Dnevni list Pobjeda 08.10.2022.

Smjena je uslijedila u jeku akcije ANB-a na razotkrivanju agenturne mreže Rusije u Crnoj Gori i dok traje opsežna akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja na razotkrivanju državnog krijumčarenja cigareta u kojoj je već uhapšeno više državnih službenika Uprave prihoda i carina, a fokus istrage usmjeren i na direktora UPC-a Rada Miloševića, inače funkcionera Ure

poslova i saradnika ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića

Joanikije odlikovao nekoliko porodica ordenom za ispunjavanje božje zapovijesti „rađajte se i množite se...“, na molebanu i ,,Noćni vukovi“

Riječ je o ozbiljnom kvaru, koji podrazumijeva da se kupi, odnosno napravi, novi transformator, za što je potrebna godina, plus još najmanje tri mjeseca

tendersku

Saobraćajna

ARHIVA

PODGORICA – Na prijedlog premijera Dritana Abazo vića, Vlada u tehničkom mandatu je na nenajavljenoj telefonskoj sjednici smijeni la, većinom glasova, vršioca dužnosti šefa Agencije za na cionalnu bezbjednost Sava Kenteru.

Smjena je uslijedila u jeku ak cije ANB-a za razotkrivanje agenturne mreže Rusije u Cr noj Gori i dok traje opsežna ak cija Specijalnog državnog tuži laštva i Specijalnog policijskog odjeljenja za razotkrivanje dr žavnog krijumčarenja cigare ta, u kojoj je već uhapšeno vi še državnih službenika Uprave prihoda i carina, a fokus istra ge usmjeren i na direktora UPC Rada Miloševića, inače funk cionera Ure.

Iako se Abazović juče, na počet ku 2BS foruma u Budvi, srdač no izljubio sa Kenterom, samo dva sata kasnije već je najavio da će biti smjena u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, ne po minjući direktno prvog čovje ka ANB-a.

Formalan razlog za hitne pro mjene, kako je rekao premijer, bio je izostanak koordinaci je, tačnije: ,,što me neki ljudi u ANB-u nijesu informisali o ak ciji suzbijanja državnog šver ca“.

ODRAĐEN POSAO

Oko 15 sati, Abazović je već po slao prijedlog za razrješenje, a onda su, u roku od svega dese tak minuta (?!) ministri iz re dova Ure, SNP-a, Civisa i De mokratske partije spremno telefonski glasali za smjenu. To je siguran pokazatelj da je Abazović unaprijed pripremio teren, prebrojao glasove, te da ga nije mnogo zanimalo što će pet ministara biti protivni i ka kve će posljedice biti po sta bilnost države nakon njego vog poteza. - Nije smio da mi o smjeni ka že u oči – komentarisao je Sa vo Kentera, nakon što je, tokom panela na 2BS Forumu, saznao da je ekspresno smijenjen. Pobjeda je o namjerama Aba zovića da se obračuna sa Ken terom pisala prije nekoliko da

Abazović hoće da zaustavi istragu o ruskim špijunima i državnom švercu cigareta

Smjena je uslijedila u jeku akcije ANB-a na razotkrivanju agenturne mreže Rusije u Crnoj Gori i dok traje opsežna akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja na razotkrivanju državnog krijumčarenja cigareta u kojoj je već uhapšeno više državnih službenika Uprave prihoda i carina, a fokus istrage usmjeren i na direktora UPC Rada Miloševića, inače funkcionera Ure

na, ali je malo ko očekivao da će premijer u tehničkom man datu i njegovi ministri bahato ignorisati političke dogovore i procedure, te da će smjena biti odrađena kao da se rješava neki komunalni problem, bez pret hodnih konsultacija unutar in stitucija sistema u bezbjedno snom sektoru.

BORBA ZA MILOŠEVIĆA

U kasnijim izjavama, sinoć to kom gostovanja na RTCG, Aba zović je pokušao da pruži neke dodatne razloge, ponavljao je priču Rada Miloševića i pono vo prstom upirao u Draga Spi čanovića, Đoka Pavićevića, Raška Konjevića pozivajući se navodno na neka operativna sa znanja, ali i na tračerske priče. Ipak, jedna se konstanta mo

gla zapaziti u jučerašnjim jav nim nastupima premijera u teh ničkom mandatu: odbrana lika i djela direktora UPC i njego vog partijskog druga Rada Mi loševića i pritisak na Specijalno državno tužilaštvo da što prije razriješi ,,taj slučaj nestanka ka miona koji je ubrzo pronađen“. Ta grčevita želja da se ad acta stavi do sada neviđeni, skanda lozni slučaj državnog šverca u

Vlahović: Farsični državni udar u tehničkom mandatu

Nekadašnji ministar vanjskih poslova Miodrag Vlahović ocijenio je smjenu v. d. direktora ANB-a Sava Kentere kao iznuđeni potez predsjednika Vlade u tehničkom mandatu jer se istraga povodom ,,nestalih“ cigareta opasno približila nalogodavcima i da su stoga ,,morali“ da urgentno budu uklonjeni i ranije Raško Konjević kao koordina tor Biroa za operativnu komunikaciju i juče prvi čovjek ANB-a Savo Kentera. - Telefonska smjena v. d. direktora ANB-a je pokazatelj terminalne faze krize vlasti čija je personifikacija Dritan Abazović. Sva je prilika da se istraga povodom ,,nestalih“ cigareta opasno približila nalogodavcima, pa su morali da budu urgentno uklonjeni i Konjević i Kentera, ističe Vlahović. Napominje da potez Abazovića pred stavlja farsu kojoj kontekst dešavanja daje mnogo ozbiljnije značenje.

- Radnje koje, u očiglednoj iznudici i pod ogromnim pritiskom, preduzima Dritan Abazović predstavljaju, zapravo, jednu jeftinu farsu, kojoj kontekst u kojem se sve to dešava daje mnogo ozbiljnije i opasnije značenje. U uslovima blokade Skupštine Crne Gore, odnosno odbija nja partija tzv. stare većine da prihvate političku realnost i okončaju sopstveni mandat, imamo pokušaje očigledno ,,navođenog“ Abazovića (prevashodno iz Beograda, Vučić) da potpuno raznese i posljednje ostatke normalnosti i funk cionisanja političkog i bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori - analizira vanjsko politički komentator Pobjede.

Vlahović smatra da Abazovićev potez ima direktnu vezu sa predstojećim lokalnim izborima i želju lidera Ure da oslabi političke protivnike, prevashodno u Podgorici.

- Dodatnu priliku za to mu pruža imo

bilisanost i inercija političkih stranaka, prevashodno bloka kojem pripada Ura, koje čekaju rezultate lokalnih izbora, prvenstveno u Podgorici. Zato Abazo vić grabi da što više oslabi pozicije poli tičkih oponenata, pa i onih institucija koje su započele istrage, kao i drugih instanci koje su zadužene za te stvari, kako bi odložio svoj definitivni (i, čini nam se, neizbježni) pad - bar do 23. oktobra, kaže Vlahović.

Napominje da će se premijer u tehnič kom mandatu nakon izbora suočiti sa krivično-pravnom odgovornošću.

- Abazović će se, poslije toga, suočiti sa ozbiljnom krivično-pravnom odgo vornošću. I ne samo on, nego i mnogi iz njegovog političkog i kriminogenog okruženja. Što u svemu tome radi i kako se ponaša SDT, postaje ključno pitanje - ne samo u ravni krivične odgo vornosti, zaključuje Vlahović.

koji je upleteno najmanje dese tak državnih službenika prosto izaziva pitanje - da li se Dritan Abazović uplašio za sudbinu Rada Miloševića ili da istraga ne dođe do još nekog visoko pozicioniranog člana Ure, uk ljučujući i Abazovića?

O teškim posljedicama Aba zovićevog ,,blickriga“ govorili su i ključni partneri Crne Go re sa Zapada.

SAMO DA RUSI NE ČUJU

Uticajni zapadnjaci nijesu ju če pričali „o velikim uspjesima“ vlade Dritana Abazovića, nego

o velikoj međunarodnoj akciji koju je predvodio Savo Kente ra kao čelnik ANB – sprečava nju ruskog malignog uticaja i raskrinkavanju ruske agentur ne mreže u Crnoj Gori.

- Posljednjih sedmica vidje li smo neke značajne korake Agencije za nacionalnu bez bjednost da uskrati Rusiji upo rište u ovoj zemlji i snažno ape lujemo na Crnu Goru da nastavi da se bori protiv malignog uti caja Rusije u Crnoj Gori i regio nu Zapadnog Balkana - poruči la je ambasadorka SAD Džudit Rajzing Rajnke

Konjević: Muka

Potpredsjednik Vlade u teh ničkom mandatu i ministar odbrane Raško Konjević istakao je, nakon smjene v. d. direktora ANB-a Sava Kente re, da je „izgleda neka velika ‘muka oko Rusa i cigara’“ i da „stvari postaju više nego oči gledne“.

- Nakon međunarodne akcije o suzbijanju ruskog uticaja u Crnoj Gori, koja je pozdrav ljena od strane NATO, kao i podrške Agencije za nacional nu bezbjednost u aktivnosti

ma Specijalnog državnog tužilaštva oko šverca cigara gdje je, izgleda, umiješan bivši direktor PU ali i još poneko, premijer je predložio Vladi da razriješi direktora ANB-a – napisao je na Tviteru Konjević. Oglasio se i odlazeći mini star kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović, koji nije glasao za smjenu Kentere, saopštio je da su „ishitrene i neobrazlo žene odluke o smjenama

SMIJENJEN

BEZ OBRAZLOŽENJA: Savo Kentera

Unaprijed pripremljeno preglasavanje na Vladi

Prrotiv smjene Sava Kentere na telefonskoj sjednici glasali su potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konjević (SDP), ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić (SDP), potpredsjednik Vlade i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović(BS), ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović (BS) i ministar bez portfelja Andrijan Vuksanović (HGI). Za smjenu su glasali Jovana Marović, Ana Novaković Đurović, Goran Đurović, Filip Adžić, Zoran Miljanić Vladimir Joković Aleksandar Damjanović Dragoslav Šćekić, Marko Kovač, Miomir Vojinović, Vasilije Lalošević Fatmir Đeka Maraš Dukaj Biljana Šćepanović Maša Vlaović, kao i Dritan Abazović

Marković: Ovakva smjena podriva bezbjednosni sistem

Poslanik Demokratske partije socijalista Duško Marković Pobjedu je rekao da razrješenje direktora ANB-a mora imati jasne razloge, a sam postupak podrazumijeva šire institucionalne konsultacije, koje su neophodne radi ublažavanja štetnih posljedica koje takva odluka može da proizvede po nacionalnu bezbjednost uključujući i partnersku poziciju ANB-a kao dijela NATO obavještajne zajednice.

- Ovakva smjena prvog čovjeka nacionalne obavještajne službe, bez ubjedljivog razloga i u telefonskoj formi sjednice Vlade - ne samo da je neprihvatljiva u pravnom poretku, već na najgrublji način podriva obavještajnu sposobnost i kredibilitet ANB-a i kompletnog bezbjednosnog sistema.

preglasavanjem, smijenila vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Sava Kenteru zaustavi špijunima cigareta

Abazović: Dobro je i za njega da na leđima ne nosi politički teret

Predsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović u emisiji „Okvir“ TVCG saopštio je sinoć da je smijenio direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Sava Kenteru jer je „specijalni rat počeo da se vodi preko službi bezbjednosti“, što je on, kao je kazao, najavio još 19. avgusta.

- Smijenjen je Raško Konjević, Kentera je bio sljedeći. Mislim da u tome nema ništa loše, jer ni on nema neku specijalnu odgovornost, i dobro je i za njega da na leđima ne nosi politički teret koji bi snosio, jer je počeo da se ponaša više kao političar, nego kao čelnik ANB – kazao je Abazović.

Rekao je i da njegovi operativni podaci ukazuju da je Kentera nastojao da diskredituje članove Vlade.

Prozvao je i M portal, uz tvrdnju da je znao što će taj medij da objavljuje, te da je o tome razgovarao i sa Kenterom.

Pitao je i kako je moguće da Pobjeda i Draško Đuranović objavljuju sve detalje iz tužilačkih istraga. Bio je kategoričan da iza svega stoji kompanija „Bemax“, za koju tvrdi da ima „mrežu ljudi“, počev od predsjednika države Mila Đukanovića, preko Raška Konjevića i Predraga Boškovića, sve do ljudi u bezbjednosnim strukturama i medijima.

Kvinte, ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva Kerin Medoks izrazila je, posredno, zabrinutost zbog smjene Sava Kentere. - Zaista sam iznenađena načinom na koji je vijest objavljena. Na kraju krajeva, to je odluka crnogorskih vlasti. Međutim, kao što sam već rekla, ovoj zemlji su potrebne jake i nezavisne institucije, sa kontinuitetom kadrova u tim institucijama, kako bi, kakve god promjene bile politički, država mogla da nastavi da funkcioniše efikasno - poručila je ambasadorka tokom 2BS Foruma i podsjetila da su Britanci ,,nedavno čestitali ANB-u

prijetnji“. Bez suvišnih diplomatskih obzira bio je Miroslav Lajčak, specijalni izaslanik Evropske unije.

- ANB je ključna institutucija za komunikaciju sa NATO, ne sumnjam da je odluka donijela brojna pitanja u zapadnim prijestonicama. Rad Kentere je visoko cijenjen u Briselu i zapadnim prijestonicama - rekao je Lajčak gostujući u Vijestima u pola 7 na TV Vijesti.

Iz NATO, za sada, neće konkretno da govore o smjeni Kentere.

- Za bilo kakav komentar uputio

oko Rusa i cigara

čelnih ljudi najznačajnijih bezbjednosnih institucija u Crnoj Gori koje su, pri tom, opterećene hipotekom revanšizma u izazovnom bezbjednosnom trenutku i okruženju loša poruka građanima“.

On je dao snažnu podršku „bezbjednosnim službama u borbi protiv svih vidova kriminala, bez izuzetka, i snažna podrška borbi

protiv malignog uticaja stranih obavještajnih struktura kojim se podriva bezbjednost naše države,

evroatlantski put i sistem vrijednosti kojem težimo“.

Kazao je i da određeni ljudi unutar ANB-a, uz opasku, da ne targetira Kenteru, pokušavaju da pripreme afere u odnosu na neke članove Vlade i Uprave policije. Nije htio da odgovori ko su ti ljudi.

bih vas crnogorskim vlastimaodgovoreno je na upit Pobjede iz štaba Sjevernoameričke alijanse u Briselu. Zanimljivo, Dritan Abazović, koji je juče govorio na konferenciji o sigurnosti u Budvi – nije riječ kazao o malignim uticajima Rusije na Crnu Goru. Naprotiv: iskoristio je priliku da minimizira opasnost od stranog uticaja, naročito režima Aleksandra Vučića i Srbije. Ni tokom jednoiposatnog razgovora na Javnom servisu, čak ni u ispadima nervoze, premijer u tehničkom mandatu nije pomenuo akciju ANB-a protiv malignog uticaja Rusije, ali i obavještajnih struktura Srbije koje su proksi ruskog bezbjednosnog aparata.

ABAZOVIĆEVI MOTIVI

Upravo između onoga što je Abazović govorio, priča o navodnoj upletenosti ANB na čelu sa Kenterom u ,,smještanje igre“ Radu Miloševiću, i onoga što premijer u tehničkom mandatu nije ni pomenuo, aktivnosti ANB za razbijanje špijunske mreže u Crnoj Gori – valja tražiti motive za odluku da, po sva-

ku cijenu, makne Sava Kenteru iz Agencije.

U prvom slučaju, jasno je da Abazović strahuje od raspleta istrage o državnom švercu. Sve braneći Rada Miloševića, upirući prstom u druge ljude, napadajući Đukanovićev DPS, Dritan Abazović nije propustio da lukavo provuče kako je doskorašnjeg direktora Uprave prihoda i carina postavio –bivši ministar Milojko Spajić, a ne lider Ure.

Očito da Abazović, iako se svojski trudi da omete ili utiče na istragu SDT, gradi izlaznu varijantu i posredno se odriče svog partijskog druga, čuvajući svoju poziciju, ako Milošević bude proglašen učesnikom u kriminalnom poslu. Što bi se ono reklo u mafijaškoj priči – ništa lično, ovo je samo biznis.

Ali za razliku od distanciranja kada je u pitanju državni šverc, teško je povjerovati da premijer u tehničkom mandatu nije bio svjestan negativnih reakcija Zapada na odluku da smijeni čovjeka za čije se ime vezuje akcija da se ograniči zlokobni uticaj Rusije u Crnoj Gori. Abazović dobro zna da, u ličnim kontak-

Kentera: Ovo što vi radite je zlo koje dolazi od Putina

Nakon što je juče na „2 BS Forumu“ u Budvi saznao za svoju smjenu, u toku panela, sada bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Savo Kentera ocijenio je da je to još jedan pokazatelj kuda zemlja ide.

- Ovo je pokazatelj da su rukavice potpuno skinute i niko ne treba da ima dilemu. Sad ćemo i mi igrati, skinuću rukavice pa šta ko ponese - kazao je Kentera.

Situacija mu je, kako je rekao, sada olakšana jer kao šef službe nije mogao sve da priča a sada mu je to omogućeno, ali da ne treba očekivati da će sada govoriti o stvarima koje izlaze iz uzusa normi, koje šef službe treba da zadrži.

- Držaću se svega što su pravila, jer ne želim štetiti službi. Ona ima kvalitetnih ljudi i nemojte da misli bilo ko da tamo rade kriminalci. Tamo ima časnih, kvalitetnih ljudi i profesionalaca. Sve ono dobro što smo postigli uradio sam sa sjajnim ljudima iz službe, istim onima koje premijer optužuje da su uradili ko zna šta - istakao je on. Kazao je da sada treba vidjeti kome ono što ANB radi nije išlo u prilog.

- Ako imate najveću operaciju raskrinkavanja ruske mreže špijuna, agente GRU, šest protjeranih diplomata, ako poslije svega toga neko dođe i kaže nijeste dobri, a ne navede neki razlog, nego vas samo smijeni onda se postavlja pitanje. Nemojte da iko misli da će Rusija, Srbija ili bilo ko, ko ne želi dobro ovoj zemlji, moći da pušti pipke, nećemo to dozvoliti. Daćemo odlučan, jasan i nedvosmislen odgovor da ovu zemlju niko neće pomjeriti s njenog evroatlantskog puta - poručio je Kentera.

Zapadna orijentacija i zapadne vrijednosti su, kako kaže, suštinske vrijednosti Crne Gore.

- Možete smjenjivati one koji su zapadno orijentisani i koji misle dobro ovoj državi, ali nećete uspjeti. Ovo što vi radite je zlo koji dolazi od Putina - istakao je Kentera. Govoreći o nedavnoj akciji raskrinkavanja mreže ruskih špijuna rekao je da su „identifikovali agente GRU koji su crnogorski državljani“ i da su „razotkrili mrežu ljudi koji su bili logistika i učestvovali u nekim stvarima i bili logistika stranih službi“.

Rusija je, prema njegovim riječima, vršila maligni uticaj u Crnoj Gori sa svojim proksijima, a da bi se ta mreža raskrinkala potrebna je politička podrška.

tima sa ambasadorima Kvinte, neće moći da pruži valjano obrazloženje.

Zato je logičnije zaključiti da je odluku o smjeni Kentere bez konsultacije sa NATO i EU Abazović donio zato što je – morao.

Zbog Kremlja, još više zbog Beograda: ne treba zaboraviti da je Abazovića upravo Vučić natjerao da potpiše takozvani temeljni ugovor kojim je sam srušio vlastitu vladu.

Nije samo to porušeno - nakon jučerašnjeg poteza premijera u tehničkom mandatu Abazovićeva Ura je pokidala sve mostove sa suverenističkim partijama. Sada nema kuda drugo

bez da se vrati u zagrljaj upravo onih političkih snaga u Crnoj Gori koje su antizapadno orijentisane, ali koje su sada jedini partneri Ure Dritana Abazovića. To će dodatno esktremizovati politiku Ure.

Moguće je i da postoje neki banalniji, lični, razlozi. Neko će reći ucjene, ali za budućnost dešavanja u Crnoj Gori to nije toliko bitno: Abazović je prešao ,,crvenu liniju“ i sada više nema nazad.

Bilo bi pogubno da to uzrokuje, osim nestabilnosti, i brutalno nazadovanje Crne Gore.

D. ĐURANOVIĆ / K. KRSMANOVIĆ

Nedostatak demokratskih kapaciteta omogućio Rusiji da destabilizuje zemlju

BUDVA - Ruska agresija na Ukrajinu promijenila je bezbjednosne okolnosti na Balkanu, a nedostatak demokratskih kapaciteta, slabe institucije i manjak fokusa zapadnih partnera olakšali su pristup akteri ma koji kroz destabilizaciju regiona žele da ugroze EU i NATO. To su, između osta log, poruke sa prvog dana 2BS Foruma koji je juče po čeo u Budvi.

Prema riječima Milice Pe janović-Đurišić , bivše ministarke odbrane i pred sjednice upravnog odbora Atlantskog savjeta, Crna Go ra je najočigledniji primjer gdje se nastoji kreirati ambi jent u kojem će biti doveden u pitanje građanski koncept, sekularizam, antifašizam, a sve sa namjerom da se dove de u pitanju održivost Crne Gore kao države.

- Zemlja koja je bila najreal niji kandidat za članstvo u EU u kratkom periodu po stala je duboko polarizovana i nalazi se u ozbiljnoj politič koj krizi - rekla je ona. Stavove Pejanović-Đurišić dijeli i specijalni izaslanik Brisela za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak, koji sma tra da je situacija u regionu gora nego prije pet godi na. Vjeruje i da će Izvještaj

Evropske komisija o Crnoj Gori ove godine biti lošiji ne go prethodnih.

On je ocijenio da je i regio nalna saradnja gora nego ta da, dodajući da svi indikato ri pokazuju da su odlučnost i posvećenost reformama koje bi približile EU danas manje prisutne. - I ja snosim odgovornost. Ne radi se o krivici, već kon statujem ono što je očigled no, ovo je samo opservacija - naveo je Lajčak. On je rekao da je zamajac u politici pro širenja, koji ranije nije bio prisutan, sada tu, i poručio da EU čeka.

NE TREBA SE PLAŠITI EEZ

Kako je istakao, Evropske političke zajednice ne treba se plašiti.

- Rat u Ukrajini je promi jenio mnogo toga, pravila, svjetsku arhitekturu. Postoji jedna mnogo dobra stvar, a to je da postoji buđenje kod EU - naveo je Lajčak.

On je rekao da su politički kriterijumi značajni jednako kao tehnički.

- Region nije u dobrom sta nju, a EU želi da pokaže da smo ozbiljni i želimo da pokažemo neki pozitivni primjer Zapadnog Balkana.

Moj iskreni savjet regionu –hajde da manje razmišljamo šta želi EU, već da se fokusi

Zamjenik šefa NATO:

Rusija stoji iza sajber napada

Zamjenik generalnog sekretara NATO Mirca Đoana kazao je da Rusija stoji iza sajber napada na Vladu Crne Gore.

- Crna Gora je izložena sajber napadu koji dolaze od strane ruske grupe, tako nešto smo vidjeli u Bosni i Her cegovini, tako da ćemo vidjeti šta će se dalje dešavati. Ali prisutni smo, na Kosovu imamo 20.000 vojnika tamo i to je najjača vojna prisutnost na Balkanu, jer želimo da garantujemo mir regionu - rekao je Đoana tokom prvog dana 2BS Foruma u Budvi i dodao da će NATO učiniti sve da kroz misiju KFOR-a obezbijedi mir na Balkanu.

ramo na ispunjavanje svojih zadataka, naveo je Lajčak. Kako je kazao, oni koji žele da budu dio nove globalne arhitekture ne smiju da se zamajavaju.

- Ali bićemo jači ako bude mo umjeli da funkcioniše mo. Članstvo nije poklon. Morate izgraditi evropske standarde u zemljama, ali i rješavati bilateralna pitanja - naveo je Lajčak.

EVIDENTNE PODJELE

Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke zabrinuta je zbog po djela u crnogorskom druš tvu.

- Zabrinuta sam više nego ikad. Vjerujem da multietič nost i multikulturalnost tre ba da budu snaga Crne Gore. To treba da joj omogući da se uhvati u koštac sa nedaćama.

I dalje različitost vidim kao snagu Crne Gore. Poštova nje različitosti ostaje u biti identiteta Crne Gore - kazala je Rajzing Rajnke.

Prema njenim riječima, ka da društvo ne toleriše razli ke, ono postaje oslabljeno i nesposobnije da se suoči sa izazovima.

Rajzing Rajnke je podsjeti la da je, kada je počeo njen mandate, DPS 30 godina vladao Crnom Gorom.

- Građani su u avgustu 2020. pokazali da žele promjene koje će donijeti konkretne rezultate za dobrobit bira ča i, najvažnije, konkretne aktivnosti u borbi protiv korupcije. Avgusta 2020. go dine smo gledali demokrati ju na djelu - rekla je Rajzing Rajnke.

A kada je Rusija pokrenula rat protiv Ukrajine, bezbjed nosna saradnja postala je značajnija nego ikad. Ipak, smatra Rajnke, prijetnja do lazi od vlade koja se partijski stavi iznad državnih inte resa. Bezbjedna Crna Gora treba jednako da tretira sve građane. Ona je ocijenila da napad Rusije nije samo na pad na Ukrajinu, već na po

redak zasnovan na bezbjed nosti.

- Kada imate agresora, ne mate redovno stanje. Mora mo nastaviti ekonomski i di plomatski pritisak na Rusiju i nastaviti da podržavamo Ukrajinu - istakla je Rajzing Rajnke.

Ona je pohvalila odluku Cr ne Gore da osudi lažni refe rendum Rusije u Ukrajini, kao i zajedničku izjavu pred sjednika Mila Đuka novića - Sa druge strane, oni crno gorski lideri koji su propu stili da jasno i javno osude rusku agresiju, pokazali su da ne dijele naše evroatlant ske vrijednosti - istakla je Rajnke.

DRUGAČIJI SVIJET

Pejanović-Đurišić kaže da od 24. februara, od kada je počela ruska agresija na Ukrajinu, živimo u potpuno drugačijem svijetu.

- Ruska agresija na Ukrajinu označava kraj jedne ere bez bjednosti kakva je uspostav

Abazović ne vidi maligni uticaj Vučića

Premijer Dritan Aba zović je, na pitanje da li prepoznaje srpski nacionalizam u Crnoj Gori, rekao da postoji, ali da nije nastao prije dvije godine, već da postoji stotinama godina.

- To je dio naše istorije. Da li u Srbiji imaju poli tičke ciljeve usmjerene prema Crnoj Gori - narav no da imaju. Da li postoje opcije bliske Srbijinaravno da postoje, da li su podržane politički i finansijski i medijski - darekao je Abazović.

Upitan da li je uticaj Vučića maligni, kaže da na neki način jeste, ali da je njegov uticaj prena glašen.

- Mislim da je njegov uti caj prenaglašen, mislim da CG suvereno donosi odluke i da postoje poli tički subjekti koji su mu bliski, koji su mu favoriti i toga se nećemo oslobo diti - ističe Abazović.

ljena nakon Drugog svjet skog rata. Neki to nazivaju i krajem savremene istorije za šta postoje valjani argumen ti. Suočavamo se ne samo sa napadom na Ukrajinu već i dovođenjem u pitanje vri jednosti, demokratije, slo bodnih pojedinaca i društva - rekla je Pejanović.

- Nedostatak demokratskih kapaciteta, slabe institucije i manjak fokusa zapadnih partnera olakšali su pristup akterima koji kroz destabili zaciju regiona žele da ugro ze EU i NATO. Crna Gora je najočigledniji primjer gdje se nastoji kreirati ambijent u kojem će biti doveden u pitanje građanski koncept, sekularizam, antifašizam, a sve sa namjerom da se dove de u pitanju održivost Crne Gore kao države. Zemlja ko ja je bila najrealniji kandidat za članstvo u EU u kratkom periodu postala je duboko polarizovana i nalazi u oz biljnoj političkoj krizi - rekla je ona. Jovana ĐURIŠIĆ

Odbor za bezbjednost i odbranu zasijedao povodom šverca cigareta i razotkrivanja rusko-srpske špijunske mreže

PODGORICA – Kontrolno

saslušanje visokih funkci onera Vlade, bezbjedno snog sektora i tužilaštva povodom šverca cigareta i razotkrivanja rusko-srpske špijunske mreže u Crnoj Gori, biće održano u srijedu

pred Odborom za bezbjed nost i odbranu.

Na saslušanje će, kako su juče jednoglasno odlučili članovi tog skupštinskog radnog tijela, biti pozva ni premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović,

ministri unutrašnjih, vanj skih poslova i odbrane Filip Adžić, Ranko Krivokapić i Raško Konjević, direktor Uprave policije Zoran Br đanin, kao i vršioci dužnosti šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost Savo Kentera,

glavnog specijalnog tužioca Vladimir Novović i vrhov nog državnog tužioca Maja Jovanović

Odluka o saslušanju čelnih ljudi izvršne vlasti, bezbjed nosnog sektora i tužilaštva donijeta je prije elektronske

sjednice Vlade, na kojoj je juče, po nalogu premijera, Savo Kentera smijenjen sa pozicije šefa ANB-a. Otvarajući jučerašnju sjed nicu Odbora, predsjedavaju ći Milan Knežević je kazao kako je dugo čekao da bude

smijenjen sa te funkcije i kako iz tog razloga duži period nije zakazivao sjednice Odbora. - I taman kad ste se dogo vorili ko će da me zamijeni vi ste smijenili jedni druge i sad sam ja osuđen na vas i vi na mene dok opet ili ja ne smijenim vas ili vi mene – re kao je Knežević, te ocijenio kako je besmisleno obrazla gati prijedlog za kontrolno saslušanje. Đ. Ć.

Prvi

Budvi obilježila diskusija

Milica Pejanović-Đurišić

D.

MALIDŽAN

Nevjerovatan

Vlada usvojila radnu a ne konačnu verziju pravilnika o sistematizaciji MUP-a i UP

Kontroverznim dokumentom o sistematizaciji

Upravi policije predviđeno je masovno

dosadašnjih 5.663 planirano otvaranje

više. Doda li se tome 500 upražnjenih

POBJEDA - Vlada Crne Gore usvo jila je na sjednici 28. jula radnu a ne konačnu verziju Pravilnika o unu trašnjoj organizaciji i sistematizaci ji radnih mjesta Ministarstva unu trašnjih poslova, saznaje Pobjeda.

Ovaj nevjerovatan propust je, prema tvrdnjama izvora Pobjede iz Vlade, djelo saradnika ministra Adžića koji su imejlom poslali radnu verziju a koja je i usvojena na sjednici.

