Dnevni list Pobjeda 12.08.2021. by Pobjeda

Vukšić patriote evidentira pod stavkom „nasilni ekstremizam“ Prvi čovjek ANB-a, po instrukcijama premijera Zdravka Krivokapića, ali i zbog lične pozicije, čvrsto je motivisan da, bez obzira na posljedice, omogući hirotonisanje Joanikija na Cetinju. Računaju da će Krivokapić na taj način ponovo dobiti podršku Srpske crkve koju je u potpunosti izgubio zbog dešavanja oko temeljnog ugovora. Vukšić vjeruje i da će on uspjeti da „zacementira“ svoju poziciju „vladara iz sjenke“ – objašnjavaju naši sagovornici iz ANB STR. 2. i 3. Miloš Karadaglić za Pobjedu pred sjutrašnji koncert na Don Brankovim danima muzike

Nastupi nikad draži i bitniji STR. 14. i 15.

Abazović dorađivao temeljni ugovor koji je Krivokapić poslao Patrijaršiji

STR. 4.

Iz podgoričkog sindikata tvrde da prosvjetari ne znaju dokle je resor Vesne Bratić stigao sa pripremama

Škole još bez instrukcija za početak godine

STR. 8. i 9.

Vladina delegacija kontrolisala arhivu u Slobodnoj carinskoj zoni

Rukovodstvo Rudnika uglja traži pomoć od Vlade

Po čijem su nalogu bili u Luci Bar?

Saglasni da im javne nabavke samo smetaju

STR. 11.

Crna Gora i dalje bilježi najveću 14-dnevnu kovid-19 incidenciju na 100 hiljada stanovnika u regionu

Preminule dvije osobe, 349 novih slučajeva

Požari na više lokacija u zemlji, vatrogasci danonoćno na terenu, gori i u NP ,,Durmitor“

Vatra ne da mira STR. 13.

Potpredsjednik Vlade i njegov tim izmijenili novu verziju dokumenta između SPC i Vlade Crne Gore

STR. 8. i 9.

STR. 7.

I.BOŽOVIĆ

,,OPERACIJA CETINJE“: Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, na zahtjev premijera, komanduje organizacijom ustoličenja Joanikija Mićovića

Politika

Četvrtak, 12. avgust 2021.

„OPERACIJA CETINJE“: Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, na zahtjev premijera, komanduje organiz

Vukšić patriote evidentira stavkom „nasilni ekstremiz

PODGORICA – Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić pronašao je „pravni osnov“ pa je djelovanje crnogorskih patriotskih organizacija u zvaničnim dokumentima podveo pod stavku „nasilni ekstremizam“, a kojom se tretira djelovanje navijačkih grupa, profašističkih organizacija, skinheda i drugih desničarskih udruženja kojima mogu biti narušene bezbjednosne prilike u zemlji.

Pobjedi se javilo više službenika Agencije koji upozoravaju da je Vukšić djelovanje operativaca usmjerio na patriotske organizacije, a zabranio im da tretiraju „srpski ekstremizam“ koji je decenijama definisan kao bezbjednosni problem. - Operativcima je naloženo da ne prikupljaju podatke i dostavljaju informacije o namjerama i konkretnim aktivnostima srpskih ekstremističkih struktura iz zemlje i regiona vezano za hirotonisanje mitropolita Joanikija,, a koje su neuporedivo opasnije po nacionalnu i javnu bezbjednost Crne Gore od najavljenih protesta patriotskih organizacija i građana koji najavljuju okupljanje na Cetinju 4. septembra kada se očekuje ceremonija ustoličenja ovog episkopa Srpske pravoslavne crkve – kazali su Pobjedi izvori iz ANB.

KONTROLA

Upozoravaju da operativci Agencije ne smiju dostavljati centrali brojna saznanja koja imaju o aktivnostima srpskih ekstremističkih struktura, uključujući i podatke da namjeravaju da angažuju pripadnike kriminalnih organizacija iz zemlje i regiona da „brane“ Cetinjski manastir od crnogorskih građana. - Operativci Agencije došli su do podataka da je više centara iz Crne Gore, ali i okolnih zemalja angažovano na regrutovanju pripadnika kriminalnih i navijačkih grupa koje namjeravaju da uoči 4. septembra dovedu do Cetinja, kako bi zaštitili interese SPC – ističu oni. Jedan od tih centara, tvrde naše sagovornici, je predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević. - Naši operativci imaju podatke da je on već mobilisao pripadnike „budvanske kriminalne grupe“, odnosno

ćovića, koja je planirana 4. septembra.

SASTANAK

Zoran Brđanin

Dejan Vukšić

Prvi čovjek ANB-a, po instrukcijama premijera Zdravka Krivokapića, ali i zbog lične pozicije, čvrsto je motivisan da, bez obzira na posljedice, omogući hirotonisanje Joanikija na Cetinju. Računaju da će Krivokapić na taj način ponovo dobiti podršku Srpske crkve, koju je u potpunosti izgubio zbog dešavanja oko temeljnog ugovora. Vukšić vjeruje i da će on uspjeti da „zacementira“ svoju poziciju „vladara iz sjenke“ – objašnjavaju naši sagovornici iz ANB škaljarskog klana, a posredstvom njih i njihove saradnike iz Srbije i entiteta BiH Republike Srpske da budu na Cetinju i sukobe se sa crnogorskim građanima – naglašavaju oni. Dio te ekipe ,,jakih momaka“, koji su u evidencijama tretirani kao bezbjednosno interesantne osobe bio je izuzetno aktivan prošle godine u pokušaju nasilnog zauzimanja zgrade Opštine u Budvi. Neki od njih su, nakon 30. avgusta, zauzeli i pozicije u lokalnoj upravi, što omogućava da klan koji stoji iza njih ima razne pogodnosti za ,,operacije“ koje sprovode u biznisu, legalnom i nelegalnom. Tvrde i da je Vukšić uključen u čitavu operaciju i da pruža Careviću obavještajnu i logističku podršku. - Vukšić je, po instrukcijama premijera Zdravka Krivo-

