Dnevni list Pobjeda 08.10.2023.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 8. oktobar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX / Broj 20784 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

GOV.ME

Spajićev izbor: zagrljaj ZBCG i Ure ili manjinska podrška DPS i partnera Prvi put je, prema saznanjima Pobjede, Spajić na sastanku u subotu pomenuo mogućnost da njegov kabinet manjinski bude podržan od DPS-a, SD-a i poslanika suverenističkih stranaka.

Istakao je i neophodnost da do 20. oktobra, kada bi u Podgorici trebalo da bude specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, on kao mandatar mora imati zaokruženi spisak ljudi svog kabineta. Očekuje jaku podršku država Kvinte da, kako je rekao, vlada bude konstituisana do kraja oktobra STR. 3.

Misija Eurostata je pratila popis 2011. tokom svih petnaest dana i posjetili su svaku opštinu u Crnoj Gori. Dokumente najmanje dva popisna kruga su sistemski provjerili, a misija je posmatrala čak 52 intervjua za stan koji broje 173 lica. EU je posvetila posebnu pažnju posmatranju niza različitih situacija, kao što su porodična domaćinstva, vjerske institucije, kao i različite etničke grupacije: Crnogorce, Srbe, Albance, Bošnjake, Hrvate, Muslimane i Rome. Predstojeći popis će, kako je Pobjedi potvrđeno iz Eurostata, biti održan bez monitoringa iako izbori još nijesu završeni, nema vlade, a i društvo je sve polarizovanije STR. 2. i 3.

POGLED SA STRANE

Predsjednik je iznad naroda Piše: Dragan VESELINOV STR. 8. i 9.

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

U CAJTNOTU: Poslanički klub Pokreta ,,Evropa sad“ ovlastio pregovarački tim na čelu sa mandatarom da razmotri nove opcije u formiranju vlade

Kako je moguće organizovati validan popis kada neće biti kontrole Eurostata i zašto međunarodni partneri ćute kada je očigledno da se radi o politizaciji cijelog procesa

Zloupotrebe neminovne jer nema monitoringa

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Viša pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović i advokat smijenjenog rektora UCG Miloš Vukčević analiziraju prvostepenu presudu

Vlada može da tuži članove Upravnog odbora UCG

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade

IME I PREZIME BROJ TELEFONA

12.

KUPON

ADRESA I GRAD

STR. 7.

Islamistička paravojna grupa Hamas brutalno raketama napala Izrael

Jakov Milatović prilikom obilježavanja Dana Vojske Crne Gore nazvao sebe vrhovnim komandantom, iako to po najvišem pravnom aktu nije

Tel Aviv gori, više od 200 mrtvih

Kad predsjednik ne čita Ustav

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu je kazao da je država u ratu STR. 11.

Ustavom je precizirano da predsjednik komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost. Kod nas sve odluke mora da donese kolektivni organ - Savjet za odbranu i bezbjednost. On je samo jedan ravnopravni član Savjeta za odbranu i bezbjednost, i odluku koju je Savjet donio prenosi ministru odbrane, pa onda načelniku Generalštaba VCG. Veće samostalne nadležnosti u komandovanju Vojskom imaju ministar odbrane i načelnik Generalštaba nego predsjednik države - kaže za Pobjedu admiral Dragan Samardžić STR. 5.

2

Politika

Neđelja, 8. oktobar 2023.

Kako je moguće organizovati validan popis kada neće biti kontrole Eurostata i zašto međunarodni partneri ćute kada je očigledno da se radi o politizaciji cijelog procesa

Posljednji popis iz 2011. godine, koji je ujedno bio i prvi u nezavisnoj Crnoj Gori, kontrolisali su Evropska komisija i Eurostat, u svakoj njegovoj fazi. Eksperti Eurostata kontrolisali su pripremu popisa, metodologiju, petnaestodnevnu fazu prikupljanja podataka i na kraju – njihov unos. Kako je Pobjedi saopšteno iz Eurostata, to neće biti slučaj tokom ovog popisa, niti će biti bilo kakvog monitoringa iz ove institucije. Na pitanje zašto nijesu prisutni tokom ovog popisa (pogotovo što izbori još nijesu završeni, niti imamo vladu), kao što su bili tokom 2011, odgovaraju da „su zemlje regiona dobile višegodišnju tehničku podršku od EK i učestvovale kao posmatrači u radnoj grupi Eurostata za popis stanovništva i stanova. Ističu da EK smatra da su zemlje regiona adekvatno pripremljene da održe svoje popise stanovništva.

- Popis stanovništva u Crnoj Gori se sprovodi pod odgovornošću vlasti u zemlji. U skladu sa ustaljenom praksom, crnogorske vlasti su konsultovale Evropsku komisiju o zakonodavstvu o popisu i dalje o implementacionim dokumentima, u cilju njihovog usklađivanja sa standardima EU, a Komisija je dala komentare. Crna Gora je zatražila i dobila tehničku podršku EU za specifične aktivnosti vezane za popis, kao što su unos podataka, uređivanje i diseminacija. Zemlje regiona su dobile višegodišnju tehničku podršku od Komisije i učestvovale su kao posmatrači u radnoj grupi Eurostata za popis stanovništva i stanova. Komisija smatra da su zemlje regiona adekvatno pripremljene da održe svoje popise stanovništva. Nije bilo posmatračkih misija na strani Eurostata u bilo kojoj od zemalja Zapadnog Balkana tokom ovog kruga popisa i nijedna nije planirana za buduće popise, uključujući i Crnu Goru - rečeno je Pobjedi iz Eurostata.

Zloupotrebe neminovne jer nema monitoringa Misija Eurostata je pratila popis 2011. tokom svih petnaest dana i posjetili su svaku opštinu u Crnoj Gori. Dokumente najmanje dva popisna kruga su sistemski provjerili, a misija je posmatrala čak 52 intervjua za stan koji broje 173 lica. EU je posvetila posebnu pažnju posmatranju niza različitih situacija, kao što su porodična domaćinstva, stariji, izbjeglički kampovi, bolnice, vjerske institucije, kao i različite etničke grupacije: Crnogorce, Srbe, Albance, Bošnjake, Hrvate, Muslimane i Rome. Predstojeći popis će, kako je Pobjedi potvrđeno iz Eurostata, biti održan bez monitoringa iako izbori još nijesu završeni, nema vlade, a i društvo je sve polarizovanije

Iako smo u pitanjima Eurostatu naglasili da ne postoji politička stabilnost da se održi popis, da Crna Gora nema vladu, niti su izbori završeni u svim opštinama, ostali smo uskraćeni za odgovor da li bi popis trebalo odložiti.

ilustracija

PODGORICA - Jedna od ključnih međunarodnih preporuka jeste da se popis tradicionalnom metodom od vrata do vrata ne može odvijati za vrijeme izborne kampanje, niti u nestabilnom društvenom ambijentu kada sigurnost popisivača, kao i onih koji daju podatke, nije zagarantovana. S obzirom na to da vlada još nije formirana, a tim praktično ni završeni parlamentarni izbori iz juna 2023. godine, nijedan od preduslova za organizovanje popisa nije ispunjen. Uz to popis, koji je planiran za manje od mjesec, neće nadgledati ni Evropska komisija niti Eurostat. Postavlja se pitanje kako je moguće organizovati validan popis kada ne postoji bilo kakva kontrola i zašto međunarodni partneri ćute kada je očigledno da se radi o zloupotrebi i politizaciji cijelog procesa.

Popisivanje ranije bilo pod budnim okom eksperata

Podsjećamo da su crnogorske institucije 2011. kako bi se obezbijedila transparentnost i povećalo povjerenje u rezultate popisa, tražile ,,peer“ procjenu popisa stanovništva. Evropska komisija, koja je već podržala Crnu Goru sa tehničkom pomoći u pripremnoj fazi, pristala je da organizuje procjenu crnogorskog popisa 2011. Misija je posmatrala popisivanje tokom svih 15 dana. Oni su posjetili svaku od 21 opštine u Crnoj Gori tokom popisnih aktivnosti. Na početku svake posjete opštinama, sastanak je bio organizovan sa opštinskim komisijama. U svakoj opštini posjećene su popisne prostorije, organizovani su susreti sa državnim i opštinskim instruktorima, a posmatran je niz intervjua koje su obavljali popisivači u domaćinstvima.

Dokumente najmanje dva popisna kruga su sistemski provjerili članovi misije u svakoj opštini. Misija je posmatrala 52 intervjua za stan koji broje 173 lica. EU je posvetila posebnu pažnju posmatranju nizu različitih situacija, kao što su porodična domaćinstva, stariji, izbjeglički kampovi, bolnice, vjerske institucije, kao i različite etničke grupacije: Crnogorce, Srbe Albance, Bošnjake, Hrvate, Muslimane i Rome Prije i tokom popisa organizovane su četiri misije. Prva misija je obavljena u julu 2010. godine, druga u novembru 2010. godine, treća od 1. do 15. aprila 2011. godine, tokom rada na terenu, a četvrta i posljednja od 13. do 15. juna 2011. godine.

Dodatno, validnost popisa je takođe dovedena u pitanje jer se Vlada u tehničkom mandatu potrudila da na čelo institucije dovede direktora koji će da sprovede popis u ovakvim uslovima. Bivša direktorica MONSTAT-a Gordana Radojević nezakonito je smijenjena u sep-

Monstatu nije prepreka za popis to što nema nove vlade i ne zna se hoće li je biti

tembru 2021. godine. Upravni sud je početkom avgusta poništio rješenje Vlade kojim je Radojević razriješena sa funkcije.

Vlada je u aprilu prošle godine imenovala Miroslava Pejovića za direktora Uprave za statistiku, koji je, sudeći prema njegovim izjavama, spreman da sprovede popis stanovništva od 1. do 15. novembra.

NEGATIVAN ODGOVOR

Iz Monstata su Pobjedi, povodom toga što popis ove godine neće pratiti međunarodna misija, kazali da su se obratili Eurostatu sa zahtjevom za monitoring popisa ali od Eurostata je dobijen negativan odgovor.

Naveli su da popis kontroliše Uprava za statistiku, shodno Zakonu o popisu.

Eksperti Eurostata su, posmatrajući popis 2011. godine, u svom izvještaju naveli da je ukupan utisak da su opštine bile veoma pažljivo pripremljene za popis. Ove godine, nejasno je kako će se situacija u po-

jedinim opštinama odraziti na popis. U Šavniku još nijesu završeni izbori, ali Monstat u tome ne vidi prepreku. Kažu da nijesu u saznanju „da ima ikakvih nagovještaja za eventualne probleme“ u toj opštini.

- Vlada Crne Gore je donijela Uredbu o utvrđivanju perioda sprovođenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova i referentnog momenta popisa, uzimajući u obzir kompletno društveno političko okruženje.

S tim u vezi, sve planirane aktivnosti za sprovođenje popisa su u završnoj fazi, shodno definisanom rokovniku. U skladu sa rokovnikom, formirane su popisne komisije u svim jedinicama lokalnih samouprava uključujući i Šavnik. Državni instruktori koji su članovi popisne komisije u Šavniku su u svakodnevnoj komunikaciji sa ostalim članovima popisne komisije i nijesmo u saznanju da ima ikakvih nagovještaja za eventualne probleme – kažu u Monstatu.

Popisnim komisijama rukovode predsjednici opština.

Zanimljivo je kako će komisijom rukovoditi predsjednik Opštine Budva, koji je u pritvoru. Ni u Andrijevici nije poptuno jasna situacija, jer je u toj opštini u proceduri inicijativa za smjenu predsjednika. Iz Monstata, na pitanje Pobjede kako će se ovakve situacije odraziti na popis, odgovorili su kratko.

- Popisne komisije su formirane u svim jedinicama lokalne samouprave, pa samim tim i u Budvi i u Andrijevici – naveli su oni.

Eurostat je naveo u izvještaju 2011. da se svaka popisna komisija sastojala se od najmanje pet članova, među kojima su bila dva iz opštinske opozicije. Iako direktor Monstata daje posljednju riječ kada je u pitanju sastav komisija, iz te institucije na pitanje zašto ove godine nema opozicije u komisijama, „držali“ su se isključivo procedure.

je 50 bilborSKANDALOZNO: „Prisvojili“ postavljeno da na kojima su, između Ruđera Boškovića, Baltazara ostalih, dubrovački velikani predstavljeni kao Srbi. KamBogišića, Antuna Fabrisa panja uoči popisa nazvana Da se u Crnoj Gori popis ne tretira kao prikupljanje statističkih podataka, već je političko pitanje, potvrđuje kampanja koju je uveliko počela propagandna platforma In4S. Ovog puta

otišlo se korak dalje, pa se poznate ličnosti poput Ruđera Boškovića, Baltazara Bogišića, Meda Pucića i Antuna Fabrisa predstavljaju kao Srbi.

Duž Crnogorskog primorja

je „Ponosni na svoje srpsko“. Skandaloznim „prisvajanjem“ ličnosti koje nijesu Srbi još jedan je korak da se utiče na nacionalno opredjeljivanje na predstojećem popisu.

- Članom 15 Zakona o popisu definisano je obrazovanje popisnih komisija. Shodno tome, Uprava za statistiku je imenovala popisnu komisiju za svaku jedinicu lokalne samouprave.

Sastav popisnih komisija definisan je članovima 14 i 15 Zakona o popisu. Poslovi jedinica lokalne samouprave definisani su članom 14 koji između ostalog predviđa da popisnom komisijom predsjedava gradonačelnik glavnog grada i prijestonice, odnosno predsjednik opštine i da on predlaže dva člana za rad u popisnoj komisiji za obavljanje pravnih i finansijskih poslova. Shodno članu 15, (Obrazovanje popisne komisije), popisna komisija se obrazuje za svaku jedinicu lokalne samouprave. Članove popisne komisije imenuje direktor Uprave za statistiku, i to: 1) tri člana predstavnika jedinica lokalne samouprave, na prijedlog gradonačelnika glavnog grada i prijestonice, odnosno predsjednika opštine; 2) dva člana predstavnika Uprave za statistiku (državni instruktori); 3) jednog člana predstavnika Uprave za katastar i državnu imovinu, na prijedlog direktora te uprave; 4) jednog člana predstavnika Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, na prijedlog direktora tog zavoda. Izuzetno od stava 2 ovog člana, u zavisnosti od broja stanovnika, broja naseljenih mjesta, površine i razuđenosti teritorije, uz posebno obrazložen zahtjev jedinice lokalne samouprave, direktor Uprave za statistiku može imenovati dodatne članove popisne komisije – naveli su u odgovoru.

BEZ KAMPANJE

Za razliku od prethodnog popisa, gdje je Eurostat zaključio da je komunikaciona kampanja bila veoma uspješna i da je to pokazala informisanost stanovništva o popisnim aktivnostima, ove godine izostaju PR kampanja i transparentnost, što je ocjena javnosti, stručnjaka i političara. Iz Monstata nije-

Politika

Neđelja, 8. oktobar 2023.

- Popisivač će biti zadužen za podjednak broj upitnika na ćiriličnom i latiničnom pismu. Ukoliko ispitanik ne insistira na kojem pismu želi da se popiše, popisivač će nasumično izvući upitnik za to lice – naveli su iz Monstata.

Dodali su da je tačan broj upitnika definisan Ugovorom za štampanje, distribuciju i dostavu obrazaca za popis stanovništva 2023. koji je dostupan na sajtu Uprave za statistiku.

Upitnici su na popisu 2011. bili pripremljeni na svim jezicima prepoznatim u Ustavu (srpski na ćirilici, hrvatski, bosanski, albanski i crnogorski), ali i ostalim koji se govore u državi: engleski i ruski. To je evidentirao Eurostat u svom izvještaju i naveo da se samo crnogorska verzija koristila za prikupljanje podataka a albanska verzija u područjima u kojima živi albansko stanovništvo.

su saglasni sa takvim ocjenama.

- Ne možemo se saglasiti sa navodima da popis nije transparentan, jer sve dosadašnje aktivnosti u vezi sa popisom su podijeljene od Uprave za statistiku sa širom javnošću. Važno je istaći da član 13 Zakona o popisu, definiše da Uprava za statistiku koordinira i sprovodi javnu kampanju popisa koja obezbjeđuje: potpuno, tačno i pravovremeno obavještavanje stanovništva o značaju i ciljevima popisa, načinu i vremenu njegovog sprovođenja, o pravima i obavezama lica obuhvaćenih popisom, načinu izvršavanja obaveza u popisu i zaštiti podataka. Ona je započeta prošle sedmice upravo u cilju javnog i transparentnog informisanja naših građana o cilju i značaju popisa – navode iz Uprave, poručujući da je jedino kampanja Uprave za statistiku kampanja o popisu koju treba građani Crne Gore da uzmu u obzir.

- Sve ostale informacije koje dolaze sa drugih adresa mogu da stvore nerazumijevanje kod građana u dijelu cilja i značaja popisa – dodali su iz Monstata.

Za Monstat nije prepreka organizovanju popisa to što nemamo novu vladu i ne zna se hoće li je biti ili ćemo imati ponovne izbore. Nije prepreka ni to što se popis realizuje u godini kada smo imali dva kruga predsjedničkih i parlamentarne izbore. Iz te institucije kazali su da osnovni uslov neophodan za sprovođenje popisa jeste Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova.

- Na osnovu usvojenog zakona, Vlada je usvojila i podzakonske akte. Dakle, usvajanjem zakona i podzakonskih akata što je bilo u nadležnosti Vlade i Skupštine, te i obezbjeđenjem sredstava budžetom za 2023. godinu, stvorili su se potrebni preduslovi u vezi sa organizacijom procesa sprovođenja popisa – naveli su iz Monstata.

Prema njihovim riječima, Vlada se prilikom definisanja perioda sprovođenja popisa usmjeravala u skladu sa međunarodnim preporukama UNECE za rundu popisa 2020, tačka 77 (Recommendations for the

2020 Censuses of Population and Housing, UNECE 2015) koje predviđaju da se sprovođenje popisa ne preklapa sa većim političkim događajima poput državnih ili lokalnih izbornih kampanja.

- U tom smislu, da je za sprovođenje popisa važno stabilno političko i društveno okruženje, Vlada je donijela Uredbu o utvrđivanju perioda sprovođenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova i referentnog momenta popisa, a potom i Odluku o visini i rasporedu sredstava popisnim komisijama za finansiranje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini – kažu u Monstatu.

Navode da je Uprava za statistiku iz ugla svojih nadležnosti, a u saradnji sa organima za sprovođenje popisa definisanim članom 12 Zakona, tj. sa jedinicama lokalnih samouprava, ministarstvima, drugim organima uprave, organizacijama i institucijama, sprovela neophodne aktivnosti, kako ističu, u cilju blagovremenog i kvalitetnog realizovanja popisnih aktivnosti.

- Da li će biti izbora ili ne, nije pitanje za Upravu za statistiku, ali ukoliko bude izazova na ovu temu koje bi implicirale izmjenu Zakona i/ili promjenu perioda sprovođenja popisa, razmatrale bi se dalje aktivnosti u vezi sa realizacijom procesa sprovođenja popisa, do tada nećemo se baviti nezvaničnim informacijama – dodaju iz Uprave.

Prethodna praksa bila je da se izađe u susret opozicionim zahtjevima, čime se 2011. i spriječio njihov bojkot popisa. Ove godine nema udovoljavanja opoziciji, koja traži odgađanje popisa.

- O odgađanju popisa možemo govoriti ukoliko dođe do izmjene Uredbe o utvrđivanju perioda sprovođenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova i referentnog momenta popisa – naveli su iz Monstata.

Na pitanje šta ako dođe do bojkota i da li će u tom slučaju popis biti prekinut, nijesmo dobili odgovor.

M. JOVIĆEVIĆ - I. KOPRIVICA

U CAJTNOTU: Poslanički klub Pokreta ,,Evropa sad“ ovlastio pregovarački tim na čelu sa mandatarom da razmotri nove opcije u formiranju vlade

Spajićev izbor: zagrljaj ZBCG i Ure ili manjinska podrška DPS i partnera Prvi put je, prema saznanjima Pobjede, Spajić na sastanku u subotu pomenuo mogućnost da njegov kabinet manjinski bude podržan od DPS-a, SD-a i poslanika suverenističkih stranaka. Istakao je i neophodnost da do 20. oktobra, kada bi u Podgorici trebalo da bude specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, on kao mandatar mora imati zaokruženi spisak ljudi svog kabineta. Očekuje jaku podršku država Kvinte da, kako je rekao, vlada bude konstituisana do kraja oktobra i. mandić

Ukoliko ispitanik ne insistira na kojem pismu želi da se popiše, popisivač će nasumično izvući upitnik

3

PODGORICA - Poslanički klub Pokreta ,,Evropa sad“ ovlastio je, na sastanku održanom u petak veče, rukovodstvo stranke i pregovarački tim na čelu sa mandatarom Spajićem da razmotre nove opcije u formiranju vlade, saznaje Pobjeda.

Te nove opcije uključuju dvije potencijalne varijante: ponovni pregovori sa ZBCG uz uključivanje dijela Ure ili traženje manjinske podrške od opozicije predvođene DPSom. Ali i još jednu – stvaranje koncentracione vlade, ako ne bude dogovora sa različitim stranama.

IZNUĐENI POTEZ

Potez poslaničkog kluba praktično je iznuđen i usli- Sa jedne od sjednica podgoričkog odbora PES-a jedio je nakon što su Demokrate definitivno - kroz stav govora sa ZBCG, ali je istakao zeti bilo koju ,,jaku“ funkciAlekse Bečića ali i Predsjed- da je evidentno oštro protiv- ju u bezbjednosnom sektoru. ništva stranke -stopirale for- ljenje zapadnih partnera, sa- Po njegovom mišljenju, male miranje vlade sa 41 poslani- opštio je izvor Pobjede koji je su šanse za dogovor sa Urom, kom odbivši da presudan glas dodao da bi pregovori sa ZB- prevashodno zbog Abazovića bude Mehmeta Zenke.

CG vjerovatno doveli i do ot- i njegovih ambicija, ali i pote- Na sastanku u subotu veče kaza gotovo svih manjinskih za koje povlači, da bi opstao Spajić je pred desetak člano- poslanika. ,,vječito odlazeći“ premijer. va poslaničkog kluba iz Pod- - Teško je ubijediti manjin- Prvi put je, prema saznanjima gorice saopštio opcije koje su ske stranke da Mehmet Zen- Pobjede, Spajić na sastanku u na pregovaračkom stolu. Kao ka nije prihvatljiv partner a petak pomenuo mogućnost jednu od mogućih pomenuo jeste nekadašnji Demokrat- da njegov kabinet manjinje mogućnost posrednih pre- ski front, saopštio je izvor Po- ski bude podržan od DPS-a, bjede.

SD-a i poslanika suvereniPrema nezvaničnim sazna- stičkih stranaka. njima Pobjede Spajiću nije Istakao je i neophodnost da prihvatljiv restart pregovo- do 20. oktobra, kada bi u Pora koji javno traže Andrija dgorici trebalo da bude speciMandić i Slaven Raduno- jalni izaslanik SAD za Zapadvić već bi se eventualni pre- ni Balkan Gabrijel Eskobar, govori mogli zasnivati na po- on kao mandatar mora imati nudi koju je koalicija ZBCG zaokruženi spisak ljudi svog naknadno prihvatila. kabineta. Očekuje jaku poIz koalicije ZBCG juče Pitanje je, međutim, da li Spa- dršku država Kvinte da, kaje Pobjedi nezvanično jić ima vremena za nove ma- ko je rekao, vlada bude konkazano da nijesu obanevre. stituisana do kraja oktobra.

Međutim, vremena je sve maviješteni o stavovima STOP ZA ABAZOVIĆA poslaničkog kluba nje, zbog rokova za zakazivaI ADŽIĆA PES-a. nje Skupštine Crne Gore...

- Nikakav poziv do juče Što se tiče Ure, kako tvrdi Spajić je, nakon parlamennijesmo dobili, rekao je izvor Pobjede, Spajić je bio tarnih izbora 11. juna, prePobjedi izvor iz ZBCG, izričit da Dritan Abazović govarao s liderima ZBCG što znači da opcija i Filip Adžić, nakon brojnih Milanom Knežević i Anpregovora mandatara nezakonitih postupaka odla- drijom Mandićem, ali do doSpajića i predstavnika zeće vlade, ne mogu biti čla- govora nije došlo. Kasnije je koalicije ZBCG još nije ni novi nove vlade, niti bi Ura, iz PES-a saopšteno da je ZBpočela da se sprovodi. ukoliko bude dio kabineta, CG više puta odbila njihovu mogla da računa da će zau- ponudu, dok su u ZBCG tvr-

Još bez poziva za Kneževića i Mandića

dili da zvaničnu ponudu nijesu ni dobili.

Nakon toga su iz koalicije ZBCG saopštili da prihvataju ponudu a potom su tražili pregovore da se vrate na početak.

S druge strane, sa GP Ura mandatar do sada nije formalno pregovarao. Iz PES-a je više puta saopšteno da neće u vladu zvati GP Ura, optužujući lidera te stranke i premijera Dritana Abazovića da je kreirao predizbornu aferu Do Kvon.

KAD SAT OTKUCAVA…

Vrijeme nije saveznik Milojka Spajića: ima još najviše desetak dana da konačno, u ime PES-a, preda ponudu koja će biti paket aranžman: izbor predsjednika Skupštine i hitna objava kabineta koji bi trebalo da dobije većinu u parlamentu.

I nije više samo stvar brzine, nego i izbora pravog puta: Spajić ima samo jednu šansu da postane premijer. Ukoliko ne uspije, to će biti težak udarac za njegov politički rejting ali i najava konačnog raskola, ne samo sa Jakovom Milatovićem, već i unutar Pokreta ,,Evropa sad“.

N. ZEČEVIĆ

D. ĐURANOVIĆ

4

Politika

Neđelja, 8. oktobar 2023.

Objavljen Nacrt izvještaja koji je izglasao Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta

Sjedište Evropskog parlamenta

Osnivač 2BS Foruma, završnog dana skupa, poručio da su institucije u Crnoj G

Kentera: Nikad g sektor bezbjedn

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da svaka koaliciona vlada treba da ge, povećaju broj stručnjaka u se formira na ovoj oblasti, obezbijede veću saradnju i praćenje u sistemu osnovu određenih krivičnog pravosuđa i blago- programskih vremeno donose presude - piše u dokumentu, prenosi Javni načela i ocijenio servis. To sve treba raditi, kako da je to izostalo u stoji u izvještaju, uz potpuno procesu koji vodi poštovanje prava na pravično, nezavisno i nepristrasno su- mandatar Milojko đenje i čuvanje prava optužeSpajić nog. EU parlament poziva na

EP zabrinut zbog djelovanja kriminalnih klanova i dugih suđenja PODGORICA - Evropski parlament (EP) sa velikom zabrinutošću primjećuje ozbiljne unutrašnje i međunarodne kriminalne akcije crnogorskih organizovanih kriminalnih grupa poznatih kao ,,klanovi“ i poziva na potpunu istragu o njihovoj navodnoj povezanosti sa političkim establišmentom u zemlji, prenosi Portal RTCG. To se navodi u Nacrtu izvještaja o Crnoj Gori koji je izglasao Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta.

Podsjećamo, poslanici Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta usvojili su 20. septembra izvještaj o Crnoj Gori čiji je autor Tonino Picula. Za izvještaj je glasao 51 poslanik Odbora dok su tri bila protiv a tri uzdržana. O dokumentu će se vjerovatno ovog mjeseca glasati na plenarnom zasijedanju, kada će biti usvojen u formi rezolucije Evropskog parlamenta. Dokument koji je usvojio Odbor objavljen je na sajtu Evropskog parlamenta. Osim zabrinutosti zbog djelovanja crnogorskih organizovanih kriminalnih struktura, u izvještaju se napominje i da je potrebno raditi na daljem usklađivanju sa EU pravilima o konfiskaciji imovine.

- Primjećuje napore koji se ulažu u borbu protiv organizovanog kriminala kroz zakonodavne izmjene i hapšenje ključnih ličnosti. Prima na znanje ozbiljne optužbe protiv vodećih ličnosti u pravosudnom sistemu, primjećuje sve veći broj pravosnažnih presuda, ali je i dalje zabrinut zbog dugih suđenja i čestih odlaganja. Poziva crnogorske vlasti da ojačaju krivične istra-

dalje usklađivanje s pravnom tekovinom EU o konfiskaciji imovine.

- Pozdravlja pozitivne napore učinjene u oblasti prevencije nezakonite trgovine, odnosno krijumčarenja cigareta.

Uočava nove mjere koje je Vlada objavila u julu 2022. godine radi zabrane skladištenja duvana u Baru i ponavlja važnost daljih mjera za suzbijanje šverca cigareta u zemlji, posebno u Slobodnoj zoni Luke Bar - navedeno je u dokumentu.

Poslanici EU parlamenta pozivaju Crnu Goru da razvija sveobuhvatnu strategiju za borbu protiv trgovine ljudima i zaštitu žrtava i da osigura blisku saradnju sa regionalnim i međunarodnim partnerima.

Pozdravljaju tekuću saradnju Crne Gore sa agencijama EU kao što su Europol i Eurodžast i napominje važnost ove saradnje u pružanju pomoći Crnoj Gori u borbi protiv prekograničnog kriminala.

Takođe se pozdravlja usvajanje nove strategije za reformu javne uprave 2022-2026. ali žale zbog nedostatka napretka u njenoj primjeni.

Poslanici su posebno naglasili zabrinutost po pitanju politizacije javne službe i iskazali da su i dalje zabrinuti zbog slučajeva zloupotrebe službenog položaja.

R. P.

PODGORICA - Ako svakom zaposlenom date mogućnost da profesionalno obavlja svoju dužnost koja mu je povjerena u određenoj bezbjednosnoj službi, onda nećete imati situaciju da vam kriminalci sjede u tim službama - saopštio je bivši v. d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i osnivač 2BS Foruma Savo Kentera.

On je, završnog dana 2BS Foruma, kazao da ne bismo bili u takvoj situaciji da je postojala jaka služba, policija i vojska te da se decenijama nijesu jačale institucije sistema.

- Ja sam tada očekivao, nakon svih priča, da će početi da se radi na jačanju tih institucija i da sva priča o partijskom zapo-

Savo Kentera

šljavanja, da partije neće imati uticaj nad tim sektorima da će to ostati sa strane. To se nije desilo nego se ono intenziviralo. Desilo se to da institucije koje nijesu bile jake, one su se još više urušile - rekao je Kentera.

Pomaka u sektoru bezbjednosti, kako je ocijenio, nije bilo ni posljednju godinu.

- Mi nijesmo vidjeli rezultate, već presjecanje svega što se tada radilo, to je sasječeno u startu, ništa dalje nije nastavljeno da se radi i to nije dobro. Šaljemo lošu poruku na taj način. To će neko prećutati, ali zaboraviti neće. To ne ostavlja dobru sliku o Crnoj Gori. Ako ste partner i dijelite vrijednosti za koje se deklarativno zalažete, onda to morate da pokažete djelima ocijenio je Kentera.

U svakoj zemlji, kako je kazao,

postoje insitucije koje bi trebale biti dugoročne.

