Dnevni list Pobjeda 09.06.2022.

Četvrtak, 9. jun 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20312 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Završen samit regionalne inicijative u Ohridu, crnogorski premijer poručio da će Vlada sagledati sve aspekte i odlučiti o članstvu

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

ISTORIJSKI SUSRET: Predsjednik Crne Gore u sjedištu Vaseljenske patrijaršije razgovarao sa vaseljenskim patrijarhom

Abazović: Nije se čuo argument koji ne bi bio u interesu Crne Gore

„Otvoreni Balkan“ treba da se zasniva na regionalnoj, ali i široj evropskoj strukturi. Sedamdeset procenata vaše trgovine je već sa Evropom i treba težiti krajnjoj evropskoj integraciji. Već postoje mnoge inicijative, „Otvoreni Balkan“ je samo jedna od njih, podržavamo ih sve. Sve koje promovišu saradnju i donose prosperitet i mir. Neophodno je da inicijative budu otvorene za svih šest zemalja na ravnopravnoj ravni – naglasio je visoki predstavnik SAD Gabrijel Eskobar STR. 3.

OSVRT Kako je Crna Gora postala država u kojoj nemaju svi građani ni ista prava ni iste obaveze

Pijani milijarderi i statisti u kukuruzu » Piše: Jadranka RABRENOVIĆ

STR. 5.

Đukanović i Vartolomej iskazali spremnost za nastavak dijaloga » Interesantno je da ovaj susret dolazi nakon što je Vaseljenska patrijaršija 9. maja rehabilitovala jerarhiju MPC-OA, sada pod dozvoljenim imenom Ohridska arhiepiskopija – kaže za Pobjedu analitičar Vladimir Jovanović STR. 2.

Komentari domaćih eksperata na Izvještaj o predloženim izmjenama na Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom » Izvršna direktorica MANS-a Vanja ĆalovićMarković kao veoma zabrinjavajuće ocjenjuje to što uprkos upornim primjedbama nacrt zakona nije unaprijeđen. » Advokat Veselin Radulović kaže da loša rješenja mogu dovesti do toga da u praksi izostanu očekivani rezultati

Kritike bile opravdane, posao odrađen neozbiljno STR. 9.

Iz Fondacije „Budi human“ lijepe vijesti: djevojčica iz borbe izašla kao heroina

Petra je pobijedila maligni tumor STR. 8.

2

Politika

Četvrtak, 9. jun 2022.

ISTORIJSKI SUSRET: Predsjednik Crne Gore u sjedištu Vaseljenske patrijaršije razgovarao sa vaseljenskim patrijarhom

Đukanović i Vartolomej iskazali spremnost za nastavak dijaloga

PODGORICA – Prvi put nakon 1899. godine, kada je knjaz Nikola – kralj Crne Gore posjetio Vaseljensku patrijaršiju, juče se dogodio, za našu zemlju, istorijski susret – predsjednik Milo Đukanović sastao se na Fanaru, sjedištu Patrijaršije, sa vaseljenskim patrijarhom Vartolomejom, a poslije iscrpnog razgovora, dogovorili su nastavak komunikacije.

Iz Đukanovićevog kabineta saopšteno je da je predsjednik „tokom boravka u Istanbulu posjetio sjedište Vaseljenske patrijaršije, gdje je imao veoma sadržajan razgovor sa Njegovom Svesvetosti patrijarhom vaseljenskim Vartolomejom“.

ISCRPAN RAZGOVOR

- Ova posjeta bi mogla da ima istorijski značaj. Vaseljenska patrijaršija je 9. maja donijela kanonski akt kojim je, kao drugostepena crkveno-sudska instanca, poništila sve anticrkvene odluke po kojima je Crkva Srbije od 1967. neosnovano proglasila Makedonce za „raskolnike“. Taj akt je uvod u reviziju tomosa Vaseljenske patrijaršije na temelju kojega je 1922. priznata Crkva Srbije sa jurisdikcijom koja obuhvata prostor čitave bivše Jugoslavije, uključujući i Crnu Goru – naglasio je za Pobjedu analitičar Vladimir Jovanović, komentarišući značaj ovog sastanka za budući odnos Vaseljenske patrijaršije prema rješavanju ozbiljnih problema sa Crkvom Srbije sa kojima se suočava Crna Gora.

Predsjednik je, kako su saopštili iz kabineta, „upoznao Njegovu Svesvetost sa istorijskim okolnostima u kojima je Crna Gora više puta obnavljala svoju nezavisnost i međunarodni subjektivitet“.

- U tom kontekstu istakao je da je Crna Gora veoma ponosna na svoje hiljadugodišnje trajanje, kao i činjenicu da je njena moralna vertikala kontinuirana borba za državno dostojanstvo i slobodu. S tim u vezi osvrnuo se i na duboke istorijske veze između Majke Crkve i crnogorske države – navodi se u saopštenju.

Istakli su da je predsjednik naše zemlje „govorio i o aktuelnom društveno političkom trenutku u našoj zemlji i predstavio dalje planove u vezi sa strateškim pravcem kojim se kreće Crna Gora od obnove državnosti na referendumu 2006. godine“.

- Pri tome je posebno naglasio značaj članstva Crne Gore u NATO uz konstataciju da su evropska i evroatlantska integracija sinonim stabilnosti za naš region – dodaje se u saopštenju. Đukanović je, ističu, izrazio

Vaseljenska patrijaršija: Razgovaralo se o pitanjima od zajedničkog interesa Saopštenjem se sinoć oglasila i Vaseljenska patrijaršija navodeći, kako je prenio portal Antena M, da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović „primljen sa velikom počašću“, te da je „sa pratnjom bogoslužio u Patrijaršijskoj crkvi“.

Istakli su da se patrijarh Vartolomej na sastanku sa Đukanovićem osvrnuo i „na dugo prijateljstvo i saradnju koju je imao sa upokojenim mitropolitom crnogorskim gospodinom Amfilohijem“.

- Tokom njihovog srdačnog sastanka, kojem je prisustvovao visokopreosvećeni mitropolit halkidonski gospodin Emanuila (Adamakis), sveštenstvo Patrijaršijskoga dvora, kao i članovi pratnje ekselencije gospodina Predsjednika, razgovaralo se o pitanjima od zajedničkoga interesa – zaključeno je u saopštenju.

Milo Đukanović i Vartolomej

Interesantno je da ovaj susret dolazi nakon što je Vaseljenska patrijaršija 9. maja rehabilitovala jerarhiju MPC-OA, sada pod dozvoljenim imenom Ohridska arhiepiskopija – kaže za Pobjedu analitičar Vladimir Jovanović zadovoljstvo susretom i „podsjetio Njegovu Svesvetost da je riječ o prvoj posjeti crnogorskog šefa države Vaseljenskoj patrijaršiji nakon 1899. godine, kada je knjaz Nikola boravio u Istanbulu“.

Vaseljenski patrijarh Vartolomej je, piše u saopštenju, zahvalio je Đukanoviću „na iscrpnim informacijama o svim pitanjima koja zaokupljaju i njegovu pažnju“ i „ukazao da je dva puta imao priliku da boravi u Crnoj Gori kojoj upućuje blagoslov za što skoriji prijem u EU i dalji prosperitet“.

- On je podsjetio i na dugogodišnje prijateljstvo sa mitropolitom Amfilohijem posebno istakavši njegov doprinos realizaciji sabora na Kritu.

Pomenuo je i ostale susrete koje je u međuvremenu imao sa predstavnicima iz Crne Gore. Njegova Svesvetost je upoznao predsjednika i sa skorom posjetom poglavara Ohridske arhiepiskopije Stefana – saopštili su iz kabineta Đukanovića.

U prijateljskom i otvorenom

razgovoru, kako su naglasili, „Njegova Svesvetost patrijarh Vartolomej i predsjednik Đukanović razmijenili su mišljenja o svim relevantnim pitanjima od zajedničkog interesa, uz spremnost za dalje održavanje kontakata“.

Razgovoru Đukanovića i patrijarha Vartolomeja prisustvovao je i Njegovo Visokopreosveštenstvo mitropolit Emanuel.

Njegova Svesvetost, piše u saopštenju, blagosiljao je krštenje unuka predsjednika Đukanovića koje je obavljeno nakon zvaničnog susreta.

CRKVA SRBIJE UZROK RASKOLA

- Interesantno je da ovaj susret dolazi nakon što je Vaseljenska patrijaršija 9. maja rehabilitovala jerarhiju MPC-OA, sada pod dozvoljenim imenom Ohridska arhiepiskopija – kaže za Pobjedu Jovanović.

Jurisdikcija SPC „od Triglava do Đevđelije“ je, prema njegovim riječima, još važeća, dok

Prijateljstvo sa Amfilohijem Za analitičara Vladimira Jovanovića nije iznenađenje što je patrijarh Vartolomej u razgovoru sa Đukanovićem pomenuo i nekadašnjeg mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije, pokojnog Amfilohija Radovića.

- Vartolomej ga je pomenuo izričito u kontekstu Sabora na Kritu juna 2016. godine. Ne zaboravimo, tada je Amfilohije, Vartolomejev školski drug iz 1960-ih, udario „nož u leđa“ Rusima, koji su Sabor na Kritu bojkotovali. Štoviše, Amfilohije je na tom saboru čak ismijavao ruskoga patrijarha, kada se obratio čitajući perikopu s alegorijom na Kirila Gundjajeva.

Sve nakon Krita, Vartolomej najradije ne bi rado pominjao, jer se Amfilohije opet priklonio Rusima oko dodjeljivanja tomosa Pravoslavnoj crkvi Ukrajine, optužujući Vartolomeja i Vaseljensku patrijaršiju za čuda i pokore – podsjetio je Jovanović.

Ukazao je i na činjenicu da je Đukanović u Vaseljenskoj patrijaršiji primljen s najvećim počastima, te da to „raskrinkava i necrkvene odluke o njegovom ‘izopštenju’, koje je onomad donijela SPC, tj. (u međuvremenu) rahmetli Episkopski savjet Amfilohija Radovića“.

Vaseljenska patrijaršija ne izda novi tomos, koji se najavljuje za Crkvu u Makedoniji, tj. Ohridsku arhiepiskopiju.

- „Tomos“ koji je SPC 5. juna izdala Makedoncima je nekanonski akt i u najboljem slučaju svjedoči da se Srbija napismeno konačno odrekla Makedonije. Makedonci nijesu nasjeli na taj srpski falš „tomos“ i obraćaju se sada Vaseljenskoj patrijaršiji koja je jedina mjerodavna adresa za izdavanje kanonskoga tomosa o autokefaliji – objašnjava Jovanović.

Ističe da će „Crnoj Gori biti veoma značajno ukoliko Vartolomej i Sinod Majke-Crkve u tomosu za Makedonce budu zapisali formulacije koje će makar relativizovati postojeće izričite kanonske nadležnosti SPC nad Crnom Gorom“.

- Nama, pravoslavnim Crnogorcima, Majka-Crkva je u Carigradu – naglašava Jovanović, odgovarajući na pitanje može li se ovaj susret dovesti u vezu i sa mogućim rješavanjem statusa Crnogorske pravoslavne crkve.

Naši preci su, dodaje on, u 9. vijeku od Vaseljenske pa-

Vladimir Jovanović

trijaršije, preko Svetoga ravnoapostolnoga Ćirila, primili hrišćanstvo – o čemu, kaže, svjedoči i „Ljetopis popa Dukljanina“.

- Majka-Crkva u posljednje vrijeme sve više shvata da postoji eklisiološki problem s jurisdikcijom Crkve Srbije u Crnoj Gori, jer je ta jurisdikcija natopljena otrovima sekularizma i etnofilije – kategoričan je Jovanović.

Crkva Srbije, podsjeća, uzrok je raskola među pravoslavcima u Crnoj Gori.

- Svojim stogodišnjim naopakim djelovanjem u Crnoj Gori, kao i prema Makedoniji, SPC je kompromitovala svoju ulogu koju joj je 1922. tomosom odobrila Vaseljenska patrijaršija, a koja je, nažalost, bila sve samo ne soteriološka. SPC je apsolutna negacija viševjekovne tradicije pravoslavlja u Crnoj Gori i eklisiološke prakse naše autokefalne Crkve – objašnjava sagovornik Pobjede.

U pogledu neposredne perspektive statusa crkvene jurisdikcije u Crnoj Gori, odnosno na prostorima bivše Jugoslavije, Jovanović skreće pažnju na nedavno objavljeni mjerodavni nalaz mitropolita Vaseljenske patrijaršije Andreja Nanakisa, profesora Univerziteta Aristotel u Solunu.

On je napisao da „u slučaju stvaranja i priznanja nove države unutar teritorije postojeće države, za koju je u prošlosti jurisdikciju tomosom o autokefaliji novoj Crkvi priznala Vaseljenska patrijaršija, onda se teritorija te nove države vraća u kanonsku jurisdikciju Vaseljenske patrijaršije“.

- Visokopreosvećeni Andrej je takođe napisao da se „Majci-Crkvi, dakle, Vaseljenskoj patrijaršiji, vraća duhovna i kanonska odgovornost uređenja crkvenih poslova unutar nove nezavisne države.

Isto važi i kada država, koja ima tomos o autokefaliji, iz bilo kog razloga prestane da postoji. I u ovome slučaju se

geografska teritorija države vraća Majci-Crkvi, koja je ove teritorije ustupila i za ovu državu stvorila specifičnu autokefaliju“ – podsjetio je Jovanović na stavove profesora Nanakisa.

PORUKE

Objašnjava da je drugim riječima „mitropolit prof. dr Andrej Nanakis poručio da izuzev Republike Srbije, ostale teritorije nepostojeće Jugoslavije, uključujući i Crnu Goru, sada su kanonska nadležnost Vaseljenske patrijaršije kao Majke-Crkve“.

Jovanović podsjeća i na tomos Vaseljenske patrijaršije iz 1922. u kojem je ona priznala „proglašeno jedinstvo autokefalnih crkava: Srpske, Crnogorske i Karlovačke i prima od ovih obrazovanu Svetu autokefalnu Ujedinjenu pravoslavnu srpsku crkvu (SPC)“.

- Vaseljenska patrijaršija, dakle, 1922. tretira Crnogorsku crkvu, ne kao zavisnu eparhiju, nego kao do tada autokefalnu, priznajući, u svojstvu konstitutivnog faktora, njezino ujedinjenje sa još dvije njoj ravnopravne, autokefalne crkve (Srpskom i Karlovačkom) u novoformiranu autokefalnu Crkvu Kraljevine SHS (SPC) – objašnjava on.

To je, uvjeren je, „crkvenopravna osnova koja će u budućnosti imati značajnu ulogu u raspletu pitanja statusa Crkve u Crnoj Gori“.

- Osim toga, Crna Gora, obnovom nezavisnosti, na temelju drevnih kanona, ima apsolutno pravo na svoju Crkvu, kao dio jedinstvene Istočno-pravoslavne Crkve. Uostalom, nema ni crkvenog, ni moralnog ni bilo kakvog objašnjenja da Crna Gora ostane jedina država s dominantnim pravoslavnim stanovništvom na Balkanu bez kanonske autokefalne Crkve. Takve crkve imaju Grčka, Bugarska, Rumunija, Srbija, Makedonija; čak i Albanija, u kojoj je pravoslavnih veoma malo – zaključuje Jovanović.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

Politika

Četvrtak, 9. jun 2022.

PODGORICA – Vlada Crne Gore će sagledati sve aspekte „Otvorenog Balkana“ prije nego što donese bilo kakvu odluku o eventualnom pridruživanju, kazao je premijer Dritan Abazović pojašnjavajući da na samitu regionalne inicijative nije čuo nijedan argument koji ne bi bio u interesu naše države.

Abazović je, u svojstvu posmatrača, prisustvovao samitu regionalne inicijative „Otvoreni Balkan“ koji je održan u Ohridu 7. i 8. juna. Učestvovali su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije, Dimitar Kovačevski i Edi Rama, a prisustvovao je i predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija.

Osim lidera regiona, prisutnima su se obratili i visoki predstavnik SAD Gabrijel Eskobar i komesar za proširenje EU Oliver Varhelji.

Završen samit regionalne inicijative u Ohridu, crnogorski premijer poručio da će Vlada sagledati sve aspekte i odlučiti o članstvu

Abazović: Nije se čuo argument koji ne bi bio u interesu Crne Gore

ANALIZA

Odgovarajući na pitanja novinara crnogorski premijer je poručio da će Crna Gora pristupiti inicijativi ukoliko se za to stvore uslovi nakon sprovedene analize, a da će Vlada o svim njenim segmentima imati otvorenu raspravu.

- Prenijeću ono što je istina (Vladi), a to je da se nije čuo nijedan argument koji ne bi bio u interesu Crne Gore. Već postoje granični prelazi koji imaju ,,green line“. Ako neko misli da usred turističke sezone neka familija treba da čeka da uđe u Crnu Goru pet sati, premijer tako ne misli. Ne mislim da treba i da imamo brojne administrativne prepreke. Moja je obaveza da zadužim resorne ministre da ispitaju sporazume i da se ispita da li u tome prepoznajemo neki interes – naveo je Abazović.

Istakao je i da bi onaj koji ima relevantan, protivan argument trebalo da ga iznese, te naglasio da „Otvoreni Balkan“ ne doživljava kao alternativu EU. Na otvaranju samita Abazović je kazao da će svaka inicijativa koja može voditi napretku i pomirenju imati podršku Vlade.

Smatra i da će EU dobiti dobru poruku, jer bez obzira na to što nijesu sve zemlje Zapadnog Balkana dio regionalne inicijative, pet lidera su sjedjeli zajedno i razgovarali.

POTREBNO VIŠE JASNOĆE

Specijalni predstavnik Stejt departmenta Gabrijel Eskobar poručio je u obraćanju putem video linka da SAD podržavaju „Otvoreni Balkan“, da smatraju da je riječ o sjajnoj inicijativi u važnom vremenu za Evropu, ali da im je potrebno više jasnoće oko toga kako bi ona trebalo da funkcioniše.

- „Otvoreni Balkan“ treba da se zasniva na regionalnoj, ali i

Lideri država Zapadnog Balkana na Samitu u Ohridu

„Otvoreni Balkan“ treba da se zasniva na regionalnoj, ali i široj evropskoj strukturi. Sedamdeset procenata vaše trgovine je već sa Evropom i treba težiti krajnjoj evropskoj integraciji. Već postoje mnoge inicijative, „Otvoreni Balkan“ je samo jedna od njih, podržavamo ih sve. Sve koje promovišu saradnju i donose prosperitet i mir.

Neophodno je da inicijative budu otvorene za svih šest zemalja na ravnopravnoj ravni – naglasio je visoki predstavnik SAD Gabrijel Eskobar široj evropskoj strukturi. Sedamdeset procenata vaše trgovine je već sa Evropom i treba težiti krajnjoj evropskoj integraciji. Već postoje mnoge inicijative, „Otvoreni Balkan“ je samo jedna od njih, podržavamo ih sve. Sve koje promovišu saradnju i donose prosperitet i mir. Neophodno je da inicijative budu otvorene za svih šest

Predstavili projekat izgradnje mosta preko rijeke Bojane Sa premijerom Albanije Edijem Ramom, Abazović je juče predstavio i projekat izgradnje mosta preko rijeke Bojane.

- Njime se ne bi samo smanjila udaljenost između

gradova i država, već i obogatila turistička ponuda tih krajeva. Zbližavamo građane, jačamo ekonomiju. Cilj je razvoj države od sjevera do mora – napisao je Abazović na Tviteru.

zemalja na ravnopravnoj ravni – naglasio je Eskobar.

SAD, kako je kazao, ne gledaju na Zapadni Balkan sa tačke gledišta devedesetih, već šansi 21. vijeka, koje su, ocijenio je, ogromne. Podstakao je lidere da pronađu načine da „Otvoreni Balkan“ usklade sa drugim inicijativama, a smatra da će to omogućiti veći nivo integracije.

- Prednost inicijative „Otvoreni Balkan“ je jak ekonomski rast, ali mogla bi da stvori veću predvidljivost za investitore i stvori mogućnosti za institucije koje se bave smanjivanjem šverca, izbjegavanjem poreza... Ta neformalna ekonomija stvara nekompetitivan teren za one koji žele da ulažu – naveo je Eskobar.

UBRZANA INTEGRACIJA

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji ocijenio je da regionalna inicijativa nije samo dobra, već i da predstavlja mogućnost da region promijeni svoju realnost i prevaziđe izazove.

- Može da bude mogućnost za ubrzanje puta ka EU. Po mom mišljenju, ako se stvar završi dobro, to će ubrzati ekonomsku integraciju regiona i integraciju u EU – naveo je Varhelji.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u obraćanju je poručio da su Crna Gora i Bosna i Hercegovina dobrodošle u „Otvoreni Balkan“ ukoliko žele da mu se pridruže.

- Dritane, Zorane, uvijek ste dobrodošli. Ja nemam taj izvinjavajući sindrom da vas molim. Ako hoćete da dođete - dođite, ako nećete - niko neće da vas tjera. Nadam se da ćemo do kraja godine i u jednoj od vaših prelijepih zemalja moći da organizujemo samit – rekao je Vučić.

Naveo je da, zahvaljujući inicijativi, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija gotovo da nemaju bilateralnih problema, već da su uspjeli da riješe i neke koji su stari i 70 godina.

Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski ocijenio je da je „Otvoreni Balkan“ „obaveza za miran, stabilan region i bolji život građana“, kao i da predstavlja inicijativu za evropeizaciju regiona.

Naveo je da rat u Ukrajini predstavlja rizik za uticaj trećih strana u regionu, zbog čega je važno da EU prihvati da proširenje na Zapadni Balkan predstavlja strategijski i bezbjednosnu misiju.

Premijer Albanije Edi Rama smatra da je zbog rata u Ukra-

3

Abazović 29. juna u Beogradu Na marginama samita crnogorski premijer sastao se sa predsjednikom Vlade Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Na sastanku sa Kovačevskim, saopštili su iz Vlade Crne Gore, Abazović je naglasio da je dobrosusjedska politika jedan od kamena temeljaca naše spoljne politike, zbog čega on i učestvuje na samitu kao posmatrač.

Tokom razgovora sa Tegeltijom istakao je da će sastanci u Ohridu pomoći državama Zapadnog Balkana da se približe EU. Sa Vučićem je razgovarao o perspektivama regiona i evropskoj budućnosti, a Abazović je najavio i da će 29. juna zvanično posjetiti Srbiju.

jini „Otvoreni Balkan“ nužan.

- Mnogo smo ranjiviji nego ostali, a na horizontu se vidi zima u kojoj se ne može predvidjeti rast cijena energije, ni da li će postojati struja koja se može kupiti. Mi nemamo luksuz da okrenemo leđa jedni drugima i da se bavimo retorikom svjetskih konflikata – istakao je Rama.

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija rekao je da većina građana te zemlje podržava „Otvoreni Balkan“, iako političari nijesu saglasni oko toga.

Tegeltija kao i Abazović na samitu su učestvovali kao posmatrači, jer ni Crna Gora ni Bosna i Hercegovina nijesu dio regionalne inicijative. Iako je za vrijeme mandata prethodnih vlada Crna Gora odbijala pristupanje ovoj inicijativi zbog postojanja obuhvatnijeg Berlinskog procesa, aktuelni premijer ne insistira na isključivosti.

Od zemalja regiona na ovom događaju jedino nije prisustvovao predstavnik Kosova. Premijer te države Aljbin Kurti odbio je da učestvuje na ovom sastanku, jer, kako je rekao, Kosovo ostaje angažovano u Berlinskom procesu. Ranije je i predsjednica ove države Vjosa Osmani poručila da će ostati izvan ove inicijative, jer ne poštuje princip inkluzivnosti i ne tretira sve države jednako. Ž. ZVICER

Vučić spreman da razgovara o slučaju Svetozara Marovića Upitan kada će isporučiti Crnoj Gori Svetozara Marovića i da li bi pristupanje „Otvorenom Balkanu“ riješilo ovo pitanje, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije jasno odgovorio.

Govorio je o tome što podrazumijeva regionalna inicijativa, pojašnjavajući da se u

okviru nje bave slobodnim protokom ljudi, robe, kapitala i usluga. Upitao je novinarku crnogorskog Javnog servisa koja mu je postavila ovo pitanje da li zna koliko zahtjeva imaju, jesu li ih to nekada pitali ili „samo žele da pokažu kako je Srbija nefer prema Crnoj Gori“.

- Od bilateralnih tema ne treba nikad bježati, samo što je potrebno kada razgovarate o bilateralnim stvarima da, osim što stanete u sopstvene cipele, stanete i u cipele onog drugog kome pitanje postavljate – rekao je Vučić, naglašavajući da je spreman o svemu da popriča sa Abazovićem.

I crnogorski premijer komentarisao je slučaj Marovića i ocijenio da je to „simboličko pitanje pravde“.

- Mislim da bi čovjek koji je nanio veliku štetu građanima Crne Gore trebalo da za to odgovara u našoj državi i sve ostalo ne bi bila dobra poruka – istakao je Abazović.

4

Politika

Četvrtak, 9. jun 2022.

Predsjednik Crne Gore na 25. Euroazijskom ekonomskom forumu u Istanbulu

Đukanović: Pred Crnom Gorom su godine velikih izazova

Poruka lidera Socijaldemokrata Damira Šehovića

Damir Šehović

PODGORICA – Pred Crnom Gorom su godine velikih izazova, daljeg održivog snaženja demokratskih institucija i unapređenja vladavine prava, kazao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović.

Srušićemo Abazovićevu manjinsku vladu

Predsjednik Crne Gore je, na otvaranju 25. Euroazijskog ekonomskog foruma u Istanbulu, kazao da je naša država prošla važan put razvoja nakon obnove nezavisnosti.

- Na ekonomskom planu, zemlja je uspjela da ostvari veoma dobre rezultate, dostigne stabilne stope rasta u predpandemijskom vremenu i kontinuitet visokih inostranih ulaganja prvenstveno u velike infrastrukturne projekte i izgradnju novih struktura u oblasti turizma - rekao je Đukanović.

IZAZOVI I KRIZA

Rast ulaganja, kako je rekao predsjednik naše države, bio je praćen porastom životnog standarda, ali je cilj dostizanja evropskog kvaliteta života za građane ipak i dalje daleko.

- Pred Crnom Gorom su godine velikih izazova, daljeg održivog snaženja demokratskih institucija i unapređenja vladavine prava, kao i imperativ strukturne diverzifikacije njene privrede - kazao je Đukanović.

Najveće bogatstvo Crne Gore, kako je rekao, koje jednako odolijeva brojnim pritiscima danas kao i tokom ratnih sukoba na Balkanu 90-ih je - njena stabilnost i multietnička demokratija.

- Građanska i evropska Crna Gora ostaje ključni razvojni i civilizacijski pravac naše zemlje. Ka tome, dobrosusjedski odnosi i saradnja sa zemljama jugoistoka Evrope, uključujući i Tursku, ali i druge zemlje

PODGORICA - Socijaldemokrate su, umjesto funkcija koje su im nuđene prilikom formiranja manjinske vlade, ostale vjerne svojim programskim načelima i vrijednostima kako bi zaštitili i partijsko i državno dostojanstvo, kazao je Damir Šehović, lider SD-a.

Milo Đukanović

regiona, ostaju jedna od važnih smjernica - naveo je Đukanović.

Poručio je da ljudi u Crnoj Gori snažno drže do toga da su raznolikosti i suživot različitih vjera i nacija najveće bogatstvo svakog društva i da je euroazijski region, jednako kao i Balkan, spoj različitosti i nerijetko poprište suprotstavljenih interesa.

- Učinimo i dodatne napore da vrijednost mira trajno nadvlada nepromišljenost rata, da tolerancija potisne mržnju.

Jedino tako možemo stvarati uslove u kojima će naše zemlje stabilno i kontinuirano napredovati - poručio je Đukanović.

Ovodišnji forum, kako je kazao, dočekuju u izuzetno izmijenjenom geopolitičkom kontekstu, suočeni sa ratom na evropskom tlu, čije se posljedice još dugo neće moći u potpunosti sagledati.

- Kontinuirani poremećaji na relaciji Istok - Zapad dobili su svoj najopasniji izraz u agresiji Ruske Federacije na Ukrajinu.

Rat koji traje više od 100 dana, razara ukrajinsku zemlju, uzima živote ljudi, a milioni Ukrajinaca su natjerani da napuste svoje domove – rekao je Đukanović.

KRIZA

Đukanović je ocijenio da su ekonomske posljedice ukrajinske krize veoma ozbiljne, uz realan potencijal da u narednim mjesecima dovedu do ogromnih problema u proizvodnji i snabdijevanju osnovnim životnim namirnicama širom svijeta.

- Neminovno i do poremećaja lanaca energetskog sistema, primarno u Evropi i euroazijskom regionu, što će gotovo sigurno ugroziti planove za

dostizanje ciljeva održivog razvoja i zelene tranzicije - rekao je Đukanović, naglašavajući da u uslovima agresije u neposrednoj blizini do mirnog rješenja može dovesti jedino politički dijalog, što pretpostavlja toleranciju i međusobno uvažavanje.

- Svijet kakav smo poznavali više ne postoji. Čini se izvjesnim da svjedočimo početku novog geopolitičkog ciklusa.

Niko sa sigurnošću ne može tvrditi kako će izgledati. Nepredvidivost nikada nije bila imanentnija trenutku globalnih odnosa nego što je to danas - kazao je Đukanović.

Crnogorski predsjednik je istakao da je jedino izvjesno da je pred svima nova policentrična geopolitička arhitektura koja će pojačavati međuzavisnost svih njenih aktera i koja može dovesti i do dalje marginalizacije manjih zemalja. R. P.

- Ponosni smo na činjenicu što su Socijaldemokrate jedina suverenistička partija koja je odbila da se valja u blatu sa Abazovićem i Jokovićem. Još smo ponosniji na činjenicu što zbog fotelja nijesmo pristali da se sa Abazovićem i Jokovićem dogovaramo koliko malo izdaje Crne Gore je dozvoljeno. Tako da ćemo sa onim istim građanima sa kojima smo rušili Krivokapićevu vladu, ubijeđen sam, vrlo brzo srušiti i ovu Abazovićevu - kazao je Šehović, go-

stujući u emisiji „Kontakt“ RTV Nikšić.

Na pitanje šta se desilo da se, kao o prioritetima, svakodnevno govori o ,,Otvorenom Balkanu“, temeljnom ugovoru, popisu, a ne o ekonomskim pitanjima i životnom standardu građana, Šehović odgovara: - Desilo se to da smo dobili Vladu koja je formirana po diktatu predsjednika nama susjedne države. Dobili smo Vladu koja definiše prioritete ne shodno našim nego interesima tog važnog regionalnog igrača u liku Aleksandra Vučića. Dobili smo Vladu u kojoj mnogo veći uticaj ima gospodin Vučić, nego što je imao na prethodnu. Posljedica te činjenice jeste da se ovdje radi o prethodno preuzetim obavezama, mi se bavimo pitanjima ,,Otvorenog Balkana“ i temeljnog ugovora – naglasio je Šehović.

R. P.

Predsjednik Evropskog savjeta dolazi u zvaničnu posjetu našoj državi

Šarl Mišel sljedeće sedmice u Crnoj Gori

DPS Ulcinj o nezakonitim radnjama sa sjednice SO Ulcinj PODGORICA - Odluke koje su donijete na prvoj sjednici Skupštine opštine Ulcinj, koja je protekla u znaku opstrukcija, povreda Poslovnika i Statuta, ali i kršenja brojnih zakona i ostalih pozitivno pravnih normi, ne mogu imati bilo kakvu pravnu snagu i apsolutno su nezakonite, saopšteno je iz Opštinskog odbora DPS Ulcinj.

Podsjećaju da je u namjeri da preuzme kormilo gradom tokom sjednice, grupa odbornika koja čini novoformiranu većinu, svojim bahatim ponašanjem gazila zakone i na najgrublji mogući način ugrozila pravni poredak Crne Gore.

- Kako drugačije opisati či-

Glasački listići nijesu bili pečatirani i zavedeni njenicu da je nelegitimno predsjedavanje sjednicom van svake procedure preuzeo odbornik Genci Nimanbegu i nelegalno uzurpirajući omogućio da se na njoj bira predsjednik Skupštine i predsjednik Opštine. Ovakvim paradoksalnim postupanjem gospodin Nimanbegu i svih devetnaest odbornika prekoračili su svoja ovlašćenja i počinili krivično djelo iz člana 416. stav 1 Krivičnog zakonika

Crne Gore za koje je nadležno Specijalno državno tužilaštvo – smatraju u ulcinjskom DPS-u.

Kako navode, „nelegitimni predsjedavajući Skupštinom i uzurpator te funkcije Nimanbegu oformio je tročlanu komisiju koja je imala zadatak da sprovede postupak glasanja“.

- Glasački listići nijesu bili pečatirani, niti su bili zavedeni od strane skupštinske služ-

be, niti se sada nalaze u njoj - tvrde u ulcinjskom DPS-u i napominju da su tražili uvid u glasački materijal, ali im to nije omogućeno.

Narednih dana, kako su najavili, Demokratska partija socijalista će protiv svih aktera, kako kažu, ovog pravnog nasilja podnijeti krivične prijave povodom nezakonitih radnji na sjednici lokalnog parlamenta i pokrenuti postupak pred Upravnim sudom. R. P.

Šarl Mišel

PODGORICA - Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel dolazi u zvaničnu posjetu Crnoj Gori naredne sedmice, potvrđeno je nezvanično portalu Pobjeda.

Mišel bi trebalo da dođe u Crnu Goru 14. juna i tom prilikom će se sastati sa visokim državnim zvaničnicima.

Predviđen je, između ostalih, i susret sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem.

R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 9. jun 2022.

OSVRT: Kako je Crna Gora postala država u kojoj nemaju svi građani ni ista prava ni iste obaveze

Pijani milijarderi i statisti u kukuruzu U crnogorskom slučaju, poneko plaća porez, a poneko prima naknade! » Piše: Jadranka RABRENOVIĆ Punih 15 godina ova država zna da treba, na osnovu izvršnih sudskih presuda svojih sudova, da isplati 40 miliona eura bez kamata za 1.800 radnika bivše fabrike „Radoje Dakić“ kojima duguje 77 plata. I – ništa!

Umjesto da isplati taj dug, kako koja vlast i kako koja parlamentarna većina povećava broj građana kojima treba isplaćivati naknade po raznim osnovama. Izglasavaju se naknade za majke sa troje i više djece, naknade za penzionere KAP-a, naknade za zaposlene u državnim firmama u stečaju, naknade za radnike KAP-a, naknade za izabrane radnike metalske i rudarske struke...

I naravno: nema nikakvih naknada za zaposlene u privatnim firmama u stečaju, za majke sa dvoje djece, za samohrane očeve sa troje i više djece...

Suština i razlog postojanja države nije da građani statiraju u kukuruzu članovima stranaka koji hoće da dođu na vlast, već da svi građani u toj zajednici imaju ista prava. A pravo na ista prava počiva na činjenici da svi građani treba da plaćaju isti porez na iste djelatnosti. U našem slučaju, poneko plaća porez, a poneko prima naknade!

Uoči izbora 2016. godine tadašnja parlamentarna većina smislila je naknade za majke sa troje i više djece, a svesrdno je tu ideju podržala tadašnja vlast. Tada je 22.498 žena dobilo pravo na mjesečne naknade između 336 i 192 eura, zavisno od toga da li su imale ugovor o radu ili su zvrjale decenijama po evidencijama biroa rada, a zarađivale na crno. Odnosno 40 miliona eura ukupno, taman koliko dugujemo dakićevcima! Očekivano, Ustavni sud je ocijenio da nema razloga da neke građanke imaju više prava od nekih drugih građanki i ukinuo diskriminatorski zakon.

A kad nam je osvježilo 2020. godine, isti koji su favorizovali samo neke majke, zaključili su da tim majkama treba nastaviti plaćati naknadu od 192 i 336 eura mjesečno do kraja života, ali da taj krug ne treba širiti sa novim majkama bez obzira na to koliko djece rode. I tako, od ove godine tu naknadu prima 14.575 žena, ali nam od marta, kad je zaključeno prijavljivanje, niko nije kazao koliko će nas koštati to njihovo pravo. Osim što je tadašnji državni sekretar Janko Odović napomenuo da ćemo ih, ako ti troškovi premaše predviđenih 25 miliona eura, isplatiti iz tekuće rezerve.

Prije sad već znakovitih izbora 2016. godine tadašnja ad hoc stvorena parlamentarna većina (DF, Demokrate, SNP i SDP) izglasale su zakon po kojem treba još jednom isplatiti otpremnine za radnike KAP-a iz budžeta. Toga puta 5,45 miliona eura za 450 penzionera KAP-a.

I Ustavni sud ponovo konstatuje kako se ne može iz poreza svih građana plaćati naknada za odabrane građane.

Sad već znate: čim je ,,osvježilo“, tadašnji ministar ekonomije Jakovc Milatović počinje gurati svoj osobni projekat i piše zakon po kojem će 1300 radnika metalskog i rudarskog sektora dobiti po - 12 hiljada eura. Tu je ostalo nejasno kako je Milatović, inače prethodno bankar u EBRD, uspio da izračuna da je to 12, a ne 15,6 miliona ukupno, ali to su male tajne velikih majstora finansija. I on je objasnio da se pare za te otpremnine, ako bude ne daj bože, mogu naći u tekućoj rezervi.

Sad su te male tajne pod udarom 4.750 prijavljenih metalaca i rudara, ali je Milatović brigu o tome prepustio Aleksandru Damjanoviću. I ovaj je, iako je saopštio da je u tekućoj rezervi zatekao svega 5,7 miliona eura, najavio da obećane naknade - ne da neće dovoditi u pitanje - nego da će ih povećati.

Pretendenti na državne pozicije nastavljaju da se ponašaju kao pijani milijarderi, pa odlučuju da prekinu sa diskriminacijom i određuju da sva djeca do 18 godina imaju pravo na dječiji dodatak. Prethodno je naš finansijki mag Milatović objasnio da to pravo treba da sljeduje samo djecu do šeste godine života, za razliku od ranijeg rješenja po kojem su dječiji dodaci isplaćivani samo porodicama u stanju socijalne potrebe i kad je to koštalo poreske obveznike 5,3 miliona eura.

Finansijski mag je predvidio u nacrtu budžeta za ovu godinu 23 miliona eura za prvobitno rješenje, odnosno za šestogodišnjake.

Tadašnja parlamentarna većina se zgrozila nad tom diskriminacijom i izglasala da djeca tri puta duže treba da primaju taj dodatak. Finansijski mag izračunao je da će to dodatno koštati 4,4 miliona eura, odnosno ukupno 27,4 miliona. A ako ne bude dovoljno para, pogađate, tu je tekuća rezerva!

I tako, očekujući da nam sud u Strazburu poruči da neizostavno treba da isplatimo 40 miliona eura dakićevcima i da ih izmolimo da oproste kamate, dogurali smo do još stotinjak miliona eura raznih naknada godišnje za 50-ak hiljada novih korisnika.

5

Privredni sud skoro godinu radi sa četvrtinom kapaciteta PODGORICA – U Privrednom sudu Crne Gore trenutno efektivno postupa samo četvoro sudija, iako je predviđeno da ih bude 16, uključujući i predsjednika – kazala je Pobjedi v.d. predsjednice suda Dijana Raičković.

Zbog toga trenutno stanje u sudu ocjenjuje nezavidnim i ukazuje da se ne može očekivati efikasan rad suda, kao što je to bilo prethodnih godina, imajući u vidu da su sudije više nego opterećene.

- Još od septembra 2021. godine sud funkcioniše sa smanjenim brojem sudija. Petoro je penzionisano prošlog avgusta, tako da je sud već od tada radio sa deset sudija. Zbog spore procedure u pogledu popunjavanja slobodnih sudijskih mjesta, u toku 2022. godine izabrani su kandidati za sudije, koji će, pod uslovom da zadovolje na predviđenoj obuci, tek u oktobru moći da zaduže predmete. U međuvremenu je dvoje sudija ostvarilo svoje pravo na bolovanje, a sudeći zbog razloga, njihovo odsustvo biće duže.

Još troje sudija je od početka mjeseca na bolovanju, koji bi po trenutnim najavama, trebalo da odsustvuju kraće. Jedan sudija je napredovao u veću sudsku instancu – objasnila je Raičković.

Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić je od 9. maja u pritvoru.

Spala knjiga na četiri slova

Od 16 sudija Privrednog suda, petoro je penzionisano još prošlog avgusta, dvoje je na dužem i troje na kraćem bolovanju, jedan sudija prešao u Apelacioni sud, a predsjednik suda je u pritvoru

VIJEĆE

Ovako drastično mali broj sudija u jedinom Privrednom sudu u Crnoj Gori komplikuje i rad vijeća sudija koji postupaju u izvršnim postupcima. Raičković navodi da je na sjednici sudija nedavno odlučeno da se formira jedno vijeće, iako je neophodno postupanje najmanje dva.

- Vijeće je sastavljeno od sudija koji postupaju u stečajnom referatu, kako bi se, u slučaju odluke da se sporne činjenice raspravljaju u parnici, izbjegla zakonska obaveza da sudija koji zaduži predmet bude izuzet, ako je odučivao u vijeću. S obzirom na to da je formirano jedno vijeće od sudija koji postupaju u stečaju, a koji u prosjeku imaju po 170 stečajnih predmeta, ne može se očekivati da postupa efikasno, zbog objektivne situacije u kojoj se sud nalazi – kazala je Raičković.

RASPODJELA PREDMETA

Predmeti sudija koji su prošlog avgusta otišli u penziju raspoređeni su odmah nakon odluke Sudskog savjeta o prestanku funkcije, a nedavno i ostali

Privredni sud

Neriješeni predmeti Privredni sud trenutno ima 2.575 neriješenih predmeta, što je preko 900 predmeta više u odnosu na isti period prošle godine kada ih je bilo 1.663.

- Razlog tome je nedovoljan broj sudija i enormna preopterećenost postojećeg broja sudija. U parničnom referatu trenutno je u radu 1.640 predmeta, u stečajnom 458, dok je u izvršnom referatu u radu trenutno 386 predmeta, uključujući i prvostepene izvršne predmete. Ostali predmeti spadaju u manje složene i njihov broj za sada je neznatan - kazala je Raičković.

predmeti odsutnih sudija i sutkinje koja je napredovala. Raičković je dodala da nijesu raspoređeni predmeti jednog sudije kojeg nije imenovala, navodeći da nije prošao zakonski rok od tri mjeseca dužeg odsustvovanja.

- Preraspodjela predmeta kroz sistem PRIS-a, a koja je odrađena i u prošloj godini, tako i sada, za postojeće sudije napravila je preveliko opterećenje, tako Dijana Raičković

da sudije u parničnom referatu imaju u prosjeku preko 300 predmeta, i to vrlo složenih, čija je vrijednost velika sa brojnim vještačenjima i drugim dokaznim sredstvima. Stečajne sudije u prosjeku imaju po 170 predmeta, a riječ je takođe o složenim predmetima u kojima je neophodno preduzeti niz

300 predmeta imaju sudije u parnici, a po 170 stečajne sudije

radnji, imajući u vidu hitnost stečajnog postupka. U Vijeću je trenutno neriješeno preko 300 predmeta – navela je Raičković.

Nije bila voljna da komentariše nedavno hapšenje bivšeg predsjednika suda Blaža Jovanića ni da odgovori da li je povjerenje javnosti u ovaj sud poljuljano.

- Sud ne može komentarisati objektivnu situaciju u odnosu na postupanja nadležnih državnih organa, ali svakako da će preduzeti sve mjere da se obezbijedi redovno i transparentno postupanje u granicama koje budu objektivno moguće – kazala je Raičković.

M. Lk.

Dogovor za ljetnju turističku sezonu

Saradnja policije i inspekcije PODGORICA – Pripadnici Uprave policije biće na raspolaganju inspektorima Uprave za inspekcijske poslove tokom ljetnje sezone, a biće određene kontakt tačke u okviru plovne jedinice, sektora granične policije i sektora policije opšte nadležnosti radi brže komunikacije i koordinacije zajedničkih aktivnosti na

terenu – kazao je direktor UP Zoran Brđanin prilikom susreta sa v.d. direktoricom i njenom pomoćnicom Anom Vujošević i dr Višnjom Orban.

Plovna jedinica će, kako je najavio Brđanin, sarađivati sa turističkim inspektorima prilikom kontrole pružanja usluge

prevoza plovnim objektima. Vujošević je kazala da će fokus biti na suzbijanju svih vidova nelegalnog poslovanja, počevši od sive ekonomije, radu bez odobrenja, neprijavljenih radnika te svim oblicima nelegalnih prodaja ili drugim djelatnostima čija je kontrola u njihovoj nadležnosti.

R. E.

Ekonomija

Četvrtak, 9. jun 2022.

RTCG

6

Italiju i Crnu Goru i ove sezone će povezivati putnički brod ,,Dubrovnik“ hrvatske Jadrolinije

Jučerašnji protest radnika Rudnika boksita

Bivši radnici Rudnika boksita najavili radikalizaciju protesta

Traže isplatu plata od prodaje upravne zgrade PODGORICA - Bivši radnici Rudnika boksita ponovo su zatražili isplatu zaostalih plata. Oni ističu da je Privredni sud donio odluku da se nađu u prvom isplatnom redu i traže da im se isplati novac od prodaje upravne zgrade.

Usuprotnom su najavili su da će od ponedjeljka stopirati dovoz i odvoz rude sa stovarišta u mjestu Gračanica.

- Od poneđeljka nećemo dozvoliti ni odvoz ni dovoz - rekao je bivši radnik Rudnika boksita Vitomir Krulanović RTCG. Jedna od bivših radnica Milica Knežević poručila je da od svojih zahtjeva neće odsutati.

- Mi od naših zahtjeva odusta-

ti nećemo, branićemo životom dok nas ima i dok ne pomremo - poručila je ona.

Više od 260 bivših radnika čeka isplatu između 6.000 i 7.000 eura duga. Njihova potraživanja su odlukom Privrednog suda, kažu, ušla u prvi red isplate.

- Prije godinu kod gospodina Dritana Abazovića smo primljeni, ispoštovao nas je i obećao nam je bio da će novac, ako se proda upravna zgrada, biti nama isplaćen. Međutim, zgrada je prodata, pare su na računu i ja ne znam što stoje te pare na računu, što se ne daju radnicima - kazao je Krulanović.

Bivši radnici Rudnika boksita od 2014. godine potražuju novac od zaostalih plata.

S. P.

Kompanija CEDIS reagovala na tekst Pobjede ,,Investitori hvataju vezu, CEDIS ugrađuje stara brojila“

Tvrde da nijesu namještali tender PODGORICA - Reagovanje CEDIS-a na tekst Pobjede od srijede, 8. juna 2022. prenosimo integralno.

- Navodi u tekstu još jednom potvrđuju da sve što Pobjeda objavljuje vezano za nabavku brojila ima naručioca, te da iza objava stoje isti oni koji više nijesu u prilici, kao ranije, da budu povlašćeni i jedini ponuđači na tenderima koje kompanija raspisuje. Takođe, jasna je i loša namjera, jer se uprkos činjenicama koje smo dostavili Pobjedi o redovnom funkcionisanju sistema, izvode ,,slobodni zaključci“, ali i razumljiv postupak jer je više nego očito da određenim subjektima ne odgovara veći stepen konkurentnosti, odnosno pojavljivanje više zainteresovanih ponuđača na tenderima vezanim za nabavku brojila.

Podsjećamo crnogorsku javnost da je CEDIS od 2016. godine, od kada posluje kao zasebna kompanija, imao svega dvije nabavke brojila na otvorenim postupcima javnih nabavki. Jedan od postupaka je i nabavka oko 3.000 brojila za niski napon koja se koriste za obične korisnike i to upravo Meter & Control brojila, iza kojih po pisanju Pobjede stoji kompanija Vojina Lazarevića. Zanimljivo je da predmetna nabavka, koja je realizovana 2017. godine kada je kompanijom rukovodio prethodni me-

nadžment, u tom periodu nije bila zanimljiva listu Pobjeda, kao ni ostalim medijima. Drugi postupak je realizovan 2018. godine, a odnosi se na nabavku brojila za srednji napon koja se koriste u našim trafostanicama, kao i za korisnike za koje je potrebna velika snaga. Od tada, sve do dolaska novog menadžmenta, CEDIS nije imao uspješno realizovanih nabavki brojila u otvorenim postupcima.

Kada je riječ o tenderu koji je raspisan krajem prošle godine, a poništen u martu ove godine, naglašavamo da su se na isti prijavila četiri ponuđača, sa čak osam različitih proizvođača brojila, što potvrđuje intencije aktuelnog menadžmenta da omogući pravedno nadmetanje, veću konkurentnost i strogo poštovanje propisa, te da, ukoliko se sagledava objektivno i sa dobrom namjerom, jasno je da mjesta favorizovanju i ,,namještanju tendera“ u navedenim postupcima nije bilo.

Kada se već otvara tema ,,namještenih tendera“, podsjećamo javnost da je CEDIS Specijalnom državnom tužilaštvu predao svu dokumentaciju vezano za nabavku brojila za srednji napon iz 2018. godine, kao i da uskoro očekujemo rezultate istrage – saopštili su iz CEDISa. Odgovor novinarke u sjutrašnjem broju.

J. R.

Linija Bar – Bari startuje 21. juna

PODGORICA - Pomorsku liniju Bar – Bari i ove sezone će povezivati putnički brod ,,Dubrovnik“, hrvatske kompanije Jadrolinija, saopšteno je iz Barske plovidbe. Direktor komercijalnog sektora barske kompanije Tihomir Mirković kazao je Pobjedi da je početak plovidbe feribota ,,Dubrovnik“ na toj liniji predviđen za 21. jun.

- Planirano je da brod krene iz Barija 21. juna, a u Baru će biti 22. juna ujutru, istog dana uveče se vraća za Bari. Tako da će brod ,,Dubrovnik“ biti u Baru jednom sedmično, svake srijede – rekao je Mirković.

Putnički brod ,,Dubrovnik“ će šestu godinu povezivati crnogorsku i italijansku obalu.

- Linija Bar – Bari će biti aktivna do oktobra, a ako bude dovoljno interesovanja linija će biti održavana i tokom novembra – precizirao je Mirković.

U Barskoj plovidbi zadovoljni su višegodišnjom saradnjom sa hrvatskom Jadrolinijom na liniji Bar – Bari.

- Nadamo se da će ovogodišnji rezultati na toj liniji biti mnogo bolji nego prethodne dvije godine s obzirom na to da je zbog uticaja korone bio umanjen promet putnika i vozila. Očekujemo i da će podatak da je Italija otvorila svoje granice za sve putnike bez nekih posebnih mjera biti još jedan razlog da rezultati na toj liniji budu bolji nego prethodne dvije godine – kazao je Mirković.

Brod ,,Dubrovnik“ kreće se brzinom do 20 čvorova, a maksimalan kapacitet mu je 1,3 hiljade putnika. Kapacitet vozila iznosi 300 automobila. Brod ima 148 kabina sa ukupno 457 kreveta.

Mirković navodi da Barska plovidba u ovom momentu nema novca da kupi svoj brod za tu liniju.

- Za jednu takvu investiciju bi nam bila neophodna podrška Vlade ili resornog ministarstva – saopštio je Mirković i istakao da su feriboti skupi.

- A i nema ih baš previše u ponudi koji bi nama odgovarali kada je u pitanju kapa-

Feribot ,,Dubrovnik“

Linija Bar – Bari će biti aktivna jednom sedmično do oktobra, a ako bude dovoljno interesovanja i tokom novembra, naveo je direktor komercijalnog sektora Barske plovidbe Tihomir Mirković citet, starost, gaz i kad su u pitanju ispunjavanje međunarodnih standarda o sigurnosti plovidbe i bezbjednosti putnika – rekao je Mirković.

On smatra da kupovina broda u ovom trenutku ne bi bila isplativa kao nekad, ali smatra da bi zbog višestrukih efekata i uticaja bilo dobro kupiti brod.

- Ova linija nije atraktivna i isplativa kao nekad, ali svakako bi trebalo nabaviti brod zbog šireg društvenog uticaja koji ta linija ima, kao i uticaja na turizam, sa obzirom na dolazak turista, lovaca i drugih putnika, kao i kamiona sa raznim teretima. Je-

Tihomir Mirković

dan od razloga manje isplativosti su mnogo veći troškovi na toj liniji zbog cijena goriva – rekao je Mirković.

Feribot Sveti Stefan 2 se u decembru 2016. godine vratio sa posljednjeg putovanja na liniji Bar – Bari – Bar, gdje je na gatu pet bio usidren šest mjeseci.

U maju 2017. godine ,,Bijeli svetac“ je isplovio u tursko rezilište. Prodat je po cijeni od 265 dolara po toni.

Brodska linija sa Italijom uspostavljena je 1965. godine, otkada je Crna Gora redovnom pomorskom linijom svih 12 mjeseci bila povezana sa Evropom.

S. P.

Zaključeno pripremno ročište u sporu po tužbi Biljane Knežević protiv Aerodroma

Sud tražio dokumentaciju o izboru Draškovića na konkursu PODGORICA – Glavna rasprava u sporu koji je bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević pokrenula protiv ove kompanije zbog imenovanja Vladana Draškovića za pomoćnika komercijalnog direktora, trebalo bi da počne sredinom septembra.

Juče je pred Osnovnim sudom u Podgorici zaključeno pripremno ročište, a Aerodromima je sudija Mladen Bulatović naložio da dostave kompletnu dokumentaciju u vezi oglasa raspisanog krajem septembra prošle godine za poziciju na koju je imenovan Drašković, inžinjer tehnologije.

Knežević, koja se takođe prija-

vila za ovo radno mjesto, u tužbi navodi da u odluci direktora Aerodroma Gorana Jandreoskog stoji da Drašković ima bogato međunarodno iskustvo u vazduhoplovstvu i na najodgovornijim pozicijama u Lufthanzi u Letoniji, Rusiji i Nigeriji. Međutim, ona spori da je Drašković to dokazao svojom prijavom i navodi da je jedino dokumentovao direktorsku poziciju u fabrici vode Lipovo u stečaju. Ostale angažmane je dokumentovao kopijama ID kartice Lufthanza grupe i boravišne dozvole u Rusiji, što nijesu dokazi o radu.

Od suda traži da poništi ili utvrdi ništavost odluke o njegovom izboru i naloži Aerodromima da raspiše novi oglas za ovo radno

mjesto. Iz Aerodroma tvrde da je pravo poslodavca da među prijavljenim kandidatima po sopstvenoj ocjeni, a pod uslovom da su ispunjeni uslovi dati oglasom, izabere kandidata za kojeg procjenjuje da će najbolje odgovoriti potrebama radnog mjesta.

- Zakonitost zasnivanja radnog odnosa cijeni se na osnovu ispunjenosti materijalnih uslova za zasnivanje radnog odnosa, ali i na osnovu formalnih uslova, koji se tiču postupka. Iz sadržaja tužbe vidi se da je zakonitost u predmetnom postupku neupitna – tvrde iz Aerodroma u odgovoru na tužbu.

Ovo je drugi postupak koji je Knežević pokrenula protiv Aerodroma, nakon što je prvobitno

tražila poništenje odluke kojom je sin poslanika PZP Branka Radulovića, Petar Radulović, izabran za zamjenika direktora. Na njenu inicijativu Uprava prihoda i carina je potvrdila da Radulović nije bio prijavljen u kompaniji Wir metaloprerada, čiju je potvrdu o zaposlenju dostavio uz prijavu za posao, a Zavod za zapošljavanje da je nekoliko mjeseci, za koje u potvrdi stoji da je rukovodio sektorom za proces prerade metala, Radulović istovremeno bio i na evidenciji nezaposlenih. Nakon što je ovaj predmet dodijeljen drugoj sutkinji, zbog imenovanja prethodne u Viši sud, nastavak ovog postupka očekuje se polovinom juna.

M. Lk.

Društvo

Četvrtak, 9. jun 2022.

7

FZO nema novca za nove povišice, upitne i redovne zarade, ipak najavili veće plate

Novim povećanjem zarada doktori bi trebalo da dobiju status koji zaslužuju Popović-Samardžić: Ugovorenim nabavkama Crna Gora bacila šest kompletno opremljenih PCR laboratorija

Sa jučerašnje konferencije

Treba više investicija u zdravstvo i javne usluge jer time ulažemo u budućnost naših građana. Dobri radni uslovi i dobra plata podržavaju poštovanje i vrednovanje radne snage – kazao je Heger PODGORICA – Kroz još jedno povećanje plata doktorima, koje slijedi kroz primjenu Zakona o zaradama u javnom sektoru koji će početi da se primjenjuje od 1. juna, smatra se da će ovaj kadar dobiti status koji zaslužuje. Kako je poručeno sa konferencije ,,Sindikati – korektivni faktor u društvu“, jedino ako zdravstveni kadar bude zadovoljan zaradama i usluge u tom sektoru će biti zadovoljavajuće.

Državni sekretar Ministarstva zdravlja dr Elvis Omeragić, kazao je da ljekari napokon treba da dobiju status koji zaslužuju.

PRIVILEGIJA JE BITI DOKTOR

- Nadam se da ćemo raditi na unapređenju zdravlja i zadovoljstva pacijenata. U proteklom periodu pojedinci su bili iznad institucije. Nadam se da su neke stvari prošlost i da možemo ući u nešto što se zove saradnja. Vjerujem da će biti manje formalnih sindikata, treba sve da bude fluidno – kazao je Omeragić i objasnio da Ministarstvo zdravlja nije vrh već samo dio sistema.

- Ne postoji ministarstvo ako nema kvalitetne zakonodavne vlasti i onih koji daju inpute.

Ova vlada je ograničenog mandata. Došli smo u situaciju da je privilegija biti doktor sada.

Očekujemo još jedno povećanje njihovih plata što je za pohvalu – poručuje Omeragić i dodaje da se mora naći modus i za rješavanje ostalih problema u zdravstvu.

- Trenutno za zdravstvo mnogo novca nedostaje i moraće da se rade premošćavanja, a veći cilj nam je pacijent.

Ubuduće ćemo se baviti poboljšanjem statusa radnika i infrastrukture koja je na niskom nivou. Da pokušamo da vratimo zdravstveni sistem u zdravstvene institucije – kaže Omeragić dodajući da ako želimo da pacijent bude zadovoljan moramo pružiti zdravstvenom kadru nivo kakav im pripada i kakav imaju u EU zemljama.

Kako je poručio generalni sekretar CESI-ja Klaus Heger, snaga sindikata je od ogromnog značaja.

– Sindikati moraju biti jaki jer svaki otporni sistem mora uključiti radnike i saslušati ih.

Jedino tako imaćemo zadovoljne zdravstvene radnike čime bi usluga bila bolja, spriječili bi i odliv mozgova – kazao je Heger.

Naveo je i da već imaju dokaze da socijalni dijalog funkcioni-



Država treba da cijeni znanje, a tu mislim prvenstveno na ljekarsku i profesorsku profesiju.

Mi smo ih bili sveli na nivo savjetnika ili sekretara u Vladi. Zakon o javnim zaradama će se primijeniti sigurno od 1. jula-rekla je Bošnjak

še, što je vrlo značajno.

- Mi sindikati ne možemo uticati na sve, ali možemo ,,usmjeriti jedra“. U Briselu mi kažemo da treba više investicija u zdravstvo i javne usluge jer time ulažemo u budućnost naših građana. Dobri radni uslovi i dobra plata podržavaju poštovanje i vrednovanje radne snage – kazao je Heger.

Naglasio je da moraju pojačati sindikalnu prekograničnu saradnju kako bi spriječili doktore da odlaze u druge zemlje, jer je u Evropi upravo manjak ovog kadra.

TEŠKA SITUACIJA

Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak smatra da je situacija globalno teška, ali da Balkan treba da uđe u EU i da to treba da iskoristimo, ali ne protekcionistički nego da ispunimo sve uslove i da pomognemo sebi i unutrašnjem sistemu.

- Ja sam za osnovne principe, za bolji položaj radnika i ljekara. Da ima pravde i da smo zaštićeni. Nije samo stvar plate koliko je stvar statusa. Država treba da cijeni znanje, a tu mislim prvenstveno na ljekarsku i profesorsku profesiju. Mi smo ih bili sveli na nivo savjetnika ili sekretara u Vladi. Zakon o javnim zaradama će se primijeniti sigurno od 1. jula. Čula sam i ljekare koji se protive ovom zakonu, što je paradoksalno – kazala je Bošnjak ističući da nikako iz ovog zakona ne smiju da se izuzmu ljekari i univerzitetski profesori.

- Tu smo da se borimo i treba da jačaju sindikati. Bilo bi lijepo da bude jedan sindikat

zdravstva koji je jedinstven.

Ima naznaka da zagovaraju privatizaciju i ulazak nekih stranih bolnica koji će ponuditi veće plate i nauditi javno zdravstvu što ja ne podržavam – poručila je Bošnjak.

NEMA NOVCA

Podsjećamo da Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru za koji se SDMCG zalagao punih šest godina počinje sa primjenom od 1. jula ove godine. Zakon je usvojila Skupština krajem prošle godine.

Fond za zdravstveno osiguranje nema u budžetu opredijeljena sredstva za novo uvećanje plata doktorima medicine, specijalistima i subspecijalistima primjenom Zakona o zaradama u javnom sektoru, a pod znakom pitanja je, kako su nedavno saopštili i redovna isplata zarada do kraja godine.

Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović- Samardžić poručila je nedavno da neće dozvoliti da se ugrozi primjena novog Zakona o zaradama u javnom sektoru, kojim se dodatno povećavaju plate ljekarima, iako iz Sindikata zdravstva tvrde da se na taj način diskriminišu ostali medicinski radnici. Ona ističe da se protive utvrđivanju koeficijenata kroz granski kolektivni ugovor, zbog, kako tvrdi, korumpiranosti sindikata. Poručuje da ne žele biti taoci pregovora čelnika reprezentativnih sindikata koji su, kako kaže, u posljednjih 15 godina imali priliku da unaprijede položaj medicinskih radnika.

N. KOVAČEVIĆ

Ugovorenom nabavkom od oko 80 hiljada LAMP testova i 50 hiljada seroloških testova za korona virus u 2021. godini, koji nijesu iskorišćeni, Crna Gora je bacila šest kompletno opremljenih PCR laboratorija – kazala je Milena Popović- Samardžić dodajući da se najveći broj postupaka javnih nabavki, koje je Montefarm sproveo tokom prošle godine, odnosi na pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje.

- Ono što smo mi uočili prilikom analize plana javnih nabavki Montefarma tokom prošle godine jeste da je isti promijenjen 11 puta. Tu se pali lampica da postoji problem u sistemu javnih nabavki, čim gotovo svaki mjesec imate potrebu da mijenjate plan javnih nabavki - navela je PopovićSamardžić.

Ukazala je da je Montefarm sproveo 57 postupaka, od kojih je 38 bilo pregovarački postupak bez prethodnih objavljivanja poziva za nadmetanje.

- Kad preračunamo, vidimo da se 66 odsto javnih nabavki u zdravstvu koje je sproveo Montefarm odnose na pregovarački postupak, dok je na nivou države kroz pregovarački postupak iz razloga hitnosti sprovedeno tek 2,2 odsto ukupnog broja nabavki - kazala je PopovićSamardžić.

Rekla je da se MANS u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama 21. januara ove godine obraćao Ministarstvu zdravlja i tražio ugovore za nabavku medicinskog materijala za uzorkovanje i testiranje na kovid-19 koji su zaključeni tokom 2020. i 2021.

- Bez odgovora u zakonskom roku, tako da je 9. februara MANS poslao žalbu Agenciji za slobodan pristup informacijama zbog ćutanja administracije i poslao urgenciju Ministarstvu zdravlja sa ponovljenim zahtjevom. Kako odgovor nije stigao ni u martu, MANS podnosi tužbu Upravnom sudu. Institucije do današnjeg dana nijesu dostavile tražene podatke - navela je Popović- Samardžić.

Kazala je da je Ministarstvo zdravlja na današnji dan

prošle godine zavelo i potpisalo dva ugovora sa ćerkom firmom Sinofarm o kupovini 80.064 LAMP testova za otkrivanje novog korona virusa, čija je vrijednost 724.579 eura, koji nijesu namijenjeni za masovno testiranje zbog dugog vremena potrebnog za očitavanje rezultata.

- Isto tako kupljeno je 50 hiljada seroloških testova za novi korona virus u vrijednosti 535 hiljada eura. Ukupna vrijednost ove kupovine iznosi 1.259.579 eura. Kad smo potražili javnu nabavku za LAMP testove, nijesmo je pronašli u sistemu javnih nabavki. Kad su ovi testovi stigli u Crnu Goru, rok trajanja bio je samo četiri mjeseca i istekao sredinom decembra 2021. godine. Do tog roka, svih 80.000 testova je propalo i nalaze se uskladišteni u Montefarmu.

Ti testovi nijesu upotrijebljeni i ovaj novac je bačen, a vidjećemo i koliko će koštati uništavanje ovog, sad već, medicinskog otpada - navela je Popović-Samardžić.

Govoreći o serološkim testovima, pojasnila je da je njima rok trajanja bio duži, preciznije do 17. juna 2022. godine.

- I ovdje se radi o testovima koji se rade manuelno zbog čega su ostali neupotrijebljeni. Sve ovo vrijeme proveli su u Montefarmu i za devet dana biće bačeni - kazala je Popović- Samardžić.

Pojasnila je da dva tehničara koja su na raspolaganju u Institutu za javno zdravlje tokom radnog vremena, da samo rade ove serološke testove svaki radni dan u godini, za godinu dana bi uspjeli da iskoriste 6.336 testova zbog vremena koje zahtijeva obrada tog jednog testa.

- Ovakvim ugovorenim nabavkama, Crna Gora je bacila novac kojim se moglo kupiti šest PCR laboratorija. Šest bolnica je moglo biti opremljeno sa kompletnim PCR laboratorijama, jer jedna laboratorija sa svim potrebnim uređajima košta nešto manje od 200 hiljada eura. Iznos koji smo mi bacili je šest kompletno opremljenih PCR laboratorija - ukazala je PopovićSamardžić.

8

Društvo

Četvrtak, 9. jun 2022.

Održana sjednica Administrativnog odbora, nije prošla bez tenzija PODGORICA – Administrativni odbor juče je podržao Predraga Miranovića, kandidata Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) za člana Savjeta Javnog servisa, pa će taj prijedlog dostaviti Skupštini Crne Gore. Članovi Administrativnog odbora o njegovoj kandidaturi nijesu raspravljali, a predsjednica Suzana Pribilović rekla je da će mu mandat trajati do 10. juna 2025. godine Juče je trebalo da izaberu i predsjednika Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, kao i člana Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama ali niko od kandidata nije dobio potrebnu većinu.

Predloženi kandidati su bili Radenko Lacmanović, Biljana Božić, Zdenka Perović.

Branka Mišurović, Jelena Nedović, Milan Sekulović i Milenko Šušić. Bojana Jokić je obavijestila Administrativni odbor da povlači kandidaturu.

- Kako niko od članova nije dobio potrebnu većinu, pokrenućemo novi postupak za predsjednika i članove Savjeta AZLP-a – navela je Pribilović.

Martinović negoduje Ipak nije sve prošlo mirno, početak sjednice obilježilo je negodovanje poslanika Demokrata Vladimira Martinovića koji je tražio da se tačka koja se odnosi na izbor zamjenika predsjednika Administrativnog odbora pod hitno povuče sa dnevnog reda.

- Moramo da znamo kojoj partiji pripada koliko mjesta u Odboru, koliko ja imam informacija, ovo nije dogovoreno. Ovo je pravno nasilje i pozivam vas da povučete ovu tačku. Ja nemam informaciju ni ko je kandidat – kazao je Martinović.

Pribilović mu je odgovorila da je prijedlog Demokratskog fronta i Pokreta za promjene bio da njen zamjenik bude Vladan Raičević.

Martinović je kazao da to ne prihvata, te da šefovi poslaničkih klubova treba da naprave kolegijum koji se uvijek održava.

-Da znamo ko koga predlaže

Država zamislila, obećala izmjene, ali nije stvorila pravni okvir PODGORICA – LGBT forum ,,Progres“ podnio je zbog diskriminacije tužbu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici protiv države Crne Gore.

Sa sjednice Administrativnog odbora

Predrag Miranović kandidat za člana Savjeta RTCG Nikčević predsjednica žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade Administarativni odbor podržao je Jasminu Nikčević za predsjednicu žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.

Za članove žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade predloženi su: Maja Kostić-Mandić, Ivan Jovović, Filip Ivanović, Jadranka Selhanović, Janko Ljumović i Aldemar Ibrahimović. Članovi odbora saglasili su se da će novoimenovani sastav primati istu naknadu kao i njihovi prethodnici – 90 eura.

i kojoj partiji pripada koliko mjesta jer je ovo presedan bez presedana. Zašto se ove stvari rade na ovaj način? – upitao je Martinović.

Pribilović ga je zamolila da ne diže tenzije, te kazala da će se glasati o njegovom prijedlogu da se ova tačka ukloni sa dnevnog reda.

-Iz reda članova Odbora moramo da izaberemo zamjenika, osobu koja će da me mijenja.

Uradila sam ono što je do mene, i ne želim da ode pogrešna poruka da se bilo što sili, ja bih bila zadovoljna da se održi kolegijum šefova poslaničkih klubova- navela je Pribilović.

Martinović je ljutito kazao

Iz FondacIje „BudI human“ lIjepe vIjestI: Jednogodišnjakinja iz borbe izašla kao heroj

Petra je pobijedila maligni tumor PODGORICA – Petra Paladin, koja ima samo godinu, pobijedila je maligni tumor. Ta radosna vijest došla je iz Istanbula gdje se liječila.

Iz Fondacije ,,Budi human“ navode da su čisti rezultati finalnih skenera, kao i biopsija.

- Tumora više nema - pobjednički je saopštila Petrina majka, kažu iz Fondacije ,,Budi human“.

Petra Paladin, jednogodiš-

LGBT forum „Progres“ podnio je tužbu protiv Crne Gore zbog diskriminacije Osnovnom državnom tužilaštvu

njoj djevojčici iz Bara, je sa samo četiri mjeseca dijagnostifikovan maligni tumor nadbubrežne žlijezde.

Od tada kao novorođenče prošla je niz teških operacija i cikluse hemioterapija, koje je herojski izdržala.

- Kako bi nastavila liječenje u Turskoj, Fondacija ,,Budi human“ je prije devet mjeseci uputila pomoć od 15.000 eura za Petru, što je dalo najbolje moguće rezultate – Petra je zdrava - zaključili su iz Fondacije.

K. J.

da je praksa da se dogovore kome što pripada, te da to pitanje na kolegijumu nije bilo otvoreno.

-Ova tačka bi trebalo da se ukloni dok se ne razjasni što pripada vlasti, a što opoziciji.

Ako će nova nelegitimna većina da uvede novu praksu, onda vidite na što će ova Skupština da liči – kazao je Marinović.

Pokret za promjene je kao svog kandidata za zamjenika predsjednice Administrativnog odbora odredio Vladana Raičevića, koji je juče rekao da povlači kandidaturu, „kako se ne bi stvarale dodatne političke tenzije“.

Jednoglasno je donijeta odluka da se ne razmatra tačka koja se odnosi na nastavak postupka imenovanja jednog člana Državne izborne komisije, kao i tačka koja se odnosi na izbor potpredsjednika Administrativnog odbora.

K. J.

Tužba je predata prekjuče jer crnogorski državljani nijesu mogli da ostvare pravo upisa istopolnih partnerstava koje su sklopili u inostranstvu u matični registar u Crnoj Gori.

Crnogorski Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola to omogućava, a LGBT forum ,,Progres“ je tužio državu zbog diskriminatorne primjene tog zakona.

Izvršni direktor LGBT foruma ,,Progres“ Džon M. Barac je kazao da je situacija nastala usljed neusklađenosti niza ključnih zakona sa Zakonom o životnom partnerstvu, prevashodno Zakona o matičnim registrima.

- Okolnosti ovog slučaja ukazuju da crnogorski pristup i procedure oko usvajanja Zakona nijesu donijele pogodnosti za istopolne zajednice, iako je to bilo „zamišljeno“ i obećavano sa svih državnih adresa – kazao je Barac.

Istakao je da nema benefita za crnogorske državljane, niti fleksibilne primjene Zakona koja je bila prijeko potrebna.

– Činjenica da su nadležne institucije, namjerno ili ne, propustile da usvoje odgovarajuća podzakonska akta i usklade sve relevantne zakone potrebne za nesmetano sprovođenje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, jasno ukazuje na to da je došlo do stvaranja pravne nesigurnosti – istakli su iz te organizacije.

Barac je kazao da Crna Gora

Džon M. Barac

kroz sistemsko i sistematsko ignorisanje osnovnih ljudskih prava istopolnih partnera i uopšte LGBTI zajednice, dovela do postojanja većeg stepena diskriminacije sada nego što je to bio slučaj prije usvajanja Zakona.

Prvi istopolni brak je registrovan samo 25 dana od usvajanja Zakona u Budvi, kada su pred matičara stale dvije crnogorske državljanke koje rade u inostranstvu.

U Crnoj Gori je dosad registrovano 17 zajednica.

Zakon je u Crnoj Gori usvojen u julu 2020. godine, kada je izglasan sa 42 glasa tada vladajuće Demokratske partije socijalista, Liberalne partije, Socijaldemokrata, kao i opozicione Socijademokratske partije i nezavisnog poslanika Neđeljka Rudovića.

Vladin prijedlog Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola je prije toga već bio 2019. godine pred crnogorskim poslanicima, ali nije dobio većinu.

Partneri imaju jednaka procesna prava u svim sudskim postupcima, kao i bračni drugovi u izdržavanju, nasljeđivanju ili pri razvodu.

J. M.

Centar za zaštitu i proučavanje ptica

Raduje nas što će Ministarstvo razmotriti novo organizovanje javne rasprave o NPCG PODGORICA - Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore saopštio je da “ga raduje” što će Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, tačnije Direktorat za ekologiju na čelu sa Dušanom Bugarinom, po hitnom postupku razmotriti zahtjev ove NVO za ponovno organizovanje javne rasprave za planove upravljanja nacionalnim parkovima.

- I što će preduzeti mjere iz svoje nadležnosti kako bi javnost imala mogućnost da učestvuje u izradi pet najznačajnijih dokumenata kada je riječ o očuvanju prirode u zemlji - dodaje se u saopštenju.

Kako su naveli JP Nacionalni parkovi Crne Gore, sproveli su javnu raspravu za planove upravljanja za sve parkove, kako kažu, “na krajnje netransparentan i nezakonit način”.

- Ne ostavljajući mogućnost za učešće stručne i

laičke javnosti. Uprava nije ostavila mogućnost dostavljanja pismenih komentara, a rokovi za učešće na glavnoj raspravi su bili neprimjereno kratki (od tri do 12 dana od dana objavljivanja) što ostavlja nedovoljno vremena za studiozno sagledavanje pet obimnih dokumenata. O ranom uključivanju stručne javnosti ne vrijedi trošiti riječi - kažu iz CZIP. Stoga danas, dodaju, imamo nacrte planova vrlo upitnog kvaliteta sa mjerama koje definitivno neće dovesti do bolje zaštite prostora niti unapređenja stanja biodiverziteta.

- Za sada ovi dokumenti služe kao smjernica za poboljšanje turizma što nije primarna funkcija nacionalnih parkova te samim tim treba početi razmišljati i o mehanizmima upravljanja posjetiocima u onim parkovima gdje je pritisak na biodiverzitet pojačan - zaključuje Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore.

N.K.

Društvo

Četvrtak, 9. jun 2022.

9

Komentari domaćih eksperata na Izvještaj o predloženim izmjenama na Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom

Kritike bile opravdane, posao odrađen neozbiljno PODGORICA – Izvještaj evropskih eksperata o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, čije djelove je juče objavila Pobjeda, pokazao je da su bile opravdane kritike iznešene na javnoj raspravi na taj nacrt, kao i da se tom poslu pristupilo nedovoljno ozbiljno, ocijenili su izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković i advokat Veselin Radulović.

Eksperti angažovani kroz pogram podrške EU vladavini prava u Crnoj Gori Mauricio Varaneze i Teo Bil u svojoj analizi nacrta izmjena, koje je u oktobru prošle godine javnosti predstavilo tadašnje Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, konstatovali su da i pored dobre namjere crnogorskog zakonodavca, ima dosta razloga za zabrinutost jer je, između ostalog, zakonodavni okvir teško razumljiv zbog mješovitih procedura i zbog protivrječnih i preklapajućih zakonskih odredbi, te da neke od predviđenih odredbi narušavaju ukupnu koncepciju.

U izvještaju se navodi da je za postupak oduzimanja bez prethodne osuđujuće presude, odgovarajuća nadležnost povjerena potpuno novom akteru – zaštitniku imovinskopravnih interesa - koji nikada nije zastupao državu u parničnim postupcima niti ima iskustva u krivičnom postupku i finansijskoj istrazi, što su kao jednu od glavnih zamjerki apostrofirali i Radulović i Ćalović-Marković.

Radulović za Pobjedu kaže da se radi o propisu koji bi trebalo da bude u najvećoj mogućoj mjeri pripremljen na način koji će u praksi obezbijediti primjenu koja će dati rezultate.

- U protivnom, loša rješenja mogu dovesti do toga da u praksi izostanu očekivani re-

Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković kao veoma zabrinjavajuće ocjenjuje to što uprkos upornim primjedbama nacrt zakona nije unaprijeđen.

Advokat Veselin Radulović kaže da loša rješenja mogu dovesti do toga da u praksi izostanu očekivani rezultati i da pokrenuti postupci završe neuspjehom i dodatnim troškovima na teret države

Vanja Ćalović-Marković

Veselin Radulović

zultati i da pokrenuti postupci završe neuspjehom i dodatnim troškovima na teret države – navodi Radulović. Ćalović-Marković podsjeća da je u toku javne rasprave o tom zakonu više puta isticala ključne zamjerke MANS-a koje su, kako kaže, i potvrđene od strane evropskih eksperata, sudeći po podacima objavljenim u medijima.

- Na prvom mjestu nejasno je da li se ove izmjene zakona mogu primjenjivati retroaktivno i ako mogu, u kom vremenskom periodu. Podsjećam da su i domaći i međunarodni eksperti ukazivali na praksu Evropskog suda za ljudska prava koja dozvoljava retroaktivnu primjenu ovakvih zakona – navodi Ćalović-Marković za Pobjedu.

Radulović podsjeća da u konkretnom slučaju u Crnoj Gori nije predloženo donošenje novog zakona, kako su političari najavljivali u javnosti, već da su predložene izmjene i dopune važećeg Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

- Zato su opravdane i očeki-

vane kritike koje ukazuju da takozvano građansko oduzimanje bez krivične osude i prošireno oduzimanje nakon donošenja osuđujuće presude u krivičnom postupku, nije kvalitetno regulisano jednim zakonom, odnosno dopunama važećeg zakona. Takođe, rezerve u odnosu na kapacitete i iskustvo Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore potpuno su opravdane i na njih sam, između ostalog, ukazao i tokom javne rasprave – kaže Radulović. Ćalović-Marković takođe je saglasna sa ovakvim stavom i navodi da se, nakon retroaktivnosti, drugi ogroman problem na koji su ukazivali, a koji su potencirali i evropski stručnjaci, odnosi na organe nadležne za primjenu zakona, u konkretnom slučaju zaštitnika.

- Ta institucija nema kapaciteta da vodi finansijske istrage, a samim tim pred sudom ne može kvalitetno zastupati takve predmete, čak ni kada istragu za potrebe zaštitnika sprovede drugi organ – rekla je ĆalovićMarković.



Ćalović-Marković: Nadam se da motiv ove Vlade nije da izbjegava raspravu o kriminalizaciji nezakonitog bogaćenja jer kada je u pitanju borba protiv korupcije, politička volja se najbolje pokazuje na sopstvenom primjeru

Radulović primjećuje da bi takozvano građansko oduzimanje imovine kroz parnični postupak trebalo da ima supsidijarni (zamjenski) karakter i da se primjenjuje u onim slučajevima gdje nije moguće primijeniti prošireno oduzimanje imovine i gdje nema osuđujuće krivične presude.

- Nacrt izmjena zakona to ne definiše jasno i ostavlja mogućnost vođenja oba postupka. U

izvještaju se s pravom primjećuje i da se u Crnoj Gori finansijske istrage uglavnom pokreću nakon osuđujuće presude, što je potvrdila i dosadašnja praksa u primjeni Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Takva praksa pokazuje ozbiljne propuste u dosadašnjem radu tužilaštva – kaže Radulović.

Prema njegovim riječima, nejasno definisane nadležnosti zaštitnika i tužilaštva i mogućnost njihovog preklapanja i vođenja dva postupka, proširenog oduzimanja i oduzimanja u parničnom postupku, ozbiljan su nedostatak nacrta izmjena i dopuna zakona.

- Ozbiljan nedostatak je i što nacrt ne precizira period sticanja imovine, odnosno vremensku povezanost između trenutka sticanja i okolnosti koje bi opravdale oduzimanje. Iako to u izvještaju nije potencirano, smatram da je i vrijednost imovine koja može biti predmet oduzimanja po nacrtu zakona postavljena isuviše nisko - na 50 hiljada eura, što može omogućiti da pod udar ovog

zakona ne dođu akteri organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, zbog kojih bi upravo ovaj propis trebao da se donese – zaključuje Radulović.

Isto apostrofira i Ćalović-Marković navodeći da je poseban problem vrijednost imovine koja može biti predmet ovog zakona, što je granica postavljena na 50 hiljada eura, a da nijesu predviđeni bilo kakvi dodatni kriterijumi za određivanje prioriteta u postupanju.

- To u zemlji koja ima ogromnu sivu ekonomiju znači da jednosobni stanovi maltene svih zaposlenih u trgovini, koji su godinama primali platu u gotovini, mogu biti predmet oduzimanja. Na taj način zakon se pretvara u svoju suprotnost – kazala je ona.

Kao veoma zabrinjavajuće, Ćalović-Marković ocjenjuje to što uprkos upornim primjedbama, nacrt zakona i dalje nije unaprijeđen.

- Istovremeno, iz Vlade više ne pominju kriminalizaciju nezakonitog bogaćenja, iako su u toku javne rasprave o ovom zakonu naveli da će to biti predloženo istovremeno kad i ovaj zakon. Podsjetiću da nezakonito bogaćenje, kao krivično djelo, podrazumijeva da funkcioneri koji ne mogu da objasne porijeklo svoje imovine zbog toga mogu ići u zatvor, a ne samo da im ta imovina bude oduzeta – kaže Ćalović-Marković.

Međutim, kako navodi, to bi se odnosilo samo na imovinu stečenu nakon kriminalizacije nezakonitog bogaćenja, pa bi prvi na udaru mogli biti aktuelni javni funkcioneri.

- Nadam se da to nije motiv ove Vlade - da izbjegava raspravu o kriminalizaciji nezakonitog bogaćenja, jer kada je u pitanju borba protiv korupcije, politička volja se najbolje pokazuje na sopstvenom primjeru – zaključila je Ćalović-Marković.

D.MIHAILOVIĆ

Ministarstvo prosvjete saopštilo da predizborne aktivnosti ne ometaju raspisivanje konkursa u obrazovnim ustanovama

Mogu da zapošljavaju na određeno

PODGORICA - Konkursi za zapošljavanje nastavnika su u toku, bez obzira na predizborne aktivnosti. To je logičan slijed ukoliko se imaju u vidu potrebe vaspitno-obrazovnog procesa, rekli su Pobjedi iz Ministarstva prosvjete.

Jedan dio nastavnika tokom septembra i oktobra odsutan je zbog bolovanja i za ta radna mjesta se moraju raspisati konkursi, navode iz ovog resora kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović. Procedura je uvijek javna.

-Škola može da zaposli nastavnika na 30 dana bez javnog konkursa za nastavni predmet za koje nije obezbijeđen nastavni kadar. U roku od tih 30 dana, škola je dužna da raspiše konkurs za popunu tog radnog mjesta – rekli su oni.

Prema članu 44 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, u organima državne uprave, organima lokalne samouprave, organima lokalne uprave, javnim ustanovama i državnim fondovima, u periodu od dana raspisivanja do dana održa-

vanja izbora, mogu se izuzetno zaposliti lica na određeno vrijeme. Tačnije, zaključuju se ugovori za obavljanje privremenih i povremenih poslova, radi obezbjeđivanja neometanog i redovnog odvijanja i funkcionisanja procesa rada tih organa, na osnovu odluke nadležnog organa ovih subjekata, samo ako je to predviđeno aktom o sistematizaciji radnih mjesta.

-Organi i pravna lica dužni su da sve odluke o zapošljavanju koje su donijete u skladu sa zakonima kojima se uređuju rad-

ni odnosi i obligacioni odnosi, sa kompletnom pratećom dokumentacijom, dostave Agenciji u roku od tri dana od dana donošenja odluke. Agencija je dužna da dostavljena akta iz stava 2 ovog člana, u roku od sedam dana od dana dostavljanja objavi na svojoj internet stranici – ističu iz Ministarstva.

Kažu da je broj stalnog nastavnog kadra stabilan, i ne varira, jer su to nastavnici koji imaju ugovor na neodređeno radno vrijeme. Škola nakon rasporeda na-

stavnika po predmetima i razredima prijavljuje broj slobodnih časova. Sindikat u saradnji sa Ministarstvom prosvjete sačinjava rang listu nastavnika koji nemaju punu normu.

- Tek nakon te rang liste i rasporeda nastavnika na slobodna radna mjesta, odnosno časove, škola može raspisati konkurs – saopštili su iz Ministarstva.

N. Đ.

Miomir Vojinović

10

Povodi

Četvrtak, 9. jun 2022.

STAV

Pročitao sam intervju princa Nikole Petrovića Njegoša, koji je dao dnevnim novinama Vijesti. Svoj komentar pišem u jednom dahu, odnosno bez daha, jer su me konstatacije, prijedlozi i lamentiranja princa Petrovića zaista ostavili bez daha. Prijatelj mi je, nakon čitanja istog teksta, poslao poruku: ,,Zemljo, otvori se“! Moj odgovor na to je bio jednako očajan: ,,Ah, koga je sve vladajuća elita nagrađivala zarad političkih i izbornih poena!“ Ovo što slijedi je proizvod napora da se potisne pomenuti očaj i da se racionalno promisle teze i tvrdnje koje je princ Petrović iznio. Iako sam na trenutke bio u nedoumici da li čitam intervju kraljevog praunuka, utemeljitelja ideje ekološke države Crne Gore ili propagandni uradak portparola Ure, fokusiraću se na ono što zabrinjava profesionalnog istoričara u meni.

Prije toga moram priznati da nije bilo lako čitati ovu kolekciju političkih opštih mjesta o ekološkoj državi i ispraznih generalizacija o tome kako će EU pravila i koncepti brzo i efikasno pacifikovati crnogorske ratničke duhove opsjednute mitovima o porijeklu i identitetu. Ova opšta mjesta su ipak bila obogaćena ličnim dimenzijama i vješto prošarana prinčevim napomenama o tome da je država još uvijek dužnik napaćenoj porodici Petrović.

Bio sam začuđen ponavljanjem izanđale i kompromitovane teze o EU političkim, pravnim, ekonomskim i kulturnim okvirima koji će pomoći da se pobrišu (gurnu pod



Svako ko ima želje i vremena da pročita dokumenta vezana za Podgoričku skupštinu 1918. može brzo zaključiti da nema nikakvih kontroverzi oko uslova tadašnje aneksije. Radilo se o sponzorisanom, pažljivo planiranom, dobro finansiranom i koordinisanom naporu da se anektira Crna Gora. Šokantno je saznati da princ Nikola Petrović smatra da su stručne i popularne diskusije o jednom od najvažnijih događaja iz moderne istorije Crne Gore ,,prazne polemike“

Bio sam začuđen ponavljanjem izanđale i kompromitovane teze o EU političkim, pravnim, ekonomskim i kulturnim okvirima koji će pomoći da se pobrišu (gurnu pod tepih?) naše podjele, te da je najbolje da se one zaborave!

Shvatio sam da princ Petrović građanima iznova prodaje istu staru robu kao i sadašnji predsjednik Vlade. Obojica pokušavaju da tezgare zaborav kao kolektivnu vrlinu! Za razliku od političara, princ se trudio da nas uvjeri u ovu bajku s nešto više aristokratskog šarma i uz autoritet koji praunuk kralja tradicionalno nosi u Crnoj Gori tepih?) naše podjele, te da je najbolje da se one zaborave!

Shvatio sam da princ Petrović građanima iznova prodaje istu staru robu kao i sadašnji predsjednik Vlade. Obojica pokušavaju da tezgare zaborav kao kolektivnu vrlinu! Za razliku od političara, princ se trudio da nas uvjeri u ovu bajku s nešto više aristokratskog šarma i uz autoritet koji praunuk kralja tradicionalno nosi u Crnoj Gori. Ubrzo se pokazalo da su šarm i autoritet nedovoljni da se proda ova svojevrsna populistička magla.

Uprkos pominjanju suživota, različitosti i tolerantnosti, princ o Crnoj Gori razmišlja kao o jednodimenzionalnoj bašti u kojoj nema identitetskih podjela i u kojoj caruju bratski odnosi bazirani na viziji zajedničke, ekološki čiste, budućnosti. To je vizija pomirene Crne Gore koju dijele on i trenutni predsjednik manjinske vlade. Obojica nas upozoravaju da se ,,pod hitno“ moramo pomiriti, ali ne objašnjavaju šta podrazumijevaju pod ,,bratskim“ odnosima koji bi uslijedili. Ovo je tačka u kojoj obojica bježe u ekologiju, EU integracije i jalovo i uopšteno osuđivanje radikalizma, kako se ne bi bavili rješavanjem teških problema u društvu.

Ovdje se sjetih prinčevog pretka koji se nije plašio da prepozna i definiše problem sopstvenog društva u nekom drugom

m.babović

» Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Praunuče, ti ne ugoneta

Princ Nikola Petrović

vremenu: ,,Grdno nam se oči susretaju, ne mogu se bratski pogledati, no krvnički i nekako divlje“. Njegov potomak, kao i sadašnji predsjednik Vlade, se ne usuđuju da izgovore ime onoga što već duže vremena razgrađuje Crnu Goru i čini da nam se grdno ,,oči susretaju“: agresivni srpski nacionalizam i zavjerenička para-religijska ideologija svetosavlja.

Kraljev praunuk sanja o bašti u kojoj se ne razmišlja i ne priča o uzrocima dubokih podjela, o ćiriličenju i posrbljavanju Crne Gore, o mladim generacijama kosovskih osvetnika, osporavanju crnogorskog identiteta i crnogorskog kul-

Delegati Podgoričke skupštine 1918. godine

turnog izraza, kao i prava na slobodni izbor u sopstvenoj državi. Njegove uši ne čuju urlike pod crkvenim zastavama i kadionicama da su Crnogorci izmišljena nacija i ,,Mošina kopilad“.

U njegovom kraljevskom vrtu se samo i jedino razmišlja o svijetloj budućnosti u kojoj će ,,svi pisati poeziju“, a praunukova familija će moći da pusti korijene oko budžetski uokvirene porodične rezidencije. Otuda i molba da nova Vlada ,,ovo pitanje upiše u svoju agendu“. Kao i svaka priča o skromnoj aristokratiji, tekst je uokviren narativom o nadi u bolje sjutra koje može

(ako hoće?) ostvariti sadašnja manjinska vlada. Moj utisak je da se bolje sjutra odnosi više na rješavanje stambenog pitanja princa Petrovića, a nešto manje na kvalitetniji život građana Crne Gore. Iskreno se nadam da me utisak vara.

Kada je u pitanju istorija Crne Gore, kraljev praunuk ima pravo na svoje mišljenje o istorijskim dešavanjima. Pošto prinčevska titula ne uključuje i zvanje profesionalnog istoričara, interpretacije prošlosti koje nudi Nikola Petrović su legitimne samo u onoj mjeri u kojoj su izraz ličnog shvatanja te prošlosti i jednako su vrijedne kao i lična viđenja bilo kojeg laika. Jedina ,,težina“ koja se može pridavati njegovim stavovima jeste politička, pošto se radi o javnom djelatniku koji je svjestan političkih efekata sopstvenih nastupa. Ovo je, istovremeno, razlog za intervju u ovom trenutku, ali i potvrda da su prinčevi zaključci o istorijskim procesima podložni javnoj i profesionalnoj kritici.

U želji da javno potvrdi svoju privrženost političkoj viziji Crne Gore koju projektuje sadašnja manjinska vlada, princ Nikola nam nudi revizionističku interpretaciju jednog od najtežih perioda moderne istorije Crne Gore: aneksije Crne Gore 1918. godine. Ako pažljivo pročitate njegov paragraf o ,,turbulentnom periodu

Prvog svjetskog rata“ shvatićete da, osim faktografskih pogrešaka (,,kontroverzni uslovi aneksije“), on nastoji da svoj revizionizam sakrije tobožnjom kritikom obje strane u takozvanim ,,praznim polemikama“.

Revizionizam i zapanjujući nedostatak osjećaja za mjeru dobrog ukusa se takođe nastoje pokriti poluistinom o tome da je tada bilo ,,građana Crne Gore koji su iskreno željeli stvaranje zajedničke države, stvaranje zemlje Južnih Slovena, Jugoslavije“. Ono što princ Nikola Petrović ne zna ili ne želi reći jesu dvije stvari.

Prva je da niko u Crnoj Gori nije sporio želju i potrebu za ujedinjenjem u zajedničku jugoslovensku državu. Ono što je bilo predmet spora je bio način ostvarivanja te želje i pritisak da Crna Gora postane integralni dio Srbije, pa tako uđe u sastav Kraljevine SHS. Drugo, stvaranje ,,zemlje Južnih Slovena“ znači da i Crna Gora biva konstitutivni dio te zajedničke države. Podgorička skupština se nije bavila stvaranjem Jugoslavije, već je taj skup bio praktični izraz hegemonog napora srpskog nacionalizma usmjerenog ka Crnoj Gori.

Svako ko ima želje i vremena da pročita dokumenta vezana za Podgoričku skupštinu 1918. može brzo zaključiti da nema nikakvih kontroverzi oko uslova tadašnje aneksije. Radilo se o sponzorisanom, pažljivo planiranom, dobro finansiranom i koordinisanom naporu da se anektira Crna Gora. Šokantno je saznati da princ Nikola Petrović smatra da su stručne i popularne diskusije o jednom od najvažnijih događaja iz moderne istorije Crne Gore ,,prazne polemike“!

Ne treba sasvim odbaciti mogućnost da se tezom o ,,praznim polemikama“ želi izbjeći suočavanje s dokumentovanom odgovornošću njegovog prađeda za probleme u Crnoj Gori koji su kulminirali skupom u zgradi monolopa duvana u Podgorici. Mada to može biti svojevrsno bježanje od diskusije o ,,Caru junaka“ koji je posrbio Crnu Goru više nego i jedan njen vladar, raspoloživa dokumenta i istorijski izvori su neumoljivi i ne nude idealizovanu sliku prvog i posljednjeg crnogorskog kralja.

Referenca na ,,stavove ovlašćenih istoričara i zvaničnika“ koji pišu i govore o ,,nasilnoj aneksiji“ je pokušaj da se diskredituju zaključci profesionalnih istoričara - kakav je bio Dimitrije Dimo Vujović, na primjer - kao partijskih vojnika koji su svoje istorijske analize dizajnirali u skladu s rigidnim ideološkim modelom nakon 1945. godine. Kritički ton u odnosu na ,,ovlašćene istoričare“ znači da kraljev praunuk smatra da je postojala (i postoji) plejada ,,istinskih“ istoričara koji nijesu robovali ideološkim matricama i partijskim disciplinama i koji aneksiju 1918. vide jasno kao poželjni ujediniteljski čin. Njegova kategorizacija obimne istorijske građe o završetku Prvog svjetskog rata i aneksiji Crne Gore može da bude proizvod neznanja, ali nije nemoguće da bude viđena i kao uvreda svakom profesionalnom naporu da se prošlost Crne Gore detaljno izučava i bolje razumije.

Hronika

Četvrtak, 9. jun 2022.

NIKŠIĆ - M. S. (17) iz Nikšića uhapšen je zbog sumnje da je pokušao da ubije dvije osobe.

-Oko 21.00 čas, ispred jednog ugostiteljskog objekta došlo je do fizičkog obračuna između više lica, kojom prilikom su J. M. (19) i N. M. (18) zadobili povrede od uboda noža – kazali su iz Uprave policije.

Policija je obavila uviđaj i

Uhapšen maloljetnik zbog pokušaja dvostrukog ubistva u Nikšiću

Nikšićanina terete da je nožem ranio dvije osobe prikupila obavještena od očevidaca događaja, a nakon preduzetih radnji identifiko-

vani su svi učesnici tuče, ali i osumnjičeni.

Prema njihovim riječima,

M. S. je uhapšen po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Pod-

Suđenje optuženima za šverc 1.206 kilograma kokaina u zetskom selu Mojanovići

Inspektor: Nijesmo znali da će droga da završi u magacinu kod Krstovića PODGORICA – Inspektor na Odsjeku za borbu protiv krijumčarenja droga Serđo Elezović juče je u podgoričkom Višem sudu kazao da Budimir i Marina Krstović nijesu bili osumnjičeni za šverc 1.206 kilograma kokaina koji je pronađen u kontejneru sa južnim voćem, iako im je tada bilo poznato da su oni poručili tri kontejnera banana.

On je naveo da policija nije znala da će kontejner završiti u magacinu Krstovića u Mojanovićima.

Proces vodi sutkinja Vesna Kovačević.

-Budimir i Marina Krstovići nijesu bili sumnjivi iako smo znali da su oni poručili banane. To je bila naša procjena. Nijesmo imali potvrdu da će kontejner sa bananama da završi u magacinu u Mojanovićima. Postojalo je više mogućnosti – kazao je Elezović.

On je pojasnio da je policijski tim upao u magacin u trenutku kada više nijesu imali vizuelni nadzor nad kontejnerom u kome je bila droga.

-Nijesmo mogli da čekamo pola sata, sat, dva da vidimo da li bi oni prijavili da je u tovaru kokain jer nijesmo poznavali taj prostor i nijesmo znali šta se dešava unutra. Osim toga, policijske grupe bile su raspoređene na kilometar oko magacina i nijesmo na tim pozicijama mogli dugo ostati neprimjećeni jer se radi o naseljenom mjestu – kazao je policijski inspektor Elezović.

On je naveo da Budimir i Marina Krstović nijesu bili pod mjerama tajnog nadzora jer nijesu bili osumnjičeni, niti predmet interesovanja policije i tužilaštva.

-Predmet interesovanja bio je

gorici zbog sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju.

11

- Osim toga, u odnosu na fizički obračun, u kojem je sinoć s jedne stane učestvovalo šest osoba, a sa druge stane četiri, policija je prikupila obavještenja od aktera događaja i o svemu obavijestila državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, koji će se naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji navedenog događaja – kazali su iz Uprave policije.

C. H.

Nesreća na gradilištu auto-puta Smokovac – Mateševo

Jedan radnik poginuo, drugi povrijeđen PODGORICA - Radnik koji je obavljao poslove na gradilištu auto-puta Smokovac – Mateševo poginuo je juče, oko 15 sati, u tunelu Preslo, saopšteno je nezvanično Pobjedi iz policije. Kako nam je rečeno, povrijeđen je jedan radnik i prevezen u Klinički centar Crne Gore. I stradali i povrijeđeni su turski državljani. C. H. Viši sud u Podgorici

Odbrana najavila krivičnu prijavu protiv Žane Tasan zbog proizvoljnog prevođenja

Advokat Dragoljub Đukanović najavio je krivičnu prijavu protiv sudskog tumača za španski jezik Žane Tasan Mazoko koja se na prethodnom suđenju izvinila ,,ako je nekome napravila štetu proizvoljnim prevodom poruke sa engleskog jezika” koje je optužena za šverc 1.206 kilograma kokaina Marina Krstović razmjenila sa dobavljačem iz Ekvadora vezano za transport banana koje je naručila za kompaniju u vlasnišvu njenog oca Budimira Krstovića.

-Podnijeću krivičnu prijavu protiv Žane Tasan zbog prekoračenja svojih ovlašćenja kao sudskog tumača za španski jezik jer je dovela sud u zabludu prilikom potvrđivanja optužnice. Optužnica je

potvrđena na osnovu njenog pečata i nelegalnog dokaza – pojasnio je advokat Đukanović.

On je predočio sudu I da Tužilaštvo nije nikada uručilo naredba o prevođenju I da je pitanje da li ta naredba uopše postoji. Sutkinja Vesna Kovačević je prihvatila predlog odbrane Krstovića da se naredba za novo prevođenje ne uruči Žani Tasan.

Tasan Mazoko je danas pred sudom priznala da je dodala frazu ,,očekuju se tamo nevolje” na poruku Marine Krstović kojom obavještava dobavljača da je od predstavnika MSC dobila informaciju ,,da će izgleda u 29. nedjelji brod zaobići luku Bolivar kako su mi rekli iz MSC Srbija”.

Sa privođenja Krstovića

kontejner, za koji se sumnjalo da prevozi drogu.

Kontejner je bio konstantno pod mjerama tajnog nadzora, 24 časa od kada je istovaren u Luku Bar, avgusta 2021. godine – kazao je Elezović.

Nakon ove tvrdnje svjedoka Elezovića, sutkinja Kovačević je pitala kako Krstovići nijesu bi-

Krstović konstatovao da rad njegove firme nije prekinut ni na minut Optuženi Budimir Krstović juče je kazao da državni organi nisu ni na trenutak zaustavili ili prekinuli poslovanje njegove kompanije ,,San Francisko” nakon što je kokain pronađen u magacinu u Mojanovićima.

-Zašto moja firma uošte nije zatvorena ni jednog minuta a da je direktor Uprave carina Aleksandar Damjanović odobrio novo carinsko skladište, prije podizanja optužnice – upitao je Krstović I konstatovao da ne zna da li je upravo to razlog zbog kojeg je Damjanović smjenjen sa funkcije direktora Uprave prihoda i carina.

li pod mjerama tajnog nadzora i, kako objašnjava, policija nije imala nikakvu sumnju prema njima.

-Naša procjena je bila da se ne stavljaju pod mjere tajnog nadzora – kazao je Elezović.

On je naveo da su operativnu informaciju dobili od Odsjeka za međunarodnu saradnju i da nijesu imali tačnu informaciju da je u pitanju kokain, već samo da se u spornom kontejneru nalazi droga.

Elezović je pred sudom kazao da je sa kolegom na podgoričkom aerodromu sačekao Budimira Krstovića koji je doputovao iz Beograda, dan pošto je tovar kokaina zaplijenjen u njegovom magacinu.

-Korektno smo komunicirali.

Krstović je govorio da moramo otkriti ko je ovo uradio. Uporno je ponavljao: ,,Morate pronaći onoga ko mi je doveo drogu u kuću, onoga ko je ovo uradio“ – ispričao je Elezović.

On je odgovarajući na pitanje Budimira Krstovića kazao da nije tačno da su mu kolega i on prilikom susreta kazali da su informaciju (da se droga nalazi u kontejneru sa bananama) dobili od DEA-e i da su taj podatak proslijedili njemačkoj službi.

-To nije tačno. Tačno je da Budo nije bio predmet našeg interesovanja – rekao je Elezović.

Policijski inspektor Serđo Elezović je pred sudom kazao da je policijska akcija urađena profesionalno i po zakonu i da bi u istoj situaciji sve isto odradio.

-Kolege i ja nijesmo znali ko je ovo namjestio. Odgovorno tvrdim da ova droga nije podmetnuta od policije. A čija je droga, to će utvrditi sud – rekao je Elezović.

Budimir i Marina Krstović uhapšeni su nakon što je policija u njihovom magacinu, u zetskom selu Mojanovići nadomak Podgorice, 24. avgusta prošle godine pronašla 1.200 kilograma kokaina. Marina i Budimir Krstović su pred istražiteljima tvrdili da nemaju ništa sa pronađenom drogom.

Banane, koje je naručila Marina Krstović za firmu „San Francisko“, u vlasništvu su njenog oca Budimira. Utovarene su na MSC „Katya“, koji je iz Luke Bolivar krenuo prema Panami. Za sada nije poznato da li su kontejneri sa bananama iz Paname nastavili transport brodom „Katya“ prema Malti ili su pretovareni na neki drugi teretnjak. Brod „Charlotte“ je iz Luke Đoja Tauro preuzeo kontejnere sa naručenim bananama i prevezao ih do Luke Bar. Suđenje se nastavlja 15. jula.B.R.

Zakazano suđenje optuženom za ratne zločine u Foči 1992. godine

Peković u sudnici 21. juna PODGORICA - Početak suđenja Slobodanu Pekoviću (51), rođenom Ćurčić, iz Plužina, nastanjenom u Danilovgradu, zbog zbog sumnji da kao vojnik Vojske Republike Srpske počinio ratni zločin tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine zakazano je za 21. jun u podgoričkom Višem sudu.

Predmet će suditi sutkinja Nada Rabrenović.

Prema navodima optužnice, Peković se tereti da je ubio dvije osobe i silovao jednu ženu bošnjačke nacionalnosti.

Peković je 8. juna 1992. godine, u vojnom napadu na selo Hum koje pripada Opštini Foča, kako se navodi u optužnici, ubio Muja i Eminu Šabanović.

Nakon što je Emina Šabanović kazala da nema oružja u kući, Peković je nekoliko puta udario po glavi drvenim štilom od lopate a zatim uhvatio za kosu i odvukao do kuće Muja Šabanovića, gdje ih je oboje ubio pucajući na njih iz automatskog oružja, a potom zapalio kuću u kojoj je počinio zločin.

On se tereti i da je početkom septembra 1992. godine silovao jednu žensku osobu koja je dobila status zaštićenog svjedoka oštećene.

Peković je, prema navodima optužnice, zajedno sa još nekoliko uniformisanih lica iz sportske

dvorane ,,Partizan“ u Foči u navodnoj namjeri da ih spasi izveo zaštićenog svjedoka oštećenu A-1 sa maloljetnom ćerkom i još dvije osobe i njihovo petoro djece i odveo u stan koji se nalazio u blizini tadašnje SJB u Foči, u kojem se nalazila grupa vojnika.

U jednom momentu je oštećenu A-1 na silu uveo u jednu sobu u kojoj se već nalazila jedna muška osoba i naredio da se skine.

Uz prijetnju pištoljem, Peković i drugi muškarac su silovali zaštićenu svjedokinju nakon čega su je izveli iz te sobe.

Peković je u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine negirao optužbe na njegov račun i naveo da nije vršio bilo kakva silovanja niti je prisustvovao takvom događaju.

Nakon što je Tužilaštvo BiH ustupilo predmet protiv Pekovića crnogorskim pravosudnim organima, Peković je uhapšen 19. oktobra prošle godine nakon čega je saslušan pred tužiteljkom Lidijom Vukčević na okolnosti dešavanja 1992. Godine u Foči.

Kada je u pitanju procesuiranje izvršilaca krivičnih djela ratnih zločina, do sada je crnogorsko pravosuđe procesuiralo sedam slučajeva. Tužiteljka Vukčević je prije godinu na okruglom stolu „Šest godina primjene Strategije za istraživanje ratnih zločina u Crnoj Gori“ kazala da je u svih sedam slučajeva došlo do podizanja optužnica i da je došlo do sudskog epiloga u svakom od tih predmeta.

Ona je istakla da u prethodnom periodu nije postojala dovoljna politička i javna volja da se svi slučajevi ratnih zločina procesuiraju i navela da pored rada Specijalnog tužilaštva treba postojati i podrška od strane svih drugih nadležnih organa. B. R.

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 9. jun 2022.

BIJELO POLJE: Mještani ponovo blokirali magistralni put ka Prijepolju

,,Dani zaštitnika“

Bjeković danas i sjutra u Baru BAR – Predstavnici institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore boraviće u Opštini Bar u četvrtak, 9. juna i petak, 10. juna u okviru održavanja „Dana Zaštitnika“.

Kako je saopšteno iz te institucije, zaštitnik Siniša Bjeković sa saradnicima, će razgovarati neposredno sa građanima koji smatraju da su im povrijeđena ljud-

CETINJE: Prijestonica i Ministarstvo zdravlja potpisali sporazum

OČEKUJU ODGOVORE OD NADLEŽNIH: Blokada u mjestu Gubavač

Treći protest održaće ispred zgrade Opštine

BIJELO POLJE – Mještani Bistrice i okolnih sela najavili su da će se danas u 12.30 sati okupiti ispred zgrade Opštine kako bi nadležnima skrenuli pažnju na probleme koje imaju zbog toga što nije okončana rekonstrukcija puta Gubavač – Bistrica.

Oni su juče, kao i dan ranije, u mjestu Gubavač blokirali magistralni put Bijelo Polje – Prijepolje, koji vodi ka Graničnom prelazu Dobrakovo.

Radovi na putu su počeli u okviru državnog kapitalnog projekta ,,Đalovića pećina“.

Predsjednik Savjeta MZ Bistrica Sakib Čindrak kaže kako će zahtijevati da im se danas obrati neko iz lokalne uprave.

Radovi na putu su počeli u okviru državnog kapitalnog projekta ,,Đalovića pećina“ i trebalo je da budu okončani do kraja prošle godine. Zašto nijesu niko nam nije objasnio, a ne možemo normalno doći do svojih kuća – kazao je predsjednik Savjeta MZ Bistrica Sakib Čindrak – Dogovorili smo da se danas oko 11.30 časova okupimo kod supermarketa „Voli“ u industrijskoj zoni u naselju Nedakusi. Odatle ćemo pješke krenuti put grada i u 12 sati se okupiti ispred Opštine. Tu ćemo tražiti da nam se obrati neko od lokalnih zvaničnika.

Nakon tog okupljanja dogovorićemo dalje aktivnosti – kazao je za Pobjedu Čindrak.

On je podsjetio da su radovi

ska prava i slobode postupanjem državnih organa, organa lokalne samouprave, javnih službi ili drugih nosilaca javnih ovlašćenja i primati njihove pritužbe.

Prijem građana biće organizovan u četvrtak i petak, od 10 do 13 časova u maloj sali Skupštine opštine.

Potrebno je da zainteresovani građani donesu kopiju dokumentacije koju posjeduju u vezi sa pritužbom. C. G.

na magistralnom putu započeli prije tri godine i da je trebalo da budu završeni prošle godine. Međutim, to se nije desilo, a od nadležnih nemaju informaciju da li će i kada biti nastavljeni. U međuvremenu ne mogu, kaže, ,,normalno da dođu do svojih kuća“.

– Radi se o putnoj dionici koja je od vitalnog interesa za 450 domaćinstava sa oko 2.000 žitelja. Osim toga, radi se o glav-

nom putu koji vodi prema Đalovića pećini koja predstavlja značajnu turističku valorizaciju ne samo bjelopoljske opštine već i države.U konkretnom slučaju radi se o državnom projektu, a izvođač radova je kompanija „Štrabag“. Iako je posao trebalo da bude završen do kraja prošle godine, nama je nepoznanica zašto radovi nijesu nastavljeni u ovoj godini – ponovio je Čindrak.

B. Č.

Adaptiraće zgradu Hitne pomoći CETINJE – Objekat Hitne pomoći na Cetinju biće adaptiran, a radovi će koštati 64.000 eura. Sporazum o realizaciji tog projekta potpisali su ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković i direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković.

Cilj projekta, prema riječima ministra Šćekića, jeste obezbjeđivanje savremenih standarda i boljih uslova za rad zaposlenih u jedinici Zavoda za hitnu medicinsku pomoć na Cetinju, a samim tim i efikasnije i dostupnije zdravstvene zaštite građanima.

On je kazao da Hitna medicinska pomoć zavređuje posebnu pažnju kada je u pitanju mo-

dernizacija prostora, ali i opremanje i kadrovsko ojačavanje.

Gradonačelnik Nikola Đurašković je istakao da je od velikog značaja adaptacija objekta jedinice hitne medicinske pomoći kojom će se podići nivo pružanja zdravstvene zaštite i medicinske pomoći građanima.

– Imajući u vidu i sve veću turističku posjetu, koju posljednjih godina bilježi Cetinje sa okolinom, imali smo veliku potrebu za modernizacijom prostora u jednici Zavoda za hitnu medicinsku pomoć– dodao je Đurašković.

Dr Vuk Niković najavio je rekonstrukciju svih jedinica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Crnoj Gori, kako bi zadovoljile standarde savremene urgentne medicine. C. G.

ŠAVNIK: Opština objavila javni poziv

Primaju prijedloge za Nagradu oslobođenja ŠAVNIK – Opština je objavila poziv za predlaganje kandidata za Nagradu oslobođenja.

-Dodjeljuje povodom praznika Opštine – 22. jula kao oblik javnog priznanja za najviše zasluge i postignute rezultate u teorijskom i praktičnom

radu i djelovanju u svim oblastima ljudskog stvaralaštva kojima se doprinosi razvoju Opštine Šavnik - saopšteno je iz službe Skupštine.

Pravo učešća imaju pojedinci i pravna lica sa teritorije Šavnika, kao i oni koji ne žive u Šav-

niku, a njihova ostvarenja imaju poseban značaj za Opštinu.

Rok za podnošenje prijedloga je 7. jul.

Dosadašnji dobitnici Nagrade oslobođenja Šavnika su – Vukić Vemić, medicinski tehničar u Ambulanti Bukovica i Momči-

lo Peković, poljoprivrednik iz sela Dubrovsko (2013. godine), Milosava Kotlica, medicinska sestra u Ambulanti Boan (2016. godine) i Luka Vuksanović, penzioner iz Krnje Jele i kompanija Eko-per – Bukovica (2019. godine). I. IVANOVIĆ

UNAPRIJEDITI ZDRAVSTVENU USLUGU: Sa potpisivanja sporazuma

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 21 opštini

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 9. juna radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

ANDRIJEVICA: od 8:30 do 14:30 h dio sela Bojovići./ BAR: od 9 do 14 h dio potrošača na području Brce prema Talićkoj ulici. / BERANE:od 8 do 15 h Budimlja, Mašte i dio sela Goražde; od 8:30 do 14:30 h dio sela Šekular, ul. Dušana Vujoševića, Milorada Jovančevića, Mirka Arsenijevića, dio Ul. 29. novembar, dio sela Budimlja. / BIJELO POLJE: od 8:30 do 13:30 h Ivanje škola; od 15 do 20 h Lješni-

ca; od 14:30 do 19 h Nedakusi; od 9 do 17 h Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-impex, Zminac, Repetitor ,,Kurilo“; od 9 do 16 h Tomaševo, Voljavac, Nikoljac, Radulići. / DANILOVGRAD: od 8 do 15 h Jablan, Ivanj Uba, Dolovi Kovački, Grlić; od 9 do 14 h hotel ,,Zeta“ i potrošači u blizini. / CETINJE: od 8 do 17 h Bata, Donji Kraj, Lješev Stup, Prediš, Pejovići, Proseni Do, Lipa, Dugi Do, Brankov Krš, Ržani Do, Grab, Zaljut, Bata, Jasen, Musta Rupa, Izvori, Tisovac, Kobilji Do, Vulaši, Velestovo, Bajramovica i Markovina. / GusINJE: od 8:30 do 14:30 h selo Dosuđe. / NIKŠIć:

od 8 do 15 h Bršno, Gornji Obljaj, Gornje Dubočke. / KOTOR: od 8 do 13 h Stari Urc i naselje oko ljetnjeg bazena; od 8 do 12 h Krivošije – Knezlaz, Novo naselje. / HERCEG NOVI: od 7 do 17 h Zelenika – Kuti, Glogovik, Marići, Pestorići. / MOJKOVAC: od 9 do 15 h Gornja Polja; od 8 do 14 h Kraljevo kol; od 8 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari; od 9 do 16 h Ravni. / KOLAŠIN:od 8 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora, Vra-

nještica; od 8 do 15 h Bare, Smrčje, Padež. / PETNJICA: od 8:30 do 14:30 h selo Laze. / PLAV: od 8:30 do 14:30 h dio sela Brezojevice, dio sela Velika. / PLJEVLJA: od 9 do 16 h brana ,,Otilovići“, Ljutići, Ćirovići, Vrulja, Vlaovina, Breza, Zelena Stijena, Podborova, Roganice, Obarde, Kneževići, Gačevića Dolina, Mataruge, Vukovo Brdo, Kleke, Kozica, Raćevo; od 8 do 8:30 h Kalušići, Klačar, Grevo, Mrzovići, Rabitlje, živinska farma – Zabrđe, Zabrđe, Šumani, Klanica Trojica, Zenica, preduzeće ,,Mivex“ – Vujanović, staklorezačka radnja ,,Duja“, Zeleno Borje, Delić, pilana ,,Dragaš“, pilana ,,Mišović“, Podrogatac, Pauče, Borovica, Vrbica, Lađana, Kruševo, Dragaši, Kakmuže

– moguća isključenja u navedenom periodu; od 9 do 17 h Gradac, Pupovići, Crnci, Leovo Brdo, Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče, selo Odžak (moguća kratkotrajna isključenja na početku i kraju radova). / PLužINE: od 8 do 15 h Ravno. / ROžAJE: od 9 do 14:30 h dio naselja Bandžovo Brdo, selo Razdolje. / ŠAVNIK: od 9 do 17 h Dobra Sela, Previš, M-tel repetitor, Godijelja, Grabovica, tunel ,,Ivica“, motel ,,Provalija“, Vrtoč Polje, Bukovica, fabrika vode ,,Diva“, Borovac. / TIVAT: od 8 do 10 h dio Kalimanja iznad magistrale prema Tivtu, naselje Kalimanj III.

/ uLCINJ: od 7:45 do 15 h dio Ul. 28. decembar od Doma kulture prema pijaci; od 7:45 do 14:45 h selo Gač. / žABLJAK: od 9 do 17 h Palež, Gradina, Brajkovača, Rudanca, Stolac, Krš, Pogrežđe, Ponor, Studenca, Gomile, Planinica, Jelina Gora, Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Pitomine, Prisoje, Bosača, Vjetrena Brda, vojni objekat na Štuocu, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca, Milović, Razvršje, Leković, Usijek, Kovačević, ruske vikendice u Motičkom Gaju, Motički Gaj, Motički Gaj ,,Šarović“, Stijepović CHF, restoran ,,Izvor“, Virak, Smrčevo Brdo, Javorje, Pošćenski Kraj, Pašina Voda, Kovčica, Vukodo, Kujundžić, Provalija.

C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 9. jun 2022.

13

BAR: Ambasadorka SAD, predstavnici UNHCR-a i Crvenog krsta razgovarali sa državljanima Ukrajine

BAR – Apelujem na Vladu Crne Gore da uloži dodatne napore, da joj prioritet bude podrška licima iz Ukrajine, prije svega osobama koje imaju potrebu da se registruju i dobiju dokumenta, jer im to kasnije omogućava da dođu do posla, da dobiju odgovarajuću medicinsku zaštitu, da njihova djeca mogu ići u obdaništa – kazala je ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing-Rajnke tokom posjete Baru i izbjeglicama iz Ukrajine koje su utočište potražile u tom gradu.

Sa njom su u posjeti bili otpravnica poslova Ambasade Ukrajine Natalia Fialka, predstavnik UNHCR-a u Crnoj Gori, Iv Bušardi, potpredsjednica Opštine Bar Tanja Spičanović i generalni sekretar Crvenog krsta Crne Gore Jelena Dubak.

Rajzing-Rajnke je konstatovala da se izbjeglicama iz Ukrajine ukazuje pomoć u Crnoj Gori, da je informisana ,,o dobročinstvima koje dobri ljudi Bara preduzimaju u ovih stotinu dana agresije“, ali da ,,postoje nepredvidive okolnosti, određene stvari koje im otežavaju situaciju, ne znaju kako da dođu do svojih prava“.

POSVEĆENOST

BARINFO

Ubrzati proceduru registracije izbjeglica

CRNA GORA OTVORILA VRATA ZA NEVOLJNIKE: Sa sastanka u Baru

Rajzing-Rajnke: Dobri ljudi Bara čine dobročinstva, ali postoje nepredvidive okolnosti, ne znaju kako da dođu do svojih prava. Fialka: U Evropi se nalazi više od 5.000.000 ukrajinskih izbjeglica, u Crnoj Gori ih je 7.500. Pozivam Vladu Crne Gore da onima koji su izgubili sve u Ukrajini, i krov nad glavom, obezbijedi smještaj

Dubak: Ponosna sam na naše građane Generalna sekretarka Crvenog krsta Jelena Dubak podsjetila je da Crveni krst Crne Gore od prvih dana dolazaka iz Ukrajine pruža podršku tim licima, kroz humanitarnu pomoć, psiho-socijalnu podršku i Službu traženja.

Dubak je rekla da želi da promijeni percepciju javnosti da su svi ljudi koji su došli iz Ukrajine bogati i da im nije potrebna pomoć.

– Kroz mrežu lokalnih organizacija, posebno na primorju i u Bijelom Polju, Crveni krst Crne Gore prepoznaje potrebe izbjeglih i trudi se sa međunarodnim partnerima da nađe način da im se pomogne – kazala je Dubak.

Dubak je istakla da je Crna Gora već četvrti put primala toliki broj izbjeglica, da je dostizao trećinu ukupnog stanovništva.

– Ponosna sam na naše građane što na takav način prihvataju ove ljude, uz sve svoje poteškoće i probleme koji postoje u zemlji i svakodnevnom životu. Mi smo, zahvaljujući građanima, prije dva dana uplatili preko 92.000 eura ukrajinskom Crvenom krstu. Sa druge strane, pružamo pomoć i ljudima ovdje, a isto tako smo prije par mjeseci poslali pomoć Ukrajini – zaključila je Dubak. Ona je pozvala izbjeglice iz Ukrajine da im budu partneri, sagovornici i volonteri.

Iv Bušardi podsjetio je da UNHCR ima predstavništvo agencije za izbjeglice u Crnoj Gori od 1992. godine i da od tada blisko sarađuje sa Vladom Crne Gore.

– Zajedno sa Vladom zbrinjavamo više od 7.500 izbjeglica iz Ukrajine. Kroz Vladino koordinaciono tijelo, tijesno sarađujemo i koordinišemo sve aktivnosti. Osoblje UNHCR-a

je kontinuirano na terenu, uključujući i primorje, gdje većina izbjeglica boravi, pratimo

Kolašin

PLJEVLJA: Završen 12. Jadransko-podunavski kup u mušičarenju

KOLAŠIN – Predsjednik Opštine Milosav Bulatović je potpisao ugovore o sufinansiranju sportskih klubova koji su se javili na opštinski konkurs.

Raspodijeljeno je 42.000 eura.

Opštinska komisija je za KK ,,Tara basket“ opredijelila 3.416, FK ,,Gorštak“ 3.835, ST ,,Gorštak“ 2.178, ŽOK ,,Gorštak“ 5.274, Futsal klub ,,Gorštak“ 4.659, Karate klub ,,Gorštak“ 3.204, Streljački klub ,,Gorštak“ 3.733 eura. Šahovski klub ,,An Pasan“ dobio je iz opštinskog budžeta 2.151 euro, Ski-klub ,,Bjelasica“ 1.960, SRK ,,Kolašin“ 2.471, KK ,,Gorštak“ 5.300 eura, Poverlifting klub ,,Gorštak 1.938 eura i RKFFK ,,Maniro“ 1.938 eura.

Finansijsku podršku nijesu dobili Auto-moto klub ,,Gorštak“ jer nije prošla godina od osnivanja, kao ni Sportsko-rekreativno društvo ,,Kolašin“ jer nije u sistemu takmičenja koji se traži prema pravilniku o raspodjeli. Dr. D.

ćen odgovoru na izbjegličku krizu i u saradnji sa vlastima, kako na lokalnom, kao što je

SMJEŠTAJ

Ona je pozvala Vladu Crne Gore da omogući sprovođenje programa pružanja smještaja za lica iz Ukrajine koja se nalaze pod privremenom zaštitom.

– Sigurni smo da ćemo zajedničkim naporima međunarodnih organizacija, Vlade Crne Gore i ambasada riješiti taj problem u što kraćem roku i omogućiti Ukrajincima, koji su izgubili sve u Ukrajini i koji više nemaju krov nad glavom, da obezbijede smještaj u Crnoj Gori – kazala je ona.

Potpredsjednica Opštine Bar Tanja Spičanović istakla je spremnost lokalne uprave da pruži punu podršku i pomoć izbjeglicama iz Ukrajine, koje su našle utočište u Baru.

– Kontinuirano smo uključeni u sagledavanje situacije, praćenje njihovih potreba i kreiranje najboljih mogućih rješenja. U saradnji sa institucijama pokušaćemo da im pomogne na najbolji način – poručila je Spičanović.

C. G.

SRK ,,LIPLJEN“

Sportistima 42.000 eura

njihove potrebe i u skladu sa tim programiramo i naš odgovor. UNHCR je snažno posve-

Bar, tako i na nacionalnom nivou postaraćemo se da se postignu trajna i sveobuhvatna rješenja, kako za ova, tako i za sva druga lica koja su pod mandatom UNHCR-a – kazala je Bušardi.

Otpravnica poslova Ambasade Ukrajine Natalia Fialka konstatovala je da rat u Ukrajini traje više od 100 dana.

– Nažalost, ljudski i prirodno je da se polako zaboravlja da postoji rat usred Evrope, kao i da se u Evropi nalazi više od 5.000.000 ukrajinskih izbjeglica koje su pobjegle od ruske agresije, 7.500 se nalazi ovdje u Crnoj Gori. Svi Ukrajinci su primljeni jako dobrodušno od strane Crnogoraca – prvih dana ruske agresije oni su otvorenih ruku primili Ukrajince.

Mnogi su im ustupili svoje domove. Nažalost, razumijemo da se situacija polako mijenja iz objektivnih razloga. U Crnoj Gori počinje turistička sezona i brojni Ukrajinci se suočavaju sa problemom potrage za novim mjestom stanovanja – istakla je Fialka.

PLJEVLJA BILA DOBAR DOMAĆIN: Najbolji u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji

Najbolji Šuća i ,,No1“

PLJEVLJA – Jure Šuća iz ŠRD ,,Cetina“ iz Sinja (Hrvatska) pobijedio je u pojedinačnoj konkurenciji 12. Jadransko-podunavskog kupa u mušičarenju koji je održan na rijeci Ćehotini. Drugo mjesto osvojio je Nemanja Argakijev (KSR ,,No1“ Valjevo, Srbija) i treće Kemal Ajanović (SRK ,,Lipljen“ iz Pljevalja).

U ekipnoj konkurenciji prvo mjesto je osvojila ekipa ,,No1“ Valjevo (Srbija), drugo ŠRD ,,Ogulin“ iz Hrvatske i treće SRD ,,Banja Luka“ (BiH).

Organizator takmičenja je bio SRK ,,Lipljen“, a učestvovale su najbolje mušičarske ekipe iz Srbije, Makedonije, Crne Gore, BiH, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Bugarske. Odnosno, 19 timova u

ekipnoj i 572 takmičara u pojedinačnoj konkurenciji.

Nagradu za najvećeg ulovljenog lipljena – 45 centimetara dobio je Ivica Rajković iz SRK ,,Kolašin“. Najveće ulovljene ribe su mladica od 55 centimetara, klen od 50 i pastrmka od 49,5 centimetara.

Naredno takmičenje se održava u BiH. C. G.

Kupalište ,,MCM“ na Velikoj ulcinjskoj plaži

Ulcinj

Podignuta prva plava zastavica ULCINJ – Prva Plava zastavica u Crnoj Gori za 2022. godinu podignuta je na kupalištu ,,MCM“ na Velikoj ulcinjskoj plaži.

Podigli su je direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Mladen Mikijelj i predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

Svjetski dan okeana i mora simbolično je odabran za dodjelu tog prestižnog ekološkog obilježja za 38 plaža i jednu marinu u Crnoj Gori u jubilarnoj 35. godini postojanja.

Marina sa Plavom zastavicom je Marina Bar. Tivat ima dva ekološka kupališta: „Plavi Horizonti“ (uvala Pržna) „Kalardovo“ (Tivat). U Budvi je polovina svih plavih zastavica u Crnoj Gori. Od njih su na Jazu: „SBS“, „Blue Beach“, „Escallera“, „S and I beach life“, „Poseidon“, zatim „San Trope“ i „Time out“ (Slovenska plaža), „Moet & Shandon beach“ (Guvance). U Bečićima su tu oznaku zavrijedile „Dolcevita“, „Sveti Toma 2“, „Samsara Deluxe“, „Bella Vista“, „Olympic“, „Kamenovo 17A“ i „La Suerte 17B“ (Kamenovo), „Galija“ (Crvena glavica), „Pura Vida“ (Drobni pijesak), „Ponta“ (Petrovac) i „Lučice“ (uvala Lučice).

Bar (pet kupališta): „Vela beach“ (Čanj) „Centar“ i hotel „Korali“ (Sutomore), „Best Sunset“ (Veliki pijesak), „Paradiso“ (uvala Utjeha).

Ulcinj (12 kupališta) sve su na Velikoj plaži: „Toni gril“, „Miami“, „Evropa beach“, „Mojito“, „Hills“, „Pearl beach“, „MCM beach“, „Cabo beach“, „Copacabana“, „As Saranda“, „Havana“ i „White beach“.

Program ,,Plava zastavica“ u Crnoj Gori sprovodi se 19 godina.

C. G.

Kultura

Četvrtak, 9. jun 2022.

OPŠTINA BUDVA

14

Projekcijom filma „Roselinijevi“ u utorak veče otvoren 13. Underhill Fest

Strmi bijeg od bremena

PODGORICA - Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Budva u saradnji sa Turističkom organizacijom Budve, započeo je radove na rekonstrukciji arheološkog lokaliteta Antičke nekropole.

Predmetni lokalitet predstavlja prezentaciju monumentalnih rimskih grobnih konstrukcija, odnosno njihovu rekonstrukciju na zelenoj površini koja se nalazi južno od stepeništa koje vodi od trga ispred Starog grada ka ulazu u hotel „Avala“, navodi se u saopštenju Opštine Budva.

Na osnovu prikupljene dokumentacije izrađena je stručna analiza kulturnog dobra. Predviđena je izrada informativne table sa crtežima i podacima zasnovanim na rezultatima istraživanja. Takođe, predviđeno je postavljanje fizičke barijere između hodne površine i predmetnog prostora.

Projekat prezentacije, zaštite i konzervacije ovog arheološkog lokaliteta izradilo je preduzeće za konzervaciju, projektovanje i konsating, Projektor Tivat, u skladu sa konzervatorskim uslovima. Na predmetni projekat dobijena je saglasnost od Uprave za zaštitu kulturnih dobara PJ Kotor.

R. K.

D. MALIDŽAN

U galeriji ,,Botanička bašta“ otvorena izložba ,,Kolekcija kao konstelacija“

Raznovrsna umjetnička produkcija PODGORICA - Izložba radova ,,Kolekcija kao konstelacija“ otvorena je u galeriji ,,Botanička bašta“. Predstavljeni su radovi savremenih umjetnika Dan Acostioaeia, Nike Autor, Đorđa Balmazovića, kao i odabrana djela iz Kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja koja su selektovale Bojana Piškur, Marina Čelebić, Anita Ćulafic, Nada Baković i Natalija Vujošević.

Uz umjetničke radove, na izložbi je predstavljena i kartografija međunarodne kulturne saradnje SFR Jugoslavije i zemalja u razvoju, autorke Teje Merhar, odabrani arhivski materijali Pokreta nesvrstanih, kao i arhivski materijali Kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja.

Uoči otvaranja izložbe kustosica u Modernoj galeriji u Ljubljani Bojana Piškur održala je predavanje u kom je govorila o izložbama „Južna sazvježđa: Poetika nesvrstanih“ koje su rezultat decenije dugog istraživanja Pokreta nesvrstanih. Prva izložba je prikazana u Modernoj galeriji u Ljubljani 2019. godine, drugo izdanje je predstavljeno u Azijskom kulturnom

centru u Gvangžu, Južna Koreja 2020. godine i treće u Rijeci 2021. godine. Sve su koncipirane na različite načine u zavisnosti od istorijskog, društvenog i političkog konteksta.

- Ono što ove izložbe pokušavaju da pokažu je da je očito postojala raznovrsna umjetnička produkcija, raznolika kulturna politika, kao i opsežne kulturne mreže koje su obogatile kulturni krajolik Pokreta nesvrstanih i omogićile rasprave o značenju umjetnosti izvan zapadnog kanona. Pitanje je: ,,Gdje smo sada i kako dalje?“ Naš zadatak je razlučiti koje su stvarne posljedice te progresivne kulturne politike imale na kulturno nasljeđe i kako još mogu uticati na razvojn novih prototipova umjetničkih institucija – kazala je Piškur.

Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja je projekat koji ima za cilj razvoj savremenih istraživačkih i arhivskih umjetničkih praksi i njihovu implementaciju u umjetničke i edukativne programe Centra savremene umjetnosti Crne Gore, kao i povezivanje ove izuzetno vrijedne i bogate zbirke.

A. Đ.

PODGORICA – Bijeg od velikih očekivanja, puta koji je trasirao neko drugi, često umije da odvede na mjesta sa kojih je povratak težak, nekada i nemoguć. Zato su i potomci Roberta Roselinija, svako u svom okršaju sa pritiskom, nerijetko zalazili u krajnosti, o čemu svjedoči i film „Roselinijevi“, koji je podgorička publlika imala priliku da pogleda u utorak veče, na otvaranju ovogodišnjeg izdanja Underhill festa.

Rađen kroz rediteljsku projekciju Roselinijevog unuka Alesandra, dokumentarac o poznatoj porodici suštinski je, kako i sam autor replicira, potraga za istinom koju porodica nije podijelila, priča isprepletana svim različitostima koji svako od njih donosi.

SUDBINA

Kroz autentično italijanski humor „Roselinijevi“ su nijansirane ispovijesti djece, koja su rasla u sjenci poznatog oca, pod bremenom prezimena koje je obilježilo evropsku kinematografiju. Umjesto tradicionalnih vrijednosti, od autentičnog reditelja – kroz njihove priče prikazanog kao prilično samoljubivog čovjeka izraženog mačizma, ostao im je pokvareni moralni kodeks i sklonost ka poligamiji. U krajnjoj liniji, Roberto Roselini kritički je oslikan kao karakteran, prijek lik koji je uglavnom mario za lično zadovoljstvo, čak i u odnosu sa njima. Od onih koji su htjeli da, podilazeći njegovim željama, žive spram njegovih očekivanja, do

D. MALIDŽAN

U Budvi započeta rekonstrukcija Antičke nekropole

Neki filmovi su prošli najveće svjetske festivale, dobili i najvažnija priznanja.

Neki su debitantski, koji nam donose nove, svježe, sasvim originalne poglede na svijet, ali i na film. Neki su iskusniji, spremni da dalje istražuju filmski jezik i uzbudljive teme – rekao je Perović

Sa otvaranja festivala

drugih koji su iz prkosa ispisali potpuno drugačije storije, čini se da je njihova sudbina sažeta u izjavi jedne od Roselinijevih žena, holivudske dive Ingrid Bergam – kada ti život da previše, nemaš više čemu da stremiš.

Neposredno prije projekcije filma, 13. izdanje Underhilla otvorili su umjetnički direktor Vuk Perović i član žirija Ivan Čojbašić.

U četiri različite selekcije, kako je Perović kazao, biće prikazane raznolike i dinamične priče.

- Neki filmovi su prošli najveće svjetske festivale, dobili i najvažnija priznanja. Neki su debitantski, koji nam donose nove, svježe, sasvim originalne

poglede na svijet, ali i na film.

Neki su iskusniji, spremni da dalje istražuju filmski jezik i uzbudljive teme. Međunarodna selekcija nam donosi osam uzbudljivih priča hrabrih autora koji obogaćuju svijet dokumentarnog filma svojim vizijama, ali i hrabrošću – rekao je Perović.

VAŽNOST

Značaj i popularnost dokumentarnog filma, prema riječima Čojbašića, u protekle dvije decenije nemjerljivo je porasla.

- Iz naše želje da pričamo priče, prepričavamo događaje, istražujemo, eksperimentišemo izrodili su se novi dokumentarni žanrovi, pregršt

novih filmova i autora. Nove male i lake kamere prenijele su nam slike iz svih krajeva svijeta. A dokumentarni film dao nam je uvid u neke nove, nepoznate svjetove, kulture i običaje, neobične i obične ljude, dozvolio nam da se stavimo u njihovu kožu i da tih 60 ili 90 minuta proživljavamo sa njima. Važnost dokumentarnog filma još je veća danas kada živimo u vremenu post-istine u polarizovanim i podijeljenim društvima jer dokumentarni film ima moć pokretanja dijaloga, kritičke misli i promišljana – rekao je on.

Underhill je proteklih 12 godina, kako je dodao, puštao najbolje dokumentarne filmove iz regiona i svijeta. Povezao

Privode se kraju pripreme za prvi Festival kulture Zabjelo

Organizatori obećavaju audio-vizuelni spektakl PODGORICA - Stadion Fudbalskog kluba Zabjelo će u petak, 10. juna, biti epicentar vibracija najboljeg regionalnog rokenrola. Pripreme za prvi Festival kulture Zabjelo, koji dovodi regionalne zvijezde rok muzike u ovaj podgorički kvart, privode se kraju, a organizatori najavljuju pravi audio-vizuelni spektakl.

Za odličan provod zaduženi su bosanskohercegovačka grupa Zoster, rok sastav Partibrejkers, jedan od najznačajnijih muzičara sa prostora nekadašnje Jugoslavije Darko Rundek i njegova Ekipa i domaći bend Parampaščad.

Oni će nastupiti na bini za koju je idejni tvorac festivala Janko Popović kazao da će biti veća od planiranog sa svojevrsnim lajt šouom koji će pratiti izvođače.

- Bina će biti montirana za dva dana. Spremljeni su interesantni efekti. Biće to dovoljno veliki podijum da se komotno smjesti jedan orkestar kakav ima Darko Rundek – rekao je Popović na konferenciji za medije.

Vrata stadiona FK Zabjelo biće otvorena u 19 sati kada će početi muzičko zagrijavanje pred sami početak glavnog programa. U 20 sati na binu će izaći članovi grupe Zoster, a nakon njega će nastupiti Partibrejkers i Run-

dek sa Ekipom.

Popović kaže da je najveći teret na bendu Parampaščad koji će spustiti zavjesu na festival nastupom koji će početi oko jedan sat nakon ponoći.

Frontmen tog sastava Stefan Pantović tim povodom je rekao da nema ljepše stvari za njega i članove benda nego da sviraju na jednom ovakvom događaju.

- Pretežno smo, kao domaći bend, odnosno sastav sa manje godina iskustva, svirali na otvaranju festivala, tako da nam je ova situacija sada odlično pala i hvala organizatorima što su nam ukazali čast da baš mi zatvorimo prvi Festival kulture Zabjelo – ista-

kao je Pantović.

Osim lokacije, ovaj festival čini posebnim i njegov humanitarni karakter. Najmanje pet eura od svake prodate ulaznice biće namijenjeno Fudbalskom klubu Zabjelo i Fondaciji „Bajkeri dobre volje“, sa kojima su potpisani memorandumi o saradnji na osnovu kojih će oni prikupljena sredstva usmjeriti tamo gdje smatraju da je potrebno. Organizatori vjeruju u empatiju i plemenitost svojih sugrađana, kojima će zauzvrat pružiti veče za pamćenje.

Dio prihoda od prodaje ulaznica ide Fondaciji „Bajkeri dobre volje“, a njen član Nikola Vugdelić kazao je da su

Kultura

Četvrtak, 9. jun 2022.

15

Vokalna solistkinja Lezli Harison za Pobjedu u susret predstojećem Made in New York Jazz Festivalu Montenegro

t

a očekivanja Radujem se što ću upoznati D. MAlIDŽAN

divne ljude iz Crne Gore

Danas zanimljiv program u svim selekcijama U okviru današnjeg programa Underhilla, u 18 sati, u Biblioteci „Radosav Ljumović“ započeće program „U fokusu“, koji festival realizuje sa Centrom za ženska prava. Biće prikazan film Nine Menkes „Ispiranje mozga: seks, kamera, moć“, jedna temeljna studija seksualne objektifikacije žena na filmskom platnu.

Poslije filma biće organizovana panel diskusija koju će moderirati dizajnerka Milica Šaranović, a u kojoj učestvuju glumica Jelena Đukić i producentkinja dr Jelena Mišeljić. Nakon toga, na terenu KK Budućnost u Njegoševom parku biće prikazan film „Da zakitim mramor cvijećem“ rediteljke Sare Stijović, koji je u selekciji „7 kratkih“. U nastavku programa, 21.15 sati biće upriličena projekcija filma „Dida“ u režiji Nikole Ilića i Korine Švajngruber-Ilić. Program trećeg dana zatvoriće film „Kako spasiti mrtvog prijatelja“ rediteljke Marusye Syroechkovskaye, čija je projekcija planirana za 22.45 sati.

ljude, vide neka nova razmišljana i postupke koje drugi koriste. Savremenim i širokim izborom filmova Underhill je kod nas razvio ljubav prema dokumentarnom filmu i proširio svoju publiku – ispričao je Čojbašić.

Nakon projekcije, u muzičkom dijelu programa, upriličen je koncert „Amy’s House“, tribjut benda velikoj jazz/soul pevačici Ejmi Vajnhaus.

S. VIŠNJIĆ

D. MIJATOVIĆ

nas sa mnogim dalekim zemljama i likovima i obogatio naše živote novim znanjima i prijateljstvima.

- Moja prva festivalska projekcija desila se na Underhillu i kao mladom stvaraocu značilo mi je da imam podršku od jednog domaćeg festivala. Time je Underhill meni a i drugim domaćim filmskim stvaraocima dao priliku da uče, da rastu i da se usavršavaju za vrijeme festivala. Da upoznaju nove

PODGORICA – Glasom pobunjenih i ranjivih, nježnošću pomiješanom sa prkosom, Lezli Harison već decenijama čini američku džez scenu bogatijom, senzualnijom i postojanijom.

Njena bogata karijera obilježena je pjesmama koje su već odavno dio kolektivnog nesvjesnog, od bluza, preko soula i gospela, njene su pozornice bile na više kontinenata, a publika sa svih meridijana u njenim izvedbama pronalazi dozu utjehe i nova tumačenja unutrašnje slobode.

Ove godine će Lezli Harington prvi put posjetiti Crnu Goru u okviru Made in New York Jazz Festivala Montenegro koji se održava od 16 do 19. i od 24 do 26. juna u Tivtu i Podgorici.

Tim povodom je za Pobjedu govorila o svojoj posvećenosti džezu, muzici koju će izvoditi na najvažnijem džez festivalu u Crnoj Gori i budućnosti džeza u svijetu.

POBJEDA: Da li Vas još uvijek pitaju zašto volite džez i jeste li do sada uspjeli da nađete smisleni odgovor?

HARISON: Džez je moj život.

To je muzika koju su kreirali Afroamerikanci. Džez priča priču o afroameričkom putu u Sjedinjenim Američkim Državama, ona je u genetskom zapisu Amerike i njegova poruka je doprla do svih strana svijeta.

POBJEDA: Kakva očekivanja imate od nastupa u Crnoj Gori na Made in New York Festivalu?

HARISON: Očekujem predivno muzičko iskustvo uz muziku koju volim sa nekim od najdivnijih muzičara svije-

MADE IN NY prOMO

Džez galerija u Njujorku primjer je onoga što mlađa generacija muzičara radi i kako se muzika čvrsto razvija. Mlađi ljudi rade stvari poput TikToka i šire je, tako da mislim da će uvijek postojati budućnost u džezu – rekla je Harison za Pobjedu

DŽEZ ĆE BITI OKEJ: Lezli Harison

Kreativnost ljudi podigla se na viši nivo tokom pandemije POBJEDA: Neko vrijeme nastupi su bili zabranjeni zbog pandemije. Na koji način ste nadoknađivali potrebu za publikom?

HARISON: Kao i za većinu nas, pandemija je bila jako loša za posao, iako sam odradila neke lajv nastupe koji su uglavnom bili unaprijed snimljeni. Takođe radim na radiju WBGO.org.

Muzičari su činili sve što su mogli kako bi donijeli muziku ljudima za iscjeljenje sebe i drugih. Bilo je to teško vrijeme. Nijesam bila obožavateljka Zum izvedbi, ali sam gledala neke divne virtuelne emisije, i u nekima sam i učestvovala. Drago mi je da smo uspjeli. Kreativnost ljudi podigla se na viši nivo i vidimo neke od prednosti nekog teškog rada kojim smo doprinijeli stvaranju tokom pandemije.

ta. Radujem se što ću upoznati divne ljude iz Crne Gore. Nikad do sada nijesam bila i uzbuđena sam što ću posjetiti zemlju i stvoriti nova prijateljstva.

POBJEDA: Da li ste već nastupali sa nekim od muzičara koji će podijeliti pozornicu s Vama u Crnoj Gori i kakva su Vam iskustva?

HARISON: Nastupala sam sa nekim od ovih predivnih muzičara, recimo sa velikim Visnom Ektorom. Takođe sam dijelila pozornicu sa Džonom Lijem. Divim se radu Sajrusa Čestnata i Stenlija Džordana i radujem se što ću donijeti muziku sa tom dragom gospodom. Čast mi je i privilegija što sam

pozvana da nastupam s njima i da izvedemo zajedno predivnu muziku za građane Crne Gore.

POBJEDA: Čije kompozicije su najbliže Vašem senzibilitetu?

HARISON: Volim muziku.

Volim pjesme iz američke pjesmarice, ali takođe volim pjesme iz soul muzike sedamdesetih koja je nanovo zamišljena kao džez pa se nadam da ćemo nešto od toga čuti dok budem pohodila pozornicu s ovim finim muzičarima. Čućete muziku Marvina Geja, Bila Vajtersa, čućete muziku koja je proslavila Ebi Linkoln, tako da – da, to je cijela ljubav prema muzici i crnoameričkoj muzici koju ćete čuti na festivalu sljedeće sedmice.

POBJEDA : Džez uvijek asocira na male pozornice i odabranu publiku, i uvijek se vezuje za činjenicu da ga vrlo malo ljudi sluša i razumije.

Ima li mladih ljudi koji će sačuvati džez od novih digitalnih ritmova?

HARISON: Džez se uvijek razvija, ima toliko mladih ljudi koji stvaraju ovu muziku i podižu je na viši nivo. Poštovanje starijih i domaštavanje onog što je bibop, njegovo ponovno zamišljanje s hip hopom, stapanje toga s pop muzikom...

Džez će biti u redu, on će razviti svoju publiku. Džez galerija u Njujorku primjer je onoga što mlađa generacija muzičara radi i kako se muzika čvrsto razvija.

Mlađi ljudi rade stvari poput TikToka i šire je, tako da mislim da će uvijek postojati budućnost u džezu. Samo moramo gledati kako se razvija, zagrliti ga i uživati!

D. ERJAVŠEK

Ministarka Maša Vlaović posjetila Kraljevsko pozorište i Nacionalnu biblioteku na Cetinju

Sa jučerašnje konferencije za novinare

sa oduševljenjem prihvatili poziv za učešće u ovom događaju.

- Ova saradnja nam daje vjetar u leđa i nadam se da će nas podstaći da organizujemo još ozbiljnih akcijama jer Fondacija zavisi od odgovornosti građana i njihove reakcije na sve što radimo – saopštio je Vugdelić.

Ulaznice za festival mogu se kupiti po cijeni od 15 eura, a na dan festivala biće pet eura skuplja i prodavaće se na ulazu na stadion FK Zabjelo.

Popović upozorava da je kapacitet stadiona ograničen, očekuju do 15.000 posjetilaca, pa ih poziva da na vrijeme obezbijede mjesto na festivalu.

T. KLIKOVAC

PODGORICA - Ministarka kulture i medija Maša Vlaović sastala se juče sa rukovodstvom Kraljevskog pozorišta Zetski dom i Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ na Cetinju. Iz ovog ministarstva su saopštili da će što hitnije formirati savjete u obje institucije budući da je organima upravljanja istekao mandat, što predstavlja značajnu prepreku u radu.

Na sastancima je bilo riječi o projektima i programima koji se organizuju, saradnji sa Ministarstvom kulture i medija i planovima za aktivnosti u narednom periodu.

Na sastanku sa direktorima Kraljevskog pozorišta Zetski dom – Ilijom Subotićem i Lidijom Dedović, predstavljene su informacije od značaja za rad ustanove, programska po-

MINIsTArsTVO kulTurE I MEDIJA

Potrebno je hitno formiranje savjeta

Vlaović u NB „Đurđe Crnojević“

litika, ali i izazovi sa kojima se ustanova suočava. Posebno je naglašen nedostatak kadrovskih kapaciteta.

- Pohvalno je što je nakon dugo vremena Kraljevsko pozorište dobilo glumački ansambl, a Ministarstvo će dati podršku kako bi se broj angažovanih glumaca, ali i ostalog kadra u najstarijem pozorištu u Crnoj

Gori uvećao u narednom periodu i odgovorio zahtjevima programske politike – poručila je Vlaović.

Ona je istakla značaj pozorišta u edukaciji i obrazovanju djece i mladih i navela da će Ministarstvo biti partner Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ u daljem razvijanju tog segmenta djelovanja.

Tokom posjete Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“ Vlaović razgovarala je sa direktoricom Biblioteke Dragicom Lompar. Razmotrene su mogućnosti za sanaciju dijela objekata u kojima se Nacionalna biblioteka nalazi, a bilo je riječi i o procesu digitalizacije bibliotečke građe, na kojem Biblioteka u kontinuitetu radi.

Kako je navela Ministarka, u eri digitalizacije knjige su pod velikim rizikom da izgube svoj značaj i mjesto. Ovo biblioteke širom svijeta stavlja pred velikim izazovima, kako da iskoriste pozitivne tokove koje pruža digitalizacija, i uvrste promjene koje ona unosi u svoje procese, a koji na kraju treba da rezultiraju time da se pisana riječ približi publici, posebno djeci, navodi se u saopštenju Ministarstva kulture i medija.

D. E.

16

Hronika Podgorice

Četvrtak, 9. jun 2022.

Gradsko preduzeće Putevi aktivno na više lokacija

U okviru sanacije ulice od Bulevara Save Kovačevića do Ulice Bracana Bracanovića urađen je novi asfalt, postavljeni novi šahtovi, a asfaltirane su i bočne ulice i parkinzi između zgrada. Prethodnih dana radnici Puteva obilježavali su horizontalnu signalizaciju i parkinge, a juče su postavljali i vertikalnu signalizaciju u ovoj ulici. Zahvaljujući ovim radovima obezbijeđen je sigurniji saobraćaj, kao i prilaz kućama i stanovima velikog broja građana koji žive u ovoj ulici, a koja je godinama bila u veoma lošem stanju.

U okviru temeljne sanacije Ulice kralja Nikole na Zabjelu, radnici Puteva juče su ugrađivali nove slivničke rešetke, nakon čega slijedi asfaltiranje i obilježavanje saobraćajnom signalizacijom.

Podsjećamo, u okviru prve faze sanacije trotoarskih površina ukupne dužine oko 1,2 kilometra, porušeni su i uklonjeni postojeći ivičnjaci, raskopane trotoarske površine i ugrađeni novi ivičnjaci i izbetonirani trotoari na površini od skoro četiri hiljade kvadratnih metara.

Nakon toga pristupilo se sanaciji kolovoza, koji obuhvata potez od raskrsnice sa ulicama Radosava Burića i Bracana Bracanovića do raskrsnice sa Ulicom Vojislavljevića. Riječ je o dionici prosječne širine

Novim asfaltom povezani Bulevar Save Kovačevića i Ulica Bracana Bracanovića

U okviru temeljne sanacije Ulice kralja Nikole na Zabjelu, radnici Puteva juče su ugrađivali nove slivničke rešetke, nakon čega slijedi još asfaltiranje i obilježavanje saobraćajnom signalizacijom 12 metara. U sklopu temeljne sanacije kolovoza završeno je rezanje, raskopavanje, mašinsko struganje, a u toku je izdizanje slivničkih rešetki, nakon čega slijedi izrada izravnavajućeg sloja i ugradnja asfalta na ukupnoj površini od oko 12.750 kvadratnih metara, kao i obilježavanje horizontalne signalizacije, ugradnja vertikalne signalizacije i asfaltnih platformi.

U okviru rekonstrukcije ove prometne ulice na Zabjelu radnici gradskog preduzeća Zelenilo zasadili su drvored košćela i brijestova i uredili zelene površine. Istovremeno, ekipe Agencije za stanovanje, u okviru projekta ,,Za ljepše lice Podgorice“ saniraju fasade dvospratnih starijih stambenih zgrada.

U cilju unapređenja kvaliteta putne infrastrukture na teritoriji glavnog grada i realizacije programom planiranih aktivnosti, gradsko privredno društvo Putevi je, u skladu sa

I. MITROVIĆ

Ekipe preduzeća Putevi završile su temeljnu sanaciju ulice koja spaja Bulevar Save Kovačevića i Ulicu Bracana Bracanovića (između zgrada Baston i Galenika) i privele kraju sanaciju Ulice kralja Nikole na Zabjelu.

Parking kod vrtića i osnovne škole na Zabjelu

Obnovljena saobraćajnica od Bulevara Save Kovačevića do Ulice Bracana Bracanovića

Ugovorom o donaciji, od 5. aprila dobilo uslugu finalne proizvodnje asfaltne mase.

Kako su za Pobjedu tada pojasnili iz Puteva, donacija kompanije Bemax podrazumijeva proizvodnju asfaltne mase od sirovina gradskog preduzeća Putevi, koje to gradsko predu-

zeće onda koristi za završetak započetih projekata. Krajem marta, Putevima je zapečaćen pogon za proizvodnju asfalta na Cijevni, po rješenju Urbanističko-građevinske inspekcije Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

I. MITROVIĆ

Novih 60 mjesta za parkiranje pored škole i vrtića na Zabjelu U Ulici kralja Nikole i Jerevanskoj (kod OŠ ,,Vuk Karadžić“ i vrtića) izgrađeno je novo parkiralište sa oko 60 parking mjesta i pristupna saobraćajnica. Ekipe Puteva na ovom prostoru izvodile su radove iskopa, tamponiranja, uklanjanja postojećih ivičnjaka, izrade parking prostora od raster elemenata, betoniranja trotoara, kao i izgradnje pristupne saobraćajnice. Na ovoj parceli uređuje se i zelena površina, na kojoj je nasuta zemlja i ugrađen polupodzemni kontejner.

Takođe, u MZ Ljubović uređuje se i parking sa 120 mjesta.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 9. jun 2022.

17

Zmaj Jovin bulevar biće završen u predviđenom roku

U julu će voziti novom cestom

Na lijevoj kolovoznoj traci budućeg Zmaj Jovinog bulevara na Starom aerodromu završeni su svi radovi izuzev postavljanja asfalta.

Radnici građevinske firme ,,Gradnja promet“ grade trotoare i kolektor atmosferske kanalizacije na preostalih 100 metara na desnoj kolovoznoj traci, a kompletan posao završiće u planiranom roku – do kraja juna.

RADOVI

Na lijevoj kolovoznoj traci, posmatrano od Bulevara Josipa Broza ka Bulevaru Veljka Vlahovića, završeni su svi radovi izuzev asfaltiranja. Takođe je izvedena i javna rasvjeta koja se nalazi na razdjelnom ostrvu.

Trenutno se izvode završni radovi na preostalih 100 metara na desnoj kolovoznoj traci, na kojoj je takođe završeno sve do asfaltiranja. Neredovna plaćanja uticala su na dinamiku izvođe-

nja radova na ovom bulevaru, pa su se oni u prethodnom periodu odvijali smanjenim intenzitetom. Međutim, kako nam je rečeno na gradilištu, rok za završetak posla biće ispoštovan.

- Ostalo je tih 100 metara završnih radova - ugradnja gornjih ploča, ivičnjaka, izgradnja trotoara i ugradnja tampona.

To će biti završeno za 15 – 20 dana. Nakon toga ostaje samo asfaltiranje, za što je potrebno tri – četiri dana – kazala je šefica gradilišta Ivana Femić.

Podsjetivši da je rok završetka posla 10. jul, ona je kazala da je realno očekivati da sve bude završeno do kraja ovog mjeseca, izražavajući nadu da neće biti problema u nalaženju rješenja za asfaltiranje.

ULAGANJE

Radovi na izgradnji Zmaj Jovinog bulevara, koje finansira Uprava javnih radova, započeli su 12. decembra prošle godine.

Ugovorena vrijednost radova

Nastavljena ugradnja novih elemenata za olakšavanje pristupačnosti gradskih trotoara i raskrsnica osobama oštećenog vida

Nova taktilna staza na Bulevaru Jovana Tomaševića

Postaviće još 930 metara taktilnih staza

U skladu sa dinamikom koju je planirao Sekretarijat za socijalno staranje, nastavljena je ugradnja elemenata za olakšavanje pristupačnosti gradskih trotoara i raskrsnica osobama oštećenog vida, odnosno taktilnih staza vodilja i upozoravajućih polja.

Ova vrsta infrastrukture postavlja se na Bulevaru Jovana Tomaševića – od zgrade MUP-a do Ekonomskog fakulteta, Ulicom 13. jula do Osnovnog suda, na Bulevaru Jovana Tomaševića – od mosta Milenijum do Bulevara Svetog Petra Cetinjskog i u Ulici žrtava fašizma – od servisa Organizacije slijepih za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin, do autobuskog stajališta. Ukupna dužina ovih trasa iznosi oko 930 metara, a prioritetne dionice za postavljanje staza određene su u saradnji sa Organizacijom slijepih za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin.

Uporedo sa postavljanjem novih, u garantnom roku biće saniran dio od ukupno 2,5 kilometara taktilnih staza koje su ranije postavljene, koje su u međuvremenu oštećene.

H. P.

iznosi 1.629.625 eura, sa PDVom, a predviđeni rok izvršenja ugovora je 18 mjeseci. Izvođač radova je Gradnja–promet iz Danilovgrada. Temeljna rekonstrukcija Zmaj Jovine ulice i njeno pretvaranje u modernu saobraćajnicu bulevarskog tipa, u dužini 720 metara, važan je projekat ne samo zbog toga što će unaprijediti saobraćajnu povezanost ovog dijela grada sa ostatkom Podgorice, nego što se na ovaj način rješava i jedno goruće pitanje za mještane tog dijela Starog aerodroma, a to je tretman atmosferskih voda.

Nedavno je završena izgradnja saobraćajnice duge oko 120 metara, sa 81 parking mjestom, koja se priključuje na Zmaj Jovin bulevar. Zahvaljujući tom projektu, vrijednom 110.000 eura, stanovnici toga dijela naselja nakon niza godina, umjesto neuređene površine, dobili su nomalan prilaz zgradi.

I.MITROVIĆ

I. MITROVIĆ

Ostalo je tih 100 metara završnih radova - ugradnja gornjih ploča, ivičnjaka, izgradnja trotoara i ugradnja tampona. To će biti završeno za 15 – 20 dana. Nakon toga ostaje samo asfaltiranje, za što je potrebno tri – četiri dana – kazala je Ivana Femić iz građevinske firme ,,Gradnja promet“

Radovi na Zmaj Jovinom bulevaru

PG ŠERING – alternativno rješenje za urbanu mobilnost, brzo i praktično kretanje u gradu

Iznajmljivanje e-trotineta dostupno na 20 lokacija U skladu sa opredjeljenjem da urbana mobilnost bude jedan od prioriteta Glavnog grada i preduslov za niskokarbonsku sredinu, od juče je građanima u Podgorici na raspolaganju sistem za kratkoročno iznajmljivanje (dijeljenje) električnih trotineta i bicikala (e-scooters/ bike sharing). Riječ je o sistemu koji predstavlja alternativno rješenje za mobilnost, te omogućava brzo i praktično kretanje u urbanim sredinama.

Pilot projektom ,,#PGsharing“ Turističke organizacije Podgorica, u saradnji sa kancelarijama Gradskog menadžera i Glavnog gradskog arhitekte i Sekretarijatom za saobraćaj, previđeno je 20 stajališta.

Tako će ova usluga moći da se koristi na sljedećim lokacijama:

Trg Argentina, zgrada Skupštine Glavnog grada, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog – ispred hotela „Hilton“, Ulica Četvrte proleterske – ispred objekta Doma zdravlja, Ulica kralja Nikole – u neposrednoj blizini Trga Bećir Bega Osmanagića, Bulevara Save Kovačevića – ispred TC ,,Mol of Montenegro“, u Ulici 4. jula – kod objekta „Naš diskont“, u Ulici Avda Međedovića – u blizini objekta „Tehnomax“, u Zmaj Jovinoj ulici – u neposrednoj blizini objekta „Voli“, Ulica Radosava Burića – kod skretanja za brdo Ljubović, Ulica 8. marta – u blizini objekta „Amfora“, Ulica Serdara Jola Piletića – ispred Ekonomskog fakulteta, Ulica Svetozara Markovića – pored zgrade MUP-a, Ulica Ivana Milutinovića – ispred SC „Morača“, Ulica Džona Džeksona – kod ulaza u park Petrovića,

Punkt za iznajmljivanje kod Skupštine Glavnog grada

Cetinjski put – na platou ispred Kapital plaze, Cetinjski put – u neposrednoj blizini TC ,,Delta siti“, Ulica Velimira Terzića – u blizini optike ,,Monokl“ i Ulica Rista Dragićevića – kod vojne zgrade u Bloku devet.

Usluga PG šering može se ko-

ristiti tako što korisnik preuzima aplikaciju preko Epl stora ili Gugl pleja, registruje se sa svim traženim podacima (fotografija korisnika i lična karta), nakon čega se unosi saldo kredita sa kreditne ili debitne kartice.

H. P.

 IskLJUčENJE sTRUJE  Zbog planiranih radova na mreži sjutra će od 8 do 15 časova bez napajanja električnom energijom ostati:

Kruševice i Jasika; Ubli, Živkovići, Ubli Prisoja, Prelevići, Kula Bezjovo, Cvilin, Kula Orahovo, Lazorci, Građen, Toke i Korita;

dio Maslina (Goce Delčeva, Vuka Mićunovića, Crnojevića i Stefana Mitrova Ljubiše); dio Tološa (Ceklinska, Milana

Raičkovića i Vlada Raičevića); dio Zlatice (okolina restorana ,,Smederevo“); Gornja i Donja Vrbica.

H. P.

18

Svijet

Četvrtak, 9. jun 2022.

STO PETI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Nastavljene žestoke borbe za kontrolu nad Sjeverodonjeckom

Herojska odbrana Donbasa se nastavlja

KIJEV/MOSKVA - Ukrajinske trupe će morati da se povuku iz istočnog grada Sjeverodonjecka koji ruske trupe granatiraju „24 sata dnevno“, rekao je regionalni guverner Sergej Gajdej tokom jučerašnjeg dana.

- Moguće je da ćemo morati da se povučemo na bolje utvrđene položaje - rekao je guverner Luganjska u intervjuu na TV kanalu 1+1, prenosi agencija Frans pres (AFP).

Rusija je u utorak tvrdila da su stambena područja „potpuno oslobođena“, ali da ukrajinske snage i dalje drže industrijsku zonu i okolna naselja.

Predsjednik Volodimir Zelenski je ranije obećao da će se ,,herojska odbrana“ regiona Donbasa ukrajinskih snaga nastaviti uprkos brojčano jačoj ruskoj vojsci i naoružanju, dok se nastavljaju žestoke ulične borbe za kontrolu nad ključnim gradom Sjeverodonjeckom.

Strateški grad Sjeverodonjeck trenutno je meta ruskog napada nakon što su njihove snage odbačene iz drugih djelova Ukrajine.

- Okupatori nijesu vjerovali da će otpor naše vojske biti tako jak - rekao je Zelenski u svom noćnom obraćanju kasno 7. juna.

- Apsolutno herojska odbrana

U izvještaju britanske obavještajne službe procjenjuje se da su ruske snage koncentrisale svoju ofanzivu isključivo na centralni sektor Donbasa i da su ostale u defanzivi na njegovim bokovima. U izvještaju se dodaje i da su Ukrajinci postigli određeni uspjeh kontranapadom u jugozapadnoj regiji Herson

Ukrajinski vojnik ispaljuje raketu u blizini linije fronta u Donjeckoj oblasti

Donbasa se nastavlja - rekao je Zelenski.

U izvještaju britanske obavještajne službe procjenjuje se da su ruske snage koncentrisale svoju ofanzivu isključivo na

centralni sektor Donbasa i da su ostale u defanzivi na njegovim bokovima.

U izvještaju se takođe navodi da su Ukrajinci čak nedavno postigli određeni uspjeh ,,kon-

tranapadom u jugozapadnoj regiji Herson, uključujući vraćanje uporišta na istočnoj obali rijeke Ingulets“.

U međuvremenu, ruska novinska agencija TASS javila je

Prvi intervju bivše njemačke kancelarke nakon povlačenja sa funkcije Saopštenje Ministarstva

Merkel: Članstvo Ukrajine u NATO sam blokirala sa najboljim namjerama BERLIN - Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel govorila je pred novinarima u berlinskom pozorištu, prvi put nakon odlaska sa vlasti.

Pored situacije u Ukrajini, odnosa sa Vladimirom Putinom i drugih političkih tema, Merkel je govorila i o privatnom životu i objasnila da je drhtavica, koja je zabrinula mnoge Njemce, bila povezana sa smrću njene majke.

Upitana za drhtavicu, koja je bila uočljiva prilikom prve posjete predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, Angela Merkel je rekla da je to bilo zbog smrti njene majke.

Na pitanje kako je trenutno, Merkel je istakla da se sada osjeća odlično.

- Zamišljala sam nešto drugačije vrijeme poslije mog mandata, ali 24. februar je bio prava prekretnica. Lijepo je raditi i druge stvari nakon što sam dobrovoljno napustila funkciju. Naravno, ostajem uvijek zainteresovana

za politiku - rekla je Merkel.

Ispričala je da je svoje prve nedjelje van funkcije provela u usamljeničkim šetnjama pored Baltičkog mora, noseći duksericu kako je prolaznici ne bi prepoznali i slušajući audio-knjige.

Angela Merkel je u razgovoru rekla i da ne žali zbog svog ponašanja prema Vladimiru Putinu tokom vremena provedenog na vlasti.

Vjeruje da bi ruski predsjednik plan za članstvo Ukrajine u NATO-u iz 2008. godine, koji je blokirala njena vlada, shvatio kao „objavu rata“.

- Tada je Ukrajina bila zemlja kojom su vladali oligarsi i nijeste je mogli jednostavno primiti u NATO. Osim toga, već tada je bilo jasno da Putin ne bi prihvatio članstvo u NATOu, te da bi već tada to moglo da nanese ogromnu štetu Ukrajini - objasnila je Angela Merkel.

Bivša njemačka kancelarka tvrdi da bi Ukrajina, kako kaže,

demokratski nezrela, koju je tada vodio oligarh, bila manje spremna za rusku invaziju nego sada.

Bivša njemačka kancelarka je naglasila i da je blokirala put Ukrajine ka članstvu u vojnom savezu „sa najboljim namjerama u srcu“.

- Ne možete postati član NATO-a preko noći. To je proces i znala sam da bi tokom tog procesa Putin učinio nešto Ukrajini što ne bi bilo dobro za nju - rekla je Merkel.

Odbacila je optužbe da je Njemačka pod njenim vođstvom povjerovala u iluziju da se vojno agresivna Rusija može demokratizovati širenjem trgovinskih veza sa Zapadom.

- Nijesam vjerovala da se Putin može promijeniti trgovinom istakla je Merkel.

Navela je, međutim, kako vjeruje da je, ako je politička saradnja nemoguća, razumno imati bar neke ekonomske veze sa Moskvom.

da je više od 1.000 ukrajinskih boraca koji su zarobljeni u čeličani „Azovstal“ u gradu Marijupolju prebačeno u Rusiju radi istrage.

- Više od 1.000 ljudi iz Azovstala dovedeno je u Rusiju. Organi za sprovođenje zakona blisko sarađuju sa njima - citira TASS izvor iz policije.

Ukrajina traži primopredaju svih oko 2.000 boraca iz fabrike Azovstal u razmjeni zarobljenika, ali su ruski zakonodavci zahtijevali da se nekima od vojnika sudi.

Zelenski je rekao da se namjere Rusa u vezi sa tim zatvorenicima stalno mijenjaju.

Ukrajina i Rusija razmijenile su juče po 50 tijela poginulih vojnika uključujući i 37 pripadnika ukrajinskih snaga bezbjednosti poginulih u čeličani Azovstal u Marijupolju, saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo za reintegraciju.

Navodi se da je razmjena obavljena na linijama fronta na jugoistoku Ukrajine, u regionu Zaporožja.

U saopštenju se dodaje i da će takvih razmjena biti i ubuduće.

Na diplomatskom frontu, ruski

Zelenski: Najteža zima je pred nama Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da je pred tom zemljom najteža zima tokom svih godina nezavisnosti.

- U ovom periodu nećemo prodavati svoj gas i ugalj inostranstvu. Sva domaća proizvodnja će biti usmjerena na zadovoljenje potreba naših građana - rekao je Zelenski u video-obraćanju na kanalu Telegram.

ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov boravi u Turskoj na razgovorima o deblokadi izvoza žitarica iz Ukrajine.

Turska je ponudila da prati pomorske konvoje iz ukrajinskih crnomorskih luka, koje su blokirane ofanzivom Moskve.

U međuvremenu je i portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopštio da sankcije moraju biti ukinute kako bi rusko žito bilo isporučeno na međunarodna tržišta.

Peskov je naveo da trenutno „nema suštinskih diskusija“ o ukidanju sankcija.

Poljski premijer Mateus Moravicki je 7. juna rekao da je Poljska u procesu potpisivanja širokog sporazuma o isporuci oružja Ukrajini.

- Sporazum je jedan od najvećih, ako ne i najveći izvoz oružja u posljednjih 30 godina - rekao je Moravicki nakon posjete poljskoj kompaniji za naoružanje.

Rekao je da će oružje biti ključno za pomoć Ukrajini da protjera ruske osvajače.

Automobilom uletio u gomilu

prosvjete, nauke i ljudi na ulici u Berlinu tehnološkog razvoja Srbije

Nove dojave o bombama u više od 200 škola u Beogradu BEOGRAD - U Beogradu su na adrese 148 osnovnih i 66 srednjih škola juče upućene dojave o podmetnutim bombama, saopštilo je Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije.

- Prema ranije utvrđenoj proceduri, objekti su evakuisani, a učenici će biti vraćeni na nastavu kada se utvrdi da je to bezbjedno. Ekipe MUP-a su na terenu i vrše pregled objekata navode u Ministarstvu.

Roditeljima i đacima resorno ministarstvo ujedno je poručilo da će o daljem načinu organizovanja časova i povratku na neposrednu nastavu obavijestiti škole, prenosi Slobodna Evropa.

Kako je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, dojave o podmetnutim bombama upućene su mejlom.

Jedna osoba stradala, oko 30 povrijeđeno

BERLIN - Jedna osoba je stradala, oko 30 ljudi je povrijeđeno kada je automobil uletio u gomilu ljudi na ulici u zapadnom Berlinu, javio je Bild, a prenosi Rojters.

Nesreća se dogodila u glavnom trgovačkom kvartu, mjestu na kojem se desio i napad tokom Božića 2016. kada je ubijeno 11 ljudi.

Policija Berlina objavila je na Tviteru da je priveden muškarac za kojeg se vjeruje da je vozio automobil.

- Vjeruje se da je muškarac uletio u grupu ljudi. Još nije poznato da li je u pitanju nesreća ili namjerno djelo - saopštila je policija.

Sa mjesta nesreće

Priredila: Bojana PRELEVIĆ

Arena

Četvrtak, 9. jun 2022.

Košarka

19 D. MALIDŽAN

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili Mornar Barsko zlato u majstorici plej-ofa Prve A lige Crne Gore

Titula ne mijenja vlasnika Treći put u finalnoj seriji Budućnost Voli je odbranila domaći teren protiv Mornara i pobjedom od 90:82 osvojila 14. titulu u domaćem prvenstvu. Mornar je ostao na trofeju iz 2018. godine.

Nije bilo mnogo onih koji su vjerovali da u finalu može da se igra pet mečeva, ali zasluge za to pripadaju Baranima, koji su u svim mečevima, ne samo u pobjedama u „Topolici“, bili dostojan rival polufinalisti ABA lige. Budućnost se više od očekivanog mučila da odbrani duplu krunu, očigledno je duga sezona na više frontova uzela danak, pa su svi jedva čekali kraj, ali su čestim oscilacijama u finalnoj seriji taj kraj odužili….

UBRZANJE „PLAVIH“ U DRUGOJ ČETVRTINI Prva četvrtina je bila izjednačena, skoro i po procentima šuta (46,7 – 50 odsto za dva, po 42,9 za tri poena), Mornar je imao prednost u skoku (9-7), više asistencija (5-3), dok je Budućnost imala ukradenu loptu više (2-1) i izgubljenu manje (2-3).

Mornar je u prvoj polovini bio češće u vođstvu, ali ne većem od dva poena, dok je Budućnost vodila u drugoj polovini kvartala, u dva navrata sa po četiri poena (13:9, 18:14). Barani su, međutim, poenima završili prvu dionicu, pošto je prvo trojku pogodio Strahinja Mićović, a Vladimir Mihailović je propustio da donese vođstvo gostima, jer je pogodio jedno

ŠEHOVIĆ: Došli smo do zacrtanog cilja Kapiten Budućnost Volija Suad Šehović je podigao još jedan u nizu pehara na domaćoj sceni.

- Očekivali smo ovakvu seriju, poslije promjene sastava i mogućnosti da igraju samo četiri stranca. Na kraju smo došli do zacrtanog cilja, malo teže nego što smo očekivali.

Mogli smo u četvrtoj utakmi-



Pobjednički pehar kapitenu Budućnost Volija Suadu Šehoviću uručio je Nikola Peković, predsjednik Košarkaškog saveza Crne Gore

od dva slobodna bacanja.

Mornar je u drugoj četvrtini pokvario šut za dva poena, puno više je promašivao za tri (Budućnost 4-2, Mornar 9-2), a Budućnost je do poluvremena preuzela prednost, istina malu, u skoku (18-16). Sve to je, uz bolju igru u odbrani, donijelo rezultat i dvocifrenu prednost Podgoričanima u drugih 10 minuta, i zbog toga što su se svi upisali u strijelce, osim Džastina Kobsa, koga je Aleksandar Džikić nakon tri promašaja u prva tri minuta poslao

ci sve da prelomimo. Čestitam Mornaru na tome kako se vratio u četvrtoj utakmici, ali čestitam im i na kompletnoj seriji. Čestitam, naravno, i mojim saigračima i stručnom štabu i upravi na još jednoj tituli – rekao je Suad Šehović. Šehović je dodao da prelazak iz jednog u drugo takmičenje, iz ABA lige u domaće

prvenstvo, nosi neke promjene.

- Mi smo se skupili, osvojili duplu krunu, ali ostaje žal što nijesmo ostvarili bolji rezultat u Evrokupu i što malo više nijesmo namučili Partizan. Ali, Zvezda i Partizan su pokazali da su ove godine bili iznad ostalih ekipa – dodao je Šehović.

Dvorana: SC ,,Morača“ Gledalaca: 600.

