Dnevni list Pobjeda 10.07.2022.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 10. jul 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20343 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE Profesor na Džon Hopkins univerzitetu u Vašingtonu AKTUELNO: Iz Elektroprivrede mole građane da štede struju Džozef P. Edvards tvrdi da Abazović ne radi na deblokadi evropskog puta

Potpisivanje ugovora sa SPC nakon Belvedera nije put u stabilnost

Ako ne bude kiše biće i poskupljenja i restrikcije struje

» Ipak iz EPCG naglašavaju da ono o čemu treba voditi računa, kada su kupci

u pitanju, jeste racionalna potrošnja električne energije, zato što na berzi, osim visoke cijene, potencijalni problem može da bude i nedostatak električne energije. Oni upozoravaju da nije stvar samo u tome što električna energija na berzi mnogo košta, nego i u tome što, makar imali milijarde na raspolaganju, u pojedinim djelovima godine uopšte ne možete da je kupite Nizak vodostaj Pivskog jezera

» Svi građani – Crnogorci, Srbi, Albanci,

Bošnjaci, Hrvati i drugi – imaće ogromnu korist od ulaska u Uniju. Svi bi trebalo da budu zajedno i zahtijevaju od Vlade da se fokusira na ostvarive i neophodne reforme kako bi se to ostvarilo – i kako bi Crna Gora funkcionisala efikasno, uz više standarde vladavine prava. Svi građani treba da se suprotstave koracima koji samo povećavaju podjele u zemlji i odvlače pažnju od ključnog cilja – pridruživanja EU - kaže Edvard P. Džozef STR. 5.

ALARMANTNO: Nepostojanje sanitarnog čvora u svakoj sobi KCCG otežava suzbijanje opasnih bakterija

Svaki treći bolesnik u intenzivnoj njezi dobije bolničku infekciju

I. MANDIĆ

STR. 2. i 3.

Crna Gora na Juniorskoj balkanskoj međunarodnoj matematičkoj olimpijadi ostvarila loše rezultate

Godinama donosili medalje, sada na posljednjem mjestu

S. VASILJEVIĆ

STR. 9.

Iz Upravnog odbora Prosvjetne zajednice kažu da uprave škola i nastavnici, koji podliježu pritisku sredine, štancovanje ,,Luča“, ,,naduvavanje“ prosjeka učenicima preko granica dobrog ukusa i zdravog razuma sigurno ne pomažu u saniranju štete STR. 8.

Gradonačelnik Ivan Vuković najavio dolazak najvećeg lanca kafeterija na svijetu

Starbaks do kraja godine u Podgorici STR. 14.

Specijalni predstavnik Savjeta Evrope za antisemitske, antimuslimanske i druge oblike vjerske netrpeljivosti i zločina mržnje

STR. 8.

Holtgen: Moramo naučiti da živimo zajedno

POGLED SA STRANE

Čajetina za Hilandar via Berane

Zbilja, što će Hilandar da učini? Vjerovatno ništa. Uzeće zemlju ako mu Vlada Srbije to dozvoli i gajiti ovce. Kontrolisaće čobane i uzimati rentu. To bi Hilandar uradio i da mu opština Berane u Crnoj Gori da cijelu planinu Smilevicu ili prašumsku Biogradsku goru. Manastiri nijesu rasadnici nauke, već muzeji rezervnog života bez života. A pokloni savremenih opštinskih Srba i Crnogoraca su zakašnjele imitacije mnogih lažnih dobročinstava starih velikaša koji su novcem, zemljom, seljacima i imunitetima manastira na porez sticali otkup zala koja su počinili nad narodom i porodici » Piše: dr Dragan VESELINOV STR. 10. i 11.

2

Politika

Neđelja, 10. jul 2022.

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović nezvanično boravi u Budimpešti, sastao se s Orbanom

Profesor na Džon Hopkins univerzitetu u Vašingtonu Džozef P. Edvards tv

Forsirati ug nako nije pu

Milo Đukanović i Viktor Orban

Odlučna podrška Mađarske evropskoj integraciji Crne Gore PODGORICA – Mađarska odlučno podržava evropsku integraciju Crne Gore i regiona u cjelini - poručio je mađarski premijer Viktor Orban u razgovoru sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem.

Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika Đukanović, koji nezvanično boravi u Budimpešti, imao je susret sa Orbanom. Navodi se da su na ručku, koji je u čast Đukanovića Orban priredio u radnoj rezidenciji u Manastiru Karmelita, u otvorenoj i prijateljskoj atmosferi razmijenjena mišljenja o evropskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana, u kontekstu posljedica ratnog sukoba u Ukrajini i širih globalnih procesa.

- Premijer Orban je ponovio odlučnu podršku Mađarske evropskoj integraciji Crne Gore i regiona u cjelini, kao i zemalja Višegradske grupe – navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je, uz učešće ministra ekonomskog razvoja Martona Nađa, posebno bilo riječi o unapređenju ekonomske saradnje, na temeljima dosadašnjih odličnih iskustava.

R. P.

Grupa građana Nikšića pozvala na proslavu Dana državnosti na nikšićkom Trgu slobode u 17.30 sati

Pošaljimo poruku svima koji rade protiv svoje zemlje PODGORICA - Grupa građana Nikšića poručila je da će 13. jula na Trgu slobode u Nikšiću, u 17.30 časova, proslaviti najsvjetliji praznik u našoj istoriji.

- Pozivamo sve naše prijatelje iz svih gradova u Crnoj Gori, da zajedno sa našim porodicama, kao i uvijek do sada, dostojanstveno, ponosno i prkosno, na Trgu u Nikšiću, pored Ljuba Čupića, našeg heroja, proslavimo dan kada je 1878. godine priznata nezavisnost Crnoj Gori i dan kada je 1941. izbio prvi opštenarodni ustanak u porobljenoj Evropi – poručili su oni.

Grupa građana Nikšića ističe da je taj grad uvijek bio na braniku onih vrijednosti na kojima počiva Crna Gora.

- Okupimo se 13. jula u Nikšiću i u čast naših predaka, koji su živote dali za slobodu naše države. Pošaljimo zajedno još jednom snažnu poruku svima koji rade protiv svoje zemlje, a za interese drugih država i nacionalističkih hegemonističkih ideologija – ne damo Crnu Goru. Vidimo se u Nikšiću 13. jula. Da je vječna Crna Gora – zaključili su oni.

Grupa građana Herceg Novi, kao i Grupa građana Cetinja, pozvale su sugrađane da 13. jul proslave u Nikšiću.

- Zovem te da dođeš u grad koji je kroz svoju slavnu istoriju, dizao ustanke. Dođi zbog Vučjeg Dola!

Dođi zbog Grahovaca! Dođi zbog onih koji su nesebično ostavljali živote, i primoravali neprijatelja na isticanje bijelih zastava. Đe su velike sile potpisivale kapitulaciju pred brojčano mnogo manjem, ali znatno hrabrijem narodu. Do-

đi, zbog Crmnice i 13. jula 1941.

Zbog svih strijeljanih studenata.

Dođi zbog Ljuba – navodi se u pozivu.

Podsjećaju da je u NOB-u poginulo 1.540 Nikšićana, u logorima je ubijen 571 čovjek.

- Iz Nikšića je 501 borac nosilac Partizanske spomenice, a 48 narodnih heroja. Preživio je Nikšić ratove i ratna razaranja. Iz pepela uvijek počinjao novi život! Dođi zbog svoje majke Crne Gore!

Dođi jer njene rane opet krvare!

Ustani i ti! Vakat je! Svi u Nikšić 13. jula – navodi se u pozivu.

Grupa građana Cetinja je takođe pozvala sugrađane da dođu u Nikšić.

- Povodom najavljene proslave 13. jula u Nikšiću, najznačajnijega datuma crnogorske slobodarske tradicije, pozivamo sve sugrađanke i sugrađane da se pridruže našim prijateljima u Nikšiću – poručili su iz Grupe građana Cetinja.

Prošlogodišnja proslava 21. maja na Lovćenu, navode oni, niti belvederski otpor ustoličenju mitropolita Jovana Nedostojnoga, ne bi bili onako veličanstveni da nije bilo podrške iz drugih crnogorskih gradova, a prije svega iz Nikšića.

Iz Grupe građana Cetinja su pozvali sugrađanke i sugrađane da se 13. jula u 15.30 časova okupe na poligonu i zajedno krenu ka Nikšiću.

- Pokažimo da smo dostojni svoje slobodarske tradicije i svojih predaka koji su se borili 13. jula protiv stranih okupatora i domaćih gadova izdajnika poput nikšićkoga gradonačelnika i crnogorskoga premijera. Svi zajedno u Nikšić!

Pokažimo da nas ima – zaključili su saopštenju.

R. P.

PODGORICA - Svako ko se prisjeti tenzija na Cetinju oko postavljanja mitropolita u septembru 2021. godine shvatio bi da žurenje sa potpisivanjem ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom nije put ka „političkoj i društvenoj stabilnosti“. Osim toga, Abazović je tada izjavio da je „glavni cilj“ nove manjinske vlade bio deblokada procesa evropskih integracija. Jasno je da se nijedan od ovih ključnih prioriteta neće postići pritiskom da se potpiše ovakav ugovor - kaže u intervjuu Pobjedi profesor na Univerzitetu Džon Hopkins u Vašingtonu i stručnjak za Balkan Edvard P. Džozef.

Stručnjak, koji predaje upravljanje konfliktima na poznatom vašingtonskom univerzitetu, vidi režim predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kao veliki problem u regionu i ističe da je usporavanje napretka Crne Gore ka EU jedan od ciljeva aktuelne vlasti u Beogradu.

POBJEDA: Crna Gora je danas pred kolapsom Vlade zbog insistiranja premijera

Svi građani – Crnogorci, Srbi, Albanci, Bošnjaci, Hrvati i drugi – imaće ogromnu korist od ulaska u Uniju. Svi bi trebalo da budu zajedno i zahtijevaju od Vlade da se fokusira na ostvarive i neophodne reforme kako bi se to ostvarilo – i kako bi Crna Gora funkcionisala efikasno, uz više standarde vladavine prava. Svi građani treba da se suprotstave koracima koji samo povećavaju podjele u zemlji – i odvlače pažnju od ključnog cilja pridruživanja EU - kaže Edvard P. Džozef Abazovića na potpisivanju ugovora sa Crkvom Srbije, čime se ponižava Crna Gora, kradu crnogorski identitet i državnost. Imamo i rok do kraja jula da ispunimo obaveze u oblasti pravosuđa koje od nas očekuje EU. Kako tumačite ovakvo ponašanje crnogorskog premijera i vidite li uticaj Beograda sa željom da blokira napredak Crne Gore ka EU? P. DŽOZEF: Da bih odgovorio na ovo pitanje najbolje je da citiram premijera Dritana Abazo-

vića s kraja aprila ove godine kada je formirana nova manjinska vlada. On je naveo: „Crnoj Gori je prije svega potrebna politička i društvena stabilnost“. Ko se prisjeti tenzija na Cetinju oko postavljanja novog mitropolita u septembru 2021. godine, shvatio bi da žurenje sa potpisivanjem ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom nije put ka „političkoj i društvenoj stabilnosti“. Osim toga, Abazović je tada izjavio da je „glavni cilj“ nove manjinske vlade bio deblokada procesa evropskih

Oni koji podržavaju Putina ili misle da je „kriv i NATO“ grdno se varaju POBJEDA: Kako ocjenjujete situaciju u Ukrajini, koliko će trajati ovaj sumanuti rat, kojim je Putin brutalno napao nezavisnu zemlju?

Ima li uskoro šanse za mirovne pregovore?

P. DŽOZEF: Moramo uvijek da pamtimo ove istine o ratu u Ukrajini: prvo, ovo je, ničim izazvan, rat zločinačkog režima, na čelu sa Putinom; drugo, ukrajinska odbrana, koju predvodi predsjednik Zelenski, nije ništa drugo do herojski – i inspirativan akt za sve one koji cijene slobodu i demokratiju; treće, realnost je da je Rusija mnogo veća sila, sa mnogo više vojnih resursa i potpunim zanemarivanjem civilnog života ili pravila ratovanja. Svi građani Crne Gore, Srbi ili drugi, koji podržavaju Putina ili misle da je „kriv i NATO“ grdno se varaju.

Putin nije samo zločinac već i

nekompetentni strateg koji je uspio da ujedini Zapad protiv sebe. On je budala koja je ubijedila dvije vojno neutralne zemlje – Finsku i Švedsku – da se pridruže NATO-u, zadavši Rusiji već strateški udarac. Zašto bi se bilo koji građanin Crne Gore – Srbin, Crnogorac, Albanac, Hrvat, Bošnjak – svrstao uz budalu i zločinca? Putinova Rusija nema budućnosti. Zašto se slagati sa režimom koji nema budućnost? Trenutna situacija je teška za Ukrajinu. Rusija koristi masovno artiljerijsko bombardovanje u regionu Donbasa. Ukrajinski vojnici se nevjerovatno drže. Ukrajini je potrebna još veća podrška SAD i njenih saveznika, uključujući posebno naprednu artiljeriju. Ironično, Srbija – koja je izvoznik oružja – mogla bi da pomogne u odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta

Ukrajine, što Beograd kaže da podržava. Ali to su samo prazne Vučićeve riječi, smišljene da zaštite promašenu poziciju Srbije o Kosovu.

Srbija je osporila nezavisnost Kosova preko UN Međunarodnog suda pravde. Srbija je izgubila izazov 2010. godine, ali odbija da prihvati gubitak iako je Beograd sastavio pitanje na koje je Sud odgovorio. Srbija nastavlja da podržava ruski rat, iako tvrdi da podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Istina je jasna. Srbija pod Vučićem podržava Rusiju, a ne Ukrajinu. Srbija pod Vučićem podriva i suverenitet sopstvenih susjeda. Bezbjednost i prosperitet Crne Gore leže u NATO-u i EU. Jednog dana, demokratska Srbija će se pridružiti Crnoj Gori u obje organizacije. To će biti sjajan dan za obje zemlje.

integracija. Jasno je da se nijedan od ovih ključnih prioriteta neće postići pritiskom da se potpiše ovakav ugovor. Na to su ukazivale i diplomate u Podgorici. Naprotiv, put ka političkoj i društvenoj stabilnosti je upravo ispunjavanje uslova za unapređenje ohrabrujućih izgleda za ulazak Crne Gore u EU. Ne mogu sa sigurnošću reći koji su Abazovićevi motivi da progura ovu mjeru. S obzirom na eklatantnu kontradikciju u premijerovim ciljevima i prioritetima upravljanja, od njega treba tražiti jasno objašnjenje.

Takođe ne mogu sa sigurnošću da kažem da li je ovde prisutna ruka Beograda u forsiranju ovog veoma spornog pitanja ugovora. Ono što mogu da kažem je da je Aleksandar Vučić pokazao malo interesovanja za sopstveni napredak Srbije ka EU – i pokazao veliki interes za podrivanje nezavisnog i pluralističkog karaktera Crne Gore.

Usporavanje napretka Crne Gore ka EU bilo bi u skladu sa Vučićevim ciljevima. Sve dok Vučićev režim nastavi sa svojim manipulativnim stavom prema Zapadu, napredak Crne Gore ka EU će se u Beogradu doživljavati kao prijetnja.

POBJEDA: Evropska unija pokazuje potpuno odsustvo strategije za Zapadni Balkan i nema dobrih vijesti za zemlje regiona na evropskom putu.

Davanje statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji je, naravno, reakcija na tragičnu stvarnost na istočnim rubovima Evrope. Međutim, Vučić koristi ovaj prazan prostor da progura inicijativu ,,Otvoreni Balkan“. Koliko je ova situacija opasna za region?

Politika

Neđelja, 10. jul 2022.

vrdi da Abazović ne radi na deblokadi evropskog puta

i potpisivanje govora sa SPC on Belvedera ut u stabilnost P. DŽOZEF: Nedostatak EU perspektive za region – osim za Crnu Goru – je prilično opasan, kao i ,,Otvoreni Balkan“. Prošlog mjeseca sam opisao opasnosti u članku, koji su mnogi vaši čitaoci možda pročitali.

Istovremeno, građani Crne Gore imaju razloga za ohrabrenje.

Na ovonedjeljnoj Diplomatskoj akademiji u Danilovgradu posebno sam tražio od visokog zvaničnika EU da potvrdi da li Crna Gora ima jasan put ka članstvu u EU – sve dok ispunjava uslove. Najjasnije su me uvjerili da je to tako. Drugim riječima, zvaničnik je Diplomatskoj akademiji, uključujući i crnogorske zvaničnike, poručio da je sudbina Crne Gore u EU u rukama Crne Gore – bez ikakvih dilema u Briselu ili drugim prijestonicama. U čemu je stvar: za razliku od ostalih pet zemalja, Crna Gora ima jasan put ka članstvu u EU. Što se tiče ,,Otvorenog Balkana“, on je odraz slabosti EU i pogrešne inicijative SAD. Kao što sam objasnio u članku, ekonomije regiona su veoma neuravnotežene, kao i ključne ekonomije unutar same EU, poput njemačke. EU je nastala spajanjem Njemačke, Francuske i nekoliko susjeda pod širim, nadnacionalnim kišobranom. ,,Otvoreni Balkan“ odbacuje ovaj presedan dajući prednost najvećoj ekonomiji – i najmanje demokratskoj i najsubverzivnijoj zemlji - Srbiji. Srbija je već sada prvi trgovinski partner Crne Gore za uvoz i izvoz. Pravi interesi Crne Gore leže u pridruživanju širem trgovinskom bloku, Evropskoj uniji – sa svim pratećim pogodnostima koje susjed Crne Gore, Hrvatska, već uživa. Kao što sam napisao, davanje ekonomskog i političkog vođstva nedemokratskoj Srbiji bilo je naivno i prije 24. februara. Sada, nakon ruske invazije, s obzirom na to da Beograd nastavlja da otvoreno podržava zločinački Putinov režim, biti za ,,Otvoreni Balkan“ je veoma neodgovorno POBJEDA: Kakva je veza između mađarskog lidera Viktora Orbana i inicijative ,,Otvoreni Balkan“ i koliko im u svemu tome pomaže evropski komesar Oliver Varhelji?

P. DŽOZEF: Varhelji je Orbanov blizak saradnik. Odluka



Usporavanje napretka Crne Gore ka EU bilo bi u skladu sa Vučićevim ciljevima.

Sve dok Vučićev režim nastavi sa svojim manipulativnim stavom prema Zapadu, napredak Crne Gore ka EU će se u Beogradu doživljavati kao prijetnja

Evropske unije da jednog zvaničnika iz Mađarske – najmanje demokratske zemlje EU – postavi na dužnost zaduženog za „kopenhaške“ demokratske kriterijume za proširenje – bila je spektakularna greška.

Varhelji je podržao ,,Otvoreni Balkan“, iako je EU inače prilično hladna (i privatno kritična) prema pristupu koji podržava Amerika. Što je još značajnije, Rusija je – preko Lavrova i kroz ponovljena pojačanja u Sputnjiku u Srbiji – podržala ,,Otvoreni Balkan“. Ipak, Srbija je ta koja je najdirektniji korisnik šeme za smanjenje barijera u regionu bez istovremenog povećanja poštovanja prema susjedima i poštovanja vrijednosti, propisa i reformi EU. POBJEDA: Zašto SAD podržavaju takvu inicijativu, koja je u suštini samo paravan za nacionalističke težnje onih koji su je osnovali?

P. DŽOZEF: Trudim se da ne ispitujem razloge ili motive pojedinaca u SAD koji su podržali ,,Otvoreni Balkan“, ili njegovog prethodnika, ,,Mini Šengen“. Podržavam i poštujem predsjednika Bajdena i državnog sekretara Blinkena.

Imam jasne razlike u mišljenju sa nekim zvaničnicima SAD kada je u pitanju predsjednik Vučić. Vučića ne vidim kao „faktor stabilnosti“ u regionu.

Naprotiv. Iz razloga navedenih u mom članku, ne vidim ,,Otvoreni Balkan“ kao put za ekonomski ili politički napredak u regionu. Naprotiv. Više sukoba

i tenzija će umanjiti investicije i ekonomski rast i podstaći više migracija iz regiona u kojem je previše građana izgubilo nadu u promjene.

POBJEDA: Da li je moguće, i zašto, da EU toleriše Aleksandru Vučiću to što nije uveo sankcije Rusiji?

P. DŽOZEF: Stalno postavljam isto pitanje. Biće sve neugodnije i štetnije za EU da ovo toleriše. Interesi SAD – koji leže u velikoj izolaciji Putinovog režima – takođe su ozbiljno oštećeni odbijanjem Srbije da sankcioniše Rusiju. Tretman Vučića kao nekakvog „partnera“ ili „faktora stabilnosti“ potpuno je zbunjujući kada on nastavlja da zagađuje region ruskim narativom koji se pravda zločinački i nekompetentno sproveden rat u Ukrajini.

POBJEDA: Crnogorski premijer Dritan Abazović podržava ,,Otvoreni Balkan“ i ne vidi problem u miješanju Aleksandra Vučića u gotovo sve unutrašnje stvari Crne Gore. Takođe, uticaj Srpske pravoslavne crkve, pogotovo nakon potpisivanja ovog ugovora, je sve snažniji. Kuda ide Crna Gora?

P. DŽOZEF: Vjerujem da sam to već govorio u prvom odgovoru. Nadamo se da Crna Gora ide pravo – i brzo – u Evropsku uniju. Sa liderstvom fokusiranim i ujedinjenim po tom pitanju, to je sasvim moguće. Crna Gora je ušla u NATO i taj korak je bio potpuno pozitivan za državu. Članstvo u EU bi takođe bio još jedan pozitivan, transformativni korak. Crna Gora ima priliku da se brzo pridruži EU – jedinstvena prilika u regionu. Crna Gora ne smije propustiti ovu priliku političkim igrama i lukavim mahinacijama. Svi građani zemlje – Crnogorci, Srbi, Albanci, Bošnjaci, Hrvati i drugi – imaće ogromnu korist od ulaska u EU. Svi bi trebalo da budu zajedno i zahtijevaju od Vlade da se fokusira na ostvarive i neophodne reforme kako bi se to ostvarilo – i kako bi Crna Gora funkcionisala efikasno, uz više standarde vladavine prava. Svi građani treba da se suprotstave koracima koji samo povećavaju podjele u zemlji – i odvlače pažnju od ključnog cilja pridruživanja EU. M. JOVIĆEVIĆ

3

STAV

Ugovor, prigovor, neispunjeni dogovor Možda je Abazovićevo ,,vraćanje duga“ pomoglo mnogima (uključujući i potpisnika ovih redova) da shvate puno značenje fraze ,,egzistencijalna prijetnja“? Možda je ovo i bilo potrebno da bi prestali da držimo oči širom zatvorene i konačno našli tu gorku pilulu koja bi zaustavila prijetnju državi, kulturi, identitetu i ideji suživota u Crnoj Gori

Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ Glasovima većine svojih ministara, manjinska vlada Dritana Abazovića je prihvatila tekst ,,temeljnog ugovora“, koji je ranije usaglašen sa pravnim ekspertima i vjerskim liderima Srpske pravoslavne crkve. Radikalan po svojoj sadržini i načinu na koji uređuje odnose SPC i države Crne Gore, usvojeni dokument još dublje dijeli odavno frangmentirano crnogorsko društvo.

ULJE NA VATRU Pored toga što vjersku zajednicu, čije je središte u inostranstvu, uzdiže na nivo države-ugovorne strane, obezbjeđuje joj privilegovan ekonomski položaj i, de facto, potvrđuje eks-teritorijalnost vjerskih objekata u njenom vlasništvu u Crnoj Gori, ovaj dokument takođe formalizuje očigledne istorijske neistine i izmišljotine. Ova formalizacija čini ,,temeljni ugovor“ duboko političkim dokumentom čija će specifična težina sve istorijske neistine i izmišljotine ubrzo premetnuti u činjenice na kojima će se, potom, obrazovati generacije.

Ovaj politički akt premijera garantuje produbljavanje animoziteta po vjerskim, nacionalnim i etničkim linijama u Crnoj Gori. Iako su te linije odavno bile isprekidane davnošnjim političkim i policijskim akcijama, Abazović i



njegovi ministri su svojim glasovima osigurali generacijsko trajanje te netrpljeljivosti da bi, potom, svoje djelovanje s ponosom nazvali pomiriteljskim.

Ulje na tu ,,rastemeljivačku“ vatru je dodao i sam predsjednik Vlade. Bio je nemoćan da ukroti ličnu frustraciju dugotrajnom sjednicom i argumentovanom kritikom koja je dolazila od dva ministra iz SDP-a. S nepodnošljivom lakoćom političkog omnivora, premijer je posegao za grozomornim uopštavanjima, i sve kritičare sadržaja i forme ,,temeljnog ugovora“ namah avanzovao iz kategorije ekstremista u kategoriju ađutanata kriminalcima i švercerima cigareta. Ovakva uvreda najviše govori o kratkom fitilju predsjednika Vlade i emotivnoj nestabilnosti osobe koja ima značajne državne odgovornosti.

Da ne bude zabune, ministri koji su odlučili da ne prisustvuju sjednici Vlade kako ne bi morali da se javno odrede o ,,temeljnom ugovoru“ su demonstrirali neprofesionalizam, te nedostatak lične hrabrosti. Kada je u pitanju njihov odnos prema građanima i državi, ovi ministri su izveli poražavajući salto morale.

Iako se nadaju da će javnost brzo zaboraviti ovo ,,nevažno pitanje“ upitno je da li će im neko, nekada, opravdati bježanje s ovih časova o etici i integritetu.

SPC ,,OSVETA“ Usvajanje ovog dokumenta je svojevrsna ,,osveta“ Srpske pravoslavne crkve, srpskih nacionalista i njihovih političkih argata u Crnoj Gori za ranije neobjašnjivo kodifikovanje vrlo problematičnog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Abazovićevo usvajanje ,,temeljnog ugovora“ je izuzetno vrijedan poklon kleronacionalističkim strukturama koje su ga originalno i dovele na vlast, a on za uzvrat

Pored toga što vjersku zajednicu, čije je središte u inostranstvu, uzdiže na nivo države-ugovorne strane, obezbjeđuje joj privilegovan ekonomski položaj i, de facto, potvrđuje eks-teritorijalnost vjerskih objekata u njenom vlasništvu u Crnoj Gori, ovaj dokument takođe formalizuje očigledne istorijske neistine i izmišljotine. Ova formalizacija čini ,,temeljni ugovor“ duboko političkim dokumentom čija će specifična težina sve istorijske neistine i izmišljotine ubrzo premetnuti u činjenice na kojima će se, potom, obrazovati generacije

opravadao njihova očekivanja. Čini se da nema više potrebe da se dvoumimo kakav to dug i kome vraća predsjednik Vlade Crne Gore.

Svojevrsno ,,utemeljenje“ Crne Gore u kamene zidine kulta Svetog Save, kojem smo svjedočili uživo, ostaće kao značajan legat ovog predsjednika Vlade Crne Gore, ali i kao gorka zaostavština partija koje su mu dale podršku da kao premijer državu vodi ka ,,sigurnoj luci“ u Briselu.

Nikakva zakašnjela zaklinjanja u odbranu Crne Gore, pozivanje na snagu i energiju građana, i nikakva opravdanja proceduralne prirode ili razočarenja zbog premijerovog nepoštovanja ,,džentlemenskog dogovora“ ne mogu umanjiti odgovornost svih onih ,,genijalnih taktičara“ koji nijesu viđeli ono što je odavno bilo očigledno svima: mladog i vlasti željnog predsjednika Vlade koji ima veoma liberalan odnos prema istini i postignutim dogovorima.

Bili su ,,slijepi kod očiju“ prema osobi koja odavno pokazuje značajan kapacitet za inat i koja često projektuje lični animozitet prema političkim suparnicima. Nijesu shvatili dubinu i obim destruktivnosti na koju je Abazović spreman kad god je njegov ranjivi ego doveden u pitanje.

Iako uvođenje ovih ličnih dimenzija nije uvijek dobrodošlo u tekstovima koji plediraju da budu analitični, ovakvi elementi su neophodni kada je u pitanju Dritan Abazović. U njegovom slučaju, pomenute karakterne osobine nadvladavaju politički instinkt. Zato nije sasvim neprihvatljivo premijerove političke korake usmjerne ka potpunom strukturnom ,,relaksiranju“ Crne Gore tumačiti i kao ličnu i emotivnu reakciju na predsjednika države.

I pored tanušne nade da postoje još neke alatke kojima bi se zaustavio proces rastakanja okvira u kojem živimo, nije izvjesno da je matematika na strani onih koji sanjaju građansku i sekularnu državu.

S druge strane, možda je Abazovićevo ,,vraćanje duga“ pomoglo mnogima (uključujući i potpisnika ovih redova) da shvate puno značenje fraze ,,egzistencijalna prijetnja“? Možda je ovo i bilo potrebno da bi prestali da držimo oči širom zatvorene i konačno našli tu gorku pilulu koja bi zaustavila prijetnju državi, kulturi, identitetu i ideji suživota u Crnoj Gori.

4

Politika

Neđelja, 10. jul 2022.

Sinod SPC usvojio nacrt ,,temeljnog ugovora“

Da li je Sinod zasijedao?

BEOGRAD - Nacrt ,,temeljnog ugovora“ usvojio je Sinod Srpske pravoslave crkve, saopštio je istoričar Aleksandar Raković RTS-u, međutim, niko od članova Sinoda nije potvrdio ovu informaciju. To ne znači da Raković priča napamet, ali pitanje je da li SPC ima i garancije da će ugovor biti potpisan u istovjetnom tekstu u kojem je i usvojen pa je riješila da preko Rakovića samo formalno pozdravi usvajanje.

