Dnevni list Pobjeda 08.08.2021.

неђељом Neđelja, 8. avgust 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 20014 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

U FOKUSU: Sve više predstavnika NVO u vlasti i na funkcijama, profesor Žarko Korać kaže da je to neprijatna poruka za crnogorsko društvo

Nevladini samo dok ih Vlada ne zovne STR. 2. i 3.

Stevo Muk

Boris Raonić

Boris Marić

Srđan Pavićević, predsjednik Saveza građana CIVIS

RAZGOVOR: Hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric upozorio da nova nacionalna avio-kompanija nije konkurentna drugim prevoznicima

Air Montenegro će proždirati ogroman novac Crne Gore

Značajnom broju ministara fali iskustva da bi bili eksperti STR. 3.

» Analitičar Šćuric je, komentarišući nedavna otkazivanja letova i kašnjenja aviona Air Montenegra, ocijenio da to jako negativno utiče na imidž kompanije, navodeći da će potencijalni putnici zazirati od takve kompanije i tražiti alternativne prevoznike STR. 5.

Branilac pokojnog mitropolita crnogorsko-primorskog demantovao navode Demokrata

Prečicom kroz magiju krša

Šoć: Milanović je postupao profesionalno prema Amfilohiju

S.VASILJEVIĆ

EKIPA POBJEDE OD PODGORICE DO GUSINJA I NAZAD Put koji povezuje centralni dio zemlje sa sjeveroistokom

STR. 8. i 9.

Bravo za Mariju Vuković - deveta u skoku uvis na Olimpijskim igrama

Borila se kao lavica

Rasvijetljeni slučajevi podmetanja požara u naseljima Konik i Drač

Epidemiološka situacija u Crnoj Gori se komplikuje, u nekim opštinama broj inficiranih se duplira svaka četiri dana

Uhapšena dva osumnjičena

Stopa vakcinacije daleko od kolektivnog imuniteta

STR. 11.

STR. 16. i 17.

STR. 7.

STR. 6. i 7.

2

Politika

Neđelja, 8. avgust 2021.

U FOKUSU: Sve više predstavnika NVO u vlasti i na funkcijama, profesor Žarko Korać kaže da je to neprijatna poruka za crnogorsko društvo PODGORICA – Veliki broj nevladinih organizacija u Crnoj Gori postale su Vladine ili je možda poštenije reći da one više ne postoje. Ako neka osoba, čim se režim promijeni, ode iz NVO u državnu službu, onda se postavlja pitanje što je ta osoba uopšte radila u nevladinom sektoru – kaže za Pobjedu Žarko Korać, profesor psihologije u penziji na beogradskom Filozofskom fakultetu.

Nekoliko istaknutih, dugogodišnjih aktivista iz civilnog sektora u Crnoj Gori svoje djelovanje zamijenilo je političkim ili nekim drugim angažmanom finansiranim iz budžeta. Tako je izvršna direktorka Politikon mreže Jovana Marović, koja je jedno vrijeme važila za najozbiljniju kandidatkinju za glavnu pregovaračicu Crne Gore sa EU, postala potpredsjednica Ure, a još jedna civilna aktivistkinja izabrana je u uže rukovodstvo te partije na poziciju političke direktorice. Riječ je o Ani Novaković-Đurović, izvršnoj direktorici Centra za razvoj nevladinih organizacija – CRNVO. Dugogodišnji civilni aktivista i izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić, koji se već jednom iz NVO sektora preselio u Vladu, kao ministar rada i socijalnog staranja u Vladi izbornog povjerenja 2016. godine, nedavno je imenovan za državnog sekretara u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava.

Posljednji primjer „prelijetanja“ iz NVO na javne funkcije je direktor Građanske alijanse i predsjednik Upravnog odbora Inicijative mladih za ljudska prava Boris Raonić, koji je u kontroverznom izboru, u petak, pobijedio u trci za mjesto generalnog direktora RTCG, između ostalog, i glasovima četiri člana Savjeta Javnog servisa čiji su interesi usko isprepletani upravo kroz djelovanje njegove, formalno bivše, nevladine organizacije.

Takođe, ove sedmice je skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu za člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika na prijedlog nevladinih organizacija, predložio dugogodišnjeg civilnog aktivistu, predsjednika Upravnog odbora Instituta alternativa Steva Muka.

Njegov izbor u Tužilački savjet treba da potvrdi plenum Skupštine Crne Gore prostom većinom glasova, što je rješenje koje je kritikovala Venecijanska komisija u

Nevladini samo dok ih Vlada ne pozove

Vi imate taj neobični fenomen da je upravo postao direktor Javnog servisa čovjek koji je vodio NVO, a prije toga je bio politički aktivan, kao omladinac, u Liberalnom savezu.

Dakle, idete u vrlo specifičnu političku stranku, pa odete u NVO, i na kraju završite kao direktor Javnog servisa, što je jedan prilično neobičan razvojni put – kaže Žarko Korać

Žarko Korać

analizi izmijenjenog Zakona o državnom tužilaštvu.

NEPRIJATNA PORUKA

Korać kaže da je politički proces u Crnoj Gori u kojem je, nakon promjene vlasti u avgustu prošle godine, tačnije od formiranja Vlade, nemali dio civilnih aktivista na ovaj ili onaj način postao dio izvršne vlasti, neprijatna poruka za crnogorsko društvo.

On za Pobjedu ističe da kod nas postoji mnogo nerazumijevanja same prirode nevladinih organizacija i da razlog leži u tome što su u Crnoj Gori, ali i Srbiji, vrlo specifični razlozi, uzrokovani ratovima 90-ih godina i užasnim povredama ljudskih prava, rezultirali time da su jako dugo na NVO sceni dominirale organizacije za zaštitu ljudskih prava.

- NVO su organizacije koje se bave onim čime država ne može da se bavi, jer nema kapaciteta, ili neće, ili ne stiže, i veoma su važne. Na zapadu je tipična NVO neka organizacija koja štiti neku rijetku vrstu, recimo ptica, a to bi kod nas izazavlao podsmijeh, ali to je tipično za Zapad. Potom ekološke organizacije, takozvani zeleni, jer je ekologija, posebno sa ovim globalnim zagrijavanjem, koje i mene lično jako brine, koje su danas sve značajnije – kaže Korać.

NVO dakle popunjavaju ve-

Stevo Muk

oma važan segment onoga što je značajno za društvo, naglašava Korać i dodaje da one imaju svoje vrlo važno mjesto u društvu, a da su neke od tih NVO, koje imaju čak i svjetsku reputaciju, odigrale u pojedinim trenucima vrlo važnu ulogu u društvenom, političkom ili ekonomskom životu jedne zemlje.

NEUOBIČAJENO

-Ono što sada imamo na sceni u Crnoj Gori, mi to nijesmo imali u Srbiji u ovak vo m o b i m u . Na ko n promjena 2000. godine, u Srbiji većina NVO su ostale

Boris Raonić

nevladine. Vaše NVO postaju vladine organizacije, odnosno ljudi koji su ih vodili direktno prelaze u službu države. To je jako, jako neuobičajeno. Posebno, jer neki od njih prelaze na mjesta koja nemaju nikakve veze sa onim čime su se bavili dok su vodili nevladine iorganizacije. Dakle, mi to nismo imali u Srbiji tako masovno kao što to imate u Crnoj Gori. Primjećujem, prateći medije i događaje u Crnoj Gori, da je veoma veliki broj ljudi koji su deceniju ili dvije vodili te NVO, sa velikom lakoćom i bez ikakve zadrške, prešlo odmah kada im je

Boris Marić

ponuđen, na državni posao – rekao je Korać.

On kaže da to pokazuje dvije stvari koje su vrlo loše po crnogorsko društvo.

-Prva je da se sada postavlja pitanje da li je nevladina organizacija zapravo bila neka vrsta mini opozicione grupe, koja sada odjednom vidi na vlasti svoje političke istomišljenike. Dakle, da li je to bila opoziciona grupica koja je pod krinkom nevladinog rada, u u suštini bila politički protivnik bivše vlasti – naglašava on.

Prema njegovim riječima, drugo pitanje, koje je još neprijatnije, je to da li je u Cr-

noj Gori ustvari državna služba osnovni cilj ljudi koji su aktivni u društvenom životu.

-Dakle, najbolje je biti u državnoj službi, a svakako je neuporedivo bolje nego imati te projekte i tražiti različite finansijere. Ove stvari su vrlo neprijatna poruka za vaše društvo. Posebno ova prva, jer sam i ranije imao utisak da je jedan dio vaših NVO isključivo bio opsjednut vlašću, a ne time da se bave nekim aspektom života u Crnoj Gori koji je zanemaren. Ako ljudi koji vode te organizacije, koje obično imaju dugoročne projekte, sa takvom lakoćom sve to napuste, onda je moje pitanje koja je bila uopšte motivacija da se bave tom vrstom rada – pita se Korać.

On ističe neke od najpoznatijih organizacija u Srbiji, kao što su Helsinški komitet za ljudska prava koji vodi Sonja Biserko ili Fond za humanitarno pravo koji je vodila Nataša Kandić.

-Ja bih bio zapanjen kada bi one odjednom prešle u državnu službu. Jer one su svoj život posvetile jednoj vrsti rada koji država ne može, ili neće da obavlja. Dakle, naše osnovne NVO u Srbiji su ostale nevladine. Vaše, odnosno veliki broj njih, su postale vladine organizacije, ili je možda poštenije reći da one više ne postoje. Dakle, ljudi su se odmah odre-

Građanska inicijativa „21. maj“ pozvala tužilaštvo da provjeri predstavljanje opozvanog ambasadora Srbije u Crnoj Gori PODGORICA – Građanska inicijativa „21. maj“ pozvala je nadležno državno tužilaštvo da provjeri da li u radnjama fizičkog lica Vladimira Božovića, državljanina Republike Srbije, ima elemenata krivičnog djela lažno predstavljanje, po članu 383 Krivičnog zakonika, ili bilo kojeg drugog krivičnog djela koje se goni

Krivična prijava protiv Vladimira Božovića po službenoj dužnosti, saopštili su iz te organizacije, poručujući da se Božović i dalje u javnosti predstavlja kao ambasador Srbije u Crnoj Gori.

Oni su kazali da je na sajtu Ministarstva inostranih poslova Republike Srbije, rubrika

Ambasada u Podgorici, 4. avgusta 2021. godine objavljen autorski tekst Božovića koji je on potpisao kao „ambasador Republike Srbije u Crnoj Gori“, a priložili su i njegovu fotografiju.

- Na osnovu tako lažnog predstavljanja, njegov autorski

tekst prenijeli su i određeni mediji u Crnoj Gori, poput portala Borba i IN4S. Objavljeni tekstovi, kao i na stotine komentara na portalima i na njihovim zvaničnim Fejsbuk stranicama, potvrđuju lažno predstavljanje fizičkog lica Vladimira Božovića čime je

značajan broj građana doveden u zabludu – saopšteno je.

Kako su kazali, nastup u svojstvu ambasadora dozvoljen je samo stvarnom službenom licu a Božović je na predmetni način pribavio sebi korist pripisujući sebi nepostojeći društveni značaj i izvršio rad-

nju koju nije smio da izvrši jer je ista rezervisana da je izvrši samo određeno službeno lice.

Oni su podsjetili i da je Vlada Crne Gore 28. novembra 2020. godine donijela odluku kojom je dotadašnjeg ambasadora Republike Srbije u Crnoj Gori Vladimira Božovića proglasila „personom non grata“.

-Građanska inicijativa „21.

Politika

Neđelja, 8. avgust 2021.

3

INTERVJU: Srđan Pavićević, predsjednik Saveza građana CIVIS kli tog posla, ne misle previše na to ko će to da vodi. Oni mogu da kažu da su to ostavili nekome ko će da ih vodi, ali pitanje ostaje zašto su takvom brzinom prešli u državnu službu – naglašava Korać.

Prema njegovim riječima, ako neka osoba, čim se režim promijeni, ode iz NVO u državnu službu, onda se postavlja pitanje šta je ta osoba uopšte radila u nevladinom sektoru.

TRAGIČNO

-Obično su ljudi koji vode nevladine organizacije jako posvećeni tome. Meni oni često djeluju malo kao fanatici i to mi je lično simpatično. Malo je tragična situacija, npr. da neko ode iz civilnog sektora u Vladu, pa da se onda opet vrati u djelovanje kroz NVO. E sad, ako ti za čas napustiš taj posao, pa onda opet hoćeš da se vratiš... nedostaje ti prava motivacija. Ispada da je to bio posao kao i svaki drugi, pa kad se ukaže bolja prilika onda ćemo to za čas da promijenimo – kazao je on.

Korać ocjenjuje da se sada potvrđuje da su neke od crnogorskih NVO zapravo bile mini političke grupacije koje su svoj opstanak zasnivale na kritici režima.

-Kritika, sama po sebi nije uopšte sporna, jer NVO vrlo često kritikuju Vladu i njene postupke, to nije sporno uopšte. Problem je što je izgleda bila u pitanju isključivo politička kritika, a ne neki drugi sadržaj u njoj. Tamo gdje se politika shvati kao krstaški pohod, rezultati obično budu jako loši. Vi u Crnoj Gori sada imate razne fenomene, prije svega jednu nestvarnu koaliciju koja nije nigdje na ovakav način formirana na prostoru bivše Jugoslavije, da spojite nespojivo, a sada imate i dodatak da u sve to ulaze ljudi koji su vodili nevladine organizacije, a bogami i veliki broj novinara – kaže Korać.

On ističe da je to jedan, zaista specifični, crnogorski fenomen.

-I mi smo u Srbiji imali novinare koji su prešli u državnu službu, ali nije to kod nas bilo tako karakteristično. Dobri novinari su, prosto, ostali novinari. Vi imate taj neobični fenomen da je upravo postao direktor Javnog servisa čovjek koji je vodio nevladinu organizaciju, a prije toga je bio politički aktivan, kao omladinac, u Liberalnom savezu. Tako da je to još interesantnije. Dakle, idete u jednu vrlo specifičnu političku stranku, pa odete u NVO, i na kraju završite kao direktor Javnog servisa, što je jedan prilično neobičan razvojni put – zaključio je Korać.

D.MIHAILOVIĆ

maj“ tužilaštvu je dostavila odgovarajuće dokaze a predložila je i saslušanje prijavljenog fizičkog lica Vladimira Božovića, kao i aktulenog ministra vanjskih poslova u Vladi Crne Gore Đorđa Radulovića, kao i službenih lica prethodne 41.

Vlade Crne Gore, predsjednika Vlade Duška Markovića i ministra vanjskih poslova dr Srđana Darmanovića – dodaje se u saopštenju.

R. P.

PODGORICA - Značajnom broju ministara u Vladi Crne Gore još uvijek nedostaje iskustvo da bi ih nazvali ekspertima jer se to ne postaje samo obrazovanjem, već i radnim iskustvom - kazao je u intervjuu Pobjedi predsjednik Saveza građana CIVIS Srđan Pavićević.

Ideja ekspertske Vlade, kako je naveo, autentična je zamisao CIVIS-a koju je prvo prihvatila koalicija Crno na bijelo a kasnije i pobjednička koalicija. Pavićević međutim kaže da ga je, sve što se kasnije događalo i kako je ta ideja realizovana, prilično razočaralo.

Poslanik koalicije Crno na bijelo ocjenjuje i da se napredak u pregovorima vladajuće većine može riješiti direktnim, pristojnim i odgovornim dijalogom.

POBJEDA: Kako vidite rješenje trenutne krize izvršne i zakonodavne vlasti, posebno nakon oštrih riječi koje prethodnih dana razmjenjuju premijer i predstavnici Demokratskog fronta?

PAVIĆEVIĆ: Svi vidimo veliku disharmoniju između izvršne vlasti - Vlade i dijela zakonodavne vlasti DF-a.

Mislim da njihovo duboko nerazumijevanje proističe iz pogrešnih i nedogovorenih očekivanja. Naime, i jedan i drugi subjekt su ‘prisvojili’ rezultate izbora, ne priznajući onom drugom adekvatne i istinite zasluge.

U politici, kao uostalom i u životu, polovični, nedovršeni i neprincipijelni dogovori, se vrate kao bumerang i zapljusnu vas svom silinom i snagom, upravo onoga što se nijeste dogovorili... Iskreni i direktni razgovori su jedini put izlaska iz ovakvih situacija. Da li će pomenuti subjekti imati snage za tako nešto, vidjećemo.

POBJEDA: Iz Demokratskog fronta najavili su za jesen i proteste protiv Vlade. Iz Evropske unije su poručili da ti protesti ne bi doprinijeli jačanju institucija i reformama koje se očekuju. Kako biste Vi objasnili građanima i biračima to što faktički vlast protestuje protiv vlasti, što je dosad nezabilježeno u našoj političkoj praksi?

PAVIĆEVIĆ: Nisam siguran da vam mogu precizno odgo-

Za novi talas korone zdravstvo mora biti spremno POBJEDA: Kako kao ljekar i predsjednik Odbora za zdravstvo i socijalno staranje vidite trenutnu epidemiološku situaciju u državi. Da li su zdravstvene institucije spremne za novi talas korone koji možda dođe i prije jeseni?

PAVIĆEVIĆ: Pa epidemiološka situacija kreće da se usložnjava.

Cijela Evropa očekuje od septembra rast broja zaraženih, zahvaljujući novom delta soju i prilično velikoj eksploziji

Značajnom broju ministara fali iskustva da bi bili eksperti Platili smo previsoku cijenu mladosti i ljepote u politici, ne treba ponovo - navodi Pavićević voriti. Naime, pojava da kao dio vlasti javno protestujete protiv te iste vlasti je više nego čudna! Ne znam da li postoje primjeri u uporednoj političkoj praksi novijeg vremena. Zasebno posmatrano, imam razumijevanje za određene zahtjeve i stavove i jedne i druge strane, ali sam sasvim siguran da samo direktnim, jasnim, pristojnim i odgovornim dijalogom se može postići napredak. Sve ostalo, sa obje strane, smatram nezrelim i neozbiljnim, jednostavno nedoraslim ponašanjem za ovaj izuzetno osjetljivi i ozbiljni trenutak.

POBJEDA: Lideri parlamentarne većine održali su tri sastanka na kojima se raspravljalo o rekonstrukciji Vlade. Nakon tih razgovora čini se da stavovi nijesu približeni. Da li je dogovoren nastavak dijaloga ili se od toga odustalo nakon što je Front najavio proteste?

PAVIĆEVIĆ: U pravu ste, desila su se tri sastanka i lično sam ubjeđenja da treba uvijek razgovarati. Mislim da ta vrata nijesu potpuno zatvorena i mi ‘de fakto’ do rješenja možemo doći samo razgovorom. Onog momenta, ako se to desi, pa razgovori budu potpuno iscrpljeni bez ikakvog prihvatljivog dogovora, preostaje nam samo jedna, društveno-demokratski prihvatljiva alternativa, a to su novi izbori! Ali i poslije njih slijedi šta - razgovori!

Zbog toga apelujem na sve aktere javne političke scene turizma širom Evrope u ljetnim mjesecima.

Primjećujem da je jednu zavidnu relaksiranost počela da zamjenjuje jedna očigledna brižnost, što je i normalno. Naš zdravstveni sistem mora da se svrsishodno transformiše i reorganizuje, tako da udar eventualno novog talasa dočekamo spremni, sa ispravljenim greškama iz prošlog perioda. Ono na čemu mi insistiramo i na šta ja, kao ljekar, apelujem je da se stanovništvo vakciniše u što većem broju! Da se slušaju preporuke struke i da ne pokušavamo da dokazujemo da znamo ono što još uvijek niko pouzdano ne zna! Da se ne junačimo bez osnove i potrebe. I da damo zajednički doprinos da iz svega ovoga što brže i bezbolnije izađemo!

Izbor članova Tužilačkog savjeta ,,maturski ispit“ za većinu POBJEDA: Iz Evropske unije su uoči izbora članova Tužilačkog savjeta (TS) iz redova pravnika stigla oštra upozorenja da se taj proces mora osloboditi političkog uticaja i da moraju biti izabrani nezavisni kandidati. Iako su sve članice vladajuće većine, osim Demokrata, bile za to da parlament izabere nove članove TS prošle subote do toga ipak nije došlo.

Kada očekujete da se i to

pitanje riješi?

PAVIĆEVIĆ: Izbor članova TS iz redova uglednih pravnika je svojevrsni ‘maturski ispit’ za članove parlamentarne većine.

Ovo će biti veoma značajan test, koji moramo ‘položiti’ sa dobrom ocjenom, ako želimo da zadržimo povjerenje razvijenog zapadnog svijeta. Monitoring njihovog budućeg rada (TS) će biti veoma akcentirana aktivnost naših evropskih prijatelja.

da budu razumni, odgovorni i konstruktivni, jer u suprotnom šalju veoma ružnu i neozbiljnu sliku o sebi i dovode stanovništvo u nedoumicu o tome šta, kako i sa kim dalje.

POBJEDA: I prije nego je Vlada konstituisana imali ste određene rezerve, ne zbog koncepta ekspertske Vlade koji i sami podržavate, već zbog načina odabira kandidata za funkcije. Sada nakon više od pola godine mandata ocjenjujete da je Vlada pokrenula dosta aktuelnih problema i pitanja, ali da je u svjetlu dinamike procesa previše troma. Koji je, prema Vašem mišljenju, najbolji model za prevazilaženje krize, rekonstrukcija postojeće ili izbor nove Vlade u okviru iste većine?

PAVIĆEVIĆ: Da, tako je bilo.

Vlada eksperata je autentična ideja CIVIS-a, koju je kao koalicionu platformu, zajedno sa konceptom meritokratije, prihvatila koalicija Crno na bijelo. U postizbornim liderskim pregovorima, tu ideju je prihvatila i kompletna pobjednička grupacija.

Međutim, ono što se kasnije događalo i kako je nažalost ta ideja realizovana, mene je prilično razočaralo! Vlada eksperata je morala da bude platforma svih nas i mandatara i pobjedničke koalicije.

Kao prvo, pojam eksperta je prilično relaksirano shvaćen. Ja sam tim povodom reagovao više puta u javnosti, a u direktnom razgovoru i u plenumu, tadašnjem mandataru jasno stavio do znanja da je njegovo i moje poimanje eksperta jako udaljeno. Po nama, ekspert se ne postaje samo obrazovanjem, nego i radnim iskustvom, koje mora obilovati jasnim, velikim i nedvosmislenim uspjesima u radu u kontinui-

tetu. Tek kada poslovno-profesionalno djelanje u protoku vremena, jasno afirmiše vaše vrhunsko obrazovanje, e tek tada se stvaraju uslovi da se neko ‘krsti’ ekspertom! Što se tiče većine sadašnjih ministara, smatram da pored zavidnog obrazovanja, jednom značajnom broju još uvijek fali iskustvo, koje ne bi trebalo ‘pabirčit’ na poziciji ministara. Možda savjetnika, članova kabineta, odličnih i pouzdanih članova raznih timova, ali ne još uvijek na poziciji ministara! Jednostavno, još uvijek su mladi i neiskusni. Platili smo preskupu cijenu mladosti i ljepote u politici da smatram, ne treba ponovo! Druga bitna stvar je što je tadašnji mandatar, ne shvatajući zaslugu svih ostalih iz pobjedničke grupacije i specifičnosti trenutka, krenuo poslije mnogo neslaganja, da pravi Vladu sam. Lično mislim, da je pored pogrešne definicije eksperta, to bila druga značajna greška, koja je generisala nesporazume i zbog koje danas imamo jednu više nego apsurdnu poziciju Vlade i pobjedničke većine!

Name, mišljenja sam, da su ministri-eksperti morali naći mjesto u Vladi po želji, mišljenju i dogovoru sve tri koalicije, manje više na ravnopravnim osnovama. I tada bi to bila zajednička Vlada eksperata sve tri koalicije i mandatara i sigurno ne bismo došli u današnju situaciju... Ali, završenom poslu mane nema.

POBJEDA: Od početka rada Vlade najviše kritika upućeno je na rad ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić. I Vaš savez „Crno na bijelo“ kritikovao je određena postavljenja direktora u školama, dok je opozicija

Zato i izbor mora biti čist, odmjeren i zreo, a kandidati moraju da znaju da ih čeka jedan težak period u profesionalnom životu, koji će obilovati analizama, ocjenama i pritiscima. Svakom kandidatu, sa kojim sam razgovarao, upravo sam ovo podvukao! Mislim da smo veoma blizu krajnjeg dogovora sa najvećim stepenom razumijevanja i slaganja. Na kraju krajeva kad poštujete principe struke, a politiku ostavite po strani dogovori se mnogo lakše postižu.

Mislim da ćemo tokom avgusta sve završiti.

najavila pokretanje interpelacije. Da li biste, ukoliko to pitanje dođe na dnevni red, podržali smjenu ministarke Bratić?

PAVIĆEVIĆ: Mi jesmo imali komentare na rad ministarke Bratić, ali u principijelnoj ravni. Konkretno, nemamo ništa lično protiv gospođe Bratić. Smatramo veoma nespretnim i nesretnim rješenje u kome su se četiri resora - nauka, obrazovanje, kultura i sport našla pod krovom jednog Ministarstva.

Po nama ovo Ministarstvo bi moralo biti razdvojeno na najmanje dva. Posebno akcenat stavljamo na kulturu i obrazovanje, kao dva veoma značajna resora za svaku državu, a pogotovo za Crnu Goru u ovom trenutku njenog postojanja. Ovim resorima, posebnim, ili u sklopu jednog Ministarstva, morao bi upravljati neko ko je nedvosmisleni i dokazani intelektualni autoritet! Neko čiji su vidici veoma široki i kojima može da obuhvati cjelokupan istorijsko-sociološko-politički kontekst. Taj neko bi, po nama, trebao da povezuje, gaji, njeguje sve ono što nam je zajedničko i što nas, ovako podijeljene, spaja i harmonično sinergizuje sa samima sobom i sa Evropom, a da radi sa puno senzibiliteta na ‘istorizaciji’ podjela! Obrazovanje i kultura zajedno stvaraju i insistiraju na novim društvenim i kulturnim vrijednostima, koje moraju da nas povezu sa okruženjem i svijetom, a ne da nas ‘autizuju’ i hermetizuju u okvire paganske naseobine, koja postaje neopoziva provincija balkanske provincije! Mislimo da imamo takve ljude, samo ih treba naći i privoljeti da se prihvate velikog i teškog posla.

Borislav VIŠNJIĆ

4

Politika / Ekonomija

Neđelja, 8. avgust 2021.

Ministarstvo finansija donijelo odluku o visini izdvajanja za rad parlamentarnih stranaka

Konkurs za članove Odbora direktora Montenegro Works

Partije državni budžet u julu „olakšale“ za više od 435 hiljada

PODGORICA – Ministarstvo finansija i socijalnog staranja juče je raspisalo javni poziv za izbor pet članova odbora direktora nove državne kompanije Montenegro Works – saopšteno je iz Ministarstva.

PODGORICA – Ministarstvo finansija i socijalnog staranja je za finansiranje redovnog rada političkih partija koje djeluju u Skupštini Crne Gore za jul ove godine opredijelilo ukupno 435.182 eura.

Osnovni zadatak ove kompanije trebalo bi da bude nadzor, praćenje i analiziranje finansijskog stanja u drugim državnim firmama, kao i pružanje podrške u sprovođenju reformi radi efikasnijeg upravljanja.

-Za ispunjavanje ovih zadataka, ali prvenstveno za iskorjenjivanje loše prakse neefikasnog i nedomaćinskog upravljanja, kao i pružanje pomoći pri finansijskoj analizi novim članovima menadžmenta u preduzećima u većinskom vlasništvu države, potrebni su nam kadrovi koji imaju viziju i iskrenu želju da daju svoj doprinos reformama koje sprovodimo – navode u saopštenju.

U oglasu navode da su im potrebni ljudi koji posjeduju viziju i iskrenu želju da zajedno stvaraju jednu novu, bolju Crnu Goru, stručnost i radno iskustvo u različitim oblastima, orijentisanost na rezultate kroz jasnu strategiju, indikatore uspjeha i prioritete u radu, kao i pravo liderstvo koje okuplja i motiviše druge članove tima.

Oglasom je predviđeno da kandidati uz biografiju do 16. avgusta dostave i kratki video u kom će predstaviti viziju za razvoj firme. Tim ministarstva će, kako navode u saopštenju, evaluirati sve prijave i kontaktirati one kod kojih prepoznaju potencijal, kao i poklapanje iskustva, vještina i vizije.

To se navodi u Odluci o visini budžetskih sredstava za finansiranje redovnog rada političkih partija za jul ove godine, koja je objavljena na veb sajtu Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

Prema toj odluci, najviše novca, 143.730 eura, dobila je koalicija Demokratske partije socijalista i Liberalne partije, koja je na minulim parlamentarnim izborima nastupila pod sloganom „Odlučno za Crnu Goru“.

Demokratskoj partiji socijalista je od tog iznosa, kako se navodi u odluci koju je potpisao resorni ministar Milojko Spajić, pripalo 132.296, a Liberalnoj partiji 11.434 eura.

Nešto manji novčani iznos dobila je koalicija „Za budućnost Crne Gore“ predvođena Demokratskim frontom.

Toj koaliciji su za prethodni mjesec opredijeljena novčana sredstva u ukupnom iznosu od 126.503 eura. U odlici se, međutim, ne navodi koji su pojedinačni iznosi dodijeljeni partijama koji čine taj politički savez.

Iz državne kase je za rad koalicije „Mir je naša nacija“ tokom

jula mjeseca opredijeljeno 48.536 eura.

Najveći dio tog iznosa, 39.621 euro, dobila je Demokratska Crna Gora, dok je Demosu opredijeljeno 8.914 eura.

