Dnevni list Pobjeda 12.06.2022.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 12. jun 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20315 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Poznati beogradski advokat Borivoje Borović o slučaju bivšeg visokog funkcionera DPS-a i odnosima dvije države

Siguran sam da Srbija neće izručiti Marovića jer je postala azil za crnogorske kriminalce

Aleksandar Vučić ne može da prihvati da je Crna Gora samostalna država i da nema nikakav uticaj na vlast u Podgorici ili se radi o materijalno-finansijskom interesu u koji su uključeni ljudi iz vrha srpske vlasti. Ali Crna Gora bi trebalo da preduzme neki simboličan gest, jer bi ovo njeno ponižavanje moralo da bude prekinuto.

Ovo je jedinstven slučaj, iako postoji međunarodni ugovor o ekstradiciji, da se Srbija oglušila o zahtjev Crne Gore. Imali smo i banalnu primjenu tog međunarodnog ugovora između ove dvije države kada se radilo o nekim nevažnim krivičnim djelima.

Na neki način ovo je i nepoštovanje političke vlasti u Crnoj Gori od strane Srbije.

STR. 3.

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

ANALIZA: Šta predviđaju dva sporazuma iz inicijative Aleksandra Vučića i Edija Rame o bezbjednosti hrane i o uslovima za boravak i rad građana zemalja potpisnica

,,Otvoreni Balkan“ ugrožava zdravlje i tržište rada Crna Gora je u oblasti bezbjednosti hrane, veterine i fitosanitarnoj oblasti, u svoje zakonodavstvo prenijela više od 5.000 EU propisa, dok nijedna od zemalja Zapadnog Balkana još nije ni ušla u proces transpozicije ovih propisa. Za razliku od EU koja državljanima država članica garantuje slobodu kretanja, nastanjivanja i slobodu zapošljavanja pod istim uslovima kao i domaćim državljanima, ova inicijativa ne garantuje STR. 4. i 5. slobodan pristup tržištu rada kao i za domaće državljane IZBORNA REFORMA NA ČEKANJU: Demokratska partija socijalista poručuje da je DF na potezu, Kolegijum će odlučiti o nastavku rada

Otac i sin iz Pljevalja skoro dvije godine „biju bitku“ sa crnogorskim pravosuđem nakon što su ih brutalno napali sugrađani koji su slavili izbornu pobjedu prosrpskog političkog bloka

Sudija bjelopoljskog suda i pljevaljska policija slijepi na nacionalističko orgijanje STR. 6. i 7.

PRIMJERI: Aleksandar Boljević je prvi Crnogorac koji će studirati na Njujorškom univerzitetu u Abu Dabiju

Znanjem iz fizike osvaja svijet Aleksandar će izučavati elektrotehniku za što je dobio stipendiju koja je vrijedna 320.000 eura i vjeruje da će odgovornost koju ima opravdati kako je to činio do sada STR. 15.

Emir Pilav

POVODI: I ove godine će biti pojačan uvoz poljoprivrednih proizvoda zbog ljetnje sezone

Za turiste meso iz Srbije, a voće i povrće iz Albanije

STR. 6.

Bošnjak: Očekujem da će DPS tražiti predsjedavanje Odborom

STR. 2. i 3.

35

2

Politika

Neđelja, 12. jun 2022.

Skupština Crne Gore za poslaničke neto zarade izdvojila blizu 140.000 eura

Čak 19 poslanika primilo više od dvije hiljade eura PODGORICA – Skupština Crne Gora za neto zarade poslanika u maju izdvojila je 137.711 eura, a čak 19 poslaničkih plata prešlo je 2.000 eura – pokazuju podaci iz parlamenta.

Više od 2.000 eura za maj primili su predsjednica Skupštine Danijela Đurović (SNP), i to 2.625 eura, zatim Ivan Brajović (SD) – 2.264, potpredsjednica parlamenta Branka Bošnjak (PzP) – 2.245, Božena Jelušić (Ura) - 2.228, Petar Ivanović (DPS) – 2.186, Branko Čavor (DPS) – 2.142, Dragan Ivanović (SNP) – 2.138, te Miodrag Vuković (DPS) - 2.086 eura. Slijede Jovanka Laličić (DPS) – 2.072, Predrag Bulatović (DF) – 2.058, Genci Nimanbegu (Forca) – 2.057, Andrija Mandić (DF) – 2.053, Miodrag Lekić (Demos) i Mevludin Nuhodžić (DPS) po 2.029, Duško Marković (DPS) - 2.015, te Miloš Konatar (Ura) i Boris Bogdanović (Demokrate) po 2.004 eura.

Poslaničku zaradu najbližu cifri od 2.000 eura u maju primili su Janko Milatović (DF) – 1.992, Branimir Gvozdenović (DPS) - 1.973, Vesna Pavićević (DPS) - 1.959, Luiđ Škrelja (DPS) - 1.945...

Sjednica Skupštine Crne Gore

Bivši predsjednik parlamenta i lider Demokrata Aleksa Bečić primio je poslaničku platu za maj 1.643 eura. Jedan od lidera DF-a Milan Knežević (DNP) primio je 1.908 eura. Majska poslanička plata Damira Šehovića, predsjednika Socijaldemokrata, bila je 1.706 eura.

Pravo na razliku u zaradi ostvaruje šest poslanika i njima je uplaćeno od 569 do 843 eura.

Punu poslaničku zaradu ne primaju Lidija Kljajić (DPS), Dragutin Papović (DPS), Srđan Pavićević (Civis), Draginja Vuksanović-Stanković (SDP), Vladimir Dobričanin (UCG) i Halil Duković (DPS).

Jedini poslanik koji sada

Šef diplomatije Ranko Krivokapić se sastao sa Tanjom Fajon i Josipom Brkićem

Tradicionalno prijateljstvo jačati kroz saradnju i evropske vrijednosti

Tanja Fajon i Ranko Krivokapić

PODGORICA – Tradicionalno prijateljstvo sa Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom jačajmo kroz saradnju i zajedničke evropske vrijednosti, kazao je ministar vanjskih poslova Crne Gore Ranko Krivokapić.

Krivokapić je to kazao tokom razgovora sa slovenačkom

koleginicom Tanjom Fajon, kao i zamjenikom ministarke vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josipom Brkićem na marginama sastanka šefova diplomatija Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi.

-Tokom susreta sa Fajon, apostrofirano je da Crnu Goru i Republiku Sloveniju povezuju

ostvaruje pravo na nadoknadu zarade po prestanku funkcije je Nebojša Medojević (PzP) i on je u maju primio 1.889 eura.

Plata generalnog sekretara Skupštine Aleksandra Klarića za maj bila je 1.796 eura, a njegovih zamjenika Milene Sekulović-Vuković i Lidije Grdinić po 1.898 eura.

Skupština je za sedam savjetnika bivšeg predsjednika koji su ostvarili pravo na nadoknadu po prestanku funkcije izdvojila 9.724 eura. Bivši generalni sekretar Aleksandar Jovićević, po osnovu prava na nadoknadu po prestanku funkcije, primio je za maj 1.860 eura.

I. K. odlični bilateralni odnosi i tradicionalno prijateljstvo njenih naroda, te da vrijedne spone naše prošlosti, ali i zajedničke evropske budućnosti, na najbolji način danas možemo ojačati povezujući se kroz kulturu i ekonomiju. Posebno je pomenuta skora promocija dvojezične verzije „Gorskog vijenca“ kao podsticaj novim generacijama u Sloveniji da upoznaju crnogorsku književnost – navodi se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova.

Krivokapić je uvjeren da će nove izvršne vlasti u obje države nastaviti intenzivnu saradnju, posebno u kontekstu naše EU integracije i zahvalio slovenačkoj ministarki na činjenici da se politika proširenja nalazila visoko na agendi tokom njihovog predsjedavanja Savjetom EU. Šef crnogorske diplomatije je, kako se dodaje, istakao da „Crna Gora u potpunosti podržava cjelovitost i integritet BiH ocijenivši da nije pretjerano iznova ponavljati da je potreban još odlučniji angažman međunarodne zajednice kako bi se osnažilo građansko društvo u toj zemlji“.

Zabrinut je, kako se navodi u saopštenju, za nastale izazove usljed pokazanih razlika u stavovima članova Predsjedništva BiH prema aktuelnoj krizi u Ukrajini i njenim mogućim reperkusijama na naš region. K. J.

ODBOR ZA IZBORNU REFORMU I DALJE NEFUNK partija socijalista poručuje da je DF na potezu da pred potpredsjednica parlamenta najavljuje skore odluke PODGORICA – Očekujem da se na prvom Kolegijumu predsjednika Skupštine dogovorimo o nastavka rada Odbora za izbornu reformu i već na toj sjednici usvojimo personalne izmjene u tom tijelu – kazala je za Pobjedu Branka Bošnjak, potpredsjednica parlamenta i članica Odbora, dodajući da je važno završiti izbornu reformu ove godine ukoliko su planirani parlamentarni izbori za narednu.

Bošnjak je kazala da očekuje da će DPS tražiti predsjedavanje ovim odborom jer je uspostavljena nova većina, dok zamjenik predsjednika tog tijela Predrag Sekulić za Pobjedu kaže da Odbor ne funkcioniše jer Demokratski front još nije delegirao kandidata za predsjednika tog tijela koji bi zamijenio Strahinju Bulajića.

Bulajić je podnio ostavku na poslaničku funkciju u aprilu ove godine. Odbor se, međutim, nije sastao od decembra prošle godine.

JOŠ NEMA ZAMJENE

- Odbor za izbornu reformu u ovom trenutku ne može da funkcioniše u punom kapacitetu zbog činjenice da je predsjedavajući Strahinja Bulajić dao ostavku na poslaničku funkciju a Demokratski front još nije delegirao nikoga kao zamjenu – kazao je Sekulić.

On, međutim, kaže da vjeruje da će rad biti uskoro nastavljen.

- Vjerujem da ćemo vrlo brzo nastaviti sa radom jer je to interes, ne samo Demokratskog fronta, nego svih parlamentarnih partija – kazao je Sekulić.

Istakao je da bi u ovom trenutku bilo nezahvalno licitirati sa rokovima i podsjetio da je već u dva navrata produžavan rok za završetak rada Odbora.

Branka Bošnjak podsjetila je da je Odluku o formiranju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu usvojila Skupština, što znači, kako je istakla, da svaka izmjena te odluke zahtijeva raspravu i novo glasanje na plenumu.

- Osim toga sto je Odbor ,,obezglavljen“, jer je predsjednik tog tijela podnio ostavku na poslaničku funkciju, uspostavljena je i nova većina, pa očekujem da će DPS tražiti predsjedavanje ovim odborom – kazala je Bošnjak za Pobjedu.

Prema njenim riječima, ovaj odbor je od krucijalne važnosti i smatram da hitno mora početi sa radom.

- Moramo pokušati da se dogovorimo oko izmjena najvećim mogućim konsenzusom jer nam za

Bošnjak: O da će DPS predsjeda Odborom Vjerujem da ćemo vrlo brzo nastaviti sa radom jer je to interes svih parlamentarnih partija- kazao je Predrag Sekulić.

Moramo pokušati da se dogovorimo oko izmjena najvećim mogućim konsenzusom jer nam za krovni zakon o izboru odbornika i poslanika treba dvotrećinska većina i jer ovdje nema odblokirajućeg mehanizma - kazala je Branka Bošnjak.

Svi su dali podršku uređenju izbornih pravila, tako da očekujem da se vrlo brzo nađemo za stolom i počnemo dogovarati oko ovog veoma važnog pitanja rekla je Kenana Strujić-Harpić

krovni zakon o izboru odbornika i poslanika treba dvotrećinska većina i jer ovdje nema odblokirajućeg mehanizma – kazala je Bošnjak.

Istakla je da je dobra praksa da se u izbornoj godini ne donose nova pravila igre.

- Zato je vrlo važno da završimo sve ove godine ako se planiraju parlamentarni iz-

bori sljedeće. U svakom slučaju, očekujem da se na prvom Kolegijumu dogovorimo oko nastavka rada i već na ovoj sjednici usvojimo personalne izmjene u Odboru – kazala je Bošnjak.

Podsjetila je da je bila na čelu Radne grupe koja je bila zadužena za izmjenu Zakona o registrima prebivalista i boravišta.

- Mi smo dosta toga usaglasili unutar grupe i sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, a i NVO sektorom, tako da mi je iskreno žao što je taj rad sad u zastoju – dodala je Bošnjak.

Bošnjak je iskazala žaljenje što su Demokrate „zamrzle“ status u Odboru i kazala da razumije razloge, ali ne i svrhu bojkota.

- Žao mi je što su kolege De-

Kenana Strujić-Harpić

Strujić-Harbić: Izborno pravo posmatrati inkluzivno Smatramo da se izborno pravo mora posmatrati inkluzivno, poručila je Kenana Strujić-Harbić.

U tom smislu, dodala je, insistiraćemo na rješenjima koja će što veći broj građana Crne Gore uključiti u odlučivanje.

U tom kontekstu moramo naći način i da našoj dijaspori sa pravom glasa omogućimo da to pravo, uz jasne procedure i pravila, iskoriste u državama u kojima privremeno borave – istakla je Strujić-Harbić.

Sjednica Odbora za izbornu reformu iz decembra prošle godine

Politika

Neđelja, 12. jun 2022.

KCIONALAN: Demokratska dloži predsjednika tog tijela, Kolegijuma o nastavku rada

Očekujem S tražiti avanje m Branka Bošnjak

mokrate odlučile da zamrznu svoj status u Odboru. Razumijem razloge ali ne i svrhu bojkota i šta se time postiže, jer svi se makar na osnovu dosadašnjih izjava, zalažemo za reformu izbornog zakonodavstva i fer i slobodne izbore.

To je njihov politički stav i ja to poštujem – dodala je Bošnjak.

Kenana Strujić-Harbić, članica Odbora iz Bošnjačke stranke, kazala je za Pobjedu da očekuje da vrlo brzo počnu dogovori o ovom veoma važnom pitanju. Istakla je da je BS potpuno spreman za konstruktivni dijalog oko reformi izbornog zakonodavstva.

- Naš cilj je da izborna pravila uredimo na najbolji mogući način, uvažavajući ono što je iskustvo i praksa naših prijatelja sa dugom i uređenom demokratskom tradicijom ali i specifičnost Crne Gore kao male, balkanske države. Želimo da izborni proces učinimo što kredibilnijim ali i da konačno dođemo do rješenja koja će nas izvesti iz stalnog stanja izborne kampanje koje otežava normalno funkcionisanje društva – istakla je Strujić-Harbić.

Predrag Sekulić

Prema njenim riječima, svi poslanici su dali podršku uređenju izbornih pravila.

BRZO KRENUTI U DIJALOG

- Što se tiče ostalih kolega iz Skupštine Crne Gore, svi smo svjedoci da su bez izuzetka, u periodu iza nas, svi dali podršku uređenju izbornih pravila i ja zaista mislim da kao ozbiljni ljudi i misle ono što govore, tako da očekujem da se vrlo brzo nađemo za stolom i počnemo dogovarati oko ovog veoma važnog pitanja – istakla je Strujić-Harbić.

Pobjeda o ovoj temi nije uspjela da razgovara sa Milošem Konatarom, članom Odbora iz Ure, jer se nije javio, niti odgovorio na sms. Članstvo u Odboru za sveobuhvatnu reformu „zamrzli“ su predstavnici Demokrata u tom tijelu – Momo Koprivica i Danilo Šaranović. Oni su se na taj potez odlučili nakon odgađanja lokalnih izbora, ističući da je to učinjeno „bez bilo kakve konsultacije sa opozicijom, ali i zaobilaženjem Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu“. Većina članova u Odboru ranije je za Pobjedu kazala da odsustvo Demokrata ne može bitnije uticati na dalji rad tog tijela, jer dvotrećinska većina može biti obezbijeđena u parlamentu za usvajanje izbornog zakona i bez poslanika Demokratske Crne Gore.

Skupština je u decembru prošle godine drugi put produžila rok za rad Odboru, i to do 31. jula ove godine. Prvobitno je rok za rad tog tijela bio do kraja juna prošle godine, a nakon toga bio je produžen do kraja decembra prošle godine.

Odbor je prvu sjednicu održao 14. aprila 2021. godine.

I. KOPRIVICA

PODGORICA - Već pet godina Srbija opstruiše izručenje Svetozara Marovića Crnoj Gori, nema pravnih prepreka za taj čin, ali posrijedi su dva politička razloga. Vučić i njegovi ne mogu da prihvate da je Crna Gora samostalna država i da nemaju nikakav uticaj na vlast u Crnoj Gori ili se radi o materijalno-finansijskom interesu u koji su uključeni ljudi iz vrha vlasti u Srbiji - objašnjava advokat Borivoje Borović u razgovoru za Pobjedu.

POBJEDA: Koje su zakonske prepreke da se Svetozar Marović izruči Crnoj Gori? Da li Srbija treba da navede razloge zašto ga ne izručuje?

BOROVIĆ: Po meni nikakve pravne prepreke tu ne postoje. Čak nijedna od sporednih prepreka kao što su godine starosti osobe koju treba izručiti pošto se Marović ne uklapa ni u taj kriterijum. U svakom slučaju interes aktuelne političke vlasti u Srbiji je da zadrži Marovića, da ne postupa po nalozima Crne Gore. Tu se radi ili o nekom materijalno finansijskom interesu što bi predstavljalo korupciju ne samo u pravosuđu već korupciju i u političkoj vlasti Srbije - ili sa druge strane ukoliko su Marović i njegov sin napravili neke poslove u Srbiji u koje su uključeni i ljudi iz vrha vlasti. Prosto, ćutanjem ne postupaju po zahtjevu Crne Gore.

Ovo je jedinstven slučaj, iako postoji međunarodni ugovor o ekstradiciji, da se Srbija oglušila o zahtjev Crne Gore. Imali smo i banalnu primjenu tog međunarodnog ugovora između ove dvije države kada se radilo o nekim nevažnim krivičnim djelima.

Na neki način ovo je i nepoštovanje političke vlasti u Crnoj Gori od strane Srbije. Nikako Vučić i njegovi ne mogu da prihvate da je Crna Gora samostalna država i da nemaju nikakav uticaj na vlast u Crnoj Gori, prosto se iz nekih političkih razloga uskraćuje odgovor na ovaj zahtjev.

Dakle, siguran sam da neće uopšte izručiti Marovića i da je Srbija postala azil, prije svega, za ljude iz svijeta kriminala u Crnoj Gori.

Srbija time krši međunarodne ugovore.

3

Poznati beogradski advokat Borivoje Borović o slučaju bivšeg visokog funkcionera DPS-a i odnosima dvije države

Siguran sam da Srbija neće izručiti Marovića jer je postala azil za crnogorske kriminalce

Borivoje Borović

Vučić ne može da prihvati da je Crna Gora samostalna država i da nema nikakav uticaj na vlast u Crnoj Gori ili se radi o materijalno-finansijskom interesu u koji su uključeni ljudi iz vrha vlasti u Srbiji. Ali Podgorica bi trebalo da preduzme neki simboličan gest, jer ovo njeno ponižavanje bi moralo da bude prekinuto - kaže Borović

POBJEDA: Da li postoje sankcije za Srbiju za kršenje međunarodnih ugovora i postoji li način da se ona primora da postupi po Interpolovoj potjernici za Marovićem jer je Srbija članica Interpola?

BOROVIĆ: Nažalost ne postoji. Samo je neki međunarodni sud, kao Haški tribunal, mogao da obaveže države sa nekom svojom odlukom da postupe direktno - optužujući politički vrh oko izučenja okrivljenih i svjedoka. Dakle, Crna Gora da uputi zahtjev bilo kome u vezi tog slučaja ne mogu se donijeti sankcije - nažalost. Ali Crna Gora može da preduzme neku recipročnu mjeru što, nadam se, neće učiniti jer Crna Gora je ozbiljna evropska država.

POBJEDA: Koje su to recipročne mjere?

BOROVIĆ: Pa, ima slučajeva da Crna Go-

ra može da uskrati izručenje nekih ljudi koji su na potjernicima u Srbiji a nalaze se u Crnoj Gori. Mislim da je bilo nekih takvih slučajeva ranije.

POBJEDA: Predsjednik Srbije je najavio za TV Adria posjetu Crnoj Gori, rekao je da će u Crnu Goru ili privatno ili službeno. Mislite li da on može da ode u Crnu Goru ako Srbija ne izruči Marovića?

BOROVIĆ: To dvoje nema nikakve veze i dovođenje u vezu bi bilo kršenje diplomatskog protokola što je pitanje za Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore. Pitanjem oko izručenja se bave ministarstva pravde i policije Srbije i Crne Gore. Ali Crna Gora bi trebalo da preduzme neki simboličan gest, jer ovo njeno ponižavanje bi moralo da bude prekinuto.

Violeta CVEJIĆ

Reagovanje na tekst „Pripremaju dijeljenje stanova za partijski podobne menadžere“

„Konstantnim pritiscima se priziva smjena rukovodstva“ PODGORICA -Crnogorski elektrodistributivni sistem CEDIS reagovao je na tekst objavljen u Pobjedi juče, pod nazivom „Pripremaju dijeljenje stanova za partijski podobne menadžere“.

Iz te kompanije u reagovanju tvrde da su napadi našeg lista kontinuirani i zlonamjerni, te da mi u saradnji sa pojedinim radnicima CEDIS-a, kao i pojedinim smijenjenim kadrovima iz prethodnog menadžmenta CEDIS-a, pokušavamo, kako tvrde, „konstantnim pritiscima putem medija prizvati smjenu aktuelnog rukovodstva CEDIS- a“.

-A samim tim i sebi omogućiti eventualni povratak na neke od rukovodećih funkcija u kompaniji, a sve to radi lične koristi i prikrivanja svojih nepočinstava i malverzacija u kojima su i pojedini od njih lično učestvovali – navode u reagovanju.

Dodaju da se predloženim pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o rješavanju stambenih potreba zaposlenih CEDIS-a po prvi put stvaraju mogućnosti za rješavanje stambenih potreba svim zaposlenima na ravnopravan način.

-Dakle, bez dosadašnjih privilegija, što je izazvalo očekivanu

negativnu reakciju dijela kolega koji su prethodnih decenija zahvaljujući svojoj odanosti bivšem trodecenijskom režimu vlasti uživali nezaslužene privilegije. Prvenstveno ističemo da su neistiniti njihovi navodikoje prenosi list Pobjeda u današnjoj pamfletskoj objavi, da se radi o hitnoj sjednici Odbora direktora zakazanoj zbog predmetnog prijedloga pravilnika, već da se radi o XIV redovnoj sjednici Odbora direktora, na kojoj je razmatranje prijedloga za izmjenu pravilnika samo jedna od 9 tačaka utvrđenog dnevnog reda i da su predstavnici sindikata, shodno odredbama Zakona o radu i Kolektivnog ugovora CEDIS-a, pozvani da prisustvuju sjednici na kojoj će se razmatrati predmetni prijedlog – navode u reagovanju.

Dodaju da je prethodno održan sastanak sa predstavnicima reprezentativnih sindikalnih organizacija CEDIS-a, na kojem je razmatran prijedlog pravilnika i njihove primjedbe na isti.

Predložene izmjene i dopune Pravilnika, ističu oni, predviđaju: ukidanje diskrecionog prava izvršnog direktora da sam određuje prioritete među aplikantima – menadžerima, bez obzira na utvrđene kriterijeme za dodjelu kredita, kao i ukida-

nje privilegije menadžerima da kreditnu obavezu otplaćuju na povlašćeni način u odnosu na ostale zaposlene, budući da je postojećim pravilnikom predviđeno da njihova kreditna obaveza iznosi samo 25 odsto od ukupnog iznosa sredstava dobijenih po osnovu kredita, bez obzira na godine staža, dok je za ostale zaposlene predviđeno da se kreditna obaveza zaposlenog utvrđuje u zavisnosti od godina radnog staža.

Predviđaju i da zaposleni koji obavljaju poslove od posebnog značaja (savjetnici, koordinatori, šefovi…) koji su do sada rješavali stambenu potrebu pod povlašćenim uslovima kao i menadžment, rješavaju stambenu potrebu na istoj listi i pod istim uslovima kao i ostali zaposleni.

Dodaju da usljed predloženih izmjena pravilnika niko od novih članova menadžmenta, koji su imenovani iz redova lica van CEDIS-a, ne može učestvovati u ovogodišnjoj raspodjeli stambenih sredstava.

-Dakle, osnovni cilj izmjena pravilnika je da se ukine pravo organa koje je korišćeno/ zloupotrebljavano u višegodišnjem prethodnom periodu da odlučuje samovoljno, bez kriterijuma, kao i da se definišu jednaki

kriterijumi za dodjelu stambenog kredita za sve zapošljene.

Iz gore navedenog se može zaključiti da se radi o izmjeni više članova navedenog pravilnika, a ne samo tri člana kako se navodi u tekstu – navodi se u reagovanju.

Dodaju da se u tekstu još navodi da je izmjenama pravilnika predviđeno da uslov za rješavanje stambene potrebe za menadžment bude da je u trenutku poziva ili minimum dvije godine na mjesto menadžera ili minimum pet godina u Društvu, što za razliku od dosadašnjeg rješenja koje je predviđalo samo uslov da je minimum dvije godine na mjestu menadžera, privileguje zapošljene koji duže rade u kompaniji u odnosu na one koji dolaze iz drugih firmi.

-Zanimljivo je da po sadašnjem rješenju neko ko je iz druge firme doveden na menadžersko mjesto mogao da riješi stambeno pitanje u CEDIS-u sa pet do sedam godina ukupnog staža, a zapošljeni koji nije menadžer isto čeka 30 i više godina na rješavanje stambene potrebe.

Cijeneći prednje navedeno, začuđuje da se da neko od zapšljenih u okviru kompanije može zalagati da se ova raspodjela završi po postojećem pravilniku, odnosno protiv ukidanja privilegija menadžmentu i stvaranja uslova za izjednačavanje kriterijuma za sve zaposlene – zaključeno je u reagovanju.

R.P.

4

Politika / U fokusu

Konjević i Rajnke na svečanom ispraćaju i dodjeli zahvalnica

Španjević će se školovati na Mornaričkoj akademiji SAD PODGORICA –Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane, Raško Konjević i ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke, svečano su ispratili budućeg crnogorskog kadeta Dalibora Španjevića na školovanje na prestižnoj Mornaričkoj akademiji SAD u Anapolisu.

Dodijeljene su i zahvalnice pripadnicima MO i Vojske Crne Gore koji su doprinijeli jačanju odbrambene saradnje dvije zemlje.

Konjević je rekao da mu je zadovoljstvo što kroz prijateljstvo i savezništvo sa Sjedinjenim Američkim Državama imamo priliku da školujemo budući oficirski kadar Vojske Crne Gore na obrazovnim institucijama Vaše zemlje.

Dodao je da je Dalibor dobio životnu šansu i privilegiju da pokaže svoje mogućnosti.

-Kada zamijeniš kadetsku uniformom Vojske Crne Gore, vjerujem da ćeš dugi niz godina koristiti i prenositi znanje koje stekneš tokom školovanja- poručio je Konjević.

On je podsjetio da se nalazimo u izazovnim vremenima, te da smo svjedoci da se u 21. vijeku

dešava invazija na Ukrajinu, nezavisnu i suverenu zemlju.

-Privilegija je za jednu malu državu da bude u društvu NATO saveznica i ravnopravno donosi odluke, kojima se jača bezbjednost regiona, ali i svijeta- istakao je ministar.

Ambasadorka SAD naglasila je da je veoma zadovoljna što je Španjević prihvaćen za školovanje na Mornaričkoj akademiji u Anapolisu, te da je sigurna u njegovu spremnost da se otisne u tu četvorogodišnju avanturu.

-Tokom školovanja steći ćeš akademsko i vojno znanje, ali i životna prijateljstva- kazala je Rajnke.

Ona je naglasila da su Crna Gora i SAD prijatelji i saveznici, kao i da su kroz NATO savez dijele zajedničku bezbjednost.

Ministar i ambasadorka su tokom ceremonije podijelili zahvalice predstavnicima Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore, potpukovnicima Saši Jovanoviću i Nikoli Mijoviću, majoru Danku Kovačeviću, poručnici Neveni Nikolić i poručniku Filipu Rakonjcu, potporučniku Veljku Vukadinoviću i Žani Đurović, za doprinos jačanju odbrambene saradnje dvije zemlje u raznim oblastima. K. J.

Savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja crnogorskog predsjednika govorio na skupu u Dobroti

Bastijančić: Istinsko očuvanje i afirmisanje identiteta bokeljskih Hrvata u našoj državi zalog je za budućnost PODGORICA – Savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić, kao izaslanik predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, govorio je u okviru projekta ,,Putevima bokeljskih Hrvata 2022“, u Crkvi Sveti Eustahije, u Dobroti, gdje je i priređen koncert hora ,,Svetog križa“ iz Dubrovnika.

Tom prilikom Bastijančić je kazao da petogodišnja uspješna realizacija projekta ,,Putevima bokeljskih Hrvata 2022“, kao i njegovi pokrovitelji – predsjednici Crne Gore i Republike Hrvatske, zatim brojne druge institucije i državni organi, kao i partneri, bezrezervno potvrđuju njegovu neupitnu vrijednost i utiru put jednoj lijepoj tradiciji, čija se misija ogleda u ravnopravnoj i kontinuiranoj kulturnoj razmjeni, te daljem osjetnom napretku razvoja odnosa dvije susjedne, međusobno uvažene i prijateljske države.

