Dnevni list Pobjeda10.08.2023. by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

EPILOG POLICIJSKE RACIJE I OBRAČUNA SA

SUVLASNIKOM ,,BEMAKSA“: Prekršajna kazna od 50 eura za vlasnika startnog pištolja Milana Milikića

CRKVA SRBIJE I REVIZIJA CRNOGORSKE ISTORIJE

U Gornjem Zaostru održan četnički skup i služen parastos vođama kvislinškog pokreta u Drugom svjetskom ratu, episkop SPC napao partizanski pokret koristeći grubi istorijski revizionizam

Metodije veličao vođe četnika, izmislio velike partizanske zločine

Kad se Abazovićeva ,,ruka pravde“ izrodi u policijsku diktaturu

Uprava policije juče je uručila prekršajni nalog Milanu Milikiću kojim se – zato što nije prijavio u roku od osam dana kupovinu startnog pištolja – novčano kažnjava da plati iznos od pedeset eura. Ukoliko Milikić plati prekršajnu kaznu od 50 eura u roku od sedam dana, ona će mu biti umanjena za 30 odsto

Uredništvu Antene M upućene prijetnje smrću, zaposlenima „uklanjanje“, ODT formiralo predmet

Šuković: Pogrešno je imati lažnu nadu da će vas štititi onaj čiji je posao da vas štiti

Novinari Antene M i pojedinih medija u aktuelnom ambijentu su na udaru samo zato što nijesu na liniji tridesetoavgustovskih promjena. Zbog svega toga Šuković ne isključuje mogućnost da neko sa riječi eventualno pređe na djelo i dodaje „pokušaćemo da se snađemo sami“

Neregistrovani prosrpski portal IN4S nastavlja da targetira neistomišljenike zbog podrške manjinskim narodima, VDT čak nije ni formiralo predmet

Institucije i dalje ignorišu crtanje meta

Bez novih informacija o daljoj sudbini kontingenta amonijum-nitrata namijenjenog Azotari Pančevo

Hoće li biti pretovara, zavisi od nalaza stručnjaka

Odgovor novinara Duška Mihailovića na reagovanje NVO Crnogorski bezbjednosni forum

Znakovi pored puta

Koliko Radonjić „nema veze“ sa CBF-om od 9. februara najbolje govore najmanje dva članka koja su nakon tog datuma objavljena u crnogorskim medijima u kojima on nastupa ispred, gle čuda, baš te organizacije

STR. 2. STR. 5. STR. 9. STR. 3. STR. 10. STR. 8. i 9. EPARHIJA.ME S. VASILJEVIĆ

CRKVA SRBIJE I REVIZIJA CRNOGORSKE ISTORIJE: U Gornjem Zaostru održan

četnički skup i služen parastos vođama kvislinškog pokreta u Drugom svjetskom ratu, episkop SPC napao partizanski pokret koristeći grubi istorijski revizionizam

Metodije veličao vođe četnika, izmislio velike partizanske zločine

PODGORICA - Episkop budimljansko-nikšićki

Crkve Srbije Metodije

Ostojić ponovo je u utorak, u Beranama, veličao vođe četnika u Drugom svjetskom ratu odgovorne za ratne zločine i masovne pokolje civilnog stanovništva.

Episkop Metodije je tokom parastosa u Gornjem Zaostru, koji je prethodio tradicionalnom četničkom skupu, oštro napao partizanski pokret tvrdeći da stoje iza velikih zločina uključujući i za istoriju nepoznate navodne zločine prema Italijanima koji su bili okupatorska vojska u Crnoj Gori.

„KRST ČASNI I SLOBODA ZLATNA“

- Svake godine kad se ovdje okupimo, na ovoj svadbi carevog sina, sjećamo se, i onih koji su u otadžbinskom ratu bili vjerni kralju i otadžbini, kojima su se zakleli. Oni su život položili za ono za šta su se zakleli, za krst časni i slobodu zlatnu, ali treba znati da je bilo i na onoj drugoj strani ljudi koji su se, isto tako, borili sa ubjeđenjem za oslobođenje ove zemlje i svog naroda na neki drugi način – rekao je Metodije i optužio partizane za zločine. – A onda ti, koji su vodili te druge - komunisti koji su svakakve zločine radili - ali mi koji sljedujemo za isti-

Izbor Zaostra za održavanje četničkih skupova nije slučajan jer je to selo u blizini Berana tokom Drugog svjetskog rata bilo štab kvislinga, ratnog zločinca i vođe četničkog pokreta u Crnoj Gori Pavla Đurišića. Upravo je Đurišić, po pisanju istoričara Radoja Pajovića, prije pohoda na bihorski kraj i Pljevlja boravio u Gornjem Zaostru odakle je pošao na pohod u kojem je ubijeno na hiljade Muslimana

nom smijemo reći istinu: da su jame napunili od kojih su neke dan-danas, a to je strašno reći, u 21. vijeku, pune ljudskih nevinih kostiju, oko Nikšića, Kotor jama, ima jama Talijanka gdje su Italijane takođe bacali, ubili su sveštenika, ugledne ljude, domaćine. Dan-danas su te jame pune i ne smije niko da pomene njihova imena, ni da krene da vadi ljudske kosti iz tih jama – ustvrdio je Metodije.

Ocijenio je da je đavolska zamisao to da se jednom čovjeku, ne samo oduzme život, nego da izgubi pravo na grob, kao što se ne zna grob mnogih kojih se danas molitveno sjećaju.

NAPAD NA

PARTIZANE

– Na Krnovo idemo sad, mi ne znamo gdje sve hodamo po kostima naših đedova, ne naših predaka, davnih; na Krnovu je pobijeno nekoliko stotina nenaoružanih mladića bez suda i presude od partizanskih jedinica 1944. godine, strijeljani u dolinama i vrtačama. Nisu česti-

Četničke titule

Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić godinama ne pominje da ima titulu četničkog vojvode. Pobjeda je u tekstu od 17. januara 2017. godine objavila da je upravo Mandić na skupu u Zaostru 8. avgusta 2016. godine nagrađen poveljom vojvode Milana Dobrašinovića, koja se dodjeljuje isključivo četničkim vojvodama. Pobjeda je tada prenijela tekst portala IN4S, bliskog DF-u, od 10. avgusta 2016. godine u kojem je Mandić uz Miletu Pavićevića i izvjesnog Miodraga Božovića predstavljen kao – četnički vojvoda. – Na saboru je ustanovljena i povelja „Vojvoda Milan Dobrašinović“, koji je godinama uspješno organizovao sabore u Gornjem Zaostru. Povelje su dobili braća Radnić –Brano, Mišo, Radojica, Miloje, Novica i Mile, bratstva Dobrašinović, Premović, Tomović, Lončar, zatim vojvode Mileta Pavićević, Miodrag Božović, Andrija Mandić, Goran Kiković, predsjednik SO Berane, Branislav Otašević, predsjednik Udruženja srpskih književnika u otadžbini i rasijanju, pjesnici David Lalić, Darko Jovović i Radoje Mišković, guslari Rajo Vojinović, Ilija Paldrmić i Maksim Vojvodić – navodi se u članku.

to ni sahranjeni, zakopani, a sve su bili momci iz crnogorskih plemena. Postavili smo prošle godine krst na tom mjestu da se to ne bi ovdje nikad više, u našem narodu, ponovilo – saopštio je Metodije Ostojić.

Afirmativni stavovi Ostojića,

Kvislinški govor Pavla Đurišića

Pobjeda je 13. februara objavila tekst o tome kako je četnički vojvoda Pavle Đurišić, prije osamdeset godina izvijestio svog komandanta Dražu Mihailovića o uništenju muslimanskog naroda u pljevaljskom, čajničkom i fočanskom kraju, u kojem smo podsjetili i da se, kao sluga okupatora, lično povezao sa italijanskim guvernerom za Crnu Goru, generalom Alesandrom Pirciom-Birolijem, kome je održao udvorički govor u Kolašinu, 6. novembra 1942. godine.

a nešto ranije i mitropolita Joanikija i paroha Gojka Perovića o četničkom pokretu i njihovim vođama govore da je ideologija tog kvislinškog pokreta postala dominantna i u kleru Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

Izbor Zaostra za održava-

,,U vremenu kada je narod u Crnoj Gori bio doveden u jedan težak položaj, sreća nam se nasmejala i baš tada došao je među nas veliki prijatelj srpskog naroda, solunac, nosilac Belog orla sa mačevima, njegova ekselencija armijski đeneral gospodin Aleksandar Pircio Biroli. Došao je za guvernera Crne Gore. Poznavajući mentalitet srpskog naroda, koga je upoznao na Solunskom frontu, boreći se sa njime rame uz rame, on se vrlo brzo upoznao sa prilikama u Crnoj Gori, te je bio u mogućnosti da lako i pravilno odredi najbolji pravac svoje politike. Upoznavši se

nje četničkih skupova nije slučajan - to je selo u blizini Berana tokom Drugog svjetskog rata bilo štab kvislinga, ratnog zločinca i vođe četničkog pokreta u Crnoj Gori Pavla Đurišića, čije zločine ne pominje. Upravo je Đurišić, po pisanju

sa prilikama u Crnoj Gori i davši poverenje ljudima koji uživaju poverenje svoga naroda i koji i danas vode taj narod, on je sa svojim komandantima Nj. E. generalom Luiđi Mentastijem, generalom Silvijem Boninijem, generalom Ćitorijem i drugim potčinjenim komandantima dao mogućnosti da se vidno ispolji izraz nacionalnog ponosa i svesti kod srpskog naroda u Crnoj Gori, da uz pripomoć italijanske vojske i italijanskog oružja očisti Crnu Goru od tih izroda i jevrejskih plaćenika i da zavede red i mir u Crnoj Gori“ - kazao je, između ostalog, Pavle Đurišić.

istoričara Radoja Pajovića, prije pohoda na bihorski kraj i Pljevlja boravio u Gornjem Zaostru odakle je pošao na pohod u kojem je ubijeno na hiljade Muslimana. – Prema do sada poznatim i proučenim četničkim dokumentima i poslijeratnim spiskovima, jedinice Pavla Đurišića su na području Crne Gore, Sandžaka i istočne Bosne likvidirale oko 15.000 Muslimana – navodi istoričar Radoje Pajović. Najveći zločin nad Muslimanima od Đurišićevih četnika izvršen je u čajničkom i dijelu pljevaljskog sreza, februara 1943. godine. Tom prilikom je, prema depeši Pavla Đurišića koja je poslata Mihailoviću, poginulo oko 1.200 naoružanih Muslimana, a više od 8.000 nevinog muslimanskog stanovništva je ubijeno, mnogi na svirep način. Osim već navedene Bukovice (563), tom prilikom je ubijen i 481 građanin Meljaka i 384 žitelja Boljanica.

Prema poslijeratnom popisu žrtava četničkog terora u pljevaljskom srezu, ubijeno je 1.534 građanina, od čega 1.501 Musliman – navodi istoričar Radoje Pajović. N. ZEČEVIĆ

2 Četvrtak, 10. avgust 2023. Politika

Episkop Metodije na parastosu u Gornjem Zaostru Pavle Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. eparhija.me

Neregistrovani prosrpski portal IN4S nastavlja da targetira neistomišljenike zbog podrške manjinskim narodima, Više državno tužilaštvo čak nije ni formiralo predmet

PODGORICA - Više državno tužilaštvo nije formiralo predmet povodom teksta objavljenog na portalu IN4S pod nazivom „Sikter bre, Tuđmanovo i Pavelićevo klepetalo!“ u kojem se napada lider Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović jer je 5. avgusta čestitao državni praznik Hrvatske - saopšteno je Pobjedi iz VDT-a.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva našem listu su nezvanično kazali da za sada neće pokretati istragu povodom uratka nepoznatog autora jer, kako su objasnili, ,,nijesu ostvarena obilježja nekog od djela iz njihove nadležnosti“. U međuvremenu, medij koji nije registrovan u Crnoj Gori, a čiji je suvlasnik rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović, nastavlja da targetira sve koji su stali u odbranu Vuksanovića i manjinskih naroda i osudili crtanje mete poslaniku u Skupštini Crne Gore čije stavove prosrpski IN4S poistovjećuje sa politikom ustaškog poglavnika Ante Pavelića i bivšeg predsjednika Hrvatske Franja Tuđmana, a njega naziva ,,dokazanim srbomrscem“.

U novom članku, sada potpisanom sa „Redakcija od mafije NEZAVISNOG porta-

Institucije i dalje ignorišu crtanje meta

Smatram satisfakcijom što se nalazim na meti adrese koja je zadužena za targetiranje svega što su vrijednosti savremene Crne Gore i svih onih koji se protive velikodržavnim projektima srpskog nacionalizma –naglasio je Miloš Nikolić

Nećemo dozvoliti da se jezik koji je 90-ih godina podsticao mržnju i rat ponovo koristi i promoviše putem medija, u ovom slučaju preko portala IN4S. Obećavamo da će ovaj portal završiti u paramparčad kao što je završio i rječnik CANU – rekao je Nik Đeljošaj

la IN4S i medij koji stoji na prvoj liniji odbrane slobodarskog naroda Crne Gore“, na tapeti su portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić, lider Socijaldemokrata Crne Gore (SD) Damir Šehović, čelnik Albanske alternative i predsjednik Opštine Tuzi

Lider HGI Adrijan Vuksanović komentarisao je za TV E tekst objavljen na portalu IN4S u kojem ga targetiraju kao „Tuđmanovo i Pavelićevo političko klepetalo“.

– To je pogonsko gorivo retrogradne ideologije koja ima samo taj i takav izraz koji se svodi na uvrede i prijetnje – kaže Vuksanović.

Portparol DPS-a Miloš

Nikolić saopštio je da je rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović zvanični administrator stranice IN4S na Fejsbuku. To, kaže Nikolić, najbolje pokazuje kuda se Crna Gora kreće nakon „oslobođenja“ od 30. avgusta 2020. – Samo u oslobođenoj Crnoj Gori rektor državnog univerziteta može da bude osoba koja neskriveno stoji iza sadržaja koji na najvulgarniji način vrijeđa neistomišljenike i otvoreno raspiruje vjersku mržnju i etničku netrpeljivost, slavi genocid u Srebrenici i veliča rusku agresiju u Ukrajini

Posebno se, dodaje, posljednjih dana šalje jasna poruka da manjine nijesu poželjne.

– Nije prvi put, prije dvije godine sam primio prijetnje da me treba peći na ražnju, ali to nije naišlo na adekvatnu reakciju institucija. Ne znam je li u pitanju strah ili što već – kazao je Vuksanović.

Nik Đeljošaj i nekadašnji ministar vanjskih poslova i diplomata Miodrag Vlahović

Narativ biva još otrovniji, pa se oni karakterišu kao „jato ljubitelja etničkog čišćenja Srba iz Hrvatske, Anta Gotovine, Ramuša Haradinaja i ostalih srpskih krvopija iz redova povampirenih ustaških i UČK terorističkih hordi tokom ratova 1990-ih“, uz podsjetnik da daju podršku „liderčiću HGI i Tuđmanovom i Pavelićevom klepetalu Adrijanu Vuksanoviću“.

UOBIČAJENI IZLIVI MRŽNJE

Na opasne kvalifikacije u seriji tekstova na ovom portalu izostala je reakcija šire javnosti i nadležnih, ali portparol DPS-a Miloš Nikolić očekuje da se državni organi pozabave ovim slučajem. On je za Pobjedu rekao da ga, nažalost, ne iznenađuju izlivi mržnje „šovinističkog i fašističkog portala IN4S“.

Rektor urednik stranice IN4S na Fejsbuku

u kojoj imaju i svog dopisnika Igora Damjanovića

Rektor Božović, zagovornik „srpskog sveta“ i inspirator zla koje putem svog portala sije u Crnoj Gori, a inače intimus vlasnika Vijesti Željka besmislenog Ivanovića, sprda se građanima i državi Crnoj Gori dok obavljajući jednu od najvažnijih funkcija u državi, direktno podriva njene temelje rušeći građanski karakter zemlje i multikonfesionalni sklad –naglasio je Nikolić. Ipak, kako kaže ironično,

Božović može mirno da spava dok god Crna Gora bude imala institucije koje spavaju, a tužilaštvo, sudstvo i AEM budu na godišnjim odmorima koji traju već skoro tri godine. – Ipak, vrijeme promjena u Crnoj Gori će doći i kada DPS bude ponovo sastavni dio parlamentarne većine rad portala IN4S će biti zabranjen, a svi oni koji učestvuju u razaranju države na ovaj način procesuirani za odgovornost koju snose – poručio je Nikolić.

– Navikli smo na takvo ponašanje ovog opskurnog kvazi-medija u prethodnim godinama. Lično, smatram satisfakcijom što se nalazim na meti adrese koja je zadužena za targetiranje svega što su vrijednosti savremene Crne Gore i svih onih koji se protive velikodržavnim projektima srpskog nacionalizma – naglasio je Nikolić. Brine, ističe on, činjenica da je vlasnik IN4S aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore što najbolje upućuje na degradaciju koju je Crna Gora doživjela od 30. avgusta 2020. do danas. Nada se i da će se Tužilaštvo konačno probuditi i reagovati.

- Očito je da su u prethodnim mjesecima nadležni tužioci postali stručnjaci za proglašavanje nenadležnim. Zbog toga, Crnoj Gori je potrebna odgovorna vlada kako bi se izborili sa narastujućim nacionalizmom i nastavili putem pune evropske integracije na kojem smo zaustavljeni nakon promjene vlasti 30. avgusta - poručio je Nikolić za naš list.

Sa druge strane, lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj, koga IN4S naziva „vatrenim navijačem kosovske terorističke bande“ i „svojevremeno komunalnim problemom broj 1 u Tuzima“ i liderom „smjehotresne dojč revolucije“, uputio je zahtjev izvršnim direktorima CEDIS-a i EPCG-a, Vladimiru Čađenoviću i Nikoli Rovčaninu, da prekinu sva sponzorstva na ovom portalu.

Đeljošaj je zaradio salve uvreda zbog reakcije na tekst o dešavanjima u Ulcinju, gdje je grupa turista vrijeđala Srbe, a koji je portal IN4 S naslovio frazom „Šip***ska svinjarija“.

AEM: Nijesmo nadležni za internet portale

Agencija za elektronske medije (AEM) juče se, nakon više poziva na reakciju zbog spornih tekstova objavljenih na IN4S-u, oglasila saopštenjem u kojem se navodi da taj nezavisni regulatorni organ nije nadležan za rad portala. – AEM u okviru svoje nadležnosti vrši nadzor nad radom elektronskih medija u Crnoj Gori (radija i televizije). Nijesmo nadležni za rad elektronskih publikacija (portala) – poručili su u Agenciji.

Tom prilikom Đeljošaj je poručio da je neprihvatljivo vrijeđati narode druge pripadnosti, te da je „uličarluk i politika šovinizma, pogotovo prema drugima odraz stanja koju šire pojedini nevaspitani političari“.

HUMANI, EVROPSKI APEL

U jučerašnjem obraćanju menadžmentu CEDIS-a i EPCG-a, Đeljošaj objašnjava da su povod za njegov zahtjev o ukidanju sponzorstva bezbrojne šovinističke i ratnohuškačke poruke i objave koje promoviše IN4S, nastojeći da, kako je rekao, podstakne podjele među ljudima ciljajući na sve one koji pripadaju drugoj naciji ili vjeri. Očekuje, kako je rekao, pozitivan odgovor na humani, evropski i demokratski apel kojim bi se dao jasan signal da govoru mržnje, šovinizmu i mržnji prema manjinskim narodima nije mjesto u Crnoj Gori.

- Slučaj od prije dva dana kada je jedan autohton narod u Crnoj Gori vrijeđan na najvulgarniji mogući način, samo je jedan od brojnih slučajeva zloupotrebe medija i društvene arene koje koristi ovaj portal. Niko nema pravo da vrijeđa nikoga, niko nema

pravo da upire prstom u bilo koga zbog njegove nacije, jezika, rase ili bilo koje druge pripadnosti. Nećemo dozvoliti da se jezik koji je 90ih godina podsticao mržnju i rat ponovo koristi i promoviše putem medija, u ovom slučaju preko portala IN4S. Samo zaustavljanjem ovakvih akcija, Crna Gora može da se uskladi sa sistemom EU, a same vrijednosti velike evropske porodice zasnovane su na multietničnosti, ravnopravnosti svih ljudi, protiv govora mržnje itd. Prije nekoliko godina, u veoma sličnom slučaju, takođe je pravno dokazano da pojam „šiptar“ predstavlja uvredu i uvredljiv govor za Albance, a ova presuda je potvrđena i od strane Višeg suda – naglašava Đeljošaj u obraćanju tim kompanijama.

Posljednji dopis Albanskog foruma je, kako je rekao Đeljošaj, ujedno priprema da se obrate i ostalim državnim institucijama, do, kako je rekao, konačnog gašenja ovog kvaziportala.

– Obećavamo da će ovaj portal završiti u paramparčad kao što je završio i rječnik CANU – poručio je Đeljošaj.

T. KLIKOVAC J. RAIČEVIĆ

3 Četvrtak, 10. avgust 2023. Politika

Novi sporni tekst portala IN4S

Vuksanović: IN4S šalje poruku da manjine nijesu poželjne

Razgovorima sa liderima Ujedinjene Crne Gore i Albanskog foruma, predsjednik države završio konsultacije sa predstavnicima parlamentarnih partija

Očekuje se da Jakov Milatović danas saopšti ime mandatara

CETINJE – Razgovorima sa predstavnicima Ujedinjene Crne Gore i Albanskog foruma, predsjednik države Jakov Milatović završio je juče konsultacije o mandataru za sastav buduće vlade, koje su počele krajem prošlog mjeseca u predsjedničkoj rezidenciji na Cetinju. Očekuje se da će Milatović danas saopštiti ime mandatara.

Predsjednik UCG Goran Danilović novinarima je, nakon konsultacija, rekao da lider Pokreta ,,Evropa sad“ Milojko Spajić ima podršku te partije za dobijanje statusa mandatara.

– Mi smo se precizno izjasnili da imamo koalicioni ugovor sa PES-om. Borili smo se da naša lista napravi što bolji rezultat i da njen nosilac Milojko Spajić bude mandatar i zato on ima našu podršku – naveo je Milatović, ali i pojasnio kako to ne podrazumijeva i podršku budućoj vladi.

– Da li ćemo glasati i za vladu, zavisiće od toga kako će ta vlada biti koncipirana i kakva će

biti njena politika – istakao je Danilović.

On se nada i da nova izvršna vlast neće biti formirana na osnovu tijesne većine, već da će, kako je rekao, napraviti vladu koju će podržavati najmanje 49 poslanika. – Nadamo se dobroj namjeri svih aktera da ćemo doći do podrške 49 poslanika – rekao je Danilović.

Kada je riječ o eventualnom učešću koalicije „Za budućnost Crne Gore“ u budućoj vladi, lider UCG naglašava kako su za tu partiju prihvatljivi svi osim koalicije koju je na minulim izborima predvodila Demokratska partija socijalista.

– Nama ne smetaju partije koje su trenutno najagilnije. Jedino nijesmo zainteresovani za bilo kakvu saradnju sa listom koju je predvodio DPS. Oni su za sada neprihvatljivi, a svi ostali koji žele da se usklade sa voljom većine za nas su dobrodošli – poručio je Danilović. Podršku Spajiću da dobije mandat za sastav 44. vlade, tokom konsultacija sa predsjednikom, iznio je i nosilac li-

ste Albanskog foruma na minulim izborima Nik Đeljošaj On je, nakon konsultacija, izjavio i da smatra da je moguće doći do mandatara koji će državu voditi ka evropskim vrijednostima.

– Iznijeli smo i naša razmišljanja o procesima koji dolaze.

Mislimo da možemo da dođemo do mandatara koji će državu da vodi ka evropskim vrijednostima. Predsjedniku smo rekli da podržavamo Spajića da dobije mandat – rekao je Đeljošaj. Govoreći o eventualnom učešću koalicije ZBCG u novoj

Predmet protiv bivše ministarke odbrane i aktuelne gradonačelnice Podgorice i dalje u fazi izviđaja iako je svojevremeno bila napisana optužnica

vladi, Đeljošaj ističe da Albanskom forumu partner može biti bilo ko ko ima jasne stavove po pitanju evropskih integracija države. – Opredijeljeni smo za program, principe, razvoj i bolji standard crnogorskih građana. Mi poštujemo volju građa-

na i svakoga uvažavamo. Niko nema apsolutnu većinu. Programski principi su za nas jako važni i svi koji poštuju te principe i imaju jasne stavove po pitanju evropskih integracija za nas su partneri – zaključio je Đeljošaj. U sklopu konsultacija o mandataru za sastav nove 44. vlade Crne Gore, šef države do sada je razgovarao sa predstavnicima 18 političkih subjekata zastupljenih u parlamentu među kojima su, osim UCG i partija okupljenih oko Albanskog foruma, Pokret ,,Evropa sad“, DPS, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, Demokratska narodna partija, Građanski pokret Ura, Socijaldemokrate, Socijalistička narodna partija, Hrvatska građanska inicijativa, Forca, Demokratska unija Albanaca i Civis.

Predsjednik države zakazao je za danas u rezidenciji na Cetinju konferenciju za medije na kojoj bi, kako se očekuje, trebalo da saopšti ime mandatara za sastav vlade. Izvjesno je da će to biti lider PES-a Milojko Spajić. Đurđica ĆORIĆ

SDT:

Odluka o krivičnoj prijavi protiv Injac nakon procesnih radnji

PODGORICA - Postupak koji se protiv bivše ministarke odbrane, aktuelne gradonačelnice Podgorice

Olivere Injac, vodi pred

Specijalnim državnim tužilaštvom zbog sumnje za nezakonito zapošljavanje i zloupotrebu službenog položaja i dalje je u fazi izviđaja - saopšteno je portalu Pobjeda iz SDT-a.

SDT je 2021. formiralo predmet protiv Injac zbog dvije krivične prijave koje je sredinom marta i u prvoj polovini aprila te godine podnio advokat Mihailo Volkov zbog nezakonitog zapošljavanja i zloupotrebe službenog položaja. Krivične prijave se odnose na angažovanje penzionisanog zastavnika Miodraga Jokanovića u obavještajnoj službi Ministarstva odbrane

Novović dva puta spriječio podizanje optužnice

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u istom ,,slučaju Injac“ dva puta je izdavao obavezujuće uputstvo, oba puta nakon što je optužnica već bila zavedena u pisarnici, što je nezabilježen slučaj od formiranja Specijalnog državnog tužilaštva 2015. godine, ali i u praksi kompletne tužilačke organizacije.

i protivzakonitog i neustavnog imenovanja aktivnog oficira, potpukovnika Veljka Mali, za državnog sekretara, potom i za vršioca dužnosti direktora Direktorata za logistiku Ministarstva od-

šića

brane.

odbrane O. I., formiranom po krivičnim pri-

javama Mihaila Volkova, advokata iz Podgorice, od 23. marta i 13. aprila 2021.

krivično djelo zlo-

se preduzimaju procesne radnje prema obaveznom uputstvu za postupanje glavnog specijalnog tužioca.

- Nakon toga će uslijediti donošenje odluke o krivičnoj prijavi, od 23. marta, jer je krivična prijava od 2021. godi-

Prvi put je, 1. decembra 2022, obavezujuće uputstvo donijeto ,,radi jedinstvene primjene zakona“, a portparol SDT-a Radonjić je tada konstatovao da je uz optužnicu predat ,,samo jedan dio spisa“ i da je ,,postupak još u toku“. U drugom navratu, 12. aprila ove godine, Novović je, prema informacijama izvora Pobjede, ,,ušao u ocjenu izvedenih dokaza“.

Prema informacijama Pobjede, dan nakon što je optužnica ,,spuštena“ u pisarnicu SDT-a – za vrijeme dok je tužiteljka Mitrović bila van kancelarije – nestali su svi akti i spisi predmeta, zajedno sa registratorima! Vraćeni su nakon nekoliko dana i za sada nema informacije ko je i po čijem nalogu pokupio dokumentaciju.

Brojni detalji, kako je pisao naš list, ukazuju da se iza formalno-pravnih razloga specijalnog tužioca Novovića kriju drugi motivi – politička zaštita bivše ministarke odbrane, koja je u međuvremenu postala visoka funkcionerka Pokreta ,,Evropa sad“, a nedavno i gradonačelnica Podgorice.

u toku izviđajkazao je našem portalu državni Vukas

tužilac i portpa-

On je istakao da

ne odbačena rješenjem specijalne tužiteljke Lidije Mitrović, od 27. februara ove godine - poručio je Radonjić. Za trinaest mjeseci provedenih u ministarskoj fotelji, protiv Olivere Injac su podnijete četiri krivične prijave. Osim dvije krivične prijave Mihaila Volkova za zloupotrebu položaja, podnijeta je i treća vezane za ,,aferu kadeti“ koja se tiče i tužiteljke Lidije Mitrović. Pobjeda je objavila ranije da je tadašnja ministarka odbrane, nezakonito, osporila kadetu Marku Mitrovi, sinu tužiteljke Mitrović, školovanje na vazduhoplovnoj akademiji ,,Ikaron“ u Atini, iako je upravo Mitrović imao najbolje ocjene na testiranju.

Nepunu godinu kasnije, 9. juna 2022. Komisija za žalbe Vlade Crne Gore poni-

štila je rješenje Ministarstva odbrane iz septembra prošle 2021. i potvrdila da je kadet Mitrović bio ,,otpisan“ bez zakonskog osnova.

Takođe, oficir Igor Knežević podnio je prijavu protiv Injac zbog, kako je tvrdio, nezako-

nitog kažnjavanja, odnosno protivzakonitog određivanja oficira za usavršavanje na Kraljevskom koledžu za odbrambene studije u Londonu, uz optužbu da je lično i profesionalno diskriminisan. T. KLIKOVAC

4 Četvrtak, 10. avgust 2023. Politika

. 13. aprila ću

Nik Đeljošaj i Jakov Milatović

Olivera Injac I.

MANDIĆ

EPILOG POLICIJSKE RACIJE I OBRAČUNA SA SUVLASNIKOM ,,BEMAKSA“: Prekršajna kazna od 50 eura za vlasnika startnog pištolja

PODGORICA – Epilog policijske torture i divljanja kojom su krajem jula, u jeku turističke sezone, bili dva dana izloženi gosti i zapošljeni elitnog Hotela „Podgorica“ i vlasnici poslovnih prostora u obližnjem soliteru i njihovi upošljenici, je mandatna kazna saobraćajne policije, u iznosu od 50 eura, Milanu Milikiću, službeniku u kompaniji ,,Easy drive“, koja je vlasnik šest vozila koje je policija oduzela tokom racije 21. jula, vjerujući da su vlasništvo Ranka Ubovića, suvlasnika ,,Bemaksa“.

Milikić je kažnjen, jer nije u propisanom roku od osam dana od kupovine prijavio startni pištolj koji je pronađen u gepeku jednog od privremeno oduzetih automobila. Ukoliko to učini u roku od sedam dana, kazna će mu biti umanjena za 30 odsto.

To je, za sada, jedini rezultat spektakularne policijske racije kada su crnogorski specijalci, prvo 20, a onda i sjutradan 21. jula, upali u hotel i soliter. Nalog za raciju 21. jula izdao je vršilac dužnosti direktora

Uprave policije Nikola Terzić

Meta čitave ove akcije, kako se odmah ispostavilo, bio je biznismen Ranko Ubović, kojeg u kontinuitetu tri godine kriminalizuje i targetira odlazeći premijer Dritan Abazović

Ubović je u hotelu „Podgorica“ stalni gost, a u soliteru ima svoje prostorije.

Alibi za upad specijalaca 20. jula bio je navodna dojava o podmetnutoj bombi u jednom od ova dva objekta. Za ovakav pretres dozvola suda im nije potrebna, već policija mora hitno postupiti.

Bombu, naravno, nijesu našli, ali ni bilo kakav kompromitujući materijal protiv Ubovića, za čim su u stvari tragali. Zato su, sjutradan, ponovili akciju, ovog puta sa nalogom Terzića da urade raciju.

Šest luksuznih automobila zaplijenili su kako bi, navodno, utvrdili da li su ta vozila ranije nelegalno korišćena u akcijama SPO-a, dok je na čelu ove jedinice bio Zoran Lazović. Za taj pretres, tokom racije, obezbijedili su i nalog suda.

AKCIJE BEZ REZULTATA

Pobjeda je u serijalu tekstova raskrinkala Abazovićeve namjere, a posebno je simptomatično da dojava o navodno podmetnutoj bombi u suštini nije bila to, već operativna informacija jednog policijskog službenika. On je, sa odmora, SMS-om obavijestio kolegu iz SPO-a da je saznao da se priprema atentat na Ubovića i da je postavljena eksplozivna naprava ili u hotelu ili u obližnjem soliteru.

Ubovića nijesu obavijestili o navodnoj pripremi atentata na njega, niti je policija organizovala bilo kakvo obezbjeđenje ovom biznismenu, već su mu tek kasno popodne saop-

Milana Milikića

Kad se Abazovićeva ,,ruka pravde“ izrodi u policijsku diktaturu

vene boje, 20 knjiga Gorski vijenac – može da se kupi u slobodnoj prodaji?!

Da se Abazovićeva akcija ,,ruke pravde“ izrodila u farsu i tešku zloupotrebu policije dokazuje i prekršajna prijava saobraćajne policije koja je juče uručena Milikiću.

„RUKA PRAVDE“

VRIJEDNA 50 EURA

U dokumentu se navodi da je „dana 22. 7. 2023. godine, u 15:45 časova gore imenovani u Ulici Vilija Branta u Podgorici zatečen od SKP O.B. Podgorica, koji su postupali po naredbi za pretres sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici da u p.m.v. PG 123JJ posjeduje oružje kategorije ‘C’ pištolj marke ‘zoraki’, fabrički br. 0418-00017 koje nije prijavio nadležnom ministarstvu u roku od osam dana od dana nabavke tog oružja“.

M portal juče je objavio i da su zaplijenjeni automobili odvezeni u Kamp Specijalne antiterorističke jedinice na Zlatici, gdje su, bez svjedoka, ostavljeni na parkingu.

štili kako imaju „saznanja“ da je on moguća meta atentatora. Akciju organizovanu 21. jula, pod izgovorom racije, a koju su zabilježile i sigurnosne kamere, obilježio je divljački upad „specijalaca“ - Protiv-terorističke jedinice crnogorske policije, kada su već na ulazu hotela nasrnuli na svog kolegu – inspektora u civilu koji ih je telefonom navodio, ali oni to nijesu shvatili. Oborili su ga na pod, uzeli telefon iz ruke i bacili ga, a onda su nastavili sa šikaniranjem, iživljavanjem i zastrašivanjem gostiju i osoblja hotela. Ništa bolje nijesu prošli ni zapošljeni u nekoliko firmi koje imaju kancelarije u soliteru u neposrednoj blizini hotela.

Ova policijska akcija bila je teška zloupotreba službenog položaja i

policijskih ovlašćenja po nalogu Abazovića i Adžića, a krajnji cilj im je bio da nađu dokaze koji bi povezali Ubovića i Lazovića, kako bi potkrijepili svoje tvrdnje da su njih dvojica sarađivali sa kriminalcima. Medijsku pripremu terena

prethodno je obavio koncern Vijesti. Njihove istoimene novine u više tekstova, pozivajući se na navodnu prepisku sa „Skaj“ aplikacije, targetirale su Ubovića da je nezakonito ustupao vlastite automobile za specijalne operacije SPO-a

u vrijeme dok je na čelu ove jedinice bio Lazović.

Ispostaviće se da dvodnevni silni pretresi nijesu rezultirali pronalaženjem željenih dokaza, osim što je u garaži solitera policija ,,otkrila“ predmete za koje je, istu večer nakon akcije, ministar Adžić tvrdio da se radi o teškom naoružanju, odnosno ,,sredstvima koje koriste samo vojska i policija“, a prethodno su to nezvanično objavile i Vijesti, na svom portalu. Policijska potvrda o oduzetim stvarima, međutim, pokazala je da sve što je oduzeto – startni pištolj i meci za njega, jedan pancir bijele boje, bejzbol palica, 57 komada baklji, dvije ,,fleš“ bombe, 21 zaštitna maska u torbici zelene boje, 350 komada majica kratkih rukava crvene boje, 430 komada maski za lice cr-

Abazovićeva i Adžićeva akcija završiće i na sudu. Advokat Zoran Piperović u ime zapošljenih u Hotelu „Podgorica“ podnio krivičnu prijavu zbog postupanja policije, a Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu podnio je protiv ove dvojice zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja podstrekavanjem. I Osnovno državno tužilaštvo samoinicijativno je formiralo predmet povodom postupanja policije. Rukovodilac ovog tužilaštva Duško Milanović, saopštio je Pobjedi da istražuju i „protivdiverzioni pregled“ od 20. jula, kao i „postupanje policijskih službenika u Hotelu ‘Podgorica’, dana 21. jula 2023. godine“.

Formiran je, kako su rekli, i predmet „povodom pretresa oduzetih vozila, vlasništvo rent-a-car agencije ‘E. D.’, od strane Uprave policije –Odjeljenje bezbjednosti Podgorica“.

Specijalno tužilaštvo saopštilo je ranije Pobjedi da nemaju nikakve veze sa akcijama Abazovića i Adžića 20. i 21. jula u hotelu „Podgorica“ i obližnjem soliteru. Draško ĐURANOVIĆ/ Kaćuša KRSMANOVIĆ

5 Četvrtak, 10. avgust 2023. Politika

S. VASILJEVIĆ Nezakonita racija u hotelu ,,Podgorica“

Komunalna policija oslobodila dio puta kroz Virpazar nakon protesta Crmničana

Ponovo postavljen znak zabrane parkiranja

PODGORICA – Iako se vozači i dalje parkiraju na regionalnom putu Virpazar – Ostros u dijelu ka tvrđavi Besac i visočije, kritični dio puta od mosta i stotinjak metara naprijed juče je bio slobodan, a ponovo je postavljen i znak da je zabranjeno zaustavljanje i parkiranje.

To su Pobjedi kazali stanovnici ovog mjesta koji su u ponedjeljak na dva sata blokirali most u Virpazaru ne bi li skrenuli pažnju nadležnima da tokom sezone, zbog nepropisnog parkiranja na dijelu regionalnog puta, ne mogu doći do svojih kuća, a turisti do smještaja.

Stanovnici Virpazara i okolnih sela su zahtijevali stalno prisustvo obične i komunalne policije, koje je dan nakon protesta bilo evidentno. Zbog speficičnog položaja, Virpazar, iako teritorijalno pripada Baru, u nadležnosti je Nacionalnih parkova Crne Gore te bilo kakve aktivnosti podliježu prethodnoj saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine.

Zbog problema u Virpazaru, Momčilo Leković iz barskih Demokrata je najavio da će inicirati sjednicu lokalne skupštine.

– Okupljanje revoltiranih

mještana u Virpazaru u znak protesta zbog saobraćajnog haosa i kako su rekli - potpu-

ne nefunkcionalnosti tog mjesta u ljetnjoj turističkoj sezoni, nerada Mjesne zajednice, ali i ostalih organa države potpuno je opravdan i zahtjeva hitnu reakciju, naročito barske lokalne samouprave koja je po nama najzaslužnija za opšti haos koji godinama vlada u ovom dijelu naše opštine – saopštio je Leković.

On je ukazao da je dvosatna blokada regionalnog puta koju su Crmničani organizovali u ponedjeljak, pokazatelj nedostatka koordinacije i efikasnosti u upravljanju saobraćajem i u Baru i državi. To, kako je naveo Leković, pokazuje nebrigu i ignorisanje potreba građana i zajednice.

– Za nas odbornike, predstavnike građana nije prihvatljivo da se građani u nedostatku

Kostić: Nevjerovatno da neefikasnost koriste

kao opravdanje

Prije će biti da je glavni razlog slabe realizacije kapitalnog budžeta činjenica da u sadašnjoj situaciji ne možemo imati i realizaciju kapitalnog budžeta i rast javne potrošnje istovremeno. Nije baš lako saopštiti da smo povećali potrošnju na račun razvoja, zar ne – ukazuje Kostić

drugih opcija prisiljavaju na ovakve frustrirajuće akcije i blokade. Očigledno je da nedostaje dugoročna vizija i planiranje za rješavanje problema mještana ovog kraja. Ali to za nas ne predstavlja novinu. Umjesto da se ulažu resursi u izgradnju i održavanje infrastrukture, čini se da su prioriteti lokalne vlasti svih ovih godina bili usmjereni na nešto drugo – poručio je Leković. Tvrdi da je ignorisanje problema, selektivnost i zapostavljanje Crmnice dovelo do toga da je infrastruktura na nižem nivou nego prije 50 godina. -Virpazar umjesto da bude ,,srce Bara“ djelovanjem lokalne vlasti postao je ,,slijepo crijevo“ grada kojeg se sjete u rijetkim prilikama – zaključuje Leković. M. Lk.

Prema prosječnom broju dnevnih letova u avgustu na 23 regionalne vazdušne luke

Podgorički aerodrom deveti, tivatski deseti

Dvocifren prosjek još imaju aerodromi u Ljubljani (21,9) i Puli (16,1).

Ono što je izuzetno zanimljivo, jesu i najfrekventnije linije sa aerodroma u regiji. Prednjači linija Priština – Bazel, sa čak 63 polaska dnevno, a potom Split – London (60), Tivat – Beograd (56) i Beograd – Istanbul (43).

PODGORICA - U prvih šest mjeseci ove godine realizovano je 36,7 miliona eura kapitalnog budžeta, što predstavlja okvirno gotovo 40 odsto plana, dok je u junu realizacija bila deset miliona eura, odnosno 63 odsto plana – rekli su Pobjedi iz Ministarstva finansija. Iz tog resora, kojem je na čelu Aleksandar Damjanović, naveli su da se, prema preliminarnim podacima za jul, kapitalni budžet realizovao sličnom dinamikom kao u junu.

Tenderi

– Shodno informacijama uprava nadležnih za realiza-

ciju kapitalnog budžeta, odnosno Uprave za kapitalne projekte i Uprave za saobraćaj, do kašnjenja u realizaciji dolazi dominantno u dijelu pokretanja tenderskih postupaka usljed nedostataka ili nepotpune projektne dokumentacije, te potrebe dopunjavanja i dorade iste, kao i potrebe izmjene revidovanih glavnih projekata i eventualnih predviđenih dodatnih radova i sl. –rekli su iz Ministarstva finansija i dodali da sve to utiče na završetak procedure ugovaranja ,,zbog čega se izvođenje radova na samom objektu prolongira do ugovaranja svih radova koji su neophodni kako bi se ostvarila funkci-

onalna i tehnološka cjelina“. Upitan da prokomentariše obrazloženje Ministarstva finansija da realizaciju kapitalnog budžeta otežavaju tenderske procedure, nepotpuni projekti i neriješena imovinska pitanja, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca prof. dr Vasilije Kostić navodi da u to nema sumnje, pitajući se šta to u stvari znači. – Znači li to da treba sve ostaviti da se riješi samo od sebe ili da rješava neko drugi ili je ovdje riječ o neefikasnosti državne administracije koja nije obezbijedila uslove za realizaciju kapitalnog budžeta. Prosto je nevjerovatno da neko u neefikasnosti nalazi opravda-

PODGORICA – Od posljednjeg dana jula do 6. avgusta podgorički i tivatski aerodrom su bili deveti i deseti u regionu prema prosječnom broju dnevnih letova, navodi portal Zamaaero, prenosi Portal Analitika.

