Dnevni list Pobjeda 10.01.2022.

Poneđeljak, 10. januar 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20167 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

D. MALIDŽAN

Naši imunizovani građani ogorčeni što moraju pri ulasku u Crnu Goru da prilože test da su negativni na kovid i da ga plate u zemlji iz koje dolaze

Crnogorci skupo plaćaju i da bi došli kući

Od 3. januara je za ulazak u Crnu Goru, pa i za crnogorske građane, pored uslova o vakcinaciji ili potvrde o infekciji korona virusom ne starijom od šest mjeseci, neophodno raditi i PCR ili brzi antigenski test.

Crnogorski građani, koji su ljetos već platili oko pola miliona eura za testiranja stranaca pri njihovom odlasku sa ljetovanja iz Crne Gore, moraju ova testiranja plaćati u zemljama iz kojih se vraćaju u domovinu kako bi izbjegli karantin.

Osnovni bi red nalagao da, ako je već Vlada riješila ljetos da troši naš novac na strance, da omogući besplatno testiranje crnogorskih državljana organizacijom punktova za testiranje na graničnim prelazima na našoj teritoriji ili, ako već mora da se plati, da se plati u zemlji pa da makar dio tog novca završi u budžetu, a dio u domaćim finansijskim tokovima. Mogli bismo se ugledati na susjednu Albaniju koja je na aerodromu omogućila testiranje svim putnicima kojima je potreban brzi test za vraćanje u matičnu državu. Pored toga, brojni su problemi za putovanje crnogorskih građana iako su vakcinisani.

STR. 9.

SRAMOTNA PROSLAVA: Bosansko-hercegovački entitet u Banjaluci obilježio neustavni Dan Republike Srpske pjesmom ,,Za krst, za krst Nemanjića, za slavu, za slavu Obilića“

Parada vaskrsenja „velike Srbije“ Očito je da je Aleksandar Vučić cijeli region doveo na ivicu novih ratova. Volio bih da vjerujem da je novo ,,pucanje“ još uvijek stvar politike, a ne, prosto, fizike i da Sjedinjene Države i Evropska unija neće i dalje čemberlenovski okretati glavu na drugu stranu kao što čine još od početaka Dodikovog ekstremizma i litija u Crnoj Gori – rekao je za Pobjedu advokat iz Sarajeva Senad Pećanin STR. 4. i 5.

POLEMIKA: Predsjednik žirija za dodjelu nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ odgovorio na kritike javnosti, reagovao dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost

INTERVJU: Andrija Popović, predsjednik Liberalne partije i poslanik

Jelušić: Kritičari nijesu pročitali knjigu Čirgić: Laža i paralaža akademika

Manjinskotehnička vlada da pripremi izbore

STR. 3.

STR. 12.

RAZGOVOR: Aleksandar Popov, kopredsjednik Igmanske inicijative

Pandemija je učinila Tinder najpopularnijim sajtom za upoznavanje, sve više građana i kod nas koristi ovu aplikaciju

Mandić zna da bi bio najveći gubitnik ako obori Vladu

STR. 2.

Neko pronašao partnera, neko prijatelje, a neko ubija dosadu

STR. 11.

2

Politika

Poneđeljak, 10. januar 2022.

Potpredsjednica DPS-a poručila da naša država po svemu pripada EU porodici

Damjanović: Crnoj Gori kao nikada potrebna međunarodna ruka PODGORICA – Crnoj Gori je danas, kao nikada do sada, potrebna međunarodna ruka, da nas izvuče iz zamki retrogradnih trenutnih djelovanja na Zapadnom Balkanu - kazala je Sanja Damjanović, potpredsjednica DPS-a.

- Crna Gora je pokazala kako progresivne politike mogu da lansiraju razvoj i evroatlantske integracije. Izbjegli smo retrogradne posljedice 90-ih godina - dodala je.

Uradili smo mnogo, ističe Damjanović, uz međunarodnu podršku.

- I danas je, kao nikada do sada, Crnoj Gori potrebna međunarodna ruka, da nas izvuče iz zamki retrogradnih trenutnih djelovanja na Zapadnom Bal-

Sanja Damjanović

kanu i malih lokalnih činovnika. Crna Gora pripada po svemu EU porodici - navela je Damjanović na Tviteru. R. P.

Glavna pregovaračica sa EU Zorka Kordić

Do 2025. godine da budemo spremni za EU

PODGORICA - Crna Gora trebalo bi da slijedi svoj unutrašnji plan reformi, jer ima realnu šansu da do 2025. godine završi sve obaveze i postigne unutrašnju spremnost za članstvo u Evropskoj uniji, ocijenila je glavna pregovaračica sa EU Zorka Kordić.

Kordić je agenciji Mina rekla da je, u trenutku kada EU preispituje svoju stratešku autonomiju, unutrašnju konsolidaciju i procese donošenja odluka,

postavljanje rokova za prijem novih država članica nezahvalno sa mnogo aspekata.

Prema riječima Kordić, nedvosmislena je strategija EU da države Zapadnog Balkana primi u svoju porodicu.

– Crna Gora, kao najnaprednija u procesu, treba da slijedi svoj unutrašnji plan reformi, jer imamo realnu šansu da do 2025. godine završimo sve naše obaveze i postignemo unutrašnju spremnost za članstvo – rekla je Kordić. Đ. Ć.

Izborna skupština Bošnjačke stranke u Plavu

Ibrahimović: Nijedna ozbiljna vlada ne može se graditi bez BS

Sa Izborne skupštine BS u Plavu

PODGORICA – Nijedna ozbiljna buduća vlada ne može se graditi bez Bošnjačke stranke – poručio je Ervin Ibrahimović, predsjednik te stranke, na petoj Opštinskoj izbornoj skupštini BS u Plavu.

Izabran je novi saziv Opštinskog odbora koji, kako je saopšteno, broji 45 članova, među kojima je značajan broj novih imena.

Ibrahimović je kazao da ankete pokazuju da najveću podršku u Plavu ima upravo Bošnjačka stranka.

– Ovaj grad, koji treba da bude turistički centar ovog dijela Crne Gore, ima sve predispozicije za tako nešto. Uz pomoć države i u saradnji sa našom dijasporom, siguran sam da ovaj grad ima perspektivu. Pokazali smo u prethodnom periodu, od 2016. godine kada smo se mi pitali, tada su investicije stigle u Plav – kazao je Ibrahimović.

Potpredsjednik BS Damir Gutić istakao je da je plavski odbor BS uvijek bio najzainteresovaniji politički subjekt za razvoj Plava. Đ. Ć.

RAZGOVOR: Aleksandar Popov, kopredsjednik Igmanske inicijative

Mandić zna da bi DF bio najveći gubitnik ako obori Vladu

PODGORICA – DF i druge članice vladajuće koalicije bili su protiv ekspertske Vlade jer u njoj nijesu ključne političke ličnosti, a najjači pritisak je od Andrije Mandića i Nebojše Medojevića.

Mislim da je Mandić svjestan da bi upravo oni bili najveći gubitnici ako sada obore Vladu, jer birači to ne bi prepoznali kao borbu za principe nego borbu za fotelje - kaže u intervjuu Pobjedi Aleksandar Popov, kopredsjednik Igmanske inicijative.

Popov je istakao da „u crnogorskom društvu postoji građanski sloj koji priželjkuje da prevladaju građanske vrijednosti“, te da je jedna od tekovina DPS-a gajenje građanskog ambijenta i multietničke harmonije u Crnoj Gori.

POBJEDA: Vlada Crne Gore nema podršku u parlamentu, da li ona ima budućnost i kako vidite političku situaciju u Crnoj Gori?

POPOV: Postoji izreka: „Privremeni objekti najduže traju“. Ova vlada je smatrana kao prelazna i privremena, a traje duže od godinu i sve najave da će se ona rušiti nijesu se dogodile jer postoji neravnoteža straha. Zapravo, desila se nevjerovatna kombinatorika oko broja mandata – DF jeste najveća stranka u vladajućoj koaliciji i bilo bi logično da imaju mjesto premijera. Međutim, premijersko mjesto je bila cijena podrške koju je crkva dala litijama, a pokojni mitropolit ih je ubijedio da na čelu Vlade ne bude Andrija Mandić nego Zdravko Krivokapić kao formalni predstavnik koji je stavljen na čelo liste DF-a. Ipak, on nije suštinski čovjek DF-a i to je problem.

DF i druge članice vladajuće koalicije bili su i protiv ekspertske Vlade jer u njoj nijesu ključne političke ličnosti, a najjači pritisak je od Mandića i Nebojše Medojevića. Osim toga, oni su nezadovoljni i nekim potezima Vlade: rezolucija o Srebrenici i genocidu, odnos prema Srbiji gdje se očekivalo da Vlada bude prosrpska, da se ambasador Srbije Božović vrati, da se povuče priznanje Kosova...

Zbog nezadovoljstva potezima premijera uslijedili su pozivi na rušenje Vlade, rekonstrukciju. Ali, treba imati u vidu da je DF sadašnji broj mandata osvojio zahvaljujući litijama.

Mislim da je Mandić svjestan da bi upravo oni bili najveći gu-

Ulagalo se u Srpsku kuću i u Nikšić kao u bazu da bi ojačao prosrpski element i da bi se podržali oni koji su došli na vlast. To se sve radi zbog daljeg širenja uticaja Srbije na Crnu Goru - kaže Aleksandar Popov

Aleksandar Popov

bitnici ako sada obore Vladu, jer birači to ne bi prepoznali kao borbu za principe nego borbu za fotelje.

Iako je prosrpski element u litijama izbio u radikalnoj formi, mislim da u crnogorskom društvu postoji građanski sloj koji priželjkuje da prevladaju građanske vrijednosti. Uz sve ono što je DPS imao kao feler i šta mu se zamjeralo od građana i birača, jedna od njegovih tekovina je i gajenje građanskog ambijenta i multietničke harmonije u Crnoj Gori. Moguće je da će unutar DPS-a doći do nekog prestrojavanja, promjene i rekonstrukcije, najavljuje se odlazak Đukanovića. Oni žele da naprave otklon od onoga što je bilo ranije i da se više profilišu kao građanska stranka što bi išlo ka dogovorima unutar građanskog bloka.

POBJEDA: Mislite da će se Đukanović povući?

POPOV: To je bila kalkulacija kao moguća varijanta, da reformisani DPS može biti partner građanskim opcijama.

POBJEDA: Pomenuli ste da je Srbija očekivala promjenu raznih stvari u Crnoj Gori, ali se one nijesu dogodile. Uprkos tome, Nikšić je dobio dva miliona eura.

Kako to treba da shvatimo: kao pomoć kulturi, što piše u ugovoru, ili je konačno obznanjeno da Srbija u Crnoj

Uz sve ono što je DPS imao kao feler i šta mu se zamjeralo od građana i birača, jedna od njegovih tekovina je i gajenje građanskog ambijenta i multietničke harmonije u Crnoj Gori - rekao je Popov

Gori kontroliše vlast i kupuje političare?

POPOV: Veliki je bio uticaj Srbije na izbore u Nikšiću, mislim da i zbog toga što je Đukanović iz Nikšića. Prije Nikšića izdvojen je novac za Srpsku kuću. Dakle, u to se ulaže kao u bazu da bi jačao prosrpski element i da se konkretno podrže oni koji su došli na vlast. To se sve radi zbog daljeg širenja uticaja Srbije u Crnoj Gori i biće tu još i drugih ulaganja.

POBJEDA: Da li je to normalno da u XXl vijeku Srbija ostvaruje politički uticaj pod izgovorom zaštita prava Srba?

POPOV: Postoje dvije stvari: prva je legitimna briga za dijasporu, ali problem je što je pogled na Crnu Goru uvijek bio kao pogled na mlađeg brata koji je otišao pa zabio nož u leđa starijem... Srbija želi da na neki način pomažući taj dio građanstva, koji se izjašnjava ili osjeća kao Srbi, u stvari pokaže ne samo brigu za njih nego da na neki način ostvari i politički uticaj. To je bilo i za vrijeme litija i izbora u Nikšiću i za vrijeme bivših vlada. Kada je bio popis 2012. godine, u Srbiji se vodila kampanja da se što više građana Crne Gore izjasne kao Srbi, u vrijeme vlasti DS-a u Strategijji za dijasporu posebno je akcentovana Crna Gora i otišlo dalje nego što je briga za dijasporu (poslije je taj dio izbrisan iz Strategije). Koštunica je 21. maja 2006. godine rekao da je to kvazidržava. Dakle, to je samo jedan kontinuitet u malo izražajnijoj varijanti nego ranije.

POBJEDA: Vidjeli ste kako je Šešelj na TV Hepi izvrijeđao građane Cetinja. Zašto se u Srbiji u javnom prostoru dozvoljava takav govor i takve poruke? Imamo institucije koje treba da reaguju, a niko nije reagovao?

POPOV: Nije tačno da se ne reaguje. Na sve ispade reaguju organizacije civilnog društva, ali ne reaguje vlast i dozvoljava da se takve stvari plasiraju preko opskurnih televizija na kojima se širi govor mržnje. To što se objavljuje na tim televizijama treba biti sankcionisano jer u kontinuitetu se pojavljuju sijači mržnje da truju atmosferu u Srbiji i regionu. Ne bi smjelo da se desi da reaguju samo organizacije civilnog društva.

Organizacije civilnog društva vrše pritisak koliko mogu, ali očigledno je da vlast ne haje za to. To je kao i sa muralima, vraćaju se kod nas devedesete godine gdje se veličaju i ratni zločini i zločinci i dozvoljava se jezik mržnje prema pripadnicima drugih nacija i drugim državama.

POBJEDA: Da li je Šešeljev govor – govor vlasti ili ne?

POPOV: Ako nema sankcija i reagovanja vlasti, ako vlast dozvoljava takve stvari i ne ograđuje se od toga, onda se to može različito tumačiti. Ponavljam, mora se sankcionisati televizija koja na taj način dozvoljava da se sije mržnja prema drugima. Pošto sankcija nema, takvo ponašanje se stavlja na neki način na rabat države zato što sve to dozvoljava.

Violeta CVEJIĆ

Politika

Poneđeljak, 10. januar 2022.

3

INTERVJU: Andrija Popović, predsjednik Liberalne partije i poslanik PODGORICA – Liberalna partija zalaže se za formiranje privremene, manjinsko-tehničke vlade koja bi u roku ne dužem od godinu pripremila vanredne parlamentarne izbore – kaže u intervjuu Pobjedi Andrija Popović, predsjednik te partije i poslanik.

– Kako kompletna opozicija, ali i dominantan dio parlamentarne većine želi smjenu aktuelne Vlade koja je za 13 mjeseci vladavine pokazala apsolutnu nezrelost i dovela Crnu Goru u očajno političko, zdravstveno, socijalnoekonomsko stanje, Liberalna partija zalaže se za formiranje privremene, manjinskotehničke vlade koja bi u roku ne dužem od godinu sanirala tu tešku situaciju i pripremila vanredne parlamentarne izbore u 2023. Jedino to može popraviti izrazitu političku nestabilnost i duboku društvenu podijeljenost koju je prouzrokovala aktuelna vlast – kazao je Popović.

POBJEDA: Da li je Memorandum o saradnji kojeg su nedavno potpisali Ura, SNP i manjinske partije najava formiranja manjinske vlade?

POPOVIĆ: Za našu državu je značajan dan potpisivanja Memoranduma manjinskih i dijela vladajućih partija. Ipak je to neka nada povratku građanskog i sekularnog uređenja države, zaštiti ugroženih prava manjina u posljednjih 16 mjeseci, a mogla bi biti i varijanta nove manjinske vlade koju bi podržale, bez učešća u vlasti, i parlamentarne partije koje se zalažu za nastavak evroatlantskog puta Crne Gore.

POBJEDA: Je li moguće ostvariti dijalog u Skupštini o najvažnijim pitanjima za koje je potrebna dvotrećinska većina, poput VDT i izbornog zakona? Pogoto-

Manjinskotehnička vlada da pripremi izbore Vlada je godinu završila haotično i bez ozbiljnog plana koji je dugoročno održiv. Set zakona koji su usvojeni je čisti populizam. Sva odgovornost leži na još aktuelnoj parlamentarnoj većini. Rezultate ove pogubne ekonomsko-socijalne politike ćemo vidjeti polovinom ove godine, kada nas nesumnjivo očekuje i rebalans budžeta, još jedno veliko zaduženje, a za dvije godine i vjerovatni finansijski slom – kaže Andrija Popović vo ako znamo da je na posljednjoj sjednici Skupštine izabran Tužilački savjet jednostrano, bez pokušaja da se postigne širi dogovor, uprkos mišljenju EK...

POPOVIĆ: Politički dijalog je neophodno usmjeriti na rješavanje ključnih pitanja koja su uslov daljeg evropskog puta države i dogovor oko izbora nosilaca najviših

Cetinje je srce Crne Gore, niko od suverenističkih političkih subjekata koji su dobili čak oko 80 odsto glasova građana ne može zbog poznate crnogorske pizme da izda to povjerenje i dovede našu državu u još teži položaj, ako takav postoji.

Zlo vrijeme zahtijeva zajedničku platformu za crnogorski građanski konsenzus - kaže Popović

POBJEDA: Predsjednik SRS Vojislav Šešelj saopštio je na Hepi televiziji niz gnusnih uvreda na račun Cetinjana i Cetinjanki, a dan kasnije meta njegovih mizoginih napada bila je Draginja Vuksanović-Stanković.

Niko iz Vlade nije se oglasio tim povodom.

Kako sve to komentarišete?

POPOVIĆ: Veliki je problem što zvanična Srbija preko najviših funkcionera, institucija, medija ima nipodaštavajući odnos prema Crnoj Gori, odnos pun uvreda i diskvalifikacija. Nacionalističko ludilo i huškačka hajka u njiho-

pravosudnih funkcija, o daljoj reformi izbornog zakonodavstva, za što je potreban nivo konsenzusa u parlamentu, uz najmanje 2/3, odnosno 3/5 podrške poslanika.

Parlamentarna većina stalno bježi od tog dijaloga, zabrinjavajuće je neznanje, zloupotreba vlasti, nepotizam i neiskustvo u obavljanju važnih državnih poslova, što sve zajedno predstavlja veliku opasnost za crnogorsko društvo i svakog pojedinca.

Očigledno je da samo međunarodna zajednica može natjerati aktuelni režim da se vrati građanskoj i Evropi okrenutoj Crnoj Gori, počne dijalog sa opozicijom i zaustavi klerikalizaciju i reanimaciju nacionalističke i

Ne jenjavaju nacionalističko ludilo i huškačka hajka voj javnosti ne jenjavaju.

Posljednji primjer uvreda građana Cetinja i Crne Gore od potrošenih političara iz Srbije, koji sa nacionalne frekvencije poručuje najgnusnije uvrede na račun žena, majki, sestara Crne Gore, jedan je od brojnih svakodnevnih primjera ponašanja ,,bratske Srbije“ i ne smije proći bez reakcije naše države.

Takve programe treba pod hitno ograničiti i spriječiti trovanje crnogorske javnosti mržnjom, ali kako se radi o mnogim mediji-

ma i portalima, strah me je da je to ,,Sizifov posao“.

Crnoj Gori je potrebna dekontaminacija javnog prostora koji se više od godinu truje netrpeljivošću, agresijom i nacionalističkom retorikom. Konačno se mora poslati poruka normalnog života, dijaloga, tolerancije među svim ljudima. Naročito bi trebalo takvu poruku poslati sa vrha naše države, što je pretenciozno očekivati znajući njihov podređeni položaj u odnosu na zvaničnu Srbiju i SPC.

antigrađanske paradigme.

POBJEDA: Verifikovani su mandati odbornicima u cetinjskom parlamentu, ali nema naznaka da bi se uskoro mogla formirati vlast. Za sada se zna jedino da Stara garda LSCG neće sa DPS-om. Kako to komentarišete i šta očekujete na Cetinju, koga vidite u opštinskoj vlasti?

POPOVIĆ: Ono što je najvažnije jeste da su građanske i procrnogorske partije na Cetinju dobile apsolutnu većinu. Vjerujem da u svakoj od tih partija i građanskih inicijativa postoji dovoljno svijesti i odgovornosti za državu i društvo te da će se dogovor postići. Možda i nije loše da niko nema sam većinu jer će se na taj način iskristalisati najbolja rješenja za prijestonicu pa samim tim i

Očigledno je da samo međunarodna zajednica može natjerati aktuelni režim da se vrati građanskoj i Evropi okrenutoj Crnoj Gori, počne dijalog sa opozicijom i zaustavi klerikalizaciju i reanimaciju nacionalističke i antigrađanske paradigme - kaže Popović

Nije se smjela povući inicijativa za smjenu Vlade

Andrija Popović

za budućnost Crne Gore. Liberalna partija ostaje otvorena za sve dogovore na principima građanskog društva i programskih odrednica koje su svima poznate. Cetinje je srce Crne Gore, niko od suverenističkih političkih subjekata koji su dobili čak oko 80 odsto glasova građana ne može zbog poznate crnogorske pizme da izda to povjerenje i dovede našu državu u još teži položaj, ako takav postoji. Zlo vrijeme zahtijeva zajedničku platformu za crnogorski građanski konsenzus.

POBJEDA: Zašto i dalje nema formiranja crnogorskog širokog bloka, kojim bi se spriječilo rasipanje suverenističkih glasova, s obzirom da slijede izbori u Podgorici, a možda i vanredni parlamentarni?

POPOVIĆ: Slijede izbori u Podgorici, ali i u većini drugih opština. Mi od početka zagovaramo široku programsku koaliciju okupljenu oko zajedničkih principa građanske, suverene, antifašističke, demokratske države, modernog i evropskog društva. Više puta sam kazao da partije opozicije, na nivou lidera, imaju redovne sastanke na kojima razgovaramo o budućnosti države i načinu na koji najbolje možemo da pružimo odgovore na sve izazove pred kojima se nalazimo. Vjerujem da će se dogovor postići jer je to naša dužnost prema građanima i svemu što smo do sada postigli. Insistiraćemo u razgovorima sa partnerima o tome, iako sam razočaran djelovanjem pojedinih opozicionih lidera koji su partijske interese podredili državnim u ključnim lokalnim izborima.

Tako je bilo prošle godine u Nikšiću, Herceg Novom, Cetinju, Mojkovcu, Petnjici.

POBJEDA: Vlada se pohvalila da je prethodnu godinu završila trijumfalno, da je ostvarila sve što je obećala. Kakvo je Vaše mišljenje o tome?

POPOVIĆ: Vlada je godinu

POBJEDA: Kada je POBJEDA povučena inicijativa za izglasavanje povjerenja Vladi, izvinili ste se građanima i kazali da je to fijasko za poslanike opozicije i DF-a. Zašto smatrate da je povlačenje inicijative bilo pogrešno?

POPOVIĆ: Sve bilo je pogrešno sa Prijedlogom da se glasa o nepovjerenju 42. Vladi Crne Gore.

Prvi put je u istoriji crnogorskog parlamentarizma da opozicija pokrene taj institut, a iskorišten je u promociji jedne opozicione partije pred lokalne izbore u prijestonici Cetinje. Prijedlogom po hitnom postupku, koji su potpisali svih 40 opozicionih poslanika, data je nada građanima većinske Crne Gore da će biti smijenjena nakaradna Vlada, koja svakodnevno generiše niz negativnih efekata na život i standard građana, ali kako je nagoviještena deklarativna podrška smjeni Vlade od najvećeg dijela parlamentarne većine postala upitna, od Prijedloga se odustalo.

Moralo se ići do kraja, potpuno raskrinkati Vlada i aktuelna vlast, nije se smio povući prijedlog, to su nekoliko dana kasnije i potvrdila i glasanja o sve tri interpelacije o razrješenju ministara Bratić, Radulović i Stijović, koje su uz opoziciju podržali i mnogi poslanici vlasti.

Uskraćena je nada građanima, jedino što se moglo izgubiti je nemogućnost podnošenja novog prijedloga za glasanje o nepovjerenju Vladi prije isteka roka od 90 dana.

završila haotično i bez ikakvog ozbiljnog plana koji je dugoročno održiv. Set zakona koji su usvojeni je čisti populizam i to vidi svako razuman. Na to su čak upozorile i međunarodne organizacije, prestižne finansijske i ekonomske grupe poput MMF i Svjetske banke. Državu uvode u dužničko ropstvo ogromnim zaduženjima, a cijenu toga ćemo tek debelo platiti a neće imati ko da odgovara za ta nedjela, bez obzira na veliku ,,žilavost“ gotovo je nezamislivo da ova vlada preživi polovinu ove godine.

Sva odgovornost leži na još uvijek aktuelnoj parlamentarnoj većini. Rezultate ove pogubne ekonomsko-socijalne politike ćemo vidjeti polovinom ove godine, kada nas nesumnjivo očekuje i rebalans budžeta, još jedno veliko zaduženje, a za dvije godine i vjerovatni finansijski slom.

I. KOPRIVICA

4

U fokusu

BANJALUKA - PODGORICA - Eskalacija srpskog nacionalizma prethodna dva dana upriličena je u Banjaluci sramotnom proslavom neustavnog Dana Republike Srpske, bosansko-hercegovačkog entiteta. Specijalna antiteroristička jedinica MUP-a tog entiteta tokom neđeljnog defilea izvodila je i specijalnu muzičku numeru tokom koje su policajci u glas pjevali ,,Za krst, za krst Nemanjića, za slavu, za slavu Obilića. Srba ima kao lista, nema više komunista“. U tom entitetu juče je obilježen neustavni Dan RS-a, a ceremoniji su prisustvovali zvaničnici tog entiteta, brojni gosti iz Srbije, kao i ambasador Rusije u BiH. Tom paradom, i noć ranije organizovanom svečanom akademijom, dodatno je ponižena država Bosna i Hercegovina, naročito jer je Ustavni sud Bosne i Hercegovne dva puta donio odluku da je 9. januar kao Dan entiteta Republika Srpska neustavan.

Neustavnost Dana RS-a ocijenila je i Venecijanska komisija, koja je kazala da je praznik ,,diskriminatorski, jer nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja“.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je istakao na defileu da ,,ljudi u RS žele da žive slobodno i da ta sloboda nije nauštrb drugih naroda“.

– Formirali smo Republiku Srpsku jer želimo da budemo slobodni, a to i drugima želimo. RS nije stvorena iz inata, već je to ostvarenje sna srpskog naroda, a naš cilj je mir – poručio je Dodik.

On je istakao da je izuzetno ponosan što je bio na osnivačkoj skupštini RS i što se već 30 godina bori za nju.

– To što ste se vi okupili ovdje u tolikom broju je najbolji odgovor onima koji nas osporavaju – poručio je Dodik okupljenima.

Dan ranije, u subotu 8. januara, održana je i svečana akademija kojoj su prisustvovali mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i patrijarh srpski Porfirije, a govorila je premijerka Srbije Ana Brnabić.

Osim u Banjaluci, 9. januar je obilježen i u drugim gradovima i opštinama entiteta RS, te u Brčko distriktu BiH. Tog datuma 1992. godine u Sarajevu je tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH, donijela Deklaraciju o proglašenju republike srpskog naroda BiH, kao nezavisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine.

Na čelu samoproglašene republike su bili Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, kasnije osuđeni u Haškom tribunalu zbog ratnih zločina.

Samo tri dana pred početak zvaničnog obilježavanja neustavnog dana Republike Srpske, Milorad Dodik, srpski – Jedini način da se isključi rat jeste hitno slanje NATO snaga u BiH. Bolje spriječiti i odbiti napad, nego se braniti. Snage EUFOR-a nijesu dovoljne da bi spriječile rat - ističe u intervjuu sa Senadom Hadžifejzovićem u Centralnom dnevniku Face TV američki ekspert za Balkan Januš Bugajski. Viši saradnik Fondacije Džejmstaun iz Vašingtona i bivši direktor

Poneđeljak, 10. januar 2022.

SRAMOTNA PROSLAVA: Bosansko-hercegovački entitet u Banjaluci obilje

Parada vaskrsenja Jučerašnjim defileom i noć ranije organizovanom akademijom, dodatno je ponižena država Bosna i Hercegovina, jer je Ustavni sud BIH dva puta donio odluku da je 9. januar kao Dan entiteta Republika Srpska neustavan.

Marširajući u sklopu defilea pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice MUP-a pjevali su: ,,Srba ima kao lista, nema više komunista. Za krst, za krst, Nemanjića, za slavu, za slavu Obilića.

Banjaluko naša diko… Srba ima kao lista, nema više komunista. Stasala je naša dika, nova Srpska Republika… “

Vlahović: Svakog dana sve gore i opasnije Predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava Miodrag Vlahović komentarisao je na Tviteru aktuelne događaje u Banjaluci.

– Oni koji sponzorišu Republiku Srpsku i brane njenu nacionalističku politiku treba da predvode ,,Otvoreni Balkan“? Ostali treba da ćute i slušaju fašističke slogane i pjesme, svakog dana sve gore i opasnije? Srbija treba da nas okuplja i vodi – napisao je Vlahović.

član Predsjedništva BiH, dobio je nove sankcije od SAD-a.

Zbog obilježavanja Dana RS juče su reagovali brojni aktivisti i političari iz Crne Gore.

Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić ocijenio je da „eho osvajačkih i bratoubilačkih pohoda iz 90-ih nikad nije transformisan u ideju suživota i prihvatanja BiH kao države“.

– Ako se ne ubrza integracija Zapadnog Balkana u EU, to može imati dalekosežne posljedice po stabilnost i bezbjednost regiona i Evrope – zaključio je Nikolić.

Izvršna direktorka nevladine organizacije Crnogorski ženski lobi Aida Petrović saopštila je kako ta NVO jasno i nedvosmisleno pruža punu podršku građanskoj, jedinstvenoj, nedjeljivoj i cjelovitoj BiH, te kako podržava inicijativu bosanskohercegovačke dijaspore i sve mirne građanske proteste najavljene širom Evrope i svijeta kojima će i same dati doprinos na mirnom okupljanju u Podgorici najavljenom za danas.

