Poneđeljak, 7. avgust 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20722 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
ATRAKCIJA ILI DEVASTACIJA: Iz kompanije čiji projekat povezuje Kotor i Lovćen kažu da se svi sadržaji u okviru Nacionalnog parka grade u skladu sa propisima
Otvaranje žičare Kotor –Lovćen za komercijalne vožnje planirano je 14. avgusta do kada će biti završeni ključni radovi na ovom turističkoinfrastrukturnom projektu koji je minulih mjeseci, osim iščekivanja presijecanja vrpce i početka rada atrakcije o kojoj se govori decenijama, podigao i dosta prašine u javnosti. Prije svega zbog negodovanja mještana
Njeguša i Ivanovih Korita, ali i nevladinog sektora i ekologa koji upozoravaju da je način gradnje proizveo drastičan negativan uticaj na životnu sredinu, odnosno sam Nacionalni park Lovćen
Advokat Mihailo Volkov ukazuje kako je odbacivanje policijske krivične prijave u slučaju građanskih protesta na Cetinju u septembru 2021. godine još jedan dokaz zloupotrebe institucija kojoj pribjegavaju aktuelne vlasti
Razumijem da su političke promjene prirodni procesi, ali teško mogu da prihvatim da su u našoj zemlji morale da dovedu do teškog unazađivanja pojma pravne sigurnosti i poštovanja prava, i to prije svega od strane nosilaca izvršne vlasti. Kada to kažem, vođen sam isključivo lako dostupnim i provjerljivim činjenicama – naglašava Mihailo Volkov
Hrvatski analitičar upozorava na taktičke greške tokom razgovora o budućoj crnogorskoj izvršnoj vlasti
Program čiji je cilj likvidiranje suverene i građanske Crne Gore sa svim njenim atributima svakodnevno se potvrđuje. U tom miljeu jedan Kusturica nije ekscentrični reditelj sa skarednom izjavom, već protagonista i zastupnik povampirene kleronacionalističke aždaje i organizovane kampanje, represivne i sva-
Pitanje političkog izbora pred Spajićem je može li izdržati opstrukciju Vučićevog režima ili međunarodnu izolaciju. Naravno, uvijek ima i izlaz, shvatiti da funkcionisanje u politici u Crnoj Gori danas zahtijeva i više znanja, i više iskustva, i više odlučnosti, nego što ih on ima. Uvijek može ne uspjeti sastaviti vladu i „vratiti mandat narodu“, pa će njegov dojučerašnji politički drug raspisati nove izbore – kaže Đenero
Iz državnog vrha nema ko da reaguje jer su na istom poslu sa KusturicomMještani barskog naselja Stara ambulanta podnijeli krivične prijave protiv lučke uprave za koju tvrde da ugrožava zdravlje stanovnika
zbog toga što dvije godine „žive kao u rudniku bakra“že Popović STR. 4. Književnik Milorad Popović povodom skandaloznih izjava poznatog reditelja koji je stao u odbranu srednjeg prsta gradonačelnika Nikšića GRADILIŠTE NA KUKU: GoogleEarth, jun 2023.
– Svi sadržaji u okviru NP Lovćen realizuju se u skladu sa relevantnim propisima, poručeno je iz kompanije Žičara Kotor – Lovćen, koja će upravljati objektom koji proteklih 13 mjeseci realizuje konzorcijum Novi Volvoks – Leitner na osnovu koncesionog ugovora potpisanog u decembru 2021. godine.
Kako su iz te kompanije odgovorili Pobjedi, iako su sumnje izrazili mještani Lovćena u obraćanju državnim adresama, uz upozorenje da je na djelu devastacija Nacionalnog parka, nijedan prateći sadržaj same žičare ne odstupa od planova i projekata kao i ukupne odobrene dokumentacije koju su pratile adekvatne procjene koje su koncipirale nadležne državne institucije.
Trasa žičare polazi od Duba, koji se nalazi na teritoriji opštine Kotor i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1.348 m nadmorske visine. Projektovani kapacitet je 48 gondola na nivou od 1.200 putnika po satu, dok je vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk nepunih 11 minuta. Kamen-temeljac za ovaj projekat postavljen je 13. jula prošle godine, a godinu kasnije izvedena je probna vožnja, ali je otvaranje i pokretanje kabla koji će turiste podići uz padine Lovćena sa pogledom na Boku, odgođeno za mjesec. Do Kuka će, sa cetinjske strane, voditi pristupni put koji je probijen, ali još nije finiširan, dok je u njegovoj blizini i velika trafostanica sa koje će se električnom energijom napajati sama žičara i prateći objekti. Prema njavama, poslužiće i za poboljšanje napajanje električnom energijom cijelog područja.
Otvaranje žičare Kotor –Lovćen za komercijalne vožnje planirano je 14. avgusta u 10 sati, do kada će biti završeni ključni radovi na ovom turističko-infrastrukturnom projektu koji je minulih mje-
Otvaranje žičare Kotor – Lovćen za komercijalne vožnje planirano je 14. avgusta do kada će biti završeni ključni radovi na ovom turističkoinfrastrukturnom projektu koji je minulih mjeseci, osim iščekivanja presijecanja vrpce i početka rada atrakcije o kojoj se govori decenijama, podigao i dosta prašine u javnosti. Prije svega zbog negodovanja mještana Njeguša i Ivanovih Korita, ali i nevladinog sektora i ekologa koji upozoravaju da je način gradnje proizveo drastičan negativan uticaj na životnu sredinu, odnosno sam Nacionalni park Lovćen
seci, osim iščekivanja presijecanja vrpce i početka rada atrakcije o kojoj se govori decenijama, podigao i dosta prašine u javnosti. Prije svega zbog negodovanja mještana Njeguša i Ivanovih Korita, ali i nevladinog sektora i ekologa koji smatraju da je način gradnje proizveo drastičan negativan uticaj na životnu sredinu, odnosno sam Nacionalni park Lovćen. Odbor mještana Njeguša i Lovćena nakon nekoliko obraćanja proljetos, u petak su ponovo, ovoga puta otvorenim pismom premijeru Dritanu Abazoviću, potencirali da je u okviru realizacije projekta došlo do neprihvatljive devastacije zone Nacionalnog parka.
Predstavnik odbora, ugostitelj Dragan Duda Čavor kazao je da oni nijesu protiv grad-
Iz kompanije Žičara Kotor – Lovćen naveli su da stručnjaci na mjesečnom nivou rade monitoring u skladu sa mjerama iz Elaborata rađenog za žičaru i do sada nije zabilježen negativan uticaj na životnu sredinu.
To su odgovorili na pitanje imaju li podatke o tome u kojoj mjeri je neka od endemičnih vrsta neposredno bila ugrožena, uključujući staništa i mikrolokalitete rijetkih biljaka ili gmizavaca
Kako je saopštila Ana Ivanović-Dedović, NP Lovćen i Žičara će u narednom periodu tijesno sarađivati. – O stepenu naše opredijeljenosti da se adekvatno očuva prirodni ambijent potvrđuje blizu 100 hiljada eura uloženih u ozelenjavanje donje stanice na Dubu. Aktivnosti u NP Lovćen, sa druge strane, zahtijevaju dugoročni angažman i planiranje, a o ishodima ćemo blagovremeno obavještavati javnost – navela je ona.
nje žičare, na koju se dugo čekalo, ali je izrazio sumnje da se realizuje i segment koji nije obuhvaćen projektom, dok je ključna ocjena da je na nepotreban način država sa svoje strane kao davalac koncesije pripremila elektroenergetsku infrastrukturu i izgradila dalekovod za napajanje žičare, krčeći puteve od stuba do stuba u zaštićenoj zoni Nacionalnog parka, ali i UNESCO, u dužini od 3,5 kilometara.
Prethodno je, krajem juna, Patriotski pokret otpora „Lovćenske straže 1990“ pozvao državnog i specijalnog državnog tužioca da se aktivno uključe zbog, kako su naveli, nepoštovanja i kršenja Ustava Crne Gore, Zakona o nacionalnim parkovima, Zakona o zaštiti prirode, Zakona o životnoj sredini i niza internih dokumenata koje je donijelo Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore. Obrazložili su da je uža zona Nacionalnog parka Lovćen zabrinjavajuće devastirana od strane misterioznih izvođača radova, dok je na jednom broju lokacija CEDIS mimo planskih dokumenata i bez elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu - probio pristupne puteve do dalekovoda.
SVE PO PAPIRIMA
Predstavnica za odnose s javnošću firme „Kotor cable car“, koja upravlja žičarom, Ana Ivanović-Dedović saopštila je da je izvođenje ovog projekta predviđeno još Prostornim planom NP Lovćen prije više od 10 godina.
– Projekat izgradnje žičare Kotor – Lovćen je još od faze
planiranja sprovođen uz koordinaciju i usvajanje preporuka UNESCO-a, usljed čega je i trasa izmještena na poziciju Dub, odnosno na područje industrijske zone, upravo u cilju postizanja zanemarljivog uticaja na područje pod zaštitom – navela je ona.
Ivanović-Dedović ističe da kada je riječ o dokumentaciji, za
konstrukciju žičare, ulaznu i izlaznu stanicu, uključujući i povezane objekte u okviru kompleksa Dub i Kuk, Žičara Kotor – Lovćen d.o.o. je za sve sadržaje obezbijedila svu zakonima propisanu dokumentaciju. – Konkretno za konstrukciju žičare i objekte ulazne stanice na Dubu i izlazne na lokaciji Kuk
izdati su urbanističko-tehnički uslovi, urađen i revidovan glavni projekat izgradnje žičare Dub – Kuk na koji su dali saglasnost CEDIS, CGES, MUP - Direktorat za vanredne situacije, Uprava za saobraćaj, Agencija za civilno vazduhoplovstvo, vodovodi Kotor i Cetinje. Urađen je i revidovan Konzervatorski projekat; dobijena saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Elaborat procjene uticaja na zivotnu sredinu; prijavljena gradnja i dobijen zapisnik građevinskog inspektora da se radovi mogu izvoditi po revidovanom glavnom projektu – navela je Ivanović-Dedović.
PRIVREMENI OBJEKTI
Na pitanje da razjasne da li se mimo projekta, kako u otvorenom pismu iskazuju sumnju mještani, usput rade i neki dodatni sadržaji i kapaciteti, iz kompanije objašnjavaju da ne postoji ništa što je van predviđenih i odobrenih.
– Svi prateći sadržaji planirani su Programom privremenih objekata. Dio pratećih sa-
Iz programa privremenih objekata u okviru
Nacionalnog parka
Lovćen će biti završeni restoran, bob staza, biking pump track i amfiteatar. Kako su saopštili iz kompanije, na taj segment programa je Vlada dala saglasnost i pribavljena je sva zakonom propisana dokumentacija. Navode da su sadržaji upodobljeni održivoj valorizaciji lovćenskog kraja, sa akcentom na sport, rekreaciju kao i afirmaciju kulturne autentičnosti podneblja
Kako je Pobjedi u aprilu tokom intenziviranja izgradnje i postavljanja dalekovoda kazao predsjednik odbora mještana Pero Radnjić, koji živi već 13 godina na Njegušima, bio je zaprepašćen radovima na Lovćenu.
Kazala je da su se dalekovodi postavljali i ranije, i u mnogim zaštićenim područjima, međutim te intervencije nijesu ostavljale ovakve ožiljke u prostoru kao ove.
– Nažalost, ista je situacija i sa pristupnim putevima koji se trenutno prave za potrebe žičare. Sve ove intervencije su „iskasapile“ pejzaž padina Lovćena – kazala je Kapetanović dodajući da je sve ovo što se dešava nastavak loših praksi, prilikom izgradnje infrastrukturnih elemenata, koje su već devastirale pejzaž zaštićenog područja.
I Vuk Iković iz ,,Preokreta“ kazao je tada Pobjedi da nije sporna izgradnja žičare, sporan je način gradnje.
– Kao i u medicini, način operacije određuje brzinu zarastanja rane i veličinu ožiljka. Ovo nam se dešava jer sistem procjene uticaja projekata na životnu sredinu postoji formalno, ali ne i suštinski. Ekološka infrastruktura nije dio projektne dokumentacije, pa izvođač radova ne zna gdje i kako ukomponovati šume, vode i njihove životinje u jedan projekat. Neznanje i neodgovornost se sakrivaju opštim mjerama zaštite koje izvođač radova, sve i da hoće, ne može da primijeni jer ne zna šta je funkcioner htio da kaže – upozorio je Iković dodajući da je nacionalni park najveće prirodno bogatstvo jedne države, a ima i snažnu kulturnu dimenziju. Put i struju radi država
Iz kompanije Žičara Kotor –Lovćen su u odgovorima na naša pitanja pojasnili da je jedna od obaveza koncedenta (davaoca koncesije) bila izgradnja elektroenergetske i putne infrastrukture.
mentacija. Ponavljam, za sve sadržaje povezane sa Žičarom Kotor – Lovćen u skladu sa propisima obezbijeđena je neophodna dokumentacija –navela je ona. Na pitanje da li su u kompaniji imali priliku da održe neki sastanak sa mještanima Lovćena i Njeguša, predoče im elemente projekta i vizije, ona je kazala da do sada nijesu imali formalnih ili neformalnih upita, ali predočava da „su za konstruktivni dijalog i dogovor uvijek na raspolaganju“.
MakadaM do dalekovoda
držaja je realizovan u tekućoj godini, dok su drugi planirani za naredne faze projekta. Svi sadržaji su dobili odgovarajuće zakonom propisane dozvole i saglasnosti, uključujuci i saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine i Uprave za zaštitu kulturnih dobara – navode iz kompanije Žičara Kotor – Lovćen.
Ivanović-Dedović precizira da će tokom ove sezone iz programa privremenih objekata u okviru Nacionalnog parka Lovćen biti završeni restoran, bob staza, biking pump track i amfiteatar. Kako je kazala, na taj segment programa je Vlada dala saglasnost i pribavljena su sva zakonom propisana dokumentacija. Sadr-
žaji se upodobljeni održivoj valorizaciji lovćenskog kraja, sa akcentom na sport, rekreaciju kao i afirmaciju kulturne autentičnosti podneblja. – Takođe, u toku je i rekonstrukcija starih pješačkih staza, koja podrazumijeva djelovanje bez negativnog uticaja na životnu sredinu, a za koju postoji relevantna doku -
Jedan od ključnih prigovora mještana je da je ambijentalna cjelina parka narušena i izranjavana izgradnjom dalekovoda do kojih dolazi pristupni makadamski put. U to se na terenu uvjerila i ekipa Pobjede. Pored starih dalekovoda koji su postavljani bez tako primjetnog uticaja, do novih se duž cijele trase može gotovo doći terenskim vozilom.
– Nikad nije bilo da se probijaju putevi do svakog dalekovoda. Nemamo ništa protiv žičare, ali nama mještanima nijesu dozvolili da proširimo kuće, a oni mogu da prave puteve gdje hoće – kaže Radnjić. Ističe da se oni na svojim ognjištima osjećaju kao građani drugog reda.
Organizacija Expeditio - Centar za održivi prostorni razvoj iz Kotora, iskazala je ranije zabrinutost zbog intervencija na području Lovćena koji ima najveći stepen zaštite kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou.
– Put koji vodi od Kotora do Krsca, a zatim do Međuvršja na Lovćenu dio je pejzaža izuzetne vrijednosti. U donjoj zoni on prolazi kroz prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora koje je na Listi svjetske baštine UNESCO-a, a u gornjoj kroz NP Lovćen koji je prirodno dobro najvećeg stepena zaštite u Crnoj Gori. Trenutno se uz ovaj put, u blizini Žanjevog Dola i katuna Bižaljevac, probijaju putevi koji devastiraju pejzaž, a koji su očigledno pristupni putevi za postavljanje određenih dalekovoda – kazala je ranije Aleksandra Kapetanović iz organizacije Expeditio.
– S obzirom na navedeno, za te objekte takođe postoji sva neophodna dokumentacija, uključujući i saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Elaborat o procjeni uticaja. Žičaru nije moguće staviti u pogon bez energetske infrastrukture, a gradnja te infrastrukture podrazumijeva gradnju dalekovoda i pristupnih puteva do dalekovoda – navela je Ivanović-Dedović. Ona je naglasila da sama trasa žičare koju grade koncipirana je tako da ima funkciju održive valorizacije lovćenskog kraja čija je ključna vrijednost netaknuta priroda i autentičan ambijent.
– Za nas, svako narušavanje ovih vrijednosti znači i narušavanje kvaliteta naše ponude. Upravo zbog toga, u cijelom procesu izgradnje pa nadalje tokom koncesionog perioda, primarni zadatak biće očuvanje područja Nacionalnog parka sa okolinom. Osnovni i krajnji cilj je da lovćenski kraj u perspektivi uz Žičaru prosperira na isključivo održiv način. Međutim, donositi sud prije zavšetka radova definitivno ne vodi formiranju objektivnog stava o projektu – zaključila je Ivanović- Dedović. i. PeriĆ foto: s. vasiljeviĆ
Književnik Milorad Popović povodom skandaloznih izjava poznatog reditelja koji je stao u odbranu srednjeg prsta gradonačelnika Nikšića
ka kojoj pripada gradonačelnik Nikšića u igri za konstituisanje nove vlade – ističe Popović. Ukazuje da se taj program, čiji je cilj likvidiranje suverene i građanske Crne Gore sa svim njenim atributima, svakodnevno potvrđuje nizom primjera: od ukidanja opozicionih medija, preimenovanja statuta kulturnih ustanova iz kojih se briše crnogorski prefiks, do prisvajanja istorijskih ličnosti.
Program čiji je cilj likvidiranje suverene i građanske Crne Gore sa svim njenim atributima svakodnevno se potvrđuje. U tom miljeu jedan Kusturica nije ekscentrični reditelj sa skarednom izjavom, već protagonista i zastupnik povampirene kleronacionalističke aždaje i organizovane kampanje, represivne i svake druge – kaže Popović
PODGORICA – Podrška
reditelja Emira Kusturice predsjedniku Opštine Nikšić Marku Kovačeviću i njegovom skandaloznom pokazivanju srednjeg prsta tokom intoniranja crnogorske himne ne bi zavređivala komentar da ne stiže od čovjeka koji je glasnogovornik politike rušenja bivše Jugoslavije i koji je podržao agresora koji je tri i po godine razarao grad u kojem je i sam rođen – kazao je Pobjedi književnik Milorad Popović
Kusturica je u znak podrške Kovačeviću govorio o „Dukljanima koji i ne vjeruju u Boga“, a himnu Crne Gore okarakterisao je kao „kapitalno djelo Sekule Drljevića“.
Pripadnici srpske nacionalnosti, kaže Kusturica, mogli bi da zatraže od Boga da im „srednji prst dizajnira nekako teleskopski, pa da mogu da ga
Crne
uvlače svaki put kad se intonira pomenuta himna“. – Pošto Bog ima pametnija posla, a Dukljani u njega i ne vjeruju, ne preostaje im ništa drugo nego da usvoje zakon po kome prikriveni i nevidljivi ljudski organi moraju da budu u položaju mirno dok se intonira crnogorska himna. Možda je ipak najbolje da instaliraju fudbalski VAR ili atletski foto-finiš, pa da budući sudski procesi dobiju pravu provjeru kako ko i šta stoji dok se ori kapitalno djelo Sekule Drljevića… Još ne sviće rujna zora – rekao je Kusturica, prenijele su Večernje novosti. Potrebno je, smatra Popović, ukazati na širi kontekst izjave, jer je Kusturica ujedno i dio miljea organizovane, sistematske agresije nekadašnje povampirene politike devedesetih koja u kontinuitetu ponižava suverenost i državne simbole Crne Gore.
– To je ujedno i ozbiljan poka-
U svakoj zemlji Evrope, uključujući i Bjelorusiju, bilo bi za očekivati zvaničnu reakciju države na ovako ciničan, krajnje nevaspitan i omalovažavajući stav Kusturice - kaže Popović
zatelj onoga što danas Beograd i njegove službe i propagandni štabovi rade prema Crnoj Gori, gdje su ugrožena temeljna ljudska prava mnogih građana – kaže Popović.
Prema njegovim riječima, u svakoj zemlji Evrope, uključujući i Bjelorusiju, bilo bi za očekivati zvaničnu reakciju države na ovako ciničan, krajnje nevaspitan i omalovažavajući stav Kusturice.
– To se, međutim, ne može očekivati od naših državnih organa i predsjednika zemlje Jakova Milatovića jer su na istom poslu sa Kusturicom, što potvrđuje i činjenica da je stran-
– U tom miljeu jedan Kusturica nije ekscentrični reditelj sa skarednom izjavom, već protagonista i zastupnik povampirene kleronacionalističke aždaje i organizovane kampanje, represivne i svake druge – kaže Popović.
Podsjeća da su kod nas na djelu dvije suprotstavljene ideologije, dva sukobljena politička interesa, dva svjetonazora koji potiru jedan drugi.
– Ukoliko se stabilizuje trajno ovaj velikosrpski, prema kojem je Crna Gora dio „rusko-srpskog sveta“ koji je antizapadno nastrojen i prezire demokratske tekovine, to će postati dio naše budućnosti –upozorava Popović. Smatra da ta vrsta agresorske politike i svijesti respektuje jedino ako im se aktivno i konkretno suprotstavite uz učešće svih snaga, ne samo političkih već kulturnih i nacionalnih institucija.
– Tačno je da ne mogu ostvarivati drastičan uticaj kao devedesetih, jer smo nezavisna zemlja i članica NATO-a, a manevar im onemogućava i spoljnopolitička situacija, ali zbog pasivnosti i bojažljivosti građanskih snaga uspijevaju da nametnu taj diskurs i da ovladaju svim segmentima kulturnog, medijskog i drugog prostora u Crnoj Gori – ističe sagovornik. Popović kaže da ostaje da se vidi hoće li se nosioci takvih ideja sami osvijestiti i shvatiti da im se takva politika vraća kao bumerang, vodi u beznađe, novu izolaciju i zaostajanje za Evropom, uz ne baš povoljne ekonomske parametre. – Krupna su pitanja pred nama, vidjećemo kako će se pomjerati to klatno na političkoj sceni – zaključuje Popović.
I. P.Razumijem da su političke promjene prirodni procesi, ali teško mogu da prihvatim da su u našoj zemlji morale da dovedu do teškog unazađivanja pojma pravne sigurnosti i poštovanja prava, i to prije svega od strane nosilaca izvršne vlasti. Kada to kažem, vođen sam isključivo lako dostupnim i provjerljivim činjenicama –naglašava Mihailo Volkov
PODGORICA – Policijska krivična prijava u slučaju cetinjskih događaja 3, 4. i 5. septembra 2021. godine bila je jedan zaista podmukao pokušaj da se kriminalizuje skup patriota i da se napravi priča oko postojanja paklenog plana sa Veselinom Veljovićem na čelu. Na takav način je, u konačnom, pokušano da se kriminalizuje svaki slobodoumni građanin Crne Gore – kaže za Pobjedu advokat Mihailo Volkov, zastupnik Veljovića u ovom predmetu. Osnovna državna tužiteljka sa Cetinja Sanja Radunović, kako je Pobjeda objavila u petak, odbacila je policijsku krivičnu prijavu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića, koji je bio označen kao vođa grupe od još 27 okrivljenih, koji su se teretili za kriminalno udruživanje i pokušaj prevrata. Skoro dvije godine trajala je farsa u ovom slučaju, a predmet je čak dva puta dostavljan Specijalnom i Višem državnom tužilaštvu koji su ih odbacivali i vraćali kolegama na Cetinju.
Crnogorski predsjednik kazao da će svoj mandat posvetiti cilju da država uđe u EU
PODGORICA – Priznanje nezavisnosti Kosova, članstvo zemlje u NATO-u i sankcije Rusiji kao dio zajedničke spoljne i bezbjednosne politike Evropske unije – završene su stvari – kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za RTV Slovenija.
Milatović je rekao da će svoj mandat posvetiti cilju da zemlja uđe u Evropsku uniju i da se nada da će svi politički subjekti pokazati odgovornost u tom smislu.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nastaviće danas na Cetinju konsultacije sa predstavnicima političkih subjekata o mandataru za sastav nove vlade
– I to me najviše brine, da li ćemo zajedno kao društvo uspjeti da se ujedinimo oko nekih zajedničkih stvari ili
- potvrđeno je iz službe predsjednika. Razgovaraće sa predstavnicima Force, Demokratske unije Albanaca, kao i CIVIS-a. Milatović je
ćemo se i dalje vrtjeti u krug i biti dio, u najgorem mogućem smislu riječi, Balkana i ne zakoračiti iz njega prema neče-
tokom prethodne sedmice razgovore o mandataru za sastav nove vlade obavio sa predstavnicima većine političkih partija.
mu što znači jedna uređenija evropska priča – rekao je, između
Krivična prijava obilovala je nizom nevjerovatnih policijskih konstrukcija, a išli su dotle da su okrivljene optužili za planiranje atentata na Mićovića i patrijarha srpskog Por rija Perića. U prijavi su tvrdili da je plan bio da se dronom punim eksploziva obori vojni helikopter kojim su Mićović i Perić dopremljeni na Cetinje, iako nikada nijesu ni viđeli, niti našli ni dron, ni eksploziv
Bivša vlada Zdravka Krivokapića, ali i aktuelna odlazećeg premijera Dritana Abazovića , pokušale su na sve načine da građanske proteste na Cetinju, organizovane u znak otpora zbog nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru, predstave kao teroristički akt. Krivična prijava obilovala je nizom nevjerovatnih policijskih konstrukcija, a išli su dotle da su okrivljene optužili za planiranje atentata na Mićovića i patrijarha srpskog Porfirija Perića. U prijavi su tvrdili da je plan bio da se dronom punim eksploziva obori vojni helikopter kojim su Mićović i Perić dopremljeni na Cetinje, iako nikada nijesu ni viđeli, niti našli ni dron, ni eksploziv. - Dešavanja na Cetinju 5. septembra 2021. godine će biti mrlja crnogorske vlasti zadugo. Tog dana veliki broj građana je iskoristio svoje ustavno pravo da se ne saglasi sa ustoličenjem Joanikija i s tim u vezi su podigli glas. Zauzvrat su dobili suzavac, šok bombe, status terorističke, a kasnije (samo) kriminalne družine. Među njima ima dosta onih koje lično zastupam, jer su pretrpjeli teške tjelesne povrede usljed intrevencije policije. Međutim, poslije skoro dvije godine ta priča, u dijelu ove „kriminalne družine“, dobija pravni epilog – odbačena je krivična prijava. Na pravnoteorijskoj ravni, krivično-pravna stvar se može „razmatrati“ do zastare krivičnog gonjenja, ali u konkretnom slučaju, ipak, mislim da je konačno stavljenja tačka – kaže Volkov. Kategoričan je da je pravno ta priča bila besmislena od početka.
