Dnevni list Pobjeda 09.01.2022.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 9. januar 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20166 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Savjet AEM-a konačno zabranio emitovanje jutarnjeg programa kao i emisija „Ćirilica“ i „Posle ručka“ TV Hepi na šest mjeseci zbog šokantnih i šovinističkih napada Vojislava Šešelja na Cetinje i Crnu Goru

INTERVJU: Draginja VuksanovićStanković, poslanica Socijaldemokratske partije u Skupštini Crne Gore

Zabrana uvedena prekasno i pod pritiskom javnosti Ranko Vujović: Smatram da je mjera mogla da bude oštrija i na duži vremenski period. Dobro je što se i javnost aktivno uključila u probleme na medijskoj sceni.

To može biti dobar povod za raščišćavanje medijske scene od svih sadržaja koji truju ovaj prostor i degradiraju medije Vesna Rajković-Nenadić: Sigurna sam da nije bilo ovako oštre reakcije javnosti da AEM ne bi donio odluku o ograničavanju sadržaja Hepi TV. Kao što nije u septembru, nakon događaja na Cetinju, ograničio program televizija Hepi, Pink M, Pink i Pink Plus iako su imali STR. 9. zakonske mogućnosti Istoričar Milivoj Bešlin kaže da crnogorska ključna podjela nije etnička, nego etička

Vlada broji posljednje dane

Ova vlada broji posljednje dane, a populistički manevri oko budžeta i njegovih pratećih elemenata joj sigurno neće pomoći, ocijenila je u intervjuu Pobjedi poslanica Socijaldemokratske partije u Skupštini Crne Gore Draginja Vuksanović-Stanković, ističući kako je toga svjestan premijer, ali i ministri u njegovoj vladi.

Najlogičnije rješenje trenutne krize ona vidi u novim izborima.

Napominje, međutim, da ni izbor nove vlade, sa novom parlamentarnom većinom, nije nemoguć.

- Ukoliko proevropski politički akteri odluke budu donosili rukovodeći se vrijednosnim i programskim pristupom, ishod ove krize može biti povoljan za Crnu Goru i sve njene građane. SDP će u mjeri svojih moći dati doprinos svakom raspletu koji će zaustaviti ovo poniranje i devastaciju ovog društva u svim njegovim segmentima – poručila je ona.

STR. 2. i 3.

Ski-centar u Kolašinu posjetilo 15.000 ljudi

Ovakva kriza se može riješiti samo novim izborima na kojima bi građani kaznili avanturiste

PODUHVATI: Austrougarska monarhija radila je prije više od vijeka trokraku ,,zračnu željeznicu“ od Kotora do Cetinja, a građena je u tri faze

Crna Gora je imala žičaru 1916. godine!

STR. 5.

STR. 7.

Građanska i mirovna aktivistkinja iz Pljevalja Sabina Talović govori o napadima i prijetnjama koje trpi, nacionalizmu i klerofašizmu koje izjeda naše društvo

Neprekinuta nit nasilja od devedesetih godina Vazda sam sama i vazda ispred sebe imam gomilu kamenja pa odlučujem što ću da gradim – nekad gradim i zid, a najčešće mostove – kaže Sabina Talović i poručuje da neće odustati od svoje borbe za bolje društvo STR. 8. i 9.

STR. 12. i 13.

S. VASILJEVIĆ

Snijega dovoljno, staze i žičare u punom kapacitetu

2

Politika

Neđelja, 9. januar 2022.

Izvještaj Savjeta za građansku kontrolu rada policije izazvao reakcije

Filipović pozvao da se utvrdi odgovornost učesnika u napadu na građane 5. septembra PODGORICA – Izvještaji koji se bave analizom brutalne akcije policije od 5. septembra na Cetinju dokazuju da je državna vlast predvođena premijerom Zdravkom Krivokapićem, štiteći nečije druge interese, a ne države na čijem je čelu, iskoristila do sada nezapamćenu silu prema prisutnim građanima koji su mirno protestovali i na taj način povrijedila ljudska prava, ali se i oglušila o cjelokupni pravni poredak ove države - ocijenio je član Izvršnog odbora Demokratske partije socijalista Slobodan Filipović.

Da su, prema njegovim riječima, ,,pojedini službenici policije, uprkos sramotnim negiranjima svih predstavnika vladajuće većine, ipak postupali mimo ovlašćenja, svjedoči i izvještaj Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije Ministarstva unutrašnjih poslova u okviru kojeg su konstatovane teže povrede dužnosti“.

- I Savjet za građansku kontrolu rada policije konstatovao je da je nakon kreiranja lažne informacije da su tog jutra okupljeni građani iz vatrenog oružja pucali na policiju obmanuta javnost i plasiran zapaljiv spin putem Javnog servisa, zbog čega bi Uprava policije trebalo da se izvini.

Povodom brutalne akcije na Cetinju podnijeli smo i krivičnu prijavu protiv Zdravka Krivokapića i određenog broja osoba, sve sa ciljem utvrđivanja odgovornosti onih koji su mimo svojih ovlašćenja naredili akciju napada na građane,

Slobodan Filipović.

nesrazmjernu upotrebu sile, uz korišćenje bojnih otrova protiv mirnih demonstranata - podsjetio je Filipović.

Insistiraće, ističe, na rasvjetljavanju svačije uloge u sramnom događaju ,,kako se nikad niko ne bi više usudio da ovako brutalno nasrne silom na svoje građane, kako bi sproveo tuđi naum“.

Zaključke Savjeta za građansku kontrolu rada policije objavila je Pobjeda, a jedan od njih je da Uprava policije treba da uputi javno izvinjenje nakon što je preko Javnog servisa 5. septembra obmanula crnogorsku javnost kako su tog jutra građani okupljeni na protestu na Cetinju, na Belvederu pucali na policajce.

Upozorili su i da „Uprava policije ne može biti anonimni izvor informacija“ i iskazali „čuđenje i zabrinutost“ zbog odluke direktora Uprave policije Zorana Brđanina da izjašnjenje povodom ove pritužbe, odnosno povodom primjedbi na informacije koje je nesporno plasirala Uprava policije, prepusti načelniku CB Podgorica Goranu Jokiću.

K. J.

Građanska inicijativa „21. maj“ upozorila da ne smije opstati razarajuća parlamentarna većina

Javni otpor mora uzeti maha

PODGORICA – Crna Gora je u novu godinu ušla kao kobajagi država, sa nesposobnom vladom bez demokratskog legitimiteta, koja pritom zavisi od volje tuđe etno-filetističke crkve i tuđe šovinizirane državne vlasti, sa demontiranim institucijama koje su postale ogoljeni politički plijen i uz to dugoročno zaustavljena na putu u EU - ocijenili su u Građanskoj inicijativi ,,21. maj“.

U saopštenju, koje potpisuju predsjednik Savjeta GI ,,21. maj“ Miodrag Živković, izvršni koordinator Ljubomir Filipović i programski koordinator Rade Bojović, ističe se da izobličena politička stvarnost svjedoči o premijeru-antivakseru kome je prioritet služenje pogubnom pravoslavnom klerikalizmu, nekvalifikovanim ministrima koje, kako kažu, niko ne želi ali im ne pada na pamet da podnesu ostavke i većini koja će po služe-

nju tuđim interesima, jeftinom populizmu i sistemskom neznanju ostati za trajno pamćenje.

- Danas je Crna Gora tobože država u kojoj je moguće da autokrata iz susjedstva kupuje opštinske vlasti i upravlja većim dijelom vladajućih partija ili fantomska država u kojoj se mediji sa nacionalnom frekvencijom predaju u ruke onima koji od nje žele da naprave zatucanu velikosrpsku koloniju ili kvazi-država u kojoj osuđeni ratni zločinac može da preko tuđih medija nesmetano širi najmračniju mizoginiju i mržnju prema Crnogorcima ili kobajagi država u kojoj se pravosudne reforme sprovode tako što će se advokati prije podne sporiti sa tužiocima a poslije podne odlučivati o njihovoj profesionalnoj sudbini navedeno je u saopštenju.

Ne smije se, kako se dodaje, dopustiti da opstane sadašnja razarajuća parlamentarna većina.

- Javni otpor na ulici, preko medija, u kontaktu sa građanima i zapadnim saveznicima mora uzeti dovoljno maha da bi se što prije na vanrednim izborima ovakva vlast poslala na smetlište istorije - poručuju oni. R. P.

INTERVJU: Draginja Vuksanović-Stanković, poslanica Socijaldemok

Vlada broji pos

PODGORICA – Ova vlada broji posljednje dane, a populistički manevri oko budžeta i njegovih pratećih elemenata joj sigurno neće pomoći, ocijenila je u intervjuu Pobjedi poslanica Socijaldemokratske partije u Skupštini Crne Gore Draginja Vuksanović-Stanković, ističući kako je toga svjestan premijer, ali i ministri u njegovoj vladi.

- Zna i Krivokapić sa svojim mladim ministrima da pada Vlada i sve ovo što rade je samo njihov pokušaj da „nabilduju“ rejting svoje stranke u nastajanju, u susret izborima za koje smatraju da su izvjesni – navela je VuksanovićStanković.

Najlogičnije rješenje trenutne krize ona vidi u novim izborima. Napominje, međutim, da ni izbor nove vlade, sa novom parlamentarnom većinom, nije nemoguć.

- Ukoliko proevropski politički akteri odluke budu donosili rukovodeći se vrijednosnim i programskim pristupom, ishod ove krize može biti povoljan za Crnu Goru i sve njene građane.

SDP će u mjeri svojih moći dati doprinos svakom raspletu koji će zaustaviti ovo poniranje i devastaciju ovog društva u svim njegovim segmentima – poručila je ona.

Kada je riječ o Memorandumu o saradnji koji su sklopili Ura, SNP i Civis sa manjinskim strankama, Vuksanović-Stanković kaže kako SDP pozdravlja taj dogovor i doživljava ga kao doprinos boljem razumijevanju oko pitanja koja moraju biti temeljne vrijednosne odrednice savremene Crne Gore.

- Crnoj Gori je potrebna politička promjena u pravcu uspostavljanja vrijednosnih političkih partnerstava i snaženja političkog dijaloga kao jedinog puta za izlazak iz sistemske agonije kroz koju prolazimo. Da li će do toga doći i da li će ovaj memorandum imati i neke šire političke implikacije pokazaće se veoma brzo. Politikom se bavimo da bismo se borili za neke ciljeve koje smatramo

Vjerujem da će Vlada ubrzo i formalno pasti budući da je već sada bez legitimiteta i invalidna. Samo ljudi bez ikakvih skrupula mogu pretendovati da vrše vlast, a znaju da nemaju ni podršku ni legitimitet, a da o njima i oni koji su ih birali misle sve najgore. Zaista mislim da se radi o posebnom obliku političkog beščašća, ocijenila je Vuksanović-Stanković Draginja Vuksanović-Stanković

kapitalnim za društvo, a ne da bismo se rukovodili sujetama, ličnim i uskopartijskim interesima – istakla je ona.

POBJEDA: Iako je najavljivan pad Vlade Zdravka Krivokapića, nakon povlačenja inicijative SDP-a za glasanje o nepovjerenju, usvojen je budžet i Vlada nastavlja rad. Je li izglasavanjem budžeta, pitanje opstanka Vlade otišlo u drugi plan? Kako će neko iz parlamentarne većine glasati za pad Vlade ako je prethodno glasao za Zakon o radu i povećanje minimalca?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Već je više puta rečeno da je bilo jasnih signala od pojedinih struktura iz parlamentarne većine da, u saradnji sa opozicijom, prekinu mandat ovoj vladi. To odlaganje napravljeno je da bi se investiralo u izgradnju povjerenja i da bi se dalo dodatno vrijeme za odluku te vrste.

Crnoj Gori je potrebna politička promjena u pravcu uspostavljanja vrijednosnih političkih partnerstava i snaženja političkog dijaloga kao jedinog puta za izlazak iz sistemske agonije kroz koju prolazimo- kaže Vuksanović-Stanković Kakogod, ono u šta sam sigurna je da dolazi vrijeme odluka i da se više ne može puno čekati. Svi akteri moraju biti svjesni da su moguća dva scenarija – skraćenje mandata Skupštini i odlazak na izbore ili rearanžiranje odnosa u pravcu stvaranja neupitne evropske većine. Svi nose odgovornost spram pozicije koju trenutno imaju, a vrijeme je faktor koje ipak neumitno curi. Ova vlada broji posljednje dane i sigurno da im neće pomoći populistički manevri oko budžeta i njegovih pratećih elemenata. Zna i Krivokapić sa svojim mladim ministrima da pada Vlada i sve ovo što rade je samo njihov

Vratićemo reputaciju Crne Gore kao lidera EU integracija POBJEDA: Uprkos preporukama Venecijanske komisije o potrebi šireg konsenzusa oko izbora Tužilačkog savjeta, predsjednik Skupštine je, nakon proste većine u parlamentu koja je posljedice političkog dogovora, proglasio Tužilački savjet. Predstavlja li to kraj nadanja o mogućem širem konsenzusu oko izbora tijela u pravosuđu i kakve su posljedice?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Vlast sve što je radila od svog konstituisanja bilo je suprotno očekivanjima i stavovima naših EU partnera. Zato smo dobili najgori izvještaj o napretku do sada. Zato je zemlja potpuno stala na EU putu, zato je u Briselu Crna Gora danas problem, ako se o njoj uopšte više i govori.

Uzalud evropski pozivi na dijalog i širok međupartijski dogovor, posebno oko pra-

vosuđa. Šta je razlog svemu tome?

Rekla bih da se tu prepliću sitne partijske trgovine, potreba za kontrolom, ali naravno i interes logike ,,srpskog sveta“ da Crna Gora treba da bude marginalizovana i nebitna u svim sferama, a posebno u međunarodnim odnosima i EU integracijama. Vanjskopolitički uspjesi CG od njene nezavisnosti, njen međunarodni i regionalni kredi-

pokušaj da nabilduju rejting svoje stranke u nastajanju, u susret izborima za koje smatraju da su izvjesni.

POBJEDA: Tokom skupštinske rasprave o budžetu ste govorili da ministrima Spajiću i Milatoviću treba oduzeti pasoše, jer je program ,,Evropa sad“ nerealno zamišljen, ali je SDP ipak podržao Zakon o radu i povećanje minimalca. Jeste li na taj način i Vi lično, ali i partija koju zastupate, preuzeli odgovornost za realizaciju povećanja minimalca?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: SDP se nekoliko godina dosljedno zalaže za povećabilitet i imidž najviše boli one koji su od nje krenuli da naprave provinciju Beograda ili guberniju Moskve.

Uništenje evropske perspektive Crne Gore i njena degradacija kao NATO članice jedan je od važnih koraka u pravcu njenog strateškog premještanja u sferu uticaja Srbije i Rusije.

Ipak, u sklopu promjena koje, nadam se, predstoje moraćemo zaustaviti poniranje i u ovom segmentu i povratiti reputaciju Crne Gore kao regionalnog lidera EU integracija i uvaženog člana euroatlantske zajednice.

Politika

Neđelja, 9. januar 2022.

kratske partije

3

sljednje dane Rodežestvo KOMENTAR

» Piše: Milorad PUSTAHIJA

nje minimalne zarade. Podsjećam da je kao plod našeg opozicionog zalaganja prije nekoliko godina i povećan minimalac. Drugo je pitanje to što smatramo da je čitav ovaj paket ekonomskih poteza morao da bude sproveden na drugačiji način i kroz drugačiju dinamiku. Ciljevi nijesu sporni, ali jeste način, dinamika i to da se ovako krupni zahvati ne rade preko noći i bez najširih rasprava i konsultacija. Tako radite ako imate dobru namjeru. Ovako, kao što rekoh, sve ukazuje na jeftini populizam koji Crnu Goru može izložiti finansijskim rizicima u narednom periodu.

POBJEDA: Kako doživljavate dogovor postignut između manjinskih partija i Ure, SNP-a i Civisa i potpisivanje Memoranduma o saradnji? Vidite li u tome put ka formiranju neke nove manjinske vlade?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Pozdravili smo potpisivanje Memoranduma o saradnji, jer smo ga doživjeli kao čin koji doprinosi boljem razumijevanju oko pitanja koja moraju biti temeljne vrijednosne odrednice savremene Crne Gore. Crna Gora mora da bude moderno građansko i sekularno društvo koje će baštiniti najviše civilizacijske tekovine zapadnih demokratija, kako smo i zapisali u Ustavu Crne Gore 2007. godine, a SDP i u svom programu još prije više od tri decenije.

Crnoj Gori je potrebna politička promjena u pravcu uspostavljanja vrijednosnih političkih partnerstava i snaženja političkog dijaloga kao jedinog puta za izlazak iz sistemske agonije kroz koju prolazimo. Da li će do toga doći i da li će ovaj memorandum imati i neke šire političke implikacije pokazaće se veoma brzo. Politikom se bavimo da bismo se borili za neke ciljeve koje smatramo kapitalnim za društvo, a ne da bismo se rukovodili sujetama, ličnim i uskopartijskim interesima POBJEDA: Kako komentarišete blagu reakciju DF-a na potpisivanje tog memoranduma?

Neki smatraju da se iza toga zapravo krije prećutno odobravanje prvog čovjeka Srbije Aleksandra Vučića. Jeste li saglasni sa tom tezom?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Ne treba imati iluziju da su ovdašnji izvođači projekta ,,Srpskog sveta“ iole autonomni u svom djelovanju. Političku agendu ove vlasti kreiraju oni koji su dominantno doprinijeli njihovom uvođenju u vlast, a to su zvanični Beograd i Crkva Srbije. Vjerujem da je i ovim kreatorima postalo jasno da od Crne Gore ipak ne mogu baš lako da naprave Republiku Srpsku na moru koja treba da radi na destabilizaciji regiona, sve naravno uz blagoslov Kremlja. Zato ovo ćutanje ili blag pristup vidim kao taktičko pozicioniranje i želju Beograda da u novim okolnostima, ofirane nacionalističke paradigme na kojoj su izvršene političke promjene, pokuša nešto ušićariti.

Sa ideologijom koja je izazvala ratove 90-ih i koja je u stanju da proizvede toliku količinu mržnje, kao što vidimo da se dešava pod Vučićevom vlašću, svi moramo biti vr-

lo oprezni i uvijek spremni da se odlučno i hrabro suprotstavimo tom novom talasu ,,šešeljizma“ koji ima svoje modifikacije – srpsku i crnogorsku verziju, ali čija je suština netaknuta i ista, duboko mračna i anticivilizacijska.

POBJEDA: Kakva je opoziciona strategija za ubuduće? Iz DPS-a najavljuju da je inicijativa o nepovjerenju Vladi moguća već tokom ovog mjeseca. Vjerujete li da će inicijative biti?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Vjerujem da će Vlada i formalno ubrzo pasti budući da je već sada bez legitimiteta i invalidna.

Samo ljudi bez ikakvih skrupula mogu pretendovati da vrše vlast, a znaju da nemaju ni podršku ni legitimitet, a da o njima i oni koji su ih birali misle sve najgore. Zaista mislim da se radi o posebnom obliku političkog beščašća.

POBJEDA: Iako su većinom glasova u parlamentu izglasane interpelacije za ministre Đorđa Radulovića i Aleksandra Stijovića i ministarku Vesnu Bratić, premijer Krivokapić je ipak poručio da se neće osvrtati na mišljenje parlamentarne većine. Sredinom prošle godine smijenjen je i ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava.

Zar nije apsurd da Vlada nastavi sa radom u situaciji u kojoj praktično osam resora nema podršku većine? Vjerujete li da će premijer Krivokapić preduzeti neki potez ili će nastiviti ,,kao da se ništa nije desilo“?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: SDP je zadovoljan što je inicirao interpelaciju čijim usvajanjem je praktično izglasano nepovjerenje ministarki Bratić i ministru Stijoviću. Plašim se da je stepen zavisnosti od vlasti kod Zdravka Krivokapića takav da će, i kad ga formalno razriješe, tvrditi da je i dalje premijer i igrati se vlade i politike. Tako da, kad je on u pitanju, tu teško da ima pomoći odnosno racionalnog političkog ponašanja.

POBJEDA: Uprkos mnogim najavama ne naslućuje se rasplet političke krize. Kakve su Vaše procjene, jesmo li bliži manjinskoj vladi ili vanrednim parlamentarnim izborima ili će

Neće im pomoći populistički manevri oko budžeta i njegovih pratećih elemenata. Zna i Krivokapić sa svojim mladim ministrima da pada Vlada i sve ovo što rade je samo njihov pokušaj da „nabilduju“ rejting svoje stranke u nastajanju, u susret izborima za koje smatraju da su izvjesni - kaže VuksanovićStanković

SDP će rast podrške iskoristiti za dobro Crne Gore POBJEDA: U narednih pola godine bi trebalo da budu održani lokalni izbori u Podgorici. Kakva su očekivanja SDP-a od tih izbora? Možete li u glavnom gradu ponoviti uspjeh sa Cetinja?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Lista SDP i Građani je definitivno pobjednička lista nakon cetinjskih izbora. Naš rast čini mi se nezabilježen je. Za samo četiri godine – 115 posto u broju glasova ili skoro tri puta više mandata u odnosu na 2017. godinu.

Naš koncept je ostvario rezultat jer je jedini bio fokusiran na probleme, na grad, na program i rješenja, a ne na besplodne, često prizemne optužbe i prepucavanja političkih konkurenata.

Naš plan je da koncept koji je očigledno pobjednički, ali više od toga širok, otvoren i partijski nesebičan primijenimo i u nekim drugim sredinama. SDP želi da bude snažan stub državotvorne i reformske politike. Moramo naći najbolje forme kako bismo sačuvali Crnu Goru od političke i nacionalističke pošasti kojoj je izložena.

SDP ima veliki rast podrške, što pokazuju i najnovija istraživanja javnog mnjenja i mi želimo tu podršku da iskoristimo za dobro Crne Gore i velike i progresivne ciljeve kojima smo uvijek bili posvećeni u ovih više od 30 godina postojanja.

Krivokapićeva Vlada nastaviti da opstaje, iako nema podršku većine u Skupštini? Kakve će uopšte biti posljedice ukoliko raspleta ne bude?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: U demokratiji nema puno rješenja kada imate ovakva stanja. Najlogičnije rješenje su izbori. Nekima iz „prve demokratske vlasti“ izbori su tema od koje pošto-poto treba pobjeći, pa i to dovoljno govori o demokratskim kapacitetima ove vlasti.

Utisak je da su mnogi od njih za godinu postali veći zavisnici od vlasti nego njihovi prethodnici za 30 godina vladavine. Poznato je da vlast opija ali da baš neke može toliko opiti, to je za mene iskreno bilo iznenađenje.

Moguć je naravno i izbor nove vlade sa novom parlamentarnom većinom. Ukoliko proevropski politički akteri odluke budu donosili rukovodeći se vrijednosnim i programskim pristupom, ishod ove krize može biti povoljan za Crnu Goru i sve njene građane.

SDP će u mjeri svojih moći dati doprinos svakom raspletu koji će zaustaviti ovo poniranje i devastaciju ovog društva u svim njegovim segmentima. Đ. ĆORIĆ

Božić je ozbiljna stvar, na taj dan se rodio Bogomladenac, budući Mesija i Pantokrator i tokom blage noći trebala je da nas obasja Betlehemska zvijezda, i da, čekajući zoru Roždestva, osjetimo metafizičko blaženstvo i topli dašak iz studenih dubina Vaseljenskih sfera.

Ali, opet promašaj! Da li nas je to Bog zaboravio ili mu je Novak ukrao rođendan?

Ne, samo nas je stavio na ignor, na određeno vrijeme Pred Novu godinu sam u kolumni prorekao da neće biti Djeda Mraza ove godine, i ne bi ga. Umjesto njegovih irvasa i sanki sa poklonima, pojavili su se bizoni svetosavske vlasti u Skupštini i usvojili budžet sa gomilom lažnih obećanja sluđenim građanima Crne Gore. I tako je krenulo: put u pakao često je popločan dobrim namjerama, a put u ekonomski krah silnim obećanjima i špekulantskim dimnim zavjesama.

No, Nova godina je tek kalendarski praznik sekularista. Slijedilo nam je Roždestvo Hristovo, tj. Božić, i ,,prava“ Nova godina, naravno - ona Srpska, pa je Mickej-Džejkobov put u bankrot prošao kao nebitna epizoda. Božić je ozbiljna stvar, na taj dan se rodio Bogomladenac, budući Mesija i Pantokrator i tokom blage noći trebala je da nas obasja Betlehemska zvijezda, i da, čekajući zoru Roždestva, osjetimo metafizičko blaženstvo i topli dašak iz studenih dubina Vaseljenskih sfera. Ali, opet promašaj. Čuli smo samo pucnjavu berača badnjaka i slušali njihove krkanske izlive vjere i šugave turbofolk programe na televiziji. Čak su u mome Grblju izostali tradicionalni bogobojazni rafali i eksplozije dinamita u ponoć...

Da li nas je to Bog zaboravio? Ne, samo nas je stavio na ignor, na određeno vrijeme. Ukrao mu Novak Đoković rođendan, pa su na taj dan zakazani protesti protiv Australijanaca, mamu li im aboridžinsku, što uhapsiše nevakcinisanog srpskog natčovjeka. I sigurno će taj dobro plaćeni mučenik završiti na freskama i ikonama, a dobrome Bogu je već dosta svetaca Nemanjića koji se ubijahu među sobom oko vlasti i vadiše oči jedni drugima, te raznih koljača i ubica, i teoloških duduka...

Naročito srpskoga sveštenstva.

Ti bogati lihvari i vlastoprežaoci ga podsjećaju na jevrejsku sektu Sadukeja čiji prvosveštenik Kajafa potplati Judu da ga izda. Ali, Sadukeji su bar bili kvarna aristokratija i gospoda, a na ove bezbožne bradate darkere sumnjive vjere, kulture i obrazovanja dobri Gospod je postao alergičan. Ovo će mi platiti i sveti Petar, pomisli Bog, sigurno je bila njegova ideja da me nakon voskrsenija predstavljaju kao moskoforosa (dobroga pastira), pa mi je ova pastva mutirala u prave ovce a ne u metaforičko stado.

I tako nas je mimoišla radost Božića zbog korote povodom Novakova stradanija. Sad će naravno pripad-

nici nebeskog srpskog naroda da se pitaju: Zašto se ovaj komunistički nevjernik i crnogorski „nula čovjek“ sekira oko vjere i Božića? Zato što ste, dear brothers, izgubili razum i vjeru i svaku mjeru i zato što će ovo jako loše završiti ako se ne urazumite.

Brutalnost i primitivizam vaše agresije prosto izaziva na brutalan otpor.

Vaš patrijarh Porfirogenet, umjesto da smiri i urazumi vlast Srbije, još raspaljuje strasti ekipe iz beogradske psihijatrije na vodi, i uzvikuje da će temeljni ugovor Srpske crkve u Crnoj Gori biti izvan lokalnih zakona.

Mislio je iznad i da će Srpska crkva imati imperijalni i nad-državni status u Crnoj Gori.

U Hrvatskoj je pićukao kao sojka tica, a čim se dočepao Beograda poludio je i ponijelo ga je gradivo te je ustanovio helikoptersko-desantna ustoličenja i oružana bogosluženija sa suzavcem umjesto tamjana.

Zadužio nas je mnogo pa ćemo i mi njemu uzvratiti kako dolikuje.

Poznati smo kao dočekni tipovi za takve, i to vjekovima.

Osim rečenoga, religija je bitna jer su religiozni bili i mnogi veliki umovi te su religiozne dogme i načela uticali na etičke norme i razvoj prava i drugih društvenih nauka, a i mnoga umjetnička remek djela nastala su kao posljedica religiozne inspiracije stvaralaca. Dekart i Gaus i Lajbnic su bili religiozni, pa i Volter, veliki zagovornik sekularizma, poznavao je bolje judaizam i hrišćanstvo od svih kardinala onoga doba, a bogami i kasnije. Zato je normalno da svaki civilizovan čovjek, u skladu sa svojim kognitivnim sposobnostima izučava nasljeđe velikih religija.

Odnos sa Bogom je prvenstveno ličan i mnogo od tog odnosa leži u srcu i umu i veoma je suptilan i osjetljiv na prioltarske atake raznih umantijašenih čobana sadukeja, fariseja i zilota. Mene na priču niko ne može ubijediti u postojanje Boga.

Ali slušajući duhovnu muziku - moj gard popušta i pomislim da možda postoji nešto što je nadahnulo stvaraoce da komponuju tako genijalna djela i izvođače na maestralno izvođenje. Muzika je mišljenje iznad nivoa govora. Čim stane muzika ja se vratim na startnu ateističku poziciju.

Dobro je rekao sveti Jovan Damaskin - nije dato čovjeku da može spoznati Boga. Tupljevine raznih uvrnutih klerika i graja beslovesne gomile pomute i moćne šampione poput Novaka, jednoga od najvećih svih vremena. Saberi se Nole, navij muziku, meditiraj i budi svoj. Razbij ih opet na tom turniru i uzmi im onu kantu po deseti put. Sretan Božić svima i ne zaboravimo – Hrist je od nas tražio prvenstveno ljubav, čestitost i praštanje.

4

Ekonomija

Neđelja, 9. januar 2022.

Prof. dr Milan Lakićević smatra da se Crna Gora mora okrenuti zelenoj i cirkularnoj ekonomiji

Političari više ne smiju voditi privredna preduzeća

PODGORICA - Za očekivati je da će u narednom periodu rizici, koji dominantno utiču na globalnu ekonomiju, kao što su: pandemije, klimatske promjene, prirodne katastrofe, terorizam i ratni sukobi, biti intenzivirani, što posebno treba uzeti u obzir prilikom određivanja strateških pravaca razvoja i kreiranja ekonomskih politika. Crnogorska ekonomija više se, po riječima prof. dr Milana Lakićevića, redovnog profesora sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, ne smije oslanjati samo na turizam koji je do sada donosio najveće prihode u budžetu.

Po riječima Lakićevića Crna Gora se mora okrenuti industrijalizaciji, poštovanju principa ,,zelene ekonomije“ kao i cirkularnoj ekonomiji gdje otpad ne postoji, već se on dalje koristi kao sirovina. Isto tako mora se povećati izvoz.

MN: Nedostaci privrede - Pandemija izazvana virusom kovid-19 je samo ogolila i produbila sistemske nedostatke crnogorske privrede. Poznato je da je naša privreda vrlo malo diverzifikovana i da je prvenstveno usmjerena na turizam kao stratešku djelatnost, koja zajedno sa trgovinom čini gotovo 30 odsto BDP-a. Crnogorska ekonomija je zavisna od uvoza sa visokom izloženošću spoljnjim rizicima i bez značajnih konkurentskih prednosti - kazao je Lakićević.

On objašnjava da turizam sam po sebi ne može biti značajan generator privrednog rasta, imajući u vidu činjenicu da se radi o nisko akumulativnoj djelatnosti, koja u crnogorskim prilikama ima izraženo sezonski karakter.

- U stabilnim uslovima privređivanja zimska i ljetnja turistička sezona se nadopunjuju, tako da su ukupni efekti na privredni rast i stabilnost javnih finansija dominantni.

Međutim, u uslovima značajnijih poremećaja, kao što je pandemija, sektor turizma trpi najveće negativne efekte.

Tzv. zaključavanje ili zatvaranje granica u cilju suzbijanja zaraze dovodi do skoro potpunog obustavljanja ekonomskih aktivnosti u ovom sektoru - smatra Lakićević.

Drugi negativan efekat pandemije je, po njegovim riječima, prekidanje lanca snab-

- Odnos političke vlasti i elita prema korporativnom upravljanju, prvenstveno u kompanijama u kojima država ima kontrolno učešće – javne kompanije, je sasvim pogrešan. Država, kao i privatni vlasnici, mora razumjeti potrebu razdvajanja funkcije upravljanja od vlasništva i obezbijediti da preduzećima upravljaju profesionalne menadžerske a ne političke strukture - kazao je Lakićević

Milan Lakićević



Na kratak rok je najvažnije sačuvati makroekonomsku stabilnost i generisati rast ekonomije.

Mjere ekonomske politike posebno moraju biti usmjerene na rješavanje nelikvidnosti privrednih subjekata, jačanje finansijske discipline, suzbijanje sive ekonomije, jačanje kreditne podrške privredi, investiranje u osnovnu infrastrukturu, podsticanje proizvodnje namijenjene izvozu, smanjenje troškova poslovanja uklanjanjem administrativnih i birokratskih barijera, smanjenje poreskog opterećenja prvenstveno kroz smanjivanje brojnih taksi i parafiskaliteta i sl. - smatra Lakićević dijevanja ili njegovo otežano funkcionisanje.

- Ovaj problem je posebno izražen imajući u vidu činjenicu da je crnogorska ekonomija uvozno zavisna i da se samo mala količina određenih proizvoda neophodnih za život produkuje u Crnoj Gori - kazao je prof. dr Lakićević.

On smatra da je apsorcioni kapacitet crnogorske privrede ograničen malim brojem stanovnika i niskim dohocima koji se ostvaruju, pa se poboljšanje ekonomske situacije mora zasnivati na konstantnom porastu izvoza.

- Izvoz je determinisan konkurentnošću, koja opet zavisi od primjene novih tehnoloških dostignuća. Loša privredna struktura crnogorske privrede je posljedica dugogodišnjih negativnih efekata tranzicije ali i odsustva ade-

kvatnih strategija očuvanja i podrške određenim sektorima privrede. Buduće razvojne politike moraju se usredsrediti na rješavanje osnovnih strukturnih problema u kojima se posebna pažnja, pored razvoja turizma i usluga, mora posvetiti industrijalizaciji - naglašava naš sagovornik.

Za takve strukturne reforme potrebno je, po njegovom mišljenju, duže vrijeme.

- Na kratak rok je najvažnije sačuvati makroekonomsku stabilnost i generisati rast ekonomije. Mjere ekonomske politike posebno moraju biti usmjerene na rješavanje nelikvidnosti privrednih subjekata, jačanje finansijske discipline, suzbijanje sive ekonomije, jačanje kreditne podrške privredi, investiranje u osnovnu infrastrukturu, podsticanje proizvodnje namijenjene

izvozu, smanjenje troškova poslovanja uklanjanjem administrativnih i birokratskih barijera, smanjenje poreskog opterećenja prvenstveno kroz smanjivanje brojnih taksi i parafiskaliteta i sl. - smatra Lakićević.

Diverzifikacija crnogorske privrede u velikoj mjeri će, kako dodaje, zavisiti i od privlačenja stranih investicija i mogućnosti transfera novih tehnologija prvenstveno u sektoru industrije.

- Osnovni preduslov za navedene aktivnosti je razvoj osnovne infrastrukture.

Imajući u vidu činjenicu da za izgradnju i revitalizaciju infrastrukture – naročito saobraćajne treba značajno vrijeme ali i adekvatni izvori finansiranja nije realno očekivati da će proces diverzifikacije privredne strukture biti

Imamo velike potencijale za proizvodnju električne energije Lakićević smatra da smo nedovoljno iskoristili potencijale u elektroenergetskom sektoru prvenstveno u domenu korišćena hidroenergetskog potencijala i novih obnovljivih izvora energije.

- Proizvodnja električne energije je djelatnost gdje Crna Gora ima značajne komparativne prednosti koje, nažalost, nijesu iskorišćene u dovoljnoj mjeri.

Energija će vjerovatno u budućnosti biti najvažniji izvozni proizvod Crne

Gore. Na toj pretpostavci treba zasnivati buduće strategije ekonomskog razvoja i pripremati investicione projekte za ulaganje u proizvodnju električne enrgije i energetsku infrastrukturu - kazao je prof. dr Lakićević.

realizovan u kratkom roku naglašava prof. dr Lakićević.

Prirodna bogatstva

Osim industrijalizacije smatra da je neophodno intenzivno raditi na razvijanju i jačanju uslužnih djelatnosti.

- Tu prvenstveno mislim na laku prerađivačku industriju ali i na elektro-energetski sektor u kom Crna Gora ima komparativnu prednost. Crna Gora nije na adekvatan način valorizovala svoja prirodna

bogatstva kao što su šume, rude, vode i sl. Drvoprerađivačka industrija u Crnoj Gori je u pogledu finalizacije proizvoda na onom nivou na kom je bila prije Drugog svjetskog rata. Prerađivački kapaciteti prvenstveno u metalskoj industriji su najvećim dijelom devastirani i van svoje funkcije - kazao je Lakićević.

Njihovo aktiviranje je, po njegovim riječima, pod velikim znakom pitanja, prvenstveno zbog propadanja kompanija koje se bave primarnom proizvodnjom metala ali i zbog značajnog tehnološkog zaostajanja i devastiranja proizvodne opreme.

- Gubitkom kontrolne funkcije države, kroz proces privatizacije, ograničene su mogućnosti aktiviranja i snaženja ovih sektora. Poljoprivreda predstavlja veliku razvojnu šansu Crne Gore i komplementarna je sa turizmom i trgovinom kao strateškim privrednim granama. Iz tog razloga država posljednjih godina aktivno radi na unapređenju ovog sektora kroz različite subvencije i podsticajne mjere. Državni intervencionizam u ovim sektorima dolazi nakon politike liberalizacije, čiji su efekti bili veoma negativni i destimulativni za poljoprivredne proizvođače - kaže Lakićević koji nije preveliki optimista u pogledu značajnijeg oporavka ovog sektora imajući u vidu negativne demografske trendove u Crnoj Gori. Misli da u narednom periodu Crna Gora značajnu pažnju mora posvetiti razvoju i unapređenju IT sektora koji za kratko vrijeme može generisati visoke stope rasta.

Po riječima Lakićevića nemamo drugog izbora nego da novi model ekonomskog rasta Crne Gore bude zasnovan na poštovanju principa ,,zelene ekonomije“.

Efekti privatizacije nijesu donijeli očekivane rezultate Privatizacija, po riječima Lakićevića, nije donijela očekivane efekte u smislu podizanja ekonomske efikasnosti.

- Neki negativni efekti privatizacije bacaju duboku sjenku na čitav ovaj proces iz čega je moguće izvući najvažniji zaključak da je sasvim nerealno i naivno bilo očekivanje da će privatizacija sama po sebi riješiti brojne probleme. Ispostavilo se da je, veoma često, proces privatizacije u nekim preduzećima stvarao dodatne probleme i slabosti nakon čega je država morala dodatno rješavati ekonomske i socijalne probleme. Mišljenja sam da je privatizacija nekih važnih državnih resursa urađena veoma brzo i ishitreno čime se država odrekla mogućnosti da ostvaruje značajne prihode, koji su mogli biti upotrijebljeni za kreiranje novih razvojnih projekata ili ulaganja u infrastrukturu - poručuje Lakićević.

Ekonomija

Neđelja, 9. januar 2022.

Sada možemo trošiti samo onoliko koliko imamo prihoda Lakićević je kazao da su usvojeni budžet za 2022. i fiskalna strategija zasnovani na hrabrom planu poznatom kao ,,Evropa sad“.

- Ja sam optimista da će, ako ovo budemo zajednički radili, ti rezultati biti vidljivi - kazao je Lakićević.

On misli da će većina budžetskih jedinica dobiti dovoljno sredstava da obezbijedi rad u 2022. Poručio je i da se mora doći do temeljne reforme i budžetskih korisnika, a za to je, kako navodi, potrebno vrijeme.

- Sada možemo trošiti samo onoliko koliko imamo prihoda. Čini mi se da smo u godinama za nama mi povećavali javnu potrošnju i da je to uglavnom bilo utemeljeno na zaduživanju poručio je Lakićević.

- Prelazak sa takozvane linearne ekonomije na cirkularnu je neminovnost kako nacionalnih tako i globalne ekonomije.

Linearna ekonomija zasnovana je na principu da uzimate resurs iz privrede iz kog dobijate određeni proizvod koji nakon njegove upotrebe završava na deponiji. Koncept linearne ili industrijske ekonomije donio je u posljednjih 250 godina progres ali i zagađenje životne sredine. Cirkularna ekonomija omogućava potpuno zatvaranje ovog kruga - ističe Lakićević.

U ovom konceptu, kako objašnjava, otpad ne postoji već se on kao sirovina upotrebljava za novu proizvodnju.

- EU je od 2015. godine krenula u proces transformacije od linearne prema cirkularnoj eknomiji i u svojoj Agendi 2030 definisala ciljeve za održivi razvoj i cirkularnu ekonomiju. Crna Gora se deklarisala kao ekološka država i na taj način izrazila spremnost i opredjeljenje da mijenja klasični ekonomski model rasta i kreira održivu ekonomiju, koja će voditi računa o ekonomskom razvoju ali i o ekološkim i društvenim aspektima. Novi model rasta mora primarno biti baziran na znanju i novim tehnologijama a ne prvenstveno na kapitalu i radu, što daje mogućnost da se u tom kontekstu rješava i pitanje teške industrije - ističe Lakićević.

GrešKe iz prošlosti

U prošlosti su se, dodaje on, činile greške ali kako kaže „čovjek uči na greškama“.

- Struktura crnogorske privrede na početku tranzicionog perioda je bila značajno drugačija u odnosu na današnju. U privrednoj strukturi je dominiralo učešće industrije koja je činila više od 45 odsto BDP-a. U periodu raspada Jugoslavije crnogorska privreda je ostala otvorena i zavisna od jedinstvenog jugoslovenskog tržišta. Drugim riječima bila je potpuno nespremna za scenario koji je uslijedio, tako da je raspad jedinstvenog tržišta stvorio značajne probleme. Nakon toga su uslijedile sankcije i hiperinflacija, koje su nanijele nemjerljivu štetu privrednom i društvenom sistemu Crne Gore - smatra Lakićević.

Takođe, po njemu, veoma je diskutabilno opredjeljenje za potpunu liberalizaciju ekonomskih aktivnosti koja je dovela do potpunog urušavanja određenih privrednih grana i djelatnosti.

- Proces masovne vaučerske privatizacije je kroz ulogu privatizacionih fondova omogu-

5

Ski-centar u Kolašinu posjetilo 15.000 ljudi

Snijega dovoljno, staze i žičare u punom kapacitetu



U stabilnim uslovima privređivanja zimska i ljetnja turistička sezona se nadopunjuju, tako da su ukupni efekti na privredni rast i stabilnost javnih finansija dominantni. Međutim, u uslovima značajnijih poremećaja, kao što je pandemija, sektor turizma trpi najveće negativne efekte.

Tzv. zaključavanje ili zatvaranje granica u cilju suzbijanja zaraze dovodi do skoro potpunog obustavljanja ekonomskih aktivnosti u ovom sektoru - smatra Lakićević

ćio netransparentnu koncentraciju kapitala i uništavanje značajnih privrednih potencijala, što je dovelo do polarizacije na veliku grupu „gubitnika“ i mali broj „dobitnika“ - kazao je Lakićević i dodao da je veliki broj propuštenih šansi i prilika koje je trebalo realizovati u „pravo“ vrijeme.

- Tu prvenstveno mislim da je trebalo izgraditi elektroenergetska postrojenja koja su bila definisana još u strategijama razvoja bivše Jugoslavije i za koje je čak i postojao dio tehničke dokumentacije. Na taj način bi sada bili u mogućnosti da ostvarujemo zanačajne prihode od izvoza električne energije i da ta sredstva budu investirana u izgradnju saobraćajne infrastrukture - kazao je Lakićević.

Ukidanje robnih rezervi je, po njegovom mišljenju, bio pogrešan i ishitren potez, čime je država izgubila značajno oruđe u pogledu rješavanja poremećaja na tržištu kao i obezbjeđivanja kontinuiranog snabdijevanja najvažnijim proizvodima.

- Odnos političke vlasti i elita prema korporativnom upravljanju, prvenstveno u kompanijama u kojima država ima kontrolno učešće – javne kompanije, je sasvim pogrešan. Država, kao i privatni vlasnici, mora razumjeti potrebu razdvajanja funkcije upravljanja od vlasništva i obezbijediti da preduzećima upravljaju profesionalne menadžerske a ne političke strukture - zaključio je na kraju Lakićević.

N. KoVAČeViĆ

Bojan Medenica

Skijalište na Bjelasici

PODGORICA – Zimska sezona na Ski-centru Kolašin 1600 zvanično je počela 18. decembra, od kada je ovaj centar posjetilo više od 15.000 osoba - kazao je Bojan Medenica iz Skijališta Crne Gore.

On je je za agenciju Mediabiro

naveo da su ski-centar obogatili trakom za početnike, koju u toku dana posjeti oko 70 ljudi.

- Skijašnica je dobila novu Fišer opremu, tako da svaki gost koji nema svoju može računati na najnovije modele opreme - rekao je Medenica.

On ističe da od samog otvara-

nja vode računa o epidemiološkim mjerama i da se u njihove restorane može ući samo uz obavezne kovid potvrde.

- Mogu reći da ta situacije jeste djelimično uticala, međutim, mi uvijek imamo dovoljan broj gostiju da popunimo naše kapacitete - kaže Medenica.

Govoreći o manifestacijama

navodi da su imali nekoliko njih u planu ali da ne mogu da ih održe zbog situacije izazvane korona virusom.

Medenica dodaje da su trenutno sve žičare u funkciji i da na stazama ima dovoljno snijega.

- Riješili smo i višegodišnji problem sa parking mjestima pa sada imamo novi plato gdje se može smjestiti oko 350 automobila - poručuje Medenica.

Ski-centar je, prema njegovim riječima, spreman za doček novih gostiju.

K. J.

Pandemija korona virusa uticala na obavljanje privrednih aktivnosti u oblasti špedicije PODGORICA – Sektoru špedicije je potrebna bolja organizacija i efikasnost, koje ne bi iziskivale velika novčana ulaganja, ali bi značajno uticale na poslovne rezultate, saopštili su predstavnici Odbora Udruženja špeditera.

Oni su kazali da bi se to poboljšanje kod privrednika ogledalo u finansijskom smislu, a kod države u finansijskom i kontrolnom.

- Logistička djelatnost u Crnoj Gori, usljed infrastrukturnih nedostatka, zahtijeva perfektnu organizovanost i efikasnost, kako bi opstala na tržištu. Očekuje se da takva bude i državna administracija, jer je to jedini način da se maksimiziraju benefiti od ulaganja u insfrastrukturu - rekli su predstavnici Odbora agenciji Mina biznis.

Oni smatraju da je pandemija korona virusa uticala na usporavanje obavljanja privrednih aktivnosti u oblasti špedicije, iako je ta grana privrede bila izuzeta od zabrane obavljanja djelatnosti.

- Sam proces rada na granicama, carinarnicama i skladištima morao se prilagoditi preporukama zdravstvenog sistema, radi očuvanja zdravlja i sprečavanja širenja zaraznih bolesti, uz obaveznu socijalnu distancu i poštovanje drugih mjera koje se odnose na korišćenje zaštitne opreme - naveli su iz Odbora Udruženja.

Oni su saopštili da je najveći izazov s kojim se susrijeću kompanije u sektoru špedicije, usljed pandemije korona virusa, nemogućnost ili usporenost naplate usluga.

- To otežava izmirivanje teku-

Potrebna bolja organizacija i efikasnost ćih obaveza koje se odnose na otplatu kredita i plaćanje zakupa, zatim plaćanje dažbina državi i lokalnim samoupravama, kao i plaćanje mjesečnih režijskih troškova - rekli su iz Odbora.

Podsjetili su da su ograničenja u realizaciji spoljnotrgovinskih poslova najizraženija tokom ljetnje turističke sezone.

- Veliki priliv gostiju i povećan uvoz proizvoda u ovom periodu stvara gužve na graničnim prelazima, što dovodi do dodatnog opterećenja graničnih ispostava i terminala u unu-

Sa carinskog terminala

trašnjosti. Kao ograničavajući faktor ističe se i relativno dotrajala saobraćajna infrastruktura - naveli su iz Odbora Udruženja špeditera.

Prema njihovim riječima, ograničenost infrastrukturnih kapaciteta, nedostatak brzih saobraćajnica i spora željeznica čine da cijene transporta od luke Bar ka unutrašnjosti budu nekonkurentne, čime i sama luka gubi korak sa konkurencijom iz regiona.

- S obzirom na prirodu djelatnosti zastupanja i posredovanja u spoljnoj trgovini, poslo-

vanje ovih preduzeća u velikoj mjeri zavisi od organizacije rada i efikasnosti državnih organa na graničnim prelazima i carinskim terminalima u unutrašnjosti - saopštili su iz Odbora Udruženja.

Barijere sa kojima se kompanije u realizaciji spoljnotrgovinskih poslova suočavaju su, kako su objasnili, visoka nelikvidnost i nemogućnost naplate potraživanja, siva ekonomija, nelojalna konkurencija, nedovoljno razvijena infrastruktura, česte i skupe analize robe, spora administracija na lokalnom nivou i nedostatak stručnog kadra.

- U dijelu fiskalnih i parafiskalnih plaćanja, u ovom sektoru, privredni subjekti kao opterećenje vide poreze i doprinose na zarade, poreze na nepokretnosti, visoku stopu poreza na dodatu vrijednost (PDV), kao i visoke takse i naknade na državnom i lokalnom nivou - naveli su iz Odbora Udruženja špeditera.

K. J.

6

Aktuelnosti

Neđelja, 9. januar 2022.

Analizirano 5.739 uzoraka, u zemlji trenutno aktivno 21.245 slučajeva zaraze korona virusom

PODGORICA – Prema posljednjem presjeku u Crnoj Gori je od posljedica infekcije korona virusom preminula još jedna osoba, dok je broj novozaraženih 2.219.

Laboratorije koje ispituju uzorke na korona virus u petak su završile analizu i Institutu za javno zdravlje dostavile rezultate za 5.739 uzoraka na korona virus.

Najviše novopozitivnih je u Podgorici – 770, zatim Nikšiću 300, Baru 158, Bijelom Polju 126, Budvi 109, Kotoru 108, Herceg Novom 104, Beranama 101, Pljevljima 81, Cetinju 71, Ulcinju 56, Danilovgradu 52, Tivtu 51, Rožajama 30, te Andrijevici 22 slučaja. U Mojkovcu je 17 novih slučajeva, Tuzima 16, Kolašinu 14, Žabljaku 11, u Petnjici devet, Plužinama sedam, Šavniku četiri i Plavu dva nova slučaja.

- Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 7. januar 2022. godine je iznosio 36,85 odsto.

Prijavljen je jedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz opštine Berane, 69 godina starosti – navode iz Instituta.

Ukupan broj preminulih povezanih sa

S.VASILJEVIĆ

Novozaraženih 2.219, preminula jedna osoba

Životno je ugroženo je 28 osoba

kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.434.

U petak se oporavilo 1.470 pacijenta.

- Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 21.245 – navedeno je u saopštenju IJZ-a.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 187.825.

U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se nalaze 93 pacijenta sa kovid-19 infekcijom, a životno je ugroženo je 28 osoba.

K. J.

Iz Ministarstva zdravlja poručuju da ne fali ni ljekara ni testova

Omikron je za nevakcinisane kao ruski rulet PODGORICA – Namjerno zaražavanje korona virusom nije pametno ni za koga, kažu stručnjaci. To je nepotrebno kockanje i za potpuno vakcinisane, a za one koji nijesu vakcinisani, to je kao da igraju „ruski rulet“, rekao je direktor bolnice u Ohaju (SAD) dr Laolu Fajandžu.

Jedno od pitanja, u danu kada su Sjedinjene Američke Države registrovale najveći broj novozaraženih od početka pandemije, bilo je i da li bi bilo dobro da se neko namjerno zarazi omikron varijantom korona viursa, aludirajući na praktikovanje pojedinih roditelja da im se djeca namjerno izlože varičelama kako bi stekla imunitet.

Kako prenosi Tajm, ljekarka porodične medicine u Južnoj Kaliforniji dr Džesika Kis odgovorila je da to nije bila dobra ideja, a nije ni sada, u slučaju omikrona.

Omikron varijanta je toliko zarazna da će se mnogi ljudi, i vakcinisani i nevakcinisani, zaraziti tokom aktuelnog talasa. Kada je 3. januara više od milion ljudi u SAD bilo pozitivno na kovid-19, što je i globalni rekord, neki stručnjaci su zaključili da je možda nemoguće zauvijek izbjeći inficiranje, uz obrazloženje da su infekcije među vakcinisanima već postale uobičajene,

a za one koji su potpuno vakcinisani, kao i za one koji su primili dodatnu dozu, simptomi će biti blagi ili ih uopšte neće ni biti.

Imunobiološkinja sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Jejl Akiko Ivasaki, koja proučava virusni imunitet, kaže da, najprije, ne postoji način da se predvidi koliko će infekcija kovidom biti ozbiljna.

-Drugo, vakcine i dodatne doze već pružaju snažnu zaštitu. I treće, svaka infekcija može izazvati domino efekat, utičući na druge ljude na potencijalno razorne načine – kaže Ivasaki.

Do sada, podaci sugerišu da kod onih koji su zaraženi omikronom postoji manja vjerovatnoća da će biti hospitalizovani u odnosu na one koji su inficirani nekim drugim sojevima. Takođe je manje vjerovatno da će infekcija omikronom dovesti do većih oštećenja na plućima.

Ali čak i ako je omikron soj u cjelini blaži od drugih varijanti, on je i dalje opasan. Nevakcinisani, stariji i medicinski ugroženi ljudi su u najvećem riziku, ali ne postoji potpuna sigurnost ni za koga. Ukoliko se u računicu ukalkulišu i posljedice takozvanog dugotrajnog kovida, rizik je veći – bez obzira što se vakcinacijom smanjuju mogućnosti za razvijanje dugotrajnog kovida.

R.P.

Od Prave CG preko URE do Policijske akademije:

D.MALIDŽAN

Broj hospitalizovanih u blagom porastu 

Gotovo svi će se zaraziti novim sojem korona virusa

Zdravstveni sistem još jednom apeluje da se vrijeme provodi u najužem okruženju, a u ostalim situacijama, uz nošenje maske i držanje odstojanja

Za sve dijagnostičke procedure prednost imaju teže oboljeli

PODGORICA - Porast broja zaraženih omikron sojem korona virusa u posljednje dvije sedmice za sada skoro da se nije odrazio na potrebu za bolničkim liječenjem u Crnoj Gori, kazali su u Ministarstvu zdravlja tvrdeći da je naš zdravstveni sistem za sada jedan od rijetkih u Evropi koji nema hronične probleme ni nedostatkom ljekara, ni testova.

U tom resoru kažu da je broj hospitalizovanih tek u blagom povećanju i sada iznosi 212 pacijenata u cijeloj državi, a to su, objašnjavaju, uglavnom preventivni prijemi pacijenata sa hroničnim oboljenjima koji su hospitalizovani iz predostrožnosti.

- U isto vrijeme, Ministarstvo zdravlja pomno prati i raspoloživost kadrovskih kapaciteta. Crna Gora ima i redovne medicinske ekipe,

ali i rezervne timove koji, u svakom trenutku, mogu da pomognu kolegama ili da ih zamijene na radnom mjestu. Podsjećamo javnost da zahvaljujući pravovremenoj odluci da reorganizujemo sistem, ljekari i medicinsko osoblje iz bolnica, u slučaju potrebe, momentalno mogu da pomognu kolegama u domovima zdravlja – naglašeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.

Pozivaju građane da budu strpljivi, ali i solidarni. U Ministarstvu napominju da prioritet u ovoj situaciji imaju pacijenti koji su teže oboljeli i oni su prvi za sve dijagnostičke procedure.

To prvenstveno uključuje građane kojima su nužna snimanja pluća.

- Zdravstveni sistem još jednom apeluje da se vrijeme provodi u najužem okruženju, a u ostalim situacijama, uz nošenje maske i držanje odstojanja. Dužni smo i da zahvalimo našim najvremešnijim građanima koji su i ovoga puta, osim što su lideri među imunizovanima, još jednom održali čas iz odgovornog ponašanja. U isto vrijeme, pozivamo sve građane još jednom da se odazovu i otvorenom pozivu za vakcinaciju – poručeno je u saopštenju.

K. J.

Dragan Pavličić

Pavličić umjesto Kneževića PODGORICA – Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić imenovala je za v. d. direktora Policijske akademije u Danilovgradu Dragana Pavličića.

Kako prenosi portal CDM Pavličić bio je član rukovodstva Prave Crne Gore na čijem čelu je Marko Milačić, a kasnije je postao član Građanskog pokreta Ura. Pavličić je prošle godine konkurisao za direktora Uprave

policije, ali je odustao od borbe jer, kako je tada rekao, nije želio da učestvuje na još jednom fingiranom konkursu, na kojem se unaprijed zna pobjednik.

On je 14 godina radio u MUP-u, a potom je 20 godina bio u privatnom sektoru.

Dosadašnji v. d. direktora Policijske akademije Svetislav Knežević je smijenjen. Kneževiću je 5. jula 2021. godine isteklo polugodišnje rješenje vršioca dužnosti v. d. direktora te obrazovne više škole. K. J.

Društvo

Neđelja, 9. januar 2022.

7

Istoričar Milivoj Bešlin upozorava da slijedi ekonomsko urušavanje kroz sprovođenje populističkih mjera, koje će brže devastirati Crnu Goru nego što je Maduro uradio sa Venecuelom

Ovakva kriza se može riješiti samo novim izborima na kojima bi građani kaznili avanturiste PODGORICA - I danas imam ozbiljne rezerve da se kriza može razriješiti parlamentarnim putem, a još manje tako što će se većinska, suverenistička i zapadnjačka, antifašistička Crna Gora dodvoravati onima koji su svoje mandate stavili na raspolaganje za totalnu destrukciju vlastite države i njeno identitetsko poništavanje i ponižavanje.

Takva taktika je samo dovela do konsolidacije ovog marionetskog režima, tupljenje oštrice otpora vlasti koja je prevazišla sve prethodnike u nekompetentnom partijskom kadroviranju, nepotizmu i klijentelizmu - kaže u intervjuu Pobjedi istoričar Milivoj Bešlin. Upozorava da je na djelu, Česi su poslije okupacije 1968. to nazivali cinično, ,,normalizacija“ prilika u Crnoj Gori, a iza nje slijedi dalje ekonomsko urušavanje kroz provođenje populističkih mjera koje će brže devastirati Crnu Goru nego što je Maduro uradio sa Venecuelom.

POBJEDA: Vlada Crne Gore, koju je izabrala Crkva Srbije, još vlada. Preživjela je godinu i za to vrijeme uspjela da uruši institucije, uspješno sprovede ciljeve ,,srpskog sveta“ i blokira EU integracije. Kako vidite razvoj ove situacije, bliže li nam se novi izbori?

BEŠLIN: Vlada koju suštinski čine tri, kako sam već ranije formulisao, ustavno neodgovorna faktora: Aleksandar Vučić, državna Crkva Srbije i medijski koncern Vijesti – dovela je ciljano i sistematski Crnu Goru na samu ivicu ponora. Institucionalno urušena, bezbednosno kompromitovana, identitetski obezličena, međunarodno marginalizovana, evro-integracijski izbrisana, ekonomski devastirana, medijski kolonizovana, građanski antagonizovana – Crna Gora je danas u najtežem

Crnogorska ključna podjela nije etnička, nego etička, vrijednosna. Na jasno definisanim vrijednostima, saveznika za promjene ne bi trebalo tražiti u partijama i strukturama koje čine ovaj marionetski, kleronacionalistički režim, već u društvu i među građanima koji su angažovani, politizovani, motivisani i spremni da brane temelje na kojima je 2006. obnovljena suverena, evropska, građanska i antifašistička Crna Gora - kaže Bešlin položaju u poslednjih nekoliko decenija. Već rečenica retkog poznavaoca našeg regiona i visokog evropskog zvaničnika, Miroslava Lajčaka da ,,Crna Gora u Briselu više ne postoji“ tragična je potvrda ovoga što sam rekao. Od ,,lidera evropskih integracija“, vi ste sada nestabilni problem regiona, da ne citiram jedan poluuvredljivi izraz koji kruži evropskim diplomatskim krugovima i koji je mene podsetio na termin kojim se nekada, pred svoj nestanak, nazivala Osmanska država. Gašenje direktorata za CG u Briselu samo je krajnji izraz toga da je i EU digla ruke od Crne Gore, a to je jasno pokazano i u, bez premca, najnegativnijem izveštaju od kako je počeo proces pridruživanja Uniji.

Ovakva kriza – istovremeno i politička i društvena i ekonomska i institucionalna ne može se rešiti drugačije nego novim izborima na kojima bi građani kaznili avanturiste koji su svoju državu izručili interesima najpogubnije velikodržavne ideologije na Balkanu, a preko nje i najdestruktivnijoj istočnoj sili koja preko vaših leđa danas šalje snažnu poruku Zapadu da je još sposobna da tragično destabilizuje Evropu i, makar simbolički, izađe na ,,topla mora“.

POBJEDA: Aleksandar Vučić je Nikšiću poklonio dva miliona eura da bi isplatio DF za sprovođenje njegove politike. Ovakvim postupcima predsjednik Srbije Crnu Goru svodi na srpsku provinciju. Što je sljedeće?

Fašizam, i kada se ukoriči, ostaje fašizam!

POBJEDA: Nagradu Miroslavljevo jevanđelje dobio je brat Joanikija koji vrijeđa sve crnogorsko i ne priznaje državu Crnu Goru. Oni koji vode Crnu Goru je ne priznaju. Kako je moguće da jednom suverenom evropskom zemljom vlada crkva druge države. Kako smo došli u ovu situaciju?

BEŠLIN: Plitkoumni, fašistoidni pamflet, oni ga zovu knjigom, prepun govora mržnje, nepojamnih istorijskih falsifikata i neukosti, slabo pismen i tragično netalentovan uradak ostaće ružno svedočanstvo o jednoj istoriji beščašća. Ipak, puno je

uglednih imena koja su se oglasila svojim nepristajanjem da jednu važnu nagradu ponese knjigolika tvorevina kanonizovane mržnje i istorijsko-identitetskih neistina. Fašizam, i kada se ukoriči, ostaje fašizam!

Ipak, na Vaše pitanje o tome kako je jedna suverena država pala pod uticaj državne crkve susedne zemlje, razočaraću Vas, ali moraćete da potražite odgovore u vlastitom društvu. Kako je, a to smo mogli da vidimo, crkva uspevala da mobiliše hiljade ljudi na klerošovinističkoj i litijaškoj kontrarevoluciji tokom 2020. pitanje je i za bivšu vlast, intelektualnu

elitu i progresivni deo društva koji se uljuljkao i pomislio da su država i sloboda dobijene zauvek, da se za njih više ne treba boriti i da je identitetska priča prevaziđena, a jedini cilj ekonomski i investicioni razvoj. Da ne pominjem ogromno zanemarivanje društva i činjenicu da je bivša vlast sebe u najvećoj meri identifikovala sa državom, a društvo ili podredila istoj ili prepustila medijskim i ostalim vedetama (veliko)srpskog sveta.

Sada kada su država i njene institucije u rukama druge države i njene crkve i kada je jedini otpor koji je moguć, upravo onaj koji dolazi iz

BEŠLIN: Vučić je bitku za Nikšić, kako je huškala jedna od njegovih šovinističkih razglasnih stanica, shvatio kao ,,Staljingradsku bitku“ u pokoravanju Crne Gore. Dva miliona eura za Nikšić je ponižavajuća ponuda za kupovinu jednog grada sa slavnom slobodarskom i antifašističkom istorijom, ponosno mesto velikog Ljuba Čupića. Time se Nikšić svodi na rang siromašne srbijanske provincije u koju Vučić odlazi i bahato, pred kamerama, osiromašenom narodu Srbije, okupljenom po olupanim halama i salama, nudi svoju demagogiju mržnje i mrvice u vidu prehrambenih potrepština i sintetičkih vitamina. Tužna je i sudbina Nikšića u kome je sedište onoga što bi morala biti društva, mi vidimo sve mane i slabosti tog koncepta. Od velikih priča o građanskom društvu, danas jedva da je ponešto ostalo, a upravo je sada najpotrebniji otpor klerošovinizmu i neofašizmu novog režima, iz redova građanskog društva. Potencijal za demokratizaciju Crne Gore, za reafirmaciju njenih evropskih potencijala i obnovu ideala građanskog koncepta i suživota može doći samo iz slobodnog dela društva. Plašim se da se oni koji su decenijama sebe suviše identifikovali sa državom danas ne snalaze kao opozicija koja mora da deluje, pre svega, kao društvena sila i građansko-demokratska alternativa.

Milivoj Bešlin

ključna tačka kritičke misli u CG – Filozofskog fakulteta, danas najćutljivije društveno-humanističke institucije u ovom delu Evrope. ,,Snom mrtvijem spava...“ rekao bi Njegoš, institucija koja je iznedrila (i birala u zvanje), a danas pognute glave ćutke sluša, četvoroglavu ministricu, samoproglašenu naslednicu četničke ideologije koja je Ljuba Čupića, simbola antifašističke Crne Gore, odvela na gubilište.

POBJEDA: Da li mislite da je rješenje ove teške političke krize, koja je zahvatila Crnu Goru, ujedinjenje suverenističkih snaga? Iz Brisela stalno ponavljaju da nam treba proevropska vlada. Može li se iskoristiti međunarodni uticaj da se ujedine suverenističke snage i uzmu kormilo države u svoje ruke? Da li je jedan od koraka na tom putu manjinska vlada?

BEŠLIN: Ne bih se previše uzdao u briselsku pamet i trustove iz četiri zapadne ambasade.

Svi ti briselski i ostali kadrovici iz amabasada niti dovoljno poznaju crnogorske prilike, niti će živeti posledice svojih, možda i dobronamernih, ali nedovoljno promišljenih saveta. Najzad, za mišljenje i odnos zapadnih centara se mora boriti. Bitka za interpretaciju Crne Gore ne traje od juče.

Pred glasanje o nepoverenju vladi u parlamentu, javno sam izrazio sumnju da Vlada, koja je sastavljena i birana u manastiru, može biti srušena tamo gde je samo formalno potvrđena – u parlamentu. I danas imam ozbiljne rezerve da se kriza može razrešiti parlamentarnim pu-

Tužna je i sudbina Nikšića u kome je sjedište onoga što bi morala biti ključna tačka kritičke misli u CG – Filozofskog fakulteta, danas najćutljivije društvenohumanističke institucije u ovom dijelu Evrope. ,,Snom mrtvijem spava...“ rekao bi Njegoš, institucija koja je iznjedrila (i birala u zvanje), a danas pognute glave ćutke sluša, četvoroglavu ministarku, samoproglašenu nasljednicu četničke ideologije koja je Ljuba Čupića, simbola antifašističke Crne Gore, odvela na gubilište tem, a još manje tako što će se većinska, suverenistička i zapadnjačka, antifašistička Crna Gora dodvoravati onima koji su svoje mandate stavili na raspolaganje za totalnu destrukciju vlastite države i njeno identitetsko poništavanje i ponižavanje.

Takva taktika je samo dovela do konsolidacije ovog marionetskog režima, tupljenje oštrice otpora vlasti koja je prevazišla sve prethodnike u nekompetentnom partijskom kadroviranju, nepotizmu i klijentelizmu. Na delu je, Česi su posle okupacije 1968. to nazivali cinično, ,,normalizacija“ prilika u Crnoj Gori, a iza nje sledi dalje ekonomsko urušavanje kroz provođenje populističkih mera koje će brže devastirati Crnu Goru nego što je Maduro uradio sa Venecuelom. Dalja ,,normalizacija“ ubrzaće agresivnu i neskrivenu politiku asimilacije, dokaze toga imate svakodnevno u praksi, a najave svega toga možete dnevno videti u beogradskim medijima. Izlaz iz situacije (po) mirenja sa postojećim stanjem može biti samo u snažnom savezu svih suverenističkih i antifašističkih snaga. Vaša ključna podela nije etnička, nego etička, vrednosna. Na jasno definisanim vrednostima, saveznika za promene ne bi trebalo tražiti u partijama i strukturama koje čine ovaj marionetski, kleronacionalistički režim, već u društvu i među građanima koji su angažovani, politizovani, motivisani i spremni da brane temelje na kojima je 2006. obnovljena suverena, evropska, građanska i antifašistička Crna Gora.

M. JOVIĆEVIĆ

8

Društvo

Neđelja, 9. januar 2022.

Građanska i mirovna aktivistkinja iz Pljevalja Sabina Talović za Pobjedu govori o svom aktivizmu, napadim koje trpi, nacionalizmu i klerofašizmu koje izjeda naše društvo

Vazda sam sama i vazda ispred sebe imam gomilu kamenja pa odlučujem što ću da gradim – nekad gradim i zid, a najčešće mostove – kaže Sabina Talović i poručuje da neće odustati od svoje borbe za bolje društvo PLJEVLJA – Naša država i Pljevlja u kontinuitetu su na udaru klerofašizma i te ideologije zato što se Crna Gora nikada nije suočila sama sa sobom, sa onim što je bila naša politika devedesetih godina i nijesam sigurna kakva nas budućnost čeka – kaže u razgovoru za Pobjedu građanska aktivistkinja Sabina Talović, koja je u novembru bila žrtva brutalnog fizičkog napada u centru Pljevalja, kada je na nju nasrnuo sugrađanin, samozvani četnik Zorislav Leković, zvani Zenga. Čitavo naše društvo, dodaje ona, polako ide pomalo desno, a to je ono što nikom ne donosi dobro.

- Mi se još bavimo 1389. godinom, a civilizacija je stigla dotle da ljudi turistički putuju u svemir. Još se prebrojavamo ko je ko, ko je kome, kad i đe što učinio i ko kome treba da se osveti i za što... Onda, bojim se da tu nema suživota. Ne da nema interkulturalnosti, nego nema budućnosti. Prvo i osnovno što je moralo da se uradi je lustracija. To se, nažalost, nije desilo. Jačanjem različitih desnica mi dobijamo i napade na aktivistkinje i napade na osobe druge nacionalnosti i fašističke poruke sa zidova zgrada, raznorazne murale i sve ono ostalo što je danas naša svakodnevica – ističe sagovornica Pobjede.

Talović je još devedestih hrabro stala u odbranu ljudskih prava, kao mirovna aktivistkinja, čiji je angažman odavno i regionalno prepoznat, a u Pljevljima decenijama pomaže ženama i djeci žrtvama porodičnog nasilja i njen dom je sigurna kuća za njih. Posljednjih godina je i podrška migrantima koji pokušavaju da se od ratova i siromaštva u svojim zemljama spasu bijegom u Zapadnu Evropu.

- Ja sam samo žena koja je prije tridesetak godina izabrala da stane iza svojih stavova, principa i vrijednosti ispod kojih ne ide – zaštita ljudskih prava… I svih tih tridesetak godina sam žrtva, iako ne volim da koristim te termine koji su sada moderni i profitabilni. Prije svega višestruko sam diskriminisana, po više identiteta koje imam – kao žena, samohrana

majka, mirovna i građanska aktivistkinja i kao Bošnjakinja na kraju. Taj preplitaj identiteta donosi i preplitaj različitih problema od situacije do situacije, od politike do politike, od mjesta do mjesta odlučivanja – priča Talović.

Iako se politikom ne bavi angažmanom u bilo kojoj partiji, kao građanska aktivistkinja je, ističe, i te kako društveno-politički aktivna.

- Ako krenete od bazičnih stvari kojima se bavi organizacija u kojoj sjedite, a to je zaštita žena i đece žrtava nasilja, ako neko tamo neđe odluči i donese političku odluku da se oni štite oni će biti zaštićeni. E to može da se preslika na cijeli život u Crnoj Gori i na sva druga prava, tako i na moje pravo građanske aktivistkinje, pravo da govorim slobodno, da se krećem svojim gradom slobodno, na moje pravo da fotografišem u svom gradu javne događaje...

Za sve to je odgovorna javna politika i ovo što se danas dešava u Crnoj Gori, u regionu i konkretno u Pljevljima jedna je neprekinuta nit nasilja, prije svega nasilja od devedesetih godina do danas – upozorava ona.

Kada je u novembru fizički napadnuta, naočigled brojnih građana, samo je jedan i to

S.VASILJEVIĆ

Neprekinuta nit nasilja od devedesetih godina

Sabina Talović

njen sunarodnik stao u njenu odbranu.

- Izašli su tada da podrže fašistu prekoputa mene, koji je mene tukao. Igrali i pjevali u centru grada i uzvikivali raznorazne poruke i parole, vrlo opasne na koje, opet niko nije reagovao. Ono što ovdje izostaje jeste institucionalni državni odgovor. Bilo bi korektno da se država, koja se poziva da je pravna, pozabavi ovim pitanjima, pogotovo u osjetljivim sredinama kao što

su Pljevlja. Ovaj grad baštini jednu lijepu tradiciju, ovaj grad imao je pozorište prije 100 godina, o tradiciji pljevaljske gimnaziji da i ne govorim, o kulturno-istorijskim spomenicima isto tako, kao i o načinu života ovdje nekada.

Kako se tako brzo sve promijenilo, kako smo došli do ovoga što živimo zadnjih tridesetak godina odgovor je jasan - izostanak reakcije sa mjesta odakle je ona trebalo da uslijedi, izostanak institucional-

nog odgovora – kategorična je Talović.

Na osnovu svega što je iskusila i onoga što se događa u Crnoj Gori, ova hrabra Pljevljakinja, ne očekuje skori moralni oporavak našeg društva.

- Ja sam aktivistkinja koja se trudi da bude glas onih koji ne mogu da progovore iz bilo kojeg razloga. Da bi se vratile neke vrijednosti, principi, da bi se vratila solidarnost, empatija, da bi se vratili ljudi ljudskom obliku na kraju – svjedoci ste da se suočavamo sa nekim stvarima koje bi trebalo da su nepojmljive za ljudsku vrstu, neophodna je reforma na svim nivoima društva. A obrazovanje, mora biti prioritet – naglašava ona.

Odgovornost za sve što se dešava našem društvu je, prema njenom mišljenju, i na vjerskim zajednicama.

- Uticaj vjerskih zajednica je rapidno porastao i to je nešto što se golim okom vidi. S druge strane su političke partije. Sudar ta dva pola. Proizvod su siromaštvo, ekonomski kolaps Crne Gore, tranzicija kojoj ne vidimo kraja ili neoliberalni koncept, kako god to zvali. Mi smo postratno društvo. Crna Gora nije oporavljala vrijednosti i nije ulagala u ljude, s jedne strane. S druge, nijesmo jačali institucije. Imali smo jednu demokratsku šminku i država je uticala na jačanje vjerskih zajednica… Država je donekle odgovorna za gubljenje tog dijela sekularizma koji je karakterisao Crnu Goru. Nažalost, Crna Gora danas više nije sekularna, građanska i prije svega antifašistička dr-

žava. Svjedočimo da je nedavno u parlamentu odbijena inicijativa za zakon o zabrani fašističkih i nacionalističkih organizacija. Imamo danas u Crnoj Gori porodične fašističke organizacije, partijske, vjerske, kao i neformalne fašističke organizacije koje za ono što čine ne odgovaraju, kao ni pojedinci – upozorava ova Pljevljakinja.

Dolaskom nove vlasti u avgustu 2020. u Crnoj Gori su, dodaje, ojačali desnica, ekstremizam, klerofašizam.

- Vaspitavali smo 30 godina generacije da vode računa o patriotizmu na način da biti patriota ne znači koliko voliš svoje, nego kolio mrziš druge i tuđe, one koji nijesu tvoji. Mi smo se u 30 godina jasno izdiferencirali na naše i njihove, mi i oni i to je nešto s čim rastu generacije. Uz ovakvo obrazovanje mislite da možemo naprijed – pita ona.

Ukazuje i na paradoksalnu činjenicu da je teže danas, nego prije tridesetak godina, biti građanski aktivista.

- Iza mene sve ove godine nije stajao ama baš niko, osim vrijednosnog sistema koji imam i principa kojih se držim. Iza mene nema političke partije, vjerske zajednice, moćne familije ili bilo kakve organizacije.

Vazda sam sama i vazda ispred sebe imam gomilu kamenja pa odlučujem što ću da gradim – nekad gradim i zid, a najčešće mostove – dodaje Talović.

Poražava je činjenica da danas u Crnoj Gori đeca od pet godina nose različite militarističke uniforme i majice.

- I koja znaju treba li vratiti Ko-

Ćutanje Krivokapića i Abazovića porazno Zorislav Leković, duže od godine, uglavnom, nesmetano šeta pljevaljskim ulicama, okićen četničkim ili zastavama zloglasnih jedinica koje su tokom rata u BiH devedesetih godina počinile teške zločine. Policija ga je za sve to vrijeme, prema informacijama dostupnim javnosti, svega dva puta sklonila sa ulice, a odgovarao je samo prekršajno.

Epilog je da je 20. novembra prošle godine, tokom „performansa“ koji je izvodio kod džamije u centru Pljevalja, fizički brutalno nasrnuo na Sabinu Talović. Rukama je stegao za vrat, a napao je i policajca koji joj je pritekao u pomoć.

Uslijedila je burna reakcija javnosti, pa se i policija, poslije tog pritiska, „odvažila“ da protiv Lekovića konačno podnese krivičnu prijavu.

Sabina Talović je uvjerena da se to ne bi dogodilo da nije bilo snažne podrške javnosti njoj, a posebno ističe Akciju za ljudska prava i čelnicu ove organizaci-

je Teu Gorjanc-Prelević.

- Slični incidenti dešavali su se i ranije i institucije nijesu reagovale. Ćutali su i građani Pljevalja - s jedne strane boje se da reaguju, a s druge je ono što zaista poražava – navikavamo se da živimo sa tim pojavama. One ovdje počinje da bivaju način života… Dolazimo u situaciju da ja u svom gradu, ne kršeći nijedan zakon, dok fotografišem ili snimam javne događaje, mogu u stvari biti neko ko uznemirava nekog fašistu i tako ja izazivam njegovu reakciju?!

Ne znam dokle smo mi to došli, a još manje znam kuda idemo – rezignirano konstatuje Talović.

Policija je naknadno protiv Zoranića podnijela krivičnu prijavu za izazivanje vjerske, nacionalne i rasne mržnje.

Naša sagovornica je sigurna da se to ne bi dogodilo i da bi sve ostalo na prijavi za remećenje javnog reda i mira, da nije bilo žestoke reakcije javnosti.

- Posjetila me i američka ambasadorka i mislim da je sve to skupa rezultiralo

podnošenjem ove krivične prijave. Ali i dalje sam vrlo skeptična kad je tužilaštvo u pitanju. Ono što je žalosno je da se država nije oglasila i to me razočarava i poražava. Kad kažem država mislim lično na premijera Zdravka Krivokapića i potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića – dodaje naša sagovornica.

Poručuje im da poslije ubistva Šejle u Tuzima, poslije ubistva žene u Petnjici, ništa više nije bezazleno u ovoj državi kada su u pitanju žene.

- I zato je njih dvojica trebalo da se oglase, zbog svake žene u Crnoj Gori, pogotovo što su Pljevlja u pitanju, pogotovo što je osjetljiv društvenopolitički trenutak i posebno zato što su oni inicijatori tih „osjetljivih trenutaka“, direktni akteri rekla bih – ističe Talović.

Ipak, doživjela je i jedno iznenađenje od predstavnika nove crnogorske vlasti.

- Reakcija mlade ministarke Tamare Srzentić koju nikada u životu nijesam

viđela emotivno me dirnula, prije svega jer je jako mlada, a napisala je pismo podrške takve sadržine kao da se druži sa mnom. E, to se zove empatija, solidarnost. I te podrške znače – kaže ona.

Kategorična je da fizički napad na nju nije incident.

- To je bio jedan fašistički nasrtaj, to je bilo ugrožavanje mog života i taj napad nije smio da prođe a da se premijer i potpredsjednik Vlade ne oglase.

Znači li njihovo ćutanje to da treba da budem žena koja ima imunitet da bi oni stali iza mene – pita Talović.

Prvi put u životu zadovoljna je reakcijom lokalne policije.

- Mene je, u stvari, odbranio policajac i pri tome je fašista od njega otimao pištolj. Ne znam što je htio s njim. Čini mi se da sam ovog puta jako dobro shvaćena u lokalnoj policiji. Imam neprekidnu komunikaciju direktno sa načelnikom i imam određenu vrstu zaštite – dodaje Talović.

Društvo

Neđelja, 9. januar 2022.

ma i prijetnjama sovo ili ne treba i koje godine u Prizrenu… U odnosu na devedesete, danas se suočavamo i sa nekakvim novim vrstama ekstremizma, nimalo uvijenim, vrlo direktnim i ono što je za mene porazna činjenica jeste da je sve više mladih ljudi ponešeno tim vjerskim i nacionalnim kategorijama, što nije dobro ni za jedno društvo. Ja volim ovu zemlju i ovo jeste zemlja za poželjeti, ali je nažalost pretvorena u državu za plakati – konstatuje sagovornica Pobjede.

Kao društvo smo, dodaje, došli do stanja da smo se navikli na klerofašizam, pa tako nikome nije nimalo čudno što su u Pljevljima osvanuli grafiti podrške osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću. Političari su, ističe ona, proizveli stanje društva u kojem se ljudi svrstavaju u „nacionalne foldere“.

- Predstavim se nekom i odmah sam, samo po imenu, svrstana u neku fioku, u folder nacionalni. A odakle vi znate kako se ja osjećam, odakle vam pravo da vi mene definišete po mom imenu? Došli smo u situaciju da su nam to jedini identiteti i da se preko tih identiteta bijemo, svađamo, maltretiramo, napadamo... Nacionalizam je političarima biznis i profit, to im je zanimanje, a ako im mi kao građani oduzmemo taj nacionalizam kojim oni tako vješto manipulišu onda im neće ništa ostati – poručuje Talović.

Jedini lijek je, naglašava ona, da se Crna Gora pogleda u ogledalo i suoči sa prošlošću.

- Pljevlja nikada nijesu izašla iz devedesetih. I to pokazuju događaji u ovom gradu. Ono što mene brine je da su i sa ove druge strane, one nasuprot Čeku Dačeviću, izrasle neke generacije koje se više ne boje i možda će izaći da se samoodbrane, a mene to kao aktivistkinju sa iskustvom i te kako plaši.

Jer to nije rješenje i to vodi u nove konflikte i s druge strane u neke nove profite. Istina i suočavanje bole, ali je to jedini put i proces koji moramo proći – poručuje naša građanska i mirovna aktivistkinja.

Da ne vidi dobru budućnost ni Pljevljima, ni Crnoj Gori jasno ukazuje i činjenica da svoje dijete priprema da ode iz zemlje.

- Imam samo nju, ali će ona napuštiti ovu zemlju. I ono što ću joj reći je da se ne osvrće – kaže ona.

Njena kćer, zbog majčinog aktivizma, godinama je u Pljevljima bila žrtva raznih oblika nasilja, do toga da su je tukli u školi. Pomaže majci u programima podrške ugroženim ljudima – od žena i djece žrtava nasilja do migranata. I raduje se skorom odlasku iz Crne Gore u inostranstvo.

- Trideset godina me šalju u Tursku, ali ja neću otići i neću se umoriti. Prijetili su mi ubistvom, kidali struju, tukli dijete... Nijesu me ućutkali i ne postoji ta prijetnja ili nadoknada u vidu ne znam kakvih privilegija koja će zatvoriti moja usta da ne pričam istinu, ali dijete ću poslati u svijet, jer ona ne mora sve ovo da trpi – zaključuje Sabina Talović.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

9

Savjet AEM-a konačno zabranio emitovanje jutarnjeg programa kao i emisija „Ćirilica“ i „Posle ručka“ TV Hepi na šest mjeseci

Zabrana uvedena prekasno i pod pritiskom javnosti

PODGORICA – Savjet Agencije za elektronske medije (SAEM) je na jučerašnjoj sjednici konačno donio odluku da na šest mjeseci ograniči emitovanje jutarnjeg programa („Dobro jutro, Srbijo“ i „Vikend jutro“) kao i sadržaja „Ćirilica“ i „Posle ručka“, u okviru programa TV Hepi iz Srbije.

Ova odluka crnogorskog regulatora uslijedila je nakon niza besprizornih uvreda koje je, prije samo nekoliko dana, uoči praznika, lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj iznio na račun građana i građanki Cetinja. Nije se zaustavio, već je nastavio sa mizoginim kvalifikacijama upućenim poslanici Socijaldemokratske partije (SDP) Draginji VuksanovićStanković.

Iz AEM-a su juče rekli da će, zbog potrebe sprovođenja neophodnih pravnih procedura, odluka o zabrani spornih emisija stupiti na snagu tokom naredne sedmice.

- Odluka je donešena jer je, u prethodnom periodu, učestalo u ovim programskim sadržajima vršeno i omogućavano podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti - navedeno je u saopštenju koje su dali iz ove institucije.

Ističu da je SAEM imao u vidu da se u spornim programskim sadržajima koristi pogrdno, uvredljivo ili uznemiravajuće izražavanje koje podstiče intenzivne negativne emocije, iskazivanje neprijateljstva ili želja za diskriminacijom, kao i omalovažavanje ili obezvređivanje pripadnika crnogorske nacionalnosti, negiranjem njihovog nacionalnog identiteta i posebnosti.

- Ne dovodeći u pitanje pravo svih emitera da informišu javnost o pitanjima od javnog interesa, Savjet Agencije je ocijenio da se u navedenim sadržajima zloupotrebljava pravo na slobodu izražavanja - istaknuto je u saopštenju.

Cijeneći da se radi o pitanju od javnog interesa, čija zaštita zahtijeva sprovođenje mjera kojima će se suzbiti sporno izražavanje, za koje je konstatovano da postoji kontinuitet, SAEM je

Ranko Vujović

Vesna Rajković-Nenadić

Adžić: Šešeljeve izjave su laž Pravnik i istoričar Novak Adžić kazao je da je ono što je lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj izjavio na TV Hepi Cetinjankama i Crnogorkama u prošlosti i sadašnjosti najogavnija laž - istorijska i politička.

- I još tom bijedniku i presuđenom ratnom zločincu, političkoj propalici itd, pošto mu ništa sveto nije, inače konvertitu, ,,basta“ tako da

zaključio da je opravdano i proporcionalno da se, na period od šest mjeseci, ograniči reemitovanje ovih emisija.

OŠTRIJE MJERE

Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović pozdravio je mjeru Savjeta AEM-a da suspenduje sporne emisije na TV Hepi na šest mjeseci, ali smatra da je mjera mogla da bude oštrija i na duži vremenski period.

Za Pobjedu je juče rekao da se nada da ova odluka nije donešena pod pritiskom javnosti, već da zbog praznika Savjet nije mogao ranije organizovati sjednicu.

- Sa druge strane je dobro što se i javnost aktivno uključila u probleme na medijskoj sceni.

To može biti dobar povod za raščišćavanje medijske scene od svih sadržaja koji truju ovaj prostor i degradiraju medije.

Ovo nije samo medijski problem, već kulturološki i civilizacijski - smatra Vujović. Ovakav nivo medijskih sadržaja je, kako kaže, jednostavno nedopustiv u iole normalnim društvima.

- Nadam se da je ovo samo prvi korak u zaštiti našeg medijskog prostora od neprimjerenih sadržaja i neprimjerene političke propagande. Skorim usvajanjem novog zakona o AVM

Srzentić: Mizoginija se ne može i ne smije tolerisati

- Dok stvaramo sistemske uslove da mediji slobodnije ali i odgovornije rade svoj posao, treba pažljivo da biramo sadržaje koje gledamo u našim domovima i da ne prihvatimo kao normalno pomjeranje granica na štetu poštovanja ljudskih prava bilo koje osobe ili grupe - navela je ministarka Tamara Srzentić na Tviteru.

Ova situacija je, naglašava, posebno značajna jer se odnosi na žene – jednu od najranjivijih grupa izloženoj stereotipima, uvredama i nasilju.

- Moja obaveza, ali i svih u javnom prostoru, je da štitimo prava svih žena – mizoginija se ne može i ne smije tolerisati poručuje ministarka.

otvoreno laže pozivajući se tobože na istraživanja Aleksandra Stamatovića. Nijesam niđe pročitao da je Aleksandar Stamatović napisao, istražio i ,,dokazao“ ono što Šešelj, njegov nekadašnji predsjednik, tvrdi, pozivajući se na njega - rekao je Adžić.

On je pozvao Stamatovića da demantuje ovu lažnu Šešeljevu priču i da kaže je li to ili nije istina.

uslugama stvorili bi se uslovi i za trajnu zabranu rijaliti programa iz slobodne ponude kanala što bi bio još jedan korak u procesu ozdravljenja naše medijske scene - zaključio je Vujović.

ODGOVORNOST REGULATORA

Vesna Rajković-Nenadić, novinarka i članica radne grupe za izradu medijskih zakona, smatra da je odluka zakašnjela i da je donijeta pod ogromnim pritiskom javnosti (ovog puta i vlasti i opozicije i dijela nevladinog sektora) i poručuje da treba tražiti odgovornost regulatora za kontaminaciju medijskog prostora koji nam dolazi iz susjedstva.

- Hepi TV u produženom trajanju nanosi štetu dezinformišući, šireći propagandne sadržaje i podstiče na neprijateljstvo i netrpeljivost. Iako smatram da je sloboda govora najvažnija vrijednost demokratskog društva, ona ne smije biti zloupotrijebljena na način da ugrožava prava drugih, što je u ovom slučaju potpuno jasno. AEM je imao i do sada zakonske mogućnosti da reaguje. I u skladu sa domaćim zakonodavstvom i u skladu sa međunarodnim standardima. AEM treba da reaguje proaktivno a ne da u svojim rea-

govanjima proziva zainteresovanu javnost da na njih ne vrše neprimjereni pritisak. Sigurna sam da nije bilo ovako oštre reakcije javnosti da AEM ne bi donio odluku o ograničavanju sadržaja Hepi TV. Kao što nije u septembru nakon događaja na Cetinju ograničio program televizija Hepi, Pink M, Pink i Pink Plus iako su imali zakonske mogućnosti. Takođe, mišljenja sam da kroz donošenje novog zakona o audiovizuelnim uslugama treba ojačati izbor članova Savjeta AEM-a i da treba eliminisati politički ili interesni uticaj na njihov izbor. To je ključno pitanje na koje novi zakon treba da odgovori jer zalud nam sva zakonska rješenja ako nemamo članove Savjeta izabrane na osnovu kompetencija i ličnog integriteta - poručuje RajkovićNenadić za Pobjedu. Ona ukazuje na zakonska rješenja na osnovu kojih je AEM morao da reaguje i ranije.

- Zakon o elektronskim medijima precizno propisuje da „AVM uslugom ne smije podsticati mržnju ili diskriminaciju po osnovu rase, etničke pripadnosti, boje kože, pola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog

ili porodičnog statusa, starosne dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta ili polne orijentacije“. Preporuka Evropske komisije (EK) protiv rasizma i netolerancije (ECRI) iz 2015. godine, upućuje i na dodatne okolnosti koje je potrebno analizirati pri utvrđivanju (ne)postojanja govora mržnje.

- Te dodatne okolnosti podrazumijevaju utvrđivanje: 1) konteksta u kom se saopštava govor mržnje - postojanje ozbiljnih tenzija u društvu; 2) kapaciteta/pozicije lica koja upotrebljavaju govor mržnje (npr. u slučaju političkih i vjerskih dužnosnika); 3) prirode i snage upotrijebljenog jezika, njegove provokativnosti i direktnosti; 4) konteksta specifičnih okolnosti - izolovani slučaj ili kontinuitet postupanja; 5) korišćenja medija - kojima se zahtijeva neposredni ili odgođeni odgovor (s određenjem da su elektronski mediji od naročitog uticaja na javnost); 6) prirode publike i mogućih posljedica u vidu čina nasilja, zastrašivanja, neprijateljstva ili diskriminacije - posjeća Rajković-Nenadić.

OSUDE

Udruženje pravnika Crne Gore pozvalo je najviše institucije, uključujući Skupštinu Crne Gore, da javno osude govor mržnje i mizoginije.

Ombudsman Siniša Bjeković pozvao je na eliminaciju besprizornih istupa iz javnog prostora Crne Gore, a kopredsjednice Ženskog kluba u Skupštini Crne Gore Branka Bošnjak i Vesna Pavićević su saopštile „da je doza vulgarnosti, primitivizma i uvreda koji se plasiraju sa Hepi televizije, prevršila svaku mjeru“.

Juče se nakon odluke Savjeta AEM-a da zamrači emisije u kojima se širi mržnja oglasio i član Predsjedništva Socijaldemokratske partije (SDP) Mirko Stanić rekavši da pozdravlja odluku da se „zabrani huškački i uvredljivi sadržaj TV Hepi iz Srbije“.

Podsjetio je da je ta partija još u septembru podnijela zahtjev AEM-u da zabrani emitovanje emisija ove televizije u kojima se na najgori način vrijeđaju i negiraju Crnogorci.

K.J./Mr.J.

Marić: Udar na slobodu medija Glavni urednik beogradske TV Hepi Milomir Marić rekao je Portalu RTCG da se odlukom Savjeta AEM-a o zabrani emitovanja pojedinih emisija te televizije udara na slobodu medija.

On je, komentarišući odluku Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM) da na šest mjeseci zabrani emitovanje pojedinih emisija TV Hepi, kazao da je mislio kako su u Crnoj Gori došla neka nova vremena, ali se, kako kaže, izgleda prevario.

On je istakao da nikada nije bio neko ko politički podržava Vojislava Šešelja, ali se nekome u Crnoj Gori ne sviđa popularnost TV Hepi

posebno uoči predstojećih lokalnih izbora.

- Čini se da se zaboravilo da je u Crnoj Gori bilo litija i izbora, da je i tamo pao Berlinski zid, da je na izborima narod glasao za promjene, jer očito neko želi da stvari zadrži kakve su ranije bile.

Ovo, naravno, nije prvi put da se TV Hepi izriče zabrana emitovanja programa u Crnoj Gori. Ja sam vraćen sa aerodroma, nije mi bilo dozvoljeno da uđem u Crnu Goru, kroz sve smo to prošli ali mislio sam da su u Crnoj Gori došla neka nova vremena, da politika više neće biti ista, da ipak vlast imaju sada neki drugi ljudi. Nažalost, izgleda ništa od toga - kazao je Marić.

10

Kultura

Neđelja, 9. januar 2022.

PRIKAZ: Povodom izložbe slika crnogorskog umjetnika Luke Lagatora u Zagrebu

Vrijedno djelo na ponos autoru i njegovom gradu » Piše: Dimitrije POPOVIĆ ZAGREB - Crnogorski slikar i karikaturist međunarodnog ugleda Luka Lagator predstavio se zagrebačkoj publici ciklusom slika posvećenih svom rodnom gradu Cetinju. Kompleksnost teme kao što je portretiranje grada stavlja pred slikara složen problem.

Kako uobličiti ono stečeno iskustvo emotivnog i intelektualnog, doživljavanog i promišljenog o specifičnostima sredine u kojoj se umjetnik formirao, u kojoj živi i stvara?

Za razliku od mnogih slikara koji su se uglavnom znali baviti onom vanjskom slikom izgleda nekog grada, njegovih specifičnih ambijenata s karakterističnom prepoznatljivošću dajući „realističku“ sliku viđenog, Luka Lagator je svoje likovne opservacije Cetinja projecirao duboko u one slojeve stare prijestonice u kojima se prožimaju povijesna stvarnost i mitska imaginacija.

KREATIVNI IZVOR

Od sazdanja Cetinja s referiranjem na njegovog osnivača Ivana Crnojevića, od sakralnog i svjetovnog što se permanentno prožimaju, od burnih i nerijetko dramatičnih vremena do savremenog života grada, sve to za umjetnika čini kreativni izvor.

Upravo je vrijeme ona kategorija koja se javlja kao temeljna odrednica Lagatorovog ciklusa slika. Temporalnost se ne očituje kao linearni niz povijesnih fakata nego kao metafizičko vrijeme u kojem se prožimaju slike autorovih doživljaja i refleksija.

Otuda potreba za pretapanjem kadrova unutar zadatog kadra slike, dijagonalnih i sfernih zra-

„Vjetar“, akril na platnu

Djelo Luke Lagatora: „Cetinje“, poliptih, akril na platnu

kastih prosijavanja naslikanih otmjenim dominantno sivkasto nijansiranim površinama. Kompozicije se usložnjavaju dinamikom artikulacije kulturno povijesnih simbola grada, od grba dinastije Crnojevića i čuvenog „Oktoiha“ do sakralnih i svjetovnih objekata, tih amblema grada koji su tako likovno kontekstualizirani da slikar njemu svojstvenoj doživljenosti Cetinja u stiliziranim fragmentima, najčešće siluetama, otvara promatraču nizove asocijacija na ono što čini posebnost lica i karakter bića stare kraljevske prijestonice.

Dominantne su siluete planine Lovćen, Orlovog krša, Manastira, Tablje, Ćipura, Lovćenske vile... Tu su siluete Ivana Crnojevića, štampara Makarija, Petra I Petrovića Njegoša, vladike Rada... sve do silueta anonimnih građana koji se u dokolici mirno zabavljaju kartajući ispred osvijetljene Lokande, porušenog simbola grada, ili su zbijeni pod kišobranima na posljednjem ispraćaju pokojnog sugrađanina

Dominantne su siluete planine Lovćen, Orlovog krša, Manastira, Tablje, Ćipura, Lovćenske vile... Tu su siluete Ivana Crnojevića, štampara Makarija, Petra I Petrovića Njegoša, vladike Rada... sve do silueta anonimnih građana koji se u dokolici mirno zabavljaju kartajući ispred osvijetljene Lokande, porušenog simbola grada... u kišnom ambijentu na groblju ispred lokalne kapelice.

Lagatorova osjetljivost za bogatstvo teme kakva je ova njegovog rodnog grada na profinjen način povezuje likovno s literarnim, sa zbirkom pjesama „Ljudi sjenke“ i „Kari Šabanovi“ cetinjskog lirika Aleksandra Lesa Ivanovića. Slikareva kompozicija „Ljudi sjenke“ kroz kadar osmrtnice kao u ekranu prolaznosti života prikazuje niz silueta, nalik povorci duhova, što sigerira neu-

tješnu svijest o čovjekovoj prolaznosti.

KOCKA

Ono što se pojavljuje u gotovo svim kompozicijama ovog ciklusa jest prisustvo kocke, tog geometrijskog tijela koje je u izvjesnom smislu opsesivni predmet Lagatorovog zanimanja.

Treba podsjetiti da je umjetnik 1997. godine izveo performans nazvan „Sizifov put“. Monumentalnu je kocku slikar gu-

rao od Budve do vrha Lovćena referirajući se na filozofski koncept apsurda kakav je prezentirao Albert Kami u svom „Mitu o Sizifu“. S obzirom na to da je umjetničko djelo, kako kaže Umberto Eko, „otvorena forma“, dakle otvara niz mogućnosti sagledavanja i iščitavanja, funkciju kocke vidim u drugačijem kontekstu. U njenim se stranicama kao u kakvom višestranom zrcalu, projeciraju simboli prošlosti i sadašnjosti grada Cetinja. U tom smislu Lagator daje nešto drugačije od kamijevske filozofije apsurda. Francuski književnik i filozof se u slavnom djelu pita „Ne znam ima li ovaj svijet smisao koji ga nadilazi?“ Ono što nam povijest Cetinja i njegova kultura pokazuje jeste upravo smisao postojanja, potreba za kulturom koja nije prestajala i u najtežim periodima borbe za opstanak. Slikarev poliptih „Oktoih“ simbolizira tu čovjekovu iskonsku potrebu za stvaranjem i gradnjom. Kocka jest simbol gradnje, simbol grada. Naslikana je u središtu poliptiha s reljefnim grbom Crnojevića kao plodotvornim jezgrom tog simbola gradnje – stvaranja.

Od kocke, odnosno grba, tog formalnog i simboličkog centra

Preminuo čuveni holivudski glumac Sidni Poatje, prvi Afroamerikanac koji je dobio Oskara

Odvažan borac protiv nepismenosti i predrasuda

LOS ANĐELES - Sidni Poatje, koji je probio rasne barijere kao prvi crnac koji je osvojio Oskara za glavnu ulogu u filmu „Poljski ljiljani“ i inspirisao cijelu generaciju u vrijeme pokreta za građanska prava, preminuo je u 95. godini, saopštio je jedan zvaničnik ministarstva spoljnih poslova Bahama.

Kako piše portal Glas Amerike, Poatje je stvorio izuzetno filmsko nasljeđe tokom samo jedne godine – sa tri filma iz 1967. godine, u vrijeme kada je segregacija preovladavala u većim djelovima SAD. U filmu „Pogodi ko dolazi na večeru“ glumi crnca čija je vjerenica bjelkinja, a „U vrelini noći“ je bio Virdžil Tibs, crnački policajac

Poatje, nakon uručenja Oskara, 1963. godine

koji se suočava sa rasizmom tokom istrage jednog ubistva. Iste godine je glumio nastavnika u jednoj školi, u lošem kraju Londona, u filmu „Gos-

podinu, s ljubavlju.“ Ušao je u istoriju kada je osvojio Oskara za glavnu mušku ulogu u filmu „Poljski ljiljani“ 1963. godine. U tom ostvarenju glumi majstora, lutalicu, koji pomaže njemačkim kaluđericama da sagrade kapelu u pustinji. Pet godina ranije, Poatje je bio prvi crnački glumac ikada nominovan za Oskara za glavnu mušku ulogu za film „Prkosni“.

Među drugim filmskim klasicima te ere su „A Patch of Blue“ iz 1965. godine, u kome tumači čovjeka sa kojim se sprijatelji slijepa bjelkinja, „The Blackboard Jungle“ i „Grožđe na suncu“ – što je uloga koju je ponovio na Brodveju.

Poatje je rođen u Majamiju 20. februara 1927. godine, a odrastao na farmi paradajza na Bahamima i imao samo jednu godinu formalnog školovanja.

Borio se protiv siromaštva, nepismenosti i predrasuda, i postao jedan od prvih crnačkih glumaca koji su bili poznati i prihvaćeni od strane mejnstrim publike. Pažljivo je birao svoje uloge, suprotno ideji starog Holivuda da crnački glumci mogu da se pojave samo u kontekstu koji ih unižava, kao čistači cipela, kondukteri vozova ili posluga.

- Volim te, poštujem te, imitiram te – izjavio je Denzel Vašington, još jedan dobitnik Oskara, uručujući Poatjeu nagradu za životno djelo.

Kao reditelj, Poatje je sarađivao sa

kompozicije, šire se koncentrični krugovi kao prosvjetljenje, kao emanacija čovjekovog kreativnog duha. U radikalno stiliziranim kompozicijama „Petar Prvi“ i „Vladika Rade“ savršeno obrađena kocka u kojoj se projeciraju sjenke sjena crnogorskih duhovnih vladara implicira se svijest o misli o sakralnom i mističnom u tajni nebeskog beskraja.

IDEJA GRADNJE

Ono što ostaje nakon srušene kuće, govorio je Martin Hajdeger, nije ruševina nego ideja gradnje. Tu ideju gradnje ili stvaralaštva što se odnosi na slobodu kao osnovni preduvjet, upravo je pokazalo Cetinje i u svojoj novoj povijesti. Slika „Grad heroj“ s tamnom siluetom Lovćena, tog za Cetinjane „oltara slobode“, svojim koloritom i dinamičnom gestom, izražava žrtvu koja je data u Drugom svjetskom ratu.

Luka Lagator je ovim ciklusom slika inspirisanim i posvećenim Cetinju pokazao kako se slojevitost motiva može kreativno izraziti rafiniranim slikarskim postupkom i inventivnim konceptima kompozicije stvarajući vrijedno djelo na ponos autoru i njegovom gradu.

svojim prijateljem Harijem Belafonteom i Bilom Kozbijem na filmu „Uptown Saturday Night“ iz 1974, a sa Ričardom Prajorom i Džinom Vajlderom u ostvarenju „Stir Crazy“ iz 1980-ih.

Godine 1992. Poatje je dobio nagradu za životno djelo Američkog filmskog instituta, najprestižniju nagradu poslije Oskara, pridruživši se dobitnicima kao što su Bet Dejvis, Alfred Hičkok, Fred Aster, Džejms Kegni i Orson Vels. Kraljica Elizabeta ga je proglasila za viteza 1974. godine, a služio je i kao ambasador Bahama u Japanu i UNESKO-u. Bio je član Odbora direktora kompanije „Volt Dizni“ od 1994. do 2003.

Godine 2009. predsjednik Barak Obama uručio je Poatjeu najviše američko civilno odlikovanje, predsjedničku medalju slobode.

R. K.

Kultura

Neđelja, 9. januar 2022.

11

Senad Gačević, crnogorski kompozitor, o knjigama „Bassonegro“ i „Muzika u staroj crnogorskoj periodici“

Prva sadrži 2.829 bibliografskih jedinica i obuhvata sve aspekte muzičkog života jednog teško dokučivog perioda u istoriji Crne Gore, a najviše njenu popularizaciju koja je krenula od dinastije Petrović i polako počela da se utkiva u gorštačku svijest naših predaka. Druga je zbirka kompozicija za kontrabas, instrument za koji se rijetko piše jer je dugo vremena tretiran isključivo kao dio orkestra.

DUG PUT

Knjiga „Muzika u staroj crnogorskoj periodici“ nije u domenu primarnih Gačevićevih interesovanja, jer nije muzikolog. Ipak, kako je rekao, period od 1835. godine kada je štampana „Grlica“ pa sve do pojave „Pobjede“ se računa u staru periodiku, i jedini je izvor informacija o tome kako se muzika razvijala i tretirala u Crnoj Gori.

- Jako malo ima u arhivima, skoro neznatno, i zapravo ako želite da saznate nešto o muzičkom životu toga perioda morate se referisati na štampu. Do ove knjige dolazi tako što sam u potrazi za detaljem koji mi je bio važan morao mnogo da pretražujem, to podrazumijeva dug boravak u biblioteci, mnogo vremena se troši dok se nađe neki tekst koji može biti dužine pet rečenica. Pošto sam se nekoliko puta sreo sa tim problemom, a u stalnoj komunikaciji sa studentima, mladim istraživačima i kolegama nailazio sam na isti problem, dakle morali su jako mnogo vremena da potroše da bi došli do neke informacije, odlučio sam da pokrenem taj projekat sa Centralnom bibliotekom „Đurđe Crnojević“ na Cetinju. Učestvovali smo na konkursu Ministarstva kulture prije nekoliko godina, dobili neka sredstva i realizovali bibliografiju u kojoj su popisani svi tekstovi koji na bilo koji način imaju veze sa muzikom, bez selekcije, od koncerata, proslava na kojima se sviralo, vojne muzike, prodaje instrumenata, prodaje muzikalija – rekao je Gačević za Pobjedu.

Razvoj muzičkog života u Crnoj Gori je dolazio od vrha

U okviru različitih događanja, zabava i proslava mogao se uočiti napor vladara da unaprijede muziku u Crnoj Gori pa su, a tako je i zapravo započelo utemeljenje, dovodili strance koji su bili angažovani na formiranju različitih ansambala, horskih i instrumentalnih, organizaciji koncerata i obuci mladih ljudi – rekao je Gačević Klasičnim bibliografskim sredstvima popisani su hronološkim redosljedom svi ti momenti, a na kraju postoji i nekoliko registara imena institucija, ansambala, u konačnici ukupna informacija o tom periodu uz podatke koji je časopis u pitanju, kog datuma je izašao, naslov teksta, ako je bilo moguće detektovati autore teksta i kratak sadržaj onoga što se u tekstu nalazi.

To ga čini jednim izuzetnim pomoćnim sredstvom jer uz pomoć ove knjige se vrlo jednostavno, preko pomenutih registara, može naći praktično sve što nekog može zanimati na ovu temu.

FOTO: UCG

PODGORICA – Bibliografija „Muzika u staroj crnogorskoj periodici“ (1871 – 1943) i zbirka kompozicija za kontrabas pod nazivom „Bassonegro“ dvije su publikacije kojima je kompozitor Senad Gačević dao izuzetan doprinos muzici i njenom istraživanju u okviru jedne godine.

VRLO BURNO

Na pitanje kakvu je sliku stekao o muzici u Crnoj Gori do sredine prošlog vijeka, Gačević tvrdi da je i prije rada na ovoj publikaciji dosta toga već

DANAS KONTRABASISTI SVIRAJU NEVJEROVATNE STVARI: Senad Gačević

znao. Od pojave prvih časopisa je, prema njegovim riječima, prošlo izvjesno vrijeme, gotovo nekoliko desetina godina dok se nije pojavio prvi tekst o muzici.

- To znači da je to neki period u kome nije bio tako intenzivan muzički život, ali kasnije kreće vrlo burno za ondašnju Crnu Goru, za uslove opšte, socijalne i tako dalje. Jedan brz i referentan razvoj u kom možete uočiti, zapravo, da je razvoj muzičkog života i ukupno kulture u Crnoj Gori dolazio od vrha. Naši, na sreću prosvijećeni, vladari Petrovići su znali da je bitno da se i taj segment kulture razvija, imali su ozbiljne aktivnosti i mogu reći da je to, u jednoj maloj državi, siromašnoj, vrNaslovnica bibliografije „Muzika u staroj lo specifično postavljenoj crnogorskoj periodici“

na Balkanu, izgledalo prilično dobro. U okviru različitih događanja, zabava i proslava mogao se uočiti napor vladara da unaprijede muziku u Crnoj Gori pa su, a tako je i zapravo započelo utemeljenje, dovodili strance koji su bili angažovani na formiranju različitih ansambala, horskih i instrumentalnih, organizaciji koncerata i obuci mladih ljudi – rekao je Gačević.

U tom smsilu, prema njegovim riječima, značajna je i pojava vojne muzike, zatim Đevojačkog instituta na kom se ozbiljno izučava muzika u to vrijeme, isto kao i na Cetinjskoj bogosloviji, ali i činjenica da je i u vladarskim strukturama postojao neko ko se muzikom direktno bavio.

- Princ Mirko Petrović je, između ostalog, bio kompozitor sa velikim opusom za nekoga

Kompakt disk kao izdanje više nije tako važan Budući da je zbirka „Bassonegro“ u isto vrijeme i atraktivna i edukativna, za očekivati je bilo da dođe uz nosač zvuka.

Prema riječima njenog autora Senada Gačevića takav dodatak bi iziskivao ogromna finansijska sredstva, a on nije vidio izvor koji bi ih u tom trenutku mogao pokriti.

- Potrebni su posebni uslovi za kvartet kontrabasa, vrhunskog klavira koji je pratnja za nekoliko kompozicija, sve to zajedno sa nekom odgovarajućom tehnikom moralo bi da se radi van Crne Gore, a to onda podrazumijeva ogromne troško-

ve. To je jedna strana priče. Druga strana je to da kompakt disk kao izdanje više nije tako važan, aktuelan i presudan. Mi smo radili promotivni koncert zahvaljujući KIC-u „Budo Tomović“ koji je omogućio finansijski i organizaciono da taj koncert uradimo u odličnom prostoru, u Galeriji Rista Stijovića, koji smo praktično promovisali kao jedan elitni koncertni prostor i snimili smo audio-video u privatnoj režiji. Dakle, to sam morao da finansiram da bih imao dobar snimak i postavio ga na Jutjub jer je tako neuporedivo dostupniji, stiže mnogo brže do publike, nema fizič-

kih prepreka i u roku od sat vremena svi ljudi koje sam trebao da obavijestim da je ta muzika nastala i da je snimljena su imali informaciju – rekao je Gačević.

Knjiga, prema njegovim riječima, mora putovati da bi se imao potpuni uvid u to kako ona fizički izgleda.

- Kolege kontrabasisti širom regije i Evrope koji su bili zainteresovani dobili su primjerak knjige poštom. U iznimnim slučajevima moguće je, ako pojedinca zanima jedno ili nekoliko djela, poslati upit na imejl i ja šaljem djelove knjige koji su u PDF-u – kazao je.

ko nije dugo ni živio. Radi se opusu koji je na nekom prosječnom nivou evropskih zemalja toga vremena – rekao je Gačević.

Muzički život ocjenjuje kao zadovoljavajući, a odličan s obzirom na okolnosti u kojima se dešavao. Publikaciju, budući da je njegovo znanje bibliografskog zanata bilo vrlo ograničeno, završio je uz pomoć i učeći od gospođe Ljiljane Đorđević, kojoj je zahvalan za konačni izgled knjige. Đorđević je učinila da „Muzika u staroj crnogorskoj periodici“ bude u skladu sa principima i pravilima struke, i autorka je uvoda u knjigu.

NA MOLBU

Po važnosti je na istom nivou i zbirka „Bassonegro“ koja sadrži Gačevićeva djela za kontrabas i ansamble kontrabasa koja su nastajala od 1984. godine, od sonate do radova koji su iz prošle godine. Ovo, prema riječima autora, nije ni udžbenik, ni priručnik, već sabrani radovi za kontrabas solo instrument uz pratnju klavira, za trio i kvartet kontrabasa.

- Povod je bila molba kontrabasista, mojih kolega. S obzirom na to da se za kontrabas globalno manje piše nego za druge instrumente, jer on nije standardni solistički instrument, na nagovor mojih prijatelja koji su solo kontrabasisti, ali i onih koji su ansambalski svirači, objedinio sam kom-

pozicije. Konkretno članovi ansambla „Bassonegro“, koji vodi moj kolega Veljko Belević, tražili su da napravim nešto za njih. Spojili smo stare radove i radove iz ove godine da bi dopunili to do jednog logičnog koncepta knjige. Napisao sam i nekoliko novih radova. Dakle, tu su radovi koji su čista, da kažem apsolutna muzika, ali ima radova koji su vezani za tradicionalnu muziku Crne Gore. Obradio sam nekoliko narodnih pjesama, obradio sam jednu narodnu igru i obradio sam za taj ansambl „Polku Milenu“ iz jednog velikog projekta „Muzika na crnogorskom dvoru“, muzike koja je nastala u vrijeme Nikole Petrovića. Dakle, jedan krug od autorskih djela preko osvrta na narodno stvaralaštvo u Crnoj Gori, do ovog elementa koji je vezan za muzičku tradiciju crnogorskog dvora i više je interesa tu spojeno u jedan da se objave radovi na jednom mjestu, da bi se mogla dobiti jedna nova koncertna literatura – rekao je Gačević.

Knjiga je odmah postala atraktivna kao edukativna literatura. Praktično sve okolne akademije, od Ljubljane do Skoplja, već imaju ovu knjigu u svojim programima, a odvija se i komunikacija sa univerzitetima u Briselu i jednim univerzitetom u Francuskoj da se knjiga i tamo uvrsti u program. Međunarodna afirmacija se desila upravo zahvaljujući tome što se u jednoj knjizi nalazi dosta materijala i činjenici da savremeni kompozitori ne pišu mnogo za kontrabas.

DOBRO POZNAVANJE

Ta posljednja činjenica je gotovo prelomna. Prema mišljenju Gačevića kontrabas je u periodu dugom nekoliko stoljeća bio samo orkestarski instrument koji donosi bas liniju i nije praktično do 20. vijeka bilo pokušaja da bude tretiran kao solistički instrument.

- U jednom trenutku se pojavljuje nekoliko velikih kontrabasista koji su počeli da pišu za kontrabas kao solo instrument i to je povuklo niz kontrabasista da se tehnički usavršavaju i počnu da nastupaju samostalno.

Međutim, taj instrument je manje spretan u tehničkom smislu, glomazan, sa jako debelim žicama i potreban je dobar senzibilitet i dobro poznavanje instrumenta, što kod mene jeste slučaj jer sam svirao kontrabas kao mlad.

Danas kontrabasisti sviraju nevjerovatne stvari na svojim instrumentima, ali još uvijek nema dovoljno kompozitora koji će izgubiti određeno vrijeme na upoznavanje da bi mogli da iskoristite sve njegove kvalitete. Ja sam imao sreću da sam prije nego što sam studirao kompoziciju svirao kontrabas i to znanje mi je sad jako važno za stvaranje ovakvih kompozicija – rekao je crnogorski kompozitor.

Zbirka „Bassonegro“ je bila dio projekta Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva koji je finansijski pomogao štampanje, a izašla je izdanju Centra za regionalnu saradnju iz Podgorice. Dragana ERJAVŠEK

12

Povodi

Neđelja, 9. januar 2022.

PODUHVATI: Austrougarska monarhija radila je prije više od vijeka trokraku ,,zračnu že

Nakon potpisivanja saopšteno je da će ova žičara biti jedna od najljepših u Evropi, da će sklapanje ugovora uticati na poslovni ambijent cijelog područja i stvoriti uslove za poseban doživljaj Lovćena i Bokokotorskog zaliva. Ukupna investicija procijenjena je na oko 20 miliona eura.

A, 106 godina prije ovog ugovora Crna Gora imala je žičaru kojom su povezani Kotor i Cetinje! U izdanju Pobjede 2013. godine objavljena je knjiga Radojice Raša Pavićevića ,,Austrougarska žičara Kotor – Cetinje 1916. godine“ koja je donijela obilje autentičnih dokumenata koji ilustruju razmjere građevinskog i inžinjerskog poduhvata gradnje žičare.

Na predstavljanju knjige, autor Radojica Pavićević ocijenio je da je žičara, prema njegovim saznanjima, rađena kao nužnost i jedina mogućnost snabdijevanja austrougarskih trupa 1916. godine.

– Riječ je o lovćenskoj operaciji, sa 40.000 vojnika koji su upali na teritoriju Crne Gore i okupirali Lovćen, Cetinje...

Austrougarske snage bile su na liniji Đinovići - Dobrsko Selo, znači 15 kilometara od Cetinja, a vojsku je trebalo snabdijevati. Osim toga, preuzima se odgovornost za zauzete teritorije i njeno stanovništvo koje broji 200.000 ljudi. Izlaska nema, komunikacija nema. Brodovi do Kotora dovoze hranu, municiju i sve ostalo i jedino rješenje je žičara. Motiv ovog mog rada i istraživanja je upravo razjašnjavanje zbog čega je izgrađena žičara – kazao je Pavićević na predstavljanju knjige u Kotoru u avgustu 2013. godine.

Ovom prilikom Pobjeda prenosi dio iz Pavićevićeve knjige, a fotografije koje objavljuje-

Crna Gora je imala • Prvi krak žičare Škurda – Krstac I izrađen je od 16. januara do 25. februara. Taj krak žičare dug je 2.607 metara, a visinska razlika na trasi kraka iznosila je 963 metra. Nosivost žičare po jednoj tovarnoj jedinici bila je l00 kg, a napravljena je tako da po satu može transportovati 7.500 kg tereta.

• Drugi krak žičare Škaljari, koja vodi od Kotora prema Krscu, građen je od 21. februara do 15. aprila 1916. godine.

Ovaj krak žičare dug je 3.433 m, a visinska razlika na ovoj trasi iznosila je 1.036 m. Po jednom satu mogla je da transportuje 7.500 kg tereta.

• Treći krak žičare koja vodi od Krsca ka Cetinju trasiran je od 15. marta do 15. aprila dok je izgradnja trajala od 1. aprila do 25. juna 1916. godine. Ovaj krak pripada tipu 150, a to znači da su pojedinačni tovari bili 150 kg, a Škaljari i Škurda samo po 100 kilograma

mo su takođe preuzete iz nje.

Među ilustracijama u knjizi su brojne originalne fotografije gradnje, projekta i rada žičare koje šira javnost do tada nije imala prilike da vidi.

Snimak je napravio dr Bela Maćašovski 1915. godine – IAS Foto 243

PODGORICA – Predstavnici Vlade Crne Gore i konzorcijuma ,,Leitner – žičara Kotor 1350“, koji čine kompanije ,,Novi Volvox“ Podgorica i ,,Leitner“ Italija potpisali su 15. decembra Ugovor o izgradnji žičare Kotor – Lovćen, koja, prema najavama iz Vlade, treba da bude završena 12 mjeseci nakon potpisivanja ugovora, a njeno otvaranje se očekuje u proljeće 2023.

Austrougarska monarhija počela je 1916. godine izgradnju trokrake žičare od Kotora do Cetinja, a rađena je u tri faze.

Prvi krak – ŽiČara ŠkUrDa – krSTaC i

Prvi krak žičare Škurda – Krstac I izrađen je od 16. januara do 25. februara. Izgradila ga je 14. Kompanija (specijalizovane jedinice austrougarske vojske, obučene i uvježbane za izgradnju željeznica, sa bogatim iskustvom u izgradnji željeznica uskog kolosijeka i zupčastih željeznica u Austri-

Šematski prikaz prve trase Škurda-Krstac I, sa visinskim tačkama stanica žičare

Teren na kome su izgrađena dva kraka žičare Kotor-Krstac

ji, Švajcarskoj i BiH). Pomoć pri pravljenju i izgradnji ovoj kompaniji pružilo je odjeljenje ratnih zarobljenika i civilno odjeljenje radnika. Ovaj krak žičare dug je 2.607 metara, a visinska razlika na trasi kraka iznosila je 963 metra. Nosi-

vost žičare po jednoj tovarnoj jedinici bila je l00 kg, a napravljena je tako da po satu može transportovati 7.500 kg tereta.

Ovaj krak žičare sastojao se od sekcija: 1. Početna stanica (Anfangsstation) Škurda

(6,00 mnv) nalazila se na izvoru Škurde, na početku starog serpentinskog puta koji iz Kotora preko Krsca vodi za Cetinje, 2. Stanica Špiljari (315 mnv), 3. Stanica Kovess von Kovesshaza (597 m) (ova stanica dobila je ime po Hermanu Keveš fon Kevešazeu (18541929) generalu, kasnije feldmaršalu, baronu, komandantu 3. austrougarske armije, koja je u januaru 1916. god. zauzela Crnu Goru). 4. Donja zaustavna stanica (Nietherhaltestationen) (620 mnv) nalazila se na staroj granici sa Crnom Gorom. 5. Stanica Pračište (857 mnv) i 6. Krajnja stanica (Endstation) ovog kraka, Krstac I (970 mnv).

Interesantno je to da su pedantni Austrijanci stanicama davali imena svojih vojskovođa, ali se i tu vidi hijerarhija,

tako da najveća i najznačajnija stanica nosi ime vrha hijerarhije i onda redom prema mjestu u komandnom lancu.

Svaka sekcija je pokretana pomoću benzinskog motora od 25 KS. Da bi se obezbijedio i noćni rad, pogon stanica i magacini u njihovom sastavu bili su osvijetljeni električnom rasvjetom, zapisao je Pavićević.

DrUGi krak - ŽiČara ŠkaLJari - krSTaC ii

Drugi krak žičare Škaljari, koja vodi od Kotora prema Krscu, je na isti način kao i ranije sagrađena žičara Škurda urađena da može prenositi pojedinačne terete od l00 kg. Žičara je trasirana i urađena od strane 23. kompanije za žičaru (23. Eisenbahn kompanie). Traženje i trasiranje ovog kraka žičare je trajalo od 11.

Šematski prikaz druge trase Škaljari-Krstac II, sa visinskim tačkama stanica žičare

Povodi

Neđelja, 9. januar 2022.

13

eljeznicu“ od Kotora do Cetinja, a građena je u tri faze

la žičaru 1916. godine!

Pogled na podlovćenske strane nad Kotorom, kuda je išao krak žičare Škurda-Krstac I sa ucrtanom maršutom do Krsca

do 20. februara 1916. godine, dok je izgradnja trajala od 21. februara do 15. aprila 1916. godine. Kao pomoć za izgradnju, kompaniji su dodijeljena dva odjeljenja radnika - ratnih zarobljenika. Ovaj krak žičare dug je 3.433 m, a visinska razlika na ovoj trasi iznosila je 1.036 m. Po jednom satu mogla je da transportuje 7.500 kg tereta, napisao je Pavićević.

Sastojala se od šest sekcija od kojih su II, III i IV radile sa pogonom na spojnicu.

1. Početna stanica (Anfangsstation) Škaljari (6,70 mnv), 2.

Stanica Erzherzog Friedrich (120 mnv) (Ova stanica ime je dobila po nadvojvodi Fridrihu Maria Albrechtu Vilhelmu Karlu od Austrije (1856-1936).

Bio je austrougarski nadvojvoda i vojni komandant različitih formacija, a tokom Prvog svjetskog rata bio je vrhovni komandant austrougarske vojske. Na tu dužnost imenovan

je nakon ubistva Franca Ferdinanda 1914. godine... 3. Stanica Conrad von Hotzendorf (350 mnv) (Stanica je ime dobila po grofu Francu Konradu von Hotzendorfu (1852- 1925), načelniku Generalštaba austrougarske vojske od 1906. godine). 4. Stanica Mokra ploča (616 mnv). 5. Stanica Reichsgrenze (824 mnv) u neposrednoj blizini ranije granice carstva. 6. Stanica Žanjev do (939 mnv) u istoimenom mjestu i 7.

Krajnja stanica (Endstation) Krstac II (947 mnv).

Svaku sekciju pokretao je benzinski motor od 25 KS, postavljen na gornjem kraju sekcije tako da natovarenu žičaru direktno vuče pogonska koturača. Izuzetak čini sekcija kod koje je motor bio na početnoj stanici, dakle na donjem kraju sekcije, zbog toga što je prvobitno taj motor bio određen za pokretanje diname za osvjetljavanje kancelarija u Škaljarima.

Zbog noćnog rada, pogoni i magacini bili su osvijetljeni električnim svijetlom. Vrijeme izgradnje prvog i drugog kraka žičare odvija se u vrlo složenim uslovima, a ratna dejstva se odvijaju na malom odstojanju od gradilišta.

Izlazna tačka i mjesto za utovar materijala na žičaru stanice Škurda

Krak Škurda – Njeguši izgrađen za samo 38 dana

Početna stanica trećeg kraka Krstac III

16. januara 1916. godine austrougarske trupe su poslije osvajanja Lovćena i Njeguša izbile na liniju S. Tomići - S. Mikulići - S. Kosijeri - S. Đinovići - Dobrsko selo i nastavile dalje prodiranje prema Ljubotinju i Crmnici.

TREĆI KRAK - ŽIČARA KRSTAC – CETINJE

Krak žičare koja vodi od Krsca ka Cetinju trasiran je od 15. marta do 15. aprila dok je izgradnja trajala od 1. aprila do 25. juna 1916. godine. Ovaj krak pripada tipu 150, a to znači da su pojedinačni tovari bili 150 kg, a Škaljari i Škurda samo po

100 kg. Za ovaj dio trase, prevoz većih pojedinačnih težina omogućen je dijelom zbog korišćenja čvršće čelične žice, veće čvrstoće i tvrdoće, na odgovarajući način promijenjenih i pojačanih konstrukcija, pogonskog i vučnog mehanizma.

Krajnja stanica žičare Škurda – Krstac I i krajnja stanica žičare Škaljari – Krstac II i početna stanica žičare Cetinje – Krstac III su sistemom visećih šina povezane tako da tovar može da se prebaci sa jedne žičare na drugu, a da se ne vrši pretovar. Žičara Krstac III – Cetinje je trasirana i izgrađena od strane 14. kompanije, navodi Pavićević.

Šematski prikaz treće trase Krstac III-Cetinje, sa visinskim tačkama stanica žičare

Autor knjige „Austrougarska žičara Kotor – Cetinje 1916. godine“ Radojica Pavićević otkrio je podatak da je krak žičare Škurda – Njeguši urađen za samo 38 dana!

– Našao sam podatke jednog poručnika bojnog broda koji je opisao vremenske uslove rada u januaru, pristupačnost terenu, koji su bili izuzetno teški i zahtjevni. Za sat vremena žičarom se do Njeguša prevozilo 7.500 kilograma materijala, ali pošto to nije bilo dovoljno onda su radili i drugi krak od Škaljara do Njeguša, nakon čega je urađen završni krak od Njeguša do Cetinja koji je prevozio fascinantnih 110 tona dnevno materijala. Usponi žičare su bili od 0 do 960 metara nadmorske visine na prvom kraku, a od 0 do 1040 metara na drugom kraku - kazao je Pavićević na promociji knjige u Kotoru u avgustu 2013. godine.

Za pomoć izgradnje žičare, kompaniji su dodijeljena dva odjeljenja radnika i jedno odjeljenje od 100 ratnih zarobljenika. Urađena je u horizontalnoj dužini od 12.136 m i penje se od Krsca (949 mnv) do stanice Krobatin (1146 mnv) na Golom brdu i odatle stalno padajući dolazi do Cetinja na kotu 635 mnv. Ukupna nosivost žičare po jednom satu iznosila je 11.000 kg.

Ovaj krak žičare radi se u vrijeme već okupirane Crne Gore u kojoj je uspostavljena vojna uprava. U Crnoj Gori ostale su snage za održavanje okupacionog sistema, ali i razoružana crnogorska vojska i sav narod. Umjesto generala Filipa Brauna, komandanta posadnih trupa u Crnoj Gori i generalnog guvernera okupirane Crne Gore, Beč postavlja za generalnog guvernera Viktora Vebera fon Vebenaua - komandanta 47. pješadijske divizije, dobrog ratnika, čovjeka koji je imao iskustva u organizaciji vlasti. Borbe u Albaniji 3. austrougarske armije zahtijevale su mir i sigurnost u Crnoj Gori, koju je trebalo držati u čvrstoj ruci.

Crnogorsko stanovništvo je prve dane okupacije dočekalo u velikim teškoćama. Glad se pokazivala u punoj svojoj

stvarnosti. Osamnaestomjesečni rat, ekonomski zaostale Crne Gore, potpuno je iscrpio njeno stanovništvo.

Već prvih dana okupacije bilo je potrebno najmanje 200.000 porcija hrane dnevno (procjene Generalnog guvernadurstva), a Ministarstvo rata Austrougarske odobrilo je u martu 1916. godine 200.000 kg kukuruznog brašna i 70.000 kg pečenog hljeba za prehranu crnogorskog stanovništva. Pored navedenog, bilo je potrebno obezbjeđivati i materijalno tehnička sredstva za funkcionisanje okupacionog sistema i pružiti logističku podršku snagama u pokretu prema istoku. Žičara je imala šest sekcija od kojih se svaka pokreće preko motora od 35 KS ( jači za deset konjskih snaga od motora prva dva kraka).

1. Stanica Krstac III, 2. Donja zaustavna stanica I (Niederhaltes- tation I), 3. Stanica Njeguši, 4. Stanica Dugi do, 5. Donja zaustavna stanica II (Niederhalt- estation II), 6.

Stanica Krobatin (dobila je ime po ministru rata Austrougarske Aleksanderu Fridrihu von Krobatinu), 7. Stanica Trollmann, 8. Stanica Bajice, 9.

Ugaona stanica (Winkelstation) i 10. Stanica Cetinje.

R.USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

14

Povodi

Neđelja, 9. januar 2022.

Stav

Piše: Sreten Zeković

Kritičko sučeljavanje sa prošlošću i dijalog sa aktuelnim jedinstvenim političkim blokom (kao i 1918), prividno različitih političko-crkveno vjerskih partija na vlasti, naprosto nijesu uopšte mogući, jer ona pobjednička litijska većinska strana na vlasti ozvaničeno, kako sama kaže, legalno i legitimno, i sve više izoštravano aktue(a)lno, poriče i ništi narod(nos)no-nacionalne Crnogorce i isto tako i njihove (re)prezentante u „novoj“ vlasti, samoj opoziciji. Ovo tim prije što je za vladajući politički blok nezavisna Crna Gora (NCG) doksološka varka, privid, obmana, simulacija i provizorna javna deklaracija iz nužde koju potvrđuje njegov izokrenuto izopačeni ukupni sistem vrijednosti.

Prijethodno narečeno može samo da znači i podrazumijeva sljedeće teze i zaključke.

1. Da u aktue(a)lnoj vlasti (samo deklarativno i krijumčarski NCG) stvarno efektno postoji samo jedan nacizamni sijamski političko-crkveno vjerski subjekt, i to izvanjskim i unutrašnjim „hibridnim ratom“ i imperativnim ucjenjivačkim „ratom za mir“ razuzdani, ojunačeni i potenčeni svetosrpsko-svetosavski totali(tar)izam, dogmatizam, vjerski i ostali fundamentalizam.

2. Ovaj svetosrpsko-svetosavski totalitarizam samo je tipski (ob)lik imperijalne istor(iolog)ije i njenih „osvajačkih ob(po)navljanih istorijskih trajnica“ koje zarobljavaju druge, tuđe oslobodilačke istor(iolog)ije i njihove „oslobodilačke istorijske trajnice“.

Već samim njihovim osvajanjem nište ih, inverzivno izopačeno ih utapaju u sebi, svojšte i čine već neraspupčivim đeličkom lažnog „u sebi podvojenog totaliteta“ gospodarske istor(iolog)ije (odnosa „gospodara i sluge“). Popularno prepoznatljivije, svodi se na obogotvoreno „sveto imperijalno pravo jačega“ 3. Programska „imperijalna istorijska trajnica“ svetosrpsko-svetosavskog totali(tari) zma ispoljava se kao hronična „grješka“ i t(r)ajni „defekta srpske nacije“, kao takve.

4. Svetosrpsko-svetosavski totali(tari)zam principijelno je protiv crnogorske „borbe neprestane za slobodu“ (Njegoš), protiv slobodarskog prvačnog, avangardnog i pijemonskog crnogorcizma i njegovog oslobodilačkog integralizma nasuprot bezuslovnom prisajediniteljskom integralizmu, odnosno ako nije pod totalističkim sačem etnogenetičkog svetosrpstva.

Zapravo je protiv permanentnog revolucionisanja vjekovne (tradicionalne) evolucije crnogorske borbe protiv svijeh osvajača za NCG, kao uslo-

Zarobili sebe, svoju vlast i državu

Ovo „trojno zarobljenje“ je i trostruka „protivrječnost u sebi“ svetosrpskog „vrćenja u krugu“ „izmiriteljskog posrbičenja“. Nema dijaloškog sučeljavanja sa onima koji zvanično poriču i nište Crnogorce i NCG. Apsolutno „nova“ pobjednička vlast i istorija, restartovana na 1918. Razlika pomeđu skupštinske većine i Vlade je samo taktička i strateška istog programa, a zajedničko im je krtičarenje, tajenost, blickrig, mafijašluk i hipokrizija svih vrsta va samoopstanka crnogorskog naroda u slobodi i za vječitu slobodu. Ovo ne priznaje, jer sve crnogorsko preinačava u srpsko.

5. Još je Sveti Petar Crnogorski gotovo ostrahistički kastigao Zakonikom izdaju pravoslavnih Crnogoraca svjetovnih (neislamizira nih) konvertita koji NCG. dvostrče i trostrče i prisvajaju je drugim državama. Prije toga je kaliježao „domaće zlo“ „Crnogorci sami sebe sindžir na vrat meću“, a Njegoš da su „zarobili sebe u tuđina“. Ostavio je sveti amanet: „Protiv istrage Crnogoraca“ i da se „ne zatre slavno ime crnogorsko“. Oba ova naška velikana predviđeli su ovdašnju litijašku kontrareformaciju svojom kritikom „da se crne kape ne miješaju u upravljanje narodom“ i „crna kapa oda zla beljegu / koja laži među vama sije / jerbo sreće nema u narodu / kojim kapa rukovodi crna“.

6. Svetosrpsko-svetosavska imperijalna istor(iolog)ija, njeno osvajanje i zarobljenje, kao totalno uništenje NCG i palimpsestno brisanje Crnogoraca i njihove istorije, kunisano je u osvajačkom regionu 1918, u bezuslovnom ujedinjenju svetosrpstva i njegovom spupčenom političkom bloku, u svesrpskoj trogrboj Jugoslaviji.

7. Jedinstveni frontovski demokrati još kao politički opozicioni blok slavopojno je proslavio jubilej 1918-2018, a prije toga populističko-pučistička litijska „duhovnjačka revolucija“, naročito razjarena od 2015. i svi zajedno, pobjednički blok koji je 2020/21. satanisao i izopštio prijethodnu vlast i istoriju, a proglasio apsolutno „novu“ svoju vlast i istoriju, koju su ujedno paradoksalno i apsurdno restartovali opet na 1918. kao početak kraja svega prijethodnog.

8. Programska „imperijalna istorijska trajnica“ potenčila se i u 90-im godinama u razuru druge Jugoslavije, a ujedno pripravljanju ,,treće i četvrte Jugoslavije kao ponavljane prve Srboslavije“. S usklikom ljubavi „iz srca“. ko( j)eviteza se „Srbri svi i svuda“ „na okup“ za „ugroženo svetosrpstvo“ i sustopični antisuverenistički poklič iz CG „Jugoslavija bez alternative“ i „rat za mir“, demontirana i destregana je.

Jugoslavija, bitno zato što nije mogla biti kao prva. Njen po(od)skok regenerisao i ojunačio se zamiritanim darodavcima „hibridnog rata“ u litijskom pobjedničkom političkom bloku 2020-21.

9. U s v e t o s r p s k o - s v e tosavskom pobjedničkom total(itar)izmu 2020/21. svi izvan njega tj. drugi pol(ovina)

u već „u sebi podvojenom totalitetu“ crnogorskog društva, opet, je dvostruko zarobljen.

10. U crnogorskom „slučaju“ postoje posebiti i zasebiti fenomeni. a) Crnogorski „nacionalizam bez nacije“ (koju ne priznaju, brišu i nište). b) Da su Crnogorci i Srbi, Crna Gora i Srbija (kao decentrirano središte svetosrpstva, „svesrpskog svijeta“ i „otvorenog Zapadnog Balkana“) prirodni fenomen „identičnih sijamskih blizanaca“, neraspupčeni, svezani, za vazda zavisni, pa i u NCG.majske 2006. sa kojom je tek i tekla mogućnost nje(zi) ne samostalnosti i punog oslobođenja. c) zvanična crkveno vjerska-sekularna propagandna parola: „Svi smo mi jedan jedinstveni, pravoslavni, svetosavski, jedan te isti, srpski narod“, da su Crnogorci i CG samo „majušni đeličak svetosrpstva“, „da su Crnogorci elitni, rasni Srbi, soj srpstva“, „što si veći Crnogorac, to si veći Srbin“, (svesrpska rasistika i etnogenetika) i „što si veći Srbin, to si veći Crnogorac“ (kakvo sofističko lažeslovlje!). d) Populistička svjetovna i sakralna krilatica „borba protiv podjela“ zapravo je „borba protiv podjele različitosti, istinitosti, socijalnog diverziteta, socijane diferencijacije demokratskog pluralizma, a stvarno je to očuvanje i nastavljnje „impe-

rijalnog jedinstva, homogenizacije, mira, sloge i izmirenja“ („svesrpskih razmirica“). To je stvarno(sno) (re)produkcija srednjovjekovnog teokratizma iz 13. vijeka. (zato i sama ističe da je po svom karakteru anticivilizacijske sekularizacije, antisamobitnocrnogorska i antisamobitnodržavna teoetnogenetika). e) Upravo zbog prijethodnog SPC (i u CG) i njezini sekularni sustopičari stalno agresivno populistički ponavljaju da SPC ima osam vjekova tradicije, i ako je konotaciono i dentaciono, imenom i pojmom okupaciono nametnuta tek 1918-22.

Ujedno etnogenezofobično, faktofobično, falsifikatofobično i suverenofobično bježi, kao „đavo od krsta“, od svakog utvrđivanja, kao i njezino svetosrpstvo, da bi to ostalo apriorna apstraktna pretpostavka, „umna golotinja“ (V. Bogišić), sveta nedodirljiva dogma, koja samo samu sebe potvrđuje i dokazuje. f ) I još više, čak i samo dokazivanje prijethodnog napadno bi ozloglašavano za „izazivanjem podjela“, „govora mržnje“, da nije od „javnog interesa“ i samoljepljivim nacionalizmom. To je prozor za snajperisanje ljudskog prava na slobodu naučnog, filozofskog, umjetničkog i ostalog istraživanja, naspram kojeg opstaje teokratski iracionali-

zam. g) Takođe, osvajački totalitarizam ne može da opstoji, a da i političkom i crkveno vjerskom stranom, njihovim sijamstvom, ne poriče i ništi Crnogorce i NCG, već ih zvanično institucionalno denacionalizuje, odnosno smatra da su Crnogorci Srbi i CG „srpska zemlja“. Među njima nema izmirenja, već samo „izmiriteljsko posrbičenje“ kao posvećenje, pokrštenje. i) Posebito zabrinjava pojava u NCG da na nepriznavanje i ništenje crnogorskog narodanacije ne negoduju njene institucije i većinski mediji naklonjeni „novoj“ vlasti. Gotovo da se ova agresivnost prihvata kao dobro svesrpsko izmirenje.

U aktue(a)lnom sukobu između tobože „apsolutno nove većinske vlasti“ NCG i njene vladikatske vlade ništa se nijesu manje i na gori način među se bručili i brukali, nego što su ovi frontovski demokrati zajedno „na gomilu“ anatemisali, kastigali, kaliježali, ništili i izopštavali prijethodnu vlast i uopšte crnogorsku nacionalnu, samobitnu i autokefalnu zajednicu, koju su inače palimpsestno izbrisali i restarto vali na „početku kraja“ 1918. i 90-ih godina. I ovo je krucijalna potvrda svetosrpsko-svetosrpskog totalitarizma i „čuda neviđenog“ kojeg je ipak vidio dr Milan Popović u „izmiriteljskom čudu“.

Naočigled sveg „srpskog sv(ij) eta“ i „otvorenog Zapadnog Balkana“, posve „načisto“, nesporno „bijelo na cr(kve)no“, ovog puta je tzv. apsolutno nova istorija pobjedničke nove vlasti stvarno-bukvalno „zarobila samu sebe, svoju vlast i državu“. Tijem je ne samo političku krizu zaglavila u „ćorsokak“, nego i u „šlajfovanju u glibu“, punu zavisnost od Srbije i svetosrpstva i nastavlja totalno (u)ništenje crnogorske privrede, da bi je „preporodili iz početka“ „u sebi podvojenog totaliteta“ crnogorskog društva (1918). Ova „sveta trojna zarobljenost“ je i trostruka „protivrječnost u sebi“ imperijalnog svetosrpskog „vrćenja u krugu“ čiji je ishod kobno tragično „izmiriteljsko posrbičenje“ Crnogoraca i NCG To nagolo razotkriva staronovu „dvojnu demo(no)kratiju“ „nove“ vlasti, karnevalske maske i bezkrupoloznu logičku, etičku, političku i ostalu hipokriziju. Na žalost uraškog „apsolutnog početka“ Dritana, Janusovim dvojnim licem istodobno gleda unatrag (u prošlost) i prednosom da „izmire (sve)srpske razmirice“.

Ovo izopačenje postaje „normalno“, kada se totalizuje birokratsko-etatistička instrumentalizacija crkve i religije u političke svrhe.

Razlika između aktue(a)lne skupštinske većine i Krivokapićke „crnokapićke vladikatske vlade je samo (za prve) taktička i (za drugu, mnogo opasnije) strateška istog programa, a zajedničko im je krtičarenje, taj(anstv)enost, stalni blickrig, krijumčarenje, darovnička korupcija, mafijašluk, hipokrizija, potuđenje, perfidni dublerski glumakluk, zamajavanje neoročene izborne kampanje (kao i ona litijska pobjednička) i subverzivno odlaganje „hibridnog rata“, širenje psihoze specijalnog rata i dvoličnog kočenja ulaska u EU.

Svijet

Neđelja, 9. januar 2022.

15

Smjene i hapšenja zvaničnika epilog nereda u Kazahstanu

Uhapšen bivši šef bezbjednosti zbog izdaje ALMATI- Bivši šef kazahstanske nacionalne bezbjednosne agencije uhapšen je zbog izdaje nakon što je smijenjen poslije nereda u zemlji, saopštio je danas Komitet za nacionalnu bezbjednost (KNB).

U saopštenju je navedeno da je bivši predsjednik Komiteta za nacionalnu bezbjednost Karim Masimov priveden u četvrtak poslije pokretanja istrage za veleizdaju.

-Komitet za nacionalnu bezbjednost je 6. januara ove godine pokrenuo preliminarnu istragu za veleizdaju. Istog dana, bivši direktor KNB-a K.K. Masimov, osumnjičen je da je počinio ovo krivično djelo, uhapšen je i smješten u istražni zatvor sa drugim licima – navedeno je u saopštenju.

Bliski saveznik bivšeg predsjednika Kazahstana Nursultana Nazarbajeva – Karim Kajimkanuli Masimov, bivši premijer, smijenjen je ove nedjelje sa mjesta šefa KNB-a poslije nereda na protestima zbog povećanja cijena gasa.

Predsjednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev u petak je ovlastio snage bezbjednosti da pucaju u ljude koji učestvu-

Detalj ispred predsjedničke palate

ju u neredima, čime je otvorio vrata za dodatno povećanje napetosti u zemlji.

Tokajev je ocijenio kao besmislice pozive nekih zemalja da vlast počne razgovore sa demonstrantima.

Kazahstan je ove nedjelje pogođen najnasilnijim protestima otkako je zemlja stekla nezavisnost od Sovjetskog saveza 1991. godine, sa više desetina mrtvih demonstranata.

Protesti su počeli na zapadu zemlje zbog naglog poskupljenja goriva, ali su se ubrzo proširili i ukazali na šire nezadovoljstvo situacijom u zemlji kojom ista partija vlada od sticanja nezavisnosti.

Bezbjednosne snage u Kazahstanu uspostavile su u petak kontrolu nad ulicama Almatija, a predsjednik je rekao da je ustavni poredak najvećim dijelom ponovo uspostavljen,

Pronađena droga namijenjena balkanskom kartelu

ilustracija

U Kolumbiji otkrivena tona kokaina

PODGORICA - Kolumbijska policija zaplijenila je u luci Buenaventura tonu kokaina, koja je bila namijenjena balkanskom kartelu radi distribucije u zapadnoj Evropi.

Prema izvještaju kolumbijskih medija, da je droga stigla do Zapadne Evrope imala bi vrijednost od 75 miliona dolara.

Kako je prenio caracol.com. co, Uprava za borbu protiv

šverca narkotika u saradnji sa tužilaštvom, rutinskom inspekcijom u luci Buenaventura, uočila je kontejner sa robom od krzna i kože koja je imala nedosljednosti u pečatima. Roba je došla iz luke Gvajakil – Ekvador.

Destinacija broda je, kako se navodi, bila Bugarska.

-Prema preliminarnoj istrazi, ovu drogu je trebalo da dobije balkanski kartel iz Evrope i distribuira je u zemlje poput Italije, Francuske i Njemačke, gde bi ovaj tovar koštao oko 75 miliona dolara – naveo je kolumbijski caracol.com.co, prenosi portal RTCG. Ekvadorski list Primicias navodi da je Ekvador posljednjih godina postao sigurna enklava za djelovanje evropskih švercera droge, naročito Albanaca, Crnogoraca, Španaca, Grka, Holanđana i Belgijanaca.

Između 2017. i 2021. godine, prema migracionim izvještajima, u tu zemlju je ušao 721 Albanac, 1.053 Bjelorusa, 3.111 Grka i 192 Crnogorca.

Prema navodima Primiciasa, procjenjuje se da 30 odsto njih dolazi zbog šverca droge, a nastanili su se u zatvorenim zonama luke Gvajakila.

dan nakon što je Rusija poslala jedinice da uguše ustanak.

Proizvodnja nafte na glavnom kazahstanskom polju Tengiz smanjena je u četvrtak, saopštio je operater Chevron, nakon što su neki podizvođači prekinuli željezničke linije u znak podrške protestima koji niču širom zemlje.

Nemiri u srednjoazijskoj zemlji zaoštrili su problem nedovoljne ponude OPEC-a i

Cijena nafte raste zbog nemira Cijena nafte porasla je u petak na međunarodnim tržištima na 83 dolara zbog nemira u Kazahstanu i prekida u proizvodnji u Libiji koji su podstakli zabrinutost za snabdijevanje, potisnuvši u drugi plan širenje nove varijante korona virusa.

Na londonskom tržištu cijena barela je porasla 70 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 82,69 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 59 centi višoj cijeni, od 80,05 dolara, prenosi SEEbiz.

Tržišta su uznemirili eskalacija nemira u Kazahstanu, članici Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i poremećaji u snabdijevanju iz Libije, koji su zasjenili zabrinutost za potražnju zbog brzog širenja omikrona.

-Skok cijena nafte uglavnom odražava nervozu tržišta zbog eskalacije nemira u Kazahstanu i kontinuiranog pogoršanja političke situacije u Libiji koje blokira proizvodnju nafte – rekla je Luis Dikson iz Rystad Energy. OPEC je odvojeno na svojoj internet stranici objavio da je barel referentne korpe nafte njegovih članica u četvrtak koštao 80,8 američkih dolara i bio za 73 centa skuplji u odnosu na prethodni radni dan.

Blinken: Kad su Rusi u vašoj kući, poslije ih je teško izbaciti Američki državni sekretar Entoni Blinken izrazio je zabrinutost zbog dolaska ruskih vojnika u Kazahstan, rekavši da će se oni teško povući.

-Lekcija iz novije istorije je da kada su Rusi u vašoj kući, ponekad ih je veoma teško izbaciti – upozorio je državni sekretar na konferenciji za novinare u Vašingtonu.

Rusija je poslala vojsku da podrži vlast.

njegovih saveznika, koji ne uspijevaju pratiti rast potražnje.

OPEC je u decembru povećao proizvodnju za samo 70 hiljada barela dnevno u odnosu na prethodni mjesec,

a sporazum o snabdijevanju predviđao je mogućnost povećanja za 253 hiljade barela dnevno, kako bi se uhvatio korak s oporavkom potražnje od pandemijske krize.

Crna Gora podržala slanje posmatrača u kineski region Sinđang PEKING- Crna Gora je jedna od država koje su u UN uputile poziv liderima Kine da omoguće nezavisnim posmatračima „trenutan, jasan i neometan pristup“ regionu Sinđang. I to uz napomenu da je sve više izvještaja o široko rasprostranjenim i sistematskim kršenjima ljudskih prava.

Osim Crne Gore, izjavu su potpisali i Sjedinjene Američke Države, Francuska, Luksemburg, Belgija.

Te zemlje su u zajedničkom saopštenju Ujedinjenim nacijama kazale da ima sve više izvještaja o „široko rasprostranjenim i sistematskim kršenjima ljudskih prava“ od strane NR Kine protiv Ujgura, koji su pretežno muslimani, i pripadnika drugih etničkih i vjerskih manjinskih grupa.

Kako prenosi goodmenproject.com, oni navode izvješta-

je o mučenjima, razdvajanju djece i ozbiljnim ograničenjima slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja i slobode kretanja, udruživanja i izražavanja.

-Pozivamo Kinu da osigura puno poštovanje vladavine prava i da poštuje svoje obaveze prema nacionalnom i međunarodnom pravu u pogledu zaštite ljudskih prava – navodi se u saopštenju koje je u UN

pročitao francuski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Nikolas de Rivijer.

Podsjetimo, Kina negira optužbe a u decembru je objavila da uvodi sankcije za četiri člana američke vladine Komisije za međunarodnu vjersku slobodu kao odgovor na kazne uvedene kineskim zvaničnicima zbog pritužbi oko zloupotreba u oblasti Sinđang.

16

Arena

Košarka

Neđelja, 9. januar 2022.

Budućnost Voli polako kompletira redove nakon „kovid protokola“ i sprema se za prvi meč u 2022.

Drobnjak: Ide bolje nego što su svi mogli da očekuju PODGORICA – Petnaest dana će trajati pauza košarkašima Budućnost Volija između posljednje utakmice koju su odigrali protiv Borca u Čačku (27. decembra) i naredne koja ih očekuje u srijedu u „Morači“ protiv turske Burse, u meču Evrokupa.

Tolika pauza je neplanirana, a uzrokovana je korona virusom u redovima „plavih“ zbog čega su Podgoričanima odložena dva meča, u gostima sa FMPom i u derbi „Morači“ sa Crvenom zvezdom.

S obzirom na okolnosti, i činjenicu da su u Budućnosti, inače, bili desetkovani povredama, odlaganje, posebno meča sa Zvezdom, je dobrodošlo u podgoričkom timu...

- Pored svih ostalih okolnosti koje su nas snašle, bez obzira na to što je i u Zvezdi prisutan kovid, mislim da će ovo odlaganje te utakmice nama više prijati. Da se oporavimo i okupimo i nadam se da ćemo u narednom periodu biti kompletni, da će se svi igrači vratiti na teren – kaže za Pobjedu plej „plavih“ Igor Drobnjak.

Najveći dio igrača Budućnosti je izašao iz „kovid protokola“, kao i stručni štab, ali sa ekipom još ne radi trener Aleksandar

Kobs me često pitao kad se vraćam Igor Drobnjak se vratio na teren protiv Borca iz Čačka, nakon mjesec i po pauze, koji je imao lakši operativni zahvat na stopalu, zbog posljedica ranije operacije.

- Osjećaj da sam se vratio treninzima i posebno utakmicama je sam po sebi nevjerovatan. Tih mjesec i po van terena je bilo baš teško gledati ekipu sa strane. Još uvijek se pronalazim u igri, kroz treninge i utakmice, treba mi još malo vremena, ali je najvažnije da se osjećam dobro – ističe Drobnjak.

Povratku Drobnjaka se najviše obradovao Džastin Kobs, koji je preskočio meč sa Borcem, jer se nije osjećao najbolje prije utakmice. Što i ne čudi s obzirom na to da Kobs ove sezone igra skoro 30 minuta u prosjeku, a da je mjesec i po igrao bez prave zamjene na pleju, posebno što je povrijeđen bio i Petar Popović.

- Kobsu je to, definitivno, najteže palo. Često me pitao kad se vraćam, jer on ionako ima veliku odgovornost i opterećenje, a posebno u situaciji kada je bio ostao jedini plejmejker. Njemu je najbolje pao moj povratak – uz osmijeh je dodao Drobnjak.

Džikić, već treninzima rukovodi njegov pomoćnik Srđan Flajs. Ipak, ekipa i dalje nije kompletna, u subotu je treniralo devet igrača.

- U posljednja dva mjeseca smo, bukvalno, na samo nekoliko treninga radili „pet na pet“.

Stvarno duži period vučemo probleme što nismo kompletni – dodaje Drobnjak, koji je i sam

pauzirao mjesec dana zbog povrede.

Srećom po Budućnost, problemi sa povredama i kovidom nijesu ostavili većeg traga na rezultatima, pa su „plavi“ na vrhu grupe B Evrokupa sa skorom 6-2, dok su u ABA ligi upisali 10 pobjeda i tri poraza, sva tri u Beogradu, od Mege, Crvene zvezde i Partizana.

- Svakako nam ide bolje nego što su svi mogli da očekuju, s obzirom na sve probleme koje smo imali od početka sezone, a koji se i sad nastavljaju.

Rezultati su, stvarno, nevjerovatni. Prvi smo u grupi u Evrokupu, što niko nije mogao da očekuje, i u ABA ligi nam ide dobro.

Budućnost će prvi meč u 2022.

godini odigrati u srijedu veče u „Morači“ protiv turske Burse, u 9. kolu grupe B Evrokupa.

Bursa u Podgoricu dolazi sa skorom 3-5.

- Imamo mnogo problema, pošto još nismo odradili trening kompletni, timski. Zato će to biti komplikovana utakmica za nas, i zbog igrača koji su pauzirali 10 dana zbog kovida.

Na papiru i po imenu protivnika, mi smo veliki favorit u meču protiv Burse, pogotovo jer igramo kući. Ali, imajući u vidu sve okolnosti koje su nas zadesile, uz činjenicu da nećemo moći da računamo na podršku navijača, moraćemo dosta da se pomučimo da pobijedimo u tom meču – S. J. zaključio je Drobnjak.

U dresu Bulsa zaigrao i Marko Simonović, Milvoki u derbiju bolji od Bruklina

Grčki tim nastavlja da traži pojačanja za drugi dio sezone

Čikago nastavio seriju

Promiteas želi pleja Mornara?

Tri asistencije su nedostajale Nikoli Vučeviću za tripl-dabl u pobjedi Čikaga nad Vašingtonom (130:122) – crnogorski centar je za 33 minuta igre upisao 16 poena (šut iz igre 198), 14 skokova, sedam asistencija, te četiri ukradene lopte.

Zaigrao je i Marko Simonović, upisao minut i pet sekundi na parketu.

Bio je to poenterski okršaj Zeka Levina (27 poena) sa jedne strane i Bredlija Bila (26 poena) sa druge. Obojica su imali pomoć prvih saigrača sa po 21 poenom, Kobija Vajta za Bulse, odnosno Kajla Kuzme za Vizardse, koji je upisao i 11 skokova. Čikago je upisao devetu pobjedu u nizu, a bila je to i 300. pobjeda u karijeri za trenera Bulsa Bilija Donovana.

Bulsi su prvi na Istoku sa 26-10, Vašington je deseti na istoj tabeli sa 19-20.

Milvoki je u derbiju lako savladao Bruklin 121:109 i prekinuo niz od dva poraza.

Janis Adetokumbo je po povratku u tim zabilježio 31 poen

Rezultati Filadelfija – San Antonio Bruklin – Milvoki Toronto – Juta Čikago – Vašington Hjuston – Dalas Oklahoma – Minesota Denver – Sakramento Los Anđeles Lejkers – Atlanta Portland – Klivlend

(17-11 iz igre), uz devet asistencija. Bobi Portis je upisao 25 poena i 12 skokova. Kris Midlton je dodao 20 poena.

Netsi na svom terenu nijesu mogli da računaju na nevakcinisanog Kajrija Irvinga. Kevin Durent je ubacio 29 poena, uz devet skokova. Džejms Harden je imao 16 poena, po 14 su ubacili Nik Kalkston i Kem Tomas.

Baksi su sa 26-15 na trećem mjestu na Istoku, iza Netsa koji imaju skor 24-13.

119:100 109:121 122:108 130:122 106:130 105:135 121:111 134:118 101:114

Sa pobjedama je nastavio i Toronto, a petu u nizu je zabilježio trijumfom nad Jutom 122:108.

Juta je treća na Zapadu sa 28-11, Toronto je sedmi na Istoku sa 19-17.

Košarkaši Denvera su na svom parketu savladali Sakramento 121:111 i tako prekinuli niz od dva poraza. Do pobjede ih je predvodio srpski centar Nikola Jokić sa 33 poena, 10 skokova i sedam asistencija. Na drugoj strani je Dearon Foks imao 30 poena, uz sedam skokova, Alek Len je ubacio 18 poena, uz 10 skokova.

Denver je sa učinkom 19-18 na sedmom mjestu na Zapadu, dok je Sakramento poslije trećeg poraza u nizu na 11. poziciji sa skorom 16-25.

U naletu su Los Anđeles Lejkersi, koji su ostvarili četvrtu uzastopnu pobjedu savladavši Atlantu 134:118. Lebron Džejms je ubacio 32 poena, uz osam skokova i devet asistencija. Lejkersi su šesti na Zapadu sa 21-19, dok su Hoksi sa 17-21 na 12. mjestu na Istoku.

S. J.

PODGORICA – Dolaskom srpskog beka Mihajla Andrića i američkog beka šutera Trevora Simpsona krajem prošle godine, grčki Promiteas, očigledno, nije završio posao oko pojačanja ekipe za nastavak sezone.

Naime, kako navodi grčki portal „Totalbasket.gr“, tim iz Patre, koji je rival Budućnost Volija u grupi B Evrokupa, pokazao je interesovanje i za plejmejkera Mornara, Amerikanca Treja Luisa.

Luis se nedavno vratio u tim Mornara, nakon jednomjesečne pauze zbog povrede zadnje lože, a u pobjedi Barana u gostima protiv Cibone (82:65) je upisao 11 poena (3-3 za tri, 2-1 za dva). U dosadašnjem toku sezone u ABA ligi, Luis je prosječno po meču bilježio 9,2 poena, 2,3 asistencije i 1,4 skok, uz 51 odsto šuta za tri poena.

Luis je ljetos stigao u Mornar iz Makabi Rišona, u kojem je u prvenstvu Izraela, za 26 i po minuta po meču, prosječno bilježio 14,3 poena, dva skoka i 1,9 asistenciju.

Nakon što 2016. godine nije izabran na NBA draftu, a poslije ljetnje lige u dresu Klivlenda, 28-godišnji bek se „otisnuo“ u Evropu, Prvo je

igrao godinu i po u Njemačkoj, sezonu u Bajrotu (14,6 poena, tri skoka, dvije asistencije po meču), i polusezonu u Ulmu (11,6p, 1,8sk, 2,1as).

U februaru 2018. godine je otišao u francuski Burg, i odigrao najbolji period u Evropi, jer je prosječno po meču u domaćem prvenstvu bilježio 17,2 poena, 3,2 skoka i 3,9 asistencija.

U ljeto 2018. godine je igrao ljetnju ligu za Jutu, sa kojom je potom potpisao i ugovor, ali nije zaigrao u NBA jer su „džezeri“ raskinuli ugovor, pa je Luis zaigrao u razvojnoj ligi za Solt

Lejk Siti Stars.

Godinu nakon toga se vratio u Evropu, ponovo u Francusku, jer je pretprošlu sezonu proveo igrajući za Gravelin, sa prosjekom od 14 poena, 3,8 skoka i 2,7 asistencija po meču.

Promiteas, koji sa klupe vodi bivši trener Budućnosti Ilijas Zuros, trenutno je na diobi posljednjeg mjesta u grupi B Evrokupa sa dvije pobjede i šest poraza.

Budućnost je 8. decembra u Patri slavila ubjedljivu pobjedu protiv Promiteasa sa 89:60…

S. J.

Arena

Neđelja, 9. januar 2022.

Sportski miks

17

LIGA ŠAMPIONA: Budućnost Bemax izgubila od FTC-a, ali dobila nekoliko mladih igračica

,,Plave“ su u nastavku elitnog klupskog takmičenja doživjele osmi, a ukupno drugi poraz od FTC-a 26:22 (18:11), a igrom nakon odmora Bojana Popović mogla je da bude prezadovoljna.

Dolazile su naše mlade rukometašice, nakon što su domaće u 31. minutu imale prednost od osam golova, do minusa od četiri gola, napad da smanje na 20:17, ali ponovo su tehničkim greškama vratile na pravi put mađarsku ekipu. Mnogo je Popović kombinovala za prvi meč u 2022, probala je i sa bekom Andrijanom Popović na crti (nedostajale su pivotkinje Tatjana Brnović i Nikolina Vukčević), što uopšte i nije bilo loše, a do velikog broja golova i iznuđenih sedmeraca, upravo sa ove pozicije, dolazila je sa krila Nina Bulatović. Često je poentirala iza leđa odbrane FTC-a, koja je imala slabe odgovore i za ovu taktičku, kao i za mnoge druge zamisli klupe Budućnosti.

Očigledno da je u prvom poluvremenu našu mladu ekipu impresionirao ukupan utisak sa tribina, ali i napadačka mašinerija FTC-a koja je do odmora postigla 18 golova. Do ključne prednosti Itana Grbić sa drugaricama stigla je u periodu od 10.

Dvorana: ,,Erd arena“ Gledalaca: 2.000 Sudije: Backović i Palačković (Slovenija)

FTC

26

Sedmerci: FTC 4 (2), Budućnost Bemax 6 (4) Isključenja: FTC 6, Budućnost Bemax 10 minuta

18

11

22

FTC

BUDUĆNOST

Janurik ......................................................._ Biro (osam odbrana i dva sedmerca) Sučanski.................................................. 3 Kišfaludi .................................................... Haršfalvi ..................................................2 Kovač ........................................................4 Belk ............................................................8 Marton ......................................................1 Tot ................................................................ Klujber .............................................. 5 (2) Ferenči ....................................................... Seleši–Začik ............................................1 Grbić ..........................................................2

Atingre ..........................(14 odbrana) Babović.................................................... J. Kadović .(odbrana i dva sedmerca) Mitrović ................................................... Vukčević ........................................ 3 (2) Pletikosić ..............................................3 Zrnić .......................................................... Popović ..................................................2 Marsenić ................................................1 Ražnatović............................................. Bulatović .............................................. 6 N. Kadović .............................................. Pavićević ........................................ 5 (2) Kepić .......................................................2

Trener: Elek Gabor

Trener: Bojana Popović

3

2

gola (dva sa sedam metara) postigla je 17-godišnja Jelena Vukčević

šuta sa sedam metara (Klujber i Belk) zaustavila je Jovana Kadović

do 17. minuta serijom 4:0 za ubjedljivih 12:8. Gošće iz Podgorice su u ovom periodu napravile četiri tehničke greške, iz kojih su domaće tri puta iz tranzicije poentirale.

Od 21. minuta Budućnost je dala samo gol, a FTC na krilima bekova čak osam za visokih ,,plus sedam“ do odmora.

U drugom poluvremenu igračice mađarskog šampiona dale su samo osam golova, što je još jedan pokazatelj da

je crnogorski tim, uz raspoloženu sa gola Armel Atigre (14 odbrana), kao i mladu Jovanu Kadović (odbranila dva sedmerca u drugom poluvremenu), u odbrani bio na visini zadatka.

Nažalost, mladost nije imala snage da se do kraja suprotstavi domaćinu. Napravile su ,,plave“ čak 18 tehničkih grešaka (sedam više od FTC-a), promašile sedam zicera...

Neke ključne golove iz

Pripreme za Evropsko prvenstvo rukometaša

NTB SCANPIX

Danska zgromila Norvešku pred duel sa Crnom Gorom

Golman Danske Niklas Landin

Rukometaši Danske imali su idealnu uvertiru pred start Evropskog prvenstva 13. januara, kada će se u Debrecinu sastati sa Crnom Gorom.

Budućnost

Dvostruki uzastopni svjetski šampioni u skandinavskom okršaju preslišali su Norvešku - 35:25 (21:15).

Sjajan na golu bio je Niklas

Landin, koji je za poluvrijeme odbranio 13 udaraca (čak 59 odsto upućenih šuteva).

Samo nekoliko dana pred početak šampionata u Mađarskoj i Slovačkoj, u velikom broju selekcija vlada korona haos. Među njima je reprezentacija Crne Gore, koja je na posljednjem obaveznom PCR testiranju, 7. januara, imala osam članova pozitivnih na korona virus, među njima selektora Zorana Roganovića.

Ukoliko Roganović bude pozitivan i na posljednjem, sjutrašnjem testu pred put u Debrecin, ,,lavovi“ će u Mađarsku otputovati bez šefa struke, a mijenjao bi ga njegov prvi saradnik i direktor nacionalnog tima, Draško Mrvaljević. Naravno, ukoliko bude negativan na korona virus.

Crna Gora se, po onome što su savezi selekcija iz grupe A saopštavali, nalazi u najvećem problemu pred start EP. Danci su 3. januara prijavili da je u izolaciji samo golman Janik Grin, a potom da su svi igrači negativni, Slovenci da koronu ima čuvar mreže Urban Lesjak, dok Makedonce zvanično nije ,,zakačio“ omikron soj.

Ne. K.

POPOVIĆ: Ponosna sam jer su se borile do kraja - Djevojke su se borile do kraja, uprkos izostanku nekoliko veoma važnih igračica i pokazale su karakter - kazala je trener Bojana Popović, koja je vidjela mnogo pozitivnih stvari u duelu u Mađarskoj - Znali smo da će biti veoma teško, jer smo gostovale odličnom protivniku, a uz to



Rostov je kod kuće izgubio od Esbjerga 25:27 i pao na treće mjesto u grupi A dobrih prilika za potpuni priključak nijesu pogodile, ali im se ne može ništa zamjeriti.

Nastupala je Budućnost i sa djevojkama koje nose dres kadetske reprezentacije Crne

smo imali dosta problema zbog izostanka važnih igračica. Djevojke su se borile do kraja, ponosna sam zbog toga i pokazale su karakter.

Zbog korona virusa smo imali dosta problema u posljednje dvije sedmice, ali smo željeli da igramo ovu utakmicu, jer je svaki meč važan za našu mladu

18

tehničkih grešaka napravile su ,,plave“

Gore, a Popović je šansu ukazala i mnogim juniorkama, što je, ispostavilo se, bio pun pogodak u festivalu golova i jakih odbrana nakon odmora.

- Ponosna sam na tim jer smo

ekipu. Izgubili smo, ali je bilo mnogo pozitivnih stvari i ponosna sam na djevojke zbog izdanja koje su pružile - kazala je Popović. pokazale veliku borbenost.

Ovo je bila veoma teška utakmica za nas zbog izostanka nekoliko važnih igračica kazala je Bulatović Upravo je Bulatović, desno krilo, bila najefikasnija sa šest golova. Ivona Pavićević postigla je pet, po tri dale su Matea Pletikosić i Jelena Vukčević...

U narednom kolu Podgoričanke će dočekati ekipu Bukurešta.

A. M.

Dobio pozitivan test 16. decembra, dan kasnije dijelio priznanja

Novak Đoković pozitivan na kovid dijelio djeci pehare?

Svjetski mediji objavili su kao udarnu vijest da je razlog zbog kog je Novak Đoković dobio medicinsko izuzeće od strane organizacije ,,Tenis Australija“ bio taj što je preležao korona virus u decembru.

U dokumentima koje su njegovi advokati dostavili sudu navodi se da je najbolji srpski teniser bio zaražen koronavirusom 16. decembra 2021. godine.

- Datum prvog pozitivnog PCR kovid testa bio je 16. decembar - kažu advokati Novaka Đokovića, a prenose svjetski mediji.

Ako je ta informacija tačna, postavlja se pitanje zašto Đoković nije bio u izolaciji već se slobodno šetao, čak i prisustvovao događajima poput onog koji je organizovao Teniski savez Beograda samo dan nakon što je navodno dobio pozitivan rezultat na koronavirus. Teniski savez Beograda je, 17. decembra, svečano proglasio najbolje takmičare u sezoni 2021, a pehare i priznanja mladim teniskim

Đoković dijelio nagrade 17. decembra 2021.

laureatima podijelio je upravo Đoković.

Tom prilikom fotografisao se sa organizatorima događaja i dobitnicima priznanja, a da pritom nije nosio ni zaštitnu masku.

Dan ranije bio je na svečanosti, opet bez maske, u sjedištu Pošte Srbije, gdje je dobio poštansku markicu sa njegovim likom i time se pohvalio na svom Tviter nalogu.

Na dan kada je saznao da je pozitivan na koronu učestvovao je i na panelu u okviru programa ,,Put šampiona”, koji organizu-

je njegova fondacija. Đoković je u Australiju krenuo na osnovu medicinskog izuzeća koja su mu dodijelila dva nezavisna medicinska panela.

Vjerovalo se da je bilo dovoljno da je osoba preležala koronavirus nakon 31. jula 2021.

Međutim, potom je otkriveno da Tenis Australija nije na pravi način informisala igrače o promjenama koje je Federalna vlada uvela u novembru. Zbog toga Đoković nije dobio zvanično odobrenje da uđe u državu Australiju i već peti dan je u izbjegličkom smještaju u Melburnu.

TENISKI SAVEZ BEOGRADA/FEJSBUK

Rukometašice Budućnost Bemaxa nijesu uspjele da iznenade najbolji drugoplasirani tim grupe A u Budimpešti, ali su kadetkinje i juniorke od odmora držale čas jednom od favorita za završni turnir i trofej Lige šampiona.

EHF

Dobar utisak

18

Arena

Sportski miks

Neđelja, 9. januar 2022.

Jelena Pantović učešćem na Olimpijskim igrama ispisala novu stranicu u istoriji crnogorskog streljaštva

Snažna volja ,,dolazi“ iz pištolja Iz povrede do rekorda

Ciljevi u 2022.

Ciljevi u 2022. godini?

- Prvi cilj je saniranje povrede, koju imam već neko vrijeme. Što se tiče takmičenja, nadam se da će se situacija u svijetu stabilizovati barem toliko da se ne otkazuju nastupi. Lično, uvijek imam isti cilj, a to je da u datom trenutku na vatrenoj liniji dam sve od sebe.

SLUČAJNO U STRELJAŠTVU Nezaobilazno pitanje za Jelenu svakako je odakle ljubav djevojke prema oružju.

- Streljaštvom sam počela da se bavim sasvim slučajno. Drugarica je tada trenirala. Došla sam na njen trening i dok sam je čekala da završi, na nagovor trenera, uzela sam pušku da probam. U streljaštvu se uvijek počinje od puške, a kada se puška savlada tek onda se prelazi na pištolj. Nakon samo par treninga sam savladala pušku i prešla na pištolj. I ostala do danas u toj disciplini, koja je po meni najteža, zbog čega

sam je i izabrala - evocirala je uspomene sa početka Jelena Pantović. Što je bio prvi cilj kada si počinjala?

- Iskreno, nijesam imala konkretan cilj. Tek kasnije kada sam prešla na profesionalno bavljenje sportom sam imala ciljeve. Do tada sam samo sprovodila šta treneri kažu i ispunjavala zadatke na treningu.

REKORD NA DEBIJU Zanimljivo je da je Jelena Pantović na prvom takmičenju na kojem se pojavila uspjela da trijumfuje uz rekord. To je bio razlog da se potpuno posveti ovom sportu…

- Moje prvo takmičenje je bilo državno prvenstvo, a nijedno manje takmičenje do tada nijesam imala. Na državnom prvenstvu sam osvojila zlato i postala državni prvak. To je

Karate klub Omladinac pojačao stručni kadar

Šampioni stvaraju šampione „Omladinac“ je godinama prvo ime crnogorskog karatea, klub koji u kontinuitetu ,,proizvodi“ osvajače medalja na balkanskim, evropskim i svjetskim prvenstvima.

Impresivna je brojka od 42 odličja koja su takmičari podgoričkog kolektiva osvojili na kontinentalnim i planetarnim smotrama.

Sve je počelo 1973. godine, kada je KK „Omladinac“ osnovao Nikola Raković. Klub se konstantno razvijao i iznjedrio reprezentativce SFR Jugoslavije, bivših državnih zajednica, i Crne Gore.

Nagrade govore mnogo – klub je četiri puta proglašavan za najbolji u Glavnom gradu, a njegovi članovi Marina Raković, Mario Hodžić, Bojan Bošković i Milena Jovanović dobijali su najveća priznanja

Budućnost u poneđeljak počinje pripreme za proljećnju polusezonu. Stručni štab će napraviti uobičajeni sastanak sa igračima, a od 11 časova kreće rad na terenu klupskog kampa na Starom aerodromu.

Jelena Pantović objašnjava da je tokom karijere bilo i nezgodnih situacija, a ističe posebno detalj kada je, iako povrijeđena, uspjela da zablista.

- Bilo je mnogo nezgodnih situacija. Prvo što mi je palo na pamet je osvajanje medalje sa Igara malih zemalja Evrope.

Dan pred polazak na to takmičenje doživjela sam jako tešku povredu. Doktori su mi tada zabranili bilo kakav fizički napor. To mi je najteže i najdraže takmičenje do sada, jer sam ga završila kao vicešampion i postavila novi državni rekord finala - prisjetila se Jelena.

sigurna sam da će mi pomoći da ostvarim još bolje rezultate u budućnosti - kaže mlada Baranka, koja je u Tokiju sa ostvarenim rezultatom 534 kruga osvojila 53. mjesto, iako je njen rekord 568.

Crnogorskog olimpijskog komiteta. „Omladinac“ nema namjeru da se zaustavi, ,,fabrika šampiona“ od ove godine ima pojačan trenerski kadar – stručni štab, predvođen Žarkom i Marinom Raković, od ove sezone čine i Vladimir Jović, Mario Hodžić i Sara Jovanović, koja će biti zadužena za kate.

Hodžić i Jovanović vodiće treninge u Sportskom centru ,,Venom“, radnim danima od 19 do 20 kate, odnosno od 20 do 21 sat borbe.

- S obzirom na to da uživam u radu sa djecom, odlučio sam da se oprobam u ulozi trenera. Nova dužnost predstavlja mi izazov i šansu da prenesem znanje na nove generacije što će, vjerujem, biti od koristi za našu državu. Sedamnaest godina sam u karateu i siguran sam

da posjedujem dovoljno vještine i iskustva kojima ću doprinijeti da budući talenti razviju šampionski mentalitet koji je neophodan za dobar sportski rezultat i uspješan život – rekao je Hodžić.

- Sport je dobar za sticanja zdravih stilova života i sklapanje prijateljstava, a ukoliko žele da im dijete postane šampion, preporučujem roditeljima Karate klub „Omladinac“ jer posjedujemo provjerenu formulu.

Treninge u Dalmatinskoj ulici, u sklopu plesnog kluba Sonrisa (utorkom, četvrtkom i neđeljom od 18 do 19 sati), vodiće Vladimir Jović, osvajač zlatne medalje sa Evropskog prvenstva u konkurenciji mlađih seniora.

- U karateu sam cijeli život, a svog trenera sam doživljavao

Petrov optim

Pantović u Tokiju

ujedno moja prva medalja i takmičenje. Tada sam odlučila da počnem ozbiljnije da se bavim streljaštvom, do tada je sve bilo na rekreativnom nivou - otkriva nam Pantović.

Streljaštvo nije toliko praćeno i mnogi nijesu svjesni koliko odricanja i pripreme zahtjeva.

- Streljaštvo zahtjeva apsolutnu koncentraciju, fizičku i psihičku spremnost. I najmanja greška na vatrenoj liniji odrazi se na rezultat.

Podjednako je važna fizička spremnost van streljane koliko i treninzi u streljani. Male su nijanse između dobrog i lošeg pogotka. Deseti djelovi kruga, od samo jednog ispaljenog metka vas dijele i po nekoliko bodova u ukupnom rezul-

tatu. A deseti dio centra vas dijeli po nekoliko mjesta na konačnoj rang listi - objašnjava Pantović.

KORONA PERIOD Korona je poremetila mnoge sportiste, a tako je i u streljaštvu donijela probleme, pa čak i treninge u kućnim uslovima.

- Kao i u svakom sportu, dosta je uticala korona i na nas. Ali u dogovoru sa trenerom trenirala sam u kućnim uslovima. Sve to je rezultiralo osvajanjem kupa Crne Gore u apsolutnoj kategoriji i odbranom prošlogodišnje titule odmah poslije karantina - podvukla je Jelena Pantović, koja je tako opisala tako snažnu volju koju ,,crpi“ iz R. PEROVIĆ pištolja…

Dosta fudbalera dolazi zajedno na trening. Iskusniji sa iskusnijima, mlađi sa sebi ravnima ili stariji sa mlađima... Kako se iskombinuju.

Nije rijetkost da punoljetni voze maloljetne. Takav je slučaj sa dvadeset četvorogodišnjim Zoranom Petrovićem i sedamnaestogodišnjim Aleksom Ćetkovićem.

Gotovo uvijek u tandemu pristupaju obavezama. Skupa odlaze i kući.

- Mislim da treba da imam procenat od njegove naredne prodaje – uz osmijeh kaže Petrović za klupski sajt, dok Ćetković spremno odgovora u istom tonu: - Sve će da mu bude plaćeno jednoga dana – rekao je vunderkind ,,plavih“.

Njihovo prijateljstvo nije vezano samo za prvi tim Budućnosti. Znaju se od ranije.

- Aleksu znam deset godina, nevjerovatan je talenat i potencijal, a pored toga je dečko koji može svima da posluži kao primjer kako se svaki profesionalac mora odnositi prema treningu, obavezama i fudbalskom životu. Posjeduje talenat, posvećen je radu, tako da vjerujem da ga čeka blistava karijera – poručio je Petrović, koji dodaje: - Upućen je u sve „gluposti“ koje sam radio kao mlađi, ali Ćetković takve greške ne pravi, djeluje staloženo i vjerujem da ih nikada neće praviti. Sa Aleksom sam najbliži, jer smo

KK OMLADINAC

PODGORICA - Godina za pamćenje i istoriju. Prvog dana jula stigla je specijalna pozivnica Međunarodne streljačke federacije, kojom je Jelena Pantović dobila šansu da bude učesnica Olimpijskih igara.

Iako ima samo 26 godina, članica Streljačkog kluba Centar ispisala je istoriju kao prva dama koja nas je iz ovog sporta predstavljala na Igrama, čime je svakako ispisala i posebnu stranicu crnogorskog sporta.

To je treći put da crnogorsko streljaštvo ima svog predstavnika na Olimpijskim igrama, jer je prethodno na Igrama u Pekingu i Londonu nastupao Nikola Šaranović u disciplini MK pištolj.

Rekorderka Crne Gore u disciplini vazdušni pištolj, u razgovoru za Pobjedu, prenosi utiske iz Tokija, sa početka karijere, zbog čega se baš odlučila da joj pištolj bude svakodnevnica i govori o planovima za ovu godinu.

- Čim sam počela ozbiljnije da se bavim streljaštvom postavila sam sebi jasne ciljeve i bila sam svjesna svakog svog rezultata i uspjeha. Olimpijske igre su san svakog sportiste i imala sam tu čast da budem prva žena koja će predstavljati Crnu Goru na Olimpijskim igrama u streljaštvu - ponosno kaže Jelena Pantović.

Kakve su impresije i kakav je utisak biti među najboljim svjetskim sportistima?

- Osjećaj je stvarno poseban.

Nijedno takmičenje se ne može mjeriti sa Olimpijskim igrama. Počev od Olimpijskog sela, ceremonije otvaranja, strelišta, volontera, stvarno su nadmašili sva očekivanja. Za mene lično, novo iskustvo i

Fudbaleri Budućnos

kao velikog uzora i posebnu osobu u životu. Mislim da je uloga trenera veoma važna u životu djeteta i da zahtijeva veliku odgovornost. Kao osvajač značajnih medalja smatram da imam znanje koje mogu da prenesem i pomognem našim članovima da postanu šampioni. „Omladinac“ je pravi klub da postanete najbolji – poručio je Jović.

Marina Raković, koja u karijeri ima tri evropske bronze – na Tenerifima 2012, u Budimpešti

2013. i Istanbulu 2015, te bronzu sa SP u Lincu 2016. i Evropskih igara 2015, vodi školicu i školu karatea.

Marina na Starom aerodromu vodi sekciju od tri do šest godina i to poneđeljkom, srijedom i petkom od 17 do 17.45 sati, dok u sali na Tuškom putu radi sa djecom od šest do 12 godina, a treninzi su utorkom, četvrtkom, subotom i neđeljom od 18 do 19 sati.

- Karateom se bavim punih 26 godina i riječima se ne može

opisati koliko volim ovaj sport.

Volim da radim sa djecom i prenosim ono što sam godinama učila. Na našim treninzima se ne uči samo karate, kroz treninge usmjeravamo djecu na pravi put, odnosno da budu dobri ljudi i pravi sportisti. Naša vrata otvorena su za sve koji žele da njihova djeca rastu u zdravoj sredini – kazala je Raković, koja je za sportistu Podgorice birana 2013. i 2015, dok je za najboljeg sportistu Crne Gore proglašena 2016. godine. R. A.

Arena

Neđelja, 9. januar 2022.

Fudbal

19 FSCG

sti desetog januara počinju pripreme za proljećnju polusezonu

vić i Ćetković šire mizam pred prozivku

Zoran Petrović

kako da se postavim u određenom trenutku i da izbjegnem greške koje je pravio, a koje su ga dosta koštale. Mogu dosta da naučim od njega i srećan sam što imamo nekog takvog u svom okruženju – naglašava Ćetković za sajt kluba (fk-buducnost.me).

Obojica jedva čekaju prozivku i timski rad.

- Treba uvijek da budemo samokritični, znam da možemo i moramo bolje nego u prvom dijelu, a siguran sam da drugi dio sezone donosi bolju Budućnost – poručio je Petrović, koji je upisao tri gola i četiri asistencije na 16 utakmica.

- Vjerujem da ću i ja biti bolji.

Došao sam fizički nespreman u trenutku kada je liga počela, ali sam se sa kondicionim trenerom Nikolom Vukčevićem brzo stavio na raspolaganje šefu stručnog štaba. Žao mi je što nisam mogao da pomognem

Iskra ostala bez vezista i korpulentnog napadača

timu u finišu polusezone, ali desila se ta manja povreda, isključivo zbog loših terena. Ćetković je u finišu jeseni dobio više prostora, a samim tim imao je i veću odgovornost da ekipi donese ono što dobija od nosilaca igre - Neke stvari su mogle da budu bolje, kako ekipno, tako i individualno. Ali da se ne ponavljamo, jer svi znaju koliko smo imali nekih pehova i neočekivanih situacija. Što se tiče ličnog učinka, napredovao sam u nekim segmentima, dok ima još stvari na kojima moram još mnogo da radim kako bih dostigao željeni nivo igre – jasan je 17-godišnji vezista, koji je pored povrede i korone odigrao 600 minuta na devet utakmica.

Petrović širi optimizam pred početak priprema. „Minus devet“ u odnosu na vodeću Sutjesku nije nedostižno – poruka je

peto mjesto na tabeli, uz bod zaostatka za zonom Evrope.

Prvi put napušta domaću ligu.

Milić je napadač, još duže prisutan na crnogorskoj sceni, ali sa respektabilnom inostranom karijerom.

Trideset četvorogodišnji ofanzivac je branio boje Budućnosti, a potom potpisao ugovor sa holandskim Den Hagom.

Bio je član Viktorije Plzen, Spartak Naljčika, južnokorejskih Gvangžua i Suvona, Terenganua iz Malezije i španske Osasune.

Igrao je za Rudar i Titograd, a od 2017. je u Iskri. Tokom prvog dijela šampionata na terenu je proveo 307 minuta i nije se upisao u listu strijelaca.

Ivan Vukčević u Vojvodini Zeta je ostala bez najboljeg fudbalera. Mladi reprezentativac Crne Gore Ivan Vukčević napustio je ,,Trešnjicu“ beogradski Sportski žurnal piše da je dvadesetogodišnji napadač novi član Vojvodine.

Iz Zete nijesmo dobili potvrdu da je Vukčević završio na ,,Karađorđu“, ali nema dileme da je odlazak gotova stvar i da je plan da se njegovom prodajom ,,pokrije“ makar dio zaostalih plata za igrački i stručni kadar, te omogući koliko-toliko lakše funkcionisanje kluba do kraja sezone.

Za ,,vukove“ se, međutim, otvara novi problem - kako nadomjestiti odlazak prvog strijelca ekipe i jednog od talentovanijih crnogorskih fudbalera. Vukče-

vić, kome je ljetos iz administrativnih razloga propao transfer u Partizanovu filijalu Teleoptik, tokom jeseni postigao je sedam golova u prvenstvu i bio jedina napadačka opcija trenera Dragoljuba Đuretića.

Zeta je ubjedljivo posljednja u Telekom 1. CFL, sa sedam bodova manje od pretposljednje Zete, i potrebna su joj pojačanja koja mogu da naprave prevagu.

Prioritet su dovođenje golmana, štopera i napadača, a vremena nema mnogo iako se prvenstvo nastavlja sredinom februara. Novca, izvjesno, još manje. Đuretić je prozivku zakazao za 10. januar u 10 sati. Ne zna se tačno ni ko će se sve na njoj pojaviti.

Ne. K.

Primera liga (20. kolo)

Kiks Barselone Barselona je posustala u finišu meča sa igračem manje protiv Granade.

Luk de Jong je drugim uzastopnim golom, na asistenciju Dani Alvesa, doveo goste u vođstvo u 56. minutu. Ipak, crveni karton Gavija iz 80. minuta je značajno uticao da devet minuta kasnije Antonio Puertas donese bod domaćinu. Proble-

mi oko korona virusa uticali su na bolje izdanje Barse, koja je imala veći posjed lopte, ali konkretno samo jedan pravi šut u okvir gola. Činilo se da će Holanđanin ponovo biti meč viner, kao sa Majorkom, ali Puertas nije tako mislio. Barselona je sada šesta na tabeli sa 32 boda, koliko ima Atletiko, Granada je 12. sa 24.

Bundesliga (18. kolo)

Bogdan Milić

Borusija preokretom prišla Bajernu

Milojko i Milić idu u Uzbekistan Milošu Bakraču je propao transfer u Uzbekistanu, ali u toj zemlji karijeru će nastaviti druga dva fudbalera Iskre – Goran Milojko i Bogdan Milić dogovorili su saradnju sa klubom po imenu Andijan.

Riječ je o drugoligašu kojem će se doskorašnji članovi danilovgradskog tima pridružiti u toku predstojeće sedmice.

Dvadeset osmogodišnji Milojko je nosio dres Grblja, a dublji trag ostavio je u Zeti gdje je bio kapiten. Na stadion ,,Braće Velašević“ stigao je ljetos kao veliko pojačanje u veznom redu.

Jesenas je odigrao 16 utakmica i postigao gol u Telekom 1. CFL. Sa ,,crveno-bijelima“ je izborio plasman u polufinale Kupa, te

Zeta ostala bez najboljeg fudbalera

Milojko u duelu sa Ivanovićem iz Budućnosti

Nedavno je imao ponudu od niželigaša iz Italije, da bi sada u paketu sa Milojkom ugovorio odlazak u uzbekistanski Andijan.

Iskra u ponedjeljak počinje treninge za proljećnu polusezonu, a već u srijedu putuje na pripre-

me u Medulin, gdje će odigrati nekoliko kontrolnih utakmica.

Na prozivci u Danilovgradu očekuje se novo lice – desni bek Periša Pešukić, bivši igrač Zete, Rudara, Budućnosti, Partizana i Novog Pazara.

D. K.

Borusija iz Dortmunda je poslije velikog preokreta pobijedila Ajntraht u gostima (3:2) i prišla prvoplasiranom Bajernu na šest bodova.

Domaćin je do sredine poluvremena vodio 2:0 pogocima Rafaela Borea. Napadački potencijal ,,milionera“ ipak je toliki da ih nikad ne treba otpisivati.

Torgan Azar ušao je u igru u 65. minutu, a već u 71. se upisao u strijelce na asistenciju Erlinga Halanda.

Džud Belingem izjednačio je u 87, da bi dva minuta kasnije Mahmud Daud donio tri boda Borusiji, koja na drugom mjestu ima šest bodova više od Hofenhajma, koji je takođe poslije preokreta bio bolji od Augsburga (3:1).

TWITTER/BVB

praktično komšije, ali ne bih ga izdvajao od Damjana Dakića koji je takođe veliki potencijal i radnik ili u odnosu na Lazara Mijovića, Andriju Ražnatovića, Viktora Đukanovića, Anta Babića... Svi su zasluženo tu, imaju ogroman potencijal, mislim da su na pravom putu i da samo moraju da rade kvalitetnije i jače iz dana u dan – ističe krilni napadač aktuelnog crnogorskog šampiona.

Talentovani omladinski reprezentativac, koji kuca na vrata mlade selekcije, zna da može dosta da nauči iz iskustva koje je Petrović imao kao talenat OFK Titograda, a kasnije kao uzdanica „sokolića“ i češkog Jabloneca.

- Zoran je, prije svega, moj prijatelj. Uvijek je tu da pomogne kako meni, tako i svima u ekipi.

Savjetuje me dosta, a ti njegovi savjeti i iskustvo mi mnogo znače i pomažu, da bih znao

Aleksa Ćetković

brzonogog ofanzivca.

- Najbitnije je da svi budemo zdravi i da tako dočekamo drugi dio sezone, jer smatram da svi možemo da pružimo bolje partije. Igramo u najboljem klubu u Crnoj Gori, to ćemo pokazati, a mislim da smo se kroz te teške situacije jesenas još više sjedinili. Titula je dostižna, svi vjerujemo u to – smatra 24-godišnji krilni napadač.

Slaže se sedam godina mlađi komšija: - Ništa nije gotovo, cijela polusezona je pred nama, tako da smo svi optimisti i vjerujemo da možemo stići minus i osvojiti titulu. Na nama je da odradimo kvalitetne pripreme i da se što bolje spremimo. Moramo da izvučemo maksimum iz svake utakmice na proljeće – kazao je Ćetković.

I jedan i drugi su ljetos ostvarili svoj san – Ćetković je potpisao prvi profesionalni ugovor, a Petrović se kao Podgoričanin konačno domogao ,,plavo-bijelog“ dresa.

- Nama Podgoričanima je san, kada počnemo da treniramo fudbal, da obučemo ,,plavobijeli“ dres pred ,,varvarima“.

Zadovoljan sam što mogu da igram za klub iz mog grada, ponosan sam što je to najveći klub u državi. Znam da svi „jurimo“ inostranstvo, samim tim i velike ugovore, ali mislim da nikome od nas ne može biti ljepše nego u našem klubu. Igrati kod kuće, boriti se za trofeje i imati sjajnu podršku od navijača sa kojima se znaš je prelijep osjećaj koji ne može da se kupi u inostranstvu – poručio je Petrović, koji je zajedno sa Ćetkovićem svim građanima Crne Gore čestitao novogodišnje i božićne praznike.

D. K.

RB Lajpcig bio je bolji od Majnca (4:1), a tri meča završena su remijem: Bajer Leverkuzen - Union Berlin (2:2), Frajburg - Arminija (2:2), Grojter Firt Štutgart (0:0).

Ne. K.

20 Feljton

Neđelja, 9. januar 2022.

CRNOGORSKA PRAVOSLAVNA CRKVA U XVII VIJEKU POMEĐU TURAKA I MLETAKA

12.

Dokumenti pokazuju da je raspoloženje za Uniju bilo opšte Piše: Stevo VUČINIĆ

U Kastel Lastvi (Petrovac) dvooltarske u su bile crkve Svetoga Tome Apostola i Svete Neđelje (isto, 82). Kako 1661. godine izvještava kotorski biskup Antonio Zborovaci dvooltarske crkve u Boki su bile: Sveti Nikola, Sveta Petka, Sveta Marija od Ružarija, Sveti apostol Andrija, Presveta Bogorodica, Sveta Neđelja i Sveti Tripun (Marko Jačov, Le missioni cattoliche nei Balcani durante la guerra di Candia..., 1992, 170).

Iguman Vranjinskog manastira piše Kongregaciji 1652. godine: „И ја игуман Руфим од манастира Светога Николе рекомаго Вранина поклањам се светоме оцу, папе великога Рима, намјесника Светга Петра и држимо га вси и поклањамо се тако оцу и старјешини и учитељу всега свеијета, како ми би казано од игумена Јосифа Бечића потписах руком мојом“

Početak pisma Josifa Bečića iz 1652 kojim preporučuje Kongergaciji Vicka Zovanelova za barskoga nadbiskupa

SRPSKA CRKVA I UNIJA

Vladika Visarion je zbog nekih sporova s Mardarijem, 1651. godine rezidirao u Mainama, i bio pod zaštitom providura Leonarda Foskola.

Njihov spor se otegao i na 1652. godinu. Mardariju je s ruke bio povjerenik Kongregacije kavaljer Bolica, ali je očito providur bio moćniji. A i Turci su pokušali da ga ubiju, tako da je mletačka zaštita u Paštrovićima i sa te strane bila dobro došla (isto, 381). Njegov odnos s misionarem Demskim koji, bivajući u Budvi, morao je s njim saobraćati, nije dokumentovan. Zna se da je Demski iz Budve užurbano radio na Uniji sa Srpskom crkvom.

Dok se premišljao oko polaska za Moraču, dobio je pismo igumana koji mu je poručio da ne kreće jer je došao izvjesni beg, očito neraspoložen prema katolicima.

U to vrijeme, prema izvještaju Paskvalija upućenom Kongregaciji koncem 1652. godine cijeli Grbalj sa svještenstvom i kaluđerima je bio priveden poslušnosti Rimskoj crkvi (isto, 393). I u Paštrovićima je bila identična situacija; bili su prigrlili Uniju. Neki svještenici iz Budve bili su odnijeli sve iz katoličkih crkava u Paštrovićama, pa su se ovi pobunili tvrdeći da oni žele da žive u jedinstvu s Rimskom crkvom (isto, 396).

Raspoloženje za Uniju je očito bilo opšte, i bilo je poznato u Rimu, pa su Josif Bečić i iguman manastira Svetoga Nikole na Vranjini, Rufim, kao dva istaknuta eksponenta pravoslavnoga življa i privrženika Unije, mogli sebi da dozvole da preporuče Kongregaciji Vicka Zovanelova iz Kotora za upražnjenu stolicu Barske nadbiskupije.

Pismo završava „И ја игуман Руфим од манастира Светога Николе рекомаго Вранина поклањам се светоме оцу, папе великога Рима, намјесника Свеога Петра и држимо га вси и поклањамо се тако оцу и старјешини и учитељу всега свеијета, како ми би казано од игумена Јосифа Бечића потписах руком мојом“ (isto, 377-378).

Naredne, 1653. godine, Dem-

Budva na karti iz 1615. godine

U Kastel Lastvi (Petrovac) dvooltarske su bile crkve Svetoga Tome Apostola i Svete Neđelje. Kako izvještava kotorski biskup Antonio Zborovaci 1661. dvooltarske crkve u Boki su bile Sveti Nikola, Sveta Petka, Sveta Marija od Ružarija, Sveti apostol Andrija, Presveta Bogorodica, Sveta Neđelja i Sveti Tripun ski se uspio sastati s patrijarhom Gavrilom u Budimlju, u Beranama, koji je molio Rim za pomoć da bi mogao da otvori bogosloviju, i kazao Demskome da će u Rim poslati jednoga episkopa (isto, 412-413). Krajem te godine, prvoga decembra, održan je drugi Sabor u manastiru Morači, na kome su osim arhijereja i igumana Ananija, učestvovalo mnoštvo naroda i s njega poslano pismo „Сватејшему оцу и господину папи римскоме Иноцентиу десетоме”. Patrijarh Gavrilo

nije bio prisutan, jer je u okolnim zemljama skupljao novac da plati Turke.

Već 1654. godine iguman Morače Maksim i sabrat mu Tirion bili su u Rimu da mole za pomoć da bi izdržavali bogosloviju (isto, 450). Prvoga juna te godine i Maksim i Tirion su ispovijedili rimokatoličku vjeru u „Palatio Sancti officij“ i dobili uvjerenje inkvizitorskoga notara Johanes Lupusa (isto, 473). Na temelju njihove molbe, u avgustu im je Kongregacija odredila da im se

Početak pisma sabora u Morači papi Inoćentiju X od 1. decembra 1653.

Nastavak pisma Josifa Bečića iz 1652. godine

isplati po deset skuda, i daju medalje i pokloni za bratstvo Moračkoga manastira (isto, 482).

U kontinentalnome zaleđu ratne prilike su proizvele smutnju i velike neprilike pravoslavnome življu. U osmome mjesecu 1657. godine, u Budvu, iz Crne Gore doselilo se 3000 lica. Bilo je iseljavanja iz Crne Gore i u okolini Pule. Pulski biskup izvještava da su se početkom 1658. godine doselile „alcune famiglie di Ritto Greco, partite da Montenegro“

Nastavak pisma sabora u Morači papi Inoćentiju X od 1. decembra 1653.

(isto, 606).

Pogoršane prilike uzrokovane turskim pustošenjima bile su inspirativne za prijelaz u katoličku vjeru; očekivana je podrška Rima i Venecije da ih oslobodi turske napasti. Pa su neki iz Maina, u neposrednoj blizini Budve, koje su u to vrijeme bile pod cetinjskim Mitropolitom, priješli na katoličku vjeru, o čemu izvještava katolički svještenik Jovan Marković. I u Paštrovićima je bilo spremnih da prijeđu na katoličku vjeru. Dominik Bubić koji je visoko cijenio njihove ratničke vrline piše da su zakleti neprijatelji Turaka. Hvali njihov odnos prema Rimskoj crkvi i veli, sem 50 rimokatolika, imaju 4000 pravoslavnih koji rado posjećuju rimske mise i druge obrede (isto, 704). Nesporno je da između katolika i pravoslavnih na primorju nije bilo trvenja, i bilo je raspoloženja i za prijelaz na rimski ritus, ali većinom za Uniju. Prateći izbjegle Grbljane, 1659. godine, u Kotor je došao pop Nikola Lazarević s četvoricom svještenika, a u Budvu svještenici Nikola Mezalin i Stefan Sladov, za koje kotorski biskup Đovani Antonio piše da nijesu protivnici katolika (Marko Jačov, Le missioni cattoliche nei Balcani durante la guerra di Candia.., 1992, 51).

Te godine, 11. oktobra, iguman trebinjskoga manastira Ćenterion pisao je „Свијетломе оцу папи...

намјеснику апостола Петра... има нас сто и двадесет отаца који служимо олтар Божји и држимо реда оца Василија и благослова Светога оца папе Силвестера.. и ту имамо сто педесет цркава у које се поје божанствена миса по закону староме..“. Molili su da im dozvoli prići i cjelivati sveto prijestolje, da bi iskazali „Вашој милости невоље и и живот који мученички подносимо од проклетих Турака“.

Pismom iz februara 1660. godine Kongregacija je obavijestila biskupa Zmajevića da s trebinjskim igumanom što prije dođe u Rim. Budućega igumana Trebinjskoga manastira, Kirila, sinovca Svetoga Vasilija Ostroškoga, već je bio priveo poslušnosti Rimu Andrija Zmajević. Stoga ga je trebinjsko-mrkanski biskup Savino Florioano kao „Igumano o Abatte attuale del Monasterio Greco, essistente nella citta di Tribunio“ preporučivao Kongregaciji (isto, 150). Kongregacija ga je 20. aprila 1661. godine obavijestila da je Kirilo bio u Rimu i donio pismo Svetoga Vasilija Ostroškoga. Isplaćeno mu je 70 skuda i dozvoljeno po dvojici iz bratstva da svake četvrte godine dolaze u Rim. U odgovoru pape Aleksandra VII, od 25. aprila 1661. godine, Kirila je nazvao „dilectus filius Cyrilus“ koji je rado primljen i da će manastirska braća uživat njegovu očinsku brigu i naklonost. Upućuje ih da se obrate dubrovačkome rektoru za pomoć. Istoga dana uputio je drugo pismo rektoru Dubrovnika da pomogne obitelj Trebinjskoga manastira (Augustino Theiner, Sclavorum meridionalium, Tom II, 161).

Vijećanjem 7. marta Kongregacija je donijela odluku da se u svemu izađe u suret vladici Vasiliju (Marko Jačov, Le missioni cattoliche nei Balcani..., 1992, 181). Stoga su Turci u avgustu, dok je Vasilije bio u Boki, napali i srušili manastir Pivu i ubili devet kaluđera. Drugi su uspjeli da umaknu (isto, 230).

Dok je na jednoj strani, u primorju, tekao proces približavanja dvije Crkve, na drugoj, u kontinentalnome zaleđu, vodio se rat protiv katolika.

Dubrovački poslanik na Porti, Matija Gundulić, 1675. godine javlja Senatu da su pravoslavni patrijarh i mitropoliti dobili od sultana instrukcije da potčine katolike „che si sono messi i patrijarchi e metropolito del rito greco all impresa di rendere sottoposti alla potenza loro i latini“ (Jovan Radonić, Rimska kurija i južnoslovenske zemlje..., 1950, 271).

(Nastavlja se)

Horoskop

Neđelja, 9. januar 2022.

21

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Sideralni tranziti planeta u 2022.

Ovan + Jupiterov tranzit je povoljan do aprila 2022.

- Jupiterov tranzit (od aprila 2022) donosi dosta troškova u čemu ne bi trebalo pretjerivati. Ukoliko nađete podršku od strane tuđih resursa i sami možete prosperirati. Uspjeh je moguć u inostranstvu ili preko kontakata sa strancima. Ipak, ovo je prije svega vrijeme za introspekciju i duhovni rast. Pripaziti na zdravlje, previše iscrpljenosti traži više odmora.

- Saturnov tranzit tokom godine nije

povoljan jer donosi nerazumjevanje s porodicom, slabosti, zdravstvene poteškoće, letargiju, promjene u karijeri, te pomanjkanje finansijskih sredstava. + Saturnov tranzit je povoljan od 29.4. do 12.7.2022. godine.

Bik + Jupiterov tranzit je povoljan to-

kom cijele godine, a naročito od aprila 2022. jer donosi sticanje ugleda, nagrade, društveni napredak, ostvarenje ličnih projekata ili ciljeva.

Biće mnogo odnosa, kao i prilike da se pomogne ljudima, te stekne njihovo poštovanje. Povoljno je za rođenje djece ili njihov napredak. Finansijski uspjeh može doći putem biznisa ili prodajom nepokretnosti i sl.

- Saturnov tranzit tokom godine nije povoljan jer donosi izazove po pitanju zdravlja, neugodne situacije, gubitak statusa i nedostatak resursa.

Blizanac + Jupiterov tranzit je povoljan do aprila 2022.

- Jupiterov tranzit (od aprila 2022) donosi mnoge obaveze u poslu, biće troškova i ulaganja, te dodatnih troškova na pokretnu i nepokretnu imovinu. Pripaziti na zdravlje, smanjiti brige, ne nagliti već ostaviti da problemi odstoje, te ih kasnije hladne glave rješavati. Inicijative i posla neće nedostajati.

- Saturnov tranzit tokom godine nije povoljan jer teži da donese donose bol, ograničenja, nesporazume u partnerskim odnosima, kao i zdravstvene probleme.

Rak - Jupiterov tranzit nije povoljan do

aprila 2022. + Jupiterov tranzit (od aprila 2022) donosi podršku od strane autorite-

Tranziti planeta su jedan od važnijih faktora koji utiču na životne promjene. Mogu se posmatrati u odnosu na Ascedent (podznak), Sunce, Mjesec ili bilo koju drugu referentnu tačku horoskopa. U Đotišu se tradicionalno najviše pažnje poklanja tranzitima u odnosu na (sideralnu) natalnu poziciju Mjeseca, što je i preporuka čitaocima.

GLOBALNI OPORAVAK Tranzit Saturna tokom većeg djela 2022. godine će davati rezultate iz (svog) znaka Jarca.

Saturn pokazuje prepreke, težinu života, bol, brige, gubitke i bolesti… a u svom znaku naglašava sva svoja značenja.

Saturn ostaje u znaku Jarca sve do 29.4.2022. godine, kada ulazi u znak Vodolije. Međutim, već od 12.7.2022. ulazi u retrogradno

ta, nadređenih, napredak u visokom obrazovanju. Povoljna godina za resurse koji mogu doći preko inostranstva, ili važnih kontakata. Srećne okolnosti za djecu ili rođenje djeteta. Ovo je godina ličnog razvoja, prosperitet se umožava, kao i šansa da se uskladite sa sobom i okolinom.

- Saturnov tranzit tokom godine ni-

je povoljan jer donosi nemir, lutanje, neophodnost da se krećete više, probleme partneru i u partnerstvu, ili sa autoritetima.

Lav

kretanje i vraća se u znak Jarca gdje će ostati sve do 17.1.2023. godine.

Ova dva i po mjeseca tranzita Saturna kroz Vodoliju su povoljni isključivo za znakove: Ovan, Djevica i Strijelac.

Za razliku od Saturna Jupiter u horoskopu pokazuje blagoslove, rješenja, mir i napredak. Od aprila 2021. je u Vodoliji, što je svakako povoljno za globalni prosperitet, ali je i dalje u domenu Saturna

brak. Ovo je vrijeme ostvarenja želja. Veoma je povoljno za biznis, profesionalne poduhvate, putovanja s tim što može biti i dosta troškova. nije povoljan zbog izazova koje donosi: nesigurnosti u partnerskim odnosima, frustraciju zbog djeteta, gubitaka u poslovnoj te finansijskoj sferi. + Saturnov tranzit je povoljan od 29.4. do 12.7.2022. godine.

veoma povoljan jer donosi pobjedu nad konkurencijom, sticanje bogatstva, pozicije, autoriteta, odlično zdravlje, te slobodu kretanja, putovanja.

Vaga

- Jupiterov tranzit nije povoljan jer

+ Jupiterov tranzit je povoljan do

aprila 2022.

- Jupiterov tranzit (od aprila 2022) donosi poteškoće od strane konkurencije, neprijatelja, zbog rodbine ili brige usled zdravstvenih problema. Dobro je da će se vremenom problemi umanjiti, neprijateljstva završiti, a biće i dobrih savjeta kako da unapredite zdravlje. Postepeno biće napretka i u profesionalnom životu, važno je smanjiti očekivanja.

Mogući su dobici putem kredita ili pozajmica.

+ Saturnov tranzit tokom godine

je povoljan jer donosi izazove u privatnom životu, neprijateljstva, gubitke bogatstva, selidbe, loše misli ili stavove, generalno nezadovoljstvo i pad respekta u očima drugih.

Djevica - Jupiterov tranzit nije povoljan do

aprila 2022. + Jupiterov tranzit (od aprila 2022) donosi nove inicijative, nova poznanstava, mogućnost selidbe. Za one koji su bez partnera ovo može značiti novu priliku, upoznavanje novog partnera, ili čak ulazak u

Prisutan je osjećaj zadovoljstva, ispunjenost, optimizam, mir, užitak u komforu i stabilnim porodičnim odnosima.

- Saturnov tranzit tokom godine + Saturnov tranzit tokom godine je

+ Jupiterov tranzit je povoljan do aprila 2022.

- Jupiterov tranzit (od aprila 2022) donosi: ograničenost, zamor, poteškoće oko finansija, nesigurnost, kao i smetnje u profesiji. Finansijska podrška može doći prije od strane tuđih resursa, a ne sopstvenih. Ovo je godina transformacija, te je važno pronaći balans, te prerasporediti prioritete. Može biti napretka po pitanju nasljedsta, imovine, kao i promjena u vezi zdravlja, životnih navika i sl. je vrlo povoljan jer donesi pobjedu nad konkurencijom, efikasnost, odlično zdravlje, uživanje u komforu, te generalno sreću u mnogim životnim oblastima.

(koji vlada i Vodolijom), sve do proljeća 2022. kada će Jupiter ući u znak Riba.

Jupiter je od 13.4.2022. u svom znaku, u Ribama, gde ostaje do 22.4.2023. godine.

Ovo je vrlo povoljno jer je to njegov znak, koji donosi umirenje, preraspodjelu, te priliku za globalni oporavak. Ove dugo očekivane promjene će biti spore jer će Saturn iz Jarca i dalje aspektovati Jupitera.

- Saturnov tranzit tokom godine ni-

Škorpija - Jupiterov tranzit nije povoljan do aprila 2022. + Jupiterov tranzit (od aprila 2022) donosi uspjeh u profesionalnom životu, društvenom uticaju, u oblasti obrazovanja, dobijanja diploma i sl.

Ovo je odlično vrijeme za novi početak, promjenu posla ili pozicije. Veoma je povoljan tranzit za potomstvo.

Strijelac donosi poteškoće u vezi sa domom, mjestom življenja, roditeljima, opasnost u saobraćaju i sl. U ovoj godini ste „u raskoraku“ te je lakše ako se ne opirete promjenama, ako ne pokušavate da kontrolišete situaciju.

Važno je usporiti. Tada može biti napretka po pitanju posla, ali uz oprez u partnerstvu i u privatnom životu.

- Saturnov tranzit tokom godine nije povoljan jer teži da donese slabosti, poteškoće, finansijske gubitke, te brige i slabosti u porodici, poteškoće i zabrinutost za bližnje. + Saturnov tranzit je povoljan od 29.4. do 12.7.2022. godine.

Jarac + Jupiterov tranzit je povoljan do aprila 2022.

- Jupiterov tranzit (od aprila 2022) je izazovan, daje poteškoće da se zadrže osvojene pozicije i očuvaju društvene veze. Neophodno je očuvati prisebnost uprkos brojnim ometanjima. Pripaziti na zdravlje.

Odnosi sa bližnjima su oslabljeni, a postoji i tendencija ka degradaciji odnosa. Neophodno je potražiti balans u komunikaciji, kao i u svom odnosu prema svijetu.

Na samom početku aprila 2022. nezgodna konjukcija Marsa sa Saturnom donosi napetost, proteste i sukobe. Olakšanje slijedi tokom maja.

Mjesečevi čvorovi, Rahu i Ketu, takođe u aprilu 2022. prelaze u znakove Ovna i Vage, naglašavajući potrebu za novim idejama i dogovorima.

Rezultat važnijih planetarnih tranzita za horoskopske znake u 2022. godini

- Saturnov tranzit tokom godine nije povoljan jer donosi zdravstvene probleme, mnogo obaveza, putovanja, opasnost od pogrešnih odluka, poniženje, finansijske gubitke.

Vodolija + Jupiterov tranzit je povoljan, na-

ročito od aprila 2022. jer donosi sreću, zadovoljstvo i harmoniju unutar porodice. Kontakti se umnožavaju, novac i dobici dolaze kroz partnerstvo, bračnog partnera, ili preko nekretnina, posjeda i sl. Neprijateljstava nema ili se završavaju tokom ove godine. Inteligencija i pametni potezi donose respekt i napredak u profesionalnom životu.

- Saturnov tranzit tokom godine nije povoljan zbog izazova koje donosi: mnogo troškova ili gubitaka, porodični problemi, emotivno nezadovoljstvo, slabije zdravlje, jaka konkurencija i previše rada.

Ribe - Jupiterov tranzit nije povoljan do aprila 2022. + Jupiterov tranzit je umjereno povoljan (od aprila 2022). Donosi mnogo obaveza, očekivanja i trošenja energije. Međuljudski odnosi mogu biti izazov, tačnije sopstvene želje što može urušiti partnerske odnose.

Biće dosta troškova tokom godine, a do novaca se dolazi vrijednim radom. Počinje jedan novi životni ciklus. Moguća je i promjena mjesta boravka, putovanja u inostranstvo. + Saturnov tranzit tokom godine je

povoljan jer donosi sticanje bogatstva, napredak po pitanju statusa i ugleda, generalno zadovoljstvo životom i povoljnim okolnostima.

22

Oglasi i obavještenja Dnevni list

MALI OGLASI

Neđelja, 9. januar 2022.

Opraštamo se od

RAZNO Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 1 KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 2

JOVANA Veskovog KRIVOKAPIĆA „Nekom je cvijetu suđeno da par treptaja cvjeta, a miris svoj da prospe u vazduh prazan i snen“ tetka MILICA sa porodicom 386

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 9. januar 2022.

Dana 8. januara 2022. preminula je u 79. godini naša voljena

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

23

Dana 7. januara 2022. preminuo je u 72. godini naš dragi brat, stric, ujak i đever

MARTI KALUĐEROVIĆ

DRAGICA Tomova NASTIĆ

ZDRAVKO – ZDRAVO Nenadov VUČINIĆ

od RADIVOJA i SENKE VUJOVIĆ sa porodicom

Zbog epidemiološke situacije, sahrana će se obaviti u krugu uže porodice, 9. januara u 13 časova na gradskom groblju Čepurci.

345

Sahrana je obavljena 8. januara, u užem krugu porodice, na mjesnom groblju u Rogamima.

Dragoj

Ožalošćeni: sinovi DRAŽAN i DEJAN, snahe NATAŠA i ANDRIJANA, unučad LAZAR, OGNJEN, ELENA i VUKAN, brat ŽELJKO, sestre IVA, MIRA, MARIJA, ANA i SLAVA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

MARIJI

Ožalošćeni: sestre NADEŽDA – NADA i ANA, bratanići ZORAN, NENAD, NIKOLA i BORIS, bratanične DRAGANA i NATAŠA, sestrić DRAGAN, sestrična SONJA, snahe VERICA, MILEVA-SEKA, ZORICA i MILICA i ostala porodica VUČINIĆ

Uvijek ćemo te pamtiti po dobroti i sjećati se tvog plemenitog lika.

420

393 NADA Nokova VUJOVIĆ sa ćerkama

Posljednji pozdrav teta

Posljednji pozdrav voljenom bratu

346 Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki

DRAGICI Bila je čast poznavati vas i biti vaš prijatelj.

MIĆKO MIJAJLOVIĆ sa porodicom

Neka tvoja duša počiva u miru.

422

Sestrične: RADMILA, COJA, LILA, MILANKA i BILJANA

Posljednji pozdrav dragoj strini

ZDRAVU VUČINIĆU

MARTI

376

Tuga za tobom je velika, ali naša iskrena bratska ljubav je neizmjerna snaga koja sve pobjeđuje i čuva od zaborava.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Tvoja sestra ANA

MARTI Od porodice pok. MITRA KALUĐEROVIĆA 353

MARTI KALUĐEROVIĆ 392

Posljednji pozdrav dragom stricu i đeveru od brata MOMA, snahe LJUBICE, bratanića IGORA sa porodicom

MILOVANU ĐUKANOVIĆU

Posljednji pozdrav voljenom stricu

381 Posljednji pozdrav voljenom stricu

ZDRAVU VUČINIĆU od PERICE, DRAGANE i KOSE ĐUKANOVIĆ Ponosni smo što smo te imali.

363

NENAD VUČINIĆ sa porodicom

ZDRAVU VUČINIĆU Nikada te nećemo zaboraviti, zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tebe i s ljubavlju te pominjati.

Tvoja bratanična NATAŠA sa djecom 396

395

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

24

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 9. januar 2022.

Tužnog srca se opraštamo od naše drage koleginice

Дана 8. јануара 2022. преминуо је у 82. години

ПЕРОВАН Богићев БОЖОВИЋ

VERONIKE ĆETKOVIĆ

Због епидемиолошке ситуације, сахрана ће се обавити у кругу породице дана 9. јануара у 14 часова на сеоском гробљу Стијена Пиперска.

Neka tvoja duša počiva u miru.

Ожалошћени: супруга МИЛОСАВА, син ПРЕДРАГ, кћерке ВАЛЕНТИНА, ТАТЈАНА и САЊА, унучад, праунучад и остала многобројна родбина

KOLEKTIV MONTENOMAKS C&L

418

419

Dana 24. decembra 2021. preminula je u 87. godini života u Splitu

Umrla je moja majka

VERONIKA

IVANKA - VANJA LAZAREVIĆ Zauvijek ćeš ostati u mom srcu, ti, posebna ženo …

IVANKA – VANJA LAZAREVIĆ VANJA sa porodicom

Hvala ti na pruženoj ljubavi, podršci i lijepim trenucima.

Bila si jedinstvena u svakom pogledu i kao takva otišla na neko bolje mjesto.

352 Posljednji pozdrav dragoj sestri od tetke

Sahrana je obavljena 31. decembra 2021. godine u krugu porodice na gradskom groblju Zagorič.

VERONIKA Zoranova ĆETKOVIĆ

359

rođena Damjanović

OŽALOŠĆENA PORODICA

Sa poštovanjem i tugom opraštamo se od naše sestre Vjere. Živjećeš vječno u našim srcima, A mi ćemo te čuvati od zaborava.

MARKO, ILIJA i SAVO MARKOVIĆ sa porodicama 365

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

VLADO LAZAREVIĆ sa porodicom

358

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 9. januar 2022.

S tugom i neprebolom opraštamo se od dragog sestrića

Posljednji pozdrav

Умрла је

JOVANU KRIVOKAPIĆU

JOVANA KRIVOKAPIĆA

25

Dragi Jovane, pamtićemo Te kao nasmijanog, plemenitog i srećnog. Ostaćeš zauvijek u našim mislima i srcima kao borac i pobjednik, jer s nevjericom prihvatamo Tvoj odlazak. Sudbina je bila nemilosrdna prema Tebi i porodici i ostavlja bolnu ranu i uzaludno nadanje.

Dragi naš Jovane, pokazao si nam kako se može biti veliki, još na izvoru života. S mnogo nježnosti i herojstva u drugarskim odnosima, a uvijek na radost svima oko sebe. Pokazao si nam kako se izgara u borbi, i mi danas teško razumijemo tvoj odlazak.

Ne može ugasti tvoja duša! Čuvaćemo je, kao što si ti ova prijateljstva!

Neka te anđeli prihvate, druže naš!

LAZAR MIŠUROVIĆ sa porodicom

Tvoje ODJELJENJE IX-b, generacija 2018/2019, s učiteljicom RATKOM i razrednom MIMOM

ЗОРКА – ЗОРА пок. Чедомирa ЈАНКОВИЋ рођена Драшковић

По жељи покојнице сахрана је обављена у кругу породице, дана 8. јануара 2022. године.

Ожалошћени: дјеца ИВАНА, НАДА и ВЕСНА, брат НЕНАД ДРАШКОВИЋ, сестре РАКА и РАДМИЛА, унучад, сестре од стричева, ђевери, ђеверичићи, браћа од ујака и тетака. Ожалошћене породицe ЈАНКОВИЋ и ДРАШКОВИЋ

416

425 Težak je i bolan oproštaj od našeg

Posljednji pozdrav dragom

364 Otišla je moja majka

JOVANU KRIVOKAPIĆU Anđele, počivaj u miru.

JOVANA KRIVOKAPIĆA

406

ANA i PETAR PEKIĆ sa porodicom

ZORKA – ZORA pok. Čedomira JANKOVIĆ

Опраштамо се од мајке и бабе Slabe su sve riječi utjehe kad sudbina izabere mladost i dobrotu, tebe koji je tek počeo da živi. Otrgla te bolest s kojom si se hrabro borio i jedino je ona mogla biti jača od volje i nade da ćeš je pobijediti.

Ostaćeš nepreboljen, vječno voljen i čuvan u našim srcima.

rođena Drašković

Moja Čarna

Tvoja IVANA

ЗОРКА - ЗОРА пок. Чедомира ЈАНКОВИЋ LUKA MIŠUROVIĆ sa porodicom

360 ВЕСНА са породицом

Posljednji pozdrav sestri

429

426 Posljednji pozdrav našem dragom

ZORI

ЗОРКА - ЗОРА пок. Чедомира ЈАНКОВИЋ Нека твоја душа царује.

JOVANU KRIVOKAPIĆU НАДА са породицом Tvoj prerani odlazak ostavlja veliku prazninu u našim srcima. Čuvaćemo uspomenu na Tvoju mladost, na Tvoju hrabrost i plemenitost.

Nemoćni da promijenimo tužnu sudbinu, ostaje nam da Te sa ljubavlju pamtimo i zauvijek se sjećamo Tvoje ljubavi i dobrote.

ZORAN Vukov sa porodicom

361 Preselila se u naše sjećanje poštovana dugogodišnja koleginica

428 Posljednji pozdrav dragoj

ZORA Čedova JANKOVIĆ Počivala u miru, a porodici iskreno saučešće.

ŽARKO MIŠUROVIĆ sa porodicom

ZORI JANKOVIĆ

427

Počivaj u miru.

Iskreno saučešće Od MARIJE – MIŚE LJUMOVIĆ sa porodicom 403

Njene drugarice: SLAVICA ĐUROVIĆ, BUDISLAVA IVANOVIĆ, RADA AVRAMOVIĆ i BRANKA BOŽOVIĆ 417

26

Oglasi i obavještenja

Trodnevni pomen supruzi i majci

Neđelja, 9. januar 2022.

Posljednji pozdrav

Naša dobra majka, svekrva i baka

MARINA VUKIĆEVIĆ

VUKICI JOVOVIĆ

MARINI Prošla su tri dana od kada se tvoja dobra duša preseli na nebesa, a kao da su tri vječnosti.

Tužna vijest da je preminula Vaša plemenita majka mnogo nas je ožalostila.

Sa ljubavlju i tugom.

Otišla je tiho, kao što je živjela, okružena ljubavlju, ostavivši neizbrisiv trag u našim životima.

Vječno će je u srcu nositi, Njeni SRĐA, KATA, LAZO i JANO 407 Otišla je moja MAJKA

Tvoji: MITAR i PREDRAG

421

Sa Vama, u Vašoj tuzi.

KOLEKTIV APOTEKE REMEDIA

Posljednji pozdrav prijatelju

MARINA VUKIĆEVIĆ Nepresušni izvor ljubavi, blagosti, plemenitosti, davanja, darivanja, praštanja...

U meni zauvijek živa

369

408

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Otišla je moja mama

Tvoja VIVA

MIĆKU VUKIĆEVIĆU

Ostaje mi sjećanje na sve lijepo što smo iskreno dijelili tokom života, od ranog djetinjstva do danas.

MARINI VUKIĆEVIĆ Bila je čast poznavati Vas. Hvala što ste bili dio naših života.

S tugom za nezaborav.

TANJA, MARTIN i MARKO

RADOJE RADULOVIĆ sa porodicom

MARINA VUKIĆEVIĆ Uvijek mislimo da imamo vremena, a mene je, mama, vrijeme prevarilo.

Trebalo nam je još vremena sa tobom.

409

VESNA, GORAN, MARKO, ANDRIJA i MIA

370 Opraštamo se od naše 430

MARINA VUKIĆEVIĆ

Posljednji pozdrav dragom

Jesi u nama, neodmjenjivo.

MARINE VUKIĆEVIĆ SEKA, DUZO i MILJANČE Tvoja plemenitost i dobrota ostaće u našem najljepšem sjećanju.

Uvijek ćeš nam nedostajati. Počivaj u miru.

S ljubavlju i tugom,

MIĆKU od BENJE sa porodicom 398

MITAR, STANKA i NATAŠA i LIDIJA sa porodicama

410 Našoj divnoj baki

374 Dragoj prijateljici

MARINI VUKIĆEVIĆ

Posljednji pozdrav dragom

Podigla si nas da budemo pametni i vrijedni, a prije svega dobri ljudi.

Trudićemo se do kraja života da opravdamo tvoj ponos i da budemo onakvi kakvim si nas ti vidjela.

MARINI VUKIĆEVIĆ MIĆKU od ĐONE sa porodicom

Hvala za divno prijateljstvo.

411

Tvoja unučad: MARKO, ANDRIJA, MIA, LAZAR, MILJAN i JANKO

Mojoj svekrvi, drugarici, stalnoj podršci

JAGA i MILJA BAROVIĆ 413

399

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“

MARINI VUKIĆEVIĆ Hvala za divne, samo naše razgovore.

020-202-455, 020-202-456.

Tvoja KATA 412

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 9. januar 2022.

27

Дана 5. јануара 2022. године послије краће болести преминуо је наш

MLAĐEN UROŠEVIĆ

МЛАЂЕН Благојев УРОШЕВИЋ МЛАЂЕН - МЛАЂО Благојев УРОШЕВИЋ

Oče, ponosu moj!

Dok moje srce kuca misliću na tebe i voljeti te vječno.

Hvala za sve lijepe trenutke u životu provedene sa tobom.

BRANKO i LIDIJA

Угасила се још једна моја звијезда водиља. Након мајке и Снежане напуштио си нас и ти. Био си најбољи отац на свијету. Неизмјерно Ти хвала на свему. Сахрана је обављена дана 6. јануара у кругу најближих на градском гробљу у Никшићу пошт ујући мјере здравствених органа. Кућа жалости у Подгорици, Улица Васа Раичковића број 38.

Твој ВЕСКО

373

Ожалошћени: сестра ДРАГИЦА, синови ВЕСЕЛИН и БРАНКО, ћерка ВЕСНА ЛАЗАРЕВИЋ са породицом, унучад МИЛИВОЈЕ, ВУК, ОГЊЕН и АНАСТАСИЈА, братаничне МИРЈАНА, БИЉАНА и ДАНКА, сестрић МАРИН, сестрична ЗОРИЦА и остала породица УРОШЕВИЋ и ЛЕКИЋ

356

Voljeni moj tata

SMAIL DIVANOVIĆ 354 Danas je sedam dana da te nema, moj dragi i plemeniti brate. Čuvaćemo te u toplim uspomenama. Za sve nas ti ćeš uvijek biti tu.

Neka ti dragi Alah podari vječni dženet.

MLAĐEN UROŠEVIĆ

Посљедњи поздрав обожаваном брату и ујаку

Hvala ti za svu ljubav koju si nam nesebično pružao.

Ponosna sam što sam te takvog imala.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoja sestra RUKIJA i zet DAUT

МЛАЂУ

VESNA LAZAREVIĆ sa porodicom

350

Dana 7. januara 2022. preminula je u 90. godini života

Никада Те не можемо заборавити. Почивај у миру поред Твоје вољене супруге.

357 С тугом и поштовањем опраштам се од свог драгог стрица

Сестра ДРАГИЦА, МАРИН и ЗОРИЦА

DARINKA Dušanova MIHALJEVIĆ rođena Laković

МЛАЂЕНА УРОШЕВИЋА

355 Zbog epidemioloških mjera sahrana je obavljena u krugu najuže porodice.

390

Ožalošćeni: sinovi VESELIN, MARKO i SLOBODAN, kćerke BRANKA i VJERA sa porodicama, sestra ZLATA, porodica pokojne sestre JOVANKE, braća RAKO i ILIJA sa porodicama, porodica pokojnog brata PAVIĆA, snahe ZORICA i BOŽIDARKA – BOSA, braća i sestre od stričeva, zaovičići, zaovične, đeveričići, đeverična, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina MIHALJEVIĆ i LAKOVIĆ

ĐORĐIJE RADOVIĆ Počivaj u miru.

342

БИЉАНА МРАКОВИЋ са породицом

Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i tastu

371

Tvoji: VESNA, MARIJA i SRĐA

28

Oglasi i obavještenja

Obavještavamo da je 8. januara 2022. u 75. godini preminula naša voljena

Neđelja, 9. januar 2022.

Pet godina od odlaska našeg dragog Четрдесет је дана од када није са нама наш

RADMILA PETROVIĆ rođena Popović

МИЛИСАВ Крстов МИЛИЋ

MIODRAGA PEROVIĆA

S tugom se opraštamo sa tobom. Ostaješ zauvijek u našim srcima i sjećanju. Vječni mir.

Shodno epidemiološkoj situaciji, sahrana se obavila u krugu porodice 8. januara u 14 časova na groblju u Piperima.

Kuća žalosti: Bulevar Ivana Crnojevića broj 46, Podgorica.

Ožalošćeni: sestre RAJKA, JAGODA i MIRJANA, snaha ZDENKA, bratanići VUK i VASKO, sestrići SAŠA, FILIP i VLADO, sestrične SUZANA, MARINA, IVANA, ANA i BOJANA i porodica PETROVIĆ

404

Tvojim odlaskom ostali smo bez čvrstog oslonca i temelja porodice. Častan život i iskrena, obavezujuća riječ služe nam na ponos i obavezu da nastavimo slijediti vrijednosti koje su tebi bile vodilja u životu.

Svaki tvoj odgovor na izazove koje život nosi je uvijek izazivao poštovanje i dostojanstvo vrijedno divljenja.

Tvoja dobra i plemenita duša zaslužuje vječno sjećanje, a lijepi i srećni dani provedeni sa tobom zauvijek će živjeti u našim srcima i mislima.

Sa tugom se opraštamo od našeg dragog

Вољени су у нашим срцима и када нијесу са нама. Твоје мјесто у нама остаје заувијек. Хвала ти за све. Недостајеш. Захваљујемо се свима који су нам лично, путем телеграма и телефона изјавили саучешће. Породица ће за четрдестицу уплатити прилог помен сеоском гробљу Орахово – Кучи.

Твоји: БРАНКА, СВЕТЛАНА, СУЗАНА, ДУЊА, МАРТА, ИСАК, БРАЈАН

415

Draga naša

Supruga BILJANA, sinovi MILOŠ i MILAN, ćerka MIRJANA sa porodicama

RAJKA SEKULOVIĆA Nikada nećemo zaboraviti iskreno prijateljstvo, druženja, kao ni podršku u našim teškim danima.

MIRA, NIKOLA i SAŠKA 414

VESNA 423 Devetog januara navršava se pola godine od rastanka sa našim dragim i voljenim

Danas se navršava četrdeset dana ispunjenih tugom i bolom od tvog iznenadnog odlaska.

Počivaj u miru.

POMENI Tvoji najmiliji, IN MEMORIAM 9. 1. 1992 – 9. 1. 2022.

MILENKO – MILETA ĆETKOVIĆ

ZORAN, ĐORĐIJE, MIRKO, BRANKO, STRAHINJA, JAKŠA i ANDREA

Bio si temelj naše porodice. Počivaj u miru.

Uvijek voljen, nikad zaboravljen.

TVOJA PORODICA 338

SREĆKO RAIČEVIĆ

400

Dragi moj Oče

Četrdeset je dana od kad nas je napustio naš voljeni

Trideset godina kako te nema...

U svakom našem ćutanju se čuješ, u svakoj priči živiš.

Tvoje: IVANA, MARIJA i ZDENKA 362

BLAGOJE Jagošev ROGANOVIĆ

MILETA Četrdeset dana od smrti voljenog oca

VESELINA - MANČA PRAVILOVIĆA

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Pola godine prođe a svaki dan je sve teže.

Zauvijek ćeš živjeti u mom srcu i mislima. Ćerka SEKA i zet BOBAN sa djecom

Prolaze dani, ne i bol za tobom.

Sa ponosom ćemo čuvati sjećanje na tebe.

Tvoje ćerke MARIJA i VESNA, unuci OGNJEN i ĐORĐIJE

372

387

Supruga ILINKA sa porodicom

Četrdeset je dana od kada nije sa nama naš dragi

Četrdeset je dana od kada nije sa nama naš dragi

BLAGOJE Jagošev ROGANOVIĆ

BLAGOJE Jagošev ROGANOVIĆ

brat DRAGUTIN sa porodicom

snaha GOSPAVA i sinovac RAJKO

Četiri godine od smrti voljenog

424

RADOVANA Vasovog POPOVIĆA Kako odmiču godine sve više nam nedostaješ.

351

Tvoja ćerka NADA sa porodicom

388

389

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 9. januar 2022.

Četrdeset je dana od smrti naše voljene

29

9. 1. 2004 – 9. 1. 2022.

Draga majko Voljena naša

MARIJE Veljkove ČAVOR

Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava, po dobroti i plemenitosti pominjati.

ANJUŠKA

MARIJA ČAVOR

Prošlo je četrdeset najtužnijih dana od kada nisi sa nama.

Bila si duša i srce naše porodice. Biće teško ići kroz život bez tvog osmijeha, podrške i savjeta. Živjećeš vječno u našim srcima kroz divna sjećanja i uspomene koje si nam ostavila.

Nedostajaćeš zauvijek.

Neka te anđeli čuvaju!

Tvoj suprug VELJKO, sin JOVAN, snaha ZORICA, unuci VELJKO, IVAN i STEVAN

Kako da ti punoljetstvo čestitamo, kad te radosti naša prva četiri godine kraj sebe nemamo?

Ni matursku haljinu birati zajedno nećemo moći – da najljepšu obučeš Anđeli će ti pomoći.

Umjesto rođendanske pjesme i poklona slušaćeš hor Anđela i božićna zvona.

Osamnaest bijelih ruža na mermernoj tvojoj ploči i suze, tuga i bol koji nikada neće proći.

Umjesto tebe hladan kamen grlimo, u srcima našim zauvijek te čuvamo.

Tvoji: LJILJANA, ANASTASIJA i ANDREJA Tvoji: brat VLADO, tata NOVICA i mama NAĐA

375

377

336

9. 1. 2004 – 9. 1. 2022.

Draga majko

Draga naša

VLADIMIR - ŠABO RAKOČEVIĆ Godina dana je od kada nijesi sa nama.

S iskrenom ljubavlju čuvamo sjećanje na tebe.

Tvoja sestra VILA sa porodicom

ANJUŠKA

349

MARIJA ČAVOR Još jedan tvoj rođendan bez tebe…

Osamnaesti… punoljetstvo…matura… neostvarene želje… nedosanjani snovi …

Četrdeset je dugih dana prošlo od tvoje smrti. Bila si moj najveći oslonac i podrška za sve u životu.

Bol i tugu zamijeniću sa lijepim sjećanjem i sa ponosom čuvati uspomenu na tebe.

Počivaj u miru sa anđelima!

Vole te tvoji baba RADMILA i đed RAŠO

ЖАРКО ВУЈКОВИЋ Прошло је четрдесет тужних дана без братских разговора. СТАНКО 348

378

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg

Godina je od smrti

MARIJANA BULATOVIĆ sa porodicom

VESELINA MANČA PRAVILOVIĆA

337

Iako te nema, dio si naših razgovora, misli i uspomena.

Neka tvoja časna a napaćena duša nađe mir i spokoj u carstvu nebeskom. Čuvamo te od zaborava.

Nedostaješ...

Tvoji NEVENKA, LJUBO i PERO 347

KATICE – LJILJE pok. Krsta REDŽIĆ Dani idu, a tvoje plave oči i plemenita duša žive sa nama.

Sin ĐOKO, snaha SANJA, unučad MILENA i BALŠA 341

30

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 9. januar 2022.

Četrdeset dana je otkako nije sa nama

9. 1. 2005 – 9. 1. 2022.

SJEĆANJE

VILOTIJE-BURDO MILIČIĆ

MILORAD Nikolin BOJANIĆ

Počivaj u miru naš voljeni brate, đevere, striče, svekre i đede.

379

Uspomene i sjećanja na život koji smo imali sa tobom ne mogu izbrisati godine koje prolaze.

Tvoji NEŠO MILIČIĆ sa porodicom

VLADAN – BAĆKO RAIČKOVIĆ

Deset godina nije sa nama naša draga sestra

PORODICA 340

Može da život kratko traje, ali trag i sjećanje zauvijek ostaje!

Navršilo se 40 dana od kada nije sa nama naš voljeni

i

12 godina od odlaska naše i njegove

IGOR RAKOČEVIČ

VELIKA Milovanova PEKOVIĆ dr MIRKO – TOŠA M. ĐUROVIĆ

335

Bila si naš porodični oslonac i sigurnost.

Tvoje veliko srce, plemenita duša, častan život i nesebična dobrota zaslužuju da te vječno pamtimo i nikad ne zaboravimo.

Počivaj u miru.

Дана 15. јануара 2022. године, навршава се година од кад није са нама наш

dr DUŠANKE PARAUŠIĆ-ĐUROVIĆ

Opet ste zajedno, u nastaloj praznini raste ponos i ostaju vječna sjećanja. Ovim putem se zahvaljujemo svima koji su nam lično, putem telegrama ili telefonom izrazili saučešće.

Porodica će u nedjelju, 9. januara 2022. godine u 10 časova posjetiti njihovu vječnu kuću.

Tvoji SLOBO i DŽANA

Sinovi RADOŠ i RADOVAN i brat DIMITRIJE sa porodicama

ВЛАДИМИР Вучићев РАКОЧЕВИЋ 402

343 Dana 9. januara 2022. navršava se godina dana od smrti naše drage

С љубављу и поносом те чувамо од заборава. Нека твоја добра и племенита душа почива у миру.

Četrdeset je dana od kada nije više sa nama naš dragi

У недјељу, 9. јануара 2022. године у 10 сати породица ће посјетити његову вјечну кућу на градском гробљу Чепурци.

ПОРОДИЦА

ZORKE Stankove MAROJEVIĆ Godina dana je prošla od tvog odlaska a mi te i dalje čuvamo od zaborava, uz sjećanje na ljepše dane.

Neka tvoja duša pronađe vječni mir koji si zaslužila i neka mirno počiva u Carstvu nebeskom sa našim dragim ocem.

Hvala ti na svemu.

dr MIRKO – TOŠA ĐUROVIĆ 385 Godina dana je od smrti voljenog brata

Sinovi JOVAN, PERO i BLAŽO sa porodicama

367 Dana 9. januara 2022. navršava se godina dana od smrti naše drage

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom.

Ostali smo bez jednog velikog čovjeka, humaniste, čovjeka velikog srca i dobre duše… našeg velikog dobrotvora.

Tvojim prisustvom u naš dom unosio si sreću, vedrinu i ohrabrenje.

Hvala ti na svemu.

Tvoj vedri lik i osmijeh ostaće vječno upamćen i sačuvan od zaborava, dragi naš Toša.

Sa velikim ponosom i poštovanjem spominjaćemo tvoje ime.

ČEDO ROGANOVIĆ sa porodicom

MILORADA VUJOVIĆA

ZORKE Stankove MAROJEVIĆ

366 Počivaj u miru i spokoju.

Draga majko, zauvijek ćeš živjeti u našim mislima i na jljepšim uspomenama.

Vrijeme koje protiče ne umanjuje tugu i bol jer ti zaslužuješ vječno sjećanje.

Neka anđeli čuvaju tebe i mog voljenog oca.

Tvoja sestra NADA sa porodicom

Dr MIRKA – TOŠA M. ĐUROVIĆA

Tvoji Pajovići, šćer MIRJANA, zet BRANKO, unuka MILENA i unuk NIKOLA 368

Četrdeset dana je od smrti dragog strica

380

Mnogo ćeš Nam nedostajati.

Bratanična NAĐA GRBOVIĆ sa porodicom 405

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 9. januar 2022.

Dragi naš

31

Navršava se 40 dana od kako nas je napuštila naša voljena supruga i majka

STEFANE

Danas je tvoj 35. rođendan.

Ti ćeš ga slaviti sa anđelima a mi ćemo ti umjesto torte i svećica pokloniti ruže i suze da ti ga čestitamo.

Sunce naše, srećan ti rođendan.

LJUBOMIR Lukin NIKČEVIĆ

MILENA – LENA VUKČEVIĆ

10. 1. 2021 – 10. 1. 2022.

rođena Bubanja

Vrijeme teče…

Nedostaješ nam svaki dan, svaki trenutak…

Vole te

Tvoji: KORALJKA, ALEKSANDRA, LUKA I ALEKSANDAR

TVOJI NAJMILIJI

Dani prolaze, a mi učimo kako da živimo bez tebe. Teško je riječima opisati bol i prazninu koju osjećamo kada nijesi sa nama.

Neka te u tišini vječnog mira čuvaju anđeli i prati naša ljubav koja je jača od vremena i zaborava.

Porodica i prijatelji će u 10 časova obići njenu vječnu kuću na seoskom groblju u Goljemadima – Barutana.

Vole te zauvijek tvoji, Suprug ALEKSANDAR – SAŠA, sinovi DANIJEL i LUKA i kćerka MIA

383

391

397 10. 1. 2021 – 10. 1. 2022.

Naš jedinstveni, najdraži

MARTA MITROVIĆ

Sa puno topline i lijepih sjećanja čuvamo uspomenu na tvoj plemeniti i dragi lik.

БРАНКО Јоков ДРАГОЈЕВИЋ

LJUBOMIR Lukin NIKČEVIĆ

U dosluhu sa tobom svakog dana.

Svako od nas na svoj način.

Ако се љубав може измјерити на основу тога колико недостајеш и колико боравиш у нашим мислима, онда је болно јасно колико си био вољен. Нама остаје да те памтимо онаквог какав си био прије него што је болест нагризла и твоје тијело и твоју душу. Почивај у миру, а у нашим срцима је твоје мјесто заувијек попуњено.

Tvoji: DIMITRIJE, VUK, GORAN i kćerka ALEKSANDRA NIKČEVIĆ-BATRIĆEVIĆ

Đever VLADO sa porodicom

394

На дан 9. јануара 2022. године навршава се 40 дана од смрти нашег вољеног

384

Твоја супруга МИЛИЦА, син ДАНИЛО, ћерке МАЈА и СНЕЖАНА и унук ДУШАН

339

Navršava se četrdeset dana od kada nas je napustila naša draga

SJEĆANJE

SJEĆANJE

DESANKA PAVIĆEVIĆ

LJUBOMIR Lukin NIKČEVIĆ

rođ. Marković

U nedjelju 9. januara 2022. godine u 10 časova, u krugu porodice, posjetićemo njenu vječnu kuću na gradskom groblju u Danilovgradu.

U nevjerici smo da ga nema.

Ali duša plače za našim najmilijim i najboljim Bubom.

344

sestra RADMILA i sestričina SAŠA BRAJOVIĆ

382

9. 1. 2021 – 9. 1. 2022.

PAVLE

SAVKA

Nedostajete puno.

Vaši: PAVLE, PETAR, VELJKO i MILANKA 401

Tuguju OŽALOŠĆENA PORODICA

30. 4. 1991 – 9. 1. 2022.

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

32

Magazin/Marketing

Neđelja, 9. januar 2022.

Crnogorski pjevač na Instagramu podijelio lijepe vijesti

Danijel Alibabić dobio sina

Reper Guči Mejn priredio supruzi nezaboravno iznenađenje

PODGORICA- Crnogorski pjevač Danijel Alibabić i njegova supruga Olivera, u petak su dobili sina kome su dali ime Mihailo.

-Hvala, ljubavi moja. Danas se rodio Mihailo Alibabić – napisao je pjevač na svom Instagram profilu.

Podsjetimo, Danijel Alibabić je u avgustu prošle godine stao na ,,ludi kamen“ i sudbonosno da izgovorio Podgoričanki Oliveri Barović.

Danijel je nedavno izjavio da je ono najljepše što je njemu obilježilo prošlu godinu svakako ljubav i iščekivanje roditeljstva.

Danijel Alibabić sa izabranicom

Američki glumac potvrdio vijest za časopis „Pipl“ LOS ANĐELES -Američki glumac Nikolas Kejdž očekuje prvo zajedničko dijete sa 30 godina mlađom suprugom Rikom Shibatom. Srećnu vijest je ekskluzivno za časopis „Pipl“ potvrdio njihov predstavnik.

-Budući roditelji su ushićeni –

Nikolas Kejdž čeka dijete sa 30 godina mlađom suprugom dodao je.

Kejdžu će to biti treće dijete.

Iz prethodnih veza ima sinove

Kal-Ela (16) i Vestona (31).

Glumac je svoju novu suprugu upoznao u Japanu, malo posli-

je njegovog razvoda od četvrte žene, sa kojom je bio u braku samo četiri dana.

Poklon od milion dolara za rođendan LOS ANĐELES- Reper Guči Mejn svojoj supruzi Kejši Dejvis za rođendan je poklonio milion dolara u gotovini, a ona je snimak otvaranja poklona podijelila na društvenim mrežama.

Novac je spakovao u kutiju s logom brenda „Hermes“ i poklon joj uručio na rođendanskoj večeri. Kejša je kutiju otvorila pred ostalim članovima porodice i prijateljima i ostala u šoku.

-Ljudi, ovo je lova. Moje srce

ovo ne može da podnese – vikala je gledajući u ogromnu količinu novčanica.

Njihov sin Ajs je u jednom trenutku počeo da plače, a Kejša mu je pružila gomilu novčanica i rekla: -Evo, sve je OK. -Ovo mi je najbolji rođendan ikada – poručila je supruga slavnog repera kojem ovo nije prvi put da je obasipa luksuznim poklonima i novcem.

Kad je rodila njihovog sina objavila je da joj je i tad suprug poklonio milion dolara.