Dnevni list Pobjeda 11.11.2021.

Četvrtak, 11. novembar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20110 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

PRITISAK NA SLOBODU MEDIJA:

Urednik političke redakcije Nenad Zečević pozvan da svjedoči u istrazi o slučaju odavanja tajnih podataka, za sada nepoznat inicijator akcije

Američki izaslanik za Zapadni Balkan susretom sa predsjednikom Đukanovićem počeo prvu zvaničnu posjetu našoj državi; neuobičajen gest američke ambasade – tvit prije saopštenja

Eskobar: Crna Gora strateški partner SAD u regionu

Kome smeta istraživanje Pobjede?

Novinar Pobjede, urednik rubrike politika i pomoćnik glavnog i odgovornog urednika Nenad Zečević dobio je poziv da se danas u 11.30 sati javi u Više tužilaštvo u Podgorici, u svojstvu svjedoka, u predmetu za odavanje tajnih podataka iz člana 369 Krivičnog zakonika Crne Gore?!

Zečević se u analitičkim tekstovima bavio sukobima u bezbjednosnom sektoru, nezakonitim izborom direktora ANB-a, izvještajima policije i ANB-a vezano za dešavanja na Cetinju, pa je pretpostavka da ga je vrh bezbjednosnog sektora, prije svega direktor ANB-a Dejan Vukšić, ,,uzeo na nišan“ povodom tekstova o zatvorenim sjednicama Odbora za bezbjednost na kojima je bilo riječi o dešavanjima na Cetinju.

Profesionalna dužnost svakog novinara je da je izvor informacija svetinja i nije dužan da ga oda. Nejasno je otuda s kojim motivom tužilac poziva novinara da svjedoči u predmetu za odavanje tajnih podataka. U pozivu za svjedočenje ne navodi se koji je to predmet, ko ga je i kada inicirao.

STR. 3.

Nova uprava tri energetske kompanije uveliko angažuje radnike po osnovu ugovora o djelu

Američka ambasada u Podgorici neuobičajeno se oglasila na Tviteru prije zvaničnog saopštenja kabineta predsjednika Mila Đukanovića nakon sastanka sa Gabrijelom Eskobarom. Šef kabineta predsjednika Miodrag Radović kazao je za Gradski portal da „sadržaj tvita američke ambasade ne odražava suštinu veoma otvorenog i sadržajnog razgovora“ STR. 2.

KAD ZAKONI (NE) VAŽE: Ministarstvo odbrane mjesečno isplaćuje više od 100 vojnika iako su im istekli jednogodišnji ugovori

Četvrtina preminulih od kovida živote izgubilo u posljednja tri mjeseca

Korona odnijela još 12 života, najmlađa žrtva imala 23 godine S. VASILJEVIĆ

Partijsko zapošljavanje košta EPCG grupu 9,5 miliona STR. 5.

,,Nesnalaženje“ ministarke Injac državu košta stotine hiljada eura STR. 4.

Vujović: Ne žele dodatnu kontrolu

M.BABOVIĆ

Savjet Javnog servisa jednoglasno donio odluku da RTCG istupi iz Medijskog savjeta za samoregulaciju

STR. 8. i 9.

STR. 9.

2

Politika

Četvrtak, 11. novembar 2021.

Američki izaslanik za Zapadni Balkan susretom sa predsjednikom Đukanovićem počeo prvu zvaničnu posjetu našoj državi; neuobičajen gest američke ambasade – tvit prije saopštenja

Eskobar: Crna Gora strateški je partner SAD u regionu PODGORICA – Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici preduhitrila je juče zvanično i usaglašeno saopštenje kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića nakon susreta sa specijalnim američkim izaslanikom za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom oglasivši se kratkom objavom na Tviteru u kojoj je istaknuto kako je američki zvaničnik „izrazio zabrinutost zbog ukorijenjene korupcije u zemlji“, ali i „podstakao Crnu Goru da nastavi da igra konstruktivnu ulogu u rješavanju regionalnih izazova“?!

U saopštenju koje je uslijedilo ubrzo nakon tvita Ambasade SAD, nije naglašeno da je srž razgovora Đukanovića i Eskobara bila borba protiv korupcije u Crnoj Gori, kako je to predstavljeno u tvitu Ambasade SAD. Šef kabineta predsjednika Miodrag Radović kazao je za Gradski portal da „sadržaj tvita američke ambasade ne odražava suštinu veoma otvorenog i sadržajnog razgovora predsjednika Mila Đukanovića i Gabrijela Eskobara, koji je trajao duže od jednog sata“.

- Od toga se oko desetak minuta odnosilo na Crnu Goru. Pomenuto je obostrano i pitanje korupcije, ali bez zabrinutosti i ne u nekom dramatičnom tonu, kako bi se moglo zaključiti na osnovu tvita Američke ambasade, već u uobičajenom kontekstu, kao jednom od preduslova za brži napredak Crne Gore na putu evropske integracije – odgovorio je Radović na upit Gradskog portala.

Kabinet Đukanovića saopštio je nakon sastanka predsjednika sa Eskobarom, koji je u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, da je zvaničnik SAD ista-

Američka ambasada u Podgorici neuobičajeno se oglasila na Tviteru prije zvaničnog saopštenja kabineta predsjednika Mila Đukanovića nakon sastanka sa Gabrijelom Eskobarom. Šef kabineta predsjednika Miodrag Radović kazao je za Gradski portal da „sadržaj tvita američke ambasade ne odražava suštinu veoma otvorenog i sadržajnog razgovora“

Vlahović: U obostranom interesu da se ne dešavaju ovakve situacije

RAZGOVOR TRAJAO PUNI SAT: Gabrijel Eskobar i Milo Đukanović

kao da „Crna Gora, članica NATO-a, treba da bude i dio Evropske unije“ i da će Sjedinjene Države „nastaviti da podržavaju euroatlantske aspiracije Crne Gore i njenih građana“.

- Činjenica da je Crna Gora uspijevala da ostane nezavisna, multietnička i otvorena za ljude različitih vjera i nacija u kriznim vremenima čini je pouzdanim strateškim partnerom SAD u regionu – kazao je Eskobar na sastanku sa Đukanovićem.

U saopštenju se navodi da se Đukanović zahvalio na posvećenosti Eskobara Crnoj Gori i regionu, i izrazio nadu da će njegovo dobro poznavanje prilika na Zapadnom Balkanu biti benefit za razvoj odnosa sa SAD i ekonomski i demokratski razvoj država regiona.

- Crna Gora je ponosna na povjerenje koje smo izgradili u teškim vremenima, koje smo se trudili da sačuvamo i da dalje produbljujemo u partnerstvu i savezništvu u NATO - naveo je Đukanović.

Ambasador Miodrag Vlahović, spoljno politički komentator Pobjede, ocijenio je da je način na koji se Ambasada SAD oglasila poslije sastanka Đukanovića i Eskobara neuobičajen.

- Ovo je krajnje neuobičajena situacija. Dobri je običaj crnogorske strane da se zvanična saopštenja sa razgovora prethodno usaglase sa sagovornikom. To je uvijek bila naša praksa, ne samo na najvišem nivou.

To je učinjeno i ovoga puta – kazao je za Pobjedu diplomata Miodrag Vlahović.

Zbog čega je Ambasada SAD izdala saopštenje takve sadržine, ističe naš sagovornik, treba njih pitati.

- Ne bih se upuštao u interpretacije te situacije, što ne znači da o tome

Eskobar je, piše u saopštenju, zahvalio na prijemu, kazavši da je svrha njegove posjete dalje produbljivanje partnerstva i savezništva SAD i Crne Gore.

Sagovornici su se, kako je istaknuto, saglasili da ključni problem nestabilnosti regiona ne može biti riješen bez jasne perspektive integracije.

Saglasili su se da su evropska i euroa-

ISTRAŽUJEMO: Kada je ,,najtransparentniji zakonodavni dom u regionu“ postavio podatke o članovima Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu

Podaci o sastavu ažurirani pola godine nakon kompletiranja

Članovi odbora su Predrag Bulatović, Branka Bošnjak, Momo Koprivica, Danilo Šaranović, Miloš Konatar, Draginja Vuksanović-Stanković, Dragan Vukić, Daliborka Pejović, Jovanka Laličić, Boris Mugoša, Kenana StrujićHarbić i Genci Nimanbegu.

Ovako prezentovane informacije na sajtu, zainteresovanoj javnosti nijesu bile dostupne do skoro, već je onaj koji bi htio da pogleda sastav Odbora za sveobuhvatnu izbornu

D.M.

PODGORICA – Na sajtu Skupštine Crne Gore u rubrici „Radna tijela“, pododjeljku „Privremena radna tijela“, tek od skoro je ažuriran sastav Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.

Njime predsjedava poslanik Demokratskog fronta Strahinja Bulajić, dok je zamjenik poslanik Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić.

TRANSPARENTNO ALI OGRANIČENO: Zgrada parlamenta

reformu morao da pretražuje skupštinsku digitalnu arhivu i pronađe Odluku o izboru predsjednika, zamjenika i članova pomenutog tijela.

Tako je radila i Pobjeda kada smo pisali o radu i aktivnostima tijela koje bi do kraja ove godine trebalo da utvrdi prijedloge zakona i drugih akata

kojima bi se sprovela dugoobećavana izborna reforma.

U rubrici radna tijela dostupni su bili samo zastarjeli podaci o Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, koji nije više u funkciji, a čiji je predsjednik bio Branimir Gvozdenović.

Da je sastav Odbora na sajtu

ažuriran nedavno potvrđuje i najveća digitalna arhivska baza internet stranica „Wayback machine“. Ovaj alat omogućuje pretragu izmjena više od 622 milijarde stranica koje su postojale ili postoje na internetu od 1996. godine kada je i pokrenut.

Nakon što se u boksu za pretragu unese link stranice čije izmjene kroz vrijeme korisnik želi da vidi, Wayback machine u obliku kalendara otvara sve promjene koje je „pokupio“.

Tako, kada se unese url link zvanične stranice Skupštine Crne Gore ovaj korisni alat otvara kalendar promjena, a kao posljednju navodi izmjenu od 7. oktobra ove godine.

Iako nema zabilježenih izmjena poslije tog datuma, jer se sajt ne ažurira na dnevnom nivou, ova postojeća jasno ukazuje da sastav Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu nije bio naznačen u formi kakvoj postoji nakon skorašnjeg ažuriranja.

nemam mišljenje, koje je zasnovano na nekim potezima Ambasade u posljednje četiri godine – kazao je Vlahović.

SAD su, istakao je on, strateški partner i prijatelj Crne Gore.

- U obostranom je interesu da se ne dešavaju situacije u kojima kabinet predsjednika mora javno da koriguje Ambasadu i njenu interpretaciju razgovora sa visokim zvaničnikom iz Stejt departmenta – zaključio je VlahoMiodrag Vlahović vić.

tlantska integracija i ekonomski razvoj regiona ključni elementi dalje agende odnosa i saradnje sa SAD. Eskobar će danas razgovarati sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i predsjednikom Skupštine Aleksom Bečićem, a za sjutra su planirani sastanci sa predstavnicima civilnog sektora.

K. K.

Naime, kada se, na platformi Wayback machine pokuša pristupiti Odboru kroz pododjeljak Privremena radna tijela, sajt upućuje na grešku uz naznaku da je stranica „izbrisana, izmještena ili ne postoji“.

Da bi bili sigurni da nije došlo do greške na isti način smo pokušali pristupiti podacima koji se nalaze u okviru nekog od drugih postojećih odbora Skupštine, a za koje smo znali da su blagovremeno ažurirani. I u tim koracima problema nije bilo – Wayback bez zadrške otvara stranicu Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, Ustavnog odbora i drugih.

Odluka o formiranju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu donijeta je u decembru 2020. godine, da bi ovo radno tijelo prvu sjednicu održalo 14. aprila 2021.

Uprkos lošim rezultatima i sada izvjesnoj nemogućnosti da ispuni rokom predviđene obaveze, sastav Odbora je mnogo ranije, vjerovatno kada je i kompletiran krajem marta, trebalo da bude vidljiv i dostupan kao i sada – u za to predviđenoj rubrici, a ne digitalnim skupštinskim arhivama. Uostalom, takvo nešto bi se očekivalo od najtransparentnijeg zakonodavnog doma u regionu. Ž.ZVICER

Međunarodne aktivnosti predsjednika Crne Gore

Đukanović učestvuje na Pariskom mirovnom forumu PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović otputovao je sinoć u Pariz gdje će učestvovati na 4. Pariskom mirovnom forumu, na poziv predsjednika Foruma Paskala Lamija.

Kako je saopšteno iz kabineta Đukanovića, forum će imati oblik hibridnog događaja, sa direktnim učešćem više od 30 šefova država i vlada, kao i čelnika međunarodnih organizacija i političkih i ekonomskih stručnjaka na visokom nivou, i biće posvećen preoblikovanju ključnih principa međunarodne saradnje u svijetu poslije Covida. Đukanović će sa prvom damom biti gost na predsjedničkoj večeri koju priređuje predsjednik Republike Francuske Emanuel Makron sa suprugom.

R. P.

Politika

Četvrtak, 11. novembar 2021.

3

PRITISAK NA SLOBODU MEDIJA: Urednik političke redakcije Nenad Zečević pozvan da Poslanik Demokratskog fronta poručio da će se promijeniti aktuelna politička situacija svjedoči u istrazi o slučaju odavanja tajnih podataka, za sada nepoznat inicijator akcije

Ako Kome smeta novinarsko Radunović: ne bude dogovora, izbori su rješenje istraživanje Pobjede?

Zečević se u svojim analitičkim tekstovima bavio sukobima u bezbjednosnom sektoru, nezakonitim izborom direktora ANB-a, izvještajima policije i ANB-a vezano za dešavanja na Cetinju, pa je pretpostavka da ga je vrh bezbjednosnog sektora, prije svega direktor ANB-a Dejan Vukšić, ,,uzeo na nišan“ povodom tekstova o zatvorenim sjednicama Odbora za bezbjednost na kojima je bilo riječi o dešavanjima na Cetinju M. BABOVIĆ

Zgrada Višeg državnog tužilaštva D.M.

PODGORICA – Novinar Pobjede, urednik rubrike politika i pomoćnik glavnog i odgovornog urednika, Nenad Zečević dobio je poziv da se danas u 11.30 sati javi u podgoričko Više tužilaštvo, u svojstvu svjedoka, u predmetu za odavanje tajnih podataka iz člana 369 Krivičnog zakonika Crne Gore?!

Zakonik o krivičnom postupku u poglavlju pet, naslovljenim Svjedok, u članu 108 kojim se precizira koja „lica ne mogu biti saslušana kao svjedoci“, pored ostalog, u stavu 3 piše da je to „lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dužnost čuvanja profesionalne tajne (vjerski ispovjednik, advokat, zdravstveni radnik i drugi zaposleni u zdravstvu, novinar, kao i druga lica), osim ako je oslobođeno te dužnosti posebnim propisom ili izjavom lica u čiju je korist ustanovljeno čuvanje tajne“.

Osim toga, profesionalna dužnost svakog novinara je da je izvor informacija svetinja i nije dužan da ga oda.

Nejasno je otuda, s kojim motivom tužilac poziva novinara da svjedoči u predmetu za odavanje tajnih podataka. Pri tome, u pozivu za svjedočenje ne navodi se koji je to predmet, ko ga je i kada inicirao...

Zečević se u svojim istraživačkim i analitičkim tekstovima bavio sukobima u bezbjednosnom sektoru, nezakonitim izborom direktora ANB-a, izvještajima policije i ANB-a vezano za dešavanja na Cetinju, pa je pretpostavka da ga je vrh bezbjednosnog sektora, prije svega direktor ANB-a Dejan Vukšić, ,,uzeo na nišan“ povodom tekstova o zatvorenim sjednicama Odbora za bezbjednost na kojima je bilo riječi o dešavanjima na Cetinju.

Ako su sumnje našeg lista tačne, onda bi Zečević trebalo da bude svjedok u slučaju pretpostavljene krivične prijave protiv nepoznatog poslanika iz Odbora za bezbjednost.

S obzirom na to da nova crnogorska vlast, od kada su „zauzeli fotelje“, neprestano prijeti kritičkim medijima da će se obračunati sa njima, u čemu prednjači potpredsjednik Vlade i koordinator službi bezbjednosti Dritan Abazović, ova namjera saslušavanja novinara Pobjede objektivno se može tumačiti i kao pokušaj zastrašivanja.

Abazović se posljednji put

NOVINARSKO PRAVO ZAŠTITE IZVORA: Advokat Nikola Martinović

„hapšenjem novinara“ bavio na sjednici Odbora 27. septembra kada je, navodno u šali, pitao: „Je li trebalo uhapsiti glavnog i odgovornog urednika Pobjede kao novinarku FOSa“, govoreći o izvještavanju crnogorskih medija uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića.

- Pričalo se o vojskama, o netačnim informacijama. Kada je

Poziv za novinara, urednika političke redakcije, Nenada Zečevića

novinarka FOS medija koja više ne radi taj posao, napisala tekst da će ROSU sa Kosova doći da pomognu policiji Crne Gore tokom litija, uhapšena je istog momenta. Jesmo li mi trebali da uhapsimo glavnog i odgovornog urednika Pobjede - pitao je Abazović poslanike opozicionih partija Danijela Živkovića, Branka Čavora, Ivana Brajovića i Raška Konjevića.

Poznati crnogorski advokat Nikola Martinović za Pobjedu kaže da tužilac u postupku izviđaja ima pravo da pozove bilo koju osobu za koju ima neku indiciju da može imati saznanja o nekom krivičnom djelu za koje on smatra da je počinjeno.

- Tako on može pozivati i novinara, jer je i novinar građanin i može biti svjedok. Novinarsko neprikosnoveno pravo, s druge strane, je da zaštiti izvor svojih informacija. Tužilac nema mehanizam kojim može natjerati novinara da oda svoj izvor informacija, jer je izvor informacija apsolutno zaštićen i na

Tužilac nema mehanizam kojim može natjerati novinara da oda svoj izvor informacija, jer je izvor informacija apsolutno zaštićen i na taj način tužilac ne može bilo kako uticati na novinara, odnosno ne može ga prisiliti da oda svoj izvor. To je principijelna zaštita novinarskog izvora – ističe advokat Nikola Martinović taj način tužilac ne može bilo kako uticati na novinara, odnosno ne može ga prisiliti da oda svoj izvor. To je principijelna zaštita novinarskog izvora – ističe Martinović.

Objašnjava i da novinari pripadaju kategoriji privilegovanih svjedoka, odnosno da imaju pravo da zaštite izvor informacije, odnosno da tužioca uskrate za svjedočenje.

Interesantno je da tajni podaci, od kada je nova vlast preuzela institucije, „cure na sve strane“, a najveći skandal je, svakako, kada je to u martu uradio lično tada vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić.

On je članovima skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu u materijalima za sjednicu dostavio i tajne podatke jedne članice NATO - imena stranih i domaćih agenata.

K. KRSMANOVIĆ

PODGORICA – Ukoliko partije parlamentarne većine ne postignu dogovor u narednih trideset dana najvjerovatnije je da će se organizovati vanredni izbori – istakao je poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović komentarišući posljednji prijedlog ovog saveza kojim traže izbor nove vlade.

Niko više u DF-u, a ni u Demokratama, naveo je Radunović, nije spreman da trpi ucjene dva ili tri poslanika Ure. - Oni znaju da bez bilo kojeg poslanika ova vlast ne može da opstane ili da se sruši, pa to zloupotrebljavaju i kažu: „Nama odgovara ovako, mi smo sebe ugurali u Vladu, mi se pitamo deset puta više nego što su nam građani dali snage i hoćemo da ovako ostane – kategoričan je Radunović.

Međutim, poručio je da „ovako neće ostati“ i kazao da je produženje blokade parlamenta najprostija stvar, ali da to ne rade „jer im se ne ide na posao“, već zato što ne postoji drugi način da zaustave akcije Vlade koje im se ne čine kako treba.

- Čekamo do petka da vidimo svi da se izjasne da li su za ideju da se pravi nova vlada od ove većine 41 poslanika, možda bude i neki poslanik više, i da se na taj način prevaziđe ova duboka kriza – kazao je on.

Istakao je da DF nije za druge opcije i napomenuo da je rekonstrukcija propala zbog opstrukcija i onih koji su se protivili ulasku političara u Vladu.

– Mi ne želimo istu ovakvu Vladu. Kvaziekspert umjesto starog kvazieksperta nam ne treba.

To je otpalo kao opcija, ostale su dvije – nova vlada ili neželjeni izbori – naveo je Radunović.

Njihovi koalicioni partneri na vlasti treba da se izjasne do petka hoće li pristupiti izboru nove vlade, a kazao je, od ponedjeljka su postojali i neformalni razgovori o kojima nije mogao ništa više da kaže da ne bi pokvario dogovor.

Slaven Radunović

– Ubjedljivo najlakša varijanta za izlazak iz ove krize i najmilija DF-u je da postojeća većina bez izlaska na izbore donese odluku u skladu sa onim potrebama Crne Gore koje su se pokazale u prethodnoj godini – dodao je.

Od predstavnika parlamentarne većine jedino je predsjednik SNP-a Vladimir Joković već kazao da će podržati prijedlog DF-a.

– Pošto je u najvećoj mjeri obesmišljena rekonstrukcija Vlade, mi želimo da ova parlamentarna većina izabere novu vladu – istakao je on.

Poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić kazao je da će ova partija na sjednici Predsjedništva donijeti odluku i izjasniti se o prijedlogu DF-a, a istakao je i da se zalaže da unapređenje Vlade, te da nije za opciju rušenja.

Ovo pitanje na partijskim organima razmatra i Radnička partija čiji je predsjednik Maksim Vučinić rekao da će u petak predočiti konačnu odluku.

Lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović potvrdio je da će i oni postupiti na isti način i pisanim putem o svojoj odluci obavijestiti DF. Predstavnici Ure nijesu se oglašavali u javnosti o ovom pitanju, a iz Demokratske Crne Gore poručili su da je na Uri koja nije podržala rekonstrukciju da predloži model po kojem će se riješiti kriza. Ž. Z.

Predsjednik Skupštine Crne Gore sa ambasadorima EU

Popa: Međupartijski dijalog neophodan za napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji PODGORICA - Široki međupartijski dijalog i poštovanje standarda Evropske unije neophodni su za napredak Crne Gore na njenom evropskom putu, ocijenila je Šefica Delegacije EU u Podgorici Oana Kristina Popa.

Popa je na Tviteru navela da je, zajedno sa ambasadorima država članica EU, ugostila predsjednika Skupštine Crne Gore Aleksu Bečića.

– Široki međupartijski dijalog i poštovanje standarda EU neophodni su za ključne reforme iz oblasti vladavine prava i napredak Crne Gore na putu ka Uniji – Oana Kristina Popa kazala je Popa.

R. P.

4

Politika

Četvrtak, 11. novembar 2021.

KAD ZAKONI (NE) VAŽE: Ministarstvo odbrane redovno mjesečno isplaćuje više od 100 vojnika iako su im istekli jednogodišnji ugovori PODGORICA – U službi Vojske Crne Gore mjesecima rade i primaju platu oficiri, podoficiri i vojnici po ugovoru iako je mnogima od njih istekao ugovor još krajem jula i avgusta ove godine, saznaje Pobjeda iz više izvora iz Ministarstva odbrane Crne Gore. Iz Ministarstva odbrane, kojim rukovodi Olivera Injac, nijesu objasnili razloge zbog čega se, mimo zakona, isplaćuju plate vojnicima i tako nanosi šteta od više stotina hiljada eura državnom budžetu.

Shodno potrebama službe i planovima Vojske Crne Gore, bivše rukovodstvo Ministarstva odbrane je u periodu od jula do septembra prošle godine primilo više od 200 osoba po ugovoru na period od godinu, na osnovu člana 50 Zakona o Vojsci Crne Gore.

No, prema informacijama našeg lista, od dvjesta ljudi koji su angažovani po ugovoru, sa više od stotinu nije potpisan novi ugovor, iako je nekima istekao ugovorni rok prije više od tri mjeseca!

ŠTETA ZA DRŽAVU

Teško je razumjeti neažurnost pravne službe Ministarstva odbrane, tim prije jer su zapošljeni po ugovoru, shodno zakonu, predali molbe za produženje službe, što znači da postoje prijedlozi njihovih pretpostavljenih za njihovo dalje angažovanje u Vojsci Crne Gore.

Zašto sa ,,ugovorcima“ nije potpisan ugovor o produženju službe u Vojsci Crne Gore ili, zbog čega nijesu, ako zaista postoji potreba službe, zapošljeni na neodređeno?

Svi ti oficiri i podoficiri, bez pravnog osnova, odnosno potpisanog ugovora, mjesecima dolaze na posao i, po osnovu radnih lista prisutnosti, redovno im se obračunava i isplaćuje zarada.

Prema podacima Ministarstva odbrane, prosječna oficirska plata u Vojsci Crne Gore iznosi 835,34 eura, podoficirska 579,75. Vojnici po ugovoru u prosjeku dobijaju 462,19 eura mjesečno, ali zavisno od pozicije na koju su postavljeni i stepena obrazovanja nadoknade mogu biti i do nivoa oficirske plate.

Upravo ovi podaci govore o razmjerama štete po državni

Olivera Injac

,,Nesnalaženje“ ministarke Injac državu košta stotine hiljada eura

Upitana zbog čega je mimo odluke Savjeta za odbranu i bezbjednost na mjesto državnog sekretara postavila potpukovnika Mališića, aktivnog oficira, ministarka Injac je, u ispovijesti na Televiziji Vijesti, priznala da je riječ ,,o nesnalaženju“ i da je ,,nenamjerno kršila Ustav“. Samo nekoliko dana kasnije, opet kršeći Ustav, ministarka je imenovala potpukovnika Goranovića na mjesto šefa OBD-a. Pobjeda otkriva da više od 100 zaposlenih u Vojsci Crne Gore bez zakonskog osnova mjesecima prima platu iako im je istekao jednogodišnji ugovor, a Ministarstvo nije sklopilo nove... budžet zbog nepoštovanja zakona.

- Ne postoji pravni osnov za isplatu zarade za ova lica, nije potpisan novi ugovor, a prošli je istekao, pa su nezakonitom isplatom zarada ministarka Olivera Injac i vrh menadžmenta Ministarstva odbrane, napravili štetu budžetu Crne Gore od oko 300.000 eura - kaže izvor Pobjede iz Ministarstva odbrane.

,,KREATIVNO“ ČITANJE ZAKONA

Članom 147 Zakona o Vojsci C r n e G o re p re c i z n o j e propisan postupak prestanka službe u Vojsci, kao i rok u kome se ovaj postupak prestanka službe mora pokrenuti, odnosno, mjesec dana prije isteka ugovora mora se pokrenuti postupak za prestanak u službi u Vojsci.

Zapisano je da postupak za prestanak službe pokreće, po službenoj dužnosti, pretpostavljeni na položaju komandira bataljona, njemu ravnog ili višeg položaja, u roku od osam dana od dana kada je nastao

Pripadnici Vojske Crne Gore na jednoj od vježbi

razlog za prestanak službe ili saznanja o postojanju razloga.

U slučaju kada je riječ o prijedlogu za prestanak službe licu po ugovoru, onda je prijedlog o prestanku službe neophodno učiniti – ,,mjesec dana prije

isteka ugovorenog roka“.

Moglo bi se reći da je u slučaju ,,ugovoraca“ u Vojsci zatajila pravna služba Ministarstva odbrane i da se tako potkrala greška. Pitanje je, samo, da li je u pitanju nenamjerna ili

Ocjena kosovskog premijera o regionalnim dešavanjima

namjerna greška.

Ministarka odbrane je do sada imala niz ogrješenja o ustavne norme prilikom angažovanja oficira, ali i brojna postavljenja kada je posredno koristila određene zakonske

Ne postoji pravni osnov za isplatu zarade za ova lica, nije potpisan novi ugovor, a prošli je istekao, pa su nezakonitom isplatom zarada ministarka Olivera Injac i vrh menadžmenta Ministarstva odbrane napravili štetu budžetu Crne Gore od oko 300.000 eura, kaže izvor Pobjede iz Ministarstva odbrane norme da bi ostvarila vlastite kadrovske naume.

,,NENAMJERNA GREŠKA“

Upitana zbog čega je, mimo odluke Savjeta za odbranu i bezbjednost, na mjesto državnog sekretara postavila Veljka Mališića, aktivnog oficira, ministarka Injac je prije tri sedmice, u ispovijesti na Televiziji Vijesti, priznala da je riječ ,,o nesnalaženju“ i da je ,,nenamjerno kršila Ustav“.

Samo nekoliko dana od tog javnog priznanja, ministarka odbrane je, opet kršeći Ustav na isti način, imenovala potpukovnika Todora Goranovića na poziciju šefa OBD-a, o čemu je Pobjeda pisala.

Danas naš list otkriva novo ogrješenje o propise - da više od 100 zaposlenih u Vojsci Crne Gore bez zakonskog osnova prima platu iako im je istekao jednogodišnji ugovor...

Pitanje je sada da li će ministarka Injac i njen tim ponovo ,,kreativno tumačiti“ zakone, retroaktivno zaključiti ugovore o produženju službe u Vojsci CG i time pokušati da prikriju nepravilnosti.

Ili će sve biti ocijenjeno kao ,,nenamjerna greška“, a mediji koji o tome budu obavještavali okvalifikovani kao nedobronamjerni kritizeri. Mora se priznati, za sada je ministarka Olivera Injac imala svu zaštitu vlasti.

Iako su protiv nje podnijete tri krivične prijave za zloupotrebu položaja i nezakonita postavljenja službenika u svom resoru, premda postoji zahtjev za kontrolno saslušanje u parlamentu, ministarka odbrane još nije pozvana da se pojavi pred Odborom za odbranu i bezbjednost i obrazloži sve svoje ,,nenamjerne greške“.

D.ĐURANOVIĆ

Podgorica

Kurti: Srbija pokušava da Preminuo ambasador Crnu Goru pretvori u Ukrajinu u penziji Milan Begović PODGORICA - Sve je evidentnije da se Srbija na Zapadnom Balkanu ponaša kao Ruska Federacija – Republiku Srpsku u Bosni pokušava da pretvori u Bjelorusiju, a Crnu Goru u Ukrajinu, kazao je premijer Kosova Aljbin Kurti.

Aljbin Kurti

On je u intervjuu za Dojče vele kazao da Srbija zemlje koje nijesu u Evropskoj uniji – Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, pa čak i Sjevernu Makedoniju – ne priznaje kao prave, već ih smatra privremenim državama.

Komentarišući koncept ,,Otvorenog Balkana“, Kurti je rekao da više voli inicijative unutar Evropske unije.

– Postoji suštinska razlika između situacija u kojima se nalaze Albanija i Kosovo, jer Srbija priznaje Albaniju kao državu, a Kosovo ne. To odbijanje Kosova od strane Srbije dovodi do diskriminacije naših građana. Dakle, dok jedan albanski državljanin sa svojim pasošem može da putuje u Srbiju, državljanin Kosova ne može, jer se naši dokumenti u Srbiji ne priznaju – istakao je Kurti.

R. P.

PODGORICA - Dugogodišnji diplomata i ambasador u penziji Milan Begović preminuo je – obavijestilo je javnost Ministarstvo vanjskih poslova.

- Službenici Ministarstva vanjskih poslova dijele tugu porodice našeg diplomate Milana Begovića i žale za gubitkom dugogo-

dišnjeg kolege i prijatelja koji je dao veliki doprinos ovoj instituciji i državi Crnoj Gori – saopštili su oni.

Begović je diplomatsku karijeru počeo kao pripravnik 1977. godine u Saveznom ministarstvu inostranih poslova SFRJ, a u Ministarstvu inostranih poslova Crne Gore bio je angažovan od maja 2000. godine.

R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 11. novembar 2021.

Nova uprava tri energetske kompanije uveliko angažuje radnike po osnovu ugovora o djelu

Partijsko zapošljavanje košta EPCG grupu 9,5 miliona

Milutin Đukanović

Nikola Rovčanin

PODGORICA - Nove uprave Elektroprivrede (EPCG), Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) i Rudnika uglja su, prema saznanju Pobjede, od aprila zaposlile 1.100 radnika po ugovoru o djelu. Prema saznanju naše redakcije, CEDIS je na ovaj način zaposlio 350 ljudi, isto toliko i Rudnik uglja, dok je EPCG koja je vlasnik te dvije kompanije, 400 lica.

Kako EPCG, CEDIS i Rudnik uglja 20 dana nijesu odgovorili da li je tačno da su od aprila zaposlili 1100 honoraraca, sa prosječnom naknadom od 500 eura, a vodeći se maksimom da je ćutanje potvrda, Pobjeda je izračunala da ih jedan honorarac košta 717 eura mjesečno, a svi zajedno 788,7 hiljada, odnosno 9,46 miliona eura godišnje

Iz državnih elektroenergetskih kompanija nijesu odgovorili na pitanja Pobjede koliko su radnika angažovali po osnovu ugovora o djelu, na kojim poslovima i koliko ih koštaju mjesečno. Naša redakcija je pitanja EPCG poslala 21. oktobra, dok su pitanja CEDIS-u i Rudniku upućena 28. oktobra. Iz EPCG i CEDIS-a nam nisu uopšte odgovorili na ova pitanja, a iz Rudnika uglja su nam 29. oktobra saopštili da su ti podaci poslovna tajna i da njihovo objavljivanje može da dozvoli samo Odbor direktora.

-Vaš smo zahtjev proslijedili Odboru na razmatranje, a Vas ćemo obavijestiti o, nadamo se, pozivitivnom ishodu – kazala je Pobjedi 29. oktobra asistentica direktora za pravne, opšte i kadrovske poslove Rudnika Jovana Gačević.

Tope se pare Na računima EPCG je 23. oktobra bilo 38,76 miliona eura, a nova uprava je u

Milan Lekić

Podjela kolača između DF i Demokrata Novi bord EPCG izabran je 16. marta, a na njegovom čelu je funkcioner DF Milutin Đukanović. Bord je 24. marta imenovao Nikolu Rovčanina za izvršnog direktora. Rovčanin je bio portparol Demokrata, a ranije je radio u pljevaljskom Vodovodu. Izvršni direktor CEDIS-a od 10. aprila je Vladimir Čađenović, koji je bio funkcioner Demokrata. Izvršni direktor Rudnika od 12. aprila je Milan Lekić, pljevaljski funkcioner Nove, a predsjednik borda od 2. aprila je Dušan Janjušević, funkcioner Demokrata.

Ako je, kako smo čuli i naveli u pitanjima, prosječna neto zarada tih honorarno angažovanih radnika 500 eura, te tri elektroenergetske kompanije bi za jedno lice trebalo da isplate i 217 eura za poreze i doprinose, ako je nazaposleno, odnosno 45 eura ako je zaposlen. Tako bi ih jedan honorarac mjesečno koštao 717, odnosno 545 eura. Kako nam nijesu trenutku preuzimanja kompanije (24. marta) zatekla 62,7 miliona, rečeno je nedavno Pobjedi iz EPCG. Iz CEDIS-a i Rudnika uglja na

odgovorili koga su i po kom osnovu zaposlili po ugovoru o djelu, a držeći se maksime da je ćutanje znak odobravanja, Pobjeda je odlučila da sama izračuna koliko državne kompanije košta ovo zapošljavanje.

Na mjesečnom nivou te tri kompanije bi za 1.100 honoraraca imale mjesečni trošak od 788.700 eura, odnosno 9,46 miliona godišnje. to pitanje nijesu odgovorili.

Bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić je nedavno saopštila da su nova rukovodstva EPCG, CEDIS-a

Dušan Janjušević

Iz Stranke pravde i pomirenja saopštili su sredinom oktobra da novi menadžment Rudnika uglja sprovodi diskriminaciju nad Bošnjacima i političkim neistomišljenicima, jer je od 350 novozapošljenih radnika samo jedan Bošnjak.

Bivši premijer Duško Marković je sredinom oktobra optužio novo rukovodstvo CEDISa da je uvelo firmu u minus preobimnim zapošljavanjem.

Direktor te kompanije Vladimir Čađenović je tada kazao da nije za samo dva mjeseca zaposlio preko 300 ljudi, već manje i to sa završenom elektrotehničkom školom, ali nije naveo koliko. Naveo je, međutim, da je kompanija u minusu za osam mjeseci 2,35 miliona eura i projektovao minus od sedam miliona do kraja godine. Za to je optužio bivši menadžment, jer nije unaprijed kupio nedostajuću struju za ovu narednu godinu. i Rudnika u trenutku preuzimanja funkcija na računima zatekli 96 miliona eura, odnosno 85 miliona samo na računu EPCG.

Vladimir Čađenović

Stalni posao dobila 153 radnika U septembru na pres konferenciji Ministarstva kapitalnih investicija predstavljen je izvještaj o poslovanju preduzeća u većinskom vlasništvu države u prvoj polovini godine. Prema tim podacima CEDIS je u stalnom radnom odnosu na kraju drugog kvartala imao 1.417 zaposlenih, EPCG 1.067, a Rudnik uglja 876 zaposlenih. Broj zaposlenih u CEDIS-u za godinu je zvanično uvećan za 58, u EPCG za 71, a u Rudniku uglja za 24.

DPS je sredinom juna optužio DF da namiruje partijske aktiviste u tri energetske kompanije sklapanjem fiktivnih ugovora o djelu. Ocijenili su da su DF-u predata EPCG kao kompenzacija za podršku Vladi, u kojoj nema njihovih članova.

Iz EPCG su ranije saopštili da je EPCG formirala 12 komisija koje se bave analizom poslovanja u prethodnom periodu. U komisijama su, kako su naveli, pored iskusnih profesionalaca, angažovani i ,,vrijedni mladi“ ljudi koji će svojim stručnim znanjima unijeti inovativnost u prijedlozima za unapređenje poslovanja nakon temeljne analize.

S.P. – J.R.

Aerodromi Crne Gore obilježili pola vijeka od osnivanja tivatskog aerodroma

Jandreoski obećao noćne letove u Tivtu

PODGORICA - Aerodrom Tivat, koji obilježava pola vijeka rada, značajan je za razvoj turizma, ocijenio je izvršni direktor Aerodroma CG Goran Jandreoski i najavio da će učiniti sve da i na toj pisti omoguće noćno slijetanje.

Govoreći o uvođenju noćnih letova izdvojio je saradnju sa kompanijom Nav Blue, koja je u vlasništvu francuskog Airbusa, a novina je da je novi partner u tom poslu SMATSA, operater za usluge navigacije za Crnu Goru i Srbiju, koji tre-

ba da verifikuje proceduru.

- Očekujemo da će, kada kompletiramo ove korake, Agencija za civilno vazduhoplovstvo priznati taj proces - saopštio je Jandreoski i podsjetio da ae-

rodrom nije sertifikovan.

- Zbog toga će ovaj menadžment, kada se donese konačna odluka o pravcu razvoja Aerodroma CG, dati sve od sebe da sertifikuje i tivatski i pod-

gorički aerodrom - kazao je Jandreoski i dodao da to rade u saradnji sa Ministarstvom kapitalnih investicija. Jandreoski je zahvalio članu Nadzornog odbora SMATSA-e Zoranu

Sastanak sa predstavnicima Bokeškog foruma Jandreoski je na sastanku sa predstavnicima Bokeškog foruma Andrijom Petkovićem, Igorom Radoševićem i Vedranom Božinovićem objasnio da rješavanje

imovinsko-pravnih odnosa, kao i odluka o eventualnoj koncesiji nijesu u njegovoj, niti nadležnosti kompanije.

On je dodao da je sa predstavnicima Bokeškog foru-

ma razgovarao koncesijama, zapošljavanju lokalnog stanovništva, imovinsko-pravnim sporovima i sponzorstvu lokalnog košarkaškog kluba.

Radunoviću na doprinosu tokom razgovora sa SMATS-om.

- Nadam se da ste prethodnih mjeseci vidjeli da se stvari mijenjaju u očekivanom pravcu na bolje. Uvjeravam vas da je ovo samo početak i da ćemo skupa, na ovom istom mjestu, uskoro imati još razloga za slavlje - poručio je Jandreoski.

Direktor Aerodroma Tivat Vladimir Praščević kazao da se nada da će ovaj jubilej biti početak nove razvojne faze koja će značiti veći terminal i moderniju prateću infrastrukturu. S. P.

5

Spajanje NLB i Komercijalne biće okončano za vikend

Zatvoreno sedam poslovnica

PODGORICA – Spajanje NLB i Komercijalne banke zvanično će biti okončano tokom predstojećeg vikenda, dok će ponedjeljak 15. oktobar biti prvi radni dan nakon objedinjavanja.

Danas će biti posljednji radni dan Komercijalne banke, pa će njene poslovnice raditi do 12 časova, dok će se nalozi putem elektronskog bankarstva primati sat duže.

Zbog potrebe za optimizacijom poslovanja zatvoreno je šest poslovnica Komercijalne i jedna NLB. Sa radom od danas prestaje šalter NLB banke u Petrovcu, kao i poslovnice Komercijalne u Baru, Herceg Novom, Tivtu, Nikšiću i Bijelom Polju. Prethodno je već zatvorena filijala Komercijalne u centru Podgorice.

- Našoj mreži od 12. novembra dodajemo šalter u The Capital Plazi u Podgorici i u Starom gradu u Kotoru, kao i novu lokaciju filijale u Budvi na adresi Podkošljun bb – kažu u NLB banci.

Iz banke nijesu saopštavali koliko je radnika ostalo bez posla nakon zatvaranja poslovnica.

B. D.

Kompanija Voli spremila povoljnosti za kupce

Tvrde da imaju najniže cijene za najtraženije proizvode PODGORICA-U vremenu kada se najviše govori o rastu cijena, kompanija Voli je za potrošače obezbijedila nešto sasvim suprotno, saopšteno je iz tog trgovačkog lanca.

-Od sada u Voli marketima, potrošačima je dostupna nova cjenovna kategorija odabranih proizvoda iz svih robnih grupa po cijenama koje su niže od svih do sada ponuđenih na tržištu – rekla je marketing menadžerka Volija Olivera Lakonić i istakla da je nova cjenovna kategorija od sada dostupna u svim Volijevim marketima tokom cijele godine.

-Obezbijeđene su najniže cijene za najtraženije proizvode, ali i neke sasvim nove, potrebne svakom domaćinstvu – rekla je Lakonić i navela da su ti proizvodi označeni prepoznatljivim znakom Voli cijena. R.E.

Kursna lista USD

1.15580

JPY 130.90000 GBP

0.85548

CHF

1.05550

AUD

1.56970

CAD

1.43710

6

Ekonomija

Četvrtak, 11. novembar 2021.

CBCG usvojila izvještaj o rizicima po domaću ekonomiju, koji će dostaviti Vladi

Prije usvajanja reformi razmotriti izvore finansiranja i uticaj mjera PODGORICA - Implementaciji krupnih reformi, najavljenih kroz program ,,Evropa sad“, treba da prethodi detaljna i višeslojna analizu, koja bi razmatrala moguće izvore finansiranja i precizno kvantifikovala uticaj predloženih mjera, ocijenjeno je na jučerašnjoj sjednici Savjeta i Savjetodavnog odbora Centralne banke (CBCG).

Na sjednici je pozdravljena zamisao reformi, dok je najavljeno poboljšanje ekonomskog položaja građana ocijenjeno pozitivnim.

- Najavljeno smanjenje opterećenja zarada, koje je trenutno izuzetno visoko, donosi benefite za privredu, obezbjeđujući prostor za liječenje njenih ključnih ranjivosti – nedovoljne konkurentnosti i oslabljene likvidnosti - saopšteno je iz CBCG Međutim, kako je ukazano, program reformi ,,Evropa sad“ sa sobom nosi potencijalne nejasnoće.

Usvojen izvještaj u kojem je CBCG identifikovala makroekonomske rizike sa kojima se suočava Crna Gora, a koje treba uzeti u obzir prilikom donošenja ekonomskih odluka.

On će biti dostavljen Vladi.

- Nastavak rasta cijena energenata i njihova ograničena dostupnost na svjetskim tržištima i niska konkurentnost realnog sektora prepozna-

Nastavak rasta cijena energenata i niska konkurentnost realnog sektora glavni su kratkoročni makroekonomski rizici, kažu u CBCG

BRISEL - Reformski napori Vlade kada je u pitanju ubrzanje procesa integracije u Evropsku uniju dobili su snažnu podršku evropskih komesara Olivera Varheljija, Dubravke Šuice i Nikolasa Šmita, saopštili su ministri ekonomskog razvoja i finansija i socijalnog staranja Jakov Milatović i Milojko Spajić, nakon jučerašnjih sastanaka u Briselu.

