika Podgorice

U Mediteranskom vrtu počela serija koncerata klasične francuske muzike

Vrućina se bolje podnosi uz fine note u prirodi

Utorak, 7. jun 2022.

Borci i antifašisti Podgorice posjetili spomen-obilježje na Cijevni

Čuvaju od zaborava strijeljane rodoljube Članovi Udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice posjetili su juče spomen-obilježje na Cijevni, u mjestu Kuće Rakića, gdje su italijanski okupatori i domaći izdajnici 6. juna 1942. godine strijeljali 93 borca NOR-a i rodoljuba.

Sa koncetra dua ,,Lumier“

Divan početak serije koncerata klasične francuske muzike u Mediteranskom vrtu prije dvije noći priredila je učenica Srednje muzičke škole ,,Vasa Pavić“ Anika Pavićević svirajući flautu.

- Sparno vrijeme nije smetalo ljubiteljima klasike, koji su sa pažnjom i uživanjem ispratili nastup talentovane učenice u klasi prof. Borisa Nikčevića – poručili su iz Udruženja ljubitelja Gorice i prirode.

U prijatnom ambijentu Mediteranskog vrta sinoć je nastupio duo violine ,,Lumier“ Luna Kostadinović i Milana Bjelobaba.

Drugo ljeto za redom NVO Udruženje ljubitelja Gorice i prirode organizuje u Mediteranskom vrtu koncerte klasične muzike. Ove godine, zahvaljujući podršci Instituta Français du Monténégro i Sekretarijata za kulturu i sport tokom juna biće održano još pet koncerata.

I. M.

Predsjednik UBNORA glavnog grada Borivoje Banović podsjetio je da su italijanski fašisti uz svesrdnu pomoć domaćih izdajnika prije 80 godina strijeljali rodoljube koji su prije toga bili zatočeni u zatvorima i logorima kojih je bilo nekoliko na području podgoričkog sreza.

Jedini grijeh, naglasio je on, bio im je to što su voljeli slobodu i što su se borili za pravednije društvo.

Podsjeća da je ovo bio odgovor okupatora, odnosno odmazda zbog partizanskih akcija i narodnog otpora. Partizani rodoljubi su na obali Cijevne strijeljani u prisustvu lokalnog stanovništva, koje je prisilno dovedeno.

- Ovim činom htjeli su uplašiti rodoljube, ali su uglavnom po-

Odavanje pošte rodoljubima

stizali suprotan efekat. Naodni bunt je samo jačao, a partizanske jedinice se omasovljavale – istakao je Banović.

Osvrnuo se i na ljude s druge strane, među kojima je ipak bilo i onih koji su iskazali neku ljudskost, odnosno koji su pomogli zatočenicima u zatvorima.

Podsjetio je da je glavni stražar u ozloglašenom zatvoru Juso-

vača Enis Isić dovodio djecu do svojih majki za vrijeme svog radnog vremena, a da je u odjeći djece bila pošta koju je slala Komunistička partija.

- Najmlađega na strelištu Petra Dedića, italijanski oficir koji je komandovao strijeljanjem je, uprkos odluci četničkog suda, poštedio strijeljenja. Rekao je: ,,Neka oprosti sud, ali ovoga

Isključenje struje

Kreativni preduzetnici i ovog mjeseca svoje proizvode predstavljaju u TC ,,Delta siti“

Promocija domaćih prehrambenih proizvoda vrhunskog kvaliteta Glavni grad Podgorica, u saradnji sa TC ,,Delta siti“ i marketinškom agencijom Stratedžist nastavlja sa realizacijom projekta podrške kreativnom preduzetništvu.

Tokom ovog mjeseca na centralnom štandu TC ,,Delta siti“, svoje proizvode predstavlja brend ,,The Finest from Montenegro“ koji promoviše autentične domaće prehrambene proizvode visokog kvaliteta iz svih krajeva

Crne Gore. Na ovaj način žele da domaće proizvođače približe kupcima, prvenstveno lokalnom stanovništvu, ali i turistima koji će moći da sa sobom ponesu uspomenu iz Crne Gore, u formi svojevrsnog gastro suvenira. Istovremeno, na taj način žele da predstave javnosti ono najbolje što se proizvodi u Crnoj Gori i pruže pomoć svim akterima u procesu plasmana njihovih jedinstvenih proizvoda. Promocijom domaćih

proizvoda ,,The Finest from Montenegro“ daje se doprinos i jačanju crnogorske ekonomije.

U toku ovog mjeseca planirali su organizovanje promotivnih aktivnosti i prodajnih akcija, obezbjeđivanje prisustva proizvođača na štandu, prezentacije novih proizvoda i degustacije, tako da posjetioce ovog štanda čekaju prijatna iznenađenja.

Kroz ovogodišnji konkurs za kreativne preduzetnike,

Štand ,,The Finest from Montenegro“ u TC ,,Delta siti“

široj javnosti svoju ponudu do sada su predstavili domaći brendovi Drvce dizajn, Gu-

malog vodim u Italiju kod moje majke i tamo ćemo ga školovati“ – podsjetio je Banović.

Memorijalni kompleks na Cijevni stoji kao opomena i putokaz današnjim generacijama kako se umire za slobodu svoje otadžbine i kao podsjetnik da oni nijesu uzalud pali ako ih se mi sjećamo i sa pijetetom pominjemo.

I. M.

Gu marame za dojenje, Duga Toys, Winner Group i Shtrikarica.

H. P.

Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: – od 8 do 15 sati: Liješta, Medun, Dučići, Koći, Radan, Rašovići, Ljuari, Ledine, Lopari, Roždec, Rudine, Nikmaraš, Stijepovo, Benkaj, Poprat, karaula Cijevna, karaula Poprat i repetitor ,,Zatrijebač“; dio Maslina (Goce Delčeva, Vuka Mićunovića, Crnojevića i Stefana Mitrova Ljubiše); dio Tološa (Ceklinska, Milana Raičkovića i Vlada Raičevića); dio Zlatice (okolina restorana ,,Smederevo“); Gornja, Donja Vrbica i Staniseljići. H. P.

U NVO Kuća životinja zadovoljni posljednjom akcijom u Delta sitiju

Još 48 štenadi čeka udomljavanje mijenja odnos građana prema udomljvanju.

- Akcijama smo više nego zadovoljni, prije svega jer se polako mijenja svijest kod ljudi. Rekla bih da je više njih zainteresovano za udomljavanje, nego za kupovinu pasa. Ranije nije bilo tako – kazala je Rešterova.

PROPISI

Akcija udomljavanja kučića u ŠM Delta siti

Nevladina organizacija Kuća životinja sprovela je akciju udomljavanja pasa tokom koje su u Delta sitiju tri šteneta dobila dom, a njihovi

vlasnici vjerne prijatelje.

Osnivačica te NVO iz Danilovgrada Daliborka Rešter zadovoljna je jer se, kaže, u pozitivnom smjeru

Dodaje da dom čeka još 48 kučića koji su redovno vakcinisani, a njihovo zdravstveno stanje redovno prate veterinari iz PVU Medicus Vet. Rešter je zahvalna organizaciji „SOS Street Dog Protection“ koja je pokrila troškova liječenja i kastracije, odnosno sterilizacije, te podršci koju im je dao Delta siti. Naglašava da proces udomljavanja nije komplikovan.

- Osim dobre volje da se dobije kućni ljubimac i iskreni prijatelj, podrazumijeva se provjera uslova u kojima će kuče živjeti i potpisivanje ugovora o odgovornom vlasništvu. Oni koji svoju ljubav i dom žele podijeliti sa krznenim prijateljem, na Instagram i Fejsbuk stranici naše NVO mogu pronaći fotografije i podatke o psima koji su na udomljavanju – kaže Rešter.

PLANOVI

Daliborka Rešter kaže da su u NVO Kuća životinja posvećeni ne samo udomljavanju, već nastoje da životinjama omoguće dobre uslove u privremenom u skloništu.

- Započeli smo novi projekat koji obuhvata izgradnju posebnog dijela, namijenjenog isključivo za štence.

U pitanju je projekat ,,Poboljšanje zaštite i dobrobiti pasa“ u skloništu NVO Kuća životinja, koji finansira Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Objekat još nije završen, ali se u njemu nalazi 12 štenaca – navodi Rešterova.

Planiraju da započnu akciju čipovanja vlasničkih pasa, kako bi se stalo na kraj neodgovornim vlasnicima koji ostavljaju ljubimce na ulici.

- Veliku pomoć pruža nam Komunalna policija, ali to nije dovoljno, jer stvarne potrebe prevazilaze naše mogućnosti i kapacitete. Svakodnevno dobijamo pozive građana koji nam prijavljuju da su pronašli napuštene kučiće. Zato su volonteri uvijek dobrodošli i pozivam ih da nam se pridruže – poručila je Daliborka Rešter.

M. ŠARČEVIĆ

Hronika Podgorice

Utorak, 7. jun 2022.

17

RAZGOVOR S POVODOM: Profesor fizičkog vaspitanja u penziji Branko Janković

Đeci potrebne iste mogućnosti za obrazovanje i bavljenje sportom Riječ je o završnoj aktivnosti projekta ,,Uči i igraj – Iste mogućnosti obrazovanja i sporta za svu djecu“, koji je finansirala UEFA Foundation for Children, a u okviru koje je u prethodna četiri mjeseca ukupno 1.200 djece iz 12 osnovnih škola besplatno treniralo fudbal, dok je 400 đaka iz 11 škola učestvovalo u dodatnim radionicama čitanja i pisanja.

To je bio povod za razgovor sa osamdeset dvogodišnjim Brankom Jankovićem, jednim od čuvenih nastavnika fizičkog vaspitanja u Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović“, koji je za Pobjedu iznio svoje ideje o tome kako bi se neka iskustva od prije 50 godina na planu jednake šanse i prava djece na bavljenje sportom mogla primijeniti i danas. A da stari profesor i te kako ima kredita da priča na tu temu, najbolja potvrda su generacije učenika najstarije podgoričke osnovne škole sa kojima je osvojio brojna opštinska i republička školska takmičenja, iz kojih su izrasli i neki šampioni koji su svijetom pronijeli slavu i ime podgoričkog i crnogorskog sporta.

Nastavnici iz drugih škola čudili su se kako djeca iz OŠ „Savo Pejanović“ ostvaruju takve uspjehe na školskim takmičenjima, s obzirom na to da nijesu imali salu za kolektivne sportove!?

Zahvaljujući entuzijazmu i organizacionom potencijalu tada mladog nastavnika Branka Jankovića, u mašinskom pogonu ,,Radoja Dakića“ davne 1968. godine napravljeni su golovi, koševi i držači za odbojkašku mrežu. To je, u nedostatku adekvatne sportske sale, omogućilo da školsko dvorište (koje je istovremeno bilo i ljetnja bašta bioskopa ,,Kultura“) postane višenamjenski sportski poligon koji je doprinio razvoju sporta u školi, ali i u gradu. Generacije učenika tu su učile pravilno trčanje, dvokorak i skok-šut, trokorak i razne ruBranko Janković

Vodili smo sportske sekcije koje su, naravno, bile besplatne i svi koji su željeli da budu dio njih bili su rado primljeni. A danas, da bi se dijete bavilo sportom mora da plati za to. Škola je mjesto gdje se djeca najprije opredjeljuju za sport, jer kada dobiju slobodu za bavljenje sportom u ,,svojoj kući“, onda se lakše kasnije snalaze, a treneri se otimaju za takvu talentovanu djecu – ističe bivši profesor fizičkog vaspitanja u OŠ ,,Savo Pejanović“ I. MITROVIĆ

Sva djeca u Crnoj Gori moraju imati iste mogućnosti za obrazovanje i sport – poruka je koja je upućena nadležnima u subotu sa fudbalskog kupa, u organizaciji Udruženja Roditelji, na kojem je na stadionu Budućnosti na Starom aerodromu učestvovalo skoro 400 dječaka i djevojčica iz 12 podgoričkih osnovnih škola.

kometne finte, fudbalske elemente, odbojkašku tehniku…

Tokom zimskih mjeseci, u maloj sali na spratu škole, na spravama koje su takođe na njegov zahtjev obezbijeđene 1970. godine, trenirala se gimnastika, stoni tenis, štafetne vježbe...

USLOVI

Iako ističe neophodnost makar pristojnih uslova za bavljenje sportom, Janković naglašava da je za zdraviji fizički razvoj mladih važnije upravo ono što je bilo njegovo drugo ime – rad, red i disciplina. Kod profesora Branka se znalo – za onoga ko ne dođe sa crnim ili teget šortsem, bijelom trikmajicom i patikama, odnosno gimnastičkim trikoom za djevojčice, slijedila je klupa i posmatranje nastave. To je, prisjeća se profesor, ipak bila baš rijetkost jer je većini djece fizičko bio omiljeni čas.

- Iako je ,,Savo Pejanović“ majka ostalih osnovnih škola u gradu, i danas je jedina koja nema fiskulturnu salu za kolektivne sportove. Ako smo mi ostvarivali takve rezultate uglavnom zahvaljujući talentu, radu i angažmanu djece, praktično bez elementarnih uslo-

TUŽNA SLIKA: Dvorište OŠ ,,Savo Pejanović“ bez golova i koševa

va za rad, žalosti me što škola ni danas nije doživjela da ima uslove za organizovanje časa fizičkog vaspitanja u zatvorenom na normalan način – kaže Janković.

Dok razgovaramo u dvorištu škole koje je veoma zapušteno, profesor podsjeća da u njemu već dvije godine nema starih koševa i golova.

- Nijesu smjeli uklanjati konstrukcije sve dok ne nabave nove, jer ni u maloj sali na spratu nema mogućnosti da djeca igraju fudbal, rukomet, košarku ili odbojku. Ovako je djeci oduzeta mogućnost da igraju kolektivne sportske igre, a trpi i nastavnik koji radi,

Čitava škola bila uključena u organizovanje atletskog krosa Za održavanje krosa na Ćemovskom polju, prisjeća se profesor Janković, pripremala se čitava škola.

- Bili su uključeni svi – od domara, koji nam je pomagao da napravimo panoe, nastavnika fizičkog vaspitanja i stručnog aktiva, do svih učiteljica. Učestvovalo je preko 1.700 učenika. Angažovali smo i policiju, koja nam je obezbjeđivala prolaz do Ćemovskog polja i prelaz preko pruge jer nije bilo podvožnjaka, kao i ekipu Hitne pomoći. Trčale su se dionice po uzrastima, od 100 do 800 metara. To je bilo ozbiljno takmičenje i tako bi ga i danas trebalo organizovati, a ne da se to otalja u školskim dvorištima... Djeci ništa ne može da zamijeni prirodu, takmičenje i lijepo druženje – smatra Janković.

jer mu nije jednostavno organizovati nastavu u ovakvim uslovima – kaže Janković.

