Dnevni list Pobjeda 09.10.2022.

Između svih gradova na svijetu postoji samo jedan grad čiji su građani i po kiši i snijegu izlazili da daju podršku ukrajinskoj borbi. Taj grad je Cetinje – rekao je ukrajinski ambasador Oleh Gerasimenko

U Podgorici bez incidenta završen deseti Montenegro prajd, organizatori poručili da nadležni treba da im obezbijede ljudska prava

RUSKA MREŽA: Nakon smjene Sava Kentere, Vlada imenovala Borisa Bata Milića za vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost

Preko Vukšićevog preletača Kurti preuzima tajne podatke

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović smjenjivanjem Sava Kentere sa mjesta direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost želi „da ohrabri one koji kroz špijunske ili kriminalne aktivnosti podrivaju ustavni sistem Crne Gore“. Bivši ministar odbrane Slovenije Roman Jakič smatra ovu odluku čudnom i boji se da Crna Gora ne izgubi povjerenje NATO-a

Veselinov

MJESEC BORBE PROTIV KARCINOMA DOJKE: Dragana Erjavšek

osigurani, nemaju dozvolu ni račun

banci. Zaboravio

je onaj

je doveo da rade. Petoricu

životu održale su kolašinske komšije i pomogle da ovih dana stignu kući u Tursku

Zastupnik kompanija koje su skladištile cigarete u Slobodnoj carinskoj zoni u Luci Bar kategoričan da vlasti ne govore istinu o švercu duvana Piperović: ANB procjenjuje s kim dijeli podatke kada su ugroženi temelji države

PODGORICA - Advokat Zoran Piperović, pravni zastupnik nekoliko kompanija koje su skladištile cigarete u Slobodnoj carinskoj zoni u Luci Bar, ocijenio je za Pobjedu da je odlazeći premijer Dritan Abazović, u jeku afere o švercu duvana, smijenio direktora ANB-a Sava Kenteru zbog sujete.

- U prevodu: sve što ste uradili, uradili ste perfektno, ali nijeste obavijestili koga treba. To se ne radi – zaključio je Piperović. Ako se, kako je rekao, uzme u obzir da je akcija u kojoj su razotkriveni službenici Uprave prihoda i carina kojima se bavi Specijalno državno tužilaštvo, perfektno odrađena, ali o njoj nije ništa znao premijer u tehničkom mandatu Abazović, onda je razlog za smjenu sujeta.

- ANB je tajna policija i ima pravo da procijeni kada su temelji države do te mjere ugroženi da o njihovim aktivnostima treba da zna samo glavni specijalni tužilac. Iz ovih ili onih razloga onda je to, posebno ako je akcija perfektno izvedena, za pohvalu. Zašto onaj koji treba da bude obaviješten shodno članu 6 Zakona o ANB treba nužno da bude obaviješten ako do posljednjeg dana govori da rukovodstvo Uprave prihoda i carina radi najbolje stvari zadnjih 50 godina – rekao je Piperović. Kategoričan je i da je potrebno demistifikovati „jednu stvar u slučaju koji se javnosti predstavlja kao sprečavanje šverca cigareta, a koja je vrlo prosta i koja je nesporna“.

- Vlada i bivši direktor Uprave prihoda i carina od maja uporno ponavljaju da su imali najveću zapljenu švercovanih cigareta u istoriji Crne Gore i da je zbog toga pala Vlada. Istina je vrlo prosta, jer znam kao punomoćnik firmi koje se bave prometom duvanskih proizvoda i cigareta. Cigarete nijesu zaplijenjene kako se to predstavlja javnosti – ističe on.

Nijedan komad švercovane robe, kategoričan je Piperović, nije zaplijenjen.

- I to treba da znaju strane ambasade. Sva roba koja je „uhapšena“ prilikom posjete premijera, ministra finansija i direktora Uprave prihoda i carina je legalna roba – naveo je naš sagovornik, uz konstataciju da to najbolje potkrepljuje činjenica da niko nije procesuiran niti uhapšen.

Objašnjava da je roba zakonito dopremljena u Slobodnu carinsku zonu.

- Naglašavam – zakonito dopremljena, uz svaki potreban papir i uz znanje države (carine, Uprave policije) i kao takva smještena i lagerovana u objekte firmi vlasnika – kazao je on.

Dodao je da, s obzirom na to da je u pitanju roba u tranzitu, carina ima pravo da ispostavi rok do kada treba da napušti Slobodnu carinsku zonu i ona je taj rok dala i produžila.

- Pitam Vladu Crne Gore, sve građane Crne Gore, ambasade kako to da za švercovanu robu, kako su je nazvali, država daje rok vlasnicima da s njom izađu iz Slobodne carinske zone. Daje li se rok švercovanoj robi –pita Piperović i zaključuje da je sad svima jasno o čemu se radi. Naveo je primjer slučaja firme „Lenora International“ koja traži da joj se produži rok kako bi vratila cigare u zemlju odakle su stigle u Bar.

- Navodeći da to ranije nijesu mogli da urade zbog epidemije, navodeći i ime broda koji treba da pristane u Luku Bar, da preuzme robu i taj zahtjev je odbijen. I šta uradi država? Uđe u Slobodnu carinsku zonu, tu robu uhapse i kažu da su zaplijenili švercovane cigarete. I tako sa 155.000 kartona cigareta koje su popisane u februaru, do zadnje cigarete – naglasio je Piperović.

Nepostupanje po rokovima, objašnjava on, „ne može biti osnov da se otmu cigarete u legalnom vlasništvu“. Dodaje da to što nije plaćena akciza nije razlog, jer se ona naplaćuje kad roba napušti Slobodnu carinsku zonu.

- Figurativno, država je samo mogla preko ograde da na ulicu izbaci svu robu i kaže vlasnicima: sada će policija i tužilaštvo da prate da li ćete zakonito da se ponašate sa plasmanom robe i namirivanjem obaveza prema državi – kazao je Piperović. Upozorava da „ako pod tom krinkom ta roba služi da bi se institucionalno švercovala, onda je to najveći stepen društvene opasnosti“.

- Od organizovanog kriminala, samo je gore institucionalno kriminalno ponašanje i sticanje protivpravne koristi, jer to dovodi direktnom urušavanju države. I tu više nema države – rekao je Piperović, uz konstataciju da su „oni koji su radili institucionalni kriminal svakodnevno bombardovali javnost da su oni jedini borci protiv kriminala, odnosno šverca cigara, koji su sami radili“. A. RAIČKOVIĆ

Nastavljene oštre reakcije na odluku Vlade da smijeni Sava Kenteru sa predsjednik države Milo Đukanović ocijenio da je to neozbiljna politika

Abazović želi da ohrabri podrivaju ustavni sistem

Ušlo se u novu fazu borbe protiv crnogorske nezavisnosti i crnogorske evropske i evroatlantske integracije kroz pokušaj da se dokaže da je ona nefunkcionalna – ocijenio je Milo Đukanović. Zlatko Vujović kazao je da će smjenom Kentere srpske i ruske obavještajne službe vratiti uticaj nad crnogorskom. Iz DPS-a poručeno da je Dritan Abazović opasnost po našu državu

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je juče da premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović smjenjivanjem Sava Kentere sa mjesta direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost želi „da ohrabri one koji kroz špijunske ili kriminalne aktivnosti podrivaju ustavni sistem Crne Gore“.

Đukanović je novinarima, nakon 2BS Foruma u Budvi, kazao da je neozbiljna politika koja na takav način odlučuje o čelniku Agencije za nacionalnu bezbjednost.

- To je vrlo nepametno jer se to radi u trenutku kada je Agencija krenula u jednu jako ozbiljnu akciju presijecanja špijunske mreže u Crnoj Gori, koja je radila u korist antievropske budućnosti Crne Gore. Dopadalo se to nekom ili ne, definitivno je teško pobjeći od utiska da je to urađeno sa namjerom da se dalje devastiraju institucije Crne Gore, u ovom slučaju veoma važna institucija bezbjednosnog sistema, i da se prekine sa aktivnošću rada špijunske mreže koja je u Crnoj Gori instalirana od Rusije sa namjerom da se ugroze napori koje Crna Gora ulaže na ostvarivanju svoje evropske budućnosti – rekao je Đukanović. Kazao je da je potez Abazovića „potez očajnika“.

- Niko od ozbiljnih ljudi na planeti neće taj potez drugačije pročitati osim kao namjeru da se spašava od dalje istrage koju je pokrenula Agencija za nacionalnu bezbjednost. Da je Abazović imao dovoljno političke pameti podržao bi aktivnosti nadležnih državnih organa, pa makar one dovele do bilo kog pojedin-

ca. On je ovim potezom pokazao da se toga plaši i želi da presječe tu aktivnost, da ohrabri one koji kroz špijunske ili kriminalne aktivnosti podrivaju ustavni sistem Crne Gore – rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, to će biti pucanj u prazno i to će ubrazati njegov „tehnički kraj“.

- Na svu sreću stvoriće se uslovi za izbore i formiranje odgovorne vlade koja će morati u što kraćem roku da sanira ogromne posljedice koje je vlada izazvala u prethodne dvije godine – kazao je Đukanović.

Govoreći na 2BS Forumu, predsjednik je istakao i da smjena Kentere „svjedoči o nervozi, nedovoljnoj uravnoteženosti ljudi i institucija koje su o tome odlučivale“.

- Krajnje je neuobičajena brzina i iznenadnost koja se dogodila u Vladinoj elektronskoj proceduri za odlučivanje o jednom, u svakoj zemlji, veoma važnom pitanju. To svjedoči o nervozi, nedovoljnoj uravnoteženosti ljudi i institucija koje su o tome odlučivale – rekao je Đukanović na 2BS Forumu u Budvi. Dva aspekta su, kako je rekao, te percepcije.

- Prvo, ovo je dalji doprinos naporima onih koji žele da ovu zemlju učine nefunkcionalnom. Čini mi se da su svi oni koji još ne prihvataju realnost da je Crna Gora nezavisna ušli u novu fazu borbe protiv Crne Gore. Kada govorimo o regionu, to su nedvosmisleno ideolozi i realizatori velikosrpskog nacionalizma. Ovo je novo razbuktavanje velikosrpskog nacionalizma i o tome svjedoče izjave čelnika države Srbije. Ušlo se u novu fazu borbe protiv crnogorske nezavisnosti i crnogorske evrop-

ske i evroatlantske integracije kroz pokušaj da se dokaže da je ona nefunkcionalna. Onaj ko je povukao ovakav potez daje, namjerno ili nenamjerno, doprinos ostvarivanju tog cilja. Riječ je o ANB-u – stubu bezbjednosti svake zemlje. Drugi dio percepcije je da je ovo pokušaj da se prekine jedna aktivnost koju je ANB pokrenula, odnosno zaokružila, a to je presijecanje djelovanja jedne obavještajne mreže koju je ovdje instalirala Rusija – naveo je Đukanović. Politički analitičar Zlatko Vujović kazao je da će smjenom Kentere srpske i ruske obavještajne službe vratiti uticaj nad crnogorskom.

- Našim zapadnim partnerima je jasno da većina u Vladi preuzima brojne akcije na podrivanju partnerstva Crne Gore unutar NATO-a. Ovom smjenom ne samo što će biti spriječene dalje akcije protiv kriminalnih struktura, već ovo predstavlja nastavak pritiska na SDT da obustavi istrage protiv najbližih saradnika premijera. SDT se nalazi pred najvećim testom – kazao je Vujović za Standard.

Prema njegovim riječima, „smjena čelnika ANB-a, centralne državne obavještajne službe, bez rasprave na elektronskoj sjednici Vlade, čitaj – glasanjem na Vajber grupi članova Vlade, govori o neozbiljnosti premijera, i ubjedljive većine članova Vlade“.

- Posebno je indikativan tajming. Kenteri svakako ističe mandat za manje od mjesec, te je bilo očekivano da premijer, koji je u sukobu sa vrhom ANB-a, sačeka istek mandata, te izborom drugog lica elegantnije se riješi nepoželjnog čelnika ANB-a. Stoga čudi, ali i govori o panici premijera, te potrebi da hitno spriječi dalje planirane akcije ANB-a i po cijenu otvorenog sukoba sa zapadnim partnerima – kazao je Vujović.

Na pitanje da li je smjena način da se spriječi rasvjetljavanje ruske špijunaže i šverca cigareta, Vujović je kazao da su obje akcije partnerskih službi dva ključna zapadna partnera Crne Gore otkrila o čemu se već sve otvorenije pričalo u Crnoj Gori.

- Sa jedne strane o sve većem uplivu sprske i ruske obavještaj-

Jakić: Bojim se da Crna Gora ne izgubi povjerenje NATO-a

Bivši ministar odbrane Slovenije i nekadašnji poslanik u Evropskom parlamentu Roman Jakič ističe da je odluka Abazovića da smijeni Kenteru čudna i da je mora objasniti.

- Gospodin Kentera je smijenjen u trenutuku kada je govorio na 2BS Forumu u Budvi, kada je bila prisutna međunarodna i regionalna grupa eksperata koji se bave pitanjima sigurnosti u Evropi. Smijenjen je u vrijeme kada je nastupao na panelu dok

se pričalo o bezbjednosnim službama i na kojem je njegov hrvatski kolega pohvalio posao gospodina Kentere, a u isto vrijeme su dolazile pohvale iz vrha Alijanse. Otkad je gospodin Kentera preuzeo službu, ta agencija je napravila iskorak u povje-

renju među drugim agencijama. Taj čin došao i u trenutku kad smo svi priznali uspjehe u suzbijanju ruskog uticaja na regiju i na Crnu Goru tim hapšenjima ruskih špijuna i otkrivanju kriminalnih djela neuništavanja i preprodavanja cigerata, koje je trebalo po svim pravilima EU uništiti. Sve ovo baca

jedno

čudno svijetlo na odluku predsjednika Vlade i mislim da su i američka ambasadorka i specijalni izaslanik EU za Balkan izrazili, kao i ja, čuđenje što je to toga došlo. Tako da će predsjednik Vlade morati odgovoriti na pitanja zašto je smijenio Kenteru, jer je jedini aregument koji sam ja čuo, da je smijenjen zato što predsjednik Vlade nije bio obaviješten o detaljima istraga oko preprodaje cigareta „na tankim nogama“. Objasniću vam i zašto, ako stvarno

Zoran Piperović

NEOZBILJNA POLITIKA ABAZOVIĆA: Milo Đukanović

sa mjesta direktora ANB-a, politika ohrabri one koji sistem Crne Gore

Đeka nije želio da objasni zašto je glasao za smjenu

Ministar ljudskih i manjinskih prava u tehničkom mandatu Fatmir Đeka nije htio da objasni zašto je glasao za smjenu Sava Kentere, kao ni da obrazloži takvu odluku Vlade. - Ne bih komentarisao, bolje da kažu oni koji su predložili smjenu. Normalno je da ispoštujem pravo premijera da predlaže imenovanja i razrješenja – rekao je kratko Đeka za Pobjedu.

Na konstataciju novinarke da premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović nije dao nikakvo obrazloženje za smjenu Kentere, Đeka je odgovorio: „Pa ne bih ni ja sada dao obrazloženje“. Ž. Z.

ne službe u Crnoj Gori, a sa druge, da se šverc cigara nastavlja, ali da su kriminalne strukture našle nove saradnike i zaštitnike u novoj vlasti. ANB je sa partnerskim službama nanijela veliku štetu stranim protivničkim obavještajnim službama, ali i demistifikovala lažne akcije uništavanja cigareta, te njihovo dalje švercovanje, od ključnih ljudi Vlade. Naravno da je pritisak ruskih i srpskih struktura bio prejak, a takođe i kriminalnih struktura da se spriječe nove akcije ove službe u saradnji sa SDT-om. Ovom akcijom srpske i ruske obavještajne strukture će vratiti uticaj na crnogorsku koji su izgubile otkada je na čelu ANB-a Kentera. Našim zapadnim partnerima je jasno da većina u Vladi preuzima brojne akcije na podrivanju partnerstva Crne Gore unutar NATO-a – rekao je Vujović. Šef poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković kazao je da se sada vidi Abazovićevo pravo lice.

- Sada se vidi Abazovićevo pravo lice i kako je on zamislio „ruku pravde“. Uzdanica jedne OKG, korisnik kriptovanog telefona, rekorder u obmanama, sve za šta je krivio prethodnu vlast sada je nađeno u njegovom dvorištu. Ne može lagati sve ljude sve vrijeme –napisao je Živković na Tviteru.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković poručila je da je „Abazović došao da pokuša da nas ponizi“, te da je on opasnost za Crnu Goru.

- Dritan Abazović je došao da pokuša da nas ponizi, da nam podmetne ono što mi nijesmo, a on i njegovi epigoni jesu – napisala je Vuković na Tviteru, komentarišući Abazovićevu odluku da smijeni Kenteru.

Istakla je da Abazovića ne smijemo zvati premijerom.

- On to više nije. On je opasnost po Crnu Goru, po sve nas. Ovo više nije pitanje politike. Ovo je ljudska borba za našu Crnu Goru – poručila je Vuković. Reagovao je i njen partijski kolega Nikola Rakočević - Abazović se obračunava sa svima koji se suprotstavljaju ruskom uticaju u Crnoj Gori i organizovanom kriminalu njegovog bliskog okruženja. Smjena dugogodišnjeg partnera evroatlanske zajednice i SAD Sava Kentere s tako važne funkcije, šamar je u lice ne samo Crnoj Gori već i NATO – napisao je Rakočević na Tviteru. Naveo je da Abazović sve radi da Crnu Goru učini još jednom zonom nestabilnosti na Zapadnom Balkanu, što, kako je istakao, odgovara njegovim stranim nalogodavcima, koji bi region da skrenu sa evropskog puta. I. K.

RUSKA MREŽA: Vlada imenovala Borisa Bata Milića za vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost

Preko Vukšićevog preletača Kurti preuzima tajne podatke

Kako je Pobjeda pisala još u januaru, upravo je Bato Milić bio taj operativac koji je Uri „predao sve podatke o službenicima Agencije i ostalih državnih organa koji su bliski Vukšiću“ i tada odlazećoj vladi Zdravka Krivokapića, a dostavio ih je Abazovićevom prijatelju Artanu Kurtiju

PODGORICA – Odlazeći premijer Dritan Abazović imenovao je juče Borisa Bata Milića za vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, čovjeka koji se stavio u službu proruskom i prosrpskom čelniku ove ustanove Dejanu Vukšiću odmah pošto je ovaj u decembru 2020. postavljen, a onda i njemu otkazao poslušnost kada je koncem prošle godine bilo izvjesno da će Vukšić biti smijenjen.

- Vlada je 8. oktobra 2022. godine na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, a na prijedlog predsjednika Vlade dr Dritana Abazovića, imenovala Borisa Milića za vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost - saopšteno je juče iz Vlade.

TELEFONSKA SMJENA

Abazović je u petak, na telefonskoj sjednici, smijenio v. d. direktora Agencije Sava Kenteru, čovjeka kojeg je sam predložio 5. maja ove godine i koji je imao bezrezervnu podršku zapadnih partnerskih službi. Smijenio ga je u jeku dvije međunarodne akcije koje su realizovane proteklih dana – razbijanje mreže ruskih špijuna i saradnika u našoj zemlji i razotkrivanje državnog šverca cigareta.

Odluku o smjeni nije obrazložio, a podržalo ga je 15 ministara, dok je njih pet bilo protiv - potpredsjednik Vlade u tehničkom mandatu i ministar odbrane Raško Konjević (SDP), ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić (SDP), potpredsjednik Vlade i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović (BS), ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović (BS) i ministar bez portfelja Andrijan Vuksanović (HGI).

mog Abazovića, pa je bio prisiljen da se „preko noći“ riješi čovjeka koji je crnogorsku službu nacionalne bezbjednosti počeo da oslobađa od ruskih saradnika i uticaja, za sada nema informacija. No, panična reakcija odlazećeg premijera nedvosmisleno ukazuje da je odlučio da, pošto-poto, tajnu policiju stavi pod svoju kontrolu.

preko njega domogao tajnih podataka.

Međutim, s obzirom na to da Kurti ima kriminalni dosje, iako je dobio posao u Agenciji nije uspio da dobije i pristup tajnim informacijama. Procedura jasno nalaže da i generalni inspektor kojeg imenuje vlada mora proći bezbjednosne procjene i provjere.

postoje indicije da je u tom kritičnom djelu bio umješan vrh stranke, kojom predsjedava Abazović, onda je normalno u svim državama, iako se radi o premijeru, da ga ANB ne obavještava o detaljima istrage koja se odnosi na njegove bliske saradnike – kaže naš sagovornik.

Jakić podsjeća da Crna Gora nije mogla ući u NATO dok ne reformiše ANB i boji se da će nakon ovoga crnogorska služba izgubiti povjerenje saveznika.

- Kada je Crna Gora bila pred ulazak u NATO, jedini i najveći znak pitanja je bio stavljen na to kako radi ANB. U trenutku kada se to pitanje riješilo, kada su svi zaposleni bili vezani načelima i dogovorima koje sve agencije unutar NATO-a imaju, stvorilo se povjerenje da Crna Gora uđe u Alijansu. I sada bi ova čudna odluka mogla okrenuti situaciju da se to povjerenje, koje Crna Gora ima, izgubi – kaže Jakić.

Mr. J.

Abazović je za imenovanje Milića dobio podršku 15 ministara koji su glasali i za smjenu Kentere.

Boris Milić, dosadašnji službenik ANB-a, će vršiti funkciju direktora do izbora novog, a najduže na period od šest mjeseci odluka je Vladine komisije za kadrovska pitanja.

KURTIJEV ČOVJEK OD POVJERENJA

Jesu li kraci dvije međunarodne istrage – o ruskoj špijunskoj mreži i državnom švercu duvana, možda, doveli i do sa-

Kentera je za Abazovića bio iznuđeno rješenje i poslužio mu je da se pred zapadnim adresama predstavi kao političar sa jasnom evropskom vizijom crnogorske budućnosti. Abazović se, vjerovatno nadao, da će baš Bato Milić, uspjeti da postane i Kenterin „preletač“, odnosno čovjek na izvoru informacija, ali se to nije dogodilo, pa je ostao bez svog izvora iz ANB-a. Kako je Pobjeda pisala još u januaru, upravo je Milić bio taj operativac koji je Uri „predao sve podatke o službenicima Agencije i ostalih državnih organa koji su bliski Vukšiću“ i tada odlazećoj vladi Zdravka Krivokapića Objavili smo i da je Milić bio veza Abazovića iz ANB preko Abazovićevog prijatelja Artana Kurtija, s kojim se sastajao i kojem je dostavljao informacije, ali i prijedloge za kadrovska rješenja.

- Bato Milić i ranije se sastajao sa Kurtijem, pa je iskoristio poznanstvo da prenese njegove poglede na rad Agencije, direktora Vukšića, ali i ključnih službenika Agencije. Sve je to urađeno iza leđa Vukšiću – rekli su tada naši izvori.

Kurti je čovjek od povjerenja Abazovića i premijer ga je u julu imenovao za generalnog inspektora u ANB, kako bi se

Prema informacijama Pobjede, Kurti nije prošao taj test pa je njegov kompjuter u ANB-u ostao izolovan od mreže i nije imao dostup privilegovanim podacima. Iz revolta je čak jedno vrijeme bio, kažu naši izvori, na odmoru.

Tako su Abazovića nespremnog dočekale vijesti o razbijanju ruske špijunske mreže i državnog šverca duvana u koji su, moguće, umiješani funkcioneri Ure.

ČOVJEK SVAKE VLASTI

Boris Bato Milić, tada kao „preletač“ i „čovjek od povjerenja“ Vukšića bio je imenovan za šefa kontraobavještajne zaštite, znači u vrijeme najvećeg upliva ruske i srpske službe u bezbjednosni sektor.

Kao takav ,,zavrijedio“ je da bude u operativnom štabu ANB za akciju ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića na Cetinju 5. septembra prošle godine. Ubrzo pred smjenu, Vukšić je shvatio da je Milić suštinski „igrač“ Dritana Abazovića, pa ga je u januaru smijenio sa pozicije šefa sektora kontraobavještajne zaštite, uz obrazloženje da je nesposoban da otkrije „krticu“ koja Pobjedi daje podatke. - Zvanično je smijenjen jer nije uspio da zaustavi curenje podataka iz menadžmenta Agencije, a suštinski ga se Vukšić oslobodio jer je ovaj, posljednjih mje-

seci, u kontinuitetu Abazoviću dostavljao podatke o dešavanjima u Agenciji, ali i u Upravi policije i drugim državnim organima, s obzirom na to da je njegova nadležnost kontraobavještajna zaštita svih državnih organa –kazali su tada izvori Pobjede. Milić je, rekli su naši izvori, Abazovića informisao i o brojnim službenicima Agencije i drugih organa - njihovoj političkoj i nacionalnoj pripadnosti, kontaktima i vezama…

Pisali smo da je Milić sve vrijeme imao informacije o odlivu podataka iz ANB, odnosno razmjeni sa BIA-om i uplivom ruskih agenata, ali ih, kako su ispričali naši izvori, nije dijelio sa inostranim partnerima.

Navodno ga je Vukšić ucijenio jednom po njega kompromitujućom pričom do koje je došao, a koja se, navodno, odnosi na novčane malverzacije.

Prema saznanjima Pobjede, upravo je Milić autor informacije koja je 11. juna 2021. proslijeđena tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću, a koja je obilovala brojnim netačnim navodima o bivšem menadžmentu Agencije. Tom informacijom navodno je „kupio“ Vukšićevo povjerenje.

Milić je, kako smo ranije objavili, bio „sektoraš“ na Aerodromu, što znači, prema objašnjenju naših izvora, „niži operativac“.

– Dok su trajale litije 2020. on je sve Kuče koji su učestvovali identifikovao i o njima pisao zabilješke – rekli su ranije izvori Pobjede iz Agencije.