Koalicija „Crno na bijelo“ dobila je 29.194 eura, od čega je 27.194 eura otišlo na Građanski pokret Ura, a na Stranku pravde i pomirenja (SPP) preostale dvije hiljade.

Odmah nakon ove četiri koalicije, po visini budžetskih izdvajanja za minuli mjesec, slijede Bošnjačka stranka (BS), Socijaldemokratska partija (SDP) i Socijaldemokrate (SD). Na te tri partije izdvojeno je ukupno 61.429 eura.

Pojedinačno najviše novca, 22.656 eura, dobila je Bošnjačka stranka, a slijede SDP sa 19.432 i SD sa 19.341 euro.

Dvije albanske koalicije „Jednoglasno“ i „Albanci odlučno“ dobile su po 12.894 eura.

Kada je riječ o koaliciji „Jednoglasno“, Demokratskoj partiji i Demokratskoj uniji Albanaca dodijeljeno je po 5.158 eura, dok je Demokratski savez u Crnoj Gori dobio preostalih 2.579 eura.

Među partijama koje čine koaliciju „Albanci odlučno“, najviše novca, 4.900 eura, dobila je Nova demokratska snaga Forca. Nešto manji novčani iznos od 4.126 eura, otišao je Albanskoj alternativi. Za Demokratski savez Albanaca opredijeljeno je 1.934, Perspektivu 1.289, a Uniju Tuzi 645 eura. Đ.Ć.

Skupština Crne Gore za poslaničke julske neto zarade izdvojila više od 130 hiljada eura

Sedam poslanika primilo platu veću od 2.000 eura PODGORICA – Skupština Crne Gore za julske neto plate poslanika izdvojila je ukupno 130.643 eura, dok je onima iz prošlog saziva koji ostvaruju pravo na nadoknadu zarade po prestanku funkcije za prošli mjesec isplaćeno 46.166 eura. Čak sedam poslaničkih zarada bile su veće od dvije hiljede eura. Najveću zaradu za jul dobio je Branko Radulović (PzP), i to 2.220 eura. Slijede Nikola Bajčetić (PzP), kome je za period od 16. juna do 31. jula isplaćeno 2.167 eura, zatim Strahinja Bulajić (DF) – 2.167, Ivan Brajović (SD) – 2.057, Branka Bošnjak (PzP) - 2.038, (Demos) Miodrag Lekić – 2.034, te Slaven Radunović (DF) – 2.017 eura.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić primio je za jul 1.999 eura.

Zarade iznad 1.900 eura primili su Branimir Gvozdenović (DPS) - 1.980, Luiđ Škrelja (DPS) - 1.966, Branko Čavor (DPS) – 1.933, Dragan Ivanović (SNP) - 1.935, kao i Ervin Ibrahimović (BS) -1.908 eura. Julska zarada Raška Konjevića (SDP) iznosila je 1.861 euro. Jedan od lidera DF-a Milan Knežević primio je julsku platu od 1.715 eura. Zarada za jul Vladimira Jokovića (SNP) bila je 1.817 eura, Marka Milačića (Prava Crna Gora) – 1.445, a Maksima Vučinića (Radnička partija) – 1.614 eura.

Pravo na razliku zarade u julu imalo je sedam poslanika i njima je ukupno isplaćeno 5.637 eura. Najviše je primila Božena Jelušić iz poslaničkog kluba koalicije ,,Crno na bijelo“ - 1.596. Među bivšim poslanicima koji su ostvarili pravo na nadoknadu zarade po prestanku funkcije, najviše nadoknade dobili su Nebojša Medojević (PzP), koji je za period od 9. juna do 31. jula dobio 2.917 eura, zatim Marina Jočić (DF), čija nadoknada je bila 1.838 eura.

Slijede Filip Vuković (DPS) - 1.824 eura, Ljiljana Đurašković (DF) – 1.811, Džavid Šabović (SDP) – 1.797, Zvonko Vuković (DPS) – 1.797 eura...

Generalnom sekretaru Skupštine, njegovim zamjenicima i pomoćnicima isplaćeno je ukupno 7.225 eura. Generalni sekretar Aleksandar Klarić zaradio je u julu 1.614 eura, a njegovi zamjenici Milena Vuković i Lidija Grdinić po 1.295 eura. Pomoćnici generalnog sekretara, Jelena Radonjić i Nataša Komnenić, primile su 1.929, odnosno 1.090 eura.

Savjetnici predsjednika Skupštine, njih šest, ukupno su za jul primili 7.668 eura. Među njima najveća zarada je Nevena Gošovića, i to 1.584 eura. Vuk Janković zaradio je za jul 1.246, Duško Stjepović - 1.217, Sandra Radević - 1.194, Nikola Prodanović - 1.229 i Dubravka Joksimović – 1.194 eura.

Za sedam bivših savjetnika predsjednika parlamenta iz prošlog saziva, koji ostvaruju pravo na nadoknadu zarade, isplećno je ukupno 7.894 eura.

I.K.

Traže kadrove sa vizijom

Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi Za ministra kapitalnih investicija Mladena Bojanića je čudno što je konkurs objavljen, jer Statut koji definiše broj članova, njihov mandat i potrebne reference, nije razmatran ni na Vladi ni na Komisiji za ekonomsku politiku.

- Po usvojenoj Odluci o osnivanju, Statut donosi Vlada, utvrđuje ga Odbor direktora, pa ispada da će članovi sami za sebe utvrditi pet mjesta, a dužinu mandata i potrebne reference definisati prema svojim potrebama. Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi – ocijenio je Bojanić.

-Naš strateški imperativ je da odaberemo kadrove koji imaju znanje, volju i snagu da, uprkos pritiscima, sprovode reforme i stvaraju meritokratsku i profesionalnu Crnu Goru koja radi – zaključuje se u javnom pozivu.

R.P.

Javni poziv kao za tinejdžerski startap Socijaldemokrate ocjenjuju nedopustivim to što je ovaj javni poziv raspisan bez ikakvih kriterijuma i referenci, navodeći da je time otvoren prostor za manipulacije i netransparentnu proceduru angažovanja Odbora.

-Preduzeće Montenegro Works, koje će faktički imati monopol nad kontrolom rada svih ostalih državnih preduzeća, formiraće odbor direktora javnim pozivom u kome se ne vidi ni kakvo

iskustvo, ni kakvo obrazovanje se traži, osim što se traži „liderstvo i vizija“, šta god to značilo. Na kraju krajeva, kriterijumi za angažman se ne mogu ni znati kad je konkurs raspisan prije nego je uopšte donesen statut preduzeća – saopštili su iz SD-a.

Smatraju da se formiranjem kompanije koja će raditi posao ministarstva, jasno pokazuje da se nastavlja sa populizmom i ekonomskim potezima

koji nemaju ni logike niti su razrađeni i pripremljeni.

-Ovako, sve liči na oglas za neki tinejdžerski startap: „Treba nam neko super kreativan. Ako si ti taj – javni nam se!“ Nažalost, naši ministri izgleda i misle da osnivaju neki startap, a ne državno preduzeće, pa će očigledno, i ono funkcionisati taman kao sve do sad: Imamo ga, a bolje da ga nemamo – zaključuju u SD-u.

Sastanak predstavnika Privredne komore sa turskim udruženjem elektronike

Zainteresovani za crnogorsko tržište

Sa sastanka

PODGORICA – Predsjednik Udruženja izvoznika elektrike i elektronike iz Istanbula Güven Guckan je na sastanku sa potpredsjednikom Privredne komore Crne Gore Pavlom D. Radovanovićem izrazio uvjerenje da postoji dovoljno prostora i mogućnosti za produbljivanje i diversifikaciju

bilateralne ekonomske saradnje turskih i crnogorskih privrednika, posebno u sektoru bijele tehnike.

Riječ je o udruženju koje okuplja preko 6,5 hiljada kompanija i podržava njihove izvozne aktivnosti, organizujući trgovinske delegacije za ciljna trži-

šta, nacionalne i međunarodne sajmove, saradnju sa međunarodnim institucijama, kao i obuke i seminare.

Radovanović je upoznao Guçkana sa aktivnostima PKCG na unapređenju biznis ambijenta i promovisanju crnogorske privrede i saglasio se da ove dvije asocijacije inten-

zivno sarađuju na organizciji Foruma privrednika dvije zemlje planiranog za početak decembra.

To će, prema njihovom mišljenju, biti dobra prilika da se predstave ekonomski potencijali obje zemlje, uslovi poslovanja i investiranja, te razmotre mogućnosti poslovne saradnje, kroz investicije, konkretne kooperacije i bilateralne razgovore.

Predsjednik Odbora udruženja energetike i rudarstva Nikola Kovačević je kazao da će posjeta turskih privrednika doprinijeti unapređenju poslovne saradnje, navodeći da su crnogorski privrednici zainteresovani za prenos znanja iz oblasti solarnih sistema.

U radu skupa učestvovali su i direktor Sektora za međunarodnu saradnju PKCG Željko Baltić, potpredsjednik Odbora udruženja izvoznika elektrike i elektronike Mehmet Kavaklioğlu, član ovog odbora Atilla Eren, šef podružnice sektora elektrotehnike i elektronike Generalnog sekretarijata Udruženja izvoznika minerala i metala u Istanbulu Ali Kaldirimci i generalni sekretar Armağan Vurdu.

R. P.

Ekonomija

Neđelja, 8. avgust 2021.

5

RAZGOVOR: Hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric upozorio da nova nacionalna avio-kompanija nije konkurentna drugim prevoznicima

Air Montenegro će proždirati ogroman novac Crne Gore PODGORICA - Kompanija Air Montenegro ne može u dogledno vrijeme biti konkurentna ostalim avio-kompanijama na tržištu, smatra jedan od najvećih regionalnih stručnjaka za avio-saobraćaj hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric. On tvrdi da nova crnogorska nacionalna avio-kompanija neće moći poslovati bez pomoći države.

- Air Montenegro će proždirati ogroman novac Crne Gore.

Kompanija sa dva, tri ili pet aviona ne može biti komercijalno uspješna. I Crna Gora se na to mora spremiti. Air Montenegro neće proždirati novaca koliko je proždirao Motenegro erlajnz, ali da će država morati u njega svake godine ulagati veliki novac to budite sigurni. Kompanija je počela vrlo loše, te već sada proždire bitno više nego je bilo planirano – kazao je Šćuric Pobjedi.

Prema njegovim riječima Air Montenegro nije konkrentan drugim avio-prevoznicima.

- Air Serbia trenutno ima tri puta više letova nego Air Montenegro i dominantna je na tržištu. Sve ostale linije su sa malo frekvencija. Konektirane letove prvenstveno drže Austrian, Turkish, LOT, Air Serbia i Ryanair. Air Montenegro ne može biti konkurentan. U dogledno vrijeme kompanija ne može biti konkurentna – poručio je Šćuric. Iz Air Montenegra ove sedmice nijesu odgovorili na pitanja Pobjede da li su u ovom trenutku konkurentni drugim kompanijama na tržištu, da li je kompanija samoodrživa, te da li će moći poslovati bez pomoći države.

KAŠNJENJA LETOVA Šćuric je komentarišući nedavna otkazivanja letova i kašnjenja aviona Air Montenegra, ocijenio da to jako negativno utiče na imidž kompanije.

- Ako je putnik kupio kartu Beograd-Podgorica onda želi putovati manje od sat vremena, a ne sedam-osam sati jer da je to htio išao bi automobilom i došao bi prije. Stoga, putnici koji su

Analitičar Šćuric je, komentarišući nedavna otkazivanja letova i kašnjenja aviona Air Montenegra, ocijenio da to jako negativno utiče na imidž kompanije, navodeći da će potencijalni putnici zazirati od takve kompanije i tražiti alternativne prevoznike imali otkazivanja ili kašnjenja su frustrirani, drugi put će tražiti alternativne prevoznike.

Potencijalni putnici će zazirati od takve kompanije – istakao je Šćuric.

On dodaje da su razlozi ovih kašnjenja i otkazvanja kvarovi na avionima.

- Kompanija ima vrlo malo aviona, tek dva i kada jedan ima tehničkih problema mora doći do takvih poremećaja.

Nažalost kompanija nema svoje održavanje aviona pa je samim time i reakcija na probleme duža, a popravak duže traje. Sada kada su dobili Part145 sertifikat i svoje linijsko održavanje takvi poremećaji će biti manji. No, još ostaje problem samo dva aviona, što



Nažalost kompanija nema svoje održavanje aviona pa je samim time i reakcija na probleme duža, a popravak duže traje

znači mogućnost poremećaja i u budućnosti – upozorio je Šćuric.

Letovi Air Montenegra na relaciji Crna Gora - Srbija kasnili su 30. jula više sati, zbog čega su putnici bili prinuđeni da čekaju na aerodromima bez jasne informacije kada će nastaviti putovanje.

Kasnilo je pet letova - dva iz Beograda za Tivat, dva iz Tivta za Beograd i jedan iz Beograda do Podgorice.

- Letovi su kasnili uslijed operativnih razloga i naše službe rade na regulisanju saobraćaja u što kraćem roku. Svi putnici sa letova na pomenutoj relaciji stižu u toku dana na svoja odredišta - saopšteno je tada iz Air Montenegra.

Ovo je drugi put u desetak dana da se otkazuju letovi Air Montenegra zbog kvara aviona. Letovi na relaciji Tivat – Beograd i Beograd – Podgorica otkazani su 18. jula, a tada su iz kompanije saopštili da su razlozi otkazivanja tehnički kvar i nepovoljni meteo uslovi.

Iz kompanije Air Montenegro nijesu odgovorili na pitanje Pobjede da li su razlog kašnjenja kvarovi na avionima ili eventualno to što se održa-

Prodati 30 odsto više karata na letu je nonsens i to se ne radi

vanje i servisiranje nije obavljalo u Crnoj Gori.

U nekoliko navrata desilo se da kompanija Air Montenegro proda znatno više karata nego što avion ima sjedišta. Iz Air Montenegra nijesu odgovorili ni na pitanje zašto se u nekoliko navrata desilo da kompanija proda znatno više karata nego što avion ima sjedišta.

Prema pisanju medija Air Montenegro je sredinom jula izazvao buru negodovanja kod putnika u Banjaluci, s obzirom na to da je na avionu koji ima 100 sjedišta prodao 130 karata, pa su putnici morali ostati u Banjaluci.

Jedan od putnika Air Montenegra objavio je ove sedemice na svom Tviter nalogu da u avionu kompanije Air Montenegro šest putnika nije imalo mjesta na letu iz Frankfurta do Podgorice. Prema njegovim tvrdnjama putnicima je nuđeno po 250 eura kako bi odustali od leta, a avion je kasnio dva sata u startu. Šćuric je pojasnio da avio-kompanije to rade, ali prodaju obično pet do sedam odsto takvih sjedišta više jer znaju da svi putnici neće doći na let.

- No, prodati 30 odsto više karata kako se desilo u Banjaluci je stvarno nonsens i to se ne radi. Pogotovo ne na leisure liniji na koju dolaze gotovo svi putnici i to na liniji koja leti samo petkom i nedjeljom, pa putnik mora čekati alternativu punih pet dana. To se jednostavno ne radi – istakao je Šćuric.

VEĆA ODRŽAVANJA Air Montenegro je ove sedmice od Agencije za civilno vazduhoplovstvo dobio odobrenje da održava tehničku ispravnost aviona. Šćuric je komentarišući dobijaje part 145 naveo da će se i pored toga nažalost sva veća održavanja aviona Air Montenegra i dalje raditi van Crne Gore.

- Kompanija je dobila Part145 dozvolu, a to znači da će linijsko održavanje imati sa svojim mehaničarima u Podgorici. No, veći zahtjevi na avionima će se i dalje raditi u Slovačkoj. Nonsens obzirom da Montenegro erlajnz ima i mehaničare, i alate i hangare u kojima bi se to moglo raditi – kazao je Šćuric.

Iz kompanije Air Montenegro su u srijedu naveli da ovom odlukom zaposleni inženjeri i licencirani aviomehaničari mogu da održavaju avione, da rješavaju kvarove te da primjenjuju program linijskog tehničkog održavanja aviona.

- Dobijanje part 145 predstavlja bitan korak, jer naše stručno osoblje je među najboljima na svijetu, o čemu svjedoče

brojna priznanja samog proizvođača aviona – embraer.

Takođe, priznati smo od kolega inostranih kompanija koje imaju E190 ili E195 u svojim flotama. Smatramo da sa domaćom snagom možemo da pružimo najbolje i najsigurnije uslove letenja aviona naše flote. Samim tim, za pomenuti opseg održavanja aviona, nije potrebno angažovanje inostranih a ni domaćih kompanija - izjavio je ove sedmice direktor održavanja vazduhoplova Air Montenegra Ivan Petrović.

Pobjedi je u petak zvanično saopšteno iz Agencije za civilno vazduhoplovstvo da Air Montenegro ima dozvolu za izvođenje redovnih radova održavanja do nivoa od 50 sati letjenja, 50 ciklusa i 30 dana na avionima tipa embraer E195. Sve preko toga Air Montenegru mora raditi neka druga kompanija.

Iz nacionalne aviokompanije nijesu odgovorili na pitanja Pobjede koliko iznose troškovi održavanja aviona kompanije To Montenegro na mjesečnom nivou i



Kompanija ima vrlo malo aviona, tek dva, i kada jedan ima tehničkih problema mora doći do poremećaja

koliko su ukupni troškovi održavanja iznosili do sada.

Predstavnici Air Montenegra nijesu odgovorili ni na pitanje da li će i kada biti sklopljen ugovor o održavanju, odnosno ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa Montenegro erlajnzom, odnosno stečajnom upravom te kompanije.

Ni Šćuric nema podatak koliko su iznosili troškovi održavanja aviona kompanije Air Montenegro.

- Te podatke kompanija čuva kao zmija noge. Ali budite sigurni da su troškovi održavanja aviona velika stavka.

Izuzetno velika. Među većim stavkama u operacijama kompanije – zaključio je Šćuric.

S. POPOVIĆ

6

Društvo

Neđelja, 8. avgust 2021.

Epidemiološka situacija u Crnoj Gori se komplikuje, u neki

POVODI

O saglasnosti i ličnim podacima Piše: Muhamed ĐOKAJ Vlada Crne Gore je 30. jula 2021. godine donijela Odluku o izmjenama Odluke o preduzimanju privremenih mjera usljed pojave epidemije zarazne bolesti kovid-19 od većeg epidemiološkog značaja. Tim izmjenama, predviđena je obaveza posjedovanja jedne od četiri potvrde iz Nacionalne digitalne kovid potvrde radi ulaska u unutrašnjost ugostiteljskih objekata.

Potvrde, kao i testovi, sadrže lične podatke koji uključuju ime, prezime, datum rođenja, JMBG, te iste predstavljaju uvid u zdravstveno stanje i obradu ličnih podataka iz posebne kategorije.

Građani radi ulaska u ove objekte, moraju posjedovati dokaz da su vakcinisani, ili da su primili prvu dozu vakcine, negativan PCR test na kovid19 koji nije stariji od 72h ili dokaz da su preležali kovid-19, odnosno negativan brzi antigenski test koji nije stariji od 72h.

Vlasnicima ugostiteljskih objekata odlukom Vlade predviđena je obaveza da odrede lice koje će vršiti kontrolu potvrda o vakcinaciji ili negativnom testu.

Budući da se radi o vrlo izazovnoj tematici iz oblasti prava na privatnost, odnosno zaštiti ličnih podataka, a i vezano za pravni osnov obrade ličnih podataka, koja se po izjavama iz Vlade čulo da se radi o „saglasnosti“ kao pravnom osnovu, smatrao sam potrebnim da putem društvenih mreža pojasnim građanima određene definicije, kao i njihovo značenje u praksi.

Crna Gora je od 2008. godine donijela Zakon o zaštiti podataka o ličnosti i time je usaglasila svoje zakonodavstvo sa Direktivom 95/46/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom ličnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka. U međuvremenu je EU donijela novu regulativu, čiji je naziv Opšta uredba o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation), odnosno GDPR, kako se popularno zove, je u primjeni u državama članicama Evropske unije.

Obaveze Crna Gora, odnosno Ministarstvo unutršnjih poslova, formiralo je radnu grupu o izradi novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti u skladu sa Opštom uredbom GDPR, čiji sam član.

Dovoljno je reći da se Opštom uredbom propisuju brojne obaveze svima koji rukuju podacima, kao i mogućnost izricanja drakonskih kazni u slučaju kršenja obaveza i do 20 miliona eura.

Da se vratimo tematici, šta su to lični podaci: „Lični podaci su sve informacije koje se odnose na fizičko lice čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi“. Opšti princip obrade je da se isti moraju se obrađivati na pošten i zakonit način. Lični podaci ne mogu se obrađivati u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade, niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom. Što u konkretnom znači da svrha ograničava ili određuje obim i način njihove obrade i lični podaci se mogu obraditi samo u mjeri kojoj je propisano Zakonom ili u mjeri u kojoj ste dali saglasnost i nikako u većem obimu od propisanog ili za što ste prethodno već dali saglasnost u pisanoj formi i, naravno, ne mogu se čuvati na duži period od propisanog osim u određenim situacijama kada je u javnom interesu, koji mora biti propisan zakonom Zakonska definicija obrade podatka glasi: „Obrada ličnih podataka je radnja kojom se automatski ili na drugi način lični podaci prikupljaju, evidentiraju, snimaju, organizuju, čuvaju, mijenjaju, povlače, koriste, vrši uvid u njih, otkrivaju putem prenosa, objavljuju ili na drugi način čine dostupnim, svrstavaju, kombinuju, blokiraju, brišu, uništavaju, kao i bilo koja druga radnja koja se vrši na ličnim podacima“. Obrada ličnih podataka može se vršiti ako je zakonom propisana ili po prethodno dobijenoj saglasnosti lica čiji se lični podaci obrađuju, koja se može opozvati u svakom trenutku.

Zakonska definicija saglasnosti glasi: „Saglasnost je slobodno data izjava u pisanoj formi ili usmeno na zapisnik, kojom lice nakon što je informisano o namjeni obrade, izražava pristanak da se njegovi lični podaci obrađuju za određenu namjenu“.

Kada se saglasnost koristi kao pravni osnov za obradu ličnih podataka, ista mora biti dobro-

Stopa vakcin od kolektivno

voljna, posebna i utemeljena na informacijama.

Isto tako, saglasnost mora biti nedvosmislena.

Saglasnost se može dati izričito i to na način koji ne dovodi u sumnju da je osoba čiji se podaci obrađuju saglasna s obradom svojih podataka.

Za obradu osjetljivih podataka iz posebne kategorije, što je u konkretnom slučaj sa medicinskim podacima na osnovu saglasnosti, potrebna je izričita saglasnost, odnosno data volja ili pristanak. saglasnost se može opozvati ili povući u bilo koje vrijeme.

valjanOsT U skladu sa pravom Evropske unije, koje je obavezujuće kod nas, jer smo usaglasili zakonodavsvtvo iz ove oblasti, postoje tri su elementa predviđena da bi saglasnost bila valjana. 1.Njima se jemči da su osobe čiji se podaci obrađuju zaista pristale na obradu svojih podataka: 2.Osoba čiji se podaci obrađuju ne smije biti pod pritiskom prilikom davanja saglasnosti 3.

Osoba čiji se podaci obrađuju mora biti propisno informisana o predmetu i posljedicama davanja saglasnosti.

U praksi ovo znači da svaka saglasnost mora biti nedvosmislena i da ne smije izazivati opravdanu sumnju da je osoba čiji se podaci obrađuju željela izraziti svoje (ne)slaganje s obradom svojih podataka. Nečija puka neaktivnost ili pasivnost ne znači da je ta osoba dala nedvosmislenu saglasnost, sto je čest slučaj kod nas. Kada su podaci koji se obrađuju osjetljive prirode, odnosno iz posebne kategorije kao što su medicinski podaci, obavezna je izričita saglasnost koja mora biti nedvosmislena.

Da pojednostavimo, postojanje dobrovoljne saglasnosti valjano je samo „ako osoba čiji se podaci obrađuju može zaista birati bez opasnosti od obmane, zastrašivanja, prinude ili bitno negativnih posljedica ako uskrati saglasnost.

U situacijama kada se određene usluge mogu dobiti samo i isključivo ako se određeni lični podaci otkriju trećim stranama, odnosno zaposlenom u ugostiteljskom objektu, takva se saglasnost lica čiji se podaci obrađuju na otkrivanje, tj uvidom u dokumenat koji sadrži lične podatke se ne može smatrati slobodnom odlukom ili svojevoljni pristanak na obradu i kao takva saglasnost nije valjana i nije u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Osoba čiji se podaci obrađuju mora imati dovoljno informacija prije donošenja odluke o davanju saglasnosti, na način što će biti informisana na precizan i vrlo razumljiv način o pitanjima za koje se traži saglasnost kao i navođenje posljedica davanja saglasnosti ili nesaglasnosti. Jezik koji se koristi za informisanje treba biti prilagođen i razumljiv za svako lice. Informacije takođe moraju biti lako dostupne osobi čiji se podaci obrađuju. Dostupnost i vidljivost informacija predstavljaju važne elemente za davanje saglasnosti od strane lica čiji se podaci obrađuju.

Kada se obrada ličnih podataka vrši na osnovu saglasnosti lica, rukovodilac zbirke ličnih podataka , kao i treća strana, tj korisnik ličnih podatka ili obrađivač, moraju biti u stanju da dokažu da je lice dalo saglasnost za obradu njegovih ličnih podataka, slobodnom izjavom volje u pisanoj formi ili usmeno na zapisnik, u protivnom imamo iznuđenu saglasnost i kao takva pravno je nevaljana. (autor je član savjeta agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama)

Imunizovano svega 34,3 procenta što je daleko od postizanja kolektivnog imuniteta

PODGORICA – Epidemiološka situacija u Crnoj Gori se komplikuje, a kako su saopštili iz Instituta za javno zdravlje u posljednje tri sedmice broj novooboljelih od korona virusa petostruko se uvećao, dok se u pojedinim opštinama broj duplira na svaka četiri dana. Uprkos tome, u našoj zemlji do sada je vakcinisano 40,7 odsto punoljetnog stanovništva, a potpuno je imunizovano svega 34,3 procenta što je daleko od postizanja kolektivnog imuniteta.

Obavezna vakcinacija

Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje nijesu odgovorili koliko je do sada zdravstvenih radnika primilo vakcinu kao ni da li se planira uvođenje obavezne vakcinacije za njih. Načelnica Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje dr Milena Popović-Samardžić, međutim, nedavno je za Televiziju Vijesti rekla da se o tome ,,definitivno razmišlja“, te da je ključno da zdravstveni radnici budu vakcinisani kako ne bi naudili pacijentima.

Ona je rekla i da je od ukupnog broja ljekara zaposlenih u javnom zdravstvu kojih je 1.750 vakcinisano 1.330, odnosno oko 76 odsto, dok je drugu dozu primilo njih 1.295. Statistika je mnogo lošija kada je u pitanju srednji medicinski kadar koji je, prema riječima Popović-Samardžić vakcinisan svega oko 40 odsto.

Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) predložio je prošle sedmice slanje jasnijih poruka, obaveznu vakcinaciju zdravstvenih radnika i povratak univerzalnom nošenju maski. Ta odluka uveliko se

donosi u evropskim zemljama.

Tako je francuski Ustavni sud u četvrtak potvrdio zakon kojim se utvrđuje proširena upotreba sanitarne propusnice i obavezna vakcinacija medicinskog osoblja do sredine septembra.

Ta obaveza postoji već u Mađarskoj, Grčkoj i Italiji, a predloženo je i uvođenje u Srbiji.

Takođe, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je sredinom aprila presudu u kojoj navodi da je obavezna vakcinacija legalna, da ne ugrožava ljudska prava i da je možda potrebna u demokratskim društvima. Iako se presuda direktno ne odnosi na vakcine protiv korona virusa, stručnjaci vjeruju da bi ona mogla imati implikacije i na tu vakcinaciju.

Sa druge strane, u Crnoj Gori posljednjim epidemiološkim mjerama nadležni su faktički posredno odlučili da se samo ugostitelji prepoznaju kao oni koji moraju ispunjavati jedan od nekoliko uslova za rad, a to su: potpuna ili djelimična vakcinacija, ili kao alternativa negativan PCR i antigenski test na svakih 72, odnosno 48 sati.

Zbog ove odluke ugostitelji su za ponedjeljak najavili protest u Podgorici.

Treća dOza

A širenjem zaraznijeg delta soja uporedo se širom svijeta zahuktava polemika o trećoj dozi vakcine protiv kovida-19.

Stručnjaci, zdravstvene institucije, proizvođači vakcina i politički lideri još nemaju zajednički stav o ovom pitanju.

Svjetska zdravstvena organizacija je u srijedu pozvala da se sačeka sa trećom dozom vakcina do kraja septembra, kako bi bilo vakcina za sve.

Ta pauza bi, kako su saopštili omogućila da u svakoj državi bude bar 10 odsto vakcinisanih.

Milena Popović-Samardžić

Popović-Samardžić kazala je nedavno za Pobjedu da će se na dnevnom redu Nacionalne savjetodavne komisije za imunizaciju (NITAG) uskoro naći i uvođenje treće doze vakcina protiv korona virusa.

Prema njenim riječima, u toku je priprema materijala i dokaza koji će biti dostavljeni NITAGu kako bi se lakše donijela konačna odluka.

- Prikupili smo svu neophodnu literaturu i radimo našu studiju kako se više ne bi oslanjali na tuđe podatke. Osim uvođenja treće doze, NITAG će razmatrati i koju vrstu vakcine primiti. Recimo ako ste započeli vakcinaciju Astra Zenekom da li možete da dobijete drugu ili treću dozu Fajzera, zatim ako ste primili dvije doze Sinofarm vakcine, ukoliko se izmjeri da nemamo adekvatan serološki odgovor, u smislu stvaranja antitijela, da li da se onda ide sa trećom dozom Sinofarma ili recimo Fajzer vakcine - kazala je ranije Popović-Samardžić.