Najviše letova u prosjeku ostvario je beogradski aerodrom – dnevno 127,6. Slijedi

Split, kojem ove sezone očito ide veoma dobro – njihov dnevni prosjek iznosi 84,1. Treći je Zagreb (62,1), peti Dubrovnik (53,4), a šesta Priština (45,6).

Na aerodromu u Skoplju u tom je periodu na dnevnom nivou prosječno registrovan 31 let, a u Sarajevu 25,4. Nakon toga slijedi Podgorica (24,6), pa Tivat (22,9).

Linija Podgorica – Beograd je 10. među najfrekventnijim, te je uz Tivat – Beograd i jedina u vodećih 20 koja podrazumijeva letove iz naše države. U eks YU regionu je, inače, 23 aerodroma i to u Ljubljani, Mariboru i Portorožu (Slovenija), Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Braču, Rijeci, Osijeku, Malom Lošinju, Puli i Zadru (Hrvatska); Sarajevu, Banjaluci, Tuzli i Mostaru (BiH); Podgorici i Tivtu (Crna Gora); Beogradu i Nišu (Srbija); Prištini (Kosovo) i Skoplju i Ohridu (Sjeverna Makedonija).

U blokadi 19.780 firmi

Duguju 1,1 milijardu eura

PODGORICA - U Crnoj

Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju jula u blokadi bilo 19,78 hiljada preduzeća i preduzetnika, neznatno više nego u junu.

Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 1,1 milijardu eura, što je 3,34 odsto više nego u junu.

Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 28,3 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 314 miliona. Kako se navodi, 49,8 odsto ukupnog iznosa blokade ili 552,57 miliona eura otpada na

50 najvećih dužnika, koji čine 0,25 odsto svih evidentiranih. U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,64 hiljade dužnika čija je blokada iznosila 39,81 milion, što je 3,59 odsto ukupnog iznosa blokade. Duže od godinu u blokadi je 18,15 hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,07 milijardi eura.

6 Četvrtak, 10. avgust 2023. Ekonomija

Iz Ministarstva finansija kažu da se kapitalni budžet realizuje a da su za kašnjenja krivi nepotpuni projekti i tenderske

r. e.

Vasilije Kostić Podgorički aerodrom Raščišćena ulica i vraćen znak zabrane d. mijatović

realizuje uobičajenom dinamikom, tenderske procedure

Nevjerovatno koriste

nje i da to bez ikakvog zazora koristi. Jasno je da se radi o poslovima za koje su nadležni drugi resori, ali vlada je kolektivni organ, tijelo, tim koji upravlja pa se neefikasnost bilo kojeg dijela tog tijela ne može koristiti kao opravdanje za bilo što. Postoji nešto što se zove međuresorna saradnja ili saradnja sa drugim resorima na pitanjima od zajedničkog interesa koja upravo tome služe. No, kao što smo mogli vidjeti kada su u pitanju povećanja zarada nema nikakvih prepreka, barijere se efikasno uklanjaju. Prije će biti da je glavni razlog slabe realizacije kapitalnog budžeta činjenica da u sadašnjoj situaciji ne možemo imati i realizaciju kapitalnog budžeta i rast javne potrošnje istovremeno. Nije baš lako saopštiti da smo povećali potrošnju na račun razvoja, zar ne – ukazuje Kostić.

Iz Ministarstva finansija tvrde da su uprave za kapitalne projekte i za saobraćaj u prethodnom periodu uložile dodatne napore u otklanjanju nedostataka projektne dokumentacije, kao i na intenziviranju ugovaranja i realizacije projekata.

TREND

– To je takođe vidljivo kroz dinamiku izvršenja budžeta koja ima uzlazni trend, te se očekuje ubrzanje dinamike realizacije u narednom periodu, odnosno do kraja tekuće godine – rekli su iz tog resora i naglasili da se, načelno posmatrano, realizacija kapitalnog budžeta odvija dinamikom uobičajenom za ovaj period godine, potkrepljujući to tvrdnjom da je realizacija kapitalnih projekata u tekućoj godini u odnosu na uporedni period prethodne godine slična.

Susret ministara finansija Crne Gore i Srbije u Beogradu

– Svake godine realizacija kapitalnog budžeta u prvoj polovini odvija se usporenom dinamikom prvenstveno zbog nemogućnosti izvođenja građevinskih radova tokom zime, što posebno dolazi do izražaja imajući u vidu da se većina krupnih infrastrukturnih projekata odnosi na sjevernu regiju – ističu u Ministarstvu. Kostić objašnjava da, kada društvo ima neutemeljeni nivo javne potrošnje, kao što ima naše, tada strada razvoj, odnosno kapitalno trošenje iz budžeta, „jer pri nepromijenjenom nivou opšte produktivnosti rast potrošnje se nema otkud realizovati do na račun kapitalnog budžeta, odnosno budućeg razvoja“. Zato je, kako ocjenjuje, rast javne potrošnje koji nema utemeljenje u novoj vrijednosti pogubno po ekonomski razvoj.

– Povrat na investicije i produktivno ekonomsko djelovanje su dvije glavne poluge održivog rasta dohotka građana. To nam govori da ako „strada“ kapitalno ulaganje, odnosno trošenje da će prije ili kasnije „stradati“ dohoci građana kao posljedica nedovoljnog rasta BDP-a – upozorava Kostić.

Iz Ministarstva navode da je u prvoj polovini godine kapitalni budžet realizovan u nivou od 97 miliona eura, od čega se 56 miliona eura odnosilo na plaćanja po osnovu realizacije auto-puta, dok je za preostale projekte realizovano 40 miliona eura, što je, kako kažu, neznatno više u odnosu na ovogodišnji nivo plaćanja za prvih pola godine. Upravo je realizacija kapitalnog budžeta, kako navodi Kostić, pokazatelj dinamike razvoja, imajući u vidu da se odnosi na investicije i mogućnost stvaranja nove vrijednosti, odnosno produktivnog ekonomskog djelovanja koje bi trebalo da rezultira ekonomskim rastom.

– Bez ekonomskog rasta, realnog, a ne nominalnog, nema ni smislenog govora o održivom unapređenju standarda građana, odnosno boljem životu, a sam ekonomski rast i razvoj nije moguć bez novih investicija i kapitalnog ulaganja, odnosno trošenja sa stanovišta budžeta – zaključuje Kostić.

S. POPOVIĆ – M. LEKOVIĆ

Prebijanje duga Instituta

starom deviznom štednjom

Peticija

PODGORICA – Kompenzovanje obaveza Srbije prema Crnoj Gori za staru deviznu štednju sa dugom Instituta ,,Dr Simo Milošević“ prema Jugobanci Beograd, mogao bi biti način smanjenja obaveza Instituta i otklanjanja prijetnje stečaja – zaključak je jučerašnjeg sastanka ministara finansija dvije zemlje Aleksandra Damjanovića i Siniše Malog

– Imajući u vidu da se radi o pravosnažnoj sudskoj presudi koja je izvršna i koja je obaveza države Crne Gore, razgovarano je o modelu izmirenja duga po pomenutoj sudskoj presudi, uz istovremeno rješavanje pitanja neizmirene obaveze Republike Srbije prema Crnoj Gori za staru deviznu štednju. Dogovoreno je da se, kako bi se izbjegla eventualna blokada Instituta, a time i gotovo izvjestan stečaj, u najkraćem mogućem roku između dvije vlade usaglasi način i dinamika rješavanja ova dva pitanja – saopšteno je iz Ministarstva finansija nakon sastanka ministara.

Na sastanku sa Malim i njegovim saradnicima kome je,

pored Damjanovića, prisustvovao i državni sekretar Ilija Vukčević, bilo je govora i o mogućnosti saradnje Instituta sa Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje Srbije, na način da njihovi zdravstveni osiguranici koriste usluge Instituta. U prilog tome, kako navode iz MF, ide i to da je Institut najbolje poslovao dok je ugovor sa Srbijom bio na snazi. Ministri su juče usaglasili i nacrt sporazuma o donaciji sistema E-faktura Republike

Srbije, koji će biti predložen objema vladama i koji predstavlja osnov za uvođenje ovog sistema u Crnu Goru. – To će radikalno poboljšati ekonomske aktivnosti unutar Crne Gore na način da će se sistemom e-fakture ubrzati robno-novčani tokovi unutar naše privrede, u dobrom dijelu suzbiti postojeći nivo sive ekonomije i riješiti veliki problemi povraćaja PDV-a koje imaju crnogorske kompanije – saopšteno je iz Ministarstva finansija.

Unija slobodnih sindikata će danas organizovati potpisivanje peticije za spas Instituta u Baru od 19 do 21 čas na početku Šetališta kralja Nikole, kao i Herceg Novom na Trgu Nikole Đurkovića od devet časova. Prethodnih dana potpisivanje je organizovano u Nikšiću i Budvi gdje je podršku opstanku Instituta, kako piše agencija Mina, dalo preko tri hiljade građana. Naredne sedmice je planirana organizacija potpisivanja peticije u Pljevljima, Bijelom Polju, Kolašinu i Cetinju.

Crna Gora je svojim građanima isplatila staru deviznu štednju iz srpskih banaka i NLB u periodu od 2010. do 2017. godine. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu krajem 2012. godine obavezao je Srbiju i Sloveniju da vrate i staru deviznu štednju, odnosno novac ulagan u podružnice tamošnjih banaka izvan Srbije na prostoru bivše Jugoslavije. M. Lk.

Obradović: Kasno za sastančenje

Predsjednica sindikata Instituta dr Marija Obradović je ocijenila da je sastanak Damjanovića i Malog došao kasno.

– Zato što je prije godinu i po pitanje duga prema Jugobanci trebalo da se riješi na jedan komotan način uz pomoć radnika, tako što bi se dio tog duga odradio kroz rehabilitaciju državljana Srbije, a dio bi se platio u nekim ratama. Čekalo se da taj dug dođe na blokadu i da sada mi iz pozicije gubitnika idemo u pregovore. Nada-

Poziv Uprave prihoda i carina

Građani da prijave nepravilnosti

PODGORICA - Jačanje fiskalne discipline je izuzetno značajno, jer borba protiv sive ekonomije predstavlja interes svih građana, saopšteno je iz Uprave prihoda i carina (UPC).

– Zato zajedničkim snagama treba da damo doprinos da ona bude uspješna – poručili su iz UPC.

U obavještenju na sajtu UPC se navodi da svako lice jednostav-

no, u bilo kom trenutku, može provjeriti da li je račun ispravan, odnosno da li je verifikovan kroz fiskalni servis. To je moguće uraditi jednostavnim skeniranjem QR koda.

– Ovo je od izuzetne važnosti, jer iznos poreza na dodatu vrijednost (PDV) na računu je novac građana kojim oni učestvuju u punjenju budžeta. Zato je izdavalac u obavezi da račun evidentira u sistemu UPC – dodali su iz UPC. Sve nepravilnosti mogu se prijaviti putem kol centra na broj 19707 ili na mejl Uprave prihoda. R. E.

mo se da u tim pregovorima nećemo imati dodatne gubitke u smislu gubitka zemlje, infrastrukture, jer bi to za nas bilo pogubno –kazala je Obradović RTCG-u. Podsjetila je da su se ranije vlade obavezale da će vratiti dug Jugobanci, ali se to nije desilo.

– Ako se to adekvatno ne riješi, mi ćemo sigurno u narednim danima završiti u stečaju. Kada se Institut jednom zatvori, više ga niko u ovom obliku neće otvoriti – poručila je Obradović.

Radnici su, kako je navela, razočarani izjavom ministra Damjanovića da neće dobiti 800.000 eura za plate, dodajući da je ova vlada, sa kojom su izgubili godinu i po, ,,uglavnom govorila o tome šta se ne može uraditi za Institut“.

Kako nijedan od njihova četiri zahtjeva nije do kraja ispunjen, Obradović je kazala da će nastaviti sa dvočasovnim blokadama granice sa Hrvatskom, koju su organizovala dva prethodna petka.

7 Četvrtak, 10. avgust 2023. Ekonomija

Centralna banka Crne Gore Sa sastanka Damjanovića i Malog

U više crnogorskih gradova osvanuli ratnohuškački murali sa porukom „Kad se vojska na Kosovo vrati“

Uredništvu Antene M upućene prijetnje smrću, zaposlenima „uklanjanje“,

Šuković: Pogrešno je imati lažnu nadu da će vas štititi onaj čiji je posao da vas štiti

PODGORICA – Redakcija

Antene M je ponovo dobila prijetnje, a glavnom i odgovornom uredniku Darku Šukoviću je prijećeno i smrću, na što je juče reagovalo Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici, koje je formiralo predmet.

PODGORICA – Nakon

što su u više crnogorskih gradova osvanuli ratnohuškački murali sa porukom

„Kad se vojska na Kosovo vrati“, juče je poslije prijave jednog Podgoričanina Komunalnoj inspekciji, grafit oslikan na zidu bivše kasarne „Morača“ prekrečen.

Iz Glavnog grada saopšteno je da su „odmah po saznanju“, nadležne službe uklonile grafit koji je oslikan u krugu nekadašnje kasarne „Morača“. Osim u Podgorici, murali sa istom ratnohuškačkom porukom i pozadinom u bojama srpske zastave osvanuli su ovih dana i u Nikšiću i Kolašinu, kao i nedavno i u Pljevlji-

ma, gdje su „umjetnici“ devastirali zid stariji od 100 godina, dok se sa desničarskih profila na društvenim mrežama poziva na dalje širenje te „akcije“. Očigledno je da su lokalni „autori“ ovih murala inspirisani sličnom akcijom koja je krajem jula krenula iz Crvene zvezde sa istom porukom „Kad se vojska na Kosovo vrati“ na utakmici sa Fiorentinom 26. jula, a koreografiju „delija“ dodatno je „krasio“ tenk i zastava Srbije. Nakon toga, murali istog sadržaja su se počeli pojavljivati i po drugim gradovima Srbije, ali i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.

D. M.

Klinički centar Crne Gore bogatiji za savremeni medicinski instrument

Planiraće i operacije malignih oboljenja

PODGORICA - Klinički centar Crne Gore (KCCG) od nedavno ima i savremeni operacioni mikroskop za potrebe Klinike za otorinolaringologiju. Mikroskopom, koji košta 145.079 eura, u subotu je urađena prva operacija glasnih žica. Hiruršku ekipu predvodila je dr Slavica Đurović, direktorica Klinike za ORL, a anesteziološku dr Ljubica Radunović, specijalistkinja anestezije i reanimatologije. – Ovim aparatom su se otvorile nove mogućnosti za uvođenje procedura koje do sada nijesmo mogli realizovati zbog nedostatka adekvatnih uslova – ka-

zala je dr Đurović dodajući da su ljekari do sada za operacije koristili mikroskop predviđen za ambulantni rad te, kako navodi, kao da su „radili u mraku“. Ona je istakla da su najčešće operacije iz ORL oblasti fonohirurške operacije, laringomikroskopije (LMS) sa potpunim uklanjanjem lezije (289 ovih operacija urađeno u 2022. godini), kao i one u cilju dijagnostike malignih oboljenja grkljana i hipofarinksa (donji dio ždrijela). Tokom 2022. godine je u KCCG urađeno preko 350 mikrohirurških operacija, ne računajući otohirurške za koje je neophodan mikroskop, podaci su KCCG. J. M.

Rukovodilac ODT Duško Milanović je Pobjedi kazao da je to učinjeno nakon što su obaviješteni od policije Centra bezbjednosti Podgorica.

– Dežurni tužilac je preduzeo radnje i formirao predmet protiv za sada N. N. učinioca krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti - kazao je on.

Uredništvo Antene M je od osobe koja se na društvenim mrežama predstavlja kao „Đorđije Tadić“ dobilo prijetnje smrću i napomenu da je taj medij „najveće ustaško leglo na Balkanu“.

– Pod hitno likvidirat urednika i zamjenika, a ostalo uklonit – piše taj korisnik. Ministarstvo kulture i medija juče je najoštrije osudilo prijetnje i pozvalo nadležne institucije da procesuiraju počinioca, kako bi svima koji se usude da prijete novinarima bila poslata jasna poruka.

– Uređivačka politika bilo kog medija ne smije biti razlog za ugrožavanje bezbjednosti novinara. Ministarstvo kulture i

medija snažno i odlučno podupire slobodu medija, kao vrhovni princip na kome počiva svako demokratsko društvo –poručili su iz tog resora.

SELEKTIVNOST

BODE OČI

Na očigledni govor mržnje je reagovala policija i ODT nakon što je Antena M objavila prijetnje, što su kasnije preuzeli i pojedini portali.

Darko Šuković, glavni i odgovorni urednik Antene M, je Pobjedi kazao da nadležnima nijesu prijavili da je prethodne noći izvjesni Đorđije Tadić, ili neko ko se lažno predstav-

lja tim imenom, u komentarima na jednoj društvenoj mreži pozvao na njegovu likvidaciju. Odlučili su se da ih objave na portalu, tako da se ni policija ni tužilaštvo ne mogu vaditi na to da ne znaju šta se desilo. – Ako stavimo stvari u širi kontekst pa pogledamo kako neke druge adrese reaguju - odnosno ne reaguju, selektivnost bode oči. Tu mislim na ambasade koje su prethodnih decenija i godina znale da reaguju brže nego državne institucije kada se dese slične stvari – ukazao je Šuković dodajući da one sada ili ćute ili se oglašavaju kurtoazno, bez ikakvih efekata.

CHO: Institucije pasivni posmatrači i saučesnici u podsticanju mržnje

Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) najoštrije osuđuje napade i prijetnje uredništvu i novinarima Antene M.

Ističu da je žalosno i opasno što se takve stvari dešavaju, a još je žalosnije i zlokobnije što crnogorske institucije ne nalaze odlučnosti da preduzmu mjere da na ovakve opasne prijetnje i targetiranje slobodnih medija, kao i novinara koji hrabro i časno obavljaju svoju društvenu funkciju,

odgovore bez odlaganja, uz primjenu svih zakonskih mjera i sankcija.

– Time oni koji sve to pasivno posmatraju - bez obzira na zakonsku obavezu i poziciju u sistemu koja im n+alaže i koja ih obavezuje na reakciju i na profesionalno djelovanje - postaju saučesnici mržnje i agresije, prijetnji i žigosanja političkih neistomišljenika – saopštio je CHO. Ističu da nije neophodno adresirati političare i poli-

tičke strukture koje svojim javnim nastupima i ukupnim djelovanjem pospješuju i praktično podržavaju govor mržnje i prijetnje jer su i danas na vlasti u Crnoj Gori.

-A uz njih su režimski mediji i medijske platforme bliske režimima u Beogradu i Moskvi, kao i Crkva Srbije i njene političke ekspoziture u našoj zemlji - tako da su i oni, svi zajedno, vinovnici napada na Antenu M –saopšteno je iz CHO.

Izostanak reakcije na prijetnje novinarima Šukovića u najmanju ruku zabrinjava. – To je neprihvatljivo i nenormalno za državu koja pretenduje da bude članica Evropske unije, a već je članica NATO saveza, ali tako je kako je. Pogrešno je imati lažnu nadu da možete očekivati zaštitu od onoga čiji je posao da vas zaštiti i omogući da radite slobodno - to je Crna Gora u kojoj živimo i na koju ne želimo da se naviknemo, ali moramo da razumijemo okolnosti u kojima radimo – naglasio je on. Tekst koji je ispovocirao osobu koja se predstavlja kao „Đorđije Tadić“ da prijeti likvidacijom i uklanjanjem, govori o tradicionalnom okupljanju u Gornjem Zaostru kod Berana. Tada je održan „pomen stradalim žrtvama i pripadnicima Jugoslovenske kraljevske vojske u otadžbini u Drugome svjetskome ratu“. Antena M je prenijela i da je skupu prisustvovalo i nekoliko osoba u četničkim kostimima. U Gornjem Zaostru je početkom 1942. bio prvi četnički štab Pavle Đurišića, odgovornog, između ostalog, za masakre nad civilnim stanovništvom u Crnoj Gori, a već godinama se tamo održavaju pomeni presuđenim ratnim zločincima. Šuković je ukazao da su novinari Antene M i pojedinih medija u aktuelnom ambijentu na

8 Četvrtak, 10. avgust 2023. Društvo

Grafit osvanuo u Podgorici u nekadašnjoj kasarni ,,Morača“ Gradske službe nakon prijave prekrečile mural d. mijatović glavni grad

U glavnom gradu grafit prekrečen nakon prijave inspekciji

Prijetnja objavljena na društvenim mrežama

Počinioci ne smiju ostati nekažnjeni jer se tako ohrabruju i drugi

Da je uređivačka politika medija u Crnoj Gori često je okidač za najgnusnije prijetnje zaposlenima i da se tome konačno mora stati na put smatraju u Sindikatu medija Crne Gore. Ističu da medijski pluralizam i različitost uređivačkih politika nikada ne smiju biti razlog za ugrožavanje bezbjednosti novinara već upravo suprotno, za Crnu Goru, kao demokratsko društvo, ljekovito je da

udaru samo zato što nijesu na liniji tridesetoavgustovskih promjena. Zbog svega toga Šuković ne isključuje mogućnost da neko sa riječi eventualno pređe na djelo i fizički nasrne na nekog novinara.

– Pokušaćemo da se snađemo sami – kazao je urednik Antene M.

Centar za građansko obrazovanje je juče povodom prijetnji Anteni M kazao da su one odraz duboke krize crnogorskog društva u kojem se nesaglasje sa nečijom uređivačkom politikom iskazuje i pozivanjem na ubistvo novinara ili gašenjem medija.

Istakli su da se nivo demokratičnosti jednog društva mjeri i slobodom medija.

– A, nažalost, tu Crna Gora ima hroničan problem – zaključili su iz CGO.

ZA PRIJETNJE SMRĆU –

USLOVNA KAZNA

Antena M je kao i većina medija na svakodnevnom udaru prijetnji i govora mržnje na društvenim mrežama i u komentarima. – Prijetnje i uvrede zapravo su svakodnevan prateći sadržaj redakcijskog života, ali smo tek nekoliko njih objavili i prijavili nadležnim državnim institucijama. Sudski ishod bio je takav da smo odlučili da se manemo gubljenja vremena. Istovremeno, držanje pravosudnih organa očigledno je ohrabrilo sve psihopate, vjerske fanatike i razularene šoviniste da nastave da prijete Anteni M –napisala je Antena M u infor-

PODGORICA – Brod sa 32.000 tona amonijum-nitrata namijenjenog Azotari Pančevo od preksinoć se ponovo nalazi na pilotskoj bovi ispred Bara gdje čeka da nezavisna revizija i stručnjaci na osnovu uzoraka utvrde da li je teret pogodan za dalji pretovar s obzirom da se dio pretvorio u grudve tokom transporta.

Pretovar amonijum-nitrata na terminalu Luke Bar počeo je prekjuče ujutro, pa ubrzo stopiran nakon što je utvrđeno da se teret ugrudvao, iako je, prema specifikaciji, trebalo da stigne u vidu rasute forme, odnosno sitnih granula. Brod je nakon toga izveden iz luke i preksinoć usidren na ,,crvenoj bovi“.

To je Pobjedi potvrdilo više izvora uključenih u realizaciju ugovorenog posla između Luke i Azotare Pančevo, koja je đubrivo uvezla iz Rusije.

Bez novih informacija o daljoj sudbini kontingenta amonijum-nitrata namijenjenog Azotari Pančevo

Hoće li biti nastavka pretovara, zavisi od nalaza stručnjaka

Iz Azotare juče nijesu prije zvaničnog stava kontrole željeli da bilo što komentarišu dok stručnjaci ne daju dokumentovanu procjenu. Dok ne stignu rezultati, pretovar je suspendovan, a najavljeno je da će lučka uprava o tome blagovremeno obavijestiti javnost. Iz lokalnog DPS-a juče su izrazili sumnju u nastavak posla i pozvali upravu Luke kao i sve uključene u posao da obustave planirane aktivnosti kako ne bi ugrožavali grad

postoje mediji koji različito gledaju na stvarnost, ali u skladu sa profesionalnim standardima.

- Počinioci ne smiju ostati nekažnjeni jer se na taj način ohrabruju i drugi njihovi istomišljenici da prijete novinarima samo zato što im se ne sviđa njihovo izvještavanje – poručili su iz Sindikata.

Ovo je jedanaesti slučaj prijetnji i napada tokom ove godine.

maciji o prijetnjama. Šuković je Pobjedi potvrdio da su odustali od prijavljivanja, nakon što su shvatili da to ne vodi nikuda.

Posljednji put kada su prijavili prijetnje početkom godine, nadležni nijesu uspjeli da identifikuju osobu koja je uputila, kako je Šuković kazao, užasne prijetnje zaposlenima.

Ističe da su se zbog toga sada odlučili da javno na svom portalu objave prijetnje.

U moru onih koje su prijavljivane ili su obrađivane po službenoj dužnosti, samo je jedna imala sudski epilog – uslovnu kaznu.

To je slučaj iz 2021. godine kada je Srđan Mišović prijetio tadašnjem kolumnisti Antene

M Draganu Bursaću i Darku Šukoviću, presudom Osnovnog suda u Kotoru osuđen je uslovno na kaznu zatvora od četiri mjeseca.

Mišović je u maju 2021. godine kreirao lažni profil pod nazivom „Marko Aprcović“ i sa njega uputio komentare prijeteće sadržine. On je nakon toga deaktivirao profil, ali su ga ipak uspjeli identifikovati.

Mišović je na Fejsbuku prijetio da će ,,bačiti bombu“ na Antenu M, Šukoviću prijetio da će ga kidnapovati, a Bursaću zaprijetio ubistvom.

Ove objave su osudile brojna novinarska udruženja iz zemalja regiona, kao i ambasade Evropske unije i Sjedinjenih Država, te pozvali policiju da pronađe počinioca. A. IVANOVIĆ J. MARTINOVIĆ

Iz Luke su saopštili da su insistirali da se uradi međunarodna ekspertska kontrola i postupak provjera kako bi se otklonile sve dileme u pogledu bezbjednosti, dalje manipulacije teretom, odnosno pretovar sa broda u posebne vagone zatvorenog tipa.

To će biti, nadaju se, i argument koji će umiriti i negodovanje dijela zaposlenih koji imaju bojazan da li je teret moguće bezbjedno pretovarati.

Iz Azotare juče nijesu prije zvaničnog stava kontrole željeli da bilo šta komentarišu dok stručnjaci ne daju dokumentovanu procjenu.

Dok ne stignu rezultati, pretovar je suspendovan, a najavljeno je da će lučka uprava o tome blagovremeno obavijestiti javnost.

Iz lokalnog DPS-a juče su izrazili sumnju u nastavak posla i pozvali upravu Luke kao i sve uključene u posao da obustave planirane aktivnosti kako ne bi ugrožavali grad.

Đubrivo je očvrsnulo najvjerovatnije zbog kontaminacije vlagom ili zbog nekog drugog razloga koji je mogao dovesti do topljenja, odnosno slabljenja i raspršivanja granula amonijum-nitrata.

To ne znači, automatski, da je dalje rukovanje rizično, ali će tražiti iznalaženje modela prema kojem će biti prilagođen granulaciji koja može da prođe kroz specijalni lijevak preko kojeg utovarna lopata puni vagone.

Prije 28 dana teret je brodom „Blue one“, koji plovi pod liberijskom zastavom, isplovio iz Rusije, a azotno đubrivo proi-

zvođača „Minudobrenija JSC“ iz Voronješke oblasti, trebalo je da se u Luci pretovara u željezničke vagone i transportuje do pogona uvoznika - HIP „Azotare Pančevo“. Brod sa teretom je 27. jula stigao na sidrište ispred Bara nakon 15 dana putovanja od ruske baltičke luke u Sankt Peterburgu, a pretovar je čekao dovršavanje procedura, kao i oslobađanje prostora zbog utovara boksitne rude.

U ponedjeljak je, poslije 12 dana provedenih na sidrištu ispred Bara, pristao u Luku, ali za kratko. Već nakon punjenja jednog vagona utvrđeno je da takav sadržaj ne odgovara traženim specifikacijama pogodnim za punjenje vagona.

Pošiljka azotnog đubriva bila je vrijedna sedam miliona dolara. Uvoznik - Azotara - je na osnovu ugovora bila zadužena i za nadzor nad čitavim poslom kao i kontrolu uslova u kojima se odvija pretovar tereta koji se, prema UN klasifikaciji opasnosti ubraja u 5.1 razred – oksidirajuće materije. Čitav posao je od početka pratila netransparentnost lučkih vlasti, koje do dana uplovljavanja broda nijesu obavještavale javnost o planiranom poslu, iako je bilo puno nepoznanica o tome da li postoje uslovi za ovu vrstu pretovara, odnosno da li amonijum-nitrat može da ugrozi Luku i grad. Podozrenje zbog rada sa amonijum-nitratom podignuto je nakon tragedije u Bejrutu 2020. godine i eksplozije 2.750 tona ove materije lagerovane u nepropisnim uslovima više od sedam godina.

Zvaničnici Azotare su ranije saopštili da pod njihovim nadzorom i uz pripreme koje je odradila Luka, nikakvih problema ne može da bude, jer je riječ o azotnom đubrivu koje je tako dizajnirano da njegove granule mogu da izdrže više pretovara. Pritom su najavili da ukoliko posao bude realizovan kako treba, ozbiljno planiraju da u Baru imaju stalni centar pretovara za amonijum-nitrat i druga đubriva, kao alternativu za dosadašnji tranzit koji je išao kamionima iz albanske Luke Drač preko crnogorske teritorije.

Jedan od direktora i suvlasnika Azotare Pančevo Danilo Tomašević je u nedjelju kazao da je riječ o bezbjednom poslu direktnog prevoza, koji se ne može uporediti sa skladištenjem te vrste materije koja iziskuje posebne uslove i odgovarajuće kapacitete.

Iz Luke su insistirali da se uradi međunarodna ekspertska kontrola i postupak provjera kako bi se otklonile sve dileme

Realizaciju čitavog posla sa Lukom Bar trebalo je da nadgleda tim ljudi i stručnjaka iz njegove kompanije sa, kako kaže, više od 20 godina iskustva u toj vrsti biznisa, bez istorije akcidenata, uz interes da kvalitet robe bude sačuvan, odnosno da ne dođe do bilo kakve kontaminacije amonijum-nitrata, jer bi time samo gubili i poskupili dalji plasman i preradu. I. PERIĆ

9 Četvrtak, 10. avgust 2023. Društvo

„uklanjanje“, ODT formiralo predmet

Ostaci ,,ugrudvanog“ amonijum-nitrata u hoperu krana za pretovar s. vasiljević Pretovar u Luci Bar prekinut zbog zgrušavanja materije Darko Šuković

Nakon četiri mjeseca od eksternog ispita iz matematike, još se ne zna ko je „pustio“ zadatke u javnost

Tužilaštva i dalje ispituju ko je poslao zadatke Vajberom

PODGORICA – Ko je prije početka polumaturskog testiranja iz matematike ,,pustio“ testove u javnost 20. aprila i dalje nije utvrđeno. Polumatura je zbog toga odložena i đaci poslati kući. Za četiri mjeseca je taj predmet putovao od Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, preko ODT Rožaje u koje je stiglo 22. aprila. Čekao je dva mjeseca u tom gradu da bi početkom jula stigao u Berane.

Ono što je ustanovljeno do sada je da su zadaci koji su Vajber porukama došli do javnosti potekli iz Rožaja.

Prosvjetna zajednica je nekoliko puta naglašavala važnost toga da se otkrije ko je poslao testove devedeset minuta prije početka testiranja.

PROSVJETARI

,,ZNAJU“

Još početkom jula je na okruglom stolu koji je bio posvećen problemima u prosvjeti, pa između ostalog i ovom, Goran Jelovac ispred Ispitnog centra kazao da se za 24 sata može znati iz koje škole je procurio test iz matematike. Rekao je i da bi se za 24 sata moglo znati u kojoj školi je test ,,provaljen“, te da zna i u kojoj, ali da neće javno govoriti jer nema dokaze. – Nije u Rožajama škola – ka-

zao je Jelovac tada, a nakon par dana je javnost informisana da je slučaj iz Rožaja preseljen u Berane.

Jelovac je tada istakao da je policiji trebalo dva mjeseca da kontaktira čovjeka od kojeg su dobili sliku i da se to brzo moglo završiti.

Nezvanično je Pobjedi potvrđeno da su testovi došli iz jedne beranske osnovne škole, a da je Ispitni centar na to upozorio jedan prosvjetni radnik iz Rožaja.

Nakon dobijanja te informacije, iz Ispitnog centra i Ministarstva prosvjete su alarmirali direktore osnovnih škola da se testovi šire putem društvenih mreža, pa je provjera znanja otkazana.

Iako uputstva Ispitnog centra za način provođenja testiranja ukazuju tačne procedure i označavaju ko sve može da dođe u kontakt sa zadacima prije nego što se podijele učenicima, crnogorska tužilaštva četiri mjeseca nijesu riješila slučaj. Ovo je prvi put da je ustanovljeno da se zadaci šire na ovakav način, odnosno da neka osoba iz školskog sistema može biti odgovorna. Dosadašnja prepisivanja su se uglavnom odnosila na učenike koji su koristili mobilne telefone i tokom samog testiranja sla-

li zadatke i dobijali odgovore u grupama koje su brojale i oko 2.000 članova. Dosad javnost nije bila upoznata sa slučajem da test procuri sat vremena prije početka testiranja. Ispitni centar je utvrdio da nijesu ispoštovane procedure i mjere koje se moraju preduzeti radi očuvanja tajnosti testiranja u školama.

U Pravilniku koji je definisao Ispitni centar navodi se da je direktor škole obavezan da obezbijedi bezbjednost ispitnog ma-

terijala, te da je njegova obaveza i preuzimanje ispitnog materijala koji je poslat iz Ispitnog centra i potpisivanje u formularu za distribuciju. Vraćanje ispitnog materijala Ispitnom centru i potpisivanje u formularu za distribuciju su takođe dužnosti direktora škole.

PROCEDURA

Direktor podgoričke Osnovne škole ,,Savo Pejanović“ mr Zoran Đukić je Pobjedi na dan testiranja pojasnio procedu-

Odgovor novinara na reagovanje NVO Crnogorski bezbjednosni forum

PODGORICA – Povodom

reagovanja NVO Crnogorski bezbjednosni forum, koje je kao izvršni direktor potpisao Goran Raketić, objavljenog u jučerašnjem izdanju Pobjede pod naslovom „Mitar Radonjić nije direktor CBF-a“, a koje je uslijedilo poslije našeg članka „Država ponovo finansira NVO osuđivanog nasilnika“, objavljujemo odgovor novinara.

Poštovani gospodine Raketiću, Pobjeda se ne bavi senzacionalistčkim izvještavanjem, kako navodite u svom reagovanju, a da ste pažljivo čitali naš tekst, kada ste pisali reagovanje, uočili biste da u njemu piše da će 30-ak hiljada eura državnog novca inkasirati „NVO Crnogorski bezbjednosni forum čiji je, kako sam navodi na svom sajtu, Radonjić izvršni direktor...“

No, očigledno je da se vaš prijatelj i kolega Radonjić ipak dosjetio da mu u zvaničnoj biografiji na njegovom sajtu, pod domenom radonjicmitar.me i dalje piše da je direktor CBF-a, pa je juče sa zakašnjenjem mijenjao sadržaj sajta.

Znakovi pored puta

Navodite u svom reagovanju da je Mitar Radonjić bio direktor CBF-a do 9. februara 2023. godine i da od tada nema nikakve veze sa bilo kakvim aktivnostima Crnogorskog bezbjednosnog foruma, te da je „problematizovanje lika Mitra Radonjića u cijelom članku potpuno bespredmetno“.

Prvi je datiran gotovo mjesec nakon „prekida veze“, odnosno na 3. mart i objavljen je u Danu pod naslovom „CBF: Profesionalizovati i povećati broj službenika obezbjeđenja sudova“ sa sve njegovom fotografijom kao ilustracijom, a drugi na 23. mart na portalu PRESS pod naslovom „Radonjić: Hapšenje pomoćnika direktora Uprave policije pokazatelj da niko

nije jači od države“. Koliko je vaše nijekanje povezanosti CBF-a sa Radonjićem od 9. februara, gospodine Raketiću, besmisleno, govori i činjenica da je na zvaničnoj Fejsbuk stranici nevladine organizacije 30. juna objavljena informacija da „usljed razloga tehničke prirode, web-sajt CBF-a nije u funkciji i većina objava o projektnim aktivnostima na profilima na društvenim mrežama CBF-a nije dostupna“, te da je izvještaj o radu CBF-a za 2022. godinu objavljen na „medijskom portalu“ Interno.me.

E, pa znakovito je i da u impresumu piše da je, uz činjenicu da je osnivač „medijskog portala“ interno.me CBF, njegov glavni i odgovorni urednik, baš neobično i nepovezano, Mitar Radonjić. Znakovito je, gospodine Raketiću, da ste sa Radonjićem na listi osnivača famozne nevladine organizacije Institut za socijalnu i obrazovnu politiku – ISOP koja je,

nakon što je Pobjeda alarmirala javnost da država stotinama hiljada eura godinama finansira osuđenog nasilnika da brine o žrtvama nasilja, zbog čijeg je rukovođenja skloništem za žrtve trafikinga Crna Gora nazadovala u posljednjem izvještaju Stejt departmenta na tom polju, promijenila direktora i naziv i iz državne kase dobila novih preko 50 hiljada eura. Znakovita je ta šema sa direktorima. Kao što ste vi na primjer bili „ovlašćeno lice“ makar u još jednoj, od preko 30 nevladinih organizacija koje je osnovao Radonjić, kada ste 7. decembra prošle godine u ime NVO „Mladi Danilovgrada“ potpisom podržali građansku inicijativu ,,Sačuvajmo Sinjavinu“ za ulazak u radni tim Vlade.

Znate kako se kaže da je nekad previše slučajnosti da bi bilo slučajno. A ima i ona izreka: „Kad hoda kao patka i ako se oglašava kao patka, onda je patka“.

Duško MIHAILOVIĆ

njenjem – kazao je on. Ovu zloupotrebu je za Pobjedu komentarisala Snežana Kaluđerović, pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje, koja je kazala da onaj ko je zloupotrijebio položaj i objavio test iz matematike prije samog čina polaganja mora biti procesurian i da odgovara za krivično djelo odavanje poslovne tajne. Za to krivično djelo zaprijećena je kazna od tri mjeseca do pet godina zatvora. Istakla je da se djelo može eventualno tretirati i kao namjera dogovaranja ishoda takmičenja za što je predviđena kazna do tri godine.

ru. Rekao je da je za testove zadužen školski koordinator, a vrećice sa testovima se otvaraju 15 minuta prije početka izrade testa. Vrećicu sa testovima otvara test-administrator u prisustvu svih učenika. – Tako da je nemoguće da je u ovom vremenskom intervalu postojala mogućnost da neko od učenika slika test. Napominjem da je na školski mejl dobijena informacija u 11:35 od Ispitnog centra CG da se test iz matematike odlaže sa objaš-

Predsjednica Prosvjetne zajednice, prof. Olivera Leković je kazala da se mora utvrditi odgovornost ne bi li se stalo na kraj obesmišljavanju polumaturskih i maturskih ispita i dobijanju nezasluženih ocjena, a time i upisivanju srednjih škola i fakulteta za koje učenici nemaju dovoljno znanja. Da je tužilaštvo reagovalo povodom ovog slučaja,možda bi se spriječio skandal koji se dogodio nakon toga – kada su maturanti masovno prepisivali na testu iz maternjeg jezika. I taj slučaj sada ispituje Specijalno državno tužilaštvo. J. MARTINOVIĆ

10 Četvrtak, 10. avgust 2023. Društvo

Radonjić ispred CBF-a davao izjave i mjesec i po dana nakon navodnog prekida veze sa tom NVO Ministar Vojinović svečano označio početak eksterne provjere znanja u Crnoj Gori

GOV.ME

Obilježena 78. godišnjica atomskog napada na Nagasaki

Japan ponovo apeluje na nuklearno razoružavanje

NAGASAKI – Ceremonijom u Nagasakiju obilježena je juče 78. godišnjica nuklearnog napada na taj japanski grad od čijih je poslijedica preminulo najmanje 74 hiljade ljudi. Atomsku bombu na Nagasaki bacili su 9. avgusta 1945. godine avioni američkog ratnog vazduhoplovstva, samo tri dana nakon što su to isto učinili i u Hirošimi na zapadu Japana. Od poslijedica napada je do

kraja 1945. godine, prema procjenama, preminulo 74 hiljade ljudi, dok se ogroman broj preživjelih suočio sa teškim bolestima i zdravstvenim problemima.

Minutom ćutanja, koji je počeo tačno u 11.02 sati po lokalnom vremenu kada je i bačena bomba na Nagasaki, odata je pošta nastradalima. Gradska uprava Nagasakija apelovala je na sve nacije koje posjeduju nuklearno naoruža-

PETSTO TRIDESET DRUGI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Rusija tvrdi da je oborila ukrajinski dron iznad nuklearne elektrane u Zaporožju

Kijev odbacuje optužbe za pokušaj napada na skladište

SAD ponovo uvele sankcije Bjelorusiji

Novim sankcijama, koje su Sjedinjene Američke države juče uvele Bjelorusiji, pogođeno je osam pojedinaca i pet entita koje SAD terete za finansiranje vlade u Minsku.

KIJEV/MOSKVA – Ruski energetski zvaničnici optužili su juče ukrajinsku vojsku za pokušaj napada dronovima na skladište nuklearnog goriva u nuklearnoj elektrani Zaporožje, ali je njihove navode ubrzo odbacio zvanični Kijev, navodeći kako Ukrajina nije i neće učiniti nešto tako.

Ukrajinska vojska je, prema navodima ruskih energetskih struktura, bespilotnom letilicom pokušala da pogodi skladište istrošenog nuklearnog goriva u nuklearki Zaporožje. Taj napada su navodno osujetile ruske snage presretanjem ukrajinskog jurišnog drona koji se kretao prema nuklearki.

- Analiza kursa bespilotne letilice pokazala je da se jurišni dron kretao ka skladištu istrošenog nuklearnog goriva na teritoriji NE Zaporožje - rekao je sagovornik ruske agencije RIA Novosti.

Te navode je, međutim, demantovao savjetnik ukrajin-

skog predsjednika Mihail Podoljak koji tvrdi kako ukrajinska strana tako nešto nikada ne bi učinila.

- Nesumnjivo, Ukrajina nije izvršila bilo kakav napad dronom na NE Zaporožje, nije planirala i neće to ni učiniti

- rekao je Podoljak.

Ukrajina je juče granatirala Petrovski okrug u Donjecku prilikom čega je, prema navodima ruskih zvaničnika, nastradala jedna četvorogodišnja djevojčica, dok su tri osobe povrijeđene.

U Zagorskoj optičko-mehaničkoj fabrici u Sergijevom Posadu u blizini Moskve juče se dogodila eksplozija u kojoj je najmanje 52 ljudi povrijeđeno. Nesreća se, prema navodima ruskih državnih medija, dogodila u skladištu sa pirotehničkom opremom, a u eksploziji je uništen hangar površine

1.600 kvadratnih metara koji je u zakupu privatne firme.

Od siline eksplozije popucala su stakla na nekoliko kuća koje se nalaze u blizini fabrike. Agencija Tas je prenijela i ka-

ko je za eksploziju odgovoran „ljudski faktor“, negirajući ranije informacije da je do nje došlo usljed napada dronom. Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu najavio je, u međuvremenu, da će Rusija povećati snage na svojim zapadnim granicama, nakon što je Zapad u blizini linije razgraničenja Rusije i Bjelorusije rasporedio trupe od oko 360 hiljada vojnika, kao i 8.000 oklopnih vozila i 650 aviona i helikoptera. Šojgu je istakao da je broj vojnika NATO, koji ne pripadaju državama regiona, povećan od februara prošle godine u blizini granice Rusije i Bjelorusije za 2,5 puta i da je premašio 30.000.

Naveo je i da je Poljska već najavila planove za jačanje svoje vojske i da očekuje da će značajne NATO snage i oružje biti raspoređeni u Finskoj, koja se pridružila NATO, a čije je uključivanje gotovo udvostručilo dužinu ruskog kopnene granice sa NATO.

Ruska Federalna služba bezbjednosti uhapsila je juče ru-

nje da prestanu da se oslanjaju na princip nuklearnog odvraćanja, a vladu u Tokiju pozvala da što prije ratifikuje Ugovor o zabrani te vrste oružja.

Na ceremoniju u Nagasakiju, prvi put od 1999. godine, nisu bili pozvani domaći i međunarodni zvaničnici, uključujući i japanskog premijera Fumia Kišidu Kišida se, povodom godišnjice napada na Nagasaki, oglasio putem video-linka i tom

prilikom poručio da će Japan nastaviti da svijet vodi u pravcu nuklearnog razoružavanja. – Kao jedina zemlja u svijetu koja je doživjela bombardovanje atomskom bombom, Japan će nastaviti da čini neumorne napore ka stvaranju svijeta slobodnog od nuklearnog oružja, čvrsto se držeći principa denuklearizacije. To je misija naše države i ona se nikada neće promijeniti –zaključio je Kišida.

Formiran politički pokret protiv hunte

Do pokretanja Savjeta otpora za Republiku došlo je nakon što su diplomatski napori da se vrati civilna vlast ušli u ćorsokak, a hunta odbila dolazak diplomatske misije

NIAMEJ – Bivši vođa pobunjenika u Nigeru Risa Ag Bula formirao je politički pokret protiv hunte koja je 26. jula preuzela vlast u toj zemlji.

- Ovaj potez usmjeren je protiv nekoliko entiteta umiješanih u dalju represiju civilnog društva za koju je odgovoran bjeloruski režim, njegovo saučesništvo u neopravdanom ratu Ruske Federacije u Ukrajini i obogaćivanje represivnog režima Aleksandra Lukašenka – navodi se u saopštenju američkog Sekretarijata za finansije.

skog državljanina optuženog da je u junu digao u vazduh gasovod na Krimu, a koga su navodno regrutovale ukrajinske obavještajne službe.

Kod njega su, prilikom hapšenja, pronađeno dva kilograma eksploziva S-4.

Uhapšeni je rekao da ga je Ukrajina regrutovala, te da ga je tajna služba ucjenjivala, nudeći mu samo dvije opcije –da završi u zatvoru zbog prethodnih aktivnosti ili da radi za Službu bezbjednosti Ukrajine. On je, kako su prenijele agencije, ispričao i da su mu prvi zadaci bili preseljenje na Krim i produženje ruskog državljanstva, a zatim i subverzivne aktivnosti.

To, kako prenosi agencija Rojters, predstavlja prvi znak unutrašnjeg otpora vojnom režimu u strateški važnoj zemlji tog dijela Afrike.

Risa Ag Bula je u saopštenju naveo da njegov Savjet otpora za Republiku (CRR) ima za cilj da na vlast vrati svrgnutog predsjednika Muhameda Bazuma, koji se nalazi u pritvoru u svojoj rezidenciji.

Savjet otpora za Republiku podržava Ekonomsku zajednicu zapadnoafričkih država (EKOVAS) i druge međunarodne aktere koji za cilj imaju da povrate ustavni poredak u Nigeru.

Prema navodima iz ovog pokreta, nekoliko nigerijskih političara pridružilo se grupi, ali iz bezbjednosnih razloga nisu mogli javno da iskažu svoju odanost.

Do pokretanja Savjeta otpora za Republiku došlo je nakon što su diplomatski napori da se vrati civilna vlast ušli u ćorsokak, a hunta odbila dolazak diplomatske misije.U isto vrijeme vojne vlasti iz Malija i Burkine Faso pokušavaju da izbjegnu vojnu intervenciju. Lideri puča u Nigeru odbili su u utorak da odobre ulazak afrič-

Risa Ag Bula je u saopštenju naveo da njegov Savjet otpora za Republiku ima za cilj da na vlast vrati svrgnutog predsjednika Muhameda Bazuma, koji se nalazi u pritvoru u svojoj rezidenciji

kim i izaslanicima Ujedinjenih nacija, odupirući se pritiscima da pregovaraju uoči samita u četvrtak, na kojem će šefovi država EKOVAS-a razgovarati o mogućoj upotrebi sile.

UN, zapadne vlade i demokratske države članice EKOVAS-a, poput Nigerije, žele da hunta vrati na vlast civilnu vladu koja je bila relativno uspješna u obuzdavanju islamističke pobune koja razara region Sahela.

Međutim, Mali i Burkina Faso, članice EKOVAS-a koje nisu u dobrim odnosima sa zapadnim zemljama otkako su njihove sopstvene hunte preuzele vlast državnim udarima u protekle dvije godine, obećale su da će braniti nove vladare Nigera od svakog nasilnog pokušaja njihovog uklanjanja.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

11 Četvrtak, 10. avgust 2023. Svijet

Sa ceremonije u Nagasakiju Prvi znak unutrašnjeg otpora u Nigeru Pripadnici vojne hunte na ulicama Nigera Nuklearno postrojenje u Zaporožju

Prijetio njemačkom državljaninu i demolirao mu auto metalnom šipkom

Budvaninu

dva mjeseca

kućnog pritvora

KOTOR - N. S. (40) iz Budve određeno je dva mjeseca kućnog pritvora zbog verbalnih prijetnji njemačkom državljaninu kojem je potom metalnom šipkom demolirao automobil prije tri dana kod Svetog Stefana, potvrdio je Pobjedi portparol Osnovnog suda u Kotoru, sudija Veljko Bulatović Odluku o kućnom pritvoru donio je sudija za istragu Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević

Sudija Bulatović je pojasnio da će se mjera kućnog pritvora koja je određena N. S. provjeravati po službenoj dužnosti – odnosno utvrđivati da li postoje razlozi za njeno produženje.

Okončana vještačenja viza kartice EPCG koju je koristio predsjednik

Odbora

Krivična prijava protiv zbog kockanja državnim

S. N. je uhapšen u ponedjeljak oko, 20 časova, na Jadranskom putu u Budvi po nalogu kotorskog tužilaštva zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti i krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari.

Njemu je nakon hapšenja određeno zadržavanje do 72 sata. Hapšenje S. N. je uslijedilo nakon što je 6. avgusta oko 15.20 časova, budvanskoj policiji prijavljeno da u naselju Crvena

Glavica jedno lice upućuje prijetnje jednoj ženskoj osobi i njenom emotivnom partneru, te da upotrebom metalne šipke uništava vozilo ,,mercedes“. Policiji je rečeno i da se ta osoba posle razbijanja auta udaljila u nepoznatom pravcu. B. R.

Sedamnaestogodišnjak u životnoj opasnosti

Maloljetnik teško povrijeđen od strujnog udara na vagonu

ZETA – Maloljetni strani državljanin teško je povrijeđen od strujnog udara kada se juče kod željezničke stanice

Mojanovići u Zeti popeo na vagon parkiranog voza kako bi se slikao, potvrđeno je Pobjedi iz Uprave policije.

Nesreća se dogodila oko 11 sati, a sedamnaestogodišnjak je odmah transportovan u Kli-

NIKŠIĆ - Policija u Nikšiću podnijela je krivičnu prijavu protiv Marka Perunovića (49) zbog sumnje da je sa računa Elektroprivrede Crne Gore – Željezara Nikšić skinuo 19.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije.

Javnost je za ovaj slučaj saznala prije više od dva mjeseca, a Uprava policije sada je i zvanično podnijela krivičnu prijavu.

-On je navedeni iznos neovlašćeno skinuo sa računa Elektroprivrede 27. i 28. maja, na način što je iskoristio biznis VISA karticu koja mu je povjerena na radu, a onda je taj novac u istom iznosu nadoknadio 29. maja – saopštila je policija.

Sumnja se, kako navode, da je službenu platnu karticu Elektroprivrede prvo iskoristio prilikom transakcije na bankomatu jedne banke u Nikšiću kada je podigao novac u izno-

su od 200 eura, a potom nastavio izvršenje krivičnog djela u jednom od kockarskih objekata, kojom prilikom se kroz 17 izvršenih transakcija poslu-

žio novcem u ukupnom iznosu od 18.800 eura.

Po članu 421 Krivičnog zakona, za krivično djelo posluga predviđena je kazna od tri

mjeseca do tri godina. - Ko se neovlašćeno posluži novcem, hartijom od vrijednosti ili drugim stvarima koje su mu povjerene u službi ili na

Uhapšen Podgoričanin zbog preprodaje droge Pretresom stana zaplijenjeni heroin i drugi opijati

B. R.

nički centar Crne Gore gdje su mu konstatovane teške tjelesne povrede opasne po život. Iz policije je saopšteno da njihova ekipa radi uviđaj na stanici u Mojanovićima. Iz Željeznica Crne Gore godinama upozoravaju da je penjanje po vagonima ili hodanje po šinama veoma opasno po život.

Ukrajincu izrečena novčana kazna za niz saobraćajnih prestupa

Platio 2.000 eura jer je pijan izazvao udes i pobjegao

ULCINJ – Državljanin

Ukrajne Z. E. (44) kažnjen je sa jedinstvenom novčanom kaznom od 2.000 eura nakon što je u alkoholisanom stanju izazvao saobraćajnu nezgodu, a potom otišao sa mjesta događaja, navodi se u saopštenju Suda za prekršaje u Budviodjeljenja u Ulcinju. Presudu je izrekla sutkinja

Anka Kekić

-On je sankcionisan jer je izazvao saobraćajnu nezgodu sa materijalnom štetom, u alkoholisanom stanju, nakon čega je i napustio lice mjesta saobraćajne nezgode - saopštio je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović Osim kazne, kako je dodao, Ukrajincu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od šest mjeseci. B. R.

PODGORICA - Podgorička policija uhapsila je M. N. (37) nakon što je pretresom njegovog stana pronašla heroin i tablete sa liste opijata, saopošteno je iz Uprave policije.

M. N. se sumnjiči za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

-Podgorička policija je, postupajući po naredbi nadležnog sudije, izvršila Pretresom stana i drugih prostorija koje koristi M. N. (37) po nalogu nadležnog sudije, pripadnici policije su pronaš-

li i oduzeli praškastu materiju svijetlobraon boje za koju se sumnja da je opojna droga heroin ukupne težine oko 56 grama, 196 tableta različitih vrsta sa liste opijata, dvije vage za precizno mjerenje kao i predmete namijenjene za pakovanje opojnih droga – spatulicu, pvc kese za pakovanje i makaze sa tragovima droge – kazali su iz policije.

Oni su naveli da kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je M. N. stavljao u ulični promet opojnu drogu heroin i tablete na području Podgorice. B. R.

U Bijelom Polju uhapšena dva vozača zbog saobraćajnih prestupa

Vozio sa 3.10 g/kg

alkohola u krvi

BIJELO POLJE – Bjelopoljski policajci uhapsili su dva vozača u utorak prilikom sproveđenja akcije ,,Alkohol“, saopšteno je iz Uprave policije.

- Dva vozača su lišena slobode, od kojih je jedan upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentarciji od 3.10 g/kg – saopšteno je iz UP na Tviteru. Kako se navodi, protiv tri vozača su podnijete prekršajne prijave, dok je jednom izdat prekršajni nalog.

Lokalna akcija podgoričke policije ,,Brzina“

Uhapšeno četiri vozača

PODGORICA – Podgorička policija uhapsila je četiri vozača u okviru lokalne akcije ,,Brzina“, koju je sprovela u utorak, saopšteno je iz Uprave policije.

- Izdato je 58 prekršajnih naloga i podnijeto 29 prekršajnih prijava protiv vozača koji su prekoračili dozvoljenu brzinu kretanja – precizirano je u objavi Uprave policije na Tviteru. B. R.

12 Četvrtak, 10. avgust 2023. Hronika

B. R. Alkotest Zaplijenjena droga

i. mandić uprava policije uprava policije d. mijatović d. malidžan

Marko Perunović

Odbora direktora ove državne kompanije

Perunovića državnim novcem

radu u državnom organu, privrednom društvu, ustanovi ili drugom subjektu ili radnji ili ove stvari drugom neovlašćeno da na poslugu, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine - stoji u članu 421 Krivičnog zakona.

Marko Perunović je 20. juna ove godine podnio ostavku sa funkcije predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede

Crne Gore - Željezara Nikšić, nakon što su iz ,,Alternative

Crna Gora“ objavili podatke o zloupotrebi novca kompanije u kockarske svrhe. Dan nakon toga, Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Nikšiću formiralo je predmet protiv Perunovića.

-Preduzimaju se sve zakonom propisane mjere i radnje neophodne za donošenje odluke – saopštila je tada portparolka ODT-a u Nikšiću, državna tužiteljka Vjera Mićunović U pismu u kojem je podnio neopozivu ostavku, Perunović je tvrdio da je riječ o grešci i da

je slučajno zamijenio privatnu službenom karticom i da je novac odmah ujutro vratio na račun kompanije. Perunović je u tom pismu, naveo da je ,,nesmotrenost u noći između 27. i 28. maja, subota na nedjelju, dovela do zamjene u korišćenju privatne i biznis-kartice“.

-Suma koja je povučena sa biznis-kartice, odmah sljedećeg dana je uplaćena sa mog privatnog računa, čime se jasno vidi da nikakav pokušaj zloupotrebe i pribavljanja lične koristi nije iskazan. No, da bi dušebrižnici, pored kojih milionske afere svakodnevno prolaze i čija je smisao postojanja blaćenje uspješnih ljudi, bili potpuno spokojni, ja stojim iza svoje greške (bez obzira što apsolutno nikakva korist nije pribavljena) i dajem svoju neopozivu ostavku na mjesto predsjednika Odbora direktora EPCG–Željezara - naveo je Perunović tada u pismu.

B. ROBOVIĆ

Krivična prijava protiv dva lica za krađu Gusinjani zatečeni

u eksploataciji šljunka

PLAV – Plavska policija podnijela je krivične prijave protiv R. O. (36) i M. O. (34) iz Gusinja zbog sumnje da su izvršili krivično djelo krađa u saizvršilaštvu nakon što su zatečeni kako eksploatišu šljunak, saopšteno je iz Uprave policije.

-Plavska policija je, postupajući po saznanjima da se u koritu rijeke Grnčar vrši eksploatacija šljunka, izašla na lice mjesta zajedno sa inspektorom za vode, gdje su zatekli dva lica kako vrše eksplotaciju šljunka. Tačnije, R. O. je zatečen kako upravlja radnom mašinom –

Odbrana: Viši sud nije ponudio nijedan dokaz da je brat odbjeglog Aleksandra Mrkića učestvovao bilo kako u švercu cigareta

PODGORICA – Odbrana Nikole Mrkića uložila je ustavnu žalbu na pritvor koji je ovom okrivljenom za stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje cigareta određen 25. jula, nakon što je uhapšen zajedno sa nekadašnjim direktorom uprave policije Veselinom Veljovićem i Mujom Nikočevićem Advokat Dušan Jovović i Vuk Jaredić u žalbi ukazuju da je Viši sud bio dužan pažljivo ispitati opravdanost određivanja pritvora s obzirom na okolnosti svakog konkretnog slučaja – individulano, te detaljno obrazložiti razloge zbog kojih se smatraju legalni i legitimni ciljevi pritvora od paušalnog ponavljanja razloga iz prethodnog rješenja o zadržavanju i apstraktne mogućnosti da bi se za slučaj da se optuženi nađe na slobodi dao u bjekstvo. -Postojanje osnovane sumnje ne smije biti samo stvar percepcije organa koji vodi postupak, već se mora temeljiti na pažljivo razmotrenim, konkretnim podacima, dostupnim u pojedinim fazama postupka, iz čega proizilazi da postojanje osnovane sumnje mora biti valjano obrazloženo, a ne bazirano na pretpostavci, kao što je u konkretnom slučaj – smatraju advokati Jovović i Jaredić.

Nikola Mrkić podnio ustavnu žalbu na određivanje pritvora

utovarnom kašikom, a M.O. teretenim vozilom na kojem se nalazilo oko pet tona svježeg pjeskovitog materijala –šljunka – kazali su iz policije. Dodaju da su u neposrednoj blizini zatekli još deset tona šljunka koji su ova lica prethodno iskopala iz korita rijeke Grnčar.

Iz Uprave policije su kazali da je o događaju obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu koji je naložio da se protiv R. O. i M. O. podnese krivična prijava zbog sumnje da su izvršili krivično djelo krađa u saizvršilaštvu. B. R.

Uhapšena jedna osoba, protiv tri podnijete krivične prijave Krali torbe, parfeme, naočare i alkoholna pića

PODGORICA - Podgorička policija je zbog više krađa uhapsila jednu osobu, a protiv tri podnijela krivične prijave.

D. Đ. (45) je uhapšen zbog sumnje da je 17. maja i 11. jula provalio u dva vozila iz kojih je ukrao torbe sa ličnim stvarima.

Zbog teške krađe jednog butika u Hercegovačkoj ulici u noći između 6. i 7. avgusta policija je tužiocu za maloljet-

nike podnijela krivičnu prijavu protiv dvije osobe stare 17 godina.

Oni su, kako se sumnja, upotrebom podesnog sredstva provalili u butik i otuđili ženske parfeme, naočare i mobilni telefon.

Oni navode da u pobijanom rješenju sud nije obrazložio na koji način činjenice i dokazi prikupljeni u istrazi upućuju na to da je Nikola Mrkić sumnjiv da je izvršio krivično djelo, odnosno sud nije obrazložio razloge na kojima temelji svoj zaključak da osno-

vana sumnja postoji. -U radnjama okrivljenog Nikole Mrkića, apsolutno nema niti jedne inkriminacije u pogledu izvršenja bilo kojeg djela, niti je izvršena identifikacija ovog lica, niti postoji bilo koji materijalni dokaz. Posebno stavljamo intenciju da se ovaj okrivljeni posmatra separativno u odnosu na druge subjekte koji se teret u ovom postupku, a što evropska praksa kroz odluke jasno prepoznaje – po -

jašnjavaju branioci Mrkića. U tom kontekstu navode da okrivljeni Nikola Mrkić, apsolutno nema nikakvog dodira sa osumnjičenim licima u ovom postupku i radnjama koje se njima stavljaju na teret, već se na bezuspješan način dovodi u vezi sa određenim licima sa kojima nije nikada imao bilo kakvu komunikaciju, niti ih poznaje, zbog čega on i njegova porodica trpe društvenu osudu. Nikola Mrkić uhapšen je 24.

jula u okviru proširenja istrage za krijumčarenje cigareta kojim je prema stavu Specijalnog tužilaštva rukovodio njegov brat Aleksandar Mrkić koji se nalazi u bjekstvu. Veljović, Mrkići i Nikočević su se pod lupom istražitelja našli nakon prijema obavještajnog paketa Europola 27. juna 2023.godine kada se došlo do novih činjenica i podataka koji ukazuju da istragu treba proširiti prema citiranim licima. B. R.

Osnovno državno tužilaštvo: Saslušani osumnjičeni za utaju poreza i doprinosa

Bašovićima i Milović određeno zadržavanje do 72 sata

PODGORICA – Ovlašćenim licima u kompanijama ,,Monte kvant“ i ,,Electro team“ Denisu i Mirsadu Bašoviću i Jeleni Milović danas je nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da su učešćem u utaji poreza i doprinosa oštetili državnu kasu za oko million eura.

Prema riječima advokata Mihaila Volkova, Denis i Mirsad Bašović su pred tužiocem negirali sumnje koje im se stavljaju na teret navodeći da se njihove tvrdnje mogu lako provjeriti na terenu.

radilo o stvarnim poslovima – građevinskim radovima na više objekata koji su postojeći i koje su investitori zaprimili bez ikakave negativne sugestije. Dakle, radi se o postojećim objektima i nema sumnje da se radi o bilo kakvim fingiranim poslovima što očekujem da ćemo i dokazati u narednoj fazi postupka – kazao je advokat Volkov.

Stvarnom vlasniku kompanije ,,PPS“ Ratku Gojkoviću, kako tvrde iz policije, zadržavanje do 72 sata odeđeno je juče nakon hapšenja.

B. R.

Kako dodaju u policiji, protiv D. P. (41) podnijeta krivična prijava zato što je iz jednog ugostiteljskog objekta ukrao 150 eura i određenu količinu alkoholnih pića.

-Moji branjenici su u cjelosti negirali izvršenje krivičnog djela. Ono što im se stavlja na teret je djelimično poznato i javnosti. Oni su kazali da apsolutno nijesu postojali nikakvi fiktivni poslovi i da se

Iz policije je rečeno da povodom sumnje za utaju poreza i doprinosa još uvijek tragaju za Draganom Markovićem (41) i Omerom Šijerkićem (54).

Povodom podnošenja krivične prijave protiv šest osoba i tri firme iz policije su, između ostalog, naveli kako se sumnja da je Gojković bio

stvarni vlasnik firme ,,PPS“, iako se u Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač i izvršni direktor vodio Dragan Marković – Ova lica se sumnjiče da su izvršila krivično djelo utaja poreza i doprinosa, te na taj način stekla protivpravnu imovinsku korist i pričinila štetu državnom budžetu Crne Gore za iznos utajenog poreza od 972.350 eura. Sumnja se da su M. B. (43), D. B. (34) i O. Š. (54), ovlašćena lica u pravnom licu Monte kvant d.o.o i J. M. (42), ovlašćeno lice u pravnom licu Electro team d.o.o. počinila krivično djelo koje im se stavlja na teret, na način što su u periodu od 2018. do 2021. godine primili fakture koje su izdate od pravnog lica PPS d.o.o u ukupnom iznosu od 2.880.905 eura i proknjižili ih u svom knjigovodstvu – saopšteno je iz policije.

Po tom osnovu su, dodaju, izvršili prenos novca na žiro-račun firme ,,PPS“ u iznosu od 2.205.762 eura, a sve po osnovu fiktivno prikazanih poslovnih odnosa.

– Navedeni novac je nakon podizanja sa žiro-računa pomenutog pravnog lica po osnovu navodnih materijalnih troškova R. G. vraćao u gotovini uplatiocima, umanjen za proviziju koju je uzimao za učinjene usluge. Policija je tokom izviđaja došla do sumnje da je R. G. u pravnom licu PPS d.o.o bio stvarni vlasnik, a u CRPS-u se kao osnivač i izvršni direktor vodio D. M. – zaključuje se u saopštenju.

Pobjeda saznaje da je Gojković do februara 2019. godine evidentiran kao osnivač i odgovorno lice u ,,PPS“, a kada je, prema dokumentaciji, kormilo ove firme preuzeo D. M. B. R.

13 Četvrtak, 10. avgust 2023. Hronika

d. malidžan

Sa privođenja Nikole Mrkića

malidžan

DaNILOVGraD: Sud donio privremenu mjeru povodom izgradnje

poslovne zgrade uz gradski trg

Radovi stopirani, Opštini i investitoru zabranjeno da raspolažu parcelom

Tužilac, zaštitnik imovinsko–pravnih odnosa Crne Gore, tvrdi da je ugovor Opštine i ,,Taraš&Co“ ništav, nedorečen, da sadrži brojne nelogičnosti. Opština se ne protivi uvođenju privremene mjere jer smatra da je učinjena vjerovatnost potraživanja, a investitor da sporne nepokretnosti ne predstavljaju sastavni dio trga te da još od 1995. godine postoji mogućnost građenja

PODGORICA/DANILO-

VGRAD – Osnovni sud u Podgorici je donio rješenje kojim se privremeno zabranjuje izvođenje građevinskih radova na objektu uz glavni Trg golootočkih žrtava u Danilovgradu, investitoru i Opštini da raspolažu, otuđe i opterete parcele na kojima je započeta izgradnja poslovne zgrade u novembru 2022. godine. Upravi za katastar i državnu imovinu naloženo je da izvrši upis zabrane i otuđenja.

Rješenje je 20. jula donijeto po tužbi Zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa Crne Gore protiv Opštine Danilovgrad i kompanije ,,Taraš&Co“.

OBRAZLOŽENJE

Sud u obrazloženju navodi da je tužilac 15. januara 2023. godine podnio tužbu, navodeći da je 28. decembra 2001. godine u Danilovgradu zaključen ništavan ugovor o kupoprodaji između opštinskog društvenog Fonda za gradsko-građevinsko zemljište, poslovni prostor i puteve i ,,Taraš&Co“. Predmet ugovora je ustupanje na trajno korišćenje – kupoprodaja urbanističke parcele 97/A površine 240 m², a koja nije bila evidentirana u katastru. Dalje, tužilac ukazuje da kopija ugovora koja je priložena u spisima sadrži nelogičnosti: zaključen je 28. decembra 2001. godine, ovjeren 21. februara 2002. godine, a da je na kraju ugovora, pri dnu, na mjestu ,,prenosilac prava“ otkucan datum 25. mart 2003. godine.

– Jedan od razloga ništavosti ugovora jeste i neodređenost,

Iković: Napraviti otklon od loših praksi

čemu u prilog ide izjašnjenje Osnovnog državnog tužioca od 14. juna 2004. godine, iz kojeg proizilazi da tada postupajući državni tužilac nije dao saglasnost za promjenu upisa u katastarskom operatu po zahtjevu ,,Taraš&Co“. Navodi da u spisima predmeta ne postoji odluka Fonda za gradsko-građevinsko zemljište, pa nije jasno da li je Ugovoru prethodilo donošenje iste, da se ne zna u pogledu koje parcele se odnosi promjena upisa, te da urbanistička parcela 97/A nije evidentirana u katastarskom operatu DUP-a ,,Gradsko jezgro“. Ističe da je javni interes države u konkretnom slučaju nesporan, imajući u vidu da je u periodu kada je zaključen sporni ugovor zemljište bilo u državnoj imovini, čemu u prilog ide i Akt vlade Republike Crne Gore iz decembra 2003. godine i Izjašnjenje

Osnovnog državnog tužilaštva od 14. juna 2004. godine. Ukazuje se da društveni Fond za gradsko-građevinsko zemljište, poslovni prostor i puteve Danilovgrad nije mogao pu-

Bar: Vodovod ugrađuje pumpu u Crmnici

novažno da vrši promet zemljišta osporenim Ugovorom – piše u obrazloženju rješenja. Tužilac dalje navodi da je Ugovor o razmjeni nepokretnosti između Opštine i ,,Taraš&Co“

Virpazar će imati više vode

BAR – Vodovod i kanalizacija započeli su ugradnju pumpe većeg kapaciteta kod bunara B11 na izvorištu Orahovo Polje u Crmnici. Time će se u značajnoj mjeri poboljšati osnabdijevanje

Virpazara vodom za piće. Kako navodi direktor ovog preduzeća Mladen Đuričić, nabavkom i ugradnjom nove pumpe, sa boljim performansama i kapacitetom, obezbijediće se pouzdan rad tog po-

strojenja, kao i kontinuirano i kvalitetnije snabdijevanje.

– Ovo je samo jedna od aktivnosti koje su u planu radi modernizacije pumpnih postrojenja i rekonstrukcije vodovodne mreže u ovom dijelu opštine. U to-

od 24. januara 2022. godine ništav, pozivajući se na Zakon o državnoj imovini i Zakon o svojinsko-pravnim odnosima, posebno ističući da dobra u opštoj upotrebi ne mogu biti predmet privatne svojine, a pravni interes države je nesporan, imajući u vidu da su kat. parcele koje su bile predmet Ugovora o razmjeni bile upisane na državu 1/1, a raspolaganje na Opštinu. U podnesku od 12. juna 2023. godine zakonski zastupnik tužioca ukazuje da se u maju 2023. godine tuženi ,,Taraš&Co“ obratio Opštini Danilovgrad (u cilju nastavka radova ) za izdavanje urbanističko tehničkih uslova koji su neophodni za dobijanje saglasnosti CEDIS-a, iako je protiv rješenja glavne administratorke, kojim je prekinut postupak izdavanja odobrenja za prekopavanje javne površine, pokrenut upravni spor. To, po mišljenju tužioca, ukazuje na opasnost nastanka štete i upotrebe sile.

IZJAŠNJENJE

Opština se, piše u obrazloženju rješenja, ne protivi određivanju privremene mjere, jer smatra da je učinjena vjerovatnost potraživanja i opasnost da će se ostvarivanje potraživanja osujetiti ili znatno otežati.

– U odgovoru ističe da su navodi iz tužbe osnovani, da su osporeni ugovori o kupoprodaji i o razmjeni nepokretnosti ništavi, jer su suprotni propisima, te da je nejasno šta u ugovoru o kupoprodaji znači ,,ustupanje na trajno korišćenje“, što znači da je ovaj ugovor nejasan i nerazumljiv, sa međusobno protivrječnim

Odbornik Vuk Iković (Pokret „Preokret“), koji je tražio zabranu radova, raskid ugovora sa investitorom, te odgovornost onih koji su prodali dio trga, zadovoljan je što je taj slučaj krenuo sa mrtve tačke. – Dodatno smo insistirali i da Skupština opštine formira komisiju da bi građani znali ko im je i zašto prodao trg i da bi konačno počeli da rješavamo probleme u našem dvorištu i time napravimo otklon od loših praksi. To bi bio primjer kako graditi grad i državu na način da svako odgovara za svoje greške i živi od svog rada. Ipak, novoj gradskoj upravi je lakše bilo da se zamjera građanima nego investitoru. Predstavnici parlamentarne većine su odlučili da idu linijom manjeg otpora i ne miješaju se u svoj posao – kaže Iković.

odredbama, kao i da je nejasno šta znači urbanistička parcela 97/A, kako je ona nastala, ko je utvrdio i kako je utvrđena njena površina. Ne protivi se određivanju tražene privremene mjere, jer smatra da je učinjena vjerovatnost potraživanja i opasnost da će se ostvarivanje potraživanja osujetiti ili znatno otežati. ,,Taraš&Co“ smatra da je ugovor punovažan, te ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije, pozivajući se na Rješenje Ministarstva finansija Crne Gore iz 2018. godine. Navode stav Vrhovnog suda iz 2015. godine da je ,,Opština stvarno konstatovano legitimisana u sporovima: za utvrđivanje prava svojine na nepokretnosti kojima u smislu Zakona o državnoj imovini raspolaže Opština“ – navodi investitor.

Ističe da sporne nepokretnosti ne predstavljaju sastavni dio trga još od 14. decembra 1995. godine od kada postoji mogućnost građenja. –Postavljena oznaka „P +1“ govori da ne može biti riječi o trgu – citirano je u rješenju mišljenje ,,Taraš&Co“. D. ŠAKOVIĆ

ku mjeseca planirana je zamjena dionice dotrajalog vodovoda u dužini od 200 metara koji se odnosi na vodosnabdijevanje sela Braćeni, čime će se obezbijediti stabilno snabdijevanje sa seoskog vodovoda – saopštio je

Đuričić za Portal Barinfo. Tokom sezone redovnim kontrolama su detektovali veći broj kvarova na vodovodnoj mreži u selima Brčeli, Boljevići i Braćeni koji su brzo sanirani.

– Takođe, redovno se izvode i radovi na čišćenju fekalnih stanica u Virpazaru, kako bi se održala stabilnost sistema odvođenja otpadnih voda. Tre-

nutno smo u toku turističke sezone, koju karakteriše izuzetno nepovoljna hidrološka situacija, i Vodovod i kanalizacija se svojim aktivnostima, angažovanjem i stavljanjem u pogon svih svojih tehničkih kapaciteta trudi da obezbijedi potrebne količine vode i zadovolji potrebe naših korisnika – kazao je Đuričić. I. R.

14 Četvrtak, 10. avgust 2023. Crnom Gorom

raDOVI ZVaNIČNO STOPIraNI: Gradilište na gradskom trgu

i. mandić

PrODaTa 2001, IZGraDNJa POČELa 2022: Trg, obilježena sporna parcela

ŽABLJAK – Opština neće tražiti novu lokaciju za dječje igralište, već će ga obnoviti na istoj lokaciji na kojoj je bilo – saopštio je Pobjedi Sekretar za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno-stambene poslove Sava Zeković.

Na pitanje kad će to biti, odnosno, da li će čekati završetak izgradnje sabornog hrama, uputio nas je da odgovor tražimo od Opštine, ali ga nijesmo dobili ni od čelnika Žabljaka Radoša Žugića

PLANOVI

U avgustu 2022. godine odbornici Skupštine opštine Žabljak jednoglasno su donijeli odluku da se Srpskoj pravoslavnoj crkvi - Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i Crkvenoj opštini Žabljak bez naknade ustupi 600 kvadratnih metara placa za izgradnju sabornog hrama. Kada su 6. juna počeli radovi jedino dječje igralište u gradu zatvoreno je (uklonjen mobilijar). Opština je namjeravala da kutak za najmlađe sugrađane napravi kod Spomenika partizanima Jugoslavije za što su imali saglasnost nadležnih. Od te ideje, objavili su 17. jula na FB stranici, odustali su zbog protivljenja Udruženja antifašista Žabljak. – Želeći da spojimo dobro, lijepo i korisno načelno smo postigli stav da je lokalitet kod

Spomenika partizana Jugoslavije prikladno mjesto za ovakav projekat. Za planirane aktivnosti smo dobili saglasnost Ministarstva kulture i Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Na platou čija je površina

14.500 metara kvadratnih, željeli smo da 370 kvadrata odvojimo za igralište. Prostor bi bio posjećeniji. Sistematsko uređenje imalo je za cilj i opravku javne rasvjete, konstantno sređivanje travnatih površina, mobilijara i ugradnju behaton ploča na postojećim stazama. Planirano je bilo sađenje visokog rastinja u dijelu platoa koji se graniči sa gradskim grobljem. Međutim, grupa naših sugrađana iz Udruženja antifašisti Žabljak ima drugačiji pogled na cijelu situaciju. Smatraju da igralištu nije

Žab LJa K : Opština odustala od plana da sadržaje za najmlađe sugrađane postavi kod Spomenika palim borcima

Da se dječica izigraju i pomole Bogu

Obnoviće igralište u centru grada, ali ne otkrivaju kad

Opština je dobila saglasnost Ministarstva kulture i Uprave za zaštitu kulturnih dobara da igralište gradi pored spomen-kompleksa, ali se usprotivilo Udruženje antifašista Žabljak. Oni su konstatovali da je za pohvalu spremnost lokalne uprave na razgovor te kazali kako ih hrabri činjenica da se, osim SUBNOR-a, kao krovne organizacije za promociju antifašizma i tekovina NOB-a, i lokalna uprava nameće kao struktura spremna za razgovor i saradnju

tu mjesto i da spomenik, kako kažu, treba da sačuva izvorni status i značaj. Ostajući u čudu i pitajući se na koji bi način dvije ljuljaške, klackalica i tobogan i ništa više od toga, narušili ambijent ovog kompleksa, pristupićemo traženju druge lokacije. Ostajemo u žaljenju što jedan bezbjedni i ograđeni

Upoznali draži

KOLAŠIN – Prema statistikama, inostrani gosti dominantni su na rafting turama rijekom Tarom. Kao da su domaći gosti izgustirali taj popularni turistički proizvod.

Porodica Đurđić potvrđuje da ima i onih koji drugačije razmišljaju i popravljaju prosjek. Radovan i Vanja Đurđić sa četiri sina – Petrom, Aleksom, Miljanom i Ognjenom, doživjeli su ovog ljeta prvi porodični rafting: od Splavišta do

Žugića Luke osjetili su sve ljepote i uzbuđenje koje donosi kontakt sa talasima i bojama „Suze Evrope“. Dosta uzbuđenja, adrenalina od brzaka Tare, ali nije bilo straha jer je sve bilo pod kontrolom, odnosno, po pravilima raftinga, pričaju Đurđići.

Sedmogodišnji Ognjen nije samo najmlađi član porodice već je i među najmlađim rafterima ove sezone. Kaže da ga nije bilo strah i da je uživao. Imaće čime da se pohvali drugovima.

Najavljuje da će svake godi-

kutak neće dobiti svoj smisao. Ne želeći da ulazimo u bilo koju vrstu nesporazuma, bez namjere da se dijelimo na ,,nas“ i ,,njih“, kao predstavnici svih građana tražimo drugu lokaciju – saopštila je Opština uz poziv sugrađanima da svojim prijedlozima doprinesu pronalaženju rješenja.

SPOMENIK Iz Udruženja poštovalaca antifašističke ideje Žabljak saopšteno je da su zajedno sa SUBNOR-om obavili niz sastanaka sa predstavnicima vlasti na Žabljaku, roditeljima djece školskog i predškolskog uzrasta povodom izmještanja igrališta na lokaciju koja se nalazi

– Lokacija dječjeg igrališta predviđena je Programom privremenih objekata za Opštinu Žabljak i ista se nalazi u centru grada na UP 534f . Druge lokacije za igralište nema. Lokacija za izgradnju Sabornog hrama Svetog Save utvrđena je DUP-om Žabljak na UP 534a i 534b i nalazi se u neposrednoj blizini lokacije dječjeg igrališta, čime se stvara mogućnost da se dječica nakon što se izigraju i pomole Bogu – kazao je sekretar za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno-stambene poslove Opštine Žabljak Sava Zeković.

mentovane diskusije od svih zainteresovanih strana je apostrofirana stvarna potreba izgradnje savremenog igrališta kako za mališane Žabljaka, tako i za naše najmlađe posjetioce, ali se razjasnila i nedoumica da gradnja bilo kog sadržaja, pa makar i za najmlađe ne može pomoći u očuvanju cjeline spomen-kompleksa – navedeno je u saopštenju dostavljenom medijima.

ne makar po jedan dan dolaziti na rafting. Konstatujemo da se tako upoznaje i voli Crna Gora, a Ognjen dodaje: „I koja je najljepša“.

Đurđići žive u Podgorici. Ljeti dolaze u zavičaj Lipovsku Bistricu u Kolašinu, na porodično imanje na lokalitetu Divno brdo.

u okviru spomen-kompleksa

Spomenika žrtvama fašističkog terora i borcima NOB-a. – Predstavnici poštovalaca antifašističke ideje Žabljak su izrazili nezadovoljstvo kako stanjem i održavanjem spomen-kompleksa, tako i idejom gradnje bilo kakvog sadržaja unutar ove zone. Nakon argu-

Autori su pohvalili spremnost lokalne uprave na razgovor i odluku da traži novu lokaciju (od čega je kasnije odustala). – Posebno nas hrabri činjenica da se osim SUBNOR-a, kao krovne organizacije za promociju antifašizma i tekovina NOB-a, i lokalna uprava nameće kao struktura spremna za razgovor i saradnju u daljim projektima koje će naša grupa inicirati, a sve u svrhu promocije antifašizma –poručili su oni. Opština je za obnovu igrališta obezbijedila 18.200 eura od sponzora jer taj projekat nije predviđen budžetom.

I. RADONJIĆ

TivaT: Donacija Luštice Bay

Uniforme za zaposlene u Hitnoj pomoći

TIVAT – Kompanija Luštica Development AD Tivat donirala je Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore zaštitnu odjeću za zaposlene u jedinici u Tivtu. Dvadeset zaposlenih dobilo je kompletnu uniformu (po dvije majice, pantalone, dukserice i jaknu), u okviru donacije koja je vrijedna 2.592 eura.

Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore prim. mr sci. dr med. Vuk Niković zahvalio je Kompaniji na donaciji. Luštica Development je po -

četkom godine formirala Službu za hitne intervencije sa medicinskim timom te finansirala rekonstrukciju pedijatrijskog odjeljenja Doma zadravlja u Tivtu. Rukovodilac sektora za odnose sa Vladom i lokalnom zajednicom u Luštici Development Marko Vukašević kazao je da kupovina uniformi nastavak ulaganja u zdravstveni sistem, te da ta kompanija kao jedan od najvećih investitorskih projekata u Crnoj Gori aktivno učestvuje u razvoju grada i njegovih institucija i službi. C. G.

15 Četvrtak, 10. avgust 2023. Crnom Gorom

Dr. D. Foto-priča sa rijeke Tare

NEMa

„Suze Evrope“

STRaHa KaD SE PRaviLa POŠTUJU: Porodica Đurđić

NIKITOVIĆ

NOvaC Za ObNOvU ObEZbiJEĐEN: Lokacija na kojoj je bilo igralište

Filmski centar Srbije podržao novi projekat Marije Perović

Pijanistkinja Lana Milanović o najvećem priznanju na čuvenom takmičenju

Sve počinje s violinskim

Kompozicija mora biti teška, mora se savladati tehnika, mora se svakodnevno više sati vježbati, mora se voditi računa o mom osjećaju za ritam određene kompozicije. To sve zahtijeva puno truda i rada, kao i odricanje od mnogo stvari koje su primjerene mom uzrastu – rekla je Milanović za Pobjedu

Za „Hotel Boka“ oko 50.000 eura

PODGORICA – Filmski

projekat „Hotel Boka“, koji će da režira Marija Perović, dobitnik je finansijske podrške Filmskog centra Srbije, kao prvi na listi na Konkursu za sufinansiranje proizvodnje manjinskih koprodukcija. Projekat je podržan sa 50.214 eura (5.900.000 din).

Ovaj dugometražni film nastaje u produkciji crnogorske kompanije „Kino“, u koprodukciji sa kompanijom „This and That Production“. Producenti filma su Marija Perović i Peđa Bjelac. Scenario „Hotel Boka“, o slavnom hercegnovskom hotelu, napisale su Maja Todorović i Marija Perović, a nastao je po istoimenoj drami Stevana Koprivice. - Film prati život glavne junakinje, ispričan iz ženske vizure, kroz slijed istorijskih događaja (nekoliko ratova), kroz promjenu osvajača hotela ,,Boka“, koji se odražavaju i na njen život. Film epohe koji je kostimski i scenografski jako zahtjevan. Izuzetno primamljiv vizuelni identitet

priče kao i vjerodostojnost likova su bili dovoljni Komisiji da jednoglasno podrži ovaj projekat – navedeno je u obrazloženju FCS.

Projekat „Hotel Boka“, kako je navedeno u sinopsisu, intimna je priča jedne žene, koja je prati od njenog djetinjstva pa sve do smrti, kroz priču o hotelu „Boka“, sagrađenom od Austougarske carevine 1913. godine, u Herceg Novom, pa sve do njegovog stradanja u razornom zemljotresu 1979. godine. - Film je epohe sa zanimljivim, ženskim osvrtom na mane svih ideologija kroz istoriju, koji donosi humanu priču o pomirenju i o važnosti života iznad svih politika. Legende koje okružuju hotel ,,Boku“, te njegovo postavljanje u centar romantične drame smještene između dva svjetska rata, uz uvođenje značajnih istorijskih ličnosti sa ovih prostora, nose sa sobom izuzetno jaku priču koja će zasigurno biti interesantna široj publici – navedeno je u opisu projekta.

Projekat „Hotel Boka“ ranije je podržao i Filmski centar Crne Gore. S. V.

Koncert Ratimira Martinovića u Prčanju u organizaciji KotorArta

Solistički resital poslije deset godina

PODGORICA – Pijanista, univerzitetski profesor i izvršni i umjetnički direktor KotorArt-a Ratimir Martinović, nakon više od 10 godina, održaće večeras, u 21 sat, resital u Kotoru. Scena za ovaj nastup biće u Samostanskom kompleksu Sv. Nikole u Prčanju.

Na koncertu, koji posvećuje svojoj majci Ljiljani, izvešće djela Vasilija Mokranjca i to „Temu i osam varijacija“ (1947), „Sedam etida“ (1951-52), „Šest igara“ (195057), kao i tri svite „Fragmenti“ (1955-56), „Odjeci“ (1973) i „Intime“ (1973). Ovim koncertom će se i na KotorArt-u obilježiti 100 godina od rođenja ovog kompozitora čiji je klavirski opus, koji broji 13 setova kompozicija, kao i samostalnih komada, ukupnog trajanja 2 i po sata, ponovo oživljen kada ga je 2016. godine Martinović premijerno izveo u okviru festivala BEMUS. Njegovo izvođenje je 2019. godine objavljeno na dva kompakt-diska u izdanju kuće Naxos Grand Piano. D. E.

PODGORICA - Mlada pijanistkinja Lana Milanović iz Bara osvojila je 100 poena i Gran pri na jednom od najprestižnijih svjetskih takmičenja „Virtuoso“ u Barseloni. Ona je bila jedina predstavnica iz Crne Gore i jedina učesnica iz naše države koja je osvojila ovu nagradu i svirala u u čuvenoj dvorani „Palau de la Musica“, koja je pod Uneskovom zaštitom.

Nagrada koju je Milanović dobila je posebna i po tome što je 2018. godine čuveni sopran Plasido Domingo postao jedan od akcionara kompanije koja organizuje takmičenje i nerijetko je aktivno uključen u program. Nekada je specijalni

član žirija, a ponekad je dio nagradnog paketa, pošto pobjednici imaju priliku da nastupaju sa njegovim orkestrom. Ovo nije prvo veliko internacionalno priznanje za talentovanu četrnaestogodišnjakinju. Prošle godine je osvojila titulu „Svjetski umjetnik godine na pianu“ u Njujorku, u konkurenciji od 25 najboljih mladih muzičara na planeti. Uspjehe niže i u školi, a proglašena je đakom generacije u MŠ „Petar II Petrović Njegoš“ u Baru na kraju školske godine. Lana Milanović je za Pobjedu govorila, između ostalog, o tome kako se prijavila za takmičenje i o radnim obavezama koje ima, a nije zaboravila da pomene ni svoju mentorku Jelenu Dobrković koja je prati

i na probama i kroz takmičenja od prvih dana.

POBJEDA: Kako je došlo do toga da se prijavite na tako važno takmičenje i da li je moguće samostalno prijavljivanje? Bili ste jedina takmičarka iz Crne Gore.

MILANOVIĆ: Na takmiče-

Svjetlost Crne Gore će pronijeti do Malte

POBJEDA: Pauza između dva nastupa u inostrantstvu je kratka. Već sljedeće sedmice ste na Malti. O kakvom se tu programu radi?

MILANOVIĆ: Jeste, pauza je zaista kratka. Čim sam se vratila iz Barselone, a bila je kasna noć, sljedećeg jutra

sam već bila na časovima. Program uvijek moram dorađivati i nema pauze kad je klavir u pitanju. Ma koliko da je umor prisutan, ja ga potisnem, jer srce već igra u žaru želje za novim uspjesima, pobjedama i onim čarobnim „stotkama“. Na malti sviram svoj

samostalni program, kao i duo sa mojom drugaricom Ksenijom Đalović Takmicenje je sljedeće nedjelje, željno ga očekujem. Program je pripremljen, prsti su na čekanju da pronesu ljepotu i svjetlost naše Crne Gore kroz moju muziku.

nje sam se prijavila jer već duže slušam o „Virtuosu“. Za mene je to bio poseban izazov, jer je jedan od suvlasnika čuveni Plasido Domingo i to je jedan od najprestižnijih događaja na svijetu. Dodatno me podstakla i prošlogodišnja pobjeda na takmičenju u Njujorku gdje sam postala svjetski umjetnik godine sa osvojenih 100 poena i grand prajzom. Prijavila sam se i to je bilo prvi put da je konkurisao neko od takmičara iz Crne Gore. Sama sam poslala snimak i kada sam vidjela da su mi poslali pozivno pismo sa grand prajz nagradom i osvojenih 100 poena, mojoj sreći nije bilo kraja, kao ni sreći moje profesorice Jelene Dobrković koja je u svim ovim godinama postala goto-

Predstava „(Pra)faust“ u režiji Borisa Liješevića izvedena na Gradu teatru

Geteov stih se probija kroz

vjekove i razna vremena

PODGORICA – Izvođenjem predstave „(Pra) faust“ u amfiteatru Manastira Svete Trojice u Stanjevićima u utorak veče je nastavljen dramski program 37. festivala Grad teatar. Predstavu je u produkciji Beogradskog dramskog pozorišta na scenu postavio Boris Liješević.

Inscenacija „(Pra)faust“ nastala je prema čuvenom djelu Johana Volfganga Getea, u dramatizaciji Fedora Šilija Reditelj Liješević, kako je kazao nakon izvođenja, zadovoljan je, posebno u ambijentu kakav je amfiteatar u Stanjevićima.

- Bilo je hladno, vjetrovito i

teško, ali taj Geteov stih se probija kroz vjekove i razna vremena i stiže do publike već vjekovima pa je stigao i večeras. A stizaće vjerovatno dok bude svijeta i vijeka – rekao je Liješević. Duhoviti trenuci u predstavi, kako je objasnio, proizašli su iz teksta, ali i iz dobre glume. - To je u tekstu, to je Gete dao. On je tog Mefista dao kao nekog komičnog, malo žovijalnog lika, a u isto vrijeme mračnog. To su svakako potencijali teksta, ali i potencijali odličnog glumca. To mora da ide jedno sa drugim da bi se došlo do komičnog u ovakvom materijalu – objasnio je Liješević. Iako je temperatura vazduha u Stanjevićima bila je neoče-

kivano niska za ovo doba godine, glumac Svetozar Cvetković je kazao da hladnoća nije presudna stvar, iako jesu čudni uslovi za igranje ove predstave.

- Bitno su drugačiji uslovi u odnosu na to kako smo je premijerno igrali, samim tim uslovljavaju promjene u igri i samoj predstavi, ali je imalo smisla. Meni je bila olakšavajuća okolnost da sam sa Borisom Liješevićem prije desetak godina radio predstavu

gdje sam igrao Getea, pa sam negdje znao šta taj čovjek može da nosi sa sobom i na koji način bi tretirao jednu takvu temu kao što je ta paradigmatična tema Faustove sudbine i zapitanosti oko

života. Nikada nijesam igrao nešto što ima ovako literarnu i umjetničku vrijednost kao jedan takav tekst releventan, istorijski, kao nešto što je vrhunski, a na čemu se obično lome zubi. To ne prolazi lako kod svih, ni kod najvećih reditelja, a Borisa smatram jednim od najvećih – rekao je Cvetković. Glumica Iva Ilinčić je kazala da joj je najveći utisak ovog igranja bio spoj teme predstave i ambijenta u kom su je igrali.

- Čarobno je igrati ovu predstavu sa ovom tematikom na ovom svetom mjestu. Neke replike su zaista tako dobile na težini i realnosti zato što je Ozren zaista vidio krst od koga bježi i zato što Greta, kada

16 Četvrtak, 10. avgust 2023. Kultura

„Čarobnjak“

architectuul

„Hotel Boka“ nekada Lana Milanović tokom nastupa u Barseloni J. D.

takmičenju „Virtuoso“ u Barseloni violinskim

ključem

da sam sa svim peticama završila osmi razred osnovne škole i kao đak generacije završila muzičku školu, imala sam zaista mnogo, mnogo posla, ali svaki trud koji bude nagrađen na ovakav način učini me beskrajno poletnom i srećnom.

POBJEDA: Po čemu je sve ovo posljednje takmičenje bilo posebno važno?

MILANOVIĆ: Ovo takmičenje je mene učinilo posebno ponosnom prvenstveno zbog nastupa u ,,Palau de la musica“, gdje su nastupali Menjuhin, Kisin, Rubinštajn, koja je zaista jedna od najljepših palata u Španiji. Tim nastupom dobila sam šansu da u dogledno vrijeme možda budem pozvana da nastupim sa orkestrom Plasida Dominga.

naša gošća: Karol Simons, belgijski dramski sopran, za Pobjedu o Crnoj Gori i planovima za nastup

PODGORICA – Karol

Simons, poznati belgijski dramski sopran, od samog osnivanja podržava udruženje belgijsko-crnogorskog prijateljstva „Montenegro“, s čijim čelnim ljudima je ove godine, prvi put u životu, posjetila Crnu Goru. Namjera belgijske umjetnice je bila da uživa u ljepotama prirode, da se informiše o umjetničkim sadržajima, ali i da se upozna s kolegama iz Crne Gore.

Od časova pjevanja do najave koncerta

loše strane pogrešnih savjeta i sama iskusila.

vo član moje porodice, moja muzička majka.

POBJEDA: Šta ste svirali u Barseloni i da li ste sami birali repertoar? Što je uticalo na izbor?

MILANOVIĆ: U Barseloni sam svirala svoj program koji sam spremala u toku godine, a kojim dominira Betovenova „Sonata“. Kompozicije biram u dogovoru sa mojom profesoricom i na naš izbor utiče visoki kriterijum koji sebi postavljamo. Kompozicija mora biti teška, mora se savladati tehnika, mora se svakodnevno više sati vježbati, mora se voditi računa o mom osjećaju za ritam određene kompozicije. To sve zahtijeva puno truda i rada, kao i odricanje od mnogo stvari koje su primjerene mom uzrastu. S obzirom na to

POBJEDA: Nekoliko takmičenja ste osvojili putem snimljenih nastupa, a sada ste ponovo na putovanjima. Da li nastupi uživo zaista imaju posebnu čar, iako s njima idu i trema i umor?

MILANOVIĆ: Mnogo volim da nastupam uživo. Svako putovanje nosi novi izazov i novu čar. Ima i umora i iscrpljujucih puteva i dosadnih čekanja po aerodromima, ali kad dođemo u muzičku salu i kad vidim klavir, osjetim svu onu ljubav koja živi u svakom dijelu moga bića za te prekrasne dirke i za muziku. Muzika je moj život i moje postojanje. Meni se čini da sve počinje s violinskim ključem, da sve se kreće po notama, da se diše u ritmu klavira. Klavir i ja smo doživotna veza. Trema je ponekad prisutna pred nastup, ali kad izađem na scenu, sjednem i dodirnem dirke, osjećam se kao da sam počela da živim i da se radujem. D. ERJAVŠEK

Veče posvećeno

Nebojši Glogovcu

Veče posvećeno Nebojši Glogovcu, čija je glumačka karijera obilježila i tokove festivala Grad teatar, biće upriličena večeras, u 21 sat, na sceni između crkava.

Glogovac je 2009. godine

dobio i nagradu Grad teatar za pozorišno stvaralaštvo zarad „kontinuiranog

doprinosa kvalitetu festivala Grad teatar, ostvarenog prepoznatljivom i raskošnom glumačkom igrom“. Tokom večeri biće prikazan kratki film

Radivoja Andrića u pro-

izgovara „sude Božije pravde“, zaista se nalazi negdje gdje je realno izgovarati te stvari i tome je bila čar što se zaista pred nama desila jedna priča. Ta priča je sama po sebi najveći kvalitet ove predsta-

Karol Simons smatra da Crna Gora nije dovoljno zastupljena na turističkim mapama, kao što su zastupljene, recimo, Hrvatska i Albanija, pa je sama odlučila da bude promoter Crne Gore. Tokom svog boravka svaki je dan ostavljala na svojoj Fejsbuk stranici impresije, fotografije i video-snimke napravljene u našoj državi. Iskoristila je priliku i da zapjeva, ariju iz opere Alfresa Katalanija na Javnom servisu, u pratnji pijanistkinje Vide Belević, ali i u jednom podgoričkom ugostiteljskom objektu bez klavirske pratnje.

MUZIKALNI

Za Pobjedu je rekla da nije sigurna šta je više u Crnoj Gori očaralo, ljepote prirode ili ljubaznost i gostoprimstvo. Njeno kulturno-umjetničko putešestvije je započeto u Plavu, na proslavi Dana dijaspore, a zatim je posjetila nekoliko gradova na sjeveru i obišla Crnogorsko primorje. Ispričala je i kako se povezala sa Udruženjem belgijsko-crnogorskog prijateljstva.

- Belgijsko udruženje „Fenomenal women“ koje je formirano 2016. godine ima za cilj emitovanje umjetnosti – po-

sebno scenske, i u okviru rada svoje privatne škole dobila sam zahtjev belgijsko-crnogorskog Udruženja da se bavim mladim talentima. Davala sam časove mladim Crnogorcima i Crnogorkama, ali i starijima. U Belgiji je cilj da se stvore socijalni kontakti po izboru i naša deviza je „Jedinstvo je snaga“, tako da smo se trajno udružili – rekla je Simons. Na pitanje da li je stekla utisak da su Crnogorci muzikalna nacija, istakla je da je do sada bila u kontaktu sa vrlo malo ljudi iz Crne Gore. - Ali ovi koje sam upoznala jesu muzikalni. Iskoristila sam svoj boravak u Crnoj Gori da održim i čas tehnike pjevanja jednoj mladoj violinistkinji u Podgorici koja želi da se bavi i solo pjevanjem – rekla je Simons i najavila da planira da iduće godine održi masterklas u dogovoru sa školom za muzi-

Na pitanje koliko je pjevanje moderne muzike dobro kao lagani trening, te vježba li uz popularne melodije, Karol Simons je odgovorila da je sve to muzika.

ku i balet „Vasa Pavić“, i to potpuno besplatno. Simons se pohvalila i da je čula dosta tradicionalne muzike iz Crne Gore, a bila je i mentorka Lei Vratnici s kojom je radila na interpretaciji kompozicije „Poljem se vija“ i ponosna je na tu saradnju.

- Mi u Belgiji imamo, u regiji Spa koja je poznata regija termalnih voda, folklornu grupu koja se bavi igrama i folklorom sa Balkana – rekla je umjetnica.

KARIJERA

Omiljeni momenti u karijeri Karol Simons su uglavnom vezani za internacionalne angažmane.

- Recimo da je pjevanje u Rusiji 2005. godine, u teatru „Marinski“ u Sankt Peterburgu, gdje sam izvodila Johana Sebastijana Baha najvažnije, ali i početak karijere kad sam bila u operskom horu u Briselu 1996. godine u operi „Nabuko“, u italijanskoj produkciji –rekla je Simons. Velikih solističkih uloga još uvijek nije imala, ali jednog dana bi voljela da igra u Vagnerovim operama.

- Moj profesor pjevanja u Monsu u Belgiji Tijeri Miljorini je spasio moj glas. Imala sam jednu profesoricu koja me povrijedila, pogrešno me podučavala i onda sam se 2020. godine se pridružila njujorškoj školi pjevanja (Teacher Mentoring Program) kojom rukovodi čuveni trener glasa Dejvid Džouns Tu dobijam dodatne i detaljne upute za čuvanje glasa. To su dobre škole i postoje na tri kontinenta – rekla je Simons. Savjete koje je dobila od svojih mentora prenosi dalje. - Pomaže da glas ostane aktivan od dječijeg uzrasta do seniorskog kad dajem časove pjevanja. Na akademiji vršim selekciju da bih ispoštovala svačiji glas, a posebnu pažnju posvećujem tinejdžerima, jer u tom uzrastu se njihov glas mijenja, mutira. Za odrasle sama pravim partiture. Na konzervatorijumu u Liježu sam raspisivala partiture za četvoroglasje, recimo – rekla je Simons.

Osim kontinuiranih treninga, Karol Simons često održi i posebna predavanja za veće grupe. Komentarišući mogućnost da takvi, nevezani časovi, posebno kad su besplatni za one koji nemaju prilike da plate više, promijene nešto kod polaznika, istakla je tri važna momenta.

dukciji Jugoslovenskog dramskog pozorišta, rađen povodom komemoracije održane u matičnom pozorištu, i izbor fotografija sa predstava odigranih na scenama Grada teatra. Ujedno, prijatelji i kolege Nebojše Glogovca govoriće o zajedničkom radu i provedenom vremenu (Vojislav Brajović, Svetozar Cvetković, Nikola Vukčević, Radenko Marović...), dok će direktorka JU Grad teatar Milena Lubarda-Marojević uručiti plaketu porodici.

ve, Gete je sve zapisao – kazala je ona. Pored Cvetkovića i Ilinčić, uloge tumače: Ozren Grabarić, Ivan Tomić, Daniel Sič, Ivan Zarić, Mirjana Karanović i Stanislava Nikolić. S. V.

- Bila sam 2004. godine na jednom univerzitetu u Viskonsinu kod Rene Grant Vilijams, mentorke Kristine Agilere, i madam Vilijams je interpretirala Baha. Glas ostaje isti. To je kao kad neko igra rukomet: imate ruke, noge, loptu i pravila, a pored je neko ko igra košarku i opet imate: ruke, noge, lopta i pravila – rekla je Simons.

PODGORICA – Izložba radova „Mali format – slike, crteži, objekti – Izbor iz savremene crnogorske likovne scene“ biće otvorena večeras, u 21 sat, u Spomen-domu „Stefan Mitrov Ljubiša“. Ova, već dobro poznata forma predstavljanja savremenog crnogorskog likovnog stvaralaštva održava se trinaesti put i otvoriće je pisac Đorđe V. Gregović. Posebno obilježje izlagačke sezone u Ljubišinoj rodnoj kući godinama već predstav-

lja izložba ,,Mali format – slike, crteži, objekti“. Misija ove kolektivne prezentacije akademskih likovnih umjetnika iz Crne Gore je da prati kretanja na savremenoj likovnoj sceni i doprinese njenoj afir-

- Još sam mlada da glumim Izoldu u „Tristanu i Izoldi“ –dodala je.

Njen cilj je od samog starta bio da se bavi pedagoškim radom i danas je jedna od najcjenjenijih mentorki mladim vokalnim solistima. Najviše radi na zdravim tehnikama pjevanja, jer je

- Prvo je važno da prenesem greške koje sam pravila da ih oni ne bi pravili, da se na vrijeme koriguju i razviju samostalnost. Drugo važno je da čuju drugi repertoar, nešto novo. Recimo lagani sopran ne može da pjeva kao lirski. To su specifičnosti s kojima se čovjek rodi i da se ne gura na pogrešnu stranu. Naravno, treći je segment stvaranje veza. Za mene, a to je moj izbor i volim da napomenem da ne tolerišem nikakvu ljubomoru na masterklasu – ispričala je Simons. Umjetnica će iduće godine imati i koncert u Crnoj Gori.

D. ERJAVŠEK

maciji. Zahvaljujući brojnosti izvanrednih autora svih generacija, njihovoj kreativnosti, inovativnosti, aktuelnosti, te poetskoj i tehničkoj raznolikosti, iz godine u godine mijenja se sastav prisutnih umjet-

nika. Prema izboru selektora, kustosa Đorđija – Bata Boljevića, na ovogodišnjoj izložbi zastupljeni su Nada Kažić, Adin Rastoder, Željko Reljić, Milena Vukoslavović, Srđa Dragović, Sandra Đurbuzović, Ivanka Vana Prelević, Darko Vučković, Dijana Lazović, Kristina Lazarević, Sreten Nikčević, Vlatka Vujošević, Vladana Mirković, Vaso Nikčević, Marica Kuznjecov-Boljević, Sanja Raonić, Bojana Popović i Đorđije Bato Boljević. A. Đ.

17 Četvrtak, 10. avgust 2023. Kultura

Još UVIJEK MLaDa Da BI IgRaLa IZoLDU: Karol Simons S: VASILJEVIĆ

Vježbanje uz popularne melodije ne mijenja glas

Izložba ,,Mali format“ u Budvi

Predsjednik Vlade u tehničkom mandatu

Zamjenik gradonačelnice Danilo Šaranović obišao OŠ ,,Vuk Karadžić“

Gradska preduzeća uključena u rekonstrukciju

Idejno rješenje i tender za put ka Veruši biće završeni do kraja avgusta

Predsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović obišao je juče MZ Veruša, gdje su planirani značajni radovi na putnoj infrastrukturi. Na Veruši su sa Abazovićem bili i direktori Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović i preduzeća Monteput Milan Ljiljanić U razgovoru sa predstavnicima mještana tog kraja glavnog grada konstatovano je da se planirane aktivnosti realizuju u skladu sa dogovorenim, a Abazović je najavio i da će idejno rješenje i tender za novi put prema Veruši biti završeni do kraja avgusta.

Poslovni broj: I.br. 776/2019

- Na radost mještana brojnih sela koji gravitiraju oko Veruše, nakon ranije dogovorenih i realizovanih intervencija na petlji, sada krećemo u izgradnju novog puta koji će omogućiti cjelovito iskorišćavanje svih turističkih potencijala ovog kraja – objavio je Abazović. On je iskazao zadovoljstvo što je sezona dobra, a broj posjetilaca na Veruši znatno veći nego ranijih godina.

- Sa novim putem to će tek doći do izražaja, a turistima će se omogućiti da uživaju u svakom dijelu Crne Gore – kazao je Abazović. H. P.

Zamjenik gradonačelnice Danilo Šaranović i direktor Agencije za stanovanje Vladimir Tomović obišli su juče OŠ ,,Vuk Karadžić“ na Zabjelu, gdje su u toku radovi na rekonstrukciji jedne od tri najstarije osnovne škole u Podgorici. Glavni grad je pozitivno odgovorio na urgenciju direktora starije škole na Zabjelu Budimira Vukićevića da uzme učešće u radovima. Tako su ekipe gradskog preduzeća Agencija za stanovanje pristupile molersko-farbarskim radovima, koji podrazumijevaju gletovanje, krečenje i nanošenje masne boje u tri školska paviljona. Prethodno je u paviljonima OŠ ,,Vuk Karadžić“ otpočela rekonstrukcija elektro-in-

stalacija za koju je, kao i za krečenje, sredstva obezbijedilo Ministarstvo prosvjete. Za

taj posao bilo je opredijeljeno 48.000 eura (sa PDV-om), odnosno, oko 35.000 za zamjenu

Radovi u vrtićima i školama

Pored toga što će gradska preduzeća Putevi i Zelenilo tokom ovog mjeseca raditi na sanaciji pristupnih puteva i izgradnji parkinga na prilazima vrtićima u Maslinama i na Zabjelu, Agencija za stanovanje učestvuje u radovima na pripremi

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika Cerović Stane, ul. Branka Deletića br.6, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 96,000.00 eura, dana 09.08.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 776/2019 od 09.07.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake Ov.br. 2273/2007 od 26.02.2007. godine, i na osnovu rješenja Notara Janjušević Nataše poslovne oznake ON.br.792/2017 URP br. 214/2017 od 23.01.2018. godine, donio je

ZAKLJUČAK

O PRODAJI

I Određuje se deseta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, upisane u Listu nepokretnosti broj 2446 KO Nikšić PJ Nikšić, to: katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 90 m2, katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 3, površine 125 m2 katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 143 m2 - u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za desetu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 06.09.2023.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 199.665,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 776/2019 od 10.04.2021.godine.

IV Na desetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

19.966,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na me jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za katastar državnu imovinu PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o upisu hipoteke u korist izvršnog povjerioca iznos duga 96.000 eura na osnovu isprave Ov.br.2273/07 od 26.02.07. god, te zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.2273/07, Zabilježba upisa obavještenja o početku namirenja potraživanja obavještenje br.454 od 23.02.2011. god, i Zabilježba upisa obavještenja o prodaji nepokretnosti obavještenje br.24-01/6338 od 17.11.2011.god. Dana 09.08.2023. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

nekoliko podgoričkih škola za novu školsku godinu. Tako se privodi kraju izrada 150 metara ograde za potrebe OŠ ,,Radojica Perović“, čime će se kompletirati prošle godine započeta zamjena ograde oko dvorišta te škole. U OŠ

Ivm.br.1627/2020

,,Sutjeska“ izvršeni su pripremni radovi na obijanju i odvozu uklonjenih pločica u starim sanitarnim prostorijama, dok je za potrebe OŠ ,,Oktoih“ planirano izvođenje više zanatskih radova u dvorištu i na jednom od školskih poligona.

instalacija, dok će ostatak biti iskorišćen za krečenje. Iz te škole su ranije apelovali za pomoć u saniranju podova u više učionica, ali i isticali da ja najveći problem dotrajali krovni pokrivač. Direktor OŠ ,,Vuk Karadžić“ Budimir Vukićević kazao je da bi prema predračunu adaptacija krovova na svim paviljonima i fiskulturnoj sali koštala oko 230.000 eura, izražavajući uvjerenje da će do septembra uspjeti da saniraju makar dio krovova na najkritičnijim mjestima. H. P.

Javni izvršitelj Vidak Latković, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD PODGORICA-OSNOVANA 1901.GODINE, ul. Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnih dužnika: 1. “PEGASUS TRADE” D.O.O., adr. IV jul B/II/9, Cetinje, 2. BRANKA VUJOVIĆA, adr. Naselje IV jul, lamela B-I, Cetinje, u skladu sa čl. 10. čl. 169-192 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je ZAKLjUČAK - o prodaji usmenim javnim nadmetanjemI Određuje se prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem na nepokretnostima izvršnog dužnika Branka Vujovića, koje su upisane kako slijedi: 1. nepokretnosti koja je upisana u listu nepokretnosti broj 2433 KO Cetinje I - PJ Cetinje, na kat.parceli br. 1845/2, broj zgrade 11, stambeni prostor, dvosoban stan, PD 36, drugi sprat površine 68 m2, prednje navedeno u svojini izvršnog dužnika u obimu prava 1/1; 2. nepokretnosti koja je upisana u listu nepokretnosti broj 109 KO Krimovice - PJ Kotor, na kat.parceli br. 218, plan 2, skica 10, potes Jazbine, šume 3.klase površine 244 m2, prednje navedeno u svojini izvršnog dužnika u obimu prava 1/1. II Prvo javno nadmetanje za prodaju predmetnih nepokretnosti iz Stava I, održaće se dana 07.09.2023.godine u 10.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja, ulica Bajova 127, Cetinje. Predmetne nepokretnosti označene Stavom I, predmet su prodaje po pravosnažnom Rješenju o izvršenju Ivm. br. 1627/20 od 25.08.2020.godine. Nepokretnosti se prodaju radi namirenja preostalog glavnog duga u iznosu od 8.442,69€, uz uvećanje za zakonsku zateznu kamatom, koja je određena od 07.08.2020.godine i koja se ima obračunati u skladu sa Zakonom, te troškova izvršnog postupka.

III Nepokretnost navedene u stavu I, imaju evidentirane terete i prilikom prodaje, javni izvršitelj će voditi o redosljedu namirenja u skladu sa Zakonom.

IV Vrijednost predmetnih nepokretnosti iz Stava I, utvrđena je pravosnažnim Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti od 03.01.2023. godine, u smislu čl. 168. ZIO i iste iznose kako slijedi: 1. vrijednost nepokretnosti koja je upisana u listu nepokretnosti broj 109 KO Krimovice - PJ Kotor, na kat.parceli br. 218, plan 2, skica 10, potes Jazbine, šume 3.klase površine 244 m2, utvrđena je na iznos od 19.000,00 eura, 2. vrijednost nepokretnosti koja je upisana u listu nepokretnosti broj 2433 KO Cetinje I - PJ Cetinje, na kat.parceli br. 1845/2, broj zgrade 11, stambeni prostor, dvosoban stan, PD 36, drugi sprat površine 68 m2, utvrđena je na iznos od 45.000,00 eura.

V Na prvom javnom nadmetanju, nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče, da se nepokretnosti mogu prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđenih vrijednosti.

VI Zainteresovani ponuđači su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun javnog izvšitelja br. 520-13573-96 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti određene Stavom IV, za koju su zainteresovani da licitiraju.

VII Najbolji ponuđač-kupac dužan je da cijenu za koju je kupio određenu predmetnu nepokretnost uplati na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-13572-02 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u roku od 15 dana od dana prodaje.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog i o trošku izvršnog povjerioca, u dnevnim novinama. X Zaključak o nepokretnosti dostaviti strankama u ovom izvršnom postupku,kao i založnim izvršnim povjeriocima upisanim u predmetnim listovima nepokretnosti.

U Cetinju, dana 09.08.2023.godine

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl.8. ZIO.

18 Četvrtak, 10. avgust 2023. Hronika Podgorice

Milan Ljiljanić, Radomir Vuksanović i Dritan Abazović

Dritan Abazović obišao Verušu

Obilazak radova u OŠ ,,Vuk Karadžić“ JAVNI IZVRŠITELJ Vidak Latković

Vlada u tehničkom mandatu dala je saglasnost Opštini Zeta na Odluku o lokalnim komunalnim taksama, koju je dostavilo Ministarstvo finansija.

Odlukom je predviđeno da se uplata lokalne komunalne takse vrši na uplatni račun Opštine Zeta u skladu sa propisom kojim se uređuje način uplate javnih prihoda. Za naplatu i kontrolu lokalnih komunalnih taksi biće zadužen organ lokalne uprave Opštine Zeta nadležan za lokalne javne prihode.

JAVNE POVRŠINE

Lokalne komunalne takse na javnim površinama uvode se za korišćenje prostora na javnim površinama za korišćenje reklamnih panoa i bilborda van poslovnog prostora, kao i na objektima i javnim površinama koji pripadaju Opštini, osim pored magistralnih i regionalnih puteva, te za korišćenje prostora za parkiranje motornih i priključnih vozila, motocikala i bicikala, na uređenim i obilježenim mjestima. Ove takse neće se naplaćivati za postavljanja podzemnih i nadzemnih vodova i antenskih stubova koji se koriste za pružanje elektronskih komunikacionih usluga, trafostanica, ormara i elektro-energetskih stubova, za prodaju štampe, knjiga i drugih publikacija, te proizvoda starih i umjetničkih zanata i domaće radinosti.

Pojašnjeno je da se javnim površinama za čije se korišćenje može uvesti lokalna komunalna taksa smatraju površine koje su dostupne svim korisnicima pod jednakim uslovima – ulice, trgovi, javni prolazi, javna stepeništa, mostovi, podvožnjaci, nadvožnjaci, parking prostori, trotoari, stajališta javnog prevoza, pijace, parkovi, travnjaci, površine za rekreaciju.

TARIFE

Za korišćenje prostora na javnim površinama za postavljanje privremenih objekata, od svakog započetog kvadratnog metra prostora koji se koristi, visina lokalne komunalne takse utvrđena je mjesečno po kvadratnom metru i to: za postavljanje privremenog ugo-

Vlada u tehničkom mandatu dala saglasnost Opštini Zeta na Odluku o lokalnim komunalnim taksama, koju je dostavilo Ministarstvo finansija

Naplaćivaće korišćenje svih javnih površina

Ove takse neće se naplaćivati za postavljanja podzemnih i nadzemnih vodova i antenskih stubova koji se koriste za pružanje elektronskih komunikacionih usluga, trafostanica, ormara i elektro-energetskih stubova, kao ni za prodaju štampe, knjiga i drugih publikacija, te proizvoda starih i umjetničkih zanata i domaće radinosti

Građevinarstvo

Za korišćenje prostora na javnim površinama radi izvođenja građevinskih radova, raskopavanja, deponovanja građevinskog i drugog materijala, postavljanja drvenih i metalnih konstrukcija i postavljanja vozila u svrhu izvođenja građevinskih radova, osim radi izvođenja radova na rekonstrukciji opštinskog puta, radova koji se izvode na osnovu ugovora o javno-privatnom partnerstvu zaključenom sa Opštinom

Zeta ili javnim službama čiji je osnivač Opština Zeta, kao i korišćenja javne površine za postavljanje pristupnih rampi, stepeništa, liftova, vertikalno-podiznih platformi i koso-podizne sklopne platforme za pristup i kretanje osoba smanjene pokretljivosti i osoba s invaliditetom, taksa se utvrđuje dnevno po kvadratnom metru zauzete površine, odnosno, dužnom metru, u visini od 50 centi.

Taksa u avio-transportu - 15 eura po letu

Za korišćenje prostora za parkiranje motornih i priključnih vozila na uređenim i obilježenim mjestima, koja je za to odredio nadležni organ, taksa će se naplaćivati na mjesečnom nivou i to: parking za putničke automobile – tri eura po parking mjestu; za autobuse, kombije i teretna vozila – pet eura po parking mjestu.

stiteljskog objekta (kafe bar, restoran, objekat za pružanje jednostavnih ugostiteljskih usluga) – pet eura; za postavljanje ljetnje bašte (ugostiteljske terase) uz ugostiteljski objekat u njegovoj funkciji –četiri eura; za postavljanje kioska ili drugog sličnog objekta – pet eura; za rashladne i izložbene vitrine za prodaju hrane i pića, za konzervatore za sladoled, aparate za prodaju osvježavajućih napitaka, kuvanog kukuruza, kokica, palačinki i sličnih ugostiteljskih aparata – šest eura; za postavljanje štandova i prodajnih pultova za izlaganje i prodaju ukra-

ISKLJUČENJA STRUJE

Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama:

- od 8 do 14 sati: Nikole

Tesle, Lutovačkih barjaktara i Bratonožićka;

- od 8 do 17: Lješanska nahija; Ubli, Živkovići, Ubli Pri-

snih predmeta, cvijeća i slika, informacionih pultova i slično – deset eura; za postavljanje bankomata – 15 eura; za privremene objekte koji služe za izvođenje zabavnih programa (zabavni parkovi, cirkusi, karting staze, avanturistički parkovi i sl.) i za postavljanje privremenih objekata za organizaciju događaja (šatora, bina, podijuma, bioskopa na otvorenom) – jedan euro.

Za korišćenje javnih površina u promotivne svrhe plaćaće se mjesečna taksa od 15 eura po kvadratnom metru zauzete površine. Za korišćenje reklamnih panoa, bilborda i drugih

Da svi vide…

soja, Prelevići, Kula Bezjovo, Cvilin, Kula Orahovo, Lazorci, Građen, Toke i Korita; djelovi Tološa (naselje preko puta Volija prema Bloku 9, Ivangradska, Barska i Boška Buhe).

- od 9 do 12: naselje oko Vinopodruma.

Sunčano, do 31 stepen

H. P.

Za danas je najavljeno pretežno sunčano, uz promjenljivu oblačnost. U popodnevnim satima uz pojačan razvoj oblačnosti ima uslova za kratkotrajnu kišu i grmljavinu. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, krajem dana i tokom noći povremeno umjeren do pojačan, sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 20 stepeni, najviša dnevna 31. H. P.

Ranije ove godine, Agencija za upravljanje zaštićenim područjima i asocijacija Parkovi Dinarida postavili su pored oba ulaza na Goricu informativne table na Brajevom pismu. Motiv, više nego očigledan – namjera da informacije i zanimljivosti o Gorici budu dostupni i ljudima sa oštećenim vidom.

S druge strane, ništa manje očigledan je i motiv ,,umjetnika“ koji je našao za shodno da svoj svjetonazor javnosti predstavi šaranjem upravo po tim tablama. Valjda, da svi vide kako je i Gorica – srpska!?!? N. S.

reklama van poslovnih prostorija, kao i na objektima i javnim površinama koji pripadaju Opštini, plaća se lokalna komunalna taksa, zavisno od razvijene reklamne površine, odnosno, vremena korišćenja.

BILBORDI

Tako će se za korišćenje jednostranog, dvostranog ili trostranog panoa, bilborda i drugih sličnih reklama plaćati 80 eura po kvadratnom metru godišnje, dok će za osvijetljeni ili svjetleći reklamni pano, bilbord ili drugu sličnu reklamu, za koje je priključak na električnu energiju izveden

S druge strane, za parkiranje taksi vozila na taksi stajalištu, utvrđena je taksa po izdatom izvodu licence i to 50 eura na godišnjem nivou. Ovu taksu će plaćati pravno lice ili preduzetnik koji obavlja taksi prevoz.

Takođe, lokalna samouprava će naplaćivati i taksu za korišćenje površine u poslovne svrhe po osnovu prevoza robe i putnika koja se odnosi na avio-transport. Visina te takse utvrđena je za avione preko 16 tona, i to u iznosu od 15 eura po letu. Ovaj segment Odluke formiran je po ugledu na rješenje iz Tivta, s tim što je pomenuta taksa tamo određena na iznos od 10 eura po svakom slijetanju.

sa javne rasvjete, taksa biti 110 eura/m² godišnje.

Za korišćenje reklamnih transparenata i transparenata za oglašavanje (meš platna, cerada, i sl.) iznad saobraćajnica, trgova i na drugim javnim površinama, lokalna komunal-

na taksa iznosiće 2,5 eura/m² mjesečno.

Lokalna komunalna taksa za korišćenje reklamnih zastava na jarbolima, stubovima i objektima utvrđena je u iznosu od dva eura/m² mjesečno. N. S.

19 Četvrtak, 10. avgust 2023. Hronika Podgorice

Zgrada Opštine Zeta m. babović Foto-zum

Porobić i Primorac –povratak (ni)je blizu

PODGORICA - Gotovo

svakog ljeta ista priča u Primorcu. Kotorski vaterpolo velikan ponovo će promijeniti trenera jer je Ranku Peroviću u maju istekao ugovor i već tada je bilo gotovo sigurno da ga neće produžiti, ali još se ne zna ko će ga naslijediti.

Odranije nije tajna ni da je najveća želja uprave nekadašnjeg prvaka Evro pe da u klub vrati Petra Porobića, koji je u Primorcu proveo igračku i počeo trenersku karijeru, i zainteresovan je za saradnju.

Šezdeset šestogodišnji stručnjak trenutno je selektor vater-

polista Kine s kojima ga krajem septembra i početkom oktobra čekaju Azijske igre. Nekadašnji selektor Crne Gore, šampion Evrope u Malagi 2008, neće produžiti ugovor s Kinezima, što ipak ne garantuje povratak u matični klub. Primorac bi morao da čeka kraj ljeta, a do tada neko mora da vodi treninge i utakmice. Tu ulogu obavljaće Zoran Maslovar, provjereni trener i nekadašnji Porobićev saradnik, a onda bi od jeseni stvari (valjda) trebalo da budu jasnije – hoće li Porobić ,,preuzeti“ trenersku palicu u kotorskom timu ili će Maslovar biti šef struke do kraja sezone.

MERIDIANBET 1. CFL (2. KOLO): Budućnost i Dečić

Za posrnulog velikana iz Kotora povratak Petra Porobića predstavljao bi veliku stvar, ali da bi se posao priveo kraju Primorac mora da pokaže makar minimalnu organizacionu ozbiljnost.

Kako je najveći sportski brend drevnog grada funkcionisao posljednjih 10 godina, nije ni čudo što je minule sezone ispao iz Premijer regionalne lige bez ijednog osvojenog boda! Primorac je svakog ljeta ,,ni na nebu, ni na zemlji“, vječito u nemirnim vodama i iščekivanju boljih dana. Sa Rankom Perovićem na klupi osvojen je prvi trofej poslije 12 godina posta (u finalu Kupa protiv Jadrana 2021), ali je to bila samo kap sreće u moru problema u kojem Kotorani i dalje plivaju.

Primarni rezultatski cilj je povratak u prvi rang regionalnog takmičenja – u klub se vraćaju Draško Brguljan, Nemanja Vico i Nikola Marković, stigao je i dugogodišnji vaterpolista Budve Petar Ćetković, čekaju se i pojačanja iz inostranstva.

Više od svega Primorcu treba stabilnost u svim strukturama. Tek onda bi dolazak Petra Porobića imao svrhu... Ne. K.

Poravnati i nakon

Budućnost i Dečić ostali su izjednačeni na tabeli Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige nakon što su odigrali zaostali meč drugog kola.

Pod Goricom je bilo 1:1 i sada oba tima imaju po četiri boda, tri manje od lidera Petrovca. Crnogorska liga je potpuno ,,drugi svijet“ u odnosu na evropske kvalifikacije, pa je Budućnost – za razliku od nastupa na međunarodnoj sceni - od starta djelovala mnogo kreativnije od protivnika, pokazala je više, ali je očigledno da će joj trebati još dosta vremena da zaigra kako se očekuje od šampiona. ,,Plavi“ su na startu lijepo kombinovali, a u 15. minutu mogli da povedu nakon što je Mrvaljević lijepo otvorio prostor za Ignjatovića, ali je desni bek loše odigrao povratnu – ipak, lopta je došla do Grbića, a kapiten domaćih je izblokiran.

Dečić je čekao grešku šampiona, eventualno priliku da zaprijeti sa distance, i tako je i šokirao Budućnost – Kaike Augusto Koreja Šagas je sa dvadesetak metara u 24. pogodio donji desni ugao golmana Pavličića ,,Plavima“ nije dugo trebalo da stvari vrate ,,na nulu“ – Brnović je u 32. minutu povukao akciju, Grbić odigrao za Vasi-

PARADŽUDO

Budućnosti uručen pehar

Evropsko prvenstvo za vaterpoliste do 17 godina

Pobjeda „ajkula“ nad Hrvatskom

PODGORICA - Vaterpolo

reprezentacija Crne Gore pobijedila je Hrvatsku 15:13 (5:1, 3:4, 4:6, 3:2) u drugom

kolu Evropskog prvenstva za igrače do 17 godine, koje se igra u turskoj Manisi.

Selekcija Miodraga Mirovića na startu je poražena od Mađarske (11:6).

Mlade ,,ajkule“ su odlično

otvorile duel s Hrvatima i na startu druge četvrtine imale prednost od čak 6:1. ,,Barakude“ su do poluvremena smanjile na 8:5, da bi u trećem periodu prišle na gol zaostatka, koliko je bilo i uoči posljednjih osam minuta (12:11).

Hrvatska je sedam minuta i 12 sekundi prije kraja izjednačila na 12:12, da bi Ivan Marko-

Kontrolni meč u Ljubljani

Budućnost Bemaks poražena od Krima

PODGORICA - Rukometašice Budućnosti Bemaksa poražene su od Krima u Ljubljani – 34:32 (15:12) u

prvom pripremnom meču za novu sezonu.

Ekipa Bojane Popović u utorak je odradila i zajednički trening sa ekipom nekadašnjeg trenera Budućnosti i selektora Crne Gore Dragana Adžića

Milena Raičević je bila najefikasnija sa 12 pogodaka, dok je Mari Plamenova Tomova postigla šest.

Ivana Godeč i Ivona Pavićević po pet puta tresle mrežu rivala, Tanja Ivanović je postigla tri gola, a u strijelce se upisala i Adrijana Kardoso de Kastro. Armel Atingre je imala de-

vić s dva pogotka vratio prednost Crnoj Gori, a nakon gola Burburana tačku na meč stavio je Danilo Stupar Ivan Marković je upisao četiri pogotka, Danilo Stupar i Strahinja Gojković po tri, Tadija Matijašević dva, a Srđan Janović, Radivoj Radanović i Tim Perov po jedan.

Crna Gora danas od 12.30 sati igra protiv Španije. Ne. K.

Uoči utakmice sa Dečićem, fudbalerima Budućnosti uručen je šampionski pehar za prethodnu sezonu.

Trofej kapitenu ,,plavih“

Petru Grbiću u ruke je predao selektor crnogorske reprezentacije Miodrag Radulović

lija Adžića, a sedamnaestogodišnji vezita pokazao zašto je najveća nada crnogorskog fudbala. ,,Zalomio“ je rivala i postigao

Utakmica pod Goricom bila je u prekidu skoro 10 minuta u drugom poluvremenu zbog skandaloznog skandiranja ,,navijača“ domaćeg tima - ,,varvara“.

Službeno lice sa klupe

pogodak za potvrdu odlične forme na početku sezone. Talentovani Nikšićanin nedugo potom mogao je da upiše i asistenciju nakon što je poslije

Dva poraza Ramovića na Evropskom prvenstvu

PODGORICA - Paradžudista Mirnes Ramović sa dva poraza završio je nastup na Evropskom prvenstvu za osobe bez i sa smetnjama vida u Roterdamu.

On je juče na startu takmičenja u kategoriji do 90 kilograma, u klasi J1 (osobe bez vida), bio slobodan, dok je u drugom kolu poražen od Jasina Đimđilera iz Turske.

Đimđiler je plasmanom u polufinale povukao Ramovića u repasaž i omogućio mu još jednu priliku da nastavi borbu za medalju. Na startu repasaža bolji je bio Ukrajinac Eduard Tropinov Sa Ramovićem je u Roterdam putovao i trener Ilija Vukotić Roterdam je okupio više od

1.500 sportista iz 44 države, koji se bore za medalje na kontinentalnim šampionatima u

Evropsko prvenstvo u rukometu za kadetkinje

,,Lavice“ izgubile od Srbije

vet, a Ana -Katrin Gigerih tri odbrane.

Novi kontrolni meč ,,plave“ će

imati sjutra (15 sati) kada će protivnik, takođe u Ljubljani, biti ĆSM Bukurešt. Ne. K.

PODGORICA – Crnogorske kadetkinje pretrpjele su drugi poraz u glavnoj rundi Evropskog prvenstva u rukometu – poslije Hrvatske, od ,,lavica“ je bolja bila još jedna komšijska selekci-

deset sportova, a svi rezultati sa tih takmičenja, zvaničnih evropskih prvenstava, su ujedno i kvalifikacioni za plasman na Paraolimpijske igre u Parizu.

Crna Gora će u Roterdamu, osim Ramovića, prvi put imati i predstavnika na šampionatu Evrope u parastreljaštvu. Debitovaće Milan Đinović, 18. avgusta u disciplini vazdušna puška – 10 metara R3 mix. R.A.

ja, Srbija (21:19).

Izabranice Tatjane Jeraminok završile su na četvrtom mjestu grupe 1, pa će u razigravanju od petog do osmog mjesta sjutra igrati sa Mađarskom. Srbiju čeka duel sa Holandi-

20 Četvrtak, 10. avgust 2023. Arena Sportski miks

M. BABOVIĆ Zoran Maslovar će voditi ekipu na početku sezone, stigao Draško Brguljan

DANIEL DAL ZENNARO/ANSA/DPA VPSCG

ŽRK BUDUĆNOST

S utakmice Crna Gora – Srbija

Prekid utakmice šovinističkog ispada

Sa sinoćnje utakmice pod Goricom M. BABOVIĆ

remizirali u zaostalom meču

nakon derbija

Budućnost

Stadion pod Goricom. Gledalaca: 1.700.

Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica).

Golovi: 0:1 Augusto u 24, 1:1 Va. Adžić u 32.

Žuti kartoni: Grbić, Gašević, Mrvaljević (Budućnost), Vušurović, Božović (Dečić)

Pavličić

Ignjatović

Orahovac (od 90. Vukotić)

Vl. Adžić

Gašević

Mirković

Va. Adžić

Brnović

Đuričković

Grbić (od 58. Mujan)

Mrvaljević (od 74. Bojović)

Sutjeska otpustila šefa struke nakon debakla u Evropi

Brnović smijenjen, čeka se promocija Jankovića

NIKŠIĆ – Nenad Brnović nije više trener fudbalera Sutjeske, potvrdio je kasno sinoć crnogorski vicešampion.

Nikić

Drešaj

Milić

Ujkaj

Đeljaj

Augusto

Božović (od 88. Vuljaj)

Đoljaj

Vušurović (od 76. Stijepović)

Šarkić Camaj (od 81. Nonato)

utakmice zbog novog ispada ,,varvara“

Dečića imalo je nešto da zamjeri nekome na klupi Budućnosti, nakon čega su ,,varvari“ počeli da skandiraju ,,*ebi šiptara“, na što je ostali dio publike reagovao zvižducima.

Skandiranje je trajalo neko-

lopte Brnovića odigrao za Grbića – kapiten je u velikoj prilici šutirao pored dalje stative. Adžić je u 50. minutu oprobao šut sa oko 25 metara, ali u na-

liko minuta, zbog čega je sudija Predrag Radovanović prekinuo meč. Do komešanja je došlo i na zapadnoj tribini, ali su se strasti ubrzo smirile. Ovo nije prvi nacionalistički ispad takozvanih najvatrenijih navijača Budućnosti, koji su i na ranijim mečevima sa timom iz Tuzi imali povike slične šovinističke sadržine.

stavku je Budućnost bila slabija nego u prvom poluvremenu. Imala je, istina, dvije velike šanse za preokret. U 59. je Nikić sjajno odbranio šut Mrva-

Saudijski klub navodno kontaktirao Crnogorca

Savić kod

Ronalda i Manea?

PODGORICA - Mediji

ponovo dovode Stefana

Savića u vezu sa odlaskom u Saudijsku Arabiju.

Poznati italijanski novinar

Rudi Galeti objavio je juče da je Al Nasr, klub za koji igraju Kristijano Ronaldo i Sadio Mane, stupio u kontakt sa crnogorskim fudbalerom.

Savić, navodno, nije prva me-

jom, posljednjeplasiranom selekcijom grupe 2.

Elena Mitrović i Dunja Jolić dale su po četiri pogotka za Crnu Goru protiv Srbije, Milka Pavlović tri, Bojana Peličić i Hanadi Delić po dva, a Anđela Guberinić, Sanja Andrijašević, Ksenija Gašević i Anastasija Golić po jedan.

Teodora Rončević je imala četiri, Vanja Živković dvije, a Lucija Jovanović jednu odbranu.

U pobjedničkom timu najbolje su bile Helena Petrić sa šest i Mia Nedeljković sa pet golova. Ne. K.

ta kluba iz Rijada, već bi se na njegovom angažovanju radilo ako ne dođu Ko Itakura iz Borusije Menhengladbah ili Ajmerik Laport, štoper Mančester sitija.

ljevića sa sedam metara, dok je u 81. Brnović takođe glavom iz odlične pozicije poslao loptu pored stative poslije centaršuta Gaševića N. KOSTIĆ

Očekuje se da danas ili sjutra u njegovog nasljednika bude promovisan srpski stručnjak Vladimir Janković

- Predvođeni Brnovićem, naši momci su osvojili Kup Crne Gore i šampionat završili na drugom mjestu sa 70 osvojenih bodova - isto koliko i Budućnost, koja je zbog boljeg međusobnog skora osvojila titulu. Ekipu je u prethodnoj i na početku ove sezone vodio na 45 utakmica u kojima smo upisali 25 pobjeda, odigrali 14 mečeva bez pobjednika i pretrpjeli devet poraza.

Zajedno sa šefom stručnog šta-

ba, klupu naše ekipe su napustili njegov pomoćnik Nemanja Kljajević, kao i kondicioni trener Srđan Tatalović – saopštila je Sutjeska.

Brnoviću je presudilo skandalozno ispadanje od andorske Santa Kolome (2:0, 0:3) u drugom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija. Mladi stručnjak poslije toga nije davao izjave za javnost, a iz uprave su krivicu za očajan evropski nastup svalili na njega i njegov stručni štab.

Njegov nasljednik Vladimir Janković u Crnoj Gori je vodio Titograd, Petrovac i Dečić. To nije jedina promjena u Sutjesci jer je umjesto Ivana Janjuševića koji je do sada bio tim menadžer imenovan Željko Perović, takođe nekadašnji prvotimac Sutjeske.

Kako saznajemo, Janjušević će ostati kraj Bistrice, ali pokrivaće neko drugo mjesto, vjerovatno u omladinskoj školi. Ra. P.

Atinjani tražili da se hrvatski klub izbaci iz evropskih takmičenja AEK i Dinamo se međusobno optužuju,

policija jasno odgovorna

što je odložen. Kako sada stvari stoje, AEK uopšte neće prihvatiti odigravanje tih duela.

ODGOVOR ZAGREPČANA

Dinamo Zagreb oglasio se potom zvaničnim saopštenjem, u satima nakon što je uprava atinskog AEK-a tražila da se hrvatski šampion izbaci iz evropskih takmičenja...

PODGORICA – Mala je vjerovatnoća da će se dvomeč kvalifikacija Lige šampiona između AEK-a i Dinamo Zagreba uopšte održati, nakon međusobnih optužbi klubova za tragičnu smrt grčkog navijača u sukobu sa huliganima hrvatskog šampiona u noći između poneđeljka i utorka.

Za Savića se interesovao i Al-Šabab, takođe klub iz glavnog grada Saudijske Arabije. Zamjenik kapitena Crne Gore za Atletiko igra od 2015, kada je stigao iz Fiorentine. Ne. K.

Bajern sada za Kejna daje 110 miliona eura

PODGORICA - Uprava

Bajern Minhena odlučila je da pređe preko principa i ponudi 110 miliona eura za napadača Totenhema

Harija Kejna (30).

Klub iz Premijer lige još nije odgovorio na ponudu šampiona Bundeslige za kapitena. Teški pregovori čelnika dva kluba vođeni su u subotu rano ujutru, iza ponoći.

Londonski Totenhem je još

ranije isticao da slavnog kapitena engleske reprezentacije neće prodati za sumu manju od 100 miliona funti (115 miliona eura). Očekuje se kompromis u narednim danima. Bavarci su odlučni da dovedu Kejna i dalje, iako pregovori traju duže od mjesec i po. Razlog je jasno izražena želja Engleza da karijeru nastavi u Bajernu već ovog ljeta. R. A.

Odnosi između klubova potpuno su narušeni, a potpuno neprimjereno, nakon smrti 29-godišnjaka u huliganskom sukobu – već dva dana traje rat saopštenjima.

Ono što je jasno jeste odgovornost grčke policije. Jer atinski mediji su došli do saznanja da je policija imala jasna upozorenja iz Crne Gore i Hrvatske, iz graničnih službi, da su huligani prešli granicu i uputili u Atinu...

ARGUMENTI DOMAĆINA

Atinski AEK je u noći između utorka i srijede zahtijevao drakonsku kaznu za Dinamo Zagreb. AEK vidi dio odgovornosti Dinama za smrt Mihalisa Katsurisa i optužuje rivala u kvalifikacijama za Ligu šampiona – da su ljudi u zagrebačkom klubu znali da huligani i navijači hrvatskog tima dolaze u glavni grad Grčke. - Potpuno isto pitanje koje muči naše navijače, što doznajemo

zadnjih sati na sve načine, muči i nas: kako se može desiti da nakon varvarskog ubistva Mihalisa od strane čopora vagabundskih kriminalaca iz Hrvatske, AEK može ući na teren i igrati protiv ove ekipe? Hoće li neki od njegovih ubica biti na tribinama? Hoće li onde biti njihovi saradnici u zločinu koji danas na društvenim mrežama slave ubistvo koje su počinili njihovi prijatelji? Oni koji proklinju naš svijet i ponose se ubistvom koje su počinili njihovi saradnici u organizovanom kriminalu?

Ko nas zapravo tjera da tu utakmicu igramo dok kaplje krv našeg ubijenog navijača i ostalih teško povrijeđenih? Kad svi znaju da su oni koji su ovdje došli ubijati sastavni dio organizacije s kojom moramo igrati fudbal?

Je li lobiranje Hrvata u okvirima UEFA važnije od ljudskih života koje su ubice oduzele? I zahtijeva li dobrobit evropskog fudbala da naše igrače tjeramo da igraju kao da se ništa nije dogodilo? Postoji samo jedan način: Trenutna i stroga kazna odmah! Civilizovani evropski fudbalski svijet to čeka. Zajedno s AEK-om! – stoji u saopštenju. UEFA još nije odredila datume održavanja dvomeča, nakon

- Žalosni smo što AEK svojim istupima i ponašanjem bježi od odgovornosti, podiže tenzije i što u službenim saopštenjima koristi neprimjeren, agresivan i huškački rječnik s ciljem pritiska na Uefu. Posebno je neshvatljivo da ljudsku tragediju bez ikakve zadrške pokušava da iskoristi za vlastitu promociju i rezultat što pokazuje izostanak elementarne pristojnosti, empatije i pijeteta prema žrtvi. Takav pristup smatramo neprimjerenim pogotovo zato što je svima, osim predstavnicima AEK-a, jasno da je GNK Dinamo preduzeo sve što je u njegovoj moći da se ova situacija ne dogodi. Za sva dešavanja u Grčkoj najveću odgovornost snose organizatori, dakle grčka policija i AEK kao klub domaćin – stoji u saopštenju Dinama.

Meč koji je trebao da se odigra u utorak veče je odložen zbog tragedije, a AEK sada odbija da nastupi u eventualnom novom terminu...

Evropska fudbalska asocijacija (UEFA) je u teškoj situaciji –kako da uopšte sankcioniše neki od klubova, kada se tragični incident desio van termina meča, van kompleksa stadiona, u noći pred prethodno zakazanu utakmicu.

Za rješenje je potrebno povjerenje klubova i dobra volja, a za sada tu odgovornost niko nije iskazao. R. A.

21 Četvrtak, 10. avgust 2023. Arena Fudbal

M. BABOVIĆ

Tabela Petrovac 3 2 1 0 2:1 7 Arsenal 3 1 2 0 5:4 5 Budućnost 3 1 1 1 6:3 4 Sutjeska 3 1 1 1 4:3 4 Dečić 3 1 1 1 4:4 4 Jezero 3 1 1 1 3:3 4 Mladost DG 3 1 1 1 3:3 4 Mornar 3 0 3 0 2:2 3 Jedinstvo 3 1 0 2 2:3 3 Rudar 3 0 0 3 0:6 0 U 4. kolu (12. i 13. avgusta) sastaće se: Mornar – Arsenal, Petrovac – Rudar, Mladost DG – Dečić, Jedinstvo –Sutjeska i Budućnost – Jezero.

ATLETICODEMADRID.COM

1 1

Budućnost Dečić 1 Dečić

NOVI IZAZOV: Vladimir Janković

U Podgorici održano omladinsko prvenstvo Crne Gore

Šampioni Vuk Miletić i Mateja Popović

Pod pokroviteljstvom Ministarstva za sport i mlade, a u organizaciji ŠSCG u multimedijalnoj sali Univerzitetskog sportskog centra u Podgorici održano je pojedinačno omladinsko prvenstvo Crne Gore u muškoj i ženskoj konkurenciji.

Kod muškaraca slavio je prvotimac nikšićke Elektroprivrede Vuk Miletić sa osam poena, dok su se srebrnom i bronzanom medaljom okitili Dragoljub

Kovačević (ŠK Mladost)

sa 7,5 i Dino Grbović ( ŠK Omladinac-Budućnost) sa 6,5 poena. Zatim slijede

Damjan Dževerdanović

i Andrej Račić sa po 6, Nikola Perišić Đorđe

Anđelić, Ilija Milović, Luka Vušović i Đorđe Nikolić sa po 5,5 poena itd. - Ispunila mi se želja da još jednom pobijedim u grupi do 20 godina, jer već naredne sezone se moram nadmetati sa seniorima –kaže sumirajući učinak na šampionatu Vuk Miletić. - Zato je ovo prvenstvo za mene bilo izuzetno važno i ja sam se od omladinskih turnira oprostio na najljepši način. Na vrijeme sam tempirao formu i prilično dobro i stabilno bez oscilacija od prve do posljednje partije krčio put do druge titule nakon one iz 2019 – nije krio zadovoljstvo Miletić, kome je kako je rekao ovo bila dobra uvertira za naredne nastupe.

Kod đevojaka prednjačile su članice Budućnosti, Mateja Popović sa 7,5 i Katarina Đukić sa 6 poena, dok je takođe oduševila najmlađa

Popović 1 - 0 Maraš

Miletić 1 Koprivica 0

1.d4 d5 2.Bf4 Nf6 3.

e3 e6 4.Nf3 Bd6 5.

Ne5 c5 6.Bb5+ Nbd7 7.

Nxd7 Bxd7 8.

Bxd6 Bxb5 9.

dxc5 Ne4 10.Qd4 Qf6 11.

Bg3 Rc8 12.a4 Ba6 13.

b4 Bc4 14.f3 Nxg3 15.

Qxf6 gxf6 16.hxg3 b6 17.

cxb6 axb6 18.

b5 Bb3 19.c3 Ra8 20.

Rh4 Bc4 21.Nd2 Bxb5 22.

Rb4 Bd7 23.Rxb6 O-O 24.

a5 Rfc8 25.Ra3 Rc7 26.

Ke2 Rca7 27.Nb3 Bc8 28.

Kf2 Kf8 29.Ra4 Rb7 30.

Rxb7 Bxb7 31.Rh4 Rc8 32.

Rb4 Ba6 33.Rb6 Bc4 34.

Nd4 Ra8 35.Nc6 Ke8 36.

Rb7 Rc8 37.Rb8 Kd7 38.

Rxc8 Kxc8 39.

g4 Kb7 40.Ne7 Ka6 41.

Ng8 Bd3 42.Nxf6 Bg6 43.

e4 dxe4 44.fxe4 Kxa5 45.

Ke3 Kb5 46.Kd4 Kc6 47.

Selektor košarkaša Crne Gore Boško

Ne možemo nezadovoljni, svoje šanse,

PODGORICA – Dva poraza je bilans košarkaša Crne Gore u prva dva kontrolna meča u pripremnom periodu za Mundobasket.

takmičarka, jedanaestogodišnja Sofija Milović (ŠK Elektroprivreda) na trećem mjestu sa pet poena. Milena Mosurović je sakupila

5, Jana Katnić i Ines Đenđinović po 4, Iva Svrkota

2, Marija Mia Maraš 1,5 i Anja Aćimić 1 poen.

Za reprezentativku Mateju koja je odbranila prošlogodišnji pehar ovo je jedan od najdražih uspjeha na domaćoj šahovskoj sceni.

Na cugeru ,,Dani Zagrađa“ u Sutomoru Kalezić u Fišerovom stilu do titule

Intermajstor Blažo Kalezić potvrdio je epitet jednog od najboljih crnogorskih cugeraša i na tradicionalnom, 29. po redu brzopoteznom turniru, koji je priređen u okviru manifestacije ,,Dani Zagrađa“ u Sutomoru, na kojem se po peti put popeo na pobjedničko postolje.

Naime, standardni prvotimac podgoričke Budućnosti je poput Bobija Fišera savladao sve protivnike i uknjižio maksimalnih 11 poena, čak 2,5 više od Milana Radomana i Igora Vujačića na drugom, odnosno trećem mjestu.

Zatim slijede Davor Drašković sa 8, Nenad Aleksić

sa 6,5, Mihail Zerzdev sa 6, Đorđe Vratnica, Zoran Popović i Ljubiša Pajović sa po 5,5, Vladimir Medović, Andrej Račić i Luka Jovanović sa po 5, Zoran Đekić i Dragomir Čejović sa po 4,5, Slaviša Samardžić i Mariša Milosavljević sa po 4, Miloš Smolović i Milenko Simonović sa po 3,5, te Danilo Đenđinović i Radisav Čejović sa po 3 poena. I ovoga puta sve čestitke za vrhunsku organizaciju i doček učesnika, pripadaju velikom ljubitelju drevne igre Veselinu V. Ćetkoviću koji se postarao da se svi gosti i igrači u njegovoj kući osjećaju kao u svojoj.

- Potrudila sam se da opravdam povjerenje roditelja, trud mojih trenera i uprave kluba, kao i nastavničkog kolektiva od kojih sam uvijek imala ogromnu podršku na svim takmičenjima, i u tome uspjela - rekla je maturantkinja Gimnazije „Slobodan Škerović“ Mateja Popović i obećala da će dostojno braniti boje naše zemlje na Evropskom prvenstvu u Rumuniji.

g5 Kd6 48.Ng4 Bh5 49.

Ne5 Ke7 50.g4 Bg6 51.

c4 Kd6 52.c5+ Ke7 53.

Nxg6+ hxg6 54.Ke5 1:0

Nagrade u vidu pehara i medalja najboljima uručili su Boro Miljanić i Aleksandra Milović, dok su pobjednici stekli pravo nastupa na omladinskom prvenstvu svijeta koje će se održati u Meksiku.

FM Vjekoslav Vulević najbolji amater Crne Gore

Pehar poklonio klubu

U Beranama je održano 16. pojedinačno amatersko prvenstvo Crne Gore na kojem je nastupilo preko 40 igrača sa rejtingom do 2.300 ELO. Prvo mjesto osvojio je jedan od najstarijih i najiskusnijih matadora na takmičenju, FIDE majstor Vjekoslav Vulević (2.282) sa 7,5 poena, pri čemu je sedam partija riješio u svoju korist, jednu remizirao i jednu izgubio. Vulević je tako opravdao ulogu favorita na ovom kvalitetnom turniru i podsjetio na najbolje dane u šahovskoj karijeri koju je uglavnom gradio u Švajcarskoj. Za ovaj uspjeh Vulević je pored novčane nagrade od 120 eura dobio zlatnu

medalju i veliki pehar ŠSCG koji je poklonio ŠK Ibar-Rožaje čije boje brani u drugoj crnogorskoj ligi. Drugo mjesto pripalo je Stjepanu Krstonijeviću sa 7 a treće Slavenu Živkoviću sa 6,5 poena. Među nagrađenima su i Vladan Anđić, Zoran Lazarević i Veljko Šćekić koji su uknjižili po 6 poena. Šampionat je organizovan u okviru manifestacije ,,Dani šaha – Berane 2023“ koja se nastavlja 12. avgusta Memorijalnim turnirom u znak sjećanja na preminule beranske šahiste, kao i narednog dana kada je na programu otvoreno brzopotezno prvenstvo grada domaćina.

Priredio: B. KADIĆ

Međutim, u duelima sa takvim košarkaškim velesilama kao što su Francuska i Slovenija, pa još u gostima, bilo je nerealno očekivati pobjede, posebno u ovoj fazi priprema. To, svakako, i nije najvažniji elemenat u pripremnom periodu. Ipak, oba meča su bila i te kako korisna za ,,crvene“, u prvom protiv Francuske (69:80) je napad bio problem, u duelu sa Slovenijom u Ljubljani (100:104), pred 11.500 gladalaca, je odbrana bila slabiji dio igre. Ali, to i ne čudi s obzirom na to da je na drugoj strani bio jedan od najboljih košarkaša današnjice – Luka Dončić - Ponovo smo igrali sa jednom ozbiljnom reprezentacijom, koju predvodi Dončić koji je možda u pet najboljih igrača svijeta. On pravi ogromnu razliku. Što se utakmice tiče, odavno crnogorska reprezentacija nije postigla 100 poena. Međutim, imali smo problema u odbrani, prevashodno s Dončićem, koji nam je, zanemarujući njegovih 34 poena, pravio velike probleme i sa asistencijama, razigravao je druge igrače. Imali smo, dakle, ,,posla“ sa jednim od najboljih igrača svijeta, koji dominira terenom. Međutim, mi smo čak imali i svoje šanse, ali nijesmo pametno završavali sve četiri četvrtine, kada su Slovenci pravili serije u posljednjih minut i po-dva. U svakom slučaju, možemo da budemo zadovoljni napa-

dom, a moraćemo da radimo na odbrani, iako je malo ekipa na svijetu koje imaju Dončića u svojim redovima – kaže za Pobjedu selektor Crne Gore Boško Radović. Selektor Crne Gore ističe da su pod posebnim fokusom rivala naši najbolji igrači, Nikola Vučević i Bojan Dubljević - Prave se ozbiljni skautinzi na njima. Njih dvojica još uvijek traže formu, traže prava rješenja, svoj šut. Ali, vjerujem da će to sve doći na svoje mjesto i da ćemo doći do prave forme za prvi meč na Mundobasketu sa Meksikom – dodaje Radović. U situaciji kada su Vučević i Dubljević pod posebnom ,,prismotrom“ rivala, to otvara prostor za neke druge igrače. - Protiv Slovenije su raspolo-

Evropsko kadetsko prvenstvo za košarkaše u Skoplju

Ubjedljiv poraz od Francuske, slijedi borba za opstanak

Francuska 91

Crna Gora 50

SKOPLJE – SRC ,,Kale“. Sudije: Kalatrava (Španija), Parlak (Turska), Griđoni (Italija).

Rezultat po četvrtinama: 22:13, 28:7, 21:18, 20:12.

FRANCUSKA: Naji 9 (6-3),

Lemon 1 (2-1), Jimga 12 (1-1), Gedegb 4, Miše 4 (2-2), Atamna 21 (6-6), Kouaku-Eg 4 (4-2), Soliman 6 (2-1), Bulefa 9 (3-1), Trefl 8 (2-0), Alard 13. CRNA GORA: Veković 3 (2-1), Komnenović 11 (6-6), Todorović 1 (2-1), Šćepanović 9, Globarević 3, Radulović 2 (2-0), Stanković, Đukanović 8 (4-4), Škuletić 4,

22 Četvrtak, 10. avgust 2023. Arena

ŠAH

Najbolji na omladinskom prvenstvu

Radović

1.d4 d5 2.c4 e6 3.Nc3 Nf6 4. Bg5 Be7 5.e3 O-O 6. Nf3 b6 7.Rc1 Bb7 8. Bd3 dxc4 9.Bxc4 Nbd7 10.OO Ne4 11.Bf4 c5 12. d5 Nxc3 13.bxc3 Nb8 14. dxe6 fxe6 15.Bxe6+ Kh8 16. Ne5 Qe8 17.Qb3 g6 18. Bh6 Nc6 19.Nf7+ Rxf7 20. Bxf7 Na5 21.Bxe8 Nxb3 22. axb3 Rxe8 23.Rfd1 g5 24. Rd7 Bc6 25.Rxa7 Kg8 26. f4 Kf7 27.Bxg5 Kf8 28. Bxe7+ Rxe7 29. Rxe7 Kxe7 30.g4 Kd7 31. Rd1+ Ke6 32.Kf2 1:0

Radović

možemo da budemo nezadovoljni, imali smo šanse, ali Dončić…

Dobili smo grupu koja nam daje realne šanse da odemo na EP

Pola godine nakon završetka Mundobasketa, od februara naredne godine, košarkaše Crne Gore očekuju nove kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. Žrijebom u Minhenu je odlučeno da će rivali u grupi biti Njemačka, Bugarska i Švedska. Tri prvoplasirane reprezentacije će izboriti vizu za Eurobasket 2025. godine.

ženi za igru bili Dino Radončić (21 poen) i Vladimir Mihailović (26), koji su, maltene, pola sezone bili povrijeđeni. I vidi se da se polako vraćaju u sistem, vraćaju samopouzdanje, pa se nadam da ćemo sa nekim rosterom od 11-12 igrača biti na dobrom putu da možemo da koristimo sve igrače na Svjetskom prvenstvu.

Upoređujući mečeve sa Francskom i Slovenijom, Radović kaže:

- Protiv Francuske je dosta bolje funkcionisala odbrana. Protiv Slovenije smo, ponavljam, imali veliki ispit koji se zove Luka Dončić, za kojeg se u NBA ligi spremaju veliki sistemi, na tome radi veliki broj ljudi, pa ga teško ,,rješavaju“, a ne mi koji smo tek 20-

ak dana zajedno. Na kraju ne možemo da budemo nezadovoljni, jer smo imali svoje šanse da meč riješimo u svoju korist, ali ovoga puta je presudio nenormalni individualni kvalitet Dončića.

Ekipa je juče imala slobodan dan, danas će trenirati dva puta, a sjutra ujutro putuje za Tbilisi na turnir sa domaćom Gruzijom (12. avgust) i Iranom (13. avgust).

- Poslije drugog meča u Gruziji imamo noćni let, vraćamo se u Podgoricu 14. avgusta ujutro, a već 16. putujemo za Filipine. Dakle, nemamo puno prostora za trening dok ne dođemo na Filipine. Imaćemo ta dva meča u Gruziji i jedan sa Filipinima tamo, uz pet-šest dana treninga, i nadam se da će-

nak (iz A divizije ispadaju tri posljednjeplasirane selekcije).

Prvi rival je Finska, a meč se igra u četvrtak u 16 časova.

Otpor izabranika Petra Jovanovića trajao je prvih sedam minuta, do rezultata 10:10, a onda je

Joksimović: Imamo rezervi, sad na red dolaze detalji

Ivelja 9 (3-2), Smolović. U meču u kojem nije imala šansi, kadetska reprezentacija Crne Gore poražena je od Francuske 91:50, u osmini finala Evropskog prvenstva u Skoplju. Sada za naše kadete slijedi borba za plasman od 9. do 16. mjesta, odnosno borba za opsta-

Francuska serijom 10:0 pobjegla na 20:10 i uhvatila zalet za pobjedu. Sve je bilo jasno do poluvremena, kada je Crna Gora imala minus od 30 poena (20:50). Francuska je u posljednjoj četvrtini

vodila i 44 razlike (82:38, 85:41)…

Vladimir Komnenović je sa

11 poena bio najefikasniji u našem timu. Vuk Šćepanović i

Vuk Ivelja ubacili su po devet poena, Đorđe Đukanović dodao je osam (bez promašaja) uz sedam skokova. S. J.

- To je grupa koja nam, realno, daje šanse za plasman na Evropsko prvenstvo. Naravno, takav žrijeb je plod nekog minulog rada, dobrog Evropskog prvenstva i plasmana na Svjetsko prvenstvo. Mislim da smo prvi put žrijebani iz trećeg šešira. Dobili smo pristojnu grupu, u kojoj imamo veliko šanse da se kvalifikujemo za EP. Međutim, sad je u fokusu Svjetsko prvenstvo, a o kvalifikacijama za Evropsko o tom-potom – rekao nam je Boško Radović

mo zdravi i spremni dočekati start Mundobasketa – zaključio je Radović. S. JONČIĆ

PODGORICA – U pripremnom periodu je svaki meč važan, u odbojci i svaki set. Sa te tačke gledišta, odbojkaši Crne Gore mogu da budu i te kako zadovoljni nakon dvomeča sa Izraelom u Kolašinu, u kojem su odigrali maksimalnih 10 setova. U prvom meču u sklopu priprema za Evropsko prvenstvo Crna Gora je slavila 3:2, u drugom je slavio Izrael istim rezultatom…

- Što se tiče cjelokupnog utiska, on je pozitivan. Mogu da kažem da je ovih 10 setova proteklo u kvalitetnoj igri – kaže selektor odbojkaša Ivan Joksimović

Crna Gora je u prvom meču preokrenula od 0:3 do 3:2, pri čemu je u petom setu nadoknadila 10:13. U drugom meču je vodila 2:1 u setovima, ali je poražena.

- Napominjem da smo u tom meču iskazali veliki voljni momenat za pobjedom, ekipa se nije predavala i u nekim momentima, konkretno mislim na četvrti set, gdje smo bili u deficitu 11:6, kada su ponovo igrači sa klupe donijeli energiju. Tada smo se vratili i, na-

Nekadašnji srednji bloker „plavih“ u novoj ulozi

Jer, iz dobre igre dolazi i dobar trening, pozitivna atmosfera na treninzima, tako da smo ova dva dana iskoristili na pravi način – ističe Joksimović

žalost, u neizvjesnoj završnici izgubili. Naravno, uvijek je lijepo pobijediti, ali sigurno mi gledamo sve ovo na drugačiji način. Na način koji će biti jako pozitivan po nas i na Evropskom prvenstvu, ali i što se tiče treninga, generalno. Jer, iz dobre igre dolazi i dobar trening, pozitivna atmosfera na treninzima, tako da smo ova dva dana iskoristili na pravi način –dodaje Joksimović.

Interesantno, Izrael je u drugom meču imao dobru podršku sa tribina.

- Jako mi je drago i što smo igrali drugu utakmicu u prelijepom ambijentu, gdje je bilo dosta gostujuće publike, koja nam je napravila takmičarsku atmosferu, koja nas očekuje u Sjevernoj Makedoniji, koju će sigurno bodriti doma-

ća publika, a njih smo negdje targetirali kao protivnika sa kojim ćemo se sigurno boriti za prolazak u drugi krug, zajedno sa Danskom. Sve je ovo veoma dobro, pozitivno i možemo slobodno da kažemo da izlazimo iz ovih utakmica sa pozitivnim utiscima i sa pozitivnom energijom za naredni period.

Crnogorski odbojkaši nastavljaju sa radom u Kolašinu, a posljednje kontrolne mečeve pred put za Skoplje imaće 23. i 24. avgusta protiv B selekcije Japana, s obizrom na to da su otkazana tri meča sa Kamerunom (problemi sa vizom). - Narednih 10-ak dana ćemo iskoristiti da izanaliziramo našu igru, što je to što mora da bude mnogo bolje. Imamo rezervi, sad na red dolaze detalji, koji su bili planirani za kontrolne mečeve sa Kamerunom. Ali, pošto nećemo imati tih mečeva, imaćemo dovoljno prostora za trening, pa ćemo to na taj način da nadoknadimo. Imamo dovoljno vremena i dosta toga što ćemo da uradimo, da to bude baš dobro za Japan, za generalnu probu pred Evropsko prvenstvo – zaključio je Joksimović. S. J.

Radić novi trener odbojkaša Budućnosti

PODGORICA – Samo dan nakon što je Miljan Bošković preuzeo Budvu, Odbojkaški klub Budućnost volej je riješio pitanje novog trenera – kako Pobjeda saznaje, na klupu ,,plavih“ će sjesti srpski trener Dejan Radić, nekadašnji srednji bloker podgoričkog tima. Budućnost će danas zvanično promovisati novog trenera. Rodom iz Bijeljine, 38-godišnji Radić je ovog ljeta završio igračku karijeru, nakon što je dvije sezone odigrao u Švajcarskoj, u Ženevi. Radić je u Budućnosti, pod vo-

đstvom trenera Igora Kolakovića, proveo tri sezone, od 2006. do 2009. godine, prve tri u nezavisnoj državi, tokom kojih je osvojio dvije šampionske titule i tri nacionalna kupa sa ,,plavima“. Igračku karijeru je počeo u Republici Srpskoj, a u Budućnost je stigao iz Crvene zvezde. Nakon Budućnosti je igrao u Libanu, zatim za belgijski Lenik, novosadsku Vojvodinu, te francuski Kan i Ajačio, prije nego je otišao u Švajcarsku. U Kanu mu je trener ponovo bio Kolaković, kod koga je Radić zaigrao i za reprezenta-

ciju Srbije, u vrijeme kada je selektor ,,orlova“ bio naš proslavljeni trener.

Na nedavnom Evropskom prvenstvu za pionire u Podgorici, Radić je bio u stručnom štabu pionirske selekcije Crne Gore, kao pomoćnik Darka Prebiračevića

Inače, veza Radića sa glavnim gradom Crne Gore je jača od sportske, jer je oženjen Podgoričankom Jelenom, a u Podgorici su mu rođena oba sina, Filip i Aleksa, koji je član pionirske selekcije Crne Gore, na poziciji libera… S. J.

23 Četvrtak, 10. avgust 2023. Arena Košarka/Odbojka OSCG

za Pobjedu analizira kontrolni meč sa Slovenijom

Selektor odbojkaša Crne Gore sumira utiske nakon dvomeča sa Izraelom, u sklopu priprema za Evropsko prvenstvo FIBA.BASKETBALL Vuk Ivelja u duelu sa Francuzima

O NJEGOŠU, ŠPIJUNAŽI, PRODAJI MAINA I STANJEVIĆA I RAZGRANIČENJU CRNE GORE S AUSTRIJOM 11.

Poznanstvo koje je preraslo u najprisnije oslovljavanje

Vraćamo se Njegoševom boravka u Beču od početka januara do kraja februara 1837. godine, tokom kojeg je iznajmio stan u koji je dolazilo više osoba. Osim nekog Rusa koji mu je davao časove francuskog, vladiku su posjećivali Vuk Karadžić, ruski potpukovnik Jakov Ozereckovski, agent srpske vlade Vilhelm Hope, hrvatski istoričar i književnik

Ivan Kukuljević-Sakcinski

Ovaj posljednji je o tome pisao u dnevniku: „Sa vladikom crnogorskim sam razgovarao od svakojakih i drugih stvari, najviše od blagostanja Crne Gore, Serbije, Bosne i Hercegovine, kao i cijele Ilirije, u čemu sam priliku smatrati imao oštri i prirodan um njegov kano i čeznuće za junaštvom i junačkim činima” (Njegoš i Hrvati, 2011, 9).

Tih dana došlo je i do bliskog susreta sa austrijskim obavještajcem, kapetanom Fridrihom Oreškovićem

„Austrija je smišljeno dodijelila Njegošu jednog pratioca”, piše Radoslav Rotković „Tražili su obavještajca koji je po svojoj dužnosti u prilici da češće bude, službeno, u Njegoševome društvu. I da obavještava nadležne o svemu što je zanimljivo za Austriju. Prije svega, naravno, o njegovim planovima prema Austriji, o djelovanju u pograničnim krajevima i cijeloj Boki” („Njegoš i Hrvati”, Zagreb, 2011, str. 12).

Kontakt je bio uspostavljen i ubrzo je rezultirao prisnim oslovljavanjem sa „sobrat” –a kasnije i sa „sonarodnik”.

Kapetan Orešković je u tom momentu bio najpogodnija ličnost za upoznavanje mladog Njegoša izbliza, odnosno, za otkrivanje njegovih sklonosti – i potencijalnih slabosti. Orešković je bio školovan u Parizu u vojnoj akademiji u Sen Siru. Bio je stariji od crnogorskog gospodara. Njihovo poznanstvo zbilo se baš u periodu kada je Njegoš donio odluku da uči francuski, a Orešković je taj jezik dobro govorio, pa je svome „sobratu” mogao zgodno poslužiti za konverzaciju.

Austrija je smišljeno dodijelila Njegošu jednog pratioca, piše Radoslav Rotković. Tražili su obavještajca koji je u prilici da češće bude, službeno, u Njegoševome društvu. I da obavještava nadležne o svemu što je zanimljivo za Austriju. Prije svega, o njegovom djelovanju u pograničnim krajevima

ćemo se zajedno šetati po Palais royal; mi ćemo da slušamo u poslaničkoj Gradskoj upravi kako govore mudre glave i slično tome“. Orešković je pripitao Njegoša da li su njegovi pasoši za Pariz u redu i podsjetio ga je da ih mora na vrijeme nabaviti da se ne bi u Beču zadržavao, „pošto je izdavanje pasoša za inostranstvo uvijek skopčano sa vrlo mnogim nezgodama“ (Njegoš i Hrvati, Zagreb, 2011, str. 207-208).

„Kapetan Orešković je jedan od najprefiganijih i najopasnijih špijuna koji su uhodili Njegoša, a vjerovatno jedan od najtalentovanijih špijuna koje je u ono vrijeme imala Austrija. Njegovi izvještaji i memoari su tako stručno pisani da zaslužuju posebnu obradu”, piše Niko S. Martinović (Proučavanje Petra II Petrovića Njegoša, Glasnik Narodnog muzeja Crne Gore, IX knjiga, Cetinje, 2013, str. 5-60).

Ubrzo po Njegoševom prispijeću u Beč početkom 1837. godine, ruski knez Gorčakov (koji je zamjenjivao ruskog poslanika u Beču Tatiščeva) predstavio je mladog crnogorskog gospodara austrijskom kancelaru knezu Meternihu. Meternih je iza toga pozvao Njegoša na ručak, a za stolom su bili i Gorčakov, ba-

Kapetan Fridrih Orešković je bio ađutant vojnog guvernera Dalmacije Lilienberga i najpogodnija ličnost za upoznavanje Njegoša izbliza. Bio je školovan u Parizu u vojnoj akademiji u Sen Siru. Njihovo poznanstvo zbilo se baš u periodu kada je Njegoš počinjao da uči francuski, a Orešković je taj jezik dobro govorio

ron Otenfels, guverner Dalmacije grof Lilienberg, Feliks Švarcenberg, Nojman i Fridrih Orešković. Guverner Lilienberg i kapetan Orešković su služili kao tumači. Tokom tih kontakata iznova je pokrenuto pitanje razgraničenja Austrije i Crne Gore. ***

Oreškovićevi bliski kontakti s Njegošem rezultirali su dragocjenim detaljima, budući da je taj obavještajac o tome pomno izvještavao nadležne.

Tako, na primjer, Orešković u svom izvještaju Lilienbergu od 9. februara 1837. bilježi razgovor s crnogorskim vladikom. Bilo je to u momentu kada je Njegoš još računao da će otputovati za Pariz.

„Još odranije – piše Orešković - Vladika je znao da sam se obrazovao u Francuskoj, i to u Vojnoj školi u San Siru; sad je to iznio, upitao me koliko sam živio u Parizu i zaključio je svoja pitanja sljedećim: „Bilo bi mi vrlo prijatno kad biste

Meternih je procjenjivao da je Njegoš slobodouman duh, sklon liberalnim idejama, pa bi odlaskom u Pariz, metropolu bujanja antilegitimizma, on i njegova zemlja mogli biti zauvijek izgubljeni u političkoj kombinatorici

prijateljskih dvorova

Beča i Petrograda

mogli da sad sa mnom putujete. Pošto temeljno poznajete (francuski jezik) i pošto se snalazite u Parizu, pružili biste mi veliku pomoć. Gospodin guverner mi je ionako obećao da će Vas, prilikom ispravljanja naših granica, dodijeliti komisiji; na taj bismo način zajedno putovali odavde za Pariz... Neka Vam samo g. guverner da odsustvo“. S najveim raspoloženjem doviknuo je tada Njegoš Oreškoviću: „Monsieur le capitaine, mi

Na primjedbu Oreškovića da je „ izdavanje pasoša za inostranstvo uvijek skopčano sa vrlo mnogim nezgodama“, Njegoš je odgovorio: „Ne znam kakve bi mogle biti nezgode. Uputiću svoj pasoš za Pariz i tim će biti sve svršeno“. Potom je „utonuo u misli, neko vrijeme išao po sobi gore dolje i najzad se obratio gospodinu Karadžiću s pitanjem: Vjerujete li da bi moglo nešto da stane na put mome putovanju?“ Pošto je ovaj odgovorio odrečno i pošto je Orešković nastojao da razlozima, zasnovanim na razumu, razbije nepovjerenje koje se jasno ocrtavalo na njegovom licu, Vladika je, pošto je opet izvjesno vrijeme išao ćutke po sobi gore dolje, rekao: „Na kraju su oni još u stanju da mi stave prepreke na put, ali s kakvim pravom? Mogu me taman tako spriječiti da se vratim u Crnu Goru; isto tako me mogu odmah ovdje zadržati... Ja sam slobodan čovjek; ja ne pripadam ni Rusiji, ni Austriji, ni Turskoj; ja nikome ne pripadam. Ja sam samostalan slobodan čovjek i bila bi najveća zloupotreba sile, ako bi htjeli spriječiti moje putovanje. Ko mi može zabraniti da radi svoga zadovoljstva proputujem čitavu Evropu? Ako primijetim i najmanje ustezanje, vratiću se u Crnu Goru, pisaću u Pariz, i zatražiću pasoše direktno od francuske vlade, a onda ću vidjeti ko će me u mome putovanju spriječiti.“ (Njegoš i Hrvati, Zagreb, 2011, str. 207-208).

Kako je Radoslav Rotković primijetio, Orešković u ovoj bilješci „nije prenio samo sadržaj Njegoševe izjave, nego je, kao fonograf, zabilježio redosljed riječi i ponavljanja”. Rotković je bio u pravu. Kao da vidimo Njegoša dok to izgovara. Sve je vjerno prenešeno. Uostalom, Orešković na početku svog izvještaja kaže da je bilježio Njegoševe riječi „sa što je moguće vjernijom upotrebom njegovih vlastitih izraza”. (Nastavlja se)

24 Četvrtak, 10. avgust 2023. Feljton

Piše: Slobodan ČUKIĆ Petar II Petrović Njegoš, 1833. godina Klemens Vencel fon Meternih Ivan Kukuljević-Sakcinski, 1847. godina Ruski knez Aleksander Gorčakov

IVM - 316/2021

Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE OSNOVANA 1901. GODINE A.D., PODGORICA, ul. BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 , PIB: 02096099, protiv izvršnog dužnika JOVO RAFAILOVIĆ, BUDVA, radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik Jovo Rafailović, Budva, rođen 03.09.1968. godine kao suvlasnici nepokretnosti koje su predmet prodaje Rafailović N. Jovo, Kočović Aleksandar, Dumić Deana, Stojković M. Dragan, Rafailović N. Željko, Kažanegra Branko, Kalađurđević Zoran u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za XXV prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom i Zaključka o XXVI prodaji nepokretnosti koja će se održati dana 06.09.2023. godine u 10:00 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja sve Posl oznake IVM - 316/2021 od 08.08.2023. godine , jer im se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se ne jave Javnom izvršitelju smatraće se da im je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 08/08/2023 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

Ivm.br.1627/2020

Javni izvršitelj Vidak Latković iz Cetinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca

“PRVA BANKA CRNE GORE” AD PODGORICA-OSNOVANA 1901.GODINE, ul. Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnih dužnika: “PEGASUS TRADE” D.O.O., adr. IV jul B/II/9, Cetinje, BRANKO VUJOVIĆ, adr. Naselje IV jul, lamela B-I, Cetinje, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Pozivaju se izvršni dužnici: “PEGASUS TRADE” D.O.O., adr. IV jul B/II/9, Cetinje, BRANKO VUJOVIĆ, adr. Naselje IV jul, lamela B-I, Cetinje, sa posljednjim poznatim adresama kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Bajova 127, Cetinje, radi uručenja Zaključka Ivm.br.1627/2020 od 09.08.2023.godine.. Upozoravaju se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snose same stranke. Ukoliko se izvršni dužnici ne obrate u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

U Cetinju, 09.08.2023

Javni izvršitelj Vidak Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO

MaLi oGLaSi

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah NONSTOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

KUPUJEM umjetničke slike od slikara Lainović Cvetko, Gvozdenović, Braunović Savo, Dado Đurić, Stanić. Prodajem kanarince pjesme. Imam slike za prodaju. Tel. 069/051-526

POTREBAN vozač C kategorije, radno iskustvo 2 godine. Tel. 069/032-380

25 Četvrtak, 10. avgust 2023. Oglasi i obavještenja Caffe bar-u 697 iz Podgorice potreban konobar/ica. Sve informacije na 067 571 591.

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

politika

JADRANKA RABRENOVIĆ

ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ

nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ

crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ

fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“:

02628295

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Poslovni broj: I.br. 1779/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Roganović Dragomira iz Nikšića, Straševina bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 22.853,20 eura, dana 09.08.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1779/17 od 07.07.2017.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 14835/06 od 19.12.2006. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se deveta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja je upisana u LN broj 1109 KO Straševina, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1334, broj zgrade 2, po načinu korišćenja objekat u izgradnji, PD 0, površine 80 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za devetu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 06.09.2023.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 30.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1779/17 od 11.01.2019.godine.

IV Na devetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.000,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca, iznos duga 20.000 EUR, na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, te zabilježba postupka – upis zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga za naplatu hipotekarnog povjerioca – obavještenje br.2423 od 30.10.2008, i upis zabilježbe obavještenja o prodaji nepokretnosti radi namirenja novčanog potraživanja- obavještenje br.167.

Dana 09.08.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br. 1977/2018

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnih dužnika 1.Raičević

Miloša iz Nikšića, Ozrinići bb, i 2.Raičević Granice iz Nikšića, Ozrinići bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 25.000,00 eura, dana 09.08.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1977/2018 od 23.10.2018.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 4195/2008 od 04.04.2008. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se četrnaesta prodaja nepokretnosti izvršnih dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u PL broj 532 KO Ozrinići PJ Nikšić, to: -blok 0, broj 819,RB 1, plan 005, skica 027, potes Turjača, po kulturi kuća zgrada, klasa 0, površine 114 m2, blok 0, broj 819,RB 0, plan 005, skica 027, potes Turjača, po kulturi dvorište, klasa 0,površine 342 m2, blok 0, broj 820, RB 0, plan 005, skica 027, potes Turjača, po kulturi voćnjak, klasa 3, površine 789 m2, u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika prvog reda 1/1, i u PL broj 858 KO Ozrinići PJ Nikšić, i to: -blok 0, broj 821/3, RB 0, plan 000, skica, 000, potes Turjača, po kulturi njiva, klasa 5, površine 99 m2, -blok 0, broj 822/1, RB 1, skica 1/11, potes Turjača, po kulturi kuća i zgrada, klasa 0, površine 104 m2, blok 0, broj 822/1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Turjača, po kulturi njiva, klasa 5, površine 39 m2, blok 0, broj 822/1, RB 0, skica 1/11, potes Turjača, po kulturi dvorište, klasa 0, površine 500 m2, u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika drugog reda 1/1.

II Ročište za četrnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 06.09.2023.godine u 14.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 52.874,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1977/2018 od 20.11.2020.godine.

IV Na četrnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 5.287,40 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 4195/08 i 9475/06, te zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 861. Dana 09.08.2023. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

26 Četvrtak, 10. avgust 2023.

Dana 9. avgusta 2023. poslije duže bolesti preminula je u 57. godini naša draga

Dana 9. avgusta 2023, u 90. godini, preminula je naša draga

Дана 9. августа 2023. послије дуже болести преминуо је у 69. години наш драги

MILANKA Milanova BALETIĆ

rođena Uskoković

Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću 10. avgusta od 11 do 16 časova i 11. avgusta od 11 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na Gradskom groblju u Nikšiću. Cvijeće se ne prilaže.

OŽALOŠĆENI: suprug MILAN, sinovi SPASOJE i BOBAN, brat DRAGOSLAV-GAGA, sestra MILODARKANINA, đever MILOŠ, zaova VOJKA, snahe MILICA, KAĆA i SVETLANA, unučad VASILIJE, ZOJA i KALINA, jetrva OLIVERA, bratanići, sestrić, sestrične i ostala rodbina BALETIĆ i USKOKOVIĆ

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

GOSPAVA Danila ANDRIJAŠEVIĆ

rođena Lučić

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 9. avgusta do 17 časova i 10. avgusta od 11 do 14 časova, kada se polazi za selo Balosave gdje će se obaviti sahrana u 15 30 časova.

OŽALOŠĆENI: sinovi KRSTO – ŠILE i RADOVAN –RAŠO, kćerka MILENA – MACA, brat GOLUB, sestra LJUBICA, snahe SLAVKA, NADA, GORDANA, MARTA, LJUBICA i ANDREA, jetrva LIDIJA, unučad DANILO, PEĐA, MARIO, NIKOLA, NEMANJA, ACO, SLAĐANA, DANKA i NIKOLINA, praunučad, bratanići i bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina ANDRIJAŠEVIĆ i LUČIĆ

У 84 години умро је наш драги

РАЈКО Душанов ВУКИЋЕВИЋ

Саучешће примамо у градској капели Чепурци 9. августа 2023. од 10 до 15 часова и 10. августа од 10 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана

Ожалошћени:

супруга ЉЕПОСАВА – БЕКА, кћерка СУЗАНА, брат СЛАВКО, сестра СЛОБОДАНКА, унуци ЛУКА, ИВАН, ФИЛИП и НИКОЛА, снахе САЊА,ЂИНА, ВЕСНА и ВАЛЕРИ, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала породица ВУКИЋЕВИЋ

JELA pok. Mitra JOVANOVIĆ

1936–2023

rođena Božinović

Sahrana je obavljena u krugu porodice 9. avgusta 2023. godine na mjesnom groblju Milošev Dub – Komani

Sinovi MIODRAG i MIOMIR sa porodicama

МИЛАН Милутинов МИЉАНИЋ

Саучешће примамо у Градској капели у Никшићу 10. августа од 11 до 16 часова и 11. августа у братственичкој капели у Клењу-Бањани од 10 до 15 часова када ће се обавити сахрана.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ЛИДИЈА, син МИЛОШ, кћерка ЛЕНКА, снаха МАРИЈАНА, унука ТЕОДОРА, брат МИЛИНКО, синовци МИШО и МАРКО, синовица МИЛИЦА, снахе ЦМИЉАНА, СВЕТЛАНА и МИЛИЦА, сестре и брат од стрица и остала родбина МИЉАНИЋ и БАТРИЋЕВИЋ

399

Dana 9. avgusta 2023. u 73. godini života, preminuo je naš dragi

PREDRAG – DRAGAN Radojice MACANOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Straševini, 10. avgusta od 11 do 16 časova i 11. avgusta od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju u Straševini.

Ožalošćeni: supruga SLAVKA – SEKA, sin MARKO, kćerka MAJA, brat MIODRAG – LIKO, sinovac RADOJICA, unučad JOVANA, LUKA i JOVANA, praunučad PETAR i ANDREJ i ostala mnogobrojna rodbina

409

Dana 9. avgusta 2023, u 85. godini života, preminula je naša draga

MIOLJKA Vojina JANIČIĆ

rođena Tadić

Saučešće primamo u kapeli u Broćancu Grahovskom 9. avgusta od 15 do 21 čas i 10. avgusta od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Broćancu.

Ožalošćeni:

sin ĐORĐO – ĐOKO, kćerke DRAGICA, NEVENKA, MIRA i SONJA, đever ŽARKO, đeveričić MIROSLAV, bratanić MIŠKO, snahe SLAVICA, ANA i RUMICA, jetrva ROSA, bratanične, sestrići, sestrične, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina JANIČIĆ i TADIĆ

TANJA i MIRJANA KOJIČIĆ

Posljednji pozdrav voljenom bratu

RAJKU VUKIĆEVIĆU

Brat SLAVKO VUKIĆEVIĆ sa porodicom

410

27 Četvrtak, 10. avgust 2023. Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragom stricu LACU VUKIĆEVIĆU

400 Preminula je

407

416

426

438

439

Oglasi i obavještenja

Ujače, tvoj častan život, dobrota, tvoja blaga narav i velika ljubav prema svima ostaju za pamćenje. Vječno ćeš živjeti u nama kroz najljepše uspomene koje bolno podsjećaju na dane provedene sa tobom.

Mirno spavaj u zagrljaju svog Dejana.

MOMO, MARIJA, DAMJAN i JOVAN

425

Posljednji pozdrav

RAJKO Dušanov VUKIĆEVIĆ

Neizmjerno tužni zbog tvoga odlaska, a zahvalni na tvojoj plemenitosti i dobroti.

U našim srcima ćemo nositi uspomene na mnogobrojne lijepe trenutke koje smo imali.

411

Posljednji pozdrav dragoj ujni

GOSPAVI ANDRIJAŠEVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru kod tvojih voljenih.

MILKA MIJAJLOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav VESKU – VEJU POPOVIĆU

Dobrom drugu, velikom prijatelju.

Od porodice pokojnog DRAGANA ĐURIŠIĆA

Posljednji pozdrav dragom VESKU

Od MILORADA ČOLEVIĆA sa porodicom

418

Sa velikom tugom i bolom, opraštamo se od

VESELINA – VESKA POPOVIĆA

Bio si i drug i prijatelj i više od toga, bio si uzor, temelj, uzdanica, sada, kada odlaziš, praznina je ogromna i boli. Mnogo ćeš nam nedostajati.

Tvoji prijatelji MARIĆI

421

RANKO VUJOVIĆ

Teškog srca, opraštamo se od našeg dragog Ranka, mog voljeng brata. Njegovim odlaskom odlazi i generacija onih najbližih voljenih i bliskih – onih koji su obilježili moju mladost i život. Ostaju sjećanja koja bude jake emocije – u jednakoj mjeri radost i žal, kao riječi i note koje smo iz dubine duše nekada pjevali zajedno.

Dragi Ranko, neka te ta pjesma prati u vječnost, a naša ljubav u nezaborav. Nedostajaćeš mi jako i duboko.

Tvoja NATALIJA KARADAGLIĆ

436

VESKU POPOVIĆU

Živio si dostojanstveno. U sjećanju je ostalo čast i poštovanje. Počivaj u miru. Stric SLOBODAN i strina LEPA

401

435

Posljednji pozdrav

VESKU POPOVIĆU

Naša ljubav jača je od vremena i zaborava

MIJO Markov sa porodicom

VESKO POPOVIĆ

Voljeni stric, ako postoji utjeha to je saznanje da ste konačno svi zajedno.

U inat ovoj praznini, pamtimo samo osmijehe, vedrinu, zagrljaje i beskonačnu ljubav i roditeljsku iskrenost.

Hvala što si ravnopravno s našim roditeljima bio dio našeg djetinjstva i odrastanja, zbog čega i nosimo teret da budemo dobri ljudi i opravdamo svu ljubav i predanost koju si nam dao. Za sve tuge, radovanja i uspjehe, imali smo tvoje krilo, rame za plakanje, zagrljaj i oslonac.

Stric, davno sam ti obećao - samo stoički. Tako ćemo i danas. I svaki naredni korak.

MILOŠ i MILICA sa porodicom

Prerano nas je napustio naš voljeni

VESKO POPOVIĆ

Bio si i uvijek ćeš biti naš uzor, naša zvijezda vodilja, naša snaga u svim trenucima i primjer kako sve možemo i moramo zajedno.

Ostavio si nam da uvijek možemo biti ponosni što smo bili tvoji, što si ti bio naš. Više od supruga, više od oca, više od đeda.

Bićeš zauvijek u našim srcima. Volimo te zauvijek.

Tvoji: DAJANA, IVA, NIKOLA, NINA, IGOR, DARIJA, KLARA i UNA

428

Četvrtak, 10. avgust 2023.

437

433

sa porodicom Posljednji pozdrav

434

dragom bratu i ujaku SLOBE, GORAN i MILJANA

TATA

Već mi nedostaje tvoj glas, tvoj pogled, tvoje riječi. Bio si mi uzor i najveća podrška.

Znam da si ponosan na mene.

Nedostaješ i Dariji, a Uni ću uvijek pričati o njenom đedu i čuvati te od zaborava. Cijeli svoj život nosiću te u srcu i uvijek ćeš mi nedostajati.

Voli te tvoj sin NIKOLA

Moja zvijezdo vodiljo i anđele čuvaru.

Ovo nije naš posljednji pozdrav već početak nove priče.

Hvala ti što si bio naša svjetlost koja nas snaži, hrabri i ponosno vjeruje u nas i naše uspjehe.

Obećavam ti da ću osluškivati tvoj glas unutar sebe, moja djeca će znati za najboljeg dedu na svijetu. Duboko vjerujem da si svoju energičnost, nasmijanost i poletnost sada prenio meni, zato tvoj duh nastavlja da živi kroz mene, nas.

Hvala ti za sve što jesam, volim te.

Tvoje najmlađe dijete NINA

423

Prerano

VESKO Krcunov POPOVIĆ

Tvoja dobrota, požrtvovanost i ogromna ljubav koju si nam nesebično darivao bili su stalni dio naših života, oslonac u svim teškim i lijepim vremenima. Čuvaćemo te od zaborava.

VESKA Krcunovog POPOVIĆA

Voljeni naš, teško je oprostiti se od tebe, koji si bio oličenje dobrote, časti i poštenja. Tvojom plemenitom dušom i velikim srcem, u kome je bilo mjesta za sve nas, zavrijedio si da te vječno pamtimo!

Tužni zbog preranog rastanka i ponosni što smo te imali,

Ujna ROSE, braća PEĐA i MIŠKO STRUGAR i sestra MIRJANA RADIČEVIĆ s porodicama

Srcem punim tuge šaljemo posljednji pozdrav našem đedu, tati i tastu

VESKU POPOVIĆU

Nedostaje nam tvoja ljubav, igre i druženje. Čuvamo te u sjećanju zahvalni na svim trenucima pažnje i dobrote kojima si nam obogatio život zauvijek.

Vole te

KLARA, IVA i IGOR MARIĆ

Posljednji pozdrav

424

Posljednji pozdrav

VESKU POPOVIĆU

Brate, bio si za mene poseban. Počivaj u miru, a ja ću te čuvati od zaborava. DEJAN sa porodicom

432

412 Posljednji pozdrav

VESKU POPOVIĆU

Zatečen sam ovim odlaskom jer vjerovah u tvoju volju i snagu. Dobrotom i čestitošću zaslužio si nezaborav uz trajno sjećanje na divna druženja i iskreno prijateljstvo

RAŠO RADOVIĆ sa porodicom

VEJU POPOVIĆU

Uvijek ćemo cijeniti svaki minut koji smo proveli zajedno, svaki smijeh koji smo podijelili, svaku priču koju smo ispričali. Rastanci nas ne mogu razdvojiti, jer smo povezani u srcu. Nedostajat ćeš nam

Tvoji LAKOVIĆI SVETLANA i RANKO sa porodicom

Otišao je naš životni prijatelj

VESKO POPOVIĆ

Ostaju nam zauvijek uspomene na tebe, kao i porodično prijateljstvo njegovano 30 godina kroz tvoju Dajanu, Ivu, Nikolu i Ninu.

Tuguju za tobom: STANKA, MLADEN, BILJANA, JELENA i MILOŠ MIRKOVIĆ

406

408

10. avgust 2023.

Četvrtak,

Oglasi i obavještenja

nas je napustio naš voljeni i uzorni brat, đever i stric MIŠKO, SEKA, ĐORĐIJE i VUK STRUGAR Mnogo je tužan i bolan rastanak od našeg dragog

429 Dragi

430

431 Dragi TATA

31 Četvrtak, 10. avgust 2023. Oglasi i obavještenja

32 Četvrtak, 10. avgust 2023. Marketing

Solidna istorijska drama

zbog čega „Čuvari formule“ Dragana Bjelogrlića, premijerno prikazani u Lokarnu, nijesu toliko epohalan lm o dugo prećutkivanom nuklearnom akcidentu u Vinči

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

A cappella

Murge

je to bilo, nakupilo se godina. Ali, bilo je lijepo. I korisno. I inspirativno. Na kraju, bilo je skroz jedinstveno. ***

Davno

Slika broj jedan: Srednja muzička škola, Titograd. Ja, mladi srednjoškolac, pun sebe, prolazim kroz dugački hodnik zelene barake prekoputa Doma omladine. Hodnik desno je bio srednjoškolski. Lijevo od ulaza nalazio se hodnik niže muzičke škole. Prolazeći kroz desni, čuo sam u daljini muziku – klavir. Kako sam se primicao kraju hodnika, čuo sam i da neko pjeva uz pratnju klavira. Na repertoaru je u tom trenutku bio Luis i njegov tada aktuelni hit, čini mi se, „Dudo“. Pomislio sam: „E zamisli, muzička škola, a pjevaju se narodnjaci po vježbaonicama...“ No, taj koji je to izvodio, zainteresovao me. Bilo je to potpuno drugačije. Sjećam se, neka bossa-nova sa malo džez harmonija. Dopalo mi se to toliko da sam zastao ispred vježbaonice i čekao dalje. A onda je nakon toga uslijedio potpuri, satkan od božanskih melodija Stivija Vondera, Stinga, Inkognita, Džordža Bensona, Bila Vitersa i mnogih drugih. Najednom, u pola strofe, muzika se prekinula, pjevanje je stalo. Instinktivno sam se odmakao od vrata. Nakon pola minuta, začuo se drugi, nevjerovatan zvuk, koji je poput neke idealne zaptivne mase ulazio u pore drvene barake koja je tih godina predstavljala hram muzike. Violončelo.

Shvatio sam da je taj neko pravio pauzu sa klavirom i pjevanjem, a suština je bila da se tu radilo o violončelisti. Nije mi đavo dao mira, pa sam tako uhvatio krug oko barake, malo iz daljine, ne bih li dobacio okom do te prostorije. Nijesam uspio. A onda je došlo vrijeme da odem obavezama. Kasnije sam shvatio da je to bio Murge.

Slika broj dva: Sutomore, neka ’93 ili ’94. Plažni bar „Slama“, malo prije legendarnih Korala. Gospoda Glembajevi na redovnim ljetnjim aktivnostima, rok tezga. A te godine, kako bismo, jelte, bili prijemčiviji objektivnoj sutomorskoj publici, odlučili smo da već postojeći repertoar domaćeg i stranog roka pojačamo paketom jazzy repertoara. Murge je bio zadužen za pjevanje tog dijela. Brzo se pročulo da su Glembajevi te

Piše: Vladimir MARAŠ

Sutomore, neka ’93 ili ’94. Plažni bar „Slama“. Gospoda Glembajevi, rok tezga. A te godine, kako bismo, jelte, bili prijemčiviji objektivnoj sutomorskoj publici, postojeći repertoar pojačali smo jazzy paketom. Za taj dio bio je zadužen Murge

godine u Sutomoru u malo drugačijem svjetlu pa su tako, s obzirom na to da smo svirali skoro do tri ujutro, nakon svojih „tezgi“ i nastupa, u „Slamu“ dolazili sa svih ćoškova primorja, ne samo turisti, već i kolege muzičari. Murge je postavljao standarde, a mi smo davali sve od sebe da se ta svirka pamti. Nijesmo mi svirali zbog publike, nego zbog sebe. I tu nije bilo ni laži ni prevare, to je jednostavno bilo to.

Slika broj tri: Snimao sam prvi CD, bila je 2000. godina. Uz šest autorskih kompozicija, palo mi je na pamet da napravim i jednu obradu i dam je nekome da je otpjeva, upravo za album „Pod kame-

nom“. Niko drugi do Murge, pomislio sam. Dogovor nam je trajao koliko i prosječno ispijanje kafe. Na kraju krajeva, ta verzija Vitersove „Soul Shadows“ ostala je jedan od nosećih stubova kompletnog izdanja. Slika broj četiri: Beograd, neka ’97, recimo. Zove me Murge iz Podgorice. Pitam ga što ima, snima li što... On umire od smijeha. „Snimam pluća“, veli. Rekoh mu da dođe do Beograda, da mi pošalje svoje pjesme koje bi volio da snimi i izda na neki nosač zvuka; oko studija i aranžmana ću ja. Pojavio se nedugo zatim, a onda smo pošli u studio u Zemunu i za nekoliko dana spakovali nekoliko kompozicija koje su se i našle na njegovom izdanju. Slika broj pet: Murge i ja smo posljednji put svirali zajedno u „Sejdefi“ 2013. godine. Ja klavir, on sa mikrofonom, u svojoj prepoznatljivoj kožnoj jakni. Nijesmo se dogovarali da sviramo. Samo je došao i rekao: „Jesi li čuo ovu stvar?“ To je uvijek bilo dovoljno da zabava krene. Kako je bilo drugima, nije mnogo važno. Ali, bilo im je divno. Neki su toga bili svjesni, neki ne. ***

Ovakvih slika bilo je mnogo. Ali, ipak nedovoljno, trebalo je i moralo da traje duže. Ne samo zbog našeg odnosa i druženja već i zbog doprinosa crnogorskoj kulturi.

Murge je bio poseban lik, a posebni likovi u svakom društvu prave razliku. Murge je iskreno volio muziku, bio je sam muzika. Plijenio je šarmom, duhovitošću, vrcavim i zajebantskim pristupom. Eto, toliko koliko je bio među nama, napravio je razliku, ne malu.

Njegovim preranim i naglim odlaskom shvatio sam koliko smo „tanki“ sa ljudima poput njega. Mnogo veće i razvijenije zemlje osjetile bi takav gubitak. Murge je bio jedan u milion, a Crna Gora imala je tu čast da može reći da je takav umjetnik živio na ovim prostorima. Murge je čovjek koji je napravio razliku, iz nehata. Murge je bio i biće inspiracija ne samo meni, već i mnogim kolegama, mlađim i starijim. Murge je bio rijetko talentovan, ne za klavir, mikrofon ili violončelo, već za umjetnost.

Murge je Igor Perazić

Četvrtak, 10. avgust 2023.

u fokusu

Pravo iz Lokarna: Prvi pogled na Bjelogrlićev o dugo prećutkivanom nuklearnom

Solidna istorijska

Crnogorska

manjinska

koprodukcija

izgleda skladno i profesionalno, ali ne i stilski impozantno i inovativno, a Bjelogrlićeva režija je manjeviše školska i „nevidljiva“

Jeste li znali da je Jugoslavija imala nuklearni program? Za razliku od svemirskog i njegovog navodnog „uvaljivanja“ američkoj Nasi, koji je bio čista fikcija iz misaonog eksperimenta mladog slovenačkog filmskog autora Žige Virca („lažni dokumentarac“ „Houston, We Have a Problem!“, 2016), jugoslovenski nuklearni program bio je stvarnost, baš kao što je Nuklearni institut Vinča nadomak Beograda bez ikakve sumnje postojao i radio - i još postoji i radi. Sasvim drugo pitanje je, pak, da li se u Institutu radilo (i) na projektu atomske bombe. I da je taj rad obustavljen

upravo zbog nuklearnog akcidenta 1958, oko kojeg se vrti istorijska drama „Čuvari formule“ Dragana Bjelogrlića Film, koji je i crnogorska manjinska koprodukcija, svetsku premijeru dočekao je na impozantnoj pozornici gradskog trga Pjaca Grande u Lokarnu, u istoimenom programu jednog od najprestižnijih svetskih festivala. Petnaestog avgusta biće prikazan na Sarajevo film festivalu, a u novembru sledi beogradska premijera, nakon koje možemo da očekujemo i kino-distribuciju u regionu.

Glasno ćutanje

U nedavnim intervjuima o Bjelogrlićevom filmu, u kojem igra osnivača Instituta „Vinča“, fizičara Pavla Savića, Miki Manojlović rekao je da se seća takvih teorija iz školskih dana. Sa zvaničnih mesta bile su odlučno negirane, ali njegovi drugovi i on u te teorije jesu verovali.

Teorije su, međutim, jedno, a stvarnost sasvim drugo, a ona nam kaže da, čak i da je komunistička Jugoslavija pokušala da proizvede nuklearnu bombu, ona to nije uspela. Pritom, ni sa razvojem mirnodopske primene nuklearne energije nije stajala baš sjajno, budući da je njena jedina nuklearna

elektrana u slovenačkom gradu Krško bazirana na američkoj tehnologiji.

Možda je razlog tome bila i nesreća na „malom“ reaktoru za potrebe eksperimenata u Vinči, 15. oktobra 1958. godine, kada je ozračeno četvoro naučnika u elektrani, te u manjoj meri nekoliko stanovnika blokovskog naselja u njenoj bli -

zini koje je ubrzo po naredbi napušteno. Naučnici su poslati na lečenje u bolnicu Instituta Kiri u Parizu, odakle se vrlo šturo izveštavalo i u jugoslovenskim, i u francuskim medijima. Jedan je umro, a troje je preživelo zahvaljujući tada eksperimentalnom postupku transplantacije koštane srži koji se sada smatra rutinskim za tretman bolesti poput leukemije. O incidentu se posle godinama „glasno“ ćutalo, a u poslednje vreme se o njemu potencirano govori, pa se akcident u Vinči čak i senzacionalistički naziva „srpskim Černobilom“, iako razmere nisu bile ni približno takve.

O svemu tome je u romanu „Slučaj Vinča“ pisao Goran Milašinović. Njegova knjiga ekranizovana je pod dirigentskom palicom Dragana Bjelogrlića, a po scenariju koji je režiser napisao sa Vukom Ršumovićem i Ognjenom Sviličićem. Produkciju potpisuju „Cobra film“ i „United Media“ iz Srbije, a koprodu-

Četvrtak, 10. avgust 2023. 4

FB stranica Čuvari formule Radivoje Bukvić, odličan kao predvodnik tima jugoslovenskih naučnika Režiser sa dijelom filmske ekipe na premijeri u Švajcarskoj

Bjelogrlićev film „Čuvari formule“

nuklearnom akcidentu u Vinči

istorijska drama

ljudsku empatiju. Pritom mu je situacija predstavljala naučni izazov, ali i priliku za daljnje istraživanje svojih teorija o transplantaciji koštane srži. Dve su centralne dimenzije te priče. Jedna je čisto ljudska empatija koju su doktori, medicinsko osoblje, ali i neki obični građani upoznati o slučaju osećali prema ozračenim i, stoga, na skoro sigurnu smrt osuđenim jugoslovenskim naučnicima. Svi donatori koštane srži za transplantacije (a to je i dan-danas prilično neprijatan, izrazito bolan zahvat) bili su Francuzi.

centi su „Perfo Production“ iz Slovenije, „Skopje Film Studio“ iz Severne Makedonije i „Bitter Frames Production“ iz Crne Gore, sa Đorđem Vojvodićem i Branislavom Milatovićem na čelu.

Empatija i politika

Film uglavnom prati tim naučnika predvođenih Dragoslavom ( Radivoje Bukvić ), a koji su sačinjavali i: Života ( Ognjen Mićović ), Radojko (Jovan Jovanović) i Rosa (Alisa Radaković) koji su se prilikom eksperimenta ozračili. U fokusu je, pak, manje sama nesreća i dešavanja u samoj Vinči (na šta se Bjelogrlić vraća u „fleš-bek“ scenama), a više njihovo lečenje u Francuskoj.

Lečenje je vodio doktor Mate (Aleksis Manenti), gorljivi protivnik nuklearnog naoružanja (podsećanja radi, u to doba Francuska još nije bila nuklearna sila) koji nije gajio simpatije prema njihovoj misiji, ali je prema njima osećao

Druga strana ove filmske priče je politička, kako na francuskom, tako i na našem, „domaćem“ terenu. Ona francuska daje se uporedo sa glavninom priče, pomalo usput i podrazumeva raspravu o nuklearnoj energiji i naoružanju. Domaća je, pak, najviše prisutna u „flešbek“ scenama i podrazumeva birokratsku i partijsku kontrolu naučnih istraživanja i zakulisne radnje koje je notorni Aleksandar Leka Ranković (Dragan Bjelogrlić u kratkoj epizodi) izvodio prema Vinči i njenom osnivaču i voditelju Saviću (Manojlović, takođe u kratkoj epizodi), što priči daje malo atmosfere političkog trilera povezanog sa malo naknadne pameti i „senzacionalnog“ otkrivanja prošlosti. No, dobro, to smo ionako mogli i da očekujemo od Bjelogrlića imajući u vidu njegov dosadašnji autorski opus koji uključuje dva „Montevideo“ filma i seriju, film i seriju „Toma“, te seriju „Senke nad Balkanom“. Mogli smo takođe da očekujemo i to da će njegov izraz biti više na tragu (periodne) drame, nego što će ići u nekom žanrovskom ili zahtevnijem sociološkom ili filozofskom smeru. Mogli smo da očekujemo i to da će film izgledati skladno i profesionalno, ali ni u kom slučaju stilski impozantno i inovativno, te da će

i Bjelogrlićeva režija biti manje-više školska i „nevidljiva“.

Opipljive novine

To smo sve i dobili, ali u slučaju „Čuvara formule“ moramo primetiti i barem dve opipljive novine. Prvo, za sada nema indicija da će se film „razvlačiti“ na seriju kao „Toma“ koji je, zapravo, i delovao kao da je „izvučen“ iz serije. Ili da će dobijati nastavke između kojih će se umetati mini-serije kao „Montevideo“. „Čuvari formule“, jednostavno, deluju kao započet i završen projekat. Druga stvar, Bjelogrlić sada kao autor prvi put radi nešto što pretenduje da bude internacionalni film (možda i srpski kandidat za Oskara), sa brojnim stranim glumcima i uglavnom na stranom jeziku, što sa sobom donosi određene implikacije. Za početak, francuski deo glumačke postave dolazi iz prilično visokih, iako ne i najviših ešalona francuskog glumišta, što samo po sebi nije loša stvar. Oni svoj posao odrađuju korektno do solidno, ali retko kada više od toga, jer Bjelogrlić zapravo od njih to i ne može da izvuče.

Izuzetak od pravila je jedna od najmlađih u postavi, An Sera u maloj ulozi donorke

Odet, koja daje malo više sebe za tu ulogu, čini se samoinicijativno. Zbog toga je prisustvo Radivoja Bukvića, glumca koji je karijeru gradio u obe kinematografije, vrlo dragoceno. Jer, ne samo da uverljivo, odmereno i s osećajem igra lika koji zbog toga što vlada francuskim jezikom služi kao „veza“ između svoje „dece“ i francuskih doktora, već i kao glumac služi kao „konekcija“ između dve kinematografije. Opet, francuskom jeziku i glumcima uprkos, ovo je ipak regionalni film koji su snimale tehničke ekipe iz zemalja bivše Jugoslavije i s izvorima finansiranja koji takođe potiču iz istih tih zemalja (u pitanju je koprodukcija Srbije, Slovenije, Crne Gore i Severne Makedonije). I to se vidi.

U „Čuvarima formule“, jednostavno, nisu demonstrirani raskoš, uglađenost i rutiniranost kakvu možemo očekivati od raskošnije produciranih francuskih filmova. Konačni rezultat je, pak, solidan film, makar za jedno festivalsko ili bioskopsko gledanje, uz možda reprizu nekada kasnije na televiziji. Ali, ne i epohalno, a kamoli nuklearno filmsko iskustvo.

Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3/5

Aleksandar Letić/locarnofestival.ch Aleksandar Letić/locarnofestival.ch Bjelogrlić u epizodnoj ulozi notornog Aleksandra Rankovića U fokusu filma liječenje četvoro Jugoslovena u Francuskoj

zerkalo „Meg 2: The Trench“: Nastavak treš-akcije sa

Više ajkula,

na vodi i roka se sa praistorijskim ajkulama. Takvi momenti u „dvojci“ mogu se prebrojati na prste jedne ruke, i to tek u posljednjoj trećini, kad „Meg 2“ konačno zaliči na treš-akciju po koju ste i došli u bioskop. I kada iskreno zažalite, svim srcem, što čitav film nije jednako neozbiljan i opušten u vlastitoj koži.

Marija

IvanovIć-nIkIčevIć

Lako je zamisliti Džejsona

Statama kako pufti i ispaljuje onaj mrgodni pogled ka

Tomu Kruzu, dok se ovaj žali kako mu je Kristofer Nolan, zbog ekskluzivnog ugovora za „Oppenheimer“ sa kompanijom „Warner Bros.“, oduzeo dvije sedmice prikazivanja „Mission Impossible: Dead Reckoning – Part One“ u IMAX bioskopima. A koje, druže... Pa upravo su Kruzova akcija, Nolanov biografski ep, Gretina „Barbie“ i Mangoldov „Indiana Jones and the Dial of Destiny“ četiri jahača kino-kalipse zbog kojih svaki drugi film na aktuelnom bioskopskom repertoaru djeluje barem pet puta gore nego što bi izgledao da je prikazan bilo kojeg prethodnog ljeta.

Vitlija žestoko je smaranje, akcija bez pulsa... I djelo režisera koji kao da vas mrzi i želi da vas opasno iskinji zbog toga

što ste poželjeli da pogledate neku zabavnu glupost na velikom platnu

Tako da, ako ko tu treba da se žali na ljetnju kino-sezonu, to je najprije crni Statam, čija treši-akcija „Meg 2: The Trench“ od starta nije imala šanse. Doduše, s obzirom na to kako ju je nakaradno spakovao Ben Vitli, pitanje je da li bi utisak

bio i za nijansu ili dvije bolji, čak i da nije uplivala u bioskope u pogrešnom trenutku, u doba kad njima vladaju mnogo, mnogo opasnije filmske ajkule.

Tata medvjed

(Ne)popularno mišljenje: nakon što pogledaju ovogodišnji nastavak treškaste akcije „The Meg“, čak i oni kojima je originalni film iz 2018. pretjerano „smrdio“, praviće ga od blata.

Jer, za razliku od Vitlija, Džon Turtltaub barem nije patio od krize identiteta, niti je pokušavao da svoj creature feature pretvori u ozbiljan film, na tragu Spilbergovog zubatog klasika „Jaws“ (1975).

Sve u vezi sa „The Meg“ bilo je okrenuto čistoj zabavi i totalno je išlo niz dlaku gledaocima koji su došli da gledaju namrštenog Statama koji piči punim gasom na žutom skuteru

Ako se ono što su smandrljali scenaristi Džon Hober , Erik Hober i Din Džordžaris adaptirajući knjigu „The Trench“ (Stiv Alten, 1999) uopšte i može nazvati pričom – ona se nastavlja pet godina nakon dešavanja iz prvog dijela. Naš Džonas Tejlor (Statam) više nije samo ronilac zadužen za spasilačke misije u najvećim morskim dubinama. Postao je neka vrsta „zelenog Džejmsa Bonda“, a između borbi protiv eko-zločina nastavio je da pomaže istraživačkoj ustanovi „Mana One“ da nastavi ispitivanje Marijanskog rova, u kojem je pronađen prvi megalodon.

Pritom, silom prilika, Džonas je postao i otac. Odnosno, nakon što je preminula njegova voljena Sujin (Li Bingbing), preuzeo je brigu o njenoj tinejdž-kćerki Mejing (Sofija Kai ). Inače, maloj genijalki, koja znanje o svim svjetskim morima i njihovim mračnim stanovnicima poput megalodona drži u malom prstu. I koju, naravno, daddy bear Džonas nikako ne želi u svom timu na misijama u podvodnim dubinama.

Kako uz genijalan um obično ide i rebelde duh, Mejing će uspjeti da se ušunja upravo u jednu takvu misiju. I, opet, naravno, baš to podvodno spuštanje u samo srce postojbine megalodona poći će po zlu. Džejson će morati da smisli kako da ih izvuče, a na putu do površine nimalo mu neće

Četvrtak, 10. avgust 2023. 6

Film Bena Piše: Vu Džing i Džejson Statam u anemičnom drugom dijelu treša iz 2018. theposterdb.com

sa Džejsonom Statamom preozbiljan za sopstveno dobro

manje zuba

pomagati ekscentrični dodaci poput novog lika, Mejininog ujaka Đuminga ( Vu Džing), uvjerenog da je pripitomio nepripitomljivu praistorijsku ajkulu Haići, te da je postao neka vrsta „šaptača megalodonima“...

Oktopod i dinosauri Sve što valja od te misije stalo je, otprilike, u trejler. Ostatak je stradao u sudaru totalno neujednačenog, gotovo šizofrenog spoja dva filma: smrtno ozbiljne podvodne akcije izvlačenja sa dna Marijanskog rova, u koju je čak uvaljena opaka „trileristična“ eko-zavjera, te „B“ filma i najlaganije sprdačine u završnoj trećini, kad Statama i ekipu gomila megalodona i gigantska hobotnica (?!) poćeraju na instagramično Ostrvo zabave, pravo u ralje... čopora dinosaurusa?

Vjerujte, opis zvuči mnogo više treši nego što „Meg 2“ to, u suštini, jeste, pa čak i u toj znatno urnebesnijoj završnici. Ni ta finalna trećina nije bogznašto u poređenju sa „jedinicom“, a kamoli sa treš filmovima poput šestodjelne guilty pleasure franšize „Sharknado“ (2013-2018). Samo blago popravlja utisak da je kompletan film žestoko smaranje, akcija bez pulsa... I djelo režisera koji kao da vas mrzi i želi da vas opasno iskinji zbog toga što ste poželjeli da pogledate neku zabavnu glupost na velikom platnu.

To što je „Meg 2“ možda film ispod nivoa donekle, makar na startu karijere interesantnog indi-autora kao što je Ben Vitli - njegov je problem. Niko ga nije ćerao da se bakće sa Statamom, skuterima, dinosaurusima i megalodonima. I da još, nakon prilike da napravi malo drugačiji creature feature, servira jedan viđen 1.000 puta... a

nije da postoji previše filmova o megalodonima.

Sve je u vezi sa Vitlijevim odlukama o „Meg 2“ – velika stranputica. Statam kao zaštitnički tata medvjed umjesto namrštenog, ali šarmantnog ljubavnika? Recycle bin. Ma, nula bodova. I za pisanje, i za glumu na auto-pilotu, i za manjak hemije kako sa mladom i nedovoljno iskusnom Sofijom Kai, tako i sa vrlo raspoloženim Vu Džingom u ulozi otkačenog novog člana misije.

Kesa na udici

Scenario? Očaj, čista anemija. Zaplet je basic ; konekcije sa „jedinicom“ – ne postoje; dijalozi – drvenarija, ma čisti cringe, kao da ga je pisala AI. „No waaay“ čini 40 odsto replika; ljudski likovi su katastrofalno napisani; ajkule dobijaju ukupno dvadesetak minuta u prvom planu; 3D ne radi posao... Čak je i PG-13 ocjena usvojena tupavo i lijeno, bez pokušaja da se zaobiđe inventivnijim snimajućim pristupom, pa se eksplicitni prikaz pokolja izbjegava tjeranjem ajkula da gutaju žrtve, cijele brodove i glisere – u komadu.

I prosti jade da, pak, kroz sve to visokobudžetno mrtvilo, da ne kažemo đubrište, ne prepoznate pokradene elemente drugih filmova, od Kameronovog „Aliens“ (1986), preko „Deep Blue Sea“ (Reni Harlin, 1999), do Spilbergovog „Jurassic Park: The Lost World“ (1997). Svašta je iz njih uzeto i ubačeno u Vitlijevu impotentnu akciju i tragično neoriginalan tekst scenarističkog trija. Za ključni utisak da je „Meg 2“ besramna kešograbilica, čiji autori nijesu zaključili ništa pametno u vezi s uspjehom „jedinice“.

Na koncu, ta posljednja trećina jedina je kriva zbog toga što „dvojka“ nije totalna pilula

za spavanje. No, ni ona ne može da se iskupi za 116 minuta sjednika u bioskopu i tog skoro dvočasovnog pecanja nakon kojeg pođete kući sa nula riba i kesom na udici.

Tako da, ako vam je uopšte palo na pamet da vam Džejson Statam posluži kao apetajzer za premijeru ili novo gledanje jednog od četiri pomenuta ja-

hača kino-kalipse, zaboravite na to. Mnogo više ajkula u ovom slučaju znači i mnogo, mnogo manje zuba, treš ujeda i prelaganog puštanja mozga na pašnjak. „Meg 2“ sušta je suprotnost filmskom predjelu čak i za gledanje u kućnim, a kamoli bioskopskim uslovima.

Ocjena: 4/10

7 Četvrtak, 10. avgust 2023.

Film oživi tek u posljednjoj trećini tokom sprdačine na Ostrvu zabave theposterdb.com

FESTIVALI Radu Žude brlja nadugačko i naširoko u

Najgore djelo rumunskog

Kaokrunski argument protiv vesterna „Pat Garret and Billy the Kid“ (1973), filmski kritičar Rodžer Ebert naveo je da je „Sem Pekinpo ozbiljno shvatio pisanja o sebi kao o geniju, pa je dozvolio sebi da napravi dosadan film“. Ebert je, pak, u ovom slučaju pogrešio, kao i dobar deo onovremene američke filmske kritike koja je Pekinpoa obožavala u potocima krvi, ali nije shvatala njegove lirske filmove. Opet, nije ni režiser bio imun na greške u „Pat Garret and Billy the Kid“, kao ni Ebert u svojoj kritici tog filma, ali ni jedan ni drugi zapravo nisu tema ovog teksta. No, jesu nam bitni zbog „Don’t Expect Too Much from the End of the World“, novog filma Radua Žudea, koji smo ulovili u Lokarnu.

Esejistički dijalog

Dakle, Radu Žude je genije, najveći a možda i jedini pravi u evropskom filmu danas. To je demonstrirao u svakoj kreativnoj fazi, od hiperrealističkih početaka na tragu rumunskog „novog talasa“; preko ponekad ozbiljnih, a ponekad u satiru zapakovanih studija o inherentnim gresima koje su Rumuni počinili u prošlosti i čije je poricanje temelj modernog rumunskog društva i „leksikografskih“ dokumentaraca na iste teme; pa do „doku-teatarskih“ intervencija u sličnom smeru. Sve to je Žude sintetizovao u pandemijskom pobedniku Berlinala, filmu „Bad Luck Banging or Looney Porn“ (2021), u kojem je u tri čina vrlo koherentno i konsekventno spojio tri svoje karijerne faze.

Žudeov novi film „Don‘t Expect Too Much from the End of the World“ premijerno je prikazan u glavnom takmičarskom programu Lokarna i, čini se, vrlo toplo dočekan od kolega-kritičara.

Rijetki bljesci lucidnosti događaju se tek tu i tamo u filmu koji traje neprijatnih 163 minuta. Iako sam po sebi nije dosadan, cijeli paket djeluje brljavo, natrpano, zauzeto režirano i scenaristički nefiltrirano

I dotični je svakako delo genija, ali genija iz Ebertove prispodobe o Pekinpou. Dakle, genija koji je ozbiljno poverovao u sopstvenu genijalnost i ubedio se, da će se sve što dotakne, pretvoriti u čisto zlato.

To se, međutim, dešava tek tu i tamo u filmu koji traje neprijatnih 163 minuta, dok ostatak, iako sam po sebi nije dosadan, deluje brljavo, natrpano, zauzeto režirano i scenaristički nefiltrirano. Žude je, dakle, mnogo hteo i mnogo započeo, još više toga utrpao u ovu papazjaniju, pa je konačni rezultat najgori film autorove karijere koji se jednom rečju može opisati kao – zbrljan.

Naslov „Don‘t Expect Too Much from the End of the World“ je citat poljskog pesnika i aforističara Stanislava Jeržija Leka. Kako je autor i sam najavio, film se sastoji od dva asimetrično dimenzionirana dela. Prvi je

zapravo „esejistički dijalog“ između jednog starog filma čije delove Žude uzima i umeće, te sveže snimljenog materijala u koje se ti segmenti umeću.

Susret dvije Anđele

U novosnimljenom materijalu (uglavnom u ekstremno kontrastiranom i ekstremno granuliranom uskom monohromatskom formatu), tokom jednog dana pratimo našu protagonistkinju Anđelu (Ilinka Manolače), mladu blajhanu plavušu tamnog tena, kroz njenu osamnaestočasovnu radnu rutinu asistenta produkcije (manje ili više potrčka) u rumunskoj producentskoj kući koja radi namenske, reklamne video-projekte za strane naručioce. Ovog puta su to Austrijanci – pri kraju ćemo videti Ninu Hos u ulozi njihove „predstavnice“ Doris Gete, a tema naručenog videa je sigurnost na

radu koja se postiže nošenjem zaštitne opreme.

Kako njen posao podrazumeva sve od kastinga potencijalnih „glumaca“, odnosno unesrećenih „subjekata“ voljnih da se pojave u videu za skromni honorar koji njima deluje veliki kao kuća, pa do komunikacije između različitih ogranaka, Anđela veći deo vremena provodi u autu, vozeći se od lokacije do lokacije po gužvovitom Bukureštu, slušajući „do daske odvrnutu“ eklektičnu muziku, od klasike, preko roka i elektronike, do turbo-folka. Usput uspeva da „stisne“ i nešto privatnih obaveza, dok si oduška daje snimajući provokativne video-klipove u kojima priča neumesne viceve i pozira kao mizogini „frik“ Bobica, najbolji „ortak“ Endrjua Tejta. U retkim trenucima iskrenosti, ona za sebe kaže da je kao „Šarli Ebdo“ i da provocira sve.

Četvrtak, 10. avgust 2023. 8

Iz Lokarna: Marko Stojiljković Ilinka Manolače u ulozi asistentkinje rumunske producentske kuće heretic.gr

„Don’t Expect Too Much from the End of the World“

rumunskog genija

lo-pa-građanskog rata ranih devedesetih u Transilvaniji/ Erdelju, mizoginije, neumrlog patrijarhata, rata u Ukrajini, saobraćajne sigurnosti u Rumuniji i čega sve ne.

Sve se to prelama kroz mlađu Anđelu i njena iskustva i rezultira ružnoćom – fizičkom koliko i karakternom. Poenta svega toga je, pak, sasvim predvidljiva: Anđela radi grozan posao sa groznim ljudima u groznom svetu, pa ni za nju nema druge nego da i sama postane i ostane grozna, i kao pojava, i kao osoba. Problem sa „dijalogom“ sa drugim filmom i drugom Anđelom je što se iz ove perspektive komunistička prošlost čini boljom, lepšom ili makar mirnijom, a pritom ne možemo biti ni posve sigurni da je „pesnik“, odnosno autor, baš to hteo da kaže.

Stari materijal snimljen je u toplim bojama i u širem formatu. U pitanju je film „Anđela ide dalje“ (Lućijan Bratu, 1981) u kojem glumica Dorina Lazar igra naslovnu junakinju, taksistkinju koja se suočava s inherentnim patrijarhatom ukorenjenim u Rumuniji, time nesvesno dovodeći do revolucije u društvu, ali i u kinematografiji svoje zemlje. Dve imenjakinje srešće se u sumornoj, više crnoj nego beloj sadašnjosti (Dorina Lazar nastaviće da igra ostarelu Anđelu), na poslu mlađe, a povodom nesreće na radu sina starije Anđele.

Predvidljiva poenta

Drugi deo filma, snimljen u par kadrova statičnom kamerom s iste pozicije odvojenih naglim rezovima, formalno predstavlja belešku sa snimanja navedenog videa. Tu ćemo konačno dobiti onog Žudea kojeg poznajemo i, ako ne volimo, onda makar cenimo njegove britke komentare rumunske stvarnosti i njenog inherentnog apsurda u kojem se apsolutno sve može obesmisliti sofizmima. Nevolja je, međutim, u tome da

se zbog tih 40 minuta nagrade, mora istrpeti dva sata haosa. U taj haos Žude trpa doslovno sve šta mu padne napamet, kako iz prošlosti, tako i iz sadašnjosti. Spisak tema je poduži, od „planskog“ (ona monstruozna Čaušeskuova palata zbog koje je srušen ceo kvart) i „investicijskog“ urbanizma koji uvek rezultira nepravdom, te

pozicije kolonije koji siromašni istok Evrope ima u odnosu na bogati zapad, preko ropskih uslova rada na asistentskim poslovima filmske i video-produkcije (navodno iz ličnog i iz iskustva kolega), do anegdota o Uveu Bolu (koji igra samog sebe u „produženoj“ kameo-ulozi), sveopšte nervoze i netrpeljivosti, rasizma, zama-

Vic je možda u tome da ni Žude, prvi put u karijeri, verovatno nije siguran, pa zbog toga brlja u scenariju, režiji, montaži i nada se da će iz toga ispasti nešto što ima smisla. U drugom, na prvi nalepljenom delu svakako; kroz prvi deo u retkim bljescima lucidnosti možda, a u celom filmu – nema šanse.

Ocjena: 2.7/5

9 Četvrtak, 10. avgust 2023. u

Stari materijal u boji potiče iz filma „Anđela ide dalje“ iz 1981.

filmfund.lu

Nina Hos pojavljuje se u novosnimljenom, crno-bijelom materijalu

heretic.gr

ILI-ILI Vladimir Kuzman, kantautor

Uz Kena Parkera, zauvijek

Uvijek sam imao posebnu muziku za čitanje stripova.

Uz Kena slušam ragtime, bluegrass i rani delta blues, a uz Korta Maltezea idu world music kompilacije, najviše karipske, afričke i mongolske

Samo jedna pjesma Vladimira Kuzmana, bilo da je to „To the Trees“ ili „Just Fine“ koju je posvetio Džoni Mičel, može da otvori emotivnu pukotinu za koju vrlo brzo nećete znati odakle potiče. Jer, tako to on radi, iako možda nenamjerno: ubijedi vas da ste zajedno proživjeli sve o čemu pjeva. Ne mora to biti nužno tuga; njegova radost je jednako obavezujuća za sve koji joj prisustvuju.

Dok kombinuje melanholiju Džona Morelanda, mračnost Nika Drejka i ritmičnost Džejsona Izbela, dodaje im svima svoju produženu impresiju, uvijek uz nježna prebiranja i glas koji se rađa iz šapata. Hrvatski kantautor je za Objektiv govorio o omiljenim knjigama, razvrstao muziku koju sluša uz određene stripove i otkrio na kojim bi koncertima, starijim od njega samog, volio da je bio.

Književnik: Meša Selimović ili Ivo Andrić?

- Evo, već prvo pitanje, koliko god mi je teško opredijeliti se

i imam osjećaj da možda i nije fer birati između dva apsolutna genija, užitak je uopće razmišljati o toj temi. Iskreno, „Tvrđava“ mi je možda najdraži prozni tekst na onome što bih nazvao našim jezicima, čak ispred „Ranih jada“ ili „Grobnice za Borisa Davidoviča“ Danila Kiša, koji su mi u životu uvijek predstavljali nekakav vrh. Sa druge strane, osim „Derviša“ i „Tvrđave“ ostali Selimovićevi radovi nekako ne dosežu taj nivo, barem prema mojem mišljenju i ukusu, dok je Andrić mnogo konzistentniji i ima širok opus ujednačeno kvalitetnih tekstova. Pritom je i međunarodno priznat i nobelovac, pa samim time vjerojatno ima i značajniji utjecaj na percepciju naše kulture u svijetu. Andrić je netko tko nas je stavio na kartu svijeta, jednako kao prije njega Meštrović , a nekoliko desetljeća poslije, Aleksandar Petrović sa „Skupljačima perja“ (1967) ili Dušan Vukotić sa „Surogatom“ (1961). Moram se suzdr-

žati od konačne odluke, jer su mi i Andrić i Selimović izuzetno dragi pisci. Akustični ili električni Bob Dilan?

- Još jedno pitanje sa istim odgovorom: oba!

Strip junak: Čarli Braun ili Denis Napast?

- U ovom slučaju Čarli Braun, ali inače je moj omiljeni strip junak Ken Parker, a jako volim i Korta Maltezea i Mister Noa. Baš ovih dana ponovo čitam prve epizode Mister Noa. Volim ući u taj svijet i biti tamo, među njima, posebno kod Kena. On je smišljen kao izuzetno human i empatičan lik i zbog toga mi je toliko drag. Uvijek sam imao posebnu muziku za čitanje stripova; uz

Mister Noa slušam Los Incas, još od djetinjstva; uz Korta idu world music kompilacije, najviše karipske, afričke i mongolske; a uz Kena slušam ragtime , bluegrass i rani delta blues.

Komedija: „Coming to America“ (Džon Landis, 1988) s Edijem Marfijem ili „Monty

Python’s Life of Brian“ (Teri Džons, 1979)?

- „Life of Brian“, bez sumnje, jednostavno vrh, kao i sve ostalo što je uradio Monti Pajton. Festival kojeg više nema: Terraneo ili INMusic?

- Samo sam jednom bio na festivalu INMusic, one godine kad su bili Wilco i Pi Džej Harvi. Bilo mi je lijepo, ali malo preglasno. Više sam nekako za individualne koncerte...

Uloga Kevina Bejkona: Ren Makormak u mjuziklu „Footloose“ (Herbet Ros, 1984) ili Šon Divajn u drami „Mystic River“ (Klint Istvud, 2003)?

- Nisam nekakav stručnjak što se tiče Kevina Bejkona, pam-

Četvrtak, 10. avgust 2023. 10

Astrid Ackermann

tim nekoliko njegovih uloga, ali mislim da bi bilo prearogantno sa moje strane razglabati o tome, s obzirom na to da posjedujem ograničeno znanje.

Pjesma Tomaža Pengova: „Kretnje“ ili „Oda Ireni“?

- „Kretnje“. Nju imam i u repertoaru i inače mi je to jedna od njegovih najdražih pjesama. Koncert na kojem nijeste bili: Live Aid, 1985 ili The Rolling Stones, Hyde Park 1969?

- Nijedan od ta dva, ali bih rado da sam bio na Vudstoku (originalnom) i na Ulici Seville Row kad su Bitlsi svirali na krovu.

Pjesnik bit generacije: Džek

Keruak ili Alan Ginzberg?

- Mada je prvenstveno bio pro-

zaik, Keruak je imao sjajnu poeziju, slično kao i Bukovski Ali, odlučivati se između jednog i drugog baš i ne bih, prvenstveno zato što sam ih oduvijek doživljavao kao jedno tijelo sa dvije glave, kao ljude koji su nekako puhali u isti rog i krčili put kroz istu šumu.

„Star Wars“ lik: Han Solo ili Luk Skajvoker?

- Luk Skajvoker, klasični heroj!

Kantautor: Dino Santaleza ili Tomislav Gracin?

- Nije fer, to su mi dva draga prijatelja i ljudi koji volim i cijenim do neba, u svakom slučaju, opet: oba!

Pjesma Nik Drejka: „Time Has Told Me“ ili „Pink Moon“?

- Nik je moja tema i velika in-

spiracija, sve što je snimio iznimno mi je drago, ali ako baš moram birati, uvijek biram „Things Behind the Sun“. To je pjesma zbog koje sam u životu krenuo u potragu za njegovom muzikom.

Basista: Mark Sendmen ili Rik Danko?

- Mark Sendmen je jedan od najjačih songrajtera svoje generacije; Rik Danko je vrlo važan čovjek u povijesti suvremene glazbe, ali mislim da su u The Band neki drugi ljudi imali mnogo veći i značajniji opus od njega.

Film na temu apokalipse: „I Am Legend“ (Fransis Lorens, 2007) sa Vilom Smitom ili „12 Monkeys“ (Teri

Gilijam, 1995) sa Brusom Vilisom?

- „12 Monkeys“. Em je nastao po predlošku „La Jetee“ Krisa Markera, meni jednom od najdražih filmova ikad, em ga je režirao pajtonovac Teri Gilijam. Muzički TV šou: „Voice“ ili „Idol“?

- Iskreno, ne pratim nijednu i vjerojatno nikad nisam vidio niti jednu čitavu epizodu tih emisija.

Televizijska ekipa za druženje: štreberi iz „The Big Bang Theory“ ili cimeri iz „Friends“?

- Nekako bih i jedne i druge izbjegao i pobjegao na set serije „Northern Exposure“. Dragana ERJAVŠEK

11 Četvrtak,

10. avgust 2023.

Vladimir Kuzman: „Tvrđava“ mu je najdraži prozni tekst

SERIJE Minx Najsočnija komedija koju (ne) gledate

Izvršna direktorica

Jadni Dejvid Zaslav ... Đe god se izvršni direktor i predsjednik kompanije „Warner Bros. Discovery“ okrene ovih dana, dobije ćušku. Bijes je, naravno, doživio vrhunac sa trenutnim štrajkom Udruženja američkih scenarista i neprestanim prozivanjima zbog nikakvih honorara, ali sve je počelo 2022. godine... Tada je Zaslav i napravio novu firmu, stapajući „Discovery Inc.“ i „WarnerMedia“ u jednu medijsku imperiju i praveći nausput masakr na HBO. Da bi smanjio troškove, Zaslav je cijeli katalog serija (i to izuzetnih, naročito evropskih produkcija poput „Beforeigners“) izbrisao je sa HBO Max. I rebrendirao ga kao novi striming servis, ostavljajući samo „Max“ u nazivu i preusmjeravajući originalnu produkciju na gomilu rijaliti programa.

Namjerni opuč Naravno, svi ti Zaslavovi potezi, uz „bonus“ kojem se niko nije nadao - prekid višedecenijske saradnje sa jednim i jedinim Dejvidom Sajmonom (!), i jesu probudili veliki bijes, te opravdani strah da će se od HBO brenda, izvorišta najbolje televizije u posljednjih 50 i kusur godina, napraviti – tipični striming servis. Odnosno, samo još jednu platforma za plasiranje ne vrhunske televizijske umjetnosti, nego, prosto, konzumentskog sadržaja. I da će tako „Succession“, srećom neokrnjena Zaslavovim dodirom govnjivog kralja Mide, ostati upamćena kao posljednja velika serija u HBO produkciji. Što će biti sa HBO, ne znamo i ne sluti na dobro. Ali, u jedno smo sigurni: Dejvid Zaslav ovih dana ima dodatan razlog da se osjeća jadno i bijedno. Dovoljno je samo da baci pogled na jedan-jedini minut novih epizoda serije „Minx“, jedne od onih koje je

bezočno nogirao, i to usred snimanja druge sezone (!)... I da momentalno osijedi. Jer, nove epizode fantastične komedije koju je sa smetlišta spasio i otkupio Starz - toliko su sočne, radosne i pune života, da bi Zaslav mogao da pomisli kako su mu kreatorka Elen Rapoport i njena ekipa to uradili namjerno. Da ga izlude i dobro napuče jer ih je otkazao! Za svaki iole uspješan TV šou, druga sezona uvijek je veliki

ispit, naročito ako je pokupila dobre kritike, imala finu gledanost i dočekala relativno brzu potvrdu nastavka. Takve su na posebnom testu, jer moraju da se ponovo „izmisle“, a da ipak ostanu dosljedne sebi i da pokažu da prvobitni uspjeh nije bio slučajan.

Sve je to morala „Minx“, ali i nešto još teže: da dokaže da ju je vrijedilo „pokupiti“ i vjerovati u nju čak i nakon otkazivanja. I vjerujte, malo će ko biti srećan kao njeni hardkor fanovi kad vide kako je Rapoport upakovala drugu sezonu. Jer, ne samo što je opravdala puko postojanje svoje serije i podigla jedan gigantski srednji prst pravo u lice Zaslavu i svim Zaslavima svijeta, nego je cijelu priču o ćaknutom erotskom

Četvrtak, 10. avgust 2023. 12

Dag i Džojs, ogromno pulsirajuće Jing-Jang srce fantastične komedije

gledate upravo isporučuje čisto zlato na Starzu

direktorica za zabavu

Sudar hiperozbiljnih feminističkih eseja i fotogra ja falusa u svim bojama i veličinama (!) – podignut je na novi nivo. Serija Elen Rapoport ne da lijepo vozi, nego apsolutno blista u drugoj sezoni

magazinu iz sedamdesetih, u kojem se sudaraju hiperozbiljni feministički eseji i fotografije falusa u svim bojama i veličinama (!) – podigla na novi nivo. Tako da, „Minx“ ne da lijepo vozi, nego apsolutno blista u drugoj sezoni!

Ego u kaftanu

Premijerna epizoda počinje malim muzičkim praskom, uz kultnu „Children of the Revolution“, a energična T-Rex hitčina savršeno odslikava radosnu, slavljeničku atmosferu u kojoj se naša draga urednička ekipa kupa na početku nove, osmodjelne sezone. U međuvremenu, njihov totalni underdog „Minx“ postao je najprodavaniji magazin u Sjedinjenim Državama, sa čak dvije godine reklama rezervisanih unaprijed.

Tekstovi o feminizmu, rušenju patrijarhata i seksualnom oslobađanju, „diskretno“ provučeni između fotografija mnogo, mnogo penisa, pretvorili su urednicu Džojs

Priger (šarmantna Ofilija Lovibond) u superzvijezdu, smjestili je na naslovnicu „Rolling Stone“ magazina i doveli do toga da joj se potencijalni izdavači udvaraju poređenjem sa nekim od najpoznatijih žena u istoriji civilizacije. Poput, recimo, Jovanke Orleanke, Džeki O, Marije Kiri, Amelije Erhart... No, bez obzira na to što je ostvarila nenormalan uspjeh, Džojs ne bi bila Džojs kad se ne bi preispitivala, a za prelomne momente, kada joj je potreban bust samopouzdanja i vađenje „metle iz dupeta“, i dalje je zadužen one and only – Dag Reneti (jednako šarmantan Džejk Džonson).

Džojs i Dag su kao Jin i Jang: svjetlost i tama, nebo i zemlja, suprotnosti koje se savršeno dopunjavaju i grade cjelinu veću i bolju od zasebnih djelova. Neodoljivo spadalo, šibicar i svaštočin i u drugoj sezoni ostaje prezabavan pritiskivač njenih uštogljenih dugmića, a i Džojs je još vidno raspoložena da mu, u ključnim momentima, pocijepa onaj moto „Bullshit your way through life“, zavali šamar realnosti i spusti ga na zemlju. Rapoport od starta forsira i podsjeća na takvu dinamiku, te da su njih dvoje srce serije. I da je apsolutno neophodno da budu baš takvi kakvi jesu da bi „Minx“ radio punom parom - i kao serija, i kao magazin. Zbog toga je nova junakinja Konstans Papadopulus (perfektno pogođena Elizabet Perkins), muanata bogatašica i udovica grčkog magnata koju prati vrlo kontroverzna reputacija, savršen dodatak ekipi. Praktično sugar mama magazina, nova finansijerka s ogromnim egom umotanim u najmekše kaftane i sa nagim mladićima-igračkicama na povocu, ona je sada zadužena za pomjeranje i Džojsinih, i Dagovih dugmića.

No, to što je „Minx“ i dalje prvenstveno battle of the sexes komedija, ne znači i da je ostatak ansambla/redakcije u drugom planu. Odnosno, da „Minx“ istovremeno nije i bajna workplace dramedija. Štoviše, baš je produbljivanje pozadinskih priča likova koje već volimo i mislimo da ih dobro poznajemo, jedan od ključnih aduta novih epizoda. I naravno, to što njihovi intimni lomovi i dileme dovode do toga

da se u okviru magazina/serije otvore i provuku i neke vrlo ozbiljne, a zabavno i pitko spakovane teme, od LGBTQ+ prava, preko femi-akcija u porno industriji, do seksualnog osvješćivanja domaćica iz predgrađa.

Onaj osjećaj, kao da su vam iz kuće, koji imate za Daga i Džojs, važi i za ostatak ekipe, prvenstveno za Bambi (Džesika Lou), Ričija (Oskar Montoja) i Šeli (Lenon Parham). Nakon svega što su preturili preko glave, uživanje je gledati ih kako uživaju u ovoj sezoni. Njihov entuzijazam je zarazan, od Bambi, koja je prešla dalek put od radnice u porno-industriji do CFO (chief fun officer) pozicije u redakciji, i iza čije se naizgled šaljive titule skriva osoba vrlo talentovana i više nego sposobna da pokaže koliko erotika može biti subverzivna... Preko Ričija, zaduženog za kvir čitalačku bazu i ključnu „krizu identiteta“ magazina, te za korisno preispitivanje cijelog female gaze koncepta i forsiranja isključivo ženske želje... Sve do Šeli, čija romansa sa Bambi ne da nije završila u ćorsokaku, nego je smjestila na put istinskog (ne samo seksualnog) samospoznanja. I to ruku pod ruku sa suprugom Lenijem (Rič Somer), sa kojim sada organizuje večeri za svingere!

Kameo senzacije

No, njih troje, sa sve Džojs i Dagom, najveće su, ali ne i jedine zvijezde sezone. Od fantastične i dosad najbolje druge epizode, u kojoj Dag organizuje ilegalnu filmsku projekciju kulturološkog fenomena i porno-senzacije „Deep Throat“ (Džerard Damijano, 1972), pominju se ili ređaju „lažne“ kameo uloge kultnih istorijskih ličnosti iz sedamdesetih. Od Boba Evansa, producenta Kopolinog „The Godfather“ (1972), preko Glo-

rije Stajnem i Džoan Didion, do Karla Sagana uhvaćenog u vrtlog jedne tipične dagaste smicalice koja razvlači najširi osmijeh na licu...

Sve te face služe za radosnu proslavu ere sedamdesetih, čiji su povici i usklici na barikadama slobode i dalje usko povezani s ovim modernim, našim; koji su nas zadužili svojom borbom. No, istovremeno otkrivaju i najevidentniju manu serije, ako se to tako može nazvati: činjenicu da polučasovne epizode najčešće nijesu dovoljne da pokriju i kažu sve što se može reći. Prekratko traju i malo ih je, ostave vas gladnim i žednim, voljnim da gledate i upijate još.

U suštini, za seriju koja apsolutno ne pretenduje da pametuje, servira epohalne lekcije o feminizmu i povlači paralele između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, „Minx“ radi super posao. Light pristup femi-temama ne bi trebalo da bude problem, naročito nakon serija „Mrs. America“ i „The Deuce“, čiji su autori, svako na svoj način, pružili vrlo ozbiljne analize fenomena sa kojima se poigrava Rapoport, od feminističke borbe sa Glorijom Stajnem na čelu, do rađanja porno-kulture i porno-industrije. Štoviše, ako postoji projekat koji se može nazvati bleskastom mlađom sestrom te dvije serije, to je zasigurno „Minx“.

Tako da, sve što nam ostaje dok čekamo emitovanje preostalih pet epizoda, jeste da se nadamo da će ključne teme i likovi biti produbljeni, ali da će ostati i dovoljno materijala za rad na trećoj sezoni. Sudeći po onome što smo već vidjeli, hoće, i te kako. Izvršna direktorica za zabavu ima još aduta u rukavu. Tek će uživamo u „Minx“ euforiji, dok polako bijeli glava crnog Dejvida Zaslava...

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4.3/5

13 Četvrtak, 10. avgust 2023.

Distopija na klimavim nogama

Znate onaj osjećaj kada igricu gledate iza nečijih leđa, a ta osoba nikako da vas pusti da sjednete i ugrabite kontroler? E, nešto slično radi i Pikokova nova serija „Twisted Metal“. Za deset polučasovnih epizoda, teško ćete u bilo kom momentu osjetiti da je to stvarno vaša avantura.

Mljekar i hazarder

„Twisted Metal“ je fenomen star skoro tri decenije i ekskluziva koju je kompanija „Sony“ ljubomorno čuvala i čuva za „PlayStation“ konzole. Godine 1995, kada je lansirana, dočekana je kao čista i nasilna zabava – u kojoj bi ulice nekog grada bile poput arene za duele ludo brzih automobila, opremljenih mašinkama, minama, balističkim projektilima (!)... Pa ko preživi, a preživljava uvijek samo jedan. I to je sav koncept i sva priča oko „Twisted Metal“: potpuna jednostavnost na putu zabavnog, postapokaliptičnog uništenja.

Jasno je da je za scenariste serije ta skoro prazna ledina narativa bila istovremeno i blagoslov i prokletstvo. Sa jedne strane, Ret Ris i Pol Vernik, najpoznatiji po krvavoj i otkačenoj zabavi serviranoj u „Deadpool“ filmovima, dobili su priliku da rade i pišu što hoće. Sa druge, bili su svjesni da moraju zadržati jednostavnost i lakoću gaming iskustva... Prva sezona dokaz je da su odlično kontali što treba da učine, ali finalni proizvod istovremeno ipak odaje i utisak nedovršenosti.

Ideja je sljedeća: otprilike 2002. nekakav online virus je efikasno i za vjeki vjekova oborio kompletan internet na dunjaluku. Rezultat je distopija u kojoj svi biju borbu za opstanak, svako je i lovac, i lovina... Prije nego što preživjeli uspiju da se zabarikadiraju u strogo kontrolisanim i ozidanim velikim gradovima – a sav prostor između gradova postane vjetrometina za krimose i razne iščašene i nesretne likove.

E, za svu komunikaciju i trgovinu između gradova, na opustjelim drumovima sa kraja na kraj Amerike, odgovorni su „mljekari“ („milkmen“), rijetki desperadosi, avanturisti i hazar-

Četvrtak, 10. avgust 2023. 14

SERIJE

Pikokova

Sonijeve

Twisted Metal

adaptacija

theposterdb.com

Entoni Maki nije idealan predvodnik trupe distopijskih desperadosa

Sonijeve video-igre pati zbog nerazrađenog glavnog lika

deri spremni da život stave na kocku za takvo on the road iskustvo. Jedan od njih je i Džon Dou (Entoni Maki), glavna faca naše serije, koji otprilike kanališe energiju i trip Vila Smita u takođe postapokaliptičnoj priči „I Am Legend“ (Frensis Lorens, 2007) – ali u jednom svijetu sličnom filmskom serijalu „Mad Max“. Makijev lik je, ukratko, onaj tip kojem konstantno gledate iza leđa – a sa čijim drumovanjima i vratolomijama ne možete da se identifikujete. Njegova priča je takođe vrlo prosta: riječ je o samotnjaku koji cijeli život ostavlja u voljenim kolima, od jednog do drugog zadatka, od jednog do drugog grada i u negostoljubivom svijetu... Pritom je očigledno obilježen teškom traumom; roditelja se ne sjeća, a u djetinjstvu je doživio amneziju, pa je njegova prva dječačka uspomena ona za volanom.

Klovn i policajac

Naš milkman je, naravno i vrlo predvidljivo, tip koji ima prigušenu potrebu za pripadanjem...

A to, taj balans između njegove potrebe da luta i drumuje i da se negdje konačno smiri i pronađe dom koji nikad nije imaoEntoni Maki ne uspijeva uvjerljivo da iznese. Ili, ne uspijeva da nas ubijedi da je to naša borba i naša igra. Slično kao što je profulao Falkona u Marvelovoj mini-seriji „The Falcon and the Winter Soldier“, opet je pokazao da je odličan epizodista kojem je ruho glavne role ipak preveliko.

Šteta što glavna karika velike drumske igre ne štima i što je taj noseći stub klimav, jer ostatak ansambla zaista uliva povjerenje. Počev od mrgodne i ćutljive Kvajet (Stefani Biatriz, znamo je odlično kao detektivku Rosu Dijaz u „Brooklyn Nine-Nine“), koja će našem Džonu prvo biti nenadani i nevoljni saputnik, a potom osoba sa kojom će prepoznati slične lične kočnice i graditi poštovanje. Negdje pred kraj njihov odnos se melodramatično ušećeri, ali to u konkretnom slučaju nije problem, naprotiv. Seriji čak pruža trashy vajb najboljih filmova Džona Karpentera sa serviranom dozom diskretne autoironije.

Slično kao što je profulao Falkona u Marvelovoj mini-seriji „The Falcon and the Winter Soldier“, Entoni Maki opet je pokazao da je odličan epizodista kojem je ruho glavne role ipak preveliko

Nema te iole pristojne distopijske avanture bez iščašenih negativaca. E, tu su Ris i Vernik dobro promiješali karte, suštinski taj opustjeli svijet između gradova ostavljajući na milost i nemilost dva lika i dva koncepta. Svit Tut je preludi i krvoločni klovn, maskirana groteska koju glumi poznati američki rvač Džo Sinoa. Naravno, i on je progonjen strašnim traumama i povredama djetinjstva – i odlučan u namjeri da ih rastjera gomilom rascopanih i odsječenih glava.

Naspram tog krvoloka, koji predstavlja efektnu i totale iščašenu alegoriju apsolutne slobode, stoji agent Stoun (Tomas Hejden Čurč). Nekada policajac čiji je sav posao bio sveden na obezbjeđivanje parkinga ispred marketa, neostvarenjak mentalno kastrirane muškosti, u distopiji postaje glavni „sistemski“ baja. I na drumu vodi nekakvu paramilitarnu policiju i „zavodi red i mir“, naravno, na sasvim korumpirani način. To je alegorija totalne kontrole

i jasno vam je, da se dvojica takvih negativaca, u jednom momentu, moraju naći u klinču.

Barmen i matrijarhat

Naše dvoje junaka Džon i Kvajet, na kurirskom zadatku od San Franciska do Čikaga i nazad, nailaziće na gomilu pomagača... Od kojih su najinteresantniji, recimo, stari barmen koji demonstrira kako se međunožjem lagano lome lubenice, i nekakav matrijarhat na drumu, cijela jedna zajednica žena u velikim kamionima koja onako diskretno podsjeća na „Snowpiercer“ voz.

Za Džona je cijelo ovo putešestvije vrlo ironično: prihvatio je najteži i najluđi od svih zadataka, samo da bi možda dobio šansu da postane cijenjeni građanin „sačuvanog“ San Franciska... U suštini, niti ima pojma ko je, niti što želi; ni da li je njegov dom zaista za volanom tih predivnih i prokletih kola, ili... Negdje drugo. I to su scenaristi pametno i jednostavno posložili, čak sa prizvukom i šmekom

Snejka Pliskina u Karpenterovom „Escape From New York“ (1981)... Ali, eto, Maki nije Kurt Rasel i ne umije to dovoljno karakterno da iznese.

Nakon što je „The Walking Dead“ upala u „slijepo crijevo“, a „The Last of Us“ tražila šansu pod nekim sasvim tmurnim apokaliptičnim oblacima, dobro je što su autori shvatili da zaista postoji i alternativa. To je prosta činjenica da distopija može biti zabavna, čak i osunčana, te da i u sasvim negostoljubivom svijetu ima dovoljno otkačenog humora... Pa čak i kad vic stane u nečiju raskrvavljenu ili rascopanu glavu. Iako soundtrack pati od opštih i izlizanih momenata, u završnici ipak odradi pristojan posao i najavi nastavak. Serija će u drugoj sezoni vjerovatno obuhvatiti jedan suženiji horizont; poprište joj izvjesno neće biti sa kraja na kraj Amerike, već nešto pomalo u „Squid Game“ fazonu. Ukupan stripovski utisak, ili čak anime atmosfera, svakako apsolutno pomažu da ,,Twisted Metal“ ugrabi pažnju publike koja će se radovati nastavku. Do tada, valjda i Entoni Maki malo izoštri svoju distopijsku i karakternu oštricu. U suprotnom, neće biti opstanka ni njemu, ni njegovoj seriji u areni moderne televizije. S. STAMENIĆ

Ocjena: 3.3/5

15 Četvrtak, 10. avgust 2023.

denofgeek.com

Ubilački klovn Svit Tut, diskretni antiheroj serije

SERIJE Heartstopper Netfliksova sjajna britanska

Piše: Davor PAVLOVIĆ

Ueri političke korektnosti i TV hiperprodukcije, snimaju se sve više i sve veće serije o LGBTQ+ likovima. Rijetke uspijevaju da se istaknu, naročito na Netfliksu, ali britanska dramedija „Heartstopper“ jeste osvježavajući izuzetak. Tinejdž-projekat Alis Oseman, zasnovan na njenoj veb-seriji i istoimenim stripovima, nadaleko je hvaljen upravo zbog punokrvnog predstavljanja LGBTQ+ zajednice. Postala je hit prošle godine, iako je na male ekrane stigla kao kompletni autsajder, bez velike pompe i reklame, sa glumcima koji su većinom pridošlice, zbog čega niko nije očekivao da će postati fenomen. Za veliki uspjeh prve sezone prvenstveno je bilo zaslužno upečatljivo oslikavanje adolescencije, svih nijansi vibrantne queer zajednice i pokušaja njenih pripadnika da „izađu iz ormara“. Oseman je, stoga, dobila težak zadatak: da u nastavku pokaže da popularnost njene serije nije bila slučajna, te da pokuša da ponovi uspjeh sa starijim glumcima i pričom koja je u međuvremenu stekla masovne obožavaoce. Sa novih osam epizoda (30 min), donekle je opravdala ta očekivanja. Sa režiserom Jurosom Linom, Oseman je na sto postavila važna pitanja u vezi sa dilemama, unutrašnjim konfliktima i željama glavnih likova. Nažalost, iako je „Heartstopper“ ostala interesantna, u drugoj sezoni nije uspjela i da evoluira. Umjesto

Sladunjava bajka

Konflikti i nesporazumi rješavaju se relativno brzo i lako, odrasli podržavaju i ohrabruju, a tinejdžeri su pronicljivi, u dodiru sa svojim osjećanjima, sposobni da ih prepoznaju i ponosni na to što jesu. Da li je tako u stvarnom životu? Ne bi se reklo

da ponudi nove stvari i doda dubinu priči, romantizovana je do te mjere, da počinje da liči na bajku.

Putovanje u Pariz

Mali podsjetnik: prošle godine upoznali smo tinejdžera

Čarlija (Džo Lok), koji se zaljubio u godinu stariju ragbi zvijezdu Nika ( Kit Konor ). Čarli je otvoreni homoseksualac, a kreće se u grupi prijatelja u kojoj ima mjesta za nekoliko oblika orijentacije i rodnog identiteta. Pretrpio je žestoko maltretiranje, kao i njegova prijateljica El (Jasmin Fini), koja je na kraju čak morala i da promijeni školu nakon što se izjasnila kao trans-osoba. Kroz prethodnih osam epizoda bili smo svjedoci njihovih uspona i padova, od prvih ukradenih pogleda, do velikih momenata kada su njihovi osjećaji prepoznati. Ova druga sezona počinje tačno tamo gdje je prva završila. Nakon što je poljubio Čarlija, Nik je ubijeđen da treba da „izađe iz ormara“, ali neće mu biti lako da pronađe pravi trenutak.

Osim maltretiranja i prihvatanja u javnosti, koji su kao motivi već prisutni u prvoj sezoni,

u nastavku se mnogo priča i o poremećajima u ishrani i komplikovanim odnosima sa roditeljima. Nik je, recimo, priznao majci Sari (Olivija Kolman) da je biseksualac. Jedna od najuočljivijih promjena nabolje je u tome što autorka u novoj sezoni pokušava da izbalansira ravnotežu, te da svakom liku pruži težinu. U Nikovom krugu prijatelja još je mnogo onih koji ne znaju za njegovu vezu sa Čarlijem, pa je fokus na drugim stvarima. Paralelno pratimo rađanje romanse nekadašnjih najboljih prijatelja El ( Jasmin Fini) i Taoa (Villijam Gao), izazove za lezbejski par Taru (Korina Braun) i Darsi (Kizi Edžel) i ne manje važno školsko putovanje u Pariz. Tu je i Ben (Sebastijan Kroft), koji je bio strog prema Čarliju kada su se tajno zabavljali, i koji je jedan od rijetkih „negativaca“ uz homofobnog Harija (Kormak Hajd-Korin). Paralelno, Ajzak (Tobi Donovan) pokušava da otkrije koja je zapravo njegova seksualna orijentacija; u grad stiže novi učitelj, a i Nikov drski brat vraća se s univerziteta...

Vatromet u prstima

Sve se ovdje, kao i u prvoj sezoni, vrti oko ljubavi. Tu su romantični, druželjubivi tinejdžeri, brižni roditelji i prijatelji. Ljubav je sve i svi su ljubav, i to je početna tačka za sve priče servirane u „Heartstopper“. Ta poruka nerijetko se ponavlja, kako bi se osiguralo da svi shvate poentu, što poslije izvjesnog vremena dovodi do kolutanja očima. Nakon dva puta, postaje malo previše, čak i kada su u pitanju likovi koji ranije nijesu imali mnogo

prostora, pa je možda i razumljivo zbog čega se toliko insistira na tom motivu. Homofobija je i dalje važna tema u drugoj sezoni, međutim, ovom prilikom će likovi morati da se suoče i sa drugim izazovima. Na red dolaze i problemi u komunikaciji između parova, i pitanja lične nesigurnosti, i porodični konflikti, i obračuni sa društvenim stereotipima. Ono što najviše bode oči jeste poprostačen prikaz tih problema. „Heartstopper“ u nastavku sve više liči na sladunjavu sapunicu za obespravljene tinejdžere koja ne želi da se na pravi način suoči sa gore navedenim pitanjima, već je sve uvijeno u ružičasti celofan, a dio radnje odvija se u Parizu (kakav kliše).

Konflikti i nesporazumi rješavaju se relativno brzo i lako, dok svijet odraslih podržava i ohrabruje, kao i prijatelji, a tinejdžeri su pronicljivi, u dodiru sa svojim osjećanjima, sposobni da ih prepoznaju i ponosni na to što jesu. Oni rezonuju zadivljujuće pametno i zrelo, a uz to niti imaju seks, niti koriste droge i alkohol (čak ni na ekskurziji), već su prisutni samo slatka romansa, nesigurno flertovanje i čežnjivi pogledi. Da li je tako u stvarnom životu? Ne bi se reklo... Slika o tinejdžerima koju prodaje „Heartstopper“ čista je bajka. I predstavlja totalno lažni, ušečereni pogled na generaciju Z.

Za razliku od radnje, vizuelni identitet serije ostao je isti. Često se koriste podijeljeni ekran i elementi iz crtanih filmova. Prisutni su ručno nacrtani oblici koji prekrivaju živu akciju, poput vatrometa kada se Čarlijevi i Nikovi prsti do -

Četvrtak, 10. avgust 2023. 16

tvtime.com

Tao (Vilijam Gao) i El (Jasmin Fini) više nijesu samo prijatelji

britanska LGBTQ dramedija nije evoluirala u drugom poglavlju

bajka za generaciju Z

dirnu, ili struje koja zapucketa kada El pomiluje Taoovu kosu. Ponekad se čak i malo pretjera sa slatkim indi-pop pjesmama, među kojima su i hitovi Tejlor Svift. Kao da kreatorka ne zna da postoje i drugi načini da se na ekranu prikaže ljubav...

Prva sezona bila je zaista veliki posao za mlade glumce. Sada su postali sigurniji u svoje uloge i očigledno je da se osjećaju ugodnije jedni sa drugima. Nik i Čarli djeluju mnogo opuštenije i samouvjerenije, a njihova veza još čvršće. Sa jedne strane, to jeste posljedica radnje, ali je i rezultat dobre glume. Konor i Lok se odlično snalaze. Pogledi koje šalju jedan drugom, ogromne neugodne i stidljive interakcije, slatka i izgubljena ljubav koju vidite na njihovim licima - sve je prisutno.

Blistanje iz zapećka

U drugoj sezoni ističe se još jedan par, El i Tao. Osim evolucije njihove priče, koja je krenula od prijateljstva, pa je krunisana romansom – utisku znatno doprinosi gluački tandem Gao-Fini, te poruke koje nastoje da ostave.

Tu je i Dejvid (Džek Barton), Nikov brat, koji postaje glavni pokretač jednog dijela radnje i dopušta da lik koji je u bio u zapećku zablista. Još jedan lik, čiji je rast u ovoj drugoj sezoni vidljiv, jeste Ajzak koji ima jasnu funkciju, da učini vidljivom zajednicu koja se osjeća nevidljivom čak i unutar LGBTQ+ spektra. Razrađen je sa velikom suptilnošću, što će dovesti i do neočekivanog preokreta na kraju sezone.

Trenutno postoje četiri stripa „Heartstopper“, a peti se očekuje krajem godine. Prva sezona bila je interpretacija prvog, a druga sezona trebalo je da pokrije treći i četvrti dio. Međutim, oni koji su čitali strip, tvrde da je završila potpuno van okvira originalnog predloška.

To, naravno, nije tragično, ali žalosno je da velika očekivanja ipak nijesu ispunjena. Nakon daška svježine u prvoj sezoni i dobrog plana da se

priča ne zadrži samo na dva glavna lika, odlutalo se, čini se nenamjerno, u kompletnu bajku, i to sa problemima koji nimalo nijesu bajkoviti. Na-

damo se da će u trećoj sezoni, čije je snimanje već potvrđeno, biti ispravljen ovaj nedostatak.

Ocjena: 3/5

17 Četvrtak, 10. avgust 2023.

theposterdb.com

Čarli (Džo Lok), Nik (Kit Konor) i ekipa u nastavku stižu i do Pariza

Šou koji ne prestaje da raste

Ztu, vampiri se (makar vizuelno) nikada ne mijenjaju, pa ipak, to ne sprečava naše voljene besmrtnike iz „What We Do in the Shadows“, da uvijek budu u nekom stanju transformacije. Junaci vampirskog mokumentarca Taike Vaititija i Džemejna Klementa to su najbolje dokazali u prošloj sezoni. Tada smo, osim život-

Nandor ( Kajvan Novak ), Nađa ( Nataša Dimitrou ) i Lazlo ( Met Beri ), doživjeli transformaciju i omiljenog energetskog vampira Kolina Robinsona ( Mark Prokš )... Ali, bukvalno. Jer, vaskrsnuo je kao beba i kao dijete proveo skoro čitavu četvrtu sezonu. U novoj, petoj sezoni, onaj koji se transformiše, mutira u nešto

nije više Kolin, nego Giljermo de la Kruz (Harvi Gilen).

Izraz nepoštovanja

Ako se sjećate kraja prethodne, onda znate i da se sezona završava time što nam je dato do znanja da je Giljermu dosta Nandora i lažnih obećanja da će ga konačno pretvoriti u vampira. Kao posljedica toga,

kojoj Giljermo nagovara druga Dereka (Kris Sandiford) kao svježeg, novonastalog vampira, da obavi taj posao umjesto Nandora.

Dešavanja koja slijede vode do dva vrlo bitna saznanja. Prvo je da se i vampiri mogu bojati krvi (slabašni Derek pokazuje se kao dobar drugar, ali se i onesvijesti čim krv krene da pršti).

Četvrtak, 10. avgust 2023. 18

Obožavane krvopije

nih dilema koje su imali novo (ili makar teži tome) nova sezona počinje scenom u Još jedno urnebesno proputovanje sa četvoro vampira i Giljermom

krvopije podvaljuju neočekivane poslastice i u petoj sezoni

Glumačka ekipa šarmantna je kao i prvog dana; dijalozi su i dalje duhoviti, a mokumentarac pun sjajnih

momenata, poput Lazlovog priznanja da je radio kviz koji je lik iz serije „Sex and the City“ – i naravno, ispao

Samanta

Drugo je da je najveće nepoštovanje koje možete pokazati jednom vampiru (u ovom slučaju Nandoru) izdati ga time što ćete tražiti od nekog drugog da vas transformiše.

Ukoliko pratite seriju od početka, onda znate i da je Giljermu san da postane vampir i da se to nije promijenilo čak ni kad je utvrdio da ja potomak čuvenog Van Helsinga, lovca na vampire. Zato je još ironičnije što Giljermu ne samo da ne polazi za rukom transformacija, već završava u nekom stanju ni tamo-ni ovamo, sa karakteristikama i čovjeka i vampira. Srećom, tu je genijalni Lazlo koji odmah shvati da nešto nije u redu i odluči da pomogne Giljermu da odgonetne što se zapravo desilo prije nego što Nandor dozna za „izdaju“.

Seks sa lutkom

Glumačka ekipa je i u petoj sezoni šarmantna kao i prvog dana, a dijalozi su dovoljno duhoviti da ni na tren ne pomislite da je serija počela da gubi ono svoje. Mnogo je tu sjajnih momenata, od Lazla koji priznaje da je radio kviz koji je lik iz serije „Sex and the City“ (i, naravno, ispao Samanta), preko misije u kojoj sa Nandorom istražuju vampirske klišee, sve do epizode u kojoj Nađina lutka (mala Nađa) shvata da nikad nije imala seksualne odnose, pa se zbog toga mijenja za tijelo sa

Nađom i baca od svih na, pazite sad, Kolina Robinsona. A u jednoj od najboljih od pet do sada prikazanih epizoda desetodjelne sezone, Kolin se pomiri sa bivšom djevojkom - emotivnim vampirom.

Neistražene teme

Ono što jeste primjetno (i definitivno nije mana) jeste da nema neke veće, koherentnije priče koja uvezuje zasebne epizode, osim Giljermove (za sada) neuspjele transformacije. Svaka je uglavnom pričica za sebe i funkcioniše savršeno kao sitkom, što je super za seriju koja već polako postaje klasik. E sad, prošle godine, prije nego što je počelo emitovanje četvrte sezone, stigla je potvrda da je potpisan ugovor i za petu i šestu. Tako da, ono što u ovom trenutku već znamo jeste da ćemo dobiti bar još tu jednu sezonu, pa ćemo da vidimo što slijedi dalje.

„What We Do in the Shadows“ postoji od 2019, ali moralo je da prođe nekoliko godina prije nego što je počela da dobija pažnju koju od starta zaslužuje. Čini se da je tek sada postala popularna, te da je uspjela da se približi statusu istoimenog filma iz 2014. koji je dugo bio daleko popularniji. Za to je, narav-

no, zaslužan rast popularnosti Taike Vaititija, ali i hardkor fanovi, na čijim socijalnim profilima dominiraju kadrovi pretvoreni u mimove i sveukupno najurnebesniji klipovi iz serije. Naravno, i pored svih dobrih strana serije, koliko god bismo to možda voljeli, svjesni smo da naša divna priča o cimerima vampirima ne može da traje beskonačno. Ipak, ono što ohrabruje, pored konstantnog održavanja kvaliteta, jeste utisak da se mnogo toga još mreška ispod površine. Odnosno, da je ostalo još mnogo stvari koje se mogu istražiti, a koje ovakav koncept vampirskog mokumentarca pruža.

Taj dojam pojačavaju stalna uvođenja novih elemenata (poput nepotpune transformacije Giljerma) ili vrsta vampira (poput Kolinove bivše djevojke). Da ne pričamo o tome i da su tu i još neistražena mitologija energetskih vampira, a sada već i kletva grčkog porijekla sa kojom se u petoj sezoni muči Nađa.

Koliko god ovaj voljeni vampirski mokumentarac trajao, jedno je sigurno: avantura sa Nandorom, Nađom, Lazlom i Kolinom biće urnebesna do samog kraja, a to je više nego što većina serija na televiziji može da ponudi.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.8/5

19 Četvrtak, 10. avgust 2023.

Kako će reagovati Nandor kada sazna za izdaju?

theposterdb.com screenrant.com tvtime.com

Nađina lutka dočekala momenat seksualnog oslobađanja

PREPORUKA Branko Vuković, di-džej

Bez politike, molim

FILM

Uz muziku i fudbal, filmovi su na vrhu ljestvice mojih interesovanja. Mnogo me relaksiraju, ma koje žanrove gledao. Veliki sam zaljubljenik u jugoslovensku kinematografiju; pogledao sam skoro sve filmove naših režisera, neke i više puta. Sa kumom Mićom redovno organizujem filmske večeri posvećene YU kinematografiji. Što se stranih filmova tiče, volim režiju Larsa fon Trira, naročito njegovo remek djelo „Dogville“ (2003) sa tipičnom temom i scenografijom u formi pozorišnog komada. Razmišljao sam o njemu i analizirao ga nekoliko dana.

Osim fudbalskih utakmica i filmova, ne pratim televizijski program. Jednostavno me ne zanima. Prisustvo politike i jeftinih emisija koje sadrže sve osim nešto što može kulturološki da utiče na gledaoca, uzelo je maha. Smatram da je to veliki problem, naročito kad je riječ o mlađim generacijama. Ako im stalno plasiramo takve teme, sigurno će prilično degradirajuće uticati na njihov razvoj.

MUZIKA

Muzika predstavlja suštinu moje svakodnevice. Zaljubljenik sam u rumunski minimal; godinama me opčinjava, ne mogu da ga se naslušam. Od di-džejeva izdvajam mog, prije svega, prijatelja Petra P, sa kojim najviše volim da radim u formi b2b-a. Naši di-džejevi su veoma kvalitetni, ništa manje nego inostrani, sa kojima sam takođe imao prilike da radim. Žao mi je što mi, umjetnici iz Crne Gore i Srbije, imamo malo prostora da se dokažemo inostranoj publici. Nadam se da će se i to promijeniti.

Moram da istaknem organizacije iz Crne Gore (Fešta, Konektor Events, Krš produkcija, Radio Zunzar, Higher Sense), koje aktivnostima podižu muzičku scenu na viši nivo, i to poslednjih godina dobija na kvalitetu. Takođe, i podgorički „MONKEY“, mjesto koje bi, da se nalazi bilo gdje u regionu pa i šire, imalo visoko pozicioniran klubski status. Moje druge kuće, osim „Mankija“, jesu i beogradski klubovi „Raft“ i „25th“. Tu su i moji omiljeni regionalni producenti: Petar Cvetković, Etzu Mahkayah, A’Skender, Dikka, kao i mnogi rumunski producenti, naročito mlađi naraštaj koji prave vanvremensku muziku. Iz Crne Gore bih izdvojio Lerra Bubu i Moody Kida, koji imaju izuzetna ostvarenja. Volim hip-hop, i domaći i inostrani. Uz tu muzi-

ku sam odrastao; podigao sam se slušajući superkvalitetni MTV, koji sada i odavno, nažalost, više ne zaslužuje takvu titulu.

Moj prvi koncert davne 1999. bio je Sunshine, imao sam sve njihove kasete i znao sve pjesme. Omiljeni bendovi su mi: Groove Armada, Beastie Boys, Obojeni program, Darkvood Dub, Goribor, Direktori, Pekinška patka, Autogeni trening, Qtera, Vrpca, Parampaščad i beogradski Rihter.

ZAOBIĐI

FILM

Zaobilazim filmove koji ne ostavljaju neku duboku poruku; one koji konstantno serviraju nasilje. I možda, prije svega, teme kao što je brza vožnja,

koje animiraju gledaoce da rade isto.

TV

Na televiziji izbjegavam političke emisije, političke debate, sve sa političkim predznakom.

MUZIKA

Izbjegavam narodnu muziku. Volim starogradske pjesme o gradovima, ali ne muziku sa vulgarnim, prostim tekstovima. Preporučujem svima da slušaju što kvalitetniju muziku, a ne onu sa lošim porukama i površnom produkcijom, koje su, nažalost, uzele maha i postale opšteprihvaćene. Umjesto toga, preporučujem odlaske na muzičke festivale, u bioskop, u pozorište, u prirodu. Tako ćete anulirati navedene prazne sadržaje koji su veliki problem za cjelokupno društvo.

Četvrtak, 10. avgust 2023. 20

BRANKO VUKOVIĆ: Njegova druga kuća je podgorički klub „Monkey“ Filip Rakonjac

ZGRABI

DZUBOKS v

Daren je ultimativno britansko trendi ime mladića devedesetih. Dvije decenije prije toga i samo tada, gomila pristojnih roditelja iz radničkih predgrađa davali su ga mezimcima, a oni bi dočekali period sazrijevanja u vremenu koje muzički prepoznajemo kao britpop. Zlobnici bi za Dejmona Albarna rekli da je od posljednje ploče benda Blur 2015. stvarao manijakalno i u mjeri u kojoj to samo čine bivši zavisnici. Čak četiri Gorillaz albuma u tom periodu, pa još tri u drugim projektima; pa komponovanje za mjuzikl „Alisa u Zemlji čuda“, pa miks za operu „Gete i klupska muzika“... Uz sve to, Albarn je u jednoj oblasti afričkog Malija proglašen za, zamislite, lokalnog kralja! Kakav je samo kontrast u odnosu na sve to album „The Ballad of Darren“... Sa jedne strane, sentimentalna oda i melanholija britanskom predgrađu, a sa druge, vrlo

Blur Greta Van Fleet

Kiška, muzičkoj Americi omiljeni provincijalci među modernim rokerima, nakon svega pola decenije od uzleta popularnosti, snimila su album o „korijenima“, omaž fascinacijama sazrijevanja. Nažalost, „Starcatcher“ dokaz je da je sve to preuranjeno. Momci zbog kojih je muzički svijet čuo za varoš Frankenmut u Mičigenu, blizanci Džoš (apsolutno neponovljiv i prelud vokal) i Džejk (gitara) i brat Sem (bas i klavijature) daleko su odmakli od onog zvjezdanog uzleta sa singlom „Highway Tune“ iz jeseni 2017. Dokazali su koliko su kreativni i svoji, na prog-rok horizontu obogaćenom bluzom ili retro hard rok zvukom... Tako da,

detaljno, zabavno i sočno objašnjenje svim ,,gen Z“ i mlađim tipovima, što je to britpop Ove pjesme Dejmon je pisao uglavnom samotnjački, po apartmanima američkih hotela. I dominantno su tužne, kao jasna sjenka raskida sa dugogodišnjom partnerkom Suzi Vinstenli Kako samo divno kaže u uvodnoj „The Ballad“: „I just looked into my life, and all I saw was that you’re not coming back“.

,,Barbaric“ je molba da sa tom, bitnom osobom, ipak popriča o tome što je taj raskid učinio od njega. „Charles Square“ je jednostavno priznanje da je taj rastanak sam i na razne načine zaku-

The Ballad of Darren Starcatcher Braća

apsolutno nije bilo potrebe da cijeli jedan njihov album bude hiperbola fascinacije titanskim bendom Led Zeppelin. „Starcatcher“ tako djeluje kao nedovoljno ispoliran materijal benda koji je naprečac uletio u studio da jurišno demonstrira što sve zna o Cepelinima. Rezultat: mogli biste reći da Greta Van Fleet nije ništa više od tribute benda. Od uvodne „Fate of the Fateful“, nošene teškim pejdžovskim rifovima – opet, bez neke poente nego zarad čiste demonstracije sile... Pa do „The Falling Sky“, na kojoj Džejk, doduše, konačno djeluje komotno na albumu.

vao... Suštinski, to su pjesme koje svojima zaista može doživjeti bilo koji Daren, zaluđen muzikom devedesetih. I ta elegija iz komšiluka, ipak, nekim čudom (jer to je Blur, jer to je Albarn!) uspijeva da se pretoči u čistu, soničnu ekstazu. Ono što Dejmona na ovoj ploči više cima od samog raskida jeste usamljenost. To otvoreno priznaje ili vidi kao sopstveni ego trip, pogotovo u zaraznom singlu „The Narcissist“, sa kojim je uspio da obezbijedi hitčinu ovog ljeta... Kontrast je „Russian Strings“, priznanje koliko je pojedinac nemoćan spram ogledala i lica globalnog ludila. Dejmona Albarna sa svirki pamti-

mo kao blago arogantnog, prčevitog lika zagledanog u nebo, visoko iznad naroda. Sada, u pedesetim, on otkriva da plaća skupu cijenu takvog karaktera. Lako mu je povjerovati, kad u „The Heights“, u završnici albuma, na horizontu konačno pronađe malo mira i prihvatanja... Za utisak, da je „The Ballad of Darren“ najbolji Blur album u posljednje dvije decenije. S. S.

Ocjena: 90/100

Biće da je saradnja sa slavnim nešvilskim producentom Dejvom Kobom ipak bila nepotrebna; njegov dodir je ovog puta aljkav, zbrzan, a pjesme, prosto, natrpane. Pokušavaju da stignu na mnogo strana, a ne stignu skoro nigdje. „The Master“ je jedini momenat koji zaista „klikne“, hvata žmarce, ježi kožu – i apsolutno se morao spakovati kao singl.

„Starcatcher“ nije koherentan autorski rad; djeluje skoro kao snimljena proba benda koji želi da uvježba neke grube skice. Dejv Kob se u prošlosti pokazao kao majstor da „sirovo“ proda

kao koncept, ali ovog puta nije upalilo. Braća iz Mičigena dužna su mu samo jedno adios i da odjašu iz Nešvila ka zalasku; ovog puta prateći neke, nepogrešivo svoje muzičke koordinate. S. S. Ocjena: 57/100

21 Četvrtak, 10. avgust 2023.

amazon.com genius.com

Žalim za nesnimljenim filmom o Stani Cerović

Omiljeni filmski rivali?

- Džordž Konstanca i Lojd Braun u seriji „Seinfeld“. Sukob titana! Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

Film koji Vas čini srećnim?

- „The Bridges of Madison County“ (Klint Istvud , 1995)! Svaki put oćutim suzicu u kutu oka i krišom je obrišem, kada u sceni na onom raskršću, dok pljušti kiša i crveno je na semaforu, čekamo hoće li izaći iz auta.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Kristofera Makvorija i Brajana Singera. Zbog toga što sam 13 puta odustao gledati „The Usual Suspects“ (1995), pa na nagovor dočekah da vidim Kajzera Sozea i taj genijalan „last minute twist“. I Nikšu Sviličića, jer je predivno uprskao kraj obećavajućeg kratkometražnog filma sredinom devedesetih.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Sve koji se naslanjaju na Tolkina iz trilogije „LOTR“. Nakon pola sata nije mi jasno je l’ drvo napada kamen ili vlastito korijenje, pa onda granje napada šišmiše, pa trava zemlju, pa oblaci tlo, ili tko koga već napada/ubija.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Film o Stani Cerović iz Šavnika, zadnjoj crnogorskoj (i svjetskoj) virdžini! Objavio sam i neke znanstvene radove o virdžinama. Žao mi je što je Stana umrla 2016, tri tjedna prije nego što sam sa filmskom ekipom došao u Šavnik da snimim dokumentarac o njoj. Njezina sudbina je zaista dostojna filma.

- Otac me vodio gledati „Jaws“ ( Stiven Spilberg , 1975). I dan-danas se smrznem od straha kad se sjetim onog plakata na kojem, na površini, curetak bezbrižno pliva kraul, a ispod nje je ogroman morski pas.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Boško Buha“ (Branko Bauer, 1975). Kad komandant kasarne objašnjava Bošku kako treba bacati bombe na fašističke bunkere (sic!) i kaže mu da bi tehniku bacanja morao znati i onda kad bi ga netko probudio usred noći, kao što zna Očenaš. Na to njegov drug Sirogojno diže ruku i kaže: „Druže komandante, ali naš Boško ne zna Očenaš“.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Prva asocijacija je svaka scena iz serije „Seinfeld“ u kojoj Kramer ima potrebu nešto objasniti Džordžu Kostanci, ili još bolje – ovaj njemu. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Grizzly“ (Vilijam Gildrer, 1976). Pola tuceta gimnazijalaca ide na piknik pored rijeke, da bi od njih ostalo dva tuceta puceta. Grizli ih je na moj užas poklao onako kako to inače grizlijima i piše u opisu radnog mjesta.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Bilija Vajldera. Ubili bismo se u bircu „Dvostruka obmana“ njegovom omiljenom tekilom „ex Paradiso“. Zatim, Veljka Bulajića , kojeg čak i jesam vodio na ručak. I Nikšu Sviličića; išli bismo u birc

„Posljednja šansa“ i imali dugonoćne razgovore o filmu. Poznajući čovjeka, vjerojatno bismo se porječkali pri izlazu, pridržavajući jedan drugoga vidno pripiti u jutarnjim satima, dok prvi tramvaji klize zagrebačkim ulicama. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Onaj koji (još) ne postoji kao film, niti soundtrack, a tako bi bila lijepa kulisa katarzi života... To je najljepša ljubavna pjesma, „The Power Of Love“ benda Frankie Goes to Hollywood.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Poslije treće epizode četvrte sezone serije „Black Mirror“ (ozbiljan scenarij, ozbiljna epizoda), u Island. Dao joj je i srce, i dušu. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- U sceni nasilja, umjesto hica iz utoke, izađe kitica cvijeća ubranog sa najljepših krajeva južnog Šavnika. Kad mislimo da je kraj, Tarantino u opancima zapleše „Šumadijsko kolo“ pjevajući „Oro“ u hrvatskoj narodnoj nošnji.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Na Cvitnu Nedilju“. To nije pjesma, to je himna.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Al’ se nekad dobro jelo“, Đorđe Balašević.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Barbara“, Žak Prever. Zaista lijepa pjesma. Čovjek točno vidi i osjeća tu predivnu, putenu ženu i taj njegov trenutak ukraden vremenu kada ju je spazio dok je kišilo nad Brestom.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Jube moja znaj“, Neno Belan. Rasturačina! Odmah mi kukovi počnu sami zakretati. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Balaševića! Njegov osjećaj za liriku, epiku i dramu u narativima pjesama i harmama koje nam je podario, stvarno je nešto posebno.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Riječ je o hiperpoznatoj osobi s ogromnim renomeom na prostoru eks-Ju, i jednom od doajena glazbe. Poznajem njegov opus i stava sam da je vrhunski emotivni prevarant u poetici.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Na Cvitnu Nedilju“, Neno Belan. „The Power of Love“, Frankie Goes to Hollywood. I „Balada / Ne šumite vjetri“, Ana Štefok.

- „Da Da Da“ grupe Trio iz 1981. koja je snimljena sa synthom „Casio VL-1“. Štedio sam kao klinac džeparac da bih u komisionu kupio isti takav synth.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Stisnut činjenicom da su svi moji frendovi u pubertetu imali neke postere po zidu, zaljepio sam i ja The Rolling

Četvrtak, 10. avgust 2023. 22 33 OBRTAJA

f ilm muzi

k a

Nikša Sviličić, komunikolog, režiser, pisac,

pisac, muzičar

Stones. Sukladno njihovom utjecaju na moje glazbeno usmjerenje, nijesu se dugo održali. Bit će da je to bilo zbog lošeg selotejpa... Ipak, The Beatles, sa posterom ili bez njega! Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Više bi me pogodila smrt nečijeg glazbenog opusa ili omiljene mi pjesme nekog glazbenika.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Čovječanstvo mora biti vječno zahvalno gospodinu Ričardsu. Naime, taj čovjek, karizmatik i asket u molitvenom miru, podario nam je znanje i recept eliksira dugovječnosti za kojim tragamo od prvih civilizacija. Recept je jednostavan: kad ti (ne daj Bože) umre roditelj – kremiraš ga, odneseš doma pepeo, zaigraš se sa frendovima, otvoriš urnu, pomiješaš tatin pepeo sa još nekim supstancijama, zarolaš u rizlu, i voila! Živiš dugo kao Kit. U nekoliko je navrata rekao da mu se kroz kremo-narko-opušak javio vlastiti otac i pohvalio njegovu gestu. Kit, sjedi pet!

Serija idealna za kišni vikend?

- „Black Mirror“, ali ne sve epizode. I ja moram imati daljinski!

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Jelenko“, „Grizly Adams“ i film „Zimovanje u Jakobsfeldu“ ( Branko Bauer , 1975) podsjećaju me na bezbrižne dane odrastanja u Splitu kada je jedino bilo važno hoće li Hajduk u nedjelju dobiti Partizan na „Poljudu“, kako ću napisati kontrolni rad iz matematike i hoću li na velikom odmoru vidjeti onu malu iz D razreda.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Better Call Saul“.

Komunikolog,

režiser, pisac, muzičar, kompozitor, profesor... Nastavite niz. Sve je to Nikša Sviličić, nosilac zvanične titule najobrazovanijeg Hrvata. I trostruki doktor nauka sa doktoratima iz informacionih tehnologija, filmologije, književnosti i komunikologije; i dobitnik mnogobrojnih priznanja među kojima se posebno ističe Porin za hit s Oliverom Dragojevićem „Ja virujen u anđele“. Pasija ka saznanju i istraživanju odvela ga je

Serija koju nikada nijeste završili?

- Serije koje jesam završio su: „Black Mirror“, „Seinfeld“, „Velo misto“, „Breaking Bad“ i „Better Call Saul“.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Ne znam mogu li „Lost“ seriju nazvati fantastičnom, ali je zasigurno njezin kraj apsolutno najužasniji u povijesti krajeva, od Atlantide, preko Vezuva, pa sve do eks-Jugoslavije.

i u inostranstvo, otvorila saradnje, a na tom putu umjetnost je uvijek „vukla konce“. Odmalena je svirao violinu, slušao i svirao Balaševića, bio zaljubljen u gitaru i film. Njegova mediteranska filmska romansa „Vjerujem u anđele“ (2009) osvojila je srca publike koja ga je nagradila u Puli.

Opijenost muzikom, filmovima i serijama podijelio je i s Objektivom. Zgrabite njegove „Obrtaje“ i uživajte u fenomenalnim odgovorima.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Bio sam opčinjen filmom „Crossroads“ ( Volter Hil , 1986) i želio raditi preko ljeta i uštedjeti za custom „Charvel“ gitaru sa „Di Marzio“ pickupom i „Floyd Rose“ tremolom kakvu je u filmu svirao Džek Batler (Stiv Vaj). Najdraži par iz serije?

- Džoel Flajšmen i Elejn Šulman iz „Northern Exposure“.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Da živim u Njujorku bezbrižnim samačkim životom Džerija Sajnfelda koji uvijek ima love, radi što želi i ima laaagani OKP sa čistoćom (i ja isto!).

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Kao da me pitate navijam li za Đuru S. Zlikovskog ili onu glupu Pticu Trkačicu. Ma, za Toma, naravno! M. ČAVIĆ

Privatna arhiva

Nikša Sviličić: Obožava sukobe Džordža Konstance i Lojda Brauna u seriji „Seinfeld“

kalendar „Bloody Kisses“, neponovljivi album metal

Satirična sahrana za

Napisao je pjesmu za tri sata, za volanom kamiona-đubretara u dugoj koloni, čekajući da konačno iskipa 30 kubnih metara ljudskog izmeta. „I went looking for trouble, and boy, I found her...“. Kao upozorenje, za ono što će značiti dvije riječi s omota albuma „Bloody Kisses“.

Slomljeno srce

Tu i tako oživljava i razbuđuje se gothic metal: iz ručerdi Pitera Stila, dok olovkom za volanom, taj najveći metalac među kamiondžijama, iscrtava portret najslađe od svih gotičarki.

„She’s in love with herself. She likes the dark on her milk white neck. The Devil’s mark“. Mogla se zvati samo „Black No. 1“. Ili „Little Miss Scare –All“. Evo što je činila Pitu Stilu, tom gotičkom Samsonu, prije nego što je uhvatila šturu: „Loving you was loving the dead“. Sve što je bilo potrebno, jeste da od svoje muke i nesreće Pit Stil napravi satiru. Lik je na bini, svaki put kada bi izašao sa bendom Type O Negative, izgledao kao neki strašni i primamljivi vampir, pa još i zvučao kao Princ tame iz neke Bela Lugoši dubine...

Samo što se nikad, ali nikad nije osjećao kao lovac i predator. Više kao lovina. O, Pit Stil je odlično znao koliko ga objektivizuju. I kolika je cijena toga, a plaćao ju je isključivo svojim slomljenim srcem i samoćom. Svaka je nova romansa sa novom darkerkom bila melodrama po već poznatim notama. Jasno vam je, zbog čega je Pit morao biti goth? I zbog čega su sve te pjesme o vampirima, seksu, vjeri, prolaznosti, smrti i rastanku, morale nositi atmosferu sahrane? U kojima kao da se, kao glavna zvijezda, majstor ceremonije, oglašava pjevač iz neke najdublje kripte i dugog mračnog sna. E, to je gothic metal; ili makar, to je bio, prije tri decenije, 17. avgu-

Nakon što bi otišle, Pit Stil čašćavao ih je gorkim pjesmama. I u toj gorčini, opet kavaljerski, oštricu okretao prema sebi. Jer, niko u metalu i svoj toj gotici nije znao da se kvalitetno zeza na račun svojih životnih promašaja - kao Pit Stil

sta 1993, kada je bend Type O Negative lansirao album „Bloody Kisses“.

Seksi ispovijesti

Piter Stil je takođe bio tip koji se nije plašio da gorko zbori o bivšim ljubavima. Dovoljno je plaćao skupe cijene drugih životnih izbora; grmalj od 203 santimetra poljskih, ukrajinskih, irskih i islandskih korijena; sin ćutljivog poštenjačine, lučkog radnika i veterana rata... Ljevoruki tip koji se natjerao da svira bas po rasporedu žica za dešnjake jer nije imao novca da kupi onakvu kakva mu je bila potrebna. Obožavao je mačke, arhitekturu i evrop -

sku istoriju; sam je restaurirao „pontiak“ sportske automobile iz osamdesetih...

I da, Pit je bio žestoko usamljen. Najgore od svega – taj momenat kada shvati da sve te žene ne slušaju njegove pjesme, ni to što ima da kaže; nego gledaju njega. Onda bi odlazile, a on ih po pravilu čašćavao gorkim pjesmama. Samo što je u toj gorčini, opet kavaljerski, oštricu više okretao prema sebi. Uvijek sa mnogo satirične ironije. O, niko u metalu i svoj toj gotici nije znao da se kvalitetno zeza na račun svojih

životnih promašaja i loših izbora, kao Piter Stil! Ako je ona iz „Black No. 1“ bila mala nar-

cisoidna napast (sa sve „dye ‘em black“ korijenima) – onda je „Christian Woman“ sasvim drugačija. Njih dvije bile su dovoljne, da „Bloody Kisses“ lansira bend Type O Negative u mejnstrim orbitu. Da goth metal potpuno oživi. Kako je samo to bila životna muzika, sa tih sahrana od Pitovih propalih veza. I momenti poput potpuno seksi ispovijedi, kao kada na početku „Christian Woman“ izgovara: „A dying God, man full of pain, when will you come again?“.

Pit Stil bio je, uvijek i do kraja, katolik. Onako kako to potomci poljskih i irskih mornara sa njujorških dokova valjda mo-

Četvrtak, 10. avgust 2023. 24

Type O Negative, jedna od grupa koja kumovala goth metalu

metal benda Type O Negative, slavi 30. rođendan za vampirsku ljubav

nova i nepovratna energetska stanja, Type O Negative pronalazio je sasvim originalan zvuk. To novo čudo od atmosferičnih sintisajzera, uz poneki i sasvim ironični goth kliše, poput gregorijanskih horova... I ekscesivno pretjerivanje, kada na kraju devetominutne hitčine „Christian Woman“ znate, da je upravo takva i tolika morala biti, da bi bila savršena. U svoj svojoj pompeznosti, Type O Negative i Pit Stil ipak nijesu bili gordi na ploči „Bloody Kisses“. Kakav je samo štos i koliko je to nepretenciozno bilo, da se u metal fazonu obradi soft rok hit „Summer Breeze“ laganog benda Seals & Crofts! I naravno da nijesu ama baš sve pjesme bile o (promašenoj) ljubavi, daleko od toga.

Dan zaljubljenih

je klavijaturista Džon Silver bio Jevrej!

raju biti. Bila je i ona, ta bezimena u „Christian Woman“... Prije nego što je, u svojoj djetinjoj čistoti, grmalj ostao zabezeknut što ta žena od njega traži. Da se vole tako što će on da obuče svešteničku odoru! I tu kreće kolovrat obostrane krivice. „Would you suffer eternally or internally?“ – izluđuje gotičare evo lijepe tri decenije.

U svoj toj ličnoj gorčini, uvijek i do kraja, na albumu ,,Bloody Kisses“ naš gotički junak svim tim ženama ipak ništa ne zamjera. Jer, odlično zna, da su one, takve, bile njegov izbor: baš te koje će se, u svom tom stidu, razapeti o drhtava bedra... Prije nego što ga, konačno, ostave gore, samog na krstu. „All through mass manual stimulation... Salvation“.

Kroz takve tekstove i pjesme, stihove koji su poput visokih stepenica i kvantnih skokova u

Ima tu i sasvim angažovanih momenata: recimo, tu je simpatična i zabavna „We Hate Everyone“ o fašistima koji govore da je Pit komunista, i komunistima koji ga optužuju da je... znate već. Bio je to samo njegov odgovor na nekakve priče s evropske turneje da je nacista. On, čija je polovina rodbine kosti ostavila po ratištima svjetskog rata... I čiji

„Bloody Kisses“ je, konačno, Pitu Stilu pružio slavu, ali nije sreću. Nepopravljivo bandoglav i sebi dosljedan, u godinama koje su uslijedile snimao je još mračnije albume. Na primjer, na „Life Is Killing Me“ (2003), ploči o samosažalijevanju, mržnji, drogi, religiji – potpisao je jednu od najtužnijih pjesama o Danu zaljubljenih.

U „The Dream is Dead“ govori o tome kako nikada više neće moći da slavi taj dan... Jer, mu je 14. februara umro otac.

U posljednjem intervjuu početkom 2010. Pit Stil govorio je kako su mu alkohol i kokain napravili žestoke probleme; preminuo je u aprilu, od sepse nakon zapaljenja crijeva. Imao je 48 godina. Bubnjar Džoni Keli rekao je tada sve što je potrebno znati o bendu: Pitovom smrću, umro je i Type O Negative.

Sada, tri decenije od objavljivanja albuma „Bloody Kisses“, svjedočimo o najvećoj od svih Pitovih ironija: koliko je ta mračnjačka priča i muzika o trulim ljubavima suštinski zabavna, životna. Koliko razbuđuje i hvata se za neku novu nadu; za neka nova koljena i novi krst na kojem mračni princ goth metala čeka da bude ponovo razapet.

Nakon svih tih objektivizacija i svih tih osoba koje su kušale njegovo tijelo i njegovu dušu – Pit traje, kao simbol. Pokažite bilo kome omot albuma ,,Bloody Kisses“ i fotografiju Pitera Stila sa nastupa, pa će znati što znači goth; i isto tako, što znači metal...

S. STAMENIĆ

25 Četvrtak, 10. avgust 2023.

pinterest.com sorrystaterecords.com revolvermag.com

Kultni omot ploče objavljene 17. avgusta 1993. Pit Stil, princ tame na jednom od nastupa benda

PODGORI č ARENJE

Radovićev Veliki prasak

nagovještaj angažovanosti u partijskoj areni.

Jedan

političar Radović, doktor filozofije, pisac je dvije knjige o Velikom prasku, pa još i filmski autor, pa novinar... Kakva biografija, ma da mu pozavide crnogorski čelnici parking servisa iz kulturne branše!

Za Čileance, pojava bradonje razbarušene kose i savršeno „profesorskih“ naočara, onako u fazonu mišićavijeg

Džonija Depa u „The Ninth Gate“ (1999) Romana Polanskog, znači prije svega i samo – Doktor File. Iza nadimka je Kristijan Kontreras

Radović, kontroverzni lider partije Ujedinjeni centar, koja je od osnivanja prije dvije godine stigla i do poslaničkog mjesta u Predstavničkom domu parlamenta – prije nego će ekspresno biti i rasformirana.

Kristijan je unuk Gracije Radovića Ercegovića, koji je kao dječak, sa samo 13 godina, emigrirao iz Boke u Čile 1926. godine. Uspomenu na đeda, koji je dočekao duboku

starost i preminuo 1995, Kristijan često ističe u javnosti. Prvo je studirao novinarstvo u glavnom gradu Santjago de Čileu, krajem osamdesetih; potom dogurao do doktorske diplome, na studijama filozofije - na Autonomnom univerzitetu u Barseloni, u Španiji... I odatle počinje plodna karijera autora, na polju filozofije i kosmologije. Neka imena knjiga „¿Por qué ocurrió el Big-Bang“ (šp. „Zašto se desio Veliki prasak?“) i „La teoría del Big Bang y la perfección de la sabiduría“ („Teorija Velikog praska i savršenstvo mudrosti“) budu samo mali poziv, da istražite o čemu se tu konkretno radi.

Već u prethodnoj deceniji Kristijan je više skretao ka politici u domovini. Na primjer, knjiga „Politikon 2012: una teoría política sobre una fundación cultural en Sudamérica y el rol de Chile“ („Politikon 2012: jedna politička teorija o kulturnim osnovama u Južnoj Americi i ulozi Čilea“) bila je

Zaglavi se

Prije pola decenije, recimo, Radović je snimio niz TV filmova i dokumentaraca. I već tu, u radovima o kraljici Elizabeti Drugoj („Los secretos de la reina“), nuklearkama ili transhumanizmu – postalo je jasno da je profesor zaigrao na trapezu između senzacionalizma i teorije zavjere. U fazonu „Na rubu znanosti“, ali na čileanski način... Na Instagramu ima približno 40.000 pratilaca; tu, recimo, najavljuje filozofski masterklas „Kako izaći iz Matriksa“.

E sad, važno je istaći i to, da Kristijana Radovića Čileanci obožavaju da gledaju. Da nije tako, ne bi ni krenuo tragom osnivanja partije. Zakleti je centrista; njegova ideologija je da „moramo udariti i ljevicu i desnicu štapom“, a da je „moć korumpirala i kapitaliste i komuniste, oni su ti koji su Čile gurnuli ka nezadovoljstvu, nejednakosti i najširoj lepezi poroka“...

To što je, recimo, tokom kovid-19 pandemije odbijao da nosi masku (i javno isti-

cao mišljenje da je vještački stvorena) samo je pojačalo kontroverzu. Ali, od osnivanja partije u januaru 2021, to je Čileancima bilo interesantno: tako je Radović s Ujedinjenim centrom lagano osvojio skoro tri procenta glasova (više od 177.000) za mjesto u Predstavničkom domu. Potom je, po čileanskom zakonu, već u februaru prošle godine partija rasformirana (nije uspjela da pređe pet procenata na parlamentarnim izborima), uz zadržanu poziciju u parlamentu.

Na Fejsbuku Radović ima šestocifren broj pratilaca; tu se predstavlja kao filozof, novinar, pisac, istraživač – i predavač na konferencijama. U jednoj od posljednjih objava, iz kraja jula, vidimo ga na atinskom Akropolju, gdje najavljuje istraživanje o prvim susretima hrišćanskih apostola s antičkim Grcima... Politiku sada ne spominje pretjerano. Čileanski filozof i šoumen – onako diskretno na tragu političara iz arene zemlje njegovog đeda. Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 10. avgust 2023. 26

Crta: Srđan Ivanović Kristijan Kontreras Radović guardiansalud.cl

Protestna muzika

Bregzit je i dalje jedna od glavnih tema na Ostrvu, uprkos tome što je prošlo sedam godina od referenduma, te tri i po od zvaničnog izlaska Ujedinjenog

Kraljevstva iz Evropske unije

Iznenađujuće

loše vrijeme za početak avgusta u Londonu ipak nije spriječilo nekoliko stotina mladih da prošetaju centralnim ulicama britanske metropole i izraze nezadovoljstvo pozicijom zemlje kada govorimo o odnosima s Evropskom unijom. Bregzit se još provlači kao glavna tema, uprkos činjenici da je prošlo čak sedam godina od referenduma, te tri i po od zvaničnog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU. Štoviše, rezultati istraživanja javnog mnjenja u kontinuitetu pokazuju da polako raste broj onih koji

smatraju da je napuštanje Unije bila greška. Ostrvljani, koji su glasali za ostanak u EU, mogli bi da pitaju takve: „Pa dobro, đe ste bili do sada?“. No, kako god okrenuli, nezadovoljstvo raste, a sa socijalnih mreža polako se vraća i na ulice. Mladi ljudi su, čini se, svježiji nego ikada – i spremni da se posvete kritici.

U prilog tome idu i freški podaci sa grafika ispitivanja populusa: 57 odsto mladih u UK sada smatra da je izlazak iz EU bio pogrešna odluka, dok je svega 32 odsto zadovoljno postoje -

ćom situacijom. U međuvremenu, stotinjak mladih danima protestuje na ulici prekoputa zgrade Parlamenta (nije moguće organizovati protest ispred iz sigurnosnih razloga). No, s obzirom na to koliko je loš tre-

nutni rejting vladajuće Konzervativne partije, ova „protestna muzika“ na ulicama Londona, od Trafalgara do Vestminstera, ipak ima određenu političku boju. I naravno, odražava nezadovoljstvo radom prethodnog premijera Borisa Džonsona, koji je na više načina postao i ostao simbol Bregzita

I dok mediji sasvim očekivano manipulišu podacima, birajući i gurajući u prvi plan isključivo ono što odgovara njihovoj uređivačkoj politici, čini se da žal zbog razvoda s EU neće nestati tako brzo. Uostalom, politička scena na Ostrvu ima zadovoljavajuće progresivne proevropske reformske opcije koje će se sigurno naći na parlamentarnim izborima u januaru 2025. godine. Iako te manje partije teško mogu da se gurnu u prvi plan pored konzervativaca, laburista i liberal-demokrata, jasno je da je odnos UK i EU uvijek aktuelna tema. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Draško Đuranović

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

ISSN 2957-2800

LONDON CALLING

Okupljanje na Trafalgaru Protest naspram zgrade Parlamenta