Iako već dvije godine visoki predstavnici SPC govore da je ovaj ugovor značajan i neophodan za SPC i njeno funkcionisanje u Crnoj Gori članovi Sinoda - mitropolit crnogorsko primorski Joanikije, episkop sremski Vasilije, episkop bački Irinej, episkop zvorničko tuzlanski Fotije - sada ćute, pa je pitanje da li je sjednica zaista i održana?

O ovoj vijesti ćuti i patrijarh Porfirije koji predsjedava Sinodom - iako SPC na razne načine pritiska Crnu Goru da ozvaniči ugovor sa njom.

SPC na zvaničnom sajtu nije objavila informaciju da je Sinod zasijedao i postavlja se pitanje da li je se ovo visoko crkveno tijelo uopšte sastalo i kada pošto je Vlada Crne Gore ovaj

Za sjednicu u Podgorici sa Boreljom i Varheljijem izdvojili 50.000 eura

Oliver Varhelji i Žozep Borelj

PODGORICA - Vlada Crne Gore izdvojiće 50.000 eura za organizovanje sjednice Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i Evropske unije (EU), koja će biti održana u periodu od 13. do 17. jula u Podgorici, a na kojoj će učestvovati visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj i komesar EU za proširenje Oliver Varhelji.

Patrijaršija SPC

nacrt usvojila u petak uveče.

Raković, koji zvanično nema nikakvu funkciju u SPC, na RTS-u objašnjava da sada odjednom „SPC ima potpunu stabilnost u Crnoj Gori i da je ovo prilika da se produbi ta stabilnost i odnosi sa Crnom Gorom“, ali i da je nacrt ugovora sada postao prijedlog i tumači poslovnik Vlade Crne Gore da je za usvajanje odluke dovoljno 50 odsto plus jedan glas, odnosno da čak i ponovljeno glasanje

Aleksandar Raković

ne može ništa promijeniti?

- Bilo je više nego dovoljno glasova, eventualno ponavljanje glasanja može se odnositi samo za ova tri člana Vlade, ali

Ministar vanjskih poslova na 15. Dubrovnik Forumu

Krivokapić: I ova vlada je pod istim udarom, pitanje je hoće li izdržati prvih stotinjak dana PODGORICA - Crna Gora ide ka zapadu sa stalnim udarima sa iste adrese. Tokom dvije godine smo imali nazadovanje, a ovom prelaznom vladom smo pokušali nešto da izmijenimo. Međutim, i ova vlada je od juče pod istim udarom i pitanje je hoće li izdržati prvih stotinjak dana - poručio je ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić odgovarajući na pitanja novinara na XV Dubrovnik Forumu koji se održava pod nazivom ,,Potraga za ravnotežom u poremećenom svijetu“.

On je kazao da tradicionalna veza i diplomatski odnosi sa Rusijom otvaraju udare na Crnu Goru koji se šire preko Bosne i Srbije.

- Crna Gora ima preko 300 godina diplomatskih odnosa sa Rusijom, ali je kroz istorijsko prijateljstvo uvijek znala reći ,,ne“ kada su te veze trebale biti zloupotrijebljene protiv njenih vitalnih i međunarodnih ciljeva. Rat u Ukrajini radikalno je pojačao maligni uticaj trećih zemalja na Balkanu i njihove eksponente koji slijede ideologiju ratnih zločina iz devedesetih - kazao je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, u Bosni je sve uzavrelo - ona je termometar toplote na Balkanu, koji prelazi 50-60 stepeni.

Izdvajanja Vlade za organizaciju sjednice Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i EU

Krivokapić na Dubrovnik Forumu

- Kao i svako zakašnjelo pitanje i neugašena vatra ona plamti i pod sve većim je pritiskom kazao je Krivokapić.

U takvim vremenima vrenja, kakvo je sada ukupno, ministar vanjskih poslova ocjenjuje da Bosna trpi i traži brža i oštra rješenja.

- Vrijeme meke diplomatije i moći je za nama. U Bosni nikad nijesam bio za taj vid diplomatije. Mislim da bi EU i zapadni partneri trebalo da sjednu i ustanove interese i ubrzavanje njenog evropskog kretanja, kao i da joj se da kandidatski status uz uslove koji bi bili brzo realizovani - istakao je Krivokapić.

Iz Ministarstva vanjskih poslova su saopštili da je Krivo-

kapić razgovarao i sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem, te da mu je na marginama skupa zahvalio na podršci koju Hrvatska ,,nesebično i trajno daje Crnoj Gori, kao i saradnji u okviru članstva u NATO alijansi“.

Razgovarao je i sa hrvatskim šefom diplomatije Gordanom Grlićem Radmanom.

- Na sastanku sa Grlić Radmanom istaknuta je snažna posvećenost dobrosusjedskim odnosima rješavanjem otvorenih pitanja koji ne opterećuju naše bilateralne odnose, ali koje je neophodno riješiti postizanjem maksimalnog stepena obostranog zadovoljstva - dodaje se u saopštenju MVP. R. P.

ni to se neće dogoditi. Odluka je donijeta… - rekao je Raković koji je siguran da je stvar svršena – ali stvar za SPC nije svršena.

V. C.

Prepucavanje na Tviteru

Knežević „prima opklade“, Konjević ga pita „može li u rubljama“ PODGORICA – Predsjednik DNP-a Milan Knežević i lider SDP-a Raško Konjević prepucavali su se tokom jučerašnjeg dana na Tviteru, nakon što je Knežević prvo napisao da „prima opklade“ u vezi sa napuštanjem Vlade od ministara SDP-a.

- Poštovani pratitelji, nakon juče usvojenog ,,temeljnog ugovora“ sa SPC primam opklade: Ranko i Raško ostaju u Vladi – 1,01; Ranko i Raško podnose ostavke i napuštaju Vladu – 1.000.000. Nikad lakše do jednog evra na ovu skupoću i oskudaciju – napisao je Knežević.

Uslijedila je ironična reakcija potpredsjednika Vlade i ministra odbrane Raška Konjevića.

- Milane, može li u rubljama – upitao je Konjević Kneževića.

Knežević je odgovorio: „Može Raško, sve može, i u rubljama, i karticama MUP-a i MO, a može i onlajn klađenje, samo da garantuju tvoji prijatelji iz kladionica Volkano“.

- Može, Milane, ali kažu neki Rusi da je DF-u ipak keš miliji… – odgovorio je Konjević.

Knežević je zatim naveo da Konjević treba da pita Krivokapića u kakvim je odnosima sa posljednjim šefom KGB-a, na šta je Konjević kratko odgovorio: „Važi, Milane. Ranko je ruski agent.“ R. P.

Generalni sekretarijat Vlade se obratio Ministarstvu finansija zahtjevom za preusmjerenje neophodnih sredstava za organizaciju ovog događaja.

Vlada je na jučerašnjoj sjed-

nici dala zeleno svjetlo da se novac prebaci sa tekuće budžetske rezerve na potrošačku jedinicu Kabinet predsjednika Vlade.

Sjednicom Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i EU predsjedavaće šef evropske diplomatije Žozep Borelj, a našu državu će predstavljati premijer Dritan Abazović.

Učesnici će razgovarati o strategiji pristupanja, posebno u svjetlu izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori 2021. godine. Takođe, i u kontekstu pristupnih pregovora, s obzirom na to da su otvorena 33 pregovaračka poglavlja i tri poglavlja privremeno zatvorena.

T. K.

Cetinjski odbor DPS-a traži urgentno ukidanje podrške Vladi

Abazović razbio iluziju da može učiniti nešto dobro za Crnu Goru PODGORICA – Nakon višesatne rasprave o ugovoru sa Crkvom Srbije u Crnoj Gori na śednici Vlade, Crna Gora se našla na pragu kapitulacije - ocijenili su iz cetinjskog odbora DPS-a.

Saopštili su da je premijer Dritan Abazović odbacio sve „zdravorazumske prigovore ministara iz SDP-a, HGI, BS i sa osmijehom đeteta dok lomi zvečku slomio i posljednju iluziju kod crnogorskih građana da on želi i može uraditi nešto dobro za Crnu Goru“.

- Samovolja i bahatost političkog konvertita urušava sve ono za što se vjekovima krvarilo.

Valjda je konačno svima jasno

da je iz trojanskog konja zvanog Ura izašao najveći neprijatelj crnogorskog bića u novoj istoriji – navodi se u saopštenju.

Odbor traži urgentno ukidanje podrške „izdajničkoj“ Vladi.

- Dritan Abazović je dokazao da su mu bliskiji i važniji interesi druge države i da ne uzmiče ni pred najvećim crnogorskim svetinjama, nego ih kani, zajedno sa kostima predaka, predati u ruke Crkvi Srbije – saopšteno je.

Apelovali su na kolege iz cetinjske Ure da se ograde od „sramotnog djelovanja premijera iz njihovih redova i time dokažu da fotelje i sinekure nijesu njihovi ideali“.

R. P.

Zasijedao Glavni odbor SD-a

Jednoglasno za skraćenje mandata parlamentu PODGORICA – Glavni odbor Socijaldemokrata jednoglasno je predložio skraćenje mandata Skupštini, saopšteno je iz te partije.

- SD su na vrijeme prozrele namjere Dritana Abazovića koje su imale izdajnički karakter, i na njih smo upozoravali sve političke činioce duži period – navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je na sjednicama Predsjedništva i GO SD-a jednoglasno zaključeno da je od

početka bilo jasno da agenda aktuelne vlade nije evropski put Crne Gore, niti pomirenje u državi, već potpisivanje neustavnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, učešće Crne Gore u inicijativi ,,Otvoreni Balkan“ i izazivanje političke nestabilnosti, sa ciljem zaustavljanja našeg evropskog puta, koje, kako je saopšteno, u Vladi sprovode poslušnici Aleksandra Vučića u liku Dritana Abazovića i Vladimira Jokovića.

R. P.

Ekonomija

Neđelja, 10. jul 2022.

5

U EPCG u ovom momentu ne razmišljaju o povećanju cijena struje i prekidima u snabdijevanju, ali pozivaju potrošače na štednju PODGORICA - Potrošači ne moraju da brinu o redovnom snabdijevanju električnom energijom tokom ove godine, saopšteno je iz kompanije Elektroprivreda (EPCG). Ipak pozivaju kupce da štede električnu energiju zato što na berzi, osim visoke cijene, potencijalni problem može da bude i nedostatak električne energije. Iz državne elektroenergetske kompanije poručuju da do kraja ove godine ne razmišljaju o povećanju cijena struje.

- Sagledavajući elektroenergetsku i hidrološku situaciju, kao i enegetski bilans do kraja godine, u EPCG smo stava da naši krajnji kupci ne moraju da brinu o redovnom snabdijevanju električnom energijom – kazali su iz EPCG Pobjedi.

U EPCG ne razmišljaju o restrikcijama, budući da, kako kažu, one predstavljaju krajnju mjeru.

- Scenario u kome može doći do restrikcija i povećanja cijena prema krajnjim kupcima jeste potpuni izostanak padavina tokom četvrtog kvartala, odnosno izostanak proizvodnje iz hidroelektrana – rekli su iz EPCG našoj redakciji.

Restrikcije i poskupljenja ako ne bude padavina u četvrtom kvartalu Ipak iz EPCG naglašavaju da ono o čemu treba voditi računa, kada su sami kupci u pitanju, jeste štednja, odnosno racionalna potrošnja električne energije, zato što na berzi, osim visoke cijene, potencijalni problem može da bude i nedostatak električne energije. Oni upozoravaju da nije stvar samo u tome što električna energija na berzi mnogo košta, nego i u tome što, makar imali milijarde na raspolaganju, u pojedinim djelovima godine uopšte ne možete da je kupite 213,86 eura po MWh. U istom uporednom periodu lani EPCG je uvezla 339.305 MWh, po prosječnoj cijeni od 63,29 eura po MWh, za što je plaćeno 21,47 miliona eura.

- EPCG je obezbijedila dio količina za mjesec jul po cijeni od 350 eura po MWh. Trenutno se električna energija za avgust kupuje po 410 eura po MWh, dok prema sadašnjem stanju, sljedeća godina košta 341 eura po MWh – precizirali su iz elektroenergetske kompanije.

ŠTEDNJA

Ipak iz EPCG naglašavaju da ono o čemu treba voditi računa, kada su sami kupci u pitanju, jeste štednja, odnosno racionalna potrošnja električne energije, zato što na berzi, osim visoke cijene, potencijalni problem može da bude i nedostatak električne energije.

- Nije stvar samo u tome što električna energija na berzi mnogo košta, nego i u tome što, makar imali milijarde na raspolaganju, u pojedinim djelovima godine uopšte ne možete da je kupite – upozoravaju iz EPCG. Iz EPCG kažu da u ovom momentu na razmišljaju o povećanju cijene električne energije do kraja ove godine.

- EPCG je zdrava, solventna kompanija koja može da iznese teret uvoza električne

KAP

Zgrada Elektroprivrede u Nikšiću

energije. Ipak, i u ovom dijelu važi ograda jer na berzi potencijalni problem nijesu samo cijene, nego i mogućnost da kupite električnu energiju - kazali su iz EPCG. Iz EPCG navode da prema energetskom bilansu EPCG tradicionalno uvozi električnu energiju tokom drugog i trećeg kvartala u godini, zato što je u tom periodu manja mogućnost proizvodnje iz hidroelektrana, a potrošnja je na maksimumu.

- Kako se sada nalazimo na

Loša hidrološka i energetska situacija uticala i na vodostaj Pivskog jezera Govoreći o razlozima niskog vodostaja Pivskog jezera, predstavnici elektroenergetske kompanije su kazali da su na stanje nivoa akumulacije HE „Piva“ uticali niži dotoci od prosječnih i loša energetska situacija te izostanak očekivanih punjenja akumulacije.

- Sa druge strane, naročito tokom drugog kvartala (maj i jun), kada je TE „Pljevlja“ bila van pogona zbog remonta, HE „Piva“ je korišćena za proizvodnju dijela potrebnih količina električne energije. Za prvih šest mjeseci 2022. godine, HE „Piva“ je proizvela 312 GWh ili 82 odsto od plana, a ako poredimo sa 2021. godinom, proizvodnja je na nivou 62 odsto od prošlogodišnje. Trenutno je akumulacija HE „Piva“ na koti 659,89 mnv, što je oko 15 metara ispod maksimuma – precizirali su iz EPCG. Iz EPCG su podsjetili da HE ,,Piva“ od 2014. godine radi u sistemu EPCG, pa se sva njena proizvodnja koristi za potrebe Crne Gore.

početku ljetnje sezone – zbog većih potreba, a i zbog suše, EPCG uvozom zadovoljava dio potreba. Procjena je da ćemo za treći kvartal za uvoz električne energije potrošiti oko 55 miliona eura – rekli su iz EPCG.

IZVOZ

U prvih šest mjeseci državna elektroenergetska kompanija je od izvoza električne energije prihodovala 96,04 miliona eura. Prosječna cijena pri izvozu bila je 220,37 Pivsko jezero

eura po MWh. U tom periodu je izvezeno 435.860 MWh. U prvih šest mjeseci prošle godine EPCG je od izvoza 641.391 MWh električne energije zaradila 36,42 miliona eura. U prvih šest mjeseci lani prosječna cijena pri izvozu je bila 56,79 eura po MWh. U prvoj polovini godine na uvoz 377.607 MWh električne energije EPCG je potrošila 80,75 miliona eura. Prosječna cijena pri uvozu je bila

Odgovarajući na pitanje sa koliko EPCG ove godine raspolaže više električne energije nego lani, nakon što je KAP redukovao proizvodnju i potrošnju, iz EPCG je saopšteno da je potrošnja KAP-a za prošlu godinu bila na nivou od oko 560 GWh. - Kako je KAP redukovao potrošnju, procjena je da će za ovu godinu potrošnja KAP-a biti oko 80 GWh. Ovim potezom je EPCG smanjila obaveze obezbjeđivanja električne energije za 480 GWh – rekli su iz EPCG. Iz kompanije su saopštili da EPCG nije prodala električnu energiju koju je do sada isporučivala KAP-u, u smislu da je na godišnjem nivou

prodala 560 GWh. - Prodaja se vrši na kraći period, zavisno od energetske i hidrološke situacije. Značajniji izvoz se desio tokom prvog kvartala, kada je EPCG prodala 326 GWh po prosječnoj cijeni od 228,42 eura po MWh – kazali su iz EPCG. Odgovarajući gdje je i za koje svrhe se upotrebljava novac koji se zaradi od izvoza električne energije iz EPCG su naveli da se obično novac od izvoza električne energije tokom jednog perioda u godini troši za pokrivanje uvoza tokom perioda kada je EPCG u deficitu sa električnom energijom. U prvom kvartalu što se tiče salda izvoz - uvoz EPCG je bila u plusu od 41,41 milion eura, dok je u drugom kvartalu u minusu od 25,96 miliona eura.

- Očekivanja su da će nas uvoz za treći kvartal koštati oko 55 miliona eura – rekli su iz EPCG. Za ovu godinu, kako kažu, energetski bilans izleda ovako: EPCG na godišnjem nivou raspolaže sa 2.991 GWh iz sopstvene proizvodnje (kada je proizvodnja iz hidroelektrana na nivou prosjeka), a obaveze su na nivou 3.049 GWh, tako da EPCG ne raspolaže viškovima na godišnjem nivou.

PROIZVODNJA ELEKTRANA PODBACILA

Iz EPCG su naveli da su za prvih šest mjeseci ove godine elektrane proizvele 1.285 GWh, što je 86 odsto od plana.

HE „Perućica“ je proizvela 403 GWh ili 71 odsto od plana. HE „Piva“ je proizvela 312 GWh ili 82 odsto od plana, dok je TE „Pljevlja“ proizvela 570 GWh što je šest odsto preko plana.

- Hidroelektrane su podbacile sa proizvodnjom zbog loše hidrološke situacije, odnosno manjka padavina.

Ostvarene padavine tokom prvih šest mjeseci su 60 odsto od prosjeka za posmatrani period. Nedostatak padavina uzrokovao je niže dotoke na rijekama i slabije punjenje akumulacija – pojasnili su iz EPCG. S. POPOVIĆ

6

Društvo

Neđelja, 10. jul 2022.

Presjek Instituta za javno zdravlje, raste broj inficiranih PODGORICA – U Crnoj Gori registrovan je 371 slučaj korona virusa, dok preminulih nije bilo, pokazao je posljednji presjek Instituta za javno zdravlje (IJZ).

- Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa su tokom petka završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1.166 uzoraka na korona virus. Ukupno je dijagnostikovano 371 novopozitivni slučaj infekcije SARSCoV-2 - saopšteno je iz IJZ-a.

U Podgorici registrovano je 114 novopozitivnih slučajeva, u Budvi 41, Herceg Novom 39, Kotoru 35, Nikšiću 24, Baru 23, Bijelom Polju 13, Cetinju i Tivtu po 10, u Rožajama, Danilovgradu i Tuzima po pet, Pljevljima četiri, na Žabljaku tri, u Mojkovcu i Be-

Registrovan 371 novozaraženi, bez preminulih ranama po dva, a u Andrijevici, Kolašinu i Šavniku po jedan.

Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih u petak iznosio je 31,82 odsto.

- Tokom jučerašnjeg dana IJZCG nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa SARSCoV-2 infekcijom. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.729 – istakli su iz IJZ-a.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 266 pacijenta.

- Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 2.402 - navedeno je u saopštenju IJZ-a.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije korona virusom u Crnoj Gori je 243.076.

Nj. Ž.

Intenzivna njega

Svečanost Vlade u ponedjeljak u 19 sati na kružnom toku za Ćafe i Baloče

Delegacija Vlade Crne Gore putuje u Potočare

Ozvaničiće završetak radova na Abazović, Kovač, bulevaru Podgorica – Danilovgrad Marović i Dukaj na PODGORICA – Vlada Crne Gore svečano će obilježiti u ponedjeljak završetak radova na bulevaru Podgorica – Danilovgrad.

-Premijer Dritan Abazović sa potpredsjednikom Vlade i ministrom kapitalnih investicija Ervinom Ibrahimovićem, direktorom Uprave za saobraćaj Radomirom Vuksanovićem i predsjednikom Opštine Danilovgrad Brankom Boškovićem obići će bulevar i ozvaničiti kraj radova. Svečanost će biti upriličena na kružnom toku za Ćafe i Baloče (u blizini restorana „Ognjište“) sa početkom u 19 sati – najavljeno je iz Vlade.

Dužina saobraćajnice je 15 kilometara, a investitor je Uprava za saobraćaj Vlade Crne Gore.

Vrijednost ugovorenih radova je 24.500.000 eura.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković najavio je da neće prisustvovati svečanosti.

- Uz zahvalnost na pozivu, samo da javim da neću prisustvovati otvaranju bulevara. Nešto

komemoraciji 27. godišnjice genocida u Srebrenici

Novi bulevar prema Danilovgradu

me želudac muči od sinoć – napisao je Vuković u objavi na Tviteru.

On je dodao da će iz istog razlo-

ga preskočiti i otvaranje autoputa koje je zakazano za 13. jul.

- Uzgred, mislim da je bio red da, uz premijera, auto-put

otvori predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, a bulevar Duško Marković – istakao je Vuković u objavi.

Nj. Ž.

Generalni direktor za medije o dodjeli pomoći komercijalnim medijima koji svoj signal emituju putem RDC-a PODGORICA – Odlukom Vlade od 22. aprila 2022. godine, usvojen je prijedlog Ministarstva nadležnog za medije, da se pomognu ukupno 33 aktivna komercijalna emitera, radio i TV, koji svoje signale emituju putem Radio-difuznog Centra Crne Gore.

Rudović: Odluka donešena u skladu sa propisima

Odluka je pripremljena od strane Direktorata za medije, nakon konsultacija i zvanične komunikacije, između ostalih, i sa Agencijom za zaštitu konkurencije, kako bi se sprovela po proceduri za dodjelu državne pomoći de minimis, koja iznosi do 200.000 eura po korisniku. Pomoć za ove medije iznosi 400.000 eura i njome se pokrivaju ravnomjerno obaveze svih komercijalnih emitera prema RDC-u, tj. najmanje sedam godišnjih faktura. To je saopštio je generalni direktor za medije Neđeljko Rudović, povodom poziva CGO da Ministarstvo kulture i medija

preispita odluke prošle vlade u vezi sa pomoći komercijalnim medijima koji svoj signal emituju putem Radio-difuznog Centra Crne Gore.

Istakao je da je to dio paketa pomoći medijima, kojim su obuhvaćeni svi mediji, dodajući da su druga dva paketa realizovana kroz konkurse za sprečavanje negativnih posljedica korona virusa i širenja dezinformacija.

-Nakon što smo obezbijedili neophodne uslove da se jednom odlukom objedine svi aktivni komercijalni emiteri koji svoj signal emituju putem

RDC-a, ovom odlukom istovremeno se i opozvala prethodna odluka Vlade Crne Gore, da se pokriju obaveze prema Radiodifuznom centru Crne Gore samo za tri najveća komercijalna TV emitera sa nacionalnom pokrivenošću – istakao je Rudović.

Prije usvajanja zaključaka, pojašnjava, pribavljeno je izjašnjenje Agencije za zaštitu konkurencije da agencija, shodno propisima, ne daje saglasnost za dodjelu državne pomoći male vrijednosti, kao i neophodno mišljenje Ministarstva finansija.

- Od svih korisnika pomoći, prema instrukcijama AZK, prikupljeni su popunjeni obrasci da tokom tekuće i prethodne dvije fiskalne godine nijesu bili korisnici državne pomoći u iznosu koji prelazi 200.000 eura. Sve podatke o realizovanoj pomoći emiterima Ministarstvo kulture i medija unijeće u registar de minimis pomoći u trenutku kada pomoć bude realizovana. Zaključkom Vlade od 22. aprila utvrđeno je da je Ministarstvo finansija dužno da uplati 400.000 eura RDC-u do kraja godine, radi preuzimanja obaveza medija prema RDC-u tokom 2022. godine.

Riječ je o preuzimanju obaveza medija tokom 2022, a ne o pokrivanju dugova – kazao je Rudović.

Poručio je da cijene aktivnosti nevladinog sektora i njihov doprinos da se medijski sektor uredi po mjeri razvijenih demokratskih društava.

Nj. Ž.

PODGORICA – Premijer Dritan Abazović prisustvovaće komemoraciji 27. godišnjice genocida u Srebrenici i sahrane 48 identifikovanih žrtava iz jula 1995. godine, koje će biti održano 11. jula u Potočarima.

U delegaciji koju predvodi predsjednik Vlade biće i ministar pravde Marko Kovač.

Abazović je 13. juna primio ambasadora Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimira Jukića i delegaciju Organizacionog odbora, na čelu sa zamjenikom načelnika Opštine Srebrenica i predsjednikom Organizacionog odbora Hamdijom Fejzićem.

Tim povodom, Abazović je prihvatio poziv Organizacionog odbora da predsjednik Vlade i ove godine, 11. jula, prisustvuje komemoraciji i dženazi u Potočarima.

Kako se navodi u informaciji o odlasku u Potočare koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, Abazović će odati počast žrtvama i, u duhu pomirenja, ukazati na nedvosmislen stav Vlade Crne Gore kojim se osuđuje genocid u Srebrenici i sve druge ratne zločine počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije.

- Učešće naše delegacije još jednom potvrđuje opredijeljenost Crne Gore da, kroz podršku i odbranu demokratskih civilizacijskih vrijednosti, da svoj puni doprinos očuvanju mira, pomirenja i ne dozvoli da se bilo gdje u budućnosti ponovi sličan zločin u svijetu – navedeno je u toj informaciji.

Podsjećamo, ministar pravde u vladi Zdravka Krivokapića – Vladimir Leposavić, smijenjen je prošle godine u parlamentu sa te funkcije zbog relativizacije zločina u Srebrenici.

Ove godine ključni čovjek tog resora Marko Kovač, biće u Potočarima.

Pored Abazovića i Kovača, u crnogorskoj delegaciji će biti

Satka Hajdarpašić, otpravnik poslova u Ambasadi Crne Gore u Bosni i Hercegovini, Jovana Marović, potpredsjednica Vlade za spoljnu politiku, evropske integracije i regionalnu saradnju i ministarka evropskih poslova, Maraš Dukaj, ministar javne uprave, Ilir Harasani, zamjenik generalnog sekretara Vlade, Ana Rašović, šefica kabineta predsjednika Vlade, Radivoje Koprivica, savjetnik predsjednika Vlade za digitalne medije, Miloš Perišić, savjetnik predsjednika Vlade za medije.

Troškove učešća crnogorske delegacije na komemoraciji u Srebrenici snosi Vlada Crne Gore.

Crna Gora je u julu 2009. usvojila Deklaraciju o prihvatanju Rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srebrenici, kao jedna od prvih država koja je to učinila, nakon što je pomenutu Rezoluciju usvojio Evropski parlament. Time je Skupština Crne Gore najoštrije osudila zločin počinjen nad više od 8.000 civila u Srebrenici u periodu između 11. i 19. jula 1995, kao i sva druga zlodjela počinjena tokom sukoba 1991 – 2001. na prostorima bivše SFRJ. Rezoluciju o genocidu u Srebrenici Skupština Crne Gore usvojila je 17. juna 2021. u kojoj se „potvrđuje da se genocid dogodio na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata u kojem je stradalo preko 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti“.

Rezolucijom se, između ostalog, „osuđuje pokušaje pripisivanja odgovornosti ili krivice srpskom, bošnjačkom, hrvatskom ili bilo kojem drugom narodu za genocid, zločine protiv čovječnosti ili druge zločine, jer odgovornost može biti isključivo individualna, a nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački“. T. K.

Društvo

Neđelja, 10. jul 2022.

7

Crna Gora na Juniorskoj balkanskoj međunarodnoj matematičkoj olimpijadi ostvarila loše rezultate

Godinama donosili medalje, sada na posljednjem mjestu Iz Upravnog odbora Prosvjetne zajednice Crne Gore kažu da uprave škola i nastavnici, koji podliježu pritisku sredine, štancovanje ,,Luča“, ,,naduvavanje“ prosjeka učenicima preko granica dobrog ukusa i zdravog razuma sigurno ne pomažu u saniranju štete. Uz to, prisutnost Univerziteta samo pro forma i apsolutna indolencija CANU doveli su do toga da naša učešća u međunarodnoj konkurenciji uglavnom prouzrokuju stid. Brigu i obavezu popravljanja situacije još uvijek, nažalost, ne – istakli su oni

SiStem obrazovanja je U OZBILJNOJ KRIZI: Detalj iz jedne podgoričke škole

PODGORICA – Rezultati ovogodišnje Juniorske balkanske međunarodne matematičke olimpijade na kojoj je Crna Gora zauzela posljednje mjesto, sa osvojena samo dva boda, a Rumunija prvo sa 224, u javnosti su izazvali reakcije i preispitivanje u čemu se pogriješilo, zašto je postignut takav učinak, koji su to problemi i izazovi koji treba da se savladaju.

Statistika koju ima Ministarstvo prosvjete pokazuje da prethodnih godina, međutim, nijesu bila loša postignuća crnogorskih đaka. Učešćem na matematičkim olimpijadama od 2012. do 2021. godine osvajali su bronze, srebro, pohvale. Postoji Juniorska balkanska matematička olimpijada, Balkanska matematička olimpijada i Međunarodna matematička olimpijada.