Od farmaceutskih kompanija do sada je američko-njemački Fajzer/Biontek najavio zahtjev regulatorima za odobrenje treće doze vakcine.

Iako takve preporuke nema na

Društvo

Neđelja, 8. avgust 2021.

im opštinama se broj inficiranih duplira svaka četiri dana

7

Branilac pokojnog mitropolita crnogorsko-primorskog demantovao navode Demokrata

Milanović je nacije daleko Šoć: postupao krajnje nog imuniteta profesionalno

prema Amfilohiju

nivou Svjetske zdravstvene organizacije ili Evropske agencije za ljekove (EMA), pojedine zemlje počele su davanje treće doze određenim kategorijama stanovništva. Krizni štab za odbranu od korona virusa u Srbiji je krajem prošlog mjeseca odlučio da se treću dozu dobiju hronični bolesnici pola godine nakon primljene druge doze.

Kao vakcinu su preporučili Fajzer i Modernu.

HAOS U BUDVI

Crna Gora se već danima nalazi na negativnom vrhu po dnevnom registrovanju novih slučajeva infekcije korona virusom u odnosu na broj stanovnika, ali i po broju aktivnih slučajeva.

Prema statistici, brojke su počele značajno da skaču u drugoj polovini jula, a posebno zabrinjavajuća je situacija u Budvi.

Juče je beogradski portal Nova. rs objavio priču pod nazivom ,,Korona kolaps u Budvi“ u kojoj glavna sestra Doma zdravlja Budva, Ljubinka Vuković upozorava da je u tom gradu vanredna situacija.

- U kolapsu smo. Nikada nijesmo imali ovoliko posla. Polovina zaraženih na Primorju su turisti, a ima ih koji i sa simptomima neće da se testiraju da im ne propadne ljetovanje, ili sa pozitivnim testom napuštaju izolaciju - upozorava Vuković.

Redovi ispred turističke ambulante, u najposjećenijem ljetovalištu na Crnogorskom primorju, se ne smanjuju, a sa sve većim brojem turista, raste i broj oboljelih. Među zaraženima ima nevakcinisanih, ali i vakcinisanih, koji prolaze sa blažim simptomima, a teže oboljele iz Doma zdravlja šalju u bolnice u Kotor, Bar, Podgoricu ili na Cetinje.

- Kod nas je trenutno vanredna situacija. Imamo svaki dan kolaps sa prevozom pacijenata i materijala. Nijesmo očekivali ovakvu gužvu, Budva je prepuna i sve je haotično. Čini mi se da nikada nije bilo ovoliko ljudi.

Nadali smo se da će sezona biti

Registrovano 285 novih slučajeva, bez preminulih Crnogorske laboratorije su tokom petka analizirale 4.337 uzoraka, od kojih je na korona virus pozitivno 285, od čega je 36 turista koji borave u Crnoj Gori. Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih iznosio je 6,57 odsto, naveli su iz Instituta za javno zdravlje.

– Tokom jučerašnjeg dana IJZCG nije prijavljen nijedan smrtni ishod obolijevanja od COVID-19 infekcije. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1635, a prijavljen je oporavak kod 134 pacijenta.

Tako je u Crnoj Gori ukupno 2.395 zaraženih od čega najviše u Podgorici 541 i Budvi 513. U Kotoru je 197 zaraženih, Herceg Novom 190, Baru 182, Nikšiću 175, Ulcinju 162, Cetinju 116, Tivtu 109, Beranama i Bijelom Polju po 45, Pljevljima 28, Danilovgradu 26, Tuzima 16, Rožajama 13, Mojkovcu i Petnjici po sedam, Plavu šest, Kolašinu i Šavniku po pet, Andrijevici i Žabljaku po tri, Gusinju jedan, dok su Plužine jedina opština koja nema registrovanih slučajeva.

Od marta prošle godine u Crnoj Gori je registrovano 103.443 slučaja infekcije ovim virusom. IZ Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da je od 18 pacijenata koji se trenutno liječe, njih sedam životno ugroženo.

R. P.

bolja nego prošle godine zbog finansijske situacije građana.

Međutim, gužve i navala gostiju sa svih strana, dovela je do neočekivano velikog broja zaraženih -priča Vuković.

Dodatne probleme, kaže ona, prave sezonski radnici koji neće da se testiraju da ne bi izgubili posao, kao i turisti koji ne žele da im odmor prođe u bolnici ili izolaciji.

- Većina sezonskih radnika neće da se testira da ne bi bili otpušteni sa posla, ako su kojim slučajem pozitivni, a turisti takođe trpe simptome, sami se liječe, ne idu u izolaciju, već pravo na plažu, jer hoće maksimalno da iskoriste ljetovanje. Pojedini turisti čak i kada dobiju pozitivan test, umjesto da budu u izolaciji, oni odu na plažu. Samo sanitarna inspekcija može da ih natjera da ostanu zatvoreni, ali mi ne možemo da znamo kuda se ljudi i kada kreću. Desilo se nedavno da je naša doktorka u supermarketu prepoznala čoveka, našeg pacijenta, koji je pozitivan na kovid. Odmah je zatvorila objekat i pozvala inspektorku iz sanitarnog, a čovjek je priveden. Morali su da ga sankcionišu. Stavljen je u karantin i pod nadzor. Opasno je što pozitivni šetaju kroz gužve, izlaze u noćne klubove, idu na plažu, a previše je ljudi koji ne nose maske, i distance više nigdje nema. Nažalost sve je više turista koji bi prije ugrozili zdravlje ljudi oko sebe, nego svoje ljetovanje - upozorava Vuković.

Stopa kumulativne incidencije za posljednjih 14 dana na 100 hiljada stanovnika pokazuje da je Budva, po nekadašnjem sistemu semafora, duboko u „crvenom“ sa 1.732 slučaja. Po nekadašnjem sistemu, grad bi trebao da bude u potpunom lokdaunu kad dostigne 14-dnevnu incidenciju od 1.000.

U tzv. narandžastoj zoni nalaze se Kotor sa 817, Cetinje sa 771, Ulcinj sa 664, Tivat sa 564 i Herceg Novi sa 507 po stopi kumulativne incidencije za posljednjih 14 dana na 100 hiljada stanovnika.

Sl. RADONJIĆ – D. MIHAILOVIĆ

PODGORICA – Tužilac Duško Milanović postupao je krajnje profesionalno u predmetima u kojima je saslušavan pokojni mitropolit Amfilohije – kazao je za Pobjedu advokat Dragan Šoć, koji je bio njegov branilac.

Milanović je reagovao nakon što je Momo Koprivica iz Demokrata kazao da je proglašenjem Tužilačkog savjeta spriječen izbor za rukovodioca tužilaštva osobe koja je progonila pokojnog Amfilohija. Tražio je da se Koprivica izjasni da li je mislio na njega i poručio da Šoć i advokat Božo Milonjić, koji su kao branioci prisustovali saslušanjima, mogu posvjedočiti da na njegov odnos prema pokojnom mitropolitu nije bilo prigovora.

- Bio sam branilac pokojnog mitropolita Amfilohija u slučaju prijave zbog držanja opijela na sahrani Vladimira Jovićevića i mogu da kažem da je tužilac Duško Milanović postupao krajnje profesionalno uz svo poštovanje prema mitropolitu – kazao je Šoć.

Dodao je da na Milanovićevo ponašanje nije bilo nikakvih primjedbi kako sa njegove, tako i sa strane crkve. Šoć je istakao da, prema njegovim saznanjima, i u drugom predmetu u kom je Amfilohija zastupao Milonjić, Milanović je postupao profesionalno sa poštovanjem prema čovjeku kog je saslušavao, uvažavajući njegove godine i dostojanstvo mitropolita crnogorsko-primorskog.

Milanović je, u reagovanju, istakao da je istina da je Amfilohije dao potrebna obavještenja i svjedočio u jednom predmetu u kojem je, kako je rekao, postupao kao državni tužilac gdje nije imao status osumnjičenog ili okrivljenog.

Tom saslušanju prisustvovao je njegov punomoćnik, advokat Dragan Šoć i zapisnik je potpisan bez bilo kakve primjedbe ili pak pritužbe na moj rad – naveo je Milanović u reagovanju.

Isto je, kako je kazao Milanović, bilo i u drugom predmetu u kom je saslušavao Amfilohija po zamolnici ulcinjskog tu-

Dragan Šoć

žilaštva uz prisustvo advokata Milonjića, ali ni u ovom slučaju nije bilo primjedbi.

-Sam naslov teksta i sadržina je usmjerena da se diskreditujem kao državni tužilac, koji isključivo radi u skladu sa zakonom više od 17 godina, čiji rezultati rada su mjerljivi i lako provjerljivi, pa u tom smislu predlažem da upravo advokati Dragan Šoć i Božo Milonjić javno saopšte da li govorim istinu u vezi načina postupanja u predmetima gdje je saslušavan mitropolit Amfilohije – poručio je Milanović.

Pozvao je i koordinatora Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske Velibora Džomića ili neko drugo ovlašćeno lice Mitropolije, da obavijeste javnost da li je pokojni mitropolit „progonjen“ u predmetima u kojima je postupao ili je eventualno postupao na bilo koji drugi neprim j e r e n n a č i n ko j i m s e narušavalo njegovo dostajanstvo i ugled.

-Konačno, radi pravilnog i istinitog informisanja javnosti pozivam i poslanika Moma Koprivicu da saopšti da li misli da sam ja osoba koja je progonila pokojnog mitropolita Amfilohija i ukoliko jesam, da dostavi dokaze za te tvrdnje ili je pak mislio na postupanja nekih drugih tužilaca u predmetima pokojnog mitropolita, a koji se nijesu vodili pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Cetinju – poručio je Milanović.

Džomić: Nije bilo primjedbi -Nijesam direktno učestvovao u tom postupku i nijesam prisustvovao davanju izjave od mitropolita Amfilohija pred tužiocem Duškom Milanovićem. Bio sam u mitropolitovoj pratnji i znam da nije bilo nikakvih primjedbi te vrste – izjavio je za Pobjedu protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, bliski saradnik Amfilohija i raniji koordinator Pravnog savjeta Mitropolije.



Konačno, radi pravilnog i istinitog informisanja javnosti pozivam i poslanika Moma Koprivicu da saopšti da li misli da sam ja osoba koja je progonila pokojnog mitropolita Amfilohija i ukoliko jesam, da dostavi dokaze za te tvrdnje ili je pak mislio na postupanja nekih drugih tužilaca u predmetima pokojnog mitropolita, a koji se nijesu vodili pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Cetinju – poručio je Milanović

Osvrćući se na navode Koprivice, Milanović je kazao da proglašenjem novog Tužilačkog savjeta nije spriječen njegov ili izbor nekog drugog kandidata za rukovodioca Osnovnog državnog tužilaštva, jer od 26. aprila nije bilo moguće obaviti intervju sa prijavljenim kandidatima, zbog višemjesečnih zdravstvenih problema drugog kandidata koji su postojali i 5. avgusta za kada je bio zakazan treći intervju.

-Tužilački savjet obezbjeđuje funkciju samostalnosti državnog tužilaštva i spinovanja nekih medija o navodnoj mojoj projekciji za određena mjesta u tužilačkoj organizaciji su zadiranje u slobodu odlučivanja 11 članova Tužilačkog savjeta, bez obzira o kojem sastavu Tužilačkog savjeta da se radi, koji treba da, između prijavljenih kandidata, izabere najboljeg I time doprinese vladavini prava u našoj državi i čuvanju dostojanstva i ugleda državno tužilačke organizacije – zaključio je Milanović.

M.Lk.

8

Reportaža

Neđelja, 8. avgust 2021.

EKIPA POBJEDE OD PODGORICE DO GUSINJA I NAZAD: Put koji povezuje centralni dio zemlje sa sjeve

Prečicom kroz magiju krša Sada je distanca od granice u kanjonu Cijevne do prijelaza Grnčar, nadomak Gusinja, svedena na 45 kilometara, dok je uobičajenom rutom, koja vodi magistralom ka sjeveru, tri puta duža. Solidnu saobraćajnicu krasi pejzaž koji zapanjuje surovošću i ljepotom.

To su predjeli čije okomite litice i vertikale smjenjuju ušuškane oaze plodne zemlje, koju su generacije gorštaka u nepristupačnim krajevima kultivisali i otimali od vrleti Iako put sa druge strane crnogorsko-albanske granice, koji preko Božaja vodi do Gusinja, nije nepoznanica, tek je bočni njegov krak, na kojem je izgrađen Granični prijelaz Zatrijebačka Cijevna – Grabon oživio atraktivnu panoramsku rutu i dodatno približio centralni dio Crne Gore, odnosno Podgoricu i okolinu, sjeveroistočnom dijelu zemlje.

NAJŠIRA TAČKA KANJONA CIJEVNE: Godinama spiran i usitnjavan kameniti koridor između klanaca

IZMEĐU TAMARA I SELJCA: Gromade kamena koje kao da su titani razbacali u epskom boju

TAMARE: Nekada selo, sada državnim sredstvima tipski izgrađena varošica

Potvrđuje to i put ekipe Pobjede koja se uvjerila u pojačanu frekvencu saobraćaja cestom koja sa crnogorske teritorije, od Dinoše, vodi kanjonom Cijevne gotovo do izvora te kraške ljepotice u Albaniji. Drum se penje do prevoja koji otvara pogled na masiv Prokletija, a onda dalje dolinom Lepuše, Vrmoše i Grnčara vodi do pitomog plavsko-gusinjskog kraja, podno Prokletija.

Sada je distanca od granice u kanjonu Cijevne do prelaza Grnčar, nadomak Gusinja, svedena na 45 kilometara, dok je uobičajenom rutom, koja vodi magistralom ka sjeveru, tri puta duža. Solidnu saobraćajnicu krasi pejzaž koji zapanjuje surovošću i ljepotom. Predjeli su to čije okomite litice i vertikale, smjenjuju ušuškane oaze plodne zemlje, koju su generacije gorštaka u nepristupačnim krajevima kultivisali i otimali od vrleti.

I danas mještani s obje strane državne međe, pored svih benefita koji su donijeli elektrifikacija i putevi, ne zaboravljaju neizostavnu magarad za transport naramaka lišća. Sivo-zelene obrise kamena i rastinja oživljavaju ovce, krave i koze, u kaskadno nizanim baštinama

Serpentine iznad sela Seljca

naziru se kukuruz i đetelina, a pored druma u ovo doba godine žute se zrele džanje. Cijevna i njene manje pritoke obezbjeđuju uslove za navodnjavanje, a istovremeno su „venski sistem“ preko kojeg uticaj Mediterana podneblju daruje smokve na višim kotama.

Vrmoša, Lepuša i Grnčar jednako su zanimljive i sa druge strane prevoja dio su razvođa kojim se hrani Plavsko jezero i crnomorski sliv.

KUDA

Iz Podgorice ili Tuza, put ka Graničnom prelazu Zatrebačka Cijevna vodi kroz Dinošu, pa uz kanjon Cijevne, lijevom obalom rijeke. Od Dinoše do granice je 17 kilometara. Ne može se omašiti, jer put vodi direktno do granice, a prolazite Trgaju, kupalište Kulu, a koji kilometar pred granicom i čuveni Plavi most, ranije najudaljeniju tačku do koje je iz

pravca Dinoše vodio asfalt.

Novoizgrađeni put ka prelazu Zatrebačka Cijevna – Grabon je odlična cesta, sa jednom primjedbom: nema dovoljno proširenja i mjesta za usputno zaustavljanje, iako je ovaj kraj u ljetnjim danima svojevrsno izletište i utočište od vrućina, raj za ribolovce, i to ne samo za mještane, već i stanovnike dvije opštine koje su upućene na obale Cijevne.

Sa albanske strane prvo veće mjesto je Tamara (Tamare), nekada selo, sada državnim sredstvima tipski izgrađena varošica, sa šetalištem uz rijeku.

Tu pada prva pauza i jutarnja kafa. Sagovornik i mještanin Len Pepaj govori o istorijatu mjesta i predočava nam upravo podatke o gradnji varošice.

Kaže da je majstor za zidanje, a imao je priliku da radi širom Crne Gore, od Crmnice do Kuča. Zna dosta Podgoričana i žitelja Malesije i Tuza, kako

Odroni, mreže koje amortizuju Vožnju treba prilagoditi činjenici da putujete kroz kanjon, preko planinskih prevoja, gdje ni moćne podzide i mrežom uvezane kaskade suvomeđe - na kojima s alabnske strane nijesu štedjeli - ne uspijevaju sasvim da zaustave baš sve manje i veće odronjavanje terena.

Najlošija dionica puta vodi tokom završnih sedam kilometara od raskrscnie za Vrmošu (Vermošu) i ka prelazu Baškim - Grnčar.

Taj dio puta je na pojedinim mjestima manje pregledan zbog grana, asfalt je lošiji, ali ta dionica nije predugačka.

OSTRICI: Zemlja koju su generacije gorštaka otimale od vrleti

SELJCA: Transport na četiri noge

Reportaža

Neđelja, 8. avgust 2021.

9

eroistokom

Balkanski tonovi Gipsani orlovi, smeće gdje mu nije mjesto, vodovi za struju iz domaće radinosti i neizbježni bunkeri iz ere Envera Hodže, daju cijeloj panoramskoj ruti i putu neizostavni balkanski ton.

To je ona svojstvena pobrkana slika, mozaik kontradiktornosti između nevjerovatne prirode, suživota čovjeka i vrleti, ali i tu i tamo bljeskova kiča, nemara i čudne dovitljivosti koja izmiče razumu.

Kako drugačije dočarati kipove crveno-crnih orlova nejednakih oblika, rasporeda kolorita kojima se daje pečat autentičnosti, iako je samo etno selo sa drvenim kolibama dovoljno prepoznatljivo.

Ili stubovi od struje pravljeni pomoću kosijera, liče više na ostoža za sijeno, dok parčad vodovodnih cijevi od „cola“ prave distancu između žica i kondezatora...

DOMAĆA RADINOST: Stubovi za struju više liče na ostoža za sijeno

GIPSANI ORLOVI: Pečat autentičnosti

NEIZBJEŽNI BUNKERI: Selo Budace u dolini rijeke Lepushe

PEDALANJE U ZEMLJI ORLOVA: Viktor, Mathieu i Janes na izlasku iz kanjona Cijevne

onih domaćih, tako i u dijaspori, budući da je živio u Njujorku jedno vrijeme.

Uglavnom, teško da, pogotovo među Podgoričanima, neće imati zajedničkog poznanika.

Poslije kafe nastavljamo od Tamare naprijed: put vodi pored fabrike vode, usput prolazimo i ribnjak i fascinantnu dionicu kroz koju cesta vijuga kroz gromade kamena koje kao da su titani razbacali u nekom epskom boju.

Stižemo do lokacije pred kojom čovjek neminovno osjeti strahopoštovanje. Ogromno ždrijelo, mjestimično široko i više

stotina metara, dugo dva kilometra, najšira je tačka kanjona Cijevne. Tu je rijeka milionima godina nasipala ogroman materijal a koridor između klanaca više podsjeća na prostranu dionicu Kolorada nego rijeku balkanskog i dinarskog krša.

Zapravo, imate osjećaj da su se klanci razmakli da bi, silinom kiša i radom snjegova i leda nastala magija krša: ispran sa planina, i bezbroj godina usit-

njavan od velikih gromada do najsitnijih šljunkovitih i pješčanih granulacija.

PEDALANJE

Ubrzo slijedi uspon ka mjestu Seljca, čine ih nekoliko grupacija kuća koje dijeli fascinanti vodopad, neaktivan u ovo doba godine i atraktivne serpentine gdje u nepunih par kilometara prelazite visinsku razliku od više stotina metara.

Na dijelu te dionice nagib je i 10 procenata.

Duž te pedence sa koje pogled puca na kilometarski duge vododerine i uočljiva korita planinskih bujica i potoka - koji se stropoštavaju niz najmanje kilometar i po padine - srijećemo bicikliste: ekipa Švajcaraca, čija su bicikla zakićena nacionalnim zastava te alpske zemlje pedala nagibom u zemlji orlova.

Viktor Kernen kaže da su krenuli iz Podgorice ka Gusinju, odakle planiraju dalje preko Kosova ka Sjevernoj Makedoniji, a iz nje se spuštaju u Albaniju, u Drač. Društvo mu prave prijatelji Mathieu Gasser i Janes Spranger.

Fascinirani su predjelima, dijelimo iskustva, sugerišemo što još da pogledaju sa albanske i crnogorske strane i ovu družinu entuzijasta i ljubitelja prirode i dvotočkaša ostavljamo za nama.

Kraj najvećeg uspona je blizu, slijedi zona četinara i potom spuštanje ka krajnjoj odrednici, prelazu Grnčar od kojeg do Gusinja ima oko pet kilometara.

Prečica, panoramska ruta i dionica koja će dodatno uvezati Crnu Goru i Albaniju, ali, ponajviše, Crnu Goru sa sobom.

Jer Gusinje i Podgorica postaju pravi susjedi. Samo što ih ne

GRANIČNI PRELAZ BASHKIM: Markice na stubu uspomena

povezuju stari karavanski, planinski putevi već džada kroz neke od najljepših predjela na Balkanu.

Svjedoče o tome i markice koje motociklisti u tranzitu ostavljaju na stubu uspomena ispred albanskog prelaza na

gusinjskoj strani.

Za putnike namjernike, izletnike, fotografe ili, prosto ljubitelje prirode, stoji preporuka da krenu putem kojim se do sada rjeđe išlo.

A u Gusinju, svadba...

Prelaz Grnčar. Podne je, četvrtak, radni dan. U momentu dok čekamo na ulazak iz Albanije u Crnu Goru, sa druge strane više od 50 automobila je nanizano iz suprotnog smjera.

Naši graničari kažu da je frekvencija vozila višestruko povećana nakon otvaranja prelaza u Zatrebačkoj Cijevni...

U Gusinju nas je dočekala gužva. Vrvi od mještana, iseljenika koji su na odmoru, ali i stanovnika Podgorice koji sada lako mogu da skoknu i na kafu. U ovo doba godine, kažu, sezona svadbi. Potvrdilo se to kada je centralnom ulicom prošla svadbena povorka uz muziku ali i šenluk. Ugostitelji kažu da se tokom vikenda nije moglo naći slobodno mjesto. Naš je utisak da je tako i radnim danima.

Erol Pepić iz jednog od gusinjskih lokala kaže da će put ka Podgorici svakako olakšati komunikaciju, pa će mnogi moći mnogo brže i na kafu, a ne samo mještani ili ljudi koji imaju kuće i vikendice u ovom kraju.

A u ovom kraju ima se što vidjeti: Alipašini izvori, vodopad Grlja.

Ipak, oči bodu činjenice da su i najljepše lokacije na udaru, ili prirodne ljepote ne prati sasvim adekvatna ponuda. Teško da ćete poslije podneva u restoranima van naselja naći sir u ponudi, o kačamaku da ne govorimo, osim ako naručite za pet ili više osoba.

Smeće nedopustivo vreba na mnogim lokacijama, pa to nije baš dobra slika za kapiju Grebaje i Prokletija.

SVATOVI: Šenlučenje »ćorcima« ispred Radončića džamije u centru Gusinja

Igor PERIĆ Stevo VASILJEVIĆ

10

Društvo

Neđelja, 8. avgust 2021.

OO DPS Rožaje optužio Vladu da stopira razvoj sjevera

STAV

Vlast je primorala Neće biti saradnje sa neočetničkom Vladom građane na migracije Sa nama, patriotskom crnogorskom dijasporom, koja čini ogromnu većinu našeg naroda u iseljeništvu, Vlada tu igru neće moći da igra, ali u nedostatku masovne podrške njihovim namjerama, oni će se i dalje srijetati i slikavati sa pojedincima koji nemaju ni članove svojih porodica iza sebe, a sve to u propagandne svrhe

» Piše: dr Nenad POPOVIĆ Mi se danas u odnosu na državu praktično nalazimo u situaciji kao nekada prije osnivanja Centra za iseljenike, tj. nemamo partnera i sagovornika u organima izvršne vlasti. U to vrijeme imena iseljeništva iliti dijaspore nije bilo ni u jednom nazivu ili opisu posla nekog od državnih organa. Tadašnju vlast nijesmo interesovali ili možda bez naše organizovane forme za njih jednostavno nijesmo bili vidljivi. Samoorganizovanje crnogorske dijaspore od 1998. uzima maha priređivanjem dva svjetska Kongresa u SAD i trećim na Cetinju, osnivanjem Saveza crnogorskih asocijacija Njemačke i Evrope 2000. godine u koje sam ugradio slobodno vrijeme najboljih godina moje mladosti. Do referenduma su crnogorski iseljenici već bili organizovani na svim kontinentima, a na njemu su bili tamo đe su iseljenici i pečalbari iz Crne Gore uvijek bili, na braniku odbrane i obnove nezavisnosti ove naše drevne evropske države.

Tadašnja vlast je na našu inicijativu dobro reagovala prvo osnivanjem Centra za iseljenike i potom Uprave za dijasporu koja je opet oformila Savjet za saradnju sa dijasporom kao savjetodavni organ Vlade Crne Gore. Svaki po sebi, bili su to koraci od sedam milja u domenu saradnje sa nama.

Razlika danas u odnosu na vrijeme prije formiranja Centra za dijasporu je ta, jer su novoj vlasti, Ministarstvu vanjskih poslova i njenoj Upravi za dijasporu, puna usta želje za saradnjom, međutim sa ovim konglomeratom partija javnih i tajnih nepodržavatelja crnogorske nezavisnosti, mi nemamo jedan i esencijalni zajednički imenitelj, a to je nezavisna Crna Gora.

Neočetnička koalicija zvana Demokratski front otvoreno se zalaže za nestanak naše zemlje sa mape nezavisnih

Nećemo im dati alibi da fingiraju dijalog sa nama, da bi našim ljudima na privremenom radu u inostranstvu nakon navodnog dijaloga ukinuli pravo glasa, tobože sa sve našom saglasnošću

država i ona čini najveći dio pobjedničke koalicije triju koalicija. Demokrate sa svojim satelitima, iskonski predstavljaju obrijanu i umivenu verziju Demokratskog fronta koji nekom vradžbinom drži oko sebe 30 do 40 odsto suverenista u stanju sljepila i gluvoće, te ne raspoznaju perfidnu igru nekadašnjeg podmlatka Moma Bulatovića i Sloba Miloševića. Skoro je ista igra u Urinoj koaliciji, đe njihov relaksirani vođa, kao zvukom čarobne frule drži u transu 80 odsto njegovih suverenističkih članova, koji niti vide niti čuju kako nas on sve zajedno vodi prvo u srpski svet, pa onda i u evroazijske integracije.

Nema i neće biti nikakve saradnje sa neočetničkom Vladom, MVP-om, Upravom za dijasporu, jer jednostavno nemamo zajedničkog cilja koji bismo sa njima željeli ostvarivati. Nećemo im dati alibi da fingiraju dijalog sa nama, da bi našim ljudima na privremenom radu u inostranstvu nakon navodnog dijaloga ukinuli pravo glasa, tobože sa sve našom saglasnošću. Sa nama, patriotskom crnogorskom dijasporom, koja čini ogromnu većinu našeg naroda u iseljeništvu, tu igru neće moći da igraju, ali u nedostatku masovne podrške njihovim namjerama, oni će se i dalje srijetati i slikavati sa pojedincima koji nemaju ni članove svojih porodica iza sebe, a sve to u propagandne svrhe. Naš je zadatak da im te predstave za medije svaki put raskrinkamo, što smo do sada i činili i dalje da nastavimo sa informisanjem međunarodnih faktora o nedemokratskim i diskriminatorskim namjerama ovog kleronacionalističkog režima prema državljanima Crne Gore.

Tako ćemo djelovati sve dok iskrene državotvorne partije u širokoj koaliciji ne preuzmu ponovo vlast i vođenje naše posrnule države.

Znajući da će ovom skupu prisustvovati i visoki funkcioneri nekadašnjih vladajućih partija, želim da im uputim apel, da je došlo 5 do 12 da se svi maksimalno podmlade i reformišu, ideološki srodne partije i njeni funkcioneri, lične pizme ostave po strani i ponovo ujedine, najaktivnije moguće djeluju da se zabludjeli sinovi Crne Gore koji daju glasove prijevarnim Demokratima i Uri probude iz transa i dođu sebi i Crnoj Gori.

Pošto među njima imam dosta prijatelja, znam da ovu moju kritiku neće uzeti za zlo,

Neočetnička koalicija zvana Demokratski front otvoreno se zalaže za nestanak naše zemlje sa mape nezavisnih država i ona čini najveći dio pobjedničke koalicije triju koalicija već kao iskren i konstruktivan savjet, reći ću danas na Cetinju prisutnim političkim predstavnicima državotvornih partija sljedeće: - Učite iz ovog nepotrebnog zastoja u razvoju naše zemlje, jer se desio, između ostalog i zbog vaših pogrešnih strategija i procjena.

- Ne počinite više one greške kada ste davali pozicije i funkcije onima koji su 2006. bili protiv države ne bili ih pridobili, viđeli ste đe su oni danas i koliko ste ih uspjeli pridobiti.

- Ne dozvolite da od benefita nezavisnosti, Cetinje i njegovi ljudski resursi opet ne dobiju ništa kao nakon 2006.