Pobjeda je objavila da je prošle sedmice, na tajnom sastanku, formiran zajednički štab tajne i javne policije sa zadatkom da osigura bezbjednu ceremoniju ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog crkve Srbije Joanikija Mićovića, koja je planirana 4. septembra

kapića, ali i zbog lične pozicije, čvrsto motivisan da, bez obzira na posljedice, omogući hirotonisanje Joanikija na Cetinju. Računaju da će Krivokapić na taj način ponovo dobiti podršku Srpske crkve koju je u potpunosti izgubio zbog dešavanja oko temeljnog ugovora. Vukšić vjeruje i da će on uspjeti da „zacementira“ svoju poziciju „vladara iz sjenke“ – objašnjavaju naši sagovornici. Dodaju da je Vukšić uvođeUprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost juče su uputili zajedničko reagovanje na tekst objavljen u Pobjedi pod naslovom: „Štabom za sprečavanje protesta rukovode Boban Stanović i Nikola Laušević“. Ističu da reaguju „i povodom sličnih tekstova koji su na iste ili slične okolnosti objavljivani u pojedinim medijma proteklih dana“ te da „radi objektivnog i istinitog informisanja javnosti, umjesto odgovora na pojedinačne navode“, dostavljaju sveobuhvatno zajedničko reagovanje. - Uprava policije i Agencija

njem stavke „crnogorski ekstremizam“ prekršio zakonske norme s obzirom na to da nijednim strateškim dokumentom, kako stare tako i nove Vlade, crnogorski ekstremizam nije prepoznat kao bezbjednosni rizik. - Nema ga u Strategiji za nacionalnu bezbjednost, Programu rada ANB koji svake godine donosi Vlada, itd... Samim tim, Agencija nema pravni osnov da prikuplja podatke o „crnogorskom ek-

stremizmu“, jer on nije definisan u dokumentima kojima se uređuje njen rad, a po kojima je ona obavezna da isključivo djeluje – objašnjavaju naši sagovornici. Pobjeda je objavila da je prošle sedmice, na tajnom sastanku, formiran zajednički štab tajne i javne policije sa zadatkom da osigura bezbjednu ceremoniju ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog crkve Srbije Joanikija Mi-

Formiranju ovog zajedničkog štaba, kako su juče kazali Pobjedini sagovornici, prethodio je sastanak kod premijera. - Na sastanku kod Krivokapića su bili ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, direktor ANB Dejan Vukšić, v. d. direktora Uprave policije Zoran Brđanin i njegov pomoćnik Dragan Klikovac. Na tom sastanku premijer je insistirao da Uprava policije mora „slušati“ Agenciju i uvažiti njene informacije i procjene – kažu naši sagovornici. Brđanina je, a pogotovo Klikovca, tvrde oni, to uvrijedilo i naljutilo. I ostali Brđaninovi pomoćnici, kada im je saopštena ova ideja, burno su reagovali i otvoreno se usprotivili da im Vukšić „komanduje“ i kadrira u Upravi policije. - Vukšić je nekoliko dana kasnije premijeru dostavio negativne podatke o pojedinim Brđaninovim najbližim saradnicima, predlažući čak da neki od njih budu i smijenjeni. Jedan od onih koji su dobili posebno negativne ocjene od Vukšića je i Brđaninov pomoćnik Dejan Knežević. Poslije zabilješke dostavljene premijeru Knežević se našao u nemilosti pojedinih krugova iz Vlade – tvrde naši sagovornici. Da Krivokapić i Vukšić djeluju u timu, ističu naši izvori iz ANB, bilo je jasno i kada je premijer na nedavnom kolegijumu koji je održao sa načelnicima Agencije iznio visko mišljenje o Vukšiću, brojne pohvale na njegov rad i pregnuća u aktivnostima na realizaciji interesa nove vlasti. Konstatovao je tada i da je imao pogrešno mišljenje o Agenciji i njenim službenicima, ali da se u međuvremenu uvjerio da se radi o profesionalcima koji svoj posao obavljaju odgovorno – prenose naši izvori. Kategorični su da je Brđanin, upravo zbog inicijative Kri-

Uprava policije i ANB tvrde da Brđanin i Vukšić ,,intenzivno i neposredno sarađuju“ za nacionalnu bezbjednost, kao subjekti obavještajnobezbjednosnog sektora u Crnoj Gori neposredno i intenzivno sarađuju u okviru svojih nadležnosti i u odnosu na tu saradnju nema otvorenih pitanja. U istom kontekstu i rukovodioci ove dvije institucije, Zoran Brđanin i Dejan Vukšić, svakodnevnu saradnju ostvaruju prvenstveno kroz neposrednu komunikaciju, i u tom međusobnom odnosu nema smetnji, odnosno

Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost, u okvirima svojih nadležnosti sinhronizovano djeluju – naveli su oni. Osim kroz neposredne redovne kontakte dva direktora, kako piše, ova uspješna saradnja se odvija i kroz međuresorska tijela, ali i posredstvom redovnih i periodičnih sastanaka i aktivnosti. - Povodom poimeničnog pominjanja pojedinih službenika Agencije za nacio-

nalnu bezbjednost i Uprave policije ukazujemo na potrebu tačnog informisanja javnosti i prethodnu provjeru iz zvaničnih izvora navodnih informacija o službenim aktivnostima a sve u cilju, kao što je već rečeno, objektivnog informisanja javnosti, ali i zaštite integriteta i lične bezbjednosti službenika bezbjednosnog sektora – istakli su u reagovanju. Naglasili su da „Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost postupaju i

Politika

Četvrtak, 12. avgust 2021.

zacijom ustoličenja Joanikija Mićovića

pod zam“ vokapića da Vukšić preuzme „kontrolu“ i u javnoj policiji, odbio prošle sedmice da dođe na sastanak organizovan u Agenciji. - Nije uputio ni nekog od svojih pomoćnika, već je Vukšića sveo na nivo načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Gorana Jokića. No, Vukšić se nije obazirao na ovakav Brđaninov potez, već je do kraja sproveo instrukcije dobijene od premijera i formirao štab. Kao predstavnik Agencije u štabu je Jokićev pandan, stari i novi načelnik Centra Podgorice u ANB Bojan Vukčević, dok će svim aktivnostima koordinirati Vukšićevi prvi saradnici Nikola Laušević i Boban Stanović – potvrdili su našu prethodnu priču izvori iz ANB koji su nam se juče javili.

