Dnevni list Pobjeda 09.04.2023.

НЕЂЕЉОМ

RAZGOVOR: Tanja Fajon, ministarka vanjskih poslova Slovenije

Očekujemo da se Crna Gora vrati na evropski put

Poslala sam poruku Milatoviću i izrazila nadu da ćemo sarađivati kada je u pitanju napredak Crne Gore na EU putu. On mi se zahvalio i potvrdio da ćemo sarađivati kada je u pitanju proces približavanja Evropskoj uniji. I predsjednica Slovenije mu je uputila čestitku. Slovenija je bila i ostaje vjerni prijatelj, velika podrška i saveznica Crnoj Gori kao i ostalim državama Zapadnog Balkana. Tu smo da pomognemo, a takođe smo spremni da među ostalim državama članicama EU širimo važnost procesa proširenja kao i potrebnu pomoć – navela je naša sagovornica

TO

Ekspert za pitanja državljanstva stranaca i prebivališta kazao da imamo do sto hiljada osoba koje su nakon 3. juna 2006. nezakonito stekle državljanstvo druge države

Bugarin: Netačan birački spisak dovodi u pitanje legitimitet izbora

Ne smije da se desi da vlada krene u sređivanje biračkog spiska isključivo preko sređivanja registra prebivališta. To može biti veoma opasno, jer je zasnovano na proizvoljnosti i arbitrarnosti. Ako izbrišete osobu iz registra prebivališta, brišete je iz biračkog spiska i ukidate joj biračko pravo koje je ustavno pravo i niz drugih prava koja crpe iz prebivališta - kaže Bojan Bugarin

Pravnici saglasni da raspuštena Skupština nema legitimitet da obavlja poslove iz redovne nadležnosti

Turistički poslenici najavljuju brojne grupne posjete od početka maja

Dobre najave za sezonu, hotelijeri

optimistični Bajkonur je pao, a Crna Gora?

Reditelj i građanski aktivista pozvao nadležne da reaguju jer mu je život u opasnosti

Marunović: Portal

IN4S objavio putanju moga kretanja

Pronađeno tijelo muške osobe u naselju Šteke

Policija sumnja da se radi o ubistvu

Istorijske istine i ,,istorijske“ nacije

,,istorijske“ nacije

Ozbiljna borba protiv krivolova i ostalih vidova ekološkog kriminala počinje sa iskrenom političkom voljom da se problem riješi

Ne mogu

9. april 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20610 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Reagovanje DPS-a na prijedlog Pokreta ,,Evropa sad“ za gradonačelnicu Podgorice

Crnogorski građani nijesu zaboravili ko je Olivera Injac

PODGORICA – Prijedlog

Predsjedništva Pokreta

,,Evropa sad“ (PES) da kandidatkinja za novu gradonačelnicu Podgorice bude njihova potpredsjednica

Olivera Injac, novi je šamar u lice građanima našeg grada, ali i pravnom sistemu Crne Gore od strane pokreta nastalog na talasu tridesetoavgustovske agonije kroz koju prolazi naše društvo – saopštili su iz podgoričkog odbora Demokratske partije socijalista.

Poručili su da ako PES želi potisnuti u zaborav da je Olivera

Injac iz VAR sobe nadgledala akciju pokušaja poniženja

Crne Gore 5. septembra 2021. godine, te da je bila jedna od direktnih saučesnika u ovom činu – građani prijestonice to nijesu zaboravili.

Razgovo R : Tanja Fajon, ministarka vanjskih poslova Slovenije

- Ako je Predsjedništvo PES zaboravilo da je Oliveri Injac, kao javnoj funkcionerki, zakonom bila propisana obaveza da prijavi svoje tačne i potpune podatke, Agencija za sprečavanje korupcije svakako nije. Ako je zaboravilo da je kao ministarka odbrane zloupotrijebila službeni položaj u aferi ,,kadet“, SDT svakako nije. Ako je zaboravilo da je opstruirala ljudska prava kadetima Vojske Crne Gore, svaki od njih lično svakako da nije – poručili su iz DPS-a Glavnog grada. Dodaju i da pravosudni organi sigurno nijesu zaboravili da je protiv Injac SDT podiglo optužnicu, a ni crnogorska javnost da je Injac, po sopstvenom priznanju ,,možda malo prekršila Ustav“ dok je obavljala funkciju ministarke odbrane.

R. P.

DPS optužuje Novaković-Đurović za revanšizam

Pitaju zašto ne ruši nelegalne objekte u Ulcinju

PODGORICA – S obzirom na to da već nekoliko dana pokušava da objasni da nije ministarka za revanšizam nego da sprovodi zakone, neka Ana Novaković-Đurović objasni javnosti po kom zakonu se ne ruši objekat na pjeni od mora u Ulcinju, za koji je lokalni inspektor podnio prijavu, jer je nelegalno sagrađen –poručili su iz Demokratske partije socijalista (DPS). Pitaju da li se ne ruši jer zakon tako nalaže ili zato što objekat pripada njenom partijskom šefu i njemu bliskim osobama.

- Da li, ministarko za revanšizam, jedan zakon važi za vaše političke protivnike, pa biste našu đedovinu na selu da rušite, a drugi zakon važi za vaše porodice, kumove, prijatelje, članove partije i koalicione

Očekujemo da se Crna Gora vrati na evropski put

Poslala sam poruku Milatoviću i izrazila nadu da ćemo sarađivati kada je u pitanju napredak Crne Gore na EU putu. On mi se zahvalio i potvrdio da ćemo sarađivati kada je u pitanju proces približavanja Evropskoj uniji. I predsjednica Slovenije mu je uputila čestitku. Slovenija je bila i ostaje vjerni prijatelj, velika podrška i saveznica Crnoj Gori kao i ostalim državama Zapadnog Balkana. Tu smo da pomognemo, a takođe smo spremni da među ostalim državama članicama EU širimo važnost procesa proširenja kao i potrebnu pomoć – navela je naša sagovornica

partnere koji Vas drže na vlasti sa jedan odsto podrške, da grade nelegalno po Crnoj Gori i finansiraju vaše stranke, vaše ,,Louis Vuitton“ torbe, glisere, ekskurzije po bijelom svijetu itd – pitali su iz DPS-a ministarku.

Navode da svi stanovnici Ulcinja znaju da se nelegalni objekat ne ruši, jer pripada Uri, kao što se, kažu oni, Krimovica ne ruši jer partija njenog vlasnika održava Uru na vlasti.

-Zato prestanite da iznosite neistine o zakonitosti procedure za rušenje porodične imovine vašeg političkog protivnika, jer svima je jasno da to sa zakonom nikakve veze nema i da ste Vi lično i Vaša stranka zaslijepljeni nezakonitostima i revanšizmom – poručili su iz DPS-a. R P

PODGORICA – Slovenačka ministarka vanjskih poslova Tanja Fajon kazala je da je podrška građana Crne Gore Evropskoj uniji od 75 odsto velika poruka za novoizabranog predsjednika Jakova Milatovića, ali i sve partije u zemlji. Ako slušaju građane svi oni znaju gdje im je put, a to je Evropa, poruka je Fajon, sa kojom smo razgovarali u sjedištu NATO u Briselu tokom prošlonedjeljnog ministarskog sastanka.

Kada je u januaru ove godine, nakon jednog od sastanaka EU, Fajon izjavila da „Crna Gora ostaje rak-rana, te da od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU sada postaje zemlja koja je problem“, bilo je jasno da je to jedna od najstrožih, ali i jedna od najrealnijih poruka koju je uputio neki evropski zvaničnik. Zato je prvo pitanje upućeno Fajon bilo da li i dalje ima takav stav o našoj zemlji.

- Sa zanimanjem sam pratila razvoj događaja u Crnoj Gori, izbore u prethodnom periodu i mogu reći da mi je drago što su predsjednički izbori protekli u

Osnovana nova partija - Crnogorska građanska akcija

vrijednosti i Crnu Goru.

- Naročito se obraćamo apstinentima koji dugi niz godina nijesu imali vjeru u aktuelne politike - naglasio je Đuričić dodajući da oni koji ne cijene državu ne treba da se bave i razmišljaju o CGA. Na njihovoj internet stranici piše da CGA čine profesionalci iz raznih oblasti, koji žele da doprinesu ozdravljenju društva i uspostavljanju sistema vrijednosti.

Misija im je, kako navode, da vrate istinu i etiku na javnu scenu. Navode da imaju jedinstvenu platformu koja funkcioniše po principu slobodne volje i preuzimanja odgovornosti.

PODGORICA – Nova politička stranka Crnogorska građanska akcija osnovana je juče u Podgorici.

- Ako ispunimo uslove koje za to propisuje Državna izborna

komisija, imamo namjeru da izađemo na parlamentarne izbore - kazao je Stanko Đuričić za portal Pobjeda.

Kazao je da računaju na podršku onih koji poštuju državne

Cilj im je, kako kažu da kreiraju društvo u kom će djeca odrastati i živjeti ispunjene živote, a budućim glasačima poručuju da će se njihov glas čuti i nakon glasanja. R. P.

demokratskoj, fer i transparentnoj atmosferi – rekla je Fajon za Pobjedu, ocjenjujući da su politička stabilnost i povratak na evropski put ono čemu bi Crna Gora trebalo da teži.

- Zbog toga su i moje izjave bile jako stroge, jer sam neko ko dolazi iz Slovenije, koja je ve-

liki prijatelj Crne Gore i želi da Crna Gora učini sve što i građani očekuju od novog liderstva zemlje – kazala je Fajon. Novoizabranom predsjedniku Jakovu Milatoviću je, kako kaže, čestitala.

- Poslala sam mu poruku i izrazila nadu da ćemo sarađivati

kada je u pitanju napredak Crne Gore na EU putu. On mi se zahvalio i potvrdio da ćemo sarađivati kada je u pitanju proces približavanja Evropskoj uniji. I predsjednica Slovenije mu je uputila čestitku. Slovenija je bila i ostaje vjerni prijatelj, velika podrška i saveznica Cr-

Iz GI ,,21. maj“ poručili da su predsjednički izbori potvrdili izobličenost

PODGORICA - Crnogorsko biračko tijelo je, na nedavno održanim predsjedničkim izborima, jasno stavilo do znanja da zna šta neće, ali je istovremeno pokazalo naivnost koja podsjeća na 1989. godinu - ocijenili su iz Građanske inicijative ,,21. maj“.

Kazali su da su izbori potvrdili svu izobličenost crnogorske političke scene. - Stranke novog režima, čija dosadašnja vladavina je primjer nesposobne, rastrojene i demagoške vlasti, ojačale su svoj položaj – kazali su iz ove GI dodajući da su i stranke starog režima potvrdile da ništa nijesu naučile iz niza izbornih neuspjeha,

Poručuju da je pred Crnom Gorom nastavak neodgovorne populističke i tragikomične velikosrpske politike, a jedino svjetlo na kraju tunela je evropeizacija države uz pritisak i podršku evroatlantskih saveznika

počev od presudnog poraza iz avgusta 2020. Ocjenjuju da je Crna Gora dobila novog predsjednika, ne zato što je značajna većina glasala za njega, već zato što je ta većina plebiscitarno

odbacila dosadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića Kako se dodaje, time je značajna većina glasala protiv ostanka Đukanovića na vlasti, ne želeći povratak na staro.

Tanja Fajon

Računaju na podRšku onih koji poštuju dRžavu: Sa osnivanja CGA

d. malidžan

noj Gori kao i ostalim državama Zapadnog Balkana. Tu smo da pomognemo, a takođe smo spremni da među ostalim državama članicama EU širimo važnost procesa proširenja kao i potrebnu pomoć – navela je naša sagovornica.

Upitana da li od Milatovića ali i partije kojoj pripada očekuje da mogu da vrate zemlju na pređašnji put, imajući u vidu da su upravo to strukture koje su dijelom dovele zemlju do stanja kakvim ga je ona u januaru opisala, Fajon kaže:

- Očekujem to, razgovarali smo jednom. Ne očekujte da ću nekoliko dana nakon izbora dati neke procjene, sačekajmo da prođe makar 100 dana da vidimo šta će učiniti – ističe Fajon.

Komentarišući zakazane parlamentarne izbore, te upitana kakva vlada može Crnu Goru da vrati na evropski put, što je i njen apel, Fajon je kazala da očekuje da će to biti fer i demokratski izbori.

- Svi želimo da se Crna Gora vrati na put prema EU. Sad imamo i Ustavni sud, nadam se da će biti funkcionalan. Više od 75 odsto građana podržava EU, to je velika poruka i Milatoviću i svim parlamentarnim i partijama koje će učestvovati na izborima. Ako slušaju građane, onda znaju gdje im je put. Slovenija, naravno, želi pomoći Crnoj Gori kroz proces reformi da bi što prije ušla u Evropsku uniju i da se vrati na put gdje je nekad bila, a bila je najuspješnija zemlja – smatra slovenačka ministarka.

O slavlju nakon predsjedničkih izbora, na kojem su dominirale srpske zastave, na kojem se pjevalo Srbiji, a o kojem su izvještavali i svjetski mediji, kao svojevrsnom fenomenu, Fajon kaže da svaka odgovorna politika i odgovorni političari treba da nađu pomirenje i da rade što je najbolje za poboljšanje života građana.

- I u Sloveniji imamo podjele, imamo fragmentirano društvo a na političarima je da učine sve da nema podjele ni incidenata – zaključila je naša sagovornica. Jovana ĐURIŠIĆ

Pravnici saglasni da raspuštena Skupština ne može obavljati poslove iz redovne nadležnosti

PODGORICA – Skupština koja je raspuštena ne može obavljati poslove iz redovne nadležnosti, odnosno ne može se ponašati kao Skupština u punom mandatu i donositi odluke, zakone i obavljati druge poslove iz redovne nadležnosti, ocijenio je za Pobjedu profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran advokat Miloš Vukčević

Pojasnio je i da je donošenjem

Ukaza o raspuštanju Skupština izgubila legitimitet, kao i da joj je prestao mandat kao kolegijalnom tijelu.

- Zbog toga bi Skupština mogla preduzimati samo tekuće i nužne poslove – dakle samo one koji su neophodni i to do izbora novog saziva. Smatram i da predsjednica Skupštine

Danijela Đurović nije u pravu kada kaže da mandat parlamentu traje do verifikacije mandata novim poslanicima, jer je tu riječ o prestankiu mandata poslanika, a ovdje je riječ o prestanku mandata Skupšine kao kolegijalnog tijela – što se dogodilo donošenjem Ukaza o raspuštanju – naglasio je Vukčević.

Govoreći o tome što bi se moglo podvesti pod nužne odluke Skupštine, sagovornik Pobjede, je mišljenja da je izbor nedostajućeg, sedmog sudije Ustavnog suda posao koji bi mogao sačekati do izbora novog saziva zakonodavnog doma.

Ukazao je i da je slučaj od petka kada Ustavni sud nije mogao da donese odluku o inicijativi za ocjenu ustavnosti Ukaza o raspuštanju Skupštine, jer je troje sudija bilo za prijedlog da se ona odbaci, a troje protiv, pojedinačan i izolovan slučaj.

- Nijesmo do sada imali takvu situaciju, ovdje je riječ o pojedinačnom slučaju da je došlo do blokade, odnosno da troje sudija budu za, a troje protiv. Uostalom u drugim redovnim postupcima Ustavni sud je odlučivao i to ne mora da znači da ćemo sada imati trajuću, funkcionalnu blokadu i da će ova-

izobličenost crnogorske političke scene

ve ,,prosvjetljenje ili zasluženi krah“.

Poručuju da je pred Crnom

Parlament više nema

legitimitet da usvaja zakone

Sporne su odluke koje donose poslanici raspuštene Skupštine, jer i sam termin „raspuštena Skupština“ jasno ukazuje da se na poslanike kao članove Skupštine odnosi skraćenje njihovog mandata i gubljenje prava na donošenje odluka koje nijesu hitne i neodložne – istakla je Ana Stanković-Mugoša

odluku čije odlaganje bi moglo izazvati neke štetne posljedice, ali to svakako ne može biti usvajanje zakona – kazao je Radulović.

Pobjeda je pitala i članicu Upravnog odbora Udruženja pravnika, advokaticu Anu Stanković-Mugoša kakve su nadležnosti i što bi mogla da radi raspuštena Skupština i ona nam je kazala kako nijedan pravni sistem nije savršen i da se iz tog razloga susrijećemo sa situacijama koje nijesu pravno regulisane.

kva situacija da se ponavlja –rekao je Vukčević.

Zbog toga, smatra on, izbor nedostajućeg sudije nije nešto što bi se moglo podvesti pod nužne poslove.

- Za sada to ne ukazuje da je izbor sudije neko nužno pitanje. U tom dijelu ne vidim da je to neophodni posao koji se mora nužno sada obaviti, a da ne može sačekati novi saziv Skupštine – istakao je Vukčević. Takvog mišljenja je i advokat Veselin Radulović. On je Pobjedi ranije kazao da bi, iako je jako važno, bilo i sporno da raspuštena Skupštine ovog saziva glasa i potencijalno izabere nedostajućeg sudiju Ustavnog suda.

- Iako je jako važno pitanje, čini mi se jako spornim i izbor sada sudije Ustavnog su-

da, jer se sudija bira kvalifikovanom većinom, a s obzirom da je Skupština raspuštena i da nije legitimna, jako bi bio sporan i taj izbor – istakao je Radulović.

I on je saglasan da raspuštena Skupština nema nadležnosti da usvaja bilo koji zakon ili izmjene zakona, a ocijenio je i da

takvo postupanje predstavlja prekoračenje ovlašćenja.

- Ne postoji ta mogućnost da Skupština bude predugo u tom tzv. tehničkom mandatu kao što je slučaj sa vladom, izbori su raspisani. Moguće da bi eventualno postojala mogućnost da Skupština donese neku

- Sporne su odluke koje donose poslanici raspuštene Skupštine, jer i sam termin „raspuštena Skupština“ jasno ukazuje da se na poslanike kao članove Skupštine odnosi skraćenje njihovog mandata i gubljenje prava na donošenje odluka koje nijesu hitne i neodložne –istakla je Stanković-Mugoša. Smatra i da se može postaviti pitanje legitimnosti odluka koje Skupština sada donosi.

- Za očekivati je da će biti pokrenuti postupci za ispitivanje ustavnosti i zakonitosti odluka i zakona koje donese raspuštena Skupština i u tim postupcima će se odlučiti o legitimnosti rada sadašnje Skupštine – ocijenila je sagovornica Pobjede. Prokomentarisala je i to što dosadašnji predsjednik države Milo Đukanović ne proglašava i/ili ne vraća na ponovno odlučivanje zakone koje Skupština sada usvaja i ocijenila kako je on sigurno mišljenja da to ne treba da radi pri činjenici da je raspuštio parlament. Ž. ZVICER

Andrej Milović poručio da je zakon o upotrebi nacionalnih simbola skalamerija

,,Mašite zastavom kojom hoćete“

Iz GI ,,21. maj“ su kazali da je nagomilana netrpeljivost prema DPS-u i Đukanoviću od tijesne parlamentarne većine ojačana sa ,,novih deset odsto dojučerašnjih lojalista istog tog DPS-a i njegovih satelita“.

Time je, kako su dodali, Crna Gora, ne po prvi put, sipala iz ,,šupljeg u prazno“ u nadi da će ovakav ishod predsjedničkih izbora značiti dolazak boljih dana. Ipak, kako navode, boljih dana neće biti sve dok aktuelna politička klasa i njeni lideri ne doži-

Gorom nastavak neodgovorne populističke i tragikomične velikosrpske politike, a jedino svjetlo na kraju tunela je evropeizacija države uz pritisak i podršku evroatlantskih saveznika.

- Ohrabrujuća vijest je da će novi režim bez podrške Zapada brzo biti mrtav režim i tu ga neće moći spasiti ni podzemne veze sa Vučićem, beogradskim popovima i putinovskim operativcima. Što se tiče bivših suverenističkih partija, njima nema lijeka ako ni nakon poraza Đukanovića ništa nijesu shvatili i ako nastave da vode politiku sa glavom zabijenom u pijesak - zaključili su iz GI ,,21. maj“. R. P.

PODGORICA – Funkcioner Pokreta ,,Evropa sad“ (PES) Andrej Milović je u emisiji ,,Minula neđelja“ poručio građanima Crne Gore da mašu zastavama kojima žele, dodajući da je zakon koji reguliše upotrebu nacionalnih simbola skalamerija, te da ga treba mijenjati.

- Mogu da vam obećam da kada ,,Evropa sad“ bude na funkcijama da neće biti hapšena nijedna zastava, niti trobojka, bilo da se radi o zastavi kralja Nikole, bilo o srpskoj trobojci, bilo o albanskoj zastavi, bilo o hrvatskoj zastavi. I ja sad kažem građanima – mašite zastavom koju najviše volite. Poštujte Crnu Goru a koju ćete zastavu da koristite to je vaša

Vujović: Ko ne poštuje simbole, ne poštuje ni državu

Ko ne poštuje simbole, ne poštuje ni državu – poručio je generalni sekretar Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović rea-

stvar. Bitno je samo da smo mi odgovorni prema Crnoj Gori i njenim građanima. To je stav ,,Evrope sad“, to je lično moj stav – kazao je Milović. Istakao je da svi treba da budu ono što jesu, dodajući da je zakon koji reguliše upotrebu nacionalnih simbola relikt prošlosti. - Taj zakon je isto kao i Zakon

gujući na izjavu Milovića. Vujović je dodao da je to bazična stvar, tamo gdje ima države, dok u provizorijumu može sve. Poručio je građanima da prosude ko otvara priču o zastavama, simbolima i državljanstvima.

- Ko to sanja dvotrećinsku većinu i zbog čega? Neće biti da je zbog boljeg života građana. Tek će stvari da se ogole - zaključio je Vujović.

o državljanstvu jedna skalamerija i ,,Frankenštajn zakon“ kojim se na represivan i destruktivan način pokušalo instalirati nešto da se poštuje. To na taj način ne treba da se radi. ,,Evropa sad“ se zalaže da se svi osjećamo ono što jesmo. Ako u jednoj Americi možete da mašete sa 200 zastava ne vidim zašto u maloj Crnoj Gori ne

možete da mašete nekom zastavom koja ima istorijsko utemeljenje. Neće biti da je zastava kralja Nikole okupatorska zastava. Ja mašem crvenom zastavom sa zlatnim orlom, volim i krstaš-barjak, ali ne vidim razlog zašto bi trobojku na kojoj piše ,,HI“ neko smatrao okupatorskom – naglašava funkcioner PES-a. R. P.

Miloš Vukčević

Odluke kOje dOnOsi raspušteni parlament su spOrne: Sa jednog od plenarnih zasijedanja

Veselin Radulović

m. babović

m. babović

Crna Gora u još jedan izborni proces ulazi sa nesređenim biračkim spiskom, krivične prijave o nezakonitim biračima još na čekanju

Nadležni ćute na upozorenja o desetinama hiljada „duplih birača“, ne haju ni partije

U martu 2021. godine opoziciona Demokratska partija socijalista podnijela je 954 krivične prijave, protiv svake osobe pojedinačno za koje su imali dokaze da su duplo upisani birači u Nikšiću. Nijesu nam saopštili kakva je sudbina tih prijava. Prijavu je tada inicirala i NVO Montenegro internešenel, kojom su obuhvatili i nadležne u MUPu, kao i poslanike u Skupštini Crne Gore koji su upisani u birački spisak druge države

PODGORICA – Da Crna Gora ima ozbiljan problem sa takozvanim duplim biračima pokazali su i rezultati predsjedničkih izbora, primarno u svjetlu činjenice da je novoizabrani predsjednik naše zemlje Jakov Milatović, prema analizama, dobio novih, najmanje 21 hiljadu birača, mimo onih koji su u prvom krugu podržali ostale kandidate, osim Draginje Vuksanović-Stanković, a čiji su glasovi, u drugom krugu, otišli Milatoviću.

Osnovano se može posumnjati da većinu od tog ,,viška“ glasova, koji značajno premašuje ukupni zbir onih koji su podržali Andriju Mandića, Aleksu Bečića, Gorana Danilovića u prvom krugu, čine - ,,dupli birači“ iz Srbije i BiH.

Kamere Ministarstva unutrašnjih poslova, dostupne javnosti, prestale su da rade na svim graničnim prijelazima oko pet sati ujutro, 2. aprila, i proradile oko podne, nakon burnih reakcija građanki i građana na društvenim mrežama.

Iz MUP-a su saopštili da nije bio u funkciji „video nadzor koji je javno dostupan zbog opterećenja na infrastrukturi“, ne pojašnjavajući o kakvom se opterećenju radilo.

Rekli su da je, za razliku od javnog, „interni video nadzor graničnih prijelaza“ u potpunosti bio funkcionalan sve vrijeme, te da je „snimljeni materijal adekvatno zaštićen i dostupan u slučaju potrebe nadležnim organima“.

Jesu li nadležni organi, prije svih tužilaštvo, zatražili uvid u snimke - za sada nema informacija.

Član biračkog odbora na jednom biračkom mjestu u Nikšiću rekao je Pobjedi da je u tom gradu 2. aprila „glasao ogroman broj ljudi koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, što nije bio slučaj u prvom krugu“. Na dan lokalnih izbora u Crnoj Gori, 22. oktobra prošle godine, mediji su izvijestili o velikim gužvama na graničnom prijelazu sa Srbijom –Dobrakovo, đe su sveštenici Crkve Srbije dočekivali putnike, sa fasciklama u rukama, kako se pretpostavlja, kako bi ih uputili gdje treba da glasaju. Analize izbornog dana u Podgorici pokazale su nagli priliv

Ekspert za pitanja državljanstva stranaca stekle državljanstvo druge države,

PODGORICA – Realne procjene su da u Crnoj Gori ima od 80 do sto hiljada osoba koje ne bi trebalo da budu više u biračkom spisku, jer su nakon 3. juna 2006. nezakonito stekle državljanstvo druge države, a najčešće Srbije – između 60 i 80 hiljada. To je podatak do kojeg je došao Bojan Bugarin, ekspert za pitanja državljanstva stranaca i prebivališta. On za Pobjedu kaže da netačan birački spisak, za čije sređivanje, kako je istekao, nema političke volje, dovodi u pitanje legitimitet svih izbora, pa i vlada izabranih nakon održavanja izbora. Bugarin, koji je bivši službenik MUP-a, upozorava da se ovo pitanje ne smije rješavati sređivanjem samo registra prebivališta bez sređivanja registra državljana, jer bi se brisanjem iz prebivališta, a samim tim i iz biračkog spiska, ukinulo biračko pravo koje je ustavno pravo onih koji žive van naše države a glasaju samo u Crnoj Gori. „Čišćenje“ biračkog spiska, kako je istakao, mora biti sveobuhvatan proces ali dominantno utvrđivanjem da li je stečeno državljanstvo druge države suprotno Zakonu o crnogorskom državljanstvu.

Podaci

Bugarin: birački pitanje

kom spisku više od 540.000, što je 88 odsto. Bugarin kaže da je standard 70 odsto.

- Na 618.000 stanovnika realno bi bilo da imamo 70-75 odsto upisanih u birački spisak, što je 440 do 465 hiljada birača, a što se poklapa sa brojem do kojeg bi se došlo brisanjem iz biračkog spiska onih crnogorskih građana koji su stekli državljanstvo neke druge države suprotno Zakonu – kazao je Bugarin. Bugarin kaže da birački spisak nije sređen zato što se u njemu nalazi dosta onih koji više nemaju zakonski osnov da se nalaze u njemu.

Osnovano se može posumnjati da većinu od tog ,,viška“ glasova, koji značajno premašuje ukupni zbir onih koji su podržali Andriju Mandića, Aleksu Bečića, Gorana Danilovića u prvom krugu, čine - ,,dupli birači“ iz Srbije i BiH

birača sa strane u periodu od 18 do 19 sati, 22. oktobra, što je, kako se vjeruje, posljedica organizovanog dovođenja upravo ,,duplih birača“.

Iz NVO CEMI, koja godinama prati izborne procese u Crnoj Gori i analizira ih, u februaru su upozorili na problem „duplih birača“.

Ova organizacija je, inače, prva i upozorila na ovaj problem, nakon što je „duple birače“ otkrila u biračkom spisku Herceg Novog i Nikšića uoči lokalnih izbora 2021. godine, na nivou 10 odsto. Međutim, MUP se tada pozvao na mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i zaustavljena je identifikacija nezakonito upisanih birača.

Procjene CEMI-ja su da je duplo upisanih birača, koji osim u Crnoj Gori, biračko pravo ostvaruju i u Srbiji, potencijalno čak - između pedeset i osamdeset hiljada.

- Ne postoji spremnost država regiona da dostave podatke o upisanim biračima u njihovim državama, kako bi se upoređivanjem vidjelo koliko crnogorskih državljana istovremeno ostvaruje biračko pravo i u Crnoj Gori i državama re-

giona – rekla je u februaru izvršna direktorka ove organizacije Ana Nenezić za Radio Slobodna Evropa. Objasnila je kako se „države regiona pozivaju na zaštitu tajnosti podataka o ličnosti, zbog čega ne dostavljaju Crnoj Gori potrebnu dokumentaciju, kako bi se riješio problem sa duplo upisanim biračima“. Problem „duplih birača“ registrovala je i Evropska komisija u posljednjem izvještaju za 2022. godinu.

- Nema sveobuhvatne revizije za povećanje povjerenja javnosti u birački spisak, na primjer kroz sprovođenje terenskih testova. Potrebno je da nadležni organi temeljno istraže prethodne tvrdnje o dvostruko registrovanim glasačima u jednoj ili više zemalja regiona – piše u Izvještaju EK. Pobjeda je u januaru objavila analizu u kojoj smo ukazali da ogromna nesrazmjera između broja birača i broja stanovnika, koji su se gotovo izjednačili, ukazuje da birački spisak nije tačan niti ažuran. Evropski standard je da taj odnos bude 70 odsto, a kod nas je broj birača u odnosu na broj stanovnika čak 88 odsto.

U čak pet opština u našoj zemlji, kako smo pisali, veći je broj birača nego stanovnika?! MUP raspolaže konkretnim dokazima o postojanju najmanje 3.500 dvostruko upisanih birača, ali MUP Srbije nije pozitivno odgovorio na zahtjeve za provjeru tih osoba. Do 30. avgusta 2020. godine, aktuelna parlamentarna većina, dok su bili opozicija, u kontinuitetu je imala primjedbe na birački spisak i zahtijevala kontrolu i ažuriranje.

U martu 2021. godine opoziciona Demokratska partija socijalista podnijela je 954 krivične prijave, protiv svake osobe pojedinačno za koju su imali dokaze da su duplo upisani birači u Nikšiću. Nijesu nam saopštili kakva je sudbina tih prijava.

Prijavu je tada inicirala i NVO Montenegro internešenel, kojom su obuhvatili i nadležne u MUP-u, kao i poslanike u Skupštini Crne Gore koji su upisani u birački spisak druge države. U dopuni krivične prijave ukazali su i na činjenicu da je u biračkom spisku u Nikšiću upisana čitava porodica Bogoljuba Šijakovića, nekadašnjeg ministra u Vladi Srbije. Kako su nam rekli, nikada nijesu dobili odgovor na krivičnu prijavu.

A Crnoj Gori u junu slijede novi izbori – vanredni parlamentarni i opet sa nesređenim biračkim spiskom. Kaćuša KRSMaNoViĆ

Prema podacima Pobjede iz MUP-a, broj birača upisanih u birački spisak 17. januara 2023. bio je 543.185. Nakon manje od dva mjeseca, 8. marta, zaključen je birački spisak po kojem je održan prvi krug predsjedničkih izbora i u njemu je bilo 542.154 birača, što je za oko hiljadu manje nego u januaru. A onda za samo 16 dana, 24. marta, taj broj je povećan na 543.599, što znači da je birača ponovo bilo više, i to za 1.445. Broj punoljetnih crnogorskih državljana je 639.123, maloljetnih - 142.565, a ukupan broj je 781.688. Punoljetnih crnogorskih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori je 543.450, maloljetnih sa prebivalištem - 137.099, što ukupno čini 680.549 crnogorskih državljana koji imaju prebivalište u Crnoj Gori. Bugarin kaže da ovakve varijacije i oscilacije u biračkom spisku u par mjeseci izazivaju opravdanu sumnju. - Uvećanje broja birača za hiljadu i po za samo 16 dana zahtijeva ozbiljnu analizu da bi se utvrdilo o čemu se radi. To je značajno uvećanje za tako kratak period. Međutim, pošto NVO i nezavisni eksperti nijesu uključeni u rad Savjeta za kontrolu biračkog spiska, samim tim kontrolu ažurnosti biračkog spiska je nemoguće uraditi. Savjet je formiran u februaru 2021. i praktično za više od dvije godine ništa nije uradio po pitanju sređivanja biračkog spiska – kazao je Bugarin.

Istakao je i da je po posljednjem popisu u Crnoj Gori 618.000 stanovnika, a u birač-

- Kad kažemo da moramo da sredimo birački spisak, to znači da moramo da utvrdimo koliko birača treba da se briše iz biračkog spiska. To je suština, jer ti birači nemaju više zakonski osnov da se nalaze u biračkom spisku – kazao je Bugarin. Kao autor studije „Crnogorsko državljanstvo i prebivalište, kako doći do ažurnog biračkog spiska“ iz 2021. godine, čiji je izdavač Centar za monitoring, Bugarin kaže da je u njoj iznio podatke na osnovu svojih istraživanja i statističkih podataka i da, shodno toj analizi, procjena je da je od 60 do 80 hiljada birača steklo državljanstvo Srbije nakon 3. juna 2006. godine, a od osam do deset hiljada onih koji su stekli državljanstvo zemalja Zapadne Evrope i SAD.

- Od tih 60 do 80.000 birača, značajan broj živi u Srbiji i dolazi u Crnu Goru da glasa – kazao je Bugarin, pojašnjavajući da oni koji su stekli državljanstvo Srbije ili neke druge države nakon 3. juna 2006. moraju biti, u skladu sa Zakonom o crnogorskom državljanstvu, izbrisani iz registra državljana, a samim tim iz biračkog spiska. Prema njegovim riječima, od tih 60 do 80 hiljada imamo kategoriju onih koji efektivno žive u Srbiji, čiji je broj teško utvrditi, a druga kategorija su oni koji žive u Crnoj Gori ali su, kako kaže, „pribavili“ pasoš Srbije zbog nekih pogodnosti. - Crnogorski državljani koji su se do 3. juna 2006. preselili u Srbiju morali su da odjave prebivalište iz Crne Gore da bi ga prijavili u Srbiji, jer je još bila zajednička država i takvi građani se ne nalaze u biračkom spisku. Nakon tog datuma, Srbija više nije traži-

Problem „duplih birača“ registrovala i Evropska komisija

d. malidžan

stranaca i prebivališta kazao da imamo do sto hiljada osoba koje su nakon 3. juna 2006. nezakonito među kojima ima najviše onih koji su stekli državljanstvo Srbije, a koji glasaju i u Crnoj Gori

Bugarin: Netačan i neetičan birački spisak dovodi u pitanje legitimitet svih izbora

Ne smije da se desi da vlada krene u sređivanje biračkog spiska isključivo preko sređivanja registra prebivališta. To može biti veoma opasno, zasnovano na proizvoljnosti i arbitrarnosti. Ako izbrišete osobu iz registra prebivališta, brišete je iz biračkog spiska i ukidate joj biračko pravo koje je ustavno pravo i niz drugih prava koja crpe iz prebivališta. „Čišćenje“ biračkog spiska mora biti sveobuhvatan proces ali dominantno utvrđivanjem da li je stečeno državljanstvo druge države suprotno Zakonu o crnogorskom državljanstvu, jer to sticanje državljanstva druge države dovodi i do sticanja prebivališta i ostvarivanja biračkog prava u toj zemlji – poručio je Bojan Bugarin

la odjavu prebivališta – kazao je Bugarin.

Podsjetio je da, kada su 2008. započeti pregovori o zaključivanju sporazuma o dvojnom državljanstvu između Crne Gore i Srbije, za šta je tada postojala politička inicijativa, održane su četiri runde pregovora, a glavni problem oko kojeg se dvije delegacije nijesu mogle usaglasiti bio je prijedlog crnogorske strane – u slučaju da se potpiše sporazum ugovorne strane morale bi da dostave jedna drugoj podatke o državljanima koji imaju prebivalište.

- Da je sporazum zaključen, MUP Srbije bi morao da dostavi Crnoj Gori podatke o svim crnogorskim državljanima koji imaju prebivalište u Srbiji. To bi za posljedicu imalo brisanje tih osoba iz registra prebivališta, a samim tim i iz biračkog spiska. Jedna ugovorna strana drugoj bi dostavljala te podatke. To Srbiji nije bilo prihvatljivo, prije svega iz političkih razloga, jer bi to značilo smanjenje uticaja na izbornu volju i izborne rezultate u Crnoj Gori. Oni su i tada znali da je to veliki resurs - svih Crnogoraca koji žive u Srbiji a ostvaruju pravo i u Crnoj Go-

ri, na koji mogu da se oslone i koji može uticati na rezultat izbora u Crnoj Gori – istakao je Bugarin. Na pitanje da li je moguće sa Srbijom ponovo pregovarati o rješavanju ovog problema, Bugarin kaže da to zavisi isključivo od političke volje i spremnosti političkih aktera da tom pitanju pristupe pošteno, transparentno i u skla-

du sa opšteprihvaćenim međunarodnim standardima iz ove oblasti.

- Druga važna stvar je da se taj proces ne obesmisli. U praksi biste mogli da imate situaciju da možda ne dobijete podatke za sve birače ili da se vrši dupla prijava pebivališta. Sve zavisi od političke volje i iskrenosti političkih subjekata – kazao je Bugarin.

Međunarodna zajednica

Bojan Bugarin kaže da Crnoj Gori u sređivanju biračkog spiska može pomoći međunarodna zajednica.

- Imam blagi optimizam i nadu u međunarodnu zajednicu, OEBS-ODIHR, EK. Oni nam i te kako mogu pomoći, samo je pitanje koliko će oni visoko i prioritetno na svojoj agendi postaviti pitanje sređivanja biračkog spiska u Crnoj Gori i koliku će mu važnost dati. Ako međunarodna zajednica tom

pitanju da veliku važnost i kroz rješavanje tog pitanja uslovi neke druge stvari, recimo naš napredak ka EU, nastavak pregovora i sl, i ako bi oni vršili monitoring i kontrolu cjelokupnog procesa sređivanja biračkog spiska i pružili svu potrebnu podršku (političku, diplomatsku, infrastrukturnu –dostavljanjem podataka iz Šengenskog informacionog sistema i dr) u tom slučaju mogli bismo da se nadamo nekim rezultatima – kazao je Bugarin.

Rekao je da nikada nije bilo, pa ni u prethodnim vladama, političke volje da se riješe ta pitanja. Na pitanje je li optimista za budući period, istakao je da ne očekuje da će političke strukture imati volje da riješe to pitanje, jer im to ne odgovara.

- Sve se svodi na nacionalno i partijsko prebrojavanje. Svaka politička partija pokušaće da izvuče svoju korist i onda se krene u rigidno nacionalno i partijsko prebrojavanje, to jest, procjenu da li će sređivanjem biračkog spiska više da „stradaju“ naši ili njiho-

formirane na osnovu tako nezakonitog i nepoštenog biračkog spiska – kazao je Bugarin.

PUT DO RJEŠENJA

Upozorio je da nikako ne smije da se desi da vlada krene u sređivanje biračkog spiska isključivo preko sređivanja registra prebivališta.

vi. To je suština ovog problema i zato sam pesimista i mislim da se još dugo neće krenuti u sređivanje biračkog spiska –kazao je Bugarin. Istakao je da je od 2008. do 2021. godine samo oko 500 državljanstava oduzeto po službenoj dužnosti. - Oko 1.400 zahtjeva za oduzimanje crnogorskog državljanstva po službenoj dužnosti je pokrenuto. Nikad nije bilo političke volje da se to realizuje. Ne možemo da amnestiramo ni prethodnu vlast oličenu u DPS-u. I oni su tada vršili kalkulacije i dogovore. Više je faktora uticalo na to da sada imamo ovako neažuran birački spisak - nemar u proteklom periodu, nemanje jasne državne vizije i strategije, kao i sitni lični, partijski i politički interesi i kalkulacije– kazao je Bugarin.

Prema njegovim riječima, netačnost biračkog spiska dovodi u pitanje legitimitet izbora, sadašnjih i budućih, i svake buduće vlade.

- Sve dok se ne sredi birački spisak, svaka buduća vlada će biti formirana na bazi nelegitimnog biračkog spiska i samim tim pitanje je koliko će da odražava volju biračkog tijela. Na izbor vlada uticaće birači koji ne bi trebalo da budu više u biračkom spisku. Samim tim baca se velika sjenka na izborni proces i generalno na sve buduće izbore i vlade

Ne očekujem da će političke strukture imati volje da krenu u sređivanje biračkog spiska, jer im to ne odgovara. Sve se svodi na nacionalno i partijsko prebrojavanje. Svaka politička partija pokušaće da izvuče svoju korist i onda se krene u rigidno nacionalno i partijsko prebrojavanje, to jest, procjenu da li će sređivanjem biračkog spiska više da „stradaju“ naši ili njihovi – rekao je Bugarin

- To može biti veoma opasno i voditi proizvoljnosti i arbitrarnosti. Ako izbrišete osobu iz registra prebivališta, brišete je iz biračkog spiska. Kada govorimo o dijaspori, ne možete brisati iz biračkog spiska crnogorske državljane koji su na privremenom radi i koji u tim državam u kojima žive nemaju državljanstvo tih država, već imaju neku boravišnu dozvolu ili pak borave nezakonito. Ne smijemo te ljude brisati iz biračkog spiska jer oni nigdje drugo ne ostvaruju biračko pravo i time bi njima bilo ukinuto biračko pravo kao ustavno pravo. Drugo, ti ljudi crpe izvjesna osnovna prava iz tog prebivališta. Zato sređivanje registra prebivališta bez sveobuhvatnog sređivanja registra crnogorskih državljana nije dobar put i može dovesti do diskriminacije određenih kategorija stanovništva i kršenja ljudskih prava značajnog broja građana. Nadam se da buduća vlada neće krenuti u sređivanje biračkog spiska na taj način – istakao je Bugarin. Poručio je da bi pred sudom u Strazburu pale takve odluke države.

- „Čišćenje“ biračkog spiska mora biti sveobuhvatan proces ali dominantno na činjenici utvrđivanja da li je stečeno državljanstvo druge države suprotno Zakonu o crnogorskom državljanstvu što je onda dovelo i do utvrđivanja prebivališta te druge države i ostvarivanja biračkog prava u toj drugoj državi. Ako utvrdite takvu činjenicu, imate zakonski osnov da mu oduzmete crnogorsko državljanstvo, a ne ostavljate ga bez biračkog prava jer ga on ostvaruje u državi čije državljanstvo ima – objasnio je Bugarin. Prema njegovim riječima, dvije su dimenzije biračkog spiska - zakonska i etička.

- Suština je napraviti zakoniti, ali i pošteni birački spisakda glasaju samo oni koji nijesu prekršili Zakon i koji su svoj život vezali za Crnu Goru i koji nemaju rezervnu državu – dodao je Bugarin. Komentarišući to što kamere na graničnim prelazima tokom izbornog dana nijesu radile nekoliko sati, Bugarin kaže da „koliko je tačno saopštenje MUP-a da su bili u pitanju tehnički problemi, toliko može biti i da je namjerno“.

- Crna Gora je mala i teško se može nešto sakriti. Nijesu svi policajci i carinici glasači iste partije, pa sliku koliko su granični prelazi biti frekventni ne moraju samo kamere da zabilježe – kazao je Bugarin.

Ivana KOPRIVICA

nam može pomoći ako želi

POTREBAN ZAKONITI, ALI I POŠTENI BIRAČKI SPISAK: Da glasaju oni koji nemaju rezervnu državu

S. VASILJEVIĆ

Porodica Rađenović reagovala na tekst ,,Sjekloća: Imam sve dozvole, prirodu nijesmo oštetili“

PODGORICA - Petar B. Rađenović reagovao je na članak objavljen u Pobjedi –,,Sjekloća: Imam sve dozvole, prirodu nijesmo oštetili“, tvrdeći da nije istina da investitor ima bilo koji papir ili rješenje za izvođenje radova u šumi u zaleđu - Članak koji je objavljen u Pobjedi 2. aprila pod naslovom ,,Sjekloća: Imam sve dozvole, prirodu nijesmo oštetili“ obiluje brojnim neistinama, netačnim tvrdnjama, neutemeljenim optužbama kao i izjavama koje samo djelimično imaju utemeljenje u činjeničnom stanju i koje su usmjerene na pravljenje medijskog spina i diskreditaciju naših porodica u vezi sa ovim, sa zakonskog aspekta, jako problematičnim projektom koji se odvija u zaleđu Mogren 2 plaže - tvrdi Rađenović ,,ispred porodice kojoj se nanosi šteta“. Nije plaćeNa NakNada Rađenović tvrdi da nijesu istinite tvrdnje investitora da je 1968. godine izvršeno plaćanje naknade za izuzetu zemljišnu parcelu na kojoj je bio restoran njihovog đeda pok. Iva Rađenovića - Nesporne činjenice su da za predmetnu parcelu nije nikada izvršeno bilo kakvo plaćanje nadoknade! Takođe nikada nije donijeto ni bilo kakvo rješenje ili odluka tadašnje vlasti kojom bi bila definisana visina novčanog iznosa koji bi trebalo biti isplaćen! Ovo činjenično stanje nam je nedvosmisleno potvrdila i HG Budvanska rivijera AD na nedavno održanom sastanku u prisustvu svog pravnog punomoćnika advokata Anđelića i direktorice sektora pravnih poslova Raičkovićtvrdi Rađenović. Takođe ističu da nije istinita tvrdnja investitora da je Ministarstvo finansija odlukom od 2005, niti bilo koje druge godine, odbilo zahtjev pravnih sljedbenika pok. Iva Rađenovića za vraćanje izuzete parcele 2652 na kojoj se nalazio plažni restoran.

- Da je to tačno postojeći titular, upisan u list nepokretnosti 2819, HG Budvanska rivijera AD iz tog lista nepokretnosti u redovnoj pravnoj procedure, i bez odlaganja, obrisala bi zabilježbu tereta restitucije. Svjedoci smo da to nije moguće i da je teret restitucije još uvijek sastavni dio lista nepokretnosti 2819 gdje je i upisan 5. novembra 2009. što je lako provjeriti uvidom u predmetni list nepokretnosti. Istina je da je proces restitucije pred nadležnom komisijom u Baru još u toku i vodi se pod brojem 131 - ističe Rađenović.

Nije istina, kako dalje ističe, i da će Mogren plaža ove godine goste dočekati sa renoviranom crkvicom.

- Za taj građevinski projekat nije obezbijeđen niti jedan neophodan zakonski preduslov! Ne postoji rješenje za izgradnju, ne postoji prijava gradnje, ne postoje urbanističko-tehnički uslovi, ne postoji građevinski projekat za crkvu ili slično. Zemljiše na kojem je crkvica

Tvrde da investitor nema rješenje za izvođenje radova

Za taj građevinski projekat nije obezbijeđen niti jedan neophodan zakonski preduslov! Ne postoji rješenje za izgradnju, ne postoji prijava gradnje, ne postoje urbanističko-tehnički uslovi, ne postoji građevinski projekat za crkvu ili slično - tvrdi predstavnik porodice Rađenović

bila podignuta je u procesu restitucije pa ne postoji ni teoretska mogućnost da se na njemu ponovo gradi crkva sve dok se taj proces resititucije ne okonča. Crkva Sv. Antuna Padovanskog ne može biti izgrađena bez saglasnosti i odluke katoličke crkve za što u ovom momentu ne postoji najava da će biti obezbijeđeni - tvrdi Rađenović. Naglašava da nasljednici pok. Iva Rađenovića bez razerve podržavaju izgradnju tj. obnovu crkve Sv. Antuna Padovanskog u obliku i na lokaciji kako je to nekada bilo.

- Štaviše nasljednici su ponudili da samostalno kompletno finansiraju obnovu te crkve kada im bude vraćena zemljišna parcela koja je u procesu restitucije na čijem dijelu se nalazi lokacija te crkve. Istina je da je investitor pribavio isključivo Rješenje za rekonstrukciju plažnog bare/restorana i da ne posjeduje nikakve druge dokumente neophodne za izgradnju/obnovu crkve Sv. Antuna Padovanskog - tvrdi Rađenović koji ističe da nije istina ni da je investitor morao da obezbijedi pristup objektu krčenjem park šume u zaleđu Mogren 2 plaže. - Pristup gradilištu na parceli 2652 na kojem se radi obnova restoranskog objekta je isključivo morao biti rađen preko postojeće pješačke staze kako je to i definisano Planskim dokumentom PPPNPP, Urbanističko-tehničkim uslovima za obnovu objekta i konačno u Rješenju za rekonstrukciju (Rješenje br. 09-332/23-1151/2 od 15. feb 2023). Tačnije, taj pristup je, prema papirima na koje se poziva investitor, morao biti isključivo preko plaže kako je tamo rađeno decenijama i vjekovima unazad - smatra Rađenović dodajući da je po njegovom mišljenju građanima jasno da je investitoru bilo značajno lakše, finansijski jeftinije i brže da prostim krčenjem kolskog puta kroz park šumu realizuje svoju poslovnu ideju.

krivičNa odgovorNost

- Tim je činom, nažalost, svojevoljno ušao u zonu krivične odgovornosti i samovlašća narušavajući privatne posjede brojnih vlasnika u zaleđu Mogren 2 plaže bez njihovog odobrenja - kazao je Rađenović.

On takođe naglašava da nije istina da investitor ima bilo koji papir ili rješenje za izvođenje radova u šumi u zaleđu Mogren 2 plaže.

- Krčenje puta kroz park šumu bez ikakvog planskog dokumenta, dozvole nadležnih or-

gana, saglasnosti svih vlasnika (u čije se zemljište ušlo građevinskom mehanizacijom) predstavlja čin koji svakom odgovornom, časnom građaninu i dobrom komšiji ne može biti na ponos. Naš advokatski tim je stava da se tim činom ušlo i u zonu krivične odgovornosti po više osnova i to kršenjem člana 254, 307, 308, 310, 323, 326a, 330, 384… Krivičnog zakona Crne Gore - kaže Rađenović naglašavajući da nijedna dozvola ni papir koje pominje investitor se ne odnose na radove koje je on sproveo u zaleđu Mogren 2 plaže zarad formiranja gradilišta na parceli 2652 koja je jedina pokrivena Rješenjem Ministarstva urbanizma.

- Tim činom je devastirana šuma u posjedu fizičkih, pravnih lica i države Crne Gore na prostoru površine cc 6.000m2 i u dužini oko pola kilometra. Neovlašćeno i protivzakonito se ušlo u 15 katastarskih parcela na kojima je urađena devastacija. To su parcele (2653, 2647, 2646, 2645, 2644, 2643, 2636, 2637, 2638, 2633, 2629, 2630, 2627, 2624 i 3072/1 u zaleđu Mogren plaže, kao i na samoj plaži KP 3043/2). Da investitor nije kontaktirao sa svim vlasnicima predmetnih parcela, i od njih dobio saglasnost, potvrđeno je i u samom tekstu gdje se navodi citat: ,,Investitor nije kontaktirao sa svim ljudima čije su parcele i nije dobio tu njihovu saglasnost“.

Takođe ističe da Petar Antonjoli nije vlasnik niti jedne od devastiranih katastarskih parcela u zaleđu Mogren plaže u koje je investitor nezakonito ušao građevinskim mašinama i kroz koje je probio i tamponirao kolski put za potrebe izgradnje restorana na plaži.

- Ta osoba se očigledno lažno predstavlja u pokušaju da investitoru pruži nekakav legitimitet ili alibi za nezakonite ak-

tivnosti koje tu radi. Da li će ga to kvalifikovati kao saučesnika u vršenju krivičnih djela, koja su ovdje počinjenja, pokazaće dalja istraga nadležnih organa. Jedini vlasnik s prezimenom Antonjoli, na ruti ovog nezakonito probijenog kolskog puta, je Dalibor Antonjoli koji ima vlasništvo u obimu 1/11, tj. nekih devet odsto, na parceli broj 2629 KO Budva. To je lako provjeriti u javno dostupnom registru katastarskih podatka. Na toj parceli 2629 je probijen put dužine cc 16m što čini tek nekih 3,2 odsto dužine ukupno probijenog kolskog puta u zaleđu Mogren 2 plaže! Dakle, ako se Petar Antonjoli lažno predstavlja u ime Dalibora Antonjolija, pravog suvlasnika parcele 2629, to znači da njegovom eventualnom saglasnošću investitor ima odobrenje samo za devet odsto od 3,2 odsto dužine prokrčenog puta. To ispada oko 0,3 odsto njegove ukupne dužine. Za ostalih 99,7 odsto dužine nezakonito prokrčenog puta investitor nije obezbijedio neophodnu saglasnost vlasnika! Ne treba da naglašavamo da je za probijanje puta neophodna saglasnost 100 odsto vlasnika jer u protivnom to predstavlja protivpravno zauzimanje tuđeg zemljišta (krivično djelo iz člana 254 Krivičnog zakonika) - kazao je Rađenović.

Predsjednik Opštine Milo Božović u predmetnom tekstu, kako ističe, konstatuje da se radovi izvode u skladu sa svim propisima i zakonima i da investitori posjeduju sve dozvole. - Za te tvrdnje kaže ima i potvrdu, kako navodi, naše inspekcije i inspekcije Ministarstva. Predsjednik Opštine Milo Božović tom izjavom pristrasno staje na stranu investitora i izbjegava da podijeli sa javnošću sve informacije koje nesporno posjeduje, a koje se tiču nezakonite devastacije prostora i izvedenim

građevinskim radovima na parcelama 2653, 2647, 2646, 2645, 2644, 2643, 2636, 2637, 2638, 2633, 2629, 2630, 2627, 2624 i 3072/1 u zaleđu Mogren plaže, kao i na samoj plaži KP 3043/2. Na tim parcelama se izvode radovi mimo Planskog dokumenta PPPNPP, mimo Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekta i mimo postojećeg Rješenja za rekonstrukciju restoranskog objekta koje posjeduje investitor - tvrdi Rađenović.

O tome je Božović, kako dalje navodi, ,,obaviješten na sastanku 23. marta ove godine u njegovom kabinetu, uz prisustvo punomoćnika i predstavnika nekoliko oštećenih porodica koje su tada od njega tražile poštovanje zakona i zaštitu javnog interesa u ovom predmetu“.

- Imajući to u vidu ostaju nejasni motivi Božovića da u javnom nastupu povodom ove osjetljive teme nije upoznao javnost sa svim aspektima ovog ozbiljnog problema već je dio važnih informacija, koje ne ide u prilog investitoru, prikrio od javnosti. Jednostavan dokaz naših tvrdnji se nalazi upravo na fotografijama koje prate objavljeni članak gdje se vidi da građevinske mašine rade na parcelama koje nijesu 2652, za koju jedinu postoji dozvola tj. Rješenje za izvođenje građevinskih radova u zaleđu Mogren 2 plaže - kaže Rađenović.

koNtradiktorNi stavovi

Po njegovim riječima HG Budvanska rivijera AD je zabrinjavajuće kontradiktorna u svojim stavovima.

- Naime, elaboratom (br. 04/1/3072 od 14. juna 2022) urađenim od strane DOO Pop projekt je konstatovana tolika dotrajalost starog restoranskog objekta da je on obavezno morao biti porušen jer je predstavljao opasnost za posjetioce

i kupače na plaži. U tom elaboratu se pominju duboke pukotine i šupljine, nakrivljeni zidovi, nepopravljivo oštećeni temelji, popucali stubovi i klizište kompletnog objekta 70-130 cm. Vezano za ovu tačku postoji jedan veliki logički problem, a te je odgovor na sljedeće pitanje: Da li je HG Budvanska rivijera AD, kao upisani titular na tom rizično devastiranim objektu, kao odgovorni vlasnik obavijestio javnost i JP Morsko dobro da se radi o opasnoj građevini, sklonoj padu te traži od nadležnih institucija da joj se zabrane pristup radi bezbjednosti kupača i eventualnih posjetilaca? Ili je na tako opasnoj građevini HG Budvanska rivijera dozvolila odvijanje restoranskog poslovanja tokom čitave ljetnje sezone 2022 - postavlja pitanje Rađenović. Isto pitanje postavlja i zakupcu ovog objekta. - Pozivamo HG Budvanska rivijera AD da obavijesti javnost o tome i učini transparentnim foto-elaborat iz predmetnog elaborata br. 04/1/3072 gdje se evidentno vide navodno konstatovana oštećenja. Mi sa svoje strane imamo fotografije snimljene ljeta 2022. gdje nema ni najmanjih naznaka pomenutih oštećenja koje ćemo rado podijeliti sa javnošću i koristiti za predstojeći sudski proces u kojem ćemo dokazivati da je premetni elaborat br. 04/1/3072 bio zapravo davanje lažnog stručnog mišljenja koje nije utemeljeno na činjeničnom stanju što je samo po sebi krivično djelo iz člana 389 Krivičnog zakonika. Takođe, pozivamo HG Budvanska rivijera AD da obavijesti javnost o tome kojim metodom je 15. decembra u list nepokretnosti 2819, za stari, sada porušeni, restoranski objekat na parceli 2652 (koji je pod restitucijom), iznenada upisano potkrovlje koje tu nije postojalo - poručuje Rađenović. Za to, kako tvrdi, postoje brojni neoborivi dokazi pa traže da HG Budvanska rivijera AD javnosti učini dostupnim materijal koji potkrepljuje postojanje potkrovlja na ovom objektu. - Ovim putem upoznajemo javnost da na našu inicijativu za mirno iznalaženje rješenja sa HG Budvanska rivijera povodom procesa restitucije, kršenja zakonskih procedura i štete načinjenje na našoj imovini (koja nije u procesu restitucije), to preduzeće nije pokazalo nikakvo razumijevanje i kooperativnost. Tačnije, HG Budvanska rivijera nas je uputila na sve nadležne državne institucije, inspekcije i sudove čime je direktno ugrozila interese svog zakupca! Nas je time podstakla da krenemo u zaštitu svoje imovine i svojih prava svim raspoloživim pravnim sredstvima, a

Radovi na plaži Mogren

svog zakupca podstakla da nastavi velike investicije ignorišući da će ga svjesno dovesti u problem zbog nepostajanja zakonskog osnova za sve aktivnosti koje su urađene na terenu i rizik da započeti projekat izvjesno može biti zaustavljen u nekoj fazi. To će izazvati veliku finansijsku štetu za koju mi, kao oštećena strana u ovom postupku, ne možemo imati nikakvu odgovornost - ističe Rađenović. Predmetno Rješenje za rekonstrukciju plažnog restorana, po njegovim riječima, je izdato u krajnje sumnjivoj procedure punoj propusta i uz brojne nelogičnosti i nekonzistentnosti u postupanju glavnog državnog arhitekte Vladana Stevovića - Ovim povodom će oštećene porodice redakciji Pobjede dostaviti poseban dokument kojim je državnim institucijama ukazano na pomenute nekonzistentnosti koje će u zakonskoj procedure dovesti do suspenzije predmetnog rješenja. Smatramo da je zbog transparentnog informisanja javnosti bitno da se objavi sadržaj tog dokumenta u cjelosti - kazao je Rađenović koji sumnja da će investitor voćke i drveće koje je nabavio u vrijednosti od 20.000 eura posaditi baš na Mogrenu. - Investitor ne navodi gdje će ih posaditi. Možda u svom kućnom dvorištu? Ili misli da ima neko ekskluzivno, Bogom dano, pravo da sadi šta želi, kada želi i gdje želi ne konsultujući vlasnike zemljišta?! Tim povodom možemo da saopštimo da je šteta pričinjena samo na parceli 2653, koja je jedna od 15 devastiranih, znatno veća od pomenutih 20.000 eura. Na njoj su porušene velike kamene međe i potporni kameni zidovi, kamen stepenice, kamena staza, ograda prema susjednoj parceli 2647 kao i višedecenijska stabla koja su na njoj postojala. U tom smislu javno hvalisavljenje sa navodno potrošenim novcem, bez prikazane uplatnice, predstavlja još jedan vid medijske manipulacije koja je potpuno besmislena prije nego zvanična nezavisna komisija i sudski vještaci utvrde ukupnu vrijednost pričinjene štete u zaleđu Mogren

2 plaže (na prostoru oko 6.000 m2) koja će bez dileme biti desetostruko veća od pomenutih 20.000 eura - tvrdi Rađenović koji na kraju poručuje:

- Smatramo da je od posebne važnosti činjenica da i pored brojnih nezakonitih radnji i štete koje je investitor počinio na našoj imovini, i besramne medijske prozivke naših porodica, mi još uvjek nijesmo pokrenuli proces krivičnog gonjenja koji on pominje u svojoj izjavi. Stoga se tu radi o neosnovanoj

optužbi kojom investitor želi da medijski dodatno diskredituje našu porodicu i javnosti baci prašinu u oči povodom brojnih povreda zakona koje je već počinio i nastavio dalje da čini u zaleđu Mogren 2 plaže. Kada će i na koji način naš pravni tim tretirati počinjene nezakonitosti, za koje se osnovano vjeruje da se nalaze u zoni i krvičnih djela, ostaje na njima da odluče u najboljem interesu svojih vlastodavaca. n. k.

Turistički poslenici očekuju početkom maja brojne grupne posjete

Dobre najave za sezonu, hotelijeri optimistični

BUDVA - Prema najavama turističkih poslenika očekuje nas jedna od rekordnih ljetnjih sezona, a da li će biti i najbolja zavisi od dužine trajanja. Za prva tri mjeseca rezultati daleko premašuju prošlogodišnje i blizu su rekordnoj 2019. godini. Najave su, kako su kazali sagovornici Pobjede, više nego dobre i već početkom maja očekuju se veće grupe.

Početak obećava

U TO Budva su zadovoljni dosadašnjim rezultatima koji govore da je u svim vidovima smještaja tokom prva tri mjeseca ove godine, na teritoriji ove opštine, boravilo oko 46.000 gostiju.

Kako je Pobjedi kazala portparolka TO Budva Tijana Kotarac podaci od prošle sedmice pokazuju da je u ovom gradu trenutno oko 10.000 registrovanih gostiju, od čega u hotelima oko 3.500. Kada je u pitanju struktura gostiju u kolektivnom smještaju, najbrojniji gosti su, po njenim riječima, iz Njemačke, Albanije, Bugarske, Rusije, Srbije, Kine, Italije, Izraela, Španije.

- Prema informacijama iz sistema za prijavu boravka, a koji se odnosi na individualni smještaj, najbrojniji gosti su iz Rusije (69 odsto od ukupnog broja registrovanih gostiju), Srbije, Ukrajine, Turske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Bjelorusije i Izraela - kazala je Kotarac. Što se tiče očekivanja naglašava da, prema najavama koje imaju od hotelijera, očekuju dobru turističku godinu, ,,kojoj će svakako doprinijeti i najavljeno povećanje broja avio-konekcija sa važnim evropskim gradovima“.

- Da li će sezona biti jedna od najboljih zavisi od toga koliko će dugo trajati, ali smatramo da je u ovom trenutku najvažnije da budemo dobro pripremljeni za veliki priliv gostiju koji očekujemo i da sve naše službe odgovore izazovu održivosti koji se pred Budvu, kao najpopularniju turističku destinaciju u Crnoj Gori, postavlja svake godine

- smatra Kotarac.

A najviše gostiju, kao i prethodnih godina, očekuju iz re-

Tijana Kotarac: Najvažnije je da budemo dobro pripremljeni za veliki priliv gostiju koji očekujemo i da sve naše službe odgovore izazovu održivosti

Mića Ivanović: Interesovanje za ,,srce“ sezone već je uveliko krenulo, ove godine dosta ranije. Prema tražnji koju korisnici iskazuju čeka nas uspješno ljeto Maja Vukićević: Činjenica da nas ove godine nijesu ograničavale iznenadne promjene epidemiološke situacije odmah se pozitivno odrazila na segment kongresnog i velnes turizma

da je prosječna popunjenost za prva tri mjeseca iznosila 50 odsto, a gosti su ostajali u prosjeku tri dana.

giona, posebno Srbije i Bosne i Hercegovine.

- Zato veliku pažnju, u promotivnom smislu, usmjeravamo ka ovim, tradicionalnim, tržištima. Sa druge strane, Crnoj Gori i Budvi, decenijama su bila važna i interesantna tržišta Zapadne Evrope, Rusije i Ukrajine, na koja, nažalost, još uvijek ne možemo računati. Zadovoljni smo što se ,,otvaraju“ i neke nove destinacije, pa sve češće u našim hotelima možemo sresti turiste iz Kine, Izraela i slično. Široki spektar raznovrsnih tržišta samo ide u prilog svakoj modernoj i razvijenoj turističkoj destinacijinaglašava Kotorac. Kada su u pitanju sajmovi, bili su prisutni na nekoliko zanimljivih turističkih berzi (Prag, Beč, Varšava) i kako tvrdi, interesovanje je podjednako i umjereno, usmjereno uglavnom ka periodima van glavne turističke sezone, a u pitanju su turisti srednje i starije dobi koji žele da izbjegnu velike gužve.

Hotel Budva je radio tokom cijele godine i kako je Pobjedi kazao direktor prodaje Mića Ivanović zadovoljni su poslovanjem. Očekivanja za naredni period su takođe dobra.

- Hotel je radio cijelo vrije-

me i tokom zimskog perioda posjećenost nam je bila na oko 40 odsto, što je u poređenju sa 2019. godinom manje za šest odsto. U poređenju sa prošlom godinom bilježimo rast do 50 odsto. Struktura gostiju je većinom iz regiona i Evrope jer imamo dosta konferencija. Grupa jos uvijek nema, i to postaje glavni problem rada u zimskom periodu jer konferencije nijesu dovoljne - tvrdi Ivanović dodajući da je interesovanje za ,,srce“ sezone već uveliko krenulo, ove godine dosta ranije.

Potvrđene gruPe

- Naš hotel je poznat po rezervacijama last minut kada govorimo o špicu sezone. Nemamo previše datih aranžmana tokom ljeta već smo se bazirali na individualnu prodaju u periodima mjesec prije dolaska. Prema tražnji koju korisnici iskazuju čeka nas jedna veoma dobra sezonatvrdi Ivanović.

Kako dalje navodi veće grupe očekuju već početkom maja i juna.

- Već sada u ovom periodu imamo zatvorenih datuma prodaje potvrđenih grupaističe Ivanović koji vjeruje da ćemo imati najbolju sezonu do sada.

- Tako se priprememo i sve

Zaleđe Budve ima veliki potencijal

Zadnjih godina povećano je interesovanje za etno turizam na Primorju posebno u zaleđu Budve. Kotarac je istakla da u prilog tome govore brojni izdavaoci privatnog smještaja koji imaju kuće na selu. - Nažalost, seoska ili poljoprivredna doma-

ćinstva na teritoriji naše opštine još uvijek su slabo registrovana, ali se nadamo da će uskoro doći i do povećanja njihovog broja, s obzirom na to da je zaleđe Budve zaista lijepo i ima veliki potencijal - poručuje Kotarac.

vodi ka tome - naglašava Ivanović.

Kaže da goste očekuju najviše iz regiona, Turske i Izraela.

- Nadam se da će ove godine krenuti i Kazahstan i Azerbejdžan kao dva potencijalno dobra tržišta. Dubrovnik je povećao kapacitete gostiju iz Velike Britanije pa i mi očekujemo „prelivanje“ gostiju sa tog tržišta - tvrdi Ivanović. Što se tiče cijena, koje su planirali za ovu godinu, naveo je da su uvećane u odnosu na prošlu.

- Nadam se da ih nećemo mijenjati do sezone - ističe Ivanović.

Pi-ar menadžerka hotelske grupe ,,Montenegro stars“ Maja Vukićević tvrdi da su u prva tri mjeseca ostvarili rezultate najbolje od osnivanja kompanije.

- U prva tri mjeseca hotelska grupa ,,Montenegro stars“ ostvarila je rezultat, kojim smo ne samo o nadmašili ovogodišnje kompanijske projekcije, već je i najbolji u prva tri mjeseca godine od osnivanja kompanije. Najviše zahvaljući direktnoj kompanijskog promociji i prodaji koju od osnivanja razvijamo, a u posljednjoj deceniji intenzivno unapređujemo prateći najsavremenije trendove razvoja digitalnih platformi. Ilustracije radi, u februaru, koji je mjesec tokom kojeg gosti koji planiraju odmor pretežno borave u zimskim centrima, ove godine u hotelu Splendid Conference & Spa Resort registrovana je 64 odsto bolja popunjenost nego prošle godine, a čak 83 odsto noćenja ostvarili su individualaci - navodi Vukićević dodajući

oPoravlja se velnes segment - Činjenica da nas ove godine nijesu ograničavale iznenadne promjene epidemiološke situacije kao u istom periodu prošle godine, odmah se pozitivno odrazila na segment kongresnog i velnes turizma. Tek ovu godinu počeli smo u uslovima u kojima možemo u praksi da pružimo kompletnu ponudu klijentima na koju su odmah i odreagovali. Tako da smo ponovo u prilici da klijentima ponudimo koncepcijski najrazličitije događaje koji više nijesu u okvirima konferencija i kongresa veći i tim bildinga, priprema sportskih timova, zabavnih događaja, sportskih i kulturnih manifestacija - kazala je Vukićević ističući da je slična situacija sa velnes segmentom koji se oporavlja nakon, praktično, trogodišnje stagnacije. Što se tiče strukture gostiju u januaru su im sa 33 odsto po broju ostvarenih noćenja ubjedljivo najbrojniji bili domaći - gosti iz Crne Gore. - Već od februara i u martu primat preuzimaju gosti iz regiona. Gosti iz Turske su sve vrijeme u vrhu. Geo report će se svakako mijenjati kako se približavamo takozvanom špicu odmorišne sezone i tu očekujemo uz goste iz regiona, rast broj gostiju iz država njemačkog govornog područja i Zapadne Evropenavodi Vukićević.

A cijene, kako naglašava, neće korigovati iako se to, po njenim riječima, očekuje u uslovima rastuće inflacije i povezanih troškova. - Činjenica je da to ne možemo da priuštimo jer za to nemamo snagu i stabilnost poslovnog ambijenta, koji bi nam omogućio da pariramo destinacijama na Mediteranu koje su i najjače turističke sile. Uprokos opravdanosti, u uslovima postojeće avio-povezanosti, drumskog, pomorskog saobraćaja, ali i brojnih drugih problema koji se iz godine u godinu ponavljaju to još nije opcija već ulog u jačanje konkurentnosti - zaključuje Vukićević.

n. kovačević

Tijana Kotarac Mića Ivanović

Maja Vukićević

d. malidžan

Da odmah zaključimo - svi koji misle da će Crna Gora izgubiti nezavisnost zbog Milatovićevog 2. aprila preuranjuju. I svi koji misle da će se nezavisnost Crne Gore sačuvati bez teškoća - takođe preterano žure.

Zašto? Zato što tajna biračkog tela ,,Europe zdaj“ još nije otkrivena. A ono će sutra još više odlučivati o budućnosti Podgorice. Sačekajmo na to otkrovenje, brzo će stići.

Akrobata Milatović se poslužio mišićima drugih partija da dođe na vlast, ali nije jasno da li će njegovo biračko jezgro da toleriše njegovu saradnju sa srpskim pučistima iz Fronta. Mi sumnjamo u to. I još je veća tajna o tome šta će evro-američka sila, koja odlučuje o konfiguraciji granica u Evropi, da presudi. Čekaće na rezultate crnogorskih parlamentarnih izbora u junu i potom pozvati Milatovića i Spajića u Brisel i Vašington. Ovoj dvojici nije potreban prevodilac da bi razumeli šta im evro-sila govori.

A Rusija je izgleda pala u veliku brigu, ne jedino zbog ukrajinskog fronta, već udarcu s leđa u srce Moskve. Kina joj je za leđima. To je dobro za Crnu Goru. Zato odmah o tome.

PRVO O BAJKONURU

Govorimo o gubitku slavnog sovjetsko-ruskog kosmodroma u Kazahstanu, u Bajkonuru, koji je Rusiji oduzela tamošnja vlada u Astani svega nekoliko dana pre dolaska Si Đi Pinga na rukovanje sa Putinom u Moskvi od 19. do 21. marta ove godine.

Ruska vlada nije dve godine uzastopce platila preko 29 miliona dolara zakupnine za ovaj kosmodrom koji je lansirao kuce Lajku, Strelku i Belku u kosmos. I Gagarina i sve druge ruske astronaute, satelite i razne lebdeće vasionske brodove. Taj kosmodrom je ponos sovjetske i ruske kosmičke tehnologije i prestižno

POGLED SA STRANE

Bajkonur je pao, a Crna Gora?

Putin je odbio Si Đingov prijedlog u atmosferi pada Bajkonura. Kao licemjeran? Ali ne samo zbog toga, jer on još uvijek misli da će dobiti sve zauzete teritorije u Ukrajini, uprkos tome što je počeo da ih brani tenkovima iz 50-60-ih godina prošlog vijeka. A što duže on bude ratovao, to će savez frontovskih snaga u Crnoj Gori sa Moskvom biti narodu sve manje privlačan. Mi predviđamo oštar pad popularnosti Demokratskog fronta u Crnoj Gori. Ne topi ga jedino ,,Europa zdaj“, već i pad Bajkonura

mesto njihove nauke zajedno sa drugim kazahstanskim gradom Semipalitinskim u kojem je bio testni centar sovjetske nuklearne fizike. Posle otcepljenja Kazahstana od SSSR-a u 1991. godini, Bajkonur je nacionalizovan i rentnim ugovorom ostavljen Moskvi na upotrebu.

Tričavih 29 miliona dolara duga Rusije u 2023. godini teško da bi mogli biti inspiracija Astani da se otrese Moskve. Kazahstan jeste veliki kao cela Zapadna Evropa, ali u njemu nema mnogo više stanovnika od Moskve sa okolinom. Nikako ne bi Kazahstan smeo sam da se odluči na beg od Rusa i da se ne boji osvete. Nema tamo ikog drugog da stoji iza njega, osim - Kine.

Tu stoji Peking, objedinitelj unutrašnje kontinentalne Azije i istiskivač Rusije iz nje. Peking je osim Kazahstana krenuo na sve bivše sovjetske islamske, sunitske republike – Uzbekistan, Tadžikistan, Turkmenistan, Kirgistan, sa pogledom na šiitski Azerbejdžan.

A u Kazahstanu gotovo da Rusa više i nema. Od nekadašnjih 400 hiljada moskova, napustilo je ovu zemlju posle 1991. godine oko 380 hiljada. Ostao je tamo jedino još ruski jezik u kazačkom stanovništvu. I on će postati uskoro samo uspomena na zastrašujuću rusifikaciju koju su Rusi izveli u celoj svojoj imperiji slovenizujući pre-

zimena Azijata i sileći ih da se međusobno sporazumevaju na tuđinskom jeziku.

ISHOD SASTANKA U

MOSKVI PO CRNU GORU

Trodnevni sastanak Putina i Pinga u Moskvi završio se u tišini, ali sa mnogo bratskog rukovanja i osmeha, iako je Putin sigurno znao ko stoji iza pada Bajkonura. Kineski predsednik je došao kod Putina da mu predloži prekid rata sa Ukrajinom i početak pregovora bez prethodnih uslova. Mi smo pažljivo studirali njegov tekst o mirotvornim predlozima.

On je spisak humanističke frazeologije o prirodnim ljudskim pravima iz odgovarajuće deklaracije OUN Eleonore Ruzvelt iz 1948. godine, na koju se, Kina, inače, malo obazire u unutrašnjoj i spoljnoj politici.

Putin je odbio Si Đingov predlog u atmosferi pada Bajkonura. Kao licemeran? Ali ne samo zbog toga, jer on još uvek misli da će dobiti sve zauzete teritorije u Ukrajini, uprkos tome što je počeo da ih brani tenkovima iz 50-60-ih godina prošlog veka.

A što duže on bude ratovao, to će savez frontovskih snaga u Crnoj Gori sa Moskvom biti narodu sve manje privlačan. Mi predviđamo oštar pad popularnosti Demokratskog fronta u Crnoj Gori. Ne topi ga jedino ,,Europa zdaj“, već i pad Bajkonura. Svi beže od Rusije.

PATRIJARH PERIĆ BRANI IZDAJU UKRAJINE

Putinove tenkove jedino brani kir Porfirije Perić u Beogradu.

I, isto kao Putin u Moskvi, tako i patrijarh Perić odbija da shvati da Ukrajinska (ruska imigrantska) pravoslavna crkva pod Moskovskim patrijarhatom mora da napusti državne hramove i manastire u Ukrajini koje po ugovoru sa vladom u Kijevu može da koristi na 50 godina – pod uslovom da bude verna Kijevu, jer subverzivnom pro-moskovskom propagandom izdaje Ukrajinu.

A kada crkva izdaje državu, onda ona leti napolje, jer ona državu mora da sluša, ona nije iznad nje. I kada Moskva lakomisleno ne plaća Bajkonur, leti iz Kazahstana.

To bi zadesilo i Srpsku pravoslavnu crkvu u slučaju državnog neverstva kada bi se vlada u Beogradu vratila na zakone o ,,Istočno-pravoslavnoj crkvi u Kraljevini Srbiji“ iz 19. veka, kada je država Srbija bila vlasnik svoje

crkvene imovine date na poslugu Beogradskoj mitropoliji i kada su sveštenici bili državni službenici obavezni na vernost kralju. A to uvek može da učini i Vlada Crne Gore, doduše - jednog dana, u boljim vremenima. To je tehnički jednostavno, država nacionalizuje sve hramove i manastire i potom ih ,,na konkursu“ daje onoj crkvi koja joj je verna. Naravno, to država može pod uslovom da je politički jača od svake crkve, što u Crnoj Gorida li samo naizgled - nije tako. Perić se, što nije nemoguće, plaši da Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori u budućnosti ipak ne zadesi ista ona nevolja kao i rusku crkvu u Ukrajini.

MOGUĆA SUPROTNOST ,,EUROPE ZDAJ“

I MILATOVIĆA

Predsednički izbor 2. aprila je pokazao šta Crnogorci neće, ali još nije jasno šta oni hoće.

želi Evropu, i ,,Europa zdaj“ koja isto hoće u Evropu, ali bez Đukanovića i želi promenu državne administracije u svoju korist. Ako je ovo tačno, onda će kad-tad da izbije sukob između ,,Europe zdaj“ i političkih atentatora iz iredente.

Do njega neće doći jedino ako Beograd bude prinuđen da pod pritiskom evro-američkih sila ublaži zahteve Fronta za ujedinjenje Podgorice i Beograda. Nastavi li Beograd da sanja o Velikoj Srbiji, otvaraće se prostor za saradnju ,,Europe zdaj“ i DPS-a, a širiće se jaz između ,,zdajaca“ i danilovgradske iredente. Takve saradnje se sada Milatović grozi, ali politika je veština i nemogućih kombinacija radi postavljenog cilja.

Sa stanovišta biračkih tijela, tri su kolone u Crnoj Gori: frontovska iredenta koja hoće pod Beograd, DPS sa saveznicima koji želi Evropu i ,,Europa zdaj“ koja isto hoće u Evropu, ali bez Đukanovića i želi promjenu državne administracije u svoju korist. Ako je ovo tačno, onda će kadtad da izbije sukob između ,,Europe zdaj“ i političkih atentatora iz iredente

To će pokazati naredni junski parlamentarni izbori. Sada, kada je Đukanović smenjen, kuda bi se dalje zaleteo novi predsednik Milatović? On se sada ljulja na trapezu između Brisla i Beograda. A to njegovo biračko telo neće moći dugo da prati i zatražiće objašnjenje. Mi nismo stekli utisak da birači ,,Europe zdaj“ žele da mnogo piju šljivovicu u Beranama i slušaju padobranske vesti sa neba kir

Metodija Ostojića. Oni su daleko više na univerzalnom internetu i gospodskim kafeima u Podgorici. Kada tako ne bi bilo, onda bi oni bili u Frontu, možda kod Demokrata. A nisu tamo, jer su se razočarali ponašanjem svih partija iz avgusta 2020. godine. Sa stanovišta biračkih tela, tri su kolone u Crnoj Gori: frontovska iredenta koja hoće pod Beograd, DPS sa saveznicima koji

Međutim, ako se pokaže da između ,,Europe zdaj“ i antidržavnih crnogorskih partija nema razlike, onda će šljivovica teći u potocima u Jadran, a od Crne Gore će ostati samo geografski pojam i uspomena na nju u knjigama njene istorije.

INSTINKT

Ako nas politički instinkt ne vara, na ,,Europu zdaj“ će krenuti mnogi birači koji su do juče glasali za Front, DPS, Demokrate i ostale partije.

Prvi će pojuriti u njeno članstvo karijeristi, ali će za njima dolaziti iskreni privrženici briselskoj budućnosti Crne Gore. Gravitaciona snaga ove partije će kao crna rupa upijati političku snagu svih partija u Crnoj Gori i ona će, verovatno, posle junskih izbora biti sposobna da bude najjači krupije raspodele ministarstava u novoj vladi Crne Gore. Bude li tako, DPS neće ući u nju, jer će koaliciona snaga ,,Europe zdaj“ biti dovoljna da sa mekšim poslanicima Fronta i drugih

Piše: dr Dragan VESELINOV

Trodnevni sastanak Putina i Pinga u Moskvi završio se u tišini, ali sa mnogo bratskog rukovanja i osmijeha

Kad-tad će da izbije sukob između ,,Europe zdaj“ i političkih atentatora iz iredente

Gora?

Stav Srpske pravoslavne crkve o svojoj egzistenciji u Crnoj Gori možemo vrlo dobro da osjetimo iz izjave patrijarha Porfirija Perića od 28. marta ove godine, kada je iznio niz neistina o crkvenoj situaciji u Ukrajini, što se analogijom da prebaciti na njen politički odnos prema Srbiji – Crnoj Gori. Iznijećemo samo ovu neistinu, dovoljno je: kir Perić čisti cjelokupni crkveni prostor u Ukrajini ostavljajući ga isključivo za rusku Ukrajinsku crkvu pod Moskovskim patrijarhatom govoreći da je to ,,jedina kanonska i zakonita pravoslavna crkva u Ukrajini“. A to nije tačno

Četiristo osmi dan ruske invazije na Ukrajinu

Rusi iskopali rov dug 70 kilometara

KIJEV – Ruske snage iskopale su 70 kilometara dugačak rov u okupiranim djelovima regije Zaporožje, javlja Kijev independent pozivajući se na Centar za novinarska istraživanja.

Ruski poslanici žele strože kazne za veleizdaju: Predlažemo doživotnu robiju

oslabljenih partija sklopi evropsku vladu. Tako će, slično padu ruskog Bajkonura u Kazahstanu, u Crnoj Gori padati beogradski Front, ali i DPS, Demokrate i neke druge, dekorativne, partije. I bajkonurske političke aveti u Crnoj Gori, beogradski starački klan Jokovićeve srpske Socijalističke narodne partije .

I tada, tek tada, posle junskih izbora, Milatović će morati da otkrije karte: hoće li on ponovo kod Mandića da sedne na tri prsta, na proju bez sira, na šljivovicu od šećera, i zaveru protiv nezavisne Crne Gore - kao što je to možda taktički učinio 2. aprila, ili će zaista krenuti da sledi ogroman val svoje biračke pastve i uputiti se nepovratno u Evropu. Tada će se videti šta će oni odlučiti između čekića i nakovnja.

Ali sada, ne bez opravdane bojazni, ima mnogo skeptika u Podgorici da će se to dogoditi i boje se da su Milatović i Spajić ništa drugo do prevarni duet Beograda stvoren da upropasti poslednju nadu Crnogoraca da mogu izmaći iz šaka srbijanskoj vladi.

Oni jesu nastali kao duet stvoren u srpskoj SDB i Crkvi da povuče evropsku omladinu i srednju klasu Crne Gore ka Brislu, a onda da ih izneveri i baci modernu

Crnu Goru u političku depresiju iz koje će je izvlačiti velikosrpska hobotnica iz Beograda. Ali da li će od nje oni smeti da se otrgnu, ubrzo ćemo znati. Šta hoće, javiće nam se jasno ukoliko budu gurali promenu zakona Crne Gore na ,,pravo“ beogradskih Crnogoraca da dobiju glasačku moć u Crnoj Gori.

CRKVA POSLIJE

DRUGOG APRILA

Nisu u svemu podudarni interesi Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i vlasti Srbije.

Prvi interes SPC u Crnoj Gori je da joj se ostavi imovina, i da se ne poništi Abazovićev ugovor sa njom o tome, što nije nemoguće da se dogodi na Ustavnom sudu Crne Gore. A drugi njen interes je da se ne dozvoli nikakva konkurencija i ravnopravnost Crnogorske pravoslavne crkve sa njom. Ako i propadne plan Beograda da osvoji Crnu Goru, u njoj mora da ostane crkveni mir i premoć Srpske pravoslavne crkve nad svim drugim crkvama – to je njeno stajalište.

Ona će u zavetrini da čeka i sto godina na novu priliku da slomi državu Crnu Goru. Ipak, neka se zebnja uvukla u Beogradsku patrijaršiju.

ZEBNJA CRKVE

Stav Srpske pravoslavne crkve o svojoj egzistenciji u Crnoj Gori možemo vrlo dobro da osetimo iz izjave patrijarha Porfirija Perića od 28. marta ove godine, kada je izneo niz neistina o crkvenoj situaciji u Ukrajini, što se analogijom da prebaciti na njen politički odnos prema Srbiji – Crnoj Gori.

Iznećemo samo ovu neistinu, dovoljno je: kir Perić čisti celokupni crkveni prostor u Ukrajini ostavljajući ga isključivo za rusku Ukrajinsku crkvu pod Moskovskim patrijarhatom govoreći da je to ,,jedina kanonska i zakonita pravoslavna crkva u Ukrajini“. A to nije tačno. Kanonska je i Pravoslavna crkva Ukrajine jer je primila tomos vaseljenskog patrijarha u januaru 2019. godine, a zakonite su i druge pravoslavne crkve, još dve stare, koje ruska imperija nije uspela da uništi u 19. veku, kada je osnivala svoju rusku crkvu pod imenom ,,ukrajinska“. Tu crkvu sada ruši Zelenski kao ostatak politike Romanovih i izbacuje je iz hramova i manastira.

I kir Perić se uplašio toga što je krenuo veliki ,,ispis“ Ukrajinaca iz te lažne ukrajinske crkve moskovskog patrijarhata koji se sada u stampedu prebacuju u kijevski ukrajinski patrijarhat, u kanonsku Pravoslavnu

crkvu Ukrajine od 2019. godine. On se boji da se to ne desi i u Crnoj Gori sa prebacivanjem vernika iz SPC u CPC. On stoga minimalizuje pad moskovske crkve u Ukrajini u korist stvarne ukrajinske crkve govoreći da to ,,u ontološkoj ravni ne bi promenilo ništa“. Izgleda kao da mu je ovo pisao filozofski paramedik, religiozni filosofask iz kabineta dr Irinej Bulović, jer je šizmaticima neka crkva ,,ontološka“ crkva tek kada je prizna beogradski Sveti sinod, makar ona hipotetički bila i kanonska i zakonita hiljadu godina pre beogradskog patrijarhata. Sve do tada ona je ,,parasinagoga“, kako se izrazio kir Perić.

Ih, kir Porfirije Periću, što opunomoćujete nedorasle pomoćnike da Vam pišu govore? Kakve veze ima filozofski pojam ontologije sa legalnošću i legitimnošću crkve? Po Vama, čak i kada bi moskovska crkva pala u Ukrajini na samo jednog vernika, ona bi i dalje bila nekakva ,,ontološka“ - kanonska crkva, ali kada Pravoslavna crkva Ukrajine ima milione vernika i kanonski je priznaje vaseljenski patrijarh i neke druge pravoslavne crkve – onda to nije ,,ontološka“ crkva ? Ontologija ili biće Srpske pravoslavne crkve se izgleda zove samovolja.

,,EUROPA ZDAJ“ I CRKVA

Ne verujemo da će se Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori dogoditi bajkonurski egzodus Ruske pravoslavne crkve iz Ukrajine i Kazahstana.

Ne toliko zbog moguće buduće uzdržane politike ,,Europe zdaj“ prema beogradskom patrijarhatu, već jednostavno zato što u Crnoj Gori živi i srpski narod i njemu se ne može oduzeti pravo na crkvu. A naravno, ukoliko bi Srpska pravoslavna crkva nastavila da provocira evropsku volju građana Crne Gore u korist pada crnogorske zastave, onda će vlada u Podgorici posle junskih izbora verovatno želeti da primeni ,,ontologiju“ premoći države nad crkvom. Inače, pada.

Rov je snimljen satelitom ,,Sentinel-2“ i nalazi se iza trenutnog fronta. Proteže se od okupiranog grada Melitopolja u regiji Zaporožje do sela Marinivka u regiji Donjeck. Ukrajinci obilježavaju godišnjicu raketnog napada na željezničku stanicu u Kramatorsku na istoku Ukrajine, u kojem je poginulo najmanje 58 ljudi, uključujući nekoliko djece.

PREKID VAtRE

Američki državni sekretar Entoni Blinken odbacio je ideju o pregovorima o prekidu vatre između Ukrajine i Rusije u ovom trenutku.

- Za neke, ideja o prekidu vatre može biti primamljiva i ja to razumijem. Ali, ako se to svodi na praktično ratifikaciju ruskog zauzimanja značajnih ukrajinskih teritorija, onda to ne bi bio pravedan i trajni mir – rekao je Blinken, prenosi Tanjug, pozivajući se na njemački Tagešau.

Prema ocjeni Blinkena, Rusija bi mogla pregrupisati trupe

Ruski zakonodavci su juče predložili strože kazne osuđenima za terorizam, veleizdaju i sabotažu, a tamošnji zvaničnici navode da je taj potez podstaknut ratom u Ukrajini, izvijestile su ruske novinske agencije.

Maksimalna kazna za ,,teroristički čin“, definisan kao djelo koje je ugrozilo živote i bilo usmjereno na destabilizaciju Rusije, bila bi podignuta sa sadašnjih 15 na 20 godina.

Predložene izmjene opisao je Vasilij Piskarev, šef Odbora za sigurnost i borbu protiv korupcije u donjem domu parlamenta, Državnoj dumi.

- Predlažemo uvođenje doživotne robije za veleizdaju –rekao je Piskarev.

i nakon određenog vremena ponovo napasti. Sergej Aksjonov, čelnik okupiranog Krima kojeg je postavila Rusija, na Telegramu je objavio da su ruske snage iznad regionalnog ljetovališta Feodosija oborile projektil ispaljen iz Ukrajine.

POVRAtAK PORODICAmA

Više od 30 djece vratilo se u Ukrajinu kako bi opet bilo sa svojim porodicama nakon što su ilegalno odvedena u Rusiju, navodi ukrajinska organi-

Više od 3.000 ruskih vojnika zvalo je prošli mjesec telefon za predaju

Više od 3.000 ruskih vojnika zvalo je telefonsku liniju otvorenu za predaju ruskih trupa, tvrdi Ukrajina. Ova brojka predstavlja nagli porast broja ruskih vojnika koji pozivaju telefonsku liniju kako bi se predali ili čak predali svoje jedinice ukrajinskoj vojsci, rekao je portparol telefona za predaju. Vitalij Matvienko rekao je da broj poziva više nego duplo povećan u odnosu na februar.

zacija ,,Save Ukraine“. - Djeca koju su oteli Rusi iz regija Herson i Harkiv ponovno su, nakon nekoliko mjeseci razdvojenosti, sa svojim porodicama. Djeca su sada na sigurnom, ali im je potreban psihološki i fizički oporavak – napisala je organizacija na Tviteru. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da ,,deokupacija“ Krima nema alternativu, ne samo za Ukrajinu, već i za cijeli svijet.

- Za red u svijetu zasnovan na konvencijama i Povelji UN, a ne na zločinačkim navikama ubica, silovatelja i pljačkaša koje Rusija pokušava da širi – rekao je Zelenski u Kijevu na iftaru tokom mjeseca Ramazana, prenosi Interfaks Ukrajina.

Prema riječima Zelenskog, Ukrajina će se vratiti na Krim i tada će se mir vratiti u svijet. Britansko ministarstvo odbrane u svom dnevnom izvještaju o situaciji u Ukrajini navodi kako je vrlo vjerovatno propao pokušaj Rusije da tokom zime ozbiljno ugrozi ukrajinski energetski sistem.

Nastavljaju se teške borbe oko Bahmuta

Porfirije Perić

Reditelj i građanski aktivista pozvao nadležne da reaguju

Marunović: Portal IN4S

kontinuirano dovodi moj život u opasnost

PODGORICA – Reditelj i građanski aktivista Danilo Marunović pozvao je nadležne organe da ga zaštite od aktivnosti IN4S portala koji, kako tvrdi, kontinuirano i direktno dovodi njegov i živote drugih u opasnost.

- Osim što kod mene stvara osjećaj ugroženosti jer bivam praćen, putanja mog kretanja biva objavljena. Molim organe da nas zaštite od aktivnosti In4s portala - napisao je Marunović u objavi na Tviteru. Rekao je da nakon svakog objavljenog teksta u tom mediju o njemu dobija uznemiravajuće poruke uvreda i prijetnji.

Tvit Danila Marunovića

- Nijesam štićena ličnost, a vrijeme provedeno sa djetetom moram prilagođavati zbog opasnosti koje ovaj medij proizvodi. Ne znam, nikad se u Crnoj Gori ovako nije o ljudima pisalo - napisao je on u objavi u kojoj je označio i Ambasadu SAD. Dodao je da nikad rektor Uni-

verziteta ili bilo koji visoki javni funkcioner nije to mogao postati, a da „ovako prljav posao“ paralelno sprovodi. - Crnogorci, vakat je. Ako vam je smetao Milo, šta vam kao prepreka stoji, između Vas i samopoštovanja? - dodao je Marunović. R. P.

Crnogorskoj intelektualnoj eliti nedostaju ovakve rasprave

PODGORICA – Alumni

akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore organizovala je okrugli sto na temu ,,Crnogorska nacija: juče, danas, sjutra...“. Konstruktvni dijalog, različita i polemička mišljenja su, kako je saopšteno, pokazala da crnogorskoj intelektualnoj eliti nedostaju ovakve vrste rasprava i dijaloga, zbog čega će Alumni akademija Pravnog fakulteta nastaviti sa organizovanjem ovakvih dijaloga i skupova.

O aktuelnim pitanjima iz crnogorske istorije i svakodnevnice koja se tiču kulture, identiteta i budućnosti afirmacije crnogorske države i nacije ra-

Ozbiljna borba protiv krivolova i ostalih vidova ekološkog

Ne mogu lovočuvari goloruki protiv

Daleko od toga da možemo odjednom uspostaviti tijelo poput italijanske Komande karabinjera, čiji je sektor sa više od 7.000 službenika posvećen gonjenju počinilaca raznih vidova ekološkog kriminala, ali bi Crna Gora trebalo iz korijena da mijenja pristup u ovoj oblasti, ne samo zbog obaveza iz procesa evropskih integracija, već prvenstveno zbog zaštite sopstvenih resursa

PODGORICA – Evropska unija kroz posebne direktive zahtijeva od država članica da adekvatno sankcionišu svako kriminalno ponašanje koje narušava životnu sredinu i ugrožava biodiverzitet, ali Crna Gora i dalje nema posebne snage ili specijalizovane sektore u okviru sistema koji bi imali ulogu ekološke policije, dok se redovni organi teško mogu fokusirati na ovu oblast.

spravljali su profesori Nebojša Vučinić, Radovan Radonjić, Mihailo Burić, Milorad Popović, Aleksandra Stamatović, Sreten Vujović, Nikoleta Đukanović, Dra-

žen Cerović, Blagota Eraković, akademik Šerbo Rastoder, mr Novak Adžić, Vukota Vukotić, Borislav Cimeša, Stefan Todorović i Nikola Belada R. P.

MJU privodi kraju pripreme za osnivanje agencije za sajber bezbjednost

Crna Gora od

avgustovskih sajber napada napredovala barem pet koraka

PODGORICA - Ministarstvo javne uprave (MJU) privodi kraju pripreme za obrazovanje agencije za sajber bezbjednost koja će, čim budu okončane preostale organizacione aktivnosti, početi rad u nekadašnjim prostorijama Regionalne škole za javnu administraciju (ReSPA) u Danilovgradu – saopšteno je iz resora Maraša Dukaja. Vlada, kako je saopšteno, pruža punu podršku MJU na upostavljanju normativnog, organizacionog i operativnog okvira za sistem sajber otpornosti Crne Gore. Iz MJU navode da je u toku izrada projekta adaptacije prostorija nekadašnjeg sje-

dišta ReSpe. - Sa partnerima iz NATO i EU radimo na kreiranju posebnih specijalizovanih programa obuke za Vladin CIRT i za buduću agenciju - navode u saopštenju dodajući da uz podršku Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva rade na planu razvoja kapaciteta agencije uz ekspertsku podršku. Navode da su izradili prijedlog zakona o informacionoj bezbjednosti koji je prošao javnu raspravu, te će nakon redovne procedure, biti upućen Evropskoj komisiji na mišljenje.

- U skladu sa evropskom agendom Vlade Crne Gore, prva smo država regiona koja će svoje zakonodavstvo u oblasti informa-

cione i sajber bezbjednosti sinhronizovati sa Direktivom EU

- NIS 2. Obrazovanje i početak rada agencije biće kruna naših napora koje preduzimamo u kontinuitetu već sedam mjeseci, od avgustovskih sajber napada, u cilju povećanja sigurnosti i otpornosti državne informacione infrastrukture – saopštili su iz MJU.

Ocjenjuju da je od prošlog avgusta, kada je dočekala nespremna sajber napade, Crna Gora u kvalitativnom smislu napredovala najmanje pet ili više koraka. Formirali su, kako navode, Vladin CIRT sa operativnom ulogom sprečavanja incidenata koji je konstantno dostupan.

- Odluka se pokazala ispravnom budući da je ovaj tim uspio da neutralizuje sve napade koji su do sada pokrenuti, a koji su bili izraženiji u martu i aprilu, tokom izbornog procesa. Nivo zaštite Vladine mreže i infrastrukture je danas daleko iznad onog iz avgusta prošle godine –navode iz MJU. R. P.

To za posljedicu ima u praksi razvijene oblike ekološkog kriminala, uključujući i nelegalni izlov ribe, koji sprovode organizovane grupe i pojedinci a usput se ne libe da prijete ili napadaju zaštitare, a ne haju ni za kamere u nacionalnim parkovima. Uzdaju se u sporost sistema i neadekvatne sankcije jer pravosuđe ne prati na adekvatan način nastojanja ljudi na terenu koji pokušavaju da suzbiju razne vrste krivolova i ugrožavanja prirode. Daleko od toga da možemo odjednom uspostaviti tijelo poput italijanske Komande karabinjera, čiji je sektor sa više od 7.000 službenika posvećen gonjenju počinilaca raznih vidova ekološkog kriminala, ali bi Crna Gora trebalo iz korijena da mijenja pristup u ovoj oblasti, ne samo zbog

obaveza iz procesa evropskih integracija, već prvenstveno zbog zaštite sopstvenih resursa.

ZAVISI OD VLASTI

Na ovo ukazuju stručnjaci, biolozi, predstavnici civilnog sektora koji se bore protiv ekološkog kriminala, kao i korisnici koncesija na ribolovnim vodama, čiji redari, odnosno ribočuvari bez asistencija policije ne mogu na pravi način da se nose sa ozbiljnim izazovima.

Prema ocjeni biologa Vuka Ikovića iz „Preokreta“, iskrena politička volja je prvi i osnovni korak za smanjenje krivolova u Crnoj Gori,

- Nakon toga treba prihvatiti činjenicu da lovočuvari nenaoružani i sa postojećim ovlašćenjima ne mogu spriječiti krivolov. Jedna ista osoba teško da može braniti rijeku i šumu od krivolovaca i informisati i edukovati korisnike prostora o vrijednostima i potrebama jednog lovišta – navodi Iković.

Prema njegovim riječima, jedno od rješenja je da policija ima u svojim redovima jedinicu za ekološki kriminal sa članovima specijalizovanim za borbu protiv krivolova. - Nešto slično je urađeno u Srbiji. U tom slučaju policija bi se bavila krivolovom, a lovočuvari bi imali ulogu zaštitnika prirode, upravljača lovištem i najveći dio vremena bi radili na informisanju i organizovanju zajednice koja živi u blizini lovišta ili zaštićenog prirodnog dobra – smatra on. Iković smatra da dok god

Otvoreno pismo podrške nevladinog sektora direktoru Agencije za

PODGORICA – Skoro 30 nevladinih organizacija iz različitih oblasti izrazilo je podršku naporima

Agencije za zaštitu životne sredine (AZŽS) i direktoru Milanu Gazdiću da bi nesmetano mogao da obavlja ulogu u skladu sa načelima zaštite prirode i poštovanja ekoloških standarda, oslobođen pritisaka koje trpi od članova vlade i brojnih investitora.

Navode da je AZŽS 13, od 15 godina, postojanja bila saučesnik u mnogim slučajevima devastacije prirode, kada

Da Gazdić radi bez

su se izdavale kontroverzne saglasnosti za mHE, eksploataciju šljunka, sječu šuma, devastaciju Tare prilikom izgradnje auto-puta i mnoge druge sporne projekte koji su bili na uštrb prirode Crne Gore i u suprotnosti sa postulatima održivog razvoja.

- U protekle dvije godine, otkako se na direktorskom mjestu našao dr Gazdić, AZŽS prestala je sa lošim praksama i po prvi put počela da implementira

zakone u cilju zaštite prirode, što staje na žulj svima koji su preko devastacije životne sredine i kršenja zakona uspijevali da stiču profit i političke poene – navode iz ovih organizacija, dodajući da je upravo Gazdić, koji je i imenovan za šefa pregovaračkog poglavlja 27, zaslužan za značajne iskorake. U otvorenom pismu navode da je Gazdić samo prošle godine u državni bužet vratio skoro 300 hiljada eura, što nije bila

Alumni akademija Pravnog fakulteta organizovala okrugli sto

Sa jučerašnjeg okruglog stola

Vuk Iković

Zaplijenjena oprema i ulov

ekološkog kriminala počinje sa iskrenom političkom voljom da se problem riješi

lovočuvari protiv bandita

Pronađeno tijelo mlađe muške osobe u naselju Šteke

Razmišljati o formiranju uprave za lov i ribolov

Sva relevantna iskustva upućuju na to da sistem lova i ribolova treba potpuno reformisati, smatra Vuk Iković - Treba razmišljati i o formiranju uprave za lov i ribolov koja bi izdavala na korišćenje i upravljanje lovišta i ribolovne vode. Ista ta uprava bi trebalo da ima čuvare koji će biti u tijesnoj saradnji sa eko policijom. Politika upravljanja vodama i šumama mora biti skroz promijenjena, kao i način korišćenja i kontrole alata za lov i ribolov, način lova, sistem dobijanja dozvola, obuka, sistem kaznene politike, monitoring lovišta itd – kaže Iković. Rješenja postoje, zaključuje on, i naglašava da su nam prije svega potrebni političari koji će zastupati interese prirode, „jer bez zdrave prirode nema ni lova ni ribolova“.

da se model kontrola unaprijedi i približi dobrim praksama koje daju rezultate u razvijenim zemljama.

Navode da u postojećim uslovima ta građanska inicijativa ima izuzetnu podršku jedinica Uprave policije i inspektora za ribarstvo.

- Čak i preko mogućnosti, s obzirom na broj službenika, resurse kao i široko postavljene ingerencije, uspijevaju da izađu u susret i budu okosnica naših zajedničkih akcija.

Policija sumnja da se radi o ubistvu

sionarima, i lovočuvarima i recimo klubovima na moru koji tek na papiru imaju tu vrstu organa kontrole, koje je nemoguće sprovesti, bi trebala neka vrsta institucionalne podrške ili krovne organizacije – ističu iz Stop krivolovu.

PODGORICA - Ugljenisano tijelo mlađe muške osobe pronađeno je juče oko 10.20 sati u mjestu Šteke, saopšteno je Pobjedi nezvanično iz Uprave policije.

Kako nezvanično saznajemo u njega je ispaljeno više hitaca. Kako prenosi TVCG, prema pr-

vim informacijama istražitelji pretpostavljaju da se radi o ubistvu. Policija je na licu mjesta odradila uviđaj u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici.

- Preduzimaju se mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnostikazali su iz policije. R. P.

funkcionere ne dotiče nelegalno ubijanje životinja, ni krivolov se neće tretirati kao ozbiljan kriminal, niti će država imati potrebu da pokrene sve pravne mehanizme kako bi se riješio problem.

- Nedostatak brige povećava neodgovornost i nepoštovanje zakona. Ako znamo da su Nacionalni parkovi spremni da izdvoje preko 100.000 eura za službena vozila funkcionera, a da lovočuvari nemaju osnovnu opremu za sprečavanje krivolova onda je jasno da ne postoji politička volja za suzbijanje krivolova. Ako znamo da većina kazni za krivolov su uslovne kazne onda znamo da nema političke volje. Svakako ohrabruje organizovanje pojedinaca koji su uspjeli da natjeraju institucije da sarađuju i da dođe do smanjenja krivolova na Skadarskom jezeru – kaže on. Naglašava da formiranje eko

za zaštitu životne sredine

policije ne bi riješilo problem samo od sebe.

- Mora postojati saradnja institucija jer ukoliko lovočuvari i policija završe svoj posao, a pravosuđe zataji onda opet sve pada u vodu. Samo putem video-nadzora za godinu je evidentirano preko 800 nepravilnosti u nacionalnim parkovima, među kojima prednjači krivolov, krađa šume, požari. Od toga je procesuirano manje od pet odsto slučajeva. To govori da je krivolov u institucijama, zapravo funkcioneri su krivolovci jer su se oglušili o zakon – smatra Iković.

Na mišiće Iz građanske i neprofitne organizacije Stop krivolovu, koja od 2017. godine se bori da se na našem moru suzbiju sve vrste krivolova, prije svega dinamitašenje i noćno ronjenje – pozdravljaju sva nastojanja

Pored svih otežavajućih okolnosti uspijevamo da mukotrpan rad prevedemo u krivične prijave, ali tu tek nailazimo na teškoće da se stvari okončaju osuđujućim presudama – kažu iz ove organizacije.

U tom kontekstu, smatraju da bi svi kojima je interes da se očuva ekosistem, a vjeruju da se to ne odnosi samo na krivolov, već i na druge oblike eko kriminala, dobrodošla posebna snaga, sektor, segment policije ili poseban organ koji bi okupio prekaljene borce i snage usmjerio na zaustavljanje pošasti.

To je problem kojeg mnogi nijesu u dovoljnoj mjeri svjesni. Mnoge ustanove, institucije nijesu dovoljno senzibilisane kolika se šteta nanosi ubijanjem „tamo nekih riba“ ili morskih organizama, devastacijom staništa biljnog i životinjskog svijeta.

- Biodiverzitet je naša posljednja linija odbrane, a održivo upravljanje resursima, poput ribljeg fonda, je istovremeno i velika razvojna šansa, koje nema bez adekvatnog gazdovanja. U tom smislu, i konce-

Napominju da sadašnja rješenja nijesu održiva jer se postavlja pitanje što neko sa lovočuvarskom legitimacijom, bez ingerencija i punih ovlašćenja, može protiv krivolovca sa dinamitom, zapetim harpunom u gluvo doba noći, i svih onih koji su spremni da po svaku cijenu brane izvor „crne zarade“.

RazoNoda košta Vuk Iković konstatuje da je u Crnoj Gori krivolov svakodnevica.

- U zemlji gdje se ne vodi računa o čovjeku, gdje je siromaštvo redovna pojava, prestupi su uobičajeni i ne smatraju se incidentom. U jednoj uređenoj, bogatoj državi ubistvo medvjeda je statistička greška tj. baš se rijetko dešava kao što je i pojava siromaštva minimalna. Zato tamo gdje funkcioner brine o čovjeku tamo je i priroda sačuvana – kaže on. Iković smatra da je danas malo onih koji ubijaju životinje da bi se prehranili.

- Jedno je loviti životinju kao osnovni izvor hrane i u samoodbrani, a drugo je loviti iz razonode jer je to već jedna vrsta pustolovine. Ako je nekom lov zabava i rekreacija, onda ta zabava treba da se plati, a taj novac treba koristiti isključivo za dobrobit životinja u tom lovištu – zaključuje on. i. PeRić

pritiska vlade i investitora

praksa ranijih direktora.

- Suma koja je ušteđena za vrijeme Gazdićevog upravljanja i ono što je urađeno za ovaj period za prirodu Crne Gore i državu je mnogo značajnije nego dobiti od festivala zbog čijih dozvola za održavanje Agencija trpi pritiske i to samo zato što želi da radi u skladu sa zakonom i za dobrobit prirode Crne Gore što je i njena nezavisna uloga – navode aktivisti. Poručuju da put Crne Gore ne

smiju biti kamenolomi u zaštićenoj baštini, veliki muzički festivali u nacionalnim parkovima ili slijetanja aviona na gnjezdilišta zaštićenih vrsta.

- Zbog toga još jednom izražavamo podršku Milanu Gazdiću, jer je odlučio da postupi u skladu sa zakonima bez obzira na sve pritiske i prijetnje koje trpi od investitora, zagađivača, ali i donosilaca odluka koji ne razumiju šta znači ekološka Crna Gora, održivi razvoj i ne-

zavisne institucije, pa samim tim vrše protivpravan uticaj na rad ove Agencije – zaključuju iz nevladinog sektora. Potpisnici otvorenog pisma podrške su Koalicija za održivi razvoj, Crnogorsko društvo ekologa, Udruženje Dr Martin Schneider-Jacoby, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Ozelenimo Crnu Goru, Organizacija KOD, Eko bonton, Eko patriotizam, Eko tim, Inicijativa Sačuvajmo Sinjajevinu, Ko

ako ne arhitekt – KANA , Grin houm, Inicijativa Dalje nećeš moći, Ne bacajmo boce, Zeleni Kolašin, Udruženje ljubitelja Gorice i prirode, Expeditio, Fondacija Petrović Njegoš, Fideliti konsalting, NVO Mogul, Centar za interetničke odnose i manjinska prava, Centar za istraživačko novinarstvo, Udruženje žena preduzetnica Ulcinj, Inicijativa Spasimo Komarnicu, Oči Podgorice i Društvo mladih ekologa Nikšić. R. P.

U blizini Krivog mosta u Podgorici

Iz Morače izvučeno tijelo starije žene

PODGORICA- Tijelo starije ženske osobe M. M. (75) izvučeno je juče iz Morače u blizini Krivog mosta u Podgorici, saopšteno je portalu Pobjeda iz Operativ-

Saobraćajna nesreća u Virpazaru

BAR – U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć u Virpazaru stradala je jedna osoba, a dvije su povrijeđene, saopšteno je portalu Pobjeda iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC). Nesreća se dogodila juče u 19.38 sati. Saobraćaj je na putu Bar – Podgorica satima bio zatvoren za sve kategorije vozila. R. P.

no-komunikacionog centra (OKC) Uprave policije. Naložena je obdukcija. Tijelo je predato nadležnim organima na dalje postupanje. R. P.

NIKŠIĆ - Nepoznati počinioci preksinoć su provalili u Crkvu Svetog Luke u nikšićkom naselju Rubeža i otuđili 23 ikone. Kako piše portal Radio Televizije Nikšić (RTNK), oni su provalili vrata slomivši bravu, a ukradene su i dvije kadionice - od kojih je jedna stara skoro vijek i po. Policija je juče obavila uviđaj. R. P.

Nakon upotrebe vatrenog oružja u Beranama uhapšen muškarac

Osumnjičen za teško

ubistvo u pokušaju

PODGORICA - Službenici

Odjeljenja bezbjednosti Berane su u kratkom roku identifikovali i uhapsili V. L. (50)

zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju na štetu M. Š. (21) i S. P. (21), oba iz Berana

- saopšteno je juče iz Uprave policije (UP).

- Jutros oko 4. 15 sati u naselju

Buče došlo je do upotrebe vatrenog oružja od strane tada nepoznatog lica na štetu M. Š. i S. P, koji su se nalazili u vozilu marke „mercedes“ nikšićkih registarskih oznaka. Ovom prili -

kom niko nije povrijeđen, a na vozilu je nastupila materijalna šteta usljed dejstva projektilanavodi se u saopštenju policije. Na licu mjesta je izvršen uviđaj po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.

- Beranska policija je identifikovala i lišila slobode osumnjičenog V. L, a pregledom na jednoj lokaciji pronađeno je sredstvo izvršenja krivičnog djela – pištolj marke „smit veson“, koji je oduzet i koji će biti predmet vještačenja u Forenzičkom centru - kazali su iz UP. R. P.

,,Izmišljanje istorije predstavlja čin intelektualnog vandalizma kojim se podjednako truje moderno shvatanje prošlih pogrešaka, kao i herojskih djela“. Ovo je bio zaključak uredničkog uvodnika u poznatom glasilu liberalnog kapitalizma, nedjeljniku

Ekonomist, povodom negiranja holokausta od strane svjetski poznatog negatora ovog zločina, britanskog istoričara Dejvida Irvinga

Ne sporeći trovačke efekte intelektualnog vandalizma negatora holokausta, nesporno je da priča o nacističkom judeocidu nije jedini segment prošlosti koji može biti podvrgnut manipulativnim interpretacijama, ili može biti interpretiran kroz formu očiglednih laži.

ISTINA I NACIJA

Činjenica je da je odnos između istorijske istine i nacije uvijek bio veoma problematičan.

Koncept nacije, koji je u dvadeset prvom vijeku postao gotovo univerzalna politička forma – savremena retorika nas uči da ,,propale države“ moraju da ulože više napora u proces ,,izgradnje nacije“ – je uvijek nalazio opravdanje sopstvenog postojanja u davnoj ili ,,veoma davnoj“ prošlosti.

Ipak, ideja nacije je relativno novog datuma. Ono u šta možemo biti sigurni jeste da su nacionalne tvrdnje o antičkim korijenima sasvim netačne i neodržive.

Tokom posljednja dva vijeka nacija je konstruisana na bazi praktičnog programa: nacija će braniti i odbraniti građanstvo od neprijateljske invazije i, u okvirima nacionalnih granica, obezbijediti prosperitet i pravdu za sve. Kao izraz popularnog suvereniteta, nacije imaju svoje armije i svoje poreznike koji osiguravaju kon-

Bilješke o nacionalizmu i kako ga preboljeti (1)

Istorijske istine i ,,istorijske“ nacije

Nacija uvijek ponosno naglašava svoju meta zičku stranu. Gotovo uvijek se tvrdi da njeno ,,značenje“ leži u činjenici da ona kontroliše koncepte vremena i prostora. Nacija naglašava svoj specijalni odnos prema određenoj teritoriji, koja je bez izuzetka osveštana kao ,,naša“ ili kao ,,kolijevka“ i ,,majka“. Ovo osveštavanje teritorije kreira vjerovanje da je nacija stvorena u procesu mističkog spajanja njene teritorije, odnosno, ,,zemlje“ (a ponekad i biljaka i životinja koji naseljavaju tu teritoriju i postaju nacionalni simboli) sa ,,krvlju“ onih koji su naselili i razvili datu teritoriju

tinuitet vlasti i pokrivaju njene troškove. One (nacije) se oslanjaju na pravne i političke sisteme koji mogu imati nekih međusobnih sličnosti, ali koji uvijek posjeduju određene ideosinkretrične segmente. Iako su, generalno posmatrano, nacije bile uspješne u periodu kada su svjetska trgovina i životni standard kao i broj stanovnika na zemlji rapidno rasli, ove praktične stvari ne označavaju kraj priče.

Nacija uvijek ponosno naglašava svoju metafizičku stranu. Gotovo uvijek se tvrdi da njeno ,,značenje“ leži u činjenici da ona kontroliše koncepte vremena i prostora. Nacija naglašava svoj specijalni odnos prema određenoj teritoriji, koja je bez izuzetka osveštana kao ,,naša“ ili kao ,,kolijevka“ i ,,majka“. Ovo osveštavanje teritorije kreira vjerovanje da je nacija stvorena u procesu mističkog spajanja njene teritorije, odnosno, ,,zemlje“ (a ponekad i biljaka i životinja koje naseljavaju tu teritoriju i postaju nacionalni simboli) sa ,,krvlju“ onih koji su naselili i razvili datu teritoriju. Uprkos trijumfu prvo industrijske, a potom i kompjuterske revolucije, nacije nastavljaju da privileguju sopstvene agrarne korijene.

METAFIZIKA I OSJEĆAJI

Ovaj, gotovo religijski, osjećaj pripadnosti teritoriji (zemlji) je učvršćen tvrdnjom o vječitosti na koju se pozivaju sve nacije. Prihvatanje nacional-

Kao što je, prije više od jednog vijeka, ustvrdio francuski pisac Ernest

Renan nacija bez falsi kata ne predstavlja ništa. Dok bodrimo naše sportiste, slavimo naše poslovne uspjehe i ponosno ističemo naše porodične vrijednosti, glasamo za naše političare, pozdravljamo našu zastavu, vučemo duhovno nadahnuće iz naših sela i za sebe prisvajamo vječnost, mi iskrivljujemo istoriju. Mi istovremeno lažemo, ali i govorimo istinu. Da parafraziram Renana: niko ozbiljan ne može sasvim spoznati istoriju nacija i nacionalizma prije nego shvati da se istina i neistina susrijeću i miješaju u procesu konstruisanja ovih kategorija

nog identiteta sobom nosi religijsko obećanje da pojedinci nijesu samo i jedino pojedinci, nego da su činjenicom pripadnosti naciji povezani s drugim pojedincima na određenoj teritoriji. Ova povezanost ne poznaje vremenske granice, pa se osjećaj zajedništva ostvaruje i među osobama i generacijama koje su vremenski razdvojene vjekovima.

Ovim se, u stvari, pokušava nadmudriti i kontrolisati jedina prirodna neminovnost s kojom se svako od nas rađa - smrt. U ovom modelu se briše razlika između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti i iskoračuje se u ono što je Valter Benjamin nazivao ,,apsolutno vrijeme“.

Ovo je tačka protiv koje se svaki atom u biću profesionalnog istoričara buni. Tvrdnje da neko kontroliše prostor i patrolira kroz vrijeme su očigledno i nedvosmišljeno lažne. Ni u najmalobrojnijoj naciji ne postoji osoba koja može zaista poznavati svakog pripadnika svoje nacije. Kada su u pitanju nacije koje broje više miliona, ili čak milijardu članova, ovakva tvrdnja je zaista besmislena. Osim toga, svaki pripadnik određene nacije posjeduje klasne, rodne i starosne karakteristike koje ga povezuju sa pripadnicima drugih nacija. Kao što je pisao Benedikt Anderson, svaki pojedinac pripada više nego jednoj ,,zamišljenoj zajednici“.

Podjednako, nema pojedinca koji se može identifikovati sa svim prirodnim karakte-

ristikama države u kojoj živi, bez obzira kako ona mogla biti mala. Ova ideja se očitava kao posebno farsična kada se kao primjeri uzmu ogromne države kao što su Australija, Kina ili Indija.

Metafizički temelji propovijedanja o naciji su apsurdni, netačni i neodrživi. Razmišljati u tim metafizičkim konstrukcijama, makar i za trenutak, bi trebalo da automatski inicira kritički, ,,antiklerikalni“ intelektualni odgovor na ovu formu nacionalne religioznosti. Mnogi smatraju da je, kao što je to pisao Horacije, zaista slatko i prigodno umrijeti za svoju zemlju (dulce et decorum est pro patria mori). Ponekad kao zakletva, a ponekad kao metafora, ovaj sentiment se danas često izražava. Kada naši sportisti nastoje da ostvare što bolji rezultat, zar oni sebe nesebično ne daruju naciji i njenoj zlatnoj medalji? Kada nam naši proizvođači savjetuju da kupujemo domaće proizvode (čips proizveden u novom postrojenju u Tuzima, na primjer), zar to nije znak njihove vrline kao članova nacionalnog kolektiva? Ako na stranu ostavimo njihove principe slobodnog tržišta, kojima se svakodnevno povinuju, zar oni promocijom nacionalnih proizvoda ne brane kolektiv, pošto nacionalni proizvodi po definiciji moraju biti i - naši proizvodi?

Kada se naši političari sretnu sa svojim inostranim kolegama, zar mi odmah ne prepoznamo naše predstavnike i bivamo ponosni (?) na naše

političke emisare. Zar zastava nije sveti simbol onoga za šta su naši vojnici ginuli u ratovima?

,,NAŠA ZEMLJA“

U ovome diskursu, kao po pravilu, nema pomena o tome da su naši vojnici ubijali druge tokom tih ratova. Nacionalizovani ratni spomenici i obilježja više ne slave imperatore i generale, već ,,naše“ žrtve i ,,našu“ patnju. Okupljamo se oko fundamentalnih simbola ,,našeg načina života“ i kroz taj čin okupljanja mi, pripadanici nacije, postajemo svjesni da posjedujemo suverenitet i identitet. Nacionalne ikone su ono što osigurava da se mi osjećamo da smo zaista mi. Naše nacionalne vrijednosti su vrhunac moralnosti. Da li je Horacije zaista bio u pravu? Njegova izreka ima mnogo konotacija. Valja se podsjetiti da je Horacije bio pjesnik-propagandist mnogoljudnog Rimskog carstva u periodu vladavine imperatora Avgusta. On je veličao osvajanje i slavio ekonomski poredak baziran na robovlasništvu. No, i pored ovoga, njegove riječi su odzvanjale u dvadesetom vijeku kroz stihove znatno drugačijeg pjesnika iz Velsa Vilfreda Ovena. Pjesme Ovena čine jednu od najsnažnijih osuda rovovskog rata na zapadnom frontu između 1914. i 1918. godine. Oven kaže da Horacijeve riječi predstavljaju ,,staru laž“ koja tjera muškarce, a i neke žene, u besmisleno međusobno istrijebljavanje u poljima Flandrije. Njihove žrtve, piše Oven, ne donose ništa dobro ni britanskom, ni njemačkom društvu. Naravno, Oven koristi riječ patria (domovina), a ne riječ nacija. Ovo je važno zapamtiti, pošto nije sasvim sigurno da su britanska i njemačka imperija tada bile ,,nacije“, u striktnom značenju tog termina. Na kraju krajeva, sasvim je validno pitanje da li je poručnik Oven bio Britanac ili Englez, Anglo-Saksonac, ili Velšanin, pripadnik srednje klase, ili intelektualac i muškarac?

Nakon što se nacionalni vatro-

Gotovo religijski osjećaj pripadnosti teritoriji (zemlji) je učvršćen tvrdnjom o vječitosti na koju se pozivaju sve nacije. Prihvatanje nacionalnog identiteta sobom nosi religijsko obećanje da pojedinci nijesu samo i jedino pojedinci, nego da su činjenicom pripadnosti naciji povezani s drugim pojedincima na određenoj teritoriji. Ova povezanost ne poznaje vremenske granice, pa se osjećaj zajedništva ostvaruje i među osobama i generacijama koje su vremenski razdvojene vjekovima. Ovim se, u stvari, pokušava nadmudriti i kontrolisati jedina prirodna neminovnost s kojom se svako od nas rađa – smrt

meti ugase i utihne muzika nacionalnih pjesama, i čim se postavi pitanje kritičkog odnosa prema iskrenoj želji nacionalnih političara da zaštite stanovništvo svoje države, kao i prema slavi i žrtvama nacionalne vojske, postaje nevjerovatno teško i kompleksno definisati naciju.

U dvadeset prvom vijeku, milijarde ljudi će na pitanje o njihovom identitetu odgovoriti da je on primarno ukorijenjen u njihovoj naciji. Na misteriozan način, moderna liberalna nacija uspijeva da u svom toplom zagrljaju zadrži pojedinca i porodicu, ali i čitavu zajednicu. Modernizam je izgrađen na dva centralna stu-

Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Ernest Renan

ba: nuklearna porodica koja je pozicionirana kao kategorija individualnog, i nacija, koja je takođe pozicionirana kao nuklearna porodica.

PARADOKSI

Paradoksi se, međutim, nagomilavaju.

Kao što je, prije više od jednog vijeka, ustvrdio francuski pisac Ernest Renan nacija bez falsifikata ne predstavlja ništa. Dok bodrimo naše sportiste, slavimo naše poslovne uspjehe i ponosno ističemo naše porodične vrijednosti, glasamo za naše političare, pozdravljamo našu zastavu, vučemo duhovno nadahnuće iz naših sela i za sebe prisvajamo vječnost, mi iskrivljujemo istoriju. Mi istovremeno lažemo, ali i govorimo istinu. Da parafraziram Renana: niko ozbiljan ne može sasvim spoznati istoriju nacija i nacionalizma prije nego shvati da se istina i neistina susrijeću i miješaju u procesu konstruisanja ovih kategorija. Snaga nacionalne ideje leži u činjenici da omogućuje suživot, a često i spajanje istine s neistinom, dostignuća s katastrofom, pobjede s viktimizacijom. S jedne strane, od 1789. godine do danas, nacije su se razvijale u svijetu kojega je karakterisao naučni i materijalni napredak, društvena kohezija i relativno zadovoljstvo populacije. Industrijske i tehnološke revolucije su se nastavljale jedna na drugu, i ljudi su imali na raspolaganju mnogo više životnih opcija nego što je to bio slučaj sa njihovim precima.

Precima su, gotovo sigurno, mnoge od opcija koje uživaju njihovi potomci bile nezamislive.

S druge strane, u toku istog vremenskog perioda, nacije su razvijale i praktikovale osjećaj i modele isključivosti, hijerarhiju, ubistvo, genocid, kao i lokalne i svjetske ratove. U dvadeset prvom vijeku, priče o masakrima su postale dio naše svakodnevice. Očigledno

Za Plantagenete i Lankastere, Engleska je bila to što jeste zato što more udara o njene obale i odvaja je od onih ,,inferiornih predjela u kojima žive neodgovorni Francuzi i ostali stranci koji gaje zavist prema Engleskoj“

Povodom 8. aprila - Međunarodnog dana Roma

Loš položaj cjelokupne romske zajednice

PODGORICA – Crna Gora bi mogla biti ocijenjena kao najgora država u regionu po stanju romske zajednice. Navikli smo da kažemo da smo lideri u regionu, pa bih ja onda rekao da smo lideri u izopštavanju romske zajednice – kazao je osnivač romske organizacije mladih ,,Koračajte sa nama – Phiren amenca“ Elvis Beriša

On je za Portal RTCG naveo da se ugovoreni brakovi, koji i dalje postoje, ne mogu iskorijeniti na način na koji je to rađeno do sada, već da je potrebno staviti fokus na obrazovanje.

-Kada imate jednu obrazovanu Romkinju onda je mala mogućnost da na nju utiču roditelji i da joj nameću neke njihove odluke. Istovremeno treba promovisati i pozitivne primjere Romkinja kojih ima mnogo više u posljednjih pet godina, to je upravo rezultat nas iz civilnog sektora koji radimo na motivisanju i podsticanju zajednice da se obrazuju djeca. Nažalost, još uvijek imamo pojedine slučajeve ugovorenih brakova, ali ohrabruje nas činjenica da među našim mladim aktivistkinjama vlada jedno shvatanje i vjerovanje da je dječijih brakova sve manje – kazao je Beriša.

INKLuzIJA bEz REzuLtAtA

Beriša je ocijenio da se Romi u Crnoj Gori i danas suočavaju sa istim problemima, kao i 2005. godine kada je započeta inkluzija.

sirovina. Kada sve to analiziramo vidimo da Romi u Crnoj Gori u stvari rade najteže fizičke poslove koji su malo plaćeni i bez kojih mnoge grane našeg društva ne bi mogle da opstaju. Jedni održavaju gradsku higijenu, drugi čuvaju životnu sredinu skupljajući sekundarne sirovine – kazao je Beriša.

ObRAzOvANJE

je da bilo kakva analiza razvoja nacija mora u sebi sadržati kritičko odmjeravanje uspjeha i poraza, života i smrt, dobra i zla, onoga što je trajno, ali i onoga što je prolazno. Ubijediti savremenike da nacija ima jednaku sposobnost da bude u pravu, ali i da napravi pogrešku, je i dalje veoma težak posao. Bez obzira na sve probleme koji se pojavljuju u svakoj savremenoj kritičkoj analizi nacionalizma, popularno mišljenje prihvata naciju kao bezgrešnu, samopotvrđujuću i sveobuhvatnu.

NACIONALNA GEOGRAFIJA

U ovome shvatanju geografija igra važnu ulogu. Svijet nije uniforman, već ga čine kontinenti i okeani, mora, rijeke i planinski lanci. Svaka od ovih geografskih odrednica se čini vječitom, i stoga se one percepiraju kao ,,božji darovi“ onda kada je božansko pozvano u pomoć kako bi se shvatilo i opravdalo postojanje grupe na određenoj geografskoj lokaciji. Iz ovoga slijedi jednostavan zaključak da su nacije geopolitička datost.

Za Plantagenete i Lankastere, Engleska je bila to što jeste zato što more udara o njene obale i odvaja je od onih ,,infe-

riornih predjela u kojima žive neodgovorni Francuzi i ostali stranci koji gaje zavist prema Engleskoj“.

Fizička odvojenost od Kine i čitavog azijskog kontinenta pomaže da se duga istorija Japana pozicionira kao sasvim zasebna kategorija. Planine Etiopije, pustinje i rijeka Nil omeđavaju drugu imperiju na isti način na koji prostranstvo centralnoazijskih stepa opravdava rusku vlast od Baltika do Pacifika. Pirineji odvajaju Francusku od Španije, dok tokovi Dunava i Rajne markiraju granice njemačkog domena... Grčki pisac Nikos Kazancakis je tvrdio da je svjetlost ta koja je sve odredila. Bio je uvjeren da je svjetlost faktor koji planine, sela i zemlju Grčke čini lepršavim i nematerijalnim, i tvrdio da je u Italiji svjetlost mekana i ženstvena, dok je u Grčkoj ona u potpunosti spiritualna.

Kao što se može naslutiti iz ovih nadahnutih riječi, svaki nacionalizam duguje ponešto evropskom romantizmu koji

je s kraja osamnaestog vijeka posebnu pažnju usmjeravao ka onome što se smatralo ljepotom i smislenošću prirode. Čini se da je svakoj naciji geografija određivala bogom dano mjesto i bogom dano tlo.

(Sjutra: ,,Krv, zemlja, zastave...“)

-Razlika je samo u tome što danas pričamo mnogo više o tim problemima, i mnogo više od strane same romske zajednice. Iako se stvorila jedna nova generacija mladih aktivista, nažalost nijesmo uspjeli da se izborimo sa sistemskom diskriminacijom i manipulacijama romskom zajednicom koje nijesu davale prostora da konkretno unaprijedimo položaj romske zajednice – kazao je Beriša.

Ukazao je da Romi i dalje nijesu ravnopravno zastupljeni u organima državne uprave.

-Možemo ih izbrojati na prstima jedne ruke. To je ponižavajuće za Crnu Goru koja od 2005. godine radi na inkluziji romske zajednice. S druge strane, to nam je i odgovor da nije kooordinisano rađeno do sada i da ne postoji multisektorska saradnja. Površne aktivnosti su obesmislile inkluziju romske zajednice u crnogorskom društvu. Neophodno je uzeti mnogo više konkretnih mjera i obezbijediti sredstva iz budžeta za njihovu realizaciju, do sada se mnogo više oslanjamo na donatorska sredstva – kazao je Beriša. Romi, kako je naveo, najčešće rade u gradskim preduzećima za održavanje higijene.

-Ima i značajnog broja preduzetnika i onih koji u sivoj zoni vode neke porodične biznise. Osim toga, veliki broj njih se bavi i sakupljanjem sekundarnih

Neminovno je, smatra, da se broj romske djece u obrazovnom sistemu povećava, ocjenjujući alarmantnim podatak da svega tri odsto djece, prema podacima UNICEF-a, završi srednju školu. -Međutim, mnogo je važnije voditi računa o kvalitetu obrazovanja jer će nam ono za pet ili deset godina diktirati izlazak iz ovog začaranog kruga stagnacije. Prema podacima UNICEF-a 56 odsto djece iz romske zajednice završava osnovnu školu, dok je taj procenat kod opšte populacije 96 odsto. Kada je srednja škola u pitanju, ovaj podatak je još alarmantniji, svega tri odsto djece završi srednju školu u odnosu na opštu populaciju koja iznosi 86 odsto – upozorio je je Beriša. Smatra da ovakve podatke ne treba zanemarivati, navodeći da se može zaključiti da je problem u obrazovanju koji neće biti riješen još barem deset godina. Poručio je da se država mora uključiti.

LJuDSKA PRAvA

-Država mora prije svega omogućiti sva ljudska prava koja pripadaju svakom pojedincu pa tako i romskim pripadnicima, da ih mogu bez ograničenja uživati. Svjedoci smo već nekoliko godina da je romskoj zajednici uskraćeno pravo u svakoj oblasti života. Izdvojio bih pravo na političku reprezentaciju kao ključnu u ovom momentu. Vlada Crne Gore sprovodi četvrtu po redu strategiju za poboljšanje položaja romske i egipćanske zajednice. Ako analiziramo posljednje tri stategije vidjećemo da imamo gotovo iste aktivnosti koje ministarstva sprovode i da te aktivnosti suštinski ne mijenjaju mnogo situaciju romske zajednice. Ono što je izazovno jeste obezbjeđivanje sredstava za realizaciju mjera i

aktivnosti iz ove strategije. Realizacija se uglavnom oslanja na donatorska sredstva stranih partnera i domaćih nevladinih organizacija – naveo je Beriša. Smatra da bi ministarstva trebalo da izađu iz zone komfora u realizaciji nekih radionica, seminara ili kampanja i preuzmu odgovornost za rješavanje konkretnih problema u romskoj zajednici počevši od stanovanja do informisanja i očuvanja identiteta romske zajednice.

-Nema oblasti u kojoj manje ili više ne proživljavamo diskriminaciju. Nažalost, razlika je samo u tome u čemu smo glasniji. Ovih dana je aktuelno pitanje političke reprezentacije pa bih tu izdvojio Zakon o izboru odbornika i poslanika koji otvoreno diskriminiše romsku zajednicu. Kada imamo ovakvu situaciju, onda to nazivamo anticiganizmom koji je godinama unazad ukorijenjen u našem društvu – ocijenio je Beriša.

PROSJAčENJE

Za problem dječjeg prosjačenja, Beriša krivi ,,odsustvo odgovornosti ministra rada i socijalnog staranja Admira Adrovića za svako dijete koje je na ulici“. -Zamislite da je neromsko dijete na ulici i da se bavi prosjačenjem, kako bi naše društvo reagovalo? Odgovor znamo unaprijed, ali ako je romsko dijete onda to podrazumijevamo kao ,,normalno jer su Romi ,,tako navikli“ – kazao je Beriša. Poručio je da svako dijete ima pravo na dostojanstven život, ukazujući da se u Crnoj Gori 50 porodica bavi prosjačenjem. -Smatram da naše institucije nemaju kapaciteta, ali nemaju ni senzibiliteta kada već odgovornosti nemaju, da zbrinu svako dijete koje živi i radi na ulici. Mi smo prije pet godina dali rješenje kako da se ovo pitanje riješi. Međutim, i ovdje nedostaje političke volje da se ovaj problem riješi, a jako je jednostavan, jer mi nijesmo zemlja u kojoj ovo pitanje ne bismo mogli da riješimo. U pitanju je oko 50 porodica na nivou Crne Gore koje se bave prosjačenjem. Ako sada ne preduzmemo nešto ovaj broj će se duplirati vrlo brzo jer je Crna Gora podsticajna država za prosjačenje – zaključio je Beriša. R. P.

Elvis Beriša

Svakoj naciji je geografija određivala bogom dano mjesto i bogom dano tlo

POVOD: Šest decenija od prvog albuma Bitlsa „Please, Please

Bomba koju su podmetnuli konzervativnom svijetu

PODGORICA – Čuveni britanski književnik i intelektualac Daglas Adams u jednom svom tekstu iz 1992. godine, objavljenom u London Tajmsu dan pred pedeseti rođendan Pola Mekartnija, zapisao je da nikad nije volio onu igru „U kom vremenu bi najviše volio da si živio“, jer bi svako drugo vrijeme, osim njegovog značilo da je propustio Bitlse. To bi za njega, zapisao je, bilo neprihvatljivo.

To su razmišljanja svakog prosječnog, ako se u ovom slučaju o bilo kakvom prosjeku može govoriti, obožavatelja Bitlsa i šest decenija nakon njihovog prvog albuma „Please, Please Me“ iz 1963. godine, kada je pokrenuta do tada neviđena groznica i kada se promijenio tok popularne rokenrol muzike. Snimljen za samo 13 sati u dvokanalnom studiju 2 londonskog Ebi Rouda, u trenutku kad su se Pol Mekartni, Džon Lenon, Džordž Harison i Ringo Star vratili iscrpljeni s turneje, ostao je jedan od najvažnijih debi albuma u istoriji popularne muzike u svijetu. Producent Džordž Martin je kasnije komentarisao kako su, iako su došli umorni, i iako je Lenon došao na snimanje s opakom grloboljom, što su sati prolazili – oni zvučali sve bolje. Ostala je i uspomena na tu grlobolju za sva vremena u završnici pjesme „Twist and Shout“. Šta je sve promijenio prvi album Bitlsa u svijetu popularne muzike, na koji način su uticali na neke ovdašnje kompozitore i izvođače i da li i danas postoje bendovi koji imaju takav domet i povratni impuls od publike samo su neka od pitanja koja smo postavili ocu novog talasa Momčilu Momi Rajinu, te muzičarima Nemanji Bečanoviću, Goranu Vasoviću i Nenu Belanu

BOLJI OD OBRADA

Prvi put je pop kultura vidjela muzičare čiji je katalog autorskih pjesama na prvom albumu bio neuporedivo bolji od obrada, smatra crnogorski reditelj i muzičar Nemanja Bečanović. - Sa druge strane, prvijenac liverpulske četvorke je uspio da spoji nešto što savremena muzika ne umije: melodiju i ritam. Obično su se ova dva elementa u muzici prije i poslije Bitlsa uvijek „šutirala“, tražeći da jedan drugog istisnu iz igre, ali već u prvim taktovima ovog albuma jasno je da su oni u savršenom balansu. Pored toga danas djeluje fascinantno koliko ovaj, kao i naredna tri njihova albuma djeluju energično i bučno za tadašnje standarde: sa njima su na neki način utabali stazu ne samo modernoj pop muzici ne-

VASOVIĆ: Njihova muzika i njihov značaj je nešto što će biti relevantno i za hiljadu godina, baš kao što je to slučaj i sa djelima jednog Baha ili Šekspira

BEČANOVIĆ: Djeluje fascinantno koliko ovaj, kao i naredna tri njihova albuma djeluju energično i bučno za tadašnje standarde

RAJIN: Svježina, toplina i neodoljivost jednostavnih, kratkih storija o ljubavi, odsviranih na zvečećim gitarama su naprosto bile zarazne

BELAN: Oni su koristili sve što mi danas koristimo, neke štosove u studiju i pisanju pjesama – sve su to oni prvi izmislili i ispromovisali

go i pank estetici – rekao je Bečanović.

Moma Rajin se prisjetio kako je Bob Dilan jednom rekao da bi svaki mali grad u Americi trebalo da na svom centralnom trgu ima spomenik Bitlsima. Dodao je i da je Fil Kolins, svojevremeno se osvrćući na svoje početke, uzore i fascinaciju, pojavu legendarne liverpulske četvorke opisao riječima: „To je izgledalo kao da ste u nekoj davno napuštenoj kući razgrnuli zavjese, otvorili sva vrata i prozore i pustili svjež vazduh i tople zrake sunca unutra“.

- Svježina, toplina i neodoljivost jednostavnih, kratkih storija o ljubavi, odsviranih na zvečećim gitarama su naprosto bile zarazne i ubrzo se ispostavilo da je

svijetu baš to trebalo. Bar onom njegovom dijelu koji je zaista bio mlad. Osvojili su svijet ne oružjem, već naoružani gitarama, pjevanjem, smijehom i prirodnom inteligencijom. Svijet više nikad nije bio i nije mogao biti isti – smatra Rajin.

Tajna je, prema mišljenju splitskog muzičara Nena Belana, u poklapanju više faktora, među kojima je i faktor sreće koji su vrlo dobro iskoristili.

- Oni su imali i vrlo pametan tim oko sebe. Jako bitan faktor njihovog uspjeha je i njihov menadžer Brajan Epštajn, poslije i Džordž Martin koji je sve te pjesme digao na neki drugi nivo sa svojim orkestarskim aranžmanima. Bili su mladi, zanimljivi, bili su drugačiji od osta-

lih, imali su i one duge kose, a u ono doba bila je neobična i duga kosa, danas je to normalno. Ono što je najbitnije je da se radi o velikim muzičkim talentima i onda se neka hemija dogodila među njima. Kad bi mi znali formulu po kojoj se događa garantovani uspjeh, onda bismo svi uspijevali, ali ne, mora postojati taj faktor „X“ koji je teško objasniti, kao ta hemija među četvoro ljudi koji su se našli i koji su se stopili u jednu zajedničku veliku energiju – rekao je Belan. Bitlsi su, prema mišljenju Belana, postavili temelje modernoj pop muzici.

- Oni su koristili sve što mi danas koristimo, neke štosove u studiju i pisanju pjesama – sve su to oni prvi izmislili i ispromovisali i puno čak tehničkih stvari u studiju. Oni su eksperimentisali sa tehnologijom koja im je bila dostupna, koja se tih godina veoma razvijala. Svake godine tokom šezdesetih je nešto novo dolazilo u studio, a na kraju su od tog prvog albuma, koji su snimali u mono tehnici, zadnje albume snimali na 24 kanala –objasnio je Belan.

TUMAČENJE

Njihov prvi broj jedan na listama, a drugi singl s albuma, bila je naslovna pjesma prvijenca „Please, Please Me (Molim te, zadovolji me)“, koja je u januaru 1963. godine najavila „bitlmaniju“, prošavši lagano i kroz poprilično

strogo cenzorsko rešeto. Rajin objašnjava da su tekstovi Lenona i Mekartnija od samih početaka poprimali dodatno tumačenje. - Iza relativno jednostavnih iskaza ljubavi oduvijek se nalazila strast, čežnja, pa i nerijetko, lascivnost. Upravo ta kombinacija je bila dobitna, kojoj nijesu mogli da navuku nikakvu sjenku mogući cinici ili cenzori. „Please, Please Me“ će prve nedjelje po objavljivanju osvanuti na vrhu Engleske top liste. Očigledno – zadovoljili su ne samo djevojčice. A to, kako god gledali, nije nimalo jednostavno – objasnio je Rajin. Bečanović smatra da su uspjeli da zavedu cenzore i publiku svojim najjačim oružjem: melodijom.

- Lascivnost možda nije igrala veliku ulogu u definisanju estetike njihove muzike, ali je svakako bila bomba koju su podmetnuli konzervativnom svijetu. Na kraju publici više nije bilo važno što sviraju, jer oni su bili samo povod da tinejdžerke u okviru svog judeo-hrišćanskog društva ispolje potisnutu histeričnu seksualnost ništa manje snažnije od onog što su imali navijači na fudbalskim stadionima – rekao je Bečanović.

FENOMEN

Goran Vasović, ključna figura bečejske Eve Braun, ni u svojim kompozicijama nije krio naklonost prema liverpulskoj četvor-

ci. Otkrio ih je u trenutku kad je ubijen Džon Lenon, decembra 1980. godine.

- Nakon njegovog ubistva je počelo puno da se priča o Bitlsima, bio je čuveni Zimski bioskop u kome su počeli da se emituju filmovi Bitlsa i odjednom su ponovo bila dostupna njihova reizdanja i tako sam počeo da ulazim u taj njihov čudesni svijet. Ostao sam u njemu i do dana današnjeg, jer su Bitlsi imali presudan uticaj na sve ono čime sam se bavio u muzici – rekao je Vasović. Ipak, dodaje Vasović, njihov uticaj prevazilazi samo muziku i top liste. Oni su bili kulturološki i sociološki fenomen koji je prevazilazio i samu umjetnost. - Njihova muzika i njihov zna-

Naslovnica albuma „Please, Please Me“ iz 1963. godine

Bitlsi u čuvenom Ebi Roudu tokom snimanja

I. TANACKOVIĆ

na muzičku kulturu

Najbolje što im se desilo je to što su se razišli na vrhuncu

Čuvena fama da je Joko Ono, žena Džona Lenona, bila kriva za raspad Bitlsa, i danas se često pominje. Goran Vasović smatra da je moguće da je ta veza samo ubrzala raspad čuvenog benda, ali da je, prema dostupnim biografijama, za ono što se dešavalo s Lenonom u periodu između 1966. i 1968. godine kada je bio pod uticajem psihodeličnih droga, pojava Joko Ono u njegovom životu, sa stanovišta njegovog umjetničkog izražaja, bila i te kako značajna. Neke od svojih najvažnijih pjesama je napisao upravo u tom periodu kad je bio pod najvećim uticajem svoje žene.

- Kad govorimo o raspadu Bitlsa često se spominje ta priča što bi bilo da su se ponovo okupili i što bi bilo da Lenon nije ubijen. Mislim da je upravo najbolje što je moglo da se desi to da završe tu jednu priču sedamdesete, da je zaokruže i da bukvalno urade ono što je Ćopić rekao: „Da dođu, da uđu u legendu i nikad više ne izađu iz nje“. Oni su jedini bend, da ja znam, koji je tako dostojanstveno prestao na svom vrhuncu i nikada više nije dezavuisao to nasljeđe koje su ostavili nekim ponovnim okupljanjem zbog para ili bilo čega drugog. Pored njih je to bio jedino sastav The Jam – rekao je Vasović.

čaj je nešto što će biti relevantno i za hiljadu godina, baš kao što je to slučaj i sa djelima jednog Baha ili Šekspira – rekao je Vasović koji je poznat u muzičkim vodama kao „mekartnijevac“.

I Neno Belan, koji se s muzikom Bitlsa upoznao neposredno pošto su se raspali, često se pominje kao veliki „mekartnijevac“, ali to nije oduvijek bilo tako.

- U prvim danima i godinama sam bio „lenonovac“, ali to nije čudno jer je Lenon bio buntovnik, a to buntovništvo ide obično uz mlađe osobe. Šta ću ja sad biti buntovnik sa 61 godinom; sad sam muzičar iskusni, koji analizira i proučava šta koji muzičar radi, a Mekartni je tu, ipak, bio nekako najgenijalniji od njih što se tiče tog kompozitorskog segmenta i kako je on svirao i tretirao te instrumente – to je fantastično. Fantastični su oni četvorica zajedno. Kad su se razišli poslije i krenuli sopstvenim karijerama nije to imalo snagu kao kad su bili zajedno, iako su ostali perfektni muzičari i radili nove pjesme. Njihova najveća snaga je bila u njihovom zajedništvu – zaključio je Belan. Iako prvi, iako najvažniji zbog redefinisanja načina poimanja muzike, „Please, Please Me“ obično nije najdraži album onima koji su religijski „navučeni“ na njihovu muziku. Za Nemanju

Etno-džez

Nacionalni identitet kao inspiracija u muzici

PODGORICA – Etno-džez grupa Trigon, čija je muzika jedinstveni spoj tradicije i elemenata savremenog džeza, nastupila je u petak veče u KIC-u „Budo Tomović“, u okviru manifestacije „Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori - JAM 2023“.

Bečanovića se, kako sam kaže, na mjestu najdražeg albuma „kontinuirano, ravnopravno i poliamorno“ smjenjuju „Revolver“, „Sgt. Pepper“ i „The Beatles“, poznatiji i kao „Bijeli album“.

I za Vasovića su se favoriti vremenom mijenjali, ali se uglavnom poklapaju sa Bečanovićevim izborom.

- Međutim, sada kad imam dosta staža kao fan Bitlsa, jer nikad lično nijesam upoznao većeg fana od mene, shvatio sam da je totalno besmisleno rangirati njihove albume. Njihovo muzičko, umjetničko nasljeđe na tim pločama je toliko veliko i prevazilazi nekakve liste – rekao je Vasović.

KORIJEN

Na pitanje da li danas postoje bendovi koji mogu da na sličan način preokrenu muzičke tokove u svijetu, Rajin odgovara da je nemoguće ponoviti istu stvar, a da se to ne pretvori u tragediju, komediju ili farsu.

- Fenomen Bitlsa je bio i ostaće jedinstven. Današnji popularni muzičari sviraju na neuporedivo kvalitetnijoj opremi, pred daleko brojnijom publikom, ali ono što nikako ne treba smetnuti s uma je nepobitna činjenica da je sve to moguće zbog popularnosti i značaja njihove muzike i pojave. Ako se neko zapita gdje su korijeni i dometi popularne kulture neka krene odavde. Od Bitlsa – objasnio je Rajin.

Ni Neno Belan ne vidi neki potencijal među muzičarima današnjice, iako među njima ima odličnih pojedinaca.

- Moramo biti svjesni da su Bitlsi postojali samo osam godina, od 1962. do 1970. Mekartni je 1942. godište, znači da je on od 20. do 28. godine napravio sve te genijalne pjesme koje će živjeti zauvijek, toliko albuma u tako malo godina i sa toliko genijalnih ostvarenja. To ne postoji danas. Danas je industrija razvijenija, ali nema tih inovacija i nema tih genijalnih rješenja koja će preokrenuti muzički svijet kao što su ga Bitlsi okrenuli naglavačke – rekao je Belan. D. ERJAVŠEK

Grupa Trigon postoji već tri decenije, a bila je dio svih recentnih džez manifestacija u Evropi. Trigon označava moldavsko-rumunsko umijeće u svom specifičnom izdanju. Grupu predvodi kompozitor i violista Anatol Stefanet, a kako je rekao, repertoar koji je mogla da čuje podgorička publika je vrlo raznovrstan, inspirisan moldavskom i rumunskom etno-muzikom, sa džez elementima.

- To je ono što radimo od postojanja, posljednjih 30 godina. Sviraćemo muziku sa našeg posljednjeg albuma. On je objavljen u pandemijskoj godini. Pandemija je bilo grozno i odlično vrijeme istovremeno. Bilo se teško prilagoditi novim pravilima, ali to teško vrijeme smo iskoristili za stvaranje nove muzike. A, svakako da ćemo izvesti i neke i džez klasike, u znak omaža ovoj muzici i festivala – rekao je Stefanet.

Tokom postojanja bend je objavio 14 albuma, objavljenih u sedam zemlja.

- Voljeli bismo da tokom ovog putovanja upoznamo bliže i crnogorsku kulturu, koja bi mogla da bude inspirativna za našu buduću muziku – kazao je Stefanet.

Ono što ih inspiriše u stvaranju jesu etno momenti koje kulture baštine.

- Mi uzimamo univerzalni duh džez muzike i stvaramo autor-

ske kompozicije. Zapravo, to je kombinacija kosmopolitskog duha džeza i veoma jakog kulturološkog, nacionalnog identiteta koji nam služi kao inspiracija. Mi smo zajedno sa muzikom sve vrijeme, ona je izraz našeg doživljaja – objasnio je on.

Sve kompozicije su nastale zajedničkim, timskim radom.

- To je naš kolektivni čin. I kada sviramo neke džez standarde, uvijek su prilagođeni našem

TO HN poništila Odluku o dodjeli sredstava za manifestacije

senzibilitetu i načinu izvođenja – rekao je Stefanet. Imajući u vidu da je spoj koji rade neuobičajen, na početku je bilo teško objasniti šta njihova muzika zapravo donosi.

- Na džez festivalima su nam govorili da imamo previše folk elemenata, dok su nam na folk manifestacijama govorili da smo previše u džez muzici. Mi nikada ne pokušavamo da kopiramo bilo šta – ispričao je on. S. V.

Bodovi nijesu bili presudni

PODGORICA – Turistička organizacija Herceg Novog poništila je, tačnije stavila van snage, Odluku o dodjeli sredstava za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacija u 2023. godini koju je donijela 31. marta zbog „nepostojanja pravne pouke u samoj odluci i netretiranja podnosilaca zahtjeva koji nijesu dobili finansijsku podršku“. Odluka je poništena na sjednici Izvršnog odbora 6. aprila. Na taj način je TO Herceg Novi do nove odluke zaustavila nego-

dovanje, prije svega Hype festivala koji je ove godine ostao bez sredstava, ali i nezadovoljstvo nekih organizatorskih timova drugih manifestacija, kao što je Hercegnovski strip festival koji se na bodovnoj listi bolje kotira od manifestacije koja je dobila najveću finansijsku podršku. Odluci da se Odluka o dodjeli sredstava stavi van snage prethodila je i javna prepiska Hype festivala i TO Herceg Novi na portalu Novski.me, u kojoj su se iz ove organizacije istakli da se Hype festival i Exit, kojem je dodijeljeno mimo konkursa više od

120 hiljada eura za sedmočasovni događaj, kad je u pitanju brend, ne mogu upoređivati. - Razlika je i u karakteru ovih manifestacija jer je Exit koncipiran kao podrška i promocija Praznika mimoze i na njega je ulaz bio besplatan, dok su se na Hype festivalu naplaćivale karte – naveli su direktorica TO HN Milja Vitorović i članovi Izvršnog odbora u saopštenju. Oni su i dodali da je za organizaciju Hype festivala prošle godine opredijeljeno 50 hiljada eura te da niti jednim dokumentom to nije opravdano.

Organizatori Hype festivala su demantovali tu optužbu, tvrdeći kako sva dokumentacija postoji, ali da nema komunikacije između njih i Turističke organizacije. Naveli su i da se pod „nepotpunom dokumentacijom“ u okviru ovogodišnjeg konkursa, zbog koje im nijesu dodijeljena sredstva, mislilo na „dokaz da je o organizaciji navedene manifestacije obaviještena organizacija za zaštitu prava autora muzike“, što nije traženo osnovnim konkursom, te ponovili da je Hype posjetilo deset puta više ljubitelja muzike nego događaj Flower Power koji je organizovao Exit. TO je u međuvremenu i obznanila bodovne liste za manifestacije koje su planirane do kraja godine u Herceg Novom, i prema njima najveći broj bodova ima Hercegnovski strip festival (51) kome je dodijeljeno pet hiljada eura, dok Viteški festival „Hercegov novi grad“ koji je dobio podršku od osam hiljada eura ima 47 bodova. Međunarodni festival gitare kome je dodijeljeno sedam hiljada eura ima 42 boda, što dovodi do zaključka da visina sredstava nije zavisila od bodova. Problem je, podsjećamo, bio i u činjenici da je od predviđenih 100 hiljada eura putem konkursa dodijeljeno samo 65.183 eura. D. E.

grupa Trigon nastupila u KIC-u „Budo Tomović“

Sa nastupa etno-džez grupe Trigon

Detalj sa prošlogodišnjeg HSF-a

HSF

Kvali

kacije za Evropsko prvenstvo Omladinke izborile elitnu rundu

GABČIKOVO – Gabčikovo stadion. Sudija: Joana Alajotu (Kipar). Strijelci: Malesija u 14, Tošković u 35. (pen), Bicić u 54. minutu. Žuti kartoni: Krivokapić, Pačariz, Stanić (Crna Gora), Jafarova (Azerbejdžan).

CRNA GORA: Kalač, Đurđevac (od 58. Vukadinović), Boričić, Malesija, Draganić (od 73. Ralević), Savović, Simonović, Radmanović (od 58. Stanić), Krivokapić (od 58. Pačariz), Tošković (od 83. Baturan), Bicić.

AZERBEJDŽAN: Fejzujaleva, Terverzirada, Jafarova, Rahimova, Aširova (od 71. Mamadova), Bozkurt, Kodžabej,

DRUGA LIGA, 26. KOLO

Lider siguran, preokret Bokelja u finišu

KOTOR – Gradski stadion.

Gledalaca: 300. Sudija: Radoje Pajović. Strijelci: Kordić u 85. i Sklender u 88. (Bokelj), Pavlićević u 26. minutu (Podgorica). Žuti kartoni: Popović, Sklender (Bokelj), Neto, Božović, Vuković, Maraš (Podgorica).

BOKELJ: Spasojević, Đurković (od 67. Kašćelan), Niković (od 67. Čavor), Poček (od 90+5. Globarević), Imamović, Đurović, Vukčević (od 46. Kordić), Alhasan, Popović, Macanović, Sklender.

PODGORICA: Radulović, Ueda (od 31. Radunović), Rašo, Burzanović (od 67. Maraš), Neto, Radenović, Vračar, Mrvaljević (od 67. Vuković), Božović, Pavlićević (od 77. Vujošević), Prelević.

Fudbaleri Bokelja bili su na pragu pobjede, ali su uspjeli preokretom u posljednjem minutu da dođu do velika tri boda. Podgorica je vodila golom Pavlićevića, ali je Bokelj golom Kordića stigla do egala, da bi samo tri minuta kasnije preokret potpisao Sklender

PODGORICA – Stadion na Zlatici. Gledalaca: 200. Sudija: Vasilije Ljumović. Strijelci: Kažić u 45+2. i Nišimura u 82. minutu. Žuti kartoni: Knežević, Ljumović, Kažić (Kom), S. Krstović (Zeta).

KOM: Vuksanović, Nišimura (od 90.Đukanović), Knežević, Perišić, Bulatović (od 90. Radičković), Ljumović (od 85.Ajković), Kažić (od 70. Radonjić), Gazivoda (od 70. Dapčević), Radulović, Peličić, Golubović.

ZETA: Karadžić, Filipović, Popović (od 76. Vujačić), Lambulić (od 62. Bulatović), Vukčević (od 76. Rakočević), Puletić, Kalačević, Peruničić (od 76. S. Krstović), Muratović, Radusinović (od 62. Bečić), A. Krstović. Kom je uspio da dođe do važne pobjede, čime ostaje u trci za baraž, dok Zeta mora da strijepi za opstanak.

ULCINJ – Teren Olimpika. Gledalaca: 300. Sudija: Vojin Vojinović. Strijelci: Harada u 29, Orlandić u 38. (iz penala) i Rudović u 45+1. minutu. Žuti kartoni: Škrelja (Otrant), Pajović (Grbalj).

OTRANT OLIMPIK: Agović, Sefa, Banović, Harada, Orlandić (od 70. Alibegu), M. Marstijepović, Golubović (od 87. Marseni), Pepić (od

87. Krumić), Redžović (od 87. Škrelja), Rudović, Molabećirović (od 63. Ajković).

GRBALJ: Popović, Ilić (od 73. Gajić), Nijaveđi, Čavor (od 46. Nedić), Đukanović, Bigović (od 46.Vuković), Popović, Bojović, Vilotijević (od 46. Batuta), Pajović (od 73.Golub), Damjanović.

Otrant je lakše nego što se očekivalo došao do pobjede. Ulcinjani su u prvih 45 minuta završili posao i stigli do bodova, čime su se izjednačili sa Igalom i najavili da je misija ,,opstanak“ i te kako moguća...

Mirzajeva (od 51. Ahmadli), Husejnli, Sejdijova, Mutlu. Veliki uspjeh ženske omladinske reprezentacije Crne Gore… Ženska omladinska reprezentacija Crne Gore izborila je plasman u Ligu A, odnosno, elitnu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2024. godine. Pobjedom nad Azerbejdžanom (3:0), ekipa koju je sa klupe predvodio Ivan Tatar osvojila je prvo mjestu u grupi 5 sa maksimalnih šest bodova. Do trijumfa nad Azerbejdžanom Crnu Goru su golovima predvodile Tanja Malesija, Anđela Tošković i Nejla Bicić – Najvažnije je što se nijesmo opustili poslije velike pobjede nad Slovačkom. Protiv Azerbejdžana smo dominirali tokom čitave utakmice, iako se radi o veoma nezgodnoj ekipi. Djevojke su igrom i pristupom pokazale da zaslužuju ovo prvo mjesto – kazao je Tatar. R. P.

Bajern i dalje na vrhu

Bez promjena u vrhu Bundeslige poslije 27. kola. Bajern Minhen se revanširao Frajburgu za eliminaciju u četvrtfinalu Kupa i pobjedom od 1:0 zadržao dva boda prednosti nad Borusijom iz Dortmunda, koja je u derbiju savladala trećeplasirani Union Berlin (2:1) i otpisala ga iz šampionske trke. Bajern je do tri boda stigao u 51. minutu evrogolom Matajsa de Lihta s oko 30 metara. Borusija iz Dortmunda vratila se na pobjednički kolosijek nakon poraza od Bajerna u prvenstvu i RB Lajpciga u Kupu. ,,Mi-

lioneri“ su poveli protiv Uniona u 28. preko Malena, izjednačio je Behrens u 61, a tri boda domaćinu donio je Mukoko u 79. Borusija ima dva boda manje od Bajerna, dok je Union na ,,minus 7“ od lidera i do kraja sezone boriće se za mjesto u Ligi šampiona. RB Lajpcig ima tri boda manje od tima iz Berlina, nakon što je savladao Hertu (1:0) za koju je Stevan Jovetić igrao od 75. minuta . Keln je u gostima pobijedio Augsburg (3:1), istim rezultatom Bajer je kod kuće savladao Ajntraht (3:1), dok su Majnc i Verder remizirali 2:2. Ne. K.

Siti nastavio niz

1

BERANE – Gradski stadion.

Gledalaca: 200. Sudija: Dalibor Vujisić. Strijelac: Rendulić u 79. minutu. Žuti kartoni: Bareto, Muković, Račić (Berane), Maraš, Radović (Igalo).

BERANE: Vukčević, Bareto (od 79. Ne. Tmušić), Ćetković (od 58. Magdelinić), Muković, Perošević (od 58. Rendulić), Čađenović (od 71. Vujačić), Vučinić, Račić, Jeknić, Mugoša, Vulević.

IGALO: Raičević, Acevedo, Bumbar, Guzina (od 70. Šćepanović), Maraš (od 75. Đukanović), Radović, Đurđević, Dajević (od 85. Ilić), Kopitović, Grbić, Petrović.

Lider čuva vrh, Igalo tone sve dublje. Meč je riješio rezervista Rendulić u 79. minutu, koji je tako slomio otpor gostiju, koji su se dobro držali, imali svoje šanse, ali je na kraju Berane uspjelo da stigne do važnih bodova. R. PEROVIĆ

Rasplet

PODGORICA – Izuzetni ritam u aprilu Meridianbet 1. CFL nastavlja se već danas utakmicama 29. kola, koje se igraju u četiri termina. Kolo će otvoriti Iskra i Dečić, kao i Jezero i Sutjeska. Upravo taj duel može dati odgovor da li nas očekuje rasplet ili totalni zaplet kada je u pitanju borba za titulu. Ukoliko Sutjeska prekine negativan niz i stigne do brejka protiv Plavljana, Budućnost će od 19 časova imati dodatni pritisak protiv Petrovca, gdje bi eventualni kiks lidera nagovijestio uzbudljivu trku. Sa druge strane, novi kiks šampiona označio bi već sada da je trka, praktično, završena... Podgoričani su lideri na tabeli sa pet bodova više i utakmicom manje od Sutjeske. Budućnost je vezala osam mečeva bez poraza, a na posljednja četiri je slavila, pa je upravo ta serija gura ka tituli. Dečić će poslije pet vezanih remija tražiti put do pobjede protiv Iskre, koja je u problemima i najtežoj situaciji, dok će Arsenal sjajan niz nastojati da nastavi u Bijelom Polju protiv Jedinstva. Izuzetno bitan meč igraju Mornar i Rudar, gdje sve osim pobjede domaćina pravi dodatnu gužvu u donjem dijelu.

NIZ KOJI HRABRI

Mančester siti našao je pravi ritam u pravo vrijeme. ,,Građani“ su vezali osmu pobjedu u svim takmičenjima i trijumfom nad posljednjeplasrianim Sautemptonom (4:1) došli na pet bodova zaostatka za liderom Premijer lige, Arsenalom, koji danas od 17.30 sati gostuje Liverpulu. Erling Haland je pogotkom glavom u finišu najavio trijumf aktuelnog šampiona, a upisao se u strijelce i u drugom poluvremenu, nakon što je na 2:0 povisio Džek Griliš u 58. minutu. Kod prvog pogotka Norvežaninu je asistirao Kevin de Brujne i postao peti igrač u istoriji Premijer lige sa najmanje 100 dodavanja za pogodak.

Na 3:1 smanjio je Seku Mara u 72, a trijumf gostiju potvrdio Hulijan Alvares u 75.

Ni povratak Franka Lamparda na klupu Čelzija nije donio poboljšanje u igri i rezultatima ,,plavaca“.

Velikan iz Londona poražen je na gostovanju Vulverhemptonu (1:0), za pobjedu ne zna od 11. marta i zauzima tek 11. mjesto. Koliko Čelzi loše stoji najbolje odslikava podatak da je

bliži zoni ispadanja nego mjestu koje vodi u Ligu šampiona. Jedini gol za Vulvse postigao je Mateus Nunjes u 31. minutu. ,,Plavce“ u utorak čeka gostovanje Real Madridu u prvom meču četvrtfinala Lige šampiona i uvertira nije mogla da bude lošija. Lampard je treći trener Čelzija ove sezone, problem očigledno nije samo na klupi... Njukasl je protiv Brentforda poslije preokreta došao do petog trijumfa zaredom u Premijer ligi (2:1) i ostao na trećem mjestu, bodovno izjednačen s Mančester junajtedom koji je kod kuće savladao Everton (2:0).

Blizu im je Totenhem, koji ima tri boda manje i utakmicu više. ,,Pijevci“ su u Londonu savladali Brajton 2:1 pogocima Sona i Kejna Dank je u prvom poluvremenu donio izjednačenje gostima. Vest Hem je na gostovanju Fulamu upisao važnu pobjedu u borbi za opstanak (1:0), kao i Bornmut protiv Lestera (1:0) koji je ostao na 19. mjestu. U zoni ispadanja je i Notingem forest, čiji je poraz od Aston Vile najavio Traore u 48, a potvrdio Votkins u 95. minutu. Ne. K.

Serija od tri utakmice na podgoričkoj areni, nakon nastavka prvenstva poslije reprezentativne pauze, završava se posljednjeg dana u sedmici – Budućnost dočekuje Petrovac pod Goricom u apsolutnom derbiju kola.

,,Plavi“ kao samostalni lideri prvenstva žele da nastave sa pobjedama (upisali četiri u nizu), zadrže prvo mjesto, dok će ,,nebeskoplavi“ uraditi sve da se što prije vrate na treću poziciju (koja možda vodi u Evropu) koju su izgubili u srijedu, u direktnom okršaju s Arsenalom (poraz 3:0 kod kuće). Pobjeda protiv Iskre dobra je uvertira. – Znali smo da će ta utakmica da bude teška. Protivnik je radio sve kako bi zatvorio naše linije, igrao je nisko kako bi nam onemogućio put do gola. Međutim, mi smo radili sve kako bismo osvojili nova tri boda, a motiv je bio još veći jer smo igrali kod kuće. Na kraju, bio je 80 i neki minut kada smo probili linije rivala, postigli prvi gol, otvorili utakmicu, a zatim je i zatvorili na najljepši mogući način u našu korist – rekao je Arijel Lusero Budućnost je pobjedom

Detalj sa meča na Zlatici

Bundesliga (27. kolo): Borusija bolja od Uniona

D.

Premijer (30. kolo): Čelzi tone i s Lampardom

mečevi 29. kola Meridianbet 1. CFL – Budućnost dočekuje Petrovac, Sutjeska

Rasplet ili totalni zaplet

gost Jezeru

nad Iskrom vezala četvrti trijumf zaredom, a statistika kaže da ,,plavi“ od početka proljeća igraju najkvalitetniji fudbal – na osam utakmica nemaju poraz (pet pobjeda, tri remija) uz gol razliku 15:4.

Slučajnost ili ne, tek – Lusero se za mjesto startera izborio u posljednja četiri meča, a golovima je direktno odlučio dva (Arsenal i Mornar).

– Mnogo sam srećan što smo vezali četiri pobjede, ekipa je to zaslužila vrijednim radom, a dobri rezultati utiču svima nama pozitivno na samopouzdanje. Sada se nalazimo u dobroj situaciji – poručio je 23-godišnji Argentinac, koji se osvrnuo na sopstvene igre… – Zadovoljan sam i na ličnom planu, uspio sam da postignem dva gola i čini me srećnim činjenica što mogu da pomognem ekipi. Srećan sam, uživam u momentu, a uživam i na terenu zahvaljujući saigračima koji iz dana u dan sve više vjeruju u mene, tako da očekujem još dobrih igara i golova.

Budućnost će imati dodatni motiv – Petrovac je jedini tim u prvenstvu kojeg nije savladala u aktuelnoj sezoni (poraz i dva remija).

– Mislim da je pred nama

jedna lijepa utakmica za igranje, a očekujem da bude potpuno različita u odnosu na Mornar i Iskru. Sigurno je da ćemo mi igrati našu igru koju već neko vrijeme demonstriramo, pogotovo kada igramo kod kuće. Očekujem da osvojimo nova tri boda, borićemo se za njih svim silama – rekao je Lusero, koji ima drugarski odnos

sa dva važna igrača Petrovca – Faustom i Augustom – Faust je vrhunski napadač i moramo dobro da ga čuvamo, dok je na sredini terena Augusto koji je takođe odličan igrač i kome ne smijemo da dozvolimo da razvija igru. Međutim, mi se pitamo i vjerujem da ćemo naći prostor da prezentujemo našu igru.

MORANJE SUTJESKE

Sutjeska je u ozbiljnom zaostatku, a danas baš zbog toga nema pravo na kiks. Gostuje Jezeru, od kojeg je već poražena ove sezone – bilo je to upravo u gostima, 9. oktobra prošle godine, kada je domaća ekipa slavila sa 1:0. – Na posljednjem gostovanju Jezeru poraženi smo. Dosta su nas namučili i u Nikšiću prije dva mjeseca. Disciplinovani su, primaju malo golova, dobro igraju iza lopte, a njihovo najjače oružje je transformacija iz odbrane u napad i prekidi. Jasno je da imamo problema, ali se nadam da nećemo dozvoliti protivniku da ih iskoristi. Moramo da se skupimo, vratimo timski duh, koji nas je ranije krasio, i vratimo pobjednički mentalitet. Siguran sam da to možemo, da će igrači dati maksimum da izvučemo pozitivan rezultat – kazao je trener Sutjeske Nenad Brnović Plavljani su takođe u krizi –vezali su šest mečeva bez pobjede (pet remija i poraz).

Posljednji trijumf Jezero je zabilježilo nad Arsenalom, krajem februara. I to je jedini trijumf ekipe iz Plava u drugom dijelu sezone. A računajući i prvi dio sezone ekipa je

LISTA STRIJELACA

17 – Konrad (Sutjeska)

9 – Korać (Jedinstvo), Striković (Sutjeska)

8 – Mendi (Petrovac)

7 – Montenegro (Arsenal), Bećiraj (Mornar), Faust (Petrovac)

na 16 mečeva zaredom samo jednom pobijedila.

– Nadamo se da ćemo ostvariti pobjedu i prekinuti niz od tri meča bez trijumfa. Jezero nije rival protiv kojeg treba da se „vadimo“ – teško primaju golove. Ako mi budemo 100 posto spremni, onda ćemo pobijediti – uvjeren je prvotimac Sutjeske Marko Vučić.

ARSENAL ŽIVI BAJKU

Arsenal je ubjedljivom pobjedom u Petrovcu (3:0) preuzeo treće mjesto i kao debitant u Prvoj ligi definitivno je najveće iznenađenje. Da li Tivćani mogu do Evrope mnogi se pitaju, a već danas Arsenal ima priliku da se učvrsti na trećem mjestu. Tivćane čeka gostovanje Jedinstvu.

– Igrači zaslužuju sve pohvale za pobjedu u Petrovcu. Za nas veoma važan trijumf. Sada slijedi teško gostovanje u Bijelom Polju. Ali, jedva čekamo da meč počne. Mi smo sa Jedinstvom stvorili sportsko rivalstvo i kroz Drugu i sad kroz Prvu ligu i uvijek su naše utakmice bile neizvjesne.

Njihov trijumf u Nikšiću pokazuje kakav imaju potencijal. Sigurno će biti jako teška utakmica u Bijelom Polju. Ali, sigurno da motiva neće

Raspored

nedostajati– rekao je Radisav Dragićević, šef stručnog štaba Arsenala.

DEČIĆ IZLAZI IZ KRIZE

Dečić je u krizi. Promijenio je četiri trenera, ali nikako da uđe u pravi ritam. Tuzani su vezali pet remija, ali su zahvaljujući drugim rezultatima još blizu treće pozicije (samo tri boda zaostaju), tako da i pored svih propuštenih prilika i izgubljenih bodova, u ovom klubu vjeruju da mogu do cilja. Tuzani šansu da konačno stignu do pobjede imaju danas, jer gostuju ,,fenjerašu“, ekipi Iskre, koja iako je posljednja, izaziva veliku opreznost kod fudbalera Dečića. – Veoma motivisani idemo na gostovanje Iskri. Želimo da prekinemo niz od pet uzastopnih remija i ostvarimo pobjedu. Treba nam trijumf, kako bismo ušli u formu kojoj težimo pred finiš sezone. Uskoro nas očekuje i polufinale Kupa, tako da bi bilo dobro da krenemo sa pozitivnim nizom. Ispred

sebe imamo jasan cilj, a to je Evropa i mislim da možemo to i ostvariti – istakao je Milan Vušurović, prvotimac Dečića.

Pojačanje Tuzana u zimskom prelaznom roku tek sada dolazi do pravog izražaja. Dugo nije bio u timu, a sada je jedan od glavnih aduta.

– Nijesam bio u dobrim odnosima sa prethodnim trenerom Gaćinovićem tako da me nije bilo u ekipi. Međutim, dolaskom novog trenera mislim da ekipa djeluje mnogo bolje, polako hvatamo ritam i vjerujem da ćemo u finišu sezone biti još bolji – kazao je Vušurović, koji je u prošlom kolu bio i strijelac za Tuzane. – Zadovoljan sam zbog gola koji sam postigao i vjerujem da ću svojim partijama doprinijeti što boljim rezultatima kluba – naglasio je Vušurović.

MORNAR POD IMPERATIVOM

Mornar dočekuje Rudar u meču gdje ima imperativ pobjede. Barani su u posljed-

njih devet kola ostvarili jedan trijumf, na posljednjih pet su bez pobjede, a protiv Dečića postigli su gol nakon posta dugog 4,25 minuta. Danas protiv Rudara imaju imperativ, jer bi novi kiks Barane mogao već nakon ove runde da gurne u zonu baraža. – Svjesni smo situacije u kojoj se nalazimo. Daćemo sve od sebe da protiv Rudara ostvarimo pozitivan rezultat. Neće biti lako, ali vjerujem da imamo kvalitet da dođemo do bodova. Pljevljaci imaju dobar tim, koji često zna da napravi problem rivalu, tako da smo oprezni. Na nekoliko prethodnih mečeva nijesmo imali sreće, možda nam se sada to i vrati, a svakako da očekujem da ćemo na svom terenu pokazati pravo lice – objasnio je Marko Ćetković, iskusni ofanzivac Barana. Rudar želi da pobjegne iz opasne zone, ali već danas može biti i ,,fenjeraš“. Zanimljivo je da su Pljevljaci u posljednjih 15 kola ostvarili samo dva trijumfa, a oba na strani. R. PEROVIĆ

Rukometašice Crne Gore izgubile drugi meč od Norveške

Nijesu mogle i protiv sudija

POPOVIĆ:

Lovćen na tri koraka do titule

Rukometašima Lovćena ostala su još tri koraka do 10. titule šampiona Crne Gore. Ekipa Vlatka Đonovića u 18. kolu SBbet Prve lige savladala je Sutjesku u gostima (34:26) i ostala na četiri boda prednosti nad Budvanskom rivijerom, koja ima utakmicu manje.

Kao i u derbiju s Rivijerom u prošlom kolu, najefikasniji u ekipi Lovćena bio je devetostruki strijelac Filip Krivokapić, šest je dao Miodrag Stanojević, pet Darko Pejović U redovima Sutjeske koja je pružila solidan otpor lideru, istakao se Blagoje Tomanović sa sedam pogodaka.

Budvanska rivijera je lako izašla na kraj s Komovima (45:25), uz 12 pogodaka Balše Račića i 13 odbrana Lazara Pešića

Predrag Stojanović je s pet pogodaka bio najefikasniji kod Andrijevčana.

upisao Danilo Gvozdenović Petar Hadžiristić imao je 10 odbrana.

Norveška 27 (15)

Crna Gora 23 (12)

VOLDA - „Volda kampus Šparebank arena“. Gledalaca:

2.196. Sudije: Dašić i Husomanović (Norveška). Sedmerci: Norveška 5 (3), Crna Gora

3 (3). Isključenja: Norveška 6, Crna Gora 12 minuta.

NORVEŠKA: Davidsen (devet odbrana), Rosok, Arncen

3, Vale-Dal, Ordal, Skogrand 4 (2), Merk 5 (1), Oftedal 2, Dale-Bratset 1, Brejstel 2, Ingstad 2, Berg, Bakerud, Novak, Reistad 2, Hovden 2, Andersen 4, Share.

CRNA GORA: Rajčić (devet odbrana), Škerović (jedna odbrana), Ašanin 1, Popović, Pletikosić 1, Marsenić 1, Agović, Ćorović, Kadović,

Ujkić, Brnović 4, Bulatović 1, Pavićević 2, Alivodić, Godeč 3, Despotović 4, Grbić 6 (3). „Lavice“ se iz Norveške vraćaju sa dva poraza, ali i pozitivnim utiskom poslije duela protiv šampionki Evrope i svijeta u okviru EHF sedmice. U posljednjem meču je bilo najviše uzbuđenja, a arbitri su, po običaju, pogurali domaće do pobjede - 27:23.

Crna Gora je u oba meča pokazala karakter, praktično bez pola tima zbog povreda važnih igračica, u najvećem dijelu 120 minuta dvomeča, sjajno parirala velikanu svjetskog rukometa koji je nastupio u sastavu koji je u novembru prošle godine osvojio titulu prvaka Evrope.

Jasno je da je ovo okupljanje bilo uspješno, jer su „lavice“

opravdale renome treće selekcije Starog kontinenta...

A početak meča je bio sjajan. Ivona Pavićević je u 4. minutu pogodila za 3:1, a onda je uslijedio slabiji period igre. Naš tim je promašio dva sedmerca, nije iskoristo neke lake situacije za gol, a Norveška je to kaznila serijom 9:1 (u 18. minutu bilo je 10:4). Do odlaska na odmor naše djevojke su prišle na tri gola – 15:12.

U nastavku ravnopravna borba i praktično gol za gol do finiša – Tanja Brnović je u 38. minutu pogodila za posljednje izjednačenje (17:17), a nada da se može napraviti čudo trajala je do 49. minuta kada je Jelena Despotović smanjila na gol (21:20). U finišu, detalji su presudili u korist domaćina...

Iza nas je dobra sedmica koju smo iskoristile na najbolji mogući način i to protiv najbolje reprezentacije na svijetu, kazala je selektorka Bojana Popović nakon meča. – Protivnik je izazvao maksimalan pristup u oba meča, naročito u drugom u kojem smo im parirale tokom svih 60 minuta. Za razliku od prvog meča, u drugom smo napravili manje tehničkih grešaka, Norvežankama je zbog toga bilo teže, nijesmo im poklanjale golove i morale su da igraju do kraja da bi slomile naš otpor. Sve djevojke su ostale zdrave i to je dodatni razlog za zadovoljstvo, pred kraj klupske sezone koji ih očekuje. Vidjeli smo neke igračice koje polako ulaze u reprezentaciju, neke koje su se vratile u nacionalni tim i spremamo se na pravi način za ono što nas očekuje do kraja godine, a najvažnije je svakako Svjetsko prvenstvo.

Nemanja Vuković je s 10 golova predvodio Rudar do trujumfa nad Budućnost Podgoricom (25:21), za koju je Danilo Božović dao šest pogodaka. Mornar 7 je opravdao ulogu favorita na gostovanju Brskovu (30:26), najviše zahvaljujući Stefanu Ražnatoviću koji je postigao devet, te Luki Mrdaku sa sedam pogodaka. Jednom manje u strijelce se

U domaćem timu, Andrija Jokić je osam puta pogađao metu, jednom više od Borisa Savića. Duel Partizana 1949 i Berana 1949 igraće se 26. aprila. U 18. kolu slobodno je Jedinstvo.

Tabela: Lovćen 32, B. rivijera Budva 28, Rudar 24, Berane 20, Budućnost Podgorica 15, Komovi 13, Mornar 13, Partizan 11, Sutjeska 9, Brskovo 8, Jedinstvo 5 bodova. Ne. K.

Kadetkinje i juniorke odlične u prijateljskom meču Igra

hrabri, Šutović povrijedila koljeno

PODGORICA – I novi, drugi duel kadetskog i juniorskog tima, u okviru EHF sedmice, bio je zanimljiv i uzbudljiv. Ponovo su bile bolje starije i iskusnije (28:25), ali su odličan utisak ostavile i izabranice Tatjane Jeraminok

A. M.

U ekipi koju vodi trener Igor Marković, a koja se sprema za nastup na Evropsko prvenstvo, najviše golova dala je Ivana Vujadinović (šest), gol ma-

nje dala je Tamara Radonjić, četiri Anđela Milošević, dok je u kadetskoj ekipi najefikasnija bila Ksenija Kuzman (šest). Dunj Jolić je pet puta bila precizna, po četiri gola postigle su Nikolina Milojković i Ana Banović Tokom utakmice desni bek Katarina Šutović povrijedila je koljeno koje je ranije operisala. O težini povrede znaće se nakon što se obave analize. A. M.

SBbet Prva liga za rukometaše (18. kolo)

Podgoričani u Sremskoj Mitrovici protiv Mege upisali devetu uzastopnu pobjedu u ABA ligi

I Mega u nizu Budućnost Volija

Košarkaši Budućnost Volija napravili su lijepu uvertiru pred meč sa Ulmom u osmini finala Evrokupa (12. april).

U duelu u kojem ponovo nijesu mogli bez oscilacija, izabranici Vladimira Jovanovića su uradili ono što je bilo najvažnije – savladali su Megu, mogućeg rivala u četvrtfinalu plejofa, sa 85:76 i stigli do devete uzastopne pobjedu u ABA ligi, kojom su došli na korak od trećeg mjesta pred start plejofa. Podgoričani imaju skor 18-6, i dvije pobjede, ali i meč više od četvrtoplasirane Cedevita Olimpije, koju u utorak očekuje gostovanje Mornaru. U preostala dva meča, kod kuće sa Borcem i Partizanom, Budućnosti treba još pobjeda da osigura treće mjesto.

ODLIČNIH OSAM MINUTA

Zahvaljujući odlično odigranih posljednjih osam minuta, u oba pravca, Budućnost je na polovini meča imala velikih 16 poena prednosti (54:38), iako nakon 12 minuta ništa nije ukazivalo na takav rezultat na poluvremenu.

Početak meča obilježio je efikasnu igru oba tima. U prvoj polovini prve četvrtine je Mega vodila do tri poena (7:4), Budućnost je mini serijom 5:0 preokrenula na 15:11. Do tog trenutka je Budućnost promašila samo dva puta iz igre (7-6 za dva, 2-1 za tri), a Mega samo jednom (4-4 za dva, 2-1 za tri).

U drugoj polovini dionice pali su procenti šuta Budućnosti za dva poena (16-7 za dva poena na kraju kvartala), ali su „plavi“, zahvaljujući boljem ofanzivnom skoku (4-0), uspijevali da čuvaju prednost, najviše do pet poena (17:12, 19:14) do posljednjeg minuta, kada je Rudan izjednačio (24:24).

Mega je bolje otvorila drugu četvrtinu, za dva minuta je povela 32:25, a onda je Budućnost, koja je u ovu dionicu počela bez „petice“ u postavi (Kaba je imao dvije lične), i sa dvije „četvorke“ (Jagodić-Kuridža i O’Brajen), zaigrala kako treba, posebno defanzivno, pa je stigla serija od 9:0, uz

šest poena Jagodić-Kuridže, za preokret i vođstvo od 34:32. Ulaskom Grina, Budućnost je dobila „iks faktor“ u napadu, američki bek je trojkom pokrenuo seriju (prije toga je Popović ubacio dva bacanja) koja je iznosila 10:0, koju je Grin zaokružio trojkom i dodatnim bacanjem za 46:36. Prednost

Lejkersi prekinuli niz Finiksa, više nema nepoznanica u Istočnoj konferenciji

PaunovićBranković 23

76 85

14

9

12

JOVANOVIĆ: Pokazali smo dva lica

Trener Budućnosti Vladimir Jovanović je istakao da je njegov tim ponovo pokazao „dva lica i u odbrani i u napadu“. - Cijelo prvo poluvrijeme smo u napadu odigrali jako dobro, sa dobrim protokom lopte, šutirali iz izgrađenih pozicija, time sam bio jako zadovoljan. Otvorili smo jako mekano meč u odbrani, talentovana ekipa Mege je to iskoristila. U drugoj četvrtini smo odigrali bolje, ali se pojavila stara boljka – kad napravimo osjetniju razliku, igramo mekano u odbrani. Igrači Mege su nas iznosili preko blokova i u pikovima na pola terena, a kad mladim igračima to dozvolite, oni će pokazati talenat. Zadovoljan sam posljednjom dionicom, iako smo promašili otvorene šuteve za tri poena. Ali, odbranu smo odigrali na nivou druge četvrtine i vratili utakmicu na našu stranu – rekao Jovanović.

Podgoričana je do kraja poluvremena porasla za još šest poena, ponovo zahvaljujući

Grinu, koji je sjajnom fintom „bacio“ Paunovića na parket, a onda, skoro uz zvuk sirene, pogodio trojku...

PAD BEZ POSLJEDICA

Kada je Grin pogodio za maksimalnih 58:40, nakon dva minuta igre u drugom poluvremenu, činilo se da su „plavi“ prelomili utakmicu. Međutim, tada je došlo do privremenog „pomračenja“ u igri Podgoričana, koji su popustili u odbrani, počeli da igraju konfuzno u napadu, i time dali krila Megi da napravi veliki

15

16

-

povratak u meč. Beograđani su za nešto manje od šest minuta parcijalom 22:4 stigli do izjednačenja (62:62). U tom periodu su Podgoričani napravili i dva nesportska faula (Popović i Rejnolds), a Kaba je morao van terena zbog četiri lične, što i nije bila šteta jer je bio bez poena, uz samo tri skoka. Finiš ove četvrtine je, međutim, bio važan za konačan rezultat. Budućnost je parcijalom 6:2 vratila dva posjeda prednosti (68:64), a onda je odlično otvorila posljednju četvrtinu, najviše zahvaljujući Kamenjašu je stigla do nedostižnih 76:64 i rutinski privela meč kraju... S. J.

Vučevićev Čikago izbacio Dalas iz trke za plej-in

Nakon što je prošle sezone igrao finale Zapadne konferencije, Dalas ove godine neće igrati ni u plej-inu – tu mogućnost mu je, definitivno, uzeo Čikago, pobjedom od 115:112, u meču koji rezultatski ništa nije značio Bulsima, koji su već osigurali 10. mjesto i plej-in turnir.

Nikola Vučević je odigrao odličan meč, za 28 minuta je upisao 20 poena (11-7 iz igre), 10 skokova i četiri asistencije. Efikasniji od njega bili su Kobi Vajt i Patrik Vilijams sa 24, odnosno, 23 poena, s tim da je Vajt imao i 11 asistencija.

Dalas će prvi put od 2019. godine završiti sezonu već poslije ligaškog dijela, a posljednji meč protiv San Antonio Sparsa biće revijalnog karaktera za oba tima.

Sezona se za Maverikse raspala u posljednjih nekoliko sed-

mica, jer su u posljednjih 10 utakmica upisali samo dva trijumfa, odnosno, četiri u posljednjih 15 susreta.

Sve se poklopilo sa krizom u koju je upao Luka Dončić, a ni dolazak Kajrija Irvinga nije donio apsolutno ništa. Dalas je, podsjećanja radi, dugo bio na šestoj poziciji Zapada, a onda se raspao, zaključno sa utakmicom protiv Čikaga.

Dončić je na kraju prve četvrtine povučen sa parketa i više se nije vraćao, a do tada je uba-

cio 13 poena i upisao pet skokova i tri asistencije. Iako je odigrao jednu četvrtinu, ostao je do kraja najefikasniji igrač Dalasa na utakmici, jer su isto toliko ubacili Markif Moris i Mekinli Rajt, dok je Ej Džej Loson imao 12, a Davis Bertans 11 poena. Istočna konferencija, dakle, više nema nijednu nepoznanicu i prvih deset timova su –Milvoki, Boston, Filadelfija, Klivlend, Njujork, Bruklin, Majami, Atlanta, Toronto i Čikago. Los Anđeles Lejkersi su pobijedili Finiks sa 121:107 i upisali 42. trijumf u sezoni, a prekinuli su niz tima iz Arizone od sedam uzastopnih trijumfa.

Dianđelo Rasel je sa 24 poena bio najefikasniji u timu iz Kalifornije, Ostin Rivs je dodao dva manje, a Malik Bizli 21. U redovima Sansa, koji su igrali bez najboljih igrača (Djurent,

Buker, Pol, Ejton) istakao se Tori Kreg sa 18 poena, Džok Lendejl je zabilježio dabl-dabl – 17 poena i 10 skokova, dok je Džoš Okogi ubacio 16 poena. Lejkersi se sada nalaze na sedmom mjestu Zapada, koje dijele sa Nju Orleansom, koji je bio bolji od Njujorka (113:105). Oba tima imaju isti broj pobjeda kao Klipersi na šestom mjestu. Petu poziciju na Zapadu drži Golden Stejt, nakon trijumfa nad Sakramentom (119:97).

,,Ratnici“ su iskoristili činjenicu da su ,,kingsi“ već osigurali treću poziciju, zbog čega su odmarali glavne igrače.

Klej Tompson je postigao 29 poena za Golden Stejt, Stef Kari je dodao 25, Donte Divinćenco 18. Čimeze Metu i Trej Lajls su sa po 15 koševa bili najefikasniji u gubitničkom taboru, dok je Harison Barns upisao 13 poena. S. J.

MEGA/IVICA VESELINOV

PODGORIČANI U SERIJI: Erik Grin ubacio je 17 poena

Veliki uspjeh za tekvondo reprezentativku

Anđela Berišaj na Evropskim igrama

PODGORICA – Crnogorska

tekvondo reprezentativka

Anđela Berišaj osvojila je kvalifikacioni turnir u Bukureštu i plasirala se na Evropske igre u Krakovu. U finalnom meču kategorije do 73 kilograma, u dvije runde, savladala je Ukrajinku Irinu Pipot

Prethodno je ekspresno i ubjedljivo eliminisala Ukrajinku Polinu Kučeriovu. Druga crnogorska predstavnica Jelena Peruničić, u kategoriji do 46 kilograma, poražena je od Mađarice Helge Čaki

Danas će na borilište Andrea Komatina (do 57), Zinedin Bećović (do 68) i Vasilije Peruničić (do 74). Samo pobjednik turnira u Bukureštu izboriće nastup u Krakovu.

Plasman na Evropske igre, sa rang liste Evropske tekvondo federacije, izborilo je 14 najboljih.

Kvalifikovaće se i osvajač zlatne medalje sa kvalifikacionog turnira u Bukureštu, a listu od 16 učesnika kompletiraće predstavnik države domaćina Igara. R. A.

U znaku Milije Kekovića

kevica (Herceg Novi).

Pobjedu u konkurenciji seniora ostvario je Jovan Martinović iz Lovćena, koji je u kategoriji do 71 kilogram savladao Mihaila Čolovića iz BK Herceg Novi.

U konkurenciji mladih, Aleksa Orović iz beranskog Radničkog pobijedio je u kategoriji do 63,5 kilograma Bakira Bahovića iz Mornara, dok je Branko Bušković (Herceg Novi) do 80 slavio protiv Pavla Vušurovića iz Lovćena. Najperspektivniji bokser je školarac Strahinja Mrdak (Budva), koji je u kategoriji do 42 kilograma prekidom savladao Đorđa Mitrovića (Podgorica).

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore (U15) druga na turniru u Varaždinu

Vaterpolo reprezentacija

Crne Gore (U15) osvojila je drugo mjesto na Uskršnjem turniru u Varaždinu. Tim koji vodi Nenad Vukanić u finalu je poražen od Hrvatske 11:7 (0:3, 4:2, 4:0, 3:2). Mlade ,,ajkule“ su odlično počele meč – 4:0, ali je domaćin do poluvremena uspio da uspostavi kontrolu. Početkom treće i krajem posljednje dionice Htrvati su serijom 5:0 stigli do prednosti koja im je omogućila mirniju završnicu. Po dva gola u našem timu postigli su Marko Milinić i Luka Todorović, a u strijelce su se upisali Dario Domazetović, Andrej Durutović i Matija Franeta

Crna Gora je turnir završila sa dvije pobjede, remijem i porazom.

U prvom kolu naši momci savladali su Srbiju 6:5 (2:1, 2:1, 2:2, 0:1), a istakao se Danilo Roganović koji je postigao tri gola, u drugom kolu Hrvatska je bila bolja 12:8 (6:2, 0:0, 2:4, 4:2). Po dva gola dali su Maksim Mijatović, Franeta i Domazetović. Mladi vaterpolisti u trećoj utakmici sa Italijom upisali su remi – 10:10 (1:1, 3:3, 4:2, 2:4). „Ajkule“ su vodile 8:6, Italijani okrenuli na 10:9, ali su naši mladići uspjeli da dođu do izjednačenja. Roganović je bio najefikasniji sa dva gola. Nakon mečeva u grupi, naša selekcija je osvojila drugo mjesto, pa je za plasman u finale igrala sa Srbijom i drugi put bila bolja 11:10 (2:3, 5:2, 2:3, 2:2). Golgeterski je najzapaženiji bio Durutović sa četiri gola. A. M.

Herceg Novi i Galeb za titulu

PODGORICA – Bokser

Podgorice Milija Keković obilježio je drugo kolo bokserske lige Crne Gore.

Mladi takmičar je u konkurenciji juniora, u kategoriji do 66 kilograma, savladao Ognjena

Drljevića iz Budve.

Za prikazano u tom meču zaslužio je priznanje za najboljeg boksera turnira. Kod juniora pobjedu je upisao i njegov klupski drug Danilo Marković, koji je prekidom u trećoj rundi savladao Sarafima Mit-

Karate prvenstvo Crne Gore za najmlađe

U konkurenciji školaraca slavili su i Adila Mušović (do 48, Feniks), Luka Otašević (do 38, Budva), Jovan Lipovina (do 48, Lovćen) i Veselin Dedić (do 60, Pauer boksing). U pionirskoj konkurenciji pobjedu je zabilježio i Nikola Ilić (Podgorica). R. P.

Najavljeno učešće 418 takmičara

PODGORICA – Prvenstvo

Crne Gore u karateu za poletarce, pionire i nade biće održano danas u Bijelom Polju, a najavljeno je učešće 418 takmičara iz 32 kluba, saopšteno je iz Karate saveza.

Navodi se da pravo nastupa imaju takmičari rođeni od 2010. do 2016. godine, pravilno registrovani u 2023. godini. Svako godište predstavlja posebnu takmičarsku grupu. Takmičari će se nad-

metati u katama i borbama pojedinačno, a ekipno samo u katama.

Takmičenje u dvorani ,,Nikoljac“ počeće u 9.30 sati, a biće održano na četiri borilišta. R. A.

PODGORICA – Obje polufinalne serije su završene u dva meča, i to maksimalnim pobjedama, pa će u finalu plejofa EPCG Superlige za odbojkašice igrati Herceg Novi i Galeb Liko Soho Group.

Ako je rezultat ove sezone neprikosnovenog Herceg Novog sasvim očekivan, neočekivano je bilo da Galeb tako lako eliminiše Luku Bar, koja je bila druga u ligaškom dijelu. Na taj način, finale plej-ofa će prvi put u nezavosnoj državi biti odigrano bez najtrofejnijeg crnogorskog odbojkaškog kluba (12 tutula, sedam trofeja u Kupu). Finalna serija, tri pobjede, startuje 16. aprila u Herceg Novom…

Galeb LSG 3

Luka Bar 0

BAR – Dvorana „Topolica“. Gledalaca: 270. Sudije: Branko Batizić (Podgori-

ca) i Predrag Beljkaš (Bar). Rezultat po setovima: 25:20, 25:22, 25:16.

GALEB LIKO SOHO GROUP: Vlaović 7, Radović, Krivokapić, Rakočević 2, Stojanović, Kovačević, Laković 16, Škarić (libero), Čavić 17, Dragojević 3, Ričards 10, Raketić (libero), Grejem 3.

LUKA BAR: Petričenko 13, Kovač (libero), Marković, Hodžić, Pepđonović, Gardašević, Božović 10, Vukoslavčević 3, Salina, Zarubica, Ražnatović 7, Tvrdišić (libero), Martinović, Vidojević 7.

Galeb je prvi set prelomio kada je poveo 15:10, i onda ga je rutinski priveo kraju. U drugom Galeb je prvi stekao osjetniju prednost na 16:12, Luka Bar je, međutim, uspjela da preokrene i povede na 20:17, ali je finiš pripao „galebicama“ za vođstvo od 2:0. Treći set bio je neizvjestan do rezultata (15:14), ali je branilac titule, ipak, mirno set i meč priveo kraju.

Albatros 0

Herceg Novi 3

HERCEG NOVI – SC „Igalo“.

Gledalaca: 100. Sudije: Sava Batizić i Stefan Osmajić (obojica iz Podgorice). Rezultat po setovima: 13:25, 6:25, 14:25.

ALBATROS: Pavljašjuk, Bojko (libero), Bijelović 4, Ćirović, Batinić 1, Vuletić 2, Tripković, Trajković 2, Popović, Čurović, Kukobat 6, Ščekić 4, Šekularac (libero), Čurović.

HERCEG NOVI: Bokan 16, Nikolić, Stanimirović 6, Labović (libero), Tvrdišić 1, Boban 9, Dragović (libero), Tuševljak 1, Balai 14, Liutikova 1, Lisičić 1, Bektereva 9, Najdič 3.

I peti sezonski gradski duel pripao je Herceg Novom, koji je upisao 25. maksimalnu pobjedu na domaćoj sceni, računajući prvenstvo i Kup Crne Gore. S. J.

Prvenstvo Crne Gore u boksu

SJAJAN REZULTAT: Anđela Berišaj na tronu

Završeno polu nale plej-ofa EPCG Superlige za odbojkašice

O TRADICIJI KOJA NESTAJE

4.

Od kilograma žita dobijalo se 700 do 800 grama brašna

Na nijemoj straži kraj vodenice divlja jabuka, puna plodova, do zemlje savijene grane, pod drvenim krovom gnijezda svraka. O vodeničkoj atmosferi možemo samo idilično da zamišljamo. Uvijek širom otvorenih vrata. Ognjište ili furuna bilo je mjesto okupljanja mušterija i dokonih, gdje se pekao krompir i kuvao kačamak. Kad pomeljar (mušterija) dođe nuždom u vodenicu iz kraja udaljenog nekoliko sati hoda, dobije sve informacije od vodeničara i od onih koji se tu zateknu o svemu što se dešava u tom i u susjednim selima. Melje se onim redom kojim se žito donosi, uz neke izuzetke: za vojnika, kovača, vladara i za porodicu umrlog i stradalog, za slavu. (Mještani su znali gdje se krio ključ od vodenice, pa su često znali aktivirati vodenicu za svoje potrebe.)

Žito se donosilo na leđima, volovskim kolima, saonicama, magarcima, konjima, i na posebno napravljenim drvenim kolicima na dva točka, koje su za sobom vukle mušterije. Od kilograma žita dobija se 700 do 800 grama brašna. Od najkvalitetnijeg i manje. Ako familiji ponestane brašna, učini im se zajam, ali se ne pušta preko reda, budući da su mušterije znale spavati po sedam dana na džakovima dok ne dođu na red.

Prihod od mlinova bio je značajan izvor bogatstva, zbog čega se raznim propisima to ograničavalo. Ujam je vlasnicima donosio poprilično bogatstvo. (U svim darovnim poveljama pominju se vodenice, pored njiva, livada, vrtova, šuma, vinograda…) Od brašna koje samelje vodeničar uzima ujam ili ušur kao nadoknadu za učinjenu uslugu, koji može biti i do deset odsto od samljevene količine žita. (Dva seljaka tjeraju žito prema vodenici i jedan kaže: Evo ku-

Mljelo se onim redom kojim se žito donosilo, uz neke izuzetke: za vojnika, kovača, vladara i za porodicu umrlog i stradalog, za slavu. Žito se donosilo na leđima, volovskim kolima, saonicama, magarcima, konjima

ma, samljeće bez ujma, a drugi: Evo mi kuma, daće mi dva ujma...) Kasnije, dio od ujma uzima i država. Dešavalo se da vlasnik vodenice ima porez koliko svi ostali u selu. Žito se mjerilo na vagi, kantaru ili pomoću posebno napravljenih drvenih posuda zvanih varičak, u koje je moglo stati do dvadesetak kilograma.

Vodenice su bile u porodičnom, plemenskom, manastirskom i seoskom vlasništvu, a kasnije i u ortačkom. (Knjaz Miloš Obrenović je zadržao pravo da daje odobrenje za podizanje novih i za otkup starih vodenica, pazeći da se u pojedinim porodicama ne nađe previše bogatstva. U Srbiji je 1867. godine bilo 7125 potočara, od toga samo u užičkom kraju oko hiljadu. Prema nekim procjenama danas u Srbiji ima od 700 do blizu hiljadu.)

Najstarije potočare bile su porodična tradicija i njih naslje-

brašna koje samelje vodeničar uzima ujam ili ušur kao nadoknadu za učinjenu uslugu, koji može biti i do deset odsto od samljevene količine žita. Kasnije, dio od ujma uzimala je i država

đuju muški potomci, a ženska djeca samo ako nema muških nasljednika (vodenicama su se davali nazivi po prezimenu vlasnika). Suvlasnički, odnosno ortački odnosi nijesu bili ništa drugačiji od današnjih. Građene su zajedničke vodenice koje su korišćene po posebno dogovorenom režimu. Veći kvar se otklanja na teret svih ortaka, a manji kvar otklanja vodeničar za vrijeme svoje smjene. Najviše mlinova bilo je u posjedu manastira, ali i sveštenika i lica koja su radila na crkvenim imanjima. Sredinom XIX vijeka vodenice su bile važni privredni objekti u službi naroda i vojske. Zakonskim odredbama jasno su precizirana prava i obaveze vlasnika vodenica prema državi, dok su odredbama običajnog prava

regulisani mnogi drugi odnosi. One su bile preteče današnjih akcionarskih društava na Balkanu. Suvlasnici su znali svoje obaveze, ali i koliko im akcija u vodeničkom kamenu pripada. Suvlasnici su se dogovarali o ujmu, investicijama, održavanju, podjeli obaveza i zadataka. Vodenice sa brojnijim suvlasnicima imale su svoje upravnike, koji su koordinirali rad. Svako je mogao svoje akcije, koje su bile nasljednog karaktera, prodati. Nekada je država, odnosno lokalna samuprava, brinula o vodenicama i o njihovom stanju, budući da su one bile alternativa za preživljavanje u slučaju neke vanredne situacije, nestanka struje i ratnih sukoba. (Za vrijeme ratnih zbivanja u BiH, većina očuvanih vodenica je aktivirana. Neke su radile i po 24 sata.) Veće vodenice su bile pod kontrolom službe bezbjednosti, koja je pratila ulaz žita i izlaz brašna. Vodenica u našoj narodnoj tradiciji oduvijek ima posebno mjesto i izaziva strahopoštovanje. Mnogo je predanja i vjerovanja koja to potvrđuju. Da bi se čovjek zaštitio a vodenica radila, kao preventiva mogućoj nevolji i sticanju nekakve sigurnosti, pribjegavalo se raznim magijskim ritualima i obredima. Bila je to simboli-

ka tradicionalnih vjerovanja u vrijeme egzistencijalne neizvjesnosti na granici između racionalnog i iracionalnog, stvarnog i nestvarnog. Njihov okoliš podstiče na zdravo razmišljanje i dobro raspoloženje. Priče i starovremenska predanja o njima prepuni su neizrjecivih tajni, legendi, događaja, misterija, zagonetki, koje ne umanjuju njihovu ljepotu i značaj; one su bile san i java, mistično i mitsko. Motivska okosnica za razna narodna vjerovanja nalazi se u činjenici da su građene na nepristupačnim i sjenovitim mjestima, pa ne čudi što narod vjeruje da ih pohode vampiri i da vodeničari šuruju sa onostranim silama. U arhaičnoj narodnoj svijesti vodenice su tajnovita zdanja, sazdana na razmeđi „ovoga” i „onoga” svijeta i zajednička tvorevina Boga i đavola u kojima se bajalo i vračalo. U narodu živi vjerovanje da se oko vodenica u gluvo doba pojavljuju i okupljaju demoni, duhovi, vile, a da je pri stvaranju mlina svoj udio imao i đavo; da voda koja dolazi u dodir sa vodeničkim točkom postaje magična. Svaka potočara ima svoju tajnu, misteriju, magiju, da bi bila interpretirana onima koji su planirali noćni prepad i pljačku žita, odnosno brašna.

knjige eseja Ramiza Hadžibegovića „Skuplje(no) od zaborava” koju su objavili Čigoja štampa i autor. Pred nama su eseji ,,Vodenice“, ,,Katun“ i ,,Berbernice“. Tekst je za ovu priliku ijekaviziran

izbor iz

Mitopoetska logika prostora stvorenog zarad mašte i fantazije. Uostalom, nerazjašnjeno je ono što opstaje, zapodijeva i razgrijeva maštu i imaginaciju. U literaturi su ispričane najnevjerovatnije tajne o vodeničarskim demonima, karakondžulama, vodenim đavolima, sotonama, utvarama, vukodlacima, vampirima, koja se hrane tamom i tišinom, bića sazdana od mraka i straha koja mijenjaju životinjski oblik iz trena u tren, o nestalim svatovima, iščezlim svjetovima; presrijeću one koji su nesmotreno zabasali u njihov zabran, bude vodeničare, gase vatru u pećima, izvrću džakove. One privlače razne vodene demone, posebno vile i nečastive sile. Čitav taj mračni svijet je nestao onog momenta kada je električna energija ugasila taj potpuni mrak. Varijante vjerovanja i običaja su nebrojene. Navodim nekoliko primjera vjerovanja iz mnoštva sličnih: predanja kažu da ne valja iz vodenice izlaziti u ponoć jer oko nje, u to vrijeme, vladaju nečiste sile; djevojka će osvojiti momka kojeg poprska omajskom vodom, jer će on omađijan juriti za njom; svaki ljubavni problem može se riješitii u vodenici; pogača napravljena od brašna samljevenog u vodenici čiji se točak okreće nalijevo i od vode u kojoj su odstojale ljekovite biljke može da pomogne u liječenju mnogih bolesti; ako dijete ne govori, treba da lizne kamen, ili da prođe ispod njega kako bi progovorilo; omaja pomaže nerotkinjama da ostanu u drugom stanju; da bi povratile muškost svojim muževima, žene uzimaju vodu iz točka. (Nastavlja se)

Piše: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

Vodenica potočara na rijeci Jezerka u Raštanima

Mlinski kamen

Mlinski kamen i svijeća - kadar iz horor filma ,,Leptirica“

Od

Donosimo

nove

Sagovornici lista Danas o izborima u Crnoj Gori

Zapad napravio grešku, Srbija ima direktan uticaj na sve aspekte

života građana u susjednoj državi

Piše: Marko Čonjagić

Izbori u Crnoj Gori bili su više protiv Đukanovića nego za Crnu Goru, saglasni su sagovornici Danasa, Malik Kovačević i Aleksandar Popov Dodaju i da Srbija vrši direktan uticaj na sve aspekte života građana u toj državi.

„ O Jakovu Milatoviću ne znamo mnogo. Pojavio se na političkoj sceni Crne Gore pre nešto više od dve godine, nakon promena 30. avgusta 2020. On je tada postao jedan od 12 ministara „apostola“ u vladi Zdravka Krivokapića i bio je jedan od nosilaca politike te vlade“, opisao je novog predsednika Crne Gore Malik Kovačević, izvršni koordinator Asocijacije mladih GI „21. Maj“ dodavši da je Milatović došao na predlog Srpske pravoslavne crkve (SPC). „Znamo i da je bio nosilac socijalno-populističkog programa

Evropa sad“, kaže Kovačević. Sagovornik Danasa ističe da Srbija koristi svaki mogući uticaj kako bi učestvovala u političkim i društvenim prilikama u Crnoj Gori.

„Na ruku joj ide to što u Crnoj Gori postoji jedna politička klasa koja je bezobzirna i kao takva podložna uticajima sa strane. Stara vlast nije uvidela svoje greške i on je ranjiva za populističku priču koju plasira Milatović. Nemam dilema da je Milatović podržan od strane Beograda, ali isto tako mislim da će biti podložan uticajima sa Zapada. Prema tome ti uticaji zvaničnog Beograda, a posredno Moskve, dolaze u sukob sa uticajima sa Zapada“, kaže Kovačević. Dalje, Kovačević skreće pažnju na to da je ovo bio referendum o Milu Đukanoviću a ne o Crnoj Gori. Kako kaže, ko god da se kandidovao protiv Đukanovića pobedio bi, ne ključno Milatović. Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, saglasan je sa Kovačevićem kada je reč o Đukanovićem po-

razu. On smatra da je došlo do zasićenosti biračkog tela jednim čovekom.

„S druge strane, Milatović je nudio nešto drugo“, kaže Popov za Danas objašnjavajući da je Đukanovićev pad počeo

pokretanjem pitanja Zakona o slobodi veroispevosti.

„On (Đukanović) je to pokušao 2016. godine, ali kad je video na kakavu reakciju to nailazi, odustao ne. Ipak, 2019. godine je to pokrenuo“, priča Popov pod-

sećajući na litije koje su održavane u Crnoj Gori u koje je bila umešana SPC.

S obzirom na glas koji prati Jakova Milatovića, da je čovek SPC – a, direktor Centra za regionalizam kaže da ne mora

da znači da će Milatović, kada se suoči sa političkom realnošću, izrazito voditi prosrpsku politiku.

„To se očekivalo i od Krivokapića. Naišao je na bes Beograda, i on i njegova porodica, kada to nije uradio. Milatović je u intervjuu na Novoj S već dao pomirljive izjave, da on želi da bude predsednik svih građana Crne Gore, da ne želi da se produbljuju podele u društvu. Time je već nagovestio da ne želi da bude predstavljen kao prosrpski čovek“, smatra Popov. S druge strane, negde nedostaje reakcija Evropske unije.

„EU je mirne duše gledala kako se ruši izvršna vlast DPS –a. Kad je reč o litijama i rušenju Đukanovića, Zapad je napravio sličnu grešku kao sa Jugoslavijom. Mislili su da je on poslednji komunistički eksponent kog treba rušiti svim sredstvima“, govori Popov, zaključivši da nije samo Srpska napredna stranka ta koja vrši uticaj na Crnu Goru, podsetivši na Vojislava Koštunicu koji je ovu zemlju nazivao kvazidržavom.

Slavlje Milatovićevih pristalica nakon izbora

S. VASILJEVIĆ

Piše: Dragan Bursać

Jakov Milatović novi je predsjednik Crne Gore, nakon što je pobijedio dugogodišnjeg crnogorskog čelnika Mila Đukanovića.

Prošla je prva sedmica u kojoj imamo novog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Neki će reći da je zemlja zauzela novi, demokratski kurs, dok će drugi razočarano kazati kako su Milatović i njegov Pokret ,,Evropa sad“ razočarali prije svega srpsko ultranacionalističko tijelo, jer se nisu odmah javno predstavili kao neočetnici.

Junski lov na 2/3

skupštine

Pokušaću osvijetlili put Jakova Milatovića do 11. juna kada će se (vjerovatno) održati prijevremeni parlamentarni izbori u Crnoj Gori, na kojima će po svim projekcijama Milatovićeva ,,Evropa sad“ sa pratećim prosrpskim strankama ,,loviti“ 2/3 poslaničkih mandata, odnosno, kada će pokušati osigurati apsolutnu većinu kojom će moći da mijenjaju Ustav, a time i identitet građanske Crne Gore. ,,Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu, nastavljamo sa sprovođenjem svih sankcija“, kazaće Jakov Milatović i dodati kako je Kosovo samostalna i nezavisna država koju je priznala Crna Gora i kako nema povratka na staro. Naglasiće dalje u jednom od svojih prvih intervjua sa pozicije novoizabranog predsjednika

Crne Gore i da je stabilna pozicija ove zemlje u NATO paktu.

Sve ovo je izazvalo lavinu zgražavanja u pročetničkim političkim bunkerima, koji su podržali Milatovića, a očekivali su da će on, valjda istu večer, proglasiti prisajedinjenje sa Srbijom.

ne iDe to tako!

Naprosto to ne ide tako i to se neće tako na prečac dešavati. Milatoviću, sad više nego ikad treba podrška zapada i zapadnih ambasada, ista ona kakvu je uživao

Dritan Abazović i njegova Urasve ovo vrijeme. Tu podršku sigurno neće dobiti četničanjem i velikosrpskom pričom. A ta podrška mu je neophodna, kako bi u junu na (najavljenim) prijevremenim parlamentarnim izborima osigurao famozne 2/3 ili signifikantno 66,6% vlasti.

Quo Vadis, Jakove Milatoviću, kuda dalje Crna Goro?

politika

iDentitetskog preustroJa Crne gore

I zato crnogorski pisac i kolumnista Andrej Nikolaidis s pravom kaže: ,,Nastavlja se ista strategija kao i sa Dritanom Abazovićem. Vanjsku politiku kakvu je vodio Abazović, vodiće i Milatović. Naročito se neće ništa dirati do juna, jer im treba maksimalna podrška Zapada za famozne 2/3, kako bi krenuli u promjene Ustava. Tako će namiriti svoje biračko tijelo izmjenama identitetskih oznaka kao što su zastava, himna i jezik. Dakle, njihov prioritet je identitetski preustroj Crne Gore i potpuna, dobrovoljna asimilacija. A na spoljašnjem planu će funkcionisati kao klasični trojanski konj u NATO paktu“.

Pa će se tako Jakov Milatović za sve odluke koje će dovesti do konačne i suštinske propasti crnogorske nacije, crnogorske države i crnogorskog jezika oslanjati na ,,demokratsku volju naroda“. Namjerno kažem ,,naroda“, a ne ,,građana“ jer je još u predizbornoj trci Milatović nagovijestio da ga građani kao ,,naslijeđe Mila Đukanovića“ pretjerano ne interesuju.

A šta ga onda interesuje? Pa interesuje ga Crna Gora, kao država naroda, prije svega jednog- srpskog naroda i folklornih manjina, a manjine su svi ostali, računajući i Crnogorce.

A kad smo kod manjina, Jakov Milatović je odmah dao do znanja, kako neće ni da čuje za ulazak Bošnjačke stranke, makar kozmetički, preko svojih predstavnika u vlast. On je eksplicite kazao da Bošnjačku stranku ne vidi kao budućeg saveznika u Vladi Crne Gore, ali zato vidi kao

Novom crnogorskom predsjedniku potrebna je podrška Zapada kako bi u junu na parlamentarnim izborima osigurao dvije trećine vlasti, a podršku ne može dobiti velikosrpskom pričom

Podgorice, a pogotovo nakon osvajanja predsjedničkih izbora u takvom naletu, da bi vrlo vjerovatno sama mogla uzeti toliki kolač vlasti koji bi posve sigurno izgurao Abazovića iz svake kombinatorike, a možebitno i četničkog vojvodu Andriju Mandića i njegove partnere u DF-u i ostalim prosrpskim partijama.

A to bi, zapravo, bio poraz svih onih koji su dali svoj bazen glasova Milatoviću na predsjedničkim izborima i koji su podržali “Evropu sad“ na lokalnim izborima. A prosrpske partije itekako očekuju da im Jakov Milatović vrati dug i to po mogućnosti sa kamatama. I zato bi po njih bilo dobro da se izbori nekako odlože za jesen ili čak i kasnije, kako bi euforija oko “Evrope sad“ splasla.

taMo gDJe su srpske troBoJke Milatović viDi Crnogorske zastave

Na koncu, kada posložimo sve kockice, nemaju razloga ze eksplicitno zadovoljstvo (makar za sad) neočetnici, a pogotovo sa druge strane nemaju čemu da se raduju građani koji očekuju multietničku, građansku Crnu Goru. Tim više ako znamo kako se proslavljala pobjeda Jakova Milatovića diljem (nekada) građanske Crne Gore- uz srpske trobojke i četničke odore.

Zanimljivo, Jakov Milatović je pokazao ekstremnu dozu cinizma i bezobrazluka, kada je izjavio glede proslave njegove pobjede, da se nije slavilo uz srpske zastave: ,,Svako vidi ono što možda želi vidjeti. Ja sam vidio dostojanstvenu pobjedu s crnogorskim i evropskim zastavama.“

poželjnog partnera provučićevsku Stranku pravde i pomirenja Usame Zukorlića, što jasno govori kuda plovi Milatovićev brod na duge staze u regiji.

Priču o famozne 2/3 u Skupštini na junskim izborima, zaokružuje i profesor povijesti na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju Boban Batrićević, koji kaže, obraćajući se Milatoviću i njegovom Pokretu ,,Evropa sad“ u svojoj kolumni za Antenu M: ,,Dvije trećine ne daju vam samo mogućnost da birate sudije Ustavnoga suda, Vrhovnoga državnoga tužioca i ko zna što još.Dvije trećine vam daju i ono za što se srpske partije, organizacije i crkva bore već više od deceniju –ukidanje građanskoga koncepta

i uvođenje države naroda. Daju vam i pravo da ukinete crnogorski kao zvanični jezik.“

a šta ako ne BuDe Junskih izBora i ko su pravi Milatovićevi protivniCi?

Ali, nemojte ni na momenat pomisliti da će put do famozne 2/3 vlasti ,,Evrope sad“ biti posut ružama i još manje, nemojte misliti da će joj klipove u točkove zabijati (samo) DPS Mila Đukanovića. Jer je Đukanović džentlmenski priznao poraz i povukao se sa čela DPS-a, što nikada nije uradio neki ,,diktator“, kako su ga krstili srbijanski mediji. Ono čega treba da se plaši Milatović su ,,guje u njedrima“ iz njegovog najbližeg okruženja, a

tu prije svega mislim na Dritana Abazovića i prosrpske partije sa svojim liderima.

I nije trebalo čekati ni par dana, a već čujemo najave premijera u tehničkom mandatu, ili odlazećeg Dritana Abazovića, da će se nakon predsjedničke inauguracije Jakova Milatovića Skupština samoraspustiti, a što je indirektno i najava mogućeg odlaganje izbora koje je zakazao odlazeći predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović za 11. jun ove godine.

Nego, zašto bi Abazović sa prosrpskim partijama najavio prolongiranje izbora, sad kad im je pobjeda na tacni? Stvar je jednostavna partija, ,,Evropa sad“ Jakova Milatovića i Milojka Spajića je nakon preuzimanja

A upravo taj cinizam se može obiti o glavu baš takvom jednom mladom i nadobudnom lideru i to od strane onih koji su nosili te zastave i pjevali četničke pjesme.

Pa je pitanje Quo Vadis, Jakove Milatoviću zapravo pitanje, kuda dalje Crna Goro? Za zapadne ambasade ona ide nominalno ka EU, a odistinski Crna Gora se kreće po privlačnim gravitacionim silnicama srpskog sveta. Najbolji primjer za to su vam pojedine bošnjačke kuće i džamije u Crnoj Gori, koje je policija čuvala i obezbijeđivala od pobjednika i ,,oslobodilaca“, u nedjelju navečer, a koji u srpskim odorama tako surovo podsjećaju na iste one koji su okupirali zemlju 1918.

Mišljenja

Milojko Spajić, Jakov Milatović i Zdravko Krivokapić

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni

i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

politika

JADRANKA RABRENOVIĆ

ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ

nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ

crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ

fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela

Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“:

02628295

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Mali oglasi

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 1

OTČEPLJENJE svih vrstea kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah NONSTOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473367 2

OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahta. Dolazak odmah. Povoljno Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000008

3

KOSIM placeve bašte i dvorišta motornim trimerom. Dolazak po pozivu. Povoljno. Vukčević 069/991-999, 067/000-008

4

POTREBNI vozači C kategorije, radno iskustvo dvije godine. Tel. 069/ 032-380

5

POTREBNI radnici za obavljanje fizičkih poslova i slaganje robe u magacinu. Tel. 069/032-380

6

TRAŽIM ženu za njegu starije osobe 24 sata u Podgorici. Tel. 067/837-229

7

Oglasi i obavještenja

Dana 8. aprila 2023.

je u 75. godini života naš BRANISLAV Mitra ZLATIČANIN

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Čepurcima –Podgorica, 8. aprila od 10 do 14 časova i 9. aprila od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici na groblju u Tološima u 15 časova.

OŽALOŠĆENI: supruga VOJKA, sin DRAGAN, kćerke DRAGANA i SVETLANA, braća VESELIN i MIHAILO, snahe VINKA, STANICA i JOVANA, unučad ĐURAĐ i OZANA, bratanići, bratanične i ostala rodbina

453

Dana 7. aprila 2023. umrla je u 83. godini naša voljena

NADA Josipa MARĐONOVIĆ

rođena Pekić

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 8. aprila od 10 do 15.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 16 časova na gradskom groblju Gvozden Brijeg u Baru.

Ožalošćeni: sinovi MARKO i PERICA – PEĐA, snaha BILJANA, unuk PAVLE, unuke KATARINA i TEA

U Podgorici je 8. aprila 2023. u 58 godini života preminula naša voljena

SLAVKA VUČINIĆ rođena VUJOVIĆ

Saučešće primamo 9. aprila od 10 30 do 14 časova u gradskoj kapeli na Čepurcima u Podgorici. Sahrana naše drage Slavke će se obaviti istoga dana u 15 časova na groblju u Rogamima.

Kuća žalosti – Mila Radunovića broj 3, stan 35.

OŽALOŠĆENI: suprug BORO, djeca ALEKSANDRA, TAMARA i TOMAŠ, sa ožalošćenim porodicama VUČINIĆ i VUJOVIĆ

446

Дана 8. априла 2023. у 92. години преминула је наша драга РАДМИЛА Јована ПЕРОВИЋ Рођена Милатовић

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 9. априла од 10 до 14 часова када се полази за Трубјелу гдје ће се обавити сахрана у 15 часова на мјесном гробљу.

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови: ДРАГАН и БОЖИДАР са породицама и остала многобројна родбина ПЕРОВИЋ и МИЛАТОВИЋ

Дана 8. априла 2023. године преминула је наша драга

СТАНИСЛАВКА Блажа ТРИПКОВИЋ

рођена Станишић

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 9. априла од 11 до 16 часова и 10. априла од 11 до 15 часова када ће се и обавити сахрана на градском гробљу.

Ожалошћени: синови МИОДРАГ и МИЛОШ, браћа МИЛО и НОВИЦА, сестре СЛОБОДАНКА, МИЛОДАРКА, СТАНКА, ЗОРКА и МИЛИЦА, снахе ЕСМА и РАЈКА, ђеверичићи ГОРАН и ЗОРАН, ђеверична АНЂА, братанић, братаничне, сестрићи, сестричне, заовичне и остала многобројна родбина ТРИПКОВИЋ и СТАНИШИЋ

460

preminuo

Oglasi i obavještenja

482

ŽARKO PAJOVIĆ

S ljubavlju ćemo se sjećati tvog vedrog i nasmijanog lika.

Sestrična ANASTASIJA KOVAČEVIĆ sa porodicom

483

ŽARKO PAJOVIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Sestrična MARIJA NIKIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj voljenoj

SLAVKI VUČINIĆ rođena Vujović

Neka tvoja plemenita duša nađe mir i spokojstvo i neka ti je laka zemlja po kojoj si časno uzdignute glave išla.

Brat VESKO, snaha JASNA, bratanić MIRKO i VIKTOR

480

Posljednji pozdrav našoj

ŽARKO PAJOVIĆ

Dragi brate, počivaj u miru, tvoje vesele prirode i dobrote uvijek ćemo se rado sjećati.

SLAVKI VUČINIĆ

Hvala za svu ljubav koju si nam nesebično pružala. Uvijek vedar lik, optimizam i hrabrost sa ponosom ćemo nositi u našim srcima.

S ljubavlju tvoji

Sestra od tetke SONJA, sestrić MARKO PETROVIĆ NJEGOŠ sa porodicom

Zbogom, draga naša

DRAŠKO, KSENIJA i SARA 474

SLAVKA

SVETLANA, SINIŠA i MAJA sa porodicama

MOMO PEROVIĆ

Tužan je ovaj rastanak sa tobom, dragi naš Mohure. DUBRAVKA i VESKO PEJOVIĆ sa djecom

464

Neđelja, 9. april 2023.

Posljednji pozdrav našoj dragoj bratanični

437

SLAVKI VUČINIĆ rođena Vujović

Tužni zbog tvog preranog odlaska sa ponosom čuvaćemo te kroz sjećanje od zaborava

Stričevi: VESKO, BLAŽO, LAZO, STEVO, tetke MIRA i ZORKA RADONJIĆ sa porodicama

462

Posljednji pozdrav dragom kumu

MOMČILU – MOMU PEROVIĆU

MUJO PEJOVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Navršava se 9 godina i 6 mjeseci od kada nisu sa nama

PETAR OLGA 1941–2014. 1944–2022. BRNOVIĆ

Čuvamo sjećanje na sve lijepe trenutke provedene sa vama i na vašu neizmjernu ljubav i toplinu koju ste nam pružali. Počivajte u miru.

445

Četrdeset dana je od smrti

Navršava se četrdeset dana od smrti

JELENE Milovanove VUKČEVIĆ

Plemeniti roditelju, ljubav, toplina, pažnja i brižljivost nas je pratila tokom tvog ljudskog života. U cjelosti si stremila životnim pravcima tvojih đetića. HVALA TI ZA SVE.

Sinovi MILORAD, GAVRILO i PREDRAG, unuci MILOVAN i NIKOLA, snahe ZLATA i DESANKA

JELENE Milovanove VUKČEVIĆ

Strina, hvala ti za pažnju i ljubav koju smo imali od tebe.

VUKMAN, ANKA i BRANKA

448

476

Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog oca

LUKE VUJOVIĆA

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: VESNA i VERA sa porodicama

Godina je dana

DOLU RADOVANOVIĆU

472

DOBRIVOJE RADOVANOVIĆ

Tvoja plemenitost, dobrota, častan i dostojanstven život ostaće vječno u našim sjećanjima. Počivaj u miru!

Kumovi DELIBAŠIĆI

438

Svaki dan je bio kao godina, kumašine. Ostali smo uskraćeni za mnogo čega od kad tebe više nema.

MANE sa porodicom

Voljenom kumu DOLU

Kume, nedostaješ… neizmjerno. Zaborav te neće uzeti dok nas je… GOGA i MILOŠ SAMARDŽIĆ

Дана 9. априла 2023. навршава се година дана од када нас је

заувијек напустила наша драга сестра РУЖИЦА Јовова ЂУРИШИЋ

Вјечно ћемо се сјећати твоје тихе нарави, а туга и бол за тобом не исказује се јавно. Ни ријечима.

Овом приликом освјежила си сјећања на све наше који су прерано нашли свој вјечни мир.

Браћа РАЈКО и СЛАВКО

Godina dana je od smrti naše voljene sestre

DANICE

U srcima čuvamo tvoju dobrotu i snažne uspomene koje čine da živiš. U svakoj našoj priči si.

Tvoji SVETO i MARTA sa porodicama

458

Dvije godine od smrti našeg đeda

BOŽA RAIČKOVIĆA

Dragi đede, hvala ti za bezbrižno djetinjstvo, hvala što si bio naš, a mi tvoji. Čuvaćemo te u našim srcima zauvijek!

Vole te

NIKOLINA, MAJA, JELENA, MAGDALENA i LARA

Dana 12. aprila navršava se godina dana od kada više nije sa nama naša voljena

LUCIJA Đokova JOVIĆEVIĆ

Dana 9. aprila u 9 sati uža porodica će posjetiti njenu vječnu kuću na groblju Vrbice.

Ožalošćena porodica: suprug ĐOKO, sinovi DARKO i NIKOLA, kćer VIKTORIJA, brat MATKO, bratanići VLADIMIR i VEDRAN, snahe NADA i DRAGANA, zet GORAN, unučad i praunuke

Dana 13. aprila 2023. navršava se godina dana od kada nije sa nama naš voljeni

RATKO Vasilije DRAGUTINOVIĆ

1942–2022.

471

Ne prođe ni dan, a da te se s tugom ne sjetimo, a i sa radošću što smo te imali. Neizmjerno hvala za sve što si uradio za nas.

Čuvamo te u našim srcima.

U nedjelju 9. aprila u 11 časova u krugu porodice posjetit ćemo njegovu vječnu kuću.

Tvoji: supruga SLOBODANKA, sinovi VLADAN i VASILIJE, snahe ANA i TANJA, unučad KSENIJA, DUNJA, STAŠA i SAVO

444

MIŠO i SNEŽANA sa porodicama 447