- Ne tolerišite više vjerskim zajednicama drugih država da budu izvan i iznad zakona države Crne Gore, i pomažite domicilne religijske zajednice: Crnogorsku pravoslavnu crkvu, Islamsku zajednicu Crne Gore i Nadbiskupiju barsku i Biskupiju kotorsku koje okupljaju vjernike kojima niko Crnu Goru iz srca iščupati ne može.

- Ne dozvolite da iko više iz vaših redova kad opet dođete na vlast, napravi od cijelih gradova svoje feude i prekomjerno se bogati na račun državnog ili opštinskog budžeta.

Ovaj apel uzmite ozbiljno, kao što ćemo i mi iz dijaspore ozbiljno uzeti vaš poziv, ako Bog veliki da vrlo brzo, da sa vama zajedno preuzmemo kormilo našeg državnog broda i sa trenutnog kursa ISTOK, okrenemo ga ponovo ka civilizovanom i naprednom ZAPADU! Nek je vječna Crna Gora!

(Autor je predsjednik prvog saziva Savjeta za saradnju sa dijasporom Vlade Crne Gore i sekretar Udruženja ,,MontenegroHessen e.V.“, Frankfurt na Majni. Objavljujemo njegovo pismeno obraćanje skupu predstavnika Crnogorske dijaspore na Cetinju održanom 30. jula)

PODGORICA – Predsjednik opštinskog odbora DPS Rožaje Mehmed Husović optužio je vlast da je neodgovornim pristupom stopirala razvoj sjevera Crne Gore, navodeći da je Rožaje jedna od opština koja stagnira zbog loših poteza Vlade.

-Umjesto da radi na unapređenju životnih uslova za sve njene građane, Vlada usporava i zaustavlja već započete projekte, istovremeno izazivajući ekonomsku krizu u velikim kompanijama od državnog značaja, a sve sa ciljem urušavanja ekonomskog suvereniteta – kazao je Husović.

On je naveo da su zbog kašnjenja budžeta oštećeni mnogi privrednici, a posebno poljoprivrednici te da je prethodna Vlada u periodu od 2017. do 2020. preko Ministarstva poljoprivrede u ovu opštinu uložila preko tri miliona eura.

Projekti u komunalnoj infrastrukturi i Ski centru Hajla trebalo je, kako navodi, da dovedu do ubrzanog ekonomskog rasta, ali je promjenom kursa državne politika, Vlada pokrenula migraciju iz ovog dijela Crne Gore i to najviše

Mehmed Husović

prema zemljama zapadne Evrope.

Tvrdi da Vlada smišljeno, po unaprijed pripremljenom scenariju, političkim revanšizmom ugrožava međunacionalne odnose i privredu.

-DPS radi sve kako bi osujetio zle namjere ove Vlade, zaustavio propadanje države, očuvao građansku bit društva i što prije preuzeo kormilo upravljanja državom – zaključio je Husović.

R.P.

Crnogorski zbor organizovao sastanak o aktuelnoj društveno-političkoj situaciji

Crna Gora je vječna isključivo kao građanska i antifašistička

Sa ranijeg sastanka Crnogorskog zbora

CETINJE - Trenutna situacija u Crnoj Gori je zabrinjavajuća, s obzirom na to da nova vlast, neznanjem ili namjerno, ugrožava interese države i njenih građana, te da mnogim potezima pravi nenadoknadivu štetu, ocijenjeno je na sastanku koji je organizovalo NVU Crnogorski zbog na Cetinju.

Kako su saopštili, sastanak na temu Crna Gora je vječna isključivo na građanskim, antifašističkim i evropskim vrijednostima, održan je sinoć na Cetinju.

-Poziv za sastanak i razgovor na ovu temu upućen je partijama, organizacijama i udruženjima koji se zalažu za samostalnu, građansku, antifašističku, multietničku i multikonfesionalnu državu Crnu Goru. Najveći broj ovih subjekata je pozdravio i podržao ideju o organizovanju ovakvoga sastanka dok je značajan broj njih i uputio svoje predstavnike na sastanak. Svi prisutni su aktivno uzeli učešća tako da je vođena veoma dobronamjerna i konstruktivna diskusija – navodi se u saopštenju.

Učesnici, kako su dodali, u diskusiji su jedinstveni u ocjeni da je trenutna situacija u Crnoj Gori zabrinjavajuća, obzirom da nova vlast, nezna-

njem ili namjerno, ugrožava interese države i njenih građana, te da mnogim potezima pravi nenadoknadivu štetu.

-Ocijenjeno je, takođe, da postoji značajan broj partija, organizacija i pojedinaca koji se ne mire sa tim stanjem te da svi ti subjekti preduzimaju konkretne aktivnosti u cilju ukazivanja na pogrešne i štetne aktivnosti vlasti a u nekim slučajevima i sprečavanje takvih aktivnosti. Stoga je neophodno da se među svim tim partijama i organizacijama uspostavi veća povezanost, sinhronizovanje aktivnosti i međusobna podrška u njihovoj realizaciji. Sve to je potvrda više da je bilo dovoljno razloga za organizovanje i održavanje ovoga sastanka, koji je ocijenjen kao sasvim uspješan.

Formiran je zajednički tim koji će, na osnovu iznijetih stavova i mišljenja, sačiniti zaključke i predložiti moguće modele buduće saradnje. Zaključeno je i da ima razloga da se nastave ovakvi razgovori, te se poslije izvjesnog vremena ponovo organizuje zajednički sastanak, s tim što bi organizator mogao da bude i neki drugi subjekt, kao i da se za mjesto održavanja odabere i neki R.P. drugi grad – navodi se u saopštenju.

Crnom Gorom

Neđelja, 8. avgust 2021.

11

Rasvijetljeni slučajevi podmetanja požara u podgoričkim naseljima Konik i Drač

Uhapšena dva osumnjičena

PODGORICA – Uprava policije juče je lišila slobode dvojicu osumnjičenih za podmetanje požara u podgoričkim naseljima Konik i Drač.

– Uz pomoć građana i brzom intervencijom policije lišen je slobode R. G. (22) koji je prilikom lišenja slobode sprečavao policijske službenike u vršenju službenih radnji, te je tom prilikom jedan službenik Uprave policije zadobio lake tjelesne povrede. On se sumnjiči da je juče podmetnuo požar u blizini sportskog aerodroma ,,Špiro Mugoša“ i naselja Konik – navodi se u saopštenju.

R. G. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti i krivično djelo sprečavanje službenog lica u vršenju radnje. Požar je

Jedan od osumnjičenih sa snimka

Vuković zahvalio policiji Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković zahvalio je policiji na jučerašnjoj akciji hapšenja osumnjičenog za podmetanje požara u Podgorici, dodajući da se nada da će i tužilaštvo biti na visini zadatka.

-U ime građana Podgorice i mojih kolega koji već danima sprovode 24-časovni nadzor na Gorici i Ljuboviću, zahvaljujem Policiji Crne Gore na današnjoj akciji – poručio je Vuković juče na svom Tviter profilu.

lokalizovala Služba zaštite i spašavanja.

Uprava policije je nakon objave snimka u medijima o namjernom izazivanju požara na Draču u direktnoj komunikaciji između predstavnika Direktorata za zaštitu i spašavanje i Direktorata policije identifikovala počinoca.

– Nakon sprovedenih aktivnosti označe-

Turistički poslenici u Tivtu zadovoljni sezonom

Tri odsto više gostiju u odnosu na 2019. godinu

TIVAT- U Tivtu trenutno boravi oko 10, 1 hiljada gostiju, što je za tri odsto više u poređenju sa istim periodom 2019. godine – kazala je agenciji Mediabiro direktorica Turističke organizacije Tivat Danica Banjević.

Zadovoljni su, kako navodi, posjetom tokom juna, jula i početka avgusta, ali ne i predsezonom, dodajući da je prema zvaničnim podacima Monstata tokom prve polovine godine u Tivtu ostvareno 54 odsto manje turističkog prometa i 34 odsto manje noćenja u odnosu na 2019. godinu.

-Trenutno sprovodimo anketu turista gdje ćemo dobiti informaciju koja je to prosječna potrošnja turista po danu. Namjenski prihodi TO od boravišne i turističke takse i članskog doprinosa su za šest mjeseci bili oko 27 odsto niži u odnosu na 2019 – kazala je Banjević.

Postsezona zavisi od epidemiološke situacije, ukazala je Banjević nadajući se da će biti stabilna. Brine, kako navodi, trenutna situacija, ne samo kod

no lice je lišeno slobode i predato na dalju nadležnost tužilaštvu. Izražavamo zadovoljstvo zbog velikog stepena efikasnosti u ovom slučaju i naglašavamo da će se aktivnosti na otkrivanju počinilaca krivičnih djela sa velikom odlučnošću nastaviti i u narednom periodu – saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova. R. P.

Završen IPA projekat o usklađenosti obrazovanja sa tržištem rada

Naglašena uloga digitalnih tehnologija

Modernizacija stručnog obrazovanja Tivat

nas već i na emitivnim tržištima, ali se nada da će se ljudi vakcinisati što bi moglo uticati na uspješnost postsezone.

Direktor hotela Regent Porto Montenegro Kai Dieckmann navodi da je ova sezona iznenađujuće uspješna te da su njihova očekivanja nadmašena. Najviše gostiju je iz regione, Srbije, Bosne i Hercegovine i Albanije, ali i iz Ujedinjenog kraljevstva i Rusije.

-Mi smo na otprilike 75-80 odsto

prometa iz 2019. i raduje me što je ovo dobra sezona. Smatram da ćemo, ako nastavimo ovako da radimo, i dalje ostvarivati uspjehe – kazao je on i dodao da je optimističan po pitanju gostiju tokom septembra i oktobra.

PR Porto Montenegra Danilo Kalezić navodi da su brojke gotovo sustigle rekordne iz 2019, te da su se otvorila nova tržišta, pa u Porto dolaze gosti iz Kazahstana, Ujedinjenih Arap-

Podijeljena mišljenja budvanskih hotelijera U hotelima Hotelske grupe „Budvanska rivijera“ trenutna popunjenost je oko 95 odsto, saopštila je za Mediabiro PR menadžerka Jelena Kaluđerović.

Ona je navela da su tokom jula imali 89 odsto popunjenosti u odnosu na dvije godine prije i dodala da je ova karakteristična po „last minut“ ponudama, te da očekuje odličnu popunjenost i tokom avgusta.

Suvlasnik hotelske grupe Montenegro stars Žarko Radulović kaže da je ova sezona značajno bolja u odnosu na prošlu, ali ne na onom nivou o kom se govori.

-Ovaj sami špic i kolaps koji smo doživjeli posljednje dvije sedmice, još ćemo jednu sedmicu imati i to nije dobro za turizam. Čovjek iz Bečića do Budve da ode treba mu sat vremena. Trpe restorani, trpe butici, ljudi se manje kreću. Ljudi će odustati, a pritom imate strahoviti pritisak na infrastrukturu, vodu, kanalizaciju, što jako puno košta. Stoga novac koji se zarađuje u ovom vremenu i na ovaj način je limitiran – kazao je Radulović za Mediabiro.

Budva

skih Emirata, Ukrajine, kao i regiona. Iako će naredni period zavisiti od mjera, Kalezić navodi da su najave dobre kako za marinu, tako i naselje.

-Imamo vlasnike stanova koji su došli i uopšte ne planiraju da idu svojim stalnim kućama dok ne vide što će se dešavati sa pandemijom korona virusa. Uz to, jako im je povoljno da žive u Crnoj Gori – dodaje Kalezić.

R.P.

PODGORICA – Ključni ekspert za obuku nastavnika u okviru IPA projekta „Izrada obrazovnih programa u skladu sa potrebama tržišta rada“ Aleksander Siboni ocijenio je da se stručno obrazovanje u Crnoj Gori kreće u pravom smjeru.

-Programi su savremeni, modularizovani i potpuno konzistentni sa konceptom savremene nastave u kojoj su teorija i praksa uvezani, a opšteobrazovni predmeti su u funkciji tog zanimanja.

Naglašena je uloga digitalnih tehnologija, i svih osam evropskih ključnih kompetencija su ugrađene u programe – kazao je na predstavljanju rezultata ovog projekta.

Sandra Brkanović iz Centra za stručno obrazovanje je navela da su ovim projektom unijete novine na osnovu kojih se učenik po završetkku modula osposobljava za dostizanje stručnih kompetencija koje su definisali predstavnici privrede.

- Uvedeni su obavezni časovi u okviru stručnih modula koji se realizuju kod poslodavca u realnom radnom okruženju na svim nivoima obrazovanja, a ne samo u dualnom obrazovanju. Druga novina koja je uvedena u okviru projekta su ključne kompetencije na kojima se u stručnom obrazovanju posebno insistira, a to znači da se pored struke, učenik osposobljava za komunikaciju na maternjem i stranom jeziku, za matematičku i kompetenciju u prirodnim naukama i tehnologiji, za digitalnu, ličnu i socijalnu, odnosno kompetenciju učiti kako učiti, građansku, preduzetničku i kulturološku kompetenciju – kazala je Brkanović.

Eksperti projekta su, kako je navela, posebno insistirali na povezanosti opšteobrazovnih predmeta i stručnih modula, kao i na timskom radu, zajedničkom planiranju i realizaciji nastave.

Nastavnica barske Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole Ivana Perović rekla je da su kao koordinatori za praćenje implementacije modularizovanih obrazovnih programa, prošli obuke i zamišljeno je da budu spona između škola i Centra za stručno obrazovanje.

-Da bi modularizovana nastava imala smisla, potrebna je dobra opremljenost škola, fleksibilnost u organizaciji nastave i rasporedu časova, još više obuka nastavnika, ali prije svega želja da idemo naprijed i da unaprijedimo kvalitet stručnog obrazovanja R.P. – kazala je nastavnica Ivana Perović.

12

Kultura

Neđelja, 8. avgust 2021.

NAŠA TEMA: Ko u Crnoj Gori piše fantastične i naučno-fantastične priče i odakle autori crpe inspirac

Crna Gora je inspirativna za miješanje magija PODGORICA - Vrijeme opšte destrukcije, pandemije i zemljotresa, ali i globalnih ekonomskih poniranja u cijelom svijetu, što se u Crnoj Gori spočitava na svim poljima, otvaraju prostor za književnost koja odvlači, prikriva, ali u isto vrijeme i sugeriše novu stvarnost.

Ona će s jedne strane biti bolja od ove koju poznajemo, a s druge rasklopiti svjetove takve da će nam i ovaj naš doći kao utjeha.

Dragan Popadić smatra da je aktuelna zbilja u Crnoj Gori prava fantastika, što je samim tim čini podlogom koja nadrasta književni diskurs, pa i inspiraciju kao takvu.

- Nema tog pisca koji je mogao zamisliti ovo što se dešava na političkoj sceni, posebno u vladajućoj koaliciji. Ko sa kim sarađuje, ko se sa kim svađa, ko koga ogovara, ko koga zapošljava, ko koga razrješava. Prava fantastika. A zbilja je da je Crna Gora ugrožena. A da je prethodna vlast izgrađivala institucije lakše bi bilo. Ali njih je, čini se, više interesovala vlast nego institucije. Političke elite u Crnoj Gori morale bi mnogo da rade na sebi. Kao što to rade pisci koji žele da budu uspješni – kazao je Popadić.

Atmosfera u Bijelom Polju tokom jednog od ranijih izdanja festivala ,,Refesticon“

Nekada neki događaji, poput kriznih situacija, mogu da budu nadahnuće. A Crna Gora se u milenijumskoj istoriji nalazila u mnogim takvim situacijama. Postoje mnoge priče koje su poznate, ali je veliki broj i onih koje tek treba istražiti i zapisati – rekao je Rabrenović

MREŽA FESTIVALA

Rabrenović tvrdi da je interesovanje za književnu fantastiku u posljednjoj deceniji primjetno u porastu.

- Kao organizatorima „Refesticona“ to nam je bio jedan od ciljeva, da dobijemo i nove autore. Tako smo ove godine objavili izbor iz dosadašnjih zbirki sačinjen od 28 priča autora iz Crne Gore. Knjiga pod nazivom „Savremena crnogorska fantastika“ ne okuplja sve pisce ovog žanra, ali svakako je baza koja našu državu približava standardima u regionu – rekao je Rabrenović.

Kada su u pitanju teme kojima se bave ovdašnji književnici, on tvrdi da se radi o različitim pristupima.

- Postoje pisci koji su poznati i imaju objavljene romane i zbirke priča još ranije i u drugim žanrovima. Postoje mladi autori koji stasavaju u kvalitetne pisce. Teme su često naslonjene na predjele, ljude i događaje iz Crne Gore. Dok se u pričama gdje dominira epska fantastika svakako prepoznaju i elementi folklora, legendi i mitova sa naših prostora – rekao je Rabrenović.

U regionu je, prema njegovim riječima, već stvorena mreža festivala koji uglavnom imaju konkurse, pa se osim u Bijelom Polju, autori fantastičnih priča okupljaju i u Zenici, Pazinu, Beogradu, Zagrebu, Splitu, Celju. Kontakti se održavaju na nivou cijele godine, a or-

mastila drugačijih ukusa. Nekada je u pitanju triler, nekad dramska sekvenca, povremeno i humor... ali svako preplitanje žanrova mora sa sobom da donese ukus ličnog, ne autorovog, već čitaoca – rekao je Popović.

Prema njegovom mišljenju, većina današnjih stvaralaca pati od potrebe da „ispiše“ sebe, što „bez obzira na opravdanost želje, podrazumijeva jedan oblik egoizma – koji je nerijetko zamoran publici“.

- Svaku priču, pa i neku svoju duboko intimnu, možete ispričati uz pametne navoje (filtere), uvođenjem izmijenjene fabule i drugih protagonista. Takve novele se lakše gutaju, a poruka se domogne zaključka. No, da se vratimo stanici sa koje smo krenuli... koristim zmajeve i vukodlake da izgovorim ljudske sudbine.

U ovom slučaju drevno služi da dotakne sve ono što smo danas, i što će mnogi da budu sjutra – rekao je Popović.

tu ne zaostajemo za državama u okruženju – rekao je Rabrenović.

Popović, iako smatra zanimljivim potencijal koji žanr posjeduje da bi se kroz njega mogle provući i kritike društva i eventualne osude, naziva srećom što književnost ne pati od ramova.

- Svaka umjetnost može biti dobar instrument za seciranje stvarnih političkih okvira (u koje podrazumijevam sociološko-kulturološki radar).

Ipak, moje platno slova se vrti oko motiva koji prevazilaze očigledne krugove i svakodnevno sricanje ponavljajućih osuda. Bavljenje čovjekovim neizrečenim tamnicama, potrebom za disanjem koja nije spriječena demonima, dodir do srca koje skriveno kuca iza vodopada otrova, sve su to aspekti koji grcaju da budu ispisani. Mislim da je to recept za koji mnogi i nijesu znali da im je potreban. Jer, svako od nas je dio nečeg što je skromno ili neobično osjetljivo po prirodi nastanka. Polazeći od toga, priče pjevaju himnu o tome ako jedna duša nije slobodna da živi kako treba, onda je svaka ugrožena. Crna Gora jeste inspirativna za miješanje magija, međutim, od onoga koji dođe do bunara damara, zavisi kako će se sklopiti slagalica – rekao je Popović.

Od upravo aktuelnih crnogorskih tema koje bi mogle biti dobra podloga za jednu dobru fantastičnu priču izdvaja bijelu kugu.

- Naša nedovoljna otriježnjenost da dok se gušimo u bezvezarijama i bijesnim prepucavanjima oko dokazivanja

NESTANAK KAO TEMA

Dragić Rabrenović

Dragan Popadić

Milisav S. Popović

ganiziju se i promocije koje imaju za cilj da kontinuirano održavaju svijest o postojanju scene. Festival „Refesticon“ je svake godine tematski zaokružen, no prema mišljenju Rabrenovića, to ne ograničava autore.

- Teme koje biramo su povezane sa našom kulturnom baštinom, bilo da je u pitanju neki istaknuti pisac ili njegovo djelo, ili da je riječ o događajima, narodima i ličnostima iz prošlosti. Za prave poznavaoce pisane riječi tema nije ograničenje, može samo da bude smjernica. Fantastika ima mnoge podžanrove koji upravo omogućavaju najviše kreativnosti – rekao je Rabrenović.

Prema mišljenju Popadića, „Refesticon“ je takav da ga se ni u Londonu ne bi postidjeli, a ovdje ga država skromno promoviše.

- Crna Gora treba dobro da se zamisli što hoće i kuda ide i zašto svoje vrijednosti, a ima ih dosta, ne afirmiše. Ja sam fantastiku počeo da pišem zbog „Refesticona“. I ponosan sam što je na sedam od devet festivala moja priča ušla u odabrane. Žiri je ugledan, iz Crne Gore i regiona, a priče

se šalju anonimno. Fantastiku ljudi vole da čitaju. Ali, treba je popularisati. Na konkursu za priče mladih stvaralaca koji je raspisao „Refesticon“, stiglo je iznenađujuće mnogo odličnih priča. Osnovci i srednjoškolci su pokazali bujnu maštu. Kao član žirija bio sam oduševljen – rekao je Popadić.

Kada je u pitanju njegov rad, razumljivo je otkud crpi inspiraciju, budući da je već objavio knjigu „Zaboravljena gora“ o mitskim bićima Balkana. Ipak, odluka da građu koju ima pretvori u nešto što će masovna publika da zavoli je mistična poput njegovih utvara i projekcija stvarnosti.

- Fantazijsko zapravo zavisi od svih elemenata od kojeg zavise i ostali žanrovi. Velika je razlika između pisanja i skribomanije. Što publika, opet, tako jasno prepoznaje. Svaki sadržaj koji posjeduje srž, priču, kontekst, refleksivnost i etičko-estetički skelet – privući će pažnju čitalaca. Ovdje se ne radi o trendu, koji se, eto desio i privremeno postao hit.

Govorimo o kontinuitetu dugom petanestak godina koji ne prestaje da privlači raznorodne duše. Zaveslaj priče je ono što stvara glad kod svakoga – „ka čemu me vodi?“, „šta sam spoznao?“, „gdje sam s ovim stigao?“ Mislim da smo stvorili toliko različitih mora, da svako ima dovoljno obala da se neka duša domogne kopna. Zato, fantazijsko-fantastični obzir kojim se vodim nije repetitivan, već umočen u

FALI AUTORA

Popović je jedan od rijetkih autora koji je i s (pseudo) naučne tačke i s literarnog aspekta pronikao u većinu crnogorskih legendi. Neki ga nazivaju i začetnikom novog doba fantastične folkloristike.

On se ne slaže s ubjeđenjem da fantastična i naučno-fantastična priča kod nas nijesu popularne.

- Mislim da su oba žanra izuzetno čitana, prihvaćena, i da im popularnost raste. No, možda je kvaka u ponudi domaćeg štiva. Tu nam već fali autora. Mjerilo kvaliteta nekog djela određuje opseg luka koji zahvata kvalitetnu publiku. Nema veze sa žanrovima.

Dobra priča je dobra priča. I to je sasvim dovoljno da zaživi i postane samostalna – rekao je Popović.

Popadić vjeruje da je svako podneblje idealno za pisanje fantastike, ali ipak izdvaja neke lokalitete u Crnoj Gori koji su sjajna podloga za imaginaciju.

- Pitanje je samo kakav je onaj koji drži olovku. Presudna je mašta. U Crnoj Gori ja bih izdvojio Boku i Lovćen. Ima nešto mistično u njima. Recimo, Risan. Kao da uđete u drugu dimenziju. U vazduhu se osjeća da ovo nije obično mjesto.

Stare zidine kao da te zovu da pričaš sa njima. To samo treba staviti na papir – rekao je Popadić.

S druge strane se pita što je u Crnoj Gori vrijedno, a da je u isto vrijeme i popularno.

- U Crnoj Gori vole žive vladare i mrtve pjesnike – zaključuje Popadić.

Rabrenović vjeruje da je svako podneblje idealno za stvaranje, ne samo naša zemlja.

- Nekada neki događaji, poput kriznih situacija, mogu da budu nadahnuće. A Crna Gora se u milenijumskoj istoriji nalazila u mnogim takvim situacijama. Postoje mnoge priče koje su poznate, ali je veliki broj i onih koje tek treba istražiti i zapisati. Dok sa druge strane, ako pristupamo kritički, kao umjetnici, siguran sam da ni

V. JELIĆ

U Crnoj Gori postoji samo jedan književni festival koji slavi fantastičnu i naučno-fantastičnu priču. „Refesticon“ u Bijelom Polju okuplja naše imaginativce (i njihove goste iz regiona) jednom godišnje, nagrađuje ih i objavljuje, ali na nekom višem nivou fantastika kao žanr kod nas još uvijek ima oznake andergraunda, nečeg što ostaje u okvirima probrane publike.

Naši sagovornici, mr Dragić Rabrenović, organizator Regionalnog festivala fantastične književnosti „Refesticon“ i književni autor, zatim Milisav S. Popović, profiličar i jedan od najpopularnijih autora fantastične priče u regionu i Dragan Popadić, novinar i književnik koji je zastupljen u sedam zbornika „Refesticona“ približili su nam svijet tema, odnosa prema žanru, ali i preporučili neke od autora koje sami rado čitaju.

Političke elite bi trebalo da rade na sebi

Sa promocije zbornika „Virus 21“ u Kući Rista Ra

jeftinih istina, prirodnim tokom vremena nas već odavno žvaće jedan od najužasnijih horora nestanak – ističe Popović.

NOVA KRV

Iako je bilo nezahvalno pitati sve naše sagovornike ko su im najdraži pisci u okviru žanra kome i sami pripadaju, Dragan Popadić je izdvojio Dragića Rabrenovića i Miraša Martinovića. Za Martinovića je pun hvale.

- Mirašu kamen progovara, a on pažljivo zapisuje. Ja mislim da je on reinkarnacija nekog ilirskog pisara. Pročitajte „Teutu“, posebno dio „Pergamene“. Kao da nije on to pisao, već je pronašao dnevnik čuvene ilirske kraljice. Rabrenović je izuzetno obrazovan i načitan, sa bujnom maštom.

Piše jasno i popularno, a obrti su mu neočekivani. Jedini je crnogorski autor uvršten u međunarodnu zbirku pisaca fantastike. S pravom. Uživam u njegovim pričama – rekao je Popadić.

Popović je među autorima naučne fantastike istakao Željku Mirković, Dušana Jabučanina, ali i Nikolu Backovića, ilustratora.

- Svo troje posjeduju izuzetan talenat i poseban stil. Željka je dama, koja doduše povremeno, ali nebeski uspješno zalazi u polje fantazijskog. Iako je njen opseg izuzetno raskošan, kad sa njenih priča pređete u poeziju koju stvara, pitate se koliko duša u njoj zapravo spava. Dušan je već jedna veličanstvena cetinjska struja novog talasa. Napisao je dvije knjige koje koriste magiju i doba koje nikada postojalo nije, da opiše ere ovdašnjeg krša i ljudi koji su kamen voljeli do suza. Naš Nikola... radi se o izuzetnom talentu koji pretače napisane sekvence u slikovne prikaze koji dopunju i krunišu bajke.

Nešto u njegovim linijama ukazuje na drevno majstorstvo. Svo troje su već dio nove krvi naše umjetnosti – rekao je Popović.

Rabrenović je u ovom slučaju u poziciji urednika brojnih izdanja festivala i zbornika koji promovišu fantastiku, pa smatra da bi bilo pristrasno da se opredjeljuje po ličnim kriterijumima.

- Međutim, težimo da među našim istaknutim književnicima, poput Ratkovića, Sijarića i Bulatovića, dopišemo imena današnjih pisaca poput Slobodana Vukanovića, Miraša Martinovića i Blage Žurić, Dragana Popadića. Pri čemu svakako nastojimo da afirmišemo i nove autore koji se upuštaju u svijet fantastike – rekao je Rabrenović.

D. ERJAVŠEK

HERCEG NOVI – Žiri 34.

Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festival (Tanja Bošković – predsjednica, te članovi Petar Božović, Sali Saliji, Andamion Murataj i Ivan Salatić) odlučio je da Gran pri Festivala – Veliku zlatnu mimozu dodijeli filmu „Oaza“ koji „na hrabar i filmski inovativan način otvara pred nama jedan svijet često zapostavljen i sklonjen od očiju društva“.

O nagrađenom filmu su članovi žirija govorili vrlo nadahnuto.

– „Oaza“ je film koji nas je duboko dodirnuo vodeći nas kroz ljubavni trougao štićenika doma za mentalne poremećaje i njihovog surovog okruženja u kome se oni bore za svoju slobodu da vole i da budu voljeni – obrazložio je žiri svoju odluku.

Rumunski reditelj Radu Judeu nagrađen je Zlatnom mimozom za režiju za film „Baksuzni kres“ ili „Luda pornografija“, zbog „bogatstva filmskog jezika u rješavanju odvažne, ali relevantne teme, istraživanjem neudobnih teritorija sa prepoznatljivom autorskom rukom, dajući snažnu izjavu za današnje društvo“.

Yllka Gashi je za ulogu Fahrije u filmu „Košnica“ nagrađena Zlatnom mimozom za najbolju žensku ulogu „za izvanredno snažan performans portretisanja glavnog ženskog karaktera, koji prevazilazi sve barijere traumiziranog i konzervativnog društva, u priči koja istinito oslikava sudbinu žena u poslijeratnom periodu“ –saopštio je žiri.

Puni hvale su članovi žirija bili i kad je riječ o nagrađenom za najbolju mušku ulogu.