SPISKOVI

Objašnjavaju i da su Laušević i Stanović „organizacionim jedinicama na terenu naložili da identifikuju sva lica koja bi mogla učestvovati u protestima protiv hirotonisanja Joanikija na Cetinju, sa posebnim akcentom na pripadnike patriotskih udruženja i organizacija i građane koji javno iznose negativne stavove o SPC“. - Zadatak je da se po svim gradovima naprave spiskovi svih potencijalnih učesnika na protestima, da se prate i snimaju njihove aktivnosti, a zatim da se nađe način da se kroz raznorazne pritiske, posebno u saradnji sa lokalnim vlastima i državnim organima, što veći broj njih odvrati od namjere. Za ova lica u Agenciji su otvoreni dosijei u koje se unose svi podaci o njima koji bi mogli biti iskorišćeni - poput mjesta zaposlenja, porodičnih prilika, socijalne situacije, itd... – kažu naši sagovornici. Kažu da su odlučili da sa javnošću podijele informacije kojima raspolažu kako bi pokušali da „osvijeste“ makar neke strukture u novoj vlasti i upozore ih što se sprema Crnoj Gori. - Značajan broj operativaca i postupaće isključivo u skladu sa zakonom, u okviru svojih nadležnosti i u interesu države i svih građana“. - Koristimo priliku i da pozovemo na smirivanje tenzija iz koje god nacionalne, vjerske ili političke, odnosno društvene strukture one dolazile. Naše dvije službe, u odlučnoj i zajedničkoj namjeri očuvanja bezbjednosnog ambijenta u državi na sve građane Crne Gore, bez izuzetka, gledaju kao na partnere sa kojima dijele isti cilj, a to je prije svega bezbjedno i prosperitetno društvo – poručili su iz Uprave policije i ANB.

Nekoliko dana nakon sastanka kod premijera, Vukšić je Krivokapiću dostavio negativne podatke o pojedinim Brđaninovim najbližim saradnicima, predlažući čak da neki od njih budu i smijenjeni. Jedan od onih koji su dobili posebno negativne ocjene od Vukšića je i Brđaninov pomoćnik Dejan Knežević– tvrde naši sagovornici službenika Agencije revoltirani su zbog posljednjih dešavanja, jer shvataju da djelovanje po instrukcijama centrale, na koje su oni obavezni, nije profesionalizam već da je njihov rad zloupotrijebljen od novog menadžmenta protiv nacionalnih interesa i bezbjednosti Crne Gore. Sve češće mnogi komentarišu da neće sudjelovati u otimanju Crne Gore od njenih građana – kažu službenici Agencije koji su nam se javili. Aktivnosti Vukšića, upozoravaju oni, direktno su usmjerene protiv crnogorskih nacionalnih interesa, „ali i izuzetno rizične zbog mogućnosti izazivanja sukoba od strane ekstremista i kriminalaca, koji bi mogli imati dalekosežne posljedice“. - Pribojavaju se da bi, pod uticajem srpskih i ruskih službi, ustoličenje Joanikija moglo biti iskorišćeno za izazivanje sukoba. Takav scenario ne bi bio nikakva novost, s obzirom na to da su slična dešavanja pokušana u više navrata u ranijem periodu što je operativcima Agencije dobro poznato – zaključuju naši sagovornici. Crnogorska prijestonica centar je otpora aktuelnom režimu u našoj državi, a decenijama su i najčvršća linija odbrane Crne Gore od projekta posrbljavanja koji crkva Srbije sistemski sprovodi. Predstavnici nove vlasti svega nekoliko puta u proteklih godinu od kada su pobijedili na izborima svega su nekoliko puta došli na Cetinje, uz jako policijsko obezbjeđenje i bili dočekani i ispraćeni uz zvižduke. Građani Cetinja danima poručuju da će pružiti građanski otpor provokaciji da Joanikije bude ustoličen u Cetinjskom manastiru i najavljuju proteste. Podržale su ih brojne patriotske organizacije, ali i stranke opozicije. Planirani događaj u crnogorskoj prijestonici nosi ogroman bezbjednosni rizik, a u svjetlu činjenica da su dva ključna čovjeka bezbjednosnog sektora u nezboru, te da su u organizaciju ustoličenja uključene i kriminalne strukture, teško je vjerovati da će proći bez incidenata.

Ne stišava se bura zbog plana crkve Srbije i premijera Krivokapića da u crnogorskoj prijestonici ustoliče Joanikija Mićovića za mitropolita crnogorsko-primorskog SPC

Grupa građana: Dalje ruke od crnogorskih svetinja PODGORICA – Građanska i patriotska udruženja, intelektualci, građani Cetinja, crnogorska opozicija žestoko su reagovali na prijetnje predsjednika Vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića da niko ne može spriječiti ceremoniju ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog crkve Srbije Joanikija Mićovića i poručili mu da on nikoga ne može uplašiti, te da odustane od nakane destabilizacije Crne Gore. S druge strane, Krivokapićevi partneri u vlasti, predsjednik Skupštine Aleksa Bečić i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović ne vide ništa sporno da Joanikije bude ustoličen u Cetinjskom manastiru. Bečić je pozvao građane Crne Gore i Cetinjane da Joanikija dočekaju s ljubavlju i poštovanjem, bez provokacija i tenzija. - Pozivam sve građane Crne Gore da s ljubavlju i poštovanjem dočekaju mitropolita crnogorsko-primorskog i njegovo ustoličenje u najljepšoj prijestonici na svijetu i kući svih mitropolita – napisao je Bečić na Tviteru. Abazović je novinarima u Podgorici kazao da još nije dobio pozivnicu, ali i poručio da mu nikakvo obezbjeđenje neće trebati prilikom dolaska na Cetinje. - Ova država mora garantovati bezbjednost svih građana i obezbijediti vjerske slobode. Crna Gora je dobila novog mitropolita, proces ustoličenja mora da se desi. Ne ulazim u vjerski kontekst, ali govorim u ime Vlade da će država učiniti sve da taj događaj protekne mirno i pozivam sve građane da događaj protekne mirno i dostojanstveno – rekao je Abazović. Cetinjani su, međutim, juče uputili jasnu poruku novim crnogorskim vlastima da ne žele Joanikija u Cetinjskom manastiru: „Neće moći jer NIJE DOSTOJAN!“. - Krivokapiću, dalje ruke od crnogorskih svetinja! Mi nijesmo oni što im „čitavoga života nešto smeta“. Mi smo oni što im smeta izdaja! Ceti-

Barikada ispred Cetinjskog manastira 6. januara

Crna Gora je dobila novog mitropolita, proces ustoličenja mora da se desi. Ne ulazim u vjerski kontekst, ali govorim u ime Vlade da će država učiniti sve da taj događaj protekne mirno i pozivam sve građane da događaj protekne mirno i dostojanstveno – rekao je Dritan Abazović nje i Cetinjski manastir skrnaviti nećete. Ako ne vjerujete, uvjerićemo vas – poručila je grupa građana premijeru. Oglasili su se i iz Odbora Demokratske partije socijalista Prijestonice s porukom Krivokapiću: „Sebe podastirite kome hoćete, Cetinje ne dirajte“. - Da ste istinski premijer Crne Gore, ne biste se slavodobitno pozivali na Cetinje da pečatirate poharu crnogorskog sakralnog i duhovnog nasljeđa i na ustoličenje mitropolita tuđe crkve, nego biste s dužnom pažnjom razmotrili bezbjednosnu situaciju i učinili sve da sačuvate mir, jer znate da se Crnogorci, a posebno Cetinjani, neće odreći Cetinjskog manastira, jer je to njihova imovina – saopštili su oni. Generalni sekretar Socijaldemokratske partije Ivan Vujović upozorio je juče da je ustoličenje Joanikija po-