– Istinsko očuvanje i afirmisanje identiteta bokeljskih Hrvata u našoj državi, kao i Crnogoraca u Republici Hrvatskoj, zalog je za budućnost i zajedničko dobro ovovremenih i budućih generacija naših prostora, praćeno njegovanjem kulture sjećanja i dosegnutog stepena povjerenja – istakao je Bastijančić.

On je čestitao autoru i organizatorima jubilej i iskazao zahvalnost donatorima i partnerima za podršku i istrajnost u realizaciji ovog, kao i prethodnih godina zapaženih i pažljivo osmišljenih kulturno-edukativnih manifestacija, uz opravdano očekivanje da će projekat nastaviti da živi, i u skoroj budućnosti biti prepoznat kao svojevrstan brend na polju kulture i izvan našeg regiona.

U prisustvu brojnih zvanica iz javnog, društvenog i kulturnog života dvije države, govorio je i ambasador Republike Hrvatske Veselko Grubišić, kao i ambasadorka projekta Sanja Putica.

R. P.

Neđelja, 12. jun 2022.

ANALIZA: Šta predviđaju dva sporazuma iz inicijative Aleksandra Vuči PODGORICA – ,,Otvoreni Balkan“ predstavlja opasnost za građane zbog sistema bezbjednosti hrane, koji je u Crnoj Gori brižljivo građen u prethodnom periodu, dok Sporazum o slobodnom pristupu tržištu rada zapravo i ne garantuje pristup na način kako je to uređeno u Evropskoj uniji i ne predstavlja značajno unapređenje u toj oblasti, ocijenili su sagovornici Pobjede - bivša direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković i advokat i profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran prof. dr Miloš Vukčević.

Do sada su u okviru ,,Otvorenog Balkana“ zaključena tri sporazuma: Sporazum o uslovima za slobodan pristup tržištu rada, Sporazum o saradnji u veterinarskoj, fitosanitarnoj i oblasti bezbjednosti hrane i Sporazum o povezivanju šema elektronske identifikacije.

Predstavnici tri države inicijatorke ,,Otvorenog Balkana“ potpisali su na dvodnevnom samitu u Ohridu u Sjevernoj Makedoniji, u utorak i srijedu, četiri nova dokumenta, Sporazum o međusobnom priznavanju diploma i naučnih zvanja i tri memoranduma o saradnji u oblasti turizma, kulture i memorandum koji se odnosi na saradnju poreskih uprava u suzbijanju utaje poreza. Samitu su prvi put prisustvovali predstavnici Crne Gore i Bosne i Hercegovine kao posmatrači Kako objašnjava Vukčević, ,,Otvoreni Balkan“ kao regionalna inicijativa ili ekonomska zona koje su uspostavile tri države; Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija podrazumijeva zaključivanja niza međunarodnih ugovora, odnosno sporazuma o trgovini, saradnji i srodnim pitanjima i oni moraju biti ratifikovani u parlamentima navedenih zemalja, Do sada su ratifikovana gore navedena tri sporazuma, a najviše pažnje javnosti izazvali su sporazumi o bezbjednosti hrane i takozvanom slobodnom tržištu rada.

BEZBJEDNOST HRANE

Prema ocjeni bivše direktorice Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, inicijativa ,,Otvoreni Balkan“ je velika opasnost za bezbjednost građana, prvenstveno zbog sistema bezbjednosti hrane, koji smo u Crnoj Gori zaista brižljivo gradili, u skladu sa poglavljem 12 pregovora sa EU. Ona je to navela komentarišući Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u veterinarskoj, fitosanitarnoj i oblasti bezbjednosti hrane i hrane za životinje na Zapadnom Balkanu, kojim je parlament Srbije potvrdio jedan od potpisanih sporazuma iz inicijative.

Daković je saopštila da taj sporazum predviđa da granični veterinarski i fitosanitarni inspektori ne pregledaju životinje, hranu životinjskog porijekla i biljke na granici.

,,Otvoreni Ba zdravlje i trž Za razliku od Evropske unije koja državljanima država članica garantuje slobodu kretanja, nastanjivanja i slobodu zapošljavanja pod istim uslovima kao i domaćim državljanima, osim javnog sektora koji je izuzet, sporazum pojednostavljuje administrativne procedure za ulazak, kretanje, boravak i rad državljana drugih ugovornih strana, ali ne garantuje slobodan pristup tržištu rada kao i za domaće državljane - navodi Miloš Vukčević

Miloš Vukčević

- Razlog ili logika postavljanja graničnih inspektora je zato što životinje i biljke mogu da unesu bolesti. Upravo zbog toga, granični fitosanitarni i veterinarski inspektori pregledaju pošiljke na graničnim prelazima gdje treba da imaju posebno uređene objekte za pregled – kazala je Daković Pobjedi i dodala da Crna Gora već ima ovakav jedan objekat u Luci Bar, a kroz IPA su obezbijeđena sredstva za izgradnju još tri objekta za veterinarski i fitosanitarni pregled - na aerodromu Podgorica, GP Božaj prema Albaniji i Kula prema Kosovu.

- Dakle, Evropska komisija dodjeljuje finansijska sredstva za izgradnju prelaza koji čuvaju njene buduće granice od unosa bolesti koje se prenose životinjama ili hranom ili štetnih organizama koji mogu uništiti zasade u granicama Unije. Čak je od jula 2021. godine, ova granična inspekcijska kontrola dodatno pooštrena na granicama EU, što Crna Gora prema Strategiji za pregovaračko poglavlje 12 ima namjeru da primjeni od 2023. godine – rekla je Daković.

Ona je više od pet godina vodila Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, a i dalje je delegat Crne Gore u Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja, gdje je potpredsjednik za regionalnu komisiju za Evropu.

- Dok sam bila u Upravi za bezbjednost hrane, godišnje je vraćano sa granice, odnosno

zabranjivano stavljanje na tržište Crne Gore po više od 1.000 tona hrane, dominantno voća i povrća, koje ima u sebi sadržaj pesticida koji nije dozvoljen. Nikada nijesmo navodili zemlje iz kojih zabranjujemo uvoz zbog nedozvoljene upotrebe pesticida, ali najviše uvozimo iz CEFTA zemalja, pa je lako zaključiti – istakla je Daković.

Zemlje članice CEFTE su Albanija, Srbija, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Crna Gora, BiH i Kosovo.

Daković je navela da predmetni Sporazum o saradnji u oblastima bezbjednosti hrane pretpostavlja međusobno priznavanje laboratorijskih analiza.

- Samo ću reći da evropska legislativa propisuje laboratorijske metode za značajan broj analiza bezbjednosti hrane. Mi smo tu legislativu, kroz pregovore u poglavlju 12 prenijeli i primjenjujemo je od 2018. godine. Ostale zemlje nijesu ni otvorile poglavlje 12.

Dakle, trebalo bi da se upoređuju različite laboratorijske analize, po različitim metodama, što je nemoguće – upozorila je Daković.

Ona je naglasila da zemlje Zapadnog Balkana, u oblastima bezbjednosti hrane, veterine i fitosanotarnog nadzora, veoma intenzivno sarađuju, za šta im stoji na raspolaganju CEFTA mehanizam, ali i Evropska komisija, Svjetska organizacija za zdravlje životinja, EFSA, FAO, a čak je uspostavljena i platforma za šefove veterinar-

skih službi Zapadnog Balkana, po ugledu na isti mehanizam koji ima EU. - Međutim, propisi u ovim oblastima su različiti, što je uglavnom i jedina smetnja u trgovini. Vrlo često sam na CEFTA sastancima iznosila stav da kada svi budemo imali EU propise iz oblasti bezbjednosti hrane, što moramo imati ako hoćemo u EU, nećemo imati nikakve probleme u trgovini, tada ćemo moći otvoriti granice, ali tada će i granice EU biti otvorene za nas – rekla je Daković.

Ona je istakla da je Crna Gora u oblasti bezbjednosti hrane, veterine i fitosanitarne oblasti, u svoje zakonodavsvo prenijela više od 5.000 EU propisa, dok nijedna od zemalja Zapadnog Balkana, još nije ni ušla u proces transpozicije ovih propisa, jer nijesu ni otvorile pregovaračko poglavlje 12.

- Mi smo ovo poglavlje otvorili 2016. godine, pa mislim da je jasno koliko su ostale zemlje iza nas. Zaključujem, ako je suditi po ovom zakonu, jedino pitanje za Crnu Goru jeste da li želimo da nastavimo svoje pregovore sa EU ili želimo da idemo nazad – saopštila je Daković.

Ona je napomenula da je svake, čak i prethodne godine, Crna Gora, u najlošijem izvještaju o napretku EK, imala dobar napredak kada je pregovaračko poglavlje 12 u pitanju.

- Zato, Crnu Goru vidim kao lokomotivu, koja će svojim primjerom podstaknuti druge zemlje Zapadnog Balkana da prenose EU propise i standarde, čime će ne samo otvoriti svoje granice u okvirima Zapadnog Balkana, nego i EU, a i šire. To nam je valjda svim jedini i zajednički cilj – poručila je Daković.

POTENCIJALNI PROBLEMI

Ona je ukazala na nekoliko problema koje bi imali ukoliko bi u Crnoj Gori bio na snazi predmetni Zakon o saradnji u oblastima bezbjednosti hrane.

- Prvo, pošiljke se u skladu sa ovim sporazumom ne pregledaju na graničnom prelazu,

Politika / U fokusu

Neđelja, 12. jun 2022.

5

ića i Edija Rame o bezbjednosti hrane i o uslovima za boravak i rad građana zemalja potpisnica

alkan“ ugrožava  žište rada

Crna Gora je u oblasti bezbjednosti hrane, veterine i fitosanitarnoj oblasti, u svoje zakonodavstvo prenijela više od 5.000 EU propisa, dok nijedna od zemalja Zapadnog Balkana još nije ni ušla u proces transpozicije ovih propisa, jer nijesu ni otvorile pregovaračko poglavlje 12, koje je Crna Gora otvorila 2016. godine, pa je jasno koliko su ostale zemlje iza nas, naglasila je Vesna Daković

Crna Gora neće imati koristi od ove inicijative

odnosno gubimo mogućnost da pošiljku vratimo sa graničnog pralaza. Na bazi prethodnog primjera, u najboljem slučaju, pošiljku moramo upotrijebiti na drugačiji način ili u druge namjene, ako je uopšte i iskontrolišemo i možemo upotrijebiti. U najgorem slučaju, pošiljku ćemo pojesti ili je moramo uništiti, ako smo je uopšte iskontrolisali – rekla je Daković.

Ona navodi da u skladu sa sporazumom Crna Gora ne bi imala pravo da kontroliše pošiljke ako ih prate laboratorijske analize iz drugih zemalja Zapadnog Balkana.

- Ovdje čak imamo dva problema. Prvi je vezan za metode laboratorijskih analiza,

koje zbog različitih propisa nemamo svi iste. Drugi je vezan za nivo dozvoljenih mikotoksina, koji je višestruko manji u Crnoj Gori, u skladu sa EU propisima, nego na primjer u Srbiji – saopštila je Daković.

TRŽIŠTE RADA

Profesor dr Miloš Vukčević analizirajući za Pobjedu ugovor koji izaziva možda i najviše interesovanja javnosti - Sporazum o uslovima za slobodan pristup tržištu rada na Zapadnom Balkanu - kaže da se, iako bi se iz njegovog naziva stekao utisak da će građani država ,,Otvorenog Balkana“ odmah nakon njegovog stupanja na snagu imati

slobodan pristup tržištu rada, analizom njegovih članova uočava da sporazum ima za cilj da pojednostavi procedure zapošljavanja za državljane ugovorenih strana, ali ne i da obezbijedi slobodan pristup tržištu rada pod istim uslovima kao i za domaće državljane ugovorne strane.

- Dakle, za razliku od Evropske unije koja državljanima država članica garantuje slobodu kretanja, nastanjivanja i slobodu zapošljavanja pod istim uslovima kao i domaćim državljanima, osim javnog sektora koji je izuzet, ovaj sporazum pojednostavljuje administrativne procedure za ulazak, kretanje i boravak i rad državljana drugih ugovornih

strana (član 3 sporazuma), ali ne garantuje slobodan pristup tržištu rada kao i za domaće državljane – navodi Vukčević Kako objašnjava, to se može zaključiti iz stava 2 člana 3 sporazuma u kojem nedostaju riječi „kao i domaći državljani“, već se garantuje jednak pristup tržištu rada državljanina drugih ugovornih strana.

- To znači, na primjer, da će Srbi i Makedonci u Albaniji imati jednak pristup tržištu rada, ali neće imati ista prava, odnosno pristup tržištu rada, kao i domaći državljani Albanci. Član 4 sporazuma propisuje uopšteno pravilo koje važi za sve strance, a to je da državljani ugovornih strana imaju pravo ulaska i boravka pod uslovom da posjeduju ličnu kartu, nemaju zabranu ulaska i boravka i ne predstavlju prijetnju po nacionalnu bezbjednost druge ugovorne strane – navodi on.

Ono što jeste novina u odnosu na postojeće pravne sisteme zemalja Zapadnog Balkana, kaže Vukčević, jeste što je u članu 7 sporazuma propisana elektronska registracija podataka stranca koje želi da pristupi tržištu rada i koji potom dobija identifikacioni broj ,,Otvorenog Balkana“ nakon što završi registraciju, odnosno bude obaviješten da

Konjević: Djeluje da „Otvoreni Balkan“ sada može da se zatvori Djeluje da „Otvoreni Balkan“, kao skrivena politička agenda onih koji su suštinski bliži Istoku nego Zapadu, sada može da se zatvori, poručio je Raško Konjević, ministar odbrane i potpredsjednik Vlade za politički sistem i unutrašnju politiku.

To je napisao na Tviteru.

-Jasna poruka iz Soluna sa samita SEECP – budućnost regiona je u EU, čemu teži i ogromna većina crnogorskih građana – 83 odsto bi glasalo za članstvo u Uniji. Djeluje da „Otvoreni Balkan“, kao skrivena politička agenda onih koji su suštinski bliži Istoku nego Zapadu, sada može da se zatvori – zaključuje Konjević.

Raško Konjević

je njegov pristup tržištu rada odobren.

- Iskreno, ovdje ne vidim neko veliko administrativno unapređenje i olakšavanje, jer i po važećem Zakonu o strancima Crne Gore, ali i zakonima drugih zemalja Balkana, takođe postoji administrativni postupak u kojem stranac podnosi zahjtev da mu se odobri dozvola za boravak i rad, koji nakon odobrenja počinje sa radom – navodi on.

Kako objašnjava Vukčević, i po ovom sporazumu stranci - državljani ugovornih strana ,,Otvorenog Balkana“, moraju elektronski podnijeti zahtjev da se registruju i da im se odobri slobodan pristup tržištu rada koji važi dvije godine i može se produžiti, slično kao i sa našom dozvolom za boravak i rad koja se isto tako može produžiti.

- Dakle, nije neko olakšanje, već samo umjesto dozvole za boravak i rad imate odobrenje za slobodan pristup tržištu rada. Član 8 propisuje slučajeve prestanka odobrenja za slobodan pristup tržištu koji su zapravo isti kao i prestanak važenja radne dozvole za boravak i rad stranaca po crnogorskom Zakonu o strancima – ocjenjuje Vukčević.

Važno je napomenuti, ističe on, da sporazum ne obezbjeđuje nikakve olakšice u pogledu dobijanja dozvole za stalan boravak, što se može vidjeti iz člana 9 sporazuma, u kojem je jasno propisano da se odredbe ovog sporazuma ne primjenjuju na postupak

Kome se žalimo ako dođe do masovnog trovanja ili obolijevanja?

Daković je saopštila da apsolutno ne razumije ko je nadležan za ,,Otvoreni Balkan“.

- Kome se žalimo ako je neko prekršio sporazum, odnosno zakon?

A u slučaju ovoga što mene brine, kome se žalimo ako dođe do masovnog ili bilo kakvog trovanja ili obolijevanja? Na primjer, kroz CEFTA sekretarijat, Albanija se žalila na Crnu Goru, zbog toga što joj se analizira svaka pošiljka voća i povrća prilikom uvoza u Crnu Goru.

A kome će sad da se žali – pita se Daković i dodaje da u jednom od

članova sporazuma (član devet) se kaže da će uvoznice odmah obavijestiti izvoznice, ukoliko dođe do nekih problema.

- Samo kada bi znali koliko sam lično notifikacija zbog visokog sadržaja pesticida poslala zemlji izvoznici, bez i da su me udostojili odgovorom – kazala je Daković.

Ona je podsjetila i na jedan dramatičan primjer i slučaj iz 2020. godine kada je nakon proglašenja pandemije korona virusa u martu 2020. godine, analiza pokazala da prva isporuka pšenice iz uvoza ne odgo-

vara upotrebi za ishranu ljudi, jer je sadržaj mikotoksina skoro duplo veći od dozvoljenog.

- Naravno da nikome nije palo na pamet da takvu pšenicu iskoristi za proizvodnju brašna za ishranu ljudi.

Dakle, kada bi primjenjivali predmetni zakon u slučaju sa pšenicom iz marta 2020. godine, samljeli bi pšenicu visokog sadržaja mikotoksina, koji bi se samim tim našao i u brašnu koje bi zatim svi koristili u ishrani (jer drugog nije bilo). Drugim riječima, zdravlje svih građana bi bilo ugroženo – istakla je Daković.

Vesna Daković

podnošenja zahjteva za dobijanje stalnog boravka.

- To znači da državljani zemalja ,,Otvorenog Balkana“ neće imati nikakve olakšice niti privilegije u odnosu na druge strance kada je u pitanju dobijanje dozvole za stalni boravak. Tu će se i dalje primjenjivati uslovi prema nacionalnom zakonodavstvu – smatra Vukčević.

Dodaje da je članom 11 sporazuma propisano da će nadzor nad njim vršiti zajednička komisija od najmanje pet predstavnika svake ugovorne strane i koja će se sastajati najmanje jednom godišnje i podnositi izvještaj.

On podsjeća i da je članom 14 propisana obaveza za ugovorne strane da usklade svoje zakonodavstvo koje se tiče primjene sporazuma sa pravnom tekovinom EU, što otvara mogućnost da se dodatnim protokolima mogu dalje regulisati pitanja koja su relevatna za primjenu sporazuma.

- Dakle, jasno je da ovaj sporazum na kome se zasniva ,,Otvoreni Balkan“ ne garantuje slobodan pristup tržištu rada, kao što to garantuje Evropska unija, u okviru slobode kretanja lica i vršenja usluga, državljanima drugih država članica EU, pod istim uslovima kao i domaćim državljanima– ocjenjuje Vukčević.

Prema njegovom mišljenju, sporazum ima za cilj da pojednostavi proceduru i olakša pristup tržištu rada, ali ni po tom pitanju ne predstavlja neko značajno unapređenje.

- I dalje je ostala administrativa procedura dosta slična onoj koja već postoji u zakonodavstvima zemalja Zapadnog Balkana, a to je procedura dobijanje dozvole za boravak i rad. Jasno je da sporazum ne nudi nikakve olakšice po drugim osnovama - turizam, sloboda kretanja lica, nastanjivanje i sl. Svakako, ovaj sporazum ne može biti alternativa unutrašnjem tržištu EU kao područja bez granica u kojem su ostvarene četiri osnovne slobode - slobode kretanja roba, lica, usluga i kapitala – zaključuje Vukčević.

S. POPOVIĆ D. MIHAILOVIĆ

6

Ekonomija / Društvo

Neđelja, 12. jun 2022.

PROPUŠTENA ŠANSA: I ove godine će biti pojačan uvoz poljoprivrednih proizvoda zbog ljetnje sezone, potrebe se ne mogu pokriti iz domaće proizvodnje kaže da još ne ,,osjećaju“ veći priliv turista i da nikako nijesmo na nivou 2019. godine koji pominju političari.

PRODAJA

Hilmija Franca

Radivoje Miljanić

Veselin Jovović

Za turiste meso iz Srbije, a voće i povrće iz Albanije

U selu Jelenak, nadomak Danilovgrada, Veselin Jovović ima gotovo 19 hektara različitih povrtlarskih kultura i začinskog bilja. Kaže da se pripremaju za ljeto i da se nada da će sezona biti dobra. Cijene još nijesu povećavali iako su im inputi povećani, ali ako bude veća tražnja u sezoni biće i skuplji proizvodi.

OČEKIVANJA

- Sezona se tek nazire. Bilo je par ,,talasa“ za praznike i par dana odmora pa je bila pojačana tražnja i osjetio se neki pomak u pozitivnom smislu, međutim još uvijek nije krenula sezona kakvu očekujemo. Robe imamo dovoljno zasad, a šta će se dešavati vidjećemo – kazao je Jovović, koji je počeo da se bavi poljoprivredom prije više od 20 godina i postao glavni proizvođač začinskog bilja u Crnoj Gori.

- Ako bude ekstremno dobra sezona mislim da će nam faliti proizvoda, kao i svake godine u jeku sezone jer dolazi dosta turista. Još uvijek se dosta poljoprivrednih proizvoda uvozi iz Srbije, Bosne i Albanije jer naša proizvodnja još nije kompletirana – kazao je Jovović.

Objašnjava da su krastavac i paradajz kod nas tek u početnoj fazi i da već sada velike količine uvozimo iz Albanije.

- Proizvodim najviše začinsko bilje u plastenicima, a u vanjskoj proizvodnji kupus, krompir, luk... U plastenicima imam 15 vrsta začinskog bilja i za sada nema problema. Pripremam se za udarni termin, za jul i avgust. Da ne bih bio u deficitu za isporuku. Pripreme su u

Neminovno je da ćemo uvoziti paradajz, papriku i ostalo povrće iz Albanije jer su oni dosta napredovali u smislu proizvodnje i pakovanja. Značajno su ispred nas kada je u pitanju uniformna ambalaža. Mi moramo više da obratimo pažnju na pakovanja, kalibriranja, dizajn... Naši proizvodi su ekstra kvaliteta, ali nemamo adekvatnu ambalažu koja bi mogla da prati taj kvalitet – tvrdi poljoprivrednik Veselin Jovović toku i siju se nove površine. Za sada se isporučuje dosta solidno – kazao je Jovović.

Tvrdi da je dosta dobar plasman začinskog bilja jer je potisnuo uvoz iz Italije i cijenom i kvalitetom.

- Borimo se, inputi su nam skočili, a cijene još nijesmo korigovali. One su na prošlogodišnjem nivou. Samo da ne bude nekih minusa - ističe Jovović. Što se tiče tražnje u sezoni najviše od začinskog bilja prodaje rukolu, bosiljak, nanu, ruzmarin... dok je u špicu sezone najbolja prodaja paradajza, paprike, krastavca i kompletnog programa voća.

- Što se tiče voćarske proizvodnje Crna Gora je vrlo loše ,,pokrivena“. Sada imamo mladi krompir iz Malesije i Zete, koji prispijeva i već je cijena došla na minimalnu proizvođačku i



Ne znam kakav će biti odnos Ministarstva poljoprivrede i farmera. Nadam se da mlijeko neće poskupjeti. Čini mi se da u ovom momentu neće, jedino ako se desi novi potres na tržištu, jer su tu energenti najveći rizik. Niko ne može ništa da predvidi. Živi se od poneđeljka do poneđeljka – poručuje Miljanić

jedva da se održi proizvodnja jer je cijena 30 do 40 centi kao i za tikvice. Sezona još nije u punom zamahu da proguta viškove – objašnjava Jovović dodajući da, ako bude dobra sezona, će faliti robe, što pokazuje da nijesmo izbalansirali ponudu i potražnju.

- Neminovno je da ćemo dosta uvoziti paradajz, papriku i ostalo povrće iz Albanije jer su oni dosta uznapredovali u smislu proizvodnje i pakovanja. Izdigli su se iznad nas kada je u pitanju uniformna ambalaža. Mi moramo više da obratimo pažnju na pakovanja, kalibriranja, dizajn... Naši proizvodi su ekstra kvaliteta ali nemamo adekvatnu ambalažu koja bi mogla da prati taj kvalitet – tvrdi Jovović. Što se tiče cijena, kako navodi, kako bude rasla tražnja biće i veće cijene.

- Naši građani će da trpe ako bude ekstra dobra sezona jer

će biti skok cijena poljoprivrednih proizvoda na jesen – tvrdi Jovović.

Situacija je sada dobra, i godina je rodna tako da smatra da će biti i zarade.

- U proljeće je loše krenulo, ali se sada korigovalo. Visoke temperature u maju su sve ,,ispeglale“. Nadamo se da neće biti vremenskih neprilika koje su parcijalno zahvatile crnogorsku proizvodnju od Župe do Pljevalja. Vidim da je proizvodnja na nekom solidnom nivou i da se nije posustalo bez obzira na skok inputa đubriva i nafte – naglašava Jovović dodajući da je proizvodnja na prošlogodišnjem nivou čak i veća.

- Ljudi nemaju izbora. Moraju da rade, čim godinama ulažete u jedan sektor ne možete prestrojiti proizvodnju i povući se – poručuje Jovović.

Vlasnik porodične farme koza i sirare Radivoje Miljanić

D.MALIDŽAN

PODGORICA – Poljoprivrednici se ove godine nadaju dobroj sezoni. Za sada ,,robe“ ima dovoljno, ali ako sezona bude ekstremno dobra faliće, a i cijene će rasti.

Međutim, još uvijek, kako tvrde, nije izbalansirana poljoprivredna proizvodnja pa će tako u julu i avgustu velike količine paradajza, paprike, voća... uvoziti iz regiona, a zadnjih godina uvoz se povećava iz Albanije koja je svoju proizvodnju značajno unaprijedila.

Većina prehrambenih proizvoda se uvozi

- Da li se očekuje veliki broj turista još ne znamo. Prodaja funkcioniše dosta solidno, ali to nije još na nivou 2019. godine. Daleko smo još od rezultata iz te godine. Kada je u pitanju prodaja sireva na nivou smo prošle godine, dok moje kolege imaju čak i manju prodaju - tvrdi Miljanić dodajući da je to na nivou od 30 do 40 odsto iz 2019. godine.

Cijene su korigovali prije mjesec i po kada je sve poskupjelo, i ne zna da li će opet povećavati cijene proizvoda.

- Ne znam kakav će biti odnos Ministarstva poljoprivrede i farmera. Nadam se da mlijeko neće poskupjeti. Čini mi se da u ovom momentu neće, jedino ako se desi novi potres na tržištu, jer su tu energenti najveći rizik. Niko ne može ništa da predvidi. Živi se od poneđeljka do poneđeljka – poručuje Miljanić.

A što se tiče mesa i mesnih proizvoda za turiste ćemo imati dovoljno, kazao je Pobjedi vlasnik i direktor kompanije Mesopromet Hilmija Franca.

- Mesa svježeg i mesnih proizvoda imaćemo dovoljno za cijelu sezonu, svih vrsta. Od teletine, junetine do piletine, svih vrsta – kazao je Franca.

On tvrdi da se cijene neće povećavati do kraja sezone.

- Poslije sezone ćemo vidjeti, mada mislim da ne bi trebalo da poskupi ni tada – tvrdi Franca.

Naglašava da je sada potražnja povećana blago u odnosu na maj.

- Ukoliko sve bude u redu i ne bude nekih turbulencija na evropskoj sceni sigurno će biti potražnja mnogo veća jer ima najava da će biti puno gostiju posebno iz okruženja – kaže Franca.

Uglavnom 70 odsto mesa uvozimo iz okruženja, prije svega Srbije, Hrvatske, Bosne...

Najviše se po, riječima France, za sezonu traži govedina i teletina, a sada su neke procjene da će potrošnja biti na nivou prošle godine koja je takođe bila dobra kada je potrošnja mesa u pitanju.

N. KOVAČEVIĆ

KAD INSTITUCIJE pravosuđem nakon PODGORICA – U izbornoj noći 30. avgusta 2020. godine, kada je vlast u Crnoj Gori osvojio prosrpski politički blok, eskaliralo je nacionalističko orgijanje u Pljevljima. Kolone automobila obilazile su pljevaljska naselja s porukama pljevaljskim Muslimanima i Bošnjacima da se sele, čak su se i zaustavljali ispred njihovih kuća dozivajući ih da izađu da im u lice kažu da se pakuju ili će Pljevlja biti Srebrenica… I tako danima.

Grad je bio preplavljen raznim grafitima s užasnim porukama mržnje, dok su srpske trobojke i krstovi sa četiri S oslikani još početkom godine, tokom litija koje su bile uvod u izbornu pobjedu prosrpskog i proruskog političkog bloka u našoj zemlji… Čitav jedan sportski teren u centru Pljevalja prefarban je u „trobojku“…

Institucije su sve nijemo posmatrale. „Selite se Turci“, „SREBRENICA 92 SELITE SE TURCI“ neke su od poruka koje su u Pljevljima dočekale Muslimane i Bošnjake ujutro 31. avgusta 2020. Ispisane na ulici, poslovnim objektima, čak i nekim kućama… Na objektu Islamske zajednice neko je razbio staklo na ulaznim vratima i ubacio papir na kojem je pisalo „polećela crna ptica Pljevlja biće Srebrenica“…

U Srebrenici, u Bosni i Hercegovini s kojom se Pljevlja graniče, 1995, prije 27 godina, dogodio se najbrutalniji zločin na teritoriji Evrope nakon Drugog svjetskog rata – genocid. Komandant srpske vojske Ratko Mladić naložio je, i lično pratio, da bude ubijen svaki muškarac Musliman/Bošnjak u srebreničkom kraju – od đeteta u kolijevci do staraca.

Ubijeno ih je više od 8.300. I broj još nije konačan.

Biti Musliman/Bošnjak u Pljevljima nakon izbora 30. avgusta 2020. nije bilo lako.

Atmosfera linča. Slična onoj 1992. godine kada im je strah ulivao Milika Čeko Dačević sa svojom paravojnom skupinom i poručivao im da se sele…

„NEĆE VAS VIŠE BITI, SELIĆETE SE!“

Pobjeda je u septembru 2020. godine svjedočila o nacionalističkom orgijanju u Pljevljima. Tada smo se sreli i sa Emirom Pilavom koji je ispričao kako su se on i njegov otac Nurija, 31. avgusta, dok su mirno sjedjeli na terasi jedne kafane, suočili sa „pobjednicima izbora“ koji su im poručili: „Neće vas više biti, selićete se“…

Jedan automobil iz kolone koja je slavila zaustavio se ispred kafane i neko je dozivao Pilave. Nijesu znali ko su ti ljudi, pa je Emir, kako je kasnije svjedočio i na sudu, pitao: „Šta je?“. Prvo su iz kola izašla dvojica muškaraca i pojurili su ka Pilavima nasrnuvši na njih, a onda je dotrčao i treći. Emir je oboren na pod, dobio je udarce, pritrčali su ostali gosti, kao i vlasnik lokala da spriječe napadače i oni su se povukli…

Dok su se vraćali ka automo-

Društvo

Neđelja, 12. jun 2022.

7

E OD ŽRTVE PRAVE DŽELATA: Otac i sin iz Pljevalja skoro dvije godine „biju bitku“ sa crnogorskim n što su ih brutalno napali sugrađani koji su slavili izbornu pobjedu prosrpskog političkog bloka

Sudija bjelopoljskog suda i pljevaljska policija slijepi na nacionalističko orgijanje

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA

Nikada iz pljevaljske policije nije objašnjeno zašto je Goran Knežević saslušan tek 15 dana nakon napada?! I to ne na njihovu inicijativu, nego na zahtjev tužilaštva koje je dva dana pošto ga je ispitalo protiv njega podnijelo krivičnu pri-

I dogodilo se baš ono čega se Emir Pilav u razgovoru za Pobjedu, u septembru 2020, pribojavao kada je upozorio: „Tužilaštvo, sudstvo i policija ne smiju da balansiraju u ovoj situaciji“ javu za izazivanje nacionalne, vjerske i rasne netrpeljivosti, zbog poruke: „Neće vas više biti, selićete se“…

Tek tada reagovala je i policija procesuirajući protiv Gorana Kneževića prekršajnu prijavu.

Prekršajni sud je ocijenio da nije kriv…

Da Knežević nije izazivao nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju, već je samo slavio izbornu pobjedu svoje političke opcije, stav je sudije bjelopoljskog Višeg suda Ivana Adamovića. Presudio je da Kneževićeva poruka Pilavima nije govor mržnje.

I tako su crnogorsko pravosuđe i policija balansirali i „izbalansirali“ nacionalističko orgijanje u Pljevljima i ne samo u slučaju Pilava.

No, ova priča još nema konačan sudski epilog. Apelacioni sud početkom maja ukinuo je, postupajući po žalbama tužilaštva i Pilava, prvostepenu presudu sudije Adamovića i vratio mu predmet na novo suđenje.

S.VASILJEVIĆ

bilu jedan je zaprijetio: „Neće vas više biti, selićete se“…

Emiru Pilavu nakon incidenta ukazana je pomoć u Službi hitne pomoći i konstatovane lakše povrede.

- Tužilaštvo, sudstvo i policija ne smiju da balansiraju u ovoj situaciji. Koliko god da je „zategnuto“ država mora da odgovori snažno i da stane u odbranu svih nas – poručio je tada Pilav za Pobjedu.

Skoro dvije godine kasnije svjedočimo da ne samo što adekvatnog odgovora države, nažalost, nije bilo, nego su institucije posegnule upravo za onim na što je Pilav upozorio da ne bi smjele – balansom?!

Pred sud je izveden i on, kao okrivljeni. Suđeno mu je pred prekršajnim sudom zbog psovki koje je uputio napadačima. Oslobođen je krivice, ali ne i teškog tereta nepravde s kojom su se suočili on i njegov otac.

Odgovornosti za bilo kakav prekršaj oslobođena su i dvojica napadača Vladan i njegov stric Goran Knežević, dok treći – Darko, sin Gorana Kneževića, nije ni stigao do suda. Policija protiv njega nije podnosila ni prekršajnu prijavu. Zašto - nikada nijesu pružili odgovor na to pitanje. Kao ni na mnoga druga povodom događaja tih dana u Pljevljima…

DOGODILO SE ONO ČEGA SE PRIBOJAVAO: Emir Pilav

- Osnovano se žalbama Višeg državnog tužilaštva Bijelo Polje i punomoćnika oštećenog ukazuje na bitne povrede krivičnog postupka, odnosno da u prvostepenoj presudi nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a razlozi koji su dati su potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni – navodi se u odluci Apelacionog suda.

Sudijama je neprihvatljivo i što je sudija Adamović, kako

su naveli, iskaze okrivljenog i žrtava napada, te svjedoka događaja, koristio selektivno.

Konstatuju i da su razlozi sudije Adamovića „potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivurječni“, kada u presudi konstatuje „da se oštećeni nijesu izjašnjavali u pogledu svoje nacionalne, rasne, vjerske ili bilo koje druge pripadnosti“.

Ističu kako je u obrazloženju presude, pored ostalog, oci-

Različiti aršini Savjet za građansku kontrolu rada policije upozorio je u zaključcima izvještaja da se ne smiju izjednačavati žrtve nasilja i nasilnici.

- Kod izdavanje ove preporuke, Savjet je imao u vidu i primjenu policijskih ovlašćenja kod slučaja novinara S. S. (Sead Sadiković), čiji je slučaj u smislu postupanja policije pažljivo pratio, a kojeg, kod postojanja određenih radnji prema napadačima, Uprava policije, kao žrtvu, opravdano, nije obuhvatila bilo kakvom prijavom. Policijsko postupanje treba biti dosljedno, a Uprava policije posjeduje znanje, iskustvo i sve potrebne kapacitete da zaštiti žrtve nasilja, jasno ih razlikujući od nasilnika – istakli su u zaključcima.

Naglasili su i da je Savjet „u svojoj praksi od 2005. godine svega nekoliko puta izdao preporuku ove vrste, a Uprava policije se pozitivno odnijela prema istima“.

Jasno su tražili od Uprave policije - Centra bezbjednosti Pljevlja da odustane od podnošenja prekršajne prijave protiv Emira Pilava i da o tome obavijeste sud. To se nije desilo.

Poruke mržnje preplavile Pljevlja nakon izborne pobjede prosrpskog političkog bloka u avgustu 2020.

jenio „da ni iz jednog gesta okrivljenog nije bilo aludiranja na nacionalnu ili vjersku pripadnost oštećenih i da u prijetećoj formulaciji ‘neće vas više biti, selićete se’, nije sadržana odrednica koja bi upućivala na ovakvu ili bilo koju pripadnost oštećenih, a da su inkriminisane riječi izgovorene tek nakon događaja“…

MUK POLICIJE

Tražeći pravdu Pilavi su se obratili i Savjetu za građansku kontrolu rada policije koji je detaljno i temeljno istraživao ovaj slučaj i dao vrlo jasne upute i preporuke policiji.

Međutim, što do sada nije bilo uobičajeno, u ovoj ustanovi su se oglušili o zaključke ovog nezavisnog tijela.

Savjet je upozorio da primjena policijskih ovlašćenja nije bila jasna, potpuna i blagovremena.

Iskazali su i zabrinutost da su se postupajući policijski službenici možda nalazili pod određenim pritiskom tada aktuelnih političkih dešavanja u opštini Pljevlja, što ih je u određenoj mjeri ograničilo kod efikasne i djelotvorne primjene policijskih ovlašćenja.

- Bez obzira na tenzije prisutne u okruženju, policijski službenici ne treba da balansiraju, već da zakon odlučno primjenjuju i sprovode – konstatovao je Savjet.

Preporučili su pljevaljskoj policiji „kao podnosiocu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv Emira Pilava da odustane od istog i o tome obavijesti nadležni sud“.

- Aktivnosti policije ne treba da idu u pravcu dodatnog razočarenja žrtava nasilja u sprovođenje zakona, niti treba izjednačiti, posebno kod tako osjetljivog, etnički motivisanog, incidenta, žrtvu sa nasilnicima – objasnili su iz Savjeta.

Policija, čak, Savjetu nije htjela da dostavi ni dopunu informacije koju su tražili, iako su im slali više urgencija.

- Takav, neprofesionalan i neblagovremen pristup Uprave policije odrazio se i na efikasnost ovog postupka i njegovo trajanje što se u konačnom odražava i na zaštitu ljudskih prava i degradiranje Savjeta za građansku kontrolu policije koji je postavljen tako da pruži brzi i pouzdan odgovor na određenu praksu ljudskih prava – ističe se u mišljenju Savjeta.

Konstatovali su, pored ostalog, i činjenicu da „jedan od napadača nije ni obuhvaćen zahtjevom za pokretanje prekršajnog postupka“, da su napadači i to samo dvojica od trojice, privedeni tek sjutradan, a treći 15 dana poslije incidenta i to na zahtjev tužilaštva…

IŠČEKIVANJE PRAVDE

Sudski epilog, u krivičnom postupku, slučaja nasilja nad Emirom i Nurijom Pilavom u Pljevljima 31. avgusta 2020. godine još se čeka.

Prvo ročište u ponovljenom suđenju, nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu oslobađajuću presudu, odgođeno je pred Višim sudom prije desetak dana u Bijelom Polju. Od trojice napadača optužen je samo jedan.

Druga dvojica, sin i sinovac okrivljenog, u ovom predmetu su svjedoci.

Pilavi su u ovim spisima žrtve, odnosno oštećeni.

Ali kakav god epilog da bude otac i sin iz Pljevalja, i ne samo oni, žrtve su institucija države Crne Gore. Institucija koje su ćutale na nacionalistička i šovinistička orgijanja u ovom gradu koja su počela mnogo prije izbora u avgustu 2020.

Izvođenje Emira Pilava pred sud zbog toga što je uvrijedio napadače koji su nasrnuli na njega i njegovog oca - ruganje je čuvara reda i mira u Crnoj Gori, ustavnog poretka i ljudskih i građanskih prava Ustavu i zakonima ove države.

I niko ih nije pozvao na odgovornost.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

8

Društvo/Hronika

Neđelja, 12. jun 2022.

Antifašisti položili vijence na spomen-obilježja Vukčevićima iz Gluhog Dola

Podsjećanje na istinu jedini je lijek za politička prekrajanja istorije

PODGORICA - Predstavnici UBNOR-a i antifašista Bara, zajedno sa članovima porodica, položili su juče vijence na spomen-obilježja Vukčevićima iz Gluhog Dola i na spomenik palim za slobodu u selu Mačuge.

-Njih 11 sa puškom u ruci, stali su u stroj za slobodu. Jedini

koji se vratio živ je, sada već pokojni, prvoborac Dušan Vukčević – kazao je predsjednik UBNOR-a i antifašista Bara Đuro Marković.

On je, kako prenosi Bar info, istakao veliki doprinos bratstva Vukčevića koje se brine o ovom spomeniku, a kako je

kazao, „poginuli i strijeljani za slobodu ostavili su nam poruku da su slobode dostojni oni koji se bore za nju, iznova i svakodnevno“.

-Kada vrijeme izbriše tragove, a žrtve u borbi za slobodu postanu dio sjećanja, istorija počne da se prekraja za dnevno-

Predstavnici UBNOR-a i antifašista Bara položili vijence na spomen-obilježja Vukčevićima iz Gluhog Dola

političke potrebe, podsjećanje na istinu jedini je lijek – istakao je Marković.

Iz sela Mačuge, davne 1941. godine, u borbu za slobodu kre-

Ministarka kulture i medija razgovarala sa šeficom Misije OEBS-a u Crnoj Gori Dominik Vag

Vlaović: Izmjene medijskih zakona su nam prioritet

PODGORICA - Ministarka kulture i medija Maša Vlaović razgovarala je sa šeficom Misije OEBS-a u Crnoj Gori Dominik Vag o stanju u oblasti medija, Medijskoj strategiji, izmjenama medijskih zakona i ocijenila da je ovo pitanje od izuzetne važnosti i u vrhu prioriteta Ministarstva i Vlade Crne Gore, saopšteno je iz tog resora.

Vlaović je istakla značaj podrške Misije OEBS-a u Crnoj Gori procesu unapređenja medijske oblasti i stvaranju uslova za bezbjedan i kvalitetan rad novinara i novinarki.

-Ministarstvo kulture i medija otvoreno je za sve sugestije i inicijative koje dolaze od međunarodnih organizacija u Crnoj Gori i pažljivo će definisati sve buduće aktivnosti u ovoj oblasti. I pored evidentnog napretka koji je ostvaren, medijska scena u Crnoj Gori obilježena je neriješenim pitanjima napada na novinare, politički pristrasnim medijskim izvještavanjem, ali i brojnim dezinformacijama i govorom mržnje, posebno na onlajn portalima – istakla je ministarka Vlaović.

U kontekstu izrade medijske

Dominik Vag i Maša Vlaović

strategije izražena je spremnost Misije OEBS-a da od naredne godine pruži dugoročnu podršku u sprovođenju medijske strategije.

-Strategija ima mnogo ciljeva kojima bi Misija mogla da doprinese. Naši zajednički ciljevi su unapređenje kvaliteta informisanja građana, jačanje mehanizama za suzbijanje govora mržnje, onlajn uznemiravanja i dezinformacija. U tom kontekstu, Misija će nastaviti da sarađuje sa samoregulatornim mehanizmima, radi na jačanju slobode izražavanja i

medijskog profesionalizma, kao i kapaciteta novinara i medijskih radnika. Zajedno moramo unaprijediti bezbjednost novinara, njihovo radno okruženje, ali i medijsku pismenost u Crnoj Gori – kazala je ambasadorka Vag. Zadovoljna je Vag što Misija podržava razvoj digitalnog alata za onlajn medijsku pismenost, u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija i drugim partnerima, poput Ministarstva prosvjete.

-Očekujemo da ćemo završiti dva modula do kraja ove i spre-

Rješenjem sudije za istragu Višeg suda

Pritvor Bjelopoljcu zbog krijumčarenja 30 kilograma droge

BIjelO POlje - Sudija za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Vukomir Bošković, postupajući po naredbi za sprovođenje istrage VDT-a, donio je rješenje kojim je određen pritvor do mjesec Bjelopoljcu Ž. P. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

U naredbi za sprovođenje istrage navodi se da postoji osnovana sumnja da je neovlašćeno prenosio opojnu drogu konoplju u ukupnoj količini 30.682 grama iz pravca Crne Gore prema BiH preko graničnog prelaza koji se nalazi na teritoriji opštine Pljevlja.

U rješenju je navedeno da mu je pritvor određen zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo na osnovu zakonskog pritvorskog osnova, zbog opasnosti od bjekstva i težine djela. BEĆA ČOKOVIĆ

mni smo da nastavimo ovu saradnju i u 2023. godini – kazala je ambasadorka Vag. Ona je izrazila zadovoljstvo posmatračkim prisustvom Misije u procesu izmjene medijskih zakona.

Dodala je i da Misija podržava Javni servis RTCG u njegovim tekućim procesima transformacije.

-Ove godine Misija će podržati RTCG u izradi strategije razvoja, ali i inicirati izradu strategije i akcionog plana za digitalnu transformaciju – zaključila je je ambasadorka Vag. K. J.

nulo je 16 boraca, koji su ginuli od Sozine do Sutjeske.

-Ratni vihor nije imao milosti, nijesu je ni tražili, a tri porodice Dobrkovića, čiji su jedinci

i kćer jedinica, Jana poginuli u ratu i čija su se ognjišta zatrla, podsjećaju koliko je skupo plaćena sloboda – zaključio je Marković.

K. J.

Odobreno vlasništvo nad 51 odsto akcija

United Media postala većinski vlasnik Vijesti PODGORICA - United Media, vodeća medijska kompanija u Jugostočnoj Evropi, postala je većinski vlasnik podgoričkih Vijesti.

Nakon odobrenja nadležnih regulatornih tijela, kompaniji je odobreno preuzimanje 51 odsto vlasništva u mediju koji obuhvata portal, televiziju i štampano izdanje.

Izvršna direktorka kompanije United Media Aleksandra Subotić iskazala je zadovoljstvo što Vijesti postaju dio te grupa-

cije i najavljuje da će „kroz ovo partnerstvo i nova ulaganja doprijeti do nove publike“.

Jedan od osnivača podgoričkih Vijesti Željko Ivanović najavio je da će, i nakon preuzimanja većinskog vlasništva nad tom kompanijom od strane kompanije United Media, glavnog urednika novine i televizije i dalje birati na prijedlog lokalnog suvlasnika, kao i Media Development Investment Fund (MDIF), investicionog fonda iz Njujorka koji je od osnivanja manjinski dioničar.

K. J.

Dogovor NVO Legalizuj.me i Liberalne partije

Popović da predstavi izmjene zakona o legalizaciji kanabisa PODGORICA – Nevladina organizacija (NVO) Legalizuj.me i Liberalna partija dogovorile su da poslanik te stranke Andrija Popović u Skupštini predstavi prijedlog izmjena zakona koji se tiče dekriminalizacije, regulacije tržišta i medicinske upotrebe kanabisa.

Iz te NVO je saopšteno da je dogovor sa Liberalnom partijom, kao prvim političkim činiocem koji je još 2014. godine pokrenuo pitanje legalizacije kanabisa u medicinske svrhe, ozvaničen na sastanku u Podgorici.

-Usaglašeni dogovor podrazumijeva da poslanik liberala u Skupštini iznese

prijedlog izmjena zakona koji se tiče dekriminalizacije, regulacije tržišta i medicinske upotrebe kanabisa – piše u saopštenju.

Oni su istakli da, kao progresivnu i liberalnu političku opciju, smatraju Liberalnu partiju za legitimne zastupnike njihove vizije o liberalnoj, progresivnoj

i modernoj Crnoj Gori u Skupštini.

-Ovim putem želimo da se zahvalimo liberalima i poslaniku Liberalne partije Andriji Popoviću na ukazanom povjerenju i volji da nam se pridruže u zajedničkoj borbi za liberalizaciju društva – zaklučuju u saopštenju.

K. J.

Društvo

Neđelja, 12. jun 2022.

Sa sastanka u Ministarstvu zdravlja

Šćekić: Sistem kontrole kvaliteta unaprijediće zdravstvene ishode Šefica SZO kancelarije u Crnoj Gori Mina Brajović istakla je da će uspjeh u unapređenju kvaliteta zdravstvenih usluga biti mjera uspjeha transformacije zdravstvenog sistema PODGORICA – Razvijanje i uvođenje operativnog sistema za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata nema alternativu – kazao je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić na sastanku sa ekspertskim timom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), koji je održan u Ministarstvu zdravlja.

- Sistem kontrole kvaliteta unaprijediće zdravstvene ishode, donijeti ekonomske benefite, ali i doprinijeti većem stepenu odgovornosti i promociji transparentnosti u radu čitavog zdravstvenog sistema – rekao je Šćekić, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

Istakao je da je neophodno da se sa retorike pređe na djela.

- Ulažući u integrisano pružanje kvalitetnih, blagovremenih, jednako dostupnih zdravstvenih usluga, utemeljenih na najnovijim naučnim dokazima i znanjima, gradimo inkluzivno društvo i stvaramo pretpostavke za ubrzani ekonomski oporavak u post kovid periodu – kazao je Šćekić.

Rekao je da je planirano rekalibrisanje institucionalnog aranžmana i formiranje specijalnog tima za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite u okviru Ministarstva zdravlja. Šefica SZO kancelarije u Crnoj Gori Mina Brajović istakla je da će uspjeh u unapređenju kvaliteta zdravstvenih usluga biti mjera uspjeha transformacije zdravstvenog sistema.

- Zdravstvena zaštita suboptimalnog kvaliteta najviše pogađa najranjivije u društvu, doprinosi nejednakostima i predstavlja prepreku održivom razvoju – dodala je Brajović. Šef SZO kancelarije za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata Žoao Rodrigez Berda istakao je da efikasan i snažan

odgovor na epidemiju hroničnih oboljenja u Crnoj Gori iziskuje insistiranje na kvalitetu svih usluga uključujući promociju, prevenciju, liječenje i palijaciju. On je naglasio važnu spregu između kvalitetne zdravstvene usluge i dinamiziranja održivog oporavka turizma u Crnoj Gori.

Specijalni savjetnik SZO direktora za Evropu Pavlos Teodorakis kazao je da uporedna iskustva potvrđuju da je kroz ulaganje u sistem kontrole kvaliteta moguće smanjiti gubitke u zdravstvenom sistemu u vrijednosti od 20 odsto zdravstvenog budžeta. SZO ekspert i bivši ministar zdravlja Slovenije Dorjan Marušić, kako je saopšteno, podijelio je relevantno iskustvo Slovenije u pogledu modela sprovođenja akreditacije zdravstvenih ustanova u kontekstu evropskih integracija.

Generalna direktorka Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja Slađana Ćorić istakla je potrebu podizanja nivoa kvaliteta i osiguranja kontinuiteta zdravstvene zaštite za rješavanje vrlo učestalog i ozbiljnog problema hipertenzije u Crnoj Gori. Istakla je važnost sagledavanja tog problema i u populaciji žena u menopauzi.

Iz Ministarstva je saopšteno da su se učesnici sastanka saglasili da poboljšanje kvaliteta traži holistički pristup i sistemsko djelovanje u pogledu jačanja kapaciteta zdravstvenog kadra, stvaranja uslova za stabilno i dovoljno finansiranje, efikasnu upotrebu raspoloživih resursa i insistiranje na digitalizaciji i inovacijama.

- Unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite je složen izazov i pretpostavlja proces, a ne jednokratnu akciju, u kojem Ministarstvo zdravlja očekuje snažnu podršku SZO i ostalih strateških partnera – saopšteno je iz Ministarstva.

R. P.

Potvrđeno iz Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala

Policija na tragu i četvrtoj osobi koja je slala lažne dojave o bombama PODGORICA- Uprava policije je na tragu četvrtoj osobi koja je slala lažne dojave o postavljenim bombama u više crnogorskih škola, poručuju za TVCG iz Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala. Članovi skupštinskog Odbora za bezbjednost poručuju da se istraga što prije mora završiti. Smatraju da veće nadležnosti treba da se daju bezbjednosnom sektoru, ali i tražiti pomoć od međunarodnih adresa.

Nema ni dva mjeseca otkako je dojava o lažno postavljenim bombama u obrazovnim ustanovama uzburkala crnogorsku javnost. I juče su pripadnici policije susjedne nam zemlje imali sličan problem, samo sa avionima kojim su trebali da polete za Podgoricu i Tivat. Tako policija svako malo dobija nove zadatke, a naša je od aprila, kaže rukovodilac grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehničkog kriminala Jakša Backović, radila na četiri slučaja. Protiv tri lica

i.mandić

Sastanak ministra zdravlja sa ekspertskim timom SZO

9

Centar bezbjednosti u Podgorici

podignute su krivične prijave, a za četvrtim se traga.

-Takođe smo na pragu otkrivanja lica koje je poslalo navedene poruke, lice se ne nalazi na teritoriji Crne Gore, kao ni na teritoriji Balkana. Te stoga su nam istražne radnje malo otežane – kaže Backović. Član Odbora za bezbjednost iz SNP-a Dragan Ivanović nada se da će policija uskoro pronaći i četvrtog počinoca. Ističe da neznanje ko bi to mogao biti i da li će se slično djelo ponoviti

izaziva uznemirenost kod građana.

-Zašto se to dešava baš sada, građani s pravom postavljaju pitanje, pa je otuda veoma bitno da se otkriju izvršioci. Najefikasnija je preventiva kada se počinioci određenih djela dovedi sudu pravde – kaže Ivanović. Član odbora za bezbjednost iz DPS-a Predrag Bošković kaže da ostaje sumnja da su se lažne dojave namjerno slale u vrijeme formiranja nove vla-

de. Način na koji se sve dešava, smatra Bošković, ukazuje da se time bavio neko ko ima ogromne resurse koji prevazilaze pojedince.

-Riječ je o sofisticiranom sajber kriminalu, zato je neophodno povećati kapacitet i dati veće nadležnosti Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao i Upravi policije – smatra Bošković. Član Odbora iz Demokrata Dragan Krapović kaže da se istraga što prije mora dovesti do kraja. Smatra da promjene u bezbjednosnom sektoru nijesu dobro urađene, te da smo na ovaj izazov morali bolje odgovoriti.

-Mislim da se putem međunarodne saradnje može doći do konačnih odgovora i u zemlji treba vidjeti motive onih koji su učestvovali u toj tzv. ujdurmi da je tako nazovem – kazao je Krapović.

Backović poručuje da policija ne može da zna da li će opet biti sličnih dojava, ali poručuju da građani nemaju čega da se plaše, jer će ih bezbjednosne službe, kako poručuje, zaštititi na svakom koraku.

R. P.

Šavničanin Ranko Kovijanić ne razumije zašto nadležni već godinama ne reaguju na njegovu ideju za proizvodnju energije iz stajskog đubriva

Svaki farmer može proizvesti dovoljno struje za domaćinstvo i štalu ŠAVNIK – Godinama unazad najodgovornijima u državi puna su usta priče o obnovljivim izvorima energije, zelenoj ekonomiji, održivom razvoju... a idejom o proizvodnji bio-gasa Šavničanina Ranka Kovijanića niko da se ozbiljnije pozabavi. Ne krije Kovijanić da je razočaran zbog toga, a kaže da je prije nekoliko godina od Zavoda za intelektualnu svojinu i patente dobio pozitivnu ocjenu, te da je njegov projekat proizvodnje metana iz stajskog đubriva ocijenjen kao jedinstven u Crnoj Gori, pa i šire.

-Upoznao sam s ovom idejom i prethodne ministre poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao i aktuelnog, ali i sadašnje rukovodstvo Elektroprivrede Crne Gore. Međutim, taj moj patent još je u njihovim fiokama. Riječ je o projektu koji je idealan za farme, jer se zahvaljujući njemu proizvodi bio-gas iz stajskog đubriva, odnosno, dovoljno energije za kompletno domaćinstvo. Vidim da je sad lokalna uprava Nikšića angažovala Holanđane da na sličan način riješe problem deponije Mislov do, a ja sam im to predlagao prije dvije decenije.

Moja ideja je idealna za doma-

Ranko Kovijanić

Vidim da je sad lokalna uprava Nikšića angažovala Holanđane da na sličan način riješe problem deponije Mislov do, a ja sam im to predlagao prije dvije decenije, kaže Kovijanić ćinstva u ruralnim područjima, a kompletan projekat ne iziskuje ogromnu investiciju.

Na primjer, farmer koji ima pet krava iz stajskog đubriva može da dobije dovoljno energije

za zagrijavanje i osvjetljenje kompletne štale, ali i domaćinstva, a da i ne govorim koliko bi gasa mogao obezbijediti ukoliko ima više stoke. Uz to, pošto se metan „izvuče“ – dobija se

ekološko đubrivo, tvrdi Ranko Kovijanić iz šavničkog sela Pošćenje.

Upravo dok smo razgovarali s penzionerom nikšićkog građevinskog preduzeća „Crna Gora“ neko ga je pozvao iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i obavijestio da je logično da se njegovom idejom pozabavi Ministarstvo kapitalnih investicija. Dobio je kontakte i novu nadu da će njegova ideja zaživjeti.

-Svi pričaju o obnovljivim izvorima energije, ali rezultati su nam vrlo skromni. Valjda kao potomci Nikole Tesle svi očekuju neke velike i epohalne izume, pa su im ovi mali projekti mizerni, uz osmijeh će Kovijanić.

Tvrdi Šavničanin da je samo neophodno izvršiti pojedina mjerenja kako bi se utvrdilo koliko se energije dobija iz koje količine stajnjaka, ali i da je investicija apsolutno isplativa.

-Penzioner sam i nemam sredstava da do kraja realizujem jedan takav projekat, pa zbog toga i očekujem da neko „stavi prst na čelo“ i zapita se do kad ćemo bio-gasom štetiti ozonski omotač i istovremeno gubiti sve dragocjeniju energiju.

U Evropi se odavno deponije iskorišćavaju na sličan način, zaključuje Kovijanić.

Ra. P.

10

Stav

Neđelja, 12. jun 2022.

POGLED SA STRANE

Misija ministra Lavrova Hoćemo li ponovo u ludilo nacionalizma? Lavrov ne priznaje multietničko i multikonfesionalno društvo? Na koliko onda još država valja da se pocijepamo na Balkanu i u Evropi da bi ruska pravda i mir bili zadovoljeni?

Piše: dr Dragan VESELINOV

M

inistar Sergej Lavrov je 2. juna, 2022. godine na komemorativnom skupu posvećenom 140. godišnjici od osnivanja Carskog pravoslavnog palestinskog društva rekao, kako je Tanjug izvestio, da je: ,,Na inicijativu Amerikanaca, koji su aktivno manipulisali carigradskim patrijarhom, zauzet kurs ka uništenju pravoslavlja. Poznato vam je kakve su rušilačke aktivnosti bile preduzete u Ukrajini po pitanju Ukrajinske pravoslavne crkve. Stvorena je kvazistruktura pod nazivom ,,Pravoslavna crkva Ukrajine“. Sirijsku i Srpsku pravoslavnu crkvu pokušavaju da pocepaju. To je kurs Zapada usmeren na potkopavanje svega što je povezano sa Rusijom, Slovenima i pravoslavljem“. Tu izjavu je potvrdila i beogradska Politika 3. i 5. juna.

Lavrov još dodaje da ,,Zapad želi iskoristiti Bošnjake da bi oduzeo narodima u BiH identitet i pretvorio i Srbe i Hrvate i Bošnjake u nekakvo građansko društvo“.

Koji dan kasnije, 6. juna, Lavrov je posetom pokušao Beogradu da spasi Crkvu, a Srbe i Slovene od neprijateljske zapadne politike, ali nije uspeo da dođe jer su mu nebo zatvorile sve pojasne države oko Srbije, tako i bratska pravoslavna i slovenska Crna Gora.

KAKO RADI RUSIJA

Radi podsećanja, ovo carsko društvo, osnovano 1882. godine, je bila ruska dvorsko-crkvena ispostava u Jerusalimu sa carskim finansijama. Za vreme Romanovih, društvo je steklo u Jerusalimu pet zgrada, nekoliko crkava, nekoliko desetina besplatnih ambulanti, oko 30 placeva građevinskog zemljišta, nekoliko naučnih i kulturnih centara i mnoštvo škola na ruskom jeziku iz kojih je izlazila rusofilska arapska omladina sa uticajem u Palestini, Libanu i Siriji.

Društvo je osnovano odlukom cara Aleksandra III, ne samo zbog sećanja na kaluđera iz Kijevske Rusije Danila iz X veka koji je odande preneo u Rusiju blagodatni oganj, štafetu širenja hrišćanstva, već i zbog kolonijalne želje Petrograda da se umeša u raspodelu uticaja na Srednjem i Bliskom istoku, maskirane pravoslavnim bratstvom.

Po Revoluciji iz 1917. godine, ovo društvo je te godine preimenovano u Rusko palestinsko društvo i prisajedinjeno je Akademiji nauka SSSR-a. Staro ime ,,carsko“ joj je vraćeno pod Jeljcinom 1992. godine a pod Putinovom vladom je, 2011. godine, dobilo novu zgradu u Moskvi i povratilo deo nekretnina u Jerusalimu - Izrael je 2008/9. godine vratio ovom društvu gostinsku kuću Sv. Sergija u kojem je do tada bilo Ministarstvo poljoprivrede. A zatim u Vitlejemu, Jerihonu i Nazaretu sa dalekometnim ciljevima da proširi uticaj u Istanbulu, Atini, Jerusalimu, Veneciji i drugim mestima.

Društvo danas ima predstavništva u Kijevu (ne znamo šta je sa njim sada), Larnaki na Kipru, Varni u Bugarskoj i Amanu u Jordanu. I ovo društvo je snažno uticalo na Putina da se 2015. godine vojno direktno umeša u sirijski građanski rat na strani Bašara al Asada i da ga, zajedno sa teokratskim Iranom, spase od poraza ne samo od demokratske opozicije već i od sunitskih islamističkih fundamentalista. Ali hrišćani u Siriji nisu spašeni, i postali su veliki deo emigracije i stradalih u ratu. Gde Rusija dođe – i ne samo ona - da spasava hrišćane, tu ostane još manje hrišćana.

A za utehu, Moskva dobija luke i unosne ugovore, zajedno sa skrivenom telesnom gardom predsednika u Damasku.

ŠTO JE IDEOLOGIJA PUTINOVE RUSIJE

Ideologija Putinove Rusije je teritorijalno i uticajno širenje Rusije svim makijavelističkim sredstvima: nafta, gas, rakete, panslavizam, moskovski Treći Rim nad svim pravoslavnima na svetu i zloupotreba zahvalnosti nekih zemalja koje su u prošlosti dobile dragocenu po-

litičku i vojnu pomoć Rusije i SSSR-a, i sačuvale ime i narod.

Tu Srbija spada daleko više od Crne Gore, jer je u Srbiji, recimo Banat, folksdojčersku silu Nemačke u Jugoslaviji, presudno je ugasila Crvena armija, dok su se Crnogorci od Italijana i Nemaca spasavali sopstvenom snagom. Ali od 1948. godine na ovamo, obe su države spoznale da se rusko slovensko bratstvo sa nama onoliko više pojačava koliko mi manje postojimo kao države, kao jezik i kao kultura.

Kada bi ministar Lavrov bio u pravu, onda bi zaveru Evrope i Amerike protiv pravoslavnih vernika pre njega svakako opazili ortodoksni teolozi i crkveni istraživači geostrateških ciljeva. A nema pravoslavne crkve koja je podbočila moskovskog patrijarha Kirila i odustala od ekumenskih ciljeva na svehrišćanskom bratstvu. Šta, sve su pristale na zapadnu prevaru?

Ma ne, slušajmo sada neke vodeće teologe Istoka i Evrope.

Neka prvi, iz neminovnog poštovanja, bude papa.

ŠTO JE EKUMENSKA EVROPA

Ministar Lavrov svakako ne može da prigovori papi Franji što uvažava mnoge stavove Srpske pravoslavne crkve kojim ona osporava zasnovanost odluke pape Jovana Pavla II iz 1998. godine da kardinala Alojzija Stepinca proglasi za blaženog. Papa Franja, za sada izbegava da Stepinca proglasi za sveca. Ali izbegava i da hercegovačko čudo Gospe iz Međugorja svojih franjevaca prihvati kao stvarno Marijino dejstvo.

Osim ovoga, ukoliko uzmete u obzir Franjinu encikliku ,,Fratelli tutti - o bratstvu i društvenom prijateljstvu“ iz oktobra 2020. godine, svakako ćete uočiti u tački 100 njegovu osudu globalizacije ,,koja svesno cilja na jednodimenzionalnu uniformnost i traži da se eliminišu sve razlike i tradicije u veštačkoj potrazi za jedinstvom…

Ako izvesna vrsta globalizacije poziva da svaka ličnost bude uniforma, da nas poravna, takva globalizacija razara bogate darove i jedinstvenost svakog čoveka i svakog

Zar neće prije biti da je prijetnja rado isticanoj pravoslavnoj etici ljubavi postao podmukli i nepravedni rat Rusije protiv Ukrajine, mučenje slovenskih ratnih zarobljenika, strijeljanje svezanih slovenskih zaljubljenih parova, silovanje slovenskih žena, pljačkanje stanova slovenske radničke klase i slovenskih penzionera? Što je rusko uništavanje slovenskih biblioteka, crkava, univerziteta, škola, pozorišta, orgulja i muzičkih nota - isto Lavrov je posjetom Beogradu što i božja borba za Srpsku pravoslavnu htio da spasi Srbe i Slovene od neprijateljske zapadne politike crkvu i panslovenski blok? Neće biti

naroda. Ovaj pogrešni univerzalizam se završava u lišavanju sveta njegovih različitosti boja, lepota i naposletku, njegove humanosti“.

Ovo je papa rekao pozivajući se u tački 5 da je bio inspirisan vaseljenskim patrijarhom Vartolomejem, a naročito egipatskim velikim imamom Ahmad al Tajebom, rektorom kairskog univerziteta Al Azhar. Papa, suprotno Lavrovu, ne shvata građansko društvo kao eliminaciju ljudske individualnosti i likvidaciju nacija i njihovih osobina.

Zar neće pre biti da je pretnja rado isticanoj pravoslavnoj etici ljubavi postao podmukli i nepravedni rat Rusije protiv Ukrajine, mučenje slovenskih ratnih zarobljenika, streljanje svezanih slovenskih zaljubljenih parova, silovanje slovenskih žena, pljačkanje stanova slovenske radničke klase i slovenskih penzionera? Što je rusko uništavanje slovenskih biblioteka, crkava, univerziteta, škola, pozorišta, orgulja i muzičkih nota, isto što i božja borba za Srpsku pravoslavnu crkvu i panslovenski blok?

Zar je moguće da svi Sloveni danas greše – Poljaci, Česi, Slovaci, Hrvati, Crnogorci, Slovenci, Srbi, Makedonci, Bošnjaci, Bugari i zabitne manjine, svi su toliko naivni da ne vide obnovu imperijalne politike Moskve? Jedino Belorusi to ne žele da vide.

Zar je moguće da neki u Crnoj Gori (i Hrvatskoj) ne vide kako Rusija puzi unutar njenog tela: isprva Rusi kupuju nekretnine ali malo uče crnogorski jezik, potom će da traže državljanstvo, zatim će da zahtevaju pozitivnu diskriminaciju kao nacionalna manjina i ulazak u vladu, potom će Moskva da optužuje Podgoricu (i Zagreb) za tlačenje ruske nacionalne manjine uz pomoć prosrpske iredente – i, konačno, doleteće ,,MIG-29“ i doneti Rusima slobodu?

Ma ne, to se ne može dogoditi nama na Jadranu, jer to se varijantno događa jedino tamo daleko u Ukrajini, Gruziji, Jermeniji, Letoniji, Latviji,

Moldaviji, Kazahstanu, Azerbejdžanu i drugima. Na kraju Rusi ovladavaju Podgoricom, a Crnogorci postaju gosti i turisti u sopstvenoj zemlji. Ma ne, kaže srpski iredentista iz Nikšića, samo nerazuman čovek to vidi.

Tačno, ali često nerazuman čovek i ima neograničen vidik.

I uzgred, zar papa Jovan Pavle II nije 1980. godine apostolskim pismom Egregiae virtutis proglasio pravoslavne Kirila i Metodija za svece zaštitnike cele Evrope zajedno sa Sv. Benediktom iz Nursije u Italiji? A rimokatolici liturgijskom slavom 14. februara još od 1880. godine, sada već 142 godine, veličaju ovu dvojicu Grka, ekumenista, panevropljana i panslavista tadašnjom odlukom slavnog pape Lava XIII. Ministar Lavrov kasni za papama, a njegov panslavizam nije ništa drugo do gospodstvo Rusa nad drugim Slovenima. Naravno da to Rim neće odobriti.

PO JEDAN PROTESTANT I PRAVOSLAVNI

Racinger: Protestanti u Evropi danas, mnogi misle, tragaju brže od svih drugih hrišćana u čemu se sastoje integrativna svojstva i ,,zadaci“ Evropljana.

Možda brže i od čuvenih pariskih stavova kardinala Jozefa Racingera u njegovoj analizi ,,Crkva, ekumenizam i politika“ iz 1987. godine.

Racinger je tvrdio da je hrišćanstvo osnovni ,,lepak“ Evropljana a da se ono sastoji od sinteze ,,vere Izrailja i grčkog duha ostvarenog u Isusu Hristu“.

Hrist, to je etika Novog zaveta. Racinger jeste za odvajanje Crkve od zakona države, za slobodu svesti, za ljudska prava i odgovornu autonomiju razuma - ali, sada pazite, razum je utemeljen na poštovanju Boga i hrišćanskih etičkih vrednosti.

Vratio se Racinger na početak. Nema humanizma, misli on, bez hrišćanstva – uh, sreća njegova da ga nisu mogli čuti Konfučije i Mo Cu, koji za Boga ne mare, kao ni 1,5 milijardi savremenih Kineza za Hrista.

I taman kad su još uvek živog Racingera u Vatikanu opovrgli papa Franja i Ahmed al Tajeb u svom zajedničkom pismu svetu iz Abu Dabija 2019. godine u kojem govore o pomirenju vernika i ateista i svetskom bratstvu svih ljudi u građanskom društvu nezavisno od vere – stiže ministar Lavrov sa podsmevanjem smisla građanskog društva u Bosni i Hercegovini i poziva na dezintegraciju s obzirom na različite vere Srba, Hrvata i Bošnjaka! Eh, ministre, ne mešaj se, malo razumeš. Nered i suze naroda su tvoja želja. Štetna je tvoja reč i za Rusiju, ali neka ti to oni kažu.

Panenberg:

Ugledni protestantski teolog Volhfart Panenberg (umro 2014. godine) je bio za jačanje evropske konfederacije jer u međusobnom razumevanju interesa države mogu još više bez konkurencije, pojačati svoju regionalnu nezavisnost i specijalnost.

Ovo ministar Lavrov ne bi prihvatio jer on zagovara panslovensku pravoslavnu državu pod Moskvom (kako će tu ući Poljaci, Česi, Slovaci, Slovenci i Hrvati?) a ne sve-evropsku državnu zajednicu.

Doduše, godio bi mu tačan stav Panenberga da se raskol Istočne i Zapadne crkve u XI i XV veku dogodio velikom krivicom Rima jer je Rim ,,ucenjivao istočne vođe i izdao njihov narod“ upravo kada su se oni sukobili sa islamskom ekspanzijom. No, verovatno mu se ne bi dopalo mišljenje Panenberga da je ,,duh modernog društva rođen u činu odvajanja od hrišćanske prošlosti“ i da su ,,hrišćanske crkve u istoriji uglavnom doprinosile podeli“, i da je sekularizam nacionalizma koji su podržavale i Crkve doveo do ,,eksplozije razornih sila u Jugoslaviji“.

Hoćemo li ponovo u ludilo nacionalizma? Lavrov ne priznaje multietničko i multikonfesionalno društvo? Na koliko onda još država valja da se pocepamo na Balkanu i u Evropi da bi ruska pravda i mir bili zadovoljeni?

Da budemo pristrasni i Lavrovu u korist: kada bi on to zahtevao za Vojvodinu, mi bismo bili za njega. Ali ne, on bi i nas pod Moskvu, u podmoskovlje.

Janaris: grčki teolog i filozof Hristos Janaris je veoma popularan u verskim krugovima u Beogradu i Crnoj Gori. U Beogradu je govorio na Bogosloviji i tamo je nagrađen počasnim doktoratom nauka, dok je u Crnoj Gori bio u Ostrogu gde srpska iredenta više drži Sv.Vasilija Ostroškog za Srbina a gotovo nikako za Zahumca i Crnogorca.

Gotovo da naspram njega naši crkveni velikodostojnici pate od kompleksa manje vrednosti.

To je možda i zbog toga što on bolje od njih ističe da se istine ne moraju iscrpsti u formulisanju svojih sadržina (to je apofatizam) već u dodatnim doživljatizam jima vernika od empirijskih do nerazumljivih i halucinantnih.

On je apsolutni šizmatik atavističke politike i mržnje ekumenizma i govori kako je Istok odavno primetio još od patrijarha Fotija I Velikog iz IX veka da se Zapad ,,korenito otuđuje od sušte srži crkvene istine… da je antipod jevanđeljskom načinu života i spasenju čoveka“.

Politički sistem se svodi na crkvenu organizaciju i interpretaciju života i nema sekularizma, Crkva je dovoljna. Crkva je vlada. Zapad je dozvolom sekularizma proizveo jeresi i politički haos, jer je omogućio individualne interpretacije Hrista. Na Istoku nije bilo i nema jeresi?

Ministar Lavrov bi ipak sa teškoćama Janarisa poželeo za ideološkog savetnika: nema kod Janarisa slobode van Crkve, Lavrov bi bio suvišan, a svepravoslavnim ujedinjenjem bi patrijarh Kiril bio predsednik umesto Putina. Ne bismo dugo čekali da Putin skrene ministru Lavrovu pažnju da svoj svehrišćanski zanos svede na interese sekularne države, makar ona bila i moskovska diktatura.

Svijet

Neđelja, 12. jun 2022.

11

Sto osmi dan invazije na Ukrajinu: Rusi počeli da izdaju pasoše stanovnicima Hersona

Zelenski traži kraj ruske blokade luka u Crnom moru

Katastrofalne posljedice ruskog granatiranja

KIJEV – Ukrajinski zvaničnici kažu da njihovoj vojsci ponestaje municije jer su konstantno u intenzivnim borbama. Vitalij Kim, guverner regije Mikolajev na južnom frontu, rekao je da je ruska vojska mnogo moćnija, dok ukrajinskim vojnicima ponestaje granata, prenosi agencija AFP. Pozvao je zapadne saveznike da ubrzaju isporuku dalekometnog oružja i municije kako bi pomogli Ukrajini da uzvrati udarac.

-Pomoć Evrope i Amerike je vrlo, vrlo važna, rekao je Kim. Zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne službe Vadim Skibitski dao je slične komentare u intervjuu za britanski Gardijan u petak.

U međuvremenu su ruske snage srušile tri ukrajinska ratna aviona, tvrdi rusko ministarstvo odbrane. Ruska vojska srušila je dva aviona „MiG-29“ u južnom gradu Mikolajevu i jedan borbeni avion „Su-25“ u Harkovu, na sjeveroistoku Ukrajine, navodi se u saopštenju ministarstva.

Civili nastavljaju bježati od intenzivnih borbi u istočnoj Ukrajini, dok se ruske i ukrajinske snage upuštaju u žestoku bitku za ključne gradove i sela u regijama Luganjsk i Donjeck.

Moskva prijeti odgovorom na „gomilanje NATO snaga“

Ruske putne ispRave

Prema agenciji Tas, 23 stanovnika Hersona na posebnoj su ceremoniji dobila ruski pasoš u sklopu „pojednostavljene procedure“ omogućene zahvaljujući ukazu koji je krajem maja potpisao ruski predsjednik Vladimir Putin.

-Svi naši stanovnici Hersona žele što prije dobiti pasoš i rusko državljanstvo – rekao je nakon ceremonije uručenja Vladimir Saldo, šef proruske administracije regije, prenosi Tas. -Za nas počinje nova era. Ovo

je najvažniji dokument koji čovjek ima u životu – rekao je agenciji Ria novosti.

Proruske vlasti u Hersonu su kazale kako su datum izdavanja prvih ruskih pasoša odabrale tako da se poklopi s obilježavanjem ruskog državnog praznika Dana Rusije, 12. juna.

Na taj dan Rusi slave proglaše-

Gradonačelnik Marijupolja: U gradu izbila epidemija kolere Vadim Bojčenko, gradonačelnik Marijupolja, tvrdi da u tom razrušenom lučkom gradu na istoku Ukrajine sanitarni sistemi ne funkcionišu i da tijela trunu na ulicama.

-Izbila je epidemija dizenterije i kolere – rekao je Bojčenko za nacionalnu televiziju. Dodaje i da će rat koji je, kako kaže, uzeo preko 20.000 stanovnika, sa izbijanjem zaraze, odnijeti još hiljade građana.

Bojčenko je pozvao Ujedinjene nacije i Međunarodni komitet Crvenog krsta da uspostave humanitarni koridor kako bi se preostalim stanovnicima omogućilo da napušte grad, koji je sada pod ruskom kontrolom, prenosi Rojters Uništeni ukrajinski gradovi

nje nezavisnosti zemlje.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da će odgovor Moskve na gomilanje NATO trupa u Poljskoj biti proporcionalan, javila je agencija Interfaks, pozivajući se na izjavu ruskog diplomate Olega Tjapkina.

-Odgovor, kao i uvijek, će biti

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovo je danas pozvao na međunarodni pritisak kako bi Rusija prekinula blokadu ukrajinskih crnomorskih luka čime bi bio omogućen izvoz žitarica i spriječila se kriza sa hranom.

Zelenski, koji se obratio putem video-linka učesnicima azijskopacifičkog bezbjednosnog foruma u Singapuru, upozorio je da će se svijet, ukoliko se ne nastavi izvoz iz Ukrajine, „suočiti sa teškom krizom hrane, čak i glađu, u mnogim zemljama Azije i Afrike“.

Ukrajina je prije ruske invazije bila najveći svjetski proizvođač suncokretovog ulja i jedan od glavnih izvoznika pšenice, dok su milioni tona žitarica trenutno u lukama zbog ruske blokade.

-Nedostatak hrane će nepogrešivo izazvati politički haos, koji može dovesti do smjena mnogih vlada – rekao je Zelenski učesnicima samita „Dijalog Šangri-La“, među kojima su američki ministar odbrane Lojd Ostin i kineski zvaničnici.

Zelenski je rekao da Ukrajina trenutno izvozi dva miliona tona žitarica vozom svakog mjeseca, ali to ostaje znatno ispod onoga što obično izvozi.

UN i neke zemlje su se založile za otvaranje pomorskog koridora koji bi omogućio nastavak ukrajinskog izvoza.

Ukrajinske vlasti trenutno razgovaraju sa UN, Turskom i drugim zemljama o otvaranju pomorskog koridora koji bi omogućio izvoz žita, dok je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov ove nedjelje boravio u Ankari da bi se dogovorio sa tamošnjim vlastima o tome, ali za sada nije postignut pomak u rješavanju tog pitanja. Francuske vlasti su sa svoje strane izrazile spremnost da pomognu u deblokadi luka, posebno luke u Odesi.

proporcionalan i odgovarajući, sa namjerom da se neutrališu potencijalne prijetnje Ruskoj Federaciji – naveo je Tjapkin.

Zelenski nije htio da čuje

Predsjednik SAD Džo Bajden kazao je da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije htio da čuje upozorenja američkih obavještajnih službi uoči invazije Rusije na Ukrajinu.

-Mnogi su mislili da pretjerujem kada sam govorio o ruskom napadu na Ukrajinu, prije nego što je počeo – rekao je Bajden na prijemu na kojem su se skupljala sredstva za Demokratsku stranku, prenosi agencija AP. Bajden navodi i da je prema njihovim informacijama bilo jasno da će Putin preći granicu.

-Nije bilo sumnje, ali Zelenski nije to htio čuti – rekao je Bajden.

12

Kultura

Neđelja, 12. jun 2022.

PODGORICA – Hrvatski dirigent Robert Homen vodio je Crnogorski simfonijski orkestar tokom posljednjeg koncerta u sezoni 2021/22. koji je održan preksinoć u Velikoj sali Muzičkog centra Crne Gore. Koncert je bio posvećen dirigentu Radovanu Papoviću, prijatelju te ustanove, koji je preminuo 9. juna.

Orkestar je izveo remek-djela klasične muzike iz opusa Petra I. Čajkovskog („Romeo i Julija“, uvertiru-fantaziju), Kloda Debisija („Prelid za popodne jednog fauna“) i Franca Šuberta („Nedovršenu simfoniju broj 8 u h-molu“).

SPONA

Dirigent Robert Homen je, nakon koncerta, rekao da se spona između njega i orkestra, koja je postojala tokom izvođenja „Šeherezade“ na koncertu održanom u maju, nastavila i ovom prilikom.

- Rekao bih da smo prisniji, zajedno smo kreirali cijeli ovaj program. Tako je bilo nabijeno emocijama. Prilaze mi ljudi, kažu da su oduševljeni – rekao je Homen za PR centar.

Istakao je da prati rad CSO po medijima i društvenim mrežama, navodeći da je srećan što se orkestar sve više afirmiše i svjestan je svog kvaliteta.

- Moja želja je da taj orkestar ode na neku turneju i da pokaže koliki je njegov kvalitet, da region, a i šire, zna o kakvim ljudima se radi – rekao je Homen.

Osvrnuo se i na repertoar koji je CSO izvodio na svom po-

Nastup posvetili Radovanu Papoviću Ovaj orkestar ima šansu da bude brend države. Jedini je orkestar ovdje i izuzetno je dobar.

Kako privući ljude da se traži karta više? Privući ih na način tako što treba obrazovati mlade da shvate da klasična muzika nije neki bauk ni nešto loše. Nego upravo suprotno – rekao je Homen Sa posljednjeg koncerta CSO ove sezone fonijom od dva stava. Po meni, napisao je tako savršeno da mi se čini ako bi postojao treći stav ne bi je mogao nadmašiti – rekao je Homen.

Na pitanje kako vidi perspektivu klasične muzike na našem prostoru, Homen je rekao da nema pravog identiteta države i afirmacije države bez kulture koja se afirmiše kroz obrazovanje.

sljednjem ovosezonskom nastupu.

- Počeli smo sa Debisijiem, koji pripada impresionizmu, prelaz sa 19. na 20. vijek. Način na koji on piše muziku je kao da stvara imaginaciju. Kao da ste otišli u drugi svijet i kao da je preteča neke psihodelije. Onda smo imali Čajkovskog, koji je čista emocija, i Šuberta sa mističnom i misterioznom sim-

- Prije svega, potrebno je odvojiti novac za kulturu, jer je kultura identitet. Ovaj orkestar ima šansu da bude brend države. Jedini je orkestar ovdje i izuzetno je dobar. Kako privući ljude da se traži karta više? Privući ih na način tako što treba obrazovati mlade da shvate da klasična muzika nije neki bauk ni nešto loše. Nego upravo suprotno – rekao je Homen.

Petar Smolović

Prodali ulaznice za 56 minuta

Scena iz predstave koju su izveli Bjelopoljci

Opijanje duše slatkim sokovima pozorišta BIJELO POLJE - Najstarija kulturna manifestacija te vrste - Festival dramskih amatera, pedeset prvi po redu, svečano je preksinoć otvoren u Bijelom Polju. Prije otvaranja festivala u galeriji Centra za kulturu otvorena je izložba slika akademske slikarke Tijane Gordić pod nazivom „Jedno mjesto“.

Otvarajući festival, predsjednik Opštine Petar Smolović je podsjetio da je Bijelo Polje grad bogate kulturne tradicije, „grad koji je iznjedrio brojne umjetnike koji su stvorili djela neprolazne vrijednosti“.

- Festival dramskih amatera je više od pola vijeka mjesto okupljanja najboljih ostvarenja

DO SEPTEMBRA

Umjetnička direktorica MCCG Mirjana Živković je izjavila da su u sezoni 2021/2022. organizovali četrdesetak koncerata na kojima su nastupali CSO, ansambli CSO, kamerni ansambli.

- Takođe, organizovali smo koncerte i projekte u okviru Edukativnog centra. Svi projekti održani su uglavnom u

MCCG, ali smo zbog interesovanja omogućili i publici u drugim krajevima Crne Gore da čuju koncerte. Odziv publike je bio veliki – navela je Živković i dodala da su tokom sezone sarađivali sa mnogim dirigentima i solistima iz regiona Evrope i svijeta.

Kazala je da rade na tome da naredna sezona bude interesantna za publiku i muzičare.

- Sezona počinje, što se tiče orkestra, 30. septembra. Prije toga, u septembru ćemo imati predsezonu, gdje smo planirali koncerte kamerne muzike.

Planirali smo i dogovorili se sa muzičarima, dirigentima i solistima sa kojima je saradnja bila izuzetna da nastupaju u sezoni 2022/2023 – rekla je Živković.

Na pitanje da li su riješili mjesto šefa dirigenta CSO, Živković je kazala da će u prvom dijelu sezone ipak nastupati gostujući dirigenti, budući da je to mjesto zahtjevno popuniti.

- Ima interesovanja, očekujemo da ćemo riješiti i to pitanje – kazala je umjetnička direktorica MCCG. Ona je podsjetila i da je raspisana audicija za muzičare, koja će biti održana krajem juna, a da ovih dana intenzivno rade na tome.

- Veliki broj članova orkestra se prijavio. Obradovani su time što će izaći na audiciju, jer odavno nije bila organizovana.

Raspisan je konkurs za koncert-majstora i pojedine pozicije u orkestru. Imamo eksternu audiciju koja je otvorena za sve i internu na koju su se prijavili muzičari iz orkestra – rekla je Živković. R. K/ PR centar

Godišnji koncert KUD-a „Mijat Mašković“

FOTO: B. Č.

FOTO: B. Č.

U Bijelom Polju počeo 51. Festival dramskih amatera

FOTO: PR CENTAR

Održan posljednji koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra u sezoni 2021/22.

iz oblasti dramskog amaterizma Crne Gore i sredina u kojoj je kultura postala važan i dominantan javni sadržaj - kazao je Smolović, poželivši gostima i učesnicima prijatan boravak u gradu u kojem umjetnost i srdačnost bivstvuju zajedno vjekovima.

Prisutnima se obratio i direktor Centra za kulturu Milko Kovačević.

- Gotovo da ne postoji časnije niti uzvišenije dužnosti nego ovdje ispod zelenog Obrova, a pored zamišljenog Lima, u gradu pjesnika i književnika, festivala i umjetnika, u gradu gostoprimstva i jednakosti biti domaćin onima koji iznova oživljavaju slavna djela slavnih

pisaca i sa ovih dasaka opijaju našu dušu slatkim sokovima pozorišta - kazao je Kovačević.

Tokom pet decenija, napomenuo je Kovačević, izvedeno je više od 400 predstava, režiju potpisalo više od 170 režisera, svoju ulogu odigralo više od šest hiljada glumaca, a pozorišne predstave odgledalo više od 70 hiljada pozorišnih zaljubljenika.