Dvije bronze učenici su osvojili na Juniorskoj balkanskoj međunarodnoj matematičkoj olimpijadi koja je održana 2012. godine.

Srebro su donijeli 2013, godinu kasnije ponovo dvije bronze.

Srebro su osvojili i 2015, a onda 2016. godine bronzu, 2017. dvije bronze, što su učinili i 2018.

Iz Ministarstva kažu da je Crna Gora ponosna na te prethodno



Statistika koju ima Ministarstvo prosvjete pokazuje da prethodnih godina, međutim, nijesu bila loša postignuća crnogorskih đaka. Učešćem na matematičkim olimpijadama od 2012. do 2021. godine osvajali su bronze, srebro, pohvale. Postoji Juniorska balkanska matematička olimpijada, Balkanska matematička olimpijada i Međunarodna matematička olimpijada

postignute rezultate. Uočili su određene probleme, objašnjavajući na koji način đaci stiču pravo da učestvuju na međunarodnim takmičenjima iz matematike.

KaKo do međunarodnog taKmičenja

Prije svega, Ispitni centar organizuje državno takmičenje iz matematike. Iz tog predmeta se takmiče osnovci šestog i devetog razreda, a srednjoškolci mogu iz svih razreda. Ko osvoji prvo, drugo i treće mjesto postaje član ekipe koja predstavlja Crnu Goru na međunarodnim takmičenjima. Ispitni centar, u saradnji sa profesorima Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, obezbjeđuje takmi-

čarske testove i organizuje pripreme takmičara uzrasta do 15,5 godina za učešće na Juniorskoj balkanskoj matematičkoj olimpijadi, i pripreme srednjoškolaca za Balkansku matematičku olimpijadu i Međunarodnu matematičku olimpijadu.

ne mogu da Kompletiraju tim

- Ne postoji veliko interesovanje naših učenika za matematiku.

Od približno 7.500 učenika IX razreda, oko 0,5 odsto njih učestvuje na državnom takmičenju, dok je taj procenat za srednjoškolce još niži – kažu iz Ministarstva.

Ističu da postignutim rezultatima na državnom takmičenju, kao društvo u cjelini ne možemo

biti zadovoljni. Iz tog razloga, objašnjavaju oni, Crnu Goru ne predstavlja šestočlan tim, kao što propozicije takmičenja dozvoljavaju, već uglavnom tri ili četiri učenika.

- Smatramo da treba obezbijediti kontinuitet u učestvovanju, u cilju popularizacije matematike kod budućih takmičara, iako se, s obzirom na veličinu naše populacije, ne očekuje u svakoj generaciji zadovoljavajući uspjeh – poručuju oni.

Profesor Radomir Božović, koji je predsjednik Udruženja nastavnika matematike Crne Gore, kaže za Pobjedu da nije informisan o takmičenju na kom su đaci ostvarili loše rezultate. Kazao je da se dešava da đaci dobro ne urade zadatke zbog treme ili se nije dovoljno radilo sa njima.

Kazao je i da veliki trud zahtijeva pripremanje đaka i da to često ne biva nagrađeno.

- U svakom slučaju, dva boda djeluju demorališuće. Tu se nešto žestoko promašilo. Bolje i ne ići nego ovako – rekao je on.

nagomilani problemi

Iz Upravnog odbora Prosvjetne zajednice Crne Gore kažu da bi najnoviji rezultati sa Juniorske balkanske matematičke olimpijade, uz već godinama prisutne nezadovoljavajuće rezultate sa PISA testiranja, jako zabrinuli duštvo koje misli o svojoj budućnosti.

- Reforma, čiji su posljednji koraci naišli na vrlo burne reakcije i neslaganje kako nastavnika tako i roditelja, očito je izgubila svoj polet i svoj smisao. Zavod za školstvo i Ispitni centar, rezultati međunarodnih testiranja ili bizarni problemi sa maturskih i polumaturskih ispita to nemilosrdno pokazuju. Već godinama „hodaju u prazno“, kao vozilo zaglavljeno u snijegu, uz opasnu samodovoljnost i nesposobnost sagledavanja što se u realnosti vankancelarijskog života dešava i kuda stvarno ide naše školstvo rekli su oni.

Kažu da uprave škola i nastavnici, koji podliježu pritisku sredine, štancovanje ,,Luča“, naduva-

Učenicima nije bio dan za dobre rezultate

Iz Upravnog odbora Prosvjetne zajednice kazali su da osvojena dva boda đaka iz Crne Gore na Juniorskoj balkanskoj matematičkoj olimpijadi su rezultat najboljeg što imamo.

- Troje sjajne djece, kojima nije bio dan, i dvoje predanih profesora kojima bi sigurno bilo lakše da su ostali kod kuće nego što su mjesece posvetili ovome. Ovo su takmičenja, a ne nauka, i ovo su takmičenja najboljih od najboljih. Dešava se - rekli su oni.

Dodaju da, sjutra, kada njih troje genijalaca, kojima se danas podsmijavaju stotine onih koji misle da se od integrala pravi hleb, odu na strane univerzitete i počnu da unovčavaju znanje koje su ovdje stekli u nekom Guglu ili Amazonu, onda ćemo da ih zovemo preko Zuma u jutarnji program da ih pitamo - je li, i koliko, tamo nebo plavo.

- Svakako, Prosvjetna zajednica ne podržava komentarisanje učenika/takmičara u pogrdnom kontekstu, a čemu smo svjedoci prethodnih par dana, jer ovo nije ni neuspjeh ni problem te vrijedne djece nego posljedica kontinuiranih propusta u sistemu obrazovanja - rekli su oni.

Radomir Božović

vanje prosjeka učenicima preko granica dobrog ukusa i zdravog razuma sigurno ne pomažu u saniranju štete.

- Uz to, prisutnost Univerziteta samo pro forma i apsolutna indolencija CANU doveli su do toga da naša učešća u međunarodnoj konkurenciji uglavnom prouzrokuju stid. Brigu i obavezu popravljanja situacije još uvijek, nažalost, ne – istakli su oni.

Kažu i da je sistem takmičenja iz matematike kod nas loš.

- Osnovci se takmiče iz matematike samo u šestom i devetom razredu i to ako osvoje dovoljan broj bodova na školskom takmičenju. Školsko takmičenje organizuje škola i na aktivima je kakve će zadatke postaviti, pa se zadaci za sve učenike u Crnoj Gori razlikuju na školskim takmičenjima. U Srbiji, recimo, od mlađih razreda se učenici takmiče i svi u državi imaju iste zadatke i svi počinju u isto vrijeme. Zadaci su na dva nivoa A i B, otvaraju se na samom ispitu, kao

Broj studenata na specijalističkim i master studijama PMF-a jednocifren Iz Upravnog odbora Prosvjetne zajednice kažu da je za obrazovanje nastavnog kadra u Crnoj Gori licenicirano šest ustanova. Međutim, postoji velika neujednačenost obrazovne politike usmjerene na inicijalno obrazovanje nastavnog kadra i diverzifikacija kurikuluma na studijskim programima za

obrazovanje nastavnog kadra, kao i različita zastupljenost pedagoškometodičke grupe predmeta. Na Prirodno-matematičkom fakultetu, studenti studijskih programa fizika, matematika (modul nastava matematike) i biologija u okviru jednog semestra izučavaju psihologiju, pedagogiju i imaju meto-

diku nastave. Studenti smjera informatika, koji mogu da predaju informatiku u školama, a često predaju i matematiku, nemaju ovu grupu predmeta. Univerzitet ne školuje buduće nastavnike hemije, tako da imamo iskustvo da se u školama kao nastavnici hemije nalaze najčešće svršeni studenti hemijske

tehnologije ili farmacije, ali i biologije, usljed nedostatka adekvatnog kadra.

- Broj studenata na specijalističkim i master studijama u školskoj 2021/22. godini na većini ovih smjerova PMF-a je jednocifren, što samo dodatno usložnjava situaciju u našem obrazovanja – rekli su oni.

kod nas polaganje maturskog – precizirali su oni.

Navode i da je problem i sadržaj naših zbirki zadataka iz matematike kao i stručna zastupljenost nastavnog kadra.

- Uz dugogodišnji deficit nastavnika matematike u neposrednoj vaspitno-obrazovnoj praksi se na mjestima nastavnika matematike već godinama zapošljavaju studenti sa PMF, inženjeri, ali od ove godine, zbog velikog nedostatka kadra, i penzionisani nastavnici matematike – kažu oni.

Ove školske godine razlika u odnosu na Srbiju, koja je osvojila drugo mjesto, i ostale države iz okruženja je i ta što smo jedino mi imali časove u trajanju od 30 minuta, podsjećaju oni. Značajna razlika je i ta što ,,Vukovac“ u Srbiji osim svih petica mora imati osvojeno jedno od tri mjesta na takmičenjima.

- Dok se sistem vrijednosti ne promijeni, kvalitetno obrazovanje ne postane prioritet i reformiše se da stvori dobre uslove za rad, nećemo imati dovoljno kompetentnih nastavnika koji će uticati na razvoj kritičke svijesti učenika i izgradnju kompetencija za život i rad. Imaćemo loše rezultate na PISA testiranju i međunarodnim takmičenjima i sjajne pojedinice čiji rezultati nijesu produkt ni posljedica kvaliteta našeg obrazovnog sistema već ličnih afiniteta i uloženog rada – zaključuju oni. n. đ.

8

Društvo

Neđelja, 10. jul 2022.

Specijalni predstavnik Savjeta Evrope za antisemitske, antimuslimanske i druge oblike vjerske netrpeljivosti i zločina mržnje

Holtgen: Moramo naučiti da živimo zajedno u raznolikosti

Sa Holtgenom smo razgovarali o antimuslimanskom rasizmu, nakon što je Komisija za borbu protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Savjeta Evrope predstavila revidirane preporuke za borbu protiv ove pojave.

Preporuke su fokusirane na politike i institucionalne koordinacije, prevenciju, zaštitu i kazneni progon.

Podaci

Holtgen je na seminaru organizovanom ovim povodom u Strazburu početkom juna kazao da antimuslimanska mržnja nije samo koncept, nego realnost. ECRI je, kako je tada istakao, primijetio značajan porast antimuslimanske mržnje i diskriminacije u mnogim državama Savjeta Evropa.

Na pitanje da li su ovakvi trendovi primijećeni i u Crnoj Gori odgovorio je da nema podataka o našoj državi.

Kad god postoji jasna tendencija prema antimuslimanskom rasizmu vlade treba da preuzmu odgovornost, imenuju eksperte ili ekspertske komisije da istraže razloge zbog kojih se to dešava i kako to spriječiti – istakao je u razgovoru za Pobjedu specijalni predstavnik Savjeta Evrope za antisemitske, antimuslimanske i druge oblike vjerske netrpeljivosti i zločina mržnje Danijel Holtgen - Moji komentari su bili vezani za incidente, konkretno za jedan nakon kojeg me generalna sekretarka Savjeta Evrope imenovala za ovu poziciju, a to je bio napad na mahom muslimansko stanovništvo u Njemačkoj početkom 2020. godine u Hanoveru, kada je grupa ljudi napadnuta i devet osoba ubijeno. Ovaj incident je mogao biti antisemitski, ali je primarno bio usmjeren protiv Muslimana, a postoje i izvještaji o 900 do 1.000 antimuslimanskih napada u Njemačkoj, u zemlji koja konkretno notira takve incidente, kao i antisemitske – istakao je Holtgen.

Od lokalnih kontakata iz drugih zemalja dobija informacije, kako je dodao, da su napadi na džamije, verbalni i posebno onlajn napadi u porastu.

- Nemam podataka o Crnoj Gori koji ukazuju na neki poseban trend, ali smo uradili istraživanje prošle godine o antimuslimanskoj mržnji onlajn u osam zemalja i intervjuisali smo muslimanske organizacije u tim zemljama i pitao sam ih konkretno da opišu kakvi se onlajn verbalni napadi šire i analiza je pokazala da dosta slučajeva ove mržnje nije bilo samo antimu-

Privatna arhiva

PODGORICA – Naša jedina budućnost je budućnost raznolikosti. Moramo naučiti da živimo zajedno u raznolikosti, poštujući jedni druge i poštujući zajedničke uloge, uloge esencijalno postavljene kroz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima – kazao je u razgovoru za Pobjedu specijalni predstavnik Savjeta Evrope za antisemitske, antimuslimanske i druge oblike vjerske netrpeljivosti i zločina mržnje Danijel Holtgen.

Holtgen u Aušvicu

slimanskog sentimenta, nego je očigledno ilegalno zato što je uključivalo prijetnje smrću i otvoreni rasizam i podsticaj na nasilje. Ako se ovo širi onlajn onda postoji opasnost da se prenese u realnost na ulicama, kao

Migracije Migracije su, kako je istakao, činjenica života - to neće prestati. Zato bi, kako je rekao Holtgen, bilo interesantno vidjeti kako pozitivan pristup može da se odrazi u različitim zajednicama, upoređujući iskustva i uzimajući najbolju praksu.

- Raznolikost neće nestati, tako da moramo da povećamo broj pozitivnih praksi – naveo je Holtgen.

Mnogi stanovnici evropskog kontinenta osudili su rat u Ukrajini, ali se provukao i glas kritike prema postavci pojedinih evropskih lidera u prihvatu izbjeglica, ističući da je naravno „otvaranje vrata“ Ukrajincima ljudski pristup, ali da nije baš bio isti doček izbje-

glica iz Sirije koji su bježeći od rata u svojoj zemlji htjeli da se spase na bezbjednom evropskom tlu. Komentarišući ove kritike Holtgen je kazao da su u Savjetu Evrope pozdravili mnoge inicijative država članica da prihvate migrante i izbjeglice odakle god da su.

- Mislim da to mora biti norma i trebalo bi biti prirodno sa stanovišta ljudskih prava da se poštuje internacionalna legislativa, bilo koji međunarodni zakon o izbjeglicama i oni moraju biti dobrodošli bez obzira na njihovu religiju i boju kože.

Vjerujem da smo ovo istakli – mnoge države postupaju ovako – naveo je Holtgen.

Dodaje, pak, kako to podupire

njegovu poentu da – da li će to biti ekonomska kriza, rat, invazija, klimatske promjene – imaćemo povećane migracije na ovaj ili onaj način.

- Iako je naravno potpuno legitimno i neophodno da se migracije kontrolišu, te dozvoliti legalne tokove migracije, moramo istovremeno da poštujemo ljudska prava svih, bez obzira na njihovu religiju i boju kože. Mislim da je princip podržan od mnogih organizacija, uključujući i naše i Ujedinjenih nacija, ali moramo da uspostavimo i zajednički način razumijevanja suživota, s obzirom na to da mnogi migranti ostaju na neodređeno vrijeme ili se čak i naturalizuju – istakao je Holtgen.

što smo vidjeli u Hanau, gdje je počinilac napada bio inspirisan na internetu – rekao je Holtgen.

Trendovi

Postoje trendovi i brojke u nekim državama – ne svim državama – ali mislim da je važno posmatrati statistiku koju imamo.

- Na primjer, Agencija za fundamentalna prava u Beču, institucija Evropske unije, zabilježila je porast antimuslimanskog sentimenta u mnogim državama, tako da neki ljudi kažu da ne bi voljeli da im komšije budu Muslimani na primjer. Kada primijetimo porast antimuslimanskog sentimenta zabrinjava me da onlajn mržnja može da dovede do više napada – rekao je Holtgen.

Na pitanje kako komentariše podatke o distanci među mladima, kao i određenim podacima analiza koje pokazuju da, na primjer, u Crnoj Gori mladi ne bi željeli da budu u braku sa osobom druge vjeroispovijesti Holtgen je naglasio da je to opis fenomena koji postoji u brojnim državama.

- To je fenomen da se zajednice

dijele, te da čak i mladi koji bi morali biti više otvoreni za različitost se zapravo plaše drugih. Jedino objašnjenje koje mogu dati je da možda ne znaju dovoljno te druge zajednice ili osobe, kao i da ta osoba i njihova religija zapravo nije prijetnja. Možda je ova mržnja podstaknuta i namjerno od nekih drugih sila – naveo je Holtgen.

inicijaTive

Nije, kako je dodao, još imao priliku da ispita situaciju u Crnoj Gori i njegov posao nije samo da kritikuje neku određenu državu.

- Ako napravim paralelu sa antisemitizmom, na primjer u Francuskoj i Njemačkoj postoje inicijative određenih nevladinih organizacija, koje podržavaju tamošnje vlade, a preko kojih se pokušavaju spojiti zajednice, posebno mladi ljudi iz različitih zajednica – da uče jedni od drugih, da se odstrane bilo kakvi strahovi da je druga osoba prijetnja i da se efektivno zaustavi diskriminacija bilo koje vrste – kazao je Holtgen.

U Francuskoj, u Strazburu,

Osnaživanje zajednica U Njemačkoj se, prema riječima Holtgena, na primjer zbog povećanja broja migranata iz mahom muslimanskih zemalja posljednjih godina razvio fenomenom o kojem mnogi ne vole da razgovaraju, ali je to neophodno.

- To je da antisemitizam dolazi od migranata koji dolaze iz zemalja gdje je antisemitizam normalan, te da oni moraju naučiti da to nije normalno i da to prosto nije prihvatljivo u našem

raznolikom društvu. Oni dolaze izvan Evrope i mora mnogo edukacije da se obezbijedi. Istovremeno, želimo da izbjegnemo trend koji je postao zabrinjavajući posljednjih godina, a to je da desnica iskorišćava ovu situaciju i ponekad se određene tendencije prebacuju u mejnstrim – suptilnog rasta antimuslimanskog rasizma, koji je zapravo pokret protiv migracija, odnosno ljudi su antimuslimani zato što se

ljudi plaše migranata i onoga što oni rade. Ovo je opasno – kategoričan je Holtgen.

Zato, kako je dodao, njegov mandat obuhvata rad sa svim zajednicama koje bi mogle biti ugrožene zbog onih koji žele podjele u društvu.

- Vjerujem i da je važno da lideri sa Zapada kada postoje antimuslimanski incidenti u njihovim državama govore o tome, da private da Muslimani u brojnim

državama predstavljaju ogroman broj populacije. U Njemačkoj vjerujemo da je to oko sedam osto – precizirao je Holtgen.

To je, prema njegovim riječima, realnost, a druga realnost je i islamski ekstremizam.

- Bilo bi veoma opasno da se generalizuje i da se prebacuje krivica na veliki broj Muslimana koji samo žele da žive u miru, s poštovanjem prema državi u kojoj žive. Mislim da treba

da osnažimo i muslimanske zajednice, da oni sami mogu da prepoznaju ekstremističke tendencije i izbore se sa njima.

Kad god sam pričao sa muslimanskim liderima na Zapadu niko nije negirao postojanje ekstremizma, ali signal prema zajednici mora biti – moraš priznati postojanje ekstremizma, i radimo zajedno na tome da se usprotivimo ovoj pojavi – zaključio je Holtgen.

gdje, prema njegovim riječima, postoji dobar link između jevrejske i muslimanske zajednice, oni organizuju zajedno fudbalske utakmice.

- Ali ne Muslimani protiv Jevreja – nego su to miksovani timovi. Ili, na primjer, lokalni rabin u Strazburu organizovao je večeru za ramazanski post u svojoj sinagogi. Tako da – postoje načini da se ohrabri bolji zajednički život i to je na kraju stvar edukacije. Ali ne edukacije da neko zauzima viši moralni položaj, već edukacija kroz iskustvo – kategoričan je Holtgen.

Možda, kako je dodao, postoje takve dobre prakse u Crnoj Gori i bilo bi dobro uporediti ih.

- Moj cilj je da napravim katalog najboljih praksi, zato što mislim da postoje fenomeni specifični za Evropu, zbog migracija – naveo je Holtgen i dodao da bi možda bilo najbolje pozvati konkretne delegacije iz Crne Gore koje bi mogle podijeliti svoja iskustva.

imPlemenTacija PrePoruka

Odgovarajući na pitanje kakav je plan za implementaciju izmijenjenih preporuka ECRI-ja rekao je da je njegov idući plan da uspostavi dijalog između predstavnika iz različitih zajednica, te ih pozove u Savjet Evrope kako bi uspostavili najbolje prakse. Želi, kako je dodao, da uspostavi bolji kontakt sa muslimanskim zajednicima u pojedinim državama gdje su same zajednice podijeljene ili ne tako dobro organizovane.

- Neću imenovati nijednu konkretnu državu, ali da biste imali bolji glas u komunikaciji sa vladom morate da imate platformu koju prepoznaju državni autoriteti, tako da je neophodno imati muslimansku organizaciju koja zna da govori u ime većine Muslimana u državi – naveo je Holtgen.

Ako, kako je rekao, neko predstavlja veliki dio populacije i ima određene strahove ili interesovanja, onda mora biti adekvatno reprezentovan.

- Želimo da normalizujemo debate i izuzmemo što više strahova možemo, netoleranciju i agresiju koji ponekad postoje u društvu takođe, a to je sve bolji način borbe protiv ekstremizma – ocijenio je Holtgen.

Drugi aspekt koji je, prema njegovim riječima, takođe važan je da kad god postoji jasna tendencija prema antimuslimanskom rasizmu vlade treba da preuzmu odgovornost, imenuju eksperte ili ekspertske komisije da istraže razloge zbog kojih se to dešava i kako to spriječiti. j. miloŠeviĆ

Društvo

Neđelja, 10. jul 2022.

9

ALARMANTNO: Nepostojanje sanitarnog čvora u svakoj sobi KCCG otežava suzbijanje opasnih bakterija

Svaki treći bolesnik u intenzivnoj njezi dobije bolničku infekciju PODGORICA – Po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije svaki deseti pacijent u razvijenim zemljama će dobiti bolničku infekciju, dok je u zemljama u razvoju učestalost još i veća, svaki sedmi pacijent će dobiti infekciju. Procenat je znatno veći u jedinicama intenzivne njege. Procjene su da će svaki treći takav pacijent tokom boravka zadobiti infekciju.

Neke procjene za Evropu govore da se godišnje desi oko 3,8 miliona novih slučajeva bolničkih infekcija. Važno je naglasiti da one izazivaju i smrt kod pacijenta, međutim, veoma je teško utvrditi da li je preminuo od posljedica bolničke bakterije ili od bolesti jer se pretežno radi o teško bolesnim pacijentima.

Da bi se uspješnije sprovodile mjere za suzbijanje širenja bakterija među bolesnicima vrlo je važno da svaka bolesnička soba ima sanitarni čvor, što još uvijek nije obezbijeđeno u cijelom KCCG. Da bi se ovaj uslov zadovoljio potrebni su, po njenom mišljenju, dodatna ulaganja i opsežniji građevinski radovi, kazala je dr Gordana Mijović

STUDIJE

Bolničke infekcije se, nažalost, ne mogu u potpunosti izbjeći.

Studije su pokazale da, kada se strogo primjenjuju mjere za kontrolu i prevenciju bolničkih infekcija, njihova učestalost se može smanjiti za trećinu. Dakle, nemoguće ih je apsolutno suzbiti, jer mi živimo u svijetu mikroorganizama, a ne obrnuto – kazala je za Pobjedu prof. dr Gordana Mijović iz Instituta za javno zdravlje.

Ona tvrdi da mikrobiološka laboratorija IJZ-a u tom smislu ima vrlo intenzivnu komunikaciju sa timovima za kontrolu bolničkih infekcija, kako bi informacija o pojavi opasno rezistentne bakterije kod nekog pacijenta što prije stigla do tima koji onda sprovodi neophodne mjere.

- Da bi se uspješnije sprovodile mjere za suzbijanje širenja ove bakterije među bolesnicima vrlo je važno da svaka bolesnička soba ima sanitarni čvor, što još uvijek nije obezbijeđeno u cijelom KCCG – kazala je Mijović.

Da bi se ovaj uslov zadovoljio potrebni su, po njenom mišljenju, dodatna ulaganja i opsežniji građevinski radovi, što je teško izvodljivo s obzirom na popunjenost kapaciteta KCCG tokom cijele godine.

- Međutim, nije nemoguće i radi se na tome – poručuje Mijović.

Gordana Mijović Klinički centar Crne Gore

U KCCG, ističe ona, klostridijum dificile je najčešća bakterija koja uzrokuje bolničke infekcije.

- Ova bakterija uzrokuje takozvanu, postantibiotsku dijareju, tj. dijareju koja nastaje nakon terapije antibioticima.

Davanjem moćnih, a to znači antibiotika širokog spektra djelovanja, uništava se crijevna flora, ali ne i eventualno u crijevnom traktu prisutni klostridijum dificile na koga djeluje vrlo ograničen broj antibiotika. ,,Brisanjem“ crijevne flore, klostridijum ostaje bez konkurencije te se intenzivno razmnožava. Sad već brojne klostridije u crijevima stvaraju značajnu količinu toksina koji oštećuju crijevni epitel, čime remete apsorpciju vode i elektrolita i nastaje dijareja. Oštećenje crijevnog epitela može biti veliko i u nekim situacijama opasno po život pacijenta – kazala je Mijović. Činjenica je, kako ona tvrdi, da klostridijum dificile nije čest stanovnik crijevnog trakta odraslih osoba.

- Međutim, u bolnici se može lako prenijeti sa jedne osobe na drugu, jer je sposoban da se ,,učauri“, tj. pređe u oblik spore, kada je otporan na sve antibiotike, brojne dezinficijense i deterdžente i može vrlo dugo opstati na površinama i predmetima. U KCCG klostridijum dificile je najčešća bakterija koja uzrokuje bolničke infekcije– tvrdi Mijović. Što se tiče ostalih bolničkih bakterija ona ističe da je teško reći koja je od rezistenih vrsta bakterija najopasnija.

- Otpornost na antibiotike sama po sebi čini bakteriju ,,opasnom“, jer veoma sužava izbor antibiotika koji se mogu koristiti u liječenju infekcija izazvanih takvom bakterijom, ili potpuno isključuje mogućnost liječenja antibioticima! Neki stručnjaci sada već smatraju da zbog pojave nekih bakterija otpornih na sve antibiotike smo se vratili u preantibiotsko doba – kaže Mijović.

Svjetska zdravstvena organizacija je ipak, naglašava ona, napravila izbor od osam vrsta

bakterija koje su relativno češće od ostalih uzročnici infekcija, pa i bolničkih infekcija i koje mogu razviti otpornost na, za njih, ključne antibiotike ili više antibiotika, zbog čega je preporučila praćenje osjetljivosti tih bakterija na antibiotike.

- Cilj toga praćenja je da se, u slučaju povećane učestalosti otpornosti na antibiotike pomenutih bakterija, preduzmu odgovarajuće mjere kojima bi se uticalo na smanjenje učestalosti te otpornosti – kaže Mijović.

Ona tvrdi da su mjere za suzbijanje bolničkih infekcija dio svakodnevnih aktivnosti zaposlenih u KCCG i da su one način rutinskog dnevnog obavljanja poslova.

MJERE

- Jedna od osnovnih i najvažnijih mjera je higijena ruku! U mjere spada i pravilno prikupljanje i odlaganje medicinskog otpada, čišćenje i provjetravanje bolničkih prostorija, prikupljanje, razvrstavanje, pranje, sterilizacija i transport bolnič-

kog rublja i čitav niz postupaka koji su dio rutinskih dnevnih postupaka i poslova – kazala je Mijović.

Dodaje da je značajan faktor za nastanak rezistencije za bakterije i gljivice i upotreba antibiotika širokog spektra, čak i kada je opravdana i odgovarajuća (dužina primjene, doziranje).

- Antibiotici su spasonosni ljekovi u liječenju ozbiljnih infekcija, ali su i potpora bez koje nema moderne medicine: liječenja tumora, izvođenja hirurških intervencija, transplantacije organa itd. Slučajnim događanjima, kao što su mutacije, koja se dešavaju svim živim ćelijama pri razmnožavanju, pa prema tome i bakterijama, neke jedinke u bakterijskoj populaciji mogu postati otporne na neki antibiotik. Tako pojedinačne teško se mogu izboriti za hranu, vlagu i sve što im je potrebno za njihov rast i razmnožavanje u populaciji značajno brojnijih nemutaranih (zdravih) jedinki, pa se može reći da ih populacija ,,zdravih“ bakterijskih jedinki, osjetljivih na antibiotik, drži pod kontrolom – objašnjava Mijović.

Kada se primijeni antibiotik, objašnjava ona, on uništi tu populaciju brojnijih, na antibiotik osjetljivih bakterija i preostanu one rijetke, ,,mutirane“, na antibiotik otporne jedinke koje sada, bez konkurencije, se intenzivno razmnožavaju i postaju dominantna populacija.

- Važno je reći da je ovaj proces reverzibilan. To znači, osjetljivost na antibiotik se može vratiti, ukoliko se taj antibiotik duže vrijeme ne primjenjuje u nekoj zajednici (duže vrijeme znači više godina). Naime, mutirane bakterije su manje vrijedne od prirodnih, ,,zdravih“ bakterija, osjetljivih na antibiotik, pa ukoliko duže vremena ne djelujemo na bakterijsku populaciju antibiotikom, one rijetke preostale ,,zdrave“ i na antibiotik osjetljive bakterije

KCCG: Izazov sa kojim se suočavaju čak i najrazvijeniji zdravstveni sistemi Iz Odjeljenje za bolničku epidemiologiju KCCG-a su bolničke infekcije ocijenili kao jedan od najznačajnijih problema savremene medicine jer utiču na bezbjednost i kvalitet pružene zdravstvene njege, a dovode do produženog boravka u zdravstvenoj ustanovi, komplikovanja osnovnog oboljenja pacijenta, kao i povećanih troškova liječenja.