Kaćuša KRSMANOVIĆ

GDJE ĆE BITI USTOLIČENJE: Mitropolit Srpske crkve u Crnoj Gori

kušaj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da destabilizuje Crnu Goru. Iz Patriotsko-komitskog saveza poručili su da će 4. septembra biti u crnogorskoj prijestonici kako bi spriječili da se „u najvećoj crnogorskoj svetinji održi ceremonija ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve“. Podsjetili su da Joanikije Mićović negira postojanje crnogorskog naroda, crkve i jezika. Socijaldemokrate saopštile su da su nakon „krajnje neodgovornog i neodmjerenog obraćanja premijera povodom događaja na Cetinju 4. septembra, uslijedila privođenja i saslušanja Cetinjana“. - Izdržalo je ovo Cetinje brojne okupatore, borilo se i sa Arkanovim tigrovima koji su od vjernika „čuvali“ Cetinjski manastir, pa će se izboriti i sa odnarođenim premijerom, bez obzira koliko

naoružanih policajaca iza njega stajalo – istakli su oni i poručili Krivokapiću: „Ne možete svo Cetinje uhapsiti“. Izvršni koordinator Građanske inicijative „21. maj“ Ljubomir Filipović saopštio je juče da najavljeno ustoličenje Joanikija „nije nikakav vjerski obred nego simbolično pokoravanje Crne Gore koje je zamišljeno kao kruna političkih promjena u Crnoj Gori, koje bi trebalo da nas vrate na 'pravi put', put obnove ideje 'srpske Crne Gore'“. Iz Crnogorskog PEN centra ocijenili su da „ostrašćene poruke Zdravka Krivokapića da će po svaku cijenu, uprkos mnogo puta dosad demonstriranome otporu Cetinjana, Cetinjski manastir poslužiti kao poligon za simboličko ponižavanje i potčinjavanje Crnogoraca, opasno su upozorenje da na Cetinju može doći do neželjenih posljedica za koje isključivu odgovornost može snositi upravo Zdravko Krivokapić“. Najavili su da će o svemu obavijestiti međunarodnu javnost. Iz NVO „Luča“ saopštili su juče da su zaprepašćeni „pojedinim izjavama najviših predstavnika izvršne vlasti da 'se bira mitropolit Crne Gore', kao da Crna Gora nije država svih njenih građana i da se planirano 'uvođenje u tron' - inauguracija ne tiče samo dijela pravoslavnih vjernika“. Iz nevladinog udruženja „Lovćenske straže“ poručili su da je ideja da se „ustoličenje mitropolita SPC, nedostojnog, Joanikija, održi u samostalnoj, međunarodno priznatoj Crnoj Gori na Cetinju, u prisustvu patrijarha SPC Porfirija, provokacija i pokušaj poniženja“ svake Crnogorke i Crnogorca, ma K. K. koje vjere bili.

Politika

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Potpredsjednik Vlade i njegov tim izmijenili novu verziju dokumenta između SPC i Vlade Crne Gore

Abazović dorađivao temeljni ugovor koji je Krivokapić poslao Patrijaršiji

PODGORICA - Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i njegova ekipa dorađivali su novu verziju temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom kojeg je potom premijer Zdravko Krivokapić poslao Beogradskoj patrijaršiji, saznaje Pobjeda. Izvor Pobjede iz vrha parlamentarne većine, koji je blizak samom vrhu SPC, saopštio je da je Abazović sa svojim pravničkim timom u značajnoj mjeri izvršio izmjene dokumenta. - U novoj verziji dokumenta nema stavke koja je bila sporna a u kojoj se navodi da se ne može graditi niti jedan vjerski pravoslavni objekat u Crnoj Gori bez saglasnosti nadležnog arhijereja SPC kao i odredba o Srpskoj pravoslavnoj crkvi kao tradicionalnoj vjerskoj zajednici sa istorijskim kontinuitetom - rekao je izvor Pobjede. Obje odredbe o kojima je Pobjeda ranije pisala je Abazovićev pravnički tim proglasio je nezakonitim i neustavnim. Tim odredbama bila je diskriminisana Crnogorska pravoslavna crkva koja je da bi gradila hram - morala dobiti dozvolu od jednog od četiri episkopa SPC u Crnoj Gori onih koji odbijaju da priznaju njeno postojanje?!

Odredba o istorijskom kontinuitetu SPC bila je jedna od najspornijih imajući u vidu da je SPC osnovana zvanično tek 1921. godine i da se tim članom želi preuzeti kontinuitet od autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, koja je bila definisana Ustavom Knjaževine Crne Gore iz 1905. godine

Porfirije odgovorio premijeru: Unijet veliki broj izmjena, odlučiće Sinod SPC

Beogradska patrijaršija

Tačnije: odluku bi direktno donosila Beogradska patrijaršija, jer je u međuvremenu ukinut Episkopski savjet i centralizovana SPC. Takođe, odredba o istorijskom kontinuitetu SPC bila je jedna od najspornijih imajući u vidu da je SPC osnovana zvanično tek 1921. godine i da se tim članom želi preuzeti kontinuitet od autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, koja je bila

Dritan Abazović

definisana Ustavom Knjaževine Crne Gore iz 1905. godine. Abazović je zajedno sa dvije zapadne ambasade, a kako je ranije pisala Pobjeda, spriječio Krivokapića da potpiše temeljni ugovor sa SPC u Beogradu 27. maja. Potpredsjednik Vlade je juče priznao novinarima da je vidio temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom i potvrdio da je ispravljeno sve što je

bilo sporno u tom dokumentu. On tvrdi da su interesi Crne Gore uz, između ostalog, njegovu intervenciju apsolutno zaštićeni u ovom trenutku. - Čekamo finalni dokument. Ako je to to, neće biti nikakvih problema sa temeljnim ugovorom. Još nije finalizovan tekst na relaciji Mitropolija srpski patrijarh, kad se to desi on treba da ugleda svjetlost dana - poručio je Abazović.