Sudije: Vojinović, Savović i Vuković

Kobs Su. Šehović 6 Barović 11 Sili 5 Tarolis 8 Z. Nikolić 9 Jagodić-Kuridža 6 Drobnjak 9 Popović 9 Peri 27

90

82

(18:18, 27:17, 24:25, 21:22)

78% (32-25) 52% (31-16) 44% (25-11)

za 1 za 2 za 3

86% (21-18) 64% (22-14) 37% (32-12)

Skokovi 30 (5+25) 32 (6+26) Blokade 3 4 Asistencije 17 19 Ukradene lopte 2 5 6 Izgubljene lopte 11 Faulovi 24 28

na klupu i nije ga više vraćao u igru do kraja meča.

Zahvaljujući Donatasu Tarolisu, koji je bio veoma raspoložen za igru u ovom finalu, i koji je za minut i po dva puta pogodio pod faulom i ubacio po dodatno bacanje, Budućnost je nakon dva minuta igre u drugom kvartalu došla do šest poena prednosti (26:20). Džikić ja tada odlučio da pošalje na

PAVIĆEVIĆ: Presudio je kvalitet Budućnosti, čestitam i mojim igračima Trener Mornara Mihailo Pavićević kazao da je njegova ekipa u ovoj seriji dala sve od sebe.

- Presudio je kvalitet Budućnosti. Čestitam im na zasluženo osvojenoj tituli. Čestitam i mojim igračima, dali su više od maksimuma u ovom trenutku. Čestitam i svim sudijama u finalnoj seriji na jako dobro obavljenom poslu.

Mislim da je košarkaška publika u Crnoj Gori uživala u ovih pet mečeva. Kao što sam i prije serije rekao – pokušaćemo da damo sve od sebe. Moji igrači su dali i više od toga i zaslu-

Osvojio trofej koji mu je nedostajao, Aleksandar Džikić odlazi bez komentara?

žuju sve čestitke – rekao je Pavićević.

Mornar je na kraju ostvario sve zacrtane ciljeve.

- Svaka godina nosi nešto sa sobom. Ove godine je kod nas bilo uspona i padova, ali moramo biti zadovoljni sa ovim što smo postigli, u oba domaća takmičenja smo ušli u finale. Svi jedva čekamo odmor, počeli smo davno sezonu, od 1. avgusta prošle godine.

Igračima i svima želim srećan odmor – dodao je Pavićević.

Mihailović Mićović Jeremić Se. Šehović Smit Rakočević Lazić Marljukić Vesković Miković Vranješ

8 10 13 24 11 2 14 -

klupu Litvanca, a Mornar je u narednih dva i po minuta uspio parcijalom 10:3 za preokrene i povede 30:29. Uslijedio je tada najbolji period igre Budućnosti, koja je za četiri minuta serijom 13:0 stigla do prve dvocifrene prednosti (42:30), a nakon trojke Kendrika Perija i do „plus 13“ (45:32), 50 sekundi prije poluvremena. Do odlaska na odmor pogodio je samo trojku Aleksandar Lazić, i smanjio zaostatak Barana (45:35)…

MORNAR SAMO PRIJETIO Mornar je dobro otvorio drugo poluvrijeme, trojkama Mićovića i Marka Jeremića je nakon nepuna dva minute igre smanjio na posjed zaostatka (46:44). Budućnost se brzo digla, na ruku joj je išla i četvrta lična greška Mihailovića (nepunih sedam minuta prije kraja treće dionice), pa je trojkama Perija i Marka Jagodića-Kuridže vratila solidnu prednost od osam

Iako je sezonu završio trofejom, titulom prvaka Crne Gore, koja mu je izmakla 2018. godine, takođe u finalu sa Mornarom, trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić nije želio da daje izjave nakon majstorice finala plej-ofa.

Ništa čudno za poznavaoce prilika, posebno u medijskoj zajednici, s obzirom na to da je nakon završetka sezone u ABA ligi, kada više nije bilo obaveznih konferencija za novinare (za KSCG i klubove su neobavezne iako se igra finale domaćeg prvenstva), sa medijima komunicirao isključivo preko PR službe kluba, i to dostavljenim SMS izjavama.

Džikić je preko PR-a Budućnosti novinarima tri crnogorska dnevna lista, koji su ga u holu koji vodi do svlačionice čekali za komentar, poručio da neće davati izjave ni o majstorici, niti o protekloj sezoni.

Iako još uvijek nema zvaničnih potvrda iz podgoričkog kluba, to bi moglo da znači da je Džikić završio i drugi mandat na klupi Budućnost Volija, iako ima ugovor i za narednu sezonu.

Kako Džikić ne želi da razgovara sa novinarima, ostaje da se vidi da li će se i kada oglasiti podgorički klub i potvrditi ili demantovati nezvanične informacije o Džikićevom odlasku.

Inače, po završetku utakmice sa Mornarom, Džikić nije prisustvovao svečanoj ceremoniji, niti se slikao sa ekipom, ali to je njegov uobičajen ritual kada je osvajanje trofeja u pitanju.

Džikić je ove sezone sa „plavim“ zauzeo treće mjesto u ligaškom dijelu ABA lige, kasnije je eliminisan u majstorici polufinala plej-ofa od Partizana. U Evrokupu je njegova ekipa imala odličnu prvu polovinu sezone, ali lošu drugu, zbog čega je Budućnost ispustila pozicije na tabeli koje su donosile prednost domaćeg terena u osmini finala, gdje su Podgoričani poraženi od Andore.

Na domaćoj sceni, Budućnost je osvojila duplu krunu, ali se u finalu plej-ofa mučila više nego što se očekivalo.

Džikić je u prvom mandatu donio Budućnosti prvu titulu u ABA ligi, 2018. godine, nakon trijumfa u finalu protiv Crvene zvezde 3:1 u pobjedama. Taj trofej mu je, vjerovatno, bila i najbolja karta za povratak na klupu „plavih“ prošlog ljeta. Uz sve probleme sa povredama igrača (prije svega Vilija Rida, te kasni početak sezone Danila Nikolića) i koronom, Budućnost je u ABA ligi, kako je ranije kazao Džikić, uradila ono što je morala. Međutim, očigledno je da nije ostvario ciljeve zbog kojih je došao, a nezvanične informacije govore da je već neko vrijeme izgubio i autoritet nad nekim igračima, pa je novi rastanak, po svemu sudeći, neminovnost. poena (52:44), koju je Mornar u nekoliko navrata smanjivao na četiri razlike. Podgoričani su, ipak, četvrtinu priveli kraju sa devet poena prednosti (69:60), što će biti i najveća prednost u nastavku.

Mornar se nije predavao, u prvoj polovini posljednje četvrtine je uspio da priđe na samo

pola koša zaostatka (74:73), nakon koša Seada Šehovića poslije ofanzivnog skoka.

Držali su gosti priključak do 99 sekundi prije kraja (83:79, trojka Mihailovića), ali je onda prvo pogodio Zoran Nikolić, da bi tačku na meč stavio trojkom Peri (za 88:79), na 36,2 sekunde prije kraja meča… S. JONČIĆ

Sportski miks

dovedu pokazali su i Atlanta i Toronto. Čikago, kako navodi Bličer riport, u zamjenu za francuskog centra nudi Vučevića i krilnog igrača Patrika Vilijamsa.

Vučević je u Bulse došao u

februaru prošle godine iz Orlando Medžika i dao doprinos prvom plasmanu u plej-of od 2017. godine. ,,Bikovi“ su na startu doigravanja eliminisani od MilvokiNe. K. ja.

Jedan od najboljih centara u NBA razočaran nakon poraza u polufinalu Zapada

Ejton blizu odlaska iz Finiksa Deandre Ejton (23), jedan od najboljih centara u prethodnoj NBA sezoni, blizu je odluke da napusti Finiks Sanse.

Košarkaš sa Bahama saznao je da klub iz Arizone ne planira da mu ponudi maksimalnu svotu za produženje ugovora (oko 30 miliona američkih dolara po sezoni).

Takoše, Ejton je nezadovoljan epilogom sezone za njegov tim, koji je imao ubjedljivo najbolji skor u ligaškom dijelu sezone, a potom ispao od

Dalas Meveriksa u polufinalu Zapadne konferencije.

Po pisanju američkih medija, trenutno je gotovo izvjesno da će Ejton napustiti klub i grad u kom se afirmisao na vrhunskoj sceni.

Centar visok 211 santimetara se kao veliki talenat afirmisao na Univerzitetu Arizona, upravo u Finiksu. Potom je kao prvi pik na draftu izabran 2018. godine.

U sezoni za nama, četvrtoj za Sanse, bilježio je 17,2 poena i 10,2 skoka u prosjeku, a u plejofu je imao približno isti učinak.

R. A.

Odluka evropske košarkaške zvijezde

Heket više neće igrati za Italiju Danijel Heket (34), slavni bek Virtus Bolonje, odlučio je da se oprosti od dresa reprezentacije Italije.

Na taj način okončane su spekulacije da bi Heket, jedan od najboljih defanzivaca među igračima spoljne linije na kontinentu, ove godine mogao nastupiti na Eurobasketu.

Posljednji put Heket je igrao za ,,azure“ na Mundobasketu 2019. godine u Kini. Tada je njegova selekcija završila nastup u drugoj fazi.

Još 2011. godine Heket je igrao za Italiju na šampionatu kontinenta. Bek visok 196 santimetara može igrati na pozicijama plejmejkera i beka-šutera. Ima iskustvo igranja deset sezona

Stefan Čavor uspješno operisan Crnogorski rukometaš Stefan Čavor uspješno je operisan nakon što je u petak pokidao prednje ukrštene ligamente lijevog koljena.

– Sve je prošlo dobro. Malo boli, ali proći će – kratko je za Pobjedu juče rekao ljevoruki Budvanin.

MITTELHESSEN.DE

Crnogorskog rukometaša čeka oporavak do proljeća

u Evroligi, a u prvoj polovini aktuelne sezone nastupao je za moskovski CSKA. Ukupno, tokom evroligaške

karijere, Heket je ostvario skor od 9,2 poena, 3,1 asistenciju, tri skoka i 1,1 ukradenu loptu po meču.

R. A. ,,STRADALI“ MU PREDNJI UKRŠTENI LIGAMENTI KOLJENA: Čavor u dresu Veclara

Čavor je jednu od težih povreda doživio u finišu njemačke Bundeslige, prilikom doskoka na posljednjem treningu pred meč koji je njegov Veclar igrao u subotu.

Dvadeset sedmogodišnjeg Budvanina čeka višemjesečna pauza i na teren se neće vraćati

prije proljeća.

To znači da će propustiti početak kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2024, a neće biti na raspolaganju selektoru Crne Gore Zoranu Roganoviću i za Svjetsko prvenstvo koje će se u januaru održati u Švedskoj i Poljskoj.

Ne. K.

Treba naći balans, na pravom smo putu PODGORICA – Crna Gora je izgubila utakmicu s Finskom u Helsinkiju (2:0), izgubila je i prvo mjesto u B3 grupi Lige nacija na kojem je bila poslije prvog kola, ali ne i uvjerenje da će nastup u trećem izdanju Uefinog najmlađeg takmičenja za reprezentacije na kraju moći da ocijeni kao uspješan.

Koliko je bila nadmoćna protiv Rumunije na premijeri – tehnički, taktički i trkački, toliko je selekcija Miodraga Radulovića bila neubjedljiva u Zemlji hiljadu jezera. I rezultat je bio isti, samo ovog puta ne na strani ,,sokola“.

Crnogorski fudbaleri su pola sata bili ravnopravni s učesnikom minulog Evropskog prvenstva, ali se sistem urušio u roku od sedam minuta.

Sastav koji je prvi put igrao zajedno, gotovo potpuno promijenjen u odnosu na duel s Rumunijom, kapitulirao je u 31, pa u 38. minutu, i potom bio nemoćan da se vrati.

– Mislim da smo sada još više motivisani da u meču s Bosnom i Hercegovinom pokažemo predstavu kao protiv Rumunije, ako ne i bolju.

Sto puta smo rekli – euforija

BiH očekuje nove bodove, Džeko pod znakom pitanja Bosna i Hercegovina na megdan Crnoj Gori u subotu mogla bi da izađe bez najboljeg igrača.

Napadač Edin Džeko izašao je na poluvremenu utakmice protiv Rumunije zbog udarca u koljeno. ,,Zmajevi“ su prije dva dana slavili pogotkom Smaila Prevljaka (1:0) koji je bio strijelac i u remiju s Finskom (1:1) i u dobrom raspoloženju stižu u Podgoricu.

– Bilo je izuzetno teško, što se tiče vremena i same utakmice.

Znali smo da je Rumunija težak protivnik i očekivali smo fizički zahtjevnu utakmicu, ali odradili smo je na pravi način i zasluženo došli do tri boda – rekao je štoper Siniša Saničanin, koji u Partizanu igra s našim Igorom Vujačićem.

– Umor je prisutan, ali sada je sve lakše s tri boda. Možemo biti zadovoljni, bod u gostima, pa tri kod kuće, sada idemo od utakmice do utakmice. I u Podgorici nas čeka teška utakmica. Sa svima možemo da igramo, ali svako gostovanje je samo po sebi teško. Ipak, očekujem dobru igru i nove bodove. nas vodi u jednu krajnost, razočaranje u drugu. Treba naći balans poslije meča u Helsinkiju. Neka sve zlo ode s tom utakmicom, a neka protiv BiH bude pun stadion i da pokažemo da možemo mnogo bolje da odigramo – govori Marko Vešović, koji je protiv Rumunije odigrao svih 90 minuta, a u Helsinkiju meč odgledao s klupe.

SAMO LOŠ DAN

,,Sokoli“ u subotu dočekuju BiH koja poput Finske ima četiri boda, a junski program zaključiće gostovanjem Rumuniji tri dana kasnije.

U septembru ih čekaju novi dueli s BiH i Skandinavcima.

– Tvrdim da će naša grupa do kraja biti neizvjesna. Timovi su takvi da svako svakog može da pobijedi. Analiziraćemo

Mlada reprezentacija poražena u Dablinu, ali neki igrači skrenuli pažnju na sebe

Pozitivne stvari i u porazu PODGORICA - Mlada fudbalska reprezentacija Crne Gore poražena je od Republike Irske rezultatom 3:1 u osmom kolu grupe F kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Pitanje pobjednika riješeno je krajem prvog i u prvoj polovini drugog poluvremena. Irci su znali da iskoriste greške „sokola“, pogotovo prilikom prekida.

Sa druge strane, osim pogotka

Sa utakmice R. Irska - Crna Gora u Dablinu

Viktora Đukanovića u debitantskom nastupu za mladu selekciju, Crna Gora je do gola mogla u 54. i 58. minutu, kada je čuvar mreže domaćih zau-

stavio dobre pokušaje Nikole Krstovića.

Tako je Crna Gora na posljednjem gostovanju u okviru kvalifikacija, gdje je davno bez re-

D. MALIDŽAN

LIGA NACIJA: Marko Vešović s klupe gledao poraz ,,so

Vučevića trejduju u Jutu?

PODGORICA - Crnogorski košarkaš Nikola Vučević mogao bi ovog ljeta da promijeni klub.

Američki mediji prenose da će Baranin vjerovatno biti dio trejda između Čikaga i Jute, u kojem bi Rudi Gober prešao iz redova ,,džezera“ među ,,bikove“.

Gober je saopštio da želi da ide iz Solt Lejk Sitija, a želju da ga

Četvrtak, 9. jun 2022.

NFSBIH

Crnogorski as možda mijenja sredinu

Arena

SI.COM

20

Arena

Četvrtak, 9. jun 2022.

okola“ u Finskoj, smatra da nema mjesta razočaranju

Fudbal

21

Baraž dueli za popunu Telekom 1. CFL pod lupom Uefe

Sumnjivi mečevi Rudara i Mladosti DG proslijeđena je na razmatranje nadležnim državnim organima, Upravi policije Crne Gore i Vrhovnom državnom tužilaštvu. Tokom regularnog dijela sezone nije bilo izvještaja o sumnjama u regularnost utakmica Telekom 1. CFL – naveli su iz Fudbalskog saveza Crne Gore.

Rudar je u prvom meču slavio u Podgorici 4:1, dok je u Pljevljima bilo 2:1 za Mladost DG. R. A. I. MANDIĆ

PODGORICA – Evropska fudbalska federacija (Uefa) obavijestila je Fudbalski savez Crne Gore da su utakmice baraža za popunu Telekom 1. CFL između Rudara i Mladosti Donja Gorica, odigrane 30. maja i 3. juna, predmet izvještaja relevantnih organa Uefe zbog sumnje u regularnost, saopšteno je iz FSCG. – Kompletna dokumentacija dobijena od Uefe S prvog meča Mladosti DG i Rudara

Grupa B3 Subota 20.45 – Crna Gora – BiH 20.45 – Rumunija – Finska Utorak 20.45 – Rumunija – Crna Gora 20.45 – BiH – Finska 1. BiH 2. Finska 3. Crna Gora 4. Rumunija

2 2 2 2

1 1 1 0

1 1 0 0

0 2:1 0 3:1 1 2:2 2 0:3

4 4 3 0

meč s Bosnom i Hercegovinom – poručio je Vešović.

VIDI SE NAPREDAK

Bosance, sigurno će i kod njih biti rotacija jer je zahtjevan period. Apsolutno mislim da imamo kvalitet da igramo sa svima i da budemo u trci do kraja. U Helsinkiju se dogodio loš dan, neke stvari nijesu funkcionisale, bilo je dosta novih igrača koji su prvi put zajedno igrali i nije im bilo lako.

Fokusirani smo i motivisani, s puno optimizma gledam na

zultatskog imperativa, doživjela poraz.

- Rezultat je previsok, s obzirom na igru koju smo prikazali.

Primili smo golove nakon naših grešaka, a prva dva poslije prekida. Znali smo da su Irci najjači u tom segmentu, ali nijesmo imali adekvatna rješenja za te njihove napade. Ipak, igra u polju i u fazi napada izgledala je dobro, mislim da smo mogli postići još koji gol. Naravno, ne mogu biti zadovoljan porazom, ali su neki momci pokazali da imaju potencijal – rekao je Miodrag Vukotić, selektor Crne Gore.

Na š u r e p r e z e n t a c i j u z a kraj očekuje utakmica sa Luksemburgom,koja se igra sjutra sa početkom u 20.15 časova na „DG areni“, u Podgorici. R. P.

Liga nacija je generalna proba uoči kvalifikacija za Evropsko prvenstvo koje su na programu naredne godine.

Samim tim, koliko god pobjede podižu samopouzdanje, koliko god treba misliti o tome što Liga nacija daje potencijalnu prohodnost u borbi za Euro, plasman Crne Gore u konkurenciji Finske, Rumunije i Bosne i Hercegovine je manje bitan u odnosu na to hoće li i koliko ovih šest mečeva nadograditi ,,sokole“ uoči važne 2023. godine.

– Za sve treba vremena, a mislim da smo na dobrom putu. Ekipa raste iz dana u dan, iz okupljanja u okupljanje.

Vjerujem da se vidi napredak,

iako nas prate pehovi. Sa nama trenutno nijesu Jovetić i Savić koji nam mnogo znače, ali i pored toga smatram da možemo da izrastemo u ozbiljnu ekipu. Svakom kolektivu je potrebno vrijeme, i u klubovima gdje su igrači svaki dan zajedno teško je napraviti pravu grupu, kamoli u reprezentaciji gdje se sretnemo jednom u nekoliko mjeseci – istakao je Vešović.

POBIJEDIĆEMO FINCE Koliko je optimističan, potvrđuje još jednim osvrtanjem na izgubljeni meč u Helsinkiju.

– Odmah nakon utakmice, u razgovoru sa saigračima, rekao sam da ćemo pobijediti Fince u Podgorici. Uvjeren sam da imamo kvalitet više od njih. Igrali su čvrsto, disciplinovano i iskoristili ono što smo im poklonili. Nijesam vidio neku ekstra Finsku, neke brze igrače i velike majstore. Vidio sam kolektiv i svaka im čast. I mi težimo tome, prikazali smo to protiv Rumuna i treba da prikazujemo i dalje. Mislim da uz kolektiv i čvrstinu imamo i kvalitet više – naveo je Marko Vešović, univerzalac Crne Gore i azerbejdžanskog KaraNe. K. baga.

Mete za dovođenje Sterling, De Liht, Dembele, Nkunku...

Otkriven plan Čelzija za transfere od 200 miliona funti Menadžer Čelzija Tomas Tuhel dobio je od novih vlasnika londonskih ,,plavaca“ budžet za transfere od čak 200 miliona funti (235 miliona eura) ovog ljeta.

Kako je objavila madridska Marka, na ovaj način klub iz Zapadnog Londona želi da se već u narednoj sezoni uključi u borbu za titulu šampiona Premijer lige.

Po pisanju Marke, ovaj novac biće utrošen na dovođenje niza vrhunskih igrača: napadača Kristofera Nkunkua (Francuz izabran za najboljeg fudbalera sezone Bundeslige), krilo Usmana Dembelea, ofanzivca Rahima Sterlinga, štopera Matijsa de Lihta i možda još jednog defanzivca.

Sva pojačanja predlaže ili odobrava sam Tuhel, koji ima veliko povjerenje nove uprave u

Slavni Hrvat još makar sezonu u ,,kraljevskom klubu“

Modrić produžio ugovor u Realu Luka Modrić (36) potpisaće ovih dana ugovor sa Real Madridom na još sezonu, potvrđeno je iz šampiona španske Primere i osvajača Lige šampiona.

Na taj način proslavljeni hrvatski veteran i jedan od najboljih

planiranju dugoročnog i moćnog tima, za napad na trofeje na svim ,,frontovima“.

Novi američki vlasnici kluba su riješeni da što prije zadobi-

ju povjerenje navijača, a plan o transfer budžetu bio je i jedan od razloga zbog čega je upravo njihova ponuda za kupovinu Čelzija i prihvaćena.

R. A.

Podgorica ostala bez pouzdanog defanzivca

Cicmilu istekao ugovor sa Lješkopoljcima

vezista planete dobio je povjerenje da započne 11. sezonu u ,,kraljevskom klubu“. Fudbaler iz Zadra još ne planira okončanje igračke karijere, iza njega je vrhunska sezona.

– Produžetak saradnje neće biti događaj za javnost. Luka će doći da potpiše ugovor i odmah će se vratiti privatnim avionom na

okupljanje reprezentacije. Tačan sat samog potpisivanja nije određen – saopšteno je iz Reala španskim medijima. Čak 20 trofeja Modrić je osvojio kao član Real Madrida, osvajao je Ligu šampiona čak pet puta.

Jedan je od deset igrača koji su rekorderi po broju osvojenih titula u evropskoj eliti.

R. A.

PODGORICA - Stefan Cicmil nije više član Podgorice. Pouzdani defanzivac bio je veliko pojačanje Lješkopoljaca, bio važan dio odbrane ovog tima, ali u finišu sezone zbog povrede nije igrao.

-Imao sam problema sa povredom pete, koja me spriječila da nastupim u posljednjih par kola. Žao mi je što u odlučujućim utakmicama nijesam mogao da pomognem ekipi. Istekao mi je ugovor, tako da se okrećem novim izazovima – potvrdio nam je Cicmil.

Iskusni štoper, koji je tokom

karijere osvojio tri titule i Kup, igrao je za nekoliko klubova, ostavio poseban pečat u Budućnosti, Sutjesci, bio standardan u Radničkom iz Niša, Spartaku, Vlazniji… Nakon epizode u Podgorici Cicmila sada očekuje nova promjena sredine. R. P.

Arena

22

Crnogorski paraatletičari od danas na Gran pri mitingu

ŠAH Velemajstorskim turnirom na Cetinju počeo Montenegro Chess Festival

Respektabilan sastav učesnika U hotelu „Grand“ na Cetinju odvija se prvi od dva velemajstorska turnira u okviru Montenegro Chess Festivala za tekuću godinu.

Organizatori ovih prestižnih takmičenja su ŠK „Crnogorac“ i Šahovski savez Crne Gore. Interesantno je istaći da se turniri igraju po kružnom ševeninškom sistemu tj. igrači su podijeljeni u četiri grupe od po tri učesnika, s tim da se oni iz iste grupe ne mogu nadmetati međusobno.

Matadori, njih 12, dolaze iz SAD, Bosne i Hercegovine, Trinidada i Tobaga, Kosova i Bugarske, a uloga favorita dodijeljena je intermajstoru iz BiH Ibru Sariću (2555) i našem velemajstoru Dragiši Blagojeviću (2501).

- Dani crnogorskog šaha na Cetinju počeli su krajem aprila finalnim turnirom kadetskog prvenstva Crne Gore i nastavljaju se u toplim junskim danima sa dva velemajstorska turnira i Evropskim individualnim školskim kupom. Za kraj ovogodišnje cetinjske šahovske priče planirano je da se u julu, u Danima cetinjske lipe, održe ekipni muški i ženski šampionat.

Cetinjski ljubitelji šaha počastvovani su respektabilnim sastavima pomenutih velemaj-

Sa turnira na Cetinju

storskih turnira i što se konačno ukazala prilika da naš grad bude domaćin jednog ovako kvalitetetnog turnira. Sasvim sigurno da će uživo praćenje nadmetanja ovih vrhunskih šahista zadovoljiti očekivanja cetinjskih šahovskih zaljubljenika, još prije time što će bodriti svoje mlade sugrađane – Sava Vujovića i Mila Pobora, da na ovim takmičenjima potvrde svoj raskošni talenat. Cilj ovih turnira upravo je bio i afirmacija talentovanih crnogorskih mladih šahista.Već tradicionalni turnir, Evropski individualni školski kup, ŠSCG ove godine organizuje na Cetinju. Očekuje se prisustvo preko

150 učesnika iz raznih evropskih destinacija.

Na ovom takmičenju velika su očekivanja crnogorske šahovske javnosti od nastupa Peka Đurovića.

Ova značajna i uspješna saradnja ŠK „Crnogorac“ – Cetinje sa ŠSCG doprinosi većoj popularizaciji šaha, naročito kod mlađih naraštaja, poklonika ove drevne igre u prijestonici.

Nadamo se da ćemo pomenutim takmičenjima privući što veći broj polaznika u školskim sekcijama šaha i time napraviti bolji odabir za klupsku školu šaha, koja je u prethodnim godinama imala zavidne rezultate i stvorila uspješnu gene-

raciju mladih šahista, koja čini buduću okosnicu crnogorskog reprezentativnog muškog i ženskog šaha. Takođe, moramo se zahvaliti rukovodstvu ŠSCG, naročito predsjedniku Jovanu Miloviću, koji je uložio veliki trud da Cetinje i Crna Gora, u ovim ljetnjim danima, budu prepoznatljiva evropska šahovska destinacija, nadamo se i uspješna, rekao je predsjednik ŠK „Crnogorac“ Nebojša Pobor.

Za standardnog prvotimca podgoričke Budućnosti i našeg višestrukog seniorskog šampiona, intermajstora Blaža Kalezića, turnir je vrlo jakog sastava o čemu najbolje svjedoči prosječni rejting učesnika i on je 2424 ELO. -Norma za velemajstorski bal iznosi 6,5 poena iz devet partija i sigurno da treba uložiti mnogo truda da se ostvari takav rezultat. Samim tim biće pravi izazov nadmetati se mladim i borbenim igračima. Ja ću pokušati da osvojim što veći broj poena i pružim dobru igru, rekao nam je Kalezić kome je za najveću titulu potreban još jedan velebal.

Poslije drugog kola na čelu tabele izdvojio se IM Luka Drašković sa maksimalnim učinkom od dva poena, a zatim slijede Kalezić i Blagojević sa po 1,5, Gazarijan, Sarači, Dudin i Šuković sa po 1, Pobor, Ranoutar sa po 0,5 te Vujović, Sarić i Delčev bez poena.

Danas je na programu treće kolo a sastaju se: KalezićBlagojević, Šuković-Sarić, Ramoutar-Delčev, GazarianVujović, Drašković-Sarači i Pobor-Dudin.

Završen treći turnir Budućnosti

Drugi trijumf Draganića Uspjeh sa prvog kvalifikacinog turnira ŠK Budućnost, majstorski kandidat Veljko Draganić ponovio je na trećem osvojivši prvo mjesto sa 4,5 poena pri čemu je četiri partije riješio u svoju korist i jednu remizirao.

Gorčinu poraza takođe nijesu osjetili na drugoj, odnosno trećoj poziciji FIDE majstor Sreten Đukanović i MK Veljko Šćekić ali sa čitavim poenom zaostatka. Zatim slijede Dragoljub Abramović, Slavko

Četvrtak, 9. jun 2022.

Draganić 1 Abramović 0

Sa turnira Budućnosti

Dedić i Dragutin Perazić sa po 3, Slaviša Samardžić, Bogdan Šoć, Katarina Đukić i Zoran Lakušić sa po 2,5, Nebojša Vešović, Aleksa Knežević, Đorđe Žižić i Ilija Milović sa po 2, te Sofija Milović, Dino Grbović i Emir Šahmanović sa po 1,5 poena.

Festival se inače sastoji od pet takmičenja i finalnog, na

kojem će nastupiti osam najuspješnijih igrača iz kvalifikacija, najuspješnija šahistkinja i najbolji igrač do 18 godina.

Nagradni fond na glavnom turniru će iznositi 500 eura.

Nakon ljetnje pauze, festival će se nastaviti četvrtim kvalifikacionim turnirom, koji će se održati od 23. do 25. septembra.

Održano prvenstvo danilovgradskih penzionera

PODGORICA – Crnogorski paraatletičari Miloš Spaić i Maja Rajković nastupiće na Gran pri mitingu, koji će se od danas do 11. juna održati u Parizu. Miting u Parizu okupiće više od 750 učesnika iz 58 država svijeta.

Spaić će danas u devet sati bacati kuglu u kategoriji F 1112 (osobe bez i sa smetnjama vida). Rajković će u petak na bacalište, u deset sati, kada je predviđen početak takmičenja u bacanju koplja iz specijalizovane stolice u kategoriji F 5354-55-56.

Crnogorske reprezentativce u Parizu predvodi trener Veljko Čegar.

R. P.

Penzioneri Danilovgrada

Miloš Spaić

Sa jučerašnjeg prijema

Predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović primio karatiste Gorštaka

Sjaj balkanskih medalja u Beogradu KOLAŠIN – Vaši rezultati na Balkanskom, a prije toga na državnom prvenstvu, još jednom su potvrdili talenat koji imate, ali i trenažni i organizacioni kvalitet koji posjedujete.

Karate klub Gorštak je već decenijama adresa sa koje kreću uspješne sportske karijere. Koračate stazama kojima je neko iz kluba već prošao i to vas obavezuje da imate i vrhunske ciljeve i motive, kazao je Milosav Bulatović, predsjednik Opštine Kolašin, prilikom prijema karatista Gorštaka.

Prijemu su prisustvovali osvajači zlatnih medalja na Balkanskom prvenstvu u Beogradu Katarina Đukić i Milovan Janković. Zatim i osvajači srebrnih medalja Ivona Vlahović i Lazar Perišić, kao i osvajači bronzanih odličja Luka Đurić i Jovana Vujisić. Šestoro mladih osvajača medalja na prvenstvu Balkana,

na prijemu su predvodili t re n e r i i z K a ra t e k l u b a Gorštak, ali i uspješni selektori u reprezentaciji Crne Gore, Slobodan Vlahović i Rašo Vukićević. Oni su zahvalili predsjedniku Bulatoviću na prijemu i posebno važnim ocijenili nedavno uspješno učešće na državnom prvenstvu Crne Gore.

– Osvajanjem 15 zlatnih medalja ostvarili smo najveći uspjeh u istoriji kluba. Na taj uspjeh i rad su se nadovezale i ove balkanske medalje. Takođe, i učešće Anđele Ivanović na evropskom seniorskom prvenstvu u Turskoj. Imaćemo i tri takmičara na evropskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore koje od 15. juna počinje u Pragu. U svim takmičarskim kategorijama imamo reprezentativce, istakli su Vlahović i Vukićević.

Dogovoreno je da treneri za ovakve rezultate budu nagrađeni sa po 500 eura. Dr. DRAŠKOVIĆ

Zverev morao na operaciju Aleksandar Zverev, olimpijski šampion u tenisu, potvrdio je da je u utorak operisan.

Viza Raduloviću

Majstorski kandidat Slavko Radulović osvojio je prvo mjesto na pojedinačnom prvenstvu danilovgradskih penzionera sa 10,5 poena nakon sedam odigranih kola po dvokružnom bergerovom sistemu. Tako je on dobio vizu za učešće na državnom šampionatu za najstariju populaciju koje će se, od 20. do 27. juna, održati u Ulcinju. Drugo mjesto pripalo je Dušanu Jovoviću sa 8,5 a treće Branimiru Đuroviću sa 6,5 poena. Zatim slijede Ratko Ćupić, Mihailo Vujović i Mirko Marinović sa po 5,5 i Stanko Popović sa 2 poena.

Priredio: B. KADIĆ

1.c4 c6 2.e4 d5 3.exd5 cxd5 4.d4 Nc6 5.Nc3 Nf6 6.Nf3 Bg4 7.cxd5 Nxd5 8.Qb3 Nb6 9.d5 Bxf3 10.gxf3 Ne5 11.Be2 Rc8 12.Be3 g6 13.Bb5+ Ned7 14.Bd4 f6 15.d6 (dijagram) Bg7 16.Qe6 Kf8 17.0–0–0 exd6 18.Bxb6 Nxb6 19.Rxd6 Qc7 20.Rhd1 a6 21.Bd7 f5 22.Bxc8 Bxc3 23.Rd8+ Kg7 24.R8d7+ 1:0

Spaić i Rajković na mitingu u Parizu

Hirurški je riješena ozbiljna povreda, pokidani ligamenti skočnog zgloba desne noge.

Zbog povrede je morao predati polufinalni duel Rolan Garosa u drugom setu, protiv Rafaela Nadala, prošlog petka. Sada se očekuje dvomjesečni oporavak.

- Nakon detaljnog pregleda u Njemačkoj utvrđeno je da su sva tri lateralna ligamenta skoč-

nog zgloba pokidana. Kako bih došao u situaciju da se vratim na vrhunskom nivou i što prije, operacija je morala biti obavljena. Ovo je sve dio mog puta, naredne sedmice postaću drugi teniser svijeta a neću moći da se takmičim duže... Siguran sam da ću se vratiti na vrhunskom nivou – rekao je Zverev.

Njemac neće igrati na Vimbldonu, a pitanje je da li će biti spreman za US open, posljednji od četiri najveća teniska turnira sezone.

R. A.

Feljton

Četvrtak, 9. jun 2022.

ULOGA VJERSKIH USTANOVA U OBLIKOVANJU DUHOVNOG PROSTORA CRNE GORE

23

11.1.

Dolazak Osmanlija osnažio je plemensko uređenje » Piše: Ivan JOVOVIĆ Esej je objavljen u časopisu Matica, br. 89

Međutim, Crna Gora je ulaskom u sastav Osmanskog carstva, izašla iz jednog i prešla u drugi civilizacijski okvir, što je za posljedicu imalo regresiju, manifestovanu obnavljanjem plemenskog uređenja društva, u kome su vladike samostalno ili uz podršku guvernadura upravljale ovom zajednicom, koja se usljed opšteg siromaštva i izolovanosti našla izvan tokova evropske hrišćanske kulture. Ipak, zahvaljujući arhaičnim formama, kao što su usmena predanja sačuvana je državotvorna svijest Crnogoraca oličena, na primjer, u stihovima Balkanske carice „od Vladimira do Ivana“.

Izuzetak od ovog procesa tiče se regije Boke i budvanskopaštrovskog područja, koje su zbog činjenice da su ostale u državnom okviru Mletačke Republike svoju baštinu vezale za evropsku civilizaciju, naslanjujući se ne tekovine prethodnih epoha, zadržavajući visok kulturni nivo, naročito kada su u pitanju djela katoličke provenijencije.

Kao što je poznato najveći dio današnje teritorije Crne Gore potpao je pod osmanlijski suverenitet do kraja XV vijeka.

Tada započinje faza duhovnog preobražaja društva prihvatanjem islama. Taj proces je tekao gotovo četiri stoljeća i imao je na samom početku autentični izraz, s obzirom da je jedan od sinova Ivana Crnojevića, Skender-beg Crnojević, jedan od prvih Crnogoraca iz reda vlastele koji je prihvatio islam. Na osnovu toga, osmanlijske vlasti dale su mu na upravu nekadašnju zetsku oblast, koja je u osmanskoj administrativnoj strukturi nosila naziv Crnogorski sandžakat, čije sjedište je bilo na Žabljaku, a potom u Skadru, pa otuda i naziv Skadarski sandžakat, u kojem se nalazio najveći dio Crne Gore. Putem Skender-bega Crnojevića nastavili su i djelovi nakadašnjeg plemstva i plemenskih glavara, pa imamo već tokom XVI stoljeća pokazatelje da je islamsko vjerovanje bilo rašireno među stanovništvom, kako centralne regije, tako i na sjeveru Crne Gore. Većina deftera iz XV i XVI vijeka upućuje na činjenicu da je islamizirano i hrišćansko stanovništvo živjelo u suživotu, što su zabilježili kao bitnu karakteristiku i inostrani putopsci. Jedan od tih bio je Benedeto Ramberti, koji je prilikom boravka u ovim krajevima zabilježio sljedeće: „Svako ima u porodici Turčina, ako ne baš rođenog brata, a ono najbližeg rođaka“.

Prihvatanje islama je naročito u višim socijalnim struktura-

Većina deftera iz XV i XVI vijeka upućuje na činjenicu da je islamizirano i hrišćansko stanovništvo živjelo u suživotu, što su zabilježili kao bitnu karakteristiku i inostrani putopisci. Jedan od tih bio je Benedeto Ramberti, koji je prilikom boravka u ovim krajevima zabilježio sljedeće: „Svako ima u porodici Turčina, ako ne baš rođenog brata, a ono najbližeg rođaka“

Stara Pljevlja

ma društva bilo istovremeno povezano i sa obezbjeđenjem staleških privilegija, koje ne samo da su prenošene na nasljednike nego su osiguravale napredovanje u okviru državnog aparata Osmanskog carstva. Islamizacija ostalog stanovništva u navedenom periodu uglavnom je bila spontana, gdje se individualno i kolektivno (porodica, selo, bratstvo) prelazilo na vjeru novih gospodara. To je ujedno bio i razlog da se javljaju prvi spomenici islamske duhovnosti iz reda domaćeg stanovništva, prije svega, džamije, ali i drugi objekti muslimanske kulture, kao što su medrese, sahat-kule, hamami, karavansaraji i dr. Viši socijalni stalež kod muslimana putem zavještanja stvarao je vakufe, koji su korišćeni za razne socijalne i kulturne potrebe islamske zajednice.

Dolazak Osmanlija stvorio je i utemeljio svijet islama na crnogorskom prostoru, koji se ogleda u primjeni šerijatskog prava. Šerijatsko pravo je bilo osnov pravnog sistema Osmanskog carstva (duhovnog i svjetovnog prava), čija nadležnost se prostirala na sve muslimane bez obzira na njihovu etničku, geografsku ili administrativnu pripadnost. Šerijatsko pravo se primjenjivalo na sultanove podanike putem sudske vlasti, bilo da su oni muslimani ili nesmuslimani. Ipak nemuslimanske zajednice, poput hrišćanskih, imale su određen stepen autonomije u dijelu pravnih odnosa, na primjer, nasljednih, porodičnih i drugih, a koji su bili regulisani shodno običajnom ili kanonskom pravu te zajednice. Ustrojstvo Osmanskog carstva stvorilo je tekovine na ovom području koje iz današnje perspektive možemo posmatrati kao oblik multikulturalnog društva koje je



Na ovom prostoru osmanska vlast je formirala urbane cjeline u vidu kasaba i šehera, kao sjedišta upravne i sudske vlasti. Da bi jedno naselje dobilo status kasabe bilo je neophodno da se ispune sljedeći uslovi: da ima stalno nastanjeno muslimansko stanovnštvo (džemat), najmanje jednu džamiju u kojoj se obavljaju sve molitve i trg, tj. čaršiju za održavanje sedmičnog pazara

opstajalo sve do njegovog odlaska sa istorijske pozornice, kroz tzv. milet sistem.

Osmanska administracija bila je faktor širenja islamske kulture, što prepoznajemo i preko orijentalne arhitekture, s obzirom da je za vrijeme osmanske vladavine na tlu Crne Gore sagrađen čitav niz gradova i utvrđenja (Pljevlja – Taslidža, Bijelo Polje – Akova, Nikšić, Podgorica, Spuž, Kolašin, Plav, Gusinje, Rožaje), dok su osvojeni gradovi (Ulcinj, Bar, Risan, Herceg Novi i Žabljak Crnojevića) preoblikovani shodno standardima islamske kulture.

Na ovom prostoru osmanska vlast je formirala urbane cjeli-

Država Crnojevića

ne u vidu kasaba i šehera, kao sjedišta upravne i sudske vlasti. Da bi jedno naselje dobilo status kasabe bilo je neophodno da se ispune sljedeći uslovi: 1) da ima stalno nastanjeno muslimansko stanovnštvo (džemat); 2) najmanje jednu džamiju u kojoj se obavljaju sve molitve i 3) trg, tj. čaršiju za održavanje sedmičnog pazara. Izuzimajući utvrđena, većina naprijed spomenutih gradova do kraja XVIII vijeka imali su status šehera, s obzirom da su imali po četiri gradske džamije, što je ujedno bilo svjedočanstvo i o njihovoj ekonomskoj moći. Upravo u ovim sredinama najviše se mijenjala etnička i vjerska struktura

Kula na Žabljaku Crnojevića

stanovništva, s obzirom da je u gradovima i utvrđenjiima bio izražen proces islamizacije, podstaknut od strane osmanskih vlasti gradnjom objekata sakralne kulture, najviše džamija, preko kojih je širena islamska religija, stavljajući je u privilegovan položaj u odnosu na hrišćanske crkve.

Nesumnjivo najznačajniji grad sa obilježjima islamske tradicije predstavljaju Pljevlja, koja su bila sjedište hercegovačkog sandžakata od 1576. do 1833. godine, zato i ne čudi da je baš u Pljevljima bila izražena prepisivačka djelatnost, s obzirom da je u ovom gradu tokom XVII i XVIII vijeka nastalo nekoliko vrijednih rukopisa iz oblasti šerijatskog prava. Upravo je to jedan od bitnih razloga što su Pljevlja postala značajan muslimanski duhovni centar, sa džamijama, mesdžidima, tekijama, mektebima, medresom, hamamom ( javnim kupatilom), javnom kuhinjom (imaretom), kao i brojnim vakufima. Ono što je Pljevlja izdvajalo od drugih gradskih sredina na tlu Crne Gore za vrijeme osmanske vlasti jeste činjenica da su se razvijala bez vojnog utvrđenja.

Najznačajnija islamska vjerska građevina, koja svakako nadilazi svojom arhitekturom ostalo islamsko sakralno graditeljstvo na tlu Crne Gore predstavlja Husein-pašina džamija u Pljevljima.

Husein-paša Boljanić je bio krupna istorijska ličnost, koja je zauzimala značajne

funkcije u osmanskom državnom aparatu, započevši karijeru od subaše, preko hercegovačkog, a potom bosanskog sandžak-bega, da bi kasnije dobio titulu vezira u Misiru i namjesnika Egipta, a spominje se i kao beglerbeg Bagdada. Svom gradu, odnosno zavičaju donirao je 1569. godine objekat čija stilska rješenja upućuju na raskošne prijestoničke džamije u Carigradu, što je i razumljivo imajući vidu funkcije koje je obavljao. Iako ne postoje pisani izvori, u stručnoj javnosti preovladavaju stanovišta da je na izgradnji ove džamije bio angažovan čuveni neimar Hajrudin, kome su u ovom građevinskom poduhvatu pomagali dubrovački majstori.

Džamija je zidana od tesanog kamena, sa minaretom visokim 42 metra, a konačno je cijeli kompleks završen pred smrt njenog ktitora 1594. godine. U njoj se čuva nekoliko značajnih relikvija, kao i druge dragocjenosti. Kako navodi putopisac Evlija Čelebija, Husein-paša je „poslao po mletačkim lađama iz Aleksandrije pozlaćene aleme za kupole i minaret, kao i umjetnički izrađene asume“. Zbog osobenih arhitektonskih rješenja, naročito kupola, kao i raskošne geometrijske ornamentke u unutrašnjosti ovog objekta, Husein-pašina džamija je jedan od najznačnijih monumenta islamske kulture na južnoslovenskim prostorima.

(Nastavlja se)

24

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 9. jun 2022.

Poslovni broj: I.br.63/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Otp Debt Collection doo Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V. Ivana iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, na osnovu izvršne isprave –Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010.godine, dana 08.06.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Perović V. Ivanu iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXX prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 08.06.2022. godine i Zaključka o XXXI prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 08.06.2022. godine.Izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXX prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 08.06.2022. godine i Zaključka o XXXI prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 08.06.2022. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 08.06.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

I.br.509/22 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI MonteCredit doo Podgorica, ul. 8 marta br. 52, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Korać Srđana, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 178,50€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 08.06.2022 godine,

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

J A V N O O B J A V LJ U J E

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Korać Srđana, sa zadnje poznatom adresom Beranselo bb, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju I.br.509/22 od 26.04.2022. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 02.06.2022. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

INVESTICIONO-RAZVOJNI FOND CRNE GORE AD PODGORICA kao kreditni povjerilac vrši DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLjIVANjEM

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ BROJ:I-556/2019 Javni izvršitelj Branka Samardžić, sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb,u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA ,na osnovu izvršne isprave Ugovora o kratkoročnom kreditu broj 0801/2323 od 12.08.2008.godine I Ugovora o kreditnoj hipoteci br.0801/2324 od 12.08.2008.godine, I na osnovu pravosnažnog rješenja o nasleđivanju Notara Danila Jovanovića iz Tivta Posl.br.O-n 76/21(URP 12/2021) od 25.03.2021.godine ,protiv izvršnog dužnika GILJAČA GORANA, radi naplate novcanog potrazivanja , donosi shodno čl.168 ZIO-a,

Obavještavamo Kreditnog dužnika Mileva Jaramaz sa poslednjom poznatom adresom: Gornje polje Vidrovan Nikšić, kao i jemce po kreditnom zaduženju Kreditnog dužnika Mileva Jaramaz, Milivoje Jaramaz sa poslednjom poznatom adresom: ul.N.Ramova 14/A Nikšić i Radovan Jaramaz sa poslednjom poznatom adresom: ul.N.Ramova 14/A Nikšić , da je IRF dana 03.06.2022.godine, sačinio Opomenu pred otkaz ugovora o kreditu i početak prinudne naplate, br.0503-19012-5028-22/1 i Opomenu pred otkaz ugovora o kreditu i početak prinudne naplate, br.0503-190125029-22/1 od 03.06.2022.godine.

Pozivaju se ovlašćena lica kreditnog dužnika i jemci po predmetnom kreditu da dođu u prostorije Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore AD, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj 126/I, Podgorica u roku od 5 (pet) dana i ujedno upozoravamo da se ovakav način dostavljanja smatra urednom dostavom, kao i da negativne posljedice koje mogu nastati, snosi sama stranka.

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI I ODREĐUJE SE SEDAMNAESTA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog duznika i to: - u listu nepokretnosti broj 50 KO LJEŠEVIĆI na kat.par.br.827 u naravi šume 3.klase površine 1434 m2 II Određuje se ročište za sedamnaestu prodaju za dan 28.06.2022.godine u 10:00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor, na koju se pozivaju izvrsni povjerilac , izvrsni duznik i lica koja imaju zakonsko pravo prece kupovine, založni povjerioci, kao i sva zainteresovana lica.

III Navedena predmetna nepokretnost izvrsnog duznika navedene u st.1.ovog Zakljucka je predmet prodaje po rjesenju o izvrsenju I.br.556/2019 od 24.05.2019.godine i po rješenju o nastavku postupka izvršenja I-556/2019 od 28.05.2021.godine , radi naplate glavnog potrazivanja u iznosu od 39.625,54 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 06.05.2019.godine do konacne isplate, troskova izvrsnog postupka, troškova Javnog izvršitelja, advokatskim troškovima ,kao i ostalih troskova izvrsnog postupka koji ce biti naknadno obracunati.

IV Vrijednost predmetne nepokretnosti opisanoj u tacki prvoj ovog zakljucka utvrdjena je nalazom sudskog vjestaka iz oblasti gradjevinske struke Slobodana Pavlovica iz Kotora od 20.11.2019.godine i nalazom sudskog vještaka iz oblasti geodetske struke Čepić Miladina od 25.11.2019.godine, i Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti ovog Javnog izvršitelja posl.br. I-556/2019 od 05.12.2019.godine, koja vrijednost predmetne nepokretnosti ukupno iznosi 26.529,00 eura (slovima dvadeset pet hiljada pet stotina dvadeset devet eura ) V Nepokretnosti navedene u tac.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti.

VI Prodaja nepokretnosti vrsi se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvrsni duznik i izvrsni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje.

VII Na sedamnaestom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja ,a prodaja na prethodnom javnom nadmetanju nije uspjela ,nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja ,samo uz prethodnu saglasnost izvršnog I založnog povjerioca.

VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrdjene vrijednosti nepokretnosti i novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 52022186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog.

IX Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju.

X Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene.

XI Ovaj zaključak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda.

Kotor, 07.06.2022.godine

Javni izvršitelj Branka Samardžić

INVESTICIONO-RAZVOJNI FOND CRNE GORE AD PODGORICA kao kreditni povjerilac vrši DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLjIVANjEM Obavještavamo Kreditnog dužnika Petar Đuričić - Taxi Euro sa poslednjom poznatom adresom: Masline br.3 Budva, kao i jemce po kreditnom zaduženju Kreditnog dužnika Petar Đuričić - Taxi Euro, Petar Đuričić sa poslednjom poznatom adresom: Proleterska br.3 Budva i Maja Đuričić sa poslednjom poznatom adresom: Proleterska br.3 Budva , da je IRF dana 03.06.2022.godine, sačinio Opomenu pred otkaz ugovora o kreditu i početak prinudne naplate, br.0503-19012-5037-22/1.

Pozivaju se ovlašćena lica kreditnog dužnika i jemci po predmetnom kreditu da dođu u prostorije Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore AD, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj 126/I, Podgorica u roku od 5 (pet) dana i ujedno upozoravamo da se ovakav način dostavljanja smatra urednom dostavom, kao i da negativne posljedice koje mogu nastati, snosi sama stranka.

Iv. broj 601/22 Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Crnogorski Telekom” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Bukilić Miloša, Ćurilac, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja v.s. 1.631,68 €, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda od 22.03.2022. godine, za period 01.06.2021. godine do 31.12.2021. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 08.06.2022. godine, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Bukilić Milošu vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Iv. broj 601/22-2, od 06.05.2022. godine, kojim je isti obavezan da na ime duga isplati izvršnom povjeriocu iznos od 1.631,68 €.

Izvršni dužnik Bukilić Miloš može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul.

Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja rješenja o izvršenju Iv. broj 601/22-2, od 06.05.2022. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Bukilić Miloš da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 9. jun 2022.

Poslovni broj: I.br. 391/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mitrović Marte iz Nikšića, selo Jugovići- Župa, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

8.330,10 eura, dana 08.06.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 391/2019 od 02.04.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 12012/10 od 18.10.2010. godine i Rješenja uprave za nekretnine PJ Nikšić broj 954-103-UPI4826/2018 od 20.12.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se petnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 233 KO Jugovići PJ Nikšić, i to: blok 0, broj 1372, RB 0, plan 000, skica 000, potes Pohori, po kulturi njiva, klasa 3, površine 805 m2, blok 0, broj 1373, RB 0, plan 000, skica 000, potes Ponori, po kulturi šuma, klasa 5, površine 539 m2, blok 0, broj 1510, RB 0, plan 000, skica 000, potes Dolina, po kulturi šuma, klasa 5, površine 15660 m2, blok 0, broj 1710, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi livada, klasa 7, površine 721 m2 i blok 0, broj 1713, podbroj 1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi njiva, klasa 7, površine 481 m2- u obimu prava sopstvenikaposjednika izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za petnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 06.07.2022.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 28.936,30 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 391/2019 od 21.09.2020.godine.

IV Na petnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-2304636 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.893,63 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 12012/10, zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 2383.

Dana 08.06.2022. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

25

Poslovni broj: I.br. 63/2017 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V.Ivan iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, dana 08.06.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br.

63/2017 od 12.01.2017. godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se trideset prva prodaja nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 2739 KO Nikšić, PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 879, podbroj 1, broj zgrade 5, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 6, površine 72m2, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika i Perović Milke iz Nikšića, ul. IV Crnogoroske br.2, od po 1/2.

II Ročište za trideset prvu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 06.07.2022. godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 39.600,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 63/17 od 29.10.2018.godine.

IV Na trideset prvoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.960,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.282/15 od 01.09.2015.god za iznos duga 60.000,00 eura, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca –obavještenje br. 1961 od 30.03.2016.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.282/15 od 01.09.2015.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 08.06.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Mali oglasi NEKRETNiNE CENTAR kod ugla dvije glavne ulice jedinstvena poslovna zgrada oko750m2 (delux penthaus na vrhu) sa 8 parkinga i garažom po želji. Ima niz veoma bitnih prednosti za biznis. Izuzetna po svemu.

Prodajem.

Tel. 069/867-791 1 IZDAJEM stan od 50m2 120 eura, ulica Miladina Popovića 18-Zabjelo(kod zgrade Vodovoda) Tel.069/483-785 2 PRODAJEM stan zbog selidbe u Ameriku 50 m2, stara gradnja, kvalitetan.

Ulica Georgija Dimitrova 58 iznad škole Marko Miljanov.

Tel. 067-495-448 3

RazNo OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih

cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop !

Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 4

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom.

Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 5 STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo.

Tel.069/926-382, 020/629-558 6 PRODAJEM Mercedes 240 D, 1982. godište. U izvanrednom stanju. Tel: 069/ 028-898 7

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 9. jun 2022.

I.br.510/22 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI MonteCredit doo Podgorica, ul. 8 marta br. 52, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Zečević Dragana, iz Budve, radi naplate novčanog potraživanja 178,50€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 08.06.2022 godine,

Poslovni broj: Iv. br. 926/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bul. Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Džunić Viktorija iz Bara, Podgorička ulica br. 85, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice potrošača br. 001747 od 23.03.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 08.06.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Zečević Dragana, sa zadnje poznatom adresom Bečići bb, Budva.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju I.br.510/22 od 26.04.2022. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 02.06.2022. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.658/22 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO”NOVI VOLVOX”, Put Vojisavljevića 81, Podgorica, koga zastupa Adv. Nataša Đelević, Bulevar Save Kovačevića 60, Podgorica, protiv izvršnog dužnika “BUGARIN COMPANY”, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 65.011,85€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 08.06.2022 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnik “BUGARIN COMPANY”, sa zadnje poznatom adresom Jasikovačka bb, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.658/22 od 09.05.2022. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 16.05.2022. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Džunić Viktorija iz Bara, Podgorička ulica br. 85, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice potrošača br. 001747 od 23.03.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 12.05.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 08.06.2022. godine.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 9. jun 2022.

27

Poslkednji pozdrav

Дана 8. јуна 2022. преминуо је у 69. години живота наш драги

Дана 8. јуна 2022. послије краће болести у 38. години живота умро је

MILANU PEŠIKANU

ЛУКА Божидаров ЂУРКОВИЋ

Dragi Mićo, duboko si nas pogodio svojim preranim odlaskom.

Putuj, brate moj, neka te anđeli vode na bolje mjesto.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

МИЛАН Бранков ПЕШИКАН

Tvoji ANA, ZORAN, MILJAN i LANA Саучешће примамо у капели под Требјесом 9. јуна од 11 до 16 часова и дана 10. јуна од 11 до 14 часова када ће се обавити сахрана на Новом гробљу под Требјесом.

375

Саучешће примамо у градској капели дана 9. јуна од 11 до 14.30 часова. Сахрана ће се обавити на гробљу у Трубјели у 16 часова.

Posljednji pozdrav bratu od ujaka

ОЖАЛОШЋЕНИ: отац БРАНКО, мајка ДРАГИЦА, брат РАНКО, сестра ГОРДАНА, ђед МИЛАДИН, стриц, ујаци, тетке, стрина, ујне, браћа и сестре од стричева, ујака, тетака и остала родбина ПЕШИКАН и ПОПОВИЋ

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ЈОВАНКА, син РАКО, кћерка МАРИЈАНА, унука ЈАНА, браћа МИЛИВОЈЕ – МИЋО, САВА и СТАНИСЛАВ – МИЋО, снахе РАДМИЛА, НЕВЕНА и СТАНИСЛАВКА и остала родбина ЂУРКОВИЋ и КОПРИВИЦА

MILANU 377

Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

Postoji nešto što nikada ne umire a to su veliko srce i plemenita duša.

Koliko smo te voljeli ne može se lako izreći, a koliko tuge sa tvojim odlaskom ostaje u našim srcima nemože se podnijeti.

Počivaj u miru.

360

Дана 8. јуна 2022. преминула је у 86. години живота наша драга

Tvoji: SANJA, ŽARKO, ANDRIJA i ALEKSA 376 Posljednji pozdrav našem dragom

КОСА Ника МАРТИНОВИЋ

DESANKI ŠOĆ

рођена МИЛИЧКОВИЋ

Rođ. Jovetić

MILANU PEŠIKANU Voljena naša, tvoje veliko srce prestalo je da kuca, a toplina tvoje duše ostaće da je zauvijek pamtimo.

Hvala ti za pažnju i ljubav koju si nam pružala do kraja svog života.

S ljubavlju koju smrt ne prekida živjećeš vječno u našim srcima.

Za nas ćeš vječno živjeti sa tvojim vedrim likom i čistim srcem. Počivaj u miru.

Tvoja tetka GARA i brat IGOR

374 Драга тетка

Саучешће примамо у градској капели Чепурци дана 9. јуна од 10 до 14 часова и дана 10. јуна од 10 до 15 часова када ће се обавити сахрана.

О Ж А Л О Ш Ћ Е Н И: син ЗОРАН, кћерка САЊА, брат ДРАГАН, сестра РАДМИЛА, ђевер ВАСО, снахе ЉИЉАНА, ВЕСНА, КАТАРИНА, ВЕРА и ЉИЉА, унучад, праунучад и остала многобројна родбина МАРТИНОВИЋ и МИЛИЧКОВИЋ

GOSPAVA JOVETIĆ sa porodicom

ВЕРА МИЈУШКОВИЋ 373

369 Опраштамо се од тебе која си у изразитој храбрости, истрајности и љубави корачала кроз тешку болест не желећи да се отргнеш од својих најмилијих. Твоја прећутна борба одјекивала је годинама и разгрћала страх од нашег растанка.

Tužno sjećanje na naše roditelje

МИОДРАГ, МАРИЈА и КОЧА МИЛИЧКОВИЋ

DRAGAN

378

i

KRŠIKAPA Ostavili ste nam veliku prazninu.

Ostale su lijepe uspomene i sjećanje.

Počivajte u miru.

VAŠA PORODICA 368

NEVENKA

28

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 9. jun 2022.

Dana 8. juna 2022. u 75. godini života preminula je naša voljena

VERA Rajkova MIJUŠKOVIĆ rođena MARETIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju dana 9. juna od 12 do 16 časova i dana 10. juna od 12 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na Starom cetinjskom groblju.

OŽALOŠĆENI: sin IVAN, kćerka ANA, snaha KSENIJA, zaova SENKA, brat MILAN, sestra MIRA, unučad NIKOLA, MIA, IVA i LENA i ostala rodbina MIJUŠKOVIĆ i MARETIĆ

370 Dragoj sestri

Посљедњи поздрав драгој тетки

Dana 7. juna 2022. u 76. godini preminula je naša draga

ВЕРИ

VERI MIJUŠKOVIĆ

ANĐE - ANKA Gojkova JABLAN

Нека Твоја душа почива у миру.

rođena Kasom

ДЕЈАН МАРЕТИЋ са породицом Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

Sahrana je obavljena dana 8. juna u najužem krugu porodice u Rvašima.

372 Posljednji pozdrav dragoj majci, tašti i babi

Ožalošćeni: sin PEĐA, ćerka MIRJANA, brat VOJISLAV - VOJO, unuke: NEVENA, KRISTINA, SNEŽANA, unuk GOJKO, praunuk MIHAILO, brat od tetke VOJO KNEŽEVIĆ sa porodicom i ostala rodbina JABLAN i KASOM

MILAN MARETIĆ sa porodicom

DESANKI ŠOĆ 371

Tvoja dobrota i plemenitost zauvijek ostaju u našim srcima.

Hvala za svu ljubav koju si nam nesebično pružala.

Počivaj u miru. Šćer RAJKA, zet SLOBODAN - MURTA, unuk LUKA 366

349 Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav dragoj babi

ANKI JABLAN DESI

Počivaj u miru.

Uljepšala si moje djetinjstvo.

Tvoju dobrotu, plemenitost i nježnost pamtit ću do kraja života.

367

Unuk VANJA sa porodicom

KOMŠIJE IZ ULAZA IV JUL BROJ 10 347

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 9. jun 2022.

29

Ispustila je plemenitu dušu

Посљедњи поздрав нашој заови и тетки

Dana 8. juna. 2022. u 85. godini preminuo je naš dragi

ZORICA Rankova ŽIVALJEVIĆ

КОВИЉЦИ РИСТИЋ

Nikad te nećemo zaboraviti. Uvijek ćeš ostati u našim srcima.

DRAGUTIN Milutinov MARKOVIĆ VOJO i VOJKA LEKIĆ sa đecom Памтићемо све велике радости од тебе када смо ми били мали. Памтимо сву твоју посвећеност роду сада када смо у зрелом добу. Хвала ти на свему и нека у миру почива твоја добра душа.

ЛУЦИЈА, ДАНИЈЕЛА и ВЛАСТИМИР са породицом

348

Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću, 8. juna od 11 do 16 i dana 9. juna od 11 do 14.30, kada krećemo za Kočane gdje će se obaviti sahrana na novom groblju u 15 časova.

353 Dana 7. juna 2022. godine preminula je naša draga

Ožalošćeni: supruga LJUBICA, sinovi RADOVAN, SLOBODAN i MITAR, snahe MIRJANA, VERA i MILICA, unučad JELENA, ĐORĐE, NIKOLINA, BOGDAN, SOFIJA i UNA, braća od stričeva, MILAN, RAJKO i SVETOZAR sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina MARKOVIĆ i PEROVIĆ

DESANKA Pera ŠOĆ

339

Tužnim srcem javljamo da je dana 8. juna 2022. poslije kratke i teške bolesti u 70. godini preminuo naš dragi

rođena JOVETIĆ

Dana 8. juna 2022. u 72. godini preminuo je naš dragi

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice dana 8. juna na groblju u selu Dubova – Ljubotinj.

OŽALOŠĆENE PORODICE ŠOĆ i JOVETIĆ

BLAGOJE Momčilov ĆORSOVIĆ

RADOJE Vukašinov MATIJAŠEVIĆ Saučešće primamo u kapeli u Straševini, dana 8. juna od 11 do 16 časova i dana 9. juna od 11 do 14 časova, kada se kreće za rodno mjesto Orah, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom – Nikšić dana 8. juna od 13 do 16 časova i dana 9. juna od 11 do 15.00 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: supruga LJUBA, ćerka NATAŠA, sinovi MIRKO i MIŠKO, sestre LJUBICA i JELKA, braća MILAN, MILORAD, SLOBODAN, VUKOTA, VUČIĆ i BOŽO, snahe ŽELJKA, MILICA, RADOJKA, RADUŠA, MILOSAVA, RATKA, MILICA i KOSA, unuke, unuci, braća i sestre od stričeva i ujaka, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojuna rodbina MATIJAŠEVIĆ i BATAKOVIĆ

Ožalošćeni: supruga DANICA, sinovi NIKOLA i MOMČILO, ćerke RANKA i JELENA, brat MILANKO, sestra SLOBODANKA, unučad MILICA, MIA, FILIP, ELENA, MILA i MILOŠ, snaha VUKOSAVA, bratanić PREDRAG, bratanična TIJANA, sestričina JOVANA i ostala mnogobrojna rodbina

340

345

364 Posljednji pozdrav našoj dragoj

DESANKI ŠOĆ

Dana 7. juna 2022. u 52. godini preminula je naša draga Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Hvala ti na svemu.

Дана 8. јуна 2022. у 12 часова упокојио се у Господу у 54. години живота послије тешке несреће наш вољени

LJILJANA R. PEKOVIĆ

Tvoji: sin RAJKO - MINJO, snaha NATALIJA, unuci NIKOLA i PETAR, snaha MIRJANA

rođena Perović

МИЈОДРАГ – МИГО Ђорђија ЛАЛАТОВИЋ Саучешће се прима у капели Озринићи дана 9. јуна од 10 до 16 часова и дана 10. јуна од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Озринићима. Цвијеће се не прилаже.

Sahrana je obavljena 8. juna u užem krugu porodice na Groblju u Straševini – Nikšić.

Voljena naša

ОЖАЛОШЋЕНИ: мајка МИЛКА, сестра МИТРА, ђевојка ЈЕЛЕНА, брат МИЛАН, снаха БОЈАНА и ДРАГАНА, ујаци МАЈО и ЈОВАН, тетке СЛОБОДАНКА и МИЛЕВА, братанићи БОШКО и ВЛАДИМИР, стрине ЗАГОРКА и ПОЉКА, братанична СЛАВИЦА, сестричне СЛОБОДАНКА, АЛЕКСАНДРА и МАЈА, браћа и сестре од стричева, ујака, тетака, побратими, кумови, пријатељи, комшије и остала многобројна родбина 363

365

Ožalošćene porodice PEROVIĆ i PEKOVIĆ

DESANKA ŠOĆ

343

Po velikom dobru ćemo te pamtiti, sa ljubavlju pominjati i od zaborava čuvati.

Hvala ti na svemu.

Snaha TATJANA, unuke IVANA i ANA sa porodicama 350

30

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 9. jun 2022.

Posljednji pozdrav voljenoj majci i babi

40 dana je prošlo od iznenadne smrti moje sestre

RADMILA VUJOVIĆ

RADMILI VUJOVIĆ Bila si oličenje bezgranične roditeljske ljubavi, dobrote, plemenitosti, tople ljudske pažnje, riječi i savjeta.

Ostavila si nas ponosne na Tvoj časni život, veliko srce i iskrenu dušu, da Te vječno pamtimo i čuvamo od zaborava.

Svježa su i bolna sjećanja da sam te izgubio.

Za ljubav, za toplinu i život posvećen meni, ostaćeš vječno voljena i od zaborava sačuvana.

Tvoj SVETOZAR

362

LJEPOSAVA RAKA VUJOVIĆ Rođena VUČERAKOVIĆ

Fizički si nestala ali tvoj lik, tvoju dobrotu, plemenitost nikad nećemo zaboravit.

Počivaj u miru, moja dobra sestro.

Tvoja kćerka Žana i Tvoj unuk Boban Posljednji pozdrav voljenoj majci i babi

358

359

Brat MARKO, snaha LJILJANA, bratanić STEFAN, bratanična MILENA

Draga sestro i tetka

Posljednji pozdrav mojoj majci

RADMILI pok. Radovana VUJOVIĆ RADMILI pok. Radovana VUJOVIĆ Vrijeme neće izbrisati moje sjećanje na tebe.

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

355

S ponosom i ljubavlju, kćerka RANKA sa porodicom

Život i smrt, ljubav i sjećanje…

Sve je to život…

Zatvori jednu stranicu života, otvori sledeću koja je puna sjećanja i lijepih uspomena…

Majko, da ti bude laka zemlja po kojoj si ljudski i dostojanstveno koračala, meni ostaje doživotno sjećanje na tvoju ljubav, dobru dušu i veliko srce…

Odmaraj u miru pored našeg tate…

LEPE Otišla si tiho i nečujno a nama ostavila veliku bol.

Ti nijesi bila samo sestra i tetka nego i roditelj svima nama.

Otišla si u zagrljaj voljenih a nas ostavila da tugujemo za tobom.

Počivaj u miru koji si tamo našla.

Sestra STANKA sa đecom

Posljednji pozdrav dragoj majci

S ljubavlju kćerka Ljiljana sa porodicom

346

356 Sjećanje na naše drage Opraštamo se od naše sestre

5 godina

16 godina

RADMILA LAGATOR

MOMIR LAGATOR

RADMILI Neka tvoja plemenita duša nađe mir, čuvaćemo te od zaborava!

Hvala na svemu.

354

Kćerka DUŠANKA KALEZIĆ sa porodicom

RADMILE VUJOVIĆ Rođene Miletić

Jedna jedina majko

Brat DRAGO MILETIĆ, sestre STANKA SEKULIĆ, DESA BRAJOVIĆ, SENKA RAČIĆ i ZAGA BULATOVIĆ sa porodicama

Vrijeme prolazi ali sjećanje na vas ne blijedi.

Počivajte u miru a mi ćemo vas čuvati od zaborava.

RADMILA VUJOVIĆ S ljubavlju, ponosom i poštovanjem što sam te imala.

361

Tvoja MILANKA sa porodicom

Porodica LAGATOR

POMENI

352 Majko

9. 6. 2011 – 9. 6. 2022.

351 Draga moja sestro

RADMILA VUJOVIĆ Tvoja plemenita duša i neizmjerna dobrota zaslužuju naše vječno sjećanje i poštovanje.

Hvala ti na nesebičnoj i bezuslovoj ljubavi.

Počivaj u miru.

357

ĐORĐE V. BAN Vrijeme prolazi, a tuga za tobom je vječna.

344

DANIJELA, KIKA, ANDRIJA, MAŠA i SARA KADIJA

Ćerka STANKA sa porodicom Šest godina je od smrti moje majke

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

MIKO Danas je godina dana od kad si otišla na vječni počinak.

Tvojim odlaskom odnijela si dio mene.

Dok budemo živi bićeš voljena i nezaboravljena.

341

STANE Markove GARDAŠEVIĆ Vrijeme ne donosi zaborav već ljubav i sjećanje na tebe.

e-mail: oglasno@t-com.me

JOVAN sa porodicom 342

Tvoji: ĆIRO i DUŠA

Četvrtak, 9. jun 2022.

Marketing

31

32

Marketing

Četvrtak, 9. jun 2022.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 9. jun 2022. • broj 325.

ili:

zbog čega je mini-serija ,,Obi-Wan Kenobi“ dovoljno intrigantna nova karika ,,Star Wars“ univerzuma

Kaubojski susret starih džedaja

Str. 4, 5. i 6.

3

Četvrtak, 9. jun 2022.

A cappella

Ludo, burazeru I

mam podosta kontakata s prijateljima i poslovnim partnerima u Sjevernoj Americi, u Njujorku. Tako, razgovarajući s njima, pripremajući zajedno Made in New York Jazz Festival u Crnoj Gori, pokušavajući da sve to stavimo u neki izvodljiv i poželjan kontekst, često se dotaknemo zemlje u koju oni dolaze već sedam godina. U našu Crnu Goru.

Jedan i jedini, Rendi Breker, trubač svjetskog kalibra, jedan od onih koje respektabilna svjetska kritika stavlja u isti koš s neponovljivim Majlsom Dejvisom, bio je naš gost na premijernom izdanju ovog džez festivala u Crnoj Gori, juna 2016. godine. Prije nekoliko dana, jedan prijatelj podsjetio me na Brekerovu Fejsbuk objavu u kojoj je postavio fotografije sa Svetog Stefana (gdje smo te godine premijerno izveli prvi koncert) uz hvalospjeve produkciji, lokaciji, a zašto ne reći – i cijeloj našoj domovini.

*** Ludo, burazeru – kako je malo potrebno da shvatimo da najveći svjetski umjetnici nemaju problem da našu zemlju vide kao jednu od najljepših na svijetu. A kako je nama, koji živimo u njoj, teško da je volimo makar toliko da je svakodnevno ne prljamo. Ljudi poput Rendija Brekera, Majka Sterna, Lenija Vajta ili Bila Evansa, Dejva Vekla i još tridesetak njih koji su prošli kroz Made in New York Jazz Festival u Crnoj Gori, zasigurno su obišli većinu mjesta na kojima se odvija moderni, civlizovani život modernog svijeta. Od Los Anđelesa, preko Tokija, Moskve, Londona i Pariza, pa opet do Njujorka, vidjeli su i okusili svaki zemaljski i civilizacijski sok koji postoji na kugli zemaljskoj. I svi, bez izuzetka, izvukli isti zaključak: Crna Gora jedna je od najljepših zemalja na svijetu! Ludo, burazeru, još kad shvatiš da si imao sreću da se rodiš upravo tu, onda moraš biti svjestan te činjenice. I vrlo vjerovatno, biti zahvalan okolnostima, statistici ili bilo kom drugom vragu.

Bio je neki septembar 2020. godine, skoro pa godinu od početka premijer-

Piše: Vladimir MARAŠ

Kako je malo potrebno da shvatimo da najveći svjetski umjetnici nemaju problem da našu zemlju vide kao jednu od najljepših na svijetu.

A kako je nama koji živimo u njoj, teško da je volimo makar toliko da je svakodnevno ne prljamo

ne objave najezde virusa kovid-19, kada smo posljednji put svirali vrhunski džez pred publikom u Porto Montenegru i The Capital Plazi u Podgorici. Da budem precizan do kraja, upravo zbog epidemioloških razloga, imali smo obezbijeđen i direktan prenos oba festivalska izdanja na Prvom programu RTCG. Dakle, to jesu bile vanrednosti i nekako, sve je bilo kao u magli – od njihovih dolazaka, preko proba i organizacije bine, rasvjete, ozvučenja, pa sve do samih koncerata, pred skoro pa 100 ljudi u publici, shodno zdravstvenim

mjerama koje su tada bile na snazi. Ludo, burazeru.

Demokratski izbori održani avgusta 2020. godine, nekoliko dana pred 5. po redu Made in New York Jazz Festival u Crnoj Gori, donijeli su nevjerovatan miks želje, nade, vjere većine građana Crne Gore u bolje sjutra. Sjećam se, nakon tri decenije istog sistema vrijednosti (koji je ruku na srce bio unižavan više nego što je bio popravljan) dogodilo se skoro pa nezamislivo. Crna Gora, promijenila je vlast demokratskim putem, prvi put u svojoj novijoj istoriji. Dakle, 2020. godine.

Ludo, brate, ludo.

Sve ovo ne bi bilo posebno važno, još manje bi bilo vrijedno ovih redova, da naši prijatelji i partneri nijesu počeli da postavljaju nezgodna pitanja poput: „Je li kod vas sve ok?“, „Kakva je tamo situacija?“ i „Hoće li biti sve ok?“. Uvijek sam se čudio zašto postavljaju tako katastrofična pitanja kad smo mi samo – promijenili vlast, što oni tamo čine vrlo često i vrlo uspješno. A onda, razmišljajući kako da im odgovorim, shvatim da, iako živimo na istom makro-prostoru, iako svi živimo u isto vrijeme, samo sa šest ili devet sati vremenske razlike, po kvalitetu ostvarenih životnih standarda, baš se debelo razlikujemo. Zbog toga je i tako teško objasniti političke, socijalne i ukupne društvene okolnosti koje nas ovdje okružuju, tako da sve to zvuči baš ludo, burazeru.

*** I opet ću sačekati neke Amerikance ovog juna, opet ćemo se fotografisati u Tivtu, na Cetin ju i Podgorici i opet će Stenli Džordan, Lezli Herison ili Hesus Molina govoriti o Crnoj Gori kao jednom od najljepših kutaka na kugli zemaljskoj, a ja ću ponosno klimati glavom i dičiti se činjenicom da sam upravo ja imao privilegiju da se rodim na ovim prostorima.

Oni će biti zadovoljni, a ja ću naći najamne radnike koji će svojom karivolicom i kolima s prikolicom voziti putem ispred nas i sklanjati sve smeće koje se nalazi pored puta, od Tivta, preko Cetinja do Podgorice – tako da oni, na tom putu, ne vide naše pravo lice. Ludo, burazeru, ludo.

4

Četvrtak, 9. jun 2022.

Mini-serija ,,Obi-Wan Kenob

Duel starih prijatelja i dužnika Obi-Van Kenobija i Dart Vejdera na posteru serije

theposterdb.com

U FOKUSU

K

ada bi se serija ,,Obi-Wan Kenobi“ u prve tri emitovane epizode, zvala ,,Vader“, bilo bi to džedajevski pravednije. Sve je tu pod sjenkom Dart Vejdera, strašnog Gospodara Sita, pa je tako Anakin Skajvoker i glavni razlog kog naš grešni i nesrećni Obi-Van još ne stiže da se razmaše galaksijom. Žali bože našeg Bena Kenobija: na početku serije ,,Kenobi“ on je letargičan, metiljav, dozlaboga naivan; Juan Makgregor se svojski trudi da ga oslika kao najvećeg samosažaljivka na planeti Tatuini i šire. I pored svega, dobar je ka’ ‘ljeb, koliko god se tvrdoglavo trudio da više ne bude džedaj...

Mandova sjenka

Kaubojski susret starih džedaja

E sad, u šest epizoda đavolski je i apsolutno teško predstaviti evoluciju jednog takvog Kenobija; od onog koji je ostao progonjen krivicom nakon što je sudjelovao u mračnom i užasnom padu Anakina Skajvokera i nastanku Dart Vejdera (film ,, Revenge of the Sith“ (Džordž Lukas, 2005)), koji odbija i odriče se toga da bude džedaj - do onog pravedničkog i gotovo svetačkog učitelja Luka Skajvokera u kultnom i nezaboravnom, originalnom ,,Star Wars: A New Hope“ (1977). Za sada, nije nas do kraja ubijedio da je taj džedajevski i kosmički put pretjerano vrijedan zajedničke avanture.

Srećom, nije Ben Kenobi tu jedini adut. ,,Obi-Wan Kenobi“ je klasični fan service i u tom izboru, doduše, nema ništa loše: broj onih dobro upoznatih o,,Star Wars“ mitologiji sada se mjeri milijardama. Pa tako za mini-seriju u šest epizoda nije bilo kakva kočnica ta prosta činjenica, da ,,Kenobi“ ne treba da bilo kome (rijetkima?) bude početna stanica i vrata za ulazak u svijet ,,Zvjezdanih ratova“. Takvima, konačno, nema bolje preporuke od modernog TV fenomena ,,Mandalorian“, sa kojim ,,Kenobi“ na Disney+ servisu dijeli suštinski mnogo toga... A tek treba da pronađe jasnu prepoznatljivost, šarm i jasan identitet.

Skoro će deset godina od kada je milijarder i bivši CEO Di-

Četvrtak, 9. jun 2022.

5

obi“: Dovoljno intrigantna nova karika ,,Star Wars“ univerzuma

Stari melanholik

Ako je Mando prosto usamljenik, Ben je i duboko razočaran i progonjen ličnom krivicom, jer nije uspio spasiti dušu Anakina Skajvokera. E sad, zajedničko im je što ih velikim pravednicima i borcima čini to što su zaštitnici jednog djeteta.

Spašavajući jedno dijete, spašavaju sebe same i čine svijet boljim. To je jednostavna po-

cinelinx.com

Sjajna inkvizitorska ekipa kao manifestacija kompleksnog zla

Vivijan Lajra Bler odlično rješenje za rolu desetogodišnje princeze Leje

wegotthiscovered.com

znija Bob Iger planirao serijal spin-off filmova u ,,Star Wars“ franšizi; fanovi su u anketi velikom većinom tražili da to bude priča o Obi-Van Kenobiju. Plan da ga režira Stiven Daldri po scenariju Britanca Hoseina Aminija je propao otprilike prije četiri godine: producenti i Diznijevi moćnici ostali su zatečeni velikim neuspijehom filma ,,Solo: A Star Wars Story“ (Ron Hauard, 2018)... I tek sa ,,Mandalorian“ TV uzletom se moglo ponovo pričati o realizaciji ,,Kenobi“ projekta. Ovog puta u režiji Debore Čau, koja se dokazala i čak proslavila radom na prvoj ,,Mandalorian“ sezoni – i sa glumačkom ekipom u kojoj Makgregor nije jedino dobro poznato ime, daleko od toga.

E sad, ključna kora od banane za ,,Kenobi“ seriju je što osnovna premisa na startu previše miriše na ,,Mandalorian“.

Kao obožavani Mando, i Ben je lik koji dugo i cinično bira da se ne miješa u bjelosvjetske borbe, u jednom kosmosu koji je prilično pošao po zlu.

Kada Vejdera gledamo u Benovim očima -najubjedljiviji je momenat serije.Tada postaje potpuno i ponovo jasno u kojoj mjeri je ,,Star Wars“ kosmički velika priča o prijateljstvu. Pa i kada je to prijateljstvo skup promašaja, poraza i dobrih namjera koje su pošle po zlu ruka koja je mnoge vesterne, pa i onaj kosmički ,,Mandalorian“ učinila savršenim. Ali, za ,,Kenobi“ znači opasnost da uđe u domen kopiranja. Zato je režiserka Čau u ranoj fazi produkcije ubijedila ekipu iz Diznija da ovo nikako ne smije biti priča o Benu Kenobiju i dječaku Luku Skajvokeru.

Već, neočekivano – o Benu i princezi Leji, dok je bila djevojčica.

Odmah da potvrdimo: mala Amerikanka Vivijan Lajra Bler kao desetogodišnja princeza Leja Organa sasvim je dostojna uloge. I svi kojima je

,,Star Wars“ na srcu će svjedočiti da je klinka uhvatila onu karakternu magiju zbog koje smo voljeli Keri Fišer kao princezu Leju.

Takođe, tim scenarista se potrudio da ličnost Bena Kenobija (koliko god, pasivno-agresivno, samosažaljivi stari melanholik bio) pažljivo pozicioniraju u velikoj ,,Star Wars“ priči; otprilike je jasno i predvidivo koji put on mora da prođe, pa da postane onaj veličanstveni Kenobi kojeg je sjajni Alek Ginis tumačio u originalnom ,,Star Wars“ filmu.

Međutim, mnogo je interesan-

tniji onaj put kojim Anakin Skajvoker postaje Dart Vejder!

Diznijev kreativni tim dugo je vagao i odlučio se na riskantnu odluku (budući koliko je ovo za ,,Star Wars“ fanove osjetljiva tema), da dobar dio ,,Kenobi“ priče bude oslonjen na Vejderovim mračnjačkim ramenima... I apsolutno su pogodili: od neočekivane role za Hejdena Kristensena koji je, nakon 17 godina, ponovo Anakin – do angažovanja Džejmsa Erla Džonsa, koji i u desetoj deceniji pozajmljuje glas Nastavak na sljedećoj stranici

6

Četvrtak, 9. jun 2022.

lordu Vejderu na savršen, ma genijalan način.

Kada Vejdera gledamo u Benovim očima - najubjedljiviji je momenat serije. Tada u jednom kaubojskom susretu postaje potpuno i ponovo jasno u kojoj mjeri je,,Star Wars“ kosmički velika priča o prijateljstvu. Pa i kada je to prijateljstvo skup promašaja, poraza i dobrih namjera koje su pošle po zlu. E zbog tog, njihovog zajedničkog momenta (na sami pomen novog susreta Bena i Anakina, nakon 17 godina, fanovima kreću žmarci), valja zažmuriti na neka očigledna spoticanja i preći taj put do polovine treće epizode.

Psihologija Vejdera

se vrlo elegantno manifestuju svi ,,Star Wars“ koncepti zla.

Monika Deniz Ingram kao Riva Sevander, nemilosrdna i ambiciozna inkvizitorka, lik je koji ima izuzetan potencijal; progonjena željom za osvetom, na tragu je Bena i Leje bolje nego i sam Vejder. Producenti najavljuju da će ovaj lik ostaviti znakovit i dubok trag u cijeloj ,,Star Wars“ mitologiji, a izbor glumice (najpoznatija kao Džolin u seriji ,,The Queen’s Gambit“) je pun pogodak.

Za vizuelni identitet odgovoran je Korejac Čung Čung-hun; očigledan je i elegantan omaž, prije svega, filmovima iz Lukasove prequel trijade ,,Star Wars“ filmova iz perioda od 1999. do 2005. godine, a posebno drugom. Uz jednu ipak nepotrebnu i ,,matriksovsku“ potjeru na krovovima, ali dobro i poznati pustinjski vestern šmek koji je odlično funkcionisao u seriji ,,The Book of Boba Fett“ krajem prošle i početkom ove godine, ,,Kenobi“ izgleda dovoljno sočno za jedan moderan televizijski projekat.

Glavna muzička tema slavnog Džona Vilijamsa (autor kultnih ,,Star Wars“ melodija) za sada ne djeluje pretjerano potentno ili kao nešto što ćete pamtiti; ipak, očigledan je pro-

stor za razradu i muzičko cvjetanje, kako evolucija lika i karaktera Bena Kenobija bude tekla.

Ono što fali

U suštini, to je i glavni utisak o seriji ,,Obi-Wan Kenobi“: da su uvodne tri epizode (sa već neočekivanom Vejder-Ben sučeljavanjem) samo postavljen teren za igru sa mnogo većim ulozima i nekim potencijalno jakim obrtima. I da se tu suštinski nešto mnogo opasnije iza brda valja; uostalom, zar nas nije,,The Book of Boba Fett“ sa svojim ,,Mandalorian“ obrtom već naučio...

Jer, na kraju, svaki novi ,,Star Wars“ projekat ima pravo da bude i da funkcioniše u okvirima intime sa fanovima; da bude mnogo više od borbe jednog kvalitetno dekonstruisanog zla i takođe lijepo skiciranog dobra. Već jedan mozaik kosmičke veličine, od ličnih priča nekih malih osoba sa galaktičkim rolama. Pa čak i onda kad su tugaljivi luzeri, kao naš Ben Kenobi na početku serije sa njegovim imenom... Na putu do svetački blještavog džedaja Obi-Vana i dalje fali neka bitna evolutivna karika, a dobra je opklada, da ćemo je do kraja serije ipak ipak otkriti i slaviti.

Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 3.2/5

culturaocio.com

Ključna mana tiče se dinamike odnosa male princeze Leje i Bena. Previše očigledno scenaristi igraju na kartu djevojčice koja ima problem sa povjerenjem i koja je svjesna da nikad neće upoznati prave roditelje; pa ipak spremna da u Benu vidi svog (super)heroja.

Zatičemo je (ne jednom, već na kraju prve i druge epizode) u totalno promašenom ,,Sam u kući“ bjekstvu. U prvom slučaju u šumi i navrat-nanos ispred nekih potpuno nesposobnih zloća. U drugom, ispred samog Bena, moćnog Džedaja koji, eto, trči sa kraja na kraj

velikog grada po krovovima za desetogodišnjom djevojčicom, nekoliko minuta joj iritantno uzvikuje ime – i (ne) uspijeva da je stigne. Ma, Da je stid Deboru Čau što je ovo režirala u maniru najjeftinijeg dječijeg programa. A klince je kao publiku, naravno, najteže prevariti.

Kad već malo izgrade povjerenje i nađu se u jednom vestern-ambijentu u trećoj epizodi, i Ben i Leja malo bolje ,,kliknu“. Tu je već postavljen dobar temelj za ,,sudar“ Bena i Vejdera, koji će na jednoj vatrenoj međi otvoriti brojne (i stare) dileme. Da li to Mračni lord želi ne samo da ubije Bena, već i da ga muči? Ili je to suštinski samo Anakin koji podsvjesno priželjkuje da bude poražen? Sasvim dovoljno dilema otvorenih za naredne tri epizode... Ali je taj momenat: što pokreće Vejdera, što ga tjera da bude ogorčena manifestacija otjelotvorenog zla – vrlo efektan i moćan. I tu je, u konačnici, i korijen njegove silne moći i svih njegovih poraza.

Posebno interesantni u seriji ,,Obi-Wan Kenobi“ su inkvizitori: kroz metode i izbore koji prave Veliki invizitor (odlični i neprepoznatljivi Britanac Rupert Frend) i sva ta ekipa Benovih progonitelja i protivnika

Moćan i vatren povratak Dart Vejdera

7

Četvrtak, 9. jun 2022.

wegotthiscovered.com

Mel Gibson na visokom nivou u Kirkbijevom filmu

zerkalo

Neonoar ,,Last Looks“: Pristojan režiserski uzlet Tima Kirkbija

Poluozbiljna zezalica sa razigranim Gibsonom

Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

N

e može se čovek, a kamoli filmski kritičar, načuditi nekim stvarima kao što je to, recimo, logika ovih naših distributera. Recimo, kojom idejom sada u bioskope puštaju ,,Last Looks“ Tima Kirkbija, prošlogodišnji film koji je „jučerašnja vest“ čak i na „striming“ platformama.

To, naravno, ne znači da se film ne isplati pogledati na velikom platnu radi većeg užitka, premda ni ono nije neophodno, jer je film dovoljno dopadljiv i u kućnoj varijanti.

Šansa za povratak

Možda je razlog za takvu odluku „hitmejkerski“ potencijal koji u našim krajevima uživa Mel Gibson i kao glumac i kao režiser.

Njegove glumačke i autorske veštine niko razborit ne spori, ali Gibsonov problem u globalnom, a naročito holivudskom, kontekstu su njegovi kontroverNastavak na sljedećoj stranici

8

mxdwn.com

Četvrtak, 9. jun 2022.

Čarli Hanam izuzetan na ,,kameleonskom“ zadatku

Autor se najbolje snalazi u komičnim momentima koje uvijek drži u dovoljno diskretnom registru, ali i kad god treba da lagano podigra neku od referenci na „osvijetljene“ i „osunčane“ neo-noar filmove sedamdesetih i osamdesetih. Ni on zaplet ne shvata pretjerano ozbiljno, pristupa mu krajnje generički Elem, njega u jednom trenutku poseti bivša devojka, privatna detektivka divljeg karaktera Lorena (Morena Bakarin, zanosna kao i uvek) s ponudom da joj pomogne na pomenutom slučaju glumca optuženog za ubistvo.

Valdo, koji se u međuvremenu „deinvestirao“ i svoju egzistenciju sveo na samo 100 stvari koje poseduje, tu ponudu isprva odbija, ali nakon posete policajca svinjskih manira (Klensi Braun) i bande repera predvođenih Sveg Dogom (Klif Smit, iliti Method Man lično, iz Wu-Tang Clan), a naročito posle sumnje da je Lorena nestala jer se u nešto upetljala, rešava da se ipak spusti u grad i malo pronjuška.

koji još uvek zna da citira Šekspira napamet, ali se u međuvremenu propio, pa je primoran da „tezgari“ igrajući mušku varijaciju na temu rijalitija ,,Judge Judy“ u sudskoj sapunici.

Kada je njegova supruga Monika ubijena, Pinč je bio mrtav pijan i ne seća se ničega iz te noći, ali zapravo deluje kao tip koji je više opasan za sebe, nego li za druge, za šta kao krunski dokaz može poslužiti to koliko je investiran u odgoj svoje kćerkice Gebi. Istražujući slučaj, Valdo će se sukobiti sa bivšim kolegama, ali će upoznati i neke vrlo koloritne likove: jednog dosadnog advokata specijalizovanog za odštete

zbog telesnih povreda, tajkuna Đemšidija, gangstera Dona Kjua (Džejkob Scipio, najveći komičar u filmu) s kojim se Lorena nekako upetljala, kao i njegovog siledžiju Inuita koji se jako vređa kad ga nazovu Eskimom...

Kao i jednu vrlo posebnu učiteljicu po imenu Džejn Vajt (Lusi Fraj) do čije škole i razreda vode svi tragovi misterije.

Sam zaplet filma nastalog po scenariju i po „palp“ romanu Hauarda Majkla Gulda je pun rupa, ali gledaocu makar pruža zadovoljstvo da se i sam igra detektiva, a da se pritom ne investira previše. S druge strane, jasno je da se sam Guld ne uzima pre-

Sudska sapunica

Tamo upoznaje poslodavca, vlasnika televizijske produkcijske kuće Vilsona Sikorskog (Rupert Frend, fenomenalno ljigav) i advokaticu Fontelu Dejvis (Robin Givens) kojoj užasno ide na živce, a onda i svog neposrednog klijenta, glumca Alistera Pinča. I eto nam tu Mela Gibsona u drugom najlogičnijem „kastingu“ za ovaj film. Pinč je, naime, nekada bio veliki glumac

Morena Bakarin standardno zavodljiva u dobroj roli

spotern.com

zni stavovi o pojedinim pitanjima i ekscesi iz privatnog života koji su postali javna stvar.

Dok kao režiser još ima šansi za globalno iskupljenje (delimično obavljeno s njegovim poslednjim filmom ,,Hacksaw Ridge“ iz 2016. godine, u nadi da će biti kompletirano najavljenim „rimejkom“ Pekinpoovog klasika ,,Wild Bunch“ iz 1969, o čemu je bilo reči pre nekoliko godina, ali izgleda da su se stvari u međuvremenu zakomplikovale), Gibson kao glumac osuđen je na limbo između B i „niske A“ produkcije.

U teoriji, ,,Last Looks“ deluje kao solidan materijal za pokušaj povratka: u pitanju je priča o „propalom“ detektivu koji pokušava da se vrati u igru tako što će pijanog glumca, osumnjičenog za ubistvo supruge, spasiti dugogodišnje robije. Ali to ne znači da nas putem ne čekaju iznenađenja.

Prvo od njih je svakako to da glavna uloga dotičnog „podivljalog“ detektiva Čarlija Valda (doslovno, čovek je puk‘o i odselio se u divljinu, gde ga i upoznajemo u uvodnoj montažnoj sekvenci) nije dodeljena Gibsonu, već Čarliju Hanamu. To možda deluje kontraintuitivno, budući da Hanam više odaje utisak konzervativnog, nego li divljeg tipa, ali zapravo ovde funkcioniše zbog retkog prirodnog kvaliteta koji glumac poseduje. On je zapravo „kameleon“ i karakterni glumac širokog raspona, zarobljen u telu filmske zvezde.

cinematerial.com

Put od ,,Veep“ do ,,Fleabag“

Ključni i jaki likovi na posteru filma

više ozbiljno makar po tome da tu konstataciju ubacuje i u tkivo scenarija. Nešto manje je uspela metafora s naslovom koji je filmadžijska i televizijska fraza koja označava da je glumac spreman da uleti u kadar i koja se pominje na očekivanim mestima na početku i na kraju.

Blejkov trag

Solidan pogodak je, međutim, izbor Tima Kirkbija za režisera.

Njegovo ime možda nije baš najpoznatije u filmskim krugovima (budući da pre ovog ima samo dva nezapažena bioskopska naslova), ali Kirkbi je utrenirani televizijski rutiner i apsolutni ekspert za video - specijale „stend-ap“ komičara. Kirkbi je zapravo „zasijao“ kao egzekutor pilot-epizode sada već kultne serije ,,Fleabag“ koja je u toj fazi bila vrlo nesvakidašnji, čak rizičan projekat.

Ovde se, logično, najbolje snalazi u komičnim momentima koje uvek drži u dovoljno diskretnom registru, ali i kad god treba da lagano podigra neku od referenci na „osvetljene“ i „osunčane“ neo-noar filmove sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka. Ni on zaplet ne shvata preterano ozbiljno, pristupa mu krajnje generički tako da misteriju više gradi u širinu nego u dubinu, pritom se ne bojeći logičkih preskoka u raspetljavanju iste, držeći nas u stanju lagane zainteresovanosti i zadovoljnog osmeha.

Efekat koji pokušava da postigne na tragu je režiserskog opusa Šejna Bleka, naročito filmova ,,Kiss Kiss Bang Bang“ (2005) i ,,The Nice Guys“ (2016). Ali, za to mu ipak nedostaje zanatske veštine koju Blek, i naročito egzekutor njegovih najkvalitetnijih scenarija, Ričard Doner, poseduju. Na kraju, ,,Last Looks“

bolje prolazi kao poluozbiljna zezalica, nego kao nešto što se stavlja pod lupu .

Imena Šejna Bleka i Ričarda Donera nisu pomenuta slučajno i vode nas natrag do Mela Gibsona od kojeg su njih dvojica napravila holivudsku zvezdu (istini za volju, Gibson je postao poznat s ,,Mad Max“ trilogijom Džordža Milera, ali je i tada još uvek bio percipiran kao australijski glumac, dok ga je Donerov serijal ,,Lethal Weapon“ koji je uzleteo 1987. fiksirao u Holivudu). Odstupanje od tipa akcionog glumca, heroja ili zlikovca (svejedno) ovde mu leži više nego solidno, pa ulogu pijanog glumca uzima i „proždire“. Čak i da ceo koncept zvuči suviše poznato u kontekstu Gibsonove reputacije, on makar pokazuje zdrav ironijski odmak i spremnost na zezanciju i, što da ne, provokaciju. Malo li je?

Ocjena: 6.7/10

Nedovoljno poznat u holivudskim krugovima, režiser Tim Kirkbi (51) ipak je dokazan i prepoznat kao vrhunski TV autor u Velikoj Britaniji. Proslavila ga je svemirska parodija ,,Look Around You“ sa slavnom Olivijom Kolman televizije BBC, u otkačenoj formi sa osam desetominutnih epizoda, još 2002. godine. Taj režiserski debi nagrađen je BAFTA nagradom 2003. godine.

Američkoj publici Kirkbi se na pravi način predstavio 2013. i 2014, radom kao režiser ali i izvršni producent serije ,,Veep“, izuzetne političke satire.

Već tada bio je prepoznat kao bitna faca na sve kvalitetnijem modernom televizijskom horizontu.

Za Netfliks je režirao dvije epizode serije ,,Grace&Frankie“, koja 2015. ipak nije ostavila dubok trag. Interesantno, radio je i na omiljenom policijskom komičnom proceduralu ,,Brooklyn Nine Nine“ još 2015, a ovog proljeća na Netfliksu režirao je šest epizoda komedije ,,The Pentaverate“ Majka Majersa.

Ipak, Kirkbi je najpoznatiji kao režiser pilota za kultni BBC projekat genijalne Fibi Voler-Bridž ,,Fleabag“, 2016. godine. Sve preostale epizode, u obje sezone ,,Fleabag“ režirao je Heri Bredbir, tako da se Kirkbi sa pravom svrstava u najuži krug odgovornih za uzlet ove, u modernom vremenu tako važne i neodoljive britanske priče, koja je odjeknula širom planete.

Filmski debi Kirkbija bila je pristojna komedija ,,Action Point“ (2018) sa Džonijem Noksvilom i Krisom Pontiusom, u otkačenom miljeu modernog zabavnog parka, koja je ipak loše prošla u bioskopima. ,,Last Looks“ njegov je drugi film i očigledan S. S. autorski iskorak.

10

Četvrtak, 9. jun 2022.

CELULOID rvatska kinematografija doista kuburi s domaćom publikom sa kojom, čini se, ne može nikako naći zajednički jezik.

Suviše lako bi bilo sve svesti na aroganciju filmske kritike i „establišmenta“ koji forsira hermetičke festivalske drame, ili, pak, na utisak da hrvatska publika „puše na hladno“ kada je reč o domaćem filmu, poučena iskustvima iz devedesetih i ranih 2000-ih godina.

Finale Mundijala

Ponekad je, ipak, i malo do autorske (ne)spretnosti, malih budžeta, nesrećno vođenog marketinga ili, pak, provala loše sreće kada je reč o distribuciji.

A kada se slučajno, poput crnog labuda koji ruši generalizacije, desi hit, obično dolazi iz komičnog registra. Od poslednjeg takvog slučaja, filma ,,Svećenikova d j e c a “ ( 2 0 1 3 ) Vinka Brešana prošla je skoro decenija. Istovremeno, filmovi iz drugih bivših jugoslovenskih republika, Srbije i Bosne i Hercegovine, neretko uspevaju dostići status filmskog hita, što govori o tome da hrvatska publika nije nužno alergična na jezik(e) koje razume skoro kao maternji.

Kao i brojni pokušaji da se trend preokrene pre njega, i film ,,Divljaci“, dugometražni igrani prvenac Darija Lonjaka (nekoliko kratkih žanrovskih igranih filmova i dokumentaraca „televizijskog” formata), obećava nam nešto novo. Ovog puta, to je punokrvna akciona komedija namenjena pre svega širokoj publici. Tome u prilog govori i agresivna reklamna kampanja, kako po medijima (režiser, scenaristi i glumci su se „rastrčali” da daju intervjue), tako i po društvenim mrežama. Ali i interesantna distributerska odluka da film paralelno krene i po regionalnim bioskopima.

Dok ne sačekamo zvanične brojke kao potvrdu, možemo se osloniti samo na paušalne utiske koji nisu baš najpovoljniji: projekcija po multipleksima nema previše, jedna ili dve dnevno u proseku, a ni one nisu dupke pune. Što je šteta, jer su

Film nosi i nemalu dozu kontroverze i provokacije, hranjene prije svega potpunim odsustvom političke korektnosti. Ovo hrvatsko ostvarenje ipak Bosni i Hercegovini (uglavnom) ne pristupa s visoka i iz kulturrasističke vizure, već iz čisto žanrovske i filmofilske ,,Divljaci“ film koji jedino u takvom ambijentu funkcioniše u potpunosti.

danubeogradu.rs

H

,,Divljaci“ Darija Lonjaka: Pun

Mutna prošlost

Dakle: leto je 2018. godine, i „Hrvatska je u dobrom ritmu“, kako iz „off-a“ kaže sportski komentator Drago Ćosić. Mandžukić je upravo postigao pobedonosni gol protiv Engleza u polufinalu Svetskog prvenstva i Hrvatska je ušla u finale, gde je čeka Francuska...

Negde usred ličke „nigdine“, cestom juri golf ,,dvojka“. Zaustavlja se na benzinskoj pumpi, iz nje izlaze bivši robijaš mutne prošlosti Zolja (Alen Liverić) i njegov prijatelj Jasmin (Branko Janković) kome na čelu piše da je budala. U autu ih, sav nervozan, čeka vozač Mali (Borko Perić). Akcija je, naravno, pljačka, a cilj je ukrasti dovoljno love od pazara da bi mogli da stignu na mundijalsko finale u Moskvu. Pljačka, logično, polazi po zlu, slučajni prolaznik policajac prepoznaje Jasmina i daje se za njima u poteru, pa oni moraju da beže u šumu, tamo ostave auto i da preko reke pređu u Bosnu.

Nevolje i peripetije tu tek počinju. Kamion u koji se uvale kao slepi putnici završava u kampu za obuku terorista, pa nakon još jedne potere, Zolja i Jasmin završavaju u zarobljeništvu. Dok Jasmin uspe da sačuva golu kožu po cenu da im se pridruži za „specijalnu akciju“, Zolja čeka svoju sudbinu, i to pred kamerama u maniru Jutjub videa Islamske Države. Zapovednik

Zabava s jugo-mit Luda akciona ekipa na nesuđenom putovanju na finale Mundijala

11

Četvrtak, 9. jun 2022.

nokrvna akciona komedija namijenjena mejnstrim publici

s ukusom itologije

kampa je Arapin Turab (Slavko Sobin skriven iza očito lažne brade), dok kao glavni ideolog služi hodža Enver (Dejan Aćimović). A među „stanovnicima“ kampa ima i fanatika, ali i očajnika, kao što je to invalid Halid, pa i jedna „nevesta“ (Maja Jurić) skrivena iza hidžaba. Mogu li se naši momci izvući?

Početak filma jeste furiozan, ali se u njemu još uvek osećaju klišei i „štake“ odomaćene u hrvatskoj i regionalnoj kinematografiji, poput preteranog oslanjanja na komediju situacije i naravi radi ubiranja lakih poena kod publike. To znači da su likovi zasnovani vrlo jednostavno, čak i plošno, te da su prisutni od početka do kraja u nekoj svojoj „datosti“.

Toaletni humor

Zolja je mešavina kriminalca i komandosa koji govori taman onoliko koliko treba i čini se da zna šta radi (Liverić se pokazuje kao pouzdan „akcioni heroj“ hrvatskog filma). Jasmin je budala, ponekad kukavica, ponekad oportunista, ali zapravo nije loš lik i zna da bude pravi „jaran“ kada zatreba (Janković možda ima i najnezahvalniju ulogu u filmu jer mora da balansira na rubu karikature, a ponekad odlazi i preko)... Dok je Mali permanentno uplašen (Perić i inače često igra te kukavno-komične tipove). I negativci – teroristi, osim nekoliko časnih izuzetaka (koji svejedno ne iskaču mnogo iz okvira klišea), zapravo funkcionišu kao grupni karakter, i to često karikaturalan.

Srećom, i to insistiranje na komediji, osim ispada prema seksualnom i toaletnom humoru, ponekad naleti na poneku zgodnu referencu, citat ili omaž (rasprave o temperaturi ruske vagine neodoljivo podsećaju na ,,Šejtanov ratnik“ (Stevan Filipović, 2006), a ispresecani su prilično vešto koreografiranim i režiranim akcionim scenama potere u automobilima i pešice.

Najvažnije od svega, trio scenarista uglavnom uspeva da se suzdrži od rafalnog ispaljivanja neizgrađenih štoseva, odnosno da izbegnu inflaciju i devalvaciju istih.

„Divljaci“ dosta profitiraju od smirivanja u drugoj polovini, kada se u mešavinu komedije i akcije ubacuje i psihološki triler, pa i politička drama koja studira odnose snaga unutar kampa.

To otkriva i kompozitno poreklo scenarija i više „ruku“ kroz koje je on prošao, ali te razlike su, srećom, dovoljno vešto izglađene.

Vezivno tkivo

Na sve to, finalna trećina i obračun u kampu i tunelima oko njega deluje pomalo nemotivisano i nakalemljeno (ima takvih skretanja i ranije u filmu).

Ali Lonjak tu vrlo vešto koristi „jugoslovensku mitologiju“ o bazi ,,Željava“ i uspeva da ubaci nekoliko momenata subverzije (Titova bista, zarđala vojna tehnika, ostala jugo-komunistička memorabilija). A „treš“izraz koristi kao vrlo zgodno vezivno tkivo da film nikada ne shvatimo sasvim ozbiljno, a da nastavimo da ga gledamo s interesovanjem.

To je, ipak, poduhvat svoje vrste, imajući u vidu da ,,Divljaci“ nose i nemalu dozu kontroverze i provokacije hranjene pre svega potpunim odsustvom političke korektnosti. Ovaj hrvatski film ipak Bosni i Hercegovini (uglavnom) ne pristupa s visoka i iz kultur-rasističke vizure, implicirajući da je ta zemlja poligon za uzgoj džihadista - već iz one čisto žanrovske i filmofilske, referirajući se tu na sijaset akcionih filmova, od onih B-kategorije, pa do ranih radova Voltera Hila. Potvrdu za to ćemo dobiti i u formi Emira Hadžihafizbegovića, glumca koji ima specifičnu težinu u regionalnim okvirima, a čiji se lik pojavljuje pomalo kao „deus ex machina“.

Na kraju, ,,Divljaci“ su film koji možda ne može srušiti predrasude o regionalnoj kinematografiji i koji možda nije ni tako revolucionaran kakvim pokušava da se predstavi. Ali je makar nepretenciozan, zabavan film rađen za publiku, sa relativno skromnim budžetom, ali zato s puno entuzijazma, solidnih ideja, talenta i veštine, onako filmofilski.

M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3.4/5

12

Četvrtak, 9. jun 2022.

ILI-ILI

Marko Vlahović, muzičar

Marko Vlahović: Rej Čarls - jedan od njegovih prvih dodira sa muzikom

Dragan Jereminov

Topića kao pjevača jako cijenim i mislim da je potcijenjen, svi ga poštuju, ali njegovo ime ćete rijetko vidjeti kada se spominju najbolji vokali bivše nam zemlje.

Ko nije, trebalo bi da posluša njegove radove sa grupom Time

Dadov ,,Bolji život“ vraća me u djetinjstvo

O

d prvih javnih pojavljivanja, kada je forsirao velikane rok muzike, zatim kroz pop fazu sa bendom Crveno i crno, fank fazu sa bendom Nuclear Mama, kroz James Brown tribute angažmane ili sada kada stvara autorsku muziku uz SeaMore, Marko Vlahović potpuno, bez rezerve i bez kalkulacija postaje sama muzika.

Njegov prodoran glas, nepogrješivi osjećaj za gornje granice ritma i odanost umjetnosti, uvlače u svaku pjesmu koju, bez napora učini svojom.

Iz izolacije je izašao s pjesmom „Ko si“ koja je najavila novu fazu u karijeri ovog Novljanina sa beogradskom adresom, a ovih dana ponovo vrijeme provodi u studiju.

Dok čekamo da nova magija pokrene i najstamenije među nama, napravio je pauzu da za Objektiv ispriča kako je u dom Vlahovića ušlo prvo mače, koja fatalna žena je na njega ostavila utisak koji još traje i koja uloga Džona Travolte je dio njegovog „guilty pleasure“ paketa.

Crnogorski bend: Nuclear Mama ili Crveno i crno?

- Oba! Nuclear Mama je stilski bliža onome čime se sada bavim u svom autorskom izražaju, sa njom sam probio mnoge granice u Crnoj Gori i van nje, imali smo nevjerovatnu sinergiju, prijateljstvo i proživjeli puno neprocjenjivih iskustava. Članovi benda nesebično su pomagali kad sam bio u najgoroj životnoj i finansijskoj situaciji, dešavalo se da nemam ni odjeću za nastup na televiziji, pa bi mi je zajednički kupovali ili pozajmljivali. Kako je većina benda bila u Kotoru i Tivtu, a ja sam tada živio u Podgorici, nebrojeno puta sam nakon proba prespavao i hranio se kod nekog od članova benda, to su stvari koje se nikad ne zaboravljaju i vezuju me doživotno za njih. Mogu reći da je to bend u kojem sam najviše toga naučio i potpuno se oslobodio na nastupima. Ostala je i pjesma „Voda nosi nas“ čiji su tekst i poruka, nažalost, i dalje aktu-

elni nakon 12 godina od njenog izdavanja. Crveno i crno je bend u kome sam prvi put ostavio svoj autorski trag na tekstu pjesme „Udahni svijet“ za koju kažu da je jedna od najslušanijih crnogorskih pjesama u posljednih 10 godina. Osam godina nakon izlaska iz benda i odlaska u Beograd i dalje pomno pratim šta je to što bend radi, redovno smo u kontaktu, svirali su mi na vjenčanju, a svi bivši i sadašnji članovi su mi prijatelji. To je možda i najdugovječniji bend u Crnoj Gori, a ono zbog čega ih prijateljski „kritikujem“ je to što ne snimaju često svoju autorsku muziku. Naravno, nisu nam svima putevi u životu isti i ne treba da budu, pa je ova „kritika“ samo moja želja da čujem neke nove i lijepe stvari od njih.

Pjesma Džejmsa Brauna: „Say it Loud“ ili „Night Train“?

- Definitivno bih odabrao „Say it Loud“, zbog poruke koju nosi i hrabrosti Džejms Brauna da je napiše i otpjeva 1968. godine. Nije uopšte bilo lako biti američki Afroamerikanac tih godina, rasna segregacija je bila u punoj snazi, a Džejms je vjerovatno osjećao potrebu da iskoristi svoj uticaj i stvori svojevrsnu himnu Afroamerikanaca. Chuck D, jedan od očeva hip-hopa i član čuvenih Public Enemy je rekao da je ta pjesma prvi put učinila da se osjeća kao crnac a ne kao „čamuga“, „crnčuga“ ili neki drugi od bezbroj ružnih nadimaka kojima nazivaju crnce.

Psi ili mačke?

- Moja supruga je negdje oko Božića 2014. pronašla mače staro možda najviše 15 dana i tako su se mačke „ušunjale“ u moj život, kako samo one znaju da se šunjaju. Kakav su utisak ostavile na mene? Samo ću reći da ih trenutno imam tri u Beogradu i dvije u Podgorici. Što se pasa tiče, ja sam od onih „ludih“ osoba koje će psu na ulici reći „Ćao!“ ili preći na drugu stranu ulice samo da bih imao priliku da ih pomazim.

Skoro cijeli život sam imao pse i svi su bili udomljeni.

Filmska biografija: „Ray“ (2004, Tejlor Hekford) ili „Great Balls of Fire“ (1989, Džim Mekbrajd)?

- Volim oba filma, ali ipak mi je draži „Ray“. Rej Čarls je za mene jedan od prvih dodira sa muzikom jer ga je moj pokojni otac obožavao. Uz Net King Kola, Toma Džonsa i Elvisa to je bilo nešto što je najćešće pjevušio i slušao. Postoji još jedan razlog zbog koga sam možda subjektivan u odabiru, Džejmi Foks mi je u top pet omiljenih glumaca i prosto je nevjerovatno koliko je duboko ušao u lik Rej Čarlsa, na trenutke mi se činilo da gledam neki dokumentarac.

Majka iz jugoslovenskog filma: Vranka iz „Braća po materi“ ili Dara Pavlović iz „Noć u kući moje majke“?

- Odabraću Vranku i maestralnu Miru Furlan u toj ulozi.

Film koji je 1988. pokušao na neki način da smiri nagomilane tenzije i svo zlo koje se pripremalo u bivšoj Jugoslaviji, da nam pokaže da smo svi na ovim prostorima „braća po materi“ i da pored zle krvi između eks-Ju naroda postoji mnogo više toga što nas spaja nego što nas razdvaja. Naša zajednička majka je ovaj prostor koji dijelimo, jezik kojim govorimo, mentalitet i običaji, prijateljstva i brakovi. Svaki put kada mrzimo nekoga sa druge „strane“, pljujemo svoje Vranke u lice.

Pjesma u kojoj se pominje more: „Krivo je more“ Divljih jagoda ili „More“ od Meri Cetinić i grupe More?

- „Krivo je more“ je pjesma koju svako ko počne da svira gitaru „skine“ među prvima, ali ja ću ipak odabrati „More“. To je nezvanična himna svih primoraca od Štoja u Crnoj Gori do Ankarana u Sloveniji. Grupa More je vjerovatno bila i prva jugoslovenska „supergrupa“: Meri Cetinić, Oliver Dragojević, Tedi Spalato, Remi Kazinoti i naš Slobo Kovačević, malo kasnije i Doris Dragović, šta reći o njima, „dream team“ jugoslovenske pop muzike na jednom mjestu.

Pjesma iz serije: „Bolji život“ (Dado Topić) iz „Boljeg života“ ili „Dalek svet“Straight Mickey and the Boyz iz serije „Jutro će promeniti sve“?

- Biram „Bolji život“‘ jer su kompozicija i Dadovo pjevanje nešto što me vraća u djetinjstvo, a kada sam počeo da se bavim muzikom shvatio sam i koliko je to zapravo muzički genijalna pjesma. Dada kao pjevača jako cijenim i mislim da je potcijenjen, svi ga poštuju, ali njegovo ime ćete rijetko vidjeti kada se spominju najbolji vokali bivše nam zemlje. Ko nije, trebalo bi da posluša njegove radove sa grupom Time i da se uvjeri koliko su to teške pjesme za pjevanje.

Uloga Džona Travolte: Toni Manero („Saturday Night Fever“ Džona Badama iz 1977) ili Deni Zuko („Grease“ Rendala Klajsera iz 1978)?

- Ako već moram da biram, neka bude Toni Manero iz prostog razloga što se u tom filmu mogu čuti „Stayin Alive“ i „How Feep is Your Love“, pjesme koje su lansirale Bee Gees i disko muziku, priznajem da je disko moj „guilty pleasure“, a naročito onaj koji je više „oslonjen“ na fank. „Stayin Alive“ čak i izvodim na nastupima u nekoj svojoj neosoul/ funk obradi.

Fatalna žena iz američkog filma: Šarlot („The Woman in Red“, 1984, Džin Vajlder) ili Ketrin Tremel („Basic Instinct“, 1992, Pol Verhoven)?

- Bez ikakve dileme ću odabrati Ketrin Tremel. Ako pomislite da tipično muški biram zbog čuvene scene u kojoj Šeron Stoun ne nosi gaćice, prevarićete se, mada se može reći da sam jedno vrijeme bio zaljubljen u nju. Šeron sam oduvijek volio i kao glumicu, iako je osim „Kazina“ glumila u prilično prosječnim filmovima, ali pored ljepote posjeduje i ogromnu harizmu i čim se pojavi u kadru, nešto se „desi“ sa filmom. Sa 64 godine žena je i dalje seks-simbol, to sve govori o njenoj fatalnosti. Dragana ERJAVŠEK

14

Četvrtak, 9. jun 2022.

Britanske komedije koje vrlo

SERIJE Piše:

Dilan Levelin i Džon Pointing u centru radnje serije ,,Big Boys“

Davor PAVLOVIĆ

N

avikli smo da nas Britanci svaki put „razoružaju“ humorom. Treća sezona porodične komične drame „Breeders“ i dalje drži visok nivo, nakon napetog finiša u prethodnoj sezoni.

S druge strane, novi kolač „Big Boys“ koja se bavi temom sličnom kao i neke prethodne poslastice britanske televizije je blago razočaranje, koje će se vjerovatno dopasti generaciji Z. Nakon odgledane ,,Heartstopper“, a posebno ,,Sex Education“, od serije ,,Big Boys“ televizije Channel 4 se očekivalo približno isto, posebno jer je po tematici slična prvoj. Međutim, ova gej ljubavna priča je razočaranje sa povremenim blijeskovima. Autentična priča izvučena iz stvarnog života svog pisca i naratora Džeka Ruka, upoznaje nas o putu kojim je on prošao, dok je za ulogu samog sebe odabrao mladog Dilana Levelina, poznatog po seriji ,,Derry Girls“.

Priča u šest epizoda prati mladog Džeka tokom faze života na univerzitetu. Uvodni minuti su u velikoj mjeri zasnovani na žalu za preminulim ocem. Kada stigne na izmišljeni univerzitet Brent, postaje drugačija osoba. Tu se pokušava pomiriti s gubitkom i razotkriva seksualnost, a upoznaje i brucoša Denija (Džon Pointing) punog samopouzdanja. Na papiru su dva učenika daleko jedan od drugog, ali iznenađujuće se jako dobro slažu i brzo uspostavljaju čvrsto prijateljstvo. Povremeno Denijeva maska padne i njegova ,,paunova“ priroda se rasprši, jer uzima ljekove za depresiju. Deni ohrabruje Džeka da se pridruži univerzitetskom LGBTQ društvu, što ga vodi do njegovog prvog iskustva u gej klubu. Uz njih dvojicu, u seriji je još mnogo raznovrsnih likova, a ističu se Džekova mama (Kamil Koduri), šefica studentskog sindikata Džil (Keti Viks), dok Olisa Odel igra studentkinju Jemi, koja postaje Džekov nezvanični mentor.

radiotimes.com

BIG BOYS

Paradoks koji svaki roditelj zna, ali nikada ne priznaje je da može umrijeti za svoju djecu, ali istovremeno ponekad želi da ih ubije. To je zvanična premisa za bolno poštene roditelje koje igraju Martin Friman i Dejzi Hagard u seriji ,,Breeders“ Gotovo sve ono što smo vidjeli u ,,Heartstopper“ vidimo i ovdje, samo su momci malo stariji i sve je ispričano na mnogo neozbiljniji i klišeizirani način.

Iako je očito da je ovo autobiografska priča, svojom izvještačenošću, daje nam utisak da je to manje od prethodno navedene, jer su prisutni gegovi kad je to potrebno i kada nije, a ne izostaju ni ustajale univerzitetske šale. Kompromis između komedije i drame u ovoj seriji nije baš najbolje uspio, jer vrlo stvarna linija koja se bavi mentalnim zdravljem mladih muškaraca koji danas odrastaju i

Brutalno r roditeljstv suočavaju se sa priznavanjem u društvu, ovdje nekako olako shvaćena i kroz nju je protrčano sa jeftinim šalama.

Naravno, postoje i iskreni, zabavni trenuci koje možemo povezati sa današnjim visokim obrazovanjem, ali te scene su u drugom planu, ističući probleme s LGBTQ populacijom.

Prečesta naracija koja nas uvodi u svaku epizodu je nepotrebna, a jedino je efikasna kada se koristi za rješavanje tuge. S druge strane, vrlo zanimljivo je posmatrati malo vjerovatno prijateljstvo između dva momka, koji direktno reprezentatuju suprotne strane muškosti.

Poput veze u spominjanom ,,Hearstopper“ i ovdje je hemija između glavnih glumaca više nego očigledna i vrlo vješto nadopunjuju jedan drugog.

Džekova centralna figura u se-

riji ,,Big Boys“ ima poseban naboj, jer istražuje teritoriju gdje neprihvaćeni pokušavaju pronaći svoje mjesto pod suncem, međutim kao u skoro svim gej dramama, iskreni trenuci su rezervisani za starije žene, majke, bake i tetke, koje drže dječake, strejt i gej zajedno. Džekova majka Pegi, koju do savršenstva igra Kamil, zakucava ulogu brižne mame koja je obično u britanskim projektima rezervisana za Oliviju Kolman.

Lutajući između sitkoma i ozbiljne priče, ova fragmentirana autobiografija umjesto dobro osmišljenog dijaloga ima sentimentalnu vrijednost samo za autora i ljude oko njega. Ona je još jedan primjer pisca komedije koji je dobio priliku da napiše nešto ličnije, ali kojem nedostaje iskustva u stvaranju.

Kako kaže narodna izreka, prvi

15

Četvrtak, 9. jun 2022.

theawesomeone.com

o ozbiljno a duhovito pristupaju scenama iz svakodnevnog života

Martin Friman i Dejzi Hagard u otkačeno ozbiljnoj roditeljskoj priči serije ,,Breeders“

realne priče o vu i odrastanju mačići se u vodu bacaju, a od drugih očekujemo mnogo više.

Ocjena: 3.2/5 BREEDERS

Paradoks koji svaki roditelj zna, ali nikada ne priznaje je da može umrijeti za djecu, ali istovremeno ponekad želi da ih ubije. To važi i za bolno poštene roditelje koje igraju Martin Friman i Dejzi Hagard u seriji ,,Breeders“, koja je doživjela treću sezonu na HBO Max, nakon uspjeha prve dvije. U prvoj sezoni koja je bila najviše u komičnom tonu, bili su suočeni sa haosom u životu mališana, dok je u drugoj, koja je postala mnogo ozbiljnija, jedno dijete stiglo da postane tinejdžer, pa su problemi postali veći i srceparajući. U trećoj sezoni, stvari su se još

više zakomplikovale, jer je i drugo dijete ušlo u pubertet.

Treća sezona počinje odmah nakon što se Pol (Martin Friman) iselio iz kuće nakon što ga je Luk (Aleks Istvud) udario.

Trenutni nasilni ispad tinejdžera duboko potrese porodicu, posebno jer se Luk i dalje bori da bude u istoj prostoriji sa tatom u strahu od predstojećeg napada panike. Kako bi pomogao, Pol živi u domu tašte Li (Stela Gonet), dok ona sa momkom Aleksom (Hju Kverši) uživa na medenom mjesecu u Hrvatskoj. Pol nakratko i uživa u samoći, kada upoznaje komšinicu, dok se ne pojave njegovi roditelji, potpuno zabavni Džim (Alun Armstrong) i Džeki (Džoana Bejkon). Njihove interakcije jedni s drugima, i sa svima ostalima, donose pravu količinu komič-

nog olakšanja. Kako vrijeme prolazi, polako se popravlja odnos Pola i Luka, ali se Ali (Dejzi Hagard) sve više izolira od porodice, što prepoznaje Ava (Iv Prenel), koja tone u depresiju.

Početna ideja serije ne može biti jednostavnija, jer govori o svakodnevnom životu para sa dvoje male djece i teškoćama s kojima se dva roditelja mogu susresti u današnjem Londonu.

Religija, seksualnost, izolacija, obrazovanje i druge glavne teme postaju prilika za konfrontaciju između protagonista, kroz narativ koji razvija sukobe čije bojno polje uvijek ostaje porodično jezgro. Ona je uspijevala sa prve dvije sezone, a tako i dalje, da sa zadivljujućom privrženošću stvarnosti pomiješa komediju i dramu, što je uz glumačku snagu, najjača karika koju ova serija razvija.

Uz svijetle tonove, u potpunosti je ispravan izbor prikazivanja problematične, kontradiktorne, vrlo ljudske psihologije i ličnosti sa njihovim čak i značajnim nedostacima. Pol je na primjer, otac pun ljubavi, pun dobrih namjera koji, međutim, ne uspijeva uvijek da shvati kroz šta prolaze njegova djeca, a posebno prvorođeni Luk. Malo glumaca zaista zna kako dati suštinu, dubinu ulozi običnog čovjeka, onom koga biste mogli sresti u redu u samoposluzi.

Hagard izvodi upečatljiv manevar, tako što svoj lik drži na ivici sloma, a da pritom ne izgubi nikakvu gravitaciju i zadaje pravi udarac komičnim tajmingom. Nemoguće je ne vezati se za Pola i Ali, nesavršene roditelje. Savršene interpretacije Hagard i Frimana daju njihovim likovima bezbrojne nijanse, dopuštajući da ogromna psihološka i emocionalna težina uloge roditelja zablista iza najmanjeg gesta.

Ova serija je generalno posebna i vrlo odvažna po tome koliko neukrašeno i nijansirano prikazuje roditeljstvo i sve što ono uključuje. Međutim, usred svog očaja i haosa, ima puno humora i topline koji pogađaju jednako kao i ozbiljnost.

Ocjena: 4/5

16

Četvrtak, 9. jun 2022.

SERIJE

Neočekivano potentan proje

Sent

N

jih nije interesovala muzika; haos je bio ono što su tražili.

I to nema mnogo veze sa bendom Sex Pistols, kao što ni serija ,,Pistol“ nije o Pistolsima, već o tome što je značilo živjeti pank. Priručnik za neupućene, u šest epizoda, koji je merački spakovao oskarovac Deni Bojl. Što su bili Pistolsi i što je pank, najbolje je objasnio Malkolm Meklaren, menadžer, mastermajnd, alfa i omega benda, lik bez koga se Džoni Roten, Sid Višos, Stiv Džons i ekipa nikad i ne bi okupili. ,,Da uzmu da sviraju na gitarama, lopatama, kantama za smeće ili mitraljezima, potpuno bi bilo svejedno“.

filmaffinity.com

Urbana kaljuga

Mangupi iz benda na posteru mini-serije

Mangupi iz benda na posteru mini-serije

Džoniju Rotenu mini-serija se nije dopala. Jer, bože moj, tiče se djece, pa je dozlaboga sentimentalna. A u panku nema ni milimetra prostora za sentimentalnost, a što je sentimentalno nije ni prava ni potpuna istina... Valja primijetiti da je činjenica da je Džoni s mirom i s anđelima pogledao šest epizoda bilo čega, poduhvat sam po sebi

Njuške sa najdubljeg dna urbane kaljuge, za koje je Engleskoj potpuno nebitno što postoje, ili čak ne bi voljela da postoje... I prvi, koji su bili spremni da na zvižduk ili uvredu publici (bukvalno) pljunu u lice; da na pljuvanje uzvrate šamarom, šakom ili bačenom stolicom sa bine! Pank to je (bio) prije svega stav: ,,Nećeš uspjeti da me ignorišeš. Je*beno ću se potruditi da me čuješ i da to dobro zapamtiš“. I da, mnogo više od muzike; zato su u seriji ,,Pistol“ najveće face Meklaren i slavna kreatorka Vivijan Vestvud, a ne momci iz benda. E da, svi oni sa samog dna mutne Temze, koji su uspjeli da ih tamo negdje 1977. jednim kratkim bljeskom cijeli svijet dobro čuje –bili su samo djeca.

Džoniju Rotenu lično ova mini-serija koju je, onako od srca, režirao Bojl, se nije dopala. Jer, bože moj, serija se tiče djece, pa je dozlaboga sentimentalna – a u panku nema ni milimetra prostora za sentimentalnost, a što je sentimentalno nije ni prava ni potpuna istina...

Valja primijetiti da je činjenica da je Džoni Roten s mirom i s anđelima pogledao šest epizoda bilo čega, poduhvat sam po sebi.

Odmah valja istaći da za bilo kakvu ušećerenost projekta ,,Pi-

17

Četvrtak, 9. jun 2022.

ekat oskarovca Denija Bojla čija je jedina mana zbrzan kraj

timentalni haos

Bouvijev karmin

Za svu ušećerenost biografske TV drame ,,Pistol“ odgovoran je isključivo Kreg Pirs, kreator i scenarista koncepta. To mu nije ni neka velika zamjerka – već potpuno zbrzan, navrat-nanos kraj, koji je ostavio utisak da je serija morala da bude duža makar dvije epizode; da je ostala nedorečena. Mač sa dvije oštrice je i to što je u centar i (ne pretjerano izoštren) fokusu gitarista Stiva Džonsa, odnosno da je serija zasnovana u najvećoj mjeri na Džonsovoj biografiji ,,Lonely Boy: Tales

from a Sex Pistol“. A kad su takvi izbori u pitanju, glorifikacija se ne može izbjeći i to djeluje prilično nategnuto.

Dakle, Pistolsima se moglo oprostiti što im je pad, nakon smrti basiste Sida Višosa, bio meteorski u onoj mjeri u kojem je bio i uspon; ali seriji ,,Pistol“ to baš nije trebalo. A kreće apsolutno briljantno: na bini čuvene ,,Odeon“ dvorane, gdje ulično spadalo Džons (glumi ga ne pretjerano karakterni Australijanac Tobi Valas) krade mikrofon sa tragom još toplog karmina Dejvida Bouvija, nakon koncerta! Bojl ga, u vrtoglavom tempu vizuelnog pripovijedanja (u ,,Trainspotting“ maniru, ali nikako na način da to djeluje kao kopiran j e “ ) b r z o s k i c i ra t i ka o neodoljivu bitangu izmučenu očevim maltretiranjem. Potom ga poslati pravo u famozni ,,SEX“ butik u Čelziju, gdje ga čeka savršeno luda ekipa: Malkolm Meklaren (razigrani Tomas Sangster, možda i najveći talenat moderne britanske komedije) i Vivijan Vestvud (vrlo interesantna Talula Rajli). Tu će se otprilike razrađivati, pa donekle i pretjerano objašnjavati što bi bend mogao da bude; dok kroz uski prolaz između rafova butika budu prolazile face poput neodoljive modne ikone Džordan (sjajna Mejzi Vilijams, odgovorna i za najduhovitiju scenu u seriji)...

Bojlov autorski pečat u ovoj seriji će se možda najviše pamtiti po tome, da su svi mladi glumci morali naučiti da sviraju i pred publikom izvesti pjesme! Ekspresivni Anson Bun kao Džoni Roten je pun pogodak, ma kako mu je samo predobro skinuo onaj preludi pogled – a sve ono ,,lijep i proklet“ što se vezalo u dopom ispijenom tijelu Sida Višosa je sjajno iznio Luis Partridž.

Ipak, ključno otkrovenje serije je mlada Sidni Čandler; ona

iznosi neočekivanu i važnu narativnu vinjetu, posebnu pank pikanteriju, u ulozi Krisi Hajnd, slavne Amerikanke iz benda Pretenders! E sad, autorski tim prvo forsira njenu vezu i jaku konekciju sa Džonsom – pa je onda zakopava, ostavlja nedokuvanu... Uostalom, kao i druga brojna narativna skretanja, iza kojih su do kraja ostala tek odškrinuta vrata. Što je šteta, jer je ovaj projekat sa Bojlom spremnim da ovo temeljno, posvećeno i sa uživanjem režira – zaista imao potencijal. I mogao se komotno razvući u dvije sezone, recimo do i nakon izlaska jedinog albuma Pistolsa, kultnog ,,Never Mind the Bollocks, Here’s the Sex Pistols“.

Horor epizoda

Tako ključna epizoda, realno jedna od najboljih sveukupno kada se televizijski račun u godini bude svodio – jeste hororistična treća, koja krije i otkriva stravičnu priču pjesme ,,Bodies“. Kroz nesreću jedne tamnopute, jurodive djevojke, dobijamo realan i potpun uvid u svijet margine kom su na početku pripadali i Džons i Roten i Vestvu... Tempo, građenje saspensa, paralelna radnja koja se tiče Krisine želje da se uda zbog produžetka vize – ma sve je savršeno Da samo poželite, da je Bojl svu ovu priču morao razvući u 15, a ne sabiti u šest epizoda.

Neodoljiva Mejzi Vilijams kao modna i pank ikona Džordan

wikiofthrones.com

stol“ nije odgovoran Deni Bojl.

Autor kultne crne dramedije ,,Trainspotting“ (1996) i vrtoglave i ne pretjerano potentne drame nagrađene silnim Oskarima ,,Slumdog Millionaire“ (2008) ipak ima mnogo više promašaja, a uglavnom se tiču sladunjavih tekstova koje je iz nekog razloga birao da režira.

Uglavnom, majstor je da priče o klincima sa margina, koji su po mnogo čemu obilježeni i osuđeni na životnu propast, filmski učini vibrantnim, nepredvidivim, sočno i radosno iskričavim. Takav je i ,,Pistol“, koji je atmosferom najsličniji velikom književnom hitu Tonija Parsonsa ,,Stories We Could Tell“. Sa tim romanom donekle dijeli i eru i brojne londonske ćoškove, pa i taj sentimentalni momenat prelamanja rokenrola, panka, novog talasa, diska – ukratko, ludog perioda u kom su Parsons, gomila britlit autora odrastali, ako i sami Bojl. Uglavnom, imaju debelog pokrića da budu i sentimentalni i nostalgični, pa nek priča Džoni Roten o panku što god hoće (a inače tvrdi da više nema bilo što protiv kraljice, taman kao što Stiv Džons ovih dana priča da ga više pank ne interesuje i da uglavnom voli da sluša Steely Dan).

Nažalost, kompletan projekat morao se tempirati uz ,,dijamantski jubilej“ britanske kraljice Elizabete II – što ujedno znači i četvrt vijeka od objavljivanja šokantnog ,,God Save the Queen“ hita. Tako će vam se na kraju učiniti da u ovoj priči o Pistolsima i panku ima (neoprostivo) premnogo marketinške računice. Taman kao i u svim ludim idejama Malkolma Meklarena, koji bi da je i revolucionar i kapitalista, pa da sve to pomiri i skuva nekakvu anarhiju... A ne može, jer je naravno klinac, što mu bez imalo prebacivanja u brk sreže Vivijan Vestvud.

U konačnoj pank računici, ostaje utisak da je Bojl isporučio jednu vrtoglavu mućkalicu sa gomilom neodoljivih likova, za koje vrijedi navijati i koji će se izvjesno pamtiti. ,,Pistol“, taman kao i pank, ostaje sa ukusom ludo začinjenog, preukusnog, ali nedovoljno obilnog jela... Makar je lansirala karijere gomili mladih glumaca, koji su išli daleko iza linije komfor zone i krvavo radili da ovo iznesu. I makar će vas natjerati u neko dobro pank istraživanje. Pa recimo, krenite od filma ,,Sid and Nancy“ (1986) Aleksa Koksa, sa sve Garijem Oldmanom kao Sidom Višosom!

S. STAMENIĆ

Ocjena: 3.8/5

18

Četvrtak, 9. jun 2022.

PREPORUKA

Sonja Barjaktarović, naša proslavljena rukometašica

ZGRABI

Privatna arhiva

Neprolazni Robert Redford Sonja Barjaktarović: Italijanski učila uz ,,Opčinjene“ i ,,Hobotnicu“

FILM Gajim posebnu ljubav prema filmu kao umjetnosti, nečemu što bi trebalo da nas nauči ili makar pokrene proces učenja koji se različito doživljava u odnosu na naše životne faze. U filmu volim da pronađem dio sebe, drugih ili nekih životnih okolnosti sa kojima se poistovjećujem.

Iako se ljudi sve više unaprijed zaljubljuju u filmove koji bi tek trebalo da se dese, ja se uvijek vraćam klasicima.

Mnogo vremana provela posvetila sam prvoj polovini XX vijeka i filmovima poput „Gone With the Wind“ (Viktor Fleming, 1939), „Casablanca“ (Majkl Kurtis, 1942), „North by Northwest“ (Alfred Hičkok, 1959)...

Ne bježim ni od vesterna.

Uvijek ću se zadržati na filmu u kojem glumi Robert Redford, Šon Koneri, Sem Šepard ili Roberto Beninji – to je nešto što ima neprolaznu vrijednost.

Isto tako, vanvremenski i filmovi koje sam gledala u različitim fazama života su „The Gladiator“, „What Dreams May Come“, „La vita e bella“, „The Pianist“, „The Way We Were“….Ako je u pitanju nešto što bi trebalo da smijehom okupi drage ljude, onda „The Monster“ (Roberto Beninji, 1994), u kojem je Roberto jednostavnošću potvrdio veličinu.

TV Djetinjstvo sam provela učeći italijanski kroz seriju ,,Opčinjeni“ („Incantesimo“), ali i neprevaziđenog Mikelea Plaćida i serije „Hobotnica“ („La piovra“). U novije vrijeme prepustila sam se i planetarno popularnim serijama poput „Le casa de papel“, „House of Cards“, „Peaky

Blinders“ koji su jednostavan način da se pogiravate sa lijenošću mozga u koju svi ponekad zapadnemo. Rado se smijem uz rusku seriju „Kuhinja“ i „Seranove“ koji su mi pravili društvo kad mi je falilo porodičnih okupljanja tokom življenja u inostranstvu. Takve emocije uvijek će izazvati i „Srećni ljudi“ i „Porodično blago“, koje govore o tome da smo svi na ovom podneblju veoma slični i povezani.

Služim se raznovrsnim sadržajem filmova koji su lako dostupni s obzirom na broj kanala koje danas imamo, ali i na Netflixu tragam za nečim što će me držati budnom do zore.

Svakako, emisije koje nas na bilo koji način mogu obogatiti, posebno ako je riječ o prirodi i životinjama, nešto su zbog čega mogu da pomjerim vrijeme za spavanje.

MUZIKA Ne postoji niko ko će bolje ispričati priču od Đorđa

Balaševića i ko će me natjerati da upoznam i dio duše koji ponekad zapostavimo.

Misli mi odmaraju Milan Mladenović iz EKV, Branimir Štulić, Indexi, Haustor i sjajni Rundek, Oliver Dragojević, Džiboni, Neverne bebe…

Moj čudnjikav ukus će upotpuniti i Gipsy Kings, Selin Dion, Vitni Hjuston, ali i predivan, muževni glas Lenarda Koena koji je otpjevao jednu od najljepših pjesama „Dance Me to the End of Love“.

ZAOBIĐI FILM Ne ispunjava me da gledam horore i naučnu fantastiku.

Volim priče koje prenose ličniju poruku, u kojima se može pronaći makar dio sebe, a to mora biti donekle realno, pa čak i romantizovano prije negoli potkrijepljeno sa previše mašte. Iako sam

sanjar, u filmu tražim više onoga što je stvarno.

TV Televiziju uglavnom i koristim da gledam filmove, eventualno neke emisije koje se tiču životinjskog svijeta, a mogu biti zanimljive. Ne drže mi pažnju političke emisije, ta društvena zbilja i neozbiljnosti rijaliti programa. Mislim da nikad neću biti publika takvim sadržajima, posebno rijalitijima, čija jedina vrijednost može biti da nas uči da je realnost koju nam svakodnevno svi serviraju veoma relativna.

MUZIKA Prebacujem stanicu/program onda kada naiđem na pjesmu koja je teško dokučiva dubljem smislu i tu je svakako turbo-folk i sve što oskudijeva vrijednošću.

Postoje neke pjesme koje su besmisleno poređane riječi u rime, i to je nešto što mi neće zadržati pažnju.

19

Četvrtak, 9. jun 2022.

An

d ž uboks

ge

Divan album slavne alternativke i folkerke iz Sent Luisa l O ls e n

Ejndžel Olsen na ploči ,,Big Time“ zatičemo konačno pomirenu i spokojnu. Već od raskidnog uvoda ,,All the Good Times“ gdje propovijeda da bilo što nije ostalo za boriti se i zahvaljuje na ,,svim onim pjesmama“

S

amo tri dana prije nego što će joj preminuti otac, Ejndžel Olsen, najveća muzička kći modernog Sent Luisa, otkrila mu je da je lezbejka. Partnerku Bo Tibodo predstavila je porodici na očevoj sahrani. Potom joj je i majka umrla.

Ejndžel Olsen je otkrila, ne bez gorčine i sjete, da je o ljubavi naučila da govori tek nakon smrti oba roditelja. Posljednje dvije godine obilježila su, poput plemenitih ožiljaka, duboko traumatična i oslobađajuća iskustva; sve to je stalo u album ,,Big Time“.

Alternativka i folkerka čije muzičke korijene hvatamo u širokom prostoru od rodnog Misurija

do Sjeverne Karoline, gdje živi, godinama je nosila etiketu ,,tužne i gorke žene“; poput nekog psihodeličnog odjeka mučiteljskih ljubavi za modernu Edit Pjaf. Uvijek krajnje atmosferična: dok prebira električnom sitaru i mačkasto se pruža na hladnom čeliku pedale. Dok pušta da polako cvjetaju i otkrivaju se neke daleke, prapotopske trube i na vrhovima prstiju doziva sjećanja na šezdesete, na Elvisa i Patsi Klajn...

Ejndžel Olsen zatičemo konačno pomirenu i spokojnu. Već od raskidnog uvoda ,,All the Good Times“ gdje propovijeda da bilo što nije ostalo za boriti se i zahvaljuje na ,,svim onim pjesmama“. Već tu

pitchfork.com

Sjećanja na vrhovima prstiju

Čvrst i sanjiv profil velike muzičarke na omotu ploče

sluti Elvisov klasik ,,In the Getto“, prije nego proljećnom svježinom zamiriše u ,,All the Flowers“. U čvršćim momentima, poput rokerske ,,Right Now“ i marširajućoj ,,Go Home“ nagovijesti frustraciju i nemir...

Ali, u suštini, najviše drame u predivnom ,,Big Time“ albumu je u pomirljivim, sanjivim momentima. Tako bi klavirska džezi poslastica ,,Chasing the Sun“, kao i ,,Through the Fires“, bila savrše-

no prikladna za Džuli Kruz i neki novi ,,Twin Peaks“ soundtrack! I to je put do centralne teme, u srcu žaljenja za gubitkom i hvatanja nove snage u ,,This is How it Works“. Sa promišljenim, divnim bendom koji joj u pravim momentima potpuno prepušta da gospodari prostorom, sa toliko divnih stihova, lako je zaključiti: ovo je Ejndžel Olsen, pomirena sa S. S. sobom, nesalomiva.

Ocjena: 90/100

Toni Starešinić potvrdio briljantno autorstvo novom pločom svog benda Chui

T

Pod rumenim nebom Vavilona Zablistali su predpandemijskom pločom ,,Iz kapetanovog dnevnika“; a sada Chui titanijumski ojačava utemeljenje albumom ,,Zagreb – Berlin“. Suštinski, to su dvije muzičke priče, o dva grada, koje najbolje funkcionišu upravo u ogledalu jedna druge.

ravnododna.com

oni Sterešinić je prošle godine, genijalno raskošnim solo projektom ,,Survival Kit“, pokazao da je autor čiji dometi višestruko nadmašuju okvire regiona. A to, kuda Toni muzički grabi, najbolje odjekuje u onom što stvara sa bendom Chui.

Vrtlog dva moderna grada na sjajnom omotu ploče

Ako je ,,Zagreb“ prirodna progresija i evolucija onog briljantnog kreda i zavjeta, upisanog muzički u ,,Kapetanovom dnevniku“ – onda je ,,Berlin“ jedno sasvim konceptualno skretanje. Eksperiment, muzika koju je bend izveo još prije tri godine kao živu pratnju čuvenog nijemog dokumentarca ,,Berlin – simfonija velegrada“ iz 1927, slavnog Valtera Rutmana.

Uvodni ,,First of All...“ singl je posve u tonu sa fantastičnim saj-faj omotom Igora Kordeja. Ritam sekcija igra bitniju i dominantniju ulogu nego ikad, saksofon Vojkana Jocića je hipnotički (da čujete samo kako vijuga u ,,Ex Machina“!)... I sve to u kovitlacu dva moderna vavilona i pod nekim opominjuće rumenim nebom na omotu. Za album, koji apsolutno zaslužuje

Ako je na albumu ,,Zagreb – Berlin“ ono ,,Zagreb“ prirodna progresija i evolucija onog briljantnog kreda i zavjeta, upisanog muzički u ,,Kapetanovom dnevniku“, onda je ,,Berlin“ sasvim konceptualno skretanje ulaganje u neki skuplji i kvalitetniji set zvučnik. I koji potvrđuje: Toni Starešinić kao zagrebački Vangelis, Toni kao svoj, osoben autor, jedna je od ključnih muzičkih faca naših prostora u ovom vremenu. S. S.

Ocjena: 86/100

20

Četvrtak, 9. jun 2022.

33 OBRTAJA

Aleksandar Ilić, koreograf

film

Sanjam balet i fi o Savi Šumanov smo tri sedmice u Meksiku, a zadnji grad je bio Meksiko Siti.

Iste godine sam i izveo svoj prvi balet na Velikoj sceni Narodnog pozorišta „Viva la vida!“ Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Pozna jesen, kada se pale njive.

mu

z ika

Film koji Vas čini srećnim?

-„Dirty Dancing“ (Emil Ardolino, 1987). Zbog Patrika Svejzija i Dženifer Grej zavoleo sam ples. Bila je neka ‘88. Skinuo sam sve pokrete Svejzija (sem one zadnje podrške) i igrao sa nekom devojkom čijeg se imena ni ne sećam, znam da je bila najlepša devojka u školi. Bili smo najveće zvezde OŠ „Jovan Veselinović Žarko“ u Šidu.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Nisam ljubitelj filmova sa ratnom tematikom. Izazivaju bes, ne verujem da doprinose ni razumevanju ni pomirenju. Veliki sam jugonostalgičar, moji prijatelji žive u svim republikama nekadašnje Juge.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „The French Dispatch“ (2021).

Vesu Andersonu se divim na talentu, umeću da kroz ram filma predstavi nemoguće. Gledao bih ga stalno…

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Na širem horizontu sanjam balet o Savi Šumanoviću, pa možda bio to povod bio i za film. Jedan od najvećih slikara sa ovih prostora, i nesumnjivo ponos mog grada Šida.

Omiljeni filmski rivali?

- Merli Strip i Brus Vilis. Bilo bi nefer u ovom dvojcu izostaviti Goldi Hon. I danas se smejem gledajuću film „Death Becomes

Her“ (Robert Zemekis, 1992), mada ne isključujem mogućnost da bih popio napitak.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Verovatno neka iz filma „Beethoven“ (Brajan Levant, 1992).

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Pa i Alžir ima more. Što je ne vodiš u Alžir (Milena Dravić, „Nije lako s muškarcima“, Mihailo Vukobratović, 1985).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- „Brzi Gonzales“. Taj šarmantni miš razbio je tabu o miševima, mada mi ponekak bude i žao Patka Dače.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Marie Antoinette“ (Sofija Kopola, 2006). Volim barok samo na filmu, ne bih živeo u ovom enterijeru. Volim tu muziku jer ima divne oscilacije, kao i različite muzičke stilove.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Frida Kalo – tekila, Maria Antoaneta – crno vino, ekipa filma „Call Me By Your Name“ – aperol. Najviše bih se družio sa Fridom, ali bismo prešli na vino.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Nije lako s muškarcima“ jedini je film koji sam zajedno gledao sa mamom i tatom. Imali smo dve karte, pa sam sedeo u maminom krilu.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Posle filma „Frida“ (Džuli Tejmor, 2002) u Meksiko da vidim Plavu kuću. Putovanje je usledilo sa ansamblom baleta Narodnog pozorišta. Proveli

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Zou Bisou Bisou“, Džesika Pare. Neodoljivo me podseća na jednu osobu čije kreacije obožavam uz ovu pesmu.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „I Have Nothing“, Vitni Hjuston. Zagrlio bih svoju lepšu polovinu i odlepršao u beskonačnost.

Pjesma koja je himna slobode/ hedonizma?

- „La bruja“, Eliot Goldental.

Baš tako kao i sama Frida u svom specifičnom životu nije odustajala od hedonizma. Ali ni ljubavi.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Olivera“, Đorđe Balašević.

Podseća me čistu, iskrenu ljubav.

Osećam miris lipa, osećam ponos u rečima, i odlučnost da ruka u ruci ostane do kraja života.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Hajde da uzmemo neki dobar auto“, Bebi Dol. Svaka pesma Bebi Dol je moj repertoar za karaoke, malo cveća, okice na gore, šta, šta, šta...

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Madonu. Dok obrnem krug od ‘87. do 2022. mogu ispočetka.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Estrada je čudo…

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Veliki broj sjajnih muzičara nas je napustio u zadnje dve godine.

Kao što Bebi Dol kaže u svojoj pesmi: „Od divnih ljudi, svo nebo sjaji, u celu pesmu svi ne bi stali…“ Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Moram da razmislim.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Madona, „True Blue“. Imao sam i sliku Tita u sobi, ne znam zašto. Lepo su stajali jedno uz drugo.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Bio bi to dobar potez. Kvalitet uvek nadživi sve.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- Hodam po kiši, ne gledam TV. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Bolji život. I dan-danas mi odzvanja u glavi odjavna špica, pakovanje torbe za škole…

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Nova verzija „Dinastije“?!

Aleksandar Ilić: Zavolio ples zbog filma ,,Dirty Dancing“

film viću

21

Belkisa Beka Abdulović

Četvrtak, 9. jun 2022.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Kao i knjige nateram sebe da što počnem privedem kraju, ma koliko se mučio. Još imam snage za to.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Sex and City“. Govorim o poslednjoj sezoni, koju smo svi nestrpljivo iščekivali. Izgleda sam i ja omatorio kao protagonistkinje, pa su neke druge teme imperativi.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Sve od Gučija (gore pomenuta).

Ma sve, a pogotovo pogled na Menhetn.

Najdraži par iz serije?

- „Will and Grace“. Volim njihove replike jer imam osećaj da se stalno smeju i dobro zabavljaju.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- „Superstore“. Mada, ne žalim se ni na svoj. Uz naporan i predan rad u svakom projektu, zaista mi je važno poverenje, iskreno druženje i puno smeha.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Džerija. Mada sam jedva čekao da se pomire. Love is in the air.

M. ČAVIĆ

ekada davno, uz čuvenu „Time N of My Life“ iz voljenog plesnog filmskog slatkiša „Dirty Dancing“,

jedan momak Aleksandar Ilić u Šidu plesao je sa najljepšom djevojkom u školi.

Sada je svjetski poznat koreograf Instituta za umetničku igru, profesor, plesač i v.d. Kulturnog centra Beograd, a iza scene često napiše i stih. Aleksandar Ilić, poput jednog od njegovih heroja Vesa Anderso-

na, u ram baleta utka nemoguće – jer ples je brisanje granica, osvajanje slobode, a slobodu treba pokloniti svima. On i njegov tim nedavno su Crnoj Gori poklonili noć za pamćenje.

Po motivima tradicionalne legende iz Boke Kotorske „Tre sorelle“, na sceni Muzičkog centra, postavili su cjelovečerni savremeni plesni komad sa elementima baleta u jednom činu. Jedanaest balerina

pokazalo je da naša zemlja što prije mora obratiti pažnju na „labudice“ koje čekaju šansu i na publiku koja je željna ove najsveobuhvatnije i najtananije umjetnosti.

Nadamo se da će naše djevojke nekad moći da nastave školovanje i u Crnoj Gori i da će nam Aleksandar uskoro ponovo doći. Čekajući nove okrete u plesnom i institucionalnom smislu, zabavimo se uz njegove muzikom i plesom inspirisane „Obrtaje“.

22

Četvrtak, 9. jun 2022.

,,Lolita“ Stenlija Kjubrika, nezaborav plotandtheme.com

kalendar

Igra zavođenja Hamberta i Lolite u kultnoj sceni

Kad Nabokova vrtiš oko malog prsta Kroz izbore dvojice ,,zrelih“ muškaraca i jedne male Dolores, Kjubrik govori mnogo toga važnog i o opsesiji i o ljubavi; istovremeno ne odbacujući ono prvo, pa ni glorifikujući ono drugo! Stiže i da kaže mnogo bitnog o umjetnosti i sebi kao umjetniku. Jer da nije tako, da nije opsesivnih i grozničavih pogleda jednog autora, ne bi Hambert ni ubio Kiltija na samom početku

O

vako su producenti govorili o scenariju koji je za svoju ,,Lolitu“ priredio Vladimir Nabokov: ,,Ne da se od toga moglo nešto napraviti... To se nije moglo sa stola podići“. Knap 400 sitno kucanih strana. I ko da velikom piscu objasni da se od toga ne može snimati film!

Pčela bez žaoke, tako su u junu 1962. opisivali ,,Lolitu“ Stenlija Kjubrika. I kako su samo promašili suštinu, ne vidjevši u tek-

stu knjige Vladimira Nabokova bilo što dalje od požude jednog pedofila, koju Kjubrik na filmskom platnu prije šest decenija nije ni smio predstaviti.

Famozni scenario

Na filmskom plakatu pisalo je: ,,Kako su uopšte uspjeli da od ,,Lolite“ naprave film?“. Cijela je Amerika znala za Nabokova i čitala ,,Lolitu“ – i kakve li ironije, vjerovali su da ta divna knji-

ževnost previše skandalozna za umjetnost pokretnih slika. Tu na scenu stupa Kjubrik: da im svima pokaže, što cenzura može da učini, a što ipak ne, od jedne dobre priče.

Kao scenarista Kjubrikove ,,Lolite“ potpisan je Nabokov; a skoro da ništa od onih 400 strana što je on pisao nije iskorišćeno direktno za film. Sve je na kraju pisao i priređivao Kjubrik, da zadovolji prostu potrebu film-

ske forme, pa producenata, pa cenzora... A prije svega, da to bude i po njegovom meraku.

Nabokov? O filmu je uoči premijere rekao ,,da se plaši da će ispasti kao luda, brza vožnja...

Iz perspektive nekog u horizontali, u ambulantnim kolima“! E, nakon projekcije, je isključivo biranim i lijepim riječima govorio o filmu.

Kjubrik je, s druge strane, govorio da nikad ,,Lolitu“ ne bi ni po-

Četvrtak, 9. jun 2022.

23

činjao snimati, da je znao kakve ga vratolomije sa cenzurom čekaju. Sa sve momentima kad je sav taj proces djelovao kao farsična i otužna, užasno razvučena kafkijanska rabota. I tako se kalio karakter nepokolebljivog autora.

Stenlija Kjubrika sada pamtimo kao jednog od najvećih, a svakako najnezavisnijeg autora među svim krupnim ribama Holivuda. Nema toga ko se njemu u posa’ mogao miješati: glavešine studija Warner Bros su sa svojim ,,miljenikom“ decenijama razgovarali isključivo telefonom. Potpisivanje ugovora, javnost, intervjui, sve to njega nije interesovalo. Montažu i zvuk filmova radio je skoro isključivo na svom imanju u Engleskoj.

Cijeli ,,Full Metal Jacket“ (1987), cinični spektakl vijetnamskog rata, snimao je a da nije prstom iz Engleske mrdnuo!

Taj režiser, kojem je krajem devedesetih moglo bit da za snimanje ,,Eyes Wide Shut“ (1999) na duže od godinu ,,zarobi“ Toma Kruza i Nikol Kidman da se posvete samo njegovom projektu – početkom šezdesetih nije smio da u ,,Loliti“ dočara bilo kakav erotski naboj! Koliko je sve to bilo tada kontroverzno: veliki Lorens Olivije odbio je ulogu tog kukalog Hamberta Hamberta, na savjet agenata.

Dejvid Niven, tada već oskarovac, a krajem šezdesetih i u ulozi Džejmsa Bonda lično – nije htio ni da čuje, plašeći se da će takvom ulogom izgubiti sponzore.

Lakirani nokti

Kjubrikov izbor za Hamberta od starta je ipak bio divni Englez Džejms Mejson. Zbog role na brodvejskim daskama je Stenlija prvo odbio; pa imao dovoljno petlje da za ulogu Lolite čak predloži svoju kćerku Portland! Na kraju je to ipak bila Su Lajon – sa već skoro 15 godina, iako Lola, Dolores, Lo, u knjizi ima tek 12 i po. Ali i to je diktirala cenzura, a Kjubrik je prosto birao najbolje u onom uskom manevarskom prostoru u kom se našao. Mejson je konačno to i shvatao i cijenio, pa je na kraju odustao od pozorišne uloge i prihvatio da bude Hambert.

Sve što je u filmu Kjubrik smio

wikipedia.org

vna adaptacija velikog romana, prikazana prije šest decenija Provokativni poster sa Su Lajon i natpisom: ,,Kako su uopšte uspjeli da od ,,Lolite“ naprave film?“

reći o odnosu Hamberta i Lolite bila je strogo aluzija. Recimo, gomila dvosmislenih rečenica – i momenat kad joj on lakira nokte na stopalu. O Hambertovim boravcima u sanatorijumu, o cijelom dijelu knjige koji se bavi katastrofalnim odnosima sa odraslim ženama, o korijenu traume i djevojčici koja je umrla neposredno nakon što je postala njegova prva ljubav – ni riječi.

Požuda, strast, dekonstrukcija pedofilije, toga nema u Kjubrikovoj ,,Loliti“; ali ona se bavi onim ključnim pitanjem romana Vladimira Nabokova. Gdje se završava opsesija, a gdje počinje ljubav.

Film počinje jednim ubistvom koje je praktično epilog knjige; tu Kjubrik pravi idealan izbor.

Godinama kasnije je to i objasnio, diskretno ,,bocnuvši“ i samog Nabokova: bez tog momenta prebačenog na početak filma, u knjizi praktično nema misterije, koja bi držala pažnju

manu što dozvoljava da ga jedna Lolita okreće oko malog prsta.

Selersov kameleon

otprilike od trećine ili polovine priče, kad Hambert konačno uspije da zavede Lolitu. Zamislite, jedan režiser je velikom književniku prebacivao da mu je knjiga praktično dosadna!

Kada to znate, onda je lako i shvatiti, zbog čega je silna cenzura za Stenlija bila skoro i blagoslov: da učini, da ,,Lolita“ bude sve manje Nabokovljeva, a sve više Kjubrikova. Iako se kleo, da bi film učinio sasvim erotskim, samo da je smio.

Samu Lolitu vidimo u ozračju dvojice muškaraca: onog kojeg odbija i onog sa kojim bježi. Što više Hambert postaje posesivan, nesiguran, samosažaljiv u svojoj opsesiji, ona se od njega više udaljava. Pri tome, Kjubrik se trudi da Mejsonovog Hamberta učini generalno dopadljivim, čak mnogo više nego u knjizi. Dok ga gura niz tanku liniju između suptilne komedije i drame, u jednom svijetu za koji je realno gospoče; ali eto, ima

Zato je, kao kontrast, Kjubrik u odnosu na knjigu dodatno pojačao i izgradio lik Klera Kiltija. A veliki Piter Selers je maestralan u roli tog kameleona – koji je i kao putujući dramaturg, i kao terapeut-psihijatar, navodni nastavnik, policajac ili prolaznik, u svakom momentu potpuno i užasno običan. A tako običan Loliti postane naravno privlačan – jer za razliku do Hamberta, Selersov Kler puca od samopouzdanja. Na hirove male Dolores se uopšte ne osvrće; tjera po svom velikom planu sa savršenom lakoćom. Za Lolitu je on idealan tata kakvog nikad nije imala, nešto što je Hambert mogao biti, pa je propisno uprsakao; pa je samim tim Kilti i idealna ljubav, u savršenoj igri psihoanalize, onako kako je diskretno učitava Nabokov, a maestralno razrađuje Kjubrik! E da, naravno da će Kilti biti spreman da za Lolitom ladno povuče vodu, onda kad ne bude htjela da u životu igra onako kako je on naumio...

I kroz te kontraste, kroz izbore dvojice ,,zrelih“ muškaraca i jedne male Dolores, Kjubrik govori mnogo toga važnog i o opsesiji i o ljubavi; istovremeno do kraja ne odbacujući ono prvo, pa ni glorifikujući ono drugo! E da, stiže i da kaže mnogo bitnog o umjetnosti i sebi kao umjetniku. Jer da nije tako, da nije opsesivnih i grozničavih pogleda jednog autora, ne bi Hambert ni ubio Kiltija na samom početku...

Maestro filmske groteske i melanholije Dejvid Linč kazao je, da mu je kao mladom režiseru najveća čast bila kad je čuo da se Kjubriku jako dopao njegov debi ,,Eraserhead“ (1977). I dodao je: da mu je najdraži Kjubrikov film, začudo, ,,Lolita“. ,,Zbog likova, zbog atmosfere, zbog njihove dinamike, zbog sveta toga što je tako prokleto stvarno“... I sada, kao i mladom Linču. I kao prije šest decenija, za pisca Vladimira Nabokova, kada je na premijeri filma shvatio da to više nije njegova, već Kjubrikova ,,Lolita“.

S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 9. jun 2022.

Vijek od rođenj

kalendar

Talenat dostojan magije Oza K

ada se 1939. godine pojavila na filmskom platnu u bioskopima u Kaliforniji, kao djevojčica u haljini sa košaricom od pruća, hodajući kroz zamišljeni svijet pun čudnjikavih mogućnosti Oza, Džudi Garland činila se simbolom holivudske vječnosti.

Mala statua

da je za nju stejdž morao da bude obavezan dio svakodnevice.

Iako nakon tri uloge u kratkom filmskom formatu 1936. godine Garland dobija prvi ozbiljan zadatak u muzičkoj komediji Dejvida Batlera „Pigskin Parade“, mlada glumica postaje senzacija dvije godine kasnije, zahvaljujući jednom muzičkom performansu. U mjuziklu Roja del Ruta „Broadway Melody of 1938“, Džudi je dobila šansu da kroz simpatičan omaž Klarku Gejblu ispjeva pjesmu.

Ona joj je preko noći lansirala karijeru i smjestila je u ulogu Doroti, za „The Wizard of Oz“ (Viktor Fleming, 1939)!

Koncept „Dječijeg Oskara“, koji je Američka akademija nauka i umjetnosti uvela kako bi odala posebno priznanje onim glumicama i glumcima mlađim od

18 godina, za izvanredan doprinos u filmskoj industriji, dodijeljen je na deset ceremonija od 1934 do 1960. godine. Nakon šestogodišnje Širli Templ, ujedno i prve dobitnice ove male statue, te Deane Durbin i Mikija Runija (nagrađeni iste godine), bilo je vrijeme i za tada sedamnaestogodišnju Džudi Garland. Iako se statua davala za generalan doprinos, jasno je da je glumica ovaj dobila za ujedno i njenu najpoznatiju, vanvremensku ulogu - Doroti u „The Wizard of Oz“.“ tako bile ključne filmske godine, uključujući filmska ostvarenja koja je radila u sklopu „Andy Hardy“, serijala zajedno s Mikijem Runijem, s kojim je, na koncu, kreirala - čak deset ostvarenja.

Nakon 1942. godine i nastupa sa legendom Džinom Kelijem refinery29.com

Ipak, život ove filmske superzvijezde bio je daleko od onog koji pamtimo za većinu važnih holivudskih ženskih figura iz tog perioda, a njena iznenadna smrt u 47. godini bila je čvrst podsjetnik kako holivudski šmek izgleda kada jedna velika karijera krene u rikverc. Na putu od dječije filmske zvijezde do gej ikone, život glumice, kako privatni tako i profesionalan, bio je multidimenzionalni scenario u kojem su se veliki uspjesi i razorni padovi smjenjivali i preplitali.

S obzirom na to da je Džudi, rođena prije vijek 10. juna 1922. u „kuhinji“ dvoje vaudeville izvodjača (popularna teatarska zabava prve polovine 20. vijeka, od burleskne komedije do plesa i pjesme), sasvim je jasno

Italijanski genije uspio je da koncept neorealizma integriše u oblak zapadne kinematografije na način na koji oni na drugoj strani Atlantika možda i nijesu baš željeli

Rene Zelveger kao Džudi Garland u filmu ,,Judy“

u mjuziklu „For Me and My Gal“ (Bazbi Berkli), režiserska legenda Visente Mineli „pakuje“ mladu Garland u jedan božićno-muzički paketić. I to u ostvarenju „Meet Me in St. Louis“ (1944), jedan od nasupješnijih i najpopularnijih mjuzikala sredine prošlog vijeka.

Mineli (kasnije jedan od njenih surpužnika) bio je toliko opčinjen njenim talentima, da je režirao čak pet filmova sa Džudi, od kojih se sigurno ističe „The Clock“, romantična drama (1945), kao i komično-muzički „The Pirate“ (1948).

Težak period

Nakon odlaska iz produkcijske kuće MGM početkom pedesetih godina prošlog vijeka, za Garland kreće izuzetno težak period koji je sigurno uticao i na dalji tok razvoja njenih mnogobrojnih talenata. Bez obzira na dva izuzetno jaka filma iz tog perioda, njen prelazak na muzičku karijeru činio se neizbježnim. Ipak, Garland je bila izuzetno uspješna i na ovom polju bez obzira na probleme na ličnom (brojni dugovi), ali prije svega zdravstve-

Oskar za Rene Zelveger Pomalo zaboravljena Garland vratila se filmskom platnu 2019. godine kroz vrlo raspoloženu i razigranu Rene Zelveger u biografskoj drami „Judy“ Ruperta Gulda. Iako, sasvim realistično gledano, Guldov komad nije donio ništa novo u kontekstu njenog života, Zelveger je sasvim zasluženo nagrađena Oskarom u kategoriji najbolje glumice, pobijedivši te godine pritom holivudsku miljenicu Skarlet Johanson u filmu „Marriage Story“. Zelveger, kojoj je ovo bila druga nagrada nakon trijumfa u kategoriji za najbolju sporednu žensku ulogu za „Cold Mountain“ (2003) Entonija Mingele, uspjela je da efikasno uhvati i prenese posljednje „uspjehe“ glumice. I to kroz performanse u Londonu krajem šezdesetih godina prošlog vijeka, u godinama prije Džudine prije njene smrti.

Četvrtak, 9. jun 2022.

25

latimes.com

ja holivudske superzvijezde Džudi Garland

nom planu, što je rezultiralo i učešćem na više od hiljadu koncerata širom svijeta.

Ono što se često zaboravlja je to da je talentovana Garland bila pred oskarovskom pobjedom dva puta. Iako je superzvijezda bila sinonim i personifikacija za kultnu Flemingovu ekranizaciju dječijeg romana Franka Bauma „The Wonderful Wizard of Oz“, Garland je, ipak zahvaljujući fenomenalnom režiseru Džordžu Cukoru, u potpunosti pokazala

Džudi Garland na holivudskom setu u periodu najveće slave

kakav talenat posjeduje u mjuziklu „A Star is Born“ (1954).

Visok talas

Interesantno, zlatnu statuu izgubila je od Grejs Keli i muzičke drame „The Country Girl“ (1954) Džordža Sitona. Pored ove nominacije u kategoriji najbolje glumice, Garland je još jednom bila na listi nominovanih, i to u kategoriji sporedne ženske uloge. I to za veliku ratnu dramu „Judgment at Nuremberg“

(1961) Stenlija Kramera. Garland nije imala šanse da preokrene sreću u trci za Oskarom, s obzirom na to da joj je najveća konkurencija bila ultrapopularna Rita Moreno sa mjuziklom „West Side Story“ (Džerom Robins i Robert Vajs, 1961).

Garland je bez sumnje bila jedan rijetko viđen talenat u zločestom Holivudu, u periodu kada je tom specifičnom američkom uglu zaista trebao neko čiji vokalni domet u sklopu

glumačko-zabavnog paketa ima i dubinu i daljinu. Čini se kao da tih tridesetak filmova u kojima je glumila nijesu dovoljni da vizuelno, odnosno deskriptivno definišu cijeli veliki i visok talas njenih talenata. Bez obzira na to, taj neprikosnoven uticaj njenog života na sve one koji su mnogo kasnije pokušavali da uspiju u Holivudu, i dalje je važan segment u filmskoj istoriji 20. vijeka.

L. MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 9. jun 2022.

PODGORI č ARENJE

Naci-afera u našem dvorištu A

fera planetarnog kalibra zbog jedne fotografije: jedan se generalni sekretar Ujedinjenih nacija, potom predsjednik Austrije, našao u nemilosti svjetske javnosti.

I 1986. morao da objašnjava kako se on to na slici iz mladalačkih dana ,,zori“ u nacističkoj uniformi, i to na podgoričkom aerodromu.

Kurt Valthajm bio je četvrti generalni sekretar Ujedinjenih nacija. U dva mandata i zategnutom hladnoratovskom periodu, od 1972. do 1981. godine. Ostao upamćen kao prvi čelnik UN koji je stupio na tlo Sjeverne Koreje.

Političar koji je 1980. rizikovao let u Teheran, sa namjerom da spašava američke taoce; da bi revolucionarni vođa Irana, ajatolah Homeini, čak odbio da ga uopšte primi! Da je 1972. podrškom Sovjetskog Saveza (ne i Kine, Britanije ili Amerike), igrom slučaja u trećoj rundi glasanja neočekivano došao na čelo UN...

Afera ga je dočekala u jeku kampanje za predsjednika Austrije, 1986. Svjetski jevrejski forum je već od marta te

godine objavljivao niz dokaza o umiješanosti mladog Valthajma u nacističke zločine u Jugoslaviji i Grčkoj. Važan, jedan od ključnih momenata u toj priči nacističke sramote ticao se i Crne Gore.

Kurt Valthajm, Austrijanac češkog porijekla (otac mu se preziva Vatclavik, a prezime je u Beču germanizovano) branio se iskazom da tih godina nije imao izbora: ili uniforma Vermahta ili glava u torbi, etiketa izdajnika. Da je tokom rata radio uglavnom kancelarijske poslove prevodioca i bio oficir za vezu. Da za bilo kakve zločine, progone, logore, nije ni znao.

Potom su počeli da isplivavaju detalji: da je Valthajm, recimo, nakon Pljevaljske bitke, bio oficir veze i prevodilac u italijanskoj Petoj alpskoj diviziji u Pljevljima, u prvoj polovini 1942. Da je iste godine bio u najmanju ruku sudionik u zloglasnoj Operaciji Kozara.

Da mu je kancelarija u kojoj je prevodio bila manje od 100 metara od mjesta na kom su zatvorenici mučeni i ubijani.

Da je dugo boravio svega 35

Zaglavi se

trove.nla.gov.au

26

Isječak iz australijskog lista Kanbera tajms 6. juna 1986. godine

kilometra od Jasenovca – a da, navodno, nije imao pojma što se tamo dešava!

Kakva ironija: u decenijama nakon rata, gensek UN-a dobio je od Tita jedan od najvećih ordena Jugoslavije.

A tokom rata imao je i odlikovanje Vermahta ,,za uspješnu vojnu operaciju“, i Medalju krune kralja Zvonimira koju je dodjeljivala Nezavisna Država Hrvatska... Kraj rata dočekao je u britanskom zarobljeništvu; kao advokat, ali i oberpukovnik nacističke armije.

Jedino što je potom priznao, da je ipak znao za mučenja zatvorenika, ali da je prestrašen i da ništa povodom toga nije mogao učiniti. E da, tvrdio je da nikad u životu nije ni vidio nekog partizana tokom rata, a kamoli ispalio metak...

Izbore u Austriji je ipak, nekim čudom dobio, njegov mandat trajao je do 1992. godine. Za to vrijeme, bio je praktično persona non grata u Sjedinjenim Državama. I to je bio jasan znak da je u dokazima Svjetskog jevrejskog kongresa bilo mnogo istine.

Konačno, otpečaćeni dokumenti CIA otkrili su, godi-

Crta: Srđan Ivanović

nama kasnije, da se u nekoj mjeri za njegovu nacističku ulogu znalo odmah nakon rata. Stejt dipartment je od aprila 1987. vodio istragu o njegovoj ratnoj ulozi. Ključni dokument, na 232 strane, objavljen je 1994. I konačno, dokazi: da je Valthajm učestvovao u logistici transfera civilnih zatvorenika u SS radne logore. Najviše se to ticalo Jevreja sa grčkih ostrva; ali i stanovnika ratne Banjaluke, koji su završili u logorima smrti. Osramoćeni političar već je tada bio u penziji... Ironično, iste godine papa Jovan Pavle II odlikovao ga je viteškim ordenom Pija IX. Preminuo je u Beču, u 89. godini, 14. juna 2007. Na lični zahtjev, diplomate bilo koje zemlje nijesu prisustvovale sahrani. Dan kasnije, objavljeno je njegovo pismo, u kom žali zbog mnogo grešaka (i ističe: ,,Ali sigurno nijesam podržavao ili djelovao kao dio kriminalnog režima“!) – i moli za oproštaj... A istina?

Sva je stala u onu fotografiju sa aerodroma okupirane Podgorice, iz 1943. godine.

Stojan STAMENIĆ

Jedna londonska dama u slavljeničkom raspoloženju

LONDON CALLING Dok su se muzičke zvijezde smjenjivale u Palati, od Hansa Cimera do Ališe Kiz, uz poneki ,,talas“ video materijala Dejvida Atenboroa, Dejvida Bekama ili Stivena Fraja, lokalne samouprave skuvale su svoj program proslave 70. godine vladavine kraljice Elizabete Druge

V

ikend za nama u Londonu bio je jedan od onih istorijskih i sigurno neponovljivih: bez sumnje, možemo reći da su sve oči svijeta bile uprte u Bakingemsku palatu.

Jedna od najposjećenijih znamenitosti na svijetu, iako igra „epizodnu“ ulogu administrativnog sjedišta Ostrva, sa kraljevskim šmekom, bila je centar proslave takozvanog „platinastog jubileja“ – kraljica Elizabeta Druga proslavila je 70 godina na tronu.

Detalj sa performansa u gradu

Platinasti jubilej

Praznična atmosfera u prijestonici za kraljičinih 70 godina vladavine

A takav, apsolutni rekord vladavine nekog monarha na Ostrvu, morao se obilježiti adekvatno.

Slavlje je u svim ćoškovima Ujedinjenog Kraljevstva trajalo četiri dana. A čini se Londoncima mnogo važnije, oni kojima je trebala kancelarijska pauza dobili su dva ekstra slobodna dana koja su uglavnom

iskoristili lagodno pijuckajući.

Sasvim je jasno da već godinama mnogi na Ostrvu nijesu pretjerano raspoloženi za „monarhistički sentiment“, a da su internacionalne simpatije prema kraljici i kraljevskoj porodici s druge strane već deceniju izuzetno jake. A „platinasti jubilej“ otvorio je i neke iznenađujuće patriotske prozore, u lokalu.

I dok su se muzičke zvijezde smjenjivale u Palati u okviru spektakularnog koncerta, od Hansa Cimera do Ališe Kiz, uz poneki ,,talas“ video materijala Dejvida Atenboroa, Dejvida Bekama ili Stivena Fraja, lokalne samouprave širom zemlje skuvale su svoj program proslave.

Dok je na sjeveru grada organizovan piknik sa kraljevskim tematskim poslasticama, u Pekamu na jugu Londona priređena je trodnevna muzička poslastica sa šmekom tehna i dzeza.

Usljed toplog vremena, na istoku Londona ispred gradske skupštine jednog od londonskih okruga organizovan je parti za one najmlađe koji su se zabavljali na koloritnim fontanama. Dok na zapadu grada nije falilo koktelskih majstora, dobre muzike i kokica, „plati-

nasti jubilej“ iskoristile su administrativne jedinice na istoku, da promovišu lokalne muzičare i performanse. Zan i m l j i v p ro g ra m ko j i j e uključivao lokalnu „ukulele“ zajednicu i grupu „Pjevača za zdrav razum“, formiranu za borbu protiv stresa i promociju dobrog zdravlja, efektno je podsjetio na težak prethodan period. Ali i zatvorio slavlje, apsolutno u pozitivnom duhu.

Simpatičan omaž platinastom jubileju predstavljen je i na jednoj od centralnih željezničkih stanica u biznis sektoru na Liverpulskoj ulici ,u okviru umjetničkog takmičenja osnovnih škola...

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Dječiji radovi na željezničkoj stanici u Liverpulskoj ulici

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić