Dnevni list Pobjeda 09.08 2022

Utorak, 9. avgust 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20371 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

ČEKAJUĆI 19. AVGUST: Nakon što je izgubio podršku DPS-a i SDP-a zbog potpisivanja ugovora sa Crkvom Srbije, predsjedniku Vlade okrenula je leđa i međunarodna zajednica zbog blokade izbora sudija Ustavnog suda

Abazovićev težak izbor

M. BABOVIĆ

» Prema informacijama Pobjede, Demokrate Alekse Bečića prihvatiće ponuđenu šansu i, sa pet ostalih parlamentarnih partija, oboriti 43. Vladu. Izgleda politički paradoksalno, ali Abazović možda ima posljednju priliku za politički spas: ukoliko bi prije 19. avgusta sam ponudio ostavku i inicirao formiranje tehničke vlade, Abazović i Ura bi možda mogli biti dio tog novog tima i tako zaustaviti politički sunovrat. Samo, liči li to na Abazovićev model ponašanja?

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

SKANDALOZNO: Vlada i zvanično u godini ekonomske krize dodijelila ogroman novac za dvije srpske parapolitičke organizacije

Iz tekuće rezerve 100.000 za negatore Crnogoraca i ljubitelje četničkog pokreta U ,,detaljnom programu“, kako je Pobjeda ranije objavila, Instituta za srpsku kulturu Nikšić navodi se, između ostalog, da će kao prioriteti za 2022. godinu biti štampanje zbornika radova: ,,Naučno stvaralaštvo“ prof. dr Radmila Marojevića, publikacija ,,Podgorička skupština i Ujedinjenje Srbije i Crne Gore“, rad Budimira Aleksića ,,Ogledi o srpskoj književnosti i kulturi“ kao i knjiga Miljana Stanišića ,,Bratoubilački rat u Crnoj Gori 1941“. U toj knjizi, a koju je u nastavcima objavljivao prosrpski portal IN4S, veličan je kvislinški četnički pokret u Drugom svjetskom ratu

STR. 2.

D. MALIDŽAN

STAV

STR. 3.

Uprava prihoda i carina reagovala na jučerašnji tekst Pobjede pod naslovom ,,Cigarete spaljene bez znanja policije, pred Miloševićevom komisijom“

Zašto zabrana eksploatacije šljunka Tvrde da je na svim vodotocima? policija bila

» Piše: Prof. dr Mihailo BURIĆ

STR. 6. i 7.

obaviještena o paljenju cigareta i pružala im asistenciju STR. 5.

Novinar Pobjede Slobodan Čukić demantovao ocjene Uprave policije i navode Vaska Jankovića

Nijesam se pomjerio s mjesta!

STR. 8.

Bajice

RAZLAZ: U Herceg Novom Demokrate za novog partnera izabrale Novsku listu

DF se seli u opoziciju

STR. 4.

Crnogorska zastava i na Hramu u Bajicama, crkvama u Cucima, Tološima i Sinjajevini

Da se zna čije je što!

Sinjajevina

Trešnjevo

STR. 9.

2

Politika

Utorak, 9. avgust 2022.

ČEKAJUĆI 19. AVGUST: Nakon što je izgubio podršku DPS-a i SDP-a zbog potpisivanja ugovora sa Crkvom Srbije, predsjedniku Vlade okrenula je leđa i međunarodna zajednica zbog blokade izbora sudija Ustavnog suda PODGORICA – Predsjednik Vlade Dritan Abazović se nalazi u gotovo bezizlaznoj situaciji da opstane na funkciji nakon 19. avgusta. Nakon što je Demokratska partija socijalista otkazala podršku manjinskoj Vladi i skupa sa SDP-om, SD-om, LP-om i DUA pokrenula inicijativu za izglasavanje nepovjerenja, sada je izvjesno da su lideru Ure i evropski partneri okrenuli leđa.

Iako je saopštenje sa susreta u Bratislavi Miroslava Lajčaka, specijalnog predstavnika Evropske unije za Zapadni Balkan i Alekse Bečića, predsjednika Demokrata, bilo relativno šturo, taj sastanak je vrlo indikativan.

– U izazovnim vremenima, evropski političari moraju biti spremni na hrabre odluke, koje znače sigurno članstvo Crne Gore u porodici evropskih naroda. Crna Gora kao prva buduća članica EU mora biti spremna da sve važne odluke donosi zajedno sa evropskim partnerima – kaže se u zajedničkom saopštenju od 6. avgusta.

Iskusni slovački diplomata zna kako treba reći sve, iako formalno izgleda da nije rekao ništa: susret sa liderom Demokrata od čijih glasova zavisi pad Vlade Dritana Abazovića, kao i stav da u izazovnim vremenima treba donositi hrabre odluke, svojevrsni je signal da bi sad Aleksa Bečić trebalo da bude bitan igrač i omogući, kako se to kaže, ,,ubrzani evropski put Crne Gore“.

U prevodu na jezik crnogorske politike – Demokrate bi trebalo da glasaju za smjenu Abazovićeve Vlade, koja nije ispunila obećanja data unutar Crne Gore, ali ni važnim adresama u Briselu.

Dritan Abazović je sada na brisanom prostoru, jer je povukao niz katastrofalno loših poteza, ali i zato što je mislio da može nemoguće: da bude politički pion Vučića i Crkve Srbije, a da se predstavlja crnogorskim reformatorom; da sve vrijeme laže sve – i partnere u Crnoj Gori i partnere na Zapadu.

,,RUKA PRAVDE“ I...

Na unutrašnjem planu, u Crnoj Gori, Dritan Abazović je pokušao da kopira politiku Aleksandra Vučića.

Aleksa Bečić i Miroslav Lajčak

Abazovićev težak izbor

VRIJEME SARADNJE PROŠLO: Aleksa Bečić i Dritan Abazović

Prema informacijama Pobjede, Demokrate Alekse Bečića prihvatiće ponuđenu šansu i, sa pet ostalih parlamentarnih partija, oboriti 43. Vladu. Izgleda politički paradoksalno, ali Abazović možda ima posljednju priliku za politički spas: ukoliko bi prije 19. avgusta sam ponudio ostavku i inicirao formiranje tehničke vlade, Abazović i Ura bi možda mogli biti dio tog novog tima i tako zaustaviti politički sunovrat.

Samo, liči li to na Abazovićev model ponašanja?

Kada je izdejstvovao promjene u Tužilačkom savjetu i izbor novog specijalnog tužioca, krenula je serija hapšenja – od bivše tužiteljke Vesne Medenice i njenog sina Miloša, doskorašnjeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića, sve do članova nekadašnjeg Upravnog odbora Plantaža, među kojima su bili i dva profesora

Univerziteta Crne Gore dr Veselin Vukotić i dr Božidar Mihailović...

Svako hapšenje bilo je prethodno najavljeno preko provladinih medija, nekada su i dokazi iznošeni, kao u slučaju portala ,,Libertas“ pa je tek onda reagovalo tužilaštvo.

Potom bi hapšenja bila burno pozdravljena na društvenim mrežama od Abazovića i drugih ljudi iz vrha Ure. Strategija da je ,,ruka pravde neza-

ustavljiva“ je bio osmišljeni red poteza i marketinški vrlo pametan potez koji su među običnim građanima ,,žednih pravde“, ali i međunarodnim partnerima, značajno podigli politički rejting Abazoviću.

...POLITIKA HARANGE

No, kako su se otvarale afere u manjinskoj Vladi, a nekoliko kritičkih medija razotkrivalo šeme partijskog zapošljavanja i krađe državnih resursa, tako je izvršna vlast počela sa propagandnom pričom o ,,crnogorskim ekstremistima koji žele da prodube podjele“. U provladinim medijima, poput koncerna Vijesti, kao i u srpskim tabloidnim medijima koji bitišu u Crnoj Gori, počela je žestoka hajka, ne samo na medije, već na sve one koji su se suprotstavljali potezima

Abazovića, građanske aktiviste i nevladine organizacije koje su dizale glas.

Od medijskog targetiranja, na kraju su počeli novinarima – koje je Abazovićeva medijsko-interesna ekipa proglasila neprijateljima – simbolički da stavljaju ,,žute trake“, da im lijepe etikete ,,crnogorskih ekstremista“ koji, kako reče urednik Vijesti Kosović, ,,stavljaju bombu u crnogorsko društvo“. Dešavanja u Nikšiću 13. jula, nezakonito ponašanje policije koja je štitila srpske ekstremiste od crnogorskih antifašista bila je vjerna, iako tužna, slika istinske anticrnogorske politike izvršne vlasti i njima vjernih medija.

Na kraju je, zakonomjerno, došlo do otvorenih i zastrašujućih Abazovićevih prijetnji da će se obračunati sa ,,fašistima u medijima koje će da gasi ili blokira“, od Gradske televizije, do Pobjede, Antene M, Portala Analitika, CDM-a...

Istovremeno, Abazović je beskrupulozno slušao svoje političke mentore iz Beograda, iako je međunarodnim partnerima poturao drugu priču.

Istina se ipak nije mogla sakriti, čak ni pred ,,strpljivim“ Evropljanima: Abazovićeva Vlada je Crnu Goru lagano, ali sigurno, kroz propagiranje pogubnog Raminog i Vučićevog ,,Otvorenog Balkana“ – i kroz sprovođenje strategije poništenja crnogorskih državnih interesa – gurala u okrilje ,,rusko-srpskog sveta“.

Tajno, bahato, potpisivanje, za Crnu Goru ponižavajućeg, ,,temeljnog ugovora“ sa Crkvom Srbije bilo je finale jedne anticrnogorske politike.

Ali se desilo što se desilo: Abazović je prekršio vlastitu riječ i pogazio potpis na koalicionom sporazumu, ignorisao vrlo jasna upozorenja Brisela da se ,,u ključnom momentu za evropske integracije za Crnu Goru, fokus stavlja na pitanja kao što je ‘Temeljni ugovor’“...

Evropljani su krajem juna interno, ali žestoko, upozorili i Dritana Abazovića i Jovanu Marović da se ,,prozor mogućnosti za Crnu Goru, koji je otvoren zahvaljujući geopolitičkoj situaciji u Ukrajini, polako zatvara“!

Najveću grešku Abazović je ipak počinio kada je Ura, po njegovom nalogu, blokirala izbor sudija Ustavnog suda.

Evropljanima je to bio konačni dokaz da Abazović nije političar koji može povesti Crnu Goru u pravcu EU.

KAKO OŽIVJETI POLITIČKOG MRTVACA

Kako god bude, Abazović je svoje ime već upisao u istoriju: ni jedan crnogorski po-

Iako je saopštenje sa susreta u Bratislavi Miroslava Lajčaka, specijalnog predstavnika Evropske unije za Zapadni Balkan i Alekse Bečića, predsjednika Demokrata, bilo relativno šturo, taj sastanak je vrlo indikativan.

– U izazovnim vremenima, evropski političari moraju biti spremni na hrabre odluke, koje znače sigurno članstvo Crne Gore u porodici evropskih naroda. Crna Gora kao prva buduća članica EU mora biti spremna da sve važne odluke donosi zajedno sa evropskim partnerima – kaže se u zajedničkom saopštenju od 6. avgusta

Najveću grešku Abazović je ipak počinio kada je Ura, po njegovom nalogu, blokirala izbor sudija Ustavnog suda. Evropljanima je to bio konačni dokaz da Abazović nije političar koji može povesti Crnu Goru u pravcu EU litičar nije, za svega sto dana, uspio da sroza vlastiti i stranački politički rejting, ali i lični ugled, kao što je to uradio Dritan Abazović.

Zato je sada pred teškim političkim izborom. Čak ako i – nekim čudom – uspije da, zahvaljujući Demokratama, preživi pad Vlade, Abazović će biti politički ruiniran, a teško je vjerovati da će uspjeti da sastavi novi kabinet.

Taj scenario je zaista malo vjerovatan: Mandićev i Kneževićev Demokratski front, direktni eksponent Moskve i Beograda, je odavno ,,prekrižen“ od EU i od SAD. Zato će pred Demokrate Alekse Bečića međunarodna zajednica postaviti uslov da, ukoliko želi da se vrati na ,,veliku scenu“, ne pristane na ponudu Fronta o ,,resetovanju odnosa na 30. avgust 2020. godine“ i da se krene ka stvaranju političke vlade. To je strancima uspjelo kod formiranja Vlade Zdravka Krivokapića, nema sumnje da će i sada međunarodna zajednica napraviti ,,dodatno ubjeđivanje“.

CRNOGORSKA DRAMA

Prema informacijama Pobjede, nakon što međunarodna zajednica napravi dodatni pritisak u nekoliko narednih dana, najvjerovatniji rasplet je da će 19. avgusta Demokrate Alekse Bečića prihvatiti ponuđenu šansu i, sa pet ostalih parlamentarnih partija, oboriti 43. Vladu.

Ali, to je tek prvi čin ove nove crnogorske drame. Tek će se nakon toga vidjeti kako će se sastavljati nova izvršna vlast, ta – najvjerovatnije – tehnička vlada koja bi trebalo da pripremi vanredne parlamentarne izbore, najvjerovatnije na proljeće sljedeće godine. To je puno vremena i ko bude u toj tehničkoj vladi, imaće značajnu prednost u pripremi pozicija za izborno odmjeravanje.

U narednih desetak dana biće poznato sve, pa i politička sudbina Dritana Abazovića. Izgleda politički paradoksalno, ali Abazović možda ima posljednju priliku da spasi urušenu poziciju, i svoju i Ure. Ukoliko bi prije 19. avgusta sam ponudio ostavku i inicirao formiranje tehničke vlade, Abazović i Ura bi možda mogli biti dio tog novog tima i tako zaustaviti politički sunovrat.

Međutim, to bi značilo da se Abazović ,,pospe pepelom“, prizna greške i žrtvuje za svoj partijski tim, da raskine veze sa Beogradom, i pokuša da igra samostalno. Liči li to na model ponašanja Dritana Abazovića?

Draško ĐURANOVIĆ

Politika

Utorak, 9. avgust 2022.

SKANDALOZNO: Vlada i zvanično u godini ekonomske krize dodijelila ogroman novac za dvije srpske parapolitičke organizacije

Iz tekuće rezerve 100 hiljada za negatore Crnogoraca i ljubitelje četničkog pokreta PODGORICA - Vlada Crne Gore zvanično je 3. avgusta odlukom većine ministara dodijelila iz budžetske rezerve po 50 hiljada eura srpskoj parapolitičkoj organizaciji Institut za srpsku kulturu Nikšić na čijem je čelu Nikola Marojević i Udruženju književnika Crne Gore na čelu sa Novicom Đurićem, jednim od osnivača Srpske kuće. Te organizacije su poznate po negiranju Crnogoraca, crnogorskog jezika i crnogorskog identiteta, ali i po veličanju Podgoričke skupštine iz 1918. kada je ukinuta država Crna Gora.

U ,,detaljnom programu“, a kako je Pobjeda ranije objavila, Instituta za srpsku kulturu Nikšić navodi se, između ostalog, da će kao prioriteti za 2022. godinu biti štampanje zbornika radova: ,,Naučno stvaralaštvo“ prof. dr Radmila Marojevića, publikacija ,,Podgorička skupština i Ujedinjenje Srbije i Crne Gore“, rad Budimira Aleksića ,,Ogledi o srpskoj književnosti i kulturi“ kao i knjiga Miljana Stanišića ,,Bratoubilački rat u Crnoj Gori 1941“. U toj knjizi, a koju je u nastavcima objavljivao prosrpski portal IN4S, veličan je kvislinški četnički pokret u Drugom svjetskom ratu

Ta odluka je objavljena zvanično na sajtu Vlade i to kao usvojena posebna, 19. tačka dnevnog reda ,,Informacija o korišćenju budžetske rezerve“, što znači da je finansiranje tih organizacija bilo prioritet Abazovićeve vlade.

BUDŽETSKA REZERVA

U Informaciji o korišćenju sredstava budžetske rezerve navodi se da će sredstva tekuće budžetske rezerve u iznosu od 100 hiljada koristiti za finansiranje rada: naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić u iznosu od 50 hiljada eura i Udruženju književnika Crne Gore u iznosu od 50 hiljada eura.

Sredstva se, kako se navodi, obezbjeđuju na osnovu ,,detaljnih programa rada ovih organizacija“.

U ,,detaljnom programu“, a kako je Pobjeda ranije objavila, Instituta za srpsku kulturu Nikšić navodi se, između ostalog, da će kao prioriteti za 2022. godinu biti štampanje zbornika radova: ,,Naučno stvaralaštvo“ prof. dr Radmila Marojevića, publikacija ,,Podgorička skupština i Ujedinjenje Srbije i Crne Gore“, rad Budimira Aleksića ,,Ogledi o srpskoj književnosti i kulturi“ kao i knjiga Miljana Stanišića ,,Bratoubilački rat u Crnoj Gori 1941“. U toj knjizi, a koju je u nastavcima objavljivao prosrpski portal IN4S, je veličan kvislinški četnički pokret u Drugom svjetskom ratu.

Nije poznato čime je Radmilo Marojević, nekadašnji dekan Filološkog fakulteta u Beogradu, zadužio Crnu Goru da se novcem svih njenih građana finansira njegovo naučno stvaralaštvo, osim što je javnim izjavama uporno negirao i vrijeđao i to fašističkim narativom - Crnogorce, Bošnjake, Hrvate i Albance.

Tako je Marojević na tribini održanoj u Srpskoj kući u novembru 2020. godine saopštio da se ,,Crnogorci, Bošnjaci i Hrvati koji žive u Crnoj Gori lažno predstavljaju tim nacionalnim imenima, koristeći lokalnu geografsku ili uvezenu identitetsku odrednicu“.

Za Marojevića nacionalno opredijeljeni su Srbi i, kako je kazao, ,,Šiptari“ upotrijebivši uvredljiv naziv za Albance koji koriste ekstremni srpski nacionalisti.

FAŠIZAM

– Crnogorci u etničkom smislu niti su kad postojali, niti danas postoje, niti mogu postojati. Može se pomoću te floskule samo uništavati Crna Gora kao istorijska realnost i naravno onaj matični narod u Crnoj Gori. Kad to kažem pravim paralelu sa onim što su se zvali nacionalno neopredijeljeni Jugosloveni a to su bili Srbi islamske vjerospovijesti u Jugoslaviji. Druga faza su bili Muslimani sa veli-

Tako je Marojević na tribini održanoj u Srpskoj kući u novembru 2020. godine saopštio da se ,,Crnogorci, Bošnjaci i Hrvati koji žive u Crnoj Gori lažno predstavljaju tim nacionalnim imenima, koristeći lokalnu geografsku ili uvezenu identitetsku odrednicu“ kim M, a danas se zovu Bošnjaci što je srpsko etničko ime – navodi se u skandaloznom govoru Marojevića čiji zbornik će finansirati svi građani Crne Gore.

Novcem građana će biti i finansirana publikacija Instituta ,,Podgorička skupština i ujedinjene Srbije i Crne Gore“.

Crnogorski parlament usvojio je 2018. godine Rezoluciju povodom 100. godišnjice Podgoričke skupštine, kojom se poništavaju odluke skupa kojim je prije tačno 100 godina Crna Gora pripojena Srbiji, detronizovana dinastija Petrović i ukinuta autokefalnost Crnogorske crkve.

U planu se navodi da će biti finansirana i knjiga Budimira Aleksića ,,Ogledi o srpskoj književnosti i kulturi“.

Bivši poslanik DF-a Budimir Aleksić, koga je ta politička grupacija predložila za ambasadora Crne Gore u Bosni i Hercegovini, sljedbenik je Ravnogorskog pokreta, kvislinškog pokreta u Drugom svjetskom ratu. Aleksić je 2018. predlagao podizanje spomenika ratnom zločincu i vođi crnogorskih četnika u Drugom svjetskom ratu Pavlu Đurišiću.

Javni novac je dobilo i Udruženje književnika Crne Gore na čijem je čelu jedan od osnivača Srpske kuće Novica Đurić.

Novac je, između ostalog, dobijen za proslavu jubileja, štampanje zbornika svih članova i čitavi niz drugih aktivnosti. Đurić je u javnosti poznat po negiranju postojanja crnogorskog jezika.

N. ZEČEVIĆ

3

Predsjednik Opštine Budva Marko Carević podnio ostavku na tu funkciju

Upravljanje gradom prepustio Milu Božoviću

OSTAVKA OČEKIVANA: Marko Carević

BUDVA – Predsjednik Opštine Budva Marko Carević podnio je juče ostavku na tu funkciju i o tome obavijestio odbor povjerenika koji je u tom gradu uspostavljen krajem juna ove godine.

Prestanak funkcije Carevića trebao bi da bude ozvaničen na narednoj sjednici Odbora povjerenika, koji sada obavlja funkciju budvanskog lokalnog parlamenta.

Predsjednik tog tijela Nebojša Jušković zakazao je za petak osmu sjednicu tog tijela sa dvije tačke dnevnog reda koje se odnose na konstatovanje prestanka funkcije Carevića i izbor novog predsjednika Opštine.

Izvjesno je da će to biti funkcioner Demokratskog fronta Milo Božović koga je, na prijedlog Carevića, Odbor povjerenika nedavno imenovao za potpredsjednika Opštine.

Carevićeva ostavka nije iznenađenje s obzirom da je ranije najavio da će to učiniti nakon što sa Srpskom pravoslavnom crkvom bude sklopljen Temeljni ugovor.

Taj dokument su prošle srijede, bez prethodne najave, u Vili ,,Gorica“ u Podgorici potpisali predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović i patrijarh srpski Porfirije.

Carević, koji je funkciju predsjednika Opštine obavljao u dva mandata, u ostavci koju je uputio Odboru povjerenika, naveo je da smatra da je vrijeme provedeno na čelu Opštine iskoristio u najboljem interesu svih građana Budve i sa jasnim i mjerljivim rezultatima.

Istakao je i da njegov motiv za ulazak u politiku nije bila borba za vlast i privilegije, već, kako je istakao, davanje doprinosa demokratizaciji Crne Gore, promjeni trodecenijskog režima i odbrana tradicionalnih i istorijskih vrijednosti „u kojem je prednjačila odbrana naših

svetinja i regulisanje statusa Srpske pravoslavne crkve“.

- Ostavku podnosim iz ličnih i navedenih razloga i ovim putem želim da se zahvalim građankama i građanima Budve na ukazanom povjerenju da obavljam ovu odgovornu i značajnu funkciju – napisao je Carević u ostavci.

Carević je na mjesto predsjednika Opštine prvi put imenovan u januaru 2019. godine, kada je, prema tadašnjem koalicionom dogovoru Demokrata i Demokratskog fronta, čiji je on funkcioner, došlo do rotacije na toj funkciji.

Mnogo toga bi se o Carevićevom upravljanju Budvom i njenom propadanju i pretvaranju metropole crnogorskog turizma u vašarište moglo napisati, ali ovom prilikom evo samo par primjera po kojima je lako prepoznatljiv.

Carević je poznat po apsolutističkom načinu vladanja i netrpeljivosti prema neistomišljenicima. Kada je ponovo osvojio fotelju prvog čovjeka Opštine Budva pozvao je popove da „osvještaju“ hol u zgradi Skupštine. Organizovao je proslavu „oslobođenja Budve od strane Srpske vojske 1918“, koja se istorijski nikad nije dogodila...

Mnogo je poznatiji kao „divlji graditelj“ i uzurpator državnog zemljišta uz blagonaklonost i DPS režima, ali i novih „osloboditelja“ kojim, kako kaže, i sam pripada. Podigao je farmu na Krimovici na skoro pola miliona kvadrata državnog zemljišta koje godinama nesmetano uzurpira, bez ikakve nadoknade ili sankcije.

Za šest godina, prema podacima Mansa, uz podršku prethodnog ministarstva poljoprivrede, Carević je na državnom zemljištu bez građevinske dozvole izgradio preko 6.000 kvadrata poslovnog prostora... Đ.Ć.–Z.D.

Lider Force smatra da je takozvani Temeljni ugovor sa Crkvom Srbije prioritet manjeg dijela Abazovićevog kabineta

Nimanbegu: Većina koja je formirala Vladu više ne postoji PODGORICA - Izražavam žaljenje što Vlada nije ostvarila u dovoljnoj mjeri ono što je zacrtala, rekao je Genci Nimanbegu, predsjednik Force.

U intervjuu za TV Crne Gore Nimanbegu je saopštio da da je takozvani Temeljni ugovor sa SPC bio prioritet manjeg dijela Vlade.

– Ali nije bio naš prioritet – rekao je Nimanbegu.

Prema njegovim riječima, većine koja je formirala Vladu u aprilu više nema.

– Većina koja je 28. aprila formirala Vladu, više ne postoji. Prioriteti Sudski savjet, Ustavni sud… nisu ostvareni – dodao je on.

R. P.

4

Politika

Utorak, 9. avgust 2022.

Predsjednik SNP-a kazao da nije dobio poziv za resetovanje odnosa bivše većine, jedan od lidera DF-a ponovio da je to jedino rješenje PODGORICA – Predsjednik Socijalističke narodne partije, potpredsjednik u Vladi Vladimir Joković saopštio je juče da ima veoma pouzdanu informaciju da su se Demokratska partija socijalista i Demokrate dogovorile izglasavanje nepovjerenja izvršnoj vlasti o kojem će se odlučivati na vanrednoj sjednici Skupštine 19. avgusta.

– Ono što su moje informacije, veoma pouzdane, jeste da su se Demokrate i DPS već sve dogovorili. Sad je sve na njima – kazao je Joković.

Prethodno je za TVCG rekao kako partija koju predvodi rasterećeno dočekuje 19. avgust kada će se glasati o povjerenju Vladi.

– Doći će 19. avgust, sve će maske pasti, a mi bezbrižni, šampioni, čekamo taj rezultat. Nije to nikakav dan D. Biće zanimljivo kako će neko formirati narednu vladu, na koji način će doći do izbora – ocijenio je Joković.

Poručio je da je SNP ostvario svoj politički cilj, ali i ono za što su se zalagali svi politički subjekti koji su bili na litijama.

– Ne oni koji su došli na kraju i koji nijesu smjeli doći na Trojčindanski sabor. Sad su oni najgrlatiji da ova vlada nije ništa uradila po pitanju Temeljnog ugovora, već druga vlada. Druga vlada nije ništa uradila, jer nije smjela da ga potpiše. Mi smo iskazali karakter, hrabrost, potpisali ga potpuno svjesni da će biti pokrenuta procedura za našu smjenu. Temeljni ugovor potpisan je samo zahvaljujući SNP-u i Uri – istakao je Joković.

Smatra i da je bilo jasno da će se ugovor sa SPC potpisati odmah nakon što je izglasan na sjednici Vlade, ali i da je očigledno da je „problem s kim je potpisan“.

Joković tvrdi da su Demokrate i DPS dogovorili izglasavanje nepovjerenja 43. Vladi Demokrate nijesu saopštile kako će glasati o povjerenju Vladi, a poslanik Boris Bogdanović, kako su prenijeli mediji, kazao je da će o tome odlučiti Predsjedništvo stranke kroz desetak dana Naveo je da SNP nije dobio nikakav poziv da se resetuju odnosi parlamentarne većine od 30. avgusta.

– Kada budem dobio ponudu, mogu o njoj i da razmišljam.

Treba da vidimo šta će 19. biti sa ovom vladom – rekao je Joković.

Na tvrdnju Jokovića da su se DPS i Demokrate dogovorili oko izglasavanja nepovjerenja Vladi reagovali su iz stranke Alekse Bečića.

Poručili su da sa DPS-om „ni slova nijesu razmijenili“, ali i da pouzdano znaju da Joković najmanje 40 godina ima problem sa istinom.

– Šta reći o političaru koji je kazao da se uvijek izjašnjavao

Mugoša: Zanimljivo je slušati argumentaciju da se ne izglasa nepovjerenje Vladi Poslanik SD-a Boris Mugoša komentarisao je na Tviteru pozive konstituenata vlasti da se ne izglasa nepovjerenje Vladi.

– Zanimljivo je slušati konstituente vlasti i njihovu „argumentaciju“ da se Vladi ne izglasa nepovjerenje 19. avgusta. To su isti oni koji su ne trepnuvši promijenili dresove 28. aprila ove godine i postali dio tada novoformirane parlamentarne većine – naveo je Mugoša. Pozvao je koleginice i kolege na dostojanstvo.

Vladimir Joković

kao Srbin, pa uhvaćen sa 30 godina kao Crnogorac, koji je govorio da nikad nije bio u DPS-u, pa uhvaćen kao DPSovac, koji je govorio da mu kao šefu ekonomskog sistema Crne Gore ne pada na pamet da izučava ekonomske teorije, osim da ovom političaru nijesu sve ovce na broju – saopštili su.

Demokrate nijesu saopštile kako će glasati o povjerenju Vladi, a poslanik Boris Bogdanović, kako su prenijeli mediji, kazao je da će o tome odlučiti Predsjedništvo stranke kroz desetak dana. Poslanici Demokrata nijesu juče odgovarali na pozive i poruke našeg lista, a inicijativu nijesu htjeli da komentarišu ni iz DPS-a.

Sa druge strane, jedan od lidera DF-a Milan Knežević podsjetio je da su jasno saopštili kako je obnavljanje političkih odnosa bivše većine koja će formirati tehničku vladu i organizovati lokalne, parlamentarne i predsjedničke izbore u jednom danu jedino rješenje za izlazak iz političke krize.

On je Pobjedi kazao da je Vlada Dritana Abazovića pala samim činom potpisivanja Ugovora sa SPC. – Vidjeli su svi onu javnu sjednicu Vlade kakve optužbe padaju između Ranka Krivokapića i Dritana Abazovića.

Premijer je čak saopštio i da mu je ministar odbrane Raš-

Milan Knežević



Na tvrdnju Jokovića da su se DPS i Demokrate dogovorili oko izglasavanja nepovjerenja Vladi reagovali su iz stranke Alekse Bečića.

Poručili su da sa DPS-om „ni slova nijesu razmijenili“, ali i da pouzdano znaju da Joković najmanje 40 godina ima problem sa istinom

ko Konjević naručio ubistvo.

Podsjetiću i da je prije toga na ranijim sjednicama Vlade bilo stavova gdje je Dritan Abazović polovinu ministara povezao sa OKG-om i da ih je povezao sa SKY aplikacijom, dok je Konjević njega optužio da je strani plaćenik. To je jasan pokazatelj da su ovu vladu srušili Dritan Abazović, Raško Konjević i Vladimir Joković – istakao je Knežević.

Kazao je da premijer Abazović sada ima mogućnost ili da resetuje odnose i rekonstruiše Vladu sa parlamentarnom većinom od 30. avgusta ili da se formira tehnička vlada koju bi

Milatović: Vlada mora pasti jer je neustavna, neznavena, neevropska...

Funkcioner pokreta ,,Evropa sad“ Jakov Milatović ocijenio je da aktuelna vlada mora pasti zato što je, kako je rekao, neustavna, nedemokratska, neznavena, nestabilna i neevropska.

