Dnevni list Pobjeda 11.07.2021. by Pobjeda

AKTUELNO:Troškovi pomorskog transporta i međunarodni odnosi destabilizovali tržište građevinarstva

Cijene pojedinih građevinskih materijala porasle više od 200 posto

Na Budvanskoj rivijeri hotelijeri i ugostitelji zadovoljni brojem gostiju, ali ne i zaradom

STR. 7.

INTERVJU: Draginja Vuksanović-Stanković, poslanica Socijaldemokratske partije

M. BABOVIĆ

Maltretiranje u Beogradu rezultat harange protiv evropske Crne Gore

Turisti troše manje, prihodi se ne mogu porediti sa 2019.

STR. 2. i 3.

Policiji juče prijavljena krađa velike količine duvana, formiran predmet u barskom tužilaštvu

Istražitelji sumnjaju da su cigarete danima iznošene iz Luke Bar

STR. 6.

STR. 4. i 5.

Masovne žurke bez kontrole vode ponovnom zatvaranju

STR. 8. i 9.

Danas se navršava 26 godina od genocida u Srebrenici u kojem je ubijeno više od 8.000 ljudi u zaštićenoj zoni UN-a

Tišina, zeleni tabuti i bol koja ne prolazi

VELIKA PLAŽA U ULCINJU: Spasioci svakog dana polažu težak ispit – vode računa o ljudskim životima

Maestral im je saveznik, jugo najveći neprijatelj STR. 10.

STR. 15.

RAZGOVOR: Prof. dr Šerbo Rastoder, istoričar

Jedan dio Ure je želio naš odlazak STR. 11.

D. MALIDŽAN

Iz Instituta za javno zdravlje poručuju da na festivale mogu samo vakcinisani i oni sa negativnim PCR testom i tvrde da ne mogu da iskontrolišu sve organizatore

Politika

Neđelja, 11. jul 2021.

Žozep Borel na 14. Dubrovnik forumu poručio

EU mora da održi cijeli Zapadni Balkan na evropskom putu

INTERVJU: Draginja Vuksanović-Stanković, poslanica S

M Beo h evrop

Nijesmo savršeni, ali smo najbolji, zbog čega moramo da nastavimo sa svima koji dijele našu viziju. To znači da održimo čitav Zapadni Balkan i cijeli region na evropskom putu, uključujući oživljavanje dijaloga Srbije i Kosova - kazao je šef evropske diplomatije

Žozep Borel

PODGORICA - EU mora da održi na evropskom putu cijeli region Zapadnog Balkana - izjavio je u Dubrovniku visoki predstavnik Unije za spoljnu politiku Žozep Borel. Borel je na 14. Dubrovnik forumu rekao da je EU ,,najbolja kombinacija političkih sloboda i ekonomskog napretka, kao i društvene solidarnosti na svijetu“, prenio je Radio Slobodna Evropa. - Nijesmo savršeni, ali smo najbolji, zbog čega moramo da na-

stavimo sa svima koji dijele našu viziju. To znači da održimo čitav Zapadni Balkan i cijeli region na evropskom putu, uključujući oživljavanje dijaloga Srbije i Kosova - kazao je šef evropske diplomatije. Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak rekao je da Unija najviše ulaže u Zapadni Balkan, ali da je logično pitanje ,,kako velika prisutnost, velika pažnja i velika pomoć ne vode do članstva u EU ili bar većeg napretka“, prenijela

je agencija HINA. Lajčak je to objasnio drugim izazovima s kojima je Unija morala da se suoči, kao što su Bregzit, mandat Donalda Trampa na čelu SAD, djelovanje Kine, pandemija korona virusa. - Predanosti ima, ali nedostaje strasti i entuzijazma - kazao je Lajčak. Pojedini učesnici Foruma sa Zapadnog Balkana ocijenili su da procesu integracije tog regiona u EU nedostaje predvidljivosti, navodi HINA. R. P.

Radulović: Region važna karika Evrope Zapadni Balkan važna je karika Evrope, a EU je nepotpuna slagalica bez tog važnog dijela koji joj danas nedostaje - poručio je ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović, na četrnaestom Dubrovnik forumu pod nazivom ,,(Post)pandemijska geopolitika: Zajedno u podijeljenom svijetu“, gdje učestvuje na poziv šefa diplomatije Republike Hrvatske Gordana Grlića Radmana. U okviru panela ,,Međunarodna zajednica i Zapadni Balkan: kako okončati karantin“, ministar Radulović je kazao da Crna Gora, kao NATO članica, ostaje vjerna svojim principima, a to su mir i stabilnost u regionu, evropske vrijednosti i glavni vanjsko-politički cilj članstvo u Evropskoj uniji.

Đorđe Radulović

Fokus Foruma je uticaj pandemije na geopolitičke odnose i globalnu ekonomiju, kao i prioriteti i smjernice za post-pandemijski oporavak i izlazak iz krize. Upravo EU, kako je rekao šef crnogorske diplomatije, tokom

teškog razdoblja zdravstvene krize bila je mjesto na kome su generisani solidarnost i razumijevanje. Govoreći o zemljama koje su pružile pomoć tokom kovid-19 krize, on je istakao da je bez obzira na iznos, zahvalnost Crne Gore ista, jer namjera je ta koja ima najveću vrijednost. - ,,Zajedno u podijeljenom svijetu“, kako stoji u naslovu ovogodišnjeg Foruma, istakao je ministar Radulović, priča je baš o toj namjeri i važnosti zajedništva jer je pandemija usporila određene političke i ekonomske mehanizme na globalnom nivou. Zato, kako je naveo, moramo reagovati odlučno, nastaviti reforme na temeljima onoga što je dobro učinjeno u prošlosti – piše u saopštenju.

U svakom politički odgovornom društvu poslije ovakvog neslaganja i javno izrečenih oštrih stavova između činilaca vlasti najlogičnije rješenje bilo bi zakazivanje vanrednih izbora – poručila je Draginja VuksanovićStanković i dodala da „rezultati sveukupne vlasti u kojoj nije prošao dan bez nekog skandala ili gafa nosilaca javnih funkcija pokazuju da se ne radi ni o kakvim ekspertima, već o grupi slabo vođenih pojedinaca“ PODGORICA – Maltretiranje koje sam doživjela na aerodromu u Beogradu očigledan je rezultat višemjesečne harange protiv evropske i građanske politike u Crnoj Gori, kao i brutalno miješanje radikalsko-SPS režima u Beogradu u unutrašnja crnogorska pitanja – kazala je, u intervjuu Pobjedi, Draginja Vuksanović-Stanković, poslanica Socijaldemokratske partije. - Očigledan dokaz ove tvrdnje je najava ministra unutrašnjih poslova (Aleksandra) Vulina koji je, kao predstavnik organa i Vlade zadužen za ovu oblast, i najavio ovo kroz stav o zabrani ulaska – kazala je Vuksanović-Stanković. POBJEDA: Kampanja Srbije protiv Crne Gore intenzivirana je nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u crnogorskom parlamentu. Mislite li da će i drugi poslanici koji su glasali za Rezoluciju proći kao Vi? VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Civilizacijski iskorak 55 poslanika usvajanjem Rezolucije o Srebrenici bi trebao biti podstrek i zvaničnoj Srbiji da uradi istu stvar i time jasno individualizuje svaki zločin počinjen u ratu devedesetih godina. POBJEDA: Je li Ministarstvo vanjskih poslova tražilo od Srbije informacije zbog čega je bilo takvo postupanje prema Vama i jeste li dobili do sada neko objašnjenje?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Zamjenik predsjednika SDP-a Borislav Banović, dugogodišnji diplomata, tražio je izjašnjenje ministra vanjskih poslova Crne Gore o ovom postupanju i nadam se da će odgovor uskoro stići. POBJEDA: Kako doživljavate to što nije bilo reakcije premijera Zdravka Krivokapića na to što Vam se desilo kao poslanici? VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Što se tiče predsjednika Vlade, ovo je pitanje za njega, a ne za mene. POBJEDA: Nedavno istraživanje, urađeno za potrebe udruženja Crnogorski elektori Srbije, pokazalo je da više od polovine građana Srbije (više od 62 odsto) smatra da Crnogorci kao nacija ne postoje, već da su u pitanju Srbi, oko 40 odsto smatra da su srpski i crnogorski isti jezik, a samo 35,3 odsto smatra da Crna Gora treba

da bude samostalna država. Kako komentarišete takve podatke? VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Nažalost, kao rezultat brutalne medijske kampanje koja nastoji građanima Srbije prikazati stvarnost koja ne odgovara činjenicama. Crnogorci su narod jasnog istorijskog utemeljenja, a Crna Gora država sa hiljadugodišnjim državnim trajanjem i zbog relativno male populacije i teritorije predstvljamo jedinstven primjer u Evropi. Ponosni na svoju tradiciju, 21. maja 2006. godine obnovili smo državnost na građanskim, multietničkim, evropskim i evroatlanskim vrijednostima. I to neće i ne može promijeniti niko u susjedstvu, ma koliko se trudio. SDP se zalaže i uvijek se zalagao za najbolje odnose svih zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije i na tom polju ćemo i dalje neumorno raditi.

Ova vlada ne može uvesti državu u Evropsku uniju POBJEDA: Premijer Krivokapić kazao je da će Vlada „raditi danonoćno“, kako bi Crna Gora ušla u EU 2024. godine. Je li to realno? VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Ova vlada i ova vlast to sigurno ne mogu ispuniti. Dovoljno je pogledati da glavni pregovarači za ključna poglavlja 23 i 24 nijesu imenovani pola godine i da nije bilo nijednog zajedničkog sastanka pregovaračih grupa. Vlada koja je nastala od dijela aktera koji su na antievropskim, klerikalnim i nacionalističkim osnovama ne može uvesti Crnu Goru u EU i to je valjda jasno svima.

Vicepremijer održao pres konferenciju u Sarajevu, neće se obratiti na komemoraciji u Potočarima i kaže da je bolje tako

Abazović: Nijesam zadovoljan izjavama Beograda, moramo da resetu PODGORICA - Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da nije zadovoljan izjavama zvaničnog Beograda u posljednje vrijeme uz ocjenu da one ni na koji način ne doprinose umanjenju tenzija. - Možda postoji doza odgovornosti i sa naše strane. Ono za što ja navijam je da prevaziđemo nedoumice u džentlmenskom dijalogu. Vjerujem da će i sa druge strane prevladati taj koncept i da ćemo

ovo što se dešava u zadnje vrijeme tumačiti kao incidentalnu epizodu. Mislim da sa Beogradom treba da resetujemo odnose i da ih unapređujemo na pravi način kako dolikuje najbliskijim mogućim državama - rekao je Abazović novinarima u Sarajevu uz poruku da misli isto za sve zemlje u regionu. Dodao je da je spreman da plati bilo koju cijenu za boljitak Crne Gore. - Trn sam u oku ljudima koji su

uključeni u organizovani kriminal. Pokušavam da promovišem politiku koja je drugačija i borim se protiv političkih struktura koje ne žele da daju šansu Balkanu da izađe iz čeljusti 90-ih - dodao je on. Usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici je civilizacijski čin, kazao je Abazović uz žaljenje što neki, kako je kazao, nemoralno pokušavaju da na žrtvama Srebrenice grade svoj politički rejting. Pono-

vio je da ona nije usmjerena protiv bilo kojeg naroda, te da tenzije oko Srebrenice ne vode u promjene nabolje. Istakao je da usvajanje Rezolucija u crnogorskom i kosovskom parlamentu ne vidi kao neprijateljski čin i da bi to trebale da urade sve zemlje kako bi se na to pitanje stavila tačka. Kazao je i da ne insistira na obraćanju na komemoraciji u Potočarima već da je upitan, kao predstavnik Crne Gore, da li želi

da se obrati. - Upitan sam diplomatskim kanalom i kazao sam da postoji moja spremnost. Niti insistiram niti pravim bilo kakav problem, niti ima potrebe da se obratim. Nikad zvanično nijesam rekao da ću se obratiti, već diplomatskim kanalima - rekao je Abazović. - Ako se to ne desi ili se kosi sa protokolom, apsolutno nemam problem. Moj kabinet nikad nije potvrdio da ću govoriti u Potočarima

već moju spremnost za to. Ako organizatori odluče da ne treba da govorim možda je tako i bolje. Nemojmo da od komemoracije u Potočarima pravimo pres konferenciju ili narodnu tribinu - rekao je vicepremijer. Abazović je objasnio i da je njegov kabinet dobio informaciju ko će se obratiti u Potočarima i da on nije na listi. Upitan o tome što na jučerašnjem sastanku sa liderima BiH nije učestvovao i član Predsjedniš-

Politika

Neđelja, 11. jul 2021.

Socijaldemokratske partije

Maltretiranje u ogradu rezultat harange protiv pske Crne Gore Politizacija u izboru pridruženih članova u Odboru za izbornu reformu POBJEDA: Napustili ste, sa kolegama iz opozicije, Odbor za izbornu reformu. Hoćete li se vratiti i pod kojim uslovima? VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Nama ne treba dijalog radi dijaloga. Potreban je dijalog kako bismo riješili sva pitanja zbog kojih su građani sa pravom nezadovoljni izbornim procesima u našoj zemlji. Odbor treba da bude mjesto dogovora, kompromisa i afirmacije demokratske i političke ozbiljnosti i odgovornosti aktera na političkoj sceni. I

POBJEDA: Počeli su razgovori predstavnika većine i manjine kod predsjednika Skupštine Bečića, ali bez DF-a koji je odbio da učestvuje u njima. Šta očekujete? Je li moguć dogovor o najvažnijim pitanjima ako nema najjačeg saveza u parlamentarnoj većini? VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Poznata činjenica je da je Socijaldemokratska partija politički subjekat koji u dijalogu i konstruktivnoj razmjeni stavova vidi najbolji način rješavanja svih otvorenih pitanja, te da se radi o evropskom i demokratskom pristupu politici koji će uvijek imati podršku SDP-a. Takav stav smo pokazali i u nekom ranijem periodu kada su naši predstavnici, u svojstvu visokih državnih funkcionera, uspješno predvodili proces dijaloga oko brojnih osjetljivih tema koje su podrazumijevale postizanje širokog konsenzusa u crnogorskom parlamentu. Upravo je SDP u pismu „Poziv za evropski konsenzus kroz politički dijalog“, koji je predstavnicima političkih partija uputio predsjednik SDP-a Raško Konjević naveo da bi proces dijaloga, pored

ujemo odnose tva Milorad Dodik, Abazović kaže da mu je žao zbog toga bez obzira što sa nekim možda ne dijeli vrijednosti. - On je više nego dobrodošao u Crnu Goru i vrlo rado ću razgovarati sa njim ili bilo kim iz establišmenta Bosne i Hercegovine. Poštujem svačije stavove, ali sa moje strane nikakav problem ne bih imao da porazgovaram sa bilo kim ko je legitimni predstavnik naroda ili države regiona ili svijeta - rekao je Abazović. R.P.

ja i moje kolege iz opozicije smo od samog početka njegovog rada pokazivali veoma posvećen odnos prema svim njegovim zadacima. O tome, između, ostalog svjedoči i činjenica da je u okviru radnih grupa Odbora upravo najviše urađeno u onoj kojom je rukovodila članica Odbora iz opozicije. Članovi Odbora iz parlamentarne većine su, već kod kompletiranja sastava tog tijela pridruženim članovima iz nevladinog sektora i akademske zajednice, pokazali manjak volje za dijalogom i kompromi-

nesumnjivo krucijalne teme imenovanja u pravosuđu i reforme izbornog zakonodavstva, trebalo da obuhvati i ostala važna pitanja. To se prije svega odnosi na ostala pitanja iz naše evropske reformske agende, funkcionisanja sistema i institucija, kao i stvaranja političkih uslova da se kroz partnerstvo proevropskih snaga obezbijedi važan podsticaj da na ustavnim principima zemlja snažno krene naprijed u demokratsku konsolidaciju. POBJEDA: Je li neko od parlamentarnih subjekata odgovorio na poziv SDP-a za evropski konsenzus kroz politički dijalog? VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Da, naravno i zahvalni smo kolegama na tome. Kao što sam istakla u odgovoru na prethodno pitanje, dijalog i konstruktivna razmjena stavova je najbolji način rješavanja svih otvorenih pitanja. Zbog toga smo i osjetili da je trenutak da se značajnije uključimo u ovu temu i da na jedan evropski i demokratski način pristupimo politici. POBJEDA: Istovremeno se odvijaju pregovori predstavnika

som, a višak politizacije cijelog procesa i pristupa koji u prvi plan ima kriterijum političke poželjnosti, a ne kvalitet ponuđenih referenci. To je posebno došlo do izražaja, kako ističu, prilikom izbora predstavnika akademske zajednice. Zbog toga je, poslije razgovora koji smo imali sa ambasadorkom EU u Podgorici, gospođom Popom, jasno - na predstavnicima vlasti je da se odrede da li će da stvarno rade na poboljšanju izbornog zakonodavstva ili fingiranju procesa.

vladajućih partija, ali bez premijera. Pominje se Lekić kao prijedlog za novog premijera, iako nijesu svi za Vladu bez Krivokapića. DF bojkotuje parlament. Kako vidite rasplet krize vlasti? Jesu li neminovni vanredni izbori? VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: U svakom politički odgovornom društvu poslije ovakvog neslaganja i javno izrečenih oštrih stavova između činilaca vlasti bi najlogičnije rješenje bilo zakazivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Takođe, rezultati sveukupne vlasti u kojoj nije prošao nijedan dan bez nekog skandala ili gafa nosilaca javnih funkcija pokazuju da se ne radi ni o kakvim ekspertima, već o grupi slabo vođenih pojedinaca. Nesposobnost vlasti se vidjela i kroz katastrofalan odnos prema poljoprivrednicima, činjenici da su policajci išli pješke na posao ili desetinama ostavki direktora i drugih javnih funckionera. Sve ovo pokazuje nesposobnost vlasti da rješava nagomilane društvene, ekonomske i socijalne probleme i da je za razvoj Crne Gore najbolje da što I. KOPRIVICA prije odu.

Brnabić: Dođe mi da plačem kad čujem Dritana Premijerka Srbije Ana Brnabić reagovala je na izjavu potpredsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića u Sarajevu. - Prvo sam pomislila da je šala, da je Abazović otišao u Sarajevo da se zabavlja. Iskreno, nasmijala sam se. Ali poslije trećeg čitanja njegove izjave shvatila sam da on to zaista misli i došlo mi je da plačem. Iako je sve to što je izgovorio realno tužno, ipak je zdravije da se nasmijem - kazala je Brnabić. Premijerka, koja se javila sa porodičnog imanja kod Požege, dodala je i da prosto ne može da vjeruje da, poslije svega što je vlast u Podgorici učinila u posljednje vrijeme, sada traže i da ,,vodimo računa i o tonalitetu naših izjava o Crnoj Gori“.

Zamjenik predsjednika Administrativnog odbora poručio da bi trebalo razmisliti o potpunom ukidanju poslaničkog imuniteta

Škrelja: Imunitet postao sredstvo većine da se izbjegne pravda PODGORICA – Ukoliko nastavimo da se ponašamo tako da ne oduzimamo imunitet poslanicima po zahtjevu državnog tužilaštva, nijesam daleko od stava da bi trebalo razmisliti o potpunom ukidanju poslaničkog imuniteta kao instituta. To je moj lični stav – kazao je za Pobjedu Luiđ Škrelja, zamjenik predsjednika Administrativnog odbora. Administrativni odbor odbio je 7. jula većinom glasova zahtjev državnog tužilaštva za oduzimanje imuniteta poslanicima Zdenki Popović (Demokrate), Milunu Zogoviću (DF), Milanu Kneževiću (DF), Vladanu Raičeviću (DF) i Draganu Krapoviću (Demokrate). Jedino je ukinut imunitet Petru Ivanoviću (DPS). - Poslanički imunitet postao je institucija parlamentarne većine da se izbjegne pravda. Ako nemamo nikakav teret odgovornosti, zašto je problem pojaviti se pred pravosudnim organima – kaže Škrelja, dodajući da je u pitanju politička odluka, bez obzira na obrazloženja zahtjeva koje su na sjednici saopštili tužioci. Prema njegovim riječima, odbijanjem zahtjeva SDT-a za oduzimanje imuniteta stvara se utisak da se poslanici time stavljaju iznad zakona. - Stvara se utisak u javnosti da smo nedodirljivi – kaže Škrelja. Kazao je da je od ranije postojao generalni stav Administrativnog odbora, a kasnije su usvojene i smjernice, da kada se traži ukidanje imuniteta od državnih organa, takvi zahtjevi su se uvijek prihvatali. - Poštujući državu, ukidali smo imunitet svakom poslaniku za kojeg se to traži, bez obzira na njegovu političku pripadnost – podsjetio je Škrelja. Kazao je da je ranije bilo slučaje-

Luiđ Škrelja

va da se poslanički imunitet ne oduzme samo kada se radi o privatnim tužbama, a ne o zahtjevu tužioca. - Dugo sam u Odboru i znam da smo jednom poslaniku koji više nije poslanik, pa neću da mu pominjem ime, odbijali da oduzmemo imenutet nekoliko puta jer se radilo o privatnoj tužbi – rekao je Škrelja. Prema njegovim riječima, DPS je uvijek glasao za ukidanje imuniteta poslanicima po zahtjevu tužilaštva, kako bi poslanici pred pravosudnim organima tražili pravdu. - Ne pred Administrativnim odborom, jer mi nijesmo sudnica. Mada se ponašamo kao sudnica, određujemo ko je kriv, ko nije, umjesto da to prepustimo pravosudnim organima da oni odlučuju o tome. Neka svako traži pravdu tamo gdje je mjesto. Neki hoće sami sebi da presuđuju, ali to nije put ka funkcionisanju pravne države – dodao je Škrelja. Administrativni odbor 7. jula odbio je zahtjev ODT Pljevlja za ukidanje imuniteta Zdenki Popović, poslanici Demokrata, zbog kršenja mjera protiv pandemije na Žabljaku, zatim zahtjev ODT Podgorica za oduzi-

manje imuniteta Milunu Zogoviću i Milanu Kneževiću iz DF zbog narušavanja reda u parlamentu iz decembra 2019. godine kada se glasalo o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. ODT Nikšić tražilo je odobrenje krivičnog gonjenja Vladana Raičevića iz PzP, jer svog opasnog psa rotfajlera nije držao u obezbijeđenim uslovima, ali je Odbor odbio zahtjev. SDT je zahtijevao da se ukine imunitet poslaniku Demokratske Crne Gore, Draganu Krapoviću, a razlog je tvrdnja da je početkom juna u Budvi formirana kriminalna organizacija na čelu sa Krapovićem, sa ciljem izvršenja više krivičnih djela zloupotrebe službenog položaja i pozivanje na otpor. Odbor je i taj zahtjev odbio. Ustavom Crne Gore definisano je da poslanik uživa imunitet i ne može biti pozvan na krivičnu ili drugu odgovornost, niti može biti pritvoren za izraženo mišljenje ili glasanje. Protiv poslanika se ne može pokrenuti krivični postupak, niti odrediti pritvor bez odobrenja Skupštine, osim ako je zatečen u obavljanju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora. I. K.

Predstavnici SDP-a sa kolegama iz SDP-a BiH

Budućnost je u Uniji

SDP CG i SDP BiH

PODGORICA – Budućnost Crne Gore i Bosne i Hercegovine je u Evropskoj uniji, a budućnost BiH je i euroatlantska integracija u NATO savez i na tom putu je neophodno uraditi dodatni napor kako bi se osnažili integracioni procesi saopšteno je nakon sastanka članova SDP-a BiH i SDP-a Crne Gore, na kojem je iskazana puna spremnost za dalje jačanje prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa dvije zemlje, kao i međusobna podrška dvi-

je partije, kao ključnih građanskih snaga. Na sastanku su, kako je saopšteno iz SDP-a, učestvovali zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Irfan Čengić, član Glavnog odbora SDP-a BiH Malik Garibija, poslanica u Skupštini Crne Gore Draginja VuksanovićStanković, potpredsjednik SDP-a Adis Balota i šef Medijskog tima SDP-a Mirko Stanić. - Budućnost obje zemlje je u EU, a budućnost BiH je i euroatlanstka integracija u NATO savez i

na tom putu je neophodno uraditi dodatni napor kako bi se osnažili integracioni procesi istakli su predstavnici SDP-a BiH i SDP-a Crne Gore. Na sastanku je, kako se navodi, istaknut značaj izgradnje društva na građanskim, multietničkim, naprednim i evropskim vrijednostima, jer samo takve države mogu biti udoban dom za sve svoje stanovnike. - Suočavanje sa prošlošću i sprečavanje rasta nacionalističkih i ekstremističkih ideologija je jedan od najbitnijih preduslova za tako nešto i zbog toga je i posjeta delegacije SDP-a Crne Gore organizovana u vrijeme sjećanja na srebreničke žrtve – saopšteno je. Dodaje se da nema izgradnje uspješnog i pravednog društva sa snagama koje vuku natrag u devedesete i da to mora biti jasno svima i u Crnoj Gori i u BiH. Zaključeno je i da je potrebno intenzivirati saradnju dvije zemlje u brojnim sektorima, sa posebnim naglaskom na turizam, inftrastrukturu i saobraćajnu povezanost i zajednički nastup dvije zemlje ka EU fondovima, kako bi se omogućio razvoj opština u obje države. R. P.

Turizam

Neđelja, 11. jul 2021.

Na Budvanskoj rivijeri hotelijeri i ugostitelji zadovoljni brojem gostiju, ali ne i zaradom

Turisti troše manje, prih se ne mogu porediti sa

Petrovac je pun kao šibica

Žarko Radulović: Sezona je dobra, predsezone nije ni bilo, a za postsezonu ćemo da vidimo. S obzirom na to da nema Rusa i Bjelorusa dobro prolazimo

Maja Liješević: Očekujemo pojačan promet u narednim danima, a povoljna epidemiološka situacija predstavlja ključni faktor

Krsto Niklanović: Došlo je vrijeme da je ležaj jeftiniji od ležaljke na plaži. Nijesam za spuštanje cijena već za akcijske popuste

Luka Vučković: Bio bi izvrstan rezultat ukoliko bi imali 45 odsto prihoda od onih prije korone

BUDVA/PETROVAC - U Budvi trenutno boravi 33.000 gostiju što je 10.000 više nego prethodne sedmice. Hoteli i plaže su puni, privatni smještaj nešto više od 50 odsto, ali kako su gosti iscrpljeni krizom prihodi su manji i nijesu u srazmjeri s posjetom. Broj gostiju u odnosu na 2019. godinu je i na nivou 70, a prihodi negdje 40 odsto. Gosti su pretežno iz regiona, a potom iz Ukrajine, Kazahstana, dok ih je iz Evrope u malom broju. Kako je Pobjedi kazala direktorica Turističke organizacije Budva Maja Liješević u privatnom smještaju obravi oko 19.000 turista, dok je u hotelima nešto više od 13.000.

raela, dok su prisutni gosti i iz Kazahstana, Francuske, Rusije, Poljske, Turske, Njemačke, Grčke, Italije, Albanije, Makedonije i Crne Gore. U privatnom smještaju najviše je gostiju sa tržišta Srbije, Rusije, Ukrajine i Bosne i Hercegovine - kazala je Li-

ješević. Kada se posjeta uporedi sa rekordnom 2019. godinom, po njenim riječima u hotelskom smještaju ostvareno je 97 odsto rezultata, dok taj procenat u privatnom smještaju iznosi 59 odsto. - Ukupan broj gostiju je trenutno oko

70 odsto u odnosu na 2019. godinu tvrdi Liješević. Očekuju pojačan promet u narednim danima, a povoljna epidemiološka situacija predstavlja ključni faktor. Liješević tvrdi da su cijene usluga i smještaja niže nego prije korone, a tu

POPUNJENOST

- U 103 otvorena hotela (od ukupno 134) najbrojniji gosti su iz Srbije, Ukrajine, Bosne i Hercegovine i Iz-

Individualni dolasci se pokazali boljim od saradnje sa turoperatorima Radulović smatra da za uspjeh hotela kojim on rukovodi treba da zahvali tome što je procijenio još prije nekoliko godina da se treba bazirati na individualne goste a nikako da zavisi od turoperatora. - Sticajem okolnosti kao suvlasnik hotelske grupe određujem neke pravce. Kad sam počeo da se

bavim hotelijerstvom, smetalo mi je da mi komplet goste dovode turoperaori, da oni diriguju. Cijenim slobodu i počeo sam da razmišljam kako da se oslobodim turoperatora. Tako sam 2007, počeo sa projektom koji je dosta koštao i da mijenjam politiku prodaje, da individualce tražim na štetu turopra-

tora i da njih smanjujem. Tako sam kontrolisao stvari. Godine 2019. imali smo 72 odsto individualaca, a samo 28 odsto preko agencija - kazao je Radulović dodajući da se sada pokazalo da je ta vrsta poslovanja dobra i ove godine na taj način napunio se hotel individualcima.

su i akcije za porodice. - Može se slobodno reći da je ljetovanje na Budvanskoj rivijeri nikad pristupačnije - kazala je Liješević. Očekuju, ističe ona, i dobru postsezonu. - Međutim, produžetak sezone zavisi od više faktora. Najprije, povoljna epidemiološka situacija kako u Crnoj Gori, tako i u okruženju predstavlja preduslov za odvijanje dobre turističke sezone, a time i postsezone - kazala je Liješević. Suvlasnik Hotelske grupe ,,Montenegro stars“ Žarko Radulović kaže da su hoteli ove grupacije puni od početka sezone, ali da se broj gostiju ne može porediti sa prihodima. - Sezona je dobra, predsezone nije ni bilo, a za postsezonu ćemo da vidimo. S obzirom na to da nema Rusa i Bjelorusa dobro prolazimo. Bolje je nego što sam očekivao i vjerovao da će proći i to me raduje. Zadovoljan sam što nijesam bio u pravu. Dobro je da možemo da budemo zadovoljni sa regionom, Kazahstanom, Moldavijom, Ukrajinom i da nadomjestimo Ruse i Bjeloruse, a to je nova činjenica - kazao je Radulović ocjenjujući da je dobar period krenuo još u maju. - Hoteli su se većinom otvorili polovinom juna, a to je gro ponude, što ćemo imati kao zaradu na kraju. Ostalo je još mjesec i po dana i biće sve jasno da li će se potvrditi ili demantovati neke izjave - kazao je Radulović tvrdeći da će od 9. jula do 15. avgusta biti pravi haos od gužve, zagušenja u saobraćaju u svemu. - Dobro će biti da će privatni smještaj nešto da zaradi ove godine, restorani, taksi i svi ostali, ali to je daleko od projektovanog. Prihodi i broj gostiju se ne mogu porediti… Fantazija je da će turistički prihodi biti 65 odsto iz 2019. godine - kazao je Radulović što je po njegovim riječima neostvarivo. - Sa 90 dana sezone i sa ovim cijenama nema te matematike koja može da daje rezultat 65 odsto. Mi smo se decenijama borili da produžimo sezonu i došlli smo na 210 dana na nivou godine. Onog trentuku kada je Montenegro erlajnz prestao da leti sveli smo sezonu na 95 do 100 dana. Taj višak vrijednosti nam je stvarala ta kompanija jer su letjeli kad niko nije htio i na destinacije koje nama odgovoraju - kazao je Radulović koji je upozoravao hotelske poslenike da se ove godine ne zadužuju i ne uzimaju kredite za pripremu sezone jer im se to neće isplatiti i za to bio optuživan da su to političke izjave. - Ja se ne bavim politikom, samo sam htio da poručim hotelskim poslenicima da rade ove godine sa onim što imaju i da pokušaju da odrade ovu sezonu jer nije garant da će dobro da zarade i da vrate što su uložili - kazao je Radulović.

REZULTATI

A što se tiče hotela ,,Splendid“ i ,,Motenegro“ trenutno su puni i on je kaže zadovoljan poslovanjem, ali ističe da to nije reper za ostale hotele jer se on već godinama bazira na individualne goste što se pokazalo dobrim. U ,,Splendidu“ su trenutno gosti iz 30 zemalja. Na prvom mjestu su gosti iz Srbije, na drugom iz Ukrajine i na trećem iz Kazahstana. - Na Jadranu smo među najboljima sa rezultatima. Popunjenost ,,Splendida“ i ,,Montenegra“ je 100 odsto od maja, juna i trajaće do septembra tvrdi Radulović koji kaže da su ih ove

Turizam

Neđelja, 11. jul 2021.

hodi 2019. godine iznenadili Kazahstanci koji dolaze u sve većem broju i dobri su gosti. Međutim tvrdi da ne mogu da zamijene Ruse. Trenutno su im glavni gosti iz Srbije. - Očekujem da će u narednom periodu biti eksplozija gostiju iz Srbije… Jeftiniji smo im, bliži, a tu su i veze prijateljske, rodbinske… - smatra Radulović dodajući da je odluka da krenu dugo očekivani Rusi čisto politička. Ako ne bude trećeg talasa korone u septembru procjenjuje da ćemo imati 40 odsto prihoda iz 2019. godine. - Noćenja ništa ne pokazuju. U odnosu na ono što je moglo da bude odlično je. Cijene polako vraćamo, zadovoljni smo sa ovim. Ovo je novac kojim treba da popunimo praznine vremena koje nijesmo radili. Naredne dvije tri godine će biti više novca. Ljudi su željni putovanja i masovno će da idu i država treba da bude mudra da sačuva što je više moguće turističkih subjekata jer će to više da puni budžet - tvrdi Radulović.

POSTSEZONA?

Ugostitelj Krsto Niklanović smatra da solidne turističke rezultate mogu postići samo ako budemo imali dobru postsezonu. - Ako budemo imali postsezonu možemo se nadati nekom procentu projektovanom do 63 odsto u odnosu na 2019. godinu. Međutim prihodi neće biti u tom procentu. Ove godine imamo goste koji su slabiji potrošači što je i razumljivo s obzirom na krizu - naglašava Niklanović dodajući i da nedolazak Rusa dosta remeti rezultate u prihodima. - Ako nam Rusi u postsezoni ne dođu plašim se nećemo imati dobre rezultate. Sada je najviše gostiju iz okruženja, Ukrajine i malo Kazahstana, čak iz Kube… Svi pokušavamo da ugrabimo nešto da bi preživjeli ovu godinu. Jedna i po godina je nerada i poslije toga tri godine nam treba da se vratimo u normalu - kaže Niklanović koji smatra da iz svega što nam se desilo treba izvući pouke. Veoma je razočaran time da imamo 58.000 nezaposlenih, a da on ne može naći radnika. - Razočaran sam jer jedan dio restorana nijesam otvorio jer nemam kvalifiko-

Ne poštuje se distanca, ležaljke gusto postavljene

vane konobare. Štitim renome firme i ne mogu poslati bilo kog za sto jer je svaki konobar ambasador zemlje - ističe Niklanović dodajući da je kamen spoticanja svakog privrednika u Crnoj Gori doprinosi koji su enormno veliki. Nije pristalica snižavanja cijena, jer kako naglašava kada se jednom spušte više se ne mogu vratiti. - Došlo je vrijeme da je ležaj jeftiniji od ležaljke na plaži - naglašava Niklanović. U hotelu ,,Budva“ su zadovoljni početkom sezone. Direktor Mića Ivanović nam je kazao da ovih dana imaju konferencije i seminare u vremenu kad ih nikada nijesu imali. - Čudna je godina. Gosti su nam pretežno iz regiona, nema Njemaca, Francuza… malo je krenulo Amerikanaca koji su dobri gosti. Ova sezona je više privukla komercijalne goste nego goste koji vole da potroše. Samo plate smještaj i nemaju dodatnih troškova - kaže Ivanović koji je mišljenja da su bolje platežni gosti pošli u zaliv. Ivanović kaže da im je popunjenost do 70 odsto u odnosu na 2019. godinu i da su im gosti najviše iz Srbije, a onda domaći gosti. - Imamo goste i iz Ukrajine, Kosova, Hrvatske, Albanije… Izraelaca ima u zadnje vrijeme, dolaze grupe kockara… U junu je bila popunjenost 70 odsto u odnosu na 2019. što nije loše jer smo cijene zadržali, nijesmo smanjivali. To su last minute rezervacije. Otkazivanja je mali broj - kazao je Ivanović ističući da je vrlo teško nešto planirati jer se sve dešava u zadnjem trenutku.

Hotel ,,Splendid“ bilježi enormnu popunjenost

Stari grad ,,izbombardovan“ bukom motora i glasnom muzikom Antonioli tvrdi da u Budvi, posebno u Starom gradu, ima dosta problema od onih infrastrukturnih do buke od koje gosti ne mogu da spavaju do tri sata ujutro. - Imamo infrastrukturu zaostalu iz pređašnjih vremena i imamo Stari grad koji je izbombardovan bukom motora, glasnom muzikom… Ljudi bi došli ovdje i boravili, ali ne u ovakvim uslovima - tvrdi Antonioli.

- Vikendi su nam puni, pa onda splasne gužva… Sve je stihijski, ali daj šta daš smatra Ivanović zaključujući da ipak nije loše i da je dobro što su ljudi spremni da putuju. - Očekujemo dobru postsezonu. Samo se plašimo novog talasa, da se ne zatvorimo jer je septembar baš tražen - kazao je Ivanović. U Petrovcu su plaže prepune gostiju, kao u stara dobra vremena, a i hotelijeri su zadovoljni. Direktor hotela ,,Rivijera“ Nemanja Kovačević kazao je Pobjedi da im je hotel pun gostiju pretežno iz regiona i Ukrajine i da očekuju da im rezultati budu 80 odsto u odnosu na 2019. godinu. - Sve je puno i očekujemo da tako bude do 25. septembra, ako ne bude novog talasa korone - kazao je Kovačević dodajući da vlada veliko interesovanje za dolaske. - U ,,normalnim“ sezonama stigne 70 upita dnevno ove godine je išlo i do 170. To je dovelo da je sve puno i da se sve drži na ozbiljnom nivou. Od početka juna raste interesovanje. Najviše imamo individualnih rezervacija, a ima-

Cijene mobiljara deset eura

mo i jake agencije koje pokrivaju ukrajinsko tržište… - kazao je Kovačević, dodajući da cijene nijesu snižavali i da su one na nivou iz 2019. godine.

GOSTI

Direktor ugostiteljskog preduzeća „Mozart“ Luka Vučković procjenjuje da bi ove godine bio izvrstan rezultat ukoliko bi imali 45 odsto prihoda u odnosu na 2019. - To bi bilo iznad svih naših očekivanja s tim da je evidenteno da je popunjenost gostiju mnogo veća, a prihoda je manje. Lično sam prezadovoljan, ako se ovako bude održao avgust, septembar i oktobar - kaže Vučković smatrajući da u ovom slučaju možemo govoriti o oporavku privrede. - Na baterije smo dočekali da počne ova sezona i daj bože da se sačuvamo epidemiološki i da se vakcinišemo svi kako bi izbjegli koronu zimi i dočekali iduću sezonu u punom kapacitetu - kazao je Vučković. On napominje da su zadržali smanjene cijene iz prošle godine bez obzira što su sve namirnice poskupjele. - Opština Budva je važan faktor za oporavak privrede jer nam je ogroman namet za zakup terase koja je predviđena za ekstra sezone. Međutim ove godine cijelu zimu nijesmo radili i nadamo se da će nam zakup smanjiti kako bi održali zaposlene tokom zime tvrdi Vučković. Petar Antonioli koji se porodično bavi izdavanjem smještaja u Starom gradu kazao je da našem turizmu treba

strategija koju godinama nemamo. - Već duži niz godina ,,raspušten“ nam je turizam, nemamo ciljnu grupu turista - kazao je Antonioli i naglašava da u Udruženju privatnog smještaja imaju problema u dijeljenju turističkih vaučera. - Imamo neregularnosti u smislu da su gosti izgubili vaučere, a izdavaoci smještaja su rezervisali i izgubili su prihod za taj period - tvrdi Antonioli.

CJENKANJE

Starobudvanin Petar Rađenović, vlasnik apartmana u centru Budve tvrdi da su počeli lijepo da rade. - Klijentela nam je takva kakva je. Ne možemo postići cijene iz 2019. godine ali idemo dalje, manje su za oko 30 odsto. Ljudi su ček počeli i da se cjenkaju, kukaju i plaču da nemaju novca. U principu ćemo izvući sezonu, ali smo daleko od 2019. i ozbiljne zarade - kazao je Rađenović. On tvrdi da su ove godine gosti veoma zahtjevni. - Kategorija gostiju je nažalost mnogo različita od onih iz 2019. Međutim osuđeni smo na te goste jer je Evropa zatvorena… u principu to su jako neplatežni gosti - kazao je Rađenović tvrdeći da im je problem i buking koji je ove godine besplatan, pa ljudi rezervišu po dva tri puta i samo se ne pojave. - Nama ostane prazan smještaj. Skoro 80 odsto bukinga mi je otkazano ističe Rađenović. Nada KOVAČEVIĆ foto: D. MALIDŽAN

Aktuelnosti

Neđelja, 11. jul 2021.

Policiji juče prijavljena krađa velike količine duvana, a Osnovno državno tužilaštvo u Baru formiralo je predmet

Istražitelji sumnjaju da su cigarete danima iznošene iz Luke Bar

Luka Bar

PODGORICA - Istražitelji sumnjaju da su ukradene cigarete firmi ,,aurora“ i ,,atlant mont“ danima iznošene iz Luke Bar, i provjerava se da li je neko iz Luke znao za to, nezvanično saznaje Pobjeda.

Policiji je jutros prijavljena krađa velike količine cigareta, a Osnovno državno tužilaštvo u Baru formiralo je predmet. Kako nezvanično saznaje Pobjeda, istražitelji sumnjaju da je katanac naknadno obijen, kako bi izgledalo da je izvrše-

na krađa. Tužiteljka Radmila Gačević izdala je nalog za izvršenje neophodnih istražnih radnji, kao i izvršenje popisa robe radi utvrđivanja količine ukradenih cigareta, saopšteno je iz ODT Bar.

O obijanju hangara tužiteljka je obaviještena juče. Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević zapitao se ko je ukrao 1.200 paketa cigareta ,,Marble“ iz carinskog skladišta u slobodnoj zoni, u Luci Bar. Medojević se u saopštenju pita da nije kriva slobodna zona. -Kako će tužilac izuzeti snimke sa kamera, kad kamera nema? Kako je moguće da roba bude ukradena iz carinskog skladišta, kad za tu robu važi staro carinsko pravilo ,,dva katanca“?- piše u saopštenju. Navodi da mu nije jasno kako je neko iznio 1.200 paketa cigareta iz Luke Bar, i pitao da li je premijer Zdravko Krivokapić te pakete ,,prebacio snagom molitve“. Medojević je pitao i šta o tome zna vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejan Vukšić. -Šta kažu Vijesti? Šta kaže MANS? Šta kazu Titovi pioniri? Da li pobratim zna gdje su cigarete? Ovo nije Vlada, ovo je cirkus- poručio je on. R.P.

Luka Bar: Nemamo uvid u skladišta sa duvanom Sva skladišta u kojima su smještene cigarete, sa stanovišta odgovornosti za količine i bezbjednost robe koja se u njima nalazi, imaju tretman tzv. „tuđih skladišta“, tako da „Luka Bar“ AD nema mogućnost uvida i kontrole stanja zaliha roba u tim skladištima, saopšteno je sinoć iz te kompanije.

-Evidencija robe u tim skladištima se vrši putem sistema na koji carinski organi daju saglasnost, a vlasnici ili korisnici tih skladišta (djelova skladišta) imaju pravo/obavezu da uspostave sistem čuvanja robe na način koji smatraju optimalnim - navodi se u saopštenju. Vlasnici ili

Crnogorski zbor kritikovao manifestaciju povodom dodjeljivanja Trinaestojulske nagrade

korisnici skladišta u kojima su smještene cigarete imaju zakonsku obavezu, dodaju, da od nadležnih državnih organa obezbijede sve dozvole i saglasnosti za obavljanje odnosne djelatnosti i u tom procesu „Luka Bar“ AD nema bilo kakvih nadležnosti. - Shodno podijeljenim

nadležnostima, unutrašnja služba zaštite koja posluje u okviru sektora bezbjednosti u „Luka Bar“ AD kontroliše teretna motorna vozila koja napuštaju lučko područje, ali bez nadležnosti provjere valjanosti dokumentacije o teretu koji prevoze - navodi se u saopštenju.

Novo mjesto ugodne kupovine na obali

Vulević: Državna svečanost upriličena za sebi slične i naivne PODGORICA - Član Crnogorskog zbora Zoran Vulević ocijenio je juče da je svečanost u Muzičkom centru u Podgorici povodom dodjeljivanja Trinaestojulske nagrade ovogodišnjim laureatima, organizovana pod dirigentskom palicom ,,dvojca bez kormilara“, potvrdila sve ono što se već zna: neviđenu sujetu nosilaca vlasti i njihovu nesposobnost za iole suptilniji ili makar odgovorniji odnosprema važnim datumima i događajima. - ,,Dvojac bez kormilara“ se još jednom pokazao nesposobnim da na pravi način stvori uslove za organizaciju ozbiljne svečanosti, od državnog značaja, koja pristoji datumu zbog koga je i upriličena. Da ovom prilikom ne govorimo o promjeni lokacije na kojoj je nagrada dodijeljena, što samo po sebi potvrđuje očiglednu

istinu o ogromnoj taštini naših vlastodržaca, čije zadovoljenje predstavlja melem za njihov uvijek hvale gladni i žedni ego, ali i otrov za njihovu dušu. Elem, to je bio nivo koji više odgovara nekoj ne mnogo inventivnoj školskoj priredbi, nego svečanosti kakvu zaslužuje dodjela najveće državne nagrade koja nosi ime po najvažnijem datumu novije crnogorske istorije – 13. julu, Danu državnosti. No, nešto slično smo imali prilike da vidimo i povodom proslave Dana nezavisnosti na glavnom trgu u Podgorici, pa za nas u Crnogorskom zboru, ovo i nije neko iznenađenje - naveo je Vulević u izjavi dostavljenoj medijima. Riječ je, smatra on, o planskom i strateškom djelovanju aktuelne vlasti na ponižavanju Crne Gore i svega što podsjeća na njenu građansku tradiciju. Sl. R.

Novi Voli market

Još jedan Voli na Budvanskoj rivijeri BUDVA - Novi Voli market otvorio je juče u Pržnu svoja vrata za potrošače. Nalazi se u Ulici Stefana Mitrovića, u neposrednoj blizini hotela ,,Maestral“. Radno vrijeme marketa je od 7 do 23 sata. Predstavlja posebnu povoljnost kako za domaće stanovništvo tako i za goste, zahvaljujući dostupnosti i poziciji na najfrekventnijoj lokaciji, sa bogatom ponudom prehrambenih proizvoda i raznih alkoholnih i bezalkoholnih pića, proizvoda za njegu, kućne hemije, i pažljivo odabranog asortimana svježeg voća i povrća. Prepoznatljiv stil i posebna atmosfera karakteristična za Voli, uz visok standard usluge, pružaju posebnu ugodnost za kupce.

Pucao iz pištolja pa se predao policiji PODGORICA - U podgoričkom naselju Zagorič preksinoć oko 1:30 časova došlo je do pucnjave u kojoj nije bilo povrijeđenih. Kako je Pobjedi nezvanično potvrđeno, F.P. je nakon incidenta došao u prostorije policije i priznao da je pucao iz pištolja, te da ga je nakon toga bacio u rijeku. Policija je nakon pucnjave obezbijedila lice mjesta, izvršila uviđaj. Pronađene su četiri čaure i jedan projektil. Konstatovana su oštećenja na jednom vozilu od čijeg su vlasnika prikupljena obavještenja. Tužilac je naložio da se F.P. privede zbog dva krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo oštećenje i uništenje tuđe stvari. On je juče priveden u tužilaštvo.

Na radnoj Skupštini Udruženja hotela predstavljen prijedlog za unapređenje turističke privrede

Mala plaža u Ulcinju

Nedostaje kvalitetan kadar PODGORICA - Crnogorski hotelijeri još uvijek nemaju kvalitetan kadar, a u nadležnom ministarstvu i sektoru za turizam potrebno je da imaju svog predstavnika u cilju bržeg rješavanja aktuelnih problema. To je saopšteno na radnoj Skupštini Udruženja hotela Crne Gore – MHA, koja je održana povodom predstavljanja predloga za unapređenje turističke privrede Crne Gore 2021. Kako prenosi PR centar, predsjednica Udruženja hotela Crne Gore, Dragica Drekalović, ocijenila je da još uvijek crnogorski hotelijeri nemaju kvalitetan kadar. - Nemamo ni konobare ni kuvare, iako je Zavod za zapošljavanje uložio velika sredstva za prekvalifikaciju kadrova. Međutim, nama danas i pored svega nedostaje kvalitetan kadar. Imamo desetak doktora nauka neuposlenih, a nemamo onih koji treba da podignu turizam u Crnoj Gori i da ojačaju standarde sa hotelima rekla je Drekalović. Ocijenila je da bi bilo neophodno da u nadležnom ministarstvu i sektoru za turizam bude predstavnik Udruženja hotela, koji bi, kako je navela, prenosio probleme hotelijera i restoratera u cilju njihovog rješavanja. - Bez toga mislim da će se svi problemi koje sad imamo i koje smo imali prije 17 godina provlačiti i dalje - dodala je Drekalović.

PODIZANJE STANDARDA

Ukazala je da i dalje problem predstavlja podizanje standarda, navodeći da su na tom planu održali mnogo kurseva, dogovarali stručnjake iz inostranstva, ali taj problem se i dalje provlači. Izvršni direktor Udruženja hotela i Zanatske komore Boris Marđonović, rekao je da u

MHA očekuju da bude sankcionisan svaki neprijavljeni smještaj i objekat koji se nelagalno izdaje i reklamira. - Takođe, predlažemo da kamatna stopa za kredite državne institucije Investiciono razvojnog fonda bude 0,68 odsto godišnje - rekao je Marđonović. V. d. direktora Uprave za inspekcijske poslove, Ilir Harasani, kazao je da je siva ekonomija rana u društvu, navodeći da je zajednički potrebno raditi u cilju njenog suzbijanja. U posljednjih dva i po mjeseca koliko sam ja na funkciji tražio sam izvještaj. Ukupno je bilo 11.287 kontrola koje smo izvršili na osnovu inicijative našeg plana i utvrdili 1.706 nepravilnosti, izrekli 857 kazni i prekršajnih naloga od ukupno 346 hiljada eura - naveo je Harasani.

SEKTOR TURIZMA

Menadžer Sektora rizika Investiciono-razvojnog fonda, Vladislav Dulović, rekao je da je ta institucija u prethodnom periodu u velikoj mjeri podržala sektor turizma i ugostiteljstva, navodeći da tome u prilog govori činjenica da u portfoliu IRF-a više od 30 odsto čine krediti dati ovom sektoru. Član MHA i vlasnik hotela u Podgorici Zoran Pavićević rekao je da njegovo preduzeće posluje 11 godina i da je u tom periodu jedina pomoć koju je dobio od države bio kredit u švajcarskim francima. - U toku prethodnih godina nekoliko puta sam se obratio IRF-u. Nas niko nikad nije uzeo u razmatranje. Mi nismo mogli da dobijemo novac da okrečimo i da promijenimo zavjese. Nismo zadovoljni odnosom države. Bez pomoći države mi ne možemo ništa da uradimo - istakao je Pavićević. Sjednici skupštine MHA je prisustvovalo 14 članova sa pravom glasa, što nije bilo dovoljno za kvorum, pa su izbori za predsjednika i članove upravnog odbora MHA odloženi za sljedeću sjednicu, koja će biti održana za sedam dana. Sl. R.

U fokusu

Neđelja, 11. jul 2021.

Troškovi pomorskog transporta i međunarodni odnosi destabilizovali tržište građevinarstva

Cijene pojedinih građevinskih materijala porasle više od 200 posto Neke najave govore da će u drugoj polovini godine doći do stabilizacije na tržištu građevinarstva, ali je to apsolutno nezahvalno prognozirati. Nažalost, gotovo ništa ne zavisi od nas. Crna Gora je bukvalno srozala čitavu proizvodnju i industriju građevinskih materijala. Čak i neke jednostavne i ne mnogo skupe tehnologije su nestale, tako da ne možemo uticati ni na lokalno, a kamoli na regionalno tržište - istakao je izvršni direktor Cerova Emin Duraković PODGORICA - U ovoj godini došlo je do velikog rasta cijena građevinskog materijala. Djelimični skokovi su se desili u prvom kvartalu, dok je drugi kvartal obilježio nagli skok cijena gotovo svih vrsta građevinskih materijala i krivulja rasta je dobijala gotovo dramatične forme - saopštio je Pobjedi izvršni direktor barske kompanije Cerovo Emin Duraković. Prema njegovim riječima ima sektora građevinskog materijala u kojima su cijene rasle i preko 200 posto. Iz Privredne komore (PKCG) su našoj redakciji saopštlili da su okvirno cijene građevinskih materijala rasle od 35 do 45 odsto, pa i više od 50 odsto koliko je poskupilo armaturno željezo, bakar i aluminijum. Duraković je pojašnjavajući razloge drastičnog poskupljenja pojasnio da je nakon prošlogodišnjeg velikog pada ekonomskih aktivnosti i prolongiranje brojnih investicija zbog kovid krize, u ovoj godini došlo od naglog dinamiziranja i realizacije ranije planiranih i novih projekata što je prouzrokovalo povećanu tražnju za građevinskim materijalom na evropskom i globalnom nivou. Kako navodi razlozi poskupljenja su i drastično povećanje cijena pomorskog transporta na glavnim svjetskim rutama, kao i zaoštravanje i promjena ekonomskih odnosa između Evrope i Kine, koja je najveći svjetski proizvođač građevinskog materijala.

FAKTORI RASTA

Duraković navodi da je faktore rasta cijena građevinskog materijala nemoguće jednoznačno i u nekom jednostavnom kontekstu objasniti. - Faktori rasta cijena na građevinskom tržištu u Crnoj Gori su eksterne i interne prirode, mada su ovi prvi dominantni. Oni su, takođe, posljedica kako opšte globalne zdravstvene situacije i ekonomskih kretanja, tako i političkih odluka i odnosa koji se u svijetu redefinišu u sijenci kovid krize – kazao je Durkaović. On je naveo da su veliki pad ekonomskih aktivnosti i pro-

Da imamo razvijenu drvnu industriju profitirali bi Duraković je naglasio da je drvni sektor rastao od 70 odsto, kao što je slučaj sa drvenom građom, do čak 150 posto (neki finalni proizvodi). - Tržište drvnog repromaterijala, a pogotovo gotovih proizvoda je svo vrijeme u drastičnom rastu, kako na tržištu Evrope tako i Crne Gore – rekao je Duraković. On je upozorio da se nažalost u najvećem dijelu naš drvni potencijal izvozi kao sirovina ili kao poluproizvod (grede, daska i sl). - Da recimo imamo razvijen ovaj sektor kao

longiranje brojnih investicija prouzrokovali naglo dinamiziranje i realizaciju ranije planiranih i novih projekata. - To je prouzrokovalo povećanu tražnju na evropskom i globalnom nivou. Povećanje tražnje po pravilu utiče na rast cijena. Takođe, brojne svjetske i evropske finansijske institucije, prije svega FED i ECB su u cilju pomoći i revitalizacije brojnih svjetskih ekonomija štampale i upumpale velike količine novca u privredne sisteme što je i prozrokovalo povećanu potrošnju, a i inflaciju, pa samim tim i rast cijena – objasnio je Duraković. S druge strane, kako dodaje, povećanje tražnje je prouzrokovalo i nedostatak osnovnih sirovina na tržištu građevinarstva kod proizvođača koji funkcionišu kao oligopoli. - Uz to, ti proizvođači su radili sa znatno smanjenim kapacitetima, što je izazvalo nedostatak sirovina za proizvodnju, pa im je to omogućilo da znatno podignu cijene – rekao je Duraković. On dodaje da je još jedan važan aspekt drastično povećanje cijena pomorskog transporta na glavnim svjetskim rutama Daleki Istok – SAD, Daleki Istok – Evropa i SAD – Evropa. - Cijena transporta značajno utiče na cijenu gotovih materijala koji stižu do krajnjeg kupca pa je i ovo još jedan nezaobilazan faktor. I na koncu, zaoštravanje i promjena ekonomskih odnosa između Evrope i Kine, kao najvećeg svjetskog proizvođača uticala je na nedostatak i povećanje cijena gotovo

države u regionu i proizvodimo značajan dio gotovih proizvoda, sada bi ovaj sektor ostvario značajno povećanje prihoda i dobiti što bi bilo dobro i za državu i za privatni sektor – kazao je Duraković i dodao da je i na ovom tržištu došlo do naglog nedostataka sirovina. - Pa su naši proizvođači građe ugovorili značajan dio prodaje na tržištu regiona što je dovelo do, em nedostatka građe na tržištu, em do značajnog povećanja cijena – saopštio je Duraković.

svih materijala na evropskom tržištu – naglasio je Duraković.

NEGATIVNI EFEKTI PANDEMIJE

Iz PKCG naveli su da su se negativni efekti pandemije kovid-19, odrazili i na sektor građevine, u smislu povećanja cijena građevinskih materijala. - U prvom talasu zatvaranja granica zbog pandemje, došlo je do otežanog uvoza i snabdijevanja građevinskim materijalom i

opremom. Usljed svih uvedenih restriktivnih epidemioloških mjera došlo je do zatvaranja mnogih fabrika za proizvodnju građevinskog materijala i na svjetskom nivou što je uslovilo smanjenje obima proizvodnje pa samim tim i povećanja cijena – rekli su iz PKCG. Iz te privredne asocijacije navode da je nakon otvaranja granica profunkcionisao transport roba ali su, kako kažu, slični problemi pogodili i druge sfere proi-

Biće veće cijene nekretnina Iz PKCG su saopštili da je zbog poskupljenja građevinskog materijala došlo do rasta cijena nekretnina. - U jednom periodu poslovanje građevinskih kompanija je bilo stabilno, međutim usljed ovakvog skoka cijena materijala, mnogi su počeli da koriguju cijene nekretnina nagore, prije svega zbog cijelog lanca nabavki i dalje izgradnje – tvrde iz PKCG.

DANAS JE PRESKUPO GRADITI: Detalj sa stovarišta ,,Cerovo“

Emin Duraković

zvodnje, a kasnije i distribucije i transporta roba, što je negativno uticalo na organizovanje špediterskih kompanija i njihovih logističkih lanaca. - Samo kontejnerski transport roba, na primjer iz Kine, zemlje koja je najveći izvoznik roba svih vrsta, je poskupio čak više puta. Sve navedeno je izazvalo lančanu reakciju kada je u pitanju povećanje cijene svih proizvoda – kazali su iz PKCG. Direktor predzeća Cerovo, koje se bavi prodajom kompletnog asortimana građevinskog materijala za izvođenje grubih, finih i završnih radova, je saopštio da je teško odrediti jedinstveni rast cijena građevinskog materijala, jer postoje brojne amplitude na tržištu u zadnjih šest mjeseci. - Vjerovatno za to postoje statistički podaci koji bi standardnom metodologijom odredili opšti procenat rasta na tržištu građevinarstva. Određeni sektori, manji broj njih, su rasli po stopi od pet do deset odsto, ali ima sektora koji su rasli i preko 200 posto – kazao je Duraković. On je naveo da je tržište cementa poraslo za nekih deset procenata, opekarije od 25 do 30 odsto, na berzi je željezo raslo oko 65 odsto, crna metalurgija oko 120 posto, PVC, polietileni i polipropileni (vodovodni i kanalizacioni materijali) oko 60 odsto, cijene polistirena (stiropori i stirodur) od 55 do 65 odsto, bakar je poskupio preko 80 odsto.

- Najstabilnije je bilo tržište građevinske hemije (fasade, boje, lakovi, ljepkovi, hidroizolacije itd) koje je zadnje raslo i to do deset odsto, izuzimajući poliuretane i epoksidne proizvode koji su rasli od 27 do 35 odsto – precizirao je Duraković. U PKCG smatraju da je nezahvalno govoriti o skokovima cijena građevinskih materijala, jer je, kako navode, još prisutna velika neizvjesnost, a cijene se mijenjaju na nedjeljnom nivou, jer su korekcije česte, pa i ponude distibutera važe samo par dana. - Okvirno možemo navesti da su cijene građevinskih materijala rasle od 35 do 45 odsto, pa i više od 50 odsto, koliko je poskupilo armaturno željezo, bakar i aluminijum. Cijena na primjer za željezo sa nekih 600 eura po toni, poskupila je na 1.000 eura po toni. Važno je napomenuti da je dizel gorivo, koje se u značajnoj mjeri koristi u građevinskoj industiji, samo od početka godine u Crnoj Gori poskupilo 18 centi po litru sa 1,03 na 1,21 eura, dakle nekih 17 odsto – rekli su iz PKCG.

NEZAHVALNE PROGNOZE

Prema njegovim riječima neke najave govore da će u drugoj polovini godine doći do stabilizacije na tržištu građevinarstva, ali je to apsulutno nezahvalno prognozirati i dati bilo kakvu kvalitativnu procjenu sa sigurnošću. - Nažalost, gotovo ništa ne zavisi od nas. Crna Gora je dugogodišnjom pogrešnom ekonomskom politiklom bukvalno srozala čitavu proizvodnju i industriju građevinskih materijala. Čak i neke jednostavne i ne mnogo skupe tehnologije su nestale, tako da ne možemo uticati ni na lokalno, a kamoli regionalno tržište – istakao je Duraković. On je naveo da je Crna Gora dominantno okrenuta ka tržištima regiona, prevashodno Srbije, BiH, Hrvatske, Albanije i Makedonije, u drugom krugu na šire evropsko tržište, pa onda i na tržište Kine i Turske. - Od kretanja na ovim tržištima dominantno zavisi i šta će se dešavati sa cijenama i kod nas – zaključio je Duraković. S. POPOVIĆ

Društvo

Neđelja, 11. jul 2021.

RIJEČ STRUKE: Meteorološkinja Mirjana Ivanov najavila i dalje visoke temperature praćene sušom

S. VASILJEVIĆ

Ekstremne vrućine do kraja jula

Mačka našla način da se rashladi

Očekuju se tropske noći sa minimalnom temperaturom višom od 20 i 25 stepeni Celzijusovih u pojedinim regionima. Ljekari podsjećaju da treba izbjegavati izlazak tokom najtoplijeg dijela dana od 10 do 17 sati, kao i teži fizički rad PODGORICA – Tropske noći i visoke temperature nas očekuju do kraja jula, a ljeto će biti toplije u odnosu na normalu 1981. do 2010. godine, kazala je načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju Mirjana Ivanov. Toplotni talas i velike vrućine će trajati do kraja jula, prema informacijama regionalne mreže za Evropu u okviru Svjetske meteorološke organizacije. - Ona obavještava nacionalne hidrometeorološke službe o predstojećim izgledima klime u preoperativnom procesu, očekuje se da toplotni talas traje i naredne dvije nedjelje. Zahvatiće sjeverne i istočne djelove Evrope, Italiju i Balkan, kao i istočne djelove Srednjeg istoka kazala je Ivanov.

NOĆU 25 STEPENI

Ivanov je kazala da se očekuje odstupanje temperature od normale za jedan stepen Celzijusov za zapad i jug, a šest stepeni na sjeveroistoku. - Najviše maksimalne dnevne temperature u tom periodu bi mogle da budu više od 30 stepeni na sjeveru i 40 stepeni na jugu Evrope. Očekuju se tropske noći sa minimalnom temperaturom višom od 20 i 25 stepeni Celzijusovih u pojedinim regionima. Vjerovatnoća realizacije ovakve situacije je preko 90 odsto za obje predstojeće sedmice - kazala je Ivanov dodajući da je ovakvo trajanje toplotnog talasa moguće do kraja jula.

DUG VRELI JUL

Ivanov je naglasila da bi zbog dugog trajanja toplotnog talasa i intenziteta trebalo sprovesti mjere zaštite zdravlja kao i vodosnabdijevanja. - Očekuje se i dalji deficit padavina u regionu sa rizikom od

Savjeti ljekara Ljekari preporučuju da u toku vrućina navike prilagodimo vremenu i podsjećaju da treba izbjegavati izlazak tokom najtoplijeg dijela dana, od 10 do 17 sati, kao i teži fizički rad. Uz to, obavezno je unošenje dovoljne količine tečnosti, najbolje prirodnih voćnih sokova i vode, kao i često rashlađivanje. Ljekari ističu i da se među ugroženima ističu stariji i hronični pacijenti oboljeli od srčane i bubrežne slabosti, ali i oni sa digestivnim oboljenjima, posebno u fazama kada je ponekad i presudno važno ponašanje u uslovima povećanog gubitka tečnosti.

Simptomi toplotnog udara Tokom intenzivnog znojenja dolazi do poremećaja ravnoteže elektrolita u organizmu pa ih treba nadoknaditi. Ako su prisutni simptomi koji ukazuju na mogućnost nastanka toplotnog udara (vruća i suva koža, grčevi, nesvjestica, bunilo) treba odmah pozvati Hitnu pomoć (broj 124 za cijelu Crnu Goru) ili osobu transportovati u najbližu zdravstvenu ustanovu – savjetuju ljekari. Za vrijeme visokih temperatura vazduha srčani bolesnici moraju strogo da se pridržavaju savjeta ljekara vezano sa unos tečnosti i doziranje terapije.

pojave suše u pojedinim oblastima - kazala je Ivanov. Prema njenim riječima, sušniji uslovi se očekuju u Francuskoj i sjeverozapadnom Mediteranu. - Slabiji signal za sušu se očekuje za Tursku, jugoistočnu Ukrajinu i zapadni Kavkaz. U ostalim krajevima, pa prema tome i Crnoj Gori, u prognozama nije prisutan signal padavina većih razmjera. Zbog varijacija tokom trajanja ljetnje sezone koje se ne mogu dati unaprijed, korisno je pratiti prognoze ZHMS-a za oblast Crne Gore - istakla je Ivanov.

SUŠA

Prema praćenju i procjeni klime koje sprovodi ZHMS, posljednjih šest godina (2015-2020) su bile ekstremno tople. - Količina padavina se u Crnoj Gori mijenjala u kategorijama vrlo sušno, sušno, normalno i kišno. Pri tome treba imati u vidu da se suša uzastopno pojavljivala 2017, 2018, 2019. godine u kasnu jesen i zimi, kao i da je zima 2019/2020. bila sušna do vrlo sušna u većem dijelu Crne Gore. U pomenutim godinama suša se razvijala od meteorološke do poljoprivredne i hidrološke - kazala je Ivanov. Sa druge strane, naglasila je, višegodišnje analize koje ZHMS sprovodi za potrebe praćenja klimatskih promjena ukazuju da se suše češće javljaju, da traju duže i da su praćene

Oprezno s klimom Neke od preporuka ljekara su i da prilikom korišćenja klima uređaja razlika između unutrašnje i spoljne temperature treba da iznosi od osam do 10 stepeni. Sobna temperatura bi trebalo da je ispod 32 stepena Celzijusova u toku dana i ispod 24 tokom noći. To je naročito važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe sa hroničnim zdravstvenim problemima. - Ujutro i noću potrebno je otvarati prozore i provjetravati prostorije u kojima se boravi. Šetnje su preporučljive samo rano ujutro i uveče. Od sunca se treba zaštititi odgovarajućom, nimble pamučnom ili lanenom garderobom i šeširom. Svakodnevno uz sebe treba imati flašu vode. Uzimati što više tečnosti, najbolje vodu. Odrasle zdrave

visokim temperaturama. - Meteorološka suša je otpočela u martu i bila je u granicama normalne sve do sredine juna kada počinje značajniji deficit padavina. Indeks SPI3 se od sredine juna pa do sada nalazi u granicama sušno do vrlo sušno, što ukazuje da bi suša mogla nepovoljno da utiče na poljoprivredne kulture sa plitkim korjenim sistemom kao i na prinose sijena zbog izraženog deficita vlage u tlu - objasnila je Ivanov. S obzirom na to da se ulazi u sezonu kada su inače zastupljeni minimumi padavina i maksimumi temperatura, kao i da je uz to prisutan toplotni talas praćen visokim temperaturama i daljim sušnim uslovima, potrebno je, kako je istakla naša sagovornica, preduzeti mjere kojima bi se ublažilo dejstvo suše na poljoprivredu. - Potrebno je i pratiti prognoze i upozorenja ZHMS-a kao i informacije vezane za praćenje suše. Treba imati u vidu da bi određeni djelovi zemlje, posebno planinski regioni, mogli da prime padavine oko ili iznad normale ukupnih ljetnjih padavina zbog epizoda pojačane konvekcije praćene jakim padavinama - kazala je Ivanov. Poručila je i da će svi dalji i savjeti o signalima prognoze, ažuriranjima kratkog dometa i najavama biti dostupni tokom ljeta od Nacionalne meteorološke službe. N. KOVAČEVIĆ

osobe treba da unose osam do 10 čaša vode na dan, a oni koji se bave fizičkim aktivnostima ovoj količini treba da dodaju jednu do tri čaše vode za svaki sat aktivnosti – savjetuju ljekari. Kako ističu iz Instituta za javno zdravlje, kod meteoropata su moguće glavobolje, slabija koncentracija, razdražljivost i nesanica. Oni radni dan treba da planiraju prema prognozi, da izbjegavaju stresne situacije, odmaraju popodne ili šetaju na otvorenom, posebno pored rijeke. Dok traju visoke temperature ne treba pretjerivati sa fizičkim aktivnostima. Osobama starijim od 65 godina savjetuje se da često piju tečnost bez obzira na to da li su žedni, jer organizam starih ljudi ima smanjene rezerve vode zbog slabijeg osjećaja žeđi – savjetuju ljekari.

Iz Instituta za javno zdravlje poručuju da na festivale m testom, tvrde da ne mogu da iskontrolišu sve organiza PODGORICA - Nakon više od godinu pauze zbog pandemije korona virusa, u Crnoj Gori, a naročito duž Primorja krenula je sezona festivala pod posebnim režimom mjera koje je propisao Institut za javno zdravlje. Iz Ministarstva zdravlja Crne Gore upozoravaju da i pored pojačane kontrole inspektora, plaši najezda neozbiljnih organizatora koji promovišu događaje naglašavajući samo cijene karata, ne brinući o zdravlju građana na nivou države. Oni upozoravaju da će usljed pogoršanja epidemiološke situacije momentalno i bez odlaganja biti pooštrene mjere. - Ministarstvo zdravlja Crne Gore je u konstantnoj komunikaciji sa Upravom za inspekcijske poslove. I dok su za pohvalu organizatori većih festivala na Primorju i u Podgorici, ali i manjih, seoskih priredbi koji su na vrijeme tražili i dobili savjete i instrukcije kako da organizuju manifestacije, plaši nas i brine najezda neozbiljnih organizatora koji zaboravljaju posjetiocima jasno da kažu da je ulaz dozvoljen samo onima koji imaju dokaz da je prošlo 14 dana od potpune vakcinacije protiv kovida-19 ili, negativni rezultat PCR testa koji nije stariji od 72 sati – rekli su iz Instituta za javno zdravlja. Dodaju da je takođe potrebno da se pokaže dokument da je rađen brzi antigenski test na novi korona virus (SARS-CoV-2) – BAT koji nije stariji od 48 h, ili pozitivan rezultat PCR testa koji je stariji od 14 i nije stariji od 90 dana, kao i pozitivan rezultat serološkog testa - antitijela klase IgG, koji nije stariji od 90 dana. - Važno je da su i građani svjesni da se, ukoliko nijesu vakcinisani,

Sve učesta žurke bez

Potvrda o vakcinaciji obavezna

izlažu velikom riziku. Odlaganje vakcinacije znači korak bliže bolnici u slučaju obolijevanja apelovali su iz Instituta za javno zdravlje. Na pitanje da li će usljed propusta organizatora na festivalima doći do pooštravanja mjera oni poručuju: - Ponavljamo, upozorenje da će aktuelne mjere koje, između ostalog, omogućavaju održavanje festivala na otvorenom, a koje važe do 16. jula, u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije, momentalno i bez odlaganja biti pooštrene - rekli su iz Instituta za javno zdravlje.

Da li se propisane mjere od strane Instituta za javno zdravlje poštuju, kontrolišu inspektori iz Uprave za inspekcijske poslove, koji su za Pobjedu kazali da je za sada vršena kontrola Balkan dance festivala u Ulcinju i da su inspektori uočili manje nepravilnosti u organizaciji. - U Ulcinju je 3. jula bio organizovan koncert na plaži u skladu sa Neredbom za preduzimanj e p r i v re m e n i h m j e ra z a sprečavanje unošenja u zemlju,

Organizatori festivala: Moramo naći rješenje da svi budu zadovoljni Organizatori Balkan dance festivala traže zajedničko rješenje kako bi svi bili zadovoljni. - Ljudi su se uželjeli ovakvih manifestacija, vidjeli ste i sami da je atmosfera bila fantastična, svima nam je nedostajao ovakav jedan događaj. Trebamo imati u vidu i da, bez obzira na sve, moramo raditi, mnogo je nagomilanih minusa, više od godinu sve je bilo stopirano zbog korona virusa. Nadam se da će se pronaći rješenje da svi budu, na neki način zadovoljni - zaključili su organizatori Balkan dance festivala.

Tuča u Domu zdravlja na Koniku: Otpušten službenik obezbjeđ

Napala doktoricu zbog tera PODGORICA – Dom zdravlja Podgorica prekinuće ugovor o radu sa jednim od službenika obezbjeđenja, koji je u četvrtak, u pokušaju da zaštiti zdravstvenu radnicu, postupio brutalno i neprimjereno – saopštili su iz te zdravstvene ustanove. Oni objašnjavaju da je u Domu zdravlja na Koniku došlo do incidenta kada je jedna pacijentkinja pokušala na silu da uzme terapiju razračunavajući se unutar objekta sa zdravstvenim radnicima. Tada je intervenisalo obezbjeđenje i sukob sa pacijentkinjom se prenio na plato ispred objekta Na četvorominutnom video-snimku koji kruži društvenim mrežama vidi se da pacijentkinju objezbjeđenje izvodi na silu iz Doma zdravlja i u jednom trenutku pacijentkinja udara zdravstve-

nu radnicu. Nakon toga se na nju obrušava službenik obezbjeđenja i gura je. Ona pada na pod a on je udara nogom u stomak. Za to vrijeme obezbjeđenje drži njenog muža, dok se ona previja od bolova. Prilaze joj doktori, ona se batrga, nastavlja da ih udara i lomi staklo na vratima.

KRIVIČNA PRIJAVA

Dan je juče objavio da su Podgoričanin Dalibor Nikezić i njegova supruga Milica Jadžić podnijeli krivičnu prijavu protiv radnika obezbjeđenja u Domu zdravlja u naselju Konik, za koga tvrde da je fizički napao i pretukao Jadžićevu. - Imamo kompletnu dokumentaciju kako je izudarana i da je završila sa posjekotinama i podlivima na glavi i leđima. Incident se juče dogodio u Domu

zdravlja na Koniku. Moja supruga je ušla u ustanovu i tražila da joj se propiše terapija, ali joj je doktorica rekla da dođe za 15 dana kod svog izabranog ljekara i tražila od obezbjeđenja da je izbaci napolje. Kada je izlazila, vidio sam da je radnik uhvatio za ruku i da joj je nešto prijetio, nakon čega je ošamario. Krenuo sam put nje da spriječim da je udara, ali su me spriječili radnici obezbjeđenja. On ju je udarao po nogama, a ona je pala i slomila staklo. Onda je nastavio da je udara nogama u glavu i po leđima - tvrdi Nikezić. Dalje navodi da je, kada je došla policija, radnik obezbjeđenja pobjegao u Dom zdravlja. Iz Doma zdravlja objašnjavaju da su odmah po incidentu, ne znajući za video-snimak, slučaj prijavili policiji nakon čega su akteri incidenta saslušani.

Društvo

Neđelja, 11. jul 2021.

mogu samo vakcinisani i oni sa negativnim PCR atore

alije masovne z kontrole I dok su za pohvalu organizatori većih festivala na Primorju i u Podgorici, ali i manjih, seoskih priredbi koji su na vrijeme tražili i dobili savjete i instrukcije kako da organizuju manifestacije, plaši nas i brine najezda neozbiljnih organizatora koji zaboravljaju posjetiocima jasno da kažu da je ulaz dozvoljen samo onima koji imaju dokaz da je prošlo 14 dana od potpune vakcinacije protiv kovida-19 ili negativni rezultat PCR testa koji nije stariji od 72 sata – rekli su iz ove ustanove za suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog korona virusa gdje se navodi da je obaveza privrednih društava i preduzetnika da muzičke manifestacije na otvorenim javnim mjestima organizuju u skladu sa preporukama Instituta. Uprava za inspekcijske poslove vršila je pojačan nadzor sa 12 inspektora – četiri sanitarna inspektora, četiri inspektora rada i četiri turistička inspektora - kazali su iz Uprave za inspekcijske poslove.

Oni su dodali da su se organizatori uglavnom držali preporuka Instituta za javno zdravlje. - Uočene su bile neke nepravilnosti, što se i moglo očekivati kada se organizuju ovakve manifestacije na javnom prostoru, ali nakon ukazivanja inspektora te nepravilnosti su se otklanjale na licu mjesta -rekli su iz Uprave za inspekcijske poslove. Organizatori Balkan dance festivala iz Ulcinja, koji je otvorio

sezonu festivala u Crnoj Gori ističu da su se vodili bezbjednosnim protokolima propisanim iz Instituta za javno zdravlje. - Upravo je to, između ostalog, bio jedan od razloga višesatnog čekanja posjetilaca da uđu na koncert. Prikaz dokumentacije na samom ulazu i brzo testiranje dodatno je uticalo na usporavanje početka koncerta - rekli su organizatori. Ističu da su inspektori bili prisutni tokom cjelog trajanja festivala i da u takvim uslovima nije bilo lako raditi. Dodali su da se vode tim da je zdravlje građana najbitnije ali da je isto tako poželjno da se nađe kompromis i kada je održavanje festivala u pitanju. - Naravno da je zdravlje najbitnije, treba se pridržavati epidemioloških mjera ali isto tako poželjno je da se nađe neki kompromis, da s jedne strane budemo oprezni zbog epidemiološke situacije a s druge da se živi, radi, funkcioniše - zaključili su organizatori Balkan dance festivala. U narednom periodu najavljen je veliki broj muzičkih manifestacija na otvorenom koje su zakazane za kraj jula i tokom B.P. avgusta i septembra.

IJZ: Registrovano 29 novoinficiranih od korona virusa, nema preminulih PODGORICA – Institut za javno zdravlje registrovao je u petak 29 novooboljelih od korona virusa, dok smrtnih slučajeva nije bilo. Kako je saopšteno iz te zdravstvene ustanove, analiza je rađena na 1.707 uzoraka. Novooboljeli su njih 12 iz Budve, po četvoro iz Podgorice i Herceg Novog, dva slučaja su registrovana u Bijelom Polju i Pljevljima i po jedan u Cetinju, Beranama, Baru, Tivtu i Šavniku. Udio novoopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za petak iznosio je 1,7 odsto, dok je vrijednost 14-dnevne stope kumulativne incidencije na nivou Crne Gore na dan iznosila 46,51.U Kliničkom centru na liječenju se nalazi osam pacijenata od kojih je petoro životno ugroženo. Sl. R.

Predstavnici Sindikata prosvjete razgovarali sa predsjednikom skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport

Traže vraćanje na stari sistem za izbor direktora

PODGORICA - Predstavnici Sindikata prosvjete upoznali su predsjednika Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Damira Šehovića sa namjerom da predlože izmjene Zakona o stručnom obrazovanju sa ciljem usklađivanja sedmične norme časova u ustanovama srednjeg opšteg i stručnog obrazovanja sa normom časova u osnovnim školama, kako bi se doveli u jednak položaj svi nastavnici u Crnoj Gori. Kada je riječ o nedavno usvojenom Zakonu o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o

obrazovanju i vaspitanju, predstavnici Sindikata su izrazili bojazan da će rok od 30 dana koji je predviđen za izbor direktora u svim javnim obrazovno-vaspitnim ustanovama, izazvati konfuziju, u smislu već prisutne dileme oko potrebe donošenja novih akata o sistematizaciji u ustanovama, imajući u vidu da se Zakonom propisuju drugačiji uslovi za izbor direktora, zbog čega su mišljenja da je bilo potrebno odložiti primjenu Zakona o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju do 1. septembra tekuće godine.

Koprivica: Grub i omalovažavajući odnos prema nama

apije, nakon toga pretučena sličnog tipa naša pacijentkinja je prouzrokovala više puta i na različitim punktovima u gradu – kazali su iz ove zdravstvene ustanove,

ODGOVORNOST

Oni ističu da im je iskreno žao što se ovakve stvari dešavaju i bez obzira na to što posao ljudi iz obezbjeđenja tada podrazumijeva izuzetan napor i kompleksno profesionalno postupanje, nikome ko učini korak više i primijeni nepotrebnu silu neće biti oprošteno niti će proći bez sankcija. - Dakle, prekršajno-krivična odgovornost je u rukama državnih organa i to prepuštamo njima, a ono što je kao kazna, u našoj nadležnosti, stupa na snagu odmah - zaključuje se u reagovanju Doma zdravlja. Sl. R.

V. d. predsjednika i potpredsjednik Sindikata Slavka Bošković i Nikolaj Knežević su na sastanku sa Šehovićem iznijeli jasan stav da je optimalno rješenje vraćanje na stari sistem, po kojem nastavničko vijeće predlaže, a školski odbor bira direktore, uz saglasnost ministra prosvjete. - Takođe je ukazano na problem nepostojanja zakonske norme koja se bavi izvođenjem onlajn nastave i ocjenjivanja, ali i drugih podzakonskih akata koji bi detaljnije razradili pomenutu problematiku – piše u saopštenju. Sl. R.

Član Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade uputio pismo predsjednicima Vlade i Skupštine

đenja nakon brutalnog obračuna sa pacijentkinjom

- Postupak je u toku i mi ga ne možemo komentarisati jer nemamo niti možemo imati saznanja o tome šta je tim povodom saopšteno istražnim organima - kazali su iz Doma zdravlja, naglasivši da zbog čuvanja dostojanstva pacijenta ne mogu javno pojasniti detalje sukoba ,,koji je sa zaposlenim osobljem izazvala pacijentkinja“. Ono što mogu reći, kako su istakli, je, ,,gotovo neizdrživa situacija za ljekare i zdravstveno osoblje na pomenutom punktu, koja traje godinama i svakodnevno, u prilikama kada se dijele tačno određene terapije”. - Tada, kao i u četvrtak, nisu bili fizički ugroženi samo zaposleni u Domu zdravlja nego i ostali pacijenti koji se zateknu u holu i čekaonici ali i svaki radnik obezbjeđenja našeg punkta. Nažalost, neprijatnosti i incidentnost

Dragan Koprivica

PODGORICA - Diletantski gafovi ignorisanja Žirija prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade i njegovog predsjednika više se ne smiju dešavati. Prvenstveno zato što se time urušava dignitet nagrade, a Žiri svodi na tehnički organ, koji je samo zbrajao glasove i ništa više - poručio je član Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade za ovu godinu Dragan Koprivica u pismu predsjedniku Skupštine Crne Gore Aleksi Bečiću i predsjedniku Vlade Zdravku Krivokapiću. On, između ostalog, ističe i da je kao najstariji član Žirija, dobro

upućen u sve detalje protokola, koji se, kako je naveo ,,mora priznati, za vrijeme vladavine Đukanovića, bez ijedne greške sprovodio tokom svih godina i decenija u Vili „Gorica“ - Pri čemu se strogo vodilo računa da se dignitet nagrade proprati i odnosom uvažavanja prema samom Žiriju, koji je uvijek sjedio u prvim redovima. Iako su odluke često bivale i predmetom najvećih kritika u crnogorskoj javnosti - kazao je Koprivica. On je istakao da kada mu je rečeno da, kao član Žirija, treba da sjedi ne u prvim redovima, nego na balkonu, bez riječi pošao i zauzeo mjesto pored

predsjednika Žirija, Vukovića, a potom su stigli i ostali, kako kaže ,,balkonski članovi Žirija“. - No, da je sve ostalo na tome, ni po jada: kad sam zapitao predsjednika Žirija kad treba da govori prema protokolu, on je odgovorio da njega po protokolu na listi uopšte nema -objašnjava Koprivica. Zato, kako navodi, i dalje stoji flagrantno pitanje: Ko je i kada odlučio da predsjednik Žirija, po prvi put u istoriji dodjele Trinaestojulske nagrade, ne obrazloži Odluku Žirija? - I zašto mu to nije čak ni saopšteno, nego se ćutke, vješto prešlo preko te uobičajene obaveze, a predsjednik ostao zatečen, bez teksta, čekajući Godoa na balkonu, s tekstom u rukama, koji neće čitati? Da li je sve to bio i sračunati manevar da se diskredituju predstavnici Demokratskog fronta u Žiriju, da budu vješto zaobiđeni na dosad nezabilježen način? Da se i od dodjele nagrade napravi poligon revanšizma? Da li je moralo čak i pri dodjeli najvišeg državnog priznanja doći do treniranja strogoće i primjera samovolje u praksi, obračuna Demokrata i premijera s Demokratskim frontom i koalicijom „Za budućnost Crne Gore“? Da se pokaže ko je gazda? Po mom mišljenju, za ovaj grubi previd u protokolu, ili sračunato ignorisanje Vukovića, neko bi trebalo da uputi javno izvinjenje, ali nijesam siguran da je riječ samo o protokolarnoj grešci - istakao je Koprivica u pismu. Sl. R.

Region

Neđelja, 11. jul 2021.

Danas se navršava 26 godina od genocida u Srebrenici u kojem je ubijeno više od 8.000 ljudi u zaštićenoj zoni UN-a

Tišina, zeleni tabuti Dan sjećanja i bol koja ne prolazi na žrtve HRA apelovala na Vladu i Skupštinu

da bude 11. jul

SREBRENICA - Prošlo je 26 godina od genocida za koji je pravosnažno Međunarodni tribunal u Hagu osudio više vojnih vođa bosanskih Srba zbog organizovane i ciljane egzekucije najmanje 8.000 bosanskih Muslimana, nakon ulaska u zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija u enklavama Srebrenica i Žepa.

Danas će Memorijalni centar Srebrenica - Potočari, mezarje i nišani na njemu biti mjesto plača, sjećanja na srebreničke žrtve i boli koje vrijeme ne liječi. Obilježavanju će prethoditi Marš mira od Nezuka do Potočara sa oko, kako se procjenjuje, 2.500 učesnika.

sveta imena

Devetnaest zelenih tabuta sa posmrtnim ostacima ubijenih muškaraca i dječaka u genocidu počinjenom u julu 1995. godine u Srebrenici spremno je za ukop na kolektivnoj dženazi 11. jula u mezarju Memorijalnog centra. Na tabutima su ispisana imena Vejsil, Muhidin, Fikret, Ramiz, Esnaf, Zilha, Muamer, Mehmed, Hajro, Jusuf, Zajim, Asim, Azmir, Nezir, Ibrahim, Jusuf, Salih, Meho i Husein. Ubijeni su dok su pokušavali doći do slobodne teritorije - Tuzle ili Kladnja. Njihovi posmrtni ostaci su pronađeni u masovnim grobnicama na različitim lokacijama. Među žrtvama koje će se ukopati se nalaze i dva maloljetnika te žena.

sjećanje

Generalni sekretar UN-a Ban Ki-mun izjavio je 2012. godine, nakon posjete Memorijalnom centru Potočari, da su Ujedinjene nacije u julu 1995. propus-

PODGORICA - akcija za ljudska prava (HRa) pozvala je sve političke aktere u zemlji i regionu da konačno odustanu od negiranja nepobitno utvrđenih činjenica, da poruke podjela i relativizacije zločina zamijene porukama mira i tolerancije na Balkanu.

Devetnaest zelenih tabuta sa posmrtnim ostacima spremno je za ukop

tile da zaštite Srebrenicu. - Moramo naučiti lekciju iz Srebrenice da bismo spriječili nove pokolje u svijetu - kazao je Ban. On je dodao da za generalnog sekretara UN-a ne postoji tužnije mjesto za posjetu od dolaska u Memorijalni centar žrtvama genocida u Srebrenici. - Ovdje stojim u tuzi i žalosti. Mi dijelimo bol, izražavam duboko poštovanje žrtvama i saosjećamo s njihovim porodicama. Svima kažem da je

cijeli svijet sa njima. Ništa ne može nadoknaditi takvu bol i prazninu u srcima. Niko ne može nadoknaditi očevu ruku i osmijeh djeteta. Znam da je mnogo majki ovdje sahranilo svoje sinove i izražavam im duboko poštovanje - kazao je Ban krajem jula 2012. godine. Tadašnji generalni sekretar Ujedinjenih nacija naglasio je da, „dok stoji i gleda beskrajne nizove grobova, imena Amir, Fikret, Hamdija i još njih osam hiljada, kaže da je Srebrenica

sveto tlo za porodice žrtava ali i za porodice nacija“. Ban se prethodno poklonio žrtvama genocida i položio vijenac kod spomen obilježja. Obišao je musalu i zid sa imenima svih 8.372 žrtve genocida. U pratnji generalnog sekretara UN-a bili su predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i v. d. načelnika Opštine Srebrenica Ćamil Duraković. Izetbegović je posjetu Ban Ki-muna Memorijalnom centR.P. ru nazvao hrabrom.

Evropa nije zaboravila odgovornost Šef evropske diplomatije Žozep Borel i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji povodom godišnjice genocida u Srebrenici uputili su zajedničku izjavu. - Obilježavajući 26. godišnjicu genocida u Srebrenici, naša zajednička dužnost je da ga se zauvijek sjećamo. U nedjelju će biti ukopano još 19 žrtava. Poštujemo sjećanje na njih i na sve žrtve kao i one koji se još uvijek vode kao nestali. Dijelimo tugu sa njihovim porodicama i onima koji su preživjeli, čiji su životi zauvijek izmijenjeni- kazali su. Oni napominju kako Evropa takođe nije zaboravila svoju vlastitu

odgovornost zbog nemogućnosti da spriječi genocid u Srebrenici, jednog od najgorih zločina u modernoj evropskoj istoriji. -Srebrenica nas sve bolno podsjeća na potrebu da se čvrsto i odlučno zalažemo za mir, ljudsko dostojanstvo i sve vrijednosti koje čine temelj naše Unije. Služenje pravdi i izgradnja boljeg društva najbolji su načini sjećanja na one koji su sistematski i s namjerom ubijani. To je neophodan korak u radu na boljoj zajedničkoj budućnosti svih Evropljanakazali su. Oni kažu kako ne može biti nekažnjivosti.

Oni su povodom 26 godina od genocida i drugih zločina u Srebrenici, u kome su pripadnici vojske Republike Srpske 1995. godine ubili više od osam hiljada civila bošnjačke nacionalnosti apelovali na Vladu i Skupštinu da donesu odluku kojom će i zvanično proglasiti 11. jul danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici - Samo nedvosmislenim suočavanjem sa prošlošću i gledanjem istini u oči, možemo učiniti da žrtve genocida u Srebrenici i svih drugih zločina dobiju poštovanje koje zaslužuju, a budući naraštaji budu pošteđeni novih stradanja – kazali su iz Akcije za ljudska prava. Skupština Crna Gora je, ističu, nakon usvajanja Deklaracije o prihvatanju Rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srebrenici 2009. godine, otišla korak dalje nedavnim usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kojom je nedvosmisleno osuđen genocid u Srebrenici. - Skupština je takođe razriješila ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog relativizacije tog genocida. Time je Crna Gora postala jedina država u regionu koja je razriješila ministra zbog relativizacije genocida i usvojila čak dva skupštinska akta o genocidu u Srebrenici. Prije samo nekoliko dana, Rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici usvojila i Skupština Kosova – piše u saopštenju. Rezolucija, međutim, dodaju, samo ,,naglašava značaj i potrebu da se ustanovi 11. jul danom sjećanja na žrtve Srebrenice“ (čl. 5 Rezolucije), što je drugačije od inicijalnog predloga kojim je predviđeno da Skupština ,,proglašava 11. jul Danom sjećanja na žrtve Srebrenice“. HRA će u nedjelju, 11. jula, učestvovati na memorijalnom okupljanju pod nazivom ,,Dušom za Srebrenicu“, koje organizuje Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori povodom obilježavanja evropskog Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i Dana sjećanja na civilne žrtve ratova vođenih na prostorima bivše Jugoslavije u periodu 1991-2001. godine. sl.R.

POVODI: Srbija u grupi demografski najstarijih zemalja Evrope

Za dvije decenije milion stanovnika manje BEOGRAD - Migracije, veći mortalitet od nataliteta i ekonomska nesigurnost doprinijeli su da se stanovništvo u Srbiji od 2000. godine do danas smanji za 980 hiljada ljudi, a Srbija nađe na desetom mjestu u svijetu po odlivu mozgova. Iako prema tvrdnjama političara na vlasti Srbija krupnim koracima grabi ka svijetloj budućnosti i što je, prema statistici, prosječna plata u martu 550 eura i dalje je veći broj onih koji napuštaju zemlju nego povratnika. – Ovaj problem nije detektovan na vrijeme i sada se ne može brzo promijeniti – ocijenio je Ratko Dmitrović, ministar za brigu o porodici i demografiju, saopštivši i da se sa migracijama susrijeće cijela Evropa i da to nije za utjehu.

statistika

Republički zavod za statistiku objavio je početkom jula procjenu da je broj stanovnika u 2020. godini 6.899.126 osoba sa negativnom stopom rasta od -6,7 odsto. Podsjetimo, prema posljednjem popisu iz

Evropski statistički zavod naveo je prošle godine da se dnevno iz Srbije isele 142 osobe što je na godišnjem nivou 52.049. Danas je svaki peti stanovnik Srbije stariji od 65 godina, a od 160 opština u Srbiji samo njih sedam ima pozitivan prirodni priraštaj 2011. godine Srbija je imala 7,2 miliona stanovnika. Demografi često upozoravaju na negativan priraštaj. Evropski statistički zavod naveo je prošle godine da se dnevno iz Srbije isele 142 osobe što je na godišnjem nivou 52.049. Prema istim podacima, u posljednjih 11 godina, (do 2020. god.), 336 hiljada ljudi iz Srbije je dobilo dozvole za odlazak u EU iako se oni koji odu ne odjavljuju iz mjesta boravišta u Srbiji. Ima i onih koji se vraćaju u Srbiju, ali njihov broj ne prelazi dvije hiljade godišnje. Demograf Vladimir Nikitović je još prije godinu upozorio da je za smanjenje ,,bijele kuge“ osim populacionih mjera važan i broj žena

u reproduktivnom periodu. Danas je svaki peti stanovnik Srbije stariji od 65 godina, a od 160 opština u Srbiji samo njih sedam ima pozitivan prirodni priraštaj. - Srbija je jedna od deset zemalja koje imaju najbrži pad broja stanovnika i treba razmišljati o tome da će razvijene zemlje pokušati da brzo povrate ekonomiju nakon pandemije korona virusa te će nastojati da privuku mlado stanovništvo ocijenila je u februaru Gordana Bjelobrk, šefica odsjeka za demografiju Republičkog zavoda za statistiku. Ona je navela da Srbija od 1992. godine ima negativan prirodni priraštaj, u velikom broju opština takav priraštaj je čak od 60-ih godina i sve to utiče na

zarade, a ekonomskom politikom su dovođene fabrike koje su zapošljavale ljude sa nisko plaćenim poslovima.

velike socijalne Razlike

Beograd

smanjenje mladih generacija koje učestvuju u rađanju.

PoPulacione mjeRe

Iako je Vlada Srbije odobrila 5,5 miliona eura za populacionu politiku, te mjere su često administrativno komplikovane i očigledno neadekvatne. Dešavalo se da žene kada ostanu u drugom stanju dobijaju otkaz, ali i pri razgovoru za posao poslodavac ih prvo pita da li planiraju potomstvo. - Iskustva sa terena govore da ih poslodavci često obeshrabruju ili čak kažnjavaju lošije plaćen-

im radnim mjestom ukoliko rađaju dvoje ili troje djece kaže ministar Dmitrović. Sa druge strane, porodice koje mogu da koriste pomoć države za podizanje djece treba da prođu veliku birokratsku proceduru da bi ih dobili. Zato se sve češće dešava da se u humanitarnim akcijama preko medija prave i popravljaju kuće siromašnim stanovnicima i prikuplja pomoć za njihov opstanak. Prema riječima ekonomiste Saše Đogovića, u visini plata prednjači javni sektor što je i povećalo prosječnu cijenu

Prema nekim istraživanjima, 1,8 miliona ljudi u Srbiji sebi može da priušti samo puko preživljavanje, a jedna petina građana Srbije ima deset puta veća primanja od petine građana sa najnižim primanjima. -Nizak životni standard, neuređena država i neizvjesna perspektiva utiču na odluku o napuštanju zemlje - rekla je prof. dr Gordana Matković koje je bila ministarka za rad, boračka i socijalna pitanja u Vladi Zorana Đinđića. Ona je prošle godine upozorila i da su razlozi velikih nejednakosti najvećim dijelom vezani za položaj na tržištu rada, ali i da ,,odsustvo vladavine prava i korupcija doprinose sve većim socijalnim razlikama“. Upravo je i EU u svom posljednjem izvještaju o Srbiji izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog političkog uticaja na pravosuđe i umjereni napredak u borbi protiv korupcije. violeta cvejić

Društvo

Neđelja, 11. jul 2021.

INTERVJU: Prof. dr Šerbo Rastoder, istoričar PODGORICA - Izgleda surovo kada kažem da Srbija ništa ne radi novo ili drugačije od onog što je uvijek radila. Zato suštinsko pitanje nije: što rade oni, nego ono šta mi radimo? Postoji velika mogućnost ekonomskog podjarmljivanja Crne Gore. I to jeste realna opasnost. Ne manja od one ko kupuje medije po Crnoj Gori? Može li se ponovo desiti da se Crna Gora ,,pokrije“ medijski i kulturno i da vam postane svejedno čiji je neki ekonomski resurs - kaže u intervjuu Pobjedi istoričar, prof. dr Šerbo Rastoder. On se boji da rupe u crnogorskoj državnoj kasi ne popune srpski novci. POBJEDA: Uoči petnaestogodišnjice nezavisnosti napustili ste Politički savjet Ure. Tada ste objasnili da ,,dio nas iz Političkog savjeta Ure smatra da nam više tamo nije mjesto iz razloga što mi kao osnivači i pisci temeljnih programskih načela Ure smatramo da nije ispoštovano sve ono za što smo dogovorili i da sve ono što je bio naš cilj, motiv i program na neki način ne korespondira sa onim što je danas objektivnost politike koja se vodi“. U kom pravcu je otišla partija čiji ste nekadašnji osnivač? Da li uopšte jedna građanska i crnogorska partija može biti dio ovakve vlasti koja do temelja urušava Crnu Goru? RASTODER: Istina je da smo napustili Uru onda kada smo kao osnivači procijenili da ima ,ne toliko odstupanja, koliko kompromisa sa našim programskim načelima. Naravno, da nam ne pada na pamet da pljujemo po svom ,,političkom čedu“. Naprotiv, dužni smo da kažemo da nije bilo Ure i njenog zalaganja, slika Crne Gore bi posve bila drugačija nego je danas i da je smiješno optuživati tu mladost, zato što je DPS ne samo izgubio izbore nego svaki koalicioni kapacitet, što je Uru ostavilo bez mogućnosti izbora. Želim da kažem da je plotun optužbi prema Uri bio posve neopravdan iz razloga što je to bila i jeste jedina izvorna, građanska i suverenistička opcija unutar vladajuće koalicije. Upravo takva pozicija je bila smetnja svima, i onima u vlasti i onima u opoziciji. No, stvari teku dalje. To što smo mi otišli je moguće i normalno (za jedan dio Ure i poželjno). Činjenica da su zadovoljni i oni koji su otišli, a vidim i oni koji su ostali. Želimo im svako dobro jer vjerujemo u njih, jer ako bi bilo drugačije onda smo stvarno ,,grešni“ jer su naš izbor. Druga je stvar kada se dočepaš vlasti pa pomisliš da si ,,pametan“, a sasvim druga kada na nju gledaš kroz ideale koje si ugrađivao i sanjao. Prema tome, ne treba to prenaglašavati i treba dati šansu toj mladosti. Vrijeme će pokazati da li je crnogorska mladost izvorno bahata i vlastoljubiva ili posvećena razvoju svoje države. POBJEDA: Kako vidite ulogu SPC u Crnoj Gori? Odakle ovolika podrška i da li je moguće da u 21. vijeku premijera jedne evropske države bira crkva druge države? Da član njegovog kabineta negira genocid u Srebrenici? Premijer svako malo ide po manastirima

Jedan dio Ure je želio naš odlazak

Nemam nimalo simpatija prema ministarki Vesni Bratić. Posebno zbog toga što sam šokiran da neko ko je profesor na Univerzitetu ne zna kada je štampana prva knjiga u Crnoj Gori?! Ali ona je nečiji izbor. Sirotica kao takva je dobila ulogu kojoj nije dorasla. Čak mi je simpatičan njen napor da ubijedi sebe da to može. Da bi tako nešto i dokazala ,,vrši sječu knezova po školama“. Po istom obrascu kako su to radili manje-više svi ministri prije nje. To je onaj obrazac partitokratije koji nas je dodatno motivisao da napustimo Savjet Ure – kaže Rastoder

na konsultacije, a ubrzo će potpisati temeljeni ugovor sa SPC kojim će crnogorski manastiri preći u tuđe ruke. U međuvremenu se po evropskim adresama kune da ćemo ostati vjerni integracijama i evropskim vrijednostima. Kako je Crna Gora došla u ovu šizofrenu situaciju? RASTODER: Često sam na raznim skupovima u analizi ovoga fenomena ukazivao n a s l j e d e ć e. U v r i j e m e socijalizma sva sociološka istraživanja su pokazivala da je stepen ateizma u Crnoj Gori bio veći nekoliko desetina puta nego u bilo kojoj sredini u bivšoj jugoslovenskoj državi. Po padu komunizma stepen teizma je bio opet među najvećim. Na šta to mene upućuje? Mislim da vjera na ovim prostorima nije dominantno duhovnost, nego politički folklor. Koga je to iznenadilo? One koji su imali ambiciju da mijenjaju političku boju tog folklora. To se može samo upravljanjem procesa, a ne hajdučkim upadima. Tako nešto zasnivam na saznanju da li je bilo potrebno (i jednima i drugima da zakone donose nakon ponoći) i da li je neko iz prethodne vlasti ,uopšte, ,,branio“ svoje ,,djelo“ ili su se sakrili u mišju rupu, gurajući druge da ,,brane njihovo djelo“? Uz to, ništa nije urađeno da se Zapadu to ne učini kao obračun ,,komunista sa crkvom“ na šta su alergični, kao i na svako uplitanje u pitanje svojine. Kada je to palo, svi su ućutali. Cijenim da kada se konačno potpiše ,,temeljni ugovor“ da će opet svi ućutati. Ja nemam uvid u sadržaj tog dokumenta, te ga ne mogu komentarisati i to bih veoma rado analizirao onda kada bi mi neko poslao njegovu sadržinu, što bi mi dalo za pravo da ga kvalifikujem ovako ili onako. POBJEDA: Kolika je tu odgovornost Ure koja u svemu tome vrlo voljno učestvuje? RASTODER: Uru niko ne optužuje za ,,djelo“ nego za savezništvo sa tvorcima ,,djela“. To što nijesu mogli sa bilo kim drugim da mijenjaju ono što ne valja, nije njihova krivica. Svjedok sam koliko je ta mladost bitno doprinijela ,,popravkama“ nekih rješenja koja u konačnom ni za koga ne bi trebala biti sporna. POBJEDA: Čini se da Crna Gora nikada nije bila podjeljenija. U današnjem crnogorskom društvu se dijelimo po vjeri, naciji, crkvi, identitetu, neki su naši, neki su njihovi, neki su bivši, a

Šerbo Rastoder

Negiranje genocida umobolno POBJEDA: Danas se obilježava godišnjica genocida u Srebrenici, a Crna Gora ima članove Vlade koji su Leposaviću čestitali na izjavi da se genocid nije desio. Možda to najbolje oslikava situaciju gdje je danas Crna Gora? Možemo li naprijed? RASTODER: Izglasavanjem Rezolucije sa ogromnom većinom glasova Crna Gora je pokazala šta misli o tome. I to je svijetli primjer u regionu koji pokušavaju svi slijediti. To što neki ministar, član Vlade, pa da je i čitava

neki novi. Zašto su podjele jedina konstanta crnogorskog društva? RASTODER: Mislim da je to malo prenategnut zaključak. Bar za nas koji smo svjedoci 90-ih. Istina je sljedeća: da aktuelna vlast nije imala nikad jaču opoziciju i unutar nje i vani. Takva pozicija produkuje virtuelno stanje i naraciju koja stvara dojam o podijeljenosti. Apsurd te pozicije je da niko ne želi izbore: ni opozicija ni vlast? Zašto? Mislim zbog toga što političke elite parazitiraju (pardon egzistiraju) sasvim dobro na virtuelnoj naraciji koja proizvodi virtuelno stanje. Proizvodnja nesigurnosti kod običnog građanina (oni čitaju birača) je strateški cilj svih priprema za izbore. Rezultat: društvo stagnira, elita egzistira. POBJEDA: Uplitanje Srbije u sva unutrašnja pitanja Crne Gore je najveći politički i bezbjednosni izazov. Sada će preko investicija u Elektroprivredu i Luku Bar i ekonomski ,,pokoriti“ Crnu

Vlada osporavaju presude međunarodnog suda, institucije UN se može čitati kao analfabetska politička glupost. Zašto? Zato što niko obrazovan verifikovanu pravnu činjenicu, koja je postala istorijska, ne može dovoditi u pitanje. Odnosno, to je uzaludan posao. Dovodi li neko u pitanje presude Nirnberškog suda? U pravnoj proceduri, pravnom procesu, greškama on je bio bar deset kopalja ispod Haškog. Pada li nekom na pamet da kaže da je Julius Štrajher patriota? Samo umobolnima i plitkoumnima.

Goru. Ostaće naše granice, ali ćemo biti srpska provincija, jer Vučić ne žali para. Pitam Vas kao istoričara, kako je ,,srpski svet“ postao naša budućnost? RASTODER: Izgleda surovo kada kažem da Srbija ništa ne radi novo ili drugačije od onog što je uvijek radila. Zato suštinsko pitanje nije: šta rade oni, nego ono šta mi radimo? S pravom ukazujete na mogućnost ekonomskog podjarmljivanja Crne Gore. I to jeste realna opasnost. Ne manja od one ko kupuje medije po Crnoj Gori? Može li se ponovo desiti da se Crna Gora ,,pokrije“ medijski i kulturno i da vam postane svejedno čiji je neki ekonomski resurs. Nemam nikakvih simpatija prema Vučiću. Ali ne mogu da ne primijetim da je čovjek, očigledno, uspio da zatvori rupe u kasi i da ima para. Kako će ih trošit nije moja briga, ali jeste ona, šta bi sa rupama u državnoj kasi moje države, jesu li zakrpljene da ne curi na sve strane? Ako jesu, onda

ne moram prodavati da bih preživio, ako nijesu…? POBJEDA: Najveću štetu Crnoj Gori čini četvorostruka ministarka Vesna Bratić koja se okomila na Fakultet za crnogorski jezik, na kulturne stvaraoce, na kompletan crnogorski identitet. Sada smjenjuje desetine kadrova u prosvjeti. Na djelu je sistemsko uništavanje crnogorske države preko kulture i obrazovanja. Vidite li izlaz iz ove situacije i zašto Crnogorska akademija nauka ćuti, zašto ćuti većina crnogorskih intelektualaca, zašto se niko sa Univerziteta ne oglašava? RASTODER: Nemam nimalo simpatija prema pomenutoj osobi. Posebno zbog toga što sam šokiran da neko ko je profesor na Univerzitetu ne zna kada je štampana prva knjiga u Crnoj Gori?! Ali, ona je nečiji izbor. Sirotica kao takva je dobila ulogu kojoj nije dorasla. Čak mi je simpatičan njen napor da ubijedi sebe da to može. Da bi tako nešto i

dokazala ,,vrši sječu knezova po školama“. Po istom obrascu kako su to radili manje-više svi ministri prije nje. Sjećam se Miša Obradovića koji je udomio stotine izbjeglica po školama i na funkciji direktora, sve dok mu jedan nije postavio ,,barikade“ ispred voza negdje u Zeti. Meni je bio posebno simpatičan jer je to za njega bila igrarija. Šta želim da kažem?Ako ministarka primjenjuje isti obrazac kao njen prethodnik, vlast dobija glasove a prosvjeta tone sve dublje. To su posljedice koje se liječe decenijama. To je onaj obrazac partitokratije koji nas je dodatno motivisao da napustimo Savjet Ure. Odnosno, onaj obrazac mišljenja koji sve pravda izgovorom: A šta su radili oni prije nas, pa vam nije smetalo! Dok god vlast ne bude težila da joj prethodna ne bude uzor u lošim primjerima, mi ćemo tonuti. Nažalost, onda kada postane jasno da sve radite kao i oni prije vas, ne ostaje ništa bez da kažemo: Džabe smo krečili. I samo jedna rečenica oko navodnog ,,ćutanja“ CANU. Znam da ovo najviše potenciraju oni kojima smeta ,,akademski dodatak“, ali ne i privilegije ,,istaknutog kulturnog stvaraoca“ koje su se ,,dijelile između sebe“, a nijesu bile stvar izbora poput članstva u CANU. Mislim da CANU treba da ćuti, jer kad je god bilo drugačije, to je bila samo potreba da se iskaže lojalnost prema nekome. CANU ne ćuti u onome što je njena osnovna misija. To što javnost o tome dovoljno ne zna je rezultat samo procjene nekih centara moći da im nije dovoljno ,,lojalna“. Uostalom, pitanje je zašto neki mediji (ni)jesu pratili aktivnosti CANU, jer sam siguran da bi shvatili da su ovakva pitanja suvišna. POBJEDA: Uoči 21. maja promovisana je Vaša knjiga „Parole ili činjenice? Za pravo, čast i slobodu Crne Gore“. Tada ste rekli ,,da se Crna Gora ne voli samo mahanjem, već radom i znanjem. To ne znači da smo protiv onih koji mašu, već da želimo da afirmišemo rad i znanje kao temelj za bolje društvo i život, čemu svi težimo“. Koliko je, u ovom momentu, kada se bezočno prekraja crnogorska istorija bitna ova knjiga? RASTODER: Koliko je bitna ova knjiga, sada vam ne mogu reći. Kao što to nijesam mogao ni nakon izlaska ,,Skrivane strane istorije“… Ono što znam je da sam uložio napor da na suštinska istorijska pitanja posljednjih stotinu godina crnogorske istorije ponudim objektivan, logičan, sistematičan, mjerljiv i provjerljiv odgovor. Dakle, naučan. A to se ne mjeri danima, mjesecima, pa ni godinama. Istina je da zagovaram stav da se Crna Gora ne voli samo mahanjem, nego radom i znanjem. To ne znači da ne treba mahati, ali je to politički folkLor. Takođe je istina da su ovom stavu oponirali neki ,,folklorni Crnogorci“ na način kojeg bi trebalo da se stide. Ne pominjem im imena, jer će se prepoznati, ali im poručujem - patriotizam je raditi, stvarati i plaćati porez i ne doživljavati državu kao kravu muzaru nego raditi sve što je u vašoj moći da nam svima u njoj bude ljepše. M.JOVIĆEVIĆ

Povodi

Neđelja, 11. jul 2021.

Kampanja mladih lidera Instituta za napredno liderstvo u politici iz šest političkih partija

Krivokapić je magistarka političkih nauka i u programu predstavlja Građanski pokret Ura, dok je Prelević predsjednik Omladine i član Glavnog odbora Socijaldemokrata. Oni su sa kolegama alumnistima iz Demokratske partije socijalista, Demokratske Crne Gore, Bošnjačke stranke i Socijaldemokratske partije osmislili kampanju kojom žele ukazati da smo u pogledu identiteta prevashodno svi ljudi, a da se na to grade svi ostali identiteti.

Nacionalizam dolazi iz neznanja Prelević: Kad nam novčanici budu deblji i puniji, biće i sve deblja koža na koju udaraju kako bi iz nas izvukli nacionalizam Krivokapić: Treba uvijek da težimo da budemo ljudi, da poštujemo jedni druge, da izgrađujemo ličnost na nekim čvrstim osnovama i uvijek osjećamo mir u sebi D.MALIDŽAN

PODGORICA – Nacionalizam dolazi iz neznanja i needukovanosti i predstavlja atak na svakog čovjeka u državi. Najbolji način da se usprotivi ovoj pojavi je da se poboljša ekonomski standard građana, te da se mladima pošalje poruka da nacionalizam nije u trendu – ocijenili su u razgovoru za Pobjedu alumnisti Instituta za napredno liderstvo u politici, učesnici projekta „Jede li se nacionalizam?“ Nina Krivokapić i Aleksa Prelević.

LJUDSKOST

Jedan od ciljeva kampanje je kreiranje nove politike identiteta koja bi bila postavljena značajno šire, „individualistički“, i ne bi bila bazirana na traumama iz prošlosti. Krivokapić objašnjava da to znači da su se oni kao mladi ljudi okupili, možda ideološki potpuno suprotno okrenuti sa različitim gledištima kako ovaj svijet i naša država treba da izgledaju, zabrinuti zbog situacije u zemlji i društvu. - Naš koncept je baziran na individualističkim osnovama u smislu da se oslobodimo prvenstveno identiteta nacionalističkog, već da ljudski identitet bude prioritet i ono što je Sokrat govorio: „Najvažniji identitet čovjeka je čovjekova duša“ – istakla je Krivokapić. Svjesna je toga, kako je rekla, da nacionalni identitet igra veliku ulogu u emocijama ljudi, ali su oni okrenuti ka čovjeku i njegovoj unutrašnjoj ljepoti. Njen kolega Prelević dodaje da identitet posmatra u građanskom konceptu, o kom, ocjenjuje, svi govore a jako malo se vidi na djelu. - On je srž oko kojeg mora da se gradi sva ostala politika. Samo na taj način i naša ekonomija i naša politika i razmišljanje može da se unaprijedi. Nacionalistička priča u Crnoj Gori je izve-

Nina Krivokapić

Aleksa Prelević

dena iz proporcija, odnosno nacionalizam najviše vidimo na društvenim mrežama i kod pojedinaca. Nažalost, to je bučnije, više se čuje od onog kulturnog, građanskog dijela Crne Gore. Nacionalizam kao takav dolazi iz neznanja i needukovanosti – smatra Prelević. Krivokapić dodaje da nacionalizam dolazi i iz nedostatka emocionalne inteligencije, dodajući da je jako lako manipulisati emocijama ljudi.

STANDARD

Prelević smatra da je došlo vrijeme da strastveno debatujemo o ekonomskim temama. - Da debatujemo o tome koji park i na koji način treba uraditi, o tome kako treba da sačuvamo i nadogradimo prirodne ljepote našeg grada i naše države, da debatujemo o stvarima koje su nažalost zapostavljene. Svi imamo neka rješenja, ali nažalost od glasne buke nacionalizma ne mogu da se čuju. Zaslijepljeni smo slikom koja nije prava ni ove države ni građana –



Najbolji način da se liječe te neke rane koje su ponesene iz porodice a koje se odnose na nacionalizam je u društvu, odnosno da bude jasno da to nije „in“, da nije u trendu i čim nije takvo mnogo manje ljudi će to ispoljavati – smatra Prelević

naglasio je Prelević. Na pitanje da li je moguće sada govoriti o građanskom identitetu, ako je nacionalni u fokusu, oboje odgovaraju potvrdno. - Svako od nas je čovjek prvenstveno, svi imamo potrebu da pomognemo i ponudimo ljubav, zaštitu, te da budemo dobri i solidarni – odgovorila je Krivokapić. Možda se to, kako je opisala, sada ne vidi zato što ljudi „udaraju“ jedni druge tamo gdje je „najtanje“, gdje su ljudi emocionalno vezani i gdje ne postoji emocionalna inteligencija da osmjehom i ljubavlju odgovorimo, nego imamo potrebu da vratimo istom mjerom. - Trebalo bi da povedemo računa o tome kako da reagujemo na napade, a kad je više onih koji građanski djelaju i ljudski, manje će biti nacionalizma i šovinizma koji je vidljiv – ocijenila je Krivokapić.

Njen kolega dodaje da je jasno da građanski identitet postoji. - Nalazi se u svakome ko je spreman da napravi kompromis, da sjedne i razgovara i da to radi otvorenog uma i srca. Vidjeli smo na mnogim, bitnim primjerima kako se brzo u jedan ili dva dana ujedinimo da bismo riješili nešto što je trenutno problem u državi. Mislim da na taj način možemo da riješimo mnoge probleme – ističe Prelević. Smatra i da kad nam novčanici budu deblji i puniji, biće i sve deblja koža na koju udaraju kako bi iz nas izvukli nacionalizam, te da su zato, uzimajući u obzir ekonomsko stanje, one podjele koje vidimo u društvu – vještačke i trenutne. Krivokapić dodaje da su alumnisti svi različiti, sa različitim identitetima, ali da jedni druge prihvataju i razumiju. - Ono što nemamo u sebi pronalazimo u drugima i u tome je ljepota – naglasila je naša sagovornica.

TRENDOVI

Krivokapić ocjenjuje i da živimo u multikulturalnom

društvu, ali ne i u interkulturalnom. Komentarišući, iz tog ugla, istraživanja koja pokazuju da je etnička distanca među mladima sve veća ona kaže da se identitet počinje graditi u porodici. - Ako roditelji imaju neke negativne emocije ili loša djelovanja pred djecom kad su u pitanju nacionalističke teme, naravno da će dijete da poprimi sve to i da brani taj svoj identitet iz kuće – smatra Krivokapić. Optimistična je da se to može i promijeniti. Njen kolega Prelević dodaje da mlađe generacije, osim onoga što nauče u porodici, kupe znanja i iz savremenih trendova, odnosno onoga što je „in“. - Najbolji način da se liječe te neke rane koje su ponesene iz porodice a koje se odnose na nacionalizam je u društvu, odnosno da bude jasno da to nije „in“, da nije u trendu i čim nije takvo mnogo manje ljudi će to ispoljavati – smatra Prelević. Krivokapić dodaje da treba da ostavimo iza sebe nešto što će biti lično naš pečat, što ćemo mi nadograđivati

Ironijom do suštine

Vizual za kampanju

Govoreći o vizualima za kampanju, Krivokapić je objasnila da se radi o ironiji, odnosno da se kroz humor prikaže određena situacija. - Istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta lani je pokazalo da 47 odsto ljudi navodi ekonomske probleme kao krucijalne u državi i društvu. Htjeli smo kroz ironačin način da upitamo: Pa da li nas nacionalizam onda hrani, da li puni džepove? On nas možda drži sitim u trenutku kad želimo da se nadglasamo sa nekim, pokažemo da je naš identitet veći od nečijeg, ali šta smo s tim postigli? Niti je ostavio sitost, niti učinkovist – naglasila je naša sagovornica.

Otvoreni za saradnju Prelević je istakao da su, s obzirom na to da u projektu učestvuju predstavnici šest partija, vlasti i opozicije, sigurno imali puno dnevnopolitičkih tema, ali su to sve ostavili po strani i našli zajedničku osnovu na kojoj će da grade. - Dobili smo i podršku i organa i predsjednika partije, što znači da smo došli do nečega do čega do sada nijedan predstavnik mladih nije došao u Crnoj Gori – ističe Prelević. Krivokapić objašnjava da su oni kao alumnisti Instituta za napredno liderstvo u politici pokrenuli kampanju, ali da su otvoreni za svakog ko želi da se priključi.

na naslijeđeni nacionalni ili vjerski identitet.

KONSENZUS

Na pitanje kako postići konsenzus za stvari koje dijele građane Crne Gore, poput pitanja genocida u Srebrenici koje segment društva relativizuje, naša sagovornica je rekla da oni ne žive u prošlosti, pa ni u budućnosti, nego u ovom trenutku i šta sada mogu promijeniti da svima bude lijepo. - Ne treba da se vraćamo, niti da naše umove umaramo pitanjima šta se desilo devedesetih ili prije toga. Niti smo tada živjeli niti to osjetili na svojoj koži i samo bismo otvorili rane ljudima koji su to preživjeli i proživjeli – rekla je Krivokapić. Prelević dodaje da oni samo poštuju osnovne ljudske i moralne principe. - Mi nismo istoričari. Došlo je vrijeme da se u ovoj državi stručnjacima prepuste stručne stvari. Ako su istoričari stručnjaci za istoriju, onda oni treba na jednom naučnom skupu da rasprave stvari koje nas dijele i da daju jedan konačan odgovor. To je njihov posao, a naš posao je da postupamo po nekim principima osnovne kulture – smatra Prelević. Za njega je osnovna kultura da poštuje svog sagovornika, njegovo ime i prezime, njegovu vjeroispovijest i njegovo mišljenje. Krivokapić dodaje da razlike među ljudima treba da su čar i ljepota, te da je potenciranje nacionalizma u Crnoj Gori „atak na svakog čovjeka“. - Treba uvijek da težimo da budemo ljudi, da poštujemo jedni druge, da izgrađujemo ličnost na nekim čvrstim osnovama i uvijek osjećamo mir u sebi – zaključila je KriJ. BEHAROVIĆ vokapić.

Kultura

Neđelja, 11. jul 2021.

Novinar i publicista Aleksandar Đuričić za Pobjedu povodom novog djela „Glogi“ I. MANDIĆ

Knjiga pamćenja opasnog mangupa Aleksandar Đuričić u razgovoru sa novinarkom Pobjede

Sve je u ovoj knjizi novo, jer mi ništa od ovoga nijesmo znali. Glogovac jeste davao odlične intervjue, bio je filozof modernog doba, ne u hegelovskom smislu već u njegovom. Fascinantno je što su ga jednako voljeli navijači i akademici, mladi glumci i bardovi glumišta – kazao je Đuričić PODGORICA – Trenutak kada je poput munje odjeknula vijest o odlasku Nebojše Glogovca, kao da je sjedinio sve one tuge – i roze čarape iz filma „Ubistvo s predumišljajem“, i nestanak Kaje u „Nebeskoj udici“... Zbog toga je, čini se, i svjedočanstvo o njegovom životu, objedinjeno u knjizi „Glogi“ Aleksandra Đuričića, dočekano jednako emotivno – sa jedne strane srećno, a opet jednako sjetno. Đuričić je u svojoj knjizi oslikao sjećanja, anegdote, sagradio ulice sjećanja kroz koje je prošlo oko 40 ljudi sa kojima je Glogovac na različite načine dijelio svoj život. Uradio je to umješno, što i ne čudi, budući da je, pored novinarskog posla, do sada objavio nekoliko zapaženih publikacija. Kao prvijenac je objavio „Posle fajronta – Knjiga o Paji“, romansiranu biografiju Pavla Vuisića, dok je za drugu knjigu „Čuvarkuće, udovice pisaca“ dobio nagradu „Dejan Medaković, za dugo sjećanje“, koja se dodjeljuje za memoarsku prozu. Treću knjigu – „Tajne slavnih Srba“, objavio je 2019. godine. U rodnu Podgoricu ovog puta ga je dovela promocija posljednje knjige, a u razgovoru za Pobjedu govori i o savremenom novinarstvu i umjetnosti. POBJEDA: U uvodniku knjige „Glogi“ zapisali ste da postoje neke smrti koje nas pogode ispod pleksusa, a da pokojnika nijesmo ni poznavali. Koliko je onda ovaj rukopis omaž jednom od najvoljenijih glumaca, a ujedno i dar za sve one koji su njegov odlazak doživjeli lično? ĐURIČIĆ: Postoje smrti koje nas zaista potresu iako nam neko nije blizak krvno ili prijateljski. To su oni dani kada zbog količine šoka ili stresa ko-

ji doživite možete da opišete šta ste tačno radili. Ja se tako sjećam tog 9. februara i taj dan je zauvijek urezan u mom, ali i u sjećanju ljudi u regionu ili svijetu. Sjećam se da su me zvali ljudi iz Londona, koji su ga znali samo iz pozorišta ili televizije i plakali. Njegov odazak je bio bolan za sve, jer je bio multitalentovan, a sa druge strane nekako čovjek. On je propagirao vrijednosti koje su možda u ovim vremenima zaboravljenje – prijateljstvo, držati datu riječi, ne praviti kompromise. Ova knjiga jeste omaž njemu, ali osim toga, kako je Vida Ognjenović rekla na jednoj promociji, ovo nije knjiga sjećanja nego pamćenja. Zaista treba da ga pamtimo sa svim njegovim osobinama dobrim i lošim, velikim ulogama i onim koje, prema njegovom dojmu, nijesu bile takve. Jedna zaista specifična ličnost. Promovišiću ovu knjigu otkrio sam da postoji nešto što se zove „Glogovčeva generacija“. I to nema veze sa godinama već sa životnim vrijednostima. On je bio simbol jednog autentičnog, brzog života, veliki prijatelj, opasan mangup u najboljem smislu te riječi. POBJEDA: Glogovca smo voljeli kroz uloge, a još više cijenili zbog odnosa koji je imao prema svijetu kada je bio on, a ne neki od likova ko-

je je tumačio. Šta je to što donosi ova knjiga novo o njegovom životu? ĐURIČIĆ: Sve je novo, jer mi ništa od ovoga nijesmo znali. On jeste davao odlične intervjue, bio je filozof modernog doba, ne u hegelovskom smislu već u njegovom. Fascinantno je što su ga jednako voljeli navijači i akademici, mladi glumci i bardovi glumišta. Otkrili smo njegov pjesnički talenat. Prvi put su objavljene neki od njegovih stihova. Pisao je u kontinuitetu, još od studenskih dana. Jednu pjesmu je ustupila Nela Mihajlović. Nju je ona izvodila na nekim književnim i pjesničkim večerima, ali nikada nije otkrivala ime autora. Decenijama je čuvala taj rukopis. Druga pjesma je „Tužno pozorište“ koju nam je ustupila njegova supruga Milica. Takođe, otkrili smo njegov umjetnički rad „Lubenica“, iza koje stoji zanimljiva priča. On je slučajno, kada je šetao sa sinom po Kalemegdanu, našao parče drveta koje je godinama obrađivao i maštao o tome da će biti izložen na Oktobarskom salonu. Ima oblik bivše Jugoslavije, sa jedne strane je crvena kao lubenica, a sa druge je kao print ljudskog mozga. Bio je posvećen svemu što je radio, a mnogi njegovi prijatelji čuvaju SMS poruke, koje su bili poezija i poetika. Jedan od njegovih prijatelja Toma Paliković, ima tri

telefona u kome su samo njegove poruke. POBJEDA: Vaša novinarska karijera bogata je brojnim razgovorima sa velikim imenima. Ipak, kako ste i sami kazali, nije se ukazala prilika da profesionalno sarađujete sa Nebojšom. Budući da ste ga i Vi bolje upoznali kroz ovu knjigu, je li ostala žal za nečim? ĐURIČIĆ: Kada sam povodom knjige razgovarao sa Jagošem Markovićem, kod kog je Nebojša igrao u „Sumnjivom licu“, rekao sam mu: „Ali Jagoše, samo si jednom radio sa njim“. On mi je odgovorio: „Dobro je, zamisli da nijesam nijednom, to sebi ne bih oprostio“. Raditi knjigu bilo je emotivno nadraženo jer je sve svježe i ljudi o njemu ne mogu da govore u prošlom vremenu. Da li mi je žao što ga nijesam intervjuisao? Bilo je dok nijesam napisao ovu knjigu. Nekako sam računao da je tu, doći će vrijeme za veliki intervju. Međutim to se nije desilo, ali pošto to neko od gore vidi sve, dogodilo se da ga na ovaj način upoznam baš dobro. Da na neposredan način saznam sve o njemu. Velika mi je satisfakcija što sam napisao ovu knjigu. POBJEDA: Kroz ranije intervjue Glogovca, ali i kroz Vašu knjigu, odisala je njegova ljubav prema rodnom gradu. Šta Vas veže za Podgoricu? ĐURIČIĆ: Sve me veže. „Budo Tomović“ i bife, u kome sam proveo više vremena nego u Gimnaziji koju sam završio. Vezuje me Stara varoš u kojoj sam odrastao, navijanje za Rukometni klub „Budućnost“ i tadašnjeg najgenijalnijeg trenera Vinka Kandiju koji je napravio šampionsku ekipu. Dosta imam uspomena na Hercegovačku ulicu i Kino kulturu, koji je bio strateška tačka našeg odrastanja. Preispitivanje, traženje sebe, stasa-

Naslovnica knjige „Glogi“

Podgorica se nije odužila Borislavu Pekiću POBJEDA: Prije ove knjige, pisali ste i o bardu glumišta Pavlu Vuisiću, o tajnama znamenitih Srba, donosili svjedočansta udovica poznatih stvaralaca... Šta je to što Vas inspiriše na ovaj rad i ono što bi voljeli da publici ostane u sjećanju poslije čitanja? ĐURIČIĆ: Mi nerijetko zanemarujemo svoju prošlost. Nije mi jasno kako Borislav Pekić, koji je rođen u ovom gradu, nema ulicu, spomenik ili park. Postoji neka tabla u zgradi u kojoj je rođen i to je sve. Nenormalno je da Podgorica nije prigrlila takvog intelektualnog barda i da se na njegovom primjeru ne edukuje generacije. To što Podgorica i drugi ne rade, ja radim na svoj način. Pokušavam da o nekim ljudima koji su bili i jesu značajni za ovu kulturu otkrijem detalje – način na koji su živjeli, stvarali, plakali, voljeli. Da to približim i njihovim savremenicima, nama koji smo mlađi, a naročito generacijama koje su rođene na Instagramu i Fejsbuku i koje žive u telefonima.

vanje. Ove ljetnje vrućine, nigdje nije vruće kao u Podgorici, ali mi i to prija. Emotivna mapa sjećanja. POBJEDA: Kroz svoj rad ste upoznali veliki broj umjetničkih stvaralaca. Kakav je danas Vaš pogled na generacije koje stasavaju? Jesu li svi ljudi koji se bave umjetnošću umjetnici i šta taj pojam sa sobom nosi? ĐURIČIĆ: Nijesu svi ljudi koji se bave umjetnošću umjetnici, kao ni svi koji se bave novinarstvom novinari. Ovo vrijeme donosi neku brzinu, drugačiju vrstu umjetnosti, što je sa jedne strane dobro. Razvija se ulična umjetnost, pa imamo Pijanistu koji je ozbiljan ulični umjetnik, ima armiju ljudi koji ga prate. Sad, neka svako pokuša, neka i Aca Lukas proba da bude književnik, ali to je toliki nonsens da nije ni smiješno nego tužno. Sve je to kratkoročno. Jeste da i nestaje jedna generacija, ali sa druge strane nikada se neće pojaviti novi Paja Vuisić, Gaga Nikolić. Ali sada se pojavio Miša Dragičević koji je dobio prvu nagradu „Nebojša Glogovac“. Dečko je briljantan. U svim oblastima stasavaju novi klinci, drugačiji, ali je i drugačije vrijeme. POBJEDA: Da li se savremeno novinarstvo više svodi na estardizaciju javnih ličnosti, zadiranje u privatne živote, nego na stvaralaštvo ljudi kojima se bavimo? ĐURIČIĆ: Novinarstvo je umrlo, samo to niko još nije zvanično objavio – to bi bio utisak kada bi bilo gdje pogledali kioske. To više nijesu novine nego propagandna sredstva koja služe za zatupljivanje ljudi, vrijeđanje političkih ili drugih protivnika... Prosto su kontaminirane. Na

svu sreću ne sve novine, ali ih je većina takvih. Novinarstvo na kome sam odrastao i volio više ne postoji. Postoje ipak ljudi koji su željni kvalitetnog sadržaja. To vidim po ovom što radim. Intervju koji sam radio sa Merimom Isaković je tako odjeknuo i bio značajan. Čuo sam reakcije od mnogo ljudi iz cijelog regiona. To su ljudi koji to hoće, kojima treba kvalitetan sadržaj. POBJEDA: Koliko je važno da se razgovara o temama kakvo je seksualno nasilje, a sa druge strane kolika je i Vaša odgovornost kao novinara u iznošenju tih činjenica? ĐURIČIĆ: Vrlo je važno govoriti o tome, a ta Pandorina kutija je napokon otvorena. To su uradile i Danijela Štajnfeld, Milena Radulović i druge djevojke. Merima Isaković je došla kao šlag na torti, neko stariji i iskusniji koji ih je sve prigrlio. Ona se i profesionalno bavi time, radi sa žrtvama traume. Jako je važno progovoriti – bilo kada, kome i gdje. To je put ka izlječenju. POBJEDA: Gdje je granica između saosjećanja i profesionalizma? ĐURIČIĆ: Nije važno samo slušati nego i čuti sagovornika. Razumjeti ga i onda to prenijeti. Odgovornost je velika. Desi se da izađem iz uloge novinara, da neke priče lično proživljavam. Novinar u tom svom maratonu nekada mora da stane, poprska vodom da bi mogao da nastavi dalje. Ovo su škakljive teme, ali je važno da su načete. Jeste mi bilo teško da pričam, a tek da pišem. Želudac mi se okretao dok sam pisao i Meriminu i Danijelinu ispovijest i mislim da te tekstove nikada više neću čitati. Svetlana VIŠNJIĆ

Kultura

Neđelja, 11. jul 2021.

U Galeriji umjetničke kolonije u Danilovgradu otvorena izložba djela slikara Romana Đuranovića DANILOVGRAD - U Galeriji umjetničke kolonije u Danilovgradu preksinoć je književnik Pavle Goranović otvorio izložbu radova najnovije produkcije akademskog slikara Romana Đuranovića ističući da se na njegovim djelima slavi dan i načini na koji ga posmatramo, a nazivom teme „Nešto se sprema“ on prevodi stvarnost, upozorava ili najavljuje. Roman Đuranović, prema riječima Goranovića, posjeduje umijeće da „iščupa“ događaje iz neposredne blizine, one koje bismo mogli zamisliti baš danas i baš pred našim očima da se događaju.

NOVI OBLICI

- Potom, vješto ih prenosi u likovnu ravan gdje oni dobijaju nove oblike ali su jednako uvjerljivi kao da ih gledamo sa neke pučine, šanka ili iz automobila. Neka su dobrodošli u svijet svi naši likovi koji iščekuju trenutak kada će postati slika. Oni nam dolaze kao kristalna kocka vedrine. Nije li to sve priprema za umjetnički potez. Onaj trenutak kada žena i muškarac dominiraju platnom koje izlazi iz svojih granica, a u stavu su blaženog iščekivanja, navodno nezainteresovani za okruženje, baš kao što su to i posmatrači. Pa, šta im se to zbiva i u kakvom su to momentu uhvaćeni? Ono kad njihove kretnje izmiču našim očima – je li to neposredno stvaranje slike? „Nešto se sprema“ taj trenutak se produžava, to može biti naziv svih Romanovih prepoznatljivih nastojanja u umjetnosti - istakao je Goranović. Prema riječima poslovne direktorice JU Umjetnička kolonija Vesne Jovović, umjetnost je kreiranje odnosa među ljudima. - Da umjetnost udružuje, povezuje, nadahnjuje tvrdili su i

Živimo u vremenu izvjesne zbunjenosti Slikarstvo je odavno za mene postalo potreba. Uslovi u toku pandemije su meni bili značajni, jer sam imao mnogo više vremena i fokusa na slikarstvo, tako da je bilo veoma plodonosno - rekao je Đuranović

Sa otvaranja izložbe djela Romana Đuranovića

svesrdno nam pomogli da imamo novi izlagački prostor, galeriju, na pragu obilježavanja pola vijeka od postojanja institucije. Jedina nagrada vr-

line je vrlina. Jedini način da imaš prijatelja je biti prijatelj. Dugujemo svim donatorima posebnu zahvalnost - rekla je Jovović i dodala da nije slučaj-

no zašto rekonstruiranu galeriju oplemenjuje izložba „Nešto se sprema“. - Da Roman Đuranović savršeno zna značenje riječi tradicija

i izuzetno poštuje svoje korijene pokazao je kada se obratio sa željom da izlaže upravo ovdje, ali tada u galeriji koja je bila starija od samog postojanja institucije. Utoliko su snaga umjetnosti i ljepota ovdje sveprisutni - istakla je Jovović. Ovim povodom Đuranović je kazao da živimo u uzbudljivom vremenu, vremenu izvjesne zbunjenosti. - Događaji se ređaju bez ikakvog reda i ne znam šta nas još može iznenaditi. Slikam svijet u kojem živimo, to su neki moji pogledi i postavljam pitanja, ne dajem nikad odgovore. Zbog toga se dogodio naziv izložbe „Nešto se sprema“ i razmišljanje na tu temu, koja otvara opet neka na ova pitanja, šta nam se to sprema. Sprema se svašta, ali vidjećemo. Ovo je jedan ne od odgo-

Dobili novi izlagački prostor Predsjednica Opštine Zorica Kovačević podsjetila je da je projekat rekonstrukcije zgrade Umjetničke kolonije, čija je vrijednost iznosila oko 80 hiljada eura, realizovan u saradnji sa Ministarstvom kulture i ministrom Aleksandrom Bogdanovićem. - Pola sredstava smo obezbijedili iz budžeta Opštine, a pola nam je obezbijedilo Ministarstvo kulture i tadašnji ministar Aleksandar Bogdanović. Zahvaljujući tome, dobili smo rekonstruisani objekat, novi izlagački prostor, mjesto za mnoge događaje iz svijeta umjetnosti i kulture, u kojima će građani moći da uživaju - naglasila je Kovačević.

vora, nego jedna od mogućnosti šta bi moglo da se sprema - rekao je Đuranović.

NOVIJI RADOVI

Na izložbi su, kako je pojasnio, sve radovi novije produkcije, jednoipogodišnje, sem jedne slike koja je bila izložena u Njujorku. On je napomenuo da pojam inspiracije za njega ne postoji. - Slikarstvo je odavno za mene postalo potreba. Uslovi u toku pandemije su meni bili značajni, jer sam imao mnogo više vremena i fokusa na slikarstvo, tako da je bilo veoma plodonosno - rekao je Đuranović na prvom događaju u rekonstruisanoj zgradi Umjetničke kolonije na obali Zete. Izložba će bit otvorena do 30. jula radnim danima od 10 do 14 i od 19 do 21 čas. B. K.

Istoričar umjetnosti Miloš Marjanović održao predavanje o crnogorskom vajaru Ristu Stijoviću PODGORICA - Istoričar umjetnosti Miloš Marjanović održao je u Podgorici predavanje ,,Djelo Rista Stijovića i razvoj vajarstva u Crnoj Gori“. U okviru ,,Podgoričkog kulturnog ljeta“, u Galeriji ,,Risto Stijović“, govorio je o djelu i uticaju velikog umjetnika, jednog od najznačajnijih crnogorskih i jugoslovenskih skulptora, začetnika i utemeljivača crnogorskog modernog vajarstva. - Risto Stijović je fantastična osoba i zato je njegova skulptura fantastična. Fantastična u smislu izvornosti, pionirstva u modernoj umjetnosti. Kod Rista prepoznajem još jednu bitnu osobinu, a to je hrabrost - kazao je Marjanović.

SAMOSVOJNOST

Marjanović je istakao da je Risto Stijović od samog starta do kraja svog života zadržao samosvojnost. - Svi profesori koji su ga kritikovali govorili su da postoji nešto u njegovoj skulpturi što plijeni, što izaziva i vuče. Lazar Trifunović je konstatovao: ,,Kod Rista nemate neke velike uspone i padove, promjene i zaokrete“. On je od samog starta svoj i isti. Govorimo o vrlo brzo pronađenom svom izrazu koji je njegovao - kazao je Marjanović. Prema njegovim riječima, postoje tri perioda kod Rista Stijo-

Istrajnošću i hrabrošću ostavio dubok trag Risto je vrlo agilan čovjek, ali je miran. Zato njemu odgovara lirska forma. Njegovom senzibilitetu je najprijemčivije drvo. On to sam kaže više puta. Njegov najveći i najljepši izraz se vidi u drvetu – kazao je Marjanović

vića - pariski, beogradski i poslijeratni. - Tu se samo razlikuje tematska proširenost ili suženost i određeni pristup spomeničkoj i intimnoj skulpturi. Risto je vrlo agilan čovjek, ali je miran. Zato njemu odgovara lirska forma. Njegovom senzibilitetu je naj-

skulpture. Poslije Drugog svjestkog rata prisutna je nova klima u kojoj se on ne pronalazi. Zato što njegova intimna skulptura nije bila svojstvena onome što dolazi, tom socrealizmu koji se ogleda najviše u javnoj spomeničkoj skulpturi. To ne odgovara njegovom senzibilitetu. Tu nastaje period stagnacije u izlagačkom radu. Nakon izložbe 1951. godine mladi umjetnici su u njemu i dalje vidjeli izvornost i modernost. Poslije 1951. godine opet se otkriva Risto Stijović, pogoto mlađim umjetnicima. Doživljavaju ga tada kao pionira, kao zečetnika moderne skulpture. Mislim da je ta godina i period nakon toga zenit u njegovom stvaralaštvu - kazao je Marjanović.

MISAON UMJETNIK

Predavanje u Galeriji „Risto Stijović“

prijemčivije drvo. On to sam kaže više puta. Njegov najveći i najljepši izraz se vidi u drvetu. Pored domaćih vrsta drveta on je koristio i egzotične vrste. Kod Rista imate materijal koji je koloristički razigran - kazao je Marjanović. Kod svih Ristovih skulptura,

kako je istakao Marjanović, prisutna je statička dinamika - pokret koji dolazi iznutra. - Vi ne vidite da je skulptura u pokretu, ali osjećate želju da napravi pokret - rekao je on. Stijović je imao deset samostalnih izložbi, a Marjanović je izvojio onu iz 1951. godine.

- Ta izložba donosi apsolutnu revalorizaciju kompletnog stvaralaštva Stijovića. U Drugom svjetskom ratu mu se dešava tragedija da mu tokom bombardovanja saveznika 1944. godine izgori kompletan rad i atelje u Balkanskoj ulici. Iz ruševina je izvukao svega dvije

Prema njegovim riječima, sve u životu Risto Stijović je podredio svojoj umjetnosti. - Kroz intervju je isticao koliko mu je njegova supruga Žana značila u tome. I ona je sve u svom životu podredila njegovoj umjetnosti. Risto je intelektualan i misaon umjetnik. On sa jasnom idejom prilazi materijalu i čeka da mu materijal kaže svoja htjenja, ali sa već formiranom idejom. Materijal mu nije bitniji od ideje. Umjetnik kao Risto svojom istrajnošću i hrabrošću ostavio je dubok trag kazao je Marjanović. A. Đ.

Reportaža

Neđelja, 11. jul 2021.

Velika plaža u ulcinju: Spasioci svakog dana polažu težak ispit – vode računa o ljudskim životima

Maestral im je saveznik, jugo najveći neprijatelj I dok razgovara sa nama, Mladen Perić, koji je već 19 godina spasilac, posmatra more i liniju obale. Nije to nepoštovanje sagovornika, već poštovanje poziva kojim se bavi, snage i ćudi mora koje nikada ne treba potcijeniti. Pridržavanje pravila, odnosno istaknutih zastavica olakšava i spasiocima i kupačima ULCINJ – Lijepo vrijeme, topla voda i blagi talasi od maestrala privukli su minulih dana na Veliku plažu veliki broj kupača koji su usred radnog dana pobjegli od žege. Prepoznata kao jedno od najljepših kupališta, ne samo u Crnoj Gori, Velika plaža u Ulcinju svojom divljinom privlači turiste godinama. Mnogi uživaju u njenom poput brašna sitnom pijesku i dugim, plitkim zonama, ali zanemaruju drugu stranu tog njenog ukrasa – jer se zbog specifičnosti pijeska konfiguracija tla mijenja, pa vreba opasnost od „rupa“ i jakih morskih struja.

Razumijevanje

Nesavjesni plivači, često i neplivači, katkad ne poštuju pravila, pa je to razlog da spasioci nekada u jednom danu od davljenja spasu i do deset osoba. Došli smo na kupalište „Lido“ na Velikoj plaži i spazili prepoznatljive žute majice - spasioci Mladen Perić i Hasan Katana šetali su obalom i gledali prema moru. Osim njih, tu radi i Joko Stojanović i Mihailo Radošević, a ističu da im saradnik Bećo Kućević mnogo pomaže u akcijama i da je svaki dan sa njima. Rijetko kad budu u spasilačkoj kuli, naročito kad je sezona, jer dnevno moraju da motre nekad i na 2.000 kupača. -Danas duva maestral, pa nam je donio toplu vodu i sigurnost. Za razliku od njega, talasi koje pravi jugo formiraju kanale koji su najveći naš neprijatelj, ali i neprijatelj kupača - priča sagovornik Pobjede i dugogodišnji spasilac Mladen Perić. On i njegov kolega Hasan su već 19 godina domaćini na plaži „Lido“ koja to ime ponosno nosi čak od 1963. godine kada je tu postojao istoimeni državni hotel, koji je već odavno srušen. - Nikome nije ni palo na pamet da promijeni naziv, a Hasan i ja kao mještani volimo autohtonost pa nam je milo zbog

toga. Već dugo smo prijatelji, a ne samo kolege – kaže Perić. Ističe da je u njihovom poslu važno da se kolege „razumiju pogledima“. - Govor tijela je jako važan u ovom poslu, u pitanju je veliko prostranstvo i nekad ne možemo verbalno da komuniciramo. Ispratim njegov pogled i po njegovom ponašanju tačno znam kakva je situacija u dijelu koji on kontroliše. Imamo ogromno povjerenje jedan u drugog i to je važno. Znam da kada je Hasan na obali onda je taj pojas siguran, pa mogu da uđem u vodu – priča Perić. Hasan koji je za vrijeme dok smo razgovarali sa njegovim kolegom pratio kupače, naveo je da ovaj posao radi isključivo iz ljubavi. - To je jedini motiv. Ovdje sam odrastao, volim ovu plažu – rekao je on. Perić je s ponosom istakao da se za sve te godine otkad rade na toj plaži niko nije udavio. - Srećom je tako, ali trudimo se jer ovo je profesija drugačija od svih drugih. Ljudski život se ne može vratiti i naše greške su kobne. Ipak, nijesmo imali greške dosad u kardinalnom smislu, da nekog izgubimo i to je ono na što smo ponosni - ističe naš sagovornik. Kaže da su u samo prvih sedam dana jula imali čak pet vanrednih situacija spašavanja turista. - Jako je važno gledati zastavice. One daju obavještenje da li je bezbjedno ili opasno za kupanje u tom trenutku. Turisti

Oni koji dolaze na plažu, ističe Perić, treba da znaju kako se stvaraju struje i morska udubljenja u zoni kupanja. -Zona spašavanja je do bova i tu u normalnim uslovima garantujemo bezbjednost svakom kupaču. Tada ističemo zelenu zastavu za kupanje. Zona dejstva je van bova i to 600 metara od obalne linije i tamo ne garantujemo bezbjednost, ali smo u obavezi da dejstvujemo. Da li ćemo biti uspješni u akciji, to ne možemo da garantujemo navodi Perić.

Mora se steći autoritet Vrućina priVukla kupače: Velika plaža Ulcinj

moraju da obrate pažnju na to, jer ne možemo sa svakim da komuniciramo i svakog pojedinačno da upozorimo. Ovih dana je vrijeme bilo takvo da smo 12 sati bili na plaži, ali u saradnji sa gostima te teške trenutke smo prebrodili bez žrtava - ističe Perić.

Teške akcije

Ne vode evidenciju o tome koliko su ljudi spasili od davljenja. Najmlađa osoba koju su izvukli iz vode bila je predškolskog uzrasta, a naš sagovornik ističe da je upravo mlade ljude teže spasiti. - To je jako zanimljivo. Obično se pomisli da stariji najbrže stradaju, ali nije tako. Naprotiv. Više stradaju djeca i mladi, a stariji ljudi imaju najviše šanse da prežive jer su im životne funkcije u opadanju i nije im veliko lučenje adrenalina. Kada vas struja povuče, ne razmišljate racionalno, adrenalin se luči i trista posto više nego inače, i poslije pola minuta gubi se razum i ne raspoznajete ko je ko u vodi. Tada kupači pokušavaju da se uhvate za nas, a andrenalin im daje snagu i može se desiti da se udavi i spasilac. Zbog toga iskusni spasioci puste bovu, tubu ili spasilački kanap i onda se davljenik uhvati

Tandem nerazdVojan 19 godina: Mladen Perić i Hasan Katana

Princip humanosti na prvom mjestu Perić navodi da Spasilačka služba radi u okviru Crvenog krsta Crne Gore i da su prihvatili sve njihove principe, na prvom mjestu onaj koji se odnosi na humanost. - Ljudska nam je obaveza da nema podjele ljudi po bilo kojoj osnovi, za nas je svaki gost isti. Nikad nijesmo imali problem sa bilo kim, bilo koje vjere ili nacionalnosti bio, iz koje god

Sigurne zone

zemlje dolazio. To nam mnogo znači – navodi Perić. Ovom plažom, navodi, gazduje firma „Capital estate“ i spasiocima su odriješene ruke. - Desi se da čitave sezone ne vidim svog poslodavca. Nemamo pritisak, a oni svakako cijene naš rad i znaju da svoj posao obavljamo odgovorno - ističe Perić.

uVijek fokusiran na obalu: Mladen Perić

za to. Tek tada ga možemo bezbjedno zvući iz vode - pojašnjava Perić. Interesantno je, kaže, da ljudi kad izađu iz vode, dugo ne puštaju bovu iako su na kopnu. - Razum je pomućen, strah preovladava i više se ne razmišlja. To su opasne situacije - ističe on. Govoreći o opasnim situacijama, Perić se prisjeća šesnaestogodišnje djevojke koja je dobila epileptični napad u vodi. Kaže da je to iskustvo i za njega bilo traumatično. - Bila je tog dana istaknuta zelena zastavica. Kad radite posao iz ljubavi valjda imate i sreće. Moja, ali i njena je bila što sam u tom trenutku gledao baš prema njoj, iako mi ni na pamet nije palo da se tako nešto može desiti. To je stres koji ostavlja ožiljke, ne možete da ne mislite na to kasnije. I sad se sjećam da je samo pala u vodu. Brzo smo reagovali i djevojka je uskoro bila dobro - ispričao je Perić gledajući ka obali, da mu ne promakne neka vanredna situacija. Naveo je da Ulcinj ima samo nekoliko kola hitne pomoći, a da im sada na plaži nekad treba bar jedno. - Dok dođu ne smijemo da dozvolimo da izgubimo čovjeka pa smo naviknuti na razne situacije i reanimiramo nekad i teške slučajeve - ističe Perić.

konfiguRacija Tla

Dobar spasilac, kako kaže, preventivno djeluje i prepoznaje opasnost. - Čim dođem na plažu, ulazim u vodu, da provjerim situaciju, jer su ovo specifične pješčane plaže gdje se konfiguracija tla mijenja. Svakodnevno imamo treninge i plivamo dosta, ali i

provjeravamo situaciju u vodi. Ove sezone sam već isplivao 148 kilometara - navodi Perić. Pokazao nam je tačno mjesto u moru gdje je južni vjetar u saradnji sa talasima napravio takozvane rupe koje su duboke po nekoliko metara. - Ovdje je problem što ljudi nijesu spremni za pustinjske uslove, čitav dan su na suncu, iscrpe se, potroše snagu i kad dođu do krizne situacije zapadnu u paniku i ona prouzrokuje davljenje u najvećem broju slučajeva - navodi on. Naš sagovornik pojašnjava da talasi koje pravi južni vjetar izbacuju ravnomjerno vodu na obalu, ali da se ta voda prilikom povratka talasa ne vraća onako kako je izašla. - Energija talasa je jaka, a pijesak je sitan, pa voda prokopa određene kanale. Imamo situaciju da je čovjek u vodi do koljena, ali ni ne sanja da pored njega stoji rupa duboka po nekoliko metara i da ga ta voda vuče. On tada bude iznenađen i naravno da reaguje refleksno i pokušava da se izbavi iz toga. Kako je u pitanju velika vode-

mladen Perić ističe da siguran spasilac ne zazire od stresnih situacija, a strah se javlja samo iz neznanja i nesigurnosti. - Zakupci na Velikoj plaži traže samo iskusne spasioce. Vladamo materijom i strukom što je najbitnije i imamo autoritet kod gostiju, a to je jako važno. Poštuju našu riječ, vjeruju nam zbog načina našeg ophođenja prema njima i ponašanja. Dočekujemo ih kao domaćini, oni vide svakodnevno koliko smo posvećeni poslu i mislim da zbog toga uglavnom reaguju dobro na naša upozorenja – navodi Perić.

na sila, pokušaj da se oslonite na fizičku snagu nije preporučljiv, jer se tu samo gubi energija. U takvim situacijama samo se pustite niz struju koja će vas nositi nekoliko metara i negdje vas izbaciti. Tome mora doći kraj jer kad god se morska voda pomjera i javljaju se morske struje – i one imaju svoj „kraj“ – slikovito pojašnjava Perić. Upravo je južni vjetar opasan na pješčanim plažama. -Ovo je otvoreno more i snaga i energija vode je ogromna, nekad kupači toga nijesu svjesni. Nigdje nije ovako opasno kupanje. Ali ni ovako lijepo kao kod nas -zaključio je on. I naša ekipa se uvjerila u to. Iako tog dana nije bilo vanrednih situacija, spasioci u Ulcinju uvijek moraju da otvore oči i da budu koncentrisani. Pješčana plaža duga 12 kilometara varljiva je, ali je mjesto na koje ćemo se uvijek rado vraćati, sa dozom predostrožnosti kad krenu da duvaju južni vjetrovi. Tekst: katarina janković foto: Dobrilo maliDžan

Stid i zahvalnost u isto vrijeme Sagovornik ističe da su se izrodila i prijateljstva sa onima čije su živote spasili. - To je nevjerovatno lijepo. Kad vas ljudi prepoznaju, kad su vam zahvalni... Dešavalo se da nam prilaze u nekom drugom gradu. Meni je prišao jednom strani gost koji je kazao da sam mu spasio život, a ja sam njega zaboravio, nijesam se sjećao njegovog lika. Ali to je najljepši trenutak, kad znaš da te se neko sjeća po dobru - priča uz osmijeh Perić. Navodi da ljudi u trenutku kad ih spasioci izvuku na tlo osjećaju i stid i zahvalnost. - Akcije spašavanja uglavnom se odvijaju pred velikim brojem ljudi, pa većinu onih osoba koje se dave bude čak sramota zbog toga što su došli u takvu situaciju. U početku reaguju tako što se povuku, ali kasnije nam uvijek zahvale - priča Perić.

Arena

Fudbal

Neđelja, 11. jul 2021.

Fudbaleri Rudara juče završili dvanaestodnevne pripreme na Zlatiboru

Zečević: Radimo naporno od prvog dana Borovica - Zlatibor, pa opet Borovica… Rudar je tako koncipirao pripreme. Početak u domaćem ambijentu, potom je ekipa trenirala i igrala prijateljske utakmice na srpskoj planini, da bi se sinoć vratila u Pljevlja nakon testa protiv Novog Pazara (poraz 1:0). Trener Zoran Govedarica nije štedio igrače - radilo se jako, i po dva puta dnevno, sve sa ciljem da tim spremno dočeka početak nove sezone u Telekom 1. CFL. - Treniramo kvalitetno od prvog dana priprema. Uvodnu fazu odradili smo kod kuće, a 12 prethodnih dana proveli smo na Zlatiboru. Imali smo dobar smještaj, terene i ishranu, sve ono što je potrebno igračima. Trudili smo se da ispunimo sve zahtjeve stručnog štaba. Svaki igrač se bori za mjesto u timu. Sinoć smo se vratili kući, a šef nam je dao tri dana slobodno. Dobro će nam doći kraća pauza jer su pripreme bile jako naporne. Rad ćemo nastaviti na Borovici - za Arenu kaže Miloš Zečević, jedan od najboljih fudbalera prvoligaša iz Pljevalja. Rezultati sada nijesu toliko važni, s tim što je uvijek ljepše kada se pobjeđuje, a ne gubi. - Sve utakmice smo igrali iz jakih treninga. Ujutro vježbamo, a popodne igramo. Noge su teške. Svježina tek treba da dođe. Ne brinu nas izgubljeni

Flavio u Rudaru Brazilac Flavio Bek Žunior bio je viđen u Petrovcu, ali će u narednoj sezoni nositi dres Rudara. Iskusni vezista vraća se u crnogorski fudbal, gdje je ostavio trag u Budućnosti, a nastupao je i za Lovćen. Po odlasku iz naše lige Flavio je odigrao nekoliko sezona u Indoneziji, a sada se otvorila mogućnost za saradnju sa Pljevljacima. Trideset četvorogodišnji ,,karioka“ ima bogatu karijeru koju je gradio u Solinu, Enerdži Kotbusu, Fljamurtariju, Mariboru, Interu iz Bakua, Borneu, Negeriju, Bajangkari, Semenu i PSIS Semerangu. mečevi. Uigravali smo se, probali mnogo toga na terenu, a uz to svi su dobili minutažu. Do početka prvenstva ostalo je nešto manje od dvije sedmice. Bićemo spremni za prvo kolo i derbi protiv Budućnosti pod Golubinjom - ističe dvadeset dvogodišnji ofanzivac. Pored trenera Govedarice, uprava je u ljetnjom prelaznom roku angažovala nekoliko fudbalera. - Uglavnom su došli mladi igrači koji su se lijepo uklopili.

Tokom priprema su pokazali da će biti pojačanja. Generalno imamo mladu ekipu, a tu je i nekoliko starijih momaka čije iskustvo nam mnogo znači. Vjerujem da ćemo dobro izgledati na terenu kada dođu takmičarski dueli - ističe Zečević. Po završetku prošle sezone dosta priče je bilo o odlasku glavnih karika Rudara - napadača Vuka Strikovića i Zečevića. Obojica su, međutim, ostali u Rudaru…

- Bilo je kontakata, bilo je opcija za odlazak u inostranstvo, ali ostao sam u klubu, uz dogovor sa rukovodstvom da mogu da promijenim sredinu i ovog ljeta ukoliko stigne zadovoljavajuća ponuda. Miran sam i fokusiran na izazove sa Rudarom. Ostao je i prvi strijelac Striković. Obojica samo malo kasnili na početku priprema, ali sustižemo saigrače na fizičkom planu - zaključio je Zečević, jedini ,,A“ reprezentativac iz redova Rudara. D. K.

Milutin Osmajić novi fudbaler španskog prvoligaša Kadisa

Iz Sutjeske u Primeru Veliki transfer Milutina Osmajića - povremeni crnogorski reprezentativac i doskorašnji fudbaler Sutjeske novi je član Kadisa. Dvadeset jednogodišnji ofanzivac sa klubom iz španske Primere potpisao je ugovor do 2024. godine. Osmajić je u Sutjesci i počeo karijeru, a prethodne sezone bio jedan od istaknutijih igrača u crnogorskoj ligi i postigao 13 pogodaka. Za reprezentaciju Crne Gore debitovao je u prijateljskom

Prijateljski meč u Beranama

Jezero preokretom do trijumfa Berane Jezero

1 3

BERANE - Teren sa vještačkom travom u Beranama. Gledalaca: 20. Sudija: Vaso Dubak (Berane). Strijelci: Savio u 24. za Berane a Raković u 43, Jovićević u 50. i Hot u 61. minutu za Jezero. BERANE: Aković, Šćekić, Nedić, Tmušić, Bojičić, Kevin, Vulević, Guberinić, Savio, Giljerme i Milanović. Igrali su još: Sekulić, Dević, Bulić, Šoškić, Pešić, Marsenić, Ivanović, Raičević, Ba-

Spuška Zora obnovila registraciju u FSCG

,,Plavo-bijeli“ će se takmičiti u ligi Centar Lončar potpisao za Novi Pazar PODGORICA - Stefan Lončar novi je član Novog Pazara. Pouzdani vezista nakon epizode u Istri, bio je na meti više klubova, pominjao se i povratak u crnogorski fudbal, ali je Nikšićanin postigao dogovor sa srpskim superligašem. Lončar, koji je 2019. godine, proglašen za najboljeg fudbalera Telekom 1. CFL, koji je debitovao i za našu ,,A“ reprezentaciju, tako će imati priliku da u najjačem rangu u Srbiji potvrdi svoje kvalitete. Lončar je, inače, dijete Sutjeske, za koju je odigirao više od 100 utakmica, bio je u Radu, a prošle sezone nosio dres Istre, sa kojom je na opšte iznenađenje stigao i do finala Kupa Hrvatske. R. P.

SPUŽ - Novoformirana uprava obnovljenog FK Zora u Spužu se oglasila fudbalskoj javnosti saopštenjem da će ovo ljeto biti istorijsko po pitanju sporta ne samo u ovom mjestu nego i Danilovgradu i Crnoj Gori uopšte. Naime, ,,plavo-bijeli“ će u narednoj takmičarskoj sezoni nastupiti u ligi Udruženja klubova Centar - Naš prvi projekat se odnosio na ,,oživljavanje“ uzornog sportskog kolektiva čije ime datira još od 1922. godine i koje je poznato ne samo u našoj zemlji, nego i svijetu. Kao prilog tome govore i čestitke koje ovih dana stižu sa svih meridijana, nakon vijesti da će Zora ponovo biti dio velike fudbalske porodice. Da su naši potezi dobro ispraćeni i naravno pozitivno prihvaćeni govori podatak da su kapiten Partizana Saša Ilić kao i druge legende nas maksimalno podržali u namjeri da se vratimo na stazu uspjeha. Kakve su ambicije našeg kluba i uprave govori činjenica da se legenda crnogorskog fudbala, golman koji ima najviše nastupa u na-

jboljem državnom timu, igrač koji je igrao u Ligi šampiona i osvojio brojne pehare Mladen Božović priključio ovom projektu i željan je novih dokazivanja. Prema tome naš prvi korak je da se već ove sezone uđe u viši rang takmičenja, pa zašto za neku godinu taj isti Mladen ne bi ponovo slušao himnu Lige šampiona i to u dresu Zore. Niko nam ne može zabraniti da tome težimo. Da je sve to moguće potvrđuje klub Podgorica iz Donje Gorice, koji je upravo bio na našem mjestu, tj. u Trećoj ligi i za nekoliko godina, upravo ovog ljeta igra evropske utakmice i u tom debit a n s ko m n a st u p u b i o j e

uspješan, pa im ovom prilikom i javno čestitamo na pobjedi koju su ostvarili. Možda smo upravo mi bili talični za prvu evropsku pobjedu Podgorice, jer su sa nama odigrali prijateljski meč uoči okršaja sa Ljačijem. Sledeći projekat se tiče povratka futsala na obalu Zete, jer nažalost ni jedan klub iz Danilovgrada se ne takmiči u ovom sportu.Time ćemo sigurno zavređivati veliku pažnju a sigurni smo i podršku jer odlučili smo da ispričamo zaista jednu interesantnu sportsku priču koja će se u mnogome razlikovati od prethodnih. Poznato je da smo laganim tempom počeli sa radom i odi-

meču protiv Kazahstana u novembru prošle godine, nakon čega je upisao još dva nastupa. Kadis je prethodnu sezonu u španskoj La Ligi završio na 12. mjestu. Osmajić je juče odradio trening sa novim saigračima, a uz njega u španskoj eliti predstojeće sezone nastupiće još tri Crnogorca - Stefan Savić sa Atletiko Madridom, Nikola Vukčević u dresu Levantea, te Esteban Saveljić koji je sa Rajo Valjekanom izborio ulazak u Primeru. R. A.

grali više prijateljskih utakmica pa kako se bude blizio početak prvenstva pojačavaćemo ritam i tempirati formu jer su nam ambicije velike. Ovom prilikom pozivamo sve iskrene prijatelje kluba da nam se pridruže jer sve ovo iziskuje velike obaveze, ne samo finansijske nego i radne, pa da svako u skladu sa mogućnostima i željama podrži priču koja je, sigurni smo, baš potpuno drugačija i interesantnija nego nekih klubova koji su nažalost samo slovo na papiru. Svaki igrač koji misli da može da igra fudbal ili futsal treba da nam se javi - kaže se u saopštenju. Inače pored Božovića pristupnicu je potpisao i iskusni Raco Sekulić, svojevremeno prvotimac Budućnosti. Uprava je angažovala i trenere Miloša Adamovića, Nikolu Đuričkovića, Sašu Stanišića i Nikolu Đurišića koji će raditi sa mlađim kategorijama i seniorskim sastavom. Kako smo saznali Zora će zvanične utakmice igrati na stadionu ,,Braće Velašević“ dok se ne riješi pitanje korišćenja matičnog terena pod Spuškom glavicom. B. KADIĆ

bović i Kalezić. JEZERO: Asanović, Raković, Šabović, Jovićević, Dedić, Kontić, Ve. Radenović, Đurđević, Bošković, Julević, Redžepagić. Igrali su još: Kastratović,Tmušić, Račić, Vas. Radenović, Đurković, Adžović, Mendi. Vlaisavljević, Hot. Komšije sa sjevera iskoristili su priliku da odmjere snagu u prijateljskom meču, a Jezero je stiglo do pobjede. Beranci, koji su kasnije počeli pripreme, sa dosta promjena u timu, poveli su u 24. minutu, kada je pogodio Savio. U finišu prvog dijela igre, prvoligaš stigao je do egala, zahvaljujući Rakoviću. U drugom dijelu meča, Jezero je bilo bolje, a nakon golova Jovićevića i Hota, Jezero je moglo i do ubjedljivije R. P. pobjede.

Bandoviću klupa Čenaijina Nkšićanin Božidar Bandović postavljen je za trenera indijskog Čenaijina - saznaje Arena. Pedeset jednogodišnji stručnjak posljednjih godina je radio na Tajlandu, gdje je vodio Bi Si Tero i Sisaket. Najveći trag ostavio je u Buriram junajtedu sa kojim je oborio pojedine rekorde tamošnje lige, a sa istim klubom je bio prvak 2017. i 2018. Bandović je bio šef stručnog štaba grčkog velikana - Olimpijakosa, a vodio je i Kerkiru i Baku iz Azerbejdžana. Sada je rukovodstvo Čenaijina bilo izričito u namjeri da dovede iskusnog stratega i u tome je uspjelo. Ugovor je potpisan na godinu. Čenaijin je veliki klub u Indiji, osvajao je titule, ali je prošla sezona bila za zaborav - tek osmo mjesto na kraju regularnog dijela prvenstva u ligi od 11 ekipa. Čelnici su angažovali Bandovića da vrati klub u vrh tabele, a kao cilj postavljen je plasman među četiri, odnosno plej-of. Crnogorski stručnjak će u septembru zvanično početi sa D.K. radom u novoj sredini.

Arena

Neđelja, 11. jul 2021.

Fudbal

Italija i Engleska večeras (21 h) igraju finale Evropskog prvenstva

Krešendo na ,,Vembliju“ ,,Tri lava“ ili ,,azuri“? Englezi prvi ili Italijani drugi put? Garet Sautgejt ili Roberto Manćini? Jedan od njih dvojice uzeće prvi trofej u selektorskoj karijeri, pedesetogodišnjaku iz Votforda bio bi i prvi ikad u trenerskoj ulozi. Kocka je bačena - večeras (21 h) se igra finale Evropskog prvenstva u fudbalu. - Uživali smo u trenutku koji smo mogli da podijelimo s našim navijačima na terenu, kao i u slavlju poslije utakmice. Bilo je muzike, ali takođe nam je svima bilo na umu: još nijesmo stigli tamo gdje želimo - rekao je Sautgejt o emocijama poslije polufinalne pobjede nad Danskom (2:1). ,,Gordi Albion“ je Dansku eliminisao poslije produžetaka, pogotkom Harija Kejna iz odbitka poslije kontroverznog jedanaesterca. Cijela Evropa osudila je navodno favorizovanje Engleza, uz ocjenu kako su dovoljno kvalitetni da im ne treba pomoć sudija.

NACIONALNI PRAZNIK ILI KATAKLIZMA Englezi, ipak, ne haju za osude, niti za to što će vjerovatno 90 odsto Evrope, u koje se računa i neengleska teritorija na Ostrvu, navijati za Italiju. Ovu noć čekaju ravno 55 godina, koliko je prošlo od jedinog velikog trofeja koji je osvojila selekcija ,,tri lava“ (na Mundijalu 1966) i jedinog finala koje je igrala na završnim smotrama.

Roberto Manćini

PUT DO FINALA

Italija

Engleska

(4-3-3)

ITALIJA

ENGLESKA

GRUPA A Turska - Italija 0:3 Italija - Švajcarska 3:0 Italija - Vels 1:0 Osmina finala Italija - Austrija 2:1 (produžeci) ČETVRTFINALE Belgija - Italija 1:2 POLUFINALE Italija - Španija 1:1 (penali 4:2)

GRUPA D Engleska - Hrvatska 1:0 Engleska - Škotska 0:0 Češka - Engleska 0:1 OSMINA FINALA Engleska - Njemačka 2:0 ČETVRTFINALE Ukrajina - Engleska 0:4 POLUFINALE Engleska - Danska 2:1 (produžeci)

(4-2-3-1)

Stadion: Vembli. Sudija: Bjern Kujpers (Holandija). Početak: 21 sat Donaruma

Di Lorenco

Kjelini

Bonući

Barela

Kjeza

Žoržinjo

Imobile

Verati

Insinje

Kejn Maunt

Sterling

Saka Rajs

Filips Šo

Poraz bi bio kataklizma, pobjeda bi označila ,,vraćanje fudbala kući“. Uzavreli ,,Vembli“ eksplodirao bi od radosti, 11. jul 2021. slavio bi se kao nacionalni praznik. Više od 100 hiljada ljudi potpisalo je prethodnih dana peticiju kojom pozivaju engleske vlasti da ponedjeljak 12. jul proglase neradnim danom u slučaju da njihova reprezentacija postane šampion Evrope. Hoće li? - Stvarnost bilo koje ekipe je da se ovih istih 26 igrača više neće okupiti na velikom takmičenju. To je jednostavno tako. Ostavili su veliko nasljeđe, što god da se dogodi, ali sada je riječ o boji medalje, a u

životu imate vrlo malo prilika da napravite ovako nešto. Zato moramo iskoristiti ovaj trenutak i pružiti sebi najbolju šansu da ostvarimo pobjedu dodao je Sautgejt.

FINALE SE IGRA S UŽIVANJEM Italija želi da pokvari feštu i zaokruži fantastičnu misiju. ,,Azuri“ su EP počeli u tišini, a napravili prasak - blistali su u grupi, pa se mučili s Austrijom, a potom eliminisali Belgiju i Španiju, kandidate za najviši plasman. - Moramo da budemo vrlo fokusirani, ali moramo igrati i sa radošću, sa uživanjem, jer ovo je fudbalska

Emerson

Voker Megvajer

Stouns

Pikford

Selektor Roberto Manćini

Selektor Garet Sautgejt

utakmica, a nju ne možete igrati ako ste napeti i pod stresom - rekao je selektor Roberto Manćini. - Moramo ući s pravom količinom pritiska, ali pokušajmo da se zabavimo jer samo tako možete pobijediti u finalu. Pritisak je na strani Engleza, iako će im 50 hiljada i kusur navijača biti vjetar u leđa u najvećoj utakmici koju igraju u eri modernog fudbala. - Moramo nametnuti pritisak Englezima. Ali



Engleska je poražena u oba prethodna susreta s Italijom na EP. ,,Azuri“ su slavili 1:0 u grupnoj rundi 1980, te poslije penala u četvrtfinalu 2012. godine. Italija je slavila i u oba okršaja na SP (1990. i 2014)

puta sastajali su se Italija i Engleska. ,,Azuri“ imaju 11 pobjeda, ,,tri lava“ osam, koliko je puta bilo i neriješeno

mečevi moraju da se igraju do kraja, a Engleska je sjajna ekipa: fizički i tehnički su jaki, bore se do krajnjih granica. Moraćemo i mi da se borimo do kraja. Radili smo za ovo godinama, ali moramo da pobijedimo da bismo rekli da smo napravili uspjeh - dodao je Manćini. Manćinijeva Italija nije tipična Italija. Ne igra defanzivno, ne čuva 1:0 već ide na gol više, napada sa svih strana, vrši visoki presing, voli da ima dominaciju u posjedu...

Ali umije i drugačije, što je pokazala i protiv Austrije kada je slavila nakon produžetaka, i protiv Španije u polufinalu kada je sačuvala pribranost u penal seriji. - Na ovakvim takmičenjima svi protivnici su jaki. Morate da se adaptirate na različite situacije. Ne možete očekivati da ćete osvojiti trofej totalnom dominacijom. Postoje mečevi u kojima možete patiti jer se utakmica ne odvija onako kako biste željeli ili zato što drugi rade stvari koje ne očekujete - naglasio je Manćini. Engleska je u prethodnih šest mečeva primila samo jedan pogodak, protiv Danske, a ovo će joj biti šesta utakmica koju će igrati kao domaćin. Išla je van Londona samo u četvrtfinalu protiv Ukrajine. Dobri rezultati i obećavajuće igre ,,tri lava“ ne mogu se ipak pripisati samo prednosti domaćeg terena. Uspon ,,gordog Albiona“ bio je uočljiv i na Mundijalu 2018, kada je stigao do polufinala i bio zaustavljen od Hrvatske, koju je pobijedio na startu aktuelnog Eura. - Vjerovatno smo se u Rusiji osjećali malo drugačije zbog prolaska u polufinale i onoga za što smo stvarno vjerovali da je moguće, dok sada znamo da ćemo i dalje biti neispunjeni ako se u ponedjeljak probudimo znajući da nijesmo osvojili turnir - prokomentarisao je Sautgejt. - Italija je fantastična ekipa. Više od 30 utakmica je bez poraza, to je nevjerovatan učinak za bilo koju fudbalsku ekipu, ali na nivou reprezentacija to je vrhunsko dostignuće. Znamo da imaju veoma iskusnog trenera, a u timu prave pobjednike. Ovo je fantastičan izazov za nas, ali onaj kojem se mnogo radujemo. Ne. K.

Garet Sautgejt

UEFA

Big Ben otkucava posljednje sate do istorijskog momenta, Engleska se trese od euforije i iščekivanja, dok Italija i veći dio ostatka Evrope sanjaju muk na fudbalskoj katedrali oko 23 sata ili bliže ponoći.

Arena

Sportski miks

Neđelja, 11. jul 2021.

Najmlađa od ,,lavica“, golmanka Anastasija Babović, prošle godine oporavljala se od operacije prednjih ukrštenih ligamenata, a 15. jula pakuje kofere za Tokio

Htjela sam na glavi da dubim i trostruki salto da pravim, samo da odem na OI PODGORICA - Mlade godine Anastasije Babović sve su izdržale. Nije joj bilo lako, prošla je kroz najbolniji period oporavka od operacije prednjih ukrštenih ligamenata, a od novembra 2019. do ljeta 2020. bukvalno je nigdje nije bilo! Teške slike iz Rumunije, u 33. minutu meča Valčea - Budućnost, kada je nezgodno doskočila i pala nijesu bile optimistične. Morala je na operaciju, suočena sa oporavkom gdje je učila da stane na povrijeđenu nogu, hoda, trčkara, sve bez naglih pokreta. Što je za golmanku, gdje su refleksi i brzina azbuka, skoro neprihvatljivo. Ali i to je izdržala. Spremala se dugo, bez očekivanja da može biti konkurentna u ljeto 2020. za Olimpijske igre. U glavi su joj bile Igre 2024. u Parizu i dobro je, pričala je tada, sve posložila. Ali sreća u nesreći (ili obrnuto) - Igre su odložene, što je podgrijalu nadu mladoj golmanki, a dodatno ojačalo samopouzdanje na posljednjem EP u Danskoj krajem prošle godine. U međuvremenu je napustila Budućnost, otišla u Mađarsku, gdje je tek u finišu sezone dobila punu minutažu i prigrabila šansu. Prije mjesec stigla je na pripreme nacionalnog tima i kao najmlađa članica izabrana od strane selektorke Bojane Popović i stručnog štaba, među 15 putnika za Japan.

GODINA FORE! - Na moju sreću Igre su odložene i imala sam dovoljno vremena da se spremim i radim najbolje što mogu kako bi bila konkurentna za sastav. Iskreno i sada i ranije smatrala

Novak Ristović vjetar u leđa

Bojanu sam čekala ispred ,,Morače“ da se slikamo

Tokom oporavka od operacije ponovo je porodica bila mirna luka gdje joj nije manjkalo samopouzdanja. Ogromnu pomoć imala je od trenera Novaka Ristovića. - Trener Ristović je vjerovao i bio uz mene tokom oporavka. Pružio mi je nadu i bio vjetar u leđa da idem dalje.

O selektorki Popović i prvoj saradnici Maji Savić, kaže: - Sjećam se da sam poslije svake utakmice koju je Bojana igrala u Ligi šampiona čekala ispred ,,Morače“ da se slikamo. A onda sam 2016. upoznala Bojanu i... Obje imaju rukomet u malom prstu. Sve znaju, sve vide, za svaki problem nađu rješenje. Genijalke su za rukomet. Mislim da smo sve privilegovane.

sam da ne postoji nešto veće što bih mogla da napravim u karijeri od odlaska na Igre. Zato sam još u šoku, sve je čudno, na neki način nijesam očekivala, s obzirom na godine, da ću debitovati u Tokiju. U glavi sam imala OI 2024, posebno nakon povrede, ali imala sam i veliki motiv da se vratim jača i bolja. Ogroman podstrek dobila sam nakon šampionata Evrope gdje sam vidjela da mogu i zadala sebi zadatak. A kada smo prošli olimpijske kvalifikacije rekla sam: ,,Ako treba na glavi ću da dubim i trostruki salto na golu da pravim, samo da odem na Olimpijske igre“. Tako je i bilo - dala sam maksimum jer u životu ništa više nijesam željela od Olimpijskih igara - kazala je Babović. Kada stane na gol, a postavio je trener Novak Ristović, najmanje upućeni u rukometu primjetiće idealnu figuru za mjesto koje je zavoljela od najranijih godina. U paketu sa figurom, Anastasija na originalan način iskazuje emocije i još nešto - sportski bezobrazluk, sa kojim je, kaže, rođena. - Rodila sam se tako i od prvog dana sam bezobrazna i borbe-

na i za rukomet i ostale stvari. Sve ću dati za cilj. Naravno, i karakter je mnogo važan.

LJUBAV NA PRVI POGLED Na mnogo puteva bila je Anastasija koja će u decembru proslaviti 21. rođendan. Ponekad je u krivine ulazila bez znakova upozorenja, ali uvijek je imala ,,anđele čuvare“ da je sačuvaju, uspore, okrenu i... Roditeljima duguje veliku zahvalnost. I majki koja je kroz školovanje govorila: ,,Uči, zabraniću ti da ideš na treninge!“ - Ponos roditelja motivisao me da idem dalje. Prije svega da sam bolja, a kad god je bilo teško u glavi su mi bili oni. Brojke su neumoljive. Brojevi ne lažu, a godine rukometnog odrastanja mlade djevojke pokazuju konstantan napredak. I mentalno je ojačala. - Od pete godine, kada sam prvi put došla na trening kod Filipa Adžića, znala sam da je rukomet nešto najbolje i lopta moja sudbina. Bukvalno, kako sam je uzela u ruke imala sam želju da guram naprijed. Kao mala trenirala sam i druge sportove, ali ljubav sa rukometom - na prvi pogled, je pre-

sudila. I sad se naježim kada mislim o tom periodu gdje nijesam imala mira i treninge čekala kao najljepši poklon. A onda su stvari počele da se slažu, prešla sam da treniram kod Mire Čelebić, a trener golmana Novak postavio me na gol. U prvi tim je ušla sa 15 godina. - Sjećam se odlično avgusta 2016. Koliko sam bila ponosna. Sve lijepo sa prvim timom djelovalo je kao san. Čekala sam šansu, dobijala po malo minutažu, radila sa sa vrhunskim sportistima i trenerima. Bilo je lijepo, ali i teško, jer sam iz juniorske kategorije, gdje sam puno branila, stigla u tim gdje sam morala duplo više da radim. Tada mi je trener Vlatko Đonović pomogao da se uklopim i imali smo dobar rad. Prosto, taj period je bio bolan iz razloga što sam u mlađoj kategoriji, sa mnogim drugim igračicama, bila važna, a u prvom timu, već na početku suočena sa drugačijim, jakim, preciznim šutevima, na koje nijesam navikla. Prošla sam i kroz stagnaciju i tražila se između juniorskog i prvog tima. Zato je bila prava odluka da odem prošle godine i da se

vratim u Budućnost kada se steknu uslovi. Vratila sma se ranije, nijesam očekivala, ne zato što nijesam željela, već sam mislila da vrijeme nije. Željela sam da se vratim kao neko ko može da doprinese. Ali ovo je dobar izbor, srećna sam kod kuće i što ću sa mojim klubom igrati Ligu šampiona. Radiću sa vrhunskim trenerima koji me poznaju. Ali trenutno mislim samo na Olimpijske igre.

PODRŠKA KOLEGINICA Javna tajna je da je Marina Rajčić ogromna podrška mlađoj koleginici. U ranijim razgovorima uvijek je isticala Anastasijin ogroman potencijal i tvrdila da će postati golman svjetske klase. - Osjećala sam od starta podršku, a bile smo u Budućnosti sezonu. Sa Marinom sam malo bliža zbog provedenog vremena, ali i Ljubica Nenezić je fenomenalna osoba. Srećna sam sa njima i zahvalna na lijepim riječima. Pružale su mi podršku tokom oporavka i dijelile dobre savjete. Kako reaguje na priče djevojaka koje su prošle Olimpijske igre:

- Želim sama da proživim sve to. Lijepo je sve čuti, ali dok ne dođem i ne vidim... Rivale na OI poštuje, a vidi porodičnu snagu kao glavni adut za Tokio. - Čekaju nas različiti stilovi, neke reprezentacije sa kojima često ne igramo, ma čeka nas veliki posao. Odavno smo počeli pripremu, znamo kako možemo i šta je potrebno za dobar rezultat. Na premijeri nas čeka Angola, fizički jaka, a ako uđemo onako kako želimo, smatram da nam do meča sa Norveškom, niko ne može napraviti problem. Mislim da je porodični odnos najbolja priča i da nas zajedništvo može odvesti do uspjeha. Takođe, smatram da treba da pratimo London, kao put za lijepe stvari. Odlazak na OI je uspjeh i za medalju. Sa 12 najboljih ,,lavice“ će tražiti šansu. Oprezno, ali ne i bojažljivo. - Logično je da se kod svih nas budi san i cilj. Ali korak po korak. Nema lakog rivala i svi su za poštovanje. Samo sebe treba da gledamo i jaku energiju usmjerimo na sve protivnike - poručila je Babović. A. MARKOVIĆ

Košarkašice Budućnost Bemaxa na pauzi pred start priprema za novu sezonu

Došlo vrijeme za predah PODGORICA - Kombinacija teretane i košarkaškog treninga za kraj radnog dana. Košarkašice Budućnost Bemaxa, koje su još ranije završile sezonu, stavile su i zvanično tačku na sezonu.

Podgoričanke su juče ujutro imale trening u teretani, a u popodnevnim časovima trening u sali, nakon čega su ,,plave“ dobile mali, ali zasluženi odmor. Vladan Radović u dogovoru

sa kolegama iz stručnog štaba odlučio je da svojim izabranicama da ,,voljno“ do početka avgusta, kada će se ,,plave“ ponovo okupiti i krenuti sa pripremama za novu sezonu. Jedna od onih koja je bila

Neđelja, 11. jul 2021.

Arena

Sportski miks

Petar Tešanović do prije dvije godine bio je drugi golman Jadrana, 15. jula sa ,,ajkulama“ ide na Olimpijske igre

Novak Đoković, u finalu Vimbldona protiv Matea Beretinia, juri 20. grend slem trofej

Zna se favorit na varljivoj londonskoj travi Džon Mekinro je kazao da ne zna nijedan bolji primjer od Serene Vilijams i Novaka Đokovića u teškim trenucima, kada su u stanju da sve okrenu na svoju stranu i zaprepaste publiku na stadionu! Amerikanka je odavno van ritma, a Đoković u rukama ima tenisku istoriju. Broj jedan je prije dva dana upisao 20. uzastopnu pobjedu od 2018. na Vimbldonu i na korak je od nove, šeste titule i 20. grend slema u karijeri. Brojke su, takođe, neumoljive - 101 pobjeda na travi, 78. na Vimbldonu i ukupno 316. na grend slem turnirima. Da bi izjednačio rekord Rafela Nadala i Rodžera Federera (20) moraće u finalu da savlada sjajnog rivala. Italijan Mateo Beretini igra najbolji tenis u karijeri, a Novak ima još puno rezervi nakon polufinala gdje nije bio na vrhunskom nivou, ali je sa 3:0 savladao Denisa Šapovalova. - Nikoga nijesam jurio, imao sam svoj put - kazao je Đoković. Zanimljivo da Đoković do finala (Italijan je 9. na svijetu) nije imao protivnika iz TOP 10. Žrijeb mu je bio naklonjen, ali se od prvog meča vidjela ogromna želja da dođe do cilja - izjednači rekord rivala i podigne veliki trofej. - Zbog toga sam i došao. Zato igram i zamišljao sam sebe da se borim za još jedan gren slem. Našao sam se u dobroj poziciji, a u finalu je sve moguće. Iskustvo je na mojoj strani. Beretini je dobio mnogo mečeva na travi i osvojio je Kvins. U velikoj je formi, odlično servira, ima jake udarce i biče težak meč. Italiju danas čeka ,,lud“ dan. Fudbalska reprezentacija protiv Engleske ima priliku da osvoji EP, a Rimljanin u Londonu podigne najstariji grend slem trofej. - Ovo je moje prvo finale Vimbldona. Drago mi je što sam prvi Italijan u finalu ovakvog turnira, ali, iskreno, bilo bi mi drago i da nijesam prvi. Šalim se, naravno. U kontaktu sam sa Adrijanom Panatom,

posljednjim Italijanom koji je igrao finale jednog grend slema. Poslao mi je poruku poslije meča sa Feliksom, bodrio me i hvala mu. Poslije početka sezone i povrede koju sam imao na ATP kupu nijesam mogao da zamislim da ću biti ovdje. Finale počinje u 15 sati. A. M.

gotovo bez slobodnog dana je Zorana Radonjić. Za razliku od većine, koje su imale reprezentativne obaveze, ili su zbog isteka ugovora još ranije napustile Podgoricu, Baranka je bila na svakom treningu, a u jeku reprezentativnih obaveza ponekad i sama. Ali mlada Baranka svjesna je da je period između dvije sezone izuzetno bitan. - WABA liga je završena još

u martu, onda smo se okrenule obavezama na domaćoj sceni. Zbog korone i problema oko lige, došli smo u situaciju da smo po prilično ubrzanom ritmu odigrale sve utakmice. Međutim, i nakon toga nastavili smo sa treninzima i radili zaista naporno, skoro svakog dana po dva puta dnevno. Kao što je poznato klub se okrenuo mlađim igračicama, a mi smo

Ešli Barti šampionka Ešli Barti osvojila je prvi vimbldonski trofej, a drugi grend slem u karijeri. U finalu je savladala Čehinju Karolinu Pliškovu (6:3, 6:7, 6:3) i postala treća Australijanka koja je osvojila najprestižniji turnir. Najbolja teniserka svijeta je 2019. podigla trofej Rolan Garosa. - Noć pred finale nijesam mogla da spavam. Razmišljala sam o onome što će se dešavati, ali kada sam izašla na teren osjetila sam se jako dobro. Ovo je nevjerovatno. Podijeliti osjećaj sreće sa timom koji je ovdje i kod kuće je nešto najljepše. Uložili smo veliku energiju za snove. Ne mogu dovoljno da se zahvalim mojoj ekipi koja je sa mnom i koja me prati kroz turnire, a daleko je od kuće i porodice kazala je šampionka. Australijanka je od starta pokazala da je bliža trofeju. Lako je osvojila prvi set (28 minuta), a Pliškova je bila daleko od nivoa i onoga što je pokazala u Londonu. I u drugom setu Australijanka je bila bolja, došla je do brejka (2:1), ali se i Čehinja vratila i stigla do 4:3. Mogla je Barti da sve riješi brzo, vodila je 6:5 na servis, ali nije tako mislila rivalka, koja je u taj breku slavila. Mentalno jača i spremnija Barti u nastavku finala povela je 3:0 i rutinski riješila treći set.

Od klase u najavi do ozbiljne priče PODGORICA - Jadran i Vladimir Gojković vjerovali su Petru Tešanoviću. Prije dvije godine zadužio je kapicu sa brojem 1 i kao prva opcija vodio novljanski tim kroz domaće obaveze i Ligu šampiona. Od talenta u najavi stigao je do ozbiljnog golmana. Potvrda klase došla je nedavno kroz poziv Breše (šampion Italije i najbolja treća ekipa u Evropi), a zaokružena odlaskom na Olimpijske igre.

PODRŠKA JADRANA

- Počeo sam za prvi tim da branim prije četiri godine. Bio sam drugi golman, pomalo sam branio, a vremenom se otvorilo mjesto. Mislim da sam iskoristio šansu koja mi se ukazala kroz dvije sezone u Ligi šampiona. Sve je išlo kako treba u klubu, nadovezale su se dobre stvari sa reprezentacijom, a onda je stigao prvi ino ugovor sa Brešom. Vjerovao je stručni štab u mladog golmana (u novembru puni 23 godine) početkom prošle godine na Evropskom prvenstvu u Budimpešti. Debitovao je bronzanom medaljom na velikom takmičenju. I upravo je odatle počeo da gradi temelje sigurne luke. - U reprezentaciji sam posljednje tri i po godine, a to što smo stvorili u ekipi dovelo nas je do medalje i plasmana na Olimpijske igre. Imamo pravu hemiju, familijarnu atmosferu i osjećamo se kao kod kuće. Pomažemo se u bazenu i družimo se van sportskih aktivnosti. Osjeća se veliko zajedništvo. Puno kockica se posložilo u prethodnom periodu u kojem je glava odigrala važnu ulogu na putu uspjeha. - Odmah nakon Budimpešte vidjeli smo kod starijih igrača žal što nijesmo direktno izborili plasman na Olimpijske igre, a onda smo i mi mlađi vidjeli kakav stres i fizički napor nose kvalifikacije. Šta smo sve preživjeli na putu do Igara!? Ali prije kvalifikacija imali smo radno ljeto. Poslije pauze zbog korone ušli smo u priču od tri i po mjeseca jakog ritma treninga. Bez cilja, jer nijesmo imali utakmice, što je bilo fizički i psihički teško da izdržimo. Na kraju se sve isplatilo, rad tokom ljeta olakšao je put i bili smo odlučni u namjeri da uspijemo.

GLAVA VAŽNA

Sa mnogo novih detalja tim je djelovao moćnije. Mlada snaga

svjesne da je ovaj period izuzetno bitan kako bi napredovale i korigovale neke loše strane - objasnila je Zorana Radonjić. Nekadašnji biser barskog Antivarija, koja je bila samo jedna u nizu talenata Nikole Ćosovića, nakon epizode u Lovćenu stigla je u podgorički tim, priključena odmah prvom timu, a tokom posljednje dvije sezone imala

Golmanova greška je gol Počeo je kao igrač, ali se brzo prebacio na golmansku poziciju. - U početku mi se svidjelo.

dala je doprinos koji su iskusniji znali da cijene. - Sa glavom smo bili odlični, a kada to kažem mislim najviše na Roterdam. U tim kvalifikacijama bili smo i oslabljeni i sa nekim igračima koji nijesu bili potpuno oporavljeni. Čekale su nas tri, četiri jake ekipe i ogroman napor koji smo znali da će doći sa polufinalom. Sa Hrvatskom je tada sve bilo jasno, pobjeda vodi na Igre, poraz u novu priču bez prava na kiks. Uspjeli smo na peterce da slavimo i ostvarimo cilj. Tada sam bio kovid zamjena, ali gledajući sve sa klupe bilo je teško. Tešanovića je mučila povreda, preležao je koronu u Budmpešti - dvije sedmice u hotelskoj sobi. Dosta problema... - Na kraju je sve ispalo kako treba, nadam se da će još biti bolje.

SNOVI - JAVA

Do novog samopouzdanja ekipa je došla nedavno u Gruziji osvajanjem Svjetske lige. Oslabljene ,,ajkule“ pokazale su koliko mogu. - Trofej je podstrek za sve što dolazi. U Svjetskoj ligi nastupale su jake reprezentacije, ali neke su ispale prije završnog turnira. U Debrecinu smo izbacili Hrvatsku, dobili SAD dva puta i Grčku u Tbilisiju, i

je posebnu ulogu u timu. Sada je svjesna kako vrijeme odmiče da se i od nje očekuje još više. - Imali smo dobru sezonu. Trudila sam se da svaki dan koristim maksimalno i tokom sezone i nakon nje, tako da sam često sa trenerima trenirala i sama. Posvetili su mi izuzetnu pažnju i želim da im se odužim. Nadam se da ću u sezoni koja dolazi dati

Tata je bio golman, pokazao mi je neke stvari i zavolio sam tu ulogu. Golmanska pozicija je potpuno drugačija u

odnosu na ostalih šest igrača u polju. Golman mora da je hladnokrvan i smiren tokom meča, jer svaka greška koju napravi je gol. Greška igrača može uvijek da se se ispravi.

Nijesam previše razmišljao kada je stigao poziv od Breše Breša je pozvala, mladi golman je prihvatio poziv i potpisao ugovor na dvije sezone. - Imao sam usmeni dogovor sa Jadranom na početku sezone da ostanem, ali vidjelo se, nažalost, da neće imati novca da zadrži ekipu i dovede pojačanja. Počeo sam da gledam ino angažman, došla je ponuda od Breše, ne mogu reći da sam previše razmišljao, prihvatio sam i potpisao ugovor. Sviđa mi se što su kao i ja veoma ambiciozan klub, koji želi u naredne dvije, tri godine da napadne Ligu šampiona, kao i Pro Reko u domaćem prvenstvu i Kupu.

zasluženo osvojili SL. Svjesni smo da će u Tokiju sve te selekcije doći sa spremom i formom na najvećem nivou, a isto tako smatram da bi detalji mogli da odluče jer je konkurencija dosta ujednačena. Kada kažem detalje mislim na uigranost između nekoliko igrača, dobru odbranu... U grupi na OI samo je Kazahstan autsajder. - Znamo koliko ko može i zbog toga je jasno da je grupa teška. Najbitniji su prvi mečevi, a na otvaranju sa Australijom moramo dati maksimum. Mladi golman nema iskustvo sa Igara. Sjeća se dobro Rija, slabije Londona. - Iz te 2012. godine sjećam se nestvarnog poraza za treće

doprinos ostvarivanju ciljeva naglasila je Radonjić. Podgorički klub će naredne sezone biti u WABA ligi, koja će biti brojnija (13 klubova) i podijeljena u dvije grupe. ,,Plave“ će već u septembru imati tri meča, pa je jasno da vremena za veliki odmor nema, jer će uskoro krenuti spremanje za ono što slijedi… - Biće više utakmica, a liga počinje ranije, tako da sada

mjesto, a već 2016. godine pratio sam sve utakmice. Na neki način razmišljao sam da bih volio da odem, prije svega da učestvujem i da se borim za medalju. Sada su snovi postali java. Ne osjeća teret. - Ima pritiska i od same crnogorske javnosti , pa i od svih ljudi koji nas okružuju na pripremama... Lično se trudim da sve to ostavim iza sebe, jer moram biti smiren. Koncentrisaću se samo na utakmice, ne razmišljajući o tome što će sjutra biti. Bilo bi lijepo da se vratite se sa medaljom. - Otom - potom, treba otići bez velikih očekivanja i hodati korak po korak. A. M.

treba iskoristiti odmor i onda maksimalno posvećeno krenuti u nove obaveze. Budućnost uvijek ima velike ambicije, bez obzira na sve, ali kako vrijeme odmiče svake sezone mlađe imaju sve veću i veću ulogu, pa je jasno da će za nas ovo biti posebna godina. Vjerujem da ćemo ponovo ispuniti ciljeve i imati zapaženu sezonu - podvukla je Radonjić. R. P.

20 Feljton

Neđelja, 11. jul 2021.

80 GODINA OD POČETKA ORUŽANOG USTANKA NARODA JUGOSLAVIJE PROTIV FAŠISTIČKOG OKUPATORA

12.

Pravo crnogorskog naroda da odlučuje o svojoj sudbini » Piše: Slobodan SIMOVIĆ Jugoslovenska vlada u Londonu je u septembru 1941. konstatovala da je borbenost Crnogoraca udružena sa komunističkim pokretom učinila da je u Crnoj Gori u julu i početkom avgusta došlo do „ozbiljnih oružanih sukoba, u kojemu je stradalo nekoliko hiljada italijanskih vojnika i na stotine Crnogoraca. Trebalo je da dođe nekoliko italijanskih divizija i uspostave red, jer su Crnogorci skoro svuda uzeli u svoje ruke upravu i sprovodili je sami“.

Italijanska motorizovana kolona je oko 6 sati ujutro krenula iz Podgorice i ušla u dobro pripremljenu zamku – vatrenu zonu i pretrpjela težak poraz. Specijalizovani partizanski vod kojim je komandovao Vojo Todorović, u mjestu Mrke, prekinuo je telegrafskotelefonsku vezu s Podgoricom, pa su se Italijani našli odsječeni od svoje komande, što ih je dovelo u potpuno bezizlaznu situaciju

BORBA NA JELINOM DUBU 18. OKTOBAR 1941.

Početkom oktobra 1941 GŠ NOPO za Crnu Goru, Boku i Sandžak, u prisustvu Milovana Đilasa donio je odluku da se na teritoriji Podgoričkog sreza izvede akcija ozbiljnijih razmjera koja bi još više podigla borbeni elan i učvrstila uvjerenje da je vojnički poraz crnogorskih oslobodilačkih snaga od 15. jula – 15. avgusta 1941. bio samo prolazna stvar, da su ustaničke snage ponovo snažan faktor spreman da se hvata u koštac sa jakim okupatorskim snagama. Jedna dobro izvedena akcija značila bi priliv novih boraca. Italijanske jedinice su se često kretale komunikacijom Podgorica – Kolašin i dalje prema sjeveru radi snabdijevanja njihovih garnizona u sjevernom dijelu Crne Gore. Pošto je Glavni štab dobio informaciju da će 18. oktobra 1941. jedna italijanska motorizovana kolona krenuti pravcem Podgorica – Kolašin, Glavni štab je procijenio i donio odluku da je sačeka u Bratonožićima, iznenadno napadne i uništi. Za izvođenje ove akcije određeni su: Piperski bataljon „Jole Piletić“ (komandant Božo Lazarević), Bjelopavlički bataljon „Bijeli Pavle“ (komandant Radomir Babić), Kučki bataljon „Marko Miljanov“ (komandant Radomir Pavićević). Bataljoni su imali od 115-130 boraca. Bataljoni su bili duž komunikacije dobro raspoređeni, maskirani, svaki borac dobio je



Italijanske jedinice su se često kretale komunikacijom Podgorica – Kolašin radi snabdijevanja njihovih garnizona. Pošto je Glavni štab dobio informaciju da će 18. oktobra 1941. jedna italijanska motorizovana kolona krenuti tim pravcem, donijeta je odluka da se sačeka u Bratonožićima, iznenadno napadne i uništi

Partizani ulaze u oslobođenu Podgoricu 1944. godine



Neprijatelj je imao 150 mrtvih i ranjenih vojnika i oficira, dok je broj zarobljenih iznosio 64 borca. Uništena su 43 neprijateljska kamiona, pa su partizani došli do velike količine municije, raznog materijala i opreme. Partizani su imali jednog mrtvog Neđa Jovanovića i jednog ranjenog Radosava Popovića

zadatak da uredi svoj zaklon, kako bi ostao neprimijećen pri ulasku italijanske kolone u partizanski borbeni poredak, čiju zaštitu je omogućavao i povoljan geografski položaj. Blažo Jovanović i Radovan Vukanović koji su obišli teren i raspored biračkog sastava, mogli su da konstatuju da je stepen pripremljenosti na visini i da spremno čeka dolazak italijanske vojske. Postavljena zasjeda od Jelinog duba do sela Potkrš bila je duga oko 2 km. Ne sluteći ništa italijanska motorizovana kolona je oko 6 sati ujutro krenula iz Podgorice i ušla u dobro pripremljenu zamku – vatrenu zonu i pretrpjela težak poraz. Prvo je ubijen motorista koji je predvodio kolonu, koja je u mjestu stala i izložila se snažnoj i organizovanoj puščanoj i mitraljeskoj parti-

zanskoj vatri. Skačući iz kamiona, preplašeni italijanski vojnici uzimali su zaklone pokušavajući da pruže neku vrstu otpora. Specijalizovani partizanski vod koji je komandovao Vojo Todorović, u mjestu Mrke, prekinuo je telegrafsko-telefonsku vezu s Podgoricom, pa su se Italijani našli odsječeni od svoje komande, što ih je dovelo u potpuno bezizlaznu situaciju. Neprijatelj je imao 150 mrtvih i ranjenih vojnika i oficira, dok je broj zarobljenih iznosio 64 borca. Uništena su 43 neprijateljska kamiona, pa su partizani došli do velike količine municije, raznog materijala i opreme. Partizani su imali jednog mrtvog Neđa Jovanovića i jednog ranjenog Radosava Popovića. Istaknutog komunistu i rukovodioca Radosava Popovića borci

Uništena njemačka mehanizovana kolona na ulazu u Podgoricu, decembra 1944. godine

su preko planinskih vrleti i bespuća prenijeli na Radovče. Šef partizanskog saniteta dr Boro Božović nije imao odgovarajuću injekciju, pa je ovaj prekaljeni komunista poslije nekoliko dana preminuo. Boj na Jelinom dubu je tipičan primjer usklađenosti izbora mjesta, vremena i načina napada sa osobinama i mogućnostima partizanskog ratovanja. Ova pobjeda je i u vojničkom i političkom pogledu imala veliki značaj za Crnu Goru. Ona je najbolja potvrda da je Trinaestojulski ustanak bio samo prigušen. Borbeni duh i elan crnogorskog naroda dobili su novi polet. Priliv novih boraca se svakodnevno povećavao. Kriza ustanka je bila prebrođena. Ova pobjeda je omogućila razmjenu zarobljenika, čime je okupator de facto priznao NOV kao zaraćenu stranu.

Radosav Popović

Radomir Babić

Poslije Jelinog duba Italijani su morali da pojačaju kontrolu, s obzirom na sve teže snabdijevanje svojih garnizona u Kolašinu, Vasojevićima i Sandžaku. Ideja Trinaestojulskog ustanka 1941. imala je za sve vrijeme NOB-e svoj kontinuitet. Nije ni malo slučajno što je baš 13. jula 1944. održana Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja (CASNO) koja je ozakonila sve tekovine, ne samo Trinaestojulskog ustanka 1941. nego i NOB-e crnogorskog naroda u cjelini od 19411945. CASNO je na principima Drugog zasijedanja AVNOJa, o federativnom uređenju nove Jugoslavije i ravnopravnom uređenju nove Jugoslavije i ravnopravnom državno-pravnom položaju svih federalnih jedinica, odlučio da postane član te zajednice jer i na taj način obezbjeđuje kontinuitet crnogorske državnosti. Posebno je značajna odluka kojom se obezbjeđuje pravo crnogorskom narodu da sam odlučuje o svojoj sudbini i da sam snosi odgovornost za nju.

bljane, Zagreba, Beograda do Niša, Sofije, odnosno Soluna i Atine, kao i željeznički saobraćaj između Italije i Trećeg rajha, koji se odvijao preko Slovenije. Na taj način okupator je obezbjeđivao velike prirodne resurse i bogatstva. Za ovaj zadatak okupator je angažovao vojnu silu: 4 njemačke, 12 italijanskih, dvije bugarske divizije, 12 mađarskih i bugarskih brigada, dvadesetak samostalnih pukova, blizu 100 pješadijskih bataljona, kao i dijela oružanih snaga NDH. Dok su druge političke partije oklijevale s početkom pružanja otpora okupatoru, čekajući neka druga, bolja vremena, jugoslovenski komunisti su se odlučili za borbu, za ustanak protiv najjače vojničke sile 1941, kojoj se do Smolenska i Moskve nije mogao niko suprotstaviti. Linija Narodnooslobodilačkog fronta predviđala je saradnju sa svim snagama koje su protiv okupatora, bez obzira na nacionalnu, političku i vjersku opredjeljivost. KPJ kao političko rukovodstvo nastojala je da u front uključi što šire slojeve seljaštva, radništva, antifašistički raspoloženu inteligenciju, omladinu, prije svega. Komunisti su kao dominantna politička snaga, stalno ukazivali na značaj politike bratstva i jedinstva naroda, kao najsigurnijeg načina sprječavanja bratoubilačkog rata, denacionalizacije i njemačke rasističke politike. NOB-a postala je borba za ljudsko društvo i jedina alternativa fizičkom uništavanju jednog naroda od drugog, a koje su okupatori stalno pojačavali preko svojih, domaćih ultranacionalističkih snaga, služeći se političkim sredstvom „Podijeli pa vladaj“. Neprijatelj je uspio da svojom propagandom oslabi uticaj KPJ na manjinsko stanovništvo i njegovo učešće u NOB. Recimo, KPJ je ušla u ustanak 1941. sa slabim uticajem među albanskim masama. (Nastavlja se)

USTANCI U DRUGIM KRAJEVIMA JUGOSLAVIJE

Na početku ustanka okupator je najveću pažnju posvećivao obezbjeđivanju glavne komunikacije od Trsta, Lju-

Zasijedanje CASNO-a 13. jula 1944. godine u Kolašinu

Horoskop

Neđelja, 11. jul 2021.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (12. 7 - 18. 7) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

UTORAK I SRIJEDA

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

dite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 10:37. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 10:37. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje.

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od subote u 10:37. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 10:37. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da ura-

Tranzit počinje od subote u 10:37. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može

dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju Mjesečevog znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www. soulmatestars.com/vedic-signs/ calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja…

UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 10:37. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

UTORAK I SRIJEDA

na www.vedicastrologer.org/jh. Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

njete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od subote u 10:37. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 10:37. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete. Izbjegavajte konfrontacije.

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 10:37. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

UTORAK I SRIJEDA

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 10:37. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Tranzit počinje od subote u 10:37. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne poči-

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 10:37. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Enigmatika

Neđelja, 11. jul 2021.

Enigmatika

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 11. jul 2021.

Тужним срцем јављамо да је 10. јула 2021. у 80. години, преминула наша драга

БОЖАНА Симова ВУЈИЋ рођена Павићевић

Сахрана је обављена истог дана у 15 часова, на новом гробљу на Цетињу.

Ожалошћени: ћерка СЛАВИЦА, син МЛАДЕН, снаха МИРА, унучад ЛУКА, ЈОВАНА и ЛАЗАР, сестра ВАСЕ и остала многобројна родбина ВУЈИЋ и ПАВИЋЕВИЋ

485 Posljednji pozdrav dragoj kumi

BOŽANI VUJIĆ Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. DAPČEVIĆI

515 Posljednji pozdrav dragoj

BOŽANI VUJIĆ S tugom i poštovanjem, 516

ŽARKO, NATAŠA i MILUTIN ĐUKANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj strini

BOŽANI

Posljednji pozdrav dragoj

MIRJANI VUJAČIĆ Uvijek ćeš biti u našim srcima. S ljubavlju,

MLADEN i MIRA

512

Tvoji: SLAVICA, MOMO, KAĆA, EMA i NIKOLA 486

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 11. jul 2021.

Posljednji pozdrav dragom bratu

Dana 10. jula 2021. godine iznenada nas je napustila naša voljena Dana 10. jula 2021. u 75. godini preminuo je naš dragi

RADOJICI – BATU NIKČEVIĆU

SONJA Božidareva ĐUROVIĆ rođena Radunović diplomirani inženjer agronomije 1966–2021.

Sahrana naše drage Sonje obaviće se u krugu porodice 11. jula. Ožalošćeni: djeca JELENA, MILICA, JOVAN i VASILIJE, brat LUKA, sestre RAJKA, DUNJA i VESNA, zaove TATJANA, BRANKA, ANĐA i porodica pokojne NADE, đever RAJKO sa porodicom i porodice pokojnog RARA i ĐOLA i ostala rodbina ĐUROVIĆ i RADUNOVIĆ

525

RADOJICA Jokov NIKČEVIĆ

Jedini brate, neprebolu moj, počivaj u miru.

profesor matematike u penziji

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice 10. jula u 14 časova na mjesnom groblju u Straševini.

Sestra MARIJANA sa porodicom 533 Jedinom batu

Ožalošćeni: sinovi ŽELJKO, DARKO i JOKO, sestre OLGA, MILEVA, SLOBODANKA, ILINKA, DRAGICA i MARIJANA, snahe, unučad, sestrići, sestrične, braća od ujaka, braća i sestre od tetaka i ostala mnogobrojna rodbina

528

RADOJICI – BATU NIKČEVIĆU Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i svekru

Ujače

Tuga je do neba... Vječni spokoj i mir tvojoj duši. Sestra DRAGICA sa porodicom 534 Posljednji pozdrav

DRAGUTIN Krstov MARKOVIĆ Fala ti na častan, ljudski i iskren odnos prema meni i mojoj familiji. Neka ti je laka gruda ove naše crnogorske zemlje po kojoj si koračao dostojanstveno i ponosno. Neka tvoja plemenita duša odmara u raju.

RADOJICI NIKČEVIĆU Ovo nije pozdrav, ni zbogom, voljeni oče, đede, jer voljeni ne umiru. Dok živimo mi, živiš i ti u nama! Tvoji: sin JOKO, snaha MARIJANA, unuk BOGDAN i unuka ITANA

Sestrić VELJKO MITROVIĆ sa porodicom 551

BATU NIKČEVIĆU Počivaj u miru, moj jedini i voljeni brate.

543 Posljednji tužni pozdrav voljenom bratu i ujaku

Sestra MAJA sa porodicom 535 Posljednje tužno zbogom dragom bratu

IDO MALJEVIĆ Bio si naš uzor i ponos. Tvoja dobrota, plemenitost i ljubav koju si nam pružao živjeće u nama. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. Tvoja supruga LIRIJA, sinovi ALIJA i EMIR, kćerka MERIMA, unučad JUSUF, DINO, BIMO, DEMIR, SELMA i LEJLA, snaha TANJA i zet EMI

RADOJICI – BATU Jokovom NIKČEVIĆU Slomljenog srca, sa bolom u duši opraštam se od Tebe, mili moj Bato. Bole me tvoje rane i boljeće me dok sam živa. U posljednje vrijeme si bio veliki mučenik, ali si to dostojanstveno podnosio. Neka Tvoja plemenita duša počiva u miru.

BATU Tuga je pregolema... Počivaj mirno, čekaju te vrata raja širom otvorena.

Sestra OLGA sa porodicom

Sestra IKA

552

546

536

Dragi đede,

Posljednji pozdrav mom dragom bratu

Posljednji pozdrav dragom ujaku

IDO

RADOJICI – BATU Jokovom NIKČEVIĆU

Boli me saznanje da te više neću moći vidjeti, ali znam da si na boljem mjestu i da se više ne patiš. Volim te puno. Rahmet imao. S ljubavlju,

Tužan je ovaj posljednji pozdrav, moj dragi brate. Počivaj u tišini vječnog mira, pored tvoje supruge i majke, a ja ću vas čuvati od zaborava s ljubavlju dok sam živa.

Mnogo sam te voljela a sada sam tužna što sam te zauvijek izgubila.

Sestra MILEVA

Sestrična TAMARA sa porodicom

Tvoja unuka SELMA

553 KAPETANE,

Svom dragom stricu

547

531

Posljednji pozdrav voljenom

Posljednji pozdrav dragom ujaku

JUSUF - JUKI 554

Posljednji pozdrav,

Hvala ti za svu pažnju i ljubav koju si nam pružao godinama. U našim sjećanjima ostaješ zauvijek.

Od tvog bratanića SREĆKA 555

RADOJICI – BATU NIKČEVIĆU

IDU

IDU MALJEVIĆU Ti ćeš uvijek živjeti u meni. Tvoj prvi unuk,

RADOJICI – BATU NIKČEVIĆU

Ponosan sam što sam te takvog imao i tužan što sam te zauvijek izgubio. Sestrić DEJAN sa porodicom

NEŠO, JELENA, KAĆA, ŽANA i STEFAN VUČINIĆ 556

532

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav mom dragom ocu

MILETI ĆETKOVIĆU Počivaj u miru, moj najveći prijatelju, moja diko i moj ponosu. Počivaj u miru i znaj da ćeš zauvijek ostati u našim srcima i da ćemo te sačuvati od zaborava. Tvoja ćerka SEKA i zet BOBAN sa porodicom

Neđelja, 11. jul 2021.

Posljednji pozdrav dragom bratu

Majko moja,

MILETI ĆETKOVIĆU

od DRAGANA sa porodicom

541 Posljednji pozdrav dragom đeveru

MIRJANA

539 Posljednji pozdrav najboljem, najvoljenijem đedu

MILENKU ĆETKOVIĆU

MILETI Riječima se ne može opisati koliko ćeš nam nedostajati. Učinio si nas neizmjerno ponosnima što si bio naš đed. Znaj da si u našim srcima i da nas tvoje mudre riječi vode kroz život. Hvala ti za sve i volimo te zauvijek.

od SENKE i VLADANA 542 Posljednji pozdrav dragoj kumi

Tvoja nježnost me rodila, Osmijehom si me hranila, Od pohvala tvojih sam rastao, Uz strogost i pouku čovjek postao. Kad sam se gubio i tražio, pod tvoje krilo sam se uvijek pronašao. O, majko moja... Za sve tvoje noći neprospavane, brižne dane... Za tvoje, ... nikad više takvih, ... majčinske zagrljaje, Za „Ne boj se, Dejane!“, Za svaku riječ britku, šibu i kritiku, Za tvoje „Ništa dobro u životu ne dolazi lako“, Hvala ti, moja majko.

Tvoja unučad: JOVANA, BOJANA, MILOŠ, FILIP, MILENA i MILICA 540

Sin DEJAN sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

MIRJANI RADUSINOVIĆ VESELIN VUKADINOVIĆ sa porodicom

MILENKU Ć. ĆETKOVIĆU Tvojim odlaskom ostavljaš veliku prazninu i tugu. 537

Tvoji: PEĐO i MAĐO BOJANOVIĆ

550

548

Umrla je moja sestra

Preselila se iz časnog života u nezaborav uzorna i plemenita

Posljednji pozdrav dragom ujaku

MIRJANA Krstova RADUSINOVIĆ rođena Vukotić

MILENKU Ć. ĆETKOVIĆU Tužan je ovaj posljednji pozdrav, voljeni ujače. Tvoji: MILOJE i DRAGANA POPADIĆ 538

Počivaj u miru, a mi ćemo te pamtiti.

MIRJANA Krstova RADUSINOVIĆ rođena Vukotić

DRAGO, MAŠA, NINA, KATJA

Posljednji pozdrav 487

Ožalošćenoj mnogobrojnoj porodici ovim putem upućujemo naše iskreno saučešće i veliko žaljenje.

MILETI ĆETKOVIĆU

Dana 10. jula 2021. poslije kraće bolesti u 91. godini preminuo je naš dragi

Mrvaljevići: ANA NENO sa djecom ANDRIJOM, UNOM i VIDAKOM, NEĐO i MILIJANA, MIKAN i MAJA sa porodicom

Dragi Mićko, hvala ti na svemu što si čitavog života činio za našu porodicu. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. 549

Kćeri ILIJE Živova

DRAGUTIN Krstov MARKOVIĆ učitelj u penziji

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Saučešće se prima u gradskoj kapeli Danilovgrad 11. jula od 10 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na seoskom groblju u Markovini u 15 časova. Po želji porodice cvijeće se ne prilaže. Kuća žalosti: Pažići bb, Danilovgrad.

ŠEFIKI LUKAČEVIĆ Neka tvoja plemenita duša počiva u miru a mi ćemo vječno žaliti za tobom. Brat FUAD, snaha SUADA, bratanići AMEL, ALEN i bratanične LEJLA i AMELA 544

527 Dragom ocu, prijatelju, tastu, đedu i prađedu

Ožalošćeni: sinovi SRETEN i SLOBODAN, kćeri SONJA i DANKA, bratanić, bratanične, sestrići, sestrične, brat i sestre od strica, unučad, praunučad i mnogobrojna porodica MARKOVIĆ 495

e-mail: oglasno@pobjeda.me

DRAGUTINU MARKOVIĆU

Sa velikom ljubavlju i zahvalnošću čuvaćemo uspomenu na tvoj plemeniti lik. Počivaj u miru. Kćerka SONJA, prijatelj MUJO i zet MIDO sa porodicom 500

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 11. jul 2021.

Posljednji pozdrav našoj voljenoj majci i babi

Dana 6. jula 2021. preminula je naša plemenita

Navršava se godina dana od smrti najvoljenijeg tate

ALEKSE

ŠEFIKI LUKAČEVIĆ

ŠEFIKA Musaje LUKAČEVIĆ

Ostaćeš u našim srcima i mislima zauvijek.

rođena Mučić ISO, ARIJANA, ALEN, LANA i SARA

Nedostaju sve one igre koje smo sa tobom igrale, nedostaju svi oni momenti sa tobom u kojima smo uživali. UVIJEK ĆEŠ NEDOSTAJATI ! DUNJA i NAĐA

529 Hajtar primamo 11. jula 2021. od 10 do 12 časova na groblju Tuzi gdje će se obaviti sahrana u 12 časova.

518

Ožalošćeni: ćerka FIKRETA, sinovi ISMET i TEMO, IBRAHIM KORISTOVIĆ i ADALETA KORISTOVIĆ ZELIHIĆ, braća HALID i FUAD, zet SMAJO LAČEVIĆ, snahe, unučad, mnogobrojna rodbina, prijatelji kao i ožalošćene porodice: LUKAČEVIĆ, MUČIĆ, KORISTOVIĆ, LAČEVIĆ, KAPISAZOVIĆ, ZELIHIĆ, TURKOVIĆ, MULJEŠKOVIĆ, LJALJEVIĆ

ŠEFIKA MUČIĆ-LUKAČEVIĆ Tvoje postojanje je bilo naša snaga, a tvoje ime veliki ponos. S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava, draga sestro.

ACO Ljubavi moja, godina dana prođe od tvog preranog odlaska, a ja i dalje ne želim da vjerujem u to. Kako zavoljeti život opet ? Kako mu se opet radovati? Posle tebe sve me boli.

517

NINA

Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

530 Dragom đedu

Tvoj brat HALID MUČIĆ sa porodicom 519 Posljednji pozdrav dragoj i voljenoj tetki

BORISLAV – BACO Jolev LAKIĆ DRAGU R. BORIČIĆU Ostaješ zauvijek u našim srcima.

Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomene na tvoj vedri lik i plemenitost.

Unučad HAJDANA i BODIN

ZAGA, ČEDOMILA, ČASLAV i NATAŠA

ŠEFIKI LUKAČEVIĆ

473 Bratanić DAMIR i snaha HANKA MUČIĆ

Navršava se 40 dana od kada te nema

477

POMENI 520 Dana 12. jula 2021. navršava se godina dana od smrti našeg oca i đeda Posljednji pozdrav dragoj i voljenoj tetki

MILO ANDROVIĆ Tuga i praznina su ogromne. Milo, više ništa nije isto, ali živiš u svakoj našoj misli kroz sjećanja na 55 godina provedenih sa tobom. Tvoji:

ZARIJE DRAGOJEVIĆA ŠEFIKI LUKAČEVIĆ

Počivaj u miru. Dana 11. jula 2021. godine u 9 časova, porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Bratanična AIDA i zet MIRSAD LEKIĆ

OŽALOŠĆENA PORODICA

NADA, NIKOLA, SNEŽANA, VASILIJE i JOVAN

513 Četrdeset dana je od smrti našeg dragog supruga i oca

474

521 Posljednji pozdrav dragoj i voljenoj tetki

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Četrdeset dana je od smrti mog voljenog brata

MILANA F. CAUŠEVIĆA Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju, a ti ćeš živjeti u našim srcima i dalje. Supruga VESNA, sinovi MARKO, MILOŠ i ALEKSA 523

TELEFON ZA INFORMACIJE ŠEFIKI LUKAČEVIĆ

Bratanična ALMA i zet EDIN MUHAMEDOVIĆ

522

020-202-455, 020-202-456.

MILOŠA MILUTINOVIĆA

Četrdeset dana je od smrti našeg dragog

Postoji nešto što nikada umrijeti neće, a to su tuga, bol i sjećanje na tebe. Sestra LJIKA ĐILAS sa porodicom 545

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ e-mail: oglasno@pobjeda.me

MILANA CAUŠEVIĆA Počivaj u miru i neka ti je laka zemlja. LJILJANA, CACO, SAŠA, LUKA i BILJANA 524

Oglasi i obavještenja

Godina dana je od kada si nas napustio

Neđelja, 11. jul 2021.

Godina je dana od smrti našeg dragog

Godina dana od smrti našeg

PAVLA MATANOVIĆA

DANILO DELIBAŠIĆ Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, u našim srcima ostaješ bez zaborava. Tvoj brat DAVID sa porodicom

Vrijeme prolazi ali bol i tuga za tobom ostaju zauvijek. Dok mi živimo živjećeš u našim srcima uvijek voljen i nikad zaboravljen. Počivaj u miru, dobra duša a mi ćemo te čuvati od zaborava. TVOJA PORODICA

481

496

Dragi

Godina je dana od smrti moga brata

DANILO

ZORAN LUKOVAC sa porodicom 482

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Otac PETAR, majka BRANKA 490 Godina dana je od smrti našeg

Počivaj u miru, moj dobri ujače. Nikad te neću zaboraviti. Tvoj sestrić SAŠA ĐUROVIĆ

Tvoja sestra VJERA sa porodicom 497

A mi te i dalje čekamo, da dođeš da nas obiđeš, da planiraš, da bude kao prije, ali... To su puste želje tvojih roditelja, srećo naša.

PAVLE Lazarev MATANOVIĆ

PAVLA Lazarevog MATANOVIĆA

Čuvaćemo te od zaborava i rado se sjećati tvoga dragog lika.

ACA

498

ALEKSE DRAŠKOVIĆA Nedostaješ mi svakog dana, moj Acika, za sve što dolazi, nedostaje mi tvoja ruka podrške i oslonca, moj brate, tvoj zagrljaj. Tvoje nasmijano lice je uvijek prisutno u mojim mislima, u svakom razgovoru sa djevojčicama, ali i u svakom mom skrivenom vapaju tuge, svim tišinama. Uvijek ćeš biti voljen u našim srcima i zauvijek ćemo te čuvati u svojim pričama ali i svim neizgovorenim riječima. Tvoji: BOŽIDAR, DAVID i DRAGANA

Dragi Petnaest godina je od smrti moga supruga

479 Navršava se godina od smrti mog brata

DANILO Sve što bismo rekli bilo bi malo za ono što osjećamo. Tuga nije u riječima već u našim srcima.

ACA

ČEDA VULEVIĆA

MAJO VASILJEVIĆ sa porodicom

književnika

483

Bol nije u riječima, već u srcu gdje ćeš vječno ostati. Tvoja GOGA sa porodicom

Dragi S ljubavlju i poštovanjem čuvam uspomenu na Tebe.

510 Dragom

RADMILA

DANILO Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom. U našim srcima ćeš biti voljen a u našim mislima nikad zaboravljen. MANE MILINIĆ sa porodicom 484

ACU

475

Vrijeme ne liječi rane. Bol i tuga… Prođe pretužna godina od smrti moga sestrića

MITAR, SNEŽANA, JELENA, NIKOLA

Godina je od kada nas je napustio 488 Zauvijek naš

ACIKE

DANILO DELIBAŠIĆ Dragi Dada, počivaj u miru. Tvoji kumovi RADOVANOVIĆI 480

Ostade bol i sjećanje na tvoju prerano prekinutu mladost. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

ACIKA

Tetka ANKA sa porodicom na drage roditelje

511

SJEĆANJE

Dvadeset četiri godine od smrti

Dvije ipo godine od smrti

Ne opraštamo se od tebe nikako, ti si tu sa nama, svaki tren, u mislima, u snovima, u sjećanjima, ti si dio nas.

Godina dana je od smrti našeg voljenog

Zauvijek tvoji: IKICA, ALEKSANDRA, VULE i LUJO 491 Godina dana je od smrti

PETRA

GLOBAREVIĆ

BEBE

Vaša dobrota, posvećenost i plemenitost vječno će ostati u našim srcima. Počivajte u miru, jer ste vi to i zaslužili. 526

DRAGAN, DEJAN, BILJANA i MARINA

SLOBODANA MANOJLOVIĆA Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Živiš i uvijek ćeš živjeti s nama, kroz priče, uspomene i lijepa sjećanja. Tvoji: SANJA, IGOR, FILIP i ANĐELA 509

SLOBODANA MANOJLOVIĆA Dragi đede, sa tugom koju vrijeme ne liječi uvijek ćeš živjeti u našim srcima. Tvoji: KRSTO, NATAŠA i BATO 508

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 11. jul 2021.

Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

Dana 11. jula 2021. navršava se tužna godina od iznenadne smrti naše drage

VESELIN KALEZIĆ

MILOŠA MILUTINOVIĆA

Prošlo je pola godine od kako nisi sa nama, dragi moj Vesko.

Kroz tvoju ljubav, naučili smo šta znači porodica. Kroz tvoj život shvatili smo šta znači borba. Hvala ti za svu ljubav i toplinu, za sve dočeke i ispraćaje na našim životnim putevima. Svakim danom nedostaješ nam sve više.

Tvoja supruga VESNA 499

Tvoji: NADA, NIKOLA, SANJA, BILJANA, NINA, VUK, SOFIJA, VASILIJE

Пола године је од смрти нашег

504

MILEVE Jovanove FILIPOVIĆ

Četrdeset dana od smrti moga oca

rođene Kalezić

ВЕСКА

MILOŠA MILUTINOVIĆA

Вољени не умиру док живе они који га воле.

Uspomenu na njenu plemenitost i dobrotu čuvamo u našim srcima.

Tužni što smo te izgubili, a ponosni što si dio naših života. Čuvamo te u srcima. Nedostaješ. Imali smo sreću da nam ti budeš otac i đed, zato ti hvala za srećne godine. Tvoja ćerka SANJA sa porodicom 501

Брат БЛАГОЈЕ са породицом 472 Пола године је од смрти вољеног стрица

S ljubavlju, tugom i ponosom.

Navršava se 40 dana od smrti moga oca

Sinovi VLADIMIR, NEBOJŠA i SLOBODAN sa porodicama

ВЕСКА КАЛЕЗИЋА Вријеме пролази, али не блиједе с ј е ћ а њ а на т в о ј у до б р о т у, племенитост и пожртвованост.

MILOŠA MILUTINOVIĆA

Братанична МИЛИЦА ВУКСАНОВИЋ са породицом

476

Ostalo je dosta lijepih uspomena koje neće dati da te zaboravim. Mnogo te volim.

478

Tvoja BILJANA

Našem ocu

502 Voljeni

Dana 11. jula 2021. godine navršava se četrdeset dana od smrti našeg voljenog

SLAVIŠI Ne želimo da se oprostimo od tebe, niti ćemo ikada, ovo je samo predgovor za neki novi susret. Volimo te vječno. Mirno spavaj.

TATA U srcu tuga, na grobu tišina, a u domu našem velika praznina. Ne vidimo ti oči i ne čujemo glas, ali osjećam da si tu između nas. Volim te, tata.

493

Tvoji: MILENA, MILICA i MLADEN

Danas se navršava 40 najtužnijih dana za nas, kada nas je napustio voljeni brat, đever i stric

SLAVIŠE ĐOKIĆA Prolaze dani a nijedan bez misli na tebe. Nedostajaće tvoja velika podrška i oslonac, tvoj široki osmijeh i blaga riječ. Tvoju dobrotu i plemenitost sa ponosom ćemo isticati. Ostaje velika praznina i bol, ali nikad nećeš otići u zaborav, od njega ćemo te čuvati uvijek.

Tvoja NINA

TVOJA PORODICA

505

492

Navršava se četrdeset dana od kada nas je napustio naš voljeni brat, đever i stric

MILOŠ Ilijin MILUTINOVIĆ Nedostaje nam što više nijesi sa nama, da budeš tu gdje si uvijek bio, da dočekaš sa osmijehom i radošću, da se radujemo svakom zajedničkom trenutku i susretu. Čuvamo te u našim srcima, sjećanjima i uspomenama. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, i neka ti je laka zemlja Jugovića po kojoj si ponosno i časno hodao.

MILOŠ Ilijin MILUTINOVIĆ Ne možemo da ti čujemo glas, ali nas tvoje riječi prate u tišini. Bol za tobom ćemo zauvijek nositi u duši. Tvoji: ĆOJO, MILODARKA, BORIS i NAĐA 507

Tvoji: GARO, VESNA, TINA, IVAN i BOJAN

SLAVIŠA Postoji nešto što nikada ne umire a to je sjećanje koje ću vječno čuvati. Počivaj u miru. Tvoja sestra SLAVICA

514

494

Dragi prijatelju

Pola godine je otkad si napuštila naš dom

Tužno sjećanje na

MILOŠA Počivaj u miru, u vječnom carstvu nebeskom. S poštovanjem, Od MIKA STEVOVIĆA sa porodicom 503

MILOŠE

ANGELINA - BEKA ŠARČEVIĆ

Tužna je i bolna istina da više nijesi među nama. Nedostaje nam tvoj smisao za šalu i osmijesi koje si samo Ti znao da izmamiš, kao i prijateljska naklonost koju si nam pružao. Kroz šale i sjećanja na uspomene živjećeš i dalje sa nama.

Teško nam je kad se sjetimo kako si pošla bez ijedne izgovorene riječi, onako tiho kako si i živjela. Rekla bih ti mnogo toga. Počivaj u miru pored tvojih roditelja.

VUKOTA RAŠKOVIĆ sa porodicom

Brat ACO, snaha JOVANKA, bratanić MLADEN i bratanična ANDRIJANA

506

489

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Neđelja, 11. jul 2021.

MALI OGLASI RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel: 069/269-550, 067/579-709 1

Neđelja, 11. jul 2021.

Marketing

Neđelja, 11. jul 2021.