BUDUĆNOST

Prisjeća se dana kada su po njegovim skicama napravljeni prvi rukometni golovi, koševi i držači za odbojkašku mrežu.

- Tu moju ideju zdušno je podržao tadašnji direktor Novak Barović. Kazao mi je: ,,Slušaj, mali, kaži što je potrebno za normalno odvijanje nastave fizičkoga, za djecu ćemo sve da uradimo“ – prisjeća se Janković, uz napomenu da su gotove konstrukcije stigle iz ,,Radoja Dakića“ za 15 dana!

Isto je bilo i kada je trebalo nabaviti osnovne elemente za bavljenje gimnastikom, pa su 1970. godine u malu salu stigli dvovisinski razboj, greda, kozlić, odskočna daska, strunjače...

- Djeca su izuzetno dobro prihvatila nastavu gimnastike, na kojoj smo radili osnovne elemente. Gimnastika bi trebalo da bude obavezan dio nastave svakog nastavnika fizičkog vaspitanja, u današnje vrijeme čak i više nego onda, jer su djeca ranije bila fizički znatno aktivnija nego danas – poručuje Janković, uz napomenu da bi i korektivnu gimnastiku

uveo kao obaveznu, u saradnji sa dječjim ili školskim ljekarom.

Navodeći da je kvalitetna nastava fizičkog u osnovnoj školi svojevrsna baza, odnosno odskočna daska za dalje bavljenje sportom i eventualnu profesionalnu karijeru, podsjeća da su njegovi učenici već od četvrtog razreda (kad ih je preuzimao od učiteljica) trenirali rukomet.

- Učili smo ih da igraju, pokazivali osnovne elemente, gledali su i starije i tako stasavali do sedmog i osmog razreda, kad su najbolji postajali članovi školske ekipe koja je učestvovala na opštinskim, a često i na republičkim takmičenjima – kaže naš sagovornik, koji je vodio tri sportske sekcije – rukomet, košarku i odbojku.

Među generacijama učenika, sa ponosom se prisjeća nekih od učenika ove škole koji su kasnije postali vrhunski sportisti – košarkaši Žarko Paspalj, Saša Radunović, rukometaši Blažo Lisičić i Duško Milić, sestre Stojanović... Učenik ove škole bio je i košarkaš i kasnije trofejni trener Budućnosti Goran Poli Bojanić...

Trudio se, kaže, da kod djece u nižim razredima razvija brzinu, snagu i izdržljivost, nakon

čega bi se ona opredijelila za sport koji im odgovara. Kroz atletske treninge i elementarne igre sa rekvizitima djeca su razvijala spretnost, izdržljivost i snagu, a Janković naglašava da je u svom dnevniku bilježio napredak učenika od četvrtog do osmog razreda.

- Rekao bih da se izgubio i taj takmičarski dio unutar škole, nema odjeljenskih takmičenja. Škola je mjesto gdje se djeca najprije opredjeljuju za sport, jer kada dobiju slobodu za bavljenje sportom u ,,svojoj kući“, onda se lakše kasnije snalaze, a treneri se otimaju za takvu talentovanu djecu. Tada smo vodili sportske sekcije koje su, naravno, bile besplatne i svi koji su željeli da budu dio nje bili su rado primljeni. A danas, da bi se dijete bavilo sportom mora da plati za to. Danas se plaćaju školice, pametne gimnastike, razni sportovi… a nekad smo u OŠ ,,Savo Pejanović“ sve to imali u redovnoj nastavi – zaključuje osamdeset dvogodišnji Branko Janković, koji zahvaljujući i danas redovnim vježbama oblikovanja tijela u Tološkoj šumi i šetnji dva puta dnevno, uz duševni odmor u rodnim Dodošima, izgleda makar desetak godina mlađi.

I. MITROVIĆ

Dejan Savićević: Nastavniče, biću reprezentativac Jugoslavije Profesor Janković prisjeća se kad mu je na turniru fudbalskih ekipa šestih razreda OŠ ,,Savo Pejanović“ prišao dvanaestogodišnji Dejan Savićević i rekao: ,,Nastavniče, ja ću biti reprezentativac Jugoslavije“.

- I sad se naježim kad se sjetim toga. Koliko je samo vjerovao u to što je tada rekao. Pomilovao sam ga po glavi i rekao mu: ,,Bićeš ti i dobar fudbaler i dobar čovjek“. Tako je i bilo, postao je i svjetski poznat sportista i veliki humanista.

Često mi je kasnije kolega Milorad Marković, koji mu je predavao tehničko vaspitanje, govorio: ,,E, Branko, sjećaš li se kad ti Dejo ono reče da će da zaigra za reprezentaciju Jugoslavije? Ostvari on to“ – sa sjetom priča Janković.

18

Arena

Fudbal

Utorak, 7. jun 2022.

Fudbaleri Crne Gore večeras (18h) u Helsinkiju igraju sa Finskom u 2. kolu B Lige nacija

„Sokoli“ žele uspjeh i na sjeveru Evrope

Finska

Crna Gora

(4-3-3)

(3-5-2)

Olimpijski stadion u Helsinkiju. Kapacitet: 36.200. Sudija: A. Lindhut (Holandija).

Pomoćnici: Č. Šarp (Holandija) i R. De Nas (Holandija). Početak: 18 sati.

Hradecki

Kamara Pohjanpalo

D. MALIDŽAN

Vukotić Šipčić

Selektor Mark Kanerva

Savićević Šćekić

Tomašević

M. Vukčević Vujačić

Selektor Miodrag Radulović

KANERVA: Nadamo se pobjedi

Sa puno elana, samopouzdanja i vjere u sopstveni kvalitet, fudbaleri Crne Gore otišli su na sjeveroistok Evrope, đe će večeras od 18 časova igrati protiv Finske, u 2. kolu B Lige nacija.



puno optimizma, ali će utakmica svakako biti drugačija, jer moramo neke igrače da odmorimo. Međutim, imamo na raspolaganju 30 momaka, dobar roster i igrače koji mogu da odgovore zahtjevima koje nosi ova utakmica. Vjerujemo u pozitivan rezultat – rekao je Radulović na pres-konferenciji uoči meča.

Ledeni Finci malo su razočarani poslije premijere u Ligi nacija. Bili su bolji, stvorili više šansi, ali nijesu pobijedili Bosnu i Hercegovinu.

Domaćin je u šestom minutu sudijske nadoknade primio pogodak za 1:1.

Sa druge strane, Crna Gora je samouvjerena i osokoljena izdanjem protiv Rumunije koje je krunisano komfornim trijumfom od dva razlike.

A kada se nešto novo započne

Bosna i Hercegovina večeras od 20.45h na Bilinom polju u Zenici dočekuje Rumuniju kako valja – ambicije rastu.

- I prije starta ovog takmičenja, imali smo cilj da idemo na pobjedu u svakom meču.

Trijumf nad Rumunima nam je podigao samopouzdanje i potvrdio ono što sam uvijek govorio, a to je da imamo igrače spremne da se prilagođavaju raznim sistemima, pa i u toku same utakmice. Ali, moramo biti čvrsto na zemlji.

Startna pobjeda je bitna i potrebna crnogorskom fudbalu, ali sada znamo da gostujemo jednoj kvalitetnoj selekciji,

koja je igrala na posljednjem prvenstvu Evrope. Respektujemo protivnika, ali svakako cijenimo sebe. Imamo način da im odgovorimo. Svi koji su došli – orni su i spremni za drugi duel u grupi – poručio je kormilar ,,crvenih“.

Fudbaleri Crne Gore prethodnih dana su trenirali na paklenih 35 stepeni Celzijusovih.

U Helsinkiju ih je dočekalo rashlađenje, više nego duplo manja temperatura, kao i drugačija podloga za igru.

Hoće li osvježenje u zemlji sa 1.000 jezera prijati Tomaševiću i društvu?

- I aklimatizacija je bitan faktor, ali nadam se da će nam ova temperatura goditi i osvježiti nakon one sparine u Podgorici.

Očekujem da momci odreaguju kako treba, oporavak ekipe smo već odradili, ali će svaka-

S. VASILJEVIĆ

HAKŠABANOVIĆ: Možemo do dobrog rezultata Sead Hakšabanović nije pružio sve što može u dresu reprezentacije, ali je protiv Rumunije odigrao jednu od najboljih utakmica za Crnu Goru.

Hitronogi krilni napadač pokazao se bitnom karikom u timu Miodraga Radulovića, a na premijeri Lige nacija uspio je da namjesti gol Stefanu Mugoši i bio blizu da se upiše u listu strijelaca.

Omaleni ofanzivac rođen je u Švedskoj, tamo je počeo da se bavi fudbalom, a nakon odlaska iz Rusije – prihvatio je

Đuranović

Petković

Davor KAŽIĆ

Hrabri „sokoli“ su stigli u Helsinki sa željom da na Olimpijskom stadionu pokažu kako sve dobre stvari i pobjeda nad Rumunijom (2:0) nijesu bili slučajnost, već odraz timskog rasta, homogenizacije i igračkog napretka pod vođstvom Miodraga Radulovića.

Onakva Crna Gora s pravom može da vjeruje u uspjeh i na tlu nordijske zemlje u kojoj fudbal nije sport broj jedan, ali se i te kako igra.

O tome svjedoči činjenica da su Finci svojevremeno imali majstora kakav je bio Jari Litmanen, bili učesnici prethodnog Evropskog prvenstva, a za našu najbolju državnu ekipu to je i dalje samo san.

- Došli smo u dobroj atmosferi, nakon startne pobjede i dobre partije u susretu sa Rumunijom. Takve igre i pobjede podižu moral i samopouzdanje, a pozitivnu energiju u našoj ekipi sve ovo je podiglo na još veći nivo. Za mene je važno da su momci počeli da budu svjesni svog kvaliteta. Govorio sam i u prošlim kvalifikacijama da možemo da igramo protiv svakoga, a to smo dokazali protiv Holandije, Turske i Norveške, u martu u prijateljskom meču protiv Grčke i sada u duelu sa Rumunijom. Imamo

Puki

Radunović

Marko Vukčević postiže drugi gol za Crnu Goru protiv Rumunije

O`Šuganesi

Šuler

Uronen Lod

Bećiraj

Za Arenu iz Helsinkija :

Ivanov

Vaisanen

Aiho

ponudu Đurgardena.

Hakšabanović poznaje skandinavski mentalitet, a protiv Finske je nastupao u mlađim selekcijama ,,tri krune“.

- Igrao sam protiv Finske kada sam bio mlađi. Znam da je to snažan tim. Finci su se uvijek borili čvrsto, trčali mnogo.

Imaju kvalitet. Sigurno će biti teško, ali i mi imamo kvalitet.

Pokazali smo to i nedavno u Podgorici, gdje smo odigrali dobru utakmicu i zasluženo pobijedili – rekao je Hakšabanović.

Dosta finskih igrača brani boje

švedskih klubova. Neki od njih su bili saigrači sa crnogorskim reprezentativcem koji i sada dijeli svlačionicu sa jednim fudbalerom iz suprotnog tabora.

- Sada sam u timu sa Rasmusom Šulerom, igrao sam sa Nikolajom Alhom u Halmštadu. Svi znamo Temua Pukija, na koga moramo da motrimo cijelu utakmicu, jer

ko biti promjena u ekipi. Ne smijemo da uđemo u zamku koju nosi ovo takmičenje, a to je da izađemo sa jednim istim sastavom u dva uzastopna meča. To može da bude pogubno. Zato ćemo izmijeniti 50 odsto ekipe – naglašava Radulović.

Domaćin je pod većim pritiskom nakon remija sa BiH...

- Pratili smo i ranije mečeve ove dvije ekipe. Oba tima su izuzetnog kvaliteta i nije iznenađenje da bilo ko pobijedi.

Mislim da je rezultat od prije par dana realan, a on je pomogao nama da nakon prvog kola budemo lideri u grupi.

Nastojaćemo da tu i ostanemo i poslije našeg susreta sa Finskom koja ima odlične pojedince i kolektiv. Ipak, gledamo sebe. I mi se pitamo – zaključio je Radulović.

on može da riješi meč. Riječ je odličnom špicu koji je dao mnogo golova u Engleskoj.

Siguran sam, ipak, da naši defanzivci mogu da ga zatvore – ističe Hakšabanović.

Selektor Radulović je najavio dosta promjena u odnosu na premijeru protiv Rumunije.

Nije čak ni poznato da li će Hakšabanović početi meč, bez obzira na to što je došao na konferenciju za medije uoči treninga na Olimpijskom stadionu u Helsinkiju.

- Fokusirani smo na ono što ćemo mi da radimo. Ako svi damo 100 odsto, možemo da ostvarimo dobar rezultat – kazao je dvadeset trogodišnji ofanzivac.

Finska je odigrala dobro u prvom kolu, ali je šokantno ostala bez pobjede nakon što je u debeloj sudijskoj nadoknadi primila gol od Bosne i Hercegovine – 1:1.

Ispuštene bodove pred svojim navijačima, skandinavska selekcija pokušaće da nadoknadi protiv Crne Gore večeras u Helsinkiju.

Selektor Marku Kanerva najavio je promjene u timu, a jedna će sigurno biti u napadu – uz Temua Pukija trebalo zaigraće Žoel Pohjanpalo, igrač Bajer Leverkuzena koji je pozajmljen turskom Rizesporu.

- Kalendar je takav da su promjene u ekipi nužne. Pomno pratimo oporavak i osjećaj igrača poslije utakmice i treninga. Nastojaćemo da napravimo najbolji mogući spoj za meč sa Crnom Gorom. Drugi put igramo kod kuće i pokušaćemo da uradimo ono što nijesmo prije nekoliko dana. Što se tiče Pohjanpala – on je u konkurenciji, nije povrijeđen i u dobrom je stanju. Od njega očekujemo puno – rekao je Kanerva na konferenciji za novinare.

Finska je stvorila mnogo prilika protiv BiH, a na samom kraju je kažnjena za promašaje.

- U principu, kada se ne iskoristi dosta toga, postoji veliki rizik da protivnik postigne gol. To je prošlo i vjerujem da igrači sada imaju jasnu ideju kako da se nose sa takvim situacijama u budućnosti – kazao je Kanerva. Što možete reći o Crnoj Gori?

- Pažljivo je analizirana utakmica sa Rumunijom, a tim unaprijed skautiran. Ne bi trebalo da bude velikih iznenađenja. Ranije su igrali sa tri centralna defanzivca. Sada su imali dva dobra rezultata sa dva štopera. Pripremili smo se za obje varijante. To je dobra selekcija, evidentno je da napreduju, neće biti lako, ali idemo na pobjedu – poručio je Kanerva.

Arena

Utorak, 7. jun 2022.

Fudbal

19

Prvak iz Nikšića počeo pripreme za kvalifikacije za Ligu šampiona

Daleko od iznenađenja R. Irska

3

Crna Gora

1

1

0

Stadion: Tala. Gledalaca: 1.500.