– Erđan Kesal nas je u filmu „Potencijani kandidat“ svojom igrom glavnog junaka provukao na jedan jako realističan način i u glumačkom kontinuitetu, kroz život ljekara i vlasnika bolnice, koji po svaku cijenu želi da se domogne vlasti. Glumačkim stilom pristupa ovom

13

Završen 34. Filmski festival u Herceg Novom

Gran pri filmu „Oaza“

Žiri Filmskog festivala u Herceg Novom

karakteru i priča jezik filma, doprinoseći tome da doživljaj bude i više nego stvaran, što je bitno za svaki film – obrazložio je žiri odluku da Erđanu Kesalu za ulogu dr Kemala u filmu „Potencijalni kandidat“ dodijeli Zlatnu mimozu.

Direkcija 34. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festival i Centar film Beograd dodijelili su nagradu „Milan Žmukić“ – za poseban doprinos afirmaciji Festivala filmu „Pucnji u Marseju“ reditelja Gordana Matića.

– Hrabrom upotrebom filmskih sredstava – kako faktografskih tako i dramskih, osvjetljava istorijske činjenice, koje je davno trebalo ispričati – navodi žiri.

Nagrada „Živko Nikolić“ – za specijalni doprinos filmskom izrazu dodjeljuje se direktoru fotografije Savu Jovanoviću, „zbog osobenog filmskog izraza primjenjenog u kompletnom stvaralačkom opusu“.

Spisak nagrađenih je saopšten na jučerašnjoj konferenciji za novinare, a uručene su na Kanli kuli u završnici Festivala.

SELEKCIJA

Žiri studentske takmičarske selekcije Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala, u sastavu Marija Nikčević, Vuk Vuković i Igor Bošnjak, dodijelio je „Zlatnu mimozu“ za najbolji studentski film ostvarenju „Velika dostignuća“ studenta Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja koji potpisuje Nikola Vučinić.

– Film „Velika dostignuća“ u režiji Nikole Vučinića, studenta Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, iskrena je kritika političkog diskursa tranzicijskih država, koja vjerodostojno prikazuje kako političke „elite“ vrijeđaju inteligenciju svom stanovništvu. To je, takođe, film koji eksplicitno govori o eksploataciji društvene

svojine i medijskog prostora od strane sumnjivog kapitala koji se stalno predstavlja kao investicija koja nam svima donosi to dugo očekivano blagostanje.

Koristeći klasične elemente filmske režije i statične vizure, autor nam oslikava savremen i angažovan narativ, koji smješta u kadrove koji odišu teškim realizmom, gdje filmska slika preuzima na sebe veliki teret atmosfere priče. Koliko god nam se činilo da je film metafora na našu lokalnu priču, što i jeste, nažalost ova priča je univerzalna i dešava se upravo sada na bilo kom mjestu na planeti – navela je Marija Nikčević u obrazloženju.

SNAŽAN NARATIV

Specijalno priznanje Žirija dodijeljeno je filmovima „Tišina“ u režiji Mirune Minculescu sa Nacionalnog univerziteta za pozorište i film „I. I. Caragiale“ u Bukureštu i „Pas i vetar“

u režiji Jovane Marković sa Fakulteta za medije i komunikacije u Beogradu.

– Film „Tišina“ Mirune Minculescu sa Nacionalnog univerziteta za pozorište i film u Bukureštu, uspijeva da precizno uspostavi i prenese intimnu atmosferu porodičnog sloma izazvanog smrću djeteta. Rediteljka uspijeva da emotivno snažan narativ strukturira kroz diskretnu i sasvim nijemu gradaciju patnje dvoje ljudi, uz vješto i tehnički promišljeno korišćenje filmskog jezika.

Uzimajući u obzir sam narativ i prikazan rediteljski pristup, prepoznajemo hrabrost da se rizikuje sa efektnošću postavljene dinamike i ritma. Ipak, rediteljka u ovom procesu pronalazi gotovo idealnu mjeru koja film „Tišina“ ubjedljivo kategorizuje van okvira studentskog rada – istakla je u ime žirija Marija Nikčević.

Kongruentnost scenarija, režije i produkcije posebna je vrijednost filma „Pas i vetar“ Jovane Marković u produkciji Fakulteta za medije i komunikacije, zbog čega žiri ovom filmu dodjeljuje posebno priznanje.

– Nježno i autentično, iskreno i bez pretencioznosti, autorka nas vješto poziva za svjedoke nove bliskosti koja, posljedično, preispituje čvrste i konačne odluke. Postepeno otkrivajući ličnosti dva glavna lika, rediteljka promišljeno razvija i njihov međusobni odnos koji nas vraća temama i idejama izvan tzv. nove normalnosti, čemu se žiri posebno raduje, a čime autorka uspješno realizuje projekat generacijskog filma – navodi se u saopštenju žirija. Ž. KONTIĆ

Promocijom knjige „Podrumijske priče“ zatvoreno 34. izdanje festivala Barski ljetopis

Mnogo ljudi voli Bar, ali malo njih zna kako pulsira BAR - Barski ljetopis završen je preksinoć promocijom knjige „Podrumijske priče“ Zorana Gojića. Bez patetike i izliva boli, jer Gojić nije dočekao da predstavi svoju prvu knjigu, o njemu su pričali njegovi saradnici i bliski ljudi: Željko Milović, Radomir Petrić, Nenad Darmanović, Suljo Mustafić i Neđeljko Necko Đurović, a u ime porodice prisutnima se obratila Marina Božović.

Božović je zahvalila svima koji su pomogli da „Podrumijske priče“ budu objavljene.

- U njemu su živjela dva svijeta – tradicionalni i moderni. Bio je svjestan toga i volio je tu svoju osobinu, pa se trudio i da je istakne. To se prepoznavalo u njegovim manirima, govoru, pa i u pisanju, što će znati svi koji su knjigu pročitali. Zoran je u svakom pogledu bio čovjek kontrasta. Spreman da se našali, ali i da oštro zauzme stav i oplete oštru kritiku. Moj dobri Zoki je uvijek bio upravo – dobar. Život mu je bio satkan od ljubavi i požrtvovanosti prema porodici i prijateljima s jedne i od principa i čojstva s druge strane – rekla je Božović u ime porodice preminulog hroničara Bara, sakupljača podataka i fotografija iz prošlosti svog grada.

SJENOVITE PRIČE

Neđeljko Necko Đurović bio je recenzent „Podrumijskih priča“ i tvrdi da je to bila privilegija.

D. PAVLOVIĆ

ciju

atkovića

Kultura

Neđelja, 8. avgust 2021.

Sa promocije knjige „Podrumijske priče“

- Kod pisanja recenzije morate voditi računa o tome kakav je stil, jezik, tema… „Podrumijske priče“ su obuhvatile sve što je bitno. Čitajući Zoranove redove zapravo se vraćate kroz vrijeme, a ujedno dobijate poruku koja je transgeneracijska – istakao je Đurović koji je dodao da u svojim pričama Zoran bio samokritičan i direktan.

- Ono čime se uspješno pozabavio je tema koju su svi dosadašnji zavičajni pisci vješto izbjegavali, a to su sjenovite priče – naglasio je Đurović.

Pjesnik Nenad Darmanović ispričao je prisutnima kako je Gojić uvijek pričao o pozitivnim stvarima, te je znao

da sagovornicima izmami osmijeh, i kako bi knjiga „Podrumijske priče“ trebalo da bude školska lektira, makar u barskim školama.

Suljo Mustafić istakao je da smo Gojićevom knjigom dobili potvrdu da je mnogo ljudi koji vole Bar, ali malo onih koji znaju kako on pulsira.

- Zoran je sebe upisao među one koji su o ovom gradu rekli i lijepu i trajnu riječ, riječ koja će se čitati i prepričavati. Ne treba ga posmatrati samo kao hroničara jer ova je knjiga istoriografska sa mnogo bitnih podataka koji su dio narativne istorije. Ona je zbirka onoga što je najdragocjenije, a to su

mitovi o ovom gradu – podsjetio je Mustafić.

ZADUŽBINA

Milović je objasnio da je Zoran pisanju ove knjige pristupao kao kroz neku vrstu zadužbine.

- Kad smo predali knjigu u štampu, krenula je bitka sa vremenom da li će Zoran dočekati da istu drži u rukama.

Srećom, to se dogodilo i nevjerovatno je uživao u tome. I bio ponosan što su pare za štampanje prikupili njegovi Barani sve tri vjere, pod uslovom da se ne otkrije da su to učinili, jer to ne rade da bi se znalo – ispričao je Milović.

Nakon što se Gojićeva knjiga našla u svim crnogorskim bibliotekama, u knjižari „Olovka“ u prodaji se našlo nekih dvadesetak primjeraka. Kompletna sredstva od prodaje tog malog broja knjiga, na zahtjev Gojića, predata su jednom dječaku da kupi kopačke i ide na fudbal, jer nije imao para za to.

- Dječak je kupio kopačke, a kad je čuo od koga su pare, vidio sam poslije ne znam koliko godina one prave suze. Ne ove naše, no dječje, one što najviše bole – ispričao je Milović.

Omaž Gojiću u sklopu programa bARS posljednji je program na Barskom ljetopisu i njime je zvanično spuštena zavjesa na ovogodišnje izdanje, koje je trajalo tri sedmice.

U odjavnom razgovoru sa moderatorom, selektor novoustanovljenog programa bARS Željko Milović je istakao kako je on „dokazao razlog postojanja i ispunio svoju misiju, uz manje ili više postavljenih prepreka, koje je uspijevao da preskoči“. Naglasio je i da se izložba „Bar. Ljudi.“ na barskom korzou, koja je takođe dio ovog segmenta Barskog ljetopisa, zbog velikog interesovanja građana produžava do 15. avgusta.

D. E.

14

Projekti

Neđelja, 8. avgust 2021.

„Getoizacija“ – problem koji stoji na putu inkluziji RE zajednice PODGORICA – Smjestiti pripadnike romske i egipćanske zajednice na jedno mjesto i praktično ih izolovati povlači različite posljedice, posebno ako se uzmu u obzir istraživanja koja govore da prema ovom dijelu populacije postoji visok stepen etničke distance.

Iz NVO sektora već duže vrijeme upozoravaju na problem getoizacije koji u takvim situacijama nastaje, a on je, smatraju, najvidiljiviji u naselju na Koniku u Podgorici, gdje uglavnom žive Romi i Egipćani.

Psihološkinja Milica Krivokapić obašnjava da getoizacija predstavlja vrstu segregacije, što je, kako kaže, pojava suprotna integraciji i inkluziji.

- Odvajanjem bilo koje grupacije može se postići osjećaj dodatne odvojenosti i različitosti od društva u cjelini. Zbog toga se ne može postići integracija RE populacije sa većinskom, već se značajno produbljuje jaz koji uočavamo dugi niz godina – ocijenila je Krivokapić.

Romi i Egipćani su kao raseljena lica na Konik došli devedesetih godina. Živjeli su najprije u barakama, pa u kontejnerima.

Sada žive u stanovima koji su izgrađeni u okviru Regionalnog stambenog projekta (RSP) koji je dio procesa Sarajevske deklaracije, započetog 2005. godine. Riječ je o višegodišnjem programu, čiji je nosilac do formiranja Ministarstva finansija i socijalnog staranja bilo bivše Ministarstvo rada i socijalnog staranja.

Iz Ministarstva nijesu odgovarali na pitanja Pobjede o tome na koji način je donešena odluka o odabiru lokacije za izgradnju i zbog čega nijesu uvažili savjete NVO sektora koji je upozoravao da Konik nije najbolje rješenje.

RSP ima za cilj nalaženje trajnih rješenja za izbjeglice i raseljena lica iz sukoba u periodu 1991-1995. godine na teritoriji bivše Jugoslavije.

Sprovođenje RSP je planirano u trinaest crnogorskih opština: Berane, Andrijevica, Podgorica, Ulcinj, Nikšić, Budva, Rožaje, Plav, Herceg Novi, Bar, Danilovgrad, Tivat i Pljevlja.

PROJEKAT

Izvršni direktor NVO „Mladi Romi“ Samir Jaha kazao je da je u okviru ovog projekta privremeno riješeno stambeno pitanje za 1.200 ljudi u Podgorici.

Govoreći o njemu, Jaha je posebno naglasio da su ti stanovi dobijeni na korišćenje, jer je u javnosti, smatra on, formirana potpuno drugačija slika.

- Oni te stanove nijesu dobili na poklon, nijesu u njihovom

Romska i egipćanska djeca nauče crnogorski jezik tek kada krenu u osnovnu školu

Milica Krivokapić

Odvajanjem bilo koje grupacije može se postići osjećaj dodatne odvojenosti

Samir Jaha

vlasništvu. To su socijalni stanovi i zakon o socijalnom stanovanju jasno propisuje da ih ne mogu otkupiti. Plaćaju ugovor o zakupu i to je u prosijeku od 7 do 20 eura mjesečno – kazao je Jaha.

On smatra da pogrešna percepcija o tome povećava netrpeljivost i čini da se članovi većinske zajednice zbog toga osjećaju diskriminisano, jer se, kaže, dosta njih nalazi u sličnim situacijama u kojima nema riješeno stambeno pitanje.

Pozitivni aspekti projekta su jasni, međutim, NVO sektor je ukazivao i na negativne implikacije koje se odnose na sami izbor lokacije i činjenicu da se nastanjivanjem isključivo romske i egipćanske zajednice u jednom kvartu podstiče izolovanost ovog dijela populacije i formira geto naselje.

- Mi kao organizacija nijesmo učestvovali u donošenju odluke gdje će se graditi stanovi.

Koristili smo svaku priliku da ukažemo da to nije odgovarajuće rješenje. Smjestiti sve ljudi iz jedne zajednice na jedno mjesto donosi različite poslje-

Većinsko stanovništvo mora da se navikne da je romska zajednica tu, da je prisutna, da smo ljudi normalni kao i svi drugi. Dok ne bude tako imaćemo diskriminaciju. Sada se smatra da su Konik ili Vrela Ribnička jedino mjesto za Rome, da nam ona pripadaju. Da imamo školu i vrtić koji nam pripada. Da živimo od socijale, skupljamo sekundarne sirovine i radimo u komunalnim preduzećima – objasnio je izvršni direktor NVO „Mladi Romi“ Samir Jaha dice – objašnjava Jaha.

Tadašnja argumentacija Ministarstva, dodaje on, bila je da pripadnici same zajednice traže da budu na istom mjestu.

- Donekle razumijem takav pristup, ali sa druge strane mislim da im je trebalo jasno ukazati koje su prednosti i nedostaci. Možda u tom trenutku nijesu o tome razmišljali na taj način– rekao je Jaha.

Krivokapić smatra da izdvajanje RE populacije doprinosi učvršćivanju brojnih predrasuda i stereotipa.

- Segregacijom se naglašavaju različitosti pojedinih grupa u odnosu na druge. One mogu biti proizvod samo pogrešnih uvjerenja, a ne i činjenica – kazala je Krivokapić.

Takva situacija, dodaje ona, može uticati i na percepciju koju RE zajednica ima o sebi.

- Za očekivati je da će Romi i Egipćani steći negativnu sliku o sebi ukoliko izdvajanje dožive kao suštinsko neprihvatanje od strane većinske populacije. Takav način uređenja društva može se protumačiti

I Nikšiću prijeti „getoizacija“

Nardi Ahmetović

Kao pozitivan primjer izgradnje i naseljavanja stanova Jaha izdvaja Nikšić, u kojem je u okviru istog projekta 16 stanova dodijeljeno Romima i Egipćanima, a ostale su dobili pripadnici drugih

zajednica.

Sa druge strane, koordinator u NVO „Centar za afirmaciju RE populacije – CAREP“ Nardi Ahmetović upozorava da situacija nije sjajna ni u gradu pod Trebjesom.

- Tačno je da u tim naseljima nijesu samo Romi, ali je njih više. Paralelno se dešava da porodice iz većinske zajednice napuštaju taj dio zbog toga i tu nema nade za integracijom i boljom inkluzijom – kazao je Ahmetović.

Pored toga, dodaje on, u tim naseljima je ugrožena i životna sredina.

- Ima mnogo divljih deponija.

Iz grada često donose i sipaju smeće uveče. Većinska

zajednica kao da nije svjesna da dijeli prostor sa Romima, da i mi živimo tu – objasnio je Ahmetović.

Kada je riječ o obrazovanju situacija je opet nešto drugačija nego u Podgorici. Veliki broj djece iz većinske zajednice pohađa istu školu kao i romska i egipćanska djeca.

- Osnovna škola „Mileva Lajović-Lalatović“ je izuzetna. Ja sam išao tamo. Sada se povećava i broj romske djece koja pohađaju školu, ali se dešava to da se smanjuje broj djece iz većinske zajednice. Zbog toga se plašim da ćemo doći u istu situaciju kakvu imamo u Podgorici – rekao je Ahmetović.

kao poruka: „Nijeste dovoljno vrijedni da biste bili integrisani u naše društvo“ – istakla je Krivokapić.

Jaha objašnjava da je upravo to što su Romi i Egipćani vidjeli na koji način ih posmatra stanovništvo iz većinske zajednice, dovelo do toga da oni, iako su nekada tražili da budu na istom mjestu, sada žele da žive i u drugim djelovima grada i budu integrisani u društvo.

- Sada kada su već dvije ili tri godine prošle, devedeset posto njih, a posebno mladi ljudi, će vam reći da na Koniku ne vidi svoju budućnost – istakao je Jaha.

PROBLEMI

Najveći problem koji nastaje kao rezultat takvog stanja, objašnjava Jaha, je onaj u obrazovanju.

- U jednom vrtiću imamo stotinu romske djece i samo oni idu tu. On ima 300 kvadrata, a na kilometar vazdušne linije na Starom aerodromu imamo vrtić koji ima 300 djece i tri hiljade kvadrata. Zašto romska i egipćanska djeca ne mogu da se priključe tom vrtiću? Zašto se nije razmišljalo o tome? Ovdje govorimo o sistemskoj diskriminaciji – kategoričan je Jaha.

Takvo stanje on smatra neprihvatljivim, jer je, ističe, predškolsko vaspitanje i period prije nego dijete krene u školu od posebnog značaja.

- Dijete se u vrtiću socijalizuje, uči jezik. Ako samo romska i egipćanska djeca idu u jedan vrtić kako oni mogu da budu pripremljeni za školu? Susrijeću se sa više različitih izazova – rekao je Jaha.

Malo bolje stanje, dodaje on, je u osnovnim školama, gdje osim romske i egipćanske ima i djece iz većinske zajednice.

Pa ipak, većina njih pohađa Osnovnu školu „Božidar Vuković Podgoričanin“, koju su,

kaže Jaha, prozvali „romskom školom“.

- Preko Morače nemate nijedno romsko dijete u školama.

Mi se zalažemo za to da djeca budu raspoređena u različite škole, ali istovremeno postoji takva percepcija većinske zajednice prema kojoj oni ne žele da šalju djecu u one škole gdje ima više romske djece – kazao je on.

Dok se ta situacija ne promijeni, smatra Jaha, ne možemo govoriti ni o kakvom napretku.

- Većinsko stanovništvo mora da se navikne da je romska zajednica tu, da je prisutna, da smo ljudi normalni kao i svi drugi. Dok ne bude tako imaćemo stereotipe i diskriminaciju. Sada se smatra da su Konik ili Vrela Ribnička jedino mjesto za Rome, da nam ona pripadaju. Da imamo školu i vrtić koji nam pripada. Da živimo od socijale, skupljamo sekundarne sirovine i radimo u komunalnim preduzećima – objasnio je Jaha.

Krivokapić ističe da takva pogrešna uvjerenja o RE zajednici ne mogu nastati zbog fizičke separacije ako nijesu formirana tokom procesa vaspitanja.

- Činjenica je da postoje međukulturalne i razlike u tradicijama i običajima, ali u suštinskom, ljudskom smislu njih nema – naglasila je Krivokapić.

IZAZOVI

Sa problemima koje je opisao Jaha suočile su se dvije djevojke Enisa Ademaj i Šadija Ibrahimi. One žive u naselju na Koniku i prošle godine su završile srednju školu.

Najteže im je bilo, pričaju one, da nauče jezik, jer su crnogorski jezik prvi put čule kada su pošle u prvi razred osnovne škole.

- U petom razredu sam naučila jezik. Do tada sam se družila samo sa Romima i onda kada

sam se upisala u školu tada sam počela da se družim sa ostalima i trebalo mi je dosta vremena da naučim – kazala je Šadija Ibrahimi.

Ona objašnjava da je takva situacija sa većinom djece koja u prvom razredu ne znaju da odgovore ni na pitanje kako se zovu.

- Djeca bi i kroz igru naučila jezik, ali tamo nemaju da se igraju sa kim no sa Romima i Egipćanima. Djece iz većinske zajednice nema i to je veliki problem – rekla je Ibrahimi.

Enisa Ademaj dodaje da bi upravo zbog toga voljela kada bi pripadnici RE zajednice bili „izmiješani“ sa većinskom populacijom, kao i da je posebno problematičan vrtić u kojem se govori isključivo na romskom jeziku.

- Mislim da bi se više slagali međusobno. Ne bi bilo: ti si Rom, ti si Crnogorac. Ja sam to doživjela u školi. Kada se pomene Konik odmah je asocijacija - Romi su tamo. Misle da svi živimo pod šatorima. Bolje je i zbog djece, moramo misliti na njih, na njihovu budućnost.

Ovo je 21. vijek, a naša djeca ne znaju jezik. Idu u vrtić koji pohađaju samo oni i normalno da ne mogu da nauče – objasnila je Ademaj.

Ono što im dodatno smeta, priča Ademaj, su brojni stereotipi koji nastaju zbog činjenice da su Romi odvojeni u jednom naselju.

- Ako je neko bezobrazan i Rom, odmah su tu predrasude, a nijesmo svi isti. Zato je problem da smo svi na jednom mjestu, ako je jedan bezobrazan onda smo svi. Kada bi živjeli pomiješano možda bi većinska zajednica shvatila da nijesmo drugačiji od njih – kategorična je ona.

Zbog svega toga, navodi, i ona se osjeća prijatnije u društvu „svojih“.

- Ja se družim sa drugima ali se osjećam sigurnija uz svoje. Ne znam zašto je to tako, tako smo naučeni. Ne mogu da se opustim koliko mogu u društvu Šadije. Imam drugaricu Crnogorku, ali ne mogu da se opustim sa njom kao sa nekim ko je sa moje strane. Zbog takvih stvari nešto treba da se mijenja – kazala je Ademaj.

Ne traže Romi i Egipćani da budu u centru grada, zaključuju naše sagovornice, već žele da se shvati da ima i naselja mimo Konika u kojima bi mogli živjeti zajedno sa ljudima iz drugih zajednica. Željka ZVICER

(Priča je nastala u okviru projekta ,,Unapređenje praksi lokalnih medija za izvještavanje o ljudskim i manjinskim pravima“ koji sprovodi Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM). Projekat je dijelom finansirala Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD).

Arhiv

Neđelja, 8. avgust 2021.

15

Istorijski izvori o sahrani vojvode i pisca kultnog djela ,,Primjeri čojstva i junaštva“

Kako se država Crna Gora oprostila od Marka Miljanova » Piše: Jovan ĐURANOVIĆ Ako se oko nečeg Crnogorci mogu složiti, onda je to oko veličine i značaja Marka Miljanova, čovjeka koji je bio lični primjer čojstva i junaštva u Crnoj Gori. Zato mu je bastalo da napiše takvo kapitalno djelo „Primjeri čojstva i junaštva“, jer nije lako raspravljati o ove dvije ljudske kategorije u Crnoj Gori.

Postoji ona anegdota kad su se Crnogorci razbrojavali u vojničkom stroju da niko nije htio da bude drugi, već samo „prvi i ja do njega“. E, Marku Miljanovu niko nije mogao prigovoriti, što bi danas rekli, da nije kompetentan da daje ocjenu o čojstvu i junaštvu u Crnoj Gori.

No, djelo Marka Miljanova treba stalno čitati i o njemu pisati; kad bih se pitao bilo bi obavezna literatura od osnovne škole do završetka fakulteta.

DOSTOJAN ISPRAĆAJ

Ovoga puta ću se zadržati samo na veličanstvenoj sahrani vojvode Marka Miljanova kako to piše u „Glasu Crnogorca“, list za politiku i književnost, zvanični organ Knjaževine, odnosno Kraljevine Crne Gore, u broju 6 od 9. februara 1901. i broj 7 od 17. februara 1901. godine. U „Glasu Crnogorca“ broj 6 od 9. februara 1901. godine, u okviru rubrike „Domaće vijesti“, detaljno je opisan prenos i davanje počasti posmrtnim ostacima vojvode Marka Miljanova iz Novog, đe je umro, do Podgorice.

Predosjećajući blisku smrt, kako to piše u ovom glasilu, Marko je pozvao dva sveštenika iz Kuča da ga snabdiju svetim tajnama. Pri posljednjim časovima uz njega je bila njegova vjerna supruga koja ga je na putu pratila sa bližnjim rođacima. Iz Novog je Markovo mrtvo tijelo, uz veliko prisustvo naroda, bilo ispraćeno na parobrod koji ga je u neđelju u Kotor dovezao.

Iz Kotora je na mrtvačkim kolima ispraćen za Njeguše, đe

Iz podataka koje objavljuje ,,Glas Crnogorca“ o sahrani vojvode Marka Miljanova, može se zaključiti da građanska, multikulturna i multikonfesionalna Crna Gora nije izum ustavotvoraca naše generacije, nego vuče korijene mnogo dalje i mnogo dublje. I dobro je što je to tako, jer bez istorijskih korijena sve je plitko i lako se ruši su ga Njeguši na Krstac dočekali sa sveštenstvom i učenicima osnovne škole. Tu ga je dočekao vojvoda Šako Petrović.

Mrtvo tijelo je prenoćilo u Crkvi sv. Đorđa na Njeguše, nad kojim su sveštenici svu noć čitali u prisutstvu mnogo naroda. Śutri dan je tužna pratnja stigla na Cetinje. Na Bajice je bila dočekana sveštenstvom i đacima osnovne škole, đe je učitelj bajički održao prigodnu besjedu. Na ulaz varoš Cetinje bilo je izašlo sveštenstvo i svi crnogorski velikodostojnici sa činovništvom i mnoštvo građana.

Kad je tužna pratnja ušla u varoš g. proto Martinović izvršio je kratki pomen, pa je krenuo veličanstveni sprovod Katunskom ulicom do Vlaške crkve, u kojoj je mrtvačka skrinja bila položena kojoj je narod pristupio „da se oprosti sa ovim znamenitim junakom i zaslužnim Crnogorcem“.

Na čelu pratnje sa mrtvačkim kolima koja je krenula sa Cetinja bio je knjaz Mirko Petrović. Kad je sprovod iz Cetinja došao kod Crne Grede od pokojnika se oprostio Miloš Šaulić ( jedan od najzalužnijih crnogorskih pravnika svoga doba, prim - J.Đ.).

ZAHVALNOST

Da se radilo o veličanstvenom ispraćaju posmrtnih ostataka vojvode Marka Miljanova, organizovanom na najvišem državnom nivou imamo potvrdu i u „Glasu Crnogorca“ broj 7 od 17. februara 1901. u kojem je objavljena javna zahvalnost supruge Marka Miljanova, gospođe Stefe, đe između

Marko Miljanov sahranjen na Medunu

ostalog piše: „Smatramo za osobitu dužnost izjaviti moju najdublju zahvalnost Njihovim Kr. Visočanstvima Knjazu i Knjaginji, koji su pri prolasku pored dvora na Rijeci izašli s Knjazom Petrom da odaju posljednju poštu pokojniku, i naredili dvorskoj straži s komandirom da njegovo mrtvo tijelo do Šinđona isprati, a tako i NJ.V. Knjazu Mirku, koji je mrtvo tijelo pokojnikovo ispratio do Crne Grede...“ Takođe se gospođa Stefa zahvaljuje ,,Njihovim Visočanstvima g.g. Mitropolitu Mitrofanu, koji je mrtvo tijelo pokojnikovo opojio i arcibiskupu barskom g. Milinoviću na iskrenom saučešću“.

Velika je lista imena kojima se gospođa Stefa zahvalila na izrazima saučešća za njenim mužem, pa ćemo ovom prili-

,,Glas Crnogorca“ zaključuje: „Primjeri njegovog junaštva i patriotizma poticaće i buduće narašaje, a njegove zasluge za Crnu Goru sačuvat će njegovo lijepo ime među zaslužnim Crnogorcima. Laka mu rodna zemlja i vječni pokoj junačkoj duši“

Na čelu pratnje sa mrtvačkim kolima koja je krenula sa Cetinja bio je knjaz Mirko Petrović. Kad je sprovod iz Cetinja došao kod Crne Grede od pokojnika se oprostio Miloš Šaulić kom zbog ograničenja prostora pomenuti samo neke ličnosti da bi dobili opštu sliku o njegovoj veličanstvenoj sahrani. Zahvaljuje se alaj barjaktaru Zeku Mašanovu, podkomandiru Stanku Gajovu, kap.

Saviću Radonjiću, učitelju B. Sredanoviću i ostalim Njegušima, koji su pokojnika sa sveštenstvom i đacima na Krstac dočekali. Ćeklići su pokojnika zvonima ožalili. I njima se zahvaljuje Stefa - vojvodi Marku Martinoviću, oficirima, ,,narodu Bajičkom“, đacima i učitelju Boljeviću koji je održao prikladni govor; bataljonskom barjaktaru Džudžu Nikovu s Dobrljanima i Andriji Vukotiću ,,na državni govor“; kapetanu Iliji Lopičiću s Ceklinjanima; oficiru Mašanoviću koji je ,,svu tužnu pratnju po-

nudio pićem“...

Pa onda - serdarima Krnju Kusovcu, s Ljubotinja i Joku Jovićeviću s Riječanima; učitelju Andriji Jovićeviću na lijepo održanom govoru; bratstvu Drecun na priloženom vijencu; komandiru Simonu Ivanovu (Vukčeviću, primj.