- Apelujemo na sve političke lidere u Bosni i Hercegovini da kao predstavnici naroda i države imaju obavezu zajednički raditi i pronalaziti modalitete djelovanja koji će omogućiti prosperitet i bolju budućnost u miru svih naroda u BiH - naglasila je Petrović.

Crnogorski ženski lobi, kako je rekla, posebno apeluje na člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da „prestane sa zapaljivom, diskriminatorskom i retrogradnom retorikom, veličanjem lika i djela presuđenim ratnim zločincima, kršenjem elementarnih ljudskih prava obilježavanjem datuma koji je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim praznikom, a američka Ambasada u BiH upozorila da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće“.

- Zahtijevamo od vlasti Republike Srbije, na čelu sa Aleksandrom Vučićem da prestane sa destabilizacijom Bosne i Hercegovine, u sadejstvu sa Miloradom Dodikom i da pri-

Sa defilea u Banjaluci

Provokacije i uvrede u više gradova, pjesmom veličali Ratka Mladića

Foča

hvate presude najviših međunarodnih pravnih instanci, kao i stavove drugih međunarodnih tijela djelujući u skladu sa njima bez diskriminatorskog odnosa koji nije u skladu sa vri-

Bugajski: Treba što prije uključiti NATO snage Istočnoevropskih studija na Centru za strateške i međunarodne studije iz američkog glavnog grada priznaje da se pribojava ponovnih sukoba na Balkanu, jer Dodik planira, uz pomoć Vučića i Putina, da pravi nezavisnu državu.

– Američke sankcije su početak, simbol onog što se može desiti

i moraju se pooštriti. Sankcije nijesu dovoljne da Dodik promijeni ideju o otcjepljenju! Ovo je pokušaj novog krvavog rata u BiH pod vođstvom Moskve.

Sankcije se moraju uvesti Dodikovoj porodici i Vladi RS-a – upozorava Bugajski.

Objašnjava da se Vučić angažuje da obnovi uticaj na svim

teritorijama gdje su Srbi većina.

– Vučić hoće novu konfederalnu strukturu, jer pravi veliku Srbiju i svakako će zaštititi RS. Ovdje se radi o raspadu države, a ne o odbrani entiteta, nego o ideji otcjepljenja! Dodik želi izvući RS iz zajednice u BiH, želi napraviti nezavisnu državu i samo čeka pravu priliku. On se

U više gradova u RS uoči proslave zabilježeni su incidenti, provokacije i uvrede prema građanima nesrpske nacionalnosti i Bošnjacima. U Prijedoru je veća grupa ljudi na ulicama pjevala pjesme u čast ratnog zločinca Ratka Mladića, a u Gacku je sa razglasa puštana pjesma „Ne volim te Alija zato što si balija“. U Priboju su, takođe, osvanuli grafiti kojima se veliča Mladić.

jednostima dijaloga i tolerancije - poručila je Petrović.

Reis Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović osvrnuo se na seriju incidenata i prijetnji širom RS, nada da sankcije SAD neće ići od ovoga dalje, ali se vara.

On jeste patetičan i istina je da se ponaša kao klovn, ali ima podršku Vučića i Putina da vrijeđa Bajdena. Ako ovo izmakne kontroli, raste opasnost od direktnog uključenja Rusije. NATO snage treba što prije uključiti! SAD treba pokrenuti pitanje BiH i zatražiti da se Rusija ne miješa! Mnogo toga

Istaknuta slika osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i uvredljivi transparenti na kojima je ispisano ,,Znamo šta vas satire, priznaćete nas Bakire“ bili su dio obilježavanja 9. januara, neustavnog Dana RS-a i u Foči, prenosi klix.ba. Navijačka grupa ,,Delije Foča“ na najveću fočansku stambenu zgradu postavila je platnenu ikonu Svetog Stefana, a navijači Crvene zvezde organizovali su i bakljadu.

ali i na same poruke sa obilježavanja dana RS, ističući kako za „eskalaciju srpskog nacionalizma kojem ovih dana svjedočimo, nijesu odgovorni samo srpski nacionalisti“. se može desiti u narednih nekoliko sedmica - navodi Januš Bugajski.

U fokusu

Poneđeljak, 10. januar 2022.

ežio neustavni Dan Republike Srpske

a „velike Srbije“ Njemački dnevnik o proslavi u Banjaluci

Dodik će zapaliti požar koji se zadugo neće moći dovesti pod kontrolu

Priboj

- Već i evropski državnici poput Viktora Orbana, Angele Merkel i Emanuela Makrona. Svi su oni u posljednjih nekoliko godina hvalili srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji je taj nacionalizam oživljavao i podgrijavao - rekao je Kavazović za Radio Sarajevo.

Povodom incidenata širom RS je dodao kako „nikada ne treba poistovjetiti hrišćane sa primitivnom manjinom, kojih uvijek ima“.

- Nadam se da će ta tiha većina dići glas protiv primitivnih poriva pojedinaca. Nažalost, u Srbiji je taj primitivizam postao dio državnog sistema, to je ono što zabrinjava - zaključio je Kavazović.

Srđan Šušnica, kulturolog, pravnik i publicista koji je, prije par godina, zbog prijetnji smrću bio prisiljen da napusti Banjaluku, kaže za Danas da parada predstavlja vaskrsenje ,,velike Srbije“.

– Ovaj takozvani praznik je neustavan i nezakonit, ali ne treba zaboraviti da je i sam događaj 9. 1. 1992. tj. samoproglašenje tzv. „Srpske Republike BiH“ bio neustavan i nezakonit i po tadašnjim ustavu i zakonima Socijalističke Republike BiH. U međuvremenu između tadašnje i sadašnje neustavnosti i nezakonitosti svega što je taj 9. januar bio i što je danas, stala je nesaglediva ljudska patnja i mržnja, patnja ubjedljive većine i mržnja ubjedljive, ali moćne manjine. Progon, tortura, masovna ubistva počela su najprije u Bijeljini i Bosanskom Podrinju od 15. marta 1992, a već od 2. aprila u Banjaluci, Sanskom Mostu, Ključu, Prijedoru, Tesliću, Doboju i cijeloj Bosanskoj Krajini. Na jednoj od sjednica te pobunjeničke skupštine takozvane ,,srpske republike“ osuđeni ratni zločinac Momčilo Krajišnik je izgovorio sljedeću rečenicu: ,,Mi gospodo, imamo dva pravca: jedan, da se politički borimo, da maksimalno postignemo u ovo današnje vrijeme kao prvoj etapi ili da prekinemo razgovore i da idemo u ono što smo vjekovima radili: da silom osvajamo svoje teritorije“ – podsjetio je Šušnica. R.U.-I.

Rukovodstvo Republike Srpske proslavlja svoj ,,nacionalni praznik“, koji je nezakonit, piše njemački Die Welt u članku posvećenom obilježavanju 9. januara.

– Oni marširaju sa crvenim beretkama i maskirnim uniformama, te oružjem u rukama: Specijalne policijske snage koračaju ulicama Banjaluke, u srpskom dijelu Bosne i Hercegovine.

Zastavice u bojama srpske nacionalne zastave trepere iznad njih, dok svira limena muzika. Tako svake godine. Političko rukovodstvo bosanskih Srba obilježava 30-godišnjicu RS-a, sa paradom, javnim televizijskim prenosom na Radio-televiziji Republike Srpske. Uprkos činjenici da je ovo obilježavanje zabranjeno - piše dopisnica Die Welta Karolina Druten, prenosi Oslobođenje.

Podsjećaju na odluku Ustavnog suda BiH od prije nekoliko godina, kojom je ovaj praznik proglašen neustavnim, jer diskriminiše druge etničke grupe.

- Ovogodišnja parada je pod posebnom međunarodnom pažnjom. Već mjesecima, lider RS-a Milorad Dodik gura svoju nacionalističku i separatističku politiku. SAD su mu nedavno uvele sankcije zbog separatističkih tendencija i korupcije - navodi njemački list.

Zatim se navodi izjava člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, koji za Welt kaže: – Možete li zamisliti da Einsatzgruppen (nacistički odredi smrti, op. a.) marširaju evropskim ulicama na godišnjicu Kristalne noći?

Džaferović dodaje da su

,,za žrtve i preživjele scene bolne i traumatične“.

Autorka teksta podsjeća da je stotine hiljada ljudi protjerano, te da je 1995. godine u prvom genocidu na evropskom tlu, nakon Drugog svjetskog rata, Vojska Republike Srpske ubila 8.000 ljudi.

– Činjenica da sigurnosne snage bosanskih Srba marširaju ulicama Banjaluke na dan 9. januara, slaveći iz godine u godinu svoj ,,državni praznik - smatra se provokacijom. Uprkos svemu, Dodik kao najmoćniji političar u srpskom dijelu zemlje već mjesecima gura RS ka secesiji. U decembru je lokalni parlament glasao za povlačenje iz vojske, pravosuđa i poreskog sistema na državnom nivou - kaže autorka, te navodi da bi ovo, kako ocjenjuju posmatrači, mogao biti presudni korak ka otcjepljenju.

Autorka kaže da je američkim sankcijama građanima SAD zabranjeno poslovati sa Dodikom, te kaže da i njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Berbok zagovara sankcije protiv Dodika.

- Kao Evropljani ne smijemo dozvoliti da se istorija na evropskom kontinentu ponavlja i da dođe do novog oružanog sukoba u regionu - kaže Adis Ahmetović, zastupnik vladajućeg SPD-a u Bundestagu, koji takođe podržava sankcije.

Njemački list Die Welt zaključuje da se ,,zasad ipak Dodik ne plaši ozbiljnih posljedica, te stoga nastavlja – vjerovatno do tačke gdje će zapaliti veći požar koji se zadugo neće moći dovesti pod kontrolu“.

5

Sarajevski advokat ocjenjuje da je ,,ugroženost“ srpskog naroda u Crnoj Gori i BiH neiscrpno pogonsko gorivo za pripremu zločina

Pećanin: Vučić je cijeli region doveo na ivicu novih ratova - Bojim se da demonstracije klerofašizma, kojem svjedočimo još od početka litija u Crnoj Gori, a sada i povodom proslave Božića (,,Oj Pazaru, novi Vukovaru, Oj Sjenice, nova Srebrenice“), antivakserskog performansa Novaka Đokovića i obilježavanja neustavnog 9. januara u Republici Srpskoj ( ,,Za krst Nemanjića i slavu Obilića“) upućuju na identičnost pripremljenog scenarija: onog projekta koji je uoči početka ratova na prostoru Jugoslavije najavljen ,,Antibirokratskom revolucijom“, govorom Slobodana Miloševića na Kosovu Polju i turnejom moštiju kneza Lazara po ,,srpskim zemljama“ – ocijenio je sinoć za Pobjedu Senad Pećanin, advokat i novinar iz Sarajeva.

Naš sagovornik kaže da bi se Čehovljevo pravilo ,,da puška koja je okačena na zid u prvom činu mora opaliti u trećem“ moglo reinterpretirati na sljedeći način: slavljenje genocida u Srebrenici u prvom činu mora rezultirati novim zločinom u trećem.

– Kao što su onomad laži o srpskom pravu na granice srpske države na liniji Karlobag - Ogulin - Karlovac Virovitica bile pogonsko gorivo za genocid i najmasovnije ratne i zločine protiv čovječnosti u Evropi nakon Drugog svjetskog rata - tako je danas ,,ugroženost“ srpskog naroda u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini neiscrpno pogonsko gorivo za pripremu novih ratova i novih zločina – rekao je Pećanin.

Sarajevski advokat je kazao da onaj koji je za govornicom Skupštine Srbije prijetio svijetu sa ,,sto muslimana za jednog Srbina“ danas ima veću moć nego što je Milošević imao devedesetih godina prošlog vijeka.

– Doduše, podršku Crkve Srbije za ciljeve koji su ostvarivi jedino genocidom i zločinima imao je i Milošević. Ali, Aleksandar Vučić je u boljoj poziciji: dok se Milošević oslanjao na klovna Žirinovskog, tajno ,,Teslino oružje“ i nadu u početak trećeg svjetskog rata, Vučić ima podršku Putina, Kine, Orbana, Janše, Milanovića, a do juče čak i Angele Merkel; dok se Milošević morao osloniti na Šolevića, Raškovića, Karadžića, Bulatovića i Rahmana Morinu, Vučićevi aduti su Dodik, Andrija Mandić i Dritan Abazović; dok je Milošević gebelsovsku propagandu širio preko Mitevićeve Televizije Beograd i Politikinih izdanja, Vučića i njegove namjesnike podržavaju skoro svi vodeći mediji u Srbiji, podgoričke Vijesti i RTV Republike Srpske.

– Očito je da je Aleksandar Vučić cijeli region doveo na ivicu novih ratova. Volio bih da vjerujem da je novo ,,pucanje“ još uvijek stvar politike, a ne, prosto, fizike i da Sjedinjene Države i Evropska unija neće i dalje čemberlenovski okretati glavu na drugu stranu kao što čine još od početaka Dodikovog ekstremizma i litija u Crnoj Gori – rekao je Pećanin.

R.U.-I.

Reditelj Dino Mustafić zgrožen zastrašujućim porukama

Ovo je mrak u dvorištu Evrope koji traje 30 godina uz mentorstvo Srbije Bosansko-hercegovački reditelj Dino Mustafić okarakterisao je jučerašnji defile Specijalne antiterorističke jedinice MUP-a RS kao zastrašujući, kazavši

da je jasno čemu vodi politika člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

Mustafić se oglasio na Tviteru, podijelivši video defilea u sklopu kojeg su specijalci MUP-a RS pjevali stihove pjesme ,,Za krst“.

- Jasno je k’o dan čemu vodi Dodikova politika.

Cijeli prizor je zastrašujući od pjesme do defilea, poruka i namjere. Ovo je klerofašistički entitet, mrak u dvorištu Evrope koji traje tri decenije uz mentorstvo države Srbije - napisao je Mustafić.

6

Ekonomija

PODGORICA - Grupacija proizvođača pekarskih proizvoda, pri Privrednoj komori Crne Gore, odlučila je 30. decembra da od 10. januara poveća cijene osnovne vrste hljeba sa 50 na 65 centi.

- Predstavnici industrijskih pekara, velikih trgovačkih lanaca, Ministarstva ekonomskog razvoja, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Privredne komore, na zajedničkom sastanku, održanom 23. decembra u Privrednoj komori, usaglasili su da preporučena maloprodajna cijena osnovne vrste hljeba ne prelazi 65 centi po vekni - navodi se u saopštenju Grupacije.

Grupacija je pozdravila Odluku Vlade Crne Gore da ne produži važenje Uredbe o limitiranju cijene osnovne vrste hljeba, koja je inače nanijela značajne gubitke ovoj proizvodnji u posljednja tri mjeseca 2021. godine.

- Ova preporuka je izraz zajedničke brige i društvene odgovornosti svih učesnika, a prije svega industrijskih pekara i trgovačkih lanaca da ne određuju ekonomski opravdanu cijenu do 70 centi po vekni, uvažavajući time i dati socioekonomski trenutak - navodi se u saopštenju Grupacije.

Nove cijene hljeba će se primjenjivati od danas 10. januara 2022. godine. Đ. Ć.

Poneđeljak, 10. januar 2022.

Odluka Grupacije proizvođača pekarskih proizvoda

Hljeb od danas skuplji 15 centi

CRBC izdala instrukcije za plaćanje 78 miliona Predstavnica ASP-a Ines Mrdović objasnila je da to pokazuje dio faktura koje je CRBC dostavljala Vladi u vezi gradnje prioritetne dionice od Smokovca do Mateševa, koje se odnose na period od sredine

Zgrada CRBC-a

Kroz Sozinu prošle godine prošlo 2,6 miliona vozila PODGORICA – Kroz tunel Sozina je u čitavoj prošloj godini prošlo 2,6 miliona vozila.

Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u 2020. godini tunel je opslužio 1,95 miliona vozila, u 2019. njih 2,83 miliona, a u 2018. godini 2,82 miliona. Podaci pokazuju i da je od posljednjeg dana prošle godine do 6. januara kroz tunel prošlo 37,3 hiljade

vozila, većinom automobila.

Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona EUR, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).

Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

R. P.

Detalj iz tunela

Detalj iz podgoričke pekare

Po osnovu izgradnje prioritetne dionice auto-puta

PODGORICA – Kineska kompanija „Čajna rod end bridž korporejšn“ (CRBC) izdala je Vladi instrukcije za plaćanje 78 miliona eura po osnovu radova na prioritetnoj dionici autoputa za period od tri godine i četiri mjeseca, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

Podaci Monteputa

Er Srbija smanjuje broj letova ka Podgorici

Nije poznato da li Vlada namjerava da objelodani taj dio informacija i generalno tokove novca u vezi sa strateškim infrastrukturnim projektom - rekla je Ines Mrdović

2018. do oktobra prošle godine i obuhvataju glavne i naknadno ugovorene dodatne radove na auto-putu.

- Fakture za period do sredine 2018. godine su sakrivene od javnosti, ali ukoliko je CRBC i u tom periodu izdavala instrukcije za plaćanja preko svog računa u Prvoj banci, a ako se uporede drugi dostupni podaci, može se pretpostaviti da se radi o iznosu od još oko 60 miliona eura - rekla je Mrdović.

Ona je, kako prenosi agencija Mina, dodala da nije poznato da li je CRBC odlučila da isplate u eurima idu na njen račun u Prvoj banci zato što je od te finansijske kompanije dobila najpovoljnije bankarske uslove, ali da je poznato da kompletan trošak izgradnje dionice auto-puta pada na teret građana.

Mrdović je navela i da dio faktura od sredine 2018. godine pokazuje da je CRBC izdavala

instrukcije za plaćanja na račun u Kini, u dolarima. Fakture za taj period su bile vrijedne preko 355 miliona američkih dolara.

- Do tada, na osnovu dostupnih podataka, može se pretpostaviti da je dolarska vrijednost isplata još 474 miliona, a uključujući i avans plaćen početkom 2016. godine, od nepunih 190 miliona američkih dolara - rekla je Mrdović.

Ona je upozorila da je dio faktura sakriven od javnosti, kao i da postojeća dokumentacija ne pokazuje plaćanja CRBC podizvođačima, kojima je kineska kompanija dodijelila poslove vrijedne preko 40 odsto ukupno ugovorenog posla od 809 miliona, kasnije uvećanog za još 50-ak miliona, ne računajući izdvojeni tender za struju za auto-put od 39 miliona.

- Nije poznato da li Vlada namjerava da objelodani taj dio informacija i generalno tokove novca u vezi sa strateškim infrastrukturnim projektom rekla je Mrdović.

Ona smatra da bi objava mogla da ponudi potpunije informacije o projektu, zbog kojeg je, kako je ocijenila, papreno zadužen niz budućih generacija, kao i da pomogne analitičarima i istraživačima u njihovom radu na tu temu. Đ. Ć.

PODGORICA- Srpska nacionalna avio-kompanija Er Srbija smanjuje broj letova na 13 linija, među kojima je i Beograd-Podgorica.

Ta kompanija ukinuće 17 letova na nedjeljnom nivou prema Barseloni, Ljubljani, Milanu, Cirihu, Oslu, Parizu, Podgorici, Rimu, Skoplju, Solunu,

Štokholmu, Zagrebu i Cirihu, prenosi portal zamaaero.com.

Kada je u pitanju linija sa Podgoricom, Er Srbija će od 12. januara, umjesto 19, obavljati 18 letova nedjeljno (ukida se 3. let srijedom).

Od 18. januara realizovaće 15 letova na ovoj relaciji (ukida se 3. let utorkom i petkom, te 2. let srijedom).

R.P.

Ekonomija

Poneđeljak, 10. januar 2022.

PODGORICA – Imenovanje za prvog predsjednika novoosnovanog Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) za prof. dr Vasilija Kostića je, kako je kazao za Pobjedu, čast jer su renomirane firme i ugledni ljudi u njemu vidjeli nekog dostojnog te funkcije i u stručnom i moralnom smislu, ali prvenstveno obaveza, jer toliko povjerenje, kako je naveo, predstavlja veliku obavezu u dijelu realizacije vizije i misije tog udruženja. Kostić smatra da su današnjem lošem imidžu poslodavaca doprinijeli država svojim odnosom, pojedini neodgovorni poslodavci, ali i ostaci kolektivističke svijesti. Ukazuje da bez unapređenja uslova poslovanja preduzeća nema napretka i najavljuje da će se zalagati da poslodavci dobiju adekvatan tretman.

POBJEDA: Imajući u vidu da je u Crnoj Gori do sada postojalo samo jedno udruženje, odnosno Unija poslodavaca, na koji način planirate da pozicionirate CUP? KOSTIĆ: Želimo da udruženje pozicioniramo kao organizaciju koja će raditi na promjeni postojeće negativne percepcije poslodavaca u očima javnosti, od amoralnih vlasnika biznisa, što oni naravno nijesu, ka onome što oni zaista jesu - ključnim nosiocima ekonomskog, a time i ukupnog društvenog progresa. S tim u vezi želimo da obezbijedimo snažniji uticaj od dosadašnjeg na procese koji se tiču uslova poslovanja biznisa, odnosno stvaranja stimulativnog poslovnog ambijenta. Želimo da promijenimo poziciju poslodavca u institucionalnoj strukturi društva od pasivnog objekta ekonomske politike, što ona de fakto danas jeste, ka aktivnoj ulozi subjekta ekonomske politike, čime želimo i formalno da preuzmemo dio odgovornosti koji nam pripada za društveno-ekonomski razvoj. Ako smo već odgovorni za nešto, najmanje što nam pripada jeste da koristimo prava koja nam tim povodom sljeduju. Mi nemamo ambiciju da reformišemo društvo, to nam i ne pripada, ali imamo ambiciju da reformišemo dio institucionalne strukture koja se odnosi na biznis i koja kreira uslove biznisa. U tom smislu želimo da budemo legitimni i legalni učesnik Socijalnog savjeta gdje ćemo ravnopravno, a ne inferiorno, u saradnji sa ostalim učesnicima davati doprinos razvoju privrede i društva.

Takođe, bićemo članovi relevantnih međunarodnih organizacija.

POBJEDA: Početkom decembra je održana osnivačka skupština CUP-a, da li ste zadovoljni dosadašnjim interesovanjem privrednih društava za učlanjenje?

KOSTIĆ: Moram da kažem da, osim dvadeset renomiranih firmi koje su osnivači već od prvog dana, imamo veliko interesovanje preduzeća.

Ono što nam naročito imponuje jeste da nas, kao svoju potencijalnu organizaciju, prepoznaju kako male firme, tako i one koje spada-

7

INTERVJU: Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca prof. dr Vasilije Kostić

Poslodavci su ključni nosioci ekonomskog i društvenog progresa

Mi nemamo ambiciju da reformišemo društvo, to nam i ne pripada, ali imamo ambiciju da reformišemo dio institucionalne strukture koja se odnosi na biznis i koja kreira uslove biznisa. U tom smislu želimo da budemo legitimni i legalni učesnik Socijalnog savjeta gdje ćemo ravnopravno, a ne inferiorno, u saradnji sa ostalim učesnicima davati doprinos razvoju privrede i društva. Takođe, bićemo članovi relevantnih međunarodnih organizacija

Vasilije Kostić

ju među najznačajnije crnogorske kompanije.

POBJEDA: Kao jedan od razloga za osnivanje novog udruženja, naveli ste to što su crnogorski poslodavci predstavljeni kao amoralni ljudi željni samo profita. Zbog čega smatrate da javnost ima takvu sliku o njima?

KOSTIĆ: Pogrešnoj percepciji crnogorskih poslodavaca, dijametralno suprotnoj od onoga što su oni zaista, doprinijelo je mnogo faktora i to ne od juče, već kroz dugi niz godina. U tome je država prednjačila svojim odnosom prema poslodavcima. Dosta je tome doprinijela i naša kolektivistička svijest čiji su recidivi i danas

snažno prisutni, pa se vjeruje kako poslodavci imaju obavezu prvo prema ostalima, što je naravno pogrešno i neodrživo. Da se razumijemo, lošem imidžu poslodavaca doprinijeli su i pojedini poslodavci svojim postupanjem, ali se njihovo ponašanje ni u kom slučaju ne može generalizovati.

Svuda i uvijek ima onih koji ne poštuju regule, ali oni su uvijek u manjini, a sve i da je drugačiji odnos, opet ima neuporedivo više onih koji svojim teškim radom i trudom obezbjeđuju sebi, radnicima i državi egzistenciju i zato, s pravom, najmanje što očekuju jeste uvažavanje, a ne da ih etiketiraju i izjednačavaju sa onim drugim, što ih s pravom ljuti i deprimira. Ako

nijeste adekvatno uvaženi za ono što radite, a nijeste već naprotiv, pritom radite kritično važan društveni posao, prirodno je očekivati da budete mnogo manje motivisani za svaki oblik društveno odgovornog i institucionalnog ponašanja. Vrlo je važno iz koje sfere dolazi motivacija, da li je ona iz pozitivne ili negativne sfere.

Aktivnost s motivacijom iz negativne sfere je rasipanje društvene energije i resursa, jer da nije tako mi bi pričali o tome kako da usvajamo najbolje svjetske standarde i tražili rješenja za brži ekonomski napredak i bolju saradnju. Ovako, prinuđeni smo da dokazujemo činjenice koje je svako razvijeno društvo usvojilo kao aksiom, a to je da su poslodavci ključan subjekat društva i da im stoga treba pružiti adekvatan tretman.

POBJEDA: Na skupštini ste naglasili da CUP ne želi da bude konkurencija Uniji poslodavaca, već partner. Možete li to pojasniti?

KOSTIĆ: Mi nijesmo formirani ni protiv čega, toga ne fali u Crnoj Gori, već smo formirani za saradnju na principima partnerstva i uvažavanja drugih reprezenata, pa i Unije poslodavaca sa neupitnom idejom da više učesnika u predstavljanju interesa poslodavaca može bolje da ih artikuliše. Monopol ni u čemu nije dobar, a naročito u institucionalnom predstavljanju bilo čega, jer tada nužno vodi u personalizaciju institucije, odnosno njenoj deformisanosti. Sve navedeno ćemo, sasvim sam siguran, i uraditi, jer status kvo već davno nije opcija, a naročito u budućnosti to ne treba da bude, ukoliko mislimo da kao privreda i društvo napredujemo.

Krajnje je vrijeme da se razumije da nema ekonomskog, a time ni drugog napretka bez unapređenja uslova poslovanja preduzeća, odnosno da se konačno razumije i u skladu s tim

saznanjem ponaša, da preduzeća i njihovi vlasnici nijesu objekti ciljeva ekonomske politike ili targeti inspekcijskih organa za namicanje projektovanih prihoda, već subjekti koji čine ugaoni kamen ekonomskog i društvenog napretka. U skladu s tim zalagaćemo se da dobijemo tretman koji nam pripada. To, naravno, moramo da uradimo mi sami, jer niko drugi to neće uraditi za nas. Van svake je sumnje, ukoliko svega toga ne bude, neće biti ni napretka.

POBJEDA: Imate rok od godinu da dokažete reprezentativnost udruženja. Na koji način ćete privući članstvo? Da li je s tim u vezi i plan da članarina bude 12 eura godišnje, što je u poređenju sa članarinama UP neuporedivo niži iznos?

KOSTIĆ: Vjerujemo da ćemo privući članstvo svim ovim što sam naprijed naveo. Poslodavci su svjesni da će ih tržište nagraditi ukoliko tržištu budu isporučivali dobar proizvod, što će reći da ćemo članstvo graditi na našem efikasnom i efektivnom zalaganju i rješavanju problema koji opterećuju poslovanje preduzeća i koji ograničavaju njihovu ekonomsku slobodu. Uklanjanjem barijera biznisu i efektivnim zalaganjem za interese biznisa, vjerujemo da ćemo dobiti povjerenje preduzeća. Neuspjeh nije opcija, jer imamo, kao što sam rekao, interesovanje za uključenje kako velikih, tako i malih kompanija. Konačno, vjerujem da je ovo njihova šansa, a što se članarine tiče, mi na nju gledamo kao na potvrdu članstvu, a ne motivator ili sredstvo finansiranja udruženja. Tržišna je istina, to poslodavci odlično znaju, ako radite za novac on nikada neće doći, ali ako radite za „kupce“ i zadovoljenje njihovih potreba, novac će doći kao prirodna posljedica takvoga odnosa.

M. Lk.

Najava premijera Zdravka Krivokapića

Koordinaciono tijelo za program ,,Evropa sad“ formiraju u četvrtak PODGORICA - Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić rekao je da će u četvrtak biti formirano koordinaciono tijelo za praćenje programa ,,Evropa sad“, uz poruku da je izvršna vlast odlučna da spriječi bilo kakve zloupotrebe. On je rekao da će in-

spekcija bez odlaganja reagovati na svaku prijavu vezano za ugrožavanje statusa radnika.

On je rekao da članovi Vlade žele da promijene Crnu Goru.

- A to je moguće samo ako na ličnom primjeru pokažemo da su promjene moguće - naglasio je premijer.

On je rekao da je administraciji potrebno da ,,pravi ljudi budu na pravom mjestu“.

- Ja sam poslao zahtjev da za sva zvanja za v. d. status bude raspisan konkurs, pa da se najbolji prijave i pobijede.

To moramo da uradimo sada.

Vrijeme gdje je konkurs farsa a o svemu se odlučuje na os-

novu onoga što je napisano u koalicionim sporazumima treba da bude iza nas. Neka najbolji pobijede - rekao je premijer.

Krivokapić kaže da je Dragan Pavličić kao čelnik Policijske akademije dobro kadrovsko rješenje, jer ga zna kao profesionalca, radnika i pedagoga.

Zdravko Krivokapić

Predsjednik Vlade tvrdi da je ,,Evropa sad“ zajednički projekat svih nas.

- Ovo je obaveza svih građana, svih poslodavaca i ljudi dobre volje - kazao je Krivokapić. R. P.

8

Društvo

Poneđeljak, 10. januar 2022.

U Crnoj Gori registrovano još 2.454 slučaja infekcije korona virusom

– Laboratorije Instituta i druge javne i privatne laboratorije su tokom subote završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 6.644 uzorka na novi korona virus. Ukupno su dijagnostikovana 2.454 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2 – saopšteno je iz IJZ-a.