Sudija: J. Petrik (Češka) Golovi: 1:0 Smolbon u 41, 2:0 Kerigan u 57, 3:0 Rajt u 67, 3:1 Đukanović u 76. Žuti kartoni: Smolbon (R. Irska), S. Krstović, N. Krstović, Đukanović (Crna Gora).

R. Irska

Crna Gora

Maer O’Konor Kašin Mek Gulnes Adaramola (od 84. Lions) Smolbon Nos (od 64. Kilkeni) Koventri Rajt Kerigan Ogunfaolu – Kajud (od 64. Ferguson)

Ivezić Pešukić Obradović Babić Šaletić Janjić (od 69. P. Vukčević) Brnović (od 60. S. Krstović) Đukanović Divanović (od 86. Striković) I.Vukčević (od 59. Mijović) N. Krstović

Grupa F R. Irska – Crna Gora Luksemburg – Italija 1.Italija 8 2. R. Irska 9 3. Švedska 9 4. BiH 10 5. Crna Gora 9 6. Luksemburg 9

3:1 0:3 6 6 5 3 2 0

2 1 2 2 2 1

0 2 2 5 5 8

14:3 15:6 21:7 9:16 11:17 2:23

20 19 17 11 8 1

U posljednjem kolu (9/10. juna) sastaju se: Švedska – Italija, Crna Gora – Luksemburg.

Crne Gore. Istina, naša selekcija uspjela je u 76. minutu preko Viktora Đukanovića da ublaži poraz.

Posljednji meč se igra u petak u Podgorici kada dočekuju Luksemburg.

R. P.

FK PETROVAC

Mlada reprezentacija Crne Gore doživjela je poraz od Republike Irske na posljednjem gostovanju u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. ,,Sokolići“ su davno izgubili šanse da se bore za završni turnir, a petim porazom i šanse da poprave plasman, odnosno da grupu završe na boljem mjestu od pete pozicije. Crnoj Gori ostaje da 10. juna, protiv Luksemburga, završi kvalifikacije pobjedom.

Crna Gora je protiv istog rivala u prvom dijelu kvalifikacija blistala protiv istog rivala, a ovog puta u Dablinu sve je bilo u znaku domaćina. Irci su od starta počeli da prave pritisak, a poveli su u 40. minutu kada je mrežu Nikole Ivezića zatresao Vilijam Smolbon udarcem sa dvadesetak metara.

Drugo poluvrijeme donijelo je donekle bolje izdanje naše mlade reprezentacije, koja je, iako bez rezultatskog imperativa, željela da ostavi što bolji utisak. I, već na startu, tačnije u 48, a zatim i u 52. minutu Nikola Krstović ozbiljno je priprijetio domaćinu. Činilo se da mogu ,,sokolići“ da uzvrate, ali je onda uslijedio gol Irske u 57. minutu, čime je bilo jasno da će izabranici Miodraga Vukotića teško ostvariti pozitivan rezultat.

Izuzetno lošu reakciju odbrane ,,sokola“ je iskoristio Liam Kerigan, koji je nakon ubačene lopte Smolbona uspio da lako pogodi za 2:0. Irska je nakon toga imala još nekoliko zicera, očigledno ,,crveni“ su psihološki totalno pali, a to je domaćin iskoristio i golom Rajta u 67. minutu zapečatio sudbinu

Treće pojačanje pod Malim brdom

Balša Dubljević u Petrovcu PODGORICA – Serija potpisa na stadionu ,,Mitar Mićo Goliš“. Petrovac je poslije trenera Mladena Lambulića predstavio treću pridošlicu –

novi član kluba sa Primorja je Balša Dubljević.

Dvadesetogodišnji vezista, nekadašnji član mlađih selekcija Crne Gore, dolazi iz Sutjeske, koja ga je u prvom dijelu prošle sezone poslala na pozajmicu drugoligašu Igalu.

Opremu ,,nebo-plavih“ su nedavno zadužili i štoper Jezera Vasilije Radenović i golman subotičkog Spartaka Milan Jelovac.

Ne. K.

NIKŠIĆ – Završen je odmor za fudbalere Sutjeske. „Plavo-bijeli“ kreću u nove izazove, a nakon dvije godine opet će igrati u kvalifikacijama za Ligu šampiona, a u međuvremenu tim je napustio veliki broj fudbalera. Čak i najiskusnije iz prošle godine ovog ljeta nećemo gledati u dresu Sutjeske, kao što su: Marković, Nikač, Jovović, Janjić, Drešković, Vučić, Zoćević, Augusto... Šef struke Milija Savović je, ipak, optimista.

– To što su neki igrači otišli iz Sutjeske na neki način je i pohvala za naš rad. Ostvarili smo odlične rezultate i to je zapaženo u regionu, pa i šire. Dobili smo inostrane angažmane, imali smo nove transfere, neki su kao slobodni igrači našli ljepše mjesto za sebe i to je neminovnost svakog prelaznog roka. Vjerujem da ćemo napraviti dobru ekipu. Pred novim smo izazovima, a znamo dobro da crnogorski klubovi nijesu u mogućnosti da vežu igrače na nekolike godine, pa smo i mi prinuđeni da potpisujemo ugovore na sezonu ili sezonu i po, zbog čega nas nakon toga igači napuštaju. Dakle, teško je sačuvati kompletnu ekipu i ostati konkurentan na među-

OPTIMISTA: Milija Savović, šef stručnog štaba Sutjeske

narodnoj sceni – kazao je Savović.

Priznaje strateg Sutjeske da mu je otišlo nekoliko standardnih prvotimaca i da sad treba da nađu nove igrače koji će moći odgovoriti najvećim ambicijama.

– Neke dogovore smo već postigli, a vjerujem da smo blizu dogovora za još neke kvalitetne igrače koji bi trebalo da stignu kao pojačanja. Plan imamo, ali svjesni smo i da smo donedavno imali ekipu koja je

dobro uigrana, koja je tek u nastavku bila odlična. Očekivanja od takve ekipe na evropskoj sceni mogla bi biti mnogo veća nego što su sada, ali, kao što sam već rekao, mnogi su čekali šansu da zaigraju u još većim klubovima od Sutjeske, ističe Savović, uz napomenu da je dogovor sa Rudovićem, Krstovićem, Đinovićem već usaglašen, te da su samo preostali papirološki detalji da se završe.

Očekuje Savović da mu na-

rednih dana dođe još nekoliko igrača na probu, pa i nekoliko stranaca imaju u igri...

Imaju i igrače koji im se nude, koji bi željeli da pojačaju redove nikšićkog kluba, priključili su nekoliko omladinaca Sutjeske, a svi će se 14. juna preseliti na Zlatibor. Planirano je da na pripremama ostanu do kraja mjeseca, da doigraju nekoliko prijateljskih mečeva, a jedan, i to sa Dečićem, odigraće prije nego napuste Nikšić.

Nada se Savović da će sa Sutjeskom ovog ljeta moći napraviti i značajan iskorak na međunarodnoj sceni, mada priznaje da će mnogo zavisiti i od sreće, pogotovo zbog žrijeba.

– Imate Šerifa koji je dobio, ne tako davno, Real, imate u toj igri i Ludogorec, mnoge ekipe mnogo skuplje i kvalitetnije od naše, a i dolaze iz jače lige. No, ima i klubova s kojima bismo se mogli nositi, bez obzira na to što su svi protv nas favoriti, jer znamo kako je kotirana naša liga. Ne želim vjerovati da smo baš toliko nemoćni da ne možemo slaviti igrajući s nekima od njih. Uz sreću u žrijebu, mogli bismo proći, a to bi značilo i da onda igramo još najmanje šest mečeva, ali o tome ćemo, nadam se, tek pričati – poručio je Savović.

Ra. P.

BUDUĆNOST POČELA PRIPREME: Čekaju se štoper, desni bek i polivalentni ofanzivac

Stranci stižu do odlaska na Zlatibor PODGORICA - Osam dana poslije osvajanja Kupa Crne Gore, fudbaleri Budućnosti počeli su pripreme za novu sezonu u kojoj će, po navici, ambicije biti napad na oba trofeja na domaćoj sceni.

Ipak, prva obaveza ,,plavih“ ovog ljeta biće nastup u kvalifikacijama za Ligu konferencija, gdje će tim Aleksandra Nedovića pokušati da popravi loš utisak ostavljen u prošlogodišnjem izletu na kontinentalnu scenu.

- Kao da nijesmo imali odmor konstatovao je Nedović poslije prozivke.

- Protekle dane smo proveli u sređivanju igračkog kadra, sa nama je pet momaka koji su priključeni iz kadetske ekipe, nekoliko omladinaca i oni koji su bili na dvojnoj registraciji.

Veliki broj igrača je u omladinskoj, mladoj i ,,A“ reprezentaciji Crne Gore, ali sigurno su na dobrom nivou čim su u reprezentaciji. Neće nam to predstavljati veliki problem jer će ostati u tonusu i igrati utakmice. Izuzetno izazovan period je pred nama, nastup na evrop-

D. MIJATOVIĆ

Mlada fudbalska reprezentacija doživjela novi poraz u kvalifikacijama za EP

Sutjeska ostala bez cijelog tima, slijede velike promjene

Sa sinoćnjeg okupljanja Podgoričana

skoj sceni čeka nas za mjesec i sve ćemo podrediti tome da budemo spremni.

Vicešampioni Crne Gore prve dane rada u predsezoni provešće na svom kampu.

- Ovdje ćemo trenirati sedam dana, odigrati meč zatvorenog tipa između sebe i jedan s mladom selekcijom, jer je prisutan veliki broj igrača, a kada se vrate reprezentativci neće moći svi da idu na pripreme.

Da ne bismo napravili neku grešku, moramo da odigramo ta dva meča dok smo u Podgorici. Poslije toga idemo na Zla-

tibor, gdje će biti udarne dvije sedmice uigravanja za Evropu.

Očekujem da će sve novajlije biti s nama od prvog dana istakao je Nedović.

Budućnost je po završetku prošle sezone produžila ugovor sa Zoranom Petrovićem i Vladanom Adžićem, dok su klub napustili Momčilo Raspopović, Igor Ćuković i Miloš Raičković.

Pojačanja su na pragu najvećeg crnogorskog kluba, ali Nedović nije želio da otkriva o kome se radi. Zna se samo - da nijesu iz Crne Gore.

- O imenima nećemo dok ne prođu medicinske preglede.

Očekujemo strance na poziciji štopera i polivalentnog ofanzivca. U pregovorima smo i za pojačanje na mjestu desnog beka. Neće biti lako nadomjestiti brojke Miloša Raičkovića, kao ni iskustvo Igora Ćukovića i Momčila Raspopovića, najboljeg desnog beka lige. Želim im sreću u nastavku karijere, sigurno su kroz naš dobar rad došli do dobrih angažmana i otišli na viši nivo - poručio je trener Budućnosti Aleksandar Nedović.

Ne. K.

20

Arena

Sportski miks

Utorak, 7. jun 2022.

Mornar protiv Budućnost Volija bio na ivici ponora 22 poena pretvorio u pobjedu za izjednačenje na 2

Mićović: Dobra je stvar što Mlada reprezentacija nijesmo počela pripreme za EP odustali Košarkaški šampionat Starog kontinenta u Podgorici od 16. do 24. jula

PODGORICA – Mlada košarkaška reprezentacija Crne Gore okupila se u Podgorici i počela pripreme za Evropsko prvenstvo A divizije, koje će od 16. jula do 24. jula biti održano u Podgorici.

Izabranici Dušana Dubljevića će u glavnom gradu odraditi veći dio priprema.

– Poslije dvije godine pauze, okupili smo se. Sada su tu igrači rođeni 2002. i 2003, pri čemu dominiraju mlađi. Prije svega, moram konstatovati da je izuzetan rezultat što imamo sve selekcije u A diviziji. Smatram da bi taj ostanak u A diviziji bio dobar rezultat, a sve preko toga bonus – ističe Dubljević.

Na spisku za pripreme su Aleksandar Bulatović, Aleksa Bulajić, Filip Anđušić, Janko Bulajić, Dimitrije Mališić, Marko Kljajević, Nikola Milošević, Ilija Varajić, Fedor Žugić, Danilo Ivanović, Zoran Vučeljić, Lazar Radetić, Andrija Grbović, Luka Bogavac, Đorđe Jovanović, Milun Mićanović, Nikola Rakočević, Lazar Vukčević i Miljan Marinović.

– Neko od momaka se razvijao bolje, neki su stagnirali. Jako malo imamo igrača 2002. godište, posebno sa pravim minutima u seniorskoj konkurenciji. Počeli smo pripreme bez Bogavca i Grbovića. Čekamo da sagledamo situaciju

sa Žugićem, koji ima obaveze prema seniorskoj reprezentaciji. Jovanović iz Partizana ima problema sa povredom koljena, tako da i njega čekamo. Bez četiri važna igrača počinjemo pripreme i nadamo se da ćemo se kompletirati do 20. juna – dodao je Dubljević.

Naša selekcija odigraće nekoliko prijateljskih duela tokom priprema. Planirani su dueli sa Sjevernom Makedonijom, te turnir na kom će učestvovati još Srbija, Izrael i Hrvatska.

Selektoru Dubljeviću u radu će pomagati treneri Rade Petrić i Žarko Dragićević, kondicioni trener Vladimir Lakčević i fizioterapeut Petar Stojović.

S. J.

Napredak za osam pozicija nakon Rolan Garosa

Dankin skok: 87. na WTA listi Danka Kovinić (27), naša najbolja teniserka, od ovog ponedjeljka je na 87. mjestu planetarne WTA liste.

To je za osam pozicija bolji plasman u odnosu na period prije dvije sedmice, odnosno prije Rolan Garosa, drugog od četiri najveća turnira sezone.

Na pariskom takmičenju Kovinić je ostvarila najbolji rezultat dosadašnje karijere,

PODGORICA – Krilni centar Mornara Barsko zlato Strahinja Mićović je za 11 godina profesionalne karijere, igrajući u regionu i Njemačkoj, igrao puno interesantnih i neizvjesnih mečeva utakmica punih preokreta. Međutim, u neđelju veče je prvi put doživio da u nekom finalu njegova ekipa nadoknadi minus od 22 poena i pobijedi.

Mornar je na tri minuta i 32 sekunde prije kraja prvog poluvremena gubio od Budućnost Volija 48:26, i izgledalo je da je sve gotovo, ali nije bilo tako.