- Usljed sve većeg tehnološkog medicinskog napretka, rapidnog progresa u dijagnostičkim i terapijskim procedurama, bolničke infekcije ne samo da ne postaju stvar prošlosti - naprotiv, čine jedan od najvećih izazova sa kojima se suočavaju čak i najrazvijeniji zdravstveni sistemi. Tome doprinosi i sve

veća pojava antimikrobne rezistencije, koja je jedna od najvećih javnozdravstvenih prijetnji u svijetu – poručuju iz KCCG. Dodaju da sve vrste mikroorganizama mogu da prouzrokuju bolničke infekcije, a najčešći uzročnici su različite bakterije, virusi, kao i neke gljivice.

- Najjednostavnija, najučinkovitija i najjeftinija mjera sprečavanja nastanka i širenja infekcija je adekvatna higijena ruku, bilo vodom i sapunom, bilo dezinfekcionim sredstvima na bazi alkohola. U tom cilju na svim potrebnim mjestima u KCCG (odjeljenja, ambulante, itd.) obezbijeđena su sredstva za dezinfekciju ruku osoblja i

pacijenata - kazali su iz KCCG. U Kliničkom centru od 2016. godine funkcioniše Odjeljenje za bolničku epidemiologiju, prvo takvog tipa u Crnoj Gori, koje se sastoji od ljekara specijalista epidemiologije i medicinskih sestara sa visokom stručnom spremom i svi su posebno edukovani za poslove nadzora nad bolničkim infekcijama i mjerama njihovog sprečavanja i suzbijanja. Takođe, u KCCG funkcioniše i Komisija za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija koja se sastoji od stručnjaka različitih profila i ona vrši analizu stanja bolničkih infekcija i higijensko-sanitarnih uslova i predlaže odgovarajuće mjere.

Tvrde da se mjere i aktivnosti obavljaju kontinuirano i svakodnevno, prema odgovarajućim zakonskim aktima koji regulišu ovu oblast, kao i prema stručnim postulatima hospitalne epidemiologije.

- Svi djelovi Kliničkog centra imaju odgovarajući sanitarni čvor, pri čemu njihova brojka varira od veličine organizacione jedinice. Većina odjeljenja Kliničkog centra, sem odjeljenskih toaleta, imaju i jednokrevetne sobe za sopstvenim sanitarnim čvorom koje se, između ostalog, koriste i za smještaj, odnosno izolaciju, pacijenata sa bolničkim infekcijama, u svrhu sprečavanja daljeg širenja infekcije – ističu iz KCCG.

će se uspješnije od mutiranih razmnožavati, te tako ponovo postati dominantne u populaciji – kazala je Mijović.

Po njenom mišljenju rješenje je koristiti antibiotike mudro, a to znači samo kada su neophodni.

- Ne koristiti ih u virusnim infekcijama, pa ni u bakterijskim infekcijama koje imaju povoljan tok (npr. upale ždrijela).

Koristiti ih strogo po preporuci ljekara, ali pri tome ne očekivati i ne insistirati da ljekar pri svakoj povišenoj temperaturi ili drugom znaku moguće infekcije propiše antibiotik – istakla je Mijović.

ANTIBIOTICI

Ono što je neophodno, kad su antibiotici u pitanju, kako naglašava naša sagovornica, je da se u Crnu Goru vrate uskospektralni penicilini: antibiotici najpribližniji idealnom antibiotiku, jer imaju ciljano djelovanje na samo određene bakterije (štede našu normalnu floru), gotovo da nemaju štetnih efekata i jeftini su.

- Nažalost, u jedinicama intenzivne njege antbiotici mogu biti neophodni, jer se tu liječe pacijenti koji su u teškom stanju bilo zbog teške traume, ili čak višestruke traume, bilo zbog teške hirurške intervencije koja je bila neophodna iz nekog drugog razloga, ali i drugih teških bolesti. U svakom slučaju, to su upravo stanja, gdje antibiotici mogu biti spasonosni i u intenzivnoj njezi češće se primjenjuju nego na nekim drugim odjeljenjima, tako da su intenzivne njege zaista mjesta gdje se generišu na antibiotike otporne bakterija, ali mjerama za suzbijanje i kontrolu bolničkih infekcija se može donekle spriječiti njihovo širenje – kaže Mijović.

U KCCG najčešće se, tvrdi, pojavljuju bakterije Acinetobacter i Klebsiella pneumoniae kao vrste sa povećanom otpornošću na antibiotike.

Mijović tvrdi i da nijesmo još dostigli njihov nivo praćenja, tj. prijavljivanja bolničkih infekcija, pa se tako ne možemo porediti sa razvijenim zemljama.

- Da bismo u tome bili uspješniji prije svega nam treba još kadra.

Ne možete se uspješno boriti sa bolničkim infekcijama ukoliko nemate dovoljno sestara i ljekara. Po tom pitanju mi smo ispod evropskog prosjeka. Pored toga, već sam pomenula da ni sanitarno-higijenski uslovi nijesu u potpunosti zadovoljeni u našim bolnicama, pa ni u KCCG, jer nemaju sve bolesničke sobe sanitarne čvorove, što je evropski standard – kazala je Mijović dodajući da i u ovim uslovima primjenjuju se sve mjere koje struka predviđa za kontrolu i suzbijanje bolničkih infekcija.

- Problem je što u nedostatku kadra i sanitarno-higijenskih uslova te mjere ne mogu biti dosljedno i u svakom momentu ispoštovane – poručila je Mijović.

N. KOVAČEVIĆ

10

Stav

POGLED SA STRANE

Piše: dr Dragan VESELINOV Skupština opštine u Čajetini kod Užica je 4. jula 2022. godine odlučila da tri dana naknadno, 7. jula, pokloni 70 hektara svog zemljišta na Zlatiboru Manastiru Hilandar na Svetoj Gori. Svečano ih je predala igumanu arhimandritu Hilandara Metodiju.

Predsednik Opštine Arsenije Đurić je kazao da je ta odluka ,,jedna od najznačajnijih u istoriji postojanja opštine“ jer će na tom zemljištu biti osnovani ,,naučno-obrazovni kampovi koji bi potom prerasli u obrazovnu ustanovu u okviru sistema srednjoškolskog obrazovanja Republike Srbije“.

Iako će neki u Crnoj Gori kazati da se to njih ne tiče, ipak ne mogu prenebregnuti da je ovih dana država Crna Gora navodnom restitucijom dala maslinjak Srpskoj pravoslavnoj crkvi od 50 milona eura.

Mi stoga želimo da im svima uputimo samo jednu poruku: Neeeeee!!!

Nećemo ulaziti u to kako opština može državno zemljište da vlasnički poklanja privatnoj organizaciji bez odluke Vlade Srbije, kako može jednoj verskoj zajednici da pristrasno pokloni prvoklasno turističko zemljište sa eliminacijom svih drugih kongregacija bez konkursa, kako može da Hilandaru pokloni građevinsko zemljište bez ikakvog plana izgradnje, kako može da pokloni deo Zlatibora kao metoha manastiru iz Grčke koji nije u sastavu nijedne domaće crkve, tako ni Srpske pravoslavne crkve - i kome duhovno upravlja Patrijaršija u Istanbulu a civilno Atina; kako može da kaluđerima Hilandara poveri, suprotno njihovom samotnjaštvu, dizanje nauke i prosvete bez ikakvog stručnog projekta i njihove zakonske kvalifikovanosti za javni obrazovni i vaspitni rad.

Ovaj potez čajetinske opštine je istorijski jedino po nečuvenoj istorijskoj gluposti tipičnoj za srbijanske neprosvetne nacionaliste iz zabitnih deprivilegovanih sredina. U njima je pop ideal znanja i morala. A kada bi to pop uistinu bio, onda Isus i Marija ne bi vekovima neumorno svakog dana plakali u svim crkvama gde takvi črnci govore u njihovo ime.

HILANDAR JE PROSVJETA?

Pitajte hilandarske kaluđere da li znaju išta o gramatici, retorici i dijalektici, a potom

Neđelja, 10. jul 2022.

Čajetina za Hilandar vi o geometriji, astronomiji, aritmetici i muzici kao svom službenom znanju. To je do formiranja humanističkih univerziteta u Evropi u srednjem veku bio crkveni katolički korpus znanja iz trviviuma i quadriuma. Sveti Avgustin iz Hipoa je u IV/V veku tvrdio da su ove discipline idealna priprema za ovladavanje svetim spisima iako nije mogao znati kako će se one posle njega zvati - artes liberales.

Monasi iz Hilandara ni danas ne bi bili sposobni da predaju od IX do XIII veka na starim katoličkim univerzitetima kada su postojali Bolonjski univerzitet (pretežno pravo), Pariski univerzitet (Pariska škola Notr Dam, pretežno teologija), Univerzitet u Padovi, Univerzitet u Monpeljeu, Univerzitet u Oksfordu, Univerzitet u Kembridžu, Univerzitet u Salernu (uglavnom medicina), Univerzitet u Rimu, Univerzitet u Paviji, Univerzitet u Sijeni, Univerzitet u Raveni, Univerzitet u Tuluzu, Univerzitet u Remsu, Univerzitet u Orleanu, Univerzitet u Angeru, Univerzitet u Napulju, univerzitetske pravne škole u Pijaćenci, Peruđi, Trevizu, Veroni, Pizi, Firenci, Paviji i Ređiji, Univerzitet u Salamanki, Univerzitet u Palenciji...

A jedino hilandarsko „znanje“ iz medicine je bilo poznavanje lokalne lekovitosti biljaka i semenja koje bi neko od gostiju doneo iz dalekog sveta u manastir. I dodatno doktorsko znanje pravoslavnih kaluđera je bilo da, kada sa manastirskog groblja iskopaju iz groba starog 50 godina svog neistrulelog pretka – da mu polome čarobne prste sa šaka i da ih kao najveću čudotvornu silu poklanjaju uglednim razmenjivačima relikvija. Nožni prsti i nokti nisu bili na „ceni“, ali

Zbilja, što će Hilandar da učini? Vjerovatno ništa. Uzeće zemlju ako mu Vlada Srbije to dozvoli i gajiti ovce. Kontrolisaće čobane i uzimati rentu. To bi Hilandar uradio i da mu opština Berane u Crnoj Gori da cijelu planinu Smilevicu ili prašumsku Biogradsku goru. Manastiri nijesu rasadnici nauke, već muzeji rezervnog života bez života. A pokloni savremenih opštinskih Srba i Crnogoraca su zakašnjele imitacije mnogih lažnih dobročinstava starih velikaša koji su novcem, zemljom, seljacima i imunitetima manastira na porez sticali otkup zala koja su počinili nad narodom i porodici kosa i brada jesu.

I nisu dozvoljavali nikakvu hirurgiju koja bi sa krvlju prodrla u telo jer bi tako obnovili muke na Corpus Christi, jer bi Isus jaukao. Oni su rado lečili „dušu“ a ne telo uprkos tome što su telu pridavali magijsku moć. U stvari, iz groba su im se smejali svi antički lekari, Grci, Rimljani, Egipćani, Feničani – a smejali bi im se i Kinezi, Inke i mnogi drugi. Sada se o zdravlju kaluđera Hilandara ne brinu oni sami, već zdravstveni sistem Grčke i naši dobrovoljni lekari koji im dolaze na preglede. Neki nose i lančiće sa krstom oko vrata – ne kao ukrase, jer tada unaokolo ne bi videli buduće čudotvorne svece. Šta će kaluđerima onda lekarska pomoć?

IMOVINA HILANDARA

Hilandar je kroz svoju prošlost, osim zidanih nekretnina - posebno crkava i kuća, držao do 10 hiljada hektara poljoprivrednog i šumskog zemljišta, kao i ribolovnih voda u Grčkoj, Aziji, Srbiji, Makedoniji, Rusiji i drugim teritorijama.

Od njega je bio veći samo Manastir Visoki Dečani sa oko



25 hiljada hektara zemljišta i 20 hiljada podložnih seljaka da izdržavaju „duhovnost“ kaluđera. I danas je Hilandar gotovo najveći na Atosu i drži ne manje od 25 odsto zemljišta na Svetoj Gori, ostalo pripada grupi od 19 manastira iz koje anti-ekumenski Esfigmen nepomirljivo beži.

Već samo nedaleki hilandarski manastir i njegov metoh van Atosa, Kakovo, drži 1.500-2.000 ha šume pod kestenom i orahom, davnim poklonom Turčina, solunskog paše. Deo drveta je oko 2000. godine prevarnim „ugovorom“ posekla jedna privatna firma za proizvodnju prozora iz Šumadije uz obećanje da će se ugradnjom parnog grejanja odužiti manastiru za prozorsku sirovinu. Drvo je vredelo zlata, jer je već jedno staro stablo bez debelih grana bilo najmanje 1.200 eura, a radijatori – ne. Starog kakovskog arhimandrita je kao posrednik između manastira i prozorske firme prevario novopostriženi kaluđer iz Bosne kog je Hrvatska navodno gonila kao ratnog zločinca. No , šuma se sama od sebe obnavlja.

Ako na Hilandaru nema više od 40 kaluđera, čemu onda njegovo ogromno bogatstvo?

Kaluđeri ne mogu pojesti i popiti tu imovinu, oni nemaju automobile, do 2000-te su imali samo jedan telefon u vezi sa zaleđem u upravnoj Kareiji, oni ne čitaju novine, nisu na internetu, nose doživotno istovrsnu skromnu crnu odeću, kelije su im spartanski dom bez toaleta, ne gledaju televiziju niti slušaju radio, ne idu u pozorište i na koncerte, nemaju gitaru i klavir, ne nose ,,adidas“ patike, ne šalju novac svojim familijama u Srbiji jer ga privatno ni nemaju, ne kupuju univerzitetsku i popularnu naučnu literaturu, nemaju atletski i fudbalski klub, ne priređuju igranke i skupove sem sahrana i ne pozivaju cure na večeru.

Ipak, za njih takav beživotni život na strahu od društva a na radosnom iščekivanju smrti radi odlaska kod Isusa na krilo i te kako ima smisla. Bili smo sa njima, in situ. Oni zaista misle da što manje žive, što su manje ljudi, to su bliži Raju. Bar da na Zlatiboru obnove zasade gotovo iskorenjene Pančićeve

Iako će neki u Crnoj Gori kazati da se to njih ne tiče, ipak ne mogu prenebregnuti da je ovih dana država Crna Gora navodnom restitucijom dala maslinjak Srpskoj pravoslavnoj crkvi od 50 milona eura. Mi stoga želimo da im svima uputimo samo jednu poruku: Neeeeee!!!

omorike.

I ma koliko Hilandar širio svoje larve i „naučno-obrazovne kampove“ van Atosa, on nikada neće dostići najveći manastir na svetu, francuski Klini, koji je u XIII veku stigao do 1.000 larvi sa 20 hiljada monaha, ali je neslavno završio 1790. godine kada ga je zbog rasula i razvratnosti ukinula Revolucija. Žirondinci su protiv njega ponavljali optužbe cistercitskog maga Bernarda iz Klervoa u XII veku koji je stvorio templare a mrzeo klinijevce zbog hotelskog monopola od Evrope do Jerusalima i hotelskog puta od Francuske do Santijaga de Kompostele u Španiji. Monopol je orgija.

Mi ne odričemo hilandarskim kaluđerima obavezu da i sami rade u skladu sa naredbom Sv. Benedikta ora et labore iako je nemoguće da bez kapitalističke eksploatacije najamne radne snage ne održavaju svojih današnjih 8.500 ha zemlje (u stvari , manastir ne objavljuje tačnu cifru).

Oni su mrtva buržoazija. Početkom 2000-tih zamolili su Ministarstvo poljoprivrede u Beogradu za poklon, i poslali smo im traktor, radne priključke i prikolicu. Niko među njima nije znao mašinu ni da startuje. Bili su tada tamo novi momci sa asfalta koje je Milošević prošvercovao u Hilan-

Hilandar

Stav/Svijet

Neđelja, 10. jul 2022.

ia Berane 

Oni su mrtva buržoazija. Početkom 2000-tih zamolili su Ministarstvo poljoprivrede u Beogradu za poklon, i poslali smo im traktor, radne priključke i prikolicu. Niko među njima nije znao mašinu ni da startuje. Bili su tada tamo novi momci sa asfalta koje je Milošević prošvercovao u Hilandar da broj kaluđera ne padne ispod 10 jer tada Grčka preuzima manastir i gasi ga. Dolazili su zbog toga seljaci iz Srbije da dobrovoljno obrađuju zemlju

dar da broj kaluđera ne padne ispod 10 jer tada Grčka preuzima manastir i gasi ga. Dolazili su zbog toga seljaci iz Srbije da dobrovoljno obrađuju zemlju.

Nama je uistinu bilo drago što su se tokom cele 2002. godine oni na Radiju Kareja molili za nas iz zahvalnosti – ali, mi smo im pomogli radi održavanja kultne muzejske vrednosti manastira i njegove riznice, ne radi čajetinskog uverenja da oni mogu razviti nauku i modernu prosvetu.

I podržali smo njihovu odluku da nikada više u Beograd ne pošalju trouglastu zastavu cara Dušana Nemanjića koju su pozajmili za krunisanje Petra Karađorđevića 1903. godine.

Vraćena im je uplesnavljena i više je otvoreno ne pokazuju posetiocima.

POP I TURA U KAFANI

U Crnoj Gori se Srpska pravoslavna crkva bori da od naroda uzme što je moguće veću imovinu. Niko još nije opazio da je od postojeće imovine koju nezakonito koristi makar deo odvojila da ona osnuje savremeni univerzitet – mada ona to doktrinarno ni ne može. Ali zato može bolnicu za narod, sirotište za decu bez roditelja, sigurne kuće za žene, prihvatilišta za beskućnike, svetovne biblioteke, galerije umetnosti, da osnuje botaničku baštu – poput patrijarha Josifa Rajačića u Sremskim Karlovcima, raširi javne kuhinje za siromahe, izgradi toalete za decu u školama, iskopa bunare u siromašnim selima i drugo. Ponešto od humanitarnog doprinosa ona i ima. Ali zašto ona daleko više uzima a manje daje?

Zašto je malo ko video popa da u društvu plati turu u kafani umesto što svi njemu plaćaju po rakiju? To ne stiže iz siromaštva Crkve, već iz njene oholosti, stiže iz njenog uobraženja da pop o društvu zna više od drugih i da on vlada šerijatom, stazom ka Raju, iako o društvu ne samo da malo zna, već po svojoj ortodoksiji i ne želi da zna. Niti ga na Bogosloviji uče da prodre u muke društvenog razvoja.

On iluziju o svom znanju naplaćuje znojem onih koji od njega još manje znaju.

NEMOĆ PRAVOSLAVNOG OBRAZOVANJA

Kada mladići završe srednju bogoslovsku školu i pravoslavni bogoslovski fakultet oni po diplomi postaju praktični teolozi, popovi i mogući nastav-

nici hrišćanstva u školama, katihete. Žene mogu biti teolozi iako je to čudno. Za njih su po grčkom savremenom teologu i mitropolitu carigradskom Zizjulasu preporučljive sledeće funkcije: 1. da budu kuvarice prosfore, 2. da budu parohijske sekretarice, 3. da budu monahinje, i 4. da učestvuju kao političari u javnom životu kako bi prenosile pravoslavni etos.

A u tom etosu nema mesta ni za jednu drugačiju savremenu ideologiju i etiku od „pravoslovne“ i demokratija služi da se sve suparničke doktrine potuku i potom zavede diktatura Hrista, sa opasnošću da žene potom budu vraćene u manastire i kuhinju.

A to je suprotno protestantskom teologu Panenbergu koji je jasno istakao: „Nijedna konfesionalna tradicija ne može zastupati stav da isključivo ona predstavlja hrišćanske korene evropske kulture i istorije, bar to ne može uverljivo“.

Mi nismo upoznali konfuznijeg i besplodnijeg grčkog teologa od Hristosa Janarasa.

Njemu nije ni do kolena ravan naš američki protojerej Jovan Romanidis kada kaže: „Bog zaista ljubi one koji odbijaju da mu uzvrate ljubav, tako da su oni večito prokleti“. Dakle: kad te Bog poljubi jer ga nećeš, gotov si, i da se nisi usudio da misliš drugačije od grčkog i srpskog popa. Što te više Hrist voli, sve si više proklet – u stvari, sa našeg stanovišta, to je tačno , jedino što Romanidis u tome ne vidi nikakvu antinomiju. A Janaras u svojoj zbrci jedino dobro obrazlaže da znanje o društvu i nije potrebno i da je to suština pravog apostolskog hrišćanstva, da je Zapad otpadnik od Hrista, Kineze i Indijce ne pominje, a katolički i protestantski teolozi su jeretici počev od Sv. Avgustina na ovamo, da je sekularizam nepotreban ukoliko je crkvena organizacija jedini politički sistem koji je dovoljan za društveni život - što je tačno, da je euharistija jedini potreban saborski život tokom celog ljudskog života.

I jedini pravi ideolog svih vremena je po Janarasu Dostojevski jer on „ostaje vodič i predvodnik pri opitnom pristupu između pravoslavlja i Zapada“.

Manastir je tu država a njen predsednik je Aljoša Karamazov, čovek koji saosećajno prašta i teši, ali ništa u društvu ne menja da nevolje ukloni.

Dostojevski nije ni reformator niti revolucionar, on je pokaj-

Sto trideset šesti dan ruske invazije na Ukrajinu nik za „grehe“ koje nije skrivio jer ne može biti kriv za smrt svog epileptičnog trogodišnjeg sina koji je nasledio njegovu bolest. Aljoša Karamazov je inkarnacija Aljoše Dostojevskog, njegovog bola za detetom koga mu je Bog oduzeo a čija patnja vodi mirenju sa postojećim carskim društvenim uređenjem.

Nije čudno da je Oksford odbacio pokušaj Justina Popovića da svojim doktorskim konstruktom o opravdanosti Dostojevskog prihvati filozofiju ortodoksnog hrišćanstva .

ŠTO ĆE HILANDAR DA UČINI

Zbilja, šta će Hilandar da učini? Verovatno ništa. Uzeće zemlju ako mu Vlada Srbije to dozvoli i gajiti ovce. Kontrolisaće čobane i uzimati rentu.

To bi Hilandar uradio i da mu opština Berane u Crnoj Gori da celu planinu Smilevicu ili prašumsku Biogradsku goru.

Manastiri nisu rasadnici nauke već muzeji rezervnog života bez života. A pokloni savremenih opštinskih Srba i Crnogoraca su zakasnele imitacije mnogih lažnih dobročinstava starih velikaša koji su novcem, zemljom, seljacima i imunitetima manastira na porez sticali otkup zala koja su počinili nad narodom i porodici. Čak da Hilandar i unajmi grupe proto-profesora za osnivanje „naučno-obrazovnih kampova“ oni neće moći da formiranjem univerziteta ugroze ortodoksiju grčkog hrišćanstva. Ona se sastoji u odbijanju naučnog progresa, proglašavanju Biblije za vrhovnu knjigu sveta, proglašavanju Sv. Pavla za najvećeg etičara ljudskog roda , a Zapad kao milenijumsko obličje Antihrista – govori Janaras.

A kada smo kod anti-ekumenstva, kako to da Čajetina nije dala zemlju svetogorskom Manastiru Esfigmenu? I on je po malo srpski jer mu je ktitor bio Đurađ Branković i obećao je Esfigmenskom poveljom da će mu davati oko 27 kilograma srebra godišnje. I Dušan Nemanjić mu je pomagao, kao i uticajna haremuša Mara Branković na dvoru Murata II, Đurađeva ćerka.

Hm, izuzetno je, kažu, uticala na Mehmeda Osvajača, iako nije bio njen sin, da zauzme Carigrad.

Taj je izuzetno lepi manastir danas pod terorom atinske vlade koja po zahtevu vaseljenskog patrijarha sprovodi njegovu totalnu fizičku izolaciju, preteći smrću i srpskim monasima u njemu. Atina zahteva od monaha da napuste manastir jer je zilotski ustao protiv ekumenstva patrijarha Atenagore, pape Pavla VI, sadašnjeg patrijarha Vartolomeja, i svih pomiriteljskih teologa Istoka i Zapada. I kada sa mora priđete romantičnom zdanju ovog manastira, opazićete njihovu parolu na spoljnom zidu: Ortodoxia et Tanatos Da, Pravoslavlje ili Smrt. Mi mislimo da su preterali i Čajetina i Esfigmen. A želimo Beranama da ne krene za njima. Čuvajte Smilevicu i Biogradsku goru za narod, za biljke i životinje. Niko vam neće zameriti.

Rusija žestoko napada Donjeck

Posljedice ruskog razaranja

KIJEV - Moskva je juče žestoko granatirala istočnu ukrajinsku regiju Donjeck, objavio je regionalni guverner Pavlo Kirilenko. Prema preliminarnim informacijama, rekao je, Rusi su izveli raketni napad na grad Družkivku.

Pogođeni su bolnica, palata kulture, rezidencijalne zgrade i igrališta, naveo je Kirilenko dodavši kako čeka informacije o žrtvama.

U Slovjansku su Rusi pogodili porodičnu kuću, čiji je vlasnik ostao zakopan pod ruševinama.

Kirilenko kaže da su spasioci na licu mjesta.

EVAKUACIJA

Rusi su pucali i na željezničku stanicu u Časovom Jaru, rekao je guverner dodavši da je u napadu povrijeđeno više ljudi. Tokom noći napadnut je i grad Hirnik. U napadu je grad ostao bez struje, dvoje civila je ranjeno, a oštećene su stambene zgrade i infrastruktura. Guverner kaže da su i djelovi grada Svitlodara pod ruskom vatrom.

- Jedini ispravan put je evakuacija - ističe Kirilenko.

Ukrajinski zvaničnici su saopštili da ruske snage nastavljaju da granatiraju gradove i napadaju iz nekoliko pravaca.

- Rusi pucaju duž cijele linije fronta. Neprijatelj pokušava da napreduje od naselja Luganjske oblasti do prvih sela Donjecke oblasti - rekao je gubernator Luganjske oblasti Sergej Gajdaj, prenosi Slobodna Evropa.

Ukrajinski zvaničnici izvijestili su o teškom ruskom granatiranju gradova i sela na prvim linijama u istočnoj regiji Donbasa uoči očekivanog prodora radi osvajanja teritorija.

Ukrajinska pješačka jedinica na cesti prema gradu Siversku, čiji su pripadnici razgovarali s Rojtersom, razmještena je uz rub dubokog zemljanog rova prekrivenog balvanima i vrećama pijeska i branjenog tek mitraljezima.

U djelovima regija Herson i Zaporižjana jugu pod ruskom okupacijom, zamjenica ukrajinskog premijera pozvao je stanovnike da se evakuišu prije nego što

ukrajinske snage pokrenu protivofanzivu.

- Molim vas, otiđite - naša će vojska početi osvajati ova područja. Naša je odlučnost čvrsta kao kamen. I biće vrlo teško kasnije otvoriti humanitarne koridore kada su u pitanju djeca - izjavila je Irina Vereščuk.

KONTROLA

Rusija je saopštila da želi da preuzme kontrolu nad cijelim Donbasom, istočnim industrijskom središtem koji čine pokrajine Luganjsk i Donjeck, u ime separatista koje podržava Moskva u dvije samoproglašene narodne republike. Nakon što je prošle nedjelje zauzela grad Lisičansk i efektivno učvrstila kontrolu nad Luganjskom, Rusija je jasno stavila do znanja da planira da zauzme djelove susjednog regiona.

Gajdaj je rekao da ruske snage nijesu zastale nakon nedavnog napredovanja na istoku.

- Oni napadaju i bombarduju naše zemlje istim intenzitetom kao i ranije - dodao je on.

Situacija na globalnom tržištu hrane biće izazovna zbog pogrešnih postupaka Zapada, upozorio je ruski predsjednik Vladimir Putin na sjednici vlade.

Moskva premješta rusku vojsku preko zemlje i gomila je kod granica s Ukrajinom za buduće ofanzivne operacije, objavilo je danas britansko Ministarstvo odbrane u novom izvještaju svojih obavještajaca. U izvještaju se navodi kako se radi o novim postrojbama pješaštva koje koriste oklopna vozila tipa ,,MTLB“, koja su uzeta iz dugoročnih skladišta.

OBUKA

Britanski obavještajci navode kako je Rusija dugo vremena smatrala takva vozila neprikladnima za operacije podrške pješaštvu.

Uprkos nedavnim tvrdnjama ruskog predsjednika Putina, koji je rekao da ruska vojska ,,nije ni počela“ u Ukrajini, većina pojačanja je prikupljena ad hoc te opremljena zastarjelom ili neprikladnom opremom, tvrde britanski obavještajci. Ukrajin-

11

Bajden: CIA je razotkrila Putinovu igru Američki predsjednik Džo Bajden sinoć je u sjedištu Središnje obavještajne agencije CIA zahvalio osoblju te agencije što su upozorili svijet na planove ruskog predsjednika Vladimira Putina da napadne Ukrajinu i pozdravio ono što je nazvao ,,tihom hrabrošću američkih špijuna“.

Na obilježavanju 75. godišnjice CIA Bajden je rekao da je bio uključen u agenciju 52 od tih godina, najprije kao mlađi senator u odboru osnovanom 1975. za istraživanje eksperimenata s kontrolom uma i drugih zloupotreba od strane agencije.

Za obavještajne podatke koje je prikupila CIA istakao je da su razotkrili Putinove planove i omogućili Vašingtonu da upozori druge zemlje na rat.

