Dnevni list Pobjeda 10.10.2022.

Odluka crnogorskog parlamenta da ne podrži kandidaturu eminentnog pravnog stručnjaka, prof. dr Nebojše Vučinića za Sudski savjet brine u susret novom glasanju za sudije Ustavnog suda

Država talac

političkih partija

Nemam dilemu da je postupak poslanika SNP-a da u prvom krugu glasaju za profesora Nebojšu Vučinića, a mjesec kasnije, u drugom krugu mu uskrate podršku, jedan od oblika političke korupcije. Na engleskom se to zove stejt kepčer. To znači da političke stranke ili neko drugi preko njih postaje vlasnik države i to jeste oblik političke korupcije – ističe ekspert Drago Kos

nije

Ra

Tijelo djevojčice pronađeno na tri

Udruženje raftera i stanovništva NP „Durmitor“ upućuje poziv svima koji to mogu da danas u devet sati dođu na polazište splavova i daju doprinos u pretrazi terena i apeluju na građevinske firme koje obavljaju radove uzvodno na Tari da prekinu aktivnosti, da ne zamućuju rijeku jer smanjuju vidljivost

Crne Gore

po

Za 20 godina koliko živim u Ženevi i radim u CERN-u, ova „naučna“ institucija mi nije poznata. Kada naredni put bude besjedio o tzv. kritici globalne etike, neka se prvo osvrne na ličnu - kazala je dr Sanja Damjanović

INTERVJU: Glumac Bojan Dimitrijević povodom uloge u predstavi „Pokojnik“

Pošten čovjek gubi kad se suoči sa nepravdom

Lažni moral, bezakonje i korupcija su nove vrijednosti, nijesu više devijacije društva. Ne poznajem mnogo situaciju u Crnoj Gori, ali mi djeluje da ovdje postoje neke medijske slobode, koje u Srbiji ne postoje – kazao je Dimitrijević

Drago Kos

Nebojša Vučinić

Liste u Kolašinu, Žabljaku, Bijelom Polju, Plužinama i Baru na kojima nema dovoljno žena učestvovaće na izborima jer Državna izborna komisija nema mogućnosti za poništenje Suljević: Nije prihvaćen prijedlog da se DIK oglasi i ukaže na nepravilnosti

PODGORICA – Opštinske izborne komisije u Kolaši nu, Žabljaku, Bijelom Polju, Plužinama i Baru nezakoni to su proglasile 13 izbornih lista, ali će one svakako učestvovati na lokalnim izborima u tim opštinama jer nema mogućnosti za njihovo poništenje, niti pre ispitivanje.

Saradnik na programima u Centru za građansko obrazo vanje Damir Suljević, koji je i član Državne izborne komisi je ispred NVO i akademske za jednice, kazao je Pobjedi da li ste nijesu u skladu sa Zakonom o izboru odbornika, jer ne sa drže obavezan broj žena kan didatkinja za odbornice.

PREVIDI OIK-a?

Suljević je Pobjedi pojasnio da DIK u ovom slučaju ne može da interveniše, jer je Zakon izriči to ovlastio opštinske izborne komisije da pregledaju doku mentaciju, sagledaju ima li ne dostataka i ostave rok od 48 sati za njihovo otklanjanje. – Nedovoljan broj žena na iz bornim listama na planiranim lokalnim izborima nas mora sve zabrinuti i otvoriti pitanje karaktera vrijednosti koje se zaista njeguju među različitim političkim subjektima ukoliko ne otvaraju prostor ni za mini malnu, trećinsku, a kamoli rav nopravnu prezentaciju žena –istakao je Suljević.

Podsjetio je da obavezna kvo ta pripadnica manje zastuplje nog pola na listama nije novost u zakonu, zbog čega se ovakvo postupanje ne može pripisati neznanju ili nespretnosti uče snika izbora, niti opštinskih iz bornih komisija koje su, kako je rekao, ove stvari slučajno ili na mjerno previdjele. – Ovo je bila tačka sporenja i

na sjednici Državne izborne komisije, gdje se raspravljalo o tome koja bi mogla biti ulo ga Komisije u ovom trenutku, s obzirom na saznanja o ovim nepravilnostima, kao i na činje nicu da su nadležnosti Komisi je u ovom trenutku značajno li mitirane – ukazao je Suljević. Rekao je i da nije prihvaćen pri jedlog da se Komisija oglasi sa opštenjem kako bi ukazala na sve uočene nepravilnosti, ali i objasnila javnosti ono što iza ziva konfuziju.

– Osim predsjednika DIK-a Nikole Mugoše, i mene, kao predstavnika iz reda civilnog društva, koji smo u odnosu na ovu tačku imali izdvojeno mi šljenje, svi ostali članovi i čla nice bili su rezervisani prema toj ideji ili otvoreno protiv nje – istakao je Suljević.

Smatra i da je opravdan kritič ki odnos dijela civilnog sekto ra prema DIK-u, jer, naveo je, ćutanje o ovom problemu nije u skladu sa ulogom koju bi ovaj organ morao imati u odnosu na izborne procese u državi, a dr žanje po strani ne rješava ove probleme - štaviše, ohrabruje ovako rigidno kršenje zakon skih odredbi.

– Brinem da ovo, s obzirom na pozadinu učešća ostalih člano va i članica Komisije, kao pred

OIK Podgorica utvrdila redoslijed

Opštinska izborna komisija u Podgorici utvrdila je redo slijed potvrđenih izbornih lista na zbirnoj izbornoj listi za izbor odbornika u Skupštinu Glavnog grada, kazao je Pobjedi predsjednik tog tijela Veselin Vukčević Tako će, pod brojem jedan na izborima u Glavnom gradu nastupiti lista SNP „Temeljno za Podgoricu“. Druga po redu je Svetosavska srpska lista – „Saberimo se za Nema njin grad“.

Pokret „Evropa sad i za Podgoricu“ nastupiće pod red nim brojem tri, dok će koalicija Demokratske Crne Gore, Ujedinjene Crne Gore i Demosa biti četvrta. Pod brojem pet nastupiće Demokratski front sa listom „Za budućnost Podgorice“, a šesta na zbirnoj listi je „Može Podgorica –ovo je naš grad“.

Lista „Preokret“ nastupiće sedma, dok će Pokret „Svi za naš grad“ biti pod brojem osam.

OIK Podgorica prethodno je potvrdila liste koalicije „Za budućnost Podgorice“ i „Saberimo se za Nemanjin grad“ koje su vraćene na dopunu, jer nijesu imale dovoljan broj žena kandidatkinja za odbornice.

stavnika iz reda političkih par tija, može značiti i slaganje sa ovom praksom koja je sprove dena na lokalnom nivou, pa u nekim slučajevima i od strane političkih partija ispred kojih ti članovi i članice učestvuju u radu Komisije – kategoričan je Suljević.

Na ovaj problem ukazao je u četvrtak i Centar za demokrat sku tranziciju koji je i saop štio da su, od njima dostupne dokumentacije, do sada sa mo OIK Budva i Tivat objavi le zbirne liste koje su u skladu sa zakonom.

PODaCI

Zamjenica programskog direk tora CDT-a Milena Gvozde nović pojasnila je da se u naj većem broju slučajeva kršenja odnose na nepoštovanje Za kona o izboru odbornika da na listi mora biti najmanje 30 od sto kandidatkinja, kao i da me đu svaka četiri kandidata mora biti najmanje jedan manje za stupljenog pola.

– U slučaju kada liste imaju ove nedostatke i kad OIK nije su reagovale i zatražile njiho vo ispravljanje u propisanoj proceduri, jedini zakoniti po stupak je da ove komisije od biju proglašenje takvih lista –naglasila je.

Pojasnila je da je u Kolašinu proglašeno pet izbornih lista koje nemaju 30 odsto žena, a da na jednoj nije ispoštovan redo slijed prema kojem žena mora biti kandidatkinja na svakom četvrtom mjestu.

– U Bijelom Polju dvije liste nijesu ispunile minimum od 30 odsto kandidata manje za stupljenog pola. U Plužinama jedna lista ima broj kandidata manje zastupljenog pola ispod zakonskog minimuma, a jedna lista nije ispunila uslov redosli jeda – navela je Gvozdenović.

Ukazala je da ni u Baru na tri li ste nije ispoštovan redoslijed kandidatkinja, dok na Žablja ku redoslijed nije ispoštovan na jednoj izbornoj listi.

– Pozivamo Državnu izbornu komisiju da u skladu sa zakon skim nadležnostima preuzme mjere i radnje u cilju zakoni tog sprovođenja i jedinstvene primjene ZOIP-a – istakla je Gvozdenović.

Smatra da se iz tih primjera uo čava da nema govora o jedin stvenoj primjeni zakona, već da se on primjenjuje „kako ko hoće ili neće“, a naglasila je i da je DIK obavezan da obavijesti javnost o takvim pojavama i sa opšti stav.

– Ovaj slučaj je još jedna potvr da da Crnoj Gori treba nepar tijska i profesionalna izborna administracija – ocijenila je Gvozdenović. Ž. ZVICER

Direktorica CGO ocijenila da je zabrinjavajuća činjenica da je izvršna vlast nerezistentna na maligne uticaje

Uljarević: Smjena Kentere nalog izvan Crne Gore

Nama su potrebni što prije vanredni parlamentarni izbori kako bi se postojeća kriza počela razrješavati sa onom većinom koja ima za to podršku građana i građanki Crne Gore. Naravno, popunjavanje Ustavnog suda je hitno pitanje, i to je prvi preduslov za izlazak Crne Gore iz institucionalne paralize, a zatim izbori – poručila je Daliborka Uljarević

PODGORICA – Kada je riječ o smjeni Sava Kentere sa mjesta direktora ANB-a, izgleda da se radi o nalogu izvan Crne Gore i to od onih kojima ne odgovara raskrin kavanje eksternih uticaja, kako od onih koji pripadaju Putinovoj administraciji tako ni od onih kojima je šef Aleksandar Vučić – kazala je za Pobjedu Daliborka Ulja rević, direktorica Centra za građansko obrazovanje. Uljarević je istakla da je zabri njavajuća činjenica da je naša izvršna vlast toliko nerezisten tna na takve maligne uticaje. – A koliko vidim, jasno je to na šim zapadnim partnerima i za njih su praktično prekriženi ne samo inspiratori i nalagodavci ovakvih odluka, već i izvršioci i onih koji to pokušavaju politič ki i medijski „peglati“. Ne bih se iznenadila da jedna od pr vih odluka novog rukovodstva ANB-a bude ukidanje zabrane ulaska bivšem ambasadoru Sr bije Vladimiru Božoviću, kao i drugim vezanim licima iz Srbi je kojima je, na osnovu odluka ANB, zabranjen ulazak u Crnu Goru iz razloga nacionalne bez bjednosti – kazala je Uljarević.

URa I SNP hOćE OVO

Komentarišući aktuelnu poli tičku situaciju i kome ona od govara, Uljarević je istakla da „prolongiranje sadašnje poli tičke agonije odgovara primar no Uri i SNP-u“.

– Jer pozicije koje sada imaju ovi politički subjekti više nikad neće imati. Stoga je za očekiva ti da će oni iskoristiti sve meha nizme da blokiraju brze van redne parlamentarne izbore, kao i da se neće libiti da vrije me do tih izbora, koji su nemi novnost, maksimalno iskoriste za zloupotrebu javnih resursa u partijske svrhe, iako su za to nekad oštro i s pravom kritiko vali DPS – poručila je Uljarević. Prema njenim riječima, razu mljiva je podrška DF-a za takav pristup, čiji, kako je istakla, ka drovi ostaju po dubini.

– A sva tri politička subjekta imaju i blisku relaciju sa srbi janskim predsjednikom Alek

sandrom Vučićem, kojem je u interesu da se u Crnoj Gori za drži politička nestabilnost i da budemo nefunkcionalna drža va, a samim tim da se i naš put ka EU maksimalno „minira“ –kazala je Uljarević.

Istakla je da ostaje nejasno za što to podržavaju Demokrate, koji, kako je kazala, gube kroz više aspekata.

– Oni gube kadrovski, jer im Vla da prilično sistematično briše kadrove, zatim gube na prepo znatljivosti, jer su na jednoj stra ni provučićeve i antizapadne snage, a na drugoj proevropske i građanske, tako ni u političkom smislu ne mogu biti na dobitku, a

posebno ne u odnosu prema za padnim partnerima. Osim toga, dva tabora žestoko jedni druge napadaju za kriminal i korupci ju, a Demokrate se opet gube jer se teško mogu snaći u tom brlo gu – ocijenila je Uljarević. Komentarišući ocjene DPS-a i SDP-a da je izlaz iz političke krize formiranje šire, mješovite vlade koja bi pripremila izbore, Uljarević je kazala da u politici nema unaprijed zacrtanih, ni ti stalnih rješenja, već to, kako je rekla, nerijetko određuje di namika događaja, uz naglasak da bi principi morali biti kon stanta, iako to u crnogorskom kontekstu zvuči idealistički.

Proevropski blok dobra odluka za izbore u Podgorici

Daliborka Uljarević je, odgovarajući na pitanje da li je formiranje široke građanske, proevropske koalicije za izbore u glavnom gradu dobar put i za parlamentarne izbore, kazala da ono što je dobra formula na jednom nivou, ne mora biti na drugom.

- U slučaju Podgorice objedinjavanje ovog bloka pred stavlja dobru odluku, ali ne bih povukla automatski istu liniju ka nacionalnom nivou – kazala je Uljarević.

Prema njenim riječima, pristupe svim izborima treba definisati pažljivo analizirajući istraživanja javnog mnje nja, kapacitete i prilike na terenu.

– Jer ono što je nekad dobra formula na jednom nivou ne mora biti na drugom ili čak ni u nekoj drugoj opštini. Uosta lom, i sada postoje različiti aranžmani političkih subjekata u opštinama u kojima su izbori, kao što ćemo svjedočiti i različitim postizbornim dogovorima – dodala je Uljarević.

Damir Suljević

potrebni su nam izbori: Daliborka Uljarević

Smjena nalog Gore

– Stoga, formiranje široke vla de moglo je biti rješenje nakon samog izglasavanja nepovje renja ovoj vladi, ali mislim da to nije moguće jer tu opciju ni Ustav više ne ostavlja. Nama su potrebni što prije vanredni par lamentarni izbori kako bi se po stojeća kriza počela razrješava ti sa onom većinom koja ima za to podršku građana i građanki Crne Gore – kazala je Uljarević. Naravno, poručila je, popunja vanje Ustavnog suda je hitno pitanje, i to je prvi preduslov za izlazak Crne Gore iz instituci onalne paralize, a zatim izbori.

Manja šteta

Uljarević je, komentarišući to što su DPS i SDP glasali protiv smje ne predsjednice Skupštine Da nijele Đurović, kazala da se či ni da je njihova procjena bila da je to za njih politički manje štet no nego da upravljanje Skupšti nom preuzme potpredsjednica (Branka) Bošnjak iz DF-a.

- Posebno je pitanje zašto DPS do sada nije imenovao potpred sjednika iz svojih redova, na što ima pravo, a čime bi u ovoj situ aciji, kao i prilikom smjene Be čića, preuzeli zamjenski tu po ziciju do izbora predsjednika.

Ovo je i primjer danka koji sam DPS plaća zbog neizvedene re forme u svojim redovima – ka zala je Uljarević.

Na pitanje šta misli o inicijati vi za smjenu predsjednika Cr ne Gore Mila Đukanovića i najavama DF-a da bi mogli to učiniti bez Ustavnog suda, kao i vraćanju inicijative na doradu, Uljarević je rekla da bi odluka bez mišljenja Ustavnog suda bila svjesno urušavanje ustav no-pravnog poretka države.

– Grupa poslanika, na inicijati vu DF-a, podnijela je prijedlog za pokretanje postupka za utvr đivanje da li je predsjednik Cr ne Gore povrijedio Ustav, od nosno postupka za razrješenje predsjednika Crne Gore. Pred sjednica Skupštine je s pravom taj dokument vratila da se upo dobi Ustavu, jer poslanici mogu donijeti i većinsku odluku da je predsjednik prekršio Ustav, ali ne mogu na osnovu toga razri ješiti predsjednika države, kako su to pokušali uvezati. Da bi se o razrješenju predsjednika države mogla donijeti zakonita i legiti mna odluka mora postojati pret hodna ocjena Ustavnog suda da je on prekršio Ustav. Sve ostalo bi predstavljalo svjesno uruša vanje ustavno-pravnog poretka države Crne Gore – poručila je Uljarević. I. KOPRIVICa

PODGORICA - Vlada Crne Gore je obavijestila građane da je odlazeći premijer Dri tan Abazović u subotu „odr žao četvoročasovno preda vanje na prestižnom UMEF univerzitetu u Ženevi“, te da mu je nakon toga dodije ljen počasni doktorat ovog univerziteta „za liderstvo i doprinos vladavini prava, promociji mira i stabilnosti u regionu“.

Vijest bi bila dobra za Crnu Goru kada bi bila istina, me đutim, Vlada je saopštila laž nu informaciju. UMEF uni verzitet, naime, uopšte nije univerzitet, već privatna bi znis škola. UMEF nije nikakva „prestižna“ institucija, jer ne ma akreditaciju nadležnih or gana Švajcarske za visokoškol ske ustanove.

Da bi obrazovna institucija do bila status univerziteta u Švaj carskoj, mora proći ozbiljnu proceduru. Institucionalnu akreditaciju dodjeljuju Akre ditaciono vijeće Švajcarske i Ministarstvo obrazovanja, na kon što aplikaciju pregleda i potvrdi Agencija za akreditaci je i osiguranje kvaliteta (AAQ).

Samo takva akreditacija omo gućava obrazovnoj instituci ji da se naziva univerzitetom i da njene diplome budu pri znate u Švajcarskoj i u svijetu.

Diplome sa ovakvih škola ni jesu problematične samo sa aspekta priznavanja sa držav nog i sa nivoa drugih visoobra zovnih ustanova, već i prilikom zapošljavanja, jer poslodav ci nijesu u obavezi da prizna ju stepen obrazovanja sa nea kreditovane ustanove.

Samim tim što UMEF nema dr žavne akreditacije i ne spada u univerzitete, ova poslovna ško la ne može biti ni rangirana na listi svjetskih univerziteta. Ove škole nema ni na jednom sajtu zvaničnih švajcarskih institu cija, kao ni na sajtovima švaj carskih organizacija koje se bave upisom stranih studena ta na švajcarske akreditovane visoke škole. Takođe, nekoliko švajcarskih sajtova koji se ba ve upoređivanjem podataka iz javno dostupnih baza, UMEF označavaju kao neakreditova nu poslovnu školu koju ne pre poručuju studentima za upis zbog problema koji mogu na stati prilikom nostrifikacije di plome i zapošljavanja. Na ovu vijest prvi je reagovao profesor Dragan Hajduković koji je kazao da je četvrt vijeka živio u Ženevi, te da UMEF nije univerzitet već obična privat na biznis škola.

Velika šteta po ugled države

Dragan Hajduković: Takozvani „Swiss UMEF University“, za koji tokom 25 godina u Ženevi nikada nijesam čuo, uopšte nema status švajcarskog univerziteta, nego je obična privatna biznis škola

Sanja Damjanović: Za dvije decenije koliko živim u Ženevi i radim u CERN-u, ova „naučna“ institucija mi nije poznata. Kada naredni put bude besjedio o tzv. kritici globalne etike, neka se prvo osvrne na ličnu

Još u aprilu ove godine u Švaj carskoj je objavljen istra živački tekst o ovom „uni verzitetu“ pod naslovom Worthless Diplomas („Bez vrijedne diplome“). U tom tek stu se, između ostalog, navodi da „direktor švajcarskog uni verziteta UMEF Djaved Sang del ima škole u Avganistanu, Burkini Faso, Obali Slonova če i Nigeriji“, objavili su lokal ni mediji u Ženevi.

– ‘Univerziteti’ nijesu njegov je dini poslovni interes. Od 2016. do 2020. Sangdel je vodio kom paniju koja distribuira duvan ske proizvode, štampane i pre hrambene proizvode mreži lokalnih kioska – piše u tom tekstu.

Hajduković je poručio da UMEF nije univerzitet već obič na privatna biznis škola, kao i da će ta škola morati da prestane sa radom ukoliko do 1. januara ne reguliše svoj status kod nad ležne švajcarske agencije AAQ. – Za razliku od vrlo sumnjivog obrazovnog i naučnog kvalite ta, web prezentacija ove pri vatne biznis škole je odlična

(https://en.umef-university. ch/). UMEF svake godine orga nizuje desetak predavanja kao ovo Abazovićevo, što vjerovat no ostavlja snažan utisak na ne upućene studente i njihove ro ditelje – poručio je Hajduković. Školarine, dodaje, veoma su ve like (oko 20 hiljada godišnje, ali ima i dodatnih troškova), a činjenica da UMEF ima svoje jedinice u afričkim i azijskim zemljama od Nigerije i Burki ne Faso do Avganistana, uka zuje da je orjentisan na djecu bogataša iz siromašnih država.

Za UMEF je lijepo zaraditi velike pare, a za nesposobnu tatinu i maminu djecu je lije po imati diplomu od takozva nog švajcarskog univerzite ta sa zvučnim imenom „Swiss UMEF University“. Prihvata nje ovako bezvrijednih prizna nja nanosi štetu ugledu Crne Gore – ističe Hajduković. Na dodjelu doktorata reago vao je i poslanik SDP-a Adnan Striković – Abazoviću je uručen počasni doktorat UMEF univerziteta u Ženevi. Radi se o neakredito vanom kontroverznom univer zitetu iz 2009. godine. To što je obrukao sebe, neka je, ali obru kao je i državu, jer je tamo oti šao u svojstvu premijera Crne Gore. Skandalozno – napisao je Striković na Tviteru. Bivša ministarka nauke Sanja Damjanović kazala je da za 20 godina, koliko živi u Ženevi, ni je čula za tu naučnu instituciju. – Kada sam pomislila da od lazeći premijer ne može pri rediti veći šou program, dota kao se i nauke. Maskiran u togi neakreditovanog a time i nepo

Jandreoski bio u Ženevi u privatnoj režiji

Posjeti odlazećeg premijera Dritana Abazovića UMEF Swiss univerzitetu u Ženevi prisustvovao je i smijenjeni direktor Aerodroma Crne Gore Goran Jandreoski.

Da je tako, potvrđuju i fotografije sa dodjele počasnog doktorata Abazovi ću, na kojima se vidi i Jandreoski.

Na pitanje Pobjede u kom svojstvu je prisustvovao ovom događaju u Ženevi, Jandreoski kaže da je bio u privatnoj režiji i da neće da se pravda.

– Bio sam u privatnoj režiji, ne moram da se pravdam, nijesam više direktor

Aerodroma – kazao je Jandreoski, koji se sve češće pominje kao i jedno od Abazovićevih rješenja za direktora nacionalnog avio-prevoznika.

Na pitanje da li je učestvovao u organi zaciji „ceremonije“ u Ženevi, odgovara odrično.

– Nemam toliko moći da organizujem dodjelu, baš mi to laska – kaže Jandre oski.

Kazao je da je informaciju da će biti direktor TO Montenegra pročitao u medijima, te da ne zna ništa više o tome.

– Crna Gora je jedina destinacija gdje

bih mogao da radim. Svjestan sam svo jih kvaliteta, ako neko smatra da može iskoristiti moje znanje, na raspolaganju sam. Vidjećemo šta će budućnost doni jeti – kazao je Jandreoski. Podsjetimo, Jandreoski je sa mjesta direktora ACG smijenjen početkom avgusta. Zanimljivo je da ga je smijenio novi bord direktora Aerodroma CG, koji je postavljen upravo odlukom Abazoviće ve vlade. Ovo je još jedan od dokaza da Abazović želi da privatizuje sve institu cije i državna preduzeća postavljajući sebi lojalne kadrove.

stojećeg univerziteta, još jed nom unižava državu Crnu Go ru. Za 20 godina, koliko živim u Ženevi i radim u CERN-u, ova „naučna“ institucija mi nije po znata. Kada naredni put bude besjedio o tzv. kritici globalne etike, neka se prvo osvrne na ličnu – kazala je Damjanović za Pobjedu.

Predsjednica Savjeta mladih DPS Crne Gore Sonja Mila tović je kazala da Abazović za svoje paradiranje, privatne promocije i ekskurzije baha to koristi novac svih građana, i to u danima najveće ekonom ske krize.

– Odlazeći premijer Dritan Abazović ne blamira se samo lokalno, u Crnoj Gori, već to ra di učestalo i globalno i tako per manentno urušava godinama mukotrpno građen međuna rodni ugled Crne Gore. Sve se kod njega ispostavlja kao ob mana, kao ova blamaža sa „po časnim doktoratom prestiž nog UMEF u Ženevi“. Imajući u vidu najnovije troškove koje je Abazović bespotrebno ispo ručio na račune svih nas, gene ralnog sekretara Vlade Borisa Marića konkretno pitamo: Ko je platio odlazak u Ženevu i ko je sve bio u delegaciji sa Abazo vićem, koliko je koštao put u Že nevu na „univerzitet“ sa „bez vrijednim diplomama“ kako ovu školu nazivaju švajcarski mediji, zašto je korišćen držav ni avion za ovo privatno puto vanje Dritana Abazovića? Koli ko košta let Abazovića, te da li je tačan podatak koji je objavljen na društvenim mrežama, a na osnovu informacija sa specija lizovane aplikacije, da je premi jer istim državnim avionom oti šao na vikend u Rim, čitava dva dana pred državnu obavezu u Vatikanu – kazala je Milatović. Dok su pripravnici morali da se bore da im se isplati ono što su zaradili, dok generacije stude nata i njihovih roditelja jedva preživljavaju, dotle Abazović, kaže Milatović, potpuno po gubivši veze sa realnim pro blemima ljudi koji žive u Crnoj Gori putuje po svijetu o trošku građana.

– Ovom prilikom pozivamo i nevladine organizacije i ostale društvene subjekte da se zain teresuju za ovu temu i pokažu društvenu odgovornost, kako bi se obuzdalo nekontrolisano trošenje novca koje sprovodi Vlada u tehničkom mandatu na čelu sa Abazovićem – isti če Milatović.

Poslanik SD-a Boris Mugoša je napisao na Tviteru da svako ima pravo da završi fakultet koji god hoće i može u svoje ime da dobi je priznanje bilo kojeg fakulteta.

– Ono što nije dobro (ako su ovi podaci tačni, a nema razloga da nijesu) je kad se informacije afirmišu na sajtu zvaničnih in stitucija, jer se onda radi o ugle du države – naveo je Mugoša.

Vladi se potkrala još jedna greška. Oni su najavili da je dan ranije na tom univerzitetu go stovao predsjednik Austrije Van Der Belen. Ni ta informa cija nije tačna, govorio je biv ši predsjednik Austrije Hajnc Fišer. nj.B.-Mr.j.

Još jedan međunarodni gaf odlazećeg premijera Dritana Abazovića –primio počasni doktorat nepostojećeg univerziteta

Dragan Hajduković

Abazović i Jandreoski na ceremoniji u Ženevi

Sanja Damjanović

Analitičari upozoravaju da osim političkih ambicija Crkva Srbije želi da određuje i što je javni moral istovremeno

PODGORICA - SPC u Srbiji i Crnoj Gori molebanima, odnosno političkim protestima često poziva na nasilje i hoće jednu jedinu stvar: da zadrži političku ulogu, zacementira svoj uticaj na državu i nastavi da djeluje kao aktivna politička stranka i u Srbiji i u Crnoj Gori. Hoće da nameće odluke zvaničnim svjetovnim vlastima - ocjenjuje za Pobjedu advokat i narodni poslanik Aleksandar Olenik. Podsjeća da je SPC u Crnoj Gori to mjesto zauzela na prošlim izborima kada je učestvovala u kampanji i direktno postavila premijera Zdravka Krivokapića, što nije skrivala.

– Interes crkve je da zadrži uticaj, da se pita za sve i da Crnu Goru kao građansku i evropsku državu vrati u srednji vijek – konstatuje Olenik i naglašava da zato crkva nastavlja sa političkim djelovanjem poput protesta na ulici.

Ističe da SPC pokušava da na sve teme nametne svoje ,,duboko maligno i retrogradno mišljenje“ i precizira da se trenutno radi o pravima manjinskih grupa.

– Crkva zagovara duboko diskriminišuću politiku prema svim manjinama i razlikama pa i prema ženama i djeci i ne bira sredstva da to uradi. Njeni razlozi su duboko konzervativni, nazadni i srednjovjekovni. Sada šalje poruku pred izbore u Podgorici jer hoće da zadrži politički uticaj kao što rade sve političke stranke –objašnjava Olenik.

TRI CILJA

Za Vukašina Obradovića , novinara, izvršnog urednika dnevnika „Danas“ i nekadašnjeg predsjednika Nezavisnog udruženja novinara SrbijeSPC ima tri cilja u Crnoj Gori. – Da se mobilišu isti ljudi i ista energija koji su se okupljali oko litija – jer se ta energija očigledno malo rasula. Drugi cilj se poklapa sa ciljem u Beogradu – crkva kroz anahron pristup pokušava da predstavi svoju moć u društvu i na kraju da pokaže državi zube i tu dolazimo do eventualno mogućih nereda u međusobnom odmjeravanju snaga. Ta tri cilja odgovaraju na pitanje zašto se održao moleban u Podgorici uoči prajda – precizira

Hoće da vrate Crnu Goru u srednji vijek

ALEKSANDAR OLENIK: Interes crkve je da zadrži uticaj, da se pita za sve i da Crnu Goru kao građansku i evropsku državu vrati u srednji vijek

VUKAŠIN OBRADOVIĆ: Namjera je da se mobilišu isti ljudi i ista energija koji su se okupljali oko litija –jer se ta energija očigledno malo rasula

Upumpavanje para u Crnu Goru iz Rusije i Srbije

– Sada kad već imamo problem sa djelovanjem SPC, država mora da primijeni represivne mehanizme, prije svega tužilaštvo i sudstvo. Dakle, pročistiti finansiranje SPC - jer se tu vide velike zloupotrebe od novca koji crkva zarađuje, ali i novac koji crkva upumpava u Crnu Goru iz Srbije i Rusije - što su krivična djela. Zatim pedofilija i zloupotreba djece i mladih koji su dati na čuvanje i vaspitavanje crkvi po manastirima i u Crnoj Gori i u Srbiji.

Postoji i niz krivičnih djela protiv politike jer crkva ne može da učestvuje na izborima, a to radi – kaže Olenik

kojem pitanju, a to što radi je zloupotreba vjerskih osjećanja građana. Ako već pričamo o dobrobiti porodice i djece, onda to svakako nijesu pedofili i javni i tajni u vrhu SPC, niti je to poruka da muško ima pravo da primjenjuje silu u braku jer je to bogom dato –objašnjava Olenik i ukazuje da retrogradni pogled na svijet koji propovijeda SPC: zabrana abortusa, zabrana razvoda brakova, da žene i djeca treba da ćute i trpe mušku silu, razara porodicu i dovodi do uništenja društva.

BUDVA - Na Crnogorskom primorju još poneki gost na plaži, dođu na dan-dva pa, kako su hotelijeri kazali Pobjedi, sve manje je isplativo poslovati u ovom periodu. Do kraja oktobra, 80 odsto primorskih hotela će zatvoriti. Prošle godine, prema zvaničnim podacima, od 142 hotela u Budvi radilo je tokom cijele godine njih 25 odsto otprilike, ove godine još ih je manje. Isplativije je, kako su kazali, zatvoriti do proljeća nego raditi tokom zime. Jedini su im problem radnici koje moraju sačuvati.

Zadnje tri godine, kažu, sezona je sve kraća, što zbog nedostatka avio linija, što zbog rata u Ukrajini. Neki veliki hoteli prvi put ove godine razmišljaju o zatvaranju zimi, kažu ne mogu da izdrže inflaciju. A državne institucije nemaju definisanu ponudu, promociju niti su se opredijelili hoće li masovni ili ekskluzivni turizam.

PROBLEM SA

RADNICIMA

Zimi svaki

Jedan spasilac od Starog grada do Svetog Stefana

Obradović za Pobjedu. Na pitanje da li je država tada trebalo da oštro reaguje i skloni crkvene aktivnosti sa ulice, on kaže da države stalno prave kompromise sa crkvom. – Sve vlasti u Srbiji su od 2000. godine paktirale sa crkvom i pravile razne kompromise, računajući da će tako doći do onog dijela građana na koje crkva ima uticaj. Pokazalo se da su nas te računice skupo koštale – odgovara Obradović i podsjeća da prije i poslije 2012. godine imamo kontinuitet u ponašanju crkve prema važnom političkom pitanju –

Kosovu, kao i da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ali i njegovi prethodnici često idu na konsultacije sa crkvenim velikodostojnicima o Kosovu i tako pokazuju da postoji saglasnost između crkve i države kada je u pitanju Kosovo.

JAVNI MORAL

Osim političkih ambicija, SPC hoće i da određuje šta je javni moral istovremeno zataškavajući pedofiliju i seksualno uznemiravanje monaha u svojim redovima. Postavlja se pitanje odakle taj monopol?

– Crkva nema monopol ni na

On kaže da je adresa za naše pitanje – do kada će se tolerisati takvo ponašanje SPC –država, koja može da primijeni mehanizme tužilaštva i pravosuđa i da zakon koji važi za sve mora da važi i za crkvu. Zatim ukazuje i da je sadašnji problem sa crkvom i u medijima i osnovnom obrazovanju i da se u tim oblastima može preventivno djelovati.

LICEMJERJE

S obzirom na to šta se sve dešava u crkvenim redovima naziv molebana „Za svetinju braka i očuvanje porodice“ je licemjeran od crkve.

Konstatujući da crkva ima čudan odnos prema javnom moralu i da je to organizacija koja želi da demonstrira svoju supremaciju u društvu, Obradović ukazuje na dvostruke standarde crkve kojih se ona ne stidi.

Vlasnik hotela ,,Mažestik“ u Budvi Ivan Ivanović kaže da radi zimi, ali samo zbog toga što mora sačuvati radnike kako bi za sezonu imao kvalitetnu ponudu. Međutim, ove godine zbog inflacije prvi put od otvaranja razmišljaju o zatvaranju hotela zimi jer je, kažu, od skupoće neizdrživo. – Crnogorski turizam je u krizi i treba hitno reagovati jer doći ćemo do toga da će nam se radnici preorjentisati za drugu privrednu granu – poručuje Ivanović dodajući da bez dobrih radnika u sezoni neće imati kvalitetan turistički proizvod.

– Problem je što je turizam niskoakumulativna privredna grana. Prvi put razmišljamo o zatvaranju zimi zbog inflacije. U turizmu i ugostiteljstvu ne možete da dižete dnevno cijene usluga kao što rade trgovine, nego se to radi u određenom periodu godine. Možemo dići cijene u špicu sezone i to je to. Sa ovim svakodnevnim poskupljenjem troškova vrlo je teško održati se zimi s obzirom da su i plate ,,otišle gore“ – kaže Ivanović dodajući

IVAN IVANOVIĆ:

Jakša Šćepanović jedini je spasilac od Starog grada Budve do Svetog Stefana kojeg smo zatekli. Kazao je Pobjedi da još malo ima sunčanih dana, pa će i on da završi sa ovim poslom.

– Bavim se ovim već 12 godina. Sada ću da tražim stalni posao, jer sam završio Ekonomski fakultet – kaže Šćepanović dodajući da će još desetak dana biti poneki gost na plaži i onda će se i plažni barovi zatvoriti.

da misli da će biti sve teže i da se boji da će sve manje hotela raditi zimi.

– Rad tokom cijele godine se održava kroz štednju i određeni dio kapitala koji je zarađen ljeti. Da li je održivo da se radi cijele godine je pitanje staro koliko i crnogorski turizam. Poenta rada zimi nije radi nekog imidža s obzirom da nema turista. To je jednostavno borba za neki kvalitet koji će se postići tokom sezone koji nam i donose kvalitetni radnici, koje moramo čuvati – poručuje Ivanović.

– Kad god joj se pruži prilika, crkva će pokušati da utiče na sve šire društvene i političke prilike. Koliki će biti taj uticaj zavisi od prostora koji joj daje aktuelna vlast. U Srbiji je taj prostor prilično veliki i neograničen i crkva ga maksimalno koristi. U Crnoj Gori se trudi da dostigne istu poziciju kao u Srbiji – državne crkve. Međutim, to u Crnoj Gori ide malo teže. Dakle, sve ovo što se dešava sa litijama i oko prajda je bitka SPC da se nametne kao bitan faktor u društvenim i političkim zbivanjima – ocjenjuje Obradović

– Božiji rabovi se voze u bijesnim automobilima, žive u neukusnim dvorcima poput Kačavende... Dakle, crkva mora da se pozabavi osnovnim vrijednostima unutar sebe da bi mogla da govori o standardima kada je u pitanju porodica i manjinske zajednice i grupe. Crkva se ponaša kao da mi ne znamo šta se dešava unutar nje, ona propisuje porodične vrijednosti, a nema nikakve ingerencije i izlazi van svoje teritorije. To se, po pravilu, dešava u društvima gdje crkva i država nijesu jasno odvojene – smatra Obradović.

Violeta CVEJIĆ

Crnogorski turizam je u krizi i treba hitno reagovati. Sve manje hotela će raditi zimi, ako se ovako nastavi

Prema njegovim riječima, ne možemo se kao destinacija samo oslanjati na sunce, već organizovati MICE i sportski turizam, a za to nam treba infrastrukutra.

– MICE turizam je dobra ideja, ali da bi se to realizovalo, ne treba samo da budu uključene turističke agencije i Udruženje hotelijera. Treba da bude uključeno i resorno ministarstvo i opština kao i NTO. Takođe, taj vid turizma treba da bude u kontinuitetu, a ne da bude po dva-tri kongresa u pojedinim hotelima. Ne možemo tako biti konkurentni – smatra Ivanović dodajući da Budvi treba i ozbiljna konferencijska sala kako bi svi hoteli profitirali od toga.

– Od velikog broja konferencija ne profitira samo Budva nego i država. Onda za zimske mjesece treba razvijati i sportski turizam, ali nam za to treba ozbiljna infrastruktura – tere-

SPC u Crnoj Gori želi da postane državna crkva

Hotelijeri u Budvi o poslovanju nakon špica sezone

Zimi na Primorju svaki peti hotel radi

– Bili bi svi rentabilni da ima mo što da ponudimo. Sadržaj treba da pravi država sa turi stičkim organizacijama. Da dovedemo turističke agenci je i novinare iz drugih zema lja da vide šta imamo. Oni ih dovode kao u tranzitu, treba im temeljno pokazati šta mo žemo da im ponudimo – ka že Pejović.

MIĆA IVANOVIĆ:

Bračni par Felber 40 godina, dva puta godišnje, gostuje u ,,Avali“

ni, sportske hale, bazeni, a na ma i postojeća infrastruktura propada, a ne da ulažemo u iz gradnju nove – kaže Ivanović. U novembru, kako dodaje, go stiju skoro da i nemaju. Indivi dualno dođe po koji gost pa ho tel nema nikakvu isplativost. – Možemo reći da je isplativ tek od sredine aprila i onda to traje do početka oktobra, sve ostalo je gubitak. Prošlih godi na smo radili zimi sa minimal nim troškovima, ove godine tr žište rada će biti u problemu – kaže Ivanović.

Njegova poruka nadležnim je da se mora vidjeti u kom prav cu će se razvijati turizam, od nosno kako naći isplativost u hotelima tokom zime ne radi profita nego da se sačuva rad na snaga.

OrganizOvati pOnudu

Vlasnik hotela ,,Grbalj“ Niko la Pejović, koji je i predsjednik Udruženja hotela Crne Gore, procjenjuje da će ova zima biti gora nego prošla i da će raditi i manje od 20 odsto hotela na Crnogorskom primorju, a da će se onda svi aktivirati za Novu godinu ili kad neka grupa dođe na dva-tri dana...

NIKOLA PEJOVIĆ:

Najviše ,,udaraju“ po hotelima i ljudima koji rade legalno. Po mojoj procjeni, više od pola budžeta je u sivoj ekonomiji što u turizmu, što u ostalim djelatnostima

– Zimi gosti treba da nam do laze zbog nečega, treba da se organizuje neka ponuda. Stal no nam pričaju puni smo, puni smo, milijardu ćemo premaši ti. Ja bih volio da bude i dvi je milijarde, ali od toga nema ništa – kaže Pejović dodajući da je najveći problem i najveći odliv novca u privatnom smje štaju i stanovima na dan koji se nijesu doveli u red.

– Najviše ,,udaraju“ po hoteli ma i ljudima koji rade legalno i tokom cijele godine. Po mojoj procjeni, više od pola budže ta je u sivoj ekonomiji što u tu rizmu, što u ostalim djelatno stima – kaže Pejović.

Ovogodišnji špic sezone, ka ko je istakao, trajao je najkra će do sada, od 25. jula do 1. sep tembra.

– Nakon 1. septembra, kao da je neko presjekao. Mi smo po rodičan manji hotel i zahvalju jući tome što smo svi uključeni imamo sada neku popunje nost od 20 odsto. Sami se bori mo za ponudu, sami kontakti ramo agencije. Imali smo sada jednu grupu iz Hrvatske, za tim iz Bugarske, Rumunije... to su gosti koji ostaju kratko dva

do tri dana – kaže Pejović sma trajući da to nije rješenje jer su prinuđeni da smanjuju cijene. – Došli smo u situaciju da je skuplji smještaj u Podgorici nego u Budvi, što je nezami slivo. Moramo konačno da vi dimo šta Budva hoće – masov ni ili elitni turizam. Nije nam samo korona i rat u Ukraji ni problem, nego i smanjena avio- dostupnost i nestabilna politička situacija. Slali smo lošu sliku u svijet i onda neće da nam šalju grupe – poručuje Pejović dodajući da konačno moramo organizovati kampa nju, ali već u februaru i da pra timo i praznike ne samo kod nas nego i u drugim zemljama.

– Veliki hoteli mogu da se odr že sa MICE turizmom, ali ima ju i oni veliki broj ljudi i sku po održavanje velikog objekta – kaže Pejović koji ističe da su započeli razgovore sa lokal nom turističkom organizaci jom da promovišu grad, da na prave manifestacije zimi, da se nešto dešava.

– Ljeti svi punimo smještaje, ali moramo misliti na zimu –poručuje Pejović.

Kao predsjednik Udruženja hotela poručuje da se mora raditi na infrastrukturi, po boljšati avio-povezanost... da se sagledaju problemi.

– Moramo sjesti, porazgova rati i vidjeti gdje su problemi, a ne da ih stavljamo pod tepih.

Bilo bi ljudski da se konačno opredijelimo koja tržišta da ,,gađamo“, skupa ili jeftinija.

Mi smo destinacija i za jefti niju i srednju i bogatu klijan telu... Možemo sve da primi mo – smatra Pejović.

Kako ističe, trenutno nikakvog dogovora nema sa nadležnim institucijama.

Pomoćnik generalnog direk tora hotela ,,Budva“ i direktor prodaje Mića Ivanović kazao je Pobjedi da ne planiraju za tvaranje jer nemaju konkuren ciju u kongresnom turizmu. – Hotel ,,Budva“ je koncipiran kao gradski hotelsko-poslov ni objekat i kao takav ima mo gućnost rada tokom 12 mjese ci. Nažalost, nijesu svi mjeseci rentabilni, ali zbog održivo sti poslovanja, radnih navika zaposlenih, hotel radi cijele godine. Poslovno održavanje hotela nam se zasniva na una prijed odrađenim planovima i analiziranju tržišta. Hotel je visoko pozicioniran u MI CE turizmu i to nam je glavni adut da ostanemo rentabilni u periodima van sezone – ističe Ivanović.

Kongresni centar hotela ,,Budva“, dodaje on, je jedan od najboljih, najmodernijih i najkompaktnijih kongresnih centara u Crnoj Gori, uz visok standard i profesionalnost ser visa izgradili su svoju poziciju na MICE tržištu. – Njegovanji odnos prema partnerima i klijentima (go stima) koji nudimo prepoznat je među svim partnerima ko ji rade u kongresnoj industri ji. To dokazuju naši stalni par tneri – ambasade, kompanije,

Potreban je dobar marketing i saradnja sa agencijama koje rade serijale grupa, saradnja sa penzionim fondovima država u Evropi i ponuda koja bi se bazirala na smještaj u hotelima

firme kako domaće tako i ino strane, nevladine organiza cije i ostali. Uz lokaciju koja je perfektna, sadržaj kongre snog centra i vrhunska usluga su naši glavni aduti da u Bud vi trenutno nemamo konku rencije kada se radi o manjim i srednjim događajima – kaže Ivanović.

Osim toga, imaju i dosta grupa i serijala koji se rezervišu go dinu dana unaprijed i to im je dobar osnov da mogu plani rati postsezonu i period zime i niske potražnje individual nih gostiju.

akcije i pOklOn paketi

– Imamo i mjesečne akcije za individualne goste, poklon pa kete i pakete za porodice ko je prezentujemo na našim ka nalima individualne prodaje, tako da i uz taj segment direk tne individualne prodaje ima mo evidentan rast broja rezer vacija u jesenjem i zimskom periodu – kazao je Ivanović dodajući ipak da je pozitivan bilans veoma teško ostvari ti tokom zime, ali se trude da budu na nuli ili u minimalnom minusu.

Njegova formula uspjeha za rad tokom cijele godine je planska prodaja.

Bračni par Ursula i Diter Felber, penzioneri iz Njemačke, već 40 godi na dva puta godišnje, u junu i oktobru, odmaraju po 15 dana u hotelu ,,Avala“. Samo su ,,godinu korone“ preskočili.

– Uživamo samo kada smo u Budvi – kažu

Ursula i Diter koji su već ušli u devetu deceniju. Bili su uspješni poslovni ljudi i sada u penzioner skim danima vole da uživaju.

Koliko im se sviđa odmor kod nas govori i podatak da su napravili i album slika ,,Avale“ poput časo pisa iz svih perioda, koji su poklonili menadžmen tu ovog hotela.

Ljubav prema Crnoj Gori i Budvi prenijeli su i na svoje dvije ćerke, lje karke i one sada takođe dolaze sa svojim porodi cama.

novi umnogome zavise od li nije letova, pa je najveći uslov da imamo što više redovnih li nija iz zemalja Evrope tokom post i predsezone – zaključu je Ivanović.

Generalni menadžer hotela ,,Avala“ Nemanja Kuljić tvr di za Pobjedu takođe da je rad tokom cijele godine – rad na ivici finansijske održivosti.

– Međutim, postižemo nešto drugo, a to je permanentno prisustvo na tržištu, održa vanje ujednačenog kvaliteta procesa rada i čuvanje kvali tetne i obučene radne snage – kazao je on dodajući da je to više ulaganje u budućnost ne go trenutni benefit.

Međutim, pošto imaju i dosta ugovorenih poslova iz oblasti kongresnog turizma i perma nentno prisustvo stalnih go stiju iz regiona, bilans im je pozitivan u toku zime.

NEMANJA KULJIĆ:

Rad tokom cijele godine je rad na ivici finansijske održivosti. Međutim, postižemo nešto drugo, a to je permanentno prisustvo na tržištu i čuvanje radne snage

– Potreban je dobar marketing i saradnja sa agencijama ko je rade serijale grupa, sarad nja sa penzionim fondovima država u Evropi i ponuda ko ja bi se bazirala na smještaj u hotelima u Budvanskoj rivije ri sa dužim periodom boravka uz organizovane ture i posjete drugim gradovima u našoj dr žavi. Takođe bismo morali više da se reklamiramo kao MICE destinacija jer naša lokacija je izvanredna za ovaj vid turiz ma – kaže Ivanović.

Prema njegovim riječima, zimski period čak može isko ristiti i za reklamne posjete tu roperatora u cilju promovisa nja destinacije.

– Svjedoci smo da nam pla

Prema njegovim riječima, rje šenje je u stvaranju jakog tr žišta stalnih gostiju kao i u daljem unapređenju kongre snog turizma.

– Održivost hotela zimi je mo guća ako se uspješno pozici oniraju na regionalnoj mapi kongresnog turizma. Narav no, potreban je ozbiljan na por kako u pravcu oprema nja vrhunskom tehničkom opremom, kompetentnim ka drom, tako i temeljit i dugo trajan rad upravljen u pravcu uspostavljanja tijesne sarad nje sa MICE agentima iz re giona, ali i samostalnog na stupa hotelskog preduzeća na MICE tržištu – poručio je Kuljić. n kOvaČeviĆ foto: d. MalidŽan

SEZONA NIKAD KRAĆA: Detalj iz Budve

Ra eri i spasioci i dalje traže drugo dijete nakon stravične nesreće u kanjonu Tare Tijelo djevojčice pronađeno na tri kilometra od udesa

MOJKOVAC - Tijelo jednog djeteta, djevojčice koja je prije dvije noći ispala iz vozila nakon slijetanja u kanjon Tare pronađeno je – kazao je CdM-u direktor Regionalnog ronilačkog centra za podvodno deminiranje i obuku ronilaca – RCUD Vesko Mijajlović Spasilačke ekipe još tragaju za drugim djetetom.

On je ranije kazao da veliki problem u potrazi predstavlja zamućena rijeka Tara. – Prešli smo oko 13 kilometara. Tara je mutna i brza. Vidljivost pod vodom je oko jedan metar – kazao je Mijajlović.

Pripadnici Vojske Crne Gore i specijalizovane jedinice pomoći će na terenu civilnim službama u potrazi nakon tragedije koja se dogodila, kada je vozilo u kojoj se nalazila majka sa troje djece sletjelo u kanjon Tare. To je na svom Tviter nalogu objavio ministar odbrane Raško Konjević Udruženje raftera i stanovništva NP ,,Durmitor“ upućuje poziv svima koji to mogu da danas u devet sati dođu na polazište splavova i daju doprinos u pretrazi terena i pronalaženju djeteta koje se nalazilo u automobilu koji je sletio u Taru.

Predsjednik Udruženja, skiper Veljko Ostojić, koji je sa

svojom ekipom juče pronašao utopljenu djevojčicu, kaže da će danas pješice pretraživati teren od mjesta nesreće do Žugića Luke.

-Apelujemo na građevinske firme koje obavljaju radove uzvodno na Tari da prekinu aktivnosti, da ne zamućuju rijeku jer smanjuju vidljivost.

- Poslali smo dopis Službi zaštite i spašavanja Pljevlja i oni će se odazvati sjutrašnjoj pretrazi. Uz uvjerenje da će se i dalje masovno odazivati radnici NP ,,Durmitor“, momci sa

Žabljaka i Mojkovca, mještani Tare, sve firme koje se bave raftingom na području Kolašina, Mojkovca, Žabljaka i Pljevlja.

U telefonskom razgovoru sa potpukovnikom Gačevićem dobio sam uvjeravanje da Vojska Crne Gore šalje četiri čamca i posadu. Javile su se i kolege iz donjeg dijela Tare i od juče pretražuju teren od Brštanovice do Šćepan Polja. Gorska služba spašavanja na čelu sa Mirkom Cicmilom postaviće ujutru mrežu na Brštanovici- kaže u saopštenju Velj-

ko Ostojić.

Podsjećamo, u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila prekjuče poginula je majka, dvadeset sedmogodišnja Jelena Vuković

Do nesreće je došlo nakon što je automobil iz, za sada neutvrđenih razloga, sletio u kanjon. Jedno od troje djece koja su se nalazila u vozilu izvučeno je iz provalije sa povredama i prevezeno u bolnicu. Smrskano vozilo prekjuče je izvučeno iz kanjona rijeke. R. P.

Beživotno tijelo Podgoričanina pronađeno na Sinjajevini Sumnja se da je mladić pao sa litice

PODGORICA – Beživotno tijelo Podgoričanina S. B. (30) pronađeno je juče ujutro na Sinjajevini, potvrđeno je nezvanično iz policije.

Sumnja se da je mladić nastradao prilikom pada sa litice. Porodica je prijavila nestanak S. B. koji se nakon izlaska iz porodične vikendice na Sinjajevini u subotu

predveče više nije javljao. Policija je pretražila teren i rano juče ujutro pronašla tijelo bez znakova života. Uviđaj je u toku. Nj. Ž.

KO JE KRIV ZA INSTITUCIONALNU stručnjaka prof. dr Nebojše Vučinića

Država talac

PODGORICA – Status pravosudnih institucija u Crnoj Gori od kojih su mnoge godinama u takozvanom „v.d. stanju“, a Ustavni sud je blokiran od septembra, kada je jedan od preostalih četvoro sudija ove institucije stekao uslove za penziju, pa više nemaju kvorum za postupanje, ozbiljno ugrožava evropsku perspektivu naše države i možda još važnije, dovodi u pitanje ljudska prava u zemlji.

Vijest da poslanici Skupštine Crne Gore nijesu izabrali prof. dr Nebojšu Vučinića za člana Sudskog savjeta nije šokirala samo domaću javnost – zatečeni su ostali i na zapadnim adresama, jer se radi o čovjeku sa nespornim profesionalnim i etičkim referencama.

Vučinić je redovni profesor Univerziteta Crne Gore u penziji, bivši je sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, kojeg je za tu poziciju birala Parlamentarna skupština Savjeta Evrope i decenijama je beskompromisni kritičar crnogorskih vlasti.

Osnovni uslov za izbor sudije Suda u Strazburu je da „mora da uživa visoki moralni ugled i posjeduje kvalifikacije potrebne za obavljanje visokih sudskih funkcija, odnosno da bude priznati pravni stručnjak“. Čovjek koji je zavrijedio poštovanje evropskih parlamentaraca, međutim, nije zavrijedio povjerenje najvećeg dijela predstavnika građanki i građana u crnogorskom parlamentu.

ŽRTVA POLITIKE

mogu da dođu do pravde. Poruka Evropi je jasna – nijesu bitna ljudska prava, jer pravo sudske zaštite je ljudsko pravo, nije bitan kvalitet ljudi, bitni su samo uski politički interesi – upozorava za Pobjedu nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos Kategoričan je da će „Evropa i te kako to da razumije i upamti“ i uvjeren je da će u sljedećem izvještaju Evropske komisije Crna Gora imati loše ocjene.

kršenje kodeksa

PODGORICA - Aktivista za ljudska prava i član Centralnog savjeta Građanske inicijative ,,21. maj“ Aleksandar Saša Zeković uputio je hitnu inicijativu ministru unutrašnjih poslova u tehničkom mandatu Filipu Adžiću zbog snimka, koji je na društvenim mrežama postao viralan, na kom se vidi da policijski službenik angažovan u Sektoru granične policije u Nikšiću Miljan Vuković na jednom svadbenom veselju pjeva četničke pjesme.

- Nekoliko je snimaka u pitanju, a mi vam dostavljamo onaj na kojem se veliča Pavle Đurišić,

za kojeg zvanična dokumenta ukazuju da je najveći ratni zločinac na prostoru Crne Gorenaveo je Zeković u inicijativi u ime GI ,,21. maj“.

Iako se, kako dodaje, radi o privatnom svadbenom veselju, njemu je prisustvovalo više desetina zvanica, a brojne osobe su, zbog sjećanja, uradile i video-zapise muzičkih sadržaja koji su postali i javni.

- Policijski službenik je dužan da se i kada nije na dužnosti ponaša na način da ne naruši svoj i ugled policije u cjelini, da bude politički neutralan i ne smije iznositi svoja politička, niti druga uvjerenja i stavove kojima može izazvati mržnju ili netrpeljivost po bilo kojem osnovu.

U ovoj situaciji kršenje odredbi Kodeksa policijske etike je očigledno - ocijenio je Zeković.

Moli Adžića da naloži pokretanje odgovarajućeg postupka zbog neupitnog primjera kršenja etičkih vrijednosti crnogorske policije.

- Starješinama Uprave policije i Sektora granične policije, kao i članovima Etičkog odbora Uprave policije, preporučujemo tekst dr Radoja Pajovića, našeg uglednog i priznatog istoričara, kako bi razumijeli suštinu primjedbe zašto je veličanje i slavljenje Pavla Đurišića neosnovano i pogrešno, društveno neprihvatljivo i nemoralno - naveo je Zeković i atačovao tekstove o ovom ratnom zločin-

cu ,,Zločini Pavla Đurišića nad muslimanima“ i ,,Osnovni podaci o zločinima Pavla Đurišića – Dr Radoje Pajović“.

Dr Pajović je, ističe, objavio i knjigu, isključivo zasnovanu na zvaničnim dokumentima, ,,Pavle Đurišić“ koju je objavio ,,Grafo Crna Gora“ (2005).

- Predlažemo da razmotrite mogućnost da se nabavi ova knjiga ili omogući njen reprint kako bi policijskim službenicima, u svim organizacionim jedinicima i stanicama policije, postala dostupna relevantna i pouzdana građa o ovom ratnom zločincu - kazao je Zeković i dodao da mole za povratnu informaciju o preduzetim radnjama. R. P.

- Gospodin Vučinić je postao žrtva činjenice da su u Crnoj Gori političke partije uzele državu za svog taoca i da im ništa više nije značajno. Političke partije hoće da kontrolišu sve. Istina, to je problem mnogih država u našem okruženju. Nikakav kvalitet pojedinaca više nije važan, značajni su samo uski interesi političkih partija koje pri tome zaboravljaju na državu, a i na građane. Kod vas je blokiran Ustavni sud, Sudski savjet nije kompletiran i to i te kako utiče, ne samo na funkcionisanje i ugled države, nego i na to kako građani Crne Gore

I profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore Olivera Komar je vrlo neprijatno iznenađena što neki poslanici/ce nijesu dali povjerenje profesoru Vučiniću. - Razumijem da je politika stalno pregovaranje tokom koga političari pokušavaju da izvuku što više koristi za sebe, svoju partiju, politiku koju predstavljaju, kao i to da se u tom pregovaranju može desiti da se uvijek ne izabere neko ko je najbolji. Međutim, isto tako bi poslanici/ce trebalo da imaju osjećaj za trenutak i mjeru, te da razumiju da mimo pojedinačnih, postoje i zajednički interesi, prema kojima svi oni imaju obavezu – naglašava ona. U susret izboru sudija Ustavnog suda činjenica da je bez podrške parlamenta ostao profesor Vučinić zabrinjavajuća je i za aktuelnu predsjednicu Sudskog savjeta, univerzitetsku profesoricu Vesnu Simović-Zvicer - Mi se igramo. Šaljemo poruku da smo pretpolitičko društvo, šaljemo poruku o našoj, nažalost, kolektivnoj nezrelosti. U više navrata sam pozivala poslanike da se izdignu iznad pojedinačnih i partijskih interesa, da prepoznaju ono što je nacionalni interes i da vode računa o tome. Ali, oni kalkulišu, imaju svoje strategije tako da je ovo situacija koja je porazna za sve u Crnoj Gori – naglašava Simović-Zvicer.

Ni advokatica Marijana Laković-Drašković nema dilemu da zbog „skandaloznih odluka koje se nižu na dnevnom nivou“ evropski partneri „dižu ruke“ od Crne Gore.

- Kako se može očekivati da se poslije odluke da profesor Vučinić ne može u Sudski sa-

Poslanici/ce trebalo bi da imaju osjećaj za trenutak i mjeru, te da razumiju da mimo pojedinačnih, postoje i zajednički interesi, prema kojima svi oni imaju obavezu – naglašava Olivera Komar

Ra eri apeluju da se prestane sa građevinskim radovima uzvodno na Tari

Olivera Komar

talac političkih partija

Danas sjednica Ustavnog odbora

Sjednica Ustavnog odbora na kojoj će se utvrditi prijedlog za izbor četvoro sudija Ustavnog suda biće održana danas.

Korać odbio da bude predsjednik Sudskog savjeta?!

Novi član Sudskog savjeta, prof. dr Radoje Korać, koji je jedini iz reda uglednih pravnika izabran na sjednici Skupštine krajem septembra, odbio je, međutim, da bude predsjednik ovog tijela?!

- Činjenica da je za njega glasalo čak 65 poslanika/ca navela me da razgovaram sa njim prije sjednice Sudskog savjeta prošle sedmice i da predložim, što sam i učinjela na sjednici, da ja podnesem ostavku, a da on bude imenovan za predsjednika Savjeta. Smatrala sam da jedini on, od nas četvoro koje bira Skupština, sada ima taj legitimitet, ali on nije pristao – kazala je Vesna Simović-Zvicer

vjet iko ozbiljan i kredibilan prijavi za tri pozicije uglednih pravnika u ovom tijelu? Upravo ovaj primjer dovoljno govori o stanju u parlamentu i neozbiljnosti onih koji nijesu glasali za profesora Vučinića. Govori o neodgovornosti prema građanima i građankama od kojih, prema istraživanju iz juna ove godine, 75 odsto želi brz ulazak Crne Gore u Evropsku uniju – ističe ona.

Uvjerena je da će zbog svega što se dešava izvještaj EK biti loš, ali ukazuje i na odgovornost dijela aktuelnog Sudskog savjeta.

– Zbog njihovog nemarnog i neodgovornog odnosa nijesu adekvatno implementirana ustavna i zakonska rješenja i Crna Gora je dovedena u situaciju, da „pravda“ pred međunarodnim partnerima njihove pogrešne odluke. Pri tome, mislim na period od početka implementacije novih zakonskih rješenja 2016. godine – precizira Laković-Drašković.

POLITIČKA KORUPCIJA

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Građanska alijansa i Udruženje pravnika Crne Gore saopštili su poslije skupštinskog zasijedanja na kojem je izabran samo jedan od četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika da je „u atmosferi političke

pijace, koja ne uvažava ozbiljne biografije, i rezultat narednog konkursa doveden u pitanje“.

Poslanici Socijalističke narodne partije - Bogdan Božović, Danijela Đurović, Dragan Ivanović, Dragan Vukić i Milosava Paunović u prvom krugu glasanja podržali su profesora Vučinića, ali u drugom krugu, mjesec kasnije, nijesu glasali za njega.

- Ako ne neki drugi kandidat, onda je makar Dragan Šoć zaslužio podršku za izbor u članstvo Sudskog savjeta, zato čudi izostanak podrške od strane onih od kojih se očekivala. Svojim znanjem i iskustvom gospodin Šoć bi bez dileme mogao da odgovori izazovima koje podrazumijeva obavljanje te funkcije – saopštio je Bogdan

Božović, 22. septembra, pravdajući svoju i odluku ostalih kolega iz SNP da ne podrže profesora Vučinića i Fikreta Kurgaša Ekspert za pitanja korupcije Drago Kos nema dilemu da je postupak poslanika SNP-a jedan od oblika političke korupcije.

- Na engleskom se to zove stejt kepčer. To znači da političke stranke ili neko drugi preko njih postaje vlasnik države i to jeste oblik političke korupcije.

To su situacije koje smo vidjeli u mnogim zemljama i to me više ne iznenađuje, ali me iznenadilo da se to sada dešava u Crnoj Gori. Neću da kažem da je Crna Gora bila biser demokratije i poštovanja prava, ali tako očito kao što se to sad de-

Na poziv od 1. avgusta se javilo 19 kandidata, ali je dvoje u međuvremenu odustalo. Odbor će danas birati između prijavljenih Snežane Armenko, Alije Beganovića, Tatjane Bulatović, dr Ilije Vukčevića, Sulejmana Gučija, Dragane Đuranović, Azre Jasavić, Snežane Jonice, dr Jovana Kojičića, Sanje Maslenjak, Jadranke Novaković, Zdenke Perović, Mirjane Popović, Ivana Radojičića, prof. dr Branislava Radulovića, Enese Rastoder i Jelene Ružičić

silo i dešava i sa Ustavnim sudom i sa Sudskim savjetom tako očigledno nikad nije bilo u vašoj zemlji – naglašava Kos. Zaključuje da se nada „da će građani i građanke Crne Gore da razumiju ovu situaciju i shvate što se dešava i da će se toga sjetiti kada sljedeći put

Kad kadriraju korumpirani političari i organizovane bande

Crna Gora, upozorio je Drago Kos, pridružila se državama u kojima političari pod svoju kontrolu stavljaju sudsku granu vlasti, kako bi nesmetano mogli da krše zakon. - Shvatili su i korumpirani političari i članovi organizovanih kriminalnih bandi da im se mnogo više isplati investirati i ulagati u to da oni preuzmu vlast nad izborom ko će biti član sudskih tijela i sudova, tužilaštva… Na taj način oni se osiguravaju da će ti ljudi koje budu postavili stati na njihovu stranu u slučaju da se iniciraju neki predmeti. Takve slučajeve imamo i u Sloveniji, Hrvatskoj, Moldaviji, Ukrajini, Rumuniji i to nije ništa novo. Ali je novo da im se sada pridružila i Crna Gora – naglašava Kos.

Deblokada Ustavnog suda neophodna

Marijana Laković-Drašković i Vesna Simović-Zvicer upozoravaju da bi crnogorski poslanici trebalo da se uozbilje i izaberu sudije Ustavnog suda, makar jednog.

- Osim činjenice da nema kvoruma za odlučivanje, jer fale četiri sudije, već sedam godina imamo Ustavni sud koji je bio predmet brutalne političke trgovine i gdje su sjedjele osobe - od bivših političara do osoba koje nijesu imale položen pravosudni

ispit, a da ne pominjem iskustvo u oblasti ljudskih prava, a postupaju po ustavnim žalbama – naglasila je Laković-Drašković.

Ona upozorava i da je pitanje da li je istaknuti pravnik osoba koja osim što nema pravosudni ispit, nema niti jednog objavljenog rada, stručne publikacije, a ni naučno zvanje.

- Pitanje je i da li je takva osoba izabrana u skladu sa Ustavom – naglašava Laković-Drašković.

Pribojava se istog scenarija kao i u slučaju izbora za članove Sudskog savjeta, iako, smatra ona, mali broj prijavljenih kandidata

Objašnjava da je on iznio neke razloge, pored ostalog da ne bi bilo dobro da se bira odmah na prvoj sjednici Savjeta, te da je bolje da se sačeka da budu izabrani i preostali članovi i da se onda razgovara na tu temu.

budu izašli na izbore“.

Profesorica Olivera Komar konstatuje da se „Crna Gora u nevjerovatno kratkom vremenu pretvorila iz funkcionalne, iako nesavršene, demokratije sa ozbiljnim aspiracijama za članstvo u Evropskoj uniji u nefunkcionalnu, skoro pa blokiranu državu, neizvjesne budućnosti“.

- Poslanici i poslanice imaju obavezu da u ovakvim trenucima ostave po strani svoje partijske interese i na pozicije kontrolora – kakav je Sudski savjet – izaberu stvarne, a ne samoproklamovane eksperte i one čiji se profesionalni i ljudski kredibilitet i integritet ne može dovesti u pitanje. Takva osoba je profesor Nebojša Vučinić – poručila je ona.

ODGOVORNOST SKUPŠTINE

Zvuči užasno licemjerno, ističe Komar, stalna žalopojka o tome kako „nemamo kadrova“ ili kako „neće niko da se prihvati posla“.

- A kad se to i desi, kad neko stvarno poželi da doprinese svojim znanjem i iskustvom, krene besprizorna politička trgovina koje se bilo koji profesionalac/ka od integriteta gnuša. Poslanici/e ovakvim postupkom, a posebno obrazloženjem koje vrijeđa zdrav

ispunjava kriterijum predviđen Ustavom. - Ako sudije ne budu izabrane, postaviće se pitanje održavanja lokalnih izbora, odnosno njihovog legitimiteta – dodaje naša sagovornica.

Vesna Simović Zvicer poručuje da bi bilo krajnje neozbiljno da se ne izabere makar jedan sudija Ustavnog suda, što bi bilo dovoljno da se ova institucija makar odblokira.

- Imamo među prijavljenima izuzetno dobrih kandidata. Neki koji su čak bili uključeni u pisanje Ustava Crne Gore – ističe Simović-Zvicer.

razum, poslali su poruku svima da oni zapravo ne žele nekompromitovane kadrove i da im funkcionalna demokratija u Crnoj Gori nije prioritet – kategorična je Komar.

I Marijani Laković-Drašković, koja je svojevremeno bila šefica naše radne grupe za poglavlja 23 i 24, neprihvatljivo je da crnogorskim poslanicima nije bio prihvatljiv čovjek koji je bio sudija „Evropskog suda za ljudska prava, koji ima nadležnost na teritoriji od 800 miliona stanovnika“.

- Radi se o međunarodno priznatom uglednom pravniku i stručnjaku visokog moralnog autoriteta – naglašava ona. Efikasan i funkcionalan pravosudni sistem, dodaje naša sagovornica, garant je pravne sigurnosti građana.

- Bez funkcionalnosti pravosudnih institucija ne mogu se održati ni vanredni parlamentarni izbori već se ulazi u začarani krug potpune nemoći organizovanja države na savremeni i demokratski način. U svemu ovome Skupština ima najveću odgovornost i nadam se da će poslanici prestati da se bave uskopartijskim i interesima drugih država, a na štetu Crne Gore – poručila je Laković-Drašković.

Troje članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika u ovom tijelu su još od 2014. i duže od četiri godine su u neustavnom mandatu, jer crnogorski poslanici odbijaju da daju povjerenje kandidatima koji se prijavljuju na konkurse. - Poručila sam poslanicima koji meni spočitavaju da sam nelegitimna predsjednica Sudskog savjeta da to nije moja, nego je njihova sramota. Zamislite, njima nije valjao profesor Vučinić koji je zadovoljio kriterijume članova Savjeta Evrope. To je sramota za cjelokupno crnogorsko društvo da podršku ne dobije čovjek takvih referenci – zaključila je ona.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

INSTITUCIONALNU KRIZU: Odluka crnogorskog parlamenta da ne podrži kandidaturu eminentnog pravnog Vučinića za Sudski savjet brine u susret novom glasanju za sudije Ustavnog suda

VALJAO EVROPI, ALI NE VALJA POSLANICIMA CRNOGORSKOG PARLAMENTA: Nebojša Vučinić

Drago Kos

Marijana Laković-Drašković

Vesna

Vesna Simović-Zvicer

Alpinisti uz prisustvo velikog broja građana okačili državni simbol na nepristupačnom terenu

Zastava Crne Gore postavljena na Ostroške grede

PODGORICA - Crnogorska zastava, čije su dimenzije šest sa deset metara, postavljena je juče na Ostroške grede.

Veliku zastavu su zakačili alpinisti, jer je teren nepristupačan. Postavljanju zastave prisustvovao je veliki broj građana, javila je Antena M. R. D.

Vladika Mihailo osudio moleban koji je SPC organizovala uoči Povorke ponosa, Joanikije nasrće na Crnu Goru

Jevanđelje prilagodio velikosrpskim interesima

PODGORICA - Poglavar Crnogorske pravoslavne crkve, vladika Mihailo je moleban koji je Srpska pravoslavna crkva organizovala za spas svetinje braka i porodice nazvao kvazireligioznim događajem.

SPC je u petak uoči organizovanja Parade ponosa okupile vjernike ispred Hrama Hristovog vaskrsenja, zbog manifestacije koja, prema njihovom mišljenju, promoviše razvrat i ugrožava porodicu.

Vladika Mihailo je kazao da je vladika Joanikije prilagodio Jevanđelje velikosrpskim nacionalnim interesima.

– Umjesto da se natiječe s anđelima božjim u ljubavi prema ljudskom rodu, on na svakom mjestu i u svakoj prilici na brutalan način nasrće na Crnu Goru, Crnogorce i manjine i priziva zlo i nesreću.

Ovoga puta, brigom za najveću svetinju, porodicu, pere biografiju koju krase optužbe za zataškavanje slučajeva pedofilije i podsticanje na oružane nemire – naručio je 2020. godine 100 „kalašnjikova“ namijenjenih oruža-

noj pobuni u slučaju propasti na izborima onovremene opozicije – napisao je vladika Mihailo.

On je naglasio da tog avgusta „Bog nas je spasio da ne poteče krv Crnom Gorom“.

– A onda je, na krilima anticrnogorske opozicije, koja se te godine dofatila vlasti, Srpska crkva prerasla u silu iznad naše države. Danas je ideološki podupirač toj istoj vlasti koji će dovesti do još jednoga genocida i zločina nad građanima koji nijesu srpske narodnosti,

što ona priziva – saopštio je on. Vladika Mihailo je pozvao državnoga tužioca da pokrene postupak protiv cijele Srpske crkve i vladike Joanikija i ispita slučaj naručivanja 100 „kalašnjikova“ od jedne kriminalne grupe.

– Pozivam ga i da pokrene izviđaj u vezi pedofilije unutar Srpske crkve i zbog protivustavnoga djelovanja, miješanjem u predizborne aktivnosti, pred opštine zakazane za 23. ovoga mjeseca – poručio je vladika Mihailo. R. D.

Internista-kardiolog Nebojša Bulatović o značaju pravilne Liječenje ne smije da se prekine kad pacijent odluči

Treba da se unaprijedi zička aktivnost, da se razmišlja o zdravim stilovima života, boravi na svježem vazduhu, život bez stresa ako je to moguće, da svi imamo naviku da jedemo voće, povrće, ribu, mršava mesa i da unosimo manje soli, preporučio je internista-kardiolog u Kliničkom centru Crne Gore, mr. sc. dr Nebojša Bulatović

PODGORICA – Opasnost od uzimanja terapije „na svoju ruku“ je ogromna zbog čega se pacijentima strogo savjetuje da ljekove koriste tačno onako kako im je to propisao ljekar specijalista, te da liječenje bilo koje kardiološke bolesti ne prekidaju kad to sami požele ili kad im se stanje stabilizuje.

Ovo je u izjavi za Pobjedu kazao internista-kardiolog u Kliničkom centru Crne Gore, mr. sc. dr Nebojša Bulatović nakon sastanka kardiologa i predstavnika medija koji je organizovao časopis „Medical“ u Ulcinju. Događaj je realizovan u saradnji sa Udruženjem kardiologa Crne Gore na temu najčešćih kardioloških oboljenja, povodom Svjetskog dana srca - 29. septembra.

BEZ DISCIPLINE

Bulatović je rekao kako primjećuje da ogroman broj njegovih pacijenata uzima ljekove koje im on čak nije ni propisao, te da to nikako ne smije da se radi.

– To je jako veliki problem u našoj populaciji i vjerujte u praksi nailazim na to da ja ne znam šta moj pacijent uzima.

Vi im pišete jedno u izvještaju, a u praksi, kad dođe i pokaže vam šta pije, vidite da su to neki potpuno drugi ljekovi od onih koje sam im rekao da uzimaju – ispričao je Bulatović.

Kaže da se u tom smislu mora voditi računa prije svega na nivou primarne zdravstvene prakse, te da je izvještaj ljekara specijaliste preporuka što pacijent treba da dobije za svoje oboljenje.

– Morate sagledati sve komorbiditete kod pacijenta, ali oni često ni ne prijave dodatne simptome, nego nam samo ispričaju o kardiološkim problemima, pa tu dolazi do interakcije ljekova i porodični ljekar je taj koji treba da zna sve informacije, da zna kakve interakcije mogu da budu među određenim ljekovima i

da tako pomogne da se skroji terapijska lista – pojašnjava Bulatović.

Nepravilno dozirana terapija može da ima negativne efekte, ali to, ističe naš sagovornik, zavisi od lijeka.

Bulatović pominje „ribaund fenomen“, odnosno fenomen nagle obustave lijeka, koja može da dovede do problema naročito pri upotrebi beta blokatora i da utiče na disbalans u organizmu.

– Da se to ne bi dešavalo, ljekove treba uzimati redovno i u režimu kako je preporučeno – poručuje Bulatović.

Kaže da je to posebno važno kod ljekova za hipertenziju – visok krvni pritisak te da je potrošnja tih medikamenata ogromna.

– Razlog je što pacijenti neoprezno uzimaju ljekove. Ja im kažem da je terapija skrojena uz određene vremenske uslove. Terapija za hipertenziju nije ista zimi i ljeti. Kad je toplije tada se zahtijeva manje diuretika pa se smanjuje doza lijeka, ali se lijek ne isključuje. Oni misle ako se dobro osjećaju dva dana, treći neće ni uzeti terapiju. To ne smije da se dešava – upozorava Bulatović.

Kaže da se liječenje hipertenzije, bar je to tendencija, započinje fiksno doznim kombinacijama.

– To znači da imate dva lijeka u jednom, pa je veća vjerovatnoća da pacijent lijek uzima redovno. Ako mu date lijek dva puta po jedan, ili tri puta po jedan, uvijek računate da to neće funkcionisati – kazao je Bulatović.

UPOTREBA ASPIRINA

Tokom predavanja, gotovo svi kardiolozi su istakli da naši građani prekomjerno upotrebljavaju aspirin, te da ga praktično koriste za skoro sve bolesti koje imaju. Naročito je to došlo do izražaja u doba pandemije korona virusa, jer su pacijenti tada „na svoju ruku“, bez konsultacije sa specijalistima ili ljekarima opšte prakse, uzimali ovaj lijek „za svaki slučaj“.

Stručnjaci iz oblasti kardiologije upozorili su da to nije dobro, jer aspirin nije lijek za sve, te da se samo pravilnom primjenom ljekova mogu kontrolisati ili čak i spriječiti neke bolesti.

– Aspirin je odličan lijek, ali za indikovane pacijente, a za sve ostale lijek koji nepotrebno uzimaju i koji zvanične preporuke ne podržavaju da se uzima u primarnim prevencijama – naveo je Bulatović.

Govoreći o tome da li nemedikamentnom terapijom može da se preduprijedi neka bolest, naš sagovornik navodi da to ne mora da bude terapija već i ponašanje pacijenta.

– Treba da se unaprijedi fizička aktivnost, da se razmišlja o zdravim stilovima života, boravi na svježem vazduhu, život bez stresa ako je to moguće, da svi imamo naviku da jedemo voće, povrće, ribu, mršava mesa (niski sadržaji masti) i da unosimo manje soli – preporučuje Bulatović.

Stres je, prema njegovim riječima, nažalost nemjerljiv faktor rizika, ali jak kada su u pitanju kardiovaskularna oboljenja.

– Često pacijenti koji imaju problema u kardiološkom smislu, kažu nam da su imali stresne situacije i da su se nervirali, tako da je to često povezano – kaže Bulatović.

Vladika Mihailo

M.BABOVIĆ

I.BOŽOVIĆ

Pacijenti često neoprezno uzimaju ljekove

ANTENA

pravilne primjene terapije smije kad to

Odbor za rodnu ravnopravnost danas o izvještaju Državne revizorske institucije o sprovođenju nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke

PODGORICA – Odbor za rodnu ravnopravnost trebalo bi danas, u deset sati, da održi sjednicu na kojoj će se, između ostalog, govoriti o izvještaju Državne revizorske institucije o reviziji uspjeha nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke.

I suplemente uzimati oprezno

Sad je vrijeme kada ima dosta virusa, pa pacijenti uzimaju suplemente i ne razmišljaju da i oni prave interakciju sa ljekovima, rekao je internista-kardiolog u Kliničkom centru Crne Gore, mr. sc. dr Nebojša Bulatović.

Pojašnjava da farmaceuti uvijek pacijentima treba da kažu u kom periodu da uzimaju ljekove, ali i suplemente.

– Jer postoje ljekovi koje treba da uzimate sa obrokom da bi njihov terapijski efekat bio dobar. To pacijenti nekad ne znaju ili neće da poslušaju i onda samim tim imamo i slabije dejstvo tog lijeka – navodi Bulatović.

Kontrolisano uzimanje suplemenata važno je jer se danas koriste u velikoj količini. I tu postoje pravila koja se moraju ispoštovati.

– Kovid vrijeme je donijelo poplavu uzimanja raznih suplemenata, pa je na farmaceutima da pojasne i neželjena dejstva, ali i da pitaju pacijente o njihovoj stalnoj terapiji. Važan je i režim uzimanja suplemenata, prije ili poslije obroka. To nekad zaborave da kažu, a to je važno zbog dejstva – zaključuje Bulatović.

Na pitanje da li su dijabetes i bolesti srca usko vezane, on kaže da jesu jer je dijabetes metabolički poremećaj. – Kao takav on veoma šteti kardiovaskularnom sistemu i krvnim sudovima koji su svuda u organizmu. Nekontrolisan dijabet je siguran put ka kardiovaskularnim oboljenjima – navodi Bulatović. Građanima koji boluju od te bolesti savjetuje da imaju adekvatnu ishranu, fizičku aktivnost, da ne puše i da izbjegavaju bilo kakav stres.

Stručnjaci ističu da je koronarna ili ishemijska bolest srca, sa kliničkim oblicima (angina pektoris - stabilna i nestabilna, infarkt miokarda, srčana dekompenzacija, srčane aritmije i naprasna srčana smrt), najčešća bolest srca i vodeći uzrok smrti u svijetu.

Ishemijska bolest srca ili koronarna bolest obuhvata grupu oboljenja srca koja nastaju usljed smanjenog protoka krvi kroz srčane arterije, koje dopremaju krv i kiseonik do srca.

Tokom sastanka su gotovo svi kardiolozi kazali da građani ne razmišljaju o faktorima rizika ako se dobro osjećaju, te da se zbog toga često dešava da se neko naizgled dobro osjeća, a da je dobio infarkt miokarda – srčani udar.

Zbog toga, upozoravaju da svi treba da utiču na svoje životne navike, da se zdravije hrane i imaju fizičku aktivnost.

Bulatović je kazao da se čak 80 odsto kardiovaskularnih bolesti može prevenirati.

Jedan od uzročnika rasta oboljenja srca je, smatra on i korona virus, jer je donijela mnogo stresa, a nije bilo fizičkih aktivnosti.

K. JANKOVIĆ

Vrhovna državna revizija ocijenila je da zdravstveni sistem Crne Gore nije obezbijedio osnovne preduslove za uspješno sprovođenje Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke. U periodu od pet i po godina, od donošenja Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke 2010. godine, pa do početka njegovog sprovođenja 2015. godine, nije obezbijeđena potrebna oprema i kadar. Nije uspostavljen registar skrininga, nijesu donijete potrebne procedure kojima se jasno definišu obaveze i odgovornosti svih učesnika u programu. Niti je uspostavljen odgovarajući sistem prikupljanja i upravljanja podacima. Senator DRI, prof. dr Branislav Radulović rekao je Pobjedi da u toku sprovođenja Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke nije obezbijeđeno da 70% populacione grupe bude pozvano u skrining program dojke. Programom je kao cilj bilo definisano da minimum 70% žena starosne dobi 40 do 69 godina bude obuhvaćeno ovim programom. Prema podacima iz registra malignih neoplazmi za 2013. godinu, upravo je rak dojke bio najčešći među malignim oboljenjima, ali i uzrok smrti gotovo svake pete žene. Revizori ukazuju da je u razvijenim zemljama, u kojima skrining program uspješno primjenjuju godinama, zabilježen veliki pad smrtnosti od raka dojke. Kod nas, umjesto planiranih 70 odsto žena, u programu je učestvovalo samo oko 40 odsto. – Jedan od osnovnih problema u sprovođenju Nacionalnog programa je da nije obezbijeđen dovoljan broj motivisanih i edukovanih izabranih ljekara koji bi učestvovali u skrining programu, kao i da određeni

Neuspjeh zdravstvenog sistema

broj izabranih ljekara odbija da učestvuje u programu –kaže Radulović.

Ministarstvo zdravlja nije obrazovalo Koordinaciono tijelo za organizaciju, stručno praćenje i kontrolu kvaliteta programa mamografskog skrininga, a Institut za javno zdravlje Crne Gore nije bio u mogućnosti da obavi evaluaciju programa, jer nijesu bili obezbijeđeni potrebni podaci, odnosno nije bio uspostavljen Registar skrininga raka dojke. – Sve ovo, ali i čitav niz drugih identifikovanih problema i nedostataka uticalo je da vrhovna državna revizija u svom izvještaju, koji sadrži i deset izdatih preporuka Ministarstvu zdravlja i Institutu za javno zdravlje, zaključi da se Nacionalni program za rano otkrivanje dojke u periodu januar 2016 – januar 2020. godina sprovodio neuspješno –kazao je Radulović. Vrhovna državna revizija je ocijenila da bi trebalo kreirati novi nacionalni program koji bi se sprovodio na cijeloj teri-

Ministarstvo zdravlja nije obrazovalo Koordinaciono tijelo za organizaciju, stručno praćenje i kontrolu kvaliteta programa mamografskog skrininga, a Institut za javno zdravlje Crne Gore nije bio u mogućnosti da obavi evaluaciju programa, jer nijesu bili obezbijeđeni potrebni podaci, odnosno nije bio uspostavljen Registar skrininga raka dojke

toriji Crne Gore, pošto je postojeći realizovan samo na teritoriji četiri opštine.

-Termin objavljivanja ove revizije dodatno je izražen i u činjenici da je oktobar mjesec u kojem se na planetarnom nivou promoviše borba protiv karcinoma dojke čime DRI daje i svoj, slobodan sam reći, vrlo značajan doprinos – rekao je Radulović.

Pobjeda je ranije pisala da se program, iako je trebalo da bude nacionalni, sprovodio samo u domovima zdravlja u Podgorici, Danilovgradu, Cetinju i Kolašinu i za pet godina koštao je 728 hiljada, 100 hiljada više od planiranog. Inicijalno, ciljna grupa trebalo je da budu žene između 40 i 69 godina, ali se ta granica podigla na 50, pa je u toj grupi bilo 19.439 žena, od kojih je pozvano 6.894, odnosno 35,5 odsto. Registrovan je visok procenat odziva, skoro 95 odsto, odnosno 6.530 žena, dok ih je na mamografiju upućeno 4.395, odnosno 67,3 odsto. Od toga je mamografiju zakazalo njih 4.327, a pregled obavilo 3.571 žena. Na dodatnu dijagnostiku upućeno ih je 580, odnosno 18 odsto, a biopsija je urađena kod njih 92, odnosno 15,8 odsto žena. Od nacionalnog programa se, kako je revizorima pojašnjeno u IJZ, odustalo zbog loše opreme, pa su se skoncentrisali na Podgoricu i najbliže op-

štine. Snimanje se obavljalo u Kliničkom centru na jednom digitalnom mamografu, jer 16 analognih nijesu ispunjavali uslove za skrining. IJZ je ukazao na slabo interesovanje izabranih doktora za njihove edukacije, od kojih su neki i odbijali da budu dio programa, a neki se neodgovorno odnosili time što su o nalazima žene informisali i nakon pola godine te ih nijesu upućivali u sve korake programa.

Osim što posao nije adekvatno rađen, ni podaci nijesu tretirani na pravi način, zbog čega IJZ nije ni mogao da prezentuje bilo kakve pouzdane rezultate programa niti sačini kompletan izvještaj. Zbog pogrešnog vođenja evidencije, praktično se gubio uvid u rezultate biopsija i ostale nalaze, a nakon servisiranja digitalnog mamografa, oznake kojima su bile razdvojene skrining i dijagnostičke mamografije su izgubljene. Da ovaj projekat ne ide dobrim smjerom, moglo se zaključiti i iz pilot projekta koji je tokom 2008. i 2009. godine sproveden u Danilovgradu, ali je obesmišljen jer nijesu učestvovale samo žene iz ove opštine, niti je urađen izvještaj koji je trebalo da bude smjernica za nacionalni program. DRI je u ovom slučaju analizirala rad Ministarstva zdravlja, Instituta za javno zdravlje, Klinički centar Crne Gore, domove zdravlja u Podgorici, Danilovgradu, Kolašinu i Cetinju – četiri opštine u kojima se sprovodio skrining program) i Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore. N. Đ.

UNICEF nastavio da pomaže crnogorskim zdravstvenim ustanovama Obezbijedili 17 frižidera za skladištenje vakcina

PODGORICA - UNICEF je crnogorskim zdravstvenim ustanovama obezbijedio 17 specijalnih frižidera za skladištenje vakcina, saopšteno je iz te organizacije.

- Veoma sam zahvalan UNICEF-u što u kontinuitetu pruža podršku i pomoć zdravstvenom sistemu Crne Gore. I ovaj vid pomoći, koji omogućava bezbjedno skladištenje vakcina, od velike je važnosti za njihovu bezbjednost i dalju upotrebu

– kazao je ministar zdravlja Crne Gore Dragoslav Šćekić

UNICEF svake godine nabavlja opremu za hladni lanac vrijednu više od sto miliona dolara, pomažući tako da se vakcine bezbjedno isporuče zajednicama kojima su najpotrebnije širom svijeta.

-Vakcine su najsigurniji način na svijetu za zaštitu djece od bolesti opasnih po život. Kako bi bile djelotvorne, neophodno je obezbijediti njihovo adekvat-

no skladištenje. UNICEF će nastaviti da podržava zdravstveni sistem Crne Gore u cilju daljeg unapređenja skladištenja i distribucije vakcina - kazao je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander

Tokom protekle dvije godine, UNICEF je Crnoj Gori obezbijedio opremu, ljekove i drugi potrošni materijal za kovid-19 i imunizaciju u vrijednosti od preko 1.200.000 eura. R. D.

Branislav Radulović

Nebojša Bulatović

M.BABOVIĆ

Vrhovna državna revizija je ocijenila da bi trebalo kreirati novi nacionalni program koji bi se sprovodio na cijeloj teritoriji Crne Gore, pošto je postojeći realizovan samo na teritoriji četiri opštine

,,Neuprljana“ planinska jezera sa okolnim pašnjacima velika su šansa razvoja sela i seoskog turizma

Od katuna dva miliona godišnje

PODGORICA - Kada bi se pašnjaci na području Komova koristili za potrebe stočarstva, tj. proizvodnju domaće hrane, prihodovali bi do dva miliona eura godišnje. Istovremeno bi imali sačuvan jedinstven pejzaž jer ispaša sprečava zarastanje pašnjaka i čini da pašnjaci imaju više medonosnog bilja pa pčelari imaju veći prinos medakaže za Pobjedu Vuk Iković iz „Preokreta“. Uz to, kako ističe, originalna, ,,neuprljana“ planinska jezera sa svojim katunima velika su šansa razvoja sela i seoskog turizma u Crnoj Gori.

– Mogu da budu prisutne i jedinstvene ture za pješačenje, biciklističke staze, korišćenje šuma u terapeutske svrhe, degustaciju domaće hrane, onda lokalna domaćinstva postaju ekonomski nezavisna i najbolji čuvari i upravljači prirode –smatra Iković.

PRIRODA I LJUDSKI RESURSI

Naglašava da su katuni jedan primjer zelene ekonomije. – Praviš dodatnu vrijednost mudrim povezivanjem prirodnih i ljudskih resursa. Više zarađuješ nego što trošiš, imaš a ne rasipaš se, razvijaš domaćinstvo po modelu koji su koristili tvoji preci samo uz primjenu savremenih tehnologija – kazao je Iković. Međutim, on dodaje da smo u posljednje vrijeme sve više očevici nelegalne gradnje u katunima, pored jezera, koje inspekcija prećutno odobrava. – Svjedoci smo da su katuni na udaru divlje gradnje. Inspekcija izađe na teren, konstatuje bespravnu gradnju, ali ne izriče nalog za uklanjanje objekta. To znači da inspekcija prećutno dozvoljava nelegalnu gradnju, čak i kada zahtijevaju rušenje objekta oni ne izađu da iskontrolišu da li je traženo učinjeno. Divlja gradnja rijetko potiče od poljoprivrednika koji žive od katuna, već od pojedinaca koji su savjetovani

ili pomognuti od strane lokalnih funkcionera kako da izbjegnu zakonske obaveze, a da izgrade turističke objekte – kaže Iković dodajući da upravo biraju da grade na dijelu katuna gdje nikada nije bilo gradnje shodno dogovoru koji je zajednica imala i to onda kada nije bilo institucija sistema.

– To znači da su poznavali vrijednosti katuna pa pojedina osjetljiva mjesta kao što su plodno zemljište, izvori ili jezera nijesu korišćena za izgradnju koliba – kaže Iković. Objašnjava da je katun vrijedan onoliko koliko ima vode.

– Zato su najnaseljeniji bili oni katuni koji su imali izvore, potoke i jezera. Takvi katuni su danas pod najvećim pritiskom jer su najatraktivniji. Ono što zabrinjava jeste da se upravo parcele uz sama jezera, a koje su u državnom vlasništvu, prodaju za potrebe izgradnje smještajnih kapaciteta. Ovo je nista drugo nego presuda takvom jezeru jer urbanizacija mijenja izgled jezera, kvalitet vode, a onda jezero više nema upotrebnu vrijednost – smatra Iković.

Tako je, tvrdi on, Opština Danilovgrad dozvolila prodaju parcele pored svog jedinog planinskog jezera na Ponikvici i time doprinijela da se steknu zakonski uslovi za trajni gubitak jezera.

– Do ovoga još nije došlo jer su se mještani pobunili. Generacijama niko nije gradio pored jezera da bi voda bila čista i sada, odjednom, kao da su znanje i vrijednosti nestale, odobrava se prodaja radi gradnje zbog koje jezero može brzo nestati – kaže Iković.

On pominje istraživanje korisnika alpskih jezera gdje 40 odsto ispitanika ima stav da izbjegavaju jezera oko kojih su stambeni i ugostiteljski objekti i gdje je prisutan veliki broj turista, dok 12 odsto posjetilaca izbjegava jezera oko kojih postoje ceste i žičare. – Zato su originalna, neuprljana planinska jezera sa svojim katunima velika šansa razvoja katuna, sela i seoskog tu-

zarađuješ nego što trošiš. Imaš a ne rasipaš se, razvijaš domaćinstvo po modelu koji su koristili tvoji preci samo

savremenih tehnologija –kazao je Iković

podatke, jasno je da uvezivanjem stočarstva, pčelarstva, očuvanja katuna kao kulturne baštine, podsticanjem mikro preduzetništva, ponudom takvih katuna u turističke svrhe, lokalne zajednice postaju ekonomski samostalne, a katuni bi nastavili da traju – kazao je Iković.

rizma u Crnoj Gori. U ovom istraživanju, koje su sproveli profesori sa Univerziteta u Insbruku, 52 odsto ispitanika žele da planinare do jezera duže od četiri sata dok ostali žele stići do jezera za kraće vrijeme. Interesantno je da najviše korisnika posjećuje planinska jezera zbog posmatranja prirode, a najmanje zbog roštilja, pecanja i vožnje čamca – kazao je Iković.

Zato, po njegovim riječima, kada se radi jedan put do katuna i njegovog jezera kao i bilo koji drugi objekat, treba da znamo kako želimo koristiti katun i ko je ciljna grupa koju želimo privući.

– Crna Gora još ima katuna koji mogu postati dio svjetske UNESCO baštine što bi olak-

šalo njihovu promociju, racionalno upravljanje i pokretanje lokalnih domaćinstava koji bi živjeli od svog rada na katunu – tvrdi Iković.

ISTRAŽIVANJA

Potrebno je, po njegovim riječima, oplemeniti i nadograditi katune, digitalizovati njihovu ponudu, učiniti ih vidljivim, dostupnim i tako pokrenuti zapošljavanje.

– Broj sportista u prirodi posljednjih godina kontinuirano raste: tako se 1996. godine u Njemačkoj 11 miliona ljudi redovno bavilo sportom u prirodi, a sada ih je oko 13 miliona. Najmanje svaki četvrti turista dolazi u Crnu Goru zbog posjete nacionalnom parku. Kada pogledate sve te

Njegovo je mišljenje da zamjena koliba od lokalnog prirodnog materijala sa stranim materijalima i gradnja betonskih objekata koji nijesu u dijalogu sa prirodom je alavost i trčanje za zaradom preko noći koja nam nosi brzu, gotovu štetu. – Ovo ujedno pravi još veći problem ako lokalna domaćinstva grade nove objekte isključivo kao smještajne jedinice za turiste bez praktikovanja stočarstva. Katuni bez ispaše postepeno gube pašnjake, koji se često pretvaraju u žbunje, a kasnije i u šume. Zato, da bi katun opstao na njemu se trebaju praktikovati aktivnosti koje su i dovele do njegovog stvaranja – kaže Iković.

Ipak, dodaje on, zapostavljanje seljaka i onemogućavanje plasmana njegovog proizvoda je dovelo do toga da se sve manje ljudi na katunima bavi stočarstvom.

– U isto vrijeme potražnja za hranom sa katuna je sve veća, ali opštine ne ulažu napor

za promociju ovih proizvoda. Naprotiv, lokalci se najčešće sami organizuju da čiste snijeg sa ulica i održavaju putnu mrežu. Iako se tim lokalnim putevima odvezu hiljade kubika drvne građe, od tog novca malo ili nimalo se iskoristi za popravku puteva i razvoj katuna, a mogli bi od nadoknade od sječe šuma obezbijediti solarne panele na kolibama –poručuje Iković.

A katuni su, kaže, bogatstvo i jedan od originalnih djelova Crne Gore.

– Pojedini katuni izgledaju danas kao i prije 50 i više godina, dok su pojedini počeli da gube svoje obrise, tj. da gube lokalnu tradicionalnu gradnju koja im daje poseban šarm. Sva jela na katunima se pripremaju na potpuno drugačiji način nego u gradu, pa i na selu. Kolibe su, po pravilu, pokrivene daskom i slamom, zapravo napravljene su od lokalnog prirodnog materijala, zato dominira kamen i drvo. Sve ili gotovo sve što mu je trebalo za život tadašnji čovjek je morao naći oko sebe, odnosno živio je od onoga što mu priroda da, a on ga je nadograđivao svojim vještinama i znanjem – kaže Iković dodajući da je glavno bogatstvo čovjeka na katunu bila njegova stoka jer se od toga zapravo živjelo.

Objašnjava da su kuće građene većinom na neplodnom zemljištu, koje nije plavno i na južnim - osunčanim stranama. – Ovo znači da je zajednica opstajala poštujući prirodu i njene zahtjeve. Zato je identitet katuna, tj. njegova kulturna baština usko povezana sa prirodnim karakteristikama – kaže Iković.

On poručuje na kraju da ako ne vodimo računa o kapacitetima i potrebama prirode, onda će njene usluge polako početi da nestaju, a mi ćemo resurse pozajmljivati od drugih katuna ili sela.

– Osim toga, katuni u tom slučaju neće biti atraktivni, tj. nećemo ih moći koristiti za potrebe turizma – zaključuje Iković. N. KOVAČEVIĆ

KOLAŠIN - Do skoro ovakvo pitanje nije postavljano – kakav je uticaj divljih svinja na poljoprivrednu proizvodnju u pojedinim moračkim selima. Njive, livade, voćnjaci su dominantno zavisili od viška suše, vode, vjetra. Meteo prilike i vremenske nepogode su u nekim radikalnijim varijantama i količinama bile razlog poljoprivrednih nevolja i slabijeg roda...

Rade Rakočević, predsjednik Mjesne zajednice Sela u Prekobrđu, kaže da više ne gledaju u nebo zbog sunca ili kiše koji trebaju u tom trenutku imanju,

Kuda idu divlje svinje

već u zemlju da vide ima li tragova zvijeri. Preciznije divljih svinja...

- Divlje svinje su postale glavni problem naših imanja. Uništavaju njive sa krompirom i kukuruzom, zasade ječma i ostalih žitarica. Nijesu ni voćnjaci pošteđeni. Livade nam više ne liče na livade jer su izrovljene i oštećene od strane divljih svinja. Teško je nabrojati sve pojedinačne slučajeve koji su imali štetu. Nema domaćinstva ni imanja gdje divlje svinje nije-

su imale štetni učinak - kaže Rakočević i napominje da su okruženi velikim brojem lovnih zabrana kojim gazduju lovačka društva. Broj divljih svinja se brzo povećao a time je povećana i šteta na imanjima.

- Imamo primjera da se smanjuje stočni fond. Kada divlje svinje unište livade onda ponestane sijena. Poljoprivrednici su prinuđeni da kupuju sijeno pored svojih livada koje su nažalost „obradile“ divlje svinje. One iz dana u dan postaju kao

domaće životinje i ulaze u dvorišta. Komisija resornog ministarstva je dolazila ali nije bilo većeg efekta. Za sve protekle godine, koliko trpimo štetu od divljih svinja, dobili smo 4.000 eura. To je nedovoljan iznos da se nadoknadi šteta domaćinstvima pa smo odlučili da sredstva uložimo u adaptaciju seoske škole - ističe Rakočević. Mještani su se obraćali Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Upravi za inspekcijske poslove, lovač-

kim društvima u čijim su se lovnim zabranima namnožile divlje svinje. Odgovora nema, od svih neizvjesnosti samo se zna

– kuda idu divlje svinje. Ka moračkim njivama, livadama, voćnjacima da oštete imanje i čovjeka... D. DRAŠKOVIĆ

Katun Dolovi

uz primjenu

Vuk Iković

Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Moj profesionalni mentor, kanadski kolega i prijatelj me je nedavno podsjetio na višeslojnost ruskog imperijalizma koji okupira naše misli i našu svakodnevicu posljednjih mjeseci.

Imperijalizam je, kao što znamo, praksa ponašanja na međunarodnoj pozornici koja se, između ostalog, oslanja na veličinu sopstvene vojničke čizme, oštrinu pješadijskog bajoneta, smrtonosnost kuršuma i dubinu laži o motivima za osvajanje.

PRAVDANJE KRVAVIH TRAGOVA

Podsjetio me je na činjenicu da je ruski imperijalizam istovremeno i ideologija koja opravdanja za svoje krvave tragove traži u raznovrsnim teorijama zavjere i mitologizovanim narativima o nemjerljivoj veličini nacije, njenoj dominantnoj poziciji u odnosu na sve druge i egzistencijalnoj prijetnji koja dolazi od političkih i ideoloških neistomišljenika, kao i onih koji se opiru tom imperijalnom nasrtaju.

Podsjetio me je, u stvari, na životnu stvarnost u Crnoj Gori.

Da ne bude zabune, ova višeslojnost je karakteristična za svaku imperijalnu i velikodržavnu projekciju, bez obzira na geografiju u kojoj se ona ostvaruje (politički Istok ili Zapad; politički Sjever ili Jug), bez obzira na boje zastave u koje se ona ogrće ili na kulturnu matricu koju nameće i jezik na kojem to nametanje sprovodi. Princip je isti, sve su ostalo nijanse, kako reče moja makedonska prijateljica, parafrazirajući stihove počivšeg panonskog mornara.

Stanovnici naših prostora nijesu pošteđeni pogubnog djelovanja ove matrice. Višeslojnost i autoritarni manir velikosrpske imperijalne projekcije su dobro poznati stanovnicima Crne Gore.

Ova balkanska forma imperijalizma je nešto manjeg geo-

STAV: Korijeni ruskog imperijalizma „Konstruktivna destrukcija“

Vladimira Putina

Krvavi Putinov imperijalni eksperiment u Ukrajini je snažan pokazatelj njegove autoritarne vlasti. Putinova retorika je prepoznata od politikologa kao kolaž elemenata koji su naoko u međusobnoj suprotnosti: antikolonijalni imperijalizam sa snažnim elementima autoritarnosti

grafskog obima nego u slučaju Rusije pod vlašću Putina i oslanja se na skroman intelektualni kapacitet potencijalnih osvajača. Ipak, velikodržavni imperijalni apetiti političkih elita u Srbiji i odlučnost da se oni zadovolje nauštrb suverene i nezavisne Crne Gore koriste slične brutalne metode.

Ovaj kratki zapis se, međutim, odnosi na ruski imperijalizam i njegovu savremenu manifestaciju koju definiše i svojim djelovanjem uokviruje V. V. Putin i njegova agresija na Ukrajinu. Putinov krvavi imperijalni eksperiment u Ukrajini je snažan pokazatelj njegove autoritarne vlasti. Putinova retorika je prepoznata od politikologa kao kolaž elemenata koji su naoko u međusobnoj suprotnosti: antikolonijalni imperijalizam sa snažnim elementima autoritarnosti.

Takozvani referendum u aneksiranim ukrajinskim regionima Donjeck, Lugansk, Kerson i Zaporožje o njihovom pripajanju Rusiji je održan ,,pod bajonetima“ agresorskih snaga u povlačenju.

Iako je Putin slavodobitno izjavio da je pripajanje ovih teritorija izraz ,,volje miliona ljudi“, situacija na terenu potpuno obesmišljava i referendum i zvanično objavljene rezultate. Putinovo potpisivanje dokumenta o pripajanju ovih ukrajinskih teritorija Rusiji ne može sakriti činjenicu da ukrajinske jedinice već oslobađaju Donjecku oblast.

Kao što su drugi već primijetili, potpisivanje ovih dokumenata je jedini način kako

Putin može pokušati da uvjeri građane da je ovaj njegov rat uspješan.

KARAGANOV OKVIR

Ovaj napor ruskog autokrate je sastavni dio takozvane ,,Putinove doktrine“, odnosno principa ,,konstruktivne destrukcije“ koji je definisao i uokvirio njegov bivši savjetnik za spoljnu politiku Sergej Karaganov

Karaganov je poznat i kao snažan promoter koncepta ,,Velike Evroazije“ i daljeg jačanja ruske saradnje sa Kinom.

Imajući na umu njegovu centralnu ulogu u kreiranju ruske spoljne politike, komentar Karaganova o vojnoj situaciji u Ukrajini i mogućnosti da se ovaj sukob uskoro okonča je od značaja.

U intervjuu za The New Statesman od aprila ove godine, Karaganov je ustvrdio da ,,Rusija ne može priuštiti da izgubi, pa je nekakva pobjeda potrebna“, jer ,,ako postoji bojazan da mi gubimo rat, onda je velika mogućnost da sukob eskalira“. Karaganov je zaključio da je ovakav ishod rata neminovan jer je ,,ulog ruske elite izuzetno veliki – ovaj rat za njih ima egzistencijalni karakter“.

Ovo je kontekst u kojem treba analizirati Putinov govor na Crvenom trgu, 30. septembra, prije formalne ,,ceremonije“ kojom je ozvaničena aneksija ukrajinskih teritorija.

Kao što su drugi već zapazili, ovaj govor je bio istinska majstorija autoritarnog dvosmislenog govora. Zakleo se da će ,,anektirane“ ukrajinske teri-

torije zauvijek

napravi ,,koloniju“, a njene stanovnike pretvori u ,,gomilu robova bez glasa“. Pažljivi analitičari ruske političke i društvene svakodnevice bi rekli da je takva transformacija stanovnika Rusije upravo najveća autokratska ambicija Vladimira Putina.

OBJAVA RATA ZAPADU Neki zapadni analitičari interpretiraju ovaj govor kao Putinovu, de facto, objavu rata Zapadu.

Istovremeno, ruski autokrata je sebe pozicionirao kao lidera ,,antikolonijalnog pokreta“ koji se trudi da ,,oslobodi“ svijet od tiranije Zapada. Ovaj paradoks – Putinovo antiimperijalističko samodeklarisanje, dok sprovodi imperijalističke političke i vojne odluke – nije novina u istoriji diktatura. Italijanski fašistički diktator Benito Musolini je vidio svoju zemlju kao lidera antiimperijalističkog krstaškog pohoda protiv Zapada, u vrijeme kada su njegove trupe činile genocid u italijanskoj koloniji Libiji 1930. i 1931. godine. Osim toga, antiimperijalizam je bio snažno vezivno tkivo komunističkih diktatura koje su pobile desetine miliona ljudi dok su proklamovale odbranu svijeta od kapitalističkog ,,jarma“. Ova lista diktatura uključuje Rusiju, kao i Putinovu radnu geografiju u kojoj je formirao svoje viđenje svijeta u sopstvene domovine, Istočnu Njemačku.

Iako je lako prepoznatljivo kao pritvorno i isprazno, Putinovo antikolonijalno poziranje može još više učvrstiti antizapadne diktature i autokratije kao što su Bjelorusija, Kuba, Srbija, Sjeverna Koreja, Iran ili Nikaragva, koje od početka podržavaju njegovu agresiju na Ukrajinu. Putin je danas mnogo opasniji nego što je bio u bilo kojem trenutku od početka ove agresije, jer njegova ,,moćna“ armada polako, ali sigurno gubi teritorije i volju za ratovanje.

KIJEV - Ruska vojska je juče napala Zaporožje. Ruski projektil je oštetio veliku zgradu i ima na desetine žrtava.

– Rusija nastavlja svoj raketni teror protiv civila u Zaporožju – poručio je ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba. On je na Tviteru napisao da je na stambena naselja tokom noći bilo 12 udara, te da je najmanje 12 ljudi poginulo i da je mnogo više ranjenih.

- Hitno su nam potrebni moderniji sistemi vazdušne i protivraketne odbrane da spasimo nevine živote. Pozivam partnere da ubrzaju isporuke - naveo je Kuleba.

Gradski zvaničnik Anatolij Kurtev rekao je da je najmanje 17 ljudi ubijeno kada su projektili pogodili stambeni blok i zgrade u Zaporožju.

- Ruski okupatori su tokom noći cinično napali stambene zgrade i civilnu infrastrukturu - objavilo je centralno vojno zapovjedništvo na svojoj Fejsbuk stranici. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisao je ruski napad na Zaporožje te potvrdio kako je u tom gradu poginulo 12 ljudi, a 49 povrijeđenih je u bolnici - među njima je i šestoro djece.

Hitno su nam potrebni moderniji sistemi vazdušne i protivraketne odbrane da spasimo nevine živote. Pozivam partnere da ubrzaju isporuke - naveo je Dmitro Kuleba

vio je na Telegramu.

Prema ukrajinskom ministarstvu odbrane, šest bjeloruskih bataljona (oko 6.000 ljudi) stacionirano je blizu granice s Ukrajinom.

Ukrajina je ponovno zauzela više od 1.170 kvadratnih kilometara zemlje u regiji Herson od pokretanja protivnapada na Rusiju krajem avgusta, rekao je juče vojni portparol. Potvrdio je da Ukrajina napreduje na frontu, ali da je potrebno učiniti mnogo kako bi se osigurala novoosvojena područja.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je za danas sazvao sastanak Savjeta bezbjednosti, formata koji okuplja ključne ministre, političke zvaničnike i predstavnike bezbjednosnih službi i vojske, objavio je Kremlj.

Ovaj sastanak održaće se dva dana nakon što je eksplozija oštetila Krimski most.

Višeslojnost i autoritarni manir velikosrpske imperijalne projekcije su dobro poznati stanovnicima Crne Gore. Ova balkanska forma imperijalizma je nešto manjeg geografskog obima nego u slučaju Rusije pod vlašću Putina i oslanja se na skroman intelektualni kapacitet potencijalnih osvajača. Ipak, velikodržavni imperijalni apetiti političkih elita u Srbiji i odlučnost da se oni zadovolje nauštrb suverene i nezavisne Crne Gore koriste slične brutalne metode

Kao što znamo, autokrate ovog profila se nikada ne povlače, već nakon očiglednog poraza još odlučnije nastavljaju istim putem.

pod vlašću Putina i oslanja se na skroslične brutalne metode

Zapad da želi da od Rusije ,,uspjeh“.

Pošto oni, po pravilu, preziru sopstveni narod, nije im stalo do toga kakve će biti posljedice njihovih djelovanja po državu i stanovništvo. Jedino do čega je njima stalo je da nekako povrate sopstveni prestiž i postignu kakav-takav

Istorija nas uči da ovaj autoritarni napor nikada ne završava dobro.

- Opet Zaporožje. Ponovno bespoštedni napadi na mirne ljude. U stambenim zgradama usred noći. Apsolutna podlost. Apsolutno zlo. Neljudi i teroristi - od onoga koji je izdao tu naredbu do svih koji su tu naredbu izvršili. Odgovaraće. Obavezno. Pred zakonom i pred ljudima - obja-

Rusko ministarstvo saobraćaja je objavilo da se željeznički saobraćaj preko mosta odvija prema voznom redu. S druge strane, vozači moraju satima da čekaju prelazak mosta, objavili su mediji.

MVP osudilo bombardovanje

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore osudilo je napad ruske vojske na Zaporožje, u kojem je poginulo najmanje 12 civila, a povrijeđenih je mnogo veći. Odgovorni moraju biti izvedeni pred lice pravde i suočeni sa suđenjem za ovaj nehuman čin”, navedeno je u tvitu MVP-a.

Dvjesta dvadeset osmi dan ruske invazije na Ukrajinu Granatirano Zaporožje, 17 mrtvih

TEROR PROTIV CIVILA: Detalj iz Zaporožja

Vladimir Putin

PODGORICA – Nije rijet ka pojava da publika veže glumce za prepoznatljive uloge u televizijskim ili filmskim ostvarenjima. Ipak, teatar uvijek daje po sebnu estetiku koja stvara nove impresije i briše sve ranije pretpostavke. U to se uvjerila i crnogorska publika, gledajući Bojana Dimitrijevića u predstavi „Pokojnik“, novom produk cijskom projektu Crnogor skog narodnog pozorišta i Centra za kulturu iz Tivta.

U inscenaciji posljednjeg Nu šićevog teksta, Bojan Dimi trijević jednostavno i vjero dostojno donosi lik čovjeka, skrajnutog u ćorsokak svijeta kojeg je poznavao. Iako je pr vi put učestvovao u projektu našeg nacionalnog teatra, iza Dimitrijevića u matičnom Ju goslovenskom dramskom po zorištu, te drugim srpskim i regionalnim scenama, stoje brojne i raznolike uloge.

U intervjuu za Pobjedu Dimi trijević govori o ulozi u „Po kojniku“, kulturnoj i političkoj sceni u Srbji, umjetnosti i kapi talizmu, savremenom teatru...

POBJEDA: Predstava „Po kojnik“ imala je dvije pre mijere na crnogorskim sce nama. Šta Nušićeva bliskost našem vremenu govori o nama, uz njegovu neospor nu veličinu kao dramskog pisca?

DIMITRIJEVIĆ: Nušić je, kao nijedan drugi dramski pisac u našoj istoriji, uspio da pro nikne ne samo u naš mentali tet, već i mnogo dublje od toga. Tužno je što se naš mentalitet, kao i mi sami, za tih 100 godi na koliko je prošlo otkako je o

Najviše su ugroženi mladi ljudi

POBJEDA: U odnosu na veliku popularnost novih serija, uspijeva li pozorište da sadržajem i repertoarski odgovori tendenciji savremenog društva, te da stvara i novu, edukovanu publiku?

DIMITRIJEVIĆ: U Beo gradu se zna da 2,5 odsto ljudi ide u pozorište. Upravo zbog toga što se novac odvaja za nekultu ru, a ne za kulturu, najviše su ugroženi mladi ljudi, kolege glumci, reditelji. U pozorištu je malo mladih ljudi koji najbolje razumiju ovo vrijeme. Nedostaju autori koji bi bili glas današnjih generacija. Veliki je broj onih ljudi koji završe akademije, a ne dobijaju šansu da reži raju, da glume. Da bi se stvorila publika, potrebno je sistemski promijeniti odnos prema umjetnosti i voditi računa o naraštaji ma koji stasavaju.

Pošten čovjek gubi kad se suoči sa nepravdom

Lažni moral, bezakonje i korupcija su nove vrijednosti, nijesu više devijacije društva. Ne poznajem mnogo situaciju u Crnoj Gori, ali mi djeluje da ovdje postoje neke medijske slobode, koje u Srbiji ne postoje – kazao je Dimitrijević

tome pisao, nije pomjerio ni za milimetar. Ako jesmo, onda smo samo još gori u tim stva rima koje nam je predočio. To je poput najbistrijeg ogleda la koje može da vrati savršen odraz, a da pritom zabavi, ma lo da iskrivi sve to u istinitom pravcu. Ono što su problemi tog komada, polazeći od mog lika, jesu isti oni kroz koje lju di i danas prolaze. On je pred stavnik normalnog, poštenog čovjeka, koji se bori da istina i pravda budu zadovoljene. Ali, dešava se to da je državni aparat u službi nečeg suprot nog, tu je da iskoristi, potro ši i odbaci.

POBJEDA: Koliko lik ko ji tumačite ima refleksiju u našoj stvarnosti? Ko je on?

DIMITRIJEVIĆ: On ima sud binu svih uzbunjivača, svih ljudi koji skrenu društvu pa žnju na neki problem. S tim što je on ovdje direktno involviran i nad njim je načinjena neprav da, pa se bori za lične interese. Ali, ima i takvih ljudi. Svi po šteni, radni ljudi, kada se suo če sa bilo kojim nepravdama – oni gube. To je strašno. Mi živimo u vremenu potpuno izvrnutih vrijednosti, pa lju di koji bi trebalo da budu zašti ćeni i nagrađeni zbog toga ka kvi su, zapravo, postaju žrtve.

POBJEDA: „Nušić u ’Pokoj niku’ prikazuje lažni moral predstavnika buržoaskog društva, ali i bezakonje i ko

rupciju na kojima počiva čitav društveni poredak“, izjavio je povodom režije u CNP-u reditelj Egon Savin. Jesu li lažni moral, bezako nje i korupcija i dalje domi nantni problemi naših po sttranzicijskih društava?

DIMITRIJEVIĆ: Definitiv no jesu. Ne znam kakva je si tuacija na Zapadu Evrope, ali u ovim bivšim jugosloven skim republikama sigurno jesu. Lažni moral, bezakonje i korupcija su nove vrijednosti, nijesu više devijacije društva. Ne poznajem mnogo situaciju u Crnoj Gori, ali mi djeluje da ovdje postoje neke medijske slobode, koje u Srbiji ne po stoje. Trenutno je u Srbiji ko rupcija suština sistema u kom država funkcioniše. Bez veza, protekcija, ništa ne može da se dogodi. Mi imamo izvrnu to društvo, gdje je na glavnoj poziciji čovjek koji nije kom petentan za to – u smislu pro fila ličnosti, moralnih i drugih ljudskih vrijednosti. Svi oni imaju tendenciju da se okruže gorima od sebe. Tako da ima mo vrh piramide koji je kata strofa, koji ispod ima gore od sebe, koji opet imaju gore od sebe i to tako ide u nedogled. U svakoj instituciji, oblasti gdje bi ljudi trebalo da rade svoj po sao normalno, postavljeni su rukovodioci koji blage veze nemaju sa tim poslom. Ja vi še ne mislim da je to ozbiljan

plan da oni unište, otkupe, pa prisvoje. Mislim da su oni sa mo nesposobni. Niko nije na poziciji na kojoj bi trebalo da bude, niko nije stručnjak, to su amateri, diletanti. U pozo rištu je lijepo gledati amater ske predstave, ali kada ama terizam uđe u državu, to nije zabavno ni na koji način.

POBJEDA: Na loše stanje u našim balkanskim država ma već decenijama ukazuju brojni slobodomisleći lju di, umjetnici, intelektual ci, novinari..., ali izgleda da se jako malo stvari pomje ra nabolje. Jeste li uspjeli da odgonetnete zašto ta ko postojano održavamo sisteme koji svoju snagu crpe iz korupcije, nepotiz ma, raspirivanja naciona lizma, odsustva svake od govornosti...?

DIMITRIJEVIĆ: Nažalost, pojedinci, čak i grupe građa na, prilično su nemoćni. Ja go vorim svoje mišljenje i trudim se da govorim istinu. Ne mogu da tvrdim da to jeste istina, ali za mene jeste. Ne vidim da je to išta promijenilo. Nigdje. Ne doživljavam da sam toliko bi tan, ali govorili su mnogo bit niji ljudi od mene, umniji, a ništa se ne dešava. Oni imaju sve poluge moći, lažne vijesti su postale suština vijesti. Više ne možemo da odgonetnemo šta je laž, a šta istina. Konstan tno nas lažu, a laž izgovorena

stotinu puta postaje istina. To je poput tumora koji raste. Po sebi vidim koliko to utiče na mene i koliko me čini ogorče nim i ljutim, budi mi osjećanja koja ne bih volio da osjećam. Ta stanje koje ste opisali od govara našoj vlasti – da se ta ko osjećamo, budemo nesigur ni, nezaštićeni. Čitajući djela iz raznih epoha, jasno je da su se ljudi uvijek slično osjećali. Proveo sam neko vrijeme i na Zapadu, osjetio neka „normal nija“ društva.

POBJEDA: Kakvo je bilo to iskustvo?

DIMITRIJEVIĆ: To je bru talni kapitalizam, koji je sada došao i kod nas. Socijalističke ideale i vrijednosti koje smo imali, zgazio je novi sistem ko ji je došao – nehumani kapita lizam u kome je sve što dono si profit opravdano i poželjno. Mi nemamo nijedan moralni aršin po kome bismo mogli da mjerimo da li su naši postup ci na dobroj ili lošoj strani. Go vorim o društvu, a ne samo o pojedincu. Ako je naša vlast na lošoj strani, a definitivno jeste, onda će samo neko ko se tome priklanja profitirati. Masa ljudi je zbog ličnog in teresa zaćutala. Ti pojedinci koji se oglašavaju su sve ma lobrojniji. Ako kod nas može išta da se postigne, onda je to na demonstracijama, na uli ci. Jedino to je nešto što drža va može da čuje.

POBJEDA: Osjećate li da kao glumac, sa scene u po zorištu, možete da utičete na ljude?

DIMITRIJEVIĆ: Kao pojedi nac u nekoj od uloga u predsta vi, ne. Ali, sami pozorišni čin bi mogao da učini. Mada je i toga sve manje. Kritičko razmišlja nje kod nas je nepoželjno, ka žnjava se. Ženama koje su bile aktivne u nekoj stranci djecu neće da upišu u vrtić. Veoma cijenim autore i reditelje ko ji se bave aktuelnim društve nim problemima u svojim dje lima. Mislim da je „Pokojnik“ jedna od njih. Pa i Nušić je le žao u zatvoru.

POBJEDA: Znači li to da po zorištu nedostaju angažova niji reditelji?

DIMITRIJEVIĆ: Tako je. Estrada nije samo pojela

umjetnost, već je preuzela sve. Umjetnost sve manje postoji u svom obliku. Postoji nešto što liči, ima sve elemente umjet nosti, ali služi samo da zabavi. Takođe, brojni od tih projeka ta služe da zaglupljuju narod. U Srbiji je u potpunosti degra dirano pozorište. Naši politi čari nikada ne idu u pozorište, ne znaju čemu služi. Ali, pe valjkama idu na slave. To je ta nekulturna ekipa koja ne umi je da komunicira sa nekim ko drugačije misli.

POBJEDA: Kakav je položaj umjetnosti u kapitalistič kom društvu?

DIMITRIJEVIĆ: Zapravo užasan, nemoguć. To je para doks. Ako pogledamo film –to se zove filmska industrija, posao koji zapošljava stotine ljudi. Tu se svaki dinar kalku liše. Producenti stoje autori ma konstantno nad glavom, ograničavaju njihovu krea tivnost budžetom. Napraviti u takvim okolnostima nešto što je umjetnost je kao alhemičar ski zahvat. Treba da u biznisu stvoriš umjetnost, a umjet nost nema dodirnih tačaka ni sa novcem, ni sa projekto vanom zaradom koju bi vo ljeli da imaju od takvih djela. Umjetnost se svodi na držav nu umjetnost, koja propagira trenutne vrijednosti ljudi na vlasti. Svodi se na komercijalu, koja je zabava, poput Marvelo vih filmova u Americi. Imaju statistike, predviđanja. Tu vi še nije ni važno ko režira, zna se kako će da izgleda.

POBJEDA: Pa gdje je onda umjetnost na filmu?

DIMITRIJEVIĆ: Umjetnost na filmu ostala je u autorskom ili nezavisnom filmu, dakle go vorimo o „low budget“ pro jektima, ili projektima koji uspiju da ,,dovuku“ neku zvi jezdu, pa na konto nje dobiju neki budžet. Pošto to nije za bava sama po sebi, onda gubi 90 odsto publike i teško može da donese sljedeći projekat. E sada, sinteza toga da nešto bu de umjetnost i ima komercijal nu notu – nekad se desi. Ali, to ne može da se kalkuliše i raču na, jer to više nije umjetnost.

INTERVJU: Glumac Bojan Dimitrijević povodom uloge u predstavi „Pokojnik“, u režiji Egona Savina

Bojan Dimitrijević u predstavi „Pokojnik“

U Crnoj Gori sam stekao divne prijatelje

POBJEDA: Kako ste se osjećali dok ste radili u Crnoj Gori? Šta spaja, ili šta razdvaja, sve glumce u ovim našim postjugoslovenskim državama?

DIMITRIJEVIĆ: Meni je bilo divno. Živim za to da radim sa kolegama koje nijesam ni znao, pa ćemo se upoznati, a možda usput i sprijateljiti. To je najveće bogatstvo, pred stave izlaze stalno, neke su loše, neke okej, neke super, ali ono što meni kao glumcu ostaje su zapravo kolege. Meni je ovo iskorak iz zone komfora, što volim u životu. Ovdje sam naišao na genijalan ansambl i radio sa najboljim rediteljem, stekao sam prijatelje, bilo je divnih momenata. Proces je bio tako kreativan, bez incidenata. Zato je ispala i tako dobra predstava. Ovakve saradnje vraćaju vjeru u pozori šte, daju smisao tome zašto se bavim pozorištem. To onda i publika prepozna i možemo da kažemo da je to to.

Kada je u pitanju pozorište u Srbiji, nije nešto zanimljivo našoj vlasti, jer da jeste, i to bi se vrlo brzo raspalo. Međutim premalo je novca, mi trenutno imamo nikad manji budžet za kulturu.

POBJEDA: Publika u Crnoj Gori najviše Vas pamti po li ku Pikca, u već kultnoj seriji „Vratiće se rode“. U vrijeme kada su se prikazivale, „Ro de“ su donijele jedan dru gačiji pristup televizijskim ostvarenjima. Jesu li „Ro de“ na neki način trasirale put svim kasnijim serijskim ostvarenjima i velikim pro dukcijama koje su sa uspje hom realizovane u Srbiji po sljednjih godina?

DIMITRIJEVIĆ: Pa i nijesu. „Rode“ su snimane prije 14 go dina, a nakon njih je došao pe riod u kome se nije mnogo ra dilo. Ipak, to što se radi mnogo sada, ne znači da će kvantitet izroditi kvalitet. Sve se mno go brže sprema, ljudi su umor ni od prethodne produkcije, a čeka ih sljedeća. „Rode“ čak ni žanrovski nijesu trasirale put narednim ostvarenjima.

Ja njih doživljavam kao sveo buhvatnu, uspjele su da se do taknu brojnih tema, a bar neke od njih se tiču svakog od nas.

Suština uspjeha te serije je što su je jako dugo i temeljno spre mali. Goran Gajić je u to vri jeme došao iz druge zemlje, sa

drugom energijom, a svi glum ci su bili od starta svjesni da radimo nešto što će biti bitno makar nama samima. Goran nas je vodio fenomenalno, Ni kola Pejaković je pisao scena rio u početku, što je bilo geni jalno, zatim muzika... Ono što je bila motivacija jeste Gajićev trud oko svakog kadra, a to je prenio na cijelu ekipu.

POBJEDA: Koji je razlog što vas u posljednje vrijeme ne ma mnogo na televiziji?

DIMITRIJEVIĆ: Ja sam do „Roda“ odbijao komercijalne projekte, sebe sam doživljavao kao underground umjetnika, radio neverbalne predstave. Tripovao sam da ću bolje tako da se razvijem kao umjetnik. Poslije „Roda“ dogodila mi se slava, a to nijesam mogao ni da naslutim. Preko noći sam do bio nestvarnu pažnju, a sa ti me nijesam umio da se nosim. Nijesam sebe vodio ka tome da bih bio spreman za to, nego mi se na rez desilo, pa sam se i uplašio toga. Tako sam i shva tio da sam sve vrijeme imao strah od uspjeha, od toga ka ko da se nosim sa njim. Trudio sam se da to promijenim kod sebe. Vrlo zanimljivo, iako su svi tako reagovali na mene, ja posle „Roda“ dvije godine ni jesam dobio nijednu ponudu za snimanje. Potom sam kre nuo da snimam, birao i sve vi še snimao. S. VIŠNJIĆ

Pejzaži Crne Gore u Vojvodini

VRBAS – Izložba slika po znatog crnogorskog umjet nika Pera Nikčevića, koji živi i stvara u Parizu, otvorena je u prepunoj galeriji novo otvorene Crnogorske kuće u Vrbasu, a u organizaciji Crnogorskog vijeća Srbije. Nikčević je prvi put izložio kolekciju od tridesetak cr nogorskih pejzaža sa prizo rima mora, starih gradskih kvartova, trgova, crkvica i drugih mediteranskih mo tiva.

Otvarajući izložbu, predsjed nik Crnogorskog PEN centra Milenko Perović je rekao da su mnogobrojnu publiku u Vrba su „okupila dva važna događa ja“ – otvaranje Crnogorske ku će u Vrbasu i otvaranje izložbe slika Pera Nikčevića u Crnogor skoj kući. Ovo je prvi put, rekao je Perović, da se u Srbiji – poseb no od Drugog svjetskog rata, ko lonizacije Crnogoraca u Vojvo dinu – stvara institucija koja će zadatak očuvanja crnogorskog nacionalnog identiteta rješavati permanentnom planskom kul turnom akcijom.

Govoreći o posebnom znača ju Nikčevićeve izložbe, Pero vić je istakao da se „Crnogorci kao nacija nalaze u strateškoj defanzivi i u samoj Crnoj Gori, ali i u Srbiji“.

– Mnogo je onih koji žude da ukinu i unište same temelje cr nogorskog nacionalnog op stanka. Mnogo je onih koji Cr nogorcima negiraju ne samo nacionalni, jezički, religijski i kulturni identitet, nego i sva ko pravo posebnosti u nacio nalnom postojanju – rekao je Perović.

Ključni stav ljudi koji su oku

pljeni u Crnogorskom vijeću, naglasio je Perović, jeste da je kultura potonja i najčvršća li nija odbrane nacionalnog iden titeta. Stoga je Perović izdvojio kao sasvim jasan razlog da rad Crnogorske kuće počne izlož bom slika Pera Nikčevića. Nakon izložbe „Žena i knjiga“ u Bijelom Polju, i galeriji „Most“ u Podgorici, te izložbe crteža „Po vratak izvoru“, u maju ove godi ne, u budvanskom Starom gra du, Nikčević se sa crnogorskim pejzažima u galeriji u Vrbasu iznova vratio Crnoj Gori. Ovog puta predstavio se sa realistič nim motivima Crne Gore, otvo renijom linijom i tematskim oz račjem koje predstavlja jednog sasvim novog Nikčevića sa oz biljnom distinkcijom na ukupan dosadašnji opus. Uz nove moti ve, Nikčević je i na ovim pejza žima zadržao svoja dva vječita motiva, a to su priroda i žena.

Žena je na ovim pejzažima mi stičnom i koloritnom linijom ve zana za more, njena senzualnost sirenski izranja iz crnogorsko ga podmorja, daje ovim medite ranskim krajolicima neki unu tarnji život, nježnost i prigušenu privlačnost erosa. Posebnu ma giju imaju pejzaži slikani iz vi zure mora ka kopnu. U njima se, kao u izokrenutim ogledali ma, vide odrazi surih crnogor skih grebena i daju Nikčeviće vim slikama neku novu, do sada neviđenu, čaroliju i sugestivnu prozračnost mediteranske svje tlosti i boja. Inače, ovo je prva kulturna ma nifestacija u Crnogorskoj ku ći koja je okupila ljubitelje Nik čevićevog slikarstva iz mnogih vojvođanskih gradova, Beogra da i Crne Gore. – Ujedno, otvaranje Nikčeviće ve izložbe znači početak inten zivnog rada Crnogorske kuće u

„Ana Karenjina“ najbolja na MESS festivalu

Vrbasu koja će biti na raspola ganju za organizovanje značaj nih kulturnih programa i tribina i predstavljaće vezu crnogor ske dijaspore sa ovog područja i cijele Srbije sa crnogorskom maticom – rekao je za Pobjedu predsjednik Crnogorskog vije ća Srbije Mirko Zečević Prema njegovim riječima, Cr nogorska kuća u svom sastavu imaće različite vrste sadržaja, biblioteku, pozorišnu scenu, a izložbom djela Nikčevića otvo rena je i Likovna galerija, gdje će biti prezentovano sve što je naj bolje u crnogorskom slikarstvu. – Crnogorsko vijeće koje pred stavljaju značajna udruženja i istaknuti pojedinci je osnivač ove kuće sa jedinim interesom, a to je da njegujemo bogato cr nogorsko kulturno nasljeđe i sačuvamo svoj kulturni i naci onalni identitet – rekao je Ze čević. Lj. L.

nić osvojio je Zlatni lovorov vijenac za najbolje glumač ko ostvarenje. Nagrada „Rej han Demirdžić“ za najboljeg/u mladog/u glumca/glumicu pripala je Pavlu Preleviću i Sa nji Vujisić, a predstavu je na gradio i medijski pokrovitelj MESS-a, časopis „Oslobođe nje“. Radio Sarajevo – Sound of MESS – nagradio je Iliju Ga jevića za muziku i zvuk u pred stavi „Ana Karenjina“. Nagrade o najboljima donio je žiri u sastavu profesorica, knji ževnica i urednica dr Andrea Lešić-Tomas iz Bosne i Her cegovine, teatarski i filmski redatelj Fator Beriša sa Koso va te umjetnički direktor, tea tarski reditelj i dramaturg Đa komo Pedini iz Italije Pored crnogorskih autora, za najboljeg reditelja imenovan je Oliver Frljić za diptih pred stava „Braća Karamazovi“, a pored Gavranića, za najbolja glumačka ostvarenja nagrađe ni su i Tatjana Šojić i Giorgos Katsis. Nagradu „Marko Kova čević“ za kritičke prikaze ovo godišnjih produkcija festivala MESS osvojila je Stela Miško vić, članica tima kritike. S. V.

PODGORICA – Predstava „Ana Karenjina“, koju je u koprodukciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom i Dramskog studija ,,Prazan

prostor“ režirao Mirko Ra donjić, najbolja je i višestru ko nagrađena na ovogodiš njem, 62. Internacionalnom teatarskom festivalu MESS

u Sarajevu. Predstava „Ana Karenjina“ osvojila je Zlatni lovorov vi jenac za najbolju predstavu u cjelini, a Aleksandar Gavra

Sa igranja „Ane Karenjine“ u Sarajevu

Predstava Mirka Radonjića višestruko nagrađena u Sarajevu

Dijaspora: Otvorena izložba slika Pera Nikčevića u Crnogorskoj kući u Vrbasu

Sa otvaranja izložbe u Vrbasu

Pobjeda

Velija Hasanbego

V ić

KONSTANTNO NAS LAŽU: Bojan Dimitrijević

SKANDALOZNO: Vrsta duvanskog proizvoda u prahu koji je zapakovan u kesice, uprkos visokim dozama toksičnih i kancerogenih materija, sve popularniji među maloljetnicima

Snusu nije mjesto na trafikama

Zahvaljujući načinu upotrebe (preko sluznice usne duplje – žvakanjem), djeca ga mogu konzumirati i na času, a da nastavnik ne primijeti, ili kod kuće u blizini roditelja. Mogu ga kupiti u mnogim prodajnim objektima, naročito onim specijalizovanim za duvanske proizvode, po cijeni od četiri do osam eura, ali i preko društvenih mreža. Apsorbujući se u krvotok djeluje direktno na centralni nervni sistem, poput psihoaktivnih supstanci, brzo stvara zavisnost i ostavlja dalekosežne posljedice po zdravlje, naročito mladih koji su još u razvoju. Redovno konzumiranje ovakvog oblika duvanskog proizvoda može dovesti do infekcije i rana u ustima, oštećenja zuba, malignih bolesti…

Snus, vrsta duvanskog proizvoda u prahu koji je zapakovan u kesice, uprkos visokim dozama toksičnih i kancerogenih materija, sve je popularniji među mladima u glavnom gradu. Popularnost ovakvog oblika konzumiranja duvana usko je povezan sa zabranom pušenja (konzumiranja duvana koji sagorijeva) u zatvorenim prostorijama, jer se konzumira preko sluznice usne duplje (žvakanjem). Najveći problem je to što ga sve više koriste srednjoškolci, ali i stariji osnovci koji ga, zahvaljujući ovakvom načinu upotrebe, mogu konzumirati i na času, a da nastavnik ne primijeti, ili kod kuće u blizini roditelja. Mogu ga kupiti u mnogim prodajnim objektima, naročito onim specijalizovanim za duvanske proizvode, po cijeni od četiri do osam eura, zavisno od vrste, ali i preko društvenih mreža. Apsorbujući se u krvotok djeluje direktno na centralni nervni sistem, poput psihoaktivnih supstanci, brzo stvara zavisnost i ostavlja dalekosežne posljedice po zdravlje, naročito mladih koji su još u razvoju. Redovno konzumiranje

ovakvog oblika duvanskog proizvoda može dovesti do infekcije i rana u ustima, oštećenja zuba, malignih bolesti, problema sa kardiovaskularnim sistemom… Zakon koji je na snazi u Crnoj Gori prepoznaje ga kao dio grupe „novi duvanski proizvodi“, ali nema detalja o kontroli njegove upotrebe i mogućim posljedicama po zdravlje. Prodaja snusa zabranjena je u svim državama članicama Evropske unije, osim u Švedskoj, gdje je nastao. Na štetnost ovog proizvoda upozoravaju i ljekari, i čelnici Ustanova za odvikavanje od psihoaktivnih supstanci, kao i predstavnici nevladinog sektora koji se zalažu za zdravlje, prvenstveno najmlađih građana, i odvikavanje od upotrebe duvanskih proizvoda. Smatraju da bi i naša zemlja trebalo da primijeni zakon o zabrani uvoza i dalje distribucije snusa, kao i članice saveza evropskih zemalja kome težimo.

ZAVISNOST

Direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje prof. dr Agima Ljaljević upozorava da su po-

Zabluda da pomaže u odvikavanju od pušenja

Javna ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Podgorica pruža psihosocijalnu pomoć punoljetnim osobama koje su zavisne od psihoaktivnih supstanci, alkohola i kocke, ali ne i duvanskih proizvoda.

– Upoznati smo da sve više mladih osoba koristi duvanski proizvod snus, što zahtijeva veliku pažnju stručnjaka s obzirom na njegovo dejstvo i posljedice koje njegova upotreba nosi sa sobom – poručuje direktorica Ustanove na Kakarickoj Gori Dijana Milošević

sljedice koje može da izazove korišćenje snusa dalekosežne, naročito kod mladih koji su još u razvoju. Navodeći da ga mladi sve više koriste u novije vrijeme, kaže da 2017. godine, kada su radili istraživanje, među ovom populacijom gotovo da nije bilo onih koji su konzumirali snus.

- Kako je počeo da se primjenjuje Zakon o ograničenju duvanskih proizvoda, odnosno, od kada je zabranjeno konzumiranje cigareta u zatvorenom prostoru sve više se traže pro-

Utiče na nervni sistem

Direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje prof. dr Agima Ljaljević objašnjava da se snus koristi tako što se stavlja u usnu duplju, te da se postepeno oslobađa nikotin. Kako ističe, to znači da je mlada osoba koja ga konzumira izložena kontinuiranom uticaju nikotina.

Upozorava da su

dosadašnja istraživanja dokazala da korišćenjem snusa efekat nikotina stvara direktne promjene na centralni nervni system, kao i prilikom korišćenja psihoaktivnih supstanci.

– Potvrđeno je da se, kao i u tim slučajevima, vrlo brzo razvija zavisnost od ove supstance, posebno kod mladih ljudi kod kojih nije završen proces razvoja – upozorava Ljaljević.

izvodi koji mogu da se koriste u istom. Kada smo kreirali ovaj zakon u našoj zemlji, onda su se proizvodi snus, elektronske cigarete i sl. podveli pod nove duvanske proizvode, ali ovi koji ih nabavljaju nekako ih sprovode kao nikotinske proizvode, pa ne podliježu obavezama kojima podliježu inače duvanski proizvodi. Zato imamo tu pojavu da su lako postali dostupni. Takođe, i povoljna cijena, pa ih mladi zbog toga koriste u tolikoj mjeri – kaže Ljaljević. Kako ističe, duvanske industrije su proizvele ove proizvode kao ,,zdravije varijante duvanskih proizvoda“, koji pomažu u odvikavanju od upotrebe duvana.

- Međutim, iskustva pokazuju da oni nijesu ni zdravije niti da pomažu u odvikavanju od upotrebe duvana. Sadrže nikotin, što znači da stvaraju zavisnost kao i svi ostali duvanski proizvodi. U njima se nalazi čitav niz različitih materija koje su toksične i kancerogene da je potreban vrlo kratak vremenski period da dođe do promjena u ustima, odnosno, da se ja-

Probala ga trećina anketiranih srednjoškolaca

Sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) Domagoj Žarković navodi da je snus duvanski proizvod u prahu koji je zakonom o kontroli duvanskih proizvoda svrstan u kategoriju „novi duvanski proizvodi“ i ne podliježe regulativi zabrane korištenja u zatvorenim prostorima. Kako ističe, on spada u grupu duvanskih proizvoda čija kontrola i efikasan nadzor nijesu zakonski regulisani, dostupan je i jeftin, zbog čega predstavlja pravu

opasnost za tinejdžere u Crnoj Gori.

– Podaci koje dobijamo iz direktne komunikacije, kao i anonimnim anketiranjem učenika osnovnh i srednjih škola u Crnoj Gori, ukazuju da se snus prepoznaje kao „manje štetan oblik konzumiranja nikotina“. O broju redovnih konzumenata među maloljetnom djecom nemamo tačnu procjenu, ali se značajan broj anketiranih učenika srednjih škola (približno 30 odsto) izjasnio da zna šta je snus, smatra da je

manje štetan ili bezbijedan oblik pušenja, sredstvo za odvikavanje od pušenja, dozvoljeni oblik pušenja ili da su snus minimum jednom konzumirali – kaže Žarković.

Iz CDPR-a redovno apeluju na sve stanovnike Crne Gore, sa posebnim akcentom na maloljetna lica, da su svi oblici konzumiranja duvana štetni po zdravlje.

– To se odnosi i na oblike konzumiranja duvana koji „ne sagorijevaju“ i još uvijek ne podliježu zabrani u

zatvorenim prostorima za sada važećom zakonskom regulativom – poručuje Žarković.

Navodi da se snus ne definiše ni kao droga ni kao cigareta, već da se radi o mljevenom duvanu koji je upakovan u kesice, te da je sam način njegove upotrebe sličan kao i kod određenih droga. – Među mladima je prisutno mišljenje da on služi za odvikavanje od cigareta, međutim naučna potvrda za to zvanično ne postoji. Smatram da treba više pažnje posvetiti ovoj temi i edukovati mlade ljude o štetnosti upotrebe snusa – ističe Milošević i savjetuje mlade da vode zdrav način života, bave se sportskim aktivnostima, da što više vremena provode u prirodi i zadovoljstvo ne pronalaze u upotrebi bilo koje psihoaktivne supstance ili proizvoda.

ve vrlo često maligne promjene u ustima, na jednjaku, u želucu i na drugim organima i generalno utiče na promjenu zdravlja kod mladih ljudi, tako da ih ne možemo smatrati zdravijim. Što se tiče odvikavanja od upotrebe duvana, pokazalo se da mladi ljudi sada vrlo često direktno počinju da koriste snus, a da prethodno nijesu koristili tzv. tradicionalne duvanske proizvode, što znači da ne pomaže u odvikavanju od upotrebe duvana – upozorava Ljaljević.

Stoga je, naglašava, vrlo važno da se ovi proizvodi podvedu pod strogu kontrolu.

- Mladi najčešće pribjegavaju konzumiranju snusa zato što im je zabranjeno da koriste tradicionalne duvanske proizvode prije osamnaeste godine, jer roditelji i stariji koji su u njihovom okruženju teže mogu primijetiti da ih koriste, kao i zbog toga što u zatvorenom pušenje nije dozvoljeno – objašnjava dr Ljaljević, uz napomenu da roditelji mogu da osjete miris snusa u ustima kod djece koja ga konzumiraju.

Duvanska industrija se fokusira na mlade, jer među njima traži nove potrošače. Zbog toga, ističe Ljaljević, vrlo je važno da se zakonski reguliše i upotreba, i dostupnost, i nuđenje, i reklamiranje svih duvanskih proizvoda.

- Zbog toga je vrlo važno, kada govorimo o kontroli konzumiranja duvanskih proizvoda, da se čitav sistem uključi. Počev od obrazovanja, jer mladi ljudi treba vrlo rano da dobiju informaciju i znanja vezana za štetne efekte koje izaziva upotreba duvanskih proizvoda. Mora se voditi adekvatna i kompetentna, cjenovna i poreska politika, kako bi mladima ti proizvodi bili teže dostupni, jer cjenovna politika je nešto što dobro reguliše upotrebu du-

vana. Zabraniti reklamiranje, sponzorisanja od strane duvanskih kompanija. Veoma je važno da se i mladim i starijim omogući da imaju servise za odvikavanje od upotrebe duvana, da imamo kompetentan kadar koji može pomoći u odvikavanju od upotrebe duvana, da roditelji kreiraju svoje ponašanje onako kako žele da se ponašaju njihova djeca, jer ako roditelj koristi duvanske proizvode, on je model svom djetetu, pa treba očekivati da i njihova djeca postanu konzumenti duvanskih proizvoda –zaključuje direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje.

ZNATIŽELJA

Na ozbiljnost ovog problema upozoravaju i iz Udruženja ,,Roditelji“.

Lepa Žunjić iz Udruženja ističe da je, na osnovu kontakata sa roditeljima i sa djecom, jasno da su snus i jednokratne varijante elektronskih cigareta i te kako zastupljeni kod mladih. – Maloljetnici ga po relativno pristupačnim cijenama kupuju kako u radnjama specijalizovanim za prodaju duvanskih proizvoda (koji ga prodaju pod nazivom duvan za žvakanje, bez upozorenja na štetnost i moguće posljedice), tako i na drugim prodajnim mjestima. Do njega bez prepreka dolaze i posredstvom društvenih mreža, gdje postoji više profila i stranica koje se bave prodajom snusa –ističe Žunjić.

Roditelji koji im se obraćaju, navodi ona, najčešće su u panici jer ne znaju o čemu se radi i strahuju da je u pitanju jača droga. Onda se postavlja pitanje razgovora sa djetetom i kontrole konzumiranja snusa. Uz informacije o ovom duvanskom proizvodu govore sa njima i o načinu razgovora sa

Predložili zabranu uvoza

Udruženje ,,Roditelji“ je od Ministarstva zdravlja u oktobru prošle godine tražilo da se spriječi dalja distribucija na tržištu duvanskog proizvoda droge snus, odnosno da se precizno reguliše na koji način se smije naći u prodaji, na kojim mjestima, uz striktnu zabranu da ga smiju konzumirati mlađi od 18 godina.

– Naime, prema postojećem Zakonu o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda, snus se definiše kao „novi duvanski proizvod“, ali bez detalja o konkretnijoj upotrebi, mogućim posljedicama i vrstama ograničenja. Osim toga, glavni problem je što snus nije u Crnoj Gori evidentiran kao duvanski proizvod nego kao nikotinski iako je Zakon jasan – ističe Lepa Žunjić iz Udruženja ,,Roditelji“.

Roditelji koji su se ovim povodom obratili Udruženju smatraju da su dodatne mjere opreza, ograničenja, pa i zabrana ukoliko je to moguće kada je riječ o prodaji snusa, kako legalnoj,

djetetom, upoznavanju sa njegovim negativnim dejstvom. - Najčešći razlozi zašto se djeca odlučuju da probaju snus je znatiželja, želja da se dokazuju pred vršnjačkom grupom s jedne strane i nedostatak informacija i svijesti o štetnim posljedicama po njihovo zdravlje. Takođe, jedan od razloga je i to što im snus omogućava diskretniju upotrebu, nema duvanskog mirisa, pa im je tako lakše da ga sakriju od roditelja – kaže Žunjić.

Kada su u pitanju mladi ljudi, ističe ona, važno je da informacije koje dobijaju iz okruženja, pa i od društva, dobro provjere, posavjetuju se sa odraslim,

tako i nelegalnoj, potrebne i iz razloga što je teže kontrolisati djecu kada je ovakva vrsta duvanskih proizvoda u pitanju (zbog diskretnijeg načina upotrebe u odnosu na pušenje). - Sa druge strane, naročito brinu zbog upozorenja ljekara, koji ističu opasne posljedice konzumiranja snusa, posebno za mlade i veliku zavisnost koju ovi proizvodi izazivaju. Zbog svega navedenog smo predložili Ministarstvu zdravlja da se od Ministarstva finansija traži potpuna zabrana uvoza ovog proizvoda kako je to inače regulisano u EU, osim u Švedskoj – poručuje Žunjić.

Ispunjeni uslovi za početak izrade projekta za OŠ ,,Vladimir Nazor“

Potpisan ugovor za izvođenje geomehaničkog ispitivanja

Ministarstvo prosvjete na čelu sa ministrom Miomirom Vojinovićem sprovodi intenzivne aktivnosti na stvaranju uslova za izgradnju nove OŠ „Vladimir Nazor“. Potpisan je ugovor za izvođenje geomehaničkog ispitivanja tla i sačinjavanje elaborata, što je osnov da projektanti započnu posao na izradi glavnog projekta.

– Poslije više od godinu i po neopravdanog odugovlačenja u sprovođenju procedura izbora idejnog rješenja i projektanta za izgradnju škole, ministar je sa svojim timom u kratkom roku na odgovoran, sistematičan i zakonit način, radio na rješavanju naslijeđenog problema sa kojim se suočavaju učenici i roditelji učenika Osnovne škole „Vladimir Nazor“ u Podgorici – saopštili su iz Ministarstva prosvjete. Ističu da je u avgustu potpisan ugovor o donaciji idejnog rješenja, a 26. septembra ove godine i ugovor o donaciji glavnog projekta. Sredstva za realizaciju izgradnje obezbi-

jeđena su iz kredita Evropske investicione banke. – Administracija Ministarstva prosvjete na čelu sa ministrom Vojinovićem potpisala je sa EIB-om nedostajuća akta za realizaciju aktivnosti po kreditnom aranžmanu, te konačno ispostavila imple-

mentacionu strukturu projekta i uvela konsultanta koga je obezbijedila Banka za ovaj projekat. Osnovni ugovor potpisan je 2019. godine, a ministar Vojinović je potpisao i oba ugovora o donaciji, iako su pregovori u vezi sa donacijom idejnog rješenja i

glavnog projekta započeti i vođeni tokom ranije administracije – podsjetili su iz Ministarstva prosvjete. Donator glavnog projekta, dodaju, jeste projektantski Biro 81000, d.o.o. iz Podgorice, koje je ujedno kreator i idejnog rješenja za ovu školu. Nj. Ž.

njima bliskim osobama, prije nego odluče da nešto probaju. – Iako neke stvari djeluju primamljivo, kul, iako često vjerujemo da držimo konce u svojim rukama i kontrolišemo upotrebu različitih supstanci, činjenica je te supstance, nažalost, često preuzmu kontrolu nad nama. Poruka sistemu je da se bolje i sa više kontrole i opreza ophode prema svim supstancama koje ugrožavaju zdravlje djece. U slučaju snusa ne vidimo razlog da naša zemlja bude izuzetak u odnosu na ostale države Evrope koje su zabranile njegov uvoz – zaključila je predstavnica Udruženja ,,Roditelji“. I. MITROVIĆ

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković sa saradnicima, obišao je juče dio Tološke šume na kom je na površini od 6.000 kvadratnih metara formiran novi park za pse.

-Ne čude odlične reakcije naših sugrađana, imajući u vidu da je grad narastao i da u Podgorici danas živi sigurno više hiljada ljudi koji su vlasnici pasa, te da nam je jedan ovakav prostor zaista bio potreban - kazao je Vuković. Kako je naveo, prostor podijeljen na poseban dio za male i za velike pse, kako bi eventualne neprijatne situacije bile izbjegnute i kako bi svi psi, ali i njihovi vlasnici, proveli lijepo vrijeme u parku.

Gradonačelnik je iskazao posebnu zahvalnost prijateljima iz nevladinog sektora sa kojima Glavni grad veoma dobro sarađuje, i to ne samo na ovom projektu, nego i na brojnim drugim koji imaju, između ostalog, za cilj rješavanje problema pasa lutalica, optimizaciju u načinu funkcionisanja azila i uopšte ono što gradska uprava radi, a vezano je za ovu tematiku. -Posebnu zahvalnost dugujemo privrednim društvima Zelenilo d.o.o. i Čistoća d.o.o., kako i klijentima JU na Kakarickoj gori koji su dali doprinos pri izradi mobilijara za potrebe parka – poručuju iz Glavnog grada i podsjećaju da je u okviru novog parka na Zabjelu, uređen prostor za te potrebe, kao svojevrsan pilot-projekat.

Oaza za sve generacije

I.M.

Gradonačelnik Ivan Vuković obišao je završene radove na izgradnji novog parka u Ulici Ludviga Kube u naselju Zagorič. Tom prilikom Vuković je kazao da je ovo još jedna zelena površina u gradu, sa brojnim sadržajima za sve generacije.

– Nalazimo se u novom parku u Zagoriču, na 6.600 kvadrata i ovaj dio grada dobio je jedan prelijepi sadržaj koji će bitno promijeniti kvalitet života raznih generacija naših sugrađana. Investicija vrijedna preko 220.000 eura, to je nešto na šta je ovo naselje dugo čekalo i, kao neko ko je rođen u Zagoriču, mogu reći da mi je posebno drago što smo u ovom dijelu Podgorice na neki način vratili dug – poručio je Vuković.

Izrazio je zadovoljstvo posti-

gnutim rezultatima gradske uprave na planu unapređenja putne, komunalne infrastrukture u Zagoriču u prethodne četiri godine. – Na putu do ovog parka došli smo Ulicom Ludviga Kube, koja je još jedno obećanje koje smo ispunili, jedna važna saobraćajna veza između ovog dijela grada i centra Podgorice. Preko četiri kilometra fekalne kanalizacije, novi prostor za igru naših mališana na obali Morače, još puno novih sadržaja i uspješno realizovanih projekata koji znače bolji kvalitet života za stanovnike Zagoriča – kazao je Vuković. Građani iz tog dijela grada, navodi se u saopštenju, kazali su da im je ova površina sa brojnim sadržajima novo omiljeno mjesto okupljanja u naselju i da je koriste sve generacije. Nj. Ž.

U dijelu Tološke šume formiran park za pse Šest hiljada kvadrata za igru ljubimaca

Novi park u Ulici Ludviga Kube

UZROČNIK MNOGIH OZBILJNIH OBOLJENJA: Snus

Novi park na 6.600 kvadrata

Dvorište OŠ ,,Vladimir Nazor“

Podijeljeni prostor za velike i male pse

Nemaju što da izgube, a mogu mnogo da dobiju

PODGORICA – Bez obzira što su imali sedam dana za pripreme (posljednjih u ovom dijelu sezone, jer od utorka počinje Evrokup), za razliku od rivala, večerašnji derbi u Beogradu protiv Crvene zvezde (18 sati), čini se, dolazi suviše rano da bi košarkaši Budućnost Volija mogli da pokažu maksimum, s obzirom na sve peripetije oko kasnog kompletiranja ekipe.

Uz to, u duelu koji je specifičan po tome što se treneri dva tima isto zovu i prezivaju - Vladimir Jovanović ,,plavi“ će biti i oslabljeni neigranjem prvog centra Alfa Kabe, koji je zbog bolesti propustio i premijeru kod kuće protiv Splita.

Međutim, ni Crvena zvezda ne dočekuje meč u top formi, i šampion ABA lige je ljetos imao probleme sa izo-

Pojedini djelovi dvorane zatvoreni za gledaoce

Zbor sramnih dešavanja u prošlosezonskom finalu plej-ofa između Crvene zvezde i Partizana, a pošto je i dalje na snazi kazna koju je ABA liga izrekla

stankom igrača sa priprema (zbog reprezentativnih obaveza), ima, takođe, probleme sa povredama, a odigrao je i naporan meč u četvrtak u Evroligi u gostima protiv Efesa (poraz od 72:59). Ipak, Zvezda igra kući, ima veći i kvalitetniji roster i svakako ovaj duel dočekuje u ulozi favorita, dok Budućnost, bez rezultatskog imperativa, ima šansu da odigra dobar meč, možda i iznenadi

Zvezdi zbog dešavanja i loše organizacije na drugom meču finala, pojedini djelovi dvorane „Aleksandar Nikolić“ biće zatvoreni za gledaoce. U pitanju su

,,crveno-bijele“…

- Očekivanja su da pobijedimo, kao i uvijek. Naravno, Crvena zvezda je evroligaški tim, to je klub sa velikom istorijom, i biće težak meč, posebno što se igra na njihovom terenu. Ali za mene lično, a znajući i moje saigrače, cilj je da igramo na pobjedu - rekao je Tre Bel-Hejns, kanadski plej u redovima Budućnost Volija.

O rivalstvu dva tima posljed-

dio plave lože iza gostujuće klupe i dio VIP lože. Kako je saopšteno iz beogradskog kluba, vlasnici sezonskih i dnevnih karata ,,plave lože“ desno biće smješteni u „plavu ložu“ lijevo, dok će vlasnici sezonskih i dnevnih karata VIP lože svi biti smješteni u lijevoj polovini sektora.

njih godina se sve zna, nerijetko su ti mečevi prevazilazili sportske okvire. A BelHejns je o ovim duelima čuo od zemljaka, koji su igrali u Budućnosti.

- Kajl Lendri i Melvin Edžim su mi pričali o rivalstvu, oni su igrali važne utakmice sa njima. Znam šta nas čeka, pred njihovim navijačima, ali veoma sam uzbuđen, uvijek je lijepo igrati protiv nekoga ko je

veliki rival - rekao je plejmejker Budućnosti.

Budućnost je u Beogradu doživjela četiri vezana poraza od ,,crveno-bijelih“, a posljednji put gostovala je prije godinu.

KABA ĆE NEDOSTAJATI

Budućnost i Zvezda su uspješno otvorili sezonu u ABA ligi. Zahvaljujući mnogo boljoj igri u drugom poluvremenu, Podgoričani su

bili ubjedljivi protiv Splita (94:59), dok je Crvena zvezda na svom terenu lako izašla na kraj sa MZT-om (87:67). - Jedno od najtežih gostovanja u sezoni. Svi znamo da Crvena zvezda ulazi sa najvećim ambicijama u svaku sezonu. Ovo je početak sezone za njih, kao i za nas. I oni i mi se još tražimo, ali mislim da smo dobro pripremili meč, dobro smo trenirali i pružićemo mak-

Kvali kacije za Evropsko prvenstvo rukometaša 2024.

Bilo je haotično, iscrpljujuće, opasno po život, na kraju je završeno pobjedom Maksa Ferstapena - Formula 1 dobila je novog-starog šampiona.

Na Velikoj nagradi Japana, na stazi Suzuka, Holanđanin je slavio u trci koja nije vožena do kraja, ali su bodovi dodijeljeni kao da jeste pa je vozač Red Bula podigao pehar za prvaka ,,najbržeg cirkusa“.

- Jeste li sigurni - upitao je Ferstapen čelnike F1 u svlačionicama poslije iscrpljujuće vožnje. Kad je dobio zvaničnu potvrdu mogao je da odahne i proslavi.

- Ovo je ludo, emocije su pomiješane. Pomalo je čudno jer nijesam očekivao ovakav rasplet kada sam prešao ciljnu liniju –izjavio je Maks.

Trka na Suzuki počela je juče u sedam ujutru po našem vremenu, po jakoj kiši, ali je prekinuta poslije trećeg kruga i pauza je trajala duže od dva sata.

U 9.15 sati bolidi su se ponovo pojavili na stazi, a pravilo je da kada su istaknute crvene zastave trka mora da se završi u roku od tri sata. Završena je u 10 sati i tri minuta.

U svom tom ,,haosu“ najviše je profitirao Ferstapen stigavši do 12. pobjede u sezoni. Još jedna mu je potrebna da izjednači rekord Sebastijana Fetela i Mihaela Šumahera Iza vozača Red Bula završio je Ferarijev Šarl Lekler, a zatim Ferstapenov klupski kolega Serhio Peres Lekler je, međutim, dobio pet sekundi kazne zbog greške u finišu i skliznuo je na treće mjesto, pa je Peres završio kao drugoplasirani.

- Hvala svima koji su dali doprinos ovom uspjehu, konstan-

tno napredujemo u saradnji sa Hondom. Posebno mi je drago što smo baš ovdje došli do titule - rekao je Ferstapen. Malo je nedostajalo da se trka pamti po tragičnom događaju jer su organizatori napravili veliki propust, sličan onom koji je prije osam godine doveo do smrti Žila Bjankija Od starta se vozilo u teškim uslovima, pa je nakon prvog kruga na stazu izašlo bezbjednosno vozilo, ali i teretno kako bi uklonilo Ferarijev bolid Karlosa Sainsa.

Većina je prošla bez problema i

u manjoj brzini jer je ispred sebe imala sigurnosno vozilo, ali ne i Pjer Gasli koji je krenuo iz boksa i vozio brže od ostalih kako bi smanjio zaostatak.

Zbog jake kiše nije mogao da vidi kamion i ,,za dlaku“ je izbjegao težak sudar.

- Mogao sam da poginem – bijesno je govorio francuski vozač. Prije osam godina na istoj stazi stradao je Žil Bjanki, koji je udario u teretno vozilo koje se našlo na stazi.

- Bez poštovanja prema životu vozača. Bez poštovanja prema uspomeni na Žila. Nevjerovatno - napisao je na Tviteru otac stradalog vozača Filip Bjanki Ferstapen ima 25 godina, ovo mu je druga titula, izvjesno je da će ih biti još mnogo.

- Prva titula je bila emotivnija, ova je ljepša - rekao je Ferstapen.

- Vodimo i u konkurenciji konstruktora, tako da sada moramo da se fokusiramo na to i osiguramo titulu.

Do kraja sezone voziće se još četiri trke – u Teksasu, Meksiko sitiju, Sao Paulu i Abu Dabiju. Ne. K.

Vrijeme je za ,,lavove“ – muška rukometna reprezentacija Crne Gore okupiće se danas uoči početka kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2024. godine.

Naš nacionalni tim će u

grupi 7 u Podgorici 12. oktobra dočekati Kosovo, a četiri dana kasnije gostovaće Bosni i Hercegovini u Sarajevu. Protivnik u grupi je još i Slovenija. Na spisku su golmani Nebojša Simić (Melsun-

Šampion lako osvojio Podgoricu

U duelu ekipa koje su poslije dva kola SBbet Prve crnogorske lige imale maksimalan učinak, pitanje pobjednika se nije postavljalo.

Rukometaši Budvanske rivijere Budva lako su izašli na kraj s Budućnost Podgoricom u gostima – u Univerzitetskoj dvorani bilo je 36:25.

U redovima aktuelnog šampiona, koji se na vrhu izjednačio s Lovćenom (u subotu savladao Komove 34:22), najefikasniji su bili Luka Došljak

i Mihailo Ščekić sa po sedam pogodaka, dok je kod ,,plavih“ s deset preciznih šuteva ponovo odskočio Milan Nišavić Rudar je odnio bodove iz Tivta – u pobjedi nad Partizanom 1949 od 38:35 istakao se Nemanja Vuković s 12 pogodaka, a odlično su ga pratili Andrija Radovanović i Nemanja Matović sa po osam. Kod domaćina, Gavrilo Samardžić je dao 11.

Berane 1949 je opravdalo ulogu favorita protiv Mornara 7 (33:26) najviše zahvaljuju-

Marko Jagodić-Kuridža na prošlosezonskom meču sa Zvezdom u Beogradu

ABA LIGA/DRAGANA STJEPANOVIĆ

SBbet Prva liga za rukometaše (3. kolo)

ABA lige VLADIMIR JOVANOVIĆ: Da odgovorimo na nivo kontakta i čvrstine Zvezde

Trener Budućnost Volija Vladimir Jovanović ističe da je Zvezda maksimalno ,,popunjena“ na svim pozicijama.

- Očekuje nas jako zahtjevna utakmica s obzirom na to da igramo protiv evroligaškog tima koji je sastavljen od velikog broja iskusnih igrača na svim nivoima. Bez obzira na povrede i izostanak nekih igrača, oni nemaju problem sa rosterom, jer na svakoj poziciji imaju dva ili više igrača - naglasio je Jovanović.

Prvi uslov za dobar rezultat je da ,,plavi“ odgovore na Zvezdinu energiju...

- Moramo da odgovorimo na nivo kontakta i čvrstine koje Zvezda njeguje već duži niz godina. Ako u tome uspijemo, možemo da igramo utakmicu protiv njih i pokušamo da je produžimo što duže - naglasio je Jovanović.

njegov izostanak – dodao je Jagodić-Kuridža, pored koga je i Eron Vajt nosio dres Zvezde, i to prošle sezone.

DOBRO POZNATA LICA

U ZVEZDI

U Crvenoj zvezdi su trojica bivših igrača podgorčkog kluba – plej Nikola Ivanović, krilni centar Luka Mitrović i centar Hasan Martin, koji je ljetos stigao u Beograd iz Olimpijakosa.

simum - kazao je Marko Jagodić-Kuridža, koji je u Budućnost došao iz Zvezde prošle godine.

Zbog odsustva Alfa Kabe, Jagodić-Kuridža će protiv bivšeg kluba morati da ima veću ulogu pod koševima.

- Nedostajaće nam Kaba, Zvezda je jaka na centarskim pozicijama, ali ima drugih igrača koji će morati da istupe i daju svoj maksimum kako bismo nadoknadili

Od stranaca, roster Zvezde pojačali su i Bendžamin Bentel koji je došao iz Olimpije Milano, američki plej Džejlen Adams koji dolazi iz Australije (Sidnej), i Džon Holand, veteran koji je briljirao lani u Evrokupu u dresu turske Burse. Stigli su srpski igrači Nemanja Nedović (iz Panatinaikosa), Filip Petrušev (Efes), Dalibor ilić (Igokea) i Miroslav Raduljica Osim Vajta, otišli su Ostin

Holins (Makabi), Dejan Davidovac (CSKA), Nikola Kalinić (Barselona), Nejtan Volters (Panatinaikosa) i Majk Cirbes, dok je Marko Simonović završio karijeru, i sada je u stručnom štabu. - Očekuje nas jedan od derbija već na startu sezone. Budućnost je pojačana tokom ljeta, imali su cijelu sedmicu da se pripreme za ovu utakmicu. Želimo da odigramo čvrsto u odbrani, sa mnogo energije i uz podršku naših navijača, koje pozivam da dođu u velikom broju, dođemo do vrlo važnih bodova. Imamo jako težak raspored na startu sezone u oba takmičenja, i svaka dobra utakmica i pobjeda bi nam mnogo značile, posebno u situaciji kada smo otvorili sezonu nekompletni - rekao je Stefan Lazarević, krilo Crvene zvezde. S. J.

PODGORICA – Košarkaši SC Derbija lako i ubjedljivo su pobijedili Cibonu, nekadašnjeg velikana, 97:84, i nagovijestili da bi ove sezone mogli da se bore i za plejof, za jedno od prvih osam mjesta u ligaškom dijelu… SC Derbi je pogodio svih sedam prvih šuteva iz igre, pet za dva poena (Tomislav Ivišić dva, Hadžibegović, Džekson i Drežnjak po jedan) i dvije trojke (Džekson, Drežnjak), za dvocifreno vođstvo od 16:5. Cibona je nakon toga zaigrala bolje, do kraja četvrtine je održala minus na devet poena, isto je uradila i do poluvremena (48:39), a onda su ,,studenti“ sve dileme otklonili u trećem kvartalu. Megi je trojkom i dvojkom (53:39) najavio ono što će se dogoditi u ovoj dionici, u kojoj je SC Derbi serijom 10:0 ,,pobjegao“ na 64:41, a onda je u tri navrata stigao i do nedostižnih 32 razlike, posljednji put na 84:52. Cibona je iskoristila opuštanje domaćina u prva četiri minuta posljednje četvrtine da parcijalom 17:1 smanji na 85:71 i primora Andreja Žakelja na drugi tajm-aut u ovom kvartalu. Uspio je da ,,prodr-

Prva SBbet liga za rukometašice

Ramusović

brojala do 20

ma“ svoje igrače, koji su za tri i po minuta vratili ubjedljivu prednost (96:74) i rutinski pri-

Mornar na svom terenu porazio Zadar u 2. kolu Admiralbet ABA lige Rekord

veli meč kraju…

SC Derbi u narednom kolu, 16. oktobra, gostuje Partizanu. S. J.

gen, Njemačka) i Nikola Matović (Amo, Švedska), krila Miloš Vujović (Fuhse, Njemačka), Aleksandar Bakić (Nekse, Hrvatska), Mirko Radović (Eurofarm Pelister, Sjeverna Makedonija) i Marko Lasica

(Redbergslids, Švedska), bekovi Vasko Ševaljević (Hapoel Rišon, Izrael, Miloš Božović (Ivri, Francuska), Radojica Čepić (Veclar, Njemačka), Stevan Vujović (Minaur Baja Mare, Rumunija), Božo Anđelić

(Motor Zaporožje, Ukrajina), Božidar Simić (Metaloplastika, Srbija), Vasilije Kaluđerović (Potsdam, Njemačka), Branko Vujović (Hanover, Njemačka) i Risto Vujačić (Hapoel Ašdod, Izrael), pivoti Nemanja Grbović (Steaua, Rumunija), Vuk Lazović (Kuvajt klub, Kuvajt), Miodrag Ćorsović (Trimo Trebnje, Slovenija). Ne. K.

ći Bojanu Varagiću i Đorđu Foliću koji su se po osam puta upisali u listu strijelaca, jednom više od Stefana Bajića u protivničkom timu.

Uz 15 odbrana Marka Đurkovića i devet pogodaka Borisa

Šćepanovića, Sutjeska je pobijedila Danilovgrad (34:28) u čijim redovima su odskočili Stefan Đurđevac sa 14 odbrana, te Nikola Marušić i Filip Marković sa sedam, odnosno šest golova.

Brskovo je u gostima nadigralo Jedinstvo (23:22) – Andrija Jokić je pobjedi doprinio s devet šuteva koji su završili u mreži Bjelopoljaca, za koje je Nenad Vojinović dao šest pogodaka. Ne. K.

PODGORICA - Rudar je gubio 4:1 u 10. minutu, a do poluvremena je nadomjestio minus i u nastavak meča ušao sa viškom od tri gola (15:12). Rukometašice iz Tivta dobro su se držale poluvrijeme, a onda su igračice Igora Markovića kontrama stigle brzo i do dvocifrene prednosti, do konačnih 31:18. U drugom poluvremenu Mia Ražnatović postigla je šest golova, ukupno osam, bila je raspoložena Jelena Vukčević sa golom više, a golmanka Andrea Škerović je dobila nagradu za najbolju akterku utakmice. Kod Tivćanki odskočila je Maša Pavlović sa osam pogodaka, a Danica Pandurević zabilježila je 10 odbrana. I Levalea 2010 lako je završila posao u 2. kolu najjače crnogorske lige. Nikšićanke su savladale Mornar 7 (30:17), uz sedam golova najefikasnije Snežane Ćorović, a kod gošći najraspoloženija je bila Hana Hot (8). Novi prvoligaš Komovi kod kuće je izgubio od Nikšića 36:31, a Nina Ramusović u pobjedi gošći postigla je 20 golova, a u prvom kolu 17 puta je pogodila mrežu Levalee 2010! Ulcinjanke su upisale prvu gostujuću, ukupno drugu pobjedu. Aleksandra Nišavić sa 11 golova vodila je gošće do trijumfa protiv Zete (31:27), a isti broj golova dala je Maja Ceklić za domaće. A. M.

Rasela, pobjeda Barana

PODGORICA – U svemu, vjerovatno, ima simbolike – u večeri kada je Vladimir Mihailović upisao samo jedan poen, sa linije bacanja, Fets Rasel je ubacio 47 poena i postavio novi rekord ABA lige po broju poena u jednoj utakmici.

Plejmejker Barana je za poen popravio upravo rekord Mihailovića, koji je 20. marta ove godine, u prošlosezoskoj partiji protiv Mege u Beogradu, ubacio 46 poena.

Amerikanac je u drugom polu-

vremenu pogodio sedam trojki (iz 12 pokušaja), na kraju meča je dodao po četiri skoka, asistencije i ukradene lopte i bio najzaslužniji za pobjedu Mornara nad Zadrom (100:91), kojom je ekipa Mihaila Pavićevića potvrdila pobjedu u prvom kolu u gostima protiv Igokee. A Rasel je u samo dva meča pokazao kakvog igrača je Mornar doveo ljetos, jer je u prvom kolu obacio 41 poen Igokei… Činilo se da je meč bio prelomljen u prvoj polovini posljednje četvrtine, kada je Rasel prvo pogodio dvije uzastopne trojke za prvu dvocifrenu prednost (81:71), a onda još dvije za nedostižnih 87:75, na šest minuta i dvije sekunde prije kraja…

Međutim, Zadar, predvođen odličnim Lukom Božićem je uspio da izjednači na 89:89, tri minuta prije kraja. Ipak, uz dva koša Marka Pecarskog (13 poena i 17 skokova), između kojih je Rasel pogodio dva bacanja, američki košarkaš je ,,odapeo“ trojku za nedostižnih 98:81, 61 sekundu prije kraja… S. J.

SC DERBI/FILIP ROGANOVIĆ

SC Derbi lako i ubjedljivo pobijedio

S utakmice Budućnost Podgorica – Budvanska rivijera Budva

Radulović: Veoma zahtjevna grupa

Fudbaleri Crne Gore igraće sa Mađarskom, Srbijom, Bugarskom i Litvanijom u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2024. godine.

Na žrijebu u ,,Fešthale egzibišn centru“ u Frankfurtu odlučeno je da ,,hrabri sokoli“ budu smješteni u grupu G sa dobro poznatim rivalima iz prošlosti.

Iz prvog šešira stigla je Mađarska, koja je bila protivnik našem najboljem državnom timu u prvoj utakmici od osamostaljenja - u martu 2007. godine. Iste selekcije sastajale su se još dva puta, takođe u prijateljskim duelima.

Crna Gora je dva puta igrala sa Srbijom u premijernom izdanju UEFA Lige nacija, a rival obje selekcije tada je bila i Litvanija.

Čest suparnik ,,crvenih“ je Bugarska sa kojom su odmjeravali snage u kvalifikacionom ciklusu za Mundijal 2010. i Euro 2020.

Reklo bi se da su ,,hrabri sokoli“ imali sreće na izvlačenju, jer su izbjegli jače, doduše i atraktivnije protivnike.

Naš najbolji nacionalni tim u predstojeći ciklus ulazi sa

ciljem da prvi put izbori učešće na velikom takmičenju. Domaćin narednog Evropskog prvenstva je Njemačka, a kvalifikacije su na programu sljedeće godine – u martu, junu, septembru, oktobru i novembru.

UEFA će raspored utakmica objaviti naknadno. Direktan plasman na završni turnir obezbijediće dvije najbolje plasirane reprezentacije iz svake grupe. Preostala

tri mjesta biće popunjena nakon baraža, koji se igra u martu 2024. godine.

EURO počinje 14. juna 2024. godine u Minhenu, a finale je na programu mjesec kasnije u Berlinu.

- Dobili smo veoma zahtjevnu grupu. Srbija i Mađarska u posljednje vrijeme prikazuju izvanredne partije. Pokazatelj toga je učešće Srbije na Mundijalu. To je ekipa koja je izuzetno

STOJKOVIĆ: Fokusirani smo na nas

Selektor Srbije Dragan Stojković

Piksi analizirao je sastav grupe u kojoj će njegova reprezentacija pored Mađarske, Crne Gore, Bugarske i Litvanije preko kvalifikacija tražiti mjesto na Evropskom prvenstvu 2024.

- Rekao sam i ranije da ko god da dođe od protivnika, mi imamo ciljeve. Nema prevelike priče, niti bilo šta – izjavio je Stojković za Arenu sport.

- Otvorena grupa, rekao bih komšijska. Možemo autobusom da

homogena. Piksi Stojković je na najbolji mogući način uklopio ekipu, vidi se kakve rezultate postižu. Mađarska iz godine u godinu napreduje i postiže izvanredne rezultate. Pokazala je to i Liga nacija i utakmice sa Engleskom i Njemačkom. Ima malo i simbolike - naša selekcija je prvu utakmicu odigrala sa Mađarskom. Nadam se da ćemo i poslije ovih utakmica imati lijep

uštedimo koji dinar. Imamo vremena da izanaliziramo. Ne zanimaju me protivnici, fokusirani smo na nas. Naravno, ima dovoljno vremena da se isprate sve ekipe, malo bolje – istakao je Stojković. Piksi je nadavno boravio u Crnoj Gori gdje se vidio da velikim prijateljem, predsjednikom FSCG Dejanom Savićevićem Sreli su se ponovo u Frankfurtu na žrijebu...

- Vidio sam Deja, kao i Krstajića, koji je selektor Bugarske. Svi smo mi prijatelji. Sada ćemo se sresti u ulozi nekih protivnika. Sve je to fudbal. Nijesmo pričali o ovome, ali se kroz razgovor provuklo da ne bismo možda, ali zašto da ne? Biće dobro druženje – dodao je Piksi Stojković.

osjećaj kao poslije one prve - rekao je selektor Miodrag Radulović koji je sa čelnicima FSCG prisustvovao žrijebu u Frankfurtu.

Crna Gora je u ranijim kvalifikacionim ciklusima igrala i protiv Bugarske i Litvanije. - Bugarska sa novim selektorom Mladenom Krstajićem kreće u formiranje nove ekipe. Posljednji rezultati su im bili za poštovanje. Litvanija je zbog putovanja i

Nikšić 1 Igalo 1

vremenskih uslova zahtjevna – dodao je Radulović. San svih generacija je da se ,,sokoli“ plasiraju na veliko takmičenje.

- Grupa ujednačenog kvaliteta, biće neizvjesno do kraja. Nadam se da ćemo uz veliko požrtvovanje, odgovornost i ispravljanje nekih stvari koje nijesu bile dobre u Ligi nacija uspjeti da na kraju ostvarimo svoje ciljeve - zaključio je Radulović. D. K.

Bokelj

Kom 0

PODGORICA – Stadion: ,,DG arena“. Gledalaca: 100. Sudija: Dejan Cimbaljević. Strijelci: Mrvaljević u 3, A. Krivokapić u 42. i 45+2, M. Krivokapić u 73. i 90. minutu. Žuti kartoni: Vuković, Dapčević (Podgorica), Seniković (Otrant).

PODGORICA: Agović, Janik, Neto (od 57. Tripković), Ivanović (od 57. Dapčević), Vukčević, Mrvaljević (od 57. Radusinović), A. Krivokapić (od 61. Habibović), Vuković, Prelević, Božović, Radunović (od 57. M. Krivokapić).

OTRANT OLIMPIK: Mećikukić, Smolović, Kato, Ajković (od 15. Sefa), Redžović, Gajić, Barjaktarović, Gluščević (od 73. Marstijepović), Molabećirović (od 61. Ljamović), Seniković (od 61. Kurti), Alibegu (od 61. Marseni).

Podgorica je nakon poraza od Koma odreagovala munjevito.

Lješkopoljci nijesu imali pravo na kiks, a protiv ,,fenjeraša“ pokazali su i realizatorske sposobnosti, što je za Podgoricu ove sezone uglavnom bio problem. Ali kada je bilo od izuzetnog značaja Podgorica je pokazala da ima kvalitet i pobjedom ostala blizu timova koji imaju najveće ambicije. Zanimljivo je da je Andrija Krivokapić, pri rezultatu 1:0, promašio penal (igrao se 36. minut), ali je isti igrač već do poluvremena uspio da postigne dva i najavi laganu pobjedu, koju je uvećao povratnik Matija Krivokapić

Mladost

GOLUBOVCI – Stadion: ,,Trešnjica“. Gledalaca: 200. Sudija: Nikola Cvijović. Strijelci: Perišić u 42. i Mugoša u 60. minutu. Žuti kartoni: Kalačević, Puletić (Zeta).

ZETA: Karadžić, Von (od 68. Bečić), Ukšanović, Peruničić

(od 77. S. Krstović), Mihaljević (od 55. Radusinović), P. Vukčević (od 55. A. Krstović), Kalačević, Rakočević (od 77. Matanović), Puletić, Đ.Vukčević, Miranović.

MLADOST DG: Domazetović, Ondondg-Mba, Perišić, Bajović (od 46. Medojević), Bracanović (od 40. Popović), Mugoša (od 69. Globarević), Vuković, Ivanović, Stanisavić (od 69. Piranić), Orahovac (od 85. Pešukić), Krstović.

Lider je nastavio sa dobrim rezultatima. Mladost je na gostovanju Zeti uspjela da trijumfuje, čime je sačuvala prednost na vrhu.

Grbalj 0

Berane 2

RADANOVIĆI – Stadion u Radanovićima. Gledalaca: 100. Sudija: Davor Božović. Strijelac: Čađenović u 21. i 73. minutu. Žuti kartoni: Vilotijević (Grbalj), Muković, Mugoša,

Vulević (Berane).

GRBALJ: Popović, Batuta (od 87. Golub), Čavor (od 74. Marko Bojović), Vilotijević, Bigović, Mladenović, Pajović, Radulović, Damjanović (od 87. Braletić), Petović (od 58. Matija Bojović).

BERANE: Aković, Perošević (od 66. Nedić), Vujačić (od 74. Blagoge), Muković, Čađenović (od 74. Guberinić), Ne. Tmušić (od 46. Stojanović), Vučinić, Mugoša, Vulević (od 58. Osmajlić), Vukićević, Ni. Tmušić).

Berane je nastavilo pozitivan niz i u Radanovićima. Golovima Stefana Čađenovića gosti su stigli do važnog brejka u borbi za gornji dio.

NIKŠIĆ – Pomoćni teren kraj Bistrice. Gledalaca: 100. Sudija: Manojlo Sekulić. Strijelci: Pajović u 75. (Nikšić), Perović u 38. minutu (Igalo). Žuti kartoni: Videkanić (Nikšić), Bulatović, Koprivica, Đurđević (Igalo).

NIKŠIĆ: Radović, Žižić, Hadžibegović, Kecojević (od 69. Pajović), Mićunović (od 60. Miura), Nenezić, Goranović (od 46. Grbović), Globarević (od 90+4. Tadić), Đukanović, Videkanić, Mirković.

IGALO: Kulinović, Bulatović, Radović, Dajević, Kopitović, Ilić (od 67. Đurđević), Perović (od 60. Šćepanović), Grbić, Popović (od 70. Vujičić), Koprivica, Petrović. Nikšić i Igalo, zbog potpuno različitih ambicija, željeli su pobjedu u ovom meču, tako da je remi malo koga zadovoljio. Igalo je bilo bolje u prvom dijelu, zatim Nikšić napravio pritisak u nastavku, stigao do egala, a u finišu je čak mogao i do potpunog preokreta.

KOTOR – Stadion pod Vrmcem. Gledalaca: 80. Sudija: Miraš Cerović. Strijelac: Macanović u 90+6.minutu.

BOKELJ: Spasojević, Imamović, Đurović, Osmanović, Marstijepović, Globarević (od 56. Kašćelan), Vukčević, Popović (od 82. Vraneš), Macanović, Obradović (od 87. Krivokapić), Čavor.

KOM: Vuksanović, Đukanović (od 89. Stajkić), Ajković, Ljumović, Krkanović, Kažić, Gazivoda (od 82. Radonjić), Radulović, Bubanja, Dujović, Knežević (od 79. Radičković).

Bokelj je uz dosta sreće došao do tri boda. Kotorani su golom iskusnog Aleksandra Macanovića u šestom minutu sudijske nadoknade srušili direktnog konkurenta u borbi za gornji dio, ekipu Koma.

Sam meč nije donio previše uzbuđenja, ali je uporni domaćin inicijativu ,,naplatio“ u posljednjim sekundama meča… Priredio: R. PEROVIĆ

Žrijeb u Frankfurtu – Fudbaleri Crne Gore igraće sa Mađarskom, Srbijom, Bugarskom i Litvanijom u kvali kacijama za EURO

Miodrag Radulović

Dragan Stojković

Bez pobjede za trio na vrhu u 11. kolu Meridianbet 1. CFL – Dečiću je bio dovoljan bod u Danilovgradu (0:0) da preuzme čelo tabele, dok je Sutjeska izgubila u Beranama od Jezera (1:0).

Budućnost je izbjegla poraz od Petrovca u šestom minutu nadoknade, a do remija pod Goricom stigla je poslije dva gola iz penala (3:3).

Jedinstvo i Arsenal odigrali su 2:2, a istim rezultatom završen je i duel na ,,Topolici“, gdje je Mornar u 94. minutu izbjegao negativan epilog protiv Rudara.

NULA U DANILOVGRADU

Utakmica Iskre i Dečića završena je bez golova, a najveći ,,krivci“ što su mreže mirovale su golmani Marko Kordić na jednoj i Dušan Marković na drugoj strani. Doduše, gosti su zatresli mrežu domaćina u 85. minutu preko Jovana Nikolića, ali je glavni sudija Radoje Pajović, zbog nedozvoljene situacije u kojoj se našao, pokazao na ofsajd.

Prvu priliku za ,,crveno-bijele“ imao je Vladimir Boljević, u prvom poluvremenu neprecizan je u šansi bio i Darko Nikač, dok je prvu ozbiljniju šansu za goste imao Draško Božović koji je iz daljine pokušao da iznenadi sigurnog Kordića. U nastavku je viđen žestok tempo, šanse Stefana Denkovića, Igora Ivanovića i Božovića za goste, te rezerviste Petra Vukčevića za domaće...

Ostalo je ipak 0:0...

ŠAMPION ,,PAO“

U BERANAMA

Trebalo je vremena, ali isplatilo se čekati – Jezero je našlo recept i poslije šest vezanih poraza savladalo Sutjesku. Uta-

kmica u Beranama riješena je početkom drugog poluvremena kada je Dušan Vuković postigao autogol.

Gosti su u trećem minutu sudijske nadoknade imali penal koji je skrivio Kontić, ali ni to nije bilo dovoljno da uzmu bod. Odgovornost je preuzeo Novica Eraković – i promašio sve.

Ispada da su Nikšićani sami sebi skrojili poraz, ali to nikako ne umanjuje uspjeh Plavljana koji s pravom zaslužuju epitet najprijatnijeg iznenađenja lige. O tome svjedoči činjenica da su uzeli bodove Budućnosti i Dečiću, a sada i ekipi koja brani titulu.

Četa Rada Petrovića dijeli treće mjesto sa ekipom Budućnosti, dok je Sutjeska sada druga, na ,,minus jedan“ u odnosu na Dečić.

,,PLAVI“ SA PENALA DO BODA

Teški trenuci za Budućnost koja se drugog vezanog poraza pod Goricom spasila u šestom minutu sudijske nadoknade – iz penala.

Gol za 3:3 protiv Petrovca postigao je Bakić, a isti igrač bio je strijelac i u 69. minutu – takođe iz jedanaesterca.

Prvoligaš sa Jadrana vodio je 2:0 i 3:1, ali ni to nije bilo dovoljno da ,,na ramenima“ iznese veliku pobjedu pod Goricom, drugu u sezoni protiv ,,plavih“.

Gosti su skrivili dvije najstrože kazne – prvi je skrivio golman Jelovac koji je srušio Petrovića ispred peterca, a potom je Zonjić doslovno u posljednjem napadu domaćina faulirao Mrvaljevića Bakić je oba puta bio siguran sa bijele tačke i ostavio je svoj tim na ,,minus tri“ od vode-

ćeg Dečića.

Krenuo je da teče sedmi minut kada je defanzivac gostiju Boljević kaznio propust u odbrani svog bivšeg kluba –Carević je sa krila ubacio prizemnu loptu, a iskusni igrač posljednje linije udarcem iz prve matirao Dragojevića Sve do 25. minuta Budućnost nije mogla da izgradi šansu, a onda je Đukanović opasno zaprijetio glavom nakon kornera.

I kada su ,,plavi“ počeli da pokazuju kakav-takav napredak na terenu – uslijedio je drugi šok. Poslije nabačene lopte iz ugla, Mendi je bio brži od čuvara i sa bliže stative proparao mrežu u 31. minutu.

Nada za domaći sastav pojavila se u 60. minutu kada je Petrović namjestio gol Ražnatoviću za smanjenje rezultata.

Dok je trebalo da priprema juriš za izjednačenje, Budućnost je olako kapitulirala treći put. Nakon centaršuta sa desnog boka, Faust je nadskočio Ignjatovića i skoro sa gol linije zakucao za 3:1 u 62. minutu.

U nokdaunu se našla Budućnost, ali je tražila izlaz iz mraka. Svjetlo im je ponudio golman Petrovčana – Jelovac, koji je rivalu dao mogućnost da jednostavno dođe do drugog pogotka.

Petrovac se branio panično, a u trenutku kada je trebalo da odbije posljednji napad domaćina i upiše pobjedu, desio se neoprezan start Zonjića poslije kojeg su gosti morali da se zadovolje podjelom plijena.

MORNAR DO BODA U 94. Mornar i Rudar remizirali su u Baru (2:2) u premijernom meču 11. kola Meridianbet lige, a s obzirom na to da su oba tima u

donjem dijelu tabele osvojeni bod slaba je utjeha.

Duel na ,,Topolici“ donio je dosta šansi, mogao je da ode i na jednu i na drugu stranu, a posebno nezadovoljni moraju biti gosti, jer su dva puta vodili – preko Nikolića u osmom i Živkovića u 67. minutu, imali prednost do četvrtog minuta sudijske nadoknade, a onda su rezervisti Barana Poček i Guzina režirali gol. Na taj način Mornar, za koji je prvi gol dao Grbić u 26, u posljednjem trenutku se spasio poraza, ali ako se zna da je tek na devetom bodu nakon 11 mečeva jasno je da je situacija daleko od idealne.

REMI U BIJELOM POLJU Jedinstvo i Arsenal su imali vođstvo, ali su međusobni duel okončali remijem – 2:2. Podjela plijena u Bijelom Polju više odgovora timu iz Tivta koji je ostao u sredini tabele, dok

LISTA STRIJELACA

7 – Mendi (Petrovac)

5 – Bećiraj i Denković (Dečić), Bošnjak (Jezero), Faust (Petrovac), Montengero (Arsenal)

4 – Konrad (Sutjeska),

Petrović (Budućnost)...

je domaćin i dalje ugrožen – u crvenoj zoni. Jedinstvo je povelo u šestom minutu preko Mrđe, a izjednačenje je stiglo 120 sekundi kasnije u režiji Montenegra Raspoloženi Montenegro donio je Tivćanima preokret u 23. minutu, ali gosti se nijesu dugo radovali – već u sljedećem minutu prekaljeni golgeter Korać poentirao je glavom sa ivice peterca za 2:2 D. K - R. P- B. K.

Petrovac

posljednjoj sekundi ostao

pobjede

MARKO DRAGOVIĆ O ŠĆEPANU MALOM U „GLASU CRNOGORCA”

Ne može mir biti samo do proljeća već da bude vječan

(NASTAVAK IZVJEŠTAJA ARHIMANDRITA AVAKUMA O ŠĆEPANU MALOM OD 3/16 AVGUSTA 1768, GODINE , PRIM PR .)

„…Od tuda (iz Kotora, prim. pr.) bio je pozvan u Maine i tamošnju stanovniku Mar ku Vukovu, da liječi njego voga ranjenoga brata. Pošto je ovoga izvidao ostao je kod istoga Marka Vukova. Za vri jeme tamošnjega njegovoga življenja otišao je jednom pri likom u Mainski Manastir i vi dio tamo lik Petra III. Kad je zapitao Kaluđere da mu kažu kakav je to lik, i kad su mu ka zali da je to lik cara Petra, okre nuo se je na stranu, pa je počeo plakati, a za tijem odma otišao iz Manastira, pa nije htio vi še nikada doći makar da su ga više puta zvali kaluđeri. Iste 1767 godine dvije crnogorske famelje bile su izašle na polje budvljansko radi umira. Ta mo se je desio Marko Vukov i Šćepan Mali. U vrijeme pre govora o umiru njeko je rekao ove riječi: „Neka bude među vama vjera”. Kad je Šćepan čuo te riječi, zavikao je iz sve ga glasa: „Kakvu vjeru vi bezu mnici oćete da na nova uspo stavljate, kad je vjera jednom za svagda ustanovljena i mo ra u vjekove ostati nenaruše na”. Onaj koji je rekao privede ne riječi rasrdi se na Šćepana pa skoči put njega da ga bije, ali ga ne dade Marko Vukov. Ovom prilikom Šćepan je sa velikim ogorčenjem izgovo rio ove riječi: „Kad Gospodu Bogu ugodno bude, ja ću uči niti, da ni jedan od vas ne nosi pri sebi ni najmanjega oružja”. Ove i ovim slične riječi Šćepa nove dale su povoda, te se je kroz narod počelo mnogo go voriti i pričati o Šćepanu, i te se je počela obraćati na njega

Najposlije Šćepan reče mitropolitu Savi da mu treba skupiti sve Crnogorce i učiniti među njima vječni mir, pa da jedan drugome oproste sve uvrede i da uvrijeđeni ište zadovoljštinu sudom, a ne da se sam sobom sveti. Malo poslije ovoga Sava skupi Crnogorce na Cetinju, ali on nije tu bio, no je poslao jednoga arhimandrita da kaže narodu, da je on po naredbi Šćepana Malog skupio narod da se među sobom pomire

Crnogorski istoričar Marko Dragović obja vio je krajem 1886. i početkom 1887. duži članak o Šćepanu Malom u listu „Glas Crnogorca” u četiri na stavka, počevši od 23. decembra 1886, te 4, 11. i 18. januara 1887. godine. U tom tekstu izneseno je puno podataka o toj zagonetnoj ličnosti, kao i o tajnim misijama dva crnogorska sveštenika

pažnja, kao na njekog osobi tog čovjeka. Zidar, s kojim je Šćepan radio u Kotoru, počeo je svuda pripovijedati, kako se je Šćepan zaplakao kad je vi dio grb Dušana silnoga. Ta kođe pričao je kako je htio da po njemu šalje pisma u Rusi ju. Drugi su pripovijedali, ka ko su ga viđali đe plače u Ma inskom manastiru kad je vidio lik cara Petra III. Opet njeki su pripovijedali, kako su čuli ka ko je govorio: „Nije daleko od gospodara”. Našli su se i takvi ljudi, koji su riječi njegove da je rodom otuda sa istoka tuma čili da to znači da je iz Rusije. Da se to tako tumači pomoglo je staro crnogorsko mišljenje o istoku, pod kojijem su svag da razumijevali Rusiju. Mnogi pak spominjali su i to, kako se je razgovarao sa ruskim ofice rom. Počelo se je pripovijedati i o tome, kako se je njeki Crno gorac njekom prilikom naslo nio na njega, a ovaj mu je ljuti

to odgovorio: „Kad bi ti znao na koga si se naslonio, bježao bi od njega kao od ognja”. Sva ova pričanja vezali su s gla som, koji se je pronio o Petru III-ćem koji se je, po pričanju, bio spasao od smrti i pobjegao u Aziju. Njeki, koji su bili u Ru siju, našli su sličnost među Šćepanom i Petrom III, a ta kođe i sa likom Petrovim, ko ji se nalazio u Mainskom ma nastiru. To sve skupa bilo je uzrokom, te su počeli misliti, da nije baš Šćepan spaseni od smrti Car Petar III.

Ovo je navelo nekoliko glavara da pođu u manastir cetinjski i da pitaju vladiku Savu, što on misli o Šćepanu. Vladika Sava odgovorio je, da Šćepan nije ni ko drugi, nego prosti seljak, ra botnik, i molio je iste glavare, da otidu i Šćepanu da ga mole, da kaže svoje pravo ime. Gla vari su poslušali vladiku, pa su odma otišli u Maine i Šćepanu i kazali mu da su došli od ime

Sva ova pričanja povezana su s glasom, koji se je pronio o Petru III-ćem koji se je, po pričanju, bio spasao od smrti i pobjegao u Aziju. Njeki, koji su bili u Rusiju, našli su sličnost među Šćepanom i likom Petrovim, koji se nalazio u Mainskom manastiru. Ovo je navelo neko liko glavara da pođu da pitaju vladiku Savu, što on misli o Šćepanu

na vladike Save, da ga pitaju da kaže istinito ko je on. Pri tome zaklinjali su ga presvetom tro jicom i krstiteljem Jovanom da im se otkrije. Pošto je Šćepan vidio usrđe njihovo, i s kakvim strahopoštovanjem stoje pred njim, i zaklinju ga da kaže ko je, on je sa nekom gordošću odgo vorio: „Kad poznate istinitoga Boga i učinite vječni mir među vama, da ne bude više svađa i krvoprolića, tada ćete znati, ko je Šćepan Mali” (ovđe se je pr vi put tako nazvao). Poslje to ga opet je produžio: „Ajte sad kućama, okupite narod i ispu nite ovo što ste od mene čuli, a poslije pošljite kod mene se dam ljudi od najstarijih glava ra, i molite vladiku da me po sjeti. Recite mu da mi oprosti, što nijesam mogao ja doći da njega vidim, jer sam bolestan. Kad je, sjutra dan, po želji Šće panovoj, došao k njemu u po sjetu vladika Sava, ovaj ga po če koriti govoreći mu, da se on ni najmanje ne stara o sre ći svoje pastve, no da je zane mario narod, te živi zvjerski i bezakono, a za sve ovo mora će on, t.j. vladika Sava, dati od govor pred Bogom. Mitropolit se mnogo pravdao pred njim, objasnjavajući sve to neposluš nošću naroda; ali Šćepan, ne uvažavajući mu opravdanja, reče mu, da nema rašta baca ti krivicu na narod, jer se pro sti narod nikakve vlasti ne boji

toliko koliko duhovne, ušljed kletava koje duhovnici čine. Najposlije Šćepan reče mitro politu, da mu treba skupiti sve Crnogorce i učiniti među nji ma vječni mir, pa da jedan dru gome oproste sve uvrede i da unaprijed uvrijeđeni ište za dovoljštinu sudom, a ne da se sam sobom sveti. Malo poslije ovoga mitropolit skupi Crno gorce na Cetinju, ali on nije tu prisustvovao, no je poslao jed noga arhimandrita da kaže na rodu, da je on po naredbi Šće pana Malog skupio narod da se među sobom pomire, pa da unaprijed ne čine između se be ne samo krvoproliće, nego još i ikakvih svađa, ni zađevica. Kad narod čuje ovo učine mir, ali s tom ugodbom da mir tra je samo do proljeća 1768 godi ne, t.j. do Đurđeva dana. Poslije ovoga sedam najodličnijih gla vara crnogorskijeh otidu Šće panu i kažu mu kakav su mir Crnogorci učinili. Šćepan ni je bio zadovoljan takvim mi rom i stao je koriti glavare da su oni grubi i surovi, a zatijem je stao sa njekim negodovanjem i zapovijednički zahtijevati od njih, da oni vječni mir ustano ve. Poslije toga stao im je u for mi pouke predpisivati zakone govoreći: „Ako je ko oteo tuđu ženu, mora je povratiti, a koji je odagnao svoju ženu, a ože nio se drugom, neka prvu po vrati, a drugu neka otpusti. Ako

se tako među sobom uredite to znajte, da nećete biti zaborav ljeni ni od Boga, ni od Rusko ga Dvora; u protivnom slučaju dobićete kaznu i od Boga i od zemaljskijeh vlasti”.

Pošto su se pomenuti glavari vratili javili su narodu, da Šće pan Mali zapovijeda, da ne sa mo učine vječni mir, no da se dopusti svima koji su zbog zlo činstava pobjegli u Tursku, ili u drugu kakvu zemlju, da se slobodno mogu u otačastvo povratiti. Ovu zapovijest na rod izvrši bez ikakvog protiv ljenja i svi se zakunu, po sta rom narodnom običaju, da se sve što je prošlo preda vječnoj zaboravnosti.

Na ovoj skupštini, koja je dr žata u oktombru mjesecu 1767 godine, riješeno je da se da Šće panu carska titula. Od toga do ba počeo ga je narod nazivati carom, premda on to ne dopu šta onome ko lično s njim raz govara, ili pisma koja mu se kao caru adresuju, on prima. Kad je sve po želji Šćepanovoj ure đeno bilo, oni isti prvi glavari odu k njemu i jave mu za to, a Šćepan im je na to rekao: „Čuj te vi Crnogorci i drugi narodi glas Boga Višnjega i sliku sve toga Jerusalima! Ja nijesam sam došao ovamo, no sam po slat od Boga od koga sam ova kvu zapovijed čuo: „Ustani, idi i trudi se, ja ću ti pomagati!”… (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Rade Marković u ulozi Šćepana Malog u filmu ,,Lažni car“ - scena s početka filma u kojoj se pojavljuje kao vidar

Manastir Podmaine početkom prošlog vijeka

Portret ruskog cara Petra III 1761. godine

nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a), u skladu sa posebnim propisom

• položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca);

• crnogorsko državljanstvo; Poseban uslov za zapošljavanje nastavnika je probni rad čija se dužina trajanja utvr đuje ugovorom o radu.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju is punjavatii opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovje rene fotokopije.

Prijave sa dokumentacijom se dostavlja juna adresu JU ŠOMO „Savo Popović“

– Cetinje, Bulevar crnogorskih junaka 93, sa naznakom za Konkurs, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

JU ŠOMO ,,SAVO POPOVIĆ“

Adresa: BULEVAR CRNOGORSKIH JUNAKA BR.93 Tel.: 041-234-491, 067-317-735

RASPISUJE KONKURS ZA:

Nastavnik/ca violine – 1 (jedan) izvršilacza ne punu normu (16) nastavnih časova ne đeljno, na određeno vrijeme do povratka nastavnice sa funkcije a najduže do 31. avgusta 2023. godine

Uslovi:

• Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a), u skladu sa posebnim propisom

• položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca);

• crnogorsko državljanstvo; Poseban uslov za zapošljavanje nastavnika je probni rad čija se dužina trajanja utvr đuje ugovorom o radu.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju is punjavatii opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovje rene fotokopije .

Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU ŠOMO „Savo Popović“ –

Cetinje, Bulevar crnogorskih junaka 93, sa naznakom za Konkurs, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

JU ŠOMO ,,SAVO POPOVIĆ“

Adresa: BULEVAR CRNOGORSKIH JUNAKA BR.93 Tel.: 041-234-491, 067-317-735

RASPISUJE KONKURS ZA:

Nastavnik/ca solo pjevanja – 1 (jedan) izvršilac za ne punu normu (8) nastavnih časova neđeljno, na određeno vrijeme a najduže do 31. avgusta 2023. godine Uslovi:

• Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a), u skladu sa posebnim propisom

• položen stručni ispit za rad u obrazovnov aspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca);

• crnogorsko državljanstvo; Poseban uslov za zapošljavanje nastavnika je probni rad čija se dužina trajanja utvr đuje ugovorom o radu.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju is punjavatii opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovje rene fotokopije.

Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU ŠOMO „Savo Popović“ –Cetinje, Bulevar crnogorskih junaka 93, sa

naznakom za Konkurs, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

GOLUBOVCI TEL.: 020/671-638

JU OŠ „MILAN VUKOTIĆ“

Adresa: GOLUBOVCI B.B. Tel.: 020/873-215

Email: skola@os-mvukotic.edu.me

Raspisuje konkurs za:

1. PROFESOR/ICA BIOLOGIJE, 1 izvr šilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Golubovci

Uslovi: Profesor biologije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: - do povratka zaposlene s funkcije, a ne duže od 31.08.2023. godine - crnogorsko državljanstvo - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknu tiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

2. PROFESOR/ICA RAZREDNE NA STAVE , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pri pravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Golubovci Uslovi: Profesor razredne nastave, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: - do povratka zaposlene sa bolovanja - crnogorsko državljanstvo - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknu tiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

3. PROFESOR/ICA RAZREDNE NA STAVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pri pravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Golubovci Uslovi: Profesor razredne nastave, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: - do povratka zaposlenog sa funkicije, a ne duže od 31.08.2023. godine - crnogorsko državljanstvo - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknu tiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

4. PROFESOR/ICA ENGLESKOG JE ZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručnipripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Golubovci Uslovi: Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: - do 31.08.2023. godine - crnogorsko državljanstvo - nepuna radno vrijeme, nedeljna norma 13 časova - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknu tiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

5. PROFESOR/ICA MATEMATIKE , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vri jeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Golubovci

Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: - do povratke zaposlene s funkcije, a ne duže od 31.08.2023. godine - crnogorsko državljanstvo - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknu tiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

6. PROFESOR/ICA MATEMATIKE , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vri jeme puno, položen stručni - pripravnički

ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Golubovci

Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: - do 31.08.2023. godine

- crnogorsko državljanstvo - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknu tiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

7. PROFESOR/ICA CRNOGORSKOG, SRPSKOG, BOSANSKOG I HRATSKOG, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vri jeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Golubovci

Uslovi: Profesor maternjeg jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: - do povratka zaposlene sa funkcije, a ne duže od 31.08.2023 godine

- crnogorsko državljanstvo - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknu tiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

8. ASISTENT/KINJA U NASTAVI, 2 izvr šioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Golubovci

Uslovi: SŠS-IV

Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: - do 31.08.2023. godine - crnogorsko državljanstvo - sertifikat sa djecom sa posebnim obra zovnim potrebama - završena obuka stručnog usavršavanja za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama.

- svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknu tiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

9. PROFESOR/ICA RAZREDNE NA STAVE , 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pri pravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Golubovci

Uslovi: Profesor razredne nastave, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama

Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: - do 31.08.2023. godine -crnogorsko državljanstvo - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknu tiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

10. PSIHOLOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Golubovci

Uslovi: Psiholog, Licenca za rad u obrazov no-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: - do povratka zaposlenog s bolovanja, a ne duže od 31.08.2023. godine - crnogorsko državljanstvo - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknu tiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

11. BIBLIOTEKAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Golubovci

Uslovi: Bibliotekar, Licenca za rad u obra zovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: - do povratka zaposlene sa bolovanja - crnogorsko državljansvo - položen ispit u bibliotečkoj struci - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknu tiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

12. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na odre đeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, po ložen stručni - pripravnički ispit, probni

SLOBODNA RADNA

rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Golubovci

Uslovi: Profesor vaspitanja predškolske djece, Licenca za rad u obrazovno-vaspi tim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: - do 31.08.2023. godine - crnogorsko državljanstvo - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknu tiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

13. PROFESOR/ICA INFORMATIKE , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrije me nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Golubovci

Uslovi: Profesor računarske grupe pred meta, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama

Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: - radno vrijeme nepuno 10 časova nedeljne norme - crnogorsko državljanstvo - na određeno vrijeme do 31.08.2023. go dine - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknu tiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU OŠ „NIKO MARAŠ“

Adresa: BIJELO POLJE B.B. Tel.: 020/873-652,069/274-058

Email: os.niko.maras@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. BIBLIOTEKAR/KA, 1 izvršilac, na odre đeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u tra janju od 3 mjeseca, mjesto rada Golubovci

Uslovi: Bibliotekar, SŠS-IV, VŠS Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: - na pola norme ( 20 časova) - najduže do 31.08.2023. godine - položen ispit u bibliotečkoj struci - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknu tiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

2. PROFESOR/ICA PREDŠKOLSKOG

VASPITANJA , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Go lubovci

Uslovi: Profesor vaspitanja predškolske djece, Vaspitač predškolske djece, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: - manje od pola norme (10 časova nastav ničkih) - a najduže do 31.08.2023. godine - licenca za rad - crnogorsko državljanstvo - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknu tiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

3. ASISTENT/KINJA U NASTAVI , 1 izvr šilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Golubovci

Uslovi: SŠS-IV

Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: - na određeno vrijeme, a najduže do 31.08.2023. godine.

- završena obuka za rad sa djecom sa po sebnim obrazovnim potrebama. - crnogorsko državljanstvo - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispu njavati i opšte uslove koji su istaknutiu u uo kvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 4. PROFESOR/ICA INFORMATIKE , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrije me nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Golubovci

Uslovi: Profesor opštetehničkog obra zovanja

Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: - manje od pola norme (5 časova) - do 31.08.2023. godine - licenca za rad - crnogorsko državljanstvo - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknu tiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU SREDNJA MJEŠOVITA ŠKOLA U GOLUBOVCIMA

Adresa: GOLUBOVCI - SREDNJOŠKOLSKA BROJ 1 Tel.: 020/255-121

Email: skola@smsgolubovci.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA VETERINARSKE

GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na neo dređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u tra janju od 2 mjeseca, mjesto rada Golubovci Uslovi: Profesor veterinarske grupe pred meta, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: - puno radno vrijeme - crnogorsko državljanstvo - licenca za rad - ljekarsko uvjerenje - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknu tiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

HERCEG NOVI

TEL.: 031/323-711

ELBO DOO

Adresa: NJEGOŠEVA 87A, HERCEG-NOVI Tel.: 067/993-090

Email: elbohercegnovi@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. TURISTIČKI/A SLUŽBENIK/CA, 1 iz vršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi

Uslovi: Ekonomista za turizam i viši ugo stitelj (VI/1 SSS), Turistički i ugostiteljski tehničar (IV SSS)

Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: elbohercegnovi@gmail.com

LIGHTHOUSE OF MONTENEGRO DOO, PJ HERCEG NOVI

Adresa: NORVEŠKA 2, IGALO

Tel.: 031/332-614

Email: hotelmetalurg@t-com.me

Oglašava potrebu za:

1. RAČUNOVOĐA/TKINJA, 1 izvrši lac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Herceg Novi

Uslovi: Diplomirani ekonomista za opštu ekonomiju, bankarstvo i finansije (VII/1 SSS), Poznavanje engleskog jezika, Pozna vanje rada na računaru

Rok za prijavljivanje: 15 dana

OKOV DOO PODGORICA, PJ HERCEG NOVI

Adresa: SUTORINA BB, IGALO

Tel.: 069/187-767

Email: karijera@okov.me

Oglašava potrebu za:

1. TRGOVAC/KINJA, 5 izvršioca, na odre đeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno isku stvo, mjesto rada Herceg Novi

Uslovi: SSS-III, SŠS-IV

Rok za prijavljivanje: 9 dana

Napomena: Prijave sa biografijom slati na e-mail: ka rijera@okov.me Kandidati koji uđu u uži izbor, biće pozvani na razgovor.

obavještenja

„LUKA BAR“AD BAR, Obala 13.jula br.2, u skladu sa Odlu kom Odbora direktora br.OD/236-9 od 06.10.2022.godine, objavljuje

JAVNI POZIV

za učešće u postupku prodaje naoružanja i vojne opreme

Naoružanje i vojna oprema se prodaje po asortimanu i količi ni sadržanim u Dokumentaciji za nadmetanje. Prodaja sredstava sprovešće se prikupljanjem ponuda u zat vorenim kovertama, putem nadmetanja.

Zainteresovani ponuđači su obavezni da odmah upute dop is na e-mail: stanislava.milic@lukabar.me, sa podacima o licima i vozilu kojim će izvršiti obavezan obilazak sredstava predviđenih za prodaju (tačka 1.1. Opštih uslova prodaje). Sredstva koja su predmet nadmetanja, uslovi, način i pos tupak sprovođenja nadmetanja, sadržan je u Dokumentaciji za nadmetanje.

Zainteresovani ovlašćeni ponuđači Dokumentaciju za nad metanje mogu otkupiti kod Komisije za prodaju naoružan ja i vojne opreme, Obala 13.jula br.2, do i uključujući, 18.10.2022.godine, svakog radnog dana u vremenu od 09.00-14.00. Za otkup Dokumentacije potrebno je izvršiti up latu u iznosu od 500,00 €, na žiro račun br. 510-334-08 kod CKB.

Komisija za prodaju naoružanja i vojne opreme:

Stanislava Milić (stanislava.milic@lukabar.me, 067 643 818) Vjera Vujanović (vjera.vujanovic@lukabar.me, 067 333 583) Anka Mirović (anka.mirovic@lukabar.me, 067 333 308)

MALI OGLASI

NEKRETNINE

CENTAR- Hercegovačka ulica jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostranim parkingom. Objekat je vrhunske arhitek ture, izuzetan, nešto najbolje u Centru. Prodajem. Tel. 069/867-791

CENTAR lokal ekstra klase 300m2 ili 400m2 nov-Herce govačka ulica, desetak meta ra od ulice Slobode. Prodaja. Tel. 069/991-786

IZDAJEM nenamješten jed nosoban stan kod Lakovića, zasebno struja, voda i ulaz. 180 eura. Tel. 067/563-709 , 067/563-674

RAZNO

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dola zim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

PRODAJEM umjetničke slike. Veliki izbor. Može i razmjena. PRODAJEM kanarince, crte že i pjesme. Tel. 069-051-526

POTREBNA radnica za pro daju u poslastičarnici „Sonja“. Zvati od 13 do 16 časova. Tel. 067/688-565

RESTORANU pod Volat potrebne higijeničarke . Doći lično u restoranu od 9-12h. Tel. 069/666-622

STRUCNO i savjesno radimo skoro sve vrste gradjevinskih poslova; adaptacije, popravke kro vova, dimnjaka i ostalog . Tel.069-926-382, 020-629-558

TEPIH servis „Dražen“, pranje tepiha, etisona, jorgana, ćeba di i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978

POTREBNI radnici u resto ranu pomoćni kuvar/ica, pomoćni šanker/ica, higijeni čarka. Restoran Elit, Capital Plaza, podgorica. Tel. 067/877-677

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

OBJEKTIV KULT

LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77

Universal Capital Bank

Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, kumove, prijate lje i komšije

8.

započeti

2022. tragično izgubio

SRETEN Živkov BRALETIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 10. oktobra od 9 do 16 časova i 11. oktobra od 9 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju.

Ožalošćeni: otac ŽIVKO, majka BRANKA, sestra JOVANA, braća BOGDAN i MATIJA, baba RADMILA, đed MILIVOJE, ujak DRAGOSLAV, ujna IVANA, tetkeSNEŽA, DRAGANA, NADA i DANKA, braća i sestre od tetaka i ujaka kao i ostala mnogobrojna rodbinaBRALETIĆ i BOŠKOVIĆ

VASILIJE – VASILJ Milutinov MITROVIĆ

MILA Branislavova MANOJLOVIĆ

Dragove VUJOVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA”

ZA INFORMACIJE

Posljednji pozdrav dragoj snahi

VASILIJA Miladinovog CICMILA

CICMIL

RAŠU

VASILIJA Miladinovog CICMILA

VERE Vasilijeve CICMIL

RADOMIRA ĐURIČKOVIĆA

RADOMIR Milisavov ĐURIČKOVIĆ

brata

DRAGAN i VLASTA ĐURIČKOVIĆ

VASKA CICMILA

VERE Vasilijeve CICMIL

VERE CICMIL

Milisavov

DANICA Božova MUHADINOVIĆ

DANICA KALEZIĆ

Tvoj sin MIŠKO

Tvoja PORODICA

Poneđeljak,