Iz Vlade juče nije odgovoreno na pita nje Pobjede da li je i zašto usvojena rad na verzija kao i da li je ta ozbiljna greška ispravljena.

Izvor Pobjede je objasnio da ima izvje snih razlika u radnoj i konačnoj verziji. - U pitanju je nevjerovatan tehnički propust jer na imejl Vlade nijesu zaka čili ispravnu verziju ovog pravilnika.

Vlada je usvojila tu pogrešnu verziju ali se nakon sjednice to regulisalo. Ipak, na Vladi nije bilo one konačne verzije već radne, i o njoj se raspravljalo, i to je primijećeno tek nakon sjednice, saop štio je izvor Pobjede iz Vlade.

Iz Vlade je 28. jula saopšteno da je pravilnik usvojen uprkos stavu i iz dvojenom mišljenju potpredsjednika Raška Konjevića, koji je naglasio da ,,policijska ovlašćenja mogu imati is ključivo službenici Uprave policije, a ne i MUP-a, kako je to predviđeno iz mjenama ovog akta“.

Kontroverznim dokumentom o sis tematizaciji radnih mjesta u MUP-u i Upravi policije predviđeno je masovno zapošljavanje pa je tako, u odnosu na dosadašnjih 5.663, planirano otvaranje čak 6.664 nova radna mjesta – čak 1.001 više.

Prema nezvaničnim saznanjima Po

bjede, na ovaj problem ukazali su iz Ministarstva finansija, jer će iziski vati znatno veća izdvajanja iz budže ta.

Kako je kazao naš izvor, ministar Alek sandar Damjanović upozorio je da je ovoliki broj zapošljenih sa aspekta fi nansija veoma sporan.

Izvori Pobjede ističu da je u MUP-u i Upravi policije, iako je sistematizova no 5.663 radna mjesta, zapošljeno oko 5.160 ljudi.

– Znači, već sada je upražnjeno oko 500 radnih mjesta, tako da će, ako ovaj akt prođe, moći da bude zapošljeno još 1.500 novih ljudi. Budžet teško da može da izdrži toliki broj zapošljenih –ističe naš izvor.

Objašnjava i da do kraja godine oko

1.000 pripadnika MUP-a i Uprave po licije stiče zakonske uslove za penzio nisanje.

– Dominantno su to službenici Uprave policije i vjerovatno će većina i poći u penziju, zato što su im sada povoljniji uslovi u odnosu na prethodni period –objašnjava naš izvor.

Na osnovu ovih podataka proizilazi da će u MUP-u i Upravi policije biti upra žnjeno još oko 1.000 radnih mjesta –odnosno, Adžić i planeri njegove siste matizacije ukupno će moći da podijele oko 2.500 radnih knjižica.

Iz Ure je, nakon pada vlade Zdravka Krivokapića, koji je nastavio sa prak som zapošljavanja, nekoliko puta kri tikovana ta praksa izvršne vlasti u teh ničkom mandatu. N. ZEČEVIĆ

PODGORICA – Vojska Cr ne Gore mora biti na visini izazova s kojima smo suoče ni, u dijelu svojih obaveza, dajući doprinos sigurnosti građana i stabilnosti drža ve, a zajedno sa bezbjedno snim sistemom u cjelini i stvaranju povoljnijeg am bijenta za privlačenje inve sticija i nesmetan razvoj bi znisa, za brže sprovođenje reformi na putu evropskih integracija, poručio je pred sjednik države Milo Đuka nović tokom jučerašnjeg obilježavanja Dana Vojske Crne Gore.

za sve političke subjekte u društvu da se pronađe for mula za deblokadu institu cija sistema. Jedini ustavni i demokratski put za to je da zajednički omogućimo gra đanima da se kroz izborni proces dođe do rješenja – na glasio je Đukanović.

Podsjetio je da je vojničko zanimanje jedno od najča snijih u Crnoj Gori.

PODGORICA- Predsjednik

Vlade Dritan Abazović imenovao je šest savjetnika i šefa kabineta, iako je u skladu sa Pravilnikom imao pravo na 12 imenovanja, 10 savjetničkih i po jedno mje sto šefa kabineta i njegovog zamjenika, saopšteno je iz Abazovićevog kabineta. Iz kabineta su reagujući na tekst Pobjede potvrdili navode Pobjede o novim zapošljavanjima.

- Kada su u pitanju navodi medija o novom zapošljava nju napominjemo da je na

posljednjoj sjednici Vlade usvojena izmjena Pravilnika o sistematizaciji i unutraš njoj organizaciji kabineta predsjednika Vlade, kako bi ista bila usklađena sa Ured bom o organizaciji i načinu rada državne uprave. Prije navedenih izmjena Pravil nika broj sistematizovanih radnih mjesta u kabinetu predsjednika Vlade bio je 124, a izmijenjenim Pravil nikom nakon preuzimanja dijela službenika u Mini starstvo evropskih poslova taj broj je smanjen na 44.

Budući da je došlo do veliki

organizacionih izmjena, ka binet je u izmjeni pravilnika sistematizovao tri službe nička mjesta – savjetnik u kabinetu i jednog samostal nog referenta – navodi se u saopštenju kabineta premi jera.

Oni navode da „savjetnik u kabinetu“ nije isto zvanje kao „savjetnik predsjednika Vlade“ koji je javni funkci oner i imenovano lice, već „savjetnik u kabinetu“ pred stavlja službenika kabineta predsjednika Vlade koji obavlja stručne i administra tivne poslove.

- Radi uporedbe, napomi njemo da je predsjednik 40. Vlade Crne Gore Milo Đukanović imenovao 9 savjetnika i šefa kabineta, predsjednik 41. Vlade Duš ko Marković 9 savjetnika, šefa kabineta i zamjenika, te da je predsjednik 42. Vla de Zdravko Krivokapić tokom mandata imenovao 12 savjetnika, šefa kabineta i njegovog zamjenika, uku pno 14. Predsjednik Vlade Dritan Abazović imenovao je 6 savjetnika i šefa kabi neta, od kojih nijedan nije imenovan tokom tehničkog mandata. Toliko o zapošlja vanju u tehničkom mandatu – zaključuju iz Abazoviće vog kabineta. N. Z.

Đukanović je ukazao da prolazimo kroz delikatne političke trenutke u Crnoj Gori i da smo u posljednje dvije godine svjedoci opstrukcije, lutanja i zastoja u razvoju i reformama - Zapadni Balkan je na trasi destruktivne antievropske politike, što je dovelo do za stoja u integracijama, buja nja antievropskih interesa i uticaja trećih strana, kao i restauracije nacionalističkih politika i pogubnih velikodr žavnih projekata – istakao je. Naveo je da zaoštravanje na globalnoj sceni nosi opasne posljedice i po stabilnost i bezbjednost našeg regiona, kao i da svjedočimo neizvje snom preslaganju postojeće geopolitičke infrastrukture. - Stoga je velika odgovornost i izazov za državnu politiku,

- Vojnička uniforma sleduje najboljima, najspremnijima i najodanijima. Sleduje vama koji je danas nosite. Vojska je ne samo snažna poluga sta bilnosti države, nego i simbol njenog postojanja i njenog predstavljanja – poručio je. Ministar odbrane Raško Konjević kazao je da je cr nogorska vojska garant de mokratskog i svakog drugog razvoja države, dodajući da „nema ničeg moćnijeg i ča snijeg od vojnika koji pro slavljaju svoju vojsku“. - Snaga države ne ogleda se samo u moći i upotrebi oru žanih snaga koliko u sposob nosti održanja mira - ocije nio je Konjević. Kazao je da je Crna Gora pristupanjem NATO savezu podigla odbrambene i demo kratske standarde države.

Načelnik Generalštaba Voj ske Crne Gore Zoran Laza rević naglasio je da našoj dr žavi nikada nije nedostajala želja za pobjedom, zbog čega su nas uvažavali i naši prija telji i protivnici. Ž. Z.

BAR - Vlasnik špediterske firme ,,Playmaker“ iz Bara Đorđije Pavićević rekao je da će danas biti podnijeta krivična prijava protiv doskorašnjeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića Pavićević je to kazao nakon što je Milošević, u emisi

ji ,,Načisto“ na TV Vijesti, izjavio da je Pavićević u svim operativnim spisima označen kao organizator šverca cigareta u Luci Bar. - Advokat Piperović će podnijeti krivičnu prijavu protiv Miloševića - kazao je Pavićević za portal RTCG. R. P.

Benzin skuplji šest, a dizel sedam centi

PODGORICA – U utorak se očekuje poskupljenje benzina za šest i dizela za sedam eura.

Prema nezvaničnim informacijama, litar eurosupera 98 ko štaće 1,36 eura, eurosupera 95 1,32 eura, eurodizela 1,55 eura, a lož ulja 1,75 eura.

Novi rast cijena na međunarodnim berzama izazvan je odlu kom OPEC-a i OPEC-a plus, predvođenih Saudijskom Arabi jom, Rusijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima da smanje proizvodnju nafte, navodno zbog viškova sirove nafte na trži štu i straha od ekonomske krize. r e

Miniborda BEREC-a

PODGORICA - Predsjed nik Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) Branko Kovijanić izabran je za potpred sjednika Miniborda tijela evropskih regulatora za oblast elektronskih komu nikacija (BEREC) i Grupe nezavisnih regulatora (IRG). Kovijanić će ove funkcije obav ljati tokom naredne godine. BEREC je osnovan Uredbom Evropske komisije i Evrop skog savjeta 2009. godine, a nadležan je, između ostalog, za davanje mišljenja i prepo ruka o funkcionisanju tele komunikacionog tržišta. IRG je osnovana 1997. godine kao grupa evropskih nacionalnih regulatornih tijela za teleko

munikacije sa ciljem razmje ne iskustava. EKIP će biti domaćin drugog plenarnog zasijedanja BE REC-a u junu naredne go dine kada se očekuje učešće 100 predstavnika regulator nih agencija EU i ostalih člani ca koje u radu BEREC-a uče stvuju kao posmatrači. S. P.

Pet mjeseci van pogona trećina elektroenergetskog postrojenja HE Piva, bord

Zbog kvara transformatora EPCG će izgubiti 60 miliona eura u dva kišna kvartala

PODGORICA - Već više od pet mjeseci u hidroelektrani

Piva nije u funkciji jedan od tri transformatora koji je potreban za rad jednog od tri instalisana generatora, saznaje Pobjeda.

Kvar

Za ovakvu vrstu kvara potrebno je, kažu stručnjaci, veoma brzo djelovanje menadžmeta, kako HE Piva, tako i menadžmenta i Odbora direktora Elektropri vrede. Situacija je alarmantna, kako za rad elektroenergetskog sistema, tako i za funkcionisanje same EPCG.

HE Piva, koja proizvede ne što manje od četvrtine ukupne proizvodnje električne energi je u Crnoj Gori, ima tri spiralne turbine, tri trofazna generato ra od po 120 megavolt ampera i tri trofazna transformatora, či ji je zadatak da omoguće prenos električne energije. Električne centrale, naime, proizvode ve oma jaku struju, relativno ni skog napona. Kad bi se ta stru ja mogla dalekovodom dovesti do trafostanica, transformatori pretvaraju struju velike jačine a niskog napona, u struju male ja čine a visokog napona. Time su smanjeni gubici zbog stvaranja

Hidroelektrana Piva

Riječ je o ozbiljnom kvaru, koji podrazumijeva da se kupi, odnosno napravi, novi transformator, za što je potrebna godina, plus još najmanje tri mjeseca za tendersku procedure

eura

transformator

topline, a električni vodovi mo gu biti maloga presjeka. Riječ je, kako saznaje Pobjeda, o ozbiljnom kvaru, koji podra zumijeva da se kupi, odnosno napravi novi transformator, za čiju je izgradnju potreba puna godina. A kako se radi o nabavci od oko 2,5 miliona eura, EPCG je dužna da najprije pripremi, objavi i sprovede tender, izabere najbolju ponudu, što produžava rok ugradnje novog transforma tora, zajedno sa rokom žalbe za najmanje tri mjeseca. Međutim, prema našim saznanjima, bord na čijem je čelu Milutin Đuka

Reagovanje Regionalnog vodovoda na tri Pobjedina teksta

PODGORICA – Regional

ni vodovod Crnogorsko primorje reagovao je na Pobjedine tekstove od 21. i 29. septembra i 7. oktobra optužujući nas za lošu namje ru i kritikujući što njihova saopštenja ne prenosimo u cjelosti. Reagovanje, uz mini malno redigovanje, prenosi mo integralno.

- Kada se čitaju tekstovi od 21. 9, 29. 9. i 7. 10. 2022. godine name će se utisak da u RVCP vlada ja vašluk, a da je jedina svijetla tač ka zakonski smijenjeni izvršni direktor Josip Đurašković, pro tiv kog su podnešene brojne kri vične prijave i po kojima se čeka sudski epilog. Bombastim naslo vima se ukazuje na lošu namje ru, što se u sadržaju i pokazalo. Već drugi put naša saopštenja se ne prenose u cjelosti, već se ko

nović (DF) i menadžment ko jim rukovodi izvršni direktor Nikola Rovčanin (Demokra te), još nijesu donijeli bilo ka kvu odluku kako da se izađe iz ovog problema, iako je od kvara prošlo skoro pola godine.

Kašnjenje

A upravo su oni najavili da će do kraja godine, s obzirom na to da ulazimo u kišni period, ne samo anulirati osmomjesečni minus od 60,9 miliona eura, nego go dinu završiti sa rekordnim pro fitom od 50 miliona eura. Pita nje je ne samo kako će doći do

profita, već i kako će ,,ispegla ti“ minus, ako trećina HE Piva neće biti biti u funkciji. HE Piva u prosjeku proizve de planskih 700 do 750 hilja da MWh elektične energije. Na ovaj nacin, zbog nefunkcio nalnosti rada transformatora/ generatora, proizvodnja će u posljednjem kvartalu 2022. i pr vom kvartalu 2023. biti umanje na trećinu. U posljednjem kvar talu ove godine prihod EPCG bi zbog toga bio umanjen za oko 20 miliona eura dok bi prihod u prvom kvartalu 2023. godi ne bio umanjen oko 40 miliona

Tvrde da smo pisali netačno, proizvoljno

riste za novinarska komentari sanja, pri čemu se sve pozitivno apstrahuje, a akcenat stavlja na ,,navodne negativnosti“. Kada je objavljen prvi tekst ,,Ostavila sve ventile Regional nog vodovoda u rukama Laku šića“ mislili smo da se radi o slu čajnosti i nesnalaženju novinara. Kada smo poslali saopštenje sa XII redovne sjednice Odbora direktora, shvatili smo da se ni šta ne dešava slučajno. Saopšte nje nije prenešeno u izvornom obliku, već je pretočeno u štu ri tekst pun negativnog naboja prema RVCP i Odboru direkto ra i kroz oba teksta provejava iz vjesna netrpeljivost prema istim. No, pođimo od prvog teksta u ko

me je dat prostor smijenjenom direktoru, a sada zaposlenom u RVCP. Dozvoljeno mu je da izno si neistine, a da se prije objavlji vanja, u skladu sa dobrom novi narskom praksom, nije nastojalo da se čuje i druga strana. Papir tr pi sve, pa i neargumentovane pi sanije smijenjenog direktora. Za razumjeti je njegovu pisaniju, jer je izgubio privilegije koje je ne zakonito prigrabio. Nije lako iz gubiti ,,spahiluk“, neograničenu reprezentaciju, ,,upoznavanje“ Evrope o trošku RVCP, udalja vanje s posla politički nepodob nih bez zakonske osnove i gomi lanje novih radnika po partijskoj i prijateljskoj osnovi. On piše ra zne dopise, kao savjesni građa

nin, ali se u praksi ne ponaša tako. Kako lijepo zvuči zamjena te za, da je Odbor direktora u ,,kr njem sastavu“ za sve kriv, a da je nesnađeni bivši izvršni direktor ,,žrtva“. Međutim, Odbor direk tora je bio ,,žrtva“ Đuraškovića, koji je na sve načine nastojao da mu onemogući rad i kontrolnu funkciju. Zaposlenima je zabra nio da obavljaju poslove za Od bor direktora, čije je odluke izvr šavao selektivno, odnosno samo ako su mu odgovarale. Odlazio je na brojna ,,službena putovanja“ sa potpisom neovlašćenog lica, iako je Statutom određeno da mu putne naloge može potpisati sa mo predsjednik Odbora direkto ra. Oglušavao se na sva upozore

nja da funkciju mora obavljati u skladu sa Statutom i pozitivnim propisima. Smatrao je da je zašti ćen svojom partijom i bivšim re sornim ministrom, te da ne mora da ,,haje“ za odluke Odbora di rektora, koji je zbog toga bio pri nuđen da ga smijeni. Na primje ru otkaza Nikici Purliji, koji je dao Đurašković, a koji se treti ra u navedenom tekstu, dvije ra zličite inspekcije su konstatovale da je bio nezakonit, a da su odlu ke Odbora direktora o njenom vraćanju bile zakonite. Agen cija za sprečavanje korupcije je konstatovala da nije bilo konflik ta interesa, odnosno da je Odbor direktora formiranjem svojih ko misija preuzimao nadležnosti iz

vršnog direktora. Toliko o nepra vilnosti u postupanjima Odbora direktora. Priče o navodnom lošem odno su prema zaposlenim su opet za mjena teza. Za razliku od ranije, usvojeno je više značajnih doku menata u skladu sa procedurama koje smijenjeni izvršni direktor nije sprovodio. Tako je, nakon in tenzivnih aktivnosti i sprovedene javne rasprave u kojoj je omogu ćeno svim zaposlenim da poje dinačno i preko Sindikata daju primjedbe i sugestije, Odbor di rektora jednoglasno usvojio pre čišćeni tekst prijedloga izmjena pravilnika o unutrašnjoj organi zaciji i sitematizaciji kao i o za radama i drugim primanjima.

Najavljeno povećanje cijena goriva

Predsjednik Savjeta EKIP-a u rukovodstvu tijela evropskih regulatora Kovijanić potpredsjednik

Branko Kovijanić

eura, računajući po berzanskim prognozama.

Kako nam iz EPCG nijesu od govorili na postavljena pitanja kada i šta namjeravaju da pre duzmu ovim povodom, zašto su čekali više od pet mjeseci i koliko će ih to koštati, obrati li smo se stručnjacima. Oni su nam objasnili da planirana pro izvodnja električne energije za godinu i u ovom slučaju može biti dostignuta ali vrsta, vrijeme i upravljanje tom energijom ne će biti isto. Naime, zbog za tre ćinu umanjenog rada HE Piva, vrijeme dnevnog, nedjeljnog ili mjesečnog rada sva tri ili dva ge neratora drastično se razlikuje.

Tokom kišnih dana sa dva gene ratora prozvedena energija vi še neće biti vršna nego bazna.

Upravo vršna energija, čije je ci jena znatno veća od bazne, du plo će u tom slučaju biti bazna umjesto vršna. Upravo na vrš noj struji, čija je cijena veća od bazne, EPCG dodatno zarađu je prodajući viškove na trižištu.

A osnova proizvodnja HE Pi va, sa jednom od najvećih luč nih brana na svijetu je upravo vršna energija, jer ima moguć nost brzog startovanja i sinhro nizacije na dalekovodnu mrežu 220 kilovolta.

Ne pomaže voDa…

Takođe, u slučaju da kraj ove i početak sljedeće godine budu izdašni padavinama moguće je da dođe čak i do preliva viš ka vode, jer jedna trećina neće biti u funkciji prozvodnje, či me će milioni eura profita oti ći u nepovrat.

Realno bi bilo očekivati da se,

Nije sve u fotelji, treba nešto i znati

bord i menadžment ništa ne preduzimaju transformatora miliona kvartala

Piva, koja je ove godine obilježila 46 godina rada, lani je proizvela 838 hiljada MWh električne energije. Iz EPCG su u martu saopštili da je u završnoj godini rekonstrukcije i moderni zacija mašinskih postroje nje ove HE, koja će koštati ukupno deset miliona eura, a finansirana je kreditom KfW banke od 8,5 miliona eura. Sa slovenačkim Lito strojen Power i italijanskim ABB je sredinom 2018. godine ugovorena rekon strukcija i modernizacija elektromašinske opreme i postrojenja. Remont se vrši svakih 15 do 20 godina i traje devet mjeseci, a obavezno je rastavljanje i generatora i turbina. U slučaju HE Piva remont dva agregata je završen, a trećeg je pri kraju. Šteta što prethodna garni tura iz EPCG nije ugovorila i remont transformatora, jer aktuelna se očito u to ne razumije pretjerano.

Hidroelektrana

Pronevjera u kotorskoj filijali CKB-a

PODGORICA - Crnogor ska komercijalna banka ustanovila je internom kon trolom moguću zloupotre bu novca klijenata u filijali u Kotoru, a iznos štete još nije precizno utvrđen, po tvrđeno je Pobjedi.

Iz banke je saopšteno da će podnijeti krivičnu prijavu SDT-u protiv zaposlenih za koje se utvrdi da postoji osno vana sumnja da su zloupotrije bili položaj u privrednom po slovanju. Prema nezvaničnim informacijama, pronevjera se desila u sektoru privatnog bankarstva, a klijentima je sa računa skinuto više stotina hi ljada eura.

- Iznos štete koji bude potvr đen istragom koju banka spro

vodi biće u potpunosti nado knađen klijentima - naveli su iz CKB-a.

Oni su istakli da od početka godine sprovode korijenite promjene u organizovanju poslovanja, sa akcentom na unapređenje postojećih i im plementiranje novih sistema interne kontrole.

- Svaki oblik ugrožavanja inte resa banke koji bude otkriven, biće procesuiran prema nad ležnim državnim organima, u skladu sa zakonom. Banka intenzivno sarađuje sa nad ležnim državnim organima, te očekujemo da će izolovani slučajevi neetičke poslovne prakse kojima smo bili izlože ni i koji su prouzrokovali ma terijalnu i reputacionu štetu

banci dobiti adekvatan sud ski epilog - dodali su iz banke. Pronevjere u privatnom ban karstvu CKB-a otkrivene su prethodno u filijalama u Po dgorici i Baru. Oni su u febru aru ove godine prijavili SDT-u dvoje zaposlenih koji su sa ra

Analiza savjetnika predsjednika Odbora direktora EPCG

zbog definitivnog minusa i gu bitaka koji će se napraviti u na rednom peridu, usljed sporih i neadekvatnih odluka borda i iz vršnog direktora EPCG koje su onemogućile punu proizvodnju u pravom trenutku, potegne pi tanje odgovornosti čelnih ljudi u EPCG, ali i nadležnih u Vla di. Jer je očigledno da je i Vlada znala za kvar na elektropostro jenju HE Piva, pošto je premijer, objašnjavajući potrebu da se iz budžeta izdvoji 15 miliona eura za kupovinu vlastitih akcija EP CG, naveo da se to čini zbog po teškoća u kojima je ta kompani ja, ne objašnjavajući o kakvim se problemima radi. Tako je Vlada dala EPCG 15 miliona eura za nešto što bi joj pripalo besplat no u slučaju da je EPCG poni štila sopstvene akcije. J. R – S. p.

čuna klijenata navodno pri svojili više od 14 miliona eura, tokom nekoliko godina. Kra jem aprila SDT-u je prijavljen i bivši glavni izvršni direktor banke Pal Kovač, zbog sum nje da je zloupotrijebio služ beni položaj. B. D.

Spasili građane i privredu od poskupljenja i restrikcija

PODGORICA - Elektroprivreda je ove godine spasila crnogorsku privre du i građane od osjetnog poskupljenja i restrikcija time što nije povećala ci jenu električne energije, što je izuze tan uspjeh u trenutnim okolnostima vrlo nepovoljne energetske situacije u Evropi, saopštio je savjetnik pred sjednika borda EPCG za saradnju sa međunarodnim organizacijama Goran Đukanović. On je u svojoj analizi naveo da je Crna Gora jedna od rijetkih evropskih država koja je pošteđena posljedica enormnog rasta cijena struje i gasa na tržištu. Tvrdi da je EPCG zaslužna za uspješnu tu

proizvoljno i sa lošom namjerom

Kada se čita drugi tekst pod na slovom ,,Iduće sezone neće bi ti vode za Primorje“ stiče se uti sak da je to samo nastavak prvog, a da nastavci u tom tonu tek slije de. Tekst je nastao karikiranjem saopštenja RVCP. Novinara/e prosto ne interesuju pozitivni re zultati RVCP koji su postignuti u izuzetno složenoj i nepovoljnoj situaciji. Interesuje ih da akce nat stave na negativnosti. Svaka konstruktivna kritika, kako od zaposlenih tako i osnivača i naj šire javnosti, a samim tim i me dija je dobrodošla. Takve kritike po pravilu daju doprinos preva zilaženju uočenih nepravilnosti i propusta. Kritika koja prenebre gava pozitivno, a bavi se samo na

vodnim negativnostima nije kri tika, već možda želja da se nanese šteta subjektu o kome se piše.

Treći tekst pod naslovom ,,Bord sebi obezbijedio dva savjetnika, sekretaricu i vozača“ je ponovo priča za sebe. Kao prvo, radi se o Odboru direktora, a ne o bordu.

Takođe, ne radi se o sekretarici, već o poslovnom sekretaru. RV CP je poslao saopštenje, odnosno reagovanje na prva dva objavlje na teksta, ali su isto vratili da se ono skrati na 5.000 karaktera.

Istovremeno su poslata i pitanja od strane novinarke Pobjede. Na žalost, umjesto da se sačekaju na ši odgovori i skraćeno saopštenje, novinarka je objavila novi tende ciozni tekst korišćenjem, jednim

dijelom, djelova našeg saopšte nja, ali opet na isti način, to jest da izvlači djelove iz konteksta kako je njoj odgovaralo.

Kako bi se obezbijedilo bolje funkcionisanje rada Odbora di rektora, kao i da ne bi njegov rad zavisio od volje izvršnih direk tora, prethodni Odbor direkto ra se opredijelio za svoju službu, odnosno kabinet Odbora direk tora. Tadašnji izvršni direktor Goran Jevrić i Odbor direkto ra na čelu sa predsjednikom Bu dom Šaranovićem su pripremili Pravilnik o sistematizaciji sa isto vjetno predloženim radnim mje stima za kabinet direktora. Kako je uslijedila smjena menadžmen ta, to se predložena sistematiza

rističku sezonu i stabilno snabdijevanje, a dala je i značajan doprinos stabilnosti eko nomskog sistema u situaciji kada su cije ne gotovo svih artikala na domaćem trži štu porasle, bilo zbog toga što su iz uvoza ili zbog rasta cijena nafte ranije ove godine. - Ova godina je posebna i izuzetna što se ti če energetske situacije na gotovo cijelom evropskom kontinentu. Sa jedne strane, rat u Ukrajini je izazvao enorman rast ci jena gasa i električne energije, a sa druge rekordna suša, tokom više decenija, uzro kovala je znatno manju proizvodnju iz hi drolektrana - objasnio je Đukanović, koji smatra da je šteta što Crna Gora nije izgra dila bar jedan veći energetski objekat to

cija nije uspjela usvojiti. Naža lost, smijenjeni izvršni direktor Đurašković iz jasnih namjera da osujeti kontrolnu ulogu Odbora direktora napravio je prijedlog sistematizacije bez kabineta di rektora. Odmah zatim je zabra nio zaposlenim da pružaju bi lo kakve usluge za potrebe rada Odbora direktora. To je bilo ne što bez presedana u Crnoj Gori. Svaki Odbor direktora ima svo ju službu i nigdje se nije i ne de šava da izvršni direktor daje sebi za pravo da brani zaposlenim da pružaju bilo kakvu radnu uslugu Odboru direktora. Da bi funkcio nisali, predsjednik je morao sam da šalje pozive, piše zapisnike, nosi dokumenta na arhivu... Ta kvog primjera očito nema u Cr noj Gori, a i šire. Iz tih razloga, odnosno zbog neprimjerene sa movolje smijenjenog izvršnog

kom protekle decenije ,,a mogla je i dva“. - Tu, prije svega, mislim na HE Komarni ca i na drugi blok termoelektrane, jer bi u ovoj i narednim godinama korist samo od rada nove termoelektrane rezultirala sta bilnim energetskim sistemom, bez uvoza električne energije tokom ljetnjih mje seci i u uslovima rekordne suše i donijela EPCG i Crnoj Gori nekoliko stotina mili ona eura prihoda godišnje i ove i bar, na rednih pet godina - rekao je Đukanović i ocijenio da bi se ukupna investicija u dru gi blok isplatila samo u toku ove godine, a da bi, čak i da se TE zatvori zbog ekološ kih razloga do 2025. otplatila samu sebe i imala milion eura profita. S. P.

direktora Odbor je usvojio Pra vilnik o sistematizaciji sa isto vjetnim radnim mjestima koje je prethodni odbor predložio. Za takav pravilnik razumijeva nje su imali kako zaposleni tako i Sindikalna organizacija. Odbor nije imao i nema namjeru da pri ma nove zaposlene već da samo izvrši preraspodjelu zaposlenih unutar društva. Za razliku od Od bora, izvršni direktor je primio u radni odnos veći broj novih lica, za kojima nije iskazivana potre ba. Upravo to je izazvalo pove ćanje troškova po osnovu ispla te zarada. Po svoj prilici, želi se jednim drvetom zakloniti čitava šuma. Tim problemom se novi narka očito ne želi baviti. Ovdje treba napomenuti da Odbor radi u zakonskim kapacitetima, pa su sve njegove odluke mjerodavne. Odbor direktora je pokrenuo niz

aktivnosti u cilju poboljšanja vo dosnabdijevanja Crnogorskog primorja. Te aktivnosti su naišle na odobravanje Vlade Crne Go re, resornog ministarstva i dru gih relevantnih organa i institu cija, ali i na otpor subjekata koji vrše nelegalnu eksploataciju pi jeska i šljunka. Nadamo se da se zbog toga ne traže ,,greške“ u ra du (kojih nema) Odbora direk tora kao bi se osujetio njegov rad. Pobjedu karakteriše upravo ko rektan i konstruktivan pristup temama koje obrađuje. Zato ne želimo i nećemo da prihvatimo da je to koncepcijski pristup Regi onalnom vodovodu, već neki tre nutni previd. Zato očekujemo da uredništvo Pobjede naše reagova nje objavi u integralnom obliku –zaključuje se u reagovanju RVCP. Odgovor novinarke u sjutraš njem broju Pobjede. R. e.

Još jedna zloupotreba privatnog bankarstva u najvećoj banci na tržištu

Filijala CKB u Kotoru

U ponudi različite kamate za kredite vezane za euribor

U NLB polovina zajmova sa varijabilnom stopom

Program zaštite klijenata pripremila je i NLB banka, u kojoj pripremaju obračun i scenarije na konkretnim primjerima vezanim za potencijalno dalji rast euribo ra.

- Omogućili smo svim klijentima, koji to žele, da pređu na kredite sa fiksnom kamatnom stopom bez dodatnih troškova i bez naknade za obradu aneksa ugovora, založne izjave, polisa osiguranja, upita u RKB, kao i procjene nepokretnosti - pojasnili su Pobjedi iz NLB-a, dodajući da analiziraju kreditnu sposobnost zaduženja klijenata u cilju očuvanja finansijske nezavisnosti onih kojima bi se prelaskom na fiksnu kamatu uvećala mjesečna rata.

- U NLB banci je odnos između kredita sa varijabilnom i fiksnom kamatnom stopom izjednačen i iznosi 50:50 odsto, a ovi krediti uglavnom pripadaju kategoriji kratkoročnih, na koje se manje odražava povećanje euribora - naveli su iz NLB-a.

PODGORICA - Sve poslovne banke dostavile su Central noj banci programe zaštite klijenata koji imaju kredite sa promjenljivim kamatnim stopama, rečeno je Pobjedi iz CBCG. Međutim, u CBCG, ali ni u komercijalnim ban kama nijesu željeli da govore o visini ponuđenih kamata.

- Dostavljeni programi su tre nutno u fazi analize, nakon če ga će Savjet CBCG razmotriti potrebu eventualnog donoše nja novih mjera kojima bi se banke dalje obavezale u dijelu postupanja sa klijentima ko ji su korisnici kredita sa vari jabilnim kamatnim stopamanaveli su iz CBCG.

CKB aneKsirala 59 ugovora

Krediti sa promjenljivim ka matama vrijedni su 846,1 mili on eura i čine trećinu ukupnih kreditnih zaduženja. Od toga je, prema podacima iz Kredit nog registra, 40 odsto kredi ta privrede, 34 odsto građana, a ostatak je dug Vlade. Građa ni imaju stambene, gotovinske

i kredite za refinansiranje koji su vezani za euribor. Zbog ra sta euribora, uslovljenog pove ćanjem kamatne stope Evrop ske centralne banke, nedavno su porasle i rate kredita sa pro mjenljivom kamatom, u prosje ku deset do 15 odsto.

U Crnogorskoj komercijalnoj banci, koja ima najviše klije nata, kažu da imaju svega osam odsto kredita stanovništva sa varijabilnom stopom i to uglav nom hipotekarnih kredita roč nosti deset godina. Navode da su kli jentima već ranije ponudili dva programa zaštite koji se primje njuju u zavisnosti od perioda kašnjenja otplate.

- Oba programa nude različite modele restrukturiranja koji su prilagođeni potrebama i finan sijskim mogućnostima klije nata.Svi podneseni zahtjevi za promjenu ugovorenih kamat nih stopa razmatraju se pojedi načno. Tokom prethodna četiri mjeseca aneksirano je 59 kre ditnih ugovora sa promjenom varijabilne u fiksnu kamatnu stopu - istakli su iz CKB, pojaš njavajući da ne mogu govori

Najteže im pada uplata poreza i doprinosa

PODGORICA – Nakon dodat ne terenske kontrole, zbog nemogućnosti da prvog puta utvrdi status 11 preporuka da tih Novoj srpskoj demokratiji na čijem je čelu Andrija Man dić, u reviziji finansijskog izvještaja za 2020. godinu, Dr žavna revizorska institucija je utvrdila da je sedam prepo ruka realizovano, a da je četiri potrebno i dalje pratiti.

Prilikom prve kontrole realiza cije preporuka u maju ove godi ne, iz NSD-a su tvrdili da su re alizovali tri, a jednu preporuku

djelimično, dok o preostalih pet nije bilo govora, ali se revizori na osnovu njihovog izvještaja, nije su mogli uvjeriti u status nijedne. Sada, kao nerealizovanu i dalje tretiraju preporuku u vezi pla ćanja troškova izbora sa poseb nog računa. Iz NSD to objašnja vaju time što zaostale obaveze iz perioda kampanja moraju plaćati sa redovnog računa, jer su poseb ni morali da ugase u zakonskom roku. Preporuku o blagovreme noj uplati poreza i doprinosa na zarade, revizori su ocijenili dje limično realizovanom, prihva tivši objašnjenje NSD-a da ih je

ti o konkretnim kamatama, jer se one razlikuju od klijenta do klijenta, tipa i roka zaduženja

Kamate Kao aKtuelne

U Erste banci Pobjedi su kaza li da njihovi klijenti mogu pre

podrške

Erste banka ponudila je klijentima aktuelne fiksne kamate, koje se kreću od pet do 8,5 odsto, Adiko fiksirala vrijednost euribora

Pošta blokirala zbog duga te da su u procesu odobravanja no vog reprograma, imajući u vidu da su u septembru plaćeni pore zi i doprinosi za period od apri la do jula. Istu ocjenu dobila je i preporuka o podnošenju IO PPD obrazaca u zakonskom ro ku, a situacija se popravila kada je riječ o putnim troškovima i ko rišćenju sopstvenih vozila, ali su revizori ipak ukazali da pojedi ni izvještaji i nalozi nedostaju. U inicijalnom nalazu, kolegi jum kojim je rukovodio senator Nikola N. Kovačevića sa sena torom dr Branislavom Radu lovićem, dao je negativno mi šljenje na pravilnost poslovanja

ći na fiksne stope, ukoliko žele da eliminišu rizik budućeg ra sta tržišnih kamata. - Fiksne kamate primjenjiva le bi se do kraja perioda otpla te kredita, što je dodatna sigur nost za klijente, jer ih štiti od eventualnog daljeg rasta euri

bora u dužem roku - sve dok ne otplate kredit. Fiksne stope ko je će im biti ponuđene su jed nake aktuelnim uslovima iz re dovne ponude za vrstu kredita koji koriste, bilo da je stambeni, adaptacijski ili turistički kre dit - pojasnili su iz Erste banke.

Karta do Beograda

40 eura

Prema podacima sa njihovog sajta, fiksna kamata za stam bene kredite kreće se od 4,99 do 6,2 odsto, adaptacijske od šest do sedam odsto u zavisno sti od postojanja hipoteke, dok je za turističke kredite kamata od šest do 8,5 odsto, zavisno od obezbjeđenja.

- O eventualnoj promjeni ka matne stope iz promjenjive u fiksnu odlučuju klijenti prven stveno na bazi sopstvene pro cjene dugoročne isplativosti tog poteza. Odabirom fiksne kamatne stope oni eliminišu rizike mogućeg rasta referen tnih kamatnih stopa. A ukoliko nastave da koriste promjenljive kamate, i dalje će snositi dio ri zika njenog mogućeg rasta, ia ko ona u nekim periodima mo že biti i niža nego fiksna - dodali su iz Erste banke. Iz Prve i Hi potekarne banke Pobjedi je re čeno da nemaju kredite sa va rijabilnim kamatama, dok su iz Adiko banke već saopštili da će fiksirati vrijednost euribora na vrijednost od 1,15 odsto, koliko je iznosila 30. septembra. Taj iznos će se primjenjivati nared ne dvije godine. B. D.

zbog kršenja više zakona, dok je na finansijski izvještaj dao po zitivno mišljenje uz skretanje pažnje na adekvatno pravdanje troškova. NSD je 2020. godine iz državnog budžeta za redovan rad i izbornu kampanju dobila 1,15 miliona eura, a iz opštinskih još 128,1 hiljadu eura. Od priloga je prihodovala 366,9 hiljada eu ra, od čega su pravna lica uplati la četiri hiljade eura, koalicione članice 149 hiljada, a fizička lica 211,7 hiljada eura. Za dnevnice su podigli 95 hiljada eura sa ra čuna, a od 1,8 miliona eura ras hoda, 852,5 hiljada otišlo je na reklamiranje tokom parlamen tarnih izbora. m. lk.

PODGORICA - Air Mon tenegro pripremio je, u okviru jesenje ponu de, promotivne cijene avio-karata do 16. okto bra.

Cijene karata u jednom pravcu od Podgorice i

Tivta do Beograda iznosi će 40 eura. Jesenja pro motivna cijena odnosi se i na liniju Podgorica – Lju bljana i iznosi 55 eura u jednom pravcu. Karte kupljenje tokom promotivnog perioda mogu se iskoristiti do 23. marta naredne godine. U cijenu karte, pored ručnog prtljaga od osam kilogra ma, uključen je i prtljag do 23 kilograma.\Sve in formacije o redu letjenja dostupne su na sajtu. s. P.

UPCG nagrade za DOP

PODGORICA - Unija poslodavaca je raspisala konkurs za dodjelu nagrada za primjere dobre prakse kompa nija u oblasti društveno odgovornog poslovanja pod nazivom UPCG nagrade za DOP.

Konkurs je do 31. oktobra, a pravo učešća imaju sva predu zeća registrovana u Crnoj Gori. Ceremonija dodjele godiš njih nagrada biće u decembru, a dodjeljuju se u tri kategori je - mala preduzeća do 50 zaposlenih, srednja do 250 i velika sa preko 250 zaposlenih. r. e.

CBCG analizira programe zaštite klijenata koje su joj dostavile banke, o novim mjerama odlučiće naknadno

Centralna banka Crne Gore

Nova srpska demokratija realizovala sedam, na čekanju četiri preporuke DRI

Andrija Mandić

Jesenja ponuda Air Montenegra do 16. oktobra

Konkurs Unije poslodavaca

Ćalović-Marković: Odugovlačenje izbora sudija ukazuje na to da svako pokušava da ubaci nekog svog, inače bi do sada dobili makar jednog

Partijsko krojenje strukture Ustavnog suda

Cijelim postupkom se kalkulisalo i odlagalo upravo da bi se došlo do nekih političkih dogovora i kompromisa političke prirode. Da je u pitanju bila pravna struka i nauka, svi bi se potrudili da maksimalan prioritet daju tome da se kandidati za sudije Ustavnog suda što prije saslušajuocjenjuje za Pobjedu Vanja Ćalović-Marković

PODGORICA – Odugo vlačenje skupštinskih procedura u vezi sa iz borom sudija Ustavnog suda, posebno u situaciji kada je ta sudska instanca nefunkcionalna, ukazuje na to da političke partije pokušavaju da dobiju na vremenu kako bi postigle dogovor o partitokratskom krojenju njegove struktu re, ocijenila je za Pobjedu izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ća lović-Marković.

Skupštinski Ustavni odbor ra zvukao je saslušanja 17 kandi data za četvoro sudija Ustav nog suda i utvrđivanje liste koju će predložiti plenumu na gotovo mjesec. Intervjuisanje kandidata počelo je 13. a traja lo je do 29. septembra, dok je sjednica Odbora na kojoj tre ba da se utvrdi lista kandidata zakazana tek za ponedjeljak, 10. oktobar.

BorBa za kvote

- Partije se bore za kvote. Sva ko pokušava da ubaci nekog svog, inače bi do sada dobili makar jednog sudiju Ustavnog suda u nekoj od prethodnih fa za. Međutim, očigledno je da partije ne mogu da se dogovo re oko tog pitanja - čiji će pred stavnici, suštinski, da prođu i da ćemo ponovo dobiti partij ski Ustavni sud – kazala je za Pobjedu Ćalović-Marković.

Ona ističe da je javnost imala priliku da čuje najave da ima dovoljno kandidata da se mo gu dogovoriti oko četiri.

- Vjerujem, a javnost će biti u prilici da vidi, da ako se do govore oko ta četiri kandida ta, tačno ćemo znati ko po litički kojoj partiji pripada i to će biti suštinski kvote koje

omogućavaju određenim po litičkim partijama da utiču na mišljenje Ustavnog suda – ka zala je ona.

Ustavni odbor je, sa druge strane, kada je posljednji put intervjuisao kandidate po jed nom od oglasa za sudije Ustav nog suda, njih sedam saslu šao u roku od tri dana, od 25. do 27. jula.

odugovlačenje

Na pitanje kako tumači odugo vlačenje postupka intervjuisa nja kandidata po posljednjem oglasu, posebno imajući u vidu da su većina njih isti koji su već saslušavani u ranijim proce durama po prethodnim kon kursima, Ćalović-Marković kaže da partije navjerovatnije nijesu mogle da se dogovore.

- S obzirom na to da se poku šavalo naći rješenje na nivou izbora jednog sudije, a onda taj jedan sudija nije mogao ni kako da ugodi interesima to likog broja političkih subje kata, pretpostavljam da sada na neki način pokušavaju da dođu do nekog rješenja gdje će zadovoljiti najmanje četi ri politička subjekta - ocije nila je ona

Prema njenom mišljenju, ci jelim postupkom se kalkuli salo i odlagalo upravo da bi se došlo do nekih političkih do govora i kompromisa politič ke prirode.

- Da je u pitanju bila pravna struka i nauka, svi bi se potru dili da maksimalan prioritet daju tome da se kandidati za sudije Ustavnog suda što pri je saslušaju. I ne samo to, već da se pošalje jedna jasna po ruka svima u Crnoj Gori koji ispunjavaju te kriterijume da se prijave. Umjesto toga, do sadašnjim ponašanjem, oni su poslali poruku i onim prav nicima koji bi mogli časno da

obavljaju taj posao, da nemaju razloga da se prijavljuju, zato što će partije na kraju praviti političke kalkulacije - kazala je direktorica MANS-a.

zatvoren prozor

Prije nekoliko dana premijer Abazović je nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjed nost pred novinarima apelo vao na poslanike da izaberu četvoro sudija Ustavnog su da, obrazlažući da sada ima dovoljno kandidata, te navo deći da ih je 19.

Ipak, dvoje kandidata je u me đuvremenu odustalo od kan didature - Gorica Fatić i Edis Hadžić – pa ih je zapravo je dan manje u odnosu na 28. jul kada je u prethodnom poku šaju izbora sudija poslanica Ure Suada Zoronjić prilikom glasanja na Ustavnom odboru bila uzdržana 18 puta, čime je praktično zatvorila ,,prozor“ za dobijanje završnih mjerila i pozitivan izvještaj o napretku Crne Gore Evropske komisije. Na pitanje kako gleda na ovaj Abazovićev „apel“ Ćalo vić-Marković ocjenjuje da je u pitanju njegov pokušaj da sa sebe lično, i sa Vlade, prebaci teret odgovornosti na Skupšti nu, prvenstveno zog međuna rodne zajednice, i da ukaže na neki drugi organ koji bi treba lo da razriješi političku krizu.

- Mislim da bez obzira na ta kve stavove, on se ne može od reći svoje političke odgovor nosti za postupanje njegove partije koja očigledno nije bi la spremna da izabere sudiju Ustavnog suda – kaže Ćalo vić-Marković.

Ona smtara da je ovo Abazovi ćeva poruka da se traže rješe nja na političkom nivou.

- Ne bi me čudilo da se ne pregovara samo o sudijama Ustvanog suda, već da se raz

matraju i neke druge važne funkcije u pravosuđu – kon kretno vrhovni državni tuži lac, i da se na relaciji toga koja partija će dobiti koja mjesta, sad Abazović javlja da bi na neki način pospješio te dogo vore. Meni je žao još jednom što ta nova većina nije ni po kušala da iskoristi priliku da gradi institucije, da nađe ljude od kredibiliteta, već traži po slušnike koji će suditi po nji hovom diktatu - kaže direkto rica MANS-a.

Izvještaj o napretku

Upitana kakav izvještaj o na pretku očekuje, u svjetlu in formacija da je Crna Gora pot puno podbacila u realizaciji ključnih elemenata za dobi janje završnih mjerila, Ćalo vić-Marković kaže da očeku je vrlo negativan izvještaj EK. - Pokušava se naći neki način da se vidi svjetlo na kraju tu nela, ali koliko vidim iz mo jih komunikacija biće prilič no negativan. Zbog nekih, da kažem, globalno-političkih pi tanja možda neće biti onoliko negativan koliko bi bio u ne kim drugim okolnostima. Pr venstveno mislim na namjeru da Evropa zamrzne postupak proširenja prema Srbiji zbog njenog odnosa prema Rusiji i ratu u Ukrajini. Bar u tom di jelu Crna Gora i aktuelna vla da su bile u skladu sa spoljnom politikom EU. Mislim da zbog toga, primarno, u EK pokuša vaju da nađu neki prostor da taj izvještaj ne bude toliko negati van koliko bi realno trebalo da bude. Evo mi živimo u Crnoj Gori i odlično znamo da nije bi lo nikakvih reformi, osim po litičkih populizama i trošenja novca iz budžeta u svrhu izbo ra – zaključila je Ćalović-Mar ković. d. MIHaIlovIĆ

Zeković pita Adžića da li je Šćepanović napuštio partiju kojoj je javno pristupio

Zakon o unutrašnjim poslovima precizira da „policijski službenik ne smije biti član političke stranke, politički djelovati, niti se kandidovati na državnim i lokalnim izborima“

GI „21. maj“ traži od odlazećeg ministra unutrašnjih poslova da saopšti da li je policajac iz Nikšića u policijsku službu vraćen zakonito Miloje Šćepanović javno pristupio partiji Marka Milačića

PODGORICA – U ime Gra đanske inicijative „21. maj“, građanski aktivista Alek sandar Saša Zeković upu tio je odlazećem ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću inicijativu da nalo ži provjere kako bi se utvr dilo da li je Miloje Šćepano vić, koji je samoinicijativno napuštio policiju u decem bru 2019. godine u znak po drške litijama Crkve Srbije, zakonito opet u radnom od nosu u Upravi policije.

- U interesu je kredibiliteta po licijske organizacije i javnosti da utvrdite da li su u slučaju Šćepanovića, koji je sada an gažovan u Sektoru granične policije u Nikšiću, sprovede ne zakonom predviđene pro cedure i izvršene sve potrebne provjere – napisao je Zeković. On je u inicijativi podsjetio da je Šćepanović sredinom sep tembra 2020. godine pristu pio političkoj partiji Prava Cr na Gora.

- Javno je objavljeno da je sve čano primio člansku knjižicu ove političke partije. Među tim ubrzo je ponovo zapošljen u Upravi policije, ovog puta u Sektoru granične policije, pri čemu nije poznato da je raspi san javni konkurs i da su izvr šene potrebne provjere. Javno nikada nije objavio da je pre stao biti član političke partije ili da je vratio člansku knjiži cu koju je svojevremeno jav no i svečano primio – naglasio je Zeković.

U dopisu citira Zakon o unu trašnjim poslovima koji preci zira da „policijski službenik ne smije biti član političke stran ke, politički djelovati, niti se kandidovati na državnim i lo kalnim izborima“. Isto pismo upućeno je i Osnov nom državnom tužilaštvu u Podgorici kako bi se, navodi Zeković, provjerilo da li je onaj ko je u Upravi policije i MUP-u potpisao konkretno rješenje o

zasnivanju radnog odnosa sa Šćepanovićem počinilo neko krivično djelo protiv službe ne dužnosti.

- Zakon o unutrašnjim poslo vima je jasan i po pitanju za snivanja radnog odnosa: poli cijski službenik zasniva radni odnos na osnovu javnog oglasa. U Upravi policije postoje rad na mjesta koja se mogu zakoni to popuniti i bez javnog oglaša vanja, ali to svakako nije radno mjesto starijeg policajca prve klase u Sektoru granične poli cije u Nikšiću – ističe Zeković. Kategoričan je da „zapošljava nje Šćepanovića mimo javnog konkursa i bez provjera pred stavlja kršenje Zakona o unu trašnjim poslovima, a osoba koja mu je dala rješenje poči nila je krivično djelo zloupo treba službenog položaja iz člana 416. Krivičnog zakoni ka Crne Gore“.

- Službeno lice koje je Šćepano viću bez prethodne provjere ili na nezakonit način rješenjem ili drugim aktom omogućilo radno angažovanje u Upra vi policije i MUP-u pričinilo je i štetu državnom budžetu Crne Gore. Ukoliko nije spro vedena transparentna i zako nita procedura, i bez prethod nih provjera, onda je to lice omogućilo Šćepanoviću i pro tivpravnu imovinsku korist na štetu budžeta Crne Gore – za ključio je Zeković.

Pobjeda je još 20. januara ove godine objavila da je Šćepano vić vraćen na posao bez javnog konkursa.

Iz Uprave policije tada nijesu odgovorili na pitanja Pobjede o zapošljavanju Šćepanovića, ali su sjutradan, pošto smo objavili tekst, reagovali uz tvrdnju da je on ponovo zasnovao radni od nos po Zakonu o unutrašnjim poslovima i u skladu sa članom 46 stav 2 Pravilnika o unutraš njoj organizaciji i sistematiza ciji Uprave policije, a koji pro pisuju da policajac može dobiti posao i bez javnog oglasa. k.k.

Vanja Ćalović-Marković

D. MALIDŽAN

PODGORICA – Deseta po vorka ponosa Montenegro prajd biće održana danas u Podgorici sa početkom u 15 sati na Trgu nezavisnosti.

Pod sloganom ,,Nema više ali“ danas će okupljeni šetati za pot puno ostvarenje svih građan skih prava, s akcentom na ona LGBTIQ+ zajednice.

- Povorka ponosa predstavlja borbu za ostvarivanje ljudskih prava pripadnika/ca LGBT za jednice i njihovo prihvatanje u društvu, kazali su Pobjedi iz Mi nistarstva za ljudska i manjin ska prava.

U znak podrške Montenegro prajdu, Skupština Crne Gore je u duginim bojama.

Nakon što je zakazana deseta povorka ponosa, oglasila se Srp ska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, koja je, za razliku od svih prethodnih godina, najavila mo leban za ,,svetinju braka i očuva nje porodice“. To je učinjeno isto onako kao što su u Srbiji pred stavnici SPC, takođe uoči Eu roprajda, organizovali proteste, litije i molebane kako bi sprije čili tu građansku manifestaciju. U saopštenjima Mitropolije cr nogorsko-primorske, te u obra ćanjima mitropolita Joanikija, parada je nazvana nemoralnom i razvratnom manifestacijom ko ja urušava tradicionalne vrijed nosti, brak i porodicu.

Taj zvaničan stav Srpske pra voslavne crkve je izazvao oš tre reakcije aktivista i boraca za ljudska prava, koji ističu da je to građanski protest i da ni na ko

Povorka ponosa je borba za ljudska prava

Drobnjak: SPC ne smije da podmuklo zloupotrebljava poštovanje koje uživa u dijelu društva i pod maskom porodičnih vrijednosti širi govor mržnje

ji način ne ugrožava vrijednosti poput braka ili porodice. Oni su osudili izjave SPC upozorava jući da talas klerikalizacije ko ji je zahvatio Crnu Goru pono vo otvara zatvorena pitanja iz oblasti ljudskih prava.

Nada Drobnjak, ekspertkinja za rodnu ravnopravnost je Po bjedi kazala da slogan desetog Montenegro prajda „Nema više ali!“ jasno pokazuje da, kao druš tvo, nijesmo, još uvijek, spre mni/e da prihvatimo drugog, drugačijeg.

- Deklarativno smo za poštova nje svih, bez obzira na njihovu posebnost, ali… Nema više ali! Moramo prepoznati da se iza tog ,,ali“ krije netrpeljivost, a če sto i mržnja – rekla je Drobnjak. Ona je istakla da je prajd prilika da zaista promovišemo ljudska prava, slavimo ljubav i ukažemo na probleme sa kojima se suoča

Bez saobraćaja u centru Podgorice od 11 do 18.30

Zbog današnje manifestacije Montenegro prajd, od 11 sati biće zatvoren saobraćaj za sve vrste vozila u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, zatim od raskrsnice Ulice Marka Miljanova do raskrsnice Ulice Jovana Tomaševića, Bulevar Stanka Dragojevića, ulice Slobode, Miljana Vukova, Novaka Miloševa, Balšića, Hercegovačka, Trg Balšića, Vučedolska i Ulica Karađorđeva, saopštila je Uprava policije. Naglasili su da, ukoliko bude potrebno, policija može u ovom periodu zatvoriti i druge ulice u centru Podgorice. Iz Glavnog grada je najavljeno da će ulice biti zatvorene do 18.30.

va LGBTIQ zajednica.

- Jak uticaj na stvaranje kontek sta u kome oni ne mogu da ostva re svoja ljudska prava ima Crkva, koja podržava patrijarhalnu i au toritarnu kulturu. SPC ne smi je da podmuklo zloupotreblja va poštovanje koje uživa u dijelu društva i pod maskom porodič nih vrijednosti širi govor mržnje – kazala je ona.

Podsjetila je da smo svjedočili šta se u Beogradu dešavalo to kom Europrajda.

- I ne želimo ni naznaku nemi ra, no SPC i u Podgorici šalje istu poruku kao u Beogradu. Nedo pustivo je poigravanje SPC sa osjećanjima vjernika/ca, te po sredno podsticanje da reaguju protiv LGBTIQ zajednice. Oni neumorno reaguju kada se or ganizuje prajd, ali ne i kada su u pitanju skandali vladika SPC –naglasila je Drobnjak.

Ona je kazala da Crkva ima svoje stavove, ali ne smije da doprinosi netoleranciji i stvaranju atmos fere protiv održavanja prajda.

- Umjesto ohrabrivanja onih ko ji su protiv održavanja prajda i govora o devalviranju, izopače nju i obesmišljavanju ljubavi, Cr kva treba da poziva na istinsku, čistu ljubav prema svima, bez obzira na neku posebnost, jer ,,Ako jezike čovječije i anđelske govorim, a ljubavi nemam, onda sam kao zvono koje zvoni, ili pra porac koji zveči“ (Prva poslani ca Korinćanima, poglavlje 13) –kazala je Drobnjak.

Iz Ministarstva je Pobjedi reče no da ljudska prava pripadaju svim ljudima, bez diskrimina cije po bilo kom ličnom svoj stvu poput seksualne orijenta cije i rodnog identiteta.

Istakli su da u Crnoj Gori svakim danom jača društvena svijest u pravcu poštovanja i uvažava nja drugog i drugačijeg od sebe. Naglasili su da je predstavni ca Ministarstva ljudskih i ma njinskih prava prisustvovala Europrajdu u Beogradu na po ziv Organizacionog odbora Eu roprajda.

Na pitanje Pobjede da uporede situaciju sa održavanjem mani festacija u Beogradu i Podgorici, iz resora za ljudska i manjinska prava je odgovoreno da je Crna Gora potvrđeni lider u regionu u oblasti unapređenja kvaliteta života LGBT osoba.

Podsjetili su da je Crna Gora

usvojila Zakon o životnom par tnerstvu lica istog pola u 2020. godini, te da je započet proces izrade nacrta zakona o pravnom prepoznavanju roda na bazi sa moodređenja, čime će se tran srodnim osobama omogućiti promjena oznake pola i matič nog broja u ličnim dokumenti ma bez obaveze da se prethodno obave medicinske intervencije. – Možemo slobodno da kaže mo da Crna Gora predstavlja primjer dobre prakse i u svije tu, s obzirom na činjenicu da mali broj država ima ovakav si stem pravnog uređenja u smislu ostvarivanja prava pripadnika/ ca LGBT zajednice – decidni su u Ministarstvu za ljudska i ma njinska prava.

Smatraju da je pravni okvir koji se odnosi na zaštitu prava i slo boda LGBT osoba u Crnoj Go ri znatno napredovao i razvijao

Joanikije odlikovao nekoliko porodica ordenom za ispunjavanje božje zapovijesti „rađajte se i množite

pozvala vlasti da zaštite državu i djecu

Ne možemo ćutati i bez riječi prihvatiti da se mediji, prosvjeta, kultura, ali i političke ustanove pretvore u sredstva stalnog i permanentnog psihološkog i moralnog pritiska u službi nasilnog socijalnog inženjeringa – kazao je sveštenik Predrag Šćepanović

PODGORICA – Crkva

Srbije pozvala je sinoć sa molebana za „svetinju braka i očuvanje porodice“ koji se održao uoči desete Parade ponosa u Podgorici, crno gorske vlasti „da zaštite i narod i državu, a naročito djecu koja su još od osnovne škole kroz školske programe i udžbenike izložena sadr žajima LGBT propagande i ideologije“.

U proglasu, koji je pred Hra mom Hristovog vaskrsenja, oko kojeg se okupilo oko hilja du sljedbenika Crkve, pročitao

sveštenik Predrag Šćepano vić, navodi se da se u toj religi oznoj grupaciji „istom odluč nošću protive performansima i paradama u kojima učesnici bogohule i skrnave ikone i svo jom kostimografijom ismijava ju vjeru pravoslavnu koja je bi la i ostala temelj našeg naroda, izopačenim vrijednostima ko je propagiraju, izruguju se hri šćanskoj tradiciji potkopava jući porodicu, narod i državu“. - Ne možemo ćutati i bez riječi prihvatiti da se mediji, prosvje ta, kultura, ali i političke ustano ve pretvore u sredstva stalnog

i permanentnog psihološkog i moralnog pritiska u službi na silnog socijalnog inženjeringa. Mi ne možemo dozvoliti da ta paganska ideologija, obučena u retoriku ljudskih prava, mijenja hrišćanska načela i vrijednosti kojim naš narod živi otkad zna za sebe – kazao je Šćepanović.

Mitropolit crnogorsko-primor ski Crkve Srbije Joanikije je re kao da se boreći za očuvanje po rodice bori ,,i za očuvanje našeg naroda“.

- Pokazali ste brigu i za svoju otadžbinu. Mi kao hrišćani mo ramo se potruditi da naše na

sljeđe očuvamo i unaprijedimo – kazao je on i rađanje djece na zvao samožrtvovanjem.

Nakon kratkog obraćanja oku pljenim sljedbenicima, Joani kije je uručio ordenje, kako su

na

se u posljednjih 10 godina, što je rezultiralo smanjenjem ni voa diskriminacije i nasilja pre ma LGBT osobama, kao i znat no većem stepenu prihvatanja LGBT osoba u društvu.

Podsjetili su da je stupanjem na snagu Zakona o životnom par tnerstvu lica istog pola, više od 20 istopolnih parova sklopilo ži votno partnerstvo.

Istakli su da će nastaviti da ra de na unapređenju primjene postojećeg normativnog okvi ra u oblasti unapređenja kvali teta života LGBT osoba u Cr noj Gori, što predstavlja izazov svima nama.

– Cilj nam je da zaokružimo pravni okvir zaštite njihovih prava, što će se postići usvaja njem zakona o pravnom pre poznavanju roda na bazi samo određenja – istakli su oni.

J. MARTINOVIĆ

,,Noćni vukovi“

„Svetinju braka i očuvanje po rodice“ pred Hramom u Pod gorici „branili“ su sinoć i „Noćni vukovi“, proruska, ekstremi stička grupa koja je u julu stav ljena na listu sankcija Evrop ske unije zbog agresije Rusije na Ukrajinu.

Članovi ovog moto-kluba iz Sr bije su nedavno na Europrajdu u Beogradu predvodili litiju za spas Srbije.

naveli, za ispunjenje božje zapo vijesti ,,rađajte se i množite se...“ za nekoliko porodica sa mnogo djece. Uz odlikovanje, Crkva je opedijelila i ,,određeni novčani iznos“, kako je kazao Joanikije.

Među okupljenima su bili i predsjednik skupštinskog Od bora za ljudska prava i slobo de Jovan Vučurović (DF), li der partije Slobodna Crna Gora Vladislav Dajković, ali i bivši premijer i šef Agencije za naci onalnu bezbjednost koji su ne davno osnovali Demohrišćanski pokret Zdravko Krivokapić i Dejan Vukšić. D. M.

Detalj

Odlikovanje za ispunjavanje božje zapovijesti

s.vasiljević

s.vasiljević

PODGORICA – Predsjed nik Sindikata prosvjete Radomir Božović, nakon sastanka sa ministrima pro svjete i finansija, na kom su razgovarali o zahtjevu da se plate povećaju 45 odsto, rekao je Pobjedi da će teško dobiti taj iznos odjednom, ali da su sve opcije na stolu.

Najbliži su rješenju da se to povećanje realizuje iz tri puta – prvo da bude u janu aru 2023, drugo u januaru 2024. i treće u januaru 2025. godine.

Za sada je još neizvjesno koliko bi tačno prosvjetni radnici do bili prvo povećanje zarade u ja nuaru sljedeće godine. Ponovo će razgovarati sa ministrima za desetak dana. Ministar finan sija Aleksandar Damjanović biće odsutan naredne sedmice.

- Više se ide ka modelu da se to uvećanje dobije iz dva, tri puta – rekao je Božović.

Ministarstvo finansija će, pre ma njegovim rječima, da sagle da preciznije kakve su im mo gućnosti.

- Ne isključuje se mogućnost ni da će 45 odsto da se dobije odjednom – rekao je predsjed nik Sindikata prosvjete.

Ranije je ministar prosvjete Miomir Vojinović izjavio da je nerealno da nastavnici dobi ju uvećanje 45 odsto, da bi on volio da se realizuje i 65, ali da to ne dozvoljava budžet. Naja vio je da će sagledati i dogovo riti se oko optimalnog rješenja.

Predsjednica Udruženja na stavnika društvene grupe predmeta Stanka Vukčević ranije je Pobjedi rekla da nije realno da se njihovo uvećanje plata dijeli etapno.

- Da se nakon isteka kalendar ske godine, kad inflacija poje de sve, kad se i drugima, koji

Najbliži rješenju da nastavnicima 45 odsto podijele na tri godine

Studenti zadovoljni što su ispoštovani njihovi zahtjevi Protest imao efekta, pripravničke plate uplaćene

PODGORICA – Protiv fa

šizma koji je sada na sceni upakovan u novom obliku treba se boriti svakog dana, a jedan od načina borbe je i promocija knjige sjećanja „Izdajnik i ratni zločinac Draža Mihailović pred sudom“, bilješke sa suđenja 24 ratna zločinca na čelu sa četničkim prva kom, rekao je sinoć na do gađaju, generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Dragan Mitov Đurović

Promociju su organizovali u su sret 9. novembru – Međunarod nom danu borbe protiv fašizma.

OpOmeNa

-Politička i nacionalna podije ljenost, prekrajanje istorijskih činjenica, povratak poraženih snaga, proglašavanje saradni ka sa okupatorima za borce za slobodu kako u regionu tako i u Crnoj Gori, ne samo da opomi nje već strahujemo, prijeti si gurnosti građana i miru – na veo je Đurović.

Zato kao opomena, kako kaže, stižu bilješke sa suđenja koje je davne 1946. godine izazvalo ve

ma su već zarade uvećane, opet maksimalno uvećaju, i tako u nedogled. Zašto se te etape ne podijele u kvartale jedne ka lendarske godine, pa da u toj godini bude uvećanje od 45 odsto - rekla je ona.

Božović je tada saopštio da im modeli etapnog povećanja pla ta nijesu nepoznati. Posljednje uvećanje dobili su kroz dvije

godine, prvo su dobili devet od sto, pa onda tri. Kada su štraj kovali zbog lošeg statusa, 2002. godine, na sličan način je, kaže on, riješen problem. Dobili su 18 odsto iz dva dijela. Sa jučerašnjeg sastanka mini stara i predstavnika Sindikata saopšteno je da je dogovore no da će u budžetu za nared nu godinu biti predviđen pro

stor za povećanje koeficijenta na zarade.

- To bi omogućilo da prosvjet ni radnici prime uvećane pla te već od 1. januara - saopšte no je iz Ministarstva finansija. Istakli su da su ministri Damja nović i Vojinović izrazili razu mijevanje za stavove Sindikata. Rekli su da će omogućiti bo lji materijalni status zaposle

Za sada je još neizvje sno koliko bi tačno pro svjetni radnici dobili prvo povećanje zarade u januaru sljedeće go dine. Ponovo će razgo varati sa ministrima za desetak dana. Ministar finansija Aleksandar Damjanović biće odsu tan naredne sedmice

nih u prosvjeti, kao veoma važ noj i brojnoj strukturi ukupne društvene zajednice. Nastavnici su nedavno negodo vali što se odugovlači dogovor oko povećanja njihovih zara da. Kritikovali su što su nad ležni povećali plate zdravstve nim radnicima i profesorima na Univerzitetu Crne Gore, a njima nijesu. Tražili su zato da se organizuju protesti, štrajk ili blokada saobraćajnica. Božo vić je tada kazao da očekuju da nastavnici budu strpljivi, jer su optimisti da će postići dogovor o povećanju njihovih primanja. N. Đ.

PODGORICA – Dvije pri pravničke plate su uplaćene prekjuče i studenti su zado voljni. Kažu da će ispratiti da li je svima bila isplaćena zarada, pošto su im pojedini javili da nije, ali pretpostav ljaju da samo kasne uplate u pojedinim bankama. - Dogovor je ispoštovan. Protest je imao efekta. Ispoštovali su sve što smo tražili – rekao je Pobjedi student master studija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Go re Miloš Janketić Za avgust su primili 380, a za septembar 450 eura. Kaže da je to u redu, jer je zakon stupio na snagu 11. avgusta. Zato nije su mogli da dobiju 450. Oni su u ponedjeljak organi zovali protest ispred Ministar stva, negodujući što im je avgu stovska plata kasnila više od 20 dana. Tada su predali dopis mi nistru prosvjete Miomiru Vo jinoviću i zatražili, pored osta log, da se obezbijedi bolji status visokoškolaca. Janketić je on da na skupu kazao da traže da se spriječi odlazak mladih iz drža ve. Kritikovali su što su nadlež ni godinama zanemarivali pra va studenata. Najavili su da će radikalizovati proteste ako im se zahtjevi ne ispune. Janketić kaže da će ispratiti kako se bu de situacija odvijala, te sagledati kada će biti naredna okupljanja. Program za pripravnike počinje u januaru, a završava se u sep tembru. Nedavno su im na ini cijativu Studentskog parlamen ta povećane plate sa 266 na 450 eura. N. Đ.

Prvorazredni istorijski dokument koji neće dati da se zaborave činjenice

liko interesovanje svijeta.

-Bilješke sadrže najvažnije dje love optužnice o četničkim zlo činima na širim jugoslovenskim prostorima. Kako zločini ne za starijevaju, tako podsjećanje opominje da se strahote rata i ubijanje nikada ne ponove – po ručio je Đurović.

Predsjednik SUBNOR-a Zuvdi ja Hodžić kaže da „ono što ni je zapisano nije se ni desilo“, pa su, rukovodeći se time, objavi li knjigu kako bi se suprotstavi li istorijskim krivotvorenjima kojih danas ima.

-Ova knjiga je objavljena da po kažemo da se istina ne može zlo upotrijebiti – poručio je Hodžić.

Prema riječima istoričara Sea da Šabotića, ovo djelo je prvo razredni istorijski dokument koji neće dozvoliti da činjenice odu u zaborav.

Suđenje Mihailoviću održano je od 10. juna do 15. jula 1946. godi ne u Beogradu, a poznato je pod

imenom „Suđenje Draži“, koje je pratilo više od 100 novinara iz cijelog svijeta.

Predvodniku četnika je suđe no za aktivnosti protiv par tizana, za kolaboraciju sa Njemcima i ratne zločine nad civilima. Mihailović je priznao da su njegovi komandanti sa rađivali sa okupatorom ali se

branio da su to činili na svo ju ruku.

-Dokument koji je pred nama ponovnim pojavljivanjem po staje još dostupniji javnosti pa se njegovim iščitavanjem mo že suditi o sudskom procesu, i to može biti bitno za naučna razu mijevanja. Dokumenta sabrana u ovoj knjizi u velikoj mjeri ra

svjetljavju i djelovanje četničkih formacija na prostoru današnje Crne Gore i otkrivaju pojedine detalje koji su manje eksponi rani u današnjim radovima ve zanim za stanje u Crnoj Gori tokom Drugog svjetskog rata –istakao je Šabotić.

Ova knjiga je, kako navodi, bit na zbog ideoloških matrica pri sutnih u našem društvu i čestog miješanja krivično-pravne i po litičke odgovornosti koje se jav lja kao posljedica upravo odre đenog djelovanja u bilo kom vremenu.

ReviziONizam

Arhivska savjetnica Jadranka Selhanović kazala je da se da nas suuočavamo sa takozvanim istorijskim revizionizmom, što je termin kojim se označava ne priznavanje činjenica ili njiho vo neosnovano negiranje, a to se naročito odnosi na činjenice iz vremena Drugog svjetskog rara

na prostoru Jugoslavije.

-Današnji sljedbenici i podrža vaoci kolaborantskih i profaši stičkih pokreta ne pristaju da se njihovi prethodnici tretira ju kao saradnici okupatora, iz vršioci zločinačkih i genocidnih radnji i sljedbenici zločinačkih ideologija već im se želi pripi sati nacionalni, oslobodilački i državotvorni, čak i demokratski karakter – navodi Selhanović. Kaže da ovakve pojave revizi onizma imamo i danas u Cr noj Gori.

-Prvenstveno kada je riječ o čet ničkom pokretu. Pojedini po litičari, istoričari i drugi javni djelatnici žele nametnuti uvje renje da je četnički pokret bio oslobodilački, ali mu ne spo re da je bio antikomunistički. Ovakvom tretiranju četničkog pokreta smetaju jedino činje nice koje se nalaze u provora zrednim istorijskim izvorima – zaključuje Selhanović. K. J.

SUBNOR promovisao knjigu „Izdajnik i ratni zločinac Draža Mihailović pred sudom“

Ministri prosvjete i finansija razgovarali sa predstavnicima Sindikata o prijedlogu da se prosvjetarima od naredne godine uvećaju zarade

Sa promocije održane u NB „Radosav Ljumović“

Sa sastanka Božovića sa ministrima prosvjete i finansija

Saobraćajna nesreća u kanjonu Tare, automobil izletio sa puta Stradala žena, traga se za dvoje djece

ŽABLJAK – Jedna žena stradala je u saobraćajnoj nesreći koja se juče dogodila na putu Đurđevića Ta ra - Žabljak kada je automobil, kojim je upravljala, sletio sa puta i završio u rijeci, potvrđeno je portalu Pobjeda iz Uprave policije. Do zaključenja broja, Gorska sluzba spašavanja Žabljak je tragala za dvoje djece.

Nesreća se dogodila na putu Đurđevića Tara – Mojko vac u reonu Splavišta.

Prema pisanju portala PV Informer u vozilu se nalazila žena sa troje djece, a dječak od četiri godine je spašen i prebačen u pljevaljsku bolnicu. Po posljednjim informacijama iz pljevaljske bolnice po vrijeđeno dijete je vitalnih životnih parametara. C. H. Kanjon Tare

Rašović iz ljubomore ispalio četiri metka u bivšu suprugu

PODGORICA – Više tuži laštvo podiglo je optužnicu protiv Bojana Rašovića (47) iz Herceg Novog zbog teškog i podmuklog ubistva supruge Branke Petrović, saopšteno je Pobjedi iz Višeg suda.

-Više državno tužilaštvo po diglo je optužnicu protiv R. B. zbog izvršenja krivičnog dje la – teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvolje no držanje oružja i eksploziv nih materija čija će kontrola bi ti zakazana u zakonskom roku – precizirano je iz Višeg suda. Prema navodima optužnice ko ju potpisuje Armin Selmano vić, Rašović se tereti da je 27. juna ove godine, oko 5.55 ča sova, ušao u stan bivše supru ge Branke Petrović i ubio je sa umišljajem na podmukao način i iz niskih i drugih pobuda.

-Optuženi je neopaženo i luka vo ušao u otključani stan Bran ke Petrović u ranim jutarnjim časovima, misleći da oštećena spava, a kako bi je iznenadio i iz bezobzirne sebičnosti i osjeća ja posjedovanja, jer je smatrao da mu kao bivša supruga i da lje pripada i da ne može biti sa drugim muškarcem, iz puške u nju ispalio ukupno četiri hica –navodi se u optužnici.

Rašović je bivšu suprugu zate kao u spavaćoj sobi pored kre veta kada je u nju ispalio prvo dva metka koja su je podgori la u grudni koš, a potom joj pri šao i ispalio još dva hica u glavu. Od zadobijenih povreda Petro vić je odmah preminula. Sin pokojne Petrović koji je bio

u drugoj sobi, pred tužiocem je ispričao da je njegova majka bi la osam godina u braku sa optu ženim Rašovićem, kao i da su se godinu prije zločina sporazu mno razveli.

On je naveo da ga je tog jutra u 5.40 časova iz sna probudio zvuk otvaranja i udara ulaznih vrata.

Ubrzo je čuo majčin glas. -Čuo sam je kako govori ,,ne moj Bojane“, a potom pucanj iz vatrenog oružja. Odmah sam ustao iz kreveta i zatekao majku kako leži u krvi na podu. Pored balkonskih vrata je stajao Bojan sa puškom u ruci, u koju je stav ljao metak. Obratio mi se riječi ma: ,,I tebe ću ubiti, p…o jedna“, nakon čega je izgovorio ,,neće

ona meni da se k…a“. Krenuo je prema meni sa uperenom puš kom, a ja sam pobjegao u sobu –ispričao je sin ubijene Petrović.

Optuženi Rašović je uspio da kroz vrata sobe proturi cijev puške dok ga je sin pokojne Branke molio da ide.

-Opalio je jedan metak a zatim sam čuo kako bježi iz stana –ispričao je sin ubijene Petrović. Ovaj svjedok je naveo da je op tuženi Rašović poznavao život ne navike njegove majke koja se obično budila u 5.30 časova.

Komšija Petrović je potvrdio da je u vrijeme nesreće čuo galamu i udar metala o metal, a zatim i vrisku, nakon čega je kroz pro zor vidio Bojana Rašovića kako pretrčava ulicu sa puškom u ru

ci, koju je ubacio u plavo vozilo i otišao prema Kotoru. -Popeo sam se na drugi sprat i Brankin sin mi je otvorio vrata. Ugledao sam Branku u kleče ćem položaju, glavom naslonje nom na krevet. Iz glave i tije la joj je curila krv – ispričao je komšija.

Tužilac Selmanović u optužni ci navodi da se optuženi Rašo vić duže vrijeme pripremao za ubistvo bivše supruge jer se to naslućuje iz sadržaja pisama koje je napisao bratu i djevojci. U pismu djevojci Rašović navo di da se neće gledati neko vrije me, dok bratu daje do znanja da će izvršiti krivično djelo.

-Iz ovih dokaza proizilazi da je optuženi počinio ubistvo sa di

Tim vještaka utvrdio da je ubistvo psihopatološki motivisano

Bojan Rašović je u vrijeme izvršenja krivičnog djela bio bitno smanjene uračunljivosti, utvrdio je tim vještaka psihijatrijske struke.

-Krivično djelo je psihopatološki motivisano afektom razdraženosti jakog intenziteta koji je generisan opse sivnom procijenjenom ljubomorom, dok se struktura ličnosti karakteriše površnim odnosom prema realnosti.

Optuženi je oslabljenog uvida i kritičnosti sa visokom ste penom napetosti i anksioznosti, sa nerazjašnjenim par tnerskim relacijama, nepravilno izgrađenim sistemom vrijednosti i nejasnim socijalnim granicama, što je rezul tiralo emocionalno i sociološki nezrelim, regresivnim ponašanjem i smanjenom mogućnošću samokontrole, pogotovo u stresnim okolnostima kao što je prekid emo tivne veze – navodi se u nalazu psihijatrijske struke.

Vještaci su kod optuženog konstatovali trajni duševni poremećaj (bipolarna psihoza) koja se karakteriše flukta cijama raspoloženja odnosno epizodama depresije koje se smjenjuju sa epizodama povišenog raspoloženja.

-Pogoršanje osnovne bolesti i epizodične promjene ras položenja uslovljene su, pored neredovne medikacije, i povremenom upotrebom alkohola koji generiše impul sivnost i smanjenu samokontrolu, piše u nalazu.

rektnim umišljajem – navodi se u optužnici. Obrazlažući kvalifikaciju teš kog ubistva na podmukao na čin, tužilac Selmanović je te melji na činjenici da je optuženi napao na žrtvu u trenutku kada se tome nije nadala koristeći po znavanje njenih životnih navika – konkretno vrijeme ustajanja. -Obilježje djela da je zločin po činio iz niskih pobuda ogleda se u tome što je optuženom smetao žrtvin slobodan izbor partnera i

način života, što je ovaj optuže ni naveo i u jednom od pisama, ali i onim što je izgovorio nakon što je ispalio smrtonosne hice –navodi se u optužnici.

Tužilaštvo je predložilo sudu da se Rašoviću produži pritvor jer bi se njegovim puštanjem na slobodu kao počinioca djela ko je manifestuje jedan vid najsu rovijeg oblika rodno zasnova nog nasilja dovelo do reakcije i uzmemirenja javnosti.

B. R

Za manje od deset mjeseci poginulo 57 osoba

PODGORICA – Od početka 2022. godine, u saobraćaju je stradalo 57 osoba, od kojih je 15 bilo mlađe od 24 godine, dok je samo u posljed njih 48 časova stradalo njih troje, saopštili su iz Uprave policije.

-Zbog toga koristimo priliku da još jednom apelujemo na sve vozače, po gotovo mlade, ali i na njihove rodite lje, da o ovoj kategoriji vozača, poseb

no povedu računa, skrenu pažnju na važnost poštovanja saobraćajnih pro pisa i sigurno upravljanje vozilom, upozorili su iz policijje.

Oni navode da posebno zabrinjava či njenica da je samo u proteklih sedam dana čak 75 vozača isključeno iz sa obraćaja, uhapšeno i privedeno nad ležnim sudovima na dalji postupak i odlučivanje, zbog počinjenih najte žih saobraćajnih prekršaja.

-I pored želje, profesionalih napo ra i aktivnosti, koje Uprava policije kontinuirano ulaže u cilju unapre đenja stanja u oblasti bezbjednosti saobraćaja i smanjenja broja saobra ćajnih nezgoda sa najtežim poslje dicama, jedan broj vozača i dalje ne poštuje saobraćajne propise, čineći najteže prekršaje. Među nijima je i značajan broj lica iz kategorije mladih vozača (do 24 godine), saopšteno je

iz Uprave policije.

Dodaju da su nepažnja, neprilagođe na ili velika brzina, upravljanje vo zilom pod dejstvom alkohola i dalje glavni uzroci saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama na našim putevima.

-Uprava policije će nastaviti, u okviru realnih i objektivnih mogućnosti, da kroz pojačano prisustvo svojih služ benika, preventivnim ali i represiv

nim aktivnostima, doprinosi sma njenju broja saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama. Neke stva ri ni te radnje ne mogu prevenirati pa stoga i javno pozivamo sve voza če, posebno mlade, da odgovornim i strpljivim ponašanjem u saobraćaju, doprinesu svojoj i bezbjednosti svo jih saputnika, kao i ostalih učesnika u saobraćaju, saopšteno je iz Uprave policije. A. R.

Podignuta optužnica protiv Novljanina za teško ubistvo na podmukao način

Viši sud u Podgorici

Priznanje dijele aktivisti iz Bjelorusije, Rusije i Ukrajine

OSLO – Ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir Norveški komitet dodijelio je juče aktivisti iz Bjelorusije Alešu Beljackom, ruskoj organizaciji za ljudska prava „Me morijal“ i ukrajinskoj organizaciji „Cen tar za civilne slobode“.

Predsjedavajuća Komitetu Berit Reis An dersen ocijenila je da su nagrađeni „šam pioni ljudskih prava, demokratije i mirnog suživota“ u Bjelorusiji, Rusiji i Ukrajini, te da su „odali počast Nobelovoj viziji mira i bratstva među nacijama“.

Šezdesetogodišnji Aleš Beljacki je 1996. go dine, kao odgovor na odluku bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da

uguši ulične proteste, osnovao Centar za ljudska prava „Vesna“.

- Nijednom nije poklekao u svojoj borbi za ljudska prava - rekla je predsjedavaju ća Komitetu.

Ukrajinski centar za civilne slobode jedna je od vodećih ukrajinskih organizacija za ljudska prava koja od početka rata u Ukrajini radi na identifikaciji i dokumentovanju ru skih ratnih zločina protiv ukrajinskih civila. Organizaciju za ljudska prava „Memori jal“, koja se više od 30 godina bavila razot krivanjem priča miliona nevinih ljudi ko ji su pogubljeni, zarobljeni ili procesuirani tokom sovjetske ere, Moskva je zatvorila

u decembru 2021. godine i stavila na tako zvanu listu stranih agenata tvrdeći da je fi nansirana spolja.

Jučerašnja dodjela ovogodišnje Nobelove nagrade za mir poklopila se sa 70. rođen danom ruskog lidera Vladimira Putina Odgovarajući na pitanja novinara, Reis An dersen je navela da ovogodišnja nagrada ne predstavlja odgovor Putinu na njegov ro đendan i da nije usmjerena protiv bilo ko ga, već da je dodijeljenja za pozitivne akcije. Dodala je i da se „pažnja koju je Putin privu kao na sebe, a koja je relevantna u ovom kon tekstu, odnosi na gušenje organizacija civil nog društva i zagovornika ljudskih prava“.

DVJESTA

Ruske snage raketama i

Bajden: Rizik od nuklearnog

Armagedona nije bio ovako visok još od kubanske krize

Nijesmo se suočili sa mogućnošću nuklearnog Armagedona još od Kenedija i kubanske raketne krize. Putin je momak koga prilično dobro poznajem i znam da se ne šali kada govori o upotrebi nuklearnog oružja, upozorio je Bajden

KIJEV/MOSKVA – Nedav ne prijetnje ruskog lidera Vladimira Putina mogle bi lako da prerastu u nuklear ni sukob, jer rizik od atom skog rata nije bio toliko vi sok još od kubanske raketne krize 1962. godine, upozorio je juče američki predsjednik Džozef Bajden.

- Nijesmo se suočili sa moguć nošću nuklearnog Armagedo na još od Kenedija i kubanske raketne krize. Vladimir Putin je momak koga prilično dobro poznajem i znam da se ne šali kada govori o upotrebi nukle arnog, biološkog ili hemijskog oružja - rekao je Bajden, a pre nio Njujork tajms.

Bajden je ocijenio i kako „ne postoji mogućnost da se tak tičko nuklearno oružje upo trijebi, a da se to ne završi Ar magedonom“.

Ruske snage su juče ponovo u dva navrata izvele napade na Zaporožje i okolinu koriste ći rakete i bespilotne letilice, a načelnik regionalne vojne uprave Oleksandar Staruh je naveo da je u tim napadi ma povrijeđena jedna osoba.

Sa druge strane, vojno-civil na administracija Hersona, koji kontrolišu Rusi, tvrdi da su ukrajinske sange na civilni autobus u tom gradu ispalile raketu američke proizvodnje „himars“ i da je tom prilikom nastradalo najmanje petoro civila, dok ih je još toliko po vrijeđeno. Zvanični Kijev se povodom ovih tvrdnji juče ni je oglašavao.

Oglasio se, međutim, portpa rol ruskog ministarstva od

Bježeći od mobilizacije, dvojica Rusa čamcem doplovila do Aljaske

Kako bi izbjegli mobilizaciju dvojica Rusa su u petak ma lim čamcem stigla do udaljenog ostrva Aljaska u Beringo vom moru, nakon čega su zatražila azil Sjedinjenih Ame ričkih Država, saopštila je kancelarija američke senatorke Lize Murkovski

Iz te kancelarije je rečeno i da su ruski državljani prijavili da su iz Rusije pobjegli kako bi izbjegli obaveznu vojnu službu.

brane general-major Igor Ko našenkov navodeći kako su ruske snage juče odbile na pade ukrajinske vojske u Ku pjansku u Harkovskoj regiji.

- Dva bataljona ukrajinske vojske napravila su neuspje šan pokušaj napredovanja u Kupjansku. Ruske trupe su u

reonu Kupjanska, odbile sve napade ukrajinske vojske - sa opštio je Konašenkov, a pre nio Rojters.

Britanska agencija prenosi i da su juče o krizi u Ukrajini, ali i o daljim bilateralnim odno sima dvije zemlje telefonom razgovarali ruski i turski li

deri Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan. Erdogan je, kako se navodi, tom prilikom ponovio spremnost Ankare da doprinese mirnom rješavanju rata u Ukrajini.

U Pragu je juče počeo i nefor malni samit Evropske unije, u čijem fokusu će biti iznalaže nje odgovora na odluku Rusi je da pripoji četiri ukrajinska regiona, ali i rješenja za obez bjeđivanje dovoljno energena ta za predstojeću zimu. Šef evropske diplomatije Žo zep Borelj je uoči tog sami ta države članice EU pozvao da izdvoje više novca za voj nu podršku Ukrajini.

- Zamoliću lidere da podr že prijedlog nove tranše za evropski mirovni fond, kako bismo nastavili sa pružanjem vojne podrške Ukrajini, kao i za obuku - rekao je Borelj.

Centar zasuli jajima i kamenicama

OHRID – Revoltirani odlu kom da se bugarski kulturni centar u Ohridu imenuje po caru Borisu Trećem, tokom čije je vladavine Bugarska uš la u savez sa nacističkom Nje mačkom i deportovala hiljade makedonskih Jevreja u kon centracioni logor Treblinka, grupa građana u Ohridu orga nizovala je protest tokom ko ga su na zgradu tog zdanja ba čena jaja i kamenice. Iza organizacije protesta, ka ko navode makedonski me diji, stoji ljevica, a učesnici su tokom okupljanja uzvikiva li „tatari“, „fašisti“ i „nacisti“, tvrdeći i da odluka da se kul

turni centar u Ohridu nazove po caru Borisu Trećem pred stavlja provakaciju. Zbog ove odluke je oštro rea govala i jevrejska zajednica u Makedoniji navodeći kako se veličanjem fašista i nacista ne jačaju dobrosusjedski odnosi. Predsjednik bugarskog kul turnog centa Tome Blažev ski ističe, međutim, da nijesu imali bilo kakvu lošu namjeru. - Samo smo izabrali cara Bo risa Trećeg kao jednog bugar skog cara. Nijesmo ni pomisli li da pravimo provokacije. Ne sarađujemo sa neonacistič kim ili fašističkim udruženji ma - rekao je Blaževski.

Izvještaj iranskih patologa o smrti dvadeset dvogodišnje pritvorenice Mahsa pretrpjela tešku hipoksiju

TEHERAN – Obdukcioni na laz tijela dvadeset dvogodiš nje Mahse Amini, koja je pre minula u pritvorskoj jedinici u Iranu i čija je smrt pokre nula masovne demonstra cije širom te zemlje u kojima je stradalo na desetine ljudi, pokazao je da je ona premi nula usljed prestanka rada više organa uzrokovanog ce rebralnom hipoksijom, a ne od udaraca u glavu i udove, izvijestila je agencija IRNA. U izvještaju patologa se navo di da je Mahsa, koja je pala u

komu nakon hapšenja tako zvane moralne policije, premi nula zbog „osnovnih bolesti“. - Zbog neefikasne kardio-res piratorne reanimacije u prvim kritičnim minutima, pretrpje la je tešku hipoksiju, što je re zultiralo oštećenjem mozganavedeno je u izvještaju. Iranska policija je ranije tvr dila da je Mahsa preminula od iznenadnog srčanog uda ra dok je čekala na ispitivanje sa drugim pritvorenicama.

Priredila: Đurđica Ćorić

Dodijeljena ovogodišnja Nobelova nagrada za mir

Protesti u Ohridu zbog imenovanja bugarskog kulturnog centra po caru Borisu Trećem

Sa protesta u Ohridu

Ruske snage u blizini Zaporožja

Učitelj Mikaš Anđelić

KOLAŠIN – Sve se može zaboraviti. I nastavnik fizike i profesor biologije i fakultetski predavači i profesori. Čak i poneki razredni starješina. Samo je ime prvog učitelja, skoro kao ime roditelja. Trajno uz čovjeka.

Uz 5. oktobar, Svjetski dan učitelja, sjećamo se Mihaila Mikaša Anđelića. U 88. godi ni se preselio u neke nebeske učionice, ali o njegovim lekcijama i predavanjima pri čaju generacije kojima je bio oslonac, koje je pripremio za životna iskušenja i dokazi vanja... Nažalost, nije doživio da primi po velju koju mu je Fondacija ,,Spomenik uči telju“ dodijelila prije dva dana za doprinos poštovanju učiteljskog poziva.

POČECI

Mihailo Anđelić, ili jednostavno učitelj Mi kaš, rođen je u Trebaljevu 1934. godine gdje je i završio osnovnu školu. Učiteljsku školu završio je 1952. godine u Nikšiću. Odmah je od Ministarstva prosvjete stigao i radni ras pored. Prva školska učionica koju je otvorio bila je u selu Svrke, u Gornjoj Morači. Ma le Gornjomoračane je učio slova i brojeve, a od onih starijih je usvajao mudrosti i pravi la stvorene iskustvom i trajanjem u crnogor skom brdu i kršu. Stanovao je u kući Mujage Dulovića, a kolega mu je bio Drago Milo šević. Nakon toga je bio učitelj u Međuriječ ju sa kolegom Božinom Šćepanovićem, a u ovoj uglednoj rovačkoj kući ima i stan. Nared ni „učiteljski mandat“ je potvrda da se „za tvara krug“ i da se približava rodnom Treba ljevu. Tada su pravila bila da prvo učiteljsko zaposlenje, iako se sva dešavaju na područ ju kolašinske opštine jer poratnom vreme nu trebaju učitelji, bude najdalje od kuće ...

Vrata svoje prve učionice je otvorio 1952. godine u selu Svrke, u Gornjoj Morači. Male Gornjomoračane je učio slova i brojeve, a od starijih je usvajao mudrosti i pravila stvorene iskustvom i trajanjem u crnogorskom brdu i kršu. Stanovao je u kući Mujage Dulovića, a kolega mu je bio Drago Milošević

Fondacija ,,Spomenik učitelju“ dodijelila je Mihailu Anđeliću posthumno Povelju za doprinos poštovanju učitelj skog poziva

odlukom Izvršnog vijeća Opštine Kolašin izabran za načelnika Štaba teritorijalne od brane, a kasnije i za načelnika Štaba narod ne odbrane. Za to vrijeme vrlo odgovorne poslove je uspješno radio, ali je uvijek ostao – učitelj Mikaš.

IMENA

Učiteljsku učionicu u Štitarici otvara sa ko legom, rođakom, komšijom Božidarom Boćom Anđelićem. Nakon toga stiže rje šenje o rasporedu koji je najviše priželjki vao – rodno Trebaljevo gdje inače živi. Kola šinsko selo pored „glavne džade“ naseljava se i razvija tako da je svake godine sve više učenika. Kolega mu je Maksim Bošković Uz „učiteljovanje“ u Trebaljevu, završava i Pedagošku akademiju u Nikšiću. Učitelj u Trebaljevu je sve do 1975. godine kada je

Bio je među onim poratnim učiteljima ko ji su pedesetih, šeszdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka stvara li generacije dostojne jugoslovenskog i cr nogorskog društvenog, ekonomskog, poli tičkog čuda. Pored Mihaila Anđelića to su i Komnen Bulatović, Jovan Rakočević, Predrag Medenica, Božidar Anđelić, Dra goje Drašković, Koviljka Puletić, Maca Medenica, Rosa Šuković, Miško Bulato vić, Persa Bojić, Milivoje Jovanović i osta li koje će ovaj tekst nenamjerno zaboraviti da pomene, ali istorija đačkog pamćenja ih čuva za sva vremena... Dr. DRAŠKOVIĆ

Lovci će odmjeriti snage u streljaštvu

BIJELO POLJE – Danas se na strelištu u Majstorovini održava takmičenje u stre ljaštvu „Grand prix Bijelo Polje 2022“, sa početkom u 10 časova, a u okviru njega održaće se i opštinsko „Bijelo Polje 2022“.

Kako je saopšteno na sajtu Op štine, takmičenje će se održati po kategorijama juniori, senio ri i veterani. Takmičari će gađati nepokretnu metu divljeg vepra na rastojanju od 100 i 200 me tara, ležeći (lovački karabin sa optičkim nišanom) i na 100 me tara, stojeći (lovački karabin sa mehaničkim nišanom).

– Disciplina 300 metara leže ći će se posebno bodovati i mo gu učestvovati svi takmičari. Za disciplinu 300 metara koristi će se isti lovački karabini sa ko

jima su takmičari prethodno učestvovali na 100 i 200 meta ra, s tim što je moguće koristi ti uveličanje na optičkom niša nu po slobodnom izboru samo

za tu disciplinu. Takmičari koji ne koriste svoje oružje, takmiči će se van konkurencije zbog ve likog broja primjedbi sa prote klih takmičenja – objasnili su organizatori.

Mogu učestvovati svi članovi lo vačkih društava, organizacija i javnih preduzeća, članice Lo vačkog saveza Crne Gore. Lov ci obavezno moraju imati važeći oružni list za oružje koje kori ste na takmičenju i lovnu kartu. – Takmičenje će, kao i do sada, biti besplatno za sve učesnike, a pobjednicima će Lovački sa vez Crne Gore dodijeliti diplo me, pehare i medalje – poručili su organizatori. I. R.

Najbolji su Marija, Andrijana i Marko

BERANE – Održana je sedma Državna smotra recitatora. Na takmičenju koje je održano u Centru za kulturu, predstavila su se 52 pobjednika opštinskih smotri iz 18 crnogorskih grado va, učenici osnovnih i srednjih škola.

U kategoriji od I do V razreda osnovne škole prva nagrada ide u ruke Marije Kovačević iz Bi jelog Polja, druga je pripala Ja kovu Rakočeviću iz Danilovgra

da, a treća Ajši Latić iz Petnjice. U kategoriji od VI do IX razreda pr vo mjesto osvojila je Andrijana Ra dović iz Tivta, Milica Kankaraš, takmičarka iz Nikšića, drugopla sirana je, dok su treće mjesto podi jelili Miloš Bogdanović iz Herceg Novog i Anja Janjušević iz Berana. Marko Kostić iz Budve pobjednik je VII Državne smotre recitatora u kategoriji srednjih škola. Druga nagrada pripala je Miljani Vlaho vić iz Bara, a treća Maši Milićević iz Berana.

Nagradu za stvaralaštvo dobili su Andrej Garčević iz Plava, Tara Le ković sa Žabljaka, Rijalda Šahman iz Rožaja i Ivan Mitrović iz Plava.

Pored diploma koje su dobili svi učesnici, JU Centar za kulturu je za najbolje obezbijedio i novčane nagrade i vrijedne knjige. Žiri su činili Mirsada Šabotić, pro fesorica i književnica iz Rožaja, Sla đana Bubanja-Merdović, glumica pozorišta iz Bijelog Polja i Velimir Ralević, pjesnik i član kolektiva Centra za kulturu. C. G.

Krompir od dva kilograma!

PLJEVLJA – U selu Mataru ge, zaselak Gačevića Breza, rodio je krompir „agrija“ težine dva kilograma u do maćinstvu Branka Gačevi

ća. Na ovom imanju i ranije je bilo krompira impozan tne veličine i težine.

Kako je objavio portal PVIn former, vlasnik imanja posje duje dosta grla krupne stoke i redovno koristi stajsko đubri vo za prihranjivanje. Parcelu na kojoj je rodio krompir im pozantne veličine obrađuje od ove godine. I. R.

Bu Dva: ,,Dan širuna“ danas 55. put

Na programu i skidanje pršute sa namazane grede

BUDVA – Nakon pauze od dvije godine, tradicionalna grad ska fešta ,,Dan širuna“, održaće se u subotu, jubilarni 55. put. Uz podršku Opštine Budva, lokalna turistička orga nizacija i Klub za sportski ribolov na moru ,,Širun“ , pri premili su interesantan program.

Predsjednik KSR ,,Širun“ i organizacionog odbora manifesta cije Tihomir Fabris kaže da manifestacija počinje u 16.30 sa ti, kod zidina Starog grada.

– Biće oko 1.500 kilograma ribe, 1.000 litara vina, 670 litara pi va, domaćih proizoda, priganica, ruštula. Riba će se peći na šest punktova. Sportske igre će se održati ispred bine. Najatraktiv nija disciplina, skidanje pršute sa namazane grede, biće oko 19.30 sati, zato pozivamo sve građane da nam se pridruže, ka ko bi se proveselili to veče – poručio je Fabris.

Predstavnica TO Budva Marija Franeta podsjetila je da mani festacija ,,Dan širuna“ za sve Budvane predstavlja poseban dan. – Obezbijedili smo bogat sportsko-zabavni program. U 16.30 sati, počeće defile Gradske muzike Budva i feštađuna, a na kon toga koncert Gradske muzike. Potom nastup ženske vo kalne grupe ,,Harmonija“, klape ,,Jedinstvo“ iz Bara i solistki nje Monike Knezović. Pripremili smo program za najmlađe, kao i sportski za sve ljubitelje sporta. Završnicu večeri obilje žiće klapa ,,Šufit“ iz Splita – zaključila je Franeta. C. G.

Mihailo Anđelić

Pljevlja: Rekordan rod u Brezi

MoŽDa i Za GiniSa: Ogromna ,,agrija“

Danas takmičenje „Grand prix Bijelo Polje“

Berane: Održana sedma Državna smotra recitatora

iZDvojili Se u jaKoj

KonKurenCiji: Nagrađeni učesnici

OPŠTINA

BERANE

TivaT: Predsjednik MZ Lepetane o peticiji da se pristupi izradi planskog dokumenta za to naselje

Grubišić: Kad nema DUP-a napreduje ,,divlja“ gradnja

TIVAT – Opština je uputila Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma peticiju žitelja Lepetana kojom zahtijeva da se hitno pristupi izradi detaljnog urbanističkog pla na za to naselje.

Riječ je o peticiji koju su mje štani tom Vladinom resoru uputili 5. septembra.

VALORIZACIJA

Mještani u zahtjevu navode kako im je zbog toga što ne po stoji planski dokument uskra ćeno pravo da valorizuju svoja imanja. Sa druge strane, ka že Pobjedi predsjednik te MZ Đuro Grubišić, divlja grad nja ,,cvjeta“. – Lepetane svojim položajem i dobrom saobraćajnom po vezanošću sa Herceg Novim i Kotorom ima sve uslove za ra zvoj, ali s obzirom na to da ne postoji planski dokument go dinama smo onemogućeni da bilo šta radimo. Nama nije do zvoljeno da na svojoj imovini podignemo ogradu, poploča mo dvorište ili izvedemo dru ge radove. Osim toga, preki nuti su i postupci legalizacije zbog nepostojanja planskog dokumenta. Ali, dok mi moli mo da gradimo legalno ili lega lizujemo izgrađeno, što bi zna čilo plaćanje dažbina opštini i državi, drugi, pa i stranci, gra de… Zato smo pokrenuli pot pisivanje peticije koju smo 5. septembra predali resornom ministarstvu. Ukoliko do 20. septembra ne dobijemo odgo vor bićemo prinuđeni da prava tražimo na ulici, blokiraćemo Jadransku magistralu – najav ljuje Grubišić.

On ističe da se u protekle tri godine Mjesna zajednica pet puta obraćala resoru koji sada vodi Ana Novaković-Đuro vić, ali da nikada nijesu dobi li odgovor.

U peticiji mještani navode da ulaganja Opštine Tivat godi nama nije bilo, ni u infrastruk turu ni u razvoj naselja što je

Nije nam dozvoljeno da na svojoj imovini podignemo ogradu, popločamo dvorište ili iz vedemo druge radove. Osim toga, prekinuti su i postupci legalizacije zbog nepostojanja planskog dokumenta. Ukoliko do 20. septembra ne dobijemo odgovor od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma koje godinama ćuti na sve naše inicijative bićemo prinuđeni da blokiramo Jadransku magistralu – najavljuje Đuro Grubišić

Lepetane nema nikakav planski dokument. Najveći problem su promjene kadrova u državnoj administraciji jer se ministri smjenjuju, a postupanje po doku mentima vraća na početak umjesto da se nastavi – kaže Milica Manojlović

opet posljedica nepostojanja planskog dokumenta. Nije ri ješeno pitanje parkinga, ka nalizacije, pristupnog puta do groblja… – Shodno tome smatramo da smo kao građani oštećeni i onemogućeni da ostvarimo svoja prava, te da smo poka zali strpljenje čekajući dese tak godina, da se planski do kument izradi – piše u peticiji. Đuro Grubišić objašnjava da se dva puta pristupalo izra di DUP-a za Lepetane, ali da posao iz nepoznatih razloga nije doveden do kraja. Izradi

DUP-a za Lepetane pristupi la je prvo Opština, a članom 1 dopune Odluke o pristupanju izradi Detaljnog urbanistič kog plana Lepetane definisa no je da se na tom prostoru za branjuje gradnja. Taj planski dokument je došao u fazu pri jedloga, ali se zbog primjedbi nije mogao usvojiti do kraja 2018. godine kako je bilo pro pisano. Drugi put se pristupi lo izradi DUP-a kada je Vlada donijela odluku. Iako je izrada plana bila u poodmakloj fazi, donesena je Odluka o prestan ku važenja Odluke o izradi

DUP-a Lepetane, a izrada tog planskog dokumenta je obu stavljena. To je na nedavnom zboru mještana potvrdila se kretarka za uređenje prostora Opštine Milica Manojlović – Lepetane nema nikakav planski dokument, po ko zna koji put je Opština pisala Mini starstvu, ali odgovora nije bilo ili su bili vrlo oskudni. Najveći problem su promjene kadro va u državnoj administraci ji jer se ministri smjenjuju, a postupanje po dokumentima vraća na početak umjesto da se nastavi – kazala je Manojlović.

Mještani u peticiji navode kako je pravni osnov za izradu i do nošenje plana sadržan u članu 218 Zakona o planiranju pro stora i izgradnji objekata kojim je propisano da se do donoše nja plana generalne regulacije Crne Gore primjenjuju važeći planski dokumenti donijeti do stupanja na snagu ovog zako na, odnosno, do roka iz člana 217 pomenutog zakona. – Državni i lokalni planski do kumenti predviđeni Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata mogu se, do donoše

Opština: Izrada izmjena PUP-a ne ide po planu

Opština Tivat u dopisu upućenom Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, uz peticiju da se pokrene izrada DUP-a za Lepe tane, ukazuje na potrebu izrade tog planskog dokumenta, te podsjeća da je lokalna uprava uputila više inicijati va od kojih je posljednja dostavljena

početkom avgusta. – Uvažavajući činjenicu da nije praksa raditi planske dokumente različitog ranga istovremeno, smatra se opravdanim pokretanje izrade DUP-a za Lepetane, naročito imajući u vidu da izrada izmjena PUP-a ne prati predviđenu dinamiku, te da je

u odnosu na površinu koju tretira PUP, za mnogo manju površinu koju obuhvata DUP, moguća znatno brža izrada planskog dokumenta –navedeno je u dopisu uz napomenu da će Opština nastaviti da očekuje odgovor na dostavljenu inicijativu i peticiju.

Dolazi 500 učesnika iz regiona i Evrope

PODGORICA - Međunarodna terenska vježba o reagovanju u slučaju zemljotresa, uoči ko je su upriličeni info dani, biće realizovana u Herceg Novom, Kotoru i Tivtu tokom naredne sedmice, u okviru projekta Evropske unije „Balans“.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a – Područna jedinica za za štitu i spašavanje Herceg Novi, u susret međunarodnoj terenskoj vježbi o reagovanju u slučaju ze

mljotresa, organizovao je info dan na Trgu Nikole Đurkovića.

Pprojekat finansira Evropska komisija u okviru Mehanizma Evropske unije za civilnu zašti tu, čiji je Crna Gora član od 2014. godine.

Lokacije vježbi u Herceg Novom su stari hotel ,,Igalo“ i Tajno br do na Kamenom. U Tivtu Župa, Luštica i Opatovo, dok je u Koto ru najveći broj lokacija zato što će tamo na prostoru bivšeg ho tela ,,Fjord“ biti baza operacije,

gdje će biti smješteni spasioci iz raznih zemalja.

Međunarodna vježba će okupi ti više od 500 učesnika iz regiona i Evrope, odnosno operativni ti movi iz Albanije, Bugarske, Italije, Grčke, Španije i sa Kipra, kao i or ganizacije Crvenog krsta iz Srbije i Slovenije. Iz Crne Gore u vježba ma učestvuju Tim za spašavanje iz ruševina Direktorata za zašti tu i spašavanje, kao i Crveni krst. U vježbi će učestvovati opštinski timovi za zaštitu i spašavanje Her

ceg Novog, Kotora i Tivta., kao i sedam dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Boke.

Projekat ,,Balans – Upravljanje zemljotresima većih razmjera na zapadnom Balkanu“, kroz zajed ničke aktivnosti prekogranične saradnje realizuje Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore u saradnji sa 13 organizacija iz Cr ne Gore, Hrvatske, Albanije, Bu garske, Italije, Grčke, Kipra i Špa nije. I.R.

nja plana generalne regulacije Crne Gore, izrađivati, odnosno, mijenjati po postupku propisa nom ovim zakonom. Za pod ručje Lepetana je 2007. godine donesen DUP Lepetane koji je rađen na osnovu smjernica iz GUP-a Tivat. Izradi DUP-a ta da se pristupilo zbog neplanske izgradnje velikog broja objeka ta, uglavnom vikendica, kao i potrebe za urbanim razvojem naselja Lepetane. Kasnijom iz mjenom Zakona, kao i dono šenjem PUP-a Tivta dio pred metnog prostora, između mora i puta (morsko dobro), stav ljen je u nadležnost Ministar stva i obuhvaćen je PPPNMD i DSL 20, a zona tivatske ka sarne je izdvojena kao zaseban UP Turistička zona Lepetane. U PUP-u Tivat DUP Lepetane je obilježen kao planska zona 1.2 u planskoj cjelini 1. Lepeta ne i planirana je njegova izrada – objašnjeno je u peticiji koja je upućena Ministarstvu ekologi je, prostornog planiranja i ur banizma. D. Š.

PRAVNI OSNOV

U iNFRaSTRUKTURU GODiNaMa NiJE ULaGaNO: Lepetane

OPŠTINA

PRIVATNA ARHIVA

Đuro Grubišić

Međunarodna vježba o reagovanju u slučaju zemljotresa naredne sedmice u Herceg Novom, Kotoru i Tivtu

BaZa OPERaCiJE BiĆE U KOTORU: Drevni grad nakon zemljotresa 1979.

POBJEDA

Bjelodano neznanje

PODGORICA – Reditelj i bišvi direktor Crnogorske kinoteke Andro Martino vić reagovao je na tekst koji je pod naslovom „Sve je žalosno i jasno“ objav ljen u Pobjedi, 7. oktobra, u rubrici Kultura. U tom tekstu aktuelni direktor Kinoteke Goran Bjelanović odgovorio je Martinoviću, između ostalog, na optužbe oko čuvanja i preuzimanja iz Jugoslovenske kinoteke – negativa Lovćen filma, Filmskog studija Titograd i Zeta filma.

Martinović ističe da „istup Go rana Bjelanovića ne bi bio ne običan ni neuobičajen za naš javni prostor u ovom vreme nu, kada, kao što sam kazao u svom iznuđenom obraćanju, ovaj cirkus ne bi pravio direk tor Crnogorske kinoteke“.

- U ćutanju je sigurnost, napi sao je jedan autor kojim se Bje lanović bavio, ali mu je očito poruka ove rečenice promakla – kazao je Martinović.

NOVE TLAPNJE

On je tvrdnje Bjelanovića u tekstu „Sve je žalosno i jasno“ nazvao „novim tlapnjama“.

- Hajkom na sebe imenuje re agovanje na koje smo pozva ni da bismo zaštitili dignitet institucije koju smo gradili i podizali, a koju je on, u svom inferiornom zanosu, predao u zasluge drugima. Kratko i jasno. Što se tiče mog profe sionalnog statusa u Kinoteci, za vršioca dužnosti direktora imenovan sam onda kada su se, po sili zakona, stekli uslo vi da Branko Baletić pođe u penziju – kao čovjek iz kuće –a ne kao neko ko je obijao par tijsko-crkvene pragove da bi, u sutonu svog radnog vijeka, po stao neko i nešto. Nakon iste ka v. d. stanja povjeren mi je četvorogodišnji mandat, u to ku kojeg sam uradio toliko da bih ovdje prepustio riječ sa mom Bjelanoviću i njegovim neumjerenim hvalospjevima na moj račun. Najzad, kada su istekle te četiri godine, tadaš nja ministarka Vesna Bratić

imenovala je čovjeka po svom izboru – sasvim logično – jer ja ne pripadam krugu ljudi sa ta kvim uvjerenjima, znanjima i namjerama – naveo je Mar tinović.

TEMELJNA OMAŠKA

Objasnio je da negative crno gorskih filmova nije bilo mo guće preuzeti do završetka de poa u kojima bi postojali uslovi za njihovo čuvanje. - Kada su radovi na novoj zgra di ušli u završnu fazu, obratio sam se u tom povodu i Mini starstvu kulture i našim par tnerima da započnemo prego vore o ovom pitanju (obimna dokumentacija o tome posto ji), jer treba pokriti i određenu naknadu za vrijeme u kojem su ti negativi „ležali“ u Jugoslo venskoj kinoteci. Tačnije, ra zliku za period koji je preostao nakon što su država Crna Go ra i Crnogorska kinoteka, baš u vrijeme Gojka Kastratovića, platile ozbiljna sredstva za ovu naknadu ustanovi za koju Bje lanović reče da nas je osnovala i ostade živ. Da o drugim pro cedurama i ne govorimo. Nije o tome sadašnji direktor znao ništa ni kada je imenovan, a po slije godinu, kako vidimo, ne zna ništa više nego što je znao tada. Tako opet pravi temelj nu omašku, ne razlikujući no sioce prava na prikazivanje fil mova i instituciju u kojoj se oni čuvaju, kao što kinoteke priku pljaju i čuvaju filmove raznih producenata i produkcijskih kuća. Jedino u čemu je Bjela nović uspio u ovim javljanjima je da svoje neznanje učini bje lodanim. Kojem to žanru pri pada, odredite sami – kazao je Martinović. R. K.

Sjećanje na Ratkovića u Danilovgradu

PODGORICA - Veče pod nazivom „Sjećanje“, posve ćeno nedavno preminulom crnogorskom književniku Milenku Ratkoviću, biće održano večeras, u 18 sati, u biblioteci Centra za kul turu u Danilovgradu.

U programu učestvuju prof. dr Sofija Kalezić, književ nici Milutin Đuričković i Branko Vuković, publicista Dragan Mitov Đurović, Bo židarka Beba Popović i uče nice Lara Bečanović i Manja Mitrović Ratković je za sobom ostavio brojne junake priča koji u ko

lektivnoj svijesti žive sa svo jim čitaocima kao da su zaista postojali, ostavio je veliki broj knjiga u kojima se, osim bele tristikom bavio i hronikom, najviše barskom, ostavio je uspomene na više od sedam decenija druženja, festivala, poetskih susreta. Bio je jedi ni pisac iz Crne Gore koji je stvarao za uzrast do šest go dina, a zatim ispratio i preo stale faze odrastanja. Program organizuju Udru ženje crnogorskih književ nika za djecu i mlade, Kul turno-informativni centar „Bijeli Pavle“ i danilovgrad ski Centar za kulturu. D. E.

Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić o svojoj zbirci

Važno je da se možete na državu a ne samo

PODGORICA - Osam to plih, nostalgičnih priča objedinjenih u zbirci „Po vratak“ Veselka Grubišića, kombinacija su iseljeničke i patriotske tematike, auto biografskih crtica, filozofije života i dubokih emotivnih prelamanja.

Knjiga je objavljena u izda nju Matice hrvatske, a budući da je autor ambasador Hrvat ske u Crnoj Gori i da je suštin ski posljednjih šest godina di plomatskim aktivnostima, ali i ljubavlju prema ovoj zemlji, neraskidivo vezan za naš kraj, promocija zbirke priča „Povra tak“ održana je nedavno u Na rodnoj biblioteci „Radosav Lju mović“ u Podgorici

UNIVERZALNOST

U ovoj knjizi, koja kao da je na stala decenijama unazad, bu dući da čuva jezik i običaje ko ji su zaboravljeni u modernom svijetu, mogu se pronaći mnogi. Prema riječima Grubišića, sve priče su pisane davno.

- Ja sam ih sada malo doradio i dopunio. Za to je zaslužna, na žalost, korona, vrijeme kad ni jesam imao kud i bio sam sam, i onda sam se naveče bavio time.

Priče su nastale u Zagrebu, svo jim najvećim dijelom u Sidneju – rekao je Grubišić za Pobjedu. Ipak, prema njegovom mišlje nju, mjesto gdje su nastale ne ma veze s onim prostorima ko je opisuju, već imaju neku vrstu univerzalnosti.

- Ako biste zamijenili riječ Hr vat riječju Crnogorac, mogla bi se priča događati u Crnoj Gori, posebno prva priča „Rastanak“ mogla bi se događati u nekom od vaših katuna, jer su i krajo lici slični – objasnio je autor. Kad govori o krajolicima, Vele bit se nameće kao velika tema, upravo po sličnostima s crno gorskim kršem.

- To su krajevi koji mogu iznje

PODGORICA - Branko Lu kovac je svoj posao smatrao privilegijom – istakao je no vinar Vlatko Simunović, na samom početku promocije knjige „Sjećanja jednog di plomate“. Knjigu je nedavno objavila Matica crnogorska, u čijim je prostorijama i upri ličeno ovo predstavljanje.

Na promociji zapisa jednog od najvažnijih diplomata koje je Crna Gora imala govorili su urednik knjige Marko Špadijer i akademik Šerbo Rastoder Špadijer i Rastoder su, kako su istakli svi govornici, „glavni krivci“ što je Branko Lukovac svoje bilješke sistematizovano i javno predstavio kao knjigu. Špadijer je objasnio koliko je važna kultura sjećanja s neskri

Ako biste zamijenili riječ Hrvat riječju Crnogorac, mogla bi se priča događati u Crnoj Gori, posebno prva priča „Rastanak“ mogla bi se događati u nekom od vaših katuna, jer su i krajolici slični –rekao je Grubišić

driti izrazito veliku pamet, sa mo je individualizam jači od kolektivnog. Nekad je bolja jed na mreža ljudi koji nijesu toli ko nadareni, nego puno indi vidualaca – rekao je Grubišić.

On vjeruje da nadaren poje dinac može vući društvo na prijed.

- Ali vjerujem i u kolektivnu svijest, da ljudi moraju dopri nositi društvu. Recimo, kako

sam živio dugo u Kanadi i Au straliji, oni teže, jer je nemogu će postići u potpunosti da kre iraju društvo u kojem će svako moći ispoljiti najboljeg sebe.

To je jako važno, da osjećate

da se možete osloniti na drža vu, ne samo na sebe – rekao je Grubišić.

Smatra da je činjenica da se u zemlji nije direktno ratova lo vrlo važna za kompletan ra

Fali nam samo bolji društveni poredak

Crna Gora je bila inspiracija za diplomatu i književnika Veselka Grubišića. U priči „Misli prijateljstva“ objavljenoj u knjizi „Uje dinjeni u izolaciji“ iznimno je lijepo opisao djelove Crne Gore i Podgorice. Tvrdi da je ljepota u oku posmatrača i to ponavlja kao aksiom.

- Nakon što sam prošao preko 60 država, smatram da su jedino Sidnej i Novi Zeland usporedivi s onim dijelom od Trsta do Drača. Ja ne vidim ništa ljepše na svijetu u tako malom prostoru. Lijepi su i ljudi, lijepa priroda i vode su čiste. Samo nam fali bolji društveni poredak – rekao je Grubišić za Pobjedu.

O svom diplomatskom angažmanu govori

kroz ciljeve i ono što je zatekao u Crnoj Gori. - Ovdje mi je zanimljivo, ima puno posla. Hrvatskoj je bitna nezavisna, suverena i evroatlantska Crna Gora. U tom smislu veoma mi je žao što ne mogu pomoći koliko sam mislio da mogu, zato što se kod vas događaju neki scenariji koje je teško u diplomatskom životu pretpostaviti da će se dogoditi. To je toliko osebujan scenario. Ja mislim da ćete vi za deset godina, kad prebrodite sve te muke, a prije toga ćete već biti u Evropskoj uniji i koristićete dosta tih fondova i tako dalje, pisati tu neku svoju situaciju s kritičkim osvrtom. I vi ćete biti, kako smo i mi bili, svojim primjerom inova tivni i to će se izučavati – rekao je Grubišić.

Promovisana knjiga „Sjećanja jednog diplomate“ u Matici crnogorskoj

Lektira za potomstvo

venim žaljenjem što je kod nas na niskom nivou, budući da se radi o značajnim dokumenti ma koji su pomoćna istorijska građa. - Kad se pojavi knjiga sjećanja slutite da ćete čitati životnu pri ču društvenog djelatnika koji se obračunava sa nekim nepravda ma ili prikazuje autoportret kao moralnu i političku ikonu. Oni rjeđi zapisuju događaje života da bi ostavili lektiru za sopstve no potomstvo, bez pretenzija da životnu priču prikažu kao važ nu za epohu ili istoriju. Ovim drugim pripada Branko Luko vac – rekao je Špadijer, koji je u

svom izlaganju istakao značaj ne momente iz životopisa ovog diplomate.

Rastoder je, između ostalog, istakao da Lukovac ne prihva ta da ga zove „ocem savreme ne crnogorske diplomatije“, jer smatra tu odrednicu prenagla šenom, što govori o skromnosti, najvećoj vrlini koju posjeduje.

- Branko Lukovac je rijedak Cr nogorac, jako tih, vrlo odgovo ran. Sebe uvijek stavlja u drugi plan i spreman je da druge mno go više promoviše nego sebe –rekao je Rastoder i dodao da ga je to i kao prijatelja i kao sarad nika, posebno u Pokretu za ne

zavisnu Crnu Goru, motivisalo da se založi za ovu knjigu.

- Kao da piše u trećem licu, vr lo neutralno, vrlo odmjereno, čak i tamo gdje je imao i potre be i osnova da naglasi ili da po dcrta ono što je njegov značaj –istakao je Rastoder.

Kod njega je našao i dvije pikan terije koje nije našao u memoar skim zapisima drugih.

- Nijesam znao da je Milu Đu kanoviću bilo nuđeno da bude nosilac liste na saveznim izbo rima za predsjednika Jugoslavi je i druga da, iako sam bio u Po kretu za nezavisnu Crnu Goru, uopšte nijesam tada pridavao

Reditelj Andro Martinović reagovao na obraćanje direktora Kinoteke Gorana Bjelanovića

Andro Martinović

IZ BOLA SE RAĐA VELIKA KNJIŽEVNOST: Veselko Grubišić

možete osloniti samo na sebe

M.BABOVIĆ

Grubišić, uzeti u obzir i činje nica da se neke priče događaju i 70 godina unazad.

- Ali već je nagoveštaj zvonko ga glasa oštrenja kose da ni ove godine livade neće ostati nepo košene, u isto vrijeme je i nago veštaj da uskoro možda i hoće – rekao je Grubišić.

Posebno zanimljiva svim čitao cima je priča „Student“ i s njom se veliki broj ljudi identifikuje, posebno onih koji su iz provin cije došli na studije u Zagreb ili generalno u veći grad iz zaba čenog sela.

- Božo Skoko, koji često na stupa kod vas, pitao me: „Jesi li ti siguran da ono nije priča o meni?“. Rekao sam mu: „Ako ti se čini da je o tebi, onda jeste“ –rekao je Grubišić.

Ima u pričama Veselka Grubi šića i članova njegove porodi ce, ljudi koje je zaista poznavao, iako su većina tipski odrađeni likovi koji su ušli u djelo da bi prenijeli neku veliku istinu ili važnu poentu.

Groteska o našoj sudbini

PODGORICA – Kada sve vrijednosti padnu, u posr nulom društvu uspijevaju samo oni oni koji su do tog kolapsa doveli. Za sve druge, jedini put je izgnanstvo. Na ovoj idejnoj osnovi Brani slav Nušić napisao je svoje posljednje djelo – „Pokoj nik“ – koje je, u pozorišnoj režiji Egona Savina, pred po dgoričkom publikom izve deno u četvrtak veče, čime je nacionalni teatar otvorio novu sezonu.

Nušićevo djelo na sceni Crno gorskog narodnog pozorišta postavljeno je nakon 27 godi na, a iako je „Pokojnik“ ovog puta smješten u Podgoricu 30ih godina vijeka za nama, vje rodostojna je slika naše zbilje i suštine.

zvoj, a prvenstveno mentalni, građana jedne države. Kao čo vjek koji u sebi nanovo njegu je književnika, s kojim se rastao 1991. kada je počeo da se bavi humanitarnim radom, posma tra te tragedije na dva načina.

- Iz bola se rađa dobra poezija, velika književnost, ali se rađa ju i velike rane – rekao je Gru bišić za Pobjedu.

IDENTIFIKACIJA

Iako kompaktne, priče Vesel ka Grubišića su nastale, kako nam je rekao, ponekad i iz de setak drugih.

- Na primjer, priča „Rastanak“ je priča o ljubavi između dje čaka i konja. Usput su opisani krajolici i puno starinskih stva ri i izraza koje sam namjerno stavio unutra da se ne zabora ve – objasnio je.

Te stare riječi njeguje i u nepo srednom razgovoru ako dozvo ljava momenat. Mora se, tvrdi

- Kada bih rekao da sam ljeta provodio u Zagrebu, onda ne bih bio tipičan primjer studen ta koji prvi put dolazi u Zagreb – priznao je.

Grubišić je i na promociji, ali i u razgovoru za Pobjedu nagla sio da je „Povratak“ knjiga hr vatskog patriote.

- Moj identitet hrvatski je skroz jasan, ali taj identitet nije usmjeren protiv tuđeg identite ta. Čak i kad govorim o domo vinskom ratu, nema tu mržnje – rekao je Grubišić.

Sljedeća Grubišićeva knji ga, koja je već u zamahu, biće zbornik diplomatskih zgoda.

Iako je primarno želio da bu de književnik, njegova druga karijera je dovela do toga da ugodno i korisno ukrste prste u ovom trenutku. Time je doka zao da neke ljubavi, ako su zai sta iskrene i neki porivi, ako su zaista jaki, ne mogu ostati u za pećku sjećanja. D. ERJAVŠEK

Ispresijecana komičnim situ acijama i dijalozima, predsta va pored smijeha ostavlja gor ku refleksiju naših mentaliteta, istih sitnih ciljeva, koji se nika da ne ponavljaju u novom ruhu, već kao dostojna replika. Tako je još jednom precizno ovjeko vječena nemoć običnog čovje ka naspram sistema ogrezlog u kriminal, nepočinstvo, laži i nepotizam. Floskula da prav da uvijek pobijedi ostaje kao sarkazam i ironija, jer pobje du nose oni u čijim je rukama moć, a jedina vrlina pred ko jom su pokorni je novac. A, za štićeni bedemima izgrađenim od sumnjivih radnji, upravo oni postaju nosioci novih društve nih vrlina, pa kao gorko sjeća nje u vazduhu ostaju da leb de poštenje i moral. Ili bar ono što bi trebalo da predstavljaju. U pozorišno čistom, autentič nom izrazu reditelj Savin uspio

je da klasici da novi oblik, a da se nijednom ne ogluši o njenu autentičnost.

Ovo je četvrta režija koju je Sa vin radio po Nušićevim dje lima.

- Nušić je jedan od mojih omi ljenih pisaca, a „Pokojnik“ je prava poslastica. To nije niti samo drama, niti samo kome dija, to je groteska koja mnogo govori o društvenim odnosi ma, našem mentalitetu, druš tvenoj, političkoj i porodičnoj sudbini – rekao je on. Odlični glumački ansambl predstave predvodi sjajni Marko Baćović koji je, kako je rekao, i kao glumac i kao di rektor CNP-a izuzetno zado voljan postignutim.

- Ovaj Nušićev tekst je poput testamenta koji je ostavio druš tvu u kom je živio, prekor svije tu punom nemorala, korupci je i kriminala. Nažalost, ispada da je tema i dalje aktuelna ka ko u Crnoj Gori, tako u regio

nu i svijetu. Nema razlike. Ka ko Nušić kaže, smijemo se prvo sebi, našim slabostima i ma nama. U ovoj žestokoj satiri, smijeh teško izlazi – rekao je Baćović.

Ostatak glumačke podjele či ne: Bojan Dimitrijević, Alek sandar Radulović, Slobodan Marunović, Lazar Dragoje vić, Goran Vujović, Stevan Vuković, Slavko Kalezić, De jan Ivanić, Stevan Radusino vić, Branka Otašević, Dra gan Račić, Jadranka Mamić i Radmila Božović

U donošenju jedinog lika koji je zapravo i nosilac ideala za ko je bi društvo trebalo da se zala že, kako je Dimitrijević kazao, najveći izazov bio mu je što su svi oko njega mogli komično da se izraze, dok je on u drami sve vrijeme.

- U današnje vrijeme moj lik je gubitnik, iako je istina na nje govoj strani. Nema načina da to dokaže jer je cio državni apa

Odnosi između kulture i politike

PODGORICA – Izložba radova ,,U ritmič kom afinitetu“ umjetnice Jasmine Cibic zamišljena je kao mjesto susreta djela ko lekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja sa njenim umjetničkim postupkom. Sastoji se iz nekoliko segmenata – performativnog izvođenja kompozicije ,,U ritmičkom afini tetu“, filma ,,Poklon“, zidnih murala i djela kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja.

- Sam naslov izložbe govori o kompleksnosti odnosa između kulture i politike. Postavka ima za cilj preispitivanje uloge kulturnih proizvoda u funkciji meke moći u prelomnim istorijskim trenucima kao što su političke ili ekonomske krize. Poenta je da kritički pristupimo djelovanju umjetnika i njihovom stvaralaštvu u svijetu prožetom političkom instrumentalizacijom kulture – kazala je Ci bic za Pobjedu.

značaj činjenici da Milo Đuka nović nije predsjednik Savjeta Pokreta za nezavisnost – rekao je Rastoder.

Lukovac je svoju knjigu okarak terisao kao svojevrstan širi pri kaz sopstvene biografije i kreta nje na pojedinim dužnostima.

- Kako je moja radna karijera u najvećem dijelu bila posveće na spoljnoj politici Jugoslavije i Crne Gore, to su neke akcije i odnosi, činilo mi se da su možda bili takvi da ih je vrijedilo pre dočiti javnosti – rekao je Luko vac. D. E.

Izložbu je u galeriji ,,Centar“ otvorilo perfor mativno izvođenje kompozicije ,,U ritmičkom afinitetu“. Kompoziciju su izvele soprani Zo rana Latković, Nataša Jovović i Milica La lošević Kompozicija je razvijena u saradnji sa umjetnicom i muzičarkom Barbarom Kingom Majevskom.

- Tekstovi su izvučeni iz klauzule o najpovlašće nijoj naciji. Ta klauzula se ne tiče isključivo do mena međunarodne trgovine, a samim tim i po litike, već je primjenljiva i na polje umjetnosti, naročito u tretmanu kuturnih aktera u, recimo,

filmskoj ili muzičkoj industriji – kazala je Cibic. U okviru postavke predstavljen je i film ,,Poklon (The Gift)“ Jasmine Cibic za koji je dobila presti žnu Jarman nagradu za film 2021. godine. Riječ je o distopijskoj drami koja se kreće kroz istori ju političkih poklona realizovanih tokom kri znih istorijskih događaja. Film prati umjetni ka, diplomatu i inženjera koji izlaže svoje ideje za savršen poklon koji bi mogao izliječiti podi jeljenu naciju – poklon jednako estetski impre sivan i politički adekvatan, onaj koji može po miriti velike podjele u nacionalnom identitetu u vremenima duboke krize. Pored performan sa i filma, izložbu čine i zidni murali koje je di zajnirala Cibic. - To je spoj svih elemenata koji je omogućen pre ko pejzažnih murala koji su uzeti iz kolekcije Mu zeja Jugoslavije u Beogradu – istakla je Cibic. A. Đ.

rat korumpiran. On je jedan od onih ljudi koji su primorani da zbog toga napuste zemlju. To je i danas veoma aktuelno u Sr biji, ne znam kako ovdje stvari stoje, ali se tamo oko 50 hilja da ljudi iseli iz države. Najbo lji od nas su otišli – rekao je Di mitrijević.

Najveća prepreka i problem u donošenju lika Rine – žene spremne da konstantno čini izdaje zbog novca i niskih stra sti, kako je Otašević kazala, bi lo je pronalaženje opravdanja za njen karakter.

- Ljudi poput nje danas je, na žalost, previše. Mnogo ih je vi še nego onih poput glavnog ju naka ove predstave. Nemoćni smo pred stvarnošću, a tek smo nemoćni pred ljudima poput Rine – rekla je Otašević.

Predstava „Pokojnik“ kopro dukcija je CNP-a i Centra za kulturu iz Tivta, a premijerno je izvedena 30. jula na Purga torijama. S. VIŠNJIĆ

Premijera filma Bola Boškovića

PODGORICA – Dokumen tarni film „Ja, Maria Ga briela, unuka kraljice Jelene Savojske“, autora Miodraga Bola Boškovića, biće pri kazan u subotu, 8. oktobra u 20 sati, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom, pod pokroviteljstvom Prijestoni ce Cetinje. Film donosi autentičnu priču o crnogorskoj princezi i italijan skoj kraljici Jeleni Savojskoj, najvećim dijelom baziranoj na sjećanjima Marie Gabriele, njene unuke, kćerke zadnjeg italijanskog kralja Umberta II i belgijske princeze Marie Zo zel. Pored mnogo autentičnih fotografija iz porodičnog albu ma Savoja, kratkih filmskih in serata, za čije je emitovanje da la saglasje, Maria Gabriela kroz sopstvenu životnu priču, pre nosi gledalištu atmosferu vre mena koje je provela sa svojom babom, „italijanskom majkom“, kako su Jelenu Savojsku neri jetko zvali njeni podanici. R. K.

Simunović, Špadijer, Lukovac i Rastoder na promociji knjige

Podgoričkom premijerom predstave „Pokojnik“ otvorena nova sezona CNP-a

Scena iz predstave „Pokojnik“

I. M

ANDIĆ

Umjetnica Jasmina Cibic za Pobjedu o izložbi u galeriji ,,Centar“

Sa otvaranja izložbe u Podgorici

D. M I lj ANIĆ

Po savjet i bez uputa izabranog ljekara

Obilježavajući 10. oktobar, Svjetski dan mentalnog zdravlja, Centar za mental no zdravlje Doma zdravlja Podgorica organizovaće u poneđeljak „Dan otvore nih vrata“. Toga dana svi građani moći će bez uputa izabranog doktora i zdrav stvene knjižice da dobiju savjete psihijatra, psiho loga, socijalnog radnika i medicinskih sestara.

Iz Doma zdravlja Podgorice saopšteno je da u želji da za štite lična prava, ugled i dosto janstvo svakog pojedinca ko ji se ne snalazi u ovim teškim uslovima svjetske krize, pozi vaju građane koji osjećaju po trebu da 10. oktobra u interva lu od sedam do 21 sat iskoriste ovu mogućnost.

Svjetski dan mentalnog zdrav lja obilježava se 10. oktobra, od 1992. godine. Inicijativu je dala Svjetska zdravstvena fe deracija sa ciljem povećanja

informisanosti građana o pro blemima mentalnog zdravlja, prevenciji i liječenju psihičkih bolesti i stanja.

- U trenutku kada se čovje čanstvo susrijeće s teškom svjetskom krizom izazvanom korona virusom i ratnim de šavanjima u svijetu, očuvanje mentalnog zdravlja predstav lja jedan od najtežih izazova sa kojima se susrijeće zdravstve ni sistem. Jedna od pet osoba u godini ima poteškoće u domenu mentalnog zdravlja. Depresija, anksioznost, bolesti zavisnosti, bipolarni poremećaj i postra umatski stresni poremećaj su najučestalije bolesti u prethod noj godini. Nakon pandemije u svijetu se bilježi porast depre sivnih i anksioznih poremeća ja za oko 35 procenata, te se sto ga u naučnim krugovima govori o razornom uticaju pandemije na psihičko zdravlje – poručili su iz Doma zdravlja Podgorica. H. P.

Opština Zeta uplatila sredstva JU Centar za pružanje usluga iz oblasti socijalne i dječje zaštite

Digitalna platforma NasaGorica.me donijela specijalno priznanje Glavnom gradu

Najbolji projekat u oblasti promocije zelenih politika

Na manifestaciji ,,Dan krapa, zetskih kolača i priganica“ prikupljeno 2.200 eura

Na manifestaciji ,,Dan krapa, zetskih kolača i priganica“, koja je prošlog vikenda održana na Plavnici, prikupljena su sredstva u visini od 2.200 eura.

Iz Opštine Zeta saopšteno je da je cjelokupan iznos sredstava koja su prikupljena tokom manifestacije uplaćen na žiro-ra čun Javne ustanove Centar za pružanje usluga iz oblasti soci jalne i dječje zaštite, u cilju stvaranja još boljih uslova za bo ravak korisnika.

Iz najmlađe crnogorske lokalne uprave uputili su zahvalnost svim građanima koji su posjetili manifestaciju i učestvovali u ovoj humanitarnoj akciji. H. P.

Promjenljivo, do 25 stepeni

Za danas je najavljeno malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 13 stepeni, najviša dnevna oko 25. H. P.

Digitalna platforma Nasa Gorica.me donijela je spe cijalno priznanje Glavnom gradu kao najbolji projekat u oblasti promocije zelenih politika u Crnoj Gori, Spe cial Recognition award for Green Responsiveness and Vision, od strane ReSPA i SIGMA u okviru takmiče nja javnih administracija.

NasaGorica.me za kratko vrijeme je okupila veliki broj građana i ukazala na važnost podizanja svijesti o značaju zaštite zelenih površina, što je rezultiralo velikim brojem akcija čišćenja i pošumljava nja, s posebnim akcentom na brdo Gorica.

Gradonačelnik Ivan Vuković tim povodom je kazao da je ova

platforma nastala kao još jedan dobar primjer odlične saradnje Glavnog grada i građana, te da je veoma ponosan što je taj proje kat zaživio, ali i što je regional no prepoznat. - Zaštita brda Gorice kao zelene oaze našeg grada predstavlja je dan od prioriteta, kako ove, tako i svih narednih generacija. Veo ma sam ponosan kao gradona

čelnik na to što smo postigli na tom planu, pogotovo na odluku koja je nedavno uslovljena, a ko ja znači trajnu zaštitu brda Go rica. Želimo da kod svih naših sugrađana podignemo nivo svi jesti o važnosti ove teme i u tom cilju nedavno smo lansirali sajt NasaGorisa.me i za kratko vri jeme uspjeli da mobilišemo više hiljada naših sugrađana i sugra đanki, koji su, svako na svoj na čin, dali doprinos ovoj ideji. Veo ma sam ponosan na to što je prije par sedmica u organizaciji Regi onalne škole za javnu upravu, a pod pokroviteljstvom Sigurne evropske unije i OECD-a, upra vo taj naš projekat dobio presti žnu nagradu kao najbolji proje kat u oblasti promocije zelenih politika u Crnoj Gori. Koristim priliku da čestitam mom kole gi Džemalu Lekiću, direktoru Centra za informacioni sistem, i njegovom vrijednom timu koji su došli na ideju da kreiramo je dan takav sajt, kako bismo podi gili nivo svijesti o značaju ovog pitanja - kazao je Vuković. On je najavio da će Glavni grad nastaviti da ulaže maksimalne napore u zaštitu Gorice, izraža vajući nadu da će Vlada Crne Go re u tom poslu biti od malo veće pomoći nego do sada. H. P.

Na površini od 8.100 kvadrata biće sadržaja za sve generacije

Ekipe gradskih preduzeća Zelenilo, Komunalne usluge i Agencije za stanovanje započele su izgradnju prve faze sportsko-rekreativne zone u dijelu park-šume Zla tica na Murtovini.

Izvedeni su pripremni radovi, tj. uklanjanje površinskog sloja zemlje, dotrajalog privremenog objekta, starih stubova rasvjete i ograde oko poligona, a nakon toga je uslijedila izgradnja šet nih staza i platoa.

Po završetku radova, na površi ni od 8.100 kvadratnih metara biće sadržaja za sve generacije.

- Za najmlađe će biti izgrađeno dječje igralište, za rekreativce rekonstruisan poligon i ugra đena teretana na otvorenom, a za odmor će duž šetnih staza bi ti ugrađen savremeni parkovski mobilijar. Takođe, postojeći bilj ni fond će biti dopunjen novim

Početna strana platforme NasaGorica.me

sadnicama drveća, a kompletan prostor će biti ograđen, osvijet ljen i pokriven video nadzorom

– neveli su iz Glavnog grada, uz napomenu da se rekonstrukcija park-šume Zlatica i formiranje

sportsko rekreativne zone rea lizuje na inicijativu stanovnika iz naselja Murtovina. I.M.

Radovi u parkšumi na Zlatici

Zgrada Opštine Zeta

Ekipe gradskih preduzeća započele izgradnju prve faze sportsko-rekreativne zone na Murtovini

Dom zdravlja Podgorica u poneđeljak obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja

Nema više parkiranja oko bolnice

U krugu Kliničkog centra Cr ne Gore više nije dozvoljeno parkiranje vozila u vlasništvu građana ili pacijenata koji kori ste usluge najveće medicinske institucije u državi, kao ni taksi vozila.

Iz KCCG je saopšteno da je zbog nepropisno parkiranih vozila u krugu bolnice svakodnevno ote žan saobraćaj, čime se ometa re dovno funkcionisanje Službe za transport, Službe za inženjering i tehničko održavanje, Službe za pripremu i distribuciju hrane. - To pitanje je veoma važno kada znamo da nekada i sekunde od lučuju u spašavanju ljudskih ži vota. Iz istog razloga, vrlo često službena vozila Zavoda za hitnu medicinsku pomoć imaju otežan pristup, prije svega Urgentnom centru - navodi se u saopštenju. Naglašeno je da će Služba obez bjeđenja KCCG strogo kontroli sati saobraćaj u krugu te ustanove, odnosno da će motornim vozi lom moći ući samo službena vo zila za potrebe KCCG, zapošlje ni koji imaju parking mjesto, kao i vozila sa oznakom za osobe s in validitetom. Takođe, motornim vozilom (bilo sopstvenim ili tak sijem) će moći da se uđe u krug KCCG u izuzetnim slučajevima - pacijenti za dijalizu, oni koji ko riste ortopedska pomagala i paci jenti sa urgentnim zdravstvenim stanjima (bez mogućnosti zadr žavanja ili parkiranja vozila), kao i vozilo koje preuzima pacijenta koji je otpušten iz bolnice na da lje kućno liječenje (na ulazu Poli klinike). H. P.

Putari u Zagoriču

Asfaltiraju još 1,4 kilometra saobraćajnice u naselju

Gradsko preduzeće Putevi nastavilo je radove u park-šu mi Zagorič – ekipe putara saniraće saobraćajnice u A zoni, gdje su riješeni imovinsko-pravni odnosi. Radovi sanacije, naveli su iz Puteva, obuhvatiće saobraćajnicu dužine od 1,4 kilometra, prosječne širine četiri metra. Ukupna vri jednost radova iznosiće oko 120.000 eura.

- Naše ekipe će radove izvoditi u dijelu mašinskog iskopa, tam poniranja, valjanja tampona u slojevima i ugradnji asfaltne ma se – najavili su iz tog gradskog preduzeća.

Podsjetili su da su u prethodnom periodu u park-šumi Zago rič sanirali više od pet kilometara saobraćajnica u dijelu zone B, gdje su takođe riješeni imovinsko-pravni odnosi, a vrijed nost tih radova iznosila je oko 300.000 eura. I. M.

Rigorozno stroži režim ulaska motornih vozila u krug Kliničkog centra Crne Gore

I. MITROVIĆ

Ovakve slike bi trebalo da budu prošlost

Ekipe Puteva nastavile radove u park šumi Zagorič

Dulović: Sve za pobjedu

PODGORICA – Nezahvalna uloga ,,fenjeraša“ prvoligaškog karavana od prošlog vikenda pripada fudbalerima Jedinstva.

Bjelopoljci su skliznuli na posljednje mjesto nakon ubjedljivog poraza od Sutjeske u Nikšiću (5:0), te iznenađenja koje je Iskra priredila pod Goricom, gdje je savladala Budućnost (1:0).

Priliku da se podignu sa začelja, momci Vuka Bogavca imaće u neđelju pred svojim navijačima protiv tivatskog Arsenala (15 časova).

- Želimo što prije da se iskupimo za rezultat kraj Bistrice. Doživjeli smo težak poraz od Sutjeske, ali ako je već tako moralo – bolje jednom da izgubimo 5:0, nego pet puta po 1:0. Analizirali smo tu utakmicu i, vjerujem, izvukli pouke. Svi jedva čekamo naredni meč u kojem ćemo uraditi sve da obradujemo navijače – rekao je kapiten Momčilo Dulović Jedinstvo i Arsenal su stari

znanci iz Druge lige. Ove sezone takmiče se u elitnom rangu crnogorskog fudbala. - Neće biti tajni. Odlično se međusobno poznajemo. Igrali smo mnogo puta sa Arsenalom u nižem rangu, a ove godine smo se sastali i na početku takmičenja u našoj najboljoj ligi. Izgubili smo 1:0, iako smo imali svojih trenutaka i prilika. Sada smo domaćini, a ovo je utakmica u kojoj jednostavno moramo da idemo na pobjedu. Biće teško, respektujemo rivala, ali najviše cijenimo sebe. Moramo da budemo koncentrisani, strpljivi, greške da svedemo na minimum, a prema naprijed konkretni. Uz pomoć naše publike možemo do tri boda koja bi nam mnogo značila – ističe iskusni štoper. Dulović, kao i još par igrača, vraća se u tim...

- Istekla mi je suspenzija nakon dva meča. Treniram, spreman sam i uradiću sve da pomognem ekipi da stigne do cilja. U sastav se vraća još par igrača koji su bili kažnjeni ili po-

vrijeđeni. Kadrovski dobro stojimo. Motivisani smo maksimalno – dodao je korpulentni defanzivac.

Arsenal je šesti na tabeli, sa sedam bodova više od Bjelopoljaca.

Direktni duel je šansa za Jedinstvo da smanji razliku, eventualno i da se ponovo pomjeri sa dna prvoligaškog karavana. - Meč je za nas od ogromnog značaja. Tako smo mu i prišli. Cijele sedmice se pripremamo za pobjedu. Nećemo kalkulisati već od samog početka težiti da damo gol više. Naravno, moramo biti obazrivi u fazi odbrane. Arsenal ima igrače koji mogu svima da naprave problem, vidjeli smo kako su odigrali i dobili meč u Petrovcu, ali vjerujem da ćemo naći načina da ih zaustavimo. Sa druge strane, siguran sam da naši ofanzivci mogu da zatresu mrežu rivala. Biće neizvjesno, ali iskreno se nadam da ćemo prelomiti utakmicu u svoju korist. Ovo su bodovi za ,,hvatanje mirne luke“ – zaključio je Dulović. D. K.

čekaju rivale u borbi za EURO

PODGORICA – Žrijeb kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2024. godine biće održan u neđelju u izložbenom centru ,,Fešthale“ u Frankfurtu, s početkom u 12 časova.

Fudbalska Crna Gora izvlačenje čeka iz trećeg šešira, zajedno sa Ukrajinom, Islandom, Norveškom, Slovenijom, Republikom Irskom, Albanijom, Rumunijom, Švedskom i Jermenijom. Njemačka neće biti u žrijebu jer je kao domaćin EURA pošteđena kvalifikacija, a neće biti ni Rusije, koja je suspendovana iz svih takmičenja pod okriljem FIFA i UEFA.

Preostale 53 reprezentacije biće podijeljene u deset grupa, sedam sa po pet i tri sa po šest timova. Na žrijebu će se izvlačiti redom

Raspored šešira

PRVI ŠEŠIR

Holandija, Hrvatska, Španija, Italija (finalisti Lige nacija); Danska, Portugal, Belgija, Mađarska, Švajcarska, Poljska.

DRUGI ŠEŠIR

Francuska, Austrija, Češka, Engleska, Vels, Izrael, Bosna i Hercegovina, Srbija, Škotska, Finska.

TREĆI ŠEŠIR

Ukrajina, Island, Norveška, Slovenija, Republika Irska, Albanija, Crna Gora, Rumunija, Švedska, Jermenija.

ČETVRTI ŠEŠIR

Gruzija, Grčka, Turska, Kazahstan, Luksemburg, Azerbejdžan, Kosovo, Bugarska, Farska Ostrva, Sjeverna Makedonija.

PETI ŠEŠIR

Slovačka, Sjeverna Irska, Kipar, Bjelorusija, Litvanija, Gibraltar, Estonija, Letonija, Moldavija, Malta.

ŠESTI ŠEŠIR Andora, San Marino, Lihtenštajn.

od prvog do šestog šešira. U prvom šeširu su četvoro finalista UEFA Lige nacija –Holandija, Hrvatska, Španija

i Italija i biće odmah smješteni u grupe A, B, C i D, koje će imati po pet timova. Na taj način će ove reprezentacije imati prostor za odigravanje finala Lige nacija u junu 2023. godine.

Kao i što je bio slučaj prethodnih godina, UEFA je napravila određene restrikcije pri izvlačenju ekipa na žrijebu. Tako se, zbog političkih odnosa, u istoj grupi ne mogu naći Jermenija i Azerbejdžan, Bjelorusija i Ukrajina, Gibraltar i Španija, te Bosna i Hercegovina, odnosno, Kosovo i Srbija. Restrikcije su napravljene i zbog zimskih uslova u zemljama sjevernog dijela Starog kontinenta – Bjelorusija, Estonija, Farska Ostrva, Finska, Island, Letonija, Litvanija i Norveška, pa će najviše dvije od ovih reprezentacija moći da se nađu u istoj grupi. D. K.

Jedinstvo nakon ubjedljivog poraza u Nikšiću traži bodove protiv Arsenala za bijeg sa dna tabele

Momčilo Dulović, štoper Jedinstva iz Bijelog Polja

Strpljenje vodi

Raspored

Bojana Popović je objasnila u najkraćim crtama, kasnije i razradila, kako njena ekipa može da se suprotstavi rivalu iz Francuske, koji je u prethodnom kolu nadigrao u gostima Đer.

- Važno je da kao ekipa rastemo, treba da budemo hrabri, svoji i da ne damo na sebe u našoj dvorani. Mec tradicionalno kažnjava rivale tranzicijom, djevojke dobro trče, a mi moramo u napadu da budemo disciplinovani i ispoštujemo akcije. U suprotnom, Mec će znati da nas kazni – kazala je Popović. Ekipa iz Francuske nema u svojim redovima najveće zvijezde evropskog rukometa. Izdvaja se brazilska reprezentativka Almeida de Paula, koja je u 2. kolu na teškom gostovanju u Bukureštu postigla 11 golova u remiju sa Rapidom (32:32).

Visinom od 170 centimetara lako dolazi do gol šanse, a najopasnija je u tranziciji gdje često i sama sa svoje

polovine u nekoliko sekundi rješava situacije i daje golove. I ostale trče, pune su snage, sada i samopouzdanja nakon bodova iz Mađarske. Naravno, nije Mec prepoznatljiv ,,samo“ po brzoj igri, lakim golovima, ima ovaj tim rješenja i u pozicionom napadu, sa nekoliko

izuzetnih šutera i na desnoj i lijevoj strani.

- Mec je izuzetna ekipa što se vidjelo u posljednjem kolu. Fancuski tim je u Đeru vodio skoro cijelo vrijeme, diktirao tempo i osvojio dva boda poslije mnogo godina. To je kompletna ekipa, zna šta hoće, igračice su

dugo zajedno, uz nekoliko izmjena od ove godine, ali i sa kvalitetnim pojačanjima. U svim pravcima su dobri. Mi smo tako i trenirali, da probamo da držimo naš ritam, čuvamo loptu u napadačkom dijelu i dolazimo do gol šanse, kako bi se lakše vraćali. Trebaće nam malo

sreće i podrška sa tribina. Nadam se da će biti veća, jer mladim djevojkama, koje stasavaju, navijači su osmi igrač – poručila je Popović. ,,Plave“ su u prva tri kola ostvarile zacrtani cilj. Upisale dvije pobjede protiv direktnih rivala za plasman u osminu finala.

- Prva tri kola, dva gostovanja pred EHF sedmicu, bila su udarna. Mogu da kažem i prioritet za direktan odlazak u narednu fazu Lige šampiona, odnosno za osminu finala. To ne znači da naš cilj ili ambicija staju. Prosto, želimo sa svima da igramo. Vratila se Popović ponovo na teren na izuzetnog protivnika.

- Protivnici kao što je Mec zahtijevaju pristup 60 minuta. Radimo na tome, ali je nemoguće predvidjeti u kom pravcu će da ide utakmica. Spremali smo se, ali naiđe period, ne samo nama, nego i velikim svjetskim

ekipama, a imali smo puno primjera iz košarkaškog svijeta i muškog rukometa, da ozbiljni igrači u periodu od 10, 15 minuta ne daju gol ili koš. Naše mlade igračice nijesu puno doživjele u rukometu da se izbore sa nekim situacijama, ali se iskreno nadam, jer imamo nekoliko iskusnijih, koje će da nas izvedu na pravi put i da će biti manje oscilacija. Naravno, nemoguće je da ne bude oscilacija, posebno kada igrate sa ekipama koje znaju šta hoće. Pokušaćemo da im sabijemo kvalitet i ostanemo kompaktne i kao tim da probamo da napravimo rezultat. Samo kao tim igračice

Budućnosti mogle bi da se suprotstave favoritu.

- Individualno nećemo moći. Želja nam je da budemo na kolektivno višem nivou i da svaka da doprinos u onom dijelu dogovora.

Budućnost od starta sezone je oslabljena. Prva dva meča preskočila je Nikolina Vukčević, posljednji sa Lokomotivom desni bek Katarina Džaferović

- Svi su zdravi. Imamo nekoliko sitnijih problema što ne smatram ozbiljnom preprekom. Nadam se da ćemo u ovoj i utakmicama koje dolaze podizati formu što se tiče igre i igačica koje će nastupati na šampionatu Evrope –istakla je Popović. A. M.

Kadeti na kampu u Podgorici

PODGORICA – Selektor kadetske reprezentacije Crne Gore Goran Perišić objavio je spisak igrača koji će od 10. do 16. oktobra boraviti na pripremama u Podgorici.

Perišić je pozvao 23 igrača – golmani: Stefan Nenezić (Budućnost), Ognjen Milović (Kom), Vuk Dragović (Čukarički, Srbija); odbrana: Bodin Tomašević , Zarija Kumburović , La-

zar Martinović, Lazar Maraš (Budućnost), Bojan Damjanović (Sutjeska), Aleksa Karadžić (Iskra), Miloš Vračar (Podgorica), Lazar Šekularac (Jedinstvo), Tomislav Turović (Kom); vezni red: Stefan Đukanović, Danilo Vukanić , Andrej Camaj, Vasilije Adžić (Budućnost), Andrija Bulatović , Andrija Skrobanović (Kom), Nemanja Radević (TSC, Srbija), Pavle

Pićurić (Sutjeska); napad: Marko Marko, Andrej Kostić (Budućnost), Marko Tadić (OFK Nikšić).

Nakon završetka priprema, selektor Perišić će skratiti spisak na 20 igrača, koji će konkurisati za nastup na turniru preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Crna Gora će na turniru, koji se igra od 20. do 26. oktobra u Poljskoj, igrati sa domaćinom, Austrijom i Andorom. R. P.

PULA - Stadion: ,,Aldo Drosi-

Pula. Sudija: Viktorija Be-

(Francuska). Strijelci: Blaže-

20,

Mikulica

Pad u posljednjih dvadesetak minuta

Iljkić

90. minutu.

kartoni: Krznarić (Hrvatska), Draganić, Malesija (Crna Gora).

HRVATSKA: Sabo (od 85. Čutura), Prskalo, Kolčeg (od 85. Džalto), Ivandić, Barunović, Šaban, Krznarić, Blažević (od 78. Dobravica), Mikulica (od 83. Bulum), Živković, Iljkić (od 83. Novak).

CRNA GORA: Kalač, Rakočević, Malesija, Ralević (od 67. Savović), Bulić, Vukadinović (od 46. Draganić), Simonović, Golubović, Krivokapić (od 82. Kaluđerović), Stanić (od 90. Baturan), Bicić (od 67. Radmanović).

Ženska omladinska reprezentacija Crne Gore doživjela je ubjedljiv poraz od Hrvatske u drugom kolu grupe B1 preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Naša selekcija držala se do posljednjih dvadesetak minuta kada je igrački pala, a to je domaćin turnira kaznio sa

četiri gola

- Kao i mnogo puta ranije, dok smo imali snage, dobro smo parirali. Međutim, čim je ponestalo snage, počeli smo da pravimo greške, a protivnik da daje golove i zasluženo pobijedi. Vidi se i po minutima u kojima smo primili golove da se radi o padu

na fizičkom planu u finišu. Nadam se da ćemo odmoriti, izvući pouke iz meča sa Hrvatskom i na pravi način se spremiti za duel sa Kiprom – kazao je selektor Mirko Marić

U posljednjem kolu grupe, Crna Gora će, 10. oktobra od 11 časova, igrati sa Kiprom. D. K.

PODGORICA – Najava današnje utakmice rukometašica Budućnost Bemaxa i Meca (4. kolo Lige šampiona) mogla bi da stane u nekoliko rečenica.

Ženska omladinska reprezentacija Crne Gore ubjedljivo poražena od Hrvatske

Hrvatska

Selektor Goran Perišić objavio spisak

Milena Raičević i Ilda Kepić spremne za okršaj sa Francuskinjama

Novljanke sigurne u derbiju, slavio i Galeb

PODGORICA – Aktuelni i vjerovatno budući šampion opravdali su uloge favorita i upisali pobjede u drugom kolu EPCG Superlige za odbojkašice. U derbiju kola, superpojačani Herceg Novi je u tri seta završio posao sa najtrofejnijim crnogorskim odbojkaškim klubom, Lukom Bar. ,,Sirene“ su najjači otpor pružile u trećem setu, u kojem su bile prišle na 24:23, ali domaćin nije dozvolio preokret. Tatjana Bokan i Darija Čabonenko su upisale po 10 poena za Herceg Novi, Diana Balai je dodala devet. U poraženom timu istakla se Anastasija Petručenko sa 10 poena. Šampion Galeb Liko Soho Group je slavio u Podgorici protiv Budućnost voleja, iako su Podgoričanke u prvom setu nagovijestile iznenađenje.

Duška Zdjelar i Marija Bojić sa po 15 poena, te kapitenka Teodora Čavić sa 13 predvodile su ,,galebice“ do druge pobjede i maksimalnog učin-

ka nakon dva kola. U podgoričkom timu istakla se Mileva Magdelinić sa 14 poena. Rezultati i parovi 2. kola: Bu-

dućnost volej – Galeb Liko Soho Group 1:3 (25:19, 19:25, 13:25), Herceg Novi – Luka Bar 3:0 (25:20, 25:12, 25:23).

Danas: Mediteran – Morača (19.00). Sjutra: Akademija –Jedinstvo (14.00), Albatros –Gimnazijalac (19.00). S. J.

Dodatno smo podmlađeni, ali ambicije ostaju iste

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaxa uveliko se spremaju za početak nove sezone, a premijeru će imati 12. oktobra u Šapcu, kada će gostovati debitantu u regionalnom takmičenju, ekipi Duge.

je Jovana Savković, koja će zbog operacija prednjih ukrštenih ligamenata vjerovatno pauzirati nekoliko mjeseci.

Nova blamaža Bruklina na pripremama

PODGORICA – Bruklin

Netsi izgubili su od Majami Hita čak 109:80 u pripremnom meču uoči starta NBA sezone.

Njujorška ekipa, sa brojnim velikim zvijezdama kao i u prošloj sezoni, ne uspijeva da bude konkurentna protiv jakih rivala. Na nivou je odigrao samo superstar Kevin Djurent sa 22 poena (12-8 šut iz igre).

PODGORICA – Oba abaligaša, Crvena zvezda i Partizan, upisala su poraze na startu nove sezone u Evroligi, a pobjede u gostima su ubilježili Olimpijakos protiv Barselone, odnosno Monako protiv Virtusa.

Zvezda, koja u poneđeljak dočekuje Budućnost Voli u ABA ligi, u gostima je izgubila od turskog Efesa, aktuelnog šampiona, sa 72:59. U 8. minutu treće četvrtine dogodila se nesvakidašnja situacija, kada je dio plafona pao na teren, ali, srećom, niko nije povrijeđen i meč je brzo nastavljen. Efes su do pobjede predvodi-

li Vil Klajburn sa 19 poena i srpski reprezentativac Vasilije Micić sa 16 poena i šest asistencija.

Najefikasniji kod Zvezde bili su Bendžamin Bentil sa 13 i Džejlen Adams i Nikola Ivanović sa po devet poena, s tim

da je crnogorski reprezentativac upisao i pet asistencija i tri skoka.

Ubjedljiviji poraz je doživio Partizan u Berlinu od Albe sa 84:100.

U njemačkom timu Tamir Blat postigao je 16 poena, Luk Sikma 15 poena, uz sedam asistencija i šest skokova, a Gabrijele Proćida dodao je 12 poena.

U prvoj utakmici ekipe Partizana u Evroligi poslije osam godina, najefikasniji je bio Dante Egzum sa 22 poena, uz četiri skoka. Danilo Anđušić postigao je 14 poena, a Kevin Panter 13 poena, uz pet skokova i tri asistencije. S. J.

Tomas je dodao 13, a plejmejker Simons, povratnik u ligu, svega četiri poena uz deset skokova. Proslavljeni bek Irving nije nastupio. Majami je imao raspoložene brojne igračke opcije. Krilni centar Adebajo je upisao 17, Lauri i Kejn po 15, a Robinson, Smit i Bujea po 12 poena. Prva zvijezda tima Batler je za manje od 17 minuta u igri postigao svega dva poena uz četiri skoka – ali nije bilo ni potrebno da preuzima odgovornost.

Mladi debitant u NBA Nikola Jović odigrao je odlično za Majami – za 16 minuta upisao je deset poena uz pet asistencija, tri skoka i dvije ukradene lopte. R. A.

Podgoričanke će ove sezone, osim izazova u WABA ligi, imati i teži posao na domaćoj sceni, jer će Prva liga Crne Gore brojati šest klubova, a igraju se četiri kruga, tako da će biti znatno više utakmica, a velike ambicije najavljuju Nikšić i Herceg Novi što znači da bi nakon decenije ,,vučice“ mogle da imaju konkurenciju u domaćim okvirima. ,,Plave“ će u utorak otputovati za Šabac, a uoči početka nove sezone trener Budućnost Bemaxa Vladan Radović iznio je očekivanja. – Iako u sezonu ulazimo bez najbolje igračice iz minule sezone Mine Đorđević, koja je bila i najbolji igrač lige, a uz to smo ostali i bez Violete Lazarević, naša startna ,,petica“ – Budućnost neće mijenjati ambicije, već će sigurno ,,jurišati“ da ponovo bude na fajnal-foru. Odlaskom Đorđević i Lazarević nedostajaće nam snage i iskustva ispod koša, ali smo svjesni toga, ipak, napravili prostor za Maju Bigović i Kseniju Šćepanović za koje vjerujem da su perspektiva kluba, ali i crnogorske košarke – rekao je Radović.

Sa druge strane, jedino novo lice je Višnja Stefanović, dok su ekipi priključene mlađe igračice iz filijale ,,plavih“ (ŽKK Podgorica) Marija Baošić i Lana Vukčević

- Višnja je, takođe, mlada igračica, koja je kod nas stigla kao dugoročno rješenje sa idejom da napreduje i, naravno, doprinese rezultatima kluba – objasnio je Radović.

Ipak, u utakmici protiv Vašaša tešku povredu zadobila

- Savković će zbog teške povrede koljena propustiti cijelu sezonu i to je jako loša okolnost za nas. Mnogo će nam nedostajati, jer spoljna linija nam je godinama zajedno, uigrane su i navikle su na nju ostale igračice, tako da će njen izostanak biti veliki hendikep. Ipak, vjerujemo da će njen oporavak teći po planu i da će se uspješno vratiti na teren –naglasio je trener ,,plavih“. Međutim, mladi stručnjak je kristalno jasan.

- I pored svega toga, naše ambicije su iste. Zadržali smo kostur tima, a vjerujem da će naše mlade igračice i ove godine napraviti iskorak i pokazati kvalitet koji su dokazale minule sezone, ali i tokom ljeta za vrijeme reprezentativnih akcija, kada je bilo jasno da je to ozbiljan potencijal. Nadam se da su svjesne da moraju biti posvećene i da će samim tim nastaviti da rade sa izuzetnim motivom – kategoričan je Radović. Kada je u pitanju WABA liga, po mnogima prvi favorit je aktuelni šampion – Celje. – Što se tiče ostalih ekipa, mislim da je Celje napravilo ozbiljan posao, odlaske glavnih igračica nadomjestili su, takođe, jako kvalitetnim pojačanjima, a tu mislim na strankinje, gdje je nakon odlaska Ramone stigla Sara Lumis. Montana je angažovala našu bivšu igračicu Anđeliku Mitrašinović, koja je jedna od najboljih plejmejkera lige, uz to stigle su dvije Amerikanke, ali ostaje da se vidi kako će se adaptirati nakon odlaska glavnih Bugarki koje su godinama bile kostur tima. Ostale ekipe su dosta ujednačene, tako da se ove sezone može očekivati dosta iznenađenja – zaključio je Radović. R. P.

Sa sinoćnjeg meča Herceg Novi - Luka Bar u Igalu

Sa sinoćnjeg meča Efes - Crvena zvezda

Vladan Radović, trener košarkašica Budućnost Bemaxa, uoči početka nove sezone WABA lige, jasno poručio

Završeni svi mečevi prvog kola Evrolige

Poraz Majamija sa čak 29 poena razlike

pobjeda Dubrovčana

Jug prejak i za Jadran

tine pogocima Pavela Halturina i Danila Radovića Nakon što je ruski internacionalac svojim drugim golom smanjio na 5:4, Jug je mini-serijom 2:0 poveo tri razlike i povratka za domaćina više nije bilo.

HERCEG NOVI – Bazen ,,Jadran“. Sudije: Stanojević i Putniković (obojica iz Srbije). Igrač više: Jadran 11-3, Jug 10-9. Peterci: Jadran 1 (1), Jug 2 (1). Rezultat po četvrtinama: 3:4, 1:3, 3:4, 0:4.

JADRAN: Đurović (četiri odbrane), Halturin 2, Stupar, Vukićević, Hadžić, D. Radović 3, Stevović, Gardašević 1, Gojković, Sladović 1, Čaraj, Ziuzin, I. Radović (dvije odbrane i peterac), Bošković.

JUG: Popadić (10 odbrana), Burđelez, Fatović 3, Prkoča, Joković, Vukojević 2, Biljaka 1, Lazić 2, Kržić, Kakaris 2, Grgurević 3, Žuvela 1, Jurišić, Mozara 1.

Vaterpolisti Jadrana porazom su otvorili nastup u novoj sezoni Regionalne lige.

Crnogorski šampion pora-

žen je od Juga (15:7), koji je juče bio bolji od drugog našeg predstavnika, Primorca (17:7).

Bokeljski derbi u okviru trećeg kola grupe A na progra-

mu je sjutra od 19 sati. Novljani nijednom nijesu imali prednost protiv favorita iz Dubrovnika, a priključak je držao do sredine druge četvr-

– U prve dvije četvrtine smo držali ritam i rezultatski priključak, ali u posljednje dvije smo imali previše promašaja, koji nijesu dozvoljeni u ovakvim mečevima. Iskusna ekipa Juga je to iskoristila, a rezultat je na kraju previsok. Zadovoljan sam određenim djelovima meča, nadam se da ćemo ubuduće biti bolji – rekao je trener Jadrana Petar Radanović

Druga runda Regionalne lige igraće se krajem novembra, kada će se formirati dvije grupe. U jednoj će igrati timovi iz grupa A i D (Radnički, Crvena zvezda i Partizan) i svaki će odigrati po tri utakmice s ekipama s kojima se nije sastao u prvoj fazi.

Treća i četvrta runda (krajem januara, odnosno februara) igraće se na isti način kao druga.

Ekipe će biti podijeljene u dvije grupe i sastaće se s ekipama s kojima nijesu igrale u prethodnim fazama.

Poslije 11 kola četiri tima s najboljim učinkom izboriće plasman na završni turnir u martu, čiji će domaćin biti najbolja ekipa u regularnom dijelu. Ne. K.

Vaterpolisti Crne Gore igraće u Prvoj diviziji Svjetskog kupa

Svjetski kup zamjena za Svjetsku ligu

PODGORICA - Svjetska federacija za vodene sportove (FINA) ,,oživjela“ je Svjetski kup, vaterpolo takmičenje za reprezentacije koje se posljednji put održalo 2018. godine.

Biće to, zapravo, zamjena za Svjetsku ligu koja se igrala svake sezone.

FINA je potvrdila da će sljedeće izdanje Svjetskog kupa biti održano naredne godine i objavila novi format i kalendar takmičenja osnovanog 1979. godine, koje je od tada imalo 16 izdanja.

Svjetski kup će se od 2023. godine igrati u dva ranga – Prvoj i Drugoj diviziju. U višem rangu biće 12 najbolje plasiranih u muškoj i osam u ženskoj konkurenciji sa Svjetskog prvenstva 2022. godine, dok će nastup u Drugoj diviziji biti otvoren za sve ostale reprezentacije iz Evrope, Sjeverne i Južne Amerike, Afrike, Azije i Okeanije. Šest timova iz Prve i dvije iz Druge divizije kroz dva kvalifikaciona turnira plasiraće se na Superfinale kod vaterpolista.

se u formatu dva turnira, po sistemu svako sa svakim, a plasman na završni turnir izboriće po tri tima.

U Drugoj diviziji planirano je da se organizuju četiri kontinentalna turnira, s kojih će po dvije selekcije ići na interkontinentalni turnir, na kojem će se tražiti dva putnika za Superfinale.

- Uvjeren sam da će Svjetski kup donijeti nova uzbuđenja za timove i navijače. Novi format Svjetskog kupa je spreman da ovaj dinamični sport podigne na viši nivo. Blisko smo sarađivali sa Evropskom federacijom za vodene sportove (LEN) kako bismo bili sigurni da termini nijesu u koliziji s postojećim vaterpolo kalendarom i izbjegavaju velike sukobe – izjavio je izvršni direktor FINE Brent Novicki Termini kvalifikacionih turnira u Prvoj diviziji su 18–22. aprila i 2–6. maja. Superfinale će se odigrati od 30. juna do 2. jula 2023. godine.

PODGORICA – Crnogorski

kik bokseri Pavle Vušurović

i Mirko Božović sa srebrnim medaljama završili su nastup na Svjetskom prvenstvu za kadete i juniore u Lido di Jezolu. Šampionat u Italiji okupio je oko 2.000 takmičara iz 63 zemlje. Vušurović je u finalu discipline K1, kategorije do 81 kilogram jednoglasnom odlukom sudija izgubio od Nikolaja Valerieva iz Bugarske. Naš takmičar je na putu do finala slavio protiv predstavnika Slovačke i Turske. Mirko Božović je u finalu discipline kik lajt, kategorije do 69 kilograma poražen od Italijana Samuela Puljezija. Prethodno je savladao borce iz i Češke i Italije. Crnogorska selekcija, osim dva srebrna osvojila je još dva bronzana odličja, kojima su se okitili Nikola Jovetić (lou kik, -67 kg) i Viktor Dukić u (kik

lajt, +69 kg).

Crnu Goru na planetarnom prvenstvu predstavljali su još Fariz Dacić, Lazar Madžarović, Jovan Lipovina, Nemanja Radnjić, Isah Tarhaniš i Nermina Škrijelj Selektor Goran Radonjić kaže da je ostvaren istorijski rezultat.

– Vraćamo se kući sa čak četiri svjetske medalje što je najviše ikada u ovim uzrastima.

Nadmašili smo naša očekivanja. Ovo je razultat napornog rada svih u savezu i klubovima. Čestitam takmičarima na ovom velikom rezultatu. Imamo kontinuitet osvajanja medalja na najvećim nadmetanjima. Nadam se da će tako biti i u narednom periodu – kazao je Radonjić.

Crnogorski sudija Moris Lazarević dobio je visoku ocjenu za dijeljenje pravde i stekao A licencu WAKO federacije. R. P.

PODGORICA – Predrag Radošević vraća se u ring – iz štaba našeg profesionalnog boksera potvrđeno je da je zakazan meč za 15. oktobar u Njemačkoj.

Biće to meč posebne važnosti za našeg borca, koji je posljednji imao upravo u Njemačkoj protiv Isama Asabova. Meč protiv turskog borca, koji nastupa pod njemačkom zastavom, označio je tada povratak u ring za Radoševića nakon tačno pola godine i bio presudan jer je stigao nakon što je u borbi sa Njemcem Džameom Saidijem, na podgoričkom Trgu nezavisnosti, propustio priliku da ujedini evropske titule u verzijama WBO i IBF. – Želim pobjedu za povratak u sam vrh. Svjestan sam da je ovo za mene meč u kojem imam

dva puta – ili da se povučem ili da se pobjedom vratim u sam vrh. Dobro sam trenirao i svjestan sam koliku važnost ovaj duel može imati za mene – kazao je Radošević. Crnogorski profesionalni bokser je do sada na profesionalnom ringu imao 37 borbi, ostvario je 34 pobjede i tri poraza, a osim poraza od Saidija u Podgorici, poražen je oba puta u mečevima za titulu od Feliksa Šturma i Lijama Smita, u njemačkom Hemelnu osim protiv Asabova nastupao je i protiv Ronija Gabela za WBO titulu. - Strpljivo se pripremam, čekam detaljnije informacije, a iako još ne znam ime rivala, vjerujem da će biti vremena da ga analiziram. Svakako, vrlo sam motivisan i vjerujem u sebe – kazao je Radošević.

Vaterpolisti Crne Gore igraće u Prvoj diviziji, zajedno sa selekcijama Španije, Italije, Grčke, Hrvatske, Srbije, Mađarske, Francuske, Gruzije, Sjedinjenih Američkih Država, Japana i Australije. Dvanaest reprezentacija biće podijeljeno u dvije grupe, po šest u A i B. Obje grupe igraće

Domaćini još nijesu određeni. Crna Gora je na Svjetskom kupu učestvovala 2014. u Almatiju i zauzela šesto mjesto, dok je Svjetsku ligu – takmičenje koje je postalo prošlost – osvajala tri puta, posljednji put 2021. u Tbilisiju.

FINA je objavila i da će Svjetsko prvenstvo za vaterpoliste do 20 godina naredne godine biti održano od 10. do 18. juna. Ne. K.

Najavio višegodišnji ugovor u Mercedesu

Hamilton: Još dugo

ću voziti u Formuli 1

PODGORICA - Luis Hamilton javno je poručio da će se još makar nekoliko godina takmičiti u šampionatu Formule 1. Sedmostruki šampion svijeta, rekorder po broju pobjeda na trkama ,,najbržeg cirkusa“, proslaviće 38. rođendan u januaru. I ove godine u inferiornom bolidu Mercedesa je šesti u generalnom plasmanu, ali vjeruje da će u godinama pred nama ponovo biti konkurentan za titulu.

Aktuelni ugovor Britancu u timu ,,srebrnih strijela“ ističe na kraju godine.

- Planiram da ostanem još dugo. Osjećam se dobro, mnogo volim to što radim. Čeka nas veliki posao, takođe, pred nama je mnogo toga što treba tek da uradimo. Ne planiram da idem bilo gdje, već još dugo da vozim. Svakako penzija nije opcija, jer osim trkanja želim da doprinesem da naš sport učinimo inkluzivnijim i otvorenijim – rekao je Hamilton.

Spekuliše se da će sa Mercedesom potpisati ugovor do kraja 2024. godine. R. A.

,,Novo“ takmičenje za vaterpolo reprezentacije

Sa meča Jadran – Jug

ILIĆ

Svjetsko prvenstvo u kik boksu za kadete i juniore Vušurović i Božović osvojili srebrne medalje

Crnogorski profesionalni bokser ponovo u ringu Radošević 15. oktobra boksuje u Njemačkoj

Brigada je imala 25 velikih bitaka i preko 100 bojeva

DOPRINOS TREĆE PRO LETERSKE (SANDŽAČKE)

BRIGADE POBJEDI NAD

FAŠIZMOM

Treća proleterska (sandžač ka) brigada izbacila je iz stro ja u ratnom periodu nekoliko hiljada neprijateljskih vojni ka i oficira. Od oko 10.000 bo raca i starješina koliko je proš lo kroz redove brigade u ratu je poginulo oko 3.000. Od bo raca i rukovodilaca koji su bili u sastavu brigade na dan nje nog formiranja rat je preživje lo oko 450 drugova i drugarica. Treća proleterska (sandžačka) brigada dala je 20 narodnih he roja, od kojih je u NOR-u po ginulo 12.

Brigada je prošla borbeni put od 20.000 km i na tom putu za plijenila velike količine oru đa, oružja, ratnog materija la i opreme, onesposobila za saobraćaj nekoliko stotina ki lometara željezničkih pruga i cesta.

Pljevaljska bitka vođena 1. de cembra 1941. po mnogima je najveći partizanski poduhvat 1941. Kapitulacija Italije, 8. septembra 1943. uticala je na dalji tok rata, tako su partizan ske snage bez borbe 22. sep tembra 1943. ušle u Pljevlja. Od tada pa do kraja rata uprav ljanje gradom preuzimali su jedni od drugih Njemci i par tizani. Prvo su njemačke moto rizovane snage osvojile Pljev lja 5. decembra 1943. da bi ih partizani preoteli od Njema ca u oktobru 1944. Njemačke snage koje su se povlačile iz Grčke povratile su Pljevlja 8. novembra 1944. Kad su nje mačke snage krenule prema Bosni, upravu nad gradom su prepustili kvislinškim snaga ma koje je razbila Treća pro

Povodom osamdesetogodišnjice for miranja Treće proleterske (sandžačke) narodnooslobodilačke udarne brigade, autor ispred SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, piše o njenom slavnom ratnom putu. Od boraca i rukovodilaca koji su bili u sastavu brigade na dan njenog formiranja, rat je pre živjelo oko 450. Brigada je dala 20 narodnih heroja, od kojih je u NOR-u poginulo 12

eleterska brigada i konačno oslobodila Pljevlja 8/9 novem bara 1944. Po naređenju Gene ralštaba JA, Treća divizija je imala zadatak da ovlada pro storom Vlasenice, Srebrenice, Zvornika, Ljubovije, Višegrada i Medveđe. Pošto je posjela li jevu obalu Drine, pred Trećom divizijom našao se novi zada tak - da po svaku cijenu sprije či pokušaj povlačenja glavnih četničkih snaga Draže Mihai lovića da iz Istočne Bosne pre ko Dine pređu u Srbiju. Treća proleterska (sandžačka) brigada se tada nalazila u reo nu Foče i Goražda, spremna na

povlačenje prema Kalinovni ku, Zelengori i Sutjesci. Bri gada (junačka i pregalačka) razbila je četnike na Sutjesci i Zelengori (15-20. maja 1944) u danonoćnim i smjelim juri šima i protivjurišima.

Brigada je bila rijetko kad bez borbe. Imala je 25 velikih bita ka i preko 100 manjih bitaka. Početkom marta 1944. formi rana je 37. udarna (sandžačka) divizija (komandant Žarko Vidović, za političkog kome sara Milo Jovićević. Za ko mandanta Treće proleterske brigade postavljen je major Vojo Todorović, a za zamje

nika komandanta Danilo Jau ković. Po završetku oficirskog kursa u Kolašinu za koman danta Treće proleterske briga de postavljen je Halil Madži murtezić.

U aprilu 1944. Njemci su poja čali svoje garnizone u Prijepo lju i Priboju i zajedno s četnici ma i muslimanskom milicijom krenuli u novu ofanzivu na slobodnu teritoriju Sandža ka. Brigada je u prvoj polovini 1944. junački branila slobodnu teritoriju Sandžaka i na svom frontu vezivala jake neprija teljske snage.

Treća proleterska (sandžač ka) brigada dobila je 19. apri la 1944. zadatak da po svaku cijenu spriječi neprijateljski prodor preko Tare, naročito na pravcu Mojkovac-Kolašin na kome su napadale najače neprijateljske snage.

U drugoj polovini avgusta

1944. Treća proleterska (san džačka) brigada uspješno je dejstvovala na prostoru iz među Lima i planine Zlatara, Višegrada, Priboja i uspješno obezbjeđivala prihvat i ofanzi vu Prvog proleterskog korpusa iz Sandžaka i Dvanaestog kor pusa iz Istočne Bosne u Srbiju.

Treća proleterska (sandžačka) brigada pružila je pomoć i dru gim jedinicama, kao u Užič kom kraju.

Slobodarska tradicija naših naroda oplemenjena duhom i politikom KPJ, SKOJ-a i an tifašističkih organizacija, pa patriotska komponenta, ima li su odlučujuću ulogu u orga nizovanju naših naroda u bor bi protiv fašističkog okupatora i njegovih saveznika, četni ka, ustaša, domobrana, musli manske milicije i dr. Svi su ovi faktori odigrali značajnu ulogu u razvoju moralnih borbenih, ljudskih, političkih i idejnih kvaliteta boraca i starješina.

koj) brigadi izlazile su novine „Naša borba“, „Mladi borac“, „Zvezdice, „Bojna njiva“. Dio štampe dijeljen je narodu, pa su tako mase bile u prilici da znaju šta se dešava i kakve su prilike u njihovoj vojsci. Svi borci Treće sandžačke bri gade bili su riješeni da bez ob zira na napore i žrtve spreča vaju neprijateljsko prodiranje preko Tare. Drugi bataljon ove brigade odsudnom samoprije gornom borbom, uspješnom odbranom, kojom prilikom je imao 11 poginulih i dosta ra njenih, spriječio je najopasniju neprijateljsku grupu da prodre prema Podbišću i Kolašinu. Ofanzivna moć ove neprija teljske grupe bila je slomlje na, čime su stvoreni potrebni uslovi za protivudar Drugog udarnog korpusa ka Kolaši nu. Krajem aprila 1944. nepri jateljske snage na desnoj oba li Tare su razbijene i odbačene prema Pljevljima i Bijelom Po lju. U drugoj polovini 1944. partizanske snage su oslobo dile Sandžak, zahvaljujući svo joj manevarskoj sposobnosti i hrabrosti. U tom periodu se vr ši koncentracija snaga u San džaku radi ofanzive u Srbiju. U odnosu na neprijatelja po sebno je bila izrazita razlika u snadbijevanju materijal no-tehničkim sredstvima, za razliku od naših jedinica, ne prijatelj je raspolagao sa za lihama municije i sa dovolj nom količinom hrane. Sem u izuzetnim slučajevima, pro leterske brigade i partizanski odredi imali su samo najnužni je količine municije. Uz pomoć artiljerije i avijacije neprijatelj je mogao da izvodi taktičke radnje bez opasnosti od protiv dejstava. Ratujući na prostori ma sa siromašnom i oskudnom materijalnom bazom, ishrana boraca predstavljala je veliki problem. Narod koji nije imao ni za sebe, ni za svoju đecu ali patriotski raspoložen, iznala zio je razne mogućnosti da po mogne svojoj vojsci. U svakom pogledu vojska i narod bili su zajedno. Odjeća, obuća, a naro čito ishrana, bili su na vrlo ni skom nivou. Pri većim jedini cama formirane su obućarske i druge radionice a u ishrani je korišćena kisjela i žilava mla da bukova kora i mlado buko vo lišće naročito na Sutjesci. Njemci su avionskim putem dobijali raznovrsnu ishranu, pa i čokolade.

Zbog doprinosa po bjedi nad fašizmom i izvojevane slobode i ravnopravnosti, vrhovni komandant oružanih snaga Jugoslavije, maršal Tito, odlikovao je Treću proletersku (sandžačku) brigadu Ordenom na rodnog heroja, Ordenom narodnog oslobođenja, Ordenom bratstva i jedin stva sa zlatnim vijencem

Zahvaljujući organizaciono, idejno-političkom i kultur no-prosvjetnom radu, hiljade mladih boraca, radnika, selja ka, đaka, studenata postali su starješine, komandiri, koman danti, politički komesari. Kao ratnici i društveno-politički radnici, svojim upornim teme ljitim radom, sticali su ljubav i povjerenje naroda kroz kra jeve đe su prolazili i ratovali.

Izgradnji lika borca doprino sila je partizanska štampa koja je izlazila skoro u svim većim partizanskim jedinicama, pro leterskim, prije svega. Samo u Trećoj proleterskoj (sandžač

Zbog velikog doprinosa, po bjedi nad fašizmom i izvoje vane slobode i ravnopravnosti, kao najvećih moralnih doba ra, predsjednik SFRJ, vrhov ni komandant oružanih sna ga Jugoslavije, maršal Tito, odlikovao je Treću proleter sku (sandžačku) brigadu Or denom narodnog heroja, Or denom narodnog oslobođenja, Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem.

Slava i hvala Trećoj proleter skoj (sandžačkoj) udarnoj bri gadi na doprinosu u borbi za novi položaj čovjeka, njegovo dostojanstvo, humane odno se među ljudima i državama. (Kraj)

Piše: Slobodan SIMOVIĆ

Svi borci bili su riješeni da bez obzira na napore i žrtve sprečavaju neprijateljsko prodiranje preko Tare. Drugi bataljon Treće sandžačke, odsudnom samoprijegornom borbom, uspješnom odbranom, uz 11 poginulih i dosta ranjenih, spriječio je najopasniju neprijateljsku grupu da prodre prema Podbišću i Kolašinu

Vladimir Knežević - Volođa, prvi komandant Treće sandžačke brigade

Narodni heroj Halil Hadžimurtezić

Velimir Jakić, prvi politički komesar Treće sandžačke brigade

Mladen Marin i Vojo Todorović 1943. godine

Danilo Jauković

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Na osnovu člana 69. Zakona o igrama na sreću ( Sl.list RCG br. 52/04 i ,,Sl. list CG“, br. 13/07, br. 61/13 br. 37/17) i odluke kolegijuma firme „MPM“ d.o.o. od 16.09.2022. godine, izvršni direktor dana 16.09.2022. godine, donosi sledeća P R A V I L A nagradne igre Cosmetics-a pod nazivom„KAD SI OKRUŽEN PRIJATELJIMA“ Putovanje za dvije osobe - Madrid

1. Priređivač nagradne igre je privredno drustvo „ MPM“ doo sa sjedistem u Podgorici u Ul. Bracana Bracanovica 38 , sa matičnim brojem 02047861 sa ciljem unapređenja prodaje .

2. Vrijeme trajanja nagradne igre: Nagradna igra počinje 13.10.2022. godine i traje do 14.12.2022.godine.

3. Ukupni fond nagrada

Vaučer za putovanje za dvije osobe – destinacija Madrid

Na osnovu člana 32v stav 3 Zakona o nevladinim organizacijama (“Službeni list CG”, br. 39/11 I 37/17), Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava objavljuje s lj e d e ć e O B A V J E Š T E NJ E

Dana 06. oktobra 2022. godine Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava je objavilo 5 (pet) Javnih konkursa za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija za 2022. go dinu, u sljedećim oblastima: •Zaštita prava osoba sa invaliditetom, (internet adresa stranice na kojoj se nalazi Javni konkurs: https://www.gov.me/cyr/mmp/ saradnja-sa-nvo ),

•Rodna ravnopravnost, (internet adresa stranice na kojoj se nalazi Javni konkurs: https://www.gov.me/cyr/mmp/ saradnja-sa-nvo ),

4. Nagradni fond sastoji se:

Vaučer za putovanje za dvije osobe – destinacija Madrid

5. Uslovi za učestvovanje u nagradnoj igri, postupak priređivanja i sprovođenja nagradne igre i izvlačenja nagrada, način objave rezultata, odnosno dobitnika nagrada:

5.1. Nagradna igra počinje 13.10.2022. godine objavljivanjem u štampanim medijima (u dnevnim novinama „POBJEDA“), a završava se 14.12.2022.godine

5.2. Pravo učešća imaju svi građani koji posjeduju Beauty Friend karticu (lojaliti kartica kompanije MPM doo). Uslov za učešće u nagradnoj igri je dvije trgovine koje nijesu ostvarene kod istog Beauty Friend partnera u trajanju nagradne igre.

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

Korisnik Beauty Friend kartice učestvuje u nagradnoj igri registovanjem Beauty Friend kartice prilikom trgovine kod Beauty Friend partnera preko, u ovu svrhu, specijalno dizajniranog softvera. Korisnik Beauty Friend kartice ima pravo da učestvuje neograničen broj puta kada je uslov ispunjen. Informacije o Beauty Friend partnerima mogu se naci na sajtu www.cosmetics-market.com

Podaci koje učesnik ostavi neće se koristiti u druge svrhe osim za potrebe nagradne igre. U nagradnoj igri ne mogu učestvovati zaposleni u MPM doo i članovi njihove uže porodice .

5.3. Praćenje izvlačenja nagrada vrši tročlana komisija u sljedećem sastavu: Danica Krivokapić, Tijana Terzić i Mira Dubak, koju imenuje izvršni direktor priređivača nagradne igre. Izvlačenje nagrada će se obaviti u Podgorici Cosmetics marketu u TC City Mall u Podgorici, slučajnim odabirom iz kutije namjenjene za izvlačenje, 21.12.2022. godine u 15h kompjuterski, na osnovu slučajnog odabira. Izvlačenje će se vršiti iz kompjuterske baze računa koji zadovoljavaju kriterijume iz pravila.

5.4. Dobitnike nagrada ce kontaktirati predstavnik organizatora nagradne igre u roku od 8 dana od dana izvlačenja nagrade.

5.5. Preuzimanjem nagrade prestaju sve dalje obaveze organizatora nagradne igre prema dobitniku.

5.6. Učešćem u nagradnoj igri učesnici prihvataju ova, prethodno objavljena, pravila.

5.7. Organizator igre ce imena dobitnika objaviti u dnevnim novinama „POBJEDA“, u najkracem mogucem roku nakon izvlačenja, na zvaničnom sajtu organizatora www.cosmetics-market.com, i na facebook strani Cosmetics-a.

5.8. Nagrade se ne mogu zamijeniti za novčanu protivvrijednost.

5.9. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 €, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan pro dati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Crne Gore. Nagradni fond u nižoj vrijednosti ostaje u vlasništvu priređivača nagradne igre.

6. Rok i način preuzimanja nagrada: Dobitnici nagrada mogu preuzeti nagradu lično uz lični dokument ili preko trećeg lica uz ovjereno punomoćje potpisano od strane dobitnika nagrade, u službi marketinga firme ili u nekom od predstavništava najkasnije u roku od 30 dana od objave imena dobitnika.

Ukoliko je dobitnik nagrade maloljetno lice nagradu preuzima zakonski zastupnik maloljetnog lica (roditelj ili drugo lice koje je odredjeno za zakonskog zastupnika) uz lični dokument i izvod iz matične knjige rodjenih za maloljetno lice ili zdravstvenu knjižicu.

7. Viša sila : Priredjivač nagradne igre zadržava pravo da ukoliko nastanu nepredvidjene okolnosti koje nije skrivio, niti mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti (viša sila) može promijeniti pravila u tačkama 5 i 6 nakon dobijanja saglasnosti na Pravila, o čemu je dužan obavijestiti Upravu prihoda i carina, pisanim putem u roku od 3 dana od dana nastanka nepred vidjene okolnosti.

8. Svi eventualni sporovi između dobitnika i priređivača nagradne igre rješavaće se sporazumno, u protivnom nadležan je Osnovni sud u Podgorici.

9. Stupanje na snagu pravila: Pravila nagradne igre „KAD SI OKRUŽEN PRIJATELJIMA“ biće objavljena u dnevnim novinama „POBJEDA“ prije početka nagradne igre , a nakon dobijanja saglasnosti od Uprave prihoda carina.

Izvršni direktor: Tomislav Djorojevic

•Zaštita promovisanje prava manjinskih naroda drugih manjinskih nacionalnih zajed nica, (internet adresa stranice na kojoj se nalazi Javni konkurs: https://www.gov.me/cyr/mmp/ saradnja-sa-nvo ),

•Zaštita promovisanje ljudskih manjinskih prava, zaštita prava Roma/Romkinja i Egipća na/Egipćanki (internet adresa stranice na kojoj se nalazi Javni konkurs: https://www.gov.me/cyr/mmp/ saradnja-sa-nvo ),

•Zaštita promovisanje ljudskih i manjinskih prava, zaštita unapređenje ljudskih prava LGBTI osoba, (internet adresa stranice na kojoj se nalazi Javni konkurs: https://www.gov.me/cyr/mmp/ saradnja-sa-nvo ).

Ministarsvo ljudskih i manjinskih prava

Ul.Slobode,Bijelo Polje Iv.br.1742/2022

Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca D.O.O.,,GLOSARIJ” Ul.Vojisavljevića br.76, Podgorica, ,protiv iz vršnog dužnika D.O.O. ,,FAMOTRADE” ,ul.Tršova bb-A1/L1,Bijelo Polje, a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u novčanom iznosu od 13.975,96 eura,u smis lu čl.45 ZIO-a,donio je dana 07.10.2022 godine,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku D.O.O. ,,FAMOTRADE” sa poslednjom poznatom adresom ul.Tršova bb-A1/L1,Bijelo Polje, vrši se dostavljanje pismena:Rješenja o izvršenju Iv.br. 1742/2022 od 28.09.2022 godine sa prilozima.Izvršni dužnik d.o.o. ,,FAMOTRADE” ,Bijelo Polje, može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

U Bijelom Polju,dana 07.10.2022.godine

MALI OGLASI

NEKRETNINE

IZDAJEM nenamješten jed nosoban stan kod Lakovića, zasebno struja, voda i ulaz. 180 eura. Tel. 067/563-709 , 067/563-674

RAZNO

Javni izvršitelj Čogurić Dejan

RESTORANU pod Volat potrebne higijeničarke . Doći lično u restoranu od 9-12h. Tel. 069/666-622

STRUČNO i savjesno radimo skoro sve vrste građevinskih poslova; adaptacije, popravke kro vova, dimnjaka i ostalog . Tel.069-926-382, 020-629-558

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć N IKI Č

PORTAL POBJEDE OBJEKTIV KULT

LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

PRODAJEM umjetničke slike. Veliki izbor. Može i razmjena. PRODAJEM kanarince, crteže i pjesme. Tel. 069-051-526

BUREGDŽIJSKOJ radnji ST&IV potrebna radnica. Tel. 067/578-790

POTREBNA radnica za prodaju u poslastičarnici „Sonja“. Zvati od 13 do 16 časova. Tel. 067/688-565

POTREBNI radnici u resto ranu pomoćni kuvar/ica, pomoćni šanker/ica, higijeni čarka. Restoran Elit, Capital Plaza, podgorica. Tel. 067/877-677

Oglasi

Na osnovu člana 23. Zakona o obrazovanju odraslih (“Službeni list Crne Gore”, br. 020/11 od 15.04.2011, 047/17 od 19.07.2017) i Rješenja o izdavanju licence Ministarstva prosvjete Upi 060-78/2016-2, Upi 1050303-604/20-83, Up I broj 060-33/2017, Up I broj 060-15/2019-2 UP I 060-41/2016-1, Up I 060-33/2017. JU Srednja stručna škola „Ivan Uskoković“ raspisuje

O G L A S

za pohađanje progama obrazovanja za sticanje stručne kvalifikacije

1.Instruktor/ Instruktorka vožnje motornih vozila ’’Ai B’’kategorije Osnovni obrazovni zahtjevi za upis:

–Kvalifikacija nivoa obrazovanja IV1 –posjedovanje vozačke dozvole „B“ kategorije, minimum tri godine –Posjedovanje vozačke dozvole za A kategoriju

Trajanje programa 264 časa. Broj kandidata-15

2.Automehaničar/ka Osnovni obrazovni zahtjevi za upis: -završen III stepen mašinske struke-vozač -završen III stepen elektrotehničke škole - autoelektričar -završen IV stepen mašinske škole - smjer mašinski tehničar -osnovno informatičko predznanje

Trajanje programa-600 časova Broj kandidata-15

3.Rukovalac/teljka viljuškarom Osnovni obrazovni zahtjevi za upis: -Završen minimalno III stepen kvalifikacije -Vozački ispit B kategorije

Trajanje programa-58 časova Broj kandidata-15

4.Zavarivač/ica OSNOVNI OBRAZOVNI ZAHTJEV: •III stepen stručne spreme – područje rada mašinstvo i obrada metala Trajanje programa (teorija i praksa) 380 časova Broj kandidata : 10

5. Bravar/ka OSNOVNI OBRAZOVNI ZAHTJEV: •III stepen stručne spreme – područje rada mašinstvo i obrada metala Trajanje programa (teorija i praksa) 380 časova Broj kandidata : 10

6.Kontrolor za tehnički pregled vozila Osnovni obrazovni zahtjevi za upis: –Kvalifikacija nivoa obrazovanja IV1 – mašinski tehničar, seobraćajni tehničar, tehničar automehatronike, –U trogodišnjem trajanju smjera automehaničar, –posjedovanje vozačke dozvole, najmanje „B“ kategorije, –najmanje tri godine iskustva na istim ili sličnim poslovima – u poslednje tri godine da protiv njega nije pokretan krivični postupak Trajanje programa- 10 časova teorije i 15 časove prakse. Broj kandidata-15

7.Manevrista/kinja Osnovni obrazovni zahtjevi za upis: Završena osnovna škola Trajanje programa 248 časa ( 115 časova teorije i 133 časa prakse). Broj kandidata-15

8. Engleski jezik ( A1- C1) - Trajanje programa obrazovanja -60 časova; Kurs za nivo učenja od A1 do C1 traje 3 mjeseca- 60 časova ( dva puta nedeljno po 90 minuta); Nakon završetka programa obrazovanja, a u skladu sa uslovima za sticanje ključnih kompetencija polaznici pristupaju završnoj provjeri. Broj kandidata-10

9.Rad na računaru - Trajanje programa obrazovanja I nivo -84 časa; II nivo-80časova.

Program je podijeljen u dva nivoa i to: Nivo I sadrži module-I, II, III i VI, odnosno računari niformacione tehnologije, operativni sistem ( Windows), obrada teksta ( Microsoft Word) i internet i komunikacije (Microsoft Internet Explorer Microsoft Outluk Express) Nivo II sadrži module-IV V, odnosno tabelarni proračuni ( Microsoft excel) prezentacije ( Microsoft power point) Nakon završetka programa obrazovanja, a u skladu sa uslovima za sticanje ključnih kompetencija polaznici pristupaju završnoj provjeri.

Broj kandidata-nivo I - 10

Na kraju realizacije programa obrazovanja organizuje se završna provjera znanja, vještina i kompetencija polaznika/ca u skladu sa Ispitnim katalogom.

Zainteresovana lica potrebno je da dostave: -Ovjerene kopije diplome stečene stručne kvalifikacije ili ovjereno svjedočanstvo odgovarajućeg razreda -Fotokopiju lične karte -Prijavu za upis -Potvrda o uplati pohađanja obrazovanja obuke -Ljekarsko uvjerenje.

Prijave dostaviti lično ili poštom na adresu JU Srednja stručna škola „Ivan Uskoković“, ulica Vasa Raičkovića 1, Podgorica do 17.10.2022. godine.

Detaljnije inforamcije na kontakt telefon 067 803 305 ili na e-mail adresu direktor@siu-pg.edu.me

Subota, 8. oktobar 2022.

BUDISLAVA Momirova ĆETKOVIĆ rođena Ljumović

Posljednji i najtužniji pozdrav mojoj mami STANISAVA CICA PEKOVIĆ

Bila si i ostaćeš simbol svega lijepog u mom životu. Odlučna, hrabra, borbena, požrtvovana i plemenita kakva si bila, zauvijek ćeš mi biti uzor, pokretač i životna zvijezda vodilja. U mom srcu i mislima živjećeš vječno, a nedostajaćeš mi nezamislivo za sve ono što dolazi.

Volim te bezgranično tvoja NENA 393

Draga baśka, bakice,

Saučešće primamo dana 8. oktobra 2022. godine na gradskom grobljuČepurci od 9 do 14 časova, kada se kreće u rodno mjesto Kopilje-Piperi, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Kuća žalosti: Vojisavljevića 20.

Ožalošćeni : sinovi VLADAN i DRAŽEN, kćerka VLADANA, snaha KSENIJA, unučad OGNJEN i ANJA, brat NIKOLA, đever BOGDAN,zaove RADOJKA, OLGA i ostala rodbina ĆETKOVIĆ i LJUMOVIĆ

STANISAVA CICA PEKOVIĆ

Neizbrisiv trag u našim srcima zauvijek će ostaviti tvoja ljubav, nježnost i toplina kojom si nas obasipala.

392

Voljena majko

Draga baba

DRAGOMIR

Tvoji unuci, MILAN i MILICA 394

Napustila nas je naša najdraža majka, baka i svekrva STANISAVA CICA PEKOVIĆ

Beskrajna ljubav koju si nam u svakom momentu pružala ostaće podsjetnik na tebe i tvoj odvažan i dostojanstven hod kroz život.

Tvoj sin NIKOLA,

Tužnim srcem javljamo da je dana 6. oktobra 2022. poslije teške i kratke bolesti, preminuo u 63. godini života, naš dragi, voljeni i nikad prežaljeni

VINKA Pajova LOPIČIĆ

CICI

BUDO Martov CMILJANIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 7. oktobra od 11 do 16 časova. Sahrana će se obaviti u selu Vrulja, Opština Pljevlja, dana 8. oktobra u 14 časova.

Ožalošćeni: sinovi BORIS, BOJAN i DANILO, sestra MILIJANA, snahe IVANA i JELENA, unučad i ostala mnogobrojna rodbina

SLOBODAN BOBO ĐIKANOVIĆ

Bio si jedinstven u svakom pogledu i kao takav si otišao sa ovoga svijeta.

Hvala ti za svaki trenutak. Počivaj u miru.

Tvoje PILE

341

Obavještavamo da je dana 7. oktobra 2022. poslije teške bolesti, preminula u 67. godini, naša draga

SLOBODAN BOBO ĐIKANOVIĆ

VELJKA RADOVIĆA

STANISAVA – CICA Radivojeva PEKOVIĆ rođena Parandilović

Saučešće se prima na gradskom groblju Čepurci, 7. oktobra od 13 do 15 časova i 8. oktobra od 10 do 14 časova. Sahrana će biti obavljena na groblju u Zagoriču. Kuća žalosti: Vlada Raičevića br. 39.

Ožalošćeni: suprug RADIVOJE, sin NIKOLA, ćerke TANJA iSNEŽANA, brat SINIŠA, snahe JELKA i STANKA, unučad MILICA i MILAN, đeveri, zaove, snahe iostala mnogobrojna rodbina PEKOVIĆ i PARANDILOVIĆ

332

Napustila nas je najnježnija i najhrabrija majka i baka

CICA PEKOVIĆ

Ostaje nam sjećanje na častan i dostojanstven životni put, nesebičnu požrtvovanost i ljubav koju nam je darivala.

U našim srcima ćeš zauvijek biti sačuvan od zaborava.

MLAĐO, LJILJANA, MILOŠ, JELENA, MIHAILO i SIMONA 385

Četrdeset je dana od smrti naše drage

Ćerka TANJA, unuka MILICA i zet PEĐA AŠANIN

ANKE VUJOŠEVIĆ

Tiho si živjela, još tiše otišla i ostavila nas bez riječi utjehe i nade da ćemo skupa uživati u tvom osmijehu, poljupcima i toplim zagrljajima za laku noć, kojima si uspavljivala Viktora. Teško se navići da si zauvijek otišla. U našim srcima uvijek ćeš biti dragulj vječnosti.

Ožalošćeni: suprug ZORAN, sin JUGOSLAV, snaha IRENA i unuk VIKTOR

Posljednji pozdrav voljenom đedu

Tužnim

ILIJI MILONJIĆU

DRAGOMIR – BATO Danilov RAKOČEVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci, dana 7. oktobra 2022. od 10 do 14 časova i 8. oktobra od 10 do 12 časova, kada se kreće za rodno mjesto Jabuka – Kolašin, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni: sin DRAGAN – GAGI, brat BUDIMIR, sestre ANKA, SLOBODANKA, DANICA i RADMILA, snaha MILANKA, sestrična, sestrići i ostala porodicaRAKOČEVIĆ

Zauvijek ćemo pamtiti tvoju nježnost i toplinu.

ILIJA Markov MILONJIĆ

dana 7. oktobra 2022. u 96. godini žvota. Saučešće primamo u kapeli u Spužu, 7. oktobra od 14 do 18 časova i 8. oktobra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici.

MARKO, ANA, MILAN, BILJANA, SANDRA,TANJA, SINIŠA, NANA, ILIJA, GORAN, MILICA, MILENA i JELENA

Ožalošćeni: sin ŽELJKO, kćerke RANKA, SONJA, LELA i LINA, sestra BOSA, snaha LJILJANA,zetovi MIĆA, MIODRAG i JOVICA, sestrići, sestrične, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

360

Posljednji pozdrav voljenom ocu

Dana 6. oktobra 2022. godine, poslije duge i teške bolesti, preminula je u 77. godini naša draga

ILIJI MILONJIĆU

VINKA Pavlova LOPIČIĆ rođena Nikolić

Saučešće primamo u gradskoj kapeli, 7. oktobra od 11 do 16 časova i 8. oktobra od 10 do 12 časova, kada pogrebna povorka kreće za selo Meterizi – Rijeka Crnojevića, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Ožalošćeni: sinovi ZDRAVKO i JOVAN, kćerka ZDENKA, sestra MARTA – BEKA, đeveri BLAŽO i BRANKO, zaova ROSA, snahe RAJKA i IVANA, unuci FILIP, BORIŠA, LAZAR, RADOMIR i PAVLE, unuka SUZANA, praunuka KATJA, bratanići DRAGAN i JOŠO, bratanične ZDRAVKA i DRAGANA i ostala mnogobrojna rodbinaLOPIČIĆ i NIKOLIĆ

Posljednji

Tvoj častan život, plemenita duša i veliko srce u kome je bilo ljubavi za sve nas, zaslužuju vječno sjećanje i poštovanje.  Hvala ti na svemu.

Posljednji pozdrav voljenom prađedu

ILIJI MILONJIĆU

Ima nas i velikih i malih.  Hvala ti, dedice, na svemu!

Tvoja djeca ŽELJKO, RANKA, SONJA, LELA i LINA

Praunučad: DŽEJDAN, MILAN, NATALIJA, MARKO, LAJNOL, LINKOLN, PAVLE, DUNJA, VOJIN, JOVICA, PEĐA, IVA, NOVAK, LUKA, IGOR,NAĐA, SARA, DUŠAN i LEV

361

363

Draga mama

DANICA

Tvoje MILKA

JELENA

Draga

DANE

Tvoj IVO

Poslije kraće i teške bolesti umrla je u 76. godini života naša draga supruga, majka i baka

Po želji pokojnice sahrana će se obaviti u krugu porodice, dana 7. oktobra 2022 godine u 16 časova na gradskom groblju uŠkaljarima.

Ožalošćeni: Suprug IVO, ćerke MILKA i JELENA, unuk BOŽIDAR, unuka HANA, zetovi RADOVAN i AVRAM i ostala rodbina

SLOBODAN – BOBO RADOVAN – RAJO ĐIKANOVIĆ LJUMOVIĆ

Sa bolom se opraštam od mog prijatelja, mentora i kolege

S poštovanjem i zahvalnošću za prijateljstvo i saradnju.

VESELIN VELJOVIĆ

Bokice moj, i ti i ja znamo da smrt ne može ubiti ljubav koju nosimo za voljene. Tako ćeš i ti uvijek biti tu, samo što neću moći da te zagrlim. Nedostajaće mi naši razgovori, kafa u podne i smijeh, a najviše od svega naše odano i pravo prijateljstvo.

Tuguje za tobomTAMARA PAVIĆEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav BOBU ĐIKANOVIĆU

Hvala ti na godinama istinskog prijateljstva.

BABIĆ

Posljednji pozdrav

SLOBODANA – BOBA ĐIKANOVIĆA

SLOBODANU – BOBU ĐIKANOVIĆU

Posljednji pozdrav

MILUTIN BOBIČIĆ

Dragi Bobo, bili smo kao mala porodica koja je dijelila dobro i zlo. Od tebe, tako velikog, a skromnog, smo učili i o poslu i oživotu. Voljeli smo te i voljećemo te dok trajemo. Živjećeš u svakoj priči i anegdoti koje smo sa tobom proživjeli, samo što ih nikada nećemo uspjeti ispričati onako duhovito kao ti. Počivaj u miru vječiti dječače, a veliki čovječe, prijatelju naš

DRUGOVI IZ CRNOGORSKE ORNITOLOŠKE ASOCIJACIJE

DANICA Ivova NIKOLIĆ rođena Radnjić

SLOBODANA – BOBA ĐIKANOVIĆA

Tvoj „Tim koji pobjeđuje“: VESELIN, SLAVKO, PETAR, TAMARA, SANJA P, SELMA, MILA,LJILJA, SANJA M, ŠĆEPO, MIĆA, RADUN, SEJO, MLADEN i DARKO

Posljednji

RAJU BULATOVIĆU

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

LJUBO KANKARAŠ sa porodicom

POMENI

Godina dana od smrti naše drage

VASILJKE Lukine ADŽIĆ rođene Đurović

Vrijeme koje je prošlo ne ublažava bol za tobom. Ponosni na tebe i zahvalni na nježnost, pažnju i ljubav koju si nam pružala. Uvijek ćeš biti u našim srcima. U neđelju porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.

Tvoja PORODICA

Deset je godina od odlaska našeg voljenog

Prošla je godina od smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i tasta

MILADINA DRAGNIĆA

S ponosom, ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe. Nedostaješ… Počivaj u miru.

Tvoji: supruga MIKA, šćeri VESA, RALA i DUJA sa porodicama

Navršava se godina od smrti mog strica

MILADINA DRAGNIĆA

Počivaj u miru.

DRAGAN DRAGNIĆ sa porodicom

Godina je od smrti mog poštovanog prijatelja

MILADINA DRAGNIĆA

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Prijateljica OLGA VUKOTIĆ

Dvije godine su prošle otkako nas je napustio naš voljeni

Tužno sjećanje na naše voljene

MILORAD JULKA MIŠKOVIĆ MIŠKOVIĆ 1987 – 2022. 2016 – 2022.

BRANKA GARA RAIČEVIĆ

MIŠKOVIĆA

rođena Mišković 2008 – 2022.

i šest mjeseci od smrti

DRAGANA – ŽABA MIŠKOVIĆA

Živite u našim srcima i mislima zauvijek. Neka vas u tišini prati naša ljubav jača od svih zaborava. Počivajte sa anđelima.

Sin i brat VESKO, snaha ZORKA, unuke i bratanične MILENA, MARINA i JOVANA sa porodicama 339

Prošle su dvije godine otkako nije sa nama naš voljeni

VOJO ŽIVKOVIĆ

Dani prolaze, ali nijedan bez sjećanja na tebe. Uspomenu na tvoju dobrotu i plemenitost čuvamo od zaborava.

Tvoji: ćerka MILICA, zet BORIS i unuk BOGDAN

Draga baba VASE

Nedostaje nam tvoja ljubav, zagrljaj i radost kad vidiš našu đecu i nas. Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoja unučad LUKA, TANJA i ANA sa porodicama

Navršava se godina od smrti

Godina od smrti

VELJKA RADOVIĆA

Ostavio si neopisiv trag i veliku prazninu u našim životima. Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Hvala ti na svemu.

Porodica RADOVIĆ

MIŠKA PEROVIĆA

Uvijek ćeš biti u našim mislima.

Sestra JASNA, sestrić VLADIMIR

MIŠKA Nikovog PEROVIĆA

VOJISLAV – VOJO Milanov ŽIVKOVIĆ

Vrijeme prolazi, ali ne i bol nastala tvojim odlaskom. Nedotaješ nam za sve što je prošlo, i za sve što dolazi, ali postojiš u svakom okupljanju, u svakoj našoj priči, suzi i osmijehu. Lijepe uspomene, i sjećanja na tebe, tvoj lik i djela zauvijek će ostati urezana u našim srcima. Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava.

Tvoja PORODICA 356

Godina je od kada nas je napustio voljeni MIĆO RADOVIĆ

Nedostaje nam tvoja snaga i podrška koju si nam nesebično pružao. Nikada te nećemo zaboraviti.

VJERA, NIKOLA i VANJA 382

18 mjeseci od smrti

BOŽO

Navršava se najtužnija godina u našem životu

Godina je dana od smrti naših voljenih VESNE VUČETIĆ

ANĐELA

Ne možemo vjerovati da si nas ostavila. Godina je prošla, ali tuga i žalost će ostati vječno. Neka tvoja dobra i plementa duša počiva u miru i neka te čuvaju anđeli.

Porodica će dana 8. oktobra posjetiti tvoj vječni dom.

TOMISLAVA ROSE VUČETIĆA VUČETIĆ

Ponosni na vas, zauvijek ćemo čuvati sjećanje na vašu plemenitost, dobrotu, častan i dostojanstven život. Počivajte u miru.

ŽELJKO, MILKA, MILANKA, SLOBA, BEBA i MILICA sa porodicama 373

Prošla je najtužnija godina od kada si nas zauvijek napustila

Tvoji BANE i VUK 381

Dana 10. oktobra navršava se godina od smrti naše

ANĐELA ŠĆEPANOVIĆ-VUKIĆEVIĆ

Svakoga dana nedosaješ sve više. Ne postoji dan kad ne krenem da ti nešto kažem, da mi daš savjet, da me saslušaš, ali onda se sjetim da te nema. Uijek si bila tu za svakoga kad god zatreba. Zato što si bila najbolja. Hvala ti za svu pažnju i dobrotu kojom si plijenila. Nikada te nećemo zaboraviti i obećavamo ti da ćemo čuvati tvoje pokoljenje.

Čitava vječnost je mala da bi ublažila našu bol. Plemenitom dušom i časnim životom zaslužila si našu vječnu ljubav i zahvalnost. U nama živi tvoja neizmjerna ljubav, toplina i osjećanje na siguran jak porodični oslonac. Ponosni smo što smo tvoja porodica.

ANĐELU

Uvijek si u našim srcima, mislima, našoj priči i najdivnijim uspomenama.

SONJA, SRĐAN, VERA, JELENA i MARIJA

VIDOSAVE – VIŠNJE RADONJIĆ

Zauvijek neutješni: NADEŽDA, ALEKSANDAR, LADA, ANDREJ i ENA

Tužno sjećanje na našu milu

Tvoji CICA i BOŠKO

Četiri godine

Vrijeme

ŽELJKO SREDANOVIĆ

Tvoja PORODICA

Prošlo je godinu

Smrt

otišao

RADONJA BOŽOVIĆ

kada

postoji, ljudi umiru

tvoja

Tvoji JELENA

zaborave.

FILIP

Voljenom sinu RADONJI BOŽOVIĆU

Navršava se tužna godina od kada nije sa nama naš voljeni brat

PETAR – PURO POPOVIĆ

Dragi Puro, teška i duga je ova godina bez tebe. Još ne možemo shvatiti da nema tvog širokog osmijeha i toplog zagrljaja, mnogo nam nedostaješ.

I navršava se osma godina od kada nas je ostavio i naš drugi brat

NENAD – NEŠO POPOVIĆ

Dragi Nešo, otišao si i ostavio divne uspomene da žive u nama. Hvala ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam dao. Draga naša braćo, nek vam je laka crna zemlja i počivajte u miru.

Vaše neutješne sestre LJUBA, RUŠKA i GARA sa porodicama   351

NENAD POPOVIĆ

Prođe sedam godina od kada si nas napustio. Uvijek te se rado sjećamo.

Porodica pok. PETRA POPOVIĆA

PETAR POPOVIĆ

Godina je i po dana, a

rana

dana sve je veća. Đe nam ode naša srećo, mi za tobom tugujemo, a s pono som spominjemo.

Počivaj u miru, ljepoto naša Otac BUJO i majka RADA

Godina je od kako iznenada ode. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Ponosna na tebe, tvoja PORODICA