Istakao je da je Vlada konstituisana na neustavan način, uz elemente političke korupcije, a smatra i da je nedemokratska, jer je nova većina na neustavan način odložila lokalne izbore.

Neznavena je, dodao je, zato što je neznanjem zaustavila ekonomski napredak zemlje ostvaren u prethodnom periodu.

Pojasnio je i da je nestabilna jer je manjinska, a kazao je da je od prvog dana Vlada pokazala „znake ozbiljne unutrašnje nestabilnosti, koju karakteriše javno prepucavanje i govor mržnje članova Vlade između sebe“.

Istakao je i da je Vlada potpuno usporila proces evropskih integracija, te poručio da je „neophodan reset“.

– Vrijeme je da se Crna Gora izvuče iz ovog političkog blata, tako što će se mandat vratiti građanima koji će o svemu ovome dati sud na izborima. A od toga se ne može pobjeći! Crnoj Gori treba ustavna, demokratska, znavena, stabilna i evropska vlada koja se jedino može dobiti nakon izbora – naglasio je Milatović.

Jakov Milatović

činili svi politički subjekti.

– Ona bi imala jasan cilj i limit, a jedan od ciljeva su izbori pravosudnih kadrova. Kroz izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika i izmjene izbornog zakonodavstva bi

RAZLAZ: U Herceg Novom Demokrate za novog partnera izabrale Novsku listu PODGORICA – U Herceg Novom je najavljena prekompozicija vlasti – nakon što je juče objelodanjeno da su sporazum o budućoj saradnji potpisale Demokrate koje imaju 10 odbornika u lokalnom parlamentu i Novska lista sa sedam „svojih“ i plus dva „preletača“ iz SNP-a. Pet mandata, koliko je preostalo koaliciji DF-SNP, neće biti potrebno Demokratama pa će se „frontovci“ uskoro preseliti u opozicione klupe.

Da sadašnja koalicija na vlasti u Herceg Novom puca po šavovima petnaestak mjeseci nakon lokalnih izbora, moglo se vidjeti i juče kada je prekinuta deveta sjednica SO Herceg Novi.

Predsjednik lokalnog parlamenta Ivan Otović (DF) nije želio da u dnevni red

Sjednica SO Herceg Novi

DF se seli u opoziciju uđe prijedlog predsjednika Opštine Stevana Katića iz Demokrata da mu Miloš Konjević iz Novske liste bude potpredsjednik Opštine, a da prethodno razriješi ove dužnosti Vesnu Samardžić iz SNP. Otović je odbio proširenje dnevnog reda jer, kako je rekao, ne želi da krši Poslovnik.

Nije pomogla ni pauza, Otović nije promijenio mišljenje jer smatra da imenovanje i razrješenje potpredsjednika Opštine mora da bude rezultat političkog dogovora.

Nakon sjednice kazao je da su on i grupacija kojoj pripada pokazali da ne žele pristati na ucjene.

– Sjutra me mogu smijeniti sa ove pozici-

je. Na sebe sam preuzeo političku odgovornost – kazao je Otović, naglasivši da je trebalo raskinuti postojeći prije potpisivanja novog.

Dodao je da DF ne želi da bude dio ovakve vlasti i da je spreman na posljedice.

Naime, odbornici Demokrata i Novske liste Nikola Samardžić i Jovan Subotić potvrdili su da su potpisali sporazum o zajedničkom djelovanju. Kazali su da je to što Otović nije želio da uvrsti u dnevni red njihov prijedlog i što je prekinuo sjednicu kršenje Poslovnika. Samardžić kaže da su u odborničkom klubu Demokrata nezadovoljni prekidom sjednice.

definisali i parlamentarne i lokalne i predsjedničke izbore.

Niko više ne bi mogao da kaže da su izbori pokradeni, jer bi svi učestvovali u kreiranju tih zakona – pojasnio je Knežević. Ž. ZVICER

Subotić je kazao da Novska lista nikada nije tražila smjene kadrova i istakao da su za Otovića glasali kada je predložen za predsjednika lokalnog parlamenta.

Nije direktno odgovorio na pitanje da li će nakon jučerašnjeg prekida sjednice lokal-

nog parlamenta tražiti Otovićevu ostavku, ali i rekao da je prekid zasijedanja prekršaj te težine. Podsjetio je da Novska lista trenutno zvanično ima sedam odbornika, plus dva, jer su Slavica Božović i Milica Kostić iz SNP-a prišle Novskoj listi. Z. D.

U fokusu

Utorak, 9. avgust 2022.

5

Uprava prihoda i carina reagovala na jučerašnji tekst Pobjede ,,Cigarete spaljene bez znanja policije, pred Miloševićevom komisijom“ i potvrdila da je bilo paljenja 30. juna

Tvrde da je policija bila obaviještena o paljenju cigareta i pružala im asistenciju Kako su naveli, u jučerašnjem tekstu Pobjede pod naslovom ,,Cigarete spaljene bez znanja policije, pred Miloševićevom komisijom“ iznijet je ,,niz neistinitih informacija, koje se vrlo zlonamjerno i maliciozno plasiraju u javnosti i od kojih se pravi ,,priča“, a isključivo sa ciljem diskreditacije Uprave prihoda i carina i direktora Rada Miloševića“.

Shodno scenariju o uništenju, u kojem su precizno navedene uloge i zadaci svih članova komisije kao i satnica izvršenja radnji, koji je usaglašen i odobren 21. aprila 2022. godine, sproveden je postupak uništenja prve količine od 1.382 paketa cigareta u krugu fabrike DOO MI RAI u Nikšiću, o čemu je uredno, nekoliko dana prije sprovođenja postupka uništenja, obaviještena Uprava policije i nadležni centri bezbjednosti: Bar, Podgorica i Nikšić, o čemu postoji i pisani trag – u vidu dopisa koji je upućen Upravi policije D. MALIDŽAN

PODGORICA – Uprava prihoda i carina potvrdila je pisanje Pobjede da su 30. juna u nikšićkoj fabrici „Javorak“ uništene zaplijenjene cigarete, ali tvrdi da to nije sprovedeno tajno, bez znanja Uprave policije i mimo zakonom utvrđenih procedura.

Proces uništenja po zahtjevu privrednog društva nastavljen je 30. juna 2022. godine, kada je pod carinskim nadzorom uništeno 1.294 paketa cigareta. Podsjećaju na stav međunarodnih partnera Crne Gore da zaplijenjene cigarete treba uništavati iz bezbjednosnih razloga

RED POTEZA

- Privredno društvo u čijem vlasništvu su bile uskladištene cigarete (naziv nije naveden radi poštovanja instituta poreske tajne – član 16 Zakona o poreskoj administraciji), 22. februara 2022. godine, obratilo se Upravi prihoda i carina, područnoj jedinici Carinarnica Bar zahtjevom za uništenje akcizne robe –cigareta (u količini od 1.382 paketa) shodno članu 182 tačka 3 Carinskog zakona – saopšteno je iz Uprave prihoda i carina.

Pojasnili su da su u zahtjevu naveli da se radi o robi koja je već duži niz godina uskladištena i da je oštećena, te da zbog nemogućnosti da nađu tržište istu ustupaju u korist države radi uništenja pod carinskim nadzorom, pod uslovom da troškovi uništenja i prevoza ne padnu na teret države, već podnosioca zahtjeva.

- S tim u vezi, rješenjem v. d. direktorice Milene Petričević formirana je Komisija za sprovođenje postupka uništenja





Zgrada Uprave prihoda i carina

cigareta po zahtjevu privrednog društva koje se obratilo Upravi. Takođe, aktom od 7. aprila 2022. godine, pomenuto privredno društvo podnijelo je zahtjev za uništenje dodatne količine od 3.881 paketa cigareta, pa je rješenje o obrazovanju komisije dopunjeno u dijelu količine koju treba uništiti pod carinskim nadzorom.

Shodno scenariju o uništenju, u kojem su precizno navedene uloge i zadaci svih članova komisije kao i satnica izvršenja

radnji, koji je usaglašen i odobren 21. aprila 2022. godine, sproveden je postupak uništenja prve količine od 1.382 paketa cigareta u krugu fabrike DOO „MI RAI“ u Nikšiću, o čemu je uredno, nekoliko dana prije sprovođenja postupka uništenja, obaviještena Uprava policije i nadležni centri bezbjednosti: Bar, Podgorica i Nikšić, o čemu postoji i pisani trag – u vidu dopisa koji je upućen Upravi policije. Patrole pomenutih centara bezbjednosti

- Istina je da je Uprava policije bila obaviještena o postupku uništenja cigareta kao i u prethodnom periodu i da su na osnovu tih informacija i dopisa koje je poslala UPC nadležni centri bezbjednosti Bar, Podgorica i Nikšić obezbijedili pratnju vozila na relaciji Slobodna zona Bar – krug fabrike DOO MI RAI Nikšić. Neistinita je, takođe, informacija koja je objavljena u Pobjedi da na poslata pitanja nije bilo odgovora iz UPC, jer je novinarka pitanja proslijedila u petak uveče, nekoliko sati nakon radnog vremena, i pri tom nije sačekala da dobije povratnu informaciju niti da telefonskim pozivom potvrdi da su pitanja stigla i traži eventualno urgenciju odgovaranja, s obzirom na to da se radi o vikendu i neradnim danima - naveli su iz Uprave prihode i carina

preuzele su pratnju vozila na relaciji Slobodna zona Bar – krug fabrike DOO „MI RAI“ Nikšić, u skladu sa svojim ovlašćenjima koja se tiču pružanja asistencije službenicima UPC prilikom transporta, koji su u ovom slučaju takođe pratila vozila UP radi sprečavanja eventualnih zloupotreba tokom prevoza zaplijenjenih cigareta – naveli su iz Uprave prihoda i carina.

Dodaju da, kako je proces uništenja cigareta sproveden za količinu od 1.382 paketa, potrebno je bilo sprovesti postupak uništenja i za preostale količine cigareta od 3.881 paketa po već odobrenom zahtjevu i da je nakon dolaska Rada Miloševića na čelo Uprave prihoda i carina postupak uništenja nastavljen po zahtjevu istog privrednog društva od februara 2022. godine, a kako su određeni članovi komisije angažovani na proritetnim poslovima u vezi oduzimanja i izmještanja cigareta u Slobod-

noj zoni Bar, rješenje o obrazovanju Komisije za sprovođenje postupka uništenja cigareta izmijenjeno je u dijelu sastava službenika.

- Netačan je navod izvora Pobjede da je pomenutim rješenjem broj članova smanjen na četiri člana, koliko ih je inače i bilo po ustaljenoj praksi u prethodnim godinama, već komisiju čine pet članova (broj je povećan a ne smanjen) iz različitih organizacionih jedinica, a rotacija članova ima za cilj upravo što veću transparentnost rada i sprečavanje potencijalnih malverzacija – tvrde iz Uprave prihoda i carina.

PRATNJA POLICIJE

Dodaju da je proces uništenja po zahtjevu privrednog društva nastavljen 30. juna 2022. godine, kada je pod carinskim nadzorom uništeno 1.294 paketa cigareta i podsjećaju na stav međunarodnih partnera Crne Gore da zaplijenjene cigarete treba uništavati iz bezbjednosnih razloga.

Oni tvrde da su netačni navodi da Uprava policije nije bila obaviještena o aktivnostima

Uprave prihoda i carina o uništenju cigareta.

- Istina je da je Uprava policije bila obaviještena o postupku uništenja cigareta kao i u prethodnom periodu i da su na osnovu tih informacija i dopisa koje je poslala UPC nadležni centri bezbjednosti Bar, Podgorica i Nikšić obezbijedili pratnju vozila na relaciji Slobodna zona Bar – krug fabrike DOO „MI RAI“ Nikšić. Neistinita je, takođe, informacija koja je objavljena u Pobjedi da na poslata pitanja nije bilo odgovora iz UPC, jer je novinarka pitanja proslijedila u petak uveče, nekoliko sati nakon radnog vremena, i pri tom nije sačekala da dobije povratnu informaciju niti da telefonskim pozivom potvrdi da su pitanja stigla i traži eventualno urgenciju odgovaranja, s obzirom na to da se radi o vikendu i neradnim danima. Iz navedenog proizilazi da menadžment UPC nije ni mogao odgovoriti na pitanja Pobjede jer su nam ista bila predočena tek danas, kada je objavljen i tekst u Pobjedi, bez konsultacije sa UPC i našeg komentara kao organa koji je direktno nadležan za postupanje u navedenom slučaju, što dovoljno govori o nivou neprofesionalizma od strane pomenute medijske kuće i malicioznoj namjeri da se diskredituje UPC i novi menadžment potpuno neutemeljenim i neprovjerenim tvrdnjama i omalovaže svi postignuti rezultati koje je Uprava postigla za jako kratko vrijeme otkako je na čelu direktor Rade Milošević – naveli su u reagovanju.

Iz Uprave prihoda i carina smatraju da su u ovom slučaju svjedočili klasičnom primjeru neprofesionalizma, kršenja novinarske etike i principa objektivnog, nepristrasnog, tačnog i izbalansiranog novinarstva, što priliči spinovanju „žute“ štampe a ne najstarijem dnevnom listu u Crnoj Gori.

- Ovim putem pozivamo uredništvo Pobjede da ubuduće poštuje etičke postulate profesije, tako što će prvo provjeriti sve navode svojih ,,kvaziizvora“, kontaktirati i drugu stranu koja je u ovom slučaju i nadležni organ za postupanje, a ne „trčati pred rudu“ sa netačnim i neutemeljenim informacijama radi stvaranja lažne senzacije, jer na taj način samo urušavaju ugled i kredibilitet jedne od najstarijih medijskih kuća u Crnoj Gori. Takođe ih pozivamo da ako imaju neka saznanja o bilo kakvom kršenju zakona i propisa odmah obavijeste Upravu policije i nadležno tužilaštvo o svojim saznanjima. O svemu navedenom u saopštenju UPC postoje pisani tragovi, kako bi se otklonila svaka sumnja u navode koji su izneseni. Razumijemo trenutnu nervozu u određenim krugovima iz kojih se plasiraju u medije ovakve neistine i spinovi, i koji su interesno vezani za robu koja se uništava, ali ćemo i dalje nastaviti da uništavamo zaplijenjene cigarete u onim količinama za koje postoje zakonski uslovi – zaključili su iz Uprave prihoda i carina.

Odgovor novinarke i novinara u sjutrašnjem broju. A. R.

Ekonomija

Utorak, 9. avgust 2022.

Prošao još jedan ,,Dan D“ bez rješenja za željezarce ponovo izrazio nadu da će sve biti završeno u toku ove sedmice.

Davidović sa radnicima Željezare

Daka se nada dogovoru ove sedmice PODGORICA – Iako je juče ponovo trebao da bude ,,Dan D“ za Željezaru i njene radnike, na konačni rasplet oko kupovine fabrike moraće se čekati još nekoliko dana, jer ni juče, kako je

radnicima kazao biznismen Miodrag Daka Davidović dogovor sa turskom Tosjali grupom nije finaliziran.

Sastanak je, kako im je kazao, protekao u korektnoj atmosferi, a Davidović je

Prema riječima predstavnika radnika Ivana Vujovića, strpljenja imaju još toliko, za ovu sedmicu. Na poziv Davidovića juče su čekali satima, a na sinoćnjem zboru su odlučili da se ,,strpe još malo“. Ipak, kako je kazao Vujović, nezadovoljstvo među radnicima raste, jer duže od dva mjeseca čekaju rasplet situacije, nakon vijesti da od 1. septembra njih 229 ostaje bez posla. U slučaju da se dogovor oko kupovine ne postigne i željezara ponovo ne proradi, Vujović je najavio radikalizaciju protesta ,,kakvu Crna Gora do sad nije vidjela“.

- Mi očekujemo da će situacija konačno biti riješena, na raspoloženje svih nas. Radnici nemaju strpljenja da čekaju, pređene su se sve granice i postalo je nemoguće – kazao je Vujović dodajući da neće dozvoliti da ih 1. septembra pošalju na biro rada.

- Nadamo se da su i država i Davidović ozbiljni u ovoj priči, jer mi jesmo - poručio je Vujović.

Prema saznanjima Pobjede, Davidović bi sjutra ujutro trebalo da se sretne sa radnicima u željezari.

M. Lk.

CKB obeštetila 193 klijenta

Vratili 16,2 miliona eura PODGORICA – CKB je vratila 16,2 miliona eura na račune 193 klijenta, čime je nadoknađena šteta nastala zloupotrebom službenog položaja bivših zaposlenih – kazao je predsjednik UO CKB-a Tamaš Kamaraši u intervjuu agenciji Mina biznis.

Ova sredstva su, kako je naveo, obezbijeđena iz izdvojenih rezervi banke za operativne rizike.

– Tokom prevazilaženja pomenutog izazova imali smo tri prioriteta, apsolutnu zaštitu interesa klijenata, intenzivnu saradnju sa nadležnim institucijama na svim nivoima i temeljno unapređenje procesa i procedura banke – kazao je Kamaraši podsjećajući da su zloupotrebu učinili internom kontrolom poslovanja nakon

Tamaš Kamaraši

čega su podnijeli krivične prijave protiv zaposlenih.

Klijentima su, kako je naveo, u ličnom kontaktu predočili situaciju i inicirali postupak utvrđivanja i povraćaja nedostajućih sredstava. Zahvaljujući brzoj reakciji, uspjeli su, kako navodi, da ostvare primarni cilj da sva šteta pričinjena klijentima bude u potpunosti

Podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost

Manje ADSL priključaka na kraju juna

PODGORICA – Ukupan broj ADSL priključaka na kraju juna iznosio je 20,4 hiljade, 247 manje nego u maju, pokazuju podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost.

Iz EKIP-a su saopštili da se od ukupnog broja ADSL priključaka na kraju juna 89,05 odsto odnosilo na građane. Broj korisnika koji su putem optičke mreže (FTTx) pristupili internetu u junu iznosio je 85,11 hiljada. U izvještaju je navedeno da je WiFi priključaka bilo 2,53 hiljade. Broj KDS priključaka na kraju juna iznosio je 51,73 hiljade, a VDSL priključaka 31,78 hiljada. Ukupan broj širokopojasnih priključaka na kraju juna, nezavisno od tehnologije koja se upotrebljava za pristup, iznosio je 191,89 hiljada, 1,64 hiljade više nego u maju.

N. K.

nadoknađena. Ovi događaji su, kako ocjenjuje Kamaraši, potvrdili da CKB ima snagu i resurse da odgovori na tako jak udar na reputaciju i korporativne vrijednosti.

Osim nadoknade štete, banka je, kako je naveo Kamaraši, sprovela brojne aktivnosti na unapređenju postojećih sistema internih kontrola, čime su mogućnost zloupotrebe sveli na najmanju moguću mjeru.

– Izolovani slučajevi neetičke poslovne prakse kojima smo bili izloženi prouzrokovali su značajnu materijalnu i reputacionu štetu banci i nemam dilemu da će dobiti pravedan sudski epilog. Utvrđivanje činjenica i uspješno okončanje pokrenutih postupaka je od nemjerljivog značaja za banku, klijente i sve članove i članice našeg tima - kazao je Kamaraši.

R. E.

Uprava za inspekcijske poslove u julu obavila pet hiljada kontrola

Naplatili milion eura kazni na Primorju PODGORICA - Uprava za inspekcijske poslove je od 4. jula obavila blizu pet hiljada kontrola i naplatila preko milion eura novčanih kazni u šest primorskih opština – rekla je pomoćnica direktora Uprave Višnja Orban.

Ona je Radiju Crne Gore kazala da je u tom periodu obavljeno 4,9 hiljada inspekcijskih nadzora.

– U primorskim opštinama je bilo dvije hiljade nepravilnosti, oko 1,15 hiljada ukazivanja i izrekli smo 2,87 hiljada prekršajnih naloga u visini od milion eura.

Podnijeto je 55 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka – rekla je Orban.

Ona je navela da imaju dosta prijava preko kol centra i mejla. Na Primorju je 393, a najviše u Budvi 127.

R. E.

STAV

» Piše: prof. dr Mihailo BuRić PODGORICA - Imam utisak da je u crnogorskom društvu zavladao laicizam, sa potpunim izostankom prava, nauke i struke i popministarskim apsolutnim pravom da nekompetentno odlučuje o ozbiljnim stvarima.

U Crnoj Gori se više ne može razgovarati ni o čemu a da se ne uzme u obzir postojeći politički kontekst. Naime, ako ,,dobri i verni narod“ ne shvati kakvu nam je političku nesreću donio Beli, nijedna tema u društvu više neće imati smisla.

Bez zdrave države nema ni zdrave struke, ni normalne ekonomije, ni života. A to znači potpuno isključenje ,,av- av“ politike, koja manipuliše narodom. Otkad ode onaj ,,nevaljali“ DPS, Crna Gora propade. Zašto? Zato što je poslije popovskog ,,oslobođenja“ (kukala vam majka od oslobođenja, što bi Risto reka) normalnim i stručnim ljudima zabranjen rad! Ako je moguće da neko u ime države potpiše ugovor kojim predaje u vlasništvo Crkvi Srbije državne objekte i teritoriju (bez pravnog znanja i njegovog poštovanja), ako Uprava policije Crkve Srbije daje zvanično saopštenje o protokolu potpisivanja, kojeg mi svi vidjesmo, samo oni ne (užasno je to da njima nije bitno kako je stvarno bilo). Ako se zabranjuje izgradnja HE Komarnica (sa lažnim objašnjenjem uništenja životne sredine - ko stoji iza ovoga?), ako se zabranjuje obezbjeđenje vode za Regionalni vodovod (sabotiranjem stručnog rješenja), ako se zabranjuje korišćenje mineralnih sirovina za građevinarstvo (bez i mrvice znanja o tome, a sa dosta zle namjere), onda ovo nije ništa drugo no okupacija, ka 1918. godine.

Poslije okupacije 1918. je Crnogorcima bilo zabranjeno da obrađuju njive (možete li pretpostavit zašto i ko). E sad je plan izgleda zabraniti privredu preko šljunka, energetiku preko ekologije, turizam preko Regionalnog vodovoda, poljoprivredu preko ,,agronoma koji je vode“, ka’ što znate itd. U pravu su oni, nijesu se šalili - prave nam Malu Ukrajinu.

U čitavom ovom kontekstu



d.malidžan

6

Zašto za eksploat šljunka n vodotoc

AlAVerTiTe Se, ljudi: Nataloženi šljunak u koritu rijeke Morače, kojeg treba uklo

Vlada zabranjuje eksploataciju šljunka svuda, pa i tamo gdje je potrebna eksploatacija radi regulacije proticaja vode „Informacija o nelegalnoj eksploataciji rječnih nanosa (šljunka i pijeska) iz svih vodotoka… koju sprovodi Vlada (a ko bi drugi ovo činio ovako), uništava svaki smisao stručnog komentara. Jedan od najvećih jugoslovenskih intelektualaca, prof. Dragan Veselinov napisao je knjigu sa naslovom ,,Pitajte popa“. Pokušava naučnik pomoći narodu, ako je to uopšte moguće. Opisujući osobine današnje Crkve, između ostalog, na početku kaže: ,,Takva Crkva je perverzija religije i tamničar ljudi“. ,,Prezir zaslužuju jer laži i neznanje slave kao trijumf smisla čovjekovog života“.,,Laž je istina“. I tako dalje.

Vlada ima na raspolaganju i alternative tako da obezbijedi zamjenu šljunka mljevenim kamenom. To naravno Vlada može da uradi ukoliko ne bude to ,,uništenje životne sredine?“ Poznati bosanski komičar bi reka’: ima li iko, iko, iko, iđe, iđe, iđe, da zna što je ,,održivi razvoj i životna sredina“?

Poslije ovoga da nemam stručnu obavezu prema medijima, samo bih vam odgovorio: Pitajte popa - pardon Vladu. Jer ako su toliko drski da narodu kažu da zvona i tamjan liječe od korone, iako i sami u isto vrijeme od korone umiru, onda je to stvarno za svaki prezir.

Nažalost, popovi su ljudi bez pravnog, naučnog, stručnog, životnog znanja i obrazovanja. Zato se može desiti i da svi naši stručni odgovori budu okarakterisani u njihovom i njegovom bijelom stilu. Prosto zato što je u Crnoj Gori popovsko obrazovanje zasnovano na dogmi (i ničem drugom). Ali, nažalost, dio naroda dogmu apsorbuje kao filozofiju realnog života. Baš bi nam lijepo bilo u Crnoj Gori ako bi se tako nastavilo, zar ne?

E tako se sve to prenosi čak do šljunka, za koji pitate. A evo kako.

Diskutovati o eksploataciji šljunka bez podataka i stručnog znanja i istine, što je naša

Ekonomija

Utorak, 9. avgust 2022.

abrana tacije na svim cima?

oniti, a ne zabraniti njegovu eksploataciju

odnedavno, od ,,oslobođenja“ uvedena politička praksa, je gotovo nepristojno. Čak i za novine. Zato što su to konkretne stručne i tehničke stvari.

Postoji li studija - projekat eksploatacije šljunka i uređenja vodotoka, koji su radili stručnjaci, a ne popovi i nesposobni ministri ili ne? Normalno bi bilo što studije i struka pokažu, da tako bude. Ovo što se sad radi oko šljunka liči na nezrele, neukusne političkopopovske ujdurme. Izvinite, to stvara ambijent ružan i tužan, koji nam podmuklo političarima odavde i sa strane filuju (preko još za sada nepoznatih eksperata). Ne možete znati ko je napisao ugovor sa Srpskom crkvom (vjerovatno Crkva, ada nije država), pa što bi onda znali i ko zabranjuje ekspoataciju šljunka. Koji stručnjaci stoje iza ovog izvještaja, zna li se?

Jer se vidi iz njihove priče da ne znaju ni što je potamologija, a kamoli rječna erozija, rječno korito i rječni nanosi. Teško zemlji sa ovakvim političko-popovskim ambijentom, jer je tužno i užasno zamijeniti struku i razvoj sa političkim šljunkom.

Da bi se stručno bolje shvatilo, evo vam jednog primjera preko fotografije ispod željezničkog mosta kod Duklje.

Vlada zabranjuje eksploataciju šljunka svuda, pa i tamo gdje je potrebna eksploatacija radi regulacije proticaja vode.

Da bi Morača mogla ,,regularno“ teći kad je ima, potrebno je valjda ukloniti nataložene grede - brane od šljunka. Ali ako nijeste stručni, nemate znanja ili imate zle namjere, onda vam ni ovaj primjer neće ništa značiti.

Preporučujem novinarima, kao najbolje rješenje, da prikažu rezultate vladine stručne studije, koju bi trebali da su radili vodoprivredni stručnjaci. Jer je na njoj zasnovana odluka Vlade. Trebalo bi javnosti približiti ko je radio takvu studiju, koji su relevantni stručni nalazi i koje su stručne preporuke. Ako slučajno takva studija ne postoji, onda bi to bilo premnogo neozbiljno, pa ne vjerujem u to. Ako javnost ne dobije informacije, onda Vlada rizikuje da neko posumnja da se radi o drugoj fazi temeljnog ugovora - uništenju privrede Crne Gore (građevinarstva, vodoprivrede, energetike, poljoprivrede, turizma).

Vlada ima na raspolaganju i alternative tako da obezbijedi zamjenu šljunka mljevenim kamenom. To naravno Vlada može da uradi ukoliko ne bude to ,,uništenje životne sredine?“ Poznati bosanski komičar bi reka’: ima li iko, iko, iko, iđe, iđe, iđe, da zna što je ,,održivi razvoj i životna sredina“?

Pa možete misliti, ako je ovo dio ukupne strategije za ,,Malu Ukrajinu“, što ne čeka od Prostornog plana Crne Gore, nakon što su nas koji ponešto znamo o tome izbacili iz radnih tijela za plan. Na kraju rješenje ove dileme je jednostavno – da stručni tim Vlade upozna javnost sa rezultatima stručnih dokumenata o šljunku. A oće li, znamo!

(Autor je dipl. inž. hidrogeologije i akademik Akademije inženjerskih nauka Crne Gore)

7

Nagli pad cijeNa građeviNskog materijala: Koliko smo daleko od pojeftinjenja kvadrata PODGORICA - Cijena gvožđa, čelika i drvne građe posljednjih mjeseci pada na svjetskom tržištu. Taj trend prati i cijena bakra, koji je najjeftiniji u posljednjih 17 mjeseci. To je doprinijelo stabilizaciji cijena nekretnina, koje će, prema očekivanjima naših sagovornika, pasti 10 odsto, ali još ne znamo da li će doći do pojeftinjenja novogradnje u skorije jer je sezona odmora, pa investitori tek treba da se ,,preračunaju“.

Cijene na berzi

Prije tri mjeseca bakar je koštao više od 10.000 dolara po toni, a danas između 7.500 i 8.000 dolara. Neizvjesnost zbog rata u Ukrajini i negativni signali na tržištu, smatraju stručnjaci, uslovili su pad cijena metala i drvne građe.

Prognoze su da će tražnja za tim proizvodima u narednom periodu biti manja.

Pojeftinjenje metalskih proizvoda i drvne građe stabilizovalo je cijene nekretnina, kažu stručnjaci. Ipak, veće pojeftinjenje kvadrata ne treba očekivati.

Kolebanje cijena metala i građevinskog materijala povećaće oprez investitora prilikom donošenja odluke o gradnji. A cijene nekretnina i dalje će u najvećoj meri određivati tražnja, koja sada u Crnoj Gori, prema tvrdnjama Pobjedinih sagovornika, nije kao početkom ove godine.

Međutim, i dalje je ponuda slaba, gotovo da je i nema, kazala je Pobjedi direktorica ,,Iva nekretnina“ Mira Radović, koja ne očekuje veće pomjeranje cijena.

- Ne vidim da je pad cijena građevinskog materijala uticao na cijene. Ne vidim razliku u odnosu na prije. Ponuda je i dalje slaba, a tražnja je velika, ali malo manje nego početkom godine i za zakup i za kupovinu. Cijene stana u Podgorici na najtraženijoj lokaciji Siti kvart je od 1350 do 1450 za kvadrat.

Cijena izdavanja je povećana, jer je povećana potražnja u odnosu na ponudu. Tako da je zakup namještene garsonjere u Siti kvartu i djelovima grada Preko Morače teško naći ispod 250 eura, a na drugim lokacijama 170 pa nadalje što zavisi od kvadrata - kazala je Radović.

Njene kolege iz As nekretnina u Podgorici kažu da je tražnja nešto manja i nema više buma u prodaji kao početkom godine. Misle da će u narednom periodu doći do stabilizacije

Do kraja godine očekuje se pad cijena nekretnina do deset odsto

Pojeftinjenje metalskih proizvoda i drvne građe stabilizovalo je cijene nekretnina, kažu stručnjaci. Ipak, veće pojeftinjenje kvadrata ne treba očekivati cijena nekretnina na tržištu.