J.Đ) s Lješnjanima, ,,koji ga je s vojničkom počasti srio i ispratio“; podkomandiru Đoku Markušu s Lješkopoljcima; serdaru Jagošu Radoviću i kapetanu Luki Neneziću s Podgoričanima koji su položili vijenac na mrtvački odar; komandirima Gligoju Lukiću i Janku Vukotiću s oficirima; kapetanu Medu Lukačeviću i ofirima Mustafi Đurđeviću i Ahmetu Dervišiću i barjaktaru Selju Bratovu ,,s ostalim Muhamedancima koji pokojnika do vječne kuće ispratiše“.

Osobitu zahvalnost gospođa Stefa je izrazila komandirima: Nikoli Pejoviću, Nikoli Kusovcu i Stevu Vujanoviću s braćom, oficirima P. Đuraškoviću Sokol Bacu i perjaniku Nikoli Kneževiću, koji su pokojnika do Meduna dopratili i pri sahrani učestvovali. Na kraju gospođa Stefa izjavljuje veliku i osobnu zahvalnost vojvodi Vasu Ivanoviću s glavarima koji u ime vojske položiše vijenac na pokojnikov odar.

SNAGA LIČNOG PRIMJERA

U „Glasu Crnogoraca“ broj 6 od 9. februara 1901. godine, osim detaljno opisanog prenosa i davanja počasti posmrtnim ostatacima, rečeno je i o značaju i junaštvu vojvode Marka Miljanova. Ovom prilikom su citirani stihovi iz pjesme „Boj na Medunu u Kučima g. 1862“ objavljene u ,,Junačkom Spomeniku“ od Velikog Vojvode Mirka Petrovića. U ovim stihovima se veliča značaj i junaštvo Marka Miljanova u borbi protiv Osmanskog carstva. ,,Glas Crnogorca“ zaključuje: „Primjeri njegovog junaštva i patriotizma poticaće i buduće narašaje, a njegove zasluge za Crnu Goru sačuvat će njegovo lijepo ime među zaslužnim Crnogorcima.

Laka mu rodna zemlja i vječni pokoj junačkoj duši“.

Ovo su istorijske činjenice koje govore o veličanstvenoj sahrani vojvode Marka Miljanova na najvišem državnom nivou. Iz ovih podataka može se zaključiti da građanska, multikulturna i multikonfesionalna Crna Gora nije izum ustavotvoraca naše generacije, nego vuče korijene mnogo dalje i mnogo dublje. I dobro je što je to tako, jer bez istorijskih korijena sve je plitko i lako se ruši.

Arena

16

Bravo za Mariju Vuković, deveta na Olimpijskim IHF

DNEVNIK IZ TOKIJA

Neđelja, 8. avgust 2021.

BORI KAO L Svako bira ono što mu prija, a ima svega

Tradicija ne gubi dah

Prvi susret, poslije 20 dana, sa tradicijom Japana. I to slučajno. Dame u tradicionalnoj nošnji sačekale su novinare ispred Olimpijskog stadiona sa poklonima.

Simboličnim. Nastavili smo put kroz Šinjaku kvart, do dućana ,,čuda“. Kao dio izložbe posebnog praznika za sreću i prosperitet mladih đevojaka, poznat kao ,,Dan đevojaka“, uhvatili smo dio festivala hina lutaka, razne ukrase od cvjetova breskve, kao i svečanu hranu poput rezane sirove i ribe, krekera u više boja sa rižom.

Put dalje vodio nas je do bejzbol stadiona, Ragbi muzeja i višespratnica obojenih sa nacionalnim herojima bejzbol reprezentacije. U kilometar i po glavne ulice izbrojali smo pet butika bejzbol opreme i rekvizita. Japanci su ludi za bejzbolom i svaka malo veća stambena jedinica u dvorištu ima improvizovan, omanji, bejzbol teren...

Polako, ali sigurno i golf kuca na vrata Tokija. Na nacionalnoj televiziji, na jednom od mnogobrojnih programa, od jutra do mraka reklamira se golg sport. Vole Japanci i tenis, pitali smo i dobili odgovor: na pet terena šljake idu dva travnata. Imali smo danas osjećaj kao da šetamo Vimbldonom!

I naravno, sve je u savršenom nizu.

U Tokiju se, inače, vodi računa o zdravom tijelu i duhu. Od pet sati u obližnjim parkovima stariji jogom pripremaju tijelo za dan, a otvorene vrste teretane dupke su pune do prvog nagovještaja visoke temperature.

Čestitke Crna Gora se ponosi rezultatom koji je Marija Vuković postigla u finalu Olimpijskih igara, saopštio je predsjednik Milo Đukanović.

- Bravo, Marija. Ponosi se Crna Gora odličnim sportskim rezultatom, promocijom naše atletike i dostojanstvenim predstavljanjem zemlje na Olimpijadi u Tokiju. Znamo da možeš i više i radujemo se tvojim novim uzletima - napisao je Đukanović na svom Tviter nalogu.

Na Tviteru se oglasio i predsjednik Skupštine Aleksa

Bečić.

- Uživali smo gledajući način na koji Marija Vuković brani boje naše zemlje. Svaka čast na ogromnom uspjehu za crnogorski sport i crnogorsku atletiku. Čestitke i svim drugim sportistima koji su dostojanstveno reprezentovali Crnu Goru na Olimpijskim igrama - naveo je Bečić.

Mariji je čestitao i predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić.

- Marija, čestitke na svemu prikazanom u finalu Olimpijskih igara. Ostvarila si rezultat na koji svi možemo biti ponosni - napisao je Krivokapić na Tviteru.

I potpredsjednik Vlade Dritan Abazović čestitao je crnogorskoj atletičarki na osvajanju devetog mjesta u finalu OI, rekavši da je poseban osjećaj ponosa gledati je u Tokiju.

- Ostvaren je najveći uspjeh u istoriji crnogorske atletike. Ovo je pravi primjer za mlade naraštaje i obaveza državi da ulaže mnogo više u kraljicu sportova - napisao je Abazović na Tviteru.

Nakon što su obezbijedili prvu olimpijsku medalju, odbojkaši Francuske su uspjeli da se domognu i najsjajnijeg odličja – „trikolori“ su u finalu Olimpijskih igara u Tokiju pobijedili Rusiju sa 3:2 (25:23, 25:17, 21:25, 21:25, 15:12) i postali novi olimpijski šampioni.

Francusku je do zlata vodio Ervin Ngapet sa 26 poena, a najbolje su ga pratili Žan Patri sa 15 i Trevor Klevno sa 11 poena.

U timu Rusije najbolji su bili Maksim Mihajlov sa 21 i Jegor Kljuka sa 20 poena.

U finalu „trikolori“ porazili Rusiju sa 3:2

Odbojkaši Francuske olimpijski šampioni Ne računajući medalje bivšeg Sovjetskog saveza, Rusiji je ovo peta olimpijska medalja, nakon zlata u Londonu 2012. godine, te dva srebra i jedne bronze.

Bronzu u Tokiju je osvojila Argentina, koja je u južnoameričkom okršaju porazila Brazil sa 3:2 (25:23, 20:25, 20:25, 25:17, 15:13).

Argentinu je predvodio Fakundo Konte sa 21 poenom, Agustin Loser upisao je 14 poena, a po 13 poena Bruno Lima i Ezekijel Palasios. U ekipi Brazila najefikasniji su bili Valas De Sousa sa 17 poena, Lukas Satkamp je imao 14, a Rikardo Sousa 13.

Argentina je, tako, osvojila dru-

gu bronzanu medalju na Olimpijskim igrama, prvu poslije Seula 1988. godine.

Sa druge strane, „karioke“ su nakon četiri uzastopna finala, i po dvije zlatne i srebrne meda-

lje, prvi put ostale bez olimpijskog odličja u ovom vijeku…

S. J.

Arena

Neđelja, 8. avgust 2021.

17

m igrama u skoku uvis

ILA SE LAVICA

Američki košarkaši savladali Francusku u finalu olimpijskog turnira u Tokiju i odbranili zlato

„Drim tim“ nastavio dominaciju

Američki košarkaši su u Tokio došli po olimpijsko zlato, na kraju su zlato i osvojili – ekipa Grega Popoviča je u finalu bila bolja od Francuske 87:82 (22:18, 22:21, 27:24, 16:19). „Drim tim“ je, tako, stigao do četvrtog uzastopnog zlata na Olimpijskim igrama i revanširao se „trikolorima“ za poraz na startu olimpijskog turnira.

Nadam se da nijesam razočarala

Za Arenu iz Tokija: Ana Marković

Za zlatnu medalju u skoku uvis potrebna je bila visina 204, naša Marija Vuković preskočila je 196 centimetara i osvojila deveto mjesto na Olimpijskim igrama.

Uspjeh za poštovanje.

Naša predstavnica iz atletike bez problema je sa preskočenih 195 centimetara došla do finala u društvu sa trinaest najboljih na planeti. Nažalost, a bila je blizu, nije uspjela da obori lični rekord i preskoči ljestvicu na 198 centimetara. Prethodno je iz trećeg pokušaja letjela preko 196, čemu su prethodila dva dobra skoka na 184 i 189 centimetara.

- Veliko takmičenje i iskustvo.

Naći se na OI sa najboljim takmičarkama je veliki uspjeh. Kao što sam i rekla, bilo je nemoguće doći do medalje sa visinom ispod dva metra. Žao mi je zbog 198, malo sam se pogubila na toj visini, ali izborila sam se kao lavica na 196. Zaista ne znam što se desilo na 198, nijesam dala ono što mogu. Možda sam propustila šansu, iako medalju ne bih osvojila. Međutim, bila bi ogromna satisfakcika skočiti

Sad može da se proslavi mjesto u finalu i plasman na OI. - Hvala svima što su me pratili, nadam se da nijesam raočarala.

Da se proslavi sad. lični ili državni rekord. Teško mi je, ali zahvalna sam što sam tu, što sam skakala sa najboljim takmičarkama i što sam prvi put na Igrama izborila finale.

Utisci su jaki, Marija je zaplakala u miks zoni.

- Zahvalna sam što sam ovdje i što mogu da usrećim porodicu.

Lijep je osjećaj – kazala je Vuković kroz suze.

Marija je dala komentar na kompletno takmičenje. Nova šampionka je Marija Lasickene, prekočila je 204 centimetra, a umalo nije ispala na 196 jer je dva puta rušila ljestvicu. Rekordom Australije i Okeanije sa 202 centimetra Nikola Mekdermot osvojila je srebro, a Ukrajinka Jaroslava Mahuči bronzu (200).

- Mislila sam da će sve da ih preskoči mlada Ukrajinka, drago mi je zbog Australijanke što je uzela medalju i skočila lični rekord.

Vjeruje Marija da će je dobar rad, osjećaj i optimizam pratiti na putu do kraja ove i u narednoj sezoni. Ne ide daleko, razmišlja potpuno trezveno.

- Nadam se da će deveto mjesto donijeti pozivnice za bolje mitinge, a ako ne donese ovo je bila uspješna godina za mene. Sve je išlo kako treba. Što god da se desi cilj za sljedeću godinu je da nastavim tamo gdje smo stali – poručila je Vuković.

Smjena na olimpijskom rukometnom nebu

Danska predala Francuskoj krunu Rukometni drim tim u četvrtom zaredom olimpijskom finalu, osvojio je treće zlato!

Francuzi su vratili Dancima dug iz Rija i slavili 25:23, a veliki slavljenik je Nikola Ka-

rabatić kojem je ovo bila deseta zlatna, a ukupno 15. medalja sa reprezentacijom.

Najviše golova kod Francuza dao je Nedim Remili (pet), stariji Karabatić dva, a očekivano na golgeterskom nivou bio je danska super zvijezda

Mikel Hansen (devet).

Finale olimpijskog turnira bilo je projektovano od starta, a da li je opravdalo očekivanja?

– Nakon serije Francuza, vođstva od 18:12, Skandinavci su u 50. minutu smanjili na 22:21... ,,Ludi“ finiš pripao je ,,trokolorima“.

Bronzu u Tokiju osvojila je očekivano Španija. Heroj je bio Raul Entrerios, strijelac dva od posljednja četiri gola u trijumfu nad Egiptom (33:31).

- Znate šta znači sajonara? Tako se ja sada osjećam. Sa ovim momcima svako takmičenje je posebno i grupa sa kojom si je posebna. Ali, da budem iskren, ovo je najveća odgovornost koju sam ikad osjetio jer igraš za toliko ljudi koji gledaju i za državu. Ostale zemlje su, takođe, u svemu ovome i ta odgovornost je sjajna. Tako sam se osjećao već nekoliko godina svakog dana. Tako da sam sada lagan i jedva čekam da odem u hotel i da nazdravim – rekao je selektor Sjedinjenih Američkih Država, legendarni Greg Popovič.

Ovo finale i nije bilo baš za pamćenje, možda i zbog činjenice što se igralo u prijepodnevnim časovima po lokalnom vremenu. Francuzi nijesu uspjeli da prirede još jedno čudo, još jednom da savladaju Amerikance i dođu do prvog olimpijskog zlata. Ovog puta Amerikanci su bili na visini zadatka i pokazali su snagu. SAD su nastavile dominaciju na Olimpijskim igrama, jer samo na Olimpijskim igrama u Atini nijesu došli do najsjajnijeg odličja od kada je 1992. dopušteno da NBA profesionalci igraju na Igrama. Amerikancima je ovo ukupno 16. zlato na Olimpijskim igrama, dok su Francuzi došli do trećeg srebra, poslije Olimpijskih igara Londonu 1948. i Sidneju 2000. što su ujedno i jedina odličja.

- Mnogi ljudi kod kuće je sumnjalo u nas. Mnogi su rekli da će nam biti teško da pobijedimo.

Da budem iskren, oni zaista nijesu bitni, ali čujete toliko buke.

Skupili smo se i dovršili posao, što je savršen kraj za nas. Radujemo se što ćemo ovo zlato vratiti kući – rekao je Kevin Durent.

Durent je bio najzaslužniji za trijumf Amerike, i izjednačio sa Karmelom Entonijem na vječnoj listi u broju zlata. Sada ih obojica imaju po tri. Durent je meč završio sa 29 poena, šest skokova i tri asistencije. Pratio ga je Džejson Tejtum sa 19 poena i sedam skokova. Dvocifreni su bili još Demijen Lilard i

Džaval Mekgi ispisao istoriju OI Zlato za košarkaša Finiksa Džavala Mekgija ima poseban značaj. Naime, njegova majka Pamela je, takođe, osvojila zlatnu medalju sa reprezentacijom SAD na Olimpijskim igrama, davne 1984. godine u Los Anđelesu. Pamela i Džaval su, tako, ispisali su istoriju Olimpijskih igara, jer je ovo je prvi put u istoriji OI da su majka i sin osvojili zlatne medalje. Pamela je jedina košarkašica u istoriji čija djeca su igrala i u NBA i u WNBA.

Džru Holidej sa po 11 poena.

- Poslije ove pobjede više je radosti nego olakšanja, ali je nužno olakšanje zbog svih očekivanja i tereta našem timu.

Laknulo nam je što smo uspjeli i obavili posao. Sposobnost da postanemo tim se potcjenjuje, a svi igramo na najvišem nivou, u najboljoj ligi svijeta. Teško je dovesti Durenta, takođe i Demijana (priča o sebi, prim. aut).

Teško je ne vidjeti koliko je dobar Kevin. To je pokazao u posljednjih nekoliko mečeva – rekao je Lilard.

Kod Francuske najefikasniji su bili Ivan Furnije i Rudi Gober sa po 16 poena, s tim da je Gober imao i osam skokova. Jabusele je dodao 13, uz četiri skoka, a De Kolo 12, uz pet skokova i sedam asistencija.

- Nijesmo zadovoljni srebrnom medaljom na Olimpijskim igrama i to je zadovoljstvo. Postavili smo osnovu sa generacijom Tonija Parkera i Borisa Dijaoa. Nadamo se da ćemo sada inspirisati ostale. Vjerujemo u to i vjerovaćemo u to svaki put.

Nadamo se da će francuska košarka nastaviti da donosi medalje, a zašto ne i zlatnu – rekao je kapiten Francuske, Nikola Batum, koji je meč završio sa pet poena.

Bronzu je osvojila Australija, koja je u meču za treće mjesto savladala Sloveniju 107:93. Do pobjede ih je predvodio fenomenalni Peti Mils sa 42 poena i devet asistencija. Ispratili su ga Ingls sa 16, Lendejl sa 14, Eksum sa 12 i Tajbul sa 11 poena.

Kod Slovenaca se istakao Luka Dončić sa 22 poena, osam skokova i sedam asistencija. Prepelič je dodao 18 poena, Tobi 13, Blažič 12.

S. J.

Arena

Tokio 2020.

FOTO: FIFA

18

Neđelja, 8. avgust 2021.

Brazil savladao Španiju i odbranio titulu iz Rija

Samba u Jokohami Alison Feliks osvojila 11. olimpijsku medalju i ušla u Ginisovu knjigu

Fudbalska reprezentacija Španije došla je na Olimpijske igre sa najzvučnijim timom od svih učesnika turnira, u sastavu imala nekoliko igrača sa ljetošnjeg Evropskog prvenstva, plus asa Real Madrida Marka Asensija...

Uložila je sve da osvoji zlato, ali je morala da se zadovolji srebrom - titulu je uzeo Brazil i odbranio tron na kojem je bio od 2016. godine. ,,Karioke“ su tada slavile na svom tlu, u Rio de Žaneiru, a juče su prvi put osvojile olimpijsko zlato van svoje teritorije. ,,Selesao“ je slavio poslije produžetaka 2:1, nakon što je poslije 90 minuta bilo 1:1.

Rišarlison u 38. minutu nije iskoristio

Njemica Kim Rajzner, trener i član olimpijskog tima u Tokiju, suspendovana je nakon što su je kamere snimile kako udara konja koji nije htio da sluša naređenja, tokom ženskog takmičenja u modernom petoboju.

Utvrđeno je nakon pregleda snimka kako se Rajznerova naginje nad ogradom kako bi udarila konja, koji je odbio da preskače prepreke. Taj potez je koštao takmičarku Aniku Šloj prilike da se domogne zlatne medalje, javio je AP. Međunarodna organizacija modernog petoboja navela je da je pregledala snimak na kojem ,,djeluje da Rajzner udara konja pesnicom”, kao i da su njene akcije ,,suprotne pravi-

44.

trofej u profesionalnoj karijeri osvojio je Dani Alveš

jedanaesterac, ali je Brazil na odmor otišao sa prednošću zahvaljujući pogotku Mateusa Kunje u nadoknadi, na asistenciju neuništivog Danija Alveša (38).

Brazilci su bili bolji na startu nastavka, Rišarlison je promašio zicer, a kazna je stigla u 61. preko Mikela Ojarzabala,

Rajzner suspendovana zbog nasilja nad konjem lima”. Suspenzija za Rajzner odnosi se samo za ostatak Olimpijskih igara, koje se završavaju u neđelju. Šlojeva je takođe bila predmet osuda na društvenim mrežama jer je, prema tvrdnjama kritičara, često koristila šibu.

Takmičari u modernom petoboju jašu konje sa kojima se ranije nijesu susreli, a uspostavljanje povjerenja sa životinjom u kratkom vremenskom roku se smatra dijelom takmičarskog izazova.

Ebert Souza Konseisao novi je olimpijski šampion u boksu, u kategoriji do 75 kilograma.

Brazilac je nokautom u trećoj rundi pobijedio dvostrukog evropskog i svjetskog prvaka,

Kakav dan za američku štafetu 4x100 metara!

Amerikanke su sedmi put zaredom osvojile zlatno odličje, a Alison Feliks je broj jedan – osvojila je 11. olimpijsku medalju.

Sa Feliks, Sidnej Meklaflin, Dajlalom Muhamad i Mu Eting nije bilo greške – klasa američkih atletičarki došla je do izražaja. Slavile su u vremenu tri minuta, 16 sekundi i 85 stotinki. Poljska je uzela srebro (3:20,53), a Jamanka bronzanu medalju (3:21,54).

Savršena Feliks je ušla u Ginisovu knjigu kao žena sa najviše osvojenih medalja u atletici. Sa trona je pomjerila Karla Luisa (deset medalja) zbog čega je postala i najuspješniji američki sportista!

Stopama dama završila je i muška štafeta, koja je stigla do četvrte zlatne medalje na posljednjih pet nastupa.

Majkl Čeri, Majkl Norman, Brajs Dedmond i Rai Bendžamin do trona su stigli u vremenu dva minuta, 55 sekundi i 70 stotinki, ispred Holanđana (2:57,18) i takmičara iz Bocvane (2:57,27).

Sifan Hasan je, takođe, bila kraljica jučerašnjeg programa.

Holanđanka je nakon zlata na

pet, osvojila još jedno na deset kilometara. Pobijedila je s vremenom 29:55,32, druga je bila Kalkidan Gezahagne iz Bahreina (26:56,18), a treća Etiopljanka Letesenbet Gidi (30:01,72).

Na Olimpijskom stadionu čekao se nastup Norvežanina Jakoba Ingebrigstena – i Tokio je dočekao olimpijski rekord (3:28,32) na 1.500 metara, što ujedno predstavlja i evropski.

Skandinavci slave i Karstena Varholma, svjetskog rekordera na 400 metara sa preponama.

Kenijska atletičarka Peres Džepkirkir osvojila je zlatnu medalju u maratonu u Tokiju.

Stazu dugu 42 kilometara i 195 metara istrčala je za dva sata, 27 minuta i 20 sekundi.

Srebrna je bila njena sunarodnica, svjetska rekorderka Brigid Kosgei, sa 16 sekundi zaostatka. Bronzana medalja pripala je Amerikanki Moli Seidel.

U maratonu je nastupila 91 takmičarka, a 73 je završilo trku.

Program su zatvorili ,,kopljaši“.

Indijac Neradž Čopra do trona je stigao sa daljinom od 87,58, drugi je bio Jakub Vadlejh (86,67), a treći Viteslav Vesel (85,44).

KARATE: Najluđa borba na Igrama

BOKS: Kategorija do 75 kg

Velika pobjeda Brazilca

učesnika ovogodišnjeg Eura.

Otišlo se u produžetke, u kojima se trenutak odluke dogodio u 108. minutu - Antoni je u kontri sjajno našao Malkoma, a napadač Zenita poslao loptu iza leđa Simona.

Brazil je postao tek peta reprezentacija koja je odbranila olimpijsko zlato. Prije ,,karioka“ to je uspjelo Britancima (1908, 1912), Urugvajcima (1924, 1928), Mađarima (1964, 1968) i Argentincima (2004, 2008).

Brazilcima su u Jokohami, gdje su 2002. postali šampioni svijeta, osvojili sedmo olimpijsko odličje.

Nijedna druga reprezentacija nema više od pet.

Pretekla čuvenog Karla Luisa

Ukrajinca Aleksandra Hižnjaka, neporaženog u posljednjih pet godina. U kategoriji do 52 kilograma šampion je postao je Britanac Galal Jafai, koji je u finalu pobijedio Karla Palama sa Filipina na poene 4:1. U ženskoj konkurenciji, u kategoriji do 51 kilogram zlatnu medalju osvojila je Stojka Krasteva iz Bugarske, pobjedom protiv Buse Naz Čakiroglu 5:0. U kategoriji do 69 kilograma slavila je Turkinja Busenaz Surmeneli, a u finalu bila je bolja od Kineskinje Gu Hong.

Nokautiran iznijet na nosilima, a osvojio zlato Nije manjkalo uzbuđenja na Igrama u Tokiju. Iako su godinu dana kasnile sportisti sui ih dočekali spremni.

Nesvakidašnja je bila finalna borba u muškoj konkurenciji u karateu u kategoriji preko 75 kilograma. Za zlatnu medalju su se borili Saudijac Tareg Hamedi i Sadžad Ganžadeh iz Irana, a epilog je nevjerovatan.

Hamedi je na strunjači bio znatno bolji

rival, te zasluženo nakon minuta borbe poveo sa 4:0. Potom je Iranac stigao do poeana, ali je Hamedi i dalje imao inicijativu i smiješila mu se pobjeda. Uslijedio je šok! Hamedi je uspio u jednom kontraudaru da nokautira Ganžadeha.

Nakon konsultacija sudije su pobjedu dodijelile nokautiranom takmičaru. U obrazloženju je navedeno da Hamedi nije kontrolisao snagu udarca čime je zaslužio diskvalifikaciju.

Ganžadeh je na nosilima iznijet sa borilišta, ali poslije ukazane pomoći je saznao da je postao olimpijski šampion!

Bronzane medalje osvojili su Ugur Aktaš iz Turske i Japanac Riutaro Araga.

U ženskoj konkurenciji, Abdelaziz je bila najbolja u kategoriji preko 61 kilogram, a u finalu pobijedila je Irinu Zarecku iz Azerbejdžana. Bronzane su bile Kineskinja Gong Li i Sofija Berulceva iz Kazahstana.

Arena

Neđelja, 8. avgust 2021.

Sportski miks

19

Selektor crnogorskih odbojkaša sumira utiske nakon prve faze priprema za Evropsko prvenstvo

Bašić: U Pljevljima je bilo teško, hrabri motivacija kod igrača

PODGORICA – Odbojkaši Crne Gore završili su prvu, najtežu fazu priprema za Evropsko prvenstvo. Izabranici Veljka Bašića su 12 dana u Pljevljima, prvenstveno, radili na podizanju nivoa fizičke spreme, neophodnog za nastavak rada...

MORNAR ČEKA EPILOG: Najveći talenat hrvatske košarke potvrdio da hoće da napusti Zagreb

Gnjidić želi da ide, odbio da trenira sa Cibonom PODGORICA – Da li će Lovro Gnjidić iduće sezone nositi dres Mornara, kao što očekuju i nadaju se mladi hrvatski košarkaš i barski klub, ili će, pak, biser hrvatske košarke ostati u Ciboni, jer ima važeći ugovor, ostaje da se vidi. Tek, ljetnja sapunica oko budućeg plejmejkera hrvatske seniorske reprezentacije dobila je novu epizodu.

Naime, Gnjidić je, kako je bilo saopšteno iz Cibone, trebao u petak da se priključi ekipi na pripremama za narednu sezonu, pošto je dobio nekoliko dana više odmora od saigrača zbog igranja u juniorskoj reprezentaciji. Gnjidić je u petak odradio uobičajene ljekarske preglede, ali je odbio da počne da trenira sa ekipom i sa menadžerom saopštio ( još jednom) Ciboni da želi da ide...

Tim povodom se Cibona oglasila saopštenjem.

- Lovro Gnjidić je 6. avgusta prošao ljekarski pregled u organizaciji KK Cibona, ali umjesto na trening, pojavio se u prostorijama kluba u pratnji svog agenta Mateja Mamića, obavijestivši predstavnike kluba da ne planira trenirati u

Košarkaškom klubu Cibona.

Prisutni predstavnici kluba podsjetili su igrača i agenta na obaveze igrača prema klubu na osnovu važećeg ugovora zaključenog između Košarkaškog kluba Cibona i Lovra Gnjidića, na osnovu kojeg je klub prinuđen da disciplinski kažnjava igrača zbog nepoštovanje obaveza. Uvjereni smo da će ova disciplinska mjera biti okončana što je prije moguće uz uzajamno poštovanje, u interesu kluba i našeg igrača, navodi se u saopštenju.

Mornar je sa Gnjidićem i njegovim menadžerom dogovorio dolazak u Bar još prije nekoliko mjeseci, i poslao ponudu Ciboni za obeštećenje.

Najveći hrvatski talenat na bekovskoj poziciji je više puta govorio o tome kako jedva čeka da dođe u Bar. - To mi je velika želja i uvjeren sam kako sam spreman za takav iskorak! Mornar je super sredina, čuo sam samo najbolje o njima od Damira Markote i još nekih igrača koji su tamo igrali. Svi kažu kako su ljudi u klubu odlični i da je užitak igrati u tom klubu – kazao je Gnjidić, između ostalog, početkom jula za Tportal.

Predsjednik Mornara Đorđi-

je Pavićević je sredinom juna potvrdio ono što su o čemu su hrvatski mediji već pisali.

- Mi želimo da Lovro dođe u Mornar, ubijeđeni smo da bi ovdje napredovao, još važnije je da to želi i on, ali zadnju ima Cibona. Dali smo ponudu, nadamo se da će naši prijatelji iz Zagreba i Lovro postići dogovor koji će biti u interesu svih.

Do tada, ostaje nam da čekamo odgovor i da se nadamo da će Cibona izaći u susret željama Gnjidića – prokomentarisao je tada Pavićević.

Mornar u poneđeljak počinje pripreme za narednu sezonu, u kojoj ga očekuju bitke u kvalifikacijama za FIBA Ligu šampiona, ABA ligi i domaćim takmičenjima. Do tada bi trebalo da bude jasnija situacija sa Gnjidićem.

U Mornar su do sada stigli Gligorije Rakočević, Kori Dejvis, Strahinja Mićović, Milija Miković, Trej Luis i Vladimir Mihailović, koji će uz starosjedioce Aleksandra Lazića, Marka Jeremića, Tejlora Smita, Seada Šehovića, Nemanju Vranješa i mlađanog Balšu Živanovića, pokušati da ponove prošlogodišnji uspjeh i plasiraju se u plej-of regionalnog takmičeS. J. nja.

MOTO GP: Danas se vozi Velika nagrada Austrije

- Tačno je da je to najteža faza priprema, jer su igrači došli nakon dva mjeseca odmora, iako su korektno radili cijelo ljeto, igrajući i bič volej, tako da su fizički izgledali jako dobro. Istina je da je prvi period priprema bio jako težak za sve, ali je motivacija kod igrača ostala netaknuta, kao kad su prije dvije godine počeli pripreme za prvo Evropsko prvenstvo. To je jako ohrabrujuće. Kao što znate, ekipa dosta izmijenjena, sa puno mladih igrača, i ta kohezija između mladih i starijih djeluje jako dobro. Bilo je veliko zadovoljstvo raditi u Pljevljima, iako je bilo naporno. A rezultate ćemo vidjeti od poneđeljka u Podgorici, kada počnemo da radimo tehničko-taktički dio, jer će odbojke biti 70 odsto, a 30 odsto rada na fizičkoj spremi – sumira utiske za Pobjedu selektor odbojkaša Veljko Bašić.

Nakon Pljevalja, Bašić je odlučio da spisak igrača sa 19 skrati na 16. U ovom trenutku su prekobrojni korektor Bojan Strugar, primač servisa Božidar Ćuk i mlađani tehničar, debitant na pripremama seniorskog tima Rastko Milenković.

Za 14 mjesta na EP boriće se tehničari Rajko Strugar, Danilo Dubak, primači servisa Vojin Ćaćić, Marko Bojić, Ivan Zvicer, Marko Vukašinović, Nemanja Peruničić, srednji blokeri Luka Babić, Ivan Ječmenica, Blažo Milić, Matija Ćinćur, korektori Miloš Ćulafić, Aleksandar Minić, Milutin Pavićević, te libera Nikola Lakčević i Miloš Kosović.

- Uvijek sam u nezgodnoj situaciji kada moram da kratim spisak. Morao sam da smanjim broj igrača na 16, kako bismo u nastavku mogli kvalitetnije da radimo i kako bi igrači na terenu mogli više da budu opterećeni.

Mislim da je moj izbor logičan. Ćuk nije bio na pripremama za

Na turniru u Skoplju protivnici po mjeri Reprezentacija će trenirati u Podgorici do odlaska u Skoplje, na međunarodni turnir na kome će, od 19. do 21. avgusta, igrati protiv domaćina Sjeverne Makedonije, Slovačke i Izraela.

Nakon toga, krajem avgusta, „crveni“ će u Podgorici sparingovati sa poljskim Zavjerćeom, koji sa klupe vodi naš proslavljeni trener Igor Kolaković. Nakon tih kontrolnih mečeva, Bašić će odrediti 14 putnika na EP. - U Skoplju imamo izuzetno dobar turnir, igramo sa protivnicima kakvi nam trebaju. Znamo da nam je grupa na EP izuzetno jaka, a dva posljednja meča sa Češkom i Bjelorusijom su nam najbitnija. Češka igra kao Slovačka, a Bjelorusija igra kao Izrael ili Slovačka. Upravo sam se zbog toga odlučio za taj turnir u Skoplju – rekao nam je Bašić.

kvalifikacije i samim kvalifikacijama, imao je mali problem sa koljenom već na početku ovih priprema, i normalno da sam dao prednost mlađim igračima koji su odradili kvalifikacije, a na toj poziciji imamo jako dobar izbor igrača. Bojan Strugar je bio četvrti korektor, a razlog je samo jedan. Pavićević je mlađi i u ovom momentu je logičan izbor, dok su Ćulafić i Minić, ipak, stara garda koja je već odradila jedno Evropsko prvenstvo, to su igrači sa puno samopouzdanja i koji puno doprinose radu ekipe. Dogovorili smo se da oni nastave da treniraju, jer niko nije otpisan, i u slučaju potrebe ili neke povrede, ja računam na njih. Za Milenkovića je to prvo iskustvo u seniorskom timu, htjeli smo da ga malo uvedemo u program rada reprezentacije, da osjeti malo kako je raditi sa A reprezentacijom. On je perspektivan dizač, ali je evidentno da mu treba puno rada.

Nakon dva dana odmora, re-

prezentacija će nastaviti sa radom u Podgorici, u dobro poznatoj bazi u kompleksu hotela „VOCO“.

- Možemo da budemo zadovoljni, jer imamo izvanredne uslove u tom kompleksu. To se pokazalo i tokom kvalifikacija za EP. Naš Savez se potrudio da nam obezbijedi najbolje uslove koje možemo da imamo za ove pripreme – zaključio je Bašić.

Evropski šampionat počinje 1. septembra, a utakmice u grupi B, u kojoj je Crna Gora, startuju 3. septembra i igraju se u češkom gradu Ostravi. Rivali našeg tima biće Bugarska (3. septembar, 17.15 časova), Slovenija (4. septembar, 16 časova), Italija (5. septembar, 19 časova), Češka (7. septembar, 19 časova) i Bjelorusija (8. septembar, 19 časova).

Prve četiri reprezentacije iz naše grupe plasiraće se u osminu finala i ukrštaće sa grupom D, u kojoj su Francuska, Njemačka, Hrvatska, Slovačka, Letonija i S. J. Estonija.

U Sutomoru završena CEDIS Premijer šahovska liga za 2021.

Elektroprivredi veliki pehar ŠSCG

Martinu pol pozicija Pol pozicija za Veliku nagradu Austrije, koja je na programu danas, pripala je Horhe Martinu, drugi će početi Frančesko Banjaja, a treći je Fabio Kvartararo. Španac je vozio krug 1:22.994, dok je Frančesko Banjaja zaostao 44 hiljadita dijela sekunde. Fabio Kvartararo imao je 79 hiljaditinki zaostatka.

Kvartararo je u prvom izlazu na stazu bio najbrži, a pratio ga je dvojac na

Dukatiju – Džek Miler i Horhe Martin. Mark Markes je tada imao najlošije vrijeme i skoro dvije sekunde zaostatka za Fabiom.

U samoj završnici je djelovalo da će Fabio Kvartararo doći do pol pozicije i čak je na trenutak bio na prvom mjestu. Ipak, direkcija trke je poslije tog rezultata brzo reagovala i poništila ga, zbog toga što je u jednom dijelu staze Francuz prešao liniju u krivini.

SUTOMORE – I pored toga što su u posljednjem devetom kolu odmarali zbog neparnog broja klubova Elektroprivreda je osvojila titulu prvaka CEDIS Premijer lige za 2021. godinu. Nikšićani su sakupili 21 meč-bod i sa trona svrgli Budućnost koja je imala isti učinak, ali manje upisanih poena i poraz u međusobnom okršaju.

Ta ko s u i z a b ra n i c i Željka Mijanovića po četvrti put zasluženo slavili na turniru našeg najkvalitetnijeg ekipnog šahovskog takmičenja. Bronzana medalja pripala je tivatskoj Mimozi zahvaljujući ubjedljivoj pobjedi od 4,5:1,5 protiv Prosvjete. U derbiju začelja petnjički Bihor je pobije-

dio Berane sa 4:2 i preselio ih u Prvu crnogorsku ligu gdje će im društvo praviti i bjelopoljska Rokada zbog odustajanja sa ovog takmičenja.

Rezultati devetog kola: Prosvjeta– Mimoza 1,5:4,5, Crnogorac–Rudar 4,5:1,5, Bihor–Berane 4:2 i

Herceg Novi–Budućnost 0,5:5,5.

Konačna tabela: Elektroprivreda 21 (35,5), Budućnost 21 (35), Mimoza 17 (29,5), Crnogorac 15 (30), Rudar 13 (26), Prosvjeta 9 (19,5), Herceg Novi 7 (19), Bihor 3 (9), Berane 0 (9,5) i Rokada bez mečbodova.

B. KADIĆ

20

Arena

Fudbal

Sutjeska protiv Jezera želi da ostvari treću pobjedu zaredom

Savović bez popusta za ,,svoje“

Sutjeska

Jezero

(4-3-3)

(4-2-3-1)

Stadion: Kraj Bistrice.

Kapacitet: 5.100. Sudija: N. Vođević.

Pomoćnici: V. Radenović i N. Živković.

Početak: 19 sati Giljen Drešković

Bubanja

Grivić

Augusto

Matanović

Vuković

Vučić

Dubljević

Marušić

Nikač Redžepagić Adžović

Mendi

Vlaisavljević Đurković

Lambulić Vuković

Račić Jovićević

Dedić

Kastratović

Trener Milija Savović

NIKŠIĆ - Sutjeska je u prva dva kola potvrdila da je trenutno najspremniji sastav u ligi, a danas će imati priliku da se ponovo osami na vrhu tabele.

Nikšićani od 19 sati dočekuju Jezero, iz kojeg su ove sezone kraj Bistrice stigli trener Milija Savović, vezista Marko Matanović i štoper Meldin Drešković.

– Nije bitno ko će od nas izaći na teren jer svi smo jednako dobro raspoloženi. Imamo kvalitetnu ekipu, igramo motivisano i očekujem pobjedu protiv Jezera – riječi su Matanovića.

Današnji meč ima posebnu draž za Savovića.

– Proveo sam u Plavu dvije godine i na neki način osjećam

privrženost tom klubu, ali ovo je fudbal i očekujem pobjedu tima koji vodim. Dakle, emocije će izostati – kazao je uz osmijeh šef struke „plavo-bijelih“.

Drugačija je ekipa Jezera ove sezone, to zna i Savović, i misli da su Plavljani ponovo velika nepoznanica svima.

– Potpuno su u drugačijem sastavu ove jeseni, pa i prve dvije utakmice odigrali su s različitom postavom. Nijesu do kraja sve karte otvorili, trebaće im, vjerovatno, vremena da se uigraju, da stignu do najbolje forme, ali ne opterećujemo se njima, želimo da forsiramo svoju igru i ostvarimo cilj, a to je da uknjižimo treću pobjedu zaredom. Bilo ko da nam je protivnik moramo se jednako ponašati – riječi su stratega Sutjeske Milije Savovića.

Trener Mladen Lambulić

BEZ STRAHA

Poraz od Iskre (2:0), pa remi sa Dečićem (0:0) – Jezero još ne zna za pobjedu u ovoj sezoni, ali u Plavu vjeruju da mogu do iznenađenja u Nikšiću.

– U prošlom meču bili smo bolji nego na premijeri, tako da se nadam da ćemo u Nikšiću nastaviti s usponom forme. Ekipa je znatno izmijenjena ovog ljeta, potrebno je vrijeme da se sve kockice slože, ali ne sumnjam da ćemo ući u pravi ritam – kazao je Aldin Adžović, ljetošnje pojačanje Jezera.

– Sutjeska je odlična ekipa, duže su od nas u takmičarskom ritmu, a dosadašnji rezultati potvrdili su da se radi o ozbiljnom kandidatu za visok plasman. Ipak, imamo i mi adute i vjerujem da možemo da im pomrsimo račune na njihovom Ra. P. – Ne. K. terenu.

Radulović odbio Uzbekistan

Lester kaznio grešku odbrane Mančester sitija

Lisice trofejom otvorile sezonu Fudbaleri Lestera osvojili su trofej Komjuniti šilda. Pobjednik FA Kupa Engleske pobedio je na ,,Vembliju“ šampiona Mančester siti sa 1:0.

Meč je riješen u 89. minutu kada je bivši igrač ,,građana”, Keleči Ikenačo iz penala pogodio za pobjedu ,,lisica“”. Prethodno je Nejtan Ake skirivio prekršaj za najstrožiju kaznu tako što je u kaznenom prostoru oborio upravo Ikenača.

Bio je to inače uzbudljiv meč u kojem je Lester za nijansu bio opasniji, naročito u prvom dijelu. Golman Mančester sitija Zak Stefen je u nekoliko navrata morao da se istakne, a u 45. minutu je sjajnom odbranom spriječio Džejmija Vardija da donese prednost Lesteru - lopta je pogodila stativu.

U nastavku je bilo manje pravih situacija za gol. Najbolju priliku za Mančester siti imao je Rijad Marez kada je sa 14 metara šutirao preko gola. Gvardiola tako sezonu dočekuje porazom.

Sezona u Premijer ligi kreće narednog vikenda. Lester u subotu 14. avgusta od 16 sati dočekuje Vulverhempton dok Siti dan kasnije od 17.30 gostuje Totenhemu.

njak iz Podgorice samo zahvalio na ponudi budući da sa FSCG ima ugovor do kraja 2021.

Uzbekistance čekaju kvalifikacije za Kup Azije, u koje su htjele da uđu sa Radulovićem na klupi.

Crnogorski trener već je radio u Uzbekistanu, gdje je vodio Pahtakor i sa njim nastupao u azijskoj Ligi šampiona.

Drugi kiks Petrovca kod kuće ove sezone i prvi bod za Zetu. ,,Nebo-plavi“ i ,,vukovi“ remizirali su pod Malim brdom (2:2) u meču koji će se pamtiti po tome što su se u strijelce upisala čak tri Vukčevića – Petar za domaći, Đorđije i Ivan za gostujući tim.

Po mnogim osnovama limitirana Zeta hrabro se suprotstavila favoritu, ekipi koja ove sezone želi da bude daleko od borbe za opstanak.

I povela iz prve šanse – Ju Horike je proigrao Ivana Vukčevića, mladi napadač se oslobodio Nikole Savovića, koji je skrivio penal – siguran izvođač bio je Đorđije Vukčević, povratnik u redove prvog crnogorskog šampiona.

Vođstvo Zete bilo je šokantno, ali su igrači Nenada Vukčevića uspjeli da se oporave. Iskusni Petar Vukčević je u 29. minutu šutirao po zemlji sa oko 25 metara i uprkos ne toliko snažnom udarcu matirao mladog golmana Aleksandra Karadžića.

Do kraja prvog poluvremena po jedna zanimljiva situacija na obje strane – Marko Miličković je ,,bombom“ iz slobodnog udarca natjerao Karadžića na paradu, dok je pred odlazak na odmor Ljubomir Đurović morao da interveniše nakon šuta

Ivan Vuković iz jedanaesterca u 90. minutu srušio B

Iskra produbila krizu šampiona Budućnost je potonula i na obali Zete – na debiju trenera Aleksandra Nedovića, protiv njegovog doskorašnjeg kluba, aktuelni šampion poražen je od Iskre 2:1.

Rezultati i tabela Petrovac - Zeta Iskra - Budućnost Dečić - Rudar Mornar - Podgorica DANAS Sutjeska - Jezero (19h)

Divno fudbalsko veče u Danilovgradu ostaće u lijepom sjećanju svim iskrenim poklonicima najvažnije sporedne stvari na svijetu koji su sinoć uživali na „Stadionu braće Velašević“ u lepršavoj i nadasve borbenoj igri oba tima.

Na kraju radovali su se popularni ,,serdari“ i velikim aplauzom pozdravili uspjeh u derbiju protiv aktuelnog šampiona, koji poslije debakla u Evropi ne zna za pobjedu u dva prvenstvena meča.

Iskra nije lako stigla do pobjede bez obzira na to što su se izabranici Srđana Nikića predstavili u odličnom izdanju, a naročito od 40. minuta kada su gosti stigli do vođstva.

Izgledalo je da i dalje sportski usud prati Danilovgrađane, jer po nepisanom pravilu dosta često su u minulom prvenstvu primali golove u finišu prvog ili drugog poluvremena. U kritičnom momentu, nakon nesmotrene intervencije zadnje linije domaćina, u dva navrata su Šaleta Kordić i Viktor Đukanović pokušali da savladaju Marka Kordića, da bi se poslije njegovih odbrana kapiten gostiju Vasilije Terzić najbolje snašao u petercu Iskre i glavom iz blizine pogodio nebranjenu mrežu. Do tog momenta vrijedilo je zapisati i lob udarac sa ivice šesnaesterca Šalete Kordića u petom minutu, kada je sa ivice šesnaseterca pokušao da savlada svog rođenog brata, ali je lopta prošla visoko iznad prečke.

Uslijedila je zatim potpuna do-

2:2 2:1 3:0 3:1

1. Dečić 3 2 1 0 5:0 7 2. Iskra 3 2 1 0 4:1 7 3. Mornar 3 2 1 0 5:2 7 4. Sutjeska 2 2 0 0 5:0 6 5. Petrovac 3 1 1 1 5:4 4 6. Budućnost 2 0 1 1 2:3 1 7. Jezero 2 0 1 1 0:2 1 8. Rudar 2 0 1 1 0:3 1 9. Zeta 3 0 1 2 2:8 1 10. Podgorica 3 0 0 3 2:7 0 U narednom kolu (14. avgusta) sastaće se: Budućnost - Podgorica, Zeta - Mornar, Jezero - Petrovac, Rudar Sutjeska, Iskra - Dečić.

minacija Iskre, a prvu priliku propustio je vispreni Petar Pavlićević – nakon centaršuta Ilije Radunovića udarcem glavom stavio je na muke sigurnog Miloša Dragojevića koji se nije dao iznenaditi.

Radunović je u 20. minutu asistirao Iliji Tučeviću, a bivši fudbaler ,,plavih“ zatresao prečku Budućnosti.

Iskra je nastavila da steže obruč oko šesnaesterca gostiju, potpuno mirno, disciplinovano i sa dosta preciznih dodavanja i duplih pasova, tako da je neupućenom posmatraču bilo teško odgonetnuti ko je prošle sezone bio šampion, a ko je u baražu tražio vizu za ostanak u društvu najboljih.

Zicer je propustio i centarfor Bogdan Milić u 28. minutu kada je sa oko desetak metara gađao desni donji ugao Dragojevića – kada je lopta krenula ka okviru gola uslijedile su ovacije domaće publike misleći da je završila u mreži, ali na njihovu žalost otišla je u gol aut.

Torpedovali su Dragojevićev gol Pavlićević, pa ponovo Milić i Tučević, ali bez konkretne realizacije. Već tada se osjetilo od-

Iskra

Budućnost

20 1

1

Stadion braće Velašević.

Gledalaca: 320 Sudija: Milovan Milačić (Kotor) Golovi: 0:1 Terzić u 40, 1:1 Pavlović u 48, 2:1 Vuković u 90. (pen) Žuti kartoni: Ćetković, Baošić, Ražnatović (Budućnost)

Iskra

Budućnost

Kordić Radunović (od 57. Đurišić) Bakrač Obradović Tučević Šahman Pavlović Jamamoto (od 85. Dijaš) Pavlićević Šaletić Milić (od 68.

Vuković)

Dragojević Milić (od 22. Sekulić) Baošić Babić Ražnatović Ćetković Đuričković Terzić Đukanović Mijović (od 66. Petrović) Kordić (od 66.

Mrvaljević)

sustvo suspendovanih Igora Ivanovića, Draška Božovića, Petra Grbića i Vladana Adžića u redovima Podgoričana (odbili drastično smanjenje plate).

U nastavku, Iskra je nastavila u istom ritmu, bez respekta prema renomiranom protivniku, što joj se posrećilo u 48. minutu poslije sjajnog prodora Đorđija Šaletića po lijevoj strani koji je nesebično, kao na tacni poslužio Vojina Pavlovića, a iskusni vezista sa nekoliko metara poravnao rezultat.

Nedugo zatim je u prilici bio i Irfan Šahman kada je sa 30 metara raspalio po lopti koja je prošla pored desne stative Dragojevića. U 55. minutu imao je priliku i Japanac Šo Jamamoto, ponovo na dobru asistenciju Šaletića, ali je ovoga puta Dragoje-

Kiks Petrovca, prvi bod za Zetu ove sezone

FSCG

Selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore Miodrag Radulović odbio je ponudu da sjedne na klupu Uzbekistana, objavili su mediji u toj azijskoj zemlji. Čelnici Fudbalskog saveza Uzbekistana su navodno kontaktirali Radulovića i ponudili mu ugovor na dvije plus dvije godine, ali se struč-

Neđelja, 8. avgust 2021.

Pogađala tri Vukčevića Ivan Vukčević postiže pogodak za Zetu

Petrovac

Zeta

21 21

Stadion: Pod Malim brdom.

Gledalaca: 350 Sudija: Miloš Bešović (Podgorica) Golovi: 0:1 Đ. Vukčević u 17. (pen), 1:1 P. Vukčević u 29, 2:1 Živanović u 60, 2:2 I. Vukčević u 78. Žuti kartoni: Savović, Osmanović, Vukčević (Petrovac), Krstović, Đinović, Đ. Vukčević (Zeta)

Ivana Vukčevića.

Petrovac je bio ofanzivniji u nastavku, što se i očekivalo iz više razloga: igrao je kod kuće, imao imperativ pobjede i – najvažnije – fizički je na višem nivou od ekipe koja je pripreme počela tek osam dana uoči starta sezone i sklapana je kao nijedna do sada. Činilo se i da će opravdati ulogu

favorita kada je Zaim Divanović udarcem pored stative u 55. nagovijestio preokret, a Marko Živanović ga pet minuta kasnije i potpisao.

Vezista ,,nebo-plavih“ upisao se u strijelce pravovremenim uklizavanjem poslije lijepe akcije Aleksandra Vujačića i Miličkovića.

Zeta protiv Dečića i Sutjeske nije mogla da parira spremnijim rivalima, ali je pod Malim brdom pronašla snagu da u 78. dođe do velikog boda i potom ga odbrani.

Ognjen Đinović je odlično centrirao sa desne strane, a Ivan Vukčević glavom poslao loptu u donji lijevi ugao gola.

Petrovac

Zeta

Đurović Vojvodić (od 9.

Osmanović) Savović Bumbar Tačibana Boričić (od 81. Bašić) Živanović Vukčević Divanović Miličković (od 74. Zvrko) Vujačić

Karadžić Tuzović Đurović Đ. Vukčević Đinović Krstović Horike (od 83. Popović) Đukić (od 58. Pupović) Nakazava (od 78. Škrijelj) I. Vukčević Goranović (od 58.

Kukuličić)

Vukčević se uoči meča priključio ekipi Zete nakon što mu se iskomplikovao prelazak u Partizanovu filijalu Teleoptik i odmah pokazao koliko će značiti mladom timu sa ,,Trešnjice“.

K. Ne.

Arena

Fudbal

21 FSCG

Neđelja, 8. avgust 2021.

Budućnost koja je upisala drugi kiks u prvenstvu

Barani protiv Lješkopoljaca nastavili pozitivan niz

Preokret Mornara



Susretu su prisustvovali aktuelni selektor naše reprezentacije Miodrag Radulović, prvi strateg ,,sokola“ Zoran Filipović, kao i Mojaš Radonjić, nekadašnji selektor mlade reprezentacije, sada potpredsjednik FSCG

vić odlično intervenisao i spriječio siguran pogodak.

Lijep potez napravio je i kapiten ,,plavih“ Terzić kada je u 60. minutu pogodio prečku domaćina sa oko 35 metara. Strateg Iskre Srđan Nikić je u pravom momentu napravio dobar manevar i osvježio redove iskusnim Ivanom Vukovićem i Milanom Đurišićem, što se pokazalo kao dobro – u 77. minutu Vuković je iskoristio gužvu u šesnaestercu Budućnosti i pogodio mrežu, ali sudija nije pokazao na bijelu

Fudbaleri Mornara definitivno su ekipa koja nije slučajno pobijedila Petrovac i uzela bod Budućnosti - dobar start Barani su potvrdili pobjedom protiv Podgorice (3:1).

Nedović: Zaslužen poraz Srđan Nikić, trener Iskre: Odigrali smo jednu od najboljih utakmica u posljednje vrijeme na domaćem terenu. U prvih 45 minuta imali smo veći posjed lopte, ali nažalost nijesmo iskoristili tri-četiri veoma povoljne prilike za gol, što nam se osvetilo prije odlaska na odmor. Ipak, nastavili smo u istom ritmu i konačno se i nama posrećilo da u finišu susreta zatresemo protivničku mrežu, ovoga puta iz penala i upišemo tri boda.

Aleksandar Nedović, trener Budućnosti: Čestitam Iskri na zasluženoj pobjedi, jer su bili bolji u prvom poluvremenu iako smo mi prvi stigli do vođstva. Nastupili smo praktično sa novom ekipom, tačnije sa mladim snagama čije vrijeme tek dolazi, ali treba još da sazriju da bi postizali dobre rezultate.

Nažalost, poklekli smo u finišu, a što se tiče penala – kad sudija pokaže na bijelu tačku vjerujem da je bio penal, jer inače i ne komentarišem suđenje.

tačku, već na slobodan udarac, jer je prethodno fauliran Dragojević.

Ređala su se uzbuđenja, da bi Iskra u finišu utakmice postigla pobjedonosni gol iz jedanaesterca nakon što je sudija Milačić pokazao na ,,kreč“ zbog igre rukom Nemanje Sekulića poslije centaršuta Pavlićevića. Za

radost domaćeg tima postarao se Ivan Vuković, nekadašnji fudbaler Budućnosti.

U sudijskoj nadoknadi Nedović je poslao sve igrače u kazneni prostor Iskre, čak je golman Dragojević imao priliku da izjednači glavom, ali nije dovoljno skočio i utakmica je završena srećno za Iskru.

B. KADIĆ

Lješkopoljci su kaznili domaćina i na startu poveli golom Adrovića iz penala, ali ni šokantni start nije poremetio Barane, koji su igrali smireno, bez pritiska, bez preskakanja igre i kako je vrijeme odmicalo bili mnogo bolji. Podgorica je imala i prečku Popovića u 17. minutu, poništeni gol zbog ofsajda, ali je nakon toga sve bilo u znaku domaćina.

Prvo su to bili pokušaji štopera (Pajović i Perišić) nakon ubačenih lopti iz kornera, nezaustavljivi Škrijelj pravio je dar mar, da bi i Poček i Pepić pravili probleme odbrani gostiju.

Kako je vrijeme odmicalo, Mornar je dolazio do igre, Podgorica je bila u podređenom položaju. I, Mornar je inicijativu „naplatio“ kada je bilo najvažnije - igrao se 40. minut kada je Stevanović na vrhunski način primio dugu loptu Pepića, a onda uputio još bolji centaršut na drugu stativu, gdje je bio Škrijelj i

Mornar

Podgorica

31 1

1

Stadion: „Topolica“. Gledalaca: 400.

Sudija: Radoje Pajović (Podgorica).

Golovi: 0:1 Adrović u 4. (pen), 1:1 Škrijelj u 40, 2:1 Ćetković u 54. (pen), 3:1 Sekulović u 90+5. Žuti kartoni: Baltić, Kaluđerović (Mornar), Adrović, Đajić, Cicmil (Podgorica).

Mornar

Podgorica

Baltić Stevanović Kaluđerović Ćetković (od 79. Kajević) Sekulović Perišić Poček (od 88. Guzina) Pajović Škrijelj (od 72. Bakić) Seratlić Pepić

Ivezić Cicmil Đajić Muharemović (od 71.

Jovanović) Adrović Maraš Boljević Popović (od 79.

Krivokapić) Boričić (od 71. Čelebić) Bajović Suzuki

zakucao loptu glavom za 1:1.

Taj gol dao je krila domaćinu, pa je odmah zatim Škrijelj sjajnom loptom između defanzivaca proturio do Počeka, ali je Ivezić bio siguran.

U nastavku, Mornar je od-

mah krenuo ofanzivno. Barani su bili silno motivisani da naprave preokret i u 52.minutu su najavili da mogu do gola. Ćetković je izveo prekid, ali je Sekulović šutirao pored gola. Već u sljedećem napadu Pepić je napravio dar mar po lijevoj strani, ušao u šesnaesterac, dao loptu Škrijelju, koji je šutirao, a lopta pogodila u ruku Cicmila. Radoje Pajović odmah je pokazao na bijelu tačku, a sa 11 metara precizan je bio Ćetković - 2:1.

Barani su nastavili da dominiraju, a već u 58. minutu Ivezić je odbranio zicer - Poček i Pepić su odigrali dupli pas, a sjajni Pepić nije uspio da partiju kruniše golom. Nakon totalne dominacije, Mornar se malo povukao, Podgorica imala šanse preko Popovića i Maraša. I, kada se čekao kraj, Podgorica je stihijski krenula na sve ili ništa, a Mornar u 95. minutu napravio kontru kao da je početak. Pepić je gazio sve, a kada je imao ispred sebe samo Ivezića, nesebično ie dao Sekuloviću koji je lagano pogodio za konačnih – 3:1.

Mornar je tako pokazao da će očigledno biti osvježenje za elitu. Da li se nakon košarke u Baru sprema i lijepa fudbalR.P. ska priča?

Dečić opravdao očekivanja protiv Rudara

Fudbaleri Dečića nastavili su pozitivnu seriju. Tuzani su upisali drugi vezani trijumf na svom terenu, a baš kao protiv Zete, tako su i sinoć protiv Rudara sve dileme otklonili u prvom dijelu igre.

Nova pobjeda i sedam bodova u tri kola garant su da je Dečić opet spreman za velike stvari, a za Rudar utisak da nije još uigran, pa loša partija na premijeri nije slučajnost...

Pljevljaci su dobro stajali na terenu, pokušavali da zaustave domaćina da napravi pritisak. Ali, nakon 25 minuta igre, sve je to palo u vodu.

Dečić je imao inicijativu, a kada je u 26. minutu načeo rivala, bilo je jasno da Rudar čeka težak posao. Camaj je uspio da pokaže golgeterske sposobnosti i svoj tim dovede u prednost.

Rudar je bio primoran da se otvori, da igra nešto ofanziv-

Kojić u Dečiću Nekadašnji igrač Partizana stigao je u Telekom 1. CFL – Nemanja Kojić je novi fudbaler Dečića. Momak rođen prije 31 godinu u Loznici je zvjezdane trenutke doživio sa „crno-bijelima”, sa kojim je dva puta bio šampion Srbije, a heroj navijača postao je u aprilu 2014, kada je riješio „vječiti derbi” golom u 90. minutu za 2:1.

U seniorskoj karijeri je igrao za Rad, Partizan, turske Gazijantep i Istanbulspor, kazahstanski Ordabasi, japanski Tokio, Napredak iz Kruševca i dva puta za Radnički iz Niša, gdje je nastupao u prethodnoj sezoni.

nije, ali je baš to bila zamka.