- Zahvaljujući nevjerojatnom radu naših obavještajnih profesionalaca, uspjeli smo unaprijed upozoriti svijet što Vladimir Putin planira u Ukrajini. Razotkrivanje Putinove igre probušilo je ogromnu rupu u pretvaranju i diskreditiralo njegove laži o tome što smo radili u Ukrajini - rekao je Bajden.

Prije ruske invazije 24. februara, dok je Rusija gomilala više od 100.000 vojnika na ukrajinskoj granici, Putin je više puta optužio Sjedinjene Države i druge zapadne sile da su namjerno kreirale scenario kako bi namamili Moskvu u rat, a Rusija svoje akcije u Ukrajini naziva ,,specijalnom operacijom“.

ski vojnici, koji su stigli na vojnu obuku u Veliku Britaniju, susreli su se s ministrom odbrane Benom Valasom. Obuka će trajati nekoliko sedmica, javljaju britanski mediji.

- Ovaj ambiciozni novi program obuke je sljedeća faza u britanskoj podršci oružanim snagama Ukrajine u borbi protiv ruske agresije. Koristeći vrhunska znanja britanske vojske, pomoći ćemo Ukrajini u jačanju svojih snaga i otpora dok brane suverenitet i pravo da biraju vlastitu budućnost - rekao je Valas.

Obuka će ukrajinskim volonterima, koji imaju malo ili su bez vojnog iskustva, pomoći da postanu učinkoviti na ratištu, tvrdi Britanija. Obuka Ukrajinaca je bazirana na osnovnoj obuci britanskih vojnika te pokriva rukovanje oružjem, prvu pomoć i taktike patroliranja. Britanska vlada je u tu svrhu nabavila hiljade pušaka tipa ,,kalašnjikov“, što znači da će Ukrajinci trenirati s oružjem koje će koristiti na ratištu.

Kuleba: Mnogi izazovi Ukrajine poznati našim balkanskim prijateljima Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba je učesnicima Dubrovnik foruma rekao da se Ukrajina, na udaru ,,brutalne ruske agresije“, ne bori samo sa sebe već i za cijelu Evropu te je pozvao partnere da pojačaju i ubrzaju isporuke oružja.

- Danas, Ukrajinci se bore, rizikuju živote kako bi ostali nezavisna zemlja, utemeljena na evropskim vrijednostima, demokratiji, slobodi, poštovanju

ljudskih prava, jednakosti i vladavini prava. Ali mi se ne borimo samo za slobodnu, demokratsku i miroljubivu Ukrajinu – borimo se i za Evropu u cjelini poručio je Kuleba u obraćanju video-vezom.

Okupljenima je rekao da su ,,mnogi izazovi s kojima se Ukrajina trenutno suočava poznati zemljama Srednje i Južne Evrope te našim balkanskim prijateljima“.

Kultura

narodni muzej crne gore

Četiri vijeka istorije teritorija

Sa otvaranja izložbe u Galeriji „Miodrag Dado Đurić“

CETINJE – Izložba pod nazivom „Crna Gora na osmanskim i evropskim kartama“, u organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore, otvorena je sinoć u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju. Na izložbi je prikazano 26 različitih karata, koje obuhvataju period od 16. vijeka do 1912. godine.

Jedan od autora izložbe, istoričar Filip Kuzman kazao je da je ona nastala kao plod saradnje Narodnog muzeja Crne Gore i istoričara Admira Adrovića, koji se bavio istraživanjem ove tematike i sakupio oko 50 reprezentativnih karata. Karte koje su izložene, kako je objasnio, nalaze se u Državnom arhivu predsjednika Republike Turske i u kolekciji Dejvida Ramzija.

– Može se vidjeti 26 istorijskih karata koje obuhvataju period od 16. vijeka pa sve do 1912. godine. Karte su različite: od prikaza crnogorske obale u okviru karte Jadranskog mora, do karata koje se bave problematikom razgraničenja Knjaževine Crne Gore i Osmanskog carstva krajem 19. vijeka i one su veoma detaljne. Karte koje nijesu ušle u uži izbor mogu se vidjeti na tabletu – kazao je Kuzman i dodao da je najstarija karta Pirija Reisa iz 1525. godine.

Koautor izložbe, istoričar Admir Adrović kazao je da mu je prilikom istraživanja polazna tačka bila kada je, tokom svojih magistarskih studija, u Osmanskom arhivu u Istanbulu, naišao na fond karata, od kojih je veliki broj bio vezan za teritoriju današnje Crne Gore. On je pojasnio da je poznati osmanski moreplovac Piri Reis izdao knjigu pod nazivom „Kitabi Bahrije“, odnosno pomorska knjiga, gdje je između ostalog opisao i jadransku obalu, a da je njih naročito interesovao dio od Ulcinja do Kotora.

Izložba „Crna Gora na osmanskim i evropskim kartama“ biće otvorena do 1. oktobra.

R. K.

Projekcija filma Vesa Andersona

„Hotel Grand Budapest“ na Starom aerodromu PODGORICA – Projekcija filma „Hotel Grand Budapest“, u režiji Vesa Andersona, biće priređena večeras u 21 sat u novom parku na Starom aerodromu (Aerodromska ulica).

Film je inspirisan djelom poznatog austrijskog pisca Štefana Cvajga. Snimljen je u njemačko-britanskoj koprodukciji i premijerno prikazan na 64. Berlinskom festivalu, na kome je osvojio Gran pri žirija. Naišao je na pozitivan prijem i kod kritičara i ujedno je najkomercijalniji Andersonov film.

Radnja filma rekonstruiše avanture Gustava H, legendarnog recepcionera čuvenog evropskog hotela između dva svjetska rata i potrčka Mustafe, dječaka, koji postaje njegov najvjerniji prijatelj. Priča je fokusirana i na krađu i pronalazak neprocjenjivo vrijedne renesansne slike, kao i na bitku za ogromno porodično bogatstvo u vrijeme dramatičnih promjena u Evropi.

U Andersonovoj komediji „Hotel Grand Budapest“ igraju: Rejf Fajns, Toni Revolori, Adrijen Brodi, Bil Marej, Vilijem Defo, Tilda Svinton, Džef Goldblum, Serše Ronan, Edvard Norton i dr.

S. V.

Nastavljena sistematska arheološka istraživanja na Gradini u Risnu PODGORICA – Na lokalitetu Gradina u Risnu započela je dvadeseta kampanja sistematskih arheoloških istraživanja, kao dio internacionalnog naučno-istraživačkog projekta „Risinium prijestonica kraljice Teute“, u organizaciji JU Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore i Univerziteta u Varšavi. Istraživanja ove godine u potpunosti finansira Univerzitet u Varšavi.

Nosilac dozvole za istraživanja je JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, a rukovodilac istraživanja je istraživački savjetnik dr Dejan Gazivoda. U crnogorskom istraživačkom timu su arheolozi i istraživački savjetnici Đorđe Ćapin, zamjenik rukovodioca, Radmila Ćapin iz JU Gradski muzej i Galerija Herceg Novi i arheolog Željko Starčević.

U poljskom timu, koji vodi prof. dr Pjotr Diček su arheolozi dr Martin Lemke, mr Januš Reclav, mr Bartek Wojciechowski, dr Krzysztof Narloch i Viktoria Maszewska. Stručni nadzor nad radovima obavlja dr Lenka Bulatović iz JU Muzeji i galerije Podgorice.

- Nakon dvije godine pauze, ovogodišnja kampanja predstavlja nastavak istraživanja započetih 2017. godine na lokalitetu Gradina, gdje su pronađeni arhitektonski ostaci i pokretni materijal od helenističkog do venecijanskog perioda. Ove godine je otvoreno više sondi na Gradini koje nam i dalje otkrivaju arhitektonske ansamble iz različitih faza. Za snimanje lokaliteta

Novi tragovi o ilirskoj naseobini

Privatna arhiva

Na Cetinju otvorena izložba „Crna Gora na osmanskim i evropskim kartama“

Neđelja, 10. jul 2022.

Nova iskopavanja na Gradini

se koristi sistem i mjerna tehnika RTK GPS, projekcija UTM 34N – navodi se u saopštenju koje je potpisao Dejan Gazivoda.

Cilj istraživanja, kako je istakao Gazivoda, jeste otkrivanje svih kulturnih horizonata počevši od kraja bronzanog i ranog gvozdenog doba – kada su nastali čuveni crteži u Lipcima, koji mogu biti povezani sa Gradinom.

- Postojanje antičkog kulturnog sloja može se povezati

sa reprezentativnim arhitektonskim ansamblom konstatovanim na lokalitetu Carine, lociranom neposredno ispod Gradine. Postojanje vjerskih objekata od antičkog hrama do srednjovjekovne crkve i džamije i tradiciju kultnog mjesta potvrđuju dosadašnji nalazi sime – antičkog kamenog oluka, kamene plastike i ćiriličnog natpisa, koji bi se za sada mogli datovati u XIV vijek.

Posljednjih dvadeset godina nepokretni i pokretni nalazi

Knjiga „Hrišćanski kultovi u Crnoj Gori (I–XVIII vijek)“ Petra Lekića promovisana u Baru

Nema vjere bez politike, niti politike bez vjere

Sa promocije u Baru

„Ibi the Great“ na Gradu teatru BUDVA – Predstava „Ibi the Great“, koju je po drami „Kralj Ibi“ Alfreda Žarija režirao Andraš Urban, biće izvedena večeras u 21 sat na sceni između crkava, u okviru Festivala Grad teatar Budva. Riječ je o produkciji Narodnog pozorišta u Somboru.

Režiju i scenografiju potpisuje Andraš Urban, dramaturgiju Vedrana Božinović, kostimografiju Biljana Grgur, a kompoziciju Irena Popović-Dragović.

U predstavi igraju: Nemanja Bakić, Danica Grubački, Nikola Knežević, Srđan Aleksić, Biljana Keskenović i muzičar Strahinja Rašić (harmonika).

R. K.

upućuju na veoma veliki značaj antičkog Risna, poput dvije ilirske palate, različitih djelova grada, hipokausta iz rimskog perioda, ostave novca od preko 4.000 novčića iz vremena kralja Balajosa i ostalih izvanrednih pronalazaka – saopštio je Gazivoda.

Lokaliteti Carine i Gradina, prema njegovim riječima, upućuju da je Rizon bio najveća urbana ilirska naseobina, a jedno vrijeme i prijestonica, u Crnoj Gori.

J. N.

i. jovoviĆ

12

PODGORICA – Prva promocija knjige „Hrišćanski kultovi u Crnoj Gori (I–XVIII vijek)“, autora Petra Lekića, održana je u Dvorcu kralja Nikole u Baru.

Knjigu je nedavno objavila Matica crnogorska, a u njoj su zastupljena 133 kulta, od čega 99 opštih ili zajedničkih, kao i 12 pravoslavnih i 12 katoličkih kultova. Opšti ili zajednički kultovi predstavljaju duhovnu baštinu pravoslavne i katoličke crkve nastalih prije raskola 1054. godine.

Predsjednik barskog ogranka Matice crnogorske Ivan Jovović je kazao da je ova knjiga

još jedna potvrda u nizu aktuelnosti identitetskih tema u savremenoj crnogorskoj istoriografiji, gdje je Lekić odlučio da na jedan atipičan način prezentuje sakralno nasljeđe crnogorskog i drugih naroda na ovom prostoru.

– Uostalom, autor je pokazao kako su katolička i pravoslavna crkva preko svojih ustanova radile na utemeljenju i njegovanju kultova, pri čemu je data posebna pažnja onim gdje su bila sjedišta nadbiskupa i biskupa, odnosno episkopa i mitropolita, koji su se odlikovali najvećim stepenom ceremonijala, o čemu imamo živo svje-

dočanstvo koje seže u srednji vijek, a riječ je o tripundanskim svečanostima u Kotoru – rekao je Jovović.

Istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović je istakla da je Lekićeva knjiga jedna od rijetkih ove vrste u domicilnoj naučno-stručnoj literaturi, što dodatno apostrofira njen značaj.

– U svjetlu činjenica, ona potvrđuje davno determinisane istine da nema vjere bez politike, niti politike bez vjere, odnosno crkve bez države i/ili države bez crkve. To najbolje svjedoči crnogorska dinastija Petrović Njegoš, čiji su vladari bili istovremeno i crnogorske vladike.

Istorijsko-civilizacijskim hodogramom međusobni uticaji i korelacije države i crkve su varirali, približavali se i udaljavali. No, više od formalnog ustrojstva, neraskidivost su odnosa države i crkve, a determinišu i aktuelna društveno-politička dešavanja u Crnoj Gori, kojima svjedočimo. Lekić u svojoj knjizi daje istorijski presjek razvoja hrišćanstva i hrišćanskih kultova u širem kontekstu, svodeći narativ na prostor današnje Crne Gore i na njene negdašnje društveno-političke prilike – rekla je Miranović.

Istoričar Vukota Vukotić smatra da će ova knjiga doprinijeti boljem razumijevanju srednjeg vijeka i vjere na ovim prostorima.

– Radi se o knjizi za koju moram da kažem da predstavlja jedan izuzetan čin hrabrosti.

Govoriti o hrišćanskim kultovima u gradu koji je stariji od hrišćanstva, u gradu u kome su zastupljene tri konfesije je jedan i naučni i intelektualni podvig – rekao je Vukotić.

Autor je istakao da kulturnoistorijsko nasljeđe jedne zemlje predstavlja ogledalo njene prošlosti i sadašnjosti.

– U toku ovog istraživanja uočio sam da staroslovenski, latinski i italijanski spisi sadrže bogate informacije o mjestima, pa će moj budući rad biti usredsređen na njihovu identifikaciju i utvrđivanje tačnog lokaliteta – najavio je Petar Lekić.

D. E.

Kultura

Neđelja, 10. jul 2022.

13

Likovni umjetnik Igor Rakčević za Pobjedu o izložbi „Cinizam srebrnog kontejnera“

Moramo biti otvoreni za bitne probleme društva Na izložbi u Dvorcu Petrovića, između ostalog, bili su predstavljeni radovi na ljepenci u kojima se vidi Rakčevićeva snažna kritička refleksija u odnosu prema određenim tipičnim socijalnim zbivanjima, samoljepljive etikete koje su producirane 1997. godine za otvaranje trećeg Cetinjskog bijenala, a u kojima je Rakčević akcenat stavio na sivu ekonomiju. Dio postavke su bili i keramički tanjiri sa motivima aktuelnih TV emisija na crnogorskim elektronskim medijima, te leci sa upozoravajućim ekološkim sadržajima – autorski projekat koji je realizovan u produkciji Festivala internacionalnog alternativnog teatra.

U intervjuu za Pobjedu, Rakčević govori o posljednjoj izložbi, društvu, ulozi umjetnosti...

POBJEDA: Kakva je simbolika naslova izložbe – „Cinizam srebrnog kontejnera“?

RAKČEVIĆ: „Srebrni kontejner“ je naziv jedne moje serigrafije iz 1998. godine. Širi kontekst u kojem je nastao ovaj rad se odnosi na društveno-socijalnu paradigmu kontekstualizovanu u serijalu radova „Ikone predgrađa“.

Retrospektivna izložba u Dvorcu Petrovića obuhvatila je dobar dio radova nastalih u tom vremenu. Izložena djela svojom aktuelnošću zagriženo i zajedljivo svjedoče o kontinuitetu društvenih odnosa, poprimajući tako neku vrstu ikoničnog oreola.

POBJEDA: Izložba pruža uvid u jedan dio Vašeg stvaralaštva koji se, između ostalog, odnosi i na primjenljivost grafike u širokom polju najrazličitijih medija. O kakvoj primjenljivosti je riječ?

RAKČEVIĆ: Grafika kao medij posjeduje jedinstvenu mogućnost prenosa određene ideje, podjednako umjetničke i društveno-angažovane. To njeno svojstvo su koristili brojni umjetnici.

Sjetimo se samo Direra i njegovog impresivnog djela ,,Počasna vrata“. Riječ je o ciklusu drvoreza od 135 slika, visine 3,5 metara, kojim on slavi cara Maksimilijana Prvog. Dobar dizajn i monumentalnost ovog djela savršeno

Jedan od radova Igora Rakčevića

Uspostavljanje narativa poput kulturne diplomatije POBJEDA: Nedavno ste izabrani za direktora Direktorata za kapitalne investicije u kulturi i kreativne industrije. Da li možete da najavite neke projekte koji su u planu?

RAKČEVIĆ: Implementacija projekata i dinamika njihovog sprovođenja prije svega će zavisiti od strateških odrednica i metoda koje će uspostaviti Ministarstvo u novom ustrojstvu. Siguran sam da će se u narednom periodu afirmisati odlučnost i inovativnost u rješavanju brojnih izazova pred kojima se nalazi kultura.

To se, prije svega, odnosi na nove mjere podrške razvoju sektora kreativnih industrija kroz sufinansiranje projekata iz oblasti produkcije novih kulturnih proizvoda i usluga iz oblasti intelektualne svojine (proizvodnja, promocija, distribucija i komercijalizacija roba i aktivnosti kulture, koje imaju utemeljenje u umjetnosti i kulturi).

Pred nama je neophodna kreativna interakcija sa potrebama turizma, održivog razvoja i privrede, osluškivanje aktuelnih ekonomskih potreba i ostvarivanje istinske saradnje sa zajednicama.

Uspostavljanje narativa poput kulturne diplomatije bi podrazumijevalo aktivnosti željenog generisanja novog imidža naše zemlje prema vani. Te aktivnosti bi integrisale smislene napore usmjerene prema promociji crnogorske kulture i umjetnosti i njihovih nosilaca. Tu je i zadatak usmjeren ka uspostavljanju novih i optimizaciju funkcionalnosti postojećih kreativnih habova.

VJERUJEM U ISCJELITELJSKU ULOGU UMJETNOSTI: Igor Rakčević

podržavaju namjere naručioca. Polivalentni karakter grafike se afirmiše kroz ekskluzivnost malih tiraža, kao i populizam brojnih tiraža informativno-propagandnog karaktera. Pristupam ovim osobinama sa podjednakom pažnjom, u zavisnosti od trenutne namjere, koristeći savremene, doduše analogne, izražajne alate.

POBJEDA: Pažnju publike na izložbi privukli su radovi na ljepenci – materijalu koji se koristi za pakovanje industrijskih proizvoda.

Zajedničko im je to što referišu na socijalni kontekst kroz poziciju običnog, bezimenog čovjeka u društvu, ali imaju optimističnu i duhovitu komponentu… Ko su ljudi koji se nalaze na tim radovima i što nam oni govore?

RAKČEVIĆ: Turobnost svakodnevice i različitih životnih poteškoća na tim radovima pokušavam da predstavim bezimenim nizovima portreta, simbo-

la, linija, tačaka… taktizirajući sa melanholijom socijalne umjetnosti. Ne želeći da skliznem u apstraktnu formu, portretisani ljudi na grafikama funkcionišu kao dio specifičnog likovnog jezika, humanizirajući narativ djela.

POBJEDA: Realizujete djela u različitim medijima. Spadate u onu grupu umjetnika koja smatra da sve može biti umjetnost, misleći pritom na materijalizaciju umjetničkog djela. Koliko je ljepenka ,,pogodna“ za umjetničko izražavanje?

RAKČEVIĆ: Ljepenka je materijal iz kojeg ja samim pristupom crpim ekskluzivnost, ona je za mene neka vrsta ,,Readu made-a“. Grafike na ljepenkama nemaju tiraže, jedinstvene su.

Multiplikativnost ovih djela je dobijena ponavljanjem likovnih elemenata u različitim likovnim konstalacijama.

Mnogo je zabavnije grafici pristupiti iz tog ugla, nego li štampati nizove identičnih djela. Takav pristup je aktuelan i u mom ciklusu ,,S anđelima“ u kojem ograničenim izborom elemenata gradim uvijek nove imaginarne prostore.

POBJEDA: Likovna kritika je upravo ocjenjujući radove na ljepenci istakla da je riječ o „opominjućim slikama bolne ispraznosti svakog oblika konzumerizma“. Često u radovima iskazujete subjektivan komentar i kritičku analizu novouspostavljenih vrijednosti, materijalizma, obezduhovljenosti savremenog čovjeka...

RAKČEVIĆ: Sve više uviđamo da su ustaljeni mehanizmi potrošačkog društva, izbjegavam riječ kapitalizam, postali neodrživi. Prije svega sa stanovišta potrošivih resursa koje nemilosrdno uništavaju i duhovne supstance koje se rastaču u sve manjoj bliskosti sa prirodom i sopstvom. Čovječanstvo

CSUCG

PODGORICA – Umjetnik Igor Rakčević nedavno se predstavio podgoričkoj likovnoj publici izložbom radova „Cinizam srebrnog kontejnera“. U postavku je bilo uključeno više Rakčevićevih ciklusa – radovi sa Cetinjskog bijenala, radovi na ljepenci, naljepnice, kartonske kutije… Riječ je o jednom širem presjeku Rakčevićevog stvaralaštva u protekle tri decenije.

mora redefinisati svoj odnos prema vrijednostima, ukoliko ne želimo da nestanemo u tmuši opšteg besmisla.

POBJEDA: U postavci je i rad koji je bio predstavljen na trećem Cetinjskom bijenalu – riječ je o samoljepljivim etiketama koje ste distribuirali na otvaranju Bijenala uz molbu da ih, lijepeći ih na odgovarajuća mjesta, posjetioci distribuiraju dalje.

Kako se danas sjećate tog rada u kojem se bavite sivom ekonomijom?

RAKČEVIĆ: Taj rad mi sve više liči na deža vi, zahvaljujući nama samima, ali i globalnim kretanjima, bavimo se istim ili sličnim temama već znatno vrijeme.

POBJEDA: Na izložbi se bavite i crnogorskim medijima – izložili ste keramičke tanjire sa motivima aktuelnih TV emisija. Zbog čega su djela koncipirana u obliku suvenira?

RAKČEVIĆ: Rad je nastao u sklopu mog istraživanja mogućnosti štampanja na keramici. Suvenir predstavlja obilježje određenog mjesta ili istorijskog pojma. Ovaj rad čiji je naziv „P.I.C.G.“ akronim za ,,Pozdrav iz Crne Gore“ jeste svjedočanstvo jednog vremena, njegovih interesovanja i preokupacija.

POBJEDA: Poseban dio izložbe posvećen je narodnim herojima i heroinama. Možete li nam približiti taj segmenat?

RAKČEVIĆ: U vremenu opšte površnosti, preispitivanja i rastakanja vrednosnih načela neophodno je definisati određene vrijednosti kao neprolazne. Serigrafije narodnih heroja predstavljaju moju umjetničku izjavu o solidarnosti, altruizmu, antifašizmu i požrtvovanju kao neupitnim ljudskim kvalitetima. Taj ciklus za sada sadrži šest heroja i heroina, zaslužuju da se pomenu imenima: Đina Vrbica, Pero

Postoji problem nedovoljne motivacije umjetnika POBJEDA: Kako ocjenjujete aktuelna kulturna i umjetnička kretanja i tendencije u Crnoj Gori? Gdje vidite snagu, a gdje slabosti savremene crnogorske likovne scene?

RAKČEVIĆ: Neophodno je da prepoznamo da je kultura, uz obrazovanje, naš najveći resurs.

Ako govorimo o razvoju, onda treba strateški razvijati ova dva nepotrošiva i održiva resursa. Čini se da polako stičemo svijest o tome. Sa druge strane, postoji problem nedovoljne motivacije samih umjetnika. Činjenica je da se ovo vrijeme opšte privremenosti i površnosti reflektovalo na mlade umjetnike i to posredstvom obrazovnog sistema, neefikasnosti institucija i na kraju – sveprisutne društvene letargičnosti.

Nedostaju razuđeni mehanizami uz pomoć kojih ćemo namjenski generisati kvalitetan kulturni proizvod i ujedno ga ponuditi u skladu sa prihvaćenim standardima.

Ćetković, Žarko MarinoĆetković Jovanović, Jelević,, Blažo Jovanović na Ćetković i Savo Ilić.

POBJEDA: Bavite se i ekološkim temama – leci sa upozoravajućim ekološkim sadržajima projekat je koji ste realizovali u produkciji FIAT-a 1996. godine. Čini se da je ta tema i te kako aktuelna i danas?

RAKČEVIĆ: Leci iz ’96. su jedan od mojih dražih umjetničkih eksplicita.

Riječ je o simboličkim devastirajućim primjerima koji su otisnuti na recikliranim papirićima. Ovaj rad je štampan u tiražu od pola miliona primjeraka i distribuiran je publici iz aviona. Skoro sam od mog mladog kolege čuo da su on i njegovo društvo kao djeca sakupljali i razmjenjivali letke. Možete samo da zamislite kakav posredni uticaj na svijest mladog čovjeka izvrši jedna takva „invazija“ angažovanih umjetničkih sadržaja. To je ta moć grafike o kojoj sam govorio. Mišljenja sam da svaki pojedinac mora imati otvorenu svijest za probleme koji su od značaja za društvo. Pogotovo su pozvani oni njegovi ,,osviješćeni“ i senzitivni djelovi u koje bez sumnje spadaju umjetnici. Jedna od krucijalnih tema koja se u svjetlu globalnih izazova, ali i lokalnih nedorečenosti i slabo razvijene svijesti nameće jeste ekologija. Mnoge teme se mogu tumačiti sa više aspekata, i u tim tumačenjima nemamo svi iste stavove, ali ovo pitanje bi moralo imati nepodijeljenu pažnju. Zaštita životne sredine je sada postalo osnovno pitanje opstanka. Rekao bih da je nepristojno ignorisati tu temu.

POBJEDA: „Mnoge bitne društvene promjene su najavljene, ili čak prouzrokovane djelovanjem umjetnika i njihove umjetnosti“ – istakli ste u jednom intervjuu. Vjerujete li u angažman u umjetnosti?

RAKČEVIĆ: Vjerujem u umjetnost i njen iscjeliteljski karakter. Kiš kaže, citiram: ,,Kad budu svi roktali svojim svinjskim srcima, poslednji koji će još gledati ljudskim očima i osećati ljudskim srcem biće oni kojima ne bejaše strano iskustvo umetnosti“.

A. ĐOROJEVIĆ

14

Crnom Gorom

Neđelja, 10. jul 2022.

Predsjednica Marta Šćepanović i ambasador Rumunije Viorel Matei Ardeleanu KOLAŠIN - Pobratimstvo između rumunskog grada Rašnova i Kolašina biće još jedna potvrda dugogodišnjeg prijateljstva Crne Gore i Rumunije. Takođe će otvoriti mogućnosti za jačanje političke, ekonomske, kulturne i sportske saradnje. Inicijativa, koju je pokrenuo rumunski ambasador u Crnoj Gori Viorel Matei Ardeleanu, prihvaćena je na radnom sastanku u kabinetu Marte Šćepanović kojem su prisustvovali i njeni saradnici Milan Đukić, predsjednik SO, Lidija Lašić, glavna administratorka, Veljo Jovanović, opštinski menadžer i Radmila Šuković, šefica kabineta.

Ambasador Rumunije se zahvalio na nedavnom obilježavanju devetogodišnjice sao-

Da se pobratime Kolašin i Rašnov

braćajne tragedije kada je 23. juna 2013, poginulo osamnaest rumunskih državljana. On je podsjetio na razgovore sa prethodnim rukovodstvom Kolašina kada je dogovoreno da se realizuje pobratimstvo sa gradom iz Rumunije. Izbor je pao na grad Rašnov koji je po turističkim ambicijama sličan Kolašinu.

Marta Šćepanović, predsjednica Opštine Kolašin, je sa zadovoljstvom prihvatila inicijativu o bratimljenju i saradnji dva grada čime će se omogućiti turistička saradnja i uopšte saradnja dvije lokalne uprave.

Biće to prilika da se razmijene dragocjena iskustva Rašnova u povlačenju sredstava iz EU fondova radi rješavanja

infrastrukturnih problema u vodosnabdijevanju, saobraćaju, kanalizacionoj mreži. Prezentirane su turističke i investicione mogućnosti Kolašina a prvi korak će biti uspostavljanje saradnje rumunskih turoperatora i lokalne turističke organizacije kako bi se partneri iz Rumunije upoznali sa mogućnostima Kolašina.

Potvrđeno je da će se u centru Kolašina postaviti spomen– ploča koja će podsjećati na 23. jun 2013 godine i tragediju rumnskih državljana ali i solidarnost i požrtvovanost građana Kolašina i Crne Gore.

Autor spomen-ploče će biti Zoran Obrenović, kolašinski umjetnik i akademski vajar.

Dr. DRAŠKOVIĆ

Sa radnog sastanka u Kolašinu

POVODI: U posjeti penzioneru iz Spuža Milivoju Popoviću

Bez satisfakcije za pregalaštvo DANILOVGRAD - Društveno korisni pregalac, književnik, ugledni mještanin i uzorni domaćin Milivoje Popović danas provodi penzionerske dane sa suprugom Radmilom u malom stančiću u naselju Zagorič i pomalo sa sjetom se prisjeća minulih decenija provedenih u Spužu, što na radnom mjestu, što za pisaćim stolom.

Iako se bliži devetoj deceniji još ne gubi nadu da će društvena zajednica imati konačno razumijevanja da nagradi njegovu posvećenost porodici, poslu i nadasve Crnoj Gori. Kirija je povelika ali nema drugog izbora uvjeren da će i on konačno dobiti svoj kutak i krov nad glavom u sopstvenom vlasništvu.

Bio je među prvim zagovornicima da se rade penzionerski stanovi. Jedan period naš sagovornik je bio u stalnom radnom odnosu u Pobjedi a zatim kao dopisnik iz Danilovgrada.

Preko 40 godina čitaoci su se družili sa njegovim reportažama, sportskim i lokalnim izvještajima i svim aktuelnostima iz grada na Zeti. Po rastanku sa Pobjedom posvetio se pisanju istorijskih naslova i objavio četiri knjige „Bijeli teror u Crnoj Gori 1918-1929“, „Čojstvo koje se pamti - Krsto Zrnov Popović“, „Za pravo, čast i slobodu Crne Gore“ i „Krsto Zrnov Popović - posljednji vitez crnogorski“. Međutim, kao da sve to nije bilo dovoljno da mu se uzvrati istom mjerom, naprotiv porodična tragedija i narušeno zdravlje još više su pogoršali njegovu situaciju. Ipak ne gubi nadu da humanost dobrih ljudi nije iščezla i da će držav-



Gradonačelnik Ivan Vuković najavio dolazak najvećeg lanca kafeterija na svijetu

Iako se bliži devetoj deceniji još ne gubi nadu da će društvena zajednica imati konačno razumijevanja da nagradi njegovu posvećenost porodici, poslu i nadasve Crnoj Gori. Kirija je povelika ali nema drugog izbora uvjeren da će i on konačno dobiti svoj kutak i krov nad glavom u sopstvenom vlasništvu

Milivoje Popović

ne institucije imati razumijevanja za njegove probleme.

- Kada smo došli u Spuž, ja i supruga zaposlili smo se u tadašnju zadrugu kada su se i ostale spojile u Veletrgovinsko-ugostiteljsko preduzeće (VUP). U prostorijama bivše uprave spuške zadruge mjesečno smo izdvajali dvadeset hiljada dinara za kiriju, polo-

Milivoje, kao veliki mjesni aktivista, pružao je nesebično doprinos razvoju ove sredine a u dva navrata je, jednom u Cucama a zatim u Nikšiću, nosio Titovu štafetu, bio na mnogim radnim akcijama i sarađivao sa raznim medijskim kućama ondašnje Jugoslavije kao što su Sportski žurnal, sarajevsko Oslobođenje, Večernje novosti, zagrebačka Arena i druge...

vinu od mog ličnog dohotka. U drugoj prostoriji pored nas bila je smještena kompletna arhiva danilovgradskih zadruga a u prizemlju radila je prodavnica tekstila. Jedno veče prodavačica je nenamjerno ostavila upaljenu grijalicu koja je zapalila objekat pa su i naš stan i arhiva završili u plamenu. Tada sam sa ženom, koja je bila u drugom stanju, i maloljetnom ćerkom ostao na ulici da nam u tom trenutku niko nije priskočio u pomoć ni tadašnji direktor preduzeća a ni predsjednik Opštine iako sam ih molio za pomoć nijesu se odazvali na naš poziv. Obijali smo pragove drugih domova da nađemo utočište skoro godinu. Ipak, uspjeli smo koliko-toliko da saniramo štetu na stanu i jedno vrijeme živjeli bez struje a žena

je morala da se bavi pletenjem da bi kako-tako preživljavali.

Od pretrpljenog straha ja sam upućen na neuropsihijatrijsku kliniku ,,Koševo“ u Sarajevu i bio hospitalizovan skoro deset mjeseci. Dok sam ležao u bolnici a supruga na trudničkom od preduzeća sam, kao navodno radni višak, dobio otkaz.

Eto umjesto da nam priteknu u pomoć kao da su htjeli da nas žive sahrane. Kada smo se malo oporavili zahvaljujući jednom dobrom čovjeku koji nas je zaposlio dobili smo na korišćenje drvenu baraku koja je danas u veoma lošem stanju jer je stara skoro pola vijeka. Doživjeli smo i veliku tragediju jer smo u saobraćajnoj nesreći izgubili sina od 24 godine. Moram istaći da sam čak 59 puta poluslijep ležao u bolnicama. Male penzije, moja i ženina, te krediti primorali su me da kao prosjak tražim pomoć od društvene zajednice da makar za života dobijem kakav-takav stambeni objekat koji bih ostavio unučadima - rekao je Popović Milivoje, kao veliki mjesni aktivista, pružao je nesebično doprinos razvoju ove sredine a u dva navrata je, jednom u Cucama a zatim u Nikšiću, nosio Titovu štafetu, bio na mnogim radnim akcijama i sarađivao sa raznim medijskim kućama ondašnje Jugoslavije kao što su Sportski žurnal, sarajevsko Oslobođenje, Večernje novosti, zagrebačka Arena i druge...

I pored svih muka Pobjeda mu je bila na prvom mjestu sa kojom se i dan-danas druži. Uvjereni da će mnogi humanisti i dobri ljudi pročitati ispovijest našeg sagovornika dajemo žiro račun Popovića jer svaka podrška, pa makar to bila i lijepa riječ, je dobrodošla. Žiro račun: 530-0000100343169-15 B. K.

Gradonačelnik Ivan Vuković sa saradnicima

Starbaks do kraja godine u Podgorici PODGORICA - Najveći lanac kafeterija na svijetu Starbaks stiže u Podgoricu do kraja godine, saopštio je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković.

Istakao je da traju pregovori o dolasku još jednog čuvenog brenda koji će obradovati ljubitelje brze hrane.

- To je rezultat sastanka koji smo imali sa predstavnicima kompanije Zeren Holding iz Velike Britanije, koja sarađuje sa vlasnicima čuvene franšize. Plan je da u narednih pola godine Podgorica dobije prvu Starbaks kafeteriju. Biće otvoreno 50 novih radnih mjesta, investicija je vrijedna pet miliona eura – napisao je Vuković na Fejsbuku.

Nj. Ž.

Otkazan koncert Sergeja Ćetkovića u Nikšiću PODGORICA - Koncert Sergeja Ćetkovića, koji je trebalo da se održi na Trgu slobode povodom Dana državnosti, je otkazan, potvrdio je portalu Onogošt Dragan Bulajić iz Ćetkovićeve tehničke podrške u Crnoj Gori.

- Istina je da je otkazan koncert. Otkazan je iz Sergejevih ličnih razloga. To je ono što je on meni rekao i što ja vama mogu reći naveo je on za portal Onogošt.

Ovim povodom kontaktirali su Opštinu Nikšić i očekujemo njihovo obrazloženje.

Podsjećamo, Opština Nikšić povodom Dana državnosti Crne Gore trebalo je da organizuje koncert ovog poznatog kantautora 13. jula od 22 sata.

Nastup je najavljen na Fejsbuk i Instagram stranici Opštine. Ćetković je pred nikšićkom publikom nastupio za Dan osobođenja Nikšića 2019. godine.

R. P.

Povodi

Neđelja, 10. jul 2022.

Studija „O Crnoj Gori i Crnogorcima“ autora dr sc. Cvetka Pavlovića je nedavno objavljena bilingvalno na njemačkom i crnogorskom jeziku.

Knjigu je na njemački prevela Martina Ivanović.

Ova poznata studija objavljena je u čast obnove crnogorske nezavisnosti i njene afirmacije na međunarodnom planu.

Sadrži misli 300 autora: naučnika, državnika, književnika, istoričara, slikara, putopisaca, vjerskih dostojanstvenika i drugih, obuhvatajući hiljadugodišnju crnogorsku istoriju sa 1.200 odrednica.

Do sada je objavljena u sedam izdanja: dva na crnogorskom, po jedno na na engleskom, mađarskom i rumunskom jeziku, te bilingvalno englesko-crnogorsko izdanje.

Recenzenti najnovijeg izdanja su dr Walter Laudes i mr Ivan Jovović.

Dr Walter Laudes, njemački naučnik, diplomata, humanist i veliki prijatelj Crne Gore u Recenziji je napisao: „Hronološkim redom — od antičkog doba do 21. vijeka je dr Cvetko Pavlović mukotrpno, detaljno i naučno utemeljeno sakupljao crnogorska kulturna djela i doprinoseći na taj način formiranju crnogorske nacionalne svijesti. Čitajući Vašu knjigu naučio sam mnogo o Crnogorcima. Oduvijek sam izuzetno poštovao Vaš narod, a sada je moje poštovanje značajno poraslo. Vaša knjiga je vrijedno naučno djelo. Rezimirajuću na ovom mjestu govorom jugoslovenskog diplomate, pisca i dobitnika Nobelove nagrade za književnost Iva Andrića: Sve je čarobno lijepo ovdje, pa nema što da se doda i bila bi šteta, da se nešto oduzme“.

Podsjećamo da je izdanje na rumunskom objavila Rumunska akademija kao najviša državna naučna i kulturna institucija države Rumunije, članice Evropske unije i NATO saveza. Prof. dr Krišu Daskalu, direktor Instituta „Titu Majoresku“ Rumunske akademije u predgovoru izdanja na rumunskom, zapisao je: „Ako su veliki narodi skoro uvijek arogantni, malima ostaje jedino ponos, na koji ih veliki tjeraju da ga odbrane, da na taj način odbrane svoj identitet. Zato ih uvijek posmatram sa divljenjem, i sa nadom da će služiti kao primjer drugim narodima, a u da-

15

Studija „O Crnoj Gori i Crnogorcima“ objavljena na njemačkom i crnogorskom jeziku

Još jedno bilingvalno izdanje Pavlovićeve knjige Knjiga „O Crnoj Gori i Crnogorcima“ štampana je u čast obnove crnogorske nezavisnosti i njene afirmacije na međunarodnom planu. Do sada je objavljena u sedam izdanja: dva na crnogorskom, po jedno na engleskom, mađarskom i rumunskom jeziku, te bilingvalno izdanje na engleskom i crnogorskom

Dr Cvetko Pavlović

Naslovnica knjige „O Crnoj Gori i Crnogorcima“

našnjoj Evropi je ostalo malo ovakvih naroda, među kojima, na časno mjesto, stavljam Crnu Goru. Upravo zbog toga sam bio zadivljen kada sam dobio rukopis jedne izuzetne knjige – „O Crnoj Gori i Crnogorcima“, autora dr Cvetka Pavlovića. Knjigu krasi temeljan predgovor, koji potpisuje Ivan Jovović, uvodeći čitaoca u sadržaj knjige i objašnjavajući

nam ciljeve kojima se rukovodio autor ovog djela. U jednom neprijatnom kontekstu koji je karakterističan neprekidnom tendencijom asimilacije, identitet Crnogoraca je napadnut i od moralne degradacije“.

Svojim pismom od 13. aprila 2022. godine ambasadorka SAD u Crnoj Gori, Nj. E. Džudi Rajzing Rajnke obavijestila je autora da je studija „O

Povodom ovog izdanja, dr Pavlović se kritički osvrnuo na anticrnogorsku politiku doskorašnjeg Ministarstva kulture, nauke i sporta.

Uz podsjećanje da je ta institucija odbila da finansira ovaj međunarodni naučno-istraživački projekat, autor konstatuje da „falsifikatorima i negatorima crnogorske istorije, samobitnosti i kulture instaliranim u Vladinim i državnim organima smetaju istorijske činjenice navedene u studiji“ Crnoj Gori i Crnogorcima“„u kolekciji Kongresne biblioteke SAD-a, a naše Nacionalne bi-

blioteke u Vašingtonu DC. Kao rezultat toga Vaša knjiga će biti dostupna državnim službenicima, istraživačima, naučnicima, studentima i drugim čitaocima zainteresovanim za Crnu Goru“.

Povodom ovog izdanja, dr Cvetko Pavlović se kritički osvrnuo na anticrnogorsku politiku doskorašnjeg Ministarstva kulture, nauke i sporta: -Našim javnim obraćanjem Ministarstvu nauke i kulture (Pobjeda, 28. i 29. maja 2021. godine) obavijestili smo crnogorsku i međunarodnu javnost da je to ministarstvo odbilo da finansira ovaj kapitalni međunarodni projekat od značaja za Crnu Goru. U zahtjevu za finansiranje studije „O Crnoj Gori i Crnogorcima“, u cilju afirmacije države Crne Gore na međunarodnom planu, izričito sam upozorio i napomenuo da ne tražim novac od tih i takvih ministarstava, niti od onih koji su ih postavili, niti mi to dozvoljava lični, porodični, akademski i akademijski dignitet i integritet, već da mi vrate samo mali dio od onoga što smo moja uža porodica i ja sistemom državne prinude uplaćivali u državni budžet Crne Gore za više od stotinu godina. Konsultujte eksperte za etiku, pravo, ekonomiju i diplomatiju. U skladu sa strategijom negiranja hiljadugodišnje crnogorske državnosti, postojanja crnogorske nacije, crnogorskog međunarodno kodifikovanog jezika, istorijskog prava Crnogoraca da svoju pravoslavnu vjeru ispovijedaju u svojoj Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (Ustav za Knjaževinu Crnu Goru, čl.

40, 1905) kao osnovnom uni-

verzalnom ljudskom pravu, Ministarstvo nauke i kulture kao eksponent četničke ideologije — ideologije krvi i tla, a četnici su bili saradnici okupatora, italijanskih fašista i njemačkih nacista i kao takvi istorijski osuđeni kao i njihovi ideolozi i nalogodavci – odbilo je da finansira ovaj međunarodni naučno-istraživački projekat. Falsifikatorima i negatorima crnogorske istorije, samobitnosti i kulture instaliranim u Vladinim i državnim organima smetaju istorijske činjenice navedene u studiji.

Znameniti crnogorski, hrvatski, evropski i svjetski poznat i priznat slikar, vajar, esejista, književnik i filozof Dimitrije Popović, 21. maja 2021. godine izjavio je: „Država mora voditi računa o značaju nauke, kulture i umjetnosti, što znači i afirmaciju njenog identiteta, a identitet je uslov njenog opstanka. U studiji ‘O Crnoj Gori i Crnogorcima’ je na vidnom mjestu štampano da je njeno izdavanje odbilo da finansira Ministarstvo nauke i kulture – završava dr Pavlović. Štampanje studije „O Crnoj Gori i Crnogorcima“ podržala je Matica crnogorska.

Knjiga je dostupna crnogorskoj dijaspori u Saveznoj Republici Njemačkoj, gdje se uskoro očekuje njeno predstavljanje.

Dr Cvetko Pavlović je član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog PEN centra, Matice crnogorske, SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, Fondacije Sveti Petar Cetinjski i saradnik Instituta za kulturu vojvođanskih Rumuna.

Od strane Predsjedništva SFRJ odlikovan je Medaljom rada, dobitnik je priznanja Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju-OSCE, dobitnik je Zlatne medalje Univerziteta „Eftimije Murgu“ iz Rešice, Rumunija i Povelje zahvalnosti Sveti Petar Cetinjski.

S. Č.

16

Arena

Sportski miks

Neđelja, 10. jul 2022.

PVK Jadran slavi jubilej

Utakmicom vaterpolo šampiona na Škveru i svečanim prijemom u Herceg Novom obilježeno je 100 godina Plivačkog vaterpolo kluba Jadran.

Revijalna utakmica „Jadranove legende“ odigrana je između timova Bijela vila i Spjaža, nazvanih po ekipama koje su daleke 1926. godine odigrale prvu zvaničnu vaterpolo utakmicu.

Publika je imala jedinstvenu priliku da ponovo u bazenu vidi Vladimira Gojkovića, Borisa Zlokovića, Miloša Šćepanovića, Denisa Šefika, Slobodana Sora, Slavka Gaka, Danijela Premuša, Ištvana Mesaroša, Sinišu Matijaševića, Milana Jančića, kao i da svjedoči sudaru generacija – sa njima su u bazen prvi put uskočili vaterpolisti mlađe generacije ponikli u Jadranu, predvođeni Aleksandrom Ivovićem i Aleksandrom Radovićem.

Na spisku članova stručnih štabova, sudija i delegata našle su se vaterpolo legende Jadrana: najstariji Boris Čukvas, Slobodan Pura Uljarević, Zoran Mustur, Stanko Zloković, Zoran Ivanovski, Petar Porobić, Boro Lazarević, Ljubisav Gavrilović, Veselin Krivokapić, Vasko Čerović, Milorad Murišić, Boris Obradović, Draško Vuković, Danilo Odalović.

PVK JADRAN

Neka sija zvijezda Škvera i narednih stotinu godina JUBILEJ ZA PONOS: Nekadašnji i sadašnji igrači novljanske ekipe

Utakmici je prethodio defile Gradske muzike i mažoretki Škverom, a potom i defile „jadranaša“ svih generacija, koji su oko bazena formirali prsten kao simbol zajedništva, slavne istorije i svijetle budućnosti kluba.

U Gradskoj kafani, mjestu na kojem je održana prva Skupština kluba, upriličen je svečani prijem za zvanice, kojem su prisustvovali ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Ivan Otović, potpredsjednik Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore,

Nenad Vukanić, predstavnici Upravnog odbora i Skupštine kluba, bivši i sadašnji članovi Jadrana, predstavnici prijateljskih klubova i sponzora.

Dobrodošlicu zvanicama poželio je direktor kluba Miloš Mračević zahvaljujući svima koji su uveličali Jadranovo slavlje.

Predsjednik PVK Jadran i Vaterpolo plivačkog saveza Crne Gore dr Đuro Marić naveo je da je ono što je prije jednog vijeka niklo samoinicijativno, iz ljubavi prema sportu, danas jedna od najrespektabilnijih sportskih institucija u Crnoj Gori, regionu, snažan sportski argument i u širim okvirima.

– PVK Jadran, stjecište plivačkih rekordera i trofejnih vaterpolo

generacija, više je od samog sporta. Više od sportske igre.

Nikada ne odstupajući od sportskih načela i sportskih regulativa, naš klub postao je identitetski znak Herceg Novog, sociološki fenomen koji ponekad nadrasta sredinu u kojoj egzistira – kazao je Marić.

Ističući da Jadran i Škver decenijama sabiraju novsku omladinu, on je dodao da je klub uvijek bio otvoren za sve, a iz tog iskrenog i svestranog poimanja svijeta proistekla je svojevremeno snažna antifašistička ideja, insistiranje na socijalnoj i nacionalnoj jednakosti, što je i danas važna karakteristika ovog sportskog kolektiva.

Marić je zahvalio onima koji su svoje živote utkali u Jadranov

vijek trajanja, uz poruku: „Istorija, rekosmo, bilježi i arhivira.

Neka i sada bude tako, ali fenomen Jadran ne smijemo stavljati samo u okvire istorije.

Istorija se zaboravlja. Jadran je živi i aktivni dio i snažna zaloga sportske i društvene budućnosti“.

Pobrojavajući brojne rezultate i uspjehe PVK Jadran, predsjednik Skupštine kluba Boro Mračević kazao je: - To je sve iz našeg malog Herceg Novog, u koji su prve titule stigle kada je brojao par hiljada stanovnika, a danas sa oko 30.000 staje ravnopravno uz rame Beogradu, Zagrebu, Budimpešti, Atini, Moskvi, Barseloni, Marseju, Berlinu i drugim višemilionskim gradovima.

Mračević je kazao da su uspjesi postignuti iz skromnih uslova rada i još skromnijih finansijskih sredstava, iz male baze, malog broja djece, bez mogućnosti velike selekcije i odabira, a sve zahvaljujući, na prvom mjestu, velikoj ljubavi.

Zlatne plakete zahvalnosti povodom 100 godina PVK Jadran dodijeljene su: Vladi Crne Gore – Ministarstvu sporta i mladih, Crnogorskom olimpijskom komitetu, Vaterpolo i plivačkom savezu Crne Gore, Opštini Herceg Novi, Institutu Igalo i Evropskoj akvatik federaciji LEN. Uz to, priznanja koja su znak snažne zahvalnosti uručena su prijateljskim klubovima i sponzorima koji su Jadranu godinama pružali ruku saradnje i podrške.

Uz poruku da Jadranov vijek zaslužuje da bude upamćen, istaknuto je da je u centru grada otvorena izložba fotografija „Jadranovih prvih stotinu“, a u saradnji sa Poštom Crne Gore osmišljena je koverta u čast jubileja i sva pošta koje je 8. jula otišla iz Herceg Novog u svijet ima žig Jadrana. Najavljeno je da će u jubilarnoj godini biti objavljena foto-monografija o stotinu godina kluba i jubilarna poštanska marka Jadrana, kao i da je Radio-televizija Herceg Novi pripremila dokumentarni serijal čija će prva epizoda biti R. A. emitovana 18. jula.

U Skoplju počelo B prvenstvo Evrope za košarkašice do 20 godina, Crna Gora danas (18.45 h) igra protiv Rumunije

Savršen start značio bi mnogo PODGORICA – Sistem FIBA ,,prozora“ učinio je da ovo ljeto bude slobodno za našu žensku seniorsku košarkašku reprezentaciju, koju tek u novembru čeka nastavak kvalifikacija za Eurobasket.

Ali, baš zbog toga, ovo ljeto biće u znaku naših mlađih selekcija. Prvi put prijavljene su dvije selekcije – tim do 20 godina i selekcija do 16 godina.

Mlada reprezentacija od četvrtka veče je u Skoplju, gdje je juče počeo šampionat B prvenstva Evrope, na kojem će ,,crvene“ debitovati danas (18.45 h) utakmicom protiv Rumunije. Za razliku od naše selekcije, koja ima samo pet igračica 2002. godište, dok su ostale juniorke i kadetkinje, Rumunija ima tri košarkašice 2003, dok su ostale sve 2002. godište, a ubjedljvom pobjedom protiv Hrvatske dokazala je kvalitet.

– Lijepo je biti na prvenstvu Evrope i jedva čekamo da započnemo nastup. Sigurno je da ćemo sa mnogo motiva zaigrati i pokušati da što bolje predstavimo Crnu Goru. Imamo grupu

RADOVIĆ: Nadam se da možemo napraviti lijepu priču Prvi meč protiv Rumunije naš stručni štab sprema uz veliki oprez.

– I prije prvenstva sam razmišljao da je jako bitno da startujemo dobro, a nakon rezultata utakmice Rumunija – Hrvatska, to dobija potvrdu. Ekipa Rumunije je jako nezgodna, imaju malo drugačiji sistem, zahtjevniji kad je koncentracija u pitanju, mnogo zone, mnogo zonskog presinga i tu traže priliku za udvajanje. Imaju nekoliko jako nezgodnih šutera i na to ćemo obratiti pažnju. Pokušaćemo da nametnemo svoj stil igre, sa agresivnom odbranom, kako na driblingu, tako i na dodavanjima, sa idejom da iz te odbrane dođemo do lakih poena iz tranzicije – kaže selektor Vladan Radović.

Prosjek naše selekcije na šampionatu je ispod 18!

– Siguran sam da će prvenstvo biti jako zahtjevno, naporno zbog ritma utakmica, samim tim su i iznenađenja moguća. Što se mojih djevojaka tiče, vjerujem da će želja i motivacija biti na vrhunskom nivou, uz potrebnu koncentraciju, mislim da možemo napraviti jednu lijepu priču – naglasio je Radović.

po mjeri i nadam se da ćemo napraviti iznenađenje. Iako smo najmlađa selekcija mislim da imamo dosta toga da kažemo – rekla je Ksenija Šćepanović, centar ,,crvenih“.

Velika snaga crnogorske selekcije je činjenica što je gotovo cijela reprezentacija iz jednog

kluba. Čak osam igračica je iz Budućnosti, Baošić i Vujačić su iz filijale ,,plavih“ – Podgorice, dok su iz Primorja Radnjić i Bulajić, koja je, istina, od prije nekoliko dana takođe članica crnogorskog šampiona.

– Sigurno da je to naša posebna snaga. Već duže vrijeme smo na

okupu, odlično se poznajemo i nakon završene sezone odmah smo nastavile sa treninzima, tako da potpuno spremne čekamo iskušenja na ovom šampionatu – dodala je jedna od mlađih u našoj reprezentaciji Jovana Savković, ali koja će i pored toga imati posebnu ulogu.

Crna Gora na startu želi da napravi iznenađenje protiv Rumunije, koja je bila ubjedljiva

Grupa C 1. KOLO Rumunija – Hrvatska Kosovo – S. Makedonija Crna Gora – slobodna 2. KOLO (DANAS) 18.45 – Crna Gora – Rumunija 18.45 – Hrvatska – Kosovo

79:54 69:83

na premijeri. Naš učinak zaviće mnogo i od šuterskog raspoloženja Anastasije Drobnjak, koja je bila među najboljim troj-

kašima WABA lige.

– Dobro smo se spremale. Napravljena je detaljna analiza rivala, tako da smo fokusirane samo na prvi meč. Vjerujem da imamo svoje šanse. Lijepo bi bilo otvoriti prvenstvo pobjedom.

Gledale smo Rumunke na meču protiv Hrvatske i stvarno su djelovale perfektno. Biće teško, ali smo spremne i motivisane – naglasila je Drobnjak.

R. P.

Neđelja, 10. jul 2022.

Arena

Rukomet/Košarka

17

TWITTER.COM/CHICAGOBULLS

Pionirke Nina Ramusović (14) i Maja Ceklić (15) u konkurenciji za odlazak na kadetsko SP

Na klasu se ne žmuri Simonović briljirao protiv Dalasa Krenula je NBA Ljetnja liga, a prvi meč sa Čikagom obilježio je Marko Simonović – mladi Kolašinac je bio najzaslužniji za pobjedu Bulsa nad Dalasom, nakon produžetka, sa 100:99.

Crnogorski reprezentativac je za 29 minuta na terenu ubacio 27 poena (19-10 iz igre, 8-7 slobodna bacanja), uz 13 skokova, tri blokade, te po asistenciju i ukradenu loptu.

Simonović je i direktno uticao na rezultat, pošto je zakucavanjem donio produžetak svom timu, a u dodatnih pet minuta sa linije slobodnih bacanja i pobjedu.

Dvocifreni kod Bulsa bili su još samo Melkolm Hil sa 18 poena, uz devet asistencija i Džavon Frimen Liberti sa 11 poena.

Po 28 poena u poraženoj ekipi imali su Ej Džej Louson i ovogodišnji 37. pik sa drafta Džejden Hardi.

Simonović je prošlog ljeta stigao u Čikago iz Mege, a debitantsku sezonu uglavnom proveo u razvojnom S. J. timu Bulsa, u G ligi.

Član ABA2 lige nastavlja sa formiranjem ekipe za narednu sezonu

Fofana treće pojačanje Podgorice PODGORICA – Košarkaški klub Podgorica doveo je i treće pojačanje za narednu sezonu – stigao je Selim Fofana (1999. godište, 193 cm), Amerikanac koji nastupa za reprezentaciju Švajcarske.

Fofana je posljednje četiri sezone proveo u Union Nojšatelu, sa kojim je prošle sezone igrao finale plej-ofa Švajcarske, gdje je njegov tim poražen od Friburga sa 3:0.

Prošle sezone odigrao je 37 utakmica, uz prosjek od 15,8 poena, 3,6 skokova i 3,1 asistencije. Na čak 26 utakmica imao je dvocifren učinak, a na čak 13 postigao je 20 i više, dok je na 10 utakmica imao dabl-dabl učinak.

Rekord je postavio na meču protiv Lugana, kada je za 38 minuta postigao 29 poena.

Za reprezentaciju Švajcarske u minuloj sezoni upisao je četiri nastupa uz 23 poena.

Prije Fofane, u Podgoricu su stigli centar Mladen Vujić i krilni centar Luka Barišić. S. J.

Dva beka (Nina ima 14 i po, Maja 15 godina) ozbiljno konkurišu za najbolji tim koji će predstavljati Crnu Goru 30. jula na Svjetskom prvenstvu u Sjevernoj Makedoniji.

Mlade rukometašice potencijal su za najveće domete. Pokazale su klasu kroz Prvu ligu, mlađe kategorije, posebno na Mediteranskom prvenstvu gdje je tim Tatjane Jeraminok osvojio zlatnu medalju. Upravo ih je proljeće i poguralo do kadetskog tima gdje uz rad legende svjetskog rukometa mogu da naprave još neki korak dalje.

Zasad, pionirski dvojac gura odlično. Posljednjih dana, na nekoliko treninga, u jednoj od tri postave Maja i Nina stoje pored (napadački i odbrambeno) Đurđine Jauković koja se oporavila od operacije koljena, a od koje slušaju, upijaju vrijedne savjete. I to je bonus za djevojčice koje energijom, napadačkim rafalima i fintama, razbijaju sve predrasude. Lijepo je znati da talenti ne moraju da čekaju na red i da se samozadovoljavaju riječima koje uvijek nijesu muzika za uši: ,,imaju kad, polako, dolazi njihovo vrijeme“.

Zar je teško priznati, a očigledno u rukometu nije, da je neko, poput Nine i Maje, u svom uzrastu – klasa. I ono najvažnije, sebičluk ni jedna ni druga nemaju. Igraju za tim, pobjedu i sto posto se daju treninzima, utakmicama… Raduju se i skaču sa klupe kada saigračice pogode, dodaju dobar pas…

HRABRE I ODLUČNE

Sa najvećim talentima crnogorskog rukometa razgovarali smo prije dva dana. Djelovale su svježe, vesele poslije treninga koji je potrajao skoro dva i po sata. Jer, tako to ide kod Maje, na sat se ne gleda…

- U rukometu sam od šeste godine. U mojoj porodici je sve u znaku sporta i nikad nam nije dosadno. Uz sestru Emu, seniorsku reprezentativku, počela sam da volim sport i kako tada tako i danas. Rukometne utakmice se vrte na TV-u, priča se o rukometu… Uglavnom dane provodim u školi, uz knjigu i sa loptom. To malo slobodnog vremena što imam, jer živim u Beranama, a nastupam za Nikšić, koristim za druženje. Često, jer je teren blizu kuće, sa društvom igram košarku, fudbal… - ispričala je Ramusović.

Sličan je put Maje Ceklić.