- Nije li ovo,dovoljan razlog da kažemo svi kako nam festival treba i kako smo svi u obavezi da ga njegujemo, unapređujemo, da mu osmišljavamo nove sadržaje i otvaramo nove vidike - kazao je Kovačević.

On se osvrnuo i na odnos Ministarstva kulture.

- Ministarstvo kulture nema pravo da ćuti nad pozorišnim amaterizmom u Crnoj Gori, niti ima pravo da ćuti nad najstarijim festivalom u državi u godini kada se u Bijelom Polju obilježava sto godina od prve pozorišne predstave - naveo je Kovačević.

Učesnike, goste i publiku pozdravio je i predsjednik Savjeta 51. Festivala dramskih amatera Crne Gore Moamer Kasumović. Na prvoj večeri festivala nastupili su domaćini predstavom „Danilo“, za koju tekst i režiju potpisuje Dragan Koprivica.

Danas su na programu 51. Festivala dramskih amatera predstave „Kako je Edina postala princeza fina?“ koju je po tekstu Toda Nikoletića režirao Alija Redžematović i autorski projekat Vladimira Kosića „Ko je ubio princezu Mond?“, kao i panel diskusija na temu „Dramski amaterizam u Crnoj Gori“.

Festival traje do 15. jula.

B. ČOKOVIĆ

Nastup veterana na godišnjem koncertu

KOLAŠIN – Nakon dvije godine pauze zbog epidemije korone, održan je godišnji koncert KUD-a „Mijat Mašković“. Puna sala Doma kulture u Kolašinu je potvrdila tradiciju da godišnji koncerti ovog društva uvijek donose rekordne posjete kulturnim događajima. Karte za ovaj program su prodate za 56 minuta.

Godišnji koncert KUD-a „Mijat Mašković“ pružio je priliku da nastupe sve sekcije društva.

Predstavljena je škola tradicionalne igre koju vodi Danica Šćepanović. Nastupila je i već afirmisana pjevačka grupa „Đude“. Kombinacijom koraka i nastupa mlađih i starijih

folklorista, izvedene su igre iz nematerijalnog kulturnog dobra. Izvdene su i „Tradicionalne igre kolašinskog kraja“, koje su dobile veliki broj aplauza.

Zanimljiva je bila i svojevrsna razglednica plesno-muzičke prakse Balkana, a sam finiš koncerta su obilježila dva bisa.

Sve koreografije izvođačkog ansambla, kao i muzičke aranžmane, potpisao je Davor Sedlarević, umjetnički rukovodilac KUD-a „Mijat Mašković“.

Iz KUD-a najavljuju da ih je interesovanje za ovaj godišnji koncert motivisalo da razmišljaju da naredni godišnji koncert, a možda i neke nastupe prije, organizuju u dvorani Sportskog centra „Gorštak“ na Lugu.

DR. DRAšKOVIĆ

Kultura

Neđelja, 12. jun 2022.

13

NAŠA TEMA: Ko u Crnoj Gori piše tautograme i zašto imaju status eksperimentalne književnosti

Igra izrazima istoslovnih inicijala PODGORICA – Stvaranje u zacrtanim okvirima može oduzeti od poezije ono što joj prirodno pripisujemo: spontanost, neposrednost, impulsivnost i iskrenu emociju.

Tautogrami, umjetnički iskazi koji podrazumijevaju da svaka riječ počinje istim slovom, djeluju kao forma koja zahtijeva od pjesnika veliki napor da bi sačuvao ove četiri esencijalne vrijednosti koje poeziju čine privlačnom i efektivnom.

VUKIĆEVIĆJANKOVIĆ: Ovakve forme su teške za prevođenje na drugi jezik, a nerijetko su i neprevodive

CEZAROV UZVIK

ZAVODLJIVA ZVUČNOST

Naziv je nastao spajanjem dvije grčke riječi: tauto (ταυτό) i grama (γράμμα) što znači „isto slovo“. Najpoznatija tautogramska struktura je ona koja pripada rimskom vojskovođi Gaju Juliju Cezaru (47. g. p. n. e.) i glasi: „Veni, vidi, vici!“, podsjetila je Vukićević-Janković.

- Krešimir Bagić navodi da se među najstarijim primjerima ubrajaju stihovana pohvala ćelavosti (150 stihova) redovnika Hugbalda (9–10. v. n. e.) čije sve riječi počinju grafemom c, a zatim i tekstovi njemačkih neolatinista J. Placentiusa iz 1546. godine („Pugna porcorum“, u kojoj sve riječi u 248 heksametara počinju grafemom p) i C. Pieriusa iz 1708. godine („Christus crucifixus“ u kojoj sve riječi u 2.000 stihova počinju grafemom c).

Posebno su na pisanju tautograma na francuskom jeziku u 20. vijeku insistirali pripadnici grupe „Oulipo“ – rekla je Vukićević-Janković.

Ona je pojasnila da nije u pitanju čisto stilska odrednica kako se nerijetko tretira, već da predstavlja figuru dikcije.

- Ali zahvaljujući ludičkom potencijalu nerijetko spada i u figuru diskursa. Zapravo, tautogramskom formom autor istražuje i iskušava krajnje mogućnosti verbalne invencije. Bagić ovu formu naziva jezičkom igrom „koja pleše između stilske vježbe i književnosti“. Ona predstavlja i snagu eksperimenta u saodnosu sa granicama žanrovskog – rekla je Vukićević-Janković.

Olivera Novaković je tokom školovanja bila strastven čitalac što po prirodi stvari otvara pojedinca ka riječima i idejama. Tada je pisala poeziju sa manje ili više uspjeha.

- Bila sam još studentkinja kada sam prvi put pjesmu završila riječima „sam satkan sav od snova“, bila je to 1996. i tako sam došla na ideju da bih mogla napraviti niz riječi sačinjen od istih slova, ali bez veznika, u cjelinu povezanu smislom.

Marko Vujović u početku nije ni znao da se poetska forma koju koristi naziva tautogram iako su, kako je rekao, „zdravom zgodom združeni“.

- Ne sjećam se detalja koje je tačno godine to bilo i kako sam na internetu došao do tog podatka, ali znam da je taj trenutak bio od velikog značaja za mene i moje stvaranje stihova.

Konačno sam mogao da lakše pronađem druge autore koji koriste tu književnu formu, u vidu poezije ili proze, i da naučim nešto novo o toj formi.

Moji prvi tautogrami su stvoreni sasvim slučajno ubrzo nakon preseljenja, odnosno mog povratka na Zabjelo. Nastali su kao reakcija na razočaranje mojim ranijim stihovima.

Odlučio sam da prestanem robovati rimi i ograničim sebi gradivni materijal, kao i da pokušam da „sputan samouskraćivanjem semantičkog skupa samouvjereno savladavam sve smetnje“ (citat iz tautograma „Saglasje“) – rekao je Vujović.

Tautogramima ga je privukla zavodljiva zvučnost.

- Teškoće tokom tvorenja ta-

utograma su dodatni motiv za mene, jer za njihovo stvaranje potrebno je stalno istraživati i upoznavati se više i bolje sa svojim jezikom. A igra riječima je jedna od najzanimljivijih. Ja tu svoju igru nazivam „igrom izrazima istoslovnih inicijala“ – rekao je Vujović.

I Oliveru Novaković pokreće unutarnji impuls ritma koji proizvodi ponavljanje istog slova na početku svake riječi.

- Naravno, ovakav način pisanja zahtijeva veliki fond. Prva zbirka „Pod ponorom“ sadrži dvadeset i dva rada, na četiri slova: P, S, O i N. Ona se sama izlila u dahu na papir. Međutim, druga zbirka koja je spre-

mna i sadrži pjesme u kojima su zastupljena sva slova abecede, zahtijevala je vještinu, ponekad i pomoć rječnika sinonima da ne bi došlo do ponavljanja istih riječi – objasnila je Novaković.

I Marko Vujović ističe da postoje teža i lakša slova, iako je pisanje tautograma već dovoljno teško.

- Slova koja sam koristio, a da su teža od ostalih do sada upotrijebljenih su c, č, f i h. Napisao sam dva tautograma na slovo č, a na tautogram „Čistilište“ sam posebno ponosan, jer fond upotrebljivih riječi je bio znatno manji nego kod drugih tautograma – rekao je on i doWIKIPEDIA

Budući da je riječ o jezičkoj igri, tautogram je čest u brojalicama i lirskim pjesmama.

- Zavisno od toga da li je suglasnički ili samoglasnički, posmatra se kao poseban slučaj aliteracije, a rjeđe i asonance.

Od njih se razlikuje po tome što se podudarno slovo isključivo nalazi na inicijalnoj poziciji, tj. na početku riječi – rekla je Vukićević-Janković.

Pored vrlo reprezentativnih primjeraka koji su iz 17. vijeka iz Španije i Portugala, zatim poljskih i ruskih iz kasnijih perioda, napoznatiji doprinos unutar evropske književnosti tautogramima su dali Italijani. Možda najpoznatiji tautogram napisao je Umberto Eko inspirisan pričom o Pinokiju pod naslovom „Jadni tata Pepe (Povero Papà Peppe)“. Valter Leoni iz Orvijeta je autor tautograma inspirisanog djelom Dantea Aligijerija. Edoardo Sangvineti napisao je zbirku „Apokaliptička abeceda (Alfabeto apocalittico)“. „Tautogrami ljubavi i gorčine“ djelo su spisateljice Alesandre Palombo, a Valter Lazarin je autor zbirke „21 ljubavno pismo“.

Među regionalnim autorima su Simeon Marinković iz Srbije koji je napisao knjigu „Priče od A do Š“ koju je ilustrovao crnogorski crtač stripova Tihomir Čelanović. Njegovi tautogrami su prevashodno namijenjeni mlađoj populaciji.

U SF almanahu „Terra broj 7“ (april 2009), koje izdaje Udruženje građana ,,Fanovi naučne fantastike Sci & Fi“ iz Beograda objavljena su tri tautograma sa naučno-fantastičnim elementima: „Suma svih strahova“ Vesne Ilić, „Selidba Sadijana – Sunčev sjaj“ Hadžide Viteškić-Majstorović i „Kraljevstvo kišnih kula“ Tanje Mijanović.

Milko Valent je autor jedne tautogramske drame čije sve riječi počinju slovom p.

NOVAKOVIĆ: Bila sam još studentkinja kada sam prvi put pjesmu završila riječima „sam satkan sav od snova“

VUJOVIĆ: Crnogorski jezik je veoma pogodan za tvorenje tautograma, bilo u vidu poezije ili proze – rekao je Vujović

U Crnoj Gori, sudeći po broju autora koji stvaraju tautograme, oni se tretiraju kao eksperiment ili incident. U modernoj crnogorskoj poeziji u fragmentima tautograma ima u ranim poetskim zbirkama Balše Brkovića, kod Danila Lompara, te kod mlade pjesnikinje Ane Spajić iz Podgorice. Oni koji su dosljedni naši su sagovornici – Olivera Novaković, koja je objavila cijelu zbirku tautograma pod nazivom „Pod ponorom“ 2012. godine i Marko Vujović, koji još uvijek nije svoju strast stavio u korice, ali ima u rukopisu izuzetnu poeziju koja je objavljivana fragmentarno u mnogim domaćim i regionalnim časopisima. S teorijske tačke gledišta za Pobjedu je ovaj iskaz približila dr Vesna VukićevićJanković sa Filološkog fakulteta u Nikšiću.

Najpoznatiji autori tautograma su Italijani

Pogled s 4.000 godina starog dijela zamka u Zileu u Turskoj gdje je Julije Cezar rekao „Veni, vidi, vici“

dao da ima više omiljenih slova koje koristi za svoje tautograme: m, p, o, s, n.

- To su veoma zahvalna slova za pisanje tautograma. Fond riječi je bogat, a crnogorski jezik je veoma pogodan za tvorenje tautograma, bilo u vidu poezije ili proze – rekao je Vujović.

denti na katedri za književnost u Novom Sadu i učenici jedne od novosadskih gimnazija upoznati sa mojom poezijom, zahvaljujući profesorima koji je smatraju vrijednom pažnje i na čemu sam neizmjerno zahvalna i ponosna – rekla je Novaković.

DVIJE ZBIRKE

Svi sagovornici su usaglašeni da, iako u književnosti nije novina, ovakva književnost i dalje zbunjuje i iznenađuje i uživa status eksperimentalnog iskaza.

- Stavovi su različiti, kao i ukusi, a o njima ne treba diskutovati. Nijesam imala prilike da razgovaram sa kolegama o njihovim iskustvima, ali su me prijatno iznenadili pozitvni odgovori crnogorskih časopisa za kulturu, koji su prepoznali kvalitet mog rada i objavili radove – rekla je Novaković.

Isti status su tautogrami imali i sredinom devedesetih kada je Vujović, kako je rekao, objavio svoja prva tri tautograma u časopisu „Znak“ Filološke gimnazije.

- U Crnoj Gori se često pisanje poezije uopšte posmatra kao eksperiment. Tautogramsko poetsko izražavanje može se posmatrati kao ekscentričan poetski stil, ali zastario nije sigurno, makar kada se radi o drugim državama i jezicima. O tome svjedoče i mnogobrojni tautogrami koji se mogu pronaći na internetu, na raznim jezicima – rekao je Vujović.

Koliko god se afirmativno odnosili prema ovakvom iskazu i naši sagovornici su svjesni da su na književnoj sceni Crne Gore, ali i regiona, vrlo usamljeni.

- Njihova rijetka zastupljenost u savremenoj književnosti vjerovatno se krije u kolebljivom odgovoru na pitanje: da li ograničenja u umjetnosti rasplamsavaju kreaciju ili je guše? Takođe, ovakve forme su teške za prevođenje na drugi jezik, a nerijetko su i neprevodive – zaključila je Vukićević-Janković.

D. ERJAVŠEK

U narednom periodu očekujemo da se na književnoj sceni pojave dvije zbirke tautograma.

Od 1999. godine kada je napisao prve tautograme, Vujović i dalje tvrdoglavo piše stihove isključivo u toj formi i potencijalni čitaoci se, kako sam kaže, moraju naviknuti na „monotoniju monofonije među mojim međama“. Do sada ima 50 završenih tautograma i popriličan broj stihova u fragmentima. Još dvadesetak mu fali do zbirke kakvu je zamislio, ističe.

- Nijesam do sada ni pokušao da objavim zbirku, jer sam prilično samokritičan, pa očekujem da dostignem viši nivo od dosadašnjeg. Iako zbirka još uvijek ne postoji, veliki broj mojih tautograma objavljen je na više regionalnih internet portala za književnost i u zbornicima poezije „Garavi sokak“ i „Panonski galeb“.

Pored pjesničkih tautograma imam i jedan prozni pod naslovom „Plameni prsten“. Njime sam započeo privremeni prelaz sa poezije na prozu. U pričama sa elementima fantastike često koristim tautogramske kombinacije riječi – rekao je Vujović.

Jedina autorka koja je objavila zbirku tautograma u Crnoj Gori nije u svojoj državi dobila dobar odgovor na svoj književni rad, ali njena se poezija čita i hvali u susjedstvu.

- Recenziju za knjigu „Pod ponorom“ napisao je prof. dr Sava Damjanov. Takođe mr Miroslav Radovanović je svoj pogled na ovu zbirku objavio u časopisu „Trag“. Do mene su došle informacije i da su stu-

USAMLJENI

14

Povodi

Neđelja, 12. jun 2022.

Đe se đede suverenistički usklik „Nikad više 1918“?!

„Srpski svet“ programiran za Zapadni Balkan (Ni)je li „pobjednička vlast“ samoprivršila zarobljenost nezavisne Crne Gore?!

Aferaška „borba za samoopstanak“ i „samočistunstvo“ po(re)kriva njen kriminal i hibridnu kolaboraciju. Svjetovno-sakralno litijaško sijamstvo je preduslovno pre(t)plativo osiguralo ,,novu vlast“. Zapadni Balkan je tajna za deklarativnu izjavu da su za evropsku i sekularnu nezavisnu Crnu Goru

» Piše: Sreten Zeković Rearhaizovani jedinstveni i svjetovno-sakralmo sijamski litijski „pobjednički politički blok“ (kao i 1918) ne može da samoopstane (u „borbi protiv podjela“/razlika, istine i vlasti), a da trajno, programski, ne (u) ništi i profundirano zarobljava milenijumsku istorijsku samoreprodukciju državotvornog crnogorskog naroda-nacije u svoju pantokratsku svetovelesrpsku istor(iolog)iju. U njoj se istočno-vizantijska teologija i teokratija izopačava u pantokratsko-satanokratsku obmanu, pr(ij)evaru, simulaciju istine kao laži, zarobljenja kao oslobođenja.

Ova svetoveljesrpska imperijalna istor(iolog)ija zarobljava i udvaja povijesni „u sebi udvojeni totalitet“ crnogorskog društva. Iz nje primordijalno proizilazi i ishodi i samo zarobljavanje, i udvajanje totaliteta crnogorskog društva, i samo zbog toga, imperijalnog odnosa, izopačenje u pantokratski ukupni sistem vrijednosti. To je perverzivno izokretanje u kojem je zarobljenje ujedno i oslobođenje, ono ponovljeno osvajanje kao samozarobljenje, „izvanjsko zlo“ kao „domaće zlo“, satanizacija kao sveta sakralizacija, „krađa i prekrađa zvona“ kao svetinja osvajača, ubistvo nezavisne Crne Gore kao samoubistvo.

Znači, da „pobjednički blok“

ignoriše da je on već svojim osvajačkim programskim „ugroženo agresivnim“ djelovanjem zarobio i udvojio državu, naciju i nezavisnu Crnu Goru i ponovo je zarobio „sebe u tuđina“, svoju vlast i državu, a ne obrnuto, kako ga pripisuje drugom. Baš iz toga se i uobličio svetosrpsko-svetosavski totali(tari)zam.

Za „pobjednički“ politički blok nacionalni Crnogorci nijesu niti mogu biti (ni) „nacionalna manjina“, no samo za satanisanje, potpuno izopštenje i istrebljenje iz javnog života u „domorodački rezervat“. To čini simulakrumno („lažnom istinom“), jer mora zaštititi, okončati, prosto za(pro/pre))turiti svoje „apsolutno, a (u)dvoj(e) no čistunstvo“.

Svojim „apsolutnim početkom i čistunstvom“ „nova vlast“ razgolićuje svoju nezajažljivu potrebu psihotičke „ugrožene agresije“, koja je već „u sebi protivrječnost“ samom rearhaizacijom prošlosti (njenog vraćanja i nastavljanja), svojim diskontinuitetom opštecrnogo rskog suverenističkog pokreta, s usklikom „Nikad više 1918“, i ostvarenja tog pokreta - nezavisne Crne Gore, maja 2006. To je sve „pobjednički blok“ restartovao baš na 1918, kao „početka njenog kraja“, smjenjivanja „apsolutnog početka“ i „apsolutnog čistunstva“ u kretanju kao okretanju svetovelesrpstva (simbolično „spiralnog osmičenja“).

Osvajački agresivni „čistunci“ morali su da satanišu sve nacionalno samobitno i suverenističko crnogorsko, radi svoje „borbe

za samoopstanak“ („socijal-darvinističke“) da bi oni bili neprikosnovena mjera i „lažna vjera“ njihovog „čistunstva“.. U „totalnoj kritici svega u prijethodnom suverenističkom režimu“ ozloglasili su ga da je on krivac za sve zlo u prošlom, ovdašnjem, sadašnjem vaktu i ubuduće. Zlonaum im je da opravdaju svoje slabosti i zlo i da ih podmetnu suverenistima (i kao osvetu za 2006), a naročito „domaće zlo“ samozarobljavanja.

Ovo hibridno-sijamsko „čistunstvo“ postalo je i prihvatano kao pra-totem, arhe-tabu tema, nesumnjiva „sveta dogma“ i pretpostavka, koja samo samu sebe samodokazuje. Zasnovano je na ostroškoj „taj(anstve)noj večeri izdaje“, pre(t)plaćeno bogato nadoknađena „čista“, „isprana“ dajanski darovana večera.

To je onaj zavjerenički ugovor litijaške teokratske kontrareformacije koji je „ktitorskim zadužbinama i indulgencijama“ osigurao njihovo „čistunstvo“.

I Biblija upozorava „Ne riče vo pred piće svoje“ („piće“ - obrok hrane i pića).

Zato je iz više razloga neophodno da se primordijalno dokazuje „čistunstvo“ vladajućeg političkog bloka, tim prije što je institucionalno prvačno obmanjivao javnost u „zarobljenju kao oslobođenju“ države nezavisne Crne Gore i vrhunio u nacizamnoj „veličanstvenoj litijaškoj“ kontrare formaciji.

Ovo je nuždeno, prije i svrhu svega, radi sopstvene krivice i zlodjela samog osvajačkog političkog bloka: korumpiranost, organizovani kriminal, nezako-

nito bogaćenje, kršenje i neizvršavanje Ustava i zakona; antisuverenistička, antidržavna i protivotadžbinska kolaboracija sa hibridno-sijamskim vrhom SPC i srpske vlade, Ruske pravoslavne crkve i ruske vlade; institucionalna reafirmacija nacizma-fašizma; „antisekularizacije i teokratizacije nezavisne Crne Gore“. Također i: antidržavni i antiljudski (antivakserski) litijaški suicidni fanatizam; institucionalno programsko pripravljanje „zarobljenja Crne Gore“ i plana „Crna Gora mala Ukrajina“; lažna deklarativna hipokrizija obmane, pr(ij)evare Zapada da je „nova većinska vlast“ suverenistička, demokratsko-sekularna, anacionalna (nesrpska). Uz to, i programsko ne samo satanizovano, diskvalifikovano i diskriminisano, no i teoetnogenetički genocidno uništavanih narodnosno-nacionalnih Crnogoraca; pljačke i prepljačke (litijaških) crnogorskih svetinja i materijalnh dobara, posebito njihovog nezakonitog katastarskog upisivanja i prepisivanja itd. Sve zajedno, zbog „zarobljavanja nezavisne Crne Gore“ u svetosrpsko-svetosavski totalitarizam.

Prvo je D. Abazović svojim „apsolutnim početkom istorije nove vlasti bez granica“ (i onim starim „administrativnim“) naslutio „otvoreni Zapadni Balkan“ kao rješenje Kosova, a zatim ga najavio N. Medojević (kako sam već o tome napisao), a tek je to priznao voj(e)voda DF-a A. Mandić u prvoj sedmici juna o.g. javno prihvatajući Zapadni Balkan. Ovo liči od sa-

mog početka na t(r)ajno ruskosrpsko programsko pripravljanje faza za Zapadni Balkan.

Time se samo može razumjeti jedinstvo većinskog političkocrkveno vjerskog bloka i privid njegovih unutrašnjih sukoba i „čarobni skok“ izmjene programa pred EU. Prvi je nagrizao iz jednog ugla rečeni totalitarizam M. Zenka izjavom da su „u Crnoj Gori najugroženiji Crnogorci“. Čim je TV Vijesti u emisiji „Načisto“ P. Komnenića pokušala da izvede „načisto“ i onu „drugu skrivanu pobjedničku stranu“, vojevodići DF-a A. Mandić i M. Knežević autoritaristički su, ucjenjivački, zaprijetili da će bojkotovati TV i novine Vijesti, što nije bilo bez nekog efekta. Iz ovog „vrzinog kola“ pokušala je da isk(r) oči Vanja Čalović-Marković u ime MANS-a kada je kritikovala „novu“ vlast da čini baš isto ono, što je satanisala kod prijethodne vlasti, a svom oponentu S. Radunoviću da je i on u sukobu inteesa. Kad je naknadno P. Komnenić rekao za neku tvrdnju Vanje, M. Knežević je, nezavisno od njene tvrdnje, lično ad homine, „ugroženoe agresivno“ napao. Iako je baš radi toga Vanja ośetila ličnu i njenom suprugu osvetu, bitno je ukazala i „na onu drugu mračnu stranu“ čistunaca. Mada ovđe uprošćeno redukujem „Vanjin slučaj“ (doduše bez afera), to nas je ipak asociralo na onu izjavu Nikole Pašića, da se „zakon primjenjuje samo na neprijatelja“. Iako je nedovoljno shvaćen od svojih srodnih sagovornika na Gradskoj TV u prvoj dekadi februara

o.g. A. Nikolaidis je pogodio u samu srž problema tzv. ukidanja podjela i izmirenja, izjavom da je suština toga „izmirenje DF-a i DPS-a“ bez čega je sve apsurdno, bez ikakve logičnosti, što je stvarno i predvidio. I Marko Milačić je dobro shvatio da je sa razvlašćenjem njihove vlade, razvlašćena i Skupština i cijela vlast i „izborna volja građana“ i pun žuči imenovao lidere DF-a da su oni „profesionalni Srbi“. No, i to je jednostrano ostalo samo u RAM-u pobjedničkog bloka. Poslanik Miloš Konotar (Ura) takođe s pravom navodi da većinsku Crnu Goru ne čine ni 41 ni 48 mandata, ni izborna volja, jer im nedostaju oni koji nijesu glasali, ali je i on za olako i obavezno potpisivnje tzv. temeljnog ugovora sa SPC. Ignoriše da je preinačenim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti već prioritetno i bitno riješeno svesrpsko iredentističko prisvojštenje nezavisne Crne Gore Srbiji. Također je simulakrumno zaturio i činjenice da taj ugovor preutemeljava sam prokrijumčareni, sudski neutvrđeni Zakon i neispoštovanu ocjenu o njemu od EU, te i bez činjenice da je premijer Z. Krivokapić, prilikom razvlašćenja ministra V. Leposavića dodao mu je i to da ga je prevario da je uputio taj Zakon EU, a to ga je, nezavisno od Z. Krivokapića, savjetovao P. Šoć. Još mogući mandatar „nove vlade“. D. Abazović klikuje „nećemo dvije Crne Gore“, nego valjda hoće jednu svetovelesrpsku Crnu Goru u (kon)federalizovnim eparhijama SPC bez granica i sa posrbičenim Crnogorcima. Abazović je aferaški glorifikovao da je njegova vlada zaplijenila ogromnu količinu paklica cigareta, ali prećutkuje one neposredno prijethodne koje su godinu i po čuvane samo sa katančićem od tri eura. Prije njih je Momčilo Zeković Zeko u TV intervjuu izrekao istinitu tvrdnju da političari ne mogu da izvrše izmirenje, nego sam narod, bez partokratije i teokratije.

Zato i počnite, „većinski čistunci“, da dokazujete čistunstvo vašeg „apsolutnog početka“od 1918, bez istoriofobije i straha pred sobom.

Primjeri

Neđelja, 12. jun 2022.

15

Dabiju (NYUAD), Crnogorac dobio priliku da studira na Njujorškom univerzitetu u Abu Dabiju, diplomirao na Ujedinjenom svjetskom koledžu Jugoistočne Azije (UWCSEA) u Singapuru u Singapuru

Boljević: Prvi mentor i uzor u svemu je moj otac

PODGORICA – Podgoričanin Aleksandar Boljević u rukama drži diplomu Ujedinjenog svjetskog koledža Jugoistočne Azije (UWCSEA), a kao vrhunski đak dobio je priliku da studira elektrotehniku na Njujorškom univerzitetu u Abu Dabiju (NYUAD) što će mu, nada se, omogućiti da učestvuje u četvrtoj industrijskoj revoluciji koja je, kako kaže u razgovoru za Pobjedu, „budućnost svijeta“.

Ovaj mladi zaljubljenik u fiziku treći i četvrti razred srednje škole proveo je u Singapuru, a na dodjeli diploma izmamio je najjači aplauz pojavivši se u crnogorskoj narodnoj nošnji, koja je zadivila učenike, ali i roditelje i nastavnike.

- Ponosan sam na našu nošnju i našu zemlju koja je prelijepa.

Ovo je bio lijep način i povod da predstavim svoju Crnu Goru, jer sam od sticanja nezavisnosti jedini Crnogorac koji je diplomirao u toj školi. Prvi put se crnogorska zastava zavijorila na Ujedinjenom svjetskom koledžu Jugoistočne Azije (UWCSEA) i zaista je ponos bio ogroman - priča Boljević prisjećajući se ceremonije na kojoj su dodijeljene diplome učenicima koledža u Singapuru.

Aleksandra su iz publike, prilikom preuzimanja diplome, bodrili brat i otac, koji mu je, kako priznaje, uzor i mentor od malena.

LJUBAV PREMA FIZICI

Prisjećajući se momenta „kako je sve počelo“ govori da je u osmom razredu osnovne škole saznao za stipendiju Ujedinjenih svjetskih koledža i da se i prijavio.

- Škole predlažu po dva učenika za tu stipendiju, i prvo treba da se prođe školska selekcija. Ja sam je prošao i krenuo na državnu selekciju gdje Nacionalni komitet bira učenike iz cijele države. Do tada je naša država dobijala tri do četiri stipendije, a kada sam se ja prijavio samo dvije - kaže Boljević.

Na državnoj selekciji uzeo je treće mjesto što ga je učinilo „prvom rezervom“ i to ga je obeshrabrilo.

- Već se pomirim sa tim da od toga nema ništa, ali saznam da postoji globalna selekcija i da se ona razlikuje od državne selekcije po tome što nas učenike iz rezerve biraju koledži, njih 18. U prvom krugu dobijam stipendiju za Singapur, što mi bude mnog draže, jer ne šalje me država tamo, već me ta škola bira da budem njihov stipendista, a stipendija je vrijedna 110

O Singapuru i prijateljstvu Tako je i meni bilo kad sam se rastajao sa drugarima, to je ono što je vrijedno. Žive u različitim krajevima svijeta, pa je jedan u Panami, drugi u Sjevernoj Makedoniji, treći je sa Šri Lanke, četvrti živi u Indiji, a peti živi u Sijera Leone -

Dvije godine provedene u Singapuru Aleksandru Boljeviću nijesu donijele samo uspjeh u školovanju, već i na polju prijateljstva.

Rastanak od drugara, koji su raštrkani po čitavom svijetu, teško mu je pao.

- Ima jedan citat iz crtanog Vini Pu koji kaže: „Koliko sam srećan čovjek da imam nešto što čini doviđenja teškim“.

000 eura pa je i moja odgovornost na ovom putu bila velika.

Zaista poseban osjećaj - priča Boljević.

U godini kad je pandemija korona virusa harala svijetom 2020, mladi Crnogorac odlazi u Singapur i zadivljuje svojim znanjem nastavnike.

- To su nevjerovatni ljudi, zaista su me dosta toga naučili.

I ja sam im na tome zahvalan kaže Boljević.

U jakoj konkurenciji, na takvom koledžu, odsjek za fiziku je prilikom odlučivanja o najboljim učenicima na osnovu ocjena tokom trećeg i četvrtog razreda, kao i diskusijom između profesora, izabrao baš Aleksandra za jednog od dva najbolja iz tog predmeta za čitavu generaciju.

Ponosan je i na to.

- Dobio sam nagradu za fiziku koja je popularan predmet i gdje je bilo dosta takmičara. To je bila lijepa potvrda tog mog truda i rada i pokazao sam da je ljubav iz fizike pomogla da se probijem tamo - kazao je Boljević.

Imao je odlične rezultate i na kraju završene srednje škole diplomirao je sa predviđenih 45 poena od mogućih 45.

-

U mojoj školi učili su Kinezi i Indijci kojima je matematika u kulturi, a opet su išli na privatne časove. Ja nijesam imao potrebu za nečim takvim, a uz to je bilo finansijski neisplativo. Sve sam savladao sam i uz nastavnike.

Sve možeš da postigneš kad se dovoljno zauzmeš - ističe Boljević.

NOVE POBJEDE

Nije prestao da ređa uspjehe, pa je sad na novom velikom putu – dobio je stipendiju na Njujorškom univerzitetu u Abu Dabiju, gdje će da izučava elektrotehniku.

- Stipendija je za četiri godine, 80.000 eura godišnje, što je 320 000 eura za cijelo školovanje i stvarno je velika odgovornost na meni. Neću ni tu stati, upi-

Aleksandar sa bratom i ocem u Singapuru

priča Boljević.

Singapur ga je očarao, kaže da je uređen i čist kao i da je siguran.

- Ima ogromnu gustinu naseljenosti ali su jako organizovani i sve je sigurno. Ostavite torbu punu para u sred kafića i naći ćete je tu kad god se vratite. To je nešto što je neobično. Hrana je takođe lijepa, tako da bih na tom mjestu mogao da živim jer mi se sve svidjelo - zaključuje Boljević.

U CRNOGORSKOJ NOŠNJI: Sa dodjele diplome

Aleksandar će izučavati elektrotehniku na Njujorškom univerzitetu u Abu Dabiju za što je dobio stipendiju koja je vrijedna 320.000 eura i vjeruje da će odgovornost koju ima opravdati kako je to činio do sada saću i master i doktorske ali još uvijek ne znam gdje - kaže Boljević.

Govori o tome da je oduvijek „naginjao“ ka prirodnim naukama, naročito fizici, a za to je, vjeruje, zaslužan njegov otac.

- Za moju ljubav prema matematici, jer je to predmet koji sam prvo zavolio, zaslužan je moj otac koji je inžinjer i koji mi je otkrio taj svijet. On je bio taj koji je ukopčao da ja volim matematiku, da mi to ide od ruke i ubrzo je počeo da mi pokazuje malo naprednije zadatke, a ja sam bio zainteresovan. Sa njim sam gledao dokumentarce, pričao mi je o atomima, česticama i zvijezdama... To je čovjek koji je zaslužan što sam odabrao ovaj poziv, moj prvi mentor i moj uzor - kazao je Boljević.

Kaže da ga je otac ohrabrivao da istražuje i da se osamostaljuje, ali i da mu je uvijek pomagao oko elektrotehnike, te da mu je davao savjete u vez svih kurseva, takmičenja, stipendija..

- Na njega se ugledam i dan-danas - kaže Boljević.

Fizika ili kraljica nauka, kako je naziva naš mladi sagovornik, počela je da ga privlači čim je spoznao – u sedmom razredu osnovne škole.

- Ljubav prema fizici me je dovela na ovaj put kojim sad koračam i jako sam srećan zbog toga. Kad su bili Otvoreni dani nauke i CERN-ova izložba, volontirao sa doktorima nauka i to je za mene bilo lijepo iskustvo - kaže kroz osmijeh naš sagovornik.

Nakon osnovne škole upisuje Gimnaziju „Slobodan Škerović“, matematički smjer, iako ne nailazi na oduševljenje vršnjaka.

- Pitaju me kako to možeš da voliš, šta će ti to, ali oni ne razumiju da meni nije teško da se posvetim zadacima jer me to jednostavno interesuje. Nastavnici su jako posvećeni, a pitanje je samo da li je učenik raspoložen da upija znanje. Crna Gora ima nevjerovatan potencijal koji je zanemaren tom pričom da naš sistem ništa ne valja. Ja sam dobio stipendiju i priliku da se dokažem, što sam, nadam se, i postigao, ali priznajem da bi veliki broj mojih drugara iz odjeljenja takođe imao sjajne rezultete na nekom od koledža u inostranstvu ali nemaju svi priliku da odu, ne prijave se, a i nema ni stipendija koje bi to sve pokrile - kaže Boljević.

SISTEM

Pohvalio je matematički smjer u podgoričkoj gimnaziji uz ocjenu da je „prilično jak“.

- Čak što se fizike tiče, mogu slobodno kazati da smo radili naprednije zadatke nego što su nam ih zadavali u Singapuru kaže Boljević.

Primijetio je i neke manjkavosti u crnogorskom sistemu obrazovanja.

- U Singapuru sam imao šest predmeta i čas mi je trajao sat i petnaest minuta, a ovdje sam imao 15 predmeta. Ne možete dovoljno da se posvetite svakom predmetu kod nas jer ih je previše. Kod nas se toliko daje na značaju opštem obrazovanju, a bolje bi bilo da smo više posvećeni konkretnim oblastima, da njih usavršimo. Ne morate sve da znate niti je to potrebno. Ako želimo da se digitalizujemo i da napredujemo, moraćemo mnogo da se mijenjamo - kategoričan je Boljević.

Oni najdarovitiji, ističe naš sagovornik, idu iz Crne Gore.

- Kada bi se ljudi vratili i primijenili ovdje svoja iskustva bilo bi nam bolje, ali za to nažalost nema volje. Ostaju oni kojima „sistem provlačenja“ odgovara i njima nije u intersu da ga mijenjaju. Ja ne bih nikad prekinuo veze sa Crnom Gorom, to je jedina moja domovina, ali želim da se školujem u inostranstvu jer stvarno to vidim kao način da uspijem. Uvijek bih podržao neki projekat ovdje, a koji se tiče tehnlogije ukoliko bi za to postojala inicijativa - navodi Boljević.

Elektroinženjering je oblast koja ga privlači jer je to, kako navodi ,samo primjena fizike i matematike u tehnologiji ali i u energetici i mnogim drugim oblastima.

- To je zapravo budućnost svijeta i četvrta industrijska revolucija. Sad ulazimo u tu četvrtu revoluciju gdje će sve biti digitalizovano i tu treba biti oprezan, ali se nadam da ću u njoj učestvovati jer tu vidim budućnost svijeta - zaključuje mladi Boljević.

Katarina JANKOVIĆ

16

Crnom Gorom / Marketing

Neđelja, 12. jun 2022.

Treće kolo lige Saveza izviđača Crne Gore održano u Plavu

Nakon završenog takmičenja u Plavu

Ambijent pored Plavskog jezera

Najbolji ,,24. novembar“, ,,Eho“ i ,,Skitač“ KOLAŠIN - Trodnevnim kampom u Plavu završeno je treće kolo lige Saveza izviđača Crne Gore. Mladi izviđači su uživali u takmičarskim zadacima i prirodnim ljepotama Plava, na gradskom trgu ih je pozdravio i Nihad Canović, predsjednik Opštine izražavajući zadovoljstvo što je domaćin izviđačima.

Plav se može pohvaliti svojom izviđačkom tradicijom i činjenicom da je prvi izviđački odred u Crnoj Gori, koji se zvao po narodnom heroju Budu Tomoviću, formiran upravo u Plavu.

Izviđači raspoređeni u tri uzrasne takmičarske kategorije

Izviđači od pet do 20 godina su pokazali zavidnu obučenost i odanost. Na Plavskom jezeru se vozio i kajak. Posebna vrijednost je bila upoznavanje kulturnih, istorijskih i životnih vrijednosti sredine u kojoj se održava turnir nadmetali su se u čvorologiji, prvoj pomoći, vožnji kajaka, testu znanja, poligonu spretnosti i ostalim disciplinama.

Biti izviđač i takmičiti se znači i upoznati sredinu i ljude pa su izviđači posjetili Kulu Redžepagića, Plavsku sobu u Domu kulture, Plavsko jezero, Botaničku baštu i Spič. Dok su čekali rezultate posmatrali su pozorišnu predstavu plavskih srednjoškolaca a bilo je sport-

skih nadigravanja sa učenicima SMŠ ,,Bećo Balšić“.

Rezultati turnira u Plavu i njihovo sabiranje sa turnirima u Nikšiću i Kolašinu pokazali su zavidnu spremnost i obučenost svih izviđača koji su raspoređeni u tri kategorije – poletarci od pet do 12 godina, mlađi izviđači i planinke od 12 do 16 godina i stariji izviđači i planinke od 16 do 20 godina.

Najbolje rezultate tokom tri

kola postigli su IO ,,24. septembar“ iz Bara, IK ,,Eho“ iz Podgorice i IO ,,Skitač“ iz Nikšića. Savez izviđača za uspješnu organizaciju u Plavu se posebno zahvaljuje Edu i Emru Feratoviću iz SČ ,,Prokletije“, Nihadu Canoviću, predsjedniku Opštine, Ervinu Tošiću, direktoru FK Jezero, Snežani Bojović, direktorki SMŠ ,,Bećo Balšić“, Vladu Kneževiću, direktoru Centra za kulturu,

Detalj sa takmičenja

Samiri Canović, direktorici Turističke organizacije. Izviđačka zahvalnost ima rečenicu

koja je prati – jedva čekamo da dođemo ponovo…

Dr. Drašković

Arena

Neđelja, 12. jun 2022.

17

Fudbal

,,Hrabri sokoli“ odigrali 1:1 protiv BiH pod Goricom u 3. kolu Lige nacija

I. MANDIĆ

Crna Gora ne gubi kada da sve što ima

Crna Gora

1

BiH

1

0

0

Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 6.555.

Sudija: Danijele Orsato (Italija).

Golovi: 0:1 Menalo u 62, 1:1 Marušić u 77. Žuti kartoni: Marušić (Crna Gora), Kolašinac, Civić (BiH).

Crna Gora

BiH

Mijatović Vešović (od 90. M. Vukčević) Vujačić Tomašević A. Vukčević (od 90.

Radunović) Raičković (od 67. Božović) Janković (od 79. Šćekić) Jovović (od 67. Krstović) Marušić Hakšabanović Mugoša

Šehić Hadžikadunić Sušić Kolašinac (od 68. Civić) Krunić Pjanić (od 60. Prevljak) Džeko (od 79.

Demirović) Gojak Hotić (od 46. Menalo) Ahmedhodžić Hadžiahmetović

DŽEKO: U gostima je svaki bod bitan

Slavlje igrača nakon gola Marušića

Muškom, hrabrom, disciplinovanom, na momente i ratničkom igrom, Crna Gora nije dozvolila da izgubi od BiH zbog jednog kiksa odbrane – utakmica pod Goricom završena je 1:1, u 3. kolu Lige nacija. ,,Zmajevi“ su poveli u 62. minutu preko rezerviste Menala koji je kaznio propust Andrije Vukčevića, a izjednačenje je stiglo u 77. u režiji Marušića koji je na najbolji mogući način krunisio svoju dobru partiju. Čini se da je selektor Miodrag Radulović odabrao jedini pravi način kojim je njegov tim mogao da parira selekciji punoj klase, igračima koji nose dresove Milana i Intera, koji su nastupali za Juventus i Barselonu ili Arsenal. Čvrsto, jako u duelima, samouvjereno, kost u kost, punim gasom, zapravo onako kao protiv Rumunije, ,,crveni“ su odigrali još jednu utakmicu koja vraća vrjeru u državni tim.

Imali su ,,sokoli“ što da ponude i kada se gleda onaj najčistiji fudbalski dio – priredili su nekoliko obećavajućih, smislenih akcija nakon kojih su bili blizu vođstva.

Umjesto toga – demonstrirali su karakter, veliko srce da se pridignu poslije teškog momenta kada su primili gol. Vjera, istrajnost i upornost su se isplatili.

Crna Gora je poravnala rezultat, a nije bila daleko ni od preokreta na samom kraju.

Marušić: Ostaje žal što nijesmo pobijedili u fenomenalnoj atmosferi Adam Marušić je zadovoljan bodom, ali smatra da je Crna Gora mogla i do pobjede.

- Ostaje žal što nijesmo pobijedili u fenomenalnom ambijentu. Zahvalio bih se navijačima i nadam se da će ubuduće Ostalo je neriješeno. BiH je prva u grupi sa pet bodova, a ,,crveni“ imaju četiri, koliko i Finska koja je izgubila u Bukureštu. U trku se vratila Rumunija koja je stigla do prvog trijumfa. Na polovini takmičenja – sve je otvoreno, ogromna neizvjesnot uoči raspleta u posljednja tri meča.

Lijepa atmosfera pod Goricom, prava fudbalska, dokaz da se između reprezentacija sa ,,eks-Ju“ prostora može uživati – pun sjeverni kop organizovano je bodrio Crnu Goru, a dobru podršku imala je i BiH od svojih ultrasa koji su napunili ograđeni dio tribini na jugu, predviđen za gostujuće navijače.

Dobra atmosfera motivisala je aktere na terenu. ,,Sokoli“ su zaprijetili prvi preko Jovovića koji je uputio plasirani udarac sa ivice šesnaesterca u četvrtom minutu. Odgovor je stigao 120 sekundi kasnije – Pjanić je izveo korner, a glavom reagovao Hadžikadunić. Lopta

dolaziti u ovolikom broju da nas bodre.

Uspjeli smo nakon 0:1 da se vratimo i osvojimo bod koji mnogo znači u grupi gdje je sve moguće.

I Vešović je zadovoljan, vidi još bolju Crnu Goru u grupi.

je išla pod prečku, ali je Mijatović rukom spriječio vođstvo ,,zmajeva“.

Momci Ivajla Peteva preuzeli su inicijativu i kombinovali na tridesetak metara od gola domaćih, dok su se ,,crveni“ postavili isto kao protiv Rumuna – istih 11 igrača, blok na sredini, disciplinovano, držeći se rasporeda i sistema ,,4-5-1“.

Crna Gora se opredijelila za kontre i polukontre, da iz brze tranzicije po osvojenoj lopti – nešto napravi. Mugoša je u 12. minutu pokušao sa distance – neprecizno, a na sličan potez odlučio se i Hotić koji je u 19. mlako šutirao pravo u Mijatovića.

Jovović je promijenio igru u 28. minutu nakon što je poslao dugi pas na krilo za Vešovića, uslijedila je prizemna asitencija, pa klizeći start Gojaka u ključnom trenutku.

Katapultirao je Marušić u 33, uposlio Mugošu, koji je zalomio čuvara, ali iskosa nije uspio da pogodi okvir gola.

- Zadovoljni smo rezultatom, u nekim situacijama bili smo opasniji. Protivnik je bolje počeo meč, a onda smo se konsolidovali i bili smo konstantno opasni po gol. Mogli smo i da dobijemo, ali rezultat je realan i zadovoljni smo bodom. U ovoj grupi Crna Gora je ravnopravan rival, a što je najvažnije osjećamo svi da rastemo što smo pokazali kod kuće. Na domaćem terenu igramo dobro, tako treba i da nastavimo – poručio je Vešović.

,,Crveni“ su primirili protivnika – i diktirali ritam u posljednjih dvadesetak minuta prvog poluvremena. Posjed je prešao na stranu domaćina koji je opkolio i nazad vratio BiH, a samo manjak sreće uticao je da Jovović nakon majstorskog poteza ne potpiše 1:0 na pauzi.

Krilni napadač je imao loptu u nogama i ispred sebe dva defanzivca. Čekao je da se ubaci Andrija Vukčević, ali nije odigrao za njega – već se provukao između gostujućih igrača i snažno iskosa sa lijeve strane opalio ka Šehiću. Golman ,,zmajeva“ bio je savladan, ali ga je kapitulacije spasila prečka u 41. minutu.

Jovović je zdrmao ,,gredu“, a na tribinama se osjetila eksplozija - osjećaj razočaranja što Radulovićevi fudbaleri ne vode.

Nije to bilo sve do odlaska na odmor. Na centaršut sa boka natrčao je Mugoša koji nije najbolje zahvatio loptu glavom.

Crna Gora je u svlačionicu

ispraćena ovacijama i snažnim aplauzom, podrška za hrabru partiju i krila za nastavak.

U drugom poluvremenu je ritam opao, utakmica nije bila tako sadržajna, manje je bilo šansi. BiH je prvu imala u 57. minutu preko Gojaka koji je probao nakon kornera, ali je Mijatović bio na mjestu. ,,Belveder, Belveder“ – orilo se pod Goricom, ali samo što se stadion horski raspjevao – Crna Gora je bila u minusu.

Krenuo je da teče 62. minut kada je Andrija Vukčević napravio grubu grešku koju Tomašević nije mogao da ispravi – lopta je legla Gojaku koji je sa desetak metara rutinski matirao Mijatovića.

Radulović je brzo reagovao dvostrukom izmjenom – na teren je poslao Božovića i Krstovića, a izveo Raičkovića i Jovovića.

Crna Gora je prešla na formaciju sa dva klasična špica, poštopoto da izjednači.

To se i dogodilo u 77. minutu

Edin Džeko, prva zvijezda BiH, kazao je da je svaki bod bitan.

- Uvijek kažem ako ne možeš da pobijediš, nemoj da izgubiš, posebno u gostima gdje je svaki bod bitan. U prvom poluvremenu imali smo dobre šanse, u nastavku smo primili gol što je pokazalo da smo mlada ekipa, sa slabijim iskustvom. Idemo dalje. Sve su kombinacije moguće u ovoj grupi.

Rezultati i tabela Crna Gora – BiH Rumunija – Finska 1. BiH 2. Finska 3. Crna Gora 4. Rumunija

3 3 3 3

1:1 1:0 1 2 1 1 1 1 1 0

0 3:2 1 3:2 1 3:3 2 1:3

5 4 4 3

– Krstović je povukao, a Marušić završio sve ostalo – krilni ofanzivac ,,sokola“ napao je po desnom krilu, ušao unutra i lijevom nogom, uz pomoć defanzivca gostiju koji je promijenio smjer lopti, prevario Šehića.

Najbolja moguća nagrada za momka koji je upisao 49. meč u nacionalnom dresu i odigrao ekstra utakmicu.

Kakva ekstaza crnogorskih navijača koji su digli ,,sokole“.

Sinergija je bila nestvarna, toliko moćna da je Crna Gora osjetila mogućnost da preokrene.

Umalo je do toga došlo u samom finišu kada je Marušić ponovo bio u šansi – ovoga puta sa kontrastrane kada je tukao pored stative.

Hakšabanović je u 89. minutu zaprijetio, ali je udarac završio malo iznad mete.

Domaći ultrasi skandirali su ,,sokolima“, a gostujući horski vikali - ,,Ivajlo, odlazi“, aludirajući na ostavku selektora Peteva.

Crna Gora u utorak gostuje Rumuniji, a BiH dočekuje FinD. KAŽIĆ sku.

18

Arena

Sportski miks

Neđelja, 12. jun 2022.

Mlada reprezentacija Crne Gore za

ŽRK Komovi

Babić: Zaslu smo više bo Iz Andrijevice grabi ka visinama PODGORICA – Rukometašice Komova od naredne sezone nastupaće u Prvoj ligi. Ekipa iz Andrijevice u trećoj drugoligaškoj sezoni stigla je do prvog mjesta, uz učinak od 14 pobjeda i dva poraza.

Sve utakmice kao domaćini mlade rukometašice igrale su u komšiluku – u Beranama.

Kad god su uslovi dozvoljavali, a to je bilo rijetko, trenirale su u istoj dvorani. Najveći dio treninga odradile su na spoljašnjim terenima. Zato im je pauza u prvenstvu teško padala, ali kiša, a ni snijeg, nijesu ih odvojili od redovnih aktivnosti.

U velikom uspjehu, a sugrađani su im priredili, uz vatromet na ulicama, lijepu dobrodošlicu nakon posljednjeg odigranog kola, ,,iskočila“ je piniorka, 15-godišnjakinja Natalija Lekić.. I golovima, i asistencijama i neobičnim stilom i košarkaškim vođenjem lopte, driblinzima u trku…

Natalija je pokazala dovoljno, a može i više. Sve što je uradila za klub nije promaklo Tatjani Jeraminok da je pozove u reprezentaciju za Mediteransko prvenstvo.

Upravo je u nacionalnom dresu osvojila zlatno odličje, prvo na međunarodnoj sceni.

Prva je i pehar, kao kapitenka crnogorske reprezentacije,

Natalija Lekić na Mediteranskom prvenstvu

podigla uvis.

– Mislim da smo tokom tri sezone u Drugoj ligi stekli značajno iskustvo. Nijesmo bježali od rada, svi u klubu bili su uporni, a kao pravi tim ostvarili smo rezultat za ponos.

Naravno, ponosan je i naš

grad, sugrađani od kojih smo doživjeli lijep doček. Mogu da kažem da uslovi nijesu bili sjajni, ali i iz toga se može doći do rezultata i postati igrač – kazala je Lekić.

Srećna je mlada igračica zbog navijača koji su redovno dola-

zili u Berane da ih bodre.

– Bez obzira na to što smo sve utakmice praktično igrali kao gosti, odnosno u Beranama, navijači su se potrudili da ne osjetimo sve to. Velika podrška sa tribina više nas je motivisala.

Skromna je talentovana rukometašica koja je na 18 utakmica postigla 142 gola – prosječno oko osam, uz procenat šuta od 68 odsto.

– Sve što smo uradili, zasluga je tima. Bez trenera i saigračica ne bih mogla ništa. Mislim da smo pokazali da se uz rad i trud sve može postići.

Imamo dug put ispred sebe i sigurna sam da ćemo i dalje kvalitetno da radimo i idemo za snovima.

Srećna zbog Komova, ponosna kao kapitenka reprezentacije.

– Na Mediteranskom prvenstvu sam se odlično osjećala.

Prošla sam kroz prvo međunarodno iskustvo. Imala sam čast da budem kapiten sjajne generacije koja može puno.

Obožava da gleda sve što seniorski tim radi – upravo je 2012. godina pogurala na rukometni teren.

– Od pete godine treniram rukomet, a trenirala sam i karate. Sjećam se da sam 2012, nakon onakvih uspjeha našeg tima, odlučila da se potpuno okrenem rukometu i stvarno volim da treniram, a sada ćemo svi imati više razloga da uživamo i radimo za Prvu ligu. Čekaju nas teške pripreme, ali im se radujemo.

Sanja da postane član seniorskog crnogorskog tima. Sanja da igra za veliki klub.

– To su snovi, ali nikad ne treba odustati. Ko još ne sanja olimpijsku medalju. Ili ko ne bi volio da igra za Budućnost. Volim ovaj klub koji je jedini dosegao visine – jasna je Lekić. A. M.

,,Sokolići“ su u posljednjem kolu na ,,DG areni“ slavili protiv Luksemburga (3:0) i takmičarski ciklus okončali istim učinkom kao Bosna i Hercegovina (11 bodova), s tim što je našem timu pripala peta, pretposljednja, pozicija zbog slabijeg međusobnog skora.

Izabranici Miodraga Vukotića izborili su četvrti šešir uoči žrijeba za sljedeće kvalifikacije.

- Zaslužili smo makar tri-četiri boda više, kao i bolje mjesto na tabeli. Bilo je dobrih partija za koje nijesmo nagrađeni, ali

NBA: Golden Stejt vratio brejk (2:2) u Bostonu

Kari se igrao i pobijedio Stef Kari vodio je Golden Stejt do brejka protiv Bostona (2:2), a sada se peta utakmica vraća u San Francisko.

Duel je riješen u posljednja četiri minuta kada je i krenula serija Voriorsa. Do tada su domaći, na krilima publike, bili u prednosti (94:92), ali je trojkom Klej Tompson najavio preokret. A onda je na scenu stupio Kari – pogodio je za 97:94, a nakon praznog hoda sa obje strane od dva minuta, sjajni igrač je ,,trojkom“ za ,,plus šest“ najavio peti meč. Najbolji igrač utakmice postigao je posljednjih pet poena. Kari, čiji je nastup bio pod znakom pitanja zbog problema sa stopalom, meč je završio sa 43 poena, Tompson je ubacio 18, Vigins 17, Pul 14…

NBA

Natalija Lekić može sve, vodila je Komove do elite, nastupala u Pionirskoj ligi, a kao kapitenka ,,lavica“ podigla je trofej na Mediteranskom prvenstvu

Mlada reprezentacija Crne Gore pobjedom je završila kvalifikacije za Evropsko prvenstvo.

to je fudbal, ponekad odlučuju detalji, a u nekoliko navrata ni sreća nije bila naš saveznik.

Pružili smo zapažene partije protiv Italije, Švedske i Irske, a u meču sa BiH dozvolili smo preokret u sudijskoj nadoknadi. Bodovno je moglo bolje, ali dobra je okolnost što je iz naše ekipe nekoliko momaka zaigralo za ,,A“ selekciju – rekao je Anto Babić, koji je prokomentarisao duel sa Luksemburžanima.

- Pobijedili smo ih u gostima i sada na našem terenu. Dali smo tri gola, a mogli smo još neki. Riješili smo utakmicu u prvih desetak minuta kada smo poveli dva razlike. To nas je zadovoljilo, došlo je do blagog opuštanja i imali smo BEZ GREŠKE PROTIV NAJJAČE ODBRANE: Stef Kari

– Ne rangiram svoje nastupe, jer je svaka pobjeda timska pobjeda – kazao je Kari.

Može li Kari sam protiv Bostona i dalje? Teško je odgovoriti, ali uz nepredvidljivog Tompsona i nevidljivog Grima, probaće ponovo u noći između ponedjeljka i utorka da vodi Voriorse do trijumfa.

– Srce ovog čovjeka je nevjerovatno – opisao je Tompson najvjerovatnije budućeg MVP finalne serije.

Kod domaćina Tejtum je upisao dabl-dabl (18 poena, 11 skokova), ali uz očajan šut iz igre (23-8).

A. M.

Arena

Neđelja, 12. jun 2022.

Sportski miks

19

avršila kvalifikacije za Evropsko prvenstvo na petom mjestu u grupi F

užili odova pad igre nekih pola sata. Ipak, uozbiljili smo se u nastavku.

Postigli smo treći pogodak kojim smo iskazali svu razliku u kvalitetu dva tima – ističe štoper Budućnosti.

Upravo je Babić poentirao za 2:0, a u strijelce su se upisali još i Viktor Đukanović i Matija Krivokapić.

Lijep oproštaj dvadeset dvogodišnjeg defanzivca od dresa mlade selekcije.

- Srećan sam zbog gola, pogotovo što je bio u pobjedi, a tek u dresu mlade reprezentacije za koju više nemam pravo nastupa. Cilj je sada ,,A“ selekcija. Treniraću i truditi se da jednog dana dobijem poziv i u naš najbolji državni tim – poručio je Babić.

Održan žrijeb za novu sezonu u Drugoj ligi

Podgorica na startu u Ulcinju - Ima nas dosta koji više ne možemo da igramo za mladu selekciju i dobro je što smo se oprostili pobjedom. Bilo je odlično druženje i atmosfera, a ostaje žal što nijesmo napravili nešto više. Vjerujem da to može generacija koja dolazi.

Imamo puno mladih momaka koji će tek pokazati koliko

vrijede. Zahvalnost stručnom štabu i svima na saradnji. Pamtiću sve pozitivne stvari – ističe stameni centralni bek.

Babić je dobio tri slobodna dana, a potom se okreće klupskom fudbalu.

Imam ugovor sa ekipom Budućnosti, ali kako stvari stoje – mogao bi brzo da pro-

mijeni sredinu.

- Ugovorom sam još godinu vezan za Budućnost, ali postoji mogućnost da promijenim sredinu ovog ljeta. Ekipa ide na pripreme 15. juna, a vjerovatno ću i ja putovati na Zlatibor.