Najviše inficiranih, 937, registrovano je u Podgorici, a slijede opštine Nikšić sa 339, Bar 194, Herceg Novi 118, Berane 108, Bijelo Polje 101, Budva 98, Kotor 91, Pljevlja 89, Tivat 82, Cetinje 60, Danilovgrad 53, te Tuzi i Ulcinj sa po 33 nova slučaja.

Na Žabljaku je zabilježeno 25 novih slučajeva, Kolašinu 21, Mojkovcu 17, Andrijevici i Plavu po 12, Rožajama 11, Petnjici devet, Plužinama šest, Šavniku četiri i Gusinju jedan slučaj infekcije.

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za subotu je iznosio 36,93 odsto.

Tokom subote Institutu za javno zdravlje je prijavljeno osam smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom, od čega su dva slučaja iz Podgorice, a po jedan iz Nikšića, Cetinja, Kotora, Tivta, Plava i Ulcinja. Među preminulima najmlađi je imao 34, a najstariji 84 godine starosti. Đ. Ć.

Preminulo osmoro, najmlađa žrtva imala 34 godine S. VASILJEVIĆ

PODGORICA - U Crnoj Gori je od posljedica infekcije korona virusom preminulo još osam osoba, dok je broj novozaraženih 2.454, pokazao je posljednji presjek Instituta za javno zdravlje.

Izolacija skraćena na sedam, a karantin na 10 dana Institut za javno zdravlje predložio je, a Komisija za borbu protiv kovid-19 infekcije i Ministarstvo zdravlja prihvatili, da se vrijeme izolacije za osobe kod kojih je potvrđena SARS-CoV-2 infekcija skrati sa 10 na sedam dana, a karantin za sve bliske kontakte sa 14 na 10 dana.

Izmjene važećeg protokola stupiće na snagu danas.

– Vrijeme izolacije za osobe kod kojih je potvrđena SARS-CoV-2 infekcija

skraćuje se sa 10 na sedam dana osim za lica koja se liječe u bolnicama ili su imunokompromitovani.

Uslov za izlazak iz izolacije je da osoba u posljednjih 24 sata nema povišenu tjelesnu temperaturu niti znakove respiratorne infekcije – saopšteno je iz IJZ-a.

Vrijeme karantina za sve bliske kontakte se skraćuje sa 14 na 10 dana. Kako su pojasnili u IJZ-u, pod bliskim kontaktom se podrazumijevaju svi članovi

domaćinstva.

– Ukoliko je bilo bliskih kontakata i s drugim licima van domaćinstva pozitivna osoba je u obavezi da obezbijedi podatke tog kontakta (ime i prezime, matični broj, adresu i broj telefona) i dostavi ih nadležnoj epidemiološkoj službi. Ako tokom karantina osoba razvije simptome bolesti, treba da se javi u kovid ambulantu lokalnog doma zdravlja radi testiranja i ostane u karantinu dok negativan test ne potvrdi da se simptomi ne mogu pripisati kovid-19 infekciji- saopšteno je.

RTCG tražila novac za emitovanje božićne čestitke Crnogorske pravoslavne crkve

Raonić zahtjev CPC smatra marketingom

PODGORICA - Predsjednik Crkvenog odbora Crnogorske pravoslavne crkve Podgorica Zoran Vukčević saopštio je da je Javni servis, prvi put ove godine, tražio novac za emitovanje božićne čestitke CPC. – Mi nijesmo imali novca za to. Podnio sam zvanični zahtjev, odgovorili su mi da to naplaćuju i uputili me na direktora marketinga Đorđija Kustudića. Stupio sam u kontakt sa njim, poslao mi je njihov zvanični cjenovnik i ponudio popust. Kada smo vidjeli koliko bismo novca trebali da potrošimo za ta dva dana, odustali smo i zahvalili se – rekao je

Vukčević Gradskom portalu.

On je naveo da to nije bila praksa prethodnih godina.

– Svake godine smo se pismeno obraćali i nikad nam do sada nije naplaćivano. Diskreciono pravo svakog direktora je da nešto može da pusti džabe, a nešto naplati. Ove godine taj ustupak nijesu htjeli da naprave – kazao je Vukčević.

Generalni direktor RTCG Boris Raonić zahtjev CPC za emitovanje božićne čestitke smatra marketingom i tvrdi da je cjenovnik isti za sve, bez obzira da li je riječ o vjerskoj zajednici ili nekom drugom pravnom licu.

– Svako pravno lice, ukoliko hoće da se reklamira, mora da plati. Ne znam šta je tu sporno. Zašto bi se bilo koja vjerska zajednica razlikovala na bilo kom javnom emiteru – rekao je Raonić kratko Gradskom portalu.

Reagujući na vijest da je RTCG tražila novac za emitovanje božićne čestitke CPC, generalni sekretar Demokratske partije socijalista Aleksandar Bogdanović napisao je Tviteru kako je to slika i prilika „jednakosti“ u Crnoj Gori.

– Dok je u programu Javnog servisa prekjuče upućena božićna čestitka samo pravoslavnim Srbima, a jedna vjerska zajednica dobija besplatno sate prostora za prenose obreda, ima i drugačijih primjera – zaključio je Bogdanović u objavi na Tviteru. Đ. Ć.

MUP provjerava da li iza sporne objave na Tviteru stoji službenik tog resora

Sekulović: Ukoliko se potvrdi autentičnost, biće pokrenuti postupci PODGORICA – Ministarstvo unutrašnjih poslova pažljivo će razmotriti navode da li je službenik tog resora A. P. na društvenim mrežama prijetio Srbima „paljenjem na lomači“, saopštio je za portal RTCG ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

Korisnik Tvitera pod nazivom ,,Princ od Titograda“, za koga se sumnja da je službenik MUP-a, je juče – povodom navoda da su pripadnici Specijalnih jedinica MUP-a RS, tokom defilea povodom dana tog entiteta BiH, pjevali „Srba ima kao lista, nema više komunista. Za krst Nemanjića, za slavu Obilića“ – napisao kako ih „treba na lomači spaliti, majku im četničku“.

Iz MUP-a je saopšteno da taj resor osuđuje svaki vid šovinizma, diskriminacije, netolerancije, govora mržnje, ma sa koje strane dolazili i kome bili upućeni.

– Slučaj će biti pažljivo razmotren i ukoliko se potvrdi autentičnost, biće pokrenuti postupci u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. Ovim putem ohrabrujemo građanke i građane da nam se obrate kada uoče bilo

NAJVIŠE INFICIRANIH REGISTROVANO U PODGORICI - 937: Detalj iz kovid odjeljenja KC

koji vid ponašanja koji nije u skladu sa Zakonom i Etičkim kodeksom. Mi garantujemo da ćemo postupati u svim slučajevima neselektivno - saopštio je Sekulović.

Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević pozvao je u izjavi za portal RTCG ministra unutrašnjih poslova i direktora policije Zorana Brđanina da reaguju povodom ovog slučaja.

– Pozivam Sekulovića i Brđanina da odmah suspenduju ovog pripadnika MUP-a i pokrenu postupak protiv njega zbog govora mržnje i širenja fašističkih poruka preko društvenih mreža. Nedopustivo je da pripadnik MUP-a promoviše genocidni narativ Jasenovca, hercegovačkih jama i stratišta srpskog naroda iz Drugog svjetskog rata – naveo je on. Đ.Ć.

I juče redovi ispred kovid centara Gužve i veliki redovi i juče su zabilježeni ispred kovid ambulanti na Starom aerodromu i u Tološima, kao i ispred privatnih laboratorija u Podgorici.

Iz Doma zdravlja Podgorica saopštili su da se proces rada na svim zdravstvenim punktovima obavlja neometano i u punom kapacitetu, te da je broj pacijenata na sezonskom nivou, dok je u kovid centrima osjetno povećana posjeta.

Direktor Doma zdravlja Podgorica Danilo Jokić i glavna sestra ustanove Kristina Tomović obišli su juče dežurne zdravstvene objekte u Bloku V, Novoj varoši, Koniku, Tuzima i Zeti, kao i dva kovid centra na Starom aerodromu i u Tološima.

Saopšteno je da su kovid centri pojačani dodatnim medicinskim osobljem, dupliran je broj ljekara, tehničara i laboratorijskih tehničara, kako bi se čekanje smanjilo.

Fotografija glumice Vesne Pećanac iz narodne kuhinje izazvala buru reakcija na društvenim mrežama

Društvo mora da brine o najzaslužnijim umjetnicima PODGORICA – Na društvenim mrežama juče su objavljene fotografije Vesne Pećanac, glumice i supruge reditelja Živka Nikolića, uz komentar da je redovna koirisnica kuhinje Vjerskog dobrotvornog starateljstva. Iako su mediji u više navrata pisali o njenom lošem imovinskom stanju, informacija da Pećanac obilazi narodne kuhinje izazvala je burne reakcije ljubitelja njenog djela i filmova Živka Nikolića, ali i kulturne javnosti regiona.

Među prvima se oglasio reditelj i nekadašnji poslanik SPS-a Srđan Dragojević, koji je istakao kako se u Skupštini borio protiv ideje bivšeg ministra kulture Ivana Tasovca da ukine nacionalne penzije za umjetnike.

- Oborio sam zakon i sačuvao ih, ali penzije nijesu dodijeljene sedam godina. Nije lijepo da umjetnici dožive ovako nešto – zapisao je na Dragojević na Tviteru.

U ovu priču juče su se uključili i crnogorski političari, pa je jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević pozvao Vladu Crne Gore da po hitnom postupku dodijeli državljanstvo glumici Vesni Pećanac kako bi joj se institucionalno pomoglo.

- Treba da nas je sramota sve u Crnoj Gori zbog odnosa prema glumici Vesni Pećanac. U ovim blagim danima najbolje pokazujemo koliko smo nedostojni velikog Živka Nikolića. Očekujem da Vlada po hitnom postupku dodijeli državljanstvo Vesni Pećanac kako bi joj institucionalno pomogli - naveo je Knežević na Tviteru.

Potom se oglasio i predsjednik Odbora

Vesna Pećanac u narodnoj kuhinji u Beogradu

direktora EPCG Milutin Đukanović koji je istakao da su Živko Nikolić i Vesna Pećanac puno zadužili Crnu Goru i Nikšić. Društvo, kako je rekao, ima obavezu da vodi računa o njima.

Dodao je da će Odboru direktora EPCG predložiti da bude na usluzi porodici Živka Nikolića.

- To je minimum koji mogu uraditi Nikšić i Crna Gora za neizbrisivi trag koji su ostavili Vesna i Živko - zaključio je Đukanović.

Glumica Vesna Pećanac ostvarila je brojne uloge na filmu i televiziji, ali i u pozorištu. Neke od svojih najpoznatijih uloga ostvarila je u filmovima svog supruga Živka Nikolića, kao što su „Čudo neviđeno“ i „Iskušavanje đavola“. Publika je dobro pamti i kao Jeku iz serije „Đekna još nije umrla, a ka’ će ne znamo“. R. K.

9

Poneđeljak, 10. januar 2022.

DVOSTRUKI ARŠINI: Naši imunizovani građani ogorčeni što moraju pri ulasku u Crnu Goru da prilože test da su negativni na kovid i da ga plate u zemlji iz koje dolaze

Crnogorci skupo plaćaju i da bi došli kući

PODGORICA – Od 3. januara je za ulazak u Crnu Goru, pa i za crnogorske građane, pored uslova o vakcinaciji ili potvrde o infekciji korona virusom ne starijom od šest mjeseci, neophodno raditi i PCR ili brzi antigenski test.

Crnogorski građani, koji su ljetos već platili oko pola miliona eura za testiranja stranaca pri njihovom odlasku sa ljetovanja iz Crne Gore, moraju ova testiranja plaćati u zemljama iz kojih se vraćaju u domovinu kako bi izbjegli karantin.

Osnovni bi red nalagao da, ako je već Vlada riješila ljetos da troši naš novac na strance, da omogući besplatno testiranje crnogorskih državljana organizacijom punktova za testiranje na graničnim prelazima na našoj teritoriji ili, ako već mora da se plati, da se plati u zemlji pa da makar dio tog novca završi u budžetu, a dio u domaćim finansijskim tokovima.

Mogu se ugledati na susjednu Albaniju koja je na aerodromu omogućila testiranje svim putnicima kojima je potreban brzi test za vraćanje u matičnu državu. Pored toga, brojni su problemi za putovanje crnogorskih građana iako su vakcinisani.

Tokom proteklih praznika redakciji Pobjede se javilo više građana koji su imali probleme u zemljama okruženja

Osnovni bi red nalagao da, ako je već Vlada riješila ljetos da troši naš novac na strance, da omogući besplatno testiranje crnogorskih državljana organizacijom punktova za testiranje na graničnim prelazima na našoj teritoriji ili, ako već mora da se plati, da se plati u zemlji pa da makar dio tog novca završi u budžetu, a dio u domaćim finansijskim tokovima

Zašto za crnogorske građane koji putuju nije besplatno testiranje na kovid

sa očitavanjem EU COVID potvrda, koje izdaje Ministarstvo zdravlja Crne Gore preko servisa eZdravlje, i u papirnoj formi na vakcinalnim punktovima.

Problem je nastao uvođenjem EU COVID potvrde, kada je iz sistema potpuno izbačena

Tokom proteklih praznika redakciji Pobjede se javilo više građana koji su imali probleme u zemljama okruženja sa očitavanjem EU COVID potvrda, koje izdaje Ministarstvo zdravlja Crne Gore preko servisa eZdravlje, i u papirnoj formi na vakcinalnim punktovima

stara Nacionalna digitalna kovid potvrda, pa su crnogorski građani koji su imunizovani nekom od vakcina koje se ne priznaju u Evropskoj uniji (Sinofarm, Sputnjik, Sinovak) u zemljama okruženja koje prihvataju ove vakcine, poput Srbije, ipak bili u nemogućnosti da obave uspješnu validaciju očitavanjem QR koda sa potvrde.

Dok se QR kod sa stare Nacionalne digitalne potvrde, koju građani više nigdje ne mogu preuzeti, mogao verifikovati upotrebom predinstaliranih QR skenera na većini mobilnih telefona, kojom se prilikom

dobijala kao povratna informacija potvrda o tome da li je sertifikat validan ili ne od Ministarstva zdravlja Crne Gore, sa EU COVID potvrdom su stvari malo komplikovanije.

Naime, za verifikaciju EU COVID potvrde neophodno je koristiti neku od posebnih aplikacija koje razvijaju zemlje članice, jer se prilikom očitavanja QR koda običnom predinstaliranom aplikacijom dobija samo gomila nepovezanih tekstualnih karaktera.

Dodatno, čak i u slučaju da neki kovid redar u restoranu ili tržnom centru i ima neku od aplikacija koju su razvijale na

Podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost

Neznatno manje korisnika fiksne telefonije PODGORICA – U Crnoj Gori je na kraju novembra prošle godine bilo 190,07 hiljada korisnika fiksne telefonije, 0,28 odsto manje nego u oktobru, pokazuju

podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

Od tog broja priključaka, Crnogorski Telekom je

imao 101,92 hiljade, M:tel 70,2 hiljade, Telemach 15,68 hiljada i Telenor 2,26 hiljada priključaka.

Učešće Crnogorskog Telekoma na tržištu fiksne te-

lefonije iznosi 53,62 odsto, M:tela 36,93 odsto, Telemacha 8,25 odsto, a Telenora 1,19 odsto. U odnosu na isti period 2020. godine, broj korisnika fiksne telefonije u novembru je bio manji 1,05 odsto.

Od ukupnog broja priključaka fiksne telefonije, na građane se odnosi 86,36 odsto, a na kompanije 13,64 odsto.

R. P.

primjer Hrvatska, Luksemburg... ili neka druga zemlja poput Švajcarske, onim građanima koji nijesu vakcinisani Astra Zenekom ili Fajzerom, sertifikat se očitava kao nevalidan.

Crnogorski građani koji su tokom novogodišnjih praznika boravili u Srbiji, iako ta zemlja prihvata kao validnu vakcinaciju Sinofarmom, Sinovakom i Sputnjikom V, doživjeli su neprijatnosti zbog nemogućnosti da im se validuju sertifikati pri ulasku u tržne centre ili boravka u restoranima gdje su nakon neuspješne provjere potvrda bili zamoljeni da napuste objekat.

– Nije mi jasno zbog čega ne postoji više mogućnost da se kroz sistem eZdravlja preuzme stara Nacionalna digitalna kovid potvrda, pa makar je koristili samo za zemlje u okruženju koje prihvataju kineske vakcine – kazao je jedan od naših sagovornika.

U detaljima EU COVID potvrda u koje je Pobjeda imala uvid i provjeravala validnost posebnim aplikacijama, kada je riječ o vakcinaciji kineskim ili ruskim vakcinama, datum do kada je validan sertifikat je isti kao i datum posljednje vakcinacije, što praktično znači da potvrda nije bila validna niti jedan dan.

Ovo bi, s obzirom na to da je stara Nacionalna digitalna kovid potvrda „iščezla“ iz siste-

ma i da ju je nemoguće dobiti ni na vakcinalnim punktovima, moglo predstavljati problem i izazvati neprijatnosti i na domaćem terenu, kada bi kovid redari u tržnim centrima i ugostiteljskim objektima u Crnoj Gori provjeravali potvrde onako kako je propisano, odnosno skeniranjem QR koda.

U elektronskoj prepisci sa jednim od građana koji je generalnom direktoru Direktorata za digitalno zdravlje ukazao na ove probleme, Aleksandar Sekulić je odgovorio da neažurnost tuđih aplikacija nije obaveza Ministarstva zdravlja i da oni na to ne mogu uticati.

Ono na što u Direktoratu za digitalno zdravlje definitivno mogu uticati je da omoguće građanima, pa makar za domaću upotrebu, pristup starim sertifikatima, posebno s obzirom na činjenicu da je većina građana koji su vakcinisani imunizovana upravo vakcinama kineskog proizvođača.

Takođe, jedan broj građana nam se požalio da, iako su testirani pozitivno na kovid prije više mjeseci, uredno su im izdata rješenja o izolaciji, u kovid potvrdama nema informacije o preležanom kovidu-19.

Svi su bili testirani brzim antigenskim testovima.

Da li je riječ samo o neažurnosti, ili kvaka leži ipak u onome što piše na zvaničnim stranicama Ministarstva zdravlja, a to je da je jedan od uslova u EU COVID potvrdi „pozitivan rezultat PCR testa na novi korona virus (SARS-CoV-2), koji je izdat od registrovane laboratorije i koji je stariji od deset dana, a nije stariji od šest mjeseci od dana izdavanja rezultata ovog testa, do prve naredne prilike“?

D. MIHAILOVIĆ

Preminuo snimatelj TVCG Zoran Orlandić PODGORICA - U Podgorici je, u 56. godini, iznenada preminuo Zoran Orlandić, snimatelj Televizije Crne Gore. Bio je član Javnog servisa dvije i po decenije. Radio je i na televizijama Novi Sad i Elmag, a bio je saradnik renomiranih inostranih kuća: ARD, Dojče vele, Arte kanal. Sahrana Orlandića biće obavljena danas u krugu porodice. R.P.

10

Serijal

Poneđeljak, 10. januar 2022.

Žena u Crnoj Gori između tradiCionalnoG vaspitanja i modernih izazova: Jadranka Matović, specijalista kliničke psihologije

Jedino što možemo da mijenjamo je sopstveni mir

PODGORICA – Samouvjerena žena je dovoljno svjesna da postavi granice situacije u bilo kojem poglavlju, i u porodičnom i u poslovnom životu. Samopouzdane žene inspirišu porodicu, kolektiv i svijet, a mirne, snažne, prodorne i vesele su osnov zdrave porodice i društva - ocijenila je za Pobjedu Jadranka Matović, specijalista kliničke psihologije, psihoterapeut, psiholog, predavač na Filozofskom fakultetu u Nikšiću i supspecijalista patologije mozga.

Matović smatra da je zaposlena žena, sa ličnim ambicijama, finansijski nezavisna, sa izgrađenim sistemom vrijednosti i stavovima, duhovita i oštroumna i dalje jedna vrsta kulturološkog šoka za muškarce.

- Upravo takva ih privlači jer je doživljavaju kao izazov, nekog nedostižnog ili teško osvojivog, iako se često dešava da, kada je osvoje, pokušaju da je ukrote i vrate u kecelju. Takve žene u isto vrijeme izazivaju i dozu ,,straha“, divljenja i žudnje kod velikog broja muškaraca – kaže naša sagovornica.

Važno je imati plan

Ona kaže da, koliko god ima obaveza, na svakom polju, treba dati najbolje. Svaki dan donosi nove obaveze, važno je imati plan i biti sugestivan na porodicu, a plan i organizacija, uz mirni uticaj, pokreću slogu.

Govoreći o tome što ženu čini jakom, Matović ističe da veliku ulogu igraju njene borbe, žrtve i nesebičnost.

- Jaka žena je preživjela bol, prevazišla strašna iskustva i naučila je da prašta. Veoma je važno raditi na sebi, na svom mentalnom zdravlju i trenirati mir. Upravo mir u nama čini da smo mentalno slobodne i da ne slušamo prijedloge ostalih.

Uveliko sve mi znamo što možemo i što volimo, a taj mir je neprocjenjiv, to je poveznica koja nas spaja i uzdiže od loših navika i očekivanja – kaže Matović, naglašavajaći da je jedino važno ,,da smo zdrave jer loše emocije dovode do velikih bolesti“.

Naša sagovornica smatra da su žene sa naših prostora mnogo više doprinijele društvu nego

Život zavisi od žena

Veoma je važno raditi na sebi, na svom mentalnom zdravlju i trenirati mir.

Upravo mir čini da smo mentalno slobodne i da ne slušamo prijedloge ostalih.

Sve mi znamo što možemo i što volimo, a taj mir je neprocjenjiv, to je poveznica koja nas spaja i uzdiže od loših navika i očekivanja – kaže Matović naglašavajaći da je jedino važno ,,da smo zdrave, jer loše emocije dovode do velikih bolesti“ mnogi muškarci jer znaju i uvijek doprinose srcem.

- Prioritet moramo biti same sebi, apsolutno mirne, u skladu i očekivanju izvršavanja obaveza. Posljednjih godina ta svijest ljudi se dosta dobro razvila, kod svih koji prvenstveno rade na sebi i realno pričaju o životu.

Sve što se zove život, treba da bude mirno i skladno, upravo zbog veoma kratkog boravka na zemlji. Važna je sopstvena snaga uma, a uticajna je okolina, a iz tih razloga rad na sebi je osnov zdravog društva da bi svima dali primjer mirnih dana, čak i kad donose nemirne stresne momente – kaže psihoterapeutkinja Jadranka Matović poručujući da svi moramo imati svoje ciljeve, snove i nezavisnost kao ličnosti.

SopStVena praVila

Ona navodi da biti nezavisna, a u isto vrijeme i srećna, je najvažniji poklon koji žene mogu sebi da daruju.

Žene moraju biti prioritet same sebi, apsolutno mirne, u skladu i očekivanju izvršavanja obaveza. Posljednjih godina ta svijest ljudi se dosta dobro razvila, kod svih koji prvenstveno rade na sebi i realno pričaju o životu. Važna je sopstvena snaga uma, a uticajna je okolina, a iz tih razloga rad na sebi je osnov zdravog društva da bi svima dali primjer mirnih dana, čak i kad donose nemirne stresne momente – smatra Matović

Nema imunih na dobro - Lijepo se diviti ženama koje su njegovane, uredne i sve stignu.

Lijepo je, ali u tuđoj koži nije tako. Pustite sve teretane, vježbajte mentalnu snagu, to je jedino što ispravno možemo promijeniti.

Svim jakim ženama treba dati povlastice u našem društvu, a sve ostale da se ugledaju. Nikad nemojte davati kritike, to je lako - dajte podršku, sasvim je dovoljno. Lijepo je biti žena sa mirom u duši – kaže jadranka matović poručujući ženama da ne žure, nego da laganim djelovanjem ,,inficiraju“ porodicu i okolinu te da nema imunih na dobro.

- Kada ne zavisite ni od koga, onda živite svoj život, pod uslovima i pravilima koje ste sami postavili i ne obraćate previše pažnje na tuđa mišljenja i osuđivanja. Ne morate da čekate ljude ili da stavljate sebe na drugo mjesto – smatra Matović.

Naglašava da samostalne žene ne kriju svoje iskreno mišljenje, već otvoreno iznose svaku pohvalu i kritiku.

- Ona ne želi da učestvuje u onome što joj ne prija i zbog toga se ne plaši da napusti loše poglavlje svog života i prepusti se izazovima i novim podvizima. Vremena kada su žene sjedjele kod kuće, brinule o djeci i kući, a muškarci zarađivali za porodicu, su davna prošlost, a to znači da je veoma mali broj žena koje sjede kod kuće i jedini im je posao da čekaju svog muškarca da se vrati i razmišljaju što bi on volio za večeru i kako da mu ugode. I tu je emancipacija učinila svoje,

na žalost ili na sreću muškaraca – kaže Matović.

percepcija predaka

Profesorica Matović kaže da je život uvijek iste frekfencije muškarcima i ženama, a jedino što ih je godinama i vjekovima unazad razdvajalo je usađeno tj. principi vaspitanja sa koljena na koljeno da su žene samo za rad u kući i malo gdje je bilo da se u porodicama ženska djeca školuju i podrže, upravo zbog iskrivljenih pogleda i percepcije predaka.

- Kako vrijeme odmiče, konačno smo ušli u zonu komfora za žene - ostalo je i dalje pravilo da žena može (mora) sve postići i kao žena, majka, direktorica, ministarka ili bilo gdje da radi, koliko god bila uspješna i umorna, sve ostalo se podrazumijeva kao obavezna aktivnost. Upornost i mijenjanje sopstvenosti konačno nas dovodi do jednakosti u svemu, iako mnogi ne priznaju da je

istina. Prvo što moramo perceptovati je da smo svi jednaki – smatra Matović.

Naša sagovornica ističe da žene nose mnogo veći teret samim tim što su mnoge od nas ostvarene kao majke, a i da nijesu - akcenat treba da bude na sopstvenosti.

- Razumijevanje je osnov zdravih odnosa u svakom danu. Tačno je da nijesmo uvijek jednakog raspoloženja, zato postoji razumnost i shvatanje svih sa kojima ostvarujemo kontakt, pa i u prolazu. Svi mi volimo nasmijane, vrijedne, dobre ljude, dok ne proradi mali nemirni ego koji ne može shvatiti da je neko bolji ili uspješniji – naglašava Matović.

Ona naglašava da je jedino što možemo mijenjati - sam život i osjećaj mira u sebi.

- Ko jednom izađe iz lavirinta sopstvenosti, više nikad ne luta sa nametnutim okovima. Došlo je vrijeme velikih promjena (što je divna vijest), a prvo učenje je edukacija sopstva, pa zatim svih ostalih koji nijesu osvijestili podsvjesnu sigurnu zonu. Kako vrijeme prolazi i sve se mijenja – jedino je dobro da ostanu međuljudsko poštovanje i uzajamna podrška.

Bez toga kao država ne možemo funkcionisati, a jedino je ispravno ne trčati ispred dana koji dolaze, ni sami, ni porodično, ni poslovno. Koliko smo generalno bili za mijenjanje

- Žene ne treba da mare za komentare okoline.

Krenule smo onako kako treba, kako žene širom svijeta odavno funkcionišu i to je pohvalno. Nemamo vremena da utičemo na mentalno usidrene ljude koji bi mijenjali svijet ali ne bi sebe. Žene su veoma jake i muškarci ne mogu bez njih funkcionisati, a oni treba da puste navike svojih baka ili majki, ne možemo nazad. Svi zajedno pružamo ruke u jednu snagu, jer muškarci imaju kćerku, sestru, djevojku, suprugu, tetku, majku, koleginicu i svjesni su da život zavisi od nas – rekla je matović.

Ona kaže da podržava sve žene u Crnoj Gori koje svojim primjerom mijenjaju na dobro našu mentalnost.

- Naši potomci treba da ponosno žive u miru koji im ostavljamo kao primjer dobrih, jakih i prmjerenih žena! U ovim prazničnim danima svima sam poželjela sopstveni mir i prihvatanje lijepih promjena u sebi jer samo tako sve svoje želje možete brzo ispuniti. To je mir, pronađite ga - to je zadatak, poručuje jadranka matović.

Samostalne žene ne kriju svoje iskreno mišljenje, već otvoreno iznose svaku pohvalu i kritiku. Ona ne želi da učestvuje u onome što joj ne prija i zbog toga se ne plaši da napusti loše poglavlje svog života i prepusti se izazovima i novim podvizima. Vremena kada su žene sjedjele kod kuće, brinule o djeci i kući, a muškarci zarađivali za porodicu, su davna prošlost svijesti govori i promjena od početka kovida jer su mnogi tek tada shvatili svrhu bivstvovanja – kaže Matović, ističući da ona uvijek poručuje da je ljubav najvažnija, u svakom pogledu. r. USkokoViĆ-iVanoViĆ

Tema

Poneđeljak, 10. januar 2022.

11

Pandemija je učinila Tinder najpopularnijim sajtom za upoznavanje, sve više građana kod nas koristi ovu aplikaciju

Neko pronašao partnera, neko prijatelje, a neko ubija dosadu PODGORICA - Rad od kuće, zatvorene kafane, zaključavanje, ograničeno kretanje učinili su da se ljudi koji nemaju partnera još teže upoznaju i daju šansu nekome da uđe u njihov život.

Ionako suludo brz način života, rastegljivo radno vrijeme, a često i besparica, već su smanjili broj socijalnih interakcija, a epidemija korone je samce ostavila još usamljenijima u strahu da nikad nikoga neće naći. Upravo su se tim strahom, između ostalog, bavili i psiholozi koji proučavaju uticaj korone na mentalno zdravlje ljudi. Čak i oni koji su bili zadovoljni svojim samačkim životom su odjednom postali preplašeni jer su polako gubili mogućnosti za upoznavanje.

Internet je tako postao opcija za socijalizaciju, a osim Instagrama i Fejsbuka, Tinder je dobio svoje pratioce i u Crnoj Gori. Društvena mreža koja se koristi za upoznavanje u ovoj sredini nije bila mnogo popularna iz nekoliko razloga. Jedan je što je profil osobe javan, drugi je što se Tinder smatra mrežom na koju se prijavljuje isključivo zbog seksa i treća je osuda javnosti, odnosno stid.

RADOZNALOST I USAMLJENOST

Ipak, korona je ,,preokrenula igru“ u korist Tindera, pa je sve više Crnogorki i Crnogoraca preko ove mreže počelo da traži nekoga sa kim će komunicirati.

– Iz čiste radoznalosti i dosade sam se prijavila na Tinder.

Moja prijateljica koja živi u Engleskoj mi je prije dvije godine pričala o Tinderu, a ja sam je zafrkavala da traži momka preko interneta i da je očajna.

Ipak, tad sam otvorila profil da vidim što je to i kako funkcioniše, nije mi đavo dao mira i evo, sad imam momka - kazala je za Pobjedu Milica (35).

Milica je magistar, ima odgovornu poziciju i dosta vremena provodi na poslu. Nema partnera, ali ima dosta prijatelja.

– Nijesam ni ovako razmišljala o partneru, imam prilično ispunjene dane i oko mene ljude koje volim. Vrijeme lokdauna, dosta vremena u kući, postalo mi je dosadno. Preko Tindera sam komunicirala sa ljudima oba pola i imala veoma zanimljive razgovore. Ubijala sam dosadu i prekraćivala vrijeme – kaže Milica.

Ona je ćaskala sa muškarcima i ženama različitih profila obrazovanja, iz različitih zemalja... i naletjela na Nikolu.

– On je odavde, ali je u tom momentu radio u Americi. Počeli smo da ćaskamo, bio mi je zanimljiv, a i ja njemu. Kada je došao, upoznali smo se, družili i poslije mjesec dana sam shvatila da je to to – kaže Milica i

osim što smo postali prijatelji – priča Ana. Kaže da je Tinder zabavna stvar i da nema foliranja.

– Svi koji su tamo, znaju zašto su tamo. Neko želi samo seks, neko partnera, neko više njih, neko želi nešto novo. Ne znam nikoga sa Tindera ko je otišao tamo da bi se družio – kaže Ana. Pobjedi je kazala da je potreban oprez i da treba biti pametan, ali da je to iz njenog iskustva dobro zabavno mjesto, puno zanimljivih ljudi sa kojima se može provesti lijepo vrijeme makar ćaskajući.

TRENDOVI

Tinder je najpopularnija aplikacija za upoznavanje ljudi na svijetu

dodaje da ju je upravo Tinder spriječio da sa njim „uleti“ u vezu i ranije jer je ovako dala sebi vremena da vidi što zapravo hoće.

Njih dvoje su zajedno više od godinu. Nikola je preko Milice poručio da je Tinder super zabavna stvar i da uopšte nije mreža za seks.

– Tamo su ljudi koji žele seks.

Oni će vam to odmah i pokazati. Ako ste za to, nećete gubiti vrijeme. Međutim, tamo ima mnogo više onih koji žele da pričaju, da se upoznaju, bez očekivanja ili namjera. Naravno, treba biti oprezan i pametan – kazao je Nikola.

SLIČNA INTERESOVANJA

Drugi sagovornik Pobjede Marko (50) je ljekar. Razveden je i ima veliku djecu. Na Tinderu je takođe dvije godine i za to vrijeme je upoznao dosta zanimljivih ljudi.

– Sa nekima sam postao i prijatelj jer imamo zajedničke hobije. Svoje slobodno vrijeme sad mogu da dijelim sa ljudima koji imaju slična interesovanja – kaže on.

Njegova namjera je bila da upozna žensku osobu.

– Ne znam da li sam htio partnerku ili nešto neobavezno. Bilo mi je potrebno da imam nekoga,

Jovica Dostinić

Iz čiste radoznalosti sam se prijavila na Tinder. Moja prijateljica, koja živi u Engleskoj, mi je prije dvije godine pričala o Tinderu, a ja sam se šalila da traži momka preko interneta i da je očajna. Ipak, tada sam otvorila profil da vidim što je to i kako funkcioniše, nije mi đavo dao mira i evo, sad imam momka – kazala je za Pobjedu Milica ali s obzirom na moj posao, na epidemiju, jednostavno nijesam imao priliku. Bio sam užasno usamljen i ni šetnje, knjige, filmovi, ništa mi nije držalo pažnju. Bio sam sam i trebalo mi je društvo – iskren je Marko.

Prijavljivanjem na Tinder je upoznao nekoliko žena sa kojima je izašao na piće, sa nekima od njih je imao i seks, a sa nekima se i dalje nalazi jer dijele interesovanja i postali su prijatelji.

– Zanimljivo je iskustvo. Ali ima i čudnih. Jedna je bila „teško osvojiva“, kako je sama govorila i sa njom sam ćaskao mjesecima. Konačno, kad smo se dogovorili da se nađemo uživo, bogami me iznenadila. Nije ni sekund ostavila prostora da mi pokaže šta hoće.

Bilo mi je vrlo neprijatno – priča Marko i objašnjava da je morao da se izmisli „hitan poziv“.

Kroz smijeh priča da mu je samo Mizeri bila u glavi i da ga je uhvatio strah što će ona od njega.

– Ostale žene sa kojima sam se upoznavao ili ćaskao su bile potpuno

Trideset milijardi spojeva Sa 30 milijardi spojeva do sada, Tinder je najpopularnija aplikacija za upoznavanje ljudi na svijetu. S razlogom je zovu „najzgodnija aplikacija na svijetu“, jer je spojila više od 26 miliona ljudi dnevno. Korisnici Tindera su dnevno načinili 3 milijarde „svajpova“ širom svijeta. Pandemija je uticala na to da popularnost ove aplikacije eksplodira širom svijeta.

OK, a sa nekoliko njih sam postao drugar – kazao je Marko.

Ana ima 43 godine i živi sa kćerkom. Dobro je situirana, radi za stranu kompaniju, od kuće i sa neodređenim radnim vremenom. Kaže da joj je posao takav da je mnogo vezana za računar i da ne može sebi da isplanira dan.

– Moj socijalni život je nikakav.

Kad ja mogu da izađem, ostali ne mogu i obratno. Korona mi je donijela još više posla i dobru zaradu, ali i veliki pritisak.

Tako sam i počela da koristim Tinder. Fejsbuk i Instagram – tamo su moji prijatelji, a ja sam htjela nešto novo. Prijavila sam se na Tinder. Imala sam u početku frku da će me vidjeti neko poznati, da ću imati problema... Međutim, i ja sam tamo „srela“ mnogo poznatih ljudi

sa kojima sam počela da pričam. Neke od njih čak nisam godinama viđala. Onda sam shvatila da su i oni tu isto kao i ja i da nema čega da me stid – priča Ana.

NEMA FOLIRANJA

Ona kaže da je na Tinderu godinu dana i da je za to vrijeme upoznala par zanimljivih muškaraca.

– Ja ne tražim partnera. Imam ispunjen život i ne treba mi.

Niti sam srela dosad ijednog koji bi me možda natjerao da počnem da razmišljam drugačije. Upoznala sam muškarce sa kojima mogu da odem na izlet, da imam seks, da izađem na piće, da pričam... Sa nekima je trajalo duže, sa nekima kraće, sa nekima se nikad ništa u tom smislu nije ni dogodilo

S obzirom da Crnogorci i Crnogorke idu u korak sa trendovima Zapada, onlajn upoznavanje je veoma popularan način pronalaska partnera, posebno u ovom specifičnom vremenu kada se suočavamo sa pandemijom korona virusa – kazao je za Pobjedu psihijatar i seksolog dr Jovica Dostinić

– S obzirom da Crnogorci i Crnogorke idu u korak sa trendovima Zapada, onlajn upoznavanje je veoma popularan način pronalaska partnera, posebno u ovom specifičnom vremenu kada se suočavamo sa pandemijom korona virusa – kazao je za Pobjedu psihijatar i seksolog dr Jovica Dostinić.

– Zbog karaktera prije svega proizvodnih, pa onda i opštih društvenih odnosa u zapadnim demokratijama, tamo je već duže vremena uobičajeno da se ljubavni partneri traže preko za to specijalizovanih agencija. Razvoj digitalne tehnologije i sada korona pandemija samo su pojačali ovaj trend – kazao je na početku razgovora dr Dostinić.

On ističe da je potraga za romantičnom ljubavlju nasušna potreba i da će ljudi srušiti svaku barijeru da je se domognu.

– Ne ulazeći sada u prednosti i mane ovakvog onlajn dejtinga, ja bih istakao jednu nepobitnu činjenicu. Romantična ljubav je nasušna ljudska potreba kao vazduh ili voda i ljudi će sigurno srušiti svaku barijeru da je se domognu. Možda će strah od zaraze donekle usporiti prelazak kontakta iz onlajn u fizički kod opreznih ljudi, ali ga svakako neće spriječiti. Pri tome postoji ne mali broj onih koji su po prirodi neoprezni, pa čak i onih koji još uvijek ne vjeruju da virus postoji – kazao je naš sagovornik.

Kada je Crna Gora u pitanju, onlajn upoznavanje je vrlo popularno kod svih generacija za pronalazak partnera.

– S obzirom da naše društvo pokušava da uhvati korak sa zapadnim, nije nikakvo čudo da i naši ljudi sve više koriste dejting aplikacije za pronalaženje partnera – istakao je dr Dostinić.

Dodao je da to naročito važi za omladinu koja je rasla uz digitalnu tehnologiju.

– Onlajn vid upoznavanja njima predstavlja sasvim prirodan način, dok se oni stariji koji su prošli drugu životnu školu ipak teže i sa izvjesnom skepsom odlučuju za ovaj način upoznavanja – zaključio je dr Jovica Dostinić.

J. M. – B. P.

12

Kultura

Poneđeljak, 10. januar 2022.

Predsjednik žirija za dodjelu nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ odgovorio na reakciju kulturne javnosti

Jelušić: Kritičari nijesu pročitali knjigu Mićovića

PODGORICA – Povodom kritika velikog broja crnogorskih kulturnih radnika, umjetnika i intelektualaca, te pokretanja peticije protiv dodjele nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ književniku Milutinu Mićoviću, oglasio se i predsjednik žirija za dodjelu ovog državnog priznanja, prof. dr Siniša Jelušić. Njegovo reagovanje prenosimo integralno:

Siniša Jelušić

UCG

„Mnoštvo paškvila, koje u odsustvu ozbiljnog mišljena, ispunjene praznim floskulama o fašizmu i kleronacionalizmu itd. prate negativne reakcije na dodjelu državne nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“, najprije svjedoče o potpunom nedostatku sposobnosti tumačenja teksta, posebno kod onih obuzetih paranoičnim animozitetom i na sam pomen atributa srpski. Ako bilo kakve sposobnosti za tumačenje kod takvih uopšte može biti, onda ona narečenom paranojom mora biti ozbiljno onesposobljena. Uz to, ne bi li crnogorsku javnost trebalo da zabrine potpuni nedostatak samostalnog kritičkog prosuđivanja kod potpisnika protestne peticije, s obzirom na njihov beslovesni slijed još beslovesnijih PEN inicijatora, od kojih, uvjeren sam, nagrađenu knjigu autora Milutina Mićovića „Luče u tami Crne Gore“ (gotovo 700 strana), jedva da je iko vidio, prelistao a kamoli pročitao! Ako sada ostavimo po strani kliničku (: psihološku) uslovljenost kritike, pokazuje se bjelodanim da tzv. kritičari previđaju polazno hermeneutičko pravilo za koje već znaju i talentovaniji osnovci: da se tekst svagda ima tumačiti u kontekstu cjeline (: tekst-kontekst-intertekst) a nipošto ne na osnovu „kako mi se dopada“ tendenciozno izdvojenih iskaza ili upućivanja na autorova familijarna srodstva (: brat, sestra, tetka, baba... sic!). Ovo, između ostalog, konkretno znači da su teorijski neupućeni negatori dodijeljene nagrade, namjerno prećutali djelove knjige u kojima se izlaže autorovo temeljno polazište, čija je funkcija u preciznom razumijevanju značenja onih iskaza (: zaključka) koji su mogli duboko povrijediti njihova, tako „iskrena patriotska osjećanja“.

A riječ je o tome da kontekst (koji nije slučajno kod njih izostavljen) upravo izdvaja i glorifikuje Crnogorce, tvoreći njihovu, ako Puškinovu odu Crnogorcima izuzmemo, do sada najuzvišeniju apoteozu.

Pročitajmo konačno pažljivo i pokušajmo promisliti ozbiljno, sada u ravni metafizičkih simbola ognja i vatre, značenje ovog Mićovićevog fragmenta: „Crnogorci (su) vrijednost života, i nesvjesno, samjeravali sa prirodom ognja. Ko može

Čirgić: Od njegošologije koju promoviše Jelušić do genocida kratak je put Na tvrdnje Siniše Jelušića, juče je reagovao dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić, koji je istakao da nam je „Jelušić objasnio da Ivo Andrić smatra da naci-fašističko štivo pod imenom ‘Luče u tami Crne Gore’ Milutina Mićovića zaslužuje ‘Miroslavljevo jevanđelje’“.

- A kad Andrić tako smatra, Jelušiću samo ostaje da se usaglasi s tim. Potpisnici peticije Crnogorskoga PEN centra kojom se traži oduzimanje nagrade Milutinu Mićoviću pokazali su, smatra to brčkalo, da su ono što im je Mićović i poručio: nula, ništa, ništica, tančica. Očito osokoljen Šešeljevim porukama s TV Hepi, svjestan činjenice da Crnom Gorom danas vlada Crkva Srbije te da crnogorskim sistemom bezbjednosti upravlja Vučićev ulcinjski pendrek, Jelušić je svoja vazdakadašnja trabunjanja o Platonu zamijenio onim za čim mu srce odavno žudi – otkad je došao u Crnu Goru. Tako nam je objasnio da nije Mićović kriv što zastupa šovinističke i nacističke stavove. On

da gori, taj može biti čovjek.

Ko smije da skoči u vatru, taj je vitez. Ko svoj život razmjenjuje sa vatrom, taj ‘prelazi u carstvo poezije’“(str.16).

Da stvar za naše neupućene oponente bude još mnogo gora, Mićović svoju apoteozu Crnogoraca dopunjuje i ne manje afirmativnim, klasičnim stanovištem Iva Andrića: „To razumijevanje ognja, kao tajne života, zasigurno su ponijeli s Kosova, što je Andrić najjasnije uočio (isticanje ovdje i dalje SJ). Posmatrajaći Njegoševu tvoračku ličnost i etnos iz koga

je zapravo produbio Njegoševe stavove.

Zato su oni koji su protiv Mićovića u stvari usmjereni protiv Njegoša. To što Mićović veli da su srpski Muslimani, srpski Hrvati i srpski Albanci otpadnici od porijekla, od istine i od svjetlosti ne treba pisati Mićoviću u grijeh. To je, smatra Jelušić, razrada Njegoševih stihova: Isturči se plahi i lakomi, / mlijeko ih srpsko razgubalo! A oni koji smatraju da nije tako, oni su, veli Jelušić, zastupnici stava da je Njegoš genocidni pjesnik, oni su nule, ništice.

Ukratko: ako je to šovinizam, onda je Njegoš šovinist; Mićović je samo njegošolog – kazao je Čirgić u kolumni za CDM. Kako je istakao, ako se ko pita što Jelušić ne citira koji drugi Njegošev stih, poput onih o Stambolu ili dilber Fatimi, neka se priśeti da je danas praznik tzv. Republike Srpske koja je nastala na njegošologiji koju promoviše Siniša Jelušić i njegov laureat.

- Od takve njegošologije do genocida kratak je put! Za ove dvije godine uvjerili smo

je iznikao, sa izvjesnom distancom prema tom etnosu, i jakom empatijom prema Pjesniku, ostavio je obavezujuće zapise što se tiče tog kosovskog zbjega, i samog Njegoša“ (str. 16).

Ova kod kritičara namjerno izostavljena apoteoza, koja je sa tog razloga morala duboko povrijediti njima savršeno suprotan duh CG PEN ovih anti-Crnogoraca, nastavlja se vjerovatno, najuzvišenijim, metafizičkim poimanjem bivstva Crnogoraca. Jer, prema Mićovićevom poetskom diskursu, Crnogorac je onaj koji

se da se na tome putu neće ispriječiti lažne proevropske snage iz aktuelne vlasti, ali ni prilično nesposobna opozicija. Prepreka joj mogu biti samo oni zbog kojih je Mićović nagrađen nazivajući ih nulama, ništa ljudima i drugim predśedniku žirija podobnim imenima – istakao je Čirgić.

Prema njegovim riječima, laže Siniša Jelušić kad kaže da su kritičari izbora Mićovića za laureata vođeni „paranoičnim animozitetom na sam pomen atributa srpski“.

- Nemamo mi ništa protiv Srba. Naprotiv!

Viđeli ste to kad smo pružali podršku Milivoju Bešlinu i Latinki Perović! Ali protiv velikosrba imamo, i te kako! Neka odgovor za to Jelušić potraži u Njegoševu stihu: „To je biti jedno ili drugo!”

Na kraju, nećemo se pitati stidi li se Dragan K. Vukčević i ostali njegovi poslušnici koji su podržali njegov prijedlog da Siniša Jelušić bude član CANU. Pitanje je treba li se više pitati stidi li se bivša vlast što je podnjivila takve guje u njedrima građanske Crne Gore?! Ova vlast ima sasvim jasan cilj koji će se izvršavati etapno – nestanak građanske Crne Gore, nestanak Crnogoraca, nestanak manjinskih naroda.

One koji su delegirali Sinišu Jelušića na mjesto predśednika žirija za dodjelu državne nagrade ,,Miroslavljevo jevanđelje” na vlast je dovela ulica. Samo će ih ulica svrgnuti s vlasti, a ne anemični skupštinski govori i tviterska mudrijašenja – zapisao je Čirgić u kolumni za CDM.

ima moć „sagorijevati tamu, tamnu stranu života, a to je potencija, neosvjetljeni prostor bića koji žudi svjetlost, prelazak u svjetlost. Njegoš je taj prelazak u svjetlost iskazao kao prelaz u „veselo carstvo poezije’“ (str. 17).

Strogo slijedeći ovako formulisanu polaznu premisu, Mićović se u zaključku dosljedno uzdiže na nivo refleksije njegoševskog metafizičkog iskustva, dospijevaći do logički konzistentnog zaključka koji sadrži fundamentalno razlikovanje: „Dakle, Crnogorac

je onaj koji ima tu unutrašnju potrebu za vatrom i svjetlošću, a ne onaj koji je rodom iz Crne Gore“.

Slijedeći izvođenje silogističke nužne relacije koja proishodi iz polazne premise, autor dospijeva do empirijski neupitnog zaključka, koji je u odnosu na prethodno stanovište u funkciji antiteze. Preciznije, iz nekadašnjeg antropološkog metafizičkog postignuća, sada se dospijeva do samonegacije, jer „Crnogorci iz Crne Gore, u posljednje vrijeme masovno otpadaju od ovakvog razu-

mijevanja života, i gube se u svom lavirintu, postajući žrtve Minotaura“(Isto).

Poseban problem za negatore odluke žirija jeste u tome što ovaj Mićovićev iskaz nije ništa drugo nego dalje promišljanje poznatih Njegoševih stihova iz „Gorskog vijenca“, „Истурчисеплахиилакоми - / Млијекоихсрпскоразгубало“ (Горски вијенац, Коло, 260261), koji upućuju na analognu aksiološku binarnu opoziciju: prošlo/svjetlost – sadašnje/ tama. Riječ je dakle o Njegoševom „tragičnom doživljaju podjele usred svog naroda“, koja dokazuje da Mićovićeva refleksija ne predstavlja nikakvo prikrivanje (kako negatori njegovi vele) nego odlučno stajanje uz Njegoševu temeljnu misao. I sada slijedi ključna inkriminisana rečenica, koja pripada semantici prethodno sažeto izloženog konteksta, bez koga nije mogućno njeno tačno poimanje: „No i pored velikog djela, koje nam je Njegoš ostavio, ne može se reći da su ga svi Srbi primili i razumjeli, kao što se ne može reći da su svi Srbi-Srbi. Od Srba su nastajali srpski Muslimani, srpski Hrvati, pa i srpski Albanci. To je i tema Gorskog vijenca i Luče – otpadništvo od svog porijekla, otpadništvo od istine, otpadništvo od svjetlosti, i pad u bezobrazije, smrtni zaborav, i izdajstvo“. (str. 200).

Prema tome, nema spora, Mićović je dosljedno interpretirao jedno od kulturološki krucijalnih mjesta u „Gorskom vijencu“, zbog kojih su, između ostalih ogrješenja, tumači ne manje skromnih mogućnosti od naših inicijatora/ potpisnika peticije, Njegošu i Ivu Andriću, pridali sasvim privilegovano mjesto na listi genocidnih autora/sic! koju je sačinio niko drugi do Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.

Ne proishodi li iz ovoga neveseo zaključak da su, uz to što uopšte nisu ni pročitali Mićovićevu knjigu, beslovesni kritičari knjige i potpisnici peticije, vjerujem nenamjerno, u stvari podržali mračnu odrednicu o Njegošu kao genocidnom pjesniku, koju jamačno, naravno skriveno, podržavaju i njeni PEN inspiratori, ali se to ne usuđuju javno i izgovoriti.

Niste li, dragi inicijatori i potpisnici jedne načelno bezumne peticije, trebalo da je prije usmjerite na adresu Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, jer su najveće ime crnogorske kulture najdublje povrijedili takvim svrstavanjem, a time i sve vas koji se pravim Crnogorcima, uprkos takvoj samonegaciji, hoćete zvati?

I na kraju, zaista bih volio znati što ostaje od crnogorske kulture i autentičnog bivstva Crnogoraca, ako se na taj način potire ime njihovog najvišeg i najznačajnijeg reprezenta?

U tom slučaju, bojim se da bi, u najvećoj mjeri, ostalo ono što je sadržano u jednoj drugoj inkriminisanoj Mićovićevoj sintagmi: „Nula, ništa, ništica, tančica...“(str. 594). Zar ne?

R. K.

Intervju

Poneđeljak, 10. januar 2022.

13

INTERVJU: Glumac Andrija Kuzmanović povodom uloga u crnogorskim pozorišnim i filmskim projektima PODGORICA – Srčanost i predanost u koheziji sa neposrednošću iz koje progovara talenat temelji su povjerenja između umjetnika i publike. Kroz prirodnu ležernost, prožetu raznolikošću karaktera koje donosi, izdvaja se i glumački izraz Andrije Kuzmanovića, jednako cijenjen među stručnim i neformalnim auditorijumom.

Danas je sve pomjereno. Svašta je ovo vrijeme donijelo. Svaki klinac koji vozi ,,BMW“ od 4.000 kubika se kocka sa životom. Zaboravili smo zašto smo tu. Ja prvi i mnogo se nerviram zbog toga. Nedostaje nam staro kućno vaspitanje. Zato je danas sve skoro izgubilo cijenu – kazao je Kuzmanović POBJEDA: A ako je ulog život, koliko smo spremni da se kockamo sa njim?

KUZMANOVIĆ: Mnogo čudnih ljudi i situacija sam vidio i mislim da se mnogi kockaju sa životom. Čini mi se da život nikad nije bio jeftiniji. Danas je sve pomjereno. Svašta je ovo vrijeme donijelo. Svaki klinac koji vozi ,,BMW“ od 4.000 kubika se kocka sa životom. Zaboravili smo zašto smo tu. Ja prvi, i mnogo se nerviram zbog toga. Nedostaje nam staro kućno vaspitanje. Zato je danas sve skoro izgubilo cijenu. Nije ljubav, umjetnost u neku ruku, vjera, ali su mnoge stvari pomjerene. Kockamo se do kraja ili ne, ne razumijem kockanje do pola. Mislim da ljudi kao što su bili Osman-paša i knjaz Nikola nijesu prezali od toga da stave život na kocku, ali je to bilo drugo vrijeme, u kome su su se vrednovali čojstvo i junaštvo.

FOTO: D. UDOvičić/BDP

Domaća publika imala je do sada prilike da ga gleda u brojnim televizijskim i filmskim ostvarenjima, poput „Senke nad Balkanom“, „Jutro će promeniti sve“, „Toma“, a u Podgorici je nedavno pokazao i teatarsko umijeće u predstavi „Zelena čoja Montenegra“.

U koprodukcijskom projektu Gradskog pozorišta iz Podgorice, Beogradskog dramskog pozorišta i JU Budva Grad teatar, Kuzmanović je odigrao lik Osman-paše Sarhoša, donesen kroz toplu, intimnu priču o njegovom prijateljstvu sa knjazom Nikolom Petrovićem.

O ovom pozorišnom poduhvatu, filmu „Planeta 7693“ Gojka Berkuljana, te koherentnim odnosima između umjetnosti i života, Kuzmanović je govorio za Pobjedu.

POBJEDA: Jednako poročan i pobožan, u Vašoj interpretaciji lik Osman-paše progovara duboko intimno.

Koliko je ovakve likove, čak u jednoj romansiranoj vizuri, teško donijeti na sceni i pravite li ličnu distancu od njega?

KUZMANOVIĆ: Moram da pravim distancu, jer bih u suprotnom ispao privatan.

Mislim da nije to nešto pretjerano zahtjevno. Živimo u vremenu kada je sve dostupno, sve je moguće, sve imamo, malo šta nas zapravo zanima. Ali bilo je interesantno, jer sam Osman-pašu pravio na specifičan način. Smirio sam se, povukao sam ga u sebe. Kada kocka, on se kocka sa životom, sa Bogom. Tu smo ga negdje Nikita i ja tražili. On je već otputovao na drugi svijet u svojoj glavi, a sa nama je bivstvovao onoliko koliko mu je trebalo da završi neke stvari koje su mu ostale. I on je samo čovjek. Sa sobom nosi sve vjere i čistotu, a opet je poročan.

Nije mogao da se odluči na koju će stranu i zbog toga je morao da ode.

Život nikad nije bio jeftiniji

Andrija Kuzmanović uoči premijere predstave „Zelena čoja Montenegra“ u KIC-u

POBJEDA: Kakvi su onda ishodi i dokle nas oni dovode?

KUZMANOVIĆ: Do kraja. Ili do neke nove istine. Ljudi nekada izgube život i dok su živi, a to je najgore. A ako se život izgubi stvarno, onda nek je bar vrijedilo.

POBJEDA: Ima li ljudi poput Osman-paše u današnjem društvu i kako se oni snalaze?

KUZMANOVIĆ: Ima ih, ali su jako rijetki. Postoje ovi koji posjeduju drugi dio njegove ličnosti – poročnost, sklonost kocki, njih znam mnogo. On je u suštini ispravan čovjek, bar ga ja tako doživljavam. Uliva i izaziva strahopoštovanje, ne priča mnogo, ne viče, nema potrebu da nekog fascinira.

Zna ko je i šta je. Što danas nema takvih ljudi? Na globalnom nivou, planeta je izgubila draž života. Sve je brzo. Ja jutros znam u Pekingu šta se desilo. Prirodno je to tehnologiji i napretku, ali nije čovjeku. Mi

smo isti ljudi kao 90-ih. Ali tada nijesmo imali telefone, ništa, ali smo se družili i gledali u oči. Danas ne trebamo jedni drugima više. Dovedeni smo do toga da čovjek kao individua može da živi sam sa sobom, a to je najveći problem.

POBJEDA: Otuđujemo li se onda jedni od drugih?

KUZMANOVIĆ: Jako. Ja prvi i uopšte mi to nije simpatično, niti seksi. Čovjek je tu zbog čovjeka, ne da bi napravio neki famozni uspjeh. Na kraju dana kada dođemo kući i vidimo da su tu neki dragi ljudi, shvatamo da smo zbog njih tu. Zbog prijatelja. Svašta kroz život prođe – razočarenja, krahovi, usponi.

Ne sjetim se ni ja dovoljno često, i zbog toga mi bude krivo.

Svi imamo velike gubitke, a kada neko ode, koga više zanima ko je bio u pravu, da li je nešto žuto ili plavo. Takve stvari me resetuju da se malo češće sjetim nekih stvari. Kapiram da

ljudi mogu da promijene mnoge stvari – od svog ponašanja, ponašanja u društvu, pa društvo kao kolektiv, pa kolektiv na globalnom nivou. Ali dugačak je to put na koji možemo samo svi zajedno.

POBJEDA: Za ulogu u filmu „Toma“, koji je pogledalo više od milion ljudi, dobili ste brojne pohvale a i nagradu.

Ako film posmatramo kao retrospektivu života brojnih generacija, ali i dodir prošlosti za one koje su stasavale nakon devedesetih, šta je ono što najviše volimo u filmu i što nam fali?

KUZMANOVIĆ: Sa ovim filmom emocija se ponovo vratila u grad. Fali nam druženje, da nemamo mobilne telefone, da ne mijenjamo u poruci na 10 minuta od dogovora da li ćemo doći ili ne. Kafana nam ne nedostaje, njih ima, ali nema takvih ljudi. Nekada se u pjesmama pominjao djevoj-

Ljudi nijesu svjesni koliko su glupi POBJEDA: Dok se u javnim diskursima, ali čini se i međuljudskim odnosima, različitosti postavljaju kao uzroci mimoilaženja, koliko je teško i moguće sačuvati empatiju i ljudskost?

KUZMANOVIĆ: Ljudskost mora da postoji, to nas dijeli od životinja. A empatija, kada je u pitanju različitost, ako ne možemo da je osjetimo prema nekom drugom onda moramo da je imamo prema sebi kako bi odbranili nekog od sebe, ili sebe od njega. Kao i svaki čovjek, imao sam i ja grešaka u životu. Namjerno, nenamjerno, iz nehata. Mislim da smo danas dosta izmanipulisani, najviše posredstvom medija. Manipulacija je na najvećem mogućem nivou. Ja više nijesam siguran ni u šta. Mnogo znamo, a zapravo znamo sve manje.

Plašim se da na kraju neću znati ništa. Postoji i druga stvar, da se prepustiš i surfuješ kad naiđe talas, što ja uglavnom radim. Ljudi nijesu svjesni koliko su glupi, a tek nijesu svjesni koliko su pametni.

Kuzmanović u predstavi „Zelena čoja Montenegra“

kin osmijeh, oči, miris, danas je sve svedeno na seks, drogu, kola. Poezija se posvećivala ljubavi koje su bile tužne, neuzvraćene.

POBJEDA: U Crnoj Gori ste krajem ljeta snimali film „Planeta 7693“, u režiji Gojka Berkuljana. Kakva su Vaša očekivanja povodom ovog ostvarenja?

KUZMANOVIĆ: Imam baš pozitivna očekivanja. Gojko je divan reditelj, spreman, obrazovan, elokventan. Znate kako znam da sa nekim mogu da radim stopostotno? Kada u trenucima najtežih momenata na setu dođe šala. Ako u tako nategnutim momentima izbaciš foru, znači da je tvoj mozak zdrav i ide u bolje sjutra. On to ima i proveo sam lijepih 15 dana u Podgorici, sa divnom ekipom.

POBJEDA: Dok ste snimali film kazali ste mi da je to porodična melodrama, sa elementima komedije i mnogo toga što nosi život na Balkanu danas. Koliko će ljudi biti u prilici da vide lične priče na velikom platnu?

KUZMANOVIĆ: Veoma. Nerijetko se desi da ljudi ispuste svoju djecu i to je ozbiljan problem. To se nikada ne ispravi i zbog toga kasnije dolaze razne gluposti. Mi u filmu ne ispuštamo djecu, ali nekada nijesmo imali sluha za njih. A zapravo se volimo, topla smo porodica.

Ali neke stvari se dese, bude takav period, i sigurno je da će se mnogo ljudi prepoznati u filmu.

POBJEDA: Prilično ste angažovani i u pozorištu. Kako se osjećate u tom prostoru?

KUZMANOVIĆ: Ne igram sad mnogo, igram po četiri predstave, a ranije sam igrao po sedam-osam naslova. I super mi je. Pozorište je veliki trening za glumce. Konstantno razmjenjivanje. A pritom si na sceni, radiš svoj posao koji voliš, a plaćen si još za to. Pozorište se dešava u momentu – to sam tada rekao i nikada više neću tako. U filmu smo vječno mladi. To je njegova magija – zarobi jedan trenutak, vrijeme, bukvalno imaš miris. Volim i pozorište i film, ali teatar umije da iscrpi.

POBJEDA: Uskoro bi u bioskopima trebalo da se nađe i film „Zlatni dečko“, a tokom naredne godine u planu je i serija. Kakva je priča ovog ostvarenje i koliko je danas lako krenuti pogrešnim putem, a mnogo teško doći do pravog usmjerenja?

KUZMANOVIĆ: Pogrešnih puteva je mnogo, samo je jedan pravi i tvoj. Ako ga nađeš za života, ti si car. „Zlatni dečko“ je priča o momku koji je malo skrenuo sa svog puta, a možda je jedan od najvećih talenata u Evropi. Ja sam njega našao u školskom dvorištu. Denis Murić ga donosi fenomenalno, biće on jedna ozbiljna glumačka legenda. Postoji u filmu akcije, trilera, melodrame, nježan je i ljubavan. Mislim da je Ognjen Janković zdravo i ambiciozno, ali ne pretjerano, pristupio cijelom projektu. Slobodno smijem da najavim veliki hit. U momentu kada posrnemo, teško je, ali možemo da se vratimo. Uvijek je do nas.

Svetlana VIŠNJIĆ

14

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 10. januar 2022.

INTERVJU: Direktorica KIC-a ,,Budo Tomović“ Snežana Burzan-Vuksanović, dobitnica nagrade ,,19. decembar“

Radom, kreativnošću i energijom za „srce kulture“ Kulturno-informativni centar ,,Budo Tomović“, podgoričko ,,srce kulture“, jedna je od najprestižnijih institucija kulture u Crnoj Gori po broju i kvalitetu realizovanih programa, posjećenosti i kreativnom pristupu u koncipiranju repertoara.

Rad i trud, znanje, kreativnost i energiju koju svakodnevno, sa svojim timom, ulaže u ovu instituciju direktorica KIC-a Snežana Burzan-Vuksanović prepoznalo je više od 400 istaknutih pojedinaca, kolega, saradnika, nevladinih organizacija, koji su je nominovali za najveću nagradu Glavnog grada - Nagradu ,,19. decembar“, koja joj je svečano uručena za prošlu godinu. Veoma je ponosna na nagradu, ali najviše na to što su prošle godine uspjeli da publikuju i promovišu kvalitetnu i bogatu, kapitalnu monografiju KIC-a ,,Semper Iuvenis“, na oko 500 strana, sa 300 fotografija, uz 1.500 imena ljudi koji su dali svoj doprinos u razvoju ove ustanove. Ponosna je i na to što su, uprkos pandemiji, uspjeli da obilježe jubilej KIC hepeningom ,,Semper Iuvenis“ (16. decembra), neobičnim teatarsko-muzičkim djelom u kojem je učestvovalo oko 100 umjetnika i stvaralaca, a koji

Ponosna sam na cjelokupan rad KIC-a tokom prethodnih godina, a naročito u uslovima epidemije. Nastavili smo da stvaramo i promovišemo kulturu i umjetnost na nama svojstven i prepoznatljiv način, otvorenih vrata za sve ljubitelje kulture svakog dana u godini. Kroz našu programsku orijentaciju baštinimo vrijednosti - građanske, multinacionalne, multikonfesionalne, multikulturne i antifašističke Podgorice i Crne Gore - rekla je Burzan-Vuksanović su ponikli na njihovim scenama. Planova i za ovu godinu imaju napretek, ali će njihova realizacija zavisiti od situacije sa aktuelnom pandemijom.

Direktorica KIC-a se nada da će moći da rade u normalnijim uslovima, gdje će doći u punom kapacitetu do izražaja njihova kreativnost, neiscrpna energija i entuzijazam, po kojem su prepoznatljivi.

POBJEDA: Kakvi su Vam utisci povodom dobijanja prestižne Nagrade ,,19. deŠto cembar“? Št o ona predstavlja za Vas? BURZAN-VUKSANOVIĆ: Najveća nagrada Glavnog grada - Nagrada ,,19. decembar“ za mene predstavlja veliku čast. Svjesna sam koliko je to posebno priznanje, naročito kada dolazi od mog voljenog rodnog

grada. Ponosna sam što me nominovao veliki broj istaknutih pojedinaca, kolega, saradnika, NVO, pa čak i ljudi koji me ne poznaju (više od 400), ali su prepoznali moje rezultate rada. Čast je kada jedan izuzetno kvalitetan žiri vrednuje postignute rezultate, te od 10 odličnih prijedloga, uz ostale, izabere i mene.

Drago mi je da što su prepoznati moj rad i trud, znanje, kreativnost i energiju koje svakodnevno ulažem, sa svojim timom, da bi KIC ,,Budo Tomović“ bio istinsko ,,srce kulture“ grada a i šire.

Nastavljaju istim elanom i entuzijazmom POBJEDA: Koji su planovi ,,srca kulture“ u budućnosti?

BURZAN-VUKSANOVIĆ: Planova, naravno, imamo napretek, ali će njihova realizacija zavisiti od situacije sa aktuelnim virusom. Nadamo se da ćemo moći da radimo u normalnijim uslovima, gdje će doći u punom kapacitetu do izražaja naša kreativnost, neiscrpna energija i entuzijazam, po kojima smo prepoznatljivi. Probaćemo da dostignemo rezultate iz najplodnije KIC godine – 2018. kada smo organizovali oko 400 raznovrsnih programskih sadržaja, koje je pratilo blizu 55 hiljada posjetilaca. U sljedećoj godini publika će uživati u KIC-ovoj sedmoj manifestaciji kamernih dramskih ostvarenja - MAKADO, šestom regionalnom književnom festivalu LiTeritorija, ciklusima muzike ,,Mladi talenti“ i ,,Kompozitorke iz sjenke“, u Mjesecu poštovanja džeza, koncertima Ljetnjeg kampa za kamernu muziku i Praznika muzike, Petom festivalu crnogorske tradicionalne pjesme ,,Stare note – novi zvuci“, a organizovaćemo i brojne ciklusa filmova, književne večeri, izložbe...

Naši gosti biće ansambl gudača ,,Zagrebački solisti“, kao i miljenik podgoričke publike Božo Vrećo.

Nastavićemo tribinu ,,Podgoričke priče“ na kojoj predstavljamo znamenite Podgoričane, a očekujte i premijere duodrame ,,Ko to tamo zijeva“ i duhovite dramu ,,Ekselencije“, kao i ,,Projekat 2022“, DODEST-ovih mladih glumaca.

Snežana Burzan-Vuksanović

POBJEDA: Na koje rezultate ste najviše ponosni?

BURZAN-VUKSANOVIĆ: Ponosna sam na cjelokupan rad KIC-a tokom prethodnih godina, a naročito u uslovima epidemije. Nastavili smo da stvaramo i promovišemo kulturu i umjetnost na nama svojstven i prepoznatljiv način, otvorenih vrata za sve ljubitelje kulture svakog dana u godini. Kroz našu programsku orijentaciju baštinimo vrijednosti - građanske, multinacionalne, multikonfesionalne, multikulturne i antifašističke Podgorice i Crne Gore, za koje je život dao i narodni heroj i omladinski lider Budo Tomović, čije ime sa ponosom nosimo 56 godina. KIC će nastaviti da promoviše umjetnike svih generacija, kako talentovane amatere, tako i profesionalce, za koje će vrata našeg KIC-a uvijek biti otvorena.

Osim dobijanja Nagrade ,,19. decembar“, najviše sam ponosna na to što smo prošle godine uspjeli da publikujemo i promovišemo kvalitetnu i bogatu, kapitalnu monografiju KIC-a ,,Semper Iuvenis“, na oko 500 strana, sa 300 fotografija, uz 1.500 imena ljudi koji su dali

svoj doprinos u razvoju institucije. To svjedočanstvo o 55 godina nekadašnjeg Doma omladine, a današnjeg KIC-a je svojevrsna šetnja kroz vrijeme riječju i fotografijom, koja će ostati da svjedoči generacijama koje dolaze. Ponosna sam i što smo uspjeli da obilježimo jubilej KIC hepeningom ,,Semper Iuvenis“ 16. decembra, neobičnim teatarsko – muzičkim djelom u kojem je učestvalo oko 100 umjetnika i stvaralaca, a koji su ponikli na našim scenama: Branka Šćepanović, Žuti Serhatlić, Knez, Edo Abdović, Bojan Marović, Sejfo Seferović, Katarina Bogićević, Viktor Huter, Aleksandar Saša Magovčević i brojni drugi.

POBJEDA: U posljednjih nekoliko godina KIC je doživio kulturnu ekspanziju. Recite nam nešto o tome.

BURZAN-VUKSANOVIĆ: Kulturno-informativni centar ,,Budo Tomović“, podgoričko ,,srce kulture grada“, jedna je od najprestižnijih institucija kulture u Crnoj Gori, po broju i kvalitetu realizovanih programa, posjećenosti i kreativnom pristupu u koncipiranju repertoara. Već 56 godina KIC afirmiše respektabilne domete savremene umjetničke prakse, uz poštovanje tradicionalnih vrijednosti i njegovanje regionalne i međunarodne saradnje. Iz nekadašnjeg Doma omladine, a današnjeg KIC-a ,,Budo Tomović“ odnjegovane su generacije umjetnika raznih profila, pokrenute brojne kultne manifestacije i festivali, a na KIC-ovim scenama su se predstavljale kulture i umjetnici sa svih meridijana.

O izuzetnim rezultatima dovoljno svjedoče brojevi. KIC je ove godine realizovao blizu 250 programa (dvostruko više nego prošle godine) u kojima je uživalo oko 12 hiljada posjetilaca.

Ističem djelovanje Foruma mladih pisaca KIC-a koji su nedavno izdali sedmi zbornik radova ,,Pretresanje bilježnice“, a ostvaruju zapažen uspjeh na pjesničkim takmičenjima i manifestacijama u zemlju i regionu. Takođe smo ponosni na našu Školu retorike koja je do sada iznjedrila deset uspješnih generacija govornika, pod rukovodstvom prof. dr Radovana Radonjića. Ove godine publici smo predstavili više od stotinu knjiga i pisaca, kao i desetine likovnih i foto postavki.

Pažnju publike privlačila je naša koprodukcija sa JU ,,Zahumlje“, predstava ,,Kontraevolucija“, potom izvođenje ,,Potonje ure Njegoševe“, monodrame Slobodana Marunovića, zatim komadi ,,Pola – pola“, gostovanje nikšićkog ,,Akorda“ i predstava ,,One su htjele nešto sasvim drugo“, ali i 50. jubilarno izvođenje

Rad i trud, znanje, kreativnost i energiju koju svakodnevno, sa svojim timom, ulaže u ovu instituciju direktorica KIC-a Snežana Burzan-Vuksanović prepoznalo je više od 400 istaknutih pojedinaca, kolega, saradnika, nevladinih organizacija, koji su je nominovali za najveću nagradu Glavnog grada - Nagradu ,,19. decembar“, koja joj je svečano uručena za prošlu godinu monodrame ,,Crnogorac u Tranziciji“ kotorskog Teatra 303, a podržali smo i Treći regionalni festival stand up komedije ,,Opuč“.

Naša otvorenost i komunikativnost, želja za uvezivanjem sa sličnim institucijama i umjetnicima iz drugih sredina, rezultirala je ove godine koncertima: albanskog AJS Quarteta, crnogorskog ,,Kuhinjazza“, kao i 30 mladih džez muzičara, kompozitora i dirigenata Balkana u okviru projekta ,,Balkan Youth Jazz Orchestra“, potom koncertima soprana Anđele Spaić, flautistkinje Petre Lekić, violiniste Milutina Radulovića, violinistkinje Ive Durković, violončeliste Sari Šaćirija, pijaniste Vasilija Basaraba...

Ljubitelji muzike uživali su i u koncertima virtuoza Alekseja Molčanova, Aleksandra Sinčuka i Veljka Klenkovskog, Sebastijana Berete, ali i ženskog kvarteta flauta ,,Talia“, dive sevdaha Amire Medunjanin, autorskoj večeri Senada Gačevića „Bassonegro“, nastupima Gradskog hora ,,Bijelo Polje“, ženske pjevačke grupe ,,Đude“ iz Kolašina, makedonskog etno dua Magdica Manasieva, klavir i Jelena Aleksić, sopran. Bili smo domaćini podgoričke premijere višestruko nagrađivanog kratkometražnog filma ,,Duga“ reditelja Aleksandra Vujovića, kao i multimedijalne večeri posvećene Nebojši Glogovcu.

Naš Foklorni ansambl 8. decembra proslavio je 75 godina postojanja, veličanstvenim koncertom ,,Tradicija u srcu“.

KIC pop hor je ove godine imao niz uspješnih nastupa u Risnu, Sutomoru, Kolašinu, Danilovgradu, a sa novom dirigenticom prof. Zojom Đurović vrijedno pripremaju koncert najavljen 1. marta 2022. povodom pet godina postojanja prvog crnogorskog pop hora.

Nj. ŽIVANOVIĆ

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 10. januar 2022.

15

Gradsko preduzeće Čistoća nastavlja da ulaže u komunalnu opremu i infrastrukturu

Ove godine će ugraditi još 100 polupodzemnih kontejnera Ove godine očekuje se i početak realizacije projekta izgradnje postrojenja za tretman neopasnog građevinskog otpada, kao i nove upravne zgrade ovog društva, koja se planira na Vrelima ribničkim.

ULAGANJA

Pored projekta selektivnog odlaganja otpada na suvu i mokru frakciju, koji je ovo društvo započelo 2019. godine ugradnjom namjenskih polupodzemnih kontejnera za ove namjene, tokom prethodnih godina nastavilo je da unapređuje komunalnu infrastrukturu nabavkom novih modernih posuda – polupodzemnih kontejnera razne kubikaže, kao i metalnih i plastičnih posuda 1,1 metar kubni, koji se postepeno postavljaju u gradskim zonama. Na teritoriji

Podgorice, kazali su za Pobjedu iz ovog gradskog preduzeća, nalazi se 241 polupodzemni kontejner, a sa ciljem nastavka projekta primarne selekcije otpada - na suvu i mokru frakciju, okončan je tender za nabavku i ugradnju 100 novih polupodzemnih kontejnera.

- Nabavkom i ugradnjom ovih komunalnih sadržaja umnogome će se doprinijeti modernizaciji posuda u gradu i omogućiti građanima da na savremen način odlažu otpad koji produkuju u svojim domaćinstvima. Uz nabavku ove vrste posuda, kao prateći sadržaji, sredinom ove godine očekuje se i isporuka novog specijalnog vozila auto-smećar sa kranom, koji vrši pražnjenje polupodzemnih i običnih metalnih kontejnera, a sve u cilju kvalitetnog i redovnog pražnjenja i odvoženja sakupljenog otpada iz pomenutih posuda – poručuju iz Čistoće i još jednom upućuju apel građanima da ne odlažu pepeo i zapaljive materije u kontejnere, kako bi sačuvali komunalnu infrastrukturu.

ZA ČISTIJE LICE PODGORICE: Novi kontejneri u Ulici Bratstva i jedinstva

Ove godine očekuje se početak realizacije projekta izgradnje postrojenja za tretman neopasnog građevinskog otpada, kao i početak izgradnje nove upravne zgrade ovog društva, koja se planira na Vrelima ribničkim Ove godine očekuje se početak realizacije projekta izgradnje postrojenja za tretman neopasnog građevinskog otpada.

Održali predavanja za 1.400 mališana U skladu sa epidemijskim mjerama, tokom prethodne godine, predstavnici Odjeljenja za upravljanje otpadom, što u okviru vaspitno – obrazovnih ustanova na teritoriji glavnog grada, što na šest reciklažnih

ISKLJUČENJA  STRUJE  Zbog planiranih radova na mreži danas će bez napajanja električnom energijom ostati Sadine djelovi ulica Dr Blaža Raičkovića, Knjaza Danila, Živoina Perića, Crnogorske solidarnosti, Dr Mihaila Radulovića i Jozefa Bajze, kao i dio Grbavaca - od osam do 15 sati Zbog radova na mreži sjutra će bez napajanja ostati dio Momišića i to ulice Fruškogorska, Belvederska, Nikca od Rovina, Baja Pivljanina i 18. februara, od osam do 15 sati.

H.P.

dvorišta, održali su 38 radionica u kojima je učestvovalo oko 1.400 mališana.

- Na ovim radionicama najmlađima je ukazano na važnost pravilnog odlaganja otpada, njegove reciklaže,

Pansion i park za pse

kao i potrebu odvojenog odlaganja otpada na suvu i mokru frakciju. S obzirom na iskazano interesovanje raduje nas da su najmlađi sugrađani veoma zainteresovani za ovu temu i u saradnji sa obrazovnim ustanovama Društvo će i tokom narednog perioda nastaviti sa ovim edukacijama – poručuju iz Čistoće, uz napomenu da su prošle godine u neposrednoj blizini obrazovnih ustanova, na pet lokaliteta, ugradili polupodzemne kontejnere za suvu i mokru frakciju, dok su vaspitnim ustanovama isporučene i plastične kante, kako bi se učenici mogli na praktičan način upoznati sa ovim načinom odlaganja otpada.

- U saradnji sa Glavnim gradom, tokom ove godine planiraju se izrade projektnih zadataka kao i studija o izboru lokacije sa urbanističko – tehničkim uslovima, kao i studije o opravdanosti izgradnje ovih sadržaja. Takođe, tokom 2022. godine očekuje se i početak izgradnje nove upravne zgrade ovog društva, koja se planira na Vrelima ribničkim, shodno odluci Glavnog grada o određivanju lokacije koja je usvojena na Skupštini Glavnog grada. Društvo je tokom prethodne godine završilo izradu tehničke dokumentacije, urađen je idejni projekat, na koji je dobijena saglasnost Glavnog gradskog arhitekte i, uz dobijanje dodatne dokumentacije, stiču se uslovi da tokom ove godine krenemo u realizaciju ovog projekta, a nakon izrade glavnog projekta i započnu radovi – poručuju z Čistoće.

RADOVI

Ističući da je nivo higijene grada značajno povećan u odnosu na prethodni period, iz Čistoće po-

jašnjavaju da je to rezultat cjelodnevnog, izuzetno napornog rada svih zaposlenih, kao i kvalitetne organizacije posla. Novcem opredijeljenim iz budžeta Glavnog grada, prošle godine su kupili vozilo auto-smećar zapremine 16 kubnih metara, a uzimajući u obzir savremenu opremu na elektro-pogon, iz sopstvenih sredstava nabavili su elektročistilice za potrebe bržeg i efikasnijeg čišćenja javnih površina primarno u centru grada i Preko Morače, kao i nabavku troje električnih teretnih trokolica koja takođe daju veliki doprinos održavanju javne higijene na ulicama i koja su bitno olakšala zaposlenima na terenu obavljanje redovnih radnih zadataka.

Aplikacija Kasper građanima omogućava da prijavljuju nelegalno odložen otpad isključivo na teritoriji glavnog grada. Na taj način je tokom 2021. godine napravljen veliki iskorak ka sistemskom rješavanju problema upravljanja otpadom, a samim tim i zaštiti životne sredine.

U oktobru prošle godine su, usljed interesovanja građana, započeli izgradnju manjeg pansiona za pse u okviru Skloništa za napuštene i izgubljene kućne ljubimce na Vrelima ribničkim.

- Građani će imati mogućnost da svog kućnog ljubimca privremeno ostave u adekvatan boravak uz pažnju i njegu naših zaposlenih, kao i manjeg parka za boravak posjetilaca Skloništa u kojem će moći provoditi vrijeme sa psima, koji se nalaze u Skloništu i na taj način se upoznati i zbližiti sa njima – poručuju iz Čistoće, uz napomenu da pansion raspolaže sa pet boksova, dok će se u okviru parka nalaziti urbani mobilijar, korpe, klupe, kao i sprave za igru sa psima.

Takođe, lansirana je i aplikacija ChatBot, putem koje građani mogu izvršiti plaćanje svog mjesečnog računa, kao i dobiti sve neophodne informacije o poslovima i uslugama koje obavlja ovo firma. Organizovane su brojne akcije čišćenja, a posebna pažnja posvećena je i čišćenju obala gradskih rijeka.

- I prošle godine je profesionalan, kvalitetan i posvećen pristup izvršavanju povjerenih poslova rezultirao činjenicom da smo među 100 najvećih kompanija u Crnoj Gori, u kategoriji srednjih preduzeća, prepoznati kao srebrni partner projekta ,,100 najvećih u Crnoj Gori“ i plasirali se u dvije kategorije – po broju zaposlenih i po prihodima – zaključuju iz Čistoće, uz napomenu da su zadovoljni postignutim tokom prethodne godine.

I. MITROVIĆ

Nepoznati počinioci polomili stakla i razbacala inventar i stvari u vrtiću ,,Poletarac“ na Zabjelu Nepoznati počinioci razbili su stakla i ušli u vrtić ,,Poletarac“ u Ulici Radosava Burića na Zabjelu, koji radi u okviru JPU ,,Đina Vrbica“.

Iz ove predškolske ustanove kazali su za Pobjedu da ne znaju kada se desio vandalizam, za koji su juče saznali.

Nijesu mogli da nam kažu ni da li nešto u vrtiću nedostaje.

Nadaju se da će policija, koja je juče izvršila uviđaj, pronaći počinoce, jer je izuzeto dosta tragova. Kako poručuju, nakon uviđaja zaposlene su očistile i spremile vrtić, koji danas nastavlja sa radom.

- Vandali su polomili stakla, ušli unutra i napravili pre-

Policija izuzela dosta tragova metačinu. Bila je danas policija, izvršili su uviđaj – rečeno nam je juče iz JPU ,,Đina Vrbica“.

Nijesu mogli da nam kažu da li je nešto otuđeno iz ove vaspitne jedinice, jer su inventar i stvari bili razbacani.

Navodeći da je 31. decembra prošle godine sve bilo u redu, nijesu znali da nam kažu kada se tačno desio vandalizam, koji su juče primijetili.

U pitanju je jedan od dežurnih vrtića koji će, poručuju

D.MIJATOVIĆ

Zamjenom izgorjelog polupodzemnog kontejnera u Ulici bratstva i jedinstva, preduzeće Čistoća d. o. o. Podgorica započelo je ugradnju novih 100 polupodzemnih kontejnera.

Ostalo još jedno polomljeno staklo

iz ove predškolske ustanove, nastaviti danas da radi.

- Sve je sređeno, naše zaposlene su danas očistile vrtić.

Zamijenjena polomljena stakla na vrtiću

Na ovoj vaspitnoj jedinici nema kamera. Ali policija je izuzela dosta tragova, pa se nadamo da će počinio-

ci, ukoliko su evdentirani u MUP-u, lako biti pronađeni – zaključili su iz JPU ,,Đina Vrbica“ I. M.

16

Sportski miks

Arena

Poneđeljak, 10. januar 2022.

Možda je bio jedini, ali ispostavilo se kao najbolji put Budućnost Bemaxa - sa mladim kadrom u LŠ

Nekad je improvizacija bolja od najbolje taktike PODGORICA - Budućnost Bemax će izvjesno je takmičenje u Ligi šampiona završiti krajem februara, ali će sve uraditi da se u preostalih pet kola promovišu mlađe igračice koje bi već od naredne sezone mogle da budu potencijalni nosioci igre. Šansu su, što je bio jedan od ciljeva, prigrabile neke djevojke koje su od ove sezone dobile prvi put značajnu minutažu, a one iskusnije (manje po godinama) pokazale su zbog čega im stručni štab vjeruje. Manji broj iz prvog tima ,,plavih“ nije potpuno opravdao očekivanja, a još manjem broju nije mjesto u elitnom takmičenju. ,,Plave“ su u dosadašnjih devet kola ostvarile pobjedu protiv vicešampiona Bresta, a sa prvom obavezom u eliti u 2022, bez četiri standardne prvotimke, rezultatski ne mogu biti zadovoljne, ali igrom su prevazišle očekivanja. Prije dva dana u Budimpešti Bojana Popović se hrabro, uz nekoliko iskusnijih, suprotstavila sa kadetkinjama i juniorkama jednom od favorita za visok plasman.

- Na utakmicu ideš sa namjerom da igraš najbolje što možeš. Pred Mađarsku sam razmišljala, s obzirom na sve okolnosti koje nijesu bile dobre, da je bitnije da djeca igraju i stiču iskustvo i tome smo se posvetili, između ostalog, u ovoj sezoni. Željeli smo kroz ove utakmice, protiv ovakvih ekipa i na drugačijim terenima, sa više stresa, a gdje ima publike, da stasavaju. Jer, iz takvih situacija mogu dosta da nauče. Znači, odlučili smo se da igramo bez pomoći desnog beka i prva dva pivota i sa nekom improvizacijom ušli smo u meč. Djevojke su to dobro

prihvatile, a bilo je zanimljivo gledati kako će sebe da pronađu u novim ulogama - kazala je Popović Kroz nekoliko odbrambenih sistema prošle su naše rukometašice, stručni štab je tražio najbolju postavu - konkretno u defanzivi na ,,6-0“. I pronašao je u drugom poluvremenu što ih je približilo na četiri gola zaostatka.

- Mijenjali smo više da bi našli pravu rotaciju koja će dobro da odgovori u oba pravca. U nastavku meča smo našli to što smo htjeli, iako neke djevojke nikada nijesu bile na tim pozicijama. Nije to moglo da se osjeti, nijesu bile uplašene da ne znaju šta treba da rade. Najvažnije, nijesu pustile utakmi-

cu da ode u nekom neželjenom pravcu i da FTC završi meč sa deset ili više golova razlike, što je realno neki odnos kada pogledamo sa čime mi, a sa čime oni raspolažu.

U prvom poluvremenu mađarski tim postigao je 18 golova, u preostalih 30 minuta - osam.

Budućnost se odbrambeno značajno podigla, a i napadački djelovala sigurnije. Djevojke se nijesu mučile da dođu do lakih golova iz pozicionog napada.

- Posljednja slika nakon utakmice je bila da sam ponosna na način kako su odgovorile zadacima. Neko je pravio više, neko manje grešaka i to je sve OK i nešto što je prihvatljivo.

Prosto, morali smo da ih pustimo da uče. Zadovoljna sam u

Maslova možda zaigra početkom mjeseca, Brnović mora polako u treninge ,,Plave“ u subotu igraju sa Bukureštom, pitanje je u kakvom sastavu i koliko će biti spremne Nikolina Vukčević i Tatjana Brnović. Na povratak ruske reprezentativke - ljevoruke Valerije Maslove,

moraće se još čekati.

- Maslova će možda početkom februara početi da igra.

Tanja je od završetka Svjetskog prvenstva bila bolesna, prvo od običnog virusa, a zatim je bila pozitivna na

koronu. Biće teško da se vrati tako brzo, da dorinosi i da bude u ozbiljnijoj formi. Bez treninga je neđeljama, a Nikolina je kraći period van rada.

Obje će se ponovo testirati pa ćemo da vidimo.

Naš reprezentativac Aleksa Ukropina

Za dobre s

Bez stresa se bolje uči Dobro je što mlade igračice sve više, kroz utakmice Lige šampiona, dobijaju priliku da se kale, ali i ovo može biti mač sa dvije oštrice. Jer, u prvi tim dolaze bez velikog broja utakmica, a u Ligi šampiona nema lakih utakmica.

- Potencijal postoji, ali i mnogo strpljenja mora da postoji kod svih. Nije jednostavno da stasavaju kroz samo jake utakmice, jer ne mogu postepeno da grade sebe i dobijaju samopouzdanje. Nivo takmičenja za njih je previsok, a trudimo se da ih bolje spremimo kako ne bi doživjele veliki stres. Bez stresa mogu najviše da nauče.

smislu koliko smo zajedno treninga imali i kako su se uklopile u nove uloge koje nikada u radu nijesu probale.

Mogle su ,,plave“ i do minusa od tri gola, ali preveliki broj tehničkih grešaka odmogao je, a pomogao domaćinu da se odlijepi na osam golova, što nije obeshrabrilo mladi podgorički tim. Naprotiv.

- U prvom poluvremenu imali smo dosta individualnih grešaka u odbrani. Očekivano je bilo da će mladi, neiskusni igrači da padaju u igri ,,jedan na jedan“.

Kada smo prešli na odbranu ,,60“, kroz najbolju kombinaciju, stabilizovali smo igru. Armel je na golu, u tim momentima, bila na visokom nivou.

U porazu od četiri gola (26:22) najbolju partiju pružila je Nina Bulatović sa desnog krila.

Francuskinja na golu bila je odlična nakon duže pauze, a dobro je zadatke u defanzivi odradila Andrijana Popović.

Kadetkinja Jelena Vukčević ponovo je bila hrabra, kao sa Brestom, pogodila je tri puta i iznudila sedmerac.

- Nina je imala dobru energiju, samo tako treba da nastavi.

Prvi put igra ozbiljan rukomet, kao i Ivona Pavićević koja je u prvom dijelu sezone bila fantastična. Protiv FTC-a bila je dobra golgeterski, ali je i odbrambene situacije uspješno rješavala. Nina i Ivona postaju dobar tandem. Armel je dala ekipi stabilnost u drugom poluvremenu - kazala je Popović.

A. M.

PODGORICA - Aleksa Ukropina sa Radničkim pretplatio se na trofeje. Sa ekipom iz Kragujevca crnogorski vaterpolo reprezentativac krajem prošle godine podigao je Kup trofej, a u sezoni 2020/21. popeo se na postolje Regionalne lige i domaćeg prvenstva.

Možda početak nove sezone nije puno obećavao, ali kada je bilo najvažnije ova ekipa se podigla i odigrala najbolji meč u finalu Kupa protiv apsolutnog favorita Novog Beograda. Ukropina je u ovom, ali i u prethodnim uspjesima, imao zapaženu ulogu.

- Polusezona nije išla kako smo zamislili i očekivali.

Nijesmo stekli željeni ritam i formu što je bilo zamišljeno, ali znali smo, iako u prethodne dvije utakmice sa Novim Beogradom nijesmo bili blizu pobjede, da možemo da pariramo. Razmišljali smo da je to samo jedna utakmica u kojoj je sve moguće. Iz prethodnih analiza smo vidjeli da nijesu plivački najspremniji i da bi u tom dijelu i na agresivnost mogli da ostvarimo prednost, kao što je i bilo. Počeli smo u zaostatku, ali glavu nijesmo gubili. Novi Beograd bio je

favorit, samim tim nijesmo nosili breme tereta. Na kraju smo uspjeli da dođemo do preokreta, nijesu to očekivali, djelovali su izgubljeno kada smo poveli, a naša želja je bila da u tom ritmu završimo utakmicu što smo i uradili kazao je ljevoruki igrač.

Za rezultat je potrebno vrijeme, a Ukropina kaže da je njegova ekipa u pravi čas došla

NBA: Finiks pao u Majamiju

Šampionu ne pomaže ni Janis Adetokumbo Milvoki je doživio treći poraz u posljednja četiri meča - šampion je izgubio u gostima od Šarlota 114:106.

Milvokiju nije pomogao ni Janis Adetokumbo, koji je posebno bio dobar u posljednjoj četvrtini.

Grčki košarkaš je susret završio sa 43 poena uz 12 skokova, dok je Kris Midlton bio na asistenciju od tripl-dabl učinka. Postigao je 27 poena uz deset skokova i devet asistencija, Bobi Portis je dodao 19 poena i 13 skokova, ali sve to nije bilo dovoljno da se zaustavi tim Šarlota.

Kod Šarlota je prednjačio Teri Rozijer sa 28 poena, uz po četiri

Rezultati Šarlot - Milvoki Detroit - Orlando Indijana - Juta Boston - Njujork Finiks - Majami Los Anđeles Klipers – Memfis

114:106 97:92 125:113 99:75 100:123 108:123

skoka i asistencije Finiks, lider NBA šampionata, poražen je na svom terenu od Majamija - 123:100.

Gosti sa Floride stigli su do drugog uzastopnog trijumfa, ponovo u gostima, nakon slavlja u Portlandu, i upisali 25. pobjedu.

Majami se sada nalazi na četvrtoj poziciji tabele Istoka. S. J.

KAO U ABA: Počela otkazivanja mečeva u WABA ligi

Korona u Celju, ,,plave“ ne putuju PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaxa trebalo je danas da otputuju za Celje, gdje ih je po rasporedu sjutra očekivao regionalni ,,el klasiko“, odnosno derbi protiv šampiona Slovenije.

Međutim, juče tokom dana stiglo je zvanično obavještenje da utakmice neće biti, jer je više igračica Celja pozitivno na korona virus, zbog čega je višestruki prvak Slovenije tražio odlaganje susreta.

Situacija u Sloveniji je komplikovana, budući da je samo dan ranije i drugi predstavnik ove zemlje u WABA ligi, ekipa Triglava, tražila odlaganje utakmice sa Montanom. ,,Plave“ će tako, umjesto na put, nastaviti da

treniraju u ,,Bemax areni“, gdje bi 20. januara trebalo da ugoste Montanu.

- Uveliko smo bile fokusirane na duel sa Celjem, što je možda i najveći derbi posljednjih godina, ali neočekivano je stigla vijest o odlaganju. Nadam se da će, ipak, uskoro sve biti kako treba, da neće biti mnogo odlaganja utakmica i da će se sezona uspješno završiti. Nama ostaje da se okrenemo duelu sa Montanom, kojim otvaramo seriju derbija - kazala je kapitenka Budućnost Bemaxa Dragana Živković.

Podgoričanke će možda imati zgusnuti raspored, jer je moguće da nakon duela sa Montanom povežu tri gostovanja - Plame-

nu, Celju i Badelu. Upravo nakon tih mečeva može biti jasno sve što se tiče plasmana na fajnal-for.

- Raspored je prilično zgusnut, možemo imati nekoliko vezanih gostovanja, ali svakako smo spremne za ovaj najvažniji period. U ovim derbijima se rješava situacija u Top8 fazi i samim tim odlučuje o plasmanu pred fajnal-for. Sada kada ne idemo za Celje moramo se spremiti za Montanu i nastojati da budemo bolje nego protiv Badela, mada možda nam je i takav meč trebao - objasnila je Živković.

Novi termin odigravanja utakmice Celje - Budućnost Bemax biće naknadno saopšten. R. P.

Poneđeljak, 10. januar 2022.

Arena

Sportski miks

17

a, nakon domaćeg i regionalnog trofeja, u kapici Radničkog osvojio Kup

stvari vrijedi čekati Primarno da se trening i odmor uklope na pravi način Vaterpolo reprezentacija Crne Gore u 2022. nastupaće na Svjetskom i Evropskom prvenstvu. Već u maju u Kini ,,ajkule“ očekuje prvenstvo svijeta. Uporedo će igrati i Svjetsku ligu. Biće potrebno upregnuti snagu i energiju da bi bili konkurentni.

- Ko uspije da se najbolje uklopi u treninge, odmor i ritam biće najkvalitetniji na oba takmičenja. Znači, primarno i osnovno je da se trening i odmor uklope na pravi način kazao je naš reprezentativac. do mnogih stvari koje su falile konkretno u Ligi šampiona.

- Dobro smo se pripremali.

Sva taktika i koncentracija bila je tome posvećena. Prije finala igrali smo sa Barselonetom, ali više smo bili fokusirani na Novi Beograd. Upravo je fokus na završnicu Kupa uticao na rezultat.

Realno Radničkom će biti potrebno mnogo sreće da,

nakon osvojenog domaćeg Kupa, u Ligi šampiona dođe do fajnal-ejta. Znaju to u ovom klubu, pa je fokus više pomjeren na domaće obaveze i regionalno takmičenje.

- Očekivali smo na početku sezone da će bolje da ide, ali moramo realno pogledati stvari. U grupi smo sa prvacima država. Trenutna pozicija nije za pohvalu, ali duga je

sezona, a nemamo neka prevelika očekivanja. Potrudićemo se da igramo što bolje i podižemo formu. Fokusirani smo na prvenstvo i Regionalnu ligu, a Liga šampiona će poslužiti kao takmičenje u kojem ćemo pokušati da se uzdignemo.

Naš reprezentativac je u NBA ritmu utakmica. Zanimalo nas je koliko je moguće, u takvim

okolnostima, sačuvati i obnavljati snagu.

- Teško je zbog prenatrpanog rasporeda. Uglavnom igramo, manje treniramo, a mislim da je to loše urađeno od strane LEN-a. Nagurano je sve u jednu godinu. Igrači koji će nastupati za reprezentacije neće imati pauzu, nego će iz sezone u sezonu ući. Teško je sve to izdržati, iscrpljujuće je, ali se prilagođavamo. Mislim da nam dobro ide u tom dijelu.

Kakvi su dalji, lični, planovi?

- Sa Radničkim imam ovu i još jednu sezonu. Trenutno ne razmišljam o opciji prelaska, a ako bude ponuda mogao bih da ih uzmem u obzir. Ali sada je još rano za to.

Naš reprezentativac 17. januara, dan pred prvi duel sa Mađarskom u Svjetskoj ligi, priključiće se saigračima.

- Ekipa je nova i drugačija u odnosu na prije. Još nijesmo odigrali utakmice da bih mogao da steknem sliku.

Mađarska će biti prva u kojoj ćemo vidjeti neke stvari, ali je rano za kompletan zaključak.

Biće potrebno vremena da se uklopimo, mada je okosnica duže zajedno. Spremaćemo se za dva velika takmičenja, a Svjetska liga će nam poslužiti kao uvod za sve to - kazao je A. M. Ukropina.

Odlaganje meča sa Krkom došlo u nezgodno vrijeme za košarkaše Mornara, koji su bili u dobrom ritmu PODGORICA – Jedan od timova kojem je teško palo odlaganje meča u proteklom 15. kolu Admiralbet ABA lige je, svakako, Mornar Barsko zlato.

Izabranici Mihaila Pavićevića su u usponu forme, a nakon pobjede u Zagrebu protiv Cibone trebalo je da igraju kod kuće sa Krkom, koja je bez pobjede u posljednjih osam kola, a nikada nije slavila u Baru.

Kladioničarskim rječnikom, to je bila ,,jedinica“, ali je korona virus u redovima slovenačkog tima odložio tu utakmicu, pa će Mornar morati da sačeka neki drugi datum da se revanšira Krki za poraz u Novom Mestu (89:80), u prvom dijelu regularnog toka regionalnog takmičenja…

- Mislim da je šteta što se utakmica odložila, jer smo u dobrom ritmu i bili smo pripremljeni da odigramo utakmicu sa Krkom. Ali situacija je takva trenutno svuda, prilagođavamo se. Iskoristili smo ovaj vikend za dobar odmor i idemo dalje – kaže za Pobjedu bek Barana Vladimir Mihailović.

Mornar je u prošlom kolu upisao sigurnu pobjedu u Zagrebu protiv Cibone (82:65), u meču u kojem je vodio od početka do kraja, i do 19 razlike (80:61), igrajući odlično u oba pravca.

- Cibona je jako mlada i neugodna ekipa. Međutim, odradili smo dobar posao i upisali jako bitnu pobjedu – dodaje Mihailović, najefikasniji igrač meča u Zagrebu sa 19 poena.

Mihailović: Iskoristili smo vikend za dobar odmor Nadam se da ćemo ostati zdravi i kompletni Za razliku od većine ekipa u ABA ligi, koje imaju problema sa pozitivnima na korona virus, u barskom timu, za sada, tome odolijevaju.

- Za sada kod nas je situacija dobra, nemamo slučajeva zaraze. Međutim, situacija, generalno, u regionu i u Crnoj Gori je jako loša po tom pitanju i sve se može promijeniti u vrlo kratkom roku. Nadam se da ćemo ostati zdravi i kompletni – rekao je Vladimir Mihailović.

Mornar je protiv Cibone upisao petu pobjedu u posljednjih šest kola (poražen je samo od Partizana u tom periodu), šestu u posljednjih osam. Loš start sezone, i svih šest poraza u prvih šest kola, za Barane sada djeluju samo kao ,,ružan san“. Ne samo da je Mornar pobjegao iz opasne zone, već je sa skorom 6-8 na dvije pobjede od šestoplasirane Igokee i zone plej-ofa…

- Nakon katastrofalog starta, stabilizovali smo se i uhvatili konačno pravi ritam. Ali kao

što sam govorio dok je išlo loše, tako i sada kada smo u dobroj formi, ne želim da dajem bilo kakve prognoze. Idemo utakmicu po utakmicu – oprezan je crnogorski reprezentativac.

Ako ne bude slučajeva zaraze u barskom timu ili, pak, u redovima Borca, Mornar će naredni meč da igra 16. januara u Čačku. I Borac je jedan od timova koji je zadužio crnogorskog vicešampiona, pobjedom u ,,Topolici“ na startu sezone (90:85). Borac je u negativnoj seriji od četiri poraza, a u pret-

hodnih 14 kola je četiri puta slavio. Mornar je lani pobijedio u Čačku 87:76…

- Borac nam je nanio nezgodan poraz na početku sezone. Oni u posljednje vrijeme nijesu u najsjajnijem ritmu, pa se nadam da to možemo da iskoristimo i upišemo pobjedu, iako Čačani imaju jako neugodan i ,,tvrd“ domaći teren – zaključio je Vladimir Mihailović, prvi strijelac ekipe u dosadašnjem toku lige, sa prosječnih 14,5 poena po meču, te 2,4 skoka i 1,9 asistencija.

S. J.

Rukometna reprezentacija sjutra putuje na Evropsko prvenstvo, danas spisak putnika

Testiranje određuje spisak Evropsko prvenstvo počinje 13. januara, ali za crnogorske rukometaše danas je trenutak koji će u velikoj mjeri nagovijestiti domete u konkurenciji Danske, Slovenije i Sjeverne Makedonije.

Rezultati posljednjeg obaveznog PCR testiranja na korona virus odrediće spisak putnika za Debrecin, ka kojem će se ,,lavovi“ zaputiti sjutra.

Prethodno obavezno testiranje koje je odredila Evropska rukometna federacija (EHF), odrađeno 7. januara, nije donijelo dobre vijesti - pozitivno je bilo šest igrača, član medicinskog tima i selektor Zoran Roganović.

Prethodno, 4. januara pozitivna su bila tri igrača i član medicinskog tima, zbog čega je otkazan nastup na turniru u Švajcarskoj od 7. do 10. januara.

Dobra stvar je što se većina sa liste pozitivnih, računajući i Roganovića, osjeća dobro, s tim što nema garancija da će to potvrditi i današnji test. U slučaju da Roganović ponovo ne bude negativan, ,,lavovi“ će na put bez selektora, koji bi se reprezentaciji priključio naknadno - u srijedu ili na dan meča s Danskom u četvrtak, a možda i nakon prvog kola.

Loša stvar je što su se simptomi korona virusa pojavili kod igrača koji do sada nijesu imali pozitivan test, a pojedini imaju zdravstvene probleme nevezane za korona virus.

Zoran Roganović danas će po dobijanju rezultata saopštiti spisak reprezentacije za Evropsko prvenstvo koji po svemu sudeći neće biti onakav kakav je planirao kada se selekcija okupila 2. januara na završnim pripremama.

Povrijeđene ili inficirane igrače mogu da zamijene samo koji su na širem spisku od 35 igrača. Na njemu je Vladan Lipovina koji je sam sebe otpisao, dok zbog bolesti nema Arsenija Dragaševića.

Kao zamjene bi mogli da ,,uskoče“ iskusno desno krilo Fahrudin Melić, kao i igrači na kojima počiva budućnost crnogorskog rukometa - Luka Vujović, Luka Vukićević, Luka Barjaktarović, Balša Čejović...

EHF je u četvrtak olakšala uslove za nastup na EP jer od prvog pozitivnog testa potrebno je da prođe pet, umjesto 14 dana da bi se uvažio negativan rezultat.

Ekspedicija koja otputuje na EP, novi test radiće u srijedu u Debrecinu, dan uoči premijere s Danskom.

Ne. K.

Dragić do kraja sezone u Cedevita Olimpiji PODGORICA - Jedan od najboljih slovenačkih košarkaša Zoran Dragić novi je igrač Cedevita Olimpije.

Trideset dvogodišnji bek u Cedevita Olimpiju stiže iz litvanskog Žalgirisa kao slobodan igrač pošto je krajem prošle godine raskinuo ugovor sa Litvancima, a sa Cedevita Olimpijom je potpisao ugovor do kraja sezone.

Dragić je za Žalgirisom odigrao devet utakmica u Evroligi i prosječno bilježio 3,9 poena po meču. U elitnom klupskom košarkaškom takmičenju je postigao ukupno 1.194 poena, odnosno 7,8 prosječno po meču.

On je bivši NBA igrač, gdje je nastupao za Majami i Finiks, a reprezentativac Slovenije je u dosadašnjoj karijeri igrao još i za Baskoniju, Ulm, Trst, Efes, Armani, Himki, Unikahu, Krku, Slovan i Iliriju.

Sa Slovenijom je nastupao na dva evropska prvenstva i jednom Svjetskom, a prošlog ljeta je bio dio selekcije koja je na Olimpijskim igrama u Tokiju stigla do polufinala. Na olimpij-

skom turniru je Dragić prosječno bilježio 12,3 poena, 3,8 skokova i 1,8 asistencija po meču.

- Drago mi je što sam se pridružio Cedeviti Olimpiji. Znam da je to odličan tim i vjerujem da mogu da mu pomognem svojim iskustvom i igračkim kvalitetima. Moj cilj je da dođemo do osam najboljih timova u Evrokupu i Top4 u Admiralbet ABA ligi. Da budem potpuno iskren, moje ambicije su velike i želim da pokušamo da osvojimo sve što se može osvojiti i daću sve od sebe svaki put kada budem na terenu - rekao je Dragić.

S. J.

18

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 10. januar 2022.

ZIMA NA ,,MINUS DEVET“: Fudbaleri Budućnosti

PODGORICA – Ništa od nastupa crnogorskih odbojkaških kadetskih selekcija u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.

Naime, kako je saopšteno iz Odbojkaškog saveza Crne Gore, „obavezno PCR testiranje koje je odrađeno u neđelju nije donijelo dobre vijesti za naše kadetske selekcije, pa je ukupno šest odbojkaša, pet odbojkašica i dva člana stručnog štaba pozitivno na kovid-19“.

- Imajući u vidu ukupan broj zaraženih u obje naše reprezentacije, ali i očuvanje zdravlja svih naših odbojkaša, odbojkašica

i članova stručnog štaba, Odbojkaški savez Crne Gore donio je odluku da naše kadetske selekcije odustanu od nastupa na kvalifikacionim turnirima za evropska prvenstva, koji su trebali da se održe u Sofiji (kadeti) i Balikeširu (kadetkinje) u periodu od 12. do 16. Januara - navodi se u saopštenju OSCG. Kadetske selekcije su 3. januara u Podgorici počele pripreme za prvu rundu Zonskih kvalifikacije za EP. Kadeti su na kvalifikacionom turniru u Sofiji trebali da se nadmeću sa Bugarskom, Srbijom, Grčkom, Rumunijom i

Turskom (samo pobjednik grupe ide direktno na EP).

Na kvalifikacionom turniru kadetinja u Turskoj, Crna Gora je trebalo da igra u grupi sa Srbijom, Albanijom i Rumunijom, dok će rivali u drugoj grupi biti Turska, Bugarska i Grčka. Direktan plasman na prvenstvo Evrope izboriće samo pobjednik turnira.

Petnaesto Evropsko prvenstvo 2022. u konkurenciji kadeta održaće se u Tbilisiju (Gruzija), od 9. do 17. jula ove godine, a u konkurenciji kadetkinja u Olomoucu i Prostejovu u Češkoj, od 22. do 31. jula.

S. J.

Španski teniser nakon duge pauze ponovo dominira

Nadal bez izgubljenog seta do titule u Melburnu Rafael Nadal osvojio je ATP turnir u Melburnu i stigao do 89. titule u karijeri. Španac je u finalu savladao Amerikanca Maksima Kresija, za sat i 44 minuta 7:6 (8:6), 6:3.

U 126. finalu karijere Nadal je dominirao, a do

Budućnost danas u 11 časova počinje sa radom, ali za neke prvotimce pauza je prekinuta mnogo ranije.

Svi oni koji su zbog povreda preskočili završne utakmice jesenje polusezone trenirali su u decembru i početkom januara po programu stručnog štaba.

Među njima je i golman Miloš Dragojević koji je branio na 14 od ukupno 21 meča.

- Evidentno je da sam se tokom jeseni mučio sa delikatnom povredom. Radi se o upali Pubalgije koja zahtijeva uglavnom odmor uz određene fizikalne terapije i to može da potraje poprilično dugo.

Još sam u fazi oporavka, ali radim sve da se na pripreme priključim koliko je moguće

zdrav - rekao je 32-godišnji čuvar mreže za klupski sajt (fkbuducnost.me) Reprezentativni golman je i povrijeđen pomogao timu tokom jesenje polusezone odradio je poluvrijeme protiv Iskre, te utakmice sa Zetom i Sutjeskom.

- Jednostavno, dao sam sve od sebe bez obzira na posljedice i povredu. Želio sam da pomognem timu, to znaju svi u klubu. Pokušao sam i dao cijelog sebe, a nakon tih utakmica jednostavno više nijesam mogao - morao sam na pauzu - dodao je Dragojević.

Nakon povrede bio je velika podrška konkurentu Đorđiju Pavličiću, koji ga je odmijenio među stativama.

- Sa Pavličićem imam sjajan odnos, o tome smo već pričali.

Cijenim njegove kvalitete, a svi znamo da je specifično za golmana kada usred sezone dobije šansu. Međutim, Đole je pokazao da je spreman i da je na pravom putu da u budućnosti ostavi zapaženu ulogu u klubu - poručio je Dragojević, koji je pauzu u prvenstvu iskoristio i da počne školovanje za trenera golmana.

Učestvovao je u osvajanju svih pet klupskih titula.

Do šeste biće teško stići, budući da Budućnost zaostaje devet bodova za vodećom Sutjeskom.

Predaja, međutim, nije opcija.

- Ne možemo da budemo zadovoljni stanjem na tabeli, a uzrok tome je odsustvo bitnih igrača u pojedinim trenucima. Od Budućnosti se uvijek očekuje da bude u vrhu

Arsenal za 90 minuta nije uputio šut u okvir gola.

Notingem forest, član Čempionšipa, u narednom kolu FA kupa sastaće se sa Lesterom.

Osim ,,šumara“, juče su u treće kolo prošli Luton, Kardif, Norič, Liverpul, Stouk, Totenhem, Vest Hem i Vulverhempton.

Ne. K.

FA KUP (3. KOLO): Velika pobjeda Notingem foresta

TWITTER/NFFC

Kadetske selekcije odustale od kvalifikacija za EP

Arsenal izgubljen u ,,šumi“

trofeja stigao je bez izgubljenog seta. Pobjeda na turniru, u važnoj sedmici pred početak Australijan opena, Špancu će mnogo značiti jer se nakon pet mjeseci pauze zbog povrede vratio na teren.

Rumunka najbolja u Melburnu

Kvalifikacije za turnir u Adelejdu

Nekadašnji engleski i evropski šampion napravio je iznenađenje u trećem kolu FA kupa.

Notingem forest eliminisao je Arsenal nakon što je na svom ,,Siti graundu“ slavio 1:0 pogotkom Luisa Grabana u 83. minutu.

SERIJA A (21. KOLO): Roma za sedam minuta primila tri gola

Kovinić Čudesan preokret Juventusa bolja od Sutiadži Spektakularan meč u Rimu, mega preokret Juventusa i noć koja će Žozea Murinja dugo proganjati.

Halep osvojila 23. trofej u karijeri Melburn ima dvije šampionke. Simona Halep slavila je u finalu (,,Summer Set 1“) protiv Veronike Kudermetove - 6:2, 6:3, za sat i 15 minuta igre.

U oba seta je Kudermetova prva dolazila do brejka, ali je Rumunka znala da odgovori. Halep je osvojila 23. trofej u karijeri i u dobrom raspoloženju čeka start prvog grend slem turnira.

Amanda Anisimova pobjednica je ,,Summer Set 2“ turnira, takođe u Melburnu. Amerikanka je u finalu savladala Aliasandru Sasnovič - 7:5, 1:6, 6:4.

Danka Kovinić je na startu kvalifikacija za turnir u Adelejdu bila bolja od Aldile Sutiadži - 6:1, 6:4, a u posljednjem krugu kvalifikacija za mjesto u glavnom žrijebu sastaće se sa Britankom Heder Votson.

Naša teniserka je ranije igrala kvalifikacije za turnir u Melburnu, savladala je Aleksandru Ozborn (6:2, 6:1), ali se povukla pred duel za mjesto u glavnom žrijebu sa Hibino iz Japana. Kovinić će učestvovati na prvom ovogodišnjem grend slem turniru gdje je obezbijedila mjesto u glavnom žrijebu.

Roma je na ,,Olimpiku“ vodila 3:1 do 70. minuta, a na kraju ostala praznih ruku - gosti su slavili 4:3 i ostali na tri boda zaostatka za četvrtoplasiranom Atalantom, koja ima meč manje. ,,Vučica“ je povela preko Temija Abrahama u 11. minutu, a izjednačio je Paulo Dibala u 18.

Roma je od 48. do 53. postigla dva pogotka, preko Henriha Mhitarjana i Lorenca Pelegrinija, i niko nije vjerovao da bi mogla da ostane bez bodova.

Sve se Murinjovoj ekipi srušilo u razmaku od sedam minuta.

Manuel Lokateli je pogodio u 70, Dejan Kuluševski u 70, a Matija De Šiljo u 77.

Roma je, ipak, dobila idealnu

priliku da izvuče makar remi nakon što je Matajs de Liht igrao rukom u svom šesnaestercu, skrivio penal i dobio drugi žuti karton.

Pelegrini je izveo jedanaesterac, ali je Vojćeh Šćensni odbranio. Pelegrini je loše reagovao i na odbijenu loptu...

Juventus je prvi put od avgusta

2017. pobijedio u Seriji A nakon što je gubio dva razlike, dok je Roma ostala na tek osmoj poziciji, devet bodova daleko od zone Lige šampiona.

Milan je u gostima savladao Veneciju (3:0), dok je Napoli minimalno pobijedio Sampdoriju i ostao na ,,minus pet“ u odnosu na ,,rosonere“.

Ne. K.

TWITTER/JUVENTUSFC

Zaraženo šest odbojkaša, pet odbojkašica i dva člana stručnog štaba

Dragojević: Nema predaje u borbi za titulu

Poneđeljak, 10. januar 2022.

Arena

Fudbal

19

Bivši mladi crnogorski reprezentativac blista u Indoneziji

i danas u 11 časova kreću sa radom

Dva gola Spasojevića za važnu pobjedu Balija Bali definitivno ne može bez Ilije Spasojevića.

domaćeg fudbala, to nam je jednostavno u genima. Vjerujem da ćemo u drugom dijelu da budemo kompletniji, a svi u klubu vjerujemo u kvalitet koji imamo i nećemo se predavati do posljednjeg kola - ističe iskusni Dragojević.

Prvotimci ,,plavih“ će se na današnjoj prozivci okupiti u

dobroj atmosferi.

- Generalno, u timu vlada dobra atmosfera i to je izuzetno važno. Stručni štab je unio novu energiju nakon loših rezultata u Evropi i lošeg starta u prvenstvu, jer nije bilo lako podići samopouzdanje i moral ekipi. Mislim da smo većinu utakmica, uz pehove

koji su nas pratili, odigrali na vrhunskom nivou, mladi momci su pokazali karakter i opravdano iznijeli teret grba.

Vjerujem da kao tim imamo mnogo prostora za napredak i siguran sam da smo na pravom putu i da ćemo pripreme iskoristiti za to - zaključio je D. K. Dragojević.

,,Crveno-crni“ su u okviru 18. kola Lige 1 Indonezije savladali Barito Puteru (3:0), a domaćina je do devete pobjede ove sezone u šampionatu pogurao upravo nekadašnji mladi crnogorski reprezentativac.

Spasojević je prvo sjajno pogodio u 20. minutu, da bi zatim na startu nastavka drugim golom otklonio sve dileme oko pobjednika.

Bali je ovim trijumfom prekinuo seriju od tri meča bez pobjede i prišao vodećima na pet bodova. Poslije 18 kola, Arema, Persib i Bajangkara osvojili su po 37, dok Bali ima 32 boda. ,,Spasogol“ je stigao do brojke 14 pogodaka i nalazi se na čelu liste strijelaca elitnog ranga, što je potvrda sjajne forme, kao i dokaz da pauza tokom koje se čekalo na nastavak fudbala u ovoj azijskoj zemlji na njega nije uticala.

Spasojević je prethodne sezone (prije skoro dvije godine, jer je u Indoneziji bila velika pauza zbog korone) osvojio titulu sa Balijem, svoju treću u ovoj

Fudbaleri Rudara danas u sniježnom ambijentu počinju pripreme za proljećnu polusezonu

Tomašević: Novo lice Banović, zadnji vezni neophodan Prozivka u podne, pa prvi trening koji će označiti početak priprema fudbalera Rudara za proljećnu polusezonu.

Pljevljaci će danas trenirati u sniježnom ambijentu, a destinaciju neće mijenjati do odlaska u Antaliju, osim ako ih na to ne primoraju vremenski uslovi.

- Pao je snijeg, ali nema ga previše. Za sada ne razmišljamo da idemo iz Pljevalja.

Treniraćemo na Borovici ili pomoćnom terenu pored stadiona. Plan je da prve dvije sedmice radimo kod kuće, a potom odlazimo u Antaliju 26. januara. U Turskoj ćemo odigrati šest kontrolnih utakmica, a povratak je planiran za deveti februar. Vjerujem

da ćemo se dobro spremiti i igrati dopadljiv fudbal u nastavku sezone - za Pobjedu kaže sportski direktor Željko Tomašević.

Klub je napustio Branimir Jočić, koji se vratio u Srbiju, a u istoj zemlji karijeru će nastaviti i Miloš Zečević, novi član superligaša - Kolubare.

Destinaciju će promijeniti i Ilija Vujović.

Prvo pojačanje trebalo bi da bude Balša Banović, nekadašnji igrač Budućnosti, Titograda i Dečića, a prethodno je nastupao u Makedoniji.

- U načelu smo se dogovorili sa Banovićem. Očekujemo ga od prvog dana priprema. Ostalo ćemo rješavati u hodu. Potreban nam je iskusan, kvalitetan zadnji vezni. Imamo mladu

Kamerun pobjedom otvorio Afrički kup Utakmicom Kameruna i Burkine Faso počelo je 33. izdanje Afričkog kupa nacija.

Domaćin turnira Kamerun slavio je 2:1, a do prvog gola došli su gosti u 21. minutu nakon greške golmana Onane. Domaćin, fa-

ekipu i jedan takav igrač je neophodan za njihov napredak. Nećemo žuriti. Tražimo pravo rješenje. U opticaju je i stranac. Biće i momaka na probi, a među njima i dva internacionalca iz Japana - poručio je nekadašnji kapiten prvoligaša sa sjevera.

Dušan Živković ostaje pod Golubinjom, a neizvjestan je status Zakarija Surake, koji je zanimljiv Budućnosti, Sutjesci i Dečiću.

Tokom zimskog prelaznog roka redove Rudara mogao bi da napusti i mladi reprezentativac Vuk Striković.

državi - 2015. godine slavio je sa Persibom, a 2017. sa Bajangkarom.

U karijeri ima sedam trofeja prvaka države. Tri puta bio je prvak Gruzije sa Dinamom iz Tbilisija, a jednom i Malezije,

- Suraka je tražio inostrani angažman, a znamo da se za njega interesuju i domaći klubovi. Ako ode, tražićemo zamjenu u ofanzivi. To važi i za Strikovića. Reagovaćemo u zavisnosti od potreba ekipe prema naprijed. Kao što sam rekao, primaran nam je zadnji vezni, a osvježenje bi nam valjalo i na poziciji desnog beka. Otpočeli smo pregovore sa jednim igračem koji nam je obećao da će doći ako ne ode ,,preko“. Možda eventualno dovedemo i još jednog štopera - kazao je Tomašević.

U evropskom fudbalu hara korona virus. Mnogo je zaraženih igrača, otkazane su brojne utakmice...

Za sada u Rudaru nema tih problema.

- Niko od momaka nije javio da je pozitivan na kovid. Iskreno se nadam da ćemo izbjeći te probleme, koliko god to bilo teško u ovakvoj realnosti.

Dolazak su potvrdili svi igrači na koje računamo, a samo će par dana kasniti Kašćelan iz porodičnih razloga - dodao je Tomašević.

Rudar je ušao u prvenstvo sa

Nekadašnji reprezentativac Crne Gore nastavlja karijeru u Srbiji

Mandić potpisuje za Metalac vorit uspio je da preokrene stvari već do odmora - u 40. minutu iz penala pogodio je Abubakar, a isti igrač u trećem minutu nadoknade bio siguran za slavlje.

Nekadašnji crnogorski reprezentativac Staniša Mandić biće novi fudbaler Metalca iz Gornjeg Milanovca - javlja ,,mozzartsport“.

Hitronogi ofanzivac je osvojio Svjetsko prvenstvo do 20

sa Melaka junajtedom.

Prethodne sezone postigao je 20 golova, bio u idealnom timu lige, a izabran je i za najpopularnijeg fudbalera u Indoneziji, za čiju reprezentaciju je odigrao dva meča.

R. P.

Zoranom Govedaricom na klupi, nakratko ga je naslijedio Đuro Mijušković, da bi uprava odlučila da prvi tim privremeno predvodi tandem pomoćnika - Miloš Radanović i Nikola Sekulić.

Nijedan od njih nema UEFA Pro licencu, pa je uslijedila nova promjena, i pored stava da asistenti dovrše jesenju polusezonu.

Na mjesto šefa stručnog štaba postavljen je Rade Petrović, koji je pod Golubinjom dobio prvi samostalni trenerski angažman.

Trideset devetogodišnji Podgoričanin ostvario je po jednu pobjedu, remi i poraz, a Pljevljaci zimuju na sedmoj poziciji, sa 23 boda, pet iznad opasne zone i sedam manje od Evrope.

- Nadam se da ćemo u nastavku biti bolji, sa stabilnijim rezultatima. Opstanak bez baraža je glavni cilj, a ako se otvori šansa za Evropom nastojaćemo da se umiješemo u borbu. Bitno je da igrači budu zdravi, a razmišljaćemo od utakmice do utakmice zaključio je Tomašević. D. K.

godina sa Srbijom, a potom je prihvatio poziv FSCG da nastupa za ,,hrabre sokole“.

Mandić je rođen prije 26 godina u Herceg Novom, važio je za velikog talenta, ali njegova karijera nije krenula očekivanim tokom.

Prethodno je branio boje slovenačke Mure, a igrao je za Zrinjski, norveški Sogndal i Čukarički.

Za naš najbolji nacionalni tim upisao je četiri nastupa.

Metalac je pretposljednji u Superligi Srbije, sa svega 16 bodova nakon 21 kola. D. K.

20 Feljton

Poneđeljak, 10. januar 2022.

CRNOGORSKA PRAVOSLAVNA CRKVA U XVII VIJEKU POMEĐU TURAKA I MLETAKA

13.

Sveti Vasilije: Molimo se pod krstom koji nam je poslao papa Piše: Stevo VUČINIĆ

Do koje je mjere se pravoslavni klir bio zbližio s turskim vlastima pokazuje jedan izvještaj iz 1671. godine da svaki paroh u Bugarskoj godišnje plaća svome vladici 10 talira. Crkvena zvanja su se prodavala a duhovne usluge naplaćivale. Jedan dio je išao sultanu, dio paši, dio saučesnicima i još su se iz tih sredstava plaćali janjičari koji čuvaju vladiku (Jovan Radonić, Rimska kurija i južnoslovenske zemlje..., 1950, 253). Carski spahiluci davani su zakupcima koji su od naroda nemilosrdno ućerivali poreze i dažbine kojima nije bilo broja i nikad se nije znalo koliki su to iznosi - utvrđivani su neposredno pred naplatu. Don Jeronim Kukumarić pisao je 1666. godine iz Srbije Kongregaciji da neke srpske vladike od svakoga katolika naplaćuju „certo tributo di tre scudi“.

A vladika pećki tužio je 1688. godine bosanske fratre i katolike da ne priznaju patrijarha i ne daju mu dohodak koji su prije davali (isto, 346). Podržan od Turaka, bijesnih na papu Inoćentija XI koji je pokušavao da pokrene krstaški rat protiv sultana, gonio je katolike, zatvarao katoličke crkve i prijetio im Turcima ukoliko mu ne plate godišnji danak. U Kratovu je zatvorio katoličku crkvu jer ga nijesu mogli zasititi novcem.

KANDIJSKI RAT I SNAŽENJE POKRETA ZA UNIJU UNUTAR SPC-A

Velika je bijeda bila pritisnla narod u vrijeme Kandijskoga rata. S jedne strane Osmanlije, a s druge, zlu priliku, koristili su lokalni trgovci robljem, koji su robili svoje sunarodnike hrišćane. U jeku ratnih operacija, pod pritiskom Turaka, 1663. bilo je veliko deseljavanje u Grbalj „gente di rito Graeco“ iz „dio-

Vasilije Jovanović se, deset godina nakon prvoga pisma papi Aleksandru VII, obraća 3. januara 1671. „господару нашем Клименту десетом папи и свој осталој римској господи, од нас Василија митрополита Херцеговине и Захумља, и од нас игумана Атансија и све остале наше браће манастира Свете Госпе у Требињу“. Žali se da trpi strašne muke i nevolje od Turaka, i da se u muci i nevolji „не уздамо у другога него у господина Бога и у тебе господине оче“

Papa Kliment X, 1670. godina

Manastir Vranjina

cese da Monte Negro“ (Marko Jačov, Le missioni cattoliche nei Balcani..., 1992, 339).

Rat je doprinio i trgovini robljem, koja je tih godina cvjetala u crnogorskome primorju. Stefan Rucović iz Budve i Peraštani bili su veliki trgovci koji su robili ljude i islamske i hršćanske vjeroispovijesti i prodavali iz u Napulju, Mesini i cijeloj današnjoj Italiji. Fra Donat Jelić iz Spiča, misionar u Napulju, ulagao je velike napore kod Kongregacije i vlasti da oslobađa porobljene hrišćane i neke Spičane, čak bliske rođake. Ali kako su ih kupovali svi od vojvoda, prinčeva pa do zanatlija nije bio previše srećne ruke (isto, 431).

U februaru 1664. godine u vezi hajdučkih pustošenja sastali

su se vladika Vasilije Jovanović (Sveti Vasilije Ostroški) s biskupom Marinisom (isto, 441). Katolički pop Marko Natali opisao je hajdučku pljačkašku djelatnost govoreći da su „hajduci Morlaci koji žive od busije“, pa se nije čuditi zašto su njihova pustošenja izazivala strah kod stanovništva i digla na noge dvojicu crkvenih prelata.

Ništa manji nije bio strah Turaka od uticaja Rima, koji su se s pobornicima veza s Rimskom crkvom svirepo razračunavali.

To se vidi na primjeru ohridskoga patrijarha Atanasija, kojega su Turci zbog Unije šćeli da ispeku, ali se spasio tako što im je platio 1500 reala (isto, 460). Sami pokušaj dračkoga mitropolita Simeona Laska-

Donosimo dio iz knjige u pripremi Steva Vučinića, radnoga naslova „Rasprave o nekim pitanjima iz crnogorske prošlosti”.

Autor preispituje istorijske činioce koji su doveli do unije Crnogorske pravoslavne crkve s Rimskom crkvom 1640. godine, kao i činioce koji su doveli do promjene kursa oko 1700. godine

Manastir Zavala u Popovom polju

risa da Albaniju veže za Španiju izazvao je bijes Turaka, koji su opustošili provinciju Himeru (isto, 510). Međutim, turski bijes nije uticao na bratstvo manastira Vranjine, za čiji račun je skadarski biskup Bogdani, od Kongregacije tražio crkveni barjak (isto, 556). Bogdani je ponovo 1667. intervenisao za Vranjinski manastir, da mu se dodijeli crkveni barjak, i dao je za njega i nacrt, i obavijestio Kongregaciju da je umro iguman (isto, 651). Naredne, 1668. godine, vladika Vasilije vratio je katolicima crkvu proproka Ilije u Velinićima, u Hercegovini, koju su početkom Kandijskoga rata bili zapośeli pravoslavci (isto, 686). Ali su zato „haiduci scizmatici di rito serviano“ pokušali da u Boki podignu crkvu, što je spriječio providur i kapetan Perasta (isto, 709). Taman u to vrijeme, unutar Cetinjske mitropolije se ratovalo. Problemi između vladike i igumana Maina Bere-

Papa Aleksandar VII

Vladika pećki tužio je 1688. bosanske fratre i katolike da ne priznaju patrijarha i ne daju mu dohodak koji su prije davali. Podržan od Turaka, bijesnih na papu Inoćentija XI, gonio je katolike, zatvarao katoličke crkve i prijetio im Turcima ukoliko mu ne plate godišnji danak ka, zbog nekoga novca su izazivale rasprave među vjernicima, dijeleći ih na međusobno suprostavljene struje. Bilo je razloga. Cetinjski vladika je hitoronisao đecu od 13 godina, koja se igraju po putevima, što je izazivalo sablazan u narodu.

Primao je i priloge od hajduka koji pljačkaju tursku teritoriju.

Stoga su mu Maine bile otkazale poslušnost (isto, 631).

Deset godina od prvoga pisma papi Aleksandru VII, 3. januara 1671. godine, Sveti Vasilije se ponovo obraća „Богом изабраноме, и апостолима равнопрестолноме пастиру и научитељу свете вјере крстјанске, Светога Петра намјеснику и васељенскоме учитељу, наставнику наставника, оцу очева, надахнутом Светим духом, изабраноме господину и господару нашем Клименту десетом папи и свој осталој римској господи, од нас Василија митрополита Херцеговине и Захумља, и од нас игумана Атансија и све остале наше браће манастира Свете Госпе у Требињу ниско поклоњење твојему пријестолу ..“ Žali se da trpi strašne muke i nevolje od

Turaka, i da se u muci i nevolji „не уздамо у другога него у господина Бога и у тебе господине оче“. Dalje nastavlja da bi sačuvali vjeru tukli su se po gorama i krili po špiljama, pa nastavlja „тере некоји остадосмо и у манастиру се прикуписмо, и у њему пред крстом, који нам је послао Свети отац, који је био Александар“ neprestalno molimo da „Вам славу умножи на многа љета“. Veli „и хотели смо одавно послат нашу браћу, да света места походи, и светињи се Твојој поклони, и туге наше покаже; али Свети оче нијесмо смјели од Турака; ере је био рат“. Pa mu šalje dva kaluđera: jeromonahe Filipa i Simeona, i s njima „књигу престола нашега“. Žali se da devet godina nijesu primili milostinju od Rima, jer nijesu smjeli doć od Turaka da se poklone papi. Završava, „ми смо дужни, Твојега светитељства слуге, господа бога молити како је предато по уставу Светих апостола, за светињу Твоју и осталу римску господу“. Na kraju pisma piše „Писано у манастиру Блажене Госпође у Требиње мјесеца јануара трећега дана“ (Augustino Theiner, Sclavorum meridionalium, Tom II,1875, 202). Ovo drugo pismo očituje da je Sveti Vasilije 1661. godine prihvatio Uniju, jer se poziva na krst pape Aleksandra VII pred kojim se manastirska obitelj moli. Proishodi iz njega da je dobio dozvolu da po milodare dolazi svake četvrte godine, što potvrđuje uzvratno pismo pape Aleksandra VII Svetome Vasiliju i drugo Dubrovačkoj republici. Konstatuje da nije slao kaluđere u Rim po poklone već devet godina, tumačeći to turskom bijedom koja mu je za vratom. Iz adrese i adresanata kojima je pismo upućeno isčitava se da je Sveti Vasilije oslonac tražio i dobio u Rimu, da je prihvatio Uniju i da joj je bio vjeran.

Primjerom Svetoga Vasilija Ostroškoga pošla je i bratija manastira Zavale u Popovom Polju. U njihovo ime, 1673. godine, dva kaluđera išla su u Rim poslata „за дати послух светињи нашега господара папе Климента десетога и за спознад га за намјесника Исукрстова“.

Po njihovome povratku, 12. februara 1673. godine, bratija se pismeno zahvalila. Dirnuti dočekom i poklonima pišu: „За то у наприеда настоаћемо за носит посаћено у срцу и у памети постене и послух његовои Светини и вашием еминенциам и нећемо се кратити без престанка молити Бога за узвишње от свете матере цркве и уздржање од светога оца нашега папе Климента десетога и за здравље од еминенцијах вашиех, коием се ниско кланамо и жудимо от Бога свако добро“ (Jovan Radonić, Rimska kurija i južnoslovenske zemlje..., 1950, 354 ).

(Nastavlja se)

Stav

Poneđeljak, 10. januar 2022.

21

Prikaz knjige Adnana Prekića ,,Crvena ideja Crne Gore“

» Piše: Milan ŠĆEKIĆ Matica crnogorska objavila je 2020. godine knjigu crnogorskog istoričara Adnana Prekića, ,,Crvena ideja Crne Gore“. Knjiga ima 441 stranu.

Strukturu knjige čini predgovor i četiri poglavlja, i to: ,,Crna Gora 19001955“, ,,Mehanizmi indoktrinacije“, ,,Političke ideje Crvene Crne Gore“ i ,,Novi čovjek Crvene Crne Gore“.

Inače, knjiga predstavlja doktorsku disertaciju Adnana Prekića: ,,Političke ideje i ideologija u Crnoj Gori 1945-1955“, odbranjenu početkom 2017. godine na Filozofskom fakultetu u Nikšiću (Studijski program Istorija). Istraživački proces autor je obavio u Arhivskom odsjeku za istoriju radničkog pokreta Državnog arhiva Crne Gore u Podgorici, u kome je pregledao raznovrsnu i obimnu građu partijske provenijencije, i to fondove: Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Crnu Goru, Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore, kao i fond Blaža Jovanovića. Na arhivalijama u koje je imao uvid počiva oko 80% Prekićeve knjige, što govori da za razliku od velikog broja doktorata kompilatorske sadržine, Crvena ideja Crne Gore predstavlja originalan i ozbiljan doprinos istorijskoj nauci. Pored Arhivskog odsjeka za istoriju radničkog pokreta, autor je istraživao u Nacionalnoj biblioteci ,,Đurđe Crnojević“ na Cetinju, biblioteci Filozofskog fakulteta u Nikšiću, Narodnoj biblioteci ,,Radosav Ljumović“ u Podgorici, u kojima je pregledao veliki broj monografskih publikacija, zbirki dokumenata, propisa, članaka, rasprava i novina, koji tretiraju tematiku i hronološki period kojim se bavio. Time je u potpunosti okončao istraživački proces.

SIMBOLIČKI NAZIV

U predgovoru knjige autor ističe da ,,Crvena ideja Crne Gore nije zvaničan termin iz perioda komunističke vlasti“ već simbolički naziv za ideologiju Komunističke partije u Crnoj Gori nakon 1945. godine, i totalitarni sistem koji je nastojao da stvori ,,‘novo’ društvo i ‘nove’ ljude“, što je bilo nemoguće ostvariti ,,bez novih vjerovanja i postojanog institucionalnog ubjeđivanja“. Tako je Partija, kako s pravom primjećuje Prekić, ,,uporedo sa izgradnjom socijalističkog društva, kao konačnog cilja njenog političkog djelovanja, pokušala da izvrši jednu vrstu antropološke revolucije i tako dovede do formiranja novog socijalističkog čovjeka Crne Gore“.

Da čitaocu na naučno utemeljen i vjerodostojan način prikaže i približi ideološki profil socijalističkog sistema koji je više od četiri decenije suvereno gospodario političkim i javnim prostorom Crne Gore, autor smatra zadatkom svoga djela. Istina, predmet Prekićevog istraživačkog interesovanja obuhvata prvu deceniju socijalističke uprave u Crnoj Gori, tj. period 1945-1955. godine. To je decenija dinamičnih društveno-ekonomskih i političkih promjena koje

Kapitalno djelo univerzalne vrijednosti

su obilježile istoriju ovih prostora u eri socijalizma. Ukidanje partijskog pluralizma, apsolutna dominacija Komunističke partije, obnova i izgradnja zemlje, Prvi petogodišnji plan, Rezolucija Informbiroa, sukob sa zemljama socijalističkog lagera, Osnivački kongres Komunističke partije Crne Gore, uvođenje samoupravnog socijalizma, Drugi kongres Saveza komunista, samo su neki od markantnijih događaja koji su trajno obilježili istoriju socijalizma na ovim prostorima i ostavili neizbrisiv trag u našem kolektivnom sjećanju.

U prvom poglavlju autor je detaljno analizirao prilike u Crnoj Gori u periodu od 1900-1955. godine, ukazujući da je Crna Gora 1918. godine izgubila nezavisnost i ušla u sastav jugoslovenske države (kao integralni dio Srbije – M. Š). Iako su Crnogorci smatrali da će u sklopu jugoslovenske države doživjeti ekonomski i politički preporod, Prekić s pravom ističe da su ,,političke ideje o prosperitetu i ekonomskom napretku u novoj državi“ bile ,,samo dio propagandnog rata“, budući da se položaj Crne Gore u jugoslovenskoj državi nije bitnije poboljšao ,,ni u jednom segmentu ekonomskog i društvenog razvoja“.

Naprotiv, autor na osnovu relevantnih istorijskih izvora ukazuje na zabrinjavajuću političku, ekonomsku i kulturnu arhaičnost crnogorskog društva u periodu između dva svjetska rata.

U drugom poglavlju (,,Mehanizmi indoktrinacije“) Prekić analizira ulogu partijskih organa, masovnih organizacija (Narodni front (SSRN), Narodna omladina, Savez pionira, Antifašistički front žena, Sindikati, Fiskultura i sport), obrazovanja, medija, književnosti, istoriografije, slikarstva i filma u izgradnji socijalističkog društva u Crnoj Gori. Podaci do kojih je došao autor nedvosmisleno govore da je njihov doprinos ,,u procesu indoktrinacije i utemeljenja političkih ideja socijalizma“ bio od ogromnog značaja. Ilustracije radi, samo tokom 11 mjeseci 1948. godine 150 filmova koji su emitovani u bioskopima u Crnoj Gori gledalo je 883.429 ljudi (27 filmova putujućih bioskopa gledalo je 150.000 ljudi). S druge strane, u organizaciji Narodne omladine s proljeća 1949. godine bilo je obuhvaćno 99,39% mladih, dok je u fiskulturnim organizacijama 1950. godine bilo 22.000 članova. U moru ostalih, ovi podaci pouzdano svjedoče s koliko je uspjeha Komunistička partija preko svojih organa, masovnih organizacija i institucija sistema vršila indoktrinaciju stanovništva koristeći kao pogonsko gorivo političke ideje socijalizma.

Iako su poslije Drugog svjetskog rata pojedina mjesta i privreda u Crnoj Gori bili uništeni, zemlja paralisana, stanovništvo teško postradalo, uspostavom socijalističke vlasti za samo nekoliko godina Crna Gora se promijenila do neprepoznatljivosti, u gotovo svim društvenim sferama TEMELJNI STUBOVI

U trećem poglavlju (,,Političke ideje Crvene Crne Gore“) autor analizira pet najznačajnijih političkih ideja, čija je uloga u izgradnji socijalističkog sistema u Crnoj Gori, bila od krucijalnog značaja. To su ideje: socijalizma, revolucije i NOB-a, bratstva i jedinstva, rada i novih društvenih snaga. Ove ideje autor smatra temeljnim stubovima na kojima je počivao socijalistički sistem u Crnoj Gori.

Detaljno analizirajući svaku od ovih ideja, Prekić ističe da je ideal socijalizma bila ,,najvažnija politička ideja Komunističke partije“ koja se temeljila na ,,tezi o savršenosti socijalističkih društvenih odnosa“. Ujedno vrijednosti koje promoviše ova ideja za Partiju su predstavljale najpogodnije sredstvo u borbi da se crnogorsko društvo izbori sa zabrinjavajućom političkom i kulturnom zaostalošću.

Tezu o savršenosti socijalističke države autor smatra polaznom tačkom ,,u afirmisanju ideala socijalizma“, koja se ,,dodatno osnažuje narativom o navodnoj demokratičnosti i slobodama koje nudi Partija“. Kao najznačajnije elemente ovog ideala, autor posebno potencira dvije teze. To su teza o ekonomskoj jednakosti, i teza o društvu jednakosti i socijalne pravde, kojima je Partija nedvosmisleno poručivala narodnim masama da u socijalizmu ljudi sa margina društva mogu ,,odlučivati o najvažnijim državnim pitanjima“ i biti nosioci najviših funkcija. Kroz ideal revolcije i

NOB-a, Partija je nastojala da ,,legitimiše sopstvenu ulogu u ratnim događajima“ i tako ,,tekovine revolucije i NOB-a“ ugradi u ,,temelj nove države“. Važnu ulogu u afirmisanju ovog ideala, ističe autor, imao je Istorijski institut Crne Gore, u čijem su časopisu ,,Istorijski zapisi“, trebali da dominiraju radovi koji tretiraju tematiku revolucije i NOB-a. No, imajući u vidu činjenicu da su u ,,Istorijskim zapisima“ do 1955. godine uglavnom objavljivani članci i dokumenta koji su se bavili problematikom crnogorske nacionalne istorije, doprinos Istorijskog instituta afirmiciji idaela revolucije i NOB-a, bio je više nego skroman. ,,Ideal bratstva i jedinstva predstvalja ideološki i politički odgovor Komunističke partije na vjerske i nacionalne razlike“, dok se kroz ideal rada iskazivao odnos prema ,,proleterijatu koji predstvalja najvažniju socijalnu grupu u procesu izgradnje socijalističkog društva“. Pritom, autor naglašava da se u poslijertnom periodu ,,rad i pravo na rad“ percepira kao ,,osnovno ljudsko pravo iz kojeg proizilaze sva ostala prava pojedinaca“. Konačno, ideal novih društvenih snaga imao je emancipatorsku ulogu, budući da je za žene i mlade, koji su ranije bili praktično isključeni iz društvenih tokova, u savremenim okolnostima bilo predviđeno ,,da zauzmu mjesto u prvim redovima svih društvenih procesa“.

IDEJE

U četvtom poglavlju (,,Novi čovjek Crne Gore“) autor navodi da je sistem koji je uspostavljen u Crnoj Gori poslije 1945. godine posjedovao ,,sve elemente totalitarističke vlasti“, ali ističe da za Partiju apsolutna vlast nije predstavljala krajni cilj, ,,već isključivo sredstvo, da na vrijednostima crvene ideje Crne Gore gradi socijalističko društvo i socijalističkog čovjeka koji će prihvatiti sve vrijednosti sistema“. Zahvaljujući totalitarnom karakteru sistema koji uspostavljen u Crnoj Gori nakon Drugog svjetskog rata, Partija je nesumnjivo uspjela u svom naumu, nametnuvši narodnim masama progresivne vrijednosti na kojima je počivala ideja ,,crvene Crne Gore“.

Narativ o totalitarnom sistemu danas se iznova aktuelizuje i problematizuje kako bi se navodno ukazalo na njegovu pogubnost i štetu koju je nanio razvojnim procesima. Za to knjiga Adnana Prekića, kao ne-

sumnjivo najdarovitijeg istoričara mlađe generacije u Crnoj Gori, ima za cilj da čitalačku publiku na argumentovan način uvjeri u neistinitost takvih navoda. Tim prije, jer oni koji danas zastupaju tezu da su 1945. godine socijalističke vlasti zaustavile progresivne procese, zanemaruju činjenicu da je Crna Gora u privrednom i kulturnom pogledu bila jedan od najzaostalijih djelova Jugoslavije.

U prilog tome svjedoči podatak da je u međuratnom periodu oko 80% stanovništva Crne Gore živjelo na selu, baveći se poljoprivredom i stočarstvom, dok industrija praktično nije postojala. Činjenica da je 1921. godine u Crnoj Gori bilo 67% nepismene populacije (1931. godine – 56%), dok je kod žena udio nepismenosti iznosio skoro 80%, pouzdano svjedoči kakve su kulturne prilike vladale u Crnoj Gori. Kulturno sivilo i intelektualnu učmalost jednog prostora upotpunuje podatak, da su fakultetski obrazovani ljudi dvadesetih godina prošlog vijeka činili svega 0,25% crnogorske populacije, dok visokoškolskih i naučnih institucija nije bilo na prostoru Crne Gore.

PROMJENA

Iako su poslije Drugog svjetskog rata pojedina mjesta i privreda u Crnoj Gori bili uništeni, zemlja paralisana, stanovništvo teško postradalo, uspostavom socijalističke vlasti za samo nekoliko godina Crna Gora se promijenila do neprepoznatljivosti, u gotovo svim društvenim sferama. Tako je za samo 18 mjeseci od rata u Crnoj Gori obnovljeno 300 km puteva, za 15 mjeseci je izgrađena pruga TitogradNikšić (1948), procenat nepismene populacije nakon rata smanjio se za oko 30%, dok je kod radnosposobnog stanovništva (do 50 godina starosti) analfabetizam početkom pedesetih potpuno bio iskorijenjen. Prekić takođe ističe da se indeks industrijske proizvodnje nakon rata povećao 106%, da je za četiri godine u Crnoj Gori otvorena 151 nova škola, koje je pohađalo 15.000 đaka više nego u međuratnom periodu, kao i da je po prvi put u svim krajevima nastanjenim stanovništvom albanskog etničkog porijekla, socijalistička vlast počela da otvara škole u kojima se nastava izvodila na albanskom jeziku.

Napokon, 1947. godine na Cetinju je osnovana prva viskoškolska institucija (Viša pedagoška škola) u Crnoj Gori, a naredne godine (1948) i Institut za proučavanje istorije crnogorskog naroda.

Impozantni rezultati koje je za svega nekoliko godina ostvarila socijalistička vlast, autor s pravom vidi u snazi socijalističke ideje, koju je ogromna većina stanovništva percipirala kao prosperitetnu i emancipatorsku ideju. Pritom ističe da je ova ideja jedina bila u stanju da izgradi pravednije društvo i stvori novog čovjeka u Crnoj Gori, koji robuje toj ideji. Ključ uspjeha socijalističkih vlasti da nametne crvenu ideju autor je prepoznao u idejama: socijalizma, revolucije i NOB-a, rada, bratstva i jedinstva i novih društvenih snaga. Činjenica da su neke od ovih ideja izdržale probu vremena i da su danas veoma aktuelne, svjedoči o njihovoj neprolaznosti, univerzalnosti i pravednosti. Zato smo uvjereni da će i knjiga istoričara Adnana Prekića izdržati probu vremena i zasigurno postati neprolazna, univerzalna i nezaobilazna literatura svim istraživačima koji se budu bavili istorijom Crne Gore poslije Drugog svjetskog rata. Tim prije, jer se radi o kapitalnom djelu, velike naučne i saznajne vrijednosti.

22

Horoskop

Poneđeljak, 10. januar 2022.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit se završava u srijedu u 16:16.

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit se završava u srijedu u 16:16.

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Đotiš bioritam (10. 1 - 16. 1) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu navedenih tranzita. poznatog đotiš astrologa Mladena Preciznu kalkulaciju mjesečeLubure, neophodno je da znate vog znaka i mjesečeve nakšatre sideralnu poziciju Mjeseca! Samo možete lako dobiti na ovoj adresi

VIKEND

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit se završava u srijedu u 16:16.

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit se završava u srijedu u 16:16.

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit se završava u srijedu u 16:16.

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit se završava u srijedu u 16:16.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit se završava u srijedu u 16:16.

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit se završava u srijedu u 16:16. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, fi-

ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedicsigns/calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer. org/jh nansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit se završava u srijedu u 16:16.

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit se završava u srijedu u 16:16.

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit se završava u srijedu u 16:16.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

VIKEND

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit se završava u srijedu u 16:16.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme.

Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 10. januar 2022.

23

SLOBODNA RADNA MJESTA PLJEVLJA TEL.: 052/356-743

DOO VODOVOD PLJEVLJA Adresa: KRALJA PETRA I BR.29

Tel.: 052/300-156 Email: jpvodovod@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. REFERENT/KINJA TEHNIČKE PRIPREME ZA INFORMACIONI SISTEM I RAČUNARSKE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Projektant mašinskog inženjeringa - specijalista Rok za prijavljivanje: 2 dana 2. ŠEF/ICA SLUŽBE ZA ODRŽAVANJE VODOVODNE I KANALIZACIONE MREŽE, TRANSPORT I MEHANIZACIJU, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Stepen specijaliste – Građevinarstvo – Hidrotehnički smjer Rok za prijavljivanje: 2 dana 3. ČISTAČ/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola)

Rok za prijavljivanje: 2 dana 4. REFERENT/KINJA TEHNIČKE PRIPREME ZA MAŠINSKE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Diplomirani mašinski inženjer (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 2 dana 5. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU ELEKTRO OPREME PPOV- ŽIDOVIĆI, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Elektroinstalater Rok za prijavljivanje: 2 dana 6. REFERENT/KINJA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE PPOV-ŽIDOVIĆI, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Pljevlja Uslovi: VSS tehničkog smjera Rok za prijavljivanje: 2 dana 7. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU MAŠINSKE OPREME U PPOV - ŽIDOVIĆI, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Mašinski tehničar - kontrolor kvaliteta (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 2 dana 8. ŠEF/ICA POSTROJENJA U PPOV-

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja)

ŽIDOVIĆI, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Specijalista - Strukovni inženjer mašinstva Rok za prijavljivanje: 2 dana 9. REFERENT/KINJA ODRŽAVANJA U PPOV-ŽIDOVIĆI, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Mašinski inženjer (VI/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 2 dana

• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

ULCINJ TEL.: 030/412-213

JU OŠ ,,BOŠKO STRUGAR“ Adresa: BUDA TOMOVIĆA BR. 28

Tel.: 402-082 Email: osboskostrugar@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. ASISTENT/KINJA U NASTAVI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno

iskustvo, mjesto rada Ulcinj Uslovi: SŠS-IV, Osposobljavanje za obavljanje poslova asistenta u nastavi Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Na određeno vrijeme , najduže do 10.07.2022.g.,1 izvršilac na crnogorskom jeziku Pored opštih uslova, kandidat treba da ispunjava i posebne uslove: -IV nivo nacion. okvira kvalifikacije, podnivo 1(240 CSPK-a), -završena obuka stručnog usavršavanja za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama.

24

Oglasi i obavještenja Dnevni list

MALI OGLASI RAZNO

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 1

Poneđeljak, 10. januar 2022.

Poneđeljak, 10. januar 2022.

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 10. januar 2022.

Iznenada nas je napustio

Dana 8. januara umro je Обавјештавамо родбину, пријатеље, комшије и познанике да је 9. јануара 2022. у својој 88. години преминуо наш драги

ЖИВОЈИН - ЖИВКО Јованов СТИЈЕПОВИЋ

Anđele naš, ne postoje riječi koje mogu opisati bol koju osjećamo.

U našim srcima praznina i neopisiva tuga. Tvoj odlazak vječna je rana. Čuvaćemo te od zaborava.

Mir i spokoj tvojoj duši.

У складу са епидемиолошком ситуацијом са покојником крећемо 10. јануара у 13 сати - капела Чепурци, у родно село Дујева - Ријека Црнојевића гдје ће се обавити сахрана у 15 сати. Кућа жалости: Радосава Бурића бр. 288.

Ožalošćena porodica: žena BRANKA, sin MARKO, ćerka MIRJANA, unučad i ostala rodbina

Ожалошћена породица: супруга СИЛВИЈА - БЕБА, ђеца ЖЕЉКО и СЕКА, снахе ОЉА, ОЛГА и ЗОРКА, унучад ПЕТАР, ИВА, ВЛАДИМИР и ВЛАДАНА, братанићи, братаничне и сестрић са својим породицама и остала родбина СТИЈЕПОВИЋ

Posljednji pozdrav našem dragom dedi

Zauvijek te vole tvoji, Majka NADA, otac RANKO, brat NIKOLA i bratanić LAZAR

488

470

484

LUKA Rankov BELOJEVIĆ

MOMIR - MOMO MIJANOVIĆ

Napustio nas je naš voljeni brat

Voljenom bratu

LUKA BELOJEVIĆ

ŽIVKU Unučad: VLADIMIR, VLADANA, IVA i PETAR

BORU

486

Posljednji pozdrav dragom tetku

Brate, diko bratska, zauvijek ćemo u sebi nositi tvoje zagrljaje, naše dječačke igre, tvoju brigu za nas i svu toplinu tvog pogleda i osmijeha.

Tvoj život i naši životi povezani su vječnom niti.

Dok mi živimo i ti živiš.

Bio si nam uzor i oslonac, podrška od rane mladosti.

Sestrinska ljubav je velika, ali još je dana bilo pred nama da ti pažnjom uzvratim za sve.

Zbogom stariji brate.

Tvoji: PETAR, MIRKO, BOŠKO, JELENA, KSENIJA, MARIJA, MIA, MIRKO i PAVLE

487 Mojoj sestri i našoj dragoj tetki

MILANKA sa porodicom

ĐORĐIJU NERIĆU

MIŠO ŠOBER sa porodicom

MARINI VUKIĆEVIĆ

489

Tiho si pošla kao što si i živjela, a tuga sestrinska je najveća što te nijesam ispratila do vječne kuće. U našim srcima ćeš zauvijek ostati i biti oličenje prave ljubavi, dobrote i pažnje.

Zauvijek počivaj u miru, voljena naša.

Sestra CVIJETA sa porodicom 461

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 10. januar 2022.

27

Dana 9. januara 2022. u 76. godini umro je naš dragi Obavještavamo rodbinu, prijatelje, kolege da je 9. januara 2022. u 56. godini iznenada preminuo naš dragi

Тужним срцем јављамо да је изненада преминуо у 26. години наш драги

PERICA - PERO Milošev ĐAKONOVIĆ ЛУКА Ранков БЕЛОЈЕВИЋ

ZORAN Vojislavov ORLANDIĆ Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena istog dana u krugu najuže porodice na mjesnom groblju Meterizi, Ulcinj.

Kuća žalosti: Bašbuljuk bb, Valdanos, Ulcinj

Ožalošćeni: supruga DRAGICA, djeca NIKOLA, IVANA i DRAŽEN, brat PAVLE, snahe RADMILA i OLIVERA, bratanići MILOŠ i VLADIMIR, bratanične BILJANA, ALEKSANDRA i VANJA, sestrić SRĐAN i ostala mnogobrojna rodbina

476

Sahrana će se obaviti u krugu porodice 10. januara u 15 časova na gradskom groblju Zagorič.

Ožalošćeni: otac VOJISLAV, supruga MARIJA, sin STEFAN, kćerka TEODORA, brat IGOR, sestra SONJA, zet MILAN, sestrična MARICA i mnogobrojna rodbina ORLANDIĆ, KALJEVIĆ i PAJOVIĆ

Сахрана ће се обавити у кругу породице 11. јануара 2022. у 15 часова на градском гробљу Чепурци. Кућа жалости: Београдска бр. 44.

Ожалошћени: мајка НАДА, отац РАНКО, брат НИКОЛА, братанић ЛАЗАР, стриц МИХАИЛО – БЕЛИ, тетке МИЛКА, РАДА, ВЕРА, ВЕСНА и ЉИЉА, стрина ВЕСНА, сестре од стрица МЕЛАНИЈА и НИКОЛИНА, браћа и сестре од тетака и остала родбина БЕЛОЈЕВИЋ и РАДОВИЋ

447

462

Posljednji pozdrav našem bratu

Рођени мој

PERO Hvala ti za sve!

TULJI

RAJKA, MARKO, JELENA i JAKOV BOBIČIĆ

482

Počivaj u miru

ТУЉИ

Част је билa имати те за пријатеља.

Posljednji pozdrav dragom zetu

ASIM, FILIP, PETAR, DAJO i RIČI

МАРКО ВУЈОШЕВИЋ

PERU ĐAKONOVIĆU 446

475

Počivaj u miru.

DRAGAN BOBIČIĆ

Posljednji pozdrav mom bratu

Voljeni moj brat

483 Posljednji pozdrav kumi

LJUBO LJUBU R. MIRKOVIĆU

MARINI

Ne mogu i neću da povjerujem da je teška bolest bila jača od naše bratske želje i ljubavi.

Hvala ti što si bio takav i što si bio uz mene kad mi je bilo najteže.

Brate, neka ti je laka vječna kuća sa našim roditeljima, bratanićem i snahama, dok ja živim živjećeš u mojim mislima.

Koja me nesebično darivala dobrotom i ljepotom.

Tvoja sestra ZORKA sa porodicom

Od NATAŠE COLJE sa porodicom 444

460

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456

Ponosu moj, sa suzama i jecajem u ovoj tužnoj godini patim ti tiho i nečujno.

Nedostaju nam tvoje riječi i tvoja pažnja.

Brate moj, počivaj u zagrljaju naših voljenih, uvijek ćeš biti u našim srcima.

Tvoja sestra BELA sa porodicom 459

28

Oglasi i obavještenja

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA”

Poneđeljak, 10. januar 2022.

Posljednji pozdrav mome OCU Tužnim srcem obavještavamo da je 8. januara 2022. u 58. godini preminuo naš voljeni

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Posljednji pozdrav

RAJKO Petrov VUJOVIĆ 1964–2022.

Poštujući epidemiološke mjere sahrana je obavljena 9. januara u 11 časova na novom groblju u Cetinju u krugu porodice.

RAJKU VUJOVIĆU Ocu mojih prijatelja Vlada i Lolice.

ĐORĐIJU NERIĆU

Ožalošćeni: supruga OLIVERA, sin VLADAN, kćerka RADOJKA, braća DRAGAN i NIKOLA, sinovci SRĐAN, PETAR i FILIP, sinovična ANA, snahe MIRJANA i MARIJA i ostala brojna porodica VUJOVIĆ i PERIŠIĆ

ANJA MIRKOVIĆ sa porodicom 463

437 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

RAJKU

RAJKU Petrovom VUJOVIĆU

MIJO VULAŠ sa porodicom 468

Tvoja kćerka LJILJANA BOŽOVIĆ sa porodicom

Tvoja plemenitost i dobrota ostaće u našem najljepšem sjećanju.

Uvijek ćeš nam nedostajati.

Počivaj u miru.

472

485

Brat NIKOLA sa porodicom

S tugom i nevjericom se opraštamo od našeg dragog kolege

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju

Обавјештавамо родбину, пријатеље, кумове и комшије да је 9. јануара 2022. у 91. години преминуо наш вољени

RAJKU VUJOVIĆU Hvala za iskreno prijateljstvo, čestit i pošten odnos sa mojom porodicom.

Počivaj u miru, neka te dobri anđeli čuvaju.

RAJKA VUJOVIĆA

NENAD i MARIJA MILOŠEVIĆ

442

ЈОВАН Миљанов МИЛИЋ

Posljednji pozdrav voljenom, poštenom i iskrenom kumu Iskreno saučestvujemo u bolu njegove porodice.

Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити истога дана у 13.30 часова на градском гробљу Чепурци. Кућа жалости: Дајбабе.

KOLEKTIV NBCG „ĐURĐE CRNOJEVIĆ“ CETINJE

RAJKU IVO i MIŠO BATRIĆEVIĆ sa porodicama

Ожалошћени: синови РАЈКО и ГОЈКО, ћерке РАДМИЛА и ОЛГА, снахе ТАЊА и ДИЈАНА, унуци, унуке, праунучад, снахе, братанићи, братаничне, сестрична и остала родбина

443

469 Posljednji pozdrav našem dragom drugu

Вољеној

431

ВУКИЦИ Митровој ЈОВОВИЋ RAJKU VUJOVIĆU Hvala ti za sve godine iskrenog prijateljstva.

SVETLANA KARAN i VESNA RADULOVIĆ 457

рођеној Павићевић С љубављу и поштовањем, ЂИНА са породицом 455

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 10. januar 2022.

Tužnim srcem javljamo da je 8. januara 2022. preminuo u 76. godini naš dragi Dana 9. januara 2022. godine zauvijek nas je napustio naš voljeni i nikad prežaljeni sin i brat

GORAN GLOMAZIĆ

ĐORĐIJE - ĐOKO Krstov NERIĆ Pokojnik će biti izložen u gradskoj kapeli u Nikšiću 9. januara od 12 do 14 časova i 10. januara od 11 do 14 časova u kapeli Gornje Polje.

Sahrana će se obaviti u 15 časova na mjesnom groblju u Glibavcu.

Ožalošćeni: supruga MILEVA, sin ŽELJKO, kćerke LJILJANA, MIRJANA i TAKICA, brat MILOVAN, sestra TOMISLAVKA, snahe MILA i PETRA, bratanići JOVAN, KRSTO i VESELIN, braća i sestre od stričeva, bratanične, sestrići, unučad i ostala rodbina

GORAN Ćetkov GLOMAZIĆ 1974-2022.

Hvala ti na iskrenom prijateljstvu.

Neka te anđeli čuvaju.

Počivaj u miru.

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da će se u skladu sa epidemiološkim mjerama sahrana našeg najdražeg obaviti 10. januara u 15 časova na gradskom groblju Čepurci.

Kuća žalosti: Ul. Đura Čagorovića br. 11, Podgorica.

Tvoji SANJA i CVETKO

449

451 S tugom i poštovanjem se opraštamo od

Ožalošćeni: otac ĆETKO, sestre JELENA i MILENA, sestrične TARA i TIJANA, zet VELIBOR TOŠIĆ i ostala mnogobrojna porodica GLOMAZIĆ i ŠOFRANAC

Dragi

ĐOKA NERIĆA Tvojim odlaskom ostadosmo bez čovjeka velikog srca, široke duše.

Zauvijek ćemo te čuvati u srcima i mislima i pamtiti po svemu dobrome.

Počivaj u miru.

438

GORANE

Mom

VESKO i VESNA VUKIĆEVIĆ 453

Premalo je riječi a previše tuge.

Posljednji pozdrav dragom

ŠILU Tvoji JOVANOVIĆI

ĐOKU NERIĆU

Neću, ne želim, da vjerujem…

Tvoju ljubav, toplinu i pažnju koje si nam nesebično pružao nikad nećemo zaboraviti.

Počivaj u miru, a mi ćemo čuvati uspomenu na tebe.

452

ANA PEROVIĆ

450

RADONJA i MILKA DRAŠKOVIĆ 465

Našem milom i dragom sestriću i bratu

Posljednji pozdrav

GORANU Neka tvoja lijepa mladost počiva u rajskom naselju, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tetka SLOBA i sestre KRISTINA, KAROLINA i IVANA

Posljednji pozdrav našem

GORANU - ŠILU

GORANU Ćetka GLOMAZIĆU Opraštajući se od dragog Gorana ostaju uspomena i trajno sjećanje na njegov dobri i plemeniti lik.

Od porodice PEROVIĆ

Komšije iz Bul. Ivana Crnojevića br. 56: PAUNOVIĆI, PAVLIČIĆI, KOLJENOVIĆI, BLAGOJEVIĆI, BRAJOVIĆI, JANČIĆI, STOJANOVIĆI i MEDENICE 464

480

471

e-mail: oglasno@pobjeda.me

29

30

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 10. januar 2022.

SJEĆANJE

Dana 9. januara 2022. u 74. godini umro je iznenada, poslije kraće bolesti, naš dragi Обавјештавамо родбину, пријатеље и кумове да је 9. јануара 2022. у 69. години преминуо наш драги и никад прежаљени

Draga moja Jasna, ni dani, mjeseci ni godine ne mogu izbrisati sjećanje na tebe.

Anđele moj najljepši, uvijek ćeš živjeti u mom srcu.

BORISLAV Velimirov MARKOVIĆ

Tvoja SULE

МИЛОРАД - МИШКО Радомиров ЛУКОВАЦ Sahrana će se obaviti u krugu porodice 10. januara u 12 časova na gradskom groblju Čepurci.

456

10. 1. 2016 - 10. 1. 2022.

Због епидемиолошке ситуације са покојником крећемо 10. јануара у 10 часова у родно село Старче - Горња Морача. Сахрана ће се обавити у 14 часова.

Ožalošćeni: supruga LJILJANA, sinovi VLADIMIR i LJUBIŠA, snaha JELENA, sestre SENKA, DRAGICA, JULIJA, OLIVERA i MILANKA, bratanići, bratanična, sestrići, sestrične i ostala rodbina

Ожалошћени: супруга РАДМИЛА, син РАДУЛЕ - РАЛЕ, ћерке ВЕРА и ЈАСМИНА, сестра МИЛКА - МИЉА, снаха АНА, зет МИЛУТИН - МИКИ, многобројна унучад и праунучад и остала родбина

JASNA TATAR 477 Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

473

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom, samo pojačava naša sjećanja na najljepše trenutke provedene s Tobom

Tvoji, ACO, NATAŠA, NIKOLETA, MARIJA i MIHAILO

ZORI JANKOVIĆ

БОРО МАРКОВИЋ

Počivaj u miru.

478 ZORA i SRETO TOMANOVIĆ sa porodicom

SJEĆANJE 2. 12. 2021 – 10. 1. 2022.

Туга и бол за тобом су вјечни. Почивај у миру, драги брате.

479

POMENI

Сестра ОЛИВЕРА, зет ГОРАН, сестрић ВЕЛИБОР и сестрична ВАЛЕНТИНА

GORAN Borislavov SEKULIĆ likovni umjetnik

TUŽNO SJEĆANJE 10. 1. 2014 – 10. 1. 2022.

Naviru sjećanja i izazivaju sjetu. Neka tvoja čista duša nađe spokoj u zagrljaju tvojih roditelja 439

LJILJANA i DIJANA

474 Dvije su godine od smrti našeg najmilijeg supruga, oca i đeda Posljednji pozdrav mom dragom bratu

MIHAILO – MIŠKO Ilijin MILONJIĆ Prođoše osam tužnih godina od kada nijesi sa nama.

Nedostaješ. Živjećeš u našim srcima i mislima.

S ljubavlju, Tvoja porodica: NENAD, NINA, MACA i unučad

ZDRAVU VUČINIĆU

PEKA NIKOLIĆA

432 S ljubavlju i ponosom čuvamo sjećanje na njega.

SJEĆANJE 10. 1. 2016 – 10. 1. 2022.

Tvoja smrt je moja doživotna rana.

Počivaj u miru, moj voljeni brate.

Njegovi NURA, IVANA, MARKO i NIKOLA sa porodicama

NADA sa porodicom 481

PLANA ĐURIČKOVIĆ

458

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Majko... godine prolaze, uspomene i ljubav u našim srcima ostaju zauvijek!

434

Ćerke: MILKA, DRAGICA i DARINKA sa porodicama

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 10. januar 2022.

Dana 10. januara 2022. navršava se sedamnaest godina od preranog odlaska našeg jedinog sina i brata

Navršava se četrdeset dana od kako nas je zauvijek napustila voljena

31

Prošlo je pola godine od smrti naše drage

ŽELJKA Radevog ŽARIĆA Voljeni Žeki, još jedan za nas sumorni januar, jednako bolan i tužan od kako nam zla sudbina crnim krilima smrti zauvijek zatvori tvoja vrata.

Od tada nam dolaziš samo u snove, no san pusti kratak je, a mi te do neba željne. Moramo te upitati da ti nije ujak dolazio sa Milicom, da obiđu svoga miljenika, jer ostadosmo i bez njih tako nenadno, a nama ostade tuga koja nas slama do nemoći.

BRANKA Zoranova LASICA ćerka pok. Mila i Jelene Đurović

MIRJANE Krstove RADUSINOVIĆ rođene Vukotić

Draga Bakana i Bog je htio da okiti raj pa nam uze tebe u svoj zagrljaj.

Tuguju za tobom: majka RAJKA i sestra DANIJELA 441

Nikad te neće zaboraviti tvoji, Ujna MILA, sestra ČEDA i brat NOVAK sa porodicama

Prošla je godina od kada nas je napustio naš voljeni

Ne blijedi śećanje i poštovanje na njenu ljubav, čestitost, privrženost porodici i plemenitu dušu, ali tuga i žal ne prebolijevaju.

448

PORODICA

SRETEN VUJANOVIĆ SLOBODAN BASTAĆ S ljubavlju i poštovanjem čuvamo sjećanje na tebe!

Počivaj u miru!

Kao zvijezda vodilja osvjetljavaš naš put, posmatraš sve naše pobjede, ponosiš se sa nama.

Dolaziš nam u snu i znamo da si zauvijek tu.

435

Tvoje MAŠA i SANDRA

Dana 10. januara 2022. navršava se godina dana od smrti našeg voljenog

436

TVOJA PORODICA

Danas su tri godine od smrti našeg

440

i

tri godine i osam mjeseci od smrti našeg

LJUBA Ristovog MIRKOVIĆA

Navršilo se 40 dana od smrti i osam godina od smrti naše našeg voljenog oca i đeda voljene majke i babe

Vrijeme koje prolazi ne može ublažiti tugu i prazninu u našim srcima.

Ponosne na tvoj skromni i časni život, neizmjerno smo ti zahvalne na dostojanstvu, ljudskosti i poštenju koje si nam ostavio. Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoje: supruga MILIJANA, kćerke DIJANA i MARIJA

VLADANA - BAĆKA

DRAGANA - RACA

RAIČKOVIĆA

445

NOVAK

PERSA STOJANOVIĆ

Godina dana od smrti mog brata

Svakog časa, svakog dana ste sa nama u našim mislima i našim razgovorima.

I to će vječno trajati. Često vas i kritikujemo kako ste nas nemilosrdno napustili da vječno tugujemo.

Naša ljubav prema vama je vječna, a uspomene ćemo čuvati zauvijek i prepričavati ih dok nas bude.

LJUBA MIRKOVIĆA

Sin GORAN - GOCA, unuci RADE i BOJANA sa familijama

Počivajte u svojoj lijepoj domovini.

Nema riječi kojima se može opisati naša tuga i bol.

BLAŽO sa porodicom 466 Dana 10. januara je godina dana od smrti našeg

MIA, SEKA i RACO 454

LJUBA MIRKOVIĆA

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Utjehe nema, zaborav ne postoji. Bole suze, bole uspomene, bole ćutanja...

VESO, NADA i MATIJA 467

433

32

Magazin/Marketing

Poneđeljak, 10. januar 2022.

Tri nedjelje nakon pucnjave u filmu ,,Rust“

Detektivi i dalje traže Boldvinov telefon radi istrage LOS ANĐELES - Policija Novog Meksika zatražila je pomoć od njujorških vlasti da dobije mobilni telefon Aleka Boldvina u okviru istrage pucnjave u filmu ,,Rust“ – nakon više od tri nedjelje što su detektivi tražili da pretraže telefon.

Sudija za prekršaje u Santa Feu Dejvid Segura 16. decembra odobrio je nalog za pretres koji je omogućio lokalnoj policiji da pretraži Boldvinov Ajfon u potrazi za dokazima važnim za istragu ubistva snimateljke Haline Hačins 21. oktobra na snimanju niskobudžetnog vesterna „Rust“. Ali do sada se to nije dogodilo, rekli su prošle nedjelje zvaničnici.

- Šerifova kancelarija ne posjeduje telefon - rekao je proteklog vikenda poslijepodne portparol šerifa okruga Santa Fe Huan Rios.

- Telefon je u Njujorku, kod gospodina Boldvina - Boldvinov dom je u Hemptonsu, u okrugu Safolk, u Njujorku.

Prva državna tužiteljka Novog Meksika Meri Karmak-Altvajz – odgovorna za sprovođenje zakona u okrugu Santa Fe koja nadzire slučaj – rekla je u saopštenju u četvrtak da njena kancelarija i šerifovi istražitelji „aktivno sarađuju s okrugom Safolk, odjeljenjem šerifa Njujorka i Boldvinovim zastupnicima - kako bi pribavili bilo kakav materijal s Boldvinovog telefona koji se odnosi na istragu o „Rustu“.

Nalog za pretres koji je izdao sudija Segura bio je sprovodiv samo u Novom Meksiku, tvrde lokalni advokati.

Službenici za sprovođenje zakona istražuju postupke Boldvina - glumca i producenta koji je ispalio rekvizit tokom probe - kao i pomoćnika reditelja Dejvida

Vini Pu i Bambi postali javno dobro Vini Pu i njegovi prijatelji od 1. januara 2022. godine postali su javno dobro. Sa prvim danom nove godine, više od hiljadu umjetnina u raznim formama izgubilo je status autorskih prava i prelaze u formu javnog dobra, odnosno postale su dostupne svima na korišćenje. Prema pravilu, sva literatura, muzika, filmovi i druga kreativna djela imaju rok od 95 godina prije nego što postanu javno dobro.

U 2022. godini, osim dječjeg klasika Alana A. Milnea ,,Winnie the Pooh“, javno dobro postao je i prvi roman Ernesta Hemingveja ,,Sunce se ponovo rađa“.

Prva zbirka kratkih priča Hemingveja ,,U naše vrijeme“ postala je javno dobro prošle godine.

U grupi djela koja su dostupna

svima na korišćenje bez plaćanja autorskih prava od ove godine našao se i lik Bambija, koji je kreirao Feliks Salten.

Kada su u pitanju filmovi, bez autorskih prava su i ,,Battling Butler“ i ,,The Son of the Sheik“, posljednja ostvarenja u kojima je igrao Rudolf Valentino prije nego što je preminuo u 31. godini.

Tri nova portreta Kejt Midlton povodom 40. rođendana Holsa, zaduženog za sigurnost na setu i 24-godišnje Hane Guterez Rid, zadužene za sigurnost oružja.

Nejasno je zašto poznati glumac nije svojevoljno predao telefon. Ranije u istrazi, istražitelji šerifa okruga Santa Fea pronašli su telefone Guterez Rid i Hols. Oboje su dobrovoljno predali svoje telefone šerifovim istražiteljima bez naloga za pretres, tvrde njihovi zastupnici.

Boldvin je rekao ranije da je uperio repliku ,,vintidž kolta“ 45 na Hačins jer su uvježbavali scenu, da nije povukao okidač i da nije očekivao da će biti krivično optužen. Metak iz pištolja smrtno je pogodio Hačins i zabio se u Souzino rame, koji je pomoć dobio u bolnici u Santa Feu. Očekuje se da će odluka o eventualnom podizanju optužnice protiv Boldvina ili članova ekipe biti donijeta u sljedećih nekoliko mjeseci.

Inspektori su naveli da žele da pregledaju Boldvinove tekstualne poruke, imejlove, kontakte, istoriju pretrage, privatne poruke na društvenim mrežama, kao i njegovih popis nedavnih poziva. Zatražili su i pristup digitalnim slikama, izbrisanim digitalnim slikama, lozinkama i svim podacima GPS-a s telefona.

U izjavi pod zakletvom za nalog za pretres, detektivka Aleksandrija Henkok je napisala da je ,,zatražila Alekov telefon od njega, kao i njegovog advokata, i da je dobila instrukcije da dobije nalog“.

Detektivka je napisala da je bilo ,,nekoliko imejlova i SMS poruka poslatih i primljenih“ u vezi s produkcijom koje je htjela da pregleda. Hankok je napomenula da će sve dobijene informacije koje nijesu povezane s istragom pucnjave u ,,Rustu“ biti ,,zapečaćene i kasnije uništene“.

Kanadski pjevač obradovao fanove

The Weeknd objavio album „Dawn FM“ NJUJORK - Kanadski pjevač The Weeknd objavo je peti po redu studijski album pod nazivom ,,Dawn FM“. Album ima 16 pjesama, a neke od njih su: ,,Gasoline“,

Izgubili status autorskih prava i dostupni na korišćenje svima

,,How Do I Make You Love Me?“, ,,Take My Breath“, ,,Sacrifice“, ,,A Tale“”, ,,Out of Time“ i druge. Zanimljivo je to da je legendarni glumac Džim Keri radio naraciju.

- Ovaj album me je natjerao da plešem.

Drago mi je što sam imao priliku da učestvujem u njegovom snimanju - napisao je Keri na Tviteru.

U haljinama Mekvina vojvotkinja pokazala staromodni glamur

LONDON - Tri nove fotografije vojvotkinje od Kembridža Kejt Midlton objavljene su povodom njenog 40. rođendana, a portreti koje je napravio modni fotograf Paolo Roversi prikazuju je kako nosi različite haljine kreatora Aleksandra Mekvina, prenose britanski mediji.

Tri nove fotografije vojvotkinje koje su objavljene po-

vodom njenog rođendana pokazuju kako ona želi da se predstavi sa 40 godina i odišu sjajnim, staromodnim glamurom.

Portreti će biti izloženi u tri oblasti: Berkširu, Sent Endrusu i Englsiju gdje je Kejt živjela, a potom će biti smješteni u stalnoj zbirci Nacionalne galerije portreta.

Snimljeni su u Kju Gardensu u novembru i činiće dio projekta Nacionalne galerije portreta, čiji je vojvotkinja sponzor.

Portreti će biti izloženi na tri lokacije koje je odabrala i za nju imaju posebno značenje.

Berkšir je okrug njenog djetinjstva gdje je odrasla, dok je Sent Endrus mjesto gdje je otišla na univerzitet i započela vezu sa suprugom. Englsi je mjesto gdje je par živio zajedno neposredno prije i na samom početku braka.