Dečić je imao više prostora, a već u 42. minutu, nakon prekida, uspio je da pogodi i defanzivac Tući – 2:0.

D. MALIDŽAN

Tuzani novim blickrigom do trojke

Dobar kapital do poluvremena uslovio je da u nastavku bude manje „živo“. Tuzani su imali dobru zalihu, Rudar bio primoran da juri

Dečić

Rudar

3 2 00

Stadion Dečića. Gledalaca: 400.

Sudija: Mileta Šćepanović.

Golovi: 1:0 Camaj u 25, 2:0 Tući u 42, 3:0 Pešukić u 67. Žuti kartoni: Vuljaj, Drešaj, Božanović, Ad. Rudović (Dečić), Kartal, Striković, Zakaria (Rudar)

vrijeme i rezultat, što je protiv Dečića, koji ima jednu od najčvršćih odbrana, bilo jako teško.

Kako je vrijeme odmicalo,

Dečić je bio sve sigurniji, pa je poput meča sa Zetom na premijeri odrađivao posao.

I, kada je Rudar bio svjestan da mora da krene na sve ili ni-

Dečić

Rudar

Popović Camaj (od 89. Adžović) Ljuljđuraj Vuljaj (od 82. Đoljaj) Drešaj Tući Božanović (od 19. An. Rudović) Pešukić (od 82. Janketić) Nikolić Kojašević (od 82. Novović) Ad.Rudović

Agović Kašćelan Zečević Kartal Striković (od 64. Gašević) Golubović (od 78. Vujović) Zakaria Živković (od 78. Popović) Čavor (od 78. Peličić) Vujanović Bojović (od 64. Vučićević)

šta, Dečić je riješio meč. Sjajno krilo Danilo Pešukić uspio je na pravi način da kruniše akciju svog tima – 3:0.

Ono što se naslućivalo na kraju prvog dijela, tada je dobilo samo zvaničnu potvrdu...

R.P.

22

Feljton

Neđelja, 8. avgust 2021.

PRIČE O SPOMENICIMA, GROBNICAMA I POKOJNICIMA

22.

Stanko Stijepov je pameću nadvisio druge Petroviće » Piše: Slobodan ČUKIĆ

GROB VOJVODE STANKA STIJEPOVA

Uz crkvu Sv. Đorđa na Njegušima, nalazi se grob velikog vojvode Stanka Stijepova Petrovića Njegoša. Stanko Stijepov je bio otac knjaza Danila i velikog vojvode Mirka. Imao je još jednog sina, Stevana, koji je poginuo 1836. godine u bici na Čelinskom potoku, na Grahovu.

Na grobnoj ploči stoji natpis: VELIKI VOJVODA STANKO STIJEPOV PETROVIĆ ROĐEN 1769 + 1852 Grobnica je, najvjerovatnije, prvobitno bila načinjena od grubo obrađene kamene ploče sa kiljanima na uzglavlju i kod nogu. Sama crkva sv. Đorđa izgrađena je 1856. godine. Nova grobnica Stanka Stijepova kod jugozapadnog ugla crkve načinjena je koju deceniju kasnije.

Istoričar Branko Pavićević piše da je Stanko Stijepov oko 1830. godine „imao najsnažniji politički mah u Crnoj Gori”. „On je, inače, bio sinovac starog vladike (Petra I – S. Č.), crnogorski vojvoda, heroj s Korčule, vladičin izaslanik kod Karađorđa i srpskih ustanika, povjerljivi crnogorski emisar u ruskom Glavnom stanu 1813, kad je vodio važne razgovore s ruskim feldmaršalima (Barklaj de Tolijem i admiralom Čičagovom), pa čak i sa samim imperatorom Aleksandrom I” („Sazdanje crnogorske nacionalne države 1796-1878”, CID, Podgorica, 2007).

Stanko Stijepov Petrović je 1809. godine bio kod Karađorđa i odatle donio nepovoljan utisak. Pričao je kasnije da je Karađorđe bio odveć „prost i pust čovjek“. Stanka Stijepovog su krasili pamet i „snažan ljudski zamah i energičnost”, pa ni njegovi sinovi nijesu mogli ispasti drugačiji.

Pavićević navodi da je Stanko Stijepov, u danima kada je umro Petar I „držao u svojim rukama sve odlučujuće poluge zemaljske vlasti, od kojih je zavisila dalja crnogorska politička i nacionalno-politička sudbina i crnogorska pozicija u dobrom dijelu Hercegovine, crnogorsko-brdskim i crnogorsko-hercegovačkim plemenima. Niko kao Stanko Stijepov tada nije osjetio kritičnost i značenje trenutka kad se zemlja opredjeljivala: da li da da povjerenje mladom Radivoju - Radu Tomovu Petroviću. Bilo je tada među dinastima Petrovićima još istaknutih figura, ali je slučaj htio da toga trenutka niko od njih nije bio tako snažnog ljudskog zamaha i energičnosti” (isto).

Vojvoda Stanko Stijepov je odigrao ključnu ulogu u novembru 1830. godine prilikom izvršenja testamentarne volje Petra I i proglašenja mladog Radivoja Tomova za gospodara Crne Gore. Upravo je on bio taj koji je odbio prigovore Sava Petrovića, na odluku vladike Petra I da mu nasljednik bude Rade Tomov. Savo je bio otac

Stanko Stijepov je u danima kada je umro Petar I držao u svojim rukama sve odlučujuće poluge zemaljske vlasti. Niko kao Stanko Stijepov tada nije osjetio kritičnost i značenje trenutka kad se zemlja opredjeljivala: da li da da povjerenje mladom Radivoju Tomovu Petroviću

Crkva Sv. Đorđa na Njegušima

Đorđija Petrovića, koji je prethodno bio izabran za vladiku, ali je potom od toga odustao i okrenuo se vojnoj karijeri. O nesuglasicama između Stanka i Sava prilikom izbora Radivoja (Rada) Petrovića, imamo plastičan opis Vuka Vrčevića, kome je o tome pripovijedao Stevan Perkov Vukotić. Vrčevićev izvještaj nudi detalje o čvrstini mentalnog sklopa Stanka Stijepova. „Onda su, gospodine – Stevan veli – bila mučna i nesretnja vremena u Crnu Goru. Zakrvio se narod između sebe (...) pa se mi glavari ubojasmo da među krvavce ne pane krv na Cetinje, te iziđe (...) Stijepo (...) i s njim Savo pred svijem narodom vičući da svak čuje: „O braćo Crnogorci i Brđani, zaklinjemo vas Bogom i ovom svetom crkvom pred kojom smo. Pa po tri puta unakrs zemlje i svijeta, nemoj koji da danas zametne inada na Cetinje, nego kao prava braća da složno ukopamo našega mitropolita Vladiku (...)

Sad najprije pristupite vi, nahija i plemena glavari, da ufatite vrh mrtvoga Vladike ruke, a na ruke tvrdu božju vjeru do Mitrovadne, i ko ne poslušao, da Bog da jaki i ova sveta Gospođa da se njegov trag iskopa od muškijeh glava.“ Kad ovo izustiše Stijepo i Savo, onda mi



Stanko Stijepov je bio sinovac starog vladike Petra I, crnogorski vojvoda, heroj s Korčule, vladičin izaslanik kod Karađorđa i srpskih ustanika, povjerljivi crnogorski emisar u ruskom Glavnom stanu 1813, kad je vodio važne razgovore s ruskim feldmaršalima



Vuk Vrčević napominje: „Stanko Stijepov bio se odvojio pameću od drugih Petrovića, tako ga je vazda Sv. Petar za važne narodne poslove šiljao u Rusiju, u Beč i u Srbiju. Kad je već ostario, češće bi ga vladika Petar II pozvao na Cetinje i više dana držao radi društva jer uprav bješe originalan čovjek.

Ja sam ga ljubio i počitovao, a i on mene“

svi glavari i svi od kuće Petrovića zavikasmo jednogrlice: „Amin“, a za nama sav narod.

Iznijesmo sv. Petra pred crkvu, okupiše se svi oni koji su od posla, te pro mrtva Vladike rukovaše se i vjeru tvrdu ufatiše“ („Ogranci za istoriju Crne Gore“, Centar za kulturu - Nikšić, Oktoih - Podgorica, 2002, 70). „Pošto se vjera u narodu ufati, iziđosmo svi glavari s kućom Petrovića pred manastir ...

Donesoše kaluđeri testament počivšeg Vladike, i počesmo ga pred narodom učiti. Svi se začudismo kad čusmo da veli: „Ostavljam mjesto sebe nasljednika mojega sinovca Rada, sina mojega brata Toma, pošto ne bi suđeno Đorđiju, Savovu sinu, jer se ne šće vladičiti u Rusiju, nego se primio vojene ruske službe. Preporučujem prvo Gospodu Bogu, pa svemu narodu mojega sinovca Rada, na kojega ostavljam moj blagoslov (...) Koji bi se našao da se protivi ovoj mojoj naredbi, ostavljam na njega prokletstvo i odgovornikom na straš-

nome Božijemu sudu. Amin“.

Kad se prouči testament, zavika Stanko Stijepov: „Jeste li čuli, o narode, i pristajete li vi na ovo što je ostavio na samrtni konac, moj stric, a naš vladika Petar? A narod – svi jednoglasice: „Pristajemo, i sretnjo nam bilo, dabogda!“ („Ogranci za istoriju Crne Gore“, 71). „Narod ostade ispred manastira (...) a mi se vratismo u manastir i saranismo Vladiku u crkvu manastirsku, a pošto ga saranismo, otidoše svi Petrovići u ćeliju svetoga Petra, pa i ja s njima, drugo niko. Dok započe govoriti Savo, brat vladičin: „A danu braćo, da se mi između nas nešto bratski razgovorimo i posjetujemo. Vi svi znate i sva Crna Gora da je počivši moj brat Vladika davno opremio mojega sina Đorđiju u Rusiju na knjige da bude vladika, pa meni se čini da ne bi pravo bilo da Rade bude nasljednik, nego moj sin Đorđije“. Stanko Stijepov ne dade mu odušiti, no ljutito pred svijem reče: „Ma, jesi li, striko, pri sebe?

Grobnica Stanka Stijepova Petrovića Njegoša

Krst na grobnici Stanka Stijepova

Što zboriš, ako boga znaš! Đe je jutros Đorđije? Da je on htio, moglo mu je biti, ali on pošto svrši školu ne šće se vratiti u ove prazne i gole gore, nego ode da služi cara ruskoga, i eno ga danas u Rusiji oficijalem u konjaničku vojsku“. U tome će govoriti Savo Stanku: „Ako je u vojničku službu rusku, nije u tursku, pak ga je lako dobaviti, a tebe je i svakome jednako: ja bio Đorđe ja Rade. Ko tebi Gospodu pomolimsja, ti njemu Gospodi pomiluj“. Sad se još više naljuti Stanko pa nastavi: „Ne znam ja, striko, drukčije nego kako je naredio i ostavio striko Vladika i kako narod oće, a ne kako ti oćeš, niti ću ja na moje ognjište nositi kletvu Vladičinu, a nećeš ni ti, jer je svako zlo i dobro mene i tebe zajedno. Ja voliji i kukavicu u ruci, no sokola u planinu – pa se okrenu na sve Petroviće i na mene pitajući – Zborim li, braćo, pravo, kažite amanet vi božji?“ Svi odgovorismo: „Drukčije i ne može biti nikako nego kako je pokojni Vladika naredio. Tu nije bilo mnogo čekanja, nego o poslu. Poručismo za Rada (...) i dvojicu-trojicu šaljemo po njega, a on čuo i sjetio se zašto ga zovemo, pa se neđe sakrio. Najposle pok.

Stanko Stijepov otide psujući ga, i jedva ga k nama dovede, a mi s njim u crkvu, te ga svuci ja i pok. Stanko s pomoću staroga đakona Zeca, i obuci na njega sve što obukuje vladika s noge do glave. Vladika (...) od muke i stida, gotovo da plače i reče: „Što činite ljudi od mene. Bog vi sudio! Ne mogu ja vladičine aljine prije reda na sebe nedostojno stavljati“. Stanko se na njega razvika: „Muč tu! Grijeh na moju dušu, ali je ovako u Crnu Goru, no na, uzmi u lijevu ovu vladičinu štaku, a u desnu

ovaj veliki krst, pa da te izvedemo pred narodom kojega ćeš sve unakrs blagosiljati, a mi ćemo svi od naše kuće kraj tebe stajati, i ostali svi glavari od sviju plemena. Pokojni vladika Rade nikad da izađe iz crkve, a Stanko kao Stanko naljuti se pa ga udari jednom šakom u leđa i istisnu ga iz crkve govoreći: „Što se, rđo, prepadaš i od koga se bojiš ili stidiš?“ (Vuk Vrčević, „Ogranci za istoriju Crne Gore“, 72-74).

(Vuk Vrčević u fusnoti dodaje kako mu je Njegoš još ranije u manastiru Podmaine pripovijedao za Stankovu šaku, i kako mu je rekao: „Vjeruj mi Vrčeviću, da je sva crkva odjeknula kako me jako zavojšti, a da ne bjeh ručao, zlo po mene“).

Nakon što su izašli pred manastir, pred okupljeni narod istupio je Stanko Stijepov. „O narode, evo vam u dobri čas i po nas i po svu Crnu Goru novi vladika i gospodar, nego svaki pristupaj k njemu i svaki ovako kao ja“. Skide kapu, poljubi krst pa Vladiku u ruke, a kad odstupi, stade mu iza leđa, te mu prišapta: „Blagosiljaj svakoga s krstom“. Pošto viđeše svi Petrovići Stanka, i oni svi pristupiše redom, za njima svi narodnji glavari, zazvoniše zvona na crkvu, zapucaše topovi“ („Ogranci za istoriju Crne Gore“, 74).

Vuk Vrčević napominje: „Stanko Stijepov bio se odvojio pameću od drugih Petrovića, tako ga je vazda sv. Petar za važne narodne poslove šiljao u Rusiju, u Beč i u Srbiju. Kad je već ostario, češće bi ga vladika Petar II pozvao na Cetinje i više dana držao radi društva jer uprav bješe originalan čovjek. Ja sam ga ljubio i počitovao, a i on mene“ („Ogranci za istoriju Crne Gore“, 71).

(Nastavlja se)

Neđelja, 8. avgust 2021.

Enigmatika

23

24

Enigmatika

Neđelja, 8. avgust 2021.

Horoskop

Neđelja, 8. avgust 2021.

25

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (9.8 - 15.8) Mjesec u Ovnu

PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u srijedu od 11:53 i traje do petka u 15:59. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Tranzit se završava u nedjelju u 19:16. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u srijedu od 11:53 i traje do petka u 15:59. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Tranzit se završava u nedjelju u 19:16. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u srijedu od 11:53 i traje do petka u 15:59. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od

navedenih tranzita.

Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www. soulmatestars.com/vedic-signs/calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program

na www.vedicastrologer.org/jh Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

VIKEND

Tranzit se završava u nedjelju u 19:16. Ne naročito povoljni dani.

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi.

Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u srijedu od 11:53 i traje do petka u 15:59. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

VIKEND

Tranzit se završava u nedjelju u 19:16. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u srijedu od 11:53 i traje do petka u 15:59. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

Tranzit se završava u nedjelju u 19:16.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u srijedu od 11:53 i traje do petka u 15:59. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom.

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND

Tranzit se završava u nedjelju u 19:16.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u srijedu od 11:53 i traje do petka u 15:59. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND

Tranzit se završava u nedjelju u 19:16. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u srijedu od 11:53 i traje do petka u 15:59. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

VIKEND

Tranzit se završava u nedjelju u 19:16. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Tranzit počinje u srijedu od 11:53 i traje do petka u 15:59. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Tranzit se završava u nedjelju u 19:16. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po

VIKEND

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno.

Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u srijedu od 11:53 i traje do petka u 15:59. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno

Tranzit se završava u nedjelju u 19:16.

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u srijedu od 11:53 i traje do petka u 15:59. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Tranzit se završava u nedjelju u 19:16.

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u srijedu od 11:53 i traje do petka u 15:59. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Tranzit se završava u nedjelju u 19:16. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

26

Marketing

Neđelja, 8. avgust 2021.

Neđelja, 8. avgust 2021.

Oglasi i obavještenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 8. avgust 2021.

Dana 7. avgusta 2021. godine preminula je

DRAGICA Miloradova ĐURKOVIĆ

BOSILJKA Pavlova UNKAŠEVIĆ

rođena Vučurović

rođena Petrušić

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 8. avgusta od 11 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti u 15 časova na groblju u Glibavcu u užem krugu porodice.

Ožalošćeni: sin IVAN, ćerke NATAŠA i SLAĐANA sa porodicama, brat VESELIN, sestre SLAVICA i ZORICA i ostala rodbina ĐURKOVIĆ i VUČUROVIĆ

411

Dana 6. avgusta 2021. u 88. godini preminula je naša draga i voljena

Sahrana je obavljena dana 7. avgusta u selu Dračevica u krugu porodice.

Kuća žalosti: Ul. Dušana Milutinovića br. 17, Podgorica.

Ožalošćeni: brat JOVO, kćerka MIRJANA, snaha VLADANKA, unučad MLADEN, NEMANJA, GORICA i MARKO sa porodicama, bratanične MIRJANA i SANJA, đeveričići i đeverične i ostala porodica UNKAŠEVIĆ i PETRUŠIĆ

389 Posljednji pozdrav voljenoj tetki

Posljednji pozdrav dragoj sestri

BOSILJKI

BOSI bratanična MIRJANA sa porodicom 406

od brata JOVA i bratanični MIRJANE i SANJE

407

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 8. avgust 2021.

Posljednji pozdrav dragom tati, đedu i tastu

29

Tužan je oproštaj od dragog brata

Дана 7. августа упокојила се у 77. години наша вољена

MAŠANU MILIĆU

АНЂЕЛИЈА Миркова ЈОВАНОВИЋ

Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити у кругу породице 8. августа у 12 часова на градском гробљу у Шкаљарима.

Nemoguće su riječi koje mogu opisati bol, nevjericu i tugu. Stvarnost surova, praznina ogromna. Snažio si nas svojom ljubavlju, toplinom, mudrošću i učio kako treba poštovati prijatelje i biti oslonac bližnjem. Otišao si u drugi dom da se tvoja duša i misli oporave.

Uvijek ćeš biti u našim mislima i srcima. Ćerka OLIVERA, zet NEDŽAD, unučad DARIS, LANA , BENJAMIN 396

MIKA STANIŠIĆA Neka tvoja plemenita duša nađe smiraj među anđelima. ČEDO i NEVENKA MARINOVIĆ sa djecom 385 Драгом брату

Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i tastu Ожалошћени: кћерка МИРЈАНА, сестре РАДМИЛА, ДЕСАНКА, СТАНКА и РУЖА, брат од стрица БРАНКО, унучад ЕМИЛИЈА, КАТАРИНА и МИТАР, јетрва РУМИЦА, ђеверичићи РАЈКО и ДРАГАН и остала породица ЈОВАНОВИЋ и БАНИЋЕВИЋ

МИКУ СТАНИШИЋУ

MAŠANU MILIĆU

400

Посљедњи поздрав вољеној сестри и тетки,

Dragi tata, Dugo sam od sebe odbijala misao da može doći do ovoga dana i da se moram sa tobom rastati. Ovaj četvrtak u meni je ubio dio duše, srce koje te je neizmjerno voljelo i koje je do posljednjeg trenutka čekalo tvoj oporavak, ali pođe mi iako nisam spremna na ovo. Nisam vjerovala da ću ti pisati čitulju ali mi te anđeli uzeše, a sa bolom nastavljam dalje ali znaj da postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Nikad te neću zaboraviti.

Hvala na svemu što si uradio za nas.

398

Нека твоја племенита душа пронађе смирај у рајским насеобинама, онако како си за живота био искрени брат и наша узданица. Сестра ВУКОСАВА ТОМОВИЋ са породицом 405 Драгом ујаку

Ćerka DIJANA, zet ZORAN, unuk LUKA

Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i svekru

Ако исток сунце свијетло рађа. Људска душа јесте бесмртна. Неизмјерно тужни данас, и поносни на твоју изузетну мудрост, постојаност и честитост.

АНЂЕЛИЈИ ЈОВАНОВИЋ

Нека твоја напаћена душа почива у миру.

Сестра РУЖА, сестрић ДУШАН и сестрична СВЕТЛАНА ВУКШИЋ

МИКУ СТАНИШИЋУ

MAŠANU MILIĆU Ne postoji vrijeme koje može izbrisati bol za tobom.

Ponos i sjećanje na tebe će uvijek biti prisutno a ljubav vječna.

404

СОЊА и ГРУЈИЦА ШУНДИЋ

Posljednji pozdrav velikom čovjeku i prijatelju

Tvoj sin DARKO, snaha MELISA, unučad VASILIJE i NIKOLINA 397 Posljednji pozdrav našem prijatelju

401

Posljednji pozdrav

MIKU STANIŠIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

IVANKA JOVANOVIĆ sa porodicom

Посљедњи поздрав вољеној сестри и тетки

MIKU STANIŠIĆU MAŠANU od porodice BURAZEROVIĆ

АНЂЕЛИЈИ ЈОВАНОВИЋ

399

Uspomenu na dragog prijatelja i velikog čovjeka čuvaćemo zauvijek.

394 Posljednji pozdrav dragom

GORAN LJILJANIĆ sa porodicom 393

Почивај у миру, а ми ћемо твој благи лик сачувати од заборава.

MIKU

Сестра СТАНКА КАПЕТАНОВИЋ, сестрић РАДОВАН и сестричне ТАМАРА и САЊА

Prerano i prebrzo - kako to život zna da namjesti kada sve liči na mir i zaokruženu cjelinu.

Tvojim odlaskom smo izgubili sigurnost i čvrstinu koja nas je držala kroz decenije zajedničkog života.

Počivaj u miru.

402

BRANISLAV MIKO STANIŠIĆ Zadovoljstvo je bilo imati te za prijatelja naših porodica.

MILUŠA MILOŠEVIĆ LJILJANIĆ, TIJANA LJILJANIĆ ČALIĆ i PERO ČALIĆ 384

395

Porodica pok. NOVA STANIŠIĆA

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom komšiji

BRANISLAVU-MIKU STANIŠIĆU MIKU STANIŠIĆU

Dobrom čovjeku i velikom prijatelju.

Iskreno žale za tobom.

408

BILJANA ĐOKIĆ sa porodicom

ĐURO NENADOVIĆ sa porodicom 403

30 Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav dragoj jetrvi

Neđelja, 8. avgust 2021.

Šest mjeseci prođe kao tren

MILOSAVI Andrijinoj ABRAMOVIĆ 410

IN MEMORIAM 8. 8. 2017 – 8. 8. 2021.

JOVAN KANKARAŠ

DARINKA ABRAMOVIĆ

BORKA Vojova MILAČIĆ Volimo te.

POMENI

rođ. Đuranović Tvoji: ćerka TIJANA, unučad, ĐORĐE, NATALIJA i LARA

Treća godina je od smrti voljenog

Zauvijek u srcu i mislima

378

Tvoji RATKA i MILENKO

Godinu je dana od kada nije sa nama naš 387

MILENKA M. PEROVIĆA 1959 – 2018.

13 godina je od smrti moje ćerke

Nedostaješ u svakom dijelu života i duše, živiš u našim srcima zauvijek. Naš dobri anđele, ponosno o tebi govorimo, tvoju plemenitost čuvamo od zaborava.

Tvoj lik živi u ljudima u čijim si životima ostavio vječni trag.

Hvala Ti. Spokoj tvojoj duši.

LJILJANE BEČIĆ

Vječno tuguju: supruga RADA, sinovi MIRKO i BOŠKO, brat MOMČILO – MOMO, snaha RADMILA, tetka MILENA

ZVONKO PAVIĆEVIĆ zamjenik generalnog sekretara USSCG

386

Ovaj avgust budi tužno i bolno sjećanje na rastanak sa tobom.

Dok živim ja, živjećeš i ti ...

Majka BOSA JANKOVIĆ 380

Deset godina je od kada nema mog brata

TUŽNO SJEĆANJE

Veliki čovjek i drug. Uvijek nesebično posvećen borbi za naprednije društvo i radnička prava.

Unija slobodnih sindikata Crne Gore pamtit će ga i poštovati i kao jednog od vjernih utemeljivača, jer veliki i voljeni se nikad ne zaboravljaju.

LJILJANA BEČIĆ Draga Ljiljo, prošlo je 13 tužnih godina. Nedostaješ i nedostajaćeš...

Zauvijek si u našim srcima.

ZORANA ĐIKANOVIĆA

UNIJA SLOBODNIH SINDIKATA CRNE GORE

Brat JANKO sa porodicom 381

Navršilo se pola godine od smrti naše majke

Ostale su uspomene i sjeta.

pet godina od smrti našeg oca

383 Dana 8. avgusta 2021. godine navršava se četrdeset dana od smrti drage

MIŠKO

LJILJANA

MILKE Živote PRODANOVIĆ Po dobru ćemo te pamtiti, sa ponosom pominjati, od zaborava čuvati. Počivaj u miru plemenita i blaga dušo.

409 Četrdeset je tužnih dana od smrti naše voljene

388

Kumovi IVANOVIĆI

BEGOVIĆ

SLOBODAN

Dragi naši roditelji, bolan je i prazan svaki dan bez vas. Utjehu nađemo u stvarima i sjećanjima na divne zajedničke trenutke koje smo imali, ali to je ništa u poređenju sa prazninom koju ste nam ostavili svojim iznenadnim odlaskom. Nadamo se da nas gledate i čuvate sa nekog ljepšeg mjesta.

Četrdeset dana je od kada si nas napustila Zauvijek vaše ANA i MARIJA

392

MILIJANE ČOVIĆ Neka tvoja plemenita duša i toplo srce počivaju u vječnom miru.

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala.

Prošlo je šest mjeseci od kada nije sa nama naš voljeni suprug, otac i djed

Tvoji: sin MIŠKO i snaha MIRA 390

JELENA MURATOVIĆ rođena Đuričković

Navršava se četrdeset dana od kada je preminuo naš

MIOMIR LUČIĆ Bila si i ostala oličenje ljudskosti, ponos doma i roda, za častan život, vrijedan sjećanja i poštovanja.

Hvala ti za sve, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

MILORAD-MIŠO Gojkov ĐUROVIĆ

1939 – 2021.

Mnogo pažnje i nježnosti je otišlo sa tobom, ali zauvijek ostaje toplina sjećanja na tebe, tvoju dobrotu i plemenitost. Neizmjerno hvala na ljubavi i sigurnosti koju si nam pružio. Vječno u našim srcima.

U nedjelju, 8. avgusta 2021. porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

TVOJA PORODICA

Brat PERO i snaha SAVETA Porodica: sinovi VUKAŠIN i MARKIŠA, snaha SONJA, unuci GOJKO, ANDRIJA i NOVAK 382

379 391

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Neđelja, 8. avgust 2021.

MALI OGLASI USLUGE KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 1 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah.

Povoljno, Vukčević.

Tel. 069/991- 999, 067/000-008 2

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

RAZNO POTREBAN vozac C kategorije sa radnim iskustvom.

Potrebni manipulativni fizički radnici za rad u magacinu.

Tel. 069/032-380 3 PRODAJEM zdrava, dobro razvijena DB pčelinja društva.

Tel. 067/277-570 4

31

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32

Magazin

Neđelja, 8. avgust 2021.

I drugo veče Lejk festa proteklo je u dobrom raspoloženju

Ponovo zajedno sa muzikom

Sa nastupa Goblina

NIKŠIĆ – I drugo veče Lejk festa bilo je odlično. Preksinoć je nastupala crnogorska grupa Parampaščad, a nakon njih Zoster iz BiH, zatim pank grupa Goblini i Sunshine. Drugo veče jubilarnog desetog festivala, u topolama pored jezera Krupac, zatvorila je grupa Six pack.

Obje noći bilo je oko hiljadu po-

sjetilaca, svi su morali biti vakcinisani ili su uz karte morali pokazati negativan PCR test koji nije stariji od 72 sata, dokaz da su prebolovali koronu u posljednje pola godine, a bilo je omogućeno i da urade brzi antigenski test uz simboličnu nadoknadu od dva eura ukoliko su kupili ulaznice za sve tri večeri.

Cijene karata su nepromijenje-

ne i ove godine, jednodnevna je koštala deset eura, a za sve tri večeri 25. Organizatori su odlučili da ne prekidaju tradiciju, pa ipak, interesovanje je bilo manje nego minulih godina, što je očekivano, s obzirom na to da je u toku pandemija.

I ove godine, u okviru kampanje „Kad pijem ne vozim“, dugogodišnji partner festivala, Pivara

„Trebjesa“, subvencionira dio cijene karata na relaciji Nikšić – Krupac – Nikšić i Krupac – Podgorica kod izabranog autobuskog prevoznika.

Lake Fest je, pored epiteta najvećeg rok festivala, odavno dobio i epitet zelenog festivala. I ove godine, osmi put zaredom, realizuje se ekološka kampanja „Rock & Recycle“. Kampanja

koju realizuje Pivara „Trebjesa“ ima za cilj da pozove posjetioce da vode računa o tome gdje bacaju otpad tokom festivala, kako bi festivalski prostor ostao čist.

Za 10 prikupljenih plastičnih čaša i donijetih na „Rock & Recycle“ štand, posjetioci će dobijati ceger ili šešir. Prethod-

nih godina učesnici Lake festa su bili vrijedni i prikupili više 165.000 plastičnih čaša koje su poslate na reciklažu.

Posljednje večeri festivala nastupili su bendovi Štrajk mozga, zatim Dejan Petrović i Big bend, pa Bjesovi, Ritam nereda, a planirano je da festival zatvori Iskaz.

Ra. PEROŠEVIĆ