Milićev otac, takođe, je bio službenik tajne policije, a karijeru je završio kao načelnik sektora za sprečavanje uticaja albanske službe Sigurimi u Crnoj Gori. Kaćuša KRSMANOVIĆ/ Draško ĐURANOVIĆ

Prijedlog za imenovanje Milića

Đukanović: Nije riječ o Davidu, nego bratu Abazu, slugi velikosrpskom

PODGORICA - Nije riječ o Davidu već bratu Abazuslugi velikosrpskom, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, komentarišući riječi premijera u tehničkom mandatu kojima je sebe opi sao prije nekoliko dana. Abazović je tom prilikom rekao za Đukanovića da je naletio na Davida: ,,Ili on ili ja – I Golijat je dobijao sve bitke dok nije na išao na Davida. Đukanoviću su politički dani odbrojani“. - Sjetićete se da je određena varijacija poruke bila i slogan opozicije na izborima 2016. godine. Tada je bilo ,,Mi ili on“. Prilično glupavo i pretencio zno sročen slogan i znate epi log. Oni su izgubili. Manje-više - niko više od njih nema takvu ambiciju osim onog koji je naj manji među njima, najmanje ubjedljiv i pretenciozan. Nije riječ ni o kakvom Davidu, ri ječ je o bratu Abazu slugi veli kosrpstva. Tako da ćemo lako izaći na kraj sa tim izazovom - poručio je Đukanović nakon učešća na 2BS Forumu.

Margine parlaMentarne scene

On je istakao da premijer u teh ničkom mandatu nema legiti mitet da definiše ko su alterna tive u Crnoj Gori.

- To pripada ljudima sa više le gitimiteta, nego što ga on ima. To je moguće samo u jednom vremenu i sistemu malo pore mećenih vrijednosti. Mislim da su GP Ura i Dritan Abazo vić već 30. avgusta 2020. godi ne dobili jasnu poruku. Ta po ruka je 5,5 odsto podrške. To je tek nešto iznad cenzusa ko ji obezbjeđuje toj partiji parla mentarni status. To nipošto ne preporučuje čovjeka za najviše državne funkcije, to ga prepo ručuje za parlamentarno pre življavanje na marginama par lamentarne scene jedne zemlje - naveo je Đukanović.

On smatra da se suočavamo sa nerealnom ambicijom da se sve poluge vlasti u državi pre uzmu i da se zloupotrebljavaju u funkciji obračuna Abazovića.

- To je nešto što mora biti ener gično spriječeno snagom in stitucija ove države, snagom demokratskih i proevropskih političkih partija koje buduć nost zemlje vide u Evropi i si stemu vrijednosti savremene EU - naglasio je Đukanović.

On je rekao da bi za premijera bilo dobro da se probudi iz sna. - Čini mi se da je zarobljenik tri teške zablude. Prva, koju nam je uporno ponavljao, da se oče kuje aber nekog iz Vašingtona ko će ,,počistiti“ političku sce nu Crne Gore i ko će otvoriti prostor da bude onoliko veliki koliko je zamislio da može da

Za sajber napad odgovorna Rusija

Nema dileme, ističe Đukanović, da sve što se dešava u Crnoj Gori, uključujući posljed nji sajber napad, je dio državno-političkog repertoara koji Rusija preduzima protiv Crne Gore i drugih zapadno-balkanskih država u namjeri da osujeti njihovu evrop

sku i evroatlantsku budućnost. - Bavimo se predano posljedicama sajber napada i pokušavamo da zaštitimo podatke koje možemo zaštititi i što prije stavimo infrastrukturu i mrežu u funkciju - rekao je Đukanović.

DPS-a i nego što će se ikad do goditi tokom političkog života DPS-a - naglasio je Đukanović.

ZaniMljive poruke

PODGORICA - Jedan je način da ne dođe do podjele na Balkanu, a to je da čitav Balkan ide u Evropsku uni ju, poručio je predsjednik Slovenije Borut Pahor na 2BS Forumu, na panelu sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem

Kada je pitanju proširenje EU, Pahor napominje da je postojao optimizam neko vrijeme, ali da je opao, napominjući i da je ma nje volje bilo u Briselu.

- Zbog rata u Ukrajini mir i sta bilnost na Balkanu su krhki. To smo pokušali objasniti i EU. Mi smo 2016, tokom razgovora u Sarajevu, rekli da proširenje nije tehnički problem nego geopo litički i treba biti fleksibilniji u Briselu – kazao je Pahor na 2BS Forumu, na panelu sa predsjed nikom Milom Đukanovićem.

On je izrazio nadanje da će Bri sel napraviti nekoliko koraka.

Pahor: sprečava Zapadnom

ma i smjesti se ,,pod kišobran“ Rusije – kazao je Đukanović. On ističe da je to primjetno i u Crnoj Gori.

bude. To nije ozbiljna politika.

To što on očekuje je Diznilend, to nije karakteristika ni ozbilj ne državne politike kakva je cr nogorska do 30. avgusta 2020, niti ozbiljne međunarodne po litike. Niko se za 30 godina mo je vlasti nije pojavio ko bi sebi dao za pravo tu vrstu sugestije - ocijenio je Đukanović. sad se vidi kakva je alternativa Druga zabluda je, prema riječi ma Đukanovića, da se može vr tjeti teza o kriminalizovanom DPS-u i toj partiji kao organizo vanoj kriminalnoj grupi. - To je bila teza koja je poslužila kao faktor ujedinjenja opozicije nakon tridesetogodišnjih poli tičkih gubitaka i poslužila je tom cilju. Došlo je do promjene vla sti. Smatram da, bez obzira na sve štete koje je Crna Gora pre trpjela u prethodne dvije godi

ne, je korisno iskustvo da se vi di šta je alternativa dotadašnjoj vlasti. Nakon dvije godine vidi mo da nema ,,leševa iz ormara“ prethodne vlasti i nema optuž nica protiv bilo kog pojedinca iz izvršne ili parlamentarne vlasti koju je predstavljala DPS. Ima mo samo iluziju aktuelnog pre mijera i njegovih istomišljenika da bi to mogla biti mantra koja će ih održavati u statusu politič ke važnosti u Crnoj Gori - ocije nio je Đukanović. On je istakao da smo danas pred novim izazovom - da ustanovi mo kakve su se nezakonitosti, neustavnosti, kriminal i izda ja dogodili u ove dvije godine. - Ubijeđen sam da su u pre uveličavanju svojih rezultata u pravu samo u jednom dijelu - mnogo će se ispostaviti više i kriminala i izdaje tokom ove dvije godine nego tokom 30 godina vršenja vlasti od strane

Velika je iluzija, kako je rekao, da smo još uvijek u vre menu medijskog monopola ,,na koji je aktuelni premijer navikao jer očigledno ima problem kada se pojave mediji sa kritičkim odnosom prema njegovoj politici“. - Dakle, sa onim medijskim monopolom kojim je krimina lizovana dotadašnja vladajuća struktura i onim monopo lom koji je dozvoljavao tim medijima da postanu kreatori novih političkih subjekata na crnogorskoj političkoj sceni. I tom je vremenu, na sreću Crne Gore, došao kraj. Mislim da je jako važno da se aktuelni premijer u tehničkom mandatu probudi i suoči sa ovim realnostima i prestane da očekuje ono što se nikada neće dogoditi. Ne zato da bi se spasio, mislim da se on politički nakon onog što je uradio ne može spasiti, nego mislim da je dobro da u međuvremenu ne pravi štetu za Crnu Goru. Mislim da sve ovo, uključujući i poteze koji su juče iznenadno, senzaci onalno i apsolutno neodgovorno povučeni u odnosu na ANB i bezbjednosni sistem Crne Gore, su štete koje dalje doprinose institucionalnom ruiniranju Crne Gore i time ugrožavanju supstance crnogorske države i njene evrop ske budućnosti - smatra predsjednik Crne Gore.

On vjeruje da ćemo dobiti zani mljive poruke od biračkog tije la nakon lokalnih izbora 23. ok tobra, te da je realno očekivanje da će se tada pojaviti ljudi koji će saopštiti da, uz puno poštova nje partijskih interes, ne žele da budu akteri rušenja Crne Gore. - Imam u vidu pretpostavku da većinu od 41 poslanika u parla mentu ne čine samo protivni ci Crne Gore i njene evropske budućnosti. Oni su do sada po kazivali lojalnost partijskom interesu, njihov interes je da odlože izbore jer su svjesni da gube vlast pa pokušavaju da ku pe vrijeme, makar i sa tehnič kim mandatima. Ta priča će se završiti 23. oktobra jer će se tada završiti izborni proces za lokalne izbore. Reći ću iz svog tridesetogodišnjeg iskustvakada god se Crna Gora našla u nekoj kritično važnoj situaciji uvijek je pravilno odlučila. Pra vilno je odlučila ranih devede setih kada nije dozvolila rat ov dje, 1999. kada se nije svrstala u rat protiv NATO saveza i ni je bila bombardovana i pravil no je odlučila i kada je podrža la Beogradski sporazum koji nam je potrošio nekoliko godi na, ali nam je doprinio da zrene svijest o važnosti nezavisnosti. Pravilno je odlučila i kada je ob novila nezavisnost i kada je po držala evroatlantski put razvo ja. To me čini optimističnim da mislim da ljudi koji predstavlja ju izraz slobodne volje građa na Crne Gore koji su sada u par lamentu ne mogu dugoročno, a posebno ne trajno, dozvoliti da budu dio anticrnogorske ak tivnosti - kazao je Đukanović. Komentarišući zabranu ulaska protjeranom ambasadoru Srbi je u Crnoj Gori Vladimiru Bo žoviću, Đukanović je rekao da je tu priču trebalo davno završiti. - Zašto nije okončano - odgovor nost prije svega snosi državna politika Srbije. Niko u Beogradu se nije postarao da kroz traženje agremana za novog ambasado ra uloži napor za uspostavljanje dobrih odnosa sa Crnom Gorom. Umjesto toga, nastavilo se sa ina ćenjem, na nekin način sa poku šajem ponižavanja Crne Gore i to mora da završi ovako. Mislim da je to trebalo ranije da završi ova ko - poručio je Đukanović. t.k.

- To su vizna liberalizacija, da vanje statusa BiH i signal da evropska zajednica čini sve da bi Balkan uvela u članstvo –istakao je Pahor.

Smatra i da će, ako dođe do pro širenje, sve zemlje Balkana pri stupiti u manje-više istom pe riodu.

Da bi došlo do proširenja Balka na, da li je potreban rat?

- Mislim da je odgovornost svih nas u regionu da učinimo sve da Balkan uđe u EU kao stabil na regija. Mislim da će jedna od posljedica rata u Ukrajini biti nova podjela u Evropi ko ja je nestala sa padom Berlin skog zida. Jedan je način da ne dođe do podjele na Balkanu, a to je da čitav Balkan ide u EU. To u punoj mjeri zavisi od toga kako će Vučić i Srbija regulisa ti stratešku situaciju u kojoj su – ističe Pahor.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vjeruje da je ka rakteristika regiona u cjelini da imamo konfrontaciju izme đu dva pogleda na budućnost.

- Jedan je entuzijazam koji je podsticao sve društvene struk ture na reforme koje su tre bale da dovedu do usvajanja standarda. Nasuprot toj poli tici postoji snažan front otpora onih koji su za status quo i ko ji misle da je EU ,,trula“ orga nizacija i da je bolje da Balkan ostane na svojim stranputica

- Posljednjih šest-sedam godi na mi, na tragu prethodno lan sirane teze o zamoru EU od proširenja, imamo najprije za stoj, pa paralizu politike proši renja. U geopolitici nema vaku uma, tamo gdje nema EU ulaze drugi. Kandidovale su se makar tri zemlje da popune taj vaku um, a najmalignija je politika Rusije prema Balkanu - nagla sio je Đukanović.

On je naglasio da je stanje na Balkanu lošije nego prije šest-sedam godina.

- Dva su razloga – prvi je da imamo razočarenje u zapad nobalkanskoj javnosti, manje je onih koji vjeruju u dogled nu budućnost EU i o tome svje

Advokat Miljanić napustio Uru

PODGORICA – Advokat Nikša Miljanić, koji je bio kandidat za predsjednika Opštinskog odbora GP

Ura u Tivtu, napustio je tu stranku, poručujući da ne će učestvovati na predsto jećim lokalnim izborima.

- Dragi prijatelji, moje ime se prethodnih mjeseci pominjalo kroz političku pripadnost gra đanskom pokretu Ura. Istina je da sam bio kandidat za pred

sjednika Opštinskog odbora te partije u Tivtu. Međutim, taj odbor nikada nije formi ran, koliko mi je poznato, a ja svakako želim da obavijestim javnost da sam, barem za sada, definitivno napustio politiku i da neću biti ni predsjednik ni član nijedne političke parti je – niti učestvovati na pred stojećim lokalnim izborima – objavio je on na svom Fej sbuk nalogu.

Izazvan ovom objavom, funk

2BS

Crnogorski predsjednik tvrdi da bi ,,za premijera bilo dobro da se probudi iz sna“

Abazović u zabludi da smo u vremenu medijskog monopola na koji je navikao

Bio kandidat za predsjednika Opštinskog odbora u Tivtu

Milo Đukanović

Borut Pahor na Panelu sa MiloM Đukanoviće

proširenju i izazovima sa kojima se suočava region

Pahor: Ulazak u EU sprečava podjele na Zapadnom Balkanu

Zbog rata u Ukrajini mir i stabilnost na Balkanu su krhki. To smo pokušali objasniti i EU. Mi smo 2016, tokom razgovora u Sarajevu, rekli da proširenje nije tehnički problem nego geopolitički i treba biti eksibilniji u Briselu – kazao je slovenački predsjednik

doče informacije koje nam saopštavaju lideri regiona, npr. predsjednici Sjeverne Makedonije i Srbije, da evropska politika više nema većinsku politiku u tim zemljama – rekao je Đukanović.

Crnogorski predsjednik je, komentarišući ,,Otvoreni Balkan“, kazao da ima racionalan razlog otpora prema toj inicijativi. - Sve regionalne inicijative su dobrodošle, posebno one koje nam popločavaju put ka evropskom cilju. ,,Open Balkan“ je inicijativa razočaranih evrope-

jaca, ta inicijativa je lansirana onda kada su ljudi od političkog značaja u regionu zaključili da nema realne evropske perspektive za njihove zemlje. Ja se protivim alternativi regionalne saradnje na evropskim standardima koju nam nudi Berlinski proces – ocijenio je Đukanović.

On vjeruje i da premijer Albanije Edi Rama vidi budućnost te zemlje u Evropi i, kako je rekao, iz ukupnog odnosa sa njim nikad nije prepoznao da pomišlja o nekoj alternativi.

- Kod njega nema kolebanja iz-

među EU i ruskog sveta. Da li istim očima gledamo odnose u regionu - to je drugo pitanje koje nije nevažno, već na njega treba obratiti pažnju - poručio je Đukanović.

Nema dilemu, kako je rekao, da je najbolji izbor za Zapadni Balkan njegova dalje evropeizacija i učlanjenje u EU.

- Izlaz mora biti u pojačanoj aktivnosti svih. Prvo nas u regionu, sve ovo što se događalo u Briselu i drugim evropskim centrima uticalo je da realno posustane reformski entuzijazam ovdje. Ali moramo prepoznati prethodnu odgovornost Brisela da je svojom nezainteresovanošću za politiku proširenja, negdje umrtvio reformske napore ZB. Moramo ih oživjeti - kaže on. Ističe da je u Crnoj Gori jasno što je prioritetan zadatak.

- Doći do ispunjenja privremenih mjera u poglavljima 23 i 24, da bismo deblokirali pregovarački proces i po mom uvjerenju, za ne duže od 24 mjeseca sa radom odgovorne vlade da saopštimo Briselu da smo interno spremni za članstvo - poručio je Đukanović.

Panelu je prisustvovao i smijenjeni v. d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Savo Kentera, koji je dočekan burnim aplauzom na panelu tokom drugog dana 2BS Foruma u Budvi. J. ĐURIŠIĆ

Zelenski: Rusija ne može osvojiti ni Crnu Goru ni Ukrajinu

PODGORICA - Rusija ne može osvojiti ni Crnu Goru ni Ukrajinu, niti ijednu zemlju slobodnog svijeta, rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski koji se obratio okupljenima na 2BS Forumu i građanima Cetinja i Crne Gore.

Građani Cetinja okupili su se na Dvorskom trgu gdje se obraćanje Zelenskog direktno prenosilo. Cetinjani su organizovali protestne šetnje od početka agresije 100 dana bez prestanka, a nakon toga šetnje se održavaju jednom mjesečno. U poruci koja je emitovana na Forumu, Zelenski je rekao da je sigurnost ključno pitanje našeg vremena, i bez pretjerivanja, sve zavisi od toga kakav odgovor mi sada ponudimo.

-Od toga ne zavise samo naše državne institucije, naš suverenitet, granice i politički sistem. Bukvalno se radi o životu. O miru za sve nas – rekao je predsjednik Zelenski.

Između svih gradova na svijetu postoji samo jedan grad čiji su građani i po kiši i snijegu izlazili da daju podršku ukrajinskoj borbi. Taj grad je Cetinje i ti izvanredni ljudi su Cetinjani – rekao je ambasador Ukrajine Oleh Gerasimenko

samo jačamo naše jedinstvo. I zato nas Rusija ne može osvojiti. Ni Ukrajinu, ni Crnu Goru, ni bilo koju drugu državu slobodnog svijeta – poručuje Zelenski.

ga. Rusija može da blokira more države koju želi da zauzme. Može da spali gradove i sela. Može da organizuje raketni teror – istakao je Zelenski.

cioner GP Ura Dušan Vukić je u komentarima ispod objave poručio Miljaniću da će mu za dvije godine biti žao zbog ove odluke.

- Dobio si šansu, bar u Tivtu, da mijenjaš društvo nabolje. Umjesto da čvrsto uzmes kormilo i pored svih potencijalnih oluja i neverina, vodiš posadu na bolje mjesto, ti na prvo valjanje skrećeš brod i iskrcavaš se?! Politika je uključena svuda i prožima sve pore našeg zivota i tako će i ostati. Ova država je nepovratno krenula u promjene sistema koji je evo 30 godina drži zarobljenom.

Proces do demokratije nije lak. Mnoge su zamke, ali ako želis srećniju budućnost sljedecim generacijama, mnogo je bolje biti na brodu, nego gle-

dati procese sa obale. Sa obale ne možes nigdje stići. Iskreno se nadam da ćeš se vrlo brzo predomisliti i da ćeš dati puni doprinos u demokratizaci-

napisao je Vukić. Miljanić mu je odgovorio da je moguće da će mu za dvije godine biti i još milije zbog ove odluke.

zbog nje jako milo, posebno kada vidim sve što se dešava i kako pojedini „neverini“ prolaze kroz „našu“ partiju. Ja i tebi i svima vama u svakom slučaju želim uspjeh. Ali sebe ne vidim u ovakvoj priči i imam svoje principe i razloge koje apsolutno neću ovdje iznositi. U svakom slučaju, kad si već sebi dao za pravo da me kritikuješ bez ikakvih argumenata, znaj da neću prestati da svojim djelovanjem utičem da ovo društvo postane bolje i da sam upravo zato i napustio Uru. Nego, zaista neću ulaziti u dalju polemiku, moj dobri Dušane, jer ovo nije mjesto za istu – poručio R. P.

-Rat Rusije protiv Ukrajine samo je nagovještaj onoga što može čekati bilo koju državu na našem kontinentu ili u drugim djelovima svijeta do kojih može doći ovaj agresor. I ja sam zahvalan svima koji razumiju značaj ruske agresije i ko nam pomaže – kao što pomaže sebi – ističe Zelenski.

Predsjednik Ukrajine kaže da analizom ruskog rata protiv Ukrajine države mogu izvući zaključke o tome koji su oblici i metode zaštite potrebni radi sigurnosti.

-Prvi je jedinstvo. To je temelj. To je nešto što uvijek treba da bude ne samo formalnost, već i suština. Ne samo na samitima, već i u djelovanju. Ne samo sa onima sa kojima sam navikao da sarađujem, već sa svima kojima su zajedničke vrijednosti i čiji je način života sloboda. Rusija se plaši našeg jedinstva. Zato se jako trudi da ga razbije. Ali mi

-Tamo gdje se postigne pravo jedinstvo, tamo će biti mira. Tako će mir stići i kod nas – dodao je. Drugo je, kaže, demokratija. -Vidimo da sadašnji lideri Rusije imaju opsesivnu želju da razbiju načelo demokratske promjene vlasti u svim zemljama prema kojima imaju agresivne ambicije. Oni ne priznaju rezultate izbora i narodnih pokreta kada zbog njih gube svoj uticaj. I pokušavaju da izvedu državne udare ili korumpiraju politički proces kada biraju marionetu koja će zastupati njihove interese. Moramo se tome čvrsto suprotstaviti. Sve evropske države moraju razrušiti sve ruske mreže uticaja. Da ne bi došlo do širenja dezinformacija, korupcije i kriminalne politike. To nije ništa manje važno za Balkan nego za naš dio Evrope – dodao je Zelenski. Treće je, kaže Zelenski, nezavisnost.

-Moramo prepoznati očigledno na svim nivoima u Evropi i svijetu: Rusija ne prijeti jednoj državi, već svima. Dakle, svi bi trebali postići potpunu nezavisnost od Rusije, kako ona ne bi mogla pretvoriti zavisnost od nje u okove: ekonomsku zavisnost, energetsku zavisnost, političku zavisnost – bilo koju. Četvrto je oružje. Zvuči malo neobično u Evropi, ali sada vidimo kakav rat Rusija može napraviti bukvalno ni iz če-

Pogledajte koliki je intenzitet rata koji sada vodimo za našu odbranu, kaže Zelenski.

-Pogledajte – i moći ćete procijeniti količinu oružja koja može biti potrebna za odbranu u takvom ratu, ako Rusija pretvori teritoriju druge zemlje u bojno polje. Koliko god bilo teško, moramo osigurati Ukrajini sada, kako bismo mogli vratiti mir svim njenim građanima, a Evropi nakon ovog rata, takvu količinu oružja, takvu moć oružja, da Rusija nikada više ne dobije želju da uništi mir – poručuje Zelenski.

Privesti Rusiju pravdi, kaže on, znači garantovati dugoročni mir nakon ovog rata.

Sankcije Rusiji su, dodaje Zelenski, obavezne.

Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleh Gerasimenko kazao je da između svih gradova na svijetu postoji samo jedan grad čiji su građani i po kiši i snijegu izlazili da daju podršku ukrajinskoj borbi.

-Taj grad je Cetinje i ti izvanredni ljudi su Cetinjani – rekao je Gerasimenko na Cetinju.

-U ime predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i u ime čitavog ukrajinskog naroda zahvaljujem vam na podršci koja je bez presedana. Slobodarski duh Cetinja daje snagu i vjeru Ukrajincima da ćemo pobijediti zlo ruskog okupatora. Hvala Vam, da je vječna Crna Gora –poručio je Gerasimenko. R. P.

Predsjednik Ukrajine se video-porukom obratio Cetinjanima i saopštio da ne sumnja u pobjedu

S.VASILJEVIĆ

Okupljeni na trgu slušaju govor Volodimira Zelenskog

Nikša Miljanić

KABINET

PREDSJEDNIKA CRNE GOE

PODGORICA – Odbor direktora Regio nalnog vodovoda Crnogorsko primorje (RVCP) je u jučerašnjem reagovanju na tri teksta objavljena 21. i 29. septembra, kao i 7. oktobra, optužio Pobjedu za lošu namjeru uz negodovanje što se njihova saopštenja ne prenose u cjelosti već se akcentiraju ,,navodne nepravilnosti“.

Iako ste nas ispravili da ste odbor direktora, a ne bord, moramo naglasiti da se taj termin u novinarstvu koristi kao sinonim, poseb no u situacijama kada se više puta spomi nje, kako bi se tekst rasteretio administra tivnih i zakonskih fraza koje nijesmo dužni upotrebljavati, ali i smanjio broj karaktera. Poštovani članovi borda RVCP, nijedan me dij nema obavezu da u cjelosti prenosi bilo čija saopštenja, kojih dnevno bude na deseti ne, što od državnih organa što od preduzeća. Ukoliko bi ta obaveza postojala, sigurni smo da bi onda postojalo i posebno izdanje koje bi se samo time bavilo i koje biste Vi finan sirali. Objava saopštenja zavisi kako od rele vantnosti teme, ali, kako to često biva u štam panim medijima, i raspoloživog prostora. Apsolutno smo smatrali relevantnim obja viti Vaše saopštenje 29. septembra pod na slovom ,,Iduće sezone neće biti vode za Primorje“ u kom ukazujete da je, usljed kon tinuiranog pada izdašnosti izvorišta Bolje sestre, ,,za očekivati da RVCP neće biti u mo gućnosti da zadovolji sve potrebe za isporu kom dodatnih količina vode“ narednog lje ta. Zbog toga je iz saopštenja od preko šest hiljada karaktera, što je više od pola novin ske strane, moralo biti izvučeno najvažnije, a upravo smo ovo smatrali alarmom na ko ji bi neko trebalo da reaguje. Između osta log, izvijestili smo o usvojenoj sistematiza ciji, te uspjehu RVCP da uprkos vanrednim uslovima, omogući dovoljno vode Primor ju. Stoga, ne vidimo u kom dijelu smo, kako tvrdite, iskarikirali Vaše saopštenje, imajući u vidu da su prenijeti i uspjesi, ali i ,,negativ nosti“ na koje tvrdite da smo stavili akcenat. - Kritika koja prenebregava pozitivno, a ba vi se samo navodnim negativnostima nije kritika već možda želja da se nanese šteta subjektu o kom se piše – naveli ste u reago vanju ukazujući da nas ne interesuju pozi tivni rezultati.

Nadamo se da se ovaj dio Vašeg reagova nja nije odnosio na to što smo, smatrajući to uznemirujućim, ukazali da idućeg ljeta Primorje vjerovatno neće imati dovoljno vode, kako ste i sami naveli. U tekstovima koje smo objavili 21. septem bra i 7. oktobra pod naslovima ,,Ostavila sve ventile Regionalnog vodovoda u rukama Lakušića“ i ,,Bord sebi obezbijedio dva sa vjetnika, sekretaricu i vozača“ bavili smo se nalazom komisije Vašeg Ministarstva eko logije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPU) koji po Vas, najblaže rečeno, ni je bio povoljan, kao i novom sistematiza cijom. U izvještaju je navedeno da je bord postupao nezakonito, prekoračujući ovla šćenja uz upozorenje da bi formiranje sop stvene službe negativno uticalo na već loše finansijsko stanje u preduzeću. Problema tizovali smo i to što uprkos takvom nala zu i preporuci da se odbor razriješi, Mini starstvo nije preduzelo ništa. Pokušali smo direktno od njih da saznamo o čemu je ri ječ, ali na naša pitanja nijesu odgovarali. U drugom tekstu izvijestili smo javnost da ste uprkos ukazivanju komisije da je to nepro pisno, formirali četvoročlanu službu borda direktora. Moramo naglasiti da time što se ne oglašava, ili s potvrdom ili demantijem

navoda iz izvještaja, MEPU ne čini uslugu ni sebi ni Vama, imajući u vidu da po zako nu nadzire Vaš rad. Na značajan dio Vašeg reagovanja koji čini kritika na račun bivšeg direktora Josipa Đuraškovića, ne vidimo potrebu da se mi izjašnjavamo. Ipak, malo je začuđujuće što tvrdite da ste zbog ,,neprimjerene samovolje smijenjenog izvršnog direktora usvojili pravilnik o sis tematizaciji sa istim radnim mjestima koje je predložio i prethodni odbor“, imajući u vidu da ste to uradili prošle nedjelje, a Đu raškovića smijenili ljetos. Naveli ste da je pokušavao da osujeti kontrolnu ulogu za branivši zaposlenima da odboru pružaju bilo kakve usluge. Kako ste nakon njegove smjene istrajali u namjeri da formirate ka binet odbora, nameće se pitanje da li i sada neko sprečava zaposlene u RVCP da obav ljaju poslove za Vas.

Radi javnosti je bitno da naglasimo da ste na prva dva teksta reagovali nakon skoro dvi je nedjelje, tj. nedjelju od objave, odnosno tek pošto što smo Vam 30. septembra traži li komentar izvještaja komisije. U utorak, 4. oktobra uputili ste nam reagovanje, u tom momentu za dva teksta, navodeći da je to istovremeno i odgovor na pitanja i zahtije vajući da ga objavimo u skladu sa zakonom. Kako zakon ne poznaje kombinaciju reago vanja i odgovora za tekst koji u tom trenutku još nije objavljen, ljubazno smo Vas zamo lili da razdvojite ta dva dijela, ali kako to ni je urađeno tokom dva dana, bili smo prinu đeni da iz Vašeg reagovanja izdvojimo dio koji se odnosio na pitanja, uz jasnu naznaku u tekstu da čekamo Vaše korigovano reago vanje kako bismo ga objavili. Odvojeno rea govanje i odgovori stigli su nam 7. oktobra, dana kada je treći tekst objavljen. Veći dio odgovora na naša pitanja, koja smo prepo znali u reagovanju, u tom tekstu prenijet je integralno, dakle kao citat, dok je samo ma li dio parafraziran, pa je nejasno zbog čega tvrdite da smo izvukli iz konteksta djelove onako kako nam je odgovaralo. Ukoliko ste smatrali da Pobjeda ima loše namjere prema Vama, čudi što nijeste re agovali odmah po objavi prva dva teksta. Ovako bi se mogao steći utisak da ste čeka li da ,,prođe oluja“ u nadi da ćemo se preu smjeriti na nove teme, ali se takva progno za, kao i izvještaj, pokazala nepovoljnom po Vas. Tim prije što se u prvom tekstu, izme đu ostalog, pominje i to što bord direktora ne radi u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, jer je ,,pao“ čim su u prvom kvar talu ove godine dvojica članova dali ostavke. Ipak, to je još jedno pitanje za MEPU koje Vladi predlaže članove borda, ali niti je bi lo odgovora niti prijedloga. Moramo odbaciti Vaše dovođenje u vezu ne legalne eksploatacije pijeska i šljunka, ko ju lično i profesionalno osuđujemo, sa ,,tra ženjem grešaka“, kojih, sudeći po izvještaju resornog ministarstva, ipak ima, a na koje je Pobjeda ukazivala u tekstovima, jer se na ša djelatnost isključivo svodi na izdavanje novina. To nam, kako smatramo, nameće obavezu da ukazujemo na moguće propu ste u radu državnih preduzeća, koja i mi i svi građani svojim radom finansiramo. Pobje da će i dalje tretirati saopštenja RVCP kao i sva ostala, uzimajući u obzir relevantnost i raspoloživost novinskog prostora, te Vam ne možemo obećati da će ijedno biti preni jeti integralno, jer na to, ponavljamo, oba vezu nema nijedan medij.

S poštovanjem, novinarka ekonomske rubrike Maja Leković

Cijene proizvoda i usluga od početka

Pada kupovna inflaciju pogurao program ,,Evropa

PODGORICA - Evidentno je da je od početka ove godine zabilježen pad ku povne moći crnogorskih građana zbog stalnog rasta stope inflacije, saopštio je istraživač u Institutu za strateške studije i projekci je dr Milika Mirković. Pre ma posljednjim podacima Monstata godišnja inflaci ja u Crnoj Gori je na nivou od 15 odsto, a Mirković smatra da će u narednom periodu stopa inflacije pr venstveno zavisiti od kre tanja cijena energenata. On je naveo da stabilizacija na tržištu energenata zavi si od geopolitičke situacije i rata u Ukrajini

- Ukoliko se uporedi vrijed nost jednog eura tokom pret hodnih mjeseci, evidentno je da je zabilježen pad kupovne moći, odnosno količina do bara koju građani mogu da kupe. Od januara ove godi ne stopa inflacije bilježi sta lan rast, dok je od aprila sto pa inflacije dvocifrena, tako da je realna vrijednost novca padala. Rast cijena nije pra ćen rastom zarada, pa je real na zarada u avgustu bila niža u odnosu na prethodne mje sece – kazao je Mirković Po bjedi i precizirao da je realna zarada u avgustu bila niža 1,7 odsto u odnosu na april i 3,8 odsto nego u januaru.

Uzroci poskUpL jenja

On je naveo da je najveći do prinos rastu cijena visok rast cijene hrane i pića, zatim pre voza i stanovanja u odnosu na prošlu godinu.

- Ove grupe proizvoda jasno nam ukazuju i na razloge po većanja cijena, a koje prije svega treba tražiti u nestaši

cama i problemima u lancima snabdijevanja koji su izazva ni ratom u Ukraniji. Među tim uzrok rasta su i dešava nja prije rata, a to je period pandemije kovid-19, kada su započeti problemi u lancima snabdijevanja i kada su veli ke količine novca ,,upumpa ne“ u ekonomske tokove koji su bili bez aktivnosti, tj. koje nijesu pratili realni rokovi –rekao je Mirković.

On je dodao da u analizu tre ba uključiti i promjenu cije na na mjesečnom nivou. Pod sjeća da je u avgustu ta stopa iznosila 0,2 odsto što je ipak manja stopa rasta cijena u odnosu na stope zabilježe ne u prethodnim mjesecima. Mirković navodi da je pored ovih spoljnih uticaja na kre tanja inflacije, povećanje cije na bilo dodatno podstaknuto i dešavanjima u Crnoj Gori. - Realizacija programa ,,Evropa sad“ je uticala na nominalni rast dohotka gra đana, koji nije praćen većom produktivnošću rada, već je posljedica administrativnog povećanja zarada. Tako da je cjelokupni sistem reagovao i kroz rast cijena. Iako ovo nije glavni razlog povećanja cije na u Crnoj Gori, činjenica je da je u Crnoj Gori inflacija ve ća nego u EU zoni, dok je pri je realizacije ovog programa inflacija u Crnoj Gori pratila nivo iz EU zone, to ukazuje na to da je taj program dopri nio sveukupnom rastu cijena – istakao je Mirković.

Uticaj prograMa ,,evropa sad“

Inflacija u eurozoni u avgustu je bila 9,1 odsto, a u septembru je dostigla deset odsto, što je najviša vrijednost od kada je uveden euro. Mirković navodi da podaci iz perioda do počet

ka ove godine i prije realiza cije programa ,,Evropa sad“, pokazuju da je nivo cijena u Crnoj Gori uglavnom pratio nivo cijena u eurozoni.

- Prema podacima EURO STAT-a, oscilacije između stopa inflacije mjerene HICP, su bile veoma male do 2022. godine. Međutim, od janua ra ove godine primjećuje se značajnije odstupanje izme đu stopa inflacije, u prosjeku po jedan procentni poen na mjesečnom nivou – rekao jer Mirković.

On je dodao da je to akumuli rano, te od januara ove godine dovelo do toga da imamo go dišnju inflaciju u Crnoj Go ri veću za oko pet procentnih poena u odnosu na eurozonu.

- Veći dohodak stanovništva je doveo do veće količine novča nih sredstava u opticaju što je stvorilo pritisak na cijene, jer ovi novčani tokovi nijesu po kriveni rastom realnih tokova.

Pored rasta dohotka od rada, kroz razne oblike socijalnih davanja su dodatno plasira na novčana sredstva – rekao je Mirković.

Podaci Monstata o uticaju na godišnju stopu inflacije pokazuju da je cijena čvrstih goriva porasla 54 odsto, dok je cijena goriva i maziva za motorna vozila viša za 18,2 odsto. Cijene povrća su porasle 36,9 odsto, usluga smještaja 35,5 odsto, ulja i masti 35,4 odsto, hljeba i žita rica 34,2 odsto, mlijeka, sira i jaja 31 odsto. Statističari su izračunali da su cijene mesa za godinu porasle 17,1 odsto, a voća 14,7 odsto.

Ulje za godinu poskupjelo 35,4 odsto, a meso 17,1 odsto

Odgovor novinarke na ,,3 u 1“ reagovanje Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje ,,Krnji“ bord bi i da uređuje naše tekstove

U Crnoj Gori inflaCija

d.mijatović

konstantnom rastu

kupovna moć, pogurao i ,,Evropa sad“

Stojanović za svoj angažman nije dobio novčanu nadoknadu

je u Crnoj Gori in acija veća nego u EU zoni,

Iako program ,,Evropa sad“ nije glavni razlog povećanja cijena u Crnoj Gori, činjenica je da je u Crnoj Gori in acija veća nego u EU zoni, dok je prije realizacije ovog programa in acija u Crnoj Gori pratila nivo iz EU zone. To ukazuje na to da je program ,,Evropa sad“ doprinio sveukupnom rastu cijena, naveo je istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije dr Milika Mirković

On smatra da će u narednom periodu stopa inflacije prvenstveno zavisiti od kretanja cijena energenata, a kako kaže, stabilizacija na tržištu energenata sa druge strane zavisi od geopolitičke situacije i rata u Ukrajini.

- Dodatno, ukoliko se realizuje odluka OPEK+ o smanjenju proizvodnje nafte u narednom periodu, to će se dodatno odraziti na rast cijena energenata usljed smanjenja ponude. Kako nafta ulazi u sastav cijene koštanja velikog broja proizvoda, to će posljedično dalje uticati na sveukupni nivo cijena – saopštio je Mirković.

On je naveo da je Evropska centralna banka u svom izvještaju iz septembra projekto-

Vrijednost minimalne korpe za godinu porasla 107 eura

Vrijednost minimalne potrošačke korpe za avgust je, prema podacima Monstata, iznosila 766,2 eura, dok je u avgustu prošle godine iznosila 659,2 eura, što znači da je za godinu vrijednost korpe uvećana za 107 eura.

Vrijednost minimalne potrošačke korpe za avgust je, prema podacima Monstata, bila 0,7 odsto viša u odnosu na jul.

Od ukupne vrijednosti minimalne

vala inflaciju na nivou od 8,1 odsto u eurozoni za ovu godinu i 5,5 odsto za narednu godinu (HICP).

- S obzirom na rast cijena u eurozoni, može se očekivati da će isti trend biti zabilje-

potrošačke korpe, izdaci za hranu i bezalkoholna pića su iznosili 356,5 eura, što je 2,1 odsto više u odnosu na jul.

Statističari su izračunali da su izdaci za neprehrambene proizvode i usluge iznosili 409,7 eura, što je 0,6 odsto manje nego u julu.

Vrijednost minimalne potrošačke korpe za četvoročlano domaćinstvo čine minimalni mjesečni izdaci koji se

žen i u Crnoj Gori – izjavio je Mirković.

DRŽAVNI INTERVENCIONIZAM

Odgovarajući na pitanje da li država, odnosno Vlada, treba

odnose na hranu i bezalkoholna pića i neprehrambene proizvode i usluge. Za izračunavanje minimalnih izdataka koji se odnose na hranu i bezalkoholna pića koriste se prosječne cijene u tekućem mjesecu i mjesečne količine u kilogramima za četvoročlano domaćinstvo. Za izračunavanje vrijednosti korpe neprehrambenih proizvoda i usluga koriste se indeksi potrošačkih cijena.

da povuče neke poteze i interveniše kako bi obuzdala rast inflacije, Mirković je naveo da svako kontrolisanje ili ograničavanje kretanja cijena može imati značajne negativne posljedice na ekonomiju. - Prije svega se može odraziti na ponudu i tražnju za tim dobrima i uslugama. Određivanje cijene ispod one koja se slobodno formira na tržištu, može za posljedicu imati ograničenu ponudu dobara, što dalje vodi rastu cijena. Iako je ograničavanje cijena dobara povoljno sa strane kupaca, rast cijena faktora proizvodnje dovodi do rasta troškova proizvodnje, što uz ograničene cijene proizvoda može dalje uticati na poslovanje proizvođača i na kraju smanjenje ponude ili nestašicu tih dobara – kazao je Mirković.

Podsjećamo da je je u cilju obuzdavanja cijena osnovnih životnih namirnica Vlada povukla nekoliko poteza, pa je u junu ograničila marže trgovcima za brašno, šećer, ulje i so, tako što je donijela odluku kojom će se maksimalna visina marže u veleprodaji ograničiti na pet odsto za pšenično brašno tip 400 i 500, šećer, ulje i so, dok će za te namirnice u maloprodaji iznositi sedam odsto.

Početkom maja su usvojene i stupile na snagu izmjene Zakona o PDV-u. Tim izmjena-

ma je ukinut porez na brašno i suncokretovo ulje, a za so je smanjen na sedam odsto. Takođe sredinom juna ukinut je PDV na hljeb, dok su, podsjećamo, početkom maja usvojene i stupile su na snagu izmjene i dopune Zakona o akcizama kojima je dozvoljeno Vladi da smanji akcize na gorivo do 50 odsto.

Prema riječima Mirkovića upitno je koliko je, ili da li je uopšte, odluka koja se odnosi na ograničenja marži u trgovinama za određene prehrambene proizvode uticala na ograničavanje rasta cijena. - Sa druge strane, jedan od načina uticaja na cijenu goriva je bio smanjenje akciza na gorivo, što je dovelo do nižih cijena od tržišnih. Međutim, s obzirom na stanje u javnim finansijama, takve poteze je teško očekivati u narednom periodu – smatra Mirković. Prema najnovijim podacima Monstata cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u avgustu su, u odnosu na jul, bile u prosjeku više 0,2 odsto. Potrošačke cijene su u avgustu, u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prosjeku bile više 15 odsto, dok su potrošačke cijene u periodu od januara do avgusta, u poređenju sa istim periodom prošle godine, u prosjeku više 11,1 odsto.

S. POPOVIĆ

PODGORICA - Iz prepiske bivših i sadašnjih članova Odbora direktora To Montenegra očito je da je novi bord avio-kompanije već naišao na neke dubioze, odnosno dva ugovora od preko 15 miliona eura, za koje ne postoji nikakva prethodna analiza ni procjena rizika, a koje je potpisao bivši član Odbora direktora To Montenegra Filip Radulović, saopštili su predstavnici bivših zaposlenih MA.

- Mi smo od starta upozoravali o lošoj odluci gašenja MA i osnivanju nove avio-kompanije koja je za kratko vrijeme napravila višemilionske gubitke i mi, bivši zaposleni u MA, nećemo dozvoliti da sve padne u zaborav, a da odgovorni za ogromnu finansijsku i materijalnu štetu, prođu nekažnjeno. Pri tom mislimo na bivše ministre Mladena Bojanića, Milojka Spajića, Jakova Milatovića kao i dva člana menadžmenta MA, protiv kojih je već predata krivična prijava SDT-u – kaže se u saopštenju. Bivši radnici podsjećaju da Filip Radulović u negativnom kontekstu spočitava novim članovima Odbora direktora To Montenegra Vukadinu Stojanoviću da je bio „desna ruka prizemljene kompanije“ MA odnosno stečajnog upravnika Saše Zejaka, kao i Orhanu Hodžiću, čija privatna kompanija Oki Air ima aranžman sa To Montenegrom za konflikt interesa.

- Dok nam za Orhana Hodžića nije jasno da li je u konfliktu interesa, a što će valjda nadležna institucija provjeriti, za Vukadina Stojanovića možemo potvrditi da jeste bio angažovan u stečajnom postupku kao i da za svoj angažman nije prihvatio nikakvu novčanu nadoknadu, već se solidarisao sa bivšim kolegama koje su ostale bez posla i kojima je država ostala dužna sedam neisplaćenih zarada, što izuzetno cijenimo. Stoga, želimo Filipu Raduloviću da poručimo da nam je bila čast sarađivati i upoznati rijetko stručnog i čestitog čovjeka, kakav je dr Saša Zejak, koji se odupro pritiscima i prijetnjama Vlade, a koja je upravo Radulovića imenovala u svojstvu predsjednika Odbora direktora To Montenegra – poručili su bivši radnici MA. S. P.

Milika Mirković

Reagovanje bivših radnika Montenegro Airlines-a na prepucavanje bivšeg i sadašnjeg člana borda To Montenegra

Smrskano vozilo izvučeno iz kanjona Tare, ronioci pretražuju mutnu rijeku Danas nastavljaju potragu za djecom koja su ispala iz auta

Slike iz svemira sa crnogorskog satelita

PODGORICA - Ronioci

će nastaviti danas da po tražuju dvoje maloljetne djece koja su ispala iz vozila nakon slijetanja u kanjon Tare. Veliki problem pred stavlja zamućena Tara.

Kako javlja reporter Televizije Crne Gore nema nikakvih na znaka o tome gdje bi djeca mo gla biti. Od pretraživanja tere na se neće odustati.

Ranije juče, smrskano vozilo je izvučeno iz kanjona rijeke.

U nesreći je stradala majka, dvadeset sedmogodišnja J. V, a jedno dijete je izvučeno si noć iz provalije sa povredama i prevezeno u bolnicu. Do nesreće je došlo nakon što je automobil iz, za sada, neutvr đenih razloga, sletio u kanjon.

KOLAŠIN - Što sve može čovjek da uradi čovjeku. Bez rata, oružja, mržnje jer je „saradnja dogovorena“. I to tvoj čovjek. Čovjek tvoje države, tvoga jezika, tvoga grba na pasošu... A što sve suprotno, znači dobro i plemenito, može da uradi drugi čovjek Čovjek kojeg ne poznaješ, kojeg vidiš prvi put u životu. Čovjek čiji jezik ne razumiješ ali on razumije muku tvoga pogleda. I suzu koju kriješ na umornom i neobrijanom licu… Ime prvog čovjeka ne znamo. Možda ga nađu zvanične potra ge nadležne države i nadležnih institucija. Možda ga pronađu porodice ojađenih i potcije njenih. Možda ga i savjest neg dje izda... Ime drugog čovjeka je Božidar Pižurica. Njegova objava na Fejsbuku o položaju radnika iz Turske, koji su doš li u Kolašin da rade a nažalost moraju da gladuju, da se bo re da prežive, da se otimaju za parče hljeba koje odnekud do đe, donijela je pravi preokret kada je ovaj problem u pitanju. - Sve je počelo tim neplani ranim susretom u holu Spo

TVCG je javila da se čak dro nom obavlja pretraga kako bi vidljivost bila bolja, pošto Tara zbog brzaka onemogućava ro nioce da imaju bolju vidljivost.

Komandir Službe zaštite i spa šavanja Žabljaka Drago Po pović rekao je da ne odustaju od potrage, a da su splavovi i oprema u punoj funkciji.

On je rekao da su ronioci iz Bi jele pretražili rijeku u dužini od oko četiri kilometra, kao i da su dobrovoljci i splavari ras poređeni u priobalnom dijelu.

Ekipe spasilaca, kako javlja TVCG, tragaju za sedmogo dišnjom djevojčicom i dječa kom starim dvije i po godine.

Potragu otežava mutna voda, pa je roniocima nepregledna Tara. R.P.

Uz pomoć prvog probnog satelita CubeSat izmjeriće i analizirati UV zračenja, stanje ozona iznad naše države. Satelit je podignut na visinu od oko 40-ak kilometara

DANILOVGRAD – Crna

Gora je u petak, u 7 sati, lansirala prvi satelit u sve mir iz sela Viš, u oganizaciji Montenegro Space Resear ch-a, a Pobjeda eksluzivno objavljuje prve fotografije iz svemira sa jednog crno gorskog satelita.

Mladu ekipu čine Nina Dra kulić, Nikola Perović i Filip Jovićević koji su pokrenu li prvi projekat svemirskog istraživanja u našoj zemlji.

Uz pomoć prvog probnog sa telita CubeSat izmjeriće i ana lizirati UV zračenja, stanje ozona iznad naše države, te

smo prvi put dobili sliku sve mira sa jednog crnogorskog satelita. Satelit je podignut na visinu od oko 40-ak kilo metara.

CubeSat kao prvi crnogorski satelit ima poseban značaj i ulogu. U pitanju je probni pro jekat za lansiranje ključnog projekta „Luča“ koji je mno

go kompleksniji i podrazumi jevaće dvije faze i misije. - Nastojimo da podignemo svi jest o značaju naučno-istraži vačkih projekata i poduhvata, jer to je ključ opstanka naše pla nete. Uz podršku ministarstva i saradnju sa državnim institu cijama, možemo da Crnu Go ru učinimo jednom od centara

Kako je Božidar Pižurica jednom objavom na Fejsbuku ukazao na problem odnosa „preduzimača“ prema zaposlenima

svemirske industrije u ovom di jelu Evrope – kazali su iz Mon tenegro Space Research-a. Osnivači projekta navode da u našoj zemlji ne postoji do voljno prostora za proizvod nju tehnoloških inovacija, ali da se nadaju da će se iz godi ne u godinu situacija mijenja ti na bolje. D. M.

Turski radnici ostavljeni da gladuju, Kolašinci pritekli u pomoć

Zalogaj maslačka

- Dok smo i dalje pokušavali da im nespretno objasnimo da ćemo nastaviti da tražimo način da im pomognemo, kolega me neprimjetno gurnuo laktom. Krajičkom oka sam gledao jednog od njih kako čupa maslačak sa kori jenom sa livade pored trotoatra i jede. Želudac nam se ,,svezao u čvor“. Dali smo im nešto malo novca što smo imali kod sebe. Pogled im je bio pun zahvalnosti ali i beznađa u isto vrijeme. Onaj pogled u kojem nema više nade, niti mržnje, niti suza. Ponovo su sklopili dlanove, poklonili se i otišli uz ulicu – opisao je jedan detalj prvog susreta sa radnicima iz Turske Božidar Pižurica.

men-doma, gdje su kancelarije kolašinske lokalne uprave. Ko lege i ja nešto razgovaramo, kraj je radnog vremena i krećemo ka kući. I odjednom pred na ma četvorica onako ojađenih i

zapuštenih ljudi koji nešto tra že. Nema srodnog jezika da nas spoji ali nam pokazuju preve dene poruke na prašnjavim te lefonima. Shvatamo da su rad nici iz Turske jer znamo da ih

Nadležnost Višeg državnog tužilaštva

- Dana 13. septembra 2022. godine, Upravi policije, OB Kolašin, od strane državlja nina Turske O. K. podnijeta je prijava u ime više radnika u kojoj je navedeno da su

izvodili građevinske radove na izgradnji hotela u Kolaši nu počev od 17. jula 2022, te da im do dana podnošenja prijave ništa nije plaćeno. Tužilac je naložio da se spisi

predmeta dostave na ocjenu radi utvrđivanja da li u rad njama određenog lica posto je elementi krivičnog djela povreda prava rada iz člana 224 Krivičnog zakonika Crne

ima na kolašinskim gradilišti ma. Čitamo poruke na telefonu, ,,nije nam ništa plaćeno, pomo zite nam, radimo dva mjeseca, niko nam nije dao novac, ostav ljeni smo, gladni smo“ - emo tivno priča Božidar Pižurica.

Gore. Dana 14. septembra 2022. godine, u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kola šinu, saslušano je nekoliko predstavnika radnika - obja snila je Maja Šćepanović, rukovoditeljka državnog tužilaštva u Kolašinu.

Narednog dana je sa proble mom upoznao Martu Šćepa nović, predsjednicu Opštine. Krenuli su da obavještava ju sve nadležne o problemu radnika iz Turske koje „pre duzimači“ i „organizatori“ iz svoje zemlje dovedu na kola šinska gradilišta i nakon izvje snog vremena ih ostave bez i minimum ispunjenih obave za prema njima. Nije bilo pra vog i potrebnog odgovora. Sa znali su da nijesu prijavljeni, nijesu osigurani, nemaju do zvolu, račun u banci. Imaju samo prazne stomake, prazne

kao tražena dokumentacija...

Ipak, nešto se pokrenulo. Bo židar Pižurica nam priča da je pet radnika sa kojima je on imao kontakt, nakon aktuelizacije problema i njihove životne i ne pravedne muke, krenulo kući... - Nakon pritiska, koji je na pravljen, poslato je vozilo koje ih je odvezlo do Sarajeva oda kle će avionom za Tursku. Br zo se sakupilo 660 eura koliko im je u tom trenutku nedosta jalo jer su očigledno i drugi po mogli - priča Božidar Pižurica. Problem je kompleksan i tiče se desetine i desetine radnika ko je po istom modelu „menadže ri“ i „organizatori“ iz Turske dovode na ovdašnja gradilišta. Prema nezvaničnim informa cijama koje imamo domaći partneri ispunjavaju obaveze koje su prihvatili i koje se tiču angažovanja radnika iz Tur ske. Tako je i izvođač radova, preduzeće Univerzal, gdje su bili angažovani pomenuti rad nici, potvrdio da su sve ispla tili „preduzimaču“ iz Turske kome je povjeren posao.

Dr. DRAŠKOVIĆ

Božidar Pižurica (lijevo) sa radnicima iz Turske

Crna Gora lansirala prvi satelit u svemir iz sela Viš

Ovako svemir izgleda sa našeg satelita

Smrskano vozilo izvučeno iz Tare

RTCG

PODGORICA – Organiza tori desetog Montenegro prajda, koji je juče održan u Podgorici, poručili su da se više ne plaše i da nema više kompromisa nauštrb njihovih prava. Poručili su donosiocima odluka da nije dovoljno da dođu na ovaj skup, fotografišu se, obećavaju im prava, a da djela izostaju. Nema više ali, rekli su oni.

Prajd je prošao bez inciden ta. Povorku prvi put nije pra tila uniformisana policija. Po licajci su bili raspoređeni po lokacijama kuda se usmjerava prajd. Komentarisali su uče snici skupa da je ove godine, za razliku od prethodnih, bi lo manje zatvorenih ulica i da je bila ,,opuštenija“ atmosfe ra, uz manje policije, nego što je bila prethodnih.