U Budvi je turistička sezona pa je trenutno teško davati procjene što se tiče cijena nekretnina. Direktor ,,Gold agent“ iz Budve Vladan Stanišić kazao je Pobjedi da se ipak stabilizuje tržište.

- Tek ćemo do kraja godine znati šta se dešava, jer je sada turistička sezona. Cijene su sada i dalje visoke kao i ranije, ali očekujemo taj talas koji će sniziti cijene za nekih 10 odsto.

Oko Nove godine očekujemo blaži pad - kazao je Stanišić napominjući i da stabilizacija cijena zavisi od novih investicija u građevinarstvu i koliko će se nešto raditi u Budvi, šta će se desiti sa DUP-ovima.

Podsjećamo, ekonomska kriza u svijetu i poskupljenje građevinskog materijala u Crnoj Gori je uslovilo enormni porast cijena kvadrata stana koje se početkom godine kretalo od 2.000

eura po kvadratu u Podgorici.

Bila je velika potražnja pa se prodavalo sve što se ponudilo.

Cijene su počele da ,,skaču“ od septembra prošle godine.

SvjetSke analize

Iako je građevinski materijal pojeftinio ,,drastično“, ipak, prelivanje ovog trenda na sektor nekretnina i posljedično padanje cijena kvadrata ne može da bude momentalno - prognoze su svjetskih stručnjaka.

Investicioni ciklus izgradnje jedne stambene zgrade traje od dvije do tri godine. Samim tim, jeftiniji kvadrati koji se budu gradili sa materijalom po ovim nižim cijenama, tek treba da se pojave na tržištu.

Jesen će, kako smatraju analitičari, mnogo stvari pojasniti po pitanju cijene s obzirom na rusku i ukrajinsku krizu, nedostatke materijala. Manje će se graditi, manja će biti ponuda,

Susret predstavnika aerodroma Crne Gore i Bosne i Hercegovine

Pregovaraju o liniji Podgorica – Sarajevo

PODGORICA - Uspostavljanje avio-linije Podgorica – Sarajevo bilo bi ekonomski plodonosno i za Crnu Goru i za BiH, ocijenjeno je na sastanku predsjednika borda Aerodroma CG Eldina Dobardžića sa direktorom Međunarodnog aerodroma Sarajevo Alanom Bajićem.

– Uz saglasnost Ministarstva kapitalnih investicija, cijenim da bi uspostavljanje direktne, cjelogodišnje avio linije između Podgorice i Sarajeva, ali i, eventualno, uvođenje sezonskih letova iz Sarajeva ka Tivtu, rezultiralo ekonomskim benefitima, ne samo za dvije kompanije, već i za obje zemlje – ocijenio je Dobardžić. r. e.

Dobardžić i Bajić

ali potražnje će uvijek biti. Kod nas možemo da očekujemo smirivanje cijena.

Analitičari, u potrazi za uzrokom ovakvog pada građevinske aktivnosti, sve više pažnje posvećuju Kini. Ta zemlja je pored toga što je veliki prozivođač tih materijala i ogroman potrošač.

- Počeci izgradnje ove godine u Kini nijesu bili dovoljno jaki i konačno su porudžbine nestale - kaže za FT Kolin Hamilton, šef istraživanja roba u BMO Kapital markets. Dodaje da željezare sada moraju da smanje proizvodnju.

Tržište nekretnina učestvuje 40 odsto u ukupnoj potražnji za čelikom u Kini, ali izgradnja stanova je pala ove godine jer je Peking odlučio da preuzme kontrolu nad cijenama na tom tržištu i da napokon smanji nivo duga velikim građevinskim kompanijama. n. k.

8

Društvo

Utorak, 9. avgust 2022.

Novinar Pobjede Slobodan Čukić demantovao ocjene Uprave policije i navode Vaska Jankovića

Nijesam se pomjerio s mjesta!

PODGORICA - Novinar Pobjede Slobodan Čukić kazao je da je netačna tvrdnja u saopštenju policije povodom prekjučerašnjeg incidenta kod Cetinjskog manastira u kome sam pored novinarske ekipe Gradske televizije i sam verbalno i fizički napadnut.

- U saopštenju policije, koje je prenijela i Pobjeda u jučerašnjem broju od 8. avgusta 2022, u opisu incidentne situacije kaže se da je u jednom trenutku ,,Čukić prišao“ učesnicima incidenta – što je bezočna izmišljotina i drska laž - rekao je on.

Istakao je da je pripadnicima policije dobro poznato da je ,,Slobodan Čukić je od početka do kraja incidenta, kada je pozvan od policajaca da u policiji da izjavu, stajao na jednom istom mjestu, ne kročivši ni koraka prema bilo kome“.

Slobodan Čukić

- Istina je da su zapjenušani pojedinci pokušavali da priđu Slobodanu Čukiću, ali su u tome spriječeni od strane policajaca. U svojoj izjavi datoj policijskom službeniku Darku Đukanoviću sam pohvalio policiju za profesionalno ponašanje, ali sada vidim da se neko naknadno ,,ugradio“ s lažnom tvrdnjom o ,,prilaženju“ i počeo da konstruiše

narativ. Ne želim da vjerujem da se iza toga krije loša namjera. Međutim, u proteklim danima smo se mogli uvjeriti da oni ,,dolje“ i oni na ,,vrhu“ ne djeluju na isti način. A onaj koji je konstruisao narativ o ,,Čukićevom prilaženju“ mogao bi se nalaziti upravo negdje na vrhu.

Dakle, da ponovim - tvrdnja u saopštenju policije nije tačna.

Istina je da nijesam napravio ni korak s mjesta na kome sam sve vrijeme stajao. Što se tiče Vaska Jankovića, biću kratak. U njegovoj konstataciji o kvazipatriotama nalazi se i suština njegovog prekjučerašnjeg postupka. U potpunosti razumijem pojedince kojima nije lako živjeti na crnogorskom i slobodarskom Cetinju, niti gledati najljepše zastave na Cetinjskom manastiru - zaključio je on.

R.D.

Reagovanje na prekjučerašnji incident ispred Cetinjskog manastira

Janković: Čukić iznio neistine o događaju PODGORICA – Povodom incidenta koji se prekjuče dogodio u prijestonici ispred Cetinjskog manastira u kojem su verbalno, a umalo i fizički, napadnuti urednik Feljtona i novinar Pobjede Slobodan Čukić i ekipa Gradske TV, a u kojem su učestvovali Vasilije Vasko Janković i predsjednik lokalnog odbora Socijalističke narodne partije Slobodan Čavor, redakciji Pobjede se juče obratio Janković navodeći da je Čukić iznio neistine u vezi sa događajem.

Naime, Janković tvrdi da je prolazeći pored ekipe Gradske TV, koja je upravo završila razgovor sa jednim od prisutnih koji su postavljali državne zastave na Cetinjski manastir, zatražio da i on da izjavu „da se čuje i druga strana“, što je ona odbila.

Kako je opisao u reagovanju, Janković je tada „dobacio da je Gradska TV došla ovdje da stavlja krv među Cetinjanima i sav razgovor sa novinarkom se tu završava“.

-Pod moralnom, materijalnom i krivičnom odgovornošću, izjavljujem da sa novinarkom D. Janković nijesam imao više bilo kakav razgovor, niti je novinarki bilo ko onemogućavao da se bavi novinarskim zadatkom - navodi Janković u reagovanju.

Potom opisuje da je nakon tih upućenih riječi „reagovao je-

dan momak koji je sjedio pred Biljardom, govoreći da moje riječi nijesu tačne“, misleći da su njegove riječi upućene njima.

- Nakon toga počeo je moj razgovor sa dva-tri momka, kojima sam pokušavao da objasnim da su moje riječi upućene Gradskoj TV, razgovor se vodio povišenog tona, ali se odvijao bez vrijeđanja, bez kontakta, bilo kakvog ispoljavanja nasilja.

Dok je trajao taj razgovor, prišao nam je moj drug S.Č. koji je od nas tražio da prestanemo sa pričom i da nema potrebe za dizanje tenzija, što su momci i uradili - navodi Janković.

U tom momentu je, kako piše u reagovanju, primijetio „da se sa uzdignutom rukom i prstom uz malo jači glas“ njemu obraća nepoznata osoba, za koju je kasnije saznao da se zove Slobodan Čukić.

Janković navodi da je „očigledan cilj tog lica“ bio „da dolije ulje na vatru“, te da mu je na njegovo ponašanje i gestikulaciju saopštio da se njemu ne obraća, uz pitanje „ko je on?“ – Odgovorio mi je da je iz Podgorice i da je novinar Pobjede, a ja sam mu kao iz topa odgovorio: „Sram te bilo, došao si iz Podgorice da mutiš Cetinjane“.

I tu se završila sva naša komunikacija. Njegovo ničim izazvano ponašanje ponovo je dovelo do rasprave između par momaka i mene, ali ponavljam, bez bilo

kakvih uvreda, fizičkog kontakta – navodi Janković.

Potom je, kako opisuje Janković, došlo do razilaženja učesnika rasprave a njemu je prišao policajac koji ga je legitimisao.

Nakon toga, prišla mu je i osoba koja je davala izjavu ekipi Gradske TV sa kojim se udaljio prema drugom dijelu Biljarde.

Kako navodi Janković, udaljili su se nekih 50-ak metara od mjesta dešavanja, kada je primijetio gužvu.

– Vidio sam da S.Č. odvoze policijskim kolima, pa sam ja otišao do mojih kola i otišao do stanice policije da vidim o čemu se radi.

Nakon toga pred stanicu policije došao je i J. P. – piše Janković.

On navodi da su netačne izjave Čukića koje se odnose na njega, a da u pogledu dešavanja koja su se desila između S. Č. i novinara Pobjede ne može da komentariše, jer je od tih događaja bio udaljen 50-ak metara i okrenut leđima. Čukić je u izjavi policiji kazao da je u nedjelju oko 12 sati izvjesni stariji čovjek u prolazu nešto dobacio grupi momaka koja se nalazila pored njega kod Biljarde.

– Ružne riječi na temu sijanja razdora i mržnje i izazivanja krvoprolića, pri čemu je intonacija bila takva da je ovo bilo upućeno i na adresu obližnje novinarske ekipe Gradske TV i na ove okupljene građane, sa očitom namjerom da ih isprovocira. Na to je jedan od momaka odreagovao i rekao mu da ne smije tako da govori i da se tako ponaša – kazao je Čukić u izjavi policiji.

D. M.

Tužilac ponovo razmatrao spise i promijenio odluku povodom ugrožavanja sigurnosti koordinatora GI „21. maj“

Prijetnje Filipoviću ipak krivično djelo PODGORICA - Uprava policije je juče obavijestila Ljubomira Filipovića, izvršnog koordinatora Građanske inicijative ,,21. maj“, da je tužilaštvo ipak odlučilo da u prijetnjama koje je on prijavio ima bića krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti koje se goni po članu 168.

Krivičnog zakonika Crne Gore.

Prvobitni stav državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru bio je da se za sada ,,ne stiču elementi krivičnog djela“ povodom tih prijetnji. Kazao je da je nova odluka rezultat

osuda javnosti, a na prvom mjestu pisma koji su čelnici GI ,,21. maj“ Miodrag Živković, Rade Bojović i Saša Zeković uputili na ključne domaće i međunarodne adrese, kao i zalaganja medija, na prvom mjestu kolega i CdM-a. Nastup kolega, ističe, bio je jasan.

– Saopštili su premijeru Dritanu Abazoviću, ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću i drektoru Uprave policije Zoranu Brđaninu da ih smatraju odgovornim ukoliko se bilo što desi mojoj porodici i meni – naglašava Filipović. J. M.

Advokat Veselin Radulović o izmjenama Zakona o o stečene kriminalnom djelatnošću

I ova i prethodn imaju neozbilja Ministarstvo pravde je u proteklom periodu u više navrata „obavještavalo“ javnost da rade na implementaciji preporuka evropskih eksperata. Međutim, nikada nijesu odgovorili na pitanja kako će riješiti ključnu zamjerku domaćih i eksperata EK – apsolutni nedostatak kapaciteta i odsustvo iskustva zaštitnika imovinsko-pravnih interesa u vođenju parničnih i krivičnih postupaka i finansijskih istraga, što je uloga, prema za sada poznatom rješenju, planirana za ovu instituciju PODGORICA - Cijeli postupak u vezi izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, nažalost, ukazuje da su i prethodna i aktuelna vlada ovom pitanju pristupile neozbiljno, ocijenio je za Pobjedu advokat Veselin Radulović komentarišući postupanje Ministarstva pravde.

Iz tog resora su u petak objavili saopštenje sa naslovom: „Utvrđen konačan tekst Nacrta zakona o izmjenama i dopunama zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću“ u kojem piše da Ministarstvo obavještava javnost da je toga dana „zaokružen proces sagledavanja preporuka od strane evropskih partnera“, te da je utvrđen „tekst nacrta“.

U nastavku saopštavaju da će njegova „radna verzija“ biti proslijeđena međunarodnim ekspertima na uvid, nakon prevođenja na engleski jezik.

Osim što je u tri rečenice od „konačnog teksta“ degradiran u „radnu verziju“, ovaj nacrt je još uvijek nedostupan domaćoj ekspertskoj i laičkoj javnosti i ne nalazi se u biblioteci na zvaničnom sajtu Vlade.

„ANTI-MAFIJA“ ZAKON?

Narednog dana, u subotu, je i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić slavodobitno, uz prigodnu grafiku, na Tviteru objavio ,,Anti-mafija zakon spreman!“ Valja podsjetiti da je i njegov partijski lider, premijer Dritan Abazović najavljivao da će se ovaj zakon naći pred poslanicima do kraja jula.

No, sudeći prema najavi iz Ministarstva pravde, ali i na osnovu prethodnog iskustva kada je prva verzija prevođena, slata na ekspertizu, kada se čekala ekspertiza i novo prevođenje, zakon je daleko od spremnog i sasvim je očekivano da će javnost do konačnog prijedloga čekati mjesecima.

Ministarstvo pravde je u proteklom periodu u više navrata „obavještavalo“ javnost da rade na implementaciji preporuka evropskih eksperata.

Međutim, konkretno nikada nijesu odgovorili na pitanja ka-

Veselin Radulović

ko će riješiti ključnu zamjerku domaćih i eksperata Evropske komisije, u vezi sa apsolutnim nedostatkom kapaciteta i odsustvom iskustva zaštitnika imovinsko-pravnih interesa u vođenju parničnih i krivičnih postupaka i finansijskih istraga, što je uloga, prema za sada poznatom rješenju, planirana za ovu instituciju.

Ovo pitanje Pobjeda je uputila Ministarstvu pravde, međutim do zaključenja broja nijesmo dobili odgovor. Osim „informacija“ o pomenutom nacrtu zakona, u istom saopštenju od petka, Ministarstvo je pozvalo ,,stručnu javnost da obrati pažnju na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore i Nacrt zakonika o krivičnom postupku, kao i da svojim prijedlozima i sugestijama daju doprinos za pripremu što kvalitetnijih legislativnih akata“.

Advokat Radulović, koji je u više navrata bio angažovan kao ekspert Akcije za ljudska prava u oblasti reforme pravosuđa, za Pobjedu kaže da se, prije svega, crnogorska javnost konstantno obmanjuje navodima da donosi neki novi „anti-mafija“ zakon.

– Od početka se radi o izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Vidjeli smo da su

brojne kritike od strane domaćih ekpserata ignorisane, a u znatnom dijelu one su kasnije potvrđene i od strane međunarodnih eksperata. Sada čujemo da je urađena i nova verzija nacrta koja nije predstavljena javnosti i koju domaća javnost nije mogla da komentariše. Ne zna se ko je radio na tom dokumentu, kakav je njegov sadržaj i, posebno, da li su i kako uvažene proporuke koje su dali eksperti – navodi Radulović.

PARTITOKRATIJA

On naglašava da je Ministarstvo pravde istovremeno, u vrijeme godišnjih odmora, dalo na javnu raspravu dva najznačajnija zakonska teksta po pitanju suzbijanja kriminaliteta. Riječ je o nacrtima zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore i Zakonika o krivičnom postupku.

– Ta ko j e n a stavljena ranija praksa DPS vlada koje su redovno u avgustu, tokom odmora, davale na javnu raspravu nacrte veoma značajnih propisa.

Sve ovo govori u prilog zaključku da

Društvo

Utorak, 9. avgust 2022.

oduzimanju imovinske koristi

na vlada an pristup se ovim pitanjima ne pristupa dovoljno ozbiljno i dovodi u sumnju postojanje političke volje da se obezbijedi pravni okvir i uopšte ambijent koji bi omogućio djelotvornu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala – kaže Radulović.

Ovo tim prije, dodaje on, kada vidimo da su parlamentarne partije od deblokade pravosuđa i izbora sudija Ustavnog suda napravile jednu vrstu najprimitivnije političke trgovine i da glasanje o tim pitanjima otvoreno uslovljavaju ispunjenjem raznih stranačkih interesa.

– Tako političke partije onemogućavaju borbu protiv korupcije i kriminala na dva nivoa. Prvi je odugovlačenje u donošenju kvalitetnih zakona i ignorisanje stavova stručne javnosti, a drugi je opstrukcija u stvaranju insititucionalnog okvira koji bi omogućio suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala – izričit je Radulović.

Zato je, smatra on, partitokratija najveći problem crnogorskog društva.

– Partitokratija je pokrovitelj i zaštitnik korupcije i kriminala u Crnoj Gori i zato nije realno očekivati da ćemo u skorije vrijeme dobiti i kvalitetan tekst zakona koji bi omogućio da se brže i efikasnije oduzme imovina stečena kriminalom – zaključio je on.

PRVOBITNI NACRT

Kada je u oktobru prošle godine tadašnje Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava javnosti predstavilo nacrt izmjena, bilo je jasno da se odustalo od stvaranja dugo najavljivanog novog zakona o porijeklu imovine jer je zaključak bio da se ne bi mogao primjenjivati retroaktivno.

Suština izmjena postojećeg zakonskog rješenja je da se

finansijska istraga vodi odvojeno od krivičnog postupka, što otvara vrata za oduzimanje protivpravno stečene imovine bez pravosnažne osuđujuće krivične presude, što do sada nije bio slučaj, a što bi otvorilo vrata finansijskim istragama kada se utvrdi, ili osnovano posumnja, da postoji imovina za koju nema realnog pokrića u prihodima i potom se tretirati kroz građanski postupak.

Tadašnji ministar unutrašnjih poslova i koordinator Ministarstva pravde Sergej Sekulović na okruglom stolu posvećenom ovim izmjenama, koji je održan u novembru prošle godine, priznao je da se radi o neuobičajenom rješenju za crnogorski pravni sistem, jer se oduzimanje imovine razdvaja od krivičnog postupka i nazvao to „za naše uslove gotovo revolucionarnim poduhvatom“.

Na brojna loša rješenja tada je ukazivala „domaća pamet“, što su kasnije, u svojoj analizi iz marta ove godine, istakli i eksperti angažovani kroz program podrške EU vladavini prava u Crnoj Gori Mauricio Varaneze i Teo Bil, o čemu je Pobjeda pisala početkom juna.

Oni su sa žaljenjem konstatovali da prilikom izrade zakona i njegovih izmjena i dopuna nije uzeta u obzir neophodna podjela dva različita postupka oduzimanja imovine.

Jedna od glavnih zamjerki, iskazanih u analizi, je bojazan što je za postupak oduzimanja bez prethodne osuđujuće presude, odgovarajuća nadležnost povjerena potpuno novom akteru – zaštitniku imovinsko-pravnih interesa - koji nikada nije zastupao državu u parničnim postupcima niti ima iskustva u krivičnom postupku i finansijskoj istrazi, na što su prvobitno ukazivali i domaći eksperti, ali je njihov stav bio ignorisan.

I pored dobre namjere crnogorskog zakonodavca, ima dosta razloga za zabrinutost u vezi sa nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, ocijenili su tada u pravnoj analizi tog akta i njegove usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima, eksperti Evropske komisije.

Nakon što je Pobjeda objavila djelove pravne analize evropskih eksperata, iz Demokratskog fronta su pozvali predlagače da zakon potpuno povuku iz procedure i omoguće da Skupština donese novi, uz podršku što većeg broja poslanika.

D. MIHAILOVIĆ

9

Crnogorska zastava i na Hramu u Bajicama, crkvama u Cucima, Tološima i Sinjajevini PODGORICA – Crnogorske zastave postavljene su i u Hramu Svetog Jovana u Bajicama, Crkvi Svetog Nikole na Trešnjevu, Svetog Makaveja u podgoričkom naselju Tološi i na Crkvi Svetog Vasilija Ostroškog na Sinjajevini.

Zastavu na Hramu u Bajicama postavili su Borilovići i Martinovići. Uz objavu za postavljanje zastave na Crkvi Svetog Nikole na Trešnjevu napisan je i komentar.

– Od jutros. Samo da se zna čije je što – navedeno je u objavi na društvenoj mreži Fejsbuk.

Masovnom odgovoru crnogorskih patriota prethodio je incident koji se dogodio u subotu kada je monahinja Crkve Srbije bacila crnogorsku zastavu ispred Cetinjskog manastira.

Na takav njen drski postupak odgovorili su građani u subotu i neđelju kačenjem crnogorskih zastava na ogradu Cetinjskog manastira. U neđelju veče zastava Crne Gore projektovana je i na zidu tog manastira.

Mjesto na kojem su građani kačili zastave obišao je u neđelju i mitropolit CPC Mihailo.

– Crnogorska pravoslavna crkva, u skladu sa svojom misijom i poslanjem, pozdravlja i podržava aktivnosti građana i omladine Cetinja u isticanju crnogorske državne zastave na ogradi Cetinjskog manastira – kazao je mitropolit CPC Mihailo u sinoćnjem saopštenju.

Ovaj čin, kako je istakao, predstavlja akt građanskog i nacionalnog dostojanstva i nenasilne

Da se zna čije je što!

Crkva u Bajicama

Mitropolit Mihailo osudio napade na novinare - Moralno i duhovno osuđujemo i pokušaje napade na novinare i javne poslenike, koji se nalaze u stavu čuvara istine ne samo o našim svetinjama u prošlosti i sadašnjosti, nego i u poziciji afirmatora istinskih spoznaja o crnogorskim svetinjama i vrijednostima - zaključio je mitropolit Mihailo.

aktivnosti, kojim se na častan i dostojan način upućuje poruka javnosti o istorijskoj pripadnosti ove svetinje nezavisnoj Crnoj Gori, crnogorskom narodu i Crnogorskoj prravoslavnoj crkvi.

– Crnogorska pravoslavna crkva će uvijek biti na strani istine, kao neopovrgnutog znanja, koje svjedoči o istorijskoj pripadnosti svetinja u Crnoj Gori, Crnogorcima i Crnogorskoj cr-

Crkva na Sinjajevini

Crkva u Trešnjevu

kvi. Podržavamo svaki miroljubivi i dostojanstveni čin potvrđivanja vlastitog, nacionalnog, državnog, vjerskog i crkvenog identiteta našega naroda – istakao je Mihailo.

Takođe je ocijenio neprihvatljivim svaki akt verbalnog i eventualnog fizičkog nasilja koji se vrši prema patriotskim građanima Crne Gore, koji se nalaze u stavu odbrane crnogorskih svetinja i pune istine o njima. R. D.

Premijer Abazović najavio „jednu vrstu rješenja“, Odbor konačno zakazan

Prosvjetari nastavljaju protest PODGORICA – Prosvjetari iz Budve nastavljaju sa štrajkom dok se ne riješe njihovi zahtjevi, potvrdila je juče Pobjedi predstavnica prosvjetara Marija Vukićević.

Budvanski prosvjetni radnici nastavljaju štrajk ne odustajući od osnovnih zahtjeva da im se obezbijedi useljenje u stanove i da cijena kvadrata bude 650 eura.

Premijer Dritan Abazović je juče najavio da će im biti „ponuđena jedna vrsta rješenja vrlo brzo“, ne precizirajući o čemu se radi.

Prosvjetari štrajkuju nedjelju dana u šatorima pred Opštinom Budva, a neki od njih su preduzeli i radikalnije poteze, pa štrajkuju glađu. Koliko je situacija ozbiljna, namjereni su da uđu u nezavršene zgrade u kojima nema struje.

ZAKAZANA SJEDNICA

- Gospodin Damir Šehović, predsjednik Odbora, odgađa zakazivanje – kazala je juče predstavnica prosvjetara Marija Vukićević. Nakon te izjave, zakazan je juče – za 16. avgust.

Zaposleni u budvanskim školama, a koji spavaju na goloj ledini ispred budvanske Opštine, očekivali su da će Odbor biti zakazan do srijede. predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović koji je kazao da im pružaju bezrezervnu podršku.

- Vrhunac svega je podizanje

Zaposleni u budvanskim školama i juče ispred zgrade Opštine

cijene sa 650 na 890 eura pravim podstanarima. Sindikat je od početka jasno i glasno rekao ,,Mi nijesmo za to povećanje“ i moramo da tražimo načine da cijena bude 650 eura i da se ovi ljudi što prije usele u svoje stanove jer deset godina je previše čekati krov nad glavom i izgubiti deset godina kreditne sposobnosti, to je ono što ne možemo nikome da oprostimo – poručio je Božović.

Prosvjetari traže da im se omogući useljenje u stanove u tri lamele u naselju Dubovica sa 150 stanova namijenjenih zaposlenima Srednje mješovite škole ,,Danilo Kiš“, OŠ ,,Stefan Mitrov Ljubiša“, Druge osnovne škole, Škole za osnovno muzičko obrazovanje i predškolske ustanove ,,Ljubica Jovanović Maše“.

Abazović je juče kazao da se za te radnike traži rješenje, dodajući da je riječ o naslijeđenom problemu, koji nema nikakve veze sa Vladom.

- To je problem sa investitorom, koji je bio jako neodgovoran, i koji sad traži dodatna sredstva zato što nije zadovoljan cijenom. Ima milion problema, ali i za njih ćemo naći rješenje. Ali ono mora da im bude prihvatljivo – kazao je Abazović.

Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) je juče izrazila žaljenje što je dio prosvjetnih radnika iz Budve bio prinuđen da pristupi štrajku glađu, kao krajnjem sredstvu skretanja pažnje nadležnih da se pozabave rješavanjem ovog problema.

- Umjesto bavljenja usko partijskim i drugim trivijalnim stvarima, krajnje je vrijeme da

donosioci odluka na državnom i lokalnom nivou pogledaju oko sebe i suoče se sa stvarnim životnim problemima sa kojima se suočavaju građani i radnici u Crnoj Gori – saopštila je USSCG. Prosvjetare Budve je podržao Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore.

- Ne ponižavajte više prosvjetu, najvažniju životnu oblast, dosta je bilo, kaznite odgovorne – saopšteno je iz tog Sindikata.

- Oduzmite onih 508 stanova i kredite bivšim i sadašnjim funkcionerima, te novac usmjerite, između ostalog, i ovim mučenicima koji danima čame pod otvorenim nebom i u onakvim uslovima – poručili su oni.

DEGRADIRANI

Kolektiv Narodne biblioteke Budve je juče podržao prosvjetne radnike koji već deceniju čekaju na dom.

- I dok su neki ministri mogli kupiti stan po krajnje smiješnoj cijeni od nekoliko desetina eura po kvadratu, a pritom prethodno stambeno obezbijeđeni, prosvjetari u svoje stanove ne mogu useliti, čime se dodatno u ovakvim okolnostima krize i inflacije ugrožava njihova lična i egzistencija njihovih porodica – saopšteno je iz te ustanove.

Istakli su da je profesija profesora i nastavnika odnosom sistema tokom prethodnih decenija prilično degradirana, te da je to velika sramota čitavog društva.

J. MARTINOVIĆ

10

Društvo

Utorak, 9. avgust 2022.

ČIJA JE NAŠA IMOVINA: Takozvani Temeljni ugovor je brutalni istorijski falsifikat

,,Slučaj“ Crkve Sv. Nikole na Orjoj Luci: Crkva Srbije ne može biti vlasnik

» Piše: Novak ADŽIĆ Istorijsko, sakralno kulturno nasljeđe Crne Gore i crnogorskog naroda ne može se darivati i biti u vlasništvu Crkve Srbije kako je to predviđeno pravno apsolutno ništavim i politički nemoralnim poslom – veleizdajničkim tzv. ,,Temeljnim ugovorom“ između Vlade Crne Gore, odnosno premijera Dritana Abazovića i Srpske pravoslavne crkve (Crkve Srbije) i patrijarha Porfirija Perića.

Istorijske i pravne činjenice su neumoljive i one eksplicitno kazuju i svjedoče da Crkva Srbije, odnosno SPC u Crnoj Gori, nije i ne može biti legalni ili nasljedni – ili na bilo koji drugi način, da je pravno valjano – vlasnik, titular prava svojine nad sakralnim pravoslavnim objektima i dobrima, manastirima i crkvama i njima pripadajućoj crkvenoj imovini i imovinskoj masi, kojima je do 1920. godine upravljala autokefalna Crnogorska crkva (Pravoslavna crkva u Crnoj Gori, Mitropolija crnogorska, Cetinjska mitropolija)

CRKVA NA ORJOJ LUCI

nad sakralnim pravoslavnim objektima i dobrima (manastirima i crkvama i njima pripadajućoj crkvenoj imovini i imovinskoj masi), kojima je do 1920. godine upravljala autokefalna Crnogorska crkva (Pravoslavna crkva u Crnoj Gori, Mitropolija crnogorska, Cetinjska mitropolija).

Takođe, današnja Crkva Srbije (SPC), nastala 1920, dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića u Kraljevini SHS, nije bila istorijski ni pravno i ne može biti – ne samo vlasnik

Crkvu Svetog Nikole na Orjoj Luci u Bjelopavlićima kod Danilovgrada podigao je 1866. godine knjaz Nikola u čast svom stricu knjazu Danilu I Petroviću Njegošu.

Istorijske i pravne činjenice su neumoljive i one eksplicitno, provjerljivo i akribično, kazuju i svjedoče da Crkva Srbije, odnosno SPC u Crnoj Gori, nije i ne može biti legalni ili nasljedni (ili na bilo koji drugi način, da je pravno valjano), vlasnik, titular prava svojine

STEVO VASILJEVIĆ

Taj tzv. Temeljni ugovor grubo falsifikuje crnogorsku istoriju sa ciljem da se uzurpatorskoj

Crkvi Srbije i njenim eparhijama u Crnoj Gori prizna pravo svojine nad manastirima i crkvama i crkvenom imovinom koju ona nikada nije imala i koju je otela od Crne Gore i crnogorskog naroda.

Navodimo jedan od mnogobrojnih relevantnih istorijskih primjera podizanja, odnosno građenja crkava u Crnoj Gori i njihovog istorijsko-pravnog statusa.