- ANB, Univerzitet, akademije, policija, Vojska to su institucije koje su nezavisne i trebalo bi da budu otporne na partijski uticaj. Sa politikom moraju imati vezu, ali na partijski uticaj moraju biti otporne. Ne vjerujem da je ANB u svojim prethodnim sazivima ikada obavljala tu svoju funkciju, a to je zaštita državnih interesa, nego da je i ona kao i druge institucije bila podređena partijskim interesima pojedinaca - naveo je Kentera.

Kako je kazao, ne smije se dozvoliti da takve institucije rade na zaštiti partijskih interesa.

- I da ne kažem čak i kriminalnih klanova ili čega god hoćete. One moraju biti stavljene u funkciju države. Kada se stave

poručio da je EU spremnija Lajčak sa Spajićem: za Zapadni Balkan nego obratno. Ocijenio je da je EU Crnoj Gori potrebna spremna za prijem novih članica, međutim to se, kako vlada s ambicioznom je kazao, neće desiti samo sebe, već je potrebno da proevropskom agendom odzemlje Zapadnog Balkana Specijalni predstavnik EU za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak je tokom susreta sa mandatarom za sastav crnogorske vlade Milojkom

Spajićem razgovarao o izgledima za formiranje stabilne proevropske vlade.

Oni su se sreli u Budvi na 2BS Forumu, odakle je Lajčak

ispune ono što se od njih traži.

- Crnoj Gori je potrebna vlada sa ambicioznom evropskom agendom - poručio je Lajčak.

u funkciju svega ovoga onda imate problem - rekao je Kentera na 2BS Forumu.

Upitan za rad ANB-a dok je on njime rukovodio, Kentera je kazao da je tada Crna Gora ostvarila jedan od najvećih uspjeha u istoriji službe.

- To je prepoznato sa međunarodnih adresa, a onda dolazi do moje smjene. Ne želim i ne bih volio da cijenim koji su razlozi, vrijeme će pokazati - poručio je Kentera.

Govoreći o akciji suzbijanja šverca cigareta u kojoj je ANB učestvovala, Kentera ističe da je tu prvenstveno najveća uloga bila SDT-a, te su oni samo pomogli.

- Njihova je zasluga. Mi smo uradili drugu stvar, reakcija na to je bila vrlo jasna i nedvosmislena, došla je odmah nakon te akcije, od strane ruskog ambasadora koji je rekao da će Crna Gora zažaliti zbog toga što je uradila. Nekoliko dana nakon toga došlo je do moje smjene i to je bila reakcija i neka onda javnost cijeni šta je razlog smjene - naveo je.

Upitan da li bi opet bio na čelu ANB, rekao je da je prvi put otišao sa vjerom da nešto može promijeniti, te da je od premijera tada tražio političku podršku za reforme - Znao sam sta me čeka, nijesam otišao naslijepo tamo, znao sam

Antifašisti Titograda – Podgorica oštro reagovali na skandaloznu odluku pljevaljskih odbornika o promjeni datuma za Dan opštine PODGORICA – Izglasavanje sramne odluke da Dan oslobođenja Pljevalja više ne bude onaj antifašistički, koji je trajao više od 79 godina, odnosno 20. novembar, no neki oktobarski i popovski bi značio da ovu slobodu mnogi nijesu zaslužili – ocijenili su Antifašisti Titograda u jučerašnjem saopštenju.

Kad je preči svetac nego antifašizam Poručili su da se i mrtvi proleteri, pa i oni koji to nijesu bili, u grobu prevrću, jer ne mogu da vjeruju, koliko su neki današnji predstavnici naroda zastranili, a nijedan kamenčić nijesu ugradili u ovu slobodu Pljevalja i Crne

Gore, pa im je preči svetac no antifašizam.

Traže ostavke

- Da se pogrešno ne bismo shvatili: antifašisti nemaju ništa protiv crkve i svetaca, naprotiv, poštuju tu instituci-

ju jer su i sami u njoj neki kršteni, a možda i mnogo više od nekih koji idu u nju a kada izađu vani gaze po deset Božjih zapovijesti.

Ali ono u što ne možemo da povjerujemo jeste da postoji tolika omrazija kod nekih

građana prema onima koji su ta Pljevlja i Crnu Goru oslobodili od raznih osvajača i fašista, jer nijesu htjeli da budu robovi i nečije sluge – naglasili su u saopštenju.

Obraćajući se pljevaljskim odbornicima, ,,koji se tako odno-

se prema slobodi“ poručili su im da, ako ih rane proletera, oslobodilaca i antifašista Pljevalja i ove naše vječne zemlje ne bole, ako je izostalo sjećanje na žrtve naših mučenika koji su završili u Aušvicu i drugim fašističkim logorima i stratištima - onda nemaju pravo da se ikad više pozivaju na njih, na patriotizam i slobodu.

Politika

Neđelja, 8. oktobar 2023.

gori nosti

koliko je situacija loša, ali nijesam mogao pretpostaviti da je toliko loše posljednjih nekoliko godina. Tada je premijer obećao bezrezervnu podršku koja se kasnije nije vidjela u praksi.

Danas bih opet tražio nedvosmislenu političku podršku, koja je neophodna ne meni, nego bilo kojem direktoru Agencije - kazao je Kentera, dodajući da nikada ne bi mogao biti direktor ANB u vladi koja nije proevropska.

Ocijenio je da je formiranje vlade ,,nasušna potreba“.

- Sve drugo će skupo koštati Crnu Goru, sve drugo ide nekom drugom u priliku. Zapitajte se kome je jedino u interesu da ne dođe do vlade. To je interes onima koji rade sve da uruše taj projekat, a to su Beograd i Moskva koji su na sve načine pokušavali da uruše taj koncept i koji će na tome raditi do kraja. Zato Spajić i svi moraju da shvate da moraju imati više petlje - smatra Kentera.

Kentera je ocijenio da sve što se danas dešava nije rezultat politike od prethodne tri godine, već da je neko prije stvorio plodno tlo za sve to i da je kriv neko drugi. Upitan na koga misli, Kentara je kazao da je to bivša vlast.

- DPS sa svima onima koji su omogućavali da dođe do tih stvari, a sve zato što nije dolazilo do jačanja institucija sistema. Da smo jačali institucije sistema koje su otporne, mi danas ne bismo imali ove stvari.

Koliko je dobro vođena spoljna politika, koliko je vrlo precizno vođenja i koliko nikakvih grešaka nije bilo, toliko je grešaka bilo na unutrašnjem planu - ocijenio je Kentera.

Dodao je da su sektori kulture i obrazovanja potpuno srozani te da se ne može očekivati da nove generacije razmišljaju o budućnosti i da zaborave retrogradne ideje prošlosti.

- Zato DF insistira da dobije te pozicije, a ne sektor bezbjednosti. Šta će im sektor bezbjednosti kada će sa obrazovanjem i kulturom stasavati nove generacije – zaključio je Kentera.

- Vi ste, gospodo, zaboravili da je Crna Gora sekularna država a ne popovska, i zbog ovog čina najmanje što bi trebalo jeste da podnesete ostavke, ili budete smijenjeni, jer narod herojskih Pljevalja, nije isto što i vi neki - šaka odbornika, koji krše Ustav ove zemlje i mijenjaju tekovine istorije i Narodnooslobodilačke borbe za svetkovine – poručili su Antifašisti Titograda, Podgorica.

Milatović: Ja sam etnički Crnogorac, što manjepominjemo popis, to će biti manje politizovan Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je da je popis statistička stvar i da ona treba da se desi i da će se desiti od 1. do 15. novembra. Upitan šta će učiniti da ne dođe do političke instrumentalizacije popisa i formiranja treće srpske države, Milatović je rekao da je Crna Gora posvećena jedinstvenoj Bosni i Hercegovini i da ne stoji da na Balkanu postoji ijedna druga srpska država.

- BiH vidimo kao jedinstvenu državu i to jasno treba ponoviti i reći – rekao je Milatović.

A što se tiče popisa, Milatović kaže da je Crna Gora crnogorska država, bila, jeste i biće.

- Ona je država građana koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, Srbi, Hrvati, Bošnjaci… Što se tiče popisa,

mislim da što više spominjemo popis kao temu to ga više politizujemo. Mislim da bi najbolje mogli da uradimo da ga ne spominjemo. Popis je statistička stvar koja se dešava u svakoj zemlji, desiće se od 1. do 15. novembra u Crnoj Gori i mora da se desi. Ja ga ne spominjem i mislim da je to najbolji doprinos da se ta tema ne politizuje – zaključio je Milatović.

Upitan je li on etnički Srbin ili Crnogorac, Milatović je rekao da je etnički Crnogorac.

- Ja sam etnički Crnogorac i mislim da su to lična svojstva i osjećaj ljudi u Crnoj Gori. Borim se za Crnu Goru u kojoj ljudi mogu da se osjećaju kako misle i đe ćemo prestati jedni druge da ubjeđujemo ko su i što su - rekao je Milatović.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao da je da svaka koaliciona vlada treba da se formira na osnovu određenih programskih načela i ocijenio da je to izostalo u procesu koji vodi mandatar Milojko Spajić.

Milatović je, na zatvaranju 2BS Foruma u Budvi ukazao da postoji zakonsko rješenje do kada vlada mora da bude napravljena, ali da niko nije dodatno razradio da li mandatar može da drži mandat tokom cijelog perioda.

- Tako da se nameće zaključak da on to može da radi. I upravo držanje mandata u ovom periodu koji je jako dug, dozvoljava i svim učesnicima tog političkog procesa da se pozicioniraju i repozicioniraju - rekao je Milatović.

Kazao je da je siguran da bi, da je rok mandataru puno kraći, Crna Gora već dobila vladu.

Milatović je ukazao da u novom sazivu Skupštine Crne Gore ima čak 18 političkih aktera i da to dodatno otežava kompletan proces. Kako je rekao, zadatak Spajića sigurno nije lak, ali to ne znači da taj zadatak nije mogao da bude urađen brže.

Milatović smatra da je Spajiću, u odnosu na ranije mandatare, najlakše.

- On je u, odnosu na prethodnika, imao možda i najviše načina

na koje može da napravi vladu.

Ali ne bih davao dodatno sud o tome kako je on vodio ovaj proces, samo izlažem fakte i činjenice, a na političkim akterima i na kraju na građanima je da negdje o svemu tome presude - rekao je Milatović.

Na pitanje da li je zadovoljan izborom političkih aktera s kojima je Spajić vodio pregovore oko formiranja vlade, Milatović je kazao da Crna Gora nije jedina zemlja u Evropi koja pravi koalicionu vladu, ali da smatra da svaka koaliciona vlada treba da se pravi u odnosu na određena programska načela.

- Čini mi se da je to izostalo u ovom prethodnom periodu.

Mislim da je Spajić mogao da puno bolje i adekvatnije iskoristi ovaj prethodni proces, kako bi od političkih aktera vrlo jasno dobio odgovore u odnosu na neka važna programska pitanja, koja je on kao mandatar nudio građanima Crne Gore. I to je ono što ja negdje najviše zamjeram u tom procesu - rekao je Milatović.

Na pitanje da li i dalje želi da koalicija ,,Za budućnost Crne Gore“ bude u vladi, Milatović je rekao da nikada nije govorio ko bi trebalo ili ne bi trebalo da bude u vladi, ali mu je važno da bude politički stabilna.

R. P.

Zaključili su da hoće da vjeruju da rodoljubivi narod Pljevalja i Crne Gore neće dozvoliti ovakve promjene i nasjesti na istorijske podvale, a Vlada Crne Gore prihvatiti crkvene datume za slobodu, jer sloboda nema alternativu.

sova izmjene Statuta kojima se mijenja datum obilježavanja Dana opštine. Do sada se proslavljao 20. novembra u znak oslobođenja od fašista, a sada je predviđeno da bude 27. oktobra, kada se proslavlja i pravoslavni praznik Sveta Petka.

Tri odbornika Demokratske Crne Gore odigrali su ključnu ulogu u izglasavanju praznika jedne vjerske zajednice za dan svih građana Pljevalja,

DEMOKRATE PRESUDILE

Odbornici u Pljevljima podržali su 28. septembra sa 19 gla-

Jakov Milatović prilikom obilježavanja Dana Vojske nazvao sebe vrhovnim komandantom, iako to po najvišem pravnom aktu nije

Kad predsjednik ne čita Ustav Po najvišem pravnom aktu je precizirano da predsjednik komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost. Kod nas sve odluke mora da donese kolektivni organ - Savjet za odbranu i bezbjednost. On je samo jedan ravnopravni član Savjeta za odbranu i bezbjednost, i tu odluku koju je Savjet donio prenosi ministru odbrane, pa onda načelniku Generalštaba VCG. Veće samostalne nadležnosti u komandovanju Vojskom imaju ministar odbrane i načelnik Generalštaba nego predsjednik Dragan države - kaže admiral Dragan Samardžić Samardžić PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je prilikom obilježavanja Dana Vojske Crne Gore u kasarni Milovan Šaranović nazvao sebe vrhovnim komandantom iako to nije.

- Danas, kao vrhovni komandant, poručujem da partijskoj politici u Vojsci Crne Gore nema mjesta. Ali na tome treba još da radimo. Ja sam naučen da prema pripadnicima Vojske imam poštovanje i da Vojsku doživljavam kao hijerarhijsku organizaciju, u kojoj vladaju red i disciplina, i gdje je bespogovorno izvršavanje zadataka postulat koji se poštuje - poručio je Milatović, koji očigledno nije pročitao Ustav Crne Gore koji u članu 955 kaže da predsjednik Crne Gore komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost.

Kako je Pobjedi objasnio bivši načelnik Generalštaba VCG admiral Dragan Samardžić po Ustavu Crne Gore pred-

sjednik nije vrhovni komandat, već Crna Gora ima kolektivni organ koji komanduje Vojskom, a to je Savjet za bezbjednost i odbranu.

- U Ustavu je precizirano da predsjednik komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, za razliku, recimo od Ustava Srbije gdje se precizno kaže da predsjednik komanduje Vojskom u skladu sa Ustavom ili preciznije u članu 100 Ustava Hrvatske gdje se decidno kaže da je predsjednik vrhovni zapovjednik Vojske Hrvatske. Kod nas sve odluke mora da donese kolektivni organ - Savjet za odbranu i bezbjednost. Ako je on danas, kako kaže, vrhovni komandant da li je onda on mogao tokom posljednja dva mjeseca da upotrijebi vojsku - naravno da nije jer nema trećeg člana Savjeta za odbranu i bezbjednost što decidno govori da on nije vrhovni komandant. On je, ustvari, samo jedan ravnopravni član Savjeta za odbranu i bezbjednost, on samo

tu odluku koju je Savjet donio prenosi ministru odbrane, pa onda načelniku Generalštaba VCG - objašnjava Samardžić.

Ističe da po sadašnjim zakonima veće samostalne nadležnosti u komandovanju Vojskom imaju ministar odbrane i načelnik Generalštaba nego predsjednik države, on samostalno može odlučiti samo da unaprijedi u početne činove potporučnike Vojske Crne Gore.

Na pitanje da li se radi o neznanju ili nečemu drugom Samardžić kaže da će biti bezazlenije ako je neznanje.

- Ako je neznanje to je blaža forma, ako je intencija onda me je strah da je to popunjavanje one rupe na koju sam ukazao da nemamo organ komandovanja i da se u slučaju potrebe vojska ne može upotrijebiti jer je takva odredba Ustava, a ako neko planira da prekrši Ustav i donese bilo kakvu odluku protivno Ustavu onda je to krivično djelo - zaMr. J. ključuje Samardžić.

PREDSJEDNIK.ME

Gori ,,još više urušene“

5

NE ZNA OVLAŠĆENJA: Jakov Milatović

grada čija je najveća vrijednost multietničko, multikulturalno i multivjersko bogatstvo.

Osim njih, izmjene su podržali odbornici Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore i jedini odbornik SNP-a. Protiv su bili odbornici Demokratske partije socijalista, Bošnjačke stranke i Ure, dok su četiri odbornika Pokreta ,,Evropa sad“, jednog

od konstituenata vlasti, napustili sjednicu uoči glasanja.

Odbornici DPS i Bošnjačke stranke u SO Pljevlja obratili su se dan nakon te odluke ministrima u Vladi navodeći da je ovaj poziv vjerovatno posljednje upozorenje na urušavanje međuvjerskog sklada i građanskog koncepta u tom gradu.

Nažalost, kako ističu, snaga argumenata, kako istorijskih tako i zdravorazumskih nije

im pomogla da na jučerašnjoj sjednici SO Pljevlja ubijede deklarativno samoproglašene građanske partije u prvom redu Demokrate, ali i SNP da odustanu od namjere da 20. novembar, kao sjećanje na taj datum 1944. godine kada su oslobođena Pljevlja od fašističkog okupatora, zamijene 27. oktobrom koji je vjerski praznik pravoslavnog naroR. U - I. da.

6

Ekonomija / Društvo

Neđelja, 8. oktobar 2023.

Da li će „Evropa sad“ usloviti otvaranje privatnih penzionih fondova

Izmjena Zakona o PIO neminovna, banke čekaju pojedinosti

Analitičar Oleg Filipović, međutim, ističe da svemu treba da prethode precizne analize i da organizovanju privatnih fondova treba da prethodi izmjena zakona PODGORICA - Nakon postavljanja kalkulatora programa ,,Evropa sad 2“, kojim bi se ukinuli doprinosi za penzije, otvaraju se mogućnosti da se formiraju i privatni penzioni fondovi.

Iz banaka čekaju detaljno predstavljanje programa i u planu može biti i formiranje ovakvih fondova kakve njihove filijale imaju u drugim zemljama i ako naši građani pokažu interesovanje. Analitičar Oleg Filipović, međutim, ističe da svemu treba da prethode precizne analize i da organizovanju privatnih fondova treba da prethodi izmjena zakona.

Dobrovoljni penzijski fondovi su finansijske institucije koje isključivo služe za penzionu štednju. Oni predstavljaju vrstu investicionih fondova koji prikupljaju penzijske doprinose koji se dalje investiraju kako bi se njihova vrijednost očuvala, odnosno uvećala. Iznos koji se akumulira u penzijskom fondu se zatim koristi za isplatu privatne penzije.

Penziona štednja je dugoročna štednja. Zbog toga je bitno očuvati vrijednost uplaćenih

doprinosa od uticaja inflacije i uvećati je putem investiranja.

ČEKAJU INFORMACIJE

Iz CKB banke su Pobjedi kazali da se mogućnost otvaranja privatnih penzionih fondova može razmatrati jedino na osnovu potpunih informacija o tome šta pomenuti program predviđa.

– Podsjećamo da su dostupnost informacija i transparentnost ključne za donošenje poslovnih odluka i uspješnu implementaciju reformi, a posebno onih koje utiču na dugoročnu finansijsku sigurnost građana. Kada budu u potpunosti poznate sve pojedinosti u vezi sa najavljenim programom, bićemo u prilici da donesemo poslovnu odluku za koju smatramo da je u najboljem interesu svih naših klijenata – kazali su iz CKB. Sličan odgovor smo dobili i iz NLB banke koja, kao članica finansijske grupacije koja posluje u Jugoistočnoj Evropi, ima iskustvo i znanje sa različitih tržišta i pažljivo će analizirati razvoj u Crnoj Gori.

Iz crnogorske Erste banke su Pobjedi kazali da su izvjesnost i predvidljivost neophodni preduslovi za donošenje poslovnih odluka i planiranje

konkretnih aktivnosti.

– U ovom trenutku ne postoji dovoljno informacija o programu ,,Evropa sad 2“, tako da je jedino što možemo reći da ćemo, u skladu sa vizijom ,,Gradimo finansijsko zdravlje“, nastaviti da pronalazimo i nudimo klijentima rješenja koja će im pomoći u jačanju i izgradnji finansijskog zdravlja, a koristeći bogat knowhow i iskustvo bankarske grupe kojoj pripadamo – poručili su iz Erste banke.

Napominju i da u Hrvatskoj već postoji Erste društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje obaveznim i dobrovoljnim penzionim fondovima gdje je jedan od vlasnika i Erste banka Hrvatska.

Analitičar Filipović kaže da moramo postaviti i pitanje funkcionalnosti osnivanja penzionih fondova.

– Evropska unija je 2015. godine donijela odluku da do 2035. dođe do ukidanja državnih penzionih fondova – kaže Filipović.

On navodi da je penzioni sistem u EU, u zavisnosti od zemlje do zemlje, definisan različito.

– Tako u Njemačkoj postoji trostubni penzioni sistem što u suštini znači da imamo oba-

vezni državni penzioni fond, prvi stub. Drugi stub, da poslodavci uplaćuju jedan dio sredstava i u privatni penzioni fond i treći stub koji je baziran na odluci zaposlenog da samostalno jedan dio, u odnosu na različite ponude, plasira u privatni penzioni fond. U Francuskoj, kao drugoj vodećoj zemlji EU, postoji samo državni penzioni fond – kaže Filipović dodajući da je zajedničko i za Francusku i za Njemačku i za Crnu Goru da se javljaju nedostajuća sredstva za funkcionisanje državnih fondova.

– Da bi jedan državni penzioni fond u idealnim uslovima mogao da funkcioniše, neophodno je da četiri radna mjesta pokrivaju jednu penziju. S obzirom da to više nije slučaj, javlja se taj nedostatak sredstava.

Francuska je da bi nadoknadila ta nedostajuća sredstva podigla starosnu granicu za odlazak u penziju, što je rezultiralo ogromnim protestima. Zadatak svakog penzionog fonda, po mom mišljenju, pa i državnih fondova je taj da u idealnim uslovima investira novac prikupljen na taj način, na zapadnom tržištu, a to se ogleda u investiciji državne obveznice zato što je ta vrsta investicije najmanje rizična, ali ujed-

no donosi i najmanji prinos po osnovu te investicije – poručuje Filipović.

Upravo, smanjeni prilivi po osnovu doprinosa su uticali, kako je dodao, na tu preporuku EU da do 2035. godine svi fondovi budu privatni.

NEDOSTAJUĆA SREDSTVA

– U Crnoj Gori trenutno je nedostajućih sredstava oko 40 miliona, koje se pokrivaju iz državnog budžeta. Po zvaničnoj statistici, dva radnika pokrivaju jednog penzionera. Da bi penzioni fondovi profunkcionisali, neophodno je stvoriti preduslove, odnosno regulisati tržište – kazao je Filipović.

Dodaje da postoji više tipova fondova, kao što su hedž fondovi, investicioni fondovi, referentni fondovi i drugi.

– U Crnoj Gori funkcioniše puno osiguravajućih kompanija koje u okviru svojih ponuda nude i životno osiguranje.

To je takođe jedan vid penzije plus. Sa druge strane, to nam govori da treba izmijeniti Zakon o fondovima, osnivanju fondova, osnivačkom kapitalu i najvažnije menadžment kompanijama koje upravljaju datim fondovima. Sa druge strane, treba napraviti grani-

cu između poslovanja osiguravajućih kompanija i fondova – precizira Filipović.

Smatra da Zakon o penzionom fondu treba promijeniti, bez obzira da li će doći do ukidanja doprinosa ili ne.

– Postojeći penzioni fond bi imao svoju svrhu za vrijeme stare države i kao takav u tom vremenskom periodu on je investirao u državne kompanije, a u nekima bio čak i većinski vlasnik. U ovom momentu on je samo prelazni račun od državnog trezora prema krajnjim korisnicima, tj. penzionerima – kazao je Filipović poručujući da treba napraviti reviziju poslovanja penzionih fondova kao prvi korak, kao drugi korak, uz pretpostavku da ostanu doprinosi, ne vidi problem da postoji više fondova, npr. fond prosvjetnih radnika, fond zdravstvenih radnika, vojske, policije itd.

– Takođe, treba postaviti i pitanje nasljednog prava preuzimanja penzije. U svakoj varijanti mora doći do izmjene Zakona o penzionim fondovima, bez obzira da li se odluči ići na trostubni penzioni sistem, kao prelazno rešenje ili direktno na privatni penzioni sistem – zaključuje Filipović.

N. KOVAČEVIĆ

Asistenti u nastavi juče protestovali ispred Ministarstva prosvjete

Traže šestočasovno radno vrijeme i priznavanje koeficijenata za visokoobrazovane PODGORICA – Osmočasovno radno vrijeme nije funkcionalno za asistente u nastavi koji rade sa djecom sa posebnim potrebama, imajući u vidu prebukirane škole i vrtiće, te rad u više dnevnih smjena, zbog čega nemaju prostora ni za odmor ni za druge aktivnosti - poručilo je pedesetak asistenata koji su se juče okupili ispred Ministarstva prosvjete pokušavajući da skrenu pažnju na svoje probleme.

Prema riječima jedne od skoro 600 asistenata u Crnoj Gori – Ivone Kočan, inače socijalne

Sa jučerašnjeg protesta

radnice, produktivno bi bilo šestočasovno radno vrijeme i za njih i za rad u grupi, podsjećajući da vaspitači rade pet, me-

dicinske sestre šest sati, dok jedino asistentni rade osam sati.

Asistentni su angažovani gotovo tokom cijelog dana, imajući

u vidu da im je osam radnih sati raspoređeno u više smjena, pa su praktično od sedam ujutro do sedam uveče angažovani, sa pauzama koje nijesu dovoljne ni za šta. Ministarstvu prosvjete su se, kako su kazali, obraćali u više navrata, ali nijesu postigli ništa.

Kočan je ukazala i da je gotovo 70 odsto asistenata sa visokim obrazovanjem, što im se prilikom obračuna plata ne vrednuje, već se koristi koeficijent za srednju stručnu spremu.

Podršku protestu dala je i psihološkinja Verica Mirović, koja je poručila da joj njeno četrdesetogodišnje iskustvo go-

vori da nije moguće efikasno obavljati ovaj posao preko šest sati dnevno.

-Neizvodljivo je i nemoguće raditi preko šest sati, ako mislimo na kvalitet koji asistent treba da pruži djetetu. Ako je poenta podrška djeci kojoj je to neophodno, onda moramo voditi računa i o osobama koje to treba da im pruže. Najvažnija stavka je da ne može da se radi po smjenama i toliko sati, jer ovaj posao zahtijeva angažman cjelokupne ličnosti. Moramo staviti akcenat na kvalitet usluga i čuvanje asistenata koji pružaju podršku, jer se iscrpljuju, nemaju slobodno vrijeme, rade u

dvije ili čak i tri smjene, između imaju toliko malo vremena koje je neupotrebljivo. Oni ga ne mogu iskoristiti ni za neku drugu aktivnosti ni odmor.

Svodi im se život na težak rad – poručila je Mirović dodajući da će svako ko je proveo samo sat sa djecom sa posebnim potrebama, razumjeti o čemu govore asistentni.

Smatra, kako je navela, da se u ime kvaliteta usluge i čuvanja asistentata treba udovoljiti njihovim zahtjevima, jer osnova za to postoji i u nauci, dodajući da je to posao Ministarstva prosvjete, te da ne bi trebalo vraćati loptu direktorima škola. M. Lk.

Aktuelno

Neđelja, 8. oktobar 2023.

PODGORICA – Vlada Crne Gore može da tuži članove Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore koji su smijenili bivšeg rektora prof. dr Danila Nikolića, a on prvostepenom presudom dokazao da je to učinjeno mimo zakona, kazali su sagovornici Pobjede, viša pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović i advokat Miloš Vukčević, koji zastupa Nikolića na sudu.

Viša pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović i advokat smijenjenog rektora UCG Miloš Vukčević analiziraju prvostepenu presudu

Vlada može da tuži članove Upravnog odbora UCG Ukoliko nakon pravosnažnosti presude bivši rektor Nikolić bude tužio Univerzitet za naknadu štete onda bi Univerzitet poput slučaja Bratić trebalo da tuži članove UO za regresiranje štete koju oni plate Nikoliću. Prvo ova presuda treba da postane pravosnažna, onda Nikolić može da tuži za naknadu štete zbog umanjenje zarade koju je imao kao rektor. Onda treba da bude pravosnažna, pa onda Univerzitet da tuži članove UO zbog čijeg nezakonitog djelovanja su platili štetu – rekao je Vukčević

Miloš Vukčević

Danilo Nikolić

Upravnog odbora UCG koji su glasali za smjenu bivšeg rektora Danila Nikolića, a koji je prvostepenom presudom dokazao da je mimo zakona ostao bez funkcije.

- Zaštitnik ne zastupa Univerzitet budući da isti ima svojstvo pravnog lica. U tom slučaju je Univerzitet taj koji nakon eventualno potvrđujuće presude treba da pokrene postupke navela je Ćirović.

Iz Univerziteta Crne Gore još ne odgovaraju na pitanja kako komentarišu presudu koju je dobio smijenjeni rektor Nikolić i da li će Univerzitet i na koji način da pokrene postupke protiv tadašnjih članova Upravnog odbora ukoliko presuda postane pravosnažna.

Jedan od tadašnjih članova Upravnog odbora koji je, pored ostalih, pokrenuo inicijativu da se smijeni Nikolić i glasao za njegovo razrješenje je – aktuelni rektor prof. dr Vladimir Božović.

štitnik imovinsko-pravnih interesa – rekla je Kaluđerović.

Advokat Vukčević je, odgovarajući na pitanje da li će da pokrenu tužbu protiv članova Upravnog odbora koji su prije dvije godine nezakonito smijenili Nikolića, kazao da je to posao za Univerzitet, da ide regresnom tužbom protiv članova UO. - Ukoliko nakon pravosnažnosti presude bivši rektor Nikolić bude tužio Univerzitet za naknadu štete onda bi Univerzitet poput slučaja Bratić trebalo da tuži članove UO za regresiranje štete koju oni plate Nikoliću. Prvo ova presuda treba da postane pravosnažna, onda Nikolić može da tuži za naknadu štete zbog umanjenje zarade koju je imao kao rektor. Onda treba da bude pravosnažna, pa onda Univerzitet da tuži članove UO zbog čijeg nezakonitog djelovanja su platili štetu – rekao je Vukčević, dodajući da bi to mogla da učini i Vlada kao osnivač Univerziteta.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović rekla je nedavno Pobjedi da oni ne zastupaju Univerzitet Crne Gore i da ne mogu da pokrenu tužbu protiv članova

Nijesu nadležni

m. babović

CGO je, kaže Kaluđerović, u više navrata, iznio javni stav da je prije dvije godine bila nesporna potreba za smjenom rektora Danila Nikolića, ali da je njegovo razrješenje moralo biti učinjeno saglasno proceduri.

- Jer u protivnom imamo onu vrstu proizvedene štete zbog koje je i sam Nikolić smijenjen – rekla je Kaluđerović.

Tadašnjem Upravnom odboru UCG podnijeli su dvije inicijative za razrješenje Nikolića - zbog zloupotrebe službenog položaja i nepoštovanja zakona.

- Preciznije, radilo se o neizvršavanju pravosnažnih i izvršnih sudskih presuda u ostavljenom roku za izvršenje u slučajevima koje su zaposleni UCG vodili protiv UCG. Međutim, kako tada, tako i danas, smo na stanovišu da se autonomija UCG najbolje brani dosljednom primjenom zakona i poštovanjem pravnog poretka države Crne Gore. To obavezuje i na izvršavanje sudskih presuda i izvršnih rješenja, odnosno otvara odgovornost u vidu smjene i procesuiranja nadležnih kada to izostane – rekla je Kaluđerović.

Dodaje da pravna služba UCG i zastupnik UCG treba da obezbijede jak dokazni materijal u žalbenom postupku protiv prvostepene presude Osnovnog suda koja je donešena u Nikolićevu korist, ukoliko žele da dokažu da je njegovo razrješenje bilo opravdano i zakonito.

- U suprotnom, ukoliko prvostepena presuda donešena u korist Danila Nikolića postane pravosnažna, štetu će ponovo trpjeti UCG, ali i rektor prof. dr Vladimir Božović će snositi punu odgovornost kao odgovorno lice u pravnom licu. Ukoliko se stvari budu odvijale u tom pravcu, onda su za očekivati i regresne tužbe koje teško da će rukovodstvo UCG podići samo protiv sebe, ali svakako takvu tužbu protiv odgovornih lica na UCG može podići Vlada kao osnivač UCG, imajući u vidu da za to nije nadležan za-

Univerzitet Crne Gore

7

Zaštitnica Ćirović je tada, odgovarajući na pitanje Pobjede zašto ne mogu da reaguju u ovom slučaju koji se tiče Univerziteta, kada su reagovali u slučaju bivše ministarke prosvjete Vesne Bratić i protiv nje su podnijeli tužbu, jer direktori škola, koje je smijenila, dokazuju na sudu da je to učinila mimo zakona, rekla da - ako je odluku donio Univerzitet, onda nijesu nadležni za te slučajeve.

- Ako je odluku donijelo Ministarstvo, mi smo nadležni - rekla je Ćirović.

Upitana da li onda pravna služba Univerziteta Crne Gore treba da reaguje ako presuda u korist bivšeg rektora Nikolića postane pravosnažna, Ćirović kaže – naravno.

- Treba vidjeti kolika je šteta i

nakon toga pokrenuti regres protiv odgovornih lica, namjeru ili krajnju nepažnju - rekla je zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.

Advokat Mihailo Volkov kazao je Pobjedi da ako hoće rektor Božović da ispoštuje funkciju koju obavlja trenutno kao rektor, on bi morao da pokrene tu proceduru.

Volkov je istakao, takođe, da Univerzitet ima poseban status i da ga ne zastupa zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Kaže da zaštitnica nema legitimitet da podnese tužbu u ovom dijelu, ali da svako lice može da podnese krivičnu prijavu za nesavjestan rad ili zloupotrebu službenog položaja.

Nikolić je tužio Univerzitet i dobio prvostepenu presudu u svoju korist, kojom je dokazano da je bez funkcije ostao mimo zakona.

Osim tadašnjeg člana UO Božovića, kao predstavnika Vlade u tom tijelu, za smjenu su glasali i predsjednica UO prof. Rajka Glušica, dr Budimir Aleksić, dr Milena Burić i dr Milijana Novović-Burić.

Predsjednica UO prof. dr Rajka Glušica nije odgovorila Pobjedi kako gleda na presudu podgoričkog Osnovnog suda i osjeća li odgovornost. Ranije je profesorica Pobjedi, nakon smjene Nikolića, rekla da je sve urađeno po propisima Univerziteta Crne Gore.

Nikolić je smijenjen na inicijativu tri predstavnika tadašnje vlade u Upravnom odboru Univerziteta Crne Gore – prof. dr Vladimira Božovića, dr Budimira Aleksića i dr Milene Burić i dva predstavnika studenata – Milene Šekularac i Danila Banovića. Optužili su bivšeg rektora da je odgovoran što je sputavana sloboda mišljenja i

Snežana Kaluđerović

izražavanja u akademskoj zajednici. Kritikovali su ga, pored ostalog, i što su mnogi slučajevi imali sudski epilog na štetu Univerziteta, te da su kršene norme Statuta UCG.

Nezakonitost članova UO

Advokat smijenjenog rektora Nikolića Miloš Vukčević rekao je da Univerzitet na sudu nije dokazao da je Nikolić radio mimo zakona. Navodi da se Upravnom odboru Univerziteta Crne Gore tada toliko žurilo da nije mogao sačekati ni izjašnjenje Senata Univerziteta koje je shodno članu 55 stav 4 Statuta obavezujuće u situacijama kada se razrješava rektor, što je i glavni razlog za poništavanje odluke o njegovom razrješenju.

Ukoliko presuda postane pravosnažna, Nikolić stiče pravo da traži od Univerziteta nadoknadu štete kako materijalnu, tako i nematerijalnu zbog nezakonitog razrješenja.

Nikolić je drugi rektor u istoriji Univerziteta Crne Gore koji je smijenjen. Bivša rektorka Radmila Vojvodić razriješena je prije njega, takođe, od strane Upravnog odbora, kojim je tada predsjedavao prof. dr Duško Bjelica. I ona je dokazala na sudu da je nezakonito ostala bez funkcije i - dobila je pravosnažnu presudu.

Iz CGO-a su rekli da presuda podgoričkog suda u slučaju bivšeg rektora Nikolića nije iznenađenje, te da je zabrinjavajuće što imamo kontinuitet kršenja propisa u slučaju smjene rektora, a ovaj put sa još većom sviješću o posljedicama, jer je postojao ranije presuđeni predmet u slučaju rektorke Vojvodić.

Profesor ETF-a Veselin N. Ivanović, koji je i bivši senator UCG-a, rekao je da što se

tiče donosilaca pogrešnih, odnosno nezakonitih odluka, siguran je da su i u trenutku njihovog donošenja bili svjesni nezakonitosti. Smatra da su svjesno išli u kršenje zakona u cilju postizanja brže koristi, koja sa sobom ne nosi kasniju odgovornost.

Na smjene rektora - i prof. Vojvodić i prof. Nikolića, gleda kao na jedan neprimjeren i nizak udarac države u zakonom zagarantovanu autonomiju Univerziteta Crne Gore.

I profesor dr Vladimir Pešić, bivši predsjednik Naučnog odbora UCG, rekao je da autonomija Univerziteta već duže vrijeme ne postoji, te da je pitanje da li je ikad i postojala. Kazao je da je činjenica da Vlada, odnosno trenutna politička elita, kroz izbor članova Upravnog odbora Univerziteta može direktno da bira rektora, te da se pokazalo kao uspješan alat za kontrolu najstarije obrazovne institucije.

Neće da biraju rektora na izborima

Ranije je bivša poslanica Branka Bošnjak predložila da se kroz izmjene Zakona o visokom obrazovanju onemogući da Vlada bira ,,partijske rektore“, na način što bi ih akademska zajednica, a ne Upravni odbor, birala putem izbora. Izbori bi se, objašnjavala je ona, organizovali kao za predsjednika, ali njena ideja nije dobila podršku u Skupštini. Bošnjak je potom kritikovala aktuelnog rektora Božovića, navodeći da je podržavao njen prijedlog u vrijeme kada nije bio rektor, te da mu je to tada odgovaralo.

- Kada se smjestite tu gdje vam je ugodno, toplo, sada im odgovara ovako kako jeste - rekla je Bošnjak tada u Skupštini. N. Đ.

8

Povodi

Neđelja, 8. oktobar 2023.

POGLED SA STRANE

Obećanje ministra Vučevića da će vojska Srbije da ode u nezakoniti rat na Kosovu po želji predsjednika Vučića – Srbija je zemlja u kojoj samo jednog jedinog građanina, a ne po volji građanskog Ustav ne važi. A, iako Crnogorcima izgleda da je to tako naroda u Skupštini, koji je jedini nosilac suvereniteta i kod njih, u jednom slučaju u državi, pokazuje svu sadašnju pravnu i političku to očigledno nije bilo tako – i navešćemo taj primer ubr- bijedu Beograda – nezasluženu bijedu države u kojoj su zo čim prethodno objasni- demokratija i zdrava svijest stanovništva na izdisaju u mo srpsku situaciju.

Ministar odbrane u Srbiji korist opčinjenosti vlašću firerovske samovolje Piše: dr Dragan VESELINOV

nom o predsedniku Republike – prim. D. V. ) , komanduje Vojskom i postavlja, unapređuje i razrešava oficire Vojske Srbije“.

Ništa više od toga. A čudesno, Zakon o predsedniku Republike uopšte ne govori ni o tome u kom trenutku predsednik Republike može da pokrene vojsku – ovaj zakon čak ne pominje ni rat kao uzrok dužnosti predsednika Republike da sedne na konja ispred vojske.

U stvari, ni Ustav ni Zakon o predsedniku uopšte ne govore na koji način predsednik Republike komanduje vojskom u miru i može li da je pokreće ka susednim teritorijama sa pretnjama na sukob.

Nije za to odgovoran predsednik Vučić, taj Ustav su u tandemu stvorili 2006. godine Tadić i Koštunica, i taj Ustav zato tako tačno i odslikava haotičnu svest o organizaciji vlasti u državi Srbiji.

Obećanje ministra Vučevića da će vojska Srbije da ode u nezakoniti rat na Kosovu po želji predsednika Vučića – samo jednog jedinog građanina, a ne po volji građanskog naroda u Skupštini koji je jedini nosilac suvereniteta u državi, pokazuje svu sadašnju pravnu i političku bedu Beograda – nezasluženu bedu države u kojoj su demokratija i zdrava svest stanovništva na iz-

Kada je u septembru 2021. godine kir Joanikije Mićović proizveden za mitropolita na Cetinju, tada je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nemoćno prisustvovao otvorenoj oružanoj intervenciji beogradskih invazionista i crnogorskih kolaboracionista. Čak da je prije toga i sazvao Savjet za odbranu i bezbjednost koji bi mu dozvolio da zatraži hitnu sjednicu Skupštine Crne Gore da bi se proglasilo vanredno stanje, to mu „viktorijanska“ većina iz avgusta 2020. godine ne bi izglasala. Ta skupština i Krivokapićeva vlada snose odgovornost za kapitulaciju Crne Gore pred stranim jedinicama – jer su i same, bez Đukanovića, mogle da spriječe beogradske diverzante i policijske kvislinge da jednim helikopterom i šakom pušaka savladaju suverenitet naroda Crne Gore. Takav poraz Crna Gora nije nikada u istoriji doživjela

disaju u korist opčinjenosti vlašću firerovske samovolje.

A šta ako predsednik u Beogradu tako navali i na Crnu Goru, bez dozvole Skupštine? Zar to već nije jedanput učinjeno? Belveder, 2021. godine?

HELIKOPTER I BELVEDER

Kada je u septembru 2021. godine kir Joanikije Mićović proizveden za mitropolita na Cetinju, tada je predsednik Crne Gore Milo Đukanović nemoćno prisustvovao otvorenoj oružanoj intervenciji beogradskih invazionista i crnogorskih kolaboracionista. Čak da je pre toga i sazvao Savjet za odbranu i bezbjednost koji bi mu dozvolio da zatraži hitnu sednicu Skupštine Crne Gore da bi se proglasilo vanredno stanje (Ustav Crne Gore, članovi 82, tačka 4, i 95, tačka 2), to mu „viktorijanska“ skupština od avgusta 2020. godine ne bi izglasala.

Ta skupština i Krivokapićeva vlada snose odgovornost za kapitulaciju Crne

Gore pred stranim jedinicama – jer su i same, bez Đukanovića, mogle da spreče beogradske diverzante i policijske kvislinge da jednim helikopterom i šakom pušaka savladaju suverenitet naroda Crne Gore. Takav poraz Crna Gora nije nikada u istoriji doživela.

Predsednik Đukanović nije mogao samostalno da napadne invaziju iz Beograda, postao je i sam njena žrtva na ulicama Cetinja. On nije imao neustavnu samovlast Vučića u Srbiji. To je bilo dobro za pravnu državu Crnu Goru, ali i porazno za nezavisnu Crnu Goru. Nekoristan je to paradoks. Pokazano je na Belvederu da je Ustav Crne Gore brana njenoj sopstvenoj samoodbrani baš zato što je sapleo predsednika, a Vladi i Skupštini umesto toga dozvolio da ostave sopstvenu državu na cedilu.

Zašto se Đukanović odlučio da formuliše neaktivna komandna ovlašćenja predsednika Republike u Ustavu Crne Gore iz 2007. godine, nama nije jasno.

S. VASILJEVIĆ

Miloš Vučević je 1. oktobra na konferenciji za štampu u Beogradu, povodom „Slučaja Banjska“, rekao da je povratak srpske vojske na Kosmet moguć. On kaže: ,,Ukoliko Vojska Srbije dobije takvu naredbu od predsednika Srbije kao vrhovnog komandanta da uđe na teritoriju KiM, kao dela Republike Srbije, Vojska Srbije će takav zadatak izvršiti, efikasno, profesionalno i uspešno“. No, prethodno, dodaje on, obavestiće o tome KFOR. KFOR - to je vojska NATO-a zadužena za vojni mir na Kosovu.

To što je ministar Vučević kazao je nemoguće po Ustavu Republike Srbije, a sa stanovišta uloge NATO-a, kao tamošnje vojske Ujedinjenih nacija - je besmisleno.

Po članu 99 Ustava Republike Srbije, tačka 5, se kaže: „Narodna skupština odlučuje o ratu i miru i proglašava vanredno stanje“.

To znači da predsednik Republike ne može da digne vojsku na Kosovo jer za to nije on ovlašćen, već narod u Skupštini. On tu jedino nastupa kao komandant vojske u slučaju rata i vanrednog stanja – ali pre toga, ne može. Čak mu Ustav ni ne dozvoljava da on sazove Skupštinu i predloži rat i vanredno stanje. To ne dovodi u pitanje ni član Ustava Srbije 112 koji kaže da „Predsednik Republike, u skladu sa zakonom (Zako-

Sramni desant nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije

TANJUG

Predsjednik je izn

Ministar odbrane Miloš Vučević na konferenciji za štampu u Beogradu, povodom

Kako rešiti razliku između Vučićevog nehaja za Ustav u Srbiji i preteranog ograničenja vojne vlasti predsednika u Crnoj Gori? Jedino promenom Ustava. A za to je neophodan patriotski sastav nove crnogorske skupštine. Sadašnji sastav Skupštine je za to nepogodan i možda bi pre još jedanput otrovao Crnogorce suzavcem nego što bi za-

plakao nad padom zastave u Podgorici.

KOJA JE STVARNA CRNA GORA

Mi se slažemo sa stavom da cetinjsko raspoloženje nije isto što i raspoloženje celine Crne Gore. To znaju i Cetinjani. To je trivijalna istina. I neka se niko zbog nje ne uvredi.

Ali, šta je onda stvarna Cr-

Povodi

Neđelja, 8. oktobar 2023.

nad naroda

m „Slučaja Banjska“

na Gora? Čemu njen mozaik valja da teži? Po nama, on valja da teži bezuslovnoj odbrani granice, jer je ona fundamentalni uslov za sve unutrašnje težnje - sem iredentističkih ciljeva Fronta.

Političke snage koje se u Crnoj Gori okupe ispod zastave svoje nezavisne države i zapevaju njenu himnu protiv beogradske dominacije - jesu stvarna Crna Gora. To su one snage koje ne daju da se ova država svede na geografsku regiju Srbije i na preduzeće u vlasništvu buržoazije sa beogradskih Terazija.

Da, i Crkve sa Kalemegdana. Naravno, Beogradska patrijaršija ima neosporno pravo na postojanje na teritoriji Crne Gore, ali ona nije državna crkva Crne Gore – niti je to ijedna druga, i ne može joj biti dozvoljeno da rečima i možda oružjem iz skrivenih depoa ugrožava Podgoricu. Srbija nema nijedan dokaz da su Crnogorci ikada hteli da napadnu Beograd i stave Šumadiju, Vojvodinu i Kosovo pod svoju komandu. Nikada Crna Gora nije pretila Srbiji.

A obrnuto se odvija svakog dana.

KO JE TERORISTA – DVA GENERALA

U Crnoj Gori još niko nije odgovarao za mogući terorizam nad narodom na Belvederu. I nijedan pop. I nije odgovarao nijedan invazionista iz navodnih oru-

žanih snaga iz Srbije. Sudski sistem je zamuknuo u Crnoj Gori isto onako kako je utišan i u Srbiji.

Za sada, u Beogradu su svi članovi hajdučke grupe iz Banjske na slobodi. Ni vođu gerile Radoičića beogradski sud nije smeo da uhapsi i zadrži ga u zatvoru da tamo bude do suđenja – pušten je.

To sud nije smeo iako su svi pobunjenici dostupni policiji jer su na teritoriji Srbije (sa, ili i bez Kosmeta). A svi su bili naoružani nedozvoljenim oružjem za civile i izveli oružani napad na tuđu vlast. To navodi na sumnju da iza njih stoji država Srbija. Da li se Radoičić približava istoriji Prigožina u Rusiji?

Na pomenutoj beogradskoj Vladinoj konferenciji za štampu od 2. oktobra nastupio je i načelnik Generalštaba Vojske Srbije, general Milan Mojsilović, rodom iz Kosovske Mitrovice.

Mi Mitrovici ne moramo pridavati posebnu pažnju kao mogućoj inspiraciji za njegov govor, jer nas više od toga zanima da li je moguće da on ne može da izgovori na koji način je „Banjska gerila“ bila naoružana vojnim arsenalom niti zna gde se ona uvežbavala da se kreće u jurišnoj formaciji, da podmeće nagazne i potezne mine, da puca iz vozila u pokretu, da ispaljuje dalekometne pešadijske granate iz automatskog bacača i cilja letilice sa „zoljama“.

On je kazao da „Radojčić“ – čak nije znao ni pravo ime šefa gerile Radoičića iako je i ovaj sa Kosmeta, iz Đakovice, i odavno je poznati potpredsednik kosovske Srpske liste iz Mitrovice - nije nikada bio i vežbao pucanje na vojnom poligonu u istočnoj Srbiji, na Pasuljanskim livadama. A gde je onda vežbao, jer u sportskom streljačkom klubu nema bacača granata?

Ali, Mojsilović nije ni porekao da su na Pasuljanskim livadama vežbali „hajduci“, kazao je samo da „ Radojčić nije prisustvovao obuci“ . Neko tamo to ipak jeste - ako je već vodio pobunjenike. Ne možemo ni pomisliti da je na Kosmet poslat harambaša u uniformi amatera sa čibukom u ustima.

I general Mojsilović je kazao da ćemo se svi složiti sa njim kada on tvrdi da se Vojske Srbije ne tiče to šta „Radojčić radi na privatnom imanju“.

Nećemo se složiti sa njim.

Privatna svojina na zemlju ne daje imunitet za njeno korišćenje za protivustavnu sabotažu države. Nemoguće je da se vojske i njene obaveštajne službe to ne tiče. Kako je general Mojsilović mogao biti četiri godine predstavnik Misije Vojske Srbije u NATO-u od 2013. do 2017, a da se tako površno snalazi oko vojnih pitanja pred civilima?

Mi to pripisujemo šoku koji je u Vojsci Srbije nastao zbog tajnog plana „Banjske

grupe“ i njihovog nepoznatog šefa u vrhu vlasti Srbije da se Banjska napadne 24. septembra, bez koordinacije sa armijom i propagandnim sistemom Vlade Srbije. Ni posle sedam dana od propalog napada na Kosovo od nepoznatog sporednog ogranka vlasti u Beogradu, armija nije znala kako da ga uverljivo objasni. To je nečasno prema Vojsci Srbije, jer je preko generala Mojsilovića dobila zaduženje da „banjsku“ kompromitaciju Vlade Srbije brani svojom kompromitacijom.

Samo nekoliko časova posle Mojsilovićevog nastupa, izašao je u intervju na TV NovaS, bivši načelnik Generalštaba Vojske Srbije (2006-2008) i bivši protiv-kandidat Aleksandru Vučiću na predsedničkim izborima 2022. godine, general Zdravko Ponoš, sada šef partije „Srce“.

On se začudio nekim tvrdnjama generala Mojsilovića. Ponoš nije rekao da je i on podržao izbor Mojsilovića za načelnika Generalštaba 2018. godine, ali mu je prigovorio na izjavi da se Vojske Srbije ne tiče šta na svom privatnom imanju preduzima Radoičić ukoliko se sumnja da je tamo u toku protivzakonita vojna i teroristička obuka.

A za Crnu Goru je od značaja to što je general Ponoš kao načelnik Generalštaba javno razotkrio nameru Slobodana Miloševića (i naknadno Koštunice) iznetu na Kolegijumu načelnika Generalštaba da se Vojska SR Jugoslavije upotrebi protiv independističke politike Mila Đukanovića. To je bio jedan od razloga zašto ga je predsednik Tadić penzionisao u decembru 2008. godine.

Tako se beogradska politička i pravna procedura protiv ,,Banjske gerile“ pretvara u

rasulo ustanova države gde ona ne priznaje da je upravo ona autor para-vojnih jedinica pod tajnom vojno-policijskom komandom. Takva se država ipak usuđuje da celom svetu kaže da nije obavezna ni da zna da se na njenoj teritoriji uvežbava privatna gerila za rat na spoljnoj zemlji.

Ako je to tako, onda možda nije daleko dan kada će sve gerile sveta doći u Srbiju da se u zdravlju i veselju obučavaju za teror, jer u Srbijij niko ništa ne vidi, niko ništa ne čuje i niko ništa ne govori. A to je suprotno od poruke ona tri japanska budistička majmuna koji konfučijanski ne žele da bilo kakvo zlo u nama postoji.

SRBIJA DOKRAJČILA ,,OPEN BALKAN“

Sa ustanicima iz Banjske Srbija je ubila već ionako polumrtav ,,Open Balkan“.

Predsednik Albanije Edi Rama je od Vučićevog brata postao njegov protivnik.

Zadata „besa“ je raskinuta, raskinuta je još u julu 2023. godine kada je sam Rama posle hapšenja trojice kosovskih policajaca na teritoriji Srbije u junu te godine, napustio ranu ideju o balkanskoj integraciji svog omrznutog učitelja Fatosa Nanoa iz 90-ih godina prošlog veka, koji je obnovila Angela Merkel 2014. godine. Sada je to on potvrdio zgrožen Banjskim ustankom i proglašavanjem državne žalosti Srbije zbog smrti trojice gerilaca na severu Kosova.

Ne vredi se mnogo radovati neminovnom padu ,,Open Balkana“. Jer, svi su predsednici na Zapadnom Balkanu i dalje ostali nacionalisti bez obzira što se njihova imena menjaju na čelu država. Nijedna ideja integracije i trajnog mira nije među njima lako održiva.

Kako je moguće da je neko u Beogradu bio toliko nesmotren da poslije Vučićevog neumjesnog i prkosnog anti-evroameričkog govora u Generalnoj skupštini UN, pošalje dva dana kasnije Radoičića i hajduke na Kosovo da Vučićevu poziciju još više pogorša? Vučić je zbog toga po dolasku iz Njujorka obnevidio i nije znao gdje je.

Ko je, i da li je, taj ustanak naredio bez njegovog odobrenja?

9

Suprotno je. Možda je među njima Rama najmanji nacionalista, ali nije manji autokrata. A Kurtija ne može očima da vidi. U tome su on i Vučić zaista braća. A Kurti je još zadrtiji od njih, dok je Dodik groteska Vučića i najjači je razarač Bosne i Hercegovine.

Ima tamo i drugih nacionalnih junaka, iz drugih naroda, ali stalno neuverljivo glume žrtve – a nisu samo to, i oni snivaju snove o novim granicama.

KAKO JE RADOIČIĆ PODRIO SRBIJU

U centru sadašnje balkanske nevolje je spor Srbije sa Kosovom. On će trajati onoliko dugo koliko dugo budu na vlasti nacionalisti u Beogradu i Prištini.

Međutim, nije tačno da je Srbija tu za sve kriva, ali da ona kao krava posle muže ume da prolije kacu sa mlekom - ume. Upravo kada je Vučić isterao Kurtija na čistac o terorisanju malobrojnih Srba na severu Kosova, Vlada Srbije je dozvolila da joj Radoičić uništi teško stečenu diplomatsku prevagu nad Prištinom.

Kako je moguće da je neko u Beogradu bio toliko nesmotren da posle Vučićevog neumesnog i prkosnog anti-evroameričkog govora u Generalnoj skupštini UN 22. septembra, pošalje dva dana kasnije hajduke na Kosovo da Vučićevu poziciju još više pogorša?

Vučić je zbog toga po dolasku iz Njujorka obnevideo i nije znao gde je.

Ko je, i da li je, taj ustanak naredio bez njegovog odobrenja? Mi nemamo razloga da sumnjamo da on nije znao za osnivanje neformalne državne gerile za teror, ali, što je Vulin zbog toga tri dana posle sloma ustanka na Kosovu odleteo u Jerusalim kod Hrista na grob? Sklonio se od gneva Beograda zbog neodobrenog napada?

Možda bi Zapad naterao Kurtija da pristane na ustavno osnivanje srpskog opštinskog sreza, Zajednice srpskih opština – i to bi mogao biti doprinos hlađenju nacionalističkog bureta baruta na Balkanu.

Taj talas se već sada oseća u Crnoj Gori, ali nije mnogo jači od večernjeg povetarca posle bonace. On je u Crnoj Gori možda više nastao zbog razočarenja naroda politikom „viktorijanaca“ iz avgusta 2020. godine i njihovom totalnom umrtvljavanju države, nego zbog slabog nagoveštaja da je na Kosovu moguć mir.

Ako je to tako, onda je to dobro za Crnu Goru, jer njen narod ne želi da umesto ,,Open Balkana“ dobije „srpski svet“. Crna Gora sama stvara dokaz da može da ode dalje bez ikakvog duga drugim državama sa Balkana, i niko joj nije potreban da ode u Evropu osim Brisela. Neka bude tako.

10 Društvo

Neđelja, 8. oktobar 2023.

STAV

Pojavom članka „Sumnjiva zvanja iz Srbije, plata iz budžeta Crne Gore“ koji je 30. septembra objavljen u ND Vijesti istraživačko je novinarstvo na teme akademske i naučne zajednice dobilo potvrdu da se tekst može potpisati i kad argumenata nema, a dobre volje da se relevantne informacije ponude čitaocima − još manje. Autor članka je Srdan Kosović, u tome trenutku glavni urednik lista u kojemu je i objavljen članak.

Izborom riječi za naslov te njegovom pozicijom i vizuelnom opremom na naslovnoj stranici toga dnevnog lista podstaknuti su da pročitaju članak i oni koji se inače ne zanimaju za filologiju. Metod je rečenoga članka montaža s ciljem skandalizovanja svega što je u vezi s Fakultetom za crnogorski jezik i književnost. Činjenica da je takav tekst imao dosta čitalaca ne može, razumije se, prikriti metod kojim je kreiran, lošu namjeru onoga koji ga potpisuje, kao ni golemu masu neistina koje su odaslate u medijski saobraćaj. Povrh svega, u kontinuitetu brojnih aktivnosti koje se sprovode u susret reakreditaciji FCJK koja naredne godine treba da bude obavljena i ovaj tekst samo je još jedno usmjeravanje zlokobne atmosfere prema toj ustanovi. I da se dalje ne bavimo strukturom konkretnoga teksta, motivima i ovakvim činjenjima u odnosu prema FCJK, i inače, posvjedočenim u brojnim negativnostima što su crnogorsko društvo i crnogorske institucije zadesile u potonje tri godine, jer one posve jasno nude obilje materijala analitičarima društveno-političkih devijacija i sociolozima kulture.

Pokušaj sramoćenja filologa

Treba, za početak, osuditi neprijatnosti i štete koji su nanešeni kolegama Adnanu Čirgiću, Sofiji Kalezić, Vladimiru Vojinoviću, Aleksandru Radomanu, Andrijani Nikolić, Bobanu Batrićeviću, Milanu

Nikad kao danas nije jasnija nužnost dobro zatemeljenih institucija kulture, prosvjete i cijeloga sistema koji se podrazumijeva kad je sprovođenje kulturne i jezičke politike u pitanju. One su trenutno bez strategije, a umnogome programima koje realizuju poništavaju multikulturni karakter crnogorskoga društva Markoviću i Ethemu Mandiću. S prividom argumentacije pred neupućenim čitaocem označeni su kao počinioci čega nečasnog u sistemu crnogorske akademske zajednice.

Stvarnost je u mnogome drukčija − spomenuti primjer sramoćenja crnogorskih filologa samo je prenio sve mane onih koji su mu izvor informacija, a koje svjedoče o davno zavrgnutom kompleksu niže vrijednosti pred kadrom FCJK i ukupnim radom te ustanove.

Fakultet za crnogorski jezik i književnost zakonski je i naučno utemeljen s ispoštovanim svim procedurama, dokumentovano je više puta ovih dana. Ta se ustanova prije ostaloga legitimisala po najvišem i presudnom mjerilu: rezultatima u proučavanju crnogorske Protest studenata filologije. Obavezni smo pred crnogorskom filologijom i cr- ju poništavaju multikulturni nogorskom kulturom u cjeli- karakter crnogorskoga drušni konstatovati da protivljenja tva. Dok se u današnjoj dezoFakultetu i njegovim postignu- rijentisanosti razni aktivisti u ćima, kako danas tako i u mi- nauci javljaju da kude najbonulim vremenima, izvor ima- lje naše naučnike, standardiju u suštinskom neprihvatanju zaciju crnogorskoga jezika ili onoga što je u osnivačkim prin- kakav drugi proces u savremecipima i temeljima njegovim: noj montenegristici – treba još proučavanje i afirmacija cr- jednom podśetiti na nekoliko nogorske književnosti, jezika, pojedinosti koje razobličavatradicije i duhovnosti te njiho- ju štetni uticaj takvih aktivista. va značaja u viševjekovnome mozaiku crnogorske kulture. Lingua Nikad kao danas nije jasnija Montenegrina nužnost dobro zatemeljenih Jedan od najreprezentativniinstitucija kulture, prosvjete jih proizvoda cetinjskoga Fai cijeloga sistema koji se po- kulteta za crnogorski jezik i drazumijeva kad je sprovođe- književnost od 2008. jeste čanje kulturne i jezičke politike sopis Lingua Montenegrina. u pitanju. One su trenutno bez Međunarodnom redakcijom, strategije, a u mnogom pogle- strogim recenzentskim produ programima koje realizu- cedurama i pedantnim izlažes. vasiljević

Piše: Novica VUJOVIĆ

Glavni uzrok napada na FCJK je što afirmišemo crnogorski jezik, književnost i tradiciju

njem 1. juna i 1. decembra zavrijedio je rejting kakav nema nijedan drugi crnogorski filološki časopis. Indeksiran je u ozbiljnim bazama, zahvaljujući čemu je u Hrvatskoj na A1 listi najkvalitetnijih filoloških časopisa, a u Poljskoj od svih crnogorskih časopisa toga tipa boduje se s najviše bodova.