Ove godine je šetnja bila duža i promijenili su rutu. Prošeta li su od Trga nezavisnosti, Uli com slobode, Bulevarom Sve tog Petra Cetinjskog, a nakon toga Bokeškom, ulicama Mar ka Miljanova, Novaka Miloše va. Završena je na gradskom trgu. Učesnici su nosili tran sparente ,,Naša sloboda je i va ša sloboda“, ,,Hrišćani za lju bav i slobodu“, ,,Zbog nasilja koje sam trpio morao sam da prekinem školovanje“, ,,Čoj stvo je braniti slobodu drugo ga čovjeka“, ,,Litijajte u svoja četiri zida“...

Donosioci oDluka na protestu protiv prajDa

Danijel Kalezić je rekao da se prajd održava u momentu kada je društvo polarizovano i podijeljeno na mnogo nači na. Kazao je da se to vidjelo i preksinoć, kada su određeni donosioci odluka bili na prote stu protiv prajda. Kazao je da je njih više nego onih koji že le da im uskrate prava.

-Ne mogu da nas pobijede na bilo koji način – rekao je on. Kritikovao je nadležne što je potpuno zaustavljena primje na strategije o LGBT osobama. Obratio se potom ministru za ljudska i manjinska prava, koji je bio među okupljenima, ne godujući što nije ispunio ono što je obećao. Pozvao ga je da to učini.

- Nećemo pristati da dođu na prajd, da se fotografišu sa na ma. Mi hoćemo rezultate. Ne ma više ali – poručio je Ka lezić.

U Podgorici bez incidenta završen deseti Montenegro prajd, organizatori poručili da nadležni treba da im obezbijede ljudska prava

Smrt fašizmu i vjerskom ekstremizmu

Ministar Fatmir Đeka je ka zao novinarima da LGBT oso be zaslužuju sva prava, kao i ostali građani. Kazao je da ima dosta izazova, da se sve to rea lizuje, ali da su njihova prava unaprijeđena.

Transaktivistkinja Hana Ko natar rekla je da pojedinci stavljaju na njihova čela metu. - I pravdate da je sve to zbog ljubavi prema Bogu. Porodi cu nam uništavaju oni kojima nemiri odgovaraju. Umjesto da nas uvedu u carstvo nebe sko, daju nam jabuku i kažu da možemo da vidimo Boga ako

Prajd je prošao bez incidenta. Povorku prvi put nije pratila uniformisana po licija. Policajci su bili raspoređeni po lokacijama kuda se usmjerava prajd. Komentarisali su učesnici skupa da je ove godine, za razliku od prethodnih, bilo manje zatvorenih ulica i da je bila ,,opuštenija“ atmosfera, uz manje policije, nego što je bila prethodnih

je pojedemo – navela je ona. Objasnila je da je u kostimu lu cifera jer je kao dijete osjetila riječi pakla.

- Prošle nedjelje, dok sam še tala psa, neko je dobacio: ,,So tono, mrš odavde“. Dok god od

mog života pokušavate da na pravite pakao tražiću od svih da budete kažnjeni – istakla je Konatar.

Izvršni direktor Spektre Jo van Ulićević rekao je da je ponosan na sve što su uradili.

Ispričao je da na prvi prajd ni je izašao, jer mu je rečeno da će podržati njegovo opredje ljenje ako ne pođe na taj skup.

Gledao je, kako se prisjetio, kroz prozor, kako su na tu gru paciju bacali kamenice, baklje. -Na ljude koji su izašli na crtu fašizmu i nasilju. To što toga dana nijesam bio sa tim hra brim ljudim – užasno se ka jem – naveo je Ulićević.

Dodao je da su on i njegova po rodica ispravili to na sljedećim prajdovima.

- Taj jedan prajd nas podsjeća koliko je teško suprotstaviti se – istakao je Ulićević.

Aktivistkinja Staša Baštrica iz Kvir Montenegra kazala je da je cilj da se okupe, da pokažu svima da su ljudi od krvi i me sa, ali da su odbačeni i gaženi zbog ljubavi. Rekla je da se huš kaju sugrađani da ih mrze. Za tražila je da se sankcioniše sve češći govor mržnje koji dolazi sa adresa donosioca odluka, te da se o različitim seksualnim orijentacijama uči u školama.

- Smrt fašizmu, smrt vjer skom ekstremizmu – poruči la je Baštrica.

Dragan Sošić iz organizacio nog odbora rekao je da je upo znao gej, trans osobu prije ne

Crna Gora baštini slobodarsku tradiciju, desničarske struje i klerikalizam je opstruiraju

Gradonačelnik Podgo rice Ivan Vuković je, takođe, bio na prajdu i on je kazao da se šalje poruka slobode.

- Crna Gora baštini slobodarsku tradiciju kojom se svi ponosi mo. Danas ćemo šetati i u lijepom raspolože nju slati poruke ljubavi i tolerancije – istakao je on.

Poslanica Ure Božena Jelušić rekla je da sve što je elementarno u korpusu ljudskih prava LGBTIQ osoba nije ispoštovano još. Kazala je da joj se čini da postoji dobra volja, bez obzira što kroz region provijavaju desničarske, radikalne struje koje gledaju vrlo problematično na razli čitosti. Pomenula je da je tu i obnovljeni kleri kalizam, što je objektiv na opstrukcija.

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković rekla je novinarima kako druš tvo ne može napredo vati bez poštovanja ljudskih prava. -Osobe koje žive u isto polnim zajednicama treba da uživaju ista prava. Ljubav je ljubav – poručila je ona.

koliko godina i saznao više o problemima LGBT zajedni ce. A onda je, kako je dodao, Velibor Marković verbalno napao tu osobu zbog stavova.

- Hvala „veliborima marko vićima“ koji su bili okidač da se angažujem i pomognem ovim sjajnim ljudima – kazao je Sošić.

Oni, kako ističe, samo traže da budu prihvaćeni.

- Institucije nijesu dovoljno uradile. Političarima poru čujem da ne može politika da pobijedi koja je protiv prava LGBT zajednice. Zato – mije njajte se. Nema više ali – poru čio je Sošić.

Na prajdu su, između osta lih, bili predstavnici međuna rodnih organizacija, nevladi nih organizacija, aktivisti za ljudska prava. Bili su i poje dini predstavnici političkih partija.

Vladu su predstavljali ministri ljudskih i manjinskih prava, ekologije, prostornog planira nja i urbanizma i ekonomskog razvoja i turizma – Fatmir Đe ka, Ana Novaković-Đurović i Goran Đurović n. ĐurĐevac foto: s. vasiljeviĆ

Pripadnici LGBT zajednice se više ne plaše i više nema kompromisa nauštrb njihovih prava

Tokom šetnje su se mogli vidjeti originalni transparenti

Piše: dr Dragan VESELINOV

Pre dva meseca, prvog avgusta ove godine je ruska Duma zakonom odlučila da je Crna Gora neprijateljska zemlja i da njeni građani neće moći da usvajaju rusku siročad. Duma je uočila da je ,,podizanje ruske siročadi u neprijateljskim zemljama udarac budućnosti nacije“.

Izraz ,,neprijateljska zemlja“ je službena sintagma Moskve i odnosi se i na Severnu Makedoniju, Sloveniju i Hrvatsku iz jugoslovenskog prostora. A uz njih, kao glavni protivnici, idu SAD, a potom Danska, Grčka, Britanija, Kanada, Ukrajina, Andora, Švajcarska, Južna Koreja, Monako, Lihtenštajn, Češka Republika, San Marino, Norveška, Slovačka, Singapur, Mikronezija, Australija, Novi Zeland, Japan, Tajvan i Albanija.

Pre zabrane Crnogorcima da usvajaju decu iz ruskih sirotišta Moskva je još od 2013. godine krenula sa zabranom da gej parovi usvajaju decu jer je homoseksualizam proglašen za kriminalnu propagandu. Čudan je kriterijum Putina oko toga ko je sve nepodoban da vaspitava mališane: on meša nacije sa seksualnom orijentacijom – što je porazno ne samo sa metodološkog stanovišta, već i sa političkog. No, Putin je policajac, on više razmišlja pendrekom.

Putin nije bio toliko užasnut filmom Rocketman iz 2019. godine koji je bio umetnička biografija o slavnom engleskom muzičaru Eltonu Džonu i venčanog homoseksualca, koji je u Putinu pojačao strah da LGBT+ populacija može usvajanjem ruske dece da izazove svetski homoseksualizam. Bio je, u stvari, razjaren na navedene zemlje jer su se usudile da Rusiju posle najezde na Ukrajinu kazne raznim izolacijama.

Ipak, nije jasno zašto na spisak njegove odmazde oko usvajanja dece nije stavio i brojne druge zemlje koje su pribegle kažnjavanju Moskve poput Francuske, Nemačke, Italije i mnogih drugih – i, recimo, katoličke Španije, u kojoj su ozakonjeni istopolni brakovi. Dakle, Španci mogu da usvajaju rusku decu makar bili i protivnici ruskog rata sa Ukrajinom i homoseksualci, ali Crnogorci ne mogu, makar imali i po nekoliko žena, kao i Putin?

Ih, nije Putin toliko naivan, tražiće venčani dokaz usvajateljima da je španski par heteroseksualan.

Tako je Putin presudio da je ruskoj siročadi bolje da ostanu siročad nego da steknu topli-

POGLED SA STRANE

Neprijateljska Crna Gora

Prije zabrane Crnogorcima da usvajaju djecu iz ruskih sirotišta, Moskva je još od 2013. godine krenula sa zabranom da gej parovi usvajaju djecu jer je homoseksualizam proglašen za kriminalnu propagandu. Čudan je kriterijum Putina oko toga ko je sve nepodoban da vaspitava mališane: on miješa nacije sa seksualnom orijentacijom – što je porazno ne samo sa metodološkog stanovišta, već i sa političkog. No, Putin je policajac, on više razmišlja pendrekom

nu stvarnog doma, obrazovanje i karijeru u zemljama gde im je pružena prilika za drugačiji život.

Nama se stoga kod Trampa nije dopalo to što osim severno-korejskog Kim Džong Una nije i Putina nazvao Rocketmanom. Možda bi tada jedan od kritičara neizrečenog Trampovog podsmevanja bio patrijarh Porfirije Perić, kaluđerski poznavalac ,,tradicionalnog braka“ i rok muzike .

ZAŠTO JE CRNA GORA KAŽNJENA

Od Moskve je neobično da je male i daleke zemlje proglasila za neprijateljske, poput Republike San Marino koja nema više od 36 hiljada stanovnika na 60-ak kvadratnih kilometara, ali su zato njenu nezavisnost tvrdo jemčili papa Klement VIII od 17.veka, Napoleon, Garibaldi i velike sile 20. veka.

Crna Gora je neuporedivo veća od ove nezavisne italijanske države – ali je u poređenju sa njom siromašna do zla boga.

Jedino što njih dve pred Putinom ujedinjava je to što su se i kao Liliputanci zajedno odvažili da prkose moskovskom vojnom Guliveru.

San Marino i Crna Gora su ujedinjene države sa svim ostalima državama koje brane pravo Ukrajine na nezavisnost, ali San Marinu nezavisnost nije ugrožena, a Crnoj Gori jeste. Ugrožava je veliko-srpski kolonijalizam Beograda i Banjaluke, dok San Marinu nije ni Musolini zapretio nasilnom integracijom iako su njegovi fašisti tamo preuzeli vladu. Osim toga, Crnoj Gori odavno

preti Moskva podsticanjem srpske iredente na ustanak kao priloga preuzimanja vlasti u celoj srpskoj balkanskoj formaciji. Glavni cilj Moskve je osvajanje vlasti u Beogradu kojoj bi pripala prisajedinjena Crna Gora i Banjaluka.

CRNA GORA I BANJALUKA

Crnoj Gori je gotovo svejedno ko vlada nacionalističkom Banjalukom. Čak je možda Dodik manje zlo od čistih beogradskih sledbenika Jelene Trivić, jer bi mogao brže pasti. Dodik je savremeni ,,informbirovac“, navodni je izdajnik Beograda, i moraće da se bori za interese Rusije u Crnoj Gori dokle god Putinova vladavina bude trajala u Moskvi.

Ako je tačno da se time odrekao vernosti Beogradu, stradavaće od Beograda svakog dana, pogotovo ako se Srbija odcepi od Moskve zbog svetsko-evropskog pritiska. Sa padom Dodika bi bila oslabljena ruska podrška velikosrpskom osvajanju Crne Gore, ali on ne bi nestao preko noći u Beogradu. Tamo je ogromna bosanska emigracija i razmeštena je po polugama državne sile, posebno u policiji, tajnoj policiji, vojsci i sudovima – i ona je preotela dojučerašnja mesta mnogim beogradskim Crnogorcima.

Bosanci i Hercegovci dominiraju sa hrvatskim Srbima i u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Njihov uticaj i na raspodelu državnog budžeta u privredi je nesporan. U Beogradu je velikosrpski nacionalizam rastao od kraja prve polovine XIX veka na ovamo i biće neophodne decenije da se on uklanja iz javne svesti i kadrovskih sastava u vodećim nacionalnim ustanovama. Kako tamo, tako i u Podgorici.

CRNA GORA I SAN MARINO

Takvu teškoću, recimo, nije doživeo San Marino posle 1944. godine, posle proterivanja Nemaca sa Apeninskog poluostrva.

Iako je pod fašističkom partijom Antonija Gozija bio blizak Berlinu i Musoliniju, nije se odricao nezavisnosti. Taj duh je toliko ojačao da su u ovoj državici komunisti i socijalisti osvojili na demokratskim izborima vlast 1945. go-

dine i ostali u vođstvu sve do 1957. godine. Tamo je ideološki oporavak išao brzo jer antidemokratski fašizam nije imao u Italiji dubokog korena. Ali ekonomski Amerikanci nisu ni dinara dali San Marinu iz Maršalovog plana obnove Evrope , iako je Amerika nasuprot tome finansirala komunističku Jugoslaviju sa ne manje pomoći od one datoj zapadnoj Nemačkoj.

Otpor Jugoslavije SSSR-u je bio demokratskom svetu neuporedivo značajniji od spoljnopolitičke neutralnosti San Marina. Ova država jeste pod demokratskim komunistima ,,ozdravila“ od fašizma, ali nije osigurala privredni razvoj. Komunisti su stoga 1990. godine promenili ime u Sanmarinsku demokratsku partiju progresa na čijoj zastavi je od tada umesto srpa i čekića istaknut golub mira sa maslinovom grančicom Pabla Pikasa. Taj golub sada kljuca ideju Putinove Velike Rusije u Moskvi i beogradsku politiku Velike Srbije. Mora biti da on to čini u ime svih nas – i to je ono što Putina žesti pred tom malenom apeninskom državom.

DIVERZIJA VJEROUČENJA U CRNOJ GORI

Kada se protivimo uvođenju veroučenja u državne škole u Crnoj Gori, mi to ne činimo zato što tvrdimo da Bog ne postoji i da religije nemaju filozofsku veličinu. Mi to ne činimo ni samo zbog toga što tvrdimo da se u školama ne mogu predavati dve suprot-

stavljene interpretacije prirode i društva.

Već mi to činimo zato što je ortodoksna hrišćanska interpretacija čoveka i njegovog sveta težila monopolu i što je svoju ideologiju štitila obavezom države da zakonima naredi ljudima da moraju živeti kako to Crkva želi pod pretnjom zemaljske kazne i nebeskog Pakla.

Taj položaj Crkve je nestao sa sekularizmom. On se svodi na dve različite pozicije Crkve u državi: prva, to je francusko-meksička zabrana Crkvi da u hramovima i van nje uopšte govori o društvu a popovi su radi osiguranja te zabrane postali zavisni državni činovnici; i druga, Crkva u hramovima drugih država može da govori o društvu u okviru konkurencije mišljenja sa drugim mišljenjima i može imati svoje škole i univerzitete, ali mora poštovati zakone koji su u parlamentu doneti demokratskim nadmetanjem drugačijih učesničkih ideja bez zavera protiv takve države, i bez zastrašivanja i proklinjanja naroda zbog necrkvenih stavova.

Da bi pre formiranja građanske nacije vladalačka aristokratska elita to osigurala, ona je stotinama godina imenovala kraljeve za vrhovne poglavare svojih teritorijalnih crkava, a od 18. veka pod njima osnivala i državnu prosvetu (realne škole) kako bi kontrolisala Crkvu i povećavala naučni progres.

Smisao kraljevog poglavarstva i naknadnog parlamentarnog poglavarstva nad Crkvom je dvostruk: da na svojoj teritoriji spreče upad druge religije koja zahteva promenu političkog sistema i da spreče konkurenciju sopstvene crkve svojoj vlasti.

U svim nordijskim zemljama je luteranska verzija hrišćanstva proglašena za državnu religiju a njena evangelistička sadržina se predaje i u državnim školama. Recimo, od kada je Harald Plavozubi u 10. ve-

PAKLENI

Putin,

i Kiril

ku učvrstio u Danskoj hrišćan stvo, kraljevi nisu dozvoljavali rimskoj crkvi da uređuje poli tički sistem. Posle Luterove reformacije u 16. veku posta li su kraljevi i direktni pravni poglavari protestantizma uz samu pomoć Lutera.

Jenjavanje crkvenog utica ja na društvo je od tada išlo uporedo sa polaganim pada njem političke suprematije monarha. To traje do danas. Ovih dana je danska kralji ca Margareta II, ustavni po glavar evangelističkog lute ranstva, poništila dosadašnje plemićke titule četvoro dece svog drugog sina i oni više nisu prinčevi i princeze. Zašto? Re kla je da hoće da ,,se pridrža va vremena u kojem živimo“.

A Danci se već neko vreme, ne samo iz znatiželje, okreću svojoj predhrišćanskoj religi ji gde će polovina vikinga otići u večnu ratničku pomoć bogu Odinu u njegovu svečanu ka sarnu Valhalu, a druga polovi na vikinga će na večnu cvetnu livadu boginje Freje, Folkvan gz. Religija Nordijaca je nudi la posmrtni život isto kao i hri šćanstvo.

U stvari, hrišćanstvo nije ništa novo donelo ni Germanima ni ti Slovenima, samo je donelo neprogresivno pomirenje sa svakom vlašću i utehu za tr pljenje nevolja i nepravdi. To se varvarskim kraljevima poli tički dopalo, jer su popovi po zivali na mir i trpljenje, a to će Hrist nagraditi na nebu. U istoriji Crnogoraca je ovo malo važilo i nikada nisu pri hvatili srž hrišćanstva. To po povi ne smeju da im kažu, a Crnogorci se zavaravaju kada misle da su miroljubivi i trpe ljivi hrišćani.

U 19. veku je Džon Holijouk u Engleskoj, tvorac reči ,,seku larizam“, uočio da je konačno i sam kralj postao izlišan na čelu i Crkve i države, i zatražio je civilnu parlamentarnu disciplinsku kontrolu Crkve.

Sve ostalo su brojne varijacije, uključujući i položaj Crkve u socijalističkim državama gde su one ne manje od pojedi nih buržoaskih država fizički proganjane, do same zabrane

U Crnoj Gori je Crkva demaskirana srpska nacionalistička partija sa otvorenim progra mom prisajedinjenja Crne Gore Srbiji, a ta politika vodi građan skom ratu. Stoga, zbog političkog programa Srpske pravoslavne crkve, vjeroučenju nije mjesto u držav nim školama i na uni verzitetu. Vjeroučenje bi u Crnoj Gori bilo opravdavanje izdaje Crne Gore bez griže savjesti. A tamo gdje nema srama, vlada nemoral i glupost. Tako je govorio Frojd

postojanja religije, kao u Al baniji u 1976. godini.

Usput, nije Marks tvorac ču vene rečenice da je ,,religi ja opijum za narod“ već je to njegov ideološki uzor iz mla dih dana, Mozes Hes . To jeste Hes rekao, ali danas, sa huma nizacijom i scijentifikacijom crkvenog angažovanja, ta pa rola je izgubila romantičnu oslobodilačku veličinu u od nosu na crkvenu odbranu de generisanog feudalnog druš tva Evrope u 19. veku.

Međutim, to se još nije dogo dilo sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Da objasnimo na pri meru Crne Gore.

SRBI I KRST

U CRNOJ GORI

Nije u Crnoj Gori religija opi jum za narod već je Srpska pravoslavna crkva diverzant protiv zajedničke crnogor ske države za sve etničke i so cijalne grupe.

Ona je nacionalistički sepa rator države i zavadljivac na roda, a to nema veze sa opi jumskim koncilijarnim bićem hrišćanstva. U Crnoj Gori je Crkva demaskirana srpska na

cionalistička partija sa otvo renim programom prisajedi njenja Crne Gore Srbiji, a ta politika vodi građanskom ra tu. Stoga, zbog političkog pro grama Srpske pravoslavne cr kve, veroučenju nije mesto u državnim školama i na univer zitetu. Veroučenje bi u Crnoj Gori bilo opravdavanje izda je Crne Gore bez griže save sti. A tamo gde nema srama, vlada nemoral i glupost. Tako je govorio Frojd Srpska pravoslavna crkva se posle penzionisanja i smrti pa trijarha Germana 1990/91.go dine i posle raspada Jugoslavi je vratila na politički program od pre Prvog svetskog rata. Taj program se zove Velika Srbi ja. Njegovo sprovođenje je u toku a ishodi se dnevno vide. Zbog toga ova crkva više nije saradnička i sve manje znači u Konferenciji evropskih cr kava i Svetskom savezu crka va. Jedini saveznik joj je Ru ska pravoslavna crkva koja je u vojnom hramu u Moskvi ugradila u stakleni vitraž do neta razbijena stakla iz svo je crkve u razrušenom ukra jinskom Marijupolju u martu mesecu. Iz te crkve patrijarh Kiril draži i poziva narod na novu pogibiju. Na kraju, sekularizam u na čelu ne znači zabranu formi ranja zasebnog predmeta u školama o hrišćanstvu. Ta pri vilegija Crkve je moguća jedi no tamo gde se ona ne protivi nezavisnosti svoje države, ne protivi se ustavnom tipu de mokratskog političkog siste ma i doktrini ljudskih prava zasnovanoj na humanistič kim ideologijama građanskih društava. U Crnoj Gori je Srp ska pravoslavna crkva protiv nik svim ovim trima tačkama i zato je uzaludno da zahteva položaj koji hrišćanske kon gregacije imaju u državnim školama u, recimo, Nemačkoj i Italiji. Ne može izdajnik svo je države u Crnoj Gori da bude učitelj dece i naroda. A o drugim konfliktnim tač kama između filozofije i nau ke sa hrišćanstvom, drugi put. Do tada, i uvek, čuvajmo nevi nost škole od Đavola. •

DVJESTA DVADESET SEDMI DAN RUSKE INVAZIJE: Rusi imaju novog zapovjednika u Ukrajini

Potvrđeno da iza napada na Krimski most stoje ukrajinski obavještajci

KIJEV - Zvaničnik ukra jinske vlade, koji je želio da ostane anoniman, rekao je u subotu za Vašington post da iza napada na Kerčki most na Krimu stoje ukra jinske specijalne službe.

Veb portal ‘Ukrainska Prav da‘ prvi je izvijestio o navod noj ulozi ukrajinske vlade u eksploziji te citirao neidenti fikovanog zvaničnika koji je rekao da je u eksploziju na mo stu umiješana ukrajinska oba vještajna služba, SBU. Krimski most, ključni most koji povezuje ovo poluostr vo s Rusijom, u plamenu je od juče ujutro. Slike s mosta prikazuju veli ku vatru koja je zahvatila naj manje dva željeznička vagona na mostu i mnogo crnog dima, javlja Gardijan. Svjedoci kažu da se eksplozija čula kilome trima daleko i da se dogodila dok je voz prelazio most. U međuvremenu su ukrajin ski istražioci zabilježili 1.100 ruskih ratnih zločina u oku piranom dijelu regije Harkov, prema podacima regionalne policije.

Većina kaznenih postupaka, oko 1.000, pokrenuta je zbog kršenja zakona i običaja rato vanja, navodi novinska agen cija Interfax Ukrajina. Takođe se navodi da su struč njaci za razminiranje pregle

Eksplozija mosta samo je ,,početak“

Savjetnik ukrajinskog predsjednika objavio je poruku na Tviteru, nakon protivrječnih izvještaja o eksploziji ili požaru koji su oštetili most koji povezuje rusko kopno s okupiranim ukrajinskim poluostrvom Krimom, nazivajući to ,,početkom“, ali ne prizna jući direktno ukrajinsku odgovornost.

- Sve ilegalno mora biti uništeno, sve ukradeno mora biti vraćeno Ukrajini, sve što je Rusija okupirala mora biti protjerano - napi sao je Mihajlo Podoljak Krimski most, ključni most

dali 1.287 hektara vraćene teritorije i pronašli 20.903 eksplozivna predmeta, od kojih su 1.462 do sada uni štena.

Rusija je imenovala novog vi šeg zapovjednika ruskih sna ga u Ukrajini. Sergej Surovi kin, bivši zapovjednik ruskih operacija u Siriji, ,,notorno je korumpiran i brutalan gene ral čak i prema standardima ruske vojske“, tvrdi ministar

koji povezuje ovo poluo strvo s Rusijom, u plame nu je od šest sati jutros.

Slike s mosta prikazuju veliku vatru koja je zahva tila najmanje dva želje znička vagona na mostu i mnogo crnog dima, javlja Gardijan. Svjedoci kažu da se eksplozija čula kilome trima daleko i da se dogo dila oko šest sati ujutro, dok je voz prelazio most.

Još nije potpuno jasno što je izazvalo vatru.

Prema prvim informacija ma, zapaljena je cistijerna s gorivom i incident nema veze sa ratnim sukobom, ali zvaničnih potvrda nema.

Vatrogasci saniraju požar, a na fotografijama je vidljivo da je oštećen dio mosta.

stvo odbrane Velike Britanije. U međuvremenu je ruski istražni komitet saopštio da su u eksploziji na Krimskom mostu stradale tri osobe. Žrtve su vjerovatno putnici automobila koji se nalazio po red kamiona koji je eksplodi rao, prenose RIA Novosti. Agencija navodi da su tije la dvojice muškaraca i žene izvučena iz vode i da se njihov identitet utvrđuje.

Osmani: Dok se Srbija približava Rusiji mi tražimo članstvo u NATO

PRIŠTINA - Predsjednica Kosova Vjosa Osmani za tražila je podršku drugih zemalja za članstvo u NA

TO jer, kako je rekla, dok je Kosovo veoma jasno u svo jim ciljevima i traži prijem u Alijansu, dotle je Srbija sve bliža Rusiji.

- Srbija je bila u zajedničkim projektima sa NATO sve dok nije odbila članstvo. Njeno pri bližavanje Rusiji dovoljno go vori. Još nijesmo dio Partner

stva za mir. Kosovo je jasno u svojoj namjeri da postane čla nica i doprinese u tom pravcu, iz tog razloga je veoma važno da svaka članica NATO podr ži članstvo Kosova u Partner stvu za mir - rekla je Osmani na otvaranju seminara Parla mentarne skupštine NATO koji je održan u Prištini.

Optužila je Evropsku uniju da krši sopstvena pravila kada se radi o liberalizaciji viznog re žima za Kosovo i da se nikada

u istoriji EU nije desilo da ka da Evropska komisija prepo ručuje liberalizaciju Savjet Evrope tu preporuku ne po štuje, kakav je slučaj sa Koso vom koje je imalo i ispunilo duplo više kriterijuma da do bije pozitivnu ocjenu Evrop ske komisije.

Ona je dodala da je sada Koso vo optimista da će doći do li beralizacije, ali je i oprezno jer se i ranije govorilo da su stvari urađene, a nije bilo tako.

Vjeroučenje bi u Crnoj Gori bilo opravdavanje izdaje Crne Gore bez griže savjesti

Kosovska predsjednica optužila je EU da krši sopstvena pravila kada se radi o liberalizaciji viznog režima

Gori most na Krimu

Nadležni ne rješavaju problem nedostatka tehničke pomoći osobama sa invaliditetom u ustanovama visokog obrazovanja

Student napustio fakultet, jer nema asistenata u nastavi

Studentkinja Iva Vujisić kaže da se osjeća diskriminisanom. Ispričala je da zna za slučaj u kom je majka jednu djevojku sa Cetinja pratila do Pravnog fakulteta u Podgorici i bila je sa njom čitavog dana. Kritikuje nadležne što ne mogu da ostvare pravo koje im pripada

PODGORICA – U osnovnim i srednjim školama zakonom je omogućeno osobama sa invaliditetom da tokom školovanja imaju asistenta u nastavi. Nemaju, međutim, tu vrstu usluge na fakultetima zbog čega smatraju da su diskriminisani.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, koje se bori da se poboljša status ove populacije u društvu, u praksi bilježi slučaj da je student upisao određeni fakultet, ali ga je poslije napustio. Trebala mu je pomoć asistenta.

Anđela Miličić iz UMHCG kaže da su tražili 2020. godine od sva četiri univerziteta u Crnoj Gori da se obezbijedi studentima asistent u nastavi.

Sa Univerziteta Crne Gore kažu da je ovo pitanje sistemske prirode i za njega su potrebne inicijative koje treba da se pokrenu od donosioca zakona i nadležnih resornih ministarstava. Nijesu im, kako dodaju, stizali zahtjevi od studenata. Kažu da podržavaju sve aktivnosti koje će poboljšati položaj osoba sa invaliditetom.

- Zakonski osnov na osnovu kog bi se mogli angažovati asistenti u nastavi, kao tehnička pomoć u pogledu obezbjeđivanja pristu-

pa obrazovanju i obrazovnom postignuću osoba sa invaliditetom, u visokoškolskom obrazovanju ne postoji, kao što postoji ta mogućnost u osnovnim i srednjim školama – kazali su sa najstarije ustanove visokog obrazovanja u Crnoj Gori.

UMHCG se te 2020. godine obratio i Ministarstvu prosvjete - sa istom inicijativom. Miličić kaže da su tražili da se obezbijede asistenti kroz izmjene Zakona o visokom obrazovanju, te su im pisali i u decembru 2021. godine, kada je rađen nacrt tog akta.

Iz Ministarstva prosvjete, kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović, između ostalog, rekli su kratko da postoji opravdana potreba da visoko obrazovanje bude otvoreno i dostupno za

sve iako se konkretno asistencija u nastavi tretira Zakonom o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim obrazovnim potrebama, koji se odnosi na douniverzitetsko školovanje.

- Država je u obavezi da obezbijedi asistente – kaže za Pobjedu studentkinja treće godine Fakulteta političkih nauka Iva Vujisić

Ponovila je da osobe sa invaliditetom imaju na to pravo, ali ne mogu da ga ostvare. Svjedočila je koliko je bilo teško njenim prijateljima zbog propusta u sistemu. Jednu studentkinju su do fakulteta pratili roditelji.

- Majka je išla sa jednom djevojkom sa Cetinja, do Pravnog fakulteta u Podgorici. Bila je sa njom čitavog dana, pa se vraćala na Cetinje. Zašto se to deša-

va? I roditeljima treba pomoć, da odmore, odrade nešto drugo – kaže Vujisić.

Vujisić ima asistenta koji joj pomaže na fakultetu, a dobila je tu vrstu pomoći preko Crvenog krsta koji realizuje određeni projekat. Plaća ga Glavni grad i projekat traje više od godinu. Vujisić, međutim, ističe da treba sistemski da se riješi trajno ovo pitanje, da se ne zavisi od projekata.

- Društvo hoće da bude napredno, idemo ka Evropskoj uniji, dajemo prava osobama sa invaliditetom, da budemo uključeni u sve, da bude što manje diskriminacije, hajde, onda, da im pomognemo. Ovo nije rješenje. Konstantno smo pod stresom hoćemo li imati asistenta ili ne – rekla je ona.

Vujisić je u invalidskim kolicima, ne piše, to za nju radi asistent. Ima i otežan vid.

- U prvom semestru nijesam imala asistenta. To je bilo veoma naporno – rekla je ona. Miličić iz UMHCG navodi da, što je možda i najvažnije, asistent u nastavi doprinosi da student s invaliditetom ostvari bolje rezultate tokom studija, što će mu u budućnosti omogućiti da bude konkurentniji na tržištu rada. U suprotnom, kako dodaje, osobe s invaliditetom postaju pasivni posmatrači, demotivisani da razvijaju svoje kapacitete i potencijale.

Pojedini studenti su nam nezvanično ispričali da pokušavaju sami da obezbijede asistenta, da ga sami plate. Objavljuju i oglase i nadaju se da će naći adekvatnu pomoć. Kritikuju nadležne što nijesu riješili problem, nego su ih pustili da se snalaze kako znaju i umiju, a samim tim im stvaraju dodatne troškove koje studentski budžet ne može da izdrži. Poručuju da javnost treba da zna da u mnogim razvijenim zemljama studenti ne brinu o tome. Imaju asistente čak i mimo fakulteta, gdje god da suu trgovinama, saobraćaju... N. Đ.

Nemaju literaturu, tumača za znakovni jezik...

Miličić iz Udruženja mladih sa hendikepom kaže da su danas fakulteti i dalje nepristupačni studentima, da nema literature u pristupačnom formatu, nema dostupnog prevoza, tumača za znakovni jezik. Sve to, kako kaže,

Ako same ne brinete o sebi – niko neće brinuti za vas

Piše: Dragana ERJAVŠEK

Iz škatule sjećanja izvučem uvijek jedan važan momenat u kome se moja braća i sestre, baba i ujak i prijatelji bore s visokim temperaturama, kašljem i začecima upale pluća. Majka je primila vakcinu (ona ima pravo - tako mi tog prava - iako je mlada) protiv sezonskog gripa, ali ne vjerujem da je od velike pomoći nekome sa otpornošću kartice za duvan. - Kako si? Nije prelazilo na tebe?

- Ma kakvi, na mene samo ove ozbiljne bolesti - kaže i smije se grohotom. Smije se tako glasno i slatko da niko ne bi rekao da je u četvrtom stadijumu i da smo srećni što smo dobili još malo vremena s njom. Vrlo malo, ali tada to još nijesam znala. Nijesam se nasmijala. Kad znaš da ti je neko u kući bolestan i da mu ne možeš pomoći, osim mješavine straha i ljutnje ništa do tebe ne dopire. Moju majku je ubilo „Možda nije ništa“.

Istina, nešto se događa, organizam reaguje, ali možda nije ništa, pomislila je.

Budi je bol noću ali umorna je, nije stala cijeli dan (poznato?) i samo je odjednom došlo vrijeme da se spava i prosto nije ni čudo da je sve boli. „Možda nije ništa“, ljutito je podviknula. Da, dešavaju se promjene, „ovo sigurno ne bi trebalo da bude modro“, „ne sjećam se gdje sam se udarila“, to je neka tupa bol, „proći će“, kaže, „možda nije ništa“, priznala je nekome da ne bi priznala meni. Jednog dana kad je sve to postalo nepodnošljivo, kad je đavo odnio šalu, a šala nije bila uopšte duhovita, kad je shvatila da to nešto što je muči ne jenjava, naišla je na još jednu prepreku.

Moju majku je ubilo i njeno „samo da...“

Samo da se završi školska godina. Samo da se babi spusti pritisak. Samo da prođu izbori. Samo da sin upiše fakultet. Samo da se ćerka porodi. Samo da se proljepša vrijeme. Samo da skupi snage da opere kosu. Samo da prođe još jedna zima jer ko će da sjedi ispred ordinacije devet sati u perjanoj jakni.

I onda je postalo kasno, bilo je nešto, vrlo opasno i neizlječivo, i više nije bilo vremena da se preslažu prioriteti. Mi smo bili njen, a ona naš, ali u tom trenutku jedni drugima beskorisni.

Posljednji poziv s njenog broja nije bio od nje.

Crnogorke su takve – odvažne i suzdržane, uvijek daleko od sebe a okrenute drugome. Roditeljima, muževima, djeci, komšiluku. Sposobne da rade tri posla odjednom, da ispoštuju svakoga, zapamte milion obaveza, prevare satove i prazne novčanike, skupe 36 radnih u 24 sata. Imaju tri ruke, oči na potiljku, zmajsko srce u grudima. Ali iza tog srcagrudi su osjetljive.

Od napipavanja čvorića do agresivnih hemioterapija nekad su samo treptaji i nekoliko besanih noći. Dojenje nema veze s tim, iako se o tome stalno priča. Moja je majka dojila osmoro pa je otišla kao da ništa ovom svijetu nije ostavila. Čajevi i trave nemaju veze s tim, mršavljenje i fizička aktivnost nemaju veze s tim, godine (a to je i najteže od svega) nemaju veze s tim. Odlazile su mlade žene, na prvom stepeniku života i svih njegovih znakova pitanja. Genetika, nauka kaže – ima veze s tim, ali nije presudna. Jedino što može sačuvati ženu od ove opake bolesti je da pazi na sebe. Da kontroliše. Da provjerava. Da vječno sumnja i da se sa sumnjama suočava.

pokazuje zbog čega je usluga asistencije u nastavi značajna za osobe s invaliditetom.

- Moramo naglasiti da studenti, koji prvi put upisuju fakultet, susreću se s određenim psihološkim barijerama, u smislu

prihvatanja nove sredine, što ukazuje na njen dodatni značaj. Ovo objašnjavamo na taj način jer se dešava da su neki od njih sticali prethodno obrazovanje u institucijama zatvorenog tipa tzv. današnji resursni centri – rekla je Miličić.

Tokom 2020. godine rak dojke kod žena je postao najčešće dijagnostikovani tip raka u svijetu sa oko 2,26 miliona oboljelih žena i oko 685.000 koje su svoje živote izgubile zbog ove bolesti. I u Crnoj Gori je rak dojke najčešća dijagnostikovana maligna bolest. Premotajte film i sjetite se svih žena koje su otišle tiho, većina od njih slabe da bi progovorile o mukama koje su preživljavale, od sati koji se pretvaraju u godine u depresivnim ambulantama, prosipanja crijeva svake tri sedmice nakon hemioterapije, nestašice ljekova i davanja bogatstva na one koji se ne daju na recept, preko nesnosnih bolova, do onih psiholoških opterećenja zbog toga što će im (najčešće) sitna djeca ostati bez majke. A to je samo dio opšte slike o mukama koje proživljavaju.

Mislite o tome kad god pomislite da možda nije ništa i da imate vremena.

MJESEC JE BORBE PROTIV RAKA DOJKE.

Uradite što morate, drugarice moje - stavite sebe na prvo mjesto na pola sata. Jer to niko umjesto vas neće uraditi.

MJESEC BORBE PROTIV KARCINOMA DOJKE: Kako su „Samo da...“ i „Možda nije ništa“ u smrt poslale veliki broj žena iz Crne Gore

Anđela Miličić

Iva Vujisić

Masovnost onlajn takmičenja za mlade muzičare – lični izazov koji finansiraju roditelji i sponzori

Motivacija, ali i kamen spoticanja

Privatna arhivaPODGORICA – Veliki broj poziva na takmičenja za mlade muzičare koja or ganizuju nekad institucije, a nerijetko i udruženja sa svih strana svijeta, prepla vila su internet od početka pandemije korona virusa. Ako su opravdanje imali u trenucima dok se zahtije valo od većine stanovnika svijeta da se ne okupljaju, nakon ukidanja svih za brana trend organizovanja virtuelnih konkursa nije počeo da jenjava. Naprotiv.

Procedure su sljedeće: snimi se video jedne ili više kompo zicija i pošalje se na imejl. Za neka od takmičenja se plaća kotizacija, za druga ne. Ista je stvar i sa žirijem – nerijet ko izostane podatak ko je od lučivao o najboljima. Većina onlajn takmičenja (kojih je najviše u kategoriji klavir i gi tara) završe tako što se oka če virtuelne diplome na in ternet stranicu ili pošalju na imejl adresu. Svako malo ve liki broj mladih muzičara iz Crne Gore nađe se na dugač kim spiskovima, raspoređeni po uzrastu i nivou obrazova nja, nevidljivi u gomili, ali po nosni što se pominju. Ona bo lja takmičenja, iza kojih stoje uvažene (ili bar provjereno le gitimne) institucije, organizu ju centralne svečanosti za naj talentovanije, a nekad i finalni dio programa bude uživo pred publikom i žirijem.

Pitali smo relevantne struč njake, profesoricu klavira Je lenu Dobrković, profesora gitare Petra Dobričanina i direktoricu Škole za osnovno muzičko obrazovanje iz Bud ve Milicu Radoman koliko su

ova takmičenja relevantna za učenike i da li škole učestvu ju u kotizacijama ili u troško vima za putovanja u centar zbivanja.

bolje je uživo

Profesor u Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić“ iz Podgorice Petar Dobričanin je rekao da su onlajn takmi čenja bila neophodna kako bi učenici nastavili sa vjež banjem onda kada su škole i neposredni kontakti bili na pauzi.

– Naravno da ima raznih ta kmičenja koja nijesu toliko do bra, ali ima i jakih takmičenja u ovoj formi. Ipak, sviranje kod kuće ili u učionici i bezbroj po kušaja dok se ne napravi „savr šen snimak“ je nešto potpuno suprotno od sviranja, tj. nastu pa pred žirijem i publikom –rekao je Dobričanin.

Značaj nagrada sa takmičenja, prema njegovom mišljenju, može biti velika motivacija, ali takođe i kamen spoticanja.

– Ako se samo misli o takmi čenjima i nagradama, može doći do velikih problema, jer učenici čiji su glavni fokus ta kmičenja znaju da sviraju je dan isti program godinama, a to je veoma osjetljivo i opa sno, dođe do zasićenja – rekao je Dobričanin.

Radoman ističe da je, ako mo že da se bira, svakako na stra ni takmičenja uživo.

– To je vrijeme na sceni gdje se sve ocjenjuje, ne samo in terpretacija, čitav proces kroz koji takmičar prolazi pod tre mom, adrenalinom i svim okolnostima, a složićete se da pritisak kroz koji prođe ta kmičar uživo i onlajn nije isti – rekla je Radoman. Ipak, kada su u pitanju takmi čenja u virtuelnom svijetu, ni jesu sva ista i zavisi o kom se konkretno takmičenju radi. – Svakako da i ta vrsta takmi čenja ima svoje pluseve, dije te jednako ulaže i vježba. Kroz takmičenja djeca brže napre duju i stiču se nova iskustva

koja su im svakako potrebna za dalje školovanje – objasnila je Radoman i dodala da je sva kako takmičenje uživo ono što se više cijeni.

vAžAN je iZboR

Postoji dosta takmičenja na internetu koja nijesu baš re prezentativna i mora se na praviti razlika između takvih i onih vrhunskih koja čitav svi jet priznaje, smatra Dobriča nin. Kod nas ta razlika, prema njegovom mišljenju, još nije napravljena.

Profesorica klavira Jelena Do brković koja predaje u Školi za osnovno muzičko obrazo vanje „Njegoš“ iz Bara smatra da su takva takmičenja i te ka ko realna.

– Ovo pričam iz iskustva, a ne iz koncepta (kada kažem kon cept, mislim na nešto što ne ko nije iskusio, na predrasude i tuđa mišljenja) jer, recimo, sa mo prošle godine slala sam na nekih sedam različitih onlajn takmičenja programe učenika i bili su skoro identično ocije njeni kao i kada su nastupi li uživo. Vodila sam učenike i na tri takmičenja koja su se održavala uživo – rekla je Do brković.

Ona smatra da organizatorima onlajn takmičenja ide u pri log da angažuju dobre struč njake, pedagoge i budu realni kako bi opstali na onlajn sce ni. Takođe, bilo je jedno onla jn takmičenje u Torontu gdje te pitaju hoćeš li da budeš baš strogo ocijenjen ili na lakšem nivou. Ja uvijek biram strogo – rekla je Dobrković. Dobrković tvrdi da za školo vanje djece takmičenja nije su presudna jer ima onih ko ji se nikada nijesu takmičili, a završavaju akademije.

– Međutim, znam da su takmi čari spremniji za prijemne i da im je tehnika bolja od silnog vježbanja – objasnila je. Škola „Vasa Pavić“, istakao je Dobričanin, drži jedan jako visok i profesionalan nivo ka da su u pitanju takmičenja, što državna, što međunarodna. – Činjenice govore da ova ško la bilježi ogromne uspjehe svojih instrumentalaca, sto ga je i podrška škole u raznim

Prekovremeni rad sa učenicima je dobra volja profesora

Profesor gitare Petar Dobričanin smatra da su rad tokom školske godine i period kada dolaze takmičenja dva različita pristupa. Priprema za takmičenja iziskuje svakodnevni rad sa učenicima i mnogo sati svakodnev nog vježbanja, dok se redovan rad tokom školske godine svodi na određeni broj nedjeljnih časova, propisan zako nom. A nedjeljni fond časova nije uvijek dovoljan da se pripremi učenik za takmičenje. – Prekovremeni rad sa učenicima koji idu na takmičenja se ne plaća nigdje u našoj zemlji, to je isključivo dobra volja profesora. Nagrade sa takmičenja bi morale biti valorizo vane u skladu sa jačinom takmičenja na kojem se dobije nagrada. U Velikoj Britaniji, na primjer, profesor može dobiti i do 25.000 funti ako njegov učenik osvoji neko vrhunsko i svjetski priznato takmičenje. Naših učenika koji su osvajali takva takmičenja ima dosta, ali odgovor države bi morao biti na višem nivou, jer, kakva nam je kultura, takva nam je i zemlja – rekao je Dobričanin.

I Jelena Dobrković, profesorica klavira, smatra da nedjeljni fond časova nije dovoljan za pripremu takmičara. – Zavisi od nastavnika koliko je spreman da žrtvuje slo bodno vrijeme i posveti se radu sa talentovanom djecom, jer pred samo takmičenje svakodnevni nadzor je veoma poželjan, preslušavanja, koncerti u drugim gradovima radi promjene atmosfere, itd. – rekla je Dobrković.

oblicima uvijek prisutna koli ko je to god moguće – rekao je Dobričanin.

Kada je u pitanju podrška ško le, nikad se ne radi o finansij skoj pomoći. Dobrković tvrdi da isključivo zavisi od rodite lja koliko su spremni da podr že svoje dijete jer od škole ne maju pomoć kada je kotizacija u pitanju, kao i putovanje na takmičenja.

Nekad pomoć stigne od lokal ne uprave, kao što je to slučaj u manjim gradovima gdje se ističe manji broj iznimno ta lentovanih muzičara. Bud vanska Muzička škola, kako je istakla Radoman, ima veliku podršku lokalne samouprave. – Tokom prethodne školske godine sve odlaske i učešća na takmičenjima onlajn je podr žala Opština Budva. To će biti praksa i u ovoj školskoj godi ni. Nijesmo ograničeni finan sijski, što omogućava nastav nicima da izaberu takmičenja za koja smatraju da su najade kvatnija za njihove učenike –rekla je Radoman.

MAS ovNoST

Škole uglavnom, osim u ri jetkim slučajevima, nema ju preporučena takmičenja, već izbor zavisi od upućeno sti profesora, tvrde Pobjedini sagovornici.

– Ja preporučujem takmiče nja djeci samo kao motivaci ju i neki cilj u vježbanju, a bila sam iznenađena kada su posli je dvije ili tri onlajn nagrade ja ko željeli da pođu i učestvuju na takmičenju uživo, iako im je bilo malo stresno poslije dvije godine isključivo onlajn žirija i publike – rekla je Dobrković. Onlajn takmičenja su, što je do bro u svemu, omogućila veli kom broju djece da se prijave i

oprobaju, jer kotizacije su, ia ko nekad dosta visoke za pro sječnu porodicu u Crnoj Gori, ipak mnogo niže od troškova koje bi trebalo izdvojiti za pu tovanje, ističu naši sagovornici. – Period kada su takmičenja bila samo uživo jeste ljepši, ali razlika između vrhunskih svirača je mala. Naravno da neko ko je fantastičan svirač može da napravi snimak za prvo mjesto na takmičenju, a da uživo ishod bude drugači ji, ali pričam o razlikama koje su male – rekao je Dobričanin. Ta masovnost je uslovila da nekad i po 15 učenika iz Crne Gore na nekom konkursu bu de na spisku nagrađenih. Pro fesori ne vide problem u tome.

– Istina je da dijele više nagra da, ali to je više kao podstrek, rekla bih, samim takmičari ma, kao nagrada za rad i trud, i ja to podržavam, ne baš 15, ali pet prvih nagrada da. Ima ta kmičenja i gdje se dodjeljuje isključivo po jedna prva na grada. Imam učenicu koja ima nekoliko specijalnih nagra da, a specijalna nagrada uvi jek bude samo jedna – rekla je Dobrković.

Radoman smatra da je o pro cjenama da li je nešto puno ili malo nezahvalno govoriti.

– Svaki pojedinac može razli čito misliti na tu temu. Ono što smatram validnim i objektiv nim jeste to što sva djeca koja se spremaju za takmičenje, bi lo onlajn ili uživo, mnogo više napreduju od onih koja nije su u tom takmičarskom duhu. Stoga, ako treba praviti izbor – neka taj izbor bude u duhu napretka djeteta kroz iskustva uživo i onlajn, tako ćemo for mirati pravu sliku – rekla je di rektorica budvanske Muzičke škole.

D. eRjAvŠeK

Jelena Dobrković

Milica Radoman

Petar Dobričanin

Plakati

onlajn takmičenja

LIBROSKOPIJA: Roman „Dva talasa“ Dragane Kršenković-Brković u izdanju „Fokalizatora“

Interludij egzistencije

Roman „Dva talasa“ Dragane Kršenković-Brković, u izdanju „Fokalizatora“, počinje sa mosta Golden gejt u zalivu San Franciska, a završava na padinama Ljubovića, odnosno, u Podgorici i još nekim crnogorskim, primorskim ambijentima. Njegova formalna strana je njegov suštinski siže Piše: Borislav Jovanović

Artistička dimenzija knji ževnog djela je ono što umjetničko pismo čini al ternativnijim, označenim iz više uglova. U romanu „Dva talasa“ Dragane Kršenković-Brković to se poklapa i sa teorijskom krilaticom da više nema umjetničkih djela, već sa mo umjetničke situacije. Sa ovom prozom ova spisate ljica nije okrenula novi list u odnosu na njene prethod ne romansijerske, antičke teme. Riječ je o adaptaciji recentnog iskustva na već etabliranom kodu autorke.

Divna Dašović, spiritus movens i uz familijaris kontekst ovog romana, jedan je od najosobeni jih, ne samo ženskih li kova, u ovovremenoj cr nogorskoj književnosti. Raspolućena do izdaš nosti i kamerno učaurena u ono što je stvaronosno – literarna egzistencija. Neprihvatanje iskustva je uslov za njegovo pri hvatanje. Nije mogla da razluči što je privid, a što istina... Čovjek je nemo ćan da razumije što mu se događa.

Dva su antipodna ta lasa ili jedan, svejedno je. Monizam dvoglasja u svakom slučaju. Oni su uvijek konzistentni samo što im je primar

nost, prividnost, promjenljiva iz jedne ili druge perspektive analogizirano.

Kao što je interkontinenta lan u svom tematskom – zbi vališnom prostoru, tako je ovaj roman i intertekstualan, fragmentaran, fabulativan i namjerno konfabulativan u svom semantičkom kretanju, u svom izviđanju autorskog iskustva.

FORMA – SIŽE

Roman „Dva talasa“ Dragane Kršenković-Brković, u izda nju „Fokalizatora“, počinje sa mosta Golden gejt u zalivu San Franciska, a završava na pa dinama Ljubovića, odnosno, u Podgorici i još nekim crno gorskim, primor

skim ambijentima. Njegova formalna strana je njegov su štinski siže. Zato tom esenci jalnom svojstvu jednog teksta posvećujemo, ovom prilikom, primarnu pažnju. Što je suz držaniji izraz i njegove inten cije, to je organizam cjeloku pnog zahvata bliži sveopštim vrijednostima književnog me ditiranja. Ovaj roman, naime, ima šesna est poglavlja, ali što je još bit nije za uvid u njegovu prostor nost, ima i šest poglavlja koja su to samo uslovno. Zato što su to semantički posebno na glašeni tekstovi koji se sa istim naslovom, kao narativna i me dijatorska međuveza javljaju na početku, na kraju i kao novi uvodnik, asimetrično raspore đeni između poglavlja.