-Vrlo je bitno napomenuti da su komesari saglasni sa tim da program ,,Evropa sad“ i generalno ekonomske reforme mogu biti zamajac za neke druge, koje nas čekaju i koje su možda čak i bitnije za Crnu Goru nego ovo od čega počinjemo. Za nas je vrlo bitno da građani osjete benefite priključenja EU i da se svi na to i fokusiramo – izjavio je Spajić.

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović prenio je, kako kaže, snažne poruke podrške koje su tokom prethodna tri dana dobili od evropskih zvaničnika.

-Zaista snažna podrška svim reformskim naporima Vlade kada je u pitanju ubrzanje procesa evropskih integracija Crne Gore. Veliki aplauz za ekonomska dostignuća, iznenađenje za jako osvježavajuće ideje koje se tiču programa poput „Evropa sad“ i akcenat na naš domaći zadatak koji se tiče vladavine prava. Proširenje EU je geostrateška investicija u mir i stabilnost i siguran sam da ćemo biti dostojni partneri – izjavio je Milatović.

R. E.

Beneficije u trećem redu Savjet CBCG

ti su kao glavni kratkoročni makroekonomski rizici, dok su dugoročni nizak stepen diverzifikovanosti domaće ekonomije, negativna demografska kretanja, neravnomjeran regionalni razvoj, klimatske promjene i izazovi u oblasti zvanične statistike - naveli su u CBCG. U bankarskom sektoru rizik je potencijalni rast loših kredita, koji se može očekivati kada dođe do povlačenja ili isteka roka mjera podrške CBCG, a u uslovima kada je nezaposlenost izražena, dok se jedan dio privrede i dalje suočava sa posljedicama korona krize.

- Ostali rizici u bankarskom sektoru odnose se na preko-

mjerni kreditni rast, izloženost banaka prema državi i rast varijabilnih kamatnih stopa - precizirali su u vrhovnoj monetarnoj instituciji.

Kako je kazao guverner Radoje Žugić, identifikacija rizika ne znači da će se oni i materijalizovati, već je namjera da se na njih skrene pažnja kako bi se blagovremeno planirale i preduzimale preventivne mjere.

- Lista rizika nije konačna jer se novi rizici kontinuirano javljaju - upozorio je Žugić.

Na sjednici je ocijenjeno da je pandemija snažno negativno uticala na crnogorsku ekonomiju, te da stoga treba mijenjati model razvoja, usmjera-

vajući se na sektore u kojima imamo komparativne prednosti, kao i na primjenu digitalizacije i zelene ekonomije.

- Pandemija je ukazala i na šanse za budući razvoj Crne Gore i regiona, u smislu dislokacije određenih proizvodnih procesa iz zemalja Dalekog istoka na Zapadni Balkan, što bi doprinijelo skraćivanju lanaca snabdijevanja, čija se trenutna dužina i kompleksnost pokazala kao veliki problem i uzrok destabilizacije svjetskih tržišta - kazali su iz CBCG. Č l a n o v i S av j e t o d av n o g odbora su ugledni profesori i bivši guverneri iz regiona, kao i bivši članovi Savjeta CBCG. R.E.

Odbijen zahtjev za blokadu pola miliona kvadrata zemljišta

PODGORICA – Sutkinja Privrednog suda Danijela Vukčević odbila je zahjev Kombinata aluminijuma da se državi i Glavnom gradu zabrani otuđenje i opterećenje 556,6 hiljada kvadrata zemljišta u Dajbabama, Botunu i Cijevni.

KAP tvrdi da su zemljište ste-

Spajić i Milatović tvrde da Brisel podržava program ,,Evropa sad“

Sastanak Maksima Vučinića sa predstavnicima sindikata KAP-a

KAP traži zemljište od države i Glavnog grada

Veselin Perišić

Ministri finansija i ekonomskog razvoja razgovarali sa evropskim komesarima

kli u postupku privatizacije i da je nakon stečaja postalo dio stečajne mase. Država se u martu 2014. godine upisala kao vlasnik, na osnovu odluke lokalne skupštine, dok je gradu pripalo pravo korišćenja. Sa tom odlukom tada se saglasio i stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić, što je potvrdio i Privredni sud, ali je tu saglasnost pet godina kasnije ipak stavio van snage.

Time je, kako tvrde u tužbi, otpao pravni osnov za upis vlasništva, iako spore da je ta saglasnost i mogla biti prav-

ni osnov za upis. Podobna za sticanje svojine, bila bi, kako navode, skupštinska odluka o razgraničavanju između grada i KAP-a, da je tražena saglasnost odbora povjerilaca i da je zaključen ugovor o prenosu svojine i isplaćena tržišna cijena, do čega nije došlo.

KAP je privremenu mjeru tražio navodeći da je Glavni grad i pored saznanja o ovom postupku, donio odluku o osnivanju biznis zone te da su Industrijskom zonom KAPa obuhvaćene i ove parcele.

Smatraju da grad namjerava da ovo zemljišta izda ili proda korisnicima biznis zona po povlašćenim uslovima. Zastupnici grada tvrde da odluka o osnivanju ne predstavlja akt raspolaganja ili namjeru o prodaji ili izdavanju, već je samo određena namjena tog zemljišta u skladu sa planskim dokumentima.

U odgovoru na zahtjev za određivanje privremene mjere navodi se da je vlasnik imovine država, a da je KAP imao pravo korišćenja, koje nakon privatizacije nije

Sa sastanka u Skupštini

PODGORICA – Neophodno je da se zbog lošeg stanja u rudarsko-metalskom sektoru što prije usvoje izmjene Zakona o PIO, koje su u skupštinskoj proceduri, kazao je poslanik Maksim Vučinić na sastanku sa sindikalcima KAP-a.

Stečajni upravnik KAP-a Ve-

selin Perišić je obavijestio radnike da su osam miliona eura priznatih potraživanja za beneficirani radni staž u trećem isplatnom redu. Predstavnici sindikata su kazali da su se žalili predsjedniku Privrednog suda Blažu Jovaniću i naveli da Perišić krši zakon, ali nijesu dobili odgovor.

R. E.

transformisao u pravo svojine. Glavni grad je kao izlučni povjerilac tražio izdvajanje ove imovine kako bi spriječio eventualno neosnovano raspolaganje i nanošenje štete.

Ukazuju da su sve radnje u vezi upisa države i grada rađene na inicijativu Perišića, te da se nakon šest godina ne može pozivati na sopstvenu nesavjesnost i nezakonitost u postupanju, isticati ništavost sopstvene odluke i iz toga izvlačiti bilo kakvu korist, što kako tvrde, pokušava ovom tužbom.

Sutkinja Vukčević smatra da odluka o biznis zonama ne dokazuje opasnost da će se potraživanje KAP-a, koje je predmet ovog spora, osujetiti ili otežati, jer je njom uređen postupak odabira korisnika biznis zone putem javnog

oglašavanja, a u slučaju prodaje pod povlašćenim uslovima, i obaveza saglasnosti Vlade.

Sudija je navela da tužilac nije pružio dokaze da je tuženi preduzeo bilo koju radnju koja bi opravdala određivanje privremene mjere. Osim toga, navodi, tužilac je postavio i eventualni zahtjev za isplatu novčane vrijednosti nepokretnosti, čime je obezbijedio svoje potraživanje za slučaj da sud utvrdi da je glavni tužbeni zahtjev za utvrđenje prava svojine neosnovan.

Ona je odredila da se u ovom postupku vještak geodetske struke identifikuje sporne parcele, dok bi o predlogu za finansijsko vještačenje naknadno trebalo da odluči.

M.Lk.

Društvo

Četvrtak, 11. novembar 2021.

7

Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport prekinuo sjednicu nakon ponovnog nedolaska resorne ministarke PODGORICA – Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport odgodio je sjednicu na kojoj je trebalo da se polemiše o predloženim izmjenama Zakona o sportu, jer ponovo nije došla resorna ministarka Vesna Bartić. Zatražiće od predsjednika Skupštine Alekse Bečića da o tom problemu razgovara sa premijerom Zdravkom Krivokapićem. Bratić nikako nije došla na sjednicu ovog tijela otkako je Vlada formirana.

Predsjednik Odbora Damir Šehović (SD) rekao je da će zakazati novu sjednicu, a ukoliko se Bratić ponovo ne pojavi, neće zauzeti stav o tom aktu o kom će se, bez njihovog mišljenja, polemisati u Skupštini.

Odbor je juče ujutro dobio mejl da Bratić nije u mogućnosti da dođe, jer radi na budžetu, te da su poslali predstavnike. Juče je trebalo da se održi deveta sjednica ovog tijela, a ministarka do sada nije došla na nijednu – bila je u obavezi da dođe na tri. Šehović je kazao da rad u budžetu nije vanredna obaveza, te da je Bratić morala da dođe na sjednicu.

Naš parlamentarizam, kako je istakao, ne poznaje praksu da resorni minsitar nije došao pred nadležni Odbor nijednom u godinu dana, kako je izabrana Vlada.

- Ako nađete praksu i takav odnos Vlade prema parlamentu, ja ću javno da se izvinim svakome. Nikada nijesam vidio nijedan sličan slučaj – kazao je Šehović, dodajući da je ovo nespremnost člana Vlade da obavlja zakonsku obavezu.

Podsjetio je da je Vlada ta koja polaže račune Skupštini, a ne obratno.

Ocijenio je i da je ovo derogacija ustavne podjele vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku. Ovim se, dodao je on, pokazuje prosto nespremnost da se kolege, članovi Odbora uvaže od ministarke Bratić.

Iznio je podatak da je, recimo, Bratić, dolazila na Odbor

Tražiće da Bečić i Krivokapić riješe problem

Ministarstvo: Kult ličnosti je prošlost sjednice.

- MPNKS je tim na čijem čelu se nalazi ministarka, gdje svako zna svoju ulogu i poziciju. Takav tim je pokazao u periodu iza nas zavidne rezulate. Gospodin Šehović bi trebalo da zna da praksa kulta ličnosti koji je gajen od strane DPS i satelitskih stranaka – prošlost – saopštilo je Ministarstvo.

Istakli su da je gospodin Šehović zanemarujući mišljenje većine članova Odbora i potpredsjednika Odbora samostalno odlučio da sjednicu prekine, pokazujući višedecenijsku praksu ranije vlasti ,,država to sam ja“.

- Sve dok bude zarobljen u mračnom kavezu prošlosti imaćemo neefikasan državni aparat i korak smo dalje od EU - istakli su iz Ministarstva.

Hitno da se raspravlja o Fakultetu za crnogorski jezik na Cetinju

Sa jučerašnje sjednice Odbora

Ako nađete praksu i takav odnos Vlade prema parlamentu, ja ću javno da se izvinim svakome. Nikada nijesam vidio nijedan sličan slučaj – kazao je Šehović, dodajući da je ovo nespremnost člana Vlade da obavlja zakonsku obavezu.

Podsjetio je da je Vlada ta koja polaže račune Skupštini, a ne obratno Vesna Bratić za rodnu ravnopravnost.

A poslanik Dragutin Papović (DPS) rekao je da je ova Vlada pala, jer ne uživa povjerenje najvećeg dijela parlamentarne većine.

- Ne znam da li ima pravo da Skupštini predlaže zakonske akte, nema legitimitet u

Predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i Uprave za sport i mlade je trebalo da odbrane pred Odborom Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sportu, ali je predsjednik Damir Šehović prekinuo sjednicu zbog toga što se nije pojavila ministarka Vesna Bratić.

- Uprava za sport i mlade i MPNKS su uspjeli da u periodu od svega nekoliko mjeseci riješe dugogodišnji problem neefikasnosti i nestručnosti pojedinaca koji su upravljali sistemom sporta. Uspjeh je potvrđen od strane međunarodnih partnera, pa su tako prolognirane reperkusije po crnogorski sport. Prekid sjednice samo govori u prilog spremnosti manjinskog dijela članova Odbora da Crna Gora ostane na margini i negativan primjer u oblasti primjene antidoping politika – saopšteno je iz Ministarstva.

Ministarstvu je, kako tvrde, nejasan razlog prekidanja

Skupštini – rekao je on.

Poslanik Dragan Bojović (DF) rekao je da se ne može braniti pozicija što Bratić kontinuirano ne dolazi. Optužio je, međutim, Šehovića da zloupotrebljava funkciju, te da ima želju da dovede Bratić, jer je ,,emotivno potrešen što više

nije ministar prosvjete“.

- Nemam emotivnu potrebu da razgovaram sa bilo kojim članovm Vlade, ali imam profesionalnu i ljudsku da odbranim integritet parlamenta i ovog Odbora. Ako bilo koji ministar nije u kapacitetu da brani materijale iz nadležno-

Poslanik Dragutin Papović (DPS) kazao je da Odbor treba da raspravlja o tome što su Fakultetu za crnogorski jezik na Cetinju ponovo uskraćena sredstva za funkcionisanje.

Podsjetio je da su im krajem decembra bile ukinute finansije, izuzev plata, a da su od avgusta u istom problemu.

- Ne isplaćuju se sredstva

sti tog ministarstva ne treba da bude ministar – odgovorio mu je Šehović.

I poslanik Dejan Đurović (DF) rekao je da su ministri u obavezi da dođu da razgovaraju sa poslanicima.

Poslanik Miodrag Lekić (Demos) rekao je da su iscrljene

koja su predviđena budžetom za funkcionisanje i to stvara velike probleme.

Ranije je rečeno da je riječ o tehničkim problemima.

Ministarstvo prosvjete se prema tom fakultetu odnosi na diskriminatoran način – rekao je on. Šehović je kazao da je ovo još jedan argument zašto je nužno da ministarka dođe na sjednicu.

sve faze tolerancije.

Suada Zoronjić (Ura) je, međutim, kazala da nema potrebe da se pravi ovoliki problem, jer je Ministarstvo delegiralo predstavnike. Šehović joj je odgovorio da ne prihvataju samoponižavanje.

N.Đ.

Reagovanje Međunarodnog komiteta za očuvanje i razvoj FCJK koje potpisuje 21 profesor sa univerziteta u regionu, Evropi i SAD PODGORICA - Bez presedana je činjenica da u Evropi, u 21. vijeku, postoji u Crnoj Gori prosvjetna i kulturna vlast koja ne samo da sputava, opstruira i omalovažava rad Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na proučavanju crnogorske kulture, jezika i tradicije, nego – što je tek neprihvatljivo za jedno građansko i slobodno društvo – negira prava da jedan narod imenuje jezik, kulturu i tradiciju kako sam misli da treba.

To je ocijenjeno iz Međunarodnog komiteta za očuvanje i razvoj FCJK koji čini 21 profesor sa univerziteta iz regiona, Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.

Komitet je formiran u aprilu zbog, kako navode, anticivilizacijskog djelovanja aktuelnih prosvjetnih i kulturnih vlasti u Crnoj Gori prema ovoj ustanovi.

- S dosta razloga da se zaključiti da motiv za obustave finansijskih sredstava, administrativne zahtjeve i razne medijske pritiske prema FCJK nijesu nikakvi kriterijumi struke i na-

Pritiscima na Fakultet negira se pravo na crnogorski jezik, kulturu i tradiciju uke, već isključivo ideološkog koncepta aktuelnih prosvjetnih vlasti u Crnoj Gori. Kampanji protiv kadra i uprave FCJK pridodata je juče informacija da zvanična crnogorska vlast obustavlja finansiranje zaštite i nadzora zgrade u kojoj se FCJK nalazi – navodi se u saopštenju Komiteta.

Podsjećaju da je FCJK smješten u zgradi staroj više od jednoga vijeka, zvaničnom spomeniku kulture.

- U svakoj civilizovanoj zemlji spomenici kulture pod zaštitom su države jer svjedoče o civilizacijskim dosezima jedne kulture. U toj se zgradi nalazi i biblioteka FCJK s respektabilnim fondom montenegrističke i slavističke literature. Skretanjem pažnje s brojnih poslova koji su pred FCJK usred

akademske godine i iscrpljivanjem takvim prozaičnim detaljima aktuelne prosvjetne vlasti nastoje spotaknuti rad sa studentima te rad na proučavanju, afirmisanju i u međunarodnim okvirima predstavljanju rezultata savremene montenegristike – ocjena je članova Međunarodnog komiteta za očuvanje i razvoj FCJK. Naglašava se da pred očima slavistike i svjetske filologije situacija u vezi s montenegristikom i kadrom FCJK djeluje još apsurdnije zbog činjenice da s toga dijela južnoslavistike najvrednije priloge nauka dobija upravo iz aktivnosti što FCJK sprovodi.

- Kolege sa FCJK svojim naučnim radovima, naučnim konferencijama i jasnim istupanjem za očuvanje građanskih

prava i sloboda dio su svjetske akademske zajednice, te smo zbog toga zaprepašćeni pritiscima kojima su izloženi. Komitet je o brojnim pojedinostima i ranije podrobno informisao slavističke i druge katedre, strukovna i naučna udruženja u Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama, Aziji i Novom Zelandu – zaključuje se u saopštenju uz napomenu da će Komitet i u buduće jasno podržavati rad FCJK i osuditi svaki vid izvannaučnog, političkog i nedemokratskog pritiska na tu ustanovu.

Saopštenje u ime Međunarodnog komiteta potpisuju: Prof. dr Vanda Babić (Odjel za kroatistiku Sveučilišta u Zadru), akademik Endru Baruh Vahtel (Američka akademija nauka i umjetnosti),

predśednik Komiteta, prof. dr Robert Bonjkovski (Šleski univerzitet u Katovicama) akademik Stjepan Damjanović (Hrvatska akademija znanosti i umjetnost, Zagreb) dr sc. Előd Dudas (Filološki fakultet Univerziteta Loránd Eötvös u Budimpešti) dr sc.

Mječislav Đekonjski (Dziekonski Translation Erfurt, Njemačka) akademik Mark L. Grinberg (Univerzitet u Kanzasu, SAD) prof. dr Artan Hadži (Univerzitet u Skadru), prof. dr Sanjin Kodrić (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu) prof. dr Džon Koks (Državni univerzitet Śeverne Dakote u Fargu, SAD) prof. dr Milica Lukić (Filozofski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku ) akademik Ranko Matasović (Hrvatska

akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb) akademik Hasnija Muratagić-Tuna (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu) prof. dr Mimoza Priku (Univerzitet u Skadru) prof. dr Jakov Sabljić (Filozofski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku) prof. dr Simon Sazdov (Filozofski fakultet u Skoplju) prof. dr František Šistek (Institut za istoriju Češke akademije nauka, Prag) akademik Emil Tokaž (Šleski univerzitet u Katovicama) prof. dr Amira TurbićHadžagić (Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli) prof. dr Ljudmila Vasiljeva (Katedra za slovenske jezike NU „Ivan Franko“ u Lavovu prof. dr Ilija Velev (Institut za makedonsku književnost, Skoplje) I. P.

8

Društvo

Četvrtak, 11. novembar 2021.

Senat UCG upoznat sa konačnim stavom suda da nije bila zakonita odluka iz 2015. kojom je profesorici Filološkog fakulteta osporen izbor u akademsko zvanje

Savjet Javnog servisa odlučio da RTCG istupi iz Med

Vujović: N dodatnu k

Pokrenuta procedura za izvršenje presude u korist Đurišić-Bečanović Prethodno, na sjednici od 24. juna ove godine, Senat Univerziteta Crne Gore, na prijedlog Naučnog odbora, nije izabrao Tatjanu Đurišić-Bečanović za redovnu profesoricu, već je reizabrana za vanrednu profesoricu

Tatjana Đurišić-Bečanović

PODGORICA - Senat Univerziteta Crne Gore pokrenuo je proceduru za izvršenje pravosnažne sudske presude kojom je utvrđeno da je bila nezakonita odluka Univerziteta iz 2015. godine da se prof. dr Tatjana Đurišić-Bečanović ne bira u zvanje redovnog profesora za predmete na Filološkom fakultetu.

Kako je saopšteno juče, nakon što se upoznao sa pravosnažnom odlukom, Senat je naložio Filološkom fakultetu da predloži recenzentsku komisiju za razmatranje konkursnog materijala za izbor u zvanje Đurišić-Bečanović.

REIZBOR

Prethodno, na sjednici od 24. juna ove godine, Senat Univerziteta Crne Gore nije izabrao Tatjanu Đurišić-Bečanović za redovnu profesoricu, već je reizabrana za vanrednu profesoricu.

Niko, prema saznanjima Pobjede, tada nije glasao da se izabere u više zvanje. Đurišić-Bečanović se kandidovala za izbor u akademsko zvanje za oblast Montenegristika – Crnogorska i južnoslovenske književnosti, na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

Senat je tada odlučivao o predlogu Naučnog odbora Univerziteta Crne Gore, koji je ponovio negativno mišljenje da se kandidatkinja dr Tatjana Đurišić-Bečanović izabere u zvanje redovne profesorice, ocjenjujući da za to ne zadovoljava uslove. Đurišić-Bečanović je ranije, uoči odluke o reizboru za Pobjedu kazala da ne želi da komentariše mišljenje koje je tada donio Naučni odbor.

Rekla je da je 2015. godine trebalo da bude izabrana u zvanje redovne profesorice, ali se to

nije desilo, zbog čega je kasnije pokrenula tužbu protiv Univerziteta. Presuda je bila donešena u njenu korist, ali nije bila konačna, odnosno pravosnažna, jer se čekala odluka više instance. Đurišić-Bečanović je tada saopštila da joj neko šest godina uskraćuje elementarna akdemaska prava.

Ona je ranije objelodanila nalaz vještaka urađen u toku sudskog postupka u kojem je potvrđeno da joj je UCG potpuno neosnovano i vanpravno uskratio zvanje redovnog profesora.

PRESTANAK ČLANSTVA

Na jučerašnjoj sjednici Senata UCG, kojom je predsjedavao rektor prof. dr Vladimir Božović, u akademsko zvanje izabrano je ukupno šest kandidata, po referatima iz Biltena UCG 536, 538 i 540.

Dodaje se da su imenovane i Komisija za praćenje inauguracionog predavanja za izbor u akademsko zvanje redovni profesor i Komisija za praćenje javnih, pristupnih i inauguracionih predavanja za izbor u prvo akademsko zvanje - docent.

- Konstatovan je i prestanak članstva prof. dr Milošu Kneževiću u 5. sazivu Upravnog odbora UCG, koji je podnio ostavku na mjesto člana, i pokrenut postupak za izbor jednog predstavnika akademskog osoblja sa akademskim zvanjem, iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka, na upražnjeno mjesto – saopšteno je sa UCG. Dodaje se da je i predstavniku saradnika u Senatu UCG dr Draganu Baćoviću, takođe konstatovan prestanak članstva, zbog prestanka radnog angažmana na matičnom fakultetu.

- Senat je upoznat i sa predlogom Disciplinske komisije Pravnog Fakulteta u slučaju studentkinje koja je izvršila teže povrede obaveza studenata

Istaknutom naučniku i nekadašnjem direktoru CERN-a, prof. dr Hervigu Šoperu dodijeljeno je zvanje počasnog profesora Univerziteta Crne Gore tajnim glasanjem članova Senata UCG. Kako je saopšteno sa UCG, eskperimentalni fizičar i profesor emeritus na Univerzitetu u Hamburgu, predložen je na inicijativu redovne profesorice Prirodno-matematičkog fakulteta UCG prof. dr Mare Šćepanović.

On je svoj život posvetio jačanju misije Naučna diplomatija u nestabilnim geopolitičkim regionima.

- Zahvaljujući viziji profesora Šopera, Crna Gora je značajno unaprijedila i izgradila svoj naučni potencijal, kao aktivni učesnik inicijative Međunarodni institut za održive tehnologije Jugoistočne Evrope (SEEIST). Ova inicijativa, nastala na predlog počasnog profesora, treba da rezultira izgradnjom Međunarodnog instituta za hadronsku terapiju, koji će biti u jednoj od zemalja regiona. Institut će okupiti naučnike i istraživače Jugoistočne Evrope u borbi protiv kancera i liječiti pacijente radioterapijom teškim jonima, uz biomedicinska, klinička i druga ispitivanja – saopšteno je sa UCG.

iz člana 148. Statuta UCG, te je donijeta odluka da se studentkinja isključi sa Pravnog fakulteta UCG u trajanju od jedne studijske godine – navodi se u saopštenju.

Na dnevnom redu Senata UCG bili su i postupci za sticanje akademskog naziva doktor nauka za osam kandidata, saglasnost za angažovanje, po zahtjevu sedam profesora, na drugim visokoobrazovnim ustanovama, kao i organizacija nastave na pojedinim organizacionim jedinicama.

I. P.

Nakon što su se građani žalili na određene priloge na TVCG, a čiji su sadržaji sporni, Savjet RTCG odlučio je da izađe iz Medijskog savjeta za samoregulaciju, uz obrazloženje da imaju svog ombudsmana PODGORICA – Radio Televizija Crne Gore više nije član Medijskog savjeta za samoregulaciju (MSS), saznaje Pobjeda.

Ovu odluku jednoglasno je donio Savjet RTCG početkom ovog mjeseca, a nakon što je izvršni sekretar MSS Ranko Vujović zatražio od direktorice TVCG Marije Tomašević da se izjasni na dvije žalbe koje su stigle na račun priloga emitovanih na TVCG.

OPRAVDANJE ILI IZGOVOR?

Savjet je odluku „opravdao“ time da ta medijska kuća već ima Ombudsmana Danijelu Popović, pa nema potrebe da u narednom periodu budu dio MSS. S druge strane, Vujović se pribojava da pravi razlog za ovaj potez leži upravo u žalbama koje je MSS dobio na rad RTCG. - Jedna se odnosila na objavljivanje dezinformacije o pucanju na policiju 5. septembra, a druga na veličanje i opravdavanje napada na Dubrovnik početkom devedesetih. Ove skandalozne uređivačke greške i žalbe koje su uslijedile po-

Javni servis je tokom cijelog tog vremena imao svoju Komisiju za žalbe kojoj su se takođe građani mogli obraćati sa primjedbama ili žalbama. Za cijelih skoro 20 godina to nije bila smetnja Javnom servisu da učestvuje i u kolektivnom samoregulatornom tijelu. Zakon o javnom servisu, na koji se Savjet ove kuće poziva u svojoj odluci, kao razlog za napuštanje MSS-a je usvojen prije skoro godinu i po i očigledno nije bio smetnja članstvu u ovom tijelu sve do sada - istakao je Ranko Vujović

vodom njih su najvjerovatniji razlog za jednu ovakvu odluku. Jer se desilo, da nakon što smo poslali RTCG zahtjev za izjašnjenje na ove žalbe, Savjet te kuće donio je odluku o napuštanju samoregulatornog tijela – rekao je Vujović.

On je, nakon što su žalbe stigle na mail adresu MSS, reagovao i tražio od direktorke TVCG Marije Tomašević da se izjasni po tom pitanju. Međutim, uslijedio je odgovor u kome ga iz pravne službe RTCG obavještavaju da ta kuća više nije član Medijskog savjeta za samoregulaciju.

Prema riječima potpredsjednice Savjeta RTCG, Marijane Camović-Veličković, ovu odluku su donijeli jednoglasno.

- Tačno je da je ta odluka bila jednoglasna, a razlog je jer RTCG ima Ombudsmana pa dupla samoregulacija nema nikakvog smisla – kazala je Camović-Veličković juče za Pobjedu.

Ranko Vujović osvrnuo se i na diskriminatorski odnos prema dugogodišnjem novinaru i nekadašnjem generalnom diretoru RTCG Branku Vojičiću koji je dobio otkaz samo godinu dana pred odlazak u penziju, a

Generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić nije želio da kometariše izlazak te kuće iz samoregulatornog tijela koje plaćaju građani, a u odluci Savjeta u koju smo imali uvod piše da će se ,,o njenom sprovođenju starati generalni direktor RTCG“.

Navode da su imenovali Ombudsmana – Danijelu Popović u junu ove godine te da će ona razmatrati žalbe na rad u toj kući.

- S obzirom da su nadležnosti Ombudsmana propisane Zakonom o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore (,,Službeni list CG“ broj 80/20) u članu 58, a odnose se na samoregulaciju u okviru RTCG, prestala je potreba za kolektivnom samoregulacijom i članstvom u navedenoj organizaciji - zaključuju M. BABOVIĆ

Bivšem direktoru CERN-a zvanje počasnog profesora UCG

Slučajevi Vojičića, Šuković i Tomašević zabrinjavaju

Savjet jednoglasno odlučio o napuštanju MSS

Društvo

Četvrtak, 11. novembar 2021.

Ne žele kontrolu o čemu je Pobjeda pisala krajem prošlog mjeseca.

Vujović kaže da ga zabrinjava rad Savjeta ove medijske kuće.

- Tu sjedi predsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović-Veličković čije se tijelo, pa ni ona kao član Savjeta, nijednom nijesu oglasili na očiglednu diskriminaciju i nezakonit otkaz bivšem direktoru RTCG Branku Vojičiću - kazao je Vujović.

Smatra da je skandalozno i to što Camović-Veličković koja je predsjednica Sindikata medija (koji je član regionalne mreže za zaštitu novinara“

u odluci.

Vujović je rekao da mu je žao što je Savjet RTCG donio ovakvu odluku, te da je samoregulacija dobrovoljna i da nijedan član nije tu „na silu“, ali je i podsjetio da je RTCG od samih početaka samoregulacije, od 2003. godine, u kontinuitetu bila član ovakvih tijela koja su u međuvremenu postojala u Crnoj Gori.

Ograničen mOnitOring

- Javni servis je tokom cijelog tog vremena imao svoju Komisiju za žalbe kojoj su se takođe građani mogli obraćati sa primjedbama ili žalbama. Za cijelih skoro 20 godina to nije bila smetnja Javnom servisu da učestvuje i u kolektivnom samoregulatornom tijelu. Zakon o javnom servisu, na koji se Savjet ove kuće poziva u svojoj odluci, kao razlog za napuštanje MSS-a je usvojen prije skoro godinu i po i očigledno nije

Safe journalist“) nije zaštitila novinarku Tanju Šuković i njenog kolegu kamermana Dragana Tomaševića koji su napadnuti ispred Cetinjskog manastira, dok su bili na radnom zadatku.

- Umjesto zaštite, Camović-Veličković traži njihovu disciplinsku odgovornost.

Ovo su činjenice koje prilično kompromituju rad Savjeta RTCG, tako da ne čudi ni odluka koju su nedavno donijeli o napuštanju Medijskog savjeta za samoregulaciju.

Očigledno je da više ne dijelimo iste vrijednosti - zaključio je Vujović.

bio smetnja članstvu u ovom tijelu sve do sada. Podsjećam da je i prethodni menadžment izabrao sadašnjeg Ombudsmana, ali nije izašao iz naše organizacije - kazao je Vujović.

Nije, kako ističe, toliko bitno hoće li RTCG biti član Medijskog savjet za samoregulaciju koliko je simptomatična činjenica „da oni na ovaj način pokušavaju da pobjegnu od odgovornosti za svoj rad“.

- Za očekivati bi bilo da medij koji finansiraju građani bude izložen malo većem monitoringu javnosti, kao i da mogućnosti podnošenja žalbi budu veće. Međutim na ovaj način se prilično ograničavaju te mogućnosti. Takođe izbor Ombudsmana te kuće, koji dolazi iz reda zaposlenih bez referenci potrebnih za obavljanje posla kojim bi trebalo da se bavi, ne obećava nezavistan i profesionalan rad kakav bi se očekivao od Ombudsmana ocjenjuje Vujović.

Bez mogućnosti žalbe Iako Javni servis tvrdi da nema potrebe da bude u MSS, zbog toga što imaju Ombudsmana, rad tog instituta je problematičan već duže vrijeme jer ne rješava predstavke građana, na što je više puta ukazivano. Takođe, ukazano je i na pravne nepravilnosti prilikom izbora Danijele Popović.

Kako RTCG više nema ni Komisiju za predstavke slušalaca i gledalaca kojoj bi gledaoci mogli da podnose žalbe, tako se na program te kuće ne mogu žaliti građani koji ga finansiraju.

Predsjednik Skupštine Media centra Dragoljub Vuković je nedavno pozvao Savjet Javnog servisa da što prije obezbijedi građanima mogućnost da se žale Ombudsmanu, jer postoji očevidan zastoj u radu te institucije.

Predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević tada

je Pobjedi rekao da će to pitanje riješiti do početka novembra i priznao da postoji zastoj.

Pred kraj mandata, prethodni Savjet RTCG izabrao je zaposlenu u toj kući, scenografkinju Danijelu Popović da bude Ombudsman, ali je Marijana Camović-Veličković na sjednici u julu, problematizovala njen izbor i predložila da se pokrene postupak novog izbora.

Camović-Veličković je tada rekla da je pregledajući dokumentaciju zapazila brojne nepravilnosti, te da naročito „bode oči“ to što je odluka o imenovanju Popović za Ombudsmana RTCG, zavedena 8, a donešena 9. juna.

- Ta činjenica po mom mišljenju čini nevažećim vaš izbor - kazala je tada Camović-Veličković.

Savjet se još nije obratio javnosti po ovom pitanju. K. J.

Četvrtina preminulih od kovida živote izgubilo u posljednja tri mjeseca

Korona odnijela još 12 života, najmlađa žrtva imala 23 godine

PODGORICA – Još 12 izgubljenih života od posljedica infekcije korona-virusom, od kojih je najmlađi ugašen u 23. godini, prijavljeni su juče Insitutu za javno zdravlje Crne Gore, dok su laboratorije registrovale 584 nova obolijevanja.

U prvih devet dana novembra preminule su čak 74 osobe, u prosjeku osam dnevno. U odnosu na ukupan broj preminulih od početka pandemije – 2.181, četvrtina preminulih od kovida živote je izgubilo u posljednja tri mjeseca, odnosno 545.

Samo u periodu od 3. do 10. novembra zabilježena su najmanje četiri slučaja smrti izuzetno mladih pacijenata, od 15, 23, 25 i 26 godina.

Doktorica nauka Marija Backović koja se na odjeljenju za virologiju na Pasterovom institutu u Parizu, kao doktorica biohemije i molekularne genetike, bavi fundamentalnim istraživanjama u oblasti virologije i strukturne biologije, ocijenila je juče na Tviteru, nakon još jednog crnog presjeka IJZ-a, da Crna Gora sada plaća dugoročno ignorisanje kovid situacije, inerciju i nebrigu.

U posljednje dvije sedmice u Crnoj Gori je registrovano 8.005 slučajeva infekcije korona-virusom, što je u od-

PODGORICA – Kompletno vakcinisane osobe koje su u kontaktu sa zaraženima od korone bi trebalo da podliježu izolaciji ili karantinu, inicijativa je predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića.

On je juče uputio Institutu za javno zdravlje Crne Gore inicijativu za reviziju važećih epidemioloških mjera.

- Po podacima koje lokalnoj upravi dostavlja Epidemiološka služba Doma zdravlja Tivat, ukupan broj trenutno aktivnih slučajava obolijevanja od korona virusa u Tivtu na dan 9. novembar, je 195 od čega je čak 79 vakcinisanih osoba, kao i 56 djece. Dodatno, vrijednost stope kumulativne incidencije u Tivtu je trenutno vrlo visoka i iznosi 1.696 na 100.000, što predstavlja visok stepen epidemiološkog rizika - naveo je predsjednik Opštine Tivat u dopisu čelnicima IJZ-a.

Komnenović je precizirao da prema Opštem protokolu za postupanje sa oboljelima od kovida-19, bliskim kontaktima oboljelih, sprovođenjem i kriterijumima za prekid izolacije i karantina od 22. oktobra, nije dozvoljeno izdavanje rješenja o samoizolaciji za kompletno vakcinisane osobe.

- U trenutno vrlo složenoj epidemiološkoj situaciji, u Tivtu je

s. avisljević

dijskog savjeta za samoregulaciju

9

U prvih devet dana novembra preminule su čak 74 osobe

Virus nije postao opasniji. Sada plaćamo dugoročno ignorisanje kovid situacije, inerciju i nebrigu kazala naučnica Marija Backović nosu na prethodni 14-dnevni period, kada je registrovano 5.986 inficarnih, rast od oko 33 procenta. Crna Gora, nažalost, u istom periodu bilježi i rast smrtnih ishoda od oko 28,5 procenata.

Prema zvaničnim podacima IJZ-a aktivno je 5.668 slučajeva infekcije, a najviše ih je u Glavnom gradu - 2.588.

Nakon Podgorice, najviše je aktivnih slučajeva u Nikšiću 876, potom Baru 256, Bijelom

Polju 213, Budvi 204, Herceg Novom 186, Tivtu 179, Beranama 171, Danilovgradu 162, na Cetinju 151 i u Kotoru 134.

U Kolašinu je trenutno aktivno 90 slučajeva infekcije korona-virusom, Ulcinju 75, Pljevljima 71, Mojkovcu 69, Andrijevici 58, Tuzima 52, na Žabljaku 44, u Plužinama 39, Rožajama 19, Plavu 14, Gusinju sedam, Šavniku šest i u Petnjici četiri.

D.m.

Predsjednik Opštine Tivat podnio Institutu inicijativu za hitnu reviziju mjera zbog pogoršane epidemiološke situacije

Izolacija i za vakcinisane koji su u kontaktu sa zaraženim od korone zabilježen veliki broj slučajeva lica koja su oboljela, ili su u bliskom kontaktu sa zaraženima od kovida-19, a kojima po navedenom Protokolu, nije izdato rješenje o samoizolaciji jer su vakcinisana. Kao rezultat toga, ta lica se nesmetano kreću i obavljaju aktivnosti, odlaze na posao, odnosno nastavljaju da ostvaruju brojne kontakte. Ovaj problem je posebno izražen u školskim i predškolskim ustanovama, u kojima je evidentan nagli porast boja zaražene djece u posljednjih sedam dana - naveo je on.

Komnenović je kazao da je u tom gradu trenutno izuzetno visoka incidencija i udio vakcinisanih među aktivno oboljelima od korona virusa. On je istakao da vakcinisane osobe ne samo da mogu da obole već i da one dalje šire virus.

Željko Komnenović

- Mišljenje Epidemiološke službe Doma zdravlja Tivat je da bi i kompletno vakcinisane osobe trebalo da podliježu mjerama karantina, bez obzira na vakcinalni status, odnosno da li je osoba primila jednu, dvije ili tri doze vakcine – ka-

zao je on u dopisu upućenom Igoru Galiću povodom hitne revizije epidemioloških mjera.

Na pitanja Pobjede upućena Institutu za javno zdravlje, da li će razmatrati promjenu protokola na osnovu podnijete inicijative, nije odgovoreno. J.m.

10

Hronika

Uhapšen vlasnik i izvršni direktor „Montenegro prevoza Pejović“ zbog utaje poreza i prevare

Pejović nanio oko 1,3 miliona eura štete budžetu

PODGORICA – Vlasnik i izvršni direktor „Montenegro prevoza Pejović“ Danilo Pejović uhapšen je zbog sumnje da je nanio 1,3 miliona štete državnom budžetu. Njemu se na teret stavljaju krivična djela utaja poreza i doprinosa i prevara.

Službenici podgoričke policije su utvrdili da je osumnjičeni od 19. maja 2015. do 14. januara 2020. godine pravio lažne fakture više pravnih lica sa kojima čak i nije bio u poslovnom odnosu. Te fakture je upotrijebio kao prave, knjižeći ih na konto dobavljača u pravnom licu „Montenegro prevoz Pejović“, te ih dostavljao Poreskoj upravi sa drugim lažnim podacima koje su od uticaja za utvrđivanje poreske obaveze i na taj način ostvario pravo na povraćaj PDV-a u iznosu 1.019.791 eura, koje je potom podigao.

Iz policije navode da je Pejović, kako se sumnja, falsifikovanu dokumentaciju o navodnoj potrošnji goriva prijavljivao i dostavljao Upravi carina Crne Gore kako bi, bez osnova, ostvario pravo na povraćaj sredstava od dijela plaćene akcize prilikom nabavke goriva, jer je ovo gorivo sipano u taksi vozila na koja po Zakonu o akcizi nije imao pravo na povraćaj dijela plaćene akcize.

-Na ovaj način je sa računa Uprave carina prebačen novac u iznosu od 312.869 eura, koji je kasnije podignut u gotovom. Ukupna protivpravna materijalna korist koju je ostvario osumnjičeni iznosi 1.332.660 eura na štetu budžeta Crne Gore – saopštili su iz Uprave policije.

Krivična prijava je podnijeta i protiv pravnog lica „Montenegro prevoz Pejović“.

Pejović se pominje kao oštećeni u sudskom postupku koji se pred kotorskim Osnovnim sudom vodi protiv bivšeg tužioca Višeg tužilaštva Gruja Radonjića zbog zelenaštva.

Radonjić se tereti da je iskoristio loše stanje u firmi Danila Pejovića i dao mu pare na kamatu.

Osim Radonjića, za zelenaštvo se terete i Nikola Pajović, Aleksandra i Aleksandar Đurapčević.

A. R.

Realizovana međunarodna akcija „JAD Mobile 4“

Oduzeli veću količinu oružja i privrednog eksploziva PODGORICA - Službenici Uprave policije su u koordinisanoj akciji Fronteksa, Interpola i Europola, na teritoriji Crne Gore preduzeli operativne aktivnosti s ciljem suzbijanja različitih oblika kriminaliteta sa posebnim fokusom na nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, ukradena motorna vozila, krijumčarenje migranata i razne vrste prevara u vezi sa ličnim i putnim ispravama, u kojim oblastima su postignuti značajni rezultati.

Kako se navodi u saopštenju Uprave policije, oduzeli su veću količinu oružja, automatskih pušaka i municije, a pronađen je i privredni eksploziv, protiv tenkovske nagazne mine, minobacačke granate, ručne bombe i sporogoreći štapini. Takođe, provjereno je 1.064 putničkih motornih vozila.

- Crnogorska policija je pružila kontinuiranu operativnu podršku kroz aktivnosti provjera i razmjene informacija sa ostalim zemljama učesnicama, te kroz realizaciju planiranih operativnih aktivnosti na terenu – navodi se u saopštenju.

Iz policije podsjećaju da je od 11. do 22. oktobra realizovana Europolova međunarodna akcija „JAD Mobile 4“ pod liderstvom Fronteksa, kojoj su službenici Uprave policije Crne Gore pružili značajan doprinos.

Akcija „JAD Mobile 4“ u koju su bili uključeni pripadnici policija 23 evropske i zapadnobalkanske države, a predvođeni Grčkom, Njemačkom, Poljskom, pripadnicima Europola i pripadnicima Fronteksa, planirana je i usmjerena na suzbijanje različitih oblika organizovanog imovinskog kriminala i krivičnih djela prevare.

- U 16 evropskih i šest balkanskih država operativci su uspješno otkrili 518 otuđenih vozila, 400 otuđenih auto djelova, 140 lažnih dokumenata, četiri otuđena plovila, kao i 1.000 ilegalnih migranata što je dovelo do hapšenja 31 lica koje se sumnjiči za krivično djelo nedozvoljeni prelazak državne granice i krijumčarenje ljudi. Izvršeno je 10.000 provjera baza podataka – naveli su iz policije. C. H.

Četvrtak, 11. novembar 2021.

Saslušano šest svjedoka u istrazi protiv Budimira i Marine Krstović za šv 1.400 kilograma kokaina skrivenog u pošiljci sa bananama PODGORICA – Šest svjedoka saslušano je u istrazi koju Više državno tužilastvo vodi protiv Budimira Krstovića (66) i njegove kćerke Marine (27), nakon što je u njihovom magacinu, u zetskom selu Mojanovići nadomak Podgorice, 24. avgusta pronađeno i zaplijenjeno 1.400 kilograma kokaina, saznaje Pobjeda.

Službenik Uprave carine, špediter iz Top Logistic, špediter kompanije u vlasništvu Krstovića, kao i radnici koji su radili istovar kontejnera u magacinu u Mojanovićima su prilikom saslušanja u tužilaštvu, prema informacijama Pobjede, ustvrdili da u konkretnoj isporuci nijesu radili ništa više ili drugačije nego pri ranijim isporukama.

Oni su do detalja pojasnili kako su radili carinjenje, isporuku i istovar paleta iz kontejnera u kojima je kasnije otkriven kokain, odnosno, decidno su ustvrdili da su ,,samo radili svoj posao“.

Iskazima svjedoka je opovrgnut stav tužilaštva kojim se okrivljena Marina Krstović tereti da je upravo ona organizovala prevoz, carinu, špeditera i kontrolu robe.

Za sada, Krstovići su jedini osumnjičeni za šverc kokaina visoke čistoće, za koji je utvrđeno da je stigao sa kontejnerima banana iz luke „Bolivar“ u Ekvadoru, brodom „Šarlot“.

Marina Krstović nakon hapšenja nije sporila da je naručila banane od dobavljača „Co ex Friuit S. A.“ iz Ekvadora za kompaniju San Francisko, u vlasništvu njenog oca.

Carinik i špedit da su radili isto u ranijim ispor

Sa privođenja Budimira Krstovića

Marina i Budimir Krstović su pred istražiteljima tvrdili da nemaju ništa sa pronađenom

drogom i policiji ponudili saradnju i pomoć u rasvjetljavanju ovog slučaja

Odbrana Krstovića je tužilaštvu predala dokument koji je izdao direktor luke „Bolivar“

Specijalna tužiteljka gostovala u emisiji „Link“ na Javnom servisu PODGORICA - Specijalna tužiteljka Sanja Jovićević kazala je u emisiji „Link“ na RTCG da sadašnja vlast vrši pritisak na Specijalno državno tužilaštvo, ali da oni odolijevaju tome.

Ona je rekla da se od početka godine vrše pritisci na Specijalno državno tužilaštvo od strane određenih političkih struktura.

-To je pokušano kroz izmjene zakona kada su htjeli da ukinu Specijalno državno tužilaštvo.

Smatram da mi tim pritiscima odolijevamo, a Zakon i Ustav propisuju da su svi, pa i politički činioci, u obavezi da se suzdržavaju od komentarisanja rada tužilaštva, jer niko ne smije da vrši uticaj na nas kao samostalan i nezavistan organ – kazala je Jovićević.

Na pitanje da li želi da kaže da sadašnja vlast vrši pritisak na Specijalno tužilaštvo, Jovićević je kazala – tako je.

Komentarišući izjavu potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića koji je kazao da SDT nepostupanjem sprečava borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, Jovićević je odgovorila da nije tako.

-Postoje određeni predmeti u kojima postupak duže traje, ali moraju se prikupiti kredibilni, validni dokazi, ponekad i kroz postupak međunarodne saradnje i to su razlozi zbog čega određeni postupci duže traju, kazala je ona.

Ističe da je broj specijalnih tu-

Jovićević: Tužilaštvo odolijeva pritiscima vlasti

Sanja Jovićević

žilaca u skladu sa aktima o sistematizaciji, ali da taj broj nije dovoljan u odnosu na broj predmeta, koji su izuzetno složeni i zahtjevni.

Kao pozitivno je izdvojila što su tri tužioca u martu izabrana po sistemu napredovanja.

-Radi se o karijernim tužiocima i to je već rasteretilo rad na tim predmetima. Međutim, moram da naglasim da postoji kontinuirani pritisak koji već komplikovane poslove dodatno usložnjava, istakla je ona.

Jovićević je dodala da bez obzira na blokadu Tužilačkog savjeta SDT ostvaruje konkretne rezultate.

-Ali svakako se taj nedostatak u radu Tužilačkog savjeta osjeća kroz svakodnevne obaveze koje nijesmo u mogućnosti da realizujemo zbog neodržavanja sjednica Tužilačkog savjeta, kazala je ona.

Govoreći o aktuelnim slučajevima, Jovićević je kazala da će nakon svih analiza, tragova, dokaza i završetka vještačenja utvrditi da li je bivši funkcioner ANB Luka Bulatović počinio samoubistvo.

-Određena su odgovarajuća vještačenja, izvršena je obdukcija tijela i pisani obdukcioni zapisnik je prispio u tužilaštvo pa će se nakon analize svih obdukci-

onih zapisnika i ostalih prikupljenih materijalnih tragova i dokaza i po okončanju svih vještačenja donijeti odluka – kazala je Jovićević.

Ona je kazala da će odluka o slučaju prisluškivanja specijalnih tužilaca biti donijeta ubrzo i istakla da je predmet pod oznakom tajnosti i da ne smije govoriti o njemu.

Jovićević je podsjetila da su u slučaju „Pandora papiri“, u koji su navodno umiješani predsjednik države Milo Đukanović i njegov sin Blažo, putem međunarodne pomoći uputili zamolnice pravosudnim organima Velike Britanije i Švajcarske i saopštila da očekuje brzu reakciju nadležnih nakon što dobiju odgovore.

Kako je kazala, kapaciteti u rješavanju slučajeva sprečavanja krijumčarenja cigareta i pranja novca još nijesu na očekivanom nivou.

-Rezutati rada SDT-a nijesu zanemarljivi i nijesu mali. Kada je u pitanju krijumčarenje cigareta, SDT je na tri predmeta u 2018. godini uzelo preko 10.000 paketa cigareta čija je vrijednost preko 10 miliona eura. U 2019. u jednom predmetu oduzeto

Hronika/Svijet

Četvrtak, 11. novembar 2021.

11

Zbog incidenta u centru srpske prijestonice reagovali Ambasada SAD i EU

verc

teri tvrdili to što i orukama Iskazima svjedoka opovrgnut je stav tužilaštva kojim se Marina Krstović tereti da je upravo ona organizovala prevoz, carinu, špeditera i kontrolu robe iz koje je krenula pošiljka sa bananama i u kome se navodi da je kontejner koji je krenuo prema Crnoj Gori prošao sve neophodne provjere i da na njemu nije bilo droge.

Banane su utovarene na „MSC Katya“ koji je iz luke „Bolivar“ krenuo prema Panami. Za sada nije poznato da li su kontejneri sa bananama iz Paname nastavili transport brodom „MSC Katya“ prema Malti ili su pretovarene na neki drugi je 260 paketa cigareta i u istom predmetu u oktobru iste godine preko 2.600 paketa cigareta čija je vrijednost preko 2,3 miliona eura, kazala je ona.

Dodala je da je pokrenuto više krivičnih postupaka protiv više lica, a vrijednost utajenog poreza, akciza i carina u ovim predmetima je preko 70 miliona eura.

-Isto tako u 2020. godini oduzeto je preko 2.300 paketa cigareta čija je vrijednost preko 2,3 miliona eura, a vrijednost utajenog poreza je preko 18 miliona, kazala je Jovićević.

Za pranje novca podignuto je preko 10 optužnica kojima je obuhvaćeno preko 50 fizičkih i 10 pravnih lica.

-To nije razlog za nezadovoljstvo i loše ocjene koje Evropska komisija nije ni dala, kazala je ona.

Saradnja SDT-a i specijalnog policijskog odjeljenja i odjeljenja za organizovani kriminal i korupciju je odlična, ističe Jovićević. Sa ostalim državnim organima takođe.

-Zaista nemamo nikakve primjedbe, policija izvršava sve naredbe SDT-a i svakog tužioca pojedinačno. To što se u medijima pokušava plasirati da SDT koči određene procese, smatramo određenim političkim izjavama koje plasiraju odgovarajuće političke strukture kako bi se pozicionirali na političkoj sceni, a zaista ne bih ovom prilikom te izjave komentarisala, kazala je specijalna tužiteljka.

A. R.

teretnjak.

Ono što je za sada poznato je da je brod „Charlotte“ iz italijanske luke Đoja Tauro preuzeo kontejnere sa naručenim bananama i prevezao ih do Luke Bar. Međutim, kada je brod MSC sa kontejnerima banana uplovio u Bar, crnogorski policajci i carinici su od jedne strane službe već imali operativnu informaciju da je u paketima banana skivena droga.

Iako je skener potvrdio podatak strane službe, carinici su po nalogu pretpostavljenih ,,zažmurili“ i propustili kontejnere koji su potom, 26. avgusta, prevezeni do magacina u vlasništvu Budimira Krstovića, u zetskom selu Mojanovići, gdje je policija zaplijenila drogu.

Prije dvadeset dana, okrivljeni Budimir Krstović je u pismu najistaknutijim državnim zvaničnicima ustvrdio da se u slučaju pronalaska kokaina sva krivica želi pripisati isključivo

njemu i njegovoj ćerci.

On je naveo da su određene strukture iz crnogorske policije imale informaciju da se u njegovom kontejneru sa bananama nalazi kokain, a ta informacija je došla i do osoba kojima je tovar bio namjenjen, zbog čega su od svega odustale.

Da je akcija u ovom slučaju mogla biti bolje odrađena, ukazao je i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić kada je u septembru na pres konferenciji saopštio da je o zapljeni 1.400 kilograma kokaina saznao iz medija, te da je bilo obaviješteno SDT, da bi zasigurno bili otkriveni i finansijeri ovog šverca kokaina.

Tri dana poslije zapljene kokaina, predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Vlade i Uprave prihoda i carina organizovali su pres na kojem su u konkretnom slučaju istakli saradnju aktuelne vlasti sa američkim službama, navodeći da SDT nije smišljeno isključeno iz akcije zapljene droge, jer je u tom trenutku ,,egzistirala kvalifikacija nedozvoljenog držanja i proizvodnje opojnih droga, a što je nadležnost Višeg tužilaštva“.

Tako je izostao odgovor zašto je izbjegnuto da se uz kvalifikaciju nedozvoljenog držanja droge stavi na teret i stvaranje kriminalne organizacije, čime bi se aktiviralo učešće Specijalnog državnog tužilaštva, čije ostavke predstavnici Vlade i dijela parlamentarne većine već mjesecima traže.

Krstovići su u pritvoru koji će po posljednjoj odluci suda trajati do kraja novembra.

B.R.

Članovi Odbora za bezbjednost i odbranu posjetili Luku Bar

Značajno unaprijeđen sistem bezbjednosti PODGORICA – Predstavnici Luke konstatovali su da je u proteklom periodu postignuto značajno unapređenje sistema bezbjednosti, a predstavljeni su i podaci o broju aktivnih ugovora o obavljanju djelatnosti koje se odnose na skladištenje cigareta, kao i o automatizovanom informacionom sistemu za registrovanje i čuvanje podataka.

To su zaključili na jučerašnjem sastanku sa članovima Odbora za bezbjednost i odbranu Vladanom Raičevićem, Milom Božovićem, Raškom Konjevićem, Draganom Krapovićem i poslanikom Luiđom Škreljom, koji su posjetili Slobodnu zonu Luke Bar. Članovima Odbora prezentovana je istorija poslovanja Luke Bar i predstavljeni njihovi postulati u radu. Na sastanku je bilo riječi i o privatnim skladištima u Luci Bar, kao i o Odboru direktora tog preduzeća koje radi na poboljšanju bezbjednosnog sistema. Potom su članovi Odbora obišli magacine Luke Bar u kojima se skladište cigarete.

Ispred Luka Bar a. d. sastanku su prisustvovali Slađana Perišić, predsjednica Odbora direktora, Savo Vujošević, zamjenik predsjednika Odbora direktora Milivoje Radović, izvršni direktor Ilija Pješčić, pomoćnik izvršnog direktora Deda Đelović, Dragutin Niković, pomoćnik OD, Dragan Šćekić, direktor sektora Razvoja i Mladen Bulatović, oficir bezbjednosti.

C. H.

Ratko Mladić nije lice koje Beograd treba da pokazuje svijetu

Kod murala sa likom Ratka Mladića, u Njegoševoj ulici u centru Beograda, u utorak su izbili incidenti, a policija je uhapsila šest osoba zbog „narušavanja javnog reda i mira“. Na mural je i juče bačena kofa kreča Mural sa likom Ratka Mladića prekriven krečom

BEOGRAD – Povodom hapšenja aktivistkinja za ljudska prava, koje su u utorak u centru srpske prijestonice jajima gađale mural sa likom haškog osuđenika Ratka Mladića, juče se oglasila Ambasada SAD u tom gradu ističući kako „Ratko Mladić ne treba da bude lice koje Beograd pokazuje svijetu“.

- Sjedinjene Američke Države i Srbija su posvećene osnovnim vrijednostima, uključujući toleranciju, ljudska prava i vladavinu prava. Ponekad je i za SAD i za Srbiju izazovno pomiriti se sa teškim trenucima iz prošlosti, ali nema ničeg časnog u zaštiti memorijala ratnog zločinca osuđenog za genocid i zločine protiv čovječnosti. Nadamo se da će se Srbija fokusirati na svjetliju, inkluzivniju budućnost, prije nego da iznova prolazi kroz bol, mrak i podjele iz devedesetih godina – navodi se u pisanom odgovoru koji je iz američke ambasade u Beogradu dostavljen Glasu Amerike.

U vezi incidenta u centru Beograda oglasila se i Evropska unija, koja je srpske vlasti pozvala da se uzdrži od veličanja ratnih zločinaca i negiranja ratnih zločina.

Portparolka EU Ana Pisonero rekla je, takođe za Glas Amerike, kako treba da se radi na pomi-

renju i kako je stav EU po tom pitanju jasan.

- Potrebno je efikasno prevazići nasljeđe prošlosti, uzdržati se od veličanja ratnih zločinaca i negiranja ratnih zločina i njegovati pomirenje. Od zemlje koja teži članstvu u EU očekuje da se uskladi sa osnovnim vrijednostima EU, vladavinom prava, demokratijom i pravdom – navela je Pisonero.

U EU podsjećaju i kako Srbija treba da nastavi i produbi reforme u domenu slobode govora i rješavanju pitanja ratnih zločina.

- To je od ključne važnosti za napredak zemlje na evropskom putu – istakla je Pisonero.

Kod murala sa likom Ratka Mladića ,u Njegoševoj ulici u centru Beograda, u utorak su izbili incidenti, a policija je uhapsila šest osoba zbog „narušavanja javnog reda i mira“, saopštio je MUP Srbije.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da uništavanje murala dokazuje da policija nije štitila mural, već građane od međusobnog sukoba.

- Bilo ih je 100 prema 85, dvije grupacije. Da policija nije to uradila, rekli biste zašto ih policija nije zaštitila – rekao je Vučić i dodao da nije posao policije da sklanja table i murale, već da obezbjeđuje javni red i mir.

Poručio je i da „u članici EU po-

Član SDP potvrdio da je bacio kreč na mural

Žujović: Nije lična hrabrost, nego čin normalnog čovjeka Na mural haškom osuđeniku i juče je, kako je javio portal Nova.r.s., bačena kofa kreča. U međuvremenu je član Socijaldemokratske partije Đorđo Žujović potvrdio za N1 da je on bacio kreč na mural.

On je kazao da to što je uradio ne smatra „činom lične hrabrosti, već činom normalnog čovjeka“.

- Ovo će tek da bude prekrečeno. Ovo je bukvalno neka vrsta slike ili poruke. Nije normalno da se iz bilo kog dijela Srbije šalju slike slike koje nas opisuju onakvima kakvi nismo. Ovo nije narod zločinaca i ljudi koji mrze. Građani Srbije vole i poštuju drugog i drugačijeg – rekao je Žujović

stoje murali generala Praljka“, te da je „neko htio da pravi cirkus, a da za to batinjanje optuži državu Srbiju“.

Zbog incidenta koji se u utorak dogodio kod murala Ratka Mladića uhapšeno je šest osoba.

Među privedenima su J. A. i A. Ć, koje su dale podršku Inicijativi mladih za ljudska prava, kao i navijači Partizana D. K. i L.M. kod kojih su pretresom pronađeni nož i dva biber spreja.

Aktivistkinja i nekadašnja poslanica Aida Ćorović i aktivistkinja i umjetnica Jelena Jaćimović privedene su pošto su mural gađale jajima.

One su puštene iz Policijske stanice Vračar nekoliko sati kasnije, a građani su se okupili u centru grada da im pruže podršku.

Kod murala su se okupili i desničari koji su skandirali Ratku Mladiću, a bila je raspoređena i policija.

U saopštenju policije navodi se da su „pripadnici MUP-a svojim postupanjem, striktno poštujući zakon, očuvali javni red i mir u Beogradu, ne dozvolivši da dođe do ugrožavanja bezbjednosti građana i njihove imovine“.

Policajce je obišao i ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin sa pomoćnikom direktora policije i načelnikom PU za Beograd Veselinom Milićem.

- Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova ne štite mural, već javni red i mir od svih koji žele da ga ugroze, bez obzira na to da li se zalažu za uklanjanje murala ili se tome protive – rekao je Vulin.

Mural posvećen Ratku Mladiću naslikan je ljetos na zidu stambene zgrade u Njegoševoj ulici u Beogradu.

Inicijativa mladih za ljudska prava podnijela je za 9. novembar zahtjev za okupljanje i uklanjanje murala, ali je policija taj zahtjev odbila uz obrazloženje da bi moglo da dođe do sukoba pristalica i protivnika murala i narušavanja javnog reda i mira.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 11. novembar 2021.

DANILOVGRAD: Obnovljena kaptaže izvorišta Banjica u Šobajićima

Gasiće žeđ vodom iz srca Prekornice

Uređenje pejzaža Ostale radove na uređenju izvorišta Banjica, kao što su zaštita kosine iznad kaptaže i platoa ispred nje, preuzeće mještani na osnovu urađenih bio-inženjerskih i pejzažno-arhitektonskih projekata. Sva projektna rješenja će biti skladno uklopljena u predio, tako da budu dio jedinstvene prostorne cjeline. Eventualni nastavak radova na širenju vodovodne infrastrukture, biće predmet posebnih projekata i dalje saradnje lokalne uprave sa mjesnim zajednicama na tom području.

OD IDEJE DO REALIZACIJE PROTEKLE SU TRI GODINE: Uređena kaptaža

U proteklih 30 do 40 godina, bilo je više pokušaja rekonstrukcije, uglavnom, u organizaciji režijskih odbora, ali je rezultat bio daleko ispod očekivanja. Mještani koji ognjišta čuvaju od zaborava mogu da odahnu jer su riješili veliki problem – kaže prof. Ratko Kadović DANILOVGRAD - U podnožju Ostroških greda u predivnom mjestu Šobajići gdje caruju divlji šipak i drača a nebom gospodare orlovi i jastrebovi, odvija se miran i lagodan život doduše malobrojnih stanovnika koji su odlučili da ognjišta ne prepuste zaboravu. Iz dana u dan stvaraju sve bolje uslove za egzistenciju i stavljaju do znanja nasljednicima da se u ovom pitomom kraju na lijevoj obali Zete može spokojno uživati u blagodetima resursa koje treba na pravi način iskoristiti i valorizovati.

Posljednji projekat koji je na tom području realizovan olakšaće život u tom kraju – sanirano je i uređeno izvorište Banjica. Od ideje do realizacije tog projekta protekle su tri godine.

PODRŠKA

Organizacioni odbor sastavljen od provjerenih neimara i udarnika je molbu sa zahtjevom da se sanira ugroženo izvorište proslijedio lokalnoj upravi. Tako je idejno rješenje poznatog hidroinženjera Veselina Perovića dobilo zeleno svijetlo. Opština je uslišila molbu pa je urađena pristupna dionica do odredišta i obavljen dio pripremnih aktivnosti za realizaciju može se reći kapitalnog projekta za nekoliko zaseoka PODGORICA – CEDIS nastavlja 12. novembra radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

• ANDRIJeVICA: od 8:30 do 14:30 h Japan, Jošanica, Kraišta i Miškovića Žar; od 9 do 14 h selo Rijeka Marsenića. /• BAR: od 8 do 14 h dio naselja Oćar. /• BIJeLO POLJe: od 8 do 16 h Ivanje, Lijeska, Njegnjevo, Vergaševići, Jagoče, Čokrlije, Mahala, Krstače, Pavino Polje, Bijeli Potok, Grubješići, Kičava, Biokovac, Grab, Kovren, Vergaševići, Gorice, Slatka, Bliškovo, Stožer, Femića krš, Biokovac – Sadici, Ličine (Korita), Rasovo, Rodijelja, Brčve, Pećarska, Ušanovići, Žiljak, Boturići, Mirojevići, Rodijelja, Brčve, Pećarska, Ušanovići, Žiljak, Boturići, Pobretići, Mirojevići, Bistrica-centar, Kostenica, Šolje, Mojstir, Jablanovo, Požeginja, Barice, Džukeljska Jama. / • CetINJe: od 8 do 16 h Šinđon,

na tom području. Zatim je urađen projekat kaptaže i dio potpornog zida da bi konačno glavni radovi uzeli maha sredinom avgusta a završili se krajem oktobra ove godine.

Prema riječima prof. Ratka Kadovića koji je od prvog dana prisustvovao svim aktivnostima, izgrađena je savremena kaptaža kojom se obezbjeđuje uredno i trajno snabdijevanje kvalitetnom vodom više domaćinstava u selima Šobajići i Podvraće.

- Prema dostupnim podacima sa kamene ploče koja se nalazila iznad stare česme, a koja je uspješno ugrađena u novu kaptažu, vjerovatno, prvo ozbiljnije uređenje ovoga izvorišta izvedeno je 1908. godine. U posljednjih 30 do 40 godina, bilo je više pokušaja rekonstrukcije, uglavnom, u organizaciji tzv. režijskih odbora, ali je rezultat bio daleko ispod očekivanja. Treba naglasiti da je i u takvim situacijama Opština Danilovgrad uvijek obezbjeđivala pomoć, bilo u novcu ili materijalu. Dakle, rukovodstvo lokalne uprave je poslije mnogo decenija, prihvatilo i uspješno obnovilo izvorište Banjica. Predsjednica Opštine, Zorica Kovačević, je od prihvatanja našeg zahtjeva do završetka radova iskazivala bezrezervnu podršku i razumijevanje za ovaj posao i na kraju izvođenja radova je obišla gradilište i uvjerila se u funkcional-

nost kaptaže - rekao je Kadović.

On je naglasio da velike zasluge prilikom operativnih zadataka pripadaju i potpredsjedniku Opštine Iliji Grguroviću, sa kojim je gotovo svakodnevno bio u kontaktu.

- Projekat kaptaže je uradila dipl. inž. građ.

Milica Kalezić, koja je pokazala sjajnu kooperativnost, odazivajući se na svaki poziv, a za svako pitanje ili dilemu pri izvođenju radova imala je spremno rješenje ili odgovor. Radove je izvelo preduzeće „DG Kongrap“ iz Danilovgrada, čiji su radnici pored kvalitetne gradnje, pokazivali razumijevanje za što bolje prilagođavanje objekta uslovima terena i izvođenja brojnih dodatnih radova. Mislim da smo svi stekli dragocjeno iskustvo kako pri samoj gradnji, tako i kvalitetnoj saradnji i visokoj toleranciji, u svakom pogledu. Ovo iskustvo može biti inspirativno i primjer za druge lokalne zajednice, kako u pogledu rješavanja problema snabdijevanja vodom, tako i drugih životnih potreba - istakao je Kadović.

OBILJEŽJA

Za njegovog bratstvenika i mještanina Radomira Kadovića ogromni je poduhvat riješiti gorući višedecenijski komunalni problem u rodnom mjestu.

- Mnogo se komšija odselilo u gradove ali ima još starosjedioca koji ne žele da napuste ovo divno podneblje. Sada nam je na dohvat i najzdravija tečnost iz srca planine Prekornice tako da se više ne moramo oslanjati na gradski vodovod nego na pitku izvorsku vodu - nije krio zadovoljstvo Kadović.

On je predložio da se na saobraćajnici koja povezuje manastire Ždrebaonik i Ostrog postavi tabla sa natpisom gdje se nalazi kaptaža Banjica kako bi se turisti i putnici namjernici okrijepili.

B.KADIĆ

BAR: Humanitarna akcija Sportsko–rekreativnog centra

Aukcijom dresova sakupili 2.677 eura

BAR - Sportsko–rekreativni centar je u humanitarnoj akciji pod sloganom ,,Dresovi za šampione“ prikupio 2.677 eura.

Novac je uplaćen na Opšti račun fondacije Budi human.

Izvršni direktor SRC-a, Branislav Nenezić kaže da su svakog ponedjeljka, srijede i petka organizovali dvadesetčetvoročasovne aukcije na svojoj Instagram stranici.

- Licitiran je veliki broj dresova naših uspješnih sportista. Najveću pažnju privukao je dres Čikago Bulsa, legendarnog crnogorskog asa Nikole Vučevića – kaže Nenezić.

On dodaje da je Bar prepoznat kao grad sporta i vrhunskih sportista, koji su u akciji pokazali kako ih pored uspješne karijere krase najvrednije i naljepše čovjekove karakteristike: humanost i solidarnost na djelu.

- Sjajan rezultat akcije dokaz je da su naši dragi sugrađani i sportisti prepoznali misiju pružanja pomoći onima kojima je to najpotrebinije. Velika hvala svima koji su bili dio našeg tima. Nadamo se, da ćemo ovom donacijom uspjeti da pružimo makar mali dio onoga što zaslužuju naši mali superheroji – izjavio je Nenezić.

V.K.V.

ZA ČISTU OBALU: Ulcinj

ULCINJ: Projekat NVO i Opštine

Aplikacija za prijavu divljih deponija

ULCINJ - U okviru projekta ,,Obala Ulcinja bez plastike“ udruženje Ada Bojana i NVO Green life razvili su aplikaciju pod nazivom ,,Prijavi deponiju Ulcinj“.

Saša Čapunović iz Udruženja Ada Bojana objašnjava kako građani mogu anonimno da prijave Komunalnoj policiji i inspekciji nelegalno odlaganje otpada.

Aplikacija je dostupna na Android i Apple platformama.

- Na aplikaciji se, ističe, može unijeti fotografija i lokacija deponije. Mogu da je koriste svi građani i tako doprinesu ažurnosti nadležnih organa koji će reagovati na prijave i dati odgovor korisnicima aplikacije - kazao je Čapunović.

Projekat ,,Obala Ulcinja bez plastike“ realizuje se kroz partnerstvo nevladinih organizacija NVO Green life, Zero Waste Montenegro, Dr Martin Schneider Jacoby Association, Udruženje Ada Bojana, NVO Zeleni korak, Regionalna razvojna agencija Ulcinj biznis asocijacija kao i Opština Ulcinj, JP Morsko dobro i Komunalno preduzeće Ulcinj.

C.G.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom (12. novembar)

Petnjica bez struje od 8:30 do 14:30

Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, ,Pod Uba, Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Bobija, Karuč, Cerov Pod, Kraće Do, Dobrske Župe, Dodoši, i Žabljak Crnojevića (kratkotrajna isključenja); od 8 do 16 h Dobrska Župa i Đalci; od 7:30 do 17:30 h Lipovik, Čukovići, Dujeva, Zajčina, Mihailovići, Poseljani i Zaštek. / • DANILOVGRAD: od 8 do 15 h dio Novog Sela, Suk, Mamućevina, Begovine, Plana, Strahinjići, dio Lazina, dio Ćurilca, Tomaševići, dio Begovina, Gruda, Lazarev Krst, Jabuge, Donji i Gornji Zagarač, Povrhpoljina, Malenza, Bandići, Đeđezi, Markovina, dio Komunice, dio Martinića oko Mosta Radovića, dio Ljututuka, Jama Žarića i vodoizvorište; od 8 do 15 h dio Grlića, Bjelusi,

dio Ćurilca, dio Lazina, Kopito Petrovića i Šimšić (kratkotrajna isključenja). / • HeRCeG NOVI: od 9 do 13 h korisnici oko OŠ u Kamenarima; od 9 do 14 h Njegoševa ( od Parka do Gradske kafane), potrošači na šetalištu oko Jahting kluba. Ulice Njegoševa i šetalište V Danica, Trg Maršala Tita. Topla – Stanišića dubrava, ulice Nikole Ljubibratića i Braće Grbića. / • KOLAšIN: od 8:30 do 17 h mHE Paljevinska, Ski centar 1600, Tunel Klisura, Repetitor Zekova glava, Manastir Morača, Jasenova, Ocka Gora, Međuriječje, Smolice, Mrtvo Duboko, Bulje, Andrijevo, Vlahovići, Gornja Rovca, Bogutov i Jasenov Do, Trmanje, Cerovica, Trešnjica, Liješnje, Višnje, Repetitor RDC-a, Velje Duboko, Đuđevina, Bare,

Raičevine, Petrova Ravan, Ulica, Podi, Smira, Drijen, Sreteška Gora, Uljari, Sela, Vrujca, Ravni, Mioska, Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Zakrilje, Osreci, Krušev Lug, Ljevišta, mHE Lipovska Bistrica, Plana, Blatina, Lipovo, Bakovići, Trebaljevo, mHE Bukovica, Sjerogošte, Fabrika Suza, Fak, Drijenak; od 8 do 15 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora, Vranještica; od 9 do 15 h Skrbuša, Lipovo; od 8 do 15 h Oćiba, Benzinska pumpa, Vladoš, Lugovi, Pčinja, Žirci, Crkvine, Moračka Bistrica; od 8 do 16 h Bakovići, Đuđevina, Bare, Raičevine, Petrova Ravan,

Ulica, Podi, Smira, Drijen, Sreteška Gora, Uljari, Sela. / • KOtOR: od 9 do 13 h Škaljari- raskrsnica, Vatrogasnica, naselje oko nje, dio Njegoševe ulice, Dobrota- Studentski dom i oko njega, Krivošije – Dragalj. / • MOJKOVAC: od 9 do 14 sati. Rudnica; od 11 do 13 h Štitarica; od 10 do 13 h Dobrilovina, Donja Polja. / • NIKšIć: od 8 do 15 h dio Bršna, Osječenica, Grahovac, Zaslap, Nudo, Rojevići, Zakurljaj, Prisoje, Brana, Gornje Polje, Podkraj, Grahovo, Katunjani, Tospude, Trešnjevo, Repetitor Krotinja, Rokoči, Sjenokosi, Zavraca, Kruškov do. / • PetNJICA: od 8:30 do 14:30 h kompletno područje opštine. / • PLAV: od 9 od 14:30 h dio Brezojevice. / • PLJeVLJA: od 8 do 11 h Osnovni sud, Robna

kuća, Stara Nama, NLB banka, JP Grijanje, djelovi ulica Kralja Petra, Glasinačke, Tršove, Maršala Tita i Principove. / • PLUžINe: od 8 do 15 h Orah, Goransko, FEP. / • ROžAJe: od 9 do 14:30 h Sređani, Baćevac, Seošnica, Kalače, Gusnice, Đuranovića Luke, Farma, Motel Turjak, Ski lift, Dedeići, Baza, Mujevići-Duga, Skarepača, Bogaje, Koljeno i Bralić. / • šAVNIK: od 9 do 17 h Boan, Tušinja, Seoca, Strug, Malinsko, Manastir Podmalinsko, Sirovac, Krnja Jela, Štičije, Bare. / • tIVAt: od 9 do 11 h Pod kuk, Markuševina, dio Mažine. / • tUzI: od 9 do 16 h Vuksanlekići, Sukuruć, Kodrabudan, Dreševići i Podhum; od 8 do 15 h kanjon Cijevne. / • ULCINJ: od 8 do 15 h Donji Štoj, Beogradsko naselje, Štojski bunar.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgoC.G. đeni.

Crnom Gorom

Četvrtak, 11. novembar 2021.

Odbor direktora Regionalnog vodovoda o posljedicama eksploatacije šljunka na izvorište Bolje sestre

Sanaciju Morače da plate devastatori

PODGORICA/BUDVA – Pozdravljamo mjere koje je preduzelo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za zaštitu rječnog korita i obale u donjem toku Morače, od devastacije moćnih pojedinaca, ali i gubitka vode - saopštio je Odbor direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje.

U saopštenju podsjećaju da se nelegalna eksploatacija, odnosno nekontrolisano skidanje šljunčanih slojeva koji predstavljaju zaštitu Boljih sestara, odvija od 2010. godine i ima velike posljedice po to izvorište.

FOTO:VLADA.GOV.ME

Tražićemo da nadležne institucije striktno sprovode rigorozne mjere koje će spriječiti uništavanje vodoizvorišta. Osim toga, tražićemo odgovornost svih koji su doveli do devastacije izvorišta i mnogi će morati položiti račune – poručeno je iz Odbora direktora

ISTRAŽIVANJA

EKSPLOATACIJA

- Odbor direktora je posvetio prioritetnu pažnju tom izazovnom problemu, imajući u vidu da je država uložila više od 100 miliona eura u projekat Regionalnog vodovoda i da od očuvanja izvorišta direktno zavise stotine hiljada ljudi. Tražićemo da nadležne institucije striktno sprovode rigorozne mjere koje će spriječiti uništavanje vodoizvorišta. Osim

nijesu imale zaključen bilo kakav ugovor sa državom, te da nije mali broj i fizičkih lica koji posjeduju mehanizaciju koju u iste svrhe koriste. Utvrdili su i da je jedna od najkritičnijih dionica sa koje se u velikoj mjeri eksploatiše šljunak donji tok rijeke Morače, od Botuna do Ponara, kao i prostor van rječnog korita gdje nelegalno eksploatiše šljunak više subjekata.

Regionalni vodovod sprovodi naučna istraživanja, u saradnji sa EBRD i fondovima EU, vrijednosti oko 500.000 eura, sa ciljem zaštite i unapređenja kapaciteta izvorišta Bolje sestre za nove razvojne projekte i snabdijevanje Primorja.

NIJEDNA FIRMA NEMA UGOVOR ZA EKSPLOATACIJU ŠLJUNKA: Izvorište Bolje sestre

toga, tražićemo odgovornost svih koji su svojim djelima doveli do devastacije izvorišta i mnogi će morati položiti račune za učinjena nepočinstva – piše u saopštenju.

Kako ističu ima osnova za otvaranje istrage jer postoje indicije da je ,,sklopljen dil sa

BIJELO POLJE: Dogovor Opštine i Agencije za zaštitu životne sredine

BRIGA O PRIRODNIM DOBRIMA: Đalovića pećina

Đalovića klisura biće dodatno zaštićena BIJELO POLJE - Opština Bijelo Polje i Agencija za zaštitu životne sredine uradiće reviziju studije zaštićenog prirodnog dobra „Đalovića klisura“, čime će se definisati granice i zone zaštite Parka prirode, koje sada ne postoje.

To je juče dogovoreno na sastanku predsjednika Opštine Petra Smolovića sa predstavnicima Ministarstva ekologije prostornog planiranja i urbanizma i Agencije.

Revizija studije će kako je saopšteno nakon sastanka biti osnov za sve dalje aktivnosti unutar zaštićenog prirodnog dobra i u kontaktnoj zoni.

B.Č.

kompanijama koje su uništile vodotok donjeg dijela Morače i vodoizvorište, čime su nanijeli ogromnu štetu Regionalnom vodovodu“.

-Zato država treba da natjera devastatore da o svom trošku saniraju devastirano područje u donjem toku Morače i da ga

što prije vrate ako je moguće u pređašnje stanje – istakli su iz Regionalnog vodovoda.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je prošle sedmice saopšteno kako su istragom došli do saznanja da pojedine firme eksploatišu šljunak iako nikada

Dosadašnja istraživanja su pokazala da je usljed eksploatacije šljunka smanjena izdašnost izvorišta i ugroženo snabdijevanje vodom za piće kompletnog primorja.

-Istraživanja su potvrdila uticaj ljudskih aktivnosti na vodoizvorište i na količine vode na tom prostoru. Nelegalnim aktivnostima odavno je trebalo stati na kraj, ali prethodnoj vlasti bilo je potrebno deset godina da shvati da je ovaj projekat i ovo izvorište, koje se često naziva projektom koji je promijenio Crnu Goru, koji je označio ekonomski i turistički razvoj ne samo Primorja, već cijele zemlje, uništeno od strane koncesionara bliskih njima, i da je izdašnost smanjena za više od 80 odsto. Izdašnost izvorišta je u 2005. godini bila 2.660 litara u sekundi, a u septembru prošle godine svega 334 litra u sekundi – navode se u saopštenju Odbora direktora.

C.G.

13

HERCEG NOVI

Dnevni centar dobio novi kombi HERCEG NOVI – Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju u Sutorini u kome je trenutno 11 korisnika, nabavio je novo kombi vozilo čime će biti olakšan njihov prihvat i povratak kućama.

Vozilo sa 17 sjedišta je kupljeno kroz evropski projekat.

Direktorica Dragica Kosić ističe da je nabavkom novog vozila olakšan prevoz djece.

- Imamo i djecu koja su školskog uzrasta i mlade koji su na cjelodnevnom boravku. Sada ćemo u jednom krugu moći da ih vratimo kući. Obogatili smo naš vozni park, dobili smo i novu zgradu tako da je to zaista dobra stvar - kazala je Kosić.

Dnevni centar ima novi kombi zahvaljujući projektu nastalom u saradnji sa Kancelarijom za međunarodnu saradnju, na čijem je čelu tada bio sadašnji predsjednik Skupštine opštine Ivan Otović. On je istakao da je pisanje projekta trajalo skoro godinu i po jer je uključivalo projekciju budžeta, kao i da je konkurencija bila izuzetno jaka.

Vrijednost projekta je oko 80.000 eura, a za kupovinu kombija izdvojeno je 23.500 eura bez PDV-a.

Zaposleni i korisnici Dnevnog centra od ljetos imaju novi objekat, izgrađen u Sutorini površine 270 kvadrata. Izgradnja Dnevnog centra, čija je vrijednost preko 200.000 dolara realizovana je u saradnji sa američkom mornaricom preko Ambasade SAD. Ž.K.

KOLAŠIN: Bilješka sa imanja porodice Adžić u Trebaljevu Od kilograma sjemenskog, proizvede se 25 kilograma jestivog krompira. Adžići proizvode i jaja, ribu, lisnati sir, skorup, maline...

Primjer porodice koja „ne staje“

Tomičina njiva daće deset tona krompira

neđe krajem juna, sve to liči na „zeleno more“. A svakoj pa i ovoj simbolici treba rad, pravila proizvodnje, navodnjavanje...

- Zasijali smo na površini od jednog „rala“ 400 kilograma sjemnskog krompira, planiramo da izvadimo 10 tona. Zadovoljni smo prinosom u godini koja se ne može pohvaliti dobrim rodom krompira. Naši parametri su da sa kilogramom sjemenskog krompira proizvedemo oko 25 kilograma. Tako dobar rod obezbjeđujemo i kvalitetnim navodnjavanjem kada je krompitu najpotrebnije - objašnjava Tomica Adžić.

KOLAŠIN - Promjenljive vremenske prilike nijesu poremetile organizovanu porodicu Tomice Adžića da privedu kraju jedan od najvažnijih jesenjih poslova – vađenje krompira sa prostrane njive koja se mjeri jednim „ralom“.

Tradicija porodice, nasijeđena od Baja Adžića, je da se kako treba iskoristi svaki kvadrat zemlje. Zemlji daj rad i posvećenost i ne boj se. Sve će vratiti.

Bajov sin Tomica sa suprugom Lenkom, majkom Milenom i petoro djece primjenjuje ta pravila. Prepoznatljivost imanja je farma koka nosilja, jaja iz Trebaljeva stižu do kolašinskih restorana, trgovina, kuća a ima ih i u susjednom Mojkovcu i ka Podgorici. Krene ka tržištu i lisnati sir, skorup, maline. Ne koristi se samo zemlja nego i

LOŠA GODINA, PRINOSI DOBRI: Sa njive u Trebaljevu

voda pa je tu i mali ribnjak sa vrhunskom pastrmkom.

Krompiru se uvijek posveti

posebna pažnja. Njiva je njiva, brazda je brazda, time je svako imanje prepoznatljivo. Tamo

U eri poskupljenja koja se zahuktavaju i cijena krompira će „ići gore“. Sa sadašnjih 50 do 60 centi, možda i cijena kilograma krompira „krene“ ka euru. Krompir koji je izvađen na njivi Adžića zadovoljiće potrebe brojne porodice, prijatelja a biće ga i za tržište. Nema dobre trpeze bez kuvanog „brašnjenog“ krompira. Nema ni nacionalnih specijaliteta bez „domaćeg kumpijera“...

Dr. DRAŠKOVIĆ

14

Kultura

Četvrtak, 11. novembar 2021.

Predstavljeni Zbornik sa naučnog skupa o Borislavu Pekiću i monografija prof. dr Sonje Tomović-Šundić

RAZARANJE MITA

Jelušić je najprije ukazao da je riječ je o dvanaestoj knjizi odjeljenja humanističkih nauka CANU-a, te da je urednik izdanja

akademik Radomir V. Ivanović, a sačinjavaju ga radovi i saopštenja sa naučnog skupa održanog u Akademiji 5. i 6. februara 2020. godine.

- Zbornik u osnovi sadrži tri cjeline. Prva je „Pozdravna riječ“ akademika Dragana Vukčevića, predsjednika CANU-a, potom saopštenja koja čine 12 naučnih priloga i fototipija programa rada i selektivna biografija o piscu autorke dr Branke Dragosavac – kazao je Jelušić.

Prema njegovim riječima, Pekić je jedan od nesumnjivih južnoslovenskih, evropskih uglednika koji je sa urođenim gospodstvom nosio brojne darove.

- Pekića je privlačio mit kao najdublja i najljudskija priča o čovjeku i njegovom udesu.

Shvatao je da je ljudski rod zarobljen tim mitom, a svoju misiju pisca vidio je u razaranju mita o stvarnosti, napretku, književnosti, o piscu i čitaocu – kazao je Jelušić.

On je posebno izdvojio nadahnuti prilog akademika Tonka Maroevića „Logika nasilja, lu-

Sa jučerašnje promocije

dilo kmpromisa“ povodm knjige „Kako upokojiti vampira“.

- Antropološki problem je radikalizovan posredstvom individualnog slučaja Konrada

Stvaralački podvig Akademik Radomir V. Ivanović je istakao da je Sonja Tomović-Šundić napravila izdavački poduhvat, jer je primjer ogromne radne energije, budući da je 2021. godine objavila nekoliko značajnih djela.

- Pekić traži sposobno, edu-

kovano, entuzijastičko, dobro obrazovanog čovjeka koji je ovlašćen da tumači i razumije književno djelo. I ja sam više nego srećan što je u koleginici Sonji Tomović-Šunduć Pekić pronašao takvog čitaoca – kazao je Ivanović.

Rutkovskog i postavljen u široki kontekst lične ispovjesti – rekao je Jelušić.

Naglasio je i da je ova semantička paradigma prisutna u svim Prisjetio se kako je Pekić govorio da je „Zlatno runo“ pravi roman, a da ostale ne priznaje i ukazao na pojedinosti knjige Tomović-Šundič.

- Kompozicija autorkine knjige je obiljem naratoloških definicija u izvjesnoj mjeri ispratila neke Pekićeve nepreciznosti – ocijenio je Ivanović.

Izložba likovnih i literarnih radova povodom 70 godina od rođenja Dragana Radulovića

„Baš je dobro dijete biti“ u Kotoru PODGORICA – Izložba likovnih i literanih radova „Baš je dobro dijete biti“, povodom 70 godina od rođenja Dragana Radulovića, otvorena je u crkvi Sv. Pavla u Kotoru.

Na izložbi su predstavljeni najbolji radovi likovnog i literarnog konkursa „Baš je dobro dijete biti“ koji su objavljeni u toku trajanja 29.

Kotorskog festivala pozorišta za djecu. Žiri u sastavu multimedijalni reditelj Nikola Zavišić i slikarka Marija Radusinović, koji su birali najbolje likovne radove, i žiri za literarane radove koji čine dramska spisateljica Anja Pletikosa i profesor crnogorskog jezika i književnosti Ilija Gajević odličivali su između ukupno 84 literarna i 264 likovna rada.

Među likovnim radovima u prvoj kategoriji (od prvog do petog razreda osnovne škole) žiri je za najbolji rad odabrao rad Lejle Šabotić iz OŠ Druga osnovna škola Budva.

U drugoj kategoriji likovnog konkursa (od šestog do devetog razreda osnovne škole) nagrada za najbolji rad ide u ruke Haneti Hardolli iz OŠ „Maršal Tito“ iz Ulcinja.

Pored toga, žiri je pohvalio

Eminu Nikšić iz OŠ „Radomir Mitrović“ iz Berana, Lanu Miletić iz likovne sekcije „Atelje kod kuće“ iz Beograda, Dajanu Šebešćen iz likovne sekcije „Čarobni svet crtanja“ iz Pančeva, Adama Radovanovića i Tamaru Timotijević iz OŠ „Crnjanski“ iz Jagodine, Iskru Krivaćević iz OŠ „Sutjeska“ iz Podgorice, Tijanu Ćulafić iz OŠ „Oktoih“ iz Podgorice kao i

Teodoru Barbić iz OŠ „Branko Brinić“ iz Tivta.