Jedini pokušaj omalovažavanja u svojoj deceniju i po dugoj istoriji taj je časopis doživio od onih koji bi još poodavno pali u zaborav da im nije borbe protiv montenegristike. U svijetlim trenucima svojim časopis Lingua Montenegrina najviša je tačka crnogorske filologije, kao takvu je prihvataju naučnici iz cijeloga svijeta, pa dolazimo i do komičnih situacija da časopis Lingua Montene-

Fakultet za crnogorski jezik i književnost po onome što je strategija rada te ustanove jedna je od vrlo rijetkih u nas koja ima svijest o potrebi okupljanja najboljeg domaćeg i inostranog kadra u cilju postizanja visokih standarda u montenegristici i originalnih ostvarenja. Treba znati da za te potrebe potpisuje ugovore s mnogim fakultetima i institutima iz inostranstva, a poziv za saradnju svima koji su voljni da rade za interes i u slavu montenegristike – uvijek je otvoren!

grina odgovara jednome Dejvidu Kristalu koji će dva puta objaviti radove u njemu, ali će mu kakav lokalni kolumnista ili neostvareni naučnik i te kako navoditi zamjerke.

Piše se s vremena na vrijeme i o drugim izdanjima naučnika s FCJK. Istraživačko novinarstvo, međutim, ne otkriva čitaocima da oni koji iznose zamjerke na račun Pravopisa crnogorskoga jezika i Gramatike crnogorskoga jezika i predstavljaju se kao montenegristi dosad nijesu ponudili bilo kakav prilog poboljšanju postojećih izdanja. Ni onda kad je FCJK oformio Odbor za pravopis i organizovao u Podgorici javnu raspravu o potrebi izrade novoga pravopisa i školskoga izdanja pravopisa crnogorskoga jezika na kojoj su o konkretnim iskustvima iz prakse govorili predstavnici pedesetak osnovnih i srednjih škola – ti se prilježni aktivisti u nauci nijesu odazvali.

Crna Gora posljednja je na štokavskome prostoru dobila istoriju nacionalne književ-

Mladi crnogorski robotičari na Olimpijadi u Singapuru

Upravljaju robotima kako bi proizveli vodonik PODGORICA - Mladi crnogorski robotičari učestvuju na Olimpijadi ,,First Global Challenge“ koja je juče počela u Singapuru.

Crnu Goru, ispred organizacije ,,Montenegrobotics“, pod

mentorstvom Nine Drakulić i Biljane Krivokapić, predstavljaju Bojana Moračanin, Miloš Milićević, Lazar Milićević, Matija Popović i David Labović.

Na Olimpijadi učestvuju pred-

stavnici 191 države, a Crna Gora predstavlja se sedmi put.

Ovogodišnja tema takmičenja je ,,Hydrogen Horizons“, tj. popularizacija tehnologije koja se zasniva na upotrebi vodonika i obnovljivih izvora

energije. Energetske tehnologije temeljene na vodoniku omogućuju poboljšane metode prenosa i skladištenja energije proizvedene iz obnovljivih izvora.

Format takmičenja je igra ko-

ja izaziva učesnike da iskoriste svoju kreativnost i vještine rješavanja problema kako bi dizajnirali i napravili vještog robota od standardnog kompleta djelova. Igra Hydrogen Horizons predstav-

nosti. Generacije naučnika pripremale su se za realizaciju tako kapitalne radnje, ali jedina ustanova koja je uspjela finalizovati ovaj posao jeste Institut za crnogorski jezik i književnost, iz kojega je nastao FCJK, objavivši trotomnu Istoriju crnogorske književnost (Novak Kilibarda, Radoslav Rotković i Milorad Nikčević) 2012, dok je četvrti tom u štampi.

Ova ustanova shvata i u prioritete svojih aktivnosti ističe značaj međunarodne saradnje, uključivanje inostranih naučnika i rad na zajedničkim projektima u južnoslavistici i slavistici uopšte. Jedan od plodova takve saradnje jeste međunarodna naučna konferencija Cetinjski filološki dani, nakon koje se objavljuje zbornik suizdavački sa slavističkom katedrom Univerziteta u Kanzasu. I otuda, ma koliko im bilo teško zbog negativne i primitivne kampanje koja ni njih ne zaobilazi, Fakultet za crnogorski jezik i književnost danas je crnogorska ustanova s najjasnijom i najorganizovanijom međunarodnom podrškom naučnika s najrazličitijih slavističkih katedara Evrope i svijeta.

Na putu silnih postignuća u filologiji FCJK se ne razmeće praznom reklamom. Njegovi nastavnici i naučnici ne bježe u zavjetrinu svojih kabineta. Ali su zato redovno izloženi zlovolji raznih kolumnista i analitičara.

Fakultet za crnogorski jezik i književnost po onome što je strategija rada te ustanove jedna je od vrlo rijetkih u nas koja ima svijest o potrebi okupljanja najboljeg domaćeg i inostranog kadra u cilju postizanja visokih standarda u montenegristici i originalnih ostvarenja. Treba znati da za te potrebe potpisuje ugovore s mnogim fakultetima i institutima iz inostranstva, a poziv za saradnju svima koji su voljni da rade za interes i u slavu montenegristike – uvijek je otvoren! (Autor je profesor Fakulteta za crnogorski jezik i književnost) lja izazov za mijenjanje saveza tri nacionalna tima kako bi zajedno radili na izgradnji mreža obnovljive energije, pokazujući zajednički napor potreban za razvoj održive energije. Timovi moraju upravljati svojim robotima u simuliranoj igri kako bi proizveli vodonik i koristili ga za skladištenje, transport i preR. P. tvaranje energije.

Svijet

Neđelja, 8. oktobar 2023.

11

Islamistička paravojna grupa Hamas brutalno raketama napala Izrael

Stotine mrtvih na obje strane TEL AVIV – Islamistička paravojna grupa - Hamas napala je rano juče ujutru Izrael, raketiranjem iz pojasa Gaze. Hiljade raketa lansirano je na Izrael iz Gaze. Izraelski mediji javljaju da je u napadu Hamasa stradalo najmanje stotinu Izraelaca.

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu kazao je za Rojters da je Izrael u ratu.

- Naš neprijatelj će platiti cijenu za koju nikada nije znao naveo je, dodajući da će Izrael pobijediti.

Vođa Hamasovog vojnog krila rekao je da je ta grupa pokrenula operaciju protiv Izraela, te da je pet hiljada raketa ispaljeno na Izrael na početku ,,Operacija Oluja Al-Aksa“.

- Odlučili smo reći da je dosta - rekao je Mohamed Deif dok je pozivao sve Palestince da se

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu kazao je za Rojters da je Izrael u ratu suprotstave Izraelu, prenosi Al Džazira.

Sedam gradova i sela u Izraelu je pod kontrolom Hamasa, objavila je izraelska vojska, koja je saopštila da je pokrenula operaciju „Željezni mačevi“, kao odgovor na iznenadni napad Hamasa. U napadima Izraela na Gazu koji su uslijedili kao odgovor na iznenadne raketne napade Hamasa, Palestina tvrdi da je u bombardovanju pojasa Gaze, koje je uslijedilo kao odgovor Izraela, poginulo 198 osoba, a 1.610 je ranjeno Sjedinjene Države su osudile raketni napad palestinskih militanata.

- Nedvosmisleno osuđujemo ničim izazvane napade Hamasovih terorista na izraelske civile - rekla je portparolka Vijeća za nacionalnu bezbjednost Adrien Votson.

Kako je kazala, nikada nema opravdanja za terorizam.

- Čvrsto stojimo uz vladu i narod Izraela i izražavamo saučešće zbog izraelskih života izgubljenih u ovim napadima - kazala je.

Ona je dodala da je savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan razgovarao sa izraelskim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost i da SAD ostaju „u bliskom kontaktu sa našim izraelskim partnerima“.

Evropska unija i brojne evropske prijestonice „oštro su osudile“ napade u zoru na Izrael i naglasile da Izrael „ima pravo na obranu“. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen „jasno“ je osudila napade koje naziva „terorizmom“.

- Evropska unija izražava so-

Hiljade raketa ispaljene na Izrael

lidarnost u ovim teškim trenucima - poručio je šef evropske diplomatije Žozep Borelj i naglasio da „terorizam i nasilje ne rješavaju ništa“. Napade je osudio i predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je „teroristički napad“ na Izrael te je poručio kako „ne smije biti sumnje“ da se zemlja ima pravo braniti.

Rusija je pozvala na „suzdržanost“.

Petsto devedeset prvi dan ruske agresije na Ukrajinu, novi napadi Rusije na Harkov

- Rusija poziva palestinsku i izraelsku stranu na trenutni prekid vatra, na odricanje od nasilja i na potrebnu suzdržanost, izjavila je portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova.

Turska je pozvala da se izbjegne eskalacija. UN pozvale su na trenutni prekid nasilja.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović kazao je da se Crna Gora solidariše sa Izraelom. On je izrazio saučešće zbog izgubljenih izra-

elskih života.

- Osuđujem napad Hamasa na Izrael i izražavam saučešće zbog izraelskih života izgubljenih u ovim napadima - napisao je Milatović na platformi X. Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore osudilo je takođe napad Hamasa na Izrael.

- Oštro osuđujemo teroristički napad na Izrael, iza kojeg stoji Hamas. Eskalacija nasilja protiv nedužnih civila mora prestati - istakli su oni.

Predsjednik Srbije kazao da je „uvijek lakše“ optužiti Beograd za dešavanja u Banjskoj

Poginulo dvoje, 30 povrijeđenih Vučić: Radoičić mi je bio

Novi napad na Odesu

KIJEV – Dvije osobe su poginule, a 30 ih je povrijeđeno u ruskom raketnom napadu na središnji dio grada Harkova, objavio je juče glavni štab ukrajinskih oružanih snaga. Dodao je kako su u napadu oštećeni 61 stan, 17 privatnih kuća i 10 objekata za privremeni smještaj.

Ruske snage izvele su tokom noći između petka i subote raketni napad na južnu ukrajinsku regiju Odesu, oštetivši lučku infrastrukturu, saop-

štile su ukrajinske vlasti rano u subotu. Guverner Oleh Kiper rekao je da je četvoro ljudi ranjeno u udaru koji je pogodio pansion i lučko žitno postrojenje, ali nije precizirao gdje se napad dogodio.

Ukrajinska vojska rekla je da su nadzvučni projektili Onyx ispaljeni s Krima pod ruskom okupacijom.

Ruske snage izvele su redovne napade projektilima i bespilotnim letilicama na lučku infrastrukturu posljednjih sedmica, otežavajući velikom proizvođaču žitarica Ukrajini izvoz svojih proizvoda.

Moskva je sredinom jula odustala od sporazuma koji je omogućavao isporuke žita putem Crnog mora i pomogao u borbi protiv globalne prehrambene krize.

U Ukrajini nastavak je žestokih borbi. Ukrajinske snage napredovale su u kontraofanzivi na istočnom frontu, ali su pod pritiskom na sjeveru, tvrdi Kijev. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da se intenzivne borbe trenutno vode u pravcu Donjecka, Krasnog Limana i Kupjanska.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pohvalio je

odluku Njemačke da Ukrajini isporuči još jedan sistem protivvazdušne odbrane ,,patriot“, rekavši da razumije zabrinutost Berlina koji ne želi postati dio sukoba.

- Razumijem zabrinutost da naša podrška Ukrajini nosi rizik od eskalacije, ali rizik je blijed u poređenju s dopuštanjem (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu da dobije ovaj rat. Ako Putin dobije rat u Ukrajini, vjerovatno će opet upotrijebiti silu – rekao je on.

Njemački kancelar Olaf Šolc iskoristio je rizik od eskalacije kako bi opravdao svoju odluku da za sada ne isporuči krstareće rakete ,,taurus“ dometa 500 kilometara u ratnu zonu, uprkos molbama Ukrajine.

Mora se osigurati „da ne dođe do eskalacije rata kao i da Njemačka ne postane dio sukoba“, rekao je Šolc. Umjesto toga, obećao je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom još jedan sistem protivvazdušne odbrane ,,patriot“ za nadolazeće zimske mjesece. Šolc se na to obvezao na marginama ovonedjeljnog samita evropskih čelnika u Granadi u Španjolskoj.

Prije je Šolc čekao da Sjedinjene Države budu predvodnice u isporuci naprednijih sistema naoružanja Ukrajini. Kijev je od Vašingtona zatražio rakete ATACMS većeg dometa, no američka ih vlada do sada nije pristala poslati.

blizak saveznik, ne mogu da ga izručim Prištini BEOGRAD - Ne mogu da izručim Milana Radoičića Prištini, jer ne priznajemo Kosovo. Bio mi je blizak saveznik, ali ne i prijatelj, rekao je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, u intervjuu za Skaj njuz.

Govoreći o Radoičiću, koga Priština tereti da je organizator grupe, Vučić je iznio nove detalje o tome kako je nabavio oružje, pozivajući se na Radoičićevu izjavu.

- Momak koji je upitan u pretkrivičnom postupku je rekao da je kupovao nešto u Srbiji, nešto u Hrvatskoj, nešto u BiH, provjerićemo to sada rekao je on.

Upitan da li mu je Radoičić blizak saveznik, Vučić je odgovorio potvrdno: „Nema sumnje, bio je potpredsjednik Srpske liste“. Ipak, ne može da kaže da mu je bio prijatelj.

- On je optužen. Bilo je to veliko, ogromno krivično djelo - naglasio je Vučić.

Na pitanje zašto ne izruči Radoičića Prištini, Vučić odgovara sa pitanjem – „da li me zezate ili šta“.

- Pitam vas to zbog toga što znate da ne možemo da izručimo bilo koga Prištini, jer Kosovo ne priznajemo kao državu - rekao je Vučić.

Ponavlja da je riječ o ozbilj-

nom krivičnom djelu, ali i kaže: „Bilo je hiljade ozbiljnih krivičnih djela i iako smo članica UN-a, oni nijesu nikog izručili Beogradu“.

Upitan o tvrdnjama Prištine da je navodno Beograd isplanirao dešavanja u Banjskoj i grupi Srba obezbijedio naoružanje, te o fotografijama kosovske policije na kojima se vidi da je veća količina oružja koja je zaplijenjeno proizvedeno u Srbiji, predsjednik Srbije kaže da je uvijek lakše optužiti Beograd.

- Ko će vjerovati da je zapravo nešto drugačije, skoro niko - rekao je Vučić, prenosi Kossev.

On je ponovio da i pripadnici kosovske policije koristi oružje proizvedeno u Srbiji, ali da im ga Srbija nije prodala.

Govoreći o grupi Srba koja se u Banjskoj sukobila sa kosovskom policijom, Vučić navodi da su „ti ljudi uglavnom protjerani sa svojih pragova“. Upitan da li ima simpatije prema ovim ljudima, Vučić kaže da ih nema i da osuđuje ubistvo policajca, nezavisno od toga šta radi ili šta se dešava na Sjeveru Kosova. Ipak, dodaje da za razliku od Prištine koja ih naziva teroristima – on ne može tako da opiše „ljude koji su živjeli tamo i željeli da se vrate“.

12 Kultura

Neđelja, 8. oktobar 2023.

NAŠA TEMA: Da li ,,poplava“ anglicizama može trajno da našteti crnogorskom jeziku, a šta je najveća korist o

Ljudi u tuđicama vide draž i lje

PRIRODAN PROCES

Prema mišljenju naših sagovornica, odomaćivanje riječi iz engleskog jezika u jezicima Balkana je potpuno prirodan proces i jedan od glavnih načina bogaćenja svakog jezika, pa i crnogorskog.

Preuzimanje riječi iz jednoga jezika u drugi dešava se usljed jezičkih i kulturnih kontakata, između govornika, objašnjava Šušanj. Ti kontakti mogu biti direktni ili indirektni, a njih je danas naročito podstakla digitalizacija i široka dostupnost virtuelnoga svijeta, u kojem je engleski dominantni jezik.

- Engleski je jezik u eri globalizacije – lingua franca, opšte sredstvo sporazumijevanja. To je jezik i diplomatije i politike, tehnologije i interneta, bankarstva i trgovine, ekonomije i marketinga, to je i jezik medicine (pa smo u doba korone pratili npr. izbijanje klastera). To je jezik muzike, pop kulture, mode, Holivuda. Takav je nekad u manjim okvirima i uz drugačije prilike u Evropi bio latinski. Otkud u evropskim jezicima toliko latinizama? Zato što je latinski

Filipović-Kovačević: Anglicizmi moraju biti formalno adaptirani; tu mislim na prilagođen izgovor i pisanje

Šušanj: Ako je strana riječ u jeziku opstala, znači da je govornicima bila od značaja

FCJK

Sonja Nenezić

Jelena Šušanj

Sonja Filipović-Kovačević

bio ono što je danas engleski. Je li i pored toliko snažnoga uticaja latinskoga naš jezik uništen – nije – objasnila je Šušanj.

Podsjetila je na brojne orijentalizme koje imamo u svakodnevnoj upotrebi kao što su sat ili bubreg, čarapa, jastuk, čaršav.

- Pa i fonem dž je u naš glasovni sistem ušao iz turskoga jezika, to nije slovenski glas, kao što to nije ni fonem f. Oslušnite koliko romanizama ima u Boki ili na Njegušima, kao posljedica mletačkoga uticaja. I ljudi u njima vide draž i ljepotu, a ne destruktivne elemente. Pa cipela je došla iz mađarskoga, kao i paprika, lopov. Mnoge od tih riječi koje danas smatramo domaćim stranoga su porijekla. Zato mislim da je neophodno promijeniti perspektivu kad se govori o riječima stranoga porijekla. Nijedna od njih nije ugrozila naš jezik, prije bi se reklo da su ga obogatile, bilo da su u naš jezik ušle iz potrebe – jer nijesmo imali adekvatnu riječ, već smo s novom tehnologijom i novim predmetima preuzimali i riječ ili je ona ušla u naš jezik čisto kao stvar mode. Ako je u jeziku opstala, znači da je govornicima

bila od značaja – rekla je Šušanj.

I za Nenezić je ova pojava sasvim očekivana i prirodna.

- U nekim prošlim kulturno-istorijskim uslovima preuzimali smo ih iz orijentalnih, romanskih i drugih jezika, a posljednjih decenija upadljiv je nagli priliv velikog broja anglicizama, što nije neočekivano budući da je engleski jezik već neko vrijeme najuticajniji svjetski jezik, koji je preuzeo primat u tehnološkom, ekonomskom, političkom i kulturnom povezivanju ljudi i zemalja, te postao globalni jezik davalac, naspram koga stoje brojni jezici primaoci – rekla je Nenezić.

Ona je istakla da nove riječi ulaze i u druge sfere jezika.

- Njihova je upotreba opravdana ako imenuju nove pojmove za koje naš jezik nema odgovarajuće riječi (tabloid, džetset, softver itd.), a neopravdana ukoliko im se zbog prestiža engleskog jezika daje prednost nad domaćim riječima (fan prema obožavalac, bord prema odbor itd.).

Dakle, danas se ne može bez anglicizama, ali izbjegavanje njihove neumjerene, nepotrebne

i neznalačke upotrebe treba da bude dio brige i crnogorskog društva i njegovih članova, o očuvanju sopstvenog jezika – smatra Nenezić.

Vlasnici jezika su njihovi govornici Nove tehnologije nastaju i nestaju nevjerovatnom brzinom, i kad prodru u društvo, one prodiru sa svojim imenom, istakla je lingvistkinja Jelena Šušanj i pojasnila da nije lako osmisliti novu riječ, jer dok se osmisli adekvatan oblik – riječ iz izvornoga jezika već se odomaćila ili je sama tehnologija već prevaziđena.

- Stoga je takav oblik rada i skup i težak i na koncu zaludan. No, kao najznačajnije, jezikom se ne smije upravljati svana. Pritom mislim na to da su vlasnici jezika njegovi govornici i da samo oni upravljaju jezikom. Ako imamo domaću riječ za nešto, a govornici ipak žele koristiti neku stranu riječ, ne postoji lingvista niti grupa lingvista koja ih u tome može spriječiti, iako ima onih koji tome teže. Posao lingviste nije da određuje što se u jeziku smije, a što ne smije, iako u Crnoj Gori mnogi lingvisti upravo tako sebe zamišljaju i žele predstaviti. Lingvisti ne naređuju i ne vrednuju ljepotu ili korist od upotrebe pojedinačne riječi – rekla je Šušanj za Pobjedu.

U Crnoj Gori izostaju projekti na višem nivou

PRIVATNA ARHIVA

Da li upotreba anglicizama u crnogorskom i jezicima regiona može da utiče na trajnu destrukciju jezika, za Pobjedu su prokomentarisale lingvistkinje Sonja Nenezić sa Filološkog fakulteta u Nikšiću i Jelena Šušanj sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja, te anglistkinja Sonja Filipović-Kovačević sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.

Nenezić: Neprilagođene i djelimično prilagođene riječi imaju manju mogućnost da se zadrže u rječniku

UCG

PODGORICA – Demo, diler, lajkovanje, postovanje, brifing, krindžovanje, bot, dedlajn, rifreš, brauni i mafini – to su samo neke od mnogih riječi iz engleskog jezika koje su postale uobičajene u svakodnevnoj komunikaciji, koje se ne prevode, koje se mijenjaju po pravilima crnogorskog jezika i koje, nimalo diskretno, napuštaju prostor društvenih mreža i parkova i ulaze u javnu upotrebu.

DOMINACIJA

Nijedan jezik se nije razvio potpuno samostalno, bez uticaja drugih jezika, objasnila je Filipović-Kovačević. Ipak, jezičke promjene pod uticajem jezičkih kontakata nikada nijesu bile toliko globalno rasprostranjene, toliko brze i pod uticajem jednog jezika, engleskog, i anglo-američke kulture u njegovoj suštini, jer je već dugo aktuelna globalna ekonomska, tehnološka, politička i kulturna dominacija pomenute kulture.

- Uticaj engleskog jezika na srpski u pomenutom stručnom registru digitalnih tehnologija (npr. softver, daunloudovati, smartfon, bloger…), kao i u žargonu, posebno omladine, (npr. lajkovati, iskulirati, u fulu, suportovanje, lol i sl.) jeste veoma zastupljen. Najvjerovatnije je ogroman uticaj engleskog jezika i otpočeo u ovim registrima, ali potom se zavukao i pre-

Pojedini lingvisti objavljuju radove o anglicizmima, a na Filološkom fakultetu UCG odbranjeno je i nekoliko magistarskih i doktorskih teza na ovu temu, potvrdila je za Pobjedu Sonja Nenezić.

- Međutim, izostaju projekti na višem nivou i o ovom i o drugim važnim jezičkim pitanjima, oko kojih treba da se udruže država, naučne i obrazovne institucije, mediji i drugi – rekla je Nenezić.

U susjedstvu je situacija malo bolja, sudeći po izjavi Sonje Filipović-Kovačević sa novosadskog fakulteta.

- Jedan krug lingvista, posebno univerzitetskih profesora, bavi se detaljno tematikom uticaja engleskog jezika na srpski. Ovi lingvisti se trude da kroz pojedine kurseve iz oblasti jezičkih kontakata, kontaktne lingvistike, pa i prevođenja na univerzitetu, kao i kroz izlaganja na konferencijama i objavljivanje naučnih radova ukažu na svoje nalaze i preporuke u vezi sa upotrebom anglicizama – rekla je Filipović-Kovačević.

lio velikim dijelom i u opšti jezik u svakodnevnoj upotrebi, kao i u javni diskurs. Iz potonjeg se, zapravo, posebno i širi – rekla je Filipović-Kovačević.

Ona tu pojavu ne bi nazvala destrukcijom jezika, nego prirodnim procesom promjena koji je u redu ukoliko je umjeren, tj. ukoliko se koriste komunikativno opravdani anglicizmi.

- A to su oni koji unose nova značenja (npr. fišburger, frilenser, blokbaster, …) ili nove nijanse značenja u jezik primalac (npr. pridjev „kul“ prenosi više nijansiranih značenja u srpskom jeziku ,,vrlo dobar, lijep, prijatan, pametan, zabavan, zanimljiv, originalan, moderan; opušten, neobavezan, trpeljiv, tolerantan, prilagodljiv, pomirljiv“ i sl.) ili su ekonomičniji (npr. PR umjesto odnosi sa javnošću). Naravno, anglicizmi moraju biti formalno adaptirani; tu mislim na prilagođen izgovor i pisanje (npr. imejl, juzernejm, kraudfanding, kopirajter, internet-kafe, ..) – rekla je Filipović-Kovačević.

Ona u svakodnevnom jeziku upotrebljava anglicizme kao što su, na primjer, kul, bindžovati, lajkovati, hejtovati, čizburger, fit, PR, HR, i sl.

- Uglavnom upotrebljavam anglicizme koji su komunikativno opravdani. Upotreba zamjenske srpske riječi je prirodna kada je određeno značenje

Jezički i kulturni kontakti između govornika dovode do preuzimanja riječi iz svjetskih jezika

već izraženo srpskom riječju (npr. sprovođenje za implementaciju, nagađanja za spekulacije). Nekada je traženje srpske zamjene u redu, tj. efikasno, jer je relativno kratko, a značenje je prozirno (npr. studija o izvodljivosti za fizibiliti studiju). Međutim, nekada traženje srpske zamjene može biti isforsirano, naročito ako je u pitanju duža struktura (npr. poslati zlonamjernu ili uvredljivu poruku preko interneta ili imejla za anglicizam flejmovati) – objasnila je. Šušanj je rekla da u posljednje vrijeme često kaže da je nešto trigeruje.

- To mi nosi nešto drugačiju notu od bilo koje druge riječi ili izraza koji bih mogla iskoristiti. I ne bježim od toga. Takve riječi iako stranoga porijekla su se prilagodile crnogorskome jezičkom sistemu i tvorbeno i morfološki i značenjski se uklopile, pa se glagol trigerovati mijenja kao glagol doručkovati. I tu nema mjesta pisanju crtica između engleske osnove i domaćega nastavka, taman koliko ima li smisla pisati s crticom riječ doručkovati. Ima riječi koje su jako teško prilagoditi našem jeziku, pa nalazimo istu riječ u različitim varijantama, npr. mrčndajzer, mrčendajzer ili merčendajzer. Ja vam kao govornica crnogorskoga jezika mogu reći da ne volim ovu riječ, ali taj estetski stav ne smi-

Kultura

Neđelja, 8. oktobar 2023.

od miješanja jezika

13

Peti regionalni festival ,,Opuč“, sa domaćinima iz Crne Gore i gostima iz regiona, opravdao očekivanja

Humor je super alat Bez reakcije publike se kroz godine epotu stendap ne postoji damijenja društvo boško purić

je uticati na lingvističke poglede: ta riječ postoji u crnogorskome jeziku, stoga lingvist sve tri varijante treba zabilježiti i opisati otkud tolika raznovrsnost, eventualno s aspekta standardizacije preporučiti jedan oblik i objasniti zašto se on preporučuje i to je sve – objasnila je Šušanj.

Od anglicizama se ne brani ni Nenezić.

- Nastojim da koristim domaće ekvivalente ukoliko postoje, međutim ne zagovaram jezičko čistunstvo jer prevođenje engleskih riječi nije uvijek moguće ili dovodi do rogobatnih, pa i komičnih izraza, koje govornici svakako neće prihvatiti – rekla je Nenezić.

PLOD KONTAKATA

Kod pisanja tuđica nerijetko se na izvorni oblik strane riječi dodaje crtica, a zatim nastavak za promjenu, što je potpuno pogrešno.

- Engleske riječi sa izvornim oblikom u crnogorskom jeziku djeluju sirovo i neprirodno, te obično prolaze kroz vrlo složen proces adaptacije kako bi se bolje uklopile u jezički sistem i dobile status pozajmljenice. Neprilagođene i djelimično prilagođene riječi imaju manju mogućnost da se zadrže u rječniku – rekla je Nenezić.

Praksa je ista i u srpskom jeziku, potvrdila je Filipović-Kovačević.

- Anglicizmi, koji su postali dio srpske leksike, moraju imati ustanovljen izgovorni i pisani oblik, kao i sve ostale domaće i odomaćene riječi u srpskom jeziku. Moraju biti formalno adaptirani srpskom jeziku – rekla je anglistkinja.

Posuđenice i tuđice moramo posmatrati kao plod jezičkih kontakata. Ako je cilj da se oslobodimo posuđenica, onda bi trebali prestati da komuniciramo s govornicima drugih jezika, to je naravno put u izolacionizam – i jezički i društveni – smatra Šušanj.

Ako tako postavimo stvari, prema njenim riječima, jasno je da smo na posve pogrešnom putu i da posuđenice nijesu problem, već je problem naš odnos prema njima koji nam je možda usađen kroz obrazovni sistem ili se iza njega kriju neke dublje društveno-političke problematike.

Vjeruje da u Crnoj Gori problem i po ovome pitanju leži u obrazovanju.

- Lingvistika je kod nas danas uglavnom zasnovana na pogrešnim postulatima. Opstaju neka tradicionalna, nenaučna shvatanja pa se preskriptivizam predstavlja kao temelj lingvistike. Među lingvistima na Univerzitetu Crne Gore i dalje se standardni varijetet smatra svetim gralom koji treba štititi od uticaja korisnika jezika. I insistiranje na domaćim riječima zapravo je jedan od preskriptivističkih ciljeva. A trebalo bi biti posve suprotno – zaključila je Šušanj.

D. ERJAVŠEK

Stendap komičari na sceni KIC-a u Podgorici

Teme su bile raznolike – od klasičnih komičarskih, kao što su muško-ženski odnosi, preko nekih ličnih zapažanja, pa sve do mentaliteta naših ljudi i političkodruštvenih tema. Sudeći po reakcijama publike jasno je da u odabiru tema nijesu pogriješili PODGORICA – Stendap komičari u današnje vrijeme imaju pred sobom zahtjevan zadatak – nasmijati publiku i vratiti joj vedrinu na lice. Da su u tome uspjeli Andrija Dabanović, Omer Hodžić (BiH), Aleksandar Curać Šarić (HR), Tomislav Primorac (HR) i Ivan Šarić (HR), moglo se vidjeti u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“ na prvoj večeri petog regionalnog festivala stendap komedije ,,Opuč“.

Svako od njih pričao je o onome što primjećuje, što ga ,,muči“ ili zabavlja... Teme su bile raznolike - od klasičnih komičarskih tema, kao što su muško-ženski odnosi, preko nekih ličnih zapažanja, pa sve do mentaliteta naših ljudi i

političko- društvenih tema.

Sudeći po reakcijama publike jasno je da u odabiru tema nijesu pogriješili.

POSLUŠALI JOKOVIĆA

Karte za festival bile su rasprodate u rekordnom roku – za samo tri dana. Otvaranje, zakazano za 20 sati, kasnilo je nekih petnaestak minuta jer se sala polako punila, bukvalno do posljednjeg mjesta. Na scenu je prvo izašao crnogorski stendap komičar i organizator festivala Andrija Dabanović koji je prve večeri bio voditelj programa. Njegovo pojavljivanje publika je pozdravila gromoglasnim aplauzom. Uslijedilo je pitanje: ,,Dobro veče Podgorice, čujemo li se?“, a nakon toga i jedna šala koja je izazvala još jači aplauz:

- Poslušali smo Jokovića, digli smo cijenu karte na 15 eura, pare da vam uzmemo. A ovima kojima je bilo skupo, mogu u decembar na Festival vina i ukljeve na Virpazar - kazao je Dabanović, koji je tokom večeri imao dosta šaljivih osvrta na trenutnu političku situaciju u Crnoj Gori i upečatljive domaće političke ličnosti.

Prvi je nastupio Omer Hodžić, a njegovih dvadeset minuta obilježio je uglavnom političko-društveni humor. Ležernim stavom i čestim improvizacijama pokazao je da je humor put ka tome da steknemo širinu i fleksibilnost da se nasmijemo nekim stereotipima i da ih na taj način, možda, i prevaziđemo.

- Pričam o svemu što mi pada na pamet. Nekada je to politi-

Ivan Šarić prvi put nastupa u Crnoj Gori. Ovo je i prvi put da dolazi u našu zemlju. Njegov stil je mješavina opservatorskog i apstraktnog humora, a teme su raznolike - muško-ženski odnosi, život u Dalmaciji, analiziranje različitih situacija i jezika kojim ljudi komuniciraju. Publika je bila oduševljena njegovim doživljajem Crne Gore.

Iako je prije nastupa ovdje boravio samo 48 sati - teme koje je otvorio i način na koji ih je plasirao postigle su jedinstvo u reakcijama gledalaca.

- Ima jedna stvar poštovanja prema publici, a to je da se dobro pripremiš. Važno je da vidiš neke stvari koje one koji su u publici gledaju svaki dan, ali ih ne vide na tvoj način. Zapravo, da mogu vidjeti svoje stvari kroz oči stranca. Kratko sam ovdje, samo sam skenirao, gledao, pitao. Jutros sam malo pričao i sa čovjekom koji radi na recepciji u hotelu u kojem sam odsjeo. Svaki komičar je odgovoran za svoj stil humora i svaki stil humora ima svoju publiku. Lično, ne šalim se na račun drugih porodica i bolesti. Humor je super alat da se se kroz godine mijenja društvo. Najveća moć komičara je stati pred publiku u bilo kojoj državi i nasmijati ih. Bez reakcije publike stendap ne postoji – kazao je Šarić.

ka, ali ne bježim ni od društveno važnih tema. Trudim se da me u posljednje vrijeme više zanima društvo, nego politika, radi vlastite mentalne higijene. Ne postoji ništa sa čim se ne šalim. Neke šale koje su mi lično najdraže predstavljaju nešto što je bila moja trauma. Izliječio sam se tako što se šalim na osnovu toga - istakao je Hodžić.

Nastup Aleksandra Curaća Šarića bio je inspirisan muško-ženskim odnosima, savjetima za one koji su još uvijek sami, te opisima ,,kako je to biti najmađi u porodici“. U nastupima koristi dosta primjera iz privatanog života.

- Baziram stendap na ličnom iskustvu i mislim da je tako najbolje. Nema granice o čemu se sve može šaliti. Nekome je poptuno banalna stvar previše, a nekome ona najcrnja nije. Neke teme otvaram zbog osvješćivanja. Ono što stendap čini najtežim, a u tome i jeste njegova najveća moć, je što ljudi prepoznaju da nemaš iza čega da se sakriješ – nema scenografije, nema muzike, benda... Moć stendapa leži i u to-

me da se ljudi odmore od sebe samih - istakao je on.

SVE JE LIČNO

Tomislav Primorac je nastup bazirao na britkim zapažanjima o svijetu oko sebe, svakodnevnim situacijama i ,,iščuđavanju“ određenim stvarima i ljudima. Po struci je fizičar, pa se u nastupu osvrnuo i na često pitanje koje mu postavljaju – ,,Fizika i komedija, kako to ide skupa?“ Nakog njegovog nastupa odgovor se nametnuo sam - spoj fizike i stendapa ogleda se u analitičnosti koja se vidi u materijalu koji piše.

- Trudim se da moj nastup bude što pitkiji za publiku. To su uvijek neke opservacije o ljudskim odnosima, porodici, podnebljima... To je neka vrsta opservatorskog humora. Sve je lično, uvijek pričaš o sebi, osim kada daješ neku ,,dijagnozu“ društva, okoline ili određenih ljudi - kazao je Primorac.

Druge večeri nastupili su Srđan Olman (SRB), Ivan Tomić (SRB), Ivica Lazaneo (HR), Goran Vinčić (HR) i Srđan Dinčić (SRB). A. Đ.

Site-specific instalacija umjetnice Milene Jovićević predstavljena u Peći

Razumijevanje položaja žene PODGORICA - Site-specific instalacija vizuelne umjetnice Milene Jovićević, pod nazivom ,,SORRË“ (na albanskom vrana), kreirana je specifično za lokaciju u javnoj školi ,,Vaso Pashë Shkodrani“ u Peći na Kosovu. Riječ je o lokaciji Instituta za savremenu umjetnost ,,ARKIV“ koji je 2018. godine osnovao poznati umjetnik Sislej Xhafa.

Izložba ,,SORRË“ traje do 30. decembra, a juče je organizovan razgovor sa umjetnicom uz javno vođenje kroz izložbu. U katalogu je navedeno da se instalacija fokusira na zablude i

strahove koji se tradicionalno vezuju za vranu.

- Njen krik je metafora za moćan ženski glas, kojim se publika poziva da istraži svoja predubjeđenja i stereotipe, vezane za percepciju sorrë, ali i za razumijevanje položaja žene u društvu. Zaintrigirana dihotomijom između negativnih asocijacija vrane i njene izvanredne inteligencije, Milena želi da osvijetli nevidljivu ženu, dajući joj prodoran glas vrane - navodi se u katalogu.

Na samom ulazu u školu publiku dočekuje skoro prijeteći zvuk ptičijeg vriska. Koristeći pohabane djelove u zidovima učionicica, pod školskih hod-

nika, čak i toalet za umjetničku intervenciju, Jovićević traži od publike da otkriva ženska lica, ili samo dijelove lica, koji vire iz pukotina zidova i najneuobičajnijih mjesta škole.

- Radi se o portretima izuzetnih ženskih figura sa Kosova, ali i ženama uopšte, među njima je i portret Milenine majke.

Na ulazu u školu, pored glavne table sa imenom paše, po kome je škola dobila ime, Milena postavlja osam tabli, sa imenima istaknutih ženskih ličnosti, ali i njihovih profesija. Time ukazuje na izuzetne ženske figure, koje možda nikada neće zauzeti mjesto jednog paše, niti će škola ikada po njima dobi-

Detalj sa izložbe Milene Jovićević

ti ime. Na drugom spratu, gdje nas tradicionalno dočekuju uramljeni portreti značajnih muškaraca, umjetnica se usuđuje da kači prazne ramove sa ženskim imenima i kratkim opisima, u duhu već postoje-

ćih ,,muških portreta“, ali bez lica. One stidljivo čekaju da se možda nađu u ovom nizu ,,brkajlija“, na koje smo svi toliko navikli u balkanskim kulturama i šire - ističe se u katalogu A. Đ. izložbe.

14 Primjeri

Neđelja, 8. oktobar 2023.

INICIJATIVE

Građanskim aktivizmom do moralne obnove društva

Ubijeđen sam da je građanski aktivizam jedan od puteva, a jedna od inicijativa koje mogu biti od koristi lokalnim zajednicama jeste osnivanje društava prijateljstva u Na protestima radnika automobilske industrije u Detro- gradovima. Društva prijateljstva bi afirmisala progres i itu, ove godine, istaknute su moralnu izgradnju svojih zajednica Piše: Prof. dr Slobodan VUKIĆEVIĆ

dvije činjenice: većina američkih porodica danas živi gore nego prije 50 godina, a plata direktora preduzeća je 400 puta veća nego plata njihovih radnika.

Skoro ista situacija je u čitavom savremenom svijetu, pa i kod nas.

Ovaj ekonomski raskol, proizveo je i moralni raskol do apokaliptičnih granica. Prema tome, moralno pitanje se postavlja kao sudbinsko pitanje opstanka ljudskog roda. Ali mora se preći sa demagoške priče političara na konkretne programe moralne izgradnje svake zajednice.

Ubijeđen sam da je građanski aktivizam jedan od puteva, a jedna od inicijativa koje mogu biti od koristi lokalnim zajednicama jeste osnivanje društava prijateljstva

PODGORICA – Najbolja inženjerka u SAD je Crnogorka - Milena Vujošević.

Nagradu joj je dodijelila institucija „Sensor Converge“ 2021. godine za cjelokupan doprinos oblasti mikroelektronike, uključujući senzore, za inovativna tehnička rješenja čija je vrijednost procijenjena na 500 miliona dolara, za intelektualno i organizaciono liderstvo, za doprinos razvoju industrijskih standarda, za mentorstvo novih generacija inženjera i za aktivno zalaganje na povećanju inkluzivnosti hajtek industrije kada su u pitanju inženjerke i naučnice.

Poluprovodnička industrija

Kako je kazala ima privilegiju da radi u poluprovodničkoj industriji koja je u revolucionizovala naše živote.

To je bio i povod našeg razgovora sa Milenom, koja je sada na poziciji potpredsjednice za istraživanje i razvoj TDK kompanija u Arizoni. Radi u njihovoj grupi za senzorske sisteme, čije je sjedište u Silicijumskoj dolini u SAD, gdje i živi. Kao doktorka nauka u mašinstvu odlučila je da se pridruži TDK-u, kompaniji sa sjedištem u Japanu koja broji 130.000 zaposlenih, zato što smatra da je to oblast kojoj predstoji razvojni bum, budući da su (u velikoj mjeri zahvaljujući Intelu) kompjuterski sistemi došli na nivo da mogu da procesuiraju ogroman broj podataka, uključujući i podatke koje senzori generišu.

- Vodim i globalnu organiza-

u gradovima. Društva prijateljstva bi afirmisala progres i moralnu izgradnju svojih zajednica.

Prije više od dvije decenije bio sam inicijator osnivanja jednog takvog udruženja Društva prijatelja Nikšića i smatram da bi bilo značajno da se to udruženje ponovo uključi u život našeg grada.

Ovo društvo počivalo je na pet ključnih ideja, a okupljalo je prijatelje grada i iz drugih sredina. Uvjeren sam da bi u svakom gradu u zemlji trebalo da se udruže entuzijasti i pomognu svojim zajednicama – od svoje ulice, naselja, mjesne zajednice - da zajedničkom snagom vratimo vrijednosti u državu Crnu Goru.

Centralna uloga takvog društva bila bi afirmacija moral-

nog smisla prijateljstva građanki i građana tog grada koje se zasniva na osjećaju zajedničke potrebe afirmacije progresivnog razvoja i poboljšanja kvaliteta života u urbanom i ruralnom prostoru toga kraja.

Afirmacija smisla potrebe pozitivne korelacije progresa grada i građana, istinsko prijateljstvo koje podrazumijeva osvješćivanje potrebe građana da svoju životnu sudbinu povezuju sa progresom svoga grada, njegovih institucija, organizacija i perspektive unapređenja kvaliteta života. Seljak razvija svoje selo – dobar domaćin; nastavnik razvija svoju školu; radnik razvija svoje preduzeće; kulturni poslenik razvija kulturu; mladi razvi-

jaju kvalitet života omladine i sve to – sinergijom povezati sa progresivnim razvojem grada – i to su prijatelji grada. Pa i oni koji tu ne žive, ali u sredini za koju su vezali svoju budućnost - afirmišu i svoj grad i to je, takođe, pozitivna korelacija smisla moralne potrebe za progresivnim razvojem grada i vlastitog djelovanja i ponašanja građanki i građana.

Ta društva ne smiju biti elitne organizacija samoproglašenih „prijatelja“. Prijatelji treba da budu dokazani pojedinci i pojedinke svojim neposrednim moralnim djelovanjem i ponašanjem, a ima ih u svim strukturama, institucijama, proizvodnim, zdravstvenim, obrazovnim, kulturnim organizacijama, u svim demografskim strukturama – mladih i odraslih, polnim strukturama i društvenim organizacijama uopšte. Članovi društva moraju pratiti afirmaciju smisla potrebe za progresom grada u svim ovim strukturama na individualnom i kolektivnom planu.

Svaki grad ima izvanrednih kadrova, posebno mladih, sa visokim profesionalnim sposobnostima i voljom, da doprinesu progresu, koji mogu društvu prijatelja pružati neophodnu podršku u operacionalizaciji svih aktivnosti i time ukupnu aktivnost društva učiniti djelotvornom i smisleno bogatom i moralno uzvišenom

Naši u svijetu: Dr Milena Vujošević, najbolja inženjerka u SAD

Inovativna tehnička rješenja su njen život

ciju sa timovima u SAD, Njemačkoj, Italiji, Tajvanu i Kini.

Takođe nadgledam i globalnu mrežu ugovornih proizvođača. Odgovorna sam za istraživanje, razvoj i proizvodnu spremnost MEMS senzora - kaže Vujošević.

Njena glavna oblast interesovanja su mikroelektronska kućišta gdje primjenjuje svoju ekspertizu iz oblasti mehanike, termo-mehanike, fizike oštećenja, multi-fizičkih kompjuterskih simulacija i proizvodnih procesa.

Milenin prvi posao poslije završetka studija bio je asistentkinja na Univerzitetu Crne Gore od kojeg je dobila zlatnu medalju kao najbolji diplomirani student.

- U to doba, ranih devedesetih, nakon završetka magistrature, našla sam se na prekretnici gde je trebalo da odlučim kako najbolje da nastavim dalje. To su bile godine kada se Jugoslavija raspadala, sa mnogo previranja u društvu, teškom ekonomskom situacijom i osjećanjem beznađa. Željela sam da učim dalje, ali su te moje ambicije bile u neskladu sa objektivnom situacijom u kojoj smo živjeli.

Zato sam počela da razmišljam o odlasku u inostranstvo - priča Vujošević.

Samopouzdanje joj je dalo njen

Milena Vujošević

studijski boravak u Velikoj Britaniji u 1991, gdje je imala priliku da se uporedi sa istraživačima iz cijelog svijeta i gdje je shvatila da nije ništa gora od njih.

- Moj plan je bio da odem u neko ,,bliže“ inostranstvo. Mogućnost koja se ukazala izjalovila se kada je stupila ekonomske blokada. U to isto vrijeme ukazala se mogućnost za odlazak u SAD, koja se završila pozivom da u ljeto 1992. dođem na Univerzitet države Arizone i počnem doktorske studije na Mašinskom fakultetu. Važan dio tog poziva bila je finansijska ponuda da budem plaćena za projekat na kome ću raditi - rekla je Vujošević.

Doktorat je završila 1996. godine iz oblasti mehanike oštećenja.

- Moji inicijalni planovi su bili da nastavim akademsku karijeru, što je bio svijet koji sam poznavala i voljela. Taj plan se promijenio kada mi je odmah po završetku doktorata ponuđen posao u Motoroli, gde sam po prvi put bila izložena izazovima napredne industrije i gdje sam vidjela kako se visoko-naučna znanja koriste praktično za razvoj proizvoda. To je bio moj ulazak u poluprovodničku industriju gdje sam ostala do danas i radila u vodećim svjetskim kompanijama (Motorola, Intel, TDK) - priča naša sagovornica.

Tokom više od 25 godina u industriji pokrivala je širok opseg različitih oblasti: istraživački rad, razvoj tehnologija, razvoj proizvoda, kontrolu kvaliteta, pouzdanost i proizvodne procese elektronskih komponenti.

Mikroelektronske komponente na čijem razvoju i proizvodnji je radila omogućavaju funkcionisanje najsavremenijih sistema današnjice.

Komponente koje razvija nalaze se u mobilnim telefonima, kamerama, robotskim sistemima, automobilima, slušalicama, uređajima za poboljšanje sluha, u video-gejm sistemima, pametnima naočarima, sistemima za virtuelnu realnost; našli su se čak i u fudbalskim loptama.

Intelektualni izazov

Druga stvar koja je motiviše je intelektualni izazov.

- Problemi koje rješavam sa mojim timovima su multidisciplinarni i zahtijevaju najnaprednija naučna rješenja.

Takođe, u ovim oblastima, pretvoriti dizajn u proizvod je nauka za sebe i vjerovatno jedan od najvećih inženjerskih izazova današnjice. Koliko je to komplikovano, pokazuje i činjenica da je danas jedan od glavnih globalnih konflika-

Društva prijatelja treba da afirmišu sve progresivne fenomene u razvoju grada, ali iskazuju i kritički stav prema svim negativnim pojavama u njegovom razvoju.

Treba da razviju mrežu svojih aktivnosti, adekvatno potrebama svih prostora i organizacionih cjelina svoje opštine - urbanim, ruralnim, proizvodnim, obrazovnim, zdravstvenim i drugim cjelinama svakidašnjeg života građana i institucija i svim spoljnim vezama u ukupnim internacionalnim aktivnostima svojih sugrađana, koje afirmišu progres i moralni razvoj grada.

Svaki grad ima izvanrednih kadrova, posebno mladih, sa visokim profesionalnim sposobnostima i voljom, da doprinesu progresu, koji mogu društvu prijatelja pružati neophodnu podršku u operacionalizaciji svih aktivnosti i time ukupnu aktivnost društva učiniti djelotvornom i smisleno bogatom i moralno uzvišenom. ta u svijetu (Kina-Tajvan-Zapad), upravo vezan za nastojanje velikih sila da uspostave dominaciju u proizvodnji poluprovodnika - naglašava Vujošević.

Ističe da je život u SAD drugačiji nego kod nas.

- Ljudi mnogo rade. Nemaju očekivanja da će im država ili familija pomoći i oslanjaju se na sebe. To nije slučajno, jer socijalna podrška, koja je prisutna kod nas i u mnogim drugim zemljama, ovde je vrlo limitirana - zdravstveno osiguranje nije zagarantovano, predškolsko obrazovanje nije besplatno, univerzitetsko obrazovanje je vrlo skupo, penzija nije zagarantovana, što znači da sve to čovjek mora da obezbijedi sam.

Sa druge strane, uz sve izazove koji postoje, to je uređeno društvo sa jakim pravnim sistemom i razvijenom ekonomijom koja daje ljudima mogućnosti da se dokažu i ostvare. Ono što ja posebno cijenim je da je sistem zasnovan na kriterijumima koji su jasni: nije bitno ko si i odakle si, pokaži nam koliko vrijediš i po tome ćemo da te cijenimo. Zato mislim da kada je neko imigrant, kao što sam ja, to je vjerovatno lakše biti u SAD nego bilo gdje drugdje - poručuje naša sagovornica.

Planira da nastavi da radi u svojoj oblasti i da u neko dogledno vrijeme uspostavi malo više fleksibilnosti i da, eventualno, održi neki univerzitetski kurs gdje bi prenijela znanja koja je stekla i koja se, često, ne uče na univerzitetima. Takođe se nada da će u budućnosti provoditi više vremena u Crnoj Gori.

N. Kovačević

Sjećanja

Neđelja, 8. oktobar 2023.

15

Sol Batler, afroamerička sportska legenda i jedna od najinteresantnijih istorijskih konekcija Crne Gore i SAD

Tamnoputi vitez kralja Nikole wikimedia.org

Oduševljenje prema totalnom autsajderu koji je pobijedio i predrasude, i u ratu, i došao do trijumfa, kralj Nikola nije krio. A to što je jedan Afroamerikanac u danu slavlja u Parizu odlikovan Ordenom viteza Danila Prvog trećeg reda je vijest koja je objavljena i u pariskoj i u dijelu liberalnije američke štampe. Govorila je mnogo i o samom Solu, ali i o tome, kakve vrijednosti nosi jedan stari kralj hutchnews.com

podgorica - Zamislite scenu: zbog jednog crnogorskog viteza, tim jednog od najslavnijih klubova američkog sporta - odbija da izađe na teren i odigra meč pred najvećim brojem navijača do tada u istoriji NFL lige...

Samo zato što je, možete mislit’, taj vitez tamnoput!

Ta istorijska vinjeta je potpuno stvarna, tiče se kralja Nikole, rasne segregacije, olimpizma, svjetskog rata, izbjeglištva u Parizu, herojstva... I jednog ordena.

Kao dokaz, corpus delicti – jedan crnogorski orden. Odlikovanjem viteza Danila Prvog trećeg reda, kralj Nikola je u izbjeglištvu u Parizu na ljeto 1919. odlikovao jednog američkog regruta, Sola Batlera... I to je tek početak jedne od najinteresantnijih vinjeta iz istorije crnogorskih i američkih konekcija. I apsolutno je filmska.

Sin roba

Sol Batler pored trofeja osvojenih u četiri sporta na koledžu

iskaže: to je tada, nažalost, bio sport i dalje prožet rasnim predrasudama...

Ponosni diplomac se, svejedno, prijavio među regrute za Prvi svjetski rat. Imao je sreću što strašna ratišta u rovovima fronta u Francuskoj dugo nije pohodio; rat je nedugo po njegovom dolasku u Evropu završen. A Batler je konačno imao priliku da se, na vojnim takmičenjima, dokaže u atletici.

Tu dolazimo do susreta sa kraljem Nikolom. Povod su bile ,,Savezničke igre“ - ,,eng. Inter-Allied Games“ koje su nakon Prvog svjetskog rata bile prvi veliki sportski spektakl. Od 22. juna do 6. jula 1919, na tek otvorenom ,,Peršing“ stadionu u Pa-

rizu, koji je u kompletu izgradila i francuskoj prijestonici poklonila američka armija.

Na tom takmičenju kralj Nikola bio je važan gost i bio je to simboličan gest. Pariske vlasti tako su jasno poručivali da se stari kralj i u izgnanstvu doživljava kao važan dio savezničke priče...

Olimpijska tuga

E Sol Batler je na tim Savezničkim igrama 1919. oduševio svijet, fantastičnim skokom u dalj od 7,56 metara. Samo nekoliko centimetara kraće od tadašnjeg olimpijskog rekorda, uz apsolutno oduševljenje pariske publike... Regrut, pa još tamnoput – sa takvim rezultatom u disciplini u kojoj se praktično nikad

Američki šampion prima crnogorski orden u Parizu iz ruku kralja Nikole

ranije nije iskazao! Oduševljenje, prema totalnom autsajderu koji je pobijedio i predrasude i u ratu i došao do takvog trijumfa – nije krio ni kralj Nikola. A to što je jedan Afroamerikanac u danu trijumfa odlikovan ordenom viteza Danila Prvog trećeg reda – je vijest koja je odjeknula i u pariskoj i u dijelu liberalnije američke štampe. Govorila je mnogo i o samom Solu – ali i o tome kakve vrijednosti nosi jedan stari kralj.

To je bio Solov vrhunac; već naredna godina donijeće za njega veliko razočaranje. Bio je apsolutno prvi favorit za olimpijsko zlato; na prvom skoku na OI u Antverpenu 1920. doživio je povredu, istegao tetivu i nije mogao da se takmiči do kraja. Završio je na sedmom mjestu svoju olimpijsku priču, a fotografija njegovog momenta povrede jedan je od najpoznatijih momenata sa tih igara.

Nakon rata, kratke slave, po povratku u ne manje rasno podijeljenu domovinu, Sol je morao prosto – da nađe način da preživi. I odrekao se tada strogo amaterske atletike – radi šanse da igra američki fudbal u profesionalnoj NFL. U ligi koja je sada i već decenijama najveći i najvoljeniji spektakl američkog sporta.

Tu je ( još jedan sasvim filmski detalj) imao priliku da bude kvoterbek u timu sa legendom Džimom Torpom (prvi američki olimpijski šampion starosjedilačkog, ,,indijanskog“ porijekla, tip po kom je snimljen film sa Bartom Lankesterom, u zva-

loc.gov

loc.gov

Momenat teške povrede američkog olimpijca

wikimedia.org

Solomon Velings Batler – Sol - je dio one riznice vrhunskog planetarnog sporta sa početka 20. vijeka, kada se za najveće heroje i šampione govorilo prosto – da mogu sve. Atletičar, zvijezda američkog fudbala, bejzbola, odličan košarkaš...

U američki istoriji zabilježen kao prvi tamnoputi startni kvoterbek tokom sve četiri godine školovanja na koledžu. I velika olimpijska nada, pa velika lična tragedija i žrtva segregacije.

I da, zvanično, crnogorski vitez.

Otac mu je rođen kao rob; ratovao je u Američkom građanskom ratu i uzeo prezime Batler po generalu kojeg je uvažavao.

Od ropstva su bukvalno bježali: prvo iz Alabame, pa u Kanzas, pa... Sol je rođen na teritoriji Oklahome (koja tada nije ni bila savezna američka država, već upravo to – teritorija – najvećim dijelom indijanski rezervat), 1895. godine. Od 1915. do 1918. apsolutni superstar Univerziteta Debjuk u timu američkog fudbala. U atletici sa skoro minimalnim šansama da se

Iz The Ogden Standarda 30. juna 1919. godine

Isječak iz lista ,,The Chicago Whip“ 3. jula 1919. godine

ničnom izboru najvećeg američkog sportiste 20. vijeka treći iza Bejba Ruta i Majkla Džordana)... E 1926. desio se onaj detalj sa početka: njihov tim Kanton Buldogsi trebali su da igraju meč sa tada i sada slavnim Njujork Džajantima pred, do tada, u Americi neviđenim brojem od 40.000 navijača! I sad, zamislite situaciju da igrači Njujorka, od svih, traže da se Batler kao tamnoputi igrač odstrani iz protivničkog tima, jer oni ne žele da igraju protiv ,,takvih“.

tiste, pružao šansu drugima, najmanje sebi. U jednom periodu radio je i kao čistač cipela na ulici. Ali i koju godinu kasnije bio uspješan i zaradio u biznisu produkcije muzičkih ploča...

Sol Batler, crnogorski vitez, završio je kao i hiljade i više sunarodnika u doba segregacije: ustrijeljen nehotice u pucnjavi, u jednom čikaškom baru u kom je radio cijelih sedam godina i gdje je mislio da je konačno našao mir, 1. decembra 1954. u 60. godini. Sahranjen je daleko od Čikaga, pored sestre u Vičiti, u Kanzasu.

Od maja 2014. Univerzet Debjuk svake godine dodjeljuje nagradu hrabrosti i karaktera koja nosi njegovo ime. Takođe, jedan atletski klasik na koledžu je po njemu nazvan. Od 2018. je član Kuće slavnih američke atletike.

Onaj orden Danila Prvog sa grudi tamnoputog šampiona je završio ko zna gdje; ali na svim zvaničnim listama dobitnika, međi tri cara i u nizu kraljeva, plemića, naučnika, jednog japanskog samuraja, tenora, kompozitora... nalazi se i ime Sola S. STAMENIĆ Batlera.

Pucanj u Čikagu

Naravno da priča nema hepiend; naravno da Balter nije na kraju zaigrao na tom meču. U Čikagu se oženio 1927, pa vodio treninge za tamnoputu djecu, pa radio u policiji – i kao urednik sportske rubrike lista Čikago Bi. Supruga mu je preminula prije nego su dobili djecu. Glumio je u nekoliko filmova, pa igrao kratko profesionalnu košarku u Kaliforniji... I još: objavio je knjigu o atletici, otvorio kafe, u Čikagu pokušao da otvori noćni klub. Pa propadao, osnivao agenciju za talentovane tamnopute spor-

Arena

Neđelja, 8. oktobar 2023.

Jelena Vukčević i Nikolina Marković, nove mlade ,,lavice“ u timu selektorke Bojane Popović

U Podgorici počeo obavezni seminar crnogorskih košarkaških trenera

Bogdan Tanjević: Ovakva predavanja su čisto zlato PODGORICA – Preko 100 košarkaških trenera iz naše zemlje okupilo se na seminaru u dvorani Univerzitetsko sportsko-kulturnog centra u Podgorici, u organizaciji Udruženja košarkaških trenera Crne Gore.

Nikolina Marković

Jelena Vukčević

nagovijestiti kada je Popović ,,gurnula“ na teren protiv Bresta. Sa 17 godina Jelena je bez straha ušla u ,,klinč“ sa mega zvijezdama, postigla dva doktorska gola i to ne bilo kome, već danskoj reprezentativki i kapitenki Sandri Toft!

- Taj dan je bio praznik u kojem sam uživala i ostvarila dio snova. Nikada neću zaboraviti na podršku saigračica i trenera.

Znam da nikakav pritisak nijesam imala – bila sam opuštena.

Ima Jelena razloga da slavi rad sa prvim timom.

- Tek sam na početku, dosta toga ne znam, a drago mi je što u prvom timu ispred sebe imam Milenu Raičević. Posmatram je na poseban način i trudim se da upijam sve ono što na treninzima radi.

Kaže da ima za cilj da proširi napadačke sposobnosti na terenu.

- Voljela bih da se u daljem periodu oslobodim i napadam više i da u svoju igru unesem raznovrsnosti – možda neki šut sa devet metara.

Rad je pokreće. Svjesna da je privilegovana što radi posao u kojem uživa.

- Bitna je i konstantnost do koje se ne dolazi preko noći.

Do ove sezone mijenjala je terene i dresove - malo je bila u Rudaru, malo u Budućnosti.

Uživala je na velikoj sceni, a radovala se povratku svojoj generaciji.

- Svako bi uživao u Budućnosti, jer je prvi tim san mladog igrača. Dok su u Rudaru sve moje drugarice i moja generacija. Uživam kada igram sa njima i nikada nijesam imala

slije mini rukometa, sa trenerom Terzićem sam prošla sve selekcije, zatim sam trenirala sa Majom Savić i sa sadašnjim trenerom Igorom Markovićem.

Bek asistent, bek šuter, uz dobar dribling, sve to postiže Marković.

- Treneri su nam birali pozicije, odnosno one koje nama najviše odgovaraju. Uloga je svakako zahtjevna, a lično volim kada treba nešto da odlučim.

Ne bježim od odgovornosti.

Mirna glava je presudna, smatra mlada rukometašica, za dobro izdanje na terenu.

- Glava je najvažnija. Važnija od fizičke spreme. Jer, kada si u glavi miran - znaš šta hoćeš, a tijelo automatski sve prati.

Prošla je sve mlađe kategorije u reprezentaciji. Nastupi na svjetskim i šampionatima Evrope donijeli su Nikolini i samopouzdanje i potrebno iskustvo za ovo godište.

- Prvenstva su dragocjena i nezamjenljiva jer su mojoj generaciji donijela mnogo samopouzdanja i iskustva igranja.

U Rudaru je zadovoljna, njena ekipa je na početku sezone napravila dobre stvari u Evropi. Filijala Budućnost Bemaksa ima šansu da se preko grčkog tima plasira među 16 najboljih u EHF Evropskom kupu.

- Odigrali smo dvomeč sa iskusnijim protivnikom iz Slovenije i prošli smo dalje. Sada nas čeka nova obaveza, još veći rad i priprema za grčku ekipu. Ovakve utakmice su podstrek za mlade ekipe, a dobra stvar je što smo i dalje tu, u Evropi, i što će svaki naredni meč za nas biti ogroman bonus.

Ambicije je lako pročitati iz razgovora sa novom ,,lavicom“.

- Želim da dođem do prvog tima Budućnosti i jednog dana nastupam u Ligi šampiona.

Svjesna je šta je sve potrebno za lijepe stvari, kao što zna da prečica za uspjeh ne postoji.

- Samo se rad broji. U suštini, mislim da je najvažnija ljubav prema sportu. Odnosno da voliš ono što radiš, a onda će se i vrata otvoriti - poručila je Marković.

A. MARKOVIĆ

Poziv je čast za svakoga ko voli Crnu Goru PODGORICA - Nova lica u seniorskom rukometnom timu Crne Gore - Jelena Vukčević i Nikolina Marković, rođene 2004, u poneđeljak će se priključiti ,,lavicama“.

Hoće li debitovati u duelima sa Turskom i Bugarskom, u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, odlučiće selektorka Bojana Popović, ali je važno da su tu i zaslužile mjesto poslije svega što su pokazale u mlađim kategorijama. Jelena je, istina, krajem 2021. debitovala za Budućnost Bemaks protiv Bresta sa dva gola u Ligi šampiona, a Nikolina je u Rudaru, filijali ,,plavih“, iskazala ogroman potencijal.

Ljevoruka Vukčević doživjela je poziv kao privilegiju.

- Ko osjeća i voli svoju državu osjeća i čast. Ovo je najljepša emocija koju sam doživjela. I uvijek ću davati sve od sebe kako bih išla naprijed, a imam i od koga da učim – kazala je Vukčević.

Poziv za Marković je neopisiva sreća.

- Ovo je pokazatelj da sam na dobrom putu i razlog da više radim. Bila sam zatečena, vijest me nespremnu dočekala.

TERZIĆ JE MOJ ŽIVOTNI UČITELJ

Desni bek ,,plavih“ na terenu je doživjela lijepe stvari, a iz teških situacija, kao 2020. godine kada je pokidala prednje ukrštene ligamente, izašla je zrelija i spremnija da krene od početka. Kakav je put izabrala i na koji način se u mladim godinama nosila sa teretom, moglo se

problem kao ,,sad moram tamo da idem“.

U rukomet je ušla 2015. godine.

- Fudbal je moja prva ljubav.

Rukometu sam više posvećena i bolje se snalazim. A to nešto što sam imala je prepoznao trener Ivan Terzić, dok me tata posavjetovao da krenem sa rukometnim treninzima. Najiskrenije, nikada me rukomet nije mamio, nijesam obraćala pažnju zbog fudbala. Ali, drago mi je što sam počela i to sa trenerom Terzićem koji je prije svega odličan psiholog i naravno trener. Usmjerio me ka rukometu, naučio dosta stvari i bio je moj životni učitelj. Pomogao mi je kada sam doživjela povredu i poslije operacije. Imala sam uvijek ogromu podršku, koju i sada osjećam.

Govori dalje da je poziv nacionalnog tima neće ušuškati ili podići visoko.

- Nijesam takav profil. Momenat je bitan za mene, ali imam svoj stav i glavu, znam šta treba da radim i koliko me još posla čeka posla – jasna je Vukčević.

ŽELJA – PRVI TIM ,,PLAVIH“

Rukometna priča mlade Marković je počela 2012, kada su ,,lavice“ osvojile olimpijsko srebro i evropsko zlatno odličje.

- Bila sam zaluđena rukometom i to u godini najvećeg uspjeha i euforije. Dopala mi se energija i zajedništvo naših rukometašica. Sjećam se da je trener Filip Adžić bio u mojoj školi, podijelio letke i stigla sam na trening. Počela sam da treniram sa 12 godina i to najljepši sport na svijetu. Po-

Još jedna obavezna klinika sjajna je prilika da eminentni predavači prezentuju novitete u svijetu košarke.

- Ovdje se dobijaju odlične informacije, svake godine smo napravili izvanredan trenerski sastanak i imali smo stalno eminentne predavače, koji su iskreno dali svoje znanje na raspolaganje. Čitava organizacija je na leđima sekretara Nenada Miloševića, koji izvanredno to radi, sve je na evropskom nivou, kada pogledate sajt trenera, tu se mogu naći sva predavanja velikih trenerskih imena. Mislim da su ovakva predavanja čisto zlato koje se prospe pred njih i ko ima volju, ko je ambiciozan može mnogo toga da nauči i primijeni odmah u radu sa svojim ekipama ili pojedinim igračima, koga treniraju - istakao je predsjednik Udruženja košarkaških trenera Crne Gore Bogdan Tanjević.

Proslavljeni trener se osvrnuo i na košarkašku problematiku u našoj zemlji.

- Mislim da je ovdje, uglavnom, problem malih klubova u Crnoj Gori, koji organizovano rade i koji imaju sredstva da se bave i mlađim kategorijama, a ne samo prvim ekipama. Malo je zabrinjavajuće, sad čujem nakon svih ovih izvanrednih rezultata selekcija Crne Gore posljednjih godina, naročito posljednjoj, i ženske i muške seniorske, i mladih, da nedostaje još veći broj klubova koji nastupaju u takmičenjima. Već je problem sa ženskim ekipama, ne zna se koliko će ih biti prijavljeno za takmičenje. Ovo ostalo dosta dobro funkcioniše – prenošenje znanja koje se tiče košar-

ke – dodao je Tanjević. Što se predavanja tiče, Dejan Radonjić je zadužen za predavanje o odbrani protiv pikenrola, Nenad Trunić je prikazao specifičnosti u radu sa mladim igračima na pozicijama 2 i 3, kao i usavršavanju pikenrol igre u napadu. Dragan Lukovski se bavio podizanjem agresivnosti u odbrani, kao i preuzimanjima i reakcijama u kontranapadu.

Prvi put u ulozi predavača u Podgorici se našao Miljan Grbović, koji je pokušao da pomogne u rješavanju velike dileme – da li je bolje ići na svestrani razvoj igrača ili na ranu specijalizaciju.

- Prvi put sam u ovakvoj ulozi u Podgorici, ali sam dugo godina u stalnom kontaktu sa igračima i trenerima sa ovog podneblja. Imamo dugu uspješnu saradnju kroz lige, takmičenja, školovanja, pošto sam 40 godina radio na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje u Beogradu. Moram, prije svega, da izrazim lično zadovoljstvo što sam došao da držim jedno predavanje trenerima iz Crne Gore, a tri-četiri puta sam bio predavač na akademijama i klinikama u Beogradu. Zasluge za uspjehe košarke na prostorima bivše Jugoslavije, prije svega imaju ovakvi susreti i permanentna usavršavanja mlađih i starijih trenera. Oni doprinose da iskustva koja se primjenjuju u svijetu dopru do svakog trenera, kako malih tako i velikih klubova, trenera mlađih kategorija i trenera seniorskih timova. Rad sa mladim igračima je najbitniji, jer ako tu zakasnite, onda ste zakasnili za sve i promašili u radu sa cijelom generacijom. Ako ne pratite dostignuća na polju metodike, razvoja, obuke igrača, vi veoma brzo nemate što da tražite na planu pravljenja nekih vrhunskih rezultata - istakao je Grbović.

Prisustvo seminaru je uslov za dobijanje licence za rad.

S. J.

KSCG

16 Rukomet/Košarka

Sa seminara u Podgorici

Neđelja, 8. oktobar 2023.

Arena

Košarka

17

Budućnost Voli u Baru bolja od Mornara Barsko zlato u 2. kolu Admiralbet ABA lige

MORNAR BARSKO ZLATO/MEDIA PRO

Podgoričani nastavili seriju Dvorana: „Topolica“ Gledalaca: 1.423.

Sudije: Koljenšić, Dragojević i Savović.

Džonson ...............Starovlah ...........11 Kovačević ........13 Mavijen .................Miković ................4 Voler .......................5 Gavrilović ........14 Jovanović .........4 Vranješ ..............10 Peković ..................Marej .......................Radetić ..................-

61

87

(15:20, 21:24, 16:17, 9:26) 62% (29-18) 48% (29-14) 25% (20-5)

za 1 za 2 za 3

57% (7-4) 73% (34-25) 41% (27-11)

28 (7+21) Skokovi 29 (4+25) Blokade 1 3 Asistencije 11 21 5 Ukradene lopte 11 16 Izgubljene lopte 14 Faulovi 15 28

Mihailović ............Ilić .............................2 Megi .....................12 Ros ..........................6 Slavković .............Makundu ..........11 Grbović .................Džons ....................8 Vilijams .............10 Rajt ........................16 Popović ............10 Pol ..........................12

Mijović: U posljednjoj četvrtini smo fizički reagovali dobro

OPRAVDALI ULOGU FAVORITA: Podgoričani lako do bodova u Baru

Budućnost Voli je opravdala ulogu favorita u crnogorskom derbiju, ubjedljivo je savladala Mornar u Baru sa 87:61 i upisala drugu pobjedu u dva meča ABA lige.

Računajući meč za treće mjesto u Superkupu protiv Igokee i meč sa Lietkabelisom u Evrokupu, ,,plavi“ su u seriji od četiri pobjede.

Mornar je tokom meča u nekoliko navrata prijetio da bi meč mogao da učini neizvjesnim, pokazao je napredak u odnosu na prethodne mečeve, ali bez povrijeđenog Džejkobija Bojkinsa i protiv objektivno jačeg rivala nije uspio da bude blizu iznenađenja. Ekipa Mihaila Pavićevića je doživjela treći poraz u isto toliko zvaničnih mečeva u ovoj sezoni, nakon španskog Obradoira u kvalifikacijama za FIBA Ligu šampiona i Partizana u ABA ligi.

Tim Petra Mijovića je ponovo

odbrambeno odigrao na nivou prethodnih mečeva, posebno u drugom poluvremenu, odnosno u posljednjoj četvrtini (Mornar postigao devet poena). Podgoričani su, međutim, bili i napadački raspoloženi, ubacili su 11 trojki kao protiv Zadra, ali su imali bolje procente šuta za dva i tri poena u odnosu na premijerni meč sa Zadranima, kada su ,,plavi“ ubacili 103 poena...

SAMO JEDNO IZJEDNAČENJE

Aleks Gavrilović (10 poena i pet skokova u prvom poluvremenu) je donio jedino izjednačenje na meču za Mornar (2:2), a nakon trojke Brendona Pola i zakucavanja Joana Makundua, Budućnost je došla do vođstva (7:2), koje više nije ispuštala. Mornar je bio najbliži nakon trojke Gavrilovića za 8:9, a Budućnost je, nakon serije od 5:0, u prvoj dionici najviše vodila sa šest poena (14:8),

TITANA

a imala je poen manje na kraju (20:15).

Budućnost je drugu četvrtinu otvorila sa dvije trojke Flečera Megija i košem Džakorija Vilijamsa za vođstvo od 28:15, ali je onda odgovorio Mornar, koji je u narednih pet minuta potpuno zaustavio napad Podgoričana i serijom 11:0 prišao na samo posjed zaostatka (26:28), a Milić Starovlah nije pogodio šut za izjednačenje. Goste je pokrenuo Mekinli Rajt koji je sa šest od osam timskih poena (11 ih je ubacio u ovom kvartalu) bio najzaslužniji za vođstvo od 36:27, a nešto kasnije je Pol pogodio trojku za novo dvocifreno vođstvo (39:29). Barani su do odmora samo smanjili minus na jednocifreni (36:44).

ODLUKA POČETKOM TREĆE ČETVRTINE

U trećoj, najmanje efikasnoj četvrtini, Budućnost je uspjela da prednost s poluvremena uveća za poen (61:52). Troj-

kom Pola, Budućnost je sredinom četvrtine vratila dvocifrenu prednost (54:43), ali se Mornar i dalje nije predavao, pa je za minut, serijom 6:0, koju je zaključio trojkom Antabija Voler, prišao na 49:54. To je, međutim, bio posljednji ,,trzaj“ domaćina, jer je Budućnost sa sedam uzastopnih poena vratila dvocifrenu prednost (61:47), a nakon minuta i 38 sekundi igre u posljednjoj četvrtini, i nove serije od 8:0, koju je zaokružio zakucavanjem u kontri Petar Popović, nakon sjajne asistencije Vilijamsa, Podgoričani su poveli sa nedostižnih 17 razlike (69:52). Budućnost je nepuna dva minuta do kraja meča imala najveću prednost od 28 poena (87:59)…

Najefikasniji kod Budućnosti bio je Mekinli Rajt sa 16 poena (5-5 za dva, 2-1 za tri), Brendon Pol (trojke 5-4) i Flečer Megi (trojke 5-3) su dodali po 12, Joan Makundu 11, a Džakori Vilijams (šest skokova, četi-

Trener Budućnost Volija Petar Mijović je nakon meča kazao da su ,,prve dvije četvrtine bile ujednačene“.

- Poslije treće četvrtine je bilo devet razlike, što govori da Mornar iz utakmice u utakmicu podiže formu, a zbog kasnog početka pripreme oni nijesu spremni za čitav meč. Mi smo se mučili tri četvrtine, kad smo odstupali od plana igre, od agresije na spoljnoj liniji Mornara – onda smo ulazili u probleme.

U posljednjoj četvrtini smo fizički reagovali veoma dobro, digli smo stepen agresivnosti i iz toga u prvih nekoliko minuta ove četvrtine ubacili nekoliko laganih poena i onda prilično mirno riješili utakmicu – rekao je Mijović.

Pavićević: Realan rezultat Trener Mornara Barsko zlato Mihailo Pavićević je istakao da ,,ovaj rezultat odslikava trenutan odnos snaga Budućnosti i Mornara“.

- Rezultat je takav, kakav jeste, potpuno je realan. Čestitam Budućnosti na zasluženoj pobjedi. Mi smo trenutno daleko od nivoa na kojem treba da budemo da bismo igrali sa tako kvalitetnom ekipom, i to se večeras pokazalo. Možemo da igramo loše, i nema nikakvih problema, ali zabrinjava me jedna stvar. Ako se pet-šest dana spremamo da igramo na jedan način, a onda na utakmici sve pozaboravljaju, onda je to najveći problem. Vidjećemo šta je uzrok, ali ako ovako gubimo, ne možemo imati mnogo koristi od ovakvih poraza – rekao je Pavićević.

ri asistencije) i Petar Popović po 10 poena.

Kod Mornara je najefikasniji bio Aleks Gavrilović sa 14 poena, uz osam skokova. Marko Kovačević je imao 13 poena,

Milić Starovlah je ubacio 11, a Nemanja Vranješ 10.

Budućnost u narednom kolu ABA lige dočekuje Krku, dok Mornar gostuje Zadru.

S. JONČIĆ

REGISTRUJ SE UZ PROMO KOD

pobjeda

18 Sportski miks

Arena

Neđelja, 8. oktobar 2023.

K. VULOVIĆ

Novljani propustili šansu da iznenade favorita iz Splita u 2. kolu LŠ

V. ILIĆ

Opet ostali bez nagrade u eliti

Detalj sa meča u Trebinju

Jadran HN Jadran ST

10 11

TREBINJE - Gradski bzen.

Gledalaca: 600. Sudije: Buć (Španija) i Akladiotis (Grčka). Rezultat po četvrtinama: 1:3, 4:2, 4:3, 1:3.

JADRAN HN: Đurović (šest odbrana), Holod 3, Vučurović, Vukićević 2, Vujović 1, D. Radović 1, Nagaev, Gardašević, Banićević, Sladović 1, V. Radović 2, I. Radović.

JADRAN ST: Marcelić (pet odbrana), Anić (četiri odbrane), Čagalj 1, Marinić Kragić 3, Biljaka 2, Butić, Pejković, Bukić 2, Kharkov, Radović, Vrlić 1, Fatović 1, Dužević 1.

Jadran je imao tri zicer kod 9:8, u finišu treće četvrtine, da dođe do kapitalnih ,,plus dva“, u meču 2. kola Lige šampiona sa imenjakom iz Splita, ali je prvo Ivan Nagaev promašio peterac, a zatim su sa igračem više bili neprecizni Danilo Radović i Dmitri Holod!

SBbet Prva liga za rukometaše (2. kolo)

U nastavku meča, tek iz šestog pokušaja, na 5.48 prije kraja utakmice, pogodio je Vasilije Radović za 10:10.

Nažalost, ispostaviće se da je ovo bio posljednji gol vaterpolista iz Herceg Novog u porazu od 11:10 od šampiona Hrvatske. Šansu da makar dođu do peteraca propustili su igrači Petra Radanovića dva puta sa igračem više u posljednjem minutu utakmice.

U igri sa mnogo grešaka sa obje strane, nepreciznih do-

davanja, neiskorišćenih peteraca (dva) i zicera, Jadran je večeras u Trebinju, gdje je domaćin rivalima u elitnom takmićenju, pokazao dobre stvari u igri, ali je ostao bez daha u trenucima kada je mogao da iznenadi favorita u grupi C. Novljani su sve do momenta kada su bili opterećeni ličnim greškama, bili u igri za bodove, a karakter je ekipa najbolje pokazala u preokretu u drugoj četvrtini. Domaćin je sredinom ove dionice gubio 5:2, da bi sa tri gola (posljednji dao Jovan Vujović na sedam sekundi do kraja ove četvrtine) stigao do izjednačenja. Prvi put na utakmici šampion Crne Gore je vodio golom razlike sredinom treće dionice.

Jadran će 18. oktobra, u 3. kolu, dočekati Crvenu zvezdu. Novljani su na startu bili slabiji od Ferencvaroša, a bez bodova je i ekipa iz Beograda.

- Nervozno smo ušli u utakmicu. Novi bazen, novi ambijent je mladu ekipu poremetio u mirnoći. Vidjeli ste, otvorili smo meč nervozno, ali smo uspjeli energijom i ritmom da se vratimo i uvedemo utakmicu u egal. Ali smo na startu posljednje četvrtine napravili dvije greške u preuzimanju igrača. Meč je bio sa velikim brojem isključenja, a mi neke svoje šanse nijesmo iskoristili, što je presudilo - istakao je A. M. trener Radanović.

Kotorani su sinoć imali razloga da slave

Primorac bolji od Trsta (9:8) na startu grupne faze vaterpolo Evrokupa

Velika pobjeda Kotorana Primorac Trst

9 8

KOTOR – Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Gledalaca: 300.

Sudije: Humandreu (Španija) i Hentšel (Njemačka). Rezultat po četvrtunama: 3:2, 4:1, 1:2, 1:3 PRIMORAC: Kralj, Brguljan, Marković 1, Gopčević 2, Mršić 2, Lambie, Perov, Kastrop, Vico 1, Vučković, P. Ćetković 1, Stanojević 2, D. Ćetković.

TRST: Oliva, Podgornik, Petronio 2, Buljubašić, Vrlič, Valentino 2, Dašić 1, Mezaroba, Raci 1, Marciali, Bini 2, Mladošić, Karuso.

Primorac je pobijedio Trst 9:8 i napravio prvi, veliki korak u grupi D ka plasmanu u četvrtfinale vaterpolo Evrokupa.

Izabranici Zorana Maslovara nagovijestili su ovakav epilog u drugoj četvrtini koju su dobili 4:1, a serijom od 3:0 (za četiri minuta i 20 sekundi) potpuno su zbunili italijansku ekipu koja je u posljednje dvije četvrtine ušla sa zaostatkom od četiri gola.

Draško Brguljan i drugovi 16 minuta su igrali disciplinova-

Crnogorski timovi uspješni prvog dana turnira WABA lige za košarkašice do 17 godina

Budvani nijesu došli Budućnost Bemaks i Sea na Cetinje, Rudar lako sa Sutjeskom Stars idealni na premijeri Od derbija na Cetinju zvanično nije bilo ništa – rukometaši Budvanske rivijere nijesu juče doputovali na gostovanje Lovćenu nakon što je predsjednik kluba u petak poslao dopis Savezu u kojem je pisalo da zbog organizacionih i finansijskih problema aktuelni osvajač Kupa neće moći da odigra utakmicu drugog kola, iako su igrači bili voljni da uprkos svemu izađu na teren.

Budvani su u organizacionom kolapsu, ekipa nema ni trenera, ni ozbiljne treninge, čak ni dresove za novu sezonu u kojoj nijesu odigrali još nijedan meč jer je duel prvog kola s Beranama 1949 pomjeren za 18. oktobar.

Vrlo je moguće da ni taj meč ne bude odigran jer ozbiljnije najave boljih dana nema. Rivijeri je

pod hitno potrebna promjena – nova uprava koja bi obezbijedila novac ili da, eventualno, aktuelno rukovodstvo okrene situaciju za 180 stepeni. Nažalost, izvjesnije je da Budvani odustanu od takmičenja, nakon što su to pred početak ove sezone uradili Komovi, a prošle godine Danilovgrad. Tada bi cijeli muški rukomet u Crnoj Gori spao na devet timova jer druge lige nema...

Lovćen će meč sa B. rivijerom dobiti službenim rezultatom 20:0, a ,,redovnu“ pobjedu u drugom kolu upisao je Rudar koji je savladao Sutjesku (30:19). Dejan Čolović imao je 14 odbrana, Filip Racković i Nemanja Vuković dali su po šest pogodaka, dok je kod gostiju najefikasniji bio Blagoje Tomanović sa pet.

Ne. K.

no, potpuno zaustavili brzu igru Italijana i mogućnost da dođu do lakih golova, a bili su i bolji u plivanju. Očekivalo se da će Kotorani nakon poluvremena da dodaju gas i rasterećeno uđu u posljednjih osam minuta, ali došlo je do preokreta.

Odnosno domaćin je prepustio inicijativu gostima iz Trsta koji su treću čevrtinu dobili 2:1, a na 52 sekunde približili su se na gol zaostatka - 9:8. Posljednju dionicu gosti su bolje odigrali, Kotorani su imali i mnogo sreće u uvodnim minutama, a nakon što je Valentino pogodio za ,,minus jedan“ (8:7), ključni gol u narednom napadu, koji je, ispostavilo se težak tri boda, dao je kapiten Marko Gopčević na 2.41 do kraja.

Italijani su imali napad za remi na četiri sekunde prije kraja, ali je šut, odnosno lopta od strane Valentina zavšila u bloku domaćina.

Naredni meč Primorac igra 19. oktobra sa Panioniosom, koji je juče izgubio od Ortiđe 13:12.

U porazu grčke ekipe crnogorski internacionalac Nikola Moskov dao je četiri gola. A. M.

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa i Sea Stars-a iz Tivta perfektno su otvorile sezonu u WABA ligi do 17 godina. Oba crnogorska tima bila su ubjedljiva protiv timova iz Sjeverne Makedonije (Vardar i Badel) na turniru regionalnog takmičenja u Skoplju.

Vardar 34 Bud. Bemaks 84 VARDAR: Nikolić 5, Đangarovska 2, Pislevska 7, Anastasijevska 3, Marinovska 3, Gjinovska, Tasovski 2, Trajkovska 6, Kukenešovska 6, Dimitrovska, Ristevska.

BUDUĆNOST BEMAKS: Dragišić 6, Rondović 8, Bulajić 16, Sekulović 11, Kasalica 10, Dubljević 7, Sekulić 5, Terić 4, Dutina 3, Lašić 4, Vu-

jović 8, Radulović 2.

Budućnost Bemaks je idealno otvorila novu sezonu u WABA ligi do 17 godina.

Podgoričanke su na startu napravile seriju 17:3, koju je zaključila Milena Vujović u prvom meču nakon nešto više od godinu pauze zbog povre-

de prednjih ukrštenih ligamenata. Petar Stojanović rotirao je sve igračice, želio da razigra sve adute, a male ,,vučice“ pokazale su razliku u klasi, tako da je prednost rasla konstantno. ,,Plave“ su drugu dionicu otvorile sa 23:0, stigle do 44:10, čime je bilo jasno da će ovaj duel za njih biti

samo lakši trening uoči izazova koji slijede.

Badel Sea Stars

48 85

BADEL: Aleksova 6, Atanasovska, Zgonc 1, Nestorovska, T. Gjorgijevska 5, Dimitrijević 9, Serafilovska 4, A. Gjorgijevska 9, Milosavljević 1, Malinovska 9, Pankova, Čokalovska 4.

SEA STARS: Radulović 11, Vrcan 17, Praščević 11, Bajo 1, Kovačević 8, Rakočević 2, Kokotović 3, Tomanović 2, Plavšić, Andrić 28, Petković, Nikolić 2.

Tivćanke su sjajno otvorile meč – nakon šest i po minuta vodile su 18:0, već do poluvremena imale ogromnu zalihu (53:25), pa je bilo jasno da će bez problema ostvariti trijumf na debiju u ovom uzrastu.

Sea Stars danas (14h) igra protiv Vardara, dok će Budućnost Bemaks u istom terminu igraR.P. ti protiv Badela.

Neđelja, 8. oktobar 2023.

Arena

Fudbal 19

MERIDIANBET 1. CFL (12. KOLO): Samo bod za Sutjesku, pobjede Jezera i Mornara

Dečić kao lider ide na pauzu FSCG

Fudbaleri Dečića na prvenstvenu pauzu odlaze kao lideri – sa tri boda više od drugoplasiranog Jezera koji može da padne na drugu poziciju zavisno od rezultata koji Budućnost ostvari večeras protiv Rudara.

Petrovac

21 32

Aktuelni šampion je na ,,minus 4“ od Dečića.

Mornar je dobru formu potvrdio trijumfom nad Mladosti Donja Gorica (2:1), Jezero je u gostima savladalo Jedinstvo (3:2), dok je Sutjeska uzela samo bod na gostovanju Arsenalu (1:1).

DUGO ČEKANA POBJEDA

Dečić je upisao četvrti vezani trijumf, a prvi prvenstveni na gostovanju Petrovcu još od 2012. godine – na stadionu ,,Mitar Mićo Goliš“ bilo je 3:2 za ekipu Milorada Pekovića.

Tuzani su poveli već u petom minutu, kada je mladi reprezentativac AndrejBajović izašao sam na gol i pogodio lijevom nogom.

Petrovac je odlično reagovao jer je SlobodanBabić već u 10. glavom donio izjednačenje, ali nije se ni Dečić obeshrabrio poslije primljenog pogotka.

Dobro su igrali gosti i u 13. opet poveli – Oliver Šarkić je pogodio sa dvadesetak metara.

Mogao je Dečić do ubjedljivijeg vođstva u prvom poluvremenu jer je prokockao nekoliko prilika, ali je sve naplatio u 69. kada je Šarkić nakon sjajne asistencija Đeljaja izašao na golmana i pogodio za 3:1.

Petrovac je tek tada proigrao, bio blizu smanjenja zaostatka, ali se to dogodilo tek u prvom minutu nadoknade – strijelac je bio Adnan Bašić.

JEZERU DRAMA

Fudbaleri Jezera savladali su u Bijelom Polju ekipu Jedinstva, 3:2, u meču koji je donio tri penala, preokrete i gol za pobje-

Dečić

Dečić konačno srušio Petrovac u gostima

du Plavljana u posljednjim trenucima.

U 52. minutu Alden Škrijelj lijepo je ,,zalomio“ protivnika i šutem u dalji ugao matirao golmana Joksimovića. Uslijedio je ekspresan odgovor domaćina.

Danis Kolić je oštro centrirao, a na pravom mjestu bio Žarko Korać za 1:1. Samo pet minuta kasnije penal za domaće je realizovao Korać - 2:1.

U 74. minutu dosuđen je penal za Jezero, ali je šut Redžepagića zaustavio golman domaćih.

Samo pet minuta kasnije sudija Vujisić pokazao je ponovo na bijelu tačku u korist gostiju. Drugi put nije bilo greške – šut Redžepagića otišao je u jednu, golman u drugu stranu (2:2).

U četvrtom minutu nadoknade potpuni šok za igrače i navijače Jedinstva. Poslije ubačene lopte na istu su natrčali Redžepagić i Senaga, a gol je pripisan Japancu.

NOVI REMI SUTJESKE

Sutjeska ne može da uđe u pravi ritam. Nikšićani su nakon dva kiksa na svom terenu osvojili

samo bod protiv Arsenala (1:1).

Nikšićani su poveli u 36. minutu. Đorđe Šaletić je centrirao iz kornera, defanzivac domaćina Jovan Dašić loše reagovao, a Srđanu Krstoviću je ostalo samo da se pokloni i pogodi za prednost gostiju.

Međutim, Sutjeska nije imala vremena ni da proslavi prednost. Samo dva minuta kasnije – izjednačenje. Ekipa Milije Savovića stigla je do 1:1 golom Bobana Đorđevića koji je postigao sedmi gol u sezoni - DamjanMugoša je ubacio loptu sa desne strane, napadač Arsenala šutirao iz prve sa desetak metara, a golman Ličina morao je bolje da reaguje.

MORNAR LETI VISOKO

Mornar je prvi put poslije šest mečeva (računajući Kup) primio gol, ali to će se brzo zaboraviti jer je barski sastav savladao Mladost Donja Gorica (2:1) i došao do četvrtog mjesta na tabeli.

Gosti su na ,,Topolici“ vodili od 13. minuta pogotkom Aleksa Maraša, što je bila kazna za promašaj Račića na drugoj strani.

Rezultati i tabela Petrovac – Dečić

2:3

Jedinstvo – Jezero

2:3

Mornar – Mladost

2:1

Arsenal – Sutjeska

1:1

Rudar

(4-3-3)

(4-2-3-1)

Stadion: pod Goricom.

Kapacitet: 12.000. Sudija:N. Vođević.

Pomoćnici: V. Todorović i G. Savićević.

Početak: 17.30 časova.

Pavličić Orahovac

Dakić

Ignjatović

Novović

Va. Adžić

Brnović

Vukotić

Bojović

Sekulić

Grbić

S. Golubović Zečević

Sentoku

M. Golubović Pupović Radojičić

Kalezić

Apija

A.Golubović Bulatović

Vuksanović

Trener Mladen Milinković

Trener Nedeljko Vlahović

-Sve osim pobjede bio bi neuspjeh za nas. Jednostavno, kod kuće nemamo pravo na kiks nakon što smo ,,prosuli“ neke bodove u prethodnom periodu jasan je krilni ofanzivac Ivan Bojović, koji će konkurisati za sastav nakon što je zaliječio po-

vredu.

Milinković je podvukao kako nije zadovoljan učinjenim nakon septembarske pauze (pobjeda, dva remija i poraz) i da se pred odlazak na oktobarsku pauzu mora upisati – pobjeda.

-Rudar je mlada ekipa željna dokazivanja - priča bivši igrač Pljevljaka, pa se nadovezuje…

-Sastav je dosta promijenjen u odnosu na prošlu godinu. Siguran sam da će Rudar igrati bez pritiska svjestan da nema šta da izgubi pod Goricom, a da može mnogo da dobije. Govorim to iz iskustva, kada je tako ekipa često bude raspoložena i razigrana, a Rudar ima talentovane pojedince koji svakoj ekipi u ligi mogu

21 1 1

Stadion: Topolica. Gledalaca: 400.

Sudija: Radoje Pajović (Podgorica) Strijelci: 0:1 Maraš u 12, 1:1 Škrijelj u 32, 2:1 Kolundžić u 50. Žuti kartoni: Imamović, Baošić, Stojanović (Mornar), Popović, Domingeš (Mladost)

Petrovac

Dečić

Mornar

Mladost DG

Kordić Vojvodić (od 58. Franeta) Mikijelj Dedić Boljević Lambulić (od 68. Zvrko) Adžović (od 80. Sinanović) Carević (od 46. Perović) Popović (od 68. Bašić) Bakić Babić

Nikić Drešaj Ujkaj Đeljaj Ljuljđuraj Bajović Augusto Božović (od 81. Đurović) Šarkić Stijepović (od 58. Đoljaj) Nonato (od 67. Vuljaj)

Popović Imamović (od 66. Seratlić) Kolundžić Račić (od 26. Stojanović) Dubljević Baošić Ljutica (od 26. Mitrović) Stevanović Ćetković (od 74.Okamoto) Kaluđerović Škrijelj

Dragojević Pejović Popović (od 57. Jukić) Gigašvili (od 66. Badnjar) Abdulahi Maraš Radinović Milić (od 57. Domingeš, od 81.Vlahović) Vujisić Methadžović Krstović (od 46. Radusinović)

Jedinstvo

Jezero

Arsenal

Sutjeska

DANAS 17.30 - Budućnost – Rudar 1. Dečić

12 7 2 3 16:12

23

2. Jezero

12 5 5 2 14:10 20

3. Budućnost

11 5 4 2 19:11

19

4. Mornar

12 4 6 2 11:10

18

5. Petrovac

12 4 5 3 14:12

17

6. Sutjeska

12 3 7 2 16:12

16

7. Arsenal

12 3 6 3 15:15

15

8. Jedinstvo

12 2 4 6 15:21

10

9. Mladost

12 2 4 6 13:19

10

10. Rudar

11 1 3 7

6

3:14

U 32. izjednačio je Demir Škrijelj nakon odličnog ubacivanja Kolundžića, a potom je Mornar imao i sreće jer je Kaluđerović u posljednjem trenutku onemogućio novo vođstvo ,,žutih“.

Preokret i pobjedu Mornaru donio je Andrija Kolundžić u 50. minutu, kada je predrliblao nekoliko igrača Mladosti i zatreNe. K – R. P. sao mrežu.

20 30

Stadion Gradski. Gledalaca: 350.

Sudija: Dalibor Vujisić.

Golovi: 0:1 Škrijelj u 51, 1:1 Korać u 54, 2:1 Korać u 58, 2:2 Redžepagić u 79, 2:3 Naoaki u 90+4. Žuti kartoni: Krnić, Đ.Cvijović (Jedinstvo), Kastratović, Aranda, Jovićević (Jezero).

Jedinstvo

Jezero

Joksimović Bašić Cvijović (od 82. Hajrović) Šekularac Krnić Kovačević Korać Dacić Kolić (od 82. Mušović) Šćepanović (od 76, Krulanović) Đ.Cvijović

Kastratović Pavlićević (od 75. Bošković) Imamović Aranda (od 62. Naoaki) Bareto (od 88. Šimun) Tošković Vuković Škrijelj (od 75. Redžepagić) Stijepović Kontić Jovićević

Šampion bez prava na kiks PODGORICA - Budućnost, u okviru 12. kola domaćeg šampionata, dočekuje Rudar pod Goricom. ,,Plavi“ imaju imperativ da trijumfuju nakon dva loša rezultata u nizu (remi, pa poraz), o čemu je pričao i šef stručnog štaba Mladen Milinković nakon poraza u derbiju sa Dečićem prethodnog vikenda.

Mladost DG

Stadion: Mitar Mićo Goliš. Gledalaca: 600.

Sudija: Dejan Marković (Bar) Golovi: 0:1 Bajović u 5, 1:1 Babić u 10, 1:2 Šarkić u 13, 1:3 Šarkić u 69, 2:3 Bašić u 90+1. Žuti kartoni: Bakić, Dedić, Lambulić, Vojvodić (Petrovac)

Budućnost danas (17.30h) u posljednjem meču 12. kola dočekuje Rudar Budućnost

Mornar

da naprave dosta problema - jasan je Bojović, ali nema dilemu.

-Mislim da imamo kvalitet više.

Moramo da pokažemo karakter i da budemo željni i gladni pobjede od prvog minuta utakmice.

Budućnost je u nekada velikom derbiju domaćeg fudbala dočekala Rudar pod Goricom 34 puta (20 pobjeda, sedam remija, sedam poraza), na posljednjih šest međusobnih susreta je upisala pet pobjeda i jedan remi, vezali smo 13 pobjeda kod kuće zaredom, dok na 17 mečeva na podgoričkoj areni ne znamo za poraz (15 pobjeda, dva remija) računajući i prvenstvo i Kup. A u novi okršaj sa bivšim prvakom države, aktuelni šampion

će ući u ,,boljem raspoloženju“ – van stroja će biti ,,samo“ Vladan Adžić i Tonći Mujan.

-Povreda je konačno iza mene, spreman sam da dam svoj doprinos da dođemo do tri boda.

Stvarno je nebitno igrao pet, deset ili 90 minuta, važno je da pobijedimo - rekao je Bojović koji se povrijedio na mini pripremama u Beogradu, taman kada je ulazio u formu…

-Povrijedio sam se u najgorem momentu za mene jer sam dobro radio i ulazio u formu, ali to je fudbal. Nema vraćanja na staro, sada sam zdrav i želim da zavrijedim svoje mjesto u timu. Kao što nema vraćanja ni na rezultate koje smo napravi-

11 11

Stadion Arsenala. Gledalaca: 400.

Sudija: Nikola Dabanović.

Golovi: 0:1 Krstović u 36, 1:1 Đorđević u 39. Žuti kartoni: Dašić, Čelebić (Arsenal), Šaletić (Sutjeska).

Arsenal

Sutjeska

Puletić Dašić Nikač (od 67.

Kašćelan) Mugoša (od 88. Živković) Macanović (od 67. Muhović) Šahman Đorđević Čavor Čelebić Todorović (od 76. Mališić) Manojlović

Ličina Begdadi Mirosavljev (od 75. Vuković) Boričić Šaletić Simić Aničić (od 83. Živković) Krstović Rudović Grivić Pajović (od 46. Žižić)

li u prethodnom periodu. Bitno je samo ono što slijedi.

Ivan Bojović se nakon dvije i po godine vratio u Budućnost, period adaptacije mu nije bio potreban, jer je prošao mlađe kategorije podgoričkog kluba, igrao za prvi tim…

-Zadovoljan sam što sam ponovo kod kuće. Svi znamo šta Budućnost znači za naš fudbal - da je to najveći klub, da se igrač tu osjeća najljepše i da ima najbolje uslove za rad. To sa sobom nosi velika očekivanja, jer Budućnost zahtijeva trofeje. Imamo priliku da osvojimo titulu i Kup, ali sezona je tek počela i idemo polako. Kao što sam rekao, bitno je samo ono što slijedi - jasan je Bojović.

Sa druge strane, Rudar je od starta sezone ,,fenjeraš“. Upisao je samo jedan trijumf, postigao samo tri gola, od čega dva u prošlom kolu. Baš zbog toga, jasno je ko je favorit. Ali... R. P.

Arena

20 Sportski miks

Neđelja, 8. oktobar 2023.

PREMIJER (8. KOLO): ,,Pijevci“ lideri makar na noć, preokret ,,đavola“ u nadoknadi

Čelzi je vezao drugu premijerligašku, ukupno treću pobjedu računajući FA kup takmičenjima.

Da je serija bez trijumfa produžena na tri meča, pozicija Ten Haga bila bi žestoko uzdrmana, ovako je holandski stručnjak ,,preživio“ i za to može da zahvali Skotu Mektomineja koji je postigao oba gola, oba u nadoknadi.

Brentford je vodio od 25. minuta, kada je nakon loše interven-

Lider čeka Bokelj, derbi u Podgorici PODGORICA – Svih pet mečeva 11. kola Druge lige igra se danas u tri termina. Bokelj će prvo mjesto da brani u Kotoru protiv Lovćena, dok će jedan od najzanimljivijih mečeva biti na ,,DG Areni“ gdje Podgorica dočekuje Igalo.

I. MANDIĆ

Bokelj je jedini tim koji nakon 10. kola ne zna za poraz, a danas će ugostiti Lovćen, koji je u posljednja tri meča bez poraza (dva trijumfa i remi). Otrant je u prošlom kolu poražen u derbiju od Podgorice, ali će Ulcinjani šansu za popravni imati danas na svom terenu protiv Internacionala. Novajlija u Drugoj ligi već četiri meča ne zna za poraz, pa je jasno da tim Dejana Vukićevića ne čeka baš lak posao. Priliku da preuzme prvo mjesto ima Podgorica. Lješkopoljci su savladali Otrant, a sada u novom derbiju dočekuju Igalo, koje ima samo dva boda manje, pa je jasno da će ovaj duel biti jedan od najzanimljivijih u ovoj rundi. Igalo će u ovom meču bi-

Raspored i tabela ULCINJ: Otrant – Internacional (15.30h) BERANE: Berane – Grbalj (15.30h) KOTOR: Bokelj – Lovćen (17h) PODGORICA: Kom – Iskra (19h) PODGORICA: Podgorica – Igalo (19h) 1. Bokelj 10 6 2. Podgorica 10 6 3. Otrant 10 5 4. Igalo 10 6 5. Grbalj 10 4 6. Lovćen 10 4 7. Internacional 10 3 8. Kom 10 2 9. Iskra 10 2 10. Berane 10 1

4 2 3 0 3 2 4 2 1 1

0 2 2 4 3 4 3 6 7 8

17:10 22 23:11 20 14:8 18 15:10 18 18:14 15 12:18 14 14:11 13 12:16 8 10:19 7 10:28 4

ti pod vođstvom novog trenera, jer je tim nedavno preuzeo Sreten Avramović.

U istom terminu (19 h) u Podgorici se igra još jedan meč – na Zlatici igraju Kom i Iskra.

Oba tima su u dosadašnjem dijelu ostvarili učinak ispod očekivanog, pa će biti šansa za bijeg iz opasne zone. U najtežoj situaciji je Berane, koje ima samo četiri boda, a danas dočekuje Grbalj, koji ima velike R. P. ambicije...

La Liga (9. kolo)

Iz dana u dan, iz meča u meč, Džud Belingem pokazuje koliko je Real Madrid napravio dobar posao kada ga je ljetos doveo iz Borusije Dortmund.

Belingem je Realovo zlato REAL MADRID C. F.

Danas svih pet mečeva 11. kola Druge lige

X/TOTTENHAM HOTSPUR

Mnogi će se zapitati je li ovo ta sezona kada bi Totenhem mogao da iznenadi i završi na vrhu, još je više onih koji će konstatovati da je prerano za bilo kakve zaključke ili prognoze, ali činjenica je da londonski sastav pod vođstvom Angelosa Postekoglua izgleda vrlo ozbiljno.

Juče je u gostima pobijeđen Luton (1:0) iako je Totenhem drugo poluvrijeme igrao s igračem manje jer je u nadoknadi prvog drugi žuti karton dobio Bisuma.

Pogodak za tri boda postigao je Miki van de Ven u 52. minutu na sjajno dodavanje Džejmsa Medisona.

Luton je imao nekoliko šansi da izjednači, ali je ostao na učinku od samo četiri boda.

Probudio se Mančester junajted – ekipa Erika ten Haga savladala je Brentford (2:1) i prekinula niz od dva poraza u svim

Totenhem kao u slavnim danima

cije Lindelefa vezista Jensen savladao Onanu.

Junajted je stvarao šanse, u finišu su neprecizni bili Garnaćo i Fernandeš, poništen je pogodak Marsijala, a onda je u heroja izrastao Mektominej.

Reprezentativac Škotske je u 93. minutu odbijenu loptu sproveo u mrežu, da bi u 97. asistenciju Megvajera pretvorio u preokret.

Probuđen je i Čelzi, koji je vezao drugu premijerligašku, ukupno treću pobjedu računajući FA kup, i možda nije kasno da uhvati priključak za vodećim timovima – Totenhem mu ,,bježi“ devet. ,,Plavci“ su nadigrali Barnli (4:1) iako je domaćin vodio od 15. minuta i gola Odobera.

Tri minuta prije kraja prvog poluvremena Čelzi je stigao do izjednačnjea autogolom Al-Dahila.

U 50. je Palmer iskoristio jedanaesterac, a visok trijumf potpisali su Sterling i Džekson.

Everton je kao domaćin savladao Bornmut 3:0, Fulam je na svom terenu bio bolji od Šefild junajteda 3:1, dok su Kristal palas i Notingem forest odigraNe. K. Sjajna forma Totenhema li bez pogodaka.

,,Merengesi“ su lako pobijedili Osasunu (4:0) za osmu pobjedu u La Ligi, a dvadesetogodišnji Englez postigao dva pogotka, čime je stigao do učinka od ukupno osam golova u španskom prvenstvu.

To je više nego što je, na primjer, svojevremeno Kristijano Ronaldo imao u prvih osam mečeva u ligi. Portugalac je sedam puta bio strijelac.

Belingem je juče prvi gol postigao u devetom minutu, da bi mrežu ponovo zatresao u 54.

Rutinski trijumf ovjerili su Vinisijus Žunior i Hoselu.

Hoselu u finišu nije iskoristio

jedanaesterac.

Real Madrid iz devet utakmica ima 24 boda, dva više od drugoplasirane Đirone koja je savladala Kadis (1:0), a četiri od

Barselone koja večeras gostuje Granadi (21 h).

Atletik Bilbao ima sedam bodova manje od Reala, a madridski Atletiko je na ,,minus

8“, s tim što ima dvije utakmice manje.

Tim Stefana Savića danas od 16.15 sati dočekuje Sosijedad.

Ne. K.

Holanđanin poslavio osvajanje titule na VN Katara

Serija A (8. kolo)

Inter kiksao, Juve Ferstapen šampion treći put zaredom gazda u Torinu Kiks Intera i pobjeda Juventusa u gradskom derbiju obilježili su subotnji program Serije A. ,,Nerazuri“ su sjajno počeli meč sa Bolonjom, FranćeskoAćerbi u 11, pa LautaroMartines u 13. minutu najavili su da bi lider trebalo da upiše rutinsku pobjedu, ali od toga nije bilo ništa.

Već u 19. je Rikardo Orsolini smanjio iz jedanaesterca koji je skrivio Martines, a izjednačenje je došlo u 52. kada je Jana Zomera savladao Džošua Zirkze.

Inter poslije izjednačenja nije mnogo prijetio i Bolonja je bez problema odbranila bod

PODGORICA - Vozač Red Bula Maks Ferstapen na Velikoj nagradi Katara proslavio je osvajanje treće titule u Formuli 1.

X/JUVENTUSFC

Totenhem je lider Premijer lige, makar na noć - ,,pijevci“ imaju 20 bodova nakon osam utakmica, a bolji start sezone nijesu imali još od takmičarske godine 1960/61, kada su osvojili titulu i kup Engleske.

na ,,Đuzepe Meaci“.

Inter je sakupio 19 bodova, dva više od Juventusa koji je bez DušanaVlahovića i Federika Kjeze pobijedio Torino (2:0). ,,Stara dama“ je slavila pogocima Federika Gatija i Arkadijuša Milika, u oba slučaja loše je intervenisao Vanja MilinNe. K. ković-Savić.

U sprint trci slavio je Oskar Pjastri u Meklarenu, Holanđanin je bio drugi, a za novu titulu bila su mu potrebna tri boda.

Njegov timski kolega Serhio Peres, jedini konkurent za titulu, izletio je sa staze. Meksikanac je učestvovao u incidentu sa vozačem Hasa Nikom Hilkenbergom i Estebanom Okonom u bolidu Alpina. U tom trenutku Ferstapen je je bio treći, a do kraja trke je napredovao za jedno mjesto i za najboljim zaostao dvije sekunde.

Australijanac je prvi put u karijeri uspio da osvoji prvo mjesto, a na podijum se popeo i drugi vozač Meklarena Lando Noris.

Ferstapen se trećom titulom pridružio društvu u kojem su Aerton Sena, Niki Lauda, Džeki Stjuart i Džek Brebam, titulu više imaju Alen Prost i Sebastijan Fetel, pet Huan Manuel Fanđo pet, a Mihael Šumaher i Luis Hamilton po sedam.

Ferstapen sada ima 407 bodova, Peres 223, a Hamilton 174.

R.A. Glavna trka zakazana je za 19 sati.

Feljton

Neđelja, 8. oktobar 2023.

2.

KOMSKA CRKVA

Posjedi Komske crkve su 1485. dodijeljeni Cetinjskom manastiru Piše: Petar LEKIĆ, istoričar

U hrisovulju Ivana Crnojevića navode se lokaliteti koji su predstavljali međaše crkve na Komu: „Da se zna kako Nakon pada Žabljaka Crnojeostavi gospodar Ivan Černojević sve što gođe je imala vića 1478. godine i Skadra 1479. godine, gospodar Zete Ivan Komska crkvi Cetinjskoj, i tako se skupiše kmetije: Braići, Crnojević je otišao za ApeDoljani i Sinčani i iznađoše međe crkve komske...“ ninsko poluostrvo. Vratio se u

svoju zemlju, gdje je na Cetinju 1482. godine sagradio dvor i time postavio novo političko središte u državi. Na Rijeci Crnojevića 4. januara 1485. godine je izdao povelju novoosnovanom Cetinjskom manastiru, posvećenom Bogorodici, gdje se u posjed ubrajaju posjedi Komske crkve i crkve na Gorici (Franc Miklošič, Monumenta Serbica spectanita historiam Serbiae, Bosnae, Ragusii, Guilelmus Braumuller, Beč, 1858, str. 533).

Dok se za Komsku crkvu utvrđuje lokalitet postojanja, za Goricu je teže utvrditi, jer se ovaj toponim može odnositi na brdo u Podgorici, gdje se nalazila crkva sv. Đorđa, na Starčevu goricu gdje je situirana bila crkva sv. Bogorodice Komska crkva ili na ostrvo Beška gdje su bile da se 24 godine borio zajedizgrađene crkve sv. Đorđa i sv.

Prevod Cetinjskog ljetopisa uradio je no sa albanskim velikašem Bogorodice. istoričar Božidar Šekularac 1996. godiPredstavljanje povelje uradio ne. U njemu su sadržani prepisi povelja Skender-begom Kastrioje istroričar Marko Dragović tom protiv osmanskih osvaIvana Crnojevića, koje se u određenoj 1892. godine, te se ponovo vijanja na ovom području. Svamjeri mogu poklopiti s poznatim izvor- kako je zanimljivo da je ovaj di da je crkva na Komu imala svoje imanje. Dogovoreno nim dokumentima, a značajnim dijelom predstavpodatak o godinama ratovanja u svojoj istorijskoj analizi je da manastir na Cetinju čini ljaju jedinu sačuvanu građu za određene oblasti pomen ktitorima na dan smrsvog najznačajnijeg djela i za ti njihove, i da hrani dva ili tri Na osnovu usmene tradici- voj darovnici Cetinjskom ma- to vrijeme najboljeg preglekaluđera koji pravilo uzdrže je, gospodar Zete je prozvan nastiru. Među toponima se u da crnogorske istorije, napiu crkvi Prečiste u Komu. Na za Ivan-bega, iako on u do- osnovnoj verziji povelje evi- sao Rovinski. Posebno mjetemelju darovnice saznaje se kumentima ne nosi ovu titu- dentiraju mjesta Cetinje, Do- sto u crnogorskoj pisanoj i vrhovna crkvena struktura u laturu, odnosno nije je dobio bro, Začir, Obod, Strugari, Vre- usmenoj zaostavštini imao je Zetskoj mitropoliji na čelu sa od osmanskog cara. Doduše, la, Jablano, Vrtijeljka, Đinovo ovaj spomenuti srednjovjekovni borac, sa prijestonicom mitropolitom Visarionom i sultan Mehmed, tj. Mehmed brdo i Ugnji.

II Osvajač se bilježi u njego- Nakon careve smrti, gospo- istočno od države Stefana Crepiskopom Vavilom. dar Zete se vratio u svoju do- nojevića. Njegov život je opimovinu i 1482. godine sa Ve- sao Skadranin Marin Barlenecijom utvrdio granice svoje ci, a borba je takođe opisana zemlje. Ovaj dokument je pri- u Cetinjskom ljetopisu, o komarno objavio Simeon Milu- me se više govori u tekstu istinović Sarajlija 1835. godi- pod ove rečenice. ne u svojoj istoriji Crne Gore. U hrisovulju Ivana CrnojeviO samoj Komskoj crkvi je pi- ća, pravilno izvedenog iz sasano već 1881. godine u zvaničnom državnom glasilu Knjaževine Crne Gore Glasu Crnogorca (br. 35 od 30. avgusta 1881, str, 2). U članku je pisano o istorijatu manastiru Uspenjske crkve, kao i o tradiciji koja se zadržala do ovog vremena. Autor se poziva na istorijski kontekst i pisani istorijski izvor za manastir Kom, gdje su sahranjeni predstavnici kuće Crnojevića. Navodi se da je crkvu Kom prije obnove podigao Stefan Crnojević i Unutrašnjost Komske crkve

21

O samoj Komskoj crkvi je pisano 1881. godine u zvaničnom državnom glasilu Knjaževine Crne Gore Glasu Crnogorca (br. 35 iz 1881). U članku je pisano o istorijatu manastiru Uspenjske crkve, kao i o tradiciji koja se zadržala do tog vremena. Autor se poziva na istorijski kontekst i pisani istorijski izvor za Manastir Kom, gdje su sahranjeni predstavnici kuće Crnojevića me grupe dokumenata, kako je nazvao prepise istoričar Marko Dragović u listu Crnogorka 1885. godine, objavljeni su lokaliteti koji su predstavljali međaše crkve na Komu: „Da se zna kako ostavi gospodar Ivan Černojević sve što gođe je imala Komska crkvi Cetinjskoj, i tako se skupiše kmetije: Braići, Doljani i Sinčani i iznađoše međe crkve komske najprvo Skaz Krstac granica na ždrijelo braićsko; i otole po vrh bregovu u gomilu; iz gomile na Ćjahvu; s Ćjahve u Stupu; s stupe u Bijelu Ploču; s ploče u Dugi kami; s dugoga kamena u Kinovu glavicu, i otolem u Granicu i vijencem, iz vijenca u Rudinu; otolen u Gomilu; s ove gomile u drugu gomilu iznad Muhave dubrave u treću gomilu đe se na put tri kamena jedan na drugi i kod njih kamenica; otle podno Voluice u Bijelu ploču, tu dospijeva.“ (Marko Dragović, Crnogorka, 1885, 10. januara, br. 1, str. 3) Ovaj spis je u kasnijoj naučnoj javnosti dobio naziv Cetinjski

ljetopis kako ga je definisao i fotografski priredio istoričar Niko Martinović 1962. godine. Na stranici broj 41 rukopisa nalazi se tekst posjeda crkve na Komu. Prevod kompletnog spisa uradio je istoričar Božidar Šekularac 1996. godine. U njemu su sadržani prepisi povelja Ivana Crnojevića, koje se u određenoj mjeri mogu poklopiti s poznatim izvornim dokumentima, a značajnim dijelom predstavljaju jedinu sačuvanu građu za određene oblasti. Samo djelo pripisuje se vremenu crnogorskog mitropolita Vasilija Petrovića (1750-1766).

Određeni toponimi, na osnovu toponomastičke građe mogu se pronaći u široj okolini manastirske crkve na Komu. Ždrijelo brajićsko predstavlja jedan od toponima na izlazu iz Rvaškog polja (Andrija Jovićević, Riječka nahija, CID, Podgorica, 1999, str. 27). Iza ovoga naziva mjesta krije se toponim Brajići, pa se okvirno oni ubiciraju u navedenom prostoru. Doljani su dio naselja Rvaši u Riječkoj nahiji, te reprezentuju potencijalnu ubikaciju iz Cetinjskog ljetopisa (Pavle S. Radusinović, Naselja Stare Crne Gore, posebni dio, Srpska akademija nauka i umetnosti, Narodna knjiga, Beograd, 1985, str. 282).

Moguće da su Doljani u Komanima i Podgorici, vezani upravo za ovo ime mjesta.

Sinjčani predstavljaju stanovnike sela Sinjac na obali Gornjeg blata. Gornje ili Malo blato prezentuje širu hidrografsku odrednicu, odnosno posredni dio Skadarskog jezera, na čijoj obali se evidentira ilirsko-grčko i dukljansko utvrđenje Oblun.

Bijela ploča je lokalitet kod Korneta u Lješanskoj nahiji.

Jedna od gomila evidentira se tačno iznad mjesta Carev laz. Mjesto Rudina predstavlja uzvišenje kod toka Rijeke Crnojevića, a nasuprot lokaliteta Zlogore, u sklopu riječkog sela Dujeva.

Gomile su naziv za kamene i zemljane cjeline elipsatog ili kružnog oblika, ispod kojih je sačuvan grob pokojnika. Vremenski se one situiraju u period praistorije i u osvit pisane istorije, ali je moguće zasigurno da su brojni grobovi nastali i kasnije. Za gomile su sačuvani i drugi nazivi, mogila, tumul ili humka, pa se ovaj tip nekropolnih primjeraka pronalazi u krševitim i ravničarskim predjelima, naslonjenim na istočnojadransku obalu. Vrlo često sami nazivi toponima, što se odnose na gomilu, sadrže prefiks, tačnije pridjevnu odrednicu, pa istraživanje ubikacije dobija puniji smisao identifikovanja. Svakako su brojne gomile zauzimale vrhove brda i planina, pa su one mnoge našle svoje pomene u staroslovenskim srednjovjekovnim zapisima i prepisima, kao odredišne tačke granica (Nastavlja se) posjeda.

22 Arhiv

Neđelja, 8. oktobar 2023.

IZ ISTORIJE CRNOGORSKE DIPLOMATIJE

Crnogorski barjak na oltaru slobode u Njujorku Okrepljujući zrak svjetlosti za Crnogorce iz američkih rudokopa, čiji mukotrpni dani u tami rudnika i hladne noći u tuđini napokon imahu dostojanstven sjaj i gordost Kraljevina Crna Gora draguljima stoljetnog sjaja nezavi- ratnika nakon velike pobjede

Piše: Dejan VUKOVIĆ crnogorski diplomata

snosti i državnosti očarava u aristokratskoj kruni Evrope.

S antičkog prijestola Cetinja, sveta crnogorska znamenja sigurno i poletno, Jadranom, Sredozemljem, dalekim morima, kolosalnim okeanima, uplovljavaju u brojne svjetske luke, đe bjehu plemenito i časno usidrena na lijepim zdanjima prestižnih adresa, gizdavih varoši i gradova, svjetskih metropola, prevashodno zahvaljujući diplomatskim angažmanima istaknutih ličnosti – iskrenih prijatelja u inostranstvu, počasnih crnogorskih konzula. Znakovito u iseljeničkim njedrima, ušuškana crnogorska obilježja uživala su majčinsku toplinu, s uzvišenim nabojem iskonskog rodoljublja i erupcijom emocija koje ožive najfiniji filigranski vez i daruju vatrenost plemenitim metalima grbova i ordena, mekoti zastava, udahnjujući im nerpocjenljivu vrijednost i čarobnu moć.

Zlatnika je odvajkada manjkalo u skromnoj državnoj kasi za bitisanje herojske zemlje slobodarskog lovćenskog čara, a tek za rafiniranu, toga doba odveć razmaženu diplomatiju kitnjastih salona raskošnih dvorova, sazdane od raskalašnih banketa i soarea, elegantnih toaleta iz krasnih karoca. Crnogorske, drevne žile suverenosti obgrljene lepršavim plaštom formalnog međunarodnog priznanja ukrašavao je diplo-

Vudro Vilson

Anto Gvozdenović govori 11. oktobra 1918. u Njujorku.

matski kor krajem XIX i početkom XX vijeka. Zastave velikih sila vijore se na kitnjastim poslanstvima, zdanjima koje svojom arhitektonskom kompozicijom unose živost i kolorit kultura evropskih i azijskih naroda Cetinju, koje uzvraća gostoprimstvom, mistikom i veličanstvenim idealima viteškog duha, nenadmašnih junačkih podviga. Sa Mediterana, iz stare prijestonice umjetnosti, kulture, filosofije, Atine, od 1905. pristižu akreditovane diplomate Sjedinjenih Američkih Država na dvor Petrovića i udišu zdravi zrak s obronaka Lovćena, čime međudržavna korespondencija dobija jake obrise prijateljstva dvije zemlje, docnije saveznice u Pr-

vom svjetskom ratu. Zamisao knjaza Nikole Petrovića da lijepa uvala Valdanos kod Ulcinja bude američka pomorska baza, ostala je u spisima američkih diplomata.

Godinama Atlantskim okeanom brodila je silna emigrantska flota Evropljana, naravno i stasitih Crnogoraca, koji su hitali obećanoj, dalekoj Americi, đe su im konzularnu zaštitu pružali počasni konzuli Crne Gore u Njujorku: imućni pomorski kapetan Ante Seferović, srpski naučnik Mihailo Pupin, Amerikanac Vilijem Frederik Diks. Prvih godina dvadesetoga vijeka komandir crnogorske vojske obavještava Ministarstvo vojno: „Odoše momci u Ameriku. Manjka-

je mi pola bataljona“!

Osebujne ličnosti crnogorskih diplomata darovale su zadivljujuće tonove, ponosni uzlet diplomatiji s Orlovog krša. S rodnog ognjišta u krševitim Ćeklićima opjevane Katunske nahije, iz mirisa baruta i strašnih bitaka izrasta markantna figura dr Anta Gvozdenovića, generala s epoletama crnogorske, francuske i ruske vojske. Šum balova, udobnost frakova, romantičarski mentalitet izvajan u prestižnim evropskim varošima i gradovima, nijesu utihnuli njegovu beskrajnu ljubav i odanost domovini Crnoj Gori. Tokom jeseni 1918. prvi ambasador Kraljevine Crne Gore u Vašingtonu dr Anto Gvozdenović, predaje akreditivna pisma glasovitom Vudro Vilsonu, predśedniku Sjedinjenih Američkih Država, dok Crnu Goru plave neprijateljski va-

lovi, tmurni oblaci perfidnosti.

U magnovenju međunarodnih odnosa, izranjavana Crna Gora u vrtlogu teritorijalnih udjela velikih sila i njihovih zemalja štićenica, opasana interesnim sferama i opasnim velikodržavnim projektima, sunce je tražila na Zapadu, preko Atlantika, kod neprikosnovene svjetske sile Sjedinjenih Američkih Država! ,,Glas Crnogorca“ od 2. novembra 1918. donosi izvanrednu vijest: „11. oktobra po n. svečano je održan crnogorski dan u Njujorku. Na poziv glavnog priređivačkog odbora, svečanosti je prisustvovao naš izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar g. general A. Gvozdenović, sa osobljem Kr. Poslanstva: g. sekretarima Đ. Matanovićem i A. Prljom, i poručnikom g. J. Šaulićem. G. poslanik je održao govor na engleskom jeziku kod spomenika Slobode (Altar of Liberty), gdje je i svečanost obavljena, uz prisustvo stotine hiljada duša. Cijela svetkovina protekla je veoma svečano.

Američki predstavnici doveli su g. poslanika i osoblje u automobilima, koje je pratila četa vojnika i mornara, a potom su ih otpratili na svečani ručak priređen nama u počast. Prije toga je na spomeniku Slobode bio istaknut crnogorski barjak. Svečana povorka prošla je veličanstvenom ulicom, Petom Avenijom, kroz nepreglednu masu njujorškog građanstva, i zaustavila se pred visokom tribinom, okićenom crnogorskim zastavama. Tu je muzika pozdravila naš barjak sviranjem himne, za koje su vrijeme prisutni odu-

ševljeno pozdravili Crnu Goru.“ Tokom svečanosti dr Anto Gvozdenović u pozdravnom govoru ističe: „Crna Gora najmanja među saveznicima, čiji narod danas umire u tužnim i pustim planinama, čeka oslobođenje iz ruku svojih moćnih Saveznika. Bezgraničan je ponos u srcu Crnogoraca kad gledaju kako se njihova zastava vije na ovom oltaru Slobode – slobode za koju su oni tolike bezbrojne žrtve podnijeli. Narod Crnogorski, pun blagodarnosti upire svoje paćeničke poglede put velikoga naroda Američkog, koji mu ovako kavaljerski pokazuje simpatiju i svoje interesovanje.“ Docnije u hotelu „Belmon“ odjekivali su zanosni stihovi lorda Alfreda Tenisona, o besmrnosti Crne Gore; istinsko oduševljenje koje ne dopušta da zamre slava heroja. Ambasador i poliglota Anto Gvozdenović, zornim glasom i plemićkim stasom, žarom rodoljuba, analitikom diplomate, novinarima vodećih njujorških listova, sjutradan pronosi istinu o Crnoj Gori u hotelu „Waldorf“.

Državnički trijumf u svilenom obruču pojedinih evropskih zemalja u zatiranju crnogorskoga imena i suvereniteta. Kao magla kad ustukne pred suncem koje probija njenu gustinu, ozario je diplomatski uspjeh u dalekoj Americi ostarjelog crnogorskog kralja Nikolu Petrovića. Okrepljujući zrak svjetlosti za Crnogorce iz američkih rudokopa, čiji mukotrpni dani u tami rudnika i hladne noći u tuđini, napokon imahu dostojanstven sjaj i gordost ratnika nakon velike pobjede.

Zapis 23

Neđelja, 8. oktobar 2023.

SVJEDOČANSTVO TRAJANJA: PLEMIĆKI ROD ŽUPAN IZ BARA Piše: Savo MARKOVIĆ Patricijski rod Župan jedan je od najistaknutijih predstavnika višeg društvenog staleža u burnoj istoriji Bara. Takođe, jedan je od najdugotrajnijih, jer je, nakon što su se neki njegovi pripadnici krajem XVI vijeka iselili iz Bara u Veneciju i na područje Beluna, dočekao 2000. godinu. U sredinama u kojima su živjeli, članovi plemićkog (grofovskog) roda ostavili su zavještanje osvjedočeno tragovima socijalnog uspona i prestiža. U barskom zavičaju ostalo je da traje heraldičko znamenje na portalu sa jednog kasnosrednjovjekovnog zdanja, kao izraz samosvijesti i socijalno-političkog identiteta tog roda i referentan spomenik domaćeg kulturnog nasljeđa.

Predanje o porijeklu roda Župan vezuje se za vizantijski Kostur XIV vijeka i burna ratna dešavanja u kojima se 1350. godine istakao gospodar Frike i Kastorije, bojovnik Nikola. Smještenom na obali Kosturskog jezera i susjednom glasovitoj Prespi, gradu su gravitirala naselja Župani (Zupanion) i Županište, možda nekad u posjedu ovoga roda. Međutim, već se 1366. g. Nikolin potomak Đuro Zupan (Zupani) nalazi u Zeti, u Baru, kao kanonik stare kolegijalne crkve Sv. Petra koji je učestvovao u radu Velikog nadbiskupskog kaptola.

Grb na četvorospratnoj palati sačuvan je do danas

Patricijski rod Župan jedan je od najistaknutijih predstavnika višeg društvenog staleža u burnoj istoriji Bara. U barskom zavičaju ostalo je da traje heraldičko znamenje na portalu sa jednog kasnosrednjovjekovnog zdanja kao izraz samosvijesti i socijalno-političkog identiteta tog roda Rod se osim duhovnim zvanjima posvetio i trgovini, tako da se već početkom XV vijeka ističe Ivan Petrov Zupan (Župan), koji će najprije iz poslovnih razloga prebivati u Dubrovniku. Tamo se 1424. g. oženio Katarinom, sestrom velikaša Talovaca, banova hrvatsko-dalmatinskih i slavonskih porijeklom sa Korčule, što će mu omogućiti izrazitu društvenu afirmaciju. Prema sačuvanoj memoriji roda, ugarski kralj Žigmund Luksemburški, kralj Rimljana, Češke, Dalmacije, Hrvatske, dodjeljuje mu 1431. godine grb, odnosno insignije plemstva, koje je, osim na pečatima, prstenju, jedrima i odjevnim predmetima, mogao isticati na svojim kućama. Upravo je Ivan, angažovanjem dubrovačkog klesara Vlahote Kri-

Grb Zuppanija prema Heraldrys Institute of Rome

Grb iz diplome Žigmunda Luksemburškog na nadvratniku portala s palate Župan u Baru, 1444. g.

vaničića, 1444. godine sagradio četvorospratnu palatu u Baru, smještenu u blizini litice, nedaleko od katedrale, na čijem je nadvratniku portala bio istaknut heraldički simbol kraljevske časti i privilegije – grb plemićkog roda Župan – koji je sačuvan do današnjih dana.

Po svoj prilici su se članovi Ivanove porodice poslije smrti njegove supruge iz roda Talovaca vratili u Bar, gdje je živio njihov stric sveštenik Paskoje, i gdje će se zatim istaći nekoliko sinova Petra Ivana Petrova. Dominik, koji se još kao mladić vaspitavao da savjesno odgovara potrebama svoje domovine,

stekao je slavu kao heroj u sukobima s Turcima u Mletačko-turskom ratu (1499-1503), posebno kad je, prodrijevši na konju kroz neprijateljske redove, iz ropstva oslobodio nekoliko zasužnjenih sugrađana. Zbog zasluga je od mletačkog provizora 1500. g. imenovan doživotnim zapovjednikom stradiota, kao i konjaničkog odreda Baru.

Dominikova braća Nikola i sveštenik Bernard de Zupanis obavljali su funkcije testamentarnih komisara i zaduženja vezana za riznicu katedrale Sv. Đura, što ukazuje koliko je ovaj istaknuti rod bio povezan s prvostolnom crkvom.

Dominik, koji se još kao mladić vaspitavao da savjesno odgovara potrebama svoje domovine, stekao je slavu kao heroj u sukobima s Turcima u Mletačko-turskom ratu (1499-1503), posebno kad je, prodrijevši na konju kroz neprijateljske redove, iz ropstva oslobodio nekoliko zaslužnijih sugrađana fondoambiente.it

Dva grba L. Zuppanija u A. Burlon i L. Pontin, Araldica della Provincia di Belluno

Patricijska palata (br. 85) u Starom gradu Baru

ne zatražiti garanciju legitimnosti i prijepise važnijih isprava i svjedočanstva kojima će potkrijepiti vlastiti plemićki status i zasluge roda za Mletačku Republiku. Barski ispisi i svjedočanstva od razdoblja Balšića i kasnijih vremena biće im od velike usluge 1772. g., kada Bernardov potomak, advokat doktor Ni-

Villa Zuppani, detalj fasade

Sljedeći naraštaj Župana specijalizuje se u funkcijama koje se vezuju za komunalnu administraciju, ustrajavajući u crkvenim zvanjima, pa će Vicko Dominikov 1548. g. biti gradski sudija, Frano Marina Petrova advokat, a njegov brat Ivan će se opredijeliti za sveštenički poziv.

Dvadeset trogodišnjem kanoniku Marinu Zuppaniju će papa Pio IV (Ivan Anđelo de Medicis), nekadašnji uživalac prihoda Ratačke opatije, na njegov zahtjev 1562. omogućiti napredovanje u crkvenoj hijerarhiji, dok će se pomenuti Zane (Ivan) oko 1570. naći u Dubrovniku kao rektor crkve posvećene patronu Republike, Sv. Vlahu, a rezidenciju roda Župan testamentom zavještati i 1572. g. ostaviti alla ecclesia di m.

Santo Zorzi.

To nije jedini prelomni trenutak u istoriji roda, iako u Baru ostaje sveštenik Antun s nećacima, jer će se u Dubrovniku uskoro naći i Marin Župan kao horist Sv. Vlaha, kasnije kao maestro tamošnje škole (1596). Sinovi advokata Frana – kanonik Tiberio i Bernardo – iz Bara će se oko 1585. godine iseliti u Veneciju, a zatim u Pasa di Sedico kod Belluna.

Iseljeni Barani će od hrišćanskog Vijeća u Baru, koje je kao vjerodostojno mjesto (locus credibilis) naslijedilo nekadašnju komunu, 1601. godi-

Dubrovački klesar Vlahota Krivaničić je 1444. godine sagradio palatu u Baru, smještenu u blizini litice, nedaleko od katedrale, na čijem je nadvratniku portala bio istaknut heraldički simbol kraljevske časti i privilegije – grb plemićkog roda Župan

colò Zuppani iz Beluna, dobija udio u feudalnoj grofoviji Cesana u Trevizanskoj marki i priznanje titule Conte njemu i muškim nasljednicima od mletačkog dužda Alvisea Michiela.

Zuppani su se s prebivalištem smjestili u renesansnoj villi u Valbelluni, a za njih su vezane crkvice Sv. Lovra (bogato dekorisana freskama) i Sv. Lucije u Trivi (s palom A. Lazzarinija), koju je kanonik Romano Zuppani obnovio krajem XIX v. Titula im je potvrđena i 1829. g., a tada je već sljedeća generacija Zuppanija davala pečat duhovnom životu Veneta i Italije.

Luigi Zuppani (1750-1841) bio je biskup ujedinjene dijeceze Belluna i Feltrea, njegov sinovac Giuseppe (17821859) stupa u benediktinski red na ostrvu Murano kraj Venecije, zatim boravi u Rimu i postaje generalni opat cenobita Kamaldolaca, a sinovica Fedele postaje redovnica benediktinsko-cistercitskog samostana koji će Napoleon ukinuti 1806. godine.

Pripadnici grofovskog roda Zuppani bili su aktivni i na svjetovnom, kulturnom i političkom planu: pomenuti Don Romano, pjesnik, pisac i prevodilac, bio je direktor Tehničke škole u Belunu; Conte Giuseppe, načelnik Sedica kraj Beluna, 1895. g. je odlikovan čašću viteza Reda Krune Italije; Conte dott. Paolo Zuppani je 1907. promovisan u viteza, a 1923. godine postao je komendator Reda Krune Italije.

Posljednja pripadnica roda, profesorica contessa Francesca Romana Zuppani (19132000), nemajući potomaka, mecenatski je u naučne i kulturne svrhe 1995/97. donirala vilu i zemljišni posjed koji joj je pripadao komuni i pokrajini Belluno, koji su tada prije tačno 400 godina primile njenu porodicu izbjeglu iz Bara.

Njihovo heraldičko svjedočanstvo očuvano u Baru, u svoj fragilnosti kolektivnog sjećanja, kao incipit starog rukopisa otvara još jednu hroniku porodičnog, plemićkog i društvenog identiteta.

24 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 8. oktobar 2023.

310

Dana 7. oktobra 2023. u 83. godini, umro je naš dragi

301

Са огромним болом и тугом у срцу обавјештавамо да је дана 7. октобра 2023. године преминула наша вољена

RADOVAN Nikov SJEKLOĆA

СОКА Перова БУРИЋ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi dana 8. oktobra od 10 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom gradskom groblju u Budvi.

Саучешће примамо у Градској капели у Никшићу дана 7. октобра од 12 до 16 часова и 8. октобра од 11 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на Градском гробљу.

рођена СИМУНОВИЋ

Ožalošćeni: supruga BOSILJKA, sin NIKO, ćerka NELA, snaha IVANA, unučad ADRIJANA, NIKOLA i ANIKA, bratanići, sestrići, sestrične i ostala rodbina

Ожалошћени: синови РАТКО и НЕНАД, брат МИЛОРАД, сестре СТАНА, БЕКА, СЕКА и МИЛКА, снахе, унуци и унуке, праунуче и остала родбина БУРИЋ и СИМУНОВИЋ 339

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

Дана 7. октобра 2023. у 84. години преминула је наша драга

297

Дана 7. октобра 2023. године, у 8 часова, умро је наш драги

РАДОВАН Илије ЈОКОВИЋ ДРАГИЦА Милике ВУЧКОВИЋ рођена ЗОРИЋ

Саучешће примамо у Градској капели у Никшићу 8. октобра од 11 до 16 часова и 9. октобра од 11 до 13:30 часова када се полази за Луково, гдје ће се обавити сахрана на сеоском гробљу у 15 часова. ОЖАЛОШЋЕНИ: син ПРЕДРАГ, кћерка МАРИНА, брат МОЈАШ, снахе САРА, ДУШКА и РАДМИЛА, унучад КАЛИНА и ЛАЗАР, ђевери РАДОСАВ, ВОЈИСЛАВ и РАЈКО, заова БРАНКА, јетрва ПЛАНА, братанићи, братаничне, сестрићи , сестричне и остала родбина ВУЧКОВИЋ и ЗОРИЋ

1936 – 2023.

Саучешће примамо у капели у Страшевини дана 7. и 8. октобра до 16 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу Страшевина. Цвијеће се не прилаже. Ожалошћени: супруга МИЛОСАВА, синови РАЈО и СЛАВО, сестре СТАНА и ГАРА, снахе МИЛКА, МАРИЈА, ОЛГА, ЈОВАНА и ЈЕЛЕНА, унучад ДРАЖЕН, НИКОЛА, ИЛИЈА, АНЂЕЛА и АНДРИЈАНА, синовци МОМО и ДРАГАН, синовице СЕЊА, НАДА, РАДА, ЉИЉА, СЛАВИЦА, ДРАГИЦА и ОЉА, сестрићи ДРАГАН и ОБРАД, сестричне ДЕСА и РАТКА, праунучад, браћа и сестре од ујака и тетака, породица ЈОКОВИЋ и ујчевина САВИЋ

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 8. oktobar 2023.

288

Posljednji pozdrav dragoj strini

Dana 7. oktobra 2023. u 93. godini života, preminuo je naš voljeni

Тужним срцем јављамо рођацима, пријатељима, кумовима, комшијама и познаницима да је наша драга

331

313

MILORAD – MILO VUKČEVIĆ

ILKI

МИЛИЈАНА Јована ЧЕЛЕБИЋ рођ. БУГАРИН

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru, 7. oktobra od 14 do 17 časova i 8. oktobra od 9 do 15.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 16 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

преминула дана 7. октобра 2023. у 87. години живота. Саучешће примамо у градској капели у Никољцу дана 7. октобра од 12 до 20 часова и 8. октобра од 8 до 10 часова, када поворка креће за ШтитареЉешанска нахија, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

Ožalošćeni: kćerke ŽELJKA i MARJANA, unuk BORIS, unuke MILICA, KSENIJA, DANIJELA i JELENA, praunučad, sestra RADMILA sa porodicom, sinovac VLADIMIR sa porodicom, zet SREĆKO i ostala rodbina

Ожалошћени: син ВУКОСЛАВ – ГАШО, кћерке ВУКИЦА, ВЕЛИКА, НАТАША и МИРА са породицама и остала многобројна родбина 333

Posljednji pozdrav dragoj

295

NEVENKA i NIKOLA ĐORĐEVIĆ

ZORICA VUKČEVIĆ

319

ILKA Ostadsmo uskraćeni za veliku ljubav kojom si nas obasipala. Čast je bila imati te u našim životima.

Počivaj u miru pored tvoga Vlada.

Počivaj u zagrljaju svog Vlada.

MILOJKA PEROVIĆ sa porodicom

Kumovi MIKAN, MIKICA, IVANA i SEKULE

312

337

Posljednji pozdrav voljenoj baki

ILKA

Draga bako, nenametljivo si nas i s pažnjom podizala, čuvala od svega i radovala se našim uspjesima, brinući i naše brige.

Teško je prihvatiti da si nas zauvijek napustila.

Ostalo je sjećanje na tvoj vedri lik.

Hvala što si u naša srca utkala bezbroj najljepših uspomena.

Plačemo jer nam sa tobom odlazi dio našeg djetinjstva.

Od brata MILORADA, snahe ANKE, bratanični MILENE i DRAGANE i bratanića RADOMIRA

Vole te i tuguju za tobom, sin ALEKSANDAR, snaha IVANA

Unučad: ANDREA, KATARINA, VASILIJE, BOGDANA

308

S dužnim poštovanjem opraštam se od tetke

SOKA BURIĆ SOKE VANJA sa porodicom

338

Posljednji pozdrav

ILIKI

SOKI BURIĆ

Sestra MILKA sa porodicom

e-mail: oglasno@pobjeda.me

332

ILKI MILATOVIĆ

Posljednji pozdrav voljenoj sestri, tetki i zaovi

Teško je i bolno opraštanje od tebe.

Bila si naš ponos.

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

Ostala su sjećanja, tuga i velika praznina. Zaslužila je nezaborav i zahvalnost za toplinu, požrtvovanje i nesebičnu podršku uvijek i svima nama

Posljednji pozdrav dragoj

ILKI MILATOVIĆ Počivaj u miru.

322

ILKA MILATOVIĆ

SNEŽA i DUŠKO sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

ANJA i SARA

Otišla je moja voljena i poštovana snaha

ILIKI Počivaj u miru.

S poštovanjem,

309

Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni

LINDI ĐUROVIĆ Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

ANKA i MAJA sa porodicom

291

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 8. oktobar 2023.

292

Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni

289

SLOBODAN - BATO MITROVIĆ

STANA VUJANOVIĆ

LINDI ĐUROVIĆ

Naša porodica i cijelo naše društvo su ostali bez jednog od svojih stubova. Na ljudima poput tebe se održala Crna Gora.

Posljednji pozdrav dragoj tetki.

Ostaćeš zauvijek u našim srcima i mislima.

LJILJA i MIŠO

NOVKA, SINIŠA i SVETLANA sa porodicama

MILENKO, ZORA i LENA RUTH STEFANOVIĆ

290

314

Dragoj sestri

STANA VUJANOVIĆ

STANI VUJANOVIĆ

Tužni smo zbog tvog odlaska, čuvaćemo sjećanje na tebe, tvoju plemenitu dušu, hrabrost, ljubav koju si pružala.

Počivaj u miru

Posljednji pozdrav voljenoj tetki.

GOGA sa porodicom

Sestra ĐINA JANKOVIĆ sa porodicom

329

Posljednji pozdrav dragom ujaku

327

328

Posljednji pozdrav dragom đedu

311

Posljednji pozdrav dragom

283

SLOBODAN – BATO MITROVIĆ Hvala ti za višedecenijsko druženje, poštovanje i podršku koju si nam pružao.

RAJKA VOJINOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom stricu

Посљедњи поздрав вољеном ујаку

RADOVANU Nikovu SJEKLOĆI

Срећни смо што си био дио наших живота, као и ми твог

Neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

317

БАТУ МИТРОВИЋУ

RADOVANU Nikovom SJEKLOĆI

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

RADOVANU Nikovu SJEKLOĆI

Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Neka ti je laka crna zemlja.

SLOBO ČIČAREVIĆ sa porodicom

JOVAN SJEKLOĆA sa porodicom

VASO SJEKLOĆA sa porodicom

твоји: ДУБРАВКА, САЊА, ЂОКО и ФИЛИП са породицом 320

BATU MITROVIĆU Bio si častan čovjek i dobar prijatelj.

MIJO i MARINA NIKČEVIĆ sa porodicom

326

Posljednji pozdrav našem voljenom

RADOVANU

325

Posljednji pozdrav najboljem suprugu, ocu, đedu i svekru

RADOVANU Nikovom SJEKLOĆI

Nedostaju riječi da opišemo bol i tugu što se opraštamo od tebe.

NELA, DEJAN, ADRIJANA i NIKOLA PAJOVIĆ

Tvoji: supruga BOSILJKA, sin NIKO, unuka ANIKA i snaha IVANA

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 8. oktobar 2023.

316

Posljednji pozdrav dragom

315

Dragi ujače

RADOVAN Nikov SJEKLOĆA

RADOVAN Nikov SJEKLOĆA

Čuvaćemo te od zaborava.

Počivaj u miru.

MILADINA DRAGNIĆA

U tišini vječnog mira neka te prati naša ljubav koju si nam nesebično pružao tokom života.

Tvoja sestrična MIRJANA sa porodicom

Porodica pok. LUKE VUKIĆA

280

Moja sestra Radmila, moja duša, snaga, moja neizmerna ljubav, vodilja, moj ponos, moja svetlost na našem putu života, napustila nas je i otišla nečujno u neke vanvremenske svetlosne daljine, ali nikada iz srca.

Uvek će biti deo srca moga i mojih ćerki Jelene i Milice dok živimo.

Недостајеш нам и данас као и првог дана. Тридесет година је прошло, али заборава нема. Увек си присутан у нашим мислима и срцу.

Neutešna sestra VESNA sa porodicom

294

Dana 10. oktobra navršavaju se dvije godine od smrti naše

307

SONJA, SRĐAN, VERA, JELENA i MARIJA

282

Навршава се друга година откад није са нама наш вољени супруг и тата

Četrdeset je dana od preranog odlaska našeg dragog zeta i tetka

УРОШ ТЕРЗИЋ

RADISAVA - BAJA JOVANOVIĆA

VIDOSAVE - VIŠNJE RADONJIĆ

Plemenitom dušom i časnim životom zaslužila si našu vječnu ljubav i zahvalnost.

Ponosni što smo tvoja porodica.

Tvoji: supruga MIKA, šćeri VESA, RADA i DUJA sa porodicama

RADMILA ADŽIĆ-KOVAČEVIĆ

ДРАГОМИР М. НИКЧЕВИЋ

Твоји НАЈМИЛИЈИ

Sa ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

284

СЈЕЋАЊЕ 10. 10. 1993 - 10. 10. 2023.

Сваког дана си, јасно и живо, у нашем срцу и мислима, својим племенитим ликом и духовном ведрином. Бескрајно нам недостаје твоја брижна љубав и доброта коју си нам пружао, и мудрост и знање које си са нама несебично дијелио. Остајеш заувијек наша утјеха и снага.

Tvoja prisutnost i dalje živi u našim srcima. Čuvamo Te od zaborava.

Hvala Ti na svemu.

С љубављу, твоје супруга БОЈАНА, и кћерке НАТАША, СВЈЕТЛАНА, ОЛИВЕРА и КАТАРИНА

ANĐA, ALEN i IRENA

324

Navršava se 40 dana od smrti naše voljene majke

318

Navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama naš dragi i poštovani zet i tetak

NADA V. TATAR

Previše je tuge i bola, a premalo riječi da kažemo koliko nam nedostaješ. Neka tvoja plemenita duša počiva u carstvu nebeskom. Živjećeš zauvjiek u našim srcima.

Porodica: sinovi MIJODRAG, ALEKSANDAR i kćerka MILICA

BAJO JOVANOVIĆ 323

Navršava se šest mjeseci od smrti našeg voljenog

NIKOLE MIRKOVIĆA Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već je svjedok istine da više nijesi sa nama.

Bol nije u riječima nego u srcu gdje ćeš zauvijek ostati voljen i nezaboravljen.

DUŠKO, SNEŽANA, MAŠA i IVANA

321

Dvije godine su od smrti našeg dragog supruga, oca i đeda

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru

S tugom i poštovanjem Porodice ĆERANIĆ i ALEKSIĆ

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 8. oktobar 2023.

330

Danas je pola godine od kada nije sa nama naša voljena

296

Pola godine je od kako nije sa nama

NIKOLA MIRKOVIĆ SLAVKA VUČINIĆ

Prolazi dan za danom, a tuga i nedostajanje ne prolaze. Fališ nam da zajedno podijelimo lijepe i one druge trenutke.

Kako bi samo bio ponosan na naše unuke, jer si vjerovao u njih, podsticao ih i bio im podrška na putu uspjeha… koji nijesi dočekao.

Kad pomenem ,,Tata“, to je sa sjetnim osmijehom, jer nema te sjenke koja bi prekrila tvoj lik i ime. Čuvamo i čuvaćemo sjećanje i uspomenu na tebe, supruga, oca i đeda, svako na svoj način…

Neko sa suzama u očima, neko gordošću… ali svi sa ponosom.

Njen vedri i plemeniti lik, pun ljubavi i dalje obasjava i grije naš dom.

Vole te tvoji,

BORO, ALEKSANDRA, TAMARA i TOMAŠ

Tvoje: MILEVA i SAŠA sa djecom 286

Navršavaju se tri godine otkako nije sa nama naš voljeni

Prošle su tri godine otkako nije sa nama naš voljeni

VOJISLAV Milana ŽIVKOVIĆ

285

VOJISLAV Milana ŽIVKOVIĆ

Dok god živiš u našim srcima, sjećanjima i mislima, za nas ne postoji zbogom. Čuvamo te od zaborava.

Tvoja PORODICA

Dragi tata, tužan je dan koji podsjeća na rastanak i jednako boli kao i onog dana kada si nas napustio. Dok živimo, živiš i ti.

Tvoji: kćerka MILICA, zet BORIS i unuk BOGDAN

298

Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog supruga i oca

VELIMIRA VUKMIROVIĆA Teško je naći riječi koje opisuju tugu koja je ostala za tobom. Otišao si od nas, ali u našim srcima ćeš uvijek biti tu.

Zahvaljujemo se svima koji su nam lično, putem telefona i telegrama izjavili saučešće.

U nedjelju, 8. oktobra 2023. u 10 časova uža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Supruga MILEVA i ćerka MLADENKA

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 8. oktobar 2023.

Četrdeset dana je od smrti našeg dragog

336

335

Četrdeset je dana od kada nije sa nama

RAKO

RADOSAVA POPOVIĆA

RAKO

Dragi naš, u tišini vječnog mira prate te naše misli. Ostaju uspomene, a tvoj lik je zauvijek u našim srcima.

Postoji nešto što nikada umrijeti neće, a to su naša sjećanja na tvoj dragi lik. Nedostaješ! Počivaj u miru Božjem.

Tvoja tetka CICA

306

Prolazi najtežih 40 dana bez tebe

Dani puni tuge, ne mogu izbrisati sjećanje na tebe. Ostala je tvoja dobrota i veliko srce puno ljubavi za sve.

Uvijek ćeš biti u mojim mislima!

Tvoj stric SLOBO

Stric VESKO

304

Četrdeset je tužnih dana od smrti našeg

Bio si i ostao moj voljeni Rako.

Počivaj u miru.

Nikada se nećemo oprostiti od tebe, veliki ljudi ne umiru.

S nama si bio, s nama ćeš i ostati.

Stric SLAVKO, strina JULKA, sestre SANJA i TAMARA

Brate moj, bio si previše dobar za ovaj nemoralni svijet. Đe god da si, znaj da neđe imaš brata.

Uvijek i zauvijek braća!

VLADO POPOVIĆ

Baba BEKA ČELEBIĆ

e-mail: oglasno@pobjeda.me

287

MOMIR ROGANOVIĆ

Koliko god da smo pričali, nismo dovoljno rekli. Koliko god da smo bili zajedno, nismo dovoljno živjeli. Putuj spokojan, a mi te zauvijek čuvamo u srcu.

Vrijeme prolazi, ali tvoja dobrota i plemenita duša će vječno biti u našim srcima.

Brat VEJO sa porodicom

299

Navršava se 40 dana od smrti našeg

RADOSAVA – RAKA

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

RALJETA

Brat VLADO, snaha SNEŽA i bratanična KATJA

302

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

305

Prođe tužnih 40 dana bez tebe

Voli te tvoj brat!

281

RADOSAV POPOVIĆ

RAKITA

RALJETA

334

Dragi sinovče

293

Godina dana je bez našeg voljenog supruga, oca i đeda

MIKICA Boškov ROGANOVIĆ

MOMIRA - MIKICE ROGANOVIĆA Teško je naći riječi utjehe. Čuvaćemo od zaborava tvoj blagi lik, mladost i dobrotu.

MARKO, VASO, NINA i JELENA VULANOVIĆ

Dragi naš, vrijeme koje prolazi neće izbrisati sjećanje na tebe.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Tvoj brat DANJO sa porodicom

Nedostaje nam tvoje plemenito srce, tvoji iskreni osmijesi i tvoj topli zagrljaj. Nedostaje nam i tvoja skromnost i nenametljivost, snaga, nepokolebljivost i dostojanstvo. Tvojim odlaskom ostali smo uskraćeni za neizmjernu ljubav, čvrst oslonac i porodičnu toplinu. Otišao si tiho, kao što odlaze dobre i plemenite duše. Ponosni smo na tvoj častan život.

S tugom i ljubavlju zauvijek ćemo te nositi u našim srcima.

U nedjelju, 8. oktobra 2023. godine, u 10 časova, najuža porodica posjetiće Momirovu vječnu kuću.

Ožalošćena porodica ROGANOVIĆ 300

MIKICA ROGANOVIĆ Godina dana je od našeg rastanka sa tobom dragi brate, godina dana bez tvog osmijeha, zagrljaja, pažnje i topline. Više nas ne dočekuješ i ne pratiš. Nedostaješ mnogo.

Vole te tvoji: sestra DRAGANA, zet MILORAD, sestrići NENAD, PREDRAG i VESKO i sestrična SANJA

Navršava se godina dana od smrti našeg brata, đevera i strica

MOMIRA – MIKICE ROGANOVIĆA

Teško se mirimo sa istinom da na put koji si pošao nema povratka. Ostaje nam da te čuvamo od zaborava, a tvoj vedri lik, dobrota i sve što je ljudsko ostaće urezano u našim srcima.

Uvijek ćeš biti u mislima sa nama.

Tvoj brat ČEDO sa porodicom

303

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 8. oktobar 2023.

Dnevni list

OBAVJEŠTENJE

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ

politika

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

marija jovićević

e-mail:

Mali oglasi Izdajem uređen poslovni prostor u Siti kvartu, Ul. Radoja Dakića, lamela 1/10, pored kafea „Plan B“, 53m2, 750e.

Tel. 067/821-067 2

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah non-stop.

Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1

oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

marija žižić

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Neđelja, 8. oktobar 2023.

Marketing

31

32 Marketing

Neđelja, 8. oktobar 2023.

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE!

SKUPI 5 KUPONA I OSVOJI NAGRADU

3x TELEVIZOR

3x TELEFON

Samsung s23 + pretplata za Urban Neo 3

3x TELEFON

Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3

3x TELEFON

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

TV JVC LT-50VA3200 + pretplata za Box 3.2

3x TABLET

Samsung A7 + pretplata za Surf L

Pravila nagradne igre Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 27. septembra (kupon broj 1), završno sa srijedom, 15. novembrom (broj 50). Biće objavljeno 50 (pedeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5...., ..., 47, 48, 49 i 50.).

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6, 7 i 8 … ili 46, 47, 48, 49 i 50)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se tri (3) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 5 nagrada: televizor + pretplata; tri telefona + tri pretplate; tablet + pretplata . Imena prvih pet dobitnika biće izvučena 19. oktobra 2023. godine, u 13 h, imena drugih pet dobitnika biće izvučena 1. novembra 2023. godine u 13 h i imena posljednjih četiri dobitnika biće izvučena 22. novembra 2023. godine u 13 h.

Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja.

Nagrađeni će moći da preuzme nagradu samo uz dokaz o penzionerskom statusu (njega ili člana uže porodice).