– Sada bi valjalo opet dići glas da se ispita postoji li krivično-pravna odgovornost na strani onih lica koja su bila na drugoj strani tog dana. Posebno kažem krivično-pravne, jer
Mihailo Volkov ukazuje kako na Cetinju u septembru 2021. još jedan
kako je odbacivanje policijske krivične prijave u slučaju građanskih protesta jedan dokaz zloupotrebe institucija kojoj pribjegavaju aktuelne vlasti
Advokat Mihailo Volkov naglašava da se postavlja pitanje da li možemo govoriti o pravnoj sugurnosti u zemlji u kojoj „premijer pretenduje da rukovodi tužilačkim radom, da donosi odluke u ime sudija, da ‘punoručno’ targetira ljude i rukovodi policijskim akcijama mimo nadležnog tužioca“.
I pored stava naših „zapadnih prijatelja“, koji su frontaše proglasili nepoželjnima, oni preuzimaju veoma velike ingerencije u vlasti, po dubini, širini, visini... Smiješni polupismeni kadrovi ne fermaju ni NATO ni EU i kršeći sve zakone odreda odrađuju ogroman posao podjarmljivanja naše zemlje Srbiji i Rusiji. Zato iskren građanski otpor iskrenih rodoljubivih ljudi
su građansku i moralnu odgovornost prema Crnoj Gori već dokazali. Posebno se tog dana „dokazala“ tadašnja ministarka odbrane koja je iz „VAR sobe“ koordinirala nezakonitom upotrebom vojnog helikoptera i koja je u konačnom u izvještaju o radu Ministarstva odbrane za period dok je bila na čelu tog ministarstva mogla da ispuni samo dvije rubrike i to nezakonito postupanje i nenamjenska upotreba vazduholpova VCG i vojnih pilota. U svakom slučaju, njima na obraz – dodaje Volkov.
Njegov klijent na meti vlasti bio je već rano ujutro 5. septembra 2021, odmah pošto je policija počela brutalnu intervenciju rastjerivanja građanki i građana okupljenih na više lokacija na Cetinju. Duže od četiri sata ovaj grad bio je pod nezapamćenom paljbom hemijskih sredstava – suzavca, fleš i šok bombi, a na demonstrante su, kako se sumnja, ispaljivani i zabranjeni gumeni meci...
Veljovića su priveli uz obrazloženje da je napao policijski kordon na Dvorskom trgu i od tada su vlasti počele da grade svoju priču o njemu kao organizatoru pokušaja puča. – Smetao im je zbog činjenice da je crnogorski patriota, ali i zbog toga što je on dugi niz godina obavljao značajne funkcije, prije svega u Upravi policije, a kasnije i u kabinetu predsjednika države. Zadržaću se samo na pravnom viđenju onih postupaka koji su pokrenuti protiv njega, dok ću motive ostaviti drugi-
Bivša vlada Zdravka Krivokapića, ali i aktuelna odlazećeg premijera Dritana Abazovića, pokušale su na sve načine da građanske proteste na Cetinju, organizovane u znak otpora zbog nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru, predstave kao teroristički akt
ma. Bio je označen kao organizator kriminalne grupe sa ciljem vršenja krivičnih djela dana 5. septembra 2021. godine, a prethodno se razmatrala i pravna kvalifikacija terorizam?! Bio sam njegov branilac, iako mu branilac u tom predmetu nije bio potreban. Dovoljna je bila želja za istinom i hrabrost onih koji su utvrđivali materijalnu istinu, do koje smo na kraju i došli. Drugi postupak koji se vodio pred Osnovnim sudom u Cetinju je bio onaj za navodni napad na službeno lice od strane Veljovića. I u tom postupku smo utvrdili materijalnu istinu - a to je da nije bilo nikakvog napada. Istini za volju, ta presuda je ukinuta iz formalnih, a ne suštinskih razloga, pa je za očekivati da sud donese istovjetnu odluku – ističe Volkov. Veselin Veljović sada je u pritvoru, ali zbog trećeg slučaja koji je protiv njega iniciran –Specijalno tužilaštvo sumnjiči ga da je bio dio kriminalne organizacije koja se bavila švercom duvana.
- Ovaj postupak je pokrenut, kako reče direktor policije, na osnovu prepiske iz „Skaj aplikacije“. O prepisci kao dokazu će se brzo oglasiti sudovi kroz svoje odluke, ali u konkretnom
slučaju imamo više nego nelogičnu konstrukciju. Sa jedne strane tvrdnje tužilaštva da je Veljović odavao povjerljive informacije Aleksandru Mrkiću, a sa druge strane imamo činjenicu da je upravo Veljović koordinirao, zajedno sa svojim saradnicima, akcije u pravcu istraživanja rada samog Mrkića. U svakom slučaju, istrajaćemo i u ovom postupku da dokažemo njegovu nevinost –kategoričan je Volkov, koji dodaje da „zabrinjava upornost da se istraje na diskreditaciji Veljovića“.
Naš sagovornik smatra da je Crna Gora u posljednje tri godine ušla u ozbiljnu zonu pravne nesigurnosti za građane. – Razumijem da su političke promjene prirodni procesi, ali teško mogu da prihvatim da su u našoj zemlji morale da dovedu do teškog unazađivanja pojma pravne sigurnosti i poštovanja prava, i to prije svega od strane nosilaca izvršne vlasti. Kada to kažem vođen sam isključivo lako dostupnim i provjerljivim činjenica – naglašava on.
Ukazuje na činjenicu da danas u Crnoj Gori nikome nije nikakva sigurnost to što je zakonito imenovan ili izabran na neku dužnost, sa jasno određenim
- Ko odgovara za to? Posebno mi je zaparala uši izjava premijera koji kaže: „...tužilačke istrage mogu dovesti samo do onih koje ja targetiram“. Ovo je bio odgovor na pitanje novinarke da li neka istraga može dovesti i do njega. Meni je to sa građanskog i pravnog aspekta bezumno ponašanje, ali koje uliva strah građanima. Takođe, da li možemo govoriti o pravnoj sigurnosti kada nam je jedini dokaz protiv nekog lica neka prepiska na „Skaj aplikaciji“, a da pri tome ne znamo način njenog nastanka i pribavljanja, i kada znamo u kakvom se obliku dostavlja našim pravosudnim organima. Ono što je posebno zabrinjavajuće je što se radi o „dokaznoj“ građi sa izuzetnim potencijalom za kontaminaciju. Pa tako ubacivanjem nepostojećih imena, nepostojeće prepiske, a sve u namjeri da se neko targetira kako bi „ruka pravde“ krenula put njega – naglašava Volkov.
trajanjem mandata i načinom prestanka tog mandata, ako neko odluči da vas „pomjeri“ sa te pozicije i postavi drugog.
- To donosioci odluka u Crnoj Gori danas čine vrlo lako. Nezakonito razriješe to lice, upute ga na sud i postave drugog (njima pogodnijeg) na to mjesto, a ovaj kasnije kada uspije u sporu isti se naplati od građana u dijelu izgubljenih zarada ili naknada. Aktuelan je slučaj Zorana Brđanina, koji je dokazao da je nezakonito razriješen sa mjesta direktora Uprave policije, ali Vlada odbija da postupi po odluci Upravnog suda, da ga vrati na tu poziciju. Da ne spominjem primjer razriješenih 244 direktora u obrazovnom sistemu ili neke druge slučajeve, a ima ih napretek – objašnjava sagovornik Pobjede i zaključuje da će država trpjeti ozbiljne posljedice zbog bahatog kršenja zakona vlasti zarad političkih i ličnih interesa. K. KRSMANOVIĆ
,,Oko ba, budimo realni“ - ova čuvena izreka sarajevskog pankera Elvisa J. Kurtovića, jednog od osnivača pank-rok pokreta „New Primitivs“ i masovno je korištena kada nježno i pristojno hoćeš nekome da kažeš da ne fantazira i stvara iluzije. Pišem ovo sočinjenije povodom Apela demokratskoj javnosti i suverenističkim strankama i brutalnog pseudojurističkog i „demokratskog“ rasturanja Gradske televizije Podgorica. Prvo o apelu. Evo avansno potpisujem i sa velikim brojem ličnosti sa spiska stao bih u svaki ešalon u koji oni stanu. Ali šta mi s ovim apelom radimo, trpamo li se to mi DPS-u i ostatku suverenista u donji dio leđa, umjesto da se oni trpaju nama jer mi njih biramo? I što smo mi i ko s nama rukovodi? Gdje je bio DPS na Belvederu, čast malom broju pojedinaca; je li nas nakon niza uspješnih masovnih protesta pod nazivom „Ima nas“ razjurio DPS kao mačke s *ebališta. Što sad, protiv ove brutalne nacionalističke segregacije, gdje je svetosavki politički klan odredio da za DPS nema mjesta u vladi, a suverenistički mu saveznici mogu imati samo ukrasnu funkciju?
I pored stava naših „zapadnih prijatelja“, koji su frontaše proglasili nepoželjnima, oni preuzimaju veoma velike ingerencije u vlasti. Smiješni polupismeni kadrovi ne fermaju ni NATO ni EU i kršeći sve zakone odreda odrađuju ogroman posao podjarmljivanja naše zemlje Srbiji i Rusiji. Više nam je kulturnog, sakralnog i duhovnog blaga pokrao Pinokio iz Ulcinja nego Mahmud-paša Bušatlija i Numan-paša Ćuprilić u svim pohodima. Temeljni ugovor je svojom sadržinom ravan efektima državnog udara. A suverenistički blok u Skupštini - glumata demokratiju. Više nam je razorila kulturu i obrazovanje Bratićka, četnikuša iz Trebinja, za šest mjeseci nego i Sima Sarajlija, Medaković i ostali Načertanovići stopedesetogodišnje srpske kolonijalne politike. I što onda? Mir u parlamentu, kao borba za demokratiju? Ta ista demokratija nije smetala da ondašnje demokratske sile nametnu Kini Opijumski rat radi svog prava na prodaju opijuma na njenoj teritoriji, pa im vjerovatno stoga i ne smeta diktatorska vlast pulena škaljarskog narko klana. I aparthejd i rasna segregacija su njihove izmišljotine. Hitler je demokratski došao na vlast i samo tri-četiri godine su mu trebale da krene sa onim što je namjeravao, uz izvjesna paktiranja sa demokratskim evropskim zemljama.
Njihove današnje diplomate su nam dovele ove na vlast i treba da im damo još tri godine da ostvare ono što žele?
Hoćemo snažan građanski pokret otpora, hoćemo pobunu, nemirenje sa postojećim sranjem, pardon, stanjem. Ali, hoćemo da znamo ko nas vodi, kako se odlučuje i koje su namjere i metode. A suverenistički partijski blok neka radi svoje. Ako nam se ne svidi ta radnja, formiraćemo od pokreta stranku. Ludi i genijalni Niče kaže ovako, parafraziram: protjerivanje drevnih narodnih instinkata, što ga je prouzročila glorifikacija istorije, čovjeka je pretvorilo u gotovo čiste apstrakcije i sjenu - niko više ne stavlja na kocku svoju osobu, već se maskira kao intelektualac, naučnik, pjesnik, kao političar. Povjeruje li bezrezervno u te maske i ne shvati li i njihov lakrdijaški karakter, čovjek će sa užasom shvatiti da u ruci ima samo šarene krpice i dronjke...
Zato iskren građanski otpor iskrenih rodoljubivih ljudi! Nijedna ideologija nije čista istina, niti je takozvana vladavina prava adekvatna ustavno-pravnom sistemu. Ako ste vi, kleronacionalisti i šovinisti, srušili vladavinu prava - što je mi ne bi dotukli pa stvarali iznova.
E sad, Gradska televizija jeste mala, ali to ne utiče na njenu veličinu. To je jedan od najozbiljnijih medijskih poduhvata u Montenegru. Domaće politikantske posrbice je i pored potpune velikosrpske medijske hegemonije u CG i bezbroj velikosrpskih medija ispižđivala činjenica da ih sa „Gradske“ televizije razvaljuju najelitniji srpski i regionalni intelektualci te su sve priče o ekstremizmu i govoru mržnje sa te TV kuće samo - tupave floskule.
Zato moramo odbraniti „Gradsku“ milom ili silom i otporom jer o zakonitim rješenjima tu nema ni govora. Jer, nas je najmanje pola stanovništva i imamo pravo na svoj TV medij, a ne da se informišemo dovikujući se sa gumna na gumno. Oko ba, budimo realni, to može samo otporom i pobunom. U stvari, više mi se sviđa ona parola sa šesetosmaških studentskih pobuna: ,,Budimo realni, tražimo nemoguće“.
Hrvatski analitičar upozorava na taktičke greške tokom razgovora o novoj izvršnoj vlasti
Pitanje političkog izbora pred Spajićem je može li izdržati opstrukciju Vučićevog režima ili međunarodnu izolaciju. Naravno, uvijek ima i izlaz, shvatiti da funkcionisanje u politici u Crnoj Gori danas zahtijeva i više znanja, i više iskustva, i više odlučnosti, nego što ih on ima. Uvijek može ne uspjeti sastaviti vladu i „vratiti mandat narodu“, pa će njegov dojučerašnji politički drug raspisati nove izbore – kaže Đenero
PODGORICA - Čini se da su pripadnici manjinskih stranaka napravili taktičku grešku pristajanjem na to da sa Spajićem uđu u dijalog o formiranju vlade, a na osnovu vrlo površnog projekta u deset tačaka, koje su dovoljno uopštene da ih mogu prihvatiti i ruski sateliti, poput Kneževića i Mandića – kaže u razgovoru za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero.
Ističe da je onog trenutka kad je Spajić počeo puštati spinove o pretjeranim zahtjevima Bošnjačke stranke, te kad je počeo razgovore sa besprizornim proruskim i velikosrpskim političarima, vjerovatno trebalo zalediti dalje pregovore, barem do trenutka dok Spajić ne pošalje javnu poruku režimu u Beogradu - da se vlada Crne Gore neće formirati u skladu sa njihovim interesima.
POBJEDA: Dosta teško ide sastavljanje vlade u Crnoj Gori, mislite li da bivši DF može ući u vladu i pored ovoliko upozorenja naših zapadnih saveznika?
ĐENERO: Lako je vidjeti da je u proteklih nekoliko dana Milojko Spajić pod izrazito snažnim uticajem „gospodara Vučića“, a jasno je da ovaj kontroliše i unutrašnji krug oko vjerovatnog budućeg mandatara. Ključan zahtjev je, očito, da ovaj u svoju administraciju uvede ostatke Demokratskog fronta, dakle političke sljedbenike Andrije Mandića i Milana Kneževića, učesnika u pokušaju ruskog državnog udara u Crnoj Gori 2016. Čini se da je
od Vučića i njegovih posrednika Spajić dobio ponudu koja kaže: ovi akteri odani Putinovom totalitarnom režimu, zagovornici rastakanja demokratskih institucija crnogorske države i koncepta crnogorskog suvereniteta, istupanja iz NATO saveza, povlačenja priznanja Kosova, za sada neće u vladi zahtijevati sprovođenje svojih temeljnih prioriteta, nego će biti kontrolor toga da Crna Gora prihvati koncept brežnjevljevskog „ograničenog suvereniteta“ pristupanjem Vučićevoj organizaciji „Otvoreni Balkan“.
Čini se da su pripadnici manjinskih stranaka napravili taktičku grešku pristajanjem na to da sa Spajićem uđu u dijalog o formiranju vlade, a na osnovu vrlo površnog projekta u deset tačaka, koje su dovolj-
Dobro je i to da Evropska unija ima jednak stav kao i SAD, kad je u pitanju mogućnost uključivanja protivcrnogorskih, velikosrpskih i proruskih opcija u vladu, ali je jasno i to da će EU tu poruku Milatoviću slati bitno suzdržanije i obazrivije, nego neposredni američki političar
noj Gori danas zahtijeva i više znanja, i više iskustva, i više odlučnosti, nego što ih on ima. Uvijek može ne uspjeti sastaviti vladu i „vratiti mandat narodu“, pa će njegov dojučerašnji politički drug raspisati nove izbore.
POBJEDA: Ambasada SAD u Crnoj Gori saopštila je da će njihovu podršku za novu vladu dobiti samo oni koji su za odnos NATO saveza prema Ukrajini, pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji i koji su privrženi evroatlantskim vrijednostima. Kako čitate poruke ambasadorke SAD u Crnoj Gori?
ĐENERO: Dobro je da je objavljeno to upozorenje. Bez njega moglo bi biti dileme o tome priželjkuju li SAD formiranje administracije u Crnoj Gori, koja bi naličila Vučićevoj u Srbiji, koja bi bila tihi saveznik Rusije, koja bi sudjelovala u Putinovom i Vučićevom stvaranju haosa na Balkanu, a koja bi iznutra razarala demokratske institucije, slobodu medija, demokratske opozicijske stranke i stvarala anomiju i krizu morala, kakve obilježavaju današnju Srbiju. Taj bi režim, vjerovatno, nastavio „narativ“, dakle isprazno govorenje o evropskoj integraciji, a učvrstio praksu prekida pristupnih reformi i približavanja članstvu u EU, što ju je uspostavila vlada Zdravka Krivokapića, a ona Dritana Abazovića dodatno učvrstila. Dobro je i to da Evropska unija ima jednak stav kao i SAD, kad je u pitanju mogućnost uključivanja protivcrnogorskih, velikosrpskih i proruskih opcija u vladu, ali je jasno i to da će EU tu poruku Milatoviću slati bitno suzdržanije i obazrivije, nego neposredni američki političari.
PODGORICA – Svakodnevni kolapsi u saobraćaju u Virpazaru, za koji nadležni još ne nalaze rješenje, prijete da ugroze turizam u ovom dijelu Crne Gore. Turisti rado odlaze u Nacionalni park Skadarsko jezero, ali je do njega sve teže doći zbog problema u saobraćaju, pa su mještani zabrinuti za turističku sezonu, ovu, ali i buduće. Zato će danas održati protest.
Ugroženo je i svakodnevno funkcionisanje stanovnika Virpazara. Osim što kolapsi prave problem turistima koji u sve većem broju posjećuju NP Skadarsko jezero, stanovnici Virpazara i okolnih sela često ne mogu da dođu do svojih domova, pa im to otežava normalan život. Zbog toga planiraju protest kako bi skrenuli pažnju nadležnima na ovaj problem. Nesavjesni vozači nepropisno parkiraju automobile na dijelu puta od mosta u Virpazaru ka tvrđavi Besac i na taj način u potpunosti blokiraju saobraćaj. Znak da je zabranjen parking na tom dijelu puta je postojao, ali ga je neko uklonio, zbog čega su iz mjesne zajednice Crmnica podnijeli krivičnu prijavu protiv N.N. lica. To se, kako su nam kazali mještani, dešava svake godine. Problem je jasan, u Virpazaru nema dovoljno parkinga.
Čini se da su pripadnici manjinskih stranaka napravili taktičku grešku pristajanjem na to da sa Spajićem uđu u dijalog o formiranju vlade, a na osnovu vrlo površnog projekta u deset tačaka, koje su dovoljno uopštene da ih mogu prihvatiti i ruski sateliti, poput Kneževića i Mandića
no uopštene da ih mogu prihvatiti i ruski sateliti, poput Kneževića i Mandića. Onog trenutka kad je Spajić počeo puštati spinove o pretjeranim zahtjevima Bošnjačke stranke, te kad je počeo razgovore sa besprizornim proruskim i velikosrpskim političarima, vjerovatno je trebalo zalediti dalje pregovore, barem do trenutka dok Spajić uvjerljivo ne pošalje javnu poruku režimu u Beogradu – da se vlada Crne Gore neće formirati u skladu sa njihovim interesima.
Od ulaska u političku arenu, Spajić je zavisan od podrške Beograda. Evidentne su lobističke veze između njega i Vučićevog autoritarnog režima, a on je svjestan da je njegova pozicija u crnogorskoj političkoj areni vrlo fragilna.
„Easy come, easy go“, ili „ka-
ko došlo, tako prošlo“, izgubi li naklonost Beograda i usluge njihove lobističke mreže. Ukratko, Spajić je pred izborom: pokušati vratiti pastu u tubu, i formirati administraciju s manjinskim strankama i riskirati nezadovoljstvo Beograda i stalnu opstrukciju od strane stranaka koje učestvuju u državnim udarima, a njihovi članovi su pod osnovanom sumnjom da su dio narko kartela (gradonačelnik Budve Milo Božović uredno poslove iz nadležnosti gradonačelnika obavlja iz istražnog zatvora), ili spustiti glavu i prihvatiti te momke u vladu. Pitanje političkog izbora pred Spajićem je može li izdržati opstrukciju Vučićevog režima ili međunarodnu izolaciju. Naravno, uvijek ima i izlaz, shvatiti da funkcionisanje u politici u Cr-
POBJEDA: Da li su sankcije Vulinu dokaz da se mijenja politika SAD na Balkanu, da će pritisak na Srbiju biti sve jači? Kako se to može odraziti na Crnu Goru koju Vučić već godinama uspijeva da destabilizuje?
ĐENERO: Sankcije protiv Vulina su figurativne. Vulin nije politički akter u pravom smislu riječi, on nema niti biračko tijelo, niti strukturiranu političku organizaciju i on je puki Vučićev izvršilac. On bez Vučića i mimo Vučića ne postoji kao relevantan politički akter. Zato sankcije Vulinu i nisu sankcije njemu, nego poruka Vučiću. Vulin nije Milorad Dodik, koji bi eventualno mogao pokušati opstati mimo Vučićeve volje, kao što je mimo Vučića i postojao, u vrijeme Đinđićeve, Koštuničine i Tadićeve administracije. Za konsolidaciju Crne Gore, SAD, Britanija, pa onda i EU, koja uvijek kasni sa sankcijama za svojim partnerima, učinile bi veliku stvar uvođenjem sankcija protiv, na primjer, Mandića i Kneževića, kao važnih poluga uticaja režima iz Rusije i Srbije na procese u Crnoj Gori.
M. JOVIĆEVIĆZbog toga je grupa građana iz crmničkih sela za danas najavila dvočasovnu blokadu saobraćaja kroz Virpazar od 10 do 12 časova kako bi skrenuli pažnju nadležnima da se ovaj problem mora riješiti. Prema riječima više stanovnika ovog mjesta, institucije su na njihove apele ostale nijeme, zbog čega su se odlučili na ovaj nepopularan korak usred sezone, svjesni posljedica koje će izazvati. Ipak, kako kažu, nemaju drugog izbora. Imajući u vidu da je put od Virpazara ka Sutormanu i Ostrosu regionalni, tražili su od policije da obezbijedi svakodnevno prisustvo njihovog službenika, barem na nekoliko sati, ali odgovor nijesu dobili. Komunalna policija iz Bara s vremena na vrije-
Programom privremenih objekata u zoni NP, koji je dominantno nadležan na teritoriji Virpazara, predviđen je poseban prostor za parking kojim bi upravljao upravo NP, čime bi rasteretili saobraćaj u Virpazaru. Međutim, odgovor koji smo dobili od ovog preduzeća jeste da licitacije za privremene objekte, prema tome i pomenuti parking, još uvijek neće biti – kazali su Pobjedi iz barske opštine
do NP Skadarsko jezero zbog neriješenih problema sa parkingom i blokada u saobraćaju, mještani danas protestuju
Za rješavanje problema u Virpazaru, saobraćajnih blokada i nedostatka parkinga, nadležni su i u barskoj opštini i u Nacionalnim parkovima Crne Gore, te Agenciji za zaštitu životne sredine. Iz Opštine Bar Pobjedi su kazali da su više puta apelovali na državne organe i NP da se pokuša riješiti problem nadležnosti na ovoj teritoriji, od kojeg štetu imaju i građani i turisti i lokalna zajednica, ali za sada bezuspješno. Iz NPCG ,,lopticu“ prebacuju na teren komunalne inspekcije i Agencije za zaštitu životne sredine od kojih čekaju saglasnosti
me dolazi i piše kazne, ali čim odu, sve se vraća na staro. Posljednjih dana su postavljali tzv. ,,lisice“ na točkovima nepropisno parkiranih vozila za koje će vozači plaćati 60 eura. – Ljudi ne mogu da dođu do kuća, niti turisti mogu da prođu do smještaja. Dešava se tokom dana, kada je najveća frekvencija između podna i 15 časova, da je nemoguće proći malim autima, a da ne pričamo o situaciji ako bi nekome zatrebala hitna pomoć ili vatrogasci. Ne postoji šansa da bi mogli proći kroz Virpazar – kazao je Pobjedi predsjednik mjesne zajednice Crmnica Tomo Ukšanović, dodajući da je svjestan da je teško naći rješenje usred sezone, posebno imajući u vidu da Virpazar pripada zaštićenom području u okviru NP Skadarsko jezero.
Iako je Virpazar na pola puta između Podgorice i Bara, teritorijalno pripada ovoj južnoj opštini, ali se administracije, kako izgleda, ne mogu naći na pola puta. Tako se oko ovog mjesta pitaju i u barskoj opštini i u Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG) te Agenciji za zaštitu životne sredine, pa nije do kraja ni jasno ko je od ovoliko institucija u stvari odgovoran za rješavanje problema.
To proizilazi i iz njihovih odgovora, ali i iz neodgovaranja na pitanja koja smo uputili Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPU) koje nadzire rad NPCG i Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma. Prvi se nijesu ni udostojili da odgovore na naša pitanja, dok su drugi, i nakon drugog obraćanja i ukazivanja da je riječ o problematici turizma koja pripada njihovom resoru, ostali pri stavu da nijesu nadležni.
Jedino što se može zaključiti da svako ima po malo nadležnosti, ali odgovornost kao da je ničija. Zato se pitamo ko će biti odgovoran ukoliko ovo turistima zanimljivo mjesto zbog nedostatka osnovne infrastrukture nestane sa turističke mape?
Da je problematika Virpazara mnogo šira od nepropisnog parkiranja, kazali su Pobjedi iz Opštine Bar, dodajući da već duži period pokušavaju
sistemski da riješe probleme u okviru svoje nadležnosti, pa čak i van.
– Programom privremenih objekata u zoni NP, koji je dominantno nadležan na teritoriji Virpazara, predviđen je poseban prostor za parking kojim bi upravljao upravo NP, čime bi rasteretili saobraćaj u Virpazaru. Međutim, odgovor koji smo dobili od ovog preduzeća jeste da licitacije za privremene objekte, prema tome i pomenuti parking, još uvijek neće biti – kazali su Pobjedi iz barske opštine. Na pitanje da li je moguće obezbijediti svakodnevno prisustvo komunalnog policajca koji je njihova nadležnost, iz opštine su odgovorili da su im kapaciteti ograničeni.
– Opština Bar teritorijalno je veoma razuđena sa urbanim cjelinama i turističkim naseljima u svim djelovima opštine. Ovo dodatno otežava redovnu kontrolu svih djelova gra-
da usljed ograničenih ljudskih kapaciteta službe. Broj komunalnih policajaca zakonom je propisan u odnosu na broj stanovnika opštine pa smo, nažalost, u tom dijelu ograničeni u smislu povećanja potrebnih kapaciteta službe – kazali su iz Opštine dodajući da je posebno problematičan Virpazar zbog udaljenosti te da komunalni policajci ne mogu stalno biti na ovoj lokaciji.
Kažu da prilikom svakog obilaska pišu kazne ili vozila uklanjaju ,,paukom“, ali da ne mogu da se izbore sa neodgovornim pojedincima.
– Dodatni izazov jeste i pomenuti sukob nadležnosti na Virpazaru, koji pripada NP. U tom smislu lokalna uprava ograničena je i nema mogućnost trajnog rješavanja problema saobraćaja bez učešća države i NP. Opština Bar više puta je apelovala na državne organe i ovo javno preduzeće da se pokuša riješiti problem nadležnosti
na ovoj teritoriji, od kojeg štetu imaju i građani i turisti i lokalna zajednica, no za sada bezuspješno - kažu iz Opštine Bar.
NPCG
Iz NPCG lopticu prebacuju na teren komunalne inspekcije i Agencije za zaštitu životne sredine od kojih, kako su kazali Pobjedi, čekaju rješenja radi obavljanja aktivnosti u zaštićenim područjima shodno Zakonu o zaštiti prirode. To im je, kako navode, potrebno za postavljanje privremenih parkirališta predviđenih Programom objekata privremenog karaktera. Cilj im je da postave privremena parkirališta u skladu sa smjernicama iz programa kako bi obezbijedili siguran pristup posjetiocima uz minimalan uticaj na okolinu. Postojeći program za period 2020-2024. godine MEPU je izmijenilo i definisalo četiri lokacije ,,na kojima se postavljaju, odnosno grade objekti
privremenog karaktera u cilju upravljanja, zaštite, unapređenja, razvoja kao i obogaćivanja turističke ponude na području NP Skadarsko jezero, kao značajne turističke destinacije“. Ipak, sudeći prema lokacijama čije su oznake navedene u programu na kojima planiraju parkinge, da se zaključiti da će postojeće, već haotično stanje time samo biti formalizovano. Parkinge planiraju na mjestima gdje se automobili već ostavljaju i čiji su kapaciteti očigledno nedovoljni. Tako privremene parkinge planiraju na magistrali prije ulaska u Virpazar iza autobuskog stajališta i na uskom pojasu prema kolektoru do kojeg vozači moraju prolaziti pored marketa Voli, na kojima planiraju naplatu, kao i na dijelu kod javne česme gdje su štandovi te kod stanice policije prije mosta, koji neće naplaćivati. Dakle, sva ova mjesta se već koriste za parking i očigledno je da ona nijesu niti dovoljna niti adekvatna. Zato se postavlja pitanje na koji način MEPU i NPCG, sve i kada i ako dobiju saglasnost Agencije, misle da zaista riješe ovaj problem. – Za uspješnost rješavanja saobraćajnih gužvi, odnosno obezbjeđivanja dodatnog parking prostora u Virpazaru, NPCG-u je potrebna finansijska pomoć države, odnosno nadležnih ministarstava. Samo uz podršku državnih institucija možemo osigurati adekvatna sredstva za izgradnju parkirališta koja će odgovarati potrebama i zahtjevima posjetilaca, kao i standardima zaštite životne sredine – kazali su Pobjedi iz NPCG ne dajući konkretan odgovor da li će se ovo realizovati do kraja ove sezone. Pitanja smo uputili i Agenciji tražeći odgovor u kojoj je fazi postupak davanja saglasnosti za ove aktivnosti, te da li će biti završen do kraja sezone, ali ni od njih nijesmo dobili konkretan odgovor.
Iz Opštine Bar su posljednji put prije mjesec apelovali na Vladu da stvori zakonske uslove za legalno poslovanje turističkih radnika na Virpazaru.
– Turistički radnici su već dvije
godine žrtve nebrige, neodgovornog ponašanja nadležnih i političke zloupotrebe koja samo pravi štetu i lokalnoj privredi i ukupnoj ponudi Virpazara koji je jedna od najpopularnijih
destinacija Bara. Uzaludno sa nivoa lokalne uprave dvije godine apelujemo na nadležne u Vladi da riješe problem poslovanja turističkih radnika koje permanentno guraju u sivu zo-
nu i naopako ih uče da posluju na sopstvenu štetu – naveli su tada iz Opštine Bar, dodajući da je program privremenih objekata usvojen prije tri godine, ali da do sada nije implementiran.
– NPCG su se obratili Agenciji radi izdavanja saglasnosti za nekoliko parkirališta. Kako je u toku izrada nove studije zaštite za NP Skadarsko jezero, koja po prvi put predlaže zonaciju ovog NP, od NPCG je zatraženo dostavljanje lokacija u digitalnom formatu na mapi, koja bi se dalje preklapala sa budućim prijedlogom zonacije ovog NP – sve je što su Pobjedi kazali iz Agencije ne odgovarajući na dodatna pitanja kada će studija biti završena niti šta konkretno podrazumijeva nova zonacija.
Da ovo nije jedini problem, govori i činjenica da je Vlada tek prošle sedmice dala saglasnost na davanje u zakup državnog zemljišta radi postavljanja objekata privremenog karaktera na području NP Skadarsko jezero. Riječ je o štandovima koji već postoje, a za koje je zemljište deceniju i po davano u zakup, ali je taj proces tokom protekle dvije godine bio stopiran. Tako su, prema riječima mještana, ali i opštinara, korisnici zemljišta bili gurani u sivu zonu, jer im nije bila data mogućnost da legalizuju svoje poslovanje. I iz Opštine i iz NPCG su nam kazali da su više puta apelovali na Vladu da da saglasnost kako bi mogli da organizuju licitaciju za ove štandove, ali je to postalo moguće tek nedavno i to gotovo na kraju sezone. – Kroz ovu proceduru, želimo obezbijediti da svi objekti koji se postave na ovom području budu u skladu sa zakonom. Na taj način osiguravamo očuvanje biodiverziteta koje ovo područje pruža, istovremeno pružajući mogućnost turistima da uživaju u prirodnim čarima Skadarskog jezera. Za lokacije koje su predviđene Programom objekata privremenog karaktera, rješavanje ovog problema će biti sprovedeno nakon javnog poziva i sklapanja ugovora sa zainteresovanim licima. Ovim će se omogućiti kontrolisano postavljanje privremenih objekata, uz poštovanje regulativa i očuvanje integriteta prirode – kazali su Pobjedi iz NPCG. Vrijeme je da sve institucije u ovoj državi, uz nadležnosti, prihvate i prateću odgovornost i najzad shvate da se ovaj problem neće riješiti bez zajedničkog djelovanja, koje isključuje politička prepucavanja i konstantna prebacivanja loptica iz jednog, preko drugog do trećeg dvorišta. Tek tada će moći da kažu da zaista djeluju u javnom interesu. M. LEKOVIĆ
Presude po hitnom postupku
PODGORICA – Državljanki
Ukrajine S. K. (24) izrečena je novčana kazna od 2.000 eura jer je u Budvi upravljala vozilom u visokoj koncentraciji alkohola. Osim kazne koja joj je naplaćena odmah po izricanju, zabranjeno joj je da upravlja vozilima na teritoriji Crne Gore u naredna četiri mjeseca. Sutkinja odjeljenja u Ulcinju Anka Kekić je u hitnom postupku izrekla okrivljenom državljaninu Poljske G. M.
Racija u Bijelom Polju
Mitropolit CPC odgovorio nakon saopštenja Eparhije kotorsko-primorske
S. (47) novčanu kaznu u iznosu od 300 eura. On je sankcionisan jer je utvrđeno da nezakonito boravi na teritoriji Crne Gore, jer nije postupio po upravnom rješenju o otkazu boravka koje je Uprava policije donijela 2. avgusta ove godine. Nakon što mu je kazna naplaćena, nad njim je Uprava policije sprovela i mjeru protjerivanja stranca sa teritorije Crne Gore koju je izrekla sutkinja, a koja će trajati narednu godinu. R. p
PODGORICA - Službenici
Odjeljenja bezbjednosti
Bijelo Polje su sinoć izvršili operativno-taktičku radnju
„Racija“ u jednom ugostiteljskom objektu u ovom gradu, kojom prilikom je izvršen pregled preko 70 osoba. Prilikom sprovođenja ove radnje policije je pronašla i oduzela 70 komada tableta sa liste opijata, nož i gumenu palicu, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su saopštili, zbog posjedovanja tableta sa liste opijata, policija je protiv jedne osobe podnijela prekršajnu prijavu zbog
Pretresi na tri lokacije
PODGORICA – Mitropolit
Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo demantovao je juče navode koje je u petak saopštila Kotorsko-primorska episkopija, nazivajući ih neosnovanim i neargumentovanim i navodeći da imaju cilj urušavanja poretka i unutrašnjeg jedinstva CPC.
izvršenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotebe droga. Takođe, kako dodaju, bjelopoljska policija je sprovela i lokalnu akciju „Alkohol“ i sankcionisala deset vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola, od kojih su dva vozača uhapsili zbog vožnje pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od 1 g/kg. – Policijski službenici stanice policije Petnjica su juče lišili slobode vozača koji je odbio da se podvrgne alkotestiranju. Sudija za prekršaje je ovom licu izrekao novčanu kaznu u visini od 700 eura – dodaju iz policije. R. p.
PODGORICA – Službenici
Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Bar su, sprovodeći aktivnosti na pronalasku oružja u ilegalnom posjedu, izvršili pretrese na tri lokacije i oduzeli tri komada oružja, municiju i detonatorske kapisle, saopšteno je iz Uprave policije. – Barska policija izvršila je pretrese na tri lokacije koje koriste tri lica, te pronašla i oduzela dvije puške, pištolj, 50 komada detonatorskih kapisli, četiri manja namotaja sporogorećeg štapina, od kojih je na jednom
PODGORICA – Ministarstvo kapitalnih investicija donijelo je novi Pravilnik o izradi projekta geoloških istraživanja, kako bi se omogućila implementacija usvojenih standarda iz oblasti građevine.
Iz MKI su agenciji Mina kazali da je postojeći Pravilnik o izradi projekta geoloških istraživanja donijet davne 1985. godine i da je iskustvo u njegovoj višedecenijskoj primjeni pokazalo da je kao takav bio veoma prihvatljiv i primjenjiv u geološkoj praksi, bez obzira da li se radilo o osnovnim
bila postavljena detonatorska kapisla, kao i 51 komad municije različite vrste i kalibra – naveli su u saopštenju. O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru koji je naložio da se protiv jedne osobe podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok će se u odnosu na druge dvije osobe, o eventualnoj pravnoj kvalifikaciji djela, izjasniti nakon vještačenja u Forenzičkom centru Uprave policije. R. p
Episkopija je saopštila da će ubuduće samostalno djelovati. – Demantujem sve navode, neistine, laži, vještačke konstrukcije, izmišljotine, klevete i uvrede koje su objavili na portalima i društvenim mrežama u posljednjem obraćanju javnosti sveštenici Kotorsko-primorske episkopije CPC. Sve njihove navode odbijam kao neosnovane i neargumentovane, sa ciljem nepoštovanja i urušavanja poretka i unutrašnjeg jedinstva CPC – poručio je Mihailo.
kampanja
Poglavar CPC je rekao da demantuje sve dosadašnje napade na CPC od dijela njenih svješte-
nika i civilnih lica ,,objavljivane u elektronskim i štampanim medijima do danas“.
– Svi ti napadi, uvrede i štetne akcije su sadržaj duže kampanje protiv CPC organizovane iz zemlje i sa strane uz pomoć njihovih saradničkih kanala. Namjera takvih je bila da se od strane pojedinih vode i nastave nedopustive malverzacije finansijske prirode o čemu postoje vjerodo-
Završen četvrti Bjelasica trejl
stojni i neoborivi dokazi. Svi odgovorni za štetu nanesenu CPC odgovaraće u okviru njenog poretka, a pojedini i pred zakonima države Crne Gore – ocijenio je mitropolit Mihailo.
Obavijestio je, kako navodi, ,,neobjektivno i nepotpuno informisanu javnost“ da će javno saopštenim izvještajem i potrebnim elaboratom upoznati javno mnjenje o svim detaljima
kampanje vođene protiv CPC i ulozi pojedinaca u njoj.
poziv
Nakon što je Mitropolit Mihailo negirao njihove navode, Episkopija kotorsko-primorska saopštila je da će crnogorskoj javnosti predstaviti dva dokumenta koji, kako tvrde, dokazuju tajno pristupanje Crnogorske pravoslavne crkve Sinaksisu tzv. Istino-pravoslavnih crkava pod kontrolom pukovnika GRU-a Leonida Prokopjeva (Mitropolita Serafima).
- Ujedno, pozivamo Mitropolita Mihaila da negira njihovu vjerodostojnost ili da nam ponovi ono što nam je već saopštio – da ne pristupamo mi Rusima, nego Rusi nama - naveli su u saopštenju. Zahtjev za pristupanje CPC spornom Sinaksisu je, kažu iz Episkopije kotorsko-primorske, potpisao i pečatirao mitropolit Mihailo bez saglasnosti članova Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve, sveštenstva i vjernika. R. p
KOLAŠIN – Više od 400 učesnika iz 22 države, stotine i stotine istrčanih kilometara, originalno upoznavanje sa ljepotama planine – obilježili su četvrti Bjelasica trejl 2023. Turistička manifestacija koja sa takmičarskim adrenalinom promoviše prirodne neprikosnovenosti Crne Gore, opravdala je očekivanja.
Drugog dana na programu su bile dvije glavne trke – ,,Tri jezera“ dužine 45 km sa usponom 2510 metara i ,,Mali međed“ dužine 21 km sa usponom 1320 metara. Jučerašnji rezultati su pokazali da je najbolji rezultat postigao takmičar koji je prešao najviše
kilometara da bi došao do Bjelasice. U trci ,,Tri jezera“ najbrži je bio V. J. Amstrong (05:13:34) koji je stigao iz Novog Zelanda. Drugo mjesto je osvojio Pavel Melnkov (05:20:42) iz Rusije, dok je trećeplasirani Miloš Vojvodić (05:35:04).
Kod žena stazu ,,Tri jezera“ najbrže je prošla Varvara Šikanova (05:23:39) iz Rusije, druga je bila Maja Bonačić (06.11:54) iz Hrvatske dok je Ruskinja Viktorija Melinkova (06:39:11) bila treća. Branko Baltić (02:11:15) bio je najbrži u trci ,,Mali međed“, drugo mjesto je osvojio Dimitrij Krajinov (02:18:32) iz Rusije, dok je treći bio Dragan Jašo-
Usvojen novi Pravilnik o izradi projekta geoloških istraživanja
ili detaljnim geološkim istraživanjima. - Trenutno je u fazi izrade novi zakon o geološkim istraživanjima i u ovom trenutku krajnje je neizvjesno kada će biti usvojen. Stupanjem na snagu novog Zakona o geološkim istraživanjima, biće neophodno donošenje čitavog niza novih podzakonskih akata, pa će, shodno tome, i ovaj pravilnik morati biti kompletno prila-
gođen novim zakonskim rješenjima - objasnili su iz MKI. Međutim, čekajući da novi Zakon o geološkim istraživanjima bude urađen i usvojen, usaglašavanje zakona iz oblasti građenja sa EU direktivama nametnulo je nužnost izmjene postojećeg pravilnika, kako bi se omogućila implementacija usvojenih standarda iz oblasti građevine. - Seizmologija, kao grana geoloških nauka, je važan čini-
lac u oblasti projektovanja i izgradnje građevinskih objekata i zbog nje je nužna hitna izmjena postojećeg pravilnika - dodali su iz MKI.
Da bi se suočili sa zemljotresima, njihovim uzrocima i posljedicama, kao i procjenom opasnosti i njihovim djelovanjem na građevinski objekat, Evropska unija (EU) je donijela takozvane eurokodove, odnosno Eurokod 8.
vić (02:18:52). Dijana Stanišić (02:49:09), pripadnica Uprave policije Crne Gore, osvojila je prvo mjesto u ženskoj konku-
renciji, druga je bila Ana Zoi Nilsen (02:59:13) iz Danske, dok je trećeplasirana Daria Čerpanova iz Rusije. D. DRaŠkoviĆ
- Eurokodovi su evropski standardi namijenjeni za proračun konstrukcija u projektovanju zgrada i inženjerskih konstrukcija, kao i drugih radova i proizvoda u građevinarstvu, koji su usaglašeni sa zahtjevima evropske Direktive o građevinskim proizvodima - objasnili su iz MKI. Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je kroz set pravilnika o pro-
jektovanju konstrukcija, koji se odnose na Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, donijelo odluku o obaveznoj primjeni eurokodova od 1. avgusta 2021. godine. Zbog toga je to bilo potrebno urediti kroz tekuću izmjenu i dopunu postojećeg pravilnika o izradi projekta geoloških istraživanja, kako bi se stvorili uslovi da se u praksi primijeni usvojeni Eurokod 8. R. p.
PODGORICA - Mještani
barskog naselja Stara ambulanta podnijeli su u petak policiji krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora preduzeća Luka Bar a.d. Ilije Pješčića i te kompanije zbog ugrožavanja životne sredine i zdravlja ljudi uzrokovanog, kako kažu, pretovarom bakarnog koncentrata namijenjenog tranzitu preko crnogorske teritorije.
Kako je u ime odbora mještana Pobjedi potvrdila Tijana Knežević, prilikom podnošenja prijave opisali su problem uz napomenu da, kako kaže, lučka uprava uporno ignoriše zahtjeve i prijedloge mještana da se ovaj problem sanira. Dodala je da druge državne institucije nalaze izgovore, odnosno pojašnjavaju da takozvani Ro-Ro terminal, gdje se obavlja pretovar u luci, ne podliježe uredbama koje bi predvidjele izradu procjene studije uticaja na životnu sredinu, iako u toj zoni žive porodice, djeca, stari... – Vjerujemo da će nadležne institucije ozbiljno razmotriti prijavu i preduzeti sve što je do njih. Nama nije bio cilj da na ovaj način utičemo na rješavanje problema, ali nemamo drugih opcija, jer problem predugo traje, a nas niko ne čuje –kazala je Knežević.
Iza roletnI
Istakla je da od kada je počeo taj posao, prozore domova koji se nalaze na obodu lučke infrastrukture moraju držati zatvorene zbog prašine od pretovara koja se nakuplja na roletnama, terasama i dvorištu, a masni, crni tragovi rudne prašine lijepe se za obuću, odjeću, kosu... Situacija je, kaže ona, naročito loša ljeti i kada duva vjetar, kada ni djecu ne mogu normalno puštati van kuće a da se ne vrate „kao da su iz rudnika“. Ukazuju i na problem spiranja materijala kroz rešetke sa lučkog terminala za koji se plaše da nema gdje do – u more. Sve su to naveli u prijavi i naglasili da je ugrožen normalan život desetina porodica u tom kvartu, a da pritom zagađenje ima i širi uticaj na ambijent. Uz dokument su naveli i potpise 75 građana.
Povodom problema su se obraćali Agenciji za zaštitu žvotne sredine, Odsjeku ekološke inspekcije, Centru za ekotoksikološka ispitivanja, Odboru za ljudska prava i slobode, Centru za demokratiju i ljudska prava uz obrazloženje da im je ovim problemom narušen normalan i dostojanstven život garantovan Ustavom.
Konkretan odgovor dobili su od Ekološke inspekcije koja je u prilogu navela da periodična mjerenja ne potvrđuju da je prekoračen srednji dnevni iznos dozvoljene količine suspendovanih čestica (olovo, živa, kadmijum, arsen koje ta ruda sadrži).
Jedno od obrazloženja koje su dobili da se mjesto pretovara ne nalazi na listama Uredbe o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu, te shodno tome ne može biti zahtijevano pribavljanje
Mještani barskog naselja Stara ambulanta podnijeli krivične prijave
Vjerujemo da će nadležne institucije ozbiljno razmotriti prijavu i preduzeti sve što je do njih. Nama nije bio cilj da na ovaj način utičemo na rješavanje problema, ali nemamo drugih opcija, jer problem predugo traje, a nas niko ne čuje – kazala je u ime odbora mještana Pobjedi Tijana Knežević
Prema zvaničnim podacima Luke Bar, u posljednje dvije godine značajno je povećan obim pretovara bakarnog koncentrata - sa 50.000 tona u 2020. godini na 800.000 tona u 2022. godini.
Rudu kupuje kineska kompanija Zijin Global, gigant u svjetskim okvirima, koja je najavila uvećanje kapaciteta, odnosno spremnost za investiranje kako bi se poboljšala efikasnost i brzina logističko- saobraćajnog pravca.
Iz Luke Bar je krajem maja, nakon sastanka sa predstavnicima željezničkih transportnih preduzeća iz Srbije i Crne Gore, kao i kompanijom Zijin navedeno da su se „u obilasku lučke operative, uvidom u skladišne i pretovarne kapacitete Luke Bar, kineski partneri uvjerili u spremnost i ozbiljnost kojim Luka Bar pristupa ovom, ali i svim ostalim poslovima“. Luka Bar je polovinom 2021. godine potpisala ugovor o pretovaru rude bakra sa kompanijom Zijin iz Bora, prema kojem će do kraja 2024. godine preko lučkih kapaciteta biti otpremljene skoro dva miliona tona koncentrata bakra, a dobit će iznositi i blizu 10 miliona eura.
odluke o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Knežević je istakla da su se u više navrata obraćali i lučkim vlastima.
– Proteklih godinu nema nikakvog odgovora od luke, niti su u međuvremenu reagovali i prihvatili pozive da razgovaraju s mještanima, iako smo imali i konstruktivne prijedloge kako da se ekološki problem ako ne sanira, makar ublaži, i omogući nam normalan život – navela je Knežević.
Posljednji odgovor od Luke
Bar su dobili prije godinu, u kojem je lučka uprava navela da je svjesna problema i da će nastojati da ga prevaziđe, ali da će im za to biti potrebno i vremena i sredstava.
Ističe da nakon toga nije bilo ni glasa iz Luke, dok u medijima čitaju kako se Luka hvali poslovnim rezultatima i uvećanjem količina bakrovog koncentrata za koji svaku utovarnu lopatu mogu da prebroje sa terase i dvorišta.
Od početka ugovorenog posla, i problema na koje se žale mještani, nije bilo, kaže Knežević, konkretne spremnosti na saradnju, dogovor ili makar osjećaja da je nekome zbog tog posla zakomplikovan svakodnevni život.
Knežević ističe da, sudeći prema dosadašnjem odnosu Luke i problemima sa pretovarom koncentrata bakra, mješta -
ni ne mogu imati povjerenja da će bilo koji posao Luka Bar odraditi kako treba, jer na nivou države nema institucija i inspekcija koje su preuzele odgovornost i nadležnost da iskontrolišu uslove u kojima se ti poslovi realizuju.
– Da su se iz Luke do sada prema nama ponašali odgovorno i da nas nijesu ignorisali kao da ne postojimo, odnosno da su na pravi način se odnijeli prema poslu i onemogućili raspršivanje prašine koja u sebi sadrži i olovo i živu iz bakrovog koncentrata, mi ne bismo bili prinuđeni da podnosimo prijave – kazala je Knežević. Ovako, kako ističe, dok pret-
hodni problem nije saniran, sada se otvara novi poslovni aranžman sa puno nepoznanica, a to je pretovar amonijum-nitrata za koji Barani saznaju na dan uplovljavanja broda, iz medija.
DoDatnI strah
– Da su do sada radili kako treba, mi bismo prvi izašli i rekli: svaka čast, vjerujemo da će Luka Bar uraditi sve da se građani osjećaju bezbjedno. Sami su nas svojim dosadašnjim nemarom doveli pred svršen čin. I ne možemo sjedjeti skrštenih ruku – navela je Knežević. Pojasnila je da su prijavu prvenstveno podnijeli zbog ba-
krovog koncentrata, opisali problem koji traje unazad skoro dvije godine i nadovezali se na ovaj novi posao.
Poučeni dosadašnjim iskustvom sumnjaju da će se odgovorno odnijeti ni prema pretovaru amonijum-nitrata. A pritom bez ikakve institucionalne i državne kontrole.
– Zabrinuti smo, uplašeni, a niko nas nije ni pokušao uvjeriti u suprotno, već se nastavlja sa ignorisanjem, kao da ne postojimo i ne živimo gdje živimo –kazala je Knežević.
Pita se kome uopšte da prijave ako primijete da nešto nije kako treba, ako do sada niko nije prepoznao potrebu da se
riješe problemi koji mještani imaju sa pretovarom koncentrata bakra. – Koga mi da zovemo, jedino Azotaru Pančevo? – pita Knežević.
Čeka se pretovar Brod sa 32.000 tona amonijum-nitrata od 27. jula je na sidru ispred Bara gdje čeka pretovar. Iako je iz Luke, nakon što se saznalo za ugovoreni posao, saopšteno da će tranzit tog tereta ići linijom brod-kamion-vagon, suvlasnik i jedan od direktora HIP Azotare Pančevo Danilo Tomašević kazao je Pobjedi da je njihov interes da se prevoz obavlja isključivo željeznicom.
Tomašević je u razgovoru za naš list naveo da razumije strah i zabrinutost javnosti i mještana, ali uvjerava da za tako nešto nema opravdanja jer je riječ o poljoprivrednom amonijum-nitratu, prihrani za biljke, koja je takvih karakteristika da bez problema trpi četiri pretovara i ne može da ugrozi životnu sredinu i živote ljudi, ukoliko se primijene standardne procedure u rukovanju i pretovaru.
Kazao je da će stručnjaci Azotare sve vrijeme nadgledati posao, a već su dali i konkretne sugestije u pogledu poboljšanja higijenskih uslova na lučkom terminalu, kako bi se spriječila kontaminacija tereta.
protiv lučke uprave za koju tvrde da svjesno ugrožava zdravlje stanovnikaImanja mještana uz lučke terminale ,,Posljedice“ igre: Tragovi prašine na mališanima
Akademik
PODGORICA – Glavni
problem što crnogorski
đaci ostvaruju loše rezultate na međunarodnim takmičenjima je loš kvalitet našeg obrazovanja, rekao je Pobjedi akademik CANU, prof. dr Slobodan Backović i bivši ministar prosvjete.
Na Međunarodnoj olimpijadi iz matematike, koja se održala u Japanu, Crna Gora se pozicionirala na 96. mjestu. Na takmičenju je učestvovalo 112 timova. Crnu Goru je predvodio četvoročlani tim. Takmičenje je koncipirano da se mjeri znanje kroz timski i ekipni rezultat. U individualnom je đak Egor Georgievski postigao bolji skor zbog čega je pohvaljen.
NEMAMO OPŠTE
STANDARDE
Akademik Backović kaže da kvalitet obrazovanja i postignuća učenika zavise od više faktora: finansiranja obrazovnog sistema, uslova za boravak djece u školi, školskog ambijenta, rukovođenje školom i organizacije rada škole, opremljenosti škole didaktičkom, IT i laboratorijskom opremom, metoda rada sa učenicima i efektivnosti nastavnika, obrazovanosti nastavnika, njihovih plata i motivacija za rad, podrške roditelja…
– Šta mislite, koliko za sve od navedenog možemo reći da zadovoljava potrebne opšte standarde u našem obrazovnom sistemu – rekao je on. Osim faktora koji su vezani za sam obrazovni sistem postignuća učenika, smatra Backović, zavise i od društvenog ambijenta u kojem se obrazovanje stiče, odnosno od uticaja i potrebe društva da motivišu mlade da uče i budu obrazovani.
– Da li u Crnoj Gori posljednjih godina postoji potreba za znanjem, odnosno potreba da nešto znaš i možeš da uradiš da bi dobio posao i bio koristan društvu ili je potrebno nešto drugo? Pitamo li se ko su danas djeci u našem društvu uzori – navodi Backović.