Vidjećemo što će se izdešavati tokom ljeta – zaključio je D. K. Babić.

FORMULA 1: Velika nagrada Azerbejdžana

Lekleru prijale ulice Bakua Prvenstvo Evrope malih država u atletici

Zlato za Furtulu, srebro za Rakočević sam mislio da je Red Bul jači. Zaista sam se mučio da pokažem da smo brži, a onda je u posljednjem krugu sve došlo zajedno jer sam uspio da napravim dobar krug. Veoma sam srećan i uzbuđen zbog današnje trke – kazao je Lekler. A. M.

Danas u Baru juniorsko atletsko prvenstvo Balkana

Crna Gora sa devet takmičara PODGORICA – Bar će danas biti domaćin atletskog prvenstva Balkana u konkurenciji mlađih juniora, na kojem se očekuje učešće više od 450 takmičara iz 17 država.

Crnogorsku atletiku predstavljaće devet atletičara. Odlukom selektora Osmana Erovića nastupiće – Haris Adrović (Jedinstvo, bacanje kugle), Milivoje Pajović (Orion, bacanje kladiva), Srđan Lunić (Mornar, 800), Aleksa Bošković (Rudar, bacanje kugle), Vesna Kljajević (Tara, bacanje kugle i diska), Aleksandra Zejak (Tara, bacanje kugle), Anabela Mujović (,,Sanja“, 400 metara

Anabela Mujović

i skok udalj), Antonela Gazivoda (Orion, bacanje diska) i Nevena Dobrašinović (Lim, troskok).

Erović će biti tim lider ekipe, u kojoj će biti i treneri Danilo Ristić (Tara), Budimir Jestrović (Rudar) i Dragoje Rajković (Lim).

Organizatori Balkanskog prvenstva su atletski savezi Crne Gore i Srbije, uz podršku Opštine Bar, Ministarstva sporta i mladih i tehničku pomoć u organizaciji Atletskog kluba Mornar.

Takmičenje u Baru počeće u devet sati i 30 minuta, bacanjem diska za žene. Svečano otvaranje planirano je za 14 sati i 45 minuta.

Posljednja disciplina 4x100 m za muškarce planirana je za 18 sati i 45 minuta.

R. P.

RASPORED JESENJEG DIJELA DRUGE LIGE 1. KOLO (14. AVGUST) Kom - Bokelj Otrant O. - Podgorica OFK Mladost DG - Zeta Berane - Grbalj Igalo - Nikšić 2. KOLO (21. AVGUST) Bokelj - Nikšić Grbalj - Igalo Zeta - Berane Podgorica - OFK Mladost DG Kom - Otrant O.

FORMULA 1

Šarl Lekler upisao je šestu pol poziciju ove sezone, 15. u karijeri – danas od 13 sati, u bolidu Ferarija, na ulicama Bakua, boriće se za postolje VN Azerbejdžana.

Monegašanin je odvezao najbolji krug (minut, 41 sekunda i 359 stotinki), a najbliži najboljem u kvalifikacijama je bio Serhio Peres u bolidu Red Bula. Meksikanac je za Leklerom zaostao skoro tri desetinke, ali je bio ispred timskog kolege Maksa Ferstapena.

Vozači Red Bula bili su daleko od ozbiljne konkurencije za pol, iako je uvodni dio nagovještavao malo drugačiju sliku u Bakuu. Četvrto mjesto pripalo je Karlosu Sainsu, junioru koji je dugo bio u igri za ozbiljniji plasman, ali je na kraju Španac morao da se zadovolji sa pozicijomn iza vodeće trojke.

Vozač Mercedesa Džordž Rasel bio je daleko od vodećeg (sekundu i tri i po stotinke), ali je stigao do pozicije pet, Pjer Gasli je osvojio šesto, a sa sedme pozicije startovaće Luis Hamilton.

Među prvih deset su Juki Cunoda, slijede nekadašnji šampioni Sabastijan Fetel i Fernando Alonso.

Kvalifikacije su počele 15 minuta kasnije jer je u Formuli 2 vozač Aston Martina Lens Strol udario u zaštitnu ogradu koja je morala da se popravi.

– Dobar je osjećaj, ali ovo nijesam očekivao, jer

PODGORICA – Komisija za takmičenje Fudbalskog saveza Crne Gore obavila je žrijeb za predstojeću takmičarsku sezonu u Drugoj ligi.

Sezona počinje 14. avgusta, a zanimljivo je da će u konkurenciji biti čak šest bivših prvoligaša, od kojih je četvoro bilo na međunarodnoj sceni. Na startu, Podgorica će nakon eliminacije iz Prve lige igrati protiv Otrant Olimpika, koji se vratio u Drugu ligu, dok će Zeta prvi put u Drugoj ligi igrati protiv Mladosti, koja je u debitantskoj sezoni uspjela da stigne do baraža, ali ne i do elite.R.P.

PODGORICA – Crnogorski atletičari osvojili su dvije medalje na Prvenstvu Evrope malih država održanom na Malti, koje je okupilo oko 300 takmičara iz 17 zemalja.

Danijel Furtula u disciplini bacanje diska osvojio je zlatnu medalju sa rezultatom 61,48 metara što predstavlja novi rekord ovog takmičenja, a Kristina Rakočević takođe u bacanju diska osvojila je srebrnu medalju sa rezultatom 49,67 metara.

Ljiljana Matović u disciplini skok udalj osvojila je peto mjesto sa rezultatom 5,75 metara.

Od ostalih takmičara nastupio je još Ognjen Marsenić u disciplinama 100 i 200 metara, gdje je postavio svoje lične rekorde.

U disciplini 100 metara osvojio je sedmo mjesto sa rezultatom 10,85 sekundi, dok je na 200 metara bio osmi sa rezultatom 22,17 sekundi. Darko Pešić u disciplini 110 prepone nije završio trku zbog tehničkih problema sa posljednjom preponom gdje se i povrijedio, dok je u skoku udalj osvojio 16. mjesto.

Ivan Kukuličić u bacanju diska osvojio je deveto mjesto sa rezultatom 44,60 metara. R. P.

3. KOLO (28. AVGUST) Otrant o. - Bokelj OFK Mladost DG - Kom Berane - Podgorica Igalo - Zeta Nikšić - Grbalj 4. KOLO (3. SEPTEMBAR) Bokelj - Grbalj Zeta - Nikšić Podgorica - Igalo Kom - Berane Otrant O. - OFK Mladost DG 5. KOLO (11. SEPTEMBAR) OFK Mladost DG - Bokelj Berane - Otrant O. Igalo - Kom Nikšić - Podgorica Grbalj - Zeta 6. KOLO (18. SEPTEMBAR) Bokelj - Zeta Podgorica - Grbalj Kom - Nikšić Otrant O. - Igalo OFK Mladost DG - Berane 7. KOLO (24.09.)

Berane - Bokelj Igalo - OFK Mladost DG Nikšić - Otrant O. Grbalj - Kom Zeta - Podgorica 8. KOLO (28.09.)

Bokelj - Podgorica Kom - Zeta Otrant O. - Grbalj OFK Mladost DG - Nikšić Berane - Igalo 9. KOLO (2. OKTOBAR) Igalo - Bokelj Nikšić - Berane Grbalj - OFK Mladost DG Zeta - Otrant O. Podgorica - Kom 10. KOLO (8. OKTOBAR) Bokelj - Kom Podgorica - Otrant O.

Zeta - OFK Mladost DG Grbalj - Berane Nikšić - Igalo 11. KOLO (12. OKTOBAR) Nikšić - Bokelj Igalo - Grbalj Berane - Zeta OFK Mladost DG - Podgorica Otrant O. - Kom 12. KOLO (16. OKTOBAR) Bokelj - Otrant O. Kom - OFK Mladost DG Podgorica - Berane Zeta - Igalo Grbalj - Nikšić 13. KOLO (22.10.)

Grbalj - Bokelj Nikšić - Zeta Igalo - Podgorica Berane - Kom OFK Mladost DG - Otrant O. 14. KOLO (30.10.)

Bokelj - OFK Mladost DG Otrant O. - Berane Kom - Igalo Podgorica - Nikšić Zeta - Grbalj 15. KOLO (5.11.)

Zeta - Bokelj Grbalj - Podgorica Nikšić - Kom Igalo - Otrant O. Berane - OFK Mladost DG 16. KOLO (13.11.)

Bokelj - Berane OFK Mladost DG - Igalo Otrant O. - Nikšić Kom - Grbalj Podgorica - Zeta 17. KOLO (20.11.)

Podgorica - Bokelj Zeta - Kom Grbalj - Otrant O. Nikšić - OFK Mladost DG Igalo - Berane 18. KOLO (27.11.)

Bokelj - Igalo Berane - Nikšić OFK Mladost DG - Grbalj Otrant O. - Zeta Kom - Podgorica 19. KOLO (3.12.)

Kom - Bokelj Otrant O. - Podgorica OFK Mladost DG - Zeta Berane - Grbalj Igalo - Nikšić

Arena

20 Košarka

Neđelja, 12. jun 2022.

Trener Košarkaškog kluba Mornar Barsko zlato Đorđije Pavićević za Pobjedu govori o protekloj sezoni barskog kluba i planovima za naredni period

Moramo da budemo ponosni što Bar ima stabilnog abaligaša PODGORICA – Nakon nekoliko sezona sa većim budžetom i plasmanom među četiri najbolja tima u ABA ligi, Mornar Barsko zlato je prošlog ljeta odlučio da okrene novi list.

Zbog toga su i ciljevi bili drugačiji, a predsjednik barskog kluba Đorđije Pavićević, koji je svojim angažmanom i ne malim ulaganjem sopstvenog novca svih proteklih godina doveo klub do gornjeg doma regionalne košarke, ističe da u Mornaru nema mjesta nezadovoljstvu, bez obzira na to što nije osvojen nijedan trofej, niti izboren plasman u plej-of ABA lige.

- Moramo da budemo zadovoljni, s obzirom na sve okolnosti koje su se dešavale tokom sezone, počev od kvalifikacija za FIBA Ligu šampiona kada nijesmo prošli, što je bio prvi peh. Nakon toga se desio loš početak sezone u ABA ligi, serija od šest poraza i gubitak samopouzdanja, što je sve moglo da nas košta i borbe za opstanak i takmičenja u ABA ligi. Međutim, znajući kako radimo i treniramo, kakav stručni štab imamo, vjerovali smo da ćemo se povratiti – kaže Đorđije Pavićević na početku razgovora za Pobjedu.

Mornar je, kako kaže prvi čovjek kluba, u prvom dijelu sezone morao da povuče određene poteze kada je igrački sastav u pitanju.

- Imali smo malo problema sa tim Amerikancima, dok su se uklopili. Sa Korijem Dejvisom smo raskinuli ugovor i mislim da je to bio pravi potez, jer se vratila prava atmosfera u ekipi i to je odmah počelo da daje rezultat. Nakon dolaska Vila Mozlija, koji kad je došao nije bio 100 posto spreman, zbog čega je trebalo mjesec treninga da ga vratimo u željeno stanje, i sa ostalim igračima koje smo imali, pokazali smo da smo I te kako ozbiljna ekipa. Tada smo ušli smo u pozitivnu seriju, mislim da smo u tom periodu upisali sedam pobjeda u osam mečeva, da smo izgubili samo od Crvene zvezde u Beogradu. Statistički smo u tom periodu bili najbolja odbrambena ekipa u ABA ligi – dodaje Pavićević.

POVREDA GORDIĆA SVE POREMETILA I sve je išlo kako treba do sredine februara, kada je Mornar zadesio veliki peh.

- Dogodila se malerozna povreda ukrštenih ligamenata Nemanje Gordića. Onda se desio i peh sa drugim plejom, Trejom Luisom koji nije htio da se vakciniše, a dobio je koronu, koja je

Pun gorčine zbog dešavanja u finalu plej-ofa ABA lige Ovogodišnje finale plej-ofa ABA lige između Crvene zvezde i Partizana je i dalje tema u košarkaškim krugovima.

Ni Đorđije Pavićević ne krije da je razočaran svime što je vidio u mečevima u „Pioniru“.

- Ukratko – pun sam gorčine. Ako su uspjeli da zgade košarku svima, pogotovo nama koji smo čitav život u košarci, onda je sve jasno. Ovakvo finale ABA lige se ponavlja iz godine u godinu, i piše se o svim drugim stvarima, a ne o košarci. Ako se iz korijena sve ne promijeni, ako se ne donesu neke mjere da bi se to promijenilo, onda očito nikome nije u interesu da bude član ovakve ABA lige i da se na ovakav način završavaju finalne utakmice. U jednoj Španiji, koja ima 50 miliona stanovnika, i ima nesklad između Katalonaca i ostalih Španaca, mogu da odigraju finalne utakmice na gospodski i pravi sportski način. A to ne može da se desi, konkretno ove godine u Srbiji, gdje se u četiri od pet utakmica prazne tribine.

To je stvarno za svaku osudu. Mislim da tu ne može biti nikakvog drugog komentara, osim da sam pun gorčine, da se takve stvari gledaju na tv ekranina. Siguran sam da dijelim mišljenje sa 99 odsto onih koji su pratili te mečeve – ističe Pavićević.

Četvorica igrača imaju ugovor za narednu sezonu

Pocijepao ugovor sa Lovrom Gnjidićem iz ljudskih razloga

Po riječima Đorđija Pavićevića, ugovore za narednu sezonu imaju Vladimir Mihailović, Marko Jeremić, Milija Miković i Gligorije Rakočević.

- Ostalima ugovor ističe, i nekima ćemo ponuditi ugovore koje možemo da ispoštujemo. Ako se dogovorimo, nastavićemo saradnju, ako ne, onda ćemo im poželjeti puno sreće u nastavku karijere u drugim klubovima. A mi smo već u razgovorima i pri kraju pregovora sa tri-četiri mlada i i te kako perspektivna igrača u okvirima ABA lige, koji će za godinu, dvije i tri postati pravi nosioci kluba. Uz to, u našem podmlatku imamo tri-četiri klinca koji zaslužuju da dobiju šansu sljedeće sezone – kaže Pavićević.

Puno se prošlog ljeta diglo prašine oko Hrvata Lovra Gnjidića, talentovanog pleja Cibone, koji je trebla da dođe u Mornar, ali na kraju nije bilo ništa od tog transfera.

- To nije realizovano zbog neorganizacije Cibone, jer je to bila već završena priča i potpisan ugovor. Ali, iz ljudskih razloga, jer prije svega postupam ljudski, nijesam htio da pokvarim status jednom čovjeku u Ciboni koji je to već bio završio. Ja sam zato taj ugovor pocijepao i rekao „neka vam je sa srećom“, uz napomenu da nastavljamo sportsku saradnju kao i do sada – rekao je prvi čovjek Mornara.

ostavila posljedice da nije mogao da nastavi da igra, zbog čega smo morali da se odreknemo njegovih usluga.

Tada smo ostali bez oba pleja u trenutku kada više nijesmo mogli da dovedemo nijednog igrača u ABA ligu, jer je rok za transfere bio 31. januar. Ostali smo praktično na mladog Živanovića i Vlada Mihailovića za poziciju plejmejkera.

Sreća u nesreći je bila što je Mornar već imao dobru zalihu pobjeda (sedam) za mirniji nastavak sezone, u kojoj je siguran opstanak bio glavni cilj.

- Da nijesmo imali zalihu u pobjedama, onda bismo se grčevito borili za ostanak.

Ali, momci su zajedno sa stručnim štabom obezbijedili opstanak u ABA ligi, što nam je i bio cilj, a biće i ubuduće.

Moramo da budemo ponosni da jedan mali grad kao što je Bar ima stabilnog abaligaša, bez obzira na to što smo posljednjih godina bili i u plejofu. Dešavaće se i ubuduće da ne mogu da se postignu željeni rezultati. A i finansijska situacija se mijenja iz dana u dan – ističe Pavićević.

PONOSAN NA FINALE U CRNOJ GORI Iako je tri sedmice bio primoran da čeka i samo trenira za početak finalne serije plej-ofa domaćeg prvenstva, Mornar je u borbi za trofej protiv Budućnost Volija bio više nego dostojan protivnik. O tituli je odlučivala majstorica, Mornar je dobio dva meča kod kuće, u drugom je nadoknadio i minus od 22 poena, a imao je svoje šanse i u prva dva meča u ,,Morači“…

- Zbog toga što smo na tabeli lige bili iza Budućnosti i SC Derbija, po propozicijama takmičenja smo u domaćem prvenstvu morali da krenemo od baraža sa Jedinstvom, koji smo odradili kako smo željeli.

U polufinalu smo igrali protiv SC Derbija, koji je ove sezone prijatno iznenađenje sa kvalitetnom ekipom, i uspjeli smo u dva meča i njih da eliminišemo što je i te kako veliki uspjeh. A pokazali smo maksimum u finalu protiv Budućnosti i dokazali da možemo da budemo konkurentni ekipi Budućnosti na terenu.

Pavićević dodaje je da je finale bilo veoma zanimljivo.

- Crnoj Gori i regionu smo pokazali da je, u jednom korektnom i sportskom odnosu dvije ekipe, ljepota košarke na terenu, a ne van terena. Tu mogu da budem ponosan na igrače i stručni štab, na ekipu i rukovodstvo Budućnosti, da smo na zajednički način napravili pravi spektakl u Crnoj Gori. Treba svi u Crnoj Gori da budemo ponosni što imamo takve dvije ekipe koje će državu predstavljati u ABA ligi i Evropi. Da li će tako biti i ubuduće, ili će to biti u nekom drugačijem kontekstu, zavisiće od uslova koje budemo uspjeli da obezbijedimo u narednom periodu.

BUDŽET OD 500 DO 800 HILJADA Pavićević je objasnio zašto je Mornar prošlog ljeta smanjio budžet i sa drugačijim ambicijama ušao u sezonu.

- Mi smo prethodnih sezona bili treći i četvrti u ABA ligi. I pored toga nijesmo mogli da igramo Evrokup. Došli smo u situaciju da rezultat iz ABA lige ne garantuje učešće u Evrokupu. Ko je kriv za to, ne znam, a sigurno da krivice

ima u rukovodstvu ABA lige, koje nije izdefinisalo status prema Evroligi i Evrokupu, a očito da rukovodioci Evrolige i Evrokupa imaju drugačije mišljenje. Da ne bismo uzalud trošili sredstva, mi smo pred prošlu sezonu odlučili da smanjimo budžet i da budemo okosnica mlađim igračima, gdje ćemo svake godine dovoditi po dva vrhunska talenta i razvijati ih u dobre igrače, da bi kasnije ti igrači mogli da igraju i Evroligu. Prioritet bi nam bili crnogorski igrači koji su na tom nivou.

Takav će plan biti i za narednu sezonu.

- Kao predsjednik kluba imaću zadatak da sa čelnicima Opštine i privrednicima grada Bara napravim sastanak kako bismo pokušali da obezbijedimo normalan budžet za sadašnje finansijske okvire, jer su finansije sada problem i u državi, a ne samo klubova. Da ne pravimo nerealne budžete, po meni, neki budžet od 500 do 800 hiljada eura na godišnjem nivou može da garantuje da Mornar može biti stabilan abaligaš i da ima mjesto u sredini tabele. Dešavaće se

da jedne godine odskočimo i budemo kandidat za plej-of, a neke druge kandidat za borbu za opstanak. Prioritet će nam biti okosnica – mladi igrači, uz tri-četiri crnogorska seniora, i možda jednog, eventualno dvojicu Amerikanaca, ali to neće biti igrači sa velikim cijenama, kao proteklih godina, naprotiv. Tražićemo rukije, koji će, prije svega, biti željni da se dokažu kako bi mogli da prokrče put u Evropi i ka jačim ligama, što je svakom Amerikancu cilj kad dođe u Evropu.

KOŠARKAŠI IDOLI U BARU Pavićević ističe da je Mornar „u proteklih sedam godina pokazao koliko je za Crnu Goru, a pogotovo za Bar, puno značio u marketinškom smislu, što je najvažnije“.

- Košarkaši su u Baru postali sportski idoli, što je važno za djecu, da se sklone s ulice, da imaju idole među košarkašima. Svi znamo šta znači sport za jedno društvo, samim tim i naše u Baru. Na tome želimo da gradimo temelje narednih generacija Mornara, da imamo nešto da ostavimo za sobom. Ja sam trenutno predsjednik, a nadam se da će biti još ljudi koji žele da se uključe u rad kluba, da, kad dođe vrijeme da se povučem, klub ostavim na ovom nivou.

Uz sve poštovanje svih klubova, Crvene zvezde, Partizana, Budućnosti, Cedevita Olimpije, ponosno mogu da kažem da smo organizaciono u samom vrhu, što se tiče svih uslova za bavljenje košarkom. A to je velika stvar za jedan mali grad i klub kao što su Bar i Mornar – zaključio je predsjednik Mornara Barsko S. JONČIĆ zlato.

Feljton

Neđelja, 12. jun 2022.

ULOGA VJERSKIH USTANOVA U OBLIKOVANJU DUHOVNOG PROSTORA CRNE GORE

Kolašinski prvaci tražili su da im se prevede mevlud » Piše: Ivan JOVOVIĆ Esej je objavljen u časopisu Matica, br. 89

Sa ukupnim reformama Osmanskog carstva u drugoj polovini XIX vijeka prosvjetne ustanove orijentalno-islamskog karaktera na prostoru Crne Gore doživljavaju transformaciju, s obzirom da se utemeljuju ustanove sa višim stepenom obrazovanja muslimanskog stanovništva, poput ruždija i idadija (viša gimnazija), kojih je bilo u Pljevljima, Bijelom Polju, Podgorici i Beranama, a koje su takođe bazično bile povezane sa objektima islamske zajednice na određenom području, džamijama i vakufima, iako su fizički mogle biti zasebni objekti u gradskim mahalama.

Osim bogate riznice Huseinpašine džamije u Pljevljima i drugi islamski centri na tlu Crne Gore posjeduju, uprkos brojnim pustošenjima, značajne pisane spomenike iz prošlosti, kao što je primjerak Kurana iz prve polovine XIII stoljeća, što pokazuje da su domaći prepisivači mogli imati uzore u ovdašnjim knjižnim fondovima islamskih ustanova, kao što je izvjesno da se vrijedna rukopisna građa nalazila i u privatnim zbirkama uglednih muslimanskih porodica. Tako, na primjer, u fondu Islamske zajednice u Baru popisan je inventar raznovrsnih rukopisa, počev od srednjeg vijeka pa zaključno sa XIX stoljećem, čija sadržina se odnosila na vjeronauku, arapski jezik i književnost, pravo, istoriju, prirodne nauke, uključujući i farmakologiju. Spomenuta literatura je svakako pokazatelj da je autohtono muslimansko stanovništvo bilo integrisano u orijentalni duhovni prostor, preko islamskog školskog modela, zbog čega nailazimo na brojne ljude sa ovog područja koji su se ostvarili širom Osmanske carevine, kako u sferi svjetovnih, tako i vjerskih poslova (veziri, diplomate, pjesnici, filozofi, profesori i dr). Među brojnim ličnostima koje su ostavile dubok trag u islamskom nasljeđu Crne Gore jeste porodica Kadić iz Bijelog Polja, koja je u XVIII vijeku dala stvaraoce čija djela predstavljaju respektabilnu intelektualnu zaostavštinu, a njihov životni put karakteriše da su obavljali visoke dužnosti u Osmanskom carstvu, službujući od Rusije do Misira. Između ostalih biografskih podataka, za ličnost Osmana Kadića važ-



21

14.1.

Među brojnim ličnostima koje su ostavile dubok trag u islamskom nasljeđu Crne Gore jeste porodica Kadić iz Bijelog Polja, koja je u XVIII vijeku dala stvaraoce čija djela predstavljaju respektabilnu intelektualnu zaostavštinu, a njihov životni put karakteriše da su obavljali visoke dužnosti u Osmanskom carstvu, službujući od Rusije do Misira

Pivski manastir, 1912. godina



Obnova Pećke patrijaršije 1557. od strane osmanske vlasti omogućila je nešto lagodniji život pravoslavne crkve. Jedan od takvih primjera prepoznajemo u gradnji Manastira Uspenja Presvete Bogorodice u Pivi 1586. godine. Osnivač Pivskog manastira je Savatije Sokolović, rođak Mehmed-paše Sokolovića

no je istaći da je osnovao prvu javnu biblioteku 1757. godine u Sarajevu, prvu takvu ustanovu na ovim prostorima.

Sve gore pomenuto ukazuje da, iako je nestao ili uništen značajan fond islamskih manuskripta i dokumenata o organizovanoj strukturi islamske zajednice, u različitim vremenskim periodima pojavljuju se lica sa ovog prostora koja predstavljaju vjerske autoritete, kao što su hafizi, uleme i muftije. Takođe, među poznate islamske stvaraoce treba ubrojati pojedince koji su svojim kaligrafskim umijećem ostavili snažan duhovno-estetski iskaz u islamskoj umjetnosti, ali spoznaja o razmjerama ove djelatnosti kod nas nije dovoljno razvijena, s obzirom da u literaturi samo sporadično nailazimo na domaće kaligrafe tokom XIX vijeka, poput Omer Mastafage Alivodića iz Podgorice, Sulejmana Ejuba Havadže iz Pljevalja, Jusufa Podgoričanina, Muhameda Mahmuda Nikšićanina i dr. Kao što je navedeno, muslimansko stanovništvo na tlu Crne Gore sve do pred sam kraj osmanske vladavine, zahvaljujući islamskom obrazovnom modelu, nije izgradilo tradiciju pisanja ili prepisivanja vjerske literature na maternjem jeziku. Pod uticajem drugih nacionalnih pokreta na Balkanu u XIX vijeku, i među muslimanskim življem slovenskog i albanskog porijekla oživljava se

Manastir Sveta Trojica u Pljevljima je jedan od rijetkih pravoslavnih manastira na tlu Crne Gore koji ima neprekidni kontinuitet monaškog života. Izgrađen je za vrijeme osmanske vladavine, iako ne postoji tačan datum njegovog osnivanja. Prvi pouzdan podatak je natpis igumana Visariona, koji je se bratom Savom osnovao ovaj hram 1537. godine

narodnost i preko vjerske literature. Prvi pokušaji se vezuju sa prepjevom Mevluda (pjesma o rođenju Božijeg poslanika) za ime hafiza Saliha Gaševića iz Nikšića, inače kajmakana u Kolašinu, koji ga je objavio 1879. godine, a kako u predgovoru njegov autor navodi na molbu kolašinskih prviša „Nami mevlud daj bosanski napiši“, dok prvi prepjev Mevluda na albanski jezik je djelo hafiza Ali Riza Ulcinjaka – Ulcinjanina iz 1873. godine, što ih je svrstalo u neizostavne istorijske ličnosti balkanske orijentalne kulture.

Osmanlije su dolaskom na tlu srednjovjekovne Zete, kasnije Crne Gore, zatekle dvije hrišćanske crkve, Katoličku i Pravoslavnu, a samo jedna – Pravoslavna je nadživjela osmansku vlast i postala dominantna vjerska zajednica u Crnoj Gori, dok je druga – Katolička, praktično nestala u demografskom smislu, o čijem postojanju samo uvjerljivo svjedoči sakralna baština duž Crnogorskog primorja i dijelom basena Skadarskog jezera.

Obnova Pećke patrijaršije 1557. godine od strane osmanske vla-

Manastir Sv. Trojica, Pljevlja

sti omogućila je nešto lagodniji život Pravoslavne crkve. Jedan od takvih primjera prepoznajemo u gradnji manastira Uspenja Presvete Bogorodice u Pivi 1586. godine. Osnivač Pivskog manastira je Savatije Sokolović, rođak Mehmedpaše Sokolovića, koji je čak od osmanskih vlasti kao hercegovački mitropolit dobio dozvolu da sakuplja dažbine od svih hrišćana. Fresko slikarstvo u Manastiru Piva nastalo je kao plod umjetničkog stvaralaštva grčkih i domaćih slikara, koji su u više navrata, od kraja XVI pa do početka XVII stvarali jedan od najobimnijih, a ujedno rijetkih sačuvanih, ansambla zidnog pravoslavnog slikarstva na tlu Crne Gore. Takođe, ovaj manastir je poznat i po tome što je za razliku od ostalih pravoslavnih manastira u Crnoj Gori održavao kontiniuirane odnose sa Hilandarom. Velika je vrijednost crkvenih knjiga, ikona i drugih liturgijskih stvari, koje svjedoče ne samo o bogatoj riznici ovog manastira, već i o njegovom bogatstvu i ugledu, s obzirom da su spomenute memoralije poznatih i nepoznatih dobroči-

Mehmed-paša Sokolović

nitelja iz Pive ili Stare Hercegovine, ali i drugih sredina. Osim, prepisivačkih radionica, monasi kao i u drugim većim manastirskim kompleskima, bavili su se ikonopisanjem.

Manastir Sveta Trojica u Pljevljima je jedan od rijetkih pravoslavnih manastira na tlu Crne Gore koji ima neprekidni kontinuitet monaškog života. Izgrađen je za vrijeme osmanske vladavine, iako ne postoji tačan datum njegovog osnivanja. Prvi pouzdan podatak je natpis igumana Visariona, koji je se bratom Savom osnovao ovaj hram 1537. godine. Već od kraja XVI vijeka manastir Sv. Trojice raspolagao je značajnim kompleksima obradive površine, zbog čega je bio izložen finansijskim

pritiscima osmanskih vlasti od početka XVIII vijeka. Ipak, u manastiru su sačuvani autentični predmeti velike umjetničke ali i istorijske vrijednosti (dokumenti, knjige, ikone i sl), kao što su sačuvani izvorni ikonografski motivi, gdje centralnu poziciju zauzimaju članovi dinastije Nemanjića. I riznica i biblioteka Sv. Trojice su svjedočanstvo da je manastir imao veliku materijalnu podršku lokalnog stanovništva, što bilježe brojna zavještanja, te je imao intenzivnu komunikaciju sa drugim pravoslavnim manastirima, naročito onim u Rusiji. U takvom duhovnom okruženju nastaje čuveni Vrhbreznički hronograf Gavrila Trojičanina, koje se odlikuje visokim stepenom originalnosti, gdje su opisani događaji od stvaranja svijeta do njegovog vremena (sredina XVII vijeka). Treba napomenuti da je pljevaljski kraj jedini u Crnoj Gori u kome je za vrijeme osmanske vladavine napredovalo pravoslavlje, što proizlazi iz činjenice da su u periodu od XVI do XVIII vijeka, osim manastira Sv. Trojice izgrađeni sljedeći manastiri: Sv. Arhanđela Mihaila, manastir Dovolja, sa crkvom posvećenom Bogorodici, manastir Dobrilovina, sa crkvom posvećenom Sv. Đorđu, i manastir Dubočica, sa crkvom posvećenom Sv. Nikoli. (Nastavlja se)

22

Arhiv

Neđelja, 12. jun 2022.

Iz istorije crnogorske diplomatije

Lepršav pečat državnosti Crnogorska diplomatija pronosila je jasan stav, jer su njeni utemeljivači i nosioci izrasli i bili neraskidivi dio nepokornih brda, obdareni znanjem stečenim na visokim školama, s poznavanjem stranih jezika i manirima dostojnih elitnog plemstva

» Piše: Dejan vukoviĆ Cetinje. Đurđevdan 1874. Kruni se vlast Senata. Gorski vukovi, silne vojvode i serdari, ugledni, umni senatori zadržavaju ulogu suda, dok plodovi nezavisnosti bujaju naglo, uspostavljaju se uprave za vojsku, prosvjetu, unutrašnje poslove, finansije. I knjaževska kancelarija za spoljne poslove; lepršav pečat državnosti, graciozni, gordi let neuhvatljivih sokolova, gospodara plavog neba i hiljadugodišnjeg čistog zraka. Izmaglicu vrhova Lovćena probijaju zlatom vezeni, slobodarski kraci sa tepelka crnogorskih kapa. Vanjska politika iz snažnih ruku vojskovođe i pjesnika, knjaza Nikole I Petrovića, utabanom diplomatskom praksom lagano klizi ka stasitom Njegušu, vojvodi i senatoru Stanku Radonjiću, docnije prvom ministru inostranih djela.

Ministarstvo inostranih djela Knjaževine Crne Gore formira se 1879. i od crnogorskog diplomate u Kotoru, Petra Ramadanovića, naručuje kancelarijski materijal, depešom od 20. marta iste godine: „G. Agente! Po prvoj prilici bićete dobri poslati mi za kancelariju inostranih djela sljedeće stvari: 1. Ringu obične četvorouglasti, dugačku i fijnu.

1. ′pomanju′. 1. Plosnu 1. Lijep i dobar kalamar 2. Dužine lijepih i dobrih rukodržah 3. ′lapisah mekši i tvrđi′. 4. Škatule raznovrsnih gvozdenih perah. 12. Komada falsarih sa 4 strane ragata 10. ...pasta crne. 12. Bočica dobrog crnog mastila 1. Dobar i lijep britvulin i 1. Kalendar ′Orao′.“

Diplomatska ,,slatka osveta“

Diplomatija toga doba klizi zanimljivim putanjama. Vapor iz Ulcinja plovi ka Baru opjevanim

Mitar Bakić

Jadranskim morem. Uglađeni gospodin sa Orijenta ljubazno se predstavlja prvom crnogorskom guverneru Ulcinja. Teče prijatan razgovor turskog konzula sa śedištem u Baru i crnogorskog vojvode. Ubrzo, iz podnožja Rumije, poslata je uznemirujuća depeša ministru inostranih djela Knjaževine Crne Gore, Stanku Radonjiću, od vojvode Sima Popovića: „Sad dođoh iz Ulcinja i čuh da je juče došao neki Turčin kazujući se da je on turski konzul barski i zahtijevajući koje kakve nepriličnosti od ovdašnje vlasti. Kapetan, smatrajući ga nekom protuvom, što valjda i jeste, naredi džandaru da ga povede u tamnicu. Samozvani konsul usprotivi se, a džandari ga izbiše i silom odvukoše u tavnicu. Ovoliko samo da znaš, ako bi se on žalio paši, a paša tebi“. Zapanjen je vojvoda Radonjić. Kako opravdati ozbiljan diplomatski incident, presedan?

Stiže telegram na ruke vojvodi Popoviću: „Zaboravio sam ti javiti da je ustanovljen konsulat i da dolazi konsul i to je on glavom. Zaboga pohitaj i pusti ga iz tavnice i kako znaš opravdaj nesporazum i stavi džandare u tavnicu, ne bi li se pretekle neprijatnosti.“ Pronicljivi guverner Simo Popović sa smiješkom je upijao paniku iz riječi ministra Radonjića. Odmjerenost je isparila. Bila je to njegova „slatka osveta“ za nedostatak iskustva; šala koja je uzdrmala i uklonila nehat u Ministarstvu inostranih djela, koje, u skladu s ustaljenom diplomatskom praksom i normama finog ophođenja, mora unaprijed obavijestiti državna nadleštva Knjaževine o dolasku stranih diplomata i uputiti ih na osmišljene aktivnosti u nastupu s njima.

Žubor prefinjenosti i pismenosti

Znameniti francuski diplomata Francquis de Callieres, tokom XVII i početkom XVIII vijeka, ističe finoću karaktera i vještine koje krase uspješnog diploma-

Gavro Vuković

Vojvoda Simo Popović

tu: „Mora imati um koji zapaža i snagu intelektualne penetracije kojom može proniknuti u tuđe misli; on mora biti brz, hrabar, ljubazan; mora najprije promisliti, pa tek onda reći; mora imati mirnu prirodu, pažljivo slušati (čak i budale), znati latinski, njemački, talijanski i španjolski, imati znanja o književnosti, prirodnim znanostima, matematici i pravu; ne smije piti, kartati, gubiti glavu za ženama (iako im mora posvećivati pažnju).“ Ratovi, usud crnogorski, nijesu dopustili da naša otmjena, diplomatska pera viteškog doba XIX stoljeća dugo uživaju plodove mira i stvaralačkog poleta.

Pojedini od njih ostavljaju neprocjenljivu memoarsku građu, dragocjene studije, vrijedne zapise. Žubor pismenosti i raskošnog obrazovanja Trsta, Graca, Pize, Padove, Bolonje isijavao je iz misli elegantnog konzula Evgenija Popovića u publici-

stičkim radovima objavljivanim u italijanskim i drugim novinama. Romantičarski duh diplomate, generala dr Anta Gvozdenovića provijava u njegovim putopisima, dosegnuvši do dalekog Kavkaza. Doktor pravnih nauka Lazar Tomanović, urednik Glasa Crnogorca, objavio je i značajna istoriografska djela o gospodaru Zete Ivanu Crnojeviću, vladici Petru II Petroviću Njegošu, dok je Mitar Bakić, autor istorijskih studija o Crnoj Gori objavljenih na ruskom jeziku. Prvi diplomirani pravnik u Crnoj Gori, vojvoda Gavro Vuković tvorac dragocjenih memoara; autentične slike političkih, diplomatskih, ekonomskih, socioloških odnosa toga vremena, piše i zanimljiv esej „Istorijski razvitak prava svojine od Rimskog doba do danas“.

Diplomate Knjaževine i Kraljevine Crne Gore bjehu sazdane od prefinjenih vrlina.

Evgenije Popović

Anto Gvozdenović

Odanošću svojstvenoj slobodarima, intelektom državnika koji zaslužuje dostojanstveni naklon, čak i protivnika, čuva se neprikosnovenost na svojoj teritoriji, osnovni princip samostalnosti države. I naravno diplomatijom; rafinirana vještina u patriotskim rukama, odmjerenošću, talentom i erudicijom oblikuje i oplemenjuje brazdu drevne državnosti. Sljedstveno crnogorska diplomatija pronosila je jasan stav, jer su njeni utemeljivači i nosioci izrasli i bili neraskidivi dio nepokornih brda, obdareni znanjem stečenim na visokim školama,

Stanko Radonjić

s poznavanjem stranih jezika i manirima dostojnih elitnog plemstva. Isticali su lojalnost u diplomatiji. Nastupali s dužnim oprezom i fleksibilnošću kad zatreba, lišeni snishodljivosti i savitljivosti. Njihov civilizacijski kod čvrsto i trajno je ugrađen u temelje hiljadugodišnje nezavisnosti Crne Gore.

Misao antičkog filozofa Cicerona, kao da je iskovana u našoj domovini Crnoj Gori: „Od svih obaveza koje čovjek ima, najvažnije su obaveze prema otadžbini“.

(Autor je crnogorski diplomata)

Horoskop

Neđelja, 12. jun 2022.

23

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovaj tranzit počinje u utorak od 15:02 i traje do četvrtka u 14:25. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Đotiš bioritam (13. 6 - 19 6.)

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu unesete podatke rođenja: www. poznatog đotiš astrologa Mladena soulmatestars.com/vedic-signs/calLubure, neophodno je da znate culate-your-vedic-sign, ili ako presideralnu poziciju Mjeseca! Samo uzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne trannavedenih tranzita.

Preciznu kalkulaciju mjesečevog zite, već i periode kroz koje prolazi-

mo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Pun Mjesec je od ponedeljka u 17:33 do utorka u 13:51. Ovo je generalno povoljno za mnoge aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit prestaje u subotu u 15:13.

NEDJELJA

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovaj tranzit počinje u utorak od 15:02 i traje do četvrtka u 14:25. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I SUBOTA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit prestaje u subotu u 15:13.

NEDJELJA

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta.

Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovaj tranzit počinje u utorak od 15:02 i traje do četvrtka u 14:25. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit prestaje u subotu u 15:13.

NEDJELJA

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovaj tranzit počinje u utorak od 15:02 i traje do četvrtka u 14:25. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit prestaje u subotu u 15:13.

NEDJELJA

Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme.

Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovaj tranzit počinje u utorak od 15:02 i traje do četvrtka u 14:25. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi.

Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit prestaje u subotu u 15:13.

NEDJELJA

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovaj tranzit počinje u utorak od 15:02 i traje do četvrtka u 14:25. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I SUBOTA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit prestaje u subotu u 15:13.

NEDJELJA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih.

Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovaj tranzit počinje u utorak od 15:02 i traje do četvrtka u 14:25. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit prestaje u subotu u 15:13.

NEDJELJA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično

okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovaj tranzit počinje u utorak od 15:02 i traje do četvrtka u 14:25. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte.

Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative. Tranzit prestaje u subotu u 15:13.

NEDJELJA

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovaj tranzit počinje u utorak od 15:02 i traje do četvrtka u 14:25. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit prestaje u subotu u 15:13.

NEDJELJA

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovaj tranzit počinje u utorak od 15:02 i traje do četvrtka u 14:25. Nepovoljni dani.

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zaka-

zati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I SUBOTA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit prestaje u subotu u 15:13.

NEDJELJA

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce.

Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovaj tranzit počinje u utorak od 15:02 i traje do četvrtka u 14:25. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

PETAK I SUBOTA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit prestaje u subotu u 15:13.

NEDJELJA

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovaj tranzit počinje u utorak od 15:02 i traje do četvrtka u 14:25. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit prestaje u subotu u 15:13.

NEDJELJA

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati.

Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

24

Enigmatika

Neđelja, 12. jun 2022.

Neđelja, 12. jun 2022.

Enigmatika

25

26

Oglasi i obavještenja Dnevni list

Neđelja, 12. jun 2022.

MALI OGLASI NEKRETNINE

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

PRODAJEM stan zbog selidbe u Ameriku 50 m2, stara gradnja, kvalitetan.

Ulica Georgija Dimitrova 58 iznad škole Marko Miljanov.

Tel. 067-495-448 1

RAZNO OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija.

Non stop ! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 2

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom.

Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 3 STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo.

Tel.069/926-382, 020/629-558 4

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 12. jun 2022.

27

Дана 11. јуна 2022. у 83. години живота преминула је наша драга

ЗОРКА МИЛА ПОПОВИЋ рођена Зец Саучешће примамо у градској капели у Бару, дана 11. јуна од 14 до 17 часова и дана 12. јуна од 10 до 14 часова. Сахрана ће се обавити истог дана у 15 часова на гробљу Свети Јован у Сутомору.

Ожалошћени: син ЗОРАН, ћерка МИРА, сестре ЈАНА и ЈЕЛА, сестрићи, сестричне, братанац и братанична, унучад и остала многобројна родбина ПОПОВИЋ и ЗЕЦ

536 Dragoj i voljenoj

MILICI KOSTIĆ Bila si heroj u borbi protiv bolesti koju si pobjeđivala četvrt vijeka.

Tvoja snaga i borba za porodicu koju si odnjegovala i ostavila na tvojim sjajnim temeljima, treba da bude primjer svima!

Nećemo te zaboraviti , već često kao takvu pominjati i gajiti najljepše uspomene na tebe!

Tvoja sesta LOLA ŠLJIVIĆ, zet RANKO, sestričine NATAŠA, KRISTINA i MILENA kao i unuk DAVID 540

28

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 12. jun 2022.

Тужним срцем јављамо родбини, кумовима и пријатељима да је наш драги

ВОЈИСЛАВ Јованов БУЈКОВИЋ 4. 8. 1956 – 11. 6. 2022.

трагично преминуо 11. јуна 2022, у 67. години живота. Саучешће примамо у капели код Цркве Свете Варваре у Сутвари 12. јуна од 9 до 18 часова и 13. јуна од 10 часова до сахране. Сахрана ће се обавити 13. јуна у 17 часова на мјесном гробљу у Сутвари.

Ожалошћени: мајка ЗОРКА, супруга ТАЊА, синови КРСТО и ВАСИЛИЈЕ, кћерка ДАЈАНА, сестра РАДОЈКА, синовци ЈОВАН, ДЕЈАН и ГОРАН, синовична НИКОЛЕТА, сестрична ИРЕНА, унучад ЈАНА, ВОЈИСЛАВ, МИЛО, МАТИЈА и НЕМАЊА, снаха САРА, зетови СЛОБОДАН РАЧЕТА и БОЈАН ЈОКЕТИЋ и остала многобројна родбина

539 Navršava se godina dana od kada nijesi sa nama, naša voljena sestro

Дана 11. јуна 2022. умро је у 56. години наш драги

МАРКО БЕГОВИЋ

CVIJETA STOJČEV rođena Mirković Vrijeme prolazi, samo mi znamo kako je teško živjeti bez tebe.

Počivaj u miru. Čuvaju te od zaborava tvoji, brat RADOVAN, sestre SENKA, LJUBICA, ZAGORKA, VJERA, JELENA i MILKA

537 Posljednji pozdrav dragoj tetki

МАРКО Михаила БЕГОВИЋ

Драги брате, Тужан је поздрав који нећеш чути, тугу коју осјећам не можеш знати. Вријеме неће обрисати моју бол, само повећава тугу и враћа сјећање на тебе.

Саучешће примамо дана 12. јуна у капели Горња Горица у времену од 9 до 14 часова, када крећемо за мјесно гробље Бијела Рудина, Бандићи гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

Ожалошћени: супруга ДРАГИЦА, кћерка ИВАНА, сестре МАРИНА и МАРТА, унук СТЕФАН, стрина ДОБРИЛА, тетка БОСА, ујне ГОСПАВА и НЕВЕНКА, браћа и сестре од стрица, браћа и сестре од ујака, сестрићи, сестричне, побратим РАДЕНКО РАОНИЋ и остала многобројна родбина

Сестра МАРТА са породицом

534 Посљедњи поздрав

527 Dragom kumu

МАРКУ – МИЋКУ БЕГОВИЋУ

DARINKI PEROVIĆ

Нека те Бог чува тамо ђе идеш.

NIKOLA i ANĐELKA

538

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

RADOVANU PAPOVIĆU Сестра МАРИНА са породицом

Velikim srcem, plemenitom dušom i časnim životom, zaslužio si vječno pamćenje.

Počivaj u miru.

514

KOVILJKA KOVAČEVIĆ sa porodicom

535

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 12. jun 2022.

29

Brate, prođe 40 dana

Дана 11. јуна 2022. у 79. години, након дуже болести, преминула је наша драга

Тужним срцем јављамо да је дана 11. јуна 2022. у 82. години преминуо наш драги

SVETOZAR B. VUKOVIĆ

СТАНКА - КИРА Мира ВУКАШИНОВИЋ

ДУШАН Крстов ДРАГИЋ

рођена Стојовић Саучешће примамо у градској капели Чепурци дана 11. јуна од 12 до 15 часова и дана 12. јуна од 10 до 12.30 часова, када крећемо за село Копиље, Пипери гдје ће се и обавити сахрана у 14 часова. Ожалошћени: супруг МИРО - МИШО, син РАДОЈИЦА, ћерке РАТКА и БРАНКА, снаха БУДИМИРКА, унук ДРАЖЕН са породицом, унука ДРАГАНА са породицом, унук АНДРИЈА, брат РАТКО са породицом, сестра ВЕРА са породицом и остала родбина ВУКАШИНОВИЋ и СТОЈОВИЋ

Ne prođe ni dan da te se ne sjetim, da se ne pitam zašto je moralo ovako da bude?

Ponekad pomislim da ćeš se odnekud pojaviti.

Teško je prihvatiti bol i istinu da se više nećemo vidjeti.

Počivaj u miru.

Sestra ANĐELIJA sa porodicom 531

Саучешће се прима у породичној кући у Љевиштима дана 11. јуна и дана 12. јуна до 15 часова када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Љевиштима, Горња Морача.

Voljeni naš

ОЖАЛОШЋЕНИ: сестра ДУШАНКА, супруга СТАНКА, синови МИЛОШ, КРСТО и ДАНИЛО, ћерке МИЛИЈАНА и МИЛУША, снаха ЖЕЉКА, унуци НЕЂЕЉКО, ЂУРО, РАДОЈЕ и ЗОРАН, унуке МИЛЕНА, СНЕЖАНА, ДРАГАНА, ЈЕЛЕНА, ЗОРИЦА и ЗОРАНА, и остала родбина 524

DRAGANE

Posljednji pozdrav dragoj kumi

526 Dana 11. juna 2022. u 75. godini ispustila je svoju plemenitu dušu naša voljena

Boli svaki dan kao 12. decembar kada si nas zauvijek napustio.

Postao si anđeo čuvar naše sreće i naše tuge. Živjećeš sa nama zauvijek kroz svaku tvoju priču, sjećanje i uspomene.

Ponosni smo na tebe, Dragane, i beskrajno tužni zbog tvog odlaska.

Za svu ljubav i dobrotu neizmjerno ti hvala.

STANKI SEKULOVIĆ TVOJA PORODICA

DANICA Milanova RAIČEVIĆ rođena Radulović Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu, dana 12. juna od 10 do 15 časova i 13. juna od 10 do 13 časova, nakon čega krećemo u Gornje Zagarače gdje će se obaviti sahrana na Crkvinski Ober – Mijogost.

533 MILETA i MILICA USKOKOVIĆ

Ožalošćeni: suprug MILAN, sinovi RATKO i MILOVAN – ĆIRO, snaha ANA, unuci FILIP i NIKOLA i ostala mnogobrojna rodbina 513

DANIJELA ROGANOVIĆ

POMENI

532 Преминула је наша кума Вера

Godina dana od smrti naše

Navršava se godina obilježena bolom i tugom zbog Tvog preranog odlaska.

Počivaj u miru, naša draga Danijela.

Tvoja majka MILKA i brat DEJO sa porodicom

ВЕРА Рајкова МИЈУШКОВИЋ

DANIJELE ROGANOVIĆ

рођена Маретић

516 Tužno sjećanje na našu dragu koleginicu

Сјећаћемо се пријатних тренутака проведених с тобом.

Ne postoji vrijeme koje može izbrisati tugu i bol za tobom.

Svakog dana si u našim mislima, sjećanjima, a vječno u našim srcima.

Đever MITAR, LJUBICA, IVANA i NATAŠA sa porodicom

Тугују ПОПОВИЋИ: ВЈЕРА, ДУШИЦА, ДАНКА и ЈАСНА

DANIJELU Počivaj u miru a mi te čuvamo od zaborava.

519

517

528

e-mail: oglasno@pobjeda.me

ĐINA, MILEVA i BILJANA

30

Oglasi i obavještenja

Navršava se četrdeset dana otkako je prestalo da kuca plemenito srce naše drage i mnogo voljene

Neđelja, 12. jun 2022.

4 godine su od smrti našeg

VUJOVIĆ

SRĐANA STANIŠIĆA

VASILJKE VANJE Ilijine KNEŽEVIĆ

Prerano si nas ostavio.

Ostala je velika praznina i bol koju ćemo nositi dok smo živi.

520

Draga naša Vanja, rano si nas napuštila.

Tvoj život si provela sa nama, pružajući nam beskrajnu podršku. Živjela si tihim životom i tako si nas napuštila.

Počivaj u miru jer si to zaslužila a mi tvoja porodica ćemo te vječno pamtiti i nikad zaboraviti.

PETAR - PERIŠA 12. 6. 2013.

Majka DESA i brat MILUTIN sa porodicom

Dragom kumu, drugu i prijatelju

U neđelju, 12. juna 2022. u 10 sati, uža porodica će posjetiti vječnu kuću naše drage Vanje.

Ožalošćena porodica: brat VOJISLAV - VOJO, snaha MIRJANA, bratanići STEVO i MARKO, bratanična MAŠE, snaha DRAGANA, unučad od bratanića FILIP i ANJA, unučad od bratanične NIKOLA i JOVANA

DRAGAN

MARIJA

31. 5. 1997.

25. 11. 2011.

BLAGOTA BATO 24. 3. 2003.

MILU JANKOVIĆU

Od smrti vas nijesmo mogli sačuvati, ali vas čuvamo od zaborava.

Supruga, majka i baba ZORKA, kćerka, sestra i tetka ANGELINA MEĐEDOVIĆ sa porodicom

525 Dvije su godine od smrti mog voljenog tate

521 Tužno je danas sjećanje na tebe. Četrdeset dana je od smrti

IGOR i BEBA

DRAGA - GAŠA JOVANOVIĆA

DARINKE DARE ĐUKANOVIĆ

499 Istina je teška, tuga beskrajna, a riječi je malo da bih poslije dvije godine rekla koliko mi nedostaješ. Ostala sam željna tvog toplog zagrljaja, roditeljskog savjeta, ljubavi i pažnje koju si nam nesebično pružao. Svakog trenutka živiš u mojim mislima.

Tvoj časni život je moj ponos, a tvoj prerani odlazak moja beskrajna tuga.

Draga majko, hvala ti za ljubav, toplinu i pažnju koju si nam darivala.

Tvoj osmijeh, tvoj glas, tvoja dobrota i ljubav su svuda oko nas.

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Počivaj u miru, jer to i zaslužuješ i neka te anđeli čuvaju.

Živiš i živjećeš u našim srcima i mislima,

Sin GOJKO, unučad ANA, SANDRA, ALEKSANDAR

MILO Pavlov JANKOVIĆ tvoja kćerka MILICA sa porodicom

523

Iako je prošlo čatrdeset dana, dovijek ćeš nam, Milo, ostat vječna rana.

PAVLE Jovanov MARTINOVIĆ

504

503

Prošlo je deset godina od kada nije sa nama naša

Deset je godina od kada nije sa nama naš dragi

ROSANDA ROSA STOJOVIĆ

Петнаест је година откако није са нама вољени отац, ђед и прађед

ДАРЕ

ГРУЈО ЂУКАНОВИЋ

BRANO VUJOŠEVIĆ

Godine prolaze ali ne i sjećanje i ljubav prema tebi. Dio si nas i vječno ćeš živjeti u našim srcima. Počivaj u miru.

Четрдесет је дана од кад није са нама вољена мајка, баба и прабаба

Почивајте у миру и нека вам је вјечна слава и велико хвала.

Kćerka RADMILA JOVETIĆ sa porodicom

Uvijek u našim srcima i našim mislima. Шћер МИРА са породицом

522 TVOJA PORODICA 515

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me 502

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 12. jun 2022.

Danas se navršava devet godina od prerane smrti naše voljene

Дана 12. јуна 2022. навршава се четрдесет дана од када није са нама

Dana 12.06.2022. godine navršava se 45 godina od smrti

СВЕТОЗАР Блажов ВУКОВИЋ

SAŠA, SAVO i VLADAN

i

trinaest mjeseci od smrti

JOVANA – JOVA SIMOVIĆ

IRENE BURZAN Сваки дан доноси још већу тугу и бол, носићемо те увијек у нашим срцима. Увијек ћемо се сјећати твог лика кроз незаборавне успомене са тобом. У недјељу 12. јуна ужа породица ће посјетити његову вјечну кућу.

31

DESANKE – DESE SIMOVIĆ

Živjet ćete zauvijek u našim srcima , voljeni i nikad zaboravljeni S poštovanjem,

PORODICA

530 Твоји: брат БОЖИДАР са породицом Godina je dana od smrti našeg dragog

505

506 40 dana

15 godina

Navršavaju se tri godine od smrti našeg voljenog

RAKA MRĐENOVIĆA

DARE

i

GRUJA

ĐUKANOVIĆ Voljeni, poštovani i nikad zaboravljeni roditelji, ostaćemo vječno tužni, ali i ponosni na vaš častan životni put. Teško je doći roditeljskom domu, a ne čuti vaš glas. Živjećete u našim pričama i sjećanjima.

Počivajte u miru.

Godina je prošla ali bol i praznina koju osjećamo za tobom ne prolazi.

Veseo duh, dobrota i veliko srce krasile su tvoju ličnost. Takvog ćemo te pamtiti i čuvati u našim srcima zauvijek.

BOBA VUJOVIĆA Neizmjernu bol i tugu koju osjećamo za tobom vrijeme ne može ublažiti.

Ostavio si veliku prazninu i neizbrisiv trag u našim srcima i mislima.

Premalo je riječi a previše tuge da ti kažemo koliko te volimo i koliko nam nedostaješ. Živiš i živjećeš u našim srcima i mislima.

TVOJA PORODICA 507 Godina je dana od smrti moga brata

Porodica će u neđelju 12. juna 2022. godine, u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću, na Starom groblju na Cetinju.

Ćerka DANICA,unučad GIGA, MIRJANA i RANKA

Supruga VESNA, sinovi BALŠA i MARKO, ćerka MILENA, snahe ANA i TANJA, unučad VANJA, IRINA, MATIJA, ANDREJ i ALEKSEJ

529

518

Četrdeset dana je od smrti moje majke

Dana 12. juna navršava se 15 godina od smrti našeg dragog oca, supruga, đeda i svekra

RAKA Dragi brate, teško je riječima opisati koliko nam nedostaješ i koliko su tužni dani bez tebe.

Počivaj u miru.

Sestra MILE sa porodicom 508

DARE ĐUKANOVIĆ

MIROLJUBA M. ČOGURIĆA

Počivaj u vječnom miru i spokoju, pored svog životnog saputnika.

Vaša plemenitost i dobrota živjeće zauvijek u našim srcima.

učesnik NOR-a

Ćerka VERA sa porodicom

Ponosni na svijet Tvoje plemenitosti i dobrote, sa sjećanjem i bolom živiš u nama...

500

Godina je dana od smrti našeg dragog

RAKA

Tvoja PORODICA

Voljena moja majko

Smrti te nijesmo mogli oteti, ali od zaborava ćemo te rado čuvati.

Uvijek si bio dio našeg života i vječno ćeš ostati u njemu.

512 Sjećanje na naše voljene

Tvoji PAVLE i VESNA sa porodicom 509

DARE ĐUKANOVIĆ Ostavila si dobrotu koja se ne zaboravlja, sjećanje koje ne blijedi, trag koji se ne briše.

Tvojim odlaskom ostavila si veliku prazninu u našim srcima, neka ti dragi Bog podari vječni mir. Šćer VASILJKA sa porodicom

Prošla je tužna godina od kada nijesi sa nama, voljeni naš

MILAN - MIĆKO VOJINOVIĆ

JULIJA VOJINOVIĆ

SVETOZAR VOJINOVIĆ

12. 6. 2001.

21. 11. 2011.

11. 3. 2006.

501

RAKO S ljubavlju i poštovanjem, čuvamo uspomene na vas.

ČEDO, CVIJETA, ANĐA, IGOR i ZAJO

Nedostaješ nam svakim danom sve više. Pamtimo te po tvom vedrom duhu koji te krasio do posljednjeg trenutka tvog života.

Vječno smo ti zahvalni za sve što si za nas učinio.

Tvoji MARIJA, MLADEN, ĐORĐE, MAŠA i MILOŠ

511

510

32

Marketing

Neđelja, 12. jun 2022.