Kada je u pitanju literarani konkurs u prvoj kategoriji (od prvog do petog razreda osnovne škole), žiri nije mogao da se odluči za samo jedan rad već se na prvom mjestu nalaze Katarina Radović iz OŠ „Milorad Musa Burzan“ iz Podgorice i Tatjana Čukvaš iz OŠ „Branko Radičević“ iz Novog Sada. Drugo

mjesto je pripalo Jani Bjeković takođe iz OŠ „Branko Radičević“ iz Novog Sada i Leni Magdić iz OŠ „Crnjanski“ iz Jagodine. Tik iza njih su Kasija Božović i Janko Anđelić iz OŠ „Dušan Obradović“ sa Žabljaka koji dijele treće mjesto. U drugoj kategoriji literarnog konkursa (od šestog do devetog razreda osnovne škole) Dragan Kadrić iz OŠ „Vladimir Nazor“ iz Podgorice je taj koji odnosi nagradu za najbolji rad. Drugo mjesto dijele Laura Bilafer iz OŠ „Narodni heroj Savo Ilić“ iz Kotora i Ivana Pajović iz OŠ „Dušan Obradović“ sa Žabljaka, a treće Aldijan Bahović iz OŠ „Meksiko“ iz Bara i Luka Ćetković iz OŠ „21. maj“ iz Podgorice.

Kako je navedeno u saopštenju, žiri je čitao i sagledavao šta je to što djecu čini djecom.

- Drago nam je što smo imali priliku da zavirimo u svijet mašte i ideja djece koja su našla inspiraciju u stihovima Dragana Radulovića. Svijet bi bio mnogo ljepše mjesto kada bismo ga mi odrasli doista gledali očima djeteta – navodi se u saopštenju.

Izložba će biti otvorena do 15. novembra, a program se realizuje u sklopu novembarskih dana svečanosti povodom proslave Dana Opštine Kotor.

S. V.

intertekstualnim varijantama.

- Ona odgovora pojmovima jedne veoma pesimističke antropološke vizure, destrukciji metafizike i nihilizmu kao temelju Pekićevog umjetničkog svjetonazora – ocijenio je Jelušić i dodao da radovi u ovom zborniku predstavljaju doprinos i za sve dalje pristupe i istraživanja Pekićevog djela.

ODABRAO RADOST

Knjiga autorke Tomović-Šundić, posvećena je kompleksnom književnom stvaralaštvu Borislava Pekića i pokušaj je da se ponudi jedan od mogućih načina čitanja njegovih tekstova.

Tomović-Šundić je kazala da je Pekić izazov za interpretacije i tumačenja, te da je simpozijum prilog njegovom oživljavanju i posthumno stavljanje na ono mjesto koje mu u vrednosnom smislu pripada.

- To je dug Crne Gore. Znamo da je Pekić Drobnjak. Rođen je u Podgorici i da je proveo značajan dio života na Cetinju – rekla je Tomović-Šundić.

Prema njenim riječima, on je odličan tumač Balkana i zbog njegovog dvovalentnog porijekla koje je cincarsko i dinarsko.

- Čovjek izuzetnog obrazovanja i spremnosti da simbole i procese koristi i da budu dio njegove imaginacije. Kao što i svi veliki ljudi ovog formata žive paralelne živote. On je živio svakodnevlje praćeno političkim presudama, ali živio je jedan paralelni život. To je njegov odgovor. On zastupa pesimističku antropologiju, ali svi ljudi koji posvete život duhu izabrali su ono što je vječno i apsolutno – kazala je Tomović-Šundić i naglasila da je on izabrao radost.

Ona je ukazala da njegova pesimistička antropologija počiva na ideji da je čovječanstvo napravilo pogrešne izbore.

- „Zlatno runo“ je pretvoreno u materijalističku vrijednost. U nešto što je konačno i prolazno.

Napisao je pesimistički projekat buduće civilizacije koja će biti opterećena virusima. Gotovo proročki piše u „Besnilu“, jer je izbor u mitološkoj stvarnosti napravljen pogrešno – rekla je ona.

B. B.

U Podgorici predstavljena knjiga poezije „Život putuje“ Milike Vojinovića

Pobjeda kratkog izraza B. BAJIĆ

PODGORICA – Predstavljanje Zbornika sa naučnog skupa „Borislav Pekić-devedeset godina od rođenja (1930-2020)“ i monografije prof. dr Sonje Tomović-Šundić „Književno stvaralaštvo Borislava Pekića“, koji su izašli iz štampe u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, održano je juče u multimedijalnoj sali Muzičkog centra.

O knjigama su govorili prof. dr Siniša Jelušić, vanredni član CANU-a, akademik Radomir V. Ivanović i prof. dr Sonja Tomović-Šundić.

U Zborniku se, kako je rečeno, može utvrditi da li su interpretacije književnog djela Borislava Pekića najvećim dijelom reinterpretacije ili tumačenja koja u promišljanju njegovog djela nude čitaocu nešto novo i drugačije u odnosu na period koji je prethodio simpozijumu.

Nisu svi učesnici simpozijuma zastupljeni u Zborniku, ali su ušli naučni radovi: Nebojše J. Lazića, Tonka Maroevića, Milorada Jevrića, Aleksandara Gatalice, Zore Jestrović, Siniše Jelušića, Radomira V. Ivanovića, Sonje Tomović-Šundić, Lidije Tomić, Vesne Vukićević-Janković, Jelene Bašanović-Čečović, Miluna Lutovca i Branke Dragosavac.

D. MIJATOVIĆ

Živio je jedan paralelni život

Koprivica i Vojinović u KIC-u

PODGORICA – Nova knjiga poezije Milike Vojinovića „Život putuje“ predstavljena je preksinoć u Multimedijalnoj sali „KIC-a Budo Tomović“.

Riječ je o neobičnom i mudrom stvaraocu čija djela govore o njegovom životnom putu i svjetonazorima.

Pored autora, koji je kazivao stihove, na promociji je govorio prof. dr Dragan Koprivica. On je istakao da je Vojinović posvećenik u književnosti koji nije dobio zasluženo mjesto zbog književne klime u Crnoj Gori.

- Vojinović je imao odakle pisati.

Piše iz svoje duboke duhovnosti i iz svog kraja kojem se vratio posle niza godina. Bori se protiv prolaznosti i uspijeva u tome, bilježeći svoj put knjigama – rekao je Kopivica.

Kroz Vojinovićeva djela, kako je kazao Koprivica, snažno se

postavlja pitanje krivice u međuljudskim odnosima i našim životima.

- Njegovo pisanje je plemenito.

Sadrži neophodnu moralnu crtu – ocijenio je Koprivica.

Pojasnio je da pripada tradiciji, te da su njegove pjesme žanrovski kratki zapisi i bljeskovi uma.

- Pjesme djeluju kao lirski ispisani aforizmi – rekao je Koprivica.

Prema njegovim riječima, misao Vojinovića je sažeta na najmanjem mogućem prostoru u iskazima i mudrim aforizmima pretočenim u pjesmu.

- To je pobjeda kratkog iskaza – naglasio je.

Vojinović je kazao da je lijepo pisati kada se nauči pisati, kao i voljeti kad naučimo da volimo.

- Ukoliko u pjesmi zablista dobro i ljepota, srce i sunce pisca duše s’ja – rekao je Vojinović.

B. B.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 11. novembar 2021.

15

U sklopu programa finansiranja zelene ekonomije Zapadnog Balkana juče zasađeno deset stabala lipe U sklopu Programa finansiranja zelene ekonomije na Zapadnom Balkanu (GEFF), koji podržava domaćinstva da investiraju u poboljšanje energetske efikasnosti, juče je u Ulici Ivana Vujoševića zasađeno deset stabala lipe koja su donirali Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska unija (EU) i Austrija.

Kako bi obilježili rezultate GEFF programa na Zapadnom Balkanu i simbolično doprinijeli borbi protiv klimatskih promjena, EBRD, EU i Austrija zasadiće tokom novembra 1.000 stabala u šest zemalja Zapadnog Balkana – Crnoj Gori, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Stabla, takođe, predstavljaju EBRD nagrade za 18 najaktivnijih partnerskih finansijskih institucija i 32 proizvođača i prodavca energetski efiksnih tehnologija, za njihov doprinos uspjehu tog programa na Zapadnom Balkanu. Šef kancelarije EBRD u Crnoj Gori Remon Zakaria rekao je da poboljšanje energetske efikasnosti vodi ka smanjenju potrošnje energije i računa i sveukupnom poboljšanju kvaliteta života.

- Drago nam je da su domaćinstva u Crnoj Gori sada u stanju da osjete ove benefite zahvaljujući GEFF programu. Željeli bismo da zahvalimo svim našim partnerima, uključujući CKB banku i proizvođače i prodavce zelenih tehnologija, na pomoći da uspješno proširimo GEFF program u Crnoj Gori – kazao je Zakaria. Šef Službe za saradnju Dele-

Ekipe Vodovoda i kanalizacije intervenisale nakon havarije cjevovoda u Hercegovačkoj ulici

Normalizovano snabdijevanje vodom u centru grada U dijelu Hercegovačke ulice koja se nalazi u fazi rekonstrukcije tokom noći između utorka i srijede došlo je pucanja salonitnog cjevovoda prečnika 125 milimetara.

Zbog toga su bez vode ostali potrošači iz ulica Miljana Vukova, Marka Miljanova, Slobode, Omladinskih brigada, Obale Ribnice, Balšića i Četvrte proleterske brigade.

Ekipe gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija nijesu bile u mogućnosti da otklone kvar u toku noći zbog velike dubine na kojoj se nalazi pomenuti cjevovod i prisustva drugih instalacija.

Sanaciji situacije pristupili su u jutarnjim satima, a posao su završili juče oko 17 časova, kada je ponovo uspostavljeno vodosnabdijevanje za stanovnike tog dijela centra grada.

H. P.

Simboličan doprinos borbi protiv klimatskih promjena Podržano skoro 10.000 domaćinstava

Sadnja lipa u Ulici Ivana Vujoševića

gacije EU u Crnoj Gori Ingve Engstrem istakao je da je ulaganje u energetsku efikasnost dobitna kombinacija.

- Građanima umanjuje račune za utrošenu energiju, domove čini udobnijim i smanjuje štetu planeti Zemlji. Energetska efikasnost nije samo zelena, to je zeleni rast. Ona stvara radna mjesta, inovacije i rast ekonomije. EU će pomoći Crnoj Gori

na putu ka zelenom rastu - kazao je Engstrem.

Ambasador Austrije Karl Miler ukazao je da se paralelno sa održavanjem samita COP26 u Glazgovu, čiji akcenat je upravo na klimatskim promjenama, kroz jačanje svijesti o energetskoj efikasnosti i ozelenjavanje Podgorice simbolično utiče na smanjenje posljedica klimetskih promjena.

- Efekat energetski efikasnih tehnologija je višestruk – prije svega doprinose smanjenju potrošnje energije i novca, a u konačnici i smanjenu zagađenosti životne sredine. Ne smjemo zaboraviti da zelene tehnologije donose i veći komfor življena. Austrija pruža tehničku podršku GEFF programu na Zapadnom Balkanu u iznosu od pet miliona eura -

Program GEFF, koji je razvila EBRD i sufinansiraju ga EU i Austrija, u protekle četiri godine podržao je blizu 10.000 domaćinstava u regionu da poboljšaju energetsku efikasnost, investirajući u nove prozore, izolaciju, toplotne pumpe itd. Program, koji nudi namjenske kredite i grant sredstva, finansirao je investicije u zelene tehnologije vrijedne oko 48 miliona eura.

Program obezbjeđuje specijalizovane kreditne linije za fizička lica, uz podsticaje za investicije koje finansira EU za ulaganja u energetsku efikasnost. Finansiraju ga Savezno ministarstvo finansija Republike Austrije i bilateralni donatori u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). Program je dio Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP) za Zapadni Balkan i sprovodi se u partnerstvu sa Sekretarijatom energetske zajednice.

Domaćinstva koja žele da unaprijede energetsku efikasnost svojih domova mogu podnijeti zahtjev za namenski kredit kod lokalne partnerske finansijske institucije – CKB banke. Po uspješnom završetku investicije, domaćinstva dobijaju podsticajna sredstva od EU u vrijednosti do 20 odsto iznosa kredita, što ove investicije čini pristupačnim građanima. EU je do sada dala više od 27 miliona eura za grantove.

naglasio je ambasador Miler.

Menadžer Glavnog grada Marjan Junčaj podsjetio je da Glavni grad svakodnevno radi na obogaćivanju zelenog fonda.

- Drago mi je što vidim da nam se ovim putem pridružuju ozbiljne institucije poput Evropske banke za obnovu i razvoj, Delegacije Evropske unije i

Sugestije NVO Biciklo.me na izradu DUP ,,Donja Gorica“

Traže izgradnju dvosmjerne biciklističke staze uz bulevar Tokom javne rasprave koju je organizovalo Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma tokom oktobra, NVU Biciklo.me uputilo je nekoliko prijedloga i sugestija za izmjene i dopune nacrta DUP ,,Donja Gorica“.

Iz tog Udruženja predložili su izgradnju dvosmjerne biciklističke staze uz Bulevar 21. maj od kružnog toka kod Doma zdravlja do Ulice Vojislavljevića, ograničenje brzine kretanja vozila na 30 km/h u svim ulicama kroz naselje osim bulevarskih saobraćajnica, uvođenje zone usporenog saobraćaja oko OŠ ,,Vlado Milić“, uz ograničenje brzine od 10 km/h, kao i odvijanje biciklističkog saobraćaja na kolovozu, kako je i propisano zakonom.

PRIJEDLOZI

- Nakon što je 2019. godine propuštena prilika da se prilikom rekonstrukcije bulevara kroz Donju Goricu projektuju i izgrade i biciklističke staze, smatrali smo da treba naći nove načine za planiranje odgovarajuće biciklističke infrastrukture, kako bi se i ovaj dio grada povezao sa ostatkom biciklističke mreže – navode iz NVU Biciklo.me.

Predloženo je i ograničenje brzine kretanja vozila na 30 km/h u svim ulicama kroz naselje osim bulevarskih saobraćajnica, uvođenje zone usporenog saobraćaja oko OŠ ,,Vlado Milić“, uz ograničenje brzine od 10 km/h, kao i odvijanje biciklističkog saobraćaja na kolovozu, kako je i propisano zakonom

Tražili su da na svim saobraćajnicama sekundarne mreže i lokalnim putevima bude uvedeno ograničenje brzine kretanja vozila od 30 km/h.

Podsjetili su i na Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOBS), član 34, koji propisuje da se tamo gdje za vožnju bicikla ne postoji posebna staza, odnosno traka, može koristi kolovoz u širini do jednog metra od desne ivice kolovoza.

- Upotreba kolovoza za vožnju bicikla, dakle, ne samo što nije zabranjena na kolovozu, nego se i izričito propisuje u ovom članu. Stoga, budući da saobraćajnice primarne mreže ne sadrže biciklističku infrastrukturu (staze ili trake), kretanje bicikala kolovozom je jedini način kretanja koji je utemeljen u zakonu – navode iz NVU Biciklo.me.

BEZBJEDNOST

Naglašavaju, međutim, da kretanje biciklom na kolovozu duž

Dio Donje Gorice koji je obuhvaćen sugestijama

saobraćajnica primarne mreže nije bezbjedno, zbog opasnosti koju predstavljaju motorna vozila.

- Prostorno-urbanbističkim planom (PUP) propisano je da na svim gradskim saobraćajnicama koje se rekonstruišu – proširuju na četiri trake i onima koje se planiraju kao novi putni pravci, treba projektovati i bici-

klističke staze. Prilikom rekonstrukcije bulevara 2019. godine, ne samo da je ignorisan taj ključni planski dokument, već je i građanima koji žele da putuju biciklom uskraćeno pravo da to čine na bezbjedan i lak način.

Posljedice takve planske politike, kojom se favorizuje isključivo motorni saobraćaj, možemo da vidimo na gradskim ulicama

Ambasade Austrije u Crnoj Gori – rekao je Junčaj.

Stabla lipe posađena su u Ulici Ivana Vujoševića, uz podršku radnika gradskog preduzeća Zelenilo. Jučerašnja sadnja deset stabala lipe u Podgorici bila je prva u Crnoj Gori, a akcija će biti nastavljena danas u Bosni i Hercegovini.

H. P.

Ograničenje brzine Predlažu da se na svim saobraćajnicama sekundarne mreže i lokalnim putevima uvede maksimalno ograničenje brzine kretanja vozila od 30 km/h, u skladu sa važećim ZOBS. - Brojna istraživanja pokazuju da je ograničenje brzine motornih vozila u urbanim sredinama najefikasniji način za povećanje bezbjednosti u saobraćaju i zaštitu života. Na uvođenje ograničenja od 30 km/h u gradovima ove godine je pozvala i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) – podsjetili su iz NVO Biciklo.me, uz napomenu da su brojne zemlje već krenule ovim putem.

– naveli su iz Udruženja u svom obraćanju Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Stoga su predložili da u zakonskom rješenju treba uvesti odredbu kojom bi se odredilo da na saobraćajnicama primarne mreže treba razmotriti mogućnost projektovanja biciklističkih traka, odnosno staza na kolovozu, vodeći računa da te površine budu bezbjedne za kretanje biciklom, ili alternativno, da treba razmotriti mogućnost prenamjene postojećih trotoara u zajedničke pješačkobiciklističke površine.

I.M.

16

Arena

Fudbal

Četvrtak, 11. novembar 2021.

KVALIFIKACIJE ZA SP: Ilija Vukotić jedino novo ime među ,,sokolima

Podgorička Budućnost se oprostila od bivšeg igrača i trenera

Preminuo Gano Ćerić Gano Ćerić, dugogodišnji igrač, potom i trener Budućnosti, preminuo je 9. novembra u 79. godini.

Njegovo ime ostaje upamćeno i vezano za uspon i uspjehe titogradske Budućnosti na jugoslovenskoj sceni, pogotovo tokom šezdesetih godina prošlog vijeka. Tada je bio prvotimac i jedan od najboljih igrača tima Božidara Dedovića i generacije ,,plavobijelih“ koja je 16. maja 1965. igrala finale Kupa Jugoslavije, protiv zagrebačkog Dinama.

To je bio jedan od dva nastupa Budućnosti u meču za trofej nacionalnog kupa u SFRJ. Kao prvi trener, titogradski tim vodio je 1990. godine, u jednom od posljednjih izdanja šampionata SFRJ, tada jedne od najjačih liga kontinenta.

Prethodno, bio je dio stručnog štaba.

Podgorička Budućnost se objavom na društvenim mrežama oprostila od Ćerića.

- Kao fudbaler Budućnosti je igrao istorijsko finale Kupa SFR Jugoslavije 1965. godine protiv Dinama iz Zagreba na Marakani i sanjao je prvi veliki trofej sa „plavima“, uticao je na razvoj fudbala u tadašnjem Titogradu, bio pravi reprezent grada i kluba.

Kao trener pionira je stvorio generaciju u kojoj su bili Željko Petrović, Branko Brnović, Miodrag Radulović, Srdan Dmitrović, Miodrag Božović, Anto Drobnjak, Dragoje Leković… učio ih je šta je fudbal i život.

Doveo ih je do prvog tima, trenirao kao prvotimce i usmjerio na pravi put, a mnogi iz te generacije koji su danas treneri su zahvalni čika Ganu.

Gano Ćerić nas je napustio u 79. godini života! Posljednji pozdrav, veliki čovječe! – stoji u saopštenju Budućnosti.

Brojni prvotimci i velikani crnogoskog fudbala Ćerića pamte kao pravednog, karakternog mentora posvećenog Budućnosti – a oni stariji navijači titogradskog kluba i kao izuzetnog R. A. igrača.

PODGORICA - Očekivalo se da će ih biti više, ali samo jedno novo ime pozvao je selektor naše „A“ fudbalske reprezentacije Miodrag Radulović za finiš kvalifikacija za Mundijal i duele sa Holandijom i Turskom, u subotu i utorak pod Goricom. Čast je pripala Iliji Vukotiću, dvadeset dvogodišnjem vezisti koji nastupa za Boavistu na pozajmici iz Benfike.

- Fenomenalan je osjećaj, tu sam sa igračima koji su godinama ,,A“ reprezentativci i fantastično je dijeliti svlačionicu s njima. Daću sve od sebe da im pomognem u ostvarivanju dobrih rezultata. Ne osjećam pritisak, možda samo malu dozu jer sam novi u timu. Naučio sam kako da se borim s tim i neće biti problema – rekao je Vukotić na jučerašnjem brifingu s novinarima.

ISKORAK U BOAVISTI Vukotić je ponikao u Lovćenu, iz kojeg je otišao u Grbalj, u čijem dresu je 21. marta 2015. kao šesnaestogodišnjak postao najmlađi strijelac u istoriji crnogorskih šampionata.

U Portugal se otisnuo 2017.

I. MANDIĆ

Fantastično je biti o pritisak mi nije prob

Sa sinoćnjeg treninga „sokola“ pod Goricom

i proteklih godina skupljao iskustvo nastupajući za „B“ tim Benfike. Ove sezone došlo je vrijeme da se Vukotić dokaže u najjačoj konkurenciji, da od talenta postane ozbiljan igrač, vezista koji će da drži konce igre i protiv iskusnijih od sebe.

Zbog toga ga je velikan iz Lisabona poslao na pozajmicu u Boavistu.

- Četiri godine sam u Portugalu, sa Benfikom sam ljetos

produžio ugovor, a onda otišao na pozajmicu u Boavistu.

Trener Žoao Pedro Souza me dugo pratio i želio da dođem, tako da sam uradio sve što je trebalo da pređem u Boavistu, što smatram dobrim iskorakom jer je prva portugalska liga dosta praćeno takmičenje i mnogo će mi značiti za sticanje iskustva i razvoj – objasnio je kreativni vezista.

SELEKTOR ODLUČUJE...

,,Sokoli“ su ostali bez šansi da se domognu baraža za Mundijal, a kvalifikacije zaključuju duelima s atraktivnim rivalima.

Naročito se to odnosi na utakmicu sa Holandijom, dok će tri dana poslije ,,narandžastih“ na našem najvećem stadionu gostovati Turska.

- Kad smo u nacionalnom timu znamo da moramo da pružimo maksimum, to je osnovno o

DRUGA LIGA, 15. KOLO: Lider slavio u finišu, Arsenalu i Bokelju samo po bod

Korać spasio Jedinstvo Jedinstvo 2 OFK Mladost DG 0 BIJELO POLJE - Gradski stadion. Gledalaca: 350. Sudija: Miraš Cerović. Strijelac: Korać u 80. i 82. minutu. Žuti kartoni: Ivanović, Dacić (Jedinstvo), Mihaljević, Hadžibegović (OFK Mladost DG).

JEDINSTVO: Š. Kolić, Banda (od 90+4. Bošnjak), Šćepanović, D. Kolić, Ivanović (od 87. Cvijović), Dacić (od 74. Mušović), Korać (od 87. Čujović), Dulović, Hajrović (od 87. Ćulafić), Idrizović.

OFK MLADOST DG: Nikić, Bojić (od 66. Joković), Krstović, Orahovac, Mihaljević (od 80. Tešović), Krivokapić (od 90+3. Starovlah), Hadžibegović, Stanisavić (od 90+3. Medenica), Dinoša, Harada, Naoki (od 90+3.

Raičević).

Jedinstvo čuva vrh. Mladost je dugo odolijevala, ali su Bjelopoljci do trijumfa stigli u finišu, kada je iskusni Žarko Korać u dva minuta postigao dva gola i svom timu donio tri boda.

Kom Arsenal

1 1

PODGORICA - Stadion Koma. Gledalaca: 100. Sudija:

Bubanja preuzeo Bokelj Slavoljub Bubanja je drugi put u karijeri sjeo na klupu Bokelja.

Iskusni stručnjak prije desetak dana sporazumno je raskinuo saradnju sa Mornarom, a juče je stavio paraf na vjernost klubu iz Kotora. Bubanja je vodio Bokelj i uspio da stigne do baraža za Prvu ligu, gdje su Kotorani eliminisani nakon penala od Titograda, da bi u oktobru prošle godine napustio kormilo ovog kluba. Nakon velikih uspjeha sa Mornarom, Bubanja se vraća u Bokelj koji je nakon 15. kola treći u Drugoj ligi, sa šest bodova manje od prvoplasiranog Jedinstva.

Jedini crnogorski stručnjak koji je sa drugoligašem uspio da osvoji trofej (2012. godine sa Čelikom je osvojio Kup Crne Gore mimo svih očekivanja), ispisao istoriju crnogorskog fudbala, jer je sa ekipom OFK Bar za dvije godine došao iz regije do elite, što nakon toga niko nije uspio. Bubanja je vodio Mornar, koji je kasnije i izborio Prvu ligu, bio je na klupi Jedinstva, Arsenal iz Tivta uveo je u Drugu ligu, a bio je i van Crne Gore, jer je u Premijer ligi Bosne i Hercegovine vodio Mladost i Zvezdu, a vodio je i Pobedu iz Prilepa.

Aleksandar Šćekić. Strijelci: Đukanović u 18. (Kom), Krivokapić u 90+1. minutu (Arsenal). Žuti kartoni: Vuksanović, Golubović, M. Vukčević (Kom), Bulatović, Delić (Arsenal).

KOM: Vuksanović, Dujović (od 62. Lekić), Golubović (od 85. Rogošić), M. Vukčević, Hot (od 74. Mirković), Radulović, Đukić, Filipović (od 74. Osmajlić), Đukanović, I. Vukčević, Kažić (od

85. Mugoša).

ARSENAL: Lemajić, V. Mršulja (od 54. Muhović), S. Mršulja, Manojlović, Todorović, Mirković, Prelević (do 67. Montenegro), Dapčević, Bulatović, Stijepović, Krivokapić.

Kom je bio na pragu velike pobjede, ali je Arsenal po ko zna koji put bio miljenik sreće i golom Krivokapića u nadoknadi uspio da izbjegne već viđeni poraz.

Grbalj Bokelj

0 0

RADANOVIĆI - Stadion u Radanovićima. Gledalaca: 150. Sudija: Savo Vujović. Žuti kartoni: Vučetić, Globarević (Grbalj).

GRBALJ: Mićanović, Stešević, Vučetić, Stanišić (od 80. Globarević), Carević, Vujović,Stojanović, Vilotijević, Damjanović, Rajović,

Pejaković (od 64. Dedijer).

BOKELJ: Aković, Čađenović, P. Čavor, Škrelja (od 65. Milić), Vučinić, Batuta, Rudović, Macanović, Obradović, Đukanović (od 34. V. Čavor), Popović.

Duel komšija i dva tima koja su željela pobjedu donio je remi, koji malo koga zadovoljava.

Grbalj je jurio pobjedu u borbi za spas, Bokelj da se primakne Jedinstvu, ali je remi za oba tima ostavio brige.

Cetinje Igalo

0 2

BUDVA - Stadion Lugovi.

Gledalaca: 80. Sudija: Dalibor Vujisić. Strijelci: Ivanović u 60. i Ilić u 90+4.minutu. Žuti kartoni: Marković (Cetinje), Kosać, Ilić (Igalo).

CETINJE: Bajković, N. Draganić, M. Draganić, Mucević, Banićević, Ljuca, Vujović (od 85. Gluščević),

Arena

Četvrtak, 11. novembar 2021.

čemu moramo da razmišljamo. Mislimo samo na Holandiju, čeka nas težak meč protiv ozbiljnog protivnika. Naš cilj je da samo sve od sebe i mislim da možemo da ostvarimo rezultat koji bi bio značajan za Crnu Goru – kazao je Vukotić, koji bi debi za ,,A“ selekciju mogao da upiše protiv jedne od tri najzvučnije reprezentacije koje su gostovale u Podgorici.

Poraz omladinaca od Iraca

TREBA NAM ŽESTOK RAD Crna Gora je u Ajndhovenu poražena 4:0 od Holandije, koja je surovo kažnjavala sve promašaje našeg državnog tima. Bilo ih je nekoliko iz kategorije „stopostotnih“.

- Gledao sam meč u Ajndhovenu ratkas am da je poraz bio previsok. Imali smo dvije ozbiljne šanse kod vođstva Holandije od 1:0, a to je rival koji koristi i najmanje greške protivnika. Moraćemo da budemo i psihološki spremni za taj veliki meč – naglasio je Vukotić.

Vukotiću bi u ,,A“ selekciji uskoro morao da se pridruži Nikola Krstović, te još nekoliko momaka koji zaslužuju da makar osjete atmos eru u najjačem državnom timu.

Adam Marušić je na brifingu u utorak rekao da reprezentacija Crne Gore ima svijetlu budućnost, Vukotić je saglasan s asom Lacija, ali poručuje da put nije lak.

- Imamo svijetlu budućnost, ali svaki dan moramo da radimo što više, da konstantno napredujemo kako bismo dostigli nivo selekcija koje su ispred nas. Samo uz takav rad možemo da se nadamo dobrim rezultatima. Imali smo i u ovim kvalifikacijama dobrih izdanja, ali ovo je jedna od jačih grupa, a mi smo došli iz četvrtog šešira. Korak po korak, nadamo se dobrom rezultatu u budućnosti – zaključio je Vukotić, potencijalni debitant u dresu Ne. K. ,,sokola“.

Tabela 1. Jedinstvo 15 11 3 1 23:3 36 2. Arsenal 15 8 7 0 20:8 31 3. Bokelj 15 9 3 3 19:6 30 4. Igalo 15 7 3 5 22:11 24 5. Mladost DG 14 6 4 4 17:15 22 6. Kom 15 6 2 7 17:20 20 7. Berane 15 6 1 8 16:22 19 8. Cetinje 15 4 1 10 9:21 13 9. Grbalj 15 2 5 8 10:22 11 10. OFK Titograd15 1 1 13 6:29 4 U narednom kolu (14. novembra) sastaju se: OFK Mladost DG - Kom, Arsenal - Berane, OFK Titograd - Cetinje, Igalo - Grbalj i Bokelj - Jedinstvo.

Ajković, Vukotić (od 64. Đukanović), Mujović (od 80. Đurašković), Marković.

IGALO: Kulinović, Kosać, Perović (od 90+1. Raičević), Ilić, Mučalica, Kopitović (od 83. Vlahović), Pajović, Vuković (od 67. Bigović), Ivanović, Kordoba, More.

Igalo je bolju igru u drugom poluvremenu „naplatilo“ sa dva gola i novom pobjedom potvrdilo sjajnu formu, čime je najavilo borbu za baraž.

Irska Crna Gora

3 2

DOBRIČ - Stadion ,,Družba“.

Sudija: KaiErik Šten (Norveška). Strijelci: Armostrong u 52. i 77, Keni u 56. (Republika Irska), Kurtis (ag) u 90.+1, Dašić u 90.+2 minutu (Crna Gora). Žuti kartoni: Keni, Moran, Meknalti (R. Irska), Krivokapić, Đukanović, Adžić (Crna Gora).

REPUBLIKA IRSKA: Rouz, Abankva (od 90.+2 Okagbue), Laval, Meknalti (od 87. Kurtis), Adaramola, Henri-Frensis (od 87. Korbali), Mekdženet, Keni, Kefri (od 72. Emaku), Moran, Armostrong (od 87. Zefi).

CRNA GORA: Ivezić, Adžić, Vukotić, Božović, Đinović, Bakić (od 82. Mugoša), Vuković (od 90.+2 Dašić), Bajović, Đukanović (od 90.+1 Ćetković), Mijović, Krivokapić (od 61. Rastoder).

Omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore poražena je od Republike Irske (3:2) na startu preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Meč je prelomljen početkom drugog poluvremena, kada su

Argentinac će na ljeto 2023. moći da se vrati u klub kao slobodan agent

Irci postigli dva pogotka – Sinkler Armostrong u 52. i Džon Keni u 56. minutu.

Armostrong je u 77. potvrdio trijumf ,,momaka u zelenom“, a Crna Gora je poraz ublažila u nadoknadi – autogolom Sema Kurtisa u prvom, te pogotkom JovanaDašić u drugom minutu zaustavnog vremena.

- Očekivali smo ovako tešku utakmicu. Znali smo da su Irci fizički veoma jaki i da im je to najveći kvalitet, pogotovo duel igra. U prvom poluvremenu smo bili bolji rival, imali neko-

liko prilika iz kojih smo mogli da ugrozimo gol Irske, a i sudija je mogao nakon jedne situacije da dosudi jedanaesterac za nas.

Slabo smo ušli u drugo poluvrijeme, za nekoliko minuta primili dva gola, a treći primili nakon očiglednog igranja rukom protivničkog igrača. Ipak smo uspjeli da postignemo dva gola, što nam može značiti u konačnom plasmanu. Generalno, ne mogu biti nezadovoljan igrom, ali se nijesmo snašli u nekim elementima, prije svega nijesmo odgovorili kako treba na

njihovu agresivnost – rekao je selektor Slobodan Drašković za sajt FSCG. U drugom meču ove grupe, Bosna i Hercegovina je u Albeni savladala Bugarsku 2:0.

Crna Gora će u drugom kolu, u subotu u Albeni, igrati sa Bugarskom, dok je za 16. novembar u Dobriču zakazan duel sa Bosnom i Hercegovinom.

Najbolje dvije selekcije iz grupe izboriće nastup u elitnoj rundi, kao i najbolja trećeplasirana reprezentacija iz 13 grupa u ovoj fazi kvalifikacija. Ne. K.

Adnan Bašić (prvi zdesna) u zagrljaju saigrača

Barsa planira povratak Mesija

Petrovac sa trećeg mjesta otišao na pauzu, Adnan Bašić vjeruje u uspješnu sezonu

2 0

BERANE - Gradski stadion.

Gledalaca: 100. Sudija: Manojlo Sekulić. Strijelci: Bogićević u 84. (autogol) i Muković u 90+2. minutu. Žuti kartoni: Vukićević (Berane), Vujisić (Titograd).

BERANE: Kuč, Nedić, Tomović (od 55. Šoškić), Šunjević, Tmušić, Vukićević, Vulević (od 90+2. Popović), Bujiša (od 55. Muković), Kontić, Alhasan, Čikić.

TITOGRAD: Zlajić, Turusković, Bokan, Bracanović, Šušić, Vukčević, Rakoćević (od 70. Vujačić), Božović (od 57. Bogićević), Bulatović, Vujisić, Ljumović (od 82. Jovanović).

Berane se dugo mučilo, ali je u finišu uspjelo da slomi otpor „fenjeraša“. Titograd se borio, vjerovao da može izbjeći poraz, ali su Beranci u samom finišu susreta prekinuli niz bez pobjede.

Priredio: R. PEROVIĆ

FSCG

- Sve je na selektoru, on odlučuje ko će da igra. Moje je da dobro radim, nadam se da ću dobiti priliku.

Berane Titograd

17

Preliminarna runda kvalifikacija za Evropsko prvenstvo

a“ za duele s Holandijom i Turskom

ovdje, blem

Fudbal

Čelnici Barselone već rade na tome da obezbijede povratak Lionela Mesija, po pisanju madridske Marke.

Kako se navodi, u Barsi vjeruju da će postavljanje bivšeg Mesijevog saigrača, legendarnog veziste Ćavija Ernandesa na poziciju prvog trenera, biti važan faktor pri odluci Argentinca da se vrati u Primeru.

Mesi ima ugovor sa Pari Sen Žermenom do ljeta 2023. godine. Nakon toga bi mogao da potpiše za Barselonu kao slobodan agent, a u klubu vjeruju da će se finansijska kriza do tada prevazići.

Prethodno, sam Mesi je najavio da vjeruje da će jednog dana ponovo biti dio Barselone – ali kao čelnik u upravi kluba. U Pari Sen Žermenu, u dvije sezone ugovora, ima jasan plan da osvoji još makar jednu Ligu šampiona. R. A.

Rivali nas gledaju s velikim poštovanjem Petrovac je u Pljevljima imao šansu da na prvenstvenu pauzu ode kao drugoplasirani tim Telekom 1. CFL, ali je protiv Rudara morao da se zadovolji bodom (2:2).

Remi možda i nije toliko loš ishod budući da su fudbaleri sa Crnogorskog primorja dva puta bili u zaostatku pod Golubinjom.

- S obzirom na to kako se kretao rezultat, ne možemo da budemo previše razočarani iako smo u Pljevlja otišli po tri boda. Bez veze smo primili golove, pa stizali, a potom imali dvije-tri šanse da dođemo do pobjede. Nijesmo, međutim, pokazali dobru realizaciju kazao nam je Adnan Bašić.

Poslije 14 kola, fudbalska bonaca vlada petrovačkom ri-

vijerom. Od gotovo dežurnih boraca za opstanak u ligi, ,,nebo-plavi“ su postali kandidati za Evropu.

Treći su na tabeli, sa samo bodom manje od Budućnosti.

- Moramo biti zadovoljni. Prija nam treće mjesto, svi rivali nas gledaju s velikim poštovanjem.

Na dobrom smo putu ka ispunjenju cilja, izlasku na evropsku scenu, ali prerano je da se izvlače bilo kakvi zaključci.

Idemo meč po meč - dodao je napadač Petrovca.

Izazovan raspored čeka ekipu Vladimira Jankovića do kraja polusezone. U narednom kolu dočekaće Iskru, pa gostovati Dečiću, a potom odmjeriti snage sa Sutjeskom, Budućnošću i Mornarom.

- Najbolje igramo protiv najja-

čih, tako da nam raspored ne predstavlja problem. Najvažnije je da sami krojimo svoju sudbinu. Ide nam dobro, želimo da ostanemo na tom kolosijeku i ne opterećujemo se ko nam je protivnik. Vjerujemo u sebe - poručio je Bašić.

Bosanskohercegovački napadač postigao je oba pogotka za Petrovac na gostovanju Rudaru.

Na listi strijelaca dijeli drugo mjesto sa još dva fudbalera koja imaju po šest pogodaka u prvenstvu - saigračem Markom Miličkovićem i vezistom Budućnosti Milošem Raičkovićem. Na vrhu je Igor Ivanović, koji je odmakao samo gol.

Dvadeset četvorodišnjak iz Mostara ističe kandidaturu za prvog golgetera sezone.

- Prioritet je da se pobjeđuje, a normalno je da svako voli kad mu ide i na individualnom planu. Cilj je da budemo bolji iz treninga u trening, iz meča u meč. Kad ekipa igra dobro, uvijek se neko istakne. Vjerujem da ću ostvariti planirano, i na ekipnom i na ličnom planu - zaključio je Adnan Bašić.

Ne. K.

18

Arena

Sportski miks

Četvrtak, 11. novembar 2021.

Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore večeras (18.30h) u ,,Bemax areni“ protiv Rusije počinje novi ciklus KSCG

Dame nikad mlađe, ambicije ostaju iste PODGORICA - Crnogorske košarkašice utakmicom protiv Rusije večeras (18.30h) u ,,Bemax areni“ otvaraju novi kvalifikacioni ciklus. Ali, baš ovaj meč biće i početak nove priče za crnogorsku žensku košarku.

Nakon što je posljednjih godina dolazilo do smjene generacije i polako se povlačile one koje su pisale istoriju – Jelena Škerović, Iva Perovanović, te zatim iskusne Aleksandra Vujović, Milka Bjelica, došlo je vrijeme da se od reprezentativnog dresa oprosti i Jelena Dubljević, kao i Snežana Aleksić, koja je jedina, uz Milicu Jovanović, odigrala svih šest prvenstava Evrope.

Baš zbog toga u novi ciklus ,,crvene“ kreću sa nikad mlađim timom, ali i bez selektorke Jelene Škerović, koja je neočekivano dobila pozitivan rezultat testa na koronu. I, baš na startu, Crna Gora je pred

najvećim ispitom u kvalifikacijama.

Rusija je ekipa koja igra vrhunsku košarku, ima igračice u Evrokupu i Evroligi i uz to odlične rezultate posljednjih godina, zaključno sa ljetošnjim Eurobasketom.

- Počinjemo od Rusije, biće to težak meč za nas. Rusija je od posljednjih 17 utakmica izgubila samo tri, igrali su četvrtfinale Eurobasketa. Imaju dobru generaciju, odlično igraju i neće biti lak meč za nas. Ipak, mi se pripremamo veoma dobro, košarkašice su uzbuđene što opet igraju kod kuće, imaćemo našu šansu na meču – poručio je Škerin pomoćnik Alberto Antunja, koji će sa klupe voditi duel protiv Ruskinja, a pored kojeg će stručni štab prvi put činiti i treneri iz Budućnost Bemaxa Vladan Radović i Miroslav Škara.

Siguran je u to da će ekipa biti spremna jer već dugo se radi na taktici za ovaj duel.

Odbojkaši Budve poraženi od belgijskog Hasrode Levena u prvom meču prvog kola CEV kupa

Izgubili meč u kojem su mogli da pobijede

Sa sinoćnjeg meča u Tivtu

Budva Hasrode Leven

2 3

TIVAT – Dvorana: „Župa“.

Gledalaca: 150. Sudije: Darko Savić (Srbija), Jasmin Husejnović (Bosna i Hercegovina).

Rezultat po setovima: 20:25, 25:21, 25:21, 22:25, 7:15. Poeni iz napada: Budva 39, Hasrode Leven 50. Poeni iz bloka: Budva 10,

Hasrode Leven 16. Poeni iz servisa: Budva 4, Hasrode Leven 8. Greške: Budva 27, Hasrode Leven 30.

BUDVA: Jelić, Miljanić, Lečić, Milenković, Beliajev, Bojić, Gmitrović 10, Krivokapić (libero 2), Despotovski 4, Milić 12, Toman (libero 1), Baranov 8, Bakiri 16, Mihajlov 9.

HASRODE LEVEN: Tuerlinks, Geudens, De Paepe 12,

Karte neće biti u prodaji Duel u „Bemax areni“ počinje u 18.30, a usljed aktuelnih epidemioloških mjera broj gledalaca je ograničen, pa karata neće biti u slobodnoj prodaji, saopštili su iz Košarkaškog saveza Crne Gore.

- U kontaktu sam sa Jelenom Škerović već dva mjeseca, pripremali smo utakmicu. To što je kovid pozitivna neće promijeniti stvari. Ona vjeruje u mene, mi vjerujemo u košarkašice i mislim da znaju dobro kako želimo da igramo, sve će biti isto, igraćemo sa istom energijom. Svi znamo koji je naš cilj i zašto se borimo – ističe Antunja.

Bez Jelene Dubljević i Snežane Aleksić, dodatno podmlađen tim spreman je za nove izazovne kvalifikacije. Cilj je Eurobasket, iako će posao biti izuzetno težak. Priliku da bude jedina sa čak sedam nastupa na prvenstvima Evrope ima

Belert, Dufrang (libero 1), Van Elsen 9, B. Peters 14, Blondel, Vitvruven 27, S. Peters 12, De Sedeler, Sterks, Valkers 6, Van den Boš (libero 2).

Odbojkaši Budve poraženi su u Tivtu od belgijskog Hasrode Levena 3:2, u prvom meču prvog kola CEV kupa. Time je crnogorski šampion umanjio šanse da se nađe u drugom kolu ovog takmičenja.

Budvanima, naime, u revanšu u Belgiji (17. novembra) za prolaz treba pobjeda od 3:0 ili 3:1, ili, pak, pobjeda od 3:2 kako bi izborili „zlatni set“ i šansu da se nađu u narednoj rundi.

Izabranici Miloša Markovića su propustili šansu da pobijede, i to sa tri boda, jer su vodili 2:1 u setovima, imali su prednost od 15:12 u četvrtom, vodili do 16:15.

Gosti su, međutim, preokrenuli u finišu seta, poveli 22:19 i prelomili set, ali i stekli psihološku prednost, što je bilo evidentno u odlučujućem setu.

Gosti su već na startu petog seta poveli 4:1, a onda i 9:2, pa su rutinski priveli kraju set, samim tim i meč.

Inače, Budva je meč igrača u Tivtu zbog zauzetosti „Mediteranskog sportskog centra“ usljed održavanja Evropskog prvenstva u kik boksu za starije kadete i juniore.

S. J.

Milica Jovanović, koja će sada biti novi lider ove reprezentacije.

- Okupili smo za ovaj kvalifikacioni prozor sa jako podmlađenom ekipom, naravno da će faliti iskustvo Jelene i Sneže, ali ono što donose mlađe košarkašice je jedna velika energija, jedna velika borbenost, želja za radom, za pobjedama i mi ćemo to iskoristiti na najbolji mogući način. Shvatamo kvalitet Rusije, znamo kako su igrali na Evropskom prvenstvu, ali smatram da jakom odbranom, smirenošću i donošenjem pravih odluka, što nam je bio problem na Eurobasketu, možemo da odigramo jedan

jako dobar meč i sigurno da nećemo dozvoliti nikom na našem terenu da se poigrava.

Igramo bez selektorke, koja će sigurno nedostajati, ali vjerujemo pomoćnicima Albertu i Vladu i vjerujem da je ona prenijela svoju taktiku i očekujem jedan jako dobar meč – ističe Milica Jovanović.

Nova kapitenka vrlo dobro zna kvalitet rivala.

- Upravo prije nedjelju igrala sam u Evrokupu protiv jedne ruske ekipe iz koje je par igračica ovdje. Sigurno jedna od najboljih je Musina koja je jak napadač i ima veliku slobodu u igri i na nju treba obratiti veliku pažnju, kao i na Vadjejevu koja igra Evroligu od 17. godine i vjerujem da će te dvije igračice nositi najveći teret. Mislim da smo se dobro pripremile za to, obećava Milica.

Upravo će košarkašica Miškolca, uz još nekoliko iskusnijih, preuzeti ulogu liderke. Vjeruje da su djevojke spremne da

naprave iskorak.

- Mislim da smo nas nekoliko u posljednje vrijeme imale sve veću i veću ulogu i pripremane smo na ovo što će sad da se desi u našoj reprezentaciji, ova smjena generacija i mislim da smo dobro pripremljene na tu odgovornost koja dolazi sa ovim utakmicama. Obožavamo ovaj period kada igramo za reprezentaciju i sigurna sam da ćemo dati sve od sebe da odgovorimo na pravi način – kaže Jovanović i dodaje što bi mogla da bude naša prednost.

- Svakako ova utakmica kod kuće je najbitnija i mislim da ulazimo rasterećno i to je neka naša prednost. Mislim da niko u Evropi ne očekuje ništa veliko od nas u ovom meču, pogotovo zato što Jelena Dubljević nije tu, međutim, vjerujem da imamo neke adute i da možemo da odigramo jedan jako dobar meč – naglasila je JovaR. P. nović.

Golbalisti poraženi u četvrtfinalu Evropskog prvenstva A divizije

Još dvije šanse za opstanak u eliti PODGORICA - Golbal reprezentacija Crne Gore poražena je od Litvanije (15:9) u četvrtfinalu Evropskog prvenstva A divizije u Samsunu.

Izabranike selektora Nikole Čurovića očekuje razigravanje za plasman od petog do osmog mjesta i borba za opstanak u društvu najboljih.

Prvi rival biće im danas Belgija, koja je u četvrtfinalu izgubila od Njemačke 7:4.

Pobjedom u tom duelu naša reprezentacija izborila bi opstanak, dok će u slučaju poraza imati još jednu šansu da izbjegne ispadanje iz A divizije.

Crna Gora je protiv Litvanije samo jednom uspjela da izjednači (2:2), a posljednji put zaprijetila je sredinom prvog poluvremena (4:3).

Litvanija je do odmora stekla tri gola prednosti (7:4), koju je u nastavku uspjela da uveća, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.

- Uprkos porazu, još jednom smo pokazali da možemo da igramo sa najjačim svjetskim selekcijama. Litvanija je jedna od njih, bronzana sa Paraolimpijskih igara u Tokiju. Fali nam još iskustva i kvalitetnih mečeva, bilo je mnogo penala na današnjoj utakmici i to je glavni razlog poraza. Idemo dalje da pokušamo da ostvarimo naš glavni cilj – opstanak u A diviziji – rekao je Čurović, koji očekuje da naša reprezen-

tacija i protiv Belgije bude na svom nivou.

- Nadam se da ćemo već u tom prvom meču osigurati mjesto u eliti.

Litvanija će u polufinalu igrati protiv zvaničnog šampiona – Njemačke.

U drugom polufinalu sastaće se Turska i Ukrajina.

Turska je u četvrtfinalnom meču pobijedila Rusiju 8:2, dok je Ukrajina savladala FinNe. K. sku 8:4.

Arena

Četvrtak, 11. novembar 2021.

Sportski miks

19

Košarkaši Mornara poraženi od Lajdena u utakmici 5. kola FIBA Evrokupa Košarkaši Mornara nijesu uspjeli u Holandiji da ovjere prolaz u narednu rundu FIBA Evrokupa – Barani su izgubili od Lajdena 78:73, pa su doživjeli treći poraz u pet mečeva u grupi B (ukupno 10. u sezoni, računajući i ABA ligu i kvalifikacije za FIBA Ligu šampiona), dok je holandski tim upisao treću pobjedu.

Protiv Iraklisa za prolaz dalje

Tako je odluka o drugom mjestu odložena za posljednje kolo, kada Mornaru za prolaz treba pobjeda u Solunu protiv otpisanog Iraklisa (skor 0-5), kao i poraz Lajdena u Istanbulu od neporaženog lidera grupe, turskog Bahčešehira. Ako se poklope oba rezultata, izabranici Mihaila Pavićevića će proći dalje jer bi međusobno bili bolji od Lajdena, zahvaljujući pobjedi u Baru od 87:74...

Košarkaši Budućnost Volija u Veneciji doživjeli prvi poraz na evropskoj sceni ove sezone i prvi put vezali dvije izgubljene utakmice

IZJEDNAČENO PRVO POLUVRIJEME U neefikasnom prvom poluvremenu, domaćinu je pripala prva, a gostima druga četvrtina, pri čemu nijedna od ekipa nije dominirala u tim dionicama.

Lajden je u prvoj četvrtini vodio do pet razlike (5:0, 11:6, 13:8, 15:10), ali je Mornar do kraja sveo zaostatak na pola koša (17:16).

Barani su poveli odmah na startu druge dionice, kada je Jeremić pogodio dva od tri slobodna bacanja (18:17). Isti igrač je trojkom vratio vođstvo (24:21) Mornaru koje je, na kratko, bio izgubio, a gosti su do kraja poluvremena držali prednost, koja je najviše iznosila šest poena (37:31), kada je Smit zakucao nakon asistencije Mihailovića. Lajden je, međutim, do kraja prvog poluvremena smanjio zaostatak na pola koša (38:37). U prvih 20 minuta su oba tima identično

Dvorana: ,,Vijf Meihal“ Gledalaca: 1.300 Sudije: Manuel Rodrigez, Borusas i Maciualitis.

Mikalauskas Bouvkneht Mitgard De Vind Varvers De Jong Tubutis Tjon Afo Džonatan Dan Van Bre

18 11 7 12 6 22 2

78

73

(17:16, 21:23, 17:12, 23:22)

44% (16-7) 66% (38-25) 26% (27-7)

za 1 za 2 za 3

62% (23-15) 52% (44-23) 17% (23-4)

45 (12+33) Skokovi 33 (11+22) Blokade 4 1 Asistencije 22 16 Ukradene lopte 10 5 17 Izgubljene lopte 11 Faulovi 20 20

šutirala za dva poena (20-12), imala po tri pogođene trojke (domaćin iz četiri pokušaja više), isti broj asistencija (9), izgubljenih (6) i ukradenih lopti (3). Lajden je imao pet skokova više (21-16)...

Mihailović Luis Dejvis Jeremić Živanović Šehović Smit Gordić Rakočević Lazić Miković Mozli

4 17 7 11 14 6 4 5 5

PAD U TREĆOJ ČETVRTINI Mornar je imao velikih problema u napadu u trećoj četvrtini, u kojoj je postigao samo 12 poena. Lajden je za tri minuta, serijom 8:0, stigao do najvećeg vođstva do tog tre-

nutka od 53:45, četiri minuta i 20 sekundi prije kraja dionice.

Barani su do kraja kvartala prepolovili zaostatak (55:51), a koševima Luisa i Lazića su početkom posljednje četvrtine izjednačili na 55:55. Egal igru je domaćin „razbio“ sa dvije trojke, Dana i Mikalauskasa, pa je na tri i po minuta prije kraja poveo 69:63, kada je Pavićević uzeo tajm-aut.

Nakon minuta odmora je Mitgard zakucao za 71:63 i činilo se da su domaći uhvatili zalet za ubjedljivu pobjedu.

Međutim, Mornar je uspio da iskontroliše nalet Lajdena, koji je posljednju šansu imao minut i po prije kraja, na 73:67, ali je prvo Mitgard promašio oba bacanja, a onda i S. J. Dan trojku...

NBA: Važan trijumf ,,jelena“ u Filadelfiji, slavlja Jute i Klipersa

Milvoki se budi STONI TENIS

Bakiću srebro na ,,Frenč openu“ Crnogorski paraolimpijac Luka Bakić osvojio je srebrnu medalju u pojedinačnoj konkurenciji na ,,Frenč para openu“ u predgrađu Pariza.

Bakić je juče u finalnom meču poražen od Poljaka Igora Mištala 3:1, po setovima 6:11, 11:6, 11:8 i 11:3.

U polufinalnom meču eliminisao je Poljaka Pavela Vlodika 3:1 (11:9, 11:6, 5:11 i 11:9).

Bakić će nastup na „Frenč para openu“ nastaviti takmičenjem u ekipnoj konkurenciji, a partner će mu biti Pantelejmon Kailis. R. A.

Milvoki Baksi konačno su zaigrali na očekivanom nivou – NBA šampion slavio je na gostovanju Filadelfija 76ersima 118:109, u derbiju Istočne konferencije. ,,Jeleni“ su ovom pobjedom stigli do učinka 5-6, a odlična igra i odbrana u četvrtoj dionici (27:16) bila je ključni razlog da se riješi meč sa oslabljenim protivnikom. I naravno, odlična partija grčke zvijezde Janisa Adetokumba: 31 poen, 16 skokova, četiri asistencije i dvije blokade bio je skor krila koje je u prethodnoj sezoni bilo najbolji igrač (MVP) finala.

RUTINA ,,DŽEZERA“

Alen je dodao 25 a Portis 19 poena za Bakse, koji i dalje ne računaju na povrijeđene zvijezde Midltona i Lopeza. Za Filadelfiju (bez centra i prvog strijelca Embida, koji ima korona virus), Niang sa klupe je postigao 21 poen, a bek Milton 20 poena.

Centar Dramond je pored 17 poena imao čak 20 skokova. Siksersi na startu sezone imaju učinak 8-4.

Juta je prekinula seriju od dva poraza, na svom terenu protiv Atlante 110:98. ,,Džezeri“ su igrali odličnu odbranu, pogotovo u drugom poluvremenu, a predvodio ih je bek Donovan Mičel sa 27 poena i pet asistencija. Hrvatski bek Bogdanović postigao je 18, Klarkson sa klupe 16, a francuski centar Gober devet poena uz 14 skokova. Sa učinkom 8-3 tim je i dalje u borbi za vrh na Zapadu.

Atlanta nije u dobroj seriji, trijumf u ovom meču je izostao uprkos dobrom učinku rezerviste, beka Uertera (28 poena). Prvi strijelac Jang je upisao 27 poena uz šest asistencija, dok srpski bek Bogdanović nije nastupio.

MOGU I BEZ LENARDA

Los Anđeles Klipersi čuvaju poziciju u plej-of zoni, pobijedili su na svom terenu Portland 117:109 za učinak 6-4 u uvodnom dijelu sezone. Kalifornijska ekipa je od uvodnog dijela treće dionice imala prednost, a startna petorka bila je raspoložena za igru.

U važnoj pobjedi oslabljene ekipe koja nije računala na veliku zvijezdu Lenarda, krilo Pol Džordž je pored 24 poena imao devet skokova i sedam asistencija. Džekson je ubacio 23, francusko krilo Batum 22, hrvatski centar Zubac 11 poena uz sedam skokova, bek Bledso 11 poena uz šest asistencija i pet skokova.

Portland (učinak 5-6) pokazuje očigledne nedostatke u rotaciji, pogotovo u duelima sa ekipama iz kruga favorita za visok plasman. Na ovom gostovanju slavni bek Lilard je imao skor od 27 poena, šest asistencija i pet skokova. Pauel je upisao 23 poena, a bosanski centar Nurkić – 15 poena, 13 skokova i pet asistencija.

S. S.

Nikolić: Nijesmo igrali onako kako umijemo PODGORICA – Najmanji broj postignutih poena u prva četiri kola poklopio se sa prvim neuspjehom na evropskoj sceni ove sezone.

Porazom od Venecije (72:67), košarkaši Budućnosti su prekinuli niz od tri startne pobjede u grupe B Evrokupa, od kojih su dvije bile kod kuće protiv favorita ovog takmičenja – Valensije i Virtusa (prva je bila u gostima protiv njemačkog Ulma). Prvi put u ovoj sezoni Budućnost je izgubila dva meča u nizu, jer je proteklog vikenda u Beogradu poražena i od Mege, u meču ABA lige.

S obzirom na to da su primili 72 poena (samo su imali bolju defanzivu protiv Valensije, koja je ubacila 70 poena), jasno je da je napad bio slabiji dio igre „plavih“ (14 poena manje od prosjeka u prva tri kola), koji je umnogome uticao na gubitak meča. Jer, Podgoričani su u drugom poluvremenu postigli svega 27 poena, 13 manje nego u prvom poluvremenu, koje su riješili u svoju korist sa 40:33, što je i bila najveća prednost Podgoričana protiv Venecije.

Sa 47,4 odsto, Budućnost je u Italiji za dva poena šutirala slabije od dosadašnjeg prosjeka (53%), dok je bila preciznija za tri poena (38,9%) u odnosu na prosjek u prva tri kola (32,6%).

Uz to, Budućnost je u drugom poluvremenu imala 13 izgubljenih lopti, osam više nego u prve dvije četvrtine.

I pored svega toga, izabranici Aleksandra Džikića su imali šansu da pobijede, vodili su u većem dijelu utakmice, ali su posustali u finišu, kada je Venecija od 62:61 preokrenula na 68:62, trojkom Džefa Bruksa iz kornera, na 52,5 sekundi prije kraja. Nakon toga nije više bilo dovoljno vremena za preokret…

- Mislim da smo u posljednjoj četvrtini imali šansu da pobijedimo, ali na kraju nijesmo pogodili neke šuteve. Bruks je ubacio veoma važnu trojku za domaćina i mislim da je time odlučio utakmicu u korist Venecije – kazao je centar Budućnost Volija Zoran Nikolić,

4

igrača Budućnosti se protiv Venecije nije upisalo u strijelce – Rid, Micov, Drobnjak i Barović. Micov je, međutim, imao ubjedljivo najveću minutažu, ali je za 26 i po minuta iz igre šutirao 6-0

koji je u prvom poluvremenu ubacio šest poena, bez promašaja iz tri šuta, uz po dva skoka i ukradene lopte, ali koga Džikić u drugom poluvremenu uopšte nije uvodio u igru.

Budućnost je meč protiv Venecije odigrala bez startnog Vilija Rida, koji je već nakon 48 sekundi meča zatražio izmjenu i više se nije vraćao na teren (po povratku u Podgoricu će se znati razlog zbog čega nije mogao da nastavi meč). Džikić je nakon meča govorio o tome da bi sa Ridom na terenu, utakmica, možda, bila drugačija.

Filip Barović je odigrao nepuna tri minuta na startu drugog poluvremena, Igor Drobnjak je na terenu proveo nepunih osam minuta u prvoj i posljednjoj dionici, dok Suad Šehović još nije upisao ni sekundu u ovoj sezoni. Zbog toga je teret meča protiv Venecije iznijelo, praktično, devet igrača, a šestorica su imala 20 i više minuta (Džastin Kobs, Džejkob Vajli, Vladimir Micov, Di Džej Sili, Marko JagodićKuridža i Edin Atić). Možda je „zamor materijala“ u finišu meča i uticao na pad koncentracije i enegije, što je Venecija, koja je u nastavku igrala fizički jako i agresivno, iskoristila da dođe do druge pobjede u grupi B. - Mislim da nijesmo igrali onako kako umijemo, posebno u drugom poluvremenu. To je glavni razlog ovog poraza – dodao je Zoran Nikolić.

Podgoričane u subotu očekuje duel sa Zadrom u „Morači“ i prilika da se vrate u pobjednički kolosjek…

S. J.

20 Feljton

Četvrtak, 11. novembar 2021.

2.

PODSJETNIK: Kako je Crna Gora prije jednog stoljeća oteta od crnogorskog naroda

Okupaciono stanje uvedeno je na prijevaran i podao način Piše: Slobodan ČUKIĆ

Najviši francuski političari su kralju Nikoli davali garancije, ali se ubrzo pokazalo da je to jemstvo bilo neistinito.

Lažne su bile izjave o restauraciji Crne Gore, lažna su bila obećanja o poštovanju njenog suvereniteta, ustavne vlasti i slobode crnogorskog naroda.

U stvarnosti, suverenitet Crne Gore i njene ustavne institucije nijesu poštovani. Crna Gora je bila zaposjednuta, okupirana, s unaprijed pripremljenim planom i namjerom da se poništi njen državni subjektivitet i da se kao obična pokrajina priključi Srbiji. Sve vrijeme se organizovano išlo na falsifikovanje političke volje crnogorskog naroda, a radi poništenja crnogorske države.

Sve se činilo da se crnogorsko stanovništvo na silu što prije privede na zakletvu kralju Petru Karađorđeviću.

Istorijski je nesporno da su iza karađorđevićevske politike stajali interesi francuskog krupnog kapitala na Balkanu.

Ali. mnogo je toga ostalo nerazjašnjeno i nerasvijetljeno u vezi francuske uloge u razdržavljenju Crne Gore. Tako je Luiđi Kriskolo (Criscuolo) skrenuo pažnju da se „nikada ništa nije saznalo o tajnim pregovorima između Francuske i Austrije u Frajburgu aprila 1917. kao što je to otkrio Princ Sikst Burbonski. U ovim razgovorima interesantno je zapaziti djelove koje je francuska vlada prezentovala austrijskom delegatu, grofu Reverteri: Granice Srbije će biti iste kao one s kraja jula 1914. godine. Crna Gora će joj biti teritorijalno pripojena.

Tako je Francuska – nastavlja Kriskolo - dok se još borila 1917. sa Austrijancima, već isplanirala da izda Crnogorce Srbima u zamjenu za ekonomske povlastice i političku podršku (…) Istina, Kralj Nikola je dobio egzil u dvorcu Neji u Francuskoj, međutim ovo nije bio čin dobrote već čistog zla” („Pravo Crne Gore na život”, Njujork, 1928; objavljeno u „Crnogorski anali”, br. 2/2013,

Stefan Pišon

Čim je okončana faza zauzimanja garnizona, crnogorske komitske vođe su naprasno „poumirale” (pod nerasvijetljenim okolnostima), a komitske čete rasformirane.

Zaveden je policijski čas i ukinuto slobodno kretanje među naseljima. Time je tek oslobođenim Crnogorcima ukinuta mogućnost slobodnog političkog odlučivanja o sudbini svoje zemlje

Aleksandar Karađorđević i Rejmon Poenkare

Dok su samoorganizovane crnogorske komite oslobađale svoju zemlju, srpske okupacione trupe su išle za njima, zauzimajući garnizone po gradovima. Crnogorci nijesu ni slutili da je „oslobodilačka“ vojska imala direktivu da se svim sredstvima izvede „ujedinjenje“, odnosno, državno poništavanje i pripajanje Crne Gore Srbiji kao obične pokrajine priredio Novak Adžić).

Ostala je nerasvijetljena i okolnost da je srpska vlada sa Krfskom deklaracijom 1917. godine objavila aneksiju Crne Gore Srbiji, i to u momentu dok su crnogorski kralj i Vlada boravili na teritoriji Francuske. Budući da srpska vlada u tom trenutku nije smjela preduzeti ni najmanju stvar bez pitanja zapadnih velesila, od kojih je zavisila njena sudbina, jasno je da je Srbija za takav postupak prema Crnoj Gori morala predhodno dobiti odobrenje francuske vlade.

U vezi ovoga treba se osvrnuti na jedan skorašnji događaj.

Prilikom uručivanja Legije časti princu Nikoli Petroviću Njegošu u Parizu u aprilu 2017. godine, Florans Man-

Živojin Mišić

žen, direktorica za kontinetalnu Evropu u francuskom Minitarstvu vanjskih poslova, rekla je da Francuska tim činom ispravlja moralni dug prema dinastiji Petrović.

Manžen je podsjetila da je Crna Gora jedina u istočnoj Evropi vjekovima odolijevala Otomanskoj imperiji, pa konstatovala: „I pored toga mi smo ovdje, među ovim zidovima, u pobjedničkoj euforiji 1918, zbog Jugoslavije žrtvovali Kraljevinu Crnu Goru onome što smo smatrali višim interesima. Vaš prađed je od samog početka rata 1914, bio saveznik koji se hrabro borio protiv nadmoćnog neprijatelja, ali je na Versajskoj mirovnoj konferenciji to zaboravljeno” (portal.rtcg.me).

Izvinjenje koje je zbog postupaka Francuske izrekla gospođa Manžen u aprilu 2017, izazvalo je svojevrsnu euforiju u Crnoj Gori. U intervjuu koji je godinu dana kasnije novinar „Pobjede” vodio sa Manžen (april 2018), konstatuje se da je njena izjava „imala snažnog odjeka u Crnoj Gori i doživljena kao veliki gest izvinjenja velike sile”. Iza toga je uslijedilo novinarsko pitanje: „Kako to komentarišete s obzirom da su izvinjenja veoma rijetka pojava u diplomatskim odnosima?” Manžen je uzvratila: „Ne bih komentarisala svoj govor na ceremoniji

koja je tada upriličena, htjela bih samo da kažem da je veoma važno da država ima kapaciteta da prizna neke greške ili možda objektivne činjenice koje su se desile u prošlosti. Iako je od tada prošlo dosta vremena i naši odnosi se normalizovali, veoma je važno da se priznaju te činjenice, čime se dokazuje prijateljstvo i zrelost u odnosima između dvije zemlje. Veoma sam srećna i zadovoljna što je govor imao odjeka u Crnoj Gori, što je pozdravljen i što je ocijenjen veoma važnim” (izvor: portalanalitika.me, 4.2.2018).

Reklo bi se da je sa ovim sve u najboljem redu. Ipak, držimo da je izvinjenje trebalo da dođe od samog francuskog predsjednika ili makar od ministra inostranih poslova. Jer, 1918. godine kralju Nikoli lažna obećanja nijesu upućivana sa nivoa direktorata za kontinetalnu Evropu u francuskom Minitarstvu vanjskih poslova, već su to činili glavom i bradom francuski predsjednik Poenkare i ministar Pišon.

Konačno, moglo bi se raspravljati i o tome koliko je izvi-

njenje iz 2017. bilo „iskreno”, s obzirom na kasniji razvoj događaja, odnosno, ćutanje Pariza na otvorenu agresiju Beograda prema Crnoj Gori. Što se pak tiče „crnogorske euforije” zbog izvinjenja, o tome drugom prilikom.

***

Novo okupaciono stanje u Crnoj Gori u oktobru 1918. uspostavljeno je na prijevaran i podao način, pod lažnom „oslobodilačkom” maskom što je vjerovatno, jedinstven slučaj u istoriji. Tome u prilog ide okolnost da je okupatorima obilato pripomogla kolektivna zabluda i politička naivnost Crnogoraca.

Konačno, u svemu je bilo i elemenata „samookupacije”, ukoliko je takvo nešto uopšte moguće! Naime, dok su samoorganizovane crnogorske komite oslobađale svoju zemlju, srpske okupacione trupe su išle u korak za njima, zauzimajući garnizone po gradovima. Sa srpskom vojskom su išli civilni „unionistički povjerenici”, sa zadatkom da rade

Uspostavljanjem potpune vojnopolicijske kontrole nad Crnom Gorom, komandant srpske okupacione vojske Dragutin Milutinović stvorio je sve bitne preduslove za realizaciju Pašićevog plana o njenom ukidanju, koji je bio razrađen još na Krfu

Dragutin Milutinović

na „ujedinjenju”. Među njima je bio najvažniji Svetozar Tomić koji je komunicirao direktno s regentom Aleksandrom. To se odvijalo mimo Dragutina Milutinovića, komandanta srpskih okupacionih trupa, svakako zbog toga što je regent sve držao pod direktnom kontrolom.

Crnogorci tih dana nijesu ni slutili da je „oslobodilačka“ vojska imala direktivu od Živojina Mišića (čitaj: od samog regenta) da se svim sredstvima izvede „ujedinjenje“, odnosno, državno poništavanje i pripajanje Crne Gore Srbiji kao obične pokrajine, kao i da se onemogući svako ko bi se tome usprotivio. Radi ostvarenja tog cilja, regent je prethodno u Skoplju saopštio Dragutinu Milutinoviću, komandantu „oslobodilačke“ vojske da „pri radu u Crnoj Gori ne bude meka srca“. Poručio mu je, drugim riječima, da ne bira načine. „Povjerenicima“ je dat veliki novac da bi u Crnoj Gori „olakšali“ cijelu stvar. Čim je okončana faza „oslobodilačkog“ zauzimanja garnizona, crnogorske komitske vođe su naprasno „poumirale” (pod nerasvijetljenim okolnostima), a komitske čete rasformirane. Drugačije rečeno, crnogorske komitske vođe su u svojoj naivnosti dozvolile da kao „suvišna” domaća vojno-politička konkurencija budu eliminisane, dok su komitske čete raspuštene pod kojekakvim izgovorima.

Uporedo s ovim, zaveden je policijski čas i ukinuto slobodno kretanje među naseljima. Na taj način je tek oslobođenim Crnogorcima ukinuta mogućnost slobodnog političkog odlučivanja o sudbini svoje zemlje, što oni još dugo nijesu shvatali.

Sve je bilo u rukama okupacione vojske. Uspostavljanjem vojnopolicijske kontrole nad Crnom Gorom, komandant srpskih okupacionih snaga Dragutin Milutinović stvorio je sve bitne preduslove za realizaciju Pašićevog plana o njenom ukidanju, koji je bio razrađen još na Krfu.

(Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 11. novembar 2021.

21

JAVNI IZVRŠITELJ: MARKO ĐAKOVIĆ HERCEG NOVI, UL. SAVA ILIĆA BROJ: I.1637/2020 U izvršnoj stvari izvršnog povjerioca A.D ,,FABRIKA ŠEĆERA BIJELJINA” - U STEČAJU, Velika Obarska, BiH, koga zastupa punomoćnik advokat Šimrak Vukašin iz Herceg Novog.

Protiv izvršnog dužnika IGD “VISOKOGRADNJA”, Donji Vakuf, BiH, ul 770, Slavne brdske brigade br. 83 A Radi namirenja novčane tražbine izvršnog povjerioca, sa troškovima izvršnog postupka, prodajom nepokretnosti, u smislu odredbe čl.169-177 ZIO-a, donio

ZAKLJUČAK O PRODAJI Određuje se druga prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika 1/1, koje su upisane u: •Listu nepokretnosti LN. br. 242 KO Bijela, kat.parcela br. 322/2, stambeni prostor PD 67, površine P 61 m2 Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 09.12.2021.godine u 14.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja.

Predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika navedene su predmet prodaje po rješenju o izvršenju I.br. 1637/2020 od 01.12.2020.godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 19,844.00 eura na ime glavnog duga sa zakonskom zateznom kamatom počev od 22.09.2020. godine pa do isplate, iznosa od 286,50 eura na ime troškova izvršenja, iznosa od 595,32 eura na ime nagrade za sprovođenje izvršenja, te svih troškova koji nastanu u toku izvršnog postupka.

Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvđivanju vrijednosti nepokretnosti I.br. 1637/2020 od 19.05.2021. godine, u smislu odredbe čl.168.ZIO i iznosi 56,700.00 eura.

Na drugom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja, po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.4.ZIO-a.

Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja br.

535-18956-53 kod Prve banke, u iznosu od 5,670.00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja br. 535-14666-22 kod Prve banke, u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika u medijima o trošku predlagača.

Zaklučak o prodaji dostaviti strankama i založnim povjeriocima.

Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO U Herceg Novom, dana 10.11.2021.godine

Javni izvršitelj: MARKO ĐAKOVIĆ Herceg Novi, ul. Sava Ilića (zgrada tržnog centra ,,Zevs”) Broj: Iv.br.1399/2020 U izvršnoj stvari izvršnog povjerioca MONTENEGRO PROJEKT INZENJERING DOO, Bulevar Stanka Dragojevića br. 28, Podgorica, PIB: 03128628, koga zastupa punomoćnik advokat Matković Aleksandar, Bulevar Stanka Dragojevića br. 28, Podgorica.

Protiv izvršnog dužnika KINAAZ DEVELOPMENT DOO, Sunčana obala br. 152, Zelenika, Herceg Novi, PIB: 03149129 Radi namirenja novčane tražbine izvršnog povjerioca, sa troškovima izvršnog postupka, prodajom nepokretnosti, u smislu odredbe čl.169-177 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI Određuje se prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u, 1.Listu nepokretnosti LN. br. 1257 KO Krašići, kat.parcela br. 1113/154, šume 3.klase, površine 438 m2, kat.parcela 1113/155, šume 3.klase površine 471 m2 2.Listu nepokretnosti LN. br. 1254 KO Krašići, kat.parcela br. 1113/152, šume 3.klase, površine 378,00 m2, kat.parcela 1113/153, šume 3.klase površine 389 m2 3.Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 08.12.2021.godine u 15.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja.

Predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u tačkama 1 i 2 ovog zaključka su predmet prodaje po rješenju o izvršenju Iv.br. 1399/2010 od 09.12.2020.godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 370,555.85 eura na ime glavnog duga sa zakonskom zateznom kamatom počev od 01.10.2020. godine pa do isplate, iznosa od 659,00 eura na ime troškova izvršenja, iznosa od 2.779,00 eura na ime nagrade za sprovođenje izvršenja, te svih troškova koji nastanu u toku izvršnog postupka.

4.Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvđivanju vrijednosti nepokretnosti Iv.br. 1399/2020 od 11.06.2021. godine, u smislu odredbe čl.168.ZIO i iznosi 318,440.00 eura (kat.parcela br.1113/154, površina 438 m2x190e-83,220.00 eura; kat.parcela br. 1113/155, površina 471m2x190e-89,490.oo eura; kat.parcela 1113/152, površina 378m2x190e-71,820.00eura; kat. parcela 1113/152, površina 389m2x190e-73,910eura) 5.Na nepokretnostima koje su predmet prodaje je upisan teret HIPOTEKA RADI OBEZBJEĐENJA NOVČANOG POTRAŽIVANJA HIPOTEKARNOG POVJERIOCA NOVA BANKA AD PODGORICA, U IZNOSU OD 500.000,00 EURA UVEĆAN ZA KAMATE, NAKNADE, TROŠKOVE I DRUGA SPOREDNA POTRAŽIVANJA I EVENTUALNE TROŠKOVE PRINUDNE NAPLATE, SA NOMINALNOM KAMATNOM STOPOM OD 7,00% NA GODIŠNJEM NIVOU, EFEKTIVNA KAMATNA STOPA OD 7,55%, ZATEZNA KAMATNA STOPA KOJA ;INI NOMINALNU KAMATNU STOPU UVEĆANU ZA 1/2 TJ. 10,50% NA GODIŠNJEM NIVOU, SA ROKOM OTPLATE OD 12 MJESECI OD DANA POTPISIVANJA OSNOVNOG POSLA PO UGOVORU O REVOLVING KREDITU BROJ 580528000000001433 OD 22.11.2018. GOD. ZAKLJUČEN IZMEĐU NOVA BANKA AD PODGORICA I KINAAZ DEVELOPMENT DOO HERCEG NOVI KAO KORISNIKA KREDITA, NA OSNOVU NOTARSKOG ZAPISA ZALOŽNE IZJAVE UZZ 531/2018 OD 06.12.2018. GOD. SAČINJENE I OVJERENE OD STRANE NOTARA RAKOČEVIĆ NELE 6.Na prvom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tačkom 4. zaključka.

Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja, po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO-a.

7.Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja br. 535-18956-53 kod Prve banke, u iznosu od 31,844.00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, ili za kat.parcelu br.1113/154, površina 438 m2, - 83,220.00 eura – iznos od 8,322.oo eura (10%); za kat.parcelu br. 1113/155, površina 471m2, 89,490.oo eura- iznos od 8,949.oo eura(10%); za kat.parcelu br.1113/152, površina 378 m2 - 71,820.00 eura - iznos od 7,182.oo eura (10%); za kat.parcelu br.1113/152, površina 389m2 - 73,910 eura - iznos od 7,391.00 eura (10%) Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pisani predlog zainteresovanog kupca.

8.Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja br. 535-14666-22 kod Prve banke, u roku od 20 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

9.Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

10.Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika u medijima o trošku predlagača.

11.Zaklučak o prodaji dostaviti strankama i založnim povjeriocima.

Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO U Herceg Novom, dana 10.11.2021.godine

Javni izvršitelj Marko Đaković

Javni izvršitelj Marko Đako vi ć

22

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 11. novembar 2021.

CRNA GORA OPŠTINA KOLAŠIN Sekretarijat za finansije imovinu i ekonomski razvoj Na osnovu člana 167 Zakona o lokalnoj samoupravi “Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19 i 38/20) i člana 8 Odluke o načinu i postupku učešća lokalnog stanovništva u vršenju javnih poslova (“Službeni list RCG”- opštinski propisi, broj 12/12) Sekretarijat za finansije imovinu i ekonomski razvoj Opštine Kolašin daje sledeće O B A V J E Š T E NJ E Predsjednik Opštine Kolašin je Zaključkom br. 02-6096, od 10. 11.2021.godine utvrdio Nacrt Odluke o budžetu Opštine Kolašin za 2022.godinu i navedeni Nacrt se stavlja na javnu raspravu.

Pozivaju se zainteresovani predstavnici mjesnih zajednica, nevladinih organizacija, korisnici Budžeta Opštine i građani da uzmu učešća u razmatranju nacrta navedene odluke.

PROGRAM JAVNE RASPRAVE 1.Nacrt odluke stavlja se na javnu raspravu u trajanju od 15 dana, počev od 11.11.2021.godine zaključno sa 26.11.2021. godine.

2.Centralna javna rasprava održaće se, u velikoj sali JU “Centrar za kulturu” u Kolašinu, dana 22.11.2021. godine sa početkom u 10.00 časova, uz poštovanje važećih epidemioloških mjera.

3.Sa Nacrtom odluke zainteresovani učesnici mogu se upoznati u prostorijama Sekretarijata za finansije imovinu i ekonomski razvoj - kancelarija broj 16 , svakog radnog dana od 11.00 – 13.00 časova i na web sajtu Opštine: www.opstinakolasin.me 4.Primjedbe, predloge i sugestije do isteka roka za javnu raspravu dostavljaju se u pisanoj formi Sekretarijatu za finansije imovinu i ekonomski razvoj, na adresu Buda Tomovića bb, Kolašin, ili na e-mail: kolasin. privreda@gmail.com.

Javni Izvršitelj Dejan Čogurić Ul.Slobode,Bijelo Polje Iv.br.2244/2021 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca NVO Organizacija za zaštitu prava autora muzike Crne Gore“PAM CG” iz Podgorice,koga zastupa punomoćnik,advokat Vladimir Čejović iz Podgorice,Ul.13 Jula br.21/I protiv izvršnog dužnika DOO”HIGHLANDER COM” iz Kolašina,a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u novčanom iznosu od 498,33 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 10.11.2021 godine,

Javni Izvršitelj Dejan Čogurić Ul.Slobode,Bijelo Polje Iv.br.1503/2020 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca DOO”TELEMACH”Bulevar Revolucije 50/5 Podgorica,koga zastupa punomoćnik Dejan Vuković,advokat u AOD “Vuković i partneri”,Beograd,Republika Srbija protiv izvršnog dužnika Husović Jasmina iz Bijelog Polja,a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u novčanom iznosu od 223,91 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 10.11.2021 godine,

Javni Izvršitelj Dejan Čogurić Ul.Slobode,Bijelo Polje Iv.br.1500/2020 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca DOO”TELEMACH”Bulevar Revolucije 50/5 Podgorica,koga zastupa punomoćnik Dejan Vuković,advokat u AOD “Vuković i partneri”,Beograd,Republika Srbija protiv izvršnog dužnika Meka Gugač iz Bijelog Polja,a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u novčanom iznosu od 198,27 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 10.11.2021 godine,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku DOO”HIGHLANDER COM” sa poslednjom poznatom adresom IV Proleterske bb,Kolašin vrši se dostavljanje pismena:Rješenje o izvršenju Iv.br.2244/2021 od 15.10.2021 godine sa prilozima.

Izvršni dužnik DOO”HIGHLANDER COM” može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

U Bijelom Polju,dana 10.11.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ

Izvršnom dužniku Husović Jasminu sa poslednjom poznatom adresom Ul.Vuka Karadžića br.62,Bijelo Polje vrši se dostavljanje pismena:Rješenje o izvršenju Iv.br.1503/2020 od 05.08.2020.godine sa prilozima.

Izvršni dužnik Husović Jasmin može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

U Bijelom Polju,dana 10.11.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ

Izvršnom dužniku Meki Gugač sa poslednjom poznatom adresom Ul.Voja Lješnjaka bb ,Bijelo Polje vrši se dostavljanje pismena:Rješenje o izvršenju Iv.br.1500/2020 od 13.08.2020.godine sa prilozima.

Izvršni dužnik Meka Gugač može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

U Bijelom Polju,dana 10.11.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ

Javni Izvršitelj Dejan Čogurić Ul.Slobode,Bijelo Polje Iv.br.1755/2021 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca MFI”MonteCredit”DOO Podgorica,Ul.8 Marta br.52 protiv izvršnog dužnika Bulatović Radovana iz Bijelog Polja,a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u novčanom iznosu od 1.741,00 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 10.11.2021 godine,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Bulatović Radovanu sa poslednjom poznatom adresom Lozna bb,Bijelo Polje vrši se dostavljanje pismena:Rješenje o izvršenju Iv.br.1755/2021 od 12.08.2021 godine sa prilozima.

Izvršni dužnik Bulatović Radovan može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

U Bijelom Polju,dana 10.11.2021.godine

JAVNI IZVRŠITELJ

Mali oglasi

NEKRETNiNE

NEKRETNiNE

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 3

IZDAJEM stan Donja Gorica, sve zasebno.

Tel. 069/410-973, 020/ 260-316 1 CENTAR- Hercegovačka ulica- jedinstvena poslovna zgrada 717m2 sa prostranim parkingom i garažom.Objekat je vrhunske arhitekture,izuzeta n,reprezentativan.Nešto najbolje u centru.Prodajem.Radi se nova Hercegovačka Tel.069/867-791 2

POTREBNI radnici za kamenorezačku radionicu u Spužu. Početna plata od 600E .

Tel. 067/665-500 4

Četvrtak, 11. novembar 2021.

Oglasi i obavještenja

23

24

Oglasi i obavještenja

Dragi

Četvrtak, 11. novembar 2021.

Posljednji pozdrav mom suprugu

VOJO PEKOVIĆ Tužan je iznenadni oproštaj sa Tobom, ali sjećanje na lijepo druženje i dugogodišnje prijateljstvo ostaje trajno.

Počivaj u miru.

DRAGU MARTINOVIĆU Drago, tebe sad ništa ne boli, bol si ostavio nama koji smo te najviše voljeli.

Hvala ti za lijepe 43 godine zajedničkog života.

Počivaj u miru i neka ti je laka zemlja.

RAJO, ZORICA i BALŠA 612

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Posljednji pozdrav dragom ocu, svekru i đedu

DRAGU MARTINOVIĆU

618

Duboko smo ožalošćeni odlaskom dragog Milana, našeg kolege, dugogodišnjeg crnogorskog diplomate i ambasadora.

S poštovanjem i pijetetom čuvaćemo uspomenu na njegov profesionalni doprinos ukupnoj crnogorskoj diplomatiji i nadasve topao i prijateljski odnos sa svojim kolegama i saradnicima.

KOLEKTIV MINISTARSTVA VANJSKIH POSLOVA

DRAGU MARTINOVIĆU Ponosni smo što smo te imali.

Hvala ti za sve.

KOMARAC

Našem milom i dragom bratu

MILAN BEGOVIĆ

Tvoja supruga ĐINA

619

Nećemo se više družiti i šaliti kao nekada a ja ću te pamtiti i kao dobrog i čestitog čovjeka.

Neka ti je laka zemlja, moj dobri Drago.

Porodici iskreno saučešće.

Posljednji pozdrav

Tvoji: ZORAN, IVANA, JOVANA, ANĐELA, TINA i NINA 614

617 Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav našem tetku

NIKOLI Duboko potrešeni tvojim preranim odlaskom, nijemi od bola i tuge.

Vole te i čuvaju od zaborava ILIJA, IGOR, SENKA, AIDA, JOVANA i ANDREJ GAZIVODA 616

DRAGU DRAGU Kako si tiho hodao zemljom, tako si nas tiho i napustio.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.

615

LIDIJA, BILJANA i MILICA sa porodicama

Puno nam nedostaješ i nedostajaćeš.

Teško se mirimo sa tim da smo te zauvijek izgubili.

Vječno ćeš živjeti u nama kroz najljepše uspomene koje bono podsjećaju na ljubav i pažnju koju smo tvojim odlaskom izgubili.

Bio si naša snaga, sigurnost i čvrst oslonac.

Hvala ti na svemu.

Dana 11. novembra navršavaju se dvije godine od smrti naše majke

Tvoji: ILIJA, DANKA, NAĐA, PETAR i ALEKSA

613

Danas je šest godina od smrti našeg brata

RADMILE Budimirove RADOMAN

Vrijeme prolazi, ali slike i divni trenuci ostaju u nama i nikada se ne mogu zaboraviti.

Voljeni nikada ne umiru naš ponose!

Nikada nećeš znati koliko nam nedostaješ, a svakim danom je sve više i više.

S ljubavlju i poštovanjem što smo te imali, čuvaćemo uspomene na tebe.

Ćerke NAĐA i IRENA, zet MIHAILO, unučad MILJAN, MILICA i VLADIMIR

MILA Đokovog VUJOVIĆA Miha, naš najmiliji brate, dođe i ovaj tužan novembar od kada nijesi sa nama, kao i sve ove godine i mjeseci.

Bio si najbolji brat na svijetu.

Niko nije imao takvu beskrajnu dobrotu, toplinu i ljubav kao ti, zvao si nas i tražio do posljednjeg trenutka tvog života da smo tu zajedno.

Tvoja bolest bila je jača od naših želja da još uvijek budemo zajedno.

Nema riječi kojima možemo opisati koliko te volimo koliko nam nedostaješ.

Brate naš, počivaj u zagrljaju svoga oca, neka vas u tišini prati naša ljubav koja je jača od zaborava.

620 Tvoje sestre VJERA i MILOSAVA

609

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 11. novembar 2021.

Počivaj u miru

Posljednji pozdrav našem dragom drugu

25

Posljednji pozdrav našem dragom dugogodišnjem prijatelju Mišku

VOJO PEKOVIĆU

MILAN BEGOVIĆ

MILANU – BEGIJU BEGOVIĆU

Dobri čovječe.

Iskreni prijatelju.

SRDAN DMITROVIĆ i JOVAN TERZIĆ

Uspomena na tebe će zauvijek živjeti sa nama.

Tvoji drugovi: GILE, MIŠKO, SVETO, RUŽDO, BAĆO, RAMIZ, NINO, IVO, VOJO, NEBOJŠA i SAFET

565

BORIS i GORDANA KLIMKO iz Rijeke

Opraštamo se od našega dragoga kuma

549

559

Posljednji pozdrav našem dragom

Posljednji pozdrav našem dragom

VOJA

Počivaj u miru.

MILANU – MIŠKU BEGOVIĆU

MIKAN, SNEŠKA, LAZAR i MAJA PAVIĆEVIĆ

MILANU MIŠKU BEGOVIĆU

Čast nam je i ponos što si bio dio naših života.

571

RAŠKO, DARIJA, BALŠA, MARINA, NAĐA, TAMARA i PETRA BEGOVIĆ

Збогом, ДОБРОТО!

594

Bio si primjer kako da se ispravno živi, bori i nikad ne odustaje.

S poštovanjem

Posljednji pozdrav

MIKO, ŽELJKA, MILICA, MARKO i BRANKA BEGOVIĆ

ВОЈО ПЕКОВИЋУ NIKOLA Svetozarov LOPIČIĆ

Твоји другови: ВУЛЕ, ЛУКА, МОМО и ГИШКО

595 Tvoja plemenitost, nesebična dobrota, vedrina i ljubav, ostaće zauvijek u našim srcima.

Počivaj u miru.

551

Posljednji pozdrav dragom

Sa ljubavlju i poštovanjem, opraštam se od svog kuma Ožalošćena porodica pokojnog ILIJE LOPIČIĆA

610

ŽARKO LISIČIĆ

RAJKU ČAVORU kapetanu

Tvoja toplina, dobrota i plemenitost ostaće u mom srcu zauvijek.

Zbogom, ljudska veličino.

GANO Kuma VESNA RADULOVIĆ

Hvala na svemu.

KOLEKTIV „CONGRESS TRAVEL-A“ ŽELJKO i LIDIJA PETROVIĆ

550

611

e-mail: oglasno@t-com.me

584

26

Oglasi i obavještenja

Tužnim srcem javljamo da je 9. novembra 2021. u 79. godini, preminuo naš voljeni

Četvrtak, 11. novembar 2021.

Posljednji pozdrav

Нашем првом тренеру

GANO Alije ĆERIĆ

GANU ĆERIĆU

Zbog epidemiološke situacije, dženaza je obavljena 10. novembra u krugu porodice, na mezarju Cijevna.

Napustio nas je veliki čovjek i uzorni fudbalski radnik.

Kao igrač i trener ostavio je neizbrisiv trag u crnogorskom fudbalu, koji je njegovim odlaskom izgubio mnogo.

S pijetetom ćemo se sjećati Gana i uz veliko poštovanje ga pominjati.

ГАНУ ЋЕРИЋУ

Ožalošćeni: supruga HATIDŽA, brat od strica ISMET, snahe SEBIJA i MUNAVERA, bratanići ALJO, DAMIR, MIDO, BELI, JASMIN i DENIS, sestričić JASMIN, bratanične i ostala mnogobrojna porodica ĆERIĆ, ORUČEVIĆ, KAJOŠEVIĆ i HODŽIĆ

UDRUŽENJE FUDBALSKIH TRENERA CRNE GORE

548

568

Posljednji pozdrav dragom kumu

Opraštamo se od našeg velikog prijatelja

Почивај у миру.

НИКИЦА ЈОВОВИЋ, МИОДРАГ БОЖОВИЋ, СРДАН ДМИТРОВИЋ и МИОДРАГ РАДУЛОВИЋ

GANU ĆERIĆU

Nećemo zaboraviti naše dugogodišnje druženje

GANA ĆERIĆA

S tugom i poštovanjem.

564 Posljednji pozdrav našem dragom

MILAN i SENKA STANIĆ sa porodicom

porodica PAVLOVIĆ 582

574

Posljednji pozdrav dragom kumu

Dragom prijatelju

RAJKU ČAVORU GANU ĆERIĆU 575

Porodica DMITROVIĆ

RAJKU ČAVORU

Posljednjim pozdravom, dragom prijatelju i poslovnom saradniku, Posljednji pozdrav za prerani odlazak i posljednje putovanje velikog čovjeka i kapetana, komšije i saputnika i dugogodišnjeg poslovnog saradnika.

Veliko hvala za sve trenutke i dogadjaje, za svu pažnju i poštovanje koje si nesebično poklanjao.

Počivaj u mirnoj rajskoj luci koju si zaslužio, a tvojoj porodici iskreno saučešće.

Tvoj prerani odlazak ostavio je veliku prazninu u našim srcima. Vječno ćemo se sjećati tvog plemenitog lika.

kapetanu RAJKU ČAVORU

menadžment i kolektiv „Luka Kotor“ A.D. Kotor izražava poštovanje i zahvalnost za sve što je svojim profesionalnim i ličnim odnosom uradio za Luku Kotor i time doprinio razvoju pomorske privrede i pozicioniranju Kotora i Crne Gore kao prestižne kruzing destinacije u Mediteranu. „LUKA KOTOR“ AD KOTOR

Tvoji: stric VELJKO, strina MARIJA, LJILJA, MARIJANA i JOVAN sa porodicama

BILJANA MATIJEVIĆ sa porodicom

585

567

e-mail: oglasno@pobjeda.me

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

563

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 11. novembar 2021.

Voljenoj

GANO ĆERIĆ

BEBI Lazarevoj LJUBIŠI

Hvala Vam što ste bili dio naše istorije i što ste dozvolili da budemo dio Vašeg života!

Vječno ćemo pamtiti Vaš uticaj na razvoj fudbala u Titogradu, pedagoške savjete kao trenera u omladinskoj školi, a kasnije kako ste kao šef stručnog štaba prvog tima usmjerili veliki broj igrača da dosegnu svjetsku slavu.

Ponosni smo što smo te imali i doživotno tužni za tvojim odlaskom.

Naravno, nikada nećemo zaboraviti kako smo kao klub sanjali trofej Kupa u SFR Jugoslaviji 1965. godine sa Vama na terenu.

Hvala Vam na svemu!

Posljednji pozdrav, veliki čovječe!

ZORAN JOVOVIĆ sa porodicom FK „BUDUĆNOST“ AD PODGORICA

561

562 Prestalo je da kuca plemenito srce našeg velikog prijatelja

Dragom Bratu

Posljednji pozdrav voljenom

RADOMIRU – RAJKU ČAVORU

RAJKU

RAJKA ČAVORA

Dragi Rajko, bila nam je čast imati te za prijatelja.

Tužni smo jer odlaze najbolji.

Ostaćeš zauvijek u našim srcima s vječitim osmijehom i neprevaziđenim šarmom.

Neutješni što odlaziš i ponosni što si bio dio naše porodice.

Počivaj u miru i neka te anđeli prate nebeskim morem.

Hvala ti za svaku toplu riječ, pažnju i ljubav koju si nam pružao tokom svog života.

Ostaješ nam u najljepšem sjećanju.

Brat STEVAN sa porodicom

587 VESELINKA, VERA, IVANA i VELJKO VUJOVIĆ

600

Sestra DRAGICA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

588 Šest godina je od smrti

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

RAJKU ČAVORU – KAPU

MILO VUJOVIĆ Prođe šest godina tuge, a tuga je svakog dana sve veća.

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

MILA VUJOVIĆA

Tvoja majka VUKOSAVA 607

ZORAN PEKOVIĆ

Šest godina tuge i bola.

Uvijek ćemo se sjećati tvojih šala i dobrote.

Tvoj svijetli lik čuvamo u svojim srcima.

DRAGAN, MARKO, LIDIJA, MARINA i MILENA 608

586

27

28

Oglasi i obavještenja

Dragoj sestri, zaovi i tetki

Četvrtak, 11. novembar 2021.

Dana 9. novembra 2021. u 81. godini preminula je naša draga

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

SAVU PETROVIĆU

ZAGORKA Markova LEPOSAVIĆ

ZEKI

rođena Bulajić

Dragi naš Savo, zauvijek ćemo te pamtiti kao iskrenog i dobrog prijatelja.

Počivaj u miru.

Porodica BOROZAN

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Sahrana je, u skladu sa važećim epidemiološkim mjerama, obavljena u krugu porodice dana 10. novembra u 10 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

581 Posljednji pozdrav voljenom đedu i prađedu

Ožalošćeni: sinovi ŽELIMIR i SLAVKO, snaha TATJANA, unučad MILOŠ i MARIJA i ostala rodbina

RAJKO, HAJDANA, MAJA, ANĐELA, RANKO i LUKA

SAVU PETROVIĆU Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružio. Čuvaćemo te od zaborava.

547 Opraštamo se od našeg dragog

601

IVAN, MARIJA, LUKA i ANJA

580

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav našem dragom tetku

NIKOLE S. LOPIČIĆA

ĐORĐIJU ŠĆEPANOVIĆU Tvoje veliko srce prestalo je da kuca, ali toplina tvoje duše ostaće da je pamtimo.

Uvijek ćemo te se sjećati sa ljubavlju i poštovanjem.

NIKOLI GAZIVODI

Dragi naš Nidžo, počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

KATICA, GORDANA i ZORAN NIKOLIĆ sa porodicom 573 Posljednji pozdrav dragom

Opraštamo se od dragog

Porodica pok. RADOVANA Ristovog

Počivaj u miru.

S poštovanjem, iskreno saučešće porodici.

560

NIKOLE

NIKOLI

Počivaj u miru, Božji anđele.

Porodici najiskrenije saučešće.

Od porodice pokojnog RADOVANA JOVANOVIĆA

Posljednji pozdrav

VJERA PETRIČEVIĆ sa porodicom

566

KOLEKTIV KOMUNALNE USLUGE DOO PODGORICA

555

NIKOLI Svetozarovom LOPIČIĆU

Posljednji pozdrav velikom prijatelju i drugu

Počivaj u miru.

Porodica pokojnog KRSTA JOVANOVIĆA 556

DRAGU

Posljednji pozdrav bratu od tetke

546

Počivaj u miru, dobri naš Dragec.

606

Od PEKE i BILJANE sa đecom

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

NIKOLI LOPIČIĆU Nek’ ti duša odmara u raju, pored tvog oca i sestre u zagrljaju.

570

SANJA MRVALJEVIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me

Počivaj u miru.

552

NIKOLI GAZIVODI

IVAN, BRANA, DANIJELA, TANJA i MARIJA

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 11. novembar 2021.

Posljednji pozdrav dragom bratu

29

Dana 10. novembra 2021. godine umro je

Обавјештавамо вас да је дана 10. новембра 2021. послије дуге и тешке болести, у 81. години живота, преминуо наш вољени отац и ђед

DRAGU MARTINOVIĆU

DRAGO Mihailov MARTINOVIĆ САВО Матијин ПЕТРОВИЋ Sestre VIDOSAVA, DANICA i STANE sa porodicama

Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena istog dana u 15 časova u krugu porodice.

Сахрана је обављена истог дана у 14 часова, на Новом гробљу у Цетињу, у кругу породице.

596

Ожалошћена породица: ПЕТРОВИЋ

Ožalošćeni: supruga ĐINA, sinovi ZORAN i ILIJA, snahe IVANA i DANKA, sestre VIDOSAVA, DANICA i STANE, unučad, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetaka

Posljednji pozdrav

572

553

DRAGU MARTINOVIĆU

Посљедњи поздрав нашем вољеном оцу и ђеду

Posljednji pozdrav

Uvijek si bio iskreni drug i prijatelj, takav i ostaješ.

RAJKO ROGANOVIĆ sa familijom

САВУ ПЕТРОВИЋУ

577

Хвала ти за неизмјерну љубав, бригу и пажњу коју си нам пружао. Чуваћемо од заборава успомену на тебе у данима који предстоје, а твоје присуство ће нам заувијек недостајати.

DRAGU MARTINOVIĆU Tugujemo za tvojim preranim odlaskom.

U našim sjećanjima ostaćeš upamćen kao iskreni prijatelj i čovjek dobre duše.

PORODICA SUKAČEV 589

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav

Ожалошћена породица: cин АРСЕНИЈЕ, снаха СУЗАНА, унук МИЛОШ, унуке МАРИЈА, ЈЕЛЕНА и СТАНКА

Posljednji pozdrav

554 Posljednji pozdrav našem dobrom komšiji i velikom prijatelju

DRAGU

Od familije pokojnog MILANA Savovog MARTINOVIĆA

DRAGU

578

Počivaj u miru.

ACO KNEŽEVIĆ sa porodicom 599

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Posljednji pozdrav

DRAGU

DRAGU MARTINOVIĆU

OD VLADA JOVIĆEVIĆA sa porodicom

Od ZORANA POPOVIĆA

591

590

Posljednji pozdrav velikome drugu i prijatelju

Posljednji pozdrav velikome drugu i prijatelju

Posljednji pozdrav dragom i iskrenom zetu

DRAGU MARTINOVIĆU Zbogom, i neka te anđeli čuvaju.

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Počivaj u miru.

MILICA i JASNA sa porodicama

DRAGU

Od ZORANA STRUGARA

OD DEJA MARKOVIĆA sa porodicom

Od IVANA Veskova MARTINOVIĆ

VOJO i RAŠO 603

604

Posljednji pozdrav dragom zetu

Posljednji pozdrav

593

592

Pošao je u vječnost, dragi, plemeniti

DRAGO MARTINOVIĆ

SAVU PETROVIĆU

579

Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo sjećanje na tebe.

LJUBO i MARINA KALUĐEROVIĆ

598

DRAGU

DRAGU

DRAGU MARTINOVIĆU

DRAGU Pamtićemo tvoju dobrotu i plemenitost.

Porodica pok. PERA Pajovog MARTINOVIĆA 605

DRAGU MARTINOVIĆU

DRAGU MARTINOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru!

Opraštamo se od plemenitog i uvaženog prijatelja.

VELIKA KALUĐEROVIĆ sa porodicom

Krčma ,,KONADŽIJA“

597

602

Opraštamo se od njega sa nevjericom i iskrenom tugom.

JOVAN MARTINOVIĆ sa porodicom 576

30

Oglasi i obavještenja

POMENI

Četvrtak, 11. novembar 2021.

Godina dana je od smrti našeg voljenog

IN MEMORIAM Tri godine

SJEĆANJE

ZORANA POPOVIĆA

PREDRAG Čedov BJELADINOVIĆ 11. 11. 2020 – 11. 11. 2021.

Bio si i ostao ljubav najveća... osjećamo te svugdje, najdraži i najbolji oče i đede.

Godina nas dijeli od fizičkog odvajanja od Tebe... ali tu si ti... prisutan u svakoj priči i svakom trenu. Koliko je snage u Tebi bilo... i ostalo za zauvijek. I snage i ljubavi, voljeni naš.

BORIVOJ KRIVOKAPIĆ 26. 1. 1949 – 11. 11. 2018.

Tvoji: MILOŠ, SOFIJA i ALEKSA 541

S ljubavlju i tugom,

PORODICA 11. 11. 2020 – 11. 11. 2021. sestra LJILJANA, sestrična MIRJANA, zet DIMITRIJE LOPIČIĆ, rodbina i prijatelji 544

Godina dana od kada nije sa nama

569

ZORAN POPOVIĆ

Danas je šest godina od kada nije sa nama Prođe tužna i bolna godina bez Tebe, najmiliji moj.

Boli jako... i boljeće, ali ja te ne dam zaboravu. Ti živiš svakim mojim danom... dok živim.

Volim te zauvijek, ljubavi moja jedina.

Tvoja MACA

VESKO

MIRJANA TOPALOVIĆ rođena Mijač

542 Tužan je ovaj dan jer podsjeća na rastanak, palimo svijeću za tvoju dušu, a naše duše plaču.

Nema te... ali postoji nešto što ne umire, a to su uspomene i sjećanja na tvoju veličinu.

11. 11. 2020 – 11. 11. 2021.

Dani tuge i dani sjećanja.

Počivaj u miru.

Tvoji NAJMILIJI 558

ZORAN POPOVIĆ PORODICA

Šest godina je od smrti našeg dragog brata i ujaka Ne dam te... vremenu ni zaboravu.

To što si bio Ti... ne nestaje nikada.

Gospodine moj... heroju moj... TATA. Ostaćeš moj vječni nespokoj...

Moja rana...

Moja duša najmilija.

Petnaest je godina od smrti moje majke

Voli te tvoja ćerka MILICA

VESKA PEJOVIĆA Dani i godine prolaze, a bol i tuga ostaju vječno.

545 i

navršilo se trideset pet godina od smrti mog oca

543 Данас се навршавају двије године од смрти наше вољене

Tvoji: RADMILA, LJUBO i JADRANKA 557

MILICE POPOVIĆ

РАДМИЛЕ – ЦИЦЕ Миркове ВУКИЋЕВИЋ рођене Вујановић

Твојим одласком остали смо ускраћени за љубав, пажњу и доброту коју си нам пружала. Дани пролазе, али ниједан без сјећања на тебе. Са љубављу и поштовањем чуваћемо те у нашим срцима. Много нам недостајеш. Ожалошћена породица: супруг МИРКО, ћерке ДРАГАНА и ДУШИЦА са породицама 540

ŽARKA POPOVIĆA

Živjećete u našim srcima dok postojimo.

RATKO sa porodicom

583

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 11. novembar 2021.

I.br. 2398/20 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “HoldCo East“ DOO Podgorica PIB: 03189414, sa sjedištem na adresi ul. Cetinjska br. 11, koga zastupa punomoćik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnih dužnika: 1. Meho Huremović, ul. V. Maslovarića bb, Berane, 2. Fahrudin Huremović, ul. V. Maslovarića bb, Berane, 3. Kemal Huremović, ul. V. Maslovarića br. 22, Berane i 4. Sanija Huremović, ul. V. Maslovarića br. 22, Berane, radi novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, (vrijednost spora: 59.211,48€), dana 01.11.2021. godine, donio je u smislu čl. 169177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuje se prvo ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnihhipotekarnih dužnika, koje su upisane u listu nepokretnosti br. 566 KO Berane i to: kat. parcela br. 723/2, po načinu korišćenja dvorište, pvršine 73 m2; kat. parcela broj 723/2, na kojoj se nalazi porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, površine 90m2; kat. parcela br. 723/2, na kojoj se nalazi objekat u izgradnji, br. zgrade 2, površine 59m2; porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, spratnost P1, površine 90 m2; stambeni prostor PD1, spratnost P, površine 72m2; stambeni prostor PD2, spratnost P1, površine 72m2, koje su upisane na ime izvršnih-hipotekarnih dužnika, kao susvojina sa obimom prava 1/4, kao i na nepokretnostima i to: objekat u izgradnji , broj zgrade 2, spratnost P1, površine 59m2; nestambeni prostor, broj zgrade 2, spratnost P, PD1, površine 26m2; nestambeni prostor, broj zgrade 2, spratnost P1, PD2, površine 26m2; stambeni prostor u izgradnji, broj zgrade 2, spratnost P1, PD3, površine 29m2, koje su upisane na ime izvršnog-hipotekarnih dužnika prvog reda Meha Huremovića, kao svojina sa obimom prava 1/1.

Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 10.12.2021. godine u 12:00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića ul. M.Zečevića br. 30, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova. Nepokretnosti izvršnih/hipotekarnih dužnika, navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju ovog Javnog izvršitelja I.br. 2398/20 od 22.12.2020. godine, koje je ispraveljeno rješenjem I.br. 2398/20 od 15.01.2021. godine, a radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 59.211,248€ na ime glavnog duga, sa zakonskom kamatom od 05.10.2020. godine, pa do konačne isplate; troškova izvršnog postupka, kao i nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I.br. 2398/20 od 12.07.2020. godine, shodno čl. 168 ZIO-a, i ukupno iznosi 73.600,00€. Na navedenim nepokretnostima upisana je hipoteka u korist Hypo Alpe Adria Development (Ugovor o ustupanju potraživanja UZZ.br. 248/13 od 25.04.2013. godine) i zabilježba obavještenja o početku namirenja povjerioca. Na prvom javnom nadmetanjza prodaju, nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173 st. 3 ZIO-a. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-37458-27 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti, odnosno 7,360,00€. Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak o prodaji nepokretnosti objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 10.11.2020. godine.

U Beranama 01.11.2020. godine.

Javni izvršitelj Dušan Nišavić

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor CRNA GORA JAVNI IZVRŠITELJ IVAN PETROVIĆ JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović iz Podgorice, adresa Njegoševa br.45(PC Petrović), predmetima izvršenja izvršnog povjerioca DOO Telemach Podgorica, adresa Bulevar Revolucije 50/5, Podgorica, koga zastupa AOD Vuković i partneri, advokati iz Beograda, protiv izvršnih dužnika Vujošević Gorana i drugih, dana 09.11.2021.godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika i to: Vujošević Goran iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Kakaricka gora bb,Iv.br.1597/21; Šćekić Đorđe iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Alekse Lesa Ivanovića 24,Iv.br.1599/21; Spahić Edin iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Mirka Banjevića 8,Iv.br.1600/21; Medenica Boban iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Doljani bb,Iv.br.1606/21; Alen Abdić iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom V Proleterske 71,Iv.br.1611/21; Kostadin Kostadinovski iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Đoka Miraševića 21,Iv.br.1613/21; Goran Korać iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom 27 Marta 66,Iv.br.1618/21; Umut Kavalci iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom dr Ljubomira Rašovića 22,Iv.br.1619/21; Nikola Nuculović iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Cvjetna S3A/V 50,Iv.br.1624/21; Ćorović Vladan iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Rogamska 42,Iv.br.1625/21; Savić Gojaković iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Bulevar Save Kovačevića 68,Iv.br.1626/21; Goran Medenica iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Petra Lubarde 112,Iv.br.1627/21; Dalibor Miličković iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Pričelje bb,Iv.br.1628/21; Igor Tomić iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom 27 Marta 22,Iv.br.1629/21; Milenko Vukašinović iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Rogamska 42,Iv.br.1898/21; Đukanović Nada iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Bore Stankovića 40,Iv.br.2064/21; Bubanja Dijana iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Boška Buhe br.81,Iv.br.1681/21; Duško Čović iz Podgorice, sa poslednom poznatom adresom Aleksandra Puškina br.15, Iv.br.1674/21; Nikola Radičević iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Svetozara Markovića br.46, Iv.br.1671/21; Žana Poleksić iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Bul. Save Kovačevića br.52, Iv.br.1702/21; Dragomir Marković iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Stijena bb, Iv.br.1698/21; Marko Šćepanović iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Park šuma Zagorič bb, Iv.br.1699/21; Miodrag Popović iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom 19.Decembra br.13, Iv.br.1685/21; Slobodan Pavićević iz Podgorice, sa poslednom poznatom adresom Radovana Vukanovića br.4; Iv.br.1684/21; Vera Đukanović iz Podgorice, sa poslednom poznatom adresom Milana Raičkovića 58B, Iv.br.1683/21: Jovana Đikanović iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Donja Gorica bb, Iv.br.1682/21; Mileva Mijović iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Vlada Martinovića br.42, Iv.br.1675/21; Predrag Prelević iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Šarkića br.31, Iv.br.1673/21 Ivana Stevović iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Bulevar Jovana Tomaševića br.9, Iv.br.1634/21; Jelena Miljković iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Steva Boljevića br.13, Iv.br.1637/21; Željko Džaković iz Podgorice, sa posebnom poznatom adresom Jovana Ćetkovića br.1, Iv.br.1639/21; Radenko Koprivica iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Vojvode Mirka Petrovića br.A stan 19, Iv.br.1644/21; Aleksandar Srdanović iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Vasa Raičkovića br.4, Iv.br.1645/21; Zorica Grubač iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Zmaj Jovina br.211, Iv.br.1646/21 Čedomir Radičvić iz Podgoric sa poslednjom poznatom adresom Bulvar Svetog Petra Cetinsjkog br.87, Iv.br.1653/21; Mijodrag Nedović iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Mirka Vešovića br.1, Iv.br.1661/21; Marija Džoganović iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Rista Stijovića br.1. Iv.br.1666/21; Zorana Klisić iz Podgorice, sa posldnjom poznatom adresom Zetskog odreda br.6, Iv.br.1760/21; Edin Ahmatović, iz Podgorice, sa posldnjom poznatom adresom Kralja Nikole 298, Iv.br.1609/21; S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od tri dana obrate ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši na oglasnoj tabli Osnovnog suda.

Ovakav način dostavljanja smatra se urednom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.

U Podgorici, 09.11.2021.godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

I - 980/2017 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 141, PIB: 02096099, koga zastupa advokat ĐUKANOVIĆ DRAGOLJUB, PODGORICA, ul. MOSKOVSKA BR.169 protiv izvršnog dužnika DRAGO DRAGOJLOVIĆ, KOTOR, nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK Da se izvršni dužnik DRAGO DRAGOJLOVIĆ KOTOR rođen 15.09.1969. u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za IX prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se se ista oglašava neuspješnom i Zaključka o X prodaji nepokretnosti koja se zakazuje za dan 02.12.2021. u 10.45 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja, sve Posl.broj I 980/2017 od 03.11.2021. jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda.

Budva, dana 10/11/2021 godine

Javni izvršitelj Darko Rajković

IVM - 61/2021 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA ul. BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 , PIB: 02096099 protiv izvršnog dužnika OLIVERA PERAK, TIVAT nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK Da se izvršni dužnik OLIVERA PERAK TIVAT rođen 10.02.1981. godine u suvlasnici nepokretnosti koje su predmet prodaje u izvršnom postupku ĐURANOVIĆ M. ZDRAVKO, ĐURANOVIĆ SANELA, ĐURANOVIĆ MONIKA, ĐURANOVIĆ M. LJUBOMIR, ĐURANOVIĆ ELIZABETA, ĐURANOVIĆ P. SREĆKO, ĐURANOVIĆ P. SLAVIO, ĐURANOVIĆ MARTA, ĐURANOVIĆ MARIO, ĐURANOVIĆ ANĐELKO, ĐURANOVIĆ AGICA, ĐURANOVIĆ KRISTIJAN, ĐURANOVIĆ GRACIJA, BRACANOVIĆ J. ĐORĐINA i PETROVIĆ P. LIDIJA u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h jave Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zaključka o I prodaji nepokretnosti posl. oznake IVM 61/2021 od 08.11.2021.a koja će se održati dana 03.12.2021. u 10:00 h u kancelariji ovog Javnog izvršitelja , jer im se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik i suvlasnici , ne jave Javnom izvršitelju smatraće se da im je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja.

Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda Budva, dana 10/11/2021 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

31

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32

Marketing

Četvrtak, 11. novembar 2021.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 11. novembar 2021. • broj 296.

ili:

zbog čega ,,Last Night in Soho“ nije najbolji, ali jeste promišljen i stabilan film Edgara Rajta Str. 6. i 7.

Vraški zabavan London šezdesetih

2

Četvrtak, 11. novembar 2021.

3

Četvrtak, 11. novembar 2021.

A cappella

Upotrebljivost A

merikanci i svi koji se služe engleskim jezikom imaju u rječniku izraz „usability“. Prosti prevod na crnogorski ili na bilo koji drugi jezik razumljiv ovim prostorima značio bi – ,,upotrebljivost“.

Svakog drugog novembarskog četvrtka, svijet slavi Usability Day, ili što bi se po seljački reklo - Dan upotrebljivosti. Šta to u stvari znači? Ukratko, opet po seljački, to je proces informisanja o, na primjer, nekom novom proizvodu ili uređaju. I to po određenim kvalitativnim vrijednostima, koje se utvrđuju kroz pet kriterijuma – pristupačnost (koliko lako korisnik može da se informiše o novotariji), efikasnost (kad korisnik savlada alate jednom, koliko ih je teško upamtiti i ponoviti proces bez problema), pamtljivost (nakon dužeg vremena nekorišćenja, koliko brzo korisnik povrati znanja), greške (koje greške korisnik pravi kroz korišćenje, koliko ih često pravi i kojom brzinom ih ispravlja) i na kraju, zadovoljstvo (koliki je nivo zadovoljstva korisnika u korišćenju proizvoda).

*** Dakle, zašto je važno stvari posmatrati iz ovih pet uglova? Kada se susretnemo s nekim proizvodom, nekom inovacijom, naša znanja o njemu su na relativno niskom nivou. Onda je potpuno logično da smo spremni da u potpunosti se fokusiramo na svaki detalj, u želji da što prije ovladamo proizvodom.

A čim smo fokusirani, manje griješimo i brže usvajamo znanja.

Upotrebljivost u svakom procesu proizvodnje nekog proizvoda, uz inovaciju i kreativnu ideju, čini možda i najvažniji dio procesa proizvodnje. Odaberu se korisnici svih vjera i nacija, različitih starosnih i obrazovnih profila i u nekoliko faza razvoja imaju priliku da u kontrolisanim uslovima testiraju neki proizvod. Nakon svakog od tih testiranja, prikupljaju se podaci o manama i vrlinama proizvoda i vraćaju kod onih koji ga osmišljavaju i prave, na doradu, tako da kada se proizvod izbaci na trži-

Piše: Vladimir MARAŠ

Čekanje je preskupo, a nemamo previše vremena u odnosu na konkurenciju (čitaj: ostatak civilizacije).

Mijenjaj ekipu koja razvija proizvod, mijenjaj kreativce, mijenjaj zalutale koji su u tim ušli preko veze a liderski potencijal im je ravan ravnoj liniji na aparatu na odjeljenju intenzivne njege, miči demagoge i „fog seller“ pojedince.

Uzmi neke ozbiljne i dobronamjerne ljude šte, on postaje maksimalno pripremljen, softverski i funkcionalno, za veliku većinu korisnika kojima je i namijenjen.

Tako je i sa demokratijom. Na našem primjeru, u Crnoj Gori, mi tek sada mirišemo

prednosti i mane demokratije. Buduće demokratije. Mi smo testeri sopstvenog proizvoda, u najvećoj anketi koja služi pripremi tog proizvoda, demokratije koja našoj djeci treba da bude isporučena u što kraćem roku, sa što boljim i kvalitetnijim interfejsom i sa što manje grešaka u radu sistema.

Kroz primjenu pet navedenih kriterijuma, lako i brzo se dolazi do dobrog proizvoda. Ali, ako uzmemo da analiziramo postojeće stanje, u ovom trenutku, nijesmo ni blizu dobrog proizvoda. Ali testiramo i dalje, analiziramo, istovremeno komuniciramo sa onima koji proizvod prave i navodno svakodnevno poboljšavaju, ali „usability“ je i dalje na nepodnošljivo niskom nivou. Ta činjenica počinje da smeta, uz sve razumijevanje činjenice da nije lako napraviti funkcionalnu demokratiju, koja podrazumijeva iste šanse za korišćenje za svakog korisnika.

*** U ovom trenutku, niti jedan o pet kriterijuma ne radi. I u redu je priznati da je to tako, jer je čekanje preskupo, a nemamo previše vremena u odnosu na konkurenciju (čitaj: ostatak civilizacije). Mijenjaj ekipu koja razvija proizvod, mijenjaj kreativce, mijenjaj zalutale koji su u tim ušli preko veze a liderski potencijal im je ravan ravnoj liniji na aparatu na odjeljenju intenzivne njege, miči demagoge i „fog seller“ pojedince. Uzmi neke ozbiljne i dobronamjerne ljude koji, kad vas već plaćamo za inovaciju i što bolju primjenu pet kriterijuma, ako ništa drugo, imaju dobru namjeru i minimum znanja.

Sigurno ćemo brže doći do nekog proizvoda. On neće biti najbolji, to je sigurno, ali makar će poslužiti nekoj svrsi. Za početak, nagovorite lidera tima da se vakciniše. Objasnite mu da onozemljaski nivo antitijela koji posjeduje nije nikakva garancija, još manje argument da u državi koju vodi kao prvi čovjek izvršne vlasti ima obavezu da se vakciniše i pozove ljude da isto to urade. Osim ako neće da svoj „usability“ na tom mjestu jednog dana mjeri isključivo brojem preminulih građana. A neće valjda.

Četvrtak, 11. novembar 2021.

U FOKUSU

Album ,,Visitors from the Galaxy Revisited“: Sjajno podsjećanje na zaboravljeno djelo naučne fantastike ,,Gosti iz galaksije“ Dušana Vukotića

Kosmička lekcija našeg oskarovca

C

wikimedia.org

rnogorski ( jedini jugoslovenski!) oskarovac Dušan Vukotić prije četiri decenije snimio je sasvim pristojan film naučne fantastike. I to je sjajna činjenica koja se prije svega tiče upoznavanja, komunikacije; nema boljih neznanih tipova koji će vam zakucati na vrata od njegovih ,,Gosti iz galaksije“ (1981).

Dušanovi neznanci iz kosmičke daljine će vas za, vjerujte, na

pragu zateći sa takvim poklonom da vam od crvenila dobro zabride obrazi. Nakon 40 godina od premijere djela autora, koji je sa titogradskog i bilećkog kamena uzletio do Oskara i visine najbolje planetarne animacije (tako da je imao luksuz da, zamislite, odbije paprenu ponudu Volta Diznija sa jednim ,,nema tih para koje su vrijedne umjetnosti“) – kao sjećanje na VukotiDušan Vukotić, oskarovac koji je odbio Diznija

ća stiže jedan vinil. Ili, za one sa jeftinijim ulaznicama – link za besplatno preslušavanje na striming servisima. Čak 11 muzičkih umjetnika iz devet zemalja okupilo se na muzičkom projektu ,,Visitors from the Galaxy Revisited“; u suštini radi se o novom, modernom čitanju (vrlo promišljenoj interpretaciji) muzičkih tema koje je za Vukotićev film prije 40 godina osmislio sjajni Tomislav Simović.

Famozna telurgija

Još 2017. godine zagrebačko-riječka izdavačka kuća Fox & His Friends objavila je originalni saundtrek filma, takođe na vinilu.

Potom je, sa ciljem da se dođe do svojevrsnog tribjut izdanja, isti izdavač kontaktirao pomenutih 11 muzičara, sa idejom da preslušaju Simovićeve originalne teme, pogledaju Vukotićev film – i spram toga osmisle nešto svoje, a opet potpuno Dušanovo i Tomislavovo.

Koliko je ovaj projekat smislen i dragocjen, najbolje će vam objasniti sama premisa filma. Glavni lik Robert (Žarko Potočnjak) je vratar u hotelu i potpuni zaluđenik za naučnom fantastikom; neostvarenjak sa nikad dosanjanom željom da napiše SF roman. Ideja o troje posjetilaca iz svemira, vanzemaljaca-androida Andri i njeno dvoje djece Targa i Ulu, se u ritmu i učmalosti Robertovog života prosto nema kad realizovati... Sve do momenta kad ga, jedne večeri, nepoznat ženski glas na magnetofonu, pozove na jedno dalmatinsko ostrvo. Tamo će, u prostoru mistične i skoro zen samoće, Robert zateći – njih troje. Likove iz svoje nenapisane knjige, Andru, Targa i Ulu!

mojtv.net

4

Dok bitovi glavne teme budu osvajali vaš prostor, biće vam i jasno zbog čega su ,,Gosti iz galaksije“ morali da budu zaboravljeni i nepoznati za neke nove generacije. Da im, u jednom vremenu iz četiri decenija starih filmskih i ljudskih vizija i zebnji Dušana Vukotića, ovom muzikom kažu mnogo – o njima samima Ubrzo, pred psihoterapeutom, Robert će shvatiti da ima rijetku moć – telurgiju. Sposobnost da materijalizuje misli, još od momenta kada je, kao beba, poželio majčino mlijeko – pa njegovom ocu naprasno porasle grudi iz kojih ga je dojio...

Gorka vizija

Do momenta kada shvatite da se svijet oko Roberta opire i njegovoj mašti i njegovim vanzemaljcima, će vam biti jasno, da je Vukotićeva, sjetna i gorka vizija, suštinski priča o samoći. Na sličan način na koji je to bio za jednog dječaka u kultnoj fantaziji

5

Četvrtak, 11. novembar 2021.

Jedan od fantastičnih kadrova filma ,,Gosti iz galaksije“

,,Time Bandits“ pajtonovca Terija Gilijama, te iste 1981. godine.

Sa svojim ,,izmišljenim“ vanzemaljcima Robert će biti prinuđen da bježi. Braniće Andru (sjajna čehoslovačka glumica Ksenija Prohaska) od ljubomore svoje djevojke Bibe (Lucija Žulova). I konačno, dobiti priliku da na tom talasu od lude (autorske) mašte i inspiracije – napusti Zemlju. Da ponosno i finalno zajaše svoju samoću, da je nosi kao orden a ne kao usud.

Tako je Dušan Vukotić, oskarovac za sjajnu i nezaboravnu animaciju ,,Surogat“ (1961) (opominjuća priča o konzumerizmu i ekologiji, lijepih 60 godina prije nego je jedan američki predsjednik zaspao na sred samita o klimatskim promjenama) – suštinski napravio film naučne fantastike – a govorio o svom autorskom putu. I deceniju prije rata sebi po mnogo čemu proricao sudbinu. Oskarovac, autor koji je praktično postavio teme-

lje i iznio ključnu građu čuvenog studija za crtani film Zagreb filma je tokom devedesetih dugo živio praktično na margini - samo zato što je nekom bilo sumnjivo njegovo ime i prezime...

Sve do smrti 1998. godine.

Tim snova

Sa svim tim na umu, jasno je zbog čega onaj vinil kao dar u rukama neznanih gostiju na vratima Crnogorce može samo dobro opaliti po obrazima. Prosto, samo je jedan u nizu dokaza da ne znamo ni izbliza dovoljno o Vudu, Dušanu Vukotiću.

O vinilu: osmislili su ga autori poput velike američke face komponovanja za holivudske filmove Timotija Fajfa (radio za neke od najboljih filmova Pola Šradera, na primjer), pa sada francuskog i američkog umjetnika Gorana Vejvode (prije toga dobro poznato ime i muzičar vezan za velike novotalasne bendove Idoli i Šarlo Aktobata),

Fox & His Friends Records

Omot izuzetnog izdanja vinila

Grka Agelosa Baltasa koji je po mnogo čemu nasljednik kultnog Vangelisa, Britanca Alana Sinklera, producenta elektronike Valerija Lombardocija iz Rima, pa tipova iz projekta Tapan (Goran Simonovski i Nebojša Bogdanović koji stvaraju nešto što realno zaslužuje epitet elektro-etno-džez senzacije)...

E svima njima, uz još hrvatsku braću Alena i Nenada Sinkauza (znamo ih odlično po sjajnom saundtreku za film ,,Zvizdan“ (2015) Dalibora Matanića) – je bilo jako bitno, kao izazov i čast, da učestvuju na ovom projektu. Da na ,,Visitors From the Galaxy Revisited“ ostave pečat – ne toliko svoj, koliko pečat našeg vremena.

Odjek modernosti

Sjajna je odluka autora da originalni saundtrek filma ponude, uz ove nove ,,interpretacije“, paralelno na striming servisima.

Tako na, recimo, Jutjubu, može-

te čuti tu oštricu, dubinu i tjeskobu, koja ima mnogo veze sa našom otuđenošću, ritmom svakodnevice, obaveza – ali i pandemijskim životom.

Ono po čemu je ova muzika fantastična (i vrlo moderna, po zahtjevnim prohtjevima vrhunske produkcije) – je činjenica da je sasvim prigodna i klupskom podijumu, i za rejv pred zoru, ali i za malu meditaciju u okvirima privatnog prostora. I tu se negdje nazire i širina Vukotićeve vizije; ona treperi i ključni je, armaturni kostur i za originalni saundtrek ,,Gostiju iz galaksije“, kao i za ovaj novi muzički projekat. Istovremeno je i dokaz, zbog čega je Vukotićevom Robertu u filmu, zbog čega je samom Vukotiću, ovdje bilo tako tijesno sa svom tom silnom maštom. I zbog čega film, negdje u završnici, lagano ,,kao da neće“ klizi u jedan potpuno radosni bijeg sa Zemlje...

Dok bitovi glavne teme budu osvajali vaš prostor, biće vam i jasno zbog čega su ,,Gosti iz galaksije“ morali biti zaboravljeni i nepoznati za neke nove generacije. Da im, u jednom vremenu iz četiri decenija starih filmskih i ljudskih vizija i zebnji Dušana Vukotića, ovom muzikom kažu mnogo – o njima samima. I zato ,,Visitors From the Galaxy Revisited“ nije laka, ali je otrežnjujuća i vrijedna lekcija.

Možda bi ovaj vinil zato mogao i završiti i na radnom stolu mladih gradonačelnika Podgorice i Nikšića, na primjer. Jer boljeg dokaza, da jedan bulevar zaslužuje ime jedinog crnogorskog i jugoslovenskog oskarovca, Dušana Vukotića.

Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 4.5/5

6

Četvrtak, 11. novembar 2021.

ZERKALO Piše:

Marko Stojiljković

V

erovatno da u visokoj produkciji trenutno nema osebujnijeg žanrovskog autora nego što je to Edgar Rajt. Nakon početaka na televiziji, Rajt se specijalizovao za komedije s manje ili više žanrovskog začina, smeštene negde između parodije i omaža.

Tarantinovim tragom

To se vidi u njegovoj britanskoj trilogiji ,,Shaun of the Dead“ (2004) – ,,Hot Fuzz“ (2007) – ,,The World‘s End“ (2013), koji su se, redom, zabavljali s klišeima zombi-apokalipse, akcione „buddy“ komedije i invazije vanzemaljaca u svetlu džentrifikacije, ali i u njegovom severnoameričkom prvencu, ,,Scott Pilgrim vs. The World“ (2010) u kojem se u parodijskom, a opet nekako toplom svetlu spajaju romantična komedija i herojska fantazija.

Posle toga se Rajt kao malo uozbiljio, pritom se i dalje ludo zabavljajući i tu energiju prenoseći na publiku briljantnim akcionim „vozačkim“ i ložačkim mjuziklom ,,Baby Driver“ (2017). Bio je to postmoderni pastiš u kojem se dalo prepoznati ranog Tarantina, vanvremenskog Voltera Hila, zrelog Majkla Mana i energiju Ketrin Bigelou, bogato garniran eklektičnim saundtrekom, izvrsno montiran i sa dizaj-

,,Last Night in Soho“ nije najbolja, a jedna od promišljenijih poslastica Edg

Vraški zabav London šezdes Dok Tomazin Mekenzi ima tu sposobnost da kanališe ogromnu energiju ispod naizgled umirene površine, Tejlor-Džoj ima onu furioznost i grandioznost velike zvijezde. Obje već imaju i izgrađene glumačke profile, kao naručene za uloge koje igraju nom zvuka od kojeg zastaje dah, te upakovan u furioznu stripovsku fantaziju s vožnjom i pucnjavom.

Ove je godine Rajt izbacio čak dva filma. U Kanu je premijeru imao dokumentarac ,,The Sparks Brothers“ o braći Rasu i Rendiju Maelu, „mozgovima operacije“ iza art-rok sastava Sparks i njegovih mnogih promena u stilu, a opet ispred vremena. Ne skrivajući svoje afinitete prema bendu, Rajt se u nekoliko navrata pojavljuje pred kamerom, ali trajanje filma se proteže skoro u nedogled.

U Veneciji je, pak, premijerno prikazan jedan od najiščekivanijih naslova ove godine, ,,Last

Sjajna Anja Tejlor-Džoj na tragu velike karijere

Night in Soho“, čija se premijera očekivala još prošle godine, ali je zbog svima znanih razloga pomerena na ovu. Priča o filmu, međutim, počinje kakvih 14 godina ranije, na setu Tarantinovog dela ,,Grindhouse“ (2007).

Rajtova uloga je bila u tome da, kao mlad, dobrih žanrovskih filmova nagledan autor snimi jedan od lažnih foršpana za Tarantinov film. Tarantino je, pak, film završio pesmom ,,Last Night in Soho“ u stilu britanskih sastava iz šezdesetih (što mu je uopšte prva referenca na nešto iz parnih dekada 20. veka), pritom je nazvavši idealnom tematskom pesmom za film koji još nije snimljen.

Rajt je taj film snimio i naravno da tu ima Tarantina, čak direktno citiranog u dugim kadrovima rotirajućom kamerom, pa čak i u sceni gde dvoje junaka plešu tvist kao Mia Volas i Vinsent Vega u ,,Pulp Fiction“ (1994). Tarantino tu, međutim, nije jedini, reklo bi se čak ni najznačajniji uticaj.

Duh majke

Jer tu su i opsednutost snovima Alehandra Amenabara, i neonsko crvenilo Dejvida Linča, i odjeci britanskog „midnight flicka“ Nikolasa Roega, a iznad svega italijanski majstori „giallo“ filma. Jer ,,Last Night in Soho“ je britanska inkarnacija Arđentovog klasika ,,Suspiria“ (1997) koja jedan raniji venecijanski naslov, Guadanjinovo nedonošče ,,Suspiria“ (2018), šalje direktno na stub srama.

Junakinja naše priče je Eloiz, zvana Eli (mlada i nadarena američka glumica Tomasin Mekenzi, viđena u filmovima poput ,,Jojo Rabbit“ (Taika Vaititi, 2019)) koja sa bakom Pegi (Rita Tašingem) živi na selu u Kornvolu. Eli je opsednuta modom i sanja o karijeri modne kreatorke, a pohodi je duh majke koja je istim stopama krenula pre mnogo godina da bi putem poludela i ubila se. London, naročito onaj iz prošlosti („swinging 60s“) Elina je opsesija i želja koja će joj se ispuniti kada bude primljena na studije. „London zna biti previše“, upozorava je baka.

Nakon što pokušaj združivanja s „alfa-kučkama“ predvođenih

danofgeek.com

7

Četvrtak, 11. novembar 2021.

ali jeste dgara Rajta

van setih njenom cimerkom Jokastom propadne zbog razlika u karakterima, Eli odlučuje da se preseli, pa uspeva da nađe stan u potkrovlju kuće stare gospođice Kolins (Dajana Rig, originalna Mis Pil iz serije ,,The Avengers“, u poslednjoj filmskoj ulozi) u naslovnom londonskom kvartu.

Eli takođe mora da nađe posao, što i čini u lokalnom pabu koji pohode i policajci i krimosi, ali i jedan sedi gospodin koji je, kažu ljudi, nekada bio ženskaroš. Njega igra Terens Stemp, još jedna od glumačkih legendi šezdesetih.

Dok je po danu sve koliko-toliko normalno, Eli noću tone u san koji je vodi u njeno omiljeno razdoblje i u ulogu bliskog posmatrača životnog puta devojke po imenu Sendi (Anja Tejlor-Džoj, zvezda serije ,,The Queen‘s Gambit“) koja u Londonu pokušava da se probije kao pevačica, plesačica i glumica. O liverpulskim dečkima tada još nema govora, a glamur starog kova, sa haljinama, martinijima i opsesijom metropoloma kontinentalne Evrope peva labudovu pesmu. U tom svetu Sendi nosi roze haljinu koja se širi prema dnu, pije vesper martini u Kafeu de Pari i misli da će joj naočiti Džek (Met Smit) biti menadžer koji će je progurati.

Ali i Eli i Sendi će shvatiti da šezdesete u Londonu nisu ni izbliza bile idilične i slobodne kao što su one to zamišljale.

Daleko od slobode

Sendi će se ubrzo naći pod čizmom eksploatacije koja nema naročito veze s glumom, a još manje s pesmom i plesom, a Eli će sa njom osećati sve veću povezanost. Prizori iz Sendinog života će je početi proganjati i na javi, a

Katalog jakih likova u londonskoj priči šezdesetih

ona će kliziti u ludilo. Kakvu ulogu u tome ima stariji gospodin koji je upozorava? Kakvu soba u kojoj živi? Kakvu gospođica Kolins? Može li je jedini kolega koji je prijatan s njom, Džon (Majkl Adžao), spasiti? Može li joj baka Pegi pomoći makar savetom?

Iskusni gledaoci neće imati problema prepoznati uticaje i reference koje Rajt slaže u prilično glatku smesu, ali isto tako ni obrti i otkrića u scenariju koji je napisao zajedno sa Kristi Vilson-Kerns (,,1917“ Sema Mendesa) neće biti tako šokantni. To opet ne smeta puno jer Rajt vlada i žanrom i stilom, izvrsno smišlja i režira „set piece“ scene i gradi atmosferu punu tenzije i u savršenoj korespodneciji i sa periodom koji portretira i sa sadašnjim vremenom.

Na ruku mu ide i raskošan dizajn scene (scenograf Markus Rou-

land se istakao) i kostima (u formi je i kostimografkinja Odil Diks-Miro) uhvaćen kamerom korejskog direktora fotografije Čung Čung-Huna, dok je Rajtova saradnja sa stalnim montažerom Polom Maklisom očekivano glatka i rezultira savršenim kontinuitetom. Sve to je bogato i pametno začinjeno muzikom, kako iz drugih izvora (pop-muzika šezdesetih), tako i originalnim, napetim hororičnim „soundtrackom“ Stivena Prajsa sa kojim je Rajt sarađivao i na svoja dva prethodna filma.

Još jedna od jačih strana filma je i glumačka podela. Mekenzi i Tejlor-Džoj spadaju u red najperspektivnijih mladih glumica danas, ali obe već imaju i izgrađene glumačke profile kao naručene za uloge koje igraju. Dok Mekenzi ima tu sposobnost da kanališe ogromnu energiju ispod naizgled

umirene površine, Tejlor-Džoj ima onu furioznost i grandioznost velike zvezde. Troje starijih britanskih filmskih zvezda u manjim ulogama, međutim, nisu tu samo kao referenca ili omaž svojim davnim ulogama, što se posebno vidi u nastupu Dajane Rig kojoj je ovo testamentarna uloga. ,,Last Night in Soho“ nije film bez sitnih nedostataka (kao, uostalom, nijedan Rajtov film), možda čak nije ni najbolji, ni najgrandiozniji, ni najrobusniji Rajtov film, pa će se cepidlake među kritičarima žaliti da ne isporučuje ono što obećava intrigantnom premisom i Rajtovom prethodnom karijerom. Ali i pored toga je izuzetno stabilan, promišljen, majstorski izveden na svim nivoima i, u krajnjoj liniji, vraški zabavan.

Ocjena: 8.7/5

8

Četvrtak, 11. novembar 2021.

CELULOID

Mnogo više o

O

strvce Fore, nedaleko od većeg Gotlanda u Baltičkom moru bilo bi poznato, osim lokalcima, putnicima-namernicima i geografima, samo pasioniranim ljubiteljima enigmatike - da nije bilo jednog čoveka.

Ovo nije film o Bergmanu i „bergmanovštini“, nego o stvaralaštvu. Ovo je jedno od rijetkih ostvarenja koja kreativnost, prije svega pisanje, tretiraju realistično, a opet emotivno i sa razumijevanjem procesa, držeći se podalje od konvencija o umjetnicima kao patnicima ili malim, samosažaljivim tikvanima koji nikad ništa zapravo nijesu radili

Filmski safari

Na tom ostrvu je, međutim, dobar deo života proveo jedan od neprikosnovenih velikana svetske kinematografije Ingmar Bergman, pride snimivši šest filmova baš tamo. Fore je sada unosna turistička destinacija i mesto hodočašća za neke od poklonika sedme umetnosti iako Bergman, osobenjak kakav je bio, nije bio omiljen među meštanima.

Ostrvo, njegove pitoreskne plaže, šumarci i manja ili veća sela više su od lokacija, a ipak manje od aktivnih likova, dok je veliki švedski reditelj i njegov najpoznatiji stanovnik prisutan kao duh koji prožima svaku poru filma ,,Bergman Island“ francuske režiserke Mije Hansen-Leve.

Film je premijerno prikazan u glavnoj takmičarskoj selekciji Kana, odakle se zaputio na dugačku festivalsku turneju na kojoj se zaustavio i u Beču na Vienalu.

,,Bergman Island“: Interesantan konce

Par filmskih stvaralaca, Kris (luksemburška glumica Viki Krips koju smo zapamtili zbog uloge u filmu ,,The Phantom Thread“ Pol Tomas Anderson, 2017) i Toni (Tim Rot u izvrsnoj formi), dolaze na Fore u okviru programa umetničkih stipendija. Te stipendije pokrivaju ostanak u Bergmanovoj kući, gledanje filmova u njegovoj privatnoj sobi za projekcije, večere i izlete sa drugim umetnicima i stipendistima koje organizuje Bergmanov institut, pa čak i „Bergman safari“ po lokacijama na ostrvu na kojima je on snimao. Ništa od toga nije izmišljeno, sve postoji, čak i dotični „safari“ koji je, doduše, više namenjen turistima koji na

Vasikovska i Danielsen Lie u jednom od tipično ,,bergmanovskih“ kadrova

ostrvo dolaze u sopstvenom aranžmanu.

Kris i Toni su možda oboje ubeđeni „bergmanovci“, ali se razlikuju i po senzibilitetu i odnosu prema svom radu, a i profesionalnom statusu koji uživaju. On je zapravo stipendista, a ona mu je „plus jedan“. Njegovi filmovi su snimljeni po kanonima po kojima se mešaju dramski i žanrovski pristup, a uticaji Bergmana kod njega su površniji nego kod Vudija Alena, dok ona u sebi i svom delu nosi onu „bergmanovsku“ patnju koju uglavnom ne uspeva da pretoči na papir zbog čega upada u kreativnu blokadu.

On predstavlja svoj film, učestvuje u konverzacijama s filmadžija-

ma i kritičarima i ide na protokolarne događaje kao na posao, dok ona odlazi na neplanirani izlet sa mladim studentom režije (Hampus Nordenson, zaista mladi filmski stvaralac kojeg je Hansen-Leve pronašla na ostrvu dok je bio na stipendiji) na kojem se ništa posebno ne dešava, ali je makar spontano i prijatno.

Suptilne razlike

Nije teško zaključiti da je njihova veza u problemima, možda ne pred raspadom, ali pukotine postaju sve vidljivije. Činjenica da spavaju u krevetu koji je bio „zvezda“ Bergmanovog filma ,,Prizori iz bračnog života“ (,,Scener ur ett aktensap“, 1974) ne sluti na dobro, kao ni fakat da

9

Četvrtak, 11. novembar 2021.

ept ,,filma u filmu“ ne zaustavlja se na posveti legendarnom autoru

afcinema.com

njih dvoje ne mogu da se dogovore ni oko filma koji će pogledati u Bergmanovom kućnom bioskopu. To može biti inherentna razlika između muškaraca i žena, njihovih nejednakih startnih šansi, nejednakih očekivanja koje društvo ima od njih i njihovih različitih pristupa stvaranju, a opet može biti i sasvim individualna razlika između njih dvoje. Suptilna kakva obično jeste, Mia Hansen-Leve ne prejudicira koja je od dve varijante tačnija, a istina je verovatno sačinjena od obe u određenom omeru.

I pored naslova, duha Bergmana koji ih sve vreme opseda i razasute Bergman-trivije turističkog kvaliteta svuda po prvoj polovini filma, ,,Bergman Island“ nije film o Bergmanu i „bergmanovštini“, nego o stvaralaštvu. Ovo je jedan od onih retkih filmova koji kreativnost, pre svega pisanje, tretiraju realistično, a opet emotivno i sa razumevanjem procesa, držeći

se podalje od konvencija o umetnicima kao patnicima ili malim, samosažaljivim tikvanima koji nikad ništa zapravo nisu radili.

imdb.com

od priče o Ingmaru Na meta-nivou

To nam postaje belodano jasno na polovini filma kada nam Mia Hansen-Leve izmakne tepih pod nogama i u film ubaci još jedan film, ekranizaciju „pitcha“ koji Kris predstavlja Toniju kao novi projekat koji planira da završi dok je na Foreu.

I taj film u filmu, nazvan Bela haljina, većinom se dešava na Foreu, gde junakinja Ejmi (Mia Vasikovska) dolazi kako bi prisustvovala venčanju svoje drugarice Nikolet (Klara Strauh) i njenog švedsko-američkog dečka Jonasa (Joel Spira). Venčanju prisustvuje i Jonasov drug Džozef (Anders Danijelsen Li) s kojim Ejmi ima podužu istoriju ljubovanja i raskidanja („prvi put su se voleli prerano, drugi put prekasno“, objašnjava nam Kris), a njih dvoje na venčanju moraju da donesu konačnu odluku na koju će uticati i intenzivna seksualna privlačnosti između njih dvoje, ali i svesne životne odluke koje su, svako za sebe, već doneli ili se spremaju da donesu.

Kao i prvi, okvirni film, i ovaj film u filmu u sebi nosi ponešto (ponovljene) Bergman-trivije (pre svega o odnosu koji su meštani imali prema njemu, verovatno ne bez razloga), a oba filma su „bergmanovska“ na različite načine. Okvirni više hvata tu atmosferu neprijatnosti i psihološke tenzije, dok drugi to prenosi i na nivo sadržaja. Oba filma će se sresti na trećem, meta-nivou negde pred kraj, čime Mia Hansen-Leve zaokružuje ovo filmovano razmišljanje o kreativnom procesu kroz koji prolazi jedna spisateljica, scenaristkinja i režiserka od ideje do filma pod uticajem raznih unutrašnjih i spoljašnjih faktora.

Gluma u filmu je izuzetna, zbog

Junaci obje ,,priče“ filma na posteru ostvarenja Mie Hansen-Leve

čega treba odati priznanje i glumcima i režiserki koja ih je odabrala i koja ih vodi. Viki Krips je u izuzetnoj formi u kalibraciji emocija koje će ispoljiti, eteričnost Mie Vasikovske je iskorišćena do kraja, Danijelsen Li briljira kao čovek koji se povremeno ponaša kao seronja iako to zapravo nije, a Tim Rot kanališe pravu dozu privilegije i snishodljivosti koju uspešniji partneri demonstriraju svojim manje uspešnim „boljim polovinama“.

Kalibracija emocija

Sve to je podvučeno atmosferom kroz fotografiju Denija Lenoara i montažu Marion Monije, stalnih saradnika Mie Hansen-Leve. Jedina opipljiva zamerka bila bi da je neko kome je engleski maternji još jednom

prošao kroz dijaloge, jer su povremeno nezgrapni.

U svom rukopisu, scnarističkom i režijskom, Mia Hansen-Leve svakako je suptilna, ponekad i previše, kao da se plaši grešaka koje bi mogla napraviti. To ima smisla, budući da je odrasla u kući profesora filozofije, a filmsku karijeru započela kao kritičarka u uticajnom magazinu Filmske sveske, skupa sa svojim bivšim partnerom Olivijeom Asajasom, pod čijom je režijom debitovala i kao glumica. Asajasovi uticaji se osećaju i u filmu ,,Bergman Island“ koji po malo meandrira, ali je svejedno najkonkretniji, možda čak i najbolji koji je Mia Hansen-Leve snimila.

Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 4.2/5

Dejan Kožul: Za njega su Milena Dravić i Olivera Marković oličenje Jugoslavije

10

Četvrtak, 11. novembar 2021.

Imrana Kapetanović

Četvrtak, 11. novembar 2021.

ILI-ILI

S

Dejan Kožul, novinar

Imamović je filozof sevdaha

vi oni koji su bar nekad slušali K.U.P.E.K. (Kulturno-umjetnički program edukativnog karaktera) znaju da u radiju stanuju, ipak, veliki ljudi.

Veliki poznavalac muzike, književnosti, kinematografije, filozofije, politike, veliki humanista, bučni antifašista, grlitelj slobode, vječito u potrazi za istinom i ljepotom življenja. Sve jedan čovjek, Dejan Kožul, nomad-reporter, čiji je studio na četiri točka simbol bestežinskog stanja u kom za sve gore nabrojano ne postoje prepreke.

Njegova čuvena radijska emisija je ove sedmice doživjela svoje 300. izdanje, tri stotine priča koje je neko morao ispričati. Kožul je čovjek regiona, starojugosloven, najhrabriji kad ga osporavaju i proganjanju, najodlučniji kad istupa u ime obespravljenih i najnježniji kad zavrti ljubavnu pjesmu.

Iz čije riznice mu sevdah zagolica dušu, koje su glumice njegova Jugoslavija, i ko je najbolji Tito u filmovima samo su neki od odgovora koje nam je dao u ovom upitniku.

Radio ili televizija?

- Televizija je prelak zalogaj. Sve dobijete na tacni – i priču i sliku.

Stoga, ipak radio. Ima neke slatke, davno zaboravljene romantičarske note u radiju. Ta draž da ti se neko obraća a ne znaš kako taj neko izgleda, ili da se opisuje neki događaj, a ti opet nemaš punu sliku, slična je čari čitanja knjige koja ti dozvoljava da sam/a osmišljavaš izgled prostora u kom se radnja događa. Jednostavniji je, tehnički gledano, ali opet i komplikovaniji jer imaš dodatni zadatak da nadopuniš nedostatak slike. I možeš da ga slušaš dok si u pokretu. To televizija, ili njeni oblici putem društvenih mreža, ni-

11

Damirov pristup sevdahu je naučni, a izvođenje je sušta suprotnost. I najbliži je onom dječjem opisu sevdaha: ,,Sevdah je ono kad babo pjeva i plače“

kad neće biti u mogućnosti da ostvare. Osim ako samo ne slušaš televiziju, a to onda znači radio.

Velikani savremene sevdalinke: Damir Imamović ili Amira Medunjanin?

- Damir Imamović. Damir je filozof sevdaha. Izvodiće ga sam ili sa bendom. To izvedbu u našim očima, odnosno ušima može činiti drukčijom, ali u Damirovom izvođenju nema razlike, izvodio i pjevao ga sam ili sa bendom. Njegov pristup sevdahu je naučni, a izvođenje je sušta suprotnost. I najbliži je onom dječjem opisu sevdaha: „Sevdah je ono kad babo pjeva i plače“.

Omiljeni filmski manijak: Patrik Bejtmen (Psiho) ili Džuls Vinfild (Pulp Fiction)?

- Moje srce je na strani Džulsa, jer je Džuls u neku ruku zaista božja ruka pravde.

Savremene književnice regiona: Senka Marić ili Andrea Popov-Miletić?

- Biram obje, a mogao bih i da dodam još nekoliko njih, ali da ne pretjerujemo. Senka i Andrea jesu sjajne književnice, ali ne mogu da iz vadim iz iste korpice jer, osim što su žene, dva su to različita svijeta o kom pišu, na dva različita načina, meni jednako draga.

Muzički izbor: Klinika Denisa Kataneca ili Damir Urban?

- Denis Katanec. Uvijek sam bio naklonjen autsajderima, ljudima sa margine, a Katanec to jeste. A osim što je sa margine, muzika koju radi i tekstove koje piše su sjajni. Sa Urbanom, sa

druge strane imam povijesnu poveznicu, onu sa Rijekom i neka prva sjećanja i emocionalnije reakcije imam kad čujem Urbana, ali ima Urbana ko da sluša.

Omiljeni kolumnista: Boris Dežulović ili Andrej Nikolaidis?

- I ovdje sam krajnje subjektivan jer sam rastao uz Borisa Dežulovića i Feral, ali ako već mogu da biram i treći odgovor, on bi bio – Predrag Lucić. Tanka je linija između Bore, Predraga i Viktora Ivančića i oni lako mogu da uđu u isti koš. Zašto Lucić? Najmanje zato jer nije više živ, a najviše jer imao beskrajno strpljenja, razumijevanja. Jer je bio sjajan satiričar, novinar, pisac, ali i pjesnik. Lucić je bio sve što ljudi uglavnom nisu.

Jugoslovenska glumica: Neda Arnerić ili Tanja Bošković?

- Milena Dravić. Slično kao i kod Lucića, Milena je zračila beskrajnom dobrotom i kad pomislim na glumicu, jugoslovensku glumicu pomislim na nju prvo. Na nju i Oliveru Marković. One su meni Jugoslavija.

Omiljeni filmski Tito: Ivan Beresnjev ili Miša Janketić?

- Prvi filmski Tito je ipak bio Beresnjev, ali kako sam sentimentalno vezan za Neretvu, iako je bio katastrofalan, prva asocijacija mi je ipak Ričard Barton.

Omiljena školska lektira: Defoov „Robinzon Kruso“ ili Vernov „20.ooo milja pod morem“?

- Ja sam morsko dijete i Žil Vern je bio dio mog odrastanja, maštanja, zajedno sa Jožom Hor-

vatom i njegovom „Besom“.

Danima, mjesecima i godinama sam maštao o tome da se zaputim u dubine, ali i daljine, poput Jože.

Indie bendovi: Cage the elephant ili The Modest Mouse?

- Uvijek i zauvijek postoje samo The Pixies, a sve ostalo su sitnice.

Serije: „Jutro će promeniti sve“ ili „Crno bijeli svijet“?

- „Crno bijeli svijet“ je omaž jednom vremenu, jednoj generaciji i jednoj muzičkoj sceni ovjenčanoj oko „novog vala“, ali slično kao u odnosu Kataneca i Urbana, biram ipak „Jutro će promeniti sve“, jer je riječ o „nekim novim klincima“, nekim novim bendovima. Novi val ima ko da sluša i da priča o njemu. A slušalo se i pričalo i previše da je došlo do nivoa mita, a mitovi nisu dobri.

Najbolji Betmen: Majkl Kiton ili Kristijan Bejl?

- Mrtva trka, mada mi je Kiton ipak prvi Betmen. A Bejl? Bejl mi je najmračniji i najranjiviji.

Najupečatljivija pjesma iz filma: „Svečane bele košulje“ (Crni Bombarder) ili „Floyd“ (Nacionalna klasa)?

- Anica Dobra jer joj nije bilo mjesta u onom dijelu oko jugoslovenske glumice.

Omiljena pjesma u kojoj se pominje Jugoslavija: „Pljuni i zapjevaj“ (Bijelo Dugme) ili „Igra rokenrol cela Jugoslavija“ (El. Org) - Pjesma Orgazma mi se zgadila sa masovnih dočeka sportista i u potpunosti se izgubila u nacionalističkom krugu u kom je Jugoslavija značila veću, pa i veliku Srbiju. Sa druge strane, iako nisam neki fan Bijelog Dugmeta, u vrijeme kad je nastala ta pjesma, jasno je da je Bregović vidio nešto što mnogi drugi tada nisu. Dragana ERJAVŠEK

Jedan od efektnih postera finalne sezone Netfliksovog serijala

12

Četvrtak, 11. novembar 2021.

SERIJE

shopify.com

Kraj Pab postati sljedeći predsjednik Meksika.

S druge strane su Sinaloe sa El Čapom (Alehandro Eda), koji se tek počinju uspostavljati i kartel Huarez, koji vodi Amado (Hoze Maria Jazpik), poznat kao Gospodar neba. Priča se nastavlja tamo gdje smo stali u drugoj sezoni, s Amadom koji je sletio u pustinju, uhapšen, ali je pušten na slobodu nakon tri mjeseca.

Agent američke službe DEA Volt Breslin (Skut Mekneri) postaje opsjednut zaustavljanjem Amada bez obzira na sve, čak i ako to znači gubitak supruge Dani (Aleksandra Guilman).

Zbog toga postoji njegov unutrašnji sukob, koji je čak i jači od onog koji vodi protiv kartela.

Ipak, velika prekretnica počinje kada se udruži sa zloglasnim generalom Rebolom (Hoze Zuniga) u pokušaju da zaustavi trgovinu drogom koja je progutala zemlju.

Duboka rupa

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

T

okom šest sezona i sedam godina, u serijama ,,Narcos“ i ,,Narcos: Mexico“ održavan je manje-više uspješan kontinuitet u pripovijedanju o trgovini drogom u Južnoj Americi.

Ova Netflixova saga o trgovanju kokainom i marihuanom u bujnim džunglama, pustinjama i metropolama Kolumbije i Meksika, držala je pažnju gledaoca i

pokazala da nada u pobjedu protiv ove pošasti nije prevelika. Od Pabla Eskobara i njegovog kraljevstva, preko meksičkog spinofa, stigla je do kraja - sa deset nastavaka treće sezone serije ,,Narcos: Mexico“, obilježene nasiljem, intrigama i mnogim uzbuđenjima.

Borba porodica

Eksplozijom trgovine kokainom iz Meksika na najznačajnije svjetsko tržište, Ameriku i nakon hapšenja Feliksa (Dijego Luna)

u drugoj sezoni, širom zemlje Asteka izbili su ratovi među porodicama. Areljano klan još ima kontrolu nad Tihuanom, a predvode ih Benhamin (Alfonso Dosal), Enedina (Majra Hermosiljo) i ,,vruća glava“ Ramon (Manuel Masalva). Takođe poznati kao AFO, daleko su najmoćniji i strateški rade na usmjeravanju novca u legalne poslove uz pomoć Karlosa Henka (Manuel Uriza), političke ,,životinje“. Isto tako, pomažu u finansiranju svakog čovjeka koji želi

Breslin, koji je bio narator u prošloj sezoni, zamijenjen je novinarkom Andreom Nunjez (Luisa Rubino), koja je glas rastuće frustracije javnosti i odbijanja prihvatanja stanja koje je vlada zanemarila. Ona radi za jedne od rijetkih novina koje vlada ne kontroliše. Tražeći istinu, otkriva koliko je duboka ova rupa. Priča iz njene perspektive pomaže u oblikovanju i zaokruživanju svih dešavanja.

Takođe, jedan od likova je i pokvareni policajac Viktor Tapia (Luiz Gerardo Mendez), koji čini dio podzapleta o ,,femicidu“, tačnije ubistvu stotine žena o kojima niko nije govorio. Naravno, glavni sukob gravitira oko sukoba kartela, a sve epizode su prožete smrću i obračunima. Ovaj sukob posebno nekoliko puta proključa,

13

Četvrtak, 11. novembar 2021.

Narcos: Mexico

Gledljiva oproštajna sezona Netfliksovog serijala o narko-kartelima Južne Amerike

bez kohonesa bla Eskobara Sve je ostalo u okvirima koji su išli poznatom i već viđenom putanjom, poput naratora i davanja istorijskog i političkog konteksta. Čak su kamera, montaža i muzika ostale identične od prelaska meksičke granice do kraja, kao da su stavljene na auto-pilot

variety.com

uključujući posebno razornu pucnjavu ispred aerodroma.

Treća sezona počinje sporogoruće u prvih nekoliko epizoda, ali kako odmiču, vatra se sve jače rasplamsava. Ista situacija je bila i u drugoj sezoni. Iako se sve vrti oko droge, ona nije jedini problem, jer su tu i druge sporadične pojave koje je prate, od ubistava, preko korupcije, do drugih društvenih ,,nepogoda“.

Kreator serije Karlos Bernard i režiser Andres Biaz su iz sezone u sezonu komplikovali sebi život tako što su dodavali likove i zaplete. U trećoj sezoni su balansirali vodeći Volta, Viktora i Andreu uporedo s mahinacijama kartela Tihuane, Huareza i Sinaloe, sve sa ciljem da prikažu slojevitu stvarnost meksičke trgovi-

Ključni igrači ipak u cjelini nedovoljno ubjedljivi u završnici

ne drogom tokom osamdesetih i devedesetih godina, govoreći u isto vrijeme o korupciji lokalnih vlasti. Rezultat nije baš idealan.

(Ne)uspješno žongliranje

Dobili smo gust i zamršen prikaz rata koji nema sretan kraj, s više pretenzija na ekstremno nasilje, nego na odnose između likova, izuzev Breslinovog i Tapijevog slučaja. Takva struktura zadržana je iz prethodne dvije sezone, bez nekog vidljivog pomaka i inovativnosti, s tim da je lakše bilo manipulisati sa dva do tri lika u deset epizoda, nego sa sedam ili osam.

Sve je ostalo u okvirima koji su išli poznatom i već viđenom putanjom. poput naratora i davanja istorijskog i političkog konteksta, koji pruža priči relevantnost.

Čak i kamera, montaža, muzika su ostale identične od prelaska meksičke granice do kraja, kao da su stavljene na auto-pilot. Za razliku od kolumbijske ,,Narcos“ koja je bila osvježenje za oči, ovaj meksički dio sage poput ravne linije, postao je pomalo naporan za gledanje.

U okeanu likova svaku sezonu nosili su jedan ili dva aktera. Prva i druga bile su prvenstveno fokusirane na Feliksa Galjarda, dok je treća sezona u prvom planu imala Volta Breslina, čovjeka koji se boji da ne može pobijediti i uvijek ide težim putem, znajući da će mu donijeti bol, a ipak ga odbija promijeniti. Njega je odlično, prenoseći emocije sa minimalnom gestikulacijom, odigrao Mekneri.

U prihvatanju vlastitih nedostataka, on je lik koji izaziva sažaljenje i empatiju. Drugi najzanimljiviji lik ove sezone je meksički policajac Viktor, predstavljen kao pokvareni lopov koji je trebao da dobije i više prostora.

Bez pobjednika

Jedan od najpopularnijih meksičkih glumaca Mendez je kroz uvjerljiv prikaz oslikao policajca koji prolazi kroz radikalnu transformaciju nakon što ga zamole da istraži nestalu komšijevu nećakinju. Kao i Volt, on postaje poput kamikaze, s namjerom da zaustavi pošast nasilja koja uništava zemlju. Ali, isto kao i američki kolega, ubrzo saznaje da su njegove šanse da išta poboljša vrlo niske.

Od ostalih likova posebno vrijedi izdvojiti novinarku Andreu, dok su svi ostali ostali uglavnom samo površinski zagrebani, a neki od njih, poput Bendžamina Areljana dosta neuvjerljivi.

U životu nerijetko ne pobjeđuju ni loši ni dobri momci, a tako je i na kraju ,,Narcos: Mexico“, zasnovanoj na istinitom događaju.

Suštinski, kraja nema, jer on ni ne postoji, život ide dalje, a borba sa kriminalom se nastavlja. Trgovina drogom i danas je nešto što se događa, a možda preovladava više nego ikad. Pablo Eskobar i drugi su mrtvi, ali drugi su zauzeli njihovo mjesto. Zato ,,Narcos: Mexico“ zapravo nije završio, niti će ikad završiti.

Ocjena: 3.1/5

SER theposterdb.com

Slavna holivudska faca Kristofer Voken predvodi neobičnu ekipu izgrednika

Sedam mlakih odmetnika Nažalost, iako su scene sa Vokenom i više nego pristojne, projekat ne uspjeva da iznese ovaj donekle simpatični koncept, ne krivicom glumaca, već loše napisanog scenarija. Kako se serija razvija, saznajemo više o ovim ljudima, ali ne stižemo do njihove srži niti je u pitanju išta što nije već viđeno ili odrađeno hiljadu puta u hiljadu drugih, sličnih projekata

RIJE

Merčantova komedija plitkog scenarija i humora sa savršeno šarmantnim Kristoferom Vokenom

newstatesman.com

The Outlaws

S

tiven Merčant je možda najpoznatiji kao manje uspješna polovina tandema koji nam je donio seriju ,,The Office“, ali i gomilu nekih drugih projekata na kojima je sarađivao sa drugim komičarima i koji su potom postali podkasti, audio knjige ili radio emisije.

Sukob kultura

Filmom ,,Fighting With My Family“ (2019), kroz jedan topli, brižni pogled na porodicu britanskih rvača, Merčant je uspio da na sebi svojstven (čitajte: dovoljno komičan, ali i čudnjikav) način publici da do znanja, tačno kakav i koliki je bio njegov doprinos gore navedenim projektima.

Novim ostvarenjem, serijom ,,The Outlaws“ za britansku televiziju BBC, koju je napisao, kako kaže, inspirisan roditeljima koji su radili unutar sistema za izvršenje alternativnih sankcija (konkretno, nadgledali društveno korisni rad u Bristolu), on pokušava nešto slično, ovog puta dovodeći i velikog Kristofera Vokena prvi put na britansku televiziju.

Sad, iako je serija već dobila zeleno svjetlo za drugu sezonu, iz do sada četiri prikazane epizode ,,The Outlaws“, serije na kojoj je ovog puta radio sa Elginom Džejmsom, nijesmo sigurni koliko je zapravo uspio u svojoj zamisli. A prostor za ispravke je minimalan, s obzirom na to da je do kraja uvodne sezone ostalo još dvije epizode.

Pa, da razložimo o čemu se tu radi. ,,Odmetnici“ u pitanju (potpuno očekivano, naziv je sasvim

Društveno korisan rad u centru loše napisanog scenarija

ironičan) su sedam osoba koje dolaze iz različitih sredina, i zbog različitih (sitnih) zločina primorani su da obavljaju društveno-korisni rad u Merčantovom rodnom Bristolu. Svi predstavljaju tip neke ličnosti i to na najgori način koji možete zamisliti, dovoljno da ih odmah svrstate i da one najgore predrasude izmile na površinu. Ili je barem to namjera. Naravno, stvar je nešto drugačija. Iako počinje kao komedija o sukobu kultura, jasno je već u startu da će se ovih sedam stranaca ubrzo vezati jedno za drugo i formirati nesvakidašnja i neraskidiva prijateljstva. I da ćemo, pred malim ekranima, iz epizode u epizodu otkrivati slojeve i slojeve ispod ovih ljudi i zažaliti što smo uopšte nasjeli i svrstali ih u ikakvu kolonu ili im prikačili bilo kakav tip ličnosti u glavi.

A ko su ljudi u pitanju? Pa, tu je prije svega djevojka Rani (Rijen Bareto), pametnica koju su primili na Oksford, dijete strogih roditelja, i generalno osoba na koju bi ste posljednju posumnjali da je ukrala nešto iz tržnog centra - i bili u krivu.

Neodoljivi Frenk

Tu je i Džon (Deren Bojd) biznismen koji stavove o veganima, mlađim generacijama, protestima i svemu drugom nosi na rukavu, zbog čega se vrlo lako posvađati sa njim. Zatim, Kristijan (Gamba Kol), tipičan dobar momak iz ne tako dobrog kraja koji je tu završio radeći prljave poslove da zaštiti sestru, Mirna (Kler Perkins)m ljevičarka koja noći provodi crtajući protestne tran-

sparente i predstavlja sve ono na što se Džon mršti…

I najzad, tu su i Gebi (Elenor Tomlison) bogata, luckasta, Instagram influenserka sa ljubavnim problemima i Frenk (Kristofer Voken) koji… Zapravo, ne znamo ni šta radi ni zbog čega je tu završio, samo da ga smjesta volimo i navijamo za njega - i da ta ljubav raste svakom njegovom upadicom, komentarom ili zanimljivostima (poput neočekivanog znanja koje ima o kineskom vinu).

Sad, priča o tome kako je Merčant uopšte nagovorio Kristofera Vokena da bude dio ovog projekta je prilično simpatična. Voken nema ni telefon, ni kompjuter, tako da je prilično teško stupiti s njim u kontakt. Ipak, Stivenu je to bio izazov pa je obrisao prašinu sa starog faksa koji već godinama nije bio u upotrebi i ovim putem proslijedio scenario Vokenu (true story).

Nakon poziva da dođe u Konektikat da o scenariju popričaju lično, i zadovoljstva koje je imao da provede četiri sata s ovim glumcem (koji mu je, uz to, lično spremio omlet). Voken je pristao. Vjerovali ili ne, ono što je presudilo je činjenica da je čuo da Bristol jako liči na San Francisko. Uz Stivenov šarm i sposobnost ubjeđivanja, naravno.

Da je ovo najbolja odluka koju je donio najbolje govori činjenica da u prilično mlakim dijalozima i ne dovoljno komičnim scenama kojih je serija puna - upravo Kristofer dominira energijom i imidžom misterioznog gangstera u godinama. Istina je da je dovoljno čuti ga kako izgovara

,,seks, droga i rokenrol“ da zamislite koliko su samo ostali u seriji uživali snimajući ovaj projekat.

Nažalost, iako su scene sa Vokenom i više nego super, projekat sveukupno ne uspjeva da iznese ovaj donekle simpatični koncept.

Ovo je ne krivica glumaca, već loše napisanog scenarija. Kako se serija razvija, sve više saznajemo šta krije svaka od ovih osoba, ali ne stižemo do njihove srži niti je u pitanju nešto što nije već viđeno ili odrađeno hiljadu puta u hiljadu drugih, sličnih projekata.

Karikatura birokrate

Serija je previdljiva, i ne dovoljno duhovita - što je njen najveći grijeh. Tim rečeno, osoba koju moramo izdvojiti uz Vokena, jeste policajka Dajen koju igra Džesika Ganing s takvom lakoćom, da su njeni trenuci pred kamerom i zabavni i komični - i to zbog načina na koji se namršti, zine, zakoluta očima.

Dajen je karikatura birokrate i voli pravila i autoritet, ali je Džesika igra na način da je i duhovita, i nježna i ranjiva, sve zavisno od trenutka. Ipak, konačnu presudu ćemo donijeti tek na kraju sezone dok navijamo da nas Merčant iznenadi daljom razradom narativa i ovih sedam simpatičnih junaka koji nesumnjivo imaju potencijala.

Serija je za sad slatka i simpatična, a likovi dovoljno intrigantni da gledate i dalje i vidite što će se to dalje odvijati u njihovim životima i da li će i koliko pametne odluke donijeti u budućnosti.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 2.9/5

SERIJE

Hometown Cha-Cha-Cha

Korejska fantazija o životu u malom gradu netflix.com

Luda hemija i zabavna romansa savršeno različitih glavnih likova

Iscjeljenje pokraj mora T

vorci (Ju Dže-Von i Šin A-Jun) najpopularnije romantične k-drame ove godine, uporno su projekat ,,Hometown Cha-Cha-Cha“ promovisali koristeći riječi ,,drama koja iscjeljuje“. Ipak, bez obzira na to, iskusni poznavaoci korejskih serija, neprestano su očekivali da u nekom trenutku dođe do mračnog obrta i epiloga koji isprva niko pri zdravoj svijesti nije mogao da predvidi.

Majstor za sve

E pa, na (prijatno) iznenađenje svih nas, serija ,,Hometown Cha-Cha-Cha“ zaista se ispostavila dramom koja iscjeljuje, a mi smo uz sjajne protagoniste (sa vjerovatno najslađim rupicama na obrazima u Koreji) dobili priliku i da punih šest sedmica živimo u predivnom, ribarskom selu Gongđin.

Idilični primorski gradić zapravo Pohang) integralni je lik kao i bilo ko drugi u seriji. Predivno, zasljepljujuće plavo nebo, zadivljujući zalasci sunca, beskrajna ponuda svježih morskih plodova i neobičan, crveni svetionik u pozadini, samo su neki od razloga zbog kojih je lako zamisliti šetnju ovim ulicama.

A priča? Počinje prilično jednostavno. Gradska cura Hje-Đin (Šin Min-A) dođe iz Seula u Gongđin, tu otvara stomatološku ordinaciju i upoznaje najomiljenijeg ,,majstora-za-sve“ Hong Du-Šika (Kim Seon-O). Isprva to izgleda kao klasična ljubavna priča gdje se suprotnosti privlače. Hje-Đin ne može da ukapira sklop mozga momka koji pored

Činjenica je da ćete, bili toga svjesni ili ne, znati da navedete imena ne samo glavnih likova, već gotovo svih stanovnika Gongđina. Toliko su dobro razvijeni i svako dobije dovoljno vremena da vam, iz epizode u epizodu, do svakog od njih bude sve više stalo fakultetske diplome radi za minimalac. On, s druge strane, vjeruje da je ona previše uštogljena i da treba da se opusti i uživa u životu. Njihovi susreti su slatki i zabavni, a hemija veličanstvena.

Već od prve epizode, polako upoznajemo i mještane primorskog seoceta - jedno po jedno. Oni su čudnjikavi, luckasti, ali posve dobronamjerni (i pored radoznalosti o novoj mještanki i tendencije da tračare). Tu je nekadašnji pjevač koji pomalo davi o zlatnoj karijeri (iako je to bilo toliko davno da se niko i ne sjeća). Zatim, mladi, energični bračni par koji drži mali market u centru grada i očekuje drugo dijete, vlasnica jednog od dva restorana i najveća tračara u Gongđinu (sa, kako se ispostavi, jako tužnom životnom pričom) i sramežljivi policajac koji kupi sve simpatije. Tu su i klinci - mali genijalci koji služe kao primjer roditeljima, i (vjerovatno najdraže) tri bake - uvijek nasmijane i raspoložene da podijele mudrost (i skuvaju nešto da ,,prezalogajite“).

Tu je jako bitno izdvojiti Gam-ri (Kim Jong-Ok) koja je ko zna koji put pokazala da je omiljena k-baka, ali i Đi Sejong-Hjuna (Li Sang-Đi).

Umjesto ljubavnog trougla standardnog za ovaj tip serije, Šin A-Jun je ovdje uradila nešto drugačije što je sasvim odgova-

rajuće energiji kojom je HomeCha zračila sve vrijeme. Sejong-Hjun se, istina, pojavljuje kao možda drugi ljubavni interes, ali akcenat je na njegovom prijateljstvu sa Hje-Đin, zatim na TV emisiji koju snima - i koja pomogne mještanima da se još više zbliže. I najzad - na fantastičnom zbližavanju njega i Du-Šika.

O projektu kao cjelini možda najbolje govori jedvačekanje vikenda koje je iskusio svako ko je pratio ,,HomeCha“ iz sedmice u sedmicu. Ne jer ne moramo navijati alarm ili jer možemo provesti dan u pidžami, već zbog toga što smo vikendom dobijali (čak) dvije epizode iscjeljujuće romanse pokraj mora.

Zreli odnos

Ali i činjenica da ćete, bili toga svjesni ili ne, ukoliko ste gledali seriju, znati da navedete imena ne samo glavnih likova, već gotovo svih stanovnika Gongđina.

Toliko su dobro razvijeni i svako dobije dovoljno vremena da vam, iz epizode u epizodu, do svakog od njih bude sve više stalo. I prije nego i shvatite, svima ste im zapamtili imena (ne bilo koja, ovdje pričamo o komplikovanim korejskim imenima).

Glavna protagonistkinja, nesretnim spletom okolnosti, a ne jer joj je to bila idealna opcija u

datom trenutku - odradi nešto o čemu mnogi od nas pričaju i sanjare.

Ona napusti veliki grad i preseli se u malo, slatko, mirno mjesto da bi uživala u svakodnevnim stvarima poput čitanja, kuvanja, zajedničkoj akciji čišćenja ulice s komšijama i razgovorima kod svetionika do kasno u noć. I to se ispostavi najboljom odlukom. U ovom malom gradu, Hje-Đin pronađe balans koji je bio potreban u životu, savršeno mjesto za ordinaciju, nove, interesantne prijatelje i čovjeka sa kojim može da razgovora o bilo čemu i sa kojim želi da podijeli sve.

U 16 epizoda ljubavi i iscjeljenja, serija nas navodi da razmislimo o životu. O ljudima koji nas okružuju i prijateljstvima koje gajimo i do kojih ih dubina razvijamo.

Kroz jedan predivan, zreli odnos dvoje ranjivih ljudi koji se polako zaljubljuju, ali i pažljivo odabranih mještana koji ih okružuju učimo o značaju iskrenog razgovora, zajednice, istinski dobrih namjera, i važnosti potrebe da se nađemo tu za nekog drugog. Za sve one koji ovih dana traže comfort food u vidu serije koju mogu pogledati u jednom dahu, ali i uzimati u malim, iscjeljujućim dozama (to ostavljam vama), ,,Hometown Cha-Cha-Cha“ je pravi izbor.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.8/5

Četvrtak, 11. novembar 2021.

PREPORUKA

17

Lado Raičković, di-džej

Frekvencija zavisi od duše Nikolina Sekulović

Zgrabi FILM Probaću da upakujem ljubav prema filmskoj umjetnosti u nekoliko rečenica, iako znam da je nemoguće i da ću pomenuti samo neke koji su mi prvi pali na pamet.

Instant sam se sjetio filma „Man On The Moon“ (Endi Kaufman, 1999). Kako zbog mnogo slojeva fantastičnosti Džima Kerija, čije sam filmove najviše gledao tokom odrastanjana, tako i zbog nevjerovatne priče. Preporučujem dokumentarac o snimanju ovog filma - „Jim & Andy - The Great Beyond“ (Kris Smit, 2017). Za one koji nisu gledali, topla preporuka da bindžuju oba. „Man from Earth“ Ričarda Šenkmana je fenomenalan, niskobudžetni film iz 2007. godine. Skoro sam saznao da je scenario pisao Džerom Biksbi koji je takođe bio scenarista „Star Treka“. Film se dotiče interesantnih tema, poput besmrtnosti i drugačijih verzija istorije od onih koje smo čuli tokom odrastanja.

Iako koncept, razgovor prijatelja koji se odvija jednoj sobi, zvuči kao da bi mogao da bude dosadan, ipak nije ni najmanje, jer priča toliko intrigira da je svaki sekund radnje uzbudljiv. „Human Traffic“ (Džastin Kerigan, 1999) za sve koji jedva čekaju vikend da se dobro izđuskaju i tako otplešu sav pritisak skupljen tokom sedmice.

Dokumentarac „Inner Worlds, Outer Worlds“ (Danijel Šmit, 2012) koji čine četiri dijela po 30 minuta, na vrlo edukativan i slikovit način objašnjava mnogo o svijetu u kojem živimo. „Paprika“ (Satoši Kon, 2006) je, prema mom mišljenju, najbolji anime, a da ga nije napravio Mijazaki. Nolanu

Lado Raičković: ,,Paprika“ najbolji anime koji nije napravio Mijazaki

je poslužio kao inspiracija za „Inception“ (2010).

TV Za ljubitelje kantri i fank muzike „Mike Judge Presents Tales from the Tour Buss“, nevjerovatna animirana dokumentarna serija u kojoj se mogu saznati vrlo interesantne priče o osnivačima pomenutih žanrova. „The OA“ je jako potcijenjena serija, možda jedna od najboljih koje sam gledao u poslednjih nekoliko godina.

Ukoliko joj date šansu, kroz četriri-pet epizoda, uživaćete u nevjerovatnoj fuziji žanrova i izuzetno slojevitoj priči. „F is For Family“ je fenomenalna animacija za sve uzraste, a Bil Bur je odradio sjajan posao kreirajući likove s kojima se svi možemo poistovjetiti. „The Wheel Of Time“ dugo čekam. Preporučujem je jer sam veliki fan serijala knjiga

epske fantazije Roberta Džordana, na kojima je serija bazirana. Nadam se da su dobro iskoristili ogroman budžet koji su imali, jer potencijalno može da bude bolja od svih adaptacija epske fantazije.

MUZIKA Kao što je teško odabrati filmove, isto tako, a i milion puta teže mi je preporučiti muziku. Najlakše bi bilo preslušati neki od snimljenih setova na Soul Surfing Mixcloud kanalu.

Vjerujem da ne postoji omiljeni muzičar, album, ni pjesma, već samo muzika koja najviše prija u trenutku. Ona je u skladu sa emocijom u momentu slušanja, pomaže da se dođe do osjećaja koji je potreban ili oscilira prema frekvenciji na kojoj želimo da budemo.

Najveći uticaj na moj muzički senzibilitet imali su Herbi Henkok i Bil Lasvel. Možda

zato što u njihovom opusu u svakom trenutku mogu naći nešto što mi prija.

Ukus mi je prilično eklektičan, pa čak i kad kreiram idem u puno pravaca. Iz percepcije nekoga ko stvara, preporučujem da tragate za muzikom koja nije šablonski pravljena da se utopi u ono što postoji, već je ogledalo duše onog ko je kreira, pa se tako i ističe i veže za vas. Pretpostavljam da ono što je suprotno od ovog, pripada kategoriji zaobiđi a odnosi se i na film i TV.

Zaobiđi FILM/TV/MUZIKA Definitivno treba zaobići rijalitije i programe za trovanje mozgova, kao i sve programe informativnog karaktera koji služe zastrašivanju, zamajavanju i razbolijevanju čovječanstva.

d ž uboks

Neočekivano ubjedljiv povratak pop titana AB

O

BA

Domaći zadatak

vinylchapters.com

mnipotentno u religijskom kontekstu nosi karakter beskrajne moći. U pop svijetu to može jedino biti ABBA. Od Evrope do Australije, švedski kvartet četiri decenije nakon razlaza može da tvrdi, da su im lagani stari instant hitovi i danas jednako (omni)potentni.

Na obzorju pop horizonta, ABBA je zbog toga nešto poput Sjevernjače; ona konstanta i nepromjenljiva koordinata koja je postala gotovo neprimjetan dio svakodnevice i kulture. Švedska četvorka u top-formi nakon 40 godina pauze

pitchfork.com

Od melodije na reklami, u filmu ili mjuziklu, do obrade ili sempla za neku novu zvijezdu.

Znajući sve to, lako je shvatiti zbog čega je povratnička ploča ,,Voyage“, nakon 40 godina – samom najavom relevantna. I to za ekipu koja baš ništa ne mora da dokazuje bilo kome.

Odmah lekcija za modernu publiku: Ani-Frid, Beni, Bjern i Agneta su uvijek imali

Šarmantan put u sadašnjost diskretnu auru štrebera koji vrhunski odrađuju domaći zadatak. Zato ne treba da čudi što je ,,Voyage“ neočekivano dobar balans pop nostalgije i modernog zvuka. Čak mnogo bolje nego što su to nagovještavali singlovi; ,,Voyage“ nije samo trendi¸vć jedan od albuma koji su ove godine u vrhunskoj pop produkciji trendseterski! Nije loše za likove koji su 50 godina u penziji, priznaćete...

,,Voyage“ nije samo trendi¸već jedan od albuma koji su ove godine u vrhunskoj pop produkciji trendseterski! Nije loše za likove koji su 50 godina u penziji, priznaćete Sa mnogo radosti generacije zumera i milenijalaca treba (sebi) da priznaju: pjesme koje je ove godine ABBA izbacila, poput ,,Don’t Shut Me Down“ i ,,No Doubt About It“ su među najbo-

ljim pop melodijama godine! Taj diskretni rege prizvuk u ,,Don’t Shut Me Down“ je genijalan, a ples uz ivicu elektronike u ,,Keep an Eye on Dan“ savršeno šarmantan. I ta više uopšte očekiva-

Muzičarka iz Slavonskog Broda servirala sanjiv i jednoličan džez

U rovu retro romantike A

dari je anagram – ona je Daria Tamara Rac, muzičarka iz poljskog Lođa koja životni put veže za Slavonski Brod i Hrvatsku. Profesorica u muzičkoj školi, vokal jednog od najboljih brodskih bendova Jadrana, na tragu solo ostvarenja.

Darijin album ,,Sretne misli“ otprilike je utemeljen na ideji, da ovom vremenu (otuđenja, pandemije, ekonomske neizvjesnosti, čega sve ne) treba pružiti malo retro romantike. Džeziranja u bezbjednom letu vedrim i nasmijano sunčanim nebom. Otprilike bi putokaz za ono što bi mogli očekivati od ovog albu-

mabio hit ,,Tamo gdje je sve po mom“ koji je zagrebački Jinx iznio prije lijepe dvije decenije (da, već ima toliko). I to je okvir za ono čime se Adari predstavila u diskografskoj areni.

Na tragu šlagera i klasika koji su joj očigledno inspiracija, Daria dobro (pretjerano dobro!) zna koja su oružja i koji efekti njenog izuzetno čvrstog, jasnog, odmjereno sanjivog glasa. Na ,,Uspavanki“ i publici najpoznatijoj pjesmi ,,Mjesto za mene“ to je najviše očigledno. To je trasa od sigurne zone sreće i ostvarenja (,,Znam da voliš me“, ,,Ljubav se vratila“, ,,Naša kuća“) do večernjeg horizonta za

bijeg u neku sigurnu zonu od emocija i romantičnog kreda (,,S druge strane posteje“, ,,Na dalekoj obali“).

Problem sa albumom je to što ne mrda ni santimetar iz te komfornosti, formom, ritmom, ozračjem, muzičkom paletom i potezima je – ravna linija. Dok se u završnici ,,Ljubav se vratila“ konačno nešto desi, a ploča pomjeri iz duboko iskopanog rova od jednog odjeka retro romantike – izvjesno ćete od nje odustati. Šteta, jer ovakav vokal zaslužuje da se okuša u kudikamo opasnijoj i uzbudljiviS. S. joj igri.

Ocjena: 56/100

19

Melanholija za ples

Naravno da Agneta i Ani-Frid i dalje uspijevaju da dotaknu onu magičnu formulu ekstaze i melanholije; naravno da dobar dio toga djeluje odveć poznatog ukusa... U ,,I Still Have Faith in You“ će prkosno i jako propovijedati o sopstvenoj relevantnosti: ,,A while ago, I heard the sound of children’s laughter. Now it’s quiet, so I guess they left the park“... I tu ima mnogo iskrene tuge njihove generacije, ali i potpuno otkačenog i sjajnog poziva nekoj novoj djeci na plesni podijum. A budite uvjereni, ABBA će uspjeti da ih masovno okupi na prvoj koncertnoj turneji.

Apsolutno jedino što fali albumu ,,Voyage“ je megahit; nećete na njemu čuti ni novi ,,Waterloo“ ni ,,I Have a Dream“. Naravno, ,,I Still Have Faith in You“ je sjajna pjesma, ali je mala, minimalna vjerovatnoća da će neko đuskati uz nju za pet ili 55 godina. Koliko god tu Ani-Frid tvrdila: ,,I believe it is in there“. Prosto, veći dio ovih pjesama ne bi prošao tvrdi i gusti filter ovog istog benda tokom sedamdesetih. Ali... Važan je i potpuno potreban način da doputuju u vrijeme sadašnje... U kojem, izvjesno, u budućnosti tek imaju što da kažu.

S. S.

Ocjena: 75/100

Se

Demonski klinč za novu pop zvijezdu

R Ad ar

i

lf E s t e e

Druga ploča pokazuje zbog čega kritika na Ostrvu obožava djevojku iz Šefilda

totalntertainment.com

ti od ove ekipe? Ma samo im priznati ono što mnogi lijepe četiri decenije nijesu u stanju; da su Bjern i Beni u krugu najboljih pop autora u posljednjih pola vijeka.

m

Četvrtak, 11. novembar 2021.

ebeka Tejlor je do prije četiri godine bila velika faca iz indi rok dua Slow Club; onda je cura iz Šefilda odlučila da joj je dosta svega i krenula u stelarnu karijeru na granici između mejnstrim i eksperimentalnog popa, sa imenom Self Esteem.

Malo je reći da britanska muzička javnost obožava Rebeku; da je ona ove godine za njih etalon karaktera, smjelosti i autentičnosti. Mjera i istina su, ipak, da se Tejlor bavi skoro isključivo onim temama modernog popa koje su već dobro istražene. Prije svega, bijesom žena koje traže način da uzmu konce života u svoje ruke u jednom ignorantskom i licemjernom svijetu.

Tako Rebeku Tejlor lako možemo posmatrati, na pri-

Očekujte da vas ,,Prioritise Pleasure“ sa ovih 13 pjesama dobro zabavi, na širokoj poljani od života, smijeha, ljubavi i sebičluka mjer, u ogledalu fantastičnih albuma magične Fione Epl iz godina za nama. Self Esteem to čini za nijansu više i ciljano sebe objektivizujući. Ono što drugi solo album ,,Prioritise Pleasure“ čini, prije svega, autentičnim i jedinstvenim je jedna iskričava ranjivost. Uz dribling humora na svoj račun, poput podvaljenog ,,sexting you at

the mental health talk seems counterproductive“ na fanki zarazi od pjesme ,,Moody“. I apsolutnog hita ,,I Do This All The Time“ kao savršenog iskupljenja za ovo naše vrijeme.

Naravno, na ovakvoj ploči Rebeka poručuje bivšem ,,I want the best for you but I also hope you fail without me“; suštinski se bavi neoriginalnim temama, ali na zaista sebi svojestven i muzički vrlo raznovrstan način. Zato očekujte da vas ,,Prioritise Pleasure“ sa ovih 13 pjesama dobro zabavi, na širokoj poljani od života, smijeha, ljubavi, sebičluka. Jedna nova pop zvijezda tako se rva sa svojim demonima i valja za nju navijati.

S. S.

Ocjena: 89/100

33 OBRTAJA

Dalibor Matanić, režiser

mu

ika

pentera i njegovu muziku koja je pratila „Halloween“, „The Fogue“, „Assault on Precint 13“, „Escape from New York“, „Prince of Darkness“ itd. tako da mi je fenomenalno čuti da u zadnje vrijeme drži koncerte po Americi. Sad kad gledam na to s dodatnom vremenskom distancom, zanimljivo je čuti kako to sve, još na najjednostavniji način dobro funkcionira.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Poslije „Memories of Murder“ (Bong Džun-Ho, 2003) sam poželio otići u tu Južnu Koreju i pronaći napokon tog ubojicu kojeg desetljećima nisu mogli pronaći... I otišao sam. Ubojicu pronašao nisam.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Mogu se pohvaliti da sam u Istri podučavao PT Andersona lokalnim rakijama, on je naša vrsta „raje“, tako da bi sigurno bio prvi izbor. Bilo bi zanimljivo dodati u društvo Hanekea, koji bi sigurno cinički i suzdržano proučavao svačiji pokret ispijajući svoj čaj i recimo Sorentina koji bi gnjavio gazdu da pusti njegovu plejlistu. Koja ekipa...

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Sigurno bi bilo zabavno, vjerojatno bi bio neki vestern s ekipom s planina, s kožusima na sebi i puno oružja, a bilo bi zanimljivo vidjeti kako se Balkanci nose s već pomalo zaboravljenim snimanjem na filmskoj traci...

z

Film koji Vas čini srećnim?

- Sretnim me čini film „Goonies“ (1985). Ta divna oda dječjim avanturama u Donerovoj režiji i Spilbergovoj produkciji. Vjerojatno to ima veze s nekim klikom koji je pokrenuo u mladosti, ali sve mi odzvanja u nekoj bezbrižnosti, Sindi Lauper pjesmama i gusarskim lubanjama.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Chicago“ (Rob Maršal, 2002) naročito kad su još dali i Oskara za najbolji film. Ne znam kad me nešto tako iziritiralo, kad su glumci bili tako loši, kad je sve bilo tako loše izvedeno, inače obožavam mjuzikl i ples, ali u ovom slučaju taj film mi je izazvao totalni kuršlus.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Fast and Furious“, svih 99 nastavaka... Za koga rade te filmove? Za one koji švercaju aute ili možda za one psihopate koji glancaju felge čitavu godinu? Za one ćelavce koji voze te aute ili možda za one likove kojima su auti draži od vlastite žene? Ili možda za hostese?

Kako bi vi rekli, ništa nijesam skapirao.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Kad budem imao uvid u zanimljive crnogorske priče odgovorit ću vam na ovo pitanje. A

dotad ja bi volio vidjeti ekranizaciju onog jednog dana u regiji kad su se svi voljeli, kad se nitko nije svađao, kad je sve bilo mirno i opušteno. Taj datum ne postoji naravno, ali mislim da bi i takav dosadan film bio društveno vrlo zanimljiv.

Omiljeni filmski rivali?

- Pol Tomas Anderson koji obožava glumce i Lars fon Trir koji misli da su glumci ti koji ga spriječe da dođe od genijalne ideje do genijalnog filma. Obojica su genijalni autori, ali u ovom slučaju naravno da sam na strani PT Andersona.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Šta nije bio neki majmun na tulumu u „The Hangover Part II“ (Tod Filips, 2011)?

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Miki Manojlović u „Underground“ (Emir Kusturica, 1995) i njegovo „Jao...“ kad skida sat prije tuče.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Ona gazdarica iz „Toma i Džerija“ kojoj sve epizode samo vidite gigantska stopala i to je to.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Koliko se sjećam, mislim da je to bila „Svemirska stanica broj jedan“ („Capricorn One“, Piter Haims, 1977). Živio sam tad u malom mjestu pokraj Zagrebu i baka me odvela u kino, toliko sam bio raspamećen kao kad neke poslovnjake odvedete na kurve u Mađarsku.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Upisao sam Akademiju analizirajući filmove Džona Kar-

factum.com.hr

film

Zar automobil može postati draži od žene

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Naravno „Never Let Me Down Again“, Depeche Mode.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Love Will Tear Us Apart“, Joy Division.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Truth“, Kamasi Vašington.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Feeling Pulled Apart By Horses“, Tom Jork.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Ne klepeći nanulama“ Nedžad Salković. Ne pitaj, vidiš kako ti djetinjstvo odredi sve (smijeh)...

Četvrtak, 11. novembar 2021.

21

R

Dalibor Matanić: U Istri podučavao Pola Tomasa Andersona lokalnim rakijama

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Odabrao bih bend Radiohead.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Ne mogu južnjački pop i klape. Ne ide.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Kenija Rodžersa.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Bilo koja od Rijane.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- U, koje „walk of shame“ pitanje... Imao sam „99 Luftbaloons“ Nenu na zidu, priznajem.

I pobjeđujem u trivia kvizu s poznavanjem imena svih članova norveške grupe A-ha, ali mislim da to nije bilo pitanje. ;-) Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- I smak svijeta pribojava se Kita Ričardsa i Čaka Norisa.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Fargo“. 1, 2, 3 i 4. Idealno i za sunčan vikend.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Naravno „Stranger Things“.

Baca malo na „Gooniese“. ;-) Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Sharp Objects“ i svi ti mali limited dragulji.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Game of Thrones“, posljednjih nekoliko sezona. A nije da se ne veselim fajtu protiv mrtvih...

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Ne mogu reći fantastična, ali zanimljiva serija „Girls“ svaku bi sezonu upropastila ljigavim hepi endom a la „Sex and the City“. Nevjerojatno kako glupo...

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Mini Gajgerov brojač nakon serije „Chernobyl.“ Najdraži par iz serije?

- Šerlok i Votson. Sjajni Benedikt Kamberbač i Martin Friman koji ne mogu jedan bez drugog.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- „The Young Pope“/ „The New Pope“.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Bez obzira na to što sam bio jedan od onih čudnih klinaca koji bi navijali za kauboje, ne za indijance ili za policajce, a

ežiser Dalibor Matanić, čija su ostvarenja „Fine mrtve djevojke“ (Zlatna arena na Pulskom festivalu) i „Zvizdan“ (nagrada stručnog žirija u Kanu – kategorija izvjestan pogled) ovjenčana brojnim priznanjima, nakon filmskog odlučio je da istraži i televizijski format. Serijom „Novine“ postigao je ogroman uspjeh.

Toliki da je čak otkupio i Netfliks. Ove jeseni FEDIS (Festival drame i serija) proglasio je najpopularnijom u regiji.

Matanić je najavio prikazivanje još dva limited TV djela, snimana tokom pandemije, a koja ćemo uskoro pratiti na malim ekranima. „Područje bez signala“ (Hrvatska, Slovenija, Srbija, Finska) po istoimenom romanu Roberta Perišića, omaž je radničkoj klasi, plavim košuljama, životu „malog čovjeka“ u socijalizmu. Ako uz zvjezdanu glumačku postavu (Rene Bitorajac, Goran Bogdan, Krešimir Mikć, Slavko Štimac, Jovana Stojiljković, Tihana Lazović, Lana Barić) dodamo i podatak da je uzela Gran pri za najbolju seriju u programu International Panorama festivala Series Mania, u francuskom Lilu, preporuka je zagarantovana!

Od ekipe zaslužne za „Novine“ (Hrvatska, Njemačka, Rusija, Ukrajina) stiže nam „Šutnja“. Po motivima romana novinara Draga Hedla, Matanić nam servira krimi-priču o dječjoj prostituciji. Šestodjelna serija snimana je u Ukrajini, a pored internacionalne glumačke ekipe, tu je i popularni Bogdan.

Toliko od našeg gosta, što se tiče onog što stvara, a koji su naslovi obilježili njegovo odrastanje, kojim se uvijek vraća, kog kolegu bi podučavao lokalnim rakijama, a koji filmi velikan misli da bi mu glumci uništili film. Čekamo vas u jednoj svemirskoj postaji, gdje ćete dobiti obećana 33 odgovora.

ne za lopove, u ovom slučaju navijao bih za „derište“ Džerija. Dok ne dođu gazdaričine noge... (smijeh) M. ČAVIĆ

Ljubavnici pred Drvetom života u nezaboravnom kadru

kalendar wallpaperaccess.com

,,The Fountain“, film

N

aši životi nemaju drugi čin, tvrdio je Frensis Skot Ficdžerald. Veliki pisac je ili zaboravio ili između redova ostavio jednu gorku žaoku od suve činjenice, da neki ostanu i bez, ili propuste i tu jedinu zavjesu, na kraju jednočinke. Od te tuge i gorke istine satkan je film ,,The Fountain“ Darena Aronofskog.

Nesuđeni hirurg

Tri čina, a suštinski jedan, jer sve se u velikom plesu oko Drveta života Darena Aronofskog ponavlja, i kao kosmička tragedija i kao uzvišena farsa. Njegovi kadrovi su nabacani kao gomila papira iz neke davno zaključane ladice, po kojima Aronofski grozničavo prebira neko davno zatureno, a njemu dragocjeno pismo. To je igra u kojoj je teško razdvojiti javu i fikciju, (pseudo)naučno i magijsko – a sve je ipak i do kraja autorsko. Jer je iskreno, jer prati trasu jednog dobro poznatog i realnog osjećaja. A to je momenat suočavanja sa smrću; ne svojom, nego onog koga volite.

eyeforfilm.com

Kada je imao 30 godina, Daren Aronofski suočio se sa saznanjem da mu oboje roditelja boluju od kancera. I te 1999. godine najboljem drugu i cimeru sa Harvarda, već tada vrhunskom neurohirurgu Ariju Hendelu, povjerio ideju o konceptu filma.

Zajedno su kostur te priče, u nekoliko dana postavili. Pa je učinili još većom, pa...

U ovom triptihu, premijerno prikazanom prije 15 godina, Hju Džekmen je naučnik Tomas Kreo (šp. ,,creo“ - ,,vjeran, vjernik“) na tragu eliksira mladosti, i strašni konkvistador Tomas Ver-

Četvrtak, 11. novembar 2021.

23

mski ples magije i (pseudo)nauke Darena Aronofskog, slavi 15. rođendan de (šp. ,,verde“ - ,,zelen“) koji gordo grabi po tuđoj zemlji, i astronaut Tomi koji u kosmičkoj daljini traži slamku spasa. On je biblijski Samson bujne, strastveno životne kose na putu ka budističkom monahu budućnosti bez jedne dlake na glavi. A Rejčel Vajz je i spisateljica Izi koja na samrtnoj postelji svom Tomasu ostavlja nezavršeni rukopis; i španska kraljica Izabela koja svog konkvistadora šalje u potragu za Drvetom života... I nadnaravna vizija za neku budućnost u kojoj ima svega, samo ne natprirodnog.

Ona priča Aronofskog i Hendela je 1999. samo rasla, dok Ari nije batalio i medicinu i hirurgiju.

Danas je prepoznat kao producent najboljih Darenovih filmova. A ,,The Fountain“ je dugo tražila put. Samo nekoliko sedmica prije početka snimanja za projekat velikog budžeta, Bred Pit je pobaao one papire i digao ruke od cijelog projekta! Prvobitno, Izi i Tomas trebalo je da budu Kejt Blančet i Pit. Vajz i Džekmen? Na kraju savršeni džokeri.

Takvo dvoje glumaca Aronofski je zapleo u priču koja je toliko strastveno na tragu lične vizije i osjećaja, da prijeti da, u jednoj groznici od meteža kadrova, rezova, promjena vremenskih perspektiva – skrene u ludilo. Ili, u potpunu filmsku propast.

Korak do ludila

Prije nego, u samom finišu, režiser pronađe eksplozivan, potpuno autentičan kurs. Kao onu opominjuću i psihodeličnu viziju Stenlija Kjubrika, na kraju ,,2001: A Space Odyssey“ (1968).

Jedna od najljepših uspomena

Tri čina, a suštinski jedan, jer sve se u velikom plesu oko Drveta života Darena Aronofskog ponavlja, i kao kosmička tragedija i kao uzvišena farsa. Njegovi kadrovi su nabacani kao gomila papira iz neke davno zaključane ladice, po kojima Aronofski grozničavo prebira neko davno zatureno, a njemu dragocjeno pismo djetinjstva Darena Aronofskog je svjetlo sa visokih svodova bruklinske sinagoge. Ta geometrija, prostor potpune sigurnosti i toplote, u kom mašta i jedna velika priča učine da jedno dijete povjeruje u savršen kosmički smisao onog života kojeg polako postaje svjesno – za Aronofskog je značila i onu toplinu koju je unio u ,,The Fountain“.

Previše lako je to nazvati prosto – spiritualnost. A ispravno samo se pokloniti pred dušom onog tridesetogodišnjaka, kada je prvi put postao svjestan da su mu roditelji i da je on sam smrtan.

Kada je ,,The Fountain“ sniman, Aronofski i Rejčel Vajz već nekoliko godina bili su u vezi.

Uskoro će postati i roditelji; koju godinu kasnije već jedan od onih parova koji potpisuje saopštenje o ,,nepomirivim razlikama i prijateljstvu koje će nastaviti da traje“. ,,The Fountain“ je sjajan zalog trajnosti onog, što su tih godina proživljavali i osjećali.

Ta potraga za Drvetom života, koja će od jednog sujetnog osvajača na tragu besmrtnosti učiniti najplodnijim dijelom jedinstvene prirode, a jednog kosmonau-

ta tjerati da budan gleda pravo u blještavo sljepilo eksplodirajuće supernove – se ne može posmatrati van konteksta karijere i autorskog puta Aronofskog. Imao je 28 godina kada se proslavio sa ,,Pi“ (1998), a u suštini u pravom momentu zajahao jedan talas pseudo-nauke kao inspiracije u mejnstrim filmu, koji u današnjem, ciničnijem vremenu ne bi bio ni izbliza uspješan. Emocionalni i vizuelni rolerkoster ,,Requiem for a Dream“ (2000) je stigao na visokom talasu lične kreativne eksplozije; ipak, bila je to priprema za onu, mnogo ličniju tematiku ,,The Fountain“.

U tako, na prvi pogled nabacanoj priči u kojoj se tri narativa (naizgled) prepliću bez reda i zakona, Aronofski je ostavio dovoljno tragova da vas ubijedi da je žestoko slojevit. Na primjer, priča o španskoj kraljici Izabeli: istoj onoj koja je Kristofera Kolumba poslala da traga za Novim svijetom... Pa ga, koju godinu kasnije, ošinula najstrašnijom kaznom jer je iz te novootkrivene zemlje doveo, zamislite, 1.500 robova! Svakog od njih morao je, prije javne sramote, vratiti sa kraja na kraj svijeta kući. Ali da, ta ista Izabela bila je

ona koja je, voljno ili ne, potpisala dekret o protjerivanju Jevreja iz Španije. Među njima su bili i preci Darena Aronofskog...

Konačni smiraj

U takvom lavirintu od istorijskih i životnih paradoksa, koji samo vodi dublje, u duboki i strašni san filma ,,The Fountain“, Aronofski sebi ipak ne dozvoljava da bude gorak. Poruka njegove Izi, suština onog (ipak dovršenog) rukopisa za njenog Tomasa – je jedno radosno prihvatanje prolaznosti. U kojem jasno stoji i to, zbog čega jedna umiruća zvijezda, prije konačnog smiraja, prvo završava u svoj ljepoti eksplozije jedne supernove.

Na kraju je, zato, ,,The Fountain“ lako prihvatiti i kao romantičarski zanos zaljubljenog muškarca i kao psihodelični trip na ko zna kakvim filmskim gljivama koje je veliki Kjubrik koju deceniju ranije u gustoj autorskoj šumi pronašao… I kao ,,nju-ejdž“ naklapanje, i budistički odjek i filozofsku mućkalicu od svih i svakakvih misli i uticaja.

Ali ipak, to je prije svega onaj pogled bruklinskog dječaka ka svodovima sinagoge. Isti onaj zbog koga je jedan vrhunski neurohirurg sa Harvarda riješio da batali medicinu, da bi sa najboljim drugom snimao filmove. I isti onaj u koji je povjerovala i koji je voljela Rejčel Vajz. Kraljica Izabela, ovoga puta na zajedničkom krstarenju i ekspediciji sa svojim Kolumbom. Na putu ka Novom svijetu i Drvetu života, što na filmskom platnu nikada neće okopniti.

Stojan STAMENIĆ

Rejčel Vajz i Hju Džekmen u posveti neprolaznoj ljubavi Darena Aronofskog

kalendar

Četvrtak, 11. novembar 2021.

imdb.com

24

Gregori Pek i Robert de Niro u kadru za pamćenje

Tri decenije Skorsezeovog prvog rimejka ,,Rt straha“

A

merički pisac Džon D. Mekdonald pedesetih godina prošlog vijeka bio je jedan od onih interesantnijih autora koji se nije bojao da iskoristi pisaću mašinu za više žanrova.

(Ne)savršeni Nolti

Iako je nekoliko njegovih romana i kratkih priča adaptirano za TV kutiju, njegov najpoznatiji je onaj koji slave svi fanovi noara, ,,The Executioners“. Roman objavljen 1957. godine o advokatu kojeg uhodi kriminalac koji je zaglavio u zatvoru njegovom ,,greškom“, već na prvi pogled izgleda kao nešto što će biti uzbudljivo vizuelizovati.

Tako je i bilo, kada je danas zaboravljeni britanski režiser Džon Li Tomson adaptirao roman u noarsko-psihološko zadovoljstvo ,,Cape Fear“ 1962. godine, u kojem je Gregori Pek zauzeo mjesto advokata, a Robert Mičam mjesto antagoniste. I na ovoj stelarnoj ekipi bi se vjerovatno sve završilo da Stiven Spilberg nije skoro tri decenije kasniej ,,predao“ projekat Martinu Skorsezeu koji je bio slobodniji u tom periodu, pa mu je ovaj, prvi rimejk u biografiji, dobro došao. Kada malo bolje razmislimo, taj potez je značajan, iako ostaje pitanje kako bi izgledala ova tmurna igra da je lutkarski majstor iza kamere bio Spilberg.

Dok je originalnom filmu advokat klasična dobrica, koja se trudi da odbrani porodicu od luckastog manijaka, Skorsezeova

verzija stavlja Nika Noltija u startnu poziciju jedne osobe sa mnogo mana. Svaki njegov pokret može rezultirati greškom, i osjećaj krivice na licu simbol je jednog izgubljenog čovjeka, koji ne uspijeva da pronađe adekvatan balans u životu sa suprugom (Džesika Leng) i ćerkom (Džulijet Luis).

S druge strane, zločesti antagonista, kojeg je fenomenalno predstavio Robert de Niro, u Skorsezeovom filmu ima krajnje ,,divljih“ elemenata koji su se izuzetno jednostavno integrisali u formi istetoviranog bivšeg zatvorenika koji traži šansu za osvetu.

De Niro nije pretjerano kanalisao Mičama iz prethodnog filma s obzirom na esencijalnu različitost samog karaktera. Ali u mjeri podsmijevanja i uznemiravanja jednog već turbulentnog života jeste.

Dok je De Niro u dobroj mjeri zao, Nolti je kompleksniji i zahtijeva više posvećenosti. Zato je scenario u ovom slučaju morao da bude specifičniji, pa je neiskusni Vesli Strik imao pune ruke posla. Krajnje je nejasan potez Skorsezea da postavi nekog poput Strika za ovako važan film. Interesantno, režiser je bio izuzetno nezadovoljan njegovim rješenjima, koje su glavni glumci morali ,,da dotjeraju“, ali ga nije uklonio iz projekta.

Skorseze je lupio i posljednji simboličan pečat, kada je čak trojici aktera filma iz 1962. godine dao sporedne uloge u rimejku.

Slavni režiser lupio je jak simbolički pečat, kada je čak trojici aktera iz filma iz 1962. godine dao sporedne uloge u rimejku. Tako je Robert Mičam dobio laganu ulogu poručnika, a Gregori Pek zadatak da opet odigra advokata (i to De Niru!), što će mu biti posljednja uloga u dugometražnom filmu prije smrti Tako je Mičam dobio laganu ulogu poručnika, a Pek dobija zadatak da opet odigra advokata (i to De Niru!), što će mu biti posljednja uloga u dugometražnom filmu prije smrti.

Omaž Hičkoku

Posebno važan segment filma iz 1962. i 1991. godine je i specijalan omaž Alfredu Hičkoku, čiji se uticaj vidi u svakom drugom kadru.

Ipak, interesantan segment je muzika - dok je Tomson za svoje ostvarenje doveo Hičkokovog miljenika Bernarda Hermana za koncipiranje muzičkog skora, Skorseze je inteligentno pronašao svoj način da ,,ispoštuje“ koncept. Nakon što mu je legenda Elmer Bernstin prišao sa predlogom da za ovaj projekat ,,adaptira“ Hermanovu nikad iskorišćenu muziku za Hičkokov politički triler ,,Torn Curtain“ iz 1966. godine, Skorsezeu je jedino preostalo da klimne glavom i nastavi dalje. ,,Cape Fear“ se našao na listi nominacija Američke akademije nauka i umjetnosti u kategorijama najbolje muške i sporedne ženske uloge, ali ni De Niro ni Luis nijesu imali uspjeha pored fenomenalnog Entonija Hopkinsa za ,,The Silence of the Lambs“ (Džonatan Dem, 1991) i Mercedes Ruel za čudnjikavi ,,The Fisher King“ (Teri Gilijam, 1991). Ipak, film apsolutno zauzi-

ma posebno mjesto u Skorsezeovoj dugoj filmografiji, iako, budimo realni, na toj listi sigurno nije visoko. imdb.com

Tmurno zbogom Gregoriju Peku

ew.com

Ekipa Sonefeldovog filma u kom apsolutno briljira Kristina Riči (Srijeda)

Jubilej Sonefeldove kultne ,,Porodice Adams“

Na koncu, Skorsezeu je falilo malo hrabrosti da nauči lekcije koje njegov prethodnik nije naučio za kreiranje ostvarenja iz 1962. godine i podvuče čvršću paralelu između dvije dvije kompleksne figure negativca i glavnog lika (u pokušaju). Dok su obojica s razlogom uzeli Hičkoka kao platformu za ovu noarsku igru, na isti način su mogli biti - i originalniji.

Leila MURSELJEVIĆ

R

Igra darkerskih pletenica

evolucionarne televizijske šezdesete godine bile su iznenađenje za američku publiku. Iz ćoškova su počele čudne vizuelne kreacije, filmska produkcija se polako adaptirala vremenu u kojem se razvijala, ali i mijenjala u skladu sa potencijalom.

Fotografski debi

Jedan od tih trenutaka zasigurno je bio kada su Amerikanci prvi put 1964. godine ugledali ,,Porodicu Adams“ (,,The Addams Family“), tridesetominutni televizijski serijal baziran na likovima koje je za magazin „The New Yorker“ nacrtao fenomenalni Čarls Adams, čak cijelu deceniju ranije.

Ipak, one novije generacije rijetko pamte ovaj dvogodišnji serijal (osim čuvene muzičke teme), i za njih priča o bizarnoj porodici počinje prije 30 godina istoimenim režiserskim debitantskim nastupom fotografa Berija Sonefelda.

Iako je Sonefeld zadržao većinu bitnih elemenata iz originalne priče, poput simpatično-šašave ljubavi između Gomeza (Raul Hulija) i Mortiše (Anđelika Hjuston), do najinteresantije Srijede (Kristina Riči), „The Addams Family“ čudno je fokusiran na „porodičnu invaziju“ lažnog strica

Pored Srijede - fenomenalne Kristine Riči koja je preskočila sve glumačke stepenice nakon ove uloge, neprikosnovene Anđelike Hjuston i zanimljivog Raula Hulije, najznačiniji segment ove verzije je scenografija u pakovanju sa fotografijom legendarnog Ovena Rojzamana

Festera (Kristofer Lojd).

Krajnje glupkasta fabula nije najbolje prošla sve filtere, pa je Sonefeld značajno zavisio od glumačkih sposobnosti dobre ekipe i vizuelnih efekata.

Pored Srijede, odnosno fenomenalne Riči koja je preskočila sve glumačke stepenice nakon ove uloge, neprikosnovene Hjuston i zanimljivog Hulije, najznačajniji segment Sonefeldove verzije je scenografija u pakovanju sa fotografijom legendarnog Ovena Rojzamana.

Mračnjačke solucije

Ipak, ono što je ostavilo najjači utisak, kostim, igra ključnu ulogu ovog šaljivog komada.

Kostimografkinja Rut Majers čak je bila nominovana za Oskara za njene simpatične darkerske solucije, ali je statuu, krajnje čudnjikavo, izgubila od dvostrukog Oskarovca Alberta Volskog (,,Bugsy“, Beri Levison, 1991). Danas

pak nećemo pronaći njegove, već njene kostime urađene za simpatičnu komediju, bilo da je prilika za Dan vještica ili bilo koji ,,kostimski“ parti.

Preovladava naravno simpatično rješenje za legendarni lik mlade Riči, ali i neprikosnoven kostim za Mortišu. „The Addams Family“ imao je izrazito više rupa od komada koji ga je slijedio, „Addams Family Values“ iz 1993. godine, sa kojim se isti režiser Sonefeld, na sreću, više „satirično“ igrao, pa ne čudi da se danas smatra kultnijim ostvarenjem od prvog. Čini se kao da je prije tridesetak godina priča o porodici Adams mogla da bude kreativnija, savremenija i zanimljivija. Na koncu, dobili smo ostvarenje čiju smo fabulu lako zaboravili i ostaje nam samo da upalimo originalni televizijski serijal. I katkad obučemo tamne kombinacije i zavežemo pletenice…

L. M.

Četvrtak, 11. novembar 2021.

PODGORI č ARENJE

Njegoš i kralj Saksonije P

red veličanstvo Fridriha II Avgusta od Saksonije, na najvišim stijenama iznad Kotora stupio je dvometraš na vranom konju, u dugoj crnoj odori... Kada su gorštaci, skupljeni iza Njegoša iz pušaka uvis zagrmjeli, Fridrih, heroj iz Lajpciga, mogao se zakleti da ništa strašnije nije vidio.

Ako ste se ikad zapitali koliko je Njegoš bio svjetski bitan lik – recimo to da je australijska (!) štampa stigla o njemu za života pisati. Recimo, tiražni Sidnej Herald – još krajem 1838. godine, u prvom novinskom tekstu objavljenom o Crnoj Gori u Okeaniji, i na cijeloj južnoj hemisferi!

Posjeta kralja Saksonije Crnoj Gori, 19. i 20. maja 1838. je u zapadnim medijima bila praćena detaljno i sa interesovanjem koje obično prati sasvim nesvakidašnje priče. Prvo, zbog čega je ovo za Crnu Goru važno: nikada do tada jedan kralj nije posjetio državu Petrovića, niti bilo koji nije boravio na njenoj teritoriji još od 15. vijeka. Dakle, bila je to

diplomatija na najvišem nivou; a Njegošu je bio mnogo važan taj prvi utisak. Onaj, u kom će, na crnom konju i u strašnoj vladičanskoj odori, njemu, gorštaku o čijoj se karakternoj pojavi već uveliko pisalo na Zapadu, pripasti taj prvi pogled iz ptičije perspektive na jednog evropskog kralja.

O svemu tome piše Sidnej Herald; a prosto je nevjerovatno da domaća istoriografija nije značajnije istakla ovaj događaj, valjda zato što se tiče ,,samo“ mirnodopskih vremena... Na ovakvoj posjeti, valja zahvaliti avanturističkom duhu Fridriha II – koji je, kao strastveni botaničar, boravio u austrijskoj Damlaciji i pošto-poto želio u dinarsku unutrašnjost.

Kakvi su domaćini bili Petrovići: Njegoš je želio da, na crnogorskoj teritoriji, Fridrih II bude poštovan i tretiran kao u najmanju ruku vladici ravan.

Zato savršeno simboličan gest, tu na stazi koja je vodila u Njeguše – prije nego će kralj i vladika prvi put govoriti, Crno-

Zaglavi se

wikimedia.org

26

Spomenik Fridrihu II Avgustu od Saksonije u Drezdenu

gorci su gostu poklonili najljepšeg vranca kakav je samo vladarima mogao pripadati.

I tako su, jedan do drugog, odjahali ka Cetinju...

Fridrih II Avgust je te 1838. godine bio voljan i radostan da znatiželjnim medijima otkrije neke detalje posjete.

Na primjer, momenat zajedničkog doručka – na velikom ognjištu u vladičinom domu, gdje je ovčije meso ispod sača pripremano. I to nakon što ga je Njegoš, darovnim carskim mačem iz Rusije, navodno na licu mjesta isjekao – i komade odvojio za sebe i svoga gosta...

U drugoj verziji iste priče, Njegoš i Crnogorci nijesu htjeli ni prstom dotaći obrok, sve dok se neko od oficira iz kraljevske svite nije dosjetio da su tu čast njima kao gostima ostavili – pa zatim isjekao meso za sve svojim mačem.

U zapis je stalo i to da je postelja koja je kralja čekala na Cetinju, bila mnogo bolja nego što se Fridrih II Avgust uopšte mogao nadati; da se cijela

Crta: Srđan Ivanović

kraljevska povorka u dva dana u Crnoj Gori osjećala potpuno bezbjedno. To što se u članku Sidnej Heralda Crnogorci opisuju kao ,,aboridžinski“ nije bilo kakva uvreda – prosto, u značenju riječi je svjedočenje da se radi o starosjediocima, onima koji na tu teritoriju polažu pravo od davnina.

Sudbina je htjela da Fridrih II Avgust ne ostavi za sobom nasljednika; u brakovima sa kćerkama austrijskog cara i bavarskog kralja nije imao djece. Njegov vanbračni sin bio je, interesantno, slavni kompozitor 19. vijeka Teodor Ulig.

Zbog iste botaničke strasti, koju godinu kasnije, saksonski kralj bio je gost britanske kraljice Viktorije. Prije nego će, tri godine nakon Njegoševe smrti, poginuti u padu na jahanj.

Heroj sa Lajpciga protiv Napoleona, najveće bitke u istoriji do Prvog svjetskog rata, jedan od posljednjih saksonskih kraljeva... I onaj zbog kog se o Njegošu pričalo, sve do Australije!

Stojan STAMENIĆ

Poruka na Kings kros stanici koja apeluje na prelazak na ,,zelenu“ energiju

Četvrtak, 11. novembar 2021.

27

LONDON CALLING

Kanova klimatska borba Gradonačelnik Londona donio je odluku vezanu za famoznu Zonu izrazito niske emisije gasova. Prošle sedmice Kan je tu zonu povećao 18 puta, što znači da će oni koji su vozili starije automobile, to nastaviti da čine ali isključivo ako plate 15 eura dnevno

G

lazgov, najveća luka u Škotskoj, protekle i ove sedmice igrala je glavnu ulogu domaćina 26. konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama.

Dvadeset šesta? Krajnje čudan broj, ako uzmemo u obzir to da se mnoge zemlje (akcenat na one najbogatije i najspremnije) nijesu pomjerile ni milimetar ka cilju iz Pariskog sporazuma, što iz političkih, što iz finansijskih razloga. A i lideri su im na konferenciji prispali, fale im argumenti, pa sve prerasta u prazne izgovore...

Izborna platforma

,,Ja imam samo šest godina, vi provalite kako ćemo dalje“ - simpatična je poruka šestogodišnjaka koji u reklami u Ujedinjenom Kraljevstvu poziva vlasnike velikih kompanija da se ,,klimatski“ uozbilje. Za sada je njihova brojka prešla 200…

Velika Britanija je odlučila da u ovoj borbi odigra neku od ključnih napadačkih uloga, tako da često možemo čuti premijera Borisa Džonsona da kao na traci ponavlja da svijet nije ni blizu onih 1,5 stepeni iz sporazuma.

Pored njega, najglasniji je sigurno i gradonačelnik Londona Sadik Kan, koji je bez sumnje zahvaljujući ovoj borbi i uspio da dobije još jedan četvorogodičnji mandat. A neke od njegovih odluka dobar broj čefova u drugim ćoškovima svijeta pokušava da iskopira, iako i na Ostrvu možemo da prepoznamo veliko negodovanje.

To se negodovanje uglavnom odnosi na famozni ULEZ, koji predstavlja Zonu izrazito niske emisije gasova. Prošle sedmice Kan je tu zonu povećao 18 puta, što znači da će oni koji su vozili starije automobile, to nastaviti da čine - ali isključivo ako plate 15 eura dnevno! Gradonačelnik je za one koji ne mogu da priušte ,,zamjenu“ vozila za ona koja emituju manje ugljen-dioksida izdvojio više od 60 miliona funti. A za ovaj podvig imao je i dobru naučnu podlogu…

London je tokom prošlogodišnje krize tehnički imao dva velika lokdauna. Značajno je napomenuti da je tokom prvog bila zabranjena vožnja automobilima za sva lica osim policije, autobusa (koji su električni odno-

Cvijeće kao dio kampanje kompanije „Voksal“

sno hibridni), medicinskih radnika i diplomatskog osoblja.

Jasni rezultati

Ovo je posebno interesantno kada uzmemo u obzir to da su tokom tog perioda CO2 emisije pale za 51 procenat, kako je pokazalo istraživanje Britanskog centra za ekologiju i hidrologiju.

Tokom drugog, procenat je bio znatno manji, 28, ali opet dovoljno visok ako uzmemo u obzir da je vožnja bila dozvoljena. Danas, 87 procenata vozila u Londonu koja prolaze kroz ULEZ ispunjavaju uslov „niske emisije“, u odnosu na mnogo lošiji period iz 2017. godine kada je taj procenat bio jedva 48. Ipak, ni pod razno ne treba pomisliti da je situacija idealna – i Džonson i Kan će morati da urade mnogo više ako zaista misle da ispune misiju Ujedinjenog Kraljevstva kao odgovor na ,,klimatsku urgentnost“, a

London pretvore u „zero carbon“ grad do 2030. godine. Iako se, budimo realni, u Londonu lokalni okruzi trude da zelenih površina, odnosno drveća ne fali za sve izazove. Ali to nije dovoljno. No, za razliku od ostalih lidera, ovo što su po ovom pitanju učinili u proteklih nekoliko godina je sasvim dovoljno za početak.

U Britaniji je ta borba mogla da se proširi i na druge gradove, odnosno oblasti, pa makar to bilo i u šaljivoj formi, kako su to učinili na jednoj od stanica u Južnom Londonu – zaposleni u „Voksalu“ unutra gaje biljke. U okrugu Lambet lokalna samouprava instalirala je video materijale kako bi lokalci mogli direktno da se uključe u ovu borbu i doprinesu bezkarbonskim ciljevima. Ostaje da se vidi da li će pregovori u Glazgovu donijeti preokret.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić