Ministar odbrane Raško Konjević kazao je da su riječi na spomen-ploči samo nastavak redaka sa ploče sa Visa, aludirajući na spomen-obilježje otkriveno 12. septembra na tom hrvatskom ostrvu posvećeno crnogorskom admiralu Vladimiru Baroviću, koji je prije 31 godinu odbio granatiranje hrvatskih primorskih gradova
SDT okončalo istragu u slučaju bivše predsjednice Vrhovnog suda
REGAGEN
Drugi radni dan pošto je postavljen za vršioca dužnosti direktora ANB-a, Boris Bato Milić smijenio je čak četvoricu funkcionera ANB-a: Draga Spičanovića, rukovodioca kontraobavještajne službe, Miloša Vujisića, jednog od pomoćnika v.d. direktora Agencije, Radovana Ivanovića, načelnika sektora za kontraobavještajne poslove i Danila Grozdanića, načelnika sektora Analitike
CGES je za naredni regulatorni period u prosjeku tražio oko 32 miliona eura po godini, što je oko šest odsto više u odnosu na prihod odobren za ovu godinu. CEDIS je zahtjevom tražio u prosjeku oko 112 miliona eura po godini, što je za oko 36 odsto više u odnosu na odobreni prihod za ovu godinu
IZVRŠAVANJE ZADATKA: Novi v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost odmah počeo
Ekspresna smjena četvorice funkcionera u ANB-u, koju sprovodi novi vršilac dužnosti direktora u Agenciji, ,,pogodni“ Boris Bato Milić je dokaz zašto je Dritan Abazović okrenuo leđa Zapadu i odlučio se za hitne smjene čelnika ANB. Treba po svaku cijenu zaustaviti dalju međunarodnu akciju raskrinkavanja ruske špijunske mreže u Crnoj Gori i doći u posjed privilegovanih podataka o ruskim špijunima. Istovremeno, namjera je da se obustavi dalja istraga specijalnog državnog tužioca o državnom švercu cigareta, koja može ,,uništiti“ neke ljude iz vrha Ure
PODGORICA – Drugi radni dan pošto je postavljen za vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Boris Bato Milić smijenio je čak četvoricu funkcionera ANB-a: Draga Spičanovića, rukovodioca kontraobavještajne službe, Miloša Vujisića, jednog od pomoćnika v.d. direktora Agencije, Radovana Ivanovića, načelnika sektora za kontraobavještajne poslove i Danila Grozdanića, načelnika Analitike.
Milić se nije potrudio da u rješenjima koja je potpisao smijenjenim funkcionerima ANB-a pruži obazloženje: zašto su uklonjeni sa pozicija i upućeni na hitni odmor, te zašto je Spičanović premješten u Bijelo Polje. Mada je očigledno – novi šef ANB-a radi po zadatku koji mu je ispostavio čovjek koji ga je na to mjesto i postavio – Dritan Abazović
Dva su ključna razloga zašto se premijer u tehničkom mandatu odlučio da ignoriše savjete zapadnih partnera i da inicira hitnu smjenu u vrhu ANB: trebalo je po svaku cijenu zaustaviti dalju međunarodnu akciju raskrinkavanja ruske špijunske mreže u Crnoj Gori, ali i obusta-
viti ili onesposobiti dalju istragu o državnom švercu cigareta. Upravo je zato, osim direktora Sava Kentere i kontraobavještajca Spičanovića, uklonjen i Vujisić koji je, po našim saznanjima, ne terenu rukovodio akcijom otkrivanja ,,ruske mreže“, ali i šef sektora Analitike Grozdanić, koji je očito smetao kao čovjek zadužen za odjeljenje uparivanja operativnih podataka.
U petak 7. oktobra, kada je smijenio Sava Kenteru, premijer u tehničkom mandatu najavio je – tokom „2BS foruma“ u Budvi – da će još neki ljudi iz ANB-a biti ,,uklonjeni sa sadašnjih pozicija“.
Naravno, nije priča o ,,sječi u ANB-u“ bila iznenađenje, jer je sve to najavio njegov partijski drug iz Ure – Rade Milošević. Noć ranije na Televiziji Vijesti, direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević, koji je zbog šverca duvana dan ranije podnio ostavku, praktično je nacrtao plan akcije koju će njegov partijski šef sprovesti sljedećeg dana.
Čovjek koji je pod sumnjom za učešće u državnom švercu ciga-
reta podnio ostavku, prozvao je bez zazora i tadašnjeg v.d. direktora ANB Sava Kenteru i funkcionera Agencije Draga Spičanovića, pokušavajući da teret za ,,nestanak“ kamiona cigareta vrijednih milion eura prebaci
na vrh Agencije za nacionalnu bezbjednost. Milošević se, javno, žalio da mu je vrh ANB-a sve smjestio, iako je sam kontrolisao proces uništavanja cigareta?! Nije to tek bilo pravdanje. Prema informacijama Pobjede, Mi-
Smjenom Kentere, Abazović preuzima kontrolu nad ANB-om, smatra politički analitičar i univerzitetski profesor Zlatko Vujović, i umjesto prozapadnih kadrova, kako kaže, postavlja ljude koji će slušati politiku – s jedne strane Srbije, odnosno Rusije i njihovih interesa, a s druge strane i vezu sa organizovanim kriminalom. U emisiji ,,Drugačija radio veza“ autora Darka Šukovića na radiju Antena M, Vujović je istakao da se teško otrgnuti utisku da je smjena Sava Kentere ,,iznuđena“ potezima ANB-a i SDT-a u razotkrivanju švercera cigareta i veza koje postoje sa visokim funkcionerima u Vladi i partiji Dritana Abazovića (GP Ura), koji su, moguće, uključeni u sve ovo, ocijenio je u „Drugačijoj radio vezi“ politički analitičar Zlatko Vujović. – Stiče se utisak da ovo nije samo smjena direktora ANB-a, već i poruka glavnom specijalnom tužiocu, posebno što je Abazović posjetio Novovića
neposredno pred odlučivanje da li će doći do određivanja pritvora za Rada Miloševića. A, onda, nakon optužbi Miloševića da je ANB zloupotrijebila svoju poziciju, dolazi do smjene!?
Može se zaključiti da je to jedan od zahtjeva Rada Miloševića da se smijeni direktor ANB-a – ocijenio je politički analitičar.
Vujović smatra da je, politički gledano, to ,,veliki šamar našim zapadnim partnerima“, s obzirom na to da ANB nije samoinicijativno sprovela te radnje, već je to uradila na bazi podsticaja, informacija i zahtjeva naših zapadnih partnera iz SAD i Velike Britanije.
– Samim tim ne možete reći da je ANB pokušala da spakuje nekom šverc cigara, nego su to uradili naši britanski partneri koji su sve pratili, istraživali i imaju veliki interes da spriječe tranzit-šverc cigara iz Crne Gore koji na kraju završi u Velikoj Britaniji – objašnjava Vujović.
On smatra da je jasno da smjenom čelnika ANB-a Abazović preuzima kontrolu nad ANB-om i umjesto prozapadnih kadrova postavlja ljude koji će slušati politiku, s jedne strane Srbije, odnosno Rusije i njihovih interesa, a s druge strane i vezu sa organizovanim kriminalom.
lošević – koji je znao da je premijer prethodno ,,iznenada“ razgovarao sa v. d. vrhovne državne tužiteljke Majom Jovanović i glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem - tada je poslao Abazoviću znakovitu poruku: ukoliko se nešto ne preduzme, krivica za državni šverc cigareta neće biti samo na prvom čovjeku Uprave prihoda i carina.
Dritan Abazović već sljedeći dan je povukao potez - pripremio većinu u Vladi da se smijeni Savo Kentera, uprkos javnim pohvalama zapadnih partnera za rad Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Morao je hitro da reaguje, ne da bi spasio Miloševića, već sebe, svoju poziciju. Ali i pojedine funkcionere Ure: istraga bi, prema informacijama našeg lista, mogla da dovede do nekih ljudi iz Ure koji su svojevremeno posredovali u povezivanju srpsko-američko-ruskog špijuna Stevana Simijanovića, Miodraga Dake Davidovića i Dritana Abazovića, kao i još nekih kontroverznih biznismena koji istovremeno rade u Crnoj Gori i na teritoriji bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.
Osim straha za sopstvenu poziciju, motiv Abazovićeve smjene Sava Kentere i naredbe da Milić dovrši čistku u vrhu ANB-a bila je namjera opstrukcije i pokušaj potpunog zaustavljanja akcije razotkrivanja ruskog malignog uticaja u Crnoj Gori.
Hapšenje penzionisanog diplomate Radomira Sekulovića bio je prvi korak u velikoj međunarodnoj akciji koju je preduzela ANB uz podršku zapadnih partnera.
Iako je duže u penziji, Sekulović, nekadašnji portparol Ministarstva vanjskih poslova, kojeg je svojevremeno smijenio ministar Dragiša Burzan, imao je veze i sa premijerom Abazovićem. Prema informacijama Pobjede, često je neformalno savjetovao Abazovića, pružao ocjene o nekim međunarodnim procesima, ali u tim razgovorima, osim što je davao mišljenje, primao je i obavještenja od premijera.
Da je bio uticajan, pokazuje i podatak da je Sekulovićeva su-
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula kaže da se blokada institucija može razriješiti sprovođenjem izbora
PODGORICA - Savo Kentera, bivši direktor ANB-a, je odigrao važnu ulogu u razotkrivanju mreže ruskih špijuna u Crnoj Gori, što je u geopolitički veoma složenoj situaciji agresije Rusije na Ukrajinu i formiranja zajedničke politike EU i kandidatkinja prema Rusiji od velikog značaja. To su prepoznali i predstavnici EU u Crnoj Gori, kao i drugi međunarodni akteri – kaže u intervjuu Pobjedi izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula Ističe da sadašnji sastav Skupštine ne može donijeti odluke potrebne da se prekine zastoj pregovora sa EU.
POBJEDA: Crnogorski premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je smijenio direktora ANB-a Sava Kenteru nakon uspješne akcije hapšenja ruskih špijuna u Crnoj Gori, koja je pohvaljena od strane naših međunarodnih partnera. Kako komentarišete tu odluku?
PICULA: Teško je na temelju svih do sada dostupnih informacija dati sud o stvarnim razlozima te odluke. Činjenica jest kako je Kentera odigrao važnu ulogu u razotkrivanju mreže ruskih špijuna u Crnoj Gori, što je u geopolitički iznimno složenoj situaciji agresije Rusije na Ukrajinu i formiranja zajedničke politike EU i kandidatkinja prema Rusiji od velikog značaja. To su prepoznali i predstavnici EU u Crnoj Gori, kao i drugi međunarodni akteri.
POBJEDA: Premijer je odluku o smjeni obrazložio time da nije bio upoznat sa akcijom oko šverca cigareta za koju postoje sumnje da je bio uključen visoki funkcioner njegove partije. Nijedna evropska služba u toj situaciji ne bi obavještavala premijera, Vaš komentar?
pruga Kesech Adam Sekulović na izbornoj listi za odbornicu Ure u Podgorici.
Naravno, Radulović je tek jedan na listi onih za koje se, prema operativnim podacima zapadnih obavještajnih službi, sumnja da su dio mreže ruskog uticaja u Crnoj Gori.
Prema saznanjima našeg lista, agenturna ruska mreža je široko razvijena u mnogim državnim institucijama, a za vrijeme mandata Dejana Vukšića, preko srpske Bezbjednosno-informativne agencije, unutar ANB involvirano je i nekoliko rusko-srpskih ,,krtica“ kojima su bili dostupni i privilegovani podaci NATO.
Pobjeda je pisala o inspekciji NOS-a (obavještajnih eksperata NATO) koji su, nakon više skandala u Ministarstvu odbrane kojim je rukovodila Olivera Injac, napravili detaljnu provjeru i analizu sektora bezbjednosti. Insistiranje NATO i članica Kvinte da se, nakon što je uz podršku DPS-a izabran za premijera Dritan Abazović 28. aprila, promijeni šef ANB i postavi Savo Kentera iz Atlantskog saveza bilo je motivisano namjerom da se razotkrije i iskorijeni uticaj Kremlja i Beograda u crnogor-
PICULA: Doista, bilo bi protivno dobroj praksi nezavisnih agencija i državnih tijela koje trebaju brinuti za sigurnost i istraživati potencijalne nezakonite aktivnosti da se širi krug informisanih o akciji ako postoji procjena da bi to potencijalno moglo ugroziti istragu. U širem kontekstu trodiobe vlasti, to bi se moglo tumačiti i kao povreda te trodiobe vlasti i to nema nikakve veze s konkretnim slučajem u Crnoj Gori, već sa samim principom.
POBJEDA: Kenteru je zamijenio svojim kadrom i ulaže sve napore da kompletan državni aparat stavi pod svoju kontrolu. Uz to, Abazovićeva vlada je imala daleko najlošiji učinak u evropskim integracijana. Čeka li nas najgori izvještaj Evropske komisije?
PICULA: Već neko vrijeme naglašavam potrebu da se u Crnoj Gori situacija s blokadom institucija razriješi sprovođenjem slobodnih prijevremenih parlamentarnih izbora. O potrebi da se depolitizira sudstvo govore izvještaji EU zadnjih nekoliko godina. Takođe, savršeno je jasno da sadašnji sastav Skupštine ne može donijeti odluke potrebne da se prekine zastoj pregovora s EU. Što se tiče izvještaja koji je pred nama, on će sigurno sadržavati mnoge ozbiljne i jasne ocjene koje će reflektovati ovaj institucionalni zastoj. M. JOVIĆEVIĆ
Konvencija Pokreta ,,Svi za naš grad“ na Koniku
PODGORICA - Sinoć je Pokret „Svi za naš grad – dr Ivan Vuković“ održao konvenciju na Koniku, kojoj je prisustvovalo više stotina građana.
– Postoji jedan grad koji čuva ideju multietničke, građanske, evropske, normalne Crne Gore danas, taj grad se zove Podgorica, a postoji jedno mjesto koje predstavlja temelj te naše zajedničke kuće koju volimo, a to mjesto je Konik –istakao je Vuković izražavajući zahvalnost sugrađanima iz ovog dijela grada zbog svega što su uradili do sada za Podgoricu i Crnu Goru. Podsjećajući da su protekle četiri godine rada u gradskoj upravi bile teške i izazovne, Vuković je naglasio da se, zajedno sa svojim timom, trudio da učini dobro za grad i svakog njegovog stanovnika, a da je posebnu obavezu imao prema stanovnicima Konika.
– Ponosan sam na projekte koje smo zajedno realizovali – rekonstruisana je Ulica husinjskih rudara, Georgija Dimitrova, VIII crnogorske udarne brigade, Mojkovačka, a za koji dan Braće Ribar, izgradili
smo veliki park na Koniku, 6,5 km nove mreže fekalne kanalizacije, vodovod za naselje Kuće Perića, nova igrališta u Ulici Branka Radičevića i Koste Racina, a kada pobijedimo, 23. oktobra, radićemo još predanije i vrednije, jer tek smo počeli –istakao je Vuković. Vuković je kazao da je gradska uprava bila posvećena ispunjenju svih očekivanja građana širom Podgorice i naglasio da, uprkos poteškoćama sa kojima se suočavao on i njegov tim, nijesu dozvolili da se zaustavi razvoj našeg grada. – Do pola završeni Bulevar
Veljka Vlahovića, to je slika te vlade. Ali smo rekli – nećete zaustaviti Podgoricu, kad vi ne budete radili, mi ćemo raditi vaš posao – istakao je on podsjetivši da se upravo Glavni grad angažovao da bi se završila izgradnja Zmaj Jovinog bulevara.
– Ne želimo haos u Podgorici, ne želimo nestabilnost, mržnju, razlike. Želimo da čuvamo naš mir, harmoniju, sklad, nadu u bolje sjutra, evropsku ideju i bolji život za sve ljude. Zato, 23. oktobra, svi za broj 8, svi za naš grad – zaključio je Vuković. R. P.
Dugogodišnji poslanik u njemačkom Bundestagu podržao Pokret „Svi za naš grad“
skom bezbjednosnom sektoru. Zato, potez Dritana Abazovića – smjena Kentere, kao i prve odluke novog šefa ANB-a Borisa Bata Milića – ne treba tumačiti drugačije nego kao grčeviti napor, po svaku cijenu, da se ne otkriju ljudi koji rade protiv državnih interesa, a nalaze se u mreži crnogorskog državnog sistema.
Zato je doveden Milić za novog prvog čovjeka u Agenciji za nacionalnu bezbjednost - da obavi poslove čišćenja, ali i da pokuša da prikupi dovoljno informacija da bi se znalo što su sve u ANB-u prikupili o mreži Moskve. Milić je bio, makar što se Abazovića i njegovih saradnika tiče, pravi izbor, ,,pogodan čovjek“. Pobjeda je pisala u januaru ove godine da je upravo Milić bio operativac koji je Uri „predao sve podatke o službenicima Agencije i ostalih državnih organa koji su bliski Vukšiću“ i tada odlazećoj vladi Zdravka Krivokapića. Objavili smo i da je Milić bio veza Abazovića iz ANB preko Abazovićevog prijatelja Artana Kurtija, s kojim se sastajao i kojem je dostavljao informacije, ali i prijedloge
za kadrovska rješenja. I zato, onoga časa kada je Abazović postavio Kurtija za generalnog inspektora u ANB, a pogotovu kada je Savo Kentera uskratio Kurtiju pristup klasifikovanim podacima, zbog njegove problematične prošlosti i osuđujućih presuda za pokušaj ubistva, počeo je uvod u smjenu Kentere.
Početak akcije raskrinkavanja ruskog malignog uticaja bio je ,,crveni alarm“ za Abazovića da će na površinu isplivati, ne samo prljavi veš pojedinaca, nego i prosrpskih i proruskih stranaka sa kojima Ura pokušava ponovo da preuzme vlast, ignorišući i zakone i Ustav. Njihovo raskrinkavanje bi do temelja srušilo plan lidera Ure.
Zato je Dritan Abazović okrenuo leđa Zapadu, a Crnu Goru otvorio za dalje uništavanje političkog i bezbjednosnog sistema. Iako svjestan da se tako primiče političkom harakiriju, premijer u tehničkom mandatu je riješio da spali sve mostove. Možda i ta činjenica svjedoči o stvarnoj politici i vrijednostima za koje se zalažu lider i rukovodstvo Ure.
D. ĐURANOVIĆ/ K. KRSMANOVIĆ
PODGORICA – Dugogodišnji poslanik u njemačkom Bundestagu, ekspert za Balkan Josip Juratović podržao je Pokret „Svi za naš grad“, koji na lokalnim izborima u Podgorici predvodi gradonačelnik Ivan Vuković.
On je u video poruci kazao da ga je Podgorica oduševila na prvi pogled kada je posjetio. – Posjetom gradonačelnika Ivana Vukovića Berlinu, i u našem iscrpnom razgovoru, prepoznao sam profesionalca kakav
se rijetko susreće na prostorima Jugoistočne Evrope i odmah mi je bilo jasno zašto me je Podgorica oduševila – istakao je Juratović. Podgorica je, kako je rekao, jedan od rijetkih gradova ovog dijela Evrope koji je na prvi pogled uređen i posložen. – Dakle, Podgorica ima sve elemente koji zaslužuju svaku pohvalu na račun gradske uprave na čelu sa gradonačelnikom Ivanom Vukovićem. I zato sam uvjeren da to prepoznaju i građanke i građani Podgorice, te
da će 23. oktobra dati svoj glas uspješnom gradonačelniku Ivanu Vukoviću – zaključio je Juratović.
Vuković se na Tviteru zahvalio Juratoviću na podršci. – Jedan od doajena njemačkog parlamentarizma, vodeći ekspert za pitanja Zapadnog Balkana u Bundestagu, nepokolebljivi borac za demokratiju i liberalne vrijednosti, podržao je naš pokret. Hvala od srca. Nastavljamo borbu za građansku i evropsku Podgoricu – napisao je Vuković. R. P.
Predsjednik Crne Gore primio akreditivna pisma novoimenovanih, izvanrednih i opunomoćenih ambasadora
PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je juče akreditivna pisma novoimenovanih, izvanrednih i opunomoćenih ambasadora Kraljevine Belgije Keti Bigenhaut, Narodne Republike Kine Fan Kuna, Republike Argentine Osvalda Narsisa Marsika i Republike Koreje Đeung Lia, saopšteno je iz njegovog kabineta.
Nakon ceremonije Đukanović je odvojeno razgovarao sa ambasadorima, poželio im do-
Đukanović: Vanredni parlamentarni izbori dovešće do vlade koja će Crnu Goru voditi ka EU
brodošlicu, uspješnu misiju i iskazao uvjerenje da će tokom svojih mandata odnosi između Crne Gore i njihovih država dobiti na sadržini i novim formama saradnje.
Đukanović je upoznao ambasadore sa aktuelnim politič-
kim prilikama u zemlji uz očekivanje da će skori vanredni parlamentarni izbori dovesti do političke stabilizacije i stvaranja vlade koja će na kompetentan način nastaviti reforme i voditi Crnu Goru ka članstvu u EU. R. P.
Zatim smo se fokusirali na unutrašnju situaciju u zemlji, naglašavajući potrebu za inkluzivnim dijalogom između svih političkih aktera za opšte dobro Crne Gore. Konačno, razmatrana su i neka regionalna pitanja, uključujući situaciju u zemljama Zapadnog Balkana i njihovo pristupanje Evropskoj uniji – navodi se u saopštenju Svete Stolice
PODGORICA – Odlazeći premijer Dritan Abazović sastao se juče sa poglavarom Rimokatoličke crkve papom Franjom u Vatikanu, gdje je, kako su saopštili iz njegovog kabineta, dočekan uz najveće počasti sa postrojenom Episkopskom švajcarskom gardom.
– Crnu Goru i Vatikan vežu hiljadugodišnje veze univerzalnog karaktera – naveo je Abazović na Tviteru nakon susreta sa papom.
Iz kabineta Abazovića istakli su i da su „crnogorski građani katoličke vjere značajan i neizostavan dio trajanja i istorijske vertikale naše zemlje, koji ima bogato kulturno nasljeđe, okupljeni oko Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije“. Služba za medije Svete Stolice saopštila je da je tokom razgovora pape i Abazovića „izražena zahvalnost za dobre postojeće bilateralne odnose i namjera da se dalje razvija saradnja u sektorima od zajedničkog interesa“.
– Zatim smo se fokusirali na unutrašnju situaciju u zemlji, naglašavajući potrebu za in-
kluzivnim dijalogom između svih političkih aktera za opšte dobro Crne Gore. Konač-
no, razmatrana su i neka regionalna pitanja, uključujući situaciju u zemljama Zapad-
Reagujući na saopštenje Vlade Crne Gore da odlazeći premijer u posjetu Svetoj Stolici boravi na poziv pape , nekadašnji ambasador Crne Gore pri Svetoj Stolici Miodrag Vlana Tviteru je ukazao da papa, kao šef države, u posjetu poziva šefove država, a ne premijere.
nog sekretara, kardinala Pjetra Parolina
ve i veče prije imao sastanke bez prisustva naših diplomata.
nog Balkana i njihovo pristupanje Evropskoj uniji – navodi se u saopštenju Svete Stolice. Po završenom susretu sa papom, Abazović se oglasio video porukom. U njoj je saopštio da je papi predložio da Crna Gora „bude mjesto spajanja gdje bi se desili sastanci velikih svjetskih vjerskih lidera“. – Jako sam srećan što je njegova reakcija bila nevjerovatna i da je sa velikim zadovoljstvom to prihvatio. Pokušao sam da objasnim da naša zemlja može da igra ulogu zemlje koja sve prihvata raširenih ruku i koja je spremna da pruži logističku podršku da se tako nešto organizuje – rekao je odlazeći premijer.
Smatra da je na nama „da ponudimo tu mogućnost i pošaljemo poruku da je Crna Gora most i zemlja koja može da igra ulogu spajanja različitih mišljenja, kultura i tradicija na način koji ide u službu promocije univerzalnih vrijednosti demokratije i dijaloga“.
– Nijesam siguran da je tu trebalo nešto da se mijenja i da se pojačava utisak, jer je dovoljno značajno i dobro da premijer Crne Gore, u kakvom god da je mandatu, bude gost u Svetoj Stolici i da razgovara sa takvim ljudima kao što su papa Franjo ili njegov državni sekretar –naglasio je Vlahović.
– Abazović je dobio poziv još 30. juna, od državnog sekretara Svete Stolice, kao što je red i običaj. Kada je posjeta konačno potvrđena, prije desetak dana, dobio je i pozivnicu za privatnu audijenciju kod Ponti– istakao je Vlahović.
On je Pobjedi pojasnio da je premijer u rangu državnog sekretara pri Svetoj Stolici zbog čega je posjeta Abazovića uslijedila na poziv držav-
Riječ je, kako je rekao Vlahović, o regularnoj posjeti koja poslije susreta sa papom podrazumijeva i kratak razgovor u četiri oka i nakon toga razmjenu poklona i zajedničko fotografisanje.
Istakao je, međutim, da je odlazeći premijer u Rim došao preko Žene-
PODGORICA – Budućnost Crne Gore je u Evropskoj uniji, a ne „Otvorenom Balkanu“ i ne može se nazvati nacionalistom niko ko ukaže na činjenicu da su Crnogorci najugroženiji u sopstvenoj zemlji - poručio je pri-
vrednik, jedan od osnivača i prvi predsjednik GP Ura Žarko Rakčević u emisiji „Aritmija“ Gradske RTV, autorke Tamare Nikčević. Ocijenio je i da su vanredni izbori jedini izlaz iz krize u kojoj se Crna Gora nalazi i kazao da
– Sa kim, kako i zašto, vjerovatno bi bolje mogli da odgovore njegovi albanski lobisti Mentor Nazarko i Ilir Kula. I sada Abazović radi neuobičajenu stvar koja se smatra kršenjem nepisanog pravila, a to je da ako ste u posjeti Svetoj Stolici onda nemate komunikaciju sa političkim elementima iz države koja se zove Italijanska Republika i obrnuto – pojasnio je Vlahović. Saopštio je i da je planirana posjeta pape Crnoj Gori.
– Crna Gora je na spisku za apostolsku posjetu. Kada će to biti, zavisi od naših unutrašnjih prilika, situacije –kazao je Vlahović.
Nakon sastanka sa papom, Abazović se sastao sa državnim sekretarom, kardinalom Pjetrom Parolinom, koji je bio u pratnji nadbiskupa Pola Ričarda Galagera, sekretara za odnose sa državama i međunarodnim organizacijama. Abazović je podsjetio da je Crna Gora prvu diplomatsku saradnju sa Svetom Stolicom imala prije 945 godina, ali i da smo u vrijeme kralja Nikole potpisali prvi Konkordat. Odlazeći premijer obišao je i Apostolsku biblioteku gdje su mu predstavljena dva manuskripta – prepiska dukljanskog kralja Mihaila Vojislavljevića sa papom Grgurem VII, datirana 9. januara 1078. godine, i monumentalno djelo nadbiskupa Andrije Zmajevića „Ljetopis crkovni“, predat Vatikanu 1694. godine. Ž. Z.
nije uvjeren da je političkoj eliti koja je na vlasti EU prioritet. Crna Gora je, kazao je on, kroz istoriju bila i dalje je na meti većeg susjeda – Srbije, uz konstataciju da se to najbolje vidi u neprekidnom negiranju crnogorskog identiteta. – A neko će reći da je to crnogorski nacionalizam ako govorite o pravu Crnogoraca da postoje. Imamo sukob vrijednosti – kazao je Rakčević. Crna Gora, kako je rekao, nikada ne bi obnovila državnost „da nije bilo gospodina Đukanovića i DPS-a“.
– I to cijenim, ali je Forum 20/10 i Pozitivna, u čijem sam Savjetu bio, najveći napad pretrpjela upravo od DPS-a – dodao je on.
Smatra da u Crnoj Gori ne može biti pomirenja dok se neko zalaže da svetac bude ratni zločinac. R. P. Žarko Rakčević
REGAGEN provjerava utemeljenost zahtjeva za cijene korišćenja prenosnog i distributivnog
PODGORICA - Regulatorna agencija za energetiku i komunalne djelatnosti (REGAGEN) još provjerava utemeljenost zahtjeva Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) za cijene korišćenja prenosnog i distributivnog sistema za naredne tri godine, saopšteno je Pobjedi iz Agencije. CGES traži da mu se odobri prihod za oko dva miliona eura veći nego što je bio u ovoj godini, dok CEDIS traži čak 30 miliona eura više nego što mu je odobreno u ovoj godini.
- Provjera utemeljenosti zahtjeva CGES-a i CEDIS-a je u toku, zbog čega je simuliranje mogućeg trenda cijena za korišćenje sistema spekulativno – kazali su Pobjedi iz Agencije, odgovarajući na pitanje da li će Agencija za narednu godinu odobriti povećanje cijene mrežnih usluga, kao i do kolikog će to eventualno povećanja računa za struju dovesti.
Vijesti su u ponedjeljak objavile da će Agencija za narednu godinu odobriti povećanje cijene mrežnih usluga, što će, kako je objavljeno, sigurno dovesti do povećanja računa za struju deset do 20 odsto.
Iz REGAGEN-a navode da se cijene za korišćenje prenosnog i
CGES je za naredni regulatorni period u prosjeku tražio oko 32 miliona eura po godini, što je oko šest odsto više u odnosu na prihod odobren za ovu godinu. CEDIS je zahtjevom tražio u prosjeku oko 112 miliona eura po godini, što je za oko 36 odsto više u odnosu na odobreni prihod za ovu godinu
distributivnog sistema za 2023, 2024. i 2025. godinu utvrđuju na osnovu zahtjeva koje podnose CGES i CEDIS.
- Ove dvije kompanije su zahtjeve podnijele 31. avgusta.
CGES je za naredni regulatorni period u prosjeku tražio oko 32 miliona eura po godini, što je oko šest odsto više u odnosu na prihod odobren za ovu godinu. CEDIS je zahtjevom tražio u prosjeku oko 112 miliona eura po godini, što je za oko 36 odsto više u odnosu na odobreni prihod za ovu godinu – preci-
PODGORICA – Grupa birača „Goran Božović“ koja je prije dvije godine učestvovala na izborima u Tivtu, jedna je od rijetkih političkih grupacija čije su finansije i poslovanje revizori ocijenili pozitivno, uz skretanje pažnje na pojedine segmente poslovanja. Kolegijum Državne revizorske institucije (DRI) kojim je rukovodio predsjedavajući Senatom Nikola N. Kovačević sa senatorom dr Branislavom Radulovićem utvrdio je da je finansijski izvještaj za prošlu godinu prezentovan na fer i objektivan način, ali istovremeno ukazao na obavezu evidencije imovine, obaveza, potraživanja te usaglašavanja poslovnih knjiga sa Opštinom Tivat. Kako Zakon o finansiranju političkih subjekata ne definiše pravni status grupe birača, revizori su skupštinskom odboru za reformu iz-
bornog zakonodavstva preporučili da pokrenu njegovu izmjenu, imajući u vidu da grupa nema PIB broj, te da se plaćanja obavljaju preko žiro računa ovlašćenog fizičkog lica. Grupi GB je lani iz budžeta opštine opredijeljeno 7,5 hiljada eura po osnovu jednog odborničkog mandata, dok prihoda iz drugih izvora nije bilo. Od 6,1 hiljada rashoda, najviše se odnosilo na ugovore o djelu, 4,8
hiljada, gorivo 360 eura, knjigovodstvo i telefoni 406 eu-
zirali su predstavnici Agencije.
Oni su dodali da će analiza zahtjeva CGES-a i CEDIS-a koju sprovodi REGAGEN, kao što je to bio slučaj i u prethodnim postupcima, takođe biti dostupna javnosti prije donošenja konačne odluke.
- Zainteresovana lica mogu uzeti učešće u ovim postupcima tokom javne rasprave. Odluke REGAGEN-a će biti donijete do početka decembra – rekli su iz Agencije.
Iz REGAGEN-a su podsjetili da se postupci koje trenutno vodi REGAGEN na osnovu zahtjeva CGES-a i CEDIS-a od-
nose na dio stavki na računu za utrošenu električnu energiju. – Za oko 50 odsto računa za utrošenu električnu energiju odluku donosi snabdjevač, odnosno Elektroprivreda (EPCG) samostalno – kazali su iz Agencije.
Iz EPCG su kazali Vijestima da još nemaju informaciju koliko će iznositi povećanje cijena mrežnih usluga, jer na njega nemaju uticaj, dok će cijena struje na koju može uticati energetska kompanija biti povećana samo ako njeno poslovanje bude došlo u pitanje.
- Da li će i, ako da, za koliko i kojim kategorijama biti povećana cijena električne energi-
je, Odbor direktora će odluku donijeti kada bude sagledao sve ostale parametre uključujući i gore navedeno. Povećanje cijene je mjera za kojom ćemo da posegnemo samo ako poslovanje kompanije bude došlo u pitanje i to na način da sve kategorije podnesu teret prema svojim mogućnostima. Zemlje okruženja su već podigle cijene za ostalu potrošnju, dok domaćinstva i potrošače sa budžeta pokušavaju da štite mjerama pomoći – kazali su iz EPCG.
Izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin je prošle sedmice saopštio da postoji osnovanost da cijene struje ostanu
iste i naredne godine. – Imajući u vidu uvoze na dnevnom nivou i naplatu, a imajući u vidu da smo prebrodili prvi i drugi udar energetske krize i da smo došli na zelenu granu kad očekujemo profit, postoji osnovanost da se cijene zadrže – rekao je Rovčanin prošle sedmice.
EPCG je u prvih osam mjeseci ostvarila minus od 60,9 miliona eura. Ipak, uprava ove elektroenergetske kompanije očekuje da će do kraja godine ostvariti neto profit od 51 milion eura, ako bude dovoljno kiše.
CEDIS Vladi nije dostavio precizne rezultate o poslovnom rezultatu u prvih osam mjeseci, iako je evidentno da je kompanija ostvarila višemilionski gubitak.
Iz Vlade je prije desetak dana saopšteno da je kompanija CGES za sada ostvarila profit od 10,7 miliona eura, kao i da u tom preduzeću očekuju da će na kraju godine imati neto profit od 22,4 miliona eura.
Dobri poznavalac prilika u domaćim energetskim kompanijama i stanja na tržištu električne energije nedavno je našoj redakciji saopštio da u slučaju da do kraja godine ne bude dovoljno kiše, kompanije iz EPCG grupe (EPCG, CEDIS i Rudnik uglja) mogu očekivati ukupni gubitak od čak 200 miliona eura. S. P.
PODGORICA - Podrška Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u procesu nastavka realizacije aktivnosti kojima se stvaraju pretpostavke za izgradnju sljedećih dionica auto-puta izuzetno je važna, ocijenio je ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović.
- Svjesni značaja koji auto-put Bar – Boljare ima za Crnu Goru, ne samo na nacionalnom nivou već i u širem strateškom smislu, izuzetno nam je važna podrška EBRD u samom procesu nastavka realizacije aktivnosti kojima stvaramo pretpostavke za
izgradnju sljedećih dionica - rekao je Ibrahimović na sastanku sa šefom kancelarije EBRD u Crnoj Gori Remonom Zakariom Njihov sastanak bio je prilika da se osvrnu na zajedničke projekte čija je realizacija u toku, kao i na mogućnosti kreiranja novih prijedloga za saradnju u narednom periodu, budući da je EBRD godinama partner Crnoj Gori u realizaciji projekata iz domena saobraćajne infrastrukture.
Iz Ministarstva je saopšteno da su na sastanku analizirani projekti koji se uz podršku EBRD realizuju u oblasti saobraćaja i to u dijelu modernizacije i rekonstrukcije
Počeli jesenji sastanci MMF-a i SB-a u Vašingtonu
PODGORICA – Jesenje zasijedanje Svjetske banke (SB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) počelo je juče u Vašingtonu i trajaće do nedje-
lje, a glavna tema sastanaka su pandemija korona virusa, rat u Ukrajini, inflacija i nestašice hrane i energenata. Na sastancima učestvuje i
putne i željezničke infrastrukture na nacionalnom nivou.
Ibrahimović je, kako su dodali, iskoristio jučerašnji susret kako bi otvorio temu o mogućnostima dalje podrške EBRD razvoju projekata u saradnji sa lokalnim samoupravama.
U tom smislu, on se zahvalio na dosadašnjem partnerskom odnosu EBRD-a, uz očekivanja da će lokalne samouprave prepoznati projekte od značaja koji mogu biti realizovani u saradnji sa stručnjacima i uz podršku ove renomirane međunardne finansijske institucije. S. P.
crnogorska delegacija koju predvode ministar finansija Aleksandar Damjanović i guverner Radoje Žugić. Planirano je da kreatori i nosioci svjetske finansijske i fiskalne politike razmotre naj-
djelotvornije mehanizme kao odgovor na ekonomsku razvojnu krizu i ostvarenje zajedničkih ciljeva - očuvanje stabilnosti javnih finansija i iskorjenjivanje siromaštva. B. D.
DRI kontrolisala grupu birača „Goran Božović“ iz Tivta
Ministar kapitalnih investicija sastao se sa šefom kancelarije EBRDSa godišnjeg sastanka MMF-a i SB-a 2019. godine
PODGORICA - Sve vrste goriva od danas će poskupiti šest do osam centi, saopštilo je Ministarstvo kapitalnih investicija.
Eurosuper 95 i 98 je poskupio šest, odnosno sedam centi i u narednih 15 dana će koštati 1,32 eura, odnosno 1,37 eura. Cijene eurodizela i lož ulja veće su po osam centi i iznose 1,56 eura, odnosno 1,76 eura.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 27. septembra, kada je eurosuper 98 pojeftinio jedan cent, a eurodizel i lož ulje osam, odnosno sedam centi.
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun bi trebalo da se obavi 24. oktobra, dok će eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiti od 25. oktobra. S. P.
PODGORICA - Država je juče u blok transakciji na Montenegroberzi kupila 550,05 hiljada ili 0,38 odsto akcija Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) za ukupno 485,14 hiljada eura.
Prema podacima sa sajta Montenegroberze, transakcija je realizovana po cijeni od 88,2 centa za akciju.
Vlada je prethodno usvojila informaciju o otuđenju sopstvenih akcija, kao i kupovini akcija od većinskog vlasnika CGES-a. Vlada je usvojila ponudu CGES-a u vezi otkupa i kupovine 550,05 hiljada sopstvenih akcija te kompanije.
Vlada je sredstva za kupovinu sopstvenih akcija CGES-a opredijelila iz tekuće budžetske rezerve.
Podsjećamo da je Vlada prije dvije sedmice dala saglasnost
Elektroprivredi da emituje deset odsto svojih akcija na berzi, a nakon toga je prije desetak dana na Montenegroberzi kupila 3,34 miliona akcija EPCG za 15 miliona eura.
PODGORICA - Avioni luksemburške nacionalne kompanije Luxair će, nakon jesenje pauze, ponovo letjeti prema Crnoj Gori dva puta sedmično, četvrtkom i nedjeljom.
Iz Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu saopšteno je da će takav red letjenja trajati
Na prodaju je bilo ponuđeno deset odsto akcija EPCG, odnosno ukupno 11,81 milion dionica. Cijena po akciji je bila 4,49 eura, iako je tržišna cijena bila 3,5 eura. Podsjećamo
od 15. decembra ove do 12. januara naredne godine.
– Ti letovi će omogućiti pripadnicima crnogorske dijaspore, kao i strancima da borave u Crnoj Gori i provedu božićne i novogodišnje praznike u krugu porodice i prijatelja – navodi se u saopštenju Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu.
Oni su dodali da su karte već u pro-
Reagovanje bivšeg direktora RVCP Josipa Đuraškovića na navode borda direktora
Đurašković poziva Lakušića da uporedi podatke o troškovima plata prije i poslije njegove smjene
PODGORICA – Bivši izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje (RVCP) Josip Đurašković reagovao je na kritike koje je odbor direktora ovog preduzeća iznio na njegov račun, u reagovanju na tri teksta koje je Pobjeda objavila u vezi izvještaja resornog ministarstva o njihovim aktivnostima i novoj sistematizaciji. Njegovo reagovanje prenosimo integralno:
- Kad je predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić 3. jula ove godine izjavio „da će zakonitost i učinkovitost rada tog tijela koje je imenovala Vlada cijeniti nadležno ministarstvo“, nije se nadao ocjeni kakvu je dobio u izvještaju petočlane komisije nadležnog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, formirane na zahtjev ministarke Ane Novaković-Đurović. Upire Lakušić da odbra-
ni neodbranjivo, pravda svoje štetne postupke sputan mojom samovoljom. Kako bi se zaštitio od takve samovolje, a nakon što me je smijenio, brže bolje usvaja ‘novu-staru’ sistematizaciju, sa posebnom službom Odbora direktora, imenuje još dva savjetnika pored dva savjetnika direktora i četiri rukovodioca sektora da omoguće rad odbora, a čije plate zbirno u bruto iznosu premašuju mjesečno 20 hiljada eura. Pritom se, kako je kazao, poslužio sistematizacijom koju su napravili Jevrić i Šaranović, i jeste da nijesu radili kako treba i da je Regionalni bio leglo korupcije, kako je izjavljivao Lakušić, češljajući dokumentaciju i predajući je tužilaštvu, ali izgleda da su sistematizaciju umjeli da naprave, baš po meraku Lakušića. I kao što ni tada zaposleni nijesu mislili da je ovakva sistematizacija dobra za društvo, tako su i sada poslali na desetine strana primjedbi, a sindikat je dao uslovno
mišljenje. Da li u znak zahvalnosti za dobru sistematizaciju, pored isplaćene otpremnine od 50 hiljada eura Šaranoviću 2021. godine, sada Lakušić i Jevriću, koga je inače smijenio „zbog nepreduzimanja aktivnosti na zaštiti vodoizvorišta od nelegalne eksploatacije“ usred postupka tužbe protiv RVCP za isplatu otpremnine, servira prigodan tekst – „Stotine dopisa poslali od 2013-2021. godine“, što će reći Jevrić je pisao, ali je izostala reakcija drugih organa i eto štete od još 50 do 60 hiljada eura za RVCP.
Predlažem mu da umjesto spočitavanja meni koji sam „zapošljavao“, iznese u javnost ukupan fond za zarade zaposlenih na četiri datuma - kada sam preuzeo mandat u RVCP, kada me je razriješio, pošto je novi direktor stupio na dužnost i nakon njihovog usvajanja nove-stare sistematizacije. Neka objasni zašto je plan rada za 2022. godinu usvojen tek u septembru, umjesto u
martu kada je bio obezbijeđen znantno povoljniji komercijalni kredit.
Propušta da kaže da je samovoljno prekinuo komunikaciju sa mnom i saradnju sa rukovodiocima sektora, zatrpavajući zaposlene desetinama dopisa na koje je uredno dobijao tražene podatke, o čemu postoji obimna dokumentacija. Isključio me je iz rada Odbora, materijale je po njegovim nalozima, umjesto nadležnih rukovodilaca i službi, pripremalo lice koje je Lakušić ovlastio, donosio je odluke bez saradnje sa stručnim službama i samo mi proslijeđivao na sprovođenje. Zato se ispostavilo i opravdanim što sam zakonitost tih odluka i uticaj na poslovanje provjeravao sa pravnim sektorom.
Pominje Lakušić „niz aktivnosti koje je odbor pokrenuo u cilju poboljšanja vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja“. Nadam se da ne misli na one aktivnosti kojima se NIJE bavio, kao
da je EPCG prvih deset odsto otkupljenih akcija od italijanske A2A poništila 2019. godine i na taj način povećala vlasnički udio države u toj kompaniji. S. P.
daji na sajtu Luxair.lu.
Letovi su planirani i za period od 9. februara do 2. marta naredne godine, a biće nastavljeni od 1. jula do 23. septembra, dva puta sedmično - srijedom i subotom.
Letovi za Tivat će početi 6. maja i trajaće do 30. septembra naredne godine, dva puta sedmično - utorkom i subotom. R. E.
što je instalisanje mini postrojenja za prečišćavanje vode iz neposrednog okruženja vodoizvorišta Bolje sestre, pregrađivanje Morače i drugi predlozi na kojima je rađeno tokom mog mandata, a što je Lakušić u javnim nastupima ocjenjivao neozbiljnim navodeći „da to može biti samo tehnička, nikako pitka voda“. Zar nije kao Odbor donosio zaključke da se treba fokusirati isključivo na medijsku kampanju protiv nelegalne eksploatacije? Otkud sad da su odjednom ovi projekti aktivnosti Odbora?! Nažalost po Lakušića, postoje trajni medijski zapisi, kao i dokumentacija koliko se nije bavio projektima koje sada prisvaja, kao ni poslovanjem RVCP. Ali, muka je, izgleda, kada ministarstvo utvrdi da su Lakušićeve odluke, koje „samovoljni“ direktori ne sprovode – nezakonite i štetne! I još je malo veća muka kada to isto ministarstvo, koje je ocijenilo negativno rad Odbora, nedjeljama ćuti i ne oglašava se da pomogne Lakušiću da se odbrani od pitanja novinara. Ovakva reakcija Lakušića je dovoljno crveno svjetlo i za onoga ko mu je nadležan i ko na osnovu dokaza koje posjeduje i svih ostalih dokumenata koje lako može da pribavi, mora da postupi odgovorno i zaustavi štetu koju RVCP nanosi ovakav Odbor direktora –zaključuje Đurašković. R. E.
KOTOR – Na mjestu na ko jem se nalazio vojni logor Jugoslovenske narodne ar mije u Morinju, u kojem su izvršeni ratni zločini protiv ratnih zarobljenika tokom agresije Srbije i Crne Gore na Hrvatsku početkom 90ih godina, juče je otkrivena spomen-ploča posvećena hrvatskim civilima i brani ocima koji su na tom mjestu mučeni.
U prisustvu hrvatskog mini stra vanjskih i evropskih po slova i ministra branitelja Republike Hrvatske, Gora na Grlića Radmana i Toma Medveda, spomen- ploču su otkrili ministri odbrane i vanj skih poslova Crne Gore Raš ko Konjević i Ranko Krivo kapić
Na spomen-ploči postavljenoj u nekadašnjem logoru u Mo rinju napisano je da je „tokom velikosrpske agresije na Hr vatsku“ na tom mjestu bio lo gor, takozvani Centar Morinj u periodu od 3. oktobra 1991. do 18. avgusta 1992. godine, te da je posvećen zatočenim hr vatskim civilima i braniocima. – Sjećamo se zločina počinje nih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se ni kada ne ponovi! – piše na plo či koju potpisuju ministarstva odbrane i vanjskih poslova Cr ne Gore.
Hrvatski ministri poručili su juče da je priznavanje zloči na veliki korak u dobrosusjed skim odnosima za suočava nje s prošlošću, ali i za ulazak u evropsku porodicu.
Ministar Konjević je zahvalio prisutnima što su došli kako bi iskazali najdublje poštova nje i pijetet žrtvama, te dodao da su riječi na ovoj ploči samo nastavak redaka sa ploče sa Vi sa, aludirajući na spomen-obi lježje otkriveno 12. septem bra na tom hrvatskom ostrvu posvećeno crnogorskom ad miralu Vladimiru Baroviću, koji je prije 31 godinu odbio granatiranje hrvatskih pri morskih gradova.
– Dio Crne Gore našao se u rat
Ministar odbrane Raško Konjević kazao je da su riječi na spomen-ploči samo nastavak redaka sa ploče sa Visa, aludirajući na spomen-obilježje otkriveno 12. septembra na tom hrvatskom ostrvu posvećeno crnogorskom admiralu Vladimiru Baroviću, koji je prije 31 godinu odbio granatiranje hrvatskih primorskih gradova
nom vrtlogu tuđih velikodr žavnih interesa i ciljeva do ko jih su kanili stići kroz gnusnost nepočinstva, vjerujući da jedi no oni imaju pravo na istinu i odluku o sudbinama drugih. Ipak, sa ove distance, drago nam je što su neki shvatili po grešnost vlastitih zabluda, a žao što mnogi i danas slijede propale projekte iza kojih su uvijek ostajale samo suze i bo li. Jedna od tih njihovih istina je i Morinj, mjesto sa kojeg su ze, iz svakog časnog oka, i da nas teku – kazao je Konjević. On je istakao da je Morinj „ne pomični svjedok strašnosti“ u kojoj se mali čovjek pretvori u velikog mučitelja, a bezgrešni u pogrešno stradanje.
– Pored fizičkog užasa i straha, daleko je strašnije što ovaj lo gor u sebi i dalje drži zaroblje ne umove batinaša, ali i onih koji su im tu batinu dali u ruke.
Mi ne ćutimo, svoju riječ smo rekli tada, ali i danas, ujedinje ni i istrajni u namjeri da se vi še nikad ne ponovi ni jednom čovjeku, a kamoli ljudima či ji je jedini grijeh bio što su vo ljeli vlastitu domovinu. Da je takvih bilo više sa druge stra ne, možda se Morinj ne bi ni
Otkrivanju spomen-obi lježja u Morinju prethodila je skandalozna blokada glavnog prilaznog puta do nekadašnjeg logora u tom mjestu, koju je organizovao potpredsjednik Skupštine opštine Kotor i funkcioner
Demokrata Špiro Vulović. Duž dionice od glavnog pri laznog puta ka logoru bio je raspoređen veliki broj polica jaca, kao i na drugim lokacija ma u tom mjestu.
HRA i CGO su saopštili da „žale što su ovaj događaj
Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravili su postavljanje spomen- ploče tamo gdje se nala zio vojni logor JNA u Morinju. – Vjerujemo da ovakvi koraci daju važan doprinos uspostavljanju pomirenja u regionu. Očekujemo da se spomen-obilježjima obilježe sva mjesta na kojima su u Crnoj Gori izvršeni ratni zločini. Spomen-ploču su ranije tražili zatočenici logora Morinj iz Hrvatske, a u tome su imali podršku i našu i drugih nevladinih organizacija iz Crne Gore koje se decenijama posvećeno bave pitanjima suočavanja sa prošlošću. Posebno pozdravljamo napore naših koleginica iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, koje su 2019. godine nad ležnima u Opštini Kotor podnijele inicijativu da se na mjestu nekadašnjeg logora postavi spo men- obilježje – navodi se u saopštenju. Oni podsjećaju da je pravosnažnom krivičnom presudom Višeg suda u Podgorici utvrđeno da su u sabirnom centru JNA u Morinju izvrše ni ratni zločini protiv ratnih zarobljenika u vidu
dogodio – kazao je Konjević. Ministar vanjskih poslova Cr ne Gore Ranko Krivokapić ka zao je da je teško naći prave riječi kada se traži oprost od onih koji nijesu krivi. – Nama koji predstavljamo onu Crnu Goru koja je klicala ‘Oprosti nam Dubrovniče’ je i
obilježili protesti ostrašćenih pojedinaca“.
– Očekujemo da se od tog čina ograde prije svih partije u kojima su ti pojedinci funk cioneri i aktivisti na lokalnom nivou – navodi se u saopšte nju CGO i HRA.
Vulović je juče kazao Pobjedi da su se „mještani okupili spontano jer je nedopustivo da se postavi neka ploča čiji natpis još uvijek nije poznat javnosti“.
najvećih istorijskih stranputi ca koje je Crna Gora napravi la je i ta što je išla u rat za ubi janje same sebe. Zatvarajući vas u ovaj logor, ona je zatva rala sebe. Šireći tu ideologiju, ona je pucala u sebe. I ne ma nja žrtva od vas, u ovom logo ru je bila i Crna Gora – kazao je Krivokapić.
On je iskazao uvjerenje da će Crna Gora i Hrvatska, koje su sada zajedno u NATO save zu, uskoro biti zajedno i pod zastavom EU.
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved zahvalio je žr tvama i braniteljima, kao i cr nogorskim ministrima i na pomenuo da su mnogi nakon zatočeništva umrli od poslje dica, a mnogi ih trpe i danas, vidljive ili nevidljive.
– Za nas su iznimno važna pi tanja posljedica velikosrpske agresije, a posebno rješavanje pitanja nestalih osoba. Repu blika Hrvatska traži njih 1.830 i ovdje iz Crne Gore 12 – kazao je Medved.
fizičkog zlostavljanja, i da su četiri osobe za to osuđene na kazne zatvora - Ivo Gojnić na dvije godine, Boro Gligić na tri godine, Špiro Lučić na tri godine i Ivo Menzalin na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine. – Podsjećamo da je u presudi utvrđeno da je „u Sabirnom centru Morinj vladala atmosfera terora i straha za goli život kome su oštećeni bili neprestano izloženi“. O zlostavljanju u logoru pred sudom je govorio i Zoran Dra gović, jedan od isljednika koji su bili zaduženi za zatvorenike: „Starješina jednog odjeljenja straže je bio B. P. koji je tukao zarobljenike, … A jedan je doživio strašne batine u Morinju od kojih je jedva preživio, a nakon napuštanja Morinja je morao izvršiti nekoliko operacija ... poznato mu je da je B. izvodio zarobljenike i na njima trenirao boks... Najgore su bile grupe stražara iz Herceg Novog, jer su se oni poi stovjećivali sa likovima iz filmova kao što su Rambo, Sandokan i ponosili su se siledžijskim odnosom, a da nisu pridavali značaj časti i uni formi koju nose...“ – podsjećaju iz CGO i HRA.
teže govoriti na ovakvim mje stima. Mi vjerovatno osjeća mo više srama od onih koji bi to trebali. Ali pred onim ljudima koji su osjetili svu dubinu ljud skog zla, mrakove politika, teš ko je naći prave riječi kada se traži oprost od onih koji nije su krivi – kazao je Krivokapić.
– To je jedini razlog zašto smo blokirali put. To je bio centar za isljeđivanje zarobljenika sa dubrovačkog ratišta, a nikako koncentracioni logor - kako nekima odgovara da se nazi va – kazao je Vulović.
Međutim, da okupljanje nije bilo spontano, ali i da nijesu u njemu učestvovali samo mje štani Morinja, govori i činjeni ca da je među protestantima bio prisutan i izvjesni Zoran Subotić iz Risna.
On je rekao da i najveći narodi i najveće države imaju „pono re“ koje naprave njihove elite. – Ideologije zla, mržnje, ćera nja. Takva ideologija je imala za cilj ne samo da uništi Du brovnik, ne samo da pokori Hrvatsku, njen cilj je bio da se uništi Crna Gora. Jedna od
Vulović je kazao da su mještani Morinja godinama etiketirani. – Želimo da se ljaga skine s našeg mjesta i da se konačno kaže ono što je prava istina –svi znamo da u tom „logoru“ niko nije ubijen i pretučen – kazao je funkcioner Demo krata i dodao kako se „tu nešto dešavalo“, ali da je to bilo „gotovo zanemarljivo u odnosu na druge logore koje danas niko i ne pominje“.
Istakao je da svjedočimo činu priznavanja zločina počinje nom nad hrvatskim narodom u ime velikosrpske ideologije. – Koji su, nažalost, prihvatile i prosrpske snage u Crnoj Go ri. Iskreno zahvaljujem mini strima Konjeviću i Krivoka piću koji su i 90-ih bili glasno protiv rata. Ovo je veliki korak u dobrosusjedskim odnosima za vaše suočavanje s prošlošću i ulazak u evropsku obitelj –kazao je Medved.
Ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman je za hvalio na postavljanju spo men-obilježja i to nazvao ci vilizacijskim i kulturološkim gestom koji, kako je kazao, spašava od zaborava.
– Prije 31 godinu, na ovom mjestu bol se ucrtala u svaki kamen, a ova spomen-ploča našla je svoje mjesto na onoj crti koja se ogleda u kulturi sjećanja i suočava jedan pono sni narod s grijesima njihovih loših pojedinaca kako ih nika da više ne bi ponovili... Neka ovaj današnji čin bude svjedo čanstvo koje se ne smije pono viti, a ni zaboraviti, kao zalogu budućim generacijama koje s ove ploče trebaju iščitati pat nje, bol i žaljenje, ali i svijest o pravu na svoje ime, slobodu i život, kako nikada ne bi trebao sebi oduzeti život kao admi ral Barović ili neki zatvorenik ovog logora. Mnogo onoga što je zlo u nama iščezava, a ono što je dobro utrostruči se. Ta ko gledam na odnos hrvatskog i crnogorskog naroda - na na šu saradnju zasnovanu na čvr stim načelima uzajamnog uva žavanja i poštovanja – kazao je Grlić Radman.
I. KOMNENIĆ/D. MIHAILOVIĆOTKRIVENA SPOMEN-PLOČA U MORINJU: Zločini počinjeni da bi se osramotili
Spomen-obilježje važno za suočavanje sa prošlošću i pomirenje u regionu
MANS najavio inicijativu za pokretanje postupka zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja
PODGORICA - Uoči izbora državne institucije pono vo krše zakon, a Zavod za zapošljavanje Crne Gore je potrošio milion eura više od dozvoljenog, podaci su koje je objavio MANS.
Direktor Zavoda je Goran Fo lić, koji je na tu funkciju po stavljen u aprilu ove godine, kao kadar Demokratske Cr ne Gore.
Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja u članu 38 ograničava upotre bu državnih sredstva na na čin da državnim institucijama ,,zabranjuje mjesečnu potroš nju veću od prosječne mjeseč ne potrošnje u prethodnih šest mjeseci od dana raspisivanja do dana održavanja izbora“.
ZZZCG je u avgustu potro šio 1,1 milion eura više od še stomjesečnog prosjeka potroš nje te državne institucije.
Podaci pokazuju da je prosječ na mjesečna potrošnja ove in stitucije bila oko četiri miliona eura, da bi u avgustu Zavod sa svoga računa isplatio oko mi lion više, odnosno 5,16 miliona eura – saopštio je MANS.
Ističu da je najveći dio poveća nja izdvojen na „ostale transfe re pojedincima“.
Zavod je u avgustu isplatio 781.000 eura, što je za 329.000 više od mjesečne potrošnje na ovoj budžetskoj liniji.
- Ograničenje potrošnje sred stava iz budžeta uoči izbo ra je uvedeno kao odgovor na raširenu praksu da upra vo u toku izborne kampanje pojedine državne instituci je koriste budžetska sredstva po raznim osnovama kako bi ostvarili uticaj na slobodu iz bora kod glasača – pojašnjeno je iz MANS-a.
Ministarstvo unutrašnjih po slova je tokom avgusta po
trošilo čak 500.000 eura vi še od mjesečnog prosjeka, a najveće povećanje potroš nje u mjesecu kada su raspi sani lokalni izbori, bilo je na stavci neto zarade, podaci su MANS-a. Tako je MUP u av gustu isplatio neto zarade u iznosu od 4,3 miliona eura, što je za oko 380.000 eura vi še od zakonom definisanog prosjeka tokom šest mjeseci uoči raspisivanja izbora – sa opštili su oni.
Prema njihovoj analizi, Agen cija za zaštitu prirode i život ne sredine je mjesečni prosjek premašila za 365.000 eura, a najveće prekoračenje je zabi lježeno sa budžetske činije –konsultantske usluge, studi je i projekti.
Povećanje od 334.000 eura bilježi i Uprava za izvršenje krivičnih sankcija, dok je Mi nistarstvo kulture i medija u avgustu isplatilo za 331.000 više od mjesečnog prosjeka.
- Najveća odstupanja od mje sečnog prosjeka potrošnje ovo ministarstvo bilježi u transfe rima pojedincima i transfe rima opštinama – saopštio je MANS.
Kazali su i da je Ministarstvo odbrane tokom avgusta potro šilo za 200.000 od mjesečnog prosjeka, a najveća odstupa nja su zabilježena na transfe rima pojedincima i jednokrat noj socijalnoj pomoći.
- Skupština Crne Gore je u avgustu premašila prosječnu mjesečnu potrošnju za oko 100.000 eura, kao i Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove koja je prekoračila zakonsko ograni čenje za 117.000 eura – poka zuju podaci.
Od državnih institucija ko je su prekršile ograničenje u potrošnji državnih sredstava, MANS je registrovao i Zavod za školstvo (oko 40.000 eura), Državni arhiv Crne Gore (oko 28.000 eura), ali i Tužilački sa vjet (oko 28.000 eura). j m
Volkov je u prijavi naveo da smjena svih direktora u jednom danu sa istim razlogom nije mogla biti rezultat neznanja, već da se radi o umišljaju jer je bila okružena saradnicima koji dobro poznaju pravnu materiju
PODGORICA - Advokat
Mihailo Volkov podnio je juče Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivše mini starke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bra tić zbog sumnje da je poči nila krivično djelo zlupotre ba službenog položaja.
Volkov je pravni zastupnik čak 107, od ukupno 240 direktora koje je Bratić smijenila proš le godine u sječi rukovodilaca vaspitno-obrazovnih ustano va u Crnoj Gori.
On je Pobjedi kazao da mu je kao pravniku bilo jasno da ta rješenja ne mogu ostati na snazi i da u takvom djelovanju ministarke ima elemenata kri vične odgovornosti.
Na pitanje zbog čega sa ovom krivičnom prijavom nije istu pio ranije, Volkov odgovara da je razlog jednostavan – da ne bi bila preuranjena, te da
su sada dobijene presude Vi šeg suda ključne. Kazao je da nije kasno ako će SDT da radi odgovorno.
- U što zaista ne sumnjam jer ja vjerujem u institucije siste ma – kazao je Volkov.
On je ocijenio da iz za sada preko 50 presuda osnovnih sudova u Crnoj Gori, te dvije donijete od strane Višeg su da u Podgorici, u postupku po žalbama zaštitnika imo vinsko-pravnih interesa, ned vosmisleno je utvrđeno da je Bratić nezakonito postu pala prilikom razrješenja di rektora.
- Ja sam nakon dvije odluke Višeg suda i ne čekajući da do bijem ostale, procijenio da je moja obaveza da podnesem krivičnu prijavu. I napisao sam da je podnosim kao gra đanin, kao neko ko je zaintere sovan za društvo u kojem živi,
u kojem se njegova djeca po dižu, a ujedno i kao punomoć nik tih ljudi – kazao je Volkov.
On je istakao da je tokom ko munikacije sa razriješenim direktorima razumio težinu problema u kojima su se naš li. Neki od njih su raspoređe ni na niža radna mjesta, a ne kima je prestao radni odnos.
– Sve to vrijeme nemaju ni kakvih primanja. Imamo i li
ca koja su preminula u toku sudskog postupka i nijesu do čekala da se skine ljaga sa nji hovog imena – kazao je advo kat Volkov.
On je rekao da neko ko je imao takav stepen vlasti kao pret hodna ministarka, koja je vo dila četiri resora, mora veoma odgovorno da postupa.
– A ne nikako da u jednom da nu ostavi bez posla 240 ljudi –istakao je Volkov.
Prema njegovim riječima, Bratić je odlučila da svoju vlast upotrijebi na takav na čin.
- Zaista nijesam htio da otću tim i smatram da ne bi bilo građanski odgovorno da to ne uradim – rekao je on.
U prijavi je navedeno i da se radilo o brutalnom revanšizmu i „sječi“ prema svim direktorima javnih obrazovnih usta nova u Crnoj Gori
U prijavi je napisao da u Cr noj Gori mora početi da se raz mišlja na drugi način i da uko liko neko ko vrši vlast nanese štetu državi, ona mora da usta
Na sjednici Odbora za rodnu ravnopravnost polemisalo se o izvještaju DRI da je neuspješan program za rano otkrivanje
PODGORICA – Nijesu se svi učesnici skupštinskog Odbora za rodnu rav nopravnost saglasili sa ocje nom Državne revizorske institucije da je nacionalni program preventivnog otkrivanja dojke, u periodu od 2016. do 2020, bio neu spješan. Pojedine poslanice i ljekarke su kazale da je u tom periodu otkriveno na vrijeme 114 kancera i da je uspješan dok se god spasio makar jedan život.
Spornim programom je bilo u planu da se pregleda 70 odsto žena, ali je obuhvaćeno njih oko 40 odsto.
Senator DRI, koja je kontroli sala primjenu programa, prof. dr Branislav Radulović kri tikovao je, između ostalog, što
se program sprovodio u samo četiri opštine – u Podgorici, Danilovgradu, na Cetinju i u Kolašinu, a zove se nacional ni. Nije obuhvatio cjelokupnu populaciju.
- Jako je lijepo dijeliti flajere na cetinjskom putu, ali za 728.000 eura morali ste da uradite mno go više u prethodnih pet godi na – rekao je on.
Dr Sanja Lekić iz Kliničkog centra Crne Gore kazala je da su izabrani doktori nosio ci ovog posla i da je jedan od ključnih faktora bila ,,nemoti visanost u tom segmentu“, što piše u nalazu. Dodala je da su novčane nadoknade sada bolje,
kako se čulo da se komentariše na sjednici Odbora.
– Da li postoji mogućnost neke novčane motivacije... Za mene je, prije svega, motiv činjeni ca da će se obezbijediti neko me da na vrijeme otkrije bolest ili da uđe u periodičan sistem pregleda. Možda treba radi ti na dodatnim edukacijama –rekla je ona.
Istakla je da u ovom slučaju ni je pozvan dovoljan broj žena. U ove četiri opštine u ciljnoj po pulaciji, godina od 50 do 69, evi dentirano je 74.461 žena. Timo vi izabranih ljekara pozvali su njih 27.274, odnosno 37 odsto. Pozivu se odazvalo 97 odsto,
što je dr Andrijana Vujović iz Instituta za javno zdravlje po zitivno ocijenila i rekla da su žene raspoložene za preglede. Objasnila je da nijesu snimlje ne sve žene koje su pozivane. Morale su da prođu elimina cioni upitnik. Ako je potvrdan odgovor na pitanje da li postoji promjena na dojci, to pacijent kinju isključuje iz skrininga i onda ide u redovnu dijagnosti ku. Samo one koje su naizgled zdrave imaju pravo na učestvu ju u skriningu.
Njihovi podaci pokazuju da su nakon toga snimili na digi talnom mamografu njih 48,88 odsto, odnosno 12.859. Osta
tak žena nije snimljen, jer nije su prošle eliminacioni upitnik, odnosno postoje promjene kod njih ili su već imale karcinom dojke, rekla je Vujović.
Uradili su 388 biopsija i otkrili 114 kancera u ranoj fazi.
– Zato ne mogu da se pomirim sa činjenicom da je ocijenjeno da je program neuspješan – re kla je ona.
Predsjednica Odbora Božena Jelušić (Ura) prokomentari sala je na to da kompletan skri ning program nije dao rezulta te koji su zamišljeni.
– Pregrubo zvuči da je neu spješan. Možda nije dovolj no uspješan, ali ga ne možemo
smatrati neuspješnim – rekla je poslanica Dragica Seku lić (DPS).
Ispričala je da zna žene koje su bile na tom pregledu, uključu jući i njenu majku, i pohvalila kako je to urađeno.
– Nekima se desilo da je kan cer otkriven u veoma ranoj fa zi. Nemojmo da kažemo da je neuspješan – rekla je ona.
Ivana Živković iz Ministar stva zdravlja tokom diskusije komentarisala je da sadašnji menadžment nije rukovodio tim resorom u periodu anali ze programa koju je obuhva tila Državna revizorska insti tucija. Kazala je da ne snose
ne sa zahtjevom, tužbom protiv toga lica.
Kazao je i da je pored očigledne štete koju je Bratić nanijela direktorima i budžetu Crne Gore, ona oštetila i cjelokupni sistem prosvjete, kao jednog od stubova društva.
Napisao je i da smatra da bi pored utvrđivanja krivično-pravne odgovornosti Bratić, bilo pravedno, a i za nauk razmotriti mogućnost pokretanja regresnog zahtjeva od strane države, prema kome bi ministarka bila dužna da iz svojih prihoda i imovine nadoknadi cjelokupnu štetu nastalu njenim štetnim djelovanjem.
- Možda bi trebalo da se pokaže za nauk svima da ako imamo vlast, da nas to još više obavezuje da budemo odgovorni, a ne da uradimo sječu i neke poteze koje nanose ogromnu štetu društvu - kazao je Volkov.
Volkov je u prijavi naveo da smjena svih direktora u jednom danu sa istim razlogom nije mogla biti rezultat neznanja Vesne Bratić ili nepoznavanje predmetne materije jer je bila okružena saradnicima koji i te kako dobro poznaju pravnu materiju i samu predmetnu pravnu stvar.
- Pa tako i njen najbliži saradnik državni sekretar, koji je po saznanjima podnosioca krivične prijave neposredno učestvovao u realizaciji donošenja ovakvih rješenja je bivši advokat. Sve ovo govori u prilog činjenici i da je donošenje tolikog broja ovakvih rješenja, uz način kako su donijeta,
odgovornost, ni ličnu, niti je institucija nosi.
– Ja lično osjećam odgovornost iako nigdje nikada nijesam bila, jer živim u zemlji koja nije u stanju da obezbijedi da se procedura poštuje, bez obzira ko je nekada bio. Naša je zajednička dužnost da radimo mnogo bolje i ne aboliraju nas personalne promjene – odgovorila joj je predsjednica Odbora Božena Jelušić. Radulović iz DRI je kazao na sjednici da je program istekao u januaru 2020. godine, da su prošle dvije i po godine i da nema još drugog nacionalnog programa.
Dr Igor Galić iz Instituta za
On je kazao da očekuje da će SDT odgovorno pristupiti ovom slučaju, te da razumije i obim posla koji ima ta institucija.
Ipak, kaže Volkov, pretpostavlja da će ovaj slučaj biti prioritet jer je bio medijski propraćen, a pogotovo uzimajući u obzir činjenicu da je veliki broj ljudi obuhvaćen ovakvim djelovanjima bivše ministarke Bratić Na pitanje Pobjede da li je SDT mogao i ranije da postupi po službenoj dužnosti i da li je bilo neophodno da postupa po prijavi, Volkov kaže da je moglo.
- Ipak, smatram da je bilo neophodno da se dobiju ove presude Višeg suda da bi se moglo ući u fazu ispitivanja. I vaša kuća je u u više navrata ukazivala na brutalno nezakonito postupanje ministake Bratić, ali i ministarke Olivere Injac – kazao je on.
rezultat direktnog umišljaja od strane prijavljene – napisao je on.
Potkrijepio je to i činjenicom da je u istom danu na potpuno identičan način razriješila ogroman broj direktora javnih ustanova.
- Pa se kao jedino logično nameće zaključak da je to ujedno bio cilj njene politike, koju je vodila kao starješina Ministarstva, a koja se ogledala u brutalnom revanšizmu i „sječi“ prema svim drektorima javnih obrazovnih ustanova u Crnoj Gori koji su bili postavljeni na te dužnosti u periodu prije njenog izbora na funkciju ministarke – piše u krivičnoj prijavi koju je podnio advokat Volkov.
J. MARTINOVIĆjavno zdravlje rekao je da su tada zbog korone svi kapaciteti zdravstva bili usmjereni u rješavanje te vanredne situacije.
DRI je konstatovala u izvještaju da u analiziranom periodu nije obezbijeđena potrebna oprema i kadar za realizaciju programa. Nije uspostavljen registar skrininga, nijesu donijete potrebne procedure kojima se jasno definišu obaveze i odgovornosti svih učesnika u programu. Niti je uspostavljen odgovarajući sistem prikupljanja i upravljanja podacima. Na sjednici se kritikovalo i što matični odbor, Odbor za zdravstvo još nije održao sjednicu povodom izvještaja DRI.
Odbor za rodnu ravnopravnost će izraditi zaključke o ovoj temi. N. Đ.
PODGORICA – Kontinuitet primjene ljekova za pacijente koji se liječe od tumora je važan, a to što im je terapija u prethodnom periodu bila nedostupna više od dvije sedmice, neke od njih moglo je da dovede u opasnost, u smislu da bolest nije držana pod kontrolom, o čemu su sa Instituta za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore obavještavali nadležne.
Direktorica Instituta za onkologiju KCCG dr Sanja Lekić Pobjedi je rekla da je liječenje onkoloških pacijenata jasno vremenski definisano, te da se protokoli moraju poštovati. – Iako terapijski protokoli imaju različite režime primjene kao i dužinu primjene kod određenog pacijenta i neka odlaganja su se mogla tolerisati, posebno kod one grupe pacijenata koji duži vremenski period primaju terapiju, ipak su odlaganja dovela do nemogućnosti da uskladimo planirane periode reevalucije (presjeka onkološkog stanja koji se tiče procjene reakcije na terapiju poslije određenog perioda ciklusa) i adekvatno sagledamo kontinuum liječenja pacijenta - pojašnjava Lekić.
Sa druge strne, kako navodi, postoji grupa pacijenata „koji primaju terapiju sa ciljem da se bolest prevede u operabilno stanje i taj period je jasno vremenski definisan i važan te je kontinuitet u primjeni i dostupnost bioloških ljekova, koji su uz hemioterapiju značajna komponenta u ovakvom pristupu, bio od posebne važnosti“.
Svjesni značaja kontinuirane dostupnosti ljekova, na Institutu za onkologiju u više navrata su upućivali apele nadležnim službama o potrebi redovnog snabdijevanja citostaticima, hormonskom, biološkom i imunoterapijom. Lekić kaže da su se dešavale i ranije povremene nestašice ljekova koje su iziskivale odgađanje terapija na sedam do deset dana.
– Što se ponekad dešava i u redovnim uslovima (što zbog toksičnih efekata same terapije što zbog akutnih dešavanja
Pacijentkinja koja ima tumor, a koja se nekoliko puta javljala našoj redakciji u vrijeme kada ljekova dugo nije bilo u Crnoj Gori, kazala je da to što nema terapije je najgore za pacijente koji imaju metastaze. – Njima je svaki dan kašnjenja rizičan. Iako nas nekad doktori umiruju i kažu da to nije opasno, treba samo logično razmisliti jer je upravo iz nekog razloga i definisano da neki lijek treba da se primi nakon tri ili četiri
poput infekcije korona virusom ili neke druge akutne bolesti, a nekada i ličnih potreba pacijenta za odlaganjem). Međutim, unazad nešto više od mjesec dana, o čemu je javnost upoznata što kroz reagovanja pacijenata, kroz obraćanja nadležnih službi i Montefarma, deficit ljekova na Institutu za onkologiju je bio značajan i dugotrajan, što je za posljedicu imalo da se kod dijela pacijenata sprovodila nepotpuna terapija (hemioterapija bez biološkog agensa) ili pak da je terapija odgađana i za više od dvije nedelje - istakla je Lekić.
Navodi da je kontinuirana dostupnost ljekova najvažniji parametar u radu medikalnog onkologa, jer kako im i samo ime kaže ova grupa subspecijalista se u liječenju onkoloških pacijenata isključivo bavi ordiniranjem medikamentozne terapije.
– Strategiju liječenja i vođenje terapija, planove za presjek stanja, dužinu potrebne primjene, eventualne periode bez primjene terapije ( tzv. drug holiday) kada smo postigli zadati cilj, te kasnije praćenja pacijenta, medikalni onkolozi će ispravno moći da vode samo ako imaju dostupne ljekove upravo tada kada pacijentu trebaju – poručuje Lekić. Apeluje na nadležne da održe kontinuitet snabdijevanja ljekovima.
– Da bismo ostali na pravom kursu liječenja onkoloških pacijenata i poštovali aktuelne preporuke i smjernice za svaku grupu onkoloških bolesti, Lekić navodi da apeluju
sedmice – navela je pacijentkinja. Istakla je da je problematično što se nestašice dešavaju prečesto, i to duže od dvije sedmice u kontinuitetu, pa im se i terapija odlaže više puta.
– To nam stvara dodatan stres. Zamislite ljude koji smanjuju tumor, ako nemaju ljekove to može ponovo da počne da raste i onda kao da nijesu ništa uradili – navela je ona.
Istakla je da je veoma loše to što u Crnoj Gori nema udruženja pacijenata oboljelih od karcinoma, koji bi se možda jače borili za svoja prava kad su udruženi.
na sve donosioce odluka i one u lancu nabavke i distribucije lijekova, da održe kontinuitet snabdijevanja ljekovima koji su na pozitivnoj listi FZO –ističe Lekić.
Na pitanje da li je to povećavalo stres kod pacijenta, koji inače borbu vode sa najtežim bolestima, ona kaže da je stresa bilo i za ljekare i za pacijente.
– Stres kojem su u tim trenucima izloženi pacijenti nije ništa manji ni za njihove ordinirajuće onkologe, koji od prvog dana liječenja pacijentu prave plan i strategiju liječenja, a odlaganja osim navedenog dovode i do situacije da, kada lijek bude dostupan, u svojim ambulantama pregledaju duplo veći broj nego je planirano - pojašnjava Lekić.
Kaže da nerijetko ljekari ostaju i do kasnih poslijepodnevnih časova kako bi zbrinuli svakog pacijenta koji je čekao na svoju terapiju. Lekić ističe da su trenutno dobili ljekove te da zbog toga imaju još više posla.
– U potpunosti smo svjesni činjenice, i jednako ponosni na nju, da u regionu imamo jednu od najboljih listi ljekova na teret FZO za onkološke pacijente i dostupnost inovativnih ljekova za većinu malignih bolesti, što nam je kao zdravstvenim profesionalcima dalo šansu da pacijente liječimo po strandardima razvijenih zapadnih zemalja –ističe Lekić.
Montefarm je krajem prošlog mjeseca raspisao tender za nabavku ljekova za onkološke pacijente, nakon što je
za tu svrhu opredijeljeno više od 10 miliona eura.
Ovo je učinjeno na dan kad je Pobjeda objavila da je deficitarno čak 15 ljekova koji su stalna terapija pacijentima koji se liječe u Institutu za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore. Za pojedine ljekove nije bilo zamjene, a pacijentima je rečeno da zovu i interesuju se za svoju terapiju jer niko ne zna kada će stići.
Deficitaran je dugo vremena bio lijek zoladeks u injekcionom špricu - hormonski lijek koji se, između ostalog, koristi i kao alternativa hemioterapiji, a nije bilo ni medikamenata pertuzumab i trastuzumab, koji se daju za usporavanje ćelija raka i uništavaju ih.
Sedmicama je deficitaran bio i lijek taksotera ili docetaksel, a 140 mg tog lijeka naši građani su plaćali 170 eura u Beogradu. Ipak, nekim pacijentima treba manja doza od 100 mg ili veća od 200 mg.
Pored zoladeksa najčešće je falilo zomete koja se daje pacijentima kojima se rak proširio na kosti.
Problem sa deficitom ljekova, naročito za najteže pacijente dešavao se i ranije, ali je situacija ove godine alarmantna, jer nikad ovako često i dugo nije falilo ljekova. Problem je što je projekcija za budžet za zdravstvo za ovu godinu bila 380 miliona, bez povećanja plata, a odobreno je 334 miliona. Samim tim, taj budžet nije dovoljan da pokrije sve troškove.
Rebalansom budžeta oko 30 miliona eura je namijenjeno Montefarmu za rješavanje dugova iz prethodnog perioda i nesmetano funkcionisanje do kraja tekuće godine.
K. JANKOVIĆPoslovni broj: I.br. 1602/2021 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Milić Rose iz Plužina, Plužine bb, koga zastupa advokat Mijanović Vera, ul. VI Crnogorske T-6, NIKŠIĆ, protiv izvršnog dužnika Radoičić (Spasoje) Radivoja, ul. Ilije Plamenca br.2/7, PODGORI CA, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 4.125,00 eura, dana 10.10.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1602/2021 od 12.10.2022.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne is prave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br. 888/19-16 od 09.03.2021. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je
I Određuje se prva prodaja idealnog dijela nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 54 KO Plužine PJ Plužine, i to: katastarska parcela broj 83, podbroj 3, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 46 m2- u obimu prava susvojine izvršnog dužnika ¼.
II Ročište za prvu prodaju idealnog dijela navedene nepokretnosti održaće se dana 07.11.2022.go dine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost idealnog dijela nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 6.497,50 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1602/2021 od 12.09.2022.godine.
IV Na prvoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem idealni dio nepokretnosti se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti, stim što se stranke i založni povjerioci mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 649,75 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka postoji evidentirana zabilježba spora pred Osnovnim sudom u Nikšiću P.br.1258/16 po zahtjevu advokata Mijanović Vere.
Dana 10.10.2022.godine.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
I. br. 1650/20
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca I reda Plamenac Ljubomir i izvršnog povjerioca II reda Plamena Jordanka oboje iz Bara, Obala 13. Jula, br.4/9, koje zastupa Feratović Rifat, advokat iz Bara, protiv izvršnog dužnika Ulama Stevan iz Bara, Mirošica I, Spičanska 66, Sutomore, na osnovu izvršne isprave – pravosnažne i izvršne presude Osnovnog suda u Baru P.br. 667/15 od 15.11.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 10.10.2022. godine, donio je
I Određuje se III prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Ulama Stevan iz Bara, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1, upisane u LN broj 726 KO Su tomore, i to: kat. parcela broj 680, broj zgrade 1, potes – Mirošica, po načinu korišćenja – stambena zgrada, površine 85 m2; kat. parcela broj 680, potes – Mirošica, po načinu korišćenja – krš,kamen jar, površine 26 m2; kat. parcela 680, potes – Mirošica, po načinu korišćenja – dvorište, površine 370 m2 i kat. parcela 680, broj zgrade 1, po načinu korišćenja - stambena zgrada, PD 977, prizem na zgrada površine 75 m2.
II Treće javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 27.10.2022. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pra vosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I. br. 1650/20 od 10.12.2020. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca. IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 726. KO Sutomore, i to: Zab. prava doživotnog plodouživanja u korist Ulama Mihaila Miodraga iz Bara i Ulama Jovana Danica iz Bara; Zabrana otuđenja i opterećenja bez pisane saglasnosti poklonodavca u korist Ulama Mihaila Miodraga iz Bara i Ulama Jovana Danica iz Bara; Zabilježba postupka, zab.tužbe, P.br. 667/15 u koristi Plamenac Ljubomira i Plamenac Jordanke; Upis zabilježbe rješenja o izvršenju Javnogizvršitelja Veselina Šćepanovića I.br. 1650/20 od 10.12.2020. godine.
V Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I. br. 1650/20. od 13.06.2022. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 432.123,00 €.
VI Na trećem Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50 % utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na trećem Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173. ZIO.
VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 5407174-60. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 43.212,30 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održa vanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540-7175-57. kod “ Erste banke ”AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.
IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.
U Baru, dana, 10.10.2022. godine
Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.
Za sedam dana ističe šestomjesečni pritvor Vesni Medenici, pa je u tom roku SDT dužno da podnese optužnicu protiv nje. U naredbi za sprovođenje istrage bivša predsjednica Vrhovnog suda sumnjičila se za nezakonit uticaj u predmetima kompanija Fab lajv i Cijevna komerc protiv firmi Gugi komerc i Omorika
PODGORICA - Specijalno državno tužilastvo (SDT) okončalo je istragu u slučaju bivše predsjednice Vrhov nog suda Vesne Medenice pa će narednih dana biti podignuta optužnica zbog sumnje da je kao član krimi nalne organizacije koju je, navodno, formirao njen sin Miloš, počinila krivična djela protivzakoniti uticaj putem podstrekavanja i zloupotre ba službenog položaja, nez
Sa privođenja Vesne Medenicevanično saznaje Pobjeda. Upravo za sedam dana ističe še stomjesečni pritvor Vesni Me denici, pa je u tom roku SDT dužno da podnese optužnicu protiv nje.
Medenica je 17. aprila u kasnim večernjim satima privedena u podgoričku zgradu policije sa aerodroma u Podgorici odakle je pokušala da otputuje za Be ograd gdje se tada nalazio njen sin Miloš, navodno, na liječenju.
Poslije višečasovnog davanja izjave u svojstvu građanina, Me denici je u zoru dodijeljen sta tus osumnjičene nakon čega je uhapšena. Istog dana uhapšeni su polica jac Milorad Medenica, služ benica Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, bivši fudba ler Luka Bakoč i Vasilije Pe trović, sin vlasnika kompani je Cijevna komerc. Osim njih, na listi osumnjičenih za pripadništvo kriminalnoj or ganizaciji Miloša Medenice su
PODGORICA – Viši sud potvrdio je optužnicu protiv Slobodana Kašće lana i još 13 osoba koji se terete za teško ubistvo Ni kole Stanišića, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda.
Pored Kašćelana, na optuž nici se našao i visokopozici onirani pripadnik kavačkog klana, Kotoranin Radoje Zvicer (49) sa sugrađani ma Draganom Kneževi ćem (40) i Milošem Ra donjićem. Na optužnici su i Srđan Jurišević (48) iz Tivta, zatim Radoje Živ ković (35), Vladimir Vuč ković (45) i Zdravko Peru nović (45) iz Nikšića, Milan Vujotić (39), Aleksandar Dragićević (35), Zoran Ka žić (45) i Milan Knežević (43) iz Podgorice, Darko Prelević (30) iz Pljevalja, kao i Krsto Maroš
Slobodan Kašćelan
Ova grupa je završila na op tužnici Specijalnog tužilaš tva, zahvaljujući presretnu tim transkriptima razgovora i fotografijama napravlje nim tokom mučenja i ubi
stva Nikole Stanišića. Prema navodima optužni ce, koju potpisuje specijal ni tužilac Saša Čađenović, grupa Slobodana Kašćela na pratila je kretanje i navi
JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.
Specijalno državno tužilaštvo okončalo istragu u slučaju bivše predsjednice Vrhovnog suda
Odbrana bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice očekuje da do kraja nedjelje tužilaštvo donese odluku da li će za ovu osumnjičenu za protivzakonit uticaj i zloupotrebu službenog položaja, nakon isteka šestomje sečnog pritvora, tražiti od suda da se produži njen bora vak u spuškom Istražnom zatvoru.
Branilac Medenice advokat Zdravko Begović očekuje i da Ustavni sud u narednim danima odluči da li ima osnova da se njegova klijentkinja drži u pritvoru zbog opasnosti od bjekstva.
- Medenica je nakon hapšenja tri mjeseca držana u pritvo ru zbog opasnosti od uticaja na svjedoke. Sredinom jula, Vrhovni sud je prihvatio iznenadni prijedlog tužilaštva da se Medenici doda i pritvorski osnov opasnost od bjekstva za šta, po mišljenju odbrane, nema opravdane opasnosti –kazao je advokat Begović.
Ukoliko Ustavni sud odluči da je osnov opasnost od bjek sva u slučaju pritvaranja Vesne Medenice neosnovan, onda bi eventualnim podizanjem optužnice prestao da postoji osnov opasnost od bjekstva nakon čega bi se bivša predsjednica Vrhovnog suda našla na slobodi.
Spasilačke ekipe bezuspješno pretraživale kanjon Tare treći dan nakon saobraćajne nesreće
PODGORICA – Potraga za dječakom, koji je u petak ispao iz automobila, koji je sletio u rijeku Taru, ni juče nije imala rezultata.
Kako je Pobjedi kazao Vesko Mijajlović iz Regionalnog ro nilačkog centra Bijela, potraga će biti nastavljena danas na te renu od 15 kilometara od Žugi ća luke do Radovan luke.
- Vidljivost je bila bolja nego u nedjelju, ali nažalost nije smo pronašli dječaka – kazao je Mijajlović.
On je naveo da su teren od mje sta nesreće do Žugića luke, 13 kilometara uzvodno, pretra živali ronioci Regionalnog ro nilačkog centra za podvodno deminiranje i obuku ronilaca, Ministarstva unutrašnjih po slova, Vojske, ronioci na dah iz Nikšića.
i Marko Vučinić, Nikola Rai čević, Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović i Radomir Raiče vić, kao i DOO Kopad kompani iz Nikšića.
U naredbi za sprovođenje istra ge bivša predsjednica Vrhovnog suda sumnjičila se za nezakonit uticaj u predmetima kompanija Fab lajv i Cijevna komerc pro tiv firmi Gugi komerc i Omori ka. Vesna Medenica je, kako piše
u dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, imala zadatak da se informiše sa stanjem u spisima predmeta u Vrhovnom sudu Cr ne Gore za koje je bio zaintere sovan njen sin i da mu javlja po datke od interesa za kriminalnu organizaciju. Ona se sumnjiči da je, kao predsjednica Vrhovnog suda, pristala da za 590.600 eu ra sinu Milošu i dvojici njegovih prijatelja utiče da se u postupci ma revizije donesu odluke u ko rist kompanija Fab lajv i Cijevna komerc, piše u naredbi za spro vođenje istrage.
Specijalno državno tužilaštvo je krajem septembra proširilo je istragu i na sutkinju Privred nog suda Milicu Vlahović-Mi losavljević Naime, Medenica je tražila od Vlahović-Milosavljević da, kao sudija Privrednog suda, done
za ubistvo Nikole Stanišićake Stanišića pet dana prije nego je otet, a potom i ubi jen u noći između 2. i 3. av gusta 2020. godine. Kažić i Dragićević su 27. ju la 2020. godine elektron skim optičkim uređajima – kamerama i dvogledima koje im je obezbijedio Ra doje Zvicer započeli osma tranje kuće pokojnog Sta nišića i njegovo kretanje, na osnovu kojih informacija su odredili kada i gdje je najpo voljniji trenutak da presret nu i otmu žrtvu.
Milan Knežević je 1. avgu sta oko 16 sati javio Kažiću, a ovaj ostalim pripadnicima grupe da je Stanišić motorom krenuo od kuće putnim prav cem Kotor – Trojica –Vrmac. Na kolskom putu prema tvr đavi Vrmac, Stanišića su iz zasjede presreli Vukčević, Jurišević i Radonjić.
Udarili su ga metalnom šip kom po glavi i oborili na ze mlju, potom vezali kono pom i ubacili u ,,BMW“ pa, po unaprijed napravljenom planu, krenuli prema Nje gušima.
Tokom čitave vožnje do odredišta, Kašćelanova eki pa je mučila Stanišića kako
bi im dao šifru svog kripto vanog telefona i odao plano ve rivalske grupacije ,,škalja raca“.
U jednom momentu došlo je do preokreta i promjene plana. Po uputstvu Kašćela na, grupa je Stanišića vratila u mjesto Mirac, gdje je ubr zo stigao Kašćelan u pratnji Perunovića. Pojačana eki pa nastavila je sa mučenjem Stanišića.
Kako se navodi u optužnici, sa Stanišića su skinuli svu odjeću a potom pod bati nama od njega tražili da im otkrije za koga radi, gdje su štekovi i oružje ,,škaljaraca“.
U noći između 2. i 3. avgusta predočili su Stanišiću da ne će dočekati dan i uslišili mo lbu žrtve da se pomoli.
Upravo u trenutku dok se molio, egzekutori su u glavu Stanišića ispalili više hitaca.
Stanišić je bio blizak škaljar skom klanu i, kako se sum nja, likvidiran je jer je uče stvovao u ubistvu člana suprotstavljenog kavačkog kriminalnog klana.
Zbog ovog zločina su 20. aprila prošle godine uhap šeni Kašćelan i još pet oso ba. B. R
se odluku u jednom predme tu u korist njenog kuma Rada Arsića Klupko nezakonitih radnji koji ma je, kako se sumnja, dirigovao Miloš Medenica, počelo je da se odmotava nakon što je Europol dostavio crnogorskim istraži teljima transkripte skinute sa aplikacije ,,Skaj“.
- Učestvovalo je više od deset ronilaca, rafter, policija, va trogasci sa Cetinja, Nikšića, Mojkovca, spasilačke službe, građani Žabljaka, Mojkovca, vlasnici kampa Kljajevića Lu ka – kazao je Mijajlović.
U nedjelju je u kanjonu, na tri kilometra od mjesta udesa,
pronađeno tijelo sestre dje čaka za kojim se traga. Tokom slijetanja automobila, na putu Đurđevića Tara – Žabljak, po ginula je njihova majka, dva deset sedmogodišnja Jelena Vuković koja je upravljala au
U tim dokumentima, kako je objavio portal Libertas, Miloš Medenica sa policajcem Dar kom Lalovićem priča o krimi nalnim radnjama (šverc ciga reta) i saopštava da je o tome upoznata njegova majka Ve sna i da od nje može očekivati zaštitu. Lalović je bivši pripad nik Sektora za obezbjeđenje štićenih ličnosti Uprave poli cije i godinama je bio zadužen za bezbjednost Vesne Mede nice. B. R. D.
Uhapšene tri osobe zbog prekoračenja brzine Vozio skoro dvjesta na sat na auto-putu
PODGORICA - K. P. (25)
iz Podgorice, koji je auto–putem upravljao vozilom brzinom od 192 km/h na dijelu puta gdje je brzina ograničena do 100 km/h, uhapšen je.
Na putnom pravcu Podgorica – Bar zaustavljen je L. N. (20) iz Ulcinja, koji je upravljao vo zilom brzinom od 128 km/h na dijelu puta gdje je brzina kre tanja ograničena do 50 km/h. Takođe, na istom putnom pravcu je zaustavljen M. N. (30) iz Bara koji je upravljao vozilom brzinom od 173 km/h na dijelu puta gdje je brzina ograničena do 80 km/h. Uprava policije još jednom apeluje na sve učesnike u sa obraćaju da poštuju saobra ćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju. C. H.
tomobilom, dok je treće dijete koje se takođe nalazilo u vozilu spašeno i u stabilnom je zdrav stvenom stanju. Do nesreće je došlo nakon što je automobil iz, za sada, neutvrđenih razloga, sletio u kanjon. A. R.
PODGORICA - Kontrola optužnice protiv srpskih državljana Veljka Belivuka, Mar ka Miljkovića, Nebojše Jankovića i Ratka Živkovića, koji su 14. oktobra 2020. godi ne oteli Miletu Radulovića zvanog Kape tan, a potom ga predali ostalim članovima kavačke grupe koji su ga ubili, juče je u podgoričkom Višem sudu odgođena za 8. novembar.
Ročište je odgođeno za početak novembra do kada bi branilac optuženog Belivuka trebalo da se upozna sa dokazima iz spisa predmeta. Na optužnici, koju potpisuje specijalni tužilac Saša Čađenović, su i Radoje Zvicer, Rado je Živković, Milan Vujotić, Dragan Kneže vić, Duško Roganović i Vladimir Vučković Miloš Radonjić i Petar Đurović označeni su kao direktni izvršioci ubistva Radulovića koji se na meti ove kriminalne organizacije našao zbog sumnje da je učestvovao u plani ranju ubistva Radoja Zvicera u Ukrajini po četkom 2020. godine.
Prema dokumentu Specijalnog tužilaštva, Be livukova grupa koju su činili Miljković, Janko vić i Ratko Živković po prethodnom dogovoru sa Kašćelanom, Igorom Božovićem i ostalim pripadnicima njihove kriminalne grupe su 14. oktobra 2020. godine ,,silom, prijetnjom i ob manom zadržali oštećenog Miletu Radulovi ća duže od 10 dana i prema njemu postupali na svirep način, u namjeri da od njega iznu de novac i drugu imovinsku korist“.
Prema planu ove trinaestočlane kriminal ne organizacije, Ratko Živković je namamio Radulovića da dođe u njegovu kuću u Spuž, u Stanjevića Rupu, tvrdeći da se radi o bezbjed nom i sigurnom mjestu.
Radulović je u tom objektu držan do 21. de cembra 2020. godine, a za to vrijeme su mu Belivuk, Miljković, Božović, Kašćelan, Zvicer, Vujotić, Živković, Knežević, Radonjić, Vučko vić, Đurović i Roganović prijetili i obmanjiva li ga kako bi iznudili novac i informacije ko su
Viši sudpripadnici suprotstavljene kriminalne orga nizacije, gdje im se nalaze „štekovi“ sa oruž jem i droga kojom trguju.
Preko njegovog kriptovanog telefona i apli kacije ,,Skaj“ u njegovo ime slali su poruke i namamljivali pripadnike suprotstavljenog – škaljarskog klana da dolaze na određene lokacije gdje bi ih potom likvidirali.
– Nakon što su, po svojoj procjeni, od Radu lovića izvukli sve informacije i podatke koji ih zanimaju, lažno su mu obećali da će ga pu stiti da živi u Španiji i da ga neće ubiti – navodi se u optužnici.
Radonjić i Đurović su 21. decembra 2020. go dine u kući koju je obezbijedio Roganović ubili Radulovića tako što su mu ,,vezali ruke, a po tom mu na glavu stavili najlonsku kesu vezavši ga električnim produžnim kablom oko vrata“. Radulović je preminuo od ugušenja.
Tijelo pokojnog Radulovića je potom preve zeno do napuštenog vojnog objekta, ukopa na vrhu Babina glava – na Cetinju gdje je zapaljen na lomači napravljenoj od 23 stare automobil ske gume i 50 kilograma roštiljskog ćumura. Među dokazima na kojima se temelji optuž nica Specijalnog tužilaštva su i fotografije op tuženih koje su napravljene sa Radulovićem dok su ga držali otetog, ali i one koje su pri padnici klana napravili nakon što su ga ubili. B. R.
ŽABLJAK: Nacrt strateškog plana razvoja opštine od 2022. do 2026. godine
žABljAK – Lokalna upra va je pripremila nacrt strateškog plana razvoja Žabljaka za period od 2022. do 2026. godine. Doku ment je na javnoj raspravi do 26. oktobra. Predviđena je realizacija 55 projekata procijenjene vrijednosti oko 12 miliona eura, a koliko su vrijedne neke aktivnosti biće poznato nakon izrade projektne dokumentacije.
U okviru prvog strateškog ci lja - unapređenje javne infra strukture i očuvanje životne sredine (22 projekta 8,76 mi liona eura) predviđena je iz gradnja Ulice Božidara Žugi ća, asfaltiranje puta Marina Dolina - Radovan Luka, asfal tiranje i rekonstrukcija puteva na seoskom području. Planira no je uređenje gradskog trga te izgradnja autobuske stanice. Biće izgrađena trafostanica za Prisoje, Pošćenski Kraj, Borje, Meždo, Javorovača I, Javoro vača II, Tmajevca IV, Suvo do, Krš i elektrifikacija katuna Ograde (Mala Crna Gora), us postavljen bajk šering sistem (iznajmljivanje bicikala) dok će u gradu LED rasvjeta zami jeniti standardnu.
Snabdijevanje vodom unapri jediće izgradnjom sabirnog bazena, biće nastavljena re konstrukcija vodovodnog si stema, završeni radova na vo dovodu u Studencima i Dobri Nugo te početi hidrogeološka istraživanja za obezbjeđivanja novih izvora voda.
Upravljanje otpadom i ot padnim vodama tretirano je kroz sanaciju divljih deponi ja, uređenje lokacija za odla ganje smeća i nabavka kontej nera za selektivno odlaganje smeća, trajno rješenje funkci onisanje reciklažnog dvorišta, izgradnja dodatne kade za ko munalni otpad, deponije gra đevinskog otpada i pretovarne stanice, potom izgradnja II fa ze postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, izrada projek tne dokumentacije za III fazu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Meždo - Borje. Drugi strateški cilj Opštine je ste unapređenje turističke po nude (11 projekata 1,46 milio na eura).
– Biće izrađena strategija ra zvoja turizma, rekonstruisana žičara i uspostavljen sistem za vještačko osnježavanje na ski jalištu Savin kuk i stavljenoe u funkciju vještačko jezero.
Zatim, predviđena je rekon strukcija puta Usijek – Savin Kuk, izgradnja zgrade objek ta za TO grada te unapređenje infrastrukture Nacionalnog parka ,,Durmitor“ – navede no je u planu.
Lokalna uprava planira da uredi i stavi u funkciju staze za nordijsko skijanje i park šume prema Sportskom cen tru, izgradi klizalište, uvede podsticaj za razvoj ruralnog turizma.
U okviru trećeg strateškog cilja – razvoj poljoprivrede (osam projekata 1,20 miliona eura) je planirana izrada stra tegije za tu privrednu granu i donošenje jedinstvene odluke o podršci poljoprivrednoj pro izvodnji. Podrška proizvođa čima biće obezbijeđena kroz podsticaje za razvoj stočar stva, biljne proizvodnje i pče larstva, zatim organskoj proi zvodnji hrane.
Kroz podsticaje za žensko preduzetništvo i mlade u bi znisu, osnivanje lokalnih ak cionih grupa LAG-ova u cilju privlačenja inostranih sred stava i sistematizovanje po slova za mikro, mala i srednja preduzeća i podršku kroz be splatne biznis planove namje rava da smanji nezaposlenost.
Jedan od strateških ciljeva je
Projekti kojima će se unaprijediti javna infrastruktura i očuvati životna sredina vrijedni su 8,76 miliona eura. Investicije planirane za razvoj turizma procijenjene su na 1,46 miliona, a poljoprivrede 1,20 miliona. Dokument je na javnoj raspravi do 26. oktobra
ste unapređenje ambijenta za što kvalitetnije zadovoljavanje potreba lokalnog stanovništva u oblasti obrazovanja, kulture, sporta, socijalne i zdravstvene zaštite i obezbjeđivanje ade kvatnih uslova za poboljša nje statusa ranjivih društvenih grupa. Planirano je 11 proje kata procijenjene vrijednosti oko 203.000 eura. Na spisku su uređenje školskih objeka ta, obezbjeđivanje uslova za rad KUD-a, nabavka opreme i mobilijara za izvođenje kul turno-zabavnih sadržaja na otvorenom, poboljšanje in frastrukture Sportskog cen tra i postavljanje podloge na dječjem igralištu. Kako bi se razvio servis usluga podrške i pomoći ranjivim društvenim grupama predviđena je izrada lokalnog plana socijalne i dječ je zaštite, zatim akcionog pla
na za sprovođenje strategije za zaštitu lica s invaliditetom od diskriminacije i promoci ju jednakosti 2022-2027. i lo kalnog plana aktivnosti za po stizanje rodne ravnopravnosti na teritoriji Žabljaka.
Kada je riječ o unapređenju primarne zdravstvene zaštite planirana je adaptacija zgrade Zdravstvene stanice.
– Takođe resornom ministar stvu uputićemo inicijativu za stavljanje u funkciju objekta stare bolnice, nabavku opre me za fizikalnu terapiju, za tim da se obezbijede kontinu irani specijalistički pregledi i popuni nedostajući medicin ski kadar te nastave aktivnosti za nabavku potrebne opreme za zdravstvene institucije –navedeno je u nacrtu strateš kog plana razvoja.
Cilj Opštine jeste i da unapri jedi pružanje usluga i pove ća ažurnost organa lokalne uprave, opštinskih preduze ća i ustanova (pet projekata 75.500 eura). To će, predvi đeno je, postići uspostavlja njem sistema za upravljanje novoizgrađenim objektom javne garaže i parking pro storima u gradu, izgradnjom objekta za administraciju, ga ražiranje i servisiranje me hanizacije preduzeća Komu nalno i vodovod, nabavkom vozila za čišćenje javnih po vršina, pokretanjem procesa digitalizacije javnih usluga i uspostavljanjem jedinstvenog građanskog biroa i izradom lo kalnog akcionog plana za kon trolu populacije pasa.
Novac za realizaciju projekata Opština planira da obezbijedi uz podršku države, IRF-a, do nacija, Evropske unije. D. Š.
ulCInj – U okviru projek ta „Uhvati čist talas“, koji je realizovan od jula do sep tembra u 11 ugostiteljskih objekata u Ulcinju, građani i turisti prikupili su i pravil no odložili ukupno 33 tone ambalažnog otpada. Prema metodologiji ekološkog po kreta „Ozon“, prikupljeno je oko 20 tona stakla i oko
13 tona plastike i limenki. Ovu ekološku inicijativu koja je u praksi pokazala kako pra vilno selektovati ambalažni otpad i prevenirati stvaranje morskog otpada, pritom spro vodeći intenzivnu edukativnu kampanju, realizovala je kom panija Coca-Cola HBC Crna Gora u saradnji sa partnerima, među kojima su Ministarstvo
ekologije, prostornog planira nja i urbanizma, Agencija za zaštitnu životne sredine, Op ština Ulcinj i preduzeće Ko munalne djelatnosti, ekološ ke nevladine organizacije i 11 ugostiteljskih objekata iz naj južnije opštine. Po riječima menadžerke za javne i regulatorne poslove u kompaniji Coca-Cola HBC
Srbija i Crna Gora Tise Čau šević rezultati potvrđuju da je Ulcinj bio pravi izbor za ovo godišnje izdanje „Uhvati čist talas“ projekta koji se pret hodno realizovao u Budvi. Ekološki projekat „Uhvati čist talas“ realizovao se treći put na Crnogorskom primorju, a prvi put u Ulcinju. Učestvovalo je 11 ugostiteljskih objekata.C.G.
CEDIS: Radovi za kvalitetnije napajanje
PODGORICA – Crnogor ski elektrodistributivni sistem izvodi 11. oktobra radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje elek tričnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.
AnDRIjevICA: od 8.30 do 14.30 h Košutiće i dio sela Prisoja. BAR: od 9 do 14 h dio Ostros centra, Bolnica, Baukovo, Belveder i Stari Bar; od 9 do 15 h naselje Nišice u Dobroj Vodi; od 10 do 12 h Brčeli, Bu kovik, Sotonići i Bijele Poljane.
BeRAne: od 8.30 do 14.30 h dio sela Luge; od 12.30 do 13.30 h kompletno područje Berana; od 13.30 do 15.30 h kratkotraj na naizmjenična isključenja pojedinih djelova grada.
BIjelO POlje: od 8 do 14.30 h Ivanje Koraći; od 9 do 16 h Do brakovo, Žurena, Pašića polje, Kostići, Laholo, Potoci, Dubo vo, Brzava, Femića krš, Prije lozi, Zagrad, Crnča, Srđevac, Poda, Bioča, Trubina, Jagoče, Crniš, Radulići, Ivanje, Godi jevo, Vrbe, Crhalj, Kradenik, Goduša, Ličine, Osmanbego vo selo, Sipanje, Sušica, Stubo, Vrh, Lazovići, Čampari, Mo ravac, Đalovići, Dupljaci, Pa vino polje, Voljavac, Ravna Ri jeka, Sutivan i Stožer.
CetInje: od 9 do 16 h Šinđon, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci, Božija Voda, Pod Uba, Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Bobija, Ka ruč i Cerov Pod (kratkotrajna isključenja), Kraće Do, Dodo ši i Žabljak Crnojevića; od 11 do 17 h Šinđon, Pod Uba, Rva ši, Gospoštine, Pipac, Karuč, Cerov Pod, Kraće Do, Bobija, Dodoši, Žabljak Crnojevića, Kokošice, Meterizi, Jankovi ća Krš, Lalino Ždrijelo, Dobr ska Župa, Đalci i Božija Voda, Drušići i Prevlaka.
DA n I lOvGRAD: od 8 do 15 h Maljat, Šume Bećirovića, Me gran, Farmont, dio Podglavi ca, Sušica i Kokotovac, Ću rilac, Grlić, Bjelousi, Šimšić, GSI, ZIP, dio Lazina, Toma ševići, Grude, Bandići, Ma lenza, Đeđezi, Povrhpoljina, Markovići, Jabuke, Gornji i Donji Zagarač, Begovine, Zip i Tomaševići, Ždrebaonik, Vu čica, Taraš Vojna, Počijevka, Kruščica, Sige, Ljututuk, Ja ma Žarića, Klanica, Farma ko ka Martinići, Šabov Krug, Do nje Selo, Gorica, Međice, Kula Lakića, Jelenak, Luke, Potkraj Šaranovića, Slatina i Dolovi Kovački (kratkotrajna isklju čenja), Kopito Petrovića i Šim šić, Poljica, Ivanj Uba, Jablan, Bzo i Studeno, Kosić, Farmont, Jastreb, dio Mamućevine, Be tonjerka, Koljat i dio Lazina, dio Veljeg Brda i Strahinjići.
GusInje: od 9 do 14.30 h Bu celj, Kačanik, Dolja, Veternik, Grebaje i dio gradskog jezgra Gusinja.
HeRCeG nOvI: od 8 do 15 h Ma rići (Zelenika).
KO l A š I n: od 7.30 do 14.30 h Mujića Rečine; od 8 do 15 h Vladoš; od 8 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbu ša, Bijeli Potok, Planinica, Ma teševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vu kićevića, Drndari, Suva Gora, Vranještica.
KOtOR: od 10 do 13 h Morinj, Gornji Morinj, Lučići, Buno vići Bakoči, Repaji, Kostanji ca, Verige.
MOjKOvAC: od 8 do 15 h Gor nja Polja i Pržišta; od 8 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepe nac, Žari; od 9 do 15 h Slatina.
nIKšIć: od 7.30 do 18 h dio Dra govoljića i Dragovoljići (Risji Do); od 8 do 15 h Raštica, Ka mensko i Zaljutnica.
PetnjICA: od 8.30 do 14.30 h Dašča Rijeka.
PljevljA: od 9 do 16 h Kosa nica; od 9 do 17 h Odžak, Gra dac, Pupovići, Crnci, Leovo Brdo (moguća kratkotrajna isključenja na početku i kra ju radova), Alići, Vilići, Zeka vice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lije ska, Kordovina, Maoče, Ce rovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica.
PlužIne: od 8 do 15 h Smriječ no; od 8 do 18 h Unač, Repeti ror Unač, Trsa, Podmilogora, Nedajno, Pišče, Boričje, Bo ričko brdo, Seljkovac, Borko vići, Dubljevići, Vrošnica, Be zuje Mala Crna Gora.
ROžAje: od 9 do 14.30 h Raz dolje i Paučina.
šAvnIK: od 9 do 17 h Godijelja; od 10.30 do 13.30 h MZ Boan, Tušinja, hotel ,,Boan“, Štičje, Bare, Krnja Jela, Sirovac, Seo ca, Strug, Malinsko, Manastir Podmalinsko.
ulCInj: od 8 do 13 h dio naselja Donji Štoj iza hotela ,,Grand“; od 8 do 14.30 h Ćurke, Sutjel, Kolomza, Pistula, Gač, Repe titor Možura, Brdela, Zoga nje, Briska Gora, Darza, Sveti Đorđe, Ćurke, Sutjel i Pistula.
žABljAK: od 9 do 17 h Smo ljan, Mandića Do, Okrugli ca; od 9 do 17 h Karadžić, Su vodo, Zminica, Rudinovača, Bare Žugića, Novakovići, Me rulja (moguća kratkotrajna isključenja na početku i kra ju radova).
U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgo đeni. C. G.
TIVAT: Tokom osam mjeseci grad posjetilo 12 odsto manje turista nego 2019. godine
ske i Francuske. Istraživa nje je pokazalo da gotovo svi turisti posjete Pine, Por to Montenegro i Lušticu Bay, a ne mali broj posjeti i ostr va, Gradski park i Plave ho rizonte.
U Turističkoj organizaciji su zadovoljni finansijskim poka zateljima. Tokom devet mje seci ostvaren je prihod od oko 542.000 eura koji su naplaćeni po osnovu boravišne i turistič ke takse, kao i članskog dopri nosa. To je za jedan procenat više nego prošle godine, a 10 odsto manje u odnosu na isti period 2019.
BIJELO POLJE – Zgrade za penzionere gradiće firma ,,Profesional gradnja“ koja je izabrana na tenderu koji je raspisala NVO Udruženje penzionera.
Predsjednik lokalnog udru ženja penzionera Milan Mi nić saopštio je da su bile zain teresovane četiri firme te da je samo jedna dostavila ponu du koja je ispunjavala uslove predviđene oglasom.
– Izabrana je firma Profesio
nal gradnja DOO iz Bijelo Polja. Stambeni objekti će raspolagati sa ukupno 12 stanova i gradiće se na KO Ravna Rijeka, u mjestu Ribarevine. Procijenjena vrijed nost radova je 360.000 eura sa PDV-om, dok je rok izgradnje 335 dana – kazao je Minić.
Investitori posla su Fond PIO i Ministarstvo rada i socijalnog staranja dok je lokalna samou prava u Bijelom Polju obezbije dila plac za izgradnju stambe ne zgrade za penzionere B. Č.
U odnosu na 2019. bilo je 34 odsto manje putnika koji su doputovali avionom što je značajan pad, dok autobuski saobraćaj bilježi pad od 23 odsto. Tokom devet mjeseci prihodovano oko 542.000 eura po osnovu boravišne i turističke takse, kao i članskog doprinosa što je procenat više nego prošle godine, a 10 odsto manje u odnosu na isti period 2019. godine
TIVAT – U Tivtu je tokom osam mjeseci ove godine ostvareno blizu 106.000 dolazaka turista, 24 odsto više u odnosu na upored ni period 2021. godine. Realizovano je 18 odsto više noćenja, odnosno oko 892.000. U odnosu na 2019. godinu minus je zabilježen u dolascima 12 odsto – sa opštili su na konferenciji
za novinare predsjednik Opštine i predsjednik Skupštine Turističke or ganizacije Željko Komne nović i direktorica TOT-a Danica Banjević.
Komnenović je kazao kako je najveći problem pad prometa na aerodromu.
– U odnosu na 2019. bilo je 34 odsto manje putnika što je značajan pad, dok autobuski
Najzadovoljniji su gosti iz Crne Gore, najmanje zadovoljni iz Istočne Evro pe. Zadovoljstvo gostiju je u avgustu na najvišem nivou, u julu na najni žem, a gosti hotela su nešto zado voljniji od onih koji su bili u privatnom smještaju. Kada je riječ o starosnoj dobi gosti stariji od 55 godina su značajno manje zadovoljni od mlađih
BAR – Opština je za razvoj preduzetništva, posebno ženskog, izdvojila više od 750.000 eura bespovrat nih sredstava kojima je podržano 170 biznis ideja i otvoreno više od 100 novih radnih mjesta.
Programi podrške implemen tirani su kroz tri faze koje su podrazumijevale podršku preduzetništvu u širem smi slu, podršku usmjerenu is ključivo ka preduzetništvu i biznis idejama čiji su nosioci žene kao i program „Snažne žene - snažan Bar“ koji je Op ština Bar, prepoznata od stra
saobraćaj bilježi pad od 23 od sto. Međutim, pad avio-sao braćaja nije slučaj samo kod nas, već i u svijetu zbog pan demije i geopolitičke situa cije – kazao je predsjednik Opštine.
Direktorica TOT–a Danica Banjevič je istakla da su se, u odnosu na ranije, ove go dine turisti duže zadržava li u Tivtu (u prosjeku od pet do 10 noćenja). Najveće uče šće u ukupno ostvarenim no ćenjima tokom osam mje seci imaju turisti sa tržišta Srbije zatim Rusije, Ujedi njenog Kraljevstva, Bosne i Hercegovine, Ukrajine, Nje mačke, Turske, SAD, Hrvat
Prihodovano je 397,225 eu ra boravišne takse (18 odsto više u odnosu na 2021, a šest procenata manje nego 2019), 137,705 eura turističke takse (sedam odsto manje u odno su na 2021, a 14 odsto više u odnosu na 2019) i 7,002 eura članskog doprinosa što je 86 odsto manje u odnosu na 2021. odnosno 87 odsto u odnosu na 2019. godinu.
Na konferenciji za novinare su predstavljeni i rezultati turi stičke ankete (1.207 ispitani ka). Najzadovoljniji su gosti iz Crne Gore, najmanje zado voljni iz Istočne Evrope. Za dovoljstvo gostiju je u avgu stu na najvišem nivou, u julu na najnižem, a gosti hotela su nešto zadovoljniji od onih ko ji su bili u privatnom smješta ju. Kada je riječ o starosnoj do bi gosti stariji od 55 godina su značajno manje zadovoljni od mlađih, a sa stanovišta ku povne moći oni koji su najvi še i najniže kupovne moći za dovoljniji su od onih koji su ,,u sredini“.
Prema rezultatima istraživa nja više od 70 odsto turista preporučilo bi Tivat kao turi stičku destinaciju, a veliki broj njih koji su posjetili Tivat ove godine planira da dođe pono vo – 40 odsto sigurno i 38 od sto moguće. C. G.
BERANE – Lokalna uprava će uskoro započeti proce duru za izgradnju postro jenja za prečišćavanje pitke vode. Projekat će riješiti problem zamućenja koji je izražen u toku kišnih dana i omogućiti da svi građani čitave godine imaju kvali tetnu vodu za piće.
To je najavio je menadžer Opštine Berane Marko La lević tokom učešća u panel diskusiji na u sklopu projekta „Regionalna mreža za razvoj kapaciteta u oblasti vodosna bdijevanja i tretmana otpad nih voda – RCDN“.
Lalević je kazao da će se vri
BAR: Opština u razvoj preduzetništva investirala više od 750.000 eura
ne međunarodnih partnera kao primjer dobre prakse u toj oblasti, realizovala u saradnji sa Međunarodnom organiza cijom rada.
Na taj način je, kaže pred sjednik Opštine Dušan Ra ičević, potvrdila svoju na mjeru da budžetska sredstva u što većoj mjeri ulaže u lo
Namjera je da svi programi ubuduće budu još finansijski izdašniji, da kroz veće grantove podržimo i veći broj biznis ideja i da usmje rimo pažnju ka budućnosti, a ona između ostalog leži i u IT sektoru i sličnim granama – najavio je predsjednik Opštine Dušan Raičević
kalnu privredu u cilju opšteg društvenog napretka.
Raičević je istakao zadovolj stvo činjenicom da je lokalna uprava, prije svega, uspjela da
kroz te programe podrške iz gradi povjerenje i da pokaže građanima da je otvoren i po uzdan partner na čiju podrš ku mogu računati u namjeri
da skupa sa njima kreira pod sticajnije preduzetničko okru ženje koje će doprinijeti dugo ročnom ekonomskom razvoju.
– Namjera je da svi programi
jednost investicije znati nakon izrade revidovanog glavnog projekta, te da će biti finansi ran iz kapitalnog budžeta dr žave i Opštine. Procijenio je da bi cijena mogli da bude izme đu tri i po i četiri miliona eura. – Ovih dana pokrećemo pro ceduru izrade projektne do kumentacije na način što ćemo podnijeti zahtjev pred sjedniku Opštine da donese odluku o lokalnim objektima od opšteg interesa. Na osnovu nje, biće izrađeno idejno rje šenje i glavni projekat koji bi trebalo da budu završeni po četkom 2023. godine – obja snio je Lalević. I. R.
u narednom periodu budu još finansijski izdašniji, da kroz veće finansijske grantove po držimo i veći broj biznis ide ja i da usmjerimo našu pažnju ka budućnosti, a ona između ostalog leži i u IT sektoru i sličnim granama. Podstičem sve one koji se još nijesu od važili na to da potraže finan sijsku podršku kako bismo bili u prilici da podržimo nji hove biznise jer snaga lokal ne ekonomije leži u vama, u malom i srednjem biznisu, u preduzetništvu koje je snaž no i, najvažnije, koje kreira povjerenje – zaključio je Ra ičević. C.G.
BERANE: Opština priprema kapitalni projekat Prečišćavanje pitke vode koštaće oko četiri milionaPromocija knjige Petra Lekića u Matici crnogorskoj
„Hrišćanski kultovi u Crnoj Gori I – XVIII vijek“, auto ra Petra Lekića, biće pred stavljena večeras, u 19 sati, u Matici crnogorskoj (Ulica Beogradska 24 c). Govoriće publicista i urednik izdanja Ivan Jovović, istoričar Vu kota Vukotić i autor, dok će program moderirati novi narka Dragana Erjavšek.
Istoričar Petar Lekić u ovoj knjizi prezentuje selekciju izvora i činjenica koji govo re o hrišćanskim svetiteljima i poštovanju njihovih kultova na teritoriji današnje Crne Go re. Koristeći relevantnu isto rijsku građu, Lekić je sačinio studiju koja je bila sinteza do sadašnjih istraživanja, s tim što metodološkim pristupom uključuje i toponomastička proučavanja. Kultovi sveta ca su, kako kaže, predstavljali identitetske odrednice sred njovjekovnih gradova u pri morskom pojasu Balkana. Po red tekstualnog dijela data je i obimna literatura i jedan broj ilustracija. Pored uvodnog di
jela sadrži još četiri poglavlja. Petar Lekić je rođen u Baru 1986. godine. Diplomirao je na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta u Nikšiću 2009. godi ne. Od 2013. radi kao kustos u Istorijskom muzeju Narodnog muzeja Crne Gore. Magistri rao je na Istorijskom institutu Crne Gore sa temom Latinski hagionimi u Crnoj Gori. Uče stvovao je na više naučnih kon ferencija. R. K.
PODGORICA – Umjetnici iz Ukrajine Ana Čajkovskaja (vokal) i Hermes Zigot (multiinstrumentalista), koji nastupaju pod nazivom „Air Mysterium“, održaće koncert večeras u 11 sati u Kamernoj sali Muzičkog centra Crne Gore. Čajkovskaja i Zigot će izvesti audio-vizuelni program koji sublimira različite muzičke
žanrove. Prvobitno profilisana kao džez umjetnica, Čajkov skaja inspiraciju pronalazi u soul muzici i muzici zasno vanoj na folklornim motivi ma, dok je Zigot sljedbenik teorija Arnolda Šenberga, Aleksandra Skrjabina , Džona Kejdža i Karlhajnca Štokhauzena Karte za koncert su u prodaji po cijeni od 5 eura. R. K.
PODGORICA – Iako je ove godine izostalo svečano otvaranje nakon što je Du brovački simfonijski orke star otkazao svoj nastup sa mo dva dana prije početka Nikšićkog festivala gitare, tri sjajna koncerta bila su dovoljna da bi se ovogodiš nje izdanje smatralo jed nim od najuspešnijih.
Festival je tako počeo nastu pom trija Damira Imamovića koji je ne samo donio kvalitet na scenu Nikšićkog pozorišta, već uspio da naizmjenično za bavlja i rasplače publiku.
Način na koji Damir Imamo vić komunicira sa tradicijom održavajući je živom i atrak tivnom za publiku relativno udaljenu od izvora sevdaha i načina života opisanog u veći ni pjesama sa njegovog reper toara, nailazi na poštovanje u cijelom svijetu. Imamoviće va nova tumačenja nekih od najpoznatijih sevdalinki ot klon su od suzdržanosti u po kazivanju primarnih, sirovih emocija koje su bile povod za većinu stihova. Obavijene čul nošću, necenzurisane u ek spresiji, to su nove pjesme na stale na starim podlogama. Neke su stare poput „Salko se vija, previja“ koju su svojevre meno izvodili Ksenija Cicva rić i Meho Puzić, sa kojima se Imamović aranžmanski našao na pola puta, a neke su potpu no nove kao pjesma Omera Ombašića „Oj, bosanske gore snježne“, posveta iz tuđine ko ja je otvorila album „Singer of Tales“ objavljen prije dvije go dine. Koncert je bio ispunjen i anegdotama sa turneja, a pu blika je mogla da čuje i priču o Imamovićevom tamburu. Imamović je i ovog puta na stupio u pratnji svoje stalne saradnice, violinistkinje Iva ne Đurić, o čijem se savrše nom osjećaju za ritam i dozi ranje jecaja premalo govori. Njima se pridružio i mladi tru bač Benjamin Drijenčić koji je unio dozu čemera na pale
Publika je dva puta pozvala Krivokapića da se vrati na scenu, što je iskoristio da odsvira dva valcera Antonija Laura. Jedan („Maria Carolina“) na tragu stidljivog udvaranja, a drugi („Natalia“) koji je, nezavisno od namjere kompozitora, u izvedbi na Nikšićkom festivalu gitare bio vrlo blizak agresivnoj uspavanki
tu klizajuće osjećajnosti koju Damir Imamović već drugu deceniju dijeli sa svojom pu blikom. Nije izlišno reći da je ovo bio prvi Imamovićev na stup u Nikšiću i da svoje odu ševljenje što svira u potpuno novom prostoru nije mogao sakriti. Publici su se posebno svidjele pjesme koje se vezuju za Crnu Goru, kao što je aran žmanski minimalistička ver zija pjesme „Oj, vesela veseli ce“ koju je radio za predstavu Bojane Mijović u Sarajevu.
Drugi, ali ne manje važan kon cert jednog od najboljih gita rista sa ovih prostora Gora na Krivokapića, održan je narednog dana pod malo ja čim osvjetljenjem nego što je to uobičajeno na koncer tima ovog tipa u maloj sali u Zahumlju. Uprkos svjetlu, in timnost nije bila narušena, i duboki uzdasi su bili malo dis kretniji od glavnog programa. Rijetkost je u Crnoj Gori pri sustvovati koncertu na kome zvijezda večeri klasične mu
zike (jer klasična muzika kod nas ne poznaje baš dobro ter min zvijezde) dva puta izlazi na bis, što će reći da je publi ka bila i te kako probrana i po svećena onome što je slušala. Krivokapić je otvorio Baho vom kompozicijom, odmjere no žustro, kao da želi da razbu di zaspalu misao osamnaestog vijeka. Kompozicija je takva da odmah do izražaja dolaze kvaliteti ovog majstora gitare, prije svega specifična ritmič nost i kontrola pokreta koji se
PODGORICA – Izložba radova akademske slikar ke Milijane Vujović biće otvorena večeras u 20 sati u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ u budvanskom Starom gradu. Kustoskinja izložbe je istoričarka um jetnosti i viši kustos Jelena Đakonović.
Istoričarka umjetnosti Petri ca Duletić zapisala je da se li kovno stvaralaštvo Milijane Vujović kreće između poet ske fantastike, koja ima real ne podsticaje i nadrealizam. Milijana Vujović rođena je u Podgorici 1973. godine. Imala je više samostalnih i grupnih predstavljanja u zemlji i ino stranstvu. A. Đ.
PODGORICA – Retrospek tivna izložba ,,Pamćenje“, arhitektonskih i urbani stičkih realizacija uteme ljivača studija arhitekture na Univerzitetu Crne Gore prof. Aleksandra Kekovića (1939–2018), otvorena je ju če u zgradi Rektorata.
Izložbu je organizovao Ar hitektonski fakultet u okvi ru obilježavanja jubileja – 20 godina Studijskog programa za arhitekturu. Na poziv Mi nistarstva za visokoškolsko obrazovanje Crne Gore pro fesor Keković pripremio je plan i program Arhitekton skog fakulteta u Podgorici ko ji je, najprije, kao Studijski program na Građevinskom fakultetu otvoren 2002. godi ne. Keković je obavljao funk
ciju rukovodioca Studijskog programa do 2006. godine kada je Arhitektonski fakul tet postao samostalna uni verzitetska jedinica. Teoriju arhitekture i arhitektonsko projektovanje predavao je kao gostujući profesoir sve do 2010. godine.
Dekanka Arhitektonskog fa kulteta prof. dr Svetlana Pe rović kazala je da izložba obi luje raznolikim primjerima materijalnosti, funkcije i for me sa ciljem da angažuje pu bliku u doživljavanju različitih iskustava autora iz različitih konteksta.
– Ovdje se integrišu vrijeme, prostor i materija u jedinstve nu dimenziju koju svaki po smatrač percipira na svoj na čin – istakla je Perović.
Prof. dr Veljko Radulović bio
je student i saradnik Aleksan dra Baćka Kekovića.
- U velikom amfiteatru Ar hitektonskog fakulteta u Be ogradu, od prvog dana do kraja školovanja, prepoznali smo zanimljive osobine ko je je profesor Keković imao. Prije svega, vrhunsku vješti nu da animira pažnju mladih ljudi, da im razgori entuzija zam koji je tako svojstven tom formativnom periodu i, što je najvažnije, da strastvenom pričom o arhitekturi, pro jektovanju i prostoru učini smislenim naš boravak u tim klupama. Ta njegova iskrena emocija prema arhitekturi, uz upornost koju je posjedovao, bila je preduslov da napravi vrlo raznovrsne i uspješne re zultate u svojoj karijeri. Nje gova profesionalna karijera je
krajnje raznovrsna – projek tantski žanrovi su se nizali u čitavoj lepezi mogućih pro jektnih zadataka. Projekto vao je zgradu Energoprojek ta koja nam je i danas svima profesionalni orijentir. Bać
ko je bio vješt sa prostorom, ali i sa ljudima. On je prepo znao kontekst, uslove jednog vremena – mentalitetske, po litičke, istorijske i svojim au toritetom uspio je da omogući da brod Arhitektonskog fakul
Damir Imamović je do sada nastupao u više crnogorskih gradova, u Podgorici i nekoliko puta, a za Pobjedu je otkrio da je bio zadivljen atmosferom u Nikšićkom pozorištu i reakcijama publike. Nagrada za najboljeg umjetnika Evrope koju mu je dodijelio prestižni britanski magazin „Songlines“ otvorila je mnoga vrata i mnoge scene. Sevdah, ako je suditi po priznanju i reakcijama sa međunarodne scene, više osvaja emocijom nego tekstovima. Imamović tvrdi da nekad riječi i nijesu najvažnije. – Ako te interesuje – odeš na internet, nađeš neki prevod, shvatiš o čemu govori pjesma. Mislim da je muzika veća od tog intelektualnog razumijevanja teksta. Svirali smo u Kini, Meksiku, po Evropi svuda i ima nešto različito u tome kad sviraš za publiku koja ne zna jezik, ali i to pretvorimo u prednost. U onom dijelu između pjesama kažem im o čemu se radi, i dešava se da razumiju pjesmu na osnovu par informacija – rekao je Imamović i najavio koncert u Podgorici za proljeće naredne godine.
izazivaju i smjenjuju poput tople i hladne struje.
Na najbolji je prijem naišla četvrta „Rosinijana“ iz zaostavštine Maura Đulijanija, kompozicija koja je svojevrsna oznaka Gorana Krivokapića budući da je snimljena i na albumu zajedno sa preostalih pet fantazija posvećenih Rosiniju. Utisak da na sceni ima više od jednog instrumenta i da se negdje u pozadini osnovne melodijske linije dešavaju i koračnica i hajka i ples u isto vrijeme je dopirao do svih ćoškova koncertnog prostora.
Oficijelni dio koncerta završen je strastvenom i mističnom „Sonatom br. 3 (Sonata
del Decamerón Negro)“ kubanskog kompozitora Lea Brauera. Publika je dva puta pozvala Krivokapića da se vrati na scenu, što je iskoristio da odsvira dva valcera Antonia Laura. Jedan („Maria Carolina“) na tragu stidljivog udvaranja, a drugi („Natalia“) koji je, nezavisno od namjere kompozitora, u izvedbi na Nikšićkom festivalu gitare bio vrlo blizak agresivnoj uspavanki. Festival su zatvorili mladi gitaristi. Nađa Grdinić, koja je na otvaranju dobila gitaru kao najbolja mlada crnogorska gitaristkinja, izvodila je Baha i Rolanda Dajensa, a nastupili su i Andrija Backović, Anja Janičić, Filip Miladinović i Danilo Izgarević D. ERJAVŠEK
PODGORICA – Reditelj i bivši direktor Crnogorske kinoteke Branko Baletić reagovao je na tekst koji je pod naslovom „Pogriješio sam i to ne malo“ objavljen u Pobjedi 1. oktobra, u rubrici Kultura. U tom tekstu aktuelni direktor Kinoteke Goran Bjelanović odgovorio je na obraćanje kćerke Gojka Kastratovića – Marije Đurić – a povodom tvrdnji da je Jugoslovenska kinoteka osnovala Crnogorsku.
U reagovanju, Baletić navodi da je šteta što „Bjelanović naslovom nije završio svoje reagovanje na dopis koji mu je uputila Marija Đurić – kćerka pokojnog Gojka Kastratovića“.
– Umjesto toga, gospodin Bjelanović je otpisao: „No gospođa Đurić očigledno nije iz ovog filmskog svijeta, da jeste, znala bi da to što nijedan reditelj nikako ne može sam da osnuje Kinoteku ne govori o njegovom neznanju, već o tome da je u pitanju izuzetno složen tehnički posao“. Gojko Kastratović je obožavao svoju kćerku jedinicu Mariju i svima je pričao kako je ona uspjela da se upiše na najčuveniju filmsku školu u Evropi – „FAMU“ u Pragu. Diplomirala je i postala master montaže 1989. godine, 23 godine prije Bjelanovićeve diplome, i već duže vrijeme radi kao TV montažer diljem regiona. Crnogorska kinoteka je još u fazi osnivanja angažovala ugovorom dvije najiskusnije filmske i TV montažerke u Crnoj Gori, koje i danas možete zateći za montažnim stolom u Kinoteci. Početkom dvijehiljaditih godina, kada smo nabavili najnoviji montažni CTM sto, obuku na njemu držala je baš Marija Đurić – rekao je Baletić.
Reagovanje reditelja Branka Baletića na tekst pod naslovom „Pogriješio sam i to ne malo“ Notorna neistina da je bilo „bratske“ saradnje
Reditelj Branko Baletićteta u Podgorici zaplovi ovom našom stvarnošću – istakao je Radulović.
On je podsjetio da je profesionalnu karijeru Aleksandra Kekovića obojio niz značajnih nagrada.
– Njegova arhitektura, posebno recentna, izražavala je i njegove karakterne crte. Ona pokazuje jednu strast ka arhitekturi, prostoru i oblikovanju prostora; pokazuje neku vrstu upornosti i čvrstine u odlučivanju, jer je i projektovanje donošenje odluka i to se posebno može vidjeti u njegovim poznim djelima. Često je govorio o kretanju u prostoru i prostoru kretanja. Taj dualitet je uspio da istraži u svim svojim realizacijama. Tu ću još jednom pomenuti zgradu Energoprojekta kao orijentir kada je i ta tema u pitanju. Baćko Keković jeste klasik naše arhitekture – kazao je Radulović. A. Đ.
PODGORICA – Izložba radova ,,Terra(c)otto“, na kojoj će se predstaviti studenti sa Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju – Nikola Balević, Ksenija Borozan, Dragana Petković, Sara Petrović, Mato Uljarević, Željka Pestorić, Milica Lakićević i Aleksandra Aranitović – biće otvorena večeras u 18 sati u Kuslevovoj kući. Izložba je rezultat saradnje Centra za likovnu i primijenjenu umjetnost ,,Terra“ sa Fakultetom likovnih umjetnosti na Cetinju. Sporazum o saradnji ove dvije institucije potpisan je prije 12 godina i odvijao se neprekidno do 2015. godine. U sklopu programa, preksjutra u 11 sati u prostoru Muzeja i galerija Podgorice biće održan i master klas predavanje prof. Bobana Kojića. A. Đ.
On podsjeća na Bjelanovićeve izjave da je „Jugoslovenska kinoteka osnovala Crnogorsku kinoteku“, te da je „to čuo od Kastratovića“. Baletić dalje citira Bjelanovića: „Jugoslovenska kinoteka, to mi je on lično pričao, odradila je lavovski dio posla, jer on o tome nije imao baš pretjerano blage veze“.
– Bjelanović napominje da, na njegovu žalost, nije bio prijatelj sa Kastratovićem, ali da to „jeste bilo prijatno poznanstvo, budući da nas je pored profesije vezivao i zavičaj“.
Dalje navodi: „Jeste bilo i susreta, doduše rijetkih i uvijek slučajnih, kao i neobaveznih priča o svemu na čemu radimo, pa i o osnivanju Crnogorske kinoteke. O čemu bi umjetnici drugo do o onome što rade i stvaraju…“. Ne znam čime se gospodin Bjelanović, kao posve nepoznat, bavio kasnih devedesetih godina, pa da mu se Gojko ispovijeda o osnivanju Crnogorske kinoteke, naročito tvrdeći da je Ju-kinoteka obavila „lavovski dio posla“ u osnivanju Crnogorske kinoteke. Tih burnih predreferendumskih godina odnosi Crne Gore i Srbije bili su otprilike kao i današnji, pa je notorna neistina da je došlo do „bratske“ saradnje u osnivanju bilo koje cnogorske institucije –rekao je Baletić. Napomenuo je da on još od osamdesetih godina sarađuje sa Kastratovićem kao reditelj i producent u mnogim filmskim i TV projektima, pa je i u osnivanju naše kinoteke bio pored njega, zatim ga naslijedio na mjestu direktora i tu proveo preko deset godina, do penzije. – Odgovorno tvrdim da nije bilo nikakve pomoći od Jugoslovenske kinoteke, da ne ulazimo u detalje koji govore suprotno od toga. Nakon što je Crnogorska kinoteka postala član evropske, pa i svjetske asocijacije kinoteka, uspostavili smo korektne odnose i saradnju sa Ju-kinotekom – rekao je Baletić.
Prema njegovim riječima, Gojko Kastratović je svoj život posvetio Kinoteci, izučavajući sve elemente koji je čine, te je sakupio toliko podataka da je objavio kapitalno djelo „Istorija crnogorske kinematografije“.
– Njegov autoritet, prema riječima Bjelanovića, motivisao je
„rukovodeći menadžment Jugoslovenske kinoteke da interveniše kod veoma tvrdokornog Centar filma koji je (koliko se sjećam tog razgovora, dvije decenije nije malo vremena) značajan fond filmova ustupio Crnogorskoj kinoteci –besplatno“. Slabo se „sjeća“ g. Bjelanović. Naime, Centar film iz Beograda nikada nije besplatno ustupio ni jedan jedini film Crnogorskoj kinoteci. Izgleda da g. Bjelanović ne zna da Jugoslovenska kinoteka, kao ni druge kinoteke uostalom, nije vlasnik filmova, već čuva deponovane materijale, negative i pozitive kopije koje su im predali vlasnici, tj. producenti filmova. To nepoznavanje funkcionisanja kinoteka potvrđuje njegove riječi kako je Jugoslovenska kinoteka ustupila Crnogorskoj „veliki broj filmova po simboličnim cijenama“. Mogao je direktor Kinoteke da potraži te informacije u kući kojom rukovodi, pa bi saznao činjenično stanje. Ovako, postavlja se pitanje ko i iz kojih razloga snabdijeva Bjelanovića netačnim podacima – kazao je Baletić.
Prema njegovim riječima, kada se sa „dozvolom producenta filma obratimo Jugoslovenskoj kinoteci, ona prema strogim pravilima FIAF-a šalje negative filma u odabranu filmsku laboratoriju koja izradi željenu kopiju“.
– Sve troškove, od laboratorijskih do transporta, snosi naručilac. Tako da smo mi uradili nove kopije igranih filmova Živka Nikolića u Mađarskoj. Jugoslovenska kinoteka je insistirala da mi, o svom trošku, izradimo po jednu kopiju Živkovih filmova i za njih – što smo i uradili. Kada su sve kopije dopremljene u Podgoricu, u svoj sam au-
PODGORICA – Jedan od najznačajnijih austrijskih umjetnika Kristijan Aterze predstaviće se crnogorskoj publici izložbom u Modernoj galeriji u Podgorici, koja je dogovorena za narednu godinu, kao događaj od posebnog kulturnog značaja. To je rezultat radne posjete Beču, direktora Muzeja i galerija Podgorice Vučića Ćetkovića koji je obišao i atelje Kristijana Aterzea.
Ćetković se susreo i sa referentnim multimedijalnim umjetnikom Peterom Koglerom, profesorom na Akademiji umjetnosti u Minhenu. Posjetio je i atelje Albane Ejupi, mlade umjetnice porijeklom sa Kosova, čiji je rad izuzetno zapažen na umjetničkoj sceni Beča. Ćetković je sa umjetnicima razgovarao o jačanju kulturno-umjetničke saradnje i pokretanju novih modela interakcije između kultur-
to natovario kopije namijenjene Jugoslovenskoj kinoteci, odvezao ih u Beograd i lično ih predao kolegama iz Jugoslovenske kinoteke – kazao je Baletić.
Podsjetio je i na Bjelanovićeve tvrdnje da je Baletićevim dolaskom na mjesto direktora Kinoteke prestala saradnja sa Beogradom i Zagrebom. – Naša Kinoteka je u dogovoru sa hrvatskim kolegama platila sve troškove laboratorije Jadran filma u Zagrebu, uradila nove kopije igranih filmova Krsta Papića, velikog crnogorskog, hrvatskog i iznad svega evropskog reditelja. Na kraju smo mu priredili retrospektivu u Podgorici, u sali CNP-a, uz prisustvo hrvatskih kolega. Uzgred, kao vid saradnje, čuveni „Zagreb film“ koji je proslavio oskarovac Dušan Vukotić, poslao nam je kratke dokumentarne filmove Krsta Papića – navodi Baletić.
Na kraju ga je začudilo da „Gojko Kastratović prilikom ’ispovijedanja’ g. Bjelanoviću nije spomenuo da smo Gojko i ja bili članovi međudržavne komisije za pomirenje Crne Gore i Hrvatske, a koju su predvodili predsjednici i premijeri obje države, kao i po desetak javnih ličnosti sa obje strane“.
– Koliko se sjećam, na pet-šest susreta koje smo imali, nekoliko puta spominjana je i kultura. Na kraju samo jedno pitanje. Zašto se ne oglašava Savjet
JU Crnogorska kinoteka i resorno Ministarstvo? Jer, kao što g. Bjelanović naslovi svoj odgovor Andru Martinoviću, ali u nešto obrnutom redu: ,,Sve je jasno i žalosno“ –istakao je Baletić. R. K.
nih scena Beča i Podgorice. Na sastancima je bilo riječi i o novoj incijativi Muzeja i galerija Podgorice i Glavnog grada o osnivanju međunarodne umjetničke rezidencije u Podgorici, čija će realizacija otpočeti u 2023. godini. Ćetković se u Lincu sastao i sa predstavnicama institucija kulture grada Linca i Savezne pokrajine Gornje Austrije. Razgovaralo se o realizaciji niza zajedničkih projekata od kojih je prvi
izložba austrijskih umjetnika koja će podgoričkoj publici biti predstavljena u Galeriji ,,Art“, početkom septembra 2023. godine. Na sastanku je postignut dogovor o učešću crnogorskih umjetnika u programima rezidencijalnog studija ,,Atelierhaus Salzamt“ u Lincu, a pokrenuta je i inicijativa da se u ustanovama kulture Linca omoguće stručna usavršavanja kulturnih djelatnika iz Podgorice. A. Đ.
Gužve, zakrčene ulice i nepropisno parkirana vozila sve češća smetnja građanima
Zoniranje parkinga, iz mjena režima saobraćaja, modernizacija gradskog prevoza, obilježavanje staza za bicikliste i trotinete u cilju stvaranja boljih uslova za odvijanje saobraćaja ima će smisla tek onda kada se iskorijeni problem saoraćaj ne nekulture nemalog broja građana u glavnom gradu.
Saobraćajni vještak Igor Ra dojević smatra da bi suzbija nju loših navika, poput ostav ljanja automobila nasred ulice, na trotoarima, zelenim površi nama, pješačkim prelazima, u kružnim tokovima itd., dodat na edukacija građana mnogo više doprinijela od pooštrava nja kaznene politike.
Govoreći za Pobjedu o ovom problemu, Radojević je oci jenio da je glavni problem na ovom planu izražena saobra ćajna nekultura, odnosno to što ljudi voze kako hoće, kuda ho će i parkiraju auta gdje stignu. Zoniranje parkinga i izmjena tokova saobraćaja je, smatra on, samo prvi korak u rješava nju ovih problema. – Trebalo bi da vidimo da li ima dovoljno parking mjesta za broj automobila u gradskom jezgru, odnosno, da li mogu da prime taj broj vozila koji će doći u centar, jer ljudi nemaju gdje da parkiraju auto, pa ga ostave na ulici, trotoaru ili ze lenoj površini. Naravno, mora ju se mijenjati loše navike i sta ti na kraj bahatom ponašanju.
Ljudi često ostave auto na uli ci ,,na četiri žmigavca“ dok ne završe neki posao, a zna se da se auto može zaustaviti na taj način samo ako je u kvaru ili je riječ o nekoj vanrednoj situa ciji, što se mora i dokazati – ka že Radojević.
On ističe da je, ako je ikako mo guće, potrebno isplanirati rutu kretanja, vodeći računa o tome gdje su u tom intervalu mogu će gužve u saobraćaju.
Sve drugo možemo da uradimo, ali će efekti biti neuporedivo slabiji ako se prije svega ne izborimo sa lošim navikama i nekulturom u saobraćaju. To predstavlja najveći problem – smatra saobraćajni vještak Igor Radojević
Radojević ističe da bi edukacija o ponašanju u saobraća ju trebalo da bude znatno zastupljenija i u osnovnoškol skom i srednjoškolskom obrazovanju. – U školama bi trebalo da bude zastupljen obavezni pred met iz oblasti saobraćaja. Takođe, i mi kao roditelji treba da učimo djecu pravilima ponašanja u saobraćaju, da im budemo dobar primjer. Ako mi pređemo ulicu negdje gdje ne treba, ne vežemo pojas ili prođemo kroz raskr snicu na crveno svjetlo, na treba da nas čudi što će to dijete sjutra, kad bude vozač, raditi iste stvari – poručuje Radojević.
– Ako nemam nikakav važan posao u centru osim da svratim do banke ili pošte, pa ne moram valjda da se parkiram tik ispred banke, pri čemu to mogu ura diti i u drugom dijelu grada. Ne moramo svi proći kroz centar i završiti posao u isto vrijeme. To nije normalno za bilo ko ji grad, a ne za Podgoricu ko ja infrastrukturu nije planira la od 1945. godine. Jasno je da u centru nema dovoljno parking mjesta za taj broj vozila, s ob zirom na broj ljudi koji rade u užem jezgru. Stoga je ispravno opredjeljenje da se ide u prav cu podsticanja urbane mobil
nosti. Tako bi što manje ljudi ulazilo automobilima u centar nego bi se usmjeravali ka obi laznicama, stvarali bi se uslo vi za intenzivnije korišćenje javnog i alternativnih vidova prevoza. Moglo bi se razmiš ljati o uvođenju kartica po zo nama, pa da neko ko npr. živi u Siti kvartu može da parkira sa mo po obodnim parkinzima, osim u slučaju da je poslovno vezan za taj dio grada – pred laže Radojević, uz napomenu da bi novi gradski prevoz, sa modernim i tačnim autobusi ma, trebalo znatno da doprine se rješavanju ovog problema.
Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice postala partner međunarodne organizacije ,,The Nature Conservancy“
Prepoznajući značaj us postavljanja saradnje u očuvanju i održivom kori šćenju područja prirode sa fokusom na zaštićena pod ručja, Agencija za upravlja nje zaštićenim područjima potpisala je Memorandum o saradnji sa međunarodnom organizacijom za zaštitu prirode ,,The Nature Con servancy (TNC)“.
Sporazumom je predviđeno jačanje kapaciteta Agencije sa ciljem efikasnijeg upravljanja zaštićenim područjima, uspo stavljanje i unapređenje sarad nje sa institucijama i ostalim akterima kako bi što uspješni je djelovali na zaštićenim po dručjima na regionalnom, na cionalnom i lokalnom nivou.
Istovremeno, radiće se na ja čanju svijesti i edukaciji građa na Podgorice o značaju biodi verziteta, pejzaža, vrijednosti rijeka kako bi se uspostavio i implementirao mehanizam za zaštitu rijeka, kao i poboljšao njihov ekološki status. Osim toga, saradnja će obuhvatiti i izradu plana upravljanja i ko munikacione strategije za park prirode ,,Rijeka Zeta“, kao i po kretanje i uključivanje zain teresovanih strana za izradu analize i procjenu područja od značaja za zaštitu ,,Mala rije ka“, pritoke Morače i vrijednog biološkog rezervata.
Direktor Agencije za uprav ljanje zaštićenim područjima Podgorice Dragutin Đeko vić istakao je da je ova Agen
cija prvi partner u regionu ove međunarodne organizacije u oblasti upravljanja zaštićenim područjima u regionu Zapad nog Balkana. – Velika nam je čast da smo prvi upravljači zaštićenim područ jima u regionu koji su potpisa li Memorandum o saradnji sa ovom renomiranom global nom organizacijom za zaštitu prirode koji će nam pomoći da na moderan, inovativan i efika san način aktivno sprovodimo mjere unapređenja i očuvanja zaštićenih područja na terito riji glavnog grada. Radujemo se budućoj saradnji i projekti ma koji će posebno doprinijeti jačanju svijesti i edukaciji gra đana o zaštiti životne sredine kako bismo se odgovorno po
Naglašava da se posebna pa žnja mora posvetiti aktivno stima kojima bi se nabolje mi jenjale loše navike nesavjesnih vozača. – Čini mi se da bi odatle trebalo početi. Sve drugo možemo da uradimo, ali će efekti biti ne uporedivo slabiji ako se pri je svega ne izborimo sa lošim navikama i nekulturom u sao braćaju. To predstavlja najve ći problem. Parkiramo se gdje stignemo, pješaci izlaze iz auta ili prelaze ulicu gdje bilo, a ru ku na srce ponekad su zbog ne propisno zaustavljenih vozila i primorani da silaze na kolovoz
našali prema životnoj sredi ni i na taj način zajednički do prinijeli ostvarenju ciljeva u oblasti zaštite životne sredi ne i održivog razvoja – kazao je Đeković nakon potpisiva nja sporazuma.
Direktorka programa TNC-a za Jugoistočnu Evropu Dra gana Mileusnić kazala je da je riječ o značajnoj saradnji, ko ja će doprinijeti očuvanju pri rode kroz jačanje kapaciteta Agencije za upravljanje zašti ćenim područjima.
– Zadovoljstvo nam je da kao organizacija koja se bavi zašti tom prirode u 70 država i terito rija, možemo da doprinesemo očuvanju prirode u zaštićenim područjima na teritoriji Pod gorice, i to kroz jačanje kapa citeta Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgo rice i edukaciju građana o zna čaju zaštite životne sredine sa posebnim akcentom na zašti tu rijeka koje predstavljaju ve liko blago Crne Gore – istakla je direktorka programa TNC-a za Jugoistočnu Evropu. H. P.
čime ugrožavaju svoju bez bjednost – navodi Radojević.
Saobraćajni vještak smatra da bi u rješavanju saobraćajnog haosa na ulicama Podgorice mnogo više od pooštravanja kaznene politike doprinije la dodatna edukacija građana. – Iz dosadašnjeg menadžer skog i saobraćajnog iskustva zaključio sam da kazne nijesu pravi način za rješavanje ovog problema. Ljudi vrlo brzo za borave zbog čega su sankci onisani, naročito ako kazne nijesu drastične, a mi ne mo
žemo odrediti previsoke ka zne... Uvjeren sam da bi više doprinijela edukacija i svakod nevni ,,pritisak“ sa svih strana, naročito iz medija... Moglo bi, na primjer, biti uvedeno da ne kome ko je napravio prekršaj kazna bude da mora ponovo u učionicu, gdje bi po sat-dva nekoliko puta mjesečno morao da ponavlja pravila saobraćaja. Mislim da bi vraćanje u klupu doprinijelo da čovjek kaže se bi: A što mi je ovo trebalo, da ponovo učim pravila saobra ćaja koja znam, ali ih nijesam poštovao – zaključio je Rado jević. I. MITROVIĆ
Tokom mjeseca oktobra, koji je u cijelom svijetu posvećen prevenciji u bor bi protiv kancera dojke, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa Poliklinikom ,,Filipović“ iz Podgorice organizuje besplatne pre glede sa ultrazvukom dojki, kao i mamografiju uz speci jalni popust.
Tako će za 10 osoba koje se u utorak 11. oktobra prve jave u 18 sati na broj telefona CD PR-a 069⁄530-666, biti obez bijeđen besplatan pregled sa ultrazvukom dojki, kao i ma mografija dojki uz popust od 50 odsto u Poliklinici ,,Fili pović“. – Koristimo priliku da još je
danput podsjetimo javnost da rak dojke odnosi godišnje u Crnoj Gori preko 100 živo ta. Tako su 2015. godine, po sljednje godine za koju su do stupni zvanični podaci u našoj zemlji, umrle 110, a 2019. godi ne po nezvaničnim podacima 123 osobe, dok se u prosjeku godišnje ja vi preko 400 novooboljelih od te opake bolesti. U porastu je i broj umrlih muškaraca (od 2002. svake godine ima od je dan do sedam umrlih, izuzi majući 2009. i 2011. godinu kada nije bilo umrlih osoba muškog pola). Zato ponavlja mo najznačajnije, a to je da je rano otkrivanje kancera dojke daleko najbolja šansa za izlje čenje – poručili su iz CDPR-a. H. P.
CDPR i Poliklinika ,,Filipović“ obilježavaju mjesec prevencije u borbi protiv kancera dojkeI.
Nastavnici biologije imali su proteklog vikenda prili ku da uživaju u Mediteran skom vrtu na Gorici, gdje je dr Bogić Gligorović za njih organizovao predavanje i terenske aktivnosti sa ci ljem upoznavanja različitih vrsta insekata i načina na koje se oni istražuju.
Takođe, Udruženje ljubite lja Gorice i prirode upriličilo je sređivanje vrta, a dan je bio upotpunjen i prikazivanjem dokumentarnog filma ,,Bo rac protiv toga“, autora Bran ka Kajiša. Nakon projekcije, uslijedio je razgovor sa Pre
Foto-zumdragom Tomovićem (autor TV emisije ,,Oči Podgorice“) i Martom Darmanović Izviđački klub ,,Eho“ čistio je parcele lavande od korova i pirevine, dok su djeca iz Izvi đačkog odreda ,,Stara varoš“ sređivala ostatak vrta. Oko 80 učesnika jesenjeg sređivanja vrta uspješno je privelo akci ju kraju oko 11.30 sati.
Predavanje je realizovala NVO Udruženje biologa Crne Gore ,,Cellula“, u saradnji sa NVO Udruženje ljubitelja Gorice i prirode, u okviru projekta ,,Po vratna sprega“, koje je podrža lo Ministarstvo nauke i tehno loškog razvoja. Nj. Ž.
Učenici, nastavnici i roditelji u dvorištu škole u Maslinama tražili konkretne odgovore od nadležnih kada će početi izgradnja nove zgrade
Više od hiljadu đaka, rodite lja i nastavnika Osnovne ško le ,,Vladimir Nazor“, umjesto u školskim klupama juče je održalo javni čas na mjestu svoje stare škole. Poručili su da žele natrag svoju školu, te jasno postavili pitanje nadležnima – kada će tačno početi obećana izgradnja škole.
Nakon što je školsko zvono pušteno sa mobilnog telefona označilo početak ,,časa“, direk torica OŠ ,,Vladimir Nazor“ Lji ljana Marković kazala je da se taj zvuk začuo u školskom dvo rištu prvi put nakon dvije godi ne i najavila da će tema biti ,,Vla dimir Nazor i dalje drži čas“. – Danas je radni nenastavni dan, djeca nijesu išla u školu. Njemu prisustvuju 1.048 uče nika, preko stotinu zaposlenih i roditelji naših učenika. Sju tra nastavljaju redovnu nasta vu. Ne vidimo neke konkretne rokove za izgradnju škole, zato smo se ovdje okupili. Ako treba, neka promijene zakone, samo da gradnja što prije počne. Dje ca su nam prioritet – istakla je Marković.
Na javni čas bili su pozvani i predsjednik države i premijer, predsjednica Skupštine, gra donačelnik, ministar prosvje te… ali nijesu došli.
Da je živ besmrtni Živko Nikolić, snimio bi novu seriju ,,Škole još nema, a ka’ će, ne znamo“. Ako bi uzeo vaša saopštenja u vezi sa gradnjom koja samo što nije počela, možda bi snimio i još jedno ,,Čudo neviđeno“ – poručeno je Ministarstvu prosvjete sa javnog časa u dvorištu OŠ ,,Vladimir Nazor“
Nedavno tragično stradali automobilista Nikola Asanović dobio je mural u centru Podgorice, u Ulici Novaka Miloševa. Ideju su pokrenuli i finansirali Nikolini prijatelji i porodica, dok je mural oslikao umjetnik Mišo Joskić. Nikola Asanović je bio rekorder brojnih staza, jedan od najboljih mladih auto mobilista Crne Gore, pozitivan, dobrodušan i plemenit čovjek. H. P.
Zbog planiranih radova na mreži sjutra će od 8 do 15 sati bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: Ubli, Živkovići, Ubli Prisoja, Prelevići, Kula Bezjovo, Cvilin, Kula Orahovo, Lazorci, Građen, Toke i Korita; Grbavci, Lekići i dio Donjih Kokota, dio Bera; dio Stare Varoši (Špira Mugo še, Radoja Jovanovica, Sava Lubarde, Petra Prlje i Spasa Nikolića). H. P.
– U protekle dvije godine do kazali smo da našu školu ne či ni srušeni objekat, već da njeno ime ponosno nose naši nastav nici i njeni učenici. Zajedno sa predstavnicima roditelja zaku cali smo na mnoga vrata, a evo, ispred nas je sve što smo dobi li. Ostala su samo pusta obeća nja. Kada je srušena škola, da li su nam rokove, obećali da će gradnja početi do 21. aprila, a da je rok za završetak radova 10. mart 2023. godine. Mi se bližimo tom datumu, a nema ni kamena temeljca – kazala je Marković.
Ona je istakla da su napravlje ni neki koraci, ali da je potrebno naći brži način da gradnja ško
le počne u što skorije vrijeme. – Da li postoji išta bitnije u ovoj zemlji od djece, išta preče? Ka kvu poruku šaljete našim učeni cima – u koga i u što da vjeruju? Molimo, apelujemo, tražimo –sve institucije da se uključe i na đu najbrže rješenje za izgrad nju škole. Tražimo da djeca ne budu samo prioritet roditelja i nastavnika, već i države – kaza la je Marković.
Profesorica crnogorskog, srp skog, bosanskog, hrvatskog je zika Slavica Vuksanović u ime nastavnog kadra poručila je da su ogorčenje i nezadovoljstvo odnosom Vlade prema njima glavna osjećanja protiv kojih se bore već dvije godine. – Srušili ste nam školu, a nije ste sagradili novu. Gdje ćete sa nama iduće godine? Ponašate se kao filmski lik – misliću o tome sjutra. Problematično iz ugla
odgovornosti – svake godine drugo mjesto. Da li će dogodi ne biti negdje prostora za nas? Koliko ćemo zgrada promijeni ti dok nam ne obezbijedite za konom propisane uslove? Ho će li neko nekad odgovarati za ovo što se radi, odnosno ne radi – pitala je Vuksanović.
Da je živ besmrtni Živko Niko lić, rekla je Vuksanović, snimio bi novu seriju ,,Škole još nema, a ka’ će, ne znamo“.
– Ako bi uzeo vaša saopštenja u vezi sa gradnjom koja samo što nije počela, možda bi snimio i još jedno ,,Čudo neviđeno“ –poručila je Vuksanović Vladi i Ministarstvu prosvjete.
U ime učenika škole Mia Dar manović kazala je da đaci ima ju jednu želju.
– Nama ne fali ništa. Imamo svega na pretek – mladosti, zna nja o svemu i svačemu, planova za budućnost... Ali, imamo i jed nu želju – da nam vrate školu,
Profesorica crnogorsko-srpskog, bosan skog i hrvatskog jezika i književnosti Slavica Vuksanović istakla je da niko od nadležnih nije došao da vidi u kakvim uslo vima rade.
– Nastavnici rad obavljaju na četiri mjesta u Podgorici – u Maslinama, Doljanima, na Koniku i u Tološima. U svlačionicama sport ske sale OŠ ,,Vladimir Nazor“, u desetak kva drata smještena je psihološko-pedagoška služba, uprava, sekretar, računovodstvo... U jednoj školi već drugu godinu nema vode,
pa naše vrijedne radnice donose bidone sa obližnjeg izvora. Koliko treba vode da done su svakog dana za potrebe 14 odjeljenja? U drugoj školi učionice su neuslovne – prokiš njavaju, otpada malter za plafona, rupe su u parketu, toaleti su u drugoj zgradi. U novoj školi nema tih problema i prostor je vrhun ski. Ali samo to... Namještaj je stari, rashodo vani, skupljan širom Crne Gore. Srećni smo što imamo klupe, stolice, tablu i – ništa više. To je obrazovanje za 21. vijek – zapitala je Vuksanović.
da bude nova, ljepša nego ikad. Opremljena po mjeri i potreba ma naše generacije. Obećali su nam je odavno, rekli su – brzo će. Mi nemamo više vremena ni strpljenja za dugo čekanje. Ljuti smo na sve vas odrasle, pitamo javno dokle će rješenje naše si tuacije biti privremeno – kaza la je Darmanović. Istakla je da su loši uslovi u dru gim školama.
– Znate li kako je biti podsta nar? Nemamo pravo da se gla sno nasmijemo, za bilo koju situaciju mi smo krivi. Za nas ne važi zvono, ono je za drugu školu. Nemamo odmor izme đu časova, ne možemo se dru žiti. Stariji kažu da je nekad od mor u OŠ ,,Vladimir Nazor“ bio najljepši, svi zajedno, drug do druga, od prvog do devetog ra zreda. Kako je to nama strano i daleko... Ima li iđe na svijetu da uđemo u autobus, da nas spro vedu do učionica i onda na zad. Tužni smo i ljuti – kazala je Darmanović.
Predsjednica Savjeta roditelja OŠ ,,Vladimir Nazor“ Jelena Milošević istakla je da jedinu zahvalnost duguju direktori ci škole Ljiljani Marković i na stavnom kadru.
– Nakon skoro dvije godine, svi smo zajedno ovdje na prostoru škole i nastavićemo da se bori mo za nju i našu djecu – poru čila je Milošević.
Kraj javnog časa označilo je školsko zvono, nažalost, ono s mobilnog telefona.
Nj. ŽIVANOVIĆU Mediteranskom vrtu na Gorici održano još jedno predavanje i terenske aktivnostiIzviđači i profesori uredili Maditeranski vrt
DVJESTA DVADESET OSMI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: U znak odmazde zbog oštećenja Krimskog mosta, ruske snage izvele do sada najsnažnije vazdušne udare na ukrajinske gradove
KIJEV/MOSKVA – Ruske snage izvele su juče ujutru raketne napade na više gra dova širom Ukrajine, među kojima je i prijestonica Ki jev, a u znak odmazde zbog subotnje eksplozije na dije lu Krimskog mosta za šta Ru si optužuju ukrajinske taj ne službe.
Ukrajinske službe za vanredne situacije saopštile su da je u ju čerašnjem napadu ruskih sna ga ubijeno najmanje 11 osoba, dok ih je 65 povrijeđeno.
Osim glavnog grada Kijeva, na meti ruskih raketa bili su i Za porožje, Dnjepar, Slavjansk, Harkov, Lavov i Odska oblast.
Od ukupnog broja nastrada lih, u napadu na Ševčenkov ski okrug, u Kijevu poginulo je osam osoba, a 24 su povrijeđe ne, saopštio je savjetnik mini stra unutrašnjih poslova Ukra jine Rostislav Smirnov
On je naveo i da je na šest auto mobila u tom dijelu grada iz bio požar, a da ih je više od 15 oštećeno.
Rad metroa u Kijevu obustav ljen je na svim linijama, a pod zemne stanice se koriste kao skloništa.
U ruskom raketnom napadu, kako je potvrdilo Ministarstvo inostranih poslova Njemačke, oštećena je i zgrada konzulata te zemlje u Kijevu. Iz tog reso ra su, kako prenosi Rojters, na veli i da ta zgrada nije korišćena još od početka rata u Ukrajini 24. februara.
U granatiranju Slavjanska, ka ko je saopštio načelnik grad ske vojno-civilne uprave Va dim Ljah, nastradale su četiri osobe, dok su dvije povrijeđe ne. Među povrijeđenima je, ka ko je naveo, i jedno dijete. On je rekao i da je na meti granata bio centralni dio Slavjanska gdje se nalaze privatne kuće. Još jedna osoba je poginula, a pet ih je ranjeno u Zaporož ju, gdje su ruske snage, prema navodima šefa regionalne voj ne administracije Oleksandra Staruha, pogodile i jednu vi šespratnicu. Među petoro po vrijeđenih u tom gradu je i jed no dijete koje je, kako je izjavio predsjednik Gradskog vijeća Zaporožja Anatolij Kurtev, zadobilo posjekotine od raz bijenog stakla.
Gradonačelnik Lavova An drij Sadovji je, kako prenosi Gardijan, izjavio da su djelo vi tog grada na krajnjem za padu Ukrajine, nakon napada na elektrodistribucionu mre žu, ostali bez struje. Naveo je
Ukrajinske službe za vanredne situacije saopštile su da je u jučerašnjem napadu ruskih snaga ubijeno najmanje 11 osoba, dok ih je 65 povrijeđeno. Od ukupnog broja nastradalih, u napadu na Ševčenkovski okrug, u Kijevu poginulo je osam osoba, a 24 su povrijeđene
i da je do eksplozije došlo u „ključnom infrastrukturnom objektu“ i da je rad u gradskoj termoelektrani privremeno obustavljen.
- Građani trenutno nemaju to plu vodu. Rezervni generatori na nekoliko vodovodnih stani ca su počeli da šalju vodu gra du, ali su djelovi bez struje - re kao je Sadovji.
U napadu na Odesku oblast, ruske snage su koristile rake te i dronove-kamikaze. Šef re gionalne vojne administracije te oblasti Maksim Marčenko naveo je da su ukrajinske snage oborile tri rakete i pet dronova. Kasnije je načelnik General štaba Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni naveo kako su ruske snage u jučerašnjem na padu ispalile 75 projektila, od kojih je 41 uništio ukrajinski PVO. On je na Telegramu napi sao i da je „teroristička država“ odgovorna za masovne raket ne i vazdušne udare na terito riju Ukrajine, koristeći udarne bespilotne letilice. Istakao je i da oružane snage Ukrajine či ne sve da zaštite građane.
instrukcije kreMlja Oglasila se i ukrajinska vojna obavještajna služba navodeći da je Rusija posljednje napa de na ukrajinske gradove pla nirala još od početka oktobra. - Prema vojnim obavještaj nim podacima Ukrajine, ru ske okupacione snage su dobile instrukcije od Kremlja da pri preme masivne raketne udare na civilnu infrastrukturu Ukra jine 2. i 3. oktobra. Kao mete su identifikovani objekti kritične civilne infrastrukture i central na područja gusto naseljenih ukrajinskih gradova – navodi se u saopštenju vojno obavještaj ne službe, koje prenosi Rojters.
Predsjednik Volodimir Ze lenski optužio je Rusiju da že li da „Ukrajinu izbriše sa lica zemlje“.
- Žele da nas unište i izbrišu sa lica zemlje. Ubijaju građane dok spavaju u Zaporožju, ubijaju ljude koji idu na posao u Kijev i Dnjepar. Sirene za vazdušnu opasnost se čuju širom Ukraji ne – rekao je Zelenski.
Ruski lider Vladimir Putin se, sa druge strane, obratio tokom zasijedanja Savjeta bezbjedno sti Rusije, ističući da je Ukrajina izvela „terorističke akte“ protiv
Njemački javni tužilac pokrenuo je juče istragu zbog podvodnih eksplozija koje su oštetile gasovod Sjeverni tok 1 i 2 u danskim i švedskim teritorijalnim vodama u Baltičkom moru.
Istragu o tome kako je došlo do eksplozija na cjevovodi ma Sjevernog toka, zbog čega je uslijedilo curenje gasa u Baltičko more, ranije su pokrenule Švedska i Danska.
Rusije i da je Moskva zbog toga pokrenula raketne napade du gog dometa na energetsku, voj nu i komunikacionu infrastruk turu te zemlje. Poručio je i da će Moskva oštro odgovoriti na sve dalje napade Ukrajine.
- Ukoliko se pokušaji teroristič kih akata nastave na našoj te ritoriji, odgovor Rusije će biti žestok i po svojim razmjera ma odgovarati nivou prijetnji stvorenih po Rusku Federaciju.
U to niko ne bi trebalo da sum nja - rekao je Putin.
On je dodao i kako je očigledno je da su ukrajinske tajne službe naručile, organizovale i izvele teroristički napad sa ciljem da se uništi kritična ruska civilna infrastruktura.
U međuvremenu je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, ka ko prenosi Rojters, naglasio da su jučerašnji raketni napadi na Kijev dio ruske „specijalne voj ne operacije“ u Ukrajini.
Novi masovni napadi ruskih snaga na ukrajinske gradove naišli su na žestoke osude za padnih lidera.
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bez bjednost Žozep Borelj izjavio je da su ga „duboko potresli“ ruski napadi na civile i grado ve u Ukrajini.
- Duboko su me potresli napadi Rusije na civile u Kijevu i dru gim gradovima Ukrajine. Ova kvim aktima nije mjesto u 21. vijeku. Stojimo uz Ukrajinu, dodatna vojna podrška EU je na putu - napisao je Borelj na Tviteru.
Portparol Evropske komisi je Peter Stano ocijenio je da rusko bombardovanje Kijeva predstavlja eskalaciju konflikta. Satno je najavio i da su u EU već počeli razgovori o novom, devetom paketu sankcija pro tiv Rusije.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg poručio je da osuđuje ruske napade na ci vilne objekte u Ukrajini.
- Razgovarao sam sa ministrom inostranih poslova Ukrajine Dimitrom Kulebom i osuđu
jem užasne i neselektivne napa de na civilnu infrastrukturu u Ukrajini. NATO produžava da daje podršku hrabrom ukrajin skom narodu da može da se bori protiv agresije Kremlja onoliko dugo koliko to bude potrebnonapisao je Stoltenberg na svom Tviter nalogu.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš navodi da je šokiran ruskim vazdušnim napadima, najrasprostranjeni jim od početka rata.
- Ovo označava još jednu nepri hvatljivu eskalaciju rata i, kao i uvijek, civili plaćaju najvišu ci jenu – saopštio je Gutereš. Premijerka Estonije Kaja Ka las i predsjednica Evropske ko misije Ursula fon der Lajen objavile su zajednički snimak sa graničnog prelaza Narva iz među Estonije i Rusije.
- Šokirana sam i zgrožena že stokim napadom na Kijev i dru ge ukrajinske gradove. Rusija je još jednom pokazala svijetu za šta se zalaže. To su teror i bru talnost. Oni koji su odgovorni moraju da odgovaraju. Žalimo
Jučerašnje napade na gra dove širom Ukrajine, obja vama na Tviteru, osudili su predsjednik i premijer Cr ne Gore Milo Đukanović i Dritan Abazović
- Najoštrije osuđujem ma sivne raketne napade Ru sije na ukrajinske gradove, uključujući i brutalno cilja ne napade na Kijev. Teror kojim je izložen ukrajinski narod mora biti zaustav ljen odmah. Crna Gora je uz Ukrajinu – navedeno je u objavi predsjednika Đu kanovića.
Abazović je, takođe na Tvi teru, napisao kako je ne dopustivo da u 21. vijeku glavni grad jedne evropske države i članice Ujedinjenih nacija bude izložen bomba ma, razaranjima i besomuč noj agresiji.
- Pozivamo Rusiju da pre kine vojnu invaziju koja je do sada odnijela veliki broj nedužnih žrtava. Crna Go ra je nedvosmisleno i od lučno uz narod Ukrajine –piše u Abazovićevoj objavi. Jučerašnji napad na Ukraj nu osudio je i ministar vanj skih poslova Ranko Kri vokapić.
za žrtvama, a našim ukrajin skim prijateljima upućujem iskreno saučešće. Znam da se Ukrajinci neće uplašiti, a Ukra jinci znaju da ćemo mi stajati na njihovoj strani koliko god tre ba - navela je predsjednica EK. Ukrajinsko ministarstvo odbra ne je poručilo da će se osvetiti zbog jučerašnjih masovnih na pada na brojne gradove širom te zemlje.
- Neprijatelj će biti kažnjen za bol i smrt koju sije po našoj ze mlji. Osvetićemo se - navedeno je u objavi ministarstva odbra ne na Fejsbuku.
U međuvremenu je i šef kabi neta predsjednika Ukrajine Andrij Jermak poručio kako posljednji ruski napadi „civili zovanom svijetu jasno pokazu ju da se rusko pitanje mora ri ješiti silom“.
- Kukavice napadaju igrališta, djecu i ljude. Ovo je još jedan pokazatelj da civilizovan svi jet mora da riješi rusko pita nje silom – zaključio je Jermak.
S obzirom na to da su samo dva puta vodili, logičan zaključak bi bio da košarkaši Budućnost Volija nijesu bili ni blizu iznenađenja u Beogradu.
Međutim, razvoj meča i činjenica da su do samog kraja bili u igri protiv Crvene zvezde, govori da ,,plavi“ nijesu iskoristili ne baš sjajno izdanje aktuelnog šampiona ABA lige, koji je na kraju slavio 69:65 i zadržao maksimalan učinak nakon drugog kola. Budućnost je, sa druge strane, upisala prvi poraz, nakon pobjede na premijeri protiv Splita.
A Podgoričane već u srijedu očekuje novi meč, start Evrokupa i meč sa Hamburgom u ,,Morači“, kojim kreće intenzivan ritam utakmica za crnogorskog šampiona.
U prvoj četvrtini se malo promašivalo za dva poena (Zvezda 8-6, Budućnost 9-6), a Budućnost je pogodila jednu trojku više od domaćina (2-1). Zvezda je, međutim, imala prednost u skoku (6-3), što i ne čudi s obzirom na razliku u centimetrima i mišićima u centarskoj liniji dva tima (Podgoričanima je zbog bolesti falio Alfa Kaba), ali je i igrala kolektivnije (asistencije 7-3).
Tre Bel Hejns je poravnao na 2:2 za prvo i jedino izjednačenje u prvoj dionici. Zvezda je za tri minuta ,,otišla“ na 9:2, a onda i 12:4, kada je trener ,,plavih“ Vladimir Jovanović uzeo tajm-aut. Zvezda je nastavila da koristi unutrašnju liniju, čuvala je prednost do 16:9 i 18:13, ali je u finišu odlični Igor Drobnjak sa dvije trojke smanjio zaostatak na pola koša (20:19) na kraju
prvog kvartala. Iako je popravila skok u odnosu na domaćina (9-8 u drugih 10 minuta), Budućnost je u drugoj četvrtini pokvarila procente šuta za dva poena (sa 66,7 na 45 odsto), ubacila je samo jednu trojku (Kameron Rejnolds), a lošu igru u napadu (samo četiri koša iz igre) ,,začinila“ je i sa pet izgubljenih lopti (samo dvije u prvoj dionici).
Raduljica i Petrušev su sa po dva pogođena bacanja otvorili četvrtinu, odgovorio je Drobnjak sa tri serije od po dva uspješno ubačena penala za prvo vođstvo ,,plavih“ na meču, nakon dva minuta i 23 sekundi igre u drugoj dionici. Međutim, nakon koša Kenana Kamenjaša za 29:27, Budućnost je stala, a Zvezda je trojkama Holanda i Bentila vratila maksimalnih osam poena prednosti (35:27). Tajm-aut ,,plavih“ nije zaustavio Beograđane, koji
Trener Budućnost Volija Vladimir Jovanović kazao je da je utakmica bila više nego takmičarska. - Igrali smo na momente, imali smo dosta ,,praznih“ minuta što je Zvezda znalački koristila. Prije svega na niskom postu, na otvaranju utakmice, gdje su nam napravili veliki problem, a i na skoku poslije toga. Odlijepili su se na nekih deset razlike, ali smo našli način da se vratimo u utakmicu i dovedemo je u neku neizvjesnu završnicu. Primili smo trojku u nezgodnom momentu i nijesmo do kraja utakmice uspjeli da nađemo prave šuteve – rekao je trener ,,plavih“. Trener Podgoričana nije želio da ulazi u to da li je u finišu faul u napadu Marka-Jagodića Kuridže bio opravdan. - Ali imali smo taj kontranapad, Jagodić-Kuridža je napravio faul u napadu i možda je to bio neki momentat gdje smo mogli utakmicu da odvedemo na drugu stranu. Čestitam Zvezdi na pobjedi, želim joj sve najbolje u nastavku ABA lige i Evrolige, a nama ostaje skoro čitav dan da se spremimo za utakmicu protiv Hamburga u Podgorici - dodao je Jovanović.
Trener Crvene zvezde Vladimir Jovanović je čestitao svojim igračima na požrtvovanju. - Igrali smo bez tri jako važna igrača na poziciji ,,jedan“ i ,,dva“, što se osje-
su košem Bentila, 55 sekundi prije kraja poluvremena, došli i do dvocifrene razlike (41:30).
Ipak, nakon trojke Rejnoldsa i koša Fila Buta uz zvuk sirene (između toga je Mitrović pogodio dva bacanja), Budućnost je na odmor otišla sa minusom od osam poena (43:35).
Inače, na nešto više od dva minuta do odmora, sudija Saša Pukl je na trenutak prekinuo meč zbog uvreda koje su na njegov računa stigle sa tribina. Nakon intervencije
PODGORICA – Košarkaši Sutjeske i Mornara Barsko zlato ostvarili su pobjede u mečevima prvog kola Prve A muške lige.
Nikšićani su u posljednjoj četvrtini slomili otpor debitanta,
ekipe Dečića - 84:75.
Vrlo zanimljiv susret donio je mnogo uzbuđenja u prvom poluvremenu. Sutjeska je dobila prvu četvrtinu 25:17, a onda u drugoj veliki preokret. Dečić je ubacio čak 29 poena i preuzeo vođstvo. Sutjeska je u tre-
ćem periodu imala u više navrata i sedam poena viška, ali je Dečić poravnao na 60:60 u završnici perioda.
Posljednji put Tuzani su imali prednost na sedam minuta prije kraja 69:68, a Sutjeska je u završnici pronašla bolja rje-
tilo kroz nesigurnost i pad energije u nastavku. Pored toga pokazali smo karakter što krasi ovu ekipu i nijesmo se predavali iako su gosti ,,okrenuli“ rezultat. U tim momentima
preko mikrofona kapitena Zvezde Branka Lazića i tim menadžera Nebojše Ilića, meč je nastavljen.
Rejnolds je trojkom otvorio na kraju neefikasno drugo poluvrijeme, u kojem su gosti ubacili 30, a domaćin ukupno 26 poena. Nakon što je Kamenjaš zakucao za 46:40, Petrušev je sa pet uzastopnih poena Zvezdi vratio 11 poena prednosti (51:40), sredinom treće dionice. Nije se Buduć-
šenja i na kraju rutinski slavila. Nikšićane je do pobjede predvodio Vladimir Tomašević sa 19 poena, Arsenije Vučković (devet skokova) i Mašan Vrbica (11 asistencija) su dodali po 14. U ekipi Dečića Elis Vilijams je upisao 20 poena, 13 skokova i sedam asistencija, Marko Koljević je meč završio sa 14 poena.
Mornar Barsko zlato, koji u do-
smo odigrali sjajnu odbranu u finišu i došli do zaslužene pobjede. Mnogo nam znači svaka pobjeda, pogotovo u derbiju kola. Zahvalnost publici na velikoj podršci, dali su nam vjetar u leđa. Pozivam ih da dođu u velikom broju i na sljedeću utakmicu i pruže nam veliku podršku koja nam je potrebna za start u Evroligi – rekao je Jovanović.
nost predavala, trojkom Drobnjaka 18 sekundi prije kraja je smanjila na 55:51 uoči posljednje četvrtine. Podgoričani su odlično otvorili posljednji kvartal, koševima Aleksandra Lazića, Edina Atića i Drobnjaka, nakon tri i po minuta, preokrenuli su za drugo vođstvo (57:55). Uzvratila je, međutim, Zvezda, takođe, serijom 6:0 (61:57), a nešto više od minut prije kraja je imala 67:61.
