Dnevni list Pobjeda 11.08.2022.

ANALIZA: Autorski tekst predsjednika Đukanovića – važne izrečene poruke i neiskazana autore eksija poslanicaPredizborna Predsjednikovo pismo je manifestacija dubine i ozbiljnosti sistemske, političke, ekonomske, kulturne i identitetske krize u kojoj se nalazi Crna Gora. U ravni praktične političke operativnosti, ono je prvoklasna predizborna poslanica (upozorenje?) glasačima koji su prije dvije godine odlučili da svoje povjerenje investiraju u druge partijske adrese Đukanović je napisao nekoliko važnih istina, ali je i pokazatelj nedostatka spremnosti da se prepozna značajan nivo odgovornosti za stanje u kojem sada tavori Crna Gora, pa se iznova postavlja legitimno pitanje koje su drugi već definisali: da li je politička elita koja je ostvarila značajne rezultate na polju razvoja Crne Gore sposobna da sačuva sopstvena dostignuća? Ovom pismu, koje poziva na zajedništvo i pita se da li u Crnoj Gori postoji trunka građanske svijesti, nedostaje prijeko potrebna samorefleksija Vjerovatno je Abazović kao mandatar rješenje koje se tada nije moglo izbjeći. Ono što ostaje nepoznanica je - zašto je DPS dozvolio da bude amaterski izigran od Abazovića u procesu sastavljanja ove vlade kojom dominiraju kadrovi Ure i SNP. Oni suverenisti koji ne pate od kratkog pamćenja će se sjetiti začuđujuće spremnosti DPS da ne vrši pritisak oko kadrovskih rješenja. Vrijeme je pokazalo da tadašnja taktika uspostavljanja kontrole preko dva ministarstva, koliko god ona bila važna, nije dala željene rezultate Izolovana prepiska, pod oznakom GP6DY0, kako je objavio M portal, započeta je 30. decembra 2020. godine u 16 sati, 15 minuta i 55 sekundi, a okončana je istog dana u 17 sati, 50 minuta i 58 sekundi. U njoj učesnik označen kao A0J9S0 obavještava da je tadašnji vicepremijer preko generalnog sekretara Vlade Boža Milonjića tražio kriptovane telefone, koje ga, prema tvrdnji tog učesnika, treba častiti, jer će „platiti

oni to sve“?! OPTUŽUJUĆE: M portal ekskluzivno objavio dio prepiske pripadnika jednog od kriminalnih klanova na Balkanu u kojoj tadašnji potpredsjednik u Vladi traži kriptovane telefone Prosvjetari Budve tražili ključeve, SZ „Solidarno“ tvrdi da direktori opstruiraju potpisivanje ugovora Kratko trajalo zadovoljstvo vatrogasaca i Vojske jučerašnjom akcijom, tokom večeri rasplamsao se požar na južnom Primorju milionenijeOpštinaStanišić:uložila STR. 2. i 3. STR. 3. D.MIHAILOVIĆ STR. 9. » Piše: Srđa PAVLOVIĆ STR. 4. Opet gori u koddramatičnoPerastu,Bara STR. 13. Božo MilonjićDritan Abazović Skaj prepiska: Milonjić bio veza Abazoviću za „4 kripte“?!

Četvrtak, 11. avgust 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20373 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINENE RATU U UKRAJINI НІ ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ ВОЙНЕ В УКРАИНЕ Nekadašnji načelnik Generalštaba VCG smatra da su navodi o njegovoj ulozi u ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva, koji su počinjeni u jesen 1991. godine u Dalmaciji, povezani sa kritikom koju upućuje na račun vlasti -informisanpostupkaOSamardžić:pokretanjusamputemmedija

PODGORICA – M portal objavio je juče dio prepiske „pripadnika jednog od najozloglašenijih kriminalnih klanova na Balkanu“ koju su oni vodili na Skaj aplikaciji, a koju je dešifrovao Europol. U njoj, učesnici koji se vode pod šiframa GP6DY0, A0J9S0, 92TSA1, D16AD5, govore o tome kako je, navodno, aktuelni premijer, tada potpredsjednik u Vladi i koordinator svih službi bezbjednosti Dritan Abazović preko tadašnjeg generalnog sekretara Vlade Boža Milonjića tražio da mu se nabave četiri kriptovana telefona. Izolovana prepiska, pod oznakom GP6DY0, kako je obavijestio M portal, započeta je 30. decembra 2020. godine u 16 sati, 15 minuta i 55 sekundi, a okončana je istog dana u 17 sati, 50 minuta i 58 sekundi. „PLAĆAJU ONI TO SVE“ O učesnicima, za koje tvrde da su pripadnici jednog od najozloglašenijih kriminalnih klanova na Balkanu, danas će, kako su najavili, M portal pisati detaljnije. Razgovor je počeo tako što je učesnik označen kao A0J9S0 u 16 sati i 15 minuta obavijestio da tadašnji vicepremijer traži četiri kriptovana telefona. „Traži Abazović 4 kripte“, napisao je, da bi 50 minuta nakon toga kazao i da to čini „preko Boža“. Božo koji se pominje je Božo Milonjić, tadašnji generalni sekretar Vlade, advokat. – Sad mi pišu, jedna je od upućenih poruka. Isti korisnik upućuje drugu poruku pojašnjavajući da misli na „advokata“. Nakon toga kaže „a to je bio“, a zatim „pita koliko su para 4kripte oće da plate“. Ustvrdio je i da bi ga trebalo častiti telefone (misleći na Abazovića), kako bi bili „kod majora, na preplatu, da ne odu u pg kod javaca“, a zatim je kazao i kako mu se ne javlja, jer „biće priča sa zokijem“. Ko je ,,Zoki“ za sada nije poUznato.17sati i 20 minuta isti učesnik šalje fotografiju prepiske sa Božom Milonjićem, a nakon toga odgovara mu učesnik označen kao 92TSA1 koji kaže „sad je akcija/na nove aparate“. Pola sata nakon, odgovara mu A0J9S0 i tvrdi da bi ih ipak trebalo častiti telefone, jer će platiti oni to sve?! - Ma častit ih treba/da su kod nas/noćas dobijaju tel/plaćaju oni to sve – napisao je. U vrijeme kada se vodio objavljeni razgovor premijer Abazović bio je potpredsjednik Vlade i koordinator svih službi bezbjednosti, a Milonjić, koji se u ovoj razmjeni poruka označava kao posrednik pri nabavljanju četiri kriptovana telefona, obavljao je funkciju generalnog sekretara u Vladi Zdravka Krivokapića VEZE Milonjić je zvanično razriješen funkcije generalnog sekretara Vlade 14. juna 2021. godine, iako se sa tadašnjim premijerom Krivokapićem razišao nešto ranije, krajem maja kada je Krivokapić tokom posjete Patrijaršiji Srpske pravoslavne crkve u Beogradu odbio da potpiše takozvani Temeljni ugovor. Bio je i advokat pokojnog mitropolita Crkve Srbije Amfilohija Radovića, a čvrsto je zagovarao potpisivanje ugovora sa tom vjerskom zajednicom. Nakon razrješenja sa mjesta generalnog sekretara, bio je kandidat za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, ali je tu kandidaturu povukao. Iako je i sam Abazović na skupštinskom Odboru sa bezbjednost priznao da koristi kriptovani telefon koji je dobio na poklon, priču o tome prvi su javno pokrenuli u Demokratskoj Crnoj Gori početkom maja ove godine. Odgovarajući na pitanja poslanika Demokrata Moma Koprivice tokom prvog premijerskog sata, Abazović je kazao da je imao kriptovani telefon, ali da mu je bilo komplikovano da ga koristi. Nekoliko dana kasnije to je komentarisao i predsjednik Demokrata Aleksa Bečić – Crna Gora će u narednom periodu da sazna s kim je današnji premijer razgovarao i o čemu putem Sky aplikacije, kao i da li je bilo nekih zanimljivih susreta i s kim. Biće to zanimljivi odgovori! Uvijek sam tvrdio da borbu protiv kriminala mogu da iznesu samo ljudi čisti kao sunce, jer sa kriminalom nema dogovaranja, nema šurovanja, već ga morate pobjeđivati na svakom koraku i ciljati direktno u glavu – naglasio je Bečić na konvenciji Opštinske organizacije Demokrata Pljevlja. REAKCIJE Zbog navoda koje je objavio M portal reagovali su iz Demokratske partije socijalista. Oni su zatražili hitnu reakciju Specijalnog državnog tužilaštva. – Tražimo hitnu reakciju SDT-a povodom objavljenih prepiski u kojima se navodi da je bivši koordinator službi bezbjednosti, a sadašnji premijer koristio kriptovanu komunikaciju sa članovima OKG koja je prepoznata na međunarodnom nivou – napisao je šef poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković Njegov kolega Predrag Bošković ocijenio je da ova prepiska predstavlja najveći skandal u prethodne dvije godine, iako ih je, kako je rekao, svakako bilo dosta. On je na Tviteru kazao da ćemo viđeti da li zakon važi jednako za sve, a potom je podsjetio da je jedan tekst u Vijestima bio dovoljan da se formira predmet protiv nekadašnjeg načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Dragana Samardžića – Da li će tužilaštvo otvoriti istragu o tome što pripadnici organizovanih kriminalnih grupa nabavljaju kriptovane telefone sadašnjem premijeru, a tadašnjem potpredsjedniku i šefu Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnog sektora – upitao je Bošković. Oglasio se i poslanik DPS-a Jevto Eraković – Kriptovani telefon nabavljen od pripadnika kriminalnog klana? Sky aplikacija za komunikaciju. Da li je kodno ime: Nedodirljiv za tužilaštvo? Evo, da vidimo... – napisao je Eraković na GeneralniTviteru. sekretar Socijaldemokrata Miloš Čelanović ironično je prokomentarisao da će GP Ura, nakon što završi karijeru poslije sljedećih iz-

Izolovana prepiska, pod oznakom GP6DY0, kako je objavio M portal, započeta je 30. decembra 2020. godine u 16 sati, 15 minuta i 55 sekundi, a okončana je istog dana u 17 sati, 50 minuta i 58 sekundi. U njoj učesnik označen kao A0J9S0 obavještava da je tadašnji vicepremijer preko generalnog sekretara Vlade Boža Milonjića tražio kriptovane telefone, koje ga, prema tvrdnji tog učesnika, treba častiti, jer će „platiti oni to sve“?!

Ime advokata Boža Milonjića nekadašnjeg generalnog sekretara u Vladi Zdravka Krivokapića, kao i njegove navodne konekcije sa pojedincima iz ,,škaljarskog“ klana zvanično su se pominjale još avgusta 2021. godine prilikom velike akcije Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu bio Milivoje Katnić Tada je, nakon šestomjesečne istrage Specijalnog policijskog odjeljenja, Specijalnog tužilaštva, vođene uz intenzivnu pomoć tehnoloških eksperata Europola i nekih zapadnih partnerskih službi, uhapšeno pet pripadnika škaljarskog klana –Aleksandar Raičević Stefan Mićić, Dušan Boljević, Milan Brajović i Nino Korać Prema navodima iz krivične prijave, vođe i članovi organizovane kriminalne grupe koja pripada škaljarskom klanu teretili su se za planiranje likvidacije glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, specijalnog tužioca Saše Čađenovića, policijskih rukovodilaca i službenika ANB-a Zorana Lazovića, Petra Lazovića i Ivana Đokovića Kao organizatori kriminalne grupe označeni su Barani Stefan Đukić Mandić i Emil Tuzović, koji se nalaze u zatvoru u Ukrajini zbog pukušaja ubistva vođe kavačkog klana Radoja Zvicera Nalazi istrage ukazuju da je škaljarska kriminalna grupa planirala i da brutalno pretuče sutkinju Biljanu Uskoković koja je vodila predmet protiv Đukić-Mandića, okrivljenog za teško Presretnuteubistvo.komunikacije sa kriptovanih telefona su ukazale i na političke veze koje su članovi mafijaške grupe pokušali da ostvare sa funkcionerima Vlade Crne Gore, konkretno sa bivšim generalnim sekretarom Božom PremaMilonjićem.informacijama koje je 21. avgusta objavila Pobjeda, osim planiranja više teških krivičnih djela, ova kriminalna grupa je imala namjeru da – koristeći nove političke okolnosti nakon 30. avgusta 2020. godine i formiranja nove vlasti – preko određene osobe u Vladi Crne

Gore, uz pritisak i podmićivanje, ,,izdejstvuje“ što hitniju smjenu vrha Specijalnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, da bi se kasnije sa njima Uobračunali.krivičnojprijavi koju je potpisao specijalni tužilac Turković kako su vođe kriminalne grupe pokušale preko generalnog sekretara Vlade da ,,ubrzaju“ smjenu čelnika Specijalnog tužilaštva.Premapresretnutim razgovorima, Stefan Đukić Mandić, kao organizator kriminalne organizacije, zatražio je od Zorana Perovića da stupi u kontakt sa Milonjićem, jer je znao da je Milonjić kao advokat zastupao Perovića u važnom sudskom predmetu. Perovićev zadatak, kojeg je ovaj objeručke prihvatio, bio je da se od Milonjića, ,,kao jednog od najviših službenika Vlade“ traži da ,,ubrza postupak pred zakonodavnim organima Crne Gore – Skupštinom Crne Gore i pred drugim državnim organima Crne Gore, kako bi se Specijalno državno tužilaštvo rasformiralo i da se glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i specijalni Saša Čađenović razriješe tužilačkih funk– Evo ga Božo sekretar Vlade – poslao je sredinom decembra 2020. godine Đukić kriptovanu Dušanu Boljevi, najavljujući već tada da će angažovati Perovića da –kontakt.obaviImasad nade, Božo je na poziciju dobru. Rek’o sam Zokiju da reče Božu da nađe šemu, dajemo milion da me dolje oslobodi – piše Đukić, smatrajući da će, uz pozamašan mito, moći da utiče na obustavljanje sudskog postupka kojim se tereti za Premaubistvo.istrazi, od Perovića je šef kriminalne grupe tražio da se Milonjiću preda kriptovani već obezbijedio, kako bi dalje mogao da sa Milonjićem komuniciNo, Pobjeda je tada dom u tekstPerovićkrivičneikadapredaokripto-vani Katnić još avgusta 2021. istraživao veze članova škaljarskog klana i generalnog sekretara Vlade U krivičnoj prijavi koju je potpiMiroslav Turković detaljno je opisano rima,tužilaštva.Stefan tužilac Vladecija“. poruku ću telefon koji je Đukić ra pisaladirektno.dase, uvikrivične prijave, ne zaključitimožedajePerovićikadapredaokripto-vaniBožo Milonjić Dritan Abazović

2 Četvrtak, 11. avgust 2022.Politika

OPTUŽUJUĆE: M portal ekskluzivno objavio dio prepiske pripadnika jednog od kriminalnih klanova na Balkanu u kojoj tadašnji potpredsjednik u Vladi traži kriptovane telefone Skaj prepiska: Milonjić bio veza Abazoviću za „4 kripte“?!

no tužilaštvo da provjere da li u radnjama tih osoba postoje elementi bića nekog određenog krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti ili u njihovim radnjama postoje elementi prekršajne odgovornosti. Državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju Hasan Lukač, kako dodaju, obavijestio je juče Građansku inicijativu „21. maj“ da je iz sadržaja krivične prijave i pregledanih video snimaka, koji su dostavljeni, a koji se nalaze na FB profilu „Mojkovački fantom“, objavljeni 8. avgusta, ocijenio da u radnjama tih lica nema elemenata bića krivičnog djela za koje bi nadležnost zasnovalo ovo tužilaštvo, niti elemenata bića krivičnog djela za koje bi se gonjenje preduzelo po službenoj dužnosti, već se radi o prekršaju iz čl. 19 Zakona o javnom redu i miru. Kako je Pobjeda pisala, Srbijebudimljansko-nikšićkiepiskopCrkve Metodije Ostojić u ponedjeljak na četničkom skupu u Gornjem Zaostru, koji je prethodio tradicionalnom, veličao je vođe četnika u Drugom svjetskom ratu Dražu Mihailovića i Pavla Đurišića, odgovorne za ratne zločine i masovne pokolje civilnog stanovništva. Nakon parastosa četničkim zločincima održan je u šatoru četnički dernek. Kako je objavljeno na videima, u šatoru su pjevali nacionalističke pjesme: „Leleču Turci, kukaju bule; Od Topole pa do Ravne Gore…“ Z. D.

NAVODI POVEZANI SA KRITIKOM Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore uvjeren je da su se ovakvi navodi pojavili 30 godina nakon počinjenih zločina zbog njegove aktivnosti na društvenoj mreži Tviter gdje je otvoreno ukazivao na kršenja Ustava i zakona. – Iznio sam podatke oko zloupotrebe vojnih helikoptera prilikom ustoličenja mitropolita na Cetinju ustvrdivši da su neustavno upotrijebljeni. Govorio sam da Savjet za odbranu i bezbjednost, koji je jedini nadležan, nije donio odluku o upotrebi. Kritikovao sam nezakonita postavljenja u sektoru bezbjednosti, konkretno imenovanje generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost... – pojasnio je OsimSamardžić.toga,podsjetio je, ukazao je i na to da je prekršen zakon kada je 3. avgusta u Podgoricu, helikopterom, stigla delegacija Crkve Srbije. – Pozvao sam da odgovore na jasna pitanja: da li je let propisno najavljen i da li je Ministarstvo vanjskih poslova dalo dozvolu, kao i ko je odlučilo da helikopter, van zakona, sleti na Zlaticu. Ministarstvo je potvrdilo da je let bio nenajavljen, a to se u svim državama tretira kao narušavanje suvereniteta – naveo je Samardžić. Ocijenio je i da su nekima, očigledno, posebno zasmetale kritike koje je uputio na račun lokalne vlasti u Tivtu, na čije je propuste takođe ukazivao. – Panika je nastala kad se gradom proširila priča da ću ja biti nosilac liste i kandidat za predsjednika opštine na predstojećim lokalnim izborima – kazao je KomentarSamardžić.novinara Vijesti Siniše Lukovića, koji je i autor tekstova o njegovoj navodnoj uključenosti u ratne zločine u Dalmaciji 1991. godine na njegov tvit u kojem on ukazuje na nezakonito postupanje Opštine Tivat pri saniranju saobraćajnice MR2, kaže Samardžić, samo potvrđuje tu njegovu tvrdnju. – Nije li žalosno kad se neko iz briselskih i NATO visina stropošta na tivatsko-krtoljske nizine i kandiduje za nosioca liste DPS na predstojećim izborima – napisao je Luković na SamardžićTviteru. nam je kazao da nikad nije namjeravao da se aktivno uključi u politiku, ali da su „strah od gubljenja fotelja i privilegija čudo“. Zbog kritika koje je upućivao, dodao je, dočekan je „na nož“. – Od tog trenutka startovala je kampanja protiv mene. Jer otvarati i optužiti nekog za ratni zločin koji je najteži mogući poslije 30 godina je jezivo. Uvijek sam se strogo pridržavao kodeksa, međunarodnog prava, Ženevske konvencije i svih zakona, nikad nijesam izazvao nijednu civilnu žrtvu... – naglasio je Samardžić. Smatra da su navodi koji mu se stavljaju na teret plod „kafanskih priča i spletkarenja“, a poznato mu je i ko tačno stoji iza Podsjetionjih. je da je tokom karijere zbog prirode posla koji je obavljao prošao brojne bezbjednosne provjere. Posebno je istakao da su, nakon obnove nezavisnosti, provjereni svi oficiri i da su penzionisani oni koji su imali bilo kakvu spornu stavku u biografiji. – I 2008. je vršena provjera. Takođe, važno je napomenuti da svi mi koji smo u sistemu imamo dozvolu za pristup tajnim podacima najvišeg nivoa. Poznato je da se ona obnavlja svake tri godine, što znači da se i tada vrše detaljne provjere po svim osnovima. Da je bilo što sporno, valjda bi isplivalo u 30 godina – poručio je Samardžić. Ukazao je i da je tokom dugogodišnje karijere imao odličnu saradnju sa Hrvatskom, da se sa načelnicima hrvatskog generalštaba konsultovao oko obuke crnogorskih vojnika, pripreme za učešće u misijama, a naglasio je i da nam je susjedna zemlja mnogo pomogla oko usvajanja NATO standarda.

Konjević Samardžićevepotvrdionavode bora, moći da otvori prodavnicu bijele tehnike. – Neko će raditi na sektoru za televizore, neko na sektoru za mobilne telefone i dekodiranje istih, a neko (iz medijskog ešalona) na sektoru gdje se prodaju pegle. Možda je rad u sektoru za peglanje najzahtjevniji trenutno, jer ovo što smo imali priliku da vidimo i čujemo od strane visokih funkcionera Ure je toliko izgužvano (a i zaprljano) da nijedna pegla ne pomaže. A što se prljavštine tiče, možda je neko dobio vešmašinu, ko zna – rekao je Čelanović. Željka ZVICER telefon generalnom sekretaru Vlade, ali da je, sudeći po presretnutim razgovorima, ostvarena komunikacija – preko Perovića koji se 9. decembra 2020. godine susreo sa MiloBožonjićem.Milonjić je smijenjen sa funkcije generalnog sekretara Vlade 14. juna 2021. godine bez za javnost dostupnog obrazloNovoženja. specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović ovaj slučaj je, očito, stavilo negdje na dnu ladice, bez namjere da se dalje vodi istraga. Ovih dana ćemo vidjeti da li će se ćutanje SDT nastaviti, nakon novih otkrića i ponovnog pominjanja Milonjića, ovog puta u akciji navodne nabavke kriptovanih telefona za tadašnjeg potpredsjednika Vlade i današnjeg premijera Dritana Abazovića D. Đ. Iako je dio prepiske M portal objavio rano juče, premijer Abazović oglasio se tek sinoć. On je pozvao Specijalno državno tužilaštvo da ispita navode iz komunikacije koju je objavio M portal. – Pozivam SDT da ispita sve nebulozne optužbe koje se dovode u vezu sa mojim imenom, objavljene od strane kvaziportala u ulozi „Udar 2“, zaduženog da u narednom periodu vodi najprljaviju kampanju protiv mene, nalik onoj u avgustu 2020. godine –kazao je Abazović. On vjeruje da je svima jasno „iz koje kuhinje ovo dolazi i da se steže obruč oko kriminalnih struktura bliskih određenim političkim grupacijama unutar TimDPS-a“.strukturama, kako je rekao, cilj je da izazovu destabilizaciju Crne Gore kako bi „sačuvali svoju finansijsku moć, ali još važnije za njih – izbjegli pravdu“. Kazao je i da stoji na Abazović.štotreba.node.nećesvojojpožure.„skidanjeone–svadržavnimraspolaganjuorganimazapojašnjenja.Istovremeno,pozivamkojisunamjerilimojeglave“daČakidauspijuuzločinačkojnamjeri,zaustavitirukuprav-Svejeurednosačuva-ipohranjenotamogdjeRadujemosesvemuslijedi–zaprijetioje

Premijer: SDT da optužbenebulozneispita

Samardžić je demantovao i navode da ga je ministar odbrane Raško Konjević angažovao kao „stalnog, nezvaničnog savjetnika“. – Ministar me po prijemu dužnosti, kao odgovoran lider, pozvao u svoj kabinet, da bi čuo moje viđenje sistema odbrane. Apsolutno, nije bilo priče o bilo kojem mom angažmanu, niti sam ja bilo šta tražio od ministra. Istina, znam da je nastala panika kod nekih u MO i GŠ kada su viđeli da ulazim kod ministra. Zbog čega, to najbolje oni znaju – kazao je ToSamardžić.jepotvrdio i Konjević. On je na Tviteru napisao da je razgovarao sa Samardžićem, ali i drugim oficirima, te kazao da poslove vojnog savjetnika obavlja pukovnik Aleksandar Pantović

Državni tužilac dao nalog da se identi kuju učesnici četničke proslave u Gornjem Zaostru Neočetnici biće prekršajno procesuirani

Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore uvjeren je da su se ovakvi navodi pojavili 30 godina nakon počinjenih zločina zbog njegove aktivnosti na društvenoj mreži Tviter gdje je otvoreno ukazivao na kršenja Ustava i zakona

3Četvrtak, 11. avgust 2022. Politika

PODMETANJA Predmet protiv Samardžića ekspresno je formiran nakon napisa u Vijestima o njegovom navodnom učešću kao poručnika tadašnje Jugoslovenske ratne mornarice (JRM) u napadu Taktičke grupe „Kaštela“ na Split i okolinu 15. novembra 1991. Tadagodine.subrodovi JRM pogodili civilne objekte, stradalo je dvoje civila, pet je povrijeđeno, a jedan pripadnik hrvatskih oružanih snaga je ranjen. Zbog tog granatiranja hrvatski sudovi procesuirali su 31 pripadnika JRM, i to uglavnom u odsustvu, jer su bili nedostupni hrvatskom pravosuđu. Oni su 1993. godine osuđeni na visoke zatvorske kazne. Hrvatske vlasti, po javno dostupnim listama osumnjičenih za ratne zločine u toj državi, nikada nijesu oficijelno istraživale, niti procesuirale Dragana Samardžića. U reagovanju koje je uputio Vijestima, a koje ovaj medij nije objavio, nekadašnji načelnik Generalštaba VCG demantovao je njihove navode i naglasio da nikada niko iz TG „Kaštela“ nije izdao naređenje da se gađa bilo koji civilni objekat, niti su oni namjerno gađani. Istakao je i da sa broda kojim je komandovao nije upućena nijedna granata na Split. Ocijenio je zlonamjernim podmetanje da postoje indicije da je „bio akter i borbenih dešavanja u Šibeniku kada su takođe sa plovila JRM, artiljerijskim granatama pored vojnih, pogođeni i mnogi civilni ciljevi i objekti u tom dalmatinskom Upitaogradu“. je i kako neko može i da pomisli da bi, u slučaju da su navodi Vijesti tačni, država Hrvatska, koja je NATO članica od 2009. godine i ima izvanredne obavještajno-bezbjednosne službe, dozvolila da je on posjećuje i sarađuje sa njenim državnicima, generalima i Nakonadmiralima.raspadaJRM, Samardžić je nastavio karijeru u Mornarici Vojske Srbije i Crne Gore, a nakon obnove crnogorske nezavisnosti devet godina je bio načelnik Generalštaba crnogorske vojske, vojno-diplomatski predstavnik u Austriji, zadužen i za OEBS i Ujedinjene nacije. Od marta 2020. do penzionisanja bio je vojni predstavnik Crne Gore pri NATO-u i EU u Briselu. Ž. ZVICER PODGORICA - Državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju Hasan Lukač dao je nalog ovlašćenim službenim licima Uprave policije - Centar bezbjednosti Berane, da identifikuju i prekršajno procesuiraju sve učesnike neočetničke proslave u mjesto Zaostro, u Beranama, zbog vrijeđanja drugih po osnovu nacionalne, vjerske pripadnosti i etničkog porijekla. Ovo su juče saopštili Malik Kovačević, Ljubomir Filipović i Aleksandar Saša Zeković iz Građanske inicijative „21. maj“ koji su, inače, dostavili 8. avgusta Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju krivičnu prijavu protiv određenog broja osoba koje su u mjestu Zaostro, opština Berane, održali proslavu kojom su veličali zločinački četnički Aktivistipokret. Gi „21. maja“ pozvali su tada Upravu policije i držav-

PODGORICA – Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić, dan nakon pisanja Vijesti, a putem tog istog medija, obaviješten je da je Specijalno državno tužilaštvo formiralo predmet protiv njega zbog moguće uloge u ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva počinjenih u jesen 1991. godine u Dalmaciji. Iz SDT-a su potvrdili Pobjedi da su zbog navoda sadržanih u tekstu koji je taj medij objavio po službenoj dužnosti formirali krivični predmet protiv –Samardžića.Specijalno državno tužilaštvo je, tim povodom, po službenoj dužnosti, formiralo krivični predmet radi utvrđivanja postojanja osnova sumnje da su učinjena krivična djela ratnih zločina. Predmet je dodijeljen u rad specijalnom tužiocu koji je, godišnjim rasporedom poslova, određen za rad na tim predmetima – saopštili su. Samardžić je Pobjedi kazao da ga o pokrenutom postupku niko nije obavijestio, niti kontaktirao, a očekuje poziv nakon kojeg će dati izjavu u vezi sa svim okolnostima.

Nekadašnji načelnik Generalštaba VCG smatra da su navodi o njegovoj ulozi u ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva, koji su počinjeni u jesen 1991. godine u Dalmaciji, povezani sa kritikom koju upućuje na račun vlasti

Samardžić: O pokretanju postupka informisan sam - putem medija

Politika

Reagovanja na autorski tekst predsjednika države

PATRONIZIRANJENEPOTREBNO Pored svega navedenog, predsjedni kovo pismo je ljutito i očekivano pa tronizatorsko. Uvredljive riječi koji ma karakteriše zabrinute crnogorske suvereniste („zapomaganje“; jauci…) nijesu najbolja medicina za liječenje nepovjerenja i frustracije glasača zbog decenijskog iskustva života u partijskoj Predsjednikdržavi.prvo podijeli verbalne šamare svima koji iskreno i s razlo gom brinu za sudbinu Crne Gore, potom ih u maniru Kenedij a kori za manjak brige za državu, pa ih u narednoj rečenici poziva da glasaju za njega i DPS! Skeptici bi se mogli zapitati u kakvoj bi situaciji danas bila Crna Gora da su predsjednik Đukanović i njegova partija pokazali ovakav stepen odlučnosti i otrine u nastupu prema Abazoviću u danima formiranja njegove vlade? VAŽNI KORACI Iako sam skeptičan oko skupštin skog izglašavanja nepovjerenja ovoj vladi, nadam se da će kombinaci ja EU pritiska i političkih apetita Alekse Bečića razagnati ovu moju skepsu 19. avgusta. Smjena Abazovi ćeve vlade bi mogla biti prvi mali ko rak ka usporavanju političkog, eko nomskog i ideološkog slobodnog pada Crne Gore u naručje srpskom kleronacionalizmu i otvoreno-bal kanskoj kleptokratiji. Slanje gospo dina Abazovića i njegovih satelita u prijevremenu, ali zasluženu, po litičku penziju je neophodno da bi se počelo raditi na liječenju gorkih rana koje su tokom posljednjih tri decenije našem kolektivnom biću zadali politički nadničari svih boja i Zazastava.krajbih želio da ponudim jednu netraženu sugestiju. Kao profesio nalni istoričar bih preporučio pred sjedniku da se uzdržava od upotrebe istorijskih paralela kao kontrabalan sa u sopstvenom argumentu. Takva verbalna akrobatika zahtijeva izu zetno umijeće, a rijetko daje dobar Iakorezultat.seto ne vidi na prvi pogled, i mada se njegove rečenice inicijalno čitaju kao uobičajeno pozicionira nje suprotnosti kako bi se efektno poentiralo, predsjednik je, de facto, pokušao da legitimni izraz izborne volje iz avgusta 2020. godine stavi u isti kontekst s odlukama Podgoričke skupštine kojima je Crne Gora anek sirana. To nije korisno ni za istoriča re, ni za političare.

Jedan od centralnih elemenata kon senzualne autokratije jeste upravo tvrdnja da ,,sada nije pravo vrijeme“ da se kritički procjenjuje rad ovih Takvapartija.tvrdnja neminovno vodi u krei ranje okvira u kojem nikada nije pravo vrijeme za kritički ostvrt, jer su vital ni interesi uvijek u opasnosti. Ovakav stav je utemeljen u stanju permanen tne krize (zamrznutih konflikata) koje ne pospješuje kritičko mišljenje, ili bilo kakvu alternativu postojećem stanju stvari i političkom odnosu snaga. Naprotiv, u takvom okviru se kritičko mišljenje javno predstavlja kao opasnost za te vitalne interese. U suštini, fokus na ,,opasnost“ od dalje dekonstrukcije elemenata javnog interesa u vremenu egzistencijalne krize se koristi da bi se sakrila briga povodom konstituisanja moguće po litičke Predsjednikovokonkurencije.pismo je manife stacija dubine i ozbiljnosti sistem ske, političke, ekonomske, kulturne i identitetske krize u kojoj se nalazi Crna Gora. U ravni praktične poli tičke operativnosti, ono je prvokla sna predizborna poslanica (upozo renje?) glasačima koji su prije dvije godine odlučili da svoje povjerenje investiraju u druge partijske adrese. Osim toga, radi se o pokušaju pred sjednika da pacifikuje duboko fru strirano suverenističko biračko tijelo i da u red dovede „mlade lavove“ iz prvog ešalona DPS, koji pokazuju osjetljivost na rastući pritisak javno sti. Ovo pismo je takođe jasna projek cija lične političke moći i odlučnosti Predsjednika Đukanovića da ponovo zauzme dominantnu poziciju. Ono je poruka Aleksi Bečiću da se od njega očekuje da bude otvoren prema sugestijama i zahtjevima EU zvaničnika, a onima u Briselu i Vašin gtonu da su Đukanović i DPS jedina brana preuzimanju Crne Gore od strane Vučićevih kleronacionalistič kih operativaca iz DF-a.

Predsjednikovo pismo je sve pome nuto, ali i pokazatelj nedostatka spre mnosti da se prepozna značajan nivo odgovornosti za stanje u kojem sada tavori Crna Gora, pa se iznova po stavlja legitimno pitanje koje su dru gi već definisali: da li je politička elita koja je ostvarila značajne rezultate na polju razvoja Crne Gore sposobna da sačuva sopstvena dostignuća? Ovom pismu, koje poziva na zajedništvo i pita se da li u Crnoj Gori postoji trun ka građanske svijesti, nedostaje pri jeko potrebna samorefleksija. Ono je i dokument koji potvrđuje kontinuitet partijskog promišljanja društvenog razvoja države, odnosno ukorijenjenost razloga iz kojih je veliki dio glasača prije dvije godine odlučio da uskrati povjerenje DPS. Predsjednik predstavlja DPS kao partiju koja odluke donosi mudro i nakon temeljnog promišljanja, ali i kao partiju koja je bila primorana da pruži podršku Abazoviću. Ova kon tradiktornost može biti čitana i kao varijacija na poznatu tezu Svetozara Marovića da je ,,urađeno sve što se moglo uraditi u datom trenutku“. Dosadašnje djelovanje i kalkulisa nje „suverenističke“ političke elite i partija koje ona vodi je dalo mnogo razloga da se građani pitaju o prio ritetima te elite i o postojanju po slovične ,,crvene linije“ koju partije nijesu spremne preći. Neki čitaoci bi mogli steći utisak da bi nakon 19. avgusta Abazović kao novi mandatar bio prihvatljiv za DPS i SDP, samo ako bi se vratio na onaj vitalni EU Tehničkekolosijek.poteškoće, izazovi i kalkuli sanje u procesu obaranja Abazoviće ve vlade daju dodatni legitimitet du bokom nepovjerenju glasača prema suverenističkim partijama. To može proizvesti negativan izborni efekat, odnosno još veću apstinenciju suvere nističkog izbornog tijela. Oni su shva tili da su riječi jeftine, i da su u Crnoj Gori one odavno oprljane nečasnim djelovanjem partitokratije.

Predizborna poslanica

» Piše: Srđa PAVLOVIĆ Predsjednik je napisao nekoliko važnih istina, ali je i pokazatelj nedostatka spremnosti da se prepozna značajan nivo odgovornosti za stanje u kojem sada tavori Crna Gora, pa se iznova postavlja legitimno pitanje koje su drugi već definisali: da li je politička elita koja je ostvarila značajne rezultate na polju razvoja Crne Gore sposobna da sačuva sopstvena dostignuća? Ovom pismu, koje poziva na zajedništvo i pita se da li u Crnoj Gori postoji trunka građanske svijesti, nedostaje prijeko potrebna samorefleksija ANALIZA Milo Đukanović PODGORICA – Bivši crnogorski premijer Zdravko Krivokapić je, reagujući na autorski tekst pred sjednika države Mila Đukanovića, pozvao da kaže šta je sve, kako je rekao, tajno i javno dogovorio sa neustavnim i nelegitimnim premi jerom Dritanom Abazovićem. Predsjednik države Milo Đukano vić je u utorak u autorskom tekstu pod naslovom „Da nam razum bude ispred inata, da mržnja prema bilo ko joj partiji i pojedincu ne bude jača od ljubavi prema Crnoj Gori“ pozvao je Crnogorce na jedinstvo. Bivši premijer, reagujući na to, navodi kako je i malom djetetu jasno da po vod nije pomirenje, već pokušaj da se sakrije da se ,,Rogamski dogovor –izjalovio“.Kaopredsjednik države treba da od govorite šta ste sve dogovorili sa neu stavnim i nelegitimnim premijerom i tajno i javno, a ne da sada preskačete taj dio i napadate legitimnu 42. Vladu... Vi tobož o pomirenju, a Vi ste sve nas zavadili, jer Vam je u jednoj ruci vatra, a u drugoj voda, pa ajde da se igramo (dječje igrice koje voli i Vaš neustavni premijer) – naveo je Krivokapić. Ocijenio je da je njegova 42. Vlada istinski branila Crnu Goru, a ne kao Vlada koja, kako je rekao, teatralno stavlja ceremonijalni potpis na Te meljni ugovor, a iza leđa namiguje da se nasrće na Crkvu. Oglasio se i portparol Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić na vodeći da suvereništički blok, bez obzira na modalitet nastupa, mora pokazati jasnu koheziju i efikasnu –saradnju.Agrađani moraju shvatiti da je sud bina Crne Gore u njihovim rukama i da pobjedu neće donijeti niko sem oni sami – naveo je Nikolić. Ocijenio je i da će naredni vanredni parlamentarni izbori biti „dan D“ za dalji razvoj države. Nikolić je istakao da su „sve što živi mo danas i svi izazovi sa kojima se suočavamo uzrokovani rezultatom izbora 30. avgusta“, te da su upozo ravali javnost da je glas za Uru glas za Demokratski front. Đ.Ć.

Autorski tekst predsjednika Đukanovića – važne izrečene poruke i neiskazana autorefleksija

Predsjednikovo pismo je manifestacija dubine i ozbiljnosti sistemske, političke, ekonomske, kulturne i identitetske krize u kojoj se nalazi Crna Gora. U ravni praktične političke operativnosti, ono je prvoklasna predizborna poslanica (upozorenje?) glasačima koji su prije dvije godine odlučili da svoje povjerenje investiraju u druge partijske adrese

Čak ni u najstabilnijim i najmirnijim vremenima, autorski tekst predsjed nika države u dnevnim novinama nije uobičajen medijski i politički doga đaj. Obraćanje predsjednika Đuka novića u trenutku kada je Crna Gora najdublje podijeljena od 1918. godine je od izuzetnog značaja iz mnogo ra zloga, i ovdje ću navesti neke od njih. Ovo što slijedi je moj novi pokušaj da doprinesem prijeko potrebnom unu tarcrnogorskom dijalogu. Svjestan sam da ima onih koji će ovaj kritički osvrt čitati kao pokušaj da se uporede bivša i sadašnja vlast. Želim da kažem da je nemoguće i štetno upoređivati, na bilo kojem nivou, ove savremene štetočine – Ura i sateliti, DF, DNP, SPC – sa partijama koje su iznijele procese obnove državne nezavisno sti i učlanjenja u NATO savez. Neutemeljenost takvog poređenja, međutim, ne može biti postavljeno kao brana legitimnom kritičkom odnosu prema suverenističkim partijama i prema decenijski dugoj konsenzualnoj autokatiji koje su one kreirale u Crnoj Gori.

SAMOREFLEKSIJENEDOSTATAK

4 Četvrtak, 11. avgust 2022.

Nikolić: Naredni izbori su „dan D“ za Crnu Goru

AUTOKRATIJAKONSENZUALNA

PREDSJEDNIKOVE ISTINE Neophodno je reći da je predsjednik države napisao nekoliko važnih isti na, koje treba ponoviti. Bez obzira na sve tadašnje nedostat ke i kalkulisanje, činjenica je da crno gorska nezavisnost i suverenost ne bi bile obnovljene da na tome nije radila njegova partija. Isto važi i za članstvo Crne Gore u NATO vojnom savezu. Iako se o upitnom stepenu nezavi snosti u odlučivanju koji je imala cr nogorska administracija tokom ova dva procesa može i treba razgovarati na nekom drugom mjestu, jasno je zašto je predsjednik Đukanovic imao potrebu da sada naglasi taj detalj. Predsjednik je takođe u pravu kada su u pitanju opasna namjera i limitirani profesionalni gabariti sadašnje Vla de i njenog predsjednika. Ova gru pa koju formalno predvodi Dritan Abazović treba da bude odvojena od poluga vlasti, što prije. Rizikujući da se ponavljam, moram reći da ona ni kada nije trebala da bude stavljena u poziciju vršenja vlasti. No, rodilo se i valja ga Vjerovatnoljuljati.jeAbazović kao manda tar rješenje koje se tada nije moglo izbjeći. Ono što ostaje nepoznanica je - zašto je DPS dozvolio da bude amaterski izigran od Abazovića u procesu sastavljanja ove vlade kojom dominiraju kadrovi Ure i SNP. Oni suverenisti koji ne pate od kratkog pamćenja će se sjetiti začuđujuće spremnosti DPS da ne vrši pritisak oko kadrovskih rješenja. Vrijeme je pokazalo da tadašnja taktika uspo stavljanja kontrole preko dva mini starstva, koliko god ona bila važna, nije dala željene rezultate.

Naselje Ada Bojana puno gostiju uglavnom iz regiona

550 gostiju trenutno odmara u nudističkom naselju Ada Bojana

Nudističko naselje Ada Bojana

Direktor Ulcinjske rivijere Bojan Đakonović o sezoni

PODGORICA – Ljetnja sezona za Glovo aplikaciju, putem koje su korisnici povezani sa restoranima i trgovinama, pokazala se posebno uspješnom, imajući u vidu kontinuirani rast prometa u svim crnogorskim gradovima, pogotovo na primorju. – Izdvaja se Budva, gdje je zabilježen duplo veći rast narudžbina od početka sezone – saopštili su iz ove Korisnicikompanije.uCrnojGori najčešće su naručivali brzu hranu, pice, burgere, pomfrit i takose, a iz marketa voće, povrće, sladolede i vodu.

Ugovor o zakupu i pružanju usluga između HTP ,,Ulcinjska rivijera“ i Commercial Company Podgorica potpisan je 19. aprila ove godine na pet godina - kazali su Pobjedi iz Ministarstva ekonomskog razvoja i Potpisivanjuturizma. ugovora prethodilo je interesovanje poljskog biznismena o zakupu restorana ,,Maestral“ sa planom da ga renovira i stavi u funkciju za ovu sezonu. – Ponudu za zakup i renoviranje članovi menadžmenta i Uprave „Ulcinjske rivijere“ ocijenili su kao korektnu i povoljnu imajući u vidu da to preduzeće zbog lošeg poslovanja nije moglo da izvrši odavno potrebnu rekonstrukciju i adaptaciju tih kapaciteta. Ugovor je sačinjen na zakonit način, u skladu sa statutom firme, koji podrazumijeva da bord odlučuje o kupovini, prodaji, zakupu, zamjeni, sticanju ili na drugi način raspolaganju imovinom čija je vrijednost manja od 20 odsto knjigovodstvene vrijednosti imovine društva – navode iz MERT-a.

– Kada je u pitanju korišćenje aplikacije za naručivanje proizvoda iz Glovo Expressa, miniskladišta u Glavnom gradu namijenjenog isključivo za onlajn trgovinu koje garantuje dostavu najčešće konzumiranih namirnica u roku od 30 minuta, uviđamo da građani Podgorice najviše naručuju osnovne namirnice kao što su voda, sokovi, mlijeko, ali i pivo – pokazuju podaci Glova. Registrovan je i porast narudžbina drugih proizvoda, kao što su hrana za ljubimce, cvijeće, maske, rukavice te medicinske potrepštine.Glovo,jedna od prvih multikategorijalnih aplikacija ovog tipa, osnovan je u Barseloni 2015, posluje na 25 tržišta, preko 1.300 gradova u Jugozapadnoj i Istočnoj Evropi i Africi, prisutan je u Podgorici, Budvi, Baru, Tivtu, Herceg Novom, Kotoru, Nikšiću, Ulcinju i na Cetinju. R. E.

5Četvrtak, 11. avgust 2022. Ekonomija

PODGORICA - Za hotel ,,Chedi Luštica Bay“ ova godina je najbolja od otvaranja 2018. godine, a već počekom avgusta premašen je cjelokupan prošlogodišnji prihod, saopštila je zamjenica direktora prodaje Leonarda Dedić Ona je u razgovoru za Radio Tivat kazala da je prošla godina za ,,Chedi“ bila bolja od 2019. godine, a ova je već sada oko 35 odsto bolja u odnosu na –prošlu.Ovajpodatak najbolje govori o ovogodišnjoj sezoni, ali i predsezoni – rekla je Dedić. Hotelu su se, kako je navela, vratili turisti sa tradicionalnih tržišta, te je najviše gostiju došlo iz Zapadne i Centralne Evrope, na prvom mjestu Velike Britanije, potom Njemačke i Švajcarske. U strukturi gostiju značajan procenat je iz SAD, ali i iz regiona, prije svega iz –Srbije.Tosu najistaknutija tržišta, ali je lista raznolika i imamo gostiju iz skoro svih krajeva svijeta – objasnila je Dedić i dodala da imaju mnogo veći broj direktnih rezervacija, te da je porast nezavisnosti u posrednicima želja svakog hotela, što pokazuje da marketinški idu u pravom smjeru. – Takođe je porastao i broj stalnih gostiju i prosječna dužina boravka u sezoni je porasla za skoro duplo u odnosu na prošlu godinu – dodala je Dedić. Ona je predstojeći period okarakterisala kao odličan, jer je avgust veoma dobro popunjen, a uz aktuelne last minute bukinge kao ovogodišnji trend očekuje se da ostatak kapaciteta uskoro bude zauzet. Podsjetila je da je hotel otvoren cijele godine, pa se za zimski period oslanjaju na tržište regiona, najviše zbog ograničene avio konekcije. N. K. PODGORICA – Prošle nedjelje su, u okviru kampanje ,,Budi odgovoran“, evidentirane 54 pritužbe, najviše u vezi neizdavanja fiskalnih računa, ali na osnovu njih nije izrečena nijedna novčana kazna. Građani su se žalili da fiskalne račune ne izdaju pekara ,,As“ i ,,Orex“, nacegBudvi,,,Delicia“,pekaraposlastičarnica,,Čani2“ukafić,,Radio2B“uHer-Novom,restoran,,Kontakt“Žanjicama,Velabeach,Bova beach bar, Top dom, Grill picerija, restoran ,,Cvijo i Malibu“, apartmani ,,Lara“, poslastičarnica ,,Slatki“, ,,Karuba“, frizerski salon ,,Unicut“, cvjećara ,,Iris“, apartmani ,,Royal Azura Dena“ i štandovi u Baru, Barbosa beach bar, plaža Liman 1, prodavnica kolača ,,Minjon“ i restoran ,,Mili“ u Ulcinju. Fiskalne račune, kako je navedeno, ne izdaju ni plaža Waikiki u Tivtu, restoran ,,Nex“ u Čanju, plažni bar Sutomore, poslastičarnica ,,Iskra“ u Danilovgradu, lokal ,,Oktobarfest“ u Nikšiću, Gradska pivnica i ,,Chill bar“ u Mojkovcu, restoran ,,Ognjište“ u Rožajama, Prodavnica zdrave hrane u Kolašinu, Vinska kuća na Cetinju i autoprevoznik Stanišić iz Pljevalja. Stigla je pritužba i na račun Opštine Berane da za sistematizovana radna mjesta daje ugovore o djelu, da podgorički Pansion za pse nelegalno obavlja djelatnost, a da u Herceg Novom aparati za igranje rade na crno. Da radi na crno, pojedini građani su tvrdili za hotel ,,Budva“, da taksisti iz kompanije Maestro iz Herceg Novom platu primaju na ruku, da cijene u prodavnicama IDEA u Pljevljima i Herceg Novom nijesu iste na kasi i na policama ili nijesu dobro navedene. Pritužbi je bilo i na račun nepoštovanja epidemioloških mjera kod prevoznika Lalatović travel iz Budve, da se parking nelegalno naplaćuje na plaži Utjeha, da roba u kineskim buticima u Baru nema deklaraciju, te da je u podgoričkom restoranu ,,100 manira“ različita cijena u meniju i na računu. R. E.

Uspješna sezona za Glovo u Crnoj Gori BudviprometDupliranu

i ostalih zemalja Evrope. – Trendovi su za sada dobri i približni 2019. godini – procjenjuje Navodion.da su problemi ove sezone bili izostanak ruskih i ukrajinskih turista, slaba aviopovezanost, ali i ponovni rast –pandemije.Tususvakako i inflacija, drastičan skok cijena, nedostatak radne snage i konkurentna tržišta poput Hrvatske, Grčke, Turske i Albanije. S obzirom na sve limite i ograničavajuće faktore koje ima Crna Gora, moramo konstatovati da je i ova sezona, kakva god bila, dobra – kazuje Đakonović i podsjeća da će rat u Ukrajini imati razorne ekonomske posljedice kako na turizam tako i na ostale privredne grane. – Govoreći o Crnoj Gori, svjedoci smo da je struktura gostiju izmijenjena. Trendovi se mijenjaju. Imamo sve više direktnih i last minut rezervacija, izostanak avio- saobraćaja i elitne klijentele, ali i nejasnu strategiju o daljem razvoju turizma – objašnjava Đakonović, koji smatra da moramo bolje razviti destinacijski menadžment, uspostaviti jasnu marketing strategiju i usmjeriti marketinške aktivnosti na tržišta Zapadne Evrope u kojima Crna Gora još nije dovoljno pozicionirana i prepoznatljiva turistička destinacija. – Moramo sačuvati i radnu snagu, jer bilježimo značajan odliv u posljednje dvije godine i uskladiti nivo cijena sa nivoom kvaliteta usluge – zaključio je Đakonović. N. K.

petPoljacizakupili,,Maestral“Restorannagodina

Vratili im se turisti iz Velike Britanije, EU i SAD

PODGORICA - Nudističko naselje Ada Bojana ove godine ima dobru posjetu, tako da je do sada ostvareno 40 odsto noćenja više nego lani.

Najbolja poslovna godina od otvaranja za hotel „Chedi Luštica Bay“

U kampanji „Budi odgovoran“ najviše žalbi za neizdavanje skalnih računa Od 54 pritužbe nijedna kazna Bojan Đakonović

– Ove godine smo, nakon dugo vremena, investirali u smještajne jedinice sa partnerima iz Poljske, koje su dijelom u potpunosti renovirane. Uvijek može bolje, ali mogu reći da su dvije izazovne godine, koje su bile prilično neizvjesne i gdje nijesmo znali u kom pravcu će ići turizam, definitivno iza nas – ističe odmor,birajuizOnnović.održavaAwakeingposjetadogovorenopostsezonu,nasboravipopunjeni–mjesecbilaNavodiĐakonović.idaimjepredsezonadobraidasupočelidaraderanijenegolani.Trenutnosusvikapacitetiitrenutnokodnas550gostiju.PosebnoradujudobrenajavezazakojuimamonekolikogrupnihatujeiAdaDivineFestkojiseponovonaAdi–kažeĐako-ističedasunajbrojnijigostiSrbijeiregionakojisvečešćebašAduBojanuzaljetnialiiizČeške,Njemačke

Trenutno je sve popunjeno i kako je Pobjedi kazao direktor Ulcinjske rivijere Bojan Đakonović, u čijem sklopu posluje ovo naselje, ove godine su unaprijedili ponudu.

U dokumentu koji kruži društvenim mrežama, navodi portal Standard, stoji da je Tužilaštvo predmet formiralo na osnovu krivične prijave koja je podnesena protiv Zorana Lakušića, predsjednika borda, te članova Jane Sekulić i Novice Tmušića, kao i protiv vršioca dužnosti izvršnog direktora Borislava Ivankovića U krivičnoj prijavi, na osnovu koje je formiran predmet, navodi se da su zloupotrijebili službeni položaj postupajući suprotno odredbama Zakona o privrednim društvima kao i Zakona o radu. Aktuelni odbor direktora Regionalnog vodovoda u sastavu Lakušić, Sekulić, Tmušić, Dušan Vukić i Novica Bulatović imenovala je Vlada premijera Zdravka Krivokapića 3. juna prošle godine bez održavanja sjednice. Tada su smijenjeni njihovi prethodnici Budimir Šaranović, Đorđije Vukčević, Miodrag Radunović, Danilo Mirotić i Nemanja Katnić. Za direktora je izabran Josip Đurašković (Demokrate), kojeg je Lakušić (DNP) smijenio na hitno zakazanoj elektronskoj sjednici 17. maja ove godine. Smjena je uslijedila, kako se nezvanično tvrdilo, nakon višemjesečnih sukoba između borda i izvršnog direktora jer je bord nastojao da preuzme menadžersku funkciju. R. E.

Direktor Elektroprivrede Nikola Rovčanin saopštio

Raspisan tender za toplifikaciju Pljevalja

6 Četvrtak, 11. avgust 2022.Ekonomija

Vjerujemo da ćemo dati novi podsticaj i ostalima da, zajedničkim snagama, nastavimo da radimo u cilju unapređenja ponude i podizanja nivoa usluge, kako bi i u godinama koje dolaze ostali jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija - kazali su Pobjedi iz Krolbaya.

PODGORICA – Nakon više od godinu rada da se decenijama obećavani projekat konačno pokrene, nakon brojnih administrativnih barijera objektivnih, ali i sa namjerom kreiranih, nakon aktivnosti za obezbjeđenjem finansijskih sredstava, danas je raspisan javni poziv za odabir izvođača radova za prvu fazu toplifikacije Pljevalja i izradu glavnog projekta po sistemu ,,projektuj – izgradi“ – kazao je direktor Elektroprivrede Nikola Rovčanin. Kako je naveo, u Pljevljima, konačno, nakon tri decenije čekanja dobijaju toplovod. – Neću sada o tome zašto do sada ova ključna investicija nije realizovana, to manje-više svi građani znaju, ali želim da posebno priznanje odam projektnom timu sačinjenom od predstavnika EPCG, Uprave javnih radova i Opštine Pljevlja na čelu sa Veselinom Sekulićem. Posebnu zahvalnost dugujemo prvom menadžeru ovog projekta, počivšem direktoru Termoelektrane Pljevlja Dobrilu Gačeviću, koji je svojim znanjem, iskustvom i predanim radom bio jedan od pokretača nastavka realizacije ovog nepravedno zapostavljenog projekta – naveo je Rovčanin na svom Fejsbuk profilu. Uvjeren je da će 9. septembra, kada je otvaranje ponuda, dobiti kvalitetnog izvođača radova i da će ove jeseni na radost svih građana Pljevalja ugledati prve metre toplovoda od Termoelektrane Pljevlja prema Podsjećagradu. da se u sklopu Ekorekonstrukcije TEP realizuju radovi na infrastrukturi za toplifikaciju grada vrijedni oko pet miliona eura, a da će prva faza toplifikacije koštati više od 2,5 miliona eura. – Ovim projektom nema gubitnika. Svi su pobjednici, i EPCG i Opština i građani i privreda. EPCG zato što dobija na efikasnosti postrojenja, postaje proizvođač i isporučilac toplotne energije i ulaže kao odgovorna kompanija u zaštitu životne sredine. Opština jer iz djelatnosti od javnog interesa eliminiše zastarjele metode proizvodnje toplotne energije, prevashodno mislim na kotlarnicu u Skerlićevoj, a dobija stabilniji, kvalitetniji, čistiji i jeftiniji način zagrijevanja potrošača. Građani dobijaju, pored urednog i kvalitetnog snabdijevanja toplotnom energijom, čistiju i zdraviju životnu sredinu, eliminaciju ložišta na ugalj i drva, jeftiniju uslugu. Privreda ovom investicijom ima novu šansu, smanjenje troškova i planiranje proizvodnje, a ukupni privredni ambijent dobijajući novu vrijednost dobija i novi investicioni potencijal – navodi Rovčanin. N. K.

GostiKotorRegionalnogdirektoravodovodaZoranLakušićSkrinšotkrivičneprijaveBayPremiumSpaResortposlovaćepodameričkimbrendomodidućegodineHajataćeodjunaodmaratiuStolivuLarisaJovanović

SDT formirao predmet na osnovu krivične prijave Istraga protiv tri člana i

borda

PODGORICA - Nekadašnji rehabilitacioni centar Vrmac u Stolivu – koji nekoliko godina sa novim kapacitetima posluje pod imenom ,,Blue Kotor Bay Premium Spa Resort“ – postaće od juna iduće godine Hyatt Regency Kotor Bay – kazali su Pobjedi iz ove kompanije. Ugovor o franšizi između Krolbaya i Hajata potpisan je nedavno u Kotoru.

VELIKI BROJ KORISNIKA – Hyatt Regency Kotor Bay će imati 250 soba i apartmana, spa i wellness centar, health and wellbeing centar, hotelsku plažu, kompleks otvorenih bazena, kao i nekoliko restorana i barova – kazali su Pobjedi iz ove kompanije. Hyatt Hotels Corporation upravlja sa 1150 hotela širom svijeta. Posluju u 71 zemlji na šest kontinenata, a ovo je njihov prvi hotel u Crnoj Gori. Njihov moto je brinuti o ljudima kako bi oni bili najbolji što mogu. Kako je Pobjedi kazala Larisa Jovanović, menadžerka Blue Kotor Bay Premium Spa Resorta, u ovu sezonu su ušli prilično oprezno zbog globalne situacije koja nije bila naklonjena turizmu. – Uvođenje ovog brenda na crnogorsko tržište stavlja nas u vidno polje stotinama hiljada Hajatovih korisnika i bićemo zadovoljni ukoliko se makar jedan dio njih opredijeli da svoj odmor provede u Crnoj Gori – poručuje Jovanović. Što se tiče ove sezone, kako je istakla, morali su brzo da reaguju i da se prilagode jer su im prethodnih godina bila dominantna istočna tržišta. – Prešli smo na zapadna tržišta koja su, srećom, dobro reagovala na našu ponudu. Zadovoljni smo sezonom, a promjena tržišta uslovila je i promjene u ponašanju i vanpansionskoj potrošnji. Naši gosti ove godine u najvećem broju dolaze iz Velike Britanije, Njemačke, zemalja regiona, a mali broj iz Kazahstana, Rusije, Ukrajine – kazala je Jovanović. Podsjetila je da je Kotor Bay Premium Spa Resort otvoren 2020. godine i da se uspio nametnuti jedinstvenim konceptom, te dobrom lokacijom i uslugom. – Potpisivanje ugovora sa Hajatom označiće početak nove ere našeg razvoja i rada na promovisanju turističke ponude naše zemlje. Dolaskom ovog renomiranog brenda u Crnu Goru dajemo dodatnu vrijednost našoj zemlji kao turi-

stičkoj destinaciji i činimo je vidljivom za stotine hiljada Hajatovih korisnika.

Kovačević: Uslovi za toplifikciju stvoreni još prije dvije godine – Nadam se da su nakon bezmalo dvije godine koje su u EPCG ,,pojeli skakavci“ po pitanju realizacije već pripremljenih kapitalnih projekata, konačno počeli da shvataju koliko su u prethodnom periodu štete nanijeli svojim postupanjem... ili se makar nadam da jesu – kazao je za Pobjedu predsjednik Opštine Pljevlja Rajko Kovačević. Tvrdi da, što se konkretnog projekta toplifikacije grada Pljevalja tiče, svi znaju da su svi uslovi za realizaciju tog projekta u potpunosti stvoreni još prije skoro dvije godine, da je tadašnja vlada potpisala ugovor o ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja i da je sastavni dio tog ugovora predviđao i toplotni izvor za potrebe toplifikacije grada, da su dobijeni UTU uslovi, urađen i revidovan idejni projekat i da je novoizabrana rukovodna struktura u EPCG još tada mogla da napravi ovaj korak koji je napravila danas nakon dvije godine lutanja. – Zbog crnogorske, a prije svega pljevaljske javnosti važno je istaći da su ,,čuveni“ UTU koji su rukovodstvu EPCG služili kao alibi zbog kojeg navodno nijesu mogli krenuti u realizaciju projekta, izdati od strane resornog sekretarijata lokalne samouprave prije dvije godine u potpunosti identični onima koje su prije par nedjelja dobili od resornog ministarstva. Naravno, tome je prethodilo višemjesečno lutanje i populističko optuživanje Opštine Pljevlja kako ,,sprečava“ realizaciju ovog istorijskog pregnuća – zakljuRajnN. K. prije dvije godine u potpunosti identič-

PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore formiralo je predmet protiv tri člana odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, kao i protiv v.d. direktora tog preduzeća.

ŠIROK SPEKTAR USLUGA Potpredsjednik za razvoj u Hajatu Takuji Aojama je tokom ceremonije potpisivanja ugovora pozdravio prisutne na našem jeziku, uz poruke dobrodošlice svim budućim gostima. – Ovo je prvi hotel koji se otvara u Crnoj Gori, sigurni da ćemo obezbijediti usluge koje naši gosti očekuju. Želimo da osiguramo saradnju sa partnerima koji brinu o našim brendovima i o svojim ljudima isto kao mi. Zato smo donijeli odluku da danas budemo ovdje – rekao je Aojama. Potpisivanju ugovora prisustvovala je i ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke koja je istakla da je ,,dolazak Hajata biti dobar signal za dolazak novih investitora iz SAD i drugih država“. Vlasnik 90 odsto Krolbaya, kompanije koja upravlja ovim hotelom, je Željko Mišković, a njegova matična kompanija je Kroling. Deset odsto udjela ima Dejan Perić. Oni su 2020. godine pozajmili sedam miliona eura od Investiciono-razvojnog fonda za razvoj ovog turističkog kompleksa.

R at u Ukrajini razotkrio je istinu o Rusiji. Ko nije želio da primijeti da Putinova država ima sklonost ka imperijalizmu, danas se mora suočiti sa činjenicom da su se u Rusiji ponovo rodili demoni 19. i 20. vijeka: nacionalizam, kolonijalizam i sve vidljiviji totalitarizam. Ali rat u Ukrajini je takođe razotkrio istinu o Evropi. Vladimir Putin je zaveo mnoge evropske lidere i danas su šokirani. Povratak ruskog imperijalizma ne bi trebalo da bude iznenađenje. Rusija je polako obnavljala svoju poziciju već skoro dvadeset godina pod budnim okom Zapada. Zapad je u ovom trenutku izabrao geopolitičko drijemanje umjesto razboritog opreza. Više je volio da ne vidi rastući problem nego da mu se unaprijed suprotstavi. GLAS ISTINE Evropa se našla u današnjoj situaciji ne zato što je bila nedovoljno integrisana, već zato što nije htjela da sluša glas istine. Ovaj glas već dugi niz godina dopire iz Poljske. Poljska nema monopol na istinu, ali je mnogo iskusnija u odnosima sa Rusijom od drugih. Predsjednik Poljske Leh Kačinjski bio je u pravu, kao i Kasandra, koja je najavila pad Troje, kada je prije mnogo godina rekao da se Rusija neće zaustaviti na Gruziji i da će posegnuti za još. I njega takođe nisu Činjenicasaslušali.ignorisanja poljskog glasa samo je primjer šireg problema sa kojim se suočava današnja EU. Jednakost pojedinih država je u njoj deklarativno. Politička praksa pokazuje da je najvažniji glas Njemačke i Francuske. Dakle, imamo posla sa formalnom demokratijom i de facto oligarhijom u kojoj najjači drže vlast. Osim toga, najjači griješe i ne mogu prihvatiti kritiku izvana.Osigurač koji štiti EU od tiranije većine je princip jednoglasnosti. Pronalaženje kompromisa između 27 zemalja, koje tako često imaju suprotstavljene interese, može biti frustrirajuće, a sam kompromis možda neće biti 100 posto zadovoljavajući za sve. Međutim, to osigurava da se svaki glas čuje i da usvojeno rješenje ispunjava minimalna očekivanja svake države člaAkonice.neko predlaže da djelovanje EU još više nego prije zavisi od odluka Njemačke - što bi bilo rezultat ukidanja pravila jednoglasnosti - dovoljno je napraviti kratku retrospektivnu analizu njemačkih odluka. Da se posljednjih godina Evropa uvijek ponašala onako kako je Njemačka željela, da li bismo danas bili u boljoj ili goroj Kadasituaciji?bicijela Evropa slijedila njemački glas, ne samo Sjeverni tok 1 nego i Sjeverni tok 2 bi bio pokrenut već nekoliko mjeseci. Zavisnost Evrope od ruskog gasa, koji Putin danas koristi kao oruđe ucjene protiv cijelog kontinenta, bila bi gotovo Danepovratna.jecijelaEvropa u junu 2021. usvojila prijedlog za organizaciju samita EU – Rusija, Putin bi bio priznat kao punopravni partner, a sankcije koje su Rusiji uvedene nakon 2014. bile bi ukinute. Ako bi ovaj prijedlog - koji su tada blokirale Poljska, Litvanija, Letonija i Estonijabio prihvaćen, Putin bi imao garanciju da EU neće preduzeti stvarne mjere za odbranu teritorijalnog integriteta DaUkrajine.jeiEvropska unija usvojila pravila za raspodjelu migranata predložena 2015. godine, umjesto čvrste politike odbrane vlastitih granica – osnovnog atributa državnog suvereniteta – danas bismo sve više bili objekt, a ne subjekt međunarodne politike. Putin je 2015. uvidio da se migranti mogu iskoristiti u hibridnom ratu protiv EU - a 2021. je zajedno sa Aleksandrom Lukašenkom napao Poljsku, Litvaniju i Letoniju. Da smo 2015. godine slušali pristalice otvorenih granica, danas bi naš otpor narednim velikim krizama bio još Konačno,manji. ako bi cijela Evropa poslala oružje Ukrajini u takvim razmjerima i brzinom kao Njemačka, rat bi odavno bio gotov. I to nemilosrdnom pobjedom Rusije. A Evropa bi bila na ivici novog rata. Jer bi Rusija, ohrabrena slabostima svojih protivnika, krenula Danas,dalje.svaki glas sa Zapada da se ograniči isporuka oružja Ukrajini, ublaže sankcije, dovede ,,obje strane“ (agresora i žrtve) do dijaloga - to je znak slabosti za Putina. Ipak, Evropa je mnogo jača od Rusije. Ako danas zaista želimo da govorimo o Deficitslabijimjempribližavanimcipavećina.odlučujedućnostiSvenakostipoštovanjemEUnačlanica.itemeljnejalizmuuspješnorodneEvropskuuPrevazilaženjejinastvarnabitiZnamo,vrijednostnaEvrope.zavrijednostima,demokratskimvrijemejevelikoispitivanjesavjestiPredugojeniskacije-ruskoggasabilanajvažnijazamnogezemlje.međutim,dajemoglaniska,jerjojnijedodatacijenakrvikojuUkra-danasplaća.imperijalizmaEvropijeizazovizasamuuniju.Međuna-organizacijećesemoćisuprotstavitiimperi-samoakosamebranevrijednosti-slobodujednakostsvihsvojihdržavaOvoseposebnoodnosiEvropskuuniju.imasvevećeproblemesslobodeijed-svihdržavačlanica.češćečujemodaobu-cijeleZajednicenejednoglasnost,većOdstupanjeodprin-jednoglasnostiunared-sferamadjelovanjaEUnasmodeluuko-jačiivećidominirajunadimanjim.slobodeideficitjednakosti javlja se i u eurozoni.

RUSKI IMPERIJALIZAM Ovi deficiti čine Evropsku uniju posebno ranjivom i slabe je kada se suoči sa ruskim imperijalizmom. Rusija želi da Evropu promijeni u nešto što joj je poznato i drago već nekoliko vjekova - u koncept sila sa zajednički ocrtanim sferama uticaja. Nepotrebno je reći što ovaj ,,međunarodni poredak“ znači za evropski mir. Sve češće mogućnosti odbrane prava, interesa i potreba srednjih i malih zemalja gube u konfrontaciji sa najvećim državama. To je prisilno kršenje slobode, koje se često provodi u ime navodnog interesa Zajedničkocjeline.dobro je bila vrijednost koja je ležala u srcu evropskog projekta. To je bila pokretačka snaga evropskih integracija od samog početka. Danas je ovo dobro ugroženo partikularnim interesima inspirisanim uglavnom nacionalnim egoizmom. Sistem nam daje neravnopravnu igru između slabih i jakih. U ovoj igri ima mjesta kako za najveće zemlje sa velikom ekonomskom moći, tako i za male i srednje zemlje bez takve prednosti. Najjači doseg za političkom i ekonomskom dominacijom, potonji za političkim i ekonomskim klijentelizmom. Za sve opšte dobro kao sve apstraktnija kategorija. Evropska solidarnost postaje prazan koncept, sveden na forsiranje pristanka na stvarne diktate jačeg. Budimo otvoreni danas: poredak Evropske unije danas nas ne štiti dovoljno od stranog imperijalizma. Naprotiv, institucije i prakse EU, iako nisu oslobođene iskušenja da dominiraju nad slabijima, ostaju otvorene za prodor ruskog imZatoperijalizma.apelujem na sve evropske lidere da imaju hrabrosti razmišljati u terminima koji odgovaraju vremenu u kojem živimo. I mi smo u istorijskom trenutku. Imperijalna Rusija može biti poražena – zahvaljujući Ukrajini i našoj podršci njoj. Pobjeda u ovom ratu samo je pitanje naše dosljednosti i Zahvaljujućiodlučnosti. snabdijevanju opremom u obimu koji je još uvijek relativno mali za Zapad, Ukrajina je počela da okreće tok rata. Rusija napada, sije smrt i razaranja, čini okrutne zločine - ali već skoro pola godine moral Ukrajinaca nije slomljen. Moral ruskih trupa je - kako pokazuju obavještajni podaci - sve slabiji. Vojska trpi veoma ozbiljne gubitke. Resursi oružja i druge opreme nijesu neiscrpni, a njihova rekonstrukcija od strane industrije - pogođena sankcijama - biće sve teža. Zato moramo podržati Ukrajinu da povrati izgubljenu teritoriju i prisiliti Rusiju da se povuče. Tek tada je moguć pravi dijalog i okončanje rata na način da će to značiti njegov stvarni kraj - a ne samo kratak prekid prije sljedeće agresije. Samo ovaj kraj će biti naša poMoramobjeda. prevazići prijetnju imperijalizma i unutar EU. Potrebna nam je duboka reforma koja će vratiti opšte dobro i jednakost na vrh principa EU. To se neće dogoditi bez promjene pogleda – države članice, a ne institucije EU, moraju odlučivati o pravcima i prioritetima djelovanja Zajednice, jer se institucije stvaraju za države, a ne države za institucije. Osnova saradnje uvijek mora biti postizanje dogovora, a ne dominacija najvećih nad ostaDanašnjalima. situacija će nas natjerati da razmišljamo u potpuno novom okviru. Moramo imati hrabrosti priznati da je EU zakazala kako treba u kovid krizi i ratu. Problem, međutim, nije u tome što idemo suviše sporo putem integracije i treba ubrzati proces. Problem je što je ovaj put sam po sebi pogrešan. Ponekad, umjesto dva koraka naprijed, vrijedi napraviti korak unazad i pogledati stvari iz određene perspektive. Perspektiva povratka principima koji organizuju evropsku zajednicu od nule se čini najsigurnijom. Nije poenta da se potkopaju temelji EU, već da se ojačaju, a ne nadograđuju. Evropi je potrebna nada kao nikada ranije. A to može pronaći samo u povratku principima, a ne u jačanju institucionalne nadgradnje. 

Evropa na raskršću

Zahvaljujući snabdijevanju opremom u obimu koji je još uvijek relativno mali za Zapad, Ukrajina je počela da okreće tok rata. Rusija napada, sije smrt i razaranja, čini okrutne zločine - ali već skoro pola godine moral Ukrajinaca nije slomljen. Moral ruskih trupa jekako pokazuju obavještajni podaci - sve slabiji. Vojska trpi veoma ozbiljne gubitke. Resursi oružja i druge opreme nijesu neiscrpni, a njihova rekonstrukcija od strane industrije - pogođena sankcijama - biće sve teža. Zato moramo podržati Ukrajinu da povrati izgubljenu teritoriju i prisiliti Rusiju da se povuče. Tek tada je moguć pravi dijalog i okončanje rata na način da će to značiti njegov stvarni kraj - a ne samo kratak prekid prije sljedeće agresije. Samo ovaj kraj će biti naša pobjeda Ako danas zaista želimo da govorimo o demokratskim vrijednostima, vrijeme je za veliko ispitivanje savjesti Evrope. Predugo je niska cijena ruskog gasa bila najvažnija vrijednost za mnoge zemlje. Znamo, međutim, da je mogla biti niska, jer joj nije dodata stvarna cijena krvi koju Ukrajina danas plaća Prevazilaženje imperijalizma u Evropi je izazov i za samu Evropsku uniju. Međunarodne organizacije će se moći uspješno suprotstaviti imperijalizmu samo ako same brane temeljne vrijednosti – slobodu i jednakost svih svojih država članica. Ovo se posebno odnosi na Evropsku uniju Ukrajinska vojska kod Hersona

7Četvrtak, 11. avgust 2022. Povodi STAV: Istorijski izazovi i lažni recepti

» Piše: Mateuš MORAVJECKI predsjednik Vlade Poljske

Usvajanje zajedničke valute ne garantuje održiv i skladan razvoj. Evro čak uvodi mehanizme međusobne konkurencije, što se vidi, na primjer, u stalnom suficitu izvoza nekih zemalja, koje sprečavaju apresijaciju sopstvene valute održavanjem ekonomske stagnacije u drugim. U takvom sistemu, jednakost šansi ostaje samo na papiru.

PODGORICA - Zaposleni u Osnovnoj školi „Janko Mićunović“ u Moštanici kod Nikšića tra žili su od ministra prosvjete Miomira Vojinovi ća da za direktora škole postavi Miloša Radoša. On je u dva mandata bio v.d. direktora te škole, a na to mjesto ga je postavila bivša ministarka Ve sna Bratić Dio zaposlenih škole ,,Janko Mićunović“ je pi sao ministru Vojinoviću da je Radoš nesvaki dašnjom posvećenošću obavezama, kao i izvan rednim odnosima koje je izgradio sa čitavim kolektivom, roditeljima, učenicima i širom lo kalnom zajednicom zaslužio da nastavi da obav lja funkciju direktora. Zakon predviđa imenovanje vršioca dužnosti ustanove na period najduže do šest mjeseci, ali ne predviđa koliko puta jedno lice u istoj ustano vi može biti vršilac dužnosti. Zakon o javnim službenicima nalaže da isto lice ne može biti imenovano dva puta uzastopno za v.d. Ministarstvo prosvjete je Pobjedi odgovorilo da je dosadašnji v.d. direktora Miloš Radoš imeno van na tu funkciju 12. jula 2021. godine na period od šest mjeseci, a drugi mandat na istoj funkciji započeo je 13. januara 2022. godine. - Gospodin Miloš Radoš je razriješen sa te funk cije zbog isteka perioda na koji je imenovan –odgovorilo je Ministarstvo. Istakli su da Radoš ispunjava sve zakonom predviđene uslove po trebne za direktora škole. Kandidat koji je izabran za direktora OŠ ,,Janko Mićunović“ je Željko Stanković, profesor srp sko-hrvatskog jezika i jugoslovenske književno sti, koji ima 17 godina iskustva u nastavi i stekao je unaprijeđeno zvanje nastavnik-savjetnik. Ministarstvo je pojasnilo da su upoznati sa na vodima zaposlenih ove škole, kao i sa žalbom koju je uložio gospodin Radoš, te da će resorno ministarstvo i u ovom slučaju postupiti u skladu sa zakonom, „ne ulazeći u nadležnosti drugih institucija, u prvom redu sudskih organa“. Kolektiv te škole je ministru Vojinoviću napisao da su iskazali nedvosmislenu podršku Radošu te da su zapanjeni imenovanjem drugog kandidata. Ipak, u Opštem zakonu o obrazovanju i vaspita nju navodi se da prilikom izbora organa rukovo đenja obrazovno-vaspitnih ustanova osnovnog i srednjeg obrazovanja, nastavničko vijeće na zahtjev ministra u roku od 15 dana dostavlja pi sano izjašnjenje, odnosno mišljenje o predlože nom kandidatu. Ukoliko nastavničko vijeće u propisanom roku ne dostavi pisano izjašnjenje, odnosno mišljenje o predloženom kandidatu, ministar bez navedenog dokumenta može spro vesti postupak izbora kandidata.

Odgovor Slobodana Čukića Slobodanu Čavoru povodom incidenta ispred Manastira na Cetinju Ciljana provokacija

– Shodno citiranim zakonskim normama, zako nopisac ne navodi koja je pravna priroda mišljenja koje daje nastavničko vijeće, te ministar zadržava diskreciono pravo da, shodno odredbama Op šteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, imenuje direktora obrazovne ustanove – piše u odgovoru Ministarstva prosvjete na pitanje Pobjede da li ministar ima diskreciono pravo. J. MARTINOVIĆ

PODGORICA Specija lista pedijatar u Opštoj bolnici ,,Danilo I“ Ivan Ivanović novi je v.d. di rektora te zdravstvene ustanove. Ministarstvo zdravlja je imenovalo Ivanovića 4. avgusta, a funkciju direk tora do sada je obavljao dr Vladimir Pavićević Ivanović je pedijatar u cetinjskoj bolnici i Domu zdravlja, a zbog nedo statka ljekara za djecu u tom gradu on će uporedo obavljati sve te funkcije. Ivanović je osnovnu i srednju školu završio na Cetinju. Studije medi cine i specijalizaciju iz pedijatrije završio je na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Ivanović je šef odsjeka za neonatologiju bolnice ,,Danilo I“. J. M.

PODGORICA – Osnovni sud u Podgorici poništio je kao nezakonito rješenje Vla de iz maja prošle godine o razrješenju Dragane Đuranović sa mjesta zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore prije isteka mandata, čime se otvara mo gućnost da Đuranović u novom postup ku tuži državu za naknadu štete. Vlada je 13. maja 2021. godine, na prijedlog tadašnjeg ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, razriješila Đu ranović, a za to rješenje je sud ocijenio da je donijeto uz povredu pravila postupka, da se zasniva na nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, te povredi materijal nog Đuranovićprava. je nakon razrješenja prošle go dine tvrdila da je razriješena nezakonito, bez pravnog obrazloženja i pozivanja na činjenice, te da su bili neosnovani i neisti niti navodi ,,da je radila neprofesionalno i da nije štitila interese države“, te da je ta kvo obrazloženje Vlade Crne Gore napad na njen profesionalni i lični integritet. Kao razlog za njeno razrješenje tada je na vedeno da je „iz dostavljenih izvještaja o radu zaštitnika imovinsko-pravnih inte resa Crne Gore evidentno je da je zaštit nica Dragana Đuranović neprofesionalno obavljala ovu funkciju, da u svom radu nije štitila interese države i da je nesavjesno rukovodeći institucijom Zaštitnika imo vinsko-pravnih interesa u sporovima stva rala bespotrebne troškove koji su u velikim iznosima opterećivali budžet Crne Gore“. Međutim, te izvještaje nije razmatrala Ko misija za ekonomsku politiku (KEP), a ni sama Vlada u čijem se rješenju ne navo di nijedna konkretna činjenica, pogrešan postupak, ocjena ili propust iz kojeg bi se mogao izvesti takav zaključak. Kako je ocijenio Osnovni sud u Podgorici, u obrazloženju rješenja Vlade se ne pominje nijedan materijalno-pravni propis na osno vu kojeg je ta odluka donijeta, čime je postu pljeno suprotno Zakonu o upravnom sporu. Takođe, prema ocjeni suda, umjesto či njeničnog stanja utvrđenog dokazima, obrazloženje rješenja sadrži samo tvrdnje o navodno neprofesionalnom i nesavje snom radu Đuranović i stvaranju bespo trebnih troškova postupka. – Iz godišnjih izvještaja se ove činjenice nijesu mogle utvrditi, te je bila obaveza tu ženog da konkretizuje u čemu se sastoje radnje navodno neprofesionalnog rada i stvaranja bespotrebnih troškova – piše u obrazloženju presude. Osnovni sud u Podgorici zaključio je da je Đuranović dokazala da pobijena odluka ni je adekvatno obrazložena, da su na taj način povrijeđena njena prava, te da se odluka Vlade ne može smatrati zakonitom. D. M.

PODGORICA – Novinar Pobjede Slobodan Čukić od govorio je na juče objavljeno reagovanje Slobodana Čavo ra, povodom incidenta koji se u nedjelju dogodio ispred Cetinjskog manastira. Čukić je kazao da su tvrdnje Čavora „gomila laži i gnusnih insinu acija, koje ne govore o mojoj ličnosti i postupcima već o njemu samom“. – Bizarno je s kakvom lakoćom Čavor prećutkuje govor mržnje i netrpeljivost kojima je njegov drugar Vasko Janković 7. avgu sta pred Manastirom nastupio prema ekipi Gradske TV, a čime je ,,minirao“ prazničnu atmosferu. Vjerovali ili ne, prije nego što sam 7. avgusta pošao u policiju da dam izjavu, jedna osoba mi je rekla otprilike: ,,Možeš li da ne pišeš o ovome … mi se ovđe svi znamo“. (!?) Zvučalo je neobič no. Bogu hvala što su ljudi dobri jedni s drugima. Kumovi, kućni prijatelji, poznanici… Ali stvar je u govoru mržnje i motivima Vaska Jankovića, a o čemu Slobo Čavor i njegov drug ćute. Podmetačine koje je Čavor iznio u jučerašnjoj Pobjedi zahtijeva ju osvrt na incident od 7. avgusta. Prvo. Bio sam na radnom zadat ku. Novinar je uvijek na zadat ku. Nijesam samo novinar, već i hroničar. Istražujem crnogor sku prošlost i sadašnjost. Ko me poznaje, zna da radim od jutra do mraka. Drugo. Pošao sam ka Manastiru da prošetam ali i da vidim držav ne zastave, koje su postavljene na ogradi dan ranije. Dočekao me je veličanstveni prizor. Bilo ih je 20 i bilo mi je puno srce. Snimio sam to i snimak kasnije okačio na Fejsbuk. Treće. U prilasku sam vidio momke koji popravljaju zastave na ogradi. Sjedjeli su kod Biljar de. Pošao sam do česme pa pre ma njima. Htio sam da uživam u ambijentu. Bila je vrućina, tamo je bio hlad. Vidio sam i ekipu Gradske TV i mladu novinarku Danicu Janković. Poželio sam momcima dobar dan. Ponudili su mi mjesto pored njih. Zani malo me je i ko su ti mladići koji vole i paze svoju zastavu. Posao novinara-hroničara je da o sve mu bitnom načini svjedočan stvo. Ali, ne lezi vraže! Nijesam u tome uspio, jer se ubrzo pojavio Vasko Janković. Četvrto. Tonski snimak Grad ske TV svjedoči da je upitao novinarku Danicu Jankovićkoja je to TV? Kad je čuo da je Gradska, nadmeno je nastavio: ,,Što ne čujete i drugu stranu“ – s konotacijom da mu to navodno neko brani. Kad mu je Danica ponudila da da izjavu – što se ja sno čuje na snimku: Dok je Jan ković još u blizini kaže mu: ,,Evo, gospodine, ako hoćete da kažete vaše mišljenje možemo da sni mimo“. Neko na to dodaje: ,,Evo lijepo sam mu rekao…“ (misli na Jankovića). Janković se na to obraća Danici, potpuno ignori šući njenu ponudu i nadglašava: ,,Gospođice, gospođo, jesam li vama rekao, možete li da čujete drugu stranu da ne sijete mržnju među Cetinjanima. Kraj.“ Djelovalo je ovo kao usijanje, vrsta ludila. Janković se zatim okrenuo ka momcima i nastavio, u čemu se čuje Danica kako izgo vara: ,,Bože dragi“, a u pozadini Janković koji se žučno raspravlja i gura po svom. Momci pokuša vaju da ga smire, ali ne ide. Ra sprava traje. Nakon jednog minu ta Janković izgovara: ,,…Ne, ne, ja sam reka, televizija sije krv jer ne sluša drugu stranu“. Danica mu na to ponovo nudi da da izjavu za gradsku TV: ,,Vi ako želite da od govorite na pitanje…“ (dalje se ne čuje dobro). Peto. Tu ćemo stati. Ključno je što se na snimku čuje kako Dani ca dva puta nudi Vasku Jankovi ću da da izjavu. Ovaj, međutim, u reagovanju koje je e-mailom poslao Pobjedi bezočno tvrdi: ,,Nažalost, novinarka Gradske TV nije mi dala mogućnost da dam Snimakizjavu...“demantuje Jankovića i ogoljava njegove motive. To pokazuje da je postupak prema Danici Janković bio ciljana pro vokacija, kroz ponižavanje, kao i ćutanje o njenom profesional nom postupku. Ima li nakon ovoga još dilema? Šesto. Sve ovo samo posredno ima veze sa Slobom Čavorom. Najgnusniji su njegovi pokuša ji da Jankovićeve provokacije i haos koji je proizveo preusmjeri na moju ličnost. Provokacije su jedno, reagovanje na provokacije nešto drugo. Nesporno je da sam na glas saopštio da je riječ o cilja noj provokaciji. Bio sam duboko iziritiran Jankovićevim govorom mržnje i saopštio sam činjenice. Čavora je, izgleda, ovo pogodilo. Bio je na oko pet metara uda ljenosti kada je krenuo ka meni sa psovkom: ,,Je..aću ti mater“, dignutim rukama i pesnicama u namjeri da me udari. Uspio je da priđe na metar i po, đe je zaustavljen. Uvrijedio je mene i moju pokojnu majku. Na psovku sam uzvratio adekvatno. Sedmo. Bio sam na obodu Bi ljarde, držeći na povocu svog psa. Monstruozna je laž u saop štenju Uprave policije od 8. 8. 2022. da sam ,,prišao“ učesnici ma incidenta, Nijesam prilazio nikome. I Janković i Čavor su pokušali da priđu meni. Na kraju, volim Cetinje i Ceti njane, bio sam u tom gradu hilja du puta. Nikad ni sa kim nijesam imao konflikt, ni grke riječi – za ključuje u reagovanju Slobodan Čukić. J. M.

Na prijedlog tadašnjeg ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića Vlada je sa dužnosti razriješila Draganu Đuranović, a za to rješenje sud u Podgorici je ocijenio da je donijeto uz povredu pravila postupka, da se zasniva na nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, povredi materijalnog prava i da se ne može smatrati zakonitim Dragana Đuranović zaposlenih u OŠ „Janko Mićunović“ traži da im direktor bude dosadašnji vršilac dužnosti, ali nije izabran na konkursu

Dio

Slobodan Čukić Osnovni sud u Podgorici presudio u korist bivše zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Dragana razriješenaĐuranovićnezakonito

niještoZapanjenidirektorRadoš

Dr Ivan Ivanović izabran za direktora bolnice „Danilo I“ na falipedijatardaNastavićeCetinjubudejerljekara

8 Četvrtak, 11. avgust 2022.Društvo

9Četvrtak, 11. avgust 2022. Društvo

Prosvjetari Budve tražili ključeve, SZ „Solidarno“ tvrdi da direktori opstruiraju potpisivanje ugovora

DECENIJA PROŠLA Prosvjetari već deceniju čekaju da se usele u 147 stanova u tri lamele u naselju Dubovica, i po cijeni kvadrata od 650 eura, a ne 890 kako je naknadno izmijenjeno. Na stanove čekaju zaposleni Srednje mješovite škole ,,Danilo Kiš“, OŠ ,,Stefan Mitrov Ljubiša“, Druge osnovne škole, Škole za osnovno muzičko obrazovanje i Predškolske ustanove ,,Ljubica Jovanović MaVuković,še“. koji je i direktor škole „Danilo Kiš“, kazao je da je država intervenisala po pitanju KAP-a, aerodroma i mnogih drugih problema u Crnoj Gori gdje se ulagao novac poreznih obveznika i građana Crne Gore. – U slučaju da se prosvjeta Crne Gore tretira kao nešto drugo, a ne kao javni interes i totalni stub društva, odnosno da značimo onako kako je gospodin Šehović učinio prethodnih par dana zakazivanjem sjednice za 16. avgust i tako nas dodatno ponizio, ako je takav signal od strane nadležnih institucija, mi ćemo se okrenuti prema nekim drugim, nažalost, krajnjim mjerama – poručio je juče Vuković. – Ključne ličnosti države ili ne razumiju naš problem ili smatraju da imaju dosta vremena za to i dozvoljavaju sebi luksuz da se igraju sa tuđim životima – rekao je on. On je juče rekao i da zgrade još uvijek nijesu završene te da su radnici na gradilište stigli neposredno pred dolazak televizijskih ekipa, kako bi u javnost poslali drugačiju sliku. Vuković je rekao da je kod izgradnje zgrada za prosvjetne radnike izraženo kalkulisanje i neažurnost najodgovornijih ljudi. – Ako je Stambena zadruga ,,Solidarno“ nedavno podigla 300.000 eura kako bi završila zgrade, onda neka nam pokažu da se ovdje i radi – rekao je VukovićVuković. je sa kolegama juče tražio ključeve od radnika Cijevne komerc, uz tvrdnju da na njih imaju pravo. Ulazak u zgrade im je onemogućen.

SDT ISPITALO SLUČAJ Na pozive prosvjetara da Specijalno državno tužilaštvo ispita ovaj slučaj, Stanišić kaže da je to činjeno već u nekoliko navrata, posljednji put 2017. godine i da je tada SDT zaključio da nema elemenata krivičnog djela i da zadruga nije ništa kriva. Stanišić je kazao da je od 150 ljudi, koliko ih čeka stanove, 20 prosvjetara u štrajku, a da ostali dolaze i mole da potpišu ugovore, ali da ne mogu bez direktora škola, jer tako nalaže –zakon.Sviostali su zarobljenici Krsta Vukovića koji neće da potpiše ugovore sa notarima. Oni su taoci tog ,,ribara ljudskih duša“ koji manipuliše njima – kazao je Stanišić. J. MARTINOVIĆ

Budvanski prosvjetari su juče kazali da je situacija loša i da procjenjuju da će se desiti i odlazak na bolovanje velikog broja njih, te da to može da utiče i na početak školske godine. Zoran Stanišić, direktor SZ „Solidarno“, kazao je juče Pobjedi da je isključivi krivac za nastalu situaciju Krsto Vuković

Pred sudom oborena još jedna odluka bivše ministarke Vesne Bratić Nezakonito smijenila Etički komitet Vesna Bratić

PODGORICA – Štrajkački odbor prosvjetnih radnika Budve, koji već devet dana protestuju na ledini ispred zgrade Opštine, predao je juče zahtjev Stambenoj zadruzi „Solidarno“ i Cijevni komerc, koja je izvođač radova, da im se predaju ključevi od stanova u roku od 24 sata. Budvanski prosvjetari, su juče kazali da je situacija loša i da procjenjuju da će se desiti i odlazak na bolovanje velikog broja njih, te da to može da utiče i na početak školske godine. Zoran Stanišić, direktor SZ „Solidarno“, kazao je juče Pobjedi da je isključivi krivac za nastalu situaciju Krsto Vuković – Od maja mjeseca ga molim da se obrati Notarskoj komori, ali on je kazao da ne želi. Sve smo probali – da održimo cijenu od 650 eura po kvadratnom metru, da napravimo predugovore. Poslali smo i notarskoj komori dopis u kojem ih molimo da zbog štrajka glađu razmotre mogućnost da se određeni broj predmeta koji se odnose na podstanare raspodijeli notarima kako bi se ubrzala procedura dodjele ključeva – kazao je Stanišić Pobjedi. Prosvjetari su u obrazloženju koje su uputili SZ ,,Solidarno“ i Cijevni komerc naveli da je Opština Budva dodijelila plac i uložila veliki kapital kako bi prosvjetni radnici Budve riješili stambeno pitanje, da je dio novca opredijelilo Ministarstvo prosvjete, te da su i prosvjetari godinama plaćali članarinu i tako lično participirali u troško–vima.Sobzirom na to, a naročito vođeni listom nepokretnosti po kojem su tri budvanske obrazovne institucije subjekti svojine stambenog prostora u mjeri tri četvrtine, zahtijevamo da nam se u roku od 24 sata od podnošenja zahtjeva omogući predaja ključeva za sve radnike koji su navedeni u pratećem dokumentu – napisali su u zahtjevu. GDJE JE NOVAC? Na pitanje Pobjede kako se početno ulaganje Zadruge sa oko sedam miliona podiglo na 20, kako tvrde prosvjetari, Stanišić odgovara da to nije tačno. – Opština je dodijelila plac koji je procijenjen na oko 880.000, a komunalije su procijenjene na oko 550.000 eura. Opština je bila dužna da još uplati oko 2.452.000 za garaže i podzemni dio kao suinvestitor. Mi smo imali početni ugovor od 6.6 miliona eura. I to je sve. To nije ni živi novac, osim ovaj dio za garaže. Gdje je ostatak o kome se govori, 10 miliona koje je uložila Opština, ili tih 20 miliona, treba da ispitaju nadležni – rekao je Stanišić Pobjedi. On je rekao da je zadruga čak pomogla Opštini prilikom izvođenja radova na ulici i da su zidove sa 12 metara sveli na tri. – Tvrdim da Opština nije uložila ove silne milione koje uporno pominju, ali ne dokazuju – kazao je Stanišić.

PODGORICA - Upravni sud je usvojio tužbu članova prvog saziva Etičkog komiteta koji su tužili Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta i donio presudu kojom se poništava rješenje Vlade Crne Gore iz januara 2021. o razrješenju članova Etičkog komiteta, piše CdM. Na prijedlog Ministarstva prosvjete, kojim je rukovodio ministar Damir Šehović, 2019. godine je izabrano sedam članova Etičkog komiteta: prof. dr Bogdan Ašanin, predsjednik, dekan Fakulteta pravnih nauka UDG prof. dr Zoran Stojanović ; dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje UCG prof. dr Stevo Popović; prof. dr Ana Lalević-Filipović sa Ekonomskog fakulteta UCG; prof. dr Aleksandra Banjević sa Filološkog fakulteta UCG; doc. dr Elvir Zvrko sa Medicinskog fakulteta UCG, te profesor na Muzičkoj akademiji UCG Senad Gačević

Prosvjetari Budve ni juče nijesu dobili ključeve Zoran Stanišić

Stanišić: Opština nije uložila milione

Članovi prvog saziva Etičkog komiteta tužili su Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta jer su smatrali da su razriješeni mimo zakona. Tadašnja ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, u nizu svojih, kako će se ispostaviti, nezakonitih odluka, zatražila je od Vlade da smijeni taj sastav, uz obrazloženje da tu nema „nijednog predstavnika nauke“, što je Vlada i učinila krajem januara 2021. Međutim, po presudi Upravnog suda ovo rješenje ministarke Bratić je nezakonito a ,,razlozi iz pobijanog rješenja su nejasni i kontradikTakotorni“.nezakonite odluke ministarke Bratić nastavljaju da opterećuju državu Crnu Goru i nakon prestanka njene funkcije. Ovom presudom Vlada Crne Gore je u obavezi da isplati oko 1.700 eura na ime troškova zbog izgubljenog sudskog spora. U nastavku ovog procesa će uslijediti isplata odštete bivšim članovima Etičkog komiteta zbog nezakonitog razrješenja prije isteka mandata. Mandat bivše ministarke Bratić obilježile su smjene direktora obrazovnih ustanova širom Crne Gore. Nakon razrješenja, oko 160 direktora/ ica škola takođe je pokrenulo sudske sporove protiv Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, tražeći da im se nadoknadi šteta što su mimo zakona smijenjeni sa funkcija. Već su uveliko počeli da dobijaju prvostepene presude kao svjedočanstvo o nezakonitom radu bivše ministarke Bratić. J. M.

NEMA UGOVORA Da bi prosvjetari dobili ključeve, neophodno je da se sačini ugovor ovjeren kod Zahtjevenotara.Notarskoj komori je trebalo da podnesu direktori škola čiji su zaposleni dobili stanove, a direktor SZ ,,Solidarno“ Stanišić tvrdi da su na taj način opstruirali rješenje. Predsjednik Notarske komore Igor Stijović je na Stanišićevu molbu da se predmeti dodijele notarima iako rukovodioci ne žele da dođu, odgovorio da je to nemoguće. On je kazao da je uvidom u listu nepokretnosti utvrdio da su suvlasnici SZ „Solidarno“, škole „Danilo Kiš“, „Stefan Mitrov Ljubiša“ i vrtić „Ljubica Jovanović Maše“, te da nije izvršena fizička dioba stanova tako da se svi stanovi vode na njihovo suvlasništvo, bez obzira na to što oni međusobno znaju kome pripada koji stan. – Za svaki stan sa takvim statusom vlasništva (suvlasništva) kod notara će morati jednovremeno da pristupe svi zakonski zastupnici (direktori ustanova) ili lica koja oni ovlaste (naravno, u zakonski propisanoj formi). Ovo bi bilo čak i da je strankama ostavljeno pravo da biraju notara jer nijedan notar ne smje sačiniti ugovor o kupovini – otkupu bez učešća svih suvlasnika – pojasnio je predsjednik Notarske komore. VIŠA SILA Stanišić je Pobjedi kazao da ,,Solidarno“ ulaže žestoke napore da sačuva cijenu od 650 eura po kvadratu, ali da to ne može da učini samostalno. On je pojasnio da je prilikom izgradnje lamela došlo i do toga je se odvalilo brdo, što se pravno definiše kao viša sila i da su zbog toga tražili 2,3 miliona, te da za to postoji cijeli elaborat.

PODGORICA – Imovina Nikšićanina Radovana Mujovića, člana organizovane kriminalne grupe označene kao kavački klan, za koju se sumnja da je stečena kriminalnim radnjama, privremeno je oduzeta odlukom podgoričkog Višeg suda.

BERANE – R. J. (34) iz Berana uhapšen je zbog sumnje da je upao u kuću vlasnika beranskog portala Berane online, ispremetao stvari i ukrao dva telefona i 50 eura. Osumnjičenom je nakon privoda osnovnom državnom tužiocu u Beranama određeno zadrKakožavanje.jesaopšteno iz polcije, R. J. je 9. avgusta, kako se sumnja, u 2.50 časova, ušao kroz prozor kuće dok je Urošević spavao, ispremetao stvari i ukrao dva telefona i novčanik u kojem su bila dokumenta i 50 eura. Kod osumnjičenog su pronađeni telefoni i vraćeni vlasniku. Vlasnik beranskog Portala Berane online prijavio je policiji da je osumnjičeni dva sata poslije ponoći ušao je kroz prozor kupatila. - U kući smo bili ja, sestra i dvoje djece. Nijesmo mogli da ga spriječimo. Odnio je vrijedne telefone i moju opremu za rad, zbog čega portal juče nije bio u funkciji, kazao je Urošević Portalu RTCG. R. J. je poznat policiji. C. H. sud u Beranama potvrdio optužnicu protiv sugrađanina da je obio kuću i ukrao televizor, telefon, kablove...

10 Četvrtak, 11. avgust 2022.Hronika

Osnovni

BAR – Podgoričani T. L. (29) i B. Š. (33) koji se sumnjiče da su 5. avgusta tokom noći ukrali više građevinskih mašina, uhapšeni su u Baru, saopšteno je iz Uprave policije. Oni su, kako se sumnja, koristeći nepažnju radnika u Sutomoru, ukrali više građevinskih mašina, koje se koriste prilikom izvođenja radova na šinama. – Osumnjičeni su pronađeni na području Sutomora i uhapšeni, dok je dio ukradenih predmeta pronađen i vraćen vlasniku, naveli su iz Uprave policije. C. H.

Beranca terete

BeranePolicijska uprava Trebinja potvrdila da je strankinja stradala na granici BiH i Crne Gore Žena pala sa litice Nezgoda na putu Nikšić –dvojeprevrnuoAutomobilRisansenakrov,povrijeđenihUhapšenadvojicaPodgoričanazbogkrađeTereteihdasuukralivišegrađevinskihmašina Na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva Viši sud donio odluku o imovini osumnjičenog za stvaranje kriminalne organizacije Privremeno oduzet stan od 69 kvadrata Radovanu Mujoviću Sa privođenja Radovana Mujovića Beranska policija uhapsila sugrađanina zbog krađe u kući urednika Portala Berane online Osumnjičeni ukrao dva telefona i 50 eura Nezgoda na putu Nikšić-Risan

Rješenje je donio predsjednik suda i sudija za istragu Boris Savić, u predmetu istrage protiv Kotoranina Radoja Zvicera i ostalih osumnjičenih kojima se na teret stavljaju krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teško ubistvo i ubistvo u pokušaju. Savić je ovu odluku donio na osnovu prijedloga Specijalnog državnog tužilaštva od 1. avgusta ove godine. - Prijedlog je primljen istog dana u 12,06 časova, na osnovu čl. 2, 4, 5, 19 st.1 tač.1, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 32 i 33 Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću (ZOOIKSKD), i čl. 288 i 290 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju (ZIO), donio je dana 04.08.2022. godine u 12.00 časova, rješenje kojim se određuje privremena mjera obezbjeđenja, piše u odluci. Rješenjem se zabranjuje raspolaganje nepokretnosti uz zabilježbu zabrane u katastru nepokretnosti iz člana 19 st. 1 tač. 1 Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i to: nepokretnosti upisanu u ,,V“ List nepokretnosti br. 4139 KO Nikšić na katastarskoj parceli broj 378/2 stambeni prostor u izgradnji PD 19, spratnost P3, površine 69 m2, zgrada broj 1, svojina Mujović Lakića, oca okrivljenog Mujović Radovana. jer postoji osnovana sumnja da je navedena imovina stečena kriminalnom djelatnošću. Ovo rješenje će se dostaviti nadležnom organu za upravljanje državnom imovinom (Upravi za imovinu – Podgorica), koja je dužna da se stara o izvršenju ovog rješenja (čl. 53 OvoZOOIKSKD).rješenjeće objaviti u „Službenom listu Crne Gore“ i na oglasnoj tabli suda. Pozivaju se savjesna treća lica da mogu stupiti u postupak do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. - Protiv ovog rješenja imalac, branilac i punomoćnik mogu izjaviti žalbu Krivičnom vijeću ovog suda u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja. Uz žalbu imalac dostavlja dokaze o porijeklu imovinske koristi za koju je određena privremena mjera obezbjeđenja. Privremena mjera obezbjeđenja može trajati najduže do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Ova privremena mjera ukinuće se po službenoj dužnosti ako u roku od dvije godine od dana donošenja rješenja o određivanju privremene mjere obezbjeđenja optužnica ne stupi na pravnu snagu. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja – piše u odluci Savića. Policija je nedavno uhapsila zatvorskog policajca Vladana Lučića zbog sumnje da je dio kriminalne organizacije, a prema stavu tužilaštva, preko kriptovanog telefona, pod imenom Kaluđer razgovarao sa Radovanom SpecijalnoMujovićem.tužilaštvo je za pripadnike ove grupe, pored Lučića i Mujovića, Zvicera, označilo i Milana Vujotića , Slobodana Kašćelana, Dragana Kneževića, Gorana Vukčevića, Igora Terzića, Stefana Kraljevića, Danila Bakića, Filipa Kneževića i Ratka Živkovića Zvicer i Vujotić, pripadnici kavačkog klana, sumnjiče se za krivično djelo teško ubistvo putem podstrekavanja Jovana Vukotića, vođe suprotstavljenog škaljarskog klana. Kako je policija saopštila, sedam osumnjičenih je trenutno nedostupno nadležnima, dok se četiri osumnjičena nalaze u UIKS-u na izdržavanju kazni zatvora zbog drugih krivičnih djela. A. R.

BERANE – Osnovni sud u Beranama potvrdio je optužnicu Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama podignutu protiv S. A. iz Berana zbog krivičnog djela teška krađa. Kako piše u optužnici, okrivljeni je neutvrđenog dana u aprilu 2022. godine, u naselju Talum, opština Berane, obio kuću i pomoćni objekat – garažu oštećenog A. Ć. i ukrao tehničke i druge stvari vrijednosti više od 2.600 eura. – Podesnim sredstvom razbio je dva prozora na prizemlju kuće i jedan na pomoćnom objektu, a zatim kroz tako otvoren prozor uskočio u unutrašnjost kuće i iz iste oduzeo: televizor marke „Samsung“, resiver za kanale; kameru marke „Gruding“; mobilni telefon marke „Motorola“; bakarne cijevi – instalaciju za centralno grijanje; 11 ventila od radijatora i melem marke „Jomelop“ za opekotine, a zatim kroz prethodno razbijen prozor od pomoćnog objekta uskočio u unutrašnjost i oduzeo: elektromotor sedam kw bez remenice; elektromotor 11 kw sa getribom; elektromotor 2,5 kw; produžni kabl 80 m; produžni kabl 50 m; produžni kabl 30 m i motornu testeru, u ukupnoj vrijednosti od 2.622,00 eura, a sve u namjeri da njihovim prisvajanjem sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist –navodi se u optužnici. A. R.

RISAN - Dvije osobe povrijeđene su u saobraćajnoj nezgodi koja se juče, oko 16.30 sati, dogodila na magistralnom putu Nikšić – Risan, u mjestu Dragalj, saopšteno je portalu Pobjeda iz OKC-a. U nezgodi je učestvovalo jedno vozilo koje se, iz za sada neutvrđenih razloga, prevrnulo na krov. U OKC-u nijesu imali informaciju o težini povreda dvije osobe koje su se nalazile u automobilu. Policija je obavila uviđaj. C. H.

PODGORICA - Tridesetogodišnja žena poginula je kada je pala sa litice u mjestu Klobuk, na granici BiH i Crne Gore, saznaje ATV. Ona se, prema saznanjima ATV, popela na liticu kako bi se Radifotografisala.seostranoj državljanki. Iz Policijske uprave Trebinje je ATV-u potvrđeno da je stradala jedna osoba. C. H.

Zelenski

Eksplozije

Britanska vlada procjenjuje da bi nedostatak kapaciteta elek trične energije mogao biti oko šestine vršne potražnje, i to čak i nakon što su u pogon hitno stavljene elektrane na ugalj. Prema prognozama vlade u Lindonu, Velika Britanija bi se u januaru mogla naći u situaciji u kojoj će možda na četiri dana pokrenuti hitne mjere za ušte du gasa, navodi se u izvještaju. Ova vijest uslijedila je nakon što je centralna banka Velike Britanije prošle sedmice upo zorila da je Britanija na putu dugotrajne recesije, budući da dosad nezabilježeno visoke cijene energije podstiču rast godišnje inflacije na 13 odsto, a bilo kakav politički odgovor na to ometa trku za izbor no vog britanskog premijera 5. Dokseptembra.evropske vlade nastoje da smanje upotrebu gasa i pove ćaju zalihe nakon ruske invazi je na Ukrajinu, britanska vlada podijeljena je u zaraćene tabo re, s jedne strane predvođene ministarkom vanjskih poslova Liz Tras , a sa druge, bivšim ministrom finansija Riši Suna kom, koji su se u kampanji za mjesto idućeg britanskog pre mijera sukobili oko toga kako odgovoriti na potencijalnu kri zu sa električnom energijom. Dobrotvorne organizacije, poslovna udruženja i političa ri pozvali su Tras i Sunaka da iznesu mjere pomoći kako bi pomogli Britancima da se nose sa prognoziranim 82-postot nim rastom cijena energije u oktobru. Procjenjuje se da će faliti oko šestine potražnje Velika Britanija priprema plan za predstojeću zimu Moguća isključenja struje

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Stupio na snagu peti paket sankcija prema Moskvi EU više ne kupuje ruski ugalj, drvo, cement, alkoholna pića, srebro...

Francuski graničari ubili muškarca na pariskom Nožemaerodromuprijetio policiji

BRISEL - Države EU od juče ne kupuju ruski ugalj. Peti paket sank cija, usvojen u aprilu, predvidio je momentalnu obustavu uvoza uglja iz Rusije u EU, uz opciju da važenje ugovora koji su do tada potpisani može trajati najduže do 10. avgusta. Za razliku od najavljene zabrane uvoza ruskog gasa, od koga su pojedine drža ve privremeno izuzete, ovdje takvih izuzeća nema. Obustava uvoza uglja odnosi se na četvrtinu ukupnog ruskog izvoza tog energenta, čime ta zemlja ostaje bez najmanje osam milijardi eu ra Istiprihoda.rokostavljen je i onim kompani jama koje imaju ugovore sa ruskim partnerima o prometu širokog spektra dobara koji toj zemlji donose ogromne prihode. Pa od danas EU više ne trguje sa Rusijom ni kada su u pitanju pojedi na đubriva, drvo, cement, proizvodi od stakla ili gume, razne hemikalije, sre bro, aluminijum, ali i morski plodovi ili alkoholna pića. Izuzetak je napravljen samo sa đubri vom čiji ograničeni uvoz će i dalje biti dozvoljen, kroz carinske kvote kojima će upravljati Evropska komisija i drža ve članice EU. Takođe, do juče su pojedina ruska plo vila mogla da uđu u evropske luke uz posebno ovlašćenje, koje su mogla do biti ako u Evropsku uniju donose priro dan gas, naftu, titanijum, aluminijum, bakar ili druge proizvode. Prema ranije utvrđenom planu, juče je ta mogućnost za pojedine ruske brodove i tankere u potpunosti obustavljena, kao i moguć nost Evropskauvoza.unija uvela je niz ekonom skih, finanijskih, bezbjednosnih i dru gih sankcija sa ciljem da umanji rusku sposobnost ratovanja i kazni one koje smatra odgovornim za taj rat. U Briselu tvrde da sankcije već imaju efekta i da, kako kažu „pogađaju snažno i duboko“, a da će prave posljedice koordinisanih napora u kojima trenutno učestvuje 40 država svijeta – ruska ratna mašinerija tek osjetiti. U Evropskoj komisiji tvrde da je ruski BDP pao za 10 odsto, proi zvodnja automobila smanjena za 90 odsto, više od 1.000 preduzeća se povu klo iz Rusije, a 45 odsto ruskih potreba za naprednim tehnologijama zavisi od industrije u EU. U Briselu kažu da na ovome neće sta ti i da nastavljaju da pripremaju i da lje sankcije sa namjerom da kazne sve one koji su odgovorni za, kako navode, „brutalnu rusku agresiju na Ukrajinu“.

Ruski ugalj KIJEV/MOSKVA – U eksplo zijama u ruskoj vazduhoplov noj bazi na Krimu u utorak je uništeno devet ruskih ratnih aviona, saopštile su juče ukra jinske vazduhoplovne snage. Ukrajinski zvaničnici za sada nijesu preuzeli odgovornost za eksplozije na Krimu, ali su sa podsmijehom komentarisa li objašnjenje Moskve da je do eksplozije došlo zbog paljenja municije u vazduhoplovnoj ba zi Saki, prenose zapadne agen Ucije.svom noćnom video obraćanju nekoliko sati nakon eksplozija, ukrajinski predsjednik Volodi mir Zelenski obećao je da će po novo zauzeti poluostrvo Krim. Zelenski je naveo kako je „rat protiv Ukrajine i cijele slobod ne Evrope počeo sa Krimom“ i da se „sa oslobođenjem Krima mora i završiti“. Ruske vlasti su juče pokušale da umanje značaj eksplozija, rekavši da nijedan hotel ili pla ža nijesu pogođeni na poluostr vu, koje je popularna turistička destinacija za mnoge Ruse. Ruski ratni avioni koristili su bazu Saki da u kratkom ro ku napadnu područja na jugu Ukrajine, a ukrajinske društve ne mreže su vrvile od speku lacija da su ukrajinske rakete dugog dometa pogodile bazu, navodi Glas Amerike. Zvaničnici u Moskvi ve ć du go upozoravaju Ukrajinu da bi svaki napad na Krim iza zvao masovnu odmazdu, uključujući i udare na „centre za donošenje odluka“ u Kijevu. Savjetnik ukrajinskog pred sjednika Aleksij Arestovič , zagonetno je u utorak rekao da je eksplozije izazvalo ili oružje dugog dometa ukrajinske proi zvodnje ili da su djelo gerilaca koji su djelovali na Krimu. Baza na crnomorskom polu ostrvu koje se nalazi na jugu Ukrajine najmanje je 200 ki lometara udaljena od najbli žeg ukrajinskog položaja, što je izvan dometa raketa koje su SAD isporučile Ukrajini, siste mima UkrajinskaHIMARS.vojska je uspješno koristila te rakete, sa dometom od 80 kilometara za gađanje skladišta municije i goriva, strateških mostova i drugih ključnih ciljeva na teritorijama koje je okupirala Rusija. HI MARS bi takođe mogao da is paljuje rakete većeg dometa do 300 kilometara, a koje Ukrajina sada Međutim,traži. američke vlasti su se do sada uzdržavale da ih do stave, plašeći se da bi to moglo isprovocirati Rusiju i proširiti sukob.Međutim, eksplozije u Sakiju izazvale su spekulacije na druš tvenim mrežama da je Ukrajina možda konačno dobila to oružje. Ukrajinski vojni analitičar Oleh Ždanov rekao je da su ukrajinske snage mogle da udare rusku vazdušnu bazu ukrajinskom protivbrodskom raketom „neptun“ koja ima domet od oko 200 kilometara i da je mogla biti prilagođena za upotrebu protiv kopnenih ci ljeva i ispaljena sa ukrajinskih položaja u blizini Nikolajeva sjeverozapadno od Krima. - Moguće je i da je ukrajinska vojska koristila protivbrodske rakete „harpun“ koje je ispo ručio Zapad, a koje se, takođe, mogu koristiti protiv kopnenih ciljeva i imaju domet od oko 300 kilometara – rekao je Žda -nov.Zvanični Kijev ćuti o tome, ali nezvanično vojska priznaje da je to bio ukrajinski udar – do dao je UkolikoŽdanov.suukrajinske snage za ista odgovorne za eksplozije, to bi bio prvi veliki napad na ruske vojne pozicije na Krimu, koji je Kremlj anektirao 2014. godine. Za manju eksploziju prošlog mjeseca u sjedištu ruske Cr nomorske flote u krimskoj luci Sevastopolj okrivljeni su ukra jinski diverzanti koji su koristili improvizovani dron. Tokom rata, Rusija je prijavila brojne požare i eksplozije na skladištima municije na svojoj teritoriji u blizini ukrajinske granice, okrivljujući za neke od njih ukrajinske udare. Ukrajin ske vlasti su uglavnom ćutale o tim incidentima. U međuvremenu, u posljed njem ruskom granatiranju po gođene su oblasti širom Ukra jine, uključuju ć i i centralni region GuvernerDnjepropetrovsk.togregionaValentin Rezničenko saopštio je da je u napadu na Dnjepropetrovsk 13 osoba ubijeno, a 11 povrijeđeno. Rezničenko je rekao i da su ru ske snage pucale na grad Mar ganec i obližnje selo. U granati ranju je oštećeno više desetina stambenih zgrada, dvije škole i nekoliko upravnih zgrada. - Bila je to užasna noć. Veoma je teško izvaditi tijela ispod ru ševina. Suočavamo se sa okrut nim neprijateljem koji svakod nevno vrši teror nad našim gradovima i selima – rekao je RuskeRezničenko.snage su, takođe, nasta vile i da granatiraju obližnji grad Nikopolj preko rijeke Dnjepar. ŠEZDESET OSMI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Ruske snage više oblasti, uključujući i centralni region Dnjepropetrovsk obećao da će vratiti Krim uznemirile turiste na Krimu

11Četvrtak, 11. avgust 2022. Svijet

STO

granatirale

LONDON – Vlada Velike Bri tanije počela je sa izradom planova za organizovano is ključenje električne energije za industriju i domaćinstva tokom predstojeće zime, jav lja Blumberg.

PARIZ - Francuska granična policija ubila je juče, na aero dromu „Šarl de Gol“ u Parizu, jednog muškarca naoružanog nožem, prenosi Figaro. Naoružani muškarac je, kako navodi francuski mediji, bio agresi van i prijetio je policiji. Granična policija je tog muškarca ubila na terminalu 2F na ae rodromu „Šarl de Gol“, navodi Figaro pozivajući se na izvore iz pariske policije. Navodi se i da je muškarac preminuo nakon što ga je granični policajac pogodio hicem. Za sada, kako se dodaje, nema indicija da je ovaj incident na bilo koji način povezan sa terorističkim napadom.

BIJELO POLJE: od 8 do 13 h Bijeli potok; od 8 do 15 h Godijevo – Pepeljci; od 9 do 16 h Rakonje, Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-impex, Zminac, repetitor ,,Kurilo“, Crnča, Radulići, Ivanje, Vrbe, Crhalj, Kradenik, Godijevo, Goduša, Ličine, Osmanbegovo selo, Šipovice, Stubo, Vrh, Negobratina, Sipanje, Sušica, Lazovići, Čampari, Đalovići, Dupljaci, Moravac, Džukeljska jama, Potoci, Lješnica, Njegnjevo i Voljavac. /

/

MOJKOVAC: od 9 do 15 h Zaboj, Crvena lokva, Pobrsijevići; od 9 do 17 h Razboj, Gornji Lepenac, Lojanice, Donji Lepenac, Cer; od 10 do 12 h Gornji Lepenac. / PLAV: od 8.30 do 14.30 h selo Jara i dio naselja Glavice. / PLJEVLJA: od 8 do 18 h Repetitor Gradac, Crno Brdo, Glisnica, Jakupov Grob, Rađevići, Mironići, Boljanići, Jezero, Kovač, Zorlovići, Potkovač, Savine Vode, Rajišići, Đuli, Milakovci, Pliješ, repetitor ,,Vraca“, Skenderovina, Đakovići, Poblaće, Babino Brdo, Prisoje, Metaljka; od 9 do 16 h Brana Otilovići, Ljutići, Ćirovići, Vrulja, Vlaovina, Breza, Zelena Stijena, Podborova, Roganice, Obarde, Kneževići, Gačevića Dolina, Mataruge, Vukovo Brdo, Kleke, Kozica, Raćevo; od 9 do 17 h selo Odžak, Gradac, Pupovići, Crnci, Leovo Brdo (kratkotrajna isključenja na početku i kraju radova), Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče, Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica, Kosanica; od 10 do 16 h Monter, Trikotaža Tara, Emisioni centar, Ševari, Komini, Pekara, Krejino Vrelo, Postrojenje otpadnih voda, Vektrina rasvjeta, zgrada pogranične policije i carinski terminal, Radosavac, Restoran ,,Balkan“, naselje Židovići, Sekcija za puteve, stovarište ,,Tanjević“, kamenorezačka radnja ,,Rvović“, otkupna stanica ,,Spajić“, radionica ,,Mat company“, dio Ul. Oslobođenja i Bajov Potok. / PLUŽINE: od 8 do 15 h Crkvičko Polje, Kolo, Jerinići, Bojati i Kneževići. / ROŽAJE: od 8 do 18 h selo Bijela Crkva i dio sela Biševo; od 9 do 14.30 h selo Razdolje i dio sela Biševo. / ULCINJ: od 8 do 12 h dio naselja Mandra – put prema Valdanosu. / ŽABLJAK: od 9 do 17 h Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Pitomine, Prisoje, Bosača, Vjetrena Brda, vojni objekat na Štuocu, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca i Ponor. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni. C. G.

NIKŠIĆ – Posjetioci muzičkog festivala „Lejk fest“ i ove godine pokazali su društvenu odgovornost, pa su u sklopu akcije ,,Rock&Recycle“ ove godine skupili oko 15.000 iskorišćenih plastičnih čaša. Pivara ,,Trebjesa“ deset godina organizuje ovu kampanju na nikšićkom muzičkom festivalu i do sada je ukupno prikupljeno čak 200.000 plastičnih čaša. Svi koji su bili dio ,,Lejk festa“ imali su priliku da, i na festivalskom prostoru i u kampu, učestvuju u zanimljivim aktivnostima i da za prikupljenu ambalažu dobiju simboličan poklon. Pored solarne prese za limenke, veliku pažnju kampera izazvao je ,,XO Magic Box“, modernizovana verzija popularne igrice „iks-oks“ – uređaj koji koristi prazne limenke za ,,obilježavanje“ X i O polja. Igrajući ovu popularnu misaonu igru, kamperi su prikupili nekoliko stotina limenki koje su poslate na reciklažu. Natalija Đordan , menadžer korporativnih komunikacija Pivare, kaže da je najveća vrijednost akcije „Rock&Recycle“ to što je za deset godina skrenula pažnju velikog broja ljudi na važnost očuvanja životne –sredine.Spojmuzike i zabave kroz društvene igre i aktivacije pravi je način da ih dodatno motivišemo da čuvaju predivnu prirodu koja ovaj festival čini dodatno vrijednim. Vjerujemo da su im ekološke navike postale i dio svakodnevice – kaže Đordan. Takođe, na ,,Lejk festu“ i ove godine organizovana je kampanja „Kad pijem ne vozim“. Pivara „Trebjesa“ subvencionisala je dio cijene karata za autobuski prevoz i tako omogućila svima uživanje u muzici i bezbjedan povratak kući. Ra. P.

12 Četvrtak, 11. avgust 2022.Crnom Gorom

KOLAŠIN – Lijepa priroda, dobra ponuda, osmišljeni program i štoniTurističkiuspješnusegostoljubivosttradicionalnapokazalisukaopravaformulazasezonuuKolašinu.poslenicizadvolj-su,nadajusedaćetrajatiduže.

Direktor Turističke organizacije Aleksandar Vlahović kaže da bilježe izuzetno dobru posjećenost. Kapaciteti su skoro maksimalno popunjeni, a najveći broj noćenja su ostvarili individualni gosti iz Crne Gore, sportske ekipe, zatim gosti iz Izraela, Belgije, –Francuske.Kolašinske ljetnje turističke draži su zaista raznovrsne, prate i kvalitetne kulturno-zabavne i sportske manifestacije. Samo je prošli vikend imao „Bjelasica ultra trejl“, nastupe VIS Tetra i tria gitara „Fatal“ u centru grada, u Biogradskoj prašumi je sa predstavom „Hasanaginica“ počeo Festival ,,Korifej“, Sara Bulatović je imala izložbu u cvjetnoj bašti Dese Marković, odbojkaši Crne Gore pobijedili Portugal u dvorani na Lugu. Prilika je da najavimo i dva respektabilna koncerta na otvorenom, na Trgu boraca – grupa ,,Lexington“ 16, a ,,Legende“ 28. avgusta. Siguran sam da ritam i kvalitet ovih događaja pozitivno utiču na popunjenost – kaže Vlahović. NOVI HOTELI Kolašinskoj hotelskoj porodici, hotel ,,Dream house“ je dao novu energiju i kvalitet ponude. Četiri zvjezdice, na 800 metara udaljenosti od centra grada, sa 15 luksuzno opremljenih jedinica za odmor i –relaksaciju.Trenutna popunjenost je na veoma visokom nivou, možemo reći blizu 100 posto. Dominiraju domaći kao i turisti iz Zapadne Evrope i Izraela za koje je Kolašin posljednjih desetak godina nezaobilazna destinacija. U poređenju sa prethodnim godinama ova 2022, kada je u pitanju i zimska i ljetnja sezona, najuspješnija je od otvaranja hotela. Najave za postsezonu su, takođe, na visokom nivou, imamo dosta rezervacija od naših turističkih partnera i agencija sa tržišta Zapadne Evrope. Ponosni smo na kuhinju našeg restorana, a lokacija hotela nam uslovljava tradicionalnu domaću hranu i brendirane lokalne proizvode sa ovih prostora što gosti izuzetno cijene. Gosti mogu da uživaju i u našem spa-centru koji nudi veliki izbor sadržaja za opuštanje i postizanje potpune udobnosti dok naši najmlađi gosti imaju dječju igraonicu koja je najveseliji kutak u hotelu – kazali su iz pi-ar službe hotela. Dosta je kolašinskih turista i ovoga ljeta krenulo ka planinama. Najviše ih je ka Bjelasici, a jedna od najtraženijih adresa je eko-katun na Vranjaku. Vlasnik Darko Bulatović je pionir ove turističke ponude, ali i sklapanja atraktivnih višednevnih programa za goste. – Punjenje i trajanje sezone nikada nijesu bili problem osim u dvije prethodne godine korone koje su nas turističke poslenike bacile na koljena. Ovo je godina oporavka, ulažemo veliki trud da bi gost bio zadovoljan i trpimo manjak prihoda zbog užasnih poskupljenja na koje nijesmo odgovorili poskupljenjima naših usluga. Kao i posljednjih više od 20 godina imamo samo goste iz EU, Izraela i Amerike. Nudimo im aktivnu višednevnu turističku ponudu, Bjelasica, Komovi, Lisa, NP ,,Biogradska gora“, rijeka Tara, Durmitor, Pivska planina. kanjon Nevidio, kanjon Morače. Gosti uživaju u pješačkim turama, biciklizmu, raftingu, kanjoningu, jahanju na konjima, džip safari turama. Sezonu smo počeli 1. maja i aktivno i popunjeno će trajati do 15. oktobra – kazao je Bulatović. PRODATA 2023. On dodaje da je prodaja termina za narednu godinu odavno –završena.Procenat zapadnih gostiju je 99 odsto, a najviše je Holanđana, Belgijanaca, Francuza, Skandinavaca, Izraelaca. Poruka svim turističkim poslenicima u Crnoj Gori je da je bolje staviti ruke u svoj nego u džep ino-zapadnog partnera. To je uslov da se duže zadržimo na njihovom tržištu. Punjenje kapaciteta, trajanje i kontinuitet ne zavise više od broja zvjezdica već od atraktivnosti višednevnog aranžmana. Zapadni gost odavno ne dolazi tamo gdje ga čeka ključ od apartmana. U narednom vremenu će trebati puno više rada i vizije za mnogo manje novca da bi se održali na eminentnim zapadnim tržištima i produžili ljetnju sezonu – istakao je Bulatović. Dr. DRAŠKOVIĆ

Hoteli gotovo puni, sve je više gostiju u katunima i etnoselima. Dominiraju domaći gosti, ali ih ima dosta iz Zapadne Evrope i Izraela za koje je Kolašin posljednjih desetak godina nezaobilazna destinacija. Hotel ,,Dream house“ obogatio ponudu grada

NIKŠIĆ: Učesnici festivala „Lejk fest“ pokazali da poštuju ekološka načela Prikupili za reciklažu oko 15.000 plastičnih čaša Aleksandar Vlahović

BAR: od 9 do 14 h Ostros i Koštanjica. / BERANE: od 8.30 do 14.30 h dio sela Bubanje; od 9.30 do 11.30 h Petnjik, Dapsići, Tmušiće, Batuni, Ranč, Mršina Bara, Planinski prevoj Lokve, Donja Rženica, Zagorje, Kaludra, Rovca i Lisijevo Polje.

ANDRIJEVICA: od 8.30 do 14.30 h Slatina, Zabrđe, Trešnjevo, naselje ,,Soko Štark“ i dio sela Seoce, Prisoja, Peovac, Oblo Brdo, Kralje, Sjenožete, Gnjili Potok, Trešnjevik i katuni: Štavna, Rudo Brdo i Gradišnica.

KOLAŠIN: U TO zadovoljni sezonom, nadaju se da će trajati dugo Dobra turističkaavgustovskapriča

Eko-katun na Vranjaku Hotel ,,Dream house“

PODGORICA – Crnogorski nećenaseljimapotrošačiopština.tričnomsigurnijeradovesistemelektrodistributivniizvodi11.avgustazakvalitetnijeinapajanjeelek-energijomuvišeZbogtogadanasupojedinimponekolikosatiimatistruju.

/ KOLAŠIN: od 8 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora, Vranještica. / NIKŠIĆ: od 8 do 15 h Bršno, Vilusi, Ul. Partizanski put, Ul. Đura Roganovića, Ul. Narodnih partizanskih odreda, dio Rastoka, Bjelice, Vrbice, Crkvice, Ubla, Gornja Somina, Biteljica, Novakovići, Poljica. /

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje uIsključenja15opština

CETINJE: od 8 do 14 h Ljubotinj. / DANILOVGRAD: od 8 do 15 h dio Studenog, Stanjevića Rupe i dio sela Radovče.

RAZVIJANJE EKOLOŠKIH NAVIKA KROZ IGRU: Presa za limenke

/

kanadera, koliko Hrvatska ima, trenutno aktivno tri i to jedan u Crnoj Gori već od sjutra – naveo je Krivokapić na PredsjednikTviteru. Hrvatske građanske inicijative i ministar bez portfelja u Vladi Crne Gore Adrijan Vuksanović je u telefonskoj komunikaciji zahvalio predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću na tome što će kanaderi iz Hrvatske gasiti požare u Boki Kotorskoj. Opet gori u Perastu i Gornjem Stolivu VASILJEVIĆS. Akcija gašenja iznad Perasta

Vuković (Herceg Novi): Dežuramo sa jednim vozilom. Trenutno se požar usljed jakog vjetra širi od krakRepajima,kaSvetogCrkveJeremijeBunovićimaiadrugiidekaMorinjuMladićuhapšen

Zaga: Informisaću se o problemu i tražiti rješenje

KOTOR/ HERCEG NOVI –Helikopteri Vojske juče oko 15 časova uspjeli su nakon višesatne akscije da ugase veliki požar na brdu iznad Perasta. Međutim, zadovoljstvo koje su podijelili sa građanima trajalo je kratko, oko 18 sati desilo se ono od čega su strahovali – vjetar je raspirio vatru. Komandira Službe zaštite i spašavanja Kotor Eduard Kovačić kaže da su osim u Perastu, iznad Risna i u Kostanjici, ponovo gori u Gornjem Stolivu.

zbog sumnje da je podmetnuo deset požara HERCEG NOVI – Službenici policije uhapsili su L. R. (19) iz Herceg Novog zbog sumnje da je podmetnuo deset požara na teritoriji te opštine. Kako je saopšteno iz Uprave policije, L. R. je uhapšen zbog sumnje da je, od 24. jula do 8. avgusta, izvršio deset krivičnih djela izazivanje opšte opasnosti. – L. R. je, kako se sumnja, izvršio ta krivična djela tako što je u deset navrata podmetnuo požare u dijelu hercegnovskog zaleđa, uz regionalne puteve, paleći nisko i visoko rastinje, usljed kojih je nastupila veća materijalna šteta – kaže se u saopštenju. Iz policije su precizirali da je osumnjičeni u kontinuitetu izazivao požare u naselju Njivice, Žvinje, u Sutorini, Podima, Kamenom, Mokrinama, Sitnici, Zelenici i Kumboru. Kako se navodi, na lokalizovanju tih požara, pored Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi, aktivno su učestvovali službenici Direktorata za vanredne situacije i Vojske Crne Gore koji su podrškom iz vazduha gasili požare u Žvinjama i okolnim selima Herceg Novog. – U tom periodu, prilikom preduzimanja aktivnosti iz nadležnosti policije, ostvarena je odlična saradnja i vršeno kontinuirano razmjenjivanje podataka sa hercegnovskom Službom zaštite i spašavanja, kao i sa građanima kako bi se predmetni događaji sveobuhvatno riješili – kaže se u saopštenju.

AKCIJA U ZALIVU Helikopter Vojske Crne Gore se uputio za Stoliv, nakon što je intervenisao na suprotnoj strani zaliva. – Situaciju dodatno pogoršava sjeveroistočni vjetar koji je trenutno u pojačanju. Gore i Bjelske Kruševice – kazao je Kovačić oko 19 sati. Veliki požar koji je u ponedjeljak izbio iznad Perasta usljed udara groma preksinoć se, potpomognut vjetrom, razbuktao toliko da se vatra primakla saobraćajnici iznad Perasta na udaljenosti od 100 do 150 metara. Desna strana puta tik uz brdo koje je gorjelo bila je blokirana, a saobraćaj se uz asistenciju policije odvijao naizmjenično suprotnom kolovoznom trakom. U jednom momentu je isključena i struja sa dalekovoda, a u funkciji je bila samo javna rasvjeta. Vatrogasci su uspjeli da u Perastu od vatrene stihije zaštite kuće i stambene objekte, kao i niskonaponsku elektromrežu. Kovačić se nada da će tako ostati. Požar u Kostanjici, juče oko 18 sati proširio se ka Bijeloj (Bjelskim Kruševicama) u hercegnovskoj opštini, ali nijesu bili ugroženi objekti. Vatra je ,,išla“ ka Repajima i Bunovićima. Vatrogasac Vidak Vuković kazao je za RTHN da su pripadnici Službe zaštite i spašavanja konstanto na terenu i prate situaciju. – Dežuramo sa jednim vozilom. Trenutno se požar usljed jakog vjetra širi od Crkve Svetog Jeremije ka Bunovićima i Repajima, a drugi krak ide ka Morinju. Juče je uz naše pripadnike intervenisao helikopter Vojske Crne Gore. Situacija je za sada bezbjedna jer je požar daleko od stambenih objekata, ali je zahvatio veliku površinu – kazao je Vuković. Kako ističe Vuković, i danas očekuju pomoć iz vazduha. – Nadam se da ćemo uspjeti da ne dozvolimo dalje širenje, a ako nam izmakne kontroli pratićemo ga sa svih strana Repaja i Bunovića. Naše kolege iz Kotora i Perasta brinuće za Morinj i Kostanjicu – kazao je Vuković. U posljednjih mjesec imali su oko 70 intervencija – gašenja požara. EXPEDITIO NVO Expeditio uputio apel Vladi Crne Gore da hitno traži pomoć međunarodne zajednice, Uneska ili drugih tijela, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri sačuvao kulturni pejzaž Svjetske baštine Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. – Požari koji od prekjuče gore u Bokokotorskom zalivu, na području koje je dio Svjetske baštine Uneksa i njegove ,,bafer“ zone, zbog nepovoljnog vjetra se šire. Znamo da su vatrogasci iz Kotora i Perasta stalno na terenu, kao i da pomažu helikopteri Vojske. Znamo da svi oni rade sve što mogu, i to njihovo angažovanje je za svaku pohvalu. Međutim, za gašenje požara ovog obima treba pomoć kanadera. Zone koje su obuhvaćene požarima iznad Perasta, Kostanjice i Dobrote dio su Prirodnog i kulturnoistorijskog područja Kotora koje se nalazi na Listi svjetske baštine Uneska od 1979. godine. Zbog požara gori vrijedna šuma kestena i lovora iznad Kostanjice, kao i tipična mediteranska vegetacija iznad Perasta. Sve te zone imaju same po sebi prirodne vrijednosti, ali su i izuzetno značajne kao dio kulturnog pejzaža Svjetske baštine – saopšteno je iz te organizacije. Iv. K. – C. G. ULCINJ – Novi izvršni direktor Vodovoda i kanalizacija Ajet V. Zaga saopštio je da će narednih dana preduzeti mjere i radnje kako bi pokušali da pomognu građanima Starog grada da imaju uredno snabdijevanje vodom. Starograđani su juče protestovali ispred upravne zgrade preduzeća Vodovod i kanalizacija. Zaga je kazao da je prije dva dana stupio na tu dužnost i da tek treba da se sa stručnim saradnicima upozna sa problemom, kako bi se našlo neko rješenje. Okupljeni objasnili su da sedmicama imaju problem sa vodom i da im zbog toga odlaze turisti. Prema njihovim riječima vode tokom dana uopšte nema, a noću tek po nekoliko kapi isucri iz slavina. – Ukoliko se nešto brzo ne preduzme, bićemo prinuđeni da radikalizujemo protest – poručili su oni. Nakon protesta građana iz Vodovoda su juče bjavili saopštenje u kojem navode kako su ranije građane upozoravali da racionalno troše vodu. Takođe ističu da je poremećaje u snabdijevanju u Starom Gradu i naselju Liman uzrokovala velika izgradnja kako stambenih tako i poslovnih objekata u Ulcinjskom Polju, a što nije pratila izgradnja nove infrastrukture. I.R.

13Četvrtak, 11. avgust 2022. Crnom Gorom

Ranko Krivokapić On je zahvalio Vladi Hrvatske i hrvatskom kolegi Gordanu Grliću Radmanu – Posebnu zahvalnost dugujemo prijateljima i saveznicima zbog činjenice da je od ukupno šest

ULCINJ: Novi direktor Vodovoda povodom protesta mještana Starog grada zbog nestašice vode Kratko trajalo zadovoljstvo vatrogasaca i Vojske jučerašnjom akcijom u Boki Kovačić (Kotor): Helikopter se uputio za Stoliv, nakon što intervenisaoje na suprotnoj strani zaliva. pojačanju.vjetarsjeveroistočnipogoršavaSituacijukojijeu

BAR - Sinoć oko 19 sati izbio je veliki požar iznad Crvene plaže, prema naselju Vitići, između Bara i Sutomora. Iz Službe za zaštitu i spašavanje saopšteno je, prenijeli su lokalni mediji, da gori rastinje, ali se vatra potpomognuta vjetrom približava stambenim objektima. Teren je nepristupačan. Zbog požara je došlo do kolapsa u saobraćaju. Željeznički saobraćaj je privremeno obustavljen, brzi voz, sa polaskom iz Bara u 19 časova nije krenuo po redu vožnje prema Bijelom Polju.

KotorskojugasićekanaderHrvatskiBoki

Veliki požar između Bara i Sutomora

PODGORICA – Vlada Hrvatske stavila je Crnoj Gori na raspolaganje kanader koji bi, u koordinaciji sa nadležnim slovajučeupočnesjutrazaštiteministarstvomcrnogorskimislužbamaispašavanja,većujutrotrebalodasagašanjempožaraBokiKotorskoj,kazaojeministarvanjskihpo-

Ova knjiga donosi jedan drugačiji zapis o zemlji, ono što se ne vidi, ona govori o onom što se doživljava u „susretu“ zemlje i čovjeka i kako se biće mijenja na putovanju i nakon putovanja, kako se postaje slobodniji, hrabriji i odvažniji – rekla je Travančić

CETINJE - Druga samostalna izložba slika Cetinjanke Ane Šofranac biće otvorena večeras, u 19 sati, u Galeriji Matice crnogorske – Ogranak Cetinje. Biće izloženo 16 slika, a izložba će biti otvorena 15 dana. Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti Snežana Ivović. U umjetničkom programu učestvovaće Ljubica Tomašević, prof. violine, a moderatorka večeri biće Marija Todorović. Ivović je zapisala da se Anina likovna inspiracija posebno ističe kroz sklonost za ljepotu običnih, malih stvari koje su svuda oko nas, a koje zapravo često i ne -primjećujemo.One,kaoogledala duše, bude u njoj čežnju i sjećanje na bezbrižne djetinje snove kojima se stalno vraća. Počivajući na čistoj i iskrenoj emociji, materijalizovani kroz temu mrtvih priroda, starinskih servisa, tajanstva polupraznih kofera i isječaka toplih intimnih kutaka enterijera u kojima je vrijeme stalo, ta slikovna utočišta mira i svečane tišine emaniraju tragove ljudske prolaznosti – ocijenila je Ivović. Ana Šofranac je rođena 1989. godine na Cetinju gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je na Fakultetu za turizam u Baru. Prvu samostalnu izložbu imala je 2022. godine u KIC-u ,,Budo Tomović“ u Podgorici. Živi i radi na Cetinju. Izložbu organizuju Matica crnogorska – Ogranak Cetinje, Prijestonica Cetinje i Turistička organizacija Prijestonice Cetinje. A. Đ.

14 Četvrtak, 11. avgust 2022.Kultura

PejovićaBojanauPodgorici

POBJEDA: Poetski putopis nije baš uobičajena forma. Budući da pišete i prozu i poeziju, zašto se izabrali lirsku formu da opišete fascinaciju Crnom Gorom? TRAVANČIĆ: Svijet i sve ono što se događa oko i u meni najakaše mi je objasniti i iskazati onim što mi je najbliže, što je u središtu mog bića, a to je poezija. O mom unutrašnjem putovanju i susretu s Crnom Gorom nije bilo moguće napisati priču, jer je Crna Gora u meni, u jednom posebnom kontekstu, oblikovala, ili da budem preciznija, probudila jednu drugačiju poetiku, a to je forma (poetskog) putopisa. Neprestano propitujem svoj odnos prema mjestu u kojem se nalazim, u kojem boravim jer me zanima kako se mijenja moj odnos prema sebi u gradu, mjestu u kojem jesam, jer taj osjećaj nikad nije isti, taj prvi osjećaj, prvi susret je najvažniji i presudan (u ovom slučaju za pjesmu). Sve što vidim i osjećam utkivam u poeziju. Tako sam se posredstvom poezije zauvijek povezala sa Crnom Gorom, mi se prožimamo, volimo i još uvijek upoznajemo. POBJEDA: S kraja na kraj naše države vodi Vas neko ko uopšte nije materijalizovan. Ko je taj Vaš vodič? TRAVANČIĆ: Pjesnik! Jer ko bi drugi mogao bolje kazivati o zemlji, slobodi, umjetnosti i ljubavi? Ovom knjigom nastojala sam, a nadam se u tome i uspjela, da prenesem život, stvaranje (važno mi je na koji način nastaje poezija, zabilježiti proces nastanka pjesme),

MANDIĆI.

BUDVA - Izložba ,,Mali format – slike, crteži, objekti – Izbor iz savremene crnogorske likovne scene“ biće otvorena večeras, u 21 sat, u Spomendomu „Stefan Mitrov Ljubiša“ u budvanskom Starom gradu. Izložbu će otvoriti likovna umjetnica iz Budve i jedna od učesnica izložbe Dijana Lazović. ,,Mali format – slike, crteži, objekti“ kolektivna je izložba akademskih umjetnika koja od svoje prve prezentacije 2009. godine ima misiju da doprinese afirmaciji i razumijevanju savremenog crnogorskog likovnog stvaralaštva. Shodno tome, na postavkama u Ljubišinoj rodnoj kući, svoje radove predstavljali su mnogobrojni domaći umjetnici, različitih generacija, poetika i načina izražavanja. Za ovogodišnje, dvanaesto izdanje, izbor umjetnika i radova uradio je, kao i do sada, kustos Đorđije Bato Boljević, uz isticanje da se radi o jednom od mogućih pogleda na našu aktuelnu likovnu scenu. Prema njegovom konceptu, na izložbi su sa po jednim svojim recentnim radom prisutni Vaso Nikčević, Sanja Raonić, Nada Kažić, Darko Mandić, Tijana Gordić, Ivana Stanić, Adin Rastoder, Sandra Đurbuzović, Exartist, Ivanka Vana Prelević, Darko Vučković, Marica Kuznjecov Boljević, Dijana Lazović, Željko Reljić, Milena Vukoslavović, Srđa Dragović, Stefan Bošković, Bojana Popović i Đorđije Bato Boljević A. Đ.

Ana izlažeŠofranacnaCetinju

Izložba

Travančić na poetskoj večeri u Podgorici

PODGORICA – Od trenutka kada je unijela svoj kofer u kišom okupano Cetinje 2019. godine Melida Travančić, pjesnikinja i doktorka humanističkih nauka iz oblasti književnosti iz Bosne i Hercegovine, pisala je poetski putopis o Crnoj Gori. Njeno „drumovanje“ je nedavno postalo knjiga „Veo nad rijekom C“ koju je objavila JU Ratkovićeve večeri poezije. Preko Rijeke Crnojevića koja je u naslovu, Skadarskog jezera, južnije kroz starobarsku tvrđavu do Šaskog jezera, zatim Primorjem do svetih tačaka koje čuvaju nasljeđe naše zemlje kao što su rodna kuća Njegoševa, njegov mauzolej, pjesnikinja putuje s eteričnim vodičem i upija svaki kamen, zvuk i kap Crne Gore u sudaru slavnih juče i uzburkanog danas. Travančić na svom poetskom putovanju skuplja utiske i po sjeveru, kao u svetilište ulazi u dom Rista Ratkovića, a svoju knjigu završava na Orlovom kršu, gdje ostaje sama s Danilom, zaokružuje poglavlje u čijem su jezgru trajanje i slava jednog malobrojnog, ali hrabrog naroda. Njena ljubav prema Crnoj Gori i njenim slavnim književnicima, državnicima i građanima je u spoju diskretne sjete i neizmjerne sreće. To je jedna od onih privrženosti koja mijenja iznutra. I iz takve privrženosti Crna Gora je dobila zaista vrijedan Travančićpoklon.jezaPobjedu, između ostalog, govorila o inspiraciji, procesima koji su prethodili zbirci „Veo nad rijekom C“, ali i o tome kako doživljava društveno-političku uzburkanost u našoj državi u posljednje dvije godine. POBJEDA: Kad ste počeli da zapisujete utiske sa putovanja Crnom Gorom, jeste li razmišljali da će to jednog dana biti cijela knjiga?

TRAVANČIĆ: U septembru 2019. stigla sam na Cetinje kao gošća Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i učesnica Cetinjskih filoloških dana. Kada sam izišla iz autobusa tek je bilo svanulo, krenula sam tražiti hotel, i koračajući pustim cetinjskim ulicama osjetila sam ljepotu koju grad ima i koju daje nama, njemu nepoznatim, i poželjela sam tu ostati zauvijek. Ta tišina cetinjskog jutra, taj magični trenutak koji se dogodio između mene i grada, ta ugodna samoća, sloboda, ti koraci kad sipi kiša... Bilo je nevjerovatno i to je pokrenuo pisanje. Ostala sam nekoliko dana, posjetila još neke gradove i mjesta u blizini, vidjela Njegošev mauzolej na Lovćenu i samo sam počela pisati, a ni pomislila nijesam da bi to jednom mogla biti cijela knjiga. Kasnije sam se stalno vraćala i Cetinju i Crnoj Gori, putovala, istraživala i sebe i zemlju i mogućnosti pisanja, susretala ljude i s njima razgovarala, propitivala, te konstantno prelazila granice, što stvarne što imaginarne.

Melida Travančić, pjesnikinja iz Tešnja, za Pobjedu o poetskom putopisu koji je objavila JU Ratkovićeve večeri poezije Knjiga koja počinje i završava na Cetinju

uformat“,,MaliIzložbaBudvi PODGORICA - Izložba pod nazivom „Ekspiracija“ Bojana Pejovića biće otvorena u galeriji CUE Podgorica, večeras u 19 sati. Postavka sadrži radove nastale tokom ljeta ove godine. Ciklus je objedinjen tematikom izdaha, a realizovan korištenjem slike, crteža, kolaža, sito štampe i digitalne štampe. Autor je istakao da je ekspiracija privremen ugovor objedinjenja i demarkacije dva prostora – ekspiracija je vajarska tehnika. - Ekspiracija pod posredstvom dima postaje prividno hotimična, prividno materijalna. Ona je moment sigurnosti u novom i treptavom uprošćenom prostoru. Ekspiracija ispija hronologiju i perspektivu – dozvoljava im da se na podlozi pojave tek nalik kakvoj makulaturi – kazao je Pejović. Bojan Pejović je rođen 1999. godine u Podgorici, gdje živi i stvara. Student je na odsjeku Slikarstvo, Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi profesora Ratka Odalovića A. Đ.

POBJEDA: Ogledala su u Vašem kompletnom opusu dominantan motiv, kao da u susretu sa svim izazovima morate vidjeti kako Vam se ocrtavaju na licu. Ovog puta su, uz ogledala, i koferi na prološkoj i epiloškoj granici zbirke. Je li lirska junakinja prepoznala sebe nakon tog putovanja po znamenitim tačkama Crne Gore? TRAVANČIĆ: U ogledalu postojimo takvi kakvi jesmo ili kakvi smo bili, ne možemo biti ništa drugo ni više od toga, s tim da u ogledalu možemo pratiti svoju transformaciju, što se u knjizi i događa. U ogledalu sebe prihvatamo, podnosimo ili od sebe bježimo. Lirska junakinja s početka i bježi od sebe, ali ona na tom putovanju otkriva sebe drugačiju, pronalazi i prihvata u zemlji koju otkriva svakim novim korakom. S druge strane, putovanja su mi jako važna jer na njima otkrivam jednu novu sebe, jednu novu dimenziju svog bića. Najviše volim putovati sama, tada drugačije vidim i doživljavam i mjesta, gradove, ljude i stvari. „Veo nad rijekom C“ je drugačija knjiga jer je u potpunosti posvećena putovanju jednom zemljom i u njoj je četrdeset poteskih putopisa, a pjesme su nastajale u periodu od tri godine. Knjigom zapravo donosim unutrašnji doživljaj susreta s gradovima, mjestima, ljudima, historijom, tradicijom i kulturom. Posredstvom poezije kazujem o zemlji čudesne ljepotne energije, gustine simboličkih i emotivnih treperavosti, senzibiliteta... I sve to pretvaram u Riječ, u stih, u pjesmu. Ova knjiga donosi jedan drugačiji zapis o zemlji, ono što se ne vidi, ona govori o onom što se doživljava u „susretu“ zemlje i čovjeka i kako se biće mijenja na putovanju i nakon putovanja, kako se postaje slobodniji, hrabriji i odvažniji. POBJEDA: Zbirka „Veo nad rijekom C“ je promovisana u Bijelom Polju. Da li su planirane još neke promocije kod nas i da li će knjiga biti promovisana u BiH? TRAVANČIĆ: Prvo sam radosna što je ova knjiga objavljena u, kako to volim kazati, kući poezije, u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije i što je prva promocija bila u gradu kroz koji protiče Lim i koji je oblikovao tako značajne i velike crnogorske književnike. Voljela bih da knjiga bude promovisana u još nekom gradu u Crnoj Gori, a posebno mi je važno da jedna od tih promocija bude na Cetinju, jer ta knjiga i počinje i završava u tom gradu, simbolu crnogorskog otpora i slave. Postoje planovi da se na jesen objavi i bosanskohercegovačko izdanje ove knjige, a onda ćemo napraviti nekoliko promocija u Bosni i Hercegovini. Dragana ERJAVŠEK

Crna Gora u koju sam došla u septembru 2019. i ova Crna Gora u koju sada dolazim nijesu iste. Ova sada više ne ide korak naprijed, nego je njeni „lideri“ vode korak unazad. Bila sam u Crnoj Gori za vrijeme njenih najvećih potresa, kada su napadani i oskrnavljeni simboli crnogorskog identiteta, podržavala sam svoje prijatelje u nadi i želji da im se ne dogodi ono što se dogodilo u Bosni i Hercegovini početkom devedesetih. Istinski se nadam da će neko imati dovoljno razuma da zaustavi ovu tihu agresiju na Crnu Goru. A za one koji su upravo izdali domovinu, za one koji su simbole Crne Gore dali drugima – rezervisan je deveti krug pakla. I sigurna sam da će za to odgovarati. Za one koji su izdali domovinu rezervisan je deveti krug pakla

MANDIĆI. TEATARGRAD

svaki oblik kretanja i da svoju „putanju“ zabilježim na papir, zauvijek. Vjerujem da je posredstvom umjetnosti, poezije posebno, moguće ostvariti vezu između vidljivog i nevidljivog, između čovjeka i prirode, čovjeka i čovjeka, u takvim relacijama, odnosima nastaje i traje (opet putem poezije) dijalog. Ovdje, iako ne prepoznatljiv odmah, ali u samoj svojoj suštini u ovoj knjizi je i te kako važan dijalog sa Pjesnikom, on otvara druge prostore i prostranstva i putovanje čini mogućim.

POBJEDA: Mjesta koja su Vas očarala su ona na koja smo najviše ponosni, mjesta koja čuvaju prošlost Crne Gore. Da li do Vas dopiru glasovi o pokušajima da neka od tih mjesta pripadnu crkvi druge države i kako reagujete na takve TRAVANČIĆ:glasove?

Lepeza emocija buntovne umjetnice

KOLAŠIN - Ovogodišnji Etno kamp u Kolašinu je karakterističan po tome što je realizovan zajedno sa projektom „Opstajanje – glasovi brda“. Priča o pjevačkoj grupi „Đude“ koja je dobila podršku evropskih grantova, bila je dodatni impuls Etno kampu na čijim je temeljima i učincima i sama nastala.

PODGORICA – Izvođenjem predstave Tijane Grumić „Ko je ubio Dženis Džoplin“, u režiji Sonje Petrović, u utorak veče na sceni između crkava nastavljen je dramski program festivala Grad teatar. Riječ je o produkciji Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada i OPENS – Omladinske prijestonice Evrope Novi Sad. Radi se o predstavi sa obiljem muzičkog repertoara koja publiku upoznaje sa Dženis Džoplin , pionirkom među ženama u muzici, feministkinjom koja nije svjesna da je feministkinja i ženom koja je iza sebe ostavila svojevrstan pravilnik za „divlje žene“. Glumica Bojana Milanović, koja tumači jednu od dvije uloge Dženis Džoplin, nakon izvođenja je kazala da je svako ambijentalno igranje ove predstave posebno, jer se cijela atmosfera pretvori u koncert i Vudstok. - Večeras je bilo nestvarno. Čuo se šum mora, crkva u pozadini i publika koja je bila fenomenalna, tako nas je divno pratila. Prepoznala sam osjetljivu publiku koja je baš željela da čuje ovu priču. Drago mi je što su na izvođenjima uvijek prisutne sve generacije i to nam je dokaz da u svakom ko je bio u publici ima i pomalo Dženis. I u nama, naravno. Možemo da se poistovjetimo sa određenim djelovima njenog života, a samim tim što smo mnogo radili i istraživali njen život nekako smo pokušali da je prikažemo kroz različita stanja, energije, situacije u kojima se nalazila. Nije bilo lagano u njenom životu i drago mi je da publika to prepoznaje. To je najveća vrijednost što kroz lepezu svih tih emocija publika prepoznaje sebe, ali i upoznaje Dženis – kazala je Milanović. Prema njenim riječima, za smrt Dženis Džoplin smo krivi svi. - Čini mi se da se i dalje igramo sa tim stvarima, mislim da ova predstava ima edukativni karakter, u smislu da treba malo više da razumijemo one koji su prosto svoji, drugačiji i, što bi ona rekla, ponosni na sebe. A mi treba da budemo ponosni na njih – ispričala je Poredona. Milanović i Vukića, u predstavi igraju Sonja Isailović, Dimitrije Aranđelović, Vukašin Ranđelović, Petar Banjac, Filip Grubač i Igor Sakač S. V.

nasljeđacrnogorskogČuvari

Izvođenjem predstave „Ko je ubio Dženis Džoplin“ nastavljen dramski program Grada teatra

Učesnici 8. Etno kampa bili su profesori, studenti i učenici etno smjerova fakulteta, srednjih i osnovnih škola iz Beograda, Banjaluke, Kikinde, Kraljeva, Skoplja, Podgorice, Petrovca, Štipa, Tivta i Kolašina. Tokom radionica tradicionalnog „a cappella“ pjevanja učili su se napjevi zabilježeni u sjevernom dijelu Crne Gore. Dio radionica je organizovan i na Gradskom Trgu, a ovaj segment je finansiran sredstvima Opštine Kolašin i Granta Evropskih dana baštine kroz nagrađenu evropsku priču o pjevačkoj grupi „Đude“. Radionice je vodio Davor Sedlarević, autor pobjedničke storije „Opstajanje – glasovi brda“. Onlajn predavanja su držali eksperti i etno-muzikološkinje Sanja Ranković, Dragica Panić-Kašanski i Zlata Marjanović - One su, svaka sa svog aspekta, govorile o sekundnom dvoglasju na prostoru Crne Gore, Srbije i BIH, a emitovan je i veliki broj terenskih snimaka. Pjesme naučene na radionicama izvedene su na javnom času „Trk na Trg – Ojha u Kolašinu“ koji je privukao veliki broj lokalnog stanovništva, ali i turista. Uz plesno-muzičko nasljeđe, pravu atrakciju je donijelo takmičenje u igranju „po crnogorski“, uzvikivanju „ojha“ i ponavljanju muzičke fraze bez uzimanja vazduha u napjevu koji je polovinom prošlog vijeka u Kolašinu zabilježio čuveni etno-muzikolog Miodrag Vasiljević – istakao je Davor Sedlarević, umjetnički rukovodilac KUD-a „Mijat Mašković“ i inicijator i organizator Etno kampa. Sedlarević je objasnio da su tokom ovog etno kampa održane i radionice tradicionalnog plesa, odnosno narodnih igara, gdje su polaznici razmjenjivali iskustva i znanja. Prioritet, kao i prethodnih godina, bila je promocija nematerijalnog kultunog dobra – „tradicionalne igre kolašinskog kraja“. - Pojedine igre su u svi učesnici u obavezi da nauče kao dio preporučenih mjera za očuvanje i promovisanje kulturnog dobra, objasnio je Sedlarević. - „Oj, Jovo, Jovo“ je hipotetički povezan sa „Ljeljenovim kolom“ koje se nalazi na određenim bosanskim stećcima i smatra se da je u dalekoj prošlosti bilo dio posmrtnog rituala. Interesantna je činjenica da je jedan dio zabilježen u gornjomoračkom selu Bojići u kom se nalazi poznato „macursko groblje“ – stećci – izjavio je SedlaUčešćerević. u radu Etno kampa kao predavači uzeli su Igor Popov, Anja Živković, Martina Trajkovska, Naum Veskovski i Predrag Šušić. Posebnu pažnju je izazvao diplomski koncert na Institutu za umjetničku igru Tamare Ljesar iz Kotora, jer tretira crnogorsko plesno-muzičko nasljeđe kroz vizuru savremene scenske adaptacije. Terenska istraživanja su ove godine učesnike Kampa odvele u vasojevićki, morački i pljevaljski kraj kao i u gradsko kolašinsko jezgro. - Nažalost, Etno kampu je izostala podrška Ministarstva kulture i medija pa su sav finansijski teret ponijeli Opština Kolašin, JU Centar za kulturu, NVU Cirtip i članovi KUD-a „Mijat Mašković“ – rekao je Sedlarević. Dr.DRAŠKOVIĆ

Scena iz predstave putopisu „Veo nad rijekom C“

STALNO SE VRAĆA CETINJU I CRNOJ GORI: Melida Travančić

15Četvrtak, 11. avgust 2022. Kultura

Crnogorsko kolo na Trgu Marta Šćepanović, predsjednica Opštine Kolašin

POBJEDA Svjedoci smo kako se promoviše i čuva dio našeg kulturnog nasljeđa, kako se čuvaju naši običaji, simboli i tradicije, rekla je Marta Šćepanović na otvaranju 8. Etno kampa u Kola-šinu.Pokazalo se da je projekat Etno kampa potreban ne samo Kolašinu, već i Crnoj Gori i njenoj nematerijalnoj kulturnoj baštini koja svojim bogatsvom i raznolikošću njeguje i čuva naš identitet. Očuvanje nematerijalne kulturne baštine je strateški interes naše opštine jer je garant i potvrda milenijumskog trajanja naše države koji u nama izazivaju osjećaj kontinuiteta i identiteta. Promovisano je naše, crnogorsko nasljeđe – kazala je, između ostalog, Šćepanović.

Završen 8. Etno kamp u Kolašinu Ples i pjesma na gradskom trgu

,,Mala“ Crna Gora je u Londonu iz rukava za svakog rivala imala po neko iznenađenje. Prvo su šokirale Francuskinje u četvrtfinalu (23:22), a u polufinalu čak „šetnjom“ protiv Španije (27:26), stigle su finala. Jako sportski motivi, čista emocija, bez pritiska, i nakon ne baš sjajnih startnih izdanja, približile su se rukometašice cilju. - Specifičan je bio London. Nijesmo imale osjećaj da smo na Olimpijskim igrama. Valjda zato što smo imale slobodu kretanja, gledale se sa najbližima, a nakon utakmica imale smo slobodan dan koji smo koristile na pravi način, što je između ostalog, dalo rezulat. Da ne zaboravim, to što je vrijeđelo u tom momentu je moralo da bude na najvišem nivou da se ostvari rezultat – jasna je Popović. U to vrijeme selektor Dragan Adžić, nakon što je sa ŽRK Budućnost osvojio prvi trofej Lige šampiona, bio je vrlo oprezan pred kvalifikacije za OI. Put za Lion stigao je dvije sedmice od istorijskog klupskog uspjeha. Ekipa je bila iscijeđena! - Iskustvo me naučilo da se najbolji rezultati ostvaruju kada nema prevelikih očekivanja. Upravo je to i potvrdila 2012. godina. Sjećam se polufinala sa Larvikom, kada je u fokusu bilo samo da odigramo najbolje što možemo. Nijesmo se bavili drugim stvarima i zato smo igrali najbolje. Što se tiče Igara, živjeli smo da odemo u London. Posebnu notu davale su Bojana i Maja Savić ili Ana Đokić, kao najiskusnije i koje su bukvalno živjele za to i prenijele mladim igračicama. Neke od njih imale su 18 do 22 godine i možda sve to nijesu mogle da dožive kao Maja i Bojana. Upravo nas je ovaj sklop iskustva, mladosti i zrelosti, držao za zemlju. Nijesmo letjeli, ,,samo“ smo željeli da idemo na Igre. A kada smo stigli, nakon teških kvalifikacija, željeli smo da damo maksimum – istakao je Adžić. I za Adžića je duel sa Francuskom bio ključ koji je otvorio vrata finalu. - Imali smo to ranije iskustvo sa njima sa kvalifikacija u Lionu. Mnogo sam analizirao taj meč, u kojem smo slavili i to u oslabljenom sastavu. Mislim da je i taj trijumf značajno doprinio da se u četvrtfinalu psihološki dobro osjećamo. Bili smo stabilniji i slavili. A onda nas je čekala Španija, sa kojom smo do tada igrali puno dobrih utakmica. Poznavali smo njihov mentalitet i karakter i znali da jako dobro igraju bitne utakmice. Mislim da je poznavanje svakog miga tih igračica imalo za posljedicu onakav rezultat. ZLATNE RUKE Pozlatile im se ruke – jedan je od komentara sa dočeka u Podgorici 12. avgusta 2012. Zlatne ruke svake godine na današnji dan ili se okupe ili na njima znan način, bez galame, slave najdirljivije scene iz BriAtanije.đesu danas, čime se bave, deceniju nakon najvećeg crnogorskog Pročitajteuspjeha?udrugom dijelu

Crna Gora ostaje u eliti Đe su i šta rade deceniju od odličja? leti, Suzana predvodi kinesku juniorsku Danas (17h): Crna Gora - Južna Afrika - Imali smo nekoliko dobrih provjera tokom ljeta. Počev od Mediteranskih igara, gdje smo uspjeli da osvojimo srebrnu medalju. Nekoliko dana priprema u Srbiji, a onda i sparing mečevi sa Holandijom i Srbijom u Podgorici. Radili smo naporno, momci su bili na nivou, i sada kreće ono glavno. Siguran sam da će svaki igrač dati maksimum i na pravi način predstaviti državu. Možemo da pariramo svim ekipama, ali idemo meč po meč. Najvažnije je da momci daju sve od sebe, pa ćemo vidjeti za koji rezultat je to dovoljno – poručio je pred polazak Lompar. A. M. RSCG

PODGORICA - Prvo je Dragan Adžić na društvenim mrežama 9. avgusta (kao i posljednjih devet godina) objavio sliku tima iz Londona sa kratkom porukom ,,HVALA, 10 godina od srebra na Olimpijskim igrama“. ,,Lavice“ su odreagovale, a kako i ne bi, ,,šerovale“ i svaka od njih je imala šta da kaže.

SAN POSTAO JAVA - Mi nijesmo čekale da sve bude savršeno, jer savršenstvo ne postoji. Uvijek će biti izazova, prepreka i nesavršenih uslova. Pa, šta?! Ništa nije nemoguće… Sa svakim korakom koji je napravljen, bile smo sve jače i jače, sve stručnije, iskusnije, sve samopouzdanije i sve sigurnije... I na kraju SAN postaje JAVA. Hvala vam na divnim godinama, a ponajviše na ovoj medalji. Prije 10 godina na današnji dan... London 2012. Hvala vam, moje zlatne – napisala je Sonja Barjaktarović, jedna od heroina najvećeg crnogorskog sportskog uspjeha. Adžo je, istina, poranio dva dana sa sjećenjem na London, jer su ,,lavice“ na današnji dan u ,,Košarkaškoj areni“ na postolju proslavile srebrno odličje. Ali, i za to ima objašnjenje, ustvari imale su Radmila, Milena, Jovanka, Bojana i Maja, koje su na različitim stranama terena, neko kao igrač, neko kao trener i predsjednik kluba (sudbina je umiješala prste jer su prije dva dana Budućnost i Krim odigrali prijateljski meč u Podgorici) uspjele da odbrane ,,9. avgust“ kao dan kada se slavila medalja. - Jesmo li u polufinalu pobijedile Španiju? Jesmo – i osvojile medalju. Druga priča je finale sa Norveškom, ali je suština da smo već imale medalju u džepu – ovako je to objasnila NemogućaPetrović. misija je ,,ratovati“ sa đevojkama kojima lopta znači život. I nemoguće je zaustaviti nalet emocija ispričanih pored terena, poslije utakmice slovenačkog i crnogorskog kluba. „Frcala“ je iskra sa svih strana. Sjećaju se svega. Bojana usput napomenu (uz osmijeh): ,,Kako me isključiše Francuskinje u finalu...“ I zastala je.

16 Četvrtak, 11. avgust 2022.Rukomet/Vaterpolo Arena

BONAVENTURASUĐENJESKANDALOZNOSESTARA Milena Raičević i onda i sada i zauvijek će ponavljati isto: - Da, bile smo pokradene! U inat svima, a nepravda im nije pomutila um nakon skandaloznog suđenja sestara Bonaventura u finalu sa Norveškom, crnogorske đevojke su izašle na teren i uz pjesmu i igru proslavile srebro kao da je zlato. - U našim srcima bile smo pobjednice i onda i sada – kazala je Popović.

DAN ZA PAMĆENJE: Vrijeme leti, ali London je „zaleđen“

Dragan Adžić je selektor slovenačke reprezentacije i od ove sezone trener Krima. Poslije Budućnosti i reprezentacije napravio je kraću pauzu. Njegov pomoćnik iz Londona - Vlatko Đonović (vodio je mađarske i ruske klubove) odnedavno je prvi stručnjak Lovćena. U stručnom štabu bila je Mirjana Čelebić, koja je bila trenerski aktivna, ali neko vrijeme odmara od rukometa.

Stručni štab: Adžić u Krimu, Đonović u MRK Lovćen

PODGORICA - Rukometna reprezentacija Crne Gore do 18 godina ispunila je cilj – pobjedom nad Poljskom (30:27) obezbijedila je opstanak u A diviziji. Mladi ,,lavovi“ će u nastavku Evropskog prvenstva razigravati za plasman od devetog do 12. Pobjedommjesta. nad Poljskom su ne samo sačuvali svoj status u A diviziji, već obezbijedili mjesto u eliti i za generaciju koja će ih Crnanaslijediti.Gorajeu dvorani ,,Verde“ odigrala još jedan uzbudljiv meč, ali je za razliku od duela s Islandom dan ranije drama ovog puta imala srećan kraj. ,,Lavovi“ su poslije 24:21 za Poljsku preokrenuli i poveli 27:26, da bi tri i po minuta prije kraja gosti izjednačili. Ipak, naša selekcija je s dva pogotka Nišavića , potom i Dobrkovića proslavila drugu pobjedu na prvenstvu. - Teška utakmica, prije svega psihološki, ali na kraju su momci odigrali kako treba. Napravili smo veliki uspjeh time što smo među 12 na Evropskom prvenstvu prvi put u istoriji i pokazali da je Crna Gora rukometna velesila jer pojedini naši momci treniraju bukvalno na pola terena cijele sezone, nemaju uslove kao njihovi konkurenti, ali velikim srcem i željom stigli su do podviga. Ovo nam je i nauk da treba ulagati u mlade, u infrastrukturu, i stvarati nove talente jer naša đeca to zaslužuju – kazao je koordinator mlađih selekcija Draško Mrvaljević, koji vodi reprezentaciju s trenerom Nedimom Selmanovićem Andrej Dobrković bio je s devet pogodaka najbolji igrač našeg tima, dok je Radoš Premović postigao šest. AndrijaRadovanović je upisao pet, a MirkoLatković četiri Danasgola.je na prvenstvu slobodan dan, a Crna Gora će naredni meč odigrati sjutra u razigravanju od 9. do 12. mjesta. - Prvi put se takmičimo u A diviziji i ostvarili smo cilj da ostanemo među 16 najboljih, gdje nam je i mjesto. Uz to, idemo i na Svjetsko prvenstvo naredne godine, tako da ćemo se u ovom sastavu družiti još dvije godine, idemo na dva velika takmičenja, što je možda i više nego što smo očekivali prije ovog prvenstva – izjavio je Andrej Dobrković. Ne. K.

Evropsko prvenstvo za rukometaše do 18 godina

Vi ste naše

PODGORICA - Vaterpolo reprezentacija Crne Gore (U18) od danas do 19. avgusta učestvovaće na Svjetskom prvenstvu u Beogradu. Na startu takmičenja mladi vaterpolisti sastaće se sa Južnom Afrikom od 17 sati, dva dana kasnije rival je Kanada, dok će u trećem kolu (15. avgusta) igrati sa Španijom. Pobjednici grupa plasiraće se u četvrtfinale, dok će drugoplasirani i trećeplasirani igrati osminu finala. Trener Vido Lompar objavio je spisak od 13 igrača za ovo takmičenje: Andrija Bjelica, Balša Vučković, Danilo Dragović, Danilo Stupar, Pavle Krivokapić, Miloš Vukšić, Vladan Vukićević, Mlađan Janović, Lazar Vukićević, Neđo Baštrica, Milan Nikaljević, Meldin Hadžić i Dušan Vuković Pored Lompara, u stručnom štabu su i pomoćni treneri Nikola Mijanović i Petar Radanović, fizioterapeut Dušan Kečina i Vasko Vučković koji je zadužen za video-analizu. Svjetsko prvenstvo u vaterpolu za igrače do 18 godina u Beogradu ,,Ajkule“ mogu daleko

KATARINA BULATOVIĆ Poslije Kaće i dalje se traži Kaća – makar približan kvalitet na poziciji desnog beka. Legenda! Sve velikim slovima! Odnedavno u novoj ulozi – sportske direktorice Crnogorskog olimpijskog komiteta.

Ako ko zna da prkosi favoritu i isprovocira ono najbolje od saigračica – to je Milena. Jedna od legendi ŽRK Budućnost Bemax. Glavom će tamo đe neko ne bi nogom. Ide i životom, ako zatreba. Vratila se u Podgoricu nakon sezone u Kastamonu. U septembru će voditi ,,plave“ kroz LŠ. ANA RADOVIĆ Završila je karijeru u Medicinaru, đe je bila igračica i sportska direktorica. Živi u Šapcu. Bila je veliki talenat, postigla je puno u karijeri, ali nije dosegla visine koje su joj predviđali. Sa srednjeg beka je plesala po terenu.

Dijete uKoreji,JužnojudijeteBritaniji

RADMILA (MILJANIĆ)PETROVIĆ

ANĐELA BULATOVIĆ Imaju đeca ŽRK Budućnost Bemax od koga da uče i nauče. Mozak za odbranu (Suzana Lazović je često pričala da zatvorenih očiju može da igra sa njom), srednji bek nacionalnog tima, Budućnosti i mnogih drugih klubova, trenira đevojčice 2010. godište. Osnovala je Kamp ,,Olimpia“ sa kolegnicom Lazović. SUZANA LAZOVIĆ Sve velike uspjehe ostvarila je u rodnom gradu i reprezentaciji. Jača od povreda uzdizala se iz sezone u sezonu. Radila je u ŽRK Budućnost, sa mlađim reprezentativnim selekcijama, a trenutno vodi juniorski tim Kine.

- Da se ne lažemo, zlato nas je sljedovalo, ali protiv nekih stvari se nije moglo. Tamo negđe piše da je Norveška osvojila zlato, ali i one, kao i kompletna svjetska rukometna javnost, znaju da smo u finalu bili pokradeni i da nam je titula oduzeta. Ali, šta da se radi, glupo je pričati i vraćati se na tu temu – ispričala je Maja Savić Ima gorčinu zbog finala Ne znamo kako ćemo do četvrtog sprata, a krenule na tri fronta Kopaonik, ljeto, pripreme, 2011. godina. Bojana Popović i Maja Savić krenule su u napad na tri fronta: Svjetsko prvenstvo, Ligu šampiona i Olimpijske igre. ,,Zamalo odustale“! - Dobile smo sobu na četvrtom spratu, a hotelu nije bilo lifta. Kako je rano bio doručak, a sat kasnije prvi trening, kompletnu opremu nosile smo Maja i ja sa sobom. Bilo je naporno da idemo gore-dolje, zato smo sjedjele ispred hotela i čekale trening. Kako je vrijeme prolazilo, a bile umornije, izgovorile smo: ,,Ne znamo samo kako ćemo do četvrtog sprata, a krenule smo na tri fronta“. Trebalo se popet do četvrtog sprata! Sjećam se da smo onda do ručka bile ispred hotela –ispričala je Popović.

Završila je karijeru u Londonu, predvodila je mlađe selekcije, stvarala igračice, povukla se neko vrijeme iz rukometnog života… Uslijedio je poziv od strane Bojane Popović i prihvatila je ulogu prve saradnice u ŽRK Budućnost i nacionalnom timu. SONJA BARJAKTAROVIĆ

17Četvrtak, 11. avgust 2022. RukometArena

MILENA (KNEŽEVIĆ)RAIČEVIĆ

MAJA SAVIĆ

I dalje aktivna, u Londonu je bila najmlađa učesnica (18 godina) OI. Predodređena za uspjeh – sa juniorskom reprezentacijom osvojila je bronzanu, sa seniorskom srebrnu olimpijsku, a iste godine i zlatnu na EP. Trenutno je članica mađarskog Šiofoka.

MARIJA JOVANOVIĆ Dugogodišnja kapitenka crnogorske reprezentacije uživa na svom ranču, u Novom Selu kod Danilovgrada. Posvetila se i turizmu. Akterka je, sa koleginicama, lijepe priče – kombi ,,Srećko“ obilazi gradove i prikuplja pomoć za najugroženije. Voli fotografiju…

Maja i Bojana kao i prije, zajedno na terenu i pored njega, Jovanka prkosi i juniorsku reprezentaciju, Anđela i Sonja rade sa mladima u ŽRK Budućnost…

priče o Londonu, odnosno deceniju nakon Londona. BOJANA POPOVIĆ Povukla se nakon OI, porodično (dvoje đece) se ostvarila, a nakon što je preuzela ulogu sportske direktorice, pomoćnog trenera, stigla je na mjesto šefa stručnog štaba ŽRK Budućnost i selektora seniorskog nacionalnog tima. Osjeća li stid rukometni svijet što Bojana nikada nije bila najbolja rukometašica planete?

Zlatne ruke iz Dragove Luke. Često govori da je porodica njen život, a rukomet prva ljubav i strast. Nekadašnje desno krilo je predsjednica ŽRK Budućnost. Prije dvije sezone Petrović se vratila na teren kako bi pomogla klubu u LŠ koji je bio u problemima zbog korona virusa. JOVANKA RADIĆEVIĆ Sve što radi, vrhunski radi na terenu. Prkosi zrelim rukometnim godinama. Rad je doveo do visina, najvećih. Njeno tijelo je i dalje spremno da odgovori naporima. I dalje aktivna, nastupa za Krim, kapitenka je ,,lavica“… MAJDA MEHMEDOVIĆ Kada je sa obližnjeg betonskog poligona kod Tehničkog fakulteta došla u veliku salu SC ,,Morača“ – sreći nije bilo kraja: ,,Imala sam osjećaj kao da gazim po pamuku“. Đevojčica iz Bara još leti, članica je turskog Kastamona. Od medalja fali joj samo sa SP. Prošle godine oprostila se od reprezentacije.

ANA ĐOKIĆ Došla je u Budućnost i osvojila LŠ. Stigla je u crnogorsku reprezentaciju i osvojila ono što su mnoge generacije sanjale. Živi u Mađarskoj, ostala je u rukometnim vodama kao menadžer. A. MARKOVIĆ i niko vas ne može pomjeriti sa pijadestala – prije deset godina Crna Gora je osvojila srebrnu olimpijsku medalju zlatne ,,lavice“

Ne mogu do četvrtog sprata, a krenule na tri fronta Odlazak u London za najmlađu ,,lavicu“ bio je -nezaboravan.Mislilasamda neću braniti pet minuta, a dobila sam šansu. Uopšte nijesam bila svjesna uspjeha, tek nakon nekoliko dana, kada se sve sleglo, došla sam do jasnije slike koju ni dan-danas ne umijem opisati - istakla je Marina Rajčić

Odbranila je 17 šuteva norveškim igračicama u finalu OI. Dugu, bogatu klupsku i reprezentativnu karijeru završila je kako i dolikuje. Sa dvije medalje Sonja se povukla, sada je trener u ŽRK Budućnost Bemax. Radi sa 2008. godištem. Đeca su srećna pored naše legende koja sa ,,plavima“ ima trofej LŠ. MARINA (VUKČEVIĆ)RAJČIĆ

Torta u znak zahvalnosti

RADEVIĆ: Pokazali smo da i mi imamo kvalitet

PODGORICA – Ženska kadetska reprezentacija Crne Gore minula tri dana boravila je u Slavonskom Brodu, gdje je odigrala dva meča sa selekcijom Hrvatske, što su za „crvene“ bili posljednji testovi pred start prvenstva Evrope B divizije, koje se održava u Podgorici od 18. do 27. avgusta. Naše kadetkinje odigrale su dva dobra meča protiv selekcije koja je učesnik šampionata A divizije. U prvom meču izabranice Petra Stojanovića bile su blizu pobjede, ali su propustile šansu da se nagrade za veliki napor. U posljednjem periodu smo se vratili iz dvocifrenog minusa dobili završni period 23:13, ali nedovoljno za potpuni preokret. Najefikasnija u našem sastavu bila je Atina Radević sa 19 poena. Dvocifrena je bila i Jelena Bulajić koja je dodala 17 poena. Sanja Akšam ubacila je devet poena, Ljube Andrić pet, Ksenija Nišavić četiri, a Hristina Zuber dva. U drugom meču Crna Gora je poražena sa 79:64. Manje uzbuđenja donio je drugi meč, pošto su Hrvatice nakon tri četvrtine stvorile 15 poena prednosti i osigurale trijumf. Najefikasnija u našem timu bila je Jelena Bulajić sa 22 poena, Atina Radević dodala je 19 poena. Ljube Andrić postigla je sedam, a Sanja Akšam pet poena. -Svakako da su nam ove dvije provjere protiv jake Hrvatske prilično koristile. Ulazimo u sam finiš i dobro je što smo imali ovako dvije jače provjere pred šampionat kako bi na pravi način vidjeli sve ono na čemu stavljamo akcenat – naŽenska kadetska reprezentacija odigrala dva kontrolna meča u Slavonskom testoviPosljednjiBrodupred

EP glasio je Stojanović. Crna Gora je bila ubjedljiva u dva meča protiv Sjeverne Makedonije u Skoplju, zatim smo poraženi u tri duela sa Izraelom u Podgorici, a onda su uslijedile i dvije pripremne utakmice u Hrvatskoj. Evropsko prvenstvo B divizije igraće se u Podgorici od 18. avgusta, a rivali u grupi našem nacionalnom timu su selekcije Bugarske, Norveške i Turske. -Igrati na Evropskom prvenstvu znači mnogo za njih i sigurno da će im donijeti dosta u narednom periodu. Bićemo jedna od mlađih ekipa na tom šampionatu. Nemamo imperativ rezultata, ali daćemo sve od sebe da ostavimo što ljepši utisak – naglasio je Stojanović, kojem u radu pomažu treneri Miroslav Škara i Milena Đaletić, fizioterapeut Marija Generalović i tim menadžer Nikolina Popović. R. P.

ĆINĆUR: Na lijep način završili ciklus u Kolašinu Protiv Islanda je šansu, ovoga puta na poziciji libera, dobio primač Stefan Radević - Mi mlađi smo više iznijeli ovu utakmicu protiv Islanda, mislim da smo pravi način iskoristili priliku koju nam je ukazao selektor. Pokazali smo da i mi imamo kvalitet. Prve dvije utakmice su iznijeli stariji igrači, i mislim da na pravi način završavamo priču u Kolašinu. Smatram da i te kako imamo kvaliteta da pokažemo da i drugu polovinu kvalifikacija možemo da završimo sa maksimalnim učinkom – rekao je Radević.

KOLAŠIN – SC „Kolašin“. Gledalaca: 650. Sudije: Sarikaja (Turska), Tomec (Slovenija). Rezultat po setovima: 25:15, 25:10, 25:16. Poeni iz napada: Crna Gora 26, Island 17. Poeni iz bloka: Crna Gora 16, Island 2. Poeni iz servisa: Crna Gora 1, Island 2. Greške: Crna Gora 20, Island 32. CRNA GORA: Minić, Ćinćur 6, Babić 11, Zvicer 6, R. Strugar 1, Milenković, Hadžisalihović 2, Lakčević (libero 1), M. Bojić, S. Bojić 7, Milić, B. Strugar 8, Jovović 2, Radević (libero 2). ISLAND: Markus Matason 1, Baldvinson 1, L. Matason 2, K. Valdimarson, Herman Bering, Peturson 2, H. Valdimarson. Ingimundarson 4, Birkir Frejer, Sigurdson 9, Mani Matason, Kristijan Frejer, Daviđson 2, Jonson. Tri pobjede iz tri meča bilans je crnogorskih odbojkaša na polovini kvalifikacija za Evropsko prvenstvo – nakon što su porazili Luksemburg i Portugal, izabranici Ivana Joksimovića su u Kolašinu savladali i najslabijeg rivala u grupi D, selekciju Islanda sa maksimalnih 3:0 i sa osam bodova zadržali prvo mjesto na tabeli. „Crveni“ su, tako, na najbolji način iskoristili mečeve kod kuće, posebno što su savladali i Portugal (3:2), na papiru prvog favorita u grupi, i dobro zakoračili ka trećem uzastopnom plasmanu na Evropsko prvenstvo. Bilo da završe na prvom mjestu u grupi, bilo da budu jedna od pet najboljih drugoplasiranih selekcija u sedam kvalifikacionih grupa… Za crnogorske odbojkaše slijede tri uzastopna gostovanja rivalima koje su već po jednom dobili – Islandu (14. avgust), Portugalu (17. avgust) i Luksemburgu (20. Našaavgust).selekcija je bez problema opravdala ulogu favorita protiv Islanđana, iako će se po završetku kvalifikacija brisati bodovi sa posljednjeplasiranim Skandinavcima, ali su u međuvremenu važni za plasman u grupi. Joksimović je ovaj meč iskoristio da odmori najstarije igrače, pa nijesu igrali Marko Bojić, Aleksandar Minić i Blažo Milić, dok je libero Nikola Lakčević počeo meč, ali je brzo ustupio mjesto Stefanu Radeviću Umjesto pomenute trojke, meč su na počeli Markov brat, primač Slobodan Bojić, korektor Bojan Strugar i srednji bloker Matija Ćinćur Od dosadašnjih startera igrali su tehničar Rajko Strugar, primač Ivan Zvicer, te cio meč srednji bloker Luka Babić U drugom i trećem setu su šansu dobili i tehničar Rastko Milenković, korektor Đorđe Jovović i primač Benjamin Hadžisalihović, koji se našao u timu umjesto povrijeđenog Jovana Delića U prvom setu je neizvjesnost trajala do 13:10, nakon čega je Crne Gora sa četiri uzastopna poena „pobjegla“ na 17:10, a vrlo brzo je imala dvostruko više osvojenih poena (22:11), što je pokazivalo kolika je razlika u kvalitetu. Već od početka drugog seta je sve bilo jasno, naša selekcija je povela 4:0 i 9:1, a kod 16:5 je bilo očigledno da će Islanđani jedva doći do 10 poena Island je čuvao minimalnu prednost u trećem setu do 7:6, kada je Crna Gora na servis Zvicera napravila seriju za nedostižno vođstvo od 14:7… S. JONČIĆ

Odbojkaši Crne Gore savladali i Island u trećem kolu kvali kacija za Evropsko prvenstvo

Iz Kolašina odlaze sa sve tri pobjede

18 Četvrtak, 11. avgust 2022.Sportski miks Arena

Crna Gora 3 Island 0 Srednji bloker Matija Ćinćur je nakon meča istakao je da je reprezetacija „na lijep način smo završili ovaj ciklus mečeva u Kolašinu, sa tri pobjede“. - Protiv Islanda je selektor pružio šansu nama koji smo imali manju minutažu u prethodne dvije utakmice i nadam se da smo mu se mi odužili na dobar način. Imamo dan pauze, a onda idemo na Island. Nećemo posustajati već ćemo od Islanda tražiti nove pobjede – rekao je Ćinćur.

Pred posljednji meč sa Islandom, menadžment i osoblje hotela „Bjanka“ iznenadili su naše reprezentativce i stručni štab specijalnom tortom na kojoj je bilo ispisano: „Hvala vam“. Na taj način su izrazili zahvalnost na sjajnom odnosu koji su imali svih 46 dana koliko su odbojkaši boravili u ovom kolašinskom hotelu. -Selektor Ivan Joksimović se u ime naše selekcije obratio direktoru Savu Medenici i prisutnom osoblju restorana i izrazio punu zahvalnost kompletnoj ekipi hotela „Bjanca“ na fenomenalnoj usluzi i brizi, ističući da su se u svakom momentu osjećali kao kod kuće i izrazio nadu da će naši momci opet boraviti u „Bjanka“ hotelu i pripremati se za naredne izazove – navodi se u saopštenju OSCG.

Šampion Crne Gore našao nasljednika Milije Savovića

Sve sam stvorio sam, danas mladi ne slušaju trenere i roditelje

Džudović može da posluži kao odličan primjer mladim igračima jer je put ka zavidnoj internacionalnoj karijeri gradio mukotrpno, bez ,,protekcije“... Počeo je u rodnom Plavu kao igrač Jezera, iz kojeg je otišao u Jedinstvo, pa u OFK Beograd. Put ga je odveo u ukrajinski Volin, a potom je postao legenda ruskog Spartaka iz Naljćika gdje je proveo sedam godina. Igračku karijeru završio je u kazahstankom Irtišu. - Sve što sam stvorio u životu stvorio sam sâm, u smislu odnosa prema treningu i klubu. Time se i danas vodim. Pokušaću da pomognem mladim igračima i kroz rad na treningu i kroz razgovor. Da li će to da prihvate – pitanje je. Vremena se mijenjaju, danas igrači u velikoj mjeri ne slušaju roditelje i trenere, već menadžere. Ali to je danas normalno, dio naših života. Pokušaću da prenesem svoje iskustvo, da bude prisutan vaspitni momenat, ali ako ne žele sami sebi da pomognu –ima drugih igrača. Selekcija će sama po sebi riješiti sve – istakao je Džudović.

PODGORICA - Miodrag Džudović na klupi Budućnosti – izazov ne može da bude veći. Prvi put u ulozi šefa stručnog štaba, u najvećem klubu u državi, u situaciji kada su ,,plavi“ prvi put otkad se igra crnogorsko prvenstvo posljednji na tabeli bez ijednog boda. - Za svakog trenera u Crnoj Gori izazov je da vodi Budućnost i svako u podsvijesti ima da jednog dana bude na ovom mjestu jer je u pitanju veliki klub. Dugo se spremam za ulogu šefa stručnog štaba, a ovaj poziv je došao iznenada, ali bio sam spreman i uz razumijevanje Fudbalskog saveza Crne Gore, predsjednika DejanaSavićevića i selektora MiodragaRadulovića dobio sam odriješene ruke da mogu da pregovaram sa Budućnošću – rekao je Džudović, dugogodišnji član stručnog štaba naše reprezentacije, na promociji u novoj ulozi dan nakon što je potpisao dvogodišnji ugovor s -,,plavima“.Utrenerskom poslu kofer je uvijek spakovan, na jedan poziv moraš da odgovoriš – ideš ili ne ideš. Nijesam očekivao da ću sada postati trener Budućnosti, ali rekao sam već – spreman sam, pokušao sam da iskoristim rad sa svim selektorima, da ,,pokupim“ ono što je najbolje i sigurno je to ogromno iskustvo koje nema cijenu. PITAO SAM SE HOĆE LI POZIV IKADA VIŠE STIĆI Džudović je već bio u Budućnosti, kao dio stručnog štaba u sezoni 2017/18. - Radio sam svojevremeno šest mjeseci, vodio ekipu samostalno u četiri meča. Dobio sam povjerenje tadašnje uprave Budućnosti, koja mi je ponudila nastavak saradnje, ali smatrao sam da u tom trenutku nijesam spreman za mjesto prvog trenera, iz nekoliko razloga. Nijesam imao PRO licencu i smatrao sam da veliki klub ne može sebi da dozvoli ,,pokrivanje“ pozicije, a kosilo bi se i sa interesima Škole trenera FSCG u koju sam bio uključen. Osjetio sam da sam tek na početku, da bi to bio preveliki zalogaj i obaveza za mene, zbog čega sam riješio da se zahvalim na ponudi – podsjetio je Džudović. - Mnogo puta sam razmišljao o tome da li će takav poziv ikada više doći, sticajem okolnosti došao je i zahvalan sam predsjedniku kluba što me je direktno pozvao. Iznenadio me, ali ponavljam da sam spreman da počnem da radim i uhvatim se ukoštac s izazovima koji slijede.

Gledao sam prethodna dva meča, predstoji mi upoznavanje unutar kluba. Pokušaću da adaptacija bude što brža. Ne mogu u ovom trenutku da iznosim opšte ocjene jer ne znam što se dešavalo u klubu, zbog čega su neki igrači otišli, da li su mogli da se zadrže. Selekcija je takva kakva jeste, nema promjene, prelazni rok je završen i spreman sam da radim s ovim što imam. Moglo je da bude bolje, ali koliko sam shvatio klub i nije mogao da zadrži neke vodeće igrače – objasnio je SvjestanDžudović.jedaje u ruke uzeo ,,vruć krompir“. - Ambicije Budućnosti su uvijek najveće, ali predsjedniku kluba nijesam obećao ni titulu, ni Kup, niti sve pobjede. Obećao sam profesionalan odnos, rad, privrženost klubu i vjerujem da sve to zajedno može da nam donese rezultat – naveo je nekadašnji defanzivac. DEBI U PLJEVLJIMA ,,Plavi“ su poslije dva kola Meridianbet 1. CFL posljednji na tabeli, bez ijednog boda, dok Petrovac i Dečić – od kojih su izgubili na startu šampionata –imaju po Budućnost,devet.istina, ima meč manje, ali stanje je već alar-mantno.Iakoje tek početak prvenstva i nije realno sve kako sada izgleda, tabela nam nešto govori. Moramo da nađemo rješenje kako dalje, Budućnost mora da pobjeđuje. Rezultat je jedino mjerilo, moj zadatak je da podignem nivo i organizaciju rada, da objedinim sve strukture kluba da zajedničkim snagama krenemo dalje –naveo je Džudović koji će debitovati u neđelju protiv Rudara. - Potrebna nam je pobjeda u Pljevljima i u pripremi meča ćemo uraditi sve da je ostvariBudućnostmo. mora da misli na rezultat, ali i da zadrži fokus na forsiranje mladih snaga. - Mladi igrači su potreba kluba. Pokušaću da ojačam konkurenciju i da se uz ozbiljan rad vratimo dobrim rezultatima. U interesu kluba je da forsira mlade igrače, oni su i budućnost crnogorske reprezentacije, nastojaćemo da budemo fleksibilni po tom pitanju – kazao je Miodrag Džudović. Ne. K.

Miodrag Džudović sa igračima na jučerašnjem treningu

Tuzani posljednjeg dana prelaznog roka angažovali još jednog KašćelandefanzivcauDečiću

PODGORICA – Predrag Kašćelan novi je član Dečića. Tuzani su nakon odlaska Marka Tućija u Hapoel iz Tel Aviva odlučili da posljednjeg dana prelaznog roka angažuju iskusnog defanzivca Predraga Kašćelana Tući je karijeru počeo u Budućnosti, potom igrao za Jezero, Mladost iz Lješkopolja i Podgoricu, odakle je prije dvije godine stigao u Dečić. Odlaskom Tućija otvara se mjesto za Aleksandra Šofranca, koji se vratio u vratio u crnogorski fudbal. U dosadašnjoj karijeri Šofranac je promijenio veliki broj klubova, igrao je za OFK Titograd, Javor, Sutjesku (dva puta), Rijeku, Serkl Briž, Sarajevo, da bi prošle sezone nosio dres Dinama iz Tirane. Šest puta je nosio dres seniorske reprezentacije Crne Gore. Ipak, čelnici prvoligaša iz Tuzi željeli da imaju dodatnu opciju, zbog čega je odluka pala na TokomKašćelana.karijere igrao je u Bokelju, Doksi Dramasu, Mladosti, Arsenalu iz Tule, Himiku, Vasalundu iz Švedske, nakon čega se vratio u Crnu Goru i igrao za Grbalj i Rudar. R. P.

19Četvrtak, 11. avgust 2022. Arena Fudbal

PARTIZAN.RS

AMBICIJE UVIJEK NAJVEĆE Kao asistent selektora ,,A“ reprezentacije, Džudović je redovno pratio mečeve crnogorskih timova. Ima dobar uvid u igrački kadar Budućnosti. - Ekipu poznajem ,,spolja“.

Fudbalski šampion Crne Gore tražio je šefa struke od poneđeljka i rastanka s Milijom Savovićem, koji je prošle sezone osvojio titulu sa ,,plaOvogvo-bijelima“.ljetasu, međutim, kola krenula nizbrdo. Sutjeska u četiri evropska meča (dva s Ludogorecom u kvalifikacijama za Ligu šampiona i dva sa Klaksvikom u Ligi konferencija), nije postigla ni pogodak, a kriza se nastavila u domaćem prvenstvu gdje je aktuelni prvak u tri kola osvojio četiri boda. Brnović, nekada sjajni vezista, bio je juče na razgovorima s upravom Sutjeske, pronađen je ,,zajednički jezik“ i saradnja bi danas trebalo da se ozvaniči. Nenad Brnović je igračku afirmaciju stekao u Zeti, iz koje je 2004. otišao u Partizan. U martu 2006, na vrhuncu karijere, doživio je tešku povredu i oporavak je trajao čak dvije i po Nastupaogodine.je i za Budućnost, iranski Sahr Kodro, albansku Vlazniju, Mogren, ponovo Zetu, a igračku karijeru završio 2015. godine u Lovćenu. Potom je vodio omladince Zete, bio saradnik u stručnom štabu seniorskog tima ,,vukova“, a na nekoliko mečeva i prvi Proteklihtrener.godina radio je u mlađim kategorijama PartiZvanjezana. trenera sa Pro licencom stekao je u decembru 2020. Zanimljivo, diplomski rad branio je pred komisijom čiji je član bio Miodrag Džudović, koji je prije dva dana takođe dobio prvi samostalni trenerski posao u karijeri. Džudović je juče promovisan u Budućnosti, Brnović će vjerovatno danas u Sutjesci. Uskoro ih čeka i prvi trenerski okršaj jer će se najveći crnogorski derbi igrati 20. avgusta pod Goricom. Ne. K.

Nenad Brnović trener Sutjeske

PODGORICA - Sutjeska bi danas trebalo da promoviše novog trenera, a izbor je pao na Nenada Brnovića (42).

Miodrag Džudović predstavljen kao trener fudbalera Budućnosti Nijesam obećao trofeje, već veliki rad i privrženost klubu

MALIDŽAND.

PODGORICA - Aleksis Sančes (33) zvanično je potpisao za Olimpik Marsej, slavni francuski klub potvrdio je da je angažovao proslavljenog ofanzivca.

Veselina Đuraškovića, Milorada Babovića i Adila Kojića koji su prednjačili do 1700 ELO, te Miroslava Mališića Admira Adrovića i Husa Dedeića za najbolje rezultate do 2000 ELO. Za najuspješniju damu proglašena je Ksenija Vešović Nakon ovog takmičenja slijedi memorijalni turnir u spomen na preminule šahiste i šahovske radnike iz Berana 6. avgusta, a dan kasnije i otvoreno brzopotezno prvenstvo Berana te prvenstvo ovog grada za mlađe kategorije sredinom septembra. Pomenute manifestacije organizuju ŠK ,,Berane“ i ,,Gambit“ u saradnji sa ŠSCG, a pod pokroviteljstvom lokalne uprave i ministarstva sporta. Beranama održano 15. Amatersko prvenstvo Crne Gore Đukanoviću

20 Četvrtak, 11. avgust 2022.Arena

Čileanac nakon raskida ugovora sa vicešampionom Serije A Interom nastavlja karijeru u francuskoj Ligi 1. To je očekivani epilog, a Aleksis je ovog ljeta još i zaradio četiri i po miliona eura od raskida ugovora sa milanskim klubom. Kako su objavili francuski mediji, za jednogodišnju saradnju u Olimpik Marseju Sančes će zaraditi oko 2,5 miliona eura. Već veteran, Aleksis je prošle sezone bio u padu forme i označen je kao jedan od ključnih razloga zbog kojih je Inter prepustio liderstvo u šampionatu u finišu sezone. Prethodno, sa ,,nerazurima“ osvojio je Seriju A prošle godine. R. A. uzvaničnoSančesMarseju

Crnogorski

Srebrna medalja pripala je majstorskom kandidatu Vojislavu Ivanoviću sa sedam, a bronzana njegovom kolegi po tituli Veljku Šćekiću sa 6,5 poena. Takođe, nagrađeni su i FM Vjekoslav Vulević, Safet Redžepagić i Danilo Kalezić sa istim učinkom. Specijalna priznanja otišla su na adrese

Pehar Sretenu

Ukoliko potpiše za Junajted, Morata bi prije svega bio opcija sa klupe, a u klubu svakako rade na dovođenju još jednog napadača. R. A.

Flamengo je u velikom brazilskom derbiju pobijedio Korintijans 1:0 i izborio plasman u polufinale Kopa Libertadores. Spektakularni meč na stadionu ,,Marakana“ u Rio de Žaneiru riješio je Pedro u 52. minutu. Prethodno, u gostima u Sao Paulu, najpopularniji brazilski klub Flamengo pobijedio je 2:0. Kopa Libertadores je takmičenje za titulu klupskog prvaka Južne Amerike, a Flamengo je jedan od favorita. Popularni ,,Urubu“ dvostruki su kontinentalni šampioni, posljednji put 2019. Trenutnogodine.ubrazilskom šampionatu (Brazileiro) nakon 21. kola osmostruki prvak i aktuelni vicešampion Flamengo zauzima peto, a sedmostruki šampion Korintijans drugo mjesto. R. A. Bolji od Korintijansa u spektaklu na ,,Marakani“ Rio slavi, Flamengo u polufinalu LibertadoresKopa

Crnogorska šahovska ekspedicija vratila se sa 44. Olimpijade u indijskom Čenaju sa učinkom koji je obradovao sve iskrene ljubitelje drevne igre u našoj zemlji. Učinak matadora - 22. mjesto je za svaku pohvalu. Prema riječima nekadašnjeg selektora i aktuelnog predsjednika Skupštine ŠSCG, FIDE majstora Dragana Popadića izvanredan nastup muške reprezentacije i sjajan debi novog selektora Dragana Kosića predstavljaju uspjehe koji će ispisati još jednu zlatnu stranicu u biografiji matičnog -saveza.Ukonkurenciji 188 ekipa matadori su osvojili 22. mjesto, a po uknjiženim meč bodovima dijele plasman od 11. do 24. To predstavlja podvig. Pogledajte samo pozicije reprezentacija koje imaju isto bodova kao i mi, Holandija, Španija, Francuska, Engleska, Grčka, Srbij itd. Sve same šahovske velesile. Naši momci su zabilježili šest pobjeda, tri remija i samo dva poraza. Tako je nadmašen naš najboji rezultat sa Olimpijade u Drezdenu, kada sam bio na čelu najbolje selekcije, kada smo bili 26. Srećan sam zbog toga. Cijela ekipa je igrala dobro, nije bilo slabog mjesta, nije krio zadovoljstvo Popadić. On ističe da je potez rukovodstva saveza, koji je od početka i sam podržavao, da se angažuje GM Denis Kadrić bio više nego dobar. - Njegov dolazak na našu rejting listu i učinak na prvoj tabli od 7,5 poena iz 11 partija je odličan rezultat. Ne samo da smo dobili odličnu prvu tablu, nego je Nikola Đukić pomjeren na drugu i to je rezultiralo sa osvojenih osam poena iz 11, bez poraza, Đuka ko Đuka, uvijek sjajan. Blago za ekipu. Denis i Nikola su igrali sve partije. Samo oni znaju koliki je to napor. Luka Drašković nam je donio taj veliki trijumf u posljednjem kolu protiv Danaca sjajnom pobjedom. Imao je malu krizu na Olimpijadi, koju je stoički prevazišao. To mogu samo stabilni ljudi. Talenat se podrazumijeva. Uknjižio je 5,5 poena iz 10 partija – Dragiša Blagojević uvijek pouzdan. Ko njega ima u ekipi ne treba da brine za rezultat. Osvojio je šest poena iz 10 partija. I na kraju debitant, mladi Andrej Šuković koji je igrao samo dvije partije, zabilježio jednu pobjedu i jedan remi. Osjetio miris baruta, i uvidio da nije isto igrati za klub i za reprezentaciju. Svoj dio posla obavio je dobro. Prave stvari tek od njega očekujemo, ističe Popadić. Prema njegovim riječima, velemajstor Dragan Kosić je debitovao više nego uspješno i suvišno je trošiti riječi koliki ima udio u ovom podvigu. - Popularni Kole je dugo u šahu i za reprezentaciju uvijek je igrao dobro. Sada se pokazao kao dobar selektor. Nijesam od onih koji će iz narodne mudrosti uzeti poslovicu ,,Prvi mačići se u vodu bacaju“. Naprotiv, ja uzimam onu drugu izreku ,,Prvo, pa muško“. Mi smo imali sjajnog selektora, Milana Draška, i njegov potpis se osjeća i u ovoj reprezentaciji. Sada smo na putu da dobijemo još jednog dobrog selektora. Važno je samo osjećati igru i upoznati dušu svakog člana reprezentacije daa bi se stvorio kolektiv. Jer samo se kolektivno, uz dobru atmosferu postiže dobar rezultat. A uspjeh doprinosi boljoj atmosferi. Pravi izazov i Dragana i reprezentaciju čeka dogodine na prvenstvu Evrope, i to u našoj Crnoj Gori. Kada je riječ o ženskoj reprezentaciji koja je zauzela 71. mjesto, što je negdje očekivani rezultat, naš sagovornik navodi da je poraz u posljednjem kolu koštao boljeg plasmana. - Kompletan utisak bio bi još bolji da smo kojim slučajem savladali Austriju. Ali, konačno dobijamo dobru žensku reprezentaciju. Aleksandra Milović, Nikolina Koljević i Kristina Bačić su dobre i pouzdane igračice. Sad su stasale i mlade Mateja Popović i Milena Mosurović. Njihovo vrijeme tek dolazi, a to znači da dolaze i bolji rezultati ženske reprezentacije. U Indiji su se hrabro borile pod crnogorskom zastavom. Skidam kapu, naglasio je Popadić.Priredio: B. KADIĆ matadori osvojili 22. mjesto na 44. Olimpijadi u indijskom Čenaju Zlatna stranica našeg šaha 1.e4 c5 2.Nf3 d6 3.d4 cxd4 4.Nxd4 Nf6 5.Nc3 d3 33.Rad1 h5 34.a5 Bh6 35.Rf1 Re4 36.Qc3 Rd4 37.f4 Bg7 38.Qd2 Re8 39.Rde1 Rde4 40.Rxe4 Rxe4 41.Rf3 Rd4 42.f5 Kh7 43.fxg6+ fxg6 44.Re3 Qg5 45.Kf2 Bh6 (dijagram) 0:1 Rasmusen 0 Drašković 1 U sklopu proslave Dana opštine Berane u istoimenom gradu održano je 15. Pojedinačno amatersko prvenstvo Crne Gore na kojem su nastupila 43 igrača među kojima i dva sa međunarodnim titulama. Pobjednički pehar pripao je FIDE majstoru Sretenu Đukanoviću koji je sakupio 7,5 poena. Prvotimac podgoričke Budućnosti je sedam partija riješio u svoju korist i po jednu remizirao i izgubio. Đukanoviću je ovo treći uspjeh na amaterskim šampionatima.

ŠAH

PODGORICA - Uprava Mančester junajteda razmatra ponudu Atletiko Madrida da angažuje španskog napadača Alvara Moratu (29), objavio je londonski San. Najtiražniji britanski list stigao je do informacije da je jedan od najvećih klubova španske Primere ponudio Moratu, za kojeg nema mjesta u timu ,,jorgandžija“. S druge strane, gigantu Premijer lige hitno je potreban iskusan napadač sa iskustvom na vrhunskoj sceni.

U

Atletiko Madrid želi da se što prije riješi španskog JunajteduponuđenMoratanapadača

Francuski klub objavio dovođenje slavnog Čileanca

Nc6 6.g3 e5 7.Nb3 h6 8.h3 Be6 9.Bg2 Bc4 10.Be3 a5 11.Nd2 Ba6 12.Nd5 Nxd5 13.exd5 Nd4 14.Bxd4 exd4 15.Qg4 Be7 16.Qxg7 Bf6 17.Qg4 Rc8 18.Be4 Kf8 19.Qf5 Rg8 20.h4 a4 21.Bd3 a3 22.Bxa6 bxa6 23.Rb1 axb2 24.0–0 Bxh4 25.Rxb2 Bxg3 26.fxg3 Rxg3+ 27.Kf2 Rg5 28.Qf4 Qd7 29.Ke2 Re8+ 30.Kd1 Qe7 31.Ne4 Rg6 32.Rb6 d3 33.cxd3 Kg8 34.Nf6+ Rxf6 35.Qxf6 Qe2+ 36.Kc1 Qe3+ 37.Kc2 Qc5+ 38.Kd1 Rf8 39.d4 (dijagram) 1:0 Koljević 1:0 Berke 1.Nf3 Nf6 2.c4 g6 3.Nc3 Bg7 4.d4 d6 5.e4 0–0 6.Be2 Na6 7.0–0 e5 8.Re1 Qe8 9.dxe5 dxe5 10.Be3 Ng4 11.Bd2 c6 12.h3 Nf6 13.Be3 Qe7 14.Nd2 Rd8 15.Qb1 Nc5 16.b4 Ne6 17.c5 Nd4 18.Nc4 Ne8 19.Bf1 Be6 20.a4 Bxc4 21.Bxc4 a5 22.Rc1 Nc7 23.Ne2 axb4 24.Nxd4 exd4 25.Bf4 Ne6 26.Bxe6 Qxe6 27.Qxb4 Qxe4 28.Bc7 Re8 29.Re1 Qc2 30.Rec1 Qe4 31.Re1 Qd5 32.Bd6

Posljednje dvije sezone španski reprezentativac igrao je na pozajmici u Seriji A u Juventusu, a prethodna nije bila uspješna: na 35 nastupa u Kalću postigao je devet golova. Bivši igrač Čelzija ima sezonu i po iskustva nastupa u Premijer ligi. Nekada veliki talenat, nigdje nije uspio da se dokaže kao golgeter, iako je za nacionalni tim Španije postigao 26 golova na 56 nastupa.

Glavni grad je juče raspisao javni poziv za sedmi ciklus dodjele subvencija za ku povinu bicikala i električ nih trotineta u okviru pro jekta ,,Podgorica na dva točka“. U tu svrhu iz budžeta Glavnog grada opredijeljeno je 50.000 eu ra kojima će biti subvencio nisana kupovina 50 elek tričnih trotineta i 400 bicikala. Subvencija se od nosi na kupovinu dvotoč kaša u visini od 50 odsto ci jene – za bicikla najviše do 100 eura, a za električno bi ciklo ili trotinet najviše do 200 eura. Pravo na dodjelu subvenci je kroz projekat ,,Podgorica na dva točka“ ima prvih 400 građana koji se prijave za bicikla i prvih 50 koji se pri jave za električno biciklo ili električni trotinet, a koji is punjavaju uslove predviđene Rokkonkursom.zapodnošenje

VASILJEVIĆS. Raspisan sedmi javni poziv u okviru projekta ,,Podgorica na dva točka“ Za izdvojićekupovinesubvencionisanjedvotočkaša50.000eura

prijave je 10 dana od dana objave, za ključno sa 19. avgustom. Prijava mora sadržati obra zac (Zahtjev za dodjelu subvencije), kopiju lične karte, ponudu iz prodavnice bicikala u vidu predračuna sa preciziranom specifikaci jom, potvrda o prebivalištu i uvjerenje o kućnoj zajednici. Prijave se dostavljaju na arhi vu Glavnog rada, ulaz sa Trga nezavisnosti. Zahtjeve za do djelu subvencija ocjenjivaće posebna komisija, a rezultati javnog poziva biće objavljeni na zvaničnom sajtu Glavnog grada. O svim dodatnim pi tanjima u vezi javnog poziva građani se mogu informisati putem imejla odvencionisaoukupno,,PodgoricaGlavni020/665-076vic@podgorica.me,miroslav.boljekaoipozivomnabrojevei020/665-083.gradjekrozprojektnadvatočka“sa150.000eurasubkupovinuviše1.390dvotočkaša. H. P.

U Kraljevom parku, u ko jem je prije četiri mjeseca ustanovljeno urušavanje tla, uskoro će početi istra živanje terena u cilju ot krivanja položaja podze mnih prostorija. Glavni grad je raspisao tender, prema kojem će geofizič ka istraživanja trajati mjesec. Taj posao podra zumijevaće 3D model is pitivanog terena. Postavljanje tačaka geoelek tričnog sondiranja biće zavr šeno za jedan dan, a mjerenje će trajati osam dana. – Interpretacija rezultata se izmičkih profila i mjerenih dijagrama geoelektričnog sondiranja i izrada izvještaja izvršiće se u roku od sedam radnih dana – planirano je tenderskom dokumentaci Rokjom. za dostavljanje ponuda je do 15. avgusta, kada će bi ti upriličeno javno otvaranje ponuda. Vrijednost posla procijenjena je na 9.300 eura. Ekipe gradskog preduzeća Zelenilo utvrdile su 4. aprila da je u Kraljevom parku došlo do urušavanja tla. Glavni grad je tada angažovao Speleološ ko društvo iz Nikšića, čiji tim su činili speleolozi, speleolog spasilac, inženjer građevi ne, inženjer elektrotehnike, profesor geografije, magistar za prirodne hazarde i biolog, koji je obavio određena istra živanja i ispitivanja te mikro lokacije u Kraljevom parku. – Otvor u zemlji je približno kvadratnog oblika, dimenzi ja 2x2 metra. Speleolozi su se spustili do dubine od oko osam metara, gdje su zatekli oštećeni građevinski obje kat, sa suvo zidanim kružnim zidom, prečnika otvora 4.8 metara, visine šest metara, koji se naslanja na betonsku ili armirano-betonsku ploču nepoznatih dimenzija. Zbog obrušene zemlje, nije mogu će izmjeriti konačnu visinu zida, kao ni dubinu, a dalja istraživanja ovog podzemnog objekta od strane speleologa, takođe su ograničena, zbog čega je za dobijanje inže njersko-geoloških podataka terena potrebno izvršiti geo fizička istraživanja, kako bi se utvrdio položaj podzemnih prostorija u Kraljevom par ku – saopšteno je nedavno iz Glavnog grada. Nakon završetka tendera, odabrani izvođač će izvršiti ispitivanja, predstaviti rezul tate i dati preporuke za dalje postupanje. Do tada, Kraljev park ostaće zatvoren za po sjetioce. Nj. Ž.

časovapočetkomposlijepodne,bitiškoluoverazreda,zarazredimadevetimdokćeučenikedrugogkojisudogodineišliuprijepodne,organizovanasau13.30

kapaciteteprostorneprevazilazizaInteresovanjeupis

Direktorica OŠ ,,Milorad Musa Burzan“ Milica Vuković na vodi da će ovu školu 2022/23. školske godine pohađati 1.663 đaka, raspoređena u 62 odje ljenja, što je više u odnosu na prethodnu godinu. – Primili smo učenike iz dru gih škola. Ljudi mijenjaju mje sto boravka, presele se u bli zinu škole... sve to uzimamo u obzir i gledamo da im izađe mo u susret, naročito kada su u pitanju samohrani roditelji ili djeca sa posebnim potre bama – kazala je Vuković. U prvi razred je, ističe, ove go dine upisano sedam odjelje nja prvaka. – Bilo je veće interesovanje, ali nijesmo bili u mogućnosti sve da ih upišemo zbog prostor nih kapaciteta, jer bismo na redne godine imali problem kako da organizujemo nasta vu – kazala je direktorica. škola ,,Milorad Musa Burzan“ grad raspisao tender za sprovođenje geofizičkih istraživanja terena u Kraljevom trajaće na kojem se urušilo tlo u Kraljevom parku

Glavni

Osnovna

Nastava će ujutru počinjati i šestim, sedmim, osmim i

21Četvrtak, 11. avgust 2022. Hronika Podgorice

Uprava Osnovne škole „Milorad Musa Burzan“ izašla u susret grupi roditeljia

ZAHTJEV Direktorica OŠ ,,Milorad Mu sa Burzan“ Milica Vuković kazala je za Pobjedu da je ta ko odlučeno nakon što su se predstavnici roditelja trećih razreda obratili Ministarstvu prosvjete i upravi škole sa za htjevom da njihova djeca u školu idu prijepodne. – Treći razred će ove godine ići u školu u sedam sati ujutru. Sa njima će biti šesti, sedmi, osmi i deveti razredi, što je praksa zbog rasporeda smjena nastavnika i kabinetske nastave. Nastojali smo da udovoljimo zahtjevima i roditelja djece i nastavnika, kako zbog rotacija razreda ne bi morali dva puta ići na posao, ali sve prvenstveno u interesu dje ce – kazala je Vuković. Međutim, dodala je, učeni ci drugih razreda ove godine nastavu će pohađati u poslije podnevnoj smjeni. – Imali smo želju da i drugi ra zred pohađa nastavu u jutar njoj smjeni, ali u toj generaciji imamo osam odjeljenja, pa smo zbog uklapanja rasporeda njih pomjerili za 13.30 časova –objasnila je Vuković. KAPACITETI Navodeći da će prvačići i ove godine nastavu pohađati u me đusmjeni (s početkom u 10.30 ili 11 sati), direktorica škole na glašava da se zbog prostornih kapaciteta, uklapanja i krei ranja kvalitetnog rasporeda nastave uprava škole trudi da, koliko je to moguće, izađe u su sret svima. – Uvijek bude da nekome ni je pravo, ali praksa je da stariji razredi idu prijepodne u školu jer se tada odvija kabinetska nastava. Drugi razred moramo prebaciti u treću smjenu, jer njih je osam odjeljenja i tre ba ih rasporediti. To su mala djeca, ne mogu da pohađaju nastavu na spratu, ne želimo da razmišljamo hoće li neko od njih da se povrijedi, jer u prizemlju su bezbijedna, što je najvažnije. Praksa je takva da učenici prva tri razreda ne pohađaju nastavu na spratu –navela je Vuković. Grupa roditelja čija djeca idu u treći razred OŠ „Milorad Musa Burzan“ obratila se Ministar stvu prosvjete i upravi škole sa zahtjevom da njihova djeca pohađaju nastavu u jutarnjoj smjeni, smatrajući logičnim da stariji drže časove poslije podne. Ukazivali su na to da bi djeca nižih razreda, ukoliko bi nastavu pohađala u poslije podnevnoj smjeni, prijepodne ostajala sama kod kuće, što je, kako su ocijenili, neprihvatlji vo. Najavljenom organizaci jom rada, međutim, planirano je da učenici drugog razreda (sedam godina) idu u školu po slijepodne, pa ostaje da se vidi kakva će biti reakcija njihovih roditelja. I. MITROVIĆ

parku Ispitivanje podzemnih prostorija

Uprava Osnovne škole ,,Mi lorad Musa Burzan“ izašla je u susret grupi roditelja čija djeca pohađaju treći ra zred, pa će oni od septembra umjesto poslijepodne, kako je bilo do ove godine, nasta vu pohađati u jutarnjoj smje ni, sa početkom u sedam sati. Nastava će ujutru počinjati šestim, sedmim, osmim i de vetim razredima dok će za učenike drugog razreda, koji su do ove godine išli u školu prijepodne, biti organizovana poslijepodne, sa početkom u 13.30 časova. Prvaci će, kao i do sada, nastavu pohađati u me đusmjeni, a časovi će im poči njati u 10.30 ili 11 sati.

Treći razred će nastavu pohađati prijepodne, a drugi poslijepodne

mjesec Mjesto

Dok je Ivan Vukotić napadao Turke u Golubovcima, Njegoš je sa dijelom vojske opsijedao utvrđene turske kuće na Mratinji u Lješkopolju. Borbe su se istovremeno vodile u Malesiji, đe su se nalazili hotski ustanici pod komandom Asa Nikinog Camaja sa dijelom ceklinske vojske pod komandom popa Andrije Pejovića Turski odred iz Skadra sa oko 2000 vojnika, koji je trebalo da stigne u pomoć opkoljenoj Podgorici, poražen je na Hotskoj gori, a nje govo naoružanje, municija i razna oprema su zaplijenjeni. Unuci Asa Nikina Camaja su Iliji Peličiću pripovijedali 1930. godine da su Crnogorci sa Hotima na Ćaf Kiši pobili i zarobili mnogo Turaka, koji su bili došli iz Skadra, da su sve zarobljenike svukli i puštili ih da idu u Skadar Po austrijskom policij skom izvještaju Turci su se u Golubovcima očaj nički branili od Crnogora ca u utvrđenim kulama, sve do momenta kada su se podgorički Turci probi li prema Zeti - nakon čega su se s njima udružili. Situ acija se tada preokrenula i Ivan Vukotić se sa dijelom ustanika u Golubovcima našao u velikoj nevolji Brdo Dečić i Tuzi viđeni iz pravca sjeverozapada - u pozadini Hotski zaliv i Koplik u Albaniji Brdo Dečić (lijevo), Vuksanlekići i udolina među brdima u kojoj se nalazi Ćaf Kiš Ilija Peličić

„PODGORIČKA REPUBLIKA“, DVA CRNOGORSKA NAPADA NA PODGORICU I ZETSKI USTANAK (1831-1832) 12.

» Piše: slobodan ČUkiĆ As Nika Camaj je zadatu riječ održao do kraja

Feljton U austrijskom policijskom izvještaju s kraja marta 1832. godine se dalje navodi da je „već trećega dana u Vukoti ćevu odredu buknulo veliko nezadovoljstvo, koje je sve više raslo tako da su osmoga dana vojnici Riječke i Lješan ske Nahije sa svojim glavari ma napustili logor. Uz Vuko tića ostalo je jedva pedeset ljudi ... U to 17 marta udare Podgoričani zorom s jednim odredom konjice i pješadije na Golubovce, i pođe im za rukom da oslobode onih 300 opkoljenih Turaka“ („Zapi si“, 1935, 202-203) Dakle, prema austrijskom poli cijskom izvještaju od 29. marta 1832. godine, ispada da je Ivan Vukotić stigao sa dijelom cr nogorske vojske u Zetu i to 7-8 dana prije udara podgoričkih Turaka - što je, pored kaziva nja Boška Popovića, još jedan demanti zetskog predanja po kome su podgorički Turci uda rili na zetske ustanike prije Vu kotićevog dolaska u Zetu. Izvještaj takođe pokazuje da nije bilo predaje Turaka u Golubovcima, već da su se ovi očajnički branili u utvrđenim kulama sve do proboja podgo ričkih Turaka nakon čega su se s njima udružili. Situacija se tada preokrenula i Vukotić se sa dijelom ustanika u Golubov cima našao u velikoj nevolji. Hotska gora Prije nego što nastavimo sa opisom tih zbivanja, mora mo viđeti kako su se odvijali događaji u drugim djelovima Zetske ravnice. Dok je Vuko tić napadao na Turke u Golu bovcima, Njegoš je sa dijelom crnogorske vojske opsijedao utvrđene turske kuće u Mrati nji u BorbeLješkopolju.suseistovremeno vo dile u Malesiji, đe su se nala zili hotski ustanici pod ko mandom As Nike Camaja sa dijelom ceklinske vojske pod komandom popa Andrije Pejovića. Po Andriji Joviće viću , Vukotić je po dolasku u Zetu poslao nešto Zećana i Crnogoraca u Vranj, da drže vezu sa Hotima i da paze na kretanje Turaka, ali i da motre na Hote, da mu ne učine ne vjerstvo („Zeta i Lješkopolje“, 170). Crnogorci, međutim, nijesu boravili samo u Vranju već i u brdima poviše Vuksan lekića, odnosno u Hotskoj go ri, na Ćaf Kiši, preko koje vodi put iz Zetske ravnice prema Božaju (riječ „ćaf“ označava prolaz, a „kiš“ crkvu - lokalitet je nazvan po crkvištu Ćaf Kiš u udolini Dubrava, iz koje se na stavlja u dva pravca - jedan put vodi ka Božaju, a drugi uzbrdo prema hotskim selima i zaseo cima Spinji, Skoraću, Helmici i OTraboinu).ovomegovori i hotsko pre danje. Unuci As Nike Camaja su Iliji Peličiću pripovijedali oko 1930. godine „da su ovoga puta Crnogorci sa Asom Ni kinim u Hotskoj gori pobili i zarobili mnogo Turaka, koji su bili došli iz Skadra, da su sve robove svukli i puštili ih da idu u Skadar ... Rekoše, došla je velika vojska iz Skadra, koju je predvodio paša. Ovdje su Cr nogorci imali i jedan top i nji me su iz Vuksanlekića gađali u Spinju ... Na stranu Vukotića bio je i veliki dio Hota, Tuža na i Gruda“ („Zapisi o Zeti II“, 2011, 26). okršaj Đoko Pejović piše da je „tur ski odred iz Skadra sa oko 2000 vojnika, koji je trebalo da stigne u pomoć opkoljenoj Podgorici, poražen na Hotskoj gori, a njegovo naoružanje, municija i razna oprema su zaplijenjeni. Zarobljene tur ske vojnike, koje su Crnogorci vratili u Skadar, uništili su hot ski odredi“ („Crna Gora u doba Petra I i Petra II“, 1981, 434). O ovome izvještava i Savo P. Vuletić 1901. godine na osnovu kazivanja učesnika tih događa ja. Kaže da je As Nika „naredio svojim plemenicima da javno pogube 40 turskih konjanika koji su se bili uputili od Skadra ka Podgorici i htjeli prijeći Hot skom gorom“ („Posljednji dani – iz događaja u Zeti god. 1832“, Književni list, sveska I i II, go dina I, Cetinje, 1901, str. 32-33). Jasno je, dakle, da je turski zapovjednik u Skadru uputio pomoć zetskim i podgoričkim Turcima, kao i da se okršaj sa tim snagama dogodio na Ćaf Kiši, na širem prostoru udoli ne Dubrava, đe su im Malisori i Crnogorci načinili zaśedu. obrt Međutim, raspoloženje Hota i Gruda da u zajednici s Cr nogorcima i Brđanima osvoje Podgoricu nije iskorišćeno. Ubrzo nakon uspjeha na Ćaf Kiši uslijedio je obrt koji je znatno izmijenio odnos snaga. Ilija Peličić piše: „Kada to vide podgorički Turci, pošalju dva para najljepših pušaka na dar; jedan par Bacu Vuksanovu Iveziću, vojvodi Gruda; dru gi par pošalju Gilju Prenčeti, vojvodi hotskom u Trabojini. Ovim darovanim oružjem sju tradan oni pucahu ispred svo jih kuća. Na ovaj glas iskupe se Hoti i Grude i sa Podgoričani ma ... udare na Asa Nikina i one Crnogorce. Vojske se sukobe u Ćavkiši. Crnogorci i Zećani u ovom sukobu ubiju 40 pro tivničkih glava, ali izgube isto toliko svojih“, („Zapisi o Zeti II“, 2011, Prelazak27).Gruda i dijela Hota na tursku stranu doveo je do promjene situacije. Andrija Jovićević piše da su Hoti izdali Vukotića, propustivši Turke da dođu svojima u pomoć, te da je samo As Nika sa nekoliko svojih pristalica ostao vjeran zadatoj riječi, pa se sa svojima povukao u Vranj, đe je sa Cr nogorcima i Zećanima držao stražu prema Turcima koji su se zbili u Tuzima. Savo P. Vuletić je 1901. godi ne optužio Asa Niku Camaja za izdaju, ali to ne odgovara činjenicama, jer je nepobitno da je taj hotski glavar bio sa Cr nogorcima do kraja, zbog čega mu je na koncu zapaljena i ku ća, a on bio prinuđen da izbje gne u Crnu Goru, đe je boravio izvjesno vrijeme. (Poslije propasti ustanka As Nika je našao utočište na Ceti nju, gdje se pobratimio s Nje gošem. Nakon nekog vreme na vratio se u svoje selo „gdje je kako izgleda uz Njegoševu pomoć i osobito uz pomoć Zećana“ ubrzo izgradio veli ku kuću u Vuksanlekićima (P. Radusinović , Stanovništvo i naselja Zetske ravnice...“, Knjiga druga, 1991, 120). bojevi oko vranja Prema Iliji Peličiću, kada je stvar obrnula nagore, kod Asa Nikina i crnogorskih glavara nije ostao niko od Hota i dru gih Malisora, „osim 50-60 ro đaka i ličnih prijatelja Asovih. Ovdje se Ivan Vukotić i Aso Ni kin nađu u nevolji, pa odstupe do Vranja a tu ih turska vojska pristigne“ („Zapisi o Zeti II“, Ivan28-29).Vukotić se, međutim, nije nalazio u tom dijelu ravnice, već je sve vrijeme boravio u Golubovcima đe je opsijedao Turke koji su se branili u utvr đenim kulama. Nakon povlačenja ustanika sa Ćaf Kiše, uslijedile su borbe oko Vranja i obližnjih sela. An drija Jovićević o tim događa jima donosi više detalja. Kaže da je tada As Nikin stric nago vorio stražu da izađu na Vranj sku goru da bi „opalili šenluk“ i zaplašili Turke. „Ali straža ne dospije da izađe na Vranjsku goru, no se prije sukobi sa Tur cima koji su bili pošli iz pravca Tuzi“ („Zeta i Lješkopolje“, 1999, 171). (Nastavlja se)

22 Četvrtak, 11. avgust 2022.

23Četvrtak, 11. avgust 2022. Marketing

24 Četvrtak, 11. avgust 2022.Oglasi i obavještenja

1.Crna Gora je dobila finansiranje od Svjetske banke za troškove Drugog projekta institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede u Crnoj Gori (MIDAS II), i objavila je poziv za dodjelu grantova za crnogorsko ribarstvo. Program grant podrške sprovodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (Direktorat za ribarstvo). Ministarstvo je nadležno za praćenje programa grant podrške sa opštim ciljem – dalja ulaganja u sektoru ribarstva Crne Gore uvele kako bi se primjenile mjere održivog, isplativog i efikasnog ulova ribe i drugih morskih organizama, povećala tržišna konkurentnosti i dostigli evropski standardi u bezbjednosti hrane koja potiče iz ulova.

Oglasi i obavještenja POSEBNO OBAVJEŠTENJE O NABAVCI ZAHTJEV ZA ROBAPONUDU (PROCES LICITACIJE U JEDNOJ KOVERTI)

Država: Crna Gora Naziv projekta: Drugi projekat institucionalnog razvoj i jačanje poljoprivrede u Crnoj Gori (MIDAS II) –Grant podrška investicijama u sektoru ribarstva Naziv ugovora: Nabavka novog plovila sa ribolovnom opremom i elektronskim uređajima RFB Reference No.: WB-P1007786-07/22

2.Aplikant Dževdet Adžović, preduzetnik iz Ulcinja u decembru 2021. godine potpisao Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava podrške sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u sklopu gore pomenutog programa MIDAS II, i sada poziva sve kvalifikovane ponuđače da putem zatvorenih ponuda učestvuju u pozivu za dizajn, nabavku, isporuku, montažu i testiranje jednog novog plovila sa instaliranom i funkcionalnom opremom za ribolov i elektronskim uređajima, koje će biti isporučeno u Luku Bar, Bar, Crna Gora. Detaljna tehnička specifikacija za plovilo i odgovarajuću opremu data je u Tenderskoj dokumentaciji (koja će se dostaviti na pisani zahtjev ponuđača).

4.Zainteresovani kvalifikovani ponuđači mogu dobiti dodatne informacije o tenderu od strane Montenegro Advisory and Services (MAS agencije), na email office@masagency.me.

5.Tenderski dokument na engleskom jeziku zainteresovani ponuđači koji ispunjavaju uslove mogu da dobiju nakon podnošenja pismene prijave na email office@masagency.me. Kompletan set Tenderske dokumentacije će biti poslat emailom na zahtjev, na datu email adresu.

3.Nadmetanje će se sprovesti putem procesa međunarodne konkurentske nabavke koristeći Zahtjev za ponude (RFB) kako je navedeno u „Propisi Svjetske banke o nabavci za zajmoprimce u okviru IPF-a nabavke u finansiranju investicionih projekata roba, radova, ne-konsultantskih i konsultantskih usluga, jul 2016. godine, revidirano u novembru 2017 („Propisi o nabavkama”) i iste su otvorene za sve kvalifikovane ponuđače kako je definisano u Propisima o nabavkama.

6.Ponude u zatvorenoj koverti moraju biti dostavljene na sledeću adresu: MAS – Montenegro Advisory and Services Ul. Moskovska 28, IV sprat, br. 17 81000 Podgorica Crna najkasnijeGora do 05. septembra 2022. godine u 12:00 časova. Elektronsko nadmetanje neće biti dozvoljeno. Zakašnjele ponude će biti odbijene. Ponude će biti javno otvorene u prisustvu ovlašćenih predstavnika ponuđača i svih koji odluče da prisustvuju otvaranju ponuda na dolje navedenoj adresi: MAS – Montenegro Advisory and Services Ul. Moskovska 28, IV sprat, br. 17 81000 Podgorica Crna Gora dana 05. septembra 2022. godine u 12:05 časova. 7.Sve ponude moraju biti dostavljene uz Izjavu o obezbjeđivanju ponude (Bid-Securing Declaration).

8.Adresa koja se navodi u dokumentu je sledeća: MAS – Montenegro Advisory and Services Ul. Moskovska 28, IV sprat, br. 17 81000 Podgorica Crna Gora Tel. + 382 69 363 414 Email: office@masagency.me

26 Četvrtak, 11. avgust 2022.

27Četvrtak, 11. avgust 2022. Oglasi i obavještenja

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Tvoji DEJAN, DRAŽEN i DANKA sa porodicama 482 POMENI Dana 9. avgusta 2022, poslije duge i teške bolesti, u 68. godini, preminuo je DRAGAN Velimirov LONČAR Po želji pokojnika, sahrana je obavljena u krugu porodice, na gradskom groblju u Beranama dana 10. avgusta. Ožalošćeni: supruga LJUBICA - DUŠKA, ćerke BILJANA i BOJANA, unučad i ostala porodica 474 Обавјештавамо рођаке, пријатеље, кумове, комшије и познанике да је наш драги ДАРКО Мирков МАЛИШИЋ дипл. инг. саобраћаја преминуо 10. августа 2022. године у 61. години живота. Саучешће примамо 11. августа на гробљу у Пешцима од 12 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана. Ожалошћени: сестра ДИЈАНА, браћа од стричева НОВИЦА, АЦО и НОВАК, брат од ујака МАРЈАН и остала родбина МАЛИШИЋ и АКОВИЋ 483 Dana 9. avgusta 2022. iznenada je umrla u 81. godini života naša draga ZAGORKA Radomirova ILIĆ rođena Terić Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru, 10. avgusta od 11 do 17 časova i 11. avgusta u Domu na Presjeku – Duga Nikšić od 10 do 13 časova, kada će

Posljednji476

Tvoji:

Ako

Pola godine je od smrti našeg voljenog BOŽA Vasovog RADOVIĆA Teško se pomiriti da te više nema. Ostaćeš vječno voljen i nikad zaboravljen. Ćerke ZORICA, SLAVICA i DRAGICA, zetovi MIKI, DRAGAN i NENAD, unučad i praunučad

Oglasi i obavještenja

28 Četvrtak, 11. avgust 2022.

478Četrdeset je dana od smrti našeg dragog oca MILOŠA NIKOLIĆA Dani prolaze, a bol i tuga nikada. se obaviti sahrana na mjesnom groblju. Ožalošćeni: suprug RADOMIR, sin JOVAN, ćerka NADA, sestre STANA, VUKOSAVA i ANKA, unučad NIKOLETA, JELENA, ALEKSANDAR, PETAR i ROBERTi ostala mnogobrojna rodbina ILIĆ i TERIĆ pozdrav našoj dragoj BILJI postoje borci i heroji, to si bila ti. Ako postoji neko ko je plijenio prirodnom bistrinom i čistim umom to si bila ti. Među onima koji su te cijenili i voljeli i koji će se tebe zauvijek sjeća ti, to smo mi. Neka ti bude spokojan vječni san! ŠĆEPAN, RATKA, MILANKA,DESANKA i NEVENA ŠUNDIĆ 487 e-mail: oglasno@pobjeda.me

477Pola godine je od smrti našeg voljenog BOŽA Vasovog RADOVIĆA Sa tugom, ljubavlju i ponosom čuvat ćemo uspomenu na tvoj častan i dostojanstven život i sve lijepo što smo proživjeli zajedno. Supruga STANKA, sinovi ZORAN i GORAN, snahe STANKA iDRAGANA, unučad KRISTINA, MILOŠ, NENAD i NIKOLINA

Teško je gledati tvoje prazno mjesto, a još teže majku, iznemoglu od bola, koja ti svako jutro obilazi sobu i ljubi hladnu sliku.

TELEFON e-mail: oglasno@pobjeda.me Navršava se pet godina od kada nije sa nama naša MILICA VLATKO sa porodicomGodina472 je od smrti moje voljene majke LJUBICE Kad si otišla, mama, osjetila sam da mi se svijet ruši pod nogama. Možda više nikad neću hodati po čvrstom tlu, ali hodat ću i ići ću naprijed zbog ljubavi i snage koju si mi pokazivala tokom života.

Danas je godina od neprebolnog rastanka i svakodnevne tuge za mojim bratanićem. Zar ima bola jačeg nego se na grobu sjećati dana sreće? Sunce moje, nedostajaćeš mi do mog trajanja.

LJUBINKA GREDIĆ i VANJA MILANOVIĆ sa porodicama 473

Ožalošćene MAJKA i SESTRE 471 VLADAN Pavlov VUKIĆEVIĆ

Prošlo475 je šest mjeseci od smrti našeg voljenog TOMISLAVA Božovog RADONJIĆA Nije prošao nijedan dan da te se nijesmo sjetili, da te nijesmo spome nuli i poželjeli što nijesi sa nama da podijelimo radost i tugu. Otišao si tiho, a mi smo izgubili veliku podršku i oslonac. Vrijeme prolazi, a nama ostaju najljepše uspomene, kao i beskrajna ljubav i poštovanje na tvoj časni i dostojanstveni život. Dragi đede, bio si i ostao najljepša slika našeg djetinjstva i odrastanja. VolimoKćerkete.

Posljednji i najtužniji pozdrav od tetke DESANKE RATKOVIĆ

STANISLAVA Rajkova VRATNICA rođ. Velimirović Draga naša Stane, bila si i ostaješ neraskidivi dio naših bića. Tvoja ličnost, toplina tvoje duše i tvoje veliko srce žive i ži vjeće kroz najljepše uspomene i sjećanja na Tebe i Tvoje Spostojanje.poštovanjem i neizmjernom ljubavlju, sinovi BORIS, SRĐAN, GORAN i VELIBOR sa porodicama 480 IN MEMORIAM 11. 2. 2022 – 11. 8. 2022. STANISLAVA Rajkova VRATNICA rođ. Velimirović Ljepota i snaga tvoje ljubavi nedostaju i nedostajaće za buduća Vrijednostivremena. i životni principi koje si njegovala ostaju za nas zvijez da vodilja. S ljubavlju,tvoja unučad LUKA, NIKO, DAMIAN i LEA 481 BORKA POPOVIĆ U mislima si uvijek sa nama. Tvoji NAJMILIJI 479 NOVAODJELJENJEOGLASNO“POBJEDA”

INFORMACIJEZA020-202-455,020-202-456.

Tvoja OLJA Godina486 je od smrti naše voljene sestre, tetke i bake LJUBICE Nalazimo utjehu u sjećanju na bezbroj lijepih trenutaka koje smo imali sa tobom. Nedostaješ nam više nego što riječi mogu reći. Nijesi u našem životu, ali u našim srcima si uvijek tu.

Prošla je najtužnija godina od kada nas je napustio naš voljeni sin i brat

Tvoji: brat LJUBO, bratanići SAVO i VOJO, snahe IVA i ANJA, unučad SARA, VASILIJE, ANA i LAV 485

VLADAN Pavlov VUKIĆEVIĆ

29Četvrtak, 11. avgust 2022. Oglasi i obavještenja

Danas je tri godine od kada nije sa nama STEVAN BANOVIĆ U lijepim sjećanjima čuvamo uspomene na plemenitog supruga i oca. Odmaraj pored tvoje i naše Nene. Tvoja PORODICA 484Dana 11. avgusta 2022. godine navršava se šest mjeseci od kada nas je iznenada napustila naša majka, svekrva i baba

Universal560-822-77računa:Capital

KULTOBJEKTIVPOBJEDELOGOTIPPOBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) Vlasničkaosnivačastrukturamedija,,MediaNEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Elektronska desk@pobjeda.mepošta: Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, PIBPodgorica02842777 Naziv osnivača: Društvo sa prometodgovornošćuograničenomzaproizvodnju,iusluge,export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480Tiraž:3.150

Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO U Herceg Novom, dana 10.08.2022.godine Javni izvršitelj Marko Đaković I. broj Danilovgrad,1540/17-6710.08.2022. godine Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radulović Ranka, Pažići, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 11.185,86 €, na osnovu izvršne isprave - presude Osnovnog suda u Danilovgradu poslovne oznake P. br. 317/12 od 24.05.2013. godine, donio je Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I ODREĐUJE SE deseta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 175, KO Pažići, Danilovgrad: -katastarska parcela 1205, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 466 m², -katastarska parcela 1205, potes Taraš, šume 8. klase, površine 466 m², -katastarska parcela 1206, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 3183 m², -katastarska parcela 1206, potes Taraš, pašnjak 7. klase, površine 3183 m², -katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 1581 m², -katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 678 m². Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka poljoprivredne struke, iznosi 14.110,00 €. Na desetom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.411,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Deseto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 31.08.2022. godine, u 13.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, JAVNIDanilovgrad.IZVRŠITELJMatoJovićević

MAlI OglAsI Stručno i savjesno radimo skoro sve vrste građevinskih poslova, adaptacije, popravka krovova, dimnjaka i ostalo.

Oglasi i obavještenja Javni izvršitelj: MARKO ĐAKOVIĆ Herceg Novi, ul. Sava Ilića (zgrada tržnog centra ,,Zevs”) Broj: I.br.52/2020 U pravnoj stvari izvršnih povjerilaca: 1. STANIŠIĆ MARIJA iz Herceg Novog, Ul. Topljanska br.12.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

2. BAJKOVIĆ MIRJANA iz Herceg Novog, Ul. Sava Bajkovića br.3. 3. ĐURIŠIĆ TONKA iz Herceg Novog, Ul. Bijela bb.

JavniIv.br.438/2022izvršitelj Marko Đaković iz Herceg Novog, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca”PETROL CRNA GORA” MNE D.O.O., Josipa Broza Tita br. 19, Podgorica, PIB: 02675889, protiv izvršnog D.O.Odužnika,,STANTRANSS”, Sveta nedelja br.52, Bijela, Herceg Novi, PIB: 03159442, u smislu odredbe čl.7 i 45.ZIO-a, donio je DOSTAVLJANJEZAKLJUČAKJAVNIMOBJAVLJIVANJEM U izvršnom postupku u predmetu Iv.br.438/2022, izvršnom dužniku nije bilo moguće dostaviti rješenje o izvršenju Iv.br.438/2022 od 01.08.2022.godine. Izvršnom dužniku sa poslednjom poznatom adresom Herceg Novi, ul. Sveta nedelja br.52, Bijela, vrši se dostavljanje pismena javnim objavljivanjem. Poziva se izvršni dužnik, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju radi preuzimanja navedene dokumentacije. Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje ovog pismena a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka. Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom listu ,,Nova Pobjeda” i na oglasnoj tabli nadležnog suda – Privrednog suda Crne Gore u Podgorici, a navedeno pismeno smatra se uredno dostavljenim istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoj tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, čl.8. ZIO-a U Herceg Novom, dana 10.08.2022.godine Javni izvršitelj Marko Đaković JAVNII.br.1043/2022IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3. Januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca „KOLAŠIN ENERGY“ DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU - KOLAŠIN, Mojkovačka bb, Kolašin, PIB: 02965496, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „BIOMONT“ -KOLAŠIN, Bakovići bb, Kolašin, radi naplate novčanog potraživanja, dana 10.08.2022.godine, shodno čl.45 ZIO-a J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca„KOLAŠIN ENERGY“ DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU - KOLAŠIN, protivizvršnog dužnika DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „BIOMONT“ - KOLAŠIN, na osnovu izvršne isprave - presude Privrednog suda Crne Gore, radi namirenja novčanog i nenovčanog potraživanja. U predmetu izvršenja I.br.1043/2022 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku DRUŠTVU SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „BIOMONT“ - KOLAŠIN - Rješenje o izvršenju I.br.1043/2022 od 25.07.2022.godine.S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik DRUŠTVO SA OGRANIČENOMODGOVORNOŠĆU „BIOMONT“ - KOLAŠIN u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. U Bijelom Polju, Javni izvršitelj dana 10.08.2022. godine. Ivan Sekulić NEKRETNINE IZDAJE se poslovni prostor 60m2 ul. Svetozara Markovića br. 1, bivša 1Tomanović.laboratorijaTel.067/353551 RAZNO OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne 3069/269-550Begović.instalacija.popravkaiOTČEPLJENJE2069/424-150,Tel.069/747-204,kamerom.opravke.vodoinstalaterskePregledcijeviBegović067/473-367kanalizacijesvihvodovodnihcijevi,izamjenaNonstop!Tel.067/579-709, Tel: 5067/000-008Tel.069/991-999,Povoljno.šahti.sudopera,električnomOTČEPLJIVANJE4020/629-558069/926-382;kanalizacijesajlom,WCšolja,kada,umivaonikaiDolazakodmah.Vukčević.

30 Četvrtak, 11. avgust 2022.

Broj žiro Bank Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MIlENA gOlUBOVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JElENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAg ICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKO l A s EKU l IĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) slOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAgAN MIJATOVIĆ(fotografija)Dnevni list KOREDAKCIJSKILEGIJUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMIlA UsKOKOVIĆIVANOVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika Direktorica marketinga: ŽEl JKA RADU lOVIĆ PORTAL

4. PERUŠINA NEĐELJKO iz Tivta, Donja Lastva, svi zastupani po punomoćniku advokatu Matković Ljubiši iz Herceg Novog. Protiv izvršnog dužnika ČOLIĆ RADE iz Herceg Novog, Baošići bb, koga zastupa punomoćnik advokat Bodiroga Boris iz Herceg Novog. Radi namirenja novčane tražbine izvršnog povjerioca, prodajom nepokretnosti, smislu odredbe čl.169-177 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI Određuje se TREĆA prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika upisanih u Listu nepokretnosti LN. br. 111 KO Baošići, kat.parcela br. 630/2, u naravi šume 2.klase, pvršine 595 m2, u obimu prava svojina 1/1 Treće javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 09.09.2022.godine u 14.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja. Predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st1. ovog zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom rješenju o izvršenju ovog izvršitelja I.52/2020 od 17.01.2020.godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 3.245,00 eura na ime troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom počev od 01.11.2012. godine pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka u iznosu od 328,00 eura, te na ime nagrade za sprovođenje izvršenja iznos od 121,69 eura, te svih troškova koji nastanu u toku izvršnog postupka. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvđivanju vrijednosti nepokretnosti I.br. 52/2020 od 20.09.2021. godine, u smislu odredbe čl.168.ZIO i iznosi 54,000.00 eura. Na trećem javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja, po cijeni nižoj od utvrđene Ponudiocivrijednosti.sudužnida prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja br. 535-18956-53 kod Prve banke, u iznosu od 5.400,00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju Najboljinadmetanja.ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja br. 53514666-22 kod Prve banke, u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika u medijima o trošku predlagača. Zaklučak o prodaji dostaviti strankama i založnim povjeriocima.

31Četvrtak, 11. avgust 2022. Marketing

32 Četvrtak, 11. avgust 2022.Marketing

Vodič kroz film, TV i muziku • slatkoStripovskoobjektiv@pobjeda.meodsnova ili : zbog čega je Net iksova serija ,,The neočekivanoSandman“uspješnairaskošnaadaptacijakultnogdjelaNilaGejmana Str. 4, 5. i 6. Četvrtak, 11. avgust 2022. • broj 333.

3Četvrtak, 11. avgust 2022.

koja se proizvede. A onda je tadašnja crnogorska vlast sve vezala za njemačku marku i njenu vrijednost i čini se da je sve ubrzo bilo drugačije, do uvođenja eura i prećutne saglasnosti evropskih zemalja da zemlja, formalno van EU porodice, može da koristi tu valutu u svom platnom prometu. Danas, Crna Gora ne štampa euro i situacija nije ni blizu one iz devedesetih. Ali zabrinjava, pogotovo nas sa iskustvom devedesetih. U međuvremenu, uspjeli smo da divljom ili neplanskom gradnjom značajno devastiramo obalu ali recimo i izgradimo mnogo bolju putnu infrastrukturu. Kontroverzni auto-put je realnost, tačnije njegov prvi i najteži dio od glavnog grada do Mateševa u dužini od 41 kilometar. Sve to za milijardu. Kad smo se preklali za milijardu, mogli smo vala i za tih dodatnih 500-600 miliona, pa da za koju godinu možemo ka Srbiji a dalje ka Evropi kompletnom trasom auto-puta kroz Crnu Goru. Sada, u ovim okolnostima, s nestabilnim i skupim cijenama materijala za gradnju, opet ćemo doći na milijarde. I tako, trebaće nam malo sreće da bismo sa što manje posljedica prošli kroz očigledno turbulentan period krize koja nas čeka na jesen pa tamo do proljeća. Ako ne bude duže trajalo. * * * Ali nažalost, iako smo turistička zemlja i iako su nam putevi ka Primorju sigurniji nego što je to bio slučaj u posljednjih tridesetak godina, ljudi stradaju u saobraćajnim nesrećama. Stradaju mladi, a to je najskuplja cijena koju jedno društvo može da plaća. To moramo da spriječiUmo.civilizovanoj zemlji, ako se uopšte brojimo u takve, to mora da bude incident, makar jedan u hiljadu ili deset hiljada, a ne bolno i tužno pravilo koje se dešava skoro pa svakodnevno. Od namjerno pogrešnog parkiranja, pa sve do ogromnih prekoračenja brzine, mobilnog telefona za volanom i još ko zna čega sve ne, treba kažnjavati – bez izuzetka, bez milosti. To je jedini način da crnu statistiku svedemo na incidentnu statistiku, a ne na bolnu svakodnevicu.

* * * Jasno je da stvari nijesu kao što su bile. Jasno je kao dan i da za platu koju primamo ovdje u Crnoj Gori, svakog dana možemo sve manje da kupimo. Dolar raste, euro pada, pa je nakon koju deceniju ovaj prvi prestigao ovog drugog. Međutim, čini se da oba vrijede manje. Je li globalna inflacija zbog rata na teritoriji Evrope, ne znam, ali znam da za robu ili uslugu od ugrubo 100 eura iz 2010, na primjer, sada vam treba makar 130 eura. Istih novčanica, iste valute. Devedesetih, mi s prostora bivše nam Jugoslavije imali smo ubrzani kurs inflacije i u relativno kratkom vremenskom periodu iskusili put od dvije pa čak do devet ili 12 nula na novčanici, bogomi sam zaboravio tačno. Mi stariji se i možemo sjetiti roditelja i njihovih muka pri primanju plata kada se bukvalno trčalo od blagajne firme do dilera devizama da bi se što manje izgubilo realne vrijednosti u tih nekoliko sati. Sjećam se i da su te plate vrijedjele nekad devet, nekad 15, a nekad 20 njemačkih maraka. Svega se toga sjećam, to je bilo samo prije tridesetak godina. Bilo je i redova za gorivo na pumpama, a bilo je i ulične prodaje benzina, u kanisterima ili bidonima, a bilo je bogomi i na litar.

A cappella

Devalvacija

Ko zna kakvog bućkuriša – sjećam se da su motori vozila radili po nekoliko sekundi i nakon što ih isključite. Svega se toga Isjećam.tada,kao i sada, imali smo lijepo more i prelijepe planine. I tada, kao i sada, nijesmo se mnogo pitali sa sobom, doduše iz različitih razloga – tada zbog činjenice da smo živjeli i funkcionisali u jednoj potpuno nefunkcionalnoj federaciji, čija je vlast činjela što je gođ htjela, štampajući pare i obesmišljavajući svaku realnu vrijednost Kaže mi prije neki dan moj prijatelj iz Njujorka, inače naše gore list s kojim tako razmijenim poneku otprilike jednom mjesečno: „Kakvo je to ludilo tamo dolje, evo Crne Gore na američkim medijima skoro kao u vrijeme Rekohreferenduma?“-nemam pojma, kod nas je stanje redovno haotično, nema posebnih razloga, ili ih ja ne vidim. Dok sam mu to odgovarao u formi poruke na nekoj od mreža (nije Sky sigurno), zadesio sam se u Bečićima s podmlatkom, pa mu uz tekst pridodah i adekvatnu fotografiju bečićke plaže pred sumrak. Njegov odgovor kao iz topa bio je: „Vidimo se krajem mjeseca. Ta zemlja je potpuno ludilo. Vi dolje uživate a mi smo ovamo mučenici s platama od nekoliko hiljada dolara“. E, aj sad, majčin sine, budi pametan.

Piše: Vladimir MARAŠ Nažalost, iako smo turistička zemlja i iako su nam putevi ka Primorju sigurniji nego što je to bio slučaj u posljednjih tridesetak godina, ljudi stradaju u mladi,nesrećama.saobraćajnimStradajuatojenajskupljacijenakojudruštvomožedaplaća

Priča teče tako da odmah prepoznajete detalje koji će kasnije biti kvalitetno nadograđivani; Gejman te pametne slojeve slaže vrlo pažljivo, tako da se njegova publika u svakom momentu osjeća vrlo komotno. Sa saznanjem da, i kada očigledno zavarava trag, slijedi izlazak na širok i uzbudljiv novi put

Što može Gospodar Snova uopšte da učini u jednom svijetu suve jave? Na toj ledini gdje ima mnogo manje prostora za snove, nego što ga je za noćne more? Najbolji odgovor je da je nekim snovima potrebno samo vrijeme, pa da dočekaju pravo i neočekivano ostvarenje. Recimo ovako: decenijama je na razmeđu svjetova stripa, filmske i televizijske ,,The Sandman“ Nila Gejmana bio nešto poput Svetog grala i neuhvatljive Žar-ptice. Razlog: svi su u Holivudu i svi u vrhunskoj TV produkciji bili ubijeđeni da se bilo kakva, a kamoli uspješna adaptacija ,,Sendmena“ ne može snimiti. Netfliksov odgovor ovog ljeta, u deset epizoda, jedan je neočekivano i divno ostvaren san. I divna posveta vizuelnom pripovijedanju u televizijskoj umjetnosti, onda kad se ona bliži zenitu svoje zlatne ere. Ratna godina Morfeus, Gospodar Snova, Dream, Beskrajni San, Kai’c-

,,The Sandman“: Neočekivano uspješna Netfl odslatkoStripovskosnova U FOKUSU

Četvrtak, 11. avgust 2022.4

rogerebert.combleedingcool.com

kul – dio je stripovskog DC univerzuma od prve sveske 1989. godine. Ali, potpuno različit i mimo svakog superherojskog šablona i koncepta, da se u svim stripovskim kanonima smatra singularitetom, pričom i svijetom za sebe. E sad, zamislite lika koji otprilike izgleda kao Džef Bakli, sa sve frizuom Roberta Smita iz vremena najveće popularnosti velikog benda The Cure... I taj, takav, nebeski jahač snova i melanholične gotike, treba da spašava svijet! Sve može, kad imate jednu dobru ,,once upon a time...“ priču. Zaplet, pa razvoj i rasplitanje narativa u adaptaci-

Gvendolina Kristi neobičan izbor za suptilnu Lucifer Tom Staridž kao Sendmen sjajnopredvodi galeriju odličnih likova

5Četvrtak, 11. avgust 2022.

Dejvid Tevlis u vrhunskoj roli izmučenog grešnika i davno napuštenog djeteta

Netfliksova adaptacija kultnog stripa Nila Gejmana

grešnog i promašenog rituala, završiti u vjekovnom zatoče ništvu jednog megalomana i Bezskorojevića.Morfeusa na trona Svijeta snova, možete zamisliti kako svijet 20. vijeka ide po zlu: ne ki snove potpuno gube, a neki drugi ostaju njihovi vječiti za točenici... I već tu znate: njega je pogrešno nazvati Bogom sna, jer Morfeusov je uticaj ipak mnogo veći i širi od sa mih snova. U najkraćem, naš Sendmen Tom Staridž je jogunjast, po nosan, melanholičan, čak bo lećiv, pa i djetinjast Morfeus –Dream , ali je upravo takav savršen. Pao na Zemlju, pa to kom cijelog vijeka u tihom za točeništvu ponosno gledao kako mu komadaju kraljev stvo i uskraćuju slobodu. I opet, nakon svega: potpuno i beskrajno zaljubljen u Čovje ka. Toliko ljudskog i bliskog ima u ovom neobičnom, mračnjačkom božanstvu, da je ovo junak uz čiju bi se su perherojsku odoru (ništa više nego dugi crni kaput, jer ka kav bi to gotičar bio da je dru gačije!) najprije privili. Jedan dobro izlupani i ispovređivani dječak, koji odbija da prestane da voli jedan svijet koji ga se odriče i kojem ne pripada – sa mo zato jer bi onda potpuno izgubio sebe. Bez patetike Da sve to ne bude ni mrvu pa tetično, odgovorno je vizuel no tkanje u najboljem maniru moderne britanske televizije, recimo prošlogodišnjeg hita ,,Landscapers“ sa kojom umnogome dijeli i dio glu mačke ekipe i suštinski iden titet. Kreatori među kojima je sam Gejman, ali i Dejvid S.

Nastavak na sljedećoj stranici

ji stripa Nila Gejmana su ta kvi, da će vas naprečac ubijediti da se na TV ekrani ma i u svijetu vrhunske pro dukcije i dalje mogu vidjeti neke potpuno, ali potpuno originalne priče fantazije i fantastike (neka se dobro po stide ,,Westworld“ i ,,Stranger Things“, na primjer). A priča kaže: usamljeni Gospodar Snova, beskrajno moćan u svom kraljevstvu a osuđen na to da je svijetom realnosti potpuno opčinjen, iako svje stan da ga samo u snovima može dotaći, odlučuje da pre uzme rizik i nakratko posjeti našu stvarnost. Vrlo simbo lično, usred ratne 1916. godi ne – i u momentu kada će, kao rezultat jednog sasvim po

theposterdb.com

startefacts.com

Gospodar Snova u svom uništenom kraljevstvu

opterećujućom

Gojer (scenarista Nolanove ,,Dark Knight“ trilogije) su ,,uboli“ ton koji je možda, ali samo za nijansu manje mračan od onog u samom ,,The Sandman“ stripu, ali mu nijesu oduzeli ni zeru narativne magije. Čak naprotiv, priču staru četvrt vijeka umnogome su prilagodili našem vremenu, tako da djeluje vrlo aktuelna (sa blagom i nimalo woke crtom) – dok je karakteri likova čine univerzalnom i ljudskom. O istrajavanju u jednom svijetu koji čerečimo strahovima, pohlepom, požudom, lažima, nesigurnostima, itd. Od početne postavke u prvoj epizodi (oslobađanje Morfeusa nakon vijeka tamnice), narativ je prilično linearan i jednostavan, čak i za jednu ovako raskošnu fantaziju. Naš Sendmen će se prvo dati u potragu za dragocjenim predmetima kojima upravlja svim snovima na dunjaluku; potom se uhvatiti u koštac sa spašavanjem svijeta koji se treperi i gubi međ’ javom i međ’ snom. Na tom putu će sresti gomilu karakternih, sjajnih i čak nezaboravnih likova – od kojih svi, ali svi odreda služe svrsi. A to je – da shvatimo, zbog čega je Morfeus upravo jedini dostojan

trona Gospodara Sna. I zašto jedino on, takav, može spasiti svijet. Suptilna Lucifer Recimo, njegova tri magična predmeta (crveni rubin, vreća pijeska i neobični šlem) završiće, u različitim momentima, u rukama potpuno pogrešnih ljudi ili bića. Posebno biće interesantna Sendmenova borba da povrati rubin, koji mu pruža šansu da zaista ostvaruje bilo kakve snove. I to sa jednim izranjavanim, grešnim i napuštenim djetetom, sasvim običnim čovjekom, koji sa takvom natčovječanskom moći u rukama nehotice samo proizvodi haos i smrt. Tog Džona Dija maestralno glumi moderni britanski velikan Dejvid Tevlis – da je velika šteta što se od ovog lika moramo oprostiti već na polovini prve sezone. I tu nije kraj: Čarls Dens (Tivin Lanister iz ,,Game of Thrones“, glavom i bradom) na startu je maestralan kao oportuni skorojević koji uništava sve pod izgovorom traume nakon smrti voljenog sina. Gvendolina Kristi je jedna neočekivano smirena, čak suptilna Lucifer – Gospodarica Pakla, sa kojom će naš Gospodar Sna imati sjajan i na kraju ipak malo predvidljiv duel, ni manje ni više nego riječima... Sama vizija Pakla u kom svi ulaze isključivo sa svojim vatrama i to je sva i jedina vatra u njemu – je sjajna, ubitačna. Da znate odlično, zašto se jedan Sendmen jedini može vratiti odatle. Priča teče tako da odmah prepoznajete detalje koji će kasnije biti kvalitetno nadograđivani; Gajman te pametne slojeve slaže vrlo pažljivo, tako da se njegova publika u svakom momentu osjeća vrlo komotno. Sa saznanjem da, i kada očigledno zavarava trag, slijedi izlazak na širok i uzbudljiv novi put. U drugoj polovini serije, priča grabi u jednom za činjenica,kružio.kadamjezonama;onoka)...tojepizodivenjeMorfeusanimetafizičkomnijansuviše,,superherojskom“,nijansuazamanjefilozofskomiliokviru.Osnov-konceptjednesilekojačinionimštojestemoždaipretjeranootkri-ipodvučen,učetvrtoj(duelsaLucifer)ipe-(oproštajodTevlisovogli-Ali,svejetopripremazaštoslijediunarednimse-jer,,TheSandman“pričakojujeGajman,use-godinaizlaskai75svesa-stripa,vrlopristojnozao-Odatleiprostadasuserijom,,The Sandman“ zaista najzadovoljniji fanovi kultnog stripa. Što je i unekoliko ironično –jer se opet radi i o najprobirljivijoj publici od svih stripovskih fanova, kada su oni najveći, mejnstrim američki izdavači u pitanju. Naš Sendmen često u ovih deset epizoda djeluje kao putnik-namjernik; kao posmatrač sa sjajnim osjećajem za pravdu, ali i sa blokadama stidljivosti u komunikaciji i malim manjkom samopouzdanja – iako se radi o besmrtniku koji je, eto, slomljenog srca brat-bratu deset hiljada godina. Takav zna da djeluje i kao glavni lik koji je, ironično, publika u sopstvenoj seriji... Pitanje ostvarenja Nekim čudom, ipak, to štima; i potpuno je lako navijati da se taj Sendmen konačno i ipak pronađe i ostvari, u našoj realnosti. Ali i za gomilu nekih običnih i kvarnih ljudi –da pokažu da su dostojni njegove brige, njegove žrtve i ko zna kojeg oproštaja, onda kad mu okrenu leđa. ,,The Sandman“ negdje do polovine ove prve sezone, postaje prelijep dokument u slavu neke potpuno iracionalne nade. Negdje na imaginarnom saundtreku (ovaj aktuelni previše je štur i nedovoljno ,,masan“, kao da su se kreatori serije plašili da naprave muzičku salatu sa poznatom Netfliks mjerom) bi se, recimo, mogla zato naći i ona Vranjkovićeva ,,Dve hiljade i kusur godina“ (,,kad misliš gotovo, a ono počinje tek...“). I onda je samo potreban jedan Sendmen, tu da vam svojim žrtvama i nadom kaže: sve kao da je san, i kao da smo tu već bili... Zato je Netfliksov najveći trijumf - u jednom projektu koji možda vizuelno stilski ne odskače od modernog fantazijskog šablona na striming servisima ali ih sve debelo šije sa onim ,,ima dušu“ – to što ćete do kraja potpuno vjerovati u ovog Sendmena. I, recimo, u to, da niko tako dostojanstveno ne nosi neke eksere zakucane u rukama, kao ovaj, televizijski i stripski Gospodar Snova. Stojan Ocjena:STAMENIĆ4/5

geektyrant.com

Četvrtak, 11. avgust 2022.6

GLEDALI SMO U LOKARNU: ,,Bullet Train“ Dejvida Liča Nastavak na sljedećoj stranici Čed Stahelski i Dejvid Lič privukli su dosta pažnje zajedničkim režijskim prvencem ,,John Wick“ (2015). Prvo zbog profesionalnog porekla, oni su kaskaderi, koordinatori i koreografi akcije (najpoznatiji po radu na ,,Matrix“ serijalu sestara Vačovski), a retko se dešava da se iz te profesije avanzuje u režisersku. Drugi razlog je to što je ,,John Wick“ uspeo da pogodi mešavinu između bazičnosti zapleta i razvoja likova s jedne strane, sa kompleksnom i vrlo stilizovanom izgradnjom sveta sa druge - i vratolomnom akcijom s treće. Nestala magija Njih dvojica u međuvremenu su se kreativno razišli, tako da je Stahelski nastavio da sa manjim ili većim uspehom razvijao ,,John Wick“ franšizu, a Lič je krenuo s različitim projektima. Od pseudoretro špijunske akcije ,,Atomic Blonde“ (2017) sa Šarliz Teron u glavnoj ulozi, pa do uključivanja u franšize s Marvelovim ,,Deadpool 2“ (režirao ga 2018) i ,,Fast and Furious Presents: Hobbs & Shaw“ (2019). Magiju prve režiserske kolaboracije, međutim, nijedan od njih dvojice nije samostalno ponoNajnovijivio. film Dejvida Liča, ,,Bullet Train“, svakako odaje utisak da je tako nešto bio režiserov cilj, premda u nekom drugom i drugačijem ključu gangsterskih akcionih komedija. Doduše, nemojte dozvoliti da vas zavara zvučna festivalska premijera kojoj smo prisustvovali na Pjaci Grande u Lokarnu, budući da je film već zaigrao u bioskopima u Londonu, Parizu, Berlinu i Los Anđelesu, a da su pretpremijere organizovane čak i u bioskopskim lancima u našem rePremijeragionu. je zapravo upriličena u čast jednog od glumaca iz zvezdane postave filma, Aronu Tejloru Džonsonu koji svakako ne spada u „najzvezdanije“ glumce, premda je ostvario par desetina dosta različitih filmskih uloga. Neke od njih bile su i u zvučnim ili komercijalno uspešnim filmovima poput s jedne strane ,,Nocturnal Animals“ (2016) Toma Forda , ili ,,Kick-Ass“ (2010) Metjua Vona sa druge. Opet, uprkos svečanosti atmosfere i dužini Tejlor-Džonsonovog govora punog pseudofilozofskih eskapada garniranih silnim zahvaljivanjem, nešto je neodrađeno mirisalo na kompromise u pokušaju da se izbegne haos i osećaj nedostatnosti za otvaranje jubilarnog 75. izdanja Lokarnofestivala.jeoduvek bio festival imdb.com

Čini se da režiser Lič i scenarista Zak Olkevic pokušavaju da nas zbune, misleći da će nas time zabaviti. Donekle to i funkcioniše, u rapidnim dijaloškim prepucavanjima i u koreogra ranim akcionim scenama tučnjave i pucnjave ispresijecanim komičnim intervencijama

Film udaren apsolutnoinflacijomsvega

7Četvrtak, 11. avgust 2022.

Bred Pit u krimi-rolineinspirisanoj

ZERKALO

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

bullettrainmovie.com

Četvrtak, 11. avgust 2022.8 pun iznenađenja i spreman na razne riskantne poteze, ponekad u komercijalnom smeru, ponekad u onom umetničkom, a ponekad negde između, ali čini se da sa filmom kao što je ,,Bullet Train“ nisu pogodili metu. Prvo, zbog same činjenice da film ulazi u globalnu bioskopsku distribuciju koliko sutradan po premijeri (u distribuciji podgoričkog bioskopa Cineplexx od prethodne sedmice). Drugo, ceremonija otvaranja festivala i dodele nagrade s pratećim govorancijama zbog koje kasni projekcija svakako će smanjiti užitak u filmu koji traje preko dva sata. I treće, ,,Bullet Train“ je daleko od dobrog filma. Dvije prijestonice Premisa uzeta iz izvorne knjige Kotara Isake čak je vrlo zanimljiva: mnoštvo plaćenih ubica, karijernih kriminalaca i sličnih koloritnih likova nađe se na naslovnom superbrzom vozu između dve japanske prestonice, nove - Tokija i stare - Kjota. Mi, naravno, očekujemo da će doći do rokanja između njih po nekom već osnovu (kofer s novcem je uvek dobra motivacija i zbog toga sasvim pouzdan „mekgefin“). A činjenica da oni pripadaju različitim organizacijama (japanske jakuze, ruska mafija, meksički karteli, misteriozne američke organizacije, privatni izvršioci koji rade za ko zna koga, ludi naučnici, trovači, kineske trijade i ko sve ne) garantuje ludu zabavu u stilu, recimo, velikog hita ,,Snatch“ (2000) Gaja Ričija na čiji se stil Lič najviše veCiljzuje.našeg protagoniste, Bubamare (Bred Pit) kojeg, čini se, prati neverovatna (ne)sreća, upravo je taj kofer. U koferu se, pak, nalazi novac misterioznog ruskog psihopate Bele Smrti ( Majkl Šenon u kameo-ulozi). A u voz su ga, zajedno s psihopatinim spašenim sinom, zaštekala dvojica specijalaca pod kodnim imenima Limun ( Brajan Tajri Henri) koji svet vidi kroz likove i odnose među njima u dečijoj animiranoj seriji ,,Thomas the Tank Engine“, i u svetu odraslih nešto funkcionalniji Mandarina (dobitnik Zlatnog leoparda za doprinos filmskoj umetnosti i slavljenik večeri, Tejlor-Džonson). Jakuze, Stari (Hirojuki Sanada) i njegov sin Kimura (Endrju Kodži), pak, pokušavaju da se osvete za pokušaj ubistva njihovog sina, odnosno unuka i traže osobu koja je to pokušala. Ta osoba može biti Princ

Akcija - prosta kopija iz lmskih hitova Gaja Ričija Film u cjelini prožet japanskom kulturom

bullettrainmovie.com

(Džoi King), devojka maskirana u naivnu srednjoškolku, ali sa izraženim psihopatskim i manipulativnim sklonostima. U priču ulaze i Vuk (Benito A. Martinez Okasio ), meksički ubica, kao i Stršljen (Zazi Bits u još jednom od kamea u filmu), trovačica. Sve njih povezuju isprepletani incidenti u kojima su ginuli njihovi supružnici, drugi članovi porodice i prijatelji. Takva konstrukcija podrazumeva određene digresije koje je na papiru, bilo u knjizi ili u stripu, dosta lakše izvesti nego na filmu jer to podrazumeva „fleš-bek“ momente na drugim lokacijama i u drugim vizuelnim ključevima, čime se pomalo gubi prednost osnovne lokacije filma – brzog voza. Brzo i kuso To, opet, dovodi do utiska o filmu koji prevladava, a reč je o inflaciji apsolutno svega: likova, njihovih motivacija, zapetljavanja odnosa, stila, akcije, na kraju i haosa, pa film postaje naporan i zamoran, te naročito teško pratljiv u svim tim brzim i kusim logičkim preČiniskocima.seda Lič i scenarista Zak Olkevic pokušavaju da nas zbune, misleći da će nas time zabaviti. Donekle to i funkcioniše, u rapidnim dijaloškim prepucavanjima i u koreografiranim akcionim scenama tučnjave i pucnjave ispresecanim komičnim intervencijama.

9Četvrtak, 11. avgust 2022.

Akcija je svakako Ličov adut, a ovde je prilično raznolika, kako u vozu (što je uspeh za sebe) tako i van njega, ali kada voz prvo metaforički, a onda i bukvalno iskoči iz šina, onda i ona postaje ekscesna. Gluma donekle spasava stvar, pre svega kad se vidi da su svi uključeni poprilično nonšalantni i da se zapravo dobro zezaju, ali ostaje nekakav utisak da smo sve njih ili barem većinu gledali i u boljim izdanjima. ,,Bullet Train“ je pritom natrpan i u smislu referenci, uticaja, elemenata zapleta i obrata iz drugih filmova, pa se zbog toga doima i kao prilično neoriginalan film koji pokušava da podvali originalnost ili makar nekakvu duhovitu referentnost. Osnova je svakako poetika Gaja Ričija, začinjena sa ponešto Tarantina (dominiraju oba toma filma ,,Kill Bill“, „japanizam“ u smislu akcionih filmova iz prvog i povišeni emocionalni registri iz drugog). Ali, i sa svim zamislivim filmovima koji se dešavaju u vozu od ,,Runaway Train“ (Andrej Končalovski, 1985) preko ,,Narrow Margin“ (Piter Hajams, 1990) do ,,Train to Busan“ ( Jeon Sang-ho , 2016). Na kraju, ma koliko na početku bio atraktivan zbog sve te gužve, film na kraju postaje odveć haotičan, ekscesan i inflatoran, pa time uspeva da izmori gledaoca, a svaki pokušaj da se utisak popravi se u toj inflaciji i tom haosu gubi. Ocjena: 5.8/10 flickeringmyth.com

Holivudski superstar Pit predvodi natrpanu paletu raznolikih likova

Četvrtak, 11. avgust 2022.10 ,,Paradise Highway“: Generički, razvučen,CELULOID

Promašen put u američkoj nedođiji

Nekada je tribucijskaprodukcijsko-dis-kućaLionsgate

bila garant za hitičan status filma ili franšize. Setimo se samo ,,Twilight“ sage ili ,,The Hunger Games“ filmova. Ta vremena su, međutim, prošla i Lionsgate je postao sinonim za anemične žanrovske naslove B produkcije koji sreću lakše nalaze na kablovskim i „striming“ platformama nego u bioskopu. Bez kriterijuma U tom smislu, festivalska premijera naslova ,,Paradise Highway“, i to još u „double bill“ varijanti s jednim od najiščekivanijih uvrnutih filmova festivala, ,,Medusa Deluxe“, na veličanstvenoj Pjaci Grande u Lokarnu delovala je pomalo pretenciozno. Posebno ako se uzme u obzir to da je ,,Paradise Highway“ već imao bioskopsku premijeru u Emiratima i Americi, DVD/Blu-Ray u Aziji, da je izašao na internet-servisima i ušao u redovnu distribuciju u našem regionu. A ne treba zaboraviti ni to da je ,,Paradise Highway“ zapravo poprilično tipičan izdanak novije Lionsgate škole: generički, razvučen, ni po čemu poseban filmsko-industrijski proizvod namenjen najširoj mogućoj publici, idealno onoj bez ikakvih Verovatnokriterijuma.dase mogu zamisliti i čudnije stvari od Žilijet Binoš za volanom teškog kamiona, ali i taj prizor je dovoljno bizaran. Nespretno složena pozadinska priča o akcentu njenog lika posebna je glupost, ali neophodna da se nekako zamaskira glumičino sada već potpisno mumlanje na engleskom jeziku (na maternjem francuskom je apsolutno razgovetna) i šetajući akcenat. Istini za volju, za ovakvu ulogu su producenti i režiserka-debitantkinja u dugometražnom formatu Ana spikytv.com

Udarni glumački trio Friman, Binoš i Griljo u dosadnoj pustolovini na drumu

Vjerovatno da se mogu zamisliti i čudnije stvari od Žilijet Binoš za volanom teškog kamiona, ali i taj prizor je dovoljno bizaran. Nespretno složena pozadinska priča o akcentu njenog lika posebna je glupost, ali neophodna da se nekako zamaskira glumičino mumlanje na engleskom jeziku

11Četvrtak, 11. avgust 2022. scriptmag.com

razvučen, ni po čemu poseban industrijski proizvod

Guto mogli da posegnu i u bazen s američkim glumicama, ali izgleda da su baš insistirali na Binoš, a da je ona iz nekog već razloga ovakav projekat prihvatila. Uostalom, njene jače strane su akcenti na polju emocionalne ekspresije i zbog toga je Žilijet Binoš verovatno i najjača karika u inače muljavom filBilomu. kako bilo, ona igra Sali, jednu od malobrojnih, ali ipak postojećih žena koje voze šlepere po američkim vukojebinama, a upoznajemo je tako što slušamo njenu radijsku komunikaciju sa drugaricama i koleginicama koja deluje kao nekakva grupna terapija podrške. Na jednom od svojih putovanja, Sali se zaustavlja u zatvoru gde posećuje nekog bliskog. Zbog prisnosti nam se prvo čini da je Denis (Frenk Griljo) njen muž, ali ispostavlja se da je u pitanju ipak brat, i da je on ucenjen od zatvorskih bandi, pa da vrši pritisak na Sali da mu čini usluge tako što za kriminalce prevozi „pakete“ preko državne granice. Denis će uskoro izaći na slobodu, a ovaj „poslić“ je, kune se, Problemposlednji.je,međutim, što je „paket“ koji Sali preuzima od bračnog para kriminalaca devojčica od nekih desetak godina po imenu Leila ( Hala Finli) koju treba da dostavi nekom tipu Polu. Kod primopredaje, međutim, Leila Salinom skraćenom puškom upuca Pola, Sali uspeva da pobegne s mesta nesreće. A ispostavlja se ono što smo pretpostavljali: da je posao tek de-

nedođiji

Roselund koji uspeva da uhvati pejzaže američke nedođije i u njih umetne portrete očajnika koji u njoj žive i opremljen odgovarajućom originalnom muzikom Ane Kulonen, a utisak o muzici kvari jedino stereotipni izbor pesme ,,One Way or Another“ za poentiranje. Opet, čini se da su potencijalno najzanimljiviji aspekti ostali negde u zapećku ili makar dubokoj pozadini priče. Prvo, kamiondžijska kultura kao takva izrazito je muška i negostoljubiva za žene koje se pojavljuju uglavnom u „uslužnim delatnostima“, od ugostiteljstva do prostitucije, što se ovde na rubovima ponekad vidi. Takođe, žene za volanima teških kamiona moraju biti izdržljive i dovitljive, ali i solidarne jedna s drugom, što takođe vidimo, ali premalo i Tiprekratko.zanimljivi aspekti su, međutim, žrtvovani u korist generičke priče koja se prodaje kao socijalno odgovorna, a zapravo je senzacionalistička i nedorađena. Ana Guto očito ne poznaje „političku ekonomiju“ pedofilskih lanaca i mreža koje ne mogu istovremeno biti i masovne i ekskluzivne, i unosne i jedva isplative, i organizovane i provizorne. Zbog toga ona menja te parametre od prilike do prilike kako joj odgovara, pa ,,Paradise Highway“ deluje zapravo generički i šablonski. M. Ocjena:STOJILJKOVIĆ2.7/5

lić u razgranatoj pedofilskoj mreži.SaliiLeila moraju da se kreću i da se skrivaju od kriminalaca koji imaju „oči i uši“ u svakoj državi, ali i od policije koja traga za kamiondžijom-ubicom i nestalom devojčicom. U poteru se, međutim, uključuju penzionisani agent, sada konsultant Gerik (Morgan Friman) i obrazovani junoša iz legalnog odeljenja Sterling (Kameron Monahan). Žena za volanom Klišee i sastavne elemente zapleta ove triler-drame nije teško prepoznati, primera radi prijateljstvo koje se stvara između dvojice agenata različitih pozadina začinjeno s nešto humora, kao i surogat-roditeljski odnos između žene i devojčice koje obe imaju svoje traume, a sistemu ne veruju ni najmanje. Isto važi i za preokrete koje ne bi bilo teško „nanjušiti“ iz daleka, čak i kad oni ne bi bili „telefonirani“. To ne treba da čudi, budući da Ana Guto na poziciji scenaristiknje i režiserke nema baš puno iskustva, pa radi „razumnu“ stvar i igra na sigurno. Na sigurno uglavnom igraju i glumci, uključujući i Morgana Frimana koji kao da „skida“ Džefa Bridžisa iz filma ,,Hell or High Water“ (2016) Dejvida Mekenzija, a jedini izuzetak je Frenk Griljo koji uglavnom afektira. Film je takođe sasvim solidno uslikao Džon Kristijan

Djevojčica Leila (Hala Finli) u centru nedorečene priče o pedo lskoj mreži

FESTIVALI

Četvrtak, 11. avgust 2022.12 imdb.com

Najinteresantniji naslovi

Kanski pobjednik ,,Triangle of Sadness“ otvara festival Novi zamah, energija, otkucaj. ,,Srce Sarajeva“ je upravo to; ideja da se u filmskom prostoru tjeskobe, pronađe impuls za bljesak novog početka. I zato je sudbina svake edicije Sarajevo Film Festivala upravo to; od one prve, u četvrtoj godini ratne opsade 1995. Zavjet obnove u novim, angažovanim i beskompromisnim bojama. Cvjetanje na zgarištu Zato ne treba da čudi, što takav festival ima mnogo važnih prijatelja. Što će upravo ovogodišnji pobjednik sa najveće kanske pozornice i promenade, ,,Triangle of Sadness“ Rubena Estlunda, otvoriti program. Sa svom širinom velike, planetarne teme jednog konzumerskog društva; kao djelo autora koji se u Sarajevu već radosno predstavljao u godinama za nama. Što će Počasno srce Sarajeva biti dodijeljeno i njemu i tako bitnim facama modernog filma kao što su danski glumački titan Maks Mikelsen , Ukrajinac Sergej Loznica, veliki moderni režiser i scenarista Pol Šreder i Džesi Ajnzberg. I potpuno jednako logično: da jedna lokalna, bosanska i balkanska priča spusti zavjesu na festival: ,,Praznik rada“ Pjera Žalice. Pogled crne komedije na sve prošle i sve moderne ideološke tuče ovog svijeta.

Moćnisuptilniheho otkucaja Festival obećava da će biti dosljedan onim vrijednostima upisanim u kredo prvog, ratnog izdanja. Svim tim novim, drugačijim i smjelim odjecima jednog srca, koje ne posustaje sve dok je lijepe umjetnosti

13Četvrtak, 11. avgust 2022.

Crnogorski igrani film ,,Sirin“ Senada Šahmanovića imaće priliku da se predstavi u ,,Work in Progress“ selekciji sa još 11 filmova u Sarajevu. Šahmanović sa Klaudijom Botino potpisuje i scenario, a cilj je da se ostvarenje predstavi pred važnim licima filmske industrije, kako bi eventualno dobio podršku za finalizaciju, uz priliku za bolje šanse u budućoj Pričadistribuciji.pratiNatali, koja je prostor bivše Jugoslavije napustila odmah nakon početka ratova devedesetih – i koja, radi adaptacije u novoj sredini, mijenja u potpunosti identitet i ,,briše“ porijeklo. Ipak, pravni slučaj nasljedstva vratiće je u Crnu Goru...

Twitter

Šahmanovićnašadut

GoreCrnecentarFilmski variety.com naslovi i najpotentnije priče smotre koja nadilazi okvire regiona Lako je shvatiti, zbog čega festival koji je klijao pod ratnim ruševinama, među snajperskim nišanima i na zgarištima, želi da u svakom novom izdanju bude veći, jači. Čak 51 film takmičiće se za ,,Srce Sarajeva“ u četiri sesije: igranog, dokumentarnog, kratkog i studentskog filma. Uz liderstvo novog direktora Jovana Marjanovića, koji je preuzeo štafetu od nezaobilaznog Mirsada Purivatre koji je svojevrstan simbol festivala – SFF obećava da će biti dosljedan onim vrijednostima upisanim u kredo prvog, ratnog izdanja. Svim tim novim, drugačijim i smjelim otkucajima jednog srca, koje ne posustaje sve dok je lijepe umjetnosti. Cijena pasivnosti Vrlo simbolično, među osam filmova u konkurenciji za glavnu nagradu igranog filma, većina će biti radovi režiserki. Upravo je ,,Balada“ Aide Begić, ključna domaća premijera, u svojevrsnom fokusu. Ako je ,,meta“ ključna riječ filmskih i TV koncepata u godini kad je rat ponovo stigao u Evropu, onda i ,,Balada“ prati taj trend. U najavi, koncept djeluje sasvim potentan: domaćica neostvarenog života se sa majkom vraće u grad odrastanja, da bi upravo tu, u starom komšiluku – otišla na jednu filmsku audiciju. Da se dobro zapitate, što je tu ,,glumljeno“ a što ,,življeno“, i što je igra naturščika na pravoj audiciji naših balkanskih života, a što performans profi-aktora... Svjetska premijera je i ,,Men of Deeds“ Rumuna Paula Negoeskua. Pored pedigrea izuzetnog autora, mamac ovog filma je i provokativan zaplet. Ilie, policajac u zabačenom selu, živi praznu svakodnevicu neostvarenjaka. Njegova pasivnost, u nizu nasilništva i zločina u maloj zajednici, učiniće ga osumnjičenim za saučesništvo u ubistu. I odatle je prvi put suočen, da preuzme odgovornost i donese karakternu odluku... ,,Six Weeks“ Mađarice Noemi Veronike Šakonji je potencijalno jak debi na svjetskoj premijeri: Sofi, prkosna tinejdžerka, daje tek rođenu kćerku na usvajanje. Po mađarskom zakonu, ima ,,prozor“ od šest sedmica da se predomisli. Film je studija njene psihe, ali i modernog mađarskog društva. U igri za glavnu nagradu su i već viđeni filmovi sa Kana (,,Corsage“ Mari Krojcer, o austrijskoj imperatorki Elizabeti prvi put suočenoj sa starenjem), Sandensa i Berlinala (,,Klondike“ Marine Er Gobač, o ukrajinskoj porodici koja se na samom početku rata našla na razmeđu Ukrajine i Rusije i odbija da ode odatle) i Lokarna (,,Safe Place“ Juraja Lerotića, o uticaju velike traume, jednog pokušaja suicida, na cijelu porodicu). I sve ovo je dovoljan dokaz da je SFF i ove godine pronašao dovoljno provokativne, aktuelne i svježe teme, da se odjeci njegovog srca čuju daleko van balkanskih okvira. Mali gradovi U dokumentarnoj sekciji su čak 22 naslova, od kojih se osam ipak mogu smatrati i radovima kratkog filma. Ukrajinski ,,Diary of a Bride of Christ“ Marte Smerečinske je posebno jak i interesantan: studija susreta sa sestrom nakon šest godina tišine. I života sestre Nađe, koja je sebe pronašla u neobičnoj zajednici Hristovih nevjesta, na Zapadu ,,SvjetlaUkrajine.Sarajeva“ Srđana Perkića, iz perspektive Seja Seksona, frontmena Zabranjenog pušenja – je osvrt na pola vijeka kultne dvorane ,,Skenderija“, od najslavnijih olimpijskih do ratnih dana. ,,Paying a Visit to Fortuna“ Matjaža Kalmana, mađarsko-hrvatska koprodukcija, prati život para u malom mađarskom gradu od momenta kad su 2013. dobili dva miliona eura na lutriji. Priča malog mjesta je i bugarski ,,No Place for You in our Town“ Nikolaja Stefanova, osvrt na svakodnevicu huligana u po mnogima najmračnijem bugarskom i balkanskom gradu Perniku – fudbalski, ali i rudarski eho jedne ponosne i okamenjene Nezaobilaznizajednice. osvrt na jugoslovensko nasljeđe donosi ,,Muzej Revolucije“ Srđana Keče – od početne zamisli da se 1961. u Beogradu sagradi jedno takvo nasljeđe i ,,sačuva istinu“ jedne ideologije, vremena i prostora... U takvim pričama lako je pronaći odjeke i smjernice našeg vremena. Zato SFF, otvorenih vrata nakon dvogodišnje ,,onlajn“ gerile, sa ponosom i jasnim ubjeđenjem nudi svoje ,,Srce“. I zaslužuje svjetsku pažnju. Stojan STAMENIĆPoster lma ,,Balada“ Aide Begić,najjačeg domaćeg aduta Kadar iz lma ,,Sirin“ Senada Šahmanovića Rumunski ,,Man of Deeds“ intrigira jakom premisom

Četvrtak, 11. avgust 2022.14

Muzika je idealna ako želite da podijelite s nekim osjećaj za nježno. Na taj način Filip Gavranović, spretnim prstima i bogatom vizijom, nenametljivo ali upečatljivo, poput dobre misli, useljava u poimanje svijesti svakog pojedinog slušaoca i ostaje Podgoričaninzauvijek. koji stvara na bečkoj adresi, pod italijanskim imenom (Pippo Corvino), govori jezikom koji cijeli svijet razumije. Njegov je beskraj ispunjen talasanjima i blagim tenzijama, njegovi su svi nivoi na kojima se zvuk gitare odomaćio. Za Objektiv je, neposredno pred izlazak albuma „The Long Bright Dark“ koji će objaviti u septembru, otkrio s kojom je pjevačicom kliknuo „na prvu“, čijoj publici zavidi i s kojim je rege muzičarem nastupao. Bečka koncertna sala: Musikverein ili Theater Akzent? - Nije se teško odlučiti. Theater Akzent je puno manja sala, više pozorišnog karaktera, dok je Musikverein jedna od, kako mnogi stručnjaci često govore, deset najboljih koncertnih dvorana na ovoj planeti sa besprekornom akustikom, u kojoj sam imao čast nastupiti u junu ove godine. Muzička palata. TV serija iz devedesetih: „Odjeljenje za ubistva“ (,,Homicide“) ili „Dosije X“ (,,The X Files“)? - Nisam gledao nijednu. Do prije nekoliko godina uopšte nisam gledao serije. Bio mi je to uvijek dug filmski format za koji je trebalo izdvojiti puno slobodnog vremena. Počeo sam sa serijama nakon što sam se jednom prilikom zatekao u većem društvu i jedna od tema te večeri su bile serije, što znači da sam ćutao većinu vremena, jer nisam poznavao niti jedan naslov koji je bio pomenut. Na kraju se ispostavilo da sam bio jedini koji nije čuo za „Breaking Bad“ čime su svi bili „zgroženi“ i zahtjevali su da to moram hitno pogledati. Trebalo mi je vremena da prelomim, jer često po automatizmu izbjegavam nešto što mase preporučuju. Na kraju sam pogledao taj čuveni „Breaking Bad“. A što se devedesetih tiče, ja sam tada bio klinac (1995. sam krenuo osnovnu školu) i vjerovatno mi se ne bi dozvolilo gledati kriminalističke serije o ubistvima čak i da sam htio. Međutim, sjećam se domaće serije „Porodično blago“ koja je bila možda prva serija koju sam cijelu pogledao, a sjećam se da sam bacao ponekad oko i na „Otvorena vrata“ koja se isto emitovala devedesetih. Koncertni dokumentarci: „The Last Waltz“ (Martin Skorseze, 1978) ili „Ziggy Stardust and the Spiders from Mars“ (D. E. Penebejker, 1973)? - Nepoznata su mi oba, tako mi trenutno na um pada nešto bliže mom muzičkom ukusu i interesovanju, a to je poslednji koncert koji me je oduvao: „The Berlin Concert“, objavljen ove godine, Džon Vilijams i Berlinska filharmonija. Strahovito izvođenje u jednoj od najboljih dvorana na planeti. Zavidim ljudima koji su bili u publici na tom koncertu. - Glumci koji su igrali muzičare: Rami Malek (Fred Merkjuri) ili Val Kilmer (Džim Morison)? -Nisam gledao ni film o bendu Queen, a ni film o grupi The Doors. Više sam gledao filmove koji koriste muzičare, bilo stvarne ili fiktivne, i kroz njihovu stvarnu ili opet fiktivnu priču govore o nekim drugim različitim temama koje možda i nemaju puno veze sa samom muzikom ili istorijskim ličnostima. Na pamet mi trenutno pada film „Shine“ ( Skot Hiks ) iz 1996. u kojem Džefri Raš igra pijanistu Dejvida Helfgota kojeg je muzika, odnosno karijera, koštala mentalnog zdravlja ili Formanov „Amadeus“ iz 1984. godine, fiktivna priča o Mocartu iz perspektive ljubomornog mediokriteta Salijerija u kom igraju F. Marej Ejbraham i Tom Hals. Pjesma u kojoj se pominje Jugoslavija: „Pljuni i zapjevaj“ Bijelog Dugmeta ili „Jugoslavija“ Šabana Bajramovića? - Nisam ljubitelj Bijelog dugmeta, a nisam baš upućen u lik i djelo Šabana Bajramovića. Jedina dobra pjesma za mene u kojoj se pominje Jugoslavija i koja jeste, između ostalog, pjesma o Jugoslaviji, a pritom nije zabavnog ili rodoljubnog karaktera, jeste „Requiem“ Đorđa Balaševića. „Nisam lutak da me naviju. Imam samo Jugoslaviju“. Marvelov antijunak: Magneto ili Volverin? - Nikada nisam čitao stripove o superherojima, tako da nisam upućen u materiju, a o nekim superherojima iz stripova sam se

Jedina dobra pjesma u kojoj se pominje Jugoslavija i koja jeste, između ostalog, pjesma o Jugoslaviji, a pritom nije zabavnog ili rodoljubnog karaktera je „Requiem“ Đorđa Balaševića. „Nisam lutak da me naviju. Imam samo Jugoslaviju“ Ili-ili PippomuzičarCorvino, Jeziva mora o Pingvinu na kraju hodnika

Pippo Corvino: Pokušao da pomjeri stolicu snagom uma nakon gledanja „Ratova zvijezda“ upoznao preko filmskih adapta cija. U svakom slučaju, više po znajem likove DC Comics-a, konkretno Betmena i ekipu oko njega. Negativac koji me je stra šio i istovremeno oduševljavao kao klinca je Osvald Česterfield Koblpot, poznatiji kao Pingvin i to njegova verzija iz Bartonovog filma „Batman Returns“ iz 1992. Iste noći, nakon prvog gledanja tog filma sanjao sam dugi hodnik iz kojeg se ne može nigdje otići, na kraju kojeg je u tišini stajao Pingvin, odnosno Deni deVito u kostimu Pingvina. Jeza… Kantautor: Džejson Izbel ili Glen Hansard? - Nisam čuo za ta imena. Ne vo lim termin „kantautor“, valjda jer se ta titula danas olako daje, a i nekako grubo opisuje jednu granu umjetnosti. Čak je stvoren i žanr „singer-songwriter“. Ne koliko puta sam čuo da muzičare pitaju kakvu muziku sviraju, a oni bi odgovorili „singer-son gwriter“ i ljudi bi se tim odgovo rom savršeno zadovoljili. To bi bilo kao kada bi neko mene pitao kakvu muziku pišem, a ja bih od govorio – svoju. Kada je riječ o umjetnicima koji su pisali i pjevali svoju poeziju, odmah mi prođe kroz glavu Džoni Mičel ili Snowpoet, jedna mlađa ekipa koja radi odlične stvari i često na neuobičajen na čin uglazbljuje stihove.

15Četvrtak, 11. avgust 2022.

Vokalna solistkinja: NatašaMirković ili Ángela Tröndle? - Ángela Tröndle. Klik na prvo slušanje. Rege izvođač: Piter Toš ili Gregori Ajzaks? - Jedini rege muzičar kojeg sam slušao u jednom kratkom perio du je Fetah Mahmutović, u či jem sam nekadašnjem bendu kratko svirao gitaru. Bilo je to pri je deset ili više godina. Tu je moja rege priča počela i završila se.

Maskota sportskih igara: Adrijana (Mediteranske igre u Splitu 1979. godine) ili Vučko (ZOI, Sarajevo 1984. godine)? - Oba događaja su bila prije mog vremena. Maskota Adrijana ne znam kako je izgledala, a Vučka se sjećam sa babinog starog friži dera onako kroz maglu. Jedina maskota koje se ja zapravo sje ćam je pijetao Footix sa svjetskog turnira u nogometu 1998. koji je možda jedini sportski događaj koji sam ispratio. Naravno, Fu tiks definitivno nije stilski dora stao Vučku sa Čolinim glasom, ali šta je tu je. Simpatični vanzemaljac: E.T. („E.T“) ili Ewoks („Star Wars“)? - E. T. mi je kao klincu tada bio daleko simpatičniji, ali zapravo je moj heroj iz prve ,,Star Wars“ trilogije (jedino sam ta tri filma gledao) apsolutno Joda. Intere santno, nikada nisam razmišljao koje je rase zapravo Joda, ali val jda jest’ neki vanzemaljac… Sje ćam se da mi je tata kao klincu, dok smo gledali te filmove, poku šavao objasniti šta je to sila i kako likovi u filmu to koriste za po mjeranje predmeta snagom uma. Kasnije sam naravno poku šao pomjeriti stolicu i čak sebe ubijedio da se malo pomjerila na kon mog umnog naprezanja. Film Živka Nikolića: „Čudo neviđeno“ (1984) ili „Ljepota poroka“ (1986)? - Loš sam sa domaćim filmovi ma. Loš u smislu da nisam puno pogledao. Mislim da je „Ljepota poroka“ jedini film Živka Nikoli ća koji sam pogledao. Slika i prili ka Crne Gore. Taj film je zapravo i dalje aktuelan. Dragana ERJAVŠEK

ZieglerLaurent

Četvrtak, 11. avgust 2022.16 Junaci našeg ,,plemena“ na posteru za drugu sezonu disneyplusinformer.com Druga sezona dramedijeSERIJE Reservation Dogs Indijancikakvenikadanijesmovidjeli

Ocjena: 4.2/5

rottentomatoes.com

Piše: Davor PAVLOVIĆ

Humor podsjeća na onaj ironični izgled filma ,,Jojo Rabbit“ (2019), što nije čudno jer oba projekta potpisuje Vaititi, ali održava se prije svega u stvaranju nezaboravnih likova. Epizode pričaju vlastite priče koje utiču na razvoj mladih protagonista. One su nešto poput kratkih priča koje tjeraju da shvatimo život u rezervatu. Prisutan je i određen prizvuk melanholije, neka vrsta prijateljskog pogleda na rasu koja je na ivici izumiranja, sada najviše zbog nezainteresovanosti mlađih da održe tradiciju i svoje porijeklo, jer su tinejdžeri koje predstavlja ova grupa koja sebe naziva Reservoir Dogs, sve udaljeniji od svojih koAutoririjena. stvaraju situacionu komediju i refleksije koje se podižu između samih aktera, ali i izvana od gledaoca. Dijalog i humor mogu djelovati ponekad gorko i pomalo grubo, ali su i oslobađajuće iskreni, pomalo buntovni i elegantno društveno kritični, a ne djeluju pretenciozno. Kroz mlade i otuđene protagoniste, sistemski kritičan stav i upečatljiv soundtrek, ovo je serija koja pršti kvalitetom. Ono što čini da sve ovo funkcioniše je način na koji su bogati likovi utkani u sve pore serije, uvlačeći nas dublje u ono što je istovremeno prelijepa i tragična priča njihovih života koji se odvija pred nama. Od Lil Majka kao Mouza i Fani Bona koji igra Meka do Jane Šmiding, Harjo Sterlin je naselio ovaj svijet glumcima i likovima, starim i novim, koji odmah izmame osmijehe svaki put kada se pojave. Kolorit likova Svaki član glumačke ekipe kao da bi mogao postojati sam na ovom svijetu i da dobije neki spin-of, jer deset polusatnih epizoda malo da se svakom od njih posveti dovoljno pažnje. Bir posebno ima puno da pokaže, a način na koji se serija kreće o njegovom samootkriću, prilično je uvjerljiva. U toj ulozi je Von-A-Tai izrastao kao glumac, pogađajući suptilnije note jednostavnom promjenom izraza. Deveri Džejkobs je podjednako snažna u svakoj sceni, pokazujući tugu i neizvjesnost koji su dominirali cijelim Elorinim životom. Svaki od ovih mladih glumaca ima nešto posebno. Druga sezona serije ,,Reservation Dogs“ nudi obećavajući uvid u priču koja je pred nama, a koja se bavi buntovnom energijom, a to se može vidjeti po snažnom i crnom humoru koji pogađa. Autori serijala Harjo i Vaititi stvorili su opušten, svjež serijski univerzum koji može izdržati i bezobrazni skečevski humor, oštru društvenu kritiku i pogled na društvene probleme.

17Četvrtak, 11. avgust 2022.

Put života U stvarnosti, serija je lični projekat Sterlina Harjoa, kojem se priključio Taika Vaititi i odvija se u indijanskom rezervatu u njegovom gradu, u Oklahomi. Prva sezona je zasluženo pobrala hvalospjeve kod gledalaca i kod kritike zbog svog promišljenog pogleda na živote četiri tinejdžera Indijanaca koji žive u rezervatu, dok se druga sezona, koja je počela da se emituje na FX-u (odgledano dvije epizode), koja će imati deset epizoda, samouvjereno nadovezuje na priče ključnih likova i njihove živote iz prve sezone dok nastavlja da isporučuje svoj prepoznatljivi brend neobičnog humora. U prvoj sezoni, Rez Dogs - Elora Danan (Deveri Džejkobs), Bir (D’Faroa Vun-A-Tai), Čiz (Lejn Fektor ) i Vlili Džek ( Paulina Aleksis) proveli su mnogo vremena u nestašlucima kao bi planirali bijeg iz svog malog zavičaja u novi život, u Kaliforniji. U isto vrijeme, žalili su zbog gubitka svog prijatelja Daniela (Dalton Krejmer) zbog samoubistva godinu ranije. Oni su na razne načine uspjeli prikupiti novac koji im je potreban za putovanje, ali su se njihovi veliki planovi raspali u finalu, kada je tornado poharao rezervat. Vili Džek je shvatio da ne može napustiti roditelje. Izašao je i Čiz, a tada su se Elora i Bir posvađali i ona je otišla u Golden Stejt sa Džeki (Elva Guera), članom rivalske bande. Druga sezona počinje odmah nakon što Elora krene na put s Džeki, a Vili Džek nas upućuje na brzinu u situaciju dok razgovara s portretom svog pokojnog rođaka Daniela. Bir je odlučio je da je vrijeme da se osposobi i preuzme odgovornost u svom životu, a što se tiče Elore, njeno putovanje u Kaliforniju brzo nailazi na višestruke prepreke, uključujući zaustavljanje u kući razvedene hrišćanke (Megan Malali) koja čita djela feministkinje Glorije Stajnem. Dvodijelna premijera ima priče, neke različite, a neke u komično plodonosnim parovima, za sva četiri glavna lika, plus ujaka Braunija (Geri Farmer). Vrlo je sve smiješno, a opet naglašeno jadom, dok druga epizoda uvodi i nekoliko novih likova. Pravi mikrokosmos Slično drugim ,,malim“ FX genijalštinama ,,Atlanta“, ,,Dave“ ili ,,Better Things“, i ova efikasno gradi poseban mikrokosmos s prostorom za generacijske sukobe. Početak druge sezone serije ,,Reservation Dogs“ obećava jednak kvalitet kao i prve, ako ne i bolji. Vrlo duhovita i autentična, ali i dramatična i emotivna. Prikazuje pravi dio života stanovnika rezervata u Oklahomi onakvim kakav jeste, s puno srca. Takav pristup i scenario je do sada nezapamćen na malim ekranima, ali opet toliko zanimljiv i atraktivan, da je normalno poželjeti istražiti sljedeći kutak ili upoznati sljedećeg stanovnika rezervata.

Poprište američke provincije Serija prikazuje pravi dio života stanovnika rezervata onakvim kakav jeste, s puno srca. Takav pristup i scenario je do sada nezapamćen na malim ekranima, ali opet toliko zanimljiv i atraktivan, da je normalno poželjeti da upoznamo sljedećeg stanovnika rezervata dramedije počela jednako hrabro i dobro kao prethodna Holivud se kroz istoriju uveliko ogriješio oko prikazivanja autohtonog stanovništva Sjeverne Amerike, Indijanaca. Posebni prikazi žanra vesterna, tradicionalno su pružali dosta štetnih stereotipova i bili su loši u suočavanju s masakrima i raseljaUvanjem.seriji,,Reservation Dogs“ je ta slika malo ispravljena, jer su, uglavnom, umjetnici tog istog stanovništva Sjeverne Amerike mogli ispričati i prikazati vlastite priče prema vlastitim uslovima.

Četvrtak, 11. avgust 2022.18 netflix.com SERIJE

onlajn, ali ne i da je za bilo koju gej onlajn aplikaciju fotografija penisa lična karta koja ti treba. Već do ove scene kad dođete (a u pitanju je već druga ili treća epizoda), stvar je jasna. Ova serija je sve ono što je ,,And Just Like That“ (kriminalno loš i nepotreban nastavak HBO hita ,,Sex and The City“) želio i trebalo da bude.Nil Patrik Haris savršen je glavni junak iz više razloga. Najviše zbog činjenice da je jedan od najpoznatijih gej bijelaca u pop kulturi. Međutim, Haris je i potpuno ubjedljiva diva. Sebičnjak je i egoista u dovoljnoj mjeri da vas to iziritira, ali ne i da ga zamrzite ili prestanete da navijate za njega, ali istovremeno i odgovarajući avatar za sve dobrostojeće gej muškarce koji samo žele partnera i veliku kuću sa bijelom ogradom u kojoj će da žive. Sjajna partnerka Ekipa oko njega, iako nije na Harisovom nivou, lijepo koristi vrijeme pred ekranom i svako od njih pokriva određenu vrstu osobe. Majklova biznis partnerka i prijateljica Suzan ( Tiša Kempbel) duhovita je, uspješna žena puna života čija vas ljubavna priča u jednom trenutku toliko zaintrigira da zaboravite i da gledate seriju o Majklu (hint: tri su moguća oca njenog sina u igri i ni ona ne zna koji je pravi) Njegova dva najbolja prijatelja su takođe jako simpatična. Jedan je gej metereolog Bili (Emerson Bruks), čiji se ljubavni život može opisati samo onom ,,leti kao pčela s cvijeta na cvijet“. Drugi je Stenli (Bruks Ašmanskas), trgovac umjetničkim djelima koji je fizički manje atraktivan od Bilija i stoga ima i nešto manje optimističan pogled na Novisvijet.projekat Nila Petrika Harisa vjerovatno neće doživjeti ni sudbinu ,,How I Met Your Mother“ (devet sezona) ni ,,Sex and The City“ (šest sezona i dva filma, HBO nastavak ćemo da zaboravimo na trenutak). Naročito ako imamo u glavi to da Netfliks ima frustrirajuću naviku da i dobre serije gasi prevremeno. Ali, ukoliko tražite nešto za opuštanje što će vas nasmijati, u trenutku kad vam se baš ne čeka dva sata u koloni da bi došli do plaže, dok se nervirate što se voda baš tog vikenda ohladila, ili što ste drugi put uprkos svim maskama i vakcinama zaradili koronu - ovo je prava serija za vas. Biljana MARTINIĆ Ocjena: 3.7/5

Sve što je nepotreban nastavak hita ,,Sex and The City“ trebalo da budeUncoupled ljubavi Nil Patrik Haris u roli zakletog monogamiste u potrazi za novom ljubavi

Nil Patrik Haris savršen je glavni junak iz više razloga. Najviše zbog činjenice da je jedan od najpoznatijih gej bijelaca u pop kulturi. Međutim, Haris je i potpuno ubjedljiva diva. Sebičnjak je i egoista u dovoljnoj mjeri da vas to iziritira, ali ne i da ga zamrzite ili prestanete da navijate za njega

Lagan koktel

Pronaći ljubav je samo po sebi dovoljno teško. Dodajte tome i određene godine, iskustvo, prošlost i demone koji često idu sa njom i potraga za adekavatnim partnerom postaje još komIpak,plikovanija.stavkoji zastupa Deren Star (kreator serije ,,Sex and The City“) u novom Netfliks projektu ,,Uncoupled“ jeste da je sam dejting posebno težak za gej muškarce. Naime, tu su nešto viša očekivanja, tu je ta opsesija mladošću i statusom, i tu su te čuvene aplikacije (ozbiljno, beskonačan broj aplikacija za upoznavanje ljudi)! Naravno, ništa od ovoga nije problem ako ste bogati bijelac i izgledate kao Nil Patrik Haris Čupav raskid U seriji Haris glumi glavnog lika - Majkla, serijskog monogamistu koji živi u Njujorku i bavi se nekretninama. Na prvi pogled, on ima sve - sjajan posao, još bolji stan i partnera po imenu Kolin (Tuk Votkins) sa kojim živi i sa kojim je već sedamnaest godina. Da stvar bude još bolja (ili gora, kako za koga), na tome kako izgleda bi mu pozavidjela vjerovatno većina vršnjaka. Međutim, kako to već biva i kako i sami nanjušite ako ne iz samog naslova serije (ili njenog opisa prije nego kliknete ,,play“ na Netfliksu), onda sigurno iz te uvodne dostaštenašajukonijesamonje.temaiugasteznateopetiznenađenja.uprkostimepedesetdanomPrvaKolinovimnisula-istinitapreviše-lijepe-da-bi-bi-scene,stvarizapravoitolikosavršene.Barneuočima.epizodazapravopočinjekadKolinpuniokruglogodinaiočiglednonijeoduševljen,aMajklmutomeplaniraproslavuDokrajaepizode,-sasvimočekivano,akoočemuseradiuserijikojuupalili,KolinkažeMajkludaostavlja(zapravosevećiseliotokudana).Isituacijaječudnaneprijatnaiutrenutkujeiva-krivozbogtoga,iakokapira-daserijazapravoteksadpoči-Majkljesadsamackojinedanijenatonavikaovećtobio17godina.Onneznaka-ljudidanasizlaze,kakosepo-nadejtovima,kakouop-upoznajuljude.Znadasetogaodigrava

Maša Seničić: Raduje se iskustvu bioskopa na otvorenom Četvrtak, 11. avgust 2022.

U ćošku Vardine obale

Maša Seničić, pjesnikinja i scenaristkinja

19

FILM U razgovoru sa prijateljem nedavno sam se setila dva naslova na koja sam potpuno zaboravila „45 Years“ (Endru Hejg, 2015) i „Borgman“ (Aleks van Varmerdam, 2013). Predlažem oba, za različita raspoloženja. Prvi je svedena i surova priča o slojevima celoživotne bliskosti/ljubavi, drugi je duhovit, sulud i neprijatan obračun sa vrednostima savremenog Udruštva.amsterdamskom bioskopu „Kriterion“ sam pre nekoliko dana prvi put pogledala egzistencijalistički japanski „The Face of Another“ (Hiroši Tešigahara, 1966), čiji film „Woman in the Dunes“ (1964) mi se urezao u sećanje – a oba su rađena po delima čiji je autor Kobo Abe; stilski je izvanredan, premda konceptualno možda preterano jednoznačan. Kada sam već na toj strani sveta, „The Terrorizers“ (Edvard Jang, 1986), u kojem se na tragu veoma autentične osećajnosti (i filmske i narativne) prepliće nekoliko gradskih prizora. A kada sam kod grada: „Meeting the Man: James Baldwin in Paris“ (Terens Dikson, 1970), kratki reportažni film koji me je potpuno opčinio neposrednošću novinarskog pristupa i mračnom, teškom Jedanenergijom.pravi letnji film, za preispitivanje cveća i prioriteta: „Le Bonheur“ (Anjes Varda, 1965). Temperature su visoke, pa zato preporučujem i njen kratki dokumentarac o Azurnoj obali, „Du côté de la côte“ (1958).Radujem se nekom bioskopu na otvorenom, a i Jugoslovenska kinoteka (hvala joj) radi tokom celog leta. Ne biram bioskop iz neke romantizacije, već zato što je zaista iskustvo gledanja potpuno drugačije. Rolan Bart je pisao o tome, a esej „Izlazak iz bioskopa“ na srpskom jeziku postoji u ediciji „Svici“ (FMK izdavaštvo). Nije film, ali je o filmu. TV Trenutno živim pomalo fragmentarno, pa nemam strpljenja za kontinuitet koji zahtevaju serije. Obradovalo me je što je potvrđeno da se snima četvrta sezona serije „Succession“, u kojoj me oduševljava doslednost neprijatnog tona i slojevitosti likova (istovremeno su dostojni sažaljenja i gađenja). Od kostima do kamere, sve je spektakularno (promišljeno) u toj seriji. I kao i svi sjajni sadržaji, ne može lako da se bindžuje. Takođe, to je jedina uvodna špica koju ne preskačem, između ostalog, zbog muzike. MUZIKA Novi Interpol, novi Kevin Morbi. Pesma koja mi je obeležila ovo proleće ponovo je otkrivena - Jadranka Stojaković, „Nedovršeni valceri“; mislim o tome kako bi bila zanimljiva muzička pratnja za neki film. I još: Vice Vukov –„Bokeljska noć“ kao pozadina za nedavni produženi vikend oko Boke Kotorske, te Zajedno – „Ostrvo cvijeća“ u istom duhu. FILM U još jednoj od skorašnjih poseta drugom gradu želela sam da pogledam film u lokalnom bioskopu; u osiječkom Kinu „Urania“ na repertoaru je bio „Everything Everywhere All At Once“ (Danijel Kvan, Danijel Šejnert, 2022) koji me je izuzetno isprovocirao ispraznim ambicijama i žanrovskim sudarima. Pojedini elementi su potencijalno veoma duhoviti, ali za mene taj film nije ni o čemu, pri čemu dva i po sata objašnjavanja situacija kroz dijaloge ne mogu da oprostim ni u veličanstvenoj zgradi iz 1912. godine. TV Što se tiče kojuicentruvikendicibilazimvizortelevizijskogtradicionalnogprograma,tele-ineposedujem,pazao-sveosimkadasamu–poprirodistvariuzbivanjasu„Slagalica“„Dnevnik“.Uvodnašpicazajemuzikukomponovao

PREPORUKA

Zoran Simjanović podseća me na detinjstvo. Izgleda da i u ovom segmentu ipak preporučujem – tu špicu Na striming servisima izbegavam mnogo toga. MUZIKA Pre svega – muziku iz tržnih centara, koja planski lebdi nad odlukom kupovine, a odmah zatim i svu onu koja se svrstava u takozvani chill. Ne bih trošila ograničen broj karaktera na preciznije nabrajanje.

DudukovićAleksandar

Interesantan koncept na omotu Ludi londonski trio Black Midi plemenitosti U 35 minuta muzike na albumu ,,Apneja“ Turisti pokazuju da su i značajno raznovrsniji i širi bend od jedne vrlo popularne forme

Album ,,Hell re“ je galop, frontalno kroz paklene vatre, u deset pjesama novog muzičkog eksperimenta koji iznova, u svakom momentu, odbija da pođe po zlu

Najuzbudljiviji mladi bend planete ne časi časa; samo godinu nakon što su se albumom ,,Cavalcade“ suprostavili svim i svačijim idejama i konceptima, Londonci ponovo izlaze van bilo čije zone komfora. ,,Hellfire“ je galop, frontalno kroz paklene vatre, u deset pjesama novog muzičkog eksperimenta koji iznova, u svakom momentu, odbija da pođe po zlu. Kada je trio Black Midi u pitanju, ne može se izbjeći kićenje epitetom avangarde; i to nikako, ni u kom slučaju ne smije da vas od njih udalji. Naprotiv, ova muzika je prijemčiva, zarazna, dozlaboga pametna u konstantnom naumu da vam okupira pažnju. Nastanak dijamanta ,,Sve je to samo zabava, čovječe“ – tako pjevač Džordi Grip opisuje ono što stvaraju Black Midi. I u pravu je: njihova muzika cvjeta na dubokom i prilično zakukuljenom procjepu između ozbiljnog i zafrkantskog. Tako da džiklja daleko u visinu, pod sunce ideja koje ni u jednom momentu ne djeluju preozbiljno ili pompezno. I to mnogo govori o tome, što njihova Z-generacija cijeni i voli. ,,E da, radimo

Kvalitetan iskorak pop-rok alternative Riječana Neponovljivi Londonci isporučili

Patina plemenitostilične

Nema boljeg povoda za jednu ljetnju ljubavnu posvetu, nego da bude upućena muzici koja vas oživljava i oblikuje. To je i sva ideja koncepta „Apneja“ riječkog benda Turisti: da na što više autentičan, ličan način pruže odjeke muzike koju vole, a to je alternativa (ne nužno altrok) na prelazu dvije posljednje decenije 20. vijeka. Bend vođen vrlo ekspresivnim i potpuno sazrelim vokalom Ive Močibob je odlučio da na albumu ,,Apneja“ ono najbolje ponudi u prvom udaru. Na ovih 35 minuta, ,,Nisam sama“ je zaista najinteresantniji i najsvježiji Singlmomenat.,,Rekvijem za san“ najbolji je dokazni materijal, kakvu muziku možete ovdje očekivati: alternativu dominantno obojenu tonovima elektro-popa, po mnogo čemu u stilu vrlo prepoznatljivog zagrebačkog zvuka bendova poput Detour. Ipak, potpuno bi pogrešno bilo Turiste svoditi na to: u 35 minuta muzike pokazuju da su i značajno raznovrsniji i širi bend od jedne vrlo popularne Pjesmeforme.poput ,,Tigar od papira“ dokaz su da Turisti (Vlado Simčić Vava sasvim raspištoljen na gitari) nijesu kovali neke širokopojasne radijske odjeke. Naprotiv, ovo je za njih ljekovito sakupljanje ličnih odjeka, što albumu pruža patinu plemenitosti. U tom tonu je i obrada EKV hita ,,Radostan dan“, na kojoj Iva oslobađa i daruje cijele talase životne Cjelokupanenergije.utisak, da vas bend vodi uglavnom na tragu dobro poznatog iako raznovrsnog, manje je bitan od cjelokupne atmosferičnosti, radosti i moćnog efekta na uvodu. Za komotno ljetnje putovanje, Jadranom pa sve do Rijeke. S. S. Ocjena: 73/100 d ž uboks Turisti

BlackMidi rockomotiva.com

kosmičkogHumorapsurda

Četvrtak, 11. avgust 2022.

isporučili novu grmljavinu

stereogym.com louderthanwar.com

21Četvrtak, 11. avgust 2022.

Propovijedgorkogkauboja

Paklena vizija na kaveru

Psihodeličan motiv na omotu oproštajne ploče kanadskog benda kosmičkog

,,Colder Streams“ najlakše se može opisati kao rok psihodelija koja bi, na prelazu šezdesetih i sedamdesetih, bila idealna podloga za neki pompezni špageti-vestern thesadies.bandcamp.com

Prije nego je gitarski kauboj i pjevač benda The Sadies Dalas Gud preminuo u februaru, u 48. godini, sa bratom blizancem Trevisom snimio je njihov najbolji album karijere. Ploča ,,Colder Streams“ nosi pečat neuhvatljive sudbine; a kanadski kantri-rok projekat The Sadies dobija auru nezaboravnog i ,,većeg od života“. I finalnosti, nakon niza albuma koje su i publika i kritika sa druge strane okeana obožavali; recimo, sjajnu živu ploču ,,The Tigers Have Spoken“ (2004) sa zemljakinjom Neko Kejs ,,Colder Streams“ se najlakše može opisati kao kaubojska rok-psihodelija koja bi, tamo na prelazu šezdesetih i sedamdesetih, bila idealna podloga za neki pompezni špageti-vestern. Taj utisak će se samo pojačavati od uvodne, treperavo osunčane ,,Stop and Start“ koja ,,miriše“ na Dorse. ,,More Alone“ je posebno interesantan momenat, u svjetlu Dalasove smrti: balada koja odjekuje širinom planetarnog usuda (,,In this day and age, rage has become all the rage. And we choose to behave like wolves left to starve in a cage“). Taj utisak samo se pojačava u finalnom jurišu ,,Cut Up High and Dry“ i ,,End Credits“; obje su ubile da što skorije blistavo okite neki soundtrack, recimo filma Pola Šredera ,,Message to Belial“ je vrlo potentno obraćanje jednog gorkog odmetnika svim gospodarima Pakla. Dovoljno da znate da je ovo ipak prkosan, vrlo utemeljen oproštaj sjajnog muzičara koji je životnim iskustvom naše postojanje dobro premjerio. I da vam Dalas Gud, i sad nakon smrti, može postati najbolji novi kantri-rok prijatelj. S. S. Ociena: 87/100

neke glupe stvari i od toga uhvatimo neki smisao za življenje“, dodaje Grip. Pošteno. Ironično: jako je teško za bilo koju muziku koja se reklamira kao ,,samo zabava“ reći da to i jeste, kad nakon deset sekundi uvodnog udara u nekoj pjesmi dobijete materijal za istraživanje u deset Chrome tabova! Ova je upravo takva: na primjer, jedan od junaka pjesama (,,Diamond Stuff“) je tegobni rudar iz rudnika dijamanata, koji tu umire da bi negdje u dalekoj budućnosti i sam postao dijamant. ,,John L.“ je propovjednik apokalipse, Tristan Bongo (,,Welcome to Hell“) jedan vojnik kojeg je godinama gazio homofobni oficir... I u svakom momentu osjećate da svi pripadaju istom kosmosu, vremenu, čak komšiluku. I tu ima dovoljno prostora za istraživanje – nakon kog vam, recimo, ostaje cijela Reddit stranica o tome zašto Grip stalno pominje mravojede u pjesmama. Muzici ponovo ne fali intenziteta, udara, siline groma; u svom haosu djeluje ipak kalibrisana do najsitnijih detalja. I najbitnije od svega, iznad toga je ukus humora od nekog ludog kosmičkog apsurda. Što vas neće ubedačiti; već usmjeriti da tražite svjetla, motive, odgovore i izlaze u vama samima. I samo tako, naravno, može se jurišati pravo kroz paklene vatre. Kabare ukus Atmosfera je naravno raznolika i mijenja se u ludom tempu; sa ukusima kabarea vajmarske Njemačke, muzike filmova klasičnog Holivuda... Dok se te suptilno podvaljene teme ne sretnu u finalnoj ,,27 Questions“, gdje jedan glumac nazvan Fredi Frost namjerno podvaljuje publici jeftine i pseudoistine i uživa u tome. I tu je negdje i odgovor, što Black Midi ekipa misli o Usebi.svoj toj vrtutmi sa mnogo eksplozija i oštrih skretanja, preslušavanje albuma ,,Hellfire“ iz cuga ipak zna da umori. Utisak je da mu fali emocionalne potpore, da je u pretjeranoj mjeri hod bosih nogu po oštrim škriljcima. Momenti poput Gripovih iskaza ,,Idiots are infinite, thinking men numbered“ (,,The Race is About to Begin“) ne pomažu i nameću utisak da je ovo ipak muzika za intelektualce, istomišljenike i ,,sebi slične“... Svejedno: trećim albumom u tri godine, Black Midi jedre na visini koja bilo kom drugom ne pripada. Kakvo će to čudo od karijere tek da bude. S. S. Ocjena: 81/100

Dalas Gud nedugo pred smrt snimio najbolju ploču karijere bespoštedne muzike TheSadies

Film koji uopšte nijeste skapirali? -  „Inland Empire“ (2006). Poneke Linčove radove volim, ali za ovaj mi se čini da nema ni on pojma o čemu se radi. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? -  Htio bih pogledati dobar fantasy film baziran na slavenskoj mitologiji. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? -  Arnold Švarceneger nokautira devu u „Konanu“. Posebno drag citat iz domaćeg filma? - Nije domaći, ali cijeli onaj monolog Viljema Dafoa u filmu „Lighthouse“ (Robert Egers, 2019) je klasik. Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? -  Glavni lik iz serije „Xavier: Renegade Angel“. U jednom liku su uspjeli ugurati svu patologiju moderne self-help spiritualnosti. Prvi film koji ste gledali u bioskopu? -  „Cliffhanger“ (Reni Harlin,1993) sa Staloneom. Čovjek koji je sjedio kraj nas u kinu je smrdio na aceton i svaki put kad vidim taj film ili kad vidim nekakvo penjanje po liticama sjetim se tog smrada. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? -  Soundtrack bilo kojeg Nolanovog filma. Dobro bi mi pristala ta dramatična tenzija dok kupujem tikvice i brokulu na pazaru. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? -  Nakon „Mumije“ („The Mummy“, Stiven Somers , 1999) sam htio posjetiti Egipat. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? -  Niti jednog. Svi izgledaju kao da ne mogu prestati pričati. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? -   Majkl Medsen i Harvi Kajtel u gardističkim uniformama otvaraju gepek. U gepeku je pijana žena, viri joj bradavica, histerizira, dere se i psuje im mater. Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? -  Gršina pjesma „Badr Hari“ me podsjeća na mog prijatelja Gršu. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? -  „Maybe“, The Ink Spots. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? -  „Mouth Full of Golds“, Gucci Mane feat. Birdman

Četvrtak, 11. avgust 2022.22 Vojko V, reper33 OBRTAJA

pageFacebookVVojko

Nolanovatenzijazatikviceibrokulu

Film koji Vas čini srećnim? -  Ostalo mi je u sjećanju da sam jednom na televiziji gledao epizodu serije „Curb Your Enthusiasm“ i nakon 40 minuta prenemaganja Lerija Dejdiva oko svake sitnice, na programu su prikazali „Konana Barbara“ („Conan the Barbarian“, Džon Milijus, 1982) i pružilo mi je veliko zadovoljstvo kad je Arnold Švarceneger nokautirao devu šakom u glavu.  Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? -  „Hard to Be a God“ (Aleksej German, 2013) je epitom art filma koji dobiva ogromne ocjene na metacriticu, a potpuno je negledljiv. Nisam htio ubiti režisera, možda mu lagano zabiti nogu u guzicu. Omiljeni filmski rivali? - Nisu filmski, ali Volter Vajt i Gas Fring iz „Breaking Bad“.

muzika

film

Vojko V: ,,Jackie“ Skota Vokera njegova pjesma za karaoke

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - „Amo Bishop Roden“, Boards of Canada. Vaša pjesma za karaoke? - „Jackie“, Skot Voker Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - Autechre. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je - precijenjen? O kolegama sve najbolje. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Nijedna. Nemam odnos s njima, nego s njihovom muzikom. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? -  Pit Bul – „Rain Over Me“. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi? -  Članove Wu-Tanga. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? -  Neće Jozu Manolića. Serija idealna za kišni vikend? -  „Poirot“ sa Dejvidom Sušeom. Najdraži par iz serije? - Majkl Skot i Jan iz „The Office“. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? -  „Seinfeld“, „Malo Misto“, „Star Trek“. Serija koju nikada nijeste završili? -  Ima ih bezbroj. Nedavno sam gledao „Expanse“. Doslovno deset minuta prve epizode i prestao. Režija, produkcija i gluma su mi se činili kao da je jeftini svemirski pornić. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? -  Čudno pitanje, ako serija ima užasan kraj, teško bih je mogao nazvati fantastičnom. Ako se ovdje pretpostavlja da kažem „Game Of Thrones“ –mislim da je ta serija od starta samo zabavan trash sa zmajevima i sisama i da je kraj sasvim prikladan, a reakcija velikog dijela publike je za posjet psihijatru. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? -  „Raised By Wolves“ mi se svidjela, ali koliko vidim nije toliko popraćena. Ima praznog hoda u sredini prve sezone, ali je u globalu zanimljiva, potpuno nepredvidiva i ima par jako upečatljivih scena. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? -  Htio sam imati holodek nakon gledanja Star Treka. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? -  Ne znam.       Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? -  Za Toma. M. ČAVIĆ TV Nema tog di-džeja koji je na taj način ušetao na binu i „zapalio“ publiku 7. avgusta, posljednje noći Lake festa u Nikšiću, kao što je to učinio Vojko V! Možete ga zvati i Andrija (tako uistinu piše u krštenici) i ukoliko ste bili svjedoci i učesnici na njegovom nastupu, u kreiranju interaktivng šoua, složićete se da je bilo jednako hot (čitaj: vrućina)! kao na nastupu megapopularnog Pola van Dajka Hrvatski reper je tu kišu riječi koju donosi širom regiona, sasuo u brk svima, a sa DJ Marinom koja ga je pratila na bini, napravio tehno-rep žurku po svom receptu. Gost naših „Obrtaja“ najavljuje nove singlove a mi jedva čekamo da ga čujemo i vidimo. Zašto je naš voljeni gospodin V jedinstvena pojava čije genijalštine kapiramo u cijeloj eks-Ju, i kako mu tek tako cvrcnu, zaključićete po njegovim „Obrtajima“. Mali nagovještaj: Muzika iz Nolanovih filmova odlično paše uz kupovinu tikvice i brokule, „Game of Thrones“ je treš sa zmajevima i... čitajte u nastavku.

Obje glumačke legende interesantan su istorijski primjer aktera koji su pod specifičnihkišobranomautorskihlegendirazvijalitalenatiadekvatnoiskoristiliprilikudaponuđenufilmskufabuluvizuelnokontrolišu

kalendar Četiri decenije od smrti Henrija Fonde i Ingrid

Njihovih deset nominacija

Čuvari plamena Holivuda Uprkos činjenici da su na specifičan način vladali Holivudom u isto vrijeme, šved ska zvijezda Stokholma Ingrid Bergman i američki kameleon sa brodvejskih daski Henri Fonda, nikada nijesu glumili za jedno. Drugačiji put Prvi i jedini put kada su se našli u nekom projektu zajedno bilo je 1962. godine kada je Fonda, kao domaćin, uveo publiku u zlatno doba Holivuda kroz vrata doku mentarca ,,Hollywood: The Fa bulous Era“. Ipak, ove glumačke legende imaju mnogo sličnosti, uprkos drugačijim počecima i či njenici da su režiseri sa kojima su radili na sasvim oprečan način pristupali njihovim percepcija ma Objeuloga.glumačke legende intere santan su istorijski primjer akte ra koji su pod kišobranom speci fičnih autorskih legendi razvijali talenat i adekvatno iskoristili priliku da ponuđenu filmsku fabulu vizuelno kontro Iakolišu. je Ingrid svoj glumački put započela nizom sporednih ulo ga. Ostvarenja ,,Swedenhielms“ iz 1935. godine i ,,Intermezzo“ iz 1936. godine, u kojima je dobila priliku da radi sa lokalnim le gendama, režiserom Gustafom Molanderom i glumcem Go stom Ekmanom, bila su svoje vrstan okidač za ono što će doći. Molander je bez sumnje najzna čajniji igrač za razvoj Bergman kao glumice, posebno pred nje nu ,,prezentaciju“ američkom tržištu. Kruna njihove saradnje bila je fenomenalna drama ,,A Woman’s Face“ 1938. godine za koju Bergman dobija posebnu nagradu na Venecijanskom filmskom festivalu. Dok se Bergman spremala da prenese skandinavsko iskustvo na američku platformu, Fonda je, zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu na Brodveju, bio spre man da uskoči u holivudski vr tlog. Nakon sporednih uloga u nizu komedija i drama, Fonda je, pod svjetlima noara Frica Lan ga ,,You Only Live Once“ 1937. godine i legendarnog komada ,,Jezebel“ 1938. godine Vilijama Vajlera, otvorio vrata uspjehu. Ipak, dolazak pred kameru le gende Džona Forda, koji mu je iste 1939. dao kompleksne uloge u biografskoj drami ,,Young Mr. Lincoln“ i vesternu ,,Jesse Ja mes“, značio je i početak ozbilj ne glumačke faze. Uticaj Forda na perspektivnog Fondu ključan je segment karijere glumca koji je bio spreman za krajnje šarene uloge – od ,,špagetija“ i ratnih projekata, preko ozbiljnih sud skih drama do mekih komedija.

Dok je Fonda bio nominovan za Oskara tri puta, Bergman se na listi nominacija našla čak sedam puta. Šveđanka je bila znatno uspješnija od ame ričkog kolege – dobitnica je Oskara u kategoriji najbolje glumice za uloge u ,,Gaslight“ (1944) Džordža Cukora i ,,Anastasia“ (1956) Anatola Litvaka i u kategoriji sporedne ženske uloge u ostvarenju ,,Murder on the Orient Express“ (1974) Sidnija Lumeta. Dok su statue za Cuko rovu dramu i Lumetovu misteriju u vozu bile sasvim očekivane, veliko iznenađenje stiglo je sa Oskarom za ulogu u Litvakovoj biografskoj igri, s obzirom na to da je iste godine dijelila mjesto na listi nominacija sa Deborom Ker za ,,The King and I“ i Ketrin Hepbern za ,,The Rainmaker“! S druge strane, Fonda se morao zadovoljiti Oska rom u kategoriji glavne muške uloge za ,,On Golden Pond“, maestralnu dramu Marka Ridela sa Ketrin Hepbern i njegovom kćerkom Džejn, koji mu je dodijeljen samo nekoliko mjeseci prije smrti. Fonda je godinu ranije nagrađen i poča snim Oskarom.

Četvrtak, 11. avgust 2022.24

Ingrid Bergman

Maestralni Gručo Marks preminuo prije 45 godina

25Četvrtak, 11. avgust 2022.

Komika filozofa i revolucionara Liberalni Gručo, koji je usljed vrlo glasnih istančanih političkih poruka imao kompleksnih problema sa vlastima, uspio je da kompletira čak 13 lmova sa braćom Marks

Holivuda

Džulijus Henri Gručo Marks, jedna od najvećih filmskih i televizijskih zvijezda 20. vijeka, bio je ujedno i filozofski revolucioNjegovinar. popularni duhoviti citati, čija se konotacija može smjestiti u kompleksno-različita scenarija, samo su dio prilično simplificiranog efekta, koji je imao na polju filmografije. Bez sumnje, mnoge će ga generacije pamtiti po tim duhovitim izjavama. Ali i prema vizuelnom materijalu, s obzirom na to da je teško u Holivudu pronaći nekog, kome će brzi facijalni pokret biti jednako značajan kao i ono što izgovara. Bez obzira na to što su popularna braća Marks brojala pet članova, Gručo je bio apsolutna zvijezda. Ipak, njegov prvi glumački pokušaj umalo je značio i kraj njegove karijere. Kritike njegove uloge u ,,vodvil“ teatarskom komadu ,,The Leroy Trio“ početkom 20. vijeka bile su toliko negativne da je Gručo sigurno bio spreman da napusti glumački koncept. Međutim, značajan skok popularnosti dogodio se 1910. godine tokom rada na ,,vodvil“ projektu ,,Fun in Hi Skule“, koji se ujedno smatra prvim uspješnim glumačkim plesom braće Marks. I sa njim je sigurno Gručo bio taj, koji je uspio izgraditi platformu na kojoj su se efikasno izgradili svi budući Gručokomadi.jebio akter i kreator 26 dugometražnih ostvarenja. Ipak, ono što je stiglo 1924. godine na Brodveju biće i glavni okidač Gručove karijere, i obilježiće komediju u Holivudu u prvoj polovini 20. vijeka. Kao rezultat mjuzikla ,,I’ll Say She Is“ dobili smo produkt Gručove vizuelne manifestacije komičnog scenarija: veliki brkovi i obrve koje je crtao karakterističnim masnim crnim uljem. Uz naočare i izrazito neusklađen velik nos, propraćen cigarom, ispisali su Gručovu istoriju, i učinili komediju nezaobilaznim žanrom u predratnom periodu. Liberalni Gručo, koji je usljed vrlo glasnih istančanih političkih poruka imao kompleksnih problema sa vlastima u tom periodu, uspio je kompletirati čak 13 filmova sa braćom Marks, bez obzira na sasvim jasnu borbu za efikasnu vizuelizaciju onih članova koji na startu nijesu izgledali dovoljno ,snažni“. Bez obzira na za taj period mali broj filmskih ostvarenja, koji je uključivao hitove ,,Monkey Business“ (1931), ,,Duck Soup“ (1933) i ,,A Night at the Opera“ (1935), neprikosnoven je Gručov uticaj na status i razvoj komedije 20. vijeka. L. M.

I Bergman i Fonda obilježili su četrdesete, pedesete i šezdesete godine sa stelarnim ulogama u blokbastersko-nagrađenim filmovima, koji su na putu do uspjeha oblikovali filmski svijet. Ali, i na specifičan način korigovali pogled na Holivud. Igra za kraj Uticaj Bergman na razvoj psihološkog trilera kroz uloge u tri ostvarenja Alfreda Hičkoka, od kojih onaj prvi, ,,Spellbound“ iz 1945. ima najznačajnjiji efekat, može se posmatrati na sličan način kao i uticaj Fonde na efekat koji su proizveli vesterni Džona Forda poput ,,My Darling Clementine“ iz 1946. i ,,Fort Apache“ iz 1948. Za razliku od mnogih zvijezda Holivuda, i Bergman i Fonda su karijere zatvorili uspješno. Bergman je nakon uloge u mjuziklu Vinsentea Minelija ,,A Matter of Time“ 1976. uspjela da svrati kod prezimenjaka Ingmara i maestralno odigrala u ostvarenju ,,Autumn Sonata“ 1978. godine pored legendarne Liv Ulman, i ,,zaradila“ nominaciju za Oskara. Fonda je takođe bio vrlo ,,zauzet“ i relativno kasne godine mu nijesu smetale da uzme aktivno učešće na filmskom platnu. Pored uloga u projektima o velikim nesrećama, Fonda je radio na ratnim filmovima poput ,,Midway“ 1976. Džeka Smajta i ,,The Greatest Battle“ Umberta Lencija 1978. godine.Kada govorimo o uticaju obje glumačke legende, što kroz nezaboravnu ulogu Bergman u oskarovskom bombonu ,,Casablanca“ 1942. Majkla Kurtisa, ili pak ,,12 Angry Men“ 1957. godine Sidnija Lumea, u kojem je Fonda dobio krila, njihova kompleksna uloga u filmskom društvu dobija znatno teži zadatak – onaj revitalizacije Holivuda. I dok su mnoge glumačke zvijezde u tom periodu imale sličan zadatak, kod Bergman i Fonde se nijesu morali dugo zadržati. Njihov talenat fluidnog prelaza iz uloge u ulogu bio je sasvim dovoljan da kalifornijska studija reflektuju novo svjetlo. Leila MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 11. avgust 2022.26

Đuzepe Garibaldi na portretu iz vremena najveće revolucionarne slave

Zaglavi se Crta: Srđan Ivanović Neke su naše konekcije sa Italijom mnogo starije od Jelene Savojske. Na primjer: još su u prvoj polovini 19. vijeka neki Crnogorci pomagali Đuzepeu Garibaldiju, revolucionaru, generalu, patrioti, jednom od ,,očeva otadžbine“ Italije... I to na pohodima u Južnoj Americi! Prava je šteta što imena tih Bokelja koji su bili dio Garibaldijevih revolucionarnih pohoda (još od 1836, do 1846), na jugu Brazila, u Argentini i posebno Urugvaju, nijesu zabilježena. Ali je istoriografija vrlo precizno zapisala da su bili tu. Čak i u stotinama. Kakva je taj Garibaldi samo bio karakterna i markantna figura: u crvenoj košulji, pod pončom i sombrerom, opčinjen i inspirisan hrabrim konjanicima Gaučima, kako ga je naučila i oblikovala njegova revolucionarka i velika ljubav, Brazilka Anita Nakon niza pustolovina koje su odjekivale svijetom, rata za Santa Katarinu, prvih ,,crvenokošuljaških“ pobuna u Montevideu, građanskih ratova – Garibaldi je svoje revolucionarne snage, preko okeana, prebacivao za Siciliju. Ideja, u jeku ere nacionalnog romantizma 1848: nezavisnost i ujedinjenje italijanskog naroda. I tu dolazimo do prvog našeg imena: revolucionarni konvoj, na dugom putovanju preko Atlantika do Sicilije, predvodio je Novljanin, kapetan Bogdan Poznanović I taj period i događaj, upravo se veže za početak vojničke i mornaričke karijere junaka naše priče, Vladimira Sabljičića. Njegov đed, takođe kapetan i takođe Vladimir – poginuo u borbi kod Đenove, 1801. godine. A naš Vlado, kao ,,mali od palube“, od djetinjstva u kovitlacu Garibaldijevih revolucija. U tom prvom pohodu na Siciliju mladić, još dječak, potpuno opčinjen upoznao je Đuzepea. U periodu kad je veliki revolucionar i general u Evropi trpio reputaciju i sliku pirata, odSkorometnika...sve su bitne bitke u ratu za italijansku nezavisnost vođene na Siciliji. Sve do samog kraja rata, 12 godina kasnije. Tada je Vladimir Sabljičić već bio oficir. U najkrvavijoj borbi za Palermo Vlado sabotira akcije napuljske (burbonske) flote; potom rukovodi opsadama važnih tvrđava. Za tri krvava mjeseca Sicilija je konačno bila slobodna; i to nije bio kraj. Mimo volje evropskih sila i kralja Vitorija Emanuelea Drugog , Garibaldi prelazi na kontinent, u Kalabriju i šokira svijet. Za samo tri mjeseca, Burbonci razbijeni, Napulj pao – Italija Sabljičićslobodna!u tom periodu osmišljava ključne momente delikatne operacije duž obale Kalabrije. I nakon potpunog trijumfa, i oslobođenja, ostaje kapetan fregate u Italiji. Zapisano je da je preminuo mlad, 1881. godine, godinu prije Garibaldija – i sahranjen uz najveće vojne počasti, u mjestu pogibije njegovog đeda, u Đenovi. Negdje u italijanskim medijima tog vremena zapisan kao Sabljičić – a negdje ,,preveden“ kao TuSpadolini.sepriča Garibaldijevih Bokelja i Crnogoraca ne završava. U jeku italijansko-austrijskih ratova, naši primorci većinom staju na stranu Italije. Prvobitna zamisao za slanje velike vojne pomoći i brojnih vojnih snaga knjazu Nikoli je propala. Ali ipak već stari Garibaldi, u vremenu Nevesinjske puške i velikog ustanka protiv Turske 1875. godine, šalje čete svojih ,,crvenokošuljaša“ u Hercegovinu! Uglavnom su stizali preko Luštice i Krtola, u male luke starih Đuzepeovih saboraca i jataka; dakle pod velikim rizikom, u tadašnju austrijsku teritoriju... I odatle pitanje: kako to da Crna Gora ne zna dovoljno za ove podvige i vrijedne istorijske konekcije? Biće da je krivac, na kraju, bio sam Garibaldi. Bez obzira na uticaj njegovog genijalnog ađutanta Popovića, koji zaslužuje posebnu priču. Jer Đuzepe je bio veliki nacionalni romantik, po današnjim mjerilima nacionalista; a u svim borbama je u javnosti gurao narativ ,,Stranci napolje!“ (,,Stranieri fuori!“). Nažalost, taj princip nametnut je i italijanskim istoričarima i hroničarima tog slavnog vremena. S. STAMENIĆ quora.com Garibaldijev Vlado

PODGORI č ARENJE

Stotinjak hektara predivnog zelenila koje okružuje Bekenham palatu, koju je u 18. vijeku sagradio trgovac drvom i političar Džon Kejtor, jedan je od naj ljepših „skrivenih“ kutaka jugoistočnog IakoLondona.senajčešće koristi za efikasan bijeg od buke u centru, često je i središte do brog „kulturnog“ okupljanja. Tako je 2021. godine poslužio kao jedan od mno gih londonskih bioskopa na otvorenom, u kojem je bijeg od globalne krize značio i zagrljaj nekog od desetak britanskih film skih naslova, koji na specifičan način sla ve diverzitet Ujedinjenog Kraljevstva.

Tako je i ova 2022. godina i topli sunčani avgust donio drugo izdanje festivala „Sunset Screening Sessions“ i desetak filmskih naslova čiji je cilj bio istaći „ra znolikost“, kao i reflektovati živopisnu i kulturno-živu sliku Ostrva. Na repertoa ru su se našle komedije, horori i roman tični filmovi, kao i oni koji slave slobode NeLGBTQ.čudi da su se organizatori u Beken hem parku odlučili na vrlo britanski po tez: film koji je otvorio „filmsku sesiju“ u zelenilu bio je „Modern Times“, satirični klasik rođenog Londonca Čarlija Čapli na iz 1936. godine. Izuzetno značajno os tvarenje koje vrlo pažljivo reflektuje te žak socio-ekonomski scenario tog perioda, odabran je kao relevantan skok u savremenu krizu slične konotacije. Tako đe, nije slučajnost što su organizatori za ovo izdanje festivala odabrali skoro pa zaboravljeni film Sali Poter „Orlando“ iz 1992. godine sa mladom Tildom Svinton, u kojem je roman Virdžinije Vulf poslužio kao podloga istraživanja fluidne Poredseksualnosti.kultnog komada „Labyrinth“ Džima Hensona iz 1986. godine, sa još jed nim rođenim Londoncem Dejvidom Bo uvijem u glavnoj ulozi i popularne romantične komedije „Notting Hill“ Rodžera Mičela iz 1999. godine, posjeti oci festivala pogledali su neke manje po znate komade čiji „lokalni“ šmek ima po sebno uticajno mjesto. Jedna od interesantnijih „mračnih“ komedija „Wi thnail and I“ Pola Morisona iz 1987. go dine, bazirana na životu režisera u Lon donu u kasnijim šezdesetim, obilježila je festival ali i lokalcima otvorila prozor u neki drugačiji London, koji im nije bio re alan. Leila MURSELJEVIĆ Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević

LONDON CALLING

Zamjenik urednice Stojan

bbc.co.uk sunsetscreeningsessions.co.uksallypotter.com Kadar iz mračne komedije ,,Whitnail and I“ Pola Morisona Sunčani avgust donio je drugo izdanje festivala „Sunset željelifilmskihKrozSessions“.Screeningdesetaknaslovaorganizatorisudaistaknuraznolikostidareflektujuživopisnuikulturno-živuslikuOstrva Tilda Svinton u filmu ,,Orlando“ Poster festivala ,,Sunset Screening Sessions“ Sa Tildom u parku

Grafički dizajn Veselin Radonjić Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović Stamenić