Najveći razmak izme đu ovog preludijskog igrokaza, konvergira nja je, ne bez razloga, između šestog i dese tog poglavlja, odnosno, jedanaestog i šesnae stog. Dakle, reprizira ju se tokom romana sa novim interpoliranim sadržajem na završetku pojedinih narednih po glavlja. U interludijima dominiraju San i Snoli ka, dok je sve ostalo za točeništvo iskustvenog i transformisanje detalja koji se vide u automatiz mu lebdećeg oslikavanja. To nijesu samo dva pri povjedna toka već indu kovanje nove dinamike u

testiranju i realizovanju priče onih koji se pojavljuju u ovom romanu, ostavljajući utisak da su, koliko god bili različiti, po znati, toliko udaljeni jedni od drugih. Zagonetni, a otvoreni, svoji, a nepoznati. Što se, prije svega, odnosi na Mariju Daše vić i njeno kontekstuiranje ži tija, ilizija i empirije kojom je ispunjena. Dejstvo života je apsurdna ka tegorija. Bez tog dualizma ne bi bilo ni ovoga svijeta. A ap surd kao nepresušna opsjena ima svoju filozofsku i etičku dimenziju. Ko se nije suočio s apsurdom nije ni postojao. U ovom romanu se taj doživljaj sopstvene sudbine definiše pi tanjem – što je preostalo u ži votu poslije onog što se očeki valo, a nije ga bilo, te da se tek mora podnositi svoja sudbina. „Bili su to dani u kojima je ona teško mogla da dokuči gdje se završavaju snovi a gdje počinje zbilja... Kao da su živjeli život prožet nekom zadivljujućom tajnom... Da li se pretvarati ili ne. Pretvarati se da ste veseli kad ste tužni“.

ŽIVOT ILI SMRT

Da podsjetimo, kao što fusno tira i autorka romana, inter preludij je muzički termin i označava dio muzičke kom pozicije koji povezuje dvi je različite teme. Više, kako to definiše francuska teorija književnosti, nema umjetnič kog djela, postoje samo umjet ničke situacije. No, vratimo se i dalje onom što je, kako smo

već rekli, artistička degustaci ja romana „Dva talasa“.

U građenju, režiranju književ nog djela, kao i svakog umjet ničkog komuniciranja sa so bom i svijetom je sve. To je nezaobilazna činjenica ko ja se u samom pristupu tvor be književne misaonosti ne može izbjeći. Inperativna je. Sve više invazivna. Zahtjev no je, zapravo, to ulaženje u jedan konstrukt, u njegovo projektovanje, kao refleksiv no-estetski proces koji podra zumijeva ulaženje u sve po re sopstvene individualnosti, iskustva i književne erudicije. U sopstveni impresum svega što nam se dešava. Drugači je rečeno, riječ je o književ nom postupku u čijem znaku je ili zatvaranje ili otvaranje književnog djela. Zapletu ili raspletu u trajnoj enigma

tičnosti, lavirintnosti, spletu stilističkih obrta, nedočitano sti. Tu je život ili smrt teksta. Ono, zapravo, čime neospor no osvaja ovaj roman Draga ne Kršenković-Brković je nje gova struktura. Struktura kao sudbinski uložak modernog književnog postojanja. Lite rature koja je u pokretu, koja u svom idejno-semantičkom književnom sklopu mijenja svoje pozicije, čineći tako ono što bi se moglo nazvati moder nim književnim znakom ili estetikom prozrenja napisa nog. U tom kontekstu roman „Dva talasa“ je jedno od apli kativnijih mjesta ovovremene crnogorske literature. Proak tivnost književnog postupka koji, kada je riječ o ovoj autor ki, nije, naravno, nedostajao ni u njenim prethodnim pro znim ostvarenjima.

PODGORICA – U okviru obilježavanja jubileja – 20 godina Studijskog pro grama za arhitekturu, Arhitektonski fakultet Univerziteta Crne Gore organizuje retrospektivnu izložbu prof. Aleksandra Baćka Kekovića, koja će biti otvorena sjutra u 12 sati u zgradi Rektorata UCG.

Na otvaranju će govoriti de kanka Arhitektonskog fakul teta prof. dr Svetlana Perović i prof. dr Veljko Radulović Osnivač Studijskog progra ma za arhitekturu 2002. godi ne, na Građevinskom fakulte tu, jeste profesor Aleksandar Baćko Keković koji taj trenu tak smatra ,,najznačajnijim svojim projektom u arhitek turi“. R. K.

PODGORICA – Klasična muzika je za sve ljude, a ne samo za one koji je poznaju, i predstavlja put za razvoj, istakao je svjetski poznati vi olinista i ambasador kulture Slovenije Miha Pogačnik.

On je u Muzičkom centru Cr ne Gore, kako prenosi PR cen tar, vodio multidisciplinarnu ra dionicu i koncert pod nazivom ,,Muzičko remek djelo, ključ za transformaciju!“, u kojoj je Cr nogorski simfonijski orkestar, pod upravom dirigentkinje iz Sarajeva Samre Gulamović, tumačio Betovenov ,,Koncert za violinu i orkestar u D-du ru, op. 61“.

Duboko uvjerenje i težnja am basadora Pogačnika je da pro budi kreativnost u svakom ljud skom biću pod sloganom „Nema digitalizacije bez humaniza cije“, a posebno interesantno je podsticanje razvoja društva spajanjem umjetnosti i biznisa kao jedinstvenog alata. Pogačnik je, nakon radionice, kazao da su članovi CSO divno

Važno je da ljudi prepoznaju kakva je snaga u muzici

ge. Za Crnu Goru ovaj koncept bi bio veoma zanimljiv. Važno je da ljudi prepoznaju kakva je snaga u muzici. To mi je želja –naveo je Pogačnik.

Pojasnio je da je njegov način rada takav da prvo dekompo nira, ali ne muzikološki, već fe nomenološki.

– Imamo mnogo specijalista u društvu i oni su svi za sebe.

Muzika može da digne ljude na rezonantnu platformu. Na toj platformi sve ide mnogo bolje.

U tom svijetu nema titula – re kao je Pogačnik.

znanje. Važno mi je da objasnim to što se čuje i što se doživi i da to povežem. Na taj način i ljudi koji nemaju nikakve veze sa klasič nom muzikom otkrivaju da to nije samo nešto lijepo nego da je to kao put za razvoj – naveo je Pogačnik za PR centar.

Govoreći o djelu koje su izveli, Gulamović je pojasnila da je to jedno od najznačajnijih Betove novih djela koje je postiglo veli ki uspjeh u svijetu.

svirali, navodeći da je bilo lako sa njima realizovati radionicu. – Borim se preko 50 godina da se sistemski promijeni uloga um jetnosti u društvu i da to nije ne što što zavisi od novca – ako ga

imate ne znači da će biti dobro, i obrnuto. Važno je muziku sta viti u centar, jer ona pravi mo stove između ljudi, mozak se ,,otvori“ i ljudi odjednom poč nu opet da slušaju jedni dru

Upitan kako vidi perspektivu klasične muzike u regionu, Po gačnik je rekao da je muzika za sve ljude, ne samo za one koji je poznaju.

– Zbog toga je moj način rada takav da ne očekujem nikakvo

– Željeli smo da dočaramo mir noću duha. Željeli smo da doča ramo naš život na zemlji, u sve miru i svemu onome iz čega su razni kompozitori crpili inspi raciju za svoja djela. Nadam se da smo uspjeli da prenesemo dio te atmosfere na publiku –kazala je Gulamović za PR cen tar. R. K.

Dragana Kršenković-Brković

Radionica i koncert „Muzičko remek djelo“ održani u Muzičkom centru

Sa

Podgorici

Mec je bio brži, efikasniji u kontrama, raznovrsniji i precizniji sa svih pozicija u pozicionom napadu od rukometašica Budućnost Bemaxa, Bruna de Paula je bila neuhvatljiva, golmanka Sako (15 odbrana i gol) posebno inspirisana i francuski tim je zasluženo odnio bodove iz ,,Bemax arene“.

,,Plave“ se nijesu proslavile u odbrani, pogotovo ne u tranzicionom dijelu, a uz sve to u napadu promašile su 11 zicera.

Podgoričke rukometašice doživjele su i drugi poraz kod kuće (Esbjerg je bio bolji u 2. kolu), imaju i dvije pobjede, a protiv raspoloženog rivala, koji je u prošlom kolu bio bolji i od Đera u Mađarskoj, bile su ravnopravne do 17. minuta. Bile su tada igračice Bojane Popović u zaostatku od dva gola (11:9), a nijesu iskoristile dva napada da priđu rivalkama na gol. Mec je sredinom prvog poluvremena vodio 11:7, a brazilska reprezentativka, možda i najbolji finter Lige šampiona, postigla je šest, od čega tri gola iz tranzicije. I upravo su najjačim oružjem gošće dolazile do prednosti, mada su i u pozicionom napadu, bez obzira na to što je Popović mijenjala odbranu i igračice, pogađale više sa krila, a manje u tom periodu sa spoljnjih pozicija i crte. Igračice šampiona Francuske kad god bi domaće promašile zicer ili bile brzoplete i pravile tehničke greške (ukupno 13) ,,letjele“ su po terenu i iz dva ili tri pasa pogađale mrežu. U sjajnom prvom poluvremenu gošće su imale

Marija Jovanović u čast EP podijelila poklone

Promocija EP koje će u novembru biti održano u Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori održana je u poluvremenu utakmice.

Specijalna gošća bila je Marija Jovanović, bivša crnogorska reprezentativka i osvajačica titule prvaka Evrope i srebrne olimpijske medalje, koja je uručila vrijedne nagrade: tri kompleta dnevnih ulaznica za utakmice grupe D u Podgorici, šest zvaničnih majica prvenstva i zvaničnu loptu šampionata. Crna Gora će na smotri najboljih selekcija Evrope igrati u grupi D protiv Španije, Njemačke i Poljske. Prvi meč u Sportskom centru „Morača“ na programu je 5. novembra protiv Španije.

rekordnih ,,plus osam“ i upravo je golmanka Sako preko cijelog terena pogodila za 20:12. ,,Plave“ su se u finišu probudile, postigle dva gola iz kontri sa igračicom manje i prišle na 20:15…

Senzacionalni preokret u nastavku utakmice se nije dogodio, iako su domaće ponovo mogle da priđu na minus od četiri gola, ali su dva puta bile neprecizne. Falili su u pozicionom napa-

du golovi sa krila, odnosno, falilo je više lopti za konkretno Ivonu Pavićević, a sa desnog beka skoro i da nije bilo šuteva jer je Katarina Džaferović i ovaj meč, kao i u Zagrebu protiv Lokomo-

POPOVIĆ: Ispostavilo se da je bilo previše grešaka u napadu

Bojana Popović smatra da je utakmica izgubljena u prvom poluvremenu kada je njen tim primio devet lakih golova. – Prije meča sam govorila da je najvažnija odbrana, a ispostavilo se da je bilo previše grešaka u napadu i da je protivnik to kažnjavao. Nijesmo koristile naše šanse, imale smo mnogo tehničkih grešaka, a protivnik je postizao lake golove.

U nastavku smo igrale nešto bolje, ali ponovo su nam se dešavale iste greške. Znamo koje igračice imamo u sastavu i kakav je kvalitet u pitanju, ali borićemo se i u narednim mečevima. Protiv timova kao što je Mec, ipak, teško je očekivati pobjedu. Moramo mnogo da radimo da bismo u narednim mečevima bile na višem nivou – kazala je Popović.

Lovćen ubjedljiv i protiv Komova

Rukometaši Lovćena bili su ubjedljivi i u trećem meču ove sezone.

Vicešampion Crne Gore savladao je Komove (34:22) i zadržao maksimalan učinak u SBbet Prvoj ligi.

Filip Krivokapić postigao je 10 pogodaka, dva više od Dražena Mandića, koliko je za goste dao Duško Trifunović Komovi poslije tri kola imaju pobjedu i dva poraza. U preostalim mečevima trećeg

kola Prve lige danas će se sastati Danilovgrad – Sutjeska (12 h), Berane 1949 – Mornar 7 (18.30), Partizan 1949 – Rudar (19), Budućnost Podgorica – Budvanska rivijera Budva (20) i Jedinstvo –Brskovo (20). Ne. K.

tive, odgledala sa tribina.

Matea Pletikosić imala je 10 asistencija, kapitenka Milena Raičević pogodila je 10 puta, a na crti se Ivana Godeč hrabro borila sa snažnom odbranom i odradila odličan posao.

- Razočarana sam, ali moramo da budemo realni da je potrebno da igramo mnogo bolje kako bismo bile konkurentne. Uradićemo analizu i vjerujem da će naša igra biti bolja u narednim mečevima.

Mec je postigao mnogo golova iz kontri, mnogo trče i kažnjavale su naše greške – kazala je golmanka Armel

Atingre

Valeria Maslova, nekadašnja rukometašica podgoričke ekipe, nakon meča je kazala da njena ekipa nije

MAJONAD: Budućnost je jedan od mojih omiljenih timova u Evropi

Emanuel Majonad bio je srećan nakon trijumfa u Podgorici jer je prethodna dva puta bio neuspješan sa Mecom. – Naša igra nije bila na očekivanom nivou. Imali smo respekt prema Budućnosti koja je jedan od mojih omiljenih timova u Evropi. Morali smo da damo maksimum i zasluženo smo slavili.

blistala.

- Prije svega, srećna sam što sam ponovo imala priliku da dođem u Podgoricu. Bio je ovo stresan meč sa mnogo grešaka. Nijesmo igrale sjajno u napadu, ali smo slavile i to je najvažnije.

U narednom kolu ,,plave“ će dočekati ekipu Rapida.

A. MARKOVIĆ

Foto: D. MALIDŽAN

Detalj sa meča u Podgorici

RK LOVĆEN

SBbet Prva liga za rukometaše (3. kolo)

Juventusov potop u Milanu

Poslije devet kola u Seriji A, izvjesno je da će Juventus treću sezonu zaredom ostati bez Skudeta.

,,Stara dama“ je u derbi s Milanom ušla poslije dvije pobjede, nad Udinezeom u prvenstvu i Makabijem iz Haife u Ligi šampiona, i činilo se da je uhvatila pravi ritam, da može da se uključi u šampionsku trku.

Na ,,San Siru“ je, međutim, sve razočarala – aktuelni šampion slavio je 2:0 i velikom rivalu

odmakao sedam bodova. Toliko Juve ima manje i od Napolija i Atalante, s tim što vodeći tandem ima meč manje. ,,Bjankoneri“ su bili na nivou samo prvih dvadesetak minuta, a nakon toga je sve proteklo u znaku ,,rosonera“ čiji je najbolji igrač Rafael Leao dva puta pogađao stativu. Domaćin je poveo u prvom minutu nadoknade, uz pomoć sudije Danijelea Orsata koji nije dosudio faul Tea Ernandesa nad Huanom Kva-

BUNDESLIGA (9. KOLO): Drama u ,,klasikeru“

Modest od tragičara do heroja, Borusija od 0:2 do remija u 95.

dradom

Milan je nakon toga dobio korner, iz kojeg je Fikajo Tomori zatresao mrežu.

Sve je riješeno u 54. minutu kada je Braim Dias poslije greške Dušana Vlahovića u dodavanju protutnjao polovinom Juventusa i pogodio za 2:0.

Inter je u prvom meču dana pogocima Edina Džeka savladao Sasuolo u gostima (2:1). ,,Nerazuri“ su na pet bodova od vrha. Ne. K.

Danas se igra svih pet utakmica

Meridianbet

Sutjeska i Dečić brane vrh

Sve utakmice 11. kola Meridianbet 1. CFL igraju se danas.

Rundu će od 14 časova otvoriti Mornar i Rudar koji igraju na ,,Topolici“, a sat kasnije sastaće se Jedinstvo i Arsenal.

U terminu od 17 časova na programu su tri utakmice – Budućnost dočekuje Petrovac, Sutjeska gostuje Jezeru u Beranama, a u Danilovgradu će snage odmjeriti Iskra i Dečić.

BARANI HOĆE POBJEDU

– naglasio je Kaluđerović.

Rudar je u prošlom kolu stigao do važne pobjede, a sada želi da se približi sredini tabele.

Uslov je dobar rezultat na ,,Topolici“.

Drama u ,,klasikeru“ –najveći derbi njemačkog fudbala riješen je u petom minutu nadoknade.

Borusija je u Dortmundu gubila 2:0, dežurni šampion Bundeslige imao tri boda u džepu, a onda je Antoni Modest prešao put od tragičara do heroja – na kraju je bilo 2:2. Bajern je na ,,Signal Iduna parku“ poveo u 33. minutu sjajnim pogotkom Leona Gorecke Efektno je pogodio i Liroj Sane u 53. i činilo se da je sve gotovo u Dortmundu.

Džamal Musijala imao je zicer za 3:0, nije ga iskoristio, a onda se Borusija ,,probudila“. Jusufa Mukoko je u 74. smanjio na asistenciju Antonija Modesta, koji je u 83. promašio loptu kada je bio sam na pet

metara od Manuela Nojera Iskupljenje je stiglo u nadoknadi. ,,Milioneri“ su s igračem više (Koman isključen u 90) bacili sve karte na napad i isplatilo im se u 95.

Niko Šloterbek je požrtvovano spriječio loptu da ne ode u gol-aut, a onda odlično centrirao na drugu stativu gdje je Modest glavom savladao Nojera.

Bajern i Borusija dijele treće mjesto sa po 16 bodova, jednim manje od Union Berlina i Frajburga, koji danas gostuju Štutgartu, odnosno Herti.

Augsburg i Volfsburg su remizirali 1:1, Bajer Leverkuzen je pobijedio Šalke (4:0), Bohum je bio bolji od Ajntrahta (3:0), dok su Majnc i RB Lajpcig odigrali 1:1. Ne. K.

Erling Haland je nastavio seriju pogodaka, s tim što je protiv Sautemptona pogodio ,,samo“ jednom.

Norvežanin je zatresao mrežu kada je sve bilo gotovo, za ovjeru ubjedljive pobjede Mančester sitija nad Sautemptonom – 4:0. ,,Građani“ su poveli preko Kansela u 20, udvostručili prednost majstorijom Fodena u 32, da bi se početkom nastavka efektno upisao i Marez

U 65. je došao red i na Halanda, kojem je to bio 15. pogodak u Premijer ligi, a 20. u sezoni.

Bio je strijelac u posljednjih devet mečeva u dresu Sitija... Siti je preuzeo prvo mjesto od Arsenala, koji danas (17.30 h) dočekuje Liverpul.

Čelzi je pobijedio Vulverhempton (3:0), Hari Kejn je donio trijumf Totenhemu protiv Brajtona (1:0), Njukasl je deklasirao Brentford (5:1), dok je Bornmut bio bolji od Lestera (2:1). Ne. K.

Mornar danas dočekuje Rudar i biće pod imperativom. Barani su u posljednjih sedam mečeva ostvarili samo jedan trijumf, a nakon neočekivanog brejka Iskre pod Goricom protiv Budućnosti, sada su sa Jedinstvom na posljednjem mjestu. Sve to govori da Mornar nema danas mnogo opcija – samo pobjedom može da pobjegne iz opasne zone i najavi bolja izdanja i eventualno započne pozitivnu seriju koja se očekuje od tima koji, gledajući roster, sigurno ima kvalitet. Pljevljaci su nakon debakla od Jedinstva uspjeli da se oporave, savladaju Jezero, pa su u taboru Mornara svi svjesni da ih čeka komplikovan posao.

– Rudar ima dobar tim, dobro ih poznajemo, ali smo spremni za taj duel. Igramo na našem terenu, tako da smo u dodatnoj obavezi da ostavimo što bolji utisak.

Neće biti lako, ali nastojaćemo da prekinemo loš niz i najavimo da imamo kvalitet za bolji plasman – istakao je nekadašnji vezista Rudara Andrija Kaluđerović, koji već drugu sezonu nosi dres Mornara.

Pljevljaci su u prvom krugu slavili minimalnu pobjedu, Barani sada nemaju pravo na kiks.

– Svjesni smo situacije i položaja na tabeli. Ne osjećamo pritisak, već samo dodatni motiv da pokažemo kvalitet i ostvarimo pozitivan rezultat

– Jako važna utakmica za nas. Gostujemo kvalitetnoj ekipi koja vrijedi mnogo više od trenutnog položaja na tabeli. Domaćin je pod većim pritiskom, a to može biti naša prednost. Pobijedili smo Mornar u Pljevljima i uradićemo sve da ponovimo takav učinak i u Baru. Svjesni smo da će biti teško, ali vjerujemo u uspjeh – rekao je kapiten prvoligaša sa sjevera, Miloš Zečević

Pljevljaci su pod vođstvom novog trenera Dragana Aničića prešli na sistem sa tri štopera, četiri u sredini i trojicom naprijed.

Protiv Jezera je ta formacija urodila plodom.

– Uigravali smo to tokom reprezentativne pauze, a i kod prethodnog šefa Nikića za vrijeme priprema. Odigrali smo disciplinovano i taktički u formaciji ,,3-4-3“. Nećemo po tom pitanju ništa mijenjati. Nadam se da ćemo i na ,,Topolici“ pružiti zapaženu partiju – dodao je dvadeset trogodišnji ofanzivac.

JEDINSTVO HOĆE

BIJEG SA DNA

Jedinstvo se nije proslavilo prošlog vikenda u Nikšiću, gdje je doživjelo najubjedljiviji poraz od početka sezone – 5:0.

Negativan epilog protiv Sutjeske gurnuo je na začelje Bjelopoljce koji će u meču sa Arsenalom pokušati da se približe ,,mirnoj luci“.

Utakmica sa Tivćanima jedna je od onih u kojima momci Vuka Bogavca imaju imperativ pobjede. – Na stranu snaga Sutjeske i činjenica da je jedan od glavnih favorita za titulu, mi smo meč kraj Bistrice odigrali katastrofalno. Primili smo brzi gol, a u nastavku bili previše loši. Odigrali smo najslabiji meč i kažnjeni smo visokim porazom. Vjerujem

da nam se takvo izdanje neće ponoviti – rekao je Bogavac, koji dodaje: – Danas je nova utakmica i šansa da se iskupimo. Znamo se sa Arsenalom, igrali smo mnogo puta u Drugoj ligi, a sada smo rivali i na prvoligaškoj sceni. Riječ je o kvalitetnom protivniku koji je posebno opasan u gostima. Efikasni su i nezgodni. Raspektujemo protivnika, ali pred svojim navijačima jednostavno moramo da tražimo pobjedu. Ovo nam je najvažniji meč do sada. Uradićemo sve da osvojimo bodove koji bi nas približili zoni spasa. Poslije ovog duela imamo dva teška gostovanja, a to znači da smo sada pod još većim pritiskom. Nadam se da ćemo se uspješno nositi za izazovom koji je pred nama – poručio je trener bjelopoljskog tima. Tivćanima definitivno prijaju gostovanja. Nakon brejka u Tuzima protiv Dečića, fudbaleri Arsenala iznenadili su i Petrovac, a već danas pokušaće da dobar niz na gostovanjima nastave i u Bijelom Polju, gdje ih očekuje duel protiv Jedinstva. – Bjelopoljci igraju dobro, imaju tim u kojem je nekoliko iskusnih igrača i sigurno da zaslužuju bolji plasman. Utakmica protiv Rudara u Pljevljima dokaz je njihove moći, ali bez obzira na sve, nastojaćemo da potvrdimo dobar niz i ostvarimo povoljan rezultat. Pobjeda u Petrovcu donijela je dobro raspoloženje, tako da bez pritiska odlazimo da pokušamo da dokažemo dobru formu – riječi su Boža Markovića, napadača Arsenala, koji je nastupao za Jedinstvo.

JEZERO TRAŽI RECEPT ZA NIKŠIĆANE

Jezero je najprijatnije iznenađenje lige, a od kada se vratilo u elitni rang crnogorskog fudbala – često je znalo da pomrsi račune najboljim ekipama, čak i pretendentima na titulu.

Jedini tim protiv kojeg

SERIJA A (9. KOLO): ,,Rosoneri“ slavili u derbiju

PREMIJER (10. KOLO): Haland nastavio seriju Siti lako sa ,,svecima“

TWITTER/PREMIER LEAGUE

se Plavljani ne snalaze je Sutjeska – o tome svjedoči činjenica da su od Nikšićana izgubili posljednjih šest duela.

Je li momenat da se tradicija promijeni?

– Svaka tradicija postoji da bi se nekad srušila. Vjerujem da ćemo i mi prekinuti seriju poraza od Sutjeske – kaže Aldin Adžović, koji nastavlja:

– Biće mnogo teško, u goste nam dolazi ekipa koja brani titulu, koja je ušla u formu i trenutno je na diobi prvog mjesta. Nikšićani su prepuni kvaliteta, ali rezultat i od nas zavisi. Ukoliko odigramo kako možemo, nadam se da ćemo ostvariti povoljan epilog. Bod bi za nas bio uspjeh, a o tri da i ne govorimo – ističe vezista Jezera.

U sjajnoj su seriji Nikšićani i u dobrom raspoloženju otputovali na sjever, gdje će odmjeriti snage sa Jezerom koje je najprijatnije iznenađenje šampionata. Dva su puta ove jeseni „plavo-bijeli“ igrali sa Plavljanima i oba puta slavili, a nijesu gol primili (u Kupu je bilo 1:0, a u prvenstvu 3:0).

Strateg šampionskog tima Nenad Brnović smatra da je Jezero posebno dobro u ofanzivnim prekidima i transformaciji po osvojenoj lopti. – Igraju agresivno i znaju što hoće u svakom trenutku.

Dva puta smo ih nadigrali, ali neće biti lako na ovom gostovanju. Igramo sve bolje iz kola u kolo i to me raduje, pa se nadam da ćemo nastaviti pozitivan niz – riječi su Brnovića.

Nikšićani imaju širok roster, ne osjeća se mnogo ni izostanak njihovih standardnih prvotimaca – Grivića, Strikovića Optimista je pred današnje gostovanje i prvotimac Marko Vučić koji je upisao čak četiri asistencije u prošloj, najubjedljivijoj ovosezonskoj pobjedi, kada su kraj Bistrice slavili 5:0.

– Imamo nesporan kvalitet i očekujem sva tri boda, ali trijumf treba zaslužiti na terenu. Ne fali nam samopouzdanja, pogotovo nakon ove utakmice sa Jedinstvom, ali moramo biti oprezni. Analizirali smo ih, znamo u čemu su dobri, ali znamo i njihove mane i mislimo da imamo prostora da ostvarimo rezultat sa kojim se zadovoljni vraćamo u Nikšić – poručuje uoči današnjeg meča u Beranama Marko Vučić.

ISKRA KOČI TUZANE

Iskra je prošlog vikenda slavila pod Goricom, a sada se sprema da zaustavi još jednog kandidata za tron.

Danilovgrađani pred svojim navijačima idu na pobjedu protiv Dečića.

– Trijumf u meču sa ekipom Budućnosti nam je dao ,,vjetar u leđa“ i podigao samopouzdanje. Napredovali smo dva mjesta na tabeli i u dobrom raspoloženju dočekujemo ovu utakmicu.

Radili smo kvalitetno ove neđelje. Dečić je možda i najbolji domaći tim sa izuzetnim pojedincima, koji u svakom trenutku mogu da prelome meč. Teško ih je zaustaviti, ne znate odakle prijeti veća

opasnost. Ipak, optimisti smo. Imamo i mi svoje adute. Daćemo sve od sebe da ponovimo partiju iz duela pod Goricom i upišemo novu veliku pobjedu – kazao je nekadašnji reprezentativac, a sada vezista Iskre, Vladimir Boljević

Dečić je nakon neočekivanog poraza od Arsenala odreagovao na pravi način – uslijedio je remi protiv Jezera, te pobjeda protiv Mornara. Danas, nakon dva meča u ulozi domaćina, Tuzani gostuju i to ekipi Iskre, gdje treba dokazati uspon forme i nastaviti bitku sa šampionom, jer su trenutno Dečić i Sutjeska izjednačeni na vrhu sa istim brojem bodova (20).

– Sa dosta opreza odlazimo na gostovanje Iskri. Radi se o timu koji igra dobro, dokazali su to i protiv Budućnosti, tako da smo svjesni da nas čeka težak posao. Ali, naš cilj je da zadržimo dobar ritam, nastavimo pozitivnu seriju i sačuvamo mjesto u samom vrhu. Vjerujem u naš kvalitet i nadam se da možemo do još jednog povoljnog rezultata –jasan je štoper Tuzana, Igor Ćuković

BUDUĆNOST ,,JURI“ VRH Budućnost je nakon šokantnog poraza od Iskre skliznula na tabeli – više ne dijeli prvo mjesto, nego ,,juri“ Sutjesku i Dečić na vrhu. ,,Plavi“ su na ,,minus tri“ od vodećeg dvojca, a nešto nabolje po tom pitanju mogli bi da urade ukoliko danas pod Goricom pobijede Petrovac.

– Poraz u prethodnom kolu ostavili smo iza sebe. Napravili smo analizu i vidjeli gdje smo griješili. Trudili smo se da to otklonimo kroz treninge tokom sedmice. Nadam se da će utakmica sa Petrovcem pokazati da smo u tome uspjeli – rekao je vezista Miomir Đuričković Korpulentni vezista, koji često odrađuje posao i u zadnjoj liniji, zna kako bi Podgoričani trebalo da igraju. – Trebalo bi da povećamo nivo agresivnosti i imamo bolji protok lopte. I protiv Iskre smo stvarali šanse, ali lopta jednostavno nije htjela u gol. Očekujem da ovoga puta realizacija bude uspješnija – dodao je Đuričković. Fudbaler Budućnosti cijeni protivnika, ali u krajnjem vjeruje da će presuditi kvalitet domaćina.

– Petrovac je odlična ekipa, pobijedili su nas na svom terenu, a Mendi i Faust su nam napravili dosta problema. Ipak, taj poraz u Petrovcu sada nam daje još veći motiv da se revanširamo. Želimo da dokažemo da je to bio samo loš dan, te da smo sada drugi, mnogo bolji tim. Mi smo ekipa koja želi da igra, daje golove i bori se za

prvo mjesto na tabeli – ističe Đuričković.

Petrovac je izgubio ritam s početka prvenstva i sve teže dolazi do pobjeda. ,,Nebo-plavi“ su slavili samo jednom u posljednjih osam utakmica, a brojke nije lako popraviti pod Goricom. – Uvijek je veliki motiv kada se igra protiv Budućnosti. Vjerujem da je ovo utakmica koja može da nas vrati na pravi put. Podbacili smo u prošlom kolu kada smo izgubili od Arsenala, a sada možemo to da ispravimo. Pred nama je ogroman izazov,

domaćin je favorit, odlična ekipa, ali već smo pobjeđivali Budućnost ove sezone. Pod Goricom je dobro sve osim poraza, ali mi smo tim koji će i na ovakvom gostovanju pokušati da uzme sva tri boda – zaključio je desni bek Petrovčana, Aleksandar Milić D. K. – R. P. – Ra. P.

Žele da ovjere pobjedu

PODGORICA – Košarkaši

Mornara Barsko zlato su sezonu otvorili, pomalo, neočekivanom pobjedom u gostima protiv Igokee (91:83), a večeras od 19 sati imaju priliku da na debiju pred svojim navijačima ovjere trijumf u Laktašima.

Novljani preokretom do slavlja

HERCEG NOVI – Bazen ,,Jadran“. Sudije: Radičević i Blašković (Hrvatska). Rezultat po četvrtinama: 3:1, 0:2, 1:3, 3:3.

PRIMORAC: Kralj (11 odbrana), Isljamović, Drašković 2, Crepulja 3, Gopčević, Mačić 1, Vukasović, Paunović, Gardašević, Stanojević, Vujošević, Šekarić,

Baštrica, Mršić 1. JADRAN: Đurović (11 odbrana), I. Radović, Halturin 3, Stupar, Vukićević, Hadžić, D. Radović 1, Stevović, Gardašević, Muskat 2, Sladović 1, Čaraj 1, V. Radović.

Jadran je slavio u derbiju protiv Primorca (9:7) u posljednjem meču prvog turnira Regionalne vaterpolo lige. Novljani su na dva minuta prije kraja prve četvrtine gubili 3:0, a na minut i šest sekundi prije kraja uta-

kmice imali su prednost od 9:6. Odbranom su igrači Petra Radanovića uspjeli da obezbijede prvi trijumf – u drugoj i trećoj četvrtini primili su samo gol, a postigli pet.

Jadran je turnir završio pobjedom i porazom od Juga, a Kotorani sa dva poraza.

Drugi turnir na priogramu je od 25. do 27. novembra, a Jadran, Primorac i Jug igraće sa Radničkim, C. zvezdom i Partizanom. A. M.

Najbolji Simon Knežević

Crnogorski teniser Simon Knežević pobjednik je ITF turnira u Ulcinju. Naš teniser je u finalnom meču savladao drugog nosioca, Čeha Filipa Novaka 6:0 i 6:1.

Prvi nosilac turnira na putu do finala eliminisao je Vlada Jankanja iz Srbije (6:7, 7:5, 6:3),

Poljaka Igora Kubalku (4:6, 6:3, 7:5), crnogorskog tenisera Emila Dapčevića (6:1 i 4:3) i trećeg nosioca Makara Kri-

voščekova (6:1, 6:7 i 6:1). U ženskoj konkurenciji trofej je osvojila Dušica Popovski R. A.

U ,,Topolicu“ stiže Zadar, koji je, takođe, pobjedom počeo sezonu u ABA ligi, kod kuće protiv SC Derbija… - Očekuje nas izuzetno zahtjevna utakmica protiv Zadra koji je, takođe, napravio novi tim, sa novim trenerom. U prvoj utakmici se vidjelo da igraju sa velikom energijom, da imaju dobru atmosferu, i čeka nas izuzetno zahtjevna utakmica. Znamo šta treba da radimo protiv njih, kako im ne bismo dozvolili da razviju svoju igru, a vidjećemo da li ćemo to uspjeti da sprovedemo na terenu. Nadam se da ćemo biti dovoljno fokusirani, da ćemo znati šta treba da radimo, u odbrani i napadu, da bismo došli do još jedne pobjede – ističe trener Barana Mihailo Pavićević

Na strani Mornara je tradicija, jer je barski tim dobio 10 od 12 međusobnih duela sa Zadrom u ABA ligi, a izgubio je po jedan u Baru i Zadru. Zadar je jedini put slavio u ,,Topolici“ u prvom meču, 13. novembra 2016. godine (110:104).

- Zadar je pokazao zavidan kvalitet u meču protiv SC Derbija na početku sezone. Nadam se da ćemo imati

dobru podršku sa tribina ,,Topolice“ kako bismo došli do još jedne pobjede –rekao je bek Mornara Petar Vujačić

Ako budu igrali kao protiv Igokee na premijeri, Barani ne bi trebalo da brinu za konačan epilog. Posebno ako Fets Rasel i Vladimir Mihailović budu ponovo raspoloženi kao protiv Igokee, kojoj su ubacili 41, odnosno 26 poena.

- Napravili smo sjajan posao u Laktašima, ta pobjeda na početku prvenstva je suvo zlato za našu mladu i potpuno novu ekipu, zbog

samopouzdanja i vjere u ono što radimo. Međutim, ne možemo očekivati da će, prije svega, naš bekovski par Rasel – Mihailović da odigra svaku utakmicu kao u Laktašima. Protiv Zadra će biti potpuno drugačija utakmica, sa dosta izazova, a svaka utakmica je priča za sebe. Sami smo ,,krivi“ što smo došli u situaciju da sada naši navijači očekuju možda i više nego što mi u ovom trenutku možemo, ali to je normalno i ljudski. I mi pokušavamo da napravimo što je moguće bolji rezultat i bolju atmosferu u klubu –

Prva A liga košarkaša (1. kolo)

Teodo bolji od

Podgorice

PODGORICA – Svih pet utakmica 10. kola Druge lige igraju se danas u istom terminu – 15 časova. Posebnu pažnju privlači duel na ,,Trešnjici“, gdje će Zeta ugostiti Mladost Donja Gorica. Tim iz Golubovaca vezao je dva trijumfa, dok je lider dobru formu potvrdio pobjedom u Radanovićima, gdje je nakon preokreta savladao Grbalj. Bokelj je u minulom kolu slavio protiv Igala i zadržao korak za Lješkopoljcima, ali danas dočekuje Kom, koji je, takođe, jedan od kandidata za veći rang. Zlatičani su u prošlom kolu prekinuli niz četiri meča bez pobjede, zbog čega se u Kotoru očekuje neizvje-

stan duel.

U negativnoj seriji je Igalo, koje je šest mečeva već bez pobjede, pa će danas protiv Nikšića biti pod imperativom. Sa

druge strane, Nikšić je upisao dva vezana poraza, pa bi novi kiks debitanta Druge lige ostavio u donji dio tabele. Na ,,DG areni“ sastaju se Podgorica –

Otrant. Lješkopoljci su nakon pet utakmica bez poraza izgubili od Koma, dok su Ulcinjani jedini tim koji je bez pobjede ove sezone. R. P.

PODGORICA – Košarkaši Teoda napravili su iznenađenje na premijeri –Tivćani su na svom terenu porazili člana ABA2 lige, Podgoricu, sa 76:71, u prvom kolu Prve A muške crnogorske lige.

Podgorica je ušla u duel serijom 8:0, a imala je i maksimalnih 13 poena prednosti 16:3.

Teodo je tu odgovorio sa 14 vezanih poena i ušao u egal koji je trajao praktično čitav meč. Pred posljednju četvrtinu je bilo 59:57 za domaćina, koji je meč prelomio u finišu kada je stigao do

maksimalnih devet poena viška – 73:64.

Petar Kusovac je predvodio pobjednike sa 16 poena, šest skokova i čak sedam ukradenih lopti. Miloš Krivokapić je dodao 14 poena i šest asistencija, dok su po 13 poena upisali Nikola Pavlović i Miljan Marinović

Košarkaši

IGOKEA/NIKOLA

Uz podršku navijača do nove pobjede: Petar Vujačić

Prvi

DRUGA

Teniski turnir u Ulcinju

PRIVATNA ARHIVA

S.

VASILJEVIĆ

Kod Podgorice 20 poena

dočekuju Zadar u meču 2. kola Admiralbet ABA lige pobjedu iz Laktaša

Bar će sljedeće godine biti domaćin superjakog košarkaškog turnira na kojem je planirano da, uz vodeće ekipe regiona, učestvuju i višestruki evropski šampioni Makabi iz Tel Aviva i atinski Olimpijakos, saopšteno je iz Mornara.

Kako se navodi u saopštenju, ,,dogovor o organizaciji ovog spektakla postignut je tokom druženja čelnika Mornara Barsko zlato i Opštine Bar sa predstavnicima agencije Talma sport koja je vlasnik Balkanske lige“. – Sa vodećim ljudima čuvene izraelske agencije Kobijem Bahmanom Lubomirom Štriksom i Šajom Štriksom, o organizaciji košarkaškog spektakla koji bi privukao veliki broj turista i donio našem gradu višemilionski profit, razgovarali su predsjednik Opštine Bar i predsjednik Skupštine Mornara Dušan Raičević, direktor SC ,,Topolica“ Branislav Nenezić, prvi čovjek našeg kluba Đorđije Pavićević i šef stručnog štaba Mihailo Pavićević, navodi se u saopštenju.

Turnir bi, kako se navodi, ,,bio pravi zamajac razvoju sportskog turizma na visokom nivou u našem gradu, za koji su posljednjih godina stečeni svi tehnički i infrastrukturni uslovi“.

JUSUP: Ovogodišnji Mornar je drugačiji

Trener Zadra Danijel Jusup ističe da je „ovogodišnji Mornar drugačije koncipiran“.

dodao je Pavićević. Trener Mornara je imao i poruku za navijače. - Nadam se da ćemo imati

– Doprinio bi i reputaciji regionalnog košarkaškog centra koji je Baru donio Mornar Barsko zlato, predstavljajući na respektabilan način Bar u ABA ligi, Evrokupu, FIBA ligi šampiona… Uz Makabi, Olimpijakos i Mornar, želja organizatora je da na turniru nastupe i Crvena zvezda, Partizan i Budućnost, navodi se u saopštenju.

- Uz Rasela i Dionga sve su igrači iz regije, što lično pozdravljam. Mihailović i Rasel su zaduženi za poene, a iz ostalog dijela ekipe svaki na svoj način

dobru atmosferu, kakva je uvijek u ,,Topolici“, uz naše navijače koji su željni košarke. Pozivam ih da nam

doprinosi. Nama na preostaje ništa drugo nego da koncentracijom, energijom i angažmanom tražimo svoju šansu – kazao je Jusup.

pomognu u ovoj sezoni jer će ova ekipa trebati njihovu pomoć – zaključio je Mihailo Pavićević. S. J.

Do trijumfa samo uz prepoznatljivu energiju

PODGORICA – Kao i u prošloj, debitantskoj sezoni u ABA ligi, košarkaši SC Derbija ni u ovoj sezoni nijesu imali dobar start.

U prvom kolu su ubjedljivo poraženi u Zadru (96:67), pa će danas pred svojim navijačima, od 17 sati, imati priliku za popravni protiv Cibone, koja je na premijeri ubjedljivo kod kuće izgubila od Partizana, nakon dobro odigrane prve četvrtine…

Između dva kola ABA lige, SC Derbi i Cibona su uspješno odradili posao u domaćim ligama, pa je SC Derbi pobijedio Primorje iz Herceg Novog (79:68), dok je Cibona bila još ubjedljivija u duelu sa Zadrom (91:73), ekipom sa kojom su ,,studenti“ odigrali blijedu utakmicu na premijeri… – To je dobar i iskusan tim, mada je malo kasnije počeo s pripremama, ali se vidi da znaju da igraju. Vrlo su opasan protiv-

Vučević dobar u pobjedi Čikaga

U drugom predsezonskom meču u NBA ligi Čikago je upisao prvu pobjedu – Bulsi su savladali Denver 131:113, uz dobro izdanje Nikole Vučevića

Crnogorski as za 24 minuta igre upisao je 14 poena (8-6 iz igre, 4-2 za tri poena), sedam skokova i četiri asistencije. Demar Derozan je ubacio 22

poena, Džavonte Grin i Kobi Vajt po 15.

U redovima Denvera najefikasniji je bio Bouns Hajland sa 24, dok je Majkl Porter postigao 20.

Nikole Jokića nije bilo na terenu u timu Denvera, ali nije u pitanju ništa ozbiljnije. Reprezentativac Srbije imao je manjih problema sa ručnim zglobom i iz predostrožnosti

je preskočio utakmicu. – Ništa zlokobno. Nije mi skrenuta pažnja na bilo šta, tako da pretpostavljam da ništa zabrinjavajuće nije bilo na snimcima – rekao je trener Nagetsa Majk Meloun Čikago naredni meč u predsezoni igra u ponedjeljak u ponoć protiv Toronta. NBA sezona počinje 18. oktobra. S. J.

nik i treba da ih poštujemo kao protivnika. Ali, mi se manje-više bavimo svojom igrom i time kako da popravimo neke stvari, a to je puno stvari. Najbitnije je da uđemo u duel sa energijom i da se borimo, budemo ono što nas je krasilo prošle sezone – rekao je trener SC Derbija Andrej Žakelj SC Derbi i Cibona su u prošloj sezoni pobijedili kod kuće u međusobnim duelima. ,,Studenti“ su u ,,Morači“ slavili 93:87, u Zagrebu su poraženi 90:75.

– Poraz u Zadru nije prava slika onoga što smo pripremali i čemu smo se nadali. Bili smo oslabljeni i neigranjem Slavkovića Sada moramo da odgovorimo dobrom igrom, u odbrani budemo pravi protiv protivnika koji ,,tjera“ rivala da trči. U ABA ligi je bitno da čuvamo domaći teren i duel sa Cibonom je prava prilika da reagujemo – istakao

je jedan od aduta ,,studenata“ Zoran Vučeljić, član mlade reprezentacije koja je ljetos osvojila bronzu na Evropskom prvenstvu u Podgorici. Bio je dio seniorske selekcije koja je igrala na Eurobasketu.

Josip Sesar, trener Cibone, podsjetio je da njegova ekipa ,,nastavlja sa zgusnutim rasporedom utakmica“.

– Gostujemo kod mlade i jako talentovane ekipe koja igra atraktivnu, brzu košarku i koja ima sjajnog stručnjaka na klupi, koji je i prošle sezone napravio zapažen rezultat. Mi ćemo napraviti dobru pripremu i pokušati da odgovorimo na njihov individualan kvalitet na bekovskim pozicijama. Biće nam potrebna energija i kontrola ritma utakmice, a pobjedom protiv Zadra poraslo nam je samopouzdanje, pa se nadam da ćemo to prenijeti i na ovaj susret – rekao je Sesar. S. J.

upisao je Mladen Vujić Selim Fafana je dodao 17, a Danilo Brnović 14. U poneđeljak se sastaju Dečić – Sutjeska i Mornar Barsko zlato – Milenijum, a dan kasnije igraju Ibar i Jedinstvo i Danilovgrad –Lovćen. U prvom meču 1. kola, SC Derbi je na svom terenu porazio Primorje 79:68. S. J.

Maks Ferstapen sve bliži tituli

Maks Ferstapen na stazi ,,Suzuki“ upisao je četvrtu pol poziciju u ovogodišnjem šampionatu Formule 1, a 18. u karijeri.

Holanđanin je do najbolje pozicije stigao krugom od 1:29.304, sa stotinkom predno-

sti u odnosu na Šarla Leklera u Ferariju. Vozač Red Bula je bio pod istragom zbog incidenta sa Landom Norisom, ali nije kažnjen.

Branilac titule imaće danas drugu šansu da obezbijedi titulu na VN Japana.

Drugi Lekler je za 47 hiljaditin-

ki bio bolji od Karlosa Sainsa, iza njega bio je prošlonedjeljni pobjednik iz Singapura Serhio Peres, Esteban Okona, Luis Hamilton i Fernando Alonso Među deset su Džordž Rasel u drugom Mercedesu, četvorostruki svjetski šampion Sebastijan Fetel i Noris.

Iduće godine evropski šampioni i košarkaški lideri regiona stižu u Bar

SC Derbi danas (17 h) dočekuje Cibonu u 2. kolu Admiralbet ABA lige

Sa prošlosezonskog duela dva tima u ,,Morači“

Holanđaninu pol pozicija na VN Japana

Bulsi protiv Denvera dobili prvi meč u predsezoni NBA lige

MARKO DRAGOVIĆ O ŠĆEPANU MALOM U „GLASU CRNOGORCA”

I pored svega, opet ličnost njegova ostaje zagonetna

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

JEDNA BILJEŠKA O ŠĆEPANU MALOME. (LISTAK „GLASA CRNOGORCA” OD 23.12.1886)

Pored svega toga što je do sada dosta pisano o Šćepanu Malo me, opet ličnost njegova u isto riji Crne Gore ostaje zagonet na i nejasna. O Šćepanu je pisao još u prošlom vijeku njeki fran cuski oficer, koji se nalazio na službi kod istoga Šćepana. U toj knjizi, osim što je opisat život i rad njegov, nalazi se još i lik Šćepanov i karta Crne Gore i Zete sa ptičijega poleta. Ovu brošuru ja nijesam imao pod rukama, no sam poznat s njom preko drugih izvora. Ve ćinom po ovoj brošuri pisao je svoju raspravu o Šćepanu Ma lom i Mordovcev koja je štam pana u njegovoj knjizi „Samo zvanci i Nizovaja Volnica” Makušev je pisao opširnu ra spravu o Šćepanu Malom sve po aktima mljetačkog arhiva i štam pao je u „Ruskom Vjesniku”.

Ljubiša ima u svojim pripo vjetkama i pripovjetku o Šće panu Malom.

Osim toga Ljubić je naštam pao akte mljetačkog arhiva ko ji se odnose na Šćepana Malog. To je sve manje ili više kapital nije što se nalazi u ruskoj i srp skoj književnosti i ovom čud novatom čovjeku, jer kratke napomene što se nalaze kod poznatih crnogorskih istorika ne treba ni pominjati.

Ali ni jedna od pomenutijeh radnja ne može nas potpuno zadovoljiti, niti nam dati tač nog računa o Šćepanu Malom.

Mordovcev predstavlja nam Šćepana kao nješto odveć fan tastično i ni manje ni više nego kao velikog genija, koji je krojio velike planove, da sve Slovene ujedini i da krunu toga ujedi njenog Slovenstva metne se bi na glavu. To je po mom mi šljenju premnogo i mogao bih se saglasiti da Šćepana prizna mo za genija samo onda, kad bi priznali za istinitu onu teori ju koja kaže da svakome geni ju mora da fali po jedna daska u glavi i da mu nije mozak sa svim na svom mjestu. U takve genije mogli bi i Šćepana Ma log u njekoliko uvrstiti. No po red svega ovoga knjiga g Mor dovceva služila bi kao korisna pripomoć svakom onom, ko ji bi se bavio istorijskim istra živanjima o Šćepanu Malom. Rasprava g. Makuševa ima ta kođer nedostataka, jer prije svega on nije imao pod ruka ma Mordovceva, a nije imao ni pisma o Šćepanu nalazeći se u moskovskom arhivu, a drugo Makušev uzima gotovo za go tov novac sve ono što nalazi u mljetačkim aktima, ne pazeći

Crnogorski istoričar Marko Dragović objavio je krajem 1886. i početkom 1887. duži članak o Šćepanu Malom u Listku „Glasa Crnogorca“ u četiri nastavka, počevši od 23. decembra 1886, te 4, 11. i 18. januara 1887. godine. U tom tekstu izneseno je puno podataka o toj zagonetnoj ličnosti, kao i o tajnim misijama dva crnogorska sveštenika

da pronikne u duh ondašnje ga vremena i da vidi tendenci ju, koja u tim aktima proviru je. Ovo što rekoh ne umanjava vrijednost rasprave g. Maku ševa, ali treba znati da je mlje tačka vlada vidjela u Šćepanu Malom ne Šćepana, nego stra šilo, koje je grozilo opstanku i preko koga će Rusija da izvršu je svoje planove na ove krajeve. Jednom riječi, mljetačka vlada držala je Šćepana za čistu kre aturu rusku, pa su prema tome razni providuri i šiljali raporte svojoj vladi o Šćepanu i njego vim pokretima. Dakle koristo vati se tim aktima mora vazda sa velikom rezervom.

Rusija je viđela u Šćepanu jed noga od dobropoznatih joj sa mozvanaca, a to se vrlo dobro vidi iz akata, koji se po ruskim arhivima nalaze, među koji ma se nalazi i takvih, u kojima se zabranjuje ulazak u Rusiju svakom ko dođe iz Crne Go re, a „v osobenosti monaham”.

Oni su se bojali, da Šćepan ka ko tamo ne prođe, jer kad bi to bilo i buna bi gotova bila.

Turska i Austrija su opet druk čije na sve ovo gledale, što će se viđeti kad se pretresu arhive ovih država, a među tim Šćepa nu niti škodiše ruski poslanici, niti mljetački otrovni recepti, nego je njemu dobro bilo među „njegovim” Crnogorcima, kod kojih je, kao što sam veli, poslje dugog skitanja „prijut” našao. Dakle tek onda pošto se dobro pretresu arhive pomenutih dr

žava moći će se, valjda, pravo ka zati ko je bio Šćepan i kakav je bio njegov rad i život, a za sada se moramo zadovoljiti tek pri biranjem. Na čudo je bio u po četku stari vladika Sava i Cr nogorci što će sa Šćepanom. Razmišljali su: da ga primimo to može biti nepovoljno Rusiji, i da ga ne primimo, ne znamo da zbilja nije ovo car pa bismo se opet zamjerili Rusiji. Ovakva razmišljanja navela su vladiku Savu, te je pisao ruskom poslani ku u Carigradu i u pismu ga ku mi Bogom da mu kaže, da zbi lja nije kud strka car ruski i da nije to što je došao u Crnu Goru te ako je, da mu pokazuju „vsja

Mordovcev predstavlja nam Šćepana ni manje ni više nego kao velikog genija. To je po mom mišljenju premnogo i mogao bih se saglasiti da Šćepana priznamo za genija samo onda, kad bi priznali za istinitu onu teoriju koja kaže da svakome geniju mora da fali po jedna daska u glavi i da mu nije mozak sasvim na svom mjestu, piše Dragović

koje dolžnoje isčitanije”, a ako nije da počisto znadu pa će on da bar sami s njim raspolagati. Zanimljiva je prepiska me đu Crnom Gorom i Rusijom o ovom originalnom caru i ja ću je prvom prilikom predati čita lačkom svijetu, preko koga od naših naučnih žurnala ili odje litom knjižicom, a sada se neka zadovolje samo jednim iz čita ve mase tih akata.

Vladika Sava šiljao je, kriju ći od Šćepana Malog, jedno ga od svojih kaluđera pravo u Beč tamošnjem ruskom po slaniku Golicinu, da mu tač no opiše Šćepana i da od posla nika ište uputstva o tom kako da se prema Šćepanu ponaša ju. Ovo opisanje čini kao neku cjelinu za sebe i evo ga dakle pred čitaocem u tačnom pre vodu s ruskog: „Opisanje Šćepana Maloga, Cr nogorskoga Samozvanca koje je napisano u Beču po kaziva nju crnogorskog arhimandri ta Avakuma 3/16 avgusta 1768 godine.

Na čudo je bio u počet ku stari vladika Sava i Crnogorci što će sa Šćepanom. Razmišljali su: da ga primimo to može biti nepovoljno Rusiji, i da ga ne primi mo, ne znamo da zbilja nije ovo car pa bismo se opet zamjerili Rusiji. Ovakva razmišljanja navela su vladiku Savu, te je pisao ruskom po slaniku u Carigradu i u pismu ga kumi Bogom da mu kaže, da zbilja nije kud strka car ruski

Šćepan Mali, koji se je ovako docnije nazivao, a prijed se ni je zvao tako, kao što će se niže viđeti, došao je svršetkom 1766 godine iz Bosne u Crnu Goru, đe je proveo nekoliko mjeseci liječeći bolesne i ranjene lju de. Kao takav odio je iz mjesta u mjesto i svuda je korio narod za rđavo ponašanje, i pri sva kom zgodnome slučaju davao je miroljubive savjete kako po jedincima tako i svijema u op će, govoreći im da žive u miru i ljubavi. Pri takvijem razgovori ma često puta je izgovarao rije či: „Nije daleko do Gospodara”. Prošle 1767. godine bio je o Bo žiću u Cetinjskome manasti ru, kojom prilikom pitao ga je

patrijarh Vasilije odakle je ro dom. Na ovo pitanje on je odgo vorio patrijarhu, da je iz maloga mjesta Trebinja, koje se nala zi na istoku. U ovo vrijeme na lazio se je na Cetinje onaj ruski oficir, koji je dopratio do Ceti nja stvari, koje su ostale po smrti mitropolita Vasilija Petrovića Šćepan Mali gledao se je s njim i razgovarao, no kakav je bio taj razgovor nije poznato. (Ovđe je zapisano rukom carice Katari ne II: „Jeli poznato što Kolegi ji o ovom oficiru”) Iste godine, u velike poste, otišao je iz Crne Gore u Mletačku tvrđavu Kotor, đe je ostao okolo tri mjeseca kao zidar. Tom prilikom nagovorio je jednoga zidara, da otide u Ru siju i da ponese tamo neka nje gova pisma; no što je bilo u tim pismima, i kome su bila adreso vana, arhimandrit Avakum ne zna. Tamo, na gradskim bedemi ma, vidio je on jednom prilikom grb srpskoga Kralja Stefana Sil noga. Kad je vidio ovaj grb po čeo je plakati. Kad je to vidio je dan njegov drug zidar zapitao ga je: zašto plače? Šćepan je odgo vorio, da je uzrok sunčana svje tlost koju njegove oči ne mogu podnijeti. Zidar nije vjerovao da je to uzrok, nego je počeo raz mišljati što bi mogao biti pravi uzrok tijem suzama...”

se)

Mitropolit

Sava Petrović Njegoš

Ruska carica Katarina II 1763. godine

Rade Marković u ulozi Šćepana Malog u filmu Lažni car iz 1955. godine

Piše: dejan vUkOvić

Kurtoazno pismo sa Cetinja upućuje vojvoda Stanko Ra donjić 10. marta 1879. u Be ograd, naslovljeno ministru spoljnih poslova Kneževine Sr bije, Jovanu Ristiću: „Njegovo Visočanstvo, naš premilostivi Knjaz proglasio je 8. o.m. novo uređenje naše državne Upra ve, po kojemu Senat, u svojemu dosadašnjem značenju i obliku prestao postojati, a vlasti koje su u njemu usredsređene bile, podijeljene su na tri novousta novljena tjela: Državni Savjet, Ministarstvo i Veliki Sud. Stav ljajući Vam ovo do znanja, čast mi je izvjestiti Vas, da je povje renje Nj. V. Knjaza postavilo Boža Petrovića za predsjedni ka Drž. Savjeta, a mene u zvanje Ministar spoljnijeh poslova“.

Od kaldRme dO gizdavih kaROca

Crnogorska diplomatija i zva nično obznanjuje svoje posto janje. Suštinski je bitisala od ranije, a njeni obrisi nazirali su se i u riječima gordih i umnih vladara, kao u zakletvi Nikole I, knjaza i gospodara Crne Go re, prilikom stupanja na vlast: „Ja se zaklinjem istinim bogom da ću vjeran biti mome narodu, da ću cijelog života moga svoj ski brinuti se da mu pribavim kod stranih naroda uvaženje, a na domu bezbjednost i mir“.

Crnogorski vanjskopolitički put bješe uska, vijugava, praš njava staza, zatim izlokana, ne poznata kaldrma, makadam, ali i moderan kolosijek sa gizda vim karocama. Put do svečanog diplomatskog fraka nije bio lak, ali je bio poštovan od drugih dr žava, čak i nekadašnjih protiv nika, jer prethodili su mu ma čevi od gvožđa iz ove zemlje, okaljeni na slobodarskim va trama Crne Gore.

Ministarstvo inostranih djela Knjaževine i Kraljevine Crne Gore organizaciono je uređeno

Iz istorije crnogorske diplomatije

Na Cetinju diše Evropa

Put do svečanog diplomatskog fraka nije bio lak, ali je bio poštovan od drugih država, čak i nekadašnjih protivnika, jer prethodili su mu mačevi od gvožđa iz ove zemlje, okaljeni na slobodarskim vatrama Crne Gore

Zakonom o knjaževskoj vladi i državnoj upravi iz 1902, koji je stupio na snagu 1. januara 1903. i Zakonom o kraljevskoj vladi iz 1914, kojima se jasno utvr đuje djelokrug rada Ministar stva inostranih djela. Politički dio se odnosio na sljedeće obla sti: povjerljivi poslovi; čuvanje i prevođenje šifara; uputstva i diplomatska prepiska; prego vori, konvencije i druga politič ka akta; personal crnogorskoga diplomatskoga zastupništva u inostranstvu, uputstva i pravila o službi njegovoj; punomoćja, ratifikacije, diplomatska saop štenja, akreditivna i opozivna pisma; audijencije stranih po slanika; državni ceremonijal. Administrativni djelokrug obu hvatao je: službenu prepisku nepolitičke prirode sa stranim poslanicima na Cetinju i crno gorskim zastupnicima na stra ni; prevođenje i ovjeravanje službenih i privatnih dokume nata; crnogorsko konzularno tijelo na strani, uputstva i pra

Dragan Stevanović je reagovao na tekst ,,Inspektor fakultet završio u Petrinji tokom rata 1994.“ u kojem je Pobjeda prenijela informacije NVO Alternativa Crna Gora.

- U Vašem listu ste naveli da sam ja kao penzionisani inspektor (penzionisan u zvanju glavnog inspektora), predao laž nu potvrdu o završenom visokom ško lovanju sa kojom sam napredovao do najvećeg policijskog zvanja, da u dosjeu nemam diplomu, da sam završio fakul tet u Petrinji 1994. godine, u jeku ratnih razaranja, te da sam penzionisan neko liko dana nakon što je objavljen doku ment, što je čista laž. Istina je sljedeća: Penzionisan sam nakon ispunjenih za konskih uslova u skladu sa članom 180 Zakona o unutrašnjim poslovima i na vršenih 65 godina starosti. U dosjeu sam imao validan, istinit, a ne lažan do kument o završenom visokom obra zovanju (na Filozofskom fakultetu). U mojem personalnom dosjeu se nalaze ovjerene fotokopije diplome i uvjerenja o završenoj visokoj školskoj spremi na državnom univerzitetu. Zašto se stal no pominje uvjerenje, a ne i diploma, vjerovatno sa ciljem aktera ove priče i onih koji su protivpravno kopirali mo je uvjerenje, te ga distribuirali, iako su bili svjesni protivpravnosti svog djela?

Htjeli su da posiju sumnju u validnost ovih dokumenata i moga diplomiranja na pomenutom Filozofskom fakultetu.

Reagovanje

vila o njegovoj službi; paso ši; sprovođenje i prevod sud skih akata; dostavljanje raznih akata na zahtjev stranih vlasti; službene reklamacije; ekstra dicija, u sporazumu sa Mini starstvom pravde; i izvršenje ugovora i konvencija. Rashodi za Ministarstvo ino stranih djela 1885. iznosili su 38.600 perpera, a 1910. pove ćani na 169.000 perpera po budžetu, uz zanimljivo po ređenje: „I pored težnje da se za službu zemaljske trgo vine koristi uslugama poča snih konzulata, za koje su iz daci minimalni, ipak su rashodi Ministarstva inostranih dje la znatno veći no što su bili u osamdesetim godinama“. Uo čava se da je tadašnja organiza cija rada okosnica i savremene diplomatije.

Vjekovnu surovost i oštrinu na domak pitomog Jadrana, vre menom, ublažavaju prohodni ji, davno željeni putevi napretka ka evropskoj porodici. Tih godi

na pasoši, nekada nazivani i cr nogorsko provodno pismo, je dino su mogli biti izdavani na Cetinju i u crnogorskom po slanstvu u Carigradu, u skladu sa Zakonom o izdavanju paso ša iz 1905, a instrukcije Mini starstva inostranih djela iz 1894. upućene Konzulatu u Trstu, po vodom zamjene pasoša su pre cizne, a pomorska tradicija Crne Gore vidljiva: „Svi oni koji Vam se ubuduće prijave te žele imati novi pasoš mjesto starog to tre ba oduzeti mu stari i poslati ga ovom Ministarstvu na osnovu kojeg će mu se izdati novi, oni koji traže zamjene matrikula ma i pasoš to treba da se obrate Lučkom Kapetanu G. Zahariji u Baru i da pošlju svoje stare pa soše a mjesto njih da traže ma trikulu koju će i dobit od istog“. I prije donošenja zakona, crno gorska diplomatija je bila dina mična, fleksibilna, nikako pa sivna, s jasnom inicijativom, koju je s posebnom pažnjom usmjeravao vojvoda Gavro Vu

ković, dugogodišnji ministar inostranih djela. Držao je da se interesi malih država uvi jek moraju braniti svakim po vodom i zalagao se da naša di plomatija mora biti uspješnija od drugih, štaviše i diplomati ja velikih zemalja. Stoga je di plomatski hod bio stamen, ne kad i usporen zbog objektivnih okolnosti, s neophodnim tak tom mirnoće i pronicljivosti kad zatreba, ali i šarmom ne kad tako prijemčivim, poželj nim. Prisnost Crne Gore, oče kivana od nekih zemalja i često smatrana prirodnom, iskreno je darivao i knjaz i Crna Go ra, uprkos uzdržanosti savje tovane od strane ministra ino stranih djela Gavra Vukovića mOć beśedništva Strane diplomate su opijene sr dačnošću žitelja Cetinja i go stoprimnog naroda širom Kn jaževine, ali i mudrom pažnjom knjaza i dvora, malobrojnih, ali visprenih, darovitih i školo

Diploma ,,čista kao suza“

S obzirom na to da se kriminalna gru pica bavi krađom ličnih dokumenata iz dosjea službenika koja dalje distri buiraju naručiocima, iznoseći laži za nas pripadnike službe, koji smo časno i odgovorno radili u toj službi skoro po la vijeka, treba da zabrine službu da ta kvi ne mogu biti pripadnici službe i biti na platnom spisku, a podrivati službu. Nažalost svjedočimo teškim vremeni ma kada se, na ovakav način, iz ličnih, niskih pobuda, pokušava nanijeti šteta ličnom i profesionalnom dignitetu po jedinaca. U vrijeme SFRJ posvećivana je velika pažnja školovanju i unapre đivanju znanja pripadnika ove službe (kursevi, studije i dr.). Tako sam i ja, kao i policajac, upisao studije na Filo zofskom fakultetu u Nikšiću i diplo mirao na Višoj školi 1985. godine. Kao mlađi inspektor (rad u oblasti malo ljetničke delikvencije), nastavio sam svoje školovanje 1988. godine na Uni verzitetu u Osijeku, Hrvatska, na Ka tedri za Pedagogiju (Ugovor o vanred nom školovanju sa RSUP CG postoji u mojem dosjeu br. 3.540 od 4. 4. 1989) Na istom državnom univerzitetu sam u redovnom roku položio 20 ispita tre

će i četvrte godine, za šta naravno po stoje dokazi, i dobio temu diplomskog rada iz Specijalne pedagogije „Druš tveno neprihvatljivo ponašanje djece i problemi maloljetničke delinkven cije“. Nažalost, zbog jasno poznatih razloga i više sile (ratno stanje) nije sam mogao braniti diplomski rad na ovom univerzitetu, prepisan sam na smjer Pedagogija državnog Univer ziteta ,,Nikola Tesla“ Knin, Filozofski fakultet u Petrinji, gdje sam pred ko misijom eminentnih univerzitetskih profesora,11. 2. 1994. godine, odbranio diplomski rad i stekao diplomu VSS, što narod kaže ,,čistu kao suza“. Toli ko o mojem „lažnom školovanju“ kako to želi predstaviti Alternativa i mediji koji su nažalost, bez argumentovanih provjera, preuzeli lažne informacije, kako bi mi nanijeli ogromnu štetu.

Mene iznenađuje što Vi izražavate čuđenje da Vam nije jasno kako je di plomirani pedagog mogao da obavlja funkciju načelnika Odsjeka za sprove nje postupka prinudne naplate. Na čelnik radi sa ljudima, te mu je valjda prednost ako je uz to pedagog, psiho log i tome slično. Za Vašu informaciju

vrlo mlad sam stupio u službu, počeo sam od policijskog službenika, usa vršavao se i za 44 godine uspješnog rada prošao sve faze u službi i došao do zvanja glavnog inspektora. Toli ko o tome da Vas rasteretim čuđenja. Neovlašćeno ste, bez moje saglasno sti, objavili pomenuto uvjerenje čime ste osjetno zadrli u moju privatnost, u moj lični život .Time ste nanijeli štetu mom ličnom ugledu i profesionalnom integritetu. Želim da javnost zna da se u mojem slučaju radi o namjeri lične kompromitacije, zbog čega sam podnio nadležnom organu krivične prijave po N. N. izvršiocu, a slijedi krivična prija va protiv poznatog učinioca. Još je živ i zdrav uvaženi rektor držav nog univerziteta u Kninu, na kojem sam diplomirao prije skoro trideset godina u teška vremena, kada nije bi lo korupcije i kada je moral bio na da leko višem nivou nego danas. Čak je živ i zdrav i jedan od članova eminen tne komisije prof. dr Mladen Viloti jević, dugogodišnji dekan Učiteljskog fakulteta u Beogradu, dovoljno poznat prosvjetnoj javnosti. Pred eminentnom komisijom, u kojoj je bio i najpozna

vanih diplomata crnogorskih. Prefinjena retorika i draži ce remonija s raskošnih evropskih dvorova unosili su ton rafinira nosti, dok su kitnjaste toalete i otmjenost krasile svečanosti na dvoru Petrovića, znakovi to prilikom predaje akreditiv nih pisama stranih predstav nika knjazu Nikoli, čija je moć beśedništva dominirala, kao u zdravici baronu Mongasko nu, otpravniku poslova Fran cuske, na Cetinju 27. avgusta 1880: „Primam sa živim zado voljstvom akreditivna pisma, kojim je g. Predsjednik Repu blike Francuske Vas akredito vao kod mene u svojstvu ot pravnika poslova Francuske. Ja sam srećan čujući kojim je ri ječima g. Senkanten, Vaš pret hodnik, izvolio izraziti se o od nosima u kojima smo stojali za vrijeme njegove misije u Crnoj Gori, i ja Vas molim da budete uvjereni, gospodine otpravniče poslova, da ja i moja vlada ne ćemo prenebregnuti ništa da Vam olakšamo izvršenje Va še misije, a da zadobijemo sve više i više potporu i simpatije, koje je Francuska svagda dava la i ukazivala mojoj zemlji i ko jima sam ja počeo uvažavati vri jednost još od moje mladosti. Uvjerenja, koja ste Vi ovlašće ni da mi date od strane g. Pred sjednika Republike Francuske, imaju za mene najvišu ocjenu i ja ih primam s radošću, jer su ona za mene zaloga da mogu ra čunati u budućnosti na blago naklonjena raspoloženja vlade Republike Francuske“.

Na Cetinju diše Evropa, reski, slobodarski zrak s Lovćena. (Autor je crnogorski diplomata)

tiji pedagog u bivšoj Jugoslaviji, aka demik prof. dr Nikola Potkonjak, sa uspjehom sam odbranio diplomski rad. Nadležni organi R. Hrvatske su do da nas sačuvali kompletnu dokumentaciju iz koje se nedvosmisleno može vidjeti da nema nikakve sumnje kako i na koji način sam ja stekao fakultetsku diplo mu. Ja sam i sada ponosan što sam stu dirao na jednom tako eminentnom uni verzitetu kakav je Osječki univerzitet. Apsolutno podržavam inicijativu da se u svim segmentima službi, što po drazumijeva naravno i službu u kojoj sam život ostavio, sve sumnje razjasne za svakog pojedinačno, pa naravno i za mene, ali se to mora raditi profesional no a ne na osnovu lažnih i zlonamjer nih informacija. U iščekivanju sam da Alternativa konačno dokaže ono što je više puta tvrdila da u MUP-u i UP Cr ne Gore od ukupnog broja zaposlenih ima 50 odsto lažnih diploma. Strašno! Napominjem da sam poslije pisanja Al ternative, a nakon rada na mojem pred metu od Unutrašnje kontrole MUP-a dobio pismeni odgovor o izvršenim provjerama, u kojem me obavještava ju da, na osnovu rezultata sprovedenog postupka unutrašnje kontrole u mojem slučaju, utvrđene činjenice i dokazi ne ukazuju na postojanje sumnje u vjero dostojnost predmetne dokumentaci je o visokoj stručnoj spremi, što sam i znao - piše u reagovanju. R. P.

Francusko poslanstvo na Cetinju

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica

Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

MALI OGLASI

NEKRETNINE

CENTAR- Hercegovačka ulica jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostranim parkingom. Objekat je vrhunske arhitek ture, izuzetan, nešto najbolje u Centru. Prodajem. Tel. 069/867-791 1

CENTAR lokal ekstra klase 300m2 ili 400m2 nov-Herce govačka ulica, desetak meta ra od ulice Slobode. Prodaja. Tel. 069/991-786

IZDAJEM nenamješten jed nosoban stan kod Lakovića, zasebno struja, voda i ulaz. 180 eura. Tel. 067/563-709 , 067/563-674

RAZNO

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dola zim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

PRODAJEM umjetničke slike. Veliki izbor. Može i razmjena. PRODAJEM kanarince, crte že i pjesme. Tel. 069-051-526

POTREBNA radnica za pro daju u poslastičarnici „Sonja“. Zvati od 13 do 16 časova. Tel. 067/688-565

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

RESTORANU pod Volat potrebne higijeničarke . Doći lično u restoranu od 9-12h. Tel. 069/666-622 8

STRUCNO i savjesno radimo skoro sve vrste gradjevinskih poslova; adaptacije, popravke kro vova, dimnjaka i ostalog . Tel.069-926-382, 020-629-558

Urednica

ARIJA

OBJEKTIV KULT

VANOVI

LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77

TEPIH servis „Dražen“, pranje tepiha, etisona, jorgana, ćeba di i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978 10

POTREBNI radnici u resto ranu pomoćni kuvar/ica, pomoćni šanker/ica, higijeni čarka. Restoran Elit, Capital Plaza, podgorica. Tel. 067/877-677

Bank

DANILO PERIĆ

Teško je prihvatiti bolnu istinu da posle više od pola vijeka pri jateljstva i druženja ostajemo bez tebe, dragi kume Dano. Ti nas napuštaš i ostaje nam da žalimo za tobom dokle god smo živi.

BORO i PAVLE AĆIMIĆ

Našoj najdražoj BAŚKI

BUDE

Hvala ti za svu ljubav, pažnju, požrtvovanost i nesebič nost kojima si nas obasipala. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Mi smo tebi bili snaga i radost, a ti si naša ljubav i sreća.

VLADAN, DRAŽEN, VLADANA, KSENIJA, OGNJEN i ANJA

BUDISLAVA – BUDA ĆETKOVIĆ

Ostali smo bez naše drage prijateljice, koja nam je uvijek iskazi vala: poštovanje, ljubav, nježnost, iskrenost, gostoprimstvo i sve dobro jedne Crnogorke.

Počivaj u miru, naša draga Bude, a mi ćemo te nositi u najljep šim uspomenama.

MIĆO i LOLA VUKIĆ

Opraštam se od divne, drage, plemenite, izuzetne svekrve i babe

BUDE

Pružala je ljubav i dobrotu, sigurnost i nježnost, našoj djeci i meni. Odlazi iskreno poštovana i čuvana u najljepšim sjećanji ma.

S tugom i bolom opraštamo se od naše drage

Zauvijek tvoji OGI i ANJA

РОЖИЋ са породицом, браћа од стрица ГОРАН, ЂОРЂИЈЕ, ПЕРИША и МИЈО, сестре од стрица МИЛЕВА и МИЛЕНА, браћа

тетака ДРАГАН, ЗОРАН и БОЈО, остала родбина и кумови

Navršava se pola godine od smrti našeg voljenog

Posljednji pozdrav dugogodišnjem kolegi, iskrenom drugu i prijatelju i velikom čovjeku

MILANKA – MILA LUČIĆA

Prolaze dani, a tuga ne jenjava. Nedostaješ...

TVOJI NAJMILIJI

MILE

Dan za danom evo prođe godina...

Godina dana bez tvog poziva, razgovora, zagrljaja...

Brate moj, sa teškim ti bolom živim...

Boli praznina koja nikad neće biti popunjena, bole uspomene, bole riječi koje nijesmo izgovorili, boli što si otišao, kada je tre balo da ti bude najljepše...

Prerano si otišao našem ocu u zagrljaj.

Nadam se da lovite nebeskim carstvom...

Počivajte i nek vam naše suze ne remete mir.

ĐIKANOVIĆU

Od ZORANA TALOVIĆA

ILIJI Markovom MILONJIĆU

Neka ti je vječna slava i hvala za ljubav i toplinu koju si

MIŠKA

Voljeni sine moj, surova sudbina te otrže iz mog života i ostavi doživotnu bol i tugu.

Teško je istinu pravdati sudbinom, a tvoja sudbina je moja teška rana.

Sine moj, bio si moj život, moja sreća, moja zakletva...

Kako pronaći snagu i nastaviti dalje...?

Počivaj u miru, dobroto moja, a ja čekam dan kada ćemo se sre sti i tad nas niko rastaviti neće.

Tvoja MAJKA

Godina dana je od smrti našeg MIŠKA

Tuga se ne mjeri riječima, suzama, ni vremenom koje prolazi, već prazninom koja je ostala tvojim odlaskm. Zauvijek ćeš biti u mom srcu.

Voljeni naš

Tvoja sestra IVANA sa porodicom

Godina je od smrti

Godina je od smrti našeg voljenog MIŠKA

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima sačuvan od zaborava. NENO sa porodicom

naš

MIŠKO

Vrijeme ne može izblijediti sjećanje i uspomene na tebe, koje sa ponosom čuvamo.

Tetka GARA sa porodicom

Tuga i bol se ne mjere vremenom već prazninom koja je ostala u mom srcu.

Teški su dani, mjeseci, pa evo i godina bez tebe, moj jedini. Boli me što znam da te nikad neću vidjeti, zagrliti poljubiti. Znao si koliko te volim, ali nikad nećeš znati koliko mi nedosta ješ, Brate moj.

Sestra ANA sa porodicom

Dragi naš i nikad prežaljeni

MIŠKO

Prođe godina, a naš bol i tuga za tobom ne prolaze nego su sva kim danom sve jači i jači.

Nema tih riječi kojima možemo opisati koliko nam nedostaje tvoj vedri lik i tvoja nevjerovatna dobrota.

Teško je vjerovati ni poslije godinu dana da nikad više nećeš doći u ujčevinu na Majstore.

Čuvaćemo tvoj lik od zaborava vječno.

Tvoja neutješna ujčevinababa IKE, ujak DRAGO, ujak DUŠKO i ujna SONJA sa porodicom

MILE

Godina prođe, a tuga za tobom nikako. Živje

vječno u našim srcima, uvijek voljen i ni

prežaljen.

Tetka VJERA FRANETA sa porodicom

MIŠKO

Tvoje veliko srce, plemenita du ša i častan život zaslužuju vječ no poštovanje.

OLGA i brat DRAGAN

MIŠKO

Vrijeme ne može izblijeđeti uspomene na tebe.

VJERA sa porodicom

MIŠKO PEROVIĆ

Dragi Mile, bol i tuga se ne mjere riječima ni vremenom koje prolazi, već prazninom koja je ostala poslije tebe. Nikada te nećemo zaboraviti.

Tvoji: MIĆO, STANKA, JOVANA i MILOŠ

398

Godinu dana je od rastanka sa našim dobrim

Tata, mnogo nam nedostaješ. Godina prolazi, a ti nam fališ sve više. Tužna je istina da moramo dalje bez tebe, ali znamo da nas ti čuvaš sa nekog boljeg mjesta.

Tvoji: NIKOLA, JOVANA i MIRJANA 419

Godinu dana je od kada nisi sa nama

MILORADOM – MIŠKOM PEROVIĆEM

Dragi moj Mile, prođe duga i teška godina dana bez tebe. Otišao si tako iznenada i brzo da nijesmo bili svjesni što se desilo, teška godina i vrijeme kada si otišao nijesu do zvolili da te dostojanstveno ispratimo i ožalimo. Kada bi suze i ljubav mogli da ožive čovjeka ti bi bio sa nama, po mogao svojoj majci da ozdravi, obilazio svoju babu Iku kao što si to uvijek radio i ovog oktobra družio se sa svo jim drugarima lovcima. Mnogo si rano, Mile, otišao, a imao si toliko razloga da živiš i stvorio sve za dobar život i budućnost.

Mile moj, nadam se da te je tetka Nada prigrlila i rane ti ublažila. Nikada zaboravljeni i uvijek voljeni, u bolu za vama dok god živim vaša Njanja – Rašo.

Tetka RADMILA i tetak GORAN

Voljenom bratu

MILE

Teška je i bolna istina da više nisi sa nama.

Tvojim preranim odlaskom ostali smo uskraćeni za veliku lju bav i porodičnu toplinu.

Bol i tuga se ne mjere riječima niti vremenom koje prolazi već prazninom koja je ostala poslije tebe.

Vječno ćeš živjeti u našim srcima jer u njima nema mjesta za zaborav.

Tvoji: TUŚA, IVANA, PECI i DUNJA

MIŠKU PEROVIĆU

Godina je dana od tvoje prerane smrti. Tuga i bol ne prolaze. Nikada neće ni proći. Ostaje nam lijepo sjećanje na tebe. Počivaj u miru, brate moj.

Tvoji: MILENA, ŽELJKO, SONJA i IVA

SJEĆANJE

TURČINOVIĆ

10.

ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

MILE

MIŠKO