- Uz brata, prije sedam godina, počela sam da treniram rukomet. Prije rukometa, trenirala sam fudbal, a onda sam se potpuno okrenula i krenula u nešto u što tada nijesam vjerovala da može ovoliko sreće da mi donese. Iskreno da vam kažem, počela sam da treniram samo da nijesam kod kuće. Što se ti-

A. MARKOVIĆ

MOGU PUNO: Nina Ramusović i Maja Ceklić

Vole Jovanku, Đinu, Itanu…

Odličan rad klubova

Koga volite da gledate na terenu?

– Oftedal, volim njenu brzinu, kretnje i stil. Od muškaraca Sagosena. A od naših, osim moje Eme, volim Itanu Grbić, ima dobre promjene i šut iz koraka, kao i Đinu Jauković jer ima sve: šut sa devet metara, jake finte, igra odličnu odbranu – kazala je Ramusović.

Maja nema dilemu: – To je Jovanka Radičević. Od strankinja Nora Mork.

Kakvi su vaši treneri u klubovima?

- Imam odličan rad u Nikšiću sa trenerom Markom i Božidarom Đukanovićem – odgovorila je Nina, koja, takođe, trenira i sa kadetima Berana u Beranama.

Maja je od početka sa Bobanom Krstović. Dobitni tandem.

- Kad se završe obaveze u reprezentaciji, kreću klupske pripreme. Pauza mi uopšte ne treba, odnosno ne odgovara nakon ovakvog rada. U Zeti su treninzi naporni.

Skok do neba…

Obje su u igri za odlazak na SP. Šta bi bilo da odu i da se vrate kući sa medaljom?

- Do neba bih skočila. Bio bi to veliki događaj za mene – poručila je Ramusović.

Maja je u svom maniru odgovorila: - Prije svega, ne plašim se ničega.

A ako pođem na Svjetsko prvenstvo, daću sve što mogu za rezultat.

če slobodnog vremena, nemam ga. Završila sam osnovnu školu, upisala srednju u Zeti samo da ne bih gubila vrijeme putovanjima autobusom.

Koliko je, da li ih je iznenadio poziv za pripreme kadetskog tima?

- Negdje sam očekivala jer sam se trudila, borila da dostignem cilj. Sada vidim da se upornost uvijek isplati - poručila je Nina.

Malo starija koleginica iz Zete bila je iznenađena.

- Nijesam očekivala da ću biti na spisku, a jesam očekivala da ću igrati za pionirsku reprezentaciju. Previše sam srećna da bih mogla opširnije da pričam.

U duele ulaze sa starijim koleginicama. Nemaju problema da prime batine, zadaju udarac, kada padnu da ustanu bez suza.

- Sve su to jači dueli, potrebno je mnogo više snage. Ne dam na sebe. Borim se. Imamo veliku pomoć od našeg trenera. Ponekad ne ide, ali uz ovakve treninge je sve lakše – jasna je Nina.

Maja kaže da im nije lako, ali ni teško da prihvate da igraju protiv iskusnijih i starijih.

- Razlika je velika između pionirske i kadetske generacije.

Kod Maje su mnogo jači treninzi i nije lako. Svjesna sam da

treniram sa djevojkama koje su starije, ali ne dam sebe, niti ću.

Na pitanje da li su znale koliko je Maja Savić osvajala trofeja i kakva je igračica bila, u glas su odgovorile: - Najbolje da nijesmo znale ko je Maja!

SAMO RUKOMET

Mlade igračice su dokaz da nije važno odakle ko dolazi i za koji klub nastupa.

- Nije bitno gdje igraš, bitno je da se uklopiš i daš maksimum gdje god da si. Da se trudiš, boriš, pobjeđuješ i osvajaš – jasna je Nina.

Za Maju je najvažnija volja.

- Jaka volja ruši sve. Odricanja su obavezna, a zalaganje mora biti ne sto, nego trista posto.

Nikada nijesu igrale za isti klub.

A žele, jer kažu da se na terenu odlično razumiju.

- Dobro se razumijemo, ne treba nam mnogo da se ukapiramo kazala je Nina.

Maja je dodala: ,, Zajedno smo, bukvalno, svukuda“.

A koliko imaju vremena za privatno druženje?

- Kada smo u reprezentaciji ne razdvajamo se, ali smo kilometrima daleko kada nastupamo za klubove – ispričala je Beranka.

A. MARKOVIĆ

NBA Ljetnja liga

PODGORICA – Genijalan, ambiciozan i hrabar plan je upalio. Maja Savić nije pogriješila kada je za okupljanje kadetske rukometne reprezentacije (uzrast do 18 godina) pozvala pionirke Ninu Ramusović, članicu Nikšića, i Maju Ceklić iz ŽRK Zeta.

Različitog su temperamenta.

Maja je vulkan na terenu, Ema umije da se suzdrži…

- Nekad sam mirnija, ponekad sam ljuta, agresivna. Iznerviram se kada pogriješim, ali brzo se vratim na kolosijek.

Maji ne smeta što, kako kaže, ide glavom tamo gdje ne treba uvijek.

- Ne smeta mi, jer to sam ja.

Obožavaju rukomet i ne smeta im što društvo odmara, idu na more, zabavljaju se…

- Ljepše je na treninzima. Ovdje više uživam – jasna je Nina.

Maja se nadovezala: - Mnogo je ljepše u dvorani, a i društvo je ovdje odlično.

O čemu sanjaju nade crnogorskog rukometa?

- Sanjam da jednog dana igram za veliki klub, za svoju reprezentaciju i da budem najbolja igračica - bez zadrške odgovorila je Ramusović.

Identično razmišlja Ceklić: - Želim da igram za najbolji klub, osvajam trofeje, i da sam u sredini gdje bih mogla najviše da naučim.

Kako mlade godine prihvataju kritike, koliko ih pohvale podižu?

- Prijaju pohvale na način da radim još jače, a od kritika ne bje-

žim. Prihvatam savjete.

Zanimljiv odgovor dala je članica Zete.

- Na kritike sam malo teška, ali ukapirala sam da su savjeti dobri, ali pohvale… Poslije lijepih riječi sam još bolja.

Kako se snalaze na drugim terenima, na primjer, školskom?

- Obaveze su velike, ali sve usklađujem. Eto, završila sam osnovnu, na jesen krećem u srednju školu u Podgorici. Na smjeru sam turizam, to je ono što me interesuje. Voljela bih da se više posvetim engleskom i njemačkom jeziku.

U osnovnoj školi Maji je omiljeni predmet bilo fizičko.

- Koliko-toliko završavala sam školske obaveze. A da je bilo naporno, bilo je. Uz rukomet malo se o čemu razmišlja, osim o obavezama u školi. Uopšte nemam vremena za izlaske ili hobi.

Odgovorne su, a koliko je odgovornost na terenu stresna: - Sjećam se utakmice protiv Tivta. Do kraja utakmice je bilo šest sekundi. Uzela sam loptu, svojom voljom, željela sam pobjedu za moj tim i uspjela. Na glavu bih skočila za pobjedu – poručila je Ramusović.

Maja kaže da nikad ne bježi od odgovornosti, a evo zbog čega: - Sigurna sam u sebe.

Da li mogu da žive bez rukometa?

- Teško, navikla sam na treninge. Život mi je ispunjen rukometom – poručila je Nina.

Maja je na pitanje odgovorila pitanjem: - Pitam se kako ljudi mogu bez sporta. Ne razumijem da neko može život da provede samo u šetnji ili ništa da ne radi.

A. MARKOVIĆ

18

Arena

Fudbal/Tenis

Neđelja, 10. jul 2022.

Jedan od boljih fudbalera lige nedavno produžio ugovor s Budućnošću, a sada napušta klub

Ivanović zbog sukoba sa Mijačem prelazi u Dečić Do ovakvog epiloga došlo je nakon nesuglasica između iskusnog krilnog napadača i predsjednika Veselina Mijača. Iz krugova bliskih ,,plavima“ moglo se čuti da je do zatezanja odnosa došlo zbog visine premija, koje bi trebalo da pripadnu igračima i stručnom štabu u slučaju dobrog rezultata u Evropi. Upućeni tvrde da postoji još nekoliko internih stvari koje su posljednjih dana uticale da Ivanović digne sidro.

Crnogorski reprezentativac nije konkurisao za prvu utakmicu kvalifikacija za Ligu konferencija protiv Lapija pod Goricom, gdje je domaćin slavio sa 2:0. Razlog je upravo narušena relacija Ivanovića i glavnog čovjeka kluba.

Sukob se dogodio nedavno,

ali u srijedu i četvrtak stizale su informacije da će nesporazum biti ispeglan na sastanku u petak. Ipak, od pomirenja ništa. Problem je eskalirao do te mjere da je Ivanović zatražio raskid saradnje.

Sve se ovo deševa u trenucima kada Budućnost hvata zalet na ino-sceni. U momentu kada ima lijepu priliku da se plasira u drugo kolo međunarodnog takmičenja. Kada može donekle da izbriše prošlogodišnju sramotu od 13 primljenih golova u četiri meča sa Fincima i Faranima.

Umjesto mira za pripremu revanša na Kosovu 14. jula, gdje će ,,plavima“ za eliminaciju Lapija biti potrebno i nešto više od samog kvaliteta – klub potresa odlazak igrača koji se ponašanjem i učinkom na terenu nametnuo kao lider, vođa, pogotovo nakon odlaska pojedinaca koji su ostavili dubok trag pod Goricom.

Da je tako – svjedoči i odluka

Novak Đoković i Nik Kirjos danas (15 h) igraju finale Vimbldona

Rafael Nadal se zbog povrede povukao sa Vimbldona prije polufinala i ,,spriječio“ priželjkivano megafinale sa Novakom Đokovićem, koji nije dozvolio senzaciju protiv domaćeg tenisera Kamerona Norija.

Srpski as tako u borbi za trofej nije dobio najjačeg, ali jeste jednog od kontroverznijih protivnika – Nika Kirjosa.

Australijanac grčkog porijekla igra svoje prvo grend slem finale. Kad se pojavio na velikoj sceni, činilo se da će se to dogoditi mnogo ranije, da sa 27 godina neće biti tek 40. na ATP list i da mu najveći domet na grend slemovima do sada neće biti četvrtfinale Australijan opena iz 2015.

Temperamentni, neobični, gafovima sklon Kirjos, danas od 15 sati ima šansu da okrene točak istorije. Da se upiše među velikane i uspori Đokovića u naumu da bude najbolji svih vremena. Rafa Nadal ima 22, Novak 20 grend slem titula.

Prije samo tri godine Kirjos je bio na ivici samoubistva...

– To je bio jedan od mojih najmračnijih perioda. Ako dobro pogledate, na mojoj desnoj ruci možete vidjeti tragove samopovređivanja. Imao sam samoubilačke misli i bukvalno sam se borio da ustanem iz kreveta, a kamoli da igram pred milionima. Bio sam usamljen, depresivan, negativan, konzumirao sam alkohol, drogu, odgurnuo porodicu i prijatelje. Osjećao sam se kao da ne

mogu da pričam ili da ikome vjerujem – kazao je Kirjos.

– Sada sam ponosan što mogu da kažem da sam se potpuno preokrenuo i da imam potpuno drugačiji pogled na sve. Ne uzimam jedan trenutak zdravo za gotovo. Želim da budem u mogućnosti da dostignem puni potencijal i da se osmijehnem. Ovaj život je lijep.

Okršaj Đokovića i Kirjosa nosi zanimljivu priču iz prošlosti.

Australijanac je izjavama često provocirao Srbina, da bi mu u januaru ove godine pružio podršku dok ga je deportovala zemlja čije boje brani.

– Sada definitivno imamo neki bratski odnos, što je čudno.

Svi znaju da nije bilo ljubavi između nas neko vrijeme. Ali

mislim i da je taj odnos bio zdrav za naš sport. Mislim da je uvijek bilo uzbuđenja oko nas, posebno kada smo igrali.

Bilo je interesantno za medije, ljude koji su gledali – naveo je Kirjos i opisao uzbuđenje pred današnji meč.

– Nemiran sam, toliko je misli u mojoj glavi o finalu Vimbldona. Zamišljam sebe i kako pobjeđujem i kako gubim, o svemu mislim. Vidjećemo. Đoković i Kirjos igrali su samo dva puta i u oba navrata trijumfovao je Australijanac (2:0, 2:0). Oba meča odigrala su se 2017, kada je srpski as bio daleko od vrhunske forme.

Novak je sada veliki favorit, ali ukoliko Nikov servis bude na vrhuncu, jedan od boljih teni-

sera svih vremena mogao bi da ima ozbiljnih problema...

– Njegovo prvo grend slem finale, sigurno je uzbuđen, nema šta da izgubi. Ima strašan servis, ima snage u njegovim udarcima. Nijesmo dugo igrali, nikada nijesam uzeo set protiv njega, ali se sada nadam da će biti drugačije. To je novo finale za mene ovdje, iskustvo bi moglo da ide meni u korist – kazao je Đoković.

Novak je tokom turnira poslao poruku Kirjosu i poželio da se danas nađu na centralnom terenu.

– Biće mnogo vatrometa i emocija, to je jedino sigurno – najavio je Novak Đoković pred svoje osmo vimbldonsko, a ukupno 32. grend slem finale.

Ne. K.

ci ispratio senatore – Draška Božovića i Petra Grbića, malo je falilo da se ranije to dogodi i sa Milošem Raičkovićem, a ovog ljeta, usljed mimoilaženja sa predsjednikom, klub napušta Ivanović.

Momak koji je postao simbol trofeja u Crnoj Gori, neko ko je pravio prevagu gdje god je bio.

Ivanović je za Budućnost potpisao 2018. godine, a u ,,plavobijelom“ dresu je na 113 ligaških nastupa 38 puta bio strijelac.

Prethodno je bio član Sutjeske, Rudara, OFK Beograda i Zire iz Azerbejdžana.

Podigao je devet trofeja – četiri titule i pet pehara Kupa. Bio je najbolji igrač i strijelac Telekom 1. CFL. Redovno je zauzimao mjesto u idealnom timu prvenstva.

U majici ,,hrabrih sokola“ ima 11 utakmica i tri pogotka.

Sve su prilike da Dečić dobije ogromno pojačanje. Kapitalca sa kojim može da ide i na šamD. KAŽIĆ pionski tron.

VIMBLDON: Ribakina savladala Ons Žaber i stigla do prve grend slem titule

Kraljica Elena

WIMBLEDON.COM

Od burne prošlosti do ,,bratske“ sadašnjosti

rukovodstva da tokom priprema na Zlatiboru produži ugovor sa trideset jednogodišnjim krilnim napadačem do 2024.

Ivanović je prepoznat kao neko ko bi i ubuduće trebalo da rješava utakmice, daje i namješta golove, razigrava ekipu, bude primjer mladima koji će ga jednog dana naslijediti. Ali, nepune tri nedjelje od objave sa srpske planine – stiže kraj. Čeka se da Igor potpiše raskid ugovora, a potom potraži novu sredinu.

Odmah je uslijedio poziv Sutjeske, nekadašnjeg Ivanovićevog kluba kojem je saopštio da poslije Budućnosti ne želi da se vrati u Nikšić, a u red stoji Dečić koji je trenutno najrealnija opcija za nastavak karijere iskusnog napadača.

Moguće da se u trku uključi još neki domaći prvoligaš, ali teško da neko može da pokvari planove Tuzana.

Mijač je nakon prošlogodišnjeg debakla na evropskoj pozorni-

Bajka Elene Ribakine je kompletirana – u prvom grend slem finalu u karijeri stigla je do titule na najprestižnijem turniru, Vimbldonu.

Ruskinja koja nastupa pod kazahstanskom zastavom savladala je Tunišanku Ons Žaber 2:1 u setovima. Žaber je dobila prvi set 6:3 nakon dva brejka – u trećem i devetom gemu, ali je onda ,,nestala“ s terena.

Ribakina je drugi i treći set riješila u svoju korist 6:2, a u oba je odmah oduzela servis protivnici.

– Riječima ne mogu da opišem koliko sam srećna – kazala je Ribakina.

Postala je prva teniserka iz Kazahstana koja je osvojila grend slem, a sa 23 godine i najmlađa pobjednica Vimbldona u pojedinačnoj konkurenciji od 2011.

Ribakina je rođena u Moskvi i do grend slem titule došla je u godini u kojoj je Vimbldon zabranio ruskim teniserima i teniserkama da igraju. ,,All England Club“ nije dopustio ruskim i bjeloruskim igračima da se takmiče na ovogodišnjem turniru kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

Ribakina je državne boje promijenila 2018. nakon što je od Kazahstana dobila bolje uslove nego što je imala u Rusiji.

Dvadeset treća igračica svijeta u tek drugom pojavljivanju u glavnom žrijebu Vimbldona do finala je došla izgubivši samo jedan set, protiv Australijanke Ajle Tomljanović u četvrtfinalu. Žaber je uspjela da je uvede u kontra ritam, ali se kazahstanska teniserka brzo vratila na pravi kolosijek, onaj na kome je, između ostalog, u polufinalu s lakoćom pobijedila šampionku iz 2019, Simonu Halep. Žaber je imala šansu da postane prva arapska igračica s grend slem titulom, imala je i veću podršku među 15 hiljada gledalaca na centralnom terenu, ali se njena inspirativna priča nije završila trijumfalno. ,,Ministarka sreće“, kako je zovu u njenom Tunisu, u domovinu će se ipak vratiti kao heroina.

– Toliko volim ovaj turnir i veoma sam tužna, ali to je tenis – pobjednica je samo jedna. Pokušavam da inspirišem mnoge generacije iz moje zemlje. Nadam se da me slušaju – kazala je Žaber.

Ne. K.

TWITTER/WIMBLEDON

Jedan od najboljih fudbalera Budućnosti Igor Ivanović napušta klub i na pragu je prelaska u Dečić – saznaje Pobjeda.

Arena

Sportski miks

19 CEV.EU

Neđelja, 10. jul 2022.

Naši odbojkaši treniraju u Kolašinu i spremaju se za avgustovske kvalifikacije za šampionat Evrope, korektor Aleksandar Minić poručuje

Možemo opet na Evropsko prvenstvo PODGORICA – Skoro dvije sedmice Kolašin je ,,dom“ odbojkaša Crne Gore, koji se pod vođstvom novogstarog selektora Crne Gore Ivana Joksimovića pripremaju za avgustovske kvalifikacije za Evropsko prvenstvo.

– Uslovi za rad u Kolašinu su odlični, nemamo nikakvih zamjerki. Polako privodimo drugu nedjelju kraju i sve protiče u najboljem redu – kaže za Pobjedu korektor naše selekcije Aleksandar Minić.

Do sada je, kako kaže Minić, akcenat bio ,,na fizičkoj pripremi i nekim tehničkim detaljima“.

– U narednom periodu ćemo raditi situacione treninge.

Zdravstveni bilten je odličan, svi igrači su u punom ,,pogonu“ i svi daju maksimum na treninzima što donosi odličnu atmosferu za rad .

Crna Gora će u predstojećim kvalifikacijama za rivale u grupi imati Portugal, Island i Luksemburg. Nakon po tri meča kod kuće i na strani, vizu za Evropsko prvenstvo će izboriti pobjednici sedam kvalifikacionih grupa i pet najboljih drugoplasiranih selekcija.

– Sa Islandom i Luksemburgom smo već imali priliku da igramo i izlazili smo kao pobjednici iz tih mečeva.

Uz maksimalnu ozbiljnost, trebalo bi i sada da opravdamo ulogu favorita. Po mom mišljenju, Portugal je kvalitetnija reprezentacija od svih dosadašnjih s kojima smo igrali u kvalifikacijama i favorit za prvo mjesto u našoj grupi, pa ćemo tražiti prolaz na Evropsko kroz tu drugu poziciju, ali i pokušati da iznenadimo Portugal ako nam se

Ćule me ostavio ,,na cjedilu“

VJERUJE U TIM: Aleksandar Minić

Nakon povlačenja Miloša Ćulafića, sada je u reprezentaciji najstariji 35-godišnji Aleksandar Minić, inače tri mjeseca mlađi od sugrađanina iz Bara.

– Ćule me ostavio ,,na cjedilu“ – uz osmijeh kaže Minić.

– Da budem iskren, nemam neki osjećaj da sam najstariji, jer se i dalje fizički osjećam dobro. A što se odgovornosti tiče, nju sam uvijek osjećao, bez obzira na starosnu hijerarhiju – dodao je Minić, dugogodišnji crnogorski reprezentativac, jedan od onih u koje su svi selektori Crne Gore, s pravom, imali veliko povjerenje.

Sezona za zaborav na ličnom planu Minić je prošlu sezonu proveo u Rumuniji, u ekipi Zalau.

– Završili smo sezonu na nezadovoljavajućoj šestoj poziciji, ciljevi nijesu ispunjeni, ostao je gorak ukus.

Menadžment kluba je od početka vukao neke pogrešne poteze i uz lošu organizaciju i nezadovoljstvo igrača došlo je do nezadovoljavajućeg rezultata. Sve u svemu, sezona za zaborav na lič-

nom planu – ističe Minić.

Ističe da planira da naredne sezone igra u nekoj novoj sredini.

– Još uvijek nema nagovještaja gdje bi to moglo da bude – dodao je Minić.

za to ukaže prilika.

Crna Gora će u kvalifikacijama igrati sa dosta izmijenjenim i podmlađenim sastavom u odnosu na prethodne. Kapiten Vojin Ćaćić nije na raspolaganju zbog teške povrede Ahilove tetive u dresu njemačkog Fridrihshafena, Miloš Ćulafić je odlučio da završi reprezentativnu karijeru, a zbog povreda, odnosno porodičnih razloga, ovu akciju

će preskočiti Marko Vukašinović i Ivan Ječmenica.

– I u prethodnim kvalifikacijama smo bili bez nekoliko standardnih starijih reprezentativaca (Ćulafić, Bojić, Vukašinović), pa smo uspjeli bez većih problema da se kvalifikujemo na EP. Tačno je da smo sada znatno oslabljeni bez Ječmenice i Ćaćića iz prošlogodišnjih kvalifikacija, ali vjerujem da uz

spoj mladosti i iskustva i ove godine možemo da izborimo plasman na treće uzastopno Evropsko prvenstvo.

A vizu za EP će tražiti i kroz tri domaće utakmice, koje će prvi put igrati u Kolašinu.

– Hala je stvarno odlična i ,,leži“ nam, vjerujem da uz podršku navijača možemo dobar posao da napravimo ovdje u sva tri meča – zaključio je Minić.

S. J.

Crnogorska odbojkašica naredne sezone igraće u italijanskoj A2 ligi, u ekipi Konsolinija

reprezentacijom Crne Gore u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.

– Pripreme u klubu počinju 15. avgusta, ali zbog reprezentativnih obaveza ja ću se priključiti krajem septembra. Klub ima razumijevanja i bez problema su me pustili, po završetku kvalifikacija priključiću se ekipi – zaključila je Perović.

Dvadeset sedmogodišnja crnogorska reprezentativka je odbojkom počela da se bavi u rodnom Baru, u ekipi Luke Bar. Inostranu karijeru počela je na jesen 2014. godine u norveškom Stod voleju. Potom je igrala za rumunske timove Targu Mureš i Bakau, njemački Štutgart, mađarsku Bekeščabu (u kojoj je bila najbolji smečer i poenter CEV Kupa), kineski Junan, grčki AEK, turski TED Kolejlijer iz Ankare i u dva navrata za indonežanski BanS. J. dung...

Perović: Savršeno mjesto da napredujem PODGORICA – Nakon titule u Indoneziji sa Bandungom, Nikoleta Perović se vraća evropskoj odbojci – korektorka reprezentacije Crne Gore će naredne sezone igrati u italijanskoj A2 ligi, u dresu Konsolinija, iz San Đovani in Marinjana, mjesta od desetak hiljada stanovnika, u provinciji Rimini.

– Drago mi je što sa postala dio ovog tima. Odabrala sam Italiju jer je to veoma gostoljubiva zemlja, gdje se igra odlična odbojka, sa dobrim ljudima i mentalitetom koji je sličan mojoj Crnoj Gori. Imala sam nekoliko ponuda, ali je ova zai-

sta lijepa realnost, zbog čega sam odlučila da dođem i igram za ovaj klub – rekla je Nikoleta za klupski sajt.

Konsolini je prošle sezone zauzeo treće mjesto u grupi A (u konkurenciji još 10 timova), a onda je eliminisan u prvoj rundi plej-ofa (osmini finala) za ulazak u A1 ligu od Martinjaka, sa 2:1 u pobjedama.

– Veoma mi se sviđa Italija, kao zemlja, kultura i kao mjesto za igranje. Sigurna sam da je to savršeno mjesto da nastavim da napredujem – dodala je Nikoleta, koja će se novom klubu priključiti u septembru, po završetku obaveza sa

Muška mlada odbojkaška reprezentacija danas putuje za Poljsku na Evropsko prvenstvo

Radulović: Imaćemo šta da pokažemo PODGORICA – Muška mlađa seniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore danas putuje za Poljsku, u Tarnov, gdje će od 12. do 17. jula učestvovati na prvom Evropskom prvenstvu u ovoj konkurenciji.

Selektor Balša Radulović odredio je konačan spisak od 14 igrača, a boje Crne Gore na EP braniće tehničari Danilo Dubak (Budućnost volej), Rastko Milenković (Budva), korektori Đorđe Jovović (Triglav, Slovenija), Miro Miljanić (Budva), primači servisa Nemanja Peruničić (ACH Ljubljana), Vukašin Cimbaljević (Vojvodina), Milan Rovčanin (Jedinstvo), Lazar Cimbaljević (Galeb Liko Soho Group), srednji blokeri Matija Ćinćur (Budućnost volej), Stefan Femić, Nikola Đurović (Jedinstvo), Ognjen Perunović (Budućnost volej), te libera Miloš Kosović (Dubočica) i Danilo Krivokapić (Budva).

– Mogu da budem izuzetno zadovoljan učinjenim u kompletnom periodu. Prvu nedjelju smo proveli u Nikšiću, nakon toga dvije nedjelje u Kolašinu i generalni utisak je da smo sve tri nedjelje iskoristili na najbolji mogući način, kako bismo podigli nivo fizičke spreme i uigranosti i što spremniji dočekali Evropsko prvenstvo. Svi momci su zdravi, sa puno optimizma putujemo u Poljsku. Vjerujem i da ćemo tamo imati šta da pokažemo i prikažemo mušku od-

bojkašku crnogorsku scenu na najbolji mogući način – kazao je selektor Balša Radulović, u čijem stručnom štabu su i pomoćnici Miljan Bošković i Miloš Marković, fizioterapeut Nikola Vojinović, statističar Luka Zucović, a generalni sekretar OSCG Ivan Bošković biće tim menadžer.

Na prvom EP za mlađe seniore (igrači rođeni 2001. godine i mlađi) nastupiće osam selekcija, podijeljenih u dvije grupe po četiri tima. Crna Gora je u grupi sa Holandijom, Italijom i Turskom. Dvije prvoplasirane selekcije idu u polufinale.

– Hvala Odbojkaškom savezu Crne Gore na izuzetnim uslovima koje smo dobili tokom cijelih priprema. Pripreme su protekle veoma uspješno, prva nedjelja je bila izuzetno naporna i teška.

Međutim, iz dana u dan podizali smo formu i tempo je bio sve lakši i lakši. Odigrali smo dvije sparing trening utakmice sa momcima iz seniorske selekcije, što nam izuzetno znači za naredne utakmice na Evropskom prvenstvu. Forma momaka je na izuzetnom nivou. Zadovoljni smo kako su protekle pripreme i imamo čemu da se nadamo.

Naravno, idemo bez rezultatskog pritiska na EP. Naše je da damo sve od sebe i koliko će to da donese, vidjećemo na prvenstu – kazao je kapiten naše selekcije Đorđe Jovović, koji se nalazi na četvrtom mjestu na tabeli najboljih poentera nakon odigranih kvalifikacija.

S. J.

Predsjednik Crne Gore boravio u Budimpešti

Đukanović sa džudo elitom Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boravio je u Budimpešti na poziv predsjednika Svjetske džudo federacije (IJF) Mariusa Vizera, u društvu Srđana Mrvaljevića, trostrukog olimpijca i nekadašnjeg viceprvaka svijeta u džudou.

U srdačnom i prijateljskom susretu konstatovana je duga i uspješna tradicija džudoa u Crnoj Gori, kao i nesporan potencijal koji imaju mlađe generacije i izražena obostrana zainteresovanost za dalje unapređenje ovog sporta. Vizer je u tom cilju obećao snažnu podršku Svjetske federacije i predložio da Crna Gora u narednom periodu bude organizator nekog svjetskog džudo događaja.

Predsjedniku Đukanoviću je

Đukanović sa predsjednikom IJF Mariusom Vizerom

ukazana čast da drugog dana grend slema prvi uruči medalje pobjednicima turnira. Đukanović je imao priliku da u svečanoj loži razgovara sa Šandorom Čanjijem, predsjednikom OTP banke,

ministrom odbrane Mađarske Kristofom Salajem-Bobrovnickim, predsjednikom Evropske džudo federacije Laslom Totom i brojnim drugim političkim i sportskim uglednicima Mađarske.

20 Feljton

Neđelja, 10. jul 2022.

KAKO ZBILJA STOJE STVARI SA PORFIROGENITOVIM SPISOM I JUŽNIM SLOVENIMA

1.

6.

Srpske gradove ne bi trebalo tražiti van teritorije Raške » Piše: Stevo VUČINIĆ U X vijeku bugarska vlast se proteže od Srema do granica Raške. Klonimir, dolazeći iz Bugarske, „s vojskom uđe u Destinik, jedan od srpskih gradova, s ciljem da preotme vlast“ – stoga Sima Ćirković smatra da taj grad treba tražiti u istočnome dijelu države, negđe na putu iz Bugarske prema središtu. Vjeruje da je prirodno pomisliti na put od Rasa prema dolini Lima.

U kasnijem srednjem vijeku trasa mu je išla preko Sjeničke visoravni, na kojoj je smješten izvjestan broj tvrđava. Samo od Priboja pa do ušća Lima u Drinu bilo je 17 srednjovjekovnih gradova, ali su arheološki neistraženi. Tako da srpske gradove ne treba tražiti van Raške.

Da je Srbija bila u današnjim granicama Raške, odnosno Sandžaka, čitamo u 32. glavi DAI. Arhont Bugara Mihailo Boris, otpočne rat protiv Srba i oni ga potuku i zarobe njegova sina Vladimira s dvanaest boljara.

Stoga, on preko volje, sklopi mir s njima. Želeći da se vrati u Bugarsku, a plašeći se zaśede, zatraži đecu arhonta Mutimira, Borena i Stefana da ga isprate do granice Srbije, do Rasa (Novi Pazar), śeverne granice onovremene Srbije, koju čini linija koja povezuje planinske vrhove Golije, Javora i Zlatibora. Južno od te linije, a unutar prostora Raške, treba tražiti gradove pomenute u carevom spisu. Što se grada Lesnika tiče, biće da je Relja Novaković u pravu kada ga smješta oko riječice Lješnice, desne pritoke Lima, 10 kilometara śeverno od Berana. Tim prostorom dominira uzvišenje na kome se nalaze ruševine, poznate kao Gradina, a u podnožju egzistira toponim Podgrađe.

G. Ostrogorski je utvrdio hronologiju nekih srpskih vladara, kojoj se ne bi imalo što prigovoriti. Petar je vladao 25. godina,

Bugarsko carstvo u doba Borisa Mihaila

Relja Novaković je uočio da podaci o Srbima u poglavljima 32 i 33 nijesu koherentni. U 32. piše da su Srbi naseljeni u Zahumlju, a u 33. da rod arhonta Mihaila, sina Višetinoga, potiče od nekrštenih stanovnika na rijeci Visli, koji su se naselili na rijeci zvanoj Zahumla. Slijedi da stanovište nekih istraživača da Mihailo potiče od Srba čija je pradomovina u priobalju Visle nije logički utemeljeno

Relja Novaković

dok ga Bugari nijesu svrgli u vrijeme Bugarsko-vizantijske bitke kod Aheloja, 20. avgusta 917. godine. Dakle, vlast je izgubio najranije 917. godine. Okvirno, vladao je od 892. do 917. ili 893. do 918. godine. Njegov nasljednik Pavle stupio je na vlast 917. ili 918. godine, a Zaharije koji ga je poslije tri godine svrgao, stupa na vlast oko 921. godine. Časlav je u Srbiju došao iz bugarskoga ropstva i stupio na vladu između 931. i 934. godine, sedam godina poslije Simeonove smrti koji je umro 27. maja 927. godine (G. Ostrogorski, Porfirogenitova hronika srpskih vladara i njeni hronološki podaci, Istorijski časopis, br. 1–2, 26–27.).

Travuniju, Paganiju i Zahumlje car je naselio Srbima.

U Travuniji su gradovi Trebinje, Vrm (utvđenje na Klobuku, pomeđu Trebinja i Bileća), Risan, Lukavete (Luka kod Trebinja) i Zetlivi (selo Žljebi iznad Herceg Novoga).

U Paganiji su gradovi Mokro (Makarska), Verulja (Vrulje

Pokrštavanje Bugara

Na osnovu uporedne analize etnoloških spisa, narodne tradicije i predanja, materijalne dokumentacije i pisanih dokumenata, autor pobija tvrdnje srpske etnološke škole da su Crnogorci Srbi, odnosno narod slovenskoga porijekla doseljen iz Karpata u VII vijeku, te da su kao takvi preživjeli srednji vijek i dočekali savremeno doba između Omiša i Makarske), Ostrok (Zaostrog između Makarske i ušća Neretve) i Slavineca (najvjerovatnije ruševine kod sela Gradac na ušću Neretve), a drže i ostrva Korčulu, Mljet, Hvar i Brač.

Unutar Zahumlja se nalaze gradovi Ston, Mokriskik (selo Mokro na jugozapadu mostarskoga blata), Josli (selo Ošlje, śeveroistočno do Stona), Galu-

mainik (selo Glumine, śeverno od Ošlja) i Dobriskik (Dabar kod Ljubinja).

Rod antipata i patricija Mihaila sina Višetinoga, arhonta Zahumljana, potiče od nekrštenih stanovnika na rijeci Visli (Poljska) koji su nazvani i Litciki, naseljen je na rijeci nazvanoj Zahumla. S tim Porfirogenitovim podatkom u vezu treba dovesti i činjenicu da se rijeka Neretva u srednjem vijeku, u gornjem toku, zvala Viševa (Visseua, Visseva), odnosno Višina (Vissina).

Tako se zvala i jedna župa koja se na nju naslanjala. Očito da su im imena izvedena od muškoga imena Višo ili Višeslav; ime oca zahumskoga arhonta Mihaila.

Saks Gramatik koncem XII vijeka piše o jednome religioznome običaju koji je praktikovan na ostrvu Rujanu (Njemačka u blizini granice s Poljskom), u Svantovidovome hramu, jedan put godišnje, u ranu jesen: „Za žrtvu se koristio i medeni kolač velik skoro kao odrastao čovek.

Njega bi sveštenik postavio između sebe i naroda i pitao bi Rujance da li mogu da ga vide. Ako bi odgovorili potvrdno, poželio bi da ga sledeće godine ne vide.

Tom molitvom nije tražio sreću ni za sebe ni za narod nego da naredna žetva bude obilna.“ U današnjemu Zahumlju, odnosno Hercegovini, za Božić postupaju na isti način kao i

Svantovidov sveštenik polovinom XII vijeka. N. Nodilo piše: „U Hercegovini milaju na Božić s česnicom, t.j. uzmu dvojica česnicu, pa je okreću među sobom, i pita jedan drugoga: Milam li se (t.j. pomila li se iza česnice)? Onaj mu odgovori: Milaš malo. A onaj prvi onda reče: Sad malo, a do godine ni malo (t.j. da rodi žito dobro, i da tako velika bude česnica, da se ni malo ne pomila iz nje).“ Na kraju konstatuje da je ovaj obred, očevidni ostatak od Svantevidova kulta (Natko Nodilo, Stara vjera Srba i Hrvata, Liber, Split, 1981, 27).

Na Božić se vrši jer od Božića dan počinje da duža. Ne treba isključiti mogućnost da je rod Litciki s Visle prenio tu religioznu praksu u Hercegovinu, koja se vremenom hristijanizovala i tradicijom očuvala do savremenih dana.

Još je Relja Novaković uočio da podaci o Srbima u poglavljima 32 i 33 nijesu koherentni. U 32. piše da su Srbi naseljeni u Zahumlju, a u 33. da rod arhonta Mihaila, sina Višetinoga, potiče od nekrštenih stanovnika na rijeci Visli, koji su nazvani i Litciki i naselili se na rijeci zvanoj Zahumla. Slijedi da stanovište nekih istraživača da Mihailo potiče od Srba čija je pradomovina u priobalju Visle nije logički utemeljeno. U protivnome to bi podrazumijelo da je pradomovina Srba u priobalju Visle i da su Viševići takođe Srbi, o čemu nema zbora kod Porfirogenita (R. Novaković, „Da li su svi Zahumljani poreklom Srbi?“, Istorijski časopis XXII, Beograd, 1975, 22).

Bilo je pokušaja da se Litciki dovede u vezu s terminom Ljadszkie, izvedenome od prvobitnoga naziva Poljaka. Među-

Na teritoriji Poljske nema nijednoga naziva za neku teritoriju koji asocira na Bijelu Hrvatsku ili Srbiju, ni na Srbe kao etničku grupu. A Porfirogenit ne povezuje Mihaila Višetinoga i njegov rod sa Bijelom Srbijom. Pa je iz takvoga reda stvari R. Novaković zaključio da se na Balkan nijesu dosellili samo Srbi i Hrvati, nego i druga plemena i rodovi tim rod Litciki s Visle pominje se samo u 33. glavi, a u prethodnoj 32. glavi prapostojbina Srba se dovodi u vezu sa prostorom koji se kod njih naziva Bojki, a nalazi se s one strane Mađarske, u suśedstvu Franačke i velike Hrvatske, nekrštene, koja se naziva i Bela. To je prostor śeverne Češke i Galicije, koji nema veze s Vislom. U svakom slučaju, na teritoriji Poljske nema nijednoga naziva za neku teritoriju koji asocira na Bijelu Hrvatsku ili Srbiju, niti na Srbe kao etničku grupu. A Porfirogenit ne povezuje Mihaila Višetinoga i njegov rod sa Bijelom Srbijom. Pa je iz takvoga reda stvari R. Novaković zaključio da se na Balkan nijesu dosellili samo Srbi i Hrvati, nego i druga plemena i rodovi, ali zbog visoke titule arhonta kojom ga je obdarila Vizantija, u izvorima se našao samo rod Litciki s Visle.

O SKLAVINIJAMA

Što se Dalmacije tiče, ona je u ranome srednjemu vijeku zahvatala samo uski pojas uz obalu. Uočava se da su opisi unutrašnjosti škrti. Njen arhont je morao da pozove romejskoga vasilevsa Vasilija da spašava Dubrovnik iz arapske opsade.

Ta 868. godina bila je prekretnica na južnoslovenskome prostoru. Nakon nje je uspostavljana vizantijska tema Dalmacija.

Govoreći o Ljutićima Titmar iz Marseburga (975–1018) piše: „Hiis autem omnibus, qui communiter Liutici vokantur, dominus specialiter non presidet ullus. Unanimi consilio ad placitum suimet necessaria discucientes, in rebus efficiendis omnes concordant.“ Starce župane pominje i Porfirogenit. Kako piše car, njegov đed je zamjenjivao starce župane sa arhontima. Ovaj podatak bi trebalo tumačiti kao dokument o osnivanju prvih slovenskih državnih formacija – kneževina. Nakon toga slijedio je proces pokrštavanja, kome je prethodilo pokrštavanje vojne i političke elite, koja je taj proces predvodila, vodeći računa da ne prenagli i ubrza ga, mimo volje naroda.

(Nastavlja se)

Horoskop

Neđelja, 10. jul 2022.

21



HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEĐELJAK

Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Prisutan je gubitak energije i resursa.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Biku PONEĐELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Blizancima PONEĐELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose,

Đotiš bioritam (11. 7 - 17. 7) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

vog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu ukoliko unesete podatke rođenja: poznatog đotiš astrologa Mladena www.soulmatestars.com/vedicLubure, neophodno je da znate signs/calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš sideralnu poziciju Mjeseca! Samo program na www.vedicastrolotako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od ger.org/jh Za ukupan rezultat nije dovoljno navedenih tranzita. posmatrati samo planetarne tranPreciznu kalkulaciju mjeseče-

zite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Pun Mjesec je u srijedu od 00:31 do 20:37. Ovo je generalno povoljno za mnoge aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND

naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Raku PONEĐELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Lavu PONEĐELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

UTORAK I SRIJEDA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Djevici PONEĐELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Vagi PONEĐELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje. Previše je prepreka.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

ČETVRTAK I PETAK

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

VIKEND

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Mjesec u Škorpiji PONEĐELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je

povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Strijelcu PONEĐELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

Mjesec u Jarcu PONEĐELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju…

UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Vodoliji PONEĐELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

ČETVRTAK I PETAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

VIKEND

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno.

Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Ribama PONEĐELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

22

Enigmatika

Neđelja, 10. jul 2022.

Neđelja, 10. jul 2022.

Enigmatika

23

24

Marketing

Neđelja, 10. jul 2022.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 10. jul 2022.

25

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je dana 9. jula 2022, u 86. godini, preminuo

MARKO Nika RADNJIĆ

Zbog situacije sa pandemijom kovid-19, sahrana će se obaviti dana 10. jula, u krugu porodice, u selu Raićevići – Njeguši, u 15 časova.

Ožalošćeni: sestra LJUBICA, brat ĐURO, snaha VELIKA, bratanići, sestrične i ostala rodbina RADNJIĆ

458

LJILJANA ZUROVAC Ostavila si svoju veliku ljubav i dobrotu, zaključanu u mom srcu, ali i veliku bol zbog tvog odlaska.

457

Sestra JADRANKA sa porodicom

15. 7. 2021 – 15. 7. 2022.

DALIBOR VUKOVIĆ Tvoja dobrota, ljepota i tvoj osmijeh nikad neće biti zaboravljeni.

MARJAN MARTINOVIĆ sa porodicom 460

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 10. jul 2022.

Posljednji pozdrav školskom drugu

Dana 9. jula 2022. u 51. godini umro je naš dragi

Naša draga i poštovana

NIKOLI Ostaće lijepa i nezaboravna sjećanja na naša druženja.

VLADAN Lekov PETROVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 10. jula od 10 do 15.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana na Novom groblju pod Trebjesom u 16 časova.

rođena Pavićević

447 Posljednji pozdrav voljenom bratu

Posljednji pozdrav dragom bratu

Ožalošćeni: otac LEKO, majka ILINKA - BEBA, braća VLADIMIR - VLATKO i MIRKO, sestra BILJANA, snahe DANICA i MARINA, sinovci SPASOJE, ALEKSA i STRAHINJA, sinovice ALEKSANDRA i NAĐA i mnogobrojna rodbina PETROVIĆ i MARKOVIĆ

preminula je dana 9. jula 2022, u 90. godini života.

Porodice će primati saučešće dana 10. jula, u kapeli u Škaljarima – Kotor od 10 do 13 časova, a sahrana će se obaviti istog dana u 16 časova u Bajicama – Cetinje.

Ožalošćene porodice: MARTINOVIĆ i PAVIĆEVIĆ

NIKOLI PAVLIĆEVIĆU

NIKOLI PAVLIĆEVIĆU 449

Neka tvoja dobrota i plemenita duša nađe vječni mir.

od sestre TANJE

Posljednji pozdrav dragom stricu

ZORKA Rašova MARTINOVIĆ

Tvoje ODJELJENJE IV/1, generacija 98/02. Cetinjske gimnazije sa razrednim starješinom SANJOM KALUĐEROVIĆ

430

NIKOLI RADULOVIĆU

431

Sestra VESNA, zet TOJO sa porodicom

450 Naša draga strina

NIKOLA PAVLIĆEVIĆ

ZORKA Rašova MARTINOVIĆ

Neka te anđeli čuvaju.

PREDRAG i DRAGAN 432

437 Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

Tetka VJERA SJEKLOĆA sa porodicom

Danas je svoju dušu sjedinila sa svojim i našim dobrim strikom Rašom, za sva vremena.

Posljednji pozdrav dragoj strini Žale za njima JOVAN MARTINOVIĆ sa porodicom

453

NIKOLI RADULOVIĆ

ZORKI Rašovoj MARTINOVIĆ

Opraštamo se od naše poštovane i drage ujne

Snaha MILICA i bratanići PREDRAG i DRAGAN BRANKO MARTINOVIĆ sa porodicom

438 452

Opraštamo se od

ZORKE MARTINOVIĆ

Opraštamo se od drage strine

Zahvalni za njenu dobrotu i pažnju.

SRETO i LJUBICA PEROVIĆ 454

JULIJANE FILIPOVIĆ

ZORKE Rašove MARTINOVIĆ Moja porodica i ja iskreno žalimo odlazak naše drage LJILJANA ADŽIĆ sa porodicom

Izražavamo duboko poštovanje i zahvalnost za tvoj doprinos u građenju naših prijateljskih odnosa.

U obavezi smo da uspomene čuvamo od zaborava.

Počivaj u miru.

451 Posljednji pozdrav ujni

ZORKE MARTINOVIĆ VULE ANĐUŠIĆ sa porodicom

koja je sa svojim dragim Rašom bila dio naših života.

ZORKI 459

Neka tvoja duša pronađe mir pored tvoga Raša, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

BOSE i MILEVA sa porodicama 456

STANE MILAŠ sa porodicom 455

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 10. jul 2022.

Dana 11. jula navršava se godina od smrti naše voljene

27

Pet godina je od smrti moje majke

Tužnim srcem javljamo rodbini, kumovima i prijateljima da je dana 9. jula 2022, poslije teške i kraće bolesti, u 87. godini, preminuo naš voljeni

VELIKE Petrove IVANOVIĆ rođene Radonjić

ZORKE M. ĐUROVIĆ

ĐORĐE pok. Dušana ŽIVKOVIĆ 1936–2022.

Majko moja, sve ove godine tuge, bola i samoće, od kada si me napustila, život je surov.

Bez tebe i tate, ni roditeljske topline, ni Blagoslova na kućnom pragu.

Znam da sa nebeskog svoda svijetlite moje puteve, na kojima koračam ranjena srca i ponosna na vas dok živim.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Vaša LJILJANA

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Tivtu, 10. jula od 10 do 17 sati i 11. jula od 10 do 18 sati, kada pogrebna povorka kreće ka mjesnom groblju Brdišta u Tivtu, gdje će se obaviti sahrana.

403 Porodica ĐUROVIĆ

Ožalošćeni: sinovi PREDRAG i NENAD, ćerka JULIJA, sestra LJILJANA, sestrić PETAR, sestričina JADRANKA, unuci IGOR, ĐORĐE, VANJA i DUŠAN, unuke ANITA i SUZANA, zet PERO DEKOVIĆ, snahe, praunuci i ostala mnogobrojna rodbina

SJEĆANJE nakon 30 godina smrti

402 Dana 10. jula navršava se tužna godina od smrti našeg dragog brata

446

MILKA Milova IVANOVIĆ

Mnogo nam nedostaješ.

VLADIMIR i DRAŠKO

MILKA RADOVIĆ

RADOJICA – BATO Jokov NIKČEVIĆ profesor matematike u penziji

Sa velikom tugom se opraštamo od voljene sestre.

MILIJANA RADOVIĆ, MIROSLAV MILAČIĆ

409

Dragi Bato, tvojim odlaskom odnio si dio našeg srca. Ostala je rana koja stalno boli.

Vremenom, bol se ne smanjuje, samo se navikavamo da sa njim živimo.

Tvoje SESTRE sa porodicama

408

POMENI Prošla je godina otkako si nas napustila

Draga tetka

VESELIN M. KALEZIĆ Godina i po otkako nisi sa nama, dragi moj Vesko.

Tvoju vječnu kuću će posjetiti oni koji su te najviše voljeli i ti njih.

Selo Mosori – Danilovgrad.

412

Tvoja supruga VESNA TUŽNO SJEĆANJE na našeg voljenog supruga i oca

406 Dana 12. jula navršava se godina dana od smrti naše voljene

LJILJANA ZUROVAC Živiš u našim srcima.

LJILJANA ZUROVAC Čuvaćemo te od zaborava.

RISTO, SAVETA, NIKOLA, MILENA i ZOJA 434

Tvoji: ANĐELA, MAKSIM i NENO

VASILIJA – VASKA KALUĐEROVIĆA

435

СЈЕЋАЊЕ

MITRANE Đokine ĐUKANOVIĆ

Tvoje: KSENIJA, NATAŠA i VJERA

rođena Delibašić

440 Četrdeset je dana od smrti moje majke

Ne postoji vrijeme koje će izbrisati bol za Tobom i umanjiti prazninu koju si nam ostavila.

Svakoga dana si u našim razgovorima, sjećanjima i mislima, a vječno ćeš ostati u našim srcima.

Tvoji najmiliji će posjetiti Tvoju vječnu kuću u neđelju 10. jula u 9 časova.

САВО БАРОВИЋ

Ožalošćena porodica ĐUKANOVIĆ

10. 7. 2016 – 10. 7. 2022. С тугом, љубављу, поносом и поштовањем, чувамо Те од заборава. Вјечно захвални ТВОЈИ НАЈМИЛИЈИ 404

OLGE M. LIPOVINE Draga majko, dani prolaze, a koja bol i tuga ostaje.

Teško je riječima opisati ovo što osjećam.

Počivaj u miru.

Tvoja kćerka VESNA RADIŠIĆ sa porodicom 439

415

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

28

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 10. jul 2022.

Prošlo je pola godine od smrti naše voljene majke, svekrve i babe

Prošla je godina dana od kada je umrla

ALEKSA DRAŠKOVIĆ

NEVENKE BUŠKOVIĆ

Nema dana da ne mislimo na tebe. Nedostaje nam vrijeme provedeno sa tobom. Možda zvuči kao fraza, ali zaista si ostavila neizbrisiv trag u našim životima. Kada bi samo mogla čuti kako te unučad spominju, sa koliko ljubavi pričaju o tebi i vremenu provedenom sa tobom. Elena i dalje misli da ćes joj doći, Jakov jedva da je shvatio da te više nema, a Sofia – tvoja mezimica i dalje se bori i trudi da se pomiri sa činjenicom da te više neće zagrliti i igrati se sa tobom.

Baš nam svima nedostaješ. Bila si i zauvijek ćeš ostati voljena.

Tvoji FILIP, IVANA, SOFIA, JAKOV i ELENA POPIVODA

MIRJANA Krstova RADUSINOVIĆ

Dvije godine Bez tebe, tvoje dobrote, osmijeha, pitanja Baki, kako si.

I dalje sve dok sam živa.

Samo uspomene i čekanje na susret.

RODITELJI

rođena Vukotić

Ostavila je prazninu i tugu, ali i nezaborav zbog ljubavi, pažnje i privrženosti porodici.

414 PORODICA

Dvije godine tuge i bola za bratom

405

433

Pola godine je od smrti mojeg voljenog brata

10. 7. 1977 – 10. 7. 2022.

ALEKSOM Petra DRAŠKOVIĆ Sa tobom je bilo sve drugačije i posebno, Sve je imalo smisla, moj brate.

Nedostaješ svakog trenutka i sa nama si uvijek i zauvijek, Uzoru i ponosu.

BRANKO M. RAIČEVIĆ

Vrijeme prolazi, bol i tuga ostaju.

Tvoji BOŽIDAR, DRAGANA i DAVID

Šta reći poslije 45 godina? Živjećeš vječno u našim srcima uvijek voljen i nikad zaboravljen.

410

PORODICA RAIČEVIĆ

DARKA VUKČEVIĆA 444

Sestra SLOBODANKA ŠAPONJIĆ sa porodicom

Voljeni brate

411

Moj

DAKA ACIKA

ACIKA

Ne znam gdje si otišao, ali znam gdje si ostao.

Uvijek i zauvijek u mom srcu.

Dvije godine živimo uskraćeni za tvoju ljubav i pažnju.

Koje nam niko ne može nadoknaditi.

Počivaj u miru, a mi ćemo nastaviti da sa ponosom pričamo o tebi, i da se ponosimo što si ti naš brat, đever i stric.

Što da ti kažem, moj voljeni brate. Bio si mi oslonac i utjeha. Ostala mi je velika praznina i tuga. Svojom ljubavlju i dobrotom obilježio si naše živote i ostavio neizbrisiv trag.

Počivaj u miru, moja vječna rano.

Tvoja sestra TAMARA 448 Godina dana a mi se ne mirimo sa istinom da nisi sa nama

Tvoji IVAN, ALEKSANDRA, VUKSAN i LUKA

Tetka ANKA

443

413

Dvije su godine od kada te nijesam vidjela, brate

Dvije pretužne godine od kada nijesi sa nama

DAKA Ostala je praznina u našim srcima i sjećanja na tvoju dobrotu, mladost i ljepotu.

407

Godina dana je od smrti našeg dragog

ACO

Postoje tragovi koji se ne brišu, bol koja ne prolazi i ljubav koja vječno ostaje...

Tetka DRAGOJKA, braća VASKO i ZORAN, sestra ZORICA, snahe NAKA i MILENA

ACO Nedostaješ svakim danom sve više.

U našim srcima si zauvijek.

Volimo te, anđele naš.

DALIBORA Sestra GOCA

Tvoji: NINA, DUNJA i NAĐA

Godina prođe ali sjećanja na tebe su vječna.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima, sačuvan od zaborava.

SAŠA, IRENA, MATIJA i LUKA

445

442

436

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 10. jul 2022.

Godinu dana je od smrti našeg

Sine naš

DAKE Tvoj prerani odlazak ispunio je tugom naša srca.

Ponosni što si bio dio naših života zauvijek te čuvamo od zaborava.

Počivaj u miru.

BOŠKO, JOVANA, VLADAN, ILIJA i OGNJEN

419

29

Godina dana je od smrti našeg voljenog supruga i oca

DAKA

DALIBORA

Godina dana prođe u čekanju i nadi da ćeš nam doći, ali tebe još uvijek nema.

Radosti naša, kako da kažemo srcu da ne tuguje, a duši da ne boli?

Rana za tobom ne može zarasti nikada dok smo živi.

Ponosni smo na tvoj život i tvoju porodicu, ali zauvijek neutješni,

Nedostaješ za sve trenutke koje život donosi a trebali smo ih dijeliti zajedno.

Neka te u tišini vječnog mira čuva naša ljubav jača od vremena i zaborava. Živiš sa nama kroz uspomene i lijepa sjećanja.

tvoji roditelji VLADO i TANJA

Tvoja supruga MARIJA, sin DAVOR, ćerke KSENIJA i DIJANA

Godina dana je od smrti našeg dragog zeta

DALIBORA

416

417

Godinu dana je od smrti mog voljenog sinovca

Voljeni naš

Ostaćeš zauvijek u našim srcima i sjećanju po svemu dobrom, lijepom i plemenitom.

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

VESKO, LJILJA i PETAR MARTINOVIĆ

420

DAKA

DALIBORA VUKOVIĆA

DALIBOR VUKOVIĆ Dragi Daka, počivaj u miru.

Neka te anđeli čuvaju a mi ćemo te čuvati od zaborava.

421

Tetka SLAVICA, tetak PUCO, braća VESKO i DEJAN, snaha MARINA i bratanična MIA

Bio si moj izvor ljubavi i dobrote.

Nedostaje mi tvoja brižnost i iskreni zagrljaj.

Striko te nikad neće preboljet.

Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju, moja rano neprebolna.

Tvoj stric VELJKO

Godina dana prođe, ali postoji nešto što nikada proći neće, a to je: ljubav, ponos i sjećanje na tebe.

Tvoj prerani odlazak mnogo boli, a najljepše uspomene na tebe i tvoju dobrotu nas obavezuju da te dostojanstveno i sa ljubavlju nosimo u srcu.

Počivaj u vječnom miru, ANĐELE MOJ!

427 Tvoja sestra DANIJELA sa porodicom Voljenom i nikad prežaljenom 418

Godina je dana od smrti našeg dragog sestrića i brata

DAKI

DALIBORA - DAKE VUKOVIĆA

Dani prolaze, a mi se ne mirimo sa istinom...

Vječno ćemo ostati željni tvog milog lika, iskrenih riječi i dobre duše.

Počivaj u miru među anđelima.

Vrijeme prolazi a tuga je sve veća, naša dobroto i ljepoto.

Od OLGE i ILINKE sa porodicom

Tvoji: ujak ŽELJKO, brat PERO, sestre MILICA i KRISTINA 441

422

DALIBOR Brate moj, prošla je duga godina od kako nijesi sa nama, a bol je i dalje svježa.

Nijedna napisana riječ ne dočarava prazninu koja je ostala za tobom.

Znaj da si nam uvijek u srcima i mislima i da vjerno čuvamo uspomenu na tebe.

Godina dana je od smrti našeg dragog Tvoj brat SRĐAN sa porodicom

428

DALIBOR VUKOVIĆ Daka sine, vrijeme prolazi a bol i praznina vječno ostaju.

Tvoje raširene ruke i umiljati osmijeh ostaše samo sjećanje.

DALIBORA – DAKE VUKOVIĆA

Godinu dana je od kada nije sa nama naš voljeni

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav. Živiš u našim srcima.

Tetka LJILJANA

Porodica pok. LJUBA MILIĆA

423

425

Dragom

Godina dana je od preranog odlaska mog voljenog brata

DALIBOR Vrijeme prolazi a uspomene bole.

Premalo je riječi a previše tuge da ti kažemo koliko te volimo i koliko nam nedostaješ.

Ti si naša doživotna rana, koja nikada ne može zarasti.

DALIBORU Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav.

Tvoja ljepota, dobrota i osmijeh uvijek su sa nama.

Tužni i ponosni na tebe zauvijek.

424

Porodica VUJOŠEVIĆ

DAKE

Tvoj stric VELJKO, strina JOVANKA, brat SRĐA sa porodicom i SAŠA, sestra TAMARA sa porodicom

Postoji nešto što nikada umrijeti neće, a to je ljubav, ponos i sjećanje na tebe.

Tvoj brat SAŠA 426

429

30

Oglasi i obavještenja Dnevni list

Neđelja, 10. jul 2022.

MALI OGLASI RAZNO

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 1 OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke.

Pregled cijevi kamerom.

Begović. Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2 STRUČNO i savjesno radim skoro sve građevinske poslove adaptacije, popravke krovova, dimnjaka i ostalo- Podgorica.

Tel: 069/926-382, 020/629-558 3

POTREBNI radnici pomoćni kuvar/ica higijeničarka Uslovi dobri, restoran Elit, Capital Plaza Podgorica Tel.067/877-677 4

PRODAJA Toyota Rav 4 dizel, 2003. godište.

Tel: 069/ 036-506 5

Neđelja, 10. jul 2022.

Marketing

31

32

Marketing

Neđelja, 10. jul 2022.