Ističe da mladi koji su danas motivisani da uče i nauče uglavnom odlaze iz Crne Gore, jer ovakvom društvu momentalno nije potrebno znanje. Kad ovom društvu bude potrebno znanje, staviće u fokus svog interesovanja obrazovni sistem i neće ga držati na marginama kao posljednjih godina, poručuje akademik. Na Međunarodnoj olimpijadi iz matematike mahom su svi u regionu bolji od nas. Bosna i Hercegovina je na 36. mjestu, Srbija na 42, Slovenija 64, Albanija 80.
Da li u Crnoj Gori posljednjih godina postoji potreba za znanjem, odnosno potreba da nešto znaš i možeš da uradiš da bi dobio posao i bio koristan društvu ili je potrebno nešto drugo? Pitamo li se ko su danas djeci u našem društvu uzori – navodi Backović
Backović kaže da rezultati koje postižu naši učenici na međunarodnim takmičenima pokazuju gdje se nalazi naš obrazovni sistem u odnosu na druge. Osim međunarodnih olimpijada, naši učenici učestvuju u međunarodnim testiranjima PISA, TIMS i PIRLS. Rezultati ovih testiranja i nacionalno testiranje koje realizuje Ispitni centar treba da budu putokaz za unapređenje obrazovanja naše djece, kaže akademik.
– Ako se sjetimo rezultata naših učenika na PISA 2018. i TIMS 2019. testiranjima, oni su ponovljeni na ovoj Olimpijadi i ne treba da nas iznenađuju. Možemo da postavimo pitanje: šta su prosvjetne vlasti uradile da se rezultati iz PISA 2018. ne ponove ili budu
gori na PISA 2022. ili Olimpijadi 2023 – rekao je on. Crna Gora je na ovoj olimpijadi po rezultatu u zadnjoj trećini zemalja kao što je bila i na PISA 2018. testiranju, dodaje akademik.
– Učenici iz regiona su bolji i na pomenutim međunarodnim testiranjima PISA i TIMS od naših učenika – rekao je Backović.
NA PMF-u zADOvOljNi REzulTATOM
Profesorica podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ Aleksandrina Vujačić rekla je nedavno za Pobjedu da sa Međunarodne olimpijade iz matematike imamo jednu pohvalu. Dodala je i da je jedan takmičar iz fizike, prvak, takođe, zamalo dobio pohvalu. Donešena je, s druge strane, kaže profesorica, medalja sa takmičenja iz biologije.
– Svi, ali doslovce svi su se spremali sami i/ili sa svojim predmetnim nastavnicima, jer desetak dana priprema na Prirodno-matematičkom fakultetu je blam i pominjati –rekla je ona.
Sa PMF-a su rekli da oni smatraju da rezultati koje je crnogorski tim ostvario na Međunarodnoj olimpijadi iz matematike nije loš. Kako su naveli, uzimajući u obzir da pripreme za takmičenje počinju nakon selekcije tima, što je relativno blizu takmičenja i da su se ovi takmičari po prvi put takmičili ove godine na takmičenju tog nivoa, rezultat je zadovoljavajući.
– Smatramo da je ovo samo nastavak pritisaka određenih
udruženja putem medija i tumačenja rezultata od strane nestručnih ljudi, radi kvarenja slike o takmičenjima i širenja negativnih percepcija o pripremama koje se vrše. Takođe, smatramo da je, analizirajući sveukupno stanje u našem školstvu, vrijeme da svaki prosvjetni djelatnik da svoj maksimum u oblasti svoga rada - nastavnici u učionici, a profesori na fakultetima, da napravimo jaku saradnju za dobrobit i naših učenika i budućih studenata kao i za opšte dobro, a da se suzdržimo malicioznih i neutemeljenih komentara po medijima – rekli su sa PMF-a.
Dodali su da moraju naglasiti da su rezultati naših takmičara na Internacionalnoj matematičkoj olimpijadi, kao i Balkanskoj i Juniorskoj balkanskoj matematičkoj olimpijadi odlični, naročito od 2017. godine kada su počele aktivne pripreme takmičara za međunarodna takmičenja.
– Tako da nam nije jasan ovaj narativ koji se provlači kroz medije u posljednje dvije godine da Crna Gora iz godine u godinu bilježi loše rezultate –rekli su oni.
NASTAvNici SE kiTE uSPjESiMA đAkA
Istakli su da iz direktnog kontakta sa takmičarima u posljednjih sedam godina, primjećuju da se dešavalo da se isti ti takmičari negativno tretiraju u školi od istih nastavnika koji su se kitili njihovim uspjesima na takmičenjima –navode oni.
Kažu da ono što jeste problem pri pripremi je što se sa pripremom za međunarodna takmi-
Backović smatra da se mnogo drugih problema treba prethodno riješiti da bi se došlo do toga kako kvalitetno pripremati učenike za međunarodne olimpijade. Zapitamo li se da li nam obrazovne ustanove imaju novca da obezbijede za rad krede i sunđere, papir, sredstva za održavanje higijene školskog prostora, za zagrijavanje u toku zimskog perioda, ministarstvo koje neće nagrađivati prepisivanje na maturskim ispitima i mnogo drugoga, poručuje Backović. – Pripreme učenika mogu poboljšati rezultate na olimpijadama, ali pripreme neko treba da osmisli: ko organizuje pripreme, ko su realizatori priprema, ko finansira, kada se i gdje organizuju pripreme itd. Ne treba zaboraviti da nijesmo imali novac da učenici pođu na olimpijadu. U svakom slučaju, učenici za olimpijadu treba da se pripremaju jer se radi ne o provjeri postignuća nego o takmičenju. Za takmičenje se pripremaju oni koji imaju već visoka postignuća – rekao je Backović.
čenja počinje par mjeseci prije samih takmičenja i država bi morala uložiti sredstva da se taj proces odvija u toku čitave školske godine. Profesorica Vujačić se osvrnula na to kako se u regionu pripremaju đaci za takmičenja, te je istakla da se od nekoliko stotina, a u većim zemljama i hiljada đaka pripremaju posebni timovi. Svaki đak se, objašnjava ona, intenzivno priprema četiri godine i četvrte se godine među njima posebnim mehanizmima bira pet najboljih da budu u olimpijskom timu. – Dakle, samo maturanti, sem ako negdje ne zaluta neki rođeni genije – rekla je ona. Dodaje da ozbiljne zemlje prave bazu ovakve djece i njihovi izbori nakon školovanja se značajno razlikuju od izbora naše djece.
– Jer naša djeca mogu ili da odu ili da ostanu. Ako ostanu, imaju dva izbora: da rade negdje za 700 eura ili da se učlane u partiju pa da rade za 1.000 –rekla je profesorica.
Crna Gora prvi put na Međunarodnoj olimpijadi iz matematike učestvovala je 2007. godine. Osvojene su tri srebrne medalje, a bronzane dvije. Pohvaljeno je 18 crnogorskih učenika. N. đuRđEvAc
CANU ocijenio da je obrazovni sistem u Crnoj Gori na marginamaUniverzitet Crne Gore Slobodan Backović m. babović m. babović
KIJEV – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je ruska navođena raketa pogodila centar za transfuziju krvi u gradu Kupjansku u istočnoj regiji Harkov kasno u subotu. – Ima mrtvih i ranjenih – rekao je na svom Telegram kanalu. Ovaj ratni zločin govori sve o ruskoj agresiji. Zvijeri koje uništavaju sve što nam omogućuje život – naglasio je. Zelenski nije precizirao koliko je mrtvih ili ranjenih. Ukrajinski predsjednik je ranije tokom dana objavio da je Rusija ponovo u subotu gađala Ukrajinu raketama.
Tri su osobe poginule nakon vazdušnih napada širom Ukrajine u subotu uveče. Dvije osobe su poginule, a četiri su povrijeđene nakon udara na Harkovsku oblast, rekao je čelnik lokalne regionalne vojne uprave Oleh Siniehubov . Žena u osamdesetima je ubijena u ukrajinskom granatiranju Donjecka koji drže Rusi, kazao je gradonačelnik kojeg je imenovala Moskva, Aleksej Kulemzin Most Čongarski, koji povezuje Krim i Hersonsku oblast, oštećen je u raketnom napadu ukrajinskih snaga, saopštio je lider Krima Sergej Aksjonov Istakao je da nije bilo poginu-
lih u napadu i da su u toku radovi na popravci mosta. – Neprijatelj je izveo raketni napad u rejonu Čongarskog mosta na sjeveru Krima. Neke od projektila su oborile protivvazdušne snage. Oštećen je kolovoz mosta, radovi na popravci su već u toku. Nema žrtava – istakao je Aksjonov. Prvi raketni udar ukrajinskih snaga na drumski most na Čongaru izveden je 22. juna, a deset dana kasnije most je potpuno obnovljen. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pozvao je saveznike na slanje više oružja ukrajinskoj vojsci
nakon napada koji je pogodio centar za transfuziju krvi u Harkovskoj oblasti. Rusija je pokrenula napade na nekoliko ukrajinskih regija, koristeći bespilotne letjelice i balističke rakete.
– Rusija je ispalila još jednu salvu projektila na Ukrajinu. Ona neće stati dok ne bude zaustavljena. Globalna zajednica mora se usmjeriti na sprovođenje pravednog i trajnog mira – naoružati Ukrajinu, uključujući avione F-16 za zatvaranje neba, te implementirati ukrajinsku mirovnu formulu – napisao je Kuleba na Tviteru. Zelenski je kazao da očekuje nove pakete pomoći Ukrajini sljedeće sedmice. Zahvalio je Njemačkoj i Litvaniji na novim paketima odbrambene i sigurnosne podrške Ukrajini. – Sljedeće sedmice očekujemo nove odluke i nove pakete pomoći. Radimo na tome da naša odbrambena industrija ima još veća dostignuća i mogućnosti – rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform. Ukrajinsko ministarstvo finansija saopštilo je u petak da je njemačka vlada od početka invazije u punom obimu obezbijedila finansijsku pomoć u iznosu od 1,55 milijardi dolara, pri čemu su najveći dio finansiranja bili grantovi.
Veliko nevrijeme i juče bilo u Sloveniji
Na obilježavanju „Oluje“ u Prijedoru
PRIJEDOR – Tokom obilježavanja godišnjice „Oluje“ u Prijedoru, kojoj su prisustvovali zvaničnici Srbije i entiteta BiH Republike Srpske, na jednom od panela pojavila se fotografija žena, bošnjačkih izbjeglica iz Žepe, koje su sa tog područja evakuisane tokom akcije Vojske RS-a u ljeto 1995. Jedna od žena sa fotografije u naručju drži bebu od tri mjeseca, a autentičnost fotografije je potvrdila Nermina Mujkić-Gušo, djevojčica koju majka drži u naručju tokom evakuacije. – Apsolutno potvrđujem da smo na fotografiji moja majka i ja 1995. godine tokom evakuacije iz Žepe u Sarajevo – izjavila je ona. Dodala je da je tada imala tri mjeseca, te da je pored nje i njen brat, dok je drugi brat bio u kamionu, jer je bio ranjen i stopostotni je invalid.
– Sada prikazuju da smo u „Oluji“. Nama oluja nije bila tamo, nama su oluju zla počinili ti koji su o njoj govorili, ali ne u Prijedoru nego u Žepi i Srebrenici – istakla je Nermina Mujkić-Gušo. Dodik je fotografiju objavio i na svom službenom Tviter nalogu.
Zemljotres jačine 5,5 stepeni pogodio istočnu Kinu
PEKING – Zemljotres jačine 5,5 stepeni po Rihterovoj skali potresao je juče istočnu Kinu, pri čemu je povrijeđena najmanje 21 osoba, uništeno de-
setine kuća i srušeno 126 zgrada, javljaju državni mediji. Potres se dogodio na dubini od deset kilometara, objavio je list South China Post.
PODGORICA – Dramatično nevrijeme koje je pogodilo Sloveniju nije prestalo ni juče, a opasnost po stanovništvo još postoji. Najgore je trenutno u Zgornjosavinjskoj i Mežiškoj kotlini gdje je naređena preventivna evakuacija uz sliv Meže. U Zadrečkoj dolini su konačno uspostavili kontakt sa svijetom, ali su poplave mnogo toga uništile. Voda je poplavila kuće, a mnoge su i dalje bez struje i
Bivši gradonačelnik
Podgorice Ivan Vuković pozvao je upravu Glavnog grada da ponudi pomoć Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji u borbi sa
vode. U mnogim mjestima postoji rizik od klizišta zbog vlažnosti tla, piše 24ur.
Spasilačke ekipe su uspjele da dođu do Črne na Koroškem, koja je bila potpuno odsječena bez struje, vode i telefonske mreže. Helikopterima je dopremljena hrana i najnužnije potrepštine s obzirom na to da u ovom mjestu još nema znakova smirivanja situacije.
Zbog loše vidljivosti i teških vremenskih uslova, helikopter ne može da izvrši evakuaciju
ljudi koji su odsječeni u ovom mjestu. Jako loša situacija je i u Mežici, međutim stanovnici su ovdje uspješno evakuisani. Na Prevaljama je narasla rijeka Meža i doslovno je progutala pojedine kuće. Na području uz rijeku Muru stanovništvo je evakuisano, a saobraćajnice su potopljene. U Ljubnom ob Savinji voda je odnijela dvije kuće, ali stanovnici su uspjeli na vrijeme da se spase i niko nije povrijeđen. Stravičnim prizorima gdje su tragedije izbje-
posljedicama velikog nevremena. – Pozivam upravu Glavnog grada da ponudi pomoć našim prijateljima u Sloveniji – i, ukoliko se
vremenske prilike uskoro ne stabilizuju, Hrvatskoj i Srbiji – u borbi sa posljedicama elementarne nepogode koja je pogodila ovu zemlju – istakao je Vuković
gnute za dlaku su snimljene i prethodnih dana. Na jednom snimku se vidi rušenje mosta dok automobil pokušava preći, a prvi dan poplava su stanovnici spašavali ženu čiji automobil je nosila bujica.
U Zadrovačkoj dolini je situacija, takođe, teška, pogođena su mjesta uz rijeku Dretu. Zbog poplavljenih puteva su stanovnici odsječeni od svijeta, a nemaju ni struju i vodu. Takođe, nekoliko kuća je poplavljeno do plafona.
Pojedine evropske zemlje uputile su humanitarnu pomoć Sloveniji, nakon poplava koje su pogodile tu zemlju. Iz Poljske i Mađarske juče su krenuli kamioni sa hranom i drugom vrstom humanitarne pomoći, prenijela je STA.
- Prvi kamioni sa humanitarnom pomoći za Sloveniju poljskog Crvenog krsta krenuli su ujutru iz Poljskesaopštila je Ambasada Poljske u Ljubljani na platformi X, donedavno poznatoj kao Tviter.
Kako se dodaje, dobrovoljci iz Poljske već su pomogli na terenu.
Slovenački Crveni krst je proteklih dana od hrvatskog Crvenog krsta dobio i dva kamiona natovarena pijaćom vodom, koja je distribuirana širom zemlje.
govao u slič-
na Fejsbuku. On je podsjetio da je Glavni grad uvijek promptno reagovao u sličnim situacijama.
R. P.
Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je da će Hrvatska Sloveniji poslati helikopter koji će im pomoći u prevozu stvari, ali i druga materijalna sredstva i mehanizaciju, ij je Hina.
Vuković: Ponuditi pomoć našim prijateljima, uvijek se promptno reagovalo
PODGORICA – S jedne strane strogoća i ozbiljnost uz pomoć kojih koordinira ne samo KotorArt festivalom, već i brojnim drugim festivalima i projektima, a s druge strane nademotivna, pjenasta duša koja se rastapa pred posljednjim notama zanemarenog kompozitora – tako Ratimir Martinović već četvrt vijeka, poput Klarka Kenta, samo manje diskretno, živi dva života u jednom.
Pijanistu slušamo rijetko, u ansamblima, s repertoarima koji uvijek budu kompromis ili dogovor, a ne prozor u intimni svijet izvođača. Zato je koncert pod nazivom „Intime“ prilika da se čuje pomalo zaboravljeno disanje po dirkama jednog od najvažnijih savremenih crnogorskih pijanista. Tim povodom Martinović je za Pobjedu govorio o Mokranjcu i dodirnim tačkama koje ima sa njegovim kompozicijama, ali i stanju u crnogorskoj kulturi i festivalu Don Brankovi dani muzike u okviru kog će izvesti resital 10 avgusta.
POBJEDA: Konačno imate solistički koncert na Don Brankovim danima muzike, iskačete na kratko iz menadžerske kože da biste odsvirali „Intime“. Je li prelazak iz jedne u drugu ulogu za Vas problematičan? Jako rijetko svirate u Crnoj Gori, još rjeđe sami.
MARTINOVIĆ: Možda je u odgovoru na Vaše prvo pitanje u mom slučaju sve rečeno latinskom izrekom „nomen est omen“. Svakako da je izazov mijenjati profesionalne uloge, ali ja to praktikujem posljednjih 25 godina. Menadžerska pozicija zahtijeva sasvim drugi sklop osobina od one pijanističke i umjetničke, posebno sa tako monotematskim, specifičnim programom. To nije samo pitanje prelaska između različitih poslova, nego različitih svjetova. Ima negdje sjajan televizijski snimak kultnog kanadskog pijaniste Glena Gulda, u kom je uhvaćen taj trenutak njegove momentalne i totalne transformacije od govornika do pijaniste. Važan je balans djelova mozaika svakoga od nas.
Što se tiče nastupanja u Crnoj Gori, sasvim sam u mi -
ru sa dinamikom mojih nastupa u zemlji. Ja ponekad govorim za medije, nerijetko kritički, svjestan da to što govorim ne prija svačijem uhu, naročito pojedinim donosiocima odluka. Ako je dio cijene mog stava nenastupanje na toj nekoj domaćoj muzičkoj sceni, bez problema je plaćam. Kao mlađi, bez tog društvenog angažmana, nastupao sam češće, sa dosta različitog repertoara. A ne pamtim kada sam posljednji put svirao resital u Kotoru. Na festivalu sam nastupao u različitim kamernim sastavima, sa orkestrima, ali resital sigurno nijesam svirao duže od decenije. Ne brojim. U inostranstvu sam do korone često svirao i resitale i kao solista sa orkestrima, a onda je nastupilo zatišje koje mi je u početku prijalo. Tih prvih mjeseci 2020. sam u različitim angažmanima bio aktivan od Kine, preko Južne Afrike, do Turske, Italije i Srbije. I umjesto da te godine odem na još tri turneje, od kojih je samo u Aziji bilo zakazano 25 koncerata, vratio sam se na ljeto u Boku, tihu, lijepu i spokojnu, kao nekad. Na taj zaustavljeni tempo putovanja, nastupanja, predavanja i žiriranja nadovezali su se odlasci bliskih ljudi, i to zatišje je sve skupa potrajalo. Pauze su važne i u muzici, i u životu, dio su procesa u kom se sagledavaju tokovi, uobličavaju ideje, rezimiraju i formulišu stavovi. Ove jeseni sam opet na koncertima, takmičenjima i forumima u Srbiji, Kini, Turskoj, Americi i Italiji. Krajem godine mi izlazi novi CD, a radujem se i novim programima.
POBJEDA: Mokranjac i Vi ste se srodili, postali sinonimi jedan za drugog. Što je bilo presudno da svoj izvođački vijek dobrim dijelom
posvetite ovom stvaraocu?
Što je u Vašim senzibilitetima blisko do preklapanja?
MARTINOVIĆ: Mokranjcem se bavim posljednjih godina i svakako ne planiram da se na njemu zaustavim. Vasilije Mokranjac je u totalnoj sjenci njegovog bliskog rođaka Stevana Mokranjca, koji je i prva asocijacija na njihovo prezime. Ono što je Stevan u horskoj, to je Vasilije u instrumentalnoj muzici. Vasilija doživljavam kao sličnog Betovenu, u smislu evolucije muzičkog jezika, kroz koju naravno čujete njegovu evoluciju kao čovjeka. Sličnost nije u pogledu stila, već životne i umjetničke linije, vertikale, integriteta, čvrstine, snage, koji ga čine monumentalnim. Ta „spomenička struktura“ nije karakteristika svih stvaralaca. Kod Va-
Jednog dana, kada ne napišem posljednji „Preludijum“, znaću da sam na različitim poljima uradio ono što sam mogao i smatrao ispravnim. Malo li je? Nije mi presudno koliko to bilo što mijenja. U prirodi je svakog čovjeka da gradi najrazličitije moguće spomenike besmrtnosti, čije je najbolje rešeto vrijeme. Ili zakon – rekao je Martinović
silija se taj kreativni nukleus razvija postupno do eksplozije, nekakve supernove, i životno-umjetničkog kreda koji se usložnjava iskustvom, poimanjem svijeta, života i smrti, smisla i razloga postojanja, djelovanja i potrebe za izražavanjem. Nakon resitala na Bemusu sa njegovim cjelokupnim klavirskom opusom, Kemal Gekić me je pitao - kako ćeš izaći iz tog lavirinta? Mokranjac jeste lavirint. Čovječan, misteriozan, pomirljiv,
POBJEDA: Na koji segment ovogodišnjeg izdanja Don Brankovih dana muzike ste posebno ponosni?
MARTINOVIĆ: Kroz Kotor Art Don Brankove dane muzike se trudimo da što više naših programa komunicira dobre, pozitivne ideje. Dobar dio njih referira na društvene pojave i tokove, prepliće se sa temama koje smatramo važnim. Mnogo je lakše komunicirati te društvene teme kroz pozorište, književnost ili vizuelne umjetnosti.
Što se tiče ove godine, drago mi je zbog scene sa mladima, izvođačima i kompozitorima. I drago mi je zbog naših umrežavanja. To se čini ključnim za bilo što. Mlade hrabrimo i bodrimo. Mnogi od njih su svoje prvo profesionalno iskustvo, uključujući i prvi honorar, stekli upravo na KotorArt-u. Ne radi se o novcu, već o svijesti da ono što radite neko poštuje i vrednuje, počevši od njih samih. Pune tri decenije sam angažovan u radu sa studentima, učeći mnogo o sklopovima i profi-
lima ličnosti mladih, i potrebama tih generacija. Znam koliko je važan taj vjetar u jedra. Neka budemo samo i povjetarac, više sam nego zadovoljan. Generacije najboljih bježe odavde u svijet, da bi se samo rijetki vratili, poput aktuelnih Milatovića i Spajića. Ne bježe sposobni samo zato što je Crna Gora mala. Ovako mala je idealna! Bježe zato što znaju da se njihov talenat i znanje ovdje neće cijeniti. Ako se taj trend nastavi, a mogao bi se nazvati i egzodusom pameti i talenta od gotovo
pola vijeka, Crnu Goru bi uskoro neka moćnija i brojnija sila mogla iskoristiti za sebe. Lak smo plijen - mala i lijepa zemlja bez svijesti i dovoljno brige za ono što je njen najveći resurs - priroda i mladost. U ovim globalnim previranjima ni to nije teško zamisliti. Pa da se onda opet spremamo za neki novi 13. jul? Možda nam tako i treba. Ja lično mislim da ne treba, i vjerujem da su u Crnoj Gori za ovih 40+ godina ipak stasale generacije koje su vidjele i iskusile život i svijet, osvojile i usvojile vrjednosti
buntovnički, dramatičan, liričan, životan, smrtan, bezvremen. Mnogi muzikolozi, izvođači, kompozitori, pa čak i psiholozi su pisali o njemu i njegovom opusu. Samo ga pijanisti nijesu dovoljno svirali. Taj opus je muzički spomenik stvaraoca koji je na kraju, u svojoj 61. godini sebi presudio. Čak i taj njegov tragični kraj, zatečenost, nevjerica i najdublje poštovanje, ovjekovječeni u reakcijama njegovih savremenika, današnje suze,
i kriterijume, generacije koje su kadre da sačuvaju i pametno dalje grade ovu malu, lijepu zemlju ogromnog potencijala. Što se tiče spomenutih umrežavanja, ona se planiraju i realizuju kroz aktere i koncepte programa koji prave spojeve, nekad uspješnije nekad i ne, ali ipak - spojeve i bolja razumijevanja. Valjda je to naš doprinos ukazivanju na nebrojene zidove i bodljikave žice različitih antagonističkih narativa među ljudima na ovom prostoru.
ljubavi njegovih učenika i kolega, divljenje koje je inspirisalo koncerte, knjige i posvete, ne prestaju da žive. Mokranjac je divna, protivrječna, veličanstvena enigma, čija se stogodišnjica rođenja obilježava ove godine. Ta enigma je postala integralni dio mog umjetničkog bića. Na sve to, postoji crta koja me podsjeća na Njegoša. Neka vrsta pragovora, taj životni bilo ovog podneblja koji odzvanja autentično u svakom djelu, proničući u srž ideje svakog pojedinačnog pristupa izrazu.
POBJEDA: Ovaj koncert posvećujete majci, pa me zanima da li je to uticalo da izaberete i „Odjeke“ i „Intime“, najupečatljivije, ali i najnježnije i najsenzualnije iz repertoara?
MARTINOVIĆ: U danima pred odlazak, sa majkom sam između ostalog pričao i o Don Branku i Vasi Mokranjcu. Don Branko mi je, dvije nedjelje pred smrt za koju je znao da ubrzo dolazi, u svom šarmerskom stilu rekao „Spremio sam ti note. A smrt? - Mnogima sam je prodao, sad je došlo vrijeme da je i sam kupim“. Sa druge strane, Vasin posljednji klavirski „Prelid“, komponovan
Ratimir Martinović za Pobjedu pred nastup na KotorArtu o programu „Intime“
par mjeseci pred samoubistvo, u mom je doživljaju doslovno oproštaj od života, koliko i oproštaj životu. To nije ovozemaljska muzika. Od kada sam prvi put uzeo da sviram tih par minuta muzike, uvijek se makar naježim dok ih sviram. Ima nešto nestvarno, neuhvatljivo, vanvremensko, pomirljivo, opraštajuće u njemu. Naročito kada znate nemire koji su mu prethodili, koliko ozvučenih lomova, krikova i sjenki, doživite jasnije njegovu dirljivu nježnost, krhkost, mir i svjetlost koju emituje. To je muzika duše. Toni Sbutega mi je skrenuo pažnju na citat iz Biblije koji kaže „Ne zovi nikoga prije smrti sretnim. Tek se na kraju prepoznaje Čovjek“. Taj Čovjek se kod Vase prepoznaje i u „Prelidu“, kod Don Branka i u spomenutom citatu, a kod moje majke i u duhu, miru i dostojanstvu posljednjih trenutaka. Za nas koji još neko vrijeme ostajemo ovdje, važno je kako te, tako lako podrazumijevajuće nenadoknadive gubitke dalje živimo, i kakva im značenja dajemo. Ništa manje važna je i svijest o neminovnom odlasku svakoga od nas, kao i sadržaji života kojima punimo kofere tog posljednjeg putovanja.
„Odjeci“ i „Intime“ spadaju u djela finalne faze Mokranjčevog stvaralaštva. To su formalno svite, ali suštinski tonske poeme poput Skrjabinovih, muzički prepletene i uvezane. Za „Odjeke“ kažu da je najvažnije klavirsko djelo srpske muzike. „Intime“ su istog ranga. Jedan muzikolog ih je uporedio sa monumentalnošću Listove h mol klavirske sonate. Toliko bogatstvo sadržaja, slojeva i krajnosti izraza ne nalazite često u jednom djelu klavirske literature. Od vizantijskog napjeva do lomova savremenog čovjeka. Ne znam nijednog kompozitora sa područja Balkana koji je ostavio tako raskošan klavirski opus. Ja sam ga snimio prije par godina, i ta muzika je naišla na odličan prijem u stručnim krugovima u svijetu. Čak i u Aziji ili Americi, gdje sam dodatno strepio o prijemu Mokranjčeve muzike, ona je nailazila na prihvatanje i razumijevanje. Jedan korejski pijanista je od mene uzeo kompletan opus sa željom da ga stavi na repertoar, a sve više studenata klavira u regionu ga svira. Vjerujem u budući život različitih kompozicija njegovog opusa, što je bila i moja motivacija da prije par godina sa porodicom Mokra-
njac osnujem fondaciju „Vasilije Mokranjac“ u Beogradu. Sam odabir programa ovog koncerta je hronološki, sa idejom da se prikaže spomenuti životni i umjetnički integritet. Od studentskih, majstorskih „Varijacija“, preko vraški kompleksnih „Etida“, „Igara“, „Fragmenata“, do „Odjeka“, „Intima“ i finalnog „Preludijuma“.
POBJEDA: Je li zaista najteže svirati pred svojom publikom, ili je to način da se izbjegne pitanje koliko muzičare plaćaju u inostranstvu, a koliko kod nas?
MARTINOVIĆ: Nemam naročiti stav o tome. I nijesam lažno lokalno slatkorječiv i sentimentalan. Kotor i Crnu Goru volim na drugačiji način od povlađivanja i laskanja. Takođe, dobra umjetnost apstrahuje prostore. Meni novac nije primarna motivacija nastupanja, jer se uvijek mogu osloniti i na druge talente. Najveći broj muzičara egzistenciju obezbjeđuje isključivo kroz nastupe, uz koje ide i pritisak da se što bolje prodaju. Dometi te poslovne strategije u umjetnosti ne govore uvijek o kvalitetu samog proizvoda, što je uostalom slučaj sa svakom robom na tržištu. Moji izbori su mi omogućili da od sebe ne moram stvarati proizvod. Ali globalno govoreći, da - vrhunska umjetnost danas jeste obezvrijeđena. Tokom kovida, jedan od najjačih ekonomskih udaraca bio je na industriju muzike, pa i klasične. Danas je mnogo teže poslovati u tom sektoru. U kontaktu sam sa umjetnicima i agentima iz Evrope i Amerike - klasična muzika jeste u finansijskoj krizi koju je prouzrokovalo puno faktora, ali niko ne sumnja u kreativne načine njene revitalizacije.
POBJEDA: Često dižete glas protiv lošeg tretmana i zanemarivanja kulture, uz želju da doprinesete, koliko je to moguće, da se stanje makar u muzici promijeni. Osjećate li da ste usamljeni u naporima da napravite zaokret ka pravim vrijednostima?
MARTINOVIĆ: Oglasim se prosječno par puta u godini. Neuporedivo češće se bavim kreativnim poslovima. A kada se već oglasim, možda sam usamljen u glasu, ali svakako ne i u stavu. Mnogi se poistovjećuju sa izrečenim, ali svoje mišljenje ne iskazuju javno zbog višestruko problematičnih posljedica. Sistemi su napravljeni da brane sami sebe. Pored toga, veliki je broj onih koji su rezignirani, razočarani, pesimisti po prirodi, ili prosto o temama ne žele da govore javno. I to je ok. Što se mene tiče, jednog dana, kada ne napišem posljednji „Preludijum“, znaću da sam na različitim poljima uradio ono što sam mogao i smatrao ispravnim. Malo li je?
Nije mi presudno koliko to bilo što mijenja. U prirodi je svakog čovjeka da gradi najrazličitije moguće spomenike besmrtnosti, čije je najbolje rešeto vrijeme. Ili zakon. D. ERJAVŠEK
PODGORICA - Deveta Međunarodna studijska istraživačka stanica „Etno-kamp Kolašin“ uspješno je realizovana uz učešće profesora, studenata, učenika i hobista iz raznih krajeva Balkana. Raznovrstan ovogodišnji program u potpunosti je opravdao epitet Kolašina kao crnogorske „etno-prijestonice“, navodi se u saopštenju organizatora.
Polaznici su proteklih dana imali priliku da uče crnogorske igre od specijaliste Davora Sedlarevića, makedonske od studentkinje Martine Traj-
kovske i sandžačke od profesora Predraga Šušića, koji je bio i mentor kampa. Radionice tradicionalnog pjevanja vodila je Maja Radivojević Terenska istraživanja bila su posvećena gradskom nasljeđu Kolašina, a dio aktivnosti bio je usmjeren na formiranje KEFA (Kolašinski elektronski folklorni arhiv) i podrazumijevao je obradu dijela snimaka sa prethodnih istraživanja za šta su bili zaduženi studenti i učenici. Građani Kolašina i turisti mogli su da prate radionice na otvorenom i upoznaju se sa savremenom plesno-muzičkom metodologijom, ali i da čuju zvuke gajdi, kavala, svira-
le, tambure i duduka. Besplatne radionice su privukle veliki broj polaznika, pa ne čudi što su bile i najposjećenije otkako se kamp održava.
- Naročito nas raduje činjenica da su radionice počeli da posjećuju i učesnici iz drugih opština i koriste rijetku priliku da uče igre i pjesme po savremenim standardima. Takođe, moto kampa „Kolašin: mjesto susreta nasljeđa“ više nije potrebno pojašnjavati –izjavio je Sedlarević.
Trajkovska je, uz impresije o prirodnim ljepotama Kolašina, istakla važnost umrežavanja istraživača i izvođača te preporučila svim zainte-
resovanima da iskoriste šansu za usavršavanje koja im se pruža u Kolašinu, jer je vrlo malo ovakvih naučno-istraživačkih skupova koji su potpuno besplatni. Poseban segment kampa su bila predavanja. Nikola Zekić je govorio o pločama na 78 obrtaja, Marko Gošović o novoj formi estetskog doživljaja kroz zvuk građevina, a Jelena Đukanović dala je detaljan osvrt na nedoumice i zloupotrebe koje se dešavaju kroz korišćenje savremene tehnologije u interpretaciji kulturne baštine. Luka Kosanović, student master studija na FMU u Beogradu, predstavio je sviranje na tradicionalnim duvačkim instrumentima, a Tamara Ljesar, diplomirana dramska i audiovizuelna umjetnica, osvrnula se na umjetnički rad sa osobama sa poremećajima iz spektra autizma. Na samom početku smotre učesnike je pozdravio predsjednik Opštine Kolašin Vladimir Martinović koji je potencirao važnost naučno-istraživačkog karaktera kampa i značaj koji on ima za cjelokupno nasljeđe, dodajući da je Kolašin uveliko prepoznat kao sjajna baza za razvoj etnomuzikologije i etnokoreologije u Crnoj Gori. Etno-kamp finansijski su podržali Ministarstvo kulture i medija, Opština Kolašin, JU Centar za kulturu Kolašin, NVU CIRTIP i članovi KUD-a „Mijat Mašković“. D. E.
PODGORICA – Povodom obilježavanja stogodišnjice jermenske kinematografije, u okviru 36. Barskog ljetopisa od danas pa do 12. avgusta održaće se Dani jermenskog filma. Program organizuju Kulturni centar Bar i Filmski centar Crne Gore.
Publika u Baru imaće priliku da se upozna sa bogatstvom savremene jermenske kinematografije kroz raznovrsnu selekciju filmova i panel diskusije sa filmskim profesionalcima iz Jermenije i Crne Gore. Projekcije filmova i panel razgovori organizuju se na platou ispred Narodne biblioteke i čitaonice „Ivo Vučković“, a ulaz na sve programe je slobodan.
Program će otvori panel diskusija na kojoj će govoriti umjetnički direktor i supervizor animacije filma „Aurora’s Sunrise“ Tigran Arake-
ljan, reditelj i producent filma „Zulali Hayk Ordyan“ i reditelj filma „Chchnik“ Aram Šahbazjan. Nakon diskusije, publika će imati priliku da pogleda animirani dokumentarac „Aurora’s Sunrise“ u režiji Ine Šahakjan. Film govori o životu Aurore Mardiganian koja je preživjela genocid nad Jermenima i nakon bjekstva u Sjedinjene Američke Države postala glumica nijemih filmova. U ovom ostvarenju uključene se i kratke scene iz filma „Auction of Souls“ iz 1919. godine, u kojem je Aurora imala glavnu ulogu.
Program u utorak, 8. avgusta, takođe će otvoriti panel diskusija, na kojoj će govoriti direktorica Nacionalnog centra za film Jermenije Šušanik Mirzakhanjan, šefica Odjeljenja za međunarodne odnose Nacionalnog centra za film Jermenije Naira Gevorgjan, direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksan-
dra Božović, dekan Fakulteta dramskih umjetnosti i predsjednik Savjeta FCCG Edin Jašarević, glavni producent Radio Televizije Crne Gore
Gojko Berkuljan i rukovodilac programskog sektora Crnogorske kinoteke Pavle Simonović. Diskusija će biti praćena prikazivanjem filma
„TONRATUN, The Armenian History Told by Women“ rediteljke Ine Mhitarjan. U fokusu ovog ostvarenja je uvid u živote pet žena iz jermenskog sela. Kroz njihove priče, film istražuje patrijarhalne tradicije u jermenskom društvu, prikazujući žene kako spremaju tradicionalni hleb „lavash“, dok dijele svoja iskustva, radosti i tuge.
Narednog dana, u srijedu 9. avgusta publika će moći da pogleda ostvarenje „Zulali“, priču o malom selu u slikovitom kanjonu i tragičnoj sudbini jedne porodice. Film se sastoji od tri dijela koja priča-
ju o istom periodu iz različitih perspektiva, pružajući složen mozaik ljudske sudbine. Program će u subotu, 12. avgusta zatvoriti projekcija filma „Chchnik“, koji prati život mlade djevojke iz udaljenog sela na Malom Kavkazu. Njena jedinstvenost i fizički hendikep izazivaju ruganje mještana, a film istražuje teme časti, ljubavi i tradicionalnih vrijednosti. Dani jermenskog filma su prva u nizu aktivnosti predviđenih memorandumom o saradnji između Filmskog centra Crne Gore i Nacionalnog filmskog centra Jermenije koji su potpisale direktorice centara Aleksandra Božović i Šušanik Mirzakhanjan na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Kanu. Predmet Memoranduma je saradnja centara u cilju unapređenja i razvoja bilateralne saradnje u oblasti filmske industrije kao i umrežavanje filmskih radnika i radnica iz Crne Gore i Jermenije. S. V.
„Intime“ i stanju u crnogorskoj kulturi
U Kolašinu završen deveti „Etno-kamp“Dani jermenskog filma od danas u okviru Barskog ljetopisa
Veliki broj nepropisno parkiranih automobila na zelenim površinama u dvorištima državnih i opštinskih institucija
U maniru dobrog domaćina, odnosno onoga ko je odgovoran prema toj imovini, trebalo bi da je zaštiti. Ako ne može da obezbijedi parking ljudima koji pristupaju tim institucijama, svakako ne smije da dozvoli da se parkiraju na zelenim površinama, jer se one na taj način devastiraju, prave se gužve koje proizvode haos i koje mogu ugroziti bezbjednost svih učesnika u saobraćaju – poručuje saobraćajni vještak Igor Radojević
U cilju zaštite javnih zelenih površina i trotoara od nesavjesnih vozača koji na njima parkiraju automobile, ekipe Agencije za stanovanje Glavnog grada prethodnih godina izradile su i postavile na brojnim lokacijama širom grada zaštitne ograde, metalne elemente u obliku ćiriličnog slova ,,P“…
Jedna od takvih je i prostor ispred Kliničkog centra Crne
Gore, gdje su u cilju ozelenjavanja i sprečavanja dalje devastacije travnjaka prethodne sedmice postavili zaštitne ograde, dok su u prethodnom periodu uz trotoare postavili zaštitne P elemente. Vrijeme za nama, nažalost, pokazalo je da su metalne barijere trenutno jedino pravo rješenje zaštite zajedničkih površina građana od nesavjesnih vozača, jer je na tim lokacijama prije nego su postavljene gotovo uvijek bio veliki broj
nepropisno parkiranih vozila. Međutim, dok Glavni grad ulaže napore da zaštiti javne površine od nesavjesnih vozača, postavlja se pitanje zašto to ne urade i državne i opštinske institucije i preduzeća, poput Kliničkog centra Crne Gore, Sportskih obekata d.o.o. Podgorica, Parking servisa Podgorica i drugih – jer i na zelenim površinama kojima oni gazduju, a koje su takođe vlasništvo svih građana, takođe je primjetan veliki broj nesavje-
sno parkiranih vozila. Stvaranje saobraćajnog haosa i uništavanje zelenih površina u dvorištima javnih institucija odgovornost su onih koji njima upravljaju, jer Komunalna policija Glavnog grada nije nadležna da sankcioniše one koji se na njima parkiraju, kao što je slučaj kada su u pitanju javne površine na teritoriji glavnog grada. Komentarišući za Pobjedu ovu pojavu, sabraćajni vještak Igor Radojević ocjenjuje da bi oni koji gazdu-
ju javnim prostorima koje ne kontrolišu gradske komunalne službe morali da se odgovorno i domaćinski odnose prema njima.
HAOS
Kada smo u četvrtak oko 13 časova obišli teren, zatekli smo veliki broj nesavjesno parkiranih automobila na travnjacima i na saobraćajnicama u krugu Kliničkog centra Crne Gore. Bili su parkirani na svim slobodnim površinama, osim na onim mjestima koja su fizički ,,zaštićena“ barijerama – stubićima, lancima, čunovima... Osim toga što sve ovo stvara haotičnu sliku, u velikoj mjeri otežava odvijanje saobraćaja i prolazak pješaka i prilaz najvećoj zdravstvenoj ustanovi u našoj zemlji. Ovaka slika je gotovo svakodnevna uprkos tome što na obiližnjim zonskim parkinzima i zatvorenom parkiralištu ,,Parking
servisa“ Podgorica (koji se naplaćuju) ima dovoljno mjesta za potrebe onih koji dolaze u Klinički centar. Na displeju pored ulazne rampe na zatvoreno parkiralište pisalo je da ima 88 slobodnih parking mjesta, a nemali broj slobodnih bio je i na obilježenom parkingu ispred KCCG-a. Iz ovog gradskog preduzeća koje na zatvorenom parkingu kod medicinske škole i zonskim parkizima oko Kliničkog centra (u ulicama Ljubljanskoj, Džona Džeksona i Moskovskoj) ranije nam je rečeno da raspolažu sa oko 400 parking mjesta, uz napomenu da je to više nego dovoljno da zadovolji potrebe onih koji posjećuju Klinički centar, te da Klinički centar za zaposlene i pacijente ima veliki parking u krugu bolnice. Veliki broj nepropsino parkiranih automobila bio je i na zelenim površinama i šoderu u dvorištu ispred gradskih ba-
Veliki broj automobila već godinama se lageruje na zelenim površinama na zatvorenom parkiralištu ispod Gorice, kojim gazduje gradsko preduzeće ,,Parking servis“. U pitanju su vozila koje je Komunalna inspekcije Glavnog grada, odnosno ,,pauk“ služba tu premjestila. Neka od njih su već godinama na travnjacima ispod borova na ovom
parkiralištu, a prije mjesec na jednom od njih je bio podmetnut požar. Postavlja se pitanje zašto se primjenjuju dupli aršini kada je u pitanju parkiranje vozila s ove i one strane ograde, jer i jedno i drugo su površine koje su u vlasništvu svih građana, samo što na primjer konkretno ovom gazduje gradsko preduzeće ,,Parking servis“. Pojašnje-
nja radi, vlasnici tih istih automobila, da su parkirani na javnoj zelenoj površini ispred mogli bi biti kažnjeni novčanom kaznom u iznosu 100 eura. Ovako, nikome ništa, a da apsurd bude još veći, te automobile tu je odložila upravo jedna od komunalnih službi koja brine o suzbijanju nepropsinog parkiranja na javnim površinama.
Veliki broj automobila i na travnjacima na zatvorenom parkiralištu ,,Parking servisa“KAD NIKO NE KAŽNJAVA: Odložena vozila na zatvorenom parkiralištu pod Goricom Parkiranje na zelenim površinama u krugu Kliničkog centra Veliki broj automobila na travnjacima ispred gradskih bazena i. mitrović
Sekretarijat za socijalno staranje nastavio je sa aktivnostima postavljanja taktilnih staza vodilja za osobe sa oštećenim vidom. Prethodnih dana postavljeno 1.050 metara novih staza vodilja na nekoliko lokacija u gradu, pa je uz 3.450 metara sada značajan dio grada pokriven sa ukupno četiri i po kilometra ovih staza. Jedna od novih staza postavljena je u dijelu Ljubljanske ulice (do Kliničkog centra Crne Gore, računajući i dva autobuska stajališta kod KCCG i ispred zgrade tzv. Vektra). Međutim, problem je što se nesavjesni vozači i na njima ostavljaju svoje automobile. Naime, u četvrtak kada smo obišli teren, nekoliko automobila bilo je nepropisno parkirano na trotoaru i novoj taktilnoj stazi u Ljubljanskoj ulici. Nažalost, ovo je samo jedan od primjera ovako bezobzirnog parkiranja.
U dvorištu Osnovne škole ,,Štampar Makarije“ u Bloku pet prije dva dana oborena su stabla, ali ne usljed nevremena, već rukom nesavjesnog pojedinca koji ih je posjekao. Ovu informaciju objavio je portal Antena M.
Taj portal fotografije je dobio od direktora ove vaspitno-obrazovne ustanove Novice Gačevića, koji im se obratio upravo ukazujući na problem u dvorištu ove škole. Ovim putem apelovali su na nadležne da djeluju adekvatno kako bi ovakav vandalski čin bio na pravi način sankcionisan i spriječen da se ponovi.
Ekipa Pobjede ovim povodom juče poslijepodne obišla je dvorište OŠ ,,Štampar Makarije“. Fotografisali smo dva odsječena stabla na zapadnoj strani dvorišta. Međutim, škola je bila zatvorena, a direktor Gačević nije odgovarao na naše telefonske pozive i sms poruke, pa smo ostali uskraćeni za još neku informaciju u vezi sa ovim događajem.
Nije prvi put da je OŠ “Štampar Makarije” na meti vandala. Vandalizam u ovoj školi zabilježen je i tokom zimskog raspusta prošle godine. Vandali su tada polomili nekoliko prozora na jednoj od učionica i uništili dio inventara. Kako je
zena u okviru Sporstkog centra ,,Morača“, na prostoru kojim gazduju ,,Sportski objekti“ d.o.o. Podgorica. Ova pojava naročito je izražena od kada je gradsko preduzeće ,,Parking servis“ ogradilo parkiralište ispred bazena i počelo da ga naplaćuje. Rampa na ulazu u prostor Sportskih objekata sada je uvijek podignuta, te kao posljedicu imamo veliki broj nesavjesno parkiranih automobila, na šoderu, stazama, ali i na zelenim površinama. Kada uzmemo u obzir da je prethodna gradska uprava ulagala novac svih nas da te zelene površine kao i park pored uredi i dodatno oplemeni, onda se postavlja pitanje zašto sadašnja dozvoljava parkiranje na njima, odnosno njihovo devastiranje. Kazna za parkiranje na javnoj zelenoj površini iznosi 100 eura. Međutim, dvorište Kliničkog centra je javni prostor kojim gazduje KCCG i Ministartvo zdravlja, a ne javna površina, pa Komunalna policija Glavnog grada nije nadležna za sankcionisanje nepropisnog parkiranja u krugu bolnice. Ista situacija je kada je u pitanju dvorište ispred gradskih bazena, kojim gazduju Sportski obekti, odnosno Glavni grad. Nažalost, ovo su samo neki od primjera ovakvih dvorišta kojima gazduju državne ili opštinsnke institucije.
Podsjetivši da su gradske komunalne službe nadležne za sankcionisanje nepropsinog parkiranja na javnim površinama, saobraćajni vještak Igor Radojević smatra da bi oni koji gazduju onim prostorima koje oni ne kontrolišu morali da
se odgovorno i domaćinski odnose prema njima. -Oni koji gazduju tim prostorom trebalo bi da ga zaštite. U maniru dobrog domaćina, odnosno onoga ko je odgovoran prema toj imovini trebalo bi da je zaštiti. Ako ne može da obezbijedi parking ljudima koji pristuapju tim institucijama, svakako ne smije da dozvoli da se parkiraju na zelenim površinama, jer se one na taj način devastiraju, prave se gužve koje proizvode haos i koje mogu ugroziti bezbjednost u saobraćaju, odnosno dovesti do sudaranja vozila, udaranja pješaka, koji ne očekuju da će im automobil naići sa travnjaka i slično – poručuje Radojević, uz napomenu da prilikom izgradnje objekata treba voditi računa da ta zgrada ima dovoljno parking mjesta da mogu oni koji pristupaju toj instituciji da parkiraju automobile.
Navodeći da gradu generalno fali parking prostora, Radojević pojašnjava da to u velikoj mjeri doprinosi i saobraćajnom haosu.
-Cijene na parkiralištima koja se naplaćuju su po mom mišljenju prilično visoke, što ljude opredjeljuje da se ne parkiraju na parkingu koji se plaća. Trebalo bi razmusliti i o tome da li je bolje da je su nam neki od parkinga prazni ili poluprazni, a da oko njih imamo saobraćajni haos ili da probamo da snizimo cijenu parkiranja pa da budu puni – zaključuje Radojević, uz napomenu da nije ni pravo vrijeme za stroge represivne mjere prema građanima, kada se uzme u obzir da u gradu nema dovoljno parking mjesta.
I. MITROVIĆ
Aktivnosti Čistoće
tada izjavio direktor te ustanove Novica Gačević, iz škole ništa nije bilo otuđeno. Domar, koji je u nedjelju ujutru zatekao takvo stanje, odmah je obavijestio policiju.
Iz ove vaspitno-obrazovne ustanove su tada poručili da je u pitanju državna imovina, da smo svi dužni da čuvamo tu imovinu, te da bi ovakve pojave trebalo da svakog zabrinu, od naj-
manjeg do onog najpozvanijeg u državi. Apelovao je na djecu, roditelje i nastavnike, kao i na nosioce najvećih funkcija da obrate pažnju na ovakvo ponašanje. I.MITROVIĆ
Obilježavanje Svjetske nedjelje dojenja
Obilježavanju Svjetske nedjelje dojenja pridružila se i Kuća zdravlja Glavnog grada, koja će tim povodom, danas u 11 sati, organizovati predavanje posvećeno dojenju.
-Biće to prilika da prisutni čuju najvažnije informacije o benefitima ovog načina ishrane, pravilnim položajima i uticaju dojenja na zdravlje majke i bebe – poručili su iz Kuće zdravlja, uz podsjećanje da se Svjetska nedjelja dojenja svake godine obilježava u više od 170 zemalja, kako bi se povećao nivo znanja i svijesti o značaju dojenja, te obezbijedila podrška dojenju u cilju unapređenja zdravlja majke i djeteta.
Ekipe Čistoće su uz angažovanje mehanizacije prije tri dana očistile divlju deponiju koja se prostirala duž saobraćajnice iza Stočne pijace prema Koniku, na Ćemovskom polju.
Na ovom prostoru, ističu iz ovog gradskog preduzeća, uklonjeno je 60 tona različitog otpada. Navodeći da svakog dana očiste nekoliko desetina divljih
deponija, iz Čistoće apeluju na građane da odlažu otpad na propisan način. Osim što ovakva pojava ugrožava životnu sredinu, zdravlje građana i ruži naš glavni grad, podsjećamo da su iz Službe zaštite i spašavanja više puta skrenuli pažnju na to da su ovakve deponije nerijetko i na meti nesavjesnih pojedinaca koji na njima podmeću požare. I.M.
Tema koju je Svjetska alijansa za akciju dojenja (VABA) postavila za ovu godinu je „Dojimo i radimo, učinimo to mogućim“.
ISKLJUČENJA STRUJE
-Kuća zdravlja se pridružuje obilježavanju Svjetske nedjelje dojenja na način što će u ponedjeljak, 7. avgusta u 11 sati organizovati besplatno predavanje na kojem će prisutni imati priliku da čuju najvažnije informacije o benefitima dojenja“ – navodi se u saopštenjnu.
Ovaj socijalni servis Glavnog grada nalazi se u Ulici Novaka Miloševa 32 (ulaz sa dvorišpne strane). I. M.
Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati:
- Vranjićke njive, dio ulice Ratnih veterana i dio naselja na Kakarickoj gori (iznad kasarne Masline), zatim djelovi ulica Vinogradske, Kosmajske, Rusa Radulovića, Kragujevačke i Ličke, kao i dio Nikšićkog puta, naselje iza marketa Venkor, dio ulica Miloja Pavlovića, Borisa Kidriča i Vojvođanske - od osam do 15 sati.
- Ulice Perojska, Novosadska, Carev Laz i Ulica Milana Kuča - od osam do 14 sati. H.
PODGORICA - Fudbaleri Arsenala pobijedili su Mančester siti poslije boljeg izvođenja penala 4:1 u Komjuniti šildu, nakon što je poslije 90 minuta i nadoknade rezultat bio 1:1.
Arsenal je golom Trosara u 101. minutu došao do izjednačenja, s tim što je Akanđi promijenio smjer lopte i time prevario Ortegu. Kod izvođenja penala, tragičari Sitija bili su De Brujne i Rodri koji su promašili šut sa jedanaest metara. Odlučujući penal za ,,tobdžije“ realizovao je Vijeira, poslije čega je uslijedilo veliko slavlje fudbalera i navijača Arsenala.
Na ,,Vembliju“ nijesmo gledali utakmicu kakvu su mnogi očekivali. Priželjkivali su ljubitelji fudbala rapsodiju od prvog minuta, ali vidi se da ekipe tek izlaze iz priprema i da su daleko od najbolje forme. Zato u prvom poluvremenu nije viđen veliki broj šansi, na obje strane. Vjerovatno najbolje imao je Kai Haverc, ali je u obje prilike golman Ortega dobro reagovao i time spriječio vođstvo ,,tobdžija“. U drugom poluvremenu gledali smo sličan fudbal, bez mnogo prilika. Zbog toga je Pep Gvardiola odlučio dosta da mijenja, te su se na terenu brzo našli Foden, De Brujne, ali i mladi Palmer. Upravo je
Ignorisali posljednju ponudu
Bajern Minhena
PODGORICA - Uprava Totenhema ozbiljno razmatra odluku da Harija Kejna (30) zadrži još sezonu i potom ga pusti da ode bez obeštećenja, kad mu istekne ugovor. Klub iz Premijer lige nije od petka uopšte odgovarao na posljednju ponudu šampiona Bundeslige Bajern Minhena, od 100 miliona eura za transfer kapitena i slavnog napadača. Sa druge strane, Kejn otvoreno lobira za prelazak u redove njemačkog prvaka – ali je spreman i da odradi posljednju sezonu ugovora u londonskim ,,pijevcima“.
Ono što je jasno je, da Kejn novi ugovor sa Totenhemom definitivno neće potpisati. Bajern, sa druge strane, nije u situaciji da može da čeka – i već razmatra alternative za poziciju napadača. Narednog vikenda počinje sezona Premijer lige, a u prethodnoj kapiten engleske reprezentacije Kejn postigao je 30 golova na svih 38 nastupa. R. A.
Kol Palmer, koji je zamijenio je Erlinga Halanda i u 77. minutu doveo Siti u vođstvo. Foden je sjajnim okretom pokrenuo kontru ,,građana”, nakon čega je loptu proslijedio na stranu, tamo je De Brujne glavom dodao do Palmera, a ovaj sjajnim udarcem savladao Ramzdejla – 1:0. Sve se činilo da Siti ide ka trofeju, međutim, Arsenal nije odustajao i to mu se isplatilo. U posljednjim trenucima utakmice, uz dosta sreće, lopta je završila iza leđa Ortege –1:1. Uslijedili su penali, gdje su izabranici Mikela Artete imali bolju koncentraciju i na kraju su došli do prvog trofeja u sezoni. R. A.
Trenira samo sa prekobrojnim igračima
PODGORICA - Kilijan Mbape i ove sedmice nema dozvolu da se priključi radu prvog tima Pari Sen Žermena, objavili su pariski mediji.
U klubu su jasni, slavni francuski napadač u aktuelnoj situaciji odbijanja da potpiše novi ugovor, nema dozvolu ni da trenira sa prvotimcima. Umjesto toga, francuska zvijezda može da radi samo sa igračima sa spiska prekobrojnih. Na ovaj način, šampion Lige 1 želi da natjera Mbapea da pristane na transfer po uslovima kluba. Aktuelni ugovor mu ističe na ljeto naredne godine i PSŽ ne želi situaciju u kojoj bi morao da ga se odrekne bez obeštećenja. Mbape je zainteresovan da pređe u Real Madrid, ali gigant Primere trenutno nije spreman ni da mu osigura platu koju želi, niti da plati obeštenje koje zahtijeva uprava pariskih ,,svetaca“. R. A.
PODGORICA – Sutjeska i Arsenal su remizirali 2:2 (0:2), dok je Petrovac savladalo Dečić na Starom aerodromu 2:1 (0:0) u posljednjim mečevima 3. kola Meridianbet 1. CFL.
Nikšićani su bili na kraju prvog dijela pred potopom, imali dva gola minusa, ali su nakon dva kornera, uspjeli da dođu do remija. Dečić je sa druge strane totalno razočarao. Imao je prednost, ali je Petrovac na krilima rezervista Zvrka, Perovića i Sinanovića, stigli do preokreta u nadoknadi vremena (2:1), čime je preuzeo prvo mjesto, a Tuzanima donijeli već sada brige, koje podsjećaju na prošlosezonske...
PREKIDI SPASILI NIKŠIĆANE
Sutjeska je definitivno u problemu. Nakon eliminacije iz Evrope, Nenad Brnović promiješao je karte – u startnoj postavi našli su se prvi put mladi Damjanović, kao i novajlije Mirosavljev i Boričić. Ali, taj eksperiment pokazao se loše. Već u 16. minutu domaće je presjekao ,,projektil“ Hulijana Montenegra, koji je sa oko 30 metara iznenadio Ličinu, jer je lopta odskočila neposredno ispred golmana domaćih i zakoprcala se u njegovu mrežu. Golman Nikšićana je u 36. minutu spriječio Bobana Đorđevića da udvostruči prednost gostiju. Napadač Tivćana je primirio loptu, našao se oči u oči sa Ličinom, koji je bio uspješniji. Ipak, spasa za domaće nije bilo u finišu prvog poluvremena, a čini se da je baš tada i Ličina morao bolje reagovati. Radule Živković je šutirao iskosa sa lijeve strane, Ličina odbio, ali je Nikola Čelebić bio na pravom mjestu i lako loptu smjestio u praznu mrežu za 0:2. Odmah na startu nastavka Brnović je izvršio trostruku izmjenu. I, već u 49. minutu došla je reakcija. Vuk Striković pogodio je glavom nakon kornera - 1:2. Tivćani se nijesu po-
Utakmica Sutjeska – Arsenal igrana je bez prisustva publike, a to je zbog odluke Disicplinske komisije FSCG, koja je početkom kaznila nikšićki klub da tri utakmice u ulozi domaćina mora igrati bez prisustva publike, dok na još tri gostovanja ne može imati podršku organizovanih navijača. To je odluka nakon prijave
vlačili i imali su nekoliko šansi da riješe meč. Prvo je Montenegro zaprijetio, a u 59. minutu Đorđević propustio idealnu priliku. Špic Arsenala je dobro šutirao glavom, Ličina sjajnim refleksom odbranio, a Aleksandar Macanović makazicama nije uspio da iskoristi šansu. Kazna je brzo stigla. Marko Matanović je u 67. minutu projektilom primorao
Bivši igrači Rudara na novom zadatku
Komisije za bezbjednost i sigurnost FSCG, koja je konstatovala da je navijačka grupa „Vojvode“, pred finalnu utakmicu Kupa Crne Gore Arsenala i Sutjeske, u neposrednoj blizini Gradskog stadiona u Podgorici, u dužem intervalu uzvikivala „Nož, žica, Podgorica“, ali i da se navedena navijačka grupa tokom same utakmi-
Dušana Puletića da loptu proslijedi u korner. Upravo je korner ponovo bio koban za goste. Nijesu se najbolje snašli Tivćani u gužvi pred svojim golom, gdje je Grivić bio izblokiran, lopta srećno stigla do Krstovića koji je iz neposredne blizine pogodio za 2:2. Sutjeska je do kraja imala posjed, krenula na sve ili ništa, a u samom finišu mogla je da ostane i bez bo-
PODGORICA – Rudar je neočekivano ostao bez pouzdanog defanzivca Nemanje Kartala.
Velika uzdanica Rudara i sjajni štoper Nemanja Kartal napustio je redove Pljevljaka i do kraja ove sezone igraće za TUS Bovinghausen, člana amaterske Oberlige Vestfalen iz Dortmunda. Zanimljivo je da će društvo
Kartalu u ekipi TUS-a praviti bivši saigrač iz Rudara Marko Vuković, koji je takođe postao član ovog lokalnog kluba. Cilj ekipe je da se ove godine plasira stepenik više u trećoj ligi. Vuković je tokom karijere igrao za Rudar, bio u Sutjesci, Petrovcu, zatim je nosio dres Jezera, da bi minule sezone bio u Grblju. Ipak, sada
je dobio mogućnost da bude u inostranstvu. Sa druge strane, Kartal ima izuzetnu biografiju, a osim što je u tri navrata nosio dres Rudara, igrao je za Grbalj, PAOK Saloniku, Epanomis, Slaviju, Krupu, Radnički iz Niša, a zanimljivo je da je imao i avanturu na Maldivima gdje je nastupao za ekipu Mizija. R.P.
Stadion: kraj Bistrice.
Igrano bez prisustva publike.
Sudija: Ivan Šarac. Golovi: 0:1 Montenegro u 16, 0:2 Čelebić u 45, 1:2 Striković u 48, 2:2 Krstović u 68.
Žuti kartoni: Pavlović, Striković (Sutjeska).
Ličina Mirosavljev
Boričić (od 46. Vukotić) Pavlović Simić Šaletić Aničić (od 68. Grivić) Krstović
Puletić Golub (od 71. Mugoša)
Kašćelan Macanović
Stadion: Titograda. Gledalaca: 300.
Sudija: Miloš Bošković (Podgorica).
Golovi: 1:0 Camaj u 49, 1:1 Perović u 77, 1:2 Zvrko u 90+2.
Žuti kartoni: Augusto (Dečić), Perović (Petrovac).
Nikić Milić Augusto Šarkić Đoljaj (od 75. Stanišić)
Vušurović (od 75. Stijepović)
Camaj (od 62. Zorić)
Ujkaj
Božović (od 62. Vuljaj)
Drešaj Đeljaj
Kordić
Popović (od 57. Lambulić)
Dedić
Bakić
Malešević (od 57. Zvrko)
Adžović (od 90. Sinanović)
Boljević
Carević (od 46. Perović)
Babić (od 83. Liješević)
Franeta Mikijelj
da. U sedmom minutu sudijske nadokande Đorđević je izašao sam ispred Ličinu, odlučio se da ,,bocne“ loptu i prebaci čuvara mreže Sutjeske, koji je odlično intervenisao i vjerovatno spasio Nenada Brnovića...
REZERVISTI SRUŠILI
DEČIĆ
Dečić je imao igru, vođstvo, šanse, ali je poput nekoliko
mečeva iz prethodne sezone na kraju ostao bez bodova. Čini se da je Dušan Ivanović, strateg Petrovca pogodio sa izmjenama koje su donijele novu eneergiju gostima, dok su Tuzani upravo nakon izmjena totalno stali. Prvo poluvrijeme donijelo je totalnu dominaciju domaćina. Ilir Camaj se na startu našao u izglednoj prilici, kada je odlično uposlio Đoljaj, ali je šutirao pored stative. U 14. minutu je Draško Božović vrhunski je pronašao Olivera Šarkića, koji je šutirao iz prve, a Marko Kordić odlično odbranio. Pravio je Dečić pritisak, imao nalete, ali su Mikijelj i Franeta pravovremenim intervencijama spašavali goste. Sa druge strane, Petrovac, koji nije uputio šut u okvir gola Dečića u prvom poluvremenu, priprijetio je tek u 40. minutu, kada je Bakić sa 25 metara pokušao da iznenadi Nikića, dok je nakon pokušaja Šarkića, Franeta uspio da loptu proslijedi u korner.
I, potpuno zaluženo Dečić je poveo na startu drugog dijela. Agilni Vušurović odradio je veliki posao, dodao do Šarkića, koji je sa ivice kaznenog prostora sa lijeve strane odlično ubacio loptu, Camaj izbjegao ofsajd zamku i glavom pogodio za 1:0. Imao je Dečić posjed, ali ne velike šanse, a u 71. minutu Petrovac je izjednačio. Aldin Ažović je centri-
Povremeni crnogorski reprezentativac karijeru nastavlja u ekipi Bnei Sakhnin
Martinović u Izraelu
PODGORICA – Povremeni crnogorski fudbalski reprezentativac Ilija Martinović karijeru nastavlja u Izraelu.
Pouzdani defanzivac napustio je ovog ljeta redove Sarajeva, ali na novi angažman nije čekao puno. Martinović će karijeru nastaviti u klubu Bnei
Sakhnin, sa kojim je potpisao ugovor do kraja sezone.
Rođeni Cetinjanin je prošle sezone u Premijer ligi Bosne i Hercegovine odigrao 12 utakmica i postigao dva gola. Martinović je ponikao u Lovćenu, a zatim je sa uspjehom nastupao za klubove iz Slovenije i Uzbekistana. Bli-
rao sa desne strane, odbrana Dečića loše reagovala, a rezervista Dejan Perović rutinski pogodio mrežu, nakon što je ostao potpuno sam na drugoj stativi. Kada se činilo da će meč biti završen bez pobjednika, Petrovac je pogodio. I, ponovo su rezervisti bili u glavnim ulogama. Perović je prošao po lijevoj strani, dodao do Sinanovića, koji je par sekundi prije toga ušao u igru, a njegovu odličnu loptu iskoristio je Zvrko i potvrdio da je ,,crna beštija” za Tuzane – 1:2. R. P. - Ra. P.
stao je u ekipi Aluminij, zatim je igrao za Maribor, da bi potom postao član Černomoreca. Ali, zbog ratnih dešavanja bio je prinuđen da se vrati, što je iskoristio Dečić. Nakon epizode u Dečiću, bio je član Pakhtakora. Bio je član mlade reprezentacije, dok je za seniorsku selekciju upisao tri nastupa.
Bnei Sakhnin je minule sezone osvojio deveto mjesto, a Martinović će imati priliku da debituje 26. avgusta i to protiv Hapoela iz Tel Aviva. R. P.
Momenat sa utakmice Rudar - Budućnost pod Golubinjom
Budućnost zablistala u Pljevljima, važan trijumf Jezera, treći remi Mornara
PODGORICA – Budućnost je ubjedljivom pobjedom u Pljevljima protiv Rudara (4:0) pokazala da je ekspresno loš nastup na evro sceni stavila ad akta, a prvim trijumfom ove sezone na domaćoj sceni ,,plavi“ su krenuli u odbranu krune. Prvog dana 3. kola Meridianbet 1.CFL pobjedu je ostvarilo i Jezero, koje je savladalo Jedinstvo (1:0), dok je Mornar vezao treći remi, ovog puta bod je osvojio na gostovanju Mladosti (1:1).
LAKO ZA ŠAMPIONA
.„Plavi“ su rezultatski lako preskočili jedno od težih gostovanja, upisali prvi trijumf u prvenstvu, a golove su postigli Vasilije Adžić, Miloš Brnović i Petar Grbić (dva), dok su asistencije upisali Ognjen Gašević, novajlija Milan Vukotić i Đorđije Pavličić. Šampion je tako napravio dobru uvertiru pred derbi meč sa Dečićem (srijeda pod Goricom, od 20 časova), na neki način je zaliječio evropske rane, ali šef stručnog štaba Mladen Milinković nije euforičan nakon ubjedljivog trijumfa.
-Bez obzira što smo slavili sa 4:0, na mene je Rudar ostavio jako dobar utisak. Radi se o jednoj poletnoj ekipi i vjerujem da će iz utakmice u utakmicu biti mnogo bolji - hvalio je rivala iskusni strateg, koji se nadovezao.
-Pobijedili smo rezultatski ubjedljivo, ali to igrom nije bilo tako – jednostavno, iskoristili smo neke greške protivnika. Evidentan je bio umor moje ekipe od evropske utakmice, tako da nijesmo imali – pogotovo u prvom poluvremenu –ni cirkulaciju lopte, ni brzih, ni dobrih rješenja, ali izmjenama u drugom poluvremenu je to malo bolje izgledalo. Naravno, daleko od onoga kako želimo da Budućnost izgleda - direktan je Milinković.
Međutim, u gustom rasporedu na početku sezone (Rudar, Dečić u srijedu, Jezero u neđelju) krajnji rezultat je najvažniji. -To sam rekao i igračima, sada je najvažniji rezultat, posebno do te prve reprezentatitvne pauze. Za nas je mnogo bitno da osvajamo bodove, a onda
iz utakmice u utakmicu da počinjemo da dižemo i neki kvalitet igre - jasan je 55-godišnji trener, koji ima ogromno poštovanje za svakog rivala na domaćoj sceni.
-Svaka utakmica je bitna, svaki protivnik ozbiljan bez obzira šta ko mislio. Ne osvajaju se bodovi tako lako u ligi, gotovo svako svakoga može da pobijedi, tako da je svaka utakmica za nas bitna i ući ćemo u nju maksimalno ozbiljno. Nadam se da ćemo nastaviti da bilježimo dobre rezultate, jer je za nas bitno da počnemo da pravimo kontinuitet.
Naš novi-stari šef stručnog štaba još traži dobitnu kombinaciju, imaće više opcija kada se na teren vrate povrijeđeni Balša Sekulić i Stefano Almeida
-Kada pričamo o velikim ekipama, ne u Crnoj Gori, nego bilo gdje na svijetu, svaka ta ekipa mora da se bori za naslov prvaka i trofej Kupa. Naši ciljevi su nepromijenjeni u odnosu na svaku sezonu, pokušaćemo da osvojimo oba trofeja, ali normalno – ne zavisi sve uvijek od nas, jer i protivnici igraju fudbal - poručio je Mladen Milinković, kome je trenutno fokus na kvalitetnijoj igri.
-Prvenstvo je dugo, tako da je još rano da se govori o nekim naslovima i titulama. Prije svega, mi moramo dosta da radimo kako bismo podigli kvalitet igre i pokušali da privučemo gledaoce na stadion sa nekom lijepom i efikasnom igrom. To je jedini put da se „ozdravi“ i da narod ponovo počne da vjeruje. Kao što vidite, mnogi su izgubili vjeru u crnogorski fudbal, a na igračima, na trenerima i svim ljudima koji su oko kluba je da pokušamo da podignemo kvalitet kako bismo razuvjerili te ljude i kako bismo pokazali da idemo naprijed - jasan je Milinković.
Rudar je u sva tri meča dosadašnjeg dijela djelovao dosta dobro, ali je na ,,nuli“ – bez gola, bez boda, slijedi mu gostovanje Petrovcu, što znači da već na startu sezone može biti u velikim problemima.
Treći vezani remi upisao je Mornar, čime je vratio sjećanja navijača, kada je u sezoni
2017/2018, kao drugoligaš, vezao četiri remija na startu sezone. Nakon gostovanja Petrovcu, te duela protiv Sutjeske na ,,Topolici“, Mornar je osvojio bod protiv Mladosti.
-Znali smo da nas očekuje težak meč. Mladost je na startu sezone savladala Budućnost, odigrala dobar meč protiv Petrovca, a za nas je bilo najvažnije da nastavimo pozitivan niz. Dobro smo držali domaćina van opasne zone, nijesu mogli da nam naprave neke šanse. Ipak, u finišu nakon naše greške primili smo gol. Međutim, pozitivno je što smo odmah odreagovali i uspjeli da ostanemo neporaženi – kazao je Demir Škrijelj, koji je još jednom pokazao da je izuzetan tehničar.
Barani će prvi trijumf juriti za vikend kada dočekuju Arsenal. Sa druge strane, Mladost lob.bet biće domaćin ponovo i to ekipi Dečića...
PRVIJENAC JEZERA
Jezero je u prva dva kola osvojilo samo bod. Pljavljani su nadigrali Sutjesku, ali su poraženi, zatim su u Kotoru bili na pragu brejka, ali je Arsenal postigao gol sa bijele tačke za izjednačenje u nadoknadi vremena. Ipak, Plavljanima se sreća osmjehnula u trećem kolu. Jedinstvo je bilo bolje, imalo više šansi, ali je Jezero stiglo do trijumfa...
-Nakon dvije utakmice gdje smo nesrećno izgubili bodove došli smo i do prve pobjede u ovoj sezoni. Ekipa se od prvog dana priprema prilagodila radu novog šefa stručnog štaba Ivana Brnovića i dala sve od sebe da se što bolje spremimo za prvenstvo – kaže Srđan Bošković, vezista Jezera. Trijumf protiv Jedinstva ima višestruki značaj za Plavljane. -Znali smo da preko puta sebe imamo veoma dobru ekipu Jedinstva, koja je u prvom dijelu meča imala inicijativu i nekoliko izglednih šansi. Uspjeli smo da se izdignemo iz toga i u daljem toku meča uspostavimo svoju igru. Kao plod toga postigli smo gol i u finišu stigli do trijumfa. Nadam se da ćemo nastviti sa dobrim igrama i siguran sam da rezultati neće izostati –jasan je Bošković. R.PEROVIĆ
Evropsko prvenstvo za rukometašice do 17 godina
PODGORICA – Kakav
uspjeh naših kadetkinja i crnogorskog rukometa.
Nakon što su juniorke prošlog mjeseca stigle do glavne faze na Evropskom prvenstvu u Rumuniji i naše kadetkinje su to sinoć ostvarile, i tako izborile plasman na Svjetskom prvenstvu naredne godine!
U meču odluke za prolaz među najboljih osam ekipa Starog kontinenta Crna Gora je remizirala sa Njemačkom 23:23, a zatim je naše dame dočekale i željenu pobjedu Češke nad Islandom 28:22.
Odlično su izabranice Tatjane
Jeraminok otvorile meč, Ni-
na Ramusović i Elena Mitrović bile su raspoložene na startu što je rezultiralo da male ,,lavice“ odu na pristojnih četiri razlike. U nastavku prvog dijela Njemice su pokazale sa čime raspolažu, pa su i one počele da pogađaju i da razdvajaju odbranu Crne Gore. Brzo su stigle do egala, a zatim i do vođstva od 12:10 što je bio i rezultat nakon prvog dijela. Drugo poluvrijeme igralo se toplo-hladno. Bolje izdanje Crne Gore u koje se uključila i Milka Pavlović rezultirali su da se do kraja meča igra gol za gol. U igri nerava izjednačen Njemačka je na minut i po
Brazilac zainteresovan da ponovo zaigra za Barsu Ćavi
prije kraja povela 23:21, a Mitrović i Anastasija Golić donijele veliki remi.
U našoj reprezentaciji istakla se Elena Mitrović sa sedam pogodaka, dok je u gostujućem sastavu najefikasnija bila Marlen Tučolke sa šest.
Crna Gora je tako osvojila drugo mjesto u grupi A, odmah iza Njemačke, a oba tima u glavnu rundu prenose po bod. Rivali u glavnoj rundi su Hrvatska koja prenosi dva i Srbija, koja je jedina bez bodova. Danas je slobodan dan na šampionatu, a Crna Gora će sjutra igrati protiv Hrvatske na startu glavne faze. R. P.
PODGORICA - Ćavi Ernandes, trener Barselone, odlučno je odbacio bilo kakvu opciju povratka brazilske zvijezde Nejmara u redove šampiona Primere.
Navodno, slavni ofanzivac Nejmar je spreman da ovog ljeta napusti Pari Sen Žermen i francusku Ligu 1, nakon šest sezona – i ponovo obuče dres katalonskog giganta.
Međutim, po pisanju katalonskog lista Mundo deportivo, Ćavi nije zainteresovan za Nejmara, jer mu se ne uklapa ni karakterom ni u aktuelnom sistemu igre. Takođe, želi mlađe igrače u sastavu. Nejmar se pola godine oporavljao od teške povrede, a sveukupno do povrede imao je dobru prethodnu sezonu za PSŽ. R. A.
PODGORICA – Pet dana nakon duela sa Francuskom u Monpeljeu (69:80), pred košarkašima Crne Gore je novi duel sa jednom od ekipa koja može da se uključi u borbu za medalje na predstojećem Mundobasketu – izabranici Boška Radovića sjutra od 18 sati gostuju u Ljubljani selekciji Slovenije, koju predvodi košarkaški fenomen Luka Dončić
A na kom nivou je ova utakmica i za domaćina, govori podatak da su cijena ulaznica za meč u ,,Stožicama“ kreće od 12 do 35 eura…
- Slovenija je posljednjih petšest godina u vrhu evropske košarke. Imaju jednog od najboljih igrača na svijetu. Mislim da će nam to biti još jedan izazov da vidimo gdje smo i pokažemo koliko možemo. Biće puna dvorana, lijepo za igranje, treba da uživamo i nasta-
vimo da radimo – kaže krilni košarkaš naše selekcije Dino Radončić, koji je svojevremeno igrao u mlađim selekcijama
Reala zajedno sa Dončićem.
I krilni centar Nemanja Radović ističe da je meč sa Slovenijom ,,još jedna utakmica protiv favorita za medalju“.
- Biće dobra provjera sa Slovenijom, da vidimo gdje stojimo trenutno. Pokušaćemo da izvučemo najbolje iz ovih utakmica - rekao je Nemanja Radović.
PROTIV FRANCUSKE
DOBRI SIGNALI
Crna Gora je u prvom prijateljskom meču, protiv Francuske, ostavila dobar utisak, bila u igri 35 minuta, ali je na kraju, ipak poražena. - Misim da smo odigrali dobru utakmicu protiv Francuske. Prva utakmica, poslije teških priprema, dosta trčanja. Igrali smo pred punom salom, pred skoro devet hiljada ljudi, bi-
Ništa od angažmana u Evroligi za slavnog beka
la je prelijepa atmosfera. Mislim da smo odigrali prilično dobro, imali smo dobrih momenata i u odbrani i u napadu. Iako je završeno 11 razlike, čitavu utakmicu smo bili na dva do pet poena. Oni su favoriti za medalju, mislim da smo na dobrom putu. Ostalo je još vremena, dosta pripremnih utakmica da se to posloži na svoje mjesto – dodaje Radović. I Radončić je zadovoljan kako je protekao dosadašnji dio priprema.
Jedan od najdominantnijih bekova u evropskoj košarci napustio je moskovski CSKA – i propustio priliku za angažman u nekom od klubova u Evroligi. Po pisanju moskovskih medija, imao je ponude timova iz evropske elite.
Veteran je tokom proljeća doživio teške povrede u razbojničkom napadu, pa je i pitanje da li će moći da ponovo nastupa na vrhunskom nivou.
U subotu se zvanično oprostio od dresa CSKA, evropskog giganta koji nema pravo nastupa u Evroligi kao i svi ruski klubovi, zbog sramne ruske vojne agresije u Ukrajini. R. A.
SKOPLJE – Sportski centar ,,Boris Trajkovski“. Sudije: Kalatrava (Španija), Štrobe (Njemačka), Ivanov (Bugarska). Rezultat po četvrtinama: 11:19, 23:25, 15:24, 20:20.
CRNA GORA: Veković 4 (32), Komnenović 20 (10-6), Todorović 9, Šćepanović 6 (3-1), Globarević, Radulović 1 (2-1), Nikezić, Stanković, Đukanović 14 (5-5), Škuletić 3, Ivelja 12, Smolović.
- Teško je igrati prvu utakmicu protiv takvog rivala, noge su bile teške, falili su nam procenti šuta. Međutim, mislim da smo igrali dobru košarku dobro protiv teškog rivala. Svi znaju da je to NBA postava Francuske. Mislim da smo pokazali da možemo i sa najboljim ekipama da igramo. Uz neke greške, koje nijesu bile potrebne. Kada to sredimo onda ćemo se boriti i sa velikim reprezentacijama - rekao je Radončić.
Prošao je, kako kaže Radončić, ,,najgori dio priprema kada su bili samo treninzi“. Od meča sa Francuskom krenuo je period uigravanja za Svjetsko prvenstvo na kojem će Crna Gora igrati u grupi sa Litvanijom, Egiptom i Meksikom.
- Sada igramo utakmice, to nam malo lakše pada. Priključio se i Peri. Mislim da stvarno imamo ekipu da probamo da uradimo mnogo više nego
na prošlom Svjetskom prvenstvu - smatra Radončić. Atmosfera je i ovog puta odlična.
- Mi smo ponavljali da je to veoma važno, da prenesemo dobru hemiju, dobru atmosferu i hemiju iz kvalifikacija i Evropskog prvenstva. Mislim da je ista atmosfera kao prošle godine, to je mnogo važno. Nastojaćemo da održimo dobar duh. Kad se borimo zajedno, rezultati neće izostati - zaključio je Radović. S. JONČIĆ
ITALIJA: Ćekato 5 (2-2), Perez 8 (2-2), Matis 4, Nistrio, Hasan 3, Granai 7 (5-3), Karnevale 2, Abreu 9 (2-1), Akorsi 20, Bandirali 2 (2-2), Lunati 15 (2-2), Karavalja 13 (1-1). Kadetska košarkaška reprezentacija upisala je i drugi poraz na Evropskom prvenstvu u Skoplju – nakon Slovenije, izabranici Petra Jovanovića su poraženi i od Italije sa 88:69, u drugom kolu grupe A. Pobjednik se mogao naslutiti već sredinom prve četvrtine, kada je Italija povela 13:0! Vladimir Komnenović je prvi pogodio za Crnu Goru nakon pet minuta i 19 sekundi igre, nakon čega je naša selekcija odigrala bolju drugu polovinu kvartala i smanjima zaostatak na osam poena (11:19). Druga četvrtina je bila uglavnom izjednačena, pri čemu je Italija na tri minuta prije odmora imala do tog trenutka maksimalnih 15 razlike (37:22), dok je Crna Gora bila najbliža na 39:32, ali su ,,azuri“ na poluvremenu imali dvocifrenu prednost (44:34).
Meč je odlučen u trećem kvartalu, u kojem je Crna Gora ,,čuvala“ minus s poluvremena do tri minuta prije kraja dionice (45:55), kada su kadeti Italije uspjeli da parcijalom 13:3 stignu do nedostuižnih 68:49 pred početak posljednjih 10 minuta. Prednost Italijana je u posljednjoj četvrtini išla do 23 razlike (88:65) na isteku 39. minuta… Italijani su u ovom meču dominirali u skoku (53:38), posebno ofanzivnom (19:6), zahvaljhujući kojem su imali 13 poena više (20:7) iz drugog napada. Posebno su ,,azuri“
bili raspoloženi iz kontranapada (32:11)…
Najbolji u crnogorskoj selekciji bio je Komnenović sa 20 poena, te po pet skokova i asistencija, Đorđe Đukanović je dodao 14 poena i šest skokova, a dvocifen je bio i Vuk Ivelja (12). Kod Italijana se najviše istakao Meteo Akorsi sa 20 poena. Crna Gora posljednji meč grupne faze igra večeras protiv Turske (21 čas), koja je, takođe, doživjela poraze u prva dva kola, od Italije (101:68) i Slovenije (74:60). S. J.
Crnogorske košarkašice porazom završile nastup na prvenstvu Evrope za igračice do 20 godina
Poljska 86
Crna Gora 63
VILJNUS – Dvorana: „Jep
Arena“. Gledalaca: 100. Sudije: Ferera (Italija), Ivanović (Srbija), Kuriček (Češka). Rezultat po četvrtinama: 15:21, 25:9, 27:10, 19:23.
POLJSKA: Piasecka 5, Sajdak 6, Furman 9, Lebiecka, Mielnička 3, Mičievic 8, Maslovska 14, Batura 22, Jarzab 9, Kalenik 10, Kozlovska, Vnorovska.
CRNA GORA: Tatar, Bigović 3, Vukčević 7, Bulajić, Radević 10, Baošić 13, Ilić 25, Perović, Šćepanović, Kuzmanović, Leković.
Mlade košarkašice na 12. mjestu završile su nastup na Evropskom prvenstvu. Na kraju poraz od Poljske 86:63, a cilj je ispunjen ranije ostankom u A diviziji, što je veliki uspjeh za našu žensku košarku, posebno ako se zna da su na ovom šampionatu igrale igračice 2003. godište, a da su u timu Crne Gore samo Marija Leković, Ivana Vujošević, Žana Tatar, Ksenija Kuzmanović i Jelena Perović to godište, dok su ostale sve igračice mlađe i imaće pravo nastupa i naredne godine. Borbu za plasman od 9. do 12. mjesta za naše djevojke su otežale povrede. Marija Leković drugi meč zaredom nije igrala, ali zbog povreda nije
bilo ni Jelene Bulajić i Jelene Perović. U samom uvodu problem su osjetile starterke Milena Bigović i Hajdana Šćepanović, koje su zaradile povrede, pa je već poslije tri minuta i za njih duel završen. Tako je sa samo sedam košarkašica odigran ovaj meč. Dok su imale snage, Crnogorke su igrale odlično, dobile prvu četvrtinu 21:15. Onda dva perioda dominacije Poljske kojom su osigurale pobjedu. U našem sastavu je blistala Nikolina Ilić Ubacila je 25 poena i šutirala briljantnih 7/8 za tri poena. Izabranice Vladana Radovića u Litvaniji su ostvarile željeno i sačuvale mjesto u eliti i za narednu generaciju. R. P.
Reprezentativac Slovenije Vlatko Čančar oglasio se poslije teške povrede
PODGORICA - Reprezentativac Slovenije i košarkaš Denver Nagitsa, Vlatko Čančar oglasio se poslije teške povrede koljena koju je doživio na pripremnom meču protiv Grčke. Čančar je poslije zakucavanja nezgodno doskočio i pokidao ukrštene ligamente koljena zbog čega će propustiti predstojeći Mundobasket.
- Veoma sam se radovao svom prvom nastupu na Svjetskom prvenstvu, ali sudbina je, nažalost, stala na put mojim planovima. Naravno, mnogo sam razočaran, ali povrede su sastavni dio sporta i moram optimistično da gledam naprijed. Vjerujem da ću se vratiti pod koš još jačirekao je Čančar. On se zahvalio saigračima i stručnom štabu reprezenta-
cije na podršci koju mu pružaju ovih dana.
- Reprezentaciji želim da u ovako dobroj atmosferi nastavi pripreme i da odlučno ode na Svjetsko prvenstvo. Siguran sam da će se momci još više okupiti, dati sve od sebe na terenu i želim im mnogo sreće. Nažalost, pratiću ih samo iz daljine, ali obećavam da ću biti njihov najglasniji navijač - poručio je Čančar. R. A.
Juniorska vaterpolo reprezentacija otputovala za Tursku, gdje sjutra počinje Evropsko prvenstvo
PODGORICA – Juniorska
vaterpolo reprezentacija
Crne Gore otputovala je za Tursku, gdje će se od sjutra do 14. avgusta održati Evropsko prvenstvo za igrače do 17 godina.
Trener Miodrag Mirović izabrao je 15 igrača za nastup na šampionatu. Boje Crne Gore braniće: Danilo Rajević, Pavle Jovanović, Tadija Matijašević, Tim Perov, Đorđe Pejović, Aleksandar Vavić, Nikola Petrović, Ljubomir Kovačić, Strahinja Gojković, Radivoj Radanović, Srđan Janović, Ivan Marković, Da-
nilo Stupar, Relja Vukanić i Ognjen Moračanin.
Crna Gora je u grupi A sa Mađarskom, Španijom i Hrvatskom. U grupi B su Srbija, Grčka, Italija i Holandija. Grupu C čine Francuska, Rumunija, Poljska i Turska, a grupu D Malta, Njemačka, Gruzija i Ukrajina.
Po novom sistemu takmičenja za mlađe kategorije, najboljih osam selekcija takmičiće se u grupama A i B, a dvije najbolje ekipe iz obje grupe plasiraće se u četvrtfinale. Trećeplasirani timovi iz A i B grupa igraće u osmini finala sa dru-
goplasiranim iz grupa C i D, dok će pobjednici grupa C i D igrati protiv četvrtoplasiranih ekipa iz A i B grupa za prolaz među osam najboljih.
U stručnom štabu naše selekcije, pored trenera Mirovića, su pomoćni treneri Filip Andrić i Ekaterina Miljević, doktor Vasko Roganović, a za video-analizu zadužen je Vasko Vučković.
Crna Gora će na startu, sjutra od 18.30 časova igrati protiv Mađarske (17 h), zatim će u srijedu rival biti Hrvarska, dok 10. avgusta igramo protiv Španije (20.30h)… R. P.
U spektakularnoj trci Španac u posljednjem krugu slomio aktuelnog svjetskog šampiona Frančeska Banjaju
PODGORICA - Vozač Aprilije Aleš Espargaro ostvario je pobjedu (tek drugu u karijeri) u trci za Veliku nagradu Velike BritanijeSilverstonu.
Španac je slavio tako što je po kiši, na gumama za suvo, pretekao aktuelnog šampiona Frančeska Banjaju u posljednjem krugu i na kraju ga pobijedio za dvije desetinke. Njima dvojici se na podijumu pridružio Bred Binder, koji vozi za KTM, sa dvije i po desetinke iza vozača Dukatija.
Spektakularna trka viđena je na legendarnoj stazi, gdje je Banjaja vodio tokom većeg dijela trke, ali kada su se uslovi promijenili na scenu je stupio Espargaro. U ranoj fazi trke branilac titule je vodio borbu sa vozačem VR46 tima Markom Becekijem, koji je napravio veliku grešku i izletio sa staze u sedmom krugu. Baš tada se probudio Espargaro, neko vrijeme je vodio sjajnu borbu sa Binderom i timskim kolegom Maverikom Vinjalesom, a kada je kiša počela da pada oni su za-
jedno sustigli Banjaju. Najstariji od svih konkurenata aktuelnog šampiona je na tri kruga prije kraja bio tik uz Italijana, da bi ga napao u posljednjem krugu, a potom ga spriječio da uzvrati napad. I iza njih dvojice je viđen sjajan okršaj, u kojem je Binder za samo sedam stotinki uspio da pobijedi Migela Oliveiru iz RNF tima za mjesto na podijumu. Vinajles je posustao u toj borbi i na kraju je bio nešto manje od sekunde i po iza Portugalca, ali šest sekundi ispred Horhea Martina na Pramak Dukatiju. Martin je sjajno uspio da se probije pošto je na startu napravio grešku i pao
Ocjena nekada prvog tenisera svijeta
na samo začelje. U prvih deset završili su još: Luka Marini, Džek Miler, Joan Zarko i Raul Fernandes. Trku nijesu priveli kraju Mark Markes i Đoan Mir, koji su izletjeli, dok je pobjednik subotnjeg sprinta Aleks Markes morao da se povuče zbog kvara. Prve bodove osvojio je Pol Espargaro, koji je zauzeo 12. mjesto, dok Fabio Kvartaro je morao da se zadovolji sa 15. mjestom. Prvi u generalnom plasmanu je Banjaja sa 214 bodova, Horhe Martin ima 173, dok je Marko Beceki ostao na 167. Šampionat se nastavlja za dvije neđelje trkom za Veliku nagradu Austrije. R. A.
PODGORICA – Poslije tri neđelje rada u Kolašinu, vrijeme je za prve kontrolne mečeve – odbojkaši Crne Gore danas i sjutra dočekuju Izrael (oba meča počinju u 18.15 časova), jednog od četiri domaćina predstojećeg Evropskog prvenstva. Prenos utakmica sa Izraelom je na MNE Sport televiziji…
- Rad u proteklom periodu je bio dosta obiman i zahtjevan, i sada dolaze na red utakmice koje će nam poslužiti da vidimo u kojem smo trenutno statusu. To je onaj mnogo interesantniji dio za igrače gdje kreću utakmice, video analize i rad na detaljima igre koji će nam biti jako važni na EP. S tim u vezi ove utakmice sa Izraelom ćemo iskoristiti da vidimo na kojem smo nivou i da svi igrači dobiju svoj prostor kako bi pokazali kvalitet. Gledajući trening i voljni momenat, svi igrači zaslužuju da budu dio tima za EP, ali ove utakmice će pokazati ko ce se izdvojiti kvalitetom i liderstvom da bude dio tima. Takođe, gledaćemo da kroz utakmice sa Izraelom postavimo stvari na način da nam je svaka situacija u igri bitna kako bismo već sada poceli da razvijamo takmičarski ritam koji će nas očekivati na
EP – kaže za Pobjedu selektor Ivan Joksimović
Izrael prvi put nakon 10 godina učestvuje na EP.
- Protiv njih smo imali priliku da igramo na prijateljskom turniru prije čak više od 10 godina, tako da ne znamo u detalje o kakvoj ekipi je riječ. Vjerujem da je u ovoj fazi priprema protivnik po mjeri i da
će nam dvije sparing utakmice pokazati na čemu treba da radimo u nastavku priprema – kaže najiskusniji član tima, korektor Aleksandar Minić Selektor Joksimović je zadovoljan kako je prošao dosadašnji dio priprema. - Rad, energija i atmosfera koji su bili prisutni na treninzima daje razlog za zadovoljstvo
Čudesan povratak gimnastičarke Simone Bajls poslije dvogodišnje pauze
PODGORICA - Četvorostruka olimpijska šampionka, američka gimnastičarka Simona Bajls vratila se nakon dvogodišnje pauze i svojom nevjerovatnom izvedbom oduševila svijet.
Slavna atletičarka se zbog problema sa mentalnim zdravljem povukla nakon Olimpijskih igrara u Tokiju i dvije godine se nije takmičila. Poslije duge pauze vratila se u višeboju na ,,US Classic“ u Čikagu i trijumfovala!
Simona je osvojila ukupno 59.100 bodova i dominantno stigla do pobjede. Na vratilu je osvojila 14.000 bodova. Nakon toga je američka zvijezda zauzela i prvo mjesto na gredi (14.800 bodova). Njena izvedba na parteru nagrađena je ocjenom od 14.900, najboljom u konkurenciji. Završila je majstorskim prolazom na
preskoku, postigavši i tu najbolju ocjenu (15.400 bodova). Koliko je njen trijumf bio ubjedljiv najbolje govori činjenica da je drugoplasirana Lien Vong
PODGORICA - Trostruki
grend slem šampion Endi
Marej poručio je da je prvi
teniser svijeta Karlos Alka-
raz osvajanjem Vimbldona u julu započeo novu eru u tom sportu.
I sam nekada prvi igrač svi-
jeta, slavni Britanac je za londonski Tajms govorio u superlativima o igri i dostignućima mladog Španca.
- Da, moglo bi se reći da je taj meč, finale Vimbldona, početak nove ere tenisa. Ali, Novak Đoković je osvojio dva od po-
sljednja tri grend slema i bio je nekoliko poena udaljen od osvajanja trećeg. Alkaraz igra sa puno slobode: to je briljan-
imala 54.100 poena. Velika šampionka još uvijek nije otkrila da li planira da se takmiči na Olimpijskim igrama u Parizu, ali ovo bi mogao da
tno za gledanje. To postaje sve teže kako starite jer imate dosta ožiljaka od teških poraza –rekao je Marej.
Trenutno se najbolji igrači planete pripremaju za n astup na US openu u septembru, posljednjem od četiri najveća gren slem turnira sezone. R. A.
Umjesto sedam, odbojkaši Crne Gore će tokom priprema imati četiri kontrolna meča – po dva sa Izraelom i B selekcijom Japana. U planu su bila i tri prijateljska meča sa Kamerunom, ali su otkazani zbog problema Kamerunaca sa dobijanjem viza.
- Sigurno će nam nedostajati te utakmice, ali program rada neće trpjeti izostanak ovih utakmica. Imamo alternativno rješenje kroz rad na treningu, tako ćemo nadoknaditi utakmice protiv Kameruna – rekao nam je selektor Ivan Joksimović.
do sada učinjenim. Za pohvalu je odnos i rad na trenizima i van terena starijih igrača koji su bili pravi primjer mladima kako rad i odnos prema treningu treba da izgleda. Posmatrajući širu sliku, mogu da budem zadovoljan do sada urađenim – dodaje Joksimović.
I Minić ističe zadovoljstvo urađenim tokom tri sedmice
bude prvi korak ka tome. Bajls je u Tokiju imala ozbiljnih problema sa mentalnim zdravljem. Svijet je bio šokiran kada je potpuno neočekivano odučila da se povuče iz pet od šest finala. Odustala od ekipnog takmičenja, višeboja, preskoka, vratila i partera. Kasnije je odlučila da ipak nastupi u finalu na gredi gdje je osvojila bronzu. Kasnije je priznala da je išla kod psihoterapeuta uoči OI i da je anksioznost nastala kada je doputovala u Tokio. Djelimično zbog ograničenja u vezi sa korona virusom, zbog kojih porodice i navijači nijesu mogli da prisustvuju takmičenjima.
Podsjetimo, Simon je jedna od gimnastičarki koja je bila žrtva seksualnog zlostavljanja bivšeg ljekara američke gimnastičke reprezentacije Larija Nasara. Monstrum je osuđen na 175 godina zatvora, a na suđenju je priznao da je seksualno zlostavljao sportistkinje u svojoj klinici na Univerzitetu u Mičigenu, a takođe se izjasnio krivim i za posjedovanje dječje pornografije. R.A.
u Kolašinu. - Stanje u timu nakon tri nedjelje priprema je odlično. Iza nas su tri sedmice napornog rada, kako u teretani tako i u dvorani. Svi momci su u potpunosti posvećeni da daju maksimum na svakom treningu – zaključio je Minić.
Crna Gora za Skoplje, gdje će igrati grupnu fazu Evrop-
skog prvensttva, putuje 29. avgusta, a u grupi C igraće sa selekcijama Holandije, Sjeverne Makedonije, Danske, Češke i Poljske. Po četiri najbolje reprezentacije plasiraće se u osminu finala, a naša grupa ukršta sa grupom A u kojoj su prvak Evrope Italija, Srbija, Njemačka, Belgija, Estonija i Švajcarska. S. JONČIĆ
Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici
Ženska juniorska odbojkaška reprezentacija pretposljednja na Balkanskom prvenstvu u Brčkom
PODGORICA – Pobjeda i tri poraza bilans je ženske juniorske odbojkaške reprezentacije Crne Gore na Balkanskom prvenstvu u Brčkom (Bosna i Hercegovina).
Izabranice Marka Radusinovića su izgubile od Srbije (0:3), Turske (1:3) i Bosne i Hercegovine (1:3), a jedinu pobjedu su ostvarile protiv Albanije (3:0)…
- Naša mlada ekipa, sa puno kadetkinja i jednom pionirkom, nije imala snage da se bori za medalju. Ali, ovo su bili zaista korisni mečevi i poeni i znamo u narednom periodu na šta treba da se fokusiramo, na čemu da radimo, da bismo išli za još
jednu stepenicu više - istakao je selektor Marko Radusinović.
Pobjedom protiv Albanije u posljednjem kolu, mlade crnogorske odbojkašice su zauzele pretposljednje mjesto, a ,,fenjer“ su ostavile Albankama.
U meksičkom Los Kabosu
- Iako rezultat pokazuje da je meč bio lak, Albanija je na momente bila kvalitetan i ravnopravan protivnik. U ovom meču su sve igračice dobile šansu da pokažu koliko znaju – istakao je Radusinović. S. J.
PODGORICA - Stefanos Cicipas pobijedio je Aleksa De Minora 6:3, 6:4 u finalu ATP turnira u Los Kabosu. Za najboljeg grčkog tenisera i dvostrukog grend slem finalistu ovo je prva titula nakon više od godinu.
Na meksičkom takmičenju Cicipas je dominirao, a protiv Australijanca u finalu nije imao težak posao. Meč je riješen za sat i 27 minuta igre. Radi se o turniru iz serije ATP 250, jednom od prvih pripremnih pred US open.
Do ove titule, slavni Atinjanin gubio je pet finala zaredom. Interesantno, protiv De Minora ima skor 10-0 u karijeri. R. A.
Karlos Alkaraz ističe da i dalje ne može da vjeruje da je osvojio titulu
PODGORICA - Prvi teniser svijeta Karlos Alkaraz poručio je da i dalje teško stišava emocije zbog osvojene titule na Vimbldonu prošlog mjeseca.
PODGORICA - Crnogorska atletičarka Vesna
Kljajević nastupiće danas na juniorskom prvenstvu
Evrope u Jerusalimu. Šampionat Evrope za atletičare do 20 godina okupio je u Jerusalimu 1.159 takmičara iz 44 države. Klajević će se takmičiti u bacanju kugle i biće jedina crnogorska predstavnica na tom šampionatu sa ispunjenom normom. Normu za učešće na šampionatu u bacanju kugle ispunile su 22 takmičarke, a članica mojkovačke Tare ima 12. rezultat (14,71).
Kvalifikacije u bacanju kugle
počeće u 19 sati i 38 minuta, a finale je predviđeno za 8. avgust (19.22).
Kljajević je prošle godine na Evropskom prvenstvu za mlađe juniorke osvojila sedmo mjesto sa rezultatom 15,48 metara. Krajem juna, kao dio reprezentacije Crne Gore, Vesna Kljajević je hicem od 14,24 metra osvojila četvrto mjesto u bacanju kugle na ekipnom prvenstvu Evrope III divizije, koje se ove godine održavalo u okviru Evropskih igara u Poljskoj. Sa njom je na takmičenje otputovao i njen trener Danilo Ristić. R. P.
Dvostruki grend slem šampion je u finalu za pamćenje pobijedio Novaka Đokovića u borbi u pet setova... Sada se priprema za odbranu trona na US openu. - Imam trofej u svojoj dnevnoj sobi, tako da svaki put kad ručam, večeram sa porodicom, vidim ga. To je nešto što ne želim da zaboravim. Imao sam sedmicu da razmišljam o tome. Nijesam imao previše vremena. Trebalo mi je malo više jer je to nešto ludo. Osvajanje Vimbldona sa 20 godina je nešto o čemu sam sanjao kada sam počeo da igram tenis. Bio mi je to četvrti turnir na travi, tako da je bilo potpuno neočekivano. Dakle, za mene je to veliko dostignuće i nešto zbog čega moram da odvojim vre-
me kako bih razmislio – rekao je Alkaraz. Ove godine osvojio je šest turnira, a već ima 12 titula u karije-
ri. Kazao je da je dugo i naporno radio da bi dostizao takve uspjehe, kao i da je svjestan da je veoma mlad. R. A.
Crnogorski gospodar je bio pod budnim okom Beča od samog početka. Austrijski carski poredak je počivao na razvijenom policijskom aparatu, u kome je praćeno svako vojno i političko djelovanje - kako u samoj državi, tako i u susjedstvu. Svaki vojno-politički interes Beča bio je praćen pomnim obavještajnim radom na terenu. Kada se sagledaju policijsko-obavještajni podaci koje je Jevto Milović našao o Njegošu u Zadarskom arhivu, postaje jasno do koje je mjere bila razvijena špijunska mreža u Bečkoj carevini. Ovo je karakterisalo i raniju mletačku vlast, koja je oduvijek imala dobru obavještajnu mrežu, kako na svojoj teritoriji, tako i unutar Crne Gore. O tome svjedoče izvještaji crnogorskih „konfidenata“, odnosno, doušnika, iz perioda 1687-1692. godine, koje je objavio Ferdinando Ongania u „Izvještajima mletačkih providura“.
U prikupljanju podataka o mladom crnogorskom gospodaru su, osim austrijskih obavještajaca, značajnu ulogu igrali su i crnogorski doušnici koji su redovno obavještavali austrijske vlasti u Kotoru. Doušnici su javljali bukvalno o svemu što je bilo od interesa. Ovo na momente djeluje zaprepašćujuće, jer su detaljni izvještaji podnošeni i u vezi situacija, poput Njegoševoj prvog putovanja za Rusiju 1833. godine. Ovim se opširno pozabavio Niko S. Martinović u poslijeratnim godinama. On je u studiji „Proučavanje Petra II Petrovića Njegoša“ iz 1949. godine, jedno poglavlje posvetio austrijskom „špionstvu“ („Njegošev život u mreži austrijske špjunaže“).
Odmah poslije smrti Petra I Petrovića Njegoša – piše Martinović - Austrija i lično car Franjo skrenuli su pažnju na mladog gospodara Crne Gore. U Zadarskom
Iz izvještaja se vidi da je neko bilježio svaki Njegošev pokret od polaska do povratka iz Rusije. Taj agent je bilježio gdje se Njegoš zadržao, s kim se sastao, što je razgovarao, koliko je puta primljen kod ruskog cara i carice, što je dobio na poklon, ko je prisustvovao njegovom zavladičenju, čak koliko je knjiga, posuđa i novaca donio, kad se vratio iz Rusije
arhivu postoji dosta dokumenata o organizovanom špijuniranju mladog Njegoša. U zadarskom Državnom arhivu nalazi se i originalno uputstvo kako treba špijunski razrađivati Crnu Goru, u kojem se podvlači da izvještaji moraju biti tačni, te se tim izvještajima austrijske obavještajne službe uglavnom može vjerovati, izuzev mjestimičnim i nebitnim pretjerivanjima. Veliki interes austrijske špijunaže za Crnu Goru je proruzrokovan uvjerenjem austrijskog cara i vlade da će se preko Crne Gore moći otkriti ruska politika na Balkanu. To se vidi iz pisma cara Franje guverneru Dalmacije Vencelu fon Lilienbergu od 15. oktobra 1832, u kojem se kaže „da obrati onamo (misli na Crnu Goru) osobitu pažnju na spletke ruske stranke i meni tačno i bez odlaganja dostavite opažanja, do kojih bi došli tom prilikom, upotrijebivši pri tom odnosna sredstva i puteve koji Vam stoje na raspoloženju“ („Proučavanje Petra II Petrovića Njegoša“, Glasnik Narodnog muzeja Crne Gore, IV knjiga, Cetinje, 2013, str. 49).
„Austrijska obavještajna služba tog vremena približava se modernoj špijunaži XX vijeka”, kaže Martinović. „Austrijski obavještajni centri oko Crne Gore su bili Kotor, preko okružnog kapetana, i Skadar preko austrijskog konzula tamo. Pod Kotor je spadala Budva, a ostalo je bilo pod sektorom Skadra. Pored to
ga okružni poglavari i policijski organi od Beča, Trsta, Splita do Dubrovnika, svi su imali, pored ostalog da prate ljude, poštu i sve što ide za Crnu Goru. Sve se to sticalo u Tajni policijski arhiv Namjesništva za Dalmaciju u Zadar” (isto, 52).
„Austrija je mladog Njegoša blokirala raznovrsnim špijunažama”, nastavlja Martinović. „Jedni su stalno bili na terenu Crne Gore, a jedni su po određenim zadacima dolazili u Crnu Goru. Njegoš nije bio svjestan te paklene mreže, jer je pošteno vjerovao u ljude i idealno mislio. S druge strane, austrijska špijunska mreža je koristila i pojedine ne-
Odmah po smrti vladike Petra I, austrijski car Franjo I skrenuo je pažnju na mladog gospodara Crne Gore. U Zadarskom arhivu postoji dosta dokumenata o organizovanom špijuniranju mladog Njegoša. Tamo se nalazi i originalno uputstvo kako treba špijunski razrađivati Crnu Goru
zadovoljnike Njegoša, kao i onaj dio nazadnih glavara koji su se odupirali Njegoševim reformama. Pored političkih informacija, austrijska špijunska mreža je u detalje bilježila i najsitnije beznačajne stvari u vezi sa Njegošem i Crnom Gorom. Nama su, pored zvaničnog austrijskog, policijskog i diplomatskog aparata, do sada poznata dva vrlo opasna špi-
juna koji su uhodili Njegoša i to kapetan Fridrih Orešković, direktni špijun kancelara Meterniha i guvernera Dalmacije Lilienberga, i Joko Rucović, čija se biografija još ne zna, špijun okružnog kapetana u Kotoru” (isto, str. 50).
„Austrija je za praćenje svakidašnjeg političkog i ličnog života Njegoša imala posebnu mrežu. Ta mreža je vrlo pedantno radila. Po podacima koje pruža Državni arhiv u Zadru reklo bi se da je Austrija uspjela da ubaci špijune i na Njegoševom dvoru. Čak i u delegacijama koje su išle iz Crne Gore za Rusiju. Da tako mislimo navodi nas pojava i uloga
Austrijski poredak je počivao na razvijenom policijskom aparatu, u kome je praćeno svako političko i društveno djelovanje - kako u samoj državi, tako i u susjedstvu. Svaki vojno-politički interes Beča bio je praćen pomnim obavještajnim radom na terenu
špijuna Joka Rucovića i izvještaji o Njegoševom putu za Rusiju 1833-1834. godine, koji se nalaze u tajnoj arhivi Državnog arhiva u Zadru. Već 1831. godine zapaža se aktivna djelatnost špijuna Joka Rucovića. Ko je Rucović, do sada nijesmo utvrdili, ali se iz izvještaja vidi da je vrlo pametan čovjek. Pomenućemo nekoliko Rucovićevih karakterističnih izvještaja. Sedamnaestog avgusta 1831. godine Rucović izvještava kotorskog okružnog kapetana da Crnogorci spremaju pokolj austrijske straže kod
manastira Stanjevići. Dostavlja sadržaj pisma Muher Sabije, velikog vezira, upućenog na Cetinje (…) U izvještaju od 21. avgusta (po starom kalendaru) 1831. Rucović obavještava kotorskog kapetana Martelinka: da se arhimandrit (misli na Njegoša) vratio iz Čeva, da je Njegošu došlo pismo od vezira u kojemu kaže da će poslati na Cetinje carevog izaslanika po Gospođinu-dne na razgovor, u vezi sa Vezirovim pismom Njegoš je poslao pismo svim glavarima ali još od glavara nema rezultata. Tu špijun u svom izvještaju kaže: po tada pošto vidim što će biti, pisaću Vam odmah ovo“ (isto, 51). „Nadalje, u istom izvještaju Rucović izvještava da na teritoriji Crne Gore nema bolesti, da je Njegoš primio pismo od ruskog konzula i da se Rusi svakog časa očekuju. Četvrtog septembra 1831. (po novom kalendaru) Rucović izvještava o novom kretanju Njegoševom, ali da još nije saznao sadržaj pisma kojeg je Njegoš primio od ruskog konzula iz Dubrovnika, jer njegovu poštu niko ne smije otvarati sem lično Njegoš. Takođe izvještava o pismu koje je Njegoš primio od skadarskog vezira. U sva tri izvještaja Rucović se žali da nema po kome da šalje izvještaje jer bi „pisao češće“. U Zadarskom arhivu su sačuvane i priznanice od plate Rucovića za špijunažu. Samo po ovim izvještajima, a ima ih mnogo i drugih bi se dalo zaključiti da Rucović nije bio daleko od Njegoševog dvora. U Državnom arhivu u Zadru se čuva opširniji izvještaj guvernera Dalmacije upućen austrijskom caru i grofu Josefu fon Sedlnickom, šefu policijske vlasti i cenzure, u Beču, o boravku i putu Njegoševom u Rusiju 1833-34. Pored toga u istom Arhivu sačuvana su tri vrlo opširna koncepta ovog izvještaja. Iz izvještaja se vidi da je neko od sitnica bilježio svaki Njegošev pokret od polaska do povratka iz Rusije. Taj agent je bilježio gdje se Njegoš zadržao, s kim se sastao, što je razgovarao, koliko je puta primljen kod ruskog cara i carice, što je dobio na poklon, ko je prisustvovao njegovom zavladičenju, čak koliko je knjiga, posuđa i novaca donio, kad se vratio iz Rusije. No agent nije završio svoju misiju tim. On je nastavio rad u Crnoj Gori. Produžio je sa praćenjem posljedica Njegoševog puta u Rusiju. Opisuje liniju Njegoševe politike nakon povratka, zbor na Cetinju, čitanje pisma cara Nikole u kome obećava pomoć Crnogorcima, savjetuje mir s Austrijom i Turskom, te u kome se savjetuje davanje plata Senatu, i obećava školovanje 12 Crnogoraca u Rusiju” (isto, 51-52).
„Na osnovu ovog – zaključuje Martinović - ne može a da se ne zaključi da je neko ko je bio u Njegoševoj pratnji u Rusiju bio austrijski špijun” (isto). (Nastavlja se)
Vučić priča o “ubijenoj srpskoj djeci“ na kostima 102 ubijena prijedorska djeteta, a da ih nije i jednom jedinom riječju spomenuo. Ovaj nivo bezobrazluka, bezdušnosti i morbidnosti rijetko kad se viđa. - 28 godina razmišljam kako je moguće da greškom gađate decu i starce, greške nije bilo, hteli ste da ubijete i decu i deke i bake - rekao je bez da je trepnuo Aleksandar Vučić okupljenim u Prijedoru na obilježavanju Dana sjećanja na “Oluju“.
Stoji tako prvi u Srba ispod prijedorske “Patrije“ pa priča o stradaloj djeci. Baš u Prijedoru, baš u mjestu gdje je nacionalistička i neonacistička politika čije je bio zagovarač, ali i ideološko-politički sljedbenik ubila 3176 Prijedorčana, među kojima i 102 djeteta.
Daleko oD pameti, Daleko oD srca
I ne pada na pamet srbijanskom Demijurgu Vučiću da pomene Velida Softića, koji je imao samo tri mjeseca kad
je ubijen, tu u Prijedoru, rodnom mjestu genocida nad Bošnjacima. Ne pada na pamet
Vučiću, da preko jezika i usana izgovori ime živog Fikreta Bačića, kome su četničke jedinice ubile 29 članova porodice!
Ne pada na um dijaboličnom
Vučiću da kaže, Fikrete, a kako li je bilo tebi kad si saznao da su ti ubijeni sin Nermin od
12 godina i kćerka Nermina od šest godina? Kako ti je bilo, Fikrete Bačiću kad si saznao da je među ubijenim i bratovljeva beba Ernest od dvije godine? Kako ti je bilo srcu, duši i mozgu kad si vidio sve te pobijene žene i djecu?
Ne pada na pamet Aleksandru Vučiću dok ispraznim, huškačkim riječima šamara potkozarsko nebo, naduto od oblaka da pita, a šta je bilo sa Havom Tatarević? Ako ne znaš, Vučiću, nani Havi Tatarević, tu iz Zecova je ubijeno njenih 6 sinova i muž. Nani Havi su oni čiju si uniformu povremeno nosio dok si na rat huškao, ubili Senada, Sejada, Nihada, Zilhada, Zijada, Nishada i muža Muharema. Sa ručka su ih odveli pred streljački stroj! Malo li je Vučiću? Malo li je?
Ne pada na pamet Vučiću da pita, a gdje vam je ta Omarska, Keraterm, Trnopolje? Gdje su vam ti logori smrti, što su umjesto zraka i vode gutali ljude kao kakve ale iz pakla?
Ne pada na pamet Vučiću da pita, a gdje vam je ta Tomašica, najveća masovna grobnica nakon Drugog svjetskog rata, dragi Prijedorčani? Ili makar da upita te Prijedorčane ispred bine što mu aplaudiraju i histerično uzvikuju “Aco Srbije“, a gdje su vaši sugrađani, njih oko 500 što se vode kao nestali, a što su mučki ubijeni i što im se ni za kosti ne zna? Ne pita Vučić, kako
MišljenjaDedić Damir, 16 godina
Dedić Elvis, 17 godina
Dolić Vjekoslav, 16 godina
Duračak Džemal, 16 godina
Duratović Enes, 17 godina
Duratović Halid, 15 godina
Dženanović Ajdin, 8 godina
Dženanović Alen, 4 godine
Dženanović Idriz, 15 godina
Dženanović Maida, 17 godina
Đonlagić Fehim, 17 godina
Ejupović Edis, 17 godina
Forić Amir, 11 godina
Forić Mirsad, 17 godina
Habibović Almir, 17 godina
Hadžić Jasim, 17 godina
Hajrudin Jasmin, 17 godina
Harca Miroslav, 17 godina
Hegić Fahrudin, 16 godina
Hegić Fikret, 17 godina
Hodžić Alija, 17 godina
Hopovac Adis, 5 godina
Hopovac Ibrahim, 7 godina
Horozović Nermin, 11 godina
Horozović Nermina, 15 godina
Hrnić Zlata, 15 godina
Jakupović Armin, 14 godina
Kadić Dževdet, 17 godina
Kadić (Abdulah) Edin, 17 godina
Kadić (Dževad) Edin, 18 godina
Kadić Elvis, 15 godina
Kadirić Admir, 17 godina
Vučić priča o ubijenoj srpskoj
djeci na kostima
102 ubijena
prijedorska
djeteta, a da ih nije i jednom jedinom riječju spomenuo
to da majka nalazi svoga sina u pet grobnica? Ne pita, kako to da je čitava jedna ligaehej, fudbalska liga sa Hambarina pobijena? Ne pita, šta je sa doktorom Esom Sadikovićem koga ubiše u elitocidu prijedorskom?
Ne pita Aleksandar Vučić niti za jedno ovo dijete, niti za jednu ženu, starca, niti za jedno osobu koju su progutali koncentracioni logori, Korićanske stijene i na koncu masovne grobnice.
Jer su za njega Bošnjaci, zajedno sa Hrvatima, onim iz Briševa ali i iz drugih potkozarskih mjesta neka niža bića, koja i nisu ljudi, kojima se niti za kosti ne zna i koji ni spomenika nemaju.
Pa je tako u svom morbidnom govoru Vučić spominjao krst, i krst na krst, i još veći krst za ubijene na petrovačkoj cesti, njih devetoro, ali je mučki i glasno šutio na 102 ubijena
prijedorska djeteta u kući njihovoj-bez spomenika ostavljenoj. I tako je nesporni vladar Srba u avgustovskoj prijedorskoj noći opet svijetu isporučio vječno isti narativ o ugroženim Srbima, koji su valjda zarad te “ugroženosti“ porodili monstrume i organizacije, koje su započele i dovršile genocid. A rodno mjesto genocida jeste i Prijedor i Kozarac. Srebrenica je bila ona najvidljivija, logistička finalizacija genocida.
Pa se tako Aleksandar Vučić, zajedno sa Dodikom prometnuo i to baš ovdje u Prijedoru u nekakvog novog, a uvijek istog i starog ratnohuškačkog zavjerenika, kome krv i osveta ne izlazi iz usta, kome zajedno sa Dodikom horski pozivi na neki “novi vrli srpski svet“, pun jeda i mržnje ne silaze sa usana.
I šta da kažu oni malobrojni povratnici u Prijedor, a koj nisu Srbi? Šta da kažu ljudi iz dijaspore, koji su danas imali (ne)sreću da se nađu u Prijedoru? Da li samo da zatvore prozore, učahure se u svoj getoizirani mikrosvijet i da sačekaju da Oluja beščašća prođe, pa da nastave se prividnim životom prijedorskim? Ili možda da opet stave čaršafe bijele na prozore i trake bijele oko ruku, da se samoizoluju i čekaju? Da čekaju tako zaboravljeni od svih-i lokalnih, i
antitetskih, i državnih vlasti u svom limbu u kome stalno i uvijek ima četnika na izvoz, samo pravde i sreće nema pa nema!?
obilježavanje
oluje, koje nema veze sa olujom
Na koncu osim par imena i prezimena, nema u pričama Dodikovim, u pričama Vučićevim, u pričama Porfirijevim istine o stradalnicima “Oluje“, jer su oni više-manje nebitni. Jer se zbog njih ovo okupljanje i nije desilo. Sve što smo mogli pogledati u dva sata bila je parada neočetništva sa silnim izljevima mržnje i bijesa. Kako se kome ćefnulo. Dodik je na dnevnopolitičkom nivou prijetio članu Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću, nazivajući ga ludakom. Vučić je prijetio naizmjenično međunarodnoj zajednici, Americi i imaginarnim Srbima- neprijateljima srpstva. Svako se o svom zlu, sa zlom u sebi zabavio, pljujući u konačnici jednako i na žrtve Oluje, ali i na žrtve zločina monstruoznih u Prijedoru okolini.
A ta 102 ubijena prijedorska djeteta, gledaju negdje sa visine ovu tužnu, jadnu i bijednu farsu u režiji Dodika, Vučića i patrijarha Porfirija. Gledaju to nebeska djeca i pitaju zašto? Pitaju kako? Pitaju se, zar je moguće nakon 31 godi-
ne slušati one koji su zločince podržavali, baš na mjestu zločina, kako niti jednom riječju ne spomenuše nas-ubijenu djecu?
A možda je tako i bolje. Možda je bolje što ni Porfirije, ni Dodik ni Vučić ne spomenuše niti jednom riječju malene meleke, da im ne kradu nebeski mir.
Da se ne zaboravi. Imena i prezimena ubijene prijedorske
djece koja spomenika nemaju:
Alagić Sulejman, 17 godina
Ališić Anel, 15 godina
Ališić Muhamed, 17 godina
Bačić Elvisa, 11 godina
Bačić Ernest, 3 godine
Bačić Ferida, 13 godina
Bačić Jasmin, 8 godina
Bačić Nermin, 13 godina
Bačić Nermina, 6 godina
Bačić Sabahudin, 13 godina
Bačić Semir, 5 godina
Bačić Sudbin, 17 godina
Bačić Refika, 5 godina
Bačić Zikret, 16 godina
Bačić Zikreta, 10 godina
Bašić Maida, 12 godina
Bašić Enver, 15 godina
Behlić Aladin, 13 godina
Behlić Anel, 1 godina
Behlić Ermin, 16 godina
Behlić Senadin, 9 godina
Bešić Edin, 15 godina
Bešić Kemal, 15 godina
Blažević Suad, 17 godina
Brdar Emsud, 16 godina
Brdar Jasmin, 16 godina
Brdar Samir, 15 godina
Čaušević Edin, 16 godina
Čaušević Emir, 16 godina
Kadirić Fahrudin, 16 godina
Kadirić Nedžad, 16 godina
Kadirić Sanel, 14 godina
Kadirić Suad, 17 godina
Kaltak Almir, 16 godina
Karagić Amir, 15 godina
Karagić Jasmin, 15 godina
Karagić Samir, 17 godina
Karagić Elvir, 16 godina
Kenjar Muhamed, 10 godina Mahmuljin Faruk, 17 godina Mahmuljin Midhat, 16 godina Marošlić Almir, 15 godina Matanović Ervin, 16 godina Matanović Goran, 14 godina Matanović Zoran, 17 godina Matanović Predrag, 17 godina Mešić Elvedin, 17 godina
Mlinar Luka, 15 godina
Muhić Nedžad, 17 godina Mulalić Emira, 5 godina
Osmanović Muharem, 17 godina Pašić Sakib, 16 godina
Poljak Ilijaz, 17 godina
Pranjić Krešimir, 14 godina Ramulić Kemal, 17 godina Redžić Almir, 14 godina
Redžić Namir, 3 godine Redžić Vahid, 8 godina Rizvanović Elvis, 14 godina Salihović Midhet, 15 godina Selimović Elvir, 17 godina
Sječić Edin, 17 godina
Softić Velid, 3 mjeseca
Švraka Mirsad, 17 godina
Talundžić Almir, 17 godina
Tatarević Amir, 17 godina
Tukerić Stipo, 14 godina
Vojniković Sanel, 15 godina
Zulić Admir, 17 godina
Žerić Armin, 17 godina
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ
politika
JADRANKA RABRENOVIĆ
ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ
nedjeljno izdanje
Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
MARIJA ŽIŽIĆ
crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ
crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ
fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola
Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom
odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija:
19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“:
Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.176
JAVNI IZVRŠITELj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca : Prva Banka Crne Gore Ad Podgorica Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141 , pib: 02096009, protiv izvršnog dužnika Olivera Perak, Kotor,,radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, shodno čl. 169 -177. ZIO, donosi
I Određuje se dvadeset četvrta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika upisana u LN BROJ 1066 KO ŠKALJARI I, katastr.parcela broj 1307/10, šume 2.klase površine 622 m2 u svojini izvršnog dužnika u obimu 1/1 ,nepokretnosti upisane u LN BROJ 65 KO KAVAČ, u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 18/288, nepokretnosti upisane u LN BROJ 213 KO ŠKALJARI I, katastr.parcela broj 1312, potes Škaljari, voćnjak 2.klase, površine 1070 m2 u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 3/8 ,nepokretnosti upisane u LN BROJ 42 KO ŠKALJARI II, u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 3/56.
II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 30.08.2023. godine u 09:45 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi,Jadranski put bb.Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. IVM - 61/2021 od 12/01/2021 godine godine, a radi namirenja novčanog potraživanja na ime glavnog duga iznos od 10.235,03 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 28.12.2020. godine, pa do konačnog namirenja kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili;
III Nepokretnosti nemaju upisanih tereta osim rješenje o izvršenju ovog Javnog izvršitelja.
IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti Br IVM - 61/2021 od dana 14/10/2021 godine i iznosi za nepokretnosti upisane u LN BROJ 1066 KO ŠKALJARI I, katastr.parcela broj 1307/10, šume 2.klase površine 622 m2 u svojini izvršnog dužnika u obimu 1/1 u vrijednosti od 62.200,00 eura,za nepokretnosti upisane u LN BROJ 65 KO KAVAČ, u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 18/288 u vrijednosti od 51.500,00 €,za nepokretnosti upisane u LN BROJ 213 KO
ŠKALJARI I, katastr.parcela broj 1312, potes Škaljari, voćnjak 2.klase, površine 1070 m2 u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 3/8 u vrijednosti od 27.200,00 € za nepokretnosti upisane u LN BROJ 42 KO ŠKALJARI II, u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 3/56 u vrijednosti 13.000,00 €. V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, ali ne ispod vrijednosti potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173 ZIO.
VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 5559001459877-23 kod Addiko bank a.d.u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.
VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d,sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.
VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.
IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’ Dana, 02.08.2023.godine Javni izvršitelj Budva Rajković Darko
Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca povjerioca Prva Banka Crne Gore AD, Podgorica PIB: 02096099 i drugi, protiv izvršnog dužnika Gordana Čampara iz Podgorice, koji se vodi pod jedinstvenu oznaku IV. 444/2018 radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, shodno čl. 169 -177. ZIO, donosi
I Određuje dvadeset osma prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika sve upisane u LN br. 442 KO Zaton kod Uprave za nekretnine PJ Bijelo Polje,na kat. parceli 2400 šume 4.klase površine 13635 m2 ,na kat.parceli 2401, voćnjak 5. klase površine 3696 m2,na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 porodična stambena zgrada površine 117 m2, na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 nestambeni prostor, jedna soba PD 1 u prizemlju površine 12 m2,na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 nestambeni prostor, dvije sobe PD 2 u prizemlju površine 82 m2, na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 stambeni prostor, dvosoban stan PD 3 na prvom spratu površine 94 m2 sve navedeno u svojini izvršnog dužnika u obimu prava 1/1. II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 30.08.2023. godine u 10:15 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi,Jadranski put bb.Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju posl. Br. IV. 444/2018 od 03/04/2018 godine, a radi namirenja novčanog potraživanja po osnovu predmeta poslovni broj IV. 444/2018 na ime glavnog duga iznosa od 19.234,70 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 02.04.2018. godine, pa do konačnog namirenja,kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili, te po osnovu predmeta poslovni broj I 1088/2016 radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca Societe Generale Montengro banka a.d. Podgorica sada CKB banke, protiv Izvršnog dužnika: Gordana Čampara iz Budve, radi namirenja novčanog potraživanja na ime glavnog duga iznos od 10.775,37 € sa kamatom u visini od 16,72 % na godišnjem nivou i zateznom kamatom obračunatoj po komfornoj metodi za period od dospjelosti počev od 02.03.2009. godine pa do konačne isplate,koji postupci se rješenjem od 06.11.2018. godine,vode u jedan u poslovni broj IV. 444/2018 ,nagrade za rad Javnog izvršitelja, kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.
IIINepokretnosti navedene nemaju upisanih tereta osim rješenja ovog Javnog izvršitelja.
IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti posl.br.IV 444/2018 od dana
11.10.2018 godine i iznosi 137.568,00 eura.
V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173 ZIO.
VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 5559001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 13.756,80 € što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.
VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d,sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.
VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.
IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’ Dana, 02.08.2023.godine Javni izvršitelj Budva Rajković Darko
USLUGE
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović
Tel. 067/579-709, 069/269-550
OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah NONSTOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović
Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367
KUPUJEM umjetničke slike od slikara Lainović Cvetko, Gvozdenović, Braunović Savo, Dado Đurić, Stanić. Prodajem kanarince pjesme. Imam slike za prodaju. Tel. 069/051-526
Caffe bar-u 697 iz Podgorice potreban konobar/ica. Sve informacije na 067 571 591.
311
Dana 6. avgusta 2023. godine preminuo je naš
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci, 7. avgusta od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.
Ožalošćeni:
supruga BRANKA, sinovi MILOŠ i SRĐAN, unuke JOSIPA i ANIKA, bratanići DRAGAN i MLADEN, sestrići BRANO i NOVAK, sestra od strica OLGA i ostala rodbina POPOVIĆ, NIKČEVIĆ i CAUŠEVIĆ
306
Dana 6. avgusta 2023. godine iznenada nas je napustio naš dragi
1955–2023.
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 7. avgusta od 10 do 15.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana na groblju Gvozden brijeg u 16 časova
Ožalošćeni: supruga LJILJANA, sin ALEKSA, ćerka ANĐELA, majka RADMILA – MIKA, zet ELVIN i ostala mnogobrojna rodbina
308
Dana 5. avgusta 2023. godine umrla je naša
Sahrana je obavljena u krugu porodice 6. avgusta na groblju pod Trebjesom.
Ožalošćeni: brat MIHAILO, sestre ROSANDA, MILICA i MILKA, bratanična, bratanići, sestrična, sestrić, braća i sestre od ujaka, tetaka i ostala rodbina TOMIĆ
Обавјештавамо родбину, пријатеље, кумове и комшије да је наша драга КСЕНИЈА Душанова ЈОВИЋЕВИЋ рођена Вујовић
Преминула дана 5. августа 2023, у 88. години живота.
Саучешће примамо у градској капели Чепурци 6. августа од 11 до 15 часова и 7. августа од 9 до 12 часова, када се креће за село Друшиће гдје ће се обавити сахрана у 14 часова.
Ожалошћени:
ћерке ВЈЕРА и РАДМИЛА, сестра ВИДОСАВА, брат ВОЈИСЛАВ, снаха ВЈЕРА, унуци ШЋЕПАН, БОГДАН и НЕНАД, праунуци, сестрићи, сестричне, братанићи, братаничне и остала родбина ЈОВИЋЕВИЋ и ВУЈОВИЋ
avgusta 2023. umro je u 93. godini života naš dragi
Sahrana je obavljena u krugu porodice na groblju Zborna glavica u Gornjim Martinićima.
Otišao je na vječni počinak veliki i iskreni prijatelj naše porodice, naš Luka. Njegovu pažnju i požrtvovanje zauvijek ćemo pamtiti.
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Ožalošćeni: supruga SMILJKA, kćerka NENA, sin DUŠKO, snaha SANJA, unuke SIMONA i ENA i ostala rodbina
305
Sa velikom tugom opraštamo se od našeg dragog
VESKA KALEZIĆA
Časnog i plemenitog čovjeka, nadasve pažljivog i brižnog brata, strica i đevera.
Neka njegova dobra duša počiva u raju.
Ožalošćena porodica njegovog pok. ujaka MILA RAIČEVIĆA
Umrla je moja drugarica
SAŠA BALTIĆ dugogodišnja sekretarica RSSCG
Bila je sa nama i u dobru i u zlu, zahvalni za ljubav, pažnju i poštovanje.
Njena DRAGINJA BRNOVIĆ sa djecom
Посљедњи поздрав драгој сестри
КСЕНИЈИ ЈОВИЋЕВИЋ
Хвала ти за безграничну љубав и подршку коју си нам пружала и раширене руке којима си нас дочекивала. Живјећеш вјечно у нашим срцима. Чуваћемо те од заборава.
312
Đeca pok. DERVIŠA – BELOG SELHANOVIĆA: ISAK, SARA, DAVID, LAV i sestra JADRANKA SELHANOVIĆ
D.O.O. KOMUNALNO KOTOR
POGREBNE USLUGE
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja
Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore
i inostranstvu
• Štampanje i postavljanje osmrtnica
• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
Posljednji pozdrav dragoj sestri
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
315
GROZDANA Dobrislava PIĆURIĆ
Od sestre BOJANE i ZORANA, DRAGANA i MLADENA sa porodicama
Dragi oče, želimo da ti se zahvalimo za svu ljubav i pažnju koju si dijelio sa nama cijelog svog života. Otišao si dostojanstveno i ponosno kao što si i živio. Dokle god budemo živjeli živjećeš i ti sa nama. Ponosni što smo tvoji i što si ti naš.
Zauvijek tvoji: BRANKA, MIKI i SRĐAN – ŠAJO
Poneđeljak, 7. avgust 2023. Oglasi i obavještenja
303
Posljednji pozdrav našem dragom i voljenom
Posljednji pozdrav voljenom bratu od ujaka
STANKU
BORO LAZOVIĆ sa porodicom
299 SJEĆANJE 7. 8. 1982 – 7. 8. 2023
S ljubavlju i poštovanjem, Tvoje JULIJA sa MARTOM
STANKU Zauvijek u mom srcu.
JOVANKA
Година дана је од када нас је напустио наш супруг, отац и дјед
РАТОМИР – РАТО Јовице КЕЊИЋ инжењер шумарства
Не постоји вријеме које доноси заборав, нити сјећање у којем тебе нема. Пуно је лијепих успомена остало да те вјечно памтимо, да о теби са поносом причамо и да те никада не заборавимо. Живиш у свакој нашој ријечи, сузи и успомени.
Супруга ВЕСНА, син ПЕЂА, кћерке БИЉАНА, ЉИЉАНА и НАДА и твојих седморо унучади
Ostao si sa nama u svakoj našoj priči i uspomeni!
Tolike decenije našeg druženja prođoše za tren, a ova godina otkad te nema, presporo! Nedostaješ!
DUŠKO ZEKOVIĆ sa porodicom
2014–2023.
DANICA RADULOVIĆ
rođ. Zečević
Još jedna godina bez tebe, tvog glasa, tvog osmijeha, fališ nam puno. Čuvamo te u našim srcima i mislima zauvijek. Volimo te.
Tvoji: sin NIKŠA, majka SNEŽANA, sestra MILICA, sestrić PETAR
302
Posljednji pozdrav dragom, dobrom i čestitom bratu od ujaka
304
STANKU
Vječna ti slava i neka ti je laka crna zemlja.
300
JOVO LAZOVIĆ sa porodicom
Četiri godine su od smrti
301
Bolna praznina, sjećanje, ponos i nada… Nedostaješ… nedostaješ puno.
Supruga
296
SJEĆANJE
MILORAD ČAĐENOVIĆ
Postoji moć u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti. Događa se da i dalje žive, po svojim riječima i djelima, a najviše po dobroti srca. Po tome te pamtimo i volimo.
Supruga VESNA, sinovi ANDRIJA i PREDRAG sa porodicama
295
Jedanaest godina bez naših dragih
BEBA VELJKO
BOŽOVIĆ
Uvijek u našim srcima i mislima. MANOJLOVIĆI i LAZAREVIĆI
297