Rejnolds je sa penala smanjio na 67:63, a onda je Marko
maćem prvenstvu nastupa sa drugim, podmlađenim timom, na svom terenu je bio bolji od Milenijuma 78:73.
Polovinom posljednje četvrtine Milenijum je vodio 65:64, a onda je uslijedila serija domaćih 8:0 za odlučujućih sedam razlike na tri minuta prije kraja.
Sjajan meč odigrao je Balša Živanović sa 22 poena, pet skokova i šest asistencija. Lazar Ra-
Jagodić-Kuridža ukrao loptu ali je, na 57 sekundi prije kraja, po mišljenju sudija napravio faul u napadu (sporna situacija), nakon čega je otišla i posljednja šansa, bez obzira što je 27 sekundi prije kraja Popović pogodio nakon prodora za 67:65. Tačku na meč stavio je Bentil sa penala, na 16 sekundi prije kraja, nakon čega je Kamenjaš promašio šut…
Budućnost Voli u narednom kolu, 15. oktobra, dočekuje MZT. S. J.
detić je ubacio 17 poena, po 11 su dodali Nikola Rakočević i Marko Vesković
U poraženom timu Marko Raičević je upisao 18 poena, a Bogdan Cebalović 15 poena i devet skokova.
Danas se sastaju Ibar i Jedinstvo (18) i Danilovgrad –Lovćen (18). Ranije su odigrani mečevi SC Derbi - Primorje (79:68) i Teodo – Podgorica (76:71). S. J.
Košarkašice Budućnost Bemaxa danas putuju za Šabac, gdje će sjutra imati premijeru nove sezone
PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaxa danas će otputovati za Šabac, gdje će sjutra protiv novajlije u WABA ligi, ekipe Duge, imati premijeru nove sezone.
Podgoričanke u nove izazove ulaze sa dodatno podmlađenim timom – otišle su Mina Đorđević, Violeta Lazare-
vić i Amra Bajrović, dok je sa druge strane jedino pojačanje Višnja Stefanović. Poseban problem za stručni štab svakako je činjenica da cijele sezone neće biti ni Jovane Savković, koja je prije tri dana operisala prednje ukršetene ligamente, zbog čega joj slijede mjeseci oporavka. Ali iako podmlađena Budućnost svakako će ima-
ti ambicije da nastavi kontinuitet dobrih rezultata...
- Nakon dugih i napornih priprema sve smo sa nestrpljenjem očekivale početak sezone. Sigurno da će biti izazovno za nas, jer je ekipa izmijenjena. Nema Mine Đorđević koja je mnogo značila, kao i startna ,,petica“ Violeta Lazarević, a uz sve to povrijedila nam se Jovana Savković. Međutim, iako će biti teško odmah nadomjestiti pod košem odlazak dvije igračice vjerujem da ćemo imati šta da pokažemo – rekla je Dragana Živković, kapitenka Podgoričanki. Prvi protivnik za Budućnost je Duga.
- Pratili smo ih, imamo određene snimke, kako sa prijateljskih utakmica, tako i sa meča Prve lige Srbije. Znamo da imaju Amerikanku Klivlend i Bosanku Kovačević, izuzetnu podršku na domaćem terenu i sigurno da će biti teško, jer je za Dugu ovo istorijski meč. Ali naša želja je da sezonu otvorimo na pravi način – naglasila je Živković. R. P.
PODGORICA - Crnogorski rukometaši okupili su se juče prvi put od aprilskog baraža za Svjetsko prvenstvo i revanša sa Grčkom o kojem će se zbog spektakularne atmosfere u ,,Morači“ još dugo pričati. Sjećanja su svježa, ali moraće da se potisnu u drugi plan jer ,,lavove“ čeka novi ciklus, pohod na još jedno veliko takmičenje. Selekcija Zorana Roganovića sjutra od 18 sati u ,,Bemax areni“ (ulaz slobodan) dočekaće Kosovo na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, dok će u neđelju gostovati Bosni i Hercegovini.
U grupi 7 je još Slovenija, a na kontinentalnu smotru u Njemačkoj ići će dvije selekcije.
- Prošlo je dosta vremena od one aprilske večeri kada smo uživali s publikom koja nam je priredila veličanstveno veče, noć za nezaborav.
Ponovo smo na okupu, poslije ljeta i uvodnog dijela klupske sezone. Neće biti lako, kao što nije ni u jednim
D. MALIDŽANkvalifikacijama. Nijednom do sada nijesmo uspijevali da u prve dvije utakmice završimo veliki dio posla, već smo se uvijek ,,vadili“ kasnije, često u posljednjim kolima –kazao je Roganović.
,,Lavovi“ su šest puta igrali na EP, a najbolje izdanje imali su na posljednjem, u januaru ove godine, kada su
u Mađarskoj upisali tri pobjede i zauzeli 11. mjesto.
- Iza sebe imamo vrlo dobro odigrano Evropsko prvenstvo, svi igrači su u dobroj formi, zdravi i nadam se da ćemo pred našom publikom odigrati kvalitetno protiv Kosova. Potom nas čeka meč u Sarajevu koji će biti veoma težak – naglasio
PODGORICA - Čikago Bulsi u dobroj formi dočekuju početak NBA sezone – zalog za optimizam je pobjeda nad Toronto Reptorsima 115:98 u gostima u pripremnom meču.
,,Bikovi“ su posljednju dionicu riješili čak 38:18 i rutinski slavili. Naš Nikola Vučević odigrao je dobro za manje od 26 minuta na parketu, postigao je 13 poena uz devet skokova i dvije asistencije.
Amerikanac sa crnogorskim državljanstvom Džavonte Grin sa klupe je odigrao izuzetno za Čikago: za 15 minuta na parketu upisao je 17 poena uz pet skokova. Derozan je bio standardno najefikasniji sa 21 poenom uz osam skokova. Toronto je predvodio krilni centar Sjakam sa 18 poena, Trent je dodao 17 poena, a utisak je da kanadska ekipa nema dovoljno kvalitetne opcije u spoljnjoj liniji.
Los Anđeles Lejkersi dočekali su prvu pobjedu na pripremama nakon tri poraza, i to protiv šampiona Golden Stejta, 124:121.
Krilni centar Entoni Dejvis nadomjestio je izostanak zvijezda Džejmsa i Vestbruka, koji su preskočili ovaj meč. Dejvis je upisao 28 poena, a Nan je dodao 21 poen uz sedam asistencija i četiri skoka.
Za poražene ,,ratnike“ nije igrao slavni šuter Tompson. Bekovi su bili standardno raspucani: Pul je ubacio 25 a Kari 24 poena. R. A.
PODGORICA - Šejn Larkin (30), velika zvijezda Evrolige, neće igrati za istanbulski Efes još oko mjesec, zbog oporavka od povrede. Trener šampiona kontinenta Ergin Ataman je otkrio da je Larkin otputovao u Sjedinjene Američke Države, gdje ga ove sedmice čekaju važni pregledi nakon operacije prsta. Povredu zbog koje je morao biti operisan slavni bek je zadobio na Eurobasketu u septembru.
- Larkin će imati nove preglede 14. oktobra. Pretpostavljam da neće moći da igra još četiri, pet sedmica. Svake sedmice ćemo procjenjivati njegovu situaciju, ali mislim da neće moći da igra bar još šest, sedam utakmica Evrolige – objasnio je Ataman.
Amerikanac sa turskim državljanstvom Larkin prošle sezone u Evroligi bilježio je 14,7 poena, 5,3 asistencije, tri skoka i 1,3 ukradene lopte po meču. U evropskoj košarci je od 2016. godine a za Efes nastupa od ljeta 2018. godine. R. A.
PODGORICA - Plivački klub Mako iz Podgorice imao je uspješan nastup na međunarodnom paraplivačkom mitingu (RE) START u Sarajevu.
U pratnji trenera Boška Radulovića u glavnom gradu Bosne i Hercegovine nastupili su Tomas Radulović u kategoriji S4, Rastko Radulović u kategoriji S14 i Iskra Dedivanović u kategoriji S9.
Dedivanović je osvojila četiri zlatne medalje - u disciplinama 100 metara slobodnim i prsnim stilom i 50 metara slobodnim i prsnim stilom.
Rastko Radulović je osvojio zlatnu medalju na 100 m slobodnim stilom, dok je Tomas Radulović bio bronzani u istoj konkurenciji.
- Za početak sezone zadovoljan sam rezultatima i osvojenim medaljama. Ovo je izuzetno važno takmičenje za još bolji podsticaj članovima kluba koji bi činili okosnicu reprezentacije, s obzirom na to da je bilo inkluzivnog karaktera i da su imali priliku da se takmiče s vršnjacima bez invaliditeta – rekao je trener Boško Radulović
Plivački miting u Sarajevu okupio je 538 učesnika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Švajcarske i Crne Gore. Organizatori plivačkog takmičenja na olimpijskom bazenu Otoka bili su plivački klubovi Spid i Sport tajm iz Sarajeva. R. A.
neće doći ni do kakvog opuštanja jer igrači znaju koliku odgovornost imaju, kao i mi iz stručnog štaba. Siguran sam da ćemo opravdati očekivanja u naredna dva meča – naglasio je Roganović.
Crna Gora i Kosovo igrali su i u kvalifikacijama za prethodno EP. ,,Lavovi“ su u ,,Bemax areni“ početkom novembra 2020. slavili 32:25, šest mjeseci kasnije u Prištini bilo je 27:22 za naš nacionalni tim. Roganovićeva ekipa je sada bolja nego tada, kakva je kosovska?
je Roganović. Reprezentacija Crne Gore je u usponu. Poslije zapaženih izdanja na EHF Euru uspjela je da obezbijedi prvi plasman na Svjetsko prvenstvo poslije 10 godina, reprezentativci su u najboljim igračkim godinama, ali dobri rezultati sa sobom nose i veću odgovornost.
- Odgovornost osjećamo od prvog trenutka okupljanja. Ranije smo igrače koji su dan prije dolaska u reprezentaciju igrali klupske mečeve puštali da posjete familiju, ovog puta smo se odmah našli u hotelu i odradili sastanak. Vrlo je dobra atmosfera, što nas je i krasilo sve vrijeme. Uvjeren sam da
- Kosovo će ovog puta doći bez dva igrača iz startne postave, Dedaja i Ramušaja, mnogo bitnih za njihovu igru. Ali nikad se ne zna – mogu da ,,uskoče“ mladi igrači željni dokazivanja, uradiće sve da nam skinu skalp. Mi smo sada željeni plijen, reprezentacija koju sve ekipe iz regiona žele da pobijede. Zbog toga ponavljam da sigurno neće biti lako – poručio je selektor Zoran Roganović. Ne. K.
stonoteniseri Jakša Krivokapić i Kristina Šebek osvojili su zlatnu medalju u konkurenciji mješovitih dublova na međunarodnom turniru WTT Youth Star
Contender u Podgorici. Krivokapić i Šebek do trofeja došli su pobjedom u finalu protiv peruansko-libanskog para Santijago Alfredo Uribe Martinez i Bisan Čiri. Zapažen rezultat u pojedinačnom dijelu, u konkurenciji stonotenisera do 15 godina, imali su Krivokapić i Stefan Radonjić, koji su se plasirali među 16 najboljih. - Turnir je bio veoma značajan za nas, a plasmanom među 16 najboljih ispunili smo očekivanja selektora. Utisci su odlični, a igra nam je bila na odličnom nivou - rekao je Radonjić.
Turnir je okupio najtalentovanije stonotenisere svijeta iz 28 država u kategorijama do 19 i do 15 godina, Oni su se nadmetali za medalje u singlu, dublu i miks-dublu i nagradni fond od 15.000 dolara.
Crnu Goru su na Youth Star Contenderu predstavljali Anja Bajović, Suzana Milošević, Kristina Šebek i Anastasija Vujović u ženskoj, kao i Jakša Krivokapić, Andrej Milošević, Stefan Radonjić i Mi-
loš Rahović u muškoj. Menadžer za mlađe kategorije Svjetskoj stonoteniskoj asocijaciji Tiago Viegas kazao je da je zadovoljan ogranizacijom turnira, navodeći da su organizatori ispunili sva očekivanja uprkos zahtjevnim standardima.
- Nivo događaja je bio veoma visok i učesnici su napustili Podgoricu sa ciljem da se vrate sljedeće godine. Siguran sam da je to samo početak partnerstva između WTT i STSCG. Očekujem da će se mnogo više WTT događaja na visokom nivou ovdje organizirati u narednim godinama - rekao je Viegas.
Direktorica turnira Sunčica Vuković kazala je da je to bilo najveće i najbitnije međunarodno stonotenisko takmičenje ikada organizovano do sada u Crnoj Gori.
- Mislim da smo ispunili sva očekivanja, o čemu govori činjenica da smo obezbijedili ovo prestižno domaćinstvo i naredne godine, a čekaju nas i pregovori povodom potencijalnog seniorskog takmičenja. Htjela bih da se zahvalim svim sponzorima, volonterima, kao i čitavom timu koji je realizovao turnir koji je postavio Podgoricu i Crnu Goru na mapu svjetskog stonog tenisa - rekla je Vuković. R. P.
U Rukometnom savezu Crne Gore ponosni zbog domaćinstva Evropskog prvenstva za dame, a zabrinuti zbog mogućnosti bankrota
PODGORICA - Rukometni savez Crne Gore do danas od strane države nije dobio nikakvu finansijsku pomoć i podršku za organizaciju Evropskog prvenstva koje 5. novembra počinje u Podgorici. Crna Gora biće domaćin grupe D u kojoj će nastupati naše rukometašice, Poljska, Španija i Njemačka. Pripreme za veliki sportski događaj užurbano teku, sredstva se troše od budžeta koji je država opredijelila za ovu godinu. Sa oko 600.000 eura, koliko raspolaže Savez za sve aktivnosti koje su odobrene na konkursu, postoji opravdani strah i rizik od bankrota. Procjena je da će troškovi organizacije šampionata Evrope iznositi oko 500.000 eura.
- Trenutno funkcionišemo od naših sredstava koja su skromna i nedovoljna za realizaciju svih aktivnosti. Imamo najavu od Ministarstva sporta i mladih, konkretno od ministra Vasilija Laloševića da će taj resor nakon rebalansa budžeta dobiti dodatna sredstva, te da će dio istih biti transferisan ka Rukometnom savezu Crne Gore kao podrška za pokrivanje dijela troškova koje imamo za Evropsko prvenstvo. Naša procjena je da će troškovi organizacije grupe D iznositi oko pola miliona eura. Kada uzmemo u obzir da država preko konkursa opredijeli Savezu oko 600.000 eura za sve aktivnosti koje imamo u kalendaru, jasno je u kakvom se problemu nalazimo, čak i u riziku da bankrotiramo - kazao je Petar Kapisoda, predsjednik RSCG.
Predsjednik Saveza se ipak nada da će država prepoznati višestruki značaj ovog događaja.
- Jasno je da je neophodna velika podrška države, jer
Naša procjena je da će troškovi organizacije grupe D iznositi oko 500.000 eura. Kada uzmemo u obzir da država preko konkursa opredijeli Savezu oko 600.000 eura za sve aktivnosti koje imamo u kalendaru, jasno je u kakvom se problemu nalazimo, čak i u riziku da bankrotiramo - kazao je Petar Kapisoda, predsjednik RSCG
je Crna Gora po prvi put domaćin prvenstva Evrope u nekom olimpijskom, kolektivnom sportu. Ugostićemo elitu evropskog rukometa, pa vjerujem da će i država prepoznati značaj ovog događaja, koji ima višestruki značaj za Crnu Goru na međunarodnom planu.
Rukometni savez je u proteklom periodu organizovao dva šampionata Evrope za mlađe kategorije, kao i dva olimpijska kvalifikaciona turnira nakon čega su dobili najviše ocjene i priznanja od strane evropske i svjetske rukometne federacije. Sve ovo je trebalo da bude lijepa uvertira i novi ispit za domaćinstvo EP za dame... Nažalost, kasa se prazni, problemi zbog finansija se gomilaju, a još uvijek pomoći nema. Kapisoda, sa svojim timom iz Saveza, do preko ivice napora, radi kako bi glavni grad dočekao spremno goste i veliki broj navijača koji su najavili dolazak. Naravno, fokus ne gube sa nacionalnog tima i želje da ,,lavice“ u preliminarnoj fazi osvoje što više bodova. - Fokusirani smo samo na to da reprezentacija pruži dobra izdanja u preliminarnoj fazi i osvoji što veći broj bodova, pred glavnu rundu u kojoj bismo igrali u
grupi u Skoplju. Moramo da idemo korak po korak, jer Španija, Poljska i Njemačka su timovi koji zaslužuju respekt i zahtijevaju maksimalan pristup. Vjerujem da će djevojke uspješno preskočiti te prepreke, a nakon toga možemo da pravimo planove za glavnu rundu, eventualno i za završni vikend u Ljubljani.
I dok bitke biju oko finansija, uz objektivan strah da bi sve moglo da se uruši, Savez ne gubi iz vida i muški nacionalni tim, koji se juče okupio za početak evropskih kvalifikacija. - Srećni smo što, nakon uspjeha u aprilskom baražu, na okupu ponovo imamo mušku reprezentaciju. Čekaju nas dvije vrlo važne utakmice ove sedmice, ponovo priželjkujemo krcatu „Bemax arenu“, jer smo u aprilu vidjeli koliko znači podrška navijača. Vjerujem da su momci zaslužili veliku podršku sa tribina, poslije sjajnih izdanja u januaru na Evropskom prvenstvu, uz napomenu da je ovo posljednja prilika da ih pozdrave ove godine. Eventualnim uspjehom u ove dvije utakmice, značajno bi nam bio olakšan put ka novom učešću na velikom takmičenju - kazao je Kapisoda. A. M.
pobjede na domaćoj sceni za Budućnost je neuspjeh, ali kako se utakmica odvijala, kakav je bio rezultat dvadesetak minuta prije kraja - ,,plavi“ su još i dobro prošli sa bodom protiv Petrovca.
Meč pod Goricom završen je 3:3, a domaći tim je do remija stigao iz penala u šestom minutu sudijske nadoknade.
Izabranici Miodraga Džudovića gubili su 2:0 na poluvremenu i 3:1 u nastavku, da bi preko dva jedanaesterca režirali podjelu plijena.
Oba puta siguran realizator najstrože kazne bio je Marko Bakić, a u strijelce se upisao i lijevi bek Andrija Ražnatović - Ne smijemo da dozvolimo onako da uđemo u utakmicu, da igramo onako kako smo odigrali posljednja dva meča. To je bilo ispod nivoa koji bi trebalo da pokazujemo iz nedjelje u nedjelju. Vjerujem da će stručni štab ispraviti ono u čemu griješimo, kao i da ćemo mi na terenu bolje izvoditi zadatke koje dobijamo – za Pobjedu kaže Bakić, koji nastavlja: - Ne možemo da budemo zadovoljni remijem, jer Budućnost priznaje samo pobjede. Gubili smo dva razlike, a na kraju nijesmo izgubili. U tome vidim jedinu pozitivnost. Nijesmo odustali, borili smo se, vjerovali i uzeli taj bod koji je svakako bolji nego nijedan. A da moramo bolje, u svakom segmentu –to stoji. Nadam se da će ovo biti prekretnica. Ono što je loše da ostavimo iza sebe, a u nastavku prvenstva da budemo učinkovitiji – ističe dvadeset osmogodišnji vezista.
Budućnost je kandidat za titulu, ali jasno je da trenutno nije na šampionskom nivou.
- Tabela govori sve. Niko se nije izdvojio na vrhu, niti je neko previše zaostao. Kvalitet je ujednačen, svako svakoga može da pobijedi. Mislim da će ovo biti jedna od najneizvjesnijih sezona u domaćem fudbalu.
Potpuno se slažem da mi nismo na nivou očekivanja, ali potrudićemo se da što prije promijenimo sliku. Imamo kvalitet i uradićemo sve da se podigne-
Budućnost je produžila ugovor sa jednim od najvećih talenata crnogorskog klupskog fudbala – Viktorom Đukanovićem
Osamnaestogodišnji Nikšićanin obavezao se na vjernost ,,plavima“ do ljeta 2025.
- Srećan sam zbog novog ugovora, a klub i ja smo se brzo dogovorili o produžetku saradnje. Budućnost je dokazala da vjeruje u mene i moje kvalitete, dala mi je šansu sa svega 16 godina i nadam se da ću joj to vratiti na najbolji način – rekao je Đukanović za klupski sajt.
Brzonogi krlini napadač stigao je do ,,A“ reprezentacije, a za podgorički klub odigrao je 83 utakmice i postigao 18 golova.
- Novi ugovor mi predstavlja podstrek da radim još više i jače, a što se tiče individualnih i ekipnih očekivanja – nadam se da će na individualnom doći golovi, a na ekipnom da ćemo izaći iz mini-krize i doći do cilja, a to je titula - poručio je Đukanović.
mo rezultatski i igrački. Na tri boda smo od vodećeg Dečića, ali mora se obratiti pažnja i na rivale iza nas. Konkretno na Petrovac koji me je prijatno iznenadio u duelu sa nama. Prvenstvo je dugo, biće promjena u vrhu, a iskreno se nadam da ćemo preuzeti prvo mjesto i tu poziciju odbraniti do kraja – naglašava Bakić.
Iskusni Budvanin izgradio je respektabilnu inostranu karijeru nakon odlaska iz Mogrena. Nastupao je u italijanskoj Seriji A, bio u Portugalu i Belgiji, dok je za naš najbolji državni tim odigrao 21 utakmicu.
Nedavno se vratio na domaću scenu. Stigao je u Budućnost kao veliko pojačanje.
Oči javnosti uprte su u Bakića... - Treća utakmica da sam počeo, a u dvije sam ušao sa klupe. Dao sam tri gola, ali nikada nijesam gledao svoje brojke ili ono što sam ja uradio na terenu. Za mene je tim najvažniji.
Svaki svoj pogodak ili asistenciju mijenjao bih za pobjedu ekipe. Lično mi nije bitno, samo tim. Svi smo svjesni čiji dres nosimo i koliko je Budućnost veliki klub. Tako moramo i da se ponašamo, svi da budemo u službi klupskog uspjeha – kazao je Bakić.
Podgoričani u narednom kolu gostuju vodećem Dečiću. Derbi se igra u subotu na Zlatici. - Individualno gledano – Dečić je najbolji u ligi. Možda im čak i pripada uloga blagog favorita, ali mi smo tu da pokažemo koliko vrijedimo, te da s pravom idemo na trofej. Postavićemo se muški, otvoreno, napadački. To je samo još jedna u nizu utakmica u kojoj ćemo ići na pobjedu. Ukoliko budemo slavili, izjednačićemo se sa Dečićem na tabeli. Hajde da najprije to uradimo. Biće teško, ali kada imate najveće ambicije, moraju se dobijati i derbiji –zaključio je Bakić. D. K.
PODGORICA - Najava raspleta ili totalni zaplet –četvrto kolo Lige šampiona moglo bi da donese mnoge odgovore, neke timove da promoviše u učesnike osmine finala, a neke velikane možda ,,baci“ u ambis. Čelzi je prije šest dana slavio u meču u kojem nije imao pravo na kiks, glatko je pobijedio Milan (3:0) i izjednačio se sa ,,rosonerima“ sa po četiri boda u grupi E, u kojoj je lider Salcburg s pet, a na dnu zagrebački Dinamo s tri boda. ,,Rosoneri“ žele da uzvrate udarac ,,plavcima“ i imaju pokrića za optimizam jer su ,,rane“ iz Londona zaliječili pobjedom nad Juventusom (2:0) u derbiju Serije A kojom su velikog rivala vjerovatno otpisali iz trke za Skudeto.
- Moramo da pokažemo da je naše izdanje na ,,Stemford bridžu“ bilo samo loša epizoda, da nije nešto što je normalno. Bili smo veoma razočarani izdanjem u Londonu. Moramo da učimo iz grešaka i pravimo ih što manje. Milan ne smije da živi između sumnji i briga, mora da bude na svom nivou. Mislim da ne treba da brinemo, čeka nas novi meč i pokušaćemo da igramo onako kako umijemo – poručio je strateg Milana Stefano Pioli I Čelzi se efektno ,,zagrijao“ za novi okršaj s italijanskim šampionom. Sastav Grejema Potera pobijedio je Vulverhempton (3:0) proteklog vikenda – nije bilo problema u Londonu, iako je napravljeno sedam izmjena u startnih 11 u odnosu na duel s Milanom.
- Imamo veoma jak tim s nevjerovatnom ,,širinom“ u igračkom kadru, momke koji mogu da uđu u svakom momentu i odrade sjajan posao. Radom na treninzima
,,guramo“ jedni druge svakog dana. To može da bude samo od koristi timu, što se vidjelo protiv Vulvsa – naveo je Kristijan Pulišić
- Naporan je ritam, ali vjerujem da smo dovoljno svježi za meč u Milanu. To što smo pobijedili 3:0 prethodne sedmice ne znači ništa. To je bio samo jedan meč, naredni može da bude sasvim drugačiji. Znamo koliko bi bilo bitno pobijediti i da bi nas to približilo osmini finala, spremni smo da iskoristimo šansu. Šansu za prolaz još vidi Dinamo, koji želi da se revanšira Salcburgu za poraz u Austriji (1:0).
- Znamo da je pred nama vrlo bitna utakmica, najvažnija u ovom dijelu takmičenja. Sami smo ovo zakuvali, s tri boda protiv Čelzija ostali
PODGORICA - Đerar Pike (35) dobio je jasnu poruku stručnog štaba Barselone da u narednim sedmicama mora da dokaže da mu je mjesto u ekipi.
Slavni štoper je od starta sezone nastupio u svega pet mečeva u svim takmičenjima. Od ljeta
se spekuliše da bi uskoro mogao napustiti redove katalonskog giganta. U Barseloni Pike je još od ljeta 2008. godine, ima ugovor do 2024, ali su privatna afera i raskid sa muzičkom zvijezdom Šakirom značajno narušili njegovu reputaciju tokom ljeta za nama.
smo u situaciji da se sada možemo boriti za ostanak u Evropi na proljeće. Iza nas su dva gostovanja, rezultatski neuspješna, ali iz obje utakmice izašli smo sa spoznajom da smo konkurentni i da nijesmo zalutali u Ligu šampiona - rekao je Dinamov trener Ante Čačić Austrijskog šampiona čeka pun ,,Maksimir“.
- U prvoj utakmici smo bili vrlo dobri, odlično se branili, ali znamo napadački kvalitet Dinama. Mislim da će ovog puta biti nešto potpuno drugačije, Dinamo će izgledati ofanzivnije i snažnije, svjesni smo toga – izjavio je Amar Dedić, reprezentativac Bosne i Hercegovine u redovima Salcburga.
Juventus je u grupi H do prošlog kola bio bez boda, da bi trijumfom nad Maka-
Kako je objavila madridska Marka, Barsin trener Ćavi Ernandes je spreman da Pikeu pruži povjerenje u narednom periodu, uoči šampionata planete. U timu na poziciji štopera prednost imaju Arauho i Kinde, ali su povrede bitnih igrača uslovile i to da će Ćavi morati više da koristi Pikea u rotaciji u periodu pred nama.
Ukoliko kvalitet partija veterana ne bude na zadovoljavajućem nivou, klub će biti spreman da ga proda već u januaru. R. A.
bijem iz Haife (3:1) uhvatio priključak za Pari Sen Žermenom i Benfikom, koji imaju po sedam bodova. ,,Bjankoneri“, međutim, u Haifu nijesu otputovali u dobrom raspoloženju nakon što su izgubili od Milana (2:0) u domaćem prvenstvu.
Skudeto je već sada daleko, u Ligi šampiona su pod velikim pritiskom...
- Pričamo stalno između sebe, pa i kad pobijedimo, jer želimo da napredujemo konstantno. Dobra smo grupa, pravi tim, ali znamo da moramo da budemo još bolji na terenu. Imamo ogromnu želju da pobijedimo i napravimo još jedan korak ka prolazu – najavio je vezista Adrijan Rabio, dvostruki strijelac u prvom meču s Makabijem.
PSŽ je u Lisabonu osjetio
koliko je Benfika nezgodan rival (1:1), večeras želi da se osami na vrhu i obezbijedi nokaut rundu.
- Komplikovano je pričati o tome što smo propustili u prvom meču. Nijesmo smjeli da dozvolimo neke stvari.
Očekujem da Benfika ima isti pristup kao u Lisabonu. Želimo da pobijedimo rivala koji igra dinamično, visoki presing je dio njihovog DNK.
Ali bićemo spremni na sve, mi smo PSŽ i zna se koji nam je cilj – poručio je vezista ,,svetaca“ Vitinja U grupi F nadomak ovjere proljeća u Ligi šampiona je Real Madrid, koji ima devet bodova uoči gostovanja Šahtjoru.
,,Rudari“ su na četiri boda, RB Lajpcig ima tri, a Seltik našeg Seada Hakšabanovića samo bod.
Večerašnji meč s njemačkim predstavnikom u Glazgovu je posljednja šansa za ,,kelte“. - Naš tim je u procesu sazrijevanja, a ljudi žele da ove korake pređemo brzo. Nije tako lako. Stvaramo šanse, ali ih ne koristimo. Morate da rastete kao tim da biste stvorili samopouzdanje i doveli sebe u šansu za uspjeh. Da je to lako postići bilo bi mnogo više timova s trofejom Lige šampiona – objasnio je trener Seltika
Ange Postekoglu
U grupi G bi poslije četvrtog kola sve moglo da bude jasno. Mančester siti ima devet bodova i šansu da na gostovanju Kopenhagenu završi posao oko prolaza, a isto bi mogla da uradi Borusija ukoliko i u Dortmundu pobijedi Sevilju od koje ima pet bodova više. Ne. K.
ju (od 89. Nikolau), Rolandi, Kirijakidi (od 90+3. Vasiliju), Terla, Moru, Sofokleus (od 90+3. Pambori).
POREČ - Stadion ,,Veli Jože“. Sudija: Kirsti Daul (Engleska). Strijelac: Malesija u 7. minutu. Žuti kartoni: Ralević, Radmanović, Vukadinović (Crna Gora).
KIPAR: Mila, Zamani, Eftstratiju, Stilijanu (od 65. Panajotu), Prodromu, Dionisi-
CRNA GORA: Kalač, Rakočević, Vukadinović, Malesija, Bulić (od 88. Savović), Ralević, Pačariz (od 75. Krivokapić), Golubović, Radmanović (od 83. Stanić), Bicić, Simonović.
Ženska omladinska reprezentacija Crne Gore savladala je
Kipar rezultatom 1:0 u trećem kolu grupe B1 preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Našoj selekciji ovo je druga pobjeda u grupi, uz jedan poraz, čime je zauzela drugo mjesto, iza Hrvatske. Na taj način Crna Gora je dobila šansu da se, kao jedna od najboljih drugoplasiranih ekipa, nađe u elitnoj rundi, odnosno Ligi A kvalifikacija za konti-
PODGORICA - Fudbaleri Crne Gore počeće kvalifikacije za Evropsko prvenstvo gostovanjem Bugarskoj koje je zakazano za 24. mart. Tri dana kasnije „sokoli“ na Gradskom stadionu u Podgorici dočekuju selekciju Srbije. Naš najbolji državni tim će 17. juna biti domaćin Mađarskoj, dok u septembru ima gostovanje Litvaniji i utakmicu sa Bugarskom kod kuće. ,,Crveni“ će u oktobru naredne godine igrati na strani sa Srbijom. Posljednja dva kola kvalifika-
1. KOLO - 24. 3. 2023.
Bugarska - Crna Gora (20:45h)
Srbija – Litvanija (20:45h)
2. KOLO - 27. 3. 2023.
Mađarska – Bugarska (20:45h)
Crna Gora - Srbija (20:45h)
3. KOLO - 17. 6. 2023.
Litvanija - Bugarska (15:00h)
Crna Gora - Mađarska (18:00h)
4. KOLO - 20. 6. 2023.
Bugarska - Srbija (20:45h)
Mađarska - Litvanija (20:45h)
5. KOLO - 7. 9. 2023.
Litvanija - Crna Gora (20:45h)
Srbija - Mađarska (20:45h)
cija, u novembru 2023. godine, donose duel sa Litvanijom
PODGORICA - Futsal reprezentacija Crne Gore sjutra protiv Kazahstana igra meč drugog kola grupe 5 glavne runde kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.
Selektor Sveto Ljesar pozvao je 20 igrača za taj duel. Na spisku su golmani: Milun Sekulić (KMF Titograd), Borislav Ćirković (KMF Nikšić), Luka Živković (KMF Dolcinium); igrači: Kenan Tafić, Lazar Vulanović (KMF Ulcinj), Goran Delić (Bajo Pivljanin), Ivan Asanović, Ivan Mugoša (KMF Dolci-
nentalni šampionat. Poslije završetka preostalih grupa, biće poznato da li će Crna Gora igrati u elitnoj rundi. Utakmica u Poreču riješena je pogotkom Tanje Malesije iz u sedmom minutu. - Zasluženo smo pobijedili, jer smo sve vrijeme bili bolji i imali inicijativu, stvorili još par šansi. Rano smo postigli gol iz prekida i to nam je olakšalo posao u veoma tvrdoj utakmici. Imamo šansu da budemo među najboljim drugoplasiranim timovima i sada čekamo raspolet ostalih grupa - istakao je selektor Mirko Marić. R. P.
nium), Filip Marković, Pavle Vukčević, Ilija Mugoša, Balša Đurković, Nikola Cimbaljević, Aleksandar Obradović (KMF Titograd), Miloš Koprivica (KMF Nikšić), David Puletić (KMF Onogošt), Nikola Vidaković, Eldin Ćorović (KMF Brskovo), Kosta Vuković (Šibenik, Hrvatska), Luka Vuletić (AEK, Grčka).
Meč sa Kazahstanom, jednom od najkvalitetnijih ekipa u kvalifikacijama, igra se u dvorani hotela ,,VOCO“, sa početkom u 18 časova. U prvom kolu ove grupe, Crna Gora je
6. KOLO - 10. 9. 2023.
Crna Gora – Bugarska (18:00h)
Litvanija - Srbija (20:45h)
7. KOLO - 14. 10. 2023.
Bugarska - Litvanija (18:00h)
Mađarska - Srbija (20:45h)
8. KOLO - 17. 10. 2023.
Litvanija - Mađarska (20:45h)
Srbija- Crna Gora (20:45h)
9. KOLO - 16. 11. 2023.
Bugarska - Mađarska (20:45h)
Crna Gora - Litvanija (20:45h)
10. KOLO - 19. 11. 2023.
Mađarska - Crna Gora (15:00h)
Srbija - Bugarska (15:00h)
u Podgorici i gostovanje najboljem timu Mađarske. D. K.
upisala poraz na gostovanju Sloveniji (3:1).
- Očekuje nas utakmica sa Kazahstanom, koja je, uz Španiju, možda i najbolja ekipa u Evropi, tako da je jasno ko je favorit u predstojećem duelu. Do sada smo imali priliku da ih gledamo samo na završnicama velikih takmičenja, a sada smo došli u situaciju da igramo zvanične utakmice sa njima. U sklopu priprema za ovaj meč, sa Sjedinjenim Američkim Državam smo odigrali dvije utakmice zatvorenog tipa u Umagu, gdje smo dali šansu igračima koji su do sada dobijali manju minutažu. Siguran sam da će moji igrači u duel sa Kazahstanom ući maksimalno motivisano, ali sam takođe svjstan da će nam trebati i doza sreće da dođemo do povoljnog rezultata - kazao je selektor Ljesar. R. P.
„…Pošto je odpustio višerečene glavare, poslao je po svoj Crnoj Gori pisma, u kojima javlja narodu o učinjenom miru. U tim pismima opredjeljava se i kazna za lupeže, a za ubijce je rečeno šljedeće: „Ubijce biće kažnjeni smrću, a ako ubijca pobjegne, onda njegovi rođaci moraju platiti sedamdeset madžarija globe, koja će se razdijeliti među glavarima”. Takva pisma on je poslao i narodu koji živi izvan Crne Gore i u njima ih je savjetovao, da žive u miru ne samo među sobom, nego i sa Turcima sve donde, dok nužda ustreba da pokažu svoje junaštvo; o sebi je u tim pismima spominjao samo toliko, da će oni s vremenom znati ko je to Šćepan Mali.
Od toga doba on je uredio i straže oko svoje kuće i po putu k Kotoru i Budvi. Na prvima, t.j. onima što mu oko kuće stoje, ima oko pedeset ljudi, a koliko je na drugima – nije poznato. Tako isto, na gori više Majina, đe je on tada živio, metnuo je njekoliko stražara s tom namjerom, da oni dadu znak Crnogorcima da se skupljaju ako potreba bude. Kad ga je takvim načinom crnogorski narod priznao za gospodara, čemu se ni patrijarh Vasilije, ni mitropolit Sava nijesu mogli protiviti, on skupi oko stotinu znatnijih Crnogoraca i pođe s njima u jedan crnogorski manastir (biće Stanjeviće) i pitao ih je, đe su one medalje koje su šiljate
Crnogorcima iz Rusije preko njihovih vladika? Crnogorci odgovore, da jedini serdar među njima ima medalju, a ostali nijesu nikad ni čujali za ta odličja, koja su šiljata od Ruskoga Dvora. Tada Šćepan sa njekoliko ljudi otide k mitropolitu Savi i podrobno ga raspita za sve stvari, koje su kadgod iz Rusije šiljate bile, pominjući svaku stvar po imenu, na pr. koliko je kad poslato medalja, u koje vrijeme, za koga i t.d. Oni koji su ovo slušali čudili su se, kako je on mogao sve ovo znati, kao da je bio vazda prisutan kad se što šiljalo iz Rusije u Crnu Goru, a oni naprotiv, ništa o tome znali nijesu. Ovo je još više potvrdilo mišljenje, da je to Petar III.
Šćepan skupi oko stotinu znatnijih Crnogoraca i pođe s njima u jedan crnogorski manastir i pitao ih je, đe su one medalje koje su šiljate Crnogorcima iz Rusije? Crnogorci odgovore da jedini serdar među njima ima medalju, a ostali nijesu nikad ni čujali za ta odličja. Tada Šćepan sa njekoliko ljudi otide k mitropolitu Savi i podrobno ga raspita za sve stvari pominjući svaku po imenu. Oni koji su ovo slušali čudili su se, kako je on mogao sve ovo znati
Poslije ovoga Šćepan je zapovijedio igumanu Majinskoga manastira, u kome se sve crkovne stvari čuvaju, da nikome, pa ni samom vladici, ne daje ništa bez njegovoga znanja.
Mišljenje, da Šćepan nije niko drugi do Petar III, do toga se utvrdilo u Crnoj Gori, da ga i po pričama i u prisustvu njega samog, pominju pod imenom Petra III. Istina, pominjanje u crkvama čini se i za zdravlje Njenog Imperatorskog Veličanstva i Njegovog Imperatorskog Visočanstva Velikoga Knjaza Pavla Petrovića, ali se njegovo (Šćepanovo) ime najprvo pominje.
Lični opis Šćepana Maloga. –Lice je njegovo bijelo i podugačko, kosa svijetlo rusa, čelo široko i ispupčeno, oči male, graoraste i u glavu upale, nos dugačak i tanašan, usta velika, glas tanak i sličan ženskome; rasta je srednjega i u tijelu je suvonjav, godina će imati poviše od trideset. Govori jezike srpski i hrvatski, koji je sličan srpskome, njemački, francuski i italijanski. Aljine nosi njekad njemačke, njekad turske. Dodatak. – “Kad je patrijarh Vasilije šiljao arhimandrita Avakuma k Šćepanu u Maine, da mu ponese njeke darove, koji su se sastojali u raznoj proviziji i njekijem jeftinim turskim stvarčicama, ovaj arhimandrit vidio je, da samozvanac kupuje mnoštvo pšenice i druge provizije i da je naredio svojim ljudima, da daju Crnogorcima koji k njemu dolaze, da jedu i piju koliko god ko oće. Okle su mu pare i koliko ih ima, - to je nepoznato. Zna se samo, da je
on prodao u Dubrovnik jednu briliantima ukrašenu vladičansku panagiju za sedam hiljada madžarija.”
Budući se ovdje pominje i patrijarh Vasilije Brkić, koji se tada bavio na Cetinju, to ćemo saopštiti bilješku arh. Avakuma i o njemu. Ova se bilješka nalazi uz bilješku o Šćepanu i glasi ovako: „O patrijarhu Vasiliju. – Ovaj se patrijarh rodio u Srijemskim Karlovcima, gdje je i primio kaluđerski čin, za vrijeme tadašnjeg srpskog patrijarha Arsenija Jovanovića. Poslje smrti Arsenija, god. 1747, on je otišao u Tursku, u srpski grad Peć. Tu ga patrijarh Atanasije i Kirilo proizvedu za jepiskopa, a poslje i za arhijepiskopa. Najposlje, po smrti dva pomenuta patrijarha, godine 1761, on dobije i patrijarško dostojanstvo, ali je u tom činu bio na miru samo godinu i četiri mjeseca, jer ga neke grčke vladike (mrzahu? - prim.pr.) te ga Porta otomanska pošalje na ostrvo Kipar u zatočenje, gdje je i stojao dvije godine i sedam mjeseca. Pošto su ga oslobodili, dopušteno mu je bilo da i dalje može ostati u Peć kao patrijarh, ali on, znajući da ga i dalje grčke vladike neće ostaviti na miru, dođe god. 1765, u Crnu Goru, gdje od tada sve do danas živi”.
Eto kako očevidac opisuje Šćepana Maloga i njegove prve ra-
dove u Crnoj Gori. Ovo opisanje moramo priznati za pravo i istinito i unijeti ga u istoriju Crnogorsku kao vjeran opis prvijeh podviga ovoga odvažnog samozvanca. Opisanje ovo, kako vidimo iz njegovog sadržaja, činjeno je bez ikakve zadnje misli, a baš onako kako je bilo u stvari.
Zaisto je čudnovat i zagonetan život Šćepanov i ko bi ma i najmanje pomogao da se objasni, učinio bi veliku uslugu našoj istoriji. Hiljada misala grune čovjeku u glavu kad sluša narodno pričanje o njemu, a još više kad čita ove stare listine, pa vidi kako je ovaj odvažni momak zavrtio bio kapu oko glave gotovo cijeloj Jevropi. Pisma su njegova većinom pisata nekim tajanstvenim jezikom, i puna nekakvih napomena na njegovo proishođenje.
Tako u jednome pismu, đe napominje na cara Petra III, kaže da je mogao Bog učiniti i da drugi ko umre mjesto cara, a ovaj da se spase. U jednome pismu kaže, da je mnogo imena skitajući se mijenjao i najposlje da se je otkrio Crnogorcima pod imenom: Rud danija
sveštenika
Lice je njegovo bijelo i podugačko, kosa svjetlo rusa. Čelo mu je široko i ispupčeno, oči male, graoraste i u glavu upale, nos dugačak i tanašan, usta velika, glas tanak i sličan ženskome. Rasta je srednjega i u tijelu je suvonjav, godina će imati poviše od trideset. Govori jezike srpski i hrvatski, koji je sličan srpskome, njemački, francuski i italijanski. Aljine nosi njekad njemačke, njekad turske
tanija, a u drugom pismu, na koga niže privodim nekoliko riječi, potpisuje se imenom: Pane Irudiania.
Cio trud da objasnim ove riječi ostao je uzaludan. Evo kako Šćepan piše u pismu Mletačkom đeneralnom providuru Renjeru 5 septembra 1767 godine: „Koliko mi je puta moj um govorio da idem drugijem putem, ali mi to nije bilo moguće jer moram ispuniti veliku zapovijed, koja mi je data od Boga (mi forte e gagliardo comando da Dio). Od velikoga straha nemoguće mi je misliti; ovaj strah obuzima svakojega smrtnoga – pravednoga kao i krivca. Čekam odgovor od Senata; od njega zavisi svezati i razvezati jezik. Meni nema spasa bez toga odgovora. Po njemu ću upravljati moje radnje.... Još imam da kažem nekolike riječi caru bečkome i da mu dokažem, da se kod mene nalaze božanstvena i njegova znamenja: (Divini e suoi controseggni), znamenja nerazdjelima... Bez dopuštenja Senata ne mogu pokazati ova znamenja. Ako on dopušti ja ću ih objaviti ovđe. Ona će potpuno iskazati ono što ja govorim na polovinu.... U slučaju uspjeha pošljite mi istinitu zapovijed, a ja ću vama predati pozicije (li posti). Ime i prezime kojijema ću se potpisati: Pane Irudiania. Ja sam orač koji orem zemlju; orem i oraću je dok ne urodi plodom...” (Štampao ga Makušev u „Ruskom Vjesniku”). (Nastavlja se)
(NASTAVAK IZVJEŠTAJA ARHIMANDRITA AVAKUMA O ŠĆEPANU MALOM OD 3/16 AVGUSTA 1768, GODINE, PRIM. PR.)
Crnogorski istoričar Marko Dragović objavio je krajem 1886. i početkom 1887. duži članak o
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Poslovni broj: I.br.1843/2021
Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca S-LEASING DOO PODGORICA, koga zastupaju advokati Simeunović Lazar iz Beograda, ul. Niška br. 52/2 i mr Golubović Nebojša iz Podgorice, ul. Svetozara Markovića br.52, protiv izvršnog dužnika Bošković Nebojše iz Podgorice, ul. Bracana Bracanovića br.38, radi iseljenja naplate novčanog potraživanja, na osnovu izvršne isprave – presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br. 793/2020-19 od 15.03.2021.godine, dana 10.10.2022. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o
Izvršnom dužniku Bošković Nebojši iz Podgorice, ul. Bracana Bracanovića br.38, vrši se dostavljanje Zapisnika poslovne oznake I.br. 1843/2021 od 07.10.2022. godine.
Izvršni dužnik Bošković Nebojša iz Podgorice, se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana posled njeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika poslovne oznake I.br. 1843/2021 od 07.10.2022. godine.
Upozorava se izvršni dužnik Bošković Nebojša iz Podgorice, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavl janja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 10.10.2022.godine.
Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ (politika)
JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)
JELENA MARTINOVIĆ (društvo)
MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)
Urednici
JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)
MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)
DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)
NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)
JOVAN TERZIĆ (Arena)
S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)
VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)
DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)
Poslovni broj: Iv. br. 1564/22.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar/ Bul. Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, ad vokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Feratović Džavid iz Bara/ Marovićka ulica 20, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 012953 od 22.08.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 10.10.2022. godine, donio je
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Feratović Džavid iz Bara/ Marovićka ulica 20, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 012953 od 22.08.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 12.09.2022. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivan jem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.
Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršiteljVeselin Šćepanović Bar, 10.10.2022. godine.
O G L A S za davanje u zakup dijela školskog prostora J U Osnovne škole “Kekec” -Sutomore za školsku 2022/2023.godinu
Daje se u zakup, na period do 30.06.2023. godine, sljedeća nepokretna imovina, kojom raspolaže JU Osnovna škola “Kekec” Sutomore, na adresi Ul. 20.jula br.28 Sutomore:
1. Fiskulturna sala, površine 459 m2, po početnoj cijeni od 10,00€ po satu;
2. Hol Škole u prizemlju, površine 160 m2, po početnoj cijeni od 5,00€ po satu;
3. Prostorija u holu, površine 8 m2; sa početnom cijenom od 200,00€ mjesečno;
4. Sportski teren, površine 600 m2 i školsko dvorište površine 50m2 u svrhu parkiranja motornih vozila po početnoj cijeni od 1,00€ dnevno u toku ljetnjeg raspusta.
Osnovni kriterijum za izbor ponude je ponuđena cijena.
Cijenu koštanja ovog oglasa platiće srazmjerno visini zakupa izabrani ponuđači, uz prvi mjesečni račun.
Ponude se dostavljaju radnim danima od 9 do 12 sati, zaključno sa 20.10.2022 godine do 12 sati.
Kompletan tekst oglasa, sa svim potrebnim informacijama, možete dobiti putem e-maila iliu pisanoj varijanti kod sekretara Škole na adresi Ul. 20.jula br.28 Sutomore.
Za sve dodatne informacije možete se obratiti na broj telefona 030-373-351 ili na email: kekec@t-com.me
Direktor Dragan MarkovićMiloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI “Alter Modus” DOO Podgorica, Vučedolska br 15, Podgorica, protiv izvršnih dužnika: Vučinić Momčila iz Berana Ivanović Vuka, iz Kotora radi naplate novčanog potraživanja 693,80€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 10.10.2022 godine,
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Vučinić Momčila, sa zadnje poznatom adresom ul. 29 novembra 36A, Berane Ivanović Vuka, sa zadnje poznatom adresom Put I Bokeljske brigade, Kotor. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1296/22 od 26.09.2022. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 03.10.2022. godine.
Urednica
M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć
LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ
TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno
Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176
Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777
Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivan jem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ“LUKA BAR”AD BAR, Obala 13.jula br.2, objavljuje na zvaničnom sajtu Društva-www.lukabar.me, Javni poziv za prikupljanje ponuda za izbor najpovoljnijeg ponuđača za prodaju nepokretnosti- dva poslovna prostora, površine od po 2 m2
Kontakt osobe su:
Stanislava Milić- za pravna pitanja (e-mail:stanislava.milic@lukabar.me, tel.030-300-482); Dragan Šćekić – za tehnička pitanja (e-mail: dragan.scekic@lukabar.me, tel.030-300-534)
Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
da je Preduzeću „MHG DADI“ doo, Podgorica, donijeto Rješenje broj: 03-UPI723/20 od 27.09.2022.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Stambeno-poslovnog objekta br. 1 i 2 na dijelu UP1, koju čine katastarske parcele br. 2082/26, 2082/14, 5471/31 i 2082/8 KO Podgorica III, u zahvatu DUP-a „Servisno skladišna zona uz žel jezničku prugu Stari Aerodrom“- Izmjene i dopune, Glavni grad Podgorica i dijelu UP2, koju čine katastarske parcele br. 2082/22, 2082/17 i 2082/13 KO Podgorica III, u zahvatu DUP-a „Servisno skladišna zona uz željezničku prugu Stari Aerodrom“- Izmjene i dopune, Glavni grad Podgorica, koji je za nosioca projekta uradio „PAMING“ d.o.o. iz Podgorice.
U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Stambeno-poslov nog objekta br. 1 i 2 na dijelu UP1, koju čine katastarske parcele br. 2082/26, 2082/14, 5471/31 i 2082/8 KO Podgorica III, u zahvatu DUP-a „Servisno skladišna zona uz željezničku prugu Stari Aerodrom“- Izmjene i dopune, Glavni grad Podgorica i dijelu UP2, koju čine katastarske parcele br. 2082/22, 2082/17 i 2082/13 KO Podgorica III, u zahvatu DUP-a „Servisno skladišna zona uz željezničku prugu Stari Aerodrom“- Izmjene i dopune, Glavni grad Podgorica, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.
Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da projekat, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog rješenja, a koje se prevashodno odnose na:
•Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, funkcionisanja i u slučaju akcidenta i
•Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).
Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Minis tarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana njegovog prijema, a preko ovog organa.
1
CENTAR- Hercegovačka ulica jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostranim parkingom. Objekat je vrhunske arhitek ture, izuzetan, nešto najbolje u Centru. Prodajem. Tel. 069/867-791
CENTAR lokal ekstra klase 300m2 ili 400m2 nov-Herce govačka ulica, desetak metara od ulice Slobode. Prodaja. Tel. 069/991-786
OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367
POTREBNA radnica za pro daju u poslastičarnici „Sonja“. Zvati od 13 do 16 časova. Tel. 067/688-565
RESTORANU pod Volat potrebne higijeničarke . Doći lično u restoranu od 9-12h. Tel. 069/666-622
STRUCNO i savjesno radimo skoro sve vrste gradjevinskih poslova; adaptacije, popravke kro vova, dimnjaka i ostalog . Tel.069-926-382, 020-629-558
TEPIH servis „Dražen“, pranje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978
POTREBNI radnici u restoranu pomoćni kuvar/ ica, pomoćni šanker/ica, higijeničarka. Restoran Elit, Capital Plaza, podgorica. Tel. 067/877-677
PRODAJEM umjetničke slike. Veliki izbor. Može i razmjena. PRODAJEM kanarince, crteže i pjesme. Tel. 069-051-526
Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom, 11. oktobra od 11 do 16 časova i 12. oktobra od 11 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana na mjesnom groblju pod Trebjesom.
Ožalošćeni: sin ŽELJKO, kćerke SLAVICA – MICA i LJILJANA, brat RADOŠ, unuci MARKO i ILIJA, unuke JOVANA i KARNELA, praunučad, đeveri, zaove, jetrve, snahe, bratanići, bratanične, đeverične i ostalamnogobrojna porodica TOMIĆ i TODOROVIĆ
Miljo moj, naš. Idi, putuj imaš i kod koga. Zaplakalo je danas tvoje oko plavo, imalo je i za kim.Čuvaćemo te od zaborava, čuvaj i ti sve nas kao i do sada.
Tvoj odlazak je iznenadan! Odlaziš bez pozdrava tiho, dostojanstveno i časno! Utjeha nam je to što ćeš zagrliti sina Iliju, a tvoje napaćena duša i srce naći mir uz njega. Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav našoj
Posljednji pozdrav sestri, zaovi i tetki
Počivaj u miru u zagrljaju tvoga Ilije.
Tvoji: SLOBO, DRAGICA, ACO i TINA
Sreto, hvala ti za trenutke provedene u tvom društvu. Uvijek ćeš biti u našim sjećanjima nikad zaboravljen.
KOLEKTIV RESTORANA „FOREST“
Posljednji pozdrav
Nijemi pred istinom… Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava.
LJILJA, DARIO, DANILO, DRAGANA,MAJA, BLAŽO i MATEJ BRALETIĆ 491
Umrla je naša koleginica u penziji ZORKA – OLGA VIDAKOVIĆ
S tugom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj plemeniti lik.
SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE GLAVNOG GRADA 468
Navršava se tužna godina otkad nas je napustila naša draga ANĐELA
Zauvijek si tu, u srcu i mislima.
Vole te tvoje koleginice: MIRA, SONJA, NELA, IVANA i LIDIJA 487
Tvoj NIKOLA DESPOTOVIĆ sa porodicom 493 e-mail: oglasno@pobjeda.me
Bolan je ovaj bratski pozdrav, a vrijedan divljenja. Časnoj, hrabroj i odvažnoj odivi. Borila si se kroz život, sestro, lavovski, ranjenog srca za sinom Ilijom.
NINA i MARINA BRALETIĆ sa porodicama
OGLASNO ODJELJENJE 020 202 455 “POBJEDA” 020 202 456
Ugasila se iskra u Tvom dragom oku, ona iskra koja je sijala iskreno i jako u svakoj našoj zajedničkoj borbi za zaštitu i unapređenje radničkih prava. A znala je ta iskra da obasja prostor u kojem se pojavi, da nadahne kada je najteže i vrati radost na lice kada je najpotrebnije. Tužni smo zbog toga, ali ponosni što smo te znali i što si bila članica naše sindikalne porodice. Zahvalni za iskrenost, toplinu, pažnju i ogromno zalaganje koje si uložila u jačanje sindikalnog pokreta.
Neka Ti je vječna slava i neka Tvoja mila duša nađe mir na nebesima.
Posljednji pozdrav dragoj i poštovanoj kumi
Dana 10. oktobra 2022, u 69. godini života, preminula je naša draga
Draga
Težak
tvojim pokojnim sinom. Čuvaćemo te
zaborava.
Sestra DRAGINJA sa porodicom
Draga
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Hvala ti za svu pažnju i ljubav posvećenu mojoj porodici.
sestričina LJILJANA ĐUROVIĆ
Sahrana će se obaviti 11. oktobra u 12 časova na seoskom groblju u Buronjima, u krugu familije.
Posljednji pozdrav dragoj prijateljici i koleginici
Ožalošćeni: suprug ARSENIJE – ACO, ćerka IRENA, sin NEMANJA, braća MILAN, IVAN, ZORAN i SLOBODAN, sestre CILA, DRAGINJA i RAJKA, đeverična LIDIJA, đeveričići MARIJAN i MARINKO, bratanići, bratanične, sestrići i sestrične, i ostalamnogobrojna rodbina MARKOVIĆ i BRAJKOVIĆ
Hvala ti za srdačnost, poštovanje, dobrotu i plemenitost. Sa ponosom ćemo te se sjećati i čuvati drage uspomene na tebe.
SANDRA OBRADOVIĆ, NOVKA JANKOVIĆ, RATKA PRODANOVIĆ, LIDIJA PEJOVIĆ i MARIJANA CAMOVIĆ-VELIČKOVIĆ
Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki
Zauvijek ćeš biti u našim srcima i sjećanjima. Neka ti je laka crna zemlja.
Sestra CILA TODOROVIĆ sa porodicom 486
tugom opraštamo
od naše cijenjene koleginice
članice Izvršnog odbora Unije slobodnih sindikata Crne GoreRukovodstvo i Stručna služba UNIJE SLOBODNIH SINDIKATA CRNE GORE
од 11 до 13 часова, када са посмртним остацима крећемо за родно село Ђиновиће, ђе ће се обавити сахрана у 15 часова. ОЖАЛОШЋЕНИ:
супруга ОЛГА, синови ЗОРАН и АЛЕКСАНДАР, сестре РОСЕ и ЂИНА, синовац РАЈКО, синовична МИЛЕНА, снахе ЖЕЉКА и МИЛИЦА, унуци МИЛОШ, СЛОБОДАН и ЛАЗАР, унуке МИРЈАНА, АНА и СНЕЖАНА, сестрићи, сестричне, праунучад и остала многобројна родбина
Kako je teško živjeti
Vas.
radosti i tugom pratimo tvoje i naše porodice.
ŽELJKO
porodicama
Iako godine prolaze, sjećanja
Ponosni
tebe su živa i
Dani
Zbogom, voljena Sestro.
BOBO i DRAGAN ĐUROVIĆ
Godina
Majko, znam da me sa visine paziš.
nijesi tu tata je uvijek uz mene.
nama si u radosti, tuzi, osmijehu i suzi. Nedostaješ.
i SVETLANA
Godine idu, a bol sve veća. Mnogo nedostaješ, i stalno si u mislima sa mnom, živim sa tobom. Volimo te.
Tvoji: majka MILKA, brat MIĆO, snaha LELA, bratanići BOGDAN i KRSTO 460
Sedam godina bez tebe.
Tužna sam ti kao i prvog dana, nedostaješ svakim danom sve više.
Uvijek ćemo te nositi u srcu, sa ponosom pominjati i od zaborava čuvati.
Tvoja sestra TANJA, RAJKO i MAŠAN 461
Tetkić moja, MAJA
Još jedna godina bez tebe. Ostavila si me kad si mi najviše trebala. Nedostaješ previše, najbolja moja.
JELENA 462
Tvoja
Natka moja, ne brojim više godine bez tebe. Brojim
propustila
vidiš,
mnom. Tvoja ljubav
daje
porodicom
snagu. Tvoj
S tugom i bolom se sjećamo lijepih trenutaka zajedno provedenih.
ŽELJKA, MARIJA, VASILJKA, MILENA sa porodicama 478
Mama, naučila sam da pričam o tebi bez suza u očima. Naučila sam i da mi svaki pomen tvog imena izmami osmijeh umjesto tuge. Ali i dalje neopisivo boli svaki dan bez tebe i dalje je bez tebe svaka radost manja, a tuga veća.
MARIJA
ŽELJKO Milovanov GARDAŠEVIĆ
drage roditelje