PODIGNUTA U ČAST DANILU I PETROVIĆU NJEGOŠU: Crkva Sv. Nikole na Orjoj Luci

nego ni zakoniti i savjesni držalac (imati pravno valjanu državinu) nad tim objektima sakralnog karaktera – već je ona uzurpator i okupant istih, a ne njihov istorijski i pravni vlasnik i posjednik, kako želi da se neosnovano nametne i agresivno se nameće dugo vremena.

U pravoslavnim bogomoljama, hramovima, crkvama i manastirima u Crnoj Gori do 1920. obavljala je vjersku službu, bogosluženja, liturgije i brojne druge religijske obrede, obilježavala je razne vjerske jubileje, slave, praznike i obavljala obrede za potrebe naroda i države, odnosno domicilnog stanovništva – Crnogorska crkva –Crnogorska mitropolija, odnosno njen episkopat, sveštenstvo i monaštvo.

Ona je upravljala crkvenim objektima, hramovima (crkvenim zgradama). Ali ni ona nije bila vlasnik, kao institucija, crkvenih objekata (manastira, crkava, imovine). Ona je mogla crkvenu imovinu dati i u zakup, ali samo na osnovu saglasnosti i odluke najviše državne vlasti. Država Crna Gora (odnosno, središnji organi njene vlasti, na čelu sa knjazom) je donosila obavezujuće akte kojima je nalagala Pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori –Crnogorskoj mitropoliji – Crnogorskoj

crkvi i njenim poglavarima da manastirska i crkvena imanja kad je to potrebno daju u zakup narodu, s tim što je država, odnosno knjaz Nikola I Petrović Njegoš odlučivao u datim situacijama da se zakup smanji ili oprosti zbog loših finansijsko-socijalnih stanja zakupoprimaca itd.

VLASNIŠTVO

Tada su u Knjaževini i Kraljevini Crnoj Gori imaonici (odnosno vlasnici) bili hramovi, odnosno manastiri i crkve (kao crkveni objekti) koji su bili zakonski subjekti prava, samostalna pravna lica u pravnom prometu pojedinačno, kao nosioci prava svojine, ali njihovo svojinsko pravo bilo je ograničeno zakonima i crkvenim propisima, te se sa njima nije moglo raspolagati bez odobrenja, odnosno saglasnosti države, odnosno nadležne centralne vlasti Knjaževine i Kraljevine Crne Gore.

U smislu da se nepokretna dobra crkava i manastira nijesu mogla otuđiti, prodati, razmijeniti, ustupiti, pokloniti itd. (to je regulisao član 719. OIZa za Knjaževinu Crnu Goru iz 1888, čiji je tvorac bio prof. dr Valtazar Bogišić), jer za takvo nešto, ako bi se preduzimale radnje u pogledu raspolaganja u tom smislu, bilo je nužno, odnosno neophodno odobrenje državnih vlasti, odnosno konačno i vrhovno odobrenje državnog suverena Knjaza/ Gospodara.

Država Crna Gora (odTo je bilo normirano kako nosno središnji organi Opštim imovinskim zakonjene vlasti, na čelu sa nikom za Knjaževinu Crnu knjazom) je donosila Goru (1888) tako i drugim obavezujuće akte kojima propisima, posebno Zakoje nalagala Pravoslavnoj non o Pravoslavnim Konsicrkvi u Crnoj Gori - Crno- storijama u Knjaževini Crnoj Gori (1904) i to članom 109. gorskoj mitropoliji - CrČlan 718 OIZ normirao je da nogorskoj crkvi i njenim se uprava crkvenim dobrima poglavarima da manaobavlja po unutrašnjim aktima stirska i crkvena imanja Crkve, ako oni nijesu u suprotkad je to potrebno daju nosti sa državnim zakonima.

Crkva Srbije, odnosno SPC u zakup narodu, s tim nije bila, niti je mogla biti do što je država, odnosno 1920. godine vlasnik kao ni knjaz Nikola I Petrović (držalac) crkvenih Njegoš odlučivao u datim posjednik objekata i crkvene imovine u situacijama da se zakup Crnoj Gori, iz prostog razlosmanji ili oprosti zbog lo- ga što do tada nije ni postoših finansijsko-socijalnih jala u Knjaževini i Kraljevini stanja zakupoprimaca...

Crnoj Gori.

DOKAZI

U monografiji ,,Pedeset godina na prestolu Crne Gore 1860-1910“, objavljenoj u slavlje jubileja 50 godina vladavine knjaza Nikole i proglašenja Knjaževine Crne Gore za Kraljevinu (a koju je uredio dr Lazar Tomanović, istoričar, predsjednik Vlade Crne Gore, te koja je štampana u Kraljevskoj crnogorskoj državnoj štampariji na Cetinju 1910), između ostalog, navodi se, kada se nabrajaju podignuti i obnovljeni hramovi u Crnoj Gori od 1860. do 1910, da je na Orjoj Luci 1866. podignut hram, odnosno Crkva Svetog Nikole. ,,Glas Crnogorca“, neslužbeni organ crnogorskog Dvora i Vlade, koji je štampan u Državnoj štampariji i čije je uredništvo i sjedište bilo na Cetinju, u broju 3, subota, 16. januara 1898, na strani 2, u članku ,,Dopisi“ potpisan ,,Brđanin“ (nepoznati autor) između ostalog piše i to da je Crkvu Svetog Nikole na Orjoj Luci ,,Nj. V. nas uzvišeni i općeljubljeni Gospodar podigao u slavu Sv. Nikole - a za dušu svome Viteškome stricu-blaženopočivšemu Knjazu Danilu I godine 1866“.

Na ploči iznad vrata Crkve Svetog Nikole na Orjoj Luci uklesan je natpis da je Crkva podignuta u slavu Svetog Nikole te da je knjaz Nikola podigao taj hram u znak sjećanja na svog prethodnika na vladarskom prijestolu Crne Gore knjaza Danila I Petrovića Njegoša.

Na osnovu pisanja ,,Glasa Crnogorca“ (citirani broj) 1898. godine protojerej Bjelopavlića bio je tada Milutin Bošković (on je od ranije bio paroh Bjelopavlica, kao i kasnije), te je on te godine sa mitropolitom crnogorskim Mitrofanom Banom činodejstvovao u Crkvi Sv. Nikole na Orjoj Luci.

Crkva Sv. Nikole na Orjoj Luci sagrađena je novčanom donacijom, finansiranjem primarno od strane suverena crnogorske države knjaza Nikole (on je bio njen ktitor), a podignuta je na privatnom imanju autohtonih Orjelučana, koji su ga ustupili, odnosno darivali za podizanje navedene crkve u svome kraju i koji su, naravno, kao i knjaz Nikola, koji je bio ktitor, gradili svoju crkvu kao hram za svoje potrebe i ona je bila i jeste crkva Orjelučana.

Ta crkva je grobljanska crkva matičnog stanovništva Orje Luke kojima i pripada i koji su je zajedno sa državom Crnom Gorom sagradili za svoje vjerske, običajne, tradicijske, kulturno-civilizacijske i druge duhovne i praktične potrebe.

Crkva Sv. Nikole na Orjoj Luci je u vrijeme postojanja nezavisne Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, od kada je sagrađena 1866, korištena za obavljanje brojnih vjerskih ceremonija, liturgija, obreda, kako mještana Orje Luke, tako i za potrebe tada državne autokefalne Crnogorske mitropolije (Crnogorske crkve) i njenog episkopata, sveštenstva, monaštva, a povodom raznih jubileja, svečanosti, praznika do 1920. godine, sve dok je Crnogorska crkva postojala, odnosno, dok nije, nakon aneksije Crne Gore 1918, nasilno i nekanonski ukinuta i pripojena bespravno tada novouspostavljenoj Ujedinjenoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. 

Hronika

Utorak, 9. avgust 2022.

11

Nikšićka policija uhapsila sugrađanina zbog neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga

U dvorištu kuće otkrivena parcela sa zasadom marihuane NIKŠIĆ - Z. G. (53) iz Nikšića uhapšen je kada je policija u njegovom dvorištu otkrila parcelu sa zasadom marihuane.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, službenici Centra be-

zbjednosti Nikšić su, postupajući po naredbi nadležnog sudije za istragu, izvršili pretres kuće i drugih prostorija koje koristi Z. G. - Pronađena parcela sadrži zasad od 43 stabljike marihu-

ane visine od 0,2 cm do 1,6 m – precizirali su iz policije.

Dodaju da je pretresom pronađeno i oko 350 grama marihuane, tri čašice metadona, sjemenke marihune i vaga za precizno mjerenje.

Zasad marihuane u Nikšiću

O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se Z. G. liši slobode zbog sumnje da je

Odluka Vrhovnog suda za okrivljene za stvaranje kriminalne organizacije

izvšio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - navode iz Uprave policije.

Protekle sedmice barski policajci pronašli su laboratoriju za uzgoj marihuane i uhapsili M. S. (48) iz tog grada.

Postupajući po naredbi nadležnog sudije, pretresli su stan i druge prostorije koje koristi M. S. i u sobi prilagođenoj za uzgoj i proizvodnju marihuane pronašli oko 840 grama ove droge. U improvizovanoj laboratoriji pronađena je digitalna vaga, drobilica i posuda sa sadržajem tečnosti za koju se sumnja da je ulje kanabisa.

Osim toga, pretresom je pronađen pištolj „CZ“ kalibra 7,65 mm, dva okvira i 44 komada municije.

C. H.

Specijalno državno tužilaštvo ne odgovara u kojoj fazi je istraga o umiješanosti ministra bez portfelja u koruptivnim radnjama

Miljanić nije Blažu Jovaniću i još Đurišić: dobio televizor pa sedam osoba pritvor se nije mogao naći u imovinskom kartonu produžen tri mjeseca PODGORICA – Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je pritvor za još tri mjeseca bivšem predsjedniku Privrednog suda Blažu Jovaniću i još sedam osoba koji se terete za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije .

Kako je saopšteno iz suda, odluku su donijeli na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore.

Pritvor je, osim Jovaniću, produžen i stečajnim upravnicima Saši Zejaku, Snežani Jović, Sanji Lješković, Ranku Radinoviću, Sretenu Mrvaljeviću i vlasnicima firmi za obezbjeđenje Paviću Globareviću i Darku Peroviću.

Jovanić je uhapšen početkom maja u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja, a sumnjiči se za deset krivičnih djela, među kojima je i stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja.

Sa privođenja Blaža Jovanića

Jovanić se sumnjiči se da je uz pomoć 11 pripadnika kriminalne organizacije, među kojima su stečajni upravnici, procjenitelji i vlasnici firmi za obezbjeđenje u stečajnim postupcima, nezakonito oštetio deset kompanija za 661.496 eura.

Njima su lisice na ruke stavljene početkom maja dok je SDT odlučilo da se procjeni-

Sud za prekršaje kaznio deset osoba zbog tuče u Tivtu

telji Omer Markišić i Dejan Golubović, vlasnica firme za obezbjeđenje Stana Čelebić, vlasnica kompanije ,,Ogimar“ Danijela Laković i kandidat za sudiju u Privrednom sudu Vladan Nikolić brane sa slobode.

U sklopu ove kriminalne organizacije su i podgoričke kompanije ,,Titan sekjuriti, ,,Sekju-

ritas Montenegro“, ,,Ogimar“ kao i nikšićka firma ,,Top fors sistem“ i više N. N. osoba.

Jovanić se sumnjiči da je tokom 2015. godine organizovao kriminalnu organizaciju i koristeći funkciju predsjednika Privrednog suda, kao i sudijsku funkciju, nezakonito uvećavao troškove stečajnog postupka u čemu su mu pomagali određeni stečajni upravnici.

- Protivpravna imovinska korist se pribavljala tako što su se određena sredstva po nalogu Jovanića sa računa Privrednog suda avansirala na račun stečajnog dužnika a navodno u cilju vođenja stečajnog postupka a potom se taj novac prebacivao na račune članova ove kriminalne grupe prije zaključenja stečajnog postupka – navodi se u rješenju o određivanju pritvora dijelu ove grupe.

Prodajom imovine firme u stečaju pokrivao bi se dug sa računa Privrednog suda.

A. R.

Nezgoda u tunelu Sozina

Jedna osoba pucala, ostali lomili boce TIVAT – Sudija suda za prekrsaje u Budvi - odjeljenja u Kotoru Jelena Stanisić je u hitnom postupku kaznila novčanim kaznama u iznosima od po po 270 eura okrivljene: C. B. (21), C. S. ( 20), C. B. (22), C. E. (23), C. B. (42), S. M. (50), N. L.(24) i N. A. (23), svi iz Tivta.

-Oni su kažnjeni zato što su dana 07.08.2022 oko 21.30 sati u naslju Gradiošnica, opština Tivat na javnom mjestu naročito se drsko ponašali

na način što su bacali kamenje i flaše jedni prema drugima - saopšteno je iz Suda za prekršaje.

Kako se dodaje, u odvojenom predmetu, istog dana je okrivljeni N. A. (23) kažnjen novčanom kaznom u oznosu od 150 eura jer je iz startnog pistolja ispalio 5 metaka u vis, dok je B. A. (25) kaznjen 450 eura jer je odgurnuo vrata policijskog vozila koja su udarila policijskog sluzbenika u grudi i ne postupio po naredbi policijskog sluzbenika da se udalji.

C. H.

Vozač udario u potporni zid PODGORICA – S. B. (60) iz Bara povrijeđen je u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u tunelu Sozina, piše Primorski portal.

Kako je Primorskom portalu saopštio Radovan Đurišić, rukovodilac ODT-a u Baru, S. B. se zakucao u potporni zid po sredini tunela. S. B. je prevezen u Klinički centar Crne Gore.

Policija je obavila uviđaj i utvrđuje pod kojim okolnostima je došlo do nezgode.

C. H.

PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo nije odgovorilo na upite Gradske RTV u kojoj je fazi istraga o navodnoj umiješanosti ministra bez portfelja Zorana Miljanića i poslanika Srđana Pavićevića u koruptivnim radnjama, kojima je spriječena ili usporena istraga Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma protiv sportskih kladionica ,,Lob“.

Nakon što je M portal objavio snimke, koji navodno upućuju na korupciju, Miljanić je odbacio navode o umiješanosti, navodeći da za sve optužbe ima kao odgovor dokumentaciju i da će tužiti taj portal.

Tužba će uslijediti po završetku radnji iz nadležnosti SDTa kazao je za Gradsku RTV advokat Miljanića Aleksandar Đurišić, dodajući da nema informaciju u kojoj je fazi istraga.

- Ti postupci su tajni i oni nemaju neku javnu dimenziju,

tako da, u tom smislu, treba ih pustiti da odrade to što je do njih - kazao je Đurišić.

Nakon što je M portal objavio snimke koji ukazuju na koruptivne radnje – u kojima se Miljanić preko prijatelja zalaže da pomogne vlasnicima „Loba“ koji su pod istragom, nakon čega mu je i montiran televizor od 55 inča – visoki funkcioner Vlade je ,,objasnio“ da je posao sa rentiranjem bio aktuelan i prije nego što je postao ministar – izričito tvrdeći da je televizor dobio umjesto mjesečne zakupnine tog prostora. Đurišić tvrdi da Miljanić ništa nije dobio, te da se, shodno tome, televizor nije ni mogao naći u njegovom imovinskom kartonu.

- Nije on dobio ništa. Nije imao nikakvu obavezu da nešto prijavi - istakao je Đurišić.

Gradska radio-televizija pokušala je da dobije komentar i poslanika liste „Crno na bijelo“ Srđana Pavićevića, ali on nije odgovarao na pozive.

C. H.

Uhapšen Rožajac zbog razbojništva od prije šest godina, drugi osumnjičeni uhapšen ranije

Upali u stan, napali dvije osobe i ukrali 5.000 eura

PODGORICA - Rožajac Z. M. (55) uhapšen je zbog sumnje da je 16. aprila 2016. godine zajedno sa D. S. iz Čačka izvršio krivično djelo razbojništvo na štetu dvije osobe.

Oni su, kako se sumnja, ušli u stan u Baru u kojem su boravila dva oštećena lica, te upotrebom suzavca i elektro-šokera onesposobili jedno lice, dok su prema drugom licu upotrijebi-

li fizičku snagu, a kojom prilikom su ukrali 5.000 eura.

- Barska policija je istog dana, kada je djelo izvršeno, lišila slobode D. S. i on je tada priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, dok se Z. M. dao u bjekstvo. Po povratku u Crnu Goru, 6. avgusta 2022. godine, ovo lice je u Rožajama lišeno slobode po nacionalnoj potjernici - navodi se u saopštenju policije.

C. H.

12

Crnom Gorom

Utorak, 9. avgust 2022.

U Fondu za zaštitu životne sredine nijesu zadovoljni odzivom na konkurs za finansiranje sanacije smetlišta PODGORICA – Na konkurs Fonda za zaštitu životne sredine za dodjelu bespovratnih sredstava (subvencija) za uklanjanje divljih depenija učestvovalo je svega pet lokalnih uprava - komunalnih preduzeća iako, prema podacima resornog ministarstva, u 24 opštine postoji nekoliko stotina smetlišta na koja je odloženo oko 1,5 miliona tona otpada.

Uslove za dobijanje sredstava, 34.000 eura, su uspunili Komunalno preduzeće Bar i Opština Mojkovac. U Baru će sanirati smetlište na lokaciji Sokolana u kojem pretežno žive Romi. U Mojkovcu planiraju da uklone deponiju koja se nalazi na državnom zemljištu.

Ukupna vrijednost konkursa iznosila je 170.000 eura. Korisnik je mogao da ostvari maksimalno 80 odsto prihvatljivih i opravdanih troškova ukupno, odnosno maksimalno do 34.000 eura, sa PDV-om. Korisnici sredstava obavezni su da deponije saniraju do 1. septembra te da nakon realizacije projekta naredne tri godine informišu Eko fond o pozitivnim učincima.

U državi 400 divljih deponija, a samo pet opština prijavilo se za subvencije

Ukupna vrijednost konkursa iznosila je 170.000 eura, a korisnik je mogao da dobije do 34.000 eura. Stiglo je pet prijava od kojih su samo dvije ispunile uslove. Konkurs je pokazao nezainteresovanost lokalnih samouprava kao i nedostatak njihovih finansijskih i administrativnih kapaciteta – kaže Bojana Radović, saradnica za administrativne poslove u Eko fondu

NEDOSTACI

Saradnica za administrativne poslove u Eko fondu Bojana Radović kaže kako nijesu zadovoljni ishodom konkursa.

– Konkurs je ukazao na nedostatak finansijskih i administrativnih kapaciteta lokalnih samouprava. Rezultati projekta nijesu na očekivanom nivou i pokazali su nezainteresovanost lokalnih samouprava da učestvuju na javni konkurs posebno uzimajući u obzir činjenicu da shodno podacima Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u zemlji ima oko 400 nelegalnih deponija. Osnovna svrha javnog konkursa je trajna sanacija divljih deponija kroz infrastrukturno opremanje tih lokacija postavljanjem kontejnera, kanti, informativnih tabli, video-nadzora, prenamjenu prostora npr. u dječje igralište, park, izletište i slično, a sve u cilju da se spriječi da građani tu ponovo odlažu otpad – navela je Radević Pobjedi.

Eko fond je konkursm (prvi iz oblasti životne sredine) objavio 5. maja, zatvoren je 20 juna. Pravo na korišćenje

NEUREĐENA ODLAGALIŠTA SU EKOLOŠKI, EKONOMSKI I SOCIOLOŠKI PROBLEM: Deponija u Baru

bespovratnih sredstava (subvencije) mogli su ostvariti isključivo lokalne samouprave i/ili komunalna preduzeća koja su blagovremeno podnijela prijavu sa obaveznom dokumentacijom, nijesu imali poslovne račune u blokadi, nemaju neizmirenih poreskih obaveza prema Upravi prihoda i carina...

– Nakon provjere komisija je konstatovala da nijedna pri-

Glavni razlog neispunjavanja formalno-pravnih uslova konkursa jeste nepotpuna obavezna dokumentacija: uvjerenje da su izmireni porezi i doprinosi, nedostatak plana uklanjanja otpada, projektni zadatak, opis trenutnog stanja, popis i opis radova i aktivnosti, specifikacija troškova… java nije ispunila sve formalno-pravne uslove propisane javnim konkursom, pa je zatražena dopuna dokumentacije,

što je urađeno za samo tri. Na osnovu dopunjene dokumentacije, komisija je zaključila da su dvije prijave ispunile uslove

i izvršnom direktoru predložila da Opština Mojkovac i DOO Komunalne djelatnosti Bar ostvare pravo na korišćenje bespovratnih sredstava – kaže Radović.

Po njenim riječima glavni razlog neispunjavanja formalno-pravnih uslova konkursa je bila nepotpuna obavezna dokumentacija kao što su: uvjerenje Uprave prihoda i carina da su izmireni dospjeli porezi i doprinosi, nedostatak plana uklanjanja otpada odbačenog u životnu sredinu; projektni zadatak sa jasno definisanim ciljevima, opisom trenutnog stanja, popisom i opisom radova i aktivnosti, pregled radova i specifikacija troškova, očekivani rezultati efekata projekta (efekti na životnu sredinu i ekonomskofinansijski efekti) sa indikatorima učinka.

PROCEDURE

Do toga je došlo uprkos nastojanjima Eko fonda da potencijalne korisnike informiše o uslovima konkursa, obavezama tokom i nakon realikzacije projekta… U saradnji sa Zajednicom opština organizovali su info-sesiju za jedinice lokalne samouprave i komunalna preduzeća tokom koje su predstavljeni uslovi koje treba da is-

Osnovna svrha konkursa je trajna sanacija divljih deponija kroz infrastrukturno opremanje tih lokacija postavljanjem kontejnera, kanti, informativnih tabli, video-nadzora, prenamjenu prostora npr. u dječje igralište, park, izletište i slično – navela je Bojana Radević pune ukoliko ostvare pravo na bespovratna sredstva. Nakon objave konkursa u štampanim medijima i na internet stranici Eko fonda, sprovedena je medijska kampanja u informativnim programima lokalnih televizija. Tekst konkursa je putem elektronske pošte proslijeđen na adrese 24 opštine, a data je i mogućnost dobijanja dodatnih informacija i pojašnjenja.

– Tokom info-sesija kao glavni problem, posebno za opštine sjevernog dijela Crne Gore, istaknute su administrativne barijere imajući u vidu da neke od njih imaju poslovne račune u blokadi, zatim obimnost obavezne dokumentacije, angažovanje ovlašćene firme za izradu projektne dokumentacije, monitoring pozitivnih efekata projekta na životnu sredinu tri godine nakon završetka projekta, te isplata bespovratnih sredstava (subvencija) Eko fonda nakon realizacije projekta, itd. Svi komentari biće od velike koristi prilikom pripreme budućih javnih konkursa u cilju pojednostavljivanja procedura apliciranja, stvaranja povoljnog poslovnog ambijenta i zajedničkog djelovanja u cilju optimalnog razvoja i poboljšanja kvaliteta životne sredine – kazala je Radović.

Ističući da neuređena odlagališta nijesu samo ekološki, već i ekonomski i sociološki problem ona dodaje da će Fond i ubuduće težiti da, kroz pružanje finansijske i tehničke podrške, postane jedan od pokretača snažnijeg ekonomskog, privrednog i infrastrukturnog razvoja lokalnih samouprava, kao i podrška u implementaciji evropskih standarda u oblasti životne sredine i energetske efikasnosti.

D.Š.

Morsko dobro saopštilo rezultate analize uzoraka sa 110 kupališta

BUDVA – Rezultati analize kvaliteta morske vode za 110 kupališta, koju je Institut za biologiju mora sproveo od 2. do 6. avgusta, pokazali su da je na 87,3 odsto lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 4,5 odsto dobrog, a na 8,2 odsto zadovoljavajućeg. Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju – saopšteno je iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.

Program praćenja sanitarnog kvaliteta u opštini Ulcinj se realizuje na 18 lokacija i na svim lokacijama voda je bila odličnog kvaliteta. Analize su

pokazale da je u Baru od ukupno 15 lokacija voda bila odličnog kvaliteta na njih 14, dok je na jednoj lokaciji bila dobrog kvaliteta. U Budvi od ukupno 32 lokacije, voda je bila odlična na njih 38, a na jednoj lokaciji zadovoljavajućeg kvaliteta. U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, na osam lokacija voda je bila odličnog kvaliteta, dok je na jednoj lokaciji voda bila dobrog kvaliteta. Analize su pokazale da je u Kotoru od ukupno 15 lokacija, voda bila odličnog kvaliteta na njih 12, dok je na tri lokacije voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 14 ona bila odličnog, na četiri dobrog kvaliteta i na tri zadovoljavajućeg kvaliteta.

– Zakonski okvir propisuje da je potrebno raditi analize morske vode minimum i mjesečno, no upravo zbog povećanog broja turista na našoj obali tokom turističke sezone, Javno preduzeće je u okviru svog programa predvidjelo češće analize, na svakih 15 dana, kako bi imali što bolju i kompletniju sliku kvaliteta vode, te pravovremeno uticali na zaštitu zdravlja kupača – saopšteno je iz Morskog dobra.

Rezultati analiza kvaliteta morske vode, kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na internet stranici www.morskodobro.me.

C. G.

D.MALIDŽAN

Voda bezbjedna za kupanje i rekreaciju

ODLIČAN KVALITET VODE NA SVIM KUPALIŠTIMA: Ulcinj

Crnom Gorom

Utorak, 9. avgust 2022.

BAR: Iz resora Ervina Ibrahimovića odgovorili mještanima Mrkojevića koji negoduju zato što nije počela rekonstrukcija puta R29

NADLEŽNOST

– Postupak rješavanja imovinsko–pravnih odnosa odnosno eksproprijacija nije ni započeta, a predstavlja jedan od ključnih preduslova za raspisivanje javnog poziva za izbor izvođača radova na rekonstrukciji ovog puta.

Nadležnost da sprovede taj postupak ima Uprava za katastar i državnu imovinu (Koča Đurišić), nad kojom nadzor vrši Ministarstvo finansija, a u skladu sa Ugovorom o sufinansiranju projekta rekonstrukcije ovog puta finansijska sredstva za rješavanje imovinsko–pravnih odnosa treba da obezbijede opštine Bar i Ulcinj. Opština Bar je na poseban račun uplatila



Teren nepristupačan za gašenje sa zemlje

Požar na brdu iznad Perasta

KOTOR - Udar groma u brdo iznad Perasta, Risna i Kostanjice doveo je do izbijanje požara. Radi se o nepristupačnom terenu gdje je gašenje jedino moguće iz vazduha.

EKSPROPRIJACIJA NIJE NI POČELA: Sa jednog od protesta

Dok se ne stvore uslovi za raspisivanje tendera, adresa za rješavanje problema su Ministarstvo finansija i Uprava za katastar i državnu imovinu te opštine Bar i Ulcinj, a tek nakon što se završi eksproprijacija Ministarstvo kapitalnih investicija i Uprava za saobraćaj - poručili su iz Ministarstva kapitalnih investicija 600.000 eura, za koje se ne zna hoće li biti dovoljne za eksproprijaciju, a Opština Ulcinj nije preduzela ništa kako bi se realizovala obaveza iz ovog ugovora – navode iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Ukazuju da će nakon završetka eksproprijacije, Uprava za saobraćaj, nad kojom imaju nadzor, u najkraćem mogućem roku raspisati tender za izbor izvođača te da će dio sredstava koji je preusmjeren ka priključku auto-puta, MF obezbijediti.

Put Bar - Kamenički most - Krute dugačak je 14,09 kilometara od čega je 10,3 kilometra na teritoriji Bara, a 3,7 na teritoriji Ulcinja

– Vjerujemo da svaki građanin Mrkojevića zna da niti jedan jedini poziv za postupak rješavanja imovinsko–pravnih odnosa u vezi sa realizacijom ovog projekta nije stigao u Mrkojeviće. To je najbolji pokazatelj da nijesu stečeni uslovi za raspisivanje tendera, što je jedina nadležnost MKI kojim rukovodi potpredsjednik Vlade i ministar mr Ervin Ibrahimović, pa ostaje nejasno istrajavanje na javnom adresiranju ovog problema MKI i njemu lično – ukazuju iz ovog ministarstva.

POSTUPAK

Imajući sve to u vidu, ukazuju mještanima Mrkojevića da je adresa za rješavanje problema, dok se ne stvore uslovi za

raspisivanje tendera, Ministarstvo finansija i Uprava za katastar te opštine Bar i Ulcinj, a tek nakon što se završi eksproprijacija Ministarstvo kapitalnih investicija i Uprava za saobraćaj. Do tada, kako navode, nemaju apsolutno nikakvu nadležnost niti mogućnost institucionalnog djelovanja.

Mještani Mrkojevića su u više navrata protestovali zato što nijesu počeli radovi. Posljednji put su to učinili u neđelju, tako što su na jedan sat blokirali regionalni put R 29 u mjestu Pečurice, na putu od Bara ka Sukobinu.

Put Bar - Kamenički most Krute dugačak je 14,09 kilometara od čega je 10,3 kilometra na teritoriji Bara, a 3,7 na teritoriji Ulcinja.

R. E.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 17 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 9. avgusta radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Andrijevica: od 8.30 do 14.30 h Peovac, Oblo Brdo, Kralje, Sjenožete, Gnjili Potok, Trešnjevik i katuni Štavna, Rudo Brdo i Gradišnica, dio sela Slatina.

Bar: od 9 do 14 h Ostros i Koštanjica.

Berane: od 8.30 do 14.30 h dio sela Zagrađe.

Bijelo Polje: od 8 do 15 h Gornja Crnča; od 9 do 16 h Kanje, Ograde, Ostrelj, Laholo, Sutivan, Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-Impex, Zminac, Repetitor Kurilo i ČokrlijeRajkovići.

Cetinje: od 8 do 14 h dio Dobrske Župe; od 8 do 15 h dio Velestova.

Danilovgrad: od 8 do 15 h dio sela Radovče, dio Studenog, Pištet – dio Gornjih Martinića.

Gusinje: od 8.30 do 14.30 h dio sela Brezojevice.

Kolašin: od 8 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora, Vranještica.

Kotor: od 9 do 11 h Škaljari – Rakite gornji dio naselja i naselje oko vrtića.

Mojkovac: od 8 do 15 h Razboj, Babića Polje; od 8 do 17 h Dobrilovina; od 9 do 13 h Štitarica I; od 9 do 15 h Krstac i Feratovo Polje -Trnovača; od 9 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari.

Nikšić: od 8 do 15 h Vilusi.

Petnjica: od 8.30 do 14.30 h Laze, Vrbica, Trpezi, Kalica i fabrika košulja ,,Lavista“, sela Vrševo i Azane.

Plav: od 9.30 do 14.30 h dio sela Velika.

Pljevlja: od 9 do 16 h brana Otilovići, Ljutići, Ćirovići, Vrulja, Vlaovina, Breza, Zelena Stijena, Podborova, Roganice, Obarde, Kneževići, Gačevića Dolina, Mataruge, Vukovo Brdo, Kleke, Kozica, Raćevo; od 9 do 17 h Kosanica, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče, Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica, Uremovići, Gornje Selo, Crnobori, Javorak, Odžak, Gradac, Pupovići, Crnci, Leovo Brdo ( moguća kratkotrajna isključenja na početku i kraju radova).

Plužine: od 8 do 15 h Mratinje, Repetitor Mratinje.

Rožaje: od 7.30 do 18 h Grahovo; od 9 do 14.30 h dio sela Dedići i Razdolje.

Ulcinj: od 8 do 14 h dio naselja Zoganje (kod mljekare Arena Milk). Žabljak: od 9 do 17 h Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Pitomine, Prisoje, Bosača, Vjetrena Brda, vojni objekat na Štuocu, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C. G.

A kako je noć pala nije moguća intervencija ni dromadera Ministarstva unutrašnjih poslova, ni helikoptera Vojske Crne Gore.

Zamjenik komandira kotorske Službe zaštite i spašavanja Edu-

ard Kovačić izjavio je za Radio Kotor da gori šuma, a ugroženih objekata nema.

- Nijesmo u mogućnosti da reagujemo jer je teren jako nepristupačan, ali pratimo situaciju, a nadamo se da će i kiša koja u ovim trenucima pada pomoći rekao je Kovačić.

Vatrogasci dobrovoljnog društva ,,Bogoljub Brezić“ iz Perasta prate razvoj situacije na terenu.

I.KOMNENIĆ RTHN

PODGORICA – Za prebacivanje 500.000 eura od ukupno 1,34 miliona eura, koliko je planirano u ovoj godini za projekat rekonstrukcije puta R29 na projekat priključka na auto-put nije odgovorno Ministarstvo kapitalnih investicija, već je za to bilo zaduženo Ministarstvo finansija na čijem je čelu Aleksandar Damjanović – saopštili su iz MKI dodajući da to svakako ne utiče niti će uticati na dinamiku realizacije rekonstrukcije puta od tunela Ćafe do Vladimirskih Kruta.

Navode da se danima, protiv ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića i njegovog resora, vodi kampanja u kojoj se ,,mještani Mrkojevića i njihov realan problem sa putem, čiji kapacitet ne odgovara frekvenciji saobraćaja, politički zloupotrebljavaju“.

Udar groma u brdo iznad Perasta izazvao požar

FOTO: BARINFO

MKI: Problem adresirajte Damjanoviću i Đurišiću

13

DRAGOCJENA POMOĆ IZ VAZDUHA: Helikopter Vojske

HERCEG NOVI: Nema predaha za Službu zaštite

Na Žvinjama gori peti dan HERCEG NOVI – U Herceg Novom ni nakon pet dana nijesu potpuno ugašeni požari na nepristupačnom terenu na Žvinjama i Sitnici. Juče poslijepodne su hercegnovski vatrogasci imali pomoć iz vazduha, ali vatra još tinja na nekoliko mjesta.

Komandir Službe zaštite i spašavanja Zlatko Ćirović kaže za RTHN da im je juče pomagao helikopter Vojske, koji je gasio vatru od 18 do 20 sati.

– Uspio je nešto da sanira, ali vatra tinja na još dva – tri mjesta. Te lokacije su jutros obilazili hercegnovski vatrogasci koji i dalje dežuraju, ali za sada nijesmo tražili pomoć avijacije, dok vidimo kako će se situacija dalje odvijati – poručio je Ćirović.

Novski vatrogasci su tokom protekla dva mjeseca imali više od 150 intervencija, od kojih oko 70 na gašenju požara. I.R.

Opština će nagraditi vatrogasce Predsjednik Opštine Stevan Katić donio je odluku da se za izuzetne napore koje čine duže od dva mjeseca gaseći brojne požare, pripadnicima Službe zaštite i spašavanja budu dodijeljene novčane naknade.

– Vatrogasci ulažu nadljudske napore i rizikuju svoje da bi spasili živote drugih ljudi i sačuvali imovinu. Pripadnici naše Službe zaštite i spašavanja svakog dana pokazuju požrtvovanost, hrabrost, odanost poslu i svom gradu, na čemu smo im neizmjerno zahvalni – istakao je Stevan Katić.

14

Kultura

Utorak, 9. avgust 2022.

Završeno osmo izdanje Green Montenegro International Film Festa, na

Počeo Osmi Korifej – Međunarodni festival alternativnog teatra

„Hasanaginica“ u Biogradskoj prašumi

Poruka u znaku koje se održava Festival je „U kraju“ kao simbolička umjetnička podrška narodu Ukrajine. Zbog toga je otvaranje proteklo u obraćanju zvaničnika iz Ukrajine, a nastupio je i tamburaški orkestar „Muzička uspomena“ iz Harkova. Korifej će trajati do 26. avgusta, a svakoga dana biće odigrana jedna ili dvije predstave u izvođenju glumačkih postavki iz sedam država.

Planirana su i dva prateća sadržaja, promocija pjesničke zbirke Nikole Liće Šćepa-

Nagrađeni film, kako je navedeno, je dramatična hronika stanja u koje smo doveli rijeke i jezera, koja nas poziva na akciju, bilo da smo tamo, u podnožju Anda ili na nekoj drugoj obali.

NAGRADE

Detalj iz predstave ,,Hasanaginica“

novića „Režanje Nesanica“ i izložba fotografija autora iz Češke.

U okviru večerašnjeg programa u holu Centra za kulturu u 19 sati biće otvorena izložba fotografija „Čovjek na istoku“, autora Harisa Medenčevića iz Češke. Nakon toga, u 20 sati biće izvedena predstava „Prst“, koju prema tekstu Doruntine Baše izvode studentkinje FDU Milica Kekić i Maša Božović, klasa profesora Branimira Popovića. Dr. DRAŠKOVIĆ

Odluku o nagradama VIII edicije GMIFF-a donio je žiri koji su činili reditelj Andro Martinović (Crna Gora), reditelj i direktor fotografije Mustafa Mustafić (BiH), producent i reditelj Dong Hee Chun (Južna Koreja).

Drugu nagradu u kategoriji „Ekologija“ dobio je „Haboob“, animirani film iranke Mahse Samani, dok je treća nagrada pripala je ostvarenju „Vratimo se izvornom“, Džordza Pirtona iz Velike Britanije.

Najbolji film u kategoriji „Ekologija duše“ je ostvarenje „Uhođenje Černobilja – istraga nakon apokalipse“, autorke Iare

Još jedno priznanje za predstavu Mirka Radonjića, koprodukcijski projekat Zetskog doma i DS „Prazan prostor“ PODGORICA – Autorskom i izvođačkom timu predstave „Ana Karenjina“, koju je prema istoimenom romanu Lava Nikolajeviča Tolstoja režirao Mirko Radonjić, u koprodukciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom Dramskog studija „Prazan prostor“, dodijeljena je posebna nagrada Bijenala scenskog dizajna BiSD 2022 (ex aequo).

Posebna nagrada Bijenala scenskog dizajna za „Anu Karenjinu“

Nagrada se dodjeljuje za kreativno zajedništvo autorskog i izvođačkog tima, shvaćeno kao presudni gradivni elemenat scenskog dizajna, a biće dodijeljeni 5. septembra ove godine u okviru programa ,,Kaleidoskop kulture“, u organizaciji fondacije Novi Sad – Evropska prijestonica kulture.

Uloge u predstavi „Ana Karenjina“ tumače Sanja Vujisić, Aleksandar Gavranić i Pavle Prelević. Dramaturg je Ilija Đurović, asistentkinja reditelja Hana Rastoder, kostimografkinja Lina Leković, autor muzike Ilija Gajević, autor fotografskog i video-materijala Ana Kašćelan i Pavle Simonović, dok dizajn potpisuje Iva Mijanović. Producentkinja predstave je Marija Backović.

Regionalni Selekcioni tim radio je u sastavu: producent prof.

Janko Ljumović (Podgorica, Cetinje), producentkinja Anja Pirnat (Ljubljana), dramatur-

škinja Mirna Rustemović (Zagreb), glumac i reditelj Besfort Idrizi (Bitolj), dramaturškinja Asja Krsmanović (Sarajevo), kostimografkinja Darinka Mihajlović aka Selena Orb (Beograd, Novi Sad), tokom nekoliko mjeseci intenzivnog rada odabrao je dvanaest predstava. Odluke o nagradama donio je žiri: arhitekta Radivoje Dinulović (Beograd, Novi Sad), arhitekta, scenograf i vizuelni umjetnik Filip Jovanovski (Skoplje, Bitolj) i dramaturg, teatrolog, muzičar i pozorišni kritičar Matko Botić (Zagreb, Split).

Velika nagrada (Grand Prix) BiSD 2022. dodijeljena je autorskom timu predstave „Čriček in temačni občutek“, Tona Telegena, u režiji Ivane Đilas i produkciji Slovenskog narodnog gledališča, Nova Gorica. Nagrada BiSD 2022. za scenski dizajn predstave u cjelini dodijeljena je autorskom timu predstave „Krvave svadbe“, Federika Garsi-

je Lorke, reditelja Igora Vuka Torbice, u koprodukciji Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad i JU Grad teatar Budva. Posebna nagrada BiSD 2022. (ex aequo) dodijeljena je autorskom timu predstave „Braća Karamazovi“, po romanu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, u režiji Olivera Frljića i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih – ZKM. Bijenale scenskog dizajna je manifestacija koju su osnovali YUSTAT – OISTAT centar Jugoslavija i Muzej primijenjene umjetnosti u Beogradu. Od 1997. do 2006. godine manifestacija je obuhvatala veliku izložbu, nagrade i priznanja, niz predavanja, radionica i konferencija, te stekla visok nacionalni i regionalni ugled. Ponovno pokretanje rezultat je potrebe za praćenjem i vrednovanjem pozorišne produkcije, umjetničkih i kustoskih praksi u oblasti scenskog dizajna i scenskog prostora u Srbiji i regionu.

S. V.

Sa zatvaranja festivala

Li iz Sjedinjenih Američkih Država. U ovom ostvarenju, kako je navedeno, autorka vješto kombinuje autentične materijale iz 1986. godine sa snimcima zabilježenim u ovom postapokaliptičnom pejsažu danas.

Drugoplasirani u ovoj kategoriji je film „Sava“ britanskog autora Metjua Somervila, dok je treća nagrada pripala ostvarenju „Rđa“, autora Rafaela Maleckog iz Poljske. Žiri VIII izdanja Festivala dodijelio je i specijalnu nagrade

PODGORICA – Završni koncerti polaznika i mentora jedanaestog Ljetnjeg kampa za kamernu muziku održani su na Cetinju, u sali Ministarstva za kulturu i u Podgorici u KIC-u ,,Budo Tomović“.

Ljetnji kamp za kamernu muziku je, prema riječima organizatora, ove godine okupio 35 muzičara različitih generacija iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Italije, Švajcarske i SAD.

– priznanje u kategoriji „Ekologija“ je dobio film „Kemikal baders“, Masimilijana Mazote sa Sardinije, dok su u „Ekologiji duše“ nagrađene glumice Ana Vučković, za ulogu u filmu „Poslije zime“, reditelja Ivana Bakrača i Mediha Musliović, za ulogu u filmu „Deset u pola“, Danisa Tanovića.

- U kategoriji „Promo-turistički filmovi“, koja je ove godine bila revijalnog karaktera, a u saradnji sa Zagreb Tour Film

PRATEĆI PROGRAM

Publika je ove godine, na obali Crnog jezera i u hotelu „Gorske oči“, imala priliku da pogleda 65 ostvarenja koje je selekto-

Završen Ljetnji kamp za kamernu muziku

Učili nova djela i usavršavali svoje programe

KVALITET

Maja Popović, urednica muzičkog programa KIC-a i organizatorka Ljetnjeg kampa, istakla je da su polaznici tokom sedmodnevnog boravka na Ivanovim koritima učili nova djela i usavršavali svoje programe kroz saradnju sa mentorima, među kojima su istaknuti umjetnici i profesori: violinista Sreten Krstić, klarinetista Veljko Klenkovski, violončelista Dmitrij Prokofjev, flautistkinja Žana Lekić, pijanistkinja Nataša Popović, violinista Marko Simović i drugi.

- Od 25 kamernih ansambala, na završnim koncertima nastupili su odabrani – najbolji sastavi, a programi dva koncerta bili su različiti. Koncerti su kruna muzičkog i edukativnog rada u okviru Ljetnjeg kampa za kamernu muziku, koji omogućavaju polaznicima da javno nastupe i doprinesu predstav-

Festivalom, publika je imala priliku da pogleda 15 filmskih ostvarenja. Takođe, festival od prošle godine radi na promociji mladih crnogorskih sineasta, pa su tokom festivala u saradnji sa FDU, prikazana četiri studentska filma – saopštili su iz GMIFF-a.

Ljetnji kamp za kamernu muziku

KOLAŠIN – Prvi aplauzi osmom izdanju Međunarodnog festivala pozorišne alternative Korifej 2022, desili su se u Biogradskoj prašumi.

Ovogodišnje festivalsko izdanje otvoreno je u subotu veče, predstavom „Hasanaginica“ u izvođenju studenata FDU sa Cetinja, koja je odigrana u NP ,,Biogradska gora“, na platou u blizini Biogradskog jezera.

PODGORICA – Ostvarenje „Budi voda - Od Anda do Amazonije“, rediteljke Hulije Blanji iz Francuske, dobitnik je glavne nagrade u kategoriji „Ekologija“, na VIII izdanju Green Montenegro International Film Festa, koji je zatvoren u subotu veče.

GMIFF

Pozorišna atmosfera u Biogradskoj prašumi

Dramatična hronika koje smo doveli rijek

Sa koncerta u Podgorici

ljanju raznovrsnih umjetničkih programa i kamernih sastava – kazala je Popović.

Popović ističe da posebno raduje činjenica da je ove godine na kampu učestvovalo mnogo više gudačkih kvarteta nego obično što je znak da kamp zaista raste u pogledu kvaliteta.

- Imali smo priliku da čujemo pet takvih sastava, kao i klavirski kvintet i klavirska dua i još mnogo toga. Naši polaznici su sve više studenti, postdiplomci, ali i mladi profesionalci koji žele da se susreću i uče jedni od drugih, ali i od vrhunskih pedagoga i umjetnika koji su mentori na

Kultura

Utorak, 9. avgust 2022.

vao reditelj i ekološki aktivista Daniel Pavlić (Hrvatska), a organizovano je i 14 pratećih programa.

- Wild Beauty Art Festival i GMIFF napravili su simbiozu svojih aktivnosti, koji su za ishod imali tri značajna koncerta, prije početka projekcija – ,,Matija svira Arsena“ (Matija Dedić, klavir, Marijana Zlopaša, vokal – gošća koncerta), ,,Glas, najljepši instrument“ (Ženski hor ,,Collegium Musicum“) i Duo Classico. Publika je imala

priliku da prisustvuje prezentaciji „Save Soil Montenegro“, kao dio globalnog „Save Soil“ pokreta koju je održala i inicijatorka tog pokreta u Crnoj Gori, glumica Marta Ćeranić i spisateljica Snežana Dabović – navedeno je u saopštenju.

I ove godine je organizovana tradicionalna volonterska akcija čišćenja obale Crnog jezera koju su predvodili volonteri GMIFF-a, pretežno studenti sa Fakulteta dramskih umjetnosti, a u muzičkom dijelu izvedenni su i koncerti Lane-Asije Dabović (MNE) u pratnji Oleksija Molcanova (UKR) i O’Konards benda (RUS). Takođe, održana je velika regionalna EUSAIR Konferencija „Ekološka povezanost u jadransko-jonskom regionu“ koja je ugostila brojne ekološke eksperte iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine i Slovenije.

Posljednjeg dana održavan je Matine koji su činili Interaktivna sesija: mentalna ekologija autorke Milene Živković, „Ples mira“ plesne grupe MOHSIRA iz Ukrajine, te Evergreen set

by Nina, a posjetioci su mogli pogledati izložbu fotografija Agencije za zaštitu životne sredine, kao i autora Roberta Sironija.

S. V.

kampu – rekla je Popović.

Sreten Krstić, koji je drugu godinu zaredom mentor na kampu za kamernu muziku, primjećuje, kako kaže, da nivo i kvalitet ovog kampa raste.

- Kvalitet koji polaznici posjeduju, a koji sam uočio u radu sa njima i na samim završnim koncertima je zaista na visokom nivou i imam utisak da kamp sada privlači, osim mladih muzičara, i one sa završenom školom i određenim iskustvom – kazao je Krstić.

Marko Simović, profesor violine koji je na kampu od njegovog početka, dakle svih jedanaest godina, ističe kako su mentori za to vrijeme imali priliku da gledaju neke mlade ljude kako se muzički razvijaju i stasavaju u sjajne muzičare.

- Tokom dvije noći imali smo priliku da čujemo šta znaju i mogu ovi mladi muzičari i nadam se da će ova priča nastaviti da raste i da se razvija jer se pokazalo da ovo jeste sjajna ideja – kazao je Simović.

ISKUSTVO

Polaznici kampa Viktor Huter sa Cetinja i Stefano Pastorčić iz Italije saglasni su da je za njih ovo značajan kamp, veliko iskustvo i prilika da se muzički usavršavaju. Ovogodišnji Ljetnji kamp za kamernu muziku podržali su Sekretarijat za kulturu Glavnog grada, Francuski institut, njemačka ambasada, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore. Prijatelji Ljetnjeg kampa za kamernu muziku su Umjetnička škola za muziku i balet ,,Vasa Pavić“ i JU ,,Lovćen – Bečići“.

A. Đ.

Rumunske arije na KotorArtu PODGORICA – Sopranistkinja Sara i njen brat, pijanista Emo Pađin, nastupiće večeras u 21 sat u Crkvi Sv. Duha u Kotoru.

U okviru programa koji KotorArt organizuje u saradnji sa Ambasadom Rumunije, ovaj porodični duo izvešće rumunske narodne melodije, odabrane pjesme i arije.

Iste večeri, na Pjaci od kina sa početkom u 23 sata u okviru MODIFYING ERROR 404 | ERIAC biće održan i koncert benda ,,Kal“.

Program Evropskog romskog instituta za umjetnost i kulturu (ERIAC), dio međunarodnog projekta ,,MODIFYING ERROR 404: ka zelenim, digitalnim i inkluzivnim društvima“, odnosi se na širenje znanja o romskoj savremenoj umjetnosti kroz javnu diskusiju i nastupe muzičara, koji ljepotom i snagom umjetnosti nastoje ukloniti etničke barijere. Projekat je podržan od Fondacije za otvoreno društvo.

D. E.

Obogaćivanje kulturnog života i snaženje medijskih sloboda Formirali su i novu Nacionalnu komisiju za UNESCO, a jedan od najvažnijih zadataka resora kulture je i redefinisanje postojećeg koncepta institucionalne kulture.

Ona je ocijenila da specifičnosti crnogorske društveno-političke stvarnosti, čije neuralgije imaju svoj jasan odraz i u kulturi, traže promišljenu strategiju u koncipiranju kulturne politike koja će odgovoriti sve izraženijim potrebama za očuvanje kulturnih posebnosti u okvirima jednog građanskog i demokratskog društva – Ministarstvo pomno radi na proširenju stručnih i kadrovskih resursa čime bi se stvorili što bolji uslovi za odgovor na pomenute izazove – rekla je Vlaović.

UNAPREĐENJE MEDIJA

Ministarka kulture i medija Maša Vlaović

PODGORICA – U fokusu Ministarstva kulture i medija su afirmacija kulturnog nasljeđa, očuvanje kulturne osobenosti, stvaranje bogatijeg i raznovrsnijeg kulturnog života i snaženje medijskih sloboda, poručila je ministarka kulture Maša Vlaović povodom 100 dana rada 43. Vlade Crne Gore.

Vlaović se od stupanja na čelo Ministarstva kulture i medija, kako je istakla, sastala sa brojnim kulturnim radnicima, posjetila mnoge institucije kulture, pozvala sve dobronamjerne i zainteresovane da pomognu, kako bi sagledali stanje u kulturi i kroz izradu strateških dokumenata adresirali sve probleme i ponudili najbolja rješenja.

PODSTICAJ

Vlaović je saopštila i da je u toku postupak pripreme Nacionalnog programa razvoja kulture, krovnog strateškog dokumenta u oblasti kulture, kojim će se utvrditi ciljevi i prioriteti razvoja kulture u narednom petogodišnjem periodu.

– Podstičemo razvoj kulture kroz dva konkursa, čijom realizacijom ćemo dati

snažan impuls onom sektoru kulture koji treba da rezultira stvaranjem novih vrijednosti – istakla je Vlaović.

Već je donešena odluka o raspodjeli ukupne finansijske podrške od 613.905 hiljada eura za 155 projekata u oblasti kulturnoumjetničkog stvaralaštva. Prema Vlaović, još uvijek je u toku konkurs za sufinansiranje projekata i programa od značaja za podsticaj i razvoj kreativnih industrija za ovu godinu, kojim se sufinansiraju projekati iz oblasti produkcije kulturnih proizvoda i usluga intelektualne svojine.

– U pogledu jačanja infrastrukturnih kapaciteta za podršku, razvoj i promociju kulturnih i kreativnih industrija, sprovodimo aktivnosti na uspostavljanju rezidencijalnih centara i kreativnih habova u četiri opštine – u Herceg Novom, Plužinama, Bijelom Polju i Podgorici – kazala je Vlaović.

Ona je dodala i da je izrađen Nacrt programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2022. godinu, kao i da je nakon dvogodišnjeg zastoja u radu, obrazovana Komisija za polaganje stručnog ispita u oblasti konzervatorske, muzejske, bibliotečke i arhivske djelatnosti.

Stvaranje modernog evropskog društva ne može postojati bez snažne medijske zajednice, slobodnog i profesionalnog novinarstva, smatra ministarka Vlaović.

Zato je Ministarstvo kulture i medija u prvih 100 dana posvećeno radilo na jačanju i unapređenju normativnog okvira u oblasti medija, a pri kraju je izrada Medijske strategije, strateškog dokumenta kojim će se utvrditi smjernice razvoja i unapređenja medijskog sektora u Crnoj Gori.

Vlaović je kazala da je intenziviran rad Radne grupe za izradu izmjena i dopuna Zakona o medijima i Zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore, kao i Nacrta novog Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama, radi potpunog usklađivanja sa pravnom tekovinom EU. – Kada budu donešena, sva tri zakona predstavljaće osnov harmonizacije crnogorskog normativnog okvira, a njihovim istovremenim usvajanjem doprinijećemo kvalitetnijoj i dosljednoj implementaciji međunarodnih standarda – ocijenila je Vlaović.

Prema njenim riječima, Ministarstvo je do sada realizovalo sveobuhvatnu pomoć medijima, na lokalnom i nacionalnom nivou, sa ukupno 312 hiljada eura za dva javna konkursa, i paketom pomoći za sve elektronske medije koji svoj signal emituju preko Radio-difuznog centra, u visini od 400 hiljada eura.

D. E.

Pijanista Simo Šišević nastupio na Barskom ljetopisu

Zvuk koji se probijao kroz vazduh FOTO: D. ORLANDIĆ

a stanja u ke i jezera

Ministarstvo kulture i medija se oglasilo povodom 100 dana rada 43. Vlade Crne Gore, zadovoljni postignutim

PR CENTAR

agrađen film Hulije Blanji

15

PODGORICA – Koncert mladog pijaniste Sima Šiševića održan je na platou ispred Dvorca kralja Nikole, u sklopu muzičke selekcije 35. Barskog ljetopisa. Betovenova, Šopenova, Bramsova, Skrabijanova i Rahmanjinova djela, Šišević je izveo na klaviru marke C. Behštajn koji je Barski ljetopis u saradnji sa „C. Bechstein centrom“ iz Beograda specijalno omogućio za ovaj koncert.

Kako je sam izjavio, Šišević je birao djela koja će izvoditi uzimajući u obzir činjenicu da se radi o otvorenom prostoru.

- Svirao sam puni recital, puni koncert od sat i po, bio sam spreman na veću publiku i ozvučenje i veoma mi je drago jer sam baš za takve uslove planirao ovaj program koji je dozvoljavao da se zvuk jače probije kroz vazduh – rekao je talentovani pijanista. Šišević, koji je svoje muzičko obrazovanje počeo sa svega šest godina, bio je jedini pijanista iz Crne Gore koji je upisao Royal College of Music u Londonu.

- Studiranje na trenutno najznačajnijoj akademiji na svijetu umnogome je oblikovalo način na koji ja sviram i način na koji ja percipiram umjetnost kroz saradnju sa

Sa koncerta u Baru

različitim profesorima i pijanistima. Kad ste na takvom nekom mjestu na kojem je svaki moj kolega buduća zvijezda klavira, onda je mnogo lakše mom duhu i mom pijanizmu da se razvijaju u takvoj sredini

– rekao je Šišević.

Muzički program 35. Barskog ljetopisa nastavlja se sjutra koncertom Obradović – Tixier dua na sceni amfiteatra u Starom Baru.

D. E.

16

Svijet

Utorak, 9. avgust 2022.

TAJVANSKA KRIZA: Kina započela nove vježbe u Tajvanskom moreuzu TAJPEJ - Samo dan nakon završetka najvećih vojnih vježbi kineske vojske u moru i vazdušnom prostoru oko Tajvana u znak protesta protiv prošlonedjeljne posjete predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi Tajvanu, iz Pekinga navode da su u toku novi manevri u tom području.

Kineska istočna vojna komanda saopštila je da sprovodi združene vježbe fokusirane na operacije protiv podmornica i napade sa mora.

Više od 20 ratnih aviona prešlo liniju razdvajanja Više od 20 ratnih aviona kineske narodnooslobodilačke armije prešlo je i juče takozvanu središnju liniju u Tajvanskom moreuzu u manevrima koje izvodi oko ostrva,

saopštilo je ministarstvo odbrane Tajvana.

Trajanje i precizna lokacija najnovijih vježbi još nijesu poznati, ali Tajvan je već ublažio ograničenja letova u

blizini oblasti šest ranijih kineskih manevara koje okružuju ostrvo.

Kinesko ministarstvo inostranih poslova saopštilo je da je Tajvan dio Kine i da vojne vježbe izvodi na sopstvenoj teritoriji na otvoren, transparentan i profesionalan način.

Portparol ministarstva Vang Venbin naveo je na konferenciji za novinare da su nadležne službe blagovremeno o tome izdale saopštenja, u skladu sa međunarodnim pravom, prenosi Rojters.

STO ŠEZDESET ŠESTI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Ruske snage izvršile napade na Dnjepropetrovsku oblast i okruge Nikopoljski i Krivi Rog

Kijev i Moskva se međusobno optužuju za nedjeljno granatiranje nuklearke Zaporožje KIJEV/MOSKVA – Međusobne optužbe između Rusije i Ukrajine za granatiranje nuklearne elektrane Zaporožje nastavljene su i juče. Moskva tvrdi da je nuklearku u nedjelju granatirala ukrajinska vojska, dok iz Kijeva te navode odbacuju i krivicu prebacuju na ruske snage.

Nuklearka u Zaporožju, koja je tokom vikenda bila na udaru granata, juče je, kako tvrdi lokalna administracija, funkcionisala normalno.

Nuklearna elektrana Zaporožje najveća je u Evropi, a oblast u kojoj se nalazi već neko je vrijeme pod kontrolom ruskih snaga.

Ukrajinski ambasador pri Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) Jevgenij Cimbaljuk optužio je juče ruske snage d granatiranjem nuklearnog kompleksa u Zaporožju žele da izazovu nestanak struje na jugu Ukrajine.

Cimbaljuk je, takođe, pozvao međunarodnu misiju da ovog mjeseca obiđe postrojenje u Zaporožju.

- Iskoristićemo sve moguće kanale diplomatije da približimo IAEA i UN u sprovođenju ove misije – poručio je Cimbaljuk novinarima u Beču.

Potom se oglasio i stalni predstavnik Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču Mihail Uljanov koji je poručio kako je Rusija spremna da pomogne rukovodstvu Međunarodne agencije za atomsku energiju u organizovanju posjete nuklearnoj elektrani u Zaporožju, prenio je Rojters pozivajući se na RIA Novosti.

Ruske snage su u noći sa nedjelje na ponedjeljak granatirale Dnjepropetrovsku oblast.

Tom prilikom je, kako tvrdi predsjednik Dnjepropetrovske oblasne vojne uprave Valentin Rezničenko, oštećeno devet stambenih objekata i sjedište jednog poljoprivrednog preduzeća, kao i magacin, oprema i vozila u sklopu njega.

Rezničenko je saopštio i kako je ruska vojska granatirala još dva okruga, i to Nikopoljski i Krivi Rog. Ukrajinaka vojska, sa druge strane, tvrdi da je na jugu zemlje uništila nekoliko ruskih vojnih baza i nanijela veliku štetu na Antonovskom i na Kahovskom mostu.

Nuklearno postrojenje u Zaporožju

- Oružane snage Ukrajine izvršile su precizne udare na Antonovski most, koji se nalazi u blizini Hersona koji su zauzeli Rusi. Oružane snage Ukrajine nijesu tada uništile most, ali su uništeni logistički i transportni putevi osvajača – navedeno je u saopštenju oružanih snaga Ukrajine.

Zamjenik načelnika privremene administracije Hersonske oblasti Kiril Stremousov naveo je da je oštećena oprema koja se koristi za rekonstrukciju nakon prethodnog raketiranja, pa je ponovno otvaranje mosta odloženo.

Antonovski je jedini most na rijeci Dnjepar u Hersonu koji taj grad povezuje sa lijevom obalom Dnjepra.

Jedan od najbližih saradnika ruskog predsjednika Dmitrij Medvedev juče je ponovo poručio da će Rusija ostvariti svoje ciljeve u Ukrajini i upozorio kako Zapad ima dugoročni plan da uništi Rusiju.

- Rusija sprovodi specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini i tražićemo da mir bude postignut pod našim uslovima – rekao je Medvedev koji je zamjenik predsjedavajućeg ruskim Savjetom za bezbjednost.

- Specijalna vojna operacija je teška, ali

Ukrajina i zvanično zatražila pomoć MMF-a Ukrajina je i zvanično zatražila novi program od Međunarodnog monetarnog fonda sa nadom da će dobiti odgovarajuću pomoć u okviru tog aranžmana, objavio je juče ukrajinski premijer Denis Šmigal.

- Očekujemo da ćemo dobiti odgovarajuću pomoć od MMF-a već u novembru ili decembru ove godine – precizirao je Šmigal u saopštenju objavljenom na veb-sajtu ukrajinske vlade.

pažljivo promišljen odgovor na politiku kolektivne zapadne rusofobije. Zbog toga će Rusija upotrijebiti sva sredstva koja joj stoje na raspolaganju da osigura svoje interese – rekao je Medvedev.

Ocijenio je i da ambicija NATO da ojača svoje pozicije u blizini granica Rusije liči na razvoj karcinoma i da je već postala globalni problem.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je kako još ne postoje neophodni preduslovi za sastanak ruskog i ukrajinskog predsjednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, kao i da se trenutno između Moskve i Kijeva ne vode razgovori.

Odgovarajući na pitanje o ponudama turskog lidera Redžepa Tajipa Erdogana da posreduje u mirovnim pregovorima, portparol Kremlja je novinarima tokom konferencijskog poziva rekao da bi Putin i Zelenski mogli da se sastanu tek nakon što pregovarači sa obje strane „odrade svoj domaći zadatak“.

- Što se tiče sastanka na najvišem nivou između predsjednika Putina i njegovog ukrajinskog kolege Zelenskog, on bi mogao da se održi tek nakon što pregovarači završe svoj domaći zadatak – rekao je Peskov napominjući da to još nije učinjeno i da zato još ne postoje neophodni preduslovi za sastanak.

Pregovori između Kijeva i Moskve mjesecima su u zastoju, a svaka strana okrivljuje drugu za nedostatak napretka.

- Ukrajinska delegacija je otišla sa radara, sada nema pregovaračkog procesa – zaključio je Peskov, a prenio Rojters.

Viši sud u Valjevu ponovo rehabilitovao četničkog vođu Nikolu Kalabića

Srbija poslala regionu opasnu poruku

Nikola Kalabić

Ovo je jedna u nizu mnogih skandaloznih stvari koje su se dešavale i imale veze sa Drugim svjetskim ratom, ali i sa skorijim ratovima - rekao je istoričar Petar Žarković VALJEVO - Viši sud u Valjevu u petak je, po drugi put, donio presudu kojom se rehabilituje četnički vođa i nekadašnji komandant Gorske garde Jugoslovenske vojske u otadžbini Nikola Kalabić.

Ponovljena odluka Višeg suda u Valjevu je, kao i prethodnog puta, izazvala burnu raspravu o tome da li je Nikola Kalabić bio ratni zločinac ili je samo „na svoj način“ branio otadžbinu.

Komentarišući presudu Višeg suda u Valjevu o rehabilitaciji četničkog vođe iz perioda Drugog svjetskog rata, istoričar Petar Žarković je za Gradsku televiziju ocijenio da je riječ o skandaloznoj odluci.

Ističe, međutim, da nije iznenađujuća, uzimajući u obzir cjelokupnu sliku srpskog društva.

– To je dio društvene klime za koju je odgovorna i ova, ali i vlast Borisa Tadića, te ne isključuje mogućnost da u narednom periodu bude postavljen i spomenik Draži Mihailoviću u Beogradu – objašnjava Žarković. Žarković kaže i da je riječ o procesima koji su u srpskom društvu, pravosuđu i odnosu prema prošlosti na snazi već decenijama.

– Mnoge bliže stvari nijesu razriješene. Prije svega, mislim na devedesete godine, odnos prema četnicima koji su bili odgovorni za brojna zlodjela se promijenio – kazao je Žarković.

On ističe i da srpsko društvo i institucije nemaju probleme sa ljudima koji su ubijali žene, djecu i civile tokom Drugog svjetskog rata. Upozorava i da je za budućnost Srbije i regiona ovo opasna poruka, ali i da je, nažalost, riječ o procesu koji je u ovom trenutku nezaustavljiv.

– Ovo je jedna u nizu mnogih skandaloznih stvari koje su se dešavale i imale veze sa Drugim svjetskim ratom, ali i sa skorijim ratovima. Za Dan pobjede su se recitovali ljotićevski stihovi, planira se podizanje spomenika u Novom Sadu, na kojem se nalaze imena ljudi koji su učestvovali u novosadskoj raciji, Beograd je preplavljen muralima Ratka Mladića i Draže Mihailovića - ističe ovaj istoričar.

Zaključuje da je odluka o rehabilitaciji zastrašujuća, te da u simbiozi sa ostalim, koje se u kontinuitetu sprovode, šalje poruku regionu da Srbija gradi vrijednosti i po cijenu rehabilitacije ljudi koji su odgovorni za strašne zločine.

Srpski mediji, međutim, prenose da još nije poznato da li je presuda Višeg suda u Valjevu konačna, budući da je tužilaštvo najavilo žalbu.

Da rehabilituje Nikolu Kalabića, Viši sud u Valjevu odlučio je još 2017. godine, ali je to rješenje godinu dana kasnije ukinuo Apelacioni sud u Beogradu i vratio na ponovnu raspravu.

U novom rješenju napisanom na 54 strane Viši sud ponovo ocjenjuje da nikada nije vođen krivični postupak protiv Nikole Kalabića i da, samim tim, on ne može biti proglašen za ratnog zločinca i narodnog neprijatelja.

– Rješenjem o rehabilitaciji sud je utvrdio da se ništavim od trenutka donošenja smatra sedam odluka Državne komisije za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača tokom Drugog svjetskog rata, donijetih od marta do septembra 1945, kao i tri odluke Zemaljske komisije Srbije, donijete od aprila do oktobra 1945. koje se odnose na Nikolu Kalabića – naveo je sud.

Ocjenu suda da protiv Kalabića nikad nije vođen krivični postupak, za RTS je komentarisao i istoričar Predrag Marković koji je naglasio da je Kalabić „komandno odgovoran za neke od najtežih zločina u cijeloj Srbiji i Drugom svjetskom ratu“.

– To formalno opravdanje suda da Kalabić nije sudski osuđen – nije ni Ante Pavelić, pa bi po toj logici trebalo i Anta Pavelića da oslobodimo svake optužbe. Ni Ante Pavelić nema pravosnažnu sudsku osudu – rekao je Marković.

Inače, zahtjev za rehabilitaciju Kalabića podnijela je njegova unuka Vesna Kalabić još 2012. godine.

Pitanje rehabilitacije u Srbiji zakonom je uređeno 2011. godine, a u proteklim godinama sa sudskog indeksa skinuta su i imena komandanta Kraljevske vojske u otadžbini Dragoljuba Draže Mihailovića i predsjednika jugoslovenske kraljevske izbjegličke vlade Slobodana Jovanovića.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Hronika Podgorice

Utorak, 9. avgust 2022.

17

Zbog izmjene projekta i zahtjeva mještana trenutno obustavljeni radovi na dionici od raskrsnice Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta

Rok za završetak posla pomjeren za februar naredne godine Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Uprave za saobraćaj saopštili su da je nakon nesrećnog događaja, kada je prilikom izvođenja radova na izradi fekalne kanalizacije smrtno stradao jedan radnik, nadležna inspekcija zabranila izvođenje građevinskih radova na iskopima na dubinama većim od jednog metra. Zbog toga su nadležne institucije Glavnog grada, kao nosioca izrade projektne dokumentacije, pokrenule proceduru izrade izmjene glavnog projekta u dijelu koji se odnosi na fekalnu kanalizaciju, koja je u završnoj fazi.

Osim toga, navode iz Uprave za saobraćaj, radove na toj dionici magistralnog puta koja se nalazi u zahvatu DUP-a ,,Gornja Gorica 2 – zona A“ nije moguće izvoditi zbog protesta stanovnika naselja Gornja Gorica koji gravitiraju postojećoj raskrsnici ulica Ličke, Kosmajske i Vinogradske, koji zahtijevaju izgradnju kružne ili raskrsnice sa omogućenim lijevim skretanjima.

D. MIJATOVIĆ

Rok za završetak radova na rekonstrukciji dionice magistralnog puta Podgorica – Danilovgrad od raskrsnice Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta u dužini od 1,7 kilometara, produžen je do februara naredne godine.

IZMJENA PROJEKTA

Dionica magistralnog puta Podgorica – Danilovgrad u Gornjoj Gorici

Iz Uprave za saobraćaj podsjetili su da se, u skladu sa zaključenim Sporazumom o sufinansiranju, radovi na izradi komunalne infrastrukture (fekalna kanalizacija, vodovod, TK instalacije i javna rasvjeta) finansiraju iz budžeta Glavnog grada, dok se radovi na izradi atmosferske kanalizacije i saobraćajnice finansiraju iz Kapitalnog budžeta, preko Uprave za saobraćaj.

Navode i da su određene iz-

Karaula Mokra, Kraljevac, Krkor, Lijeva Rijeka, Ljevaja, Ljevoručke Tuzi, Lopate, Mali raj, odmaralište na Veruši, Opasanica, Pajkov Vir, pilana ,,Veruša“, Širalija, Slacko, Ubogi Do, Uvač, Gornja i Donja Vrbica, Mosor i Slacko; - od 8 do 14: dio Meduna; dio H. P. centra Golubovaca.

Glavni grad produžio rok za dodjelu pomoći za kupovinu školskog pribora

Prijave dostaviti do 15. avgusta Glavni grad je do 15. avgusta produžio rok za prijavu na konkurs za jednokratnu novčanu pomoć za kupovinu školskog pribora. Roditeljima mališana koji ove godine kreću u prvi razred biće dodijeljeno po 35 eura, za što je ove godine izdvojeno 100.000 eura.

Kako je naznačeno u prvobitnom pozivu, potrebno je da roditelji popune prijavni formular i dostave dokaz da je njihovo dijete upisano u prvi razred osnovne škole za školsku 2022/23. godinu. Takođe, potrebno je da osoba koja se

mjene projektne dokumentacije bile iznuđene nalogom inspekcije nakon nesrećnog slučaja prilikom izvođenja radova na fekalnoj kanalizaciji.

OBUSTAVLJENI RADOVI

– Izmjena projektne dokumentacije predstavlja dokument koji je neophodno dostaviti nadležnom inspekcijskom organu, na osnovu kojeg se, pored mjera bezbjednosti koje je dužan

preduzeti izvođač radova na gradilištu, stvaraju uslovi za pribavljanje dozvole za nastavak građevinskih radova na iskopima na dubinama većim od jednog metra koji su za sada zabranjeni, te ne postoje uslovi za izvođenje građevinskih radova na gornjem stroju saobraćajnice – pojasnili su iz Uprave za saobraćaj.

Pored toga, radove na toj dionici nije moguće izvoditi zbog protivljenja dijela stanovnika

– Shodno važećoj planskoj dokumentaciji, glavnim projektom rekonstrukcije omogućeno je priključenje na bulevar, na način da se na predmetnim lokalitetima izrade oboreni ivičnjaci i prilazne rampe do uklapanja u postojeće ulice, dok je izgradnja raskrsnica sa mogućnošću lijevih skretanja, predviđena na udaljenosti od 150 metara prije i na udaljenosti od 170 metara poslije predmetnog lokaliteta, gledano iz pravca Podgorice ka Danilovgradu – navode iz Uprave za saobraćaj.

Sa predstavnicima mještana, podsjećaju, održano je više sastanaka kojima su prisustvovali gradonačelnik, direktor Uprave za saobraćaj i predstavnici nadležnih institucija Glavnog grada. Pribavljena su mišljenja projektanta, revidenta i planera, te je u skladu sa važećom zakonskom regulativom podnijeta inicijativa Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za izradu izmjena i dopuna DUPa ,,Gornja Gorica 2 – zona A“.

– Shodno prethodno nave-

denim problemima nastalim prilikom izvođenja, rok za završetak radova na predmetnoj dionici od raskrsnice Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta produžen je do februara 2023. godine – poručili su iz Uprave za saobraćaj.

Desna strana bulevara (gledano od Podgorice prema Danilovgradu) gotovo cijela je asfaltirana, pa se saobraćaj od raskrsnice Podgorica – Nikšić – Cetinje do Komanskog mosta, odnosno nastavka na novoizgrađeni bulevar prema Danilovgradu odvija dvosmjerno tom stranom kolovoza.

Uprava za saobraćaj i kompanija Tehnoput MNE u oktobru pretprošle godine potpisali su ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji dionice magistralnog puta Podgorica – Nikšić, vrijednosti 4.359.819 eura. Riječ je zajedničkom projektu Glavnog grada i Uprave za saobraćaj, a odnosi se na izgradnju prve faze bulevara od raskrsnice (kružnog toka) Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta, u dužini od 1,7 kilometara.

Glavni grad, od ukupnog iznosa, finansira 1.273.669 eura.

Radovi na ovoj saobraćajnici trebalo je da traju 240 kalendarskih dana (osam mjeseci) od dana uvođenja izvođača u posao, u oktobru prošle godine.

I. MITROVIĆ

U Bloku šest uređena je još jedna zapuštena lokacija

 ISKLJUČENJA STRUJE Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošaći na sljedećim lokacijama: - od 8 do 15 sati: Zetagradnja zgrade u Siti kvartu; Veruša, Brskut, Bukumirsko jezero, Dubaja, Duške, Gomilice, Grbi Do, Han Garančića, Jablan, Kami,

Gornje Gorice koji gravitiraju postojećoj raskrsnici ulica Ličke, Kosmajske i Vinogradske, a zahtijevaju izgradnju kružne ili raskrsnice sa omogućenim lijevim skretanjima.

prijavljuje za sredstva, roditelj ili staratelj, dostavi izvod djeteta iz matične knjige rođenih. Dokumentaciju treba predati na arhivi Glavnog grada na Trgu nezavisnosti (sa naznakom ,,Zahtjev za dodjelu novčanih sredstava za kupovinu školskog pribora za učenike prvog razreda osnovne škole“, kao i imenom osnovne škole u koju je dijete upisano).

Iz Glavnog grada su apelovali na roditelje da obrate pažnju i dostavljaju svu potrebnu dokumentaciju. Sve dodatne informacije moguće je dobiti putem telefona 020 665 083.

I. R.

Formirano 38 mjesta za parkiranje i drvored od 15 odraslih sadnica Ekipe gradskih preduzeća završile su izgradnju 38 besplatnih parking mjesta na uglu ulica Đoka Miraševića i Sima Barovića u Bloku šest (u blizini novoizgrađenog vrtića). Osim parkinga formiran je i drvored sa 15 odraslih sadnica, ugrađen novi urbani mobilijar i rasvjeta.

Ova investicija koštala je Glavni grad 50.000 eura, a u narednom periodu biće razmotrena mogućnost da i susjednu parcelu urede na sličan način, zahvaljujući čemu bi bilo obezbijeđeno još više od 100 besplatnih parking mjesta.

– Prostor koji je donedavno bio vrlo zapušten sada izgleda jako lijepo, na zadovoljstvo stanara okolnih zgrada. Investicija je vrijedna 50.000 eura, a važnije od toga, ova investicija znači obezbjeđivanje novih prijeko potrebnih parking mjesta, jer je u ovom dijelu grada, taj problem koji postoji u cijeloj Podgorici, posebno izražen – kazao je gradonačelnik Ivan Vuković, koji je sa saradnicima obišao novouređeni prostor u Bloku šest.

Vuković je najavio da će Glavni grad razmotriti mogućnost uređenja i susjedne, veće parcele.

Promjenljivo, do 36 stepeni

Novi parking u Bloku šest

– Tokom obilaska razgovarali smo o mogućnosti da se i susjedna parcela uredi na sličan način. Doduše, njena planska namjena je drugačija i u jednom dijelu parcela je opterećena teretom restitucije. Međutim, u saradnji sa kolegama iz Sekretarijata za prostorno planiranje, tražićemo način

da i na tom prostoru obezbijedimo preko 100 novih besplatnih parking mjesta koja puno znače ljudima koji ovdje žive – najavio je Vuković, podsjećajući da je ovaj dio grada prethodnih godina dobio novi vrtić, novi poligon, sportsko-rekreativnu zonu, novu rasvjetu i urbani mobilijar.

I. M.

Za danas je najavljeno promjenljivo oblačno, uz dosta sunčanih intervala, a poslijepodne sa uslovima za prolaznu kišu ili pljusak i grmljavinu. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, povremeno umjeren do pojačan, uglavnom u jutarnjim i noćnim satima.

Jutarnja temperatura vazduha oko 25 stepeni, najviša dnevna do 36.

H. P.

18

Arena

Fudbal

Sutjeska zvanično raskinula saradnju sa šefom struke, čeka se novi trener

Savović je bivši, Miličković prelazno rješenje NIKŠIĆ – Neuspjesi na međunarodnoj sceni, kao i loš start u domaćem šampionatu, koštali su Miliju Savovića daljeg rukovođenja stručnim štabom Fudbalskog kluba Sutjeska – četrdeset trogodišnji stručnjak od juče zvanično nije trener crnogorskog šampiona.

Navijači su prvo negodovali, pa onda pojedini članovi Upravnog odbora kluba, a sve je kulminiralo porazom Nikšićana na gostovanju Mornaru (2:1).

Sutjeska je podijelila bodove na ovosezonskoj premijeri s Jedinstvom, onda je bljesnula protiv Jezera slaveći 3:0, da bi se tek u Baru, protiv Mornara koji je za sobom imao oba poraza, vidjelo da onakva igra, a rezultati pogotovo, ne vode ka ambicioznim planovima kakve najavljuju iz nikšićkog kluba.

Nijesu svi iz rukovodstva bili za smjenu Savovića, pa se prije dva dana oglasio i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, podsjećajući da je Savović prošle sezone donio titulu.

Ipak, na jučerašnjoj sjednici rukovodstva kluba donijeta je odluka o rastanku sa stručnjakom koji je donedavno uživao njihovu apsolutnu podršku.

- Na sastanku sa šefom stručnog štaba dogovoren je modalitet, dok je na sjednici Upravnog odbora Fudbalskog kluba Sutjeska - Nikšić odlučeno da se sporazumno raskine saradnja sa prvim strategom ,,plavobijelih“ Milijom Savovićem

Boris Miličković

Stigao, odmah debitovao i odigrao važnu ulogu u pobjedi protiv Budućnosti pod Goricom

Bajović srušio vicešampiona PODGORICA – Fudbal je nekad zaista nepredvidiv.

To je pokazao i primjer mladog Andreja Bajovića.

- navodi se u saopštenju FK Sutjeska uz napomenu da je ovaj stručnjak u klub stigao na početku prethodne sezone, iz Jezera sa kojim je prvo izborio plasman u 1. CFL, a nakon toga uspio, mimo svih očekivanja sportske javnosti, bez većih problema izboriti i opstanak u istoj.

- Po dolasku kraj Bistrice za kratko vrijeme sastavio je i pripremio ekipu koja je u evropskim mečevima prvo izbacila gruzijsku Gagru, a nakon toga se odlično predstavila u dvomeču sa Makabijem iz Tel Aviva, gdje smo do posljednjeg trenutka bili u igri za prolaz u naredno kolo. ,,Plavi“ su pod kormilom Milije Savovića u prethodnoj sezoni Telekom 1.

CFL igrali fenomenalno i sa 75 osvojenih bodova dominantno osvojili titulu šampiona. Pred početak nove sezone uslijedile su promjene u igračkom kadru, klub je imao velike ambicije u UEFA takmičenjima, ali smo na kraju u Ligi šampiona i Ligi konferencija odigrali četiri meča bez postignutog pogotka (dvomeči sa Ludogorecom i Klaksvikom) - podsjetili su iz Sutjeske u saopštenju, uz kon-

stataciju da ekipa nije imala najbolji početak ni u crnogorskom šampionatu gdje su u prva tri kola osvojilli četiri boda.

- Zbog toga je na sjednici UO FK Sutjeska - Nikšić, imajući u vidu sve gore navedeno, donesena odluka da je sporazumni prekid saradnje sa šefom stručnog štaba najbolja opcija za obje strane - navodi se u saopštenju FK Sutjeska.

Odmah nakon što je bilo jasno da Savović više neće raditi sa prvotimcima crnogorskog šampiona, počela je potraga za njegovim nasljednikom.

Uobičajeno, pominju se dobro poznata imena s ovog podneblja, ali i treneri iz regiona.

Očigledno, mnogi s kojima bi rukovodstvo Sutjeske rado sarađivalo već imaju ugovore u Crnoj Gori ili inostranstvu, ali svakako je za očekivati da vrlo brzo bude poznato ko će stići kraj Bistrice.

Do tada će, kako saznajemo, s prvim timom raditi Boris Miličković koji je sarađivao sa Savovićem, kao i trener golmana Zoran Radović, a po svemu sudeći biće im priključen i još neko od trenera iz Sutjeskine omladinske škole.

Ra. P.

Talentovani vezista odradio je kompletne pripreme sa Podgoricom, iako je bilo određenih ponuda, spremao se za start Druge lige a onda se, gotovo preko noći, sve promijenilo. Uslijedio je poziv Dečića, Bajović je potpisao ugovor i samo tri – četiri dana kasnije našao se u startnoj postavi Tuzana u meča pod Goricom u velikom derbiju protiv Budućnosti.

Trener Vladimir Janković odlučio je da rizikuje – Stanišić je imao crveni karton, Đeljaj zbog povrede nije bio u kombinaciji, tako da je odluka pala da upravo Bajović bude ,,bonus“ koji će

Na kolašinskom Ski-centru 1600 Marko Žarković i Andrija Jovanović pobijedili su ekipu ,,Stroja“ u uzbudljivom finalu, nakon produžetka, 2:1 (12:11, 8:12, 13:11) i potvrdili da su u sjajnoj formi.

Balša Bogićević i Željko Janković, tandem ,,Stroja“, koji je ozbiljno zaprijetio ,,Kurjacima“, osvajačima i premijernog turnira na Luštici, bili su nadomak i prvog i trećeg seta, međutim ,,Kurjaci“ su odlično odigrali pod pritiskom i uspjeli da ostanu neporaženi u sezoni, osvojili glavnu novčanu nagradu u iznosu od 400 eura.

- Izuzetno težak meč, vrlo zahtjevno finale, kako psihički tako i fizički. Uprkos poteškoćama, izborili smo se, na kraju uspjeli da osvojimo drugi turnir zaredom na ljetnjoj turneji.

Ekipa ,,Stroja“ je izuzetno jaka,

Dečić je dobio zvučno pojačanje u upravi – novi početi meč. Mnogima je bilo čudno jer je tek došao u tim iz Tuzi, ali je Nikšićanin odradio sjajan posao i bio važan faktor u pobjedi Dečića.

- Možda malo nesvakidašnje kako se sve odvijalo, ali zaista sam presrećan. Drago mi je da sam dobio šansu i da je Dečić na mom debiju odigrao tako dobro i stigao do pobje-

sportski direktor je Ardijan Đokaj. Đokaj je igrao za mlađe kategorije Dečića, a onda otišao u Budućnost. Iz Podgorice se preselio u Majorku, a u karijeri je igrao i za Ljeidu, Obilić, OFK Beograd, Trabzonspor, Ankaraspor, Koblenc, Minhen 1860 i Mogren. de protiv Budućnosti – kazao je Andrej Bajović.

Novi vezista Dečića prošao je kompletne pripreme u ,,Podgorici“, a kako ističe to mu je pomoglo da se odmah upusti u borbu i da dobije veliku ulogu u timu koji ima najveće ambicije.

- Nijesam znao kakva će biti moja sudbina, ali sam treni-

Kavani odbio Boku juniors Edinson Kavani (35) neočekivano je promijenio odluku i odbio da potpiše ranije dogovoreni ugovor za Boku juniors.

Slavni urugvajski napadač tako neće potpisati za jedan od najvećih južnoameričkih klubova i najpopularniji u Argentini. Po

saznanjima urugvajskih medija, provešće još makar sezonu u nekom od klubova našeg kontinenta.

Spekuliše se da je Kavani već odlučio da karijeru nastavi u španskoj Primeri. Iako veteran, smatra da će moći da odgovori fizičkim zahtjevima igre u

jednoj od najjačih liga svijeta.

Trenutno je najbliži potpisu za Valensiju.

Iza njega je očajna sezona u Mančester junajtedu, koju su obilježile povrede i loša forma.

Slobodan je u izboru sredine nakon isteka ugovora na Ostrvu, a nije ranije igrao u Primeri. R. A.

Nijedan klub ne želi da preuzme visoku platu napadača

,,Kurjaci“ u Kolašinu nastavili niz pobjeda igramo međusobno redovno na treninzima, odlično se poznajemo i očekivali smo da će biti teško u finalu - zadovoljan je novim trijumfom Marko Žarković.

- ,,Kurjaci“ su dobro uigrana ekipa. Računajući zimsku sezonu, ovo im je već treći turnir.

Balša i ja od skoro igramo zajedno. Promijenili smo i jedan i drugi partnera. Tako da je finale na prvom turniru dobra priča za dalje. Imamo vrhunske uslove za treninge u Podgorici u Bemax areni. Imamo redovne besplatne termine za treninge, uz to stolovi su slobodni za sve koji žele da igraju tekbol ili se dodatno pripreme za takmičenje - kazao je Željko Janković, član ,,Stroja“ koji je osvojio 200 eura plasmanom u finale.

Turnir u posebnom ambijentu Ski-centra 1600 okupio je 11 ekipa. Svi učesnici nokaut faze nagrađeni su novčano, a finalisti su bez poraza stigli do meča za titulu. U tekbolu u Kolašinu uživali su posjetioci skijališta, a

Ardijan Đokaj novi sportski direktor

OBRT: Urugvajac sad najbliži potpisu za Valensiju

Održan drugi turnir ljetnje turneje Tekbol Montenegro

PODGORICA - Podgorički sastav ,,Kurjaci“ slavio je i na drugom turniru ljetnje turneje ,,Tekbol Montenegro“.

Utorak, 9. avgust 2022.

Real ne može da pr PODGORICA - Mariano Dias (29), napadač Real Madrida, izvjesno će još jednu sezonu provesti u redovima šampiona Primere, iako ne može računati na minutažu.

zadovoljni su bili i organizatori.

- Finale je bilo spektakularno i čini se da nije moglo da bude neizvjesnije. Posljednji set se igrao na razliku, to je nešto što i publika i mi želimo da vidimo, tako da smo prezadovoljni.

Iskoristio bih priliku da se zahvalim Skijalištima Crne Gore na podršci. Prelijepo je stvarno, ovdje je idealna atmosfera za igru, planinski vazduh, idealna temperatura, tako da se nadam da je ovo prvi od mnogo turnira na Ski-centru 1600 - istakao je predsjednik Tekbol saveza Crne Gore Milorad Šutulović.

- Cilj Skijališta Crne Gore je svakako i ljetnja sezona i oslanjamo se na cjelogodišnji

turizam. Baš iz tog razloga organizujemo događaje kakav je bio današnji. Veoma smo zadovoljni posjetom tokom Tekbol turnira. Organizatori su odlično odradili posao, imali smo dovoljan broj gostiju i nadam se da su svi uživali, kako na Skicentru tako i na samom turniru - kazala je Nataša Pejović iz Skijališta Crne Gore.

TEQMNE tokom ljeta nastavlja sa promocijom ovog sve popularnijeg sporta. I na narednim turnirima, osim borbe za novčanu nagradu, ekipe će nastaviti takmičenje za mjesto u reprezentaciji Crne Gore pred Svjetsko prvenstvo koje je planirano za oktobar.

R. P.

Kako je objavila madridska Marka, u ,,kraljevskom klubu“ shvataju realnost, da ne mogu prodati bilo kom zainteresovanom klubu igrača koji

u prethodne četiri sezone nije uspio da se dokaže i nametne u prvom timu.

Reprezentativac Dominikanske Republike ima platu od 4,5 miliona eura godišnje, što niko od klubova koji bi željeli da ga kupe ne može da priušti.

Dias, nekada

Utorak, 9. avgust 2022.

Arena

Fudbal

19

Uprava Budućnosti usljed krize igre i rezultata odlučila da promijeni trenera

Rastanak s Nedovićem, Željko Petrović i Peković kandidati za klupu M. BABOVIĆ

Sa neđeljnog derbija Budućnost - Dečić pod Goricom

rao od prvog dana maksimalno. Sigurno da veliku zahvalnost dugujem šefu stručnog štaba Podgorice Slavoljubu Bubanji, koji mi je mnogo pomogao, jer smo kod njega odradili izuzetan posao u pripremnom periodu i kada sam došao u Dečić bio sam potpuno spreman. To je bilo izuzetno važno i baš zbog

toga mogao sam da dobijem šansu da odmah budem starter – naglasio je Bajović.

Od prvog minuta mladi Nikšićanin djelovao je sigurno i odmah pokazao da nije u igri samo zbog godina,već da ima kvalitet i daje poseban ton igri. A onda je stigao i gol, koji je upravo kreirao Bajović, jer je nakon njegovog poku-

šaja, lopta stigla do Denkovića…

- Nijesam imao strah. Znao sam što se od mene očekuje.

Imao sam veliku želju da pokažem da mogu biti od pomoći, a istovremeno da dam svoj doprinos što boljem rezultatu. Na kraju sve se poklopilo na idealan način – R. P. objasnio je Bajović.

Očekuje se razrješenje jedne od ključnih transfer saga ljeta

De Jong na sudu sa Barsom zbog ugovora PODGORICA - Barselona je pokrenula sudski postupak kako bi poništila aktuelni ugovor veziste Frenkija de Jonga (25), ekskluzivno je objavio portal Atletik.

a

roda Diasa zvijezda francuskog Liona, za četiri sezone za Real je odigrao svega 44 meča u Primeri i postigao svega šest golova. Prošle sezone je nastupio u samo 11 utakmica u svim takmičenjima i jednom bio strijelac.

Pri tome, za četiri godine Mariano je zaradio 18 miliona eura i ta cifra će do narednog ljeta biti samo značajno uvećana... R. A.

Po saznanjima jednog od najcjenjenijih fudbalskih novinara na kontinentu Dejvida Ornštajna, uprava Barse se odlučila na ovaj potez, kako bi natjerala De Jonga na značajno smanjenje plate – ili da konačno pristane na odlazak iz kluba.

Katalonski gigant želi da aktuelni ugovor anulira i ,,resetuje“ ga na originalni, koji je Holanđanin potpisao po dolasku u klub na ljeto 2019. godine. Uprava Barse tvrdi da je prethodna uprava tokom mandata ,,De Jongu pružila nelegalan i čak kriminalan ugovor, zbog čega se u cijeli proces moraju uključiti sudski organi“.

Do sada je jedan od najboljih vezista planete odlučno odbijao bilo kakvo smanjenje zarade, budući da mu klub svakako duguje dobar dio plata iz prethodne dvije sezone. Takođe, odlučno je odbijao transfer iz španske Primere u redove Mančester junajteda, iako je Barselona već dogovorila obeštećenje za njegovu prodaju.

R. A.

Otišao za 53, a Čelzi ga prodaje za 30 miliona eura

Vernerov povratak u RB Lajpcig Timo Verner (26) je dogovorio povratak u redove RB Lajpciga, jednog od najjačih klubova njemačke Bundeslige.

Napadač Čelzija je upravo iz RB Lajpciga stigao u redove londonskih ,,plavaca“ na ljeto 2020, za obeštećenje od 53 miliona eura. Sada je veliki klub iz Premijer lige spreman da ga

proda za 30 miliona eura – što je svojevrsno priznanje da je Vernerova epizoda na Ostrvu bila neuspješna.

Njemački reprezentativac pokazao se kao koristan igrač u taktičkom manevru, pogotovo u presingu, ali je bio neefikasan pred golom. Sa Čelzijem je osvojio Ligu šampiona.

Na 89 zvaničnih mečeva za

Čelzi u svim takmičenjima Verner je postigao svega 23 gola, a posebno neefikasan bio je u Premijer ligi. Takođe, spekuliše se da je u lošim odnosima sa zemljakom, menadžerom ,,plavaca“ Tomasom Tuhelom. U RB Lajpcigu imaće priliku da se dokaže i izbori mjesto na šampionatu planete u decembru.

R. A.

PODGORICA - Nikada u istoriji crnogorskog fudbalskog šampionata, koji se igra od 2006. godine, Budućnost nije bila posljednja na tabeli – kao jedina bez bodova.

Zbog toga je pod Goricom od neđelje veče vladalo vanredno stanje, iako su ,,plavi“ odigrali tek dva meča, jedan manje od konkurenata (premijerni s Iskrom odložen), a uprava kluba je na jučerašnjem sastanku odlučila da se sa trenerom Aleksandrom Nedovićem raskine saradnja.

Podgorički klub bi o tome zvanično trebalo da se oglasi danas.

Vicešampion Crne Gore je posljednjeg dana jula poražen u Petrovcu od istoimenog tima - 4:2, da bi prije dvije noći bio nadigran i od Dečića – 2:0.

U oba duela Nedovićev sastav nije djelovao kao ozbiljan kandidat za titulu i napad na duplu krunu, a to je ono što se od ,,plavih“ traži faktički svake sezone.

Prethodno se Budućnost nije proslavila ni u Evropi, iako je upisala po trijumf u uvodna dva kola kvalifikacija za Ligu konferencija – protiv kosovskog Lapija bio joj je dovoljan za prolaz (2:0, 2:2), protiv islandskog Brejdablika je pobjedom u revanšu samo popravljen utisak (0:2, 2:1). ,,Plavi“ se na međunarodnoj sceni nijesu ni ponašali kako priliči ozbiljnom klubu, najtrofejnijem u državi, jer su na Islandu dobili čak tri crvena

kartona (dva igrača i trener Nedović).

Kad su rezultati loši, a za Budućnost bodovna nula poslije 180 minuta šampionata kakav je crnogorski svakako jeste – prvi na udaru trener. Naročito u našim okvirima.

Nedović je u klub za koji je nekada igrao došao krajem jula 2021. nakon što se Budućnost poslije evropske blamaže rastala sa šefom stručnog štaba Mladenom Milinkovićem - i minule sezone osvojio Kup. Uprava Budućnosti na čelu sa Veselinom Mijačem, čiji su odlazak tražili navijači, loše je odradila prelazni rok i prošle i ove sezone. U oba navrata ,,plavi“ su u novu takmičarsku godinu ušli slabiji nego što su bili u prethodnoj.

Ovog ljeta su Igor Ivanović i Igor Ćuković otišli u Dečić, Momčilo Raspopović u hrvatsku Goricu, Miloš Raičković u Južnu Koreju...

Pojačanja za sada ne ulivaju povjerenje – desni bek Uroš Ignjatović ima promjenljivu minutažu, vezista PabloLusero odigrao je samo jedan meč (protiv Brejdablika u odsustvu suspendovanog Luke Mirkovića) i ne nagovještava da u nogama ima nešto ,,magično“ kao većina Argentinaca, dok se štoper Lajonel Adams odmah povrijedio.

Protiv Dečića je debitovao crnogorski reprezentativac Marko Simić, prije njega je stigao i Anđelo Rudović koji uglavnom ulazi s klupe...

PODGORICA - Martin Brajtvajt (31) je jasan – ostaće u Barseloni i naplatiti svaki euro iz ranije dogovorenog ugovora, objavili su španski mediji.

Danski napadač je svjestan da trener katalonskog giganta Ćavi Ernandes ne računa na njega ni u španskoj Primeri ni u ostalim takmičenjima. Ipak, odlučan je da natjera klub da isplati sva dugovanja, te prethodne i buduće ugovorene obaveze.

Interesantno, poznato je da Brajtvajt ima izuzetno uspješan biznis na američkoj berzi, a nje-

Ne pristaje na smanjenje ugovora niti da ode iz kluba

Budućnosti predstoji promocija novog trenera, a izvjesno je da će izbor ponovo biti domaći stručnjak.

Moguć je i najzvučniji bi bio dolazak Željka Petrovića, legende kluba s kraja 80-ih godina prošlog vijeka, kasnije fudbalera zagrebačkog Dinama, Sevilje, holandskih timova Den Boša, RKC-a, PSV Ajndhovena, te japanske Urave.

Petrović je bivši trener Boaviste, Urave, RKC Valvijka, Den Haga, Viljema II, Boteva, Badak Lampunga, Inter Zaprešića, reprezentacije Iraka, te nekadašnji pomoćnik Ruda Gulita u Fejnordu, Martina Jola u Hamburgeru, Gusa Hidinka u Anžiju, Avrama Granta u Vest Hemu, Dika Advokata u Sanderelndu, Utrehtu i reprezentaciji Srbije.

Trenutno je bez angažmana, a ovog ljeta ispratio je nastupe crnogorskih timova u evropskim takmičenjima.

Osim Petrovića, u vezu s klupom Budućnosti dovodi se i Milorad Peković, dugogodišnji reprezentativac Crne Gore i đak Jirgena Klopa iz perioda kada je igrao za Majnc.

Peković je vodio omladinsku selekciju Crne Gore, bio trener Podgorice, a potom postao asistent Saše Ilića u Čukaričkom i sofijskom CSKA. Uprava Budućnosti razmišljala je i da na klupu vrati Branka Brnovića, ali se navodno od toga odustalo, mada nije nemoguće da dođe do zaokreta.

Ne. K.

Brajtvajt ne prašta ni euro Barseloni govo bogatstvo je procijenjeno na oko 250 miliona eura.

Brajtvajt je uslovio Barselonu tako da klub, bez njegovog odlaska, trenutno ne može da registruje nijedno od brojnih zvučnih pojačanja za koje je Barsa već platila obeštećenje. Na predstavljanju

novog prvog tima je izviždan od navijača, ali ga to pretjerano ne dotiče jer je svjestan da su pravni argumenti na njegovoj sezoni.

Za dvije i po sezone u klubu Brajtvajt je postigao svega deset golova, na 58 nastupa u svim takmičenjima.

R. A.

20 Sportski miks

Arena

Utorak, 9. avgust 2022.

Nakon četiri sedmice rada, odbojkašice Crne Gore danas i sjutra igraju kontrolne mečeve sa Bosnom i Hercegovinom

Provjera do sada urađenog PODGORICA – Nepune dvije sedmice dijele odbojkašice Crne Gore do početka kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Izabranice Milorada Krunića na pripremama u Pljevljima nalaze se od 10. jula, a u ovom gradu igraće i utakmice kvalifikacija, kao i dvije pripremne utakmice protiv Bosne i Hercegovine, danas i sjutra.

Prvi meč je zvaničan, počinje u 17.30 časova i biće to prilika da ljubitelji odbojke u Pljevljima na djelu vide tim koji će se boriti za prvi plasman na EP… - Pripremamo se već četiri nedjelje u odličnim uslovima Sportskog centra ,,Ada“, kao i hotela ,,Gold“ u Pljevljima.

Imamo dobru saradnju sa novim stručnim štabom, na čelu sa glavnim trenerom Miloradom Krunićem, samim tim i odličnu atmosferu koja je jednako dobra na terenu i van

njega. Naporno treniramo i nadam se da će sve djevojke pružiti dobru partiju i ispuniti očekivanja stručnog štaba na prvoj prijateljskoj utakmici protiv reprezentacije BiH kaže tehničarka reprezentacije Marija Šušić.

Svi u reprezentaciji su zadovoljni kako je prošao najteži dio priprema.

- Pripreme teku u najboljem redu. Treniramo jako lijepo i sve djevojke daju 100 posto na svakom treningu. Takođe moram da naglasim da je atmosfera u ekipi odlična, što smatram da nam je jako bitan faktor.

Imale smo nekoliko propratnih pehova koji će, nadam se, biti riješeni do prve utakmice 21. avgusta. Predstoje nam prijateljske utakmice sa reprezentacijom Bosne i Hercegovine, gdje očekujemo da ćemo pokazati sve ono na čemu smo radile protekle četiri nedjelje, a sa druge strane uočiti sve one

detalje na kojima još treba da poradimo - ističe srednji bloker Mina Dragović.

Prva dva susreta u kvalifikacijama Crna Gora igra kao domaćin, 21. avgusta protiv Finske i 24. avgusta protiv Islanda. Do tada slijedi tempiranje forme, za šta i služe utakmice sa BiH. - Poslije četiri nedjelje priprema u Pljevljima, gdje imamo super uslove za treniranje, igramo prvu prijateljsku utakmicu u Sportskom centru ,,Ada“, ugostićemo ekipu Bosne i Hercegovine. Pripreme teku u dobrom ritmu i atmosfera u ekipi je veoma zadovoljavajuća, uz novi stručni štab, na čelu sa trenerom Miloradom Krunićem. Ekipa nam je podmlađena i potrudićemo se da damo maksimum, naravno uz iskustvo starijih saigračica i da opravdamo očekivanja - zaključuje Simona Petranović, primač servisa reprezentacije Crne Gore.

S. J.

Manifestacija Bjelasica Ultra Trail u Kolašinu

Mali „gorštakovci“ na postolju KOLAŠIN - Kada se bavite sportom onda u svakoj situaciji težite da postignete najbolje rezultate.

Nedavno održana manifestacija Bjelasica Ultra Trail u kojoj se trčalo i na Bjelasici ali i u centru Kolašina bila je prilika za mlađe kategorije iz brojnih klubova da pokažu koliko su brzi u trčanju gradskim ulicama. Dječaci iz Košarkaškog kluba Gorštak su pokazali da se na njihovu brzinu i spremnost uvijek može računati.

U grupi od pet do osam godina prvo mjesto je osvojio Maksim Rakočević a drugo Stefan Tatić, jedan od najmlađih učesnika svih takmičenja.

U grupi od devet do 15 godina, pobijedio je „gorštakovac“ Bogdan Bulatović a bio je dominantan i nad onima koji su stariji od njega. Bilo je „gorštakovaca“ koji su sa svojim porodicama učestvovali u porodičnim trkama pa je tako Luka Grdinić dao doprinos uspješnom nastupu svoje porodice u trci na Bjelasici...

Dr. DRAŠKOVIĆ

Pobjednici i u najmlađoj grupi

ZVICER: Nadam se da možemo da pobijedimo i u naredna četiri meča Ivan Zvicer je u prethodnom ciklusu kvalifikacija za EP u startnoj postavi zamijenio povrijeđenog Marka Bojića, a sada je starter, u tandemu sa Bojićem, umjesto povrijeđeg kapitena Vojina Ćaćića. Dvadeset četvorogodišnji Nikšićanin, zrelom igrom, potvrđuje da reprezentacija u njemu dobija igrača za budućnost.

- Kad vidite oko sebe mnogo starijih momaka koji daju sve od sebe i grizu i jednostavno vas ,,guraju“, i vi, prosto, morate da budete takvi – isti-

če Zvicer, čijim partijama nije iznenađen selektor Joksimović.

- To što je prikazao protiv Portugala je demonstracija njegovog svakodnevnog treninga. Njegova igra je samo kruna svega što je radio od prvog dana kada smo se skupili – istakao je Joksimović.

Protiv Portugala je sve bilo odlično, na tribinama i terenu.

- Kao što smo i obećali, bio je to fenomenalan odbojkaški spektakl u pet setova. Svaki set je imao egal završnicu, mi

smo dali sve od sebe na terenu, i na kraju je to bilo dovoljno za trijumf.

Neizvjesne utakmice mnogo znače i Zviceru.

- Egal završnice i jake utakmice su ono što meni, kao mladom igraču, imponuje i što će mi, nadam se, pomoći u nastavku karijere.

Sad je potrebno ozbiljno pristupiti meču u srijedu sa Islandom.

- Nema prostora za opuštanje, imamo još četiri utakmice i nadam se da možemo da pobijedimo u sva četiri meča.

Imamo malo vremena do meča sa Islandom, onda put za Island, tri uzastopna gostovanja, dosta putovanja i sigurno neće biti lako – zaključio je Zvicer.

Utorak, 9. avgust 2022.

Arena

Sa dvije pobjede u prva dva kola crnogorski odbojkaši su na dobrom putu da se opet plasiraju na Evropsko prvenstvo, selektor poziva na oprez

Joksimović: Nemamo prostora da se opuštamo PODGORICA – Iako su prošla tek dva, od šest, kola kvalifikacija crnogorski odbojkaši su na dobrom putu da izbore treće uzastopno učešće na Evropskom prvenstvu.

Zahvaljujući maksimalnoj pobjedi protiv Luksemburga, projektovanom konkurentu za drugo mjesto, i trijumfu nad favoritom grupe Portugalom (3:2), ,,crveni“ su zauzeli prvo mjesto u grupi D i sa puno optimizma očekuju naredne mečeve, počev od dva sa najslabijim rivalom u grupi Islandom. A selektor Ivan Joksimović spušta ,,loptu na zemlju“, ističući da bi svaka euforija u ovom trenutku mogla da bude kobna…

- Ovo je tek trećina kvalifikacija, ima još mnogo toga da se igra.

Okrećemo se Islandu i novim pobjedama – kaže Joksimović, jedini selektor sa dva mandata na klupi crnogorskih odbojkaša.

Crna Gora je do trijumfa protiv Portugala došla nakon 130 minuta igre, a nakon što je izgubila prvi set, imala je šansu da osvoji i sva tri boda, jer je vodila 2:1 u setovima. Ipak, u završnici četvrtog seta su Portugalci bili sigurniji, pa je pobjednika odlučivao taj-brek. U petom odlučujućem setu je Crna Gora vodila od početka, a presudna je bila serija naše selekcije od 4:0 za vođstvo od 11:6. Istina, Portugalci su spasili tri meč lopte, prišli na 14:13, ali je Marko Bojić sta-

Kolašin sjajan domaćin, na utakmicama iskrena podrška Kolašin je od 26. juna baza odbojkaša Crne Gore. I svi u taboru naše reprezentacije imaju samo riječi hvale za ovaj grad na sjeveru države.

- Iskren da budem, dugujem veliku zahvalnost svima koji su došli da nas bodre protiv Portugala, kao i prije toga protiv Luksemburga. Kolašin nam je sjajan domaćin, ne mogu da vam opišem kako su nas ljudi prihvatili ovdje, kako nas tretiraju. Na utakmicama se osjeća iskreno navijanje, iskrena podrška, koja je donijela energiju koja je stvarno prijala.

Nadam se da ih nijesmo iznevjerili i da smo time poslali dobru poruku da dođu da uživaju i protiv Islanda – ističe selektor Ivan Joksimović. vio tačku na meč i donio veliko slavlje na terenu i tribinama dvorane u Kolašinu…

- Kako je vrijeme odmicalo u prvom setu, osjećalo se da ekipa polako ulazi u rasterećeniji ritam i dolazi do daha koji je potreban za krajnji ishod koji je bio na kraju. Jednostavno, zbog naših očekivanja i kvaliteta protivnika, krenuli smo malo sporije, ali smo onda uhvatili ritam i došli do svoje igre. Plan je bio da se svi setovi u završnici odlučuju u završnici, gdje oni nijesu imali strpljenje, koje mi imamo i koje razvijamo tokom priprema u Kolašinu. Pokazalo se da smo, sem tog četvrtog seta, igrali jako kvalitetno i došli do željenog rezultata – dodaje Joksimović.

Već u srijedu, takođe u Kola-

šinu, Crnu Goru očekuje duel sa najslabijom ekipom u grupi, Islandom, koji je u prva dva kola doživio maksimalne poraze od Portugala i Luksemburga.

- I tom meču ćemo pristupiti ozbiljno, jednako kao protiv Portugala. Mi nemamo prostora da se opuštamo. Moramo da treniramo ove stresne momente, jer smo mladi i svako opuštanje može da nas košta. Moramo da budemo pažljivi, posebno poslije velike pobjede protiv Portugala, da se lijepo odmorimo, koliko je to moguće, jer je već u srijedu nova utakmica.

Treba da budemo pametni i da toj utakmici pristupimo na isti način kao protiv Luksemburga i Portugala i da, normalno, idemo na tri boda – zaključio je JoksiS. J. mović.

Sportski miks

21

Košarkaši SC Derbija u nekompletnom sastavu počeli pripreme za novu sezonu

Žakelj: Odmorili smo koliko je trebalo, sad je fokus na treninzima PODGORICA – Nakon sezone u kojoj su bili najprijatnije iznenađenje u ABA ligi (sedmo mjesto, dvije pobjede manje od plej-of zone), košarkaši SC Derbija su ponovo ,,u pogonu“. Ranije nego što je uobičajeno, ali u vrijeme kada treba da se radi sa mladim igračima, ,,studenti“ su počeli pripreme za narednu sezonu.

Trener Andrej Žakelj je na prozivci imao sedam igrača, a prvi trening u ,,kući košarke“ u Kokotima odradili su Zvonimir i Tomislav Ivišić, Emir Hadžibegović, Boris Tišma, bronzini junior Danilo Ivanović, Vladimir Sudar i Vasilije Todorović.

Krajem sedmice se očekuje dolazak Flečera Megija, dok su ostali košarkaši na pripremama sa reprezentacijama i priključiće se ekipi po završetku tih obaveza.

- Drago mi je da smo se opet okupili, momci su spremni da rade, odmorili smo svi tokom ljeta koliko je trebalo. Ali sada fokus mora da bude na treninzima i pripremi za sezonu. Priključili smo ekipi i neke mlade košarkaše iz omladinskog i ka-

detskog pogona, dok čekamo još igrača narednih dana. Nadam se da ćemo, kada se vrate reprezentativci, biti spremni, ali je bitno da su momci koji su došli danas na trening zdravi, željni rada. Kao i prošle sezone, uslovi za rad su nam na visokom nivou, a na nama je da to iskoristimo na pravi način i ja sam siguran da će ove pripreme, ako sve bude kako treba, biti uspješne - rekao je trener Žakelj.

U SC Derbi su za sada stigli Mateo Drežnjak iz Cibone i 16-godišnji turski talenat Demir Do-

gan iz skopskog MZT-a.

Ugovore su produžili Nikola Pavlićević i Flečer Megi, a otišli su Kenan Kamenjaš (pozajmica) i Aleksa Ilić u Budućnost Voli, te Viktor Vujisić u Podgoricu.

Iduće sezone dres SC Derbija neće nositi ni doskorašnji kapiten Milić Starovlah, američki plej Erik Nil, kanadski bek Džastin Edvards, Eraj Bujukčangaz…

Nova sezona u ABA ligi počinje 1. oktobra, a SC Derbi će, kao i lani, od početka igrati i domaću ligu.| S. J.

Košarkaški klub Sutjeska nastavlja da sklapa roster za narednu sezonu

Vulević se vratio, Koprivica produžio ugovor PODGORICA - Andrej Vulević (22 godine, 190 cm) je ponovo član Sutjeske, a ugovor je produžio Miloš Koprivica, saopšteno je iz nikšićkog košarkaškog kluba.

Vulević je ponikao u Sutjesci, a 22-godišnji bek šuter je prethodnu sezonu proveo u Podgorici, gdje je u ABA2 ligi prosječno bilježio 5,9 poena, dva skoka i 1,9 asistencija.

U domaćem šampionatu pro-

Andrej Vulević

sjek mu je bio 5,9 poena, 2,9 skokova i 2,3 asistencije.

Centar Miloš Koprivica (27 godina, 208 cm) će i naredne sezone biti igrač Sutjeske, čiji je dres nosio u prošloj sezoni. U Sutjesku je došao iz Podgorice.

U ABA2 ligi je prošle sezone prosječno bilježio 9,3 poena i 6,5 skokova, uz indeks 10,2.

Miloš Koprivica

U domaćem šampionatu je bilježio 9,2 poena i 4,2 skoka.

Koprivica je u karijeri igrao još za Slobodu iz Užica, Partizan, Megu i Lovćen.

Ranije je saopšteno da su ugovore produžili Bogdan Bojić i Vladimir Tomašević, kao i trener Darko Vujačić, a od novih igrača je stigao još Miloš Popović. S. J.

Svjetsko prvenstvo za rukometašice do 18 godina

Dankin pad za tri pozicije na WTA listi

Kadetkinje 18. na planeti

PODGORICA - Danka Kovinić (27), najbolja crnogorska teniserka, od ove sedmice zauzima 84. mjesto na planetarnoj WTA listi.

Novljanka je u odnosu na prethodnu sedmicu izgubila tri pozicije u svjetskom poretku. Tokom ljeta skoro da nije nastupala, suočena sa posljedicama povreda. Ipak, do kraja sezone imaće odličnu šansu da popravi plasman, budući da ne brani bodove.

Naša najbolja igračica, čiji je najbolji WTA plasman karijere 46. mjesto, trenutno ima 749 WTA bodova i sada ima četiri poena manje od Kineskinje Šinju Vang Vang,, koja je na 83. poziciji.

Prva na svijetu i dalje je ubjedljivo Poljakinja Iga Švjontek (21) sa 8.369 poena, ispred Estonke Kontavejt (4.477), te Španjolke Badose i Grkinje Sakari koje dijele treće mjesto (4.190 bodova). R.A.

PODGORICA - Crna Gora je osvojila 18. mjesto na Svjetskom prvenstvu za rukometašice do 18 godina u Sjevernoj Makedoniji.

U meču za plasman, izabranice trenera Maje Savić poražene su od Španije 26:20, pa su nastup na planetarnoj smotri završile učinkom od četiri pobjede, uz remi i dva poraza. Španija je sjajno krenula i povela 6:1 već u 15. minutu, što je bila prednost koju je održavala do kraja meča, iako su naše dje-

IHF

Naša najbolja teniserka ove sedmice 84. na svijetu

vojke u nekoliko navrata prišle na dva gola zaostatka (posljednji put u 49. minutu – 18:20).

Jelena Vukčević i Nikolina Marković bile su najefikasnije

sa po četiri gola, dok su po tri postigle Tamara Radonjić, Maja Ceklić i Nina Ramusović.

Marija Marsenić je imala 11 odbrana.

A. M.

22

Feljton

Utorak, 9. avgust 2022.

„PODGORIČKA REPUBLIKA“, DVA CRNOGORSKA NAPADA NA PODGORICU I ZETSKI USTANAK (1831-1832) » Piše: slobodan Čukić Ilija Peličić navodi da su poslije prelaska crnogorske vojske preko Vezirovog mosta vojvoda Ilija Piletić sa Piperima i serdar Bošković sa Bjelopavlićima zauzeli Goricu više Podgorice da čuvaju prelaz crnogorske vojske preko Vezirova mosta („Zapisi o Zeti II“, 2011, 17).

Nakon toga je iz pravca Vezirovog mosta uslijedio juriš Crnogoraca i Lješkopoljaca prema Podgorici preko Livada - na kojima je pola vijeka kasnije izgrađena Mirkova varoš. „Kad su se Crnogorci i Lješkopoljci prebacili na drugu stranu, potjeraju Turke i zatvore ih u varoš. Kuči su s druge strane jednovremeno napali i prodrli u varoš i jedan njen dio zapalili i opljačkali“, kaže Andrija Jovićević („Zeta i Lješkopolje“, 1999, 172).

10.

Crnogorski juriš, borba i jaki turski kontraudar

Dok su Turci napadali Vukotića u Zeti, Podgoricu su od crnogorskog napada branili mahom postariji Turci koji su bili ostali. „Njima su pomagali, kako se priča i žene i đeca.“ Ilija Zlatičanin kaže da je „užasni strah natjerao podgoričke Turke te su naredili svojim ženama da poređaju tiganje po bedemu kako bi Crnogorci mislili da su to vojničke glave“

Buka

Jovićević pojašnjava da su u trenutku kada je napad započet skoro svi podgorički Turci bili u Zeti đe su napadali Vukotića, dok su Podgoricu branili mahom postariji Turci, koji su bili ostali. Njima su pomagali, kako se priča i žene i đeca („Zeta i Lješkopolje“, 1999, 172).

Ilija Zlatičanin o tome donosi još detalja. Kaže da je „užasni strah natjerao podgoričke Turke te su naredili svojim ženama da poređaju tiganje po bedemu kako bi Crnogorci mislili da su to vojničke glave“ („Hronike“, Kulturno-prosvjetna zajednica Podgorice, Podgorica, 1999, 138).

Jovićević bilježi da su u tim momentima „žene udarale u sahane i tepsije da se čuje neka buka, a djeca su nosila po sokacima barjačiće i izlazila da se vide, pa da pomisle Crnogorci da je varoš puna Turaka i da je odbrana jaka. Crnogorci su napadali s livada, ali je taj položaj bio otkriven, pa im se zato napredovanje usporilo i ulazak u varoš usporio („Zeta i Lješkopolje“, 1999, 172).

Bijeg

Rade Turov Plamenac kaže da je crnogorska vojska iz Lješkopolja napala „preko Vezirova mosta na Podgoricu jurišem do rijeke Ribnice, a tako isto i Brđani preko Zagoriča prema Crnogorcima do Ribnice. No Podgoričani napanu iz zatvora (iz tvrđave, S.Č.) svu crnogorsku i brcku vojsku i poćeraju je natrag da se više nije mogla povratit, no prećeraju crnogorsku preko Lješkopolja a brcku preko Morače“ („Memoari“ 1997, 432-423).

Ilija Peličić piše da su „oko Gorice i Vezirova mosta bile borbe između Turaka i Crnogoraca. Na Vezirovom mostu poginuo je barjaktar Lješkopolja Andrija Stojov Raičević, sa više ljudi iz svog plemena. Neki Alija Arović pośekao je na Vezirovu mostu glave dvojici crnogorskih ranjenih popova. Tih dana u Podgorici je duvao jak sjeverni vjetar, pa su vojnicima tokom prelaska mosta kape padale u Moraču.

Poslije su se Turci rugali Crnogorcima kada su ovi prelazili

Vezirov most na Morači, crtež

Podgorička tvrđava



Podaci Ilije Peličića zasnovani su dijelom na kazivanju Boška Popovića iz Golubovaca, koji je u doba Vukotićevog prispijeća u Crnu Goru 1831. imao 24 godine i bio direktni učesnik Zetskog ustanka.

Zetsko predanje o „Vukotića zamanu“ je vrlo razgranato i sadrži mnoštvo pojedinosti kojih nema u drugim zapisima. Međutim, ima i detalja koji su u oštrom nesaglasju sa drugim opisima

preko mosta, te su vikali jedan drugome: Drž’ kapu – pade most“ („Zapisi o Zeti II“, 2011, 18-19).

Nesuglasice

Ovo zahtijeva dodatno pojašnjenje. Sve što je do sada rečeno o crnogorskom prelasku preko Vezirovog mosta, napadu na grad, turskom kontraudaru i povlačenju napadača prema Lješkopolju, odnosi se na završnicu crnogorskog poduhvata, koji je po tvrdnjama iz više izvora ukupno trajao osam dana. Kako je rečeno, po M. Medakoviću i A. Lainoviću, napad na Podgoricu preduzet je na samom kraju operacije, u momentu kada se saznalo za kritičnu situaciju



Andrija Jovićević bilježi da su u najkritičnijim momentima crnogorskog napada na Podgoricu „žene udarale u sahane i tepsije da se čuje neka buka, a djeca su nosila po sokacima barjačiće i izlazila da se vide, pa da pomisle Crnogorci da je varoš puna Turaka i da je odbrana jaka“

Ivana Vukotića u Golubovcima u Zeti. Već smo istakli da postoje nesuglasice oko Vukotićeve pozicije u prvih 6-7 dana napada – osobito u pogledu tvrdnje M. Medakovića (i A. Lainovića) da je dio vojske pod Vukotićevom komandom držao položaje na Ljuboviću đe su navodno bila postavljena dva topa.

Ovo nije jedina dilema. Kako ćemo viđeti, nije jasno ni da li je prelazak Crnogoraca preko Vezirovog mosta i napad na Podgoricu izveden po Njegoševoj naredbi nakon prispijeća vijesti o teškom položaju Vukotića u Zeti ili je to bio iznuđeni potez zbog napada na Podgoricu koji su istog dana, nekoliko sati ranije, preduzeli

Kuči i Zatrepčani da bi olakšali Vukotićevu poziciju u Golubovcima?

Vukotića zamaN

Sve će ovo biti jasnije nakon što pažljivo uporedimo bilješke Milorada Medakovića, Dušana Vuksana, Ilije Peličića, Ilije Zlatičanina i Andrije Jovićevića. U svemu je veoma značajan Peličićev izvještaj koji je objavljen tek 2011. godine („Zapisi o Zeti II“), jer je zasnovan na zetskom usmenom predanju o tim događajima, koji su na području Zete upamćeni kao „Vukotića zaman“.

Prema narodnoj predaji koju bilježi Peličić, Ivan Vukotić je boravio „u Golubovcima šest

Mjesto na Cijevni đe je nekada počinjala jaža-kanal prema Mlinu Sokolovića (Mlinu Boljevića)

do osam dana dok nije turska vojska došla iz Podgorice“ („Zapisi o Zeti II“, 17).

Ovo se poklapa s Medakovićevom tvrdnjom iz 1882. godine, po kojoj su Turci udarili na Zetu tek nakon što je odatle otišao Filip Đurašković sa ceklinskom vojskom. Značajno je što je navedeni Peličićev podatak zasnovan na kazivanju onog istog Boška Popovića iz Golubovaca, koji je, kako smo utvrdili, u doba Vukotićevog prispijeća u Crnu Goru 1831. imao 24 godine i bio direktni učesnik Zetskog ustanka.

Zetsko predanje o „Vukotića zamanu“ je vrlo razgranato i sadrži mnoštvo pojedinosti kojih nema u drugim zapisima. Međutim, u njemu ima i detalja koji su u nesaglasju sa drugim opisima. To zahtijeva da Peličićevim bilješkama priđemo s neophodnom pažnjom i uporedimo ih sa ostalim autorima.

Dragocjeno je što taj autor početne događaje u Zeti opisuje onako kako ih je doživljavalo lokalno stanovništvo. O tome govori okolnost da se u tim pripovijestima uopšte ne pominje Njegoševa uloga na drugom kraju ravnice, u Lješkopolju. Vrlo je značajno i to što se početna zbivanja nazivaju „ustankom“, a što se potkrijepljuje konkretnim opisima.

Ilija Peličić navodi kako su mu „stari Zećani pričali da su nekoliko dana pred taj ustanak, njih pet-šest, dobijali pismo od vladike Rada i Vukotića, na osnovu čega se u Nikolj-crkvi jedne noći sastane 50-60 (neki vele 10-12) ljudi iz Zete. I zakunu se preko prekrštenog oružja da će ustati protiv Turaka, da se neće izdati“ („Zapisi o Zeti II“, 20).

Dalje kaže da su ustanici dva dana nakon tog skupa zauzeli položaje na Cijevni. Ta busija je najvjerovatnije bila na mjestu zvanom Štitovi, oko 500 metara uzvodno od nekadašnjeg mlina Sokolovića (mlina

Boljevića), koje i danas nosi taj naziv.

Busija Na jaži

„Drugi dan poslije zakletve Zećani pošalju 150 ljudi u jažu mlina Sokolovića da tu čekaju Turke od Podgorice, jer su znali da će ih ovi napanuti“, kaže Peličić (isto).

Pod „jažom“ se ovdje misli na prokopani kanal kojim je voda iz Cijevne sprovođena ka mlinu Sokolovića (kasnije mlinu Boljevića), a koji je u proteklih tridesetak godina zatrpan.

Ostaci ove „jaže“ se danas mogu viđeti kod mlina Boljevića, oko 100 metara nizvodno od mosta na Cijevni, preko koga prelazi magistrala.

Zetsko predanje dalje kaže da je uporedo sa zauzimanjem položaja na Cijevni, drugi dio ustanika počeo napad na „domaće zetske Turke najprije u Golubovcima, Mojanovićima, Balabanima i Mahali. Treći dio ustanika se uputio prema Humu da bi se spojio sa Hotima pod vođstvom Asa Nikina (Camovića) i spriječio dolazak Turaka iz pravca Skadra“ (isto, 20). „Priča se da su Zećani ovoga dana od Cijevne do Morače pa do Huma posjekli 200 neprijateljskih glava“ („Zapisi o Zeti II“, 24).

opkoljaVaNje

U zetskom predanju se dalje kaže da se „turska vojska iz Podgorice sukobila sa Zećanima na rijeci Cijevni, gdje je bila pogibija sa obije strane“ (isto, 22). Pritom se ne precizira koliko je do tada prošlo dana od zaposijedanja Cijevne od strane ustanika. Dalje se kaže da je „podgoričke muslimane predvodio poturčeni Peličić, prozvan Lisičić, koji je tu isti dan poginuo. Još je ovdje Turcima komandovao neki Ujkašević iz Podgorice“ (isto, 22).

Andrija Jovićević bilježi je „Turčina Lisičića posjekao Savo Anđušić“ („Zeta i Lješkopolje“, 1999, 170).

(Nastavlja se)

Utorak, 9. avgust 2022.

Marketing

23

24

Oglasi i obavještenja

Utorak, 9. avgust 2022.

Utorak, 9. avgust 2022.

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Utorak, 9. avgust 2022.

Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju („Sl.list CG“, br. 1/11), Rješenja Privrednog suda u Podgorici St.br.619/97 od 26.05.2021.godine, stečajni upravnik D.D. Ski centar „Bjelasica“ Kolašin u stečaju , Trg boraca bb, nakon izvršene procjene vrijednosti imovine stečajnog dužnika Obavještava stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sve povjerioce, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje dijela imovine D.D. Ski centar „Bjelasica“ u stečaju Kolašin, i na osnovu člana 134 Zakona o stečaju istovremeno objavljuje DRUGI OGLAS ZA PRODAJU DIJELA IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA D.D.SKI CENTAR „Bjelasica“ Kolašin u stečaju - JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA I.PREDMET PRODAJE Predmet prodaje je dio imovine stečajnog dužnika (dalje: Imovina Dužnika) koju čine: 1. Poslovni prostori, PD 7 površine 100 m2,drugi sprat i PD 8 površine 103 m2, potkrovlje , mansarda, koji se nalaze u poslovnoj zgradi u privredi objekat broj 1, , evidentiran je u LN br.441, KO Kolašin, na katastarskoj parceli br.434/1 KO Kolašin. Obim prava ,korišćenje 1/1. Ukupna neto površina poslovnog prostora iznosi P = 203 m2.

Procijenjena ujedno i najniža cijena imovine iz tačke 1. iznosi 84.448,00 EUR. Imovina iz tačke 2.prodaje se isključivo kao cjelina.

2. Nepokretna imovina , na katastarskoj parcel br.847/6 KO Smailagić polje , evidentirana u LN br.519,PJ Kolašin, ukupne površine 607 m2, Dulovina bb, obim prava , svojina 1/1.

Procijenjena, a ujedno i najniža cijena nepokretnosti iz tačke 3 ovog oglasa iznosi 12.140,00 EUR; Imovina iz tačke 3. prodaje se isključivo kao cjelina.

Prednost prilikom odabira najpovoljnijeg ponuđača ima ponuđač koji je ponudom obuhvatio veći broj pozicija ili veću ukupnu vrijednost.

Prodajna dokumentacije se može preuzeti u prostorijama stečajnog upravnika u Podgorici , Bohinjska bb ili putem elektronske pošte na zahtijev.

II .NAČIN PRODAJE Prodaja imovine stečajnog dužnika po ovom oglasu vrši se javnim prikupljanjem pisanih zatvorenih ponuda.

Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez garancija kupcu i bez prava kupca na naknadni prigovor i /ili reklamaciju po bilo kom osnovu, a stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke na imovini koje kupac eventualno ustanovi nakon izvršene kupoprodaje.

USLOVI ZA DOSTAVLJANJE PONUDA Prodaja Imovine Dužnika vrši se: Javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti, na adresu: PRIVREDNI SUD U PODGORICI, ul. IV Proleterske br. 2 neposredno na arhivi Suda ili putem pošte, preporučenom pošiljkom, sa naznakom za D.D. Ski centar “Bjelasica” Kolašin u stečaju sa naznakom - NE OTVARAJ. Rok za dostavljanje ponuda za prodaju imovine dužnika je 30.08.2022. godine do 10 časova, a otvaranje ponuda će se izvršiti u Privrednom sudu Crne Gore , u kancelariji u br.30 , 02.09.2022.godine 12 časova , u prisustvu ponuđača koji to žele.

Poslovni broj: I.br. 2353/2017 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica- osnovana 1901.godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Milović Veselinke iz Nikšića, ul. Nikole Tesle br.115, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 20.000,00 eura, dana 08.08.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2353/2017 od 18.10.2017. godine koje je donijeto na osnovu izvršne isprave Ugovora o hipoteci ovjerenog pred Osnovnim sudom u Nikšiću pod brojem Ov.br. 15229/08 dana 05.11.2008. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se dvadeset deveta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 811 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 879, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 14, površine 32m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za dvadeset devetu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 05.09.2022.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 19.520,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2353/2017 od 24.05.2019.godine.

IV Na dvadeset devetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 1.952,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.15229/08 od 05.11.2008.god za iznos duga 20.000,00 eura, podatak o upisu zabilježbe postupka obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.822 od 06.07.2009.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca Prve banke CG na osnovu isprave Ov.br.15229/08, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 08.08.2022. godine.

II.PRAVO UČEŠĆA NA JAVNOM PRIKUPLJANJU PONUDA Pravo da učestvuju na javnom prikupljanju ponuda, imaju pravna i fizčka lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu u zatvorenoj koverti i uplate predviđeni depozit.

Depozit: Za kupovinu imovine dužnika iz tačke 1 i 2 ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od 5 % od iznosa početne cijene, iskazane u prodajnoj dokumentaciji. Umjesto uplate depozita ponuđači mogu dostaviti neopozivu garanciju banke, plativu na prvi poziv.

Uplata depozita vrši se isključivo na stečajni račun dužnika kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica, broj: 510-138463-05 ili se prilaže neopoziva garancija banke plativa na prvi poziv.

Dokaz o uplati depozita (u origilnalu ili ovjerenoj kopiji) prilaže se uz ponudu ili mora se predati stečajnom upravniku, najkasnije, prije početka javnog otvaranja ponuda.

Ponuda, za učešće na javnom prikupljanju ponuda, treba da sadrži: -Za pravna lica: ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje, firmu i sjedište, broj računa, matični broj (PIB), PDV broj i fotokopiju registracije, -Za fizička lica: potpisanu ponudu, ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG, broj računa i fotokopija lične karte.

Sadržaj-opis ponude: -Ponuda treba da sadrži: tačan naziv predmeta prodaje i ponuđenu cijenu.

Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.

U slučaju da ponuđač koji je proglašen za najpovoljnijeg ponuđača odustane od kupovine prodavac NEMA OBAVEZU da sa drugorangiranim ponuđačem zaključi ugovor o kupoprodaji, ali to može učiniti ako je ponuda jednaka ili veća od početne cijene.

Stečajni upravnik zadržava prvo da u svakoj fazi postupka može odustati od prodaje imovine.

Uslovi za održavanje javnog prikupljanja ponuda: Javno prikupljanje ponuda održaće se ako najmanje 1 (jedan) ponuđač ispuni propisane uslove.

Predstavnici pravnih lica moraju imati uredna punomoćja, a fizička lica ličnu kartu ili neku drugu ispravu, pogodnu za identifikaciju.

III.Imovina Dužnika se prodaje u viđenom stanju, bez prava na bilo kakvu naknadnu reklamaciju.

IV.U slučaju da stečajni upravnik odluči da izvrši izbor najpovoljnijeg ponuđača, imovina dužnika će se prodati ponuđaču koji ponudi najviši novčani iznos za njenu kupoprodaju.

U slučaju da ima više istovjetnih ponuda, za imovinu stečajnog dužnika koje je predmet prodaje, ponuđačima će biti data mogućnost da u razumno ostavljenom roku, na licu mjesta, daju dodatne ponude u zatvorenim kovertama.

Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik, najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dana javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se notarski zapis, odnosno ugovor o kupoprodaji najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana od dana donošenje odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Depozit kupca se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a u slučaju da kupac odustane od kupovine Imovine Dužnika, depozit mu se neće vratiti, a ako je umjesto depozita data bankarska garancija, ista će se naplatiti.

Ponuđačima, čija ponuda nije prihvaćena izvršiće se povraćaj uplaćenog depozita najkasnije u roku od 8 (osam) radnih dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, na račun koji navedu u ponudi.

V.Porez i svi troškovi vezani za prenos vlasništva padaju na teret kupca.

VI.Kada kupac uplati kupoprodajnu cijenu, na njega se prenosi pravo svojine na Imovini Dužnika bez tereta i ograničenja i bez obaveza nastalih prije izvršene kupoprodaje.

VII.Imovina dužnika koja je predmet prodaje može se razgledati svakog radnog dana u vremenu od 09.00 do 12.00 sati uz prethodnu najavu.

VIII.Sve potrebne informacije mogu se dobiti na telefon 068-020-622.

STEČAJNI UPRAVNIK

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: I.br. 1859/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Pešalj Dragoljuba, iz Nikšića, Studenca bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 47.827,97 eura, dana 08.08.2022. godine, polazeći od rješenja poslovne oznake I.br.1859/15 od 10.04.2017.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.1682/10 od 05.12.2011.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se trideset treća prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 2740 KO Nikšić PJ Nikšić, i to katastarska parcela broj 882, broj zgrade 9, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 43, površine 62m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za trideset treću prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 05.09.2022.godine u 14.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati po dogovoru sa javnim izvršitelejm.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 36.580,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1859/15 od 15.05.2018.godine.

IV Na trideset trećoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.658,00 eura.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.9199/08 od 03.07.2008.god, te podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca i zabilježba obavještenja o početku namirenja potraživanja -obavještenje br. 49 od 26.12.2008.god, a na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 08.08.2022. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Oglasi i obavještenja

Utorak, 9. avgust 2022.

27

POSEBNO OBAVJEŠTENJE O NABAVCI ZAHTJEV ZA PONUDU ROBA (PROCES LICITACIJE U JEDNOJ KOVERTI) Država: Crna Gora Nayiv projekta: Drugi projekat institucionalnog razvoj i jačanje poljoprivrede u Crnoj Gori (MIDAS II) – Grant podrška investicijama u sektoru ribarstva Naziv ugovora: Nabavka novog plovila sa ribolovnom opremom i elektronskim uređajima RFB Reference No.: WB-P1030974-08/22 1.Crna Gora je dobila finansiranje od Svjetske banke za troškove Drugog projekta institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede u Crnoj Gori (MIDAS II), i objavila je poziv za dodjelu grantova za crnogorsko ribarstvo. Program grant podrške sprovodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (Direktorat za ribarstvo). Ministarstvo je nadležno za praćenje programa grant podrške sa opštim ciljem – dalja ulaganja u sektoru ribarstva Crne Gore uvele kako bi se primjenile mjere održivog, isplativog i efikasnog ulova ribe i drugih morskih organizama, povećala tržišna konkurentnosti i dostigli evropski standardi u bezbjednosti hrane koja potiče iz ulova.

2.Aplikant „Aurora trade“ doo. iz Kotora je u decembru 2021. godine potpisala Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava podrške sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u sklopu gore pomenutog programa MIDAS II, i sada poziva sve kvalifikovane ponuđače da putem zatvorenih ponuda učestvuju u pozivu za dizajn, nabavku, isporuku, montažu i testiranje jednog novog plovila sa instaliranom i funkcionalnom opremom za ribolov i elektronskim uređajima, koje će biti isporučeno u Luku Kotor, Kotor, Crna Gora.

Detaljna tehnička specifikacija za plovilo i odgovarajuću opremu data je u Tenderskoj dokumentaciji (koja će se dostaviti na pisani zahtev ponuđača).

3.Nadmetanje će se sprovesti putem procesa međunarodne konkurentske nabavke koristeći Zahtjev za ponude (RFB) kako je navedeno u „Propisi Svjetske banke o nabavci za zajmoprimce u okviru IPF-a nabavke u finansiranju investicionih projekata roba, radova, ne-konsultantskih i konsultantskih usluga, jul 2016. godine, revidirano u novembru 2017 („Propisi o nabavkama”) i iste su otvorene za sve kvalifikovane ponuđače kako je definisano u Propisima o nabavkama.

4.Zainteresovani kvalifikovani ponuđači mogu dobiti dodatne informacije o tenderu od strane Montenegro Advisory and Services (MAS agencije), na email office@masagency.me.

5.Tenderski dokument na engleskom jeziku zainteresovani ponuđači koji ispunjavaju uslove mogu da dobiju nakon podnošenja pismene prijave na email office@masagency.me. Kompletan set Tenderske dokumentacije će biti poslat emailom na zahtjev, na datu email adresu.

6.Ponude u zatvorenoj koverti moraju biti dostavljene na sledeću adresu: MAS – Montenegro Advisory and Services Ul. Moskovska 28, IV sprat, br. 17 81000 Podgorica Crna Gora najkasnije do 19.09.2022. godine u 11:00 časova.

Elektronsko nadmetanje neće biti dozvoljeno. Zakašnjele ponude će biti odbijene.

Ponude će biti javno otvorene u prisustvu ovlašćenih predstavnika ponuđača i svih koji odluče da prisustvuju otvaranju ponuda na dolje navedenoj adresi: MAS – Montenegro Advisory and Services Ul. Moskovska 28, IV sprat, br. 17 81000 Podgorica Crna Gora dana 19.09.2022. godine u 11:05 časova.

7.Sve ponude moraju biti dostavljene uz Izjavu o obezbjeđivanju ponude (Bid-Securing Declaration).

8.Adresa koja se navodi u dokumentu je sledeća: MAS – Montenegro Advisory and Services Ul. Moskovska 28, IV sprat, br. 17 81000 Podgorica Crna Gora Tel. + 382 69 363 414 Email: office@masagency.me

28

Oglasi i obavještenja

Utorak, 9. avgust 2022.

U skladu sa članom 26 Zakona o mladima (“Sl. list CG”, br. 25/19) i članom 5 Pravilnika o načinu funkcionisanja omladinskih servisa i obavljanju administrativno-tehničkih poslova potrebnih za njihovo funkcionisanje (“Sl. list CG”, br. 09/20), Ministarstvo sporta i mladih raspisuje JAVNI POZIV za angažovanje lica za obavljanje administrativno-tehničkih poslova potrebnih za redovno funkcionisanje omladinskih servisa u opštinama Bar, Kotor, Plav, Petnjica, Pljevlja, Nikšić, Šavnik, Danilovgrad, Mojkovac, Prijestonici Cetinje i Glavnom gradu Podgorici Obavljanje administrativno-tehničkih poslova potrebnih za redovno funkcionisanje omladinskih servisa podrazumijeva: -svakodnevni rad u omladinskom servisu; -rad na sprovođenju omladinskih aktivnosti u skladu sa Planom i programom rada omladinskog servisa; -poslove koji se odnose na ustupanje omladinskog servisa; -sačinjavanje izvještaja o radu omladinskog servisa.

Pravo učešća na javnom pozivu ima lice koje ima: -crnogorsko državljanstvo; -prebivalište u Crnoj Gori; -najmanje IV nivo kvalifikacije obrazovanja; ne više od 30 godina života Uz Prijavu na javni poziv, koja se može preuzeti na zvaničnom sajtu Ministarstva sporta i mladih i koja čini sastavni dio ovog javnog poziva, potrebno je dostaviti sljedeću dokumentaciju: -uvjerenje o državljanstvu; -uvjerenje o prebivalištu; -dokaz o završenom nivou obrazovanja i -biografiju, koja pored ličnih podataka treba da sadrži podatke o obrazovanju, stručnom usavršavanju, posebnim oblastima znanja i vještina koje lice posjeduje.

Sa licem koje ispunjava uslove javnog poziva obavlja se usmeni intervju, na osnovu kojeg se vrši odabir lica za obavljanje administrativno-tehničkih poslova.

Nakon sprovedenog intervjua sa licem za obavljanje administrativno-tehničkih poslova zaključuje se ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obaveze.

Prijave na javni poziv sa neophodnom dokumentacijom dostavljaju se neposredno, predajom na arhivu Ministarstva sporta i mladih, svakog radnog dana od 08:00h do 10:00h i od 12:00h do 14:00h, putem elektronske pošte na e-adresu ms@ms.gov.me ili poštom na adresu: Ministarstvo sporta i mladih, Podgorica, ul. Svetlane Kane Radević br.3, sa naznakom „Za javni poziv – Administrativno-tehnički poslovi u omladinskom servisu“.

Prijave na javni poziv se podnose u roku od 15 dana od dana objavljivanja poziva na zvaničnoj internet stranici Ministarstva sporta i mladih, zaključno sa 23. avgustom 2022.godine.

Napomena: Prilikom izbora prioritet će imati kandidati čije je prebivalište u opštini u kojoj se nalazi omladinski servis za koji je raspisan ovaj javni poziv.

Oglasi i obavještenja

Utorak, 9. avgust 2022.

MAli OglAsi NEKRETNiNE IZDAJE se poslovni prostor 60m2 ul. Svetozara Markovića br. 1, bivša laboratorija Tomanović.

Tel. 067/353551

RAZNO OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1 OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 2 POTREBAN vozač C kategorije sa radnim iskustvom Tel.069/032-380 3 POTREBNI fizički radnici za slaganje robe u magacinu Tel.069/032-380 4 Stručno i savjesno radimo skoro sve vrste građevinskih poslova, adaptacije, popravka krovova, dimnjaka i ostalo.

Tel: 069/926-382; 020/629-558 5

29

Poslovni broj: I.br.1859/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Pešalj Dragoljuba iz Nikšića, Studenca bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 47.827,97 eura, na osnovu izvršne isprave –presude Osnovnog suda u Nikšiću pod P.br.1682/10 od 05.12.2011.godine, dana 08.08.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Pešalj Dragoljubu iz Nikšića, Studenca bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXXII prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 08.08.2022.god, i Zaključka o XXXIII prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 08.08.2022.god.

Izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXXII prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 08.08.2022.god, i Zaključka o XXXIII prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 08.08.2022.god.Upozorava se izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 08.08.2022.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno. Vukčević. Tel.069/991-999, 067/000-008 6

30

Oglasi i obavještenja Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Utorak, 9. avgust 2022.

Utorak, 9. avgust 2022.

Oglasi i obavještenja

31

32

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi i tetki

Utorak, 9. avgust 2022.

S tugom, ljubavlju i poštovanjem opraštamo se od naše voljene sestre, zaove i tetke

MILA LJ. LAKIĆEVIĆ

Dana 6. avgusta 2022. godine preminula je naša voljena

MILODARKE KRNETIĆ

rođena Vukčević

MILODARKA KRNETIĆ

rođene Martinović

rođena Martinović

... 6. avgust 2022. godine, dan koji nas je učinio mnogo tužnim i punim bola... dan kada nas je zauvijek napustila iznenada naša draga MILA... osoba, kao što joj i samo ime kaže, veoma mila... dan kada više ništa neće biti isto jer ostajemo suskraćeni za jednu iskrenu sestrinsku ljubav, poštovanje, brižnost, pažnju i svemu onom časnom što je posjedovala, a što je činjelo velikim čovjekom... i zbog toga, draga MILA, imali smo čast i privilegiju da se zovemo tvojom braćom... ostaju nam uspomene i sjećanja na sve lijepo provedeno sa tobom... neka ti je vječna slava i hvala, za sve što si činila za nas.

Čuvaćemo uspomenu na tvoju dobrotu i plemenitost. Počivaj u miru.

Brat DRAGUTIN, snaha MILICA, bratanična ANA, bratanići DANILO i MILAN sa porodicama

437 Zauvijek tvoja braća od ujaka: BORIS, SRĐAN, GORAN i VELIBOR VRATNICA sa porodicama

Posljednji pozdrav našem dragom ocu, svekru i đedu

S neizmjernom tugom, ljubavlju i ponosom ćemo čuvati uspomenu na njen častan i dostojanstven život, plemenitost i sve lijepo što smo proživjeli zajedno.

Sahrana će se obaviti u Prijedoru, Bosna i Hercegovina, dana 10. avgusta.

Ožalošćeni: suprug BOŠKO, sinovi VLADIMIR i NIKOLA, brat DRAGUTIN, sestra DRAGICA, snahe MILICA, KATARINA i MAJA, unučad TEODORA, KSENIJA, MILA, NIKŠA i MIHAJLO, stric MOMČILO, tetke MILKA i MILIJANA, strine ZAGORKA i JELENA, zaova MILEVA - MILJA, sestrične IVA i NINA, bratanići DANILO, MILAN i ANA i ostala mnogobrojna rodbina

423

446

ŽARKU BOGIĆEVIĆU

Посљедњи поздрав нашој дивној сестри и тетки

Bio si jedinstven i kao takav si napustio ovaj svijet.

Hvala za svaki savjet, razgovor i lijepu riječ.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Počivaj u miru zajedno sa našom babom Katom.

Tvoji VLADO, JASNA, TIJANA i NATAŠA

МИЛОДАРКИ КРНЕТИЋ

445

рођеној Мартиновић

Našem bratu, stricu i đeveru С тугом и љубављу,

ŽARKU

Твоје ЉИКА, ИВА и НИНА са породицом

Čitav život podijelili smo bratski i kako dolikuje.

Ponosni na to, želimo ti spokoj i vječni mir.

DUŠKO, MILANKA, BOJANA i BOJAN

438

442 Dragom stricu

ŽARKO BOGIĆEVIĆ

ŽARKU

Dragi naš đede, Stari naš, živjet ćeš vječno u našim srcima.

Volimo te.

Ćikara moj, žalim zbog tvog odlaska jer sam te mnogo voljela i poštovala.

Zbogom.

Tvoja bratanična BOJANA

Tvoji: VUKAŠIN, VELJKO, TINO i JASENKA 439

443

Posljednji pozdrav našem dragom ocu, svekru i đedu

Posljednji pozdrav đeveru

ŽARKU BOGIĆEVIĆU Ostat ćeš uvijek u našim srcima voljen i poštovan, nikad zaboravljen.

Počivaj u miru.

ŽARKU Odlaziš tiho na vječno putovanje, nek ti put bude lak.

Snaha NADA 444

Tvoji: NIKŠA, JASMINA i ANJA 440 Posljednji pozdrav dragom bratu

ŽARKU BOGIĆEVIĆU RADOMAN sa porodicom 441

Oglasi i obavještenja

Utorak, 9. avgust 2022.

33

Posljednji pozdrav najboljem prijatelju Дана 8. августа 2022. у 78. години живота преминуо је наш драги

IVAN MARKOVIĆ

S poštovanjem, ljubavlju i tugom opraštamo se od tebe.

Nedostajaćeš.

Počivaj u miru!

KOLEKTIV SELFIE LOUNGE BAR

ЈАГОШ Велимиров МАРАШ

По жељи покојника сахрана ће се обавити 9. августа на мјесном гробљу Бијело Поље – Зета у кругу уже породице.

RATKO Lukin ĐURAŠEVIĆ

Bila je velika čast i zadovoljstvo imati te za prijatelja i kuma.

Krasile su te sve ljudske vrline. Hvala ti na svemu.

ОЖАЛОШЋЕНИ: Кћерке АНА и ИРЕНА, син МИЛАН, сестре КОСА и РАТКА, унучад и остала родбина

VESELIN VUJOVIĆ sa porodicom

427

430 Dana 8. avgusta 2022. godine poslije duge bolesti preminuo je naš voljeni

IVAN MARKOVIĆ

Tvoja ljubav, pažnja, brižnost, hrabrost zaslužila je vječno poštovanje u našim srcima. Tvoj osmijeh ne može izaći iz naše glave.

Počivaj u miru, Ivo brate.

425

DRAGOLJUB ĐORĐEVIĆ

BRANKO Radovanov PAJOVIĆ 1950–2022.

Posljednji pozdrav, Za velikog i nezaboravnog druga

Saučešće primamo dana 9. avgusta od 10 do 13 časova i od 16 do 18 časova na mjesnom groblju Vrbice –Dobrota.

Sahrana će se obaviti istog dana u 18 časova.

Od NINOSLAVA ĐUROVIĆA sa porodicom 422

GJON i LAZAR

420

OŽALOŠĆENI: Supruga MIRJANA, sinovi NIKOLA i ALEKSANDAR, ćerka MILENA, sestra DANICA, snaha HRISTINA, unučad, bratanići, sestrići i sestrične i ostala rodbina

Na groblju na Pošćenju, 13. avgusta u 11 sati, u krugu porodice, položićemo urnu naše voljene

429

Дана 8. августа 2022. године напустио нас је наш драги

Sa velikim žaljenjem i tugom odajemo potonju poštu dobrom i plemenitom rođaku

JELENE Mićunove JAUKOVIĆ

ŽARKU Bogićevom BOGIĆEVIĆU

ЖАРКО Богићев БОГИЋЕВИЋ Саучешће примамо дана 9. августа од 9 до 12 часова у градској капели у Даниловграду. По жељи покојника сахрана ће се обавити у 13 часова у кругу најуже породице на мјесном гробљу Богићевићи.

Stamenom i dobrodušnom čovjeku čiji je životni kredo bio tačnost, istina i pravednost, a njegovi svjetonazori ljudski i čojski odnos prema svim ljudima dobre volje u čijem je sojskom i kao okean velikom srcu i širokoj duši bilo mjesta za sve njih.

Požurivao je život i izazivao sudbinu da se što prije pridruži na vječni počinak svojoj velikoj ljubavi – blagorodnoj supruzi Kati.

Vječni mir i spokoj njegovoj duši i sjenima i neka mu je laka CRNOGORSKA ZEMLJA koju je mnogo volio.

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови НИКОЛА, ВЛАДИМИР и ВАЛЕНТИН, кћерке ВАЛЕНТИНА и БОЖАНА, браћа од стрица РАДОМАН и ДУШКО, снахе, зетови, унучад, праунучад, братанићи, братанична, ујчевина БАЦКОВИЋ и остала многобројна родбина

DRAGO i GROŠA BOGIĆEVIĆ sa kćerkama ALEKSANDROM i ANDRIJANOM

Porodice JAUKOVIĆ, ŽIVKOVIĆ, ĐORĐEVIĆ i BOŽOVIĆ

435

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 428

434

020-202-455, 020-202-456.

34

Oglasi i obavještenja

Utorak, 9. avgust 2022.

9. 8. 2020 – 9. 8. 2022.

IN MEMORIAM 8. 8. 2017 – 8. 8. 2022.

DANIJELA MIJOVIĆ Tvoje veliko srce, plemenita duša i nesebična dobrota zaslužuju da te vječno pamtimo. Živjećeš zauvijek u našim sjećanjima.

VUKO Radulov MARKOVIĆ

BORKA Vojova MILAČIĆ

9. 8. 2017 – 9. 8. 2022.

rođ. Đuranović

Tvoji MIJOVIĆI 418

Naša ljubav ne može zaustaviti vrijeme, ali može uspomene, u srcu zauvijek.

Tužno sjećanje na našu dragu majku.

9. 8. 2020 – 9. 8. 2022.

PORODICA

Njeni RATKA i MILENKO

DANIJELA MIJOVIĆ Vrijeme ne liječi tugu, ali nas uči da živimo s njom. Hvala ti na svemu, znamo da nas gledaš i da si ponosna na nas. Još uvijek nisi umrla, jer dok smo žive mi, živjećeš i ti.

Mama, nedostaješ nam.

421

433

TUŽNO SJEĆANJE

Danas se navršava godinu dana od smrti naše majke

Vole te tvoje: MIA i IRA 419 Tužno sjećanje 9. 8. 2010.

VAIDE EFOVIĆ

11. 7. 1993.

Znala si koliko te volimo, a nikad nećeš znati koliko nam nedostaješ.

JELENA

RADMILA GRBA

VELJKO GRBA

rođena Đukanović 8.08.1997 – 8.08.2022.

20.02.2014 – 8.08.2022.

431

BOŽO ĐURĐEVAC

Srećni što smo vas imali. Ponosni što se vašima zovemo. Živite kroz nas !

Vaša PORODICA 432 Danas je pola godine kako nije sa nama naš

Tvoji AIDA, DENIS, CANO i ELVIRA sa porodicama

Voljeni moji, svaki dan bez vas jednako boli, ali svakog dana s jednakom radošću vas se sjećam, kad u svojim mislima i postupcima prepoznam vaše riječi i djela, vašu mudrost, plemenitost i ljubav kojom ste me obasipali i kojom ste dotakli svako živo biće koje ste sreli na vašem putu.

Slava vam i veliko hvala za sve.

Danas se navršava pola godine od smrti našeg

MILORADA JOVETIĆA Ponosni i srećni što si nam baš ti bio otac i suprug.

Tvoja PORODICA

426

Vaša jedinica DANIJELA Deset godina je od smrti naše plemenite majke

Četrdeset četiri je godine od smrti našeg dragog oca

BRANISLAV – BRANO KALEZIĆ

Bane, Baka, Đede, sa nama nijesi fizički, ali jesi u svakoj našoj priči, u odlascima u Tvoj Jastreb, u podsjećanju Tvoje velike radosti da ne zaboravi Đeda.

Tuguje za Tobom i voli te,

424

NADE Blažove ŠOĆ

BLAŽA Markovog ŠOĆA

S ljubavlju i poštovanjem zauvijek ćemo čuvati sjećanje na vas, dragi roditelji.

Tvoja PORODICA ZORICA i PERSA sa porodicama

417

436

Utorak, 9. avgust 2022.

Marketing

35

36

Marketing

Utorak, 9. avgust 2022.