Barani su sjajnim preokretom u

nastavku meča stigli do pobjede od 78:71, izjednačili rezultat u finalnoj seriji plej-ofa na 2:2 i izborili majstoricu domaćeg prvenstva koja se igra u srijedu u ,,Morači“ (18 sati)…

– Odigrali smo dva totalno različita poluvremena. U prvom smo primili 48 poena, u drugom 23, odnosno dvostruko manje, što znači da smo u nastavku mnogo bolje odigrali u odbrani. Napadački smo postigli, manje-više, sličan broj poena u oba poluvremena, iako je u drugom bilo malo efikasnije. Generalno, dobra je stvar što i pored ,,minus

22“ razlike nijesmo odustali, i pored velikog umora, jer nekoliko igrača igra preko 30 minuta četvrtu utakmicu zaredom, svaki drugi dan. To je za svaku pohvalu – kaže Mićović za Pobjedu.

I Mićović ističe da je Budućnost u ovu finalnu seriju ušla kao favorit, a da bi Mornar kompletirao iznenađenje, moraće jednom da pobijedi i u ,,Morači“, što mu do ove sezone još nije pošlo za rukom, računajući i meč u ABA ligi.

– Javnost očekuje da oni osvoje titulu, posebno jer imaju prednost domaćeg terena u

plasman u 3. kolo. Sada ima 773 WTA poena, osam manje od Ruskinje Ane Kaljinskaje, koja je na 86. poziciji.

U narednim mjesecima očekuje se dalji Dankin napredak u WTA poretku, budući da do kraja sezone praktično ne brani poene sa turnira iz prošle godine. Najbolji plasman Novljanka je ostvarila u februaru 2016. godine – 46. mjesto.

Prva na svijetu je šampionka Rolan Garosa Iga Švjontek sa 8.631 poenom i velikom prednošću u odnosu na drugoplasiranu Estonku Anet Kontavejt, koja ima 4.326 bodova. Upravo je od Švjontek Kovinić izgubila u 3. kolu Rolan Garosa.

R. A.

Ni govora o oproštaju legendarnog Španca nakon osvajanja Rolan Garosa

Nadal: Sad je prioritet Vimbldon Rafael Nadal (36) obećao je da će nastaviti da se bori, nakon osvajanja Rolan Garosa u velikom stilu i 14. titule na pariskoj šljaci osvojene u nedjelju.

Već mjesecima se spekuliše o skorijem Nadalovom kraju karijere. Španac je opterećen komplikovanom i hroničnom povredom stopala, a sam je istakao da je cijeli Rolan Garos odigrao pod injekcijama za bolove... Ove sezone osvojio je i Australijan open, senzacionalno se vratio na vrhunskom nivou i postao apsolutni rekorder, sa 22 titule na najvećim grend slem turnirima.

Rafa već cilja nastup na Vimbl-

donu, najvećem turniru sezone, koji počinje 27. juna. Dakle, ni govora o oproštaju, ili eventualnoj dužoj pauzi i odmoru, kako se spekulisalo...

- Nevjerovatno je što se sve događa ove godine. Teško mi je i da opišem osjećanja zbog toga.

Nijesam vjerovao da ću uopšte biti tu sa 36 godina i takmičiti se, igrati na najvažnijem terenu moje karijere, na Rolan Garosu... To mi mnogo znači. Ne znam što nosi budućnost, ali obećavam da ću da nastavim da se borim – poručio je Nadal.

Na Vimbldonu je osvajao titule 2009. i 2010. godine. Istakao je da ipak neće rizikovati i primati

nove injekcije za nastup na londonskoj travi.

- Vimbldon je sad prioritet.

Ako budem u stanju da igram sa ljekovima protiv zapaljenskih procesa, da, igraću. Ali ako opet budu potrebne anestetske injekcije, ne, ne bih rizikovao.

Ne želim da se postavljam u tu poziciju ponovo. To nije ni životna filozofija koju želim da pratim – rekao je Nadal.

Kazao je koliko mu igranje na čuvenom londonskom turniru znači...

- To je takmičenje koje ne želim da propustim, ili koje bi bilo koji teniser na svijetu poželio da propusti. Volim Vimbldon,

Maksimalan učinak u kvalifikacijama u Rumuniji

Basket reprezentacija izborila plasman na EP tamo sam imao mnogo uspjeha.

Bez obzira na sve, mogu reći da sam uvijek spreman da dođem tamo – dodao je Nadal.

Prvi put ove godine u karijeri Nadal je uspio da osvoji i Rolan Garos i Australijan open u istoj sezoni.

S. S.

PODGORICA – Crnogorska 3x3 košarkaška reprezentacija plasirala se na Evropsko prvenstvo, koje se u septembru održava u Gracu.

Basket selekcija u sastavu Marko Anđelić, Nemanja Gavranić, Miloš Jovanović i Vaso Popović sa maksimalne četiri pobjede osvojila je prvo mjesto na kvalifikacionom turniru u rumunskoj Konstanci.

Crna Gora je pobijedila prvog

favorita Poljsku 16:14, potom je poslije još jedne drame slavila u meču sa Sjevernom Makedonijom 21:19.

U preostala dva duela naši basketaši su slavili ubjedljivije – savladali su Rumuniju 22:18, a za kraj i Mađarsku 21:9.

Drugo mjesto osvojila je Poljska, dok je Mađarska bila treća. Šampionat Starog kontinenta za 3x3 održaće se u Gracu od 9. do 11. septembra.

S. J.

Arena

Utorak, 7. jun 2022.

a, ali je minus od 2:2 u finalu plej-ofa

Navikao da igra s maskom Strahinja Mićović nije igrao treću utakmicu, jer mu je u drugom meču slomljen nos, nakon slučajnog kontakta sa Markom Jagodićem-Kuridžom. Iako je trener Mihailo Pavićević najavio da njegov igrač neće igrati do kraja serije, Mićović se pojavio u četvrtoj utakmici, sa zaštitnom maskom i tom prilikom pogodio prvi koš (trojka) za Mornar na meču.

– Čekala nas odluka ljekara, a naravno bez maske nije bilo moguće da se igra. Trebalo je vremena da se napravi ta maska, da se uzme otisak. Ali, sreća u nesreći je bila što sam ja tu urađenu masku imao kući u Beogradu, jer sam prošle godine već lomio nos. Moji su mi poslali masku, doktor je provjerio da li može tako da funkcioniše, i ustanovio da me u 99 odsto slučajeva štiti, iako postoji rizik da se nos povrijedi pod nekim uglom. Iako je nos polomljen, nestabilan, a biće takav dvije nedjelje, uz odobrenje ljekara, procijenili smo da nije toliko rizično da igram – rekao je Mićović.

Iako se, kako kaže, sa maskom ,,malo slabije vidi sa strane“, za Mićovića to nije neobična situacija.

– Prošle godine sam je nosio šest nedjelja, i sad kad sam je stavio, nije mi bilo toliko strano. Ovo mi je treći put da lomim nos, i ta povreda mi nije strana. Dugo igram, i mora se desiti da te neko, prije ili kasnije, potkači, to je tako – dodao je Mićović.

DŽIKIĆ: U petom meču moramo da igramo bolje finalu. Što se nas tiče, mi smo znali da, ako hoćemo da osvojimo titulu, jednom moramo da pobijedimo u Podgorici, prvoj, trećoj ili petoj utakmici. To je činjenica. Ispalo je da nijesmo uspjeli da pobijedimo u prvoj, u kojoj smo imali dobre šanse, u trećoj su oni vodili gotovo cijelo vrijeme. Eto, uspjeli smo da u četvrtom meču, u kojem su oni imali meč-loptu, odbranimo domaći teren i izborimo majstoricu.

Za Mornar je, kako kaže Mićović, dobro što se peti odlučujući meč ne igra nakon dana pauze, kao što je bio slučaj u

Budućnost Voli je propustila veliku šansu da seriju završi već u Baru i odbrani titulu. Prosto je neshvatljivo kako su Podgoričani prokockali 22 poena prednosti iz 17. minuta i na kraju ostali ,,praznih ruku“.

– Propustili smo šansu da završimo seriju. Protivnik se vratio iz velikog minusa i sada je skor ponovo izjednačen. U petom meču moramo da igramo bolje, preciznije i odlučnije nego u drugom poluvremenu prošle utakmice, naročito protiv njihove zonske odbrane. Slabija efikasnost u napadu je uticala i na koncentraciju u odbrani – bilo je sve što je kazao trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić. prve četiri utakmice, već će oba tima imati po dva dana odmora do majstorice.

– Dobro će nam doći dva dana odmora, zbog naše skraćene rotacije. Dosta je prisutan umor, iskoristićemo ovo vrijeme da se regenerišemo, da pogledamo šta još možemo

da ispravimo iz prethodne utakmice. Ali, sve se manje-više zna, već smo igrali četiri puta u nedjelju dana, poznajemo se i iz ABA lige. Bitno je da se uđe bez pritiska i sa što većom željom u tu utakmicu, mislim da će to odlučivati – zaključio S. J. je Mićović.

NBA: ,,Ratnici“ izjednačili na 1:1 u finalu, meč riješen u trećoj četvrtini

Moćan odgovor Golden Stejta Golden Stejt Voriorsi nijesu dozvolili novo iznenađenje u San Francisku: pobijedili su Boston Seltikse 107:88 i izjednačili na 1:1 u finalu NBA lige.

Meč je riješen u trećoj četvrtini – serijom 19:2 u posljednjih četiri i po minuta dionice ,,ratnici“ su zaslužili prednost od 23 poena protiv rivala za titulu. U tom periodu glavne šuterske opcije Golden Stejta su se razigrale, a seriju je zaključio bek Džordan Pul, trojkom sa skoro pola terena uz zvuk sirene.

Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je slavni bek Stefon Kari, sa 29 poena uz šest skokova, četiri asistencije i tri ukradene lopte za svega 32 minuta na parketu. Pul je dodao 17 poena za 22 odigrana minuta, centar Luni 12 poena uz sedam skokova i tri ukradene lopte, Vigins i Tompson po 11 poena...

Nije bilo potrebe da bilo ko od zvijezda Golden Stejta uopšte igra u posljednjoj četvrtini, ,,ratnici“ su zadržali svježinu i u naredna dva meča finala u Bostonu tražiće šansu za brejk.

S druge strane, raspoložen za igru bio je samo najbolji igrač Bostona Džejson Tejtum. Za 34 minuta na parketu postigao je 28 poena uz šest skokova. Braun je dodao 17, a rezervista Vajt 12 poena u blijedom izdanju ,,Kelta“.

Junaci pobjede Bostona u prvom meču finala ovog puta su zaustavljeni. Centar Horford upisao je svega dva poena, kao i bek Smart, zvanično najbolji defanzivac u ligi ove sezone.

Golden Stejt je u ovom meču mogao i da priušti lošiji šuterski saldo beka Tompsona, koji je šutirao trojke 8-1. Najbolji asistent pobjedničke ekipe bio je krilni centar Grin sa sedam asisten-

Stefon Kari u akciji

Košarka

POGODIO KADA JE BILO NAJVAŽNIJE: Nikola Kalinić

Završeno finale plej-ofa ABA lige

Zvezdina titula u sjenci skandala Crvena zvezda 80 Partizan 77 BEOGRAD – Dvorana: „Aleksandar Nikolić“. Gledalaca: 5.634. Sudije: Pukl (Slovenija), Hordov (Hrvatska), Koljenšić (Crna Gora). Rezultat po četvrtina: 18:20, 15:17, 26:21, 21:19.

CRVENA ZVEZDA: Lazarević, Volters 12 (1-1), Davidovac 15 (6-6), Mitrović 10 (22), Lazić 5, Kalinić 11 (4-4), Dobrić 5, Holins 9, Ivanović 2, Marković 7 (2-2), Vajt, Kuzmić 4.

PARTIZAN: Panter 27 (6-6), Vukčević, Ledej 9 (2-2), Zagorac 2, Avramović 12 (5-3), Koprivica, Smailagić 3 (4-3), Mur 11 (2-2), Glas, Lesor 9 (43), Trifunović, Madar 4 (2-2).

U noći koja je bila sve samo ne sportska, košarkaši Crvene zvezde odbranili su titulu u ABA ligi, pošto su u majstorici savladali Partizan 80:77. Zvezda je, tako, stigla do šestog trofeja u ABA ligi i izjednačila se sa Partizanom.

Meč će, međutim, ostati zabilježen kao sramna stranica u istoriji regionalnog takmičenja, ali i sporta uopšte na ovim prostorima.

Peta utakmica, naime, završena je pred praznim tribinama, kako je, očigledno, jedino i bilo moguće da se završi finale između „vječitih rivala“, u ovom slučaju isključivo zbog navijača Crvene zvezde, ali i uprave „crveno-bijelih“ koja, kao domaćin ovog meča, nije stvorila regularne uslove za odigravanje odlučujućeg meča. Nema dileme da će Zvezda biti drastično kažnjena, ali neće biti uskraćena za ono što joj je, čini

Miloš Marović u parteru dvorane ,,Aleksandar Nikolić“ Majstorici, petoj odlučujućoj utakmici finala košarkaškog plejofa ABA lige u dvorani ,,Aleksandar Nikolić“ u Beogradu, prisustvovao je i Miloš Marović, sin nekadašnjeg funkcionera Demokratske partije socijalista Svetozara Marovića, koji je pravosnažno osuđen na tri godine i devet mjeseci zatvora zbog malverzacija u nekoliko korupcionaških afera kojim je budvanska kasa oštećena za milionske iznose.

se, bilo najvažnije, a to je trofej.

Uvertira za dešavanja u majstorici su bile prethodne četiri utakmice, u organizaciji dva kluba, kada su sudije i protivnici gađani svim i svačim, praznile su se tribine, ali je majstorica, definitivno, pomjerila sve granice.

Nakon što je završeno prvo poluvrijeme, neko sa tribina, kako javljaju srpski mediji, pogodio je jednog od sudija, zbog čega je dio tribina morao da se isprazni.

Poslije pauze od pola sata, meč je nastavljen, ali je brzo prekinut – na šest minuta i 47 sekundi prije kraja treće četvrtine, pri rezultatu 39:39, nakon što je Nikola Kalinić faulirao Matijasa Lesora i zaradio četvrtu

Raskid saradnje nakon osam godina

cija, a upisao je i devet poena uz pet skokova.

S druge strane, Bostonu nijesu pomogle 15 ubačenih trojki sa solidnih 40 procenata realizacije. Ekipa je ukupno imala skromnih 37,5 procenata realizacije šuta iz igre – u borbi pod obručem domaćin je očigledno bio bolji.

Naredni duel finalne serije na programu je u Bostonu, u noći između srijede i četvrtka, od tri sata po našem vremenu. Potom će i četvrti meč biti odigran u areni Seltiksa, u noći između petka i subote, u istom terminu.

S. S.

21

Snajder otišao sa klupe Jute Kvin Snajder više nije trener Juta Džeza.

Jedan od najboljih trenera u Zapadnoj konferenciji NBA lige odlučio je da raskine saradnju sa klubom.

Tokom osam sezona Snajder je tim iz Solt Lejk Sitija učinio konkurentnim u plej-ofu, sa prepoznatljivim stilom igre. Ostvario je skor 372-264

ličnu. Tada je došlo do kulminacije ponašanja dijela navijača, koji su „zasuli“ sudije svim i svačim, nakon čega su arbitri odlučili da napuste teren.

Ubrzo je stigla odluka sudija i delegata Slavenka Babića da tribine moraju biti potpuno ispraženjene, da u dvorani ne bude nikoga sem aktera, kako bi se utakmica mogla nastaviti.

Crvenoj zvezdi je bio dat rok od 40 minuta da isprazni dvoranu, ili će utakmica biti registrovana službenim rezultatom u korist Partizana. Zvezda se postupila „po naređenju“, a utakmica je nastavljena nakon skoro sat vremena. Prekid je na kraju prijao Zvezdi, a pitanje je da li bi se meč završio takvim epilogom da nije bilo prekida…

S. J.

u ligaškim mečevima, odnosno imao je blizu 60 procenata pobjeda. Ostaje upamćen kao trener koji je u istoriji Jute drugi po broju ostvarenih trijumfa na NBA utakmicama.

Vlasnik Jute Rajan Smit istakao je da se divi rezultatima koje je Snajder ostvario u klubu i da poštuje njegovu odluku.

U godinama za nama klub nije uspio da dođe do konferencijskog finala u plej-ofu, što je za Snajdera bilo razočaranje. Takođe, dugoročan problem su i loši odnosi najboljih igrača u timu, beka Mičela i centra Gobera.

O imenu nasljednika se još ne spekuliše, a izvjesno je da će jedna od zvijezda ,,džezera“ biti trejdovana tokom ljeta, vjerovatno Mičel. R. A.

Arena

Sportski miks

JJSCG

22

Utorak, 7. jun 2022.

Odbojkaški savez Crne Gore dogovorio trogodiš

Dva zlata i bronza za džu-džicu reprezentaciju na EP

Zadovoljni nastupom u Izraelu PODGORICA – Džu-džicu reprezentacija Crne Gore osvojila je dva zlata, bronzu i dva peta mjesta na Evropskom prvenstvu u Izraelu.

Najsjajnijim odličjima okitili su se Dejan Vukčević u borbama u teškoj kategoriji preko 94 kg i Stefan Vukotić i Lidija Caković u duo šou sistemu, dok su njih dvoje u duo klasiku zauzeli treće mjesto.

Krsto Radulović u borbama do 85 i Anđela Vukčević preko 70 kg nastup na šampionatu Starog kontinenta završili su kao petoplasirani.

– Veoma sam zadovoljan nastupom naših reprezentativaca. Iskusni Dejan Vukčević ostvario je izvanredan rezultat. Imao je četiri meča i sva četiri riješio u svoju korist „fuliponom“ i još jednom potvrdio da je i dalje dominantan u svojoj kategoriji, iako je prošle godine najavio završetak karijere. Krsto je, uz svoju pripremu i znanje, mogao da dođe do medalje – savladao je vrlo jakog Francuza, ali je u naredne dvije borbe platio danak neiskustvu. Anđela, koja je sa 18 godina još juniorka, otišla je na šampionat da vidi što je seniorska konkurencija, da se uvjeri što treba da radi i popravi. Iako su ostali bez medalje zadovoljan sam njihovim nastupom jer, iako neiskusni, bili su u konkurenciji za odličje – rekao je Miloš Ašanin, predsjednik Džu-džicu saveza Crne Gore, na konferenciji za medije.

– Naš standardni par u duo si-

stemu Stefan Vukotić i Lidija Caković su uradili, po meni, dobar posao i iako se spremaju za Svjetske igre, fali im još jedan dio nadogradnje kako bi sigurno ušli u to finale.

Ašanin je najavio naredne akcije nacionalnog tima.

– Već u julu su Svjetske igre, koje predstavljaju na neki način Olimpijske igre neolimpijskih sportova. Održavaju se svake četiri godine, a ove godine domaćin je američki grad Birmingem, gdje ćemo imati troje predstavnika – Stefana Vukotića i Lidiju Caković u duo sistemu i Arsa Milića u borbama do 85 kg. Potom nas očekuje prvenstvo Balkana u Banjaluci, na kojem ćemo poći sa rekordnim brojem takmičara jer se prvenstvo održava u svim uzrasnim kategorijama.

Na jesen je Svjetsko prvenstvo za seniore i juniore u Njemačkoj, gdje ćemo, pored standardnih reprezentativaca, nastupiti u većoj mjeri sa juniorima koji će se pored svoje primarne kategorije takmičiti i u seniorskoj, što je veoma značajno za njihovo iskustvo i napredak – naveo je Ašanin.

– Ovo je veoma obiman program, koji iziskuje velike finansije. U ovoj godini smo uskraćeni za dio sredstava koje smo imali u prethodnoj. Ovim čime sada raspolažemo nećemo moći u punom kapacitetu da obuhvatimo sve planirane aktivnosti. Bićemo primorani da se obratimo za dodatna sredstva Ministarstvu sporta, Crnogorskom olimpijskom

komitetu, kao i sponzorima, kako bismo nadomjestili sredstva koja nam nedostaju. Očekujem i da ćemo nakon svega ovoga pokrenuti razgovor sa ministrom sporta Vasilijem Laloševićem, koji je 2016. bio inicijator izmjene Zakona o sportu u dijelu da i takmičari koji osvoje medalje na Svjetskim igrama ostvare mogućnost dobijanja doživotne mjesečne nadoknade. Sve ćemo uraditi da takmičari iz našeg sporta koji u kontinuitetu osvajaju medalje za Crnu Goru na najvećim svjetskim takmičenjima budu adekvatno nagrađeni za to – rekao je Ašanin.

Dejan Vukčević je objasnio zbog čega je krajem prošle godine najavio završetak takmičarske karijere.

– Razmišljao sam da prestanem sa takmičenjem i posvetim se trenerskom poslu najviše iz razloga što bivše rukovodstvo Uprave za sport nije vrednovalo rezultate koje smo ostvarili na Svjetskom prvenstvu prošle godine. Nijesmo dobili nagrade koje nas sleduju po Zakonu o sportu, već nam je saopšteno da u budžetu nema novca za tu namjenu. Prvi put se desilo da smo uskraćeni da dobijemo ono što nam pripada na osnovu ostvarenih rezultata. Rukovodstvo Saveza će se obratiti Ministarstvu sporta sa zahtjevom za retroaktivnu isplatu premija od prošle godine, kao i za aktuelna takmičenja, kao bismo dobili ono što nas sljeduje – rekao je Dejan Vukčević.

Ne. K.

Na Malti 11. juna prvenstvo Evrope malih država u atletici

Crna Gora sa sedam takmičara PODGORICA – Crna Gora će imati sedam predstavnika na prvenstvu Evrope malih država u atletici, koje se 11. juna održava na Malti.

Selektor atletske reprezentacije Osman Erović nakon objavljenih konsultacija sa stručnim štabom reprezentacije, u skladu sa propisanim normama od Evropske atletske federacije, za učešće na prvenstvu Evrope za male države, na kojem će nastupiti 22 zemlje, odredio je spisak takmičara.

U disciplinama 100 i 200 metara nastupiće član Lima Ognjen Marsenić, u trci na 110 metara prepone i skok udalj biće Darko Pešić (Lim), dok će u skoku u dalju nastupiti Ognjen Vojvodić (Mornar) i Ljiljana Matović (Dionis). Kada su u pitanju bacači, u disku će se nadmetati Danijel Furtula (Podgorica) i Ivan Kukuličić (Zeta 2012), a kod djevojaka Kristina Rakočević (Jedinstvo).

Sa reprezentacijom će putovati član stručnog

štaba reprezentacije profesor Zoran Jojić, koji je vođa puta i lider ekipe.

Atletska reprezentacija Crne Gore kreće sa podgoričkog aerodroma 9. juna, a takmičenje se odvija dva dana kasnije.

R. P.

Joksimović drugi put selektor odbojkaša PODGORICA – Ivan Joksimović je novi-stari selektor odbojkaša Crne Gore, saopštio je Odbojkaški savez Crne Gore. Sa OSCG je 48-godišnji Podgoričanin dogovorio trogodišnju saradnju, a prva akcija će mu biti predstojeće kvalifikacije za Evropsko prvenstvo.

Joksimović će biti prvi selektor u istoriji nezavisne Crne Gore, koji je vodio seniorsku odboj-

kašku reprezentaciju dva puta.

Na kormilu reprezentacije je prvi put bio od 4. februara 2011. do 17. maja 2013. godine, nakon čega je sporazumno otišao…

Joksimović će zauzeti mjesto koje je neočekivano ostalo upražnjeno prošle sedmice, kada je Joško Milenkoski odlučio da se povuče, četiri mjeseca nakon što je izabran, i to još prije svoje prve akcije.

Makedonski trener je, kako je

saopštio, odlučio da se povuče zbog toga što nije mogao da računa na najbolji tim u predstojećim kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Podsjećanja radi, iz reprezentacije se povukao Miloš Ćulafić, zbog teške povrede Ahilove tetive ovu akciju će preskočiti kapiten Vojin Ćaćić, a zbog sitnih povreda i porodičnih razloga ovu akciju su usmeno najavili da će da preskoče Marko Vukašinović, Ivan Ječmeni-

Završeno 68. Pojedinačno prvenstvo Crne Gore u atletici

Petar Tomić srušio rekord star 66 godina

BAR – Nakon dva sjajna dana završeno je 68. Pojedinačno prvenstvo Crne Gore u atletici za seniore. Na takmičenju, koje je održano na ,,Topolici“ u organizaciji Atletskog saveza Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih Crne Gore, nastupilo je oko 100 atletičara.

Drugog dana takmičenja najviše medalja osvojili su atletičari Lima iz Berana – čak 12, članovi Mornara osvojili su devet, a Tare i ,,Sanje“ po šest.

Na takmičenju je Petar Tomić (Mornar) postavio rekord Crne Gore za juniore u bacanju kladiva (7,260 kg) sa rezultatom 50,28 metara, čime je srušen rekord star 66 godina.

Na seniorskom prvenstvu Crne Gore norme za učešće na Prvenstvu Balkana za seniore, koje će se održati 18 i 19. juna u Krajovi, ispunili su Kristina Rakočević (Jedinsto) i Vesna Kljajević (Tara) u bacanju kugle.

Pobjednici po disciplinama: SENIORI: 200 m: 1. Ognjen Marsenić (Lim) 22,51, 2. Danilo Vujičić (Mornar) 22,96, 3.

Filip Vujadinović (Lim) 22,96; 800 m: 1. Nemanja Đurišić (Lim) 2:09,69, 2. Srđan Lunić (Mornar) 2:10,30, 3. Petar Veljić (Lim) 2:10,69; 5.000 m: 1.

Vasilije Šćepanović (Nikšić) 17:22,25, 2. Miljan Kukuličić

Pobjedničke štafete u trci 4x400m za seniorke

(Zeta 2012) 17:42,14, 3. Miloš Vojvodić (Nikšić) 18:18,91; 400 m prepone: 1. Filip Vujadinović (Lim) 1:03,33, 2. Matija Vojvodić (Mornar) 1:05,73, 3. Stefan Joksimović (Lim) 1:07,47; 4x400 m: 1. Lim (Berane) 5:06,86 , 2. Mornar (Bar) 5:32,65; troskok: 1. Matija Vojvodić (Mornar) 12,05, 2. Nikola Mišeljić (Sanja) 11,89, 3.

Filip Vujadinović (Lim) 11,31; bacanje kladiva (7,260 kg): 1.

Petar Tomić (Mornar) 50,28, 2. Dušan Đurnić (Sanja) 34,30, 3. Marko Šofranac (Mornar) 14,32; SENIORKE: 200 m: 1.

Maša Bubanja (Lim) 27,35, 2. Mia Milašinović (Sanja) 27,60, 3. Marina Semenova (Mornar) 27,70; 800 m: 1. Marija Živković (Lim) 2:28,97, 2.

Vesna Pavlićević (Podgorički maraton) 2:33,96, 3. Dejana Mašanović (Sanja) 2:40,44; 5.000 m: 1. Slađana Pejović

21:01,83, 2. Rada Miladinović (Podgorički maraton) 21:36,43, 3. Marija Živković (Lim) 26:12,63; 400 m prepone: 1.

Nevena Dobrašinović (Lim) 1:14,62, 2. Ivona Drašković (Lovćen) 1:21,51; 4x400 m: 1.

Sanja (Bar) 4:32,54, 2. Jedinstvo (Bijelo Polje) 4:50,66, 3.

Lovćen (Cetinje) 4:52,28; skok uvis: 1. Ana Bošković (Tara) 163, 2. Irena Bošković (Tara) 155, 3. Anđela Drobnjak (Jedinstvo) 155; skok udalj: 1. Ljiljana Matović (Dionis) 5,80, 2. Anabela Mujović („Sanja“) 5,46, 3. Anđela Drobnjak (Jedinstvo) 5,38; bacanje kugle (4 kg): 1. Kristina Rakočević (Jedinstvo) 13,86, 2. Vesna Kljajević (Tara) 13,02, 3. Aleksandra Zejak (Tara) 11,50; bacanje koplja (600 gr): 1. Ana Bošković (Tara) 42,84, 2. Darinka Đuričković (Mornar) 37,91, 3. Vesna Kljajević (Tara) 35,70. R. P.

Utorak, 7. jun 2022.

Arena

šnju saradnju sa 48-godišnjim Podgoričaninom

prvenstvu.

Osim u Kataru, Joksimović je dvije i po godine proveo i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u Al Ahliji i Al Ainu.

Prije prvog odlaska u inostranstvo, bio je i pomoćni trener Budućnosti, trener mlađih kategorija podgoričkog kluba, pomoćni trener juniorske reprezentacije bivše SR Jugoslavije (kada je selektor bio Veselin Vuković), te član stručnog štaba muške senior-

DUŠKO MILJANIĆ

ca, Marko Bojić…

Joksimović je trenutno angažovan u Katar Sport klubu, u koji se vratio prije dvije godine.

To je klub u kojem je prvo radio u Kataru, sa kojim je bio treći u prvenstvu u sezoni 2006/2007.

Osim u Katar Sport klubu, Joksimović je u Kataru vodio Šamal i El Džaiš, sa kojim je sezoni 2013/2014. bio proglašen za trenera godine u Kataru, iako je bio treći u

ske reprezentacije Crne Gore (takođe sa Vukovićem).

Vodio je i nekadašnju Budvansku rivijeru, sa kojom 2012. godine osvojio duplu krunu.

Nakon toga je sporazumno napustio budvanski klub i otišao u Katar. Bio je i trener mlađih kategorija Budvanske rivijere, kojoj je donio prvu titulu prvaka Crne Gore u juniorskoj konkurenciji u klupskoj istoriji.

S obzirom na to da u kvalifikacijama za EP neće sigurno moći da računa na Ćaćića i Ćulafića, Joksimović će, zasigurno, obaviti razgovore sa Bojićem, Vukašinovićem i Ječmenicom i vidjeti da li na nekog od njih može, eventualno, da računa u predstojećoj akciji. Ali, sasvim izvjesno, odbojkašku reprezentaciju u narednom periodu očekuje smjena generacija i podmlađivanje, koje je već započelo kod prethodnog selektora Veljka Bašića. A Joksimović je poznat i priznat posebno po radu sa mlađim igračima.

Crna Gora će u avgustovskim kvalifikacijama za EP igrati u grupi sa Portugalom, Luksemburgom i Islandom. Plasman na prvenstvo Evrope izboriće prvoplasirane selekcije iz sedam kvalifikacionih grupa, kao i pet najboljih drugoplasiranih reprezentacija, s tim da će rezultati sa posljednjeplasiranim selekcijama iz grupa biti S. J. brisani.

Najbolji na takmičenju u Tivtu

Održano prvenstvo Crne Gore u jedrenju

Uzbuđenja za pravi spektakl na vodi PODGORICA – Otvoreno prvenstvo Crne Gore za ILCA klasu održano je proteklog vikenda u Tivtu u Luštici Bay. U isto vrijeme organizovan je i Luštica Bay Optimist Kup za najmlađe jedriličare u klasi Optimist u kojoj se takmiče djeca do 14 godina starosti.

Više od 50 mladih jedriličara u klasama Laser – ILCA 7, ILCA 6 i ILCA 4 i klasi Optimist, nadmetali su se na izazovnom regatnom polju u zalivu Trašte.

Pored takmičara iz JK Delfin iz Tivta, koji je organizator prvenstva, učestvovali su jedriličari iz klubova ,,Jugole Grakalić“ iz Herceg Novog i Lahor iz Kotora. Takmičenja su organizovana u saradnji sa Crnogorskim jedriličarskim savezom, a uz podršku Opštine Tivat i

Luštice Bay. Titulu državnog prvaka u klasi ILCA6 osvojio je Nikola Golubović iz Delfina. Pavle Musić, takođe jedriličar Delfina, izborio se za titulu državnog prvaka u klasi ILCA4. U klasi ILCA4 u konkurenciji djevojaka, prvakinja države je Helena Dabetić iz Lahora.

Ceremonija dodijele je održana u Amfiteatru Luštica Bay nakon posljednjeg jedrenja.

Najboljim jedriličarima trofeje su uručili reprezentativci Crne Gore u olimpijskoj klasi ILCA7 Milivoj Dukić, član JK ,,Jugole Grakalić“ i Ilija Marković, jedriličar Delfina, zatim Predrag Vukčević, predsjednik Crnogorskog jedriličarskog saveza i, u ime domaćina, Sonja Banićević, koordinator događaja u

Luštici Bay. Pobjednici po klasama: ILCA6 1. Nikola Golubović (Delfin), 2. Stefan Anđelić (Delfin), 3.

Spasoje Đuranović (Delfin); ILCA4 1. Pavle Musić (Delfin), 2. Andrija Marković (Delfin), 3. Andrej Drakulović (Lahor); ILCA4 djevojke – 1. Helena Dabetić (Lahor), 2. Nina Strahinja (Lahor), 3. Romina Racković (Lahor); Optimist generalno – 1. Marko Vujović (Lahor), 2. Aleksa Roganović (Lahor), 3. Marin Čižek (Lahor); Optimist do 12 godina – 1. Vanja Strahinja (Lahor), 2.

Luka Klikovac (Delfin), 3. Risto Milojević (JK ,,Jugole Grakalić“); Optimist djevojčice – 1. Vanja Strahinja (Lahor), 2.

Nika Živković (Lahor), 3. Tea Čelanović (Delfin).

R. P.

Sportski miks

23

Ministar sporta i mladih očekuje da budžetska izdvajanja budu veća

Lalošević: Novca mora biti za sportiste PODGORICA – Sportisti su blago Crne Gore, njeni najbolji ambasadori i za njih novca mora biti, kazao je ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević, navodeći da očekuje da izdvajanja za sport u narednom budžetu budu još veća.

On je u intervjuu agenciji MINA kazao da su prioriteti u prvoj godini njegovog mandata izrada Strategije razvoja i Zakona o sportu, osnivanje Zavoda za sportsku medicinu i pronalazak novih modela finansiranja sporta.

Lalošević je istakao da su Strategija razvoja sporta i novi Zakon o sportu dva izuzetno značajna dokumenta.

- Strategija razvoja sporta je plan za svaku vrstu aktivnosti, odnosno realizaciju planiranog.

Ona je uvod za Zakon o sportu, iz nje proizilazi sve. U Strategiji biće značajno bolje pozicionirani školski, studentski i dječiji sport i dobiće novu ulogu. Crnogorski olimpijski komitet (COK) i nacionalni sportski savezi postaće ono što treba da budu i imaće svoju autonomiju.

Iz Strategije biće izvedeno rješenje za novi Zakon o sportu – rekao je Lalošević.

On je najavio da će se u Ministarstvu potruditi da Strategiju završe do kraja godine, dok bi novi Zakon o sportu trebalo da bude završen do kraja ove ili u prvom kvartalu naredne godine.

Govoreći o izdvajanju za sport iz budžeta, Lalošević je kazao da Ministarstvo sporta i mladih, kada se oduzmu sredstva za redovne djelatnosti i dio segmenta za mlade, za finansiranje COK-a, Paraolimpijskog komiteta i nacionalnih saveza raspolaže sa 3,6 miliona eura.

- To je manji iznos od perioda dok sam bio direktor Uprave za sport. Trudićemo se da to popravimo. Nekim savezima, koji su ostali bez sredstava, uspjeli smo da opredijelimo pomoć.

Krajem juna ili početkom jula počeće priča o pravom rebalansu, a ne tehničkom kao sada, tako da ćemo imati priliku da još nekom pomognemo. Košarkaši su dobili pozivnicu za Evropsko prvenstvo i mi moramo uraditi sve da im omogućimo da imaju sve uslove – rekao je Lalošević.

On je ponovio da mora biti sredstava za sport, ali i kontrole trošenja novca koji dobiju nacionalni savezi.

- Prilikom koncipiranja sljedećeg budžeta potrudićemo se da procenat izdvajanja za sport bude veći. Trudićemo se da neke segmente koji nijesu egzistirali na pravi način pojačamo, da pojačamo sredstva za sportsku malu infrastrukturu, za Sport za sve i Sport za mlade. Da napravimo realan presjek, pa možda i podignemo ljestvicu – rekao je Lalošević.

On je naglasio da je krucijalno pitanje razvoja sporta finansiranje te društvene oblasti.

- Moramo naći model, hoće li to biti onaj fiksni procenat od

Stvoreni uslovi za rad Komisije za antidoping u punom kapacitetu Govoreći o problemu sa antidopingom, Lalošević je kazao da je to prošlost i da su formiranjem Savjeta stvoreni uslovi za rad Komisije za antidoping u punom kapacitetu.

- Formiran je Savjet komisije za antidoping, čiji su članovi eminentni doktori Aleksandar Kujović i Aleksandar Radović i proslavljena rukometašica Jovanka Radičević. Sljedeća akcija je pisanje Statuta, koji se šalje Svjetskoj antidoping agenciji na uvid. Dobijanjem saglasnosti Komisija počinje da egzistira i raspisuje konkurs za izbor direktora. Ministarstvo je izdvojilo 150 hiljada eura za njene potrebe, za cjelokupnu regulativu, buduće prostorije i zaposlene. Stvaraju se sve pretpostavke da ona počne da radi – rekao je Lalošević.

Jedan od prioriteta osnivanje zavoda za sportsku medicinu Govoreći o planovima za ovu godinu, Lalošević je kazao da je jedan od prioriteta osnivanje zavoda za sportsku medicinu.

- Dobili smo svu vrstu podrške i znajući tim sa kojim radim i moju upornost, realizovaćemo i tu ideju. Najmanje je bitna lokacija, ali sve preduslove za to ima Podgorica. Prikupićemo iskustva zavoda u državama regiona, imamo kompletan program i imenovaćemo ljude koji će se baviti cjelokupnim procesom organizacije. To nam je neophodno i trudićemo se da to osnujemo – rekao je Lalošević.

Prema njegovim riječima, cilj zavoda biće da omogući suštinski pregled sportista uoči nekog takmičenja.

- Ne smijemo dozvoliti da sportisti nemaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu, da idu od jednog do drugog doma zdravlja. Da ostanu bez pregleda i rizikuju život –rekao je Lalošević.

ukupnog budžeta, koordinacija sa lokalnim samoupravama, ili u nekim sportovima privatno-javno partnerstvo. Suština je da država mora to da definiše kroz procenat, ili poreske olakšice svima koji hoće da ulažu u sport. Ideja, koju ću se truditi da realizujem do kraja godine, jeste izmjena Zakona o igrama na sreću i da se dio od tog novca opredijeli za sport.

Postoje 4-5 modela koji bi se mogli udenuti u novu strategiju i na taj način pomogli finansiranje sporta – rekao je Lalošević.

On je negirao da postoji kriza rezultata u crnogorskom sportu, navodeći da je to plod smjene generacija.

Prema njegovim riječima, rezultati mlađih kategorija garant su lijepe budućnosti crnogorskog sporta.

Lalošević je najavio mogućnost da se u Zakonu revidira odluka o zabrani učešća političara u rukovodećim struk-

turama klubova i nacionalnih sportskih saveza.

Govoreći o crnogorskom sportu, kazao je i da je fenomen ostvarivati takve rezultate iz tako male baze i sa toliko malo prostora.

- To je fenomenalan uspjeh.

Osnovica svega je kvalitetan rad sa mladima – rekao je Lalošević.

Ministar sporta i mladih je kazao da je jedan od prioriteta ministarstva na čijem je čelu briga o sportistima, da se definiše status vrhunskog sportiste i da država na adekvatan način reaguje.

- Trudićemo se da svakom sportisti vratimo ono što je dao svojoj državi. Isto tako da i mladim stipendistima, kroz status perspektivnog sportiste, pomognemo da ostvare svoje snove – zaključio je Lalošević i najavio da će Ministarstvo sporta i mladih uraditi sve i dati doprinos u izgradnji i adaptaciji sportske infrastrukture.

24

Feljton

Utorak, 7. jun 2022.

ULOGA VJERSKIH USTANOVA U OBLIKOVANJU DUHOVNOG PROSTORA CRNE GORE

U Gornjoj Zeti mora biti mitropolit slovenske vjere

9.

» Piše: Ivan JOVOVIĆ Esej je objavljen u časopisu Matica, br. 89

Arhitektonski stil balšićkih i crnojevićkih pravoslavnih hramova odlikuje se zapadnjačkim stilom gradnje, koji su donosili majstori sa Primorja, gdje su postojale graditeljske radionice (škole) u Baru i Kotoru, čiji angažman prepoznajemo na širem prostoru, od Dubrovnika do Dečana (Mihoje Brajković iz Bara, fra Vita Kotoranin i dr). Uprkos ustanovljenju nove vjersko-političke profilacije dinastije Balšića, srpska pravoslavna tradicija u Zeti i nakon nestanka srpskog kraljevstva sa istorijske pozornice bila je još uvijek prisutna u različitim formama na ovom prostoru, pretežno izražena kroz fresko slikarstvo i prepisivačke djelatnosti, koja je protežirala dinastiju Nemanjića.

U manjem dijelu manifestovala se kroz autentične izraze, preko ličnosti Jelene Balšić, kćerke kneza Lazara Hrebeljanovića, gdje literatura bilježi i posljednji talas vizantijskog misticizma, tj. isihazma prije dolaska Osmanlija. Naime, Jelena Balšić se predala zavjetu ćutanja, pa se sa svojim ispovjednikom Nikodimom Jerusalimcem dopisivala, tako je na osnovu njihove korespondencije nastao Gorički zbornik 1442. godine. Sa tragovima isihazma polako nestaje vizantijski uticaj, te za vrijeme Crnojevića stvara se novi izraz u pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori, koji reprezentuje izgradnja 1484. godine renesansne sakralne građevine Manastira Bogorodice na Cetinju, čiji je ktitor gospodar Ivan Crnojević. Ovaj čin je omogućio de facto samostalni status Zetske/ Crnogorske mitropolije, s obzirom da su Osmanlije ukinule Pećku patrijaršiju 1451. godine.

Iako je u institucionalnom smislu bila pod Ohridskom arhiepiskopijom, zetski/crnogorski mitropoliti gotovo da nijesu sa istom imali značajnije veze.

Zahvaljujući materijalnoj potpori Crnojevića, katedra zetskih mitropolita nije ugašena, s obzirom da je ova dinastija nastupala, s jedne strane, kao zaštitnik pravoslavlja prema Mlecima, a sa druge, stvorila pretpostavke za samostalnost Crnogorske mitropolije, što nije korespondiralo sa lojalno nastrojenim proosmanskim vaseljenskim patrijarhatom.

Do promjene takvog statusa pravoslavne crkve u Zeti, a potom u Crnoj Gori, došlo je nakon uspostavljanja političkog autoriteta dinastije Crnojevića nad izborom zetskog, odnosno crnogorskog mitropolita, a što je poslije njihovog nestanka sa istorijske pozornice preuzelo kolektivno narodno tijelo Opšti crnogorski zbor, koje je biralo poglavare Crnogorske pravo-

Vizionarstvo Ivana Crnojevića ostvareno je djelatnošću njegovog sina Đurđa osnivanjem prve državne štamaprije na slovenskom jugu, što će utisnuti neizbrisiv pečat ukupnoj crnogorskoj duhovnosti. Ova značajna civilizacijska tekovina je Crnogorce, prema kriterijumima paleoslavista, uvrstila u red slovenskih naroda, zajedno sa Hrvatima, Česima i Ukrajincima

Detalj iz Pazničnog mineja Božidara Vukovića (1538)

Gorički zbornik

Za vrijeme Crnojevića stvara se novi izraz u pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori, koji reprezentuje izgradnja 1484. godine renesansne sakralne građevine Manastira Bogorodice na Cetinju, čiji je ktitor gospodar Ivan Crnojević. Ovaj čin je omogućio de fakto samostalni status Zetske/Crnogorske mitropolije, s obzirom na toda su Osmanlije ukinule Pećku patrijaršiju 1451. godine slavne crkve do sredine XIX vijeka, koji su od 1504. godine nosili naziv mitropolita crnogorskog i primorskog, kasnije i skenderijskog, čime je i de iure ista postala sukcesor Zetske mitropolije u juridičkom pogledu.

S obzirom da kao Balšići nijesu mogli imati ograničen upliv u život Katoličke crkve u Zeti, Crnojevići su shvatili da pored brojnih suparnika među oblasnim gospodarima (Kosačama, Brankovićima i dr), uključujući i samu Mletačku Republiku, koji su, inače, pretendovali na državnu zaostavštinu Balšića, neophodno je bilo da se u cilju obezbjeđenja atribucije političkog legitimiteta i kontinuiteta nametnu kao isključivi pokrovitelji Zetske

Manastir Kom prije obnove

arhiepiskopije.

U tom kontekstu treba objasniti motive Stefanice Crnojevića kada je 1453. godine zatražio da mletačka uprava od Kotora do Lješa (administrativna jedinica Mletačka Albanija) ne dira vjerska prava i imovinu pravoslavne crkve. Dvije godine kasnije, 1455. godine poznatim ugovorom sa Venecijom, potpisanim na Vranjini, gdje se kao sudionici zbora spominje pedeset knežina iz Gornje i Donje Zete, gospodar Stefanica Crnojević zahtijevaju „da ne bude nikakvog popa ili episkopa ili arhiepiskopa katoličkog nad našim crkavama, već da budu od naše vjere nastojnici naših crkava i da ne budu pod latinskim arhiepiskopom iz Kraji-

ne. Mora se postaviti mitropolit slovenske vjere“.

Vanredno teške političke okolnosti u Zeti u drugoj polovini XV stoljeća, naročito nakon pada Skadra u ruke Osmanlija 1479. godine, uslovile su još jedno izmiještanje sjedišta Zetske mitropolije u utvrđenje Obod, u kojem je Ivan Crnojević sagradio i dvor, zbog čega je Riječki grad u jednom kratkom periodu bio duhovna i svjetovna prijestonica Zete/ Crne Gore. Vizionarstvo Ivana Crnojevića, koje je naslonjeno na prepisivačku tradiciju nastalu u skriptorijumima širom balšićkih zadužbina, ostvareno je djelatonošću njegovog sina Đurđa Crnojevića osnivanjem prve državne štamaprije na slovenskom jugu, što će utisnuti neizbrisiv pečat ukupnoj crnogorskoj duhovnosti. Iz Venecije u Crnu Goru došla je štamparija, tridesetak godina poslije njenog izuma, što je dokaz civilizacijskih potreba tadašnjeg crnogorskog društva i jedini odbljesak renesanse u unutrašnjosti Crne Gore. Izdanja Crnojevića šta-

Ploča na Obodskom gradu

Inicijal iz Psaltira, Cetinje, 1495. godina

maprije: Oktoih prvoglasnik, Oktoih petoglasnik, Psaltir s posljedovanjem, Trebnik i Četvorojevanđelje jesu liturgijske knjige pečatane staroslovenskim jezikom i predstavljaju prve crnogorske ćirilične inkunabule. Ova značajna civilizacijska tekovina je Crnogorce, prema kriterijumima paleoslavista, uvrstila u red slovenskih naroda, zajedno sa Hrvatima, Česima i Ukrajincima. Štampar Makarije i drugi znani i neznani štamapari bili su učenici Kotoranina Andrije Paltašića, koji je u Mlecima između 1476. i 1499. godine šta-

mapao 40 inkunabula. Krugu naših majstora, ili bolje reći, umjetnika koji su bili uključeni u štamparsku djelatnost krajem XV i početkom XVI vijeka pripadaju, osim spomenutih ličnosti, Božidar i Vićenco Vuković, Šimun Kotoranin, Jeronim Zagurović iz Kotora, Stefan Marinović iz Skadra, Luka Ulcinjanin, jeromonah Pahomije iz Rijeke „ot ostrov Dioklitijaskog jezera“, Damjan iz Spiča, Stefan Paštrović, iguman Prečiste Krajinske, Mojsije iz Budimlje, koji su za sobom ostavili cijeli opus štampanih liturgijskih knjiga na staroslovenskom, grčkom i latinskom jeziku, što pokazuje da je vještina štampanja ubrzo postala intelektualna svojina značajnog broja ljudi sa crnogorskog prostora. Isto tako, ova jedinstvena kulturna pojava da se na tako malom prostoru pojavi toliko štampara, predstavlja činjenicu da su Crnogorci na prelazu iz srednjeg u novi vijek bili na putu prosvijećenih evropskih naroda.

Da je na ovom prostoru štamparska djelatnost bila naširoko raspostranjena svjedoči i Misal don Đona Buzukaa iz 1555. godine, koji predstavlja prvu albansku štampanu knjigu. Kako nedostaju određene stranice nije moguće utvrditi da li je Misal štampan u Skadru ili Veneciji, ali po imenu njegovog autora, kao i jeziku odnosno dijalektu, zasigurno se može tvrditi da je nastao na prostoru današnje ulcinjske ili rubnim djelovima barske opštine (Krajina, Šestani). Osobenost ovog Misala čini alfabet koji je uglavnom latinski, ali za albanske glasove, koji ne postoje u latinskom jeziku upotrijebljeno je sedam ćirilskih slova, tzv. bosančice, zbog čega se osjeća prisustvo slavizama u ovoj albanskoj liturgijskoj knjizi. Ovu činjenicu možemo objasniti ako uzmemo u obzir da je don Đon Buzuku bio sveštenik Barske nadbiskupije, koji je preko Bara bio upoznat sa hrvatskim liturgijskim knjigama, pa je vjerovatno i sam znao slovenski jezik.

Inkorporiranjem zetskih primorskih gradova u sastav Mletačke Republike, prodorom ideje humanizma, a naročito nakon Tridentskog koncila, u biskupijama od Ulcinja do Kotora uglavnom dolazi do odbacivanja narodnog jezika kod domaćih predstavnika kulturnog i duhovnog rada, s obzirom da su njihova djela religiozne, filozofske, pravne i dr. tematike najčešće pisana na latinskom i italijanskom jeziku.

(Nastavlja se)

Stav

Utorak, 7. jun 2022.

25

Povodom gostujućeg predavanja Sanje Zubčić i statusa crnogorskog jezika kod kuće i na slavističkim katedrama

FCJK

Jeziku je najbolje kad nije među naoštrenim zubima

» Piše: Novica VUJOVIĆ Nedavno je održano gostujuće predavanje Sanje Zubčić koja je za studente FCJK govorila na temu „Dokidanje razlike u načinu izricanja mjesta i cilja kretanja u zapadnim južnoslavenskim jezicima“. Njezino će se dobro strukturirano predavanje, uza svaki segment valjano izdvojeni primjeri te zaključci za dijalektologe i uopšte montenegriste dragocjeni – na nesreću – utopiti u našu neveselu društvenu zbilju i ostati nepoznati većini jezikoslovaca koji danas dominantno utiču na kulturnu, prosvjetnu i jezičku politiku u nas.

Na temelju rasprave o ujednačavanju akuzativa i lokativa autorka je zaključila i ovo: „S obzirom na to da dokidanje karakterizira oba crnogorska dijalekta, a u ostalim je, susjednim štokavskim govorima ono samo sporadično i drugačijega postanja, ova jezična značajka je važan klasifikacijski čimbenik koji potvrđuje samobitnost crnogorskoga“. Šire od zadate teme ovo je predavanje ukazalo i na značaj seoba za prilike na terenu štokavskih jezika.

PORICANJE

Dok je crnogorski jezik danas ustavna kategorija, a na svim slavističkim katedrama s tradicijom i naučnim autoritetima izučava se kao ravnopravni član slovenske jezičke zajednice, u Crnoj Gori mu se od politikanata poriče istorija, identitet i savremeni status. Na tome su putu vrlo slojevito kreirane kampanje: jedni mu manirom loših humorista traže kumove i babice, drugi mu izmišljaju sadržaj kojega nema u standardološkim priručnicima, treći one koji su u montenegristici najveće rezultate postigli nastoje izložiti svakoj vrsti poruge. Dio crnogorske akademske i političke javnosti, i to da se ne zaboravi, svakome spomenu nekog segmenta crnogorske kulturne baštine određuje „valjanost“ tako što njihove afirmatore proglasi za dukljane, montenegrine, milogorce. Za sve to vrijeme citiraju se razni autoriteti poput, na pri-

Crna Gora prvi je put Ministarstvo kulture formirala 1992. Tridesetak godina kasnije bili smo suočeni s pogubnošću jednoipogodišnjega eksperimenta s ukidanjem Ministarstava kulture, prosvjete i nauke i njihova svođenja na nadležnosti sekretara mjer, Pavla Ivića, zanemarujući da je u duhu težnji savremenoga svijeta, pa i duhu potreba savremenoga crnogorskog društva, isti taj jezikoslovac znao reći: „Celovitost nacionalne kulture jedno je od prirodnih prava svake nacije i jedan od glavnih stubova nacionalnog identiteta. Taj se stub opasno potkopava ako se delu jednog naroda propiše jezičko ime drugog naroda i ako mu se zabrani upotreba jezičkih elemenata koji se inače u tom narodu redovno upotrebljavaju“ (O jeziku nekadašnjem i sadašnjem, str. 328).

Ima predstavnika našeg akademskoga svijeta koji postojanju crnogorskoga jezika pripisuju nacionalizam. Oni su, iako malobrojni, preko pozicija u političkim strankama i na univerzitetu našli priliku da njihov aktivizam bude vidljiv. I sve dok bude trajala neobaviještenost o crnogorskoj jezičkoj stvarnosti nekih udaljenijih naučnih centara, takva će senzacionalno naslovljena „istraživanja“ imati prostora za djelovanje. Koliko se k tome cilju može konstruisati na štetu nauke same pokazala je knjiga Crnogorski jezik i nacionalizam (detaljnije u prikazu: http://www.mjss.ac.me/ images/files/v4issue2/08%20 VUJOVIC%20FULL%20TEXT. pdf).

Istorija ovih prilika daje nam odgovor ne da se tokom minulih godina govorilo oprečno – razlike i polemike su poželjne i uvijek ih je vrijedno podsticati – nego biva jasno ko je govorio neargumentovano i blokirao proces standardizacije crnogorskoga jezika s odsustvom želje da se to pitanje riješi na korist crnogorske kulture u cjelini. Uza sve to održava se još jedna ne baš pohvalna konstanta: naučni i kulturni radnici u nas nastavljaju praksu nepovjerenja u domaće filologe, te se nji-

Sa predavanja Sanje Zubčić na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Dok je crnogorski jezik danas ustavna kategorija, a na svim slavističkim katedrama s tradicijom i naučnim autoritetima izučava se kao ravnopravni član slovenske jezičke zajednice, u Crnoj Gori mu se od politikanata poriče istorija, identitet i savremeni status hov rad i ne uzima prema zasluzi i vrijednosti njegovoj. Premda su im postignuća u domenu statusa crnogorskog jezika pod rukom, praktično na jedan klik udaljenosti, znatnom dijelu naše akademske javnosti ona postaju vidljiva tek kad ih saopšti jedan Mark Grinberg, jedan Stjepan Damjanović, jedan Emil Tokaž i tako redom. Na primjer, u prilogu slovenačkoga akademika Marka Snoja objavljenom u Pobjedi crnogorska je javnost mogla čitati i ovo: „Sociolingvistični pristup postojanju crnogorskog jezika mogu sažeti u tri misli. (1) U crnogorskom ustavu piše da je crnogorski jezik službeni jezik u Republici Crnoj Gori. Znači crnogorski jezik je fakt koji crnogorska država priznaje najvišim pravnim aktom, a time ga priznaju i sve države koje su priznale samostalnost države Crne Gore. (2) Crnogorski jezik je normiran i znači stasao za književnu upotrebu: ima svoj pravopis i svoja pravopisna pravila, tako da njegovi korisnici znaju kako ga koristiti u službenim i formalnim govornim situacijama. (3) Postojanje crnogorskog jezika

Ima predstavnika našeg akademskoga svijeta koji postojanju crnogorskoga jezika pripisuju nacionalizam. Oni su, iako malobrojni, preko pozicija u političkim strankama i na univerzitetu našli priliku da njihov aktivizam bude vidljiv

priznaje praktično sva svjetska lingvistička zajednica“.

UKIDANJE

Crna Gora prvi je put Ministarstvo kulture formirala 1992. Tridesetak godina kasnije bili smo suočeni s pogubnošću jednoipogodišnjega eksperimenta s ukidanjem Ministarstava kulture, prosvjete i nauke i njihova svođenja na nadležnosti sekretara.

U oštroj konkurenciji izdvojio se jedan detalj kao direktni produkt takvoga nerazumnog činjenja.

Praksa je razvijenijih sredina, pa i naša bila, da se tokom ljeta organizuju škole maternjega jezik, kulture i tradicije što su u tome jeziku nastajale. Nije, razumije se, sporno što čitamo da je u pripremi ljetnja škola srpskoga jezika i srpske kulture.

Nju će u Nikšiću organizovati Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori, organizacija čiji je osnivač aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore gdin V. Božović, te, iako tako nije zvanično rečeno, u suorganizaciji s katedrom za srpski jezik Filološkoga fakulteta UCG, odakle će biti predavači.

Ako nekim slučajem ko i zapita što na planu izučavanja i promovisanja našega jezika čine zvanične prosvjetne i kulturne institucije Crne Gore, vrlo brzo biće mu jasno da se ne priprema nikakva ljetnja škola toga tipa. Zbog toga je silno nezadovoljstvo našeg iseljeništva ovih dana, jer ostaje

bez rezultata njihova namjera da makar i preko tih ljetnjih programa svoje potomstvo usmjere na zavičaj. Oni koji su to priređivali ranije, kao npr. FCJK, finansijski i na druge načine iscrpljivani su mjesecima kako bi veliki dio programa morali realizovati u redukovanom obimu, pa je take ove godine i ljetnja škola voljom prosvjetnih vlasti bivšega ministarstva žrtvovana.

POVLAČENJE

I ovako bez posebnoga reda i međusobne veze navedeni ovi segmenti ilustruju povlačenje struke i naučnih rezultata pred političkim odlukama ili aktivizmom, gotovo pa identično onome prošlogodišnjem izgonu inostranih učesnika naučnoga simpozijuma Cetinjski filološki dani koji su pred policijom napuštali Hotel „Grand“.

Istini za volju, u javnim raspravama socijalna i politička dimenzija jezičkoga pitanja uvijek će biti dominantne, ali ne smiju pri izradi dugoročnih nacionalnih strategija istiskivati struku. Dok budemo istrajavali na tekovinama građanskoga društva i interesima multikulturne Crne Gore, vrijedno je ponavljati misao bh. lingviste Asima Peca: „Jeziku je najbolje kad nije među naoštrenim zubima“.

Autor je saradnik u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju

26

Oglasi i obavještenja

Utorak, 7. jun 2022.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoViĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MilENa golUBoViĆ

Direktorica marketinga: ŽElJKa RaDUloViĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RaDMila UsKoKoViĆiVaNoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENaD ZEČEViĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija) JElENa MaRTiNoViĆ (društvo) MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JoVaN NiKiToViĆ (kultura) MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika) DRagiCa ŠaKoViĆ (Crnom Gorom) NiKola sEKUliĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZiĆ (Arena) sloBoDaN ČUKiĆ (feljton i arhiv) VUKMaN iVaNoViĆ (dizajn) DRagaN MiJaToViĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐURiŠiĆ OBJEKTIV

Urednica MaRiJa iVaNoViĆ -NiKiČEViĆ KULT

Urednica TaNJa PaViĆEViĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Mali oglasi NEKRETNiNE PRODAJEM Centar kod ugla dvije glavne ulice jedinstvena poslovna zgrada oko 750m2 (delux penthaus na vrhu) sa 8 parkinga i garažom po želji.

Ima niz veoma bitnih prednosti za biznis. Izuzetna po svemu.

Tel. 069/867-791 1 IZDAJEM stan od 50m2 120 eura, ulica Miladina Popovića 18-Zabjelo(kod zgrade Vodovoda) Tel.069/483-785 2 PRODAJEM stan zbog selidbe u Ameriku 50 m2, stara gradnja, kvalitetan.

Ulica Georgija Dimitrova 58 iznad škole Marko Miljanov.

Tel. 067-495-448 3

Javni Izvršitelj Dejan Čogurić Ul.Slobode,Bijelo Polje Iv.br.590/2022 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca DOO”CEROVO”Bjeliš bb.Bar,koga zastupa punomoćnik Dražen Milačić,advokat iz Podgorice protiv izvršnog dužnika DOO,,IMAMOVIĆ GRADNJA”ul.Tršova bb.Bijelo Polje a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u novčanom iznosu od 1.143,80 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 06.06.2022 godine,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku DOO,,IMAMOVIĆ GRADNJA”sa poslednjom poznatom adresom ul.Tršova bb.Bijelo Polje vrši se dostavljanje pismena:Rješenja o izvršenju Iv.br.

590/2022 od 16.05.2022 godine sa prilozima.

Izvršni dužnik DOO,,IMAMOVIĆ GRADNJA”može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

U Bijelom Polju,dana 06.06.2022.godine JAVNI IZVRŠITELJ

RaZNo OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop !

Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 4 OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom.

Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 5 STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo.

Tel.069/926-382, 020/629-558

PRODAJEM Mercedes 240 D, 1982. godište. U izvanrednom stanju. Tel: 069/ 028-898 7 ZA reklamni projekat ,,Meta Restoran“ potrebni mladi, aktivni i komunikativni promoteri i volonteri.

Prijavite se do 20. juna.

Tel. 069/ 579-275 8

Oglasi i obavještenja

Utorak, 7. jun 2022.

Poslovni broj: I.br. 460/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ,,OTP DEBT COLLECTION,, DOO PODGORICA, ul. Studentska bb, City kvart, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Milović Vesne iz Nikšića, Ćemenca bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 24.626,40 eura, dana 06.06.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 460/2019 od 20.01.2020.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake Ov.br. 3852/2009 od 04.04.2009. godine, Ugovora o prodaji sačinjenog kod Notara Janjušević Nataše iz Nikšića poslovne oznake UZZ br.489/2017 od 15.09.2017. godine i Ugovora o pristupanju dugu od 20.09.2017. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se druga prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem upisane u LN broj 2740 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 882, broj zgrade 12, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 41, površine 67m2- u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za drugu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 04.07.2022.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 29.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 460/19 od 18.11.2021.godine.

IV Na drugoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se ne može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, odnosno ne ispod iznosa od 14.500,00 eura, shodno članu 173 stav 3 ZIO-a. Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.900,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o upisu prava hipoteke u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 24.351,44 eura na osnovu isprave UZZ br.282/15 od 01.09.2015. godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave UZZ br.282/15 od 01.09.2015. godine, upis zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja i zabrana raspolaganja nepokretnosti obavještenje br.25 od 15.01.2015. god, upis zabilježbe obavještenja o prodaji nepokretnosti obavještenje od 10.06.2015. godine, te upis zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja obavještenje od 21.03.2017. god.

Dana 06.06.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br. 1926/2017 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO ,,OTP DEBT COLLECTION,, DOO PODGORICA, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, PIB: 02795043, protiv izvršnog dužnika Knežević Milana iz Nikšića, ul. VI Crnogorske brigade T-12, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 200.000,00 eura, dana 06.06.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1926/2017 od 04.10.2017. godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 692/2007 dana 24.01.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se dvadeseta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u PL broj 366 KO Dragovoljići I, PJ Nikšić, i to: i to: blok 0, broj 447, RB 0, plan 006, skica 011, potes Vrt, po kulturi voćnjak, klasa 3, površine 525m2, blok 0, broj 448, RB 0, plan 006, skica 011, potes Vrt, po kulturi neplodna zemljišta, klasa 0, površine 30 m2, blok 0, broj 448, RB 0, plan 006, skica 011, potes Vrt, po kulturi dvorište, klasa 0, površine 155 m2, blok 0, broj 467, RB 1, plan 006, skica 011, potes Metoije, po kulturi kuća i zgrada, klasa 0, površine 69 m2, blok 0, broj 467, RB 0, plan 006, skica 011, potes Metoije, po kulturi dvorište, klasa 0, površine 507 m2, blok 0, broj 468, RB 1, plan 006, skica 1/2005, potes Metoije, po kulturi kuća i zgrada, klasa 0, površine 35 m2, blok 0, broj 468, RB 0, plan 006, skica 011, potes Metoije, po kulturi pašnjak, klasa 5, površine 2603 m2, blok 0, broj 468, RB 0, plan 006, skica 1/2005, potes Metoije, po kulturi poslovni objekt, klasa 0, površine 81 m2, blok 0, broj 1634, RB 0, plan 006, skica 010, potes Cijepci, po kulturi livada, klasa 4, površine 281 m2, blok 0, broj 1635, RB 0, plan 006, skica 010, potes Cijepci, po kulturi pašnjak, klasa 5, površine 401 m2, blok 0, broj 1636, RB 0, plan 006, skica 010, potes Cijepci, po kulturi njiva, klasa 3, površine 843 m2 - u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za dvadesetu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 04.07.2022.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 36.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1926/2017 od 06.11.2020.godine.

IV Na dvadesetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.600,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na predmetnim nepokretnostima postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave br.692/07, te podatak o obavještenju o početku namirenja br.1092.

Dana 06.06.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br.1926/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION doo Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Knežević Milana iz Nikšića, ul. VI Crnogorske brigade T-12, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 200.000,00 eura, na osnovu izvršne isprave –ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.692/2007 dana 24.01.2007. godine, dana 06.06.2022. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Knežević Milanu iz Nikšića, ul. VI Crnogorske brigade T-12, vrši se dostavljanje Zapisnika o XIX prodaji nepokretnosti I.br.1926/2017 od 06.06.2022.godine i Zaključka o XX prodaji nepokretnosti I.br.1926/2017 od 06.06.2022.godine.

Izvršni dužnik Knežević Milan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XIX prodaji nepokretnosti I.br.1926/2017 od 06.06.2022.godine i Zaključka o XX prodaji nepokretnosti I.br.1926/2017 od 06.06.2022. godine.Upozorava se izvršni dužnik Knežević Milan iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 06.06.2022.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

e-mail: oglasno@t-com.me

27

28

Oglasi i obavještenja

Utorak, 7. jun 2022.

Oglasi i obavještenja

Utorak, 7. jun 2022.

Tužnim srcem javljamo da je dana 6. juna 2022, poslije duge i teške bolesti, u svojoj 75. godini, umrla naša draga

Posljednji pozdrav voljenoj sestri, zaovi i tetki

Posljednji pozdrav dragoj koleginici

GAGI BURIĆ Neizmjerno zahvalni za svu ljubav i pažnju koju si nam pružala, sa ogromnim bolom i tugom upućujemo ti posljednji pozdrav.

ZORKA – ZORICA Rankova ŽIVALJEVIĆ rođena Đurašković

275

DRAGANI GAGI BURIĆ

Tvoji: RATKO, VERA, BILJANA i MILUTIN

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

Saučešće primamo na groblju Čepurci dana 7. juna od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici.

KOLEGE IZ SAVEZA SINDIKATA CRNE GORE

GAGI BURIĆ Ožalošćeni: suprug RANKO, ćerka JELENA, sin ĐORĐIJE, brat PETAR, sestra LJEPOSAVA, zaova STANOJKA, snaha NATAŠA, unuke MARIJA, LANA i JANA i ostala rodbina ŽIVALJEVIĆ i ĐURAŠKOVIĆ

Zauvijek ponosni i zahvalni što smo TEBE imali kao najveći uzor, oslonac i podršku za sve u životu.

276

Tvoji BILJANA i MILUTIN

Са болом и тугом опраштамо се од драге

277

258

Posljednji pozdrav našoj dragoj Дана 6. јуна 2022. у 84. години живота преминуо је наш вољени

ГАГЕ ВАЊА са породицом 262

DRAGANI - GAGI BURIĆ

НОВАК Благоте КОВАЧЕВИЋ из Пећи

Саучешће примамо у градској капели Чепурци, 7. јуна од 9.30 до 12.30 часова. Сахрана ће се обавити у 14 часова у Доловима Ковачевића – Даниловград.

Neka te anđeli čuvaju.

ГАГА Твој племенити лик носићемо у срцу и души.

Ожалошћени: супруга ВЕРА, син ПЕЂА, ћерка ОЉА, сестра МИЛКА, унуци СТЕФАН, БЛАГОТА, МИЛОШ и КОСТА, унуке БРАНКА, МАРИЈА и МИЛА, праунуци БОГДАН, САША и ВИКТОР, снахе СНЕЖАНА, ГОРДАНА и остала многобројна породица КОВАЧЕВИЋ и ПОПОВИЋ

МИЛКИЦА и ПЕЂА 261

LELA, EDI i DENI DERVANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Posljednji pozdrav dragoj sestričini i sestri

274

273 Posljednji pozdrav

DRAGANI GAGI BURIĆ

Od BLAŽENKE sa porodicom 265

NOVAKU Blagote Velišina KOVAČEVIĆU

Novače, sa tugom i poštovanjem opraštamo se fizički od tebe.

Neka te prati vječni mir i spokoj u tvojoj vječnoj kući u Dolovima.

SLOBODAN ŽIVKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav kumu

Od ujaka MIŠA sa porodicom 260 Dragoj

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 e-mail: oglasno@t-com.me

272

DRAGANI GAGI BURIĆ

ZORANU VLAHOVIĆU

ZORICA i PEĐA BABIĆ sa porodicom

GAGI BURIĆ Posljednji pozdrav. Počivaj u miru.

DEJAN i DRAGAN BACKOVIĆ sa porodicom 266

267

29

30

Oglasi i obavještenja

Utorak, 7. jun 2022.

Dana 3. juna 2022. u 89. godini života preminula je naša voljena

IN MEMORIAM

Dana 7. juna 2022. navršava se 40 bolnih dana otkad nije sa nama naša voljena i nikad prežaljena

7. 6. 2009 – 7. 6. 2022.

PAJOVIĆ pok. BAŠA DESANKA

IKONIJA Živkova PAVIĆEVIĆ

rođena Lukačević

rođ. ĐUKANOVIĆ

MIODRAG MIJO Lazov TOMAŠEVIĆ Saučešće se prima dana 4. juna od 9 do 11 časova u kapeli u Škaljarima, kada posmrtni ostaci kreću za selo Vranj – Zeta gdje će se primati saučešće od 14 do 17 časova, kada će se obaviti sahrana.

Neprebolu naš, ostavila si u nama nenadoknadivu prazninu i tugu tvojim preranim odlaskom.

Hvala ti za neizmjernu ljubav, dobrotu, toplinu, podršku i sve što si nam nesebično pružala svih ovih godina.

Hvala ti za sva tvoja dobročinstva koja si činjela gdje god si se nalazila.

Dok je života u nama, ostaćeš dio naše svakodnevnice.

Srca su nam ispunjena tugom i bolom, ali smo ponosni do neba što si bila baš naša, i što smo te imali takvu.

Počivaj u vječnom miru, heroju naš.

OŽALOŠĆENI: kćerke RADOJKA, NEVENKA, NADA, SNEŽANA, unučad MILENA, VLADIMIR, BRANA, BOJANA, GORAN, MILAN i MILICA, praunučad, zetovi, snaha SLAVICA, bratanići, bratanične, đeveričići, đeverične i ostala rodbina PAJOVIĆ i LUKAČEVIĆ

Tvoji: sin MILOVAN i suprug ŽIVKO

S ljubavlju i poštovanjem, 257

263

POMENI

Šest mjeseci nije sa nama naša voljena majka

Šest godina dugih i tužnih, bez tebe, a s tobom dragi sine

Tvoji NAJMILIJI

MILANKA JOVOVIĆ

DRAGAN MEDENICA Željo i tugo moja. Srećo izgubljena.

Nema tih riječi kojima mogu opisati tvoje nedostajanje.

Svakog trena u mislima, u ranjenom srcu dok sam živa.

256 Šest godina kako nijesi sa nama dragi sine S ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoja majka LIDIJA – LJILJA 269 TUŽNO SJEĆANJE

RADOVAN i KAJA

DRAGAN Čedov MEDENICA Sudbina bi okrutna da se na ovaj način mi obraćamo tebi.

Stvarnost je bolna tvojim roditeljima koji žive život koji nije i ne može biti isti.

DRAGAN MEDENICA

ČEDO i LJILJA

268

Petnaest godina od smrti oca

Ljudi koji koračaju tiho ostavljaju najljepše uspomene.

Oni koji odu tiho, iznenada, ostavljaju bolnu prazninu nama na čuvanje uspomene kroz najljepša sjećanja.

Boli svaki dan, a ovaj posebno...

Još uvijek ti se nadam...

254 Sjećanje na moje drage roditelje

Tvoja sestra LENKA i sestić ALEKSANDAR 270

DRAGAN MEDENICA 7. 6. 2019 – 7. 6. 2022.

9. 9. 1998 – 9. 9. 2022.

Brate, nedostaješ...

Tvoj DEJAN 271

DANICA Milanova

MILAN Ilijin

JOŠA ŠOFRANCA Vrijeme koje prolazi ne umanjuje moju bol za tobom.

RADOŠ KONATAR 2006–2022.

ANKA KONATAR

Kćerka SUZANA ŠĆEPANOVIĆ sa porodicom 264

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo vas od zaborava.

BOLJEVIĆ Vrijeme prolazi, ali bol, tuga i sjećanje neće nikada.

Vaši: MLADEN, MARINA, MILICA, DANIJELA, ANĐELA i MILAN

VERA sa porodicom

255

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

2002–2022.

259

Utorak, 7. jun 2022.

Marketing

31

32

Marketing

Utorak, 7. jun 2022.