Dnevni list Pobjeda 11.09.2022. by Pobjeda

DF i Ura hoće svoje lidere, parlamentženepredložileDemokratedavodevladui

Promjena vlasti u redovnim izbornim ciklusima je pokazatelj zdravlja demokratije i snage institucija. Prije dvije godine Crna Gora je taj test položila, bivša vladajuća stranka je priznala poraz i sudjelovala u mirnoj tranziciji. Međutim, u proteklom razdoblju izgubljeno je previše vremena. Uglavnom smo svjedočili političkim kon iktima, često upravo između onih političara i stranaka koje su se koalicijski obavezale na programsku saradnju. Dosta se i eksperimentisalo. Nažalost, bez ključnih rezultata

Raspuštiti Skupštinu održati izbore

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula tvrdi da se 43. vlada otuđila od Vašingtona i Brisela

,,Hej, Sloveni“ i Gradske RTV Dvojica paraglajderista nakon dan i po pronađena na Vrsuti STR. 4. i 5. STR. 6. STR. 9. telefonkriptovanikogapitanje,,žulja“AbazovićaodjedobiovatrogascispasiliStrance Postali smo niskoplatežnihdestinacijagostiju Treći sastanak nekadašnje parlamentarne većine završen bez dogovora, stranka Alekse Bečića ne želi da Ura i SNP predlože premijera i predsjednika Skupštine STR. 2. STR. 3. M.BABOCIĆ STR. 10. i 11. STR. 20. SPC je povećala broj konfliktnih tačaka Simultanka kapitenke,,plavih“ na premijeri LŠ Dragan Veselinov Milena Raičević STR. 12. i 13. Sa Danilom je bilo lako i zanimljivo Paskal lakoDelpešizanimljivo

Prof. dr Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, tvrdi da je napravljen veliki turistički rikverc

Ponavlja se primorska turistička slika s početka 90-ih koju smo de nisali pošalicom ,,Od Ulcinja do Igala sve je vašar do vašara“. U takvoj strukturi ne mogu doći do izražaja nesumnjivo kvalitetni restorani i klubovi – kaže Ratković

Novinar Senad Pećanin o namjeri Ure da podnese prigovor AEM-u na programski sadržaj njegove emisije

2 Neđelja, 11. septembar 2022.Politika

Vuči ćeve Srbije, poprilično je teš ko okarakterisati tu opciju kao konstruktivnu, a kamoli par tnersku. Stoga ne bi trebalo nikoga čuditi negativan stav zapadnih partnera Podgori ce prema mogućnosti da ta kva opcija oblikuje vladajuću politiku u Crnoj Gori.

Promjena vlasti u redovnim izbornim ciklusima je pokazatelj zdravlja demokratije i snage institucija. Prije dvije godine Crna Gora je taj test položila, bivša vladajuća stranka je priznala poraz i sudjelovala u mirnoj tranziciji. Međutim, u proteklom razdoblju izgubljeno je previše vremena. Uglavnom smo svjedočili političkim konfliktima, često upravo između onih političara i stranaka koje su se koalicijski obavezale na programsku saradnju. Dosta se i eksperimentisalo. Nažalost, bez ključnih rezultata

nijesu stvar neke evropske ka pricioznosti, nego temeljno pitanje funkcionisanja drža ve. Da ona svim svojim građa nima jamči pravedno i pravič no sudsko postupanje i zaštitu prava. To je ono za što bi se svi crnogorski građani i sami tre bali zalagati i vršiti pritisak na sve političke stranke. Dok se otvorena pitanja Sud skog savjeta i Ustavnog suda ne riješe u skladu s onim što su preporuke Venecijanske ko misije i Izvještaja o napretku Crne Gore, teško je očekivati zatvaranje ključnih pregova račkih poglavlja.

PODGORICA - Budući da je upitan politički kapacitet koalicije koja je već jednom posrnula pod teretom svojih kontradikcija, čini se kako je svrsishodnije pokrenuti proces raspuštanja Skup štine i održati prijevremene izbore. Međutim, aktuelni razvoj događaja daje na slutiti kako ova nova/stara skupštinska većina ne žuri raspisati izbore - kaže u in tervjuu Pobjedi izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru i bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Tonino Picula. Ističe da je 43. vlada izmijenila najavlje ne prioritete, obnovila stra načka sukobljavanja, poja čala političku polarizaciju i otuđila partnere u Briselu i Vašingtonu.

POBJEDA: Prošle su dvije godine od kada smo poslije 30 godina promijenili vlast. Postavlja se pitanje da li su išta uradile ove dvije vlade, osim što su vodile zemlju unazad?

PICULA: Kad su prije dvije godine održani parlamentar ni izbori pozdravio sam nji hov rezultat zbog niza razloga. Promjena vlasti u redovnim izbornim ciklusima je poka zatelj zdravlja demokratije i snage institucija. Tada je Cr na Gora taj test položila, biv ša vladajuća stranka je prizna la poraz i sudjelovala u mirnoj tranziciji. Međutim, u prote

POBJEDA: Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović se gotovo svakodnevno obrušava na Pobjedu, našeg urednika i pojedine medije da su povezani sa kriminalnim kla nom - crta mete novinarima. Nikada se nijedan evropski premijer nije ovako ponašao prema medijima. Kako komentarišete ovaj pritisak na medijske slobode s obzirom na to da je prisutan muk iz Evropske unije?

Kraj mandata ove komisije i ovog saziva Evropskog par lamenta je u maju 2024, a Cr na Gora treba zatvoriti još 30 od 33 poglavlja. Dakle, važno je početi zatvarati pregova račka poglavlja, a ne zatvara ti prostor za prijeko potrebni dijalog u zemlji.

Izvjestilac EP za Crnu Goru Tonino Picula tvrdi da se 43. vlada otuđila od Vašingtona i Brisela

pregovaračkih poglavlja 23 i 24. U izvje štajima o napretku Crne Gore, kao i jav nim nastupima, dosljedno tu činjenicu predstavljam kao jedan od temeljnih pokazatelja o tome u kakvom je stanju cjelokupno društvo. Politika, pogotovo ona koja ima odgovornost vlasti, mora prostor medijskih sloboda štititi, a ne ugrožavati.

PICULA: Jasno je da refor me koje bi crnogorsko sudstvo i državne institucije trebale učiniti snažnima i nezavisnim

Prva vlada formirana nakon izbora 2020. go dine, u kojoj je sadašnji tehnički premijer bio potpredsjednik, nije uspjela opravdati oče kivanja da će efikasno nastaviti crnogorski put u EU. Tadašnja vlada juća većina u Skupštini cijelo je vrijeme bila minimalna i opterećena sukobima, pa je oprav dano sumnjati ako će slična većina ponovno sastaviti novu vladu, kako će i koliko dugo funkcionisati

PICULA: Najodgovorniji mo raju voditi računa da aktuelna kriza međustranačkih odno

POBJEDA: Vi i Vaše evrop ske kolege ste više puta pozivali na reforme u pra vosuđu kao uslov napretka ka EU. U ovom trenutku mi nemamo glavnu stvar u pravosuđu, nemamo Ustav ni sud, nemamo Sudski savjet. Sa ovim prazninama u pravosudnom sistemu možemo li da idemo napri jed ka EU ili bilo gdje?

Pokrenuti raspuštanje Skupštine i prijevremeneodržatiizbore

PICULA: Prva vlada formira na nakon izbora 2020. godi ne, u kojoj je sadašnji tehnički premijer bio potpredsjednik, nije uspjela opravdati očeki vanja da će efikasno nastaviti crnogorski put u EU. Tadašnja vladajuća većina u Skupštini cijelo je vrijeme bila minimal na i opterećena sukobima, pa je opravdano sumnjati ako će slična većina ponovno sasta viti novu vladu, kako će i koli ko dugo funkcionisati. Kada je premijer Abazović us pio sastaviti manjinsku vladu i osigurati za nju podršku, od nosno kad je predstavio sastav vlade u kojoj su odabrani ne ki članovi s doista evropskim profilom i iskustvom, pretpo stavljao sam da će zastoji po stupno biti prevladani, da će cijeli reformski proces biti fo kusiran na ubrzavanje evroin tegracijskih procesa i zatvara nje pregovaračkih poglavlja, posebno onih vezanih za re forme javne uprave i pravo suđa, borbe protiv korupcije. Umjesto toga, 43. vlada je iz mijenila najavljene prioritete, obnovila stranačka sukoblja vanja, pojačala političku po larizaciju i otuđila partnere u Briselu i Vašingtonu.

POBJEDA: Što je, prema Vašem mišljenju, rješenje za izlazak iz ove političke krize? Izbori ili još jedna manjinska vlada ili tehnič ka?

PICULA: Ista formacija je već jednom imala priliku koju nije bila u stanju iskoristiti. Osim toga, barem po najavama, no va/stara većina najavljuje na stavak međustranačkog suko bljavanja, a ne potragu za širim konsenzusom da se rješe na gomilani problemi. Primjetno je da se u tom političkom spo razumu pitanje evropskih in tegracija navodi tek pri kraju liste prioriteta.

u proteklom razdoblju izgubljeno je previše vremena: Tonino Picula

Kad se uzme u obzir odnos DF-a prema akomodiranjejiintegracijama,evroatlantskimruskojagresinaUkrajinuilibezuslovnointeresa

jevremene izbore. Međutim, aktuelni razvoj događaja da je naslutiti kako ova nova/sta ra skupštinska većina ne žuri raspisati izbore.

Odgovornost vlasti je da prostor medijskih sloboda štiti, a ne da ga ugrožava

POBJEDA: Nakon izgla savanja nepovjerenja Aba zovićevoj vladi, rekli ste da crnogorska politika mora odlučiti nastavlja li u smje ru evropskih integracija ili će postati potrošna roba ru skih i srpskih interesa. Da li to znači da ste Abazovićevu vladu i njega samog vidjeli kao nekoga ko radi protiv crnogorskih nacionalnih interesa. Da li ste razočara ni njegovim učinkom?

PICULA: Najoštrije osuđujem svaki pokušaj političkog ili nekog drugog pritiska na novinare i medije u Crnoj Gori, od koga god da dolazi. Upravo su sloboda medija i pravo novinara na nezavisno djelovanje neki od ključnih preduslova za zatvaranje presudnih

sa ne preraste u ozbiljnu po litičku i institucionalnu kri zu s nepovoljnim uticajem na ekonomske prilike što bi mogli najviše osjetiti građani.

Budući da je upitan politič ki kapacitet koalicije koja je već jednom posrnula pod te retom svojih kontradikcija, čini se kako je svrsishodnije pokrenuti proces raspušta nja Skupštine i održati pri

M. JOVIĆEVIĆ

Kako komentarišete igno risanje poruka koje dolaze iz Brisela da DF nije par tner na evropskom putu?

klom razdoblju izgubljeno je previše vremena. Uglavnom smo svjedočili političkim kon fliktima, često upravo između onih političara i stranaka koje su se koalicijski obavezale na programsku saradnju. Dosta se i eksperimentisalo. Naža lost, bez ključnih rezultata.

POBJEDA: Stara parla mentarna većina se sastaje i dogovara sastav nove vlade. Demokratski front će sva kako biti dio te vlade, jedan od lidera Andrija Mandić se već nudi da bude premijer.

OtVArAJU PUt bUdUćIm PArtNErImA: Potpisnici sporazuma

PODGORICA – Demo kratska partija žanimazajedničkojjučeberalnademokratskaSocijaldemokrate,socijalista,SocijalpartijaiLipartijapotpisalesukoalicionisporazumolistinaizboriuTivtu,kojićebitiodr23.oktobra.

Uz taj uslov Demokrate su i predložile da žene budu na čelu Skupštine i Vlade, ali i da taj prijedlog isključuje Dani jelu Đurović (SNP) na funk ciji predsjednika parlamenta. Poslanik Demokratske Crne Gore Dragan Krapović kazao je nakon sastanka da je bilo poma ka u pregovorima, te da je sasta nak bio konstruktivan. Istakao je da je njihov prijedlog da na čelu Skupštine i Vlade budu žene, ali i da su stranke koje su potpisale sporazum sa DPS-om izgubile pravo da predlažu kan didate za čelne funkcije.

Sporazumom, koji su potpi sali lideri opštinskih odbo ra DPS-a, SD-a, SDP-a i LP-a, Dubravka Nikčević, Zdrav ko Mitrović , Aleksandar Đurović i Vatroslav Belan, definisan je i način izlaska na te izbore kao i postizborna sa radnja u vršenju vlasti u Tivtu. - Aktuelni politički ambijent kao i namjera da se Tivat razvi ja na građanskom, proevrop skom konceptu, na dugoroč no stabilnim osnovama bili su osnov za formiranje koalicije i definisanje četvorogodišnjeg izbornog programa – saopšte no je iz te koalicije.

Potpredsjednik Vlade Raško Konjević u zvaničnoj posjeti

Zajedno za proevropskigrađanski,Tivat

Navodi se da će se za povjere

Vjerujemo da je to put da Crna Gora krene naprijed i da se ide u demontažu režima. DCG ni je iznijela nijedno ime niti insi stirala na imenima na sastanku – istakao je Krapović.

DPS, SD, SDP i LP potpisali koalicioni sporazum uoči tivatskih izbora

- Mislimo da Uri i SNP-u ne pri pada pravo da predlažu premi jera i predsjednika Skupštine jer su jednom rušili većinu. De

3Neđelja, 11. septembar 2022. Politika

nom koja ne vodi dogovoru. -U ovom momentu teško će doći do dogovora s obzirom na apsurdne uslove Demokra ta. Teško je povjerovati da su ti uslovi prihvatljivi bilo kome, rekao je izvor Pobjede. Srđa Pavićević (CIVIS) re kao je nakon sastanka da svo jim potpisom 41 poslanik svje doči da nema mjesta za DPS i Mila Đukanovića - I da je cilj borba protiv orga nizovanog kriminala. Nijesam dobio odgovor na pitanje šta je sporno kod kandidata Aba zovića. Mi ćemo istrajavati na ovome. Nijesmo ultimativni i želimo da se postigne kompro mis. Niko nikoga ne smije da ucjenjuje – kazao je Pavićević nakon sastanka.

DF i Ura hoće svoje lidere, vodepredložileDemokratedaženevladuiparlament

UCJENJIVANJE: Treći sastanak nekadašnje parlamentarne većine završen bez dogovora o čelnim funkcijama, stranka Alekse Bečića ne želi da Ura i SNP predlaže premijera i predsjednika Skupštine

SkUPštINE: Demokrate dolaze na sastanak m.babović Đurović

Kako se dodaje, lokalna upra va mora biti reorganizovana kako bi bila kvalitetna i la ko dostupna građanima, ali i omogućila efikasno sprovo đenje planova razvoja.

Ministar ekonomskog razvoja i turizma i potpredsjednik

Demokratska Crna Gora preko svog predstavni ka Dragana Krapovića izašla sa uslovom da Ura i SNP ne mogu pokrivati čelne funkcije u državi. Demokrate su i predložile da žene budu na čelu Skupštine i Vlade, ali i da taj pri jedlog isključuje Dani jelu Đurović (SNP) na funkciji parlamentapredsjednika

Lider Demokratskog fronta Andrija Mandić kazao je su dati potpisi 41 poslanika vla dajuće većine, da je suština eli minacija povratka DPS-a u bi lo kojoj formi u organe vlasti, te da vjeruje da će već na slje dećem sastanku u ponedjeljak doći do dogovora. - Četrdeset jedan poslanik je jasna većina i poruka DPS-u da ih većina ne vidi u vlasti. Treba slijediti volju naroda i stremi ti dogovoru – poručio je Man dić, nakon sastanka održanog u Podgorici. Nj. Ž – N. Z.

PODGORICA – Zapadni Balkan je pod posebnim iza zovom nakon agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, pa je neophodno da države snaž no sarađuju i obezbijede potreban nivo stabilnosti, saglasili su se potpredsjed nik Vlade Crne Gore za politički sistem i unutrašnju politiku Raško Konjević i potpredsjednica Vlade Re publike Kosovo i ministarka vanjskih poslova i dijaspore Donika Gervala.

Crne Gore iznešene na trećem sastanku partija pobjedni ca izbora 20. avgusta 2020. godine.

mokratska Crna Gora pristu pila je pregovorima u dobroj vjeri, može doći do dogovora. Nadam se da će svi biti dovolj no ozbiljni da iskoristimo ovaj prostor i postignemo dogovor.

destabilizacijeSaradnjomKosovuprotivBalkana

PODGORICA – Treći sa stanak predstavnika neka dašnje parlamentarne veći ne završen je bez dogovora o čelnim funkcijama, jer je Demokratska Crna Gora preko svog predstavnika Dragana Krapovića izašla sa uslovom da Ura i SNP ne mogu pokrivati čelne funk cije u državi.

-Dajte da se uozbiljimo ili da idemo na izbore i prekinemo ovu komediju, poručio je Đurović.

R. P.

prijedlog apsurdan. - Ovaj stav DCG je korak una zad. Prave teren da se dogovor ne postigne. Bez devet poslani ka, ili četiri ili tri, dogovor je ne moguće postići. Nadam se da će Dritan Abazović u pone djeljak dobiti podršku da bude mandatar – istakao je Konatar.

zivirati, da zajednički mogu tražiti odgovore na izazove i poslati jasne poruke iz regiona našim partnerima u SAD, EU, UK i drugim partnerskim drža vama. Kazala je da se suočava mo ne samo sa novim ratom u Evropi nakon 24. februara, već i sa postojanjem „proksija Ru sije u našem region koji su veo ma aktivni u pokušajima desta bilizacije naše države“.

Poslanik Ure Miloš Konatar ekspresno je odgovorio Kra poviću navodeći da je njegov

nje građana boriti zalaganjem za suštinske vrijednosti, bez manipulisanja njihovim emo cijama, sa konkretnim plano vima i njihovim rješenjima. - Pristupaćemo razvoju infra strukture bazirajući se na pro jektima kojima će biti stvarane pretpostavke da Tivat učinimo gradom u kome se može živjeti od turizma i turizmu komple mentarnih djelatnosti - navo di se u saopštenju.

Gotovo smo sigurni da posto ji interesovanje trećih strana, koji nijesu naši zapadni par tneri, koji bi ovu vrstu novih okolnosti mogli da iskoriste za destabilizaciju pojedinih zemalja na Zapadnom Balka nu, a destabilizacija bilo koje zemlje, nažalost, dovela bi do destabilizacije regiona, a to ni Kosovu ni Crnoj Gori nije u in teresu – kazao je Konjević na kon sastanka sa Gervalom, sa kojom se sastao u Prištini, to kom zvanične posjete Kosovu. Gervala je istakla da se sarad nja dvije države može inten

-(Žene) da budu visoke između 165 i 175 cm i vaga ili stri jelac u horoskopu. Kako stari kažu, kada ne želiš dogovor možeš naći 1.000 razloga, napisao je Đurović na Tviteru. Pozvao je na dogovor ili izbore.

UrA PrEdlAžU PrEmIJErA PrEdSJEdNIkA Demokratama: Ajmo da prekidamo ovu komediju i idemo na izbore

I SNP dA NE

- Moramo biti snažniji i naše poruke moraju biti jasne – ista kla je KonstatujućiGervala.odlične bilateral ne odnose u posljednjih 14 godi na, Konjević je kazao da će Crna Gora podržati Kosovo u svakoj inicijativi u kojoj to može, a za koju Kosovo iskaže interesova nje, „želeći na takav način da ra zvijamo i dalje gradimo dobre odnose sa susjedima“. Osvrnuo se i na činjenicu da je u prethodne dvije godine bila mnogo manje prisutna sarad nja dvije države na nivou iz vršne vlasti i iskazao nadu da će ova posjeta, na nivou pot predsjednika Vlade, najvećem u periodu nakon promjene vla sti, biti dobar impuls.

Izvor Pobjede koji je prisu stvovao sastanku kazao je da je, ukoliko Demokrate osta nu pri svojim uslovima, do govor nemoguće postići, jer takav zahtjev smatraju ucje

Dubravka Nikčević, koja pred vodi koalicionu izbornu listu, kazala je da, potpisujući taj sporazum, ujedno otvaraju put budućim partnerima u novoj lokalnoj vlasti, koji bi zajedno sa njima baštinili iste vrijedno sti i upravljali Tivtom na do brobit svih građana i u intere su daljeg razvoja Tivta. R. P.

Izvor Pobjede koji je prisustvovao sastanku kazao je da je, ukoliko Demokrate ostanu pri svojim uslovima, dogovor nemoguće postići, jer takav zahtjev smatraju ucjenom koja ne vodi dogovoru. ,,U ovom momentu teško će doći do dogovora s obzirom na apsurdne uslove Demokrata. Teško je povjerovati da su ti uslovi prihvatljivi bilo kome“ – rekao je izvor Pobjede

Ure Goran Đurović osvrnuo se na zahtjeve Demokratske

4 Neđelja, 11. septembar 2022.Ekonomija

PODGORICA - Bivši zapo sleni Montenegro erlajnza reagovali su na članak ,,Dr žava da plati 5,3 miliona i izabere manje zlo“, objav ljen u listu Pobjeda. Tvrde da je osnivanjem druge kompanije nanijeta velika šteta državi.

ža dodatan motiv da se uz međunarodne povjerioce, partnere, kreditore i donato re nastavi i osnaži investiciona klima i za počne snažni investicioni infrastrukturni procvat - dodaje se u saopštenju. Stabilni izgledi za Crnu Goru odražavaju očekivanja rejting agencije da se optere ćenje javnog duga počne smanjivati od ove godine i da se stabilizuje u narednom pe riodu. Agencija predviđa da će deficit do stići 7,5 odsto bruto domaćeg proizvoda. r. p. stabilne izglede

je imala Njemačka (5,36 od sto), Francuska (4,6 odsto), i Poljska (4,1 odsto). Ovi poda ci se odnose samo na kolek tivni smještaj, dok se podaci, odnosno procjene, za privat ni smještaj, zbog nepouzda nosti, ne objavljuju na Mon statu – kazao je Ratković. Što se tiče cifara kaže da su ,,neuhvatljive“ i na nivou procjena jer nemamo razvi jen informacioni sistem.

Vlada Crne Gore, dodaju, sada ima dvije mogućnosti.

zaposlenih

U decembru 2021. godine, poručuju, To Montenegro je obavijestio Vladu Crne Gore da odustaje od kupovine „čar lija“ zbog nedostatka novca. - Inače, ,,embrajer 4O-AOC“, kodnog naziva „čarli“, je po sljednji let obavio 26 de cembra 2020. godine, kada je parkiran na podgoričkom aerodromu i bio je tehnički ispravan. Nikada nijesmo do bili povratnu informaciju šta je preduzelo tužilaštvo i po licija povodom naše prijave iz oktobra mjeseca. Sada se „čarli“ nalazi na vojnoj sta janci podgoričkog aerodroma i ono što se golim okom mo že vidjeti je da nedostaje je dan motor i prozor na putnič koj kabini – poručuju iz MA.

PODGORICA - Agencija za kreditni rejting Moody’s potvrdila je stabilne izglede Crne Gore, uz zadržavanje ocjene B1, saopšteno je iz Ministar stva finansija.

- Montenegro erlajnz je 2010. godine zaključio ugovor o za kupu vazduhoplova tipa ,,em brajer ERJ 190-200“, upisan u registru 4O-AOC, kodnog naziva „čarli“. Ugovorom je napravljen aranžman finan sijskog lizinga koji podrazu mijeva da MA nakon otplate svih rata (dvadeset i pet - jed na rata iznosi 1.785.036 eura) prelazi u vlasništvo MA. MA je uredno izmirivao obaveze i plaćao 21 ratu sve do 16. janu ara 2021. godine. Nakon već poznatih dešavanja i najave gašenja MA, dokumentaciju ovog vazduhoplova preuzima To Montenegro i MKI na če lu sa ministrom Mladenom Bojanićem, jer je ugovorom

PODGORICA – Ovogo dišnju turističku sezonu, kao i prošlogodišnju, u Crnoj Gori obilježili su tu risti iz regiona što iz ugla prof. dr Rada Ratkovića nije dovoljno za neku du žu sezonu i rentabilne re zultate. Pored toga, i ove godine, kao i prošle, nije bilo strategije i planiranja, a kako sada stvari stoje zbog političkih turbulen cija vjerovatno, po njego vom mišljenju, imaćemo sličnu situaciju i iduće go dine jer pripreme su već trebale da počnu. Kako je istakao dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Bud ve, informacioni turizam u turizmu nije potpun, pa o ciframa govorimo napa met i na osnovu procjena dok je strategija potpuno ignorisana od strane obje prethodne vlade.

- Bojim se da je turizam i ove godine bio zarobljenik po litike. U periodu od maja do septembra prošle godi ne je trebalo da se pozabavi mo pripremom organizova nog turizma za ovu godinu. A to znači da vodimo kam panju ka glavnim turističkim emitivnim izvorima Evro pe - Njemačka, Ujedinje no Kraljevstvo, Francuska, Skandinavske zemlje… De stinacijski da se umrežimo za bolji plasman na organizova no turističko tržište, prima mo studijske posjete glavnih influensera i turoperatora, pregovaramo i ugovaramo sa turoperatorima, provodimo zajedničku promociju na or ganizovanim tržištima… - ka že Ratković podsjećajući da smo mi u to vrijeme bili preo kupirani političkim borbama bez perspektive, smjenom vlade i dugotrajnim prego vorima oko formiranja nove, da bi tako, po njegovim riječi ma, nespremni dočekali po četak rane turističke sezone. - Sezona je stihijski i nepo svećeno pripremana, tako da je tek polovinom jula došlo do većih turističkih tokova, ali najviše iz okruženja (Srbi ja, BiH, Kosovo) koji su uče stvovali sa 42,5 odsto u turis tičkom prometu u julu. Od EU zemalja najveće učešće

Osnivanjem druge kompanije nanijeta ogromna šteta državi

- I drago nam je da je gospo din Radunović napokon pri znao da je napravljena ogro mna šteta državi Crnoj Gori osnivanjem druge avio-kom panije i najavom „gašenja“ MA. A kolika će biti direktna šteta zavisi od saznanja koli ko i šta je država platila kupo vinom dva ,,embrajera“, gdje su dva motora sa pomenutih vazduhoplova, koliko je ne gativno finansijski poslovao To Montenegro (mi procje njujemo više od 10 miliona), a u procjeni bi nam mogao po moći bivši kolega Radunović. Ako je direktna šteta gaše njem MA bila nekoliko dese tina miliona, indirektna šte ta je sigurno mnogo veća, jer je poznato kakav je doprinos MA bio za turističku privre du, dok će bivši zaposleni MA ispasti kolaterala, iako smo otpočetka upozoravali na po gubnost ovakve odluke vlade Zdravka Krivokapića, u kojoj je naš bivši kolega Zoran Ra dunović bio sekretar za sao braćaj – zaključili su u reago vanju. nj. Ž.

- Da se pretvara da je sve ovo ne interesuje, dozvoli vlasni ku Brazilskoj banci – BNDS da odvede „čarlija“ i nakon utvrđivanja koliko je potreb no uložiti novca da bi se avion vratio u ispravno stanje ispo

- Treba pratiti turistički pro met naturalno - broj dola zaka i noćenja na dnevnoj bazi i finansijski promet pe riodično (mjesečno, kvar talno, polugodišnje i godiš nje), kao što to rade druge turističke zemlje Meditera na. One imaju svoje integral ne holističke informacione sisteme, u čemu prednjači Hrvatska sa svojim eVisitor informacionim sistemom, koji je sveobuhvatan i ažuran na dnevnoj bazi za sve vido ve smještaja – kaže Ratković. Upoređuje stanje sa Hrvat skom u kojoj je tokom av gusta boravilo oko milion turista dnevno, a njihov ka pacitet svih vrsta smještaja je takođe milion kreveta. - Kod nas na procijenjeni ka pacitet smještaja od 450.000

Turizam polizarobljenik-Tike

predviđena garancija drža ve Crne Gore da će vazduho plov biti vraćen vlasniku u is pravnom stanju ukoliko MA ne ispuni svoje obaveze pro pisane ugovorom – piše u re agovanju MA.

d.mijatović

stavi račun državi Crnoj Go ri, koji će biti znatno iznad 10 miliona, zavisno od toga da li je i šta je skinuto sa „čarli ja“ dok je bio na podgorič kom aerodromu. Druga mo gućnost je da otkupi „čarlija“ od vlasnika, poskida sa nje ga ono što se može koristiti, a kostur aviona položi u ne kom gradskom parku i da na korišćenje građanima, koji će na kraju svakako platiti štetu, jer se po našem mišljenju ne isplati ulagati i dovesti „čar li“ u ispravno stanje, jer se za taj novac može kupiti ispra van avion – navodi se u rea Ističugovanju.da će se složiti sa biv šim kolegom Radunovićem da je pametnija druga varijan ta – da država plati 5,3 milio na, jer je manje zlo.

Reagovanje bivših MA

Agencija Moody’s potvrdila ocjenu kreditnog rejtinga Crne Gore Zadržavanje ocjene B1 uz

Poslije 2020. godine napravljen je veliki turi stički rikverc, odnosno vraćanje na masovni domaći i vašarski turizam koji ne može generisati turističku održivost ni u ekonom skom, ni u ekološkom, ni u socijalnom smislu –zaključuje Ratković

Bivši zaposleni Montenegro erlajnza na jednom od protesta

vi, a istovremeno ne umanji otpornost unutrašnjeg tržišta kao i unaprijedi in vesticiona atraktivnost zemlje - navodi se u Očuvansaopštenju.kreditni rejting je, kako su obja snili, još jedna potvrda da Vlada vodi od govornu ekonomsku politiku u vreme nima izraženih globalnih osjetljivosti.

- O tome smo iste noći oba vijestili policiju i sektor bez bjednosti aerodroma Podgo rica, a izuzete video-snimke i fotografije uz krivičnu prija vu predali tužilaštvu – navo di se u reagovanju.

Vlada Zdravka Krivokapi ća je u junu 2021. godine, isti ču, dala „zeleno svjetlo“ To Montenegru da za 5,3 milio na otkupi „čarlija“ od vlasnika Brazilske banke - BNDS a To Montenegro obezbijedi osi guranje za vazduhoplov dok je na zemlji. U oktobru 2021. godine, dodaju, MA u steča ju je putem video-nadzora koji je instaliran na hangaru na podgoričkom aerodromu, primijetio kako u „sitne sate“ poslije ponoći N. N. lica neo vlašćeno i nezakonito vrše ne ke radnje na „čarliju“.

- Predvidiv i transparentan rad državnih institucija doprinio je većoj otpornosti javnih finansija usljed eksternih šoko va, stoga potvrda očuvanja rejtinga pru

Prof. dr Rade Ratković, dekan niskoplatežnihPostaliFakulteta

- Ministarstvo finansija pozdravlja nasta vak uporedive ocjene kreditnog rejtinga Crne Gore, jer potvrđuje kontinuirane napore poreskih obveznika, crnogorske privrede, organa državne uprave i siste ma regulatornih institucija da se uveza nim aktivnostima isprate eksterni šoko

na tekst ,,Država da plati 5,3 miliona eura i izabere manje zlo“

d.malidžan

VAŠARSKIHDOMINACIJABAZARA

nude sa naglaskom na hotele i kampove, infrastrukturno sređivanje destinacije, eliminisanje vašarskih oblika turističke ponude, zaustavljanje izgradnje sekundarnih stanova…

niskoplatežnih gostiju

Bojim se da je turizam i ove godine bio zarobljenik politike. U periodu od maja do septembra prošle godine je trebalo da se pozabavimo pripremom organizovanog turizma za ovu godinu. A to znači da vodimo kampanju ka glavnim turističkim emitivnim izvorima Evrope - Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Skandinavske zemlje… - kaže Ratković

Ponavlja se primorska turistička slika s početka 90-ih godina prošlog vijeka koju smo de nisali pošalicom ,,Od Ulcinja do Igala sve je vašar do vašara“. U takvoj strukturi ne mogu doći do izražaja nesumnjivo kvalitetni restorani i klubovi koji su praktično izgubljeni u moru bo ponude koja se prilagođava većini – kaže Ratković

Oporavak je, po njegovim riječima, počeo u drugoj deceniji ovoga vijeka, kada se počeo obnavljati evropski turizam u Budvi, ali uz značajnu primjesu regionalnog i ruskog tržišta.

Digitalizacija turizma izazov promocije

- On, međutim, nije saobraćajno otvorio Crnu Goru, i sjever i jug, prema glavnim emitivnim izvorima Evrope. To bi mogao internacionalni auto-put (jadransko –jonski), koji je došao do Ploča u Hrvatskoj. Taj auto-put, kada se jednog dana završi, proći će i kroz Crnu Goru, povezujući zapad i istok Evrope i uvodeći na velika vrata moto – turiste i u Crnu Goru i Albaniju. Crna Gora, shodno master planu razvoja turizma do 2020. godine treba da bude povezana brzim cestama od Primorja do sjevera, kao i mrežom planinarskih puteva koji bi povezivali atraktivna turistička mjesta i podstakli razvoj tematskog turizma, posebno agroturizma. Sa ovakvom infrastrukturom i ponudom intenziviraće se turistički tokovi ka središnjem i sjevernom dijelu Crne Gore – kaže Ratković. Taj proces je, dodaje on, već počeo, iako u uslovima nedostatne infrastrukture i nedovoljne državne podrške razvoju tematskog turizma u kontinentalnom, pa i u primorskom zaleđu, odnosno dijelu Crne Gore.

Po njegovim riječima postali smo destinacija niskoplatežnih gostiju.

PUNO GOSTIJU KOJI MALO TROŠE: Gužva na budvanskoj plaži

Otvaranje auto-puta, odnosno njegove prve faze, kako ističe Ratković, približilo je Kolašin Podgorici, Cetinju i Primorju, i obrnuto.

- Sa takvom strukturom smještaja realna je dominacija jeftinog restoraterstva i vašarskih bazara i, pride, napadna, preglasna i nekvalitetna zabavna, naročito muzička ponuda. Ponavlja se primorska turistička slika s početka 90-ih godina prošlog vijeka koju smo definisali pošalicom ,,Od Ulcinja do Igala sve je vašar do vašara“.

5Neđelja, 11. septembar 2022. Ekonomija Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, tvrdi da je napravljen veliki turistički rikverc

Postali smo niskoplatežnihdestinacijagostiju

Kako je istakao Ratković, promocija u turizmu je kompleksan sistem u čijoj je osnovi proizvod, pa slijedi cijena, kanali prodaje i sama promocija. - Besperspektivna je promocija lošeg proizvoda ili cijena, koje ne odražavaju vrijednost proizvoda, kao i ona koja nije prilagođena kanalima prodaje. Kada se sve to uskladi onda komuniciranje sa tržištem se maksimalno koncentriše na digitalne kanale promocije, koje koriste svi učesnici u turističkom lancu vrijednosti. Digitalizacija turizma je izazov za sve instrumente marketing miksa, a ne samo na promociju i tržišno komuniciranje –poručuje Ratković.

- Budva je u turistički svijet ušla na velika vrata preko grad hotela ,,Sv. Stefan“ još 1960. godine. Strateška vizija Budve je bila pozicioniranje po modelu vodećih ljetovališta na Mediteranu, kao što su Dubrovnik, Opatija, Nica, Sen Trope… Dok je pratila tu viziju izrasla je u jedan od vodećih turističkih centara na Jadranu i ,,narasla“ na jednu od najbogatijih opština u bivšoj SFRJ (druga u Jugoslaviji, iza opštine Centar, Maribor, Slovenija). Turistički regres Budve počeo je početkom

do 500.000 kreveta procijenjeni broj turista, prema izjavama zvaničnika, je bio oko 140.000 dnevno!? Ovim pokazateljima ne treba komentar. Vjerovatno je broj turista znatno veći, ali nemamo sistem da ih registruje, a ko nije registrovan nije prepoznat kao turista – objašnjava Ratković.

A planovi su, ističe on, bili drugačiji. Budva više nije crnogorska metropola turizma po načinu kako se odvija sezona.

90-ih godina kada se počela srozavati na nivo masovnog turizma sa naglaskom na vašarsku ponudu i sekundarne stanove i kuće, primarno orijentisana na pauperizovano domaće tržište (Srbija i Crna Gora) – kaže Ratković.

- Poslije 2020. godine napravljen je veliki turistički rikverc, odnosno vraćanje na masovni domaći i vašarski turizam koji ne može generisati turističku održivost ni u ekonomskom, ni u ekološkom, ni u socijalnom smislu – zaključuje Ratković.

N. KOVAČEVIĆ

Po njegovim riječima, niskoplatežne ili niskobudžetne turiste determiniše sama struktura naše ponude, posebno smještaja, đe dominira privatni smještaj, a posebno sekundarni smještaj, tako da je glavna ponuda soba ili stan plus marketi.

dužili, prema riječima našeg sagovornika, rješenje je u našoj marketing strategiji iz 2018. godine, koju su radili španski eksperti po narudžbi Ministarstva održivog razvoja i turizma. - Primjena te strategije je trebalo da počne 2019. godine, ali je to osujetila narastajuća politička kriza u Crnoj Gori i pandemija kovida-19. Strategija je potpuno ignorisana od strane obje vlade, koje su birane i opozvane u prethodne dvije godine. Sistem vrijednosti, koji su promovisale prethodne dvije vlade, a koji je primarno orijentisan na realizaciju političke agende Crkve Srbije i srpsko – albanske regionalne inicijative ,,Otvoreni Balkan“, koje su, u suštini, antipod evroatlantskim integracijama koje podržava, prema istraživanjima javnog mnjenja, skoro 80 odsto građana Crne Gore. Turističku sezonu možemo bitno produžiti dominantnom penetracijom na najjača evropska turistička tržišta, posebno organizovana tržišta koja mogu osigurati sezonu od šest mjeseci – tvrdi Ratković dodajući da tim tržištima treba prilagoditi turističku ponudu tj. rekonstruisati smještajne po-

U takvoj strukturi ne mogu doći do izražaja nesumnjivo kvalitetni restorani i klubovi koji su praktično izgubljeni u moru bofl ponude koja se prilagođava većini – kazao je Ističe,Ratković.akose ovakva struktura u dogledno vrijeme bitno ne promijeni, onda će turizam Crne Gore prilično izgubiti svoj ekonomski smisao i Kakoznačaj.naglašava ne možemo se baš mnogo hvaliti ni strukturom turističke tražnje prije korone, iako je bila neuporedivo bolja nego danas. - U strukturi turističke tražnje 2019. godine u kolektivnom smještaju su najjača emitivna turistička tržišta Zapadne Evrope učestvovala sa 35 odsto (prije 90-ih prošlog vijeka od 70 do 80 odsto), ali je srpsko i rusko tržište u kolektivnom smještaju bilo oko 25 odsto (Rusija 14 odsto, Srbija 11 odsto). Drugdje na Mediteranu rusko tržište je učestvovalo između četiri i šest odsto. Mi treba da se dominantno vratimo na najjača emitivna tržišta Evrope, kao ostale turističke zemlje Mediterana – smatra Ratković. Špic sezona nam je sve kraća kao i sezona, a da bi je pro-

ZNAČAJ AUTO-PUTA

PODGORICA- Centar za građansko obrazovanje odao je po čast nastadalima u logoru Mamula tokom Drugog svjetskog rata. Oni smatraju da su transformacijom tvrđave Mamula, na ostrvu Lastavica, iz nekadašnjeg koncentracionog logora u luksuzni hotelski rizort ponižene žrtve okupatorske repre sije u XX vijeku.

Određeno

-Nažalost, u Crnoj Gori imamo hronični nedostatak svijesti dono silaca odluka o potrebi uspostavljanja kulture sjećanja, ali i general no kulture ljudskih prava kada su u pitanju stradanja građana i gra đanki usljed ratnih dešavanja. Dodatno, pravosudne institucije su zanemarile procesuiranje ratnih zločina i preispitivanje predme ta koji su bili u njihovom radu prije mnogo godina, a koji se nijesu okončali utvrđivanjem odgovornih niti pravdom za žrtve i njihove porodice. Na ovo uporno ukazuju relevantne nevladine organizaci je i međunarodne institucije, upozoravajući da bez adekvatnog suo čavanja sa prošlošću i kulture sjećanja nema istinske demokratiza cije i evropeizacije društva – navodi se u saopštenju CGO. -Odnos prethodnih vlasti prema Mamuli, kao antifašističkom strati štu, nije odlika zrelog društva niti su u ovom slučaju političke struk ture koje su odlučivale o ovom objektu pokazale privrženost anti fašističkim tekovinama. Takođe, izgubljeno je nekoliko šansi da se osigura adekvatna zaštita tog istorijski važnog lokaliteta, a i obez bijedi njegova održivost u javnom interesu – dodali su. -Podsjećanja radi, CGO se zalagao za osnivanje memorijalnog cen tra Mamula, kako bi ovaj lokalitet postao dio obrazovnog sistema i posebne ponude obrazovnog turizma. Na ovaj način bi se omogu ćilo novim generacijama da uče o istoriji i antifašističkoj borbi, ali i turistima iz drugih država da uče o našoj prošlosti koja je važna i sa aspekta oblikovanja modernog crnogorskog društva. Nažalost, takvi zahtjevi su potpuno ignorisani, na komemorativnim skupo vima koje antifašistička udruženja godinama organizuju, i na koji ma je i CGO-a redovno učestvovao, nikada nije bilo predstavnika izvršne vlasti, što je bila takođe loša poruka. Crnogorsko društvo, a posebno institucije sistema, moraju čuvati od zaborava slavnu an tifašističku borbu uz poštovanje prema herojima te borbe, kao i žr tavama fašističke ideologije – zaključili su iz Centra za građansko obrazovanje. r. p.

PODGORICA – Velika sreća i još veća upornost članova barske Službe spašavanja Aca Vulevića i Dragana Radanovića dopri nijela je da, nakon dan i po potrage budu pronađena dvojica stranih državljana čiji se tandem paraglajder srušio nedugo nakon polije tanja ispod planinskog vrha Vrsute sa kojeg su uzletjeli u četvrtak predveče. Njemački državljanin Štefan Hajman i Rus A. M. koji je pi lotirao paraglajderom hos pitalizovani su rano ujutro u subotu oko tri sata, nakon što ih je kombinovani tim bar skih spasilaca-vatrogasaca uz podršku policije doveo do ljekara. Prema momžandokupomoćikeraglajderažavljanininformacijama,nezvaničnimnjemačkidrkojijeupadupazaradiovišestrupovredenakonukazaneuBaruprebačenjeKliničkicentarCrneGore,jeruskidržavljaninzadrubarskojbolnicisaprelonoge.

Tandem na paraglajderu nestao je iz vidokruga u četvrtak oko 18 sati, kada su se uprkos najavi lošeg vremena otisnuli sa Vrsute. Službe spašavanja alarmirane su tek kasno te večeri, što nije dalo prostora za potragu. U petak su kiša, vjetar i niska oblačnost sveli preglednost terena na minimum. Kada je zvanična potraga okončana do poboljšanja prilika, dvojica spasilaca riješili su da ne čekaju jutro i uprkos nemogućim uslovima - još jednom provjere vrh planine...

nestali iz vidokruga.

U potragu su u petak tokom dana pored barske Službe za štite i spašavanja, bili uklju čeni i helikopter Vojske Crne Gore, službenici Centra bez bjednosti Bar, kao i Sektora granične policije i rendžer ska služba Nacionalnih par kova koja je pregledala nad zorne kamere ne bi li došla do podataka koji bi usmjerili spa sioce na pravi trag. Prema procjeni jednog od stručnjaka sa kojima smo razgovarali, mnogo je fakto ra moglo uticati na nestanak i pad paraglajderista, ali ključ ne su: nepoštovanje najave lo ših vremenskih uslova, nepo sjedovanje mobilnih telefona ili uređaja za lociranje, kakve, recimo, koriste planinari. Agencija za civilno vazduho plovstvo propisuje da se let pa raglajdera, posebno tandema, može se obavljati samo po po voljnim vremenskim uslovima i nikako po kiši, vjetru ili magli. Polijetanje i slijetanje moraju se obavljati na najmanje 150 metara udaljenosti od ljudi i Premaobjekata.pravilima Agencije, pi lot tandem paraglajdera mora da posjeduje dozvolu, ljekar sko uvjerenje, potvrdu o spo sobnosti za obavljanje letova sa putnikom, procedure o na činu i sadržaju informisanja putnika, kao i potpisanu izjavu u skladu sa pravilnikom ACV. Nerijetko, u praksi se često do gađaju improvizacije, a para glajderisti oglušuju o pravila i propise koji doprinose bez bjednosti. I. p.

Odlučili su da po lošem vre menu, magli vjetru, kiši i gr mljavini samoinicijativno pretraže vrh Vrsute pritisnut maglom, a da ne izlažu druge kolege riziku ukoliko se po tvrdi da od traga nema ništa.

potraga

- Postupajući po prijavi R. T. (18) iz Nikšića, u kojoj je naveo da su ga 7. septembra oko 21.30 časova u neposrednoj blizini jednog motela u Nikšiću fizički napala dva lica zadajući mu više udaraca u predjelu glave i tijela, pripadnici policije su locirali i lišili slobode dvije osobe –saopšteno je iz Uprave policije. Osumnjičeni D. N. i F. N. privedeni su kod državnog tužioca u Osnov nom državnom tužilaštvu u Nikšiću, koji im je odredio zadržavanje do privoda sudiji za istragu. Kako se vidi na snimku, koji kruži društvenim mrežama i traje 41 se kundu, trojica mladića sjede na trotoaru. Dva mladića i jedna djevoj ka su u neposrednoj blizini. U jednom trenutku prilazi automobil i iz njega izlaze tri osobe, od kojih jedna ima kontakt sa djevojkom. Jedan od petorice mladića okomio se na momka koji je sjedio sa dva prijatelja i ošamario ga tri puta. Iako snimak nema tonski zapis, po ge stikulaciji se može zaključiti da momak viče na mladića koji sjedi i pri ma šamare. U jednom trenutku jedan od napadača koji je stajao iza le đa žrtve udara ga nogom po leđima i to četiri puta. Sve vrijeme mladić mirno sjedi. Dok ga dvije osobe tuku, ostali ne reaguju. Nj. Ž.

StopApelobrazovanja,daMjestaDvijenasilničkogzadržavanjeimzbogponašanjaosobeuhapšeneuNikšićustradanjatrebabududioistorijeianezabaveCentrazagrađanskoobrazovanjekadarsnimkanadzornekamere

Tijane Mehović, koja je uka zivala na logičan ishod neu spjelog leta, odnosno paraglaj derista koji su u blizini Vrsute

Ispostavilo se da ih je osje ćaj poslužio – na 150 metara od vrha, oko 23.30 sati, naiš li su na dvojicu nevoljnika či ji se paraglajder srušio među -Kadastijenama.smo ih našli, nijesmo znali ko je srećniji, oni ili mi.

Trenutak kasnije uslijedila je briga – kako ih izvući i bez komplikacija dopremiti do Hitne pomoći – kazao je Vu Nakonlević. toga priskočile su ko lege iz Službe spašavanja i tim od desetak ljudi u veoma teš kim uslovima izveo je do kra ja spasilačku akciju.

NIKŠIĆ - Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ u Nikšiću lišili su slobode Duška Nenezića (45) i Filipa Nene zića(20) zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje.

Uprkos velikom nevremenu nakon dan i po potrage na Vrsuti pronađena dvojica nestalih barskihspasilaParaglajderistestranacaupornostvatrogasaca

nije dalo prostora za efektiv nu potragu. U petak su kiša, vjetar i niska oblačnost sveli preglednost terena na mini mum, a prema riječima spasi laca, vjerovatnoću da će strani državljani biti pronađeni – na potragu „igle u plastu sijena“. Prema dostupnim podacima, paraglajderisti kod sebe nije su imali mobilne telefone, niti neki drugi uređaj koji bi omo gućio pozicioniranje, sem ra dio-stanice, ali preko nje nije ostvaren kontakt s njima.

Bila je to ista ekipa koja je to kom cijelog ljeta uskakala u vatru braneći od požara i ljud skog nemara imovinu i šume u barskoj Podsjetimo,opštini.paraglajderisti su nestali iz vida njihovim prija teljima u četvrtak oko 18 sati, kada su se uprkos najavi lošeg vremena otisnuli sa poletiša na toj planini u barskoj opštini. Službe spašavanja alarmira ne su tek kasno te večeri, što

Prema pravilima Agencije, pilot tan dem paraglajdera mora da posjeduje dozvolu, ljekarsko uvjerenje, potvrdu o sposobnosti za obavljanje letova sa put nikom, procedure o načinu i sadržaju informisanja putnika, kao i potpisanu izjavu u skla du sa pravilnikom ACV. Nerijetko, u praksi se često događaju improvizacije, a paraglajderisti oglušuju o pravila i propise koji doprinose

Spasiocibezbjednostiuakcijiunoćiizmeđu

6 Neđelja, 11. septembar 2022.Hronika/Društvo

petka i subote

Kako je Pobjedi potvrdio Aco Vulević iz barske Službe spa šavanja i zaštite, on i kolega Radanović su u petak veče, oko 22 sata, odlučili da ispitaju ne provjerenu informaciju koja bi mogla da pomogne u loci ranju dvojice paraglajderista. Iako su tokom petka čitavog dana učestvovali u potrazi, Vulević je kazao da nijesu ima li mira a da ne provjere infor maciju, odnosno svjedočenje koje su dobili od sugrađanke

provjera

-To je bio okidač da pokušamo još jednom, ne čekajući jutro, da ih pronađemo. Prvi put to ga dana imali smo neki kon kretan trag koji je ukazivao na moguću lokaciju umjesto pre trage široke zone i nagađanja da li ih je vjetar odnio ka Ska darskom jezeru, Albaniji, Vo lujici... ili ko zna gdje – kazao je Vulević Pobjedi.

UCG i Etički komitet nemaju zahtjeve od pojedinaca da se u određenim radovima preispita kršenje akademskog integriteta

- Ovaj saziv EK baš kao i prethodni vrlo ozbiljno pristupa svojim zadacima i u skladu sa tim u narednom periodu će da pokrene niz inicijativa za izmjenu ne samo ovog već i Zakona o visokom obrazovanju koji je na našu sreću trenutno u nacrtu. Sve to želimo da uradimo da bi dodatno osnažili akademsku čestitost u smislu preuzimanja mjera koje moraju da uslije de prilikom otkrivanja njenog kršenja – rekla je ona.

Sa Univerziteta kažu da o vid ljivim rezultatima i pomacima

Kurs je namijenjen studentima koji tek počinju da se upo znaju sa karakteristikama akademskog pisanja i pišu svoje prve pisane radove. Studenti, u okviru ovog onlajn kursa, mogu da polože test o akademskom integritetu, te da sertifikat o položenom testu prilože svom studentskom dosjeu.

7Neđelja, 11. septembar 2022. Društvo

Etičkog komi teta prof. dr Mara Šćepano vić rekla je nedavno Pobjedi, između ostalog, da je eviden tno da EK nije dobio niti jed nu prijavu o kršenju akadem skog integriteta koja se odnosi na period od septembra 2019.

polažu test o akademskom integritetu

u oblasti akademskog integri teta govori pohvalna nagrada Savjeta Evrope za „Holistički pristup akademskom integri tetu“, kao i Sertifikat u oblasti akademskog integriteta, koji dodjeljuje Međunarodni in stitut za istraživanje i djelo vanje protiv akademske pre vare i plagijarizma u Ženevi, dobijen uz podršku Savjeta -Evrope.Izaovih nagrada stoji inten zivan rad na podizanju svije sti o značaju akademskog inte griteta, promovisanju dobrih akademskih praksi i ukaziva nju na odgovornost svih člano va akademske zajednice, ka ko akademskog osoblja tako i studenata i zaposlenih. Po tom, organizovani su i brojni seminari, treninzi, obuke za akademsko osoblje, admini strativno osoblje i studente, vebinari, prezentacije za stu dente - rekli su oni.

Ništa se ne postiže time što se studenti, istraživači ,,čuvaju pod staklenim zvonom“. Oni su u konkurenciji sa kolegama iz regiona i šire. Izloženi su pritisku da moraju da objavljuju u vrhunskim časopi sima radove. Kada se dostigne ta konkuren cija, riješiće se pitanje i plagijata, i profesormogaodopustitiraduložiopojedince.imateNećeakademskepodizanjasvijesti.sedogađatidaprivilegovaneOnajkojetrudiobjavionevjerujemdaćenekogadadođepozicijekojujeondauzme–kažePešić

- Iskreno se nadam da je pr vi razlog dominantan – kaže ObičnoŠćepanović.sepotenciraju takve prijave kada neko nekome lično zasmeta, smatra prof. dr Vladimir Pešić sa Prirod no-matematičkog fakulteta, bivši predsjednik Naučnog od bora UCG, koji se 2020. godi ne našao na prestižnoj Stanfor dovoj listi najboljih naučnika svijeta.

- Kao najstarija i najveća in stitucija visokog obrazovanja, nastavićemo sa već pokrenu tim aktivnostima u oblasti aka demskog integriteta i inicirati nove, s posebnom posvećeno šću studentima jer je važno ne samo da budu uspješni na stu dijama, već i da uspjeh zasnu ju na poštenju, čuvajući aka demski integritet, a sve u cilju stvaranja boljeg i prosperitet nijeg društva – zaključuju oni. N. Đ.

ma iz regiona i šire, i Pešić ka že da ti njihovi vršnjaci imaju nevjerovatne radove.

kurencija, da se povećaju kri terijumi, odnosno ljestvice u pogledu izbora u naučna zva nja, u broju objavljenih rado va u međunarodnim bazama. Ništa se, kaže profesor, ne po stiže time što se studenti, istra živači ,,čuvaju pod staklenim zvonom“. Oni su, navodi da lje, u konkurenciji sa kolega

Kroz rad Centra za unapre đenje kvaliteta na Univerzi tetu su realizovane brojne ini cijative, kao što je, dodaju oni, imenovanje nadležnih lica na fakultetskim jedinicama ko ja će se baviti, između osta log, ovom temom, obučavati i pratiti stanje u oblasti akadem skog integriteta.

Nema razvojaakademskog

Softver preko kog se provjeravaju radovi je dobar, ali profesor Vladimir Pešić podsjeća da ima ograničenja koja su ogromna - prepoznaje samo one radove koji postoje u bazi na našem jeziku. Ostalo što ne može da prepozna – odgovornost je na akademskoj

PODGORICA – Univer zitet Crne Gore ne bilježi nijednu prijavu dostavljenu od pojedinca izvan ove visokoškolske ustanove da se ispita određeni rad kroz softver za utvrđivanje plagijata. Ni Etički komi tet, nacionalno tijelo koje, pored ostalog, provjerava radove koji su odbranjeni van Crne Gore, nema pri java o kršenju akademskog integriteta.

vilegovane pojedince. Onaj ko je uložio trud i objavio rad ne vjerujem da će pustiti nekoga da dođe do pozicije koju je on mogao da uzme – rekao je on. Ponovio je da se kroz podi zanje kriterijuma jedino ,,mo žemo izvući“, jer postoji ,,sta gnacija UCG i uopšte nauke“. - Mislim da su mladi, na kojima treba da ostaje nauka, najveći gubitnici svega ovoga – rekao je prof. Pešić.

demskoj sredini. Pešić kaže da je na svim velikim fakultetima razvijena institucija katedre, koja je osnovna ćelija akadem skog života. Kaže da nemamo dovoljnu kritičnu masu na ka tedrama koja bi mogla sve to da -kontroliše.Tojeosnovni problem koji sprečava da UCG napreduje akademski i naučno – smatra profesor Pešić. Prema njegovim riječima, je dino rješenje za poboljšanje stanja jeste da se poboljša kon

Crnogorski univerzitet nema prijava plagijata

iNicijative

od 12. aprila 2018. godine svi radovi su prošli provjeru Univerzitet Crne Gore

Mara Šćepanović

Sa UCG kažu da je uz podršku Evropske unije i Savjeta Evrope, kroz projekat „Jačanje integriteta i borba protiv korupcije u visokom obrazovanju u Crnoj Gori“, kreiran i onlajn kurs za akademski integritet sa korisnim video-ma terijalom i informacijama o postulatima akademskog integriteta (https://www.akademskiintegritet.ucg.ac.me/).

Predsjednica Etičkog komiteta prof. dr Mara Šćepanović rekla je da je Zakon o akadem skom integritetu napisan ,,nažalost, kao i većina ostalih, kao neka vrsta naše obaveze u sklopu evropskih pridruživanja bez vidne namjere da se i stvarno primjenjuje“.

- Izloženi su pritisku da mora ju da objavljuju u vrhunskim časopisima radove. Kada se dostigne ta konkurencija, ri ješiće se pitanje i plagijata, i podizanja akademske svijesti. Neće se događati da imate pri

Univerzitet je, sudeći prema odgovorima koje su nam do stavili, fokusiran na preven ciju. Redovno provjeravaju jesi li originalni master rado vi, doktorske disertacije, pu blikacije koje izdaju u okviru izdavačke djelatnosti ,,vodeći računa o opštem dobru i oču vanju integriteta akademske zajednice“. Od usvajanja od luke o korišćenju Ithenticate softvera za utvrđivanje plagi jata na Univerzitetu Crne Go re, od 12. aprila 2018. godine, svi radovi su prošli provjeru. Upitani jesu li evidentirali pla gijate, ponovili su da se softver koristi prije svega u kontek stu prevencije. Objašnjavaju da se ispituju radovi prije do stavljanja na uvid javnosti, ka ko bi se, u slučaju da se utvrdi da postoje elementi koji uka zuju na preklapanje tekstova, preventivno djelovalo i obavi le potrebne korekcije.

Ljudi su, prema njenim riječi ma, možda, postali pažljiviji u poštovanju propisa ili se pro sto žale onda kada neko neko me stane na put.

Studentisredini

- Softver se koristi prije svega u kontekstu prevencije i edu kacije u izradi naučnih rado va, poštovanja pravila aka demskog pisanja, pravilnog pozivanja na literaturu kroz citat, parafrazu i rezime – re kli su Predsjednicaoni.

Vladimir Pešić

Mijenjaće zakone

Kaže da je ovo pitanje akadem ske svijesti, etike, da se jedno stavno podrazumijeva da treba da se prijavi nadležnima kada se uoči bilo kakva malverzaci ja. Smatra da još nijesmo dosti gli evolutivni nivo akademskog razvoja. Softver preko kog se provjeravaju radovi je dobar, ali Pešić podsjeća da ima ogra ničenja koja su ogromna - pre poznaje samo one radove koji postoje u bazi na našem jezi ku. Ostalo što ne može da pre pozna – odgovornost je na aka

jućom bolešću tj. o građanininu kao pacijentu kojem je potreb na efikasnija zdravstvena i so cijalna zaštita – ističe Šišović. Ona ističe da mediji imaju od govornost da usaglase izvje štavanje činjeničnom stanju i da izvještavaju u duhu koji ni je stigmatizirajući jer je činje nica da značajan broj korisnika psihoaktivnih supstanci nema iskustva sa kriminalom.

U CAZAS-u, prema riječima Šišović, program smanjenja funkcioniše kroz dvije komponente: kroz rad dva drop in centra i kroz terenski rad.

Ta nevladina organizacija pru ža više usluga osobama koje su pogođene problemom bolesti zavisnosti od alkohola i droga – kako direktnim korisnici ma tako i članovima porodice i partnerima/kama. U okvi ru organizacije funkcioniše program smanjenja štete kao i program podrške mladim, odraslim i starim licima po gođenim zloupotrebom psi hoaktivnih supstanci. Prema njenim riječima, zastoj u snabdijevanju lijeka ogolio je stavove i mišljenja građana i građanki koji su kroz komen tare na društvenim mrežama i portalima situaciju komen tarisali pogrdnim riječima o ovoj populaciji, nerijetko po državajući i ukidanje lijeka i samog programa koji i pored brojnih nedostataka već go tovo dvije decenije u svijetu predstavlja model kojim se da je šanse osobama da se izvuku iz heroinske zavisnosti i konci piraju život na drugačiji način.

i. p. Program direktorka CAZAS-a Sanja Šišović ukazuje na značaj etičkog i izbalansiranog izvještavanja o bolestima zavisnosti i programima podrške

-Imajući u vidu nalaze ovog monitoringa, da se zaključiti da kada su u pitanju izvješta vanja o društveno osjetljivim temama i ranjivim grupama, nije dovoljno samo ispoštova ti etičke standarde već voditi računa o balansu izvora, žan rova i formi u odnosu na kori snike psihoaktivnih supstan ci – smatra Šišović.

-U okviru CAZAS-a postoje već uspostavljena dva drop in centra i to u Podgorici u Baru. Drop in je dnevni centar za korisnike droga u kome, sem glavne aktivnosti zbog koje postoji – razmjena i dobijanje sterilnih igala i špriceva za injektiranje – korisnici imaju mogućnost korišćenja i dru gih usluga. Na raspolaganju su im usluge savjetovanja sa socijalnim radnikom, psihologom i ljekarom kao i usluge lične higijene (tuširanje, pranje i sušenje veša) – navodi sagovornica.

Prevencija i borba protiv stigme traže i drugačiji pristup medija

To, prema njenim riječima, ukazuje na činjenicu da se društveni i politički stavovi o tome kako se odnositi pre ma upotrebi droga veoma ra

preveNcija štete

U okviru pružanja podrške CAZAS-a osobama koje su u fazi oporavka, odnosno od vikavanja, ali i onima koji su, nažalost, i dalje aktivni kori

PODGORICA - Nedavna nestašica lijeka „buprenor fin“, koji se koristi u zamjen skoj terapiji u liječenju zavi snosti od heroina, ukazala je na problem odnosa javnosti i stava zajednice prema pa cijentima koji su, kao i osobe koje koriste droge, veoma stigmatizovana populacija u Crnoj Gori, i to nerijetko i od profesionalaca koji prate ovu oblast – kazala je za Pobjedu Sanja Šišović, program direktorka organi zacije CAZAS.

zastoj u snabdijevanju ogolio stavove: Sanja Šišović Smanjenje štete prepoznato kao strateški odgovor na

snici psihoaktivnih supstan ci, funkcioniše program sma njenja štete koji se odnosi na politike, programe i prakse čiji je cilj smanjenje šteta po vezanih sa upotrebom psiho aktivnih droga kod osoba koje nijesu u stanju ili nijesu spre mne da uđu u proces liječenja. Kompletan program je fokusi ran na prevenciji štete koja na staje, a ne na prevenciji same upotrebe droge, kao i na oso bu koja i dalje koristi drogu. -Smanjenje štete odnosi se na politike, programe i prakse ko je imaju za cilj prije svega sma njenje štetnih zdravstvenih,

Terenski rad je, kaže ona, segment programa smanjenja štete i zasnovan je na pristupu i ostvarivanju otvorene komunikacije sa teško dostupnim grupama – korisnicima droga – kako bi im se obezbijedila podrška i potrebne informacije na terenu.

Značaj terenskog rada i drop in centara

Medijskim izvještavanjem koje je zasnovano isključivo na službenim izvorima o određenim krivičnim djelima povezanim sa upotrebom droga postiže se efekat u kojem društvo stiče sliku o korisniku droga kao kriminalcu, a ne kao građaninu koji živi sa hroničnom recidivirajućom bolešću tj. o građanininu kao pacijentu kojem je potrebna efikasnija zdravstvena i socijalna zaštita – kaže Šišović HIV i droge

Monitoring medija koji je CA ZAS realizovao sa partnerima u okviru PRIME projekta to kom 2021. godine ukazuje da mediji ipak nedovoljno posve ćuju pažnju obradi ovih tema. Ona pojašnjava da je analizom portala u odnosu na zastuplje nost žanrova primjetan ne dostatak medijske inicijative i dominantna promocija ak tivnosti državnih institucija, odnosno navođenje službenih izvora (79-91 odsto) kroz ko je su korisnici psihoaktivnih supstanci predstavljeni kao prestupnici ili zločinci. Takav pristup, smatra Šišović, ne može javnosti dati jasnu sli ku o položaju i problemima ove vulnerabilne grupe, već se razvija indirektna stereoti pizacija, što ide u prilog ocje ni da postoji marginalizacija ove -Medijskimgrupe.

socijalnih i ekonomskih po sljedica korištenja psihoak tivnih supstanci bez nužnog smanjenja potrošnje droge. Smanjenje štete pruža benefi te osobama koje koriste drogu, njihovim porodicama i zajed nici. Pristup smanjenja šte te zasnovan je na snažnoj po svećenosti javnom zdravlju i ljudskim pravima. Program obuhvata razmjenu igala i špri ceva, supstitucionu terapiju, savjetovanje i edukaciju, psi hosocijalnu pomoć i podršku. Ovaj model podrške, prepo znat je brojnim nacionalnim zdravstvenim politikama a iz među ostalog i Nacionalnim strateškim odgovorom za HIV i -Udroge.Evropi se osamdesetih go dina prošlog vijeka prvi put promovisala razmjena igala i supstituciona terapija i od tada postoje kontroverze oko ovog programa. Mnogi i danas vje ruju da su programi smanjenja štete bacanje novca, da jedino pomažu intravensku upotrebu droga i da bi trebalo promovi sati samo apstinenciju u odno su na korišćenje droge – kaza la je Šišović.

izvještavanjem ko je je zasnovano isključivo na službenim izvorima o određe nim krivičnim djelima poveza nim sa upotrebom droga postiže se efekat u kojem društvo stiče sliku o korisniku droga kao kri minalcu a ne kao građaninu ko ji živi sa hroničnom recidivira

rezultati

Naličje problema Šišović je ukazala i na nesenzi bilisano izvještavanje o ovoj te mi gdje su se nerijetko u prilo zima medija jasno vidjeli likovi pacijenata koji su protesto vali prošlog mjeseca u Pod gorici zbog nestašice „bupre -Uloganorfina“.medija u obrađivanju teme bolesti zavisnosti je ve oma velika i veoma važna – od prevencije preko borbe protiv stigme i diskriminacije osoba koje koriste droge – istakla je sagovornica.

8 Neđelja, 11. septembar 2022.Društvo

-Većinazlikuju. država je prihvatila programe smanjenja štete, ma da ne uvijek u potpunosti. Ono što je zajedničko za sve zemlje koje sprovode program je da on daje veoma dobre rezulta te i doprinosi sveukupnoj bor bi protiv zloupotrebe droga. Brojne studije i istraživanja pokazuju da je program sma njenja štete u posljednjih 15 godina u svijetu napravio ve oma značajne pozitivne re zultate, te s tim u vezi se i do kazala tvrdnja da program kao takav ne dovodi do veće stope zloupotrebe droga – kazala je Ključnisagovonica.doprinosi programa su, kaže ona, smanjenje preva lence HIV-a, hepatitisa, polno prenosivih infekcija među in travenoznim korisnicima dro ga, zatim doprinosi smanju ju stepena korišćenja pribora za injektiranje više od jednog puta, doprinosi kontroli i bez bjednom odlaganju medicin skog otpada. Uporedo, omogu ćava postojanje kontakt tačke tj. pristupačnost grupama u ri ziku ka potrebnim servisima, doprinosi smanjenju stigme i diskriminacije, jača povjerenje u postojeće servise i programe u okviru sistema zdravstvene i socijalne zaštite, i pozitivno utiče na inkluziju zavisnika/ca koji su u oporavku kroz uklju čivanje u sam program. Na drugoj strani, nepostojanje ovakvih programa smanjenja štete u punom kapacitetu, mo že, upozorava sagovornica, do vesti do zabrinjavajućih zdrav stveno-socijalnih posljedica, o čemu svedoče iskustva zema lja iz regiona.

Pluralizam medija i osno vana kritika su uvijek dobro došli, ali se oni ne smiju po istovijetiti sa onim stvarima kojima se krše načela i propi si. U tom slučaju mediji mo raju imati sankcije od strane nadležnih institucija – ista kli su iz NapominjuUre. da će od Savje ta AEM-a tražiti sankcije za ovog javnog emitera koji, ka ko kažu, o trošku građana Po dgorice izvještava pristrasno i u interesu određenih poli tičkih elita. Nj. Ž.

više zbog javnog insistiranja na pitanju - od koga je dobio kriptovani telefon sa ,,Skaj“ aplikacijom? Očito, ni lakšeg pitanja, ni težeg odgovora –istakao je OcjenjujePećanin.dasaopštenja Ure izgledaju kao da ih je pisao ministar policije. - To što se brat Dritan osjeća kao da su u njegovim rukama ,,i nož i pogača“ (i tužilac No vović i Dritanova škaljarska ,,braća“) ne lišava ga obaveze da saopštenja Ure ne izgle

Kako se vidi na slici, koju je objavio portal JadranNovi, u Jase novac su stigli aktuelni ministar pravde Marko Kovač, mini star finansija Aleksandar Damjanović, a tu su i predsjednik Opštine Budva Milo Božović, bivši predsjednik Opštine Mar ko Bato Carević i šef kabineta predsjednika Opštine Budva Nikola Jovanović R. P.

Abazovića ,,žulja“

Dritan Abazović

Senad Pećanin

International

medija obavijestiti EU,

Novinar

Montenegro će o progonu nezavisnih američke

- Dobro je da ,,prvi pendrek“ Crne Gore Filip Adžić još ni je počeo hapsiti novinare na koje njegov predśednik upor no huška one koji njega, pre mijera, nazivaju ,,bratom“. Žulja sve više ,,brata Dritana“ Gradska televizija. A ponaj

PODGORICA - Premijera Crne Gore Dritana Aba zovića ,,žulja“ Gradska televizija ponajviše zbog javnog insistiranja na pita nju od koga je dobio krip tovani telefon sa ,,Skaj“ aplikacijom - kazao je za Pobjedu novinar Senad Pećanin, komentarišući namjeru GP Ura da pod nese prigovor AEM-u na programski sadržaj Grad ske RTV.

o tome će ,,tolerantno“, daka ko, odlučiti brat Dritan i ,,prvi pendrek“ – kazao je Pećanin. Dodaje da sa nestrpljenjem očekuje prigovor AEM-u. - Zahvalan sam bratu Drita nu što se, nakon višekratnih javnih poziva svojoj ,,braći“ da mu sa nejake grbače skinu Pobjedu, Antenu M, Portal Analitiku, CDM i M portal, sada tako tolerantno obraća AEM-u da mu ,,završe Grad sku“. Sa velikim nestrplje njem i merakom iščekujem ,,prigovor“ AEM-u brata Dri tana – zaključio je Pećanin. Iz Ure je poručeno da sadržaj ove emisije, ali i informativ ni program ove RTV stanice, koji „da paradoks bude veći plaćaju svi građani glavnog grada“, obiluje stvarima ko je su u suprotnosti sa Zako nom o medijima i Kodeksom novinara Crne Gore.

kongresmene kao i svjetske medije Ponašanje premijera prema Damjanovićliturgiju,PorfirijesaCrnogorskiMinistrinezakonitomedijimaiopasnoslušajuliturgijuuJasenovcuministriuJasenovcusrpskimpatrijarhomslužiprategaiKovač

Tvrde da osim izvinjenja „teh nički mandatar“ nijednom ri ječju ili nekontrolisanom ge stikulacijom kojom ujedno i zasmijava i zabrinjava, nije demantovao ni pisanje M por tala koji kontinuirano objav ljuje prepisku sa ,,Skaj“ apli kacije u kojoj se demistifikuje sprega mafije i lica koja obna šaju najveće funkcije u izvrš noj vlasti, uključujući i samog -premijera.Ostajenam da zaključimo da je Abazoviću napad na medije i prijetnja njihovim gašenjem, nužna odbrana od daljeg ogo lijevanja, tačnije kompromi tovanja jer je najglasniji zago vornik borbe protiv korupcije i kriminala, duboko u tim vo dama, što će se ubrzo i doka

Ocjenjujući da Gradska RTV kontinuirano širi mržnju, ne trpeljivost, neprofesionali zam, podstiče tenzije i izazi va paniku, iz medijskog tima Ure poručili su da će prigovor uložiti na programski sadržaj emisije „Hej, Sloveni“, autora Senada Pećanina u kojem se, kontinuirano targetira pre mijer i predsjednik Ure Dri tan Abazović kojem se im plicira da Crnu Goru vodi u građanski rat, čime se, kako kažu, javnost uzbunjuje, uno si se nemir i panika.

9Neđelja, 11. septembar 2022. Društvo

PODGORICA - Čekajući da se premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović obrati javnosti i uputi izvi njenje zbog targetiranja dijela crnogorskih medija i njihovih novinara, što je izostalo u skladu s neetičkim manirom i dehumanizova nim karakterom v. d. manda tara Vlade Crne Gore, Mon tenegro International ovim putem iznosi svoju najoštri ju osudu beskrupuloznog, drskog, nevaspitanog, pro tivzakonitog, uvredljivog i opasnog narativa Dritana Abazovića - navodi se u sa opštenju organizacije.

zati pred pravosnažnim orga nima - dodaju iz Montenegro IstičuInternational.dasloboda medija i ne smetano transponovanje isti ne, bez obzira na razorno bol ne činjenice koje targetirani mediji iznose, moraju postati ustaljena praksa u demokrat skom društvu, kojem je Crna Gora pripadala prije seinetarce,jaoćevamoniizzakulisnihnihrazuma,meljenihkivatiIzskojeđunarodnimdrugihCDM-a,Mnaraženeboduistomišljenicimaru-pripravniku“upućuje-dvije„apostolsko-mafijaške“dolaskaklikeprethodnevlade.MontenegroInternationaljavniapel„premijeinjegovimdaćemoslomedijaisadavećugroživoteuvaženihnoviGradskeTV,Pobjede,portala,Skale,Analitike,PortalaAktuelnoibranitinasvimmeadresamakoseborezaslobodnomedijnebonadCrnomGorom.togćemedijskognebaodjeehoistine,pravde,utečinjenicaiglasovaaneprijetnji,olovzrnalaži,manipulacijaisajber,,snajpera“kojihDritanAbazovićnišaipuca.Nakraju,obaviještacrnogorskujavnostdaMontenegroInternationalprogonunezavisnihmediobavijestitievroparlamenameričkekongresmeisenatore,kaoievropskesvjetskemedije-zaključujeuobjavi. P.

naše pitanje od koga je kriptovanidobiotelefon

Senad Pećanin o namjeri Ure da podnese prigovor AEM-u na programski sadržaj Gradske RTV i njegove emisije ,,Hej, Sloveni“

- Zahvalan sam bratu Dritanu što se, nakon višekratnih javnih poziva svojoj ,,braći“ da mu sa nejake grbače skinu Pobjedu, Antenu M, Portal Analitiku, CDM i M portal, sada tako tolerantno obraća AEM-u da mu ,,završe Gradsku“. Sa velikim nestrpljenjem i merakom iščekujem ,,prigovor“ AEM-u brata Dritana – zaključio je Pećanin

daju kao da ih je ,,svojim ri ječima“ pisao ministar po licije - onaj koji je onomad, ,,svojim riječima“, obavije stio javnost da je ,,toleran tno odlučio da toleriše slo bodu medija“. Otuda su sad ,,pluralizam medija i osnova na kritika uvijek dobrodoš li“. Dakle, ,,pluralizam medi ja“ očito postoji: tu su Vijesti, RTV CG, IN4S, Pink, Hepi, TV Vijesti, Sputnjik, RTS… a što se tiče ,,osnovane kriti ke“ i šta u nju spada… Eeeeee,

PODGORICA - Patrijarh Crkve Srbije Porfirije boravio je u Jasenovcu gdje je služio liturgiju u Manastiru Svetog Jovana Krstitelja, a povodom praznika Svetih novomuče nika jasenovačkih. Nije samo on stigao u Jasenovac, već i mnogobrojna delegacija iz Crne Gore.

Gradska televizija, kao i Pobjeda, su pod stalnim pritiskom tehničkog premijera

Konačno će Crna Gora i Srbija da postanu svemir ske sile. Indija je povodom svoje 75. obljetnice od ne zavisnosti darovala Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj po jedan ekološki satelit koji će nam iz kosmosa javljati da li su nam vode po rekama, jezerima i na moru čiste. Crnogorski će se zvati „Luča“, a deo je studentskog projekta koji vode Novosađani iz orga nizacije sa upečatljivim nazivom – „Komitet za razvoj svemirskog progra ma“. On u Crnoj Gori ima grupu mlađih entuzijasta. Ništa tako lepo nismo ove godine čuli.

A ŠTO BOG VIDI

Bog vidi da je 31. avgusta 2022. godine, u Karlsrueu, u Ne mačkoj, počeo kongres Svet skog saveta crkava. Završen je 8. septembra. Tamo je bila i Srpska pravoslavna crkva, bar je trebalo da bude, jer su pra voslavne crkve odredile 1998. godine da je 1. septembar Dan Božije kreacije vode koja je simbol fizičkog nastanka ži vota i religiozne čistote (ritual

krštenja pomoću vode). To su prihvatile i mnoge druge cr kve, i zbog toga je vreme odr žavanja ovog kongresa odre đeno poštovanjem te odluke . No, Beogradska patrijaršija ćuti o svom mestu na Kongre su, iako je jedan od glavnih ra zloga za njegovo sazivanje bio ekološko stanje u svetu i sta nje voda, koje je u Srbiji bolno pitanje, a u Crnoj Gori ne mo ra biti manje. Nije nemoguće da je Beograd zauzeo oprezan stav s obzirom na to da je ove godine Svetski savet crkava u junu mesecu - bez glasa pro tiv - osudio Rusku pravoslav nu crkvu zbog podrške najez di Rusije na Ukrajinu, ali je i bio na ivici da predloži obu stavu radnog učešća ove cr kve u Svetskom savetu crka va, što je interno odbijeno bez glasanja, i zatraži „ekskomu nikaciju“ ruskog patrijarha Kirila kao predstavnika svo je crkve u Svetskom savetu cr kava – što je opet interno od bijeno bez glasanja. U stvari, crkve su htele da se uzdrže od svojih anatema iz srednjeg veka iako odaju uti sak da sa krajnjom indignaci jom gledaju na Moskovsku patrijaršiju. Ruska crkva je danas potpuno usamljena u

hrišćanskom svetu. Crkve u Karlsrueu su napustile staru šizmatičku praksu i naglasi le da žele da uđu u dijalog sa Moskovskom patrijaršijom.

ČUDA PERIĆAPORFIRIJA

Tu bistu je osveštao pop Ati la Kovač i nije nemoguće da je patrijarh Perić prolaskom kroz Parlamenat osetio ta mjan oproštaja zločina. Hm, možda nije bilo tamjana, Hor ti je bio kalvinista. Svejedno, Perić je kao Bačvanin morao izbeći da ga u Budimpešti vo de ka kompromitaciji, u šta je morao biti upućen i njegov sa vetnik-pratilac u Budimpešti, vladika bački, Irinej Bulović Šta bi bilo da je patrijarh Po rfirije Perić obavestio Vikto ra Orbana i Doru Duro da će Srpska pravoslavna crkva po dići spomenik mađarskom predsedniku Vlade Palu Te lekiju iz 1941. godine koji se 3. aprila, pre nemačke inva zije na Jugoslaviju 6. aprila, ubio da spere sramotu zbog predstojeće mađarske izda je Sporazuma o večnom pri jateljstvu Mađarske i Jugo slavije koji su 12. decembra 1940. godine potpisali u ime Vlade u Budimpešti grof Iš tvan Čaki i predsednik Vla de u Beogradu Cincar-MarkovićAleksandar ?

Naš satelit

u Novom Sadu , kada je pobi jeno i pod led Dunava bače no ne manje od 4.000 Srba i Jevreja. Kao i za smrt najma nje 20 hiljada zločinački ubi jenih stanovnika Bačke razli čitih nacionalnosti.

Piše: dr Dragan VESELINOV

POGLED SA STRANE

neplaćanje rente. Na svu sre ću, za ovaj, indijski satelit, ne samo Srbija, već i Hrvatska i Crna Gora, izgleda da neće platiti ništa za njegovo slanje u svemir i njegov rad. Nije on ni veliki, svega je 10x10x10 cm, ali je koristan. I Indija će jednom raketom poslati tačno 75 takvih ma lišana na nebo, svih onih ze malja koje je prijateljski hte la podsetiti da je naša planeta, u stvari, jedna država. Ipak, moraće možda da se plate senzorske bove koje će naše države postaviti po vodama i koje će satelitu slati bio-he mijske podatke. No , to je nikakav trošak u odnosu na korist za poljoprivredu, tu rizam, saobraćaj, vodeni svet faune i flore i zdravlje naroda.

Porfirije odlikuje Orbana

Mikloš Horti

Viktora Orbana, najvećeg evropskog saveznika beo gradske kolonijalne politike u jugoslovenskom prostoru. Orban je nazvan braniocem „hrišćanskog sistema vredno sti“, zahvalnim priložnikom Budimskoj eparhiji Srpske

Patrijarh Perić je povukao čudan potez: dozvolio je da ga predsjednik mađarskog parlamenta Laslo Kever povede u turistički obilazak parla mentarnog zdanja u kojem je svega dva dana prije toga u kabinetu potpredsjednice parlamenta, ultra-nacionalistkinje, Dore Duro, otkri vena bronzana bista mađarskog diktatora, admira la i regenta od 1920. do 1944. godine Mikloša Hortija, saradnika Adolfa Hitlera i naredbodavca mađarske invazije na Jugoslaviju 11. aprila 1941. godine

Ovim se rečima Teleki opro stio od Hortija: „Mađarska je pogazila reč o večnom pri jateljstvu sa Jugoslavijom iz kukavičluka. Stali smo na stranu nitkova, bićemo leši nari – najprljavija nacija. Ni sam te sprečio, kriv sam“ –tako stoji u „Istoriji Mađara“

Čekamo da Indija lansira naše satelite da se još bolje upoznamo i vidimo kakvi smo. Ono što već sada vidimo, bez satelitskog pogleda odozgo, je da je Srpska pravoslavna crkva povećala broj konfliktnih tačaka. Sukobila se sa Svjetskim savjetom crkava, sukobila se sa Grčkom pravoslavnom crkvom, sukobila se sa Crnom Gorom i čak se sukobila sa srpskim nacionalistima oko mađarske hortijevske politike Budimpešte. Jedini saveznik joj je moskovski kolonijalni patrijarh

pravoslavne crkve i ojačiva ču prijateljstva Srba i Mađara. Uzgred, kada bi Srbija bila jasna sekularna država fran cuskog tipa, onda crkva ne bi mogla da ima pohvalnice na zvane „odlikovanja“. Drža va bi bila nadležna da odobri bilo kakvo crkveno pohvalji vanje šefa druge države. To je njen posao. Drugim rečima, crkva može da pohvaljuje je dino crkvenjake i vernike u privatnom svojstvu, a država državnike i javne službenike . Patrijarh Perić je povukao ču dan potez: dozvolio je da ga predsednik mađarskog par lamenta Laslo Kever pove de u turistički obilazak parla mentarnog zdanja u kojem je svega dva dana pre toga u ka binetu potpredsednice par lamenta, ultra-nacionalist kinje, Dore Duro, otkrivena bronzana bista mađarskog diktatora, admirala i regen ta od 1920. do 1944. godine, Mikloša Hortija, saradnika Adolfa Hitlera i naredbodav ca mađarske invazije na Jugo slaviju 11. aprila 1941. godine. Horti nikada nije voleo Ju goslaviju jer je Versajskim odredbama njoj bila preda ta Vojvodina i jadranska rat na flota Austrougarske čiji je komandant upravo bio admi ral Mikloš Horti. Jugoslavi ja je Hortija proglasila 1945. godine za ratnog zločinca, a suđeno mu je u Nirnbergu, između ostalog i zato što je odgovoran za strašne zloči ne honveda i Stranke strela stih krstova iz 1942. godine nad bačkim Srbima u Šajkaš koj oblasti, Čurugu i Žablju, i

Srbija i Crna Gora su, dodu še, petljale sa informacionim satelitima još ranije, sa Izra elom, još od 2005. godine, ali su „nadrljale“ jer su ostale Je vrejima dužne mnogo nova ca za vojno izviđanje grani ce sa Kosovom i Metohijom. Ministar odbrane Srbije i Cr ne Gore Prvoslav Davinić je možda tada mislio da, upr kos sporazumu sa kompani jom „ImageSat Internatio nal NV“, Beograd i Podgorica mogu da zaborave da špijuni ranje košta novaca, ali Izrael ci su to shvatili -komercijalno. Po sudu iz 2019. godine Srbi ja je morala platiti Tel Avivu 37 miliona dolara odštete za

10 Neđelja, 11. septembar 2022.Stav

Da se možda ne bi mudrom i namernom neaktivnošću ot krila među bratskim crkvama u Karlsrueu, Srpska pravo slavna crkva je otišla do Sent Andreje u Mađarskoj. Tamo je Porfirije Perić, u tom me stu, gde zbog 19/20. vekovne politike mađarizacije Srba kraljevske Budimpešte ne ma više Srba , u crkvi isprva govorio duhovima. A potom je, zaboravljajući istoriju i sadašnjost Srba u Mađarskoj, otišao odmah na drugu obalu Dunava, u Pe štu, da bi 5. septembra „odli kovao“ bivšom obrenovićev skom i togdržavnomkarađorđevićevskommedaljomSveSavepredsednikaVlade

Nije uopšte čudno što Beo grad nema nijednu plažu na Dunavu, niti makar divlje ku palište. Nema ni hotela koji bi se spustio do reke da sači ni bazene za goste i narod sa dunavskom vodom. Nema ni kaluđera da se žrtvuje i oku pa se u Dunavu pred kamera ma, i žedan dokaže da je du navska voda pitka kao i ona iz Morače. Dunav u Beogra du nije ni plav, ta njegova bo ja je i za slikare teško opisiva. A tek miris!

LONDON - Sin kraljice Eli zabete II, Čarls III progla šen je juče kraljem u palati Sv. Džejmsa, gdje je održana ceremonija.

Ukrajina povratila kontrolu nad Izjumom i Kupjanskom!

Sto devedeset deveti dan ruske invazije

11Neđelja, 11. septembar 2022. Stav/Svijet

od Grka, a ceo svet poznaje Novi zavet zahvaljujući grč kom prevodu njegovih tek stova sa aramejskog Hristo vog jezika, kojih više nema . Patrijarh Vartolomej tumači da je jedino vaseljensko pri znanje autokefalnosti pravo snažno i da su mu beograd ska i moskovska crkva otele obnovljenu nadležnost koja potiče još iz 1850. godine, i da se ove dve crkve sprema ju za preuzimanja primata u zajednici pravoslavnih crka va. Kako Vartolomej još nije službeno proglasio tomos o autokefaliji u korist Ohrid ske arhiepiskopije, to on čin Beograda i Moskve vidi ne samo kao drsko napuštanje kanonskog prava dosadašnje pravoslavne zajednice, već i kao otvaranje raskola među crkvama. Nadvila se pretnja da Grčka pravoslavna crkva izgubi primat u korist Mos kve, navodno trećeg Rima. U stvari, ako Moskva otima u Ukrajini tuđu zemlju, što ne bi otimala i crkvenu vlast Grčke u korist novog brat stva, slovenskog, a možda i šireg? A popovi vole da se ka vgaju, kao i svi drugi ljudi.

SPC I EKOLOGIJA

ŠTO JOŠ SATELIT VIDI Gledajući odozgore, izgleda da se sprema burna raspra va između Grčke pravoslav ne crkve koju vodi vaseljen ski patrijarh Vartolomej iz Istanbula, sa Beogradskom i Moskovskom patrijaršijom. Radi se o ovome: Vartolomej misli da Srpska pravoslavna crkva nije imala kanonsko pravo da 5. juna 2022. godine izda Ohridskoj arhiepiskopiji tomos o priznanju autokefal nosti, niti da tu crkvu nazo ve „Makedonska pravoslavna crkva-ohridska arhiepisko pija“, čime je drevno make donsko nacionalno ime pri pisala skopskoj slovenskoj zajednici – čime je prekrši la politiku Fanare da se u to mosu ne nacionalizuje ime nijedne pravoslavne crkve. Taj potez nije imala pravo da potvrdi ni Ruska pravoslavna crkva 25. avgusta 1922. godi ne, što je potvrdila i Ohridska arhiepiskopija. Sami Make donci nisu prihvatili srp ski tomos i rusko priznanje kao punovažeće, iako su su se učtivo zhvalili beograd skoj i moskovskoj patrijarši ji iščekujući grčki tomos va seljenskog patrijarha. Grčka crkva je nesporna „majka cr kva“ svim drugim pravoslav nim crkvama jer su svi njiho vi narodi primili hrišćanstvo

Moskva je priznala da je njena li nija fronta probijena u Harkovu,

A ako ovako nastavimo, ka že rumunski teolog i vršilac dužnosti generalnog sekre tara Svetskog saveta crka va Jon Sauca: „ Neću da se ustručavam, naša planeta će biti nenastanjiva za 50 godi na“ – prenosi The Europe an Times , službene novine Evropske unije.

KIJEV - Ukrajinske vlasti su saopštile kako su ponovo zauzele grad Kupjansk. Dr žavna sigurnosna služba je na Tviteru objavila fotogra fije grupe vojnika okupljenih oko oklopnog vozila. Proruski čelnik samoproglaše ne Donjecke narodne republi ke Danil Besonov napisao je na svom Telegram kanalu da su se ruske trupe povukle iz Izjuma i nekoliko drugih naselja u Har kovskoj oblasti, prenosi Kyiv In Nadependent.proruskim Telegram kana lima se pojavljuju informacije da ukrajinske snage kontrolišu polovinu Kupjanska. Ukrajin ski izvori su za rusku područni cu BBC-ja rekli da je grad oslo BBCbođen.takođe izvještava da na proruskim kanalima piše da su ruske trupe napustile Izjum. Drugi kanali javljaju da su ukra jinske trupe već u središtu grada. Letonski predsjednik je postao prvi strani čelnik koji je preno ćio u Kijevu od početka ruske in vazije na UkrajinskaUkrajinu.sigurnosna služba potvrdila je da Kijev ima svoje jedinice u Kupjansku. U Hra kovu, jednom od deset pono vo osvojenih sela, Rojters je vi dio spaljena vozila sa simbolom ,,Z“ ruske invazije, te hrpe sme ća i municije na položajima ko je su Rusi napustili u očiglednoj žurbi. Tri tijela ležala su u bije

koju su napisali Petar Ro kai, Zoltan Đere, Tibor Pal i Aleksandar Kasaš Svakako ste opazili da se u zvaničnom Beogradu o „ma đarskoj politici“ Srpske pra voslavne crkve ćuti. To je, možda, stoga što je Budimpe šta blagonaklona prema be ogradskoj politici preraspo dele jugoslovenskih teritorija kako bi na njenom mogućem uspehu zahtevala obnovu granica Mađarske pre Versaj skog ugovora u dvorcu Trija non 1920. godine, sa kojim je pala na 40 odsto prethodne teritorije. Neka Srbi podr že neke mađarske zahteve, a Mađari će neke srpske – Cr nu Goru i Republiku Srpsku. Ko zna, Alah je veliki !

- Slijediću primjer svoje maj ke, njena vladavina je nepreva ziđena i nezamjenljiva - rekao je Čarls III. Juče je prvi put u istoriji emito vano zvanično proglašenje no vog monarha.

Regionalni načelnik policije Vo lodimir Timošenko rekao je da je ukrajinska policija ušla pret hodnog dana i provjerila identi tete lokalnih stanovnika koji su živjeli pod ruskom okupacijom od drugog dana invazije. ,,Prva funkcija je pružiti pomoć koja im je potrebna. Sljedeći posao je dokumentovati zločine koje su počinili ruski osvajači na te ritorijima koje su privremeno

Mi nemamo ništa protiv to ga da ekologija bude prihva tana i kao teološko pitanje či ste duše. Napeto jeste, vidi se, da je to eklektička novotarija teologa, da je to scijentifika cija religije, ali svaka politič ka snaga koja pomaže zelenoj Zemlji mora biti dobrodoš la. A, uostalom, tačno je, čak i da Bog nije stvorio Zemlju, šta god da ju je stvorilo, bila je bez plastike i otpada.

Čarls III proglašen kraljem, zastave svojeSlijedićepodignuteprimjermajke

I tu ćemo stati, čekamo da In dija lansira naše satelite da se još bolje upoznamo i vidimo kakvi smo. Ono što već sada vidimo, bez pogleda odoz go, je da je Srpska pravoslav na crkva povećala broj kon fliktnih tačaka: Sukobila se sa Svetskim savetom crkava, sukobila se sa Grčkom pra voslavnom crkvom, sukobi la se sa Crnom Gorom i čak se sukobila sa srpskim na cionalistima oko mađarske hortijevske politike Budim pešte. Jedini saveznik joj je moskovski kolonijalni pa trijarh.

ali je rekla da šalje dodatne trupe kako bi ojačala to područje. Re gionalni zvaničnici koje je posta vila Rusija pozvali su civile da se evakuišu iz oba grada.

Zauzimanjeokupirali“. barem dijela Ku pjanska, ako bude potvrđeno, potencijalno ostavlja hiljade ru skih vojnika okruženima na bo jištu i odsječenim od snabdijeva nja, uključujući i Izjum, važno rusko uporište i logističko sre dište na sjeveroistoku.

Ko hoće da se kupa u Duna vu ili upeca zdravu ribu, mo ra ili da ode uzvodno ka No vom Sadu ili da se spusti bar 15 kilometara nizvodno ka Pančevu. A u ovim vojvođan skim gradovima mnogi ne ra zumeju kako se Dunav može spojiti u jednu državnu teri toriju sa crnogorskim sinjem morem. Sa Crnim morem na istoku smo već spojeni i do voljno je. Ali neće tamo pop iz Beogradske patrijaršije. Ta mo ga čekaju drugačiji ljudi, i popovi. Tamo su Rumuni, Bugari, Gruzijci, Ukrajinci i Radujmodrugi. se, braćo Crno

snage vraćaju teritorije

- Tokom zasijedanja Savjeta, za stave u našoj ambasadi će biti podignute - saopšteno je iz bri tanske ambasade u Crnoj Gori. Kralj Čarls III rekao je da je smrt njegove majke „nenadoknadiv gubitak“, ali da je „ogromna na klonost i podrška“ javnosti ve lika utjeha.

Taj put je pobedio onda kada je 60-ih godina prošlog veka Svetski savet crkava odlu čio da dijalogom ubedi Ho landsku protestantsku crkvu (kalviniste) u Južnoj Africi da odustane od aparthejda .

ISHOD SAVJETASVJETSKOGCRKAVA

Pri tome se moramo drža ti premise da je ova organi zacija iz 1948. godine, stvo rena posle Drugog svetskog rata sa ciljem da stvori svet na približavanju i izmiriva nju vera gde god to neće do vesti do prevelikih teoloških i kulturnih žrtava, kako bi cr kve, makar i samo između se be, smanjile opasne a otklo njive napetosti.

UkrajinskeIII

lim vrećama u dvorištu.

gorci, satelitu „Luči“, nauč ni progres čuva Podgoricu!

Na proruskim Telegram kana lima se pojavljuju informacije da ukrajinske snage kontrolišu polovinu Kupjanska. Ukrajin ski izvori su za rusku područni cu BBC-ja rekli da je grad oslo BBCbođen.takođe izvještava da na proruskim kanalima piše da su ruske trupe napustile Izjum. Drugi kanali javljaju da su ukra jinske trupe već u središtu grada. Ukrajinske snage napredova le su od nekoliko do desetak ki lometara u nekim područjima, rekla je na televiziji Natalija Humeniuk, portparolka ukra jinskog južnog vojnog zapovjed ništva.

Ako uzmemo u obzir ovogo dišnji i junski i sadašnji sep tembarski kongres Svetskog saveta crkava, onda bi svaka ko imalo smisla naglasiti koje su političke i teološke vred nosti istakli.

Taj cilj je u Srpskoj pravoslav noj crkvi neumoljivo sledio patrijarh German, ali je on već sa patrijarhom Pavlom Stojčevićem bio napuštan pod dejstvom vladičanske ekipe koja je sledila naciona lističku i ratnu politiku Niko laja Velimirovića i Justina Popovića. Ona se nastavi la i pod patrijarhom Irine jem Gavrilovićem i sadaš njim Porfirijem Perićem. I zato mi podržavamo odluku ove svetske crkvene organi zacije da ne suspenduje Ru se i patrijarha Kirila, već da dijalogom pokušavamo da ubedimo Moskvu da odusta ne od rata.

Mi se bojimo da će indijski ekološki satelit prvi da opo vrgne crkvenu zasnovanost ideje o zajednici od „Dunava do sinjeg mora“. Zamislimo da beogradskim ekolozima bude dozvoljeno da zabace senzore o kvalitetu vode u Dunavu kod Beograda, po tom pošalju podatke satelitu, ovaj ih obradi i pošalje natrag javnosti na uvid. S obzirom na to da dva miliona ljudi i brojnih kućnih ljubimaca u Beogradu svakodnevno izli va sve fekalije direktno u Du nav, bez ikakvog filtriranja, onda preti opasnost da sate lit pomisli da se pokvario ili da su mu senzori postavljeni u septičke jame.

Ceremonija na kojoj je krunisan kralj Čarls

Ovaj 73-godišnjak je automatski postao monarh nakon kraljiči ne smrti u četvrtak, ali ceremo nija pristupnog vijeća predstav lja ustavnu formalnost kojom se priznaje njegov suverenitet. Sa trubama i proglasom na bal konu, ispunjen je protokol - naj noviji dio desetodnevnog pro grama zvanične žalosti, koji će trajati još duže za kraljev ske članove, koji se održava ši rom Britanije prije kraljičine sahrane.

Emotivni Čarls dao je ton nje govoj vladavini u televizijskom obraćanju u petak u kojem je po zdravio ,,nepokolebljivu oda nost“ svoje majke tokom nje nih rekordnih sedam decenija na tronu. - Život kraljice Elizabete bio je dobro proživljen život, obeća nje sa sudbinom održano, i ona je najdublje ožalošćena u nje noj smrti. To obećanje doživot ne službe obnavljam svima va ma danas - rekao je.

MIJATOVIĆD.

DELPEŠ: Ja sam ruski studi rala. Ruski sam obožavala, još uvijek obožavam. Počela sam da ga učim u gimnaziji, to je bi la prva generacija koja uči ruski pošto je De Gol htio da se otvo ri prema Sovjetskom Savezu i 1964. godine ustanovio prvi put na zapadu diplomatske odno se sa tom zemljom. Onda se u gimnazijama otvorio po jedan razred ruskog za dobre đake, i tako sam učila ruski sa 14 godi na. Moji roditelji su me upisa li na njemački i profesor latin skog je zvao moga oca i rekao: „Kakav njemački, ona će nje mački učiti kod kuće, mora na starogrčki ili na ruski“. Ruski je tada zvučao kao marsovski. Ali nakon prve lekcije sam se zaljubila i onda sam studirala, iako sam znala da nema posla više i da nema otvaranja prema Sovjetskom Savezu, ali iz čiste strasti sam studirala ruski i pa ralelno hebrejski. To mi je bilo isto zanimljivo, mada nijesam Jevrejka. Zatim sam odlučila da ostavim hebrejski i da uzmem drugi slovenski jezik, na dru goj godini fakulteta. U to vrije me smo imali pravu slavistiku, imali smo i poljski, češki i ukra jinski i srpskohrvatski. Imala sam tri glavna razloga da iza berem srpskohrvatski i od ta

DELPEŠ: Uvijek sam birala šta prevodim. I imala sam idealne uslove, Danila pored sebe. Na žalost, nijesam imala Andrića, ali imala sam našeg prijatelja Miroslava Karaulca koji je bio vrhunski stručnjak za Andrića i on mi je pomagao. Ali sa Dani lom sam mogla milion pitanja, a on genijalni prevodilac, nije samo pisac, nego on zna šta je prevođenje. Ja sam prevela par drugih pisaca iz Jugoslavije koji nijesu znali ni strane jezike i ni jesu prevodili i kad nešto pitam kažu: „Piši šta hoćeš!“ Ja kažem: „Neću da pišem šta hoću nego šta si htio da kažeš, ovo mi nije sasvim jasno.“ Sa Danilom je bi lo lako i zanimljivo.

POBJEDA: Ali imali ste po red sebe i autora i poznava oca oba jezika.

DELPEŠ: Ne mijenja se ništa, samo što se prevodi u više i više zemalja u kojima ga ranije ni jesu prevodili, recimo u azijat skim zemljama. On je preveden na kineski, koreanski, japanski. To su sad dinamične zemlje ko je ranije nijesu prevodile jugo slovenske pisce ili druge pisce. To se mijenja. Što se tiče Danila, kao što ste rekli, on nije za širo ku publiku. Ja dobijam mejlove od nevjerovatnih ljudi iz cijelog svijeta koji pišu o njemu, pišu disertacije o njemu, postavljaju ga u pozorište i to su sve visoki intelektualci koji su malo elit ni. Tako da on i dalje nije pisac koji se masovno čita u Francu skoj, stvari se ne poboljšavaju nikako, on je još uvijek poznat kao ime i ne prodaje se mnogo, ali pisci ga čitaju. Sad sam za vršila prevođenje njegove bi ografije od Marka Tomsona, prevela sam je na francuski sa engleskog i to je ogroman po sao koji sam radila dvije godi ne. Ponovo sam pročitala dosta Danilovih stvari koje nijesam čitala dugo i vidjela da možete da ga čitate u svim uzrastima života, svaki put čitate drukči je i otkrivate nove slojeve. To je tako sa pravim, dobrim, ve likim piscima. Takvi pisci, ko je ja poznajem već odavno, či taju ga ponovo, tako da se čita u tim krugovima vrlo obrazo

DELPEŠ: Kad sam izabrala srpskohrvatski, nijesam znala Danila, on je došao tek sljede će godine. Ali ja sam sa školom došla u Jugoslaviju kad sam imala 14 godina, autobusom smo obišli cijelu zemlju zato što je naša škola dala puno pa ra za zemljotres u Skoplju i Op ština Skoplje je pozvala grupu đaka u posjetu. Išli smo auto busom duž cijele Jugoslavije i ja sam pala na te ljepote priro de i svidjela mi se ta mješavina kultura, džamije i crkve. Ta da je Francuska bila 100 posto francuska, mislim dosadna za mene, i to mi se svidjelo. Pro slavljali smo moj 14. rođendan u Dubrovniku i tada sam re

PODGORICA – „Svaki su sret između muškarca i žene počinje kao da je prvi susret na svijetu“, zapisao je Danilo Kiš. Onaj koji nas je doveo do Paskal Delpeš, njegove supruge i prevoditeljke, je, vjerujemo u to, bio baš tako poseban.

DELPEŠ: A to je bilo malo drukčije, ali nije bilo strašno kao u Sovjetskom Savezu.

POBJEDA: Istina je da je Kiš komplikovan i ljudima koji govore njegov maternji jezik.

prevodile iz gušta, voljele smo to, ali profesionalno nikad. Od mah sam se bacila na srpskohr vatski i to vrlo čudno. Poče la sam da prevodim Danilove priče iz „Grobnice“ i da učim jezik. Čekali smo da bude neki prevodilac slobodan da to ura di za Galimara. Kako ga nije bi lo, ja sam prevela dvije-tri priče i onda sam to pokazala Danilu koji je, naravno, znao francuski sjajno i on mi je rekao: „Slušaj, čini mi se da ovo nije tako loše, ajde da pokažemo Galimaru“. I oni su rekli da je u redu. Nije sam uopšte ni znala šta je pro fesionalno prevođenje.

Sa Danilom je bilo lako i zanimljivo

Paskal

JUGOSLAVIJU ZAVOLJELA ZBOG MJEŠAVINA KULTURA: Paskal Delpeš

ja je ipak bila jedina slobodna zemlja iz tih istočnih evropskih zemalja i profesor je bio jedan od najboljih na fakultetu i onda to putovanje kad sam bila ma la, i eto, zato sam izabrala srp skohrvatski.

12 Neđelja, 11. septembar 2022.Kultura

POBJEDA: Je li, sad kad zna te oba, ljepši naš jezik od ru skog?

DELPEŠ: Ruski sam prevodila za vrijeme studija, zato što sam voljela da prevodim, sa jednom drugaricom sa fakulteta koja je inače princeza Gruzije sada. Ali tada je Gruzija bila dio So vjetskog Saveza i njen djeda je došao u Bordo i ona je bila ta nasljednica. Mi smo zajedno

Prvi put vidim da je Cetinje, recimo, prazno i to mi je tako –neštomihiljadanekolikodagradić.blizuraj,biživiuveče,kućePrazantužno.jegrad,mračnenikonetu.ACetinjemoglodabudeblizuplanine,mora,maliDovoljnobudeposlazadesetinaljudi.ČinisedatrenutnonijeveseloreklajeDelpeš

DelpešPaskalarhivaPrivatna

Uz paštrovske roštule koje je pripremila Ivova supruga Lji lja, Delpeš je govorila, između ostalog, o važnosti Danila Kiša za autore, o svojim prevodilač kim izazovima i tek malo o to me kako vidi Crnu Goru sada.

da sam malo zapostavila ruski. POBJEDA: Tu počinje priča o ljubavi s Danilom Kišom, zar ne?

POBJEDA: Kažete da je Ju goslavija bila slobodna. Na kakvu slobodu mislite? DELPEŠ: Znate kako, mi smo došli, naravno, imali smo ne ku turističku vizu na mjesec, i onda smo se kretali normalno. I onda kad sam došla da živim poslije studija u Novom Sadu godinu, pa dvije godine u Be ogradu, ja sam se registrovala u SUP-u i gotovo – mogla sam da se krećem normalno. U So vjetskom Savezu nijesam imala pravo na više od pet kilometara, možda 10 km. Tako da je ovdje djelovalo potpuno slobodno. POBJEDA: A u duhovnom smislu?

DELPEŠ: Meni nije. Ja obo žavam još uvijek ruski, kad ga čujem ja se naježim. Ali bila sam dosta u Sovjetskom Save zu, čak godinu sam živjela ta mo, pun mi je bio kofer poli cije, viza, zabrana ovih i onih, nijesam smjela da dišem po što sam špijun-strankinja, ne znam ni sama šta. A Jugoslavi

DELPEŠ: To je ogromno pita nje. Naravno, nijesam politi kolog, ali sam oduvijek volje la mješavinu kultura, jezika, arhitektura i zato sam voljela Jugoslaviju. Za mene Francu skinju, koja sam vidjela i rene sansne palate i džamije i cr kve pravoslavne i katoličke, to mi je bilo fantastično. E, sad je Francuska miješana i to se ne sviđa svima. Zato je Jugosla vija ,,pukla“. Sad, ti drugi pro blemi, politički, ne samo jugo slovenski, već i međunarodni, ratovi – to je velika tema. Ima i groznih zemalja. Za tri godine, a da ne pričam o politici, vidim da se teško razvija i da odlaze ljudi prvi put masovno iz Cr ne Gore. Do sada su odlazili iz Hrvatske, Srbije i Bosne, puno ljudi ima u Parizu koji su osta li, ali prvi put vidim da je Ceti nje, recimo, prazno i to mi je ta ko tužno. Prazan je grad, kuće mračne uveče, niko ne živi tu.

POBJEDA: Jeste li prevodi li nekad rusku književnost?

kla: „Ja ću doći u ovu zemlju i naučiću jezik“. I to sam uradi la. A kad smo krenuli, mi smo tek počinjali da učimo ruski i ništa nam nijesu objasnili gdje idemo, Jugoslavija, Skoplje, zemljotres – samo to. Mi smo mislili da se ovdje govori ru ski, da je neki ruski blok, i on da smo počeli u tim domovi ma za mlade sa čistačicama da pričamo ruski, i vidimo da nas razumiju, ali kad pričaju nešto – nama nije bistro. I onda sam otkrila da postoji taj jezik i re kla da ću ga naučiti.

DELPEŠ: To da.

Delpeš, francuska prevoditeljka, za Pobjedu o interesovanju za jezik naših naroda i o svom

S Paskal Delpeš smo se sreli u kući Iva Mitrovića, Danilovog sestrića, u Pržnu, gdje boravi svake godine. Prvi put je pauza između dva dolaska bila tri go dine, zbog pandemije. Za to se vrijeme, kako je ispričala ekipi Pobjede, dosta toga „pogoršalo ili izgradilo“. A pamti i drugači ju Crnu Goru i neke njene skri vene dragulje koje je posjetila prije nego je poznavala Danila. - Napisala sam diplomski rad iz antropologije o Veljim Cu cama. Bila sam na terenu dvije godine iznad Risna i to je bilo fenomenalno izučavati ta se la, te izbačene kuće i stare lju de, nove ljude... staru Crnu Go ru koja nestaje – rekla je Delpeš koja se u našoj državi nikad ni je osjećala kao gošća.

POBJEDA: Šta je Vas nave lo da studirate srpskohrvat ski jezik?

Paskal Delpeš Danilo Kiš

Ženu sa kojom je bio do svoje smrti, a zatim i njegovu jezičku vezu između svog i francuskog jezika, upoznao je dok je još bila studentkinja u Bordou. Ona je danas veza između njegovog stvaralaštva i ostatka svijeta, ali i veza između Crne Gore u kojoj održava porodične i pri jateljske veze koje joj je slavni jugoslovenski književnik osta vio u amanet.

POBJEDA: Obično Vas pita ju kako bi se Danilo postavio prema sadašnjoj situaciji, ra tovima u Evropi, raspadu ze mlje i vječnim previranjima i promjenama na Balkanu, i već ste rekli da u njegovo ime ne možete govoriti. Kako Vi na sve to gledate?

A Cetinje bi moglo da bude raj, blizu planine, blizu mora, ma li gradić. Dovoljno da bude po sla za nekoliko desetina hilja da ljudi. Čini mi se da trenutno nešto nije veselo.

POBJEDA: Još prije deset godina ste pričali kako on nije dovoljno popularan u Francuskoj i da je propustio priliku za života da ga tamo cijene. Da li se nešto po tom pitanju promijenilo?

Prva samostalna knjiga poezije Nataše Gudelj objavljena je kao pobjednička na konkursu 51. Ratkovićevih večeri poe zije za pjesnike do 27 godina, navodi se u saopštenju organizatora. - „Autorka nije prisutna“, stoji u naslo vu uvodne pesme ove knjige, i to je, na izgled, postmodernistička reakcija. Ali to je i ironija. Autorka ove knjige jeste prisutna u knjizi, ali kroz desetine ema nacija. U desetinama Fukoovih ogleda la. Ovo je knjiga traženja. Poezija, ako je zaista poezija, ne bi trebalo da radi ni šta drugo nego da traži. Biće jezikom, je zik jezikom. A „autorka nije prisutna“

POBJEDA: Pratite li savremenu književnu produkciju na prostoru bivše DELPEŠ:Jugoslavije? Slabo. Prije 20 godina sam ušla u diplo matiju, onda sam živjela po inostranstvu. To su radna mjesta gdje se radi sedam dana nedjeljno i vrlo često uveče, tako da sam vrlo malo prevodila, samo Danila. Četiri godine sam živjela u Šangaju i tu sam se zanimala za Kinu koju nijesam poznavala, tako da posljednjih godi na ne pratim detaljno i nemam vremena. Imam toliko posla oko Danila, vodim prava po cijelom svijetu, jer se prevodi svugdje još uvijek, tako da sam zauzeta non-stop oko njega i moram da kažem da ne pratim dovoljno.

Zamotani poput larvi svakod nevnim protocima novca, liše ni luksuza da na trenutak po misle na sebe ili bližnje, nije ni čudo što se pojedinci u jed nom trenutku probude svje sni, kako i tekst replicira, da su prestari za nove početke, a premladi da odustanu. U svijetu koji prolazi bez ljudi kao glavnih aktera svojih pri ča, koji nemaju pravo da za stanu jer je svaka pauza ko rak unazad, oni zaludo mole sunce da ih čuje, jer zamrznu te traume djetinjsta crtaju pu kotine u budućnosti. Predsta va „Ispod leda“ kroz različite priče aktera aluzija je na pore mećen sistem vrijednosti, mo ralnih načela, te i demokratije kao sistema kome je društvo težilo, ali se u praksi pokazu je da je nedoraslo.

Litvanska predstava „Ispod leda“ izvedena u okviru FIAT-a

Večeras takmičarskogzatvaranjeprograma

Nataša Gudelj rođena je 1997. u Trebi nju. Studentkinja je master studija Di gitalne ekonomije na Ekonomskom univerzitetu u Beču i uporedo je zapo slena kao specijalista za marketing. Čla nica je književne grupe Forum mladih pisaca koja se okuplja u podgoričkom KIC-u „Budo Tomović“ od 2015. godi ne. Osvojila je treću nagradu na kon kursu Ulaznica 2019, treću nagradu na književnom konkursu Sremčevi daniBal u Elemiru, a prošle godine je bila pr va na konkursu 51. Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina. Poe zija joj je prevedena na francuski jezik, a u najavi je prevod na grčki jezik. D. E.

D. ERJAVŠEK

- Moramo da pogledamo šta nam to priroda govori. Vaša

Britansko-slovenačka predstava „Megalit“ zatvoriće večeras u 20 sati u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“ takmičarski program ovogodišnjeg FIAT-a. U pitanju je koprodukcija između britanskog „Mechanimala“ i „Via Negativa“ (Slovenija), gdje je predstava prvobitno nastala. Predstavu je podržao Arts Council England i Oksfordski univerzitet.

U strogo korporativnim od nosima, predstava koju je pre ma tekstu jednog od najzna čajnijih njemačkih dramskih pisaca svoje generacije Fal ka Rihtera režirao Arturas Areima, zadiranje je u psihu onog što ostane od ljudi, kada ih kapitalizam proguta.

POBJEDA: Da li imate ne ku opštu sliku da li čitaoci iz tih azijskih zemalja ko je ste pomenuli, koji ga tek sada čitaju, razumiju o če mu piše ili su više očarani stilom, mističnošću njegovog izraza?

DELPEŠ: Ne, samo čitanje, či tanje, čitanje, kultura, obrazo vanje. On je bio živa bibliote ka, tako da od svega toga, pošto on ima u sebi nešto da kaže, na šao je novi, moderni način. To priznaju svi stručnjaci u svi jetu da je on tu nešto novo do nio. Ne samo što je imao važ ne teme, već i način na koji je obrađivao te teme. On je stvar no donio nešto u modernu li teraturu. Ali je dosta čitao, ra dio vrlo intenzivno na jednoj knjizi, dugo izbacivao hiljade i hiljade stranica i kad bi zavr šio knjigu odmah je mislio da više neće nikada pisati, bio je očajan. I trebalo je da prođu dvije, tri ili četiri godine da mu nešto sazri polako u glavi i on bi se bacio na neku novu opse sivnu temu, ali da bude nešto potpuno novo i nikako slično onome što je već radio. I to je fascinantno u njegovom dje lu.

POBJEDA: Ali Vaša omilje na knjiga je „Peščanik“, više puta ste rekli?

PODGORICA – Bez obzira na to koliko nas u trenut ku može zavarati osjećaj veličine u odnosu na dru gog, kako egzistencijalna sigurnost može postati op sesivna težnja, ako je ljud ska duša prazna čovjek je samo usamljena, nevidljiva tačka. Sve ovo su motivi sa žeti u litvanskoj predstavi „Ispod leda“, koja je odi grana u petak veče u KIC-u „Budo Tomović“, u okviru FIAT-a.

Ljudska duša je izgubljena

vanih ljudi.

PODGORICA - Zbirka poezije „He terotopija“ pjesnikinje Nataše Gu delj biće promovisana u utorak, 13. septembra u 20 sati u Multimedijal noj sali u KIC-a „Budo Tomović“. Sa autorkom će razgovarati Valentina Knežević.

jer želi da se izmakne od samo jednog ogledalskog uvida i da prođe iza. I to vi še nije postmodernistički pokret, to je prodor u opštu metafiziku poezije ko ja se izjednačila s obrisima bića - zapi sao je književnik Srđan Srdić u recen ziji ove knjige.

POBJEDA: Kakvi su bili nje govi stvaralački procesi? Je li bilo nekih rituala?

Brodski napisao predgovor. Rekao je: „Od tada ja tu knjigu studentima stalno preporuču jem i uvijek kažem ako morate jednu knjigu pročitati – proči tajte baš tu“. To me fascinira lo, da u Nandžingu postoji ne ki profesor univerziteta koji je to pročitao na engleskom koji ne zna perfektno, osjetio je da tu ima nešto važno.

U okviru muzičkog dijela programa, u 21.30 nastupiće Marija Božović i bend. Publika će na koncertu, pored tradicionalnih crnogorskih kompozicija, takođe moći da čuje i nove aranžmane poznatih starih pjesama iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije.

MiljanićD.

DELPEŠ: Da, mada je vrlo teš ko reći to, zato što su njegove knjige tako različite i raznovr sne da je teško reći da je jedna omiljena. Recimo, kad sam či tala i prevodila „Peščanik“ još sam bila početnica i tu sam ot krila šta može da bude moder na literatura. Naravno da mi je Danilo pomagao, objašnjavao neke strukture, neke njegove izbore. I ta struktura polifonij ska, čudna, prepametna, fasci nirala me. Ali njegovo pisanje je za mene perfektno u svim knjigama, nema nešto što više volim. Baš ta čudesna knjiga je tada za mene bila otkriće. Ka ko može ta struktura književna da se napravi od jednog pravog pisma, cio svijet da se napravi. Kako je on tu uspio, to je stvar no nevjerovatno.

Dobra u pisanju disertacija, ali ne i književnih djela

figure. Kao takvi, mislim da nijesmo ni dostojni ovog svi jeta – rekao je on.

Da bi postali bolji, pronaš li opet sebe, prema riječima Areime, potrebno je da se vra timo prirodi.

ŠTA JE SREĆA

Promocija knjige Nataše „Heterotopija“Gudelj u KIC-u

POBJEDA: Prevođenje mnogi ne smatraju nečijim autor skim radom, već više zanatom. Međutim, prevesti neko ga kao što je Andrić sa tom gomilom turcizama, dakle tu je mješavina jezika, a na kraju i Kiša koji je pun značenja jezičkih i vanjezičkih, nije baš samo zanat. Kako to da se i Vi nijeste okušali kao književna autorka? DELPEŠ: Ja sam, kao mnogi književni prevodioci, bila dobra u pisanju disertacija. Volim da pišem. Danilo mi je uvijek govorio: „Ne mogu da te gledam kako lako pišeš i ne škrabaš po 10 puta“. Ali kad pročitam šta napišem, ja odmah bacam, to je moj problem. Pisala sam dosta stvari, čak i dnevnike kad su mi rekli da moram, kad sam radila za vrijeme ratova sa UN-om. Deset godina sam provela na Kosovu i imam šta da pričam i volim da pričam i puno pričam usmeno i pišem, i onda bacam. Više volim da prevodim ljude koji bolje pišu od mene, koji imaju šta važno da kažu. Pisanje je lako kad volite, ali napraviti književno djelo je druga stvar. Ja mislim da nijesam književnica.

Moramo da pogledamo šta nam to priroda govori. Vaša zemlja je zbog toga idealna i važna, vi imate prelijepu prirodu. Možete istovremeno da gledate u planinu i more, imate rijeke i jezera. To može da bude nova stranica, novi početak za svijet – rekao je Arturas Areima

- Mi smo zaglavljeni u ovome, težimo da imamo mnogo nov ca, ali u krajnjem ne razumije mo šta možemo da radimo sa njim. Da li je garancija za sre ću velika plata, kuća i dobro auto? Ja ne mislim da je tako. Moramo da se osvrnemo na stvari koje su nam suštinski važne, ljudima oko nas, priro di. Moramo pogledati unazad i sjetiti se odakle dolazimo da bi mogli naći suštinsku sreću – rekao je Areima. S. V.

Sa izvođenja predstave u okviru FIAT-a

svom suprugu Kišu

PUKOTINE

13Neđelja, 11. septembar 2022. Kultura

Zauzeta zaostavštineDaniloveoko

Ono što je prikazao u predsta vi je bolno, ali za neke ljude, kako je objasnio, za neke je to stanje u kom su naviknuti da žive i funkcionišu.

zemlja je zbog toga idealna i važna, vi imate prelijepu pri rodu. Možete istovremeno da gledate u planinu i more, ima te rijeke i jezera. To može da bude nova stranica, novi po četak za svijet – ispričao je on.

- Svi smo svjedoci kuda ide današnji svijet, dešavanja ko ja nas okružuju. Poput rata u Ukrajini, ali i u mnogim dru gim državama širom svijeta. Mislim da je to dovoljan po kazatelj da smo kao čovječan stvo izgubili dušu. A, bez nje, mi nijesmo ljudi, već obične

U odnosu na svijet kakav re prezentuje ova predstava, ali i u odnosu na svijet u kome ži vimo, kako je reditelj Areima kazao nakon izvođenja, ljud ska duša je izgubljena.

DELPEŠ: Bila sam prisutna u Šangaju kad je izašla „Grobni ca“. Kad su čuli da je udovica Danila Kiša u Kini, naravno da su počeli da me jure i televizije i radio, biblioteke, da prisustvu jem promocijama. Bila sam na par tih manifestacija i vidjela sam da mladi, osim izuzetaka, za pisce iz Francuske, kamoli iz Jugoslavije, osim za Kunderu za koga jesu čuli, ali ga nijesu čitali, nijesu znali. Ali u jednoj knjižari gdje smo držali knji ževno veče, govorio je profe sor Univerziteta iz Nadžinga. Pričala sam s njim, preko pre vodioca, jer je slabo znao en gleski. Rekao je da predaje na fakultetu stranu literaturu već 30 godina i svake godine pre daje „Grobnicu“. On je to pro čitao na engleskom u onom li jepom Pingvin izdanju gdje je

Treba, za potvrdu gornjih konstatacija, posebno obratiti pažnju na indikativnu intonaciju, u posljednje vrijeme veći ne objavljenih tekstova u Vijestima, koji imenicu suverenisti obavezno stavljaju u ironijski kontekst, kao, uostalom, i građanski protest na Belvederu protivu nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije, i još pod dokazanim zapovijedniš tvom druge države!

Otvaram kovertu boje vanile. Poziv nica od najfinije tvrde hartije, čije su spoljašnje ivice optočene zlatnom ni ti. Kraljevski grb. Kitnjasta slova. Lord Čemberlen po naredbi Njenog Veličan stva kraljice Elizabete poziva na ,,Eve ning Reception“ 11. novembra 2009. u Bakingemsku palatu. Tradicionalni pre stižni banket pred Božić i Novu godinu za određene predstavnike diplomatskog kora i ugledne Britance. Poziv posebno prija. Laska. Bakingemsku palatu pos jetio sam avgusta te godine, kada kral jevska familija odlazi u svoje ljetnjikov ce u Škotskoj, a palata postaje turistička oaza do kraja septembra. Učtivo sroče na uputstva opisuju kodeks ponašanja i odijevanja kojih se treba pridržavati. Na prigodan i odmjeren način maršal dip lomatskog kora Čarls Grej upućuje zva nice na pravila ceremonije, podsjeća na preciznost protokola, oživljavajući šar mantni dah prošlosti raskošnih balova s dvorova. Naravno, očekuje se da fo to-aparati i mobilni telefoni ne remete patinu prošlosti i ugođaj koji pruža pri jem đe stoluju engleski monarsi. Na Vestminsteru, središnjem dijelu centralnog Londona, uska uličica vo di do ,,Lipman&Sons“ poznate radn je frakova, smokinga, odijela, kravata i leptir mašni. Svježe ofarbana stolarija na prozorima vješto prikriva pozne go dine ove kultne prodavnice, smještene na uglu stare zgrade, nasuprot moder nog zdanja Nju Skotland jarda. Inače, sličnih radnji ima prilično u gradu na Temzi, naročito na dobrim adresama. Neobični, ali privlačni mirisi i škriputa ve stepenice vode do suterena i velikog izbora više vrsta frakova. Iznajmljujem ,,tail coat“ broj četrdeset, pantalone za frak broj trideset šest sa sjajnom crnom štraftom sa strane i neizostavnu bijelu leptir mašnu boje čistog snijega. Boja slonove kosti bila bi blago upadljiva. Jer, za prijem kod kraljice nijanse odluču ju; važne su. Predusretljivi prodavac iz Pakistana se čudi kada probam i crno gorski džamadan ispod fraka. Depozit u vrijednosti jednog solidnog odijela, višestruko premašuje cijenu iznajmlji vanja. U tržnom centru ,,Witheleyes“, u dinamičnom Kvins veju, đe sam proveo prvih mjesec dana boravka u Londonu, kupujem svileni, crni pojas za frak. Rad nja ,,Moon Soon“ na Kings Roadu, đe preovlađuju vesele boje, sa šmekom ori jenta, pruža fino iznenađenje, neočeki vano; svečana haljina tamnozelene boje i supruga Milica je uzima. Našeg pet naestomjesečnog sina Maksima, po vodom ove svečanosti, punog srca ču va draga prijateljica i koleginica Lidija Vedro londonsko veče. Iako prohladna, novembarska noć djeluje prijatno. Šet njom prilazimo palati. Na jednom od ulaza veoma ljubazni i raspoloženi po licajci otvaraju tešku, željeznu kapiju sa zlatnim vrhovima. Dok koračamo pod nama otmjeno šušti zvuk sitnih kamen čića. Pod limuzinama radosno krckaju. Ulazimo u veličanstvenu Bakingemsku palatu kojom se razlivaju krasni saloni: Picture Gallery, Green Drawing Room,

14 Neđelja, 11. septembar 2022.Povodi

Nakon nekoliko minuta nailazi princ Fi lip u pratnji dvojice ađutanata. Raspolo žen, svijetlih očiju i prodornog pogleda, pita odakle smo, da li je to naša nošnja, zanimaju ga ostali detalji. Razgovara mo. Upita: - Što nosite gore, preko džamadana?

Iz knjige

Dočekao je, dakle, Andrija Mandić svojih pet minuta, poslije decenija uporne i dosljedne borbe za prava srpskog i istovremeno odsustvo svih prava svakog drugog, izuzev ši ruskog naroda. Dočekao je trenutak da mu se niko ne miješa u vlastodržačku kombinatoriku izuzev, naravno, Srbije, koja u Mandićevoj političkoj viziji predstavlja domaće čeljade. Nošen golemom željom i nestrpljenjem za vlašću gospodin Andrija Mandić poručuje svome duhovnom ocu i mentoru Aleksandru Vučiću - Babo, kako god ti kažeš, ali ja još mogu trpjet ! To da Zapad ne vidi u Mandićevom Demokratskom frontu konstruktivni faktor za izbor nove vlade nije baš za ozbiljnu brigu. Uostalom, za obje prethodne nesumnjivo kvinslinške vlade najviše su, razumljivo uz živu asistenciju, savjetodav nu i drugu podršku lista Vijesti, zaslužni crnogorski zapadni prijatelji. Samo su oni, dugo držeći pravo Srpske pravoslav ne crkve da drži za grlo Crnu Goru, a pri tom uporno mazeći svoje mezimče Srbiju, bukvalno uspijevali da takozvane crnogorske suvereniste, tačnije iskrene borce za građansku i sekularnu Crnu Goru, u najmanju ruku označe sumnjivim i, ne daj bože, pristalicama Mila Đukanovića?! Tako su dogurali ,,cara do duvara“, vajkajući se na nedav nom sastanku predstavnika takozvane Kvinte sa debelo ogovaranim crnogorskim suverenistima da su tobože za njih, ali u demokratskoj atmosferi koju su naši zapadni prija telji najviše sami kreirali.

Ball Super Room, State Dining Room, Blue Drawing Room, Music Room i White Drawing Room. Svaki je uljep šan posebnom bojom svilenih tapeta. Umjetničke slike, portreti slavnih lič nosti kraljevske porodice, zlatni satovi na kaminima, skupocjene vaze, tepisi nesvakidašnjih dezena, veliki kristal ni lusteri, stilski namještaj, vrijedni ra riteti. U jednoj od sala ugodna muzika za ples. Crvenom dvoranom šire se ne odoljivi mirisi servirane večere. Unifor misani kuvari i konobari služe losos. Pi je se šampanj. Porcelanski tanjiri imaju dodatak za čaše koje su pričvršćene da se može nesmetano kretati. Za desert najfiniji voćni kolači koji prijaju nep cima. Meki crveni pliš lagodno ušuš ka i prigrli osobe koje nakratko odmo re. Plima gostiju preplavila je salone. A protokol je veoma precizan; jedna od glavnih odlika ove najrafiniranije dip lomatske vještine. U tačno predviđe no vrijeme ugasne žagor mase, utih ne ciliktanje čaša. Brižno se namješta svečana toaleta. Lica postaju ozbiljni ja. Poneko blago izvije vrat ili se prop ne na vrh cipela. Neformalni špalir zva nica je spreman. Dostojanstvena tišina. Stiže Njenokraljica.Veličanstvo kraljica Elizabeta II u divnoj balskoj haljini boje sedefa, osvje ženoj diskretnim, sjajnim kristalima, sa neizbježnom, elegantnom krunom ko ja zrači, ljupka dama, prijatnih svijetlo plavih očiju. U njenoj pratnji, par koraka iza udesno maršal diplomatskog kora u lijepoj uniformi koju krasi mač, i korpu lentni ađutant koji hoda iza njih sa ukra šenim visokim štapom, prolaze saloni ma. Kraljica Elizabeta prolazi i poneđe zastaje, ukaže pažnju i osobitu čast kada porazgovara s nekim od gostiju. Blaga trema, ali i ponos što se okreće meni s pitanjem: ,,Odakle ste?“

- Iz Crne Gore, diplomata u Ambasadi Crne Gore - odgovaram.

Piše: Dejan VUKOVIĆ

- Da li je to vaša narodna nošnja? Li jepa je.

Kraljica upita:

Dotjerane koleginice iz Ambasade Re publike Hrvatske čestitaju i naglašavaju na sljedećem prijemu odjenuće nošn je iz njihovog kraja, da skrenu pažnju kraljevske porodice. Decembra 2010. odlazim za frak u radn ju ,,Lipman&Sons“ na Kovent gardenu, jer prazni izlozi i police istoimene radn je na Vestminsteru govore da je zatvore na. Pripreme za banket u Bakingemskoj palati po drugi put. Nekoliko sati pred početak ovog jedinstvenog događaja, snijeg kao paučina nježno je polegao i ukrasio ogoljene krošnje Sent Džejms parka. Tiho šušti pod nogama. Daruje romantično raspoloženje. Iako je hladna noć i olovno nebo, veselost i neizbježna razigranost uoči Božića uveliko je pri sutna. Taksijem stižemo do Hourse Gu ard Parade. Provjera automobila speci jalnim uređajima u rukama ljubaznih policajaca, munjevita je. Ulazimo u zag rijane autobuse koji zvanice voze duži nom kraljevskog parka, čuvenim buleva rom Mall do ulaza u palatu. Stari znanci u autobusima. Radost i osmijesi. Manje od minut traje prijatna vožnja. Godilo mi je i izuzetno zadovoljstvo bi lo kada je kraljica, pored nekoliko stoti na zvanica, zastala i ponovo razgovara la sa mnom. Naročito interesovanje za Crnu Goru, i naravno džamadan. Princ Filip je takođe prišao i rekao: - Donesite čitavu nošnju da ne budemo svi isti kao Beatlesi, veselo aludirajući na gospodu u tamnim frakovima. Ministar savjetnik u Ambasadi Bosne i Hercego vine sa simpatijama je slušao razgovor. Uskog lica, tipičnog za stanovnike Piri nejskog poluostrva i dotjerane brade, crnomanjasti španski vojni ataše u pa radnoj uniformi s mačem, poput kitn jastih uniformi admirala, prilazi i pita odakle sam, privlači ga džamadan. Na odgovor da sam iz Crne Gore, s uvaža vanjem pominje plemenitu ćerku kral ja Nikole, italijansku kraljicu Jelenu Ugodno iznenađen, ali i obradovan što je upoznat s našom dinastijom, istori jom, pitam ga odakle zna detalje. Ležer no, uz smiješak odgovara: ,,Moram zna ti, ja sam rojalista“.

Babo, kako ti kažeš, ali ja još mogu trpjet’

- Koliko ste dugo u Londonu? - Osamnaest mjeseci - kažem. - Želim vam ugodan boravak. - Hvala. Bilo nam je naročito zadovolj Laganim,stvo. kraljevskim, korakom na stavlja dalje, na nama pogledi divljenja i radoznalosti, male zavisti ostalih dip lomata što je kraljica pričala s nama. Bračni par otmjenih, starijih Engleza prilazi s prijateljima da se upoznaju s nama i kažu kako su oduševljeni crno gorskom nošnjom!

Konačno, treba biti dovoljno oprezan sa izražavanjem ljuba vi za svoju zemlju da ne dospijemo pod intelektualni udar glavnog i odgovornog urednika Vijesti koji bi nas, bez imalo ograda, ubrojao u crnogorske nacionaliste. Naravno, da se negativne konstatacije pomenute u ovom tekstu ne odnose na najveći dio radnika i saradnika lista Vijesti, ali svakako pogađaju dio intelektualnih veličina pomenutog glasila, kojima se, kako bi rekli na sjeveru Crne Gore, zbog njihove umišljene veličine, „ni na srgu ne može donijeti“. Ako je višedecenijsko olajavanje Mila Đukanovića, koji bi po nekim ekspertima Vijesti već najmanje deceniju morao biti u zatvoru, mjerilo za uspjeh i visoku žurnalističku karijeru, onda prirodno između nekolicine poznatih autora Vijesti treba očekivati i budućeg dobitnika Nobelove nagra de.

Piše: Rajko CEROVIĆ

- Jeste, džamadan je glavni dio naše na rodne nošnje, koja je divna i interesant na. Potom se obraća mojoj supruzi:

(Autor je crnogorski diplomata) (Tekst je objavljen u Pobjedi 8. februara 2016. godine) ,,Londonski

Da još uvijek, i poslije čitave godine od belvederskih doga đaja, nema odgovora vlasti, odnosno bezbjednosnih službi i policije, u vezi sa postupanjem snaga reda prema belveder skim protestantima 3. i 4. septembra 2020. godine, ili nikšić kim događajima od trinaestog jula, jedino od većine doma ćih glasila nikakvu zabrinutost, ili, ne-daj-bože, sućut prema belvederskim ili nikšićkim stradalnicima, ne pokazuju Vijesti. Ako svemu nabrojanom dodamo „intelektualno superior nu“ tvrdnju eksperata Vijesti da državnog udara na Crnu Goru 2016. godine nije bilo, što ovaj list i danas ponavlja kao svoje, mimo dokaza niza relevantnih međunarodnih bez bjednosnih službi, ,,značajno otkriće“?! Iako je više nego oči gledno današnje stanje duha u Crnoj Gori po kome državni udar Rusije na crnogorsku građansku stabilnost i državnu suverenost nikad, baš nikad nije prestajao. Svojevremeno su se eksperti Vijesti vajkali da nijesu mogli da povjeruju u državni udar 2016. godine, jer u njemu nijesu uzeli učešća navodno relevantni poznati sudionici sa agre sorske strane, na što im je pokojni Boro Krivokapić iro nično odgovorio da nije poznato da državne udare, ma đe u svijetu, izvode baš akademici?!

Drago mi je da se čulo za Crnu Goru u Bakingemskoj palati u jednoj od naj dugovječnijih monarhija na svijetu. A vrijeme u čudesnoj, raskošnoj palati ni je stalo. Ali i ne leti. Otkucava odmjere nim, ujednačenim ritmom monarhi je i tradicije, oplemenjeno dinamikom današnjice. Zato je tok umjeren, sigu ran. Aristokratski dostojanstven, kral jevski otmjen.

Interesuje-Odgovaram:Elegantnekapute.gaženska nošnja, insistira da mu se opiše. A kada čuje za ženske zlatom vezene crnogorske košulje, ka že: ,,Donesite je ovamo, kad je tako lije pa i zlatom bogata“.

- Da li je to vaša ženska narodna nošnjapokazujući na tamnozelenu haljinu i crni bolero. Uz osmijeh s ushićenjem opisuje mo crnogorsku žensku narodnu nošnju.

Stav

ElizabetomkraljicomSusretizapisi“sKraljicaElizabetaII

Konačno je lideru Prve srpske demokratije, alijas vođi koalicije koju predvodi Demokratski front, Andriji Mandiću pala ,,sjekira u med“. Andrija je, poput onog seoskog momka koji nestrpljivo čeka da ga ožene, a na očevo pitanje je li mu vrijeme za ženidbu odgovara: „Babo, kako god ti kažeš, ali ja još mogu trpjet’“

- Ne želim da mislim više o tom užasnom vremenu i stavljam akcenat na nešto što je ružna prošlost. Uživam sa svojom publikom na nastupima, raz mjenjujemo energiju i za me ne je to najveći užitak. Kada svi zadovoljni odu iz klubo va u kojima pjevam, smatram da sam ispunila još jedan za datak. I tako je svakog nared nog puta. Scena, publika i ja predstavljamo začarani trou gao u kojem se osjeća stalno vi briranje pozitivnih emotivnih talasa, koji se ne mogu riječi

- Planirala sam da, nakon du že pauze, prvu pjesmu obja vim za svoj rođendan. Među tim okolnosti nijesu dozvolile i nijesam htjela da potenciram i ubrzavam stvari i ljude koji su dio ovog projekta. Pustila sam da se stvari same odvijaju i da svako da sebe onda kada bude smatrao da je to najbolje. Du go se u meni akumulirala stva ralačka energija koja me sada pokrenula, možda i više nego ikada ranije. Osjećam da tre bam i mogu, zato i radim sve ovo sada – kazala je ona. Navodi da perioda, kad je sve

- Prva pjesma će ugledati svje tlost dana vrlo brzo, za nekih 15 dana i predstavljaće uver tiru u sve ono što slijedi, ono što sam spremala i što još uvi jek ,,pakujem“ za svoju publi ku. Pjesma je nastala prije ne koliko godina. Muziku je radio Marko Đurović, koji je davno napisao jednu od meni najdra žih pjesama ,,Samo nebo zna“, po kojoj se i zvao moj prvi al bum. Tekst smo napisali Mar ko i ja. Ostali stvaraoci su ta kođe poznati publici, ali njih ću otkriti kada dođe vrijeme za to – ispričala je za Pobjedu. Ističe da ne pribjegava uklapa nju u trendove, ali i da će sluša oci imati prilike da na novom albumu čuju i nešto drugačije, u odnosu na ono na šta su navikli. - Uvijek radim ono što mi se sviđa, pa je tako i sa izborom pjesama. Pjesme koje ostaju kao trag mog bivstovanja na muzičkom nebu, moraju da predstavljaju moju ličnost, bez obzira na aktuelne tren dove. Volim da eksperimenti šem, ali samo ukoliko se dobro snalazim u nekom muzičkom pravcu. Na albumu će biti ba lada na koje je publika navikla od mene, ali ima i raznih izne nađenja i interesantnih pjesa ma, jer da bi čovjek opstao na muzičkoj sceni, mora da od govori zahtjevima publike –objašnjava Tot.

- Ovog ljeta smo se maksimal no družili i lijepo provodili.

Na albumu će biti nekih balada na koje je publika navikla od mene, ali ima i raznih iznenađenja i interesantnih pjesama, jer da bi čovjek opstao na muzičkoj sceni mora da odgovori zahtjevima publike. Imam nastupe širom Crne Gore jer se ovdje osjećam najsigurnije, vjerovatno zbog svojih početaka, ali imam pozive i za nastupe u inostranstvu – kazala je Suzana Tot

Suzana Tot na snimanju spota Brojim dane u godini“

Scena: pjevačica Suzana Tot najavila drugi album

Pjesma ,,Brojim dane u godi ni“ je urađena prije nekoli ko godina.

Imam nastupe širom Crne Go re, jer se ovdje osjećam najsi gurnije, vjerovatno zbog svojih početaka. Imam pozive za na stupe u inostranstvu i na tome ću svakako poraditi u nastupa jućem periodu, a do tada naj češće se družimo u podgorič kom ,,Cepelinu“, tako da su svi dobrodošli – poručila je ona. I. RADONJIĆ

bilo obustavljeno zbog pan demije Korona virusa ne že li ni da se prisjeća i da je jed va čekala trenutak povratka na scenu.

Crnogorska

Crnogorska pjevačica Su zana Tot pripremila je novi album koji će objaviti do kraja godine. U međuvre menu publici će predstaviti pjesmu ,,Brojim dane u godini“.

Ističe da se najbolje osjeća pred crnogorskom publikom, ali i da planira nastupe van na še države.

15Neđelja, 11. septembar 2022. Magazin

ma opisati, to se osjeća i dani ma nakon nastupa, valjda me to i drži sve ove godine – pri ča Suzana.

– Tada je bilo veoma teško dospjeti u javnost, postati popularan. Do toga se moglo doći isključivo konstantnim radom i nastupima a danas, uz pomoć društvenih mreža, čovjek kad objavi najveću glupost preko noći može biti poznat cijelom svijetu. Mnogo je lakše doći do izražaja, ali je svakako i veća konkurencija, baš iz tog razloga. Nekada smo kao pjevači bili totalno nedostupni narodnoj masi, a u današnje vrijeme svako može putem društvenih mreža da nas prokomentariše i kontaktira. Situacija je takva da ako nijeste aktuelni na društvenim mrežama, vi kao da ne radite i ne postojite. Trebalo mi je malo više vremena da prihvatim takav način egzistiranja u svijetu muzike, ali uz savjete mog stručnog tima, navikavam se na sve to – obja snila je ona.

,,Brojim dane u godini“ probija led kod publike

Suzana Tot objašnjava da se vrijeme kada je njena dvo decenijska karijera započela umnogome razlikuje od današnjeg vremena, kako po načinima promocije, tako i po interakciji sa publikom.

Ako nijeste na društvenim mrežama kao da ne postojite

ZA ZLATO Hrvatska – Mađarska 10:9

Rezultati

Vladimira Gojkovića čeka veliki posao za narednu sezonu kada su na programu Svjetsko i Evropsko prvenstvo. Ovo ljeto donijelo je veliki rad našeg nacional-

Sa jučerašnjeg meča u Finskoj Arena

protiv Islanda), što ne može biti dovoljno ni za poziciju najbolje trećeplasirane ekipe u kvalifikacijama, s obzirom na to da neke ekipe već imaju bolji učinak i uoči njihovih utakmica posljednjeg kola.

31 gol iz 59 pokušaja primili

16 Neđelja, 11. septembar 2022.Vaterpolo/Odbojka CEV.EU

ali… Dobrom odbranom naš tim nije dozvolio vaterpolistima Gruzije da ugroze visoku prednost. Mirnu završnicu obezbijedio je Marko Petković trećim golom za 10:6. Za novo vođstvo od četiri gola razlike (11:7) pogodio je Aleksa Ukropina, a za otklon svih dilema potrudio se Kanstantin Averka (12:7) 40 sekundi prije kraja treće Naščetvrtine…timjeu posljednjem meču šampionata prvih pet golova, bez promašaja, postigao sa igračem više, a Gruzijci su iznudili čak tri peterca, ali nijesu zatresli mrežu Lazovića iz šest poku-

S. J. Odbojkašice Crne Gore izgubile u Finskoj na kraju kvali kacija za Evropsko prvenstvo Opet ništa od velikog takmičenja Finska 3 Crna Gora 1 41

Selektor Vladimir Gojković kazao je da se ekipa možda kvalitetom primakla, ali da to nije dovoljno za najbolje reprezentacije. Zadovoljan je kako je tim odreagovao u meču sa Gruzijom.

- Lijepa pobjeda za kraj da zadovoljno pođemo kući. Izborili smo vizu za naredno Svjetsko prvenstvo što je najvažnije i što je bio imperativ u posljednje dvije utakmice. Posljednja utakmica protiv dobre selekcije je bila teška, mada smo od prvog minuta pokazali da smo bliži

FINSKA: Rekola 9, Jalonen, Kokonen 21, Kosonen 7, Rikila 11, Alanko 3, Ilivanio, Hujanen, Korhonen 21, Lakonen 13, Ohman, Laksonen (libero 1), Hakinen (libero 2), Bjeregard-Madsen.

Naše odbojkašice su kvalifikacije završile na trećem mjestu sa šest bodova (dvije pobjede

- Prije svega, čestitke igračima jer su pobijedili u stresnom meču za plasman na SP. Bili su na visini zadatka, a za neke je ovo bila možda i najvažnija utakmica karijere. I to je za svaku pohvalu. Radili smo dugo – četiri mjeseca, došli smo ovdje i htjeli da napravimo nešto više. U ovom momentu smo se možda primakli, ali to još nije dovoljno za najbolje reprezentacije. Kada se sve završi, napravićemo analizu – istakao je selektor.

šaja sa igračem više. Šampionat Evrope završili su pobjedama u grupnoj fazi nad Slovačkom (18:10) i Gruzijom (14:11), doživjeli poraz od Italije (13:8), a za četvrtfinale savladali su Rumuniju (13:8). Uslijedila je zatim serija poraza od Mađarske u četvrtfinalu (11:8) i od Grčke (14:12) u meču za plasman od petog do osmog mjesta. Najefikasniji na EP u našem timu bio je Averka sa 15 golova. Odlični sa gola bili su Petar Tešanović i Dejan Lazović (u svim mečevima dvocifreni osim u posljednjem sa Gruzijom).

JOENSU – Dvorana: ,,Motonet arena“. Gledalaca: 1.234. Sudije: Kurtis (Letonija), Burkievic (Poljska). Rezultat po setovima: 25:17, 25:20, 27:29, 25:18. Poeni iz napada: Finska 52, Crna Gora 44. Poeni iz bloka: Finska 14, Crna Gora 15. Poeni iz servisa: Finska 19, Crna Gora 5. Greške: Finska 20, Cr-

Odbojkašice Crne Gore moraće da sačekaju neku drugu priliku da se nađu na velikom takmičenju – porazom od 3:1 u Finskoj, izabranice Milorada Krunića nijesu uspjele da se domognu drugog mjesta u grupi B i vize za Evropsko prvenstvo. Na EP će iz ove grupe upravo Finska, koja je sačuvala drugo mjesto, i prvoplasirana Češka.

na Gora 17.

Podatak da su ,,crvene“ dozvolile Finkinjama da naprave 19 asova, te da Finska u prvom setu nije greškom poklonila nije-

U meču naboja i velikog uloga vaterpolisti Crne Gore savladali su Gruziju 14:11, osvojili sedmo mjesto na šampionatu Evrope i izborili vizu za Svjetsko prvenstvo naredne godine u Japanu.

5 golova od mogućih osam dali su naši igrači iz peterca LEN Sudije: Stavridis (Grčka) Dervu (Francuska) Dvorana: ,,Spaladium arena“ Gledalaca: 100 Igrač više: Crna Gora 10-7, Gruzija 6-0 Peterci: Gruzija 3 (3). CRNA GORA GRUZIJA Lazović (šest odbrana) RadovićMurišić 1 Averka 3 PopadićBanićević 1 Perković 1 UkropinaĐurđić 2 Spaić 2 Matković 1 Petković 3 Tešanović Razmadze (10 odbrana) Šubladze (jedna odbrana) Vapenski 2 Dadvani 1 Šušiašvili 1 Bitadze 1 Jelača 1 SarićJahaia 2 BaraldiTkešelašviliImnaišvili 1 Vasić 2 14 11 Selektor: Vladimir Gojković Selektor: Dejan Stanojević

,,crveni“ sa

Naši momci su od kraja prve četvrtine zaigrali bolje, serijom 3:0, za tri minuta i 22 sekunde (za vođstvo od 7:4), najavili su lijepe stvari. I bilo je tako. Nakon što su se Gruzijci približili na dva gola zaostatka (7:5) u trećem minutu druge četvrtine i propustili šansu sa igračem više da otvore utakmicu, ,,ajkule“ su uspjele da dođu do gola preko Alekse Ukropine (8:5).

gol iz 72 pokušaja postigli su naši momci sa igračem više

razlikom da završimo šampionat – istakao je Miroslav Perković A. M.

Hrvatska je novi šampion Evrope, u nalu domaćin je savladao Mađarsku 10:9. Hrvati su posljednji put došli do trona 2010. godine u Zagrebu

Na ,,plus četiri“, u prvom napadu nakon odmora, povećao je Vlado Popadić a Gruzijci ponovo zaprijetili golom za 9:6. Rival u narednom napadu nije iskoristio prednost od dva igrača, imao je šansu i za popravni,

pobjedi. U stvari pobjeda se nije dovodila u pitanje, već samo sa kolikom ćemo

Gruzija

ZA BRONZU Italija – Španija 7:6

Vaterpolisti Crne Gore savladali Gruziju i osvojili sedmo mjesto na EP

CRNA GORA: Bokan 10, Tvrdišić 2, Perović 10, Šušić 1, Labović (libero), Vuković 8, Petranović 1, Vukčević, Petrović 6, Budrak 11, Đurović, Dragović 15.

Pored pobjeda protiv Islanda, Crna Gora je dva puta sa po 3:1 poražena od Finske, od kojih je prvi meč u Pljevljima bio ključan, a dva puta je izgubila i od Češke, 3:0 u gostima i 3:1 u Pljevljima…

dan poen gošćama, dovoljno govori da epilog odlučujućeg susreta i nije mogao da bude drugačiji...

golova u prosjeku primio je naš tim na Evrope su igračem manje

šampionatu

Izborili vizu za SP u igri za duboku analizu

nog tima, puno obaveza, malo pomaka, ali ima nade da se do najvažnijih duela i borbe za odlazak na Olimpijske igre stvari poprave. Prije svega na psihološkom planu naš tim treba da napreduje, kako bi se oscilacije, kojih je u Splitu bilo u najvažnijim mečevima, smanjile na manji broj minuta. Upravo su crnogorski tim slabi minuti u egalu, ili kada je bila šansa da se ode na veću razliku, koštali poraza.

ZA SEDMO MJESTO Crna Gora – Gruzija 14:11 ZA PETO MJESTO Grčka – Francuska 10:8

Gojković čestitao igračima pobjedu u stresnom meču

- Mogle su to da budu nesportske, ali to su stvari koje se nama ni ne gledaju, a kamoli daju. Šta da se radi, nećemo da kukamo.

PODGORICA – Iako su prespavali prvo poluvrijeme i dozvolili domaćinu da na polovini meča ima dvostruko više poena (48:24), košarkaši Crne Gore su na kraju, ipak, više nego časno završili sjajan nastup na prvenstvu.Evropskom

Kao protiv Španaca, prvo poluvrijeme meča sa Njemcima je bilo za zaborav, u oba pravca. Domaćin je dominirao u skoku (22-13),

S. J. Košarkaši Crne Gore poraženi od Njemačke u osmini nala Eurobasketa Stali

Tada su sudije dodijelile nesportski faul Kendriku Periju, a onda i tehničku grešku klupi Crne Gore, pa su Njemci sa pet poena sa linije penala stigli do očekivane pobjede. Nekoliko sekundi prije toga, sudije, međutim, nijesu svirale ni faul, a kamoli nesportski, kada je Denis Šreder u kontri zaustavio Igora Drobnjaka, već su pustile da se igra, nakon čega je Vladimir Mihailović smanjio na 80:77. A na tri minuta i 19 sekundi prije kraja, sudije nijesu ni gledale kako je Maodo Lo udario Bojana Dubljevića u leđa, već su samo svirale običan faul. Očigledno je trebalo da budo dovoljno što je Crna Gora već izbacila jednog Porazdomaćina…odNjemaca, u svakom sljučaju, ne može nikako da pokvari ukupan

Treća četvrtina je postala garancija igre našeg tima na ovom Evropskom prvenstvu. Tako je bilo i protiv Njemaca. Crna Gora je serijom 13:0 smanjila na 51:37, nakon nešto manje od četiri minuta igre, i nagovijestila povratak u meč. Ipak, Njemačka je uspjela da se konsoliduje, do kraja kvartala je vratila prednost na 17 poena (67:50), ali je naša selekcija dobila ovu četvrtinu 26:19 i stavila do znanja da želi da se bori do Akraja.prva dva i po minuta posljednjeg kvartala su pokazali da Crna Gora može da se nosi sa Njemcima. Nakon trojki Simonovića i Perija, te koša i dodatnog bacanja

skom i tehničkom greškom na 24,4 sekunde do kraja. - Završnicu sa ovoliko njihovih bacanja apsolutno ne mogu stvarno da komentarišem, kao ni ono što se dešava od samog početka. Ali, idemo dalje, iza nas je uspješno prvenstvo. Možemo da budemo zadovoljni. Sudije nijesu gledale snimak kada je Maodo Lo udario Bojana Dubljevića u leđa, niti su svirale nesportski faul Njemcima, kada je Denis Šreder u kontri zaustavio Igora Drobnjaka

Problem je, međutim, bila i loša igra u prvom poluvre-menu.Bilismo jako statični u napadu, nijesmo mogli da nađemo pravo rješenje, a na to se nadovezao izuzetan pad u odbrani. Nijesmo imali rješenja prvenstveno za Šredera, igrali su kako su željeli. Poremetili smo ih dosta s tom zonom u drugom dijelu, počeli da igramo mnogo bolje i brže, pomjerali loptu sa strane na stranu i mislim da je to dalo rezultat – zaključio je Mihailović.

Vladimir Mihailović je kazao da je „definitivno izuzetno loše prvo poluvrijeme koštalo Crnu Goru poraza i pitanjeNaMihailović.čak,daterenusnagepunidjelovalonakonkako-plasmanasenzacionalnogučetvrtfinale“.Ponosansamprijesvegasmoodreagovalipluvremena,jerjedaćebitipot-krah,alismosmogliiostavilisrcenaidošliusituacijupriprijetimodamožda,ipobijedimo–rekaojekrajusuarbitriiriješilipobjednikanesport-

bolje šutirao za dva (55 – 41 odsto) i tri poena (46 – 26 odsto), bolje je kažnjavao greške protivnika (12-2), postizao više poena nakon ofanzivnog skoka (8-2), ali i iz reketa (22-10). Devet igrača selekcije Njemačke se upisalo u strijelce u prvih 20 minuta, u našoj selekciji šestorica. Crna Gora je u prvoj četvrtini ubacila jednu trojku iz osam pokušaja,

17Neđelja, 11. septembar 2022. KošarkaArena

FIBA

- Na poluvremenu smo se skupili i u svlačionici dogovorili da iz tog drugog poluvremena izvučemo maksimum i da pokušamo da smanjimo minus od 24 poena do kraja treće četvrtine, kako bismo u posljednjoj četvrtini probali da stižemo. Tako se i desilo – rekao je Radović. Upitan da prokomentariše sporne sudijske odluke, odnosno da li mu je zasmetalo što na tri minuta i 19 sekundi prije kraja meča, kada nakon jednog grubog faula Loa nad Dubljevićem sudije nijesu htjele da pogledaju snimak i utvrde da li se radi o namjernom faulu (svirali su običan), Radović je odgovorio: - Što se tiče odluka u četvrtoj četvrtini, mislio sam na svaku (odluku). Ne znam šta bih vam rekao tačno

85 79Lo 14 Gifej 2 Vojtmen 2 Vagner 14 Tajs 9 Šreder SengfelderObstTimanHolacVolfart-Boterman224-99VučeljićIlićMihailović 12 PavlićevićRadončić 2 Simonović 12 RadovićDubljević 22 NikolićDrobnjak 5 PopovićPeri 25 Sudije: Kastiljo, Kozlovskis i Markes. Dvorana: ,,Mercedes Benc arena“. Gledalaca: 12.830. (19:10, 29:14, 19:26, 19:29) 80% (20-16) 57% 39%(37-21)(23-9) za 1 za 2 za 3 78% 40%49%(9-7)(37-18)(30-12) IzgubljeneUkradeneAsistencijeBlokadeSkokoviloptelopteFaulovi34 (8+26)21951219 34 (11+23)21691121

BUĐENJE U NASTAVKU

Simonovića i floutera Perija, naša selekcija je smanjila na 69:64. U narednih šest minuta Njemačka je uspijevala da drži prednost, do devet poena, a onda je Crna Gora za nešto više od minut i po sa četiri poena Dubljevića i košem Mihailovića u kontri ozbiljno ugrozila vođstvo domaćih (80:77). Međutim, Perijev nesportski faul je raspršio sve nade..

POLUVRIJEME ZA ZABORAV

Njemačka je u Berlinu na kraju slavila 85:79, nekako je uspjela da sačuva prednost sa poluvremena, iako su izabranici Boška Radovića u nastavku bili došli na korak od nevjerovatnog preokreta, jer su na 24,4 sekunde prije kraja prišli na samo tri poena zaostatka (80:77).

RADOVIĆ: Najbolje i najgore poluvrijeme

Peri je ubacio prvi koš na meču, ali je uzvratila Njemačka serijom 11:0. Peri je trojkom prekinuo post ,,crvenih“, a onda su poene dodali Simonović (2+1) i Mihailović na ,,minus poen“ (11:10). To je, međutim, bilo sve od Crne Gore u preostala tri minuta i 15 sekundi, pa je Njemačka na kraju kvartala vodila 19:10, što je bio samo ubod u još bolju igru domaćih u drugoj dionici. Crna Gora nije imala potrebnu dozu čvrstine u odbrani, pa su Njemci u drugoj četvrtini iz minuta u minut ,,dizali“ prednost, do 24 poena, koliko je na odmoru (48:24).

Selektor košarkaša Crne Gore Boško Radović je nakon meča sa Njemačkom, koji je domaćin pobijedio 85:79, kazao da je njegova ekipa „odigrala najbolje i najgore poluvrijeme na turniru“.

MIHAILOVIĆ: Mogli su da sude nesportske nad nama Osmina finala Turska – Francuska 86:87 Slovenija – Belgija 88:72 Njemačka – Crna Gora 85:79 DANAS Ukrajina – Poljska (12.00) Finska – Hrvatska (14.45) Srbija – Italija (18.00) Grčka – Češka (20.45)

koja odluka, bilo ih je... Vjerovatno neko ko radi kontrolu, vidjeće koliko odluka. Mislim da je svaka sporna odluka koja je suđena za Njemačku gledana, naša, mislim, nijedna. Mislim da je bilo dosta spornih odluka, ali sami smo krivi što smo dozvolili da odigramo tako loše prvo poluvrijeme i da oni odu na odmor sa plusom od 24 poena. Mi smo u jednom trenutku došli na posjed zaostatka, a onda je bilo nekoliko odluka protiv kojih, stvarno, nijesmo mogli. Nije prvi put na ovom turniru, ne bih direktno krivio njih (sudije). Mi smo prvo poluvrijeme odigrali loše, ali je malo odluka donešeno u našu korist na ovih šest utakmica koje smo odigrali – zaključio je Boško Radović.

pozitivan utisak koji je Crna Gora ostavila na Evropskom prvenstvu, na kojem je upisala tri pobjede, protiv Belgije, Bugarske i posebno Gruzije pred 10 hiljada domaćih navijača, dok je od Turske poražena, čini se, nezasluženo. Jedino su ,,crveni“ protiv Španije i Njemačke podbacili u prvom poluvremenu, dok su u nastavku, u oba meča, i te kako popravili utisak i pokazali da im je mjesto na ovakvom takmičenju…

Peri je meč završio sa 25 poena i šest asistencija, Dubljević je ubacio 22 poena, imao je i sedam skokova, Simonović je dodao 13 poena i devet skokova, a Mihailović 12 poena.

U njemačkom timu 22 poena postigao je Šreder, po 14 su upisali Lo Vagner na korak od preokreta

samo je trojica postizala poene (Peri, Marko Simonović, Mihailović).

Vuko Bogavac

prethodnih duela, možemo da očekujemo pozitivan rezultat. Za nas je to sve osim poraza – ističe šef stručnog štaba Plavljana.

18 Neđelja, 11. septembar 2022.Fudbal Arena

Uloga favorita, naravno, pripada ,,plavima“, koji sve karte bacaju na šampionat nakon prerane eliminacije iz Kupa.

MORNAR ,,JURI“ TRI BODA Mornar se ,,probudio“. Nakon tri meča bez pobjede uslijedila su dva trijumfa u samo tri dana protiv Petrovca. Barani su prvo slavili u prvenstvu i srušili neugodnu tradiciju staru 11 godina, da

bi zatim eliminisali Petrovčane i iz Kupa. Na taj način Mornar je potvrdio bolji ritam i uspon forme, što uliva optimizam pred današnji duel sa Iskrom.

JEDINSTVO SE NADA...

- Teško nam je pala eliminacija iz Kupa, ali to je sastavni dio fudbala, sporta uopšte. Okrećemo se prvenstvu i daćemo sve da stignemo do titule. Ostvarili smo četiri pobjede u posljednjih pet kola i na nama je da popravimo brojke. Ekipa igra bolje, ali znam da ima prostora za napredak. I ja sam tu da podignem novi ličnih partija i učinkom pomognem timu da ispuni ciljeve – poručio je krilni napadač Budućnosti.

- Jezero nas je prošle sezone savladalo tri puta i to nas tjera na oprez. I ove godine igraju dobro, a to znači da moramo biti fokusirani svih 90 minuta. Spremni smo, idemo na pobjedu i vjerujem da će u krajnjem presuditi naš kvalitet – kaže

Izaći ćemo ofanzivno, sa planom da što prije damo gol, s tim što moramo da vodimo računa i o svojoj mreži.

- Sve do sada odradili smo kako treba što se tiče ligaškog dijela. Momci rade dobro, profesionalno se ponašaju i zaslužili smo svaki bod. Da nam je neko rekao da ćemo nakon sedam kola biti na diobi prvog mjesta – možda ne bismo vjerovali, ali pokazali smo kvalitet i s pravom smo tu gdje jesmo – rekao je Petrović, koji nastavja: - Respekt prema Budućnosti. To je klub koji ima najviše ambicije svake sezone i uvijek ide na pobjedu. Biće tako i u Beranama, ali i mi se pitamo. Domaćini smo i vjerujem da možemo sa svima da se nosimo. Ukoliko ponovimo partije iz većine

KojaševićPavlićević

(4-3-3) (4-3-3) PopovićKordićStevanovićPopovićĆetkovićŠaletić BoljevićCvijovićSekulovićObradovićKumburovićBaošićSmiljanićMarkovićVujačićVukotićKajevićGrbićLjutica Nikač Stadion: Topolica. Kapacitet: 4.000. Sudija: N. Vođević. Pomoćnici: M. Brajović i M. Gojković. Početak: 19 časova. Trener

- Nije lako istog rivala savladati dva puta u kratkom vremenskom intervalu. Mnogo nam je značila pobjeda u prvenstvu, što zbog bodova, što zbog samopouzdanja.

Jezero i Budućnost otvaraju neđeljni program prvoligaškog fudbala.

Jedinstvo je nedavno upisalo prvu pobjedu u ligi, a nakon toga ostvarili još jednu za prolaz u Kupu. Sve u svemu – Bjelopoljci u pozitivnom raspoloženju danas dočekuju Dečić. - Oni su po imenima najkvalitetniji tim u ligi, ali dolaze nam nakon dva vezana poraza u prvenstvu. Rehabilitovali su se poslije pobjede protiv Budućnosti u Kupu. Dečić je favorit, ali želimo da odigramo borbeno, manSvesmoorganizovano...disciplinovano,Domaćiniiočekujemomakarbod.prekotogabiobiogro-uspjeh–kazaojetrener

Viktor Đukanović

Dečić je nakon dva poraza u prvenstvu uspio da eliminiše Budućnost u Kupu, čime je najavio da nije u krizi i da definitivno ima moć. Ipak,

đana. D. K. – R. P.

Ko bi rekao – elitni karavan je dogurao do 8. kola, a Plavljani i Podgoričani su bodovno izjednačeni u vrhu Momcitabele.

Rada Petrovića su najprijatnije iznenađenje u Meridianbet 1. CFL, a da to nije samo aktuelni trend ili početnička sreća – potrudiće se da se dokažu protiv rivala koji uvijek puca na titulu.

Tuzani su danas u obavezi da to dokažu i u Bijelom Polju, gdje će se boriti protiv Jedinstva kako bi sačuvali mjesto u vrhu.

Dva vezana poraza i čak sedam primljenih golova u dva meča pokvarili su utisak sa starta, ali je uspjeh u reprizi finala Kupa protiv Budućnosti vratio osmijehe u taboru Tuzana. Ipak, jasno je da su u Bijelom Polju ambicije najveće. - Nastavlja se naporan ritam, ali iako nije bilo vremena ni za slavlje, ni za odmor nakon meča u Kupu, spremni smo za novi izazov. Jedinstvo je pokazalo da je neugodno, da igra izuzetno čvrsto, tako da neće biti lako, ali nastojaćemo da pokažemo da smo bolji –objasnio je pouzdani defanzivac Dečića Igor Ćuković

Budućnost traži pobjedu u Beranama protiv Jezera, Dečić sa ulogom favorita putuje u Bijelo Polje Oprez favorita (4-3-3) Budućnost (4-3-3) DragojevićAsanovićRadunovićTerzićAdžovićRažnatović JankovićMarveđoĆetkovićIgnjatovićPajovićAdžićMirkovićKontićToškovićSimićDedićStijepovićBošnjak Milošević Stadion: u Beranama. Kapacitet: 7.000. Sudija: M. Bošković. Pomoćnici: A. Đikanović i S. Jovanović. Početak: 16 časova. Trener Rade Petrović Trener Miodrag Džudović PetrovićĐukanović (4-3-3) (4-3-3) MuminovićNikićMršuljaŽivkovićDašićGašević MontenegroZečevićČelebićBoričićManojlovićJanjićBakićŠahmanMarkovićBakračTodorovićBulatovićDošljak Talović Stadion: u Kotoru. Kapacitet: 2.000. Sudija: Pr. Radovanović. Pomoćnici: I. Bogdanović i V. Radenović. Početak: 19 časova. Trener Radisav Dragićević Trener Srđan Nikić BojovićGolubović Jedinstvo (4-3-3) Dečić (4-3-3) JoksimovićMarkovićDacić PešukićIdrizovićBožović StanišićCvijovićBojićDrešajHajrovićDulovićTućiĐorđevićNikolićŠćepanovićĆukovićMrđaKrnićBećiraj Stadion: Nikoljac. Kapacitet: 5.000. Sudija: R. Pajović. Pomoćnici: M. Paunović i D. Dević. Početak: 18 časova. Trener Vuko Bogavac Trener Vladimir Janković IvanovićDenković

NEIZVJESNO U KOTORU Arsenal je obilježio posljednje kolo. Tivćani su nakon ubjedljivog poraza od Budućnosti u Kotoru (4:0) uspjeli da savladaju Dečić u Tuzima sa čak 4:2. U međuvremenu Arsenal je preskočio i prvu rundu Kupa, tako da u idealnom raspoloženju očekuje današnji meč protiv -Rudara.Pobjeda protiv Dečića mnogo nam je značila, posebno na psihološkom planu. Vratili smo se ekspre-

U Kotoru ide na pobjedu... - Očekuje nas teška utakmica. Arsenal igra dobro, a koliko je nezgodan pokazao je protiv Dečića u Tuzima. Ipak, ovo je meč u kojem ćemo tražiti sva tri boda.

Vjerujem da na ovom gostovanju možemo da budemo uspješni – ističe Miloš Zečević, ofanzivac Pljevljaka.

To se osjetilo i u utakmici Kupa, gdje smo djelovali zaista dobro i zasluženo prošli dalje. Ohrabreni tom pobjedom sada sa mnogo više samopouzdanja očekujemo duel protiv Iskre – rekao je Boško Guzina, napadač Mornara, jedan od najboljih na prethodnom meču sa IskraPetrovcem.tražibijeg sa dna -tabele...Vezalismo dvije pobjede i podigli samopouzdanje. Stvari idu nabolje i nadam se da ćemo na ,,Topolici“ nastaviti u tom ritmu. Uradićemo sve da pobijedimo. Monar je dobra ekipa, puna igrača koji u svakom trenutku mogu da riješe meč, ali imamo načina da ih zaustavimo – smatra Darko Nikač, napadač Danilovgra-

Oba rivala završila su misiju u prvoj rundi masovnijeg takmičenja, s tim što je eliminacija mnogo teže pala Budućnosti, prošlogodišnjem osvajaču Kupa. - Ispratio sam njihovu utakmicu u Tuzima. Igrali su dobro, ali su ispali nakon penal ruleta. Mi smo eliminisani od Sutjeske, ali smo pod mnogo manjim pritiskom od rivala. Psihološki momenat je na našoj strani i probaćemo to da iskoristimo.

Ne možemo puno toga da izgubimo, a možemo mnogo da dobijemo – poručio je NijePetrović.nipolovina septembra, a Budućnost je aktivna samo u jednom domaćem takmičenju. Branilac trofeja Kupa eliminisan je na startu i jedino preko prvenstva može da spasi ,,Plavi“sezonu.želešto prije da se izdvoje u ulozi lidera, a priliku imaju u Beranama.

Đukanović akciji Andrija Delibašić Trener Aleksandar Nedović

sno nakon teškog poraza od Budućnosti, pokazali da imamo kvalitet, odigrali sjajan meč i osvojili važne bodove. Svjesni smo da će nas sada svi drugačije gledati, ali Arsenal uvijek igra otvoreno i želi da se nadigrava – objasnio je Danilo Bakić, vezista Arsenala. Rudar je uzeo bod protiv Petrovca i Sutjeske, a preko Zete prošao u narednu rundu Kupa.

Aktuelni šampion dominirao je pod Malim brdom i ubjedljivom pobjedom protiv Petrovca (4:0), makar na noć, preuzeo lidersku poziciju, dok je istovremeno Sutjeska produbila krizu ,,nebo-plavih“, koji su nakon eliminacije iz Kupa vezali peti meč u prvenstvu bez trijumfa. Derbi na startu osme runde tako je ,,lansirao“ Sutjesku koja je sada prva, dok Petrovac nakon fenomenalnog starta polako Sutjeskatone…je već u prvom dijelu meča sve završila. Nakon šansi Konrada i Tučevića, Sutjeska je terensku inicijativu i bolju igru ,,naplatila“ u 22. minutu, kada je Grivić pogodio za 0:1.

sa Ćetković, Viktor Đukanović (Budućnost), Dragan Miranović (Zeta), Nemanja Carević (Petrovac), Luka Lečić (Crvenazvezda,Srbija), Lazar Stanišić (Dečić), Danijel Nikolić (Mornar), Petar Aničić (Sutjeska), Uroš Bulatović (Rudar), Nikola Radusinović (Podgorica); napad: Vladimir Perišić (Budućnost), Lazar Knežević (Kom), Bojan Pavićević Kandidati(Dečić).za omladinsku reprezentaciju u Podgorici će trenirati od 12. do 19. septembra. Nakon odrađenih priprema, selektor Drašković će skratiti spisak i odrediti igrače koji će konkurisati za nastup u preliminarnoj rundi kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Na turniru će, osim Crne Gore, učestvovati i domaćin Danska, Engleska i Gruzija. Turnir će trajati od 21. do 27. septembra. R. P.

BERANE – Gradski stadion. Gledalaca: 200. Sudija: Luka Pejović. Strijelci: Ni. Tmušić u 5. (Berane), Ajković u 45+1. minutu iz penala (Otrant Olimpik). Žuti kartoni: Vučinić (Berane), Mensah, Redžović (Otrant Olimpik). BERANE: Aković, Stojanović (od 63. Čađenović), Blagoge (od 46. Vujačić), Muković, Vučinić, Račić (od 71. Ne. Tmušić), Jeknić, Mugoša, Vulević, Vukićević (od 71. Osmajić), Ni. Tmušić. OTRANT OLIMPIK: Meći-

Bajern

je i u trećoj utakmici zaredom osvojio bod! U Derbiju kola Bundeslige Lajpcig je lako izašao na kraj sa Borusijom iz Dortmunda... Bajern je ponovo ostao bez

je pred gostovanje u Minhenu proslavio 128. rođendan i u takvom raspoloženju osvojio bod kod šampiona i to iz penala u sudijskoj nadoknadi.

Stadion ,,Mitar Goliš“. Gledalaca: 1.000. Sudija: Savo Vujović (Cetinje). Golovi: 0:1 Grivić u 22, 0:2 Vučić u 37. (pen), 0:3 Eraković u 45+2, 0:4 Striković u 73. Žuti karton: Vuković (Sutjeska). RadinovićBoljevićMikijelj(odPerovićMilićović)(odVujovićDragićević)(odDubljević(odFaust(odAugustoMendiJelovac46.Babić)76.Carević)76.46.Mark-76.Vicković) (odVučićGiljen64. MatanoVukovićGrivićEraković(odStijepovićDrinčić(odTučevićKrstovićBabić(odKonradvić)64.Sahli)64.Pajović)75.Đinović)(od46.Striković) Petrovac00 Petrovac Sutjeska Sutjeska4 3 Raspored Petrovac – Sutjeska 0:4 Danas BERANE: Jezero – Budućnost (16h) B. POLJE: Jedinstvo – Dečić (18h) KOTOR: Arsenal – Rudar (19h) BAR: Mornar – Iskra (19h) 1. Sutjeska 8 4 2 2 15:5 14 2. Budućnost 7 4 1 2 13:7 13 3. Dečić 7 4 1 2 15:10 13 4. Jezero 7 4 1 2 12:10 13 5. Petrovac 8 3 3 2 11:11 12 6. Arsenal 7 4 0 3 11:13 12 7. Mornar 7 2 1 4 7:10 7 8. Rudar 7 1 3 3 3:9 6 9. Jedinstvo 7 1 2 4 5:10 5 10. Iskra 7 1

Sutjeska Petrovacleti,tone 2 4 5

Petrovac je imao posjed u 37. minutu, ali je Vučić uspio da se domogne lopte na lijevoj strani, uposli Erakovića, koji je dao vrhunsku asistenciju u prostor za Grivića, kojeg je u kaznenom prostoru srušio Mikijelj, zbog čega je Vujović

Berane 1 Otrant O. 1 Crnogorac nastavlja da blista u Indoneziji i ruši rekorde

Šampion ubjedljiv pod Malim brdom u prvom meču 8. kola Meridianbet Prve lige

Popularni Spasogol od 67. minuta do kraja uspio je da postigne čak tri gola, čime je samo par sati prije 35. rođendana postigao prvi het-trik u dresu Balija.

suđen je ofsajd, a defanzivci domaćina su pogriješili, loptom pogodili Erakovića, koji je dodao do Strikovića, koji je lako pogodio za 0:4! Sutjeska je tako pokazala moć, a za razliku od prošlog meča protiv Rudara, dokazala da je riješila problem realizacije, dok je Petrovac u velikoj krizi i igre i rezultata. R. P.

PODGORICA – Selektor omladinske reprezentacije Crne Gore Slobodan Drašković objavio je spisak igrača koji će naredne sedmice boraviti na pripremama u Podgorici. Selektor omladinske reprezentacije Crne Gore Slobodan Drašković objavio je spisak igrača koji će naredne sedmice boraviti na pripremama u NaPodgorici.spisku je 25 igrača – golmani: Filip Domazetović (Budućnost), Šaban Kolić (Nasional, Portugal), Petar Bobičić (Podgorica); odbrana: Damjan Dakić (Budućnost), Emin Kujović (Keln, Njemačka), Đorđe Pešukić, Nikola Vuković , Matija Badnjar (Mladost DG), Nihad Balić (Jedinstvo), Andrija Radonjić (Kom), Balša Medenica (OFK Vršac, Srbija); vezni red: Alek-

Spasogol za rođendan do prvog het-trika u dresu Balija

Ilija Spasojević se ne zaustavlja! Bali junajted, u kojem i ove sezone igra nekadašnji mladi crnogorski reprezentativac, savladao je juče u okviru 9. kola Lige 1 Indonezije Devu junajted 6:0, a finiš meča obilježio je upravo Crnogorac.

Bali je tako upisao sedmu pobjedu, stigao do 21 boda, dok lider Madura ima 22. Spasojević je već oborio brojne rekorde u ovoj azijskoj zemlji, gdje ima status najpopularnijeg fudbalera, a jedini je igrač u Indoneziji koji je osvajao tri titule prvaka Lige 1 (dva puta sa Balijem, jednom sa Bajankarom), te prošlogodišnja ,,zlatna kopačka“ u ovoj zemlji, sa današnja tri gola stigao je do brojke 67 na vječitoj listi strijelaca Lige 1. Ilija je nedavno pretekao Brazilca Beta Gonkalveša, koji je ostao na 63. Inače, Spasojević je u Indoneziji postigao uku-

pno 134 gola, noseći dresove čak sedam različitih klubova, ali se fudbal u Indoneziji dijeli na period prije i period nakon 2017. godine. Naime, FIFA je 2015. suspendovala indonežanski fudbal zbog miješanja politike i ta agonija trajala je do 2017. godine. U toj novijoj istoriji Spasojević je definitivno legenda.

Na startu drugog poluvremena Petrovac je pokušao da uzvrati, uglavnom preko Perovića. Međutim, Sutjeska je već u 51. minutu mogla do novog gola, ali je Babić pogodio prečku. Ali, zato je Sutjeska iskoristila poklon u 73. minutu – nakon akcije Krstovića i Sahlija, do-

Slobodan Drašković objavio

kukić, Mensah (od 67. Gajić), Smolović, Ajković (od 83. Krumić), Redžović, Sefa (od 29. Glušević), Rudović, Marstijepović (od 83. Marsenić), Barjaktarović, Alibegu, Seniković. Berane i Otrant remizirali su na otvaranju 5. kola Druge lige. Domaćin je odlično otvorio meč, poveo već u 5. minutu preko Tmušića, ali su se borbeni gosti izborili za penal u posljednjim trenucima prvog dijela igre. Tada je iskusni Dražen Ajković bio siguran sa bijele tačke. Ulcinjani ni nakon pet kola nemaju pobjedu i ostaju na začelju drugoligaške tabele. R. P.

Tabela

pobjede (2:2), a trener Nagelsman je promijenio šest igrača u startnoj postavi. Šansu je dao i nekim mlađim, što je iskoristio 17-godišnji Francuz Matis Tel i postao najmlađi strijelac ove ekipe u takmičarskim mečevima (17 godina i 136 dana).

19Neđelja, 11. septembar 2022. FudbalArena TWITTER

R. P. Druga liga, 5. Remikolou

Šampion ubjedljiv u gostima

Poslije četvrtog kornera, te odbijene lopte, Eraković je odlično ubacio u kazneni prostor, a na pravom mjestu našao se Grivić, koji je pogodio za prednost gostiju. Petrovac je pokušavao da napravi pritisak, imao četiri kornera, ali ne i prave šanse. Istina, nakon što je, čini se, Savo Vujović pogriješio i dosudio faul na ivici šesnaesterca za domaćina, Petrovac je imao dobru situaciju, ali je Mendi pogodio samo ,,živi zid“.

Stvari očigledno polako dolaze na svoje.

odmah pokazao na bijelu tačku. Siguran sa 11 metara bio je Vučić, koji je šutem po sredini gola rutinski pogodio za 0:2. I, u samom finišu prvog dijela igre, Krstović je iznio loptu sa svoje polovine, uposlio Konrada, koji je prevario Mikijelja, ali se odlučio umjesto na udarac da nesebično proslijedi loptu do Erakovića, koji je lako pogodio suprotni ugao gola domaćina za 0:3!

6:13

Bundesliga, 6.

saOmladincispisakkrećupripremama

Bajernkolovoli remije, Lajpcigu derbi

Štutgart

Herta je bez Stevana Jovetića odigrala neriješeno kod kuće sa Bajerom (2:2), Hofenhajm je osvojio tri boda, jer Majn nije mogao ni da zaprijeti (4:1), a Volfsburg je u Frankfurtu iznenadio Ajntraht (1:0). R. A.

Ali, iako slavi 35. rođendan, Spasogol se ne zaustavlja, očigledno je spreman da brojke učini nedostižnim za bilo koga… Beranama

Tel je doveo domaće u vođstvo, gostima remi za 1:1 obezbijedio Furih u 57, da bi tri minuta kasnije još jedan mladi igrač – Musiala, donio radost domaćinu. Slavlje je pokvario Girasi u drugom minutu Dortmundnadoknade.nijemogao ništa na ,,Red Bul areni“, izgubio je 3:0, a golove za Lajpcig postigli su Orbana u šestom, Soboslaia 45, a konačan rezultat postavio je Haidara u 84. minutu.

POPOVIĆ: Probali smo neke nove stvari

Rukometašice Budućnost Bemaxa osvojile bodove u Turskoj na premijeri Lige šampiona

rila najveći uspjeh osvajanjem šestog mjesta.

Obrov nova filijala Budućnost Bemaxa

snio je Zoran Vujičić, direktor zvojnovaPoljuBemaxa,Budućnostaza-timpotvr-diodajeuBijelomosnovanafilijala.–SmatralismodajeBijeloPoljeizuzetnobitnoivrijednozara-košarke.Tojegrad

Nova Budućnost ima budućnost u iskusnijim i onim mlađim prvotimkama, a Bojana Popović je u finišu šansu ukazala 18-godišnjoj debitantkinji, golmanki Andrei Škerović Vjerovale su ,,plave“ u svaki pas, šut, snažan faul i na pola terena i na crti, a uz minimum tehničkih grešaka (četiri do odmora, još pet do kraja) i visok procenat šuta sa krila, mogle su komotnije da igraju od 34. minuta na ,,plus 10“. Upravo su za manje od četiri minuta u drugom poluvremenu – serijom 4:1, stigle do

Raičević za

Budućnost Bemax je u Turskoj ostvarila važnu pobjedu u borbi za plasman u osminu finala EHF Lige šampiona, a ekipa je pokazala dobru energiju i sve djevojke su dale doprinos, kazala je trener Bojana Popović – Velika borba tokom svih 60 minuta. Veoma važna utakmica za nas, jer je želja bila da pobjedom otvorimo novu sezonu, sa dobrom energijom i u tome smo uspjele. Ponosna sam kako su djevojke igrale i borile se tokom čitavog meča, u drugom poluvremenu smo uspjele da probamo i neke nove stvari, jer smo imale dobar rezultat. Sve igračice su dobile priliku i sve su mogle da osjete značaj igranja u Ligi šampiona. Ovo je samo prvi korak na našem putu ove sezone, sada se okrećemo duelu protiv Esbjerga – kazala je Popović. golova iz 53 pokušaja postigle su ,,plave“

20 Neđelja, 11. septembar 2022.Sportski miks Arena 1FORMULA

Slavlje podgoričkih rukometašica u Turskoj

PODGORICA – Već duže vrijeme u Crnoj Gori pokušava da se omasovi baza kada je u pitanju ženska košarka. Raznim akcijama, a prije svega formiranjem Bemax lige osnovnih škola, Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax u tome je uspio kada je u pitanju Podgorica.

prednosti koja ih je samo pogurala u veću brzinu. Nije bilo slabih mjesta, krila su odlično funkcionisala, u početku veliki teret iznijele su Ivona Pavićević i Nađa Kadović sa pet golova u prvih 19. minuta, a onda se razmahala Kardosa i zaokružila fenomenalan učinak. A to što je Budućnost do prvog gola sa crte

velike tradicije kada je u pitanju ženska košarka, ali godinama je problem što je nekako sve stalo. Odlučili smo da novoformirani klub Obrov bude naša filijala u kojoj ćemo tražiti nove talente za Budućnost – naglasio je Vujičić.

stigla u 50. minutu nije bilo za brigu, jer je Ivana Godeč, nakon debitantskog gola, postigla još dva u seriji i to, naravno, zahvaljujući asistencijama

13“ KASTAMONO BUDUĆNOST Da Silva Samara SarikajaSančak 1 Bohme 1 Ikenderlogu 1 Goktepe 4 Ježić 8 Caliskan 1 Čeba 3 KarlosGokselGokerJimaz 7 Demirelen 1 GokdemirMehmedović Atingre (14 odbrana) J. PletikosićĆorovićŠkerovićKadović 9 (2) Godeč 3 DžaferovićPopović 1 Kardosa 3 (1) Agović 1 N.BulatovićKadović 4 Raičević 12 (2) Pavićević 6 Kepić 1 27 40 Trener: Klaus Mogensen Budućnost Trener: Bojana Popović Sudije: I. Kovalčiuk i A. Kovalčiuk (Moldavija) Dvorana: ,,Markez spor“ Gledalaca: 1.000 Sedmerci: Kastamono 2 (2), Budućnost Bemax 7 (7) Isključenja: Kastamono 6, Budućnost Bemax 4 minuta 13 20 Aktuelni

i vrijedno za ra-

,,Plave“ su na startu Lige šampiona ostvarile gostujuću pobjedu protiv Kastamona (40:27), a uz bodove, ohrabrilo je izdanje u svim segmentima. Motivisano, ozbiljno, lako u ofanzivi (11 golova iz kontranapada), taktički mudro u defanzivi (Brazilka i Angolka se nijesu vidjele), podgorički tim je već od osmog minuta, kod vođstva 7:3, najavio ubjedljiv trijumf. Pogađale su ,,plave“ u seriji, a zanimljivo je da je golmanka Armel Atingre (14 odbrana), do 10. minuta upisala pet, a posljednje dvije u finišu, jer praktično nije imala posla.

Simultanka Milene ,,plus šampion Vajpers savladao je Brest 31:24 u derbiju kola grupe A, Jauković je u porazu francuske ekipe dala šest, Grbić tri, a Brnović gol

Milena Raičević je blistala u okršaju protiv bivšeg kluba i sa 12 golova predvodila je „plave“ do važne pobjede.

Šarl Lekler startovaće sa prve pozicije za Veliku nagradu Italije u Monci. Vozač Ferarija ostvario je rezultat 1:20,161 minuta i bio je 0,145 sekundi brži od vozača Red Bula Maksa Ferstapena. Treći u kvalifikacijama bio je vozač Ferarija Karlos Sains sa 0,268 sekundi zaostatka za timskim kolegom. Serhio Peres u Red Bulu bio je četvrti, a peti i šesti vozači Mercedesa Luis Hamilton i Džordž Rasel. Devetorica vozača dobilo je kazne, ali je izvjesno da će sa pol pozicije startovati Lekler,

vrede. Nekoliko dobrih poteza u ofanzivi, više u defanzivi, imala je Andrijana Popović, a ritam igre nije se gubio ni kod izmjena. Ko god da je juče ušao u teren, dao je doprinos. Kapitenku Raičević pratila je Pletikosić koja je iznudila četiri sedmerca, a fintama dovodila domaće do ,,ludila“. Značajnu ulogu u odbrani imale

Poseban osjećaj

Obrov počinje sa radom, a sa djevojčicama će raditi Bjelopoljka Sanja Knežević, članica prve reprezentacije koja je u Poljskoj 2011. godine ostva-

koji nije kažnjen. Ferstapen je kažnjen sa pet pozicija, a Sains i Hamilton krenuće sa začelja. Prema novom poretku, pored Leklera iz prvog reda startovaće Džordž Rasel iz Mercedesa, sa trećeg i četvrtog mjesta vozači Meklarena Lando Noris i Danijel Rikardo, a sa petog Pjer Gasli iz Alfa Taurija. Fernando Alonso krenuće sa šeste pozicije, vodeći je u generalnom plasmanu Ferstapen iz Red Bula sa sedme.

su Nataša Ćorović i Ilda Kepić, a uprkos malo dužoj pauzi zbog povrede, minutažu je dobila Vanesa Agović i postigla gol. Ohrabruje što je hrabro, bez obzira na to što još nije na potrebnom fizičkom nivou, Katarina Džaferović odigrala nekoliko minuta – postigla gol, uz dva uspješna dodavanja. A. M.

Formula 1, Velika nagrada LekleruItalije kažnjenFerstapenpol,

dio da je u izuzetnoBijelombitno

Trka za Veliku nagradu Italije u Monci vozi se u neđelju od 15 časova.

Baš zbog toga već dvije sezone crnogorski šampion ima svoju filijalu – ŽKK Podgorica, u kojem se fabrikuju talenti, koji poput Šćepanović, Bigović, a sada Baošić i Vukčević, nastavljaju da se razvijaju u ,,plavom“ timu. Međutim, da bi se ženska košarka ,,probudila“, neophodno je oživjeti nekadašnje centre, koji su imali izuzetan značaj za ovaj sport. U tom cilju nedavno je osnovan Ženski košarkaški klub Obrov iz Bijelog Polja, koji će ujedno

biti nova filijala Budućnost Bemaxa. – Poznato je da budugorskevanijedainanatnimagodina-glav-akce-stavljamomlađeigračicedajeciljklubanajtalento-crno-igračicekodnas.Da je pravi potez što smo napravili i zaokret u prvom timu, gdje su uglavnom igračice 2002. godište i mlađe, pokazalo je i prvenstvo Evrope za košarkašice do 20 godina, gdje su gotovo cijelu reprezentaciju činile igračice iz našeg kluba. Zbog toga želimo da širimo bazu, da tražimo nove talente i da im omogućimo najbolje uslove, jer na taj način Budućnost daje puni doprinos reprezentaciji – obja-

Raičević i Matee Pletikosić Možda bi gošće iz Podgorice dale još neki gol sa linije, ali u sastavu nije bilo Nikoline Vukčević jer se oporavlja od po-

EHFRukometašice Budućnost Bemaxa su ,,letjele“ po terenu u Turskoj, odbrana je završila sve zadatke (samo se istakla Katarina Ježić sa crte uz šut 8-8, jedna od pet pojačanja), a napadački Milena Raičević je povezala tim i do odmora postigla 10 (tri promašaja) od timskih 20 golova.

– Poseban osjećaj za mene da ponovo dođem ovdje, ali sada u dresu Budućnosti. Željela sam da dokažem koliko mogu da pružim i uspjela sam da dam veliki doprinos ovoj važnoj pobjedi za moj tim – kazala je Raičević.

– Jasno je da nijesmo mogli naći bolje rješenje od Sanje Knežević, koja je bila vrhunska igračica i koja može pomoći djevojčicama da zavole košarku i da krenu stazama uspjeha. Obrov će u početku imati školu košarke, tako da će biti treninzi za djevojčice od 6 do 12 godina, a kasnije će sigurno baza početi da raste i da se formiraju i ostale selekcije. Treninzi će se odvijati u sali OŠ ,,Marko Miljanov“, čijem rukovodstvu dugujemo zahvalnost što su nam izašli u susret za termine. Članarina je besplatna, tako da se nadamo da ćemo brzo imati veliki odziv, što je jako važno. Vjerujem da je ovo sjajan projekat i da će u budućnosti Budućnost upravo iz Bijelog Polja imati igračice za prvi tim – naglasio je Vujičić. R. P.

Crna Gora dobila još jedan ženski košarkaški klub

bilješku načinio je Benedikt

Najraniji podaci o stećcima potječu iz prve polovine XVI v. Poslanstvo austrijskog cara Ferdinanda I je 1530. god. putovalo u Carigrad preko Bo-

Prvunatpise

Poljski AleksandaristraživačSapieha je prvih godina XIX vijeka proputovao dobar dio Dalmacije, Dubrovačke Republike i Hercegovine. Najviše su ga zaokupili ukrasi stećaka u Cisti, Lovreču i Radimlji. Najviše su ga podsjećali na stare egipatske i partske spomenike

Valentino Lago se također zanimao za stećke iz okoline Imotskog. Kopao je i grobove ispod njih. Pripisao ih je USlavenima.sedmom deceniju XIX v. Bosnom i Hercegovinom je dosta putovao i za njihovu prošlost se interesovao pruski konzul u Sarajevu Otto Blau, koji je u svom putopisu, objavljenom 1877. god., ostavio kraće podatke o nekoliko nekropola, posebno onih oko Stoca i Donjeg Vakufa. (Nastavlja se)

ŠEFIK BEŠLAGIĆ I PROUČAVANJE STEĆAKA

Nevenke Božanić-Bezić, Pavla Anđelića, Mariane Wenzel, Đure Baslera, Zdravka Kajmakovića i Radomira Stanića, kao direktnih terenskih istraživača stećaka, mnogo pomogli. (…) Težište čitavog poduhvata je na glavnim umjetničkim svojstvima stećaka — oblicima, natpisima i ukrasima, uključujući majstore i njihov postupak, čemu je u studiju posvećeno najviše vremena, a u knjizi dato najviše prostora. Već duže vremena znatan broj naučnih radnika i ostalih zainteresovanih građana, naročito u inostranstvu, stećke smatraju isključivo bogumilskim nadgrobnim spomenicima i svu umjetnost stećaka najčešće nazivaju bogumilskom umjetnošću. Kako takvo naučno neopravdano shvatanje ne bi uzelo prevelikog maha, bilo je nužno da se odnos stećaka i bosanskih heretika postavi i objasni što je moguće tačnije. To pitanje i nedavno iskrsla teza o pripadnosti većine stećaka Vlasima predmet su posebnog poglavlja. Duboki korijeni umjetnosti stećaka i njena golema tradicija se jasno odražavaju na nišanima, krstačama i drugim vrstama vremenski bliskih i nešto kasnijih nadgrobnika,

tis i u svom poznatom putopisu ostavio nekoliko bilježaka o stećcima iz okoline Makarske i Sinja, posebno o velikoj nekropoli blizu vrela Cetine. Dosta interesa za stećke pokazao je i poljski istraživač Aleksandar Sapieha, koji je prvih godina XIX v. proputovao dobar dio Dalmacije, Dubrovačke Republike i Hercegovine. Njegovu pažnju su najviše zaokupljali ukrasi stećaka u Cisti, Lovreču i Radimlji. Oni su ga najviše podsjećali na stare egipatske i partske

NAJSTARIJI PERIOD

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Nekropola u Vlađevinama oko 1901.g. ilustracija Huga Čarlemonta

Oboreni stećak na nekropoli u Barama Žugića

21Neđelja, 11. septembar 2022. Feljton

red ostaloga, egzaktno utvrditi odnos stećaka i bosanskih heretika, stećaka i Vlaha, itd. Ukazala se potreba pisanja monografske studije koja bi što kompleksnije obuhvatila fenomen i problem stećaka. Tako je došlo do ovoga poduhvata, na čemu sam kontinuirano radio od 1971. godine. Najprije sam pristupio dopunskim terenskim istraživanjima i kompletiranju naučne građe, a potom studiju te građe po temama - oblici, natpisi, ukrasi i dr., uz konsultovanje stručne literature. Ukazala se potreba prikupljanja i razmatranja komparativnih materijala, kako u našoj zemlji tako i u inostranstvu. U vezi s tim, išao sam na kraća studijska putovanja u Srbiju, Makedoniju i Hrvatsku. Bio sam u prilici da idem i na kraća studijska putovanja u Italiju, Francusku, Mađarsku, Bugarsku, Tursku, Grčku i Sovjetsku Armeniju. (…) U toku ovoga rada nastojao sam da ne ispustim iz vida ništa od onoga što je do sada napisano o stećcima. (…) Moram priznati da su mi stručni radovi Ćire Truhelke, Alojza Benca, Dimitrija Sergejevskog, Marka Vega, Mirjane Ćorović-Ljubinković, Anđele Horvat, Cvite Fiskovića,

zbog čega je bilo potrebno i to pitanje proučiti i prikazati. (…) Smatram da na neka pitanja objektivno nije moguće u ovome momentu ni odgovoriti. Neka pitanja ostaju otvorena za dalja proučavanja. (…)

Poslanstvo austrijskog cara Ferdinanda I je 1530. godine putovalo u Carigrad preko Bosne. U njemu je bio i Slovenac Benedikt Kuripešić. Poslanstvo je naišlo na selo Lađevine (Vlađevine) kod Rogatice, gdje se nalazi nekropola lijepo klesanih stećaka. Kuripešić je opisao te stećke i njihove

Bečkispomenike.geolog i ljekar Ami Boue (Francuz po rođenju) proputovao je evropski dio Turske, pa je u svom djelu La Turquie d’Europe, iz 1840. god., ostavio nekoliko opisa stećaka iz Bosne i Hercegovine, posebno iz okoline Gacka, Mostara i Kiseljaka. Više podataka o stećcima ostavio nam je engleski egiptolog I. Gardner Wilkinson, koji je u petoj deceniji XIX v. proputovao dijelom Dalmacije i Crne Gore. Njegovi podaci se odnose na oblike i ukrase čitavog niza nekropola od vrela Cetine do Čapljine, Metkovića i dalje.

U međuvremenu je obavljena sistematska evidencija svih stećaka u Jugoslaviji, čiji je glavni rezultat publikacija u kojoj je dat kataloško-topografski pregled čitavog fonda. Paralelno s tim radilo se na prikupljanju, sistematizaciji i objavljivanju naučne građe najvažnijih regiona i lokaliteta stećaka, o čemu već imamo seriju od deset tomova posebnih izdanja i nekoliko desetaka stručnih radova koji su objavljeni u Našim starinama, Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu i drugim časopisima, kao i seriju od četiri toma natpisa stećaka. Ti i drugi rezultati su, s jedne strane, zahtijevali još neka dopunska istraživanja, a sa druge, sistematizaciju čitave naučne građe, njeno proučavanje i odgovor barem na najvažnija pitanja koja se postavljaju. Trebalo je utvrditi teritorij, brojno stanje, pripadnost, vremensku pojavu i trajanje stećaka, trebalo je stvoriti listu oblika stećaka, objasniti natpise, sistematizirati i prikazati reljefne motive stećaka i pokušati protumačiti njihovo porijeklo, stilske osobine i značenje. Trebalo je, po-

KuripešićNaslovnicaKuripešićevogputopisa,štampanog1531.godine

sne. U sastavu poslanstva, kao tumač za naš jezik, bio je i Slovenac Benedikt Kuripešić, koji je na tome putovanju pravio bilješke, na osnovu kojih je napisao svoj poznati putopis. Poslanstvo je naišlo na selo Lađevine (Vlađevine) kod Rogatice, gdje se nalazi nekropola vrlo velikih i lijepo klesanih stećaka, od kojih dva primjerka imaju natpise. Kuripešić je opisao te stećke i njihove natpise. Bez obzira što je natpise pogrešno rekonstruirao, Kuripešićeve bilješke, kao najstarije, imaju veliku vrijednost. Slučaj je htio da dvije godine poslije toga istim putem naiđe novo poslanstvo cara Ferdinanda I za Carigrad, koje se također zaustavilo u Lađevinama. U opisu toga putovanja nepoznati autor spominje iste stećke. Do pojave slijedećih podataka o stećcima prošlo je više od dva stoljeća. Sedamdesetih godina XVIII v. kroz neke dalmatinske krajeve proputovao je talijanski prirodoslovac i mineralog opat Alberto For-

PREDGOVOR

U bližoj i daljoj prošlosti je bilo nekoliko slučajeva koji su na svoj način upozorili javnost na stećke i njihovu osebujnost, ali je Izložba jugoslavenskog srednjovjekovnog slikarstva i plastike, koja je odrižana 1950. godine u Parizu, stvarno uspjela da istakne pravu vrijednost stećaka i da za njih ozbiljno zainteresuje strane i naše stručne i obrazovanije krugove. Od tada je uslijedio niz inicijativa i organizovanih aktivnosti oko zaštite, evidencije, istraživanja i proučavanja fonda ove vrste naših spomenika kulture, čiji su rezultati sasvim očevidni. Prošlo je vrijeme kada su stećci uništavani, zbog toga što se najčešće na njih gledalo kao na stara groblja koja samo smetaju, ili koja predstavljaju jeftin građevinski materijal. Sada i širi krugovi naših građana nastoje da se stećci što bolje očuvaju i koriste za savremene potrebe.

STEĆAKAPROUČAVANJE

(…) Ovdje će biti riječi najprije o najstarijem vremenskom razdoblju proučavanja — od XVI v, kada se stećci prvi put spominju, do 1875. god., zatim o razdoblju austrougarske vladavine Bosnom i Hercegovinom, onda o vremenu između dva svjetska rata, te o najnovijem razdoblju — od 1945. god. do danas.

Ove godine navršilo se četiri decenije od objavljivanja poznate studije „Stećci – kultura i umjetnost“ („Veselin Masleša“, Sarajevo, 1982.) bosanskohercegovačkog istoričara kulture Še ka Bešlagića (1908-1990) čija su istraživanja nekropola stećaka, pored drugih istraživača, obilježila period 1950-1990. godine. Ovdje donosimo izvode iz te kapitalne studije

Knjiga Še ka Bešlagića - Stećcikultura i umjetnost

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Mjesec u Lavu

NEDJELJA

PONEDJELJAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje od četvrtka u 10:59. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PONEDJELJAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu.

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima.

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak.

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u poro-dične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid.

HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir .

unesete podatke rođenja: ger.org/jhmetevedic-signs/calculate-your-vedic-sign,www.soulmatestars.com/iliakopreuz-besplatanđotišprogramnawww.vedicastrolo-Zaukupanrezultatnijedovoljnoposmatratisamopla-netarnetranzite,većiperiodekrozkojeprolazimo,kao i

Pojavljuju se poslovne prilike, fi-

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od četvrtka u 10:59. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Jarcu

Đotiš bioritam (12.9 - 18.9)

Tranzit počinje od četvrtka u 10:59. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respek-ta u očima drugih. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

PONEDJELJAK

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjakenergije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

Tranzit počinje od četvrtka u 10:59. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.Čuvajte se gubitaka.

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju…...

PONEDJELJAK

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju…

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom ni-vou. Čuvajte se gubitaka.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977)

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energi-je. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

NEDJELJA

Tranzit počinje od četvrtka u 10:59. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte.

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno.

Mjesec u Vagi

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Mjesec u Škorpiji

UTORAK I SRIJEDA

NEDJELJA

Piše: Mladen Lubura

NEDJELJA Pojavljuju se poslovne prilike, fi-

Mjesec u Ovnu

PONEDJELJAK

UTORAK I SRIJEDA

Mjesec u Biku

Mjesec u Blizancima

Mjesec u Raku

Tranzit počinje od četvrtka u 10:59. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

NEDJELJA

Mjesec u Strijelcu

UTORAK I SRIJEDA

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u poro-dične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pi-

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

UTORAK I SRIJEDA

NEDJELJA

Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Tranzit počinje od četvrtka u 10:59. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Tranzit počinje od četvrtka u 10:59. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte.

Tranzit počinje od četvrtka u 10:59. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od četvrtka u 10:59. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

22 Neđelja, 11. septembar 2022.Horoskop

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Vodoliji

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv.

jete. Izbjegavajte konfrontacije.

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK I SRIJEDA

nansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Mjesec u Ribama

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta. Imate karizmu. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

nansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

PONEDJELJAK

podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

PONEDJELJAK

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

UTORAK I SRIJEDA

NEDJELJA

Mjesec u Djevici

Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od navedenih tranzita. Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko

Tranzit počinje od četvrtka u 10:59. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje od četvrtka u 10:59. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete po-niženi. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima.

Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa.



Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u po-rodične rasprave. Čuvati novce. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

23Neđelja, 11. septembar 2022. Enigmatika

24 Neđelja, 11. septembar 2022.Enigmatika

Elektronska desk@pobjeda.mepošta: osnivača: Pobjeda“ Podgorica osnivača:

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NEKRETNINE

Sjedište

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

19. decembar br. 5 PIB: Tiraž:030224803.176

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

MALI OGLASI

RAZNO

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

PORTAL

list

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

PRODAJEM šumu, selo Kornet, Lješanska Nahija, Tel. 020/237-717 i 1067/944-182

(fotografija)Dnevni

DRAGAN MIJATOVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović. Tel. 4Tel.069/384-100jabuka-dunja.CijenazovaniPRODAJEM3Tel:MjestovranacPRODAJEM2069/269-550067/579-709,GROŽĐEsortevrhunskogkvaliteta.Tuzi,Vuksanlekići067/618-111cijeđenipasterisokodjabukeimiks2elitar

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

KOREDAKCIJSKILEGIJUM

Urednici

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, PIBPodgorica02842777 Naziv

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

KULTOBJEKTIVPOBJEDELOGOTIPPOBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) Vlasničkaosnivačastrukturamedija,,MediaNEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

JOVAN TERZIĆ (Arena)

Društvo sa prometodgovornošćuograničenomzaproizvodnju,iusluge,export-import ,,Nova

25Neđelja, 11. septembar 2022. Oglasi i obavještenja Broj žiro Universal560-822-77računa:Capital Bank

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Ne brini, sestro, nećemo ih ni mi zaboraviti, stalno smo sa njima koliko možemo, oni to poštuju i mnogo smo im na tome Rajkuzahvalni.posebno koji nam je uvijek bio iskren i pouzdan Nikadaprijatelj.te, sestro, nećemo zaboraviti, živjećeš u nama uvijek voljena nikad zaboravljena.

Sestra RAJKA sa porodicom

Ostala je praznina koja boli i mnogo lijepih uspomena za vječna Počivajsjećanja.u miru, a mi te čuvamo od zaborava.

VJERE Rajkove VUKOVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci dana 11. sep tembra od 9 do 14 časova, nakon čega ćemo primati saučešćena seoskom groblju u Češljarima, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.Ožalošćeni: supruga SLAVKA, sin RANKO, kćerkaZDENKA, brat LUKA, snaha MAJA, unučad LUKA, SAŠA, SANDRA, ANA i VLADAN i ostala mnogobrojna rodbina 517 OGLASNO,,POBJEDA“ODJELJENJE 020-202-455, 020-202-456.

Posljednji529 pozdrav mami našeg Lazara MARINI PUHALO S poštovanjem i tugom,DRUGARI

Moja velika sestro, otišla si tiho kao što si živjela, melemna Prebrzodušo. je prošla bolna godina, još bolnije je živjeti bez tebe. Sa tobom je otišlo pola mene.

JELENI NIKEZIĆ

Od SENKE JABLAN sa porodicom 498 Godina dana je od smrti naše sestre i tetke

Navršava525 se 40 dana od kada nas zauvijek napusti naš voljeni

V/4

VOJISLAV Špirov PEJOVIĆ

MILENOM RADULOVIĆ 491 Dana 10. septembra 2022. preminuo je u 91. godini života naš dragi

NIKOLA Markov BELADA

odjeljenjasa učiteljicom

26 Neđelja, 11. septembar 2022.Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav dragoj sestri, svastici, tetki i babi

Sestra LJUBICA, sinovac MIODRAG, sinovične VOJKA, VJERA, STANKA, SONJA sestrić VESKO, sestrična ILINKA

Voljena sestro, nije ti Bog dao da se raduješ sreći tvoga Vanje koji ti je bio sve na svijetu, ali budi spokojna, Rajko ga pazi za vas obadvoje.

JELENI NIKEZIĆ

Draga naša sestro

Tvoje setre SENKA, STANKA, VESNA, LJUBINKA, BRANKA i MAJA 527Posljednji pozdrav dragoj tetki

Tvoje ĐILASICE 506

Našoj497

Posljednji pozdrav mojoj dragoj sestri JELENI

Hvala ti za svu ljubav i podršku u odrastanju. Fali će nam mnogo da se smijemo sa tobom. Počivaj u miru.

JELENI

našoj najboljoj i najmilijoj

507

IVANA, PETAR i MINA 528

JELENA NIKEZIĆ

Tvoji ZORICA, LAZAR i ANA MITROVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj strini

Bila nam je čast imati te za sestru. Opraštamo se od tebe sa tugom i bolom.

Obavještavamo prijatelje komšije da je dana 10. sep tembra 2022. umrla u 71. godini

Posljednji

DRAGANA, BAĆKO, STEFAN i STEFANA MUGOŠA 500

526

Puno ćeš namBRANKA,nedostajati.SHAVONNE i GRAHAM 508

Od SVETA i NATAŠE sa porodicama 494Posljednji pozdrav voljenoj strini i babi, NADA Vaskova VUKOTIĆ

Porodica BRNOVIĆ

NADI VUKOTIĆ

pozdrav dragoj strini,

SRETEN I BILJANA sa porodicama

NADI Počivaj u miru sa

Saučešće se prima dana 11. septembra na Novom groblju na Cetinju od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana u porodič noj grobnici na groblju u MARTINOVIĆ,OŽALOŠĆENEBajicama.PORODICENIKEZIĆiVUJANOVIĆ

najmilijim. S poštovanjem,ŽELJKO GOJNIĆ sa

NADA VUKOTIĆ

dragoj

jetrvi, NADA Vaskova VUKOTIĆ

rodbinu,

27Neđelja, 11. septembar 2022. Oglasi i obavještenja

Carstvo nebesko otvorilo vrata ranjenoj duši za svojim nepre žaljenim Počivajtesinom.umiru.MIKI VUKOTIĆ sa porodicom Draga501 strina

JELENA NIKEZIĆ

od zaborava.MILEVA i FILIP VUKOTIĆ 519

Posljednji pozdrav dragoj sestri, tetki i svastici

JELENA NIKEZIĆ

STANKA VUKOTIĆ porodicom pozdrav dragoj kumi tvojim porodicom

Prerano si otišla u zagrljaj svog čeda. Hvala ti za svaki osmijeh i svaku suzu, koju si podijelila sa nama.Živjet ćeš vječno u našim srcima.

MITAR VUKOTIĆ sa porodicom Posljednji518 pozdrav našoj dragoj

NADI VUKOTIĆ

NADA Vaskova VUKOTIĆ

Jeki510

JELENI

S ljubavlju i ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Sa tugom u srcu opraštamo se od tebe. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati

rođena MARTINOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

Tvoja plemenitost i dobrota nikad neće nestati. Uvijek ćeš biti u našim mislima i srcu, nikad zaboravljena.

Rođ. Martinović

499Posljednji

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji516 pozdrav našoj dragoj

Godinu

28 Neđelja, 11. septembar 2022.Oglasi i obavještenja

navršava

Praznina koju si ostavio boli i steže srce. Nedostaješ nam sve više više. Sjećanja su sve što imamo. Novih neće biti na ovoj strani neba. Trudimo se da budemo septembra 2022. se godina dana smrti

Teško je nositi se sa tužnom i bolnom istinom da više nijesi sa nama. Pam tićemo zauvijek tvoju iskrenu odanost, plemenitost i posvećenost našoj porodici. Tvoji Milići: SANJA, IVANA, BOGDAN i DACA 524 Sa velikom tugom se opraštamo od NIKOLE Goranovog ASANOVIĆA

Porodica

VUKČEVIĆ 483 Дана 10. септембра 2022. године преминула је наша вољена ЛУЦИЈА Радосавова ЈАНКОВИЋ рођена ГОЛОВИЋ Саучешће примамо у капели у Кочанима дана 11. септембра од 12 до 15 часова , када ће се и обавити сахрана на мјесном гробљу у ВијенциКочанима.ицвијеће се не прилажу. ОЖАЛОШЋЕНИ: син ЗОРАН, ћерке МИЛКА и ВИНКА, сестра ДЕСА, снахе ДУДА и БЕКА, унучад, братанићи, сестрић, сестричне и остала родбина 505 VIDI Draga Vido, otišla si onako kako si i živjela, tiho i Hvaladostojanstveno.tizasvuljubavi pažnju koje si nam pru LAZAR,žala. MIJO i MAJA ŠĆEKIĆ 493

Tvojijaki.BELA, SRDAN I RADMILA Dana523 11.

dana je od smrti

MARKA ŠKULETIĆA

Četrdeset dana od kada nas je napustio naš

OLIVERE CICE LATKOVIĆ

29Neđelja, 11. septembar 2022. Oglasi i obavještenja

Godina dana je od smrti

sin ŽELJKO, snaha LJILJANA,unučad MILOŠ, MARTINA i NIKOLA 490

MIŠA LOMPARA

Volim te!

MILIVOJE

Navršava se godina od smrti našeg zeta ZORANA - KAĆA KOVAČEVIĆA

Opustimo se tako ponekad i shvatimo da više nismo toliko jaki. Pogledom u nebo tražimo savjet... I danas jako odzvanja ono tvoje ,,kraljevi

moji“...Tvoji VLADO i ĐOLE 520

LOLE

Srećo naša neprebolna, tvoj kratki život nije se zaustavio, ti si i dalje sa nama. Dok mi živimo ti ćeš biti u našim srcima, a tvoj vedri i nasmijani lik gledaćemo svakodnevno. Dok ti mirno spavaš, nemoj da ti naše suze i patnja remete tvoj mir. U neđelju posjetićemo tvoju vječnu kuću u 10 sati.

SAVO – BARO PAVIĆEVIĆ

S poštovanjem, DRAGAN GRUJIČIĆ 513

Tvoja šćer mezimica ANDREJA 512

RAJKA, STANKA, SEKA, SENKA i SLAVKA sa svojim porodicama i porodica pok. DRAGANA

Navršava se 40 dana od prerane smrti naše drage

Tvoju pažnju koju si poklanjao svima nama nikada nećemo zaboraviti. Hvala ti za MIJOsve.KOSTIĆ sa porodicom 509

522 Преминула је у 98. години наша драга АНЂЕ Гојкова КРАПОВИЋ рођена Дулетић Саучешће примамо у градској капели у Будви дана 11. септембра од 10 до 16 часова и 12. септембра 2022. од 9 до 10 часова, када се креће ка гробљу у Мажићима, гдје ће се обавити сахрана у 11 КРАПОВИЋОжалошћенечасова.породицеиДУЛЕТИЋ 515

MILOVAN Krstov ABRAMOVIĆ

Godinu dana je od smrti našeg oca

LOLE ĐIKANOVIĆ

Navršava se godina dana od smrti moje voljene kume

514Đede,

Bolna praznina je ostala od kada nijesi sa nama.Čuvamo tebe i babu od zaborava u srcima, mislima i uspomenama.Tvoji

Mnogo te vole tvoja ćerka ANJA, sinovi IVAN i BOBAN i suprug NAKO

OGLASNO,,POBJEDA“ODJELJENJE 020-202-455, 020-202-456.

Navršava se tužna godina dana od kada nijesu sa nama naša sestra, zet, tetka i teča

MILANKA DRAGAN RADULOVIĆ

Uvijek ćeš biti u mom srcu i mislima.

Teško je shvatiti da vas više nema. Vrijeme prolazi, a bol i tuga ostaju. Počivajte u miru, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.

Otišao si gotovo tiho. Svaki trenutak bez tebe je sve teži, poput olova. Tvoj odlazak stvorio je ogromnu prazninu u mom srcu, koja postaje sve veća i bolnija. Bio si iskren i častan suprug, otac, đed i prijatelj, a prije svega čovjek kojeg su krasile brojne vrline. Godina prođe, a sjećanja ne blijede.

Tvoj unuk JOVAN CEBALOVIĆ 511

Tvoj kum RAJAN LUČIĆ 521

Godinu dana je od smrti mog obožavanog oca

CACA, LJILJA, NADA i DARKO porodicama

Godina sjećanja

504

NEMANJA RAIČEVIĆ

484 Прође тужна година дана од смрти мога вољенога брата БОЖИДАРА - МИША Твој брат МИЛОШ - ЋИРО СТЕВОВИЋ са породицом 503 Навршава се година од смрти нашег вољеног супруга, оца и ђеда БОЖИДАРА - МИША СТЕВОВИЋА Ријечи за утјеху не постоје, од суза нам тече ријека бола, успомена на тебе је сваким даном све већа. Оставио си нам дубоку рану на срцу и понос за вјечно сјећање. Твоји: супруга МИЛЕНКА, синови ДЕЈАН и ДРАГАН, ћерка МАРИЈА, снаха МИЛЕНА, унучад: ТАДИЈА, СИМОНА и ТЕА 502

30 Neđelja, 11. septembar 2022.Oglasi i obavještenja

Dok žive VOLE TE, TVOJI NAJMILIJI

se četiri godine od kada sa nama nije naša JELENA

Tvoja DUDA

492 11.9. 1996 – 11.9.2022. 1.6.2008 – 2022.

486Dragi

Prošlo je 365 dana a u svakom fališ sve više i više. Ne možemo da se pomirimo sa zlom sudbinom da si nam otišao zauvijek, srećo Ponosunaša.naš, rano naša neprebolna.

Znam da si gore negdje iznad oblaka i da me čuvaš. Naučio si me mnogo čemu, ali najtežu lekciju si ostavio da naučim sama, a toje kako da živim bez tebe. Žao mi je što nisam stigla još jednom da te Volimzagrlim.te,tata, i čuvam u Tvojasrcu.ćerka ANĐELA Dragom487

Navršavaju488 JECKA VULOVIĆ

MOMO, JULKA i KRISTINA ZEČEVIĆ

zetu SAVU TODOROVIĆU

DRAGICA NIKČEVIĆ Tvoja unučad MARKO, MIHAELA i MATEJA sa mamom 489 Годину дана је од упокојења наше КСЕНИЈЕ – СЕНКЕ Веселинове ВУКЧЕВИЋ Била си и заувијек остала наша снага и срце. Радост наше Упородице.нашимси молитвама, мила мајко, бако и ташто! Твоји ВЈЕРА, АЛЕКСАНДАР, ВУК и ЉИЉАНА РАДУНОВИЋ 495 КСЕНИЈА Бако, ти си моје злато! Господ да ти подари Царство Небеско! Амин. Твоја ЉИЉАНА 496 Прошло је годину дана од када нијеси са нама САВО ТОДОРОВИЋ Снови су наше једино уточиште, у њима те пронађемо, додирнемо, у њима вјерујемо да си са мајком, братом и Најом. Нек вас прати наша љубав јача од времена и заборава. Ваш неутјешниЈОВАНотац са БРАЋОМ и СЕСТРАМА 485

SAVO TODOROVIĆ

Nedostaje tvoj vedri osmijeh, dječački pogled, toplina i iskrenost. Imao si ljubavi za sve.Tvoj karakter je bio iskovan ČOJSTVOM. Rano naša neprebolna.

Nedostaješ, Sunce naše

rođ.

Nedostaješ... u svakoj misli, na svakom koraku, u nedosanjanim snovima. Samo surova istina – godine prolaze, bol nikako.

Vaše kćerke VESNA MIRJANA sa porodicom

Sale Hvalanaš,tiza trenutke provedene s tobom. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

SAVO TODOROVIĆ

Voljeni moj

S poštovanjem i ljubavlju.

tata

SENKA TAGIĆ NIKOLA TAGIĆ Vukićević

Godina. Crna, duga, bolna. Bio si suprug i otac za primjer.S poštovanjem pamtimo naše najljepše uspomene. Živim po obećanju koje sam ti dala. Za sve što dolazi nedostaješ. Voljeću te zauvijek, rano moja.

31Neđelja, 11. septembar 2022. Marketing

32 Neđelja, 11. septembar 2022.Marketing