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije odgovorio je premijeru Zdravku Krivokapiću na prijedlog da potpišu temeljni ugovor između SPC i države Crne Gore, saopšteno je Tanjugu u Patrijaršiji. Riječ je o tekstu ugovora u koji je, kako navodi Porfirije, Vlada unijela veliki broj izmjena u odnosu na prethodnu verziju. Porfirije je, kako navode u Patrijaršiji, obavijestio Krivokapića da je predložene izmjene uputio određenoj stručnoj komisiji koja će ih razmotriti po okončanju sezone godišnjih odmora. Saopšteno je da će stručno mišljenje dati Sinod, koji u skladu sa Ustavom SPC ima posljednju riječ po ovom pitanju. Krivokapić je ranije kazao da je temeljni ugovor sa SPC tehnički-pravno završen i predat Patrijaršiji, a da je Vlada spremna da ga potpiše i da on očekuje odgovor. - Mi smo uradili sve što je do nas i sada je to sve do Patrijaršije i njegove svetosti patrijarha da prihvati taj ugovor i ako treba negdje da se koriguje i da se taj temeljni ugovor što prije potpiše - rekao je Krivokapić.

Komentarišući stav jednog dijela javnosti da je stao na stranu Srpske pravoslavne crkve, Abazović je rekao da to nije tačno, već da je na strani pravde. - Ne bih volio da se diskriminatorski, ni favorizujuće odnosim prema bilo kome.

Država ne treba da ulazi u pitanja unutrašnje organizacije vjerskih zajednica, već stvori okvir da u pravnom sistemu sve vjerske zajednice funkcionišu bez diskriminacije. Mislim da se to postiže - zaključio je Abazović. N. ZEČEVIĆ

Demokrate i dalje insistiraju na „nepolitizovanom“ Demokratski front žestoko odgovorio na najavu Tužilačkom savjetu, a Uri i Frontu se žuri premijera Zdravka Krivokapića i postavio ultimatum

Martinović: Nestranačka Vlada, a stranački TS – nešto ne štima

PODGORICA – Poslanik Demokrata Vladimir Martinović poručio je juče da jedno ime ne smije biti važnije od države i ponovio stav partije da advokat Nikola Bulatović nije odgovarajući kandidat za člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika. Time je nastavljen sukob Demokrata, DF-a i Ure. I dok je portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez u više navrata upozoravala da će pratiti izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika i apelovala da je potrebno imenovati politički neutralne i stručne osobe do kojih se dolazi uz široku podršku, Uri i DF-u, koalicionim partnerima Demokrata se izgleda žuri. Demokratski front bi taj posao okončao odmah, a iz Ure su se juče oglasili da bi Tužilački savez trebao biti kompletiran do 30. avgusta. Martinović je na Tviteru napisao da vjeruje da isto misli i lider Ure Dritan Abazović, te da zabrinjava politička podrška bezbjednosno interesantnim licima u sektoru bezbjednosti. - Imamo situaciju da su brojni pripadnici Uprave policije, ranije umiješani u razne malverzacije, zbog političke podrške, nagrađeni visokim pozicijama. Nestranačka Vlada, a stranački TS? Nešto ne štima – istakao je Martinović. Podsjetimo, Demokrate nijesu podržale prijedlog Demokratskog fronta (DF) i Ure za četiri kandidata iz reda uglednih pravnika, jer im je bio problematičan Bulatović za kojeg kažu da je „politički obojen“. Bulatović je advokat jednog od lidera DF-a Andrije Mandića. Taj potez Demokratske Crne Gore naišao je na oštre reakcije njihovih koalicionih partnera iz DF-a. Saopštili su da je predsjednik parlamenta Aleksa Bečić zaslužio da bude smijenjen zbog kršenja Poslovnika i nezakazivanja sjednice Skupštine na kojoj bi bio izabran Tužilački savjet, i pored potpisa 27 poslanika. I lider Ure Dritan Abazović taj potez ocijenio je kao blokiranje izbora ovog tijela, optužujući Skupštinu da je kriva što još uvijek ne mogu da realizuju hapšenja o kojima pričaju otkada su preuzeli vlast. Martinović je i tada reagovao optužujući Abazovića da radi bahato protiv EU integracija. Predsjednik parlamenta Aleksa Bečić, da bi donekle „umirio“ Uru i DF, prethodne sedmice proglasio je Tužilački savjet u krnjem sastavu. Poslanici crnogorskog parlamenta su, 12. maja, glasovima 41 poslanika vladajućih partija, DF, Demokrata i Ure, usvojili revidiran Zakon o državnom tužilaštvu koji bi trebao omogućiti Ž. ZVICER smjene u tužilaštvu.

DF: Popis da bude prvog novembra ili neće biti Vlade

PODGORICA - Demokratski front zaprijetio je juče premijeru Zdravku Krivokapiću da neće biti njegove Vlade ukoliko do kraja godine ne bude sproveden popis stanovništva. - Ili će biti popisa ili neće biti ove Vlade. Dosta je bilo. Kratko i vrlo jasno: Krivokapiću, ukoliko zakon kojim se obezbjeđuje sprovođenje tradicionalnog popisa od 1. novembra ove godine, ne bude na dnevnom redu Skupštine u septembru, zaboravi na ,,mercedes“ S klase, zaboravi na „mali“ avion, zaboravi na počasna mjesta za stolom, jednostavno – zaboravi na sve

Premijer Zdravko Krivokapić pozvao je Demokratski front da prekine bojkot i vrati se u Skupštinu, jer, kako dodaje, sve dok parlament ne usvoji zakon o popisu, a DF ne pokaže odgovornost, popis neće moći da bude sproveden, kako je planirano. Krivokapić je reagovao na saopštenje DF-a u kom se navodi da neće biti Vlade, ako ne bude popisa stanovništva. - Popis stanovništva je ozbiljan proces koji zahtijeva vrijeme, resurse i infrastrukturu, a prije svega zakon o popisu. Protiv moje izjave ne bi trebalo da se buni nijedna politička partija, već bi trebalo da se zapita koliko je i

ono što si dobio voljom ljudi koji znaju ko su i šta su i koji žele da se to konačno verifikuje na prvom slobodno organizovanom popisu od 1945. godine - navodi se u saopštenju DF-u. Saopštenju DF-a je prethodila izjava vicepremijera Dritana Abazovića koji je podržavajući stav Krivokapića saopštio da nema tehničkih uslova da popis bude održan ove godine. Pobjeda je ranije pisala da Crna Gora, za razliku od Hrvatske, Srbije i Sjeverne Makedonije još uvijek nema zakon o popisu stanovništva, iako su te države regiona još prošle godi-

ne usvojile u svojim parlamentima sve neophodne zakonske pretpostavke. Vlada u svom programu rada za 2021. godinu nije precizirala tačan termin održavanja popisa, iako je budžetom predvidjela da će čitavi proces popisivanja koštati nešto više od 2,5 miliona eura. Zakon o popisu bi po planu rada Vlade trebalo da pripremi Ministarstvo finansija i socijalnog staranja tek u četvrtom kvartalu ove godine, što ne ostavlja vremena da se popis pripremi do kraja ove godine. Kako ističu u DF-a, porukom da se popis neće održati ove godine premijer pristaje na re-

Krivokapić: Prekinite bojkot, bez zakona nema popisa čime doprinijela da dođemo u situaciju da se bojimo da neće moći da se sprovede popis koji smo kao Vlada zacrtali da se održi u četvrtom kvartalu ove godine naveo je Krivokapić. Kaže da je u programu Vlade popis jasno zacrtan. - U budžetu za 2021. godinu je odvojen novac za sprovođenje popisa. Ali, nemamo zakon. Zašto nemamo zakon?! Zato što je dio parlamentarne većine non-stop držao političke tenzije udaljavajući nas od realnih cilje-

va i koje je na kraju pretvorio u bojkot Skupštine. Gospodo iz DF-a, prekinite bojkot i vratite se u Skupštinu, dobićete zakon o popisu stanovništva. Usvojite ga pa da krenemo u procedure. Sve dok to ne uradite, dok ne pokažete sopstvenu odgovornost, a ne da je prebacujete na drugoga, i vratite se u parlament da bi nastavili da usvajamo pravnu regulativu koja nam je potrebna, ja nemam izbora nego da građanima na vrijeme iskažem bojazan da popis nećemo moći da spro-

zultate falsifikovanog popisa iz 2011. godine, koji je u uslovima diktature i ucjena sproveo DPS, a nije mu prihvatljivo da se popis organizuje sad, kada bi se mogao održati slobodno i kada bi se, nakon 75 godina, mogla utvrditi realna slika Crne Gore. - Taj ko vas je savjetovao da će vam članice Koalicije za budućnost Crne Gore progutati i ovu izdaju interesa naših birača zbog „viših ciljeva“, debelo je pogriješio. Gotovo je, Zdravko… San o vladanju bez podrške poslanika i afirmaciji tekovina Mila Đukanovića je završen - navode u Frontu. N. Z.

vedemo kada smo planirali - navodi premijer. Demokratski front odgovorio je premijeru Zdravku Krivokapiću da predloži Zakon o popisu, te će onda oni doći u Skupštinu da glasaju. DF je, navode, još od izbora ove Vlade tražio da ona predloži Zakon o popisu koji je odavno bio pripremljen i dostavljen još u martu. - Dakle, namjera da se pobjegne od popisa nije povezana sa odsustvom DF sa plenarnih zasijedanja Skupštine već su u pitanju drugi razlozi. Uostalom, bolje da su Zdravko i Milojko predložili zakon nego što su nedavno skakali po Japanu, saopšteno je.

Ekonomija

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije objavio dio podataka o novcu datom za gradnju auto-puta Bar – Boljare

Ćalović-Marković zgranuta što su plate radnika CRBC za četiri godine koštale 80 miliona eura Ispada da je prosječna zarada zaposlenika CRBC na gradilištu, ako se ne računa 2020, kad su veći dio godine bili odsutni zbog pandemije, bila 972 eura d. malidžan

PODGORICA - Kompanija CRBC, koja je glavni izvođač radova na auto-putu Bar – Boljare, potrošila je do kraja prošle godine najmanje 80 miliona eura na zarade radnika, od čega je deset miliona isplaćeno zaposlenima iz Crne Gore, a ostatak Kinezima, saopštila je juče šefica stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Vanja Ćalović-Marković. Kako je od 2016. do prošle godine na gradilištu prioritetne dionice auto-puta bilo godišnje u prosjeku 1500 radnika iz Kine, Pobjeda je izračunala da su prosječno zarađivali po 972 eura mjesečno. U tu sumu ne ulazi zarada iz prošle godine, jer nemamo podatke kad je i koliko kineskih radnika došlo da radi nakon pandemije. Ovolika bi bila prosječna zarada da je svih 80 miliona eura utrošeno samo na radnike, a zbog nedovoljno preciznih podataka Ćalović-Marković ne zna se da li su u ukupnu sumu uključene i zarade top menadžmenta iz Kine, odnosno iz firmi podizvođača i stručnjaka nadzornog organa iz Francuske. Podsjećamo da su, iako je početak izgradnje obilježen u maju 2015. građevinski radovi počeli godinu kasnije. Ćalović-Marković je samo kazala da u to nijesu uključene zarade koje su isplaćene preko agencija za zapošljavanje. Podaci koje je predstavila na jučerašnjoj konferenciji za

Ćalović-Marković je hronološki navodila devastacije konstatovane na Tari, ukazujući da je CRBC izvodio radove bez dozvole, ispuštao otpadne vode iz tunela u rijeku, odlagao materijal u njeno korito sala, da se sve ovo završi, Kinezi odu kući, i da onda vodimo sporove u Pekingu po kineskim zakonima - poručila je ĆalovićMarković, ističući da je tri mjeseca pokušavala da ovi podaci ugledaju svjetlost dana i ukazala na tajnost dokumenata.

Procesuirati oDgovorne

Sa presa Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou

medije pokazuju da je za deset najvećih zarada CRBC potrošio 4,3 miliona eura, te da je za 34 stranca isplatio pojedinačne honorare veće od 50.000 eura. Najveći honorar isplaćen je u januaru 2019. u iznosu od 136.476 eura. - Mjesečne zarade veće od 5.000 eura ima 1.407 stranaca

angažovanih na gradnji autoputa. Prosječna zarada u Kini je ispod 2.000 eura i to za fenomenalne menadžerske pozicije, pa računajte koliko se novca odliva iz naše države, koji ćemo mi da platimo - navela je Ćalović- Marković, pojašnjavajući da su podaci koje ima Savjet ograničeni.

Kolašinsko tužilaštvo formiralo dva predmeta, jedan pred sudom Iz kolašinskog tužilaštva su saopštili da su vezano za izgradnju dionice auto-puta Bar – Boljare formirali dva predmeta. Naveli su da su Osnovnom sudu u Kolašinu 26. 2. 2021. podnijeli optužni prijedlog protiv CRBC i H. S. kao odgovornog lica u kompaniji. - Optužni prijedlog se odnosi na iskopavanje šljunka iz korita Tare, izgradnju utvrde na desnoj obali od viška

materijala nastalog iskopom tunela Pajkov vir. Radovi su izvođeni bez prijave i propisane dokumentacije, mimo revidiranog glavnog projekta i bez saglasnosti nadležnih institucija. Predmet je formiran po inicijativi ovog tužilaštva, a na osnovu zapisnika inspekcije, dok je postupak pred sudom u toku – naveli su iz Osnovnog tužilaštva Kolašin. Drugi predmet im je ustu-

pilo Specijalno tužilaštvo, a odnosi se na krivičnu prijavu MANSA-a protiv Ministarstva saobraćaja i CRBC. - Prijava se odnosi na gradnju mosta Uvač 3. U ovom predmetu sprovedena su vještačenja vještaka ekološke struke i zaštite životne sredine i vještaka građevinske struke - oblast hidrotehnike. Za septembar je zakazano saslušanje osumnjičenih – navodi se u saopštenju.

Od aprila do decembra 2019. godine, kako je ukazala, plaćeno je 900.000 eura za aviokarte do Kine. - To znači da je mjesečno dato 100.000 eura za avio-karte Kineza, pri čemu neki od tih računa nemaju imena, nego samo šifre putnika, a nemamo ni destinacije do kojih su putovali - tvrdi Ćalović-Marković.

Devastacija tare

Govoreći o uticaju gradnje auto-puta na okolinu, ĆalovićMarković je kazala da dokumentacija pokazuje da je CRBC od početka permanentno devastirao Taru i njene pritoke. je hronološki navodila devastacije konstatovane na Tari, ukazujući da je CRBC izvodio radove bez dozvole, ispuštao otpadne vode iz tunela u rijeku, odlagao materijal u njeno korito. - U septembru prošle godine nelegalnim nasipanjem prekinut je tok Tare. Je li nam to neko rekao? Nikad niko. U septembru prošle godine oni su toliko materijala deponovali u Taru da su joj prekinuli tok – naglasila je Ćalović-Marković, podsjetivši da je MANS podnio krivičnu prijavu zbog devastacije korita Tare, a da je bivša

vlada tvrdila da je sve u redu. Ćalović-Marković smatra da Crna Gora nema stručnjake koji mogu da procijene stanje na Tari, ne u smislu njihovih biografija, već konflikta interesa. Zbog toga, kako je dodala, treba tražiti od EU da pošalje stručnjake koji će utvrditi kako pomoći Tari. - Pitanje je ko će da plati štetu koju su napravili životnoj sredini – novčano i krivično. Ova Vlada na konkretnim primjerima treba da pokaže političku volju da se podaci objave i stručnjaci uključe, a ne da čekamo, kao što je zaključeno u Aneksu 6 ugovora koji je potpi-

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da Vlada čini sve kako bi bili transparentniji, ali da nijesu svemoćni. - Suočavamo se sa nedostatkom broja kvalitetnih ljudi koji rade na određenim projektima naročito kada je otkrivanje korupcije u pitanju. Svi dokumenti, za koje nema oznake tajnosti, treba da budu objavljeni. Ja sam za to da se procesuiraju odgovorni, a da ekolozi i stručna javnost daju sud kako do saniranja rijeke - rekao je Abazović. On je ocijenio da u državnoj administraciji rade ,,neznaveni i nezainteresovani“ ljudi, koji nemaju osjećaj da treba da preuzmu odgovornost, već čekaju da im se nešto delegira. - To je sistem koji se taložio 30 godina, i mi se protiv toga borimo. U ovoj Vladi ljudi idu linijom manjeg otpora, niko neće nikome da se zamjeri – zaključio je Abazović. B. DesPotoviĆ

Abazović bio uzdržan pri glasanju o Montenegro vorksu Na pitanje Pobjede kako komentariše osnivanje nove državne kompanije Montenegro vorks i kako je glasao na sjednici Vlade po tom pitanju, Abazović je kazao da je bio uzdržan. - Nijesam protiv ideje o većoj kontroli državnih preduzeća, koja su u katastrofalnom stanju. Tada mi je bila dilema što takvu odluku donosimo na posljednjoj sjednici Vlade prije odlaska na odmor. Bilo je ministara iz te oblasti koji su različito tumačili kako bi to bilo efikasnije, pa bi bilo bolje da smo možda iskoristili više vremena za dogovor i bolju analizu. To je jedini razlog zašto nijesam glasao za – rekao je Abazović, dodajući da će ta firma raditi posao koji treba Crnoj Gori.

Hrana 65 centi po radniku dnevno

Izgradnja mosta Moračica u koritu Tare

Ćalović-Marković se juče zgranula što su troškovi kantina u kampovima CRBC-a za devet mjeseci 2019. iznosili pola miliona eura. Ona nije precizirala da li se taj podatak odnosi samo na radnike iz Kine ili na sve koji su tada radili na auto-putu. Prema zvaničnim podacima Monteputa, u oktobru 2019. na auto-putu je ukupno

radilo 2.830 radnika. Ukoliko se trošak od 500.000 eura podijeli na devet mjeseci, ispada da je na hranu svih radnika mjesečno potrošeno 55.555 eura, odnosno 1.851 eura dnevno. To znači da je mjesečni trošak za hranu jednog radnika bio 19,63 eura, što je svega 65 centi na dan. Ako se podatak od 500.000 eura odnosi na ishranu samo

kineskih radnika, što ĆalovićMarković nije precizirala, a kojih je 2019. u prosjeku bilo 1.300 na gradilištu, dolazimo do računice od 42,7 eura mjesečno, odnosno 1,42 eura po radniku. Trenutno je na prioritetnoj dionici hiljadu radnika iz Kine i 551 koje angažuju podizvođači, a kod kojih je uglavnom riječ o radnicima iz zemalja regiona.

Ekonomija

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Iz Alternative CG smatraju da je dio zemljišta oko Kru članovima nikšićkog DPS-a

Odbor direktora „Vektra Boke“ tvrdi da su zahtjevi izrečeni na protestu nezakoniti i nerealni

EPCG: Nasljedn eksproprisana koja nam ne tre Protest ispred hotela ,,Plaža“

Najavili krivične prijave i tužbe protiv radnika HERCEG NOVI – Bivši radnici „Vektra Boke“ nastavili su okupljanja ispred hotela „Plaža“, tražeći da im menadžment isplati sva potraživanja iz radnog odnosa. Tim povodom bord direktora je saopštio da su njihovi zahtjevi nerealni i nezakoniti. - Po planu reorganizacije i shodno sudskim odlukama, koje se uglavnom odnose na pretprivatizacioni period, priznate obaveze biće isplaćene u narednim sedmicama - naveli su u saopštenju i dodali da su bivši radnici zabiljež-

bom na imovinu kompanije obezbijedili potraživanja i u izvršnim postupcima i blokadom računa krenuli u naplatu potraživanja, pa smatraju da „proteste organizuju samo sa ciljem da kompaniji nanesu veliku štetu u poslovanju“. Ocijenili su da su protesti političkog karaktera, a da im je cilj onemogućavanje rada zaposlenih u hotelu „Plaža“. – Pokrenućemo nove krivične prijave i tužbe za nanijetu štetu protiv organizatora i svih učesnika protesta – saopštili su iz „Vektra Boke“. Ž. K.

PODGORICA – Poreski dug 200 najvećih dužnika na kraju jula je iznosio 193,34 miliona eura, pokazuje nova crna lista koju je juče objavila Uprava prihoda i carina (UPC). Najveći dužnik, od aktivnih preduzeća, je podgorička firma Spic Ronghe international Limited, koja za PDV, porez na dobit, promet nepokretnosti i koncesije duguje 9,56 miliona eura. Riječ je o firmi koja se bavi posredovanjem u prodaji industrijske opreme, mašina, brodova i aviona, osnovanoj 2016. godine od strane istoimene kompanije iz Hong Konga. Pljevaljska Vektra Jakić, biznismena Dragana Brkovića, kojoj je ukinuto rješenje o reprogramu, duguje 9,4 miliona,

a Vektra Boka 1,32 miliona. Podgorički Binex ima 3,5 miliona eura duga, dok Tehnoput, koji je u reprogramu, duguje 4,9 miliona. Crnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju duguje 1,95 miliona. Na listi su i Port od Adria sa dugom od 559.409 eura, Eurofond 558.973 eura, Cijevna komerc 582.728 eura, Rudnik uglja 457.686 eura, Plantaže 309.384 eura, Inpek 301.708 eura, kao i Uniprom metali Veselina Pejovića, koji za neplaćeni porez duguju 219.692 eura. Veliki dužnici su i firme u stečaju, pa tako hercegnovski Pantomarket duguje 14,98 miliona eura, ,,Ave Maria Koljčević“ 10,67 miliona, budvanski Merkur 5,21 milion, Kombinat aluminijuma 4,57 miliona,

Vektra Montenegro 4,44 miliona, Rudnici boksita 2,09 miliona, Bjelasica Rada 1,18 miliona eura. Objavljena je i lista 100 najvećih dužnika za doprinose i lična primanja zaposlenih, čija su ukupna dugovanja 99,9 miliona eura. Željeznički prevoz duguje 6,6 miliona eura, Održavanje željezničkih voznih sredstava 3,15 miliona, a Montekargo 1,59 miliona. Dugovanja Plantaža su 5,96 miliona eura, Izbora Bar 2,38 miliona, Vodovoda i kanalizacija Ulcinj 2,29 miliona. Domaća trgovina, koja gazduje marketima ,,Aroma“ i ,,Konto“ ima dug od 471.156 eura, Savez sindikata 314.141 eura, Fabrike oružja Tara 305.903 eura. Montenegro erlajnz u stečaju duguje 13,68 miliona eura, ,,Radoje Dakić“ 9,51 milion, Rudnici boksita 6,83 miliona Opšta bolica Meljine 2,75 miliona, Galenika 2,57 miliona. B. D.

Poreski dug 829 miliona eura

U blokadi 19 hiljada preduzeća PODGORICA - Prema podacima Centralne banke, na kraju jula u blokadi je bilo 19 hiljada preduzeća i preduzetnika, 0,24 odsto manje nego u junu. Ukupan iznos duga je 828,73 miliona eura, što je neznatno više nego u junu. Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 22,89 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokira-

no 189,69 miliona. Oko 44 odsto ukupnog iznosa blokade ili 366,27 miliona otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,26 odsto svih evidentiranih. U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,56 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 89,08 miliona, što je 10,75 odsto ukupnog iznosa blokade. Duže od godinu u blokadi je 17,45 hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano ukupno 739,65 miliona eura. R. E.

Kursna lista 1.17180

GBP

0.84698

AUD

1.59580

JPY 129.68000

CHF

1.08180

CAD

1.46770

USD

Lokacija prodatih placeva (ACC)

KRIVIČNE PRIJAVE

Uprava prihoda i carina objavila crnu listu dužnika

Za porez 200 firmi duguje 193 miliona

PODGORICA - Ugovorima zaključenim u junu ove godine je bez ičije saglasnosti Elektroprivreda prodala veći dio zemljišta oko vještačkog jezera Krupac u Nikšiću - tvrde iz Alternative Crne Gore (ACG) i ocjenjuju da je to ,,nečuvena krađa državne imovine“. Međutim, iz EPCG kažu da je sve prošlo zakonsku proceduru, mada priznaju da nije baš sve bilo dovoljno transparentno. Ističu da se prodaja realizuje po odluci o prenosu stvarnih prava na nepokretnostima prethodne uprave, koje nijesu u funkciji elektroenergetskog sistema. Naložili su takođe da se sve obustavi dok novi bord ne razmotri opravdanost ovih zahtjeva. Istakli su i da je sporno zemljište samo trošak po osnovu poreza na nepokretnosti. U dokumentaciji koju je prikupila ACG i objavila na svojoj FB stranici, dio imovine EPCG na Krupcu prodat je Đoku Butoroviću iz DPS-a. - Još neki članovi DPS-a kupili su ovu vrijednu imovinu na Krupcu, posebno oko kuće Aleksandra Đukanovića. Ovu odluku je verifikovala pravna služba ,,novog menadžmenta“ EPCG-a, iako je protivzakonita. Prvo, da bi se prodala državna imovina neophodna je odluka Vlade, a potom verifikacija Skupštine akcionara EPCG i to preko javnog, a ne internog tendera - tvrde iz ACG. Procijenili su da je zemlja oko Krupca vrijedna desetine miliona eura, a da je Butoroviću prodata za 2,5 eura po kvadratu, a on je uplatio 508 eura i obavezao se da će 4.572 eura platiti u 36 rata. ACG je najavila krivične prijave protiv osoba iz nikšićkog DPS-a koje su pazarile placeve. Nijesu spominjali krivične prijave protiv prodavaca. Iz EPCG su objasnili da su između 2018. i 2020. godine nasljednici ranijih vlasnika zemljišta podnijeli 40 zahtjeva za otkup eksproprisanih placeva za izgradnju HE Perućica, koji nijesu u funkciji elektroenergetskog sistema.

Dokumentacija koju je objavila Alternativa CG

POREZ

- Iako nije postojalo formalno zasnovano pravo preče kupovine, te samim tim ni zakonska obaveza EPCG da ovo zemljište ponudi najprije nasljednicima nekadašnjih vlasnika, ono je de facto u praksi egzistiralo i to na način što se gdje god je to bilo pravno moguće izlazilo u susret zahtjevima građana koji bi priložili adekvatan dokaz da je zemljište nekada pripadalo njihovim pravnim prethodnicima, bilo što se od trećih zainteresovanih lica u prilog zahtjevu tražila saglasnost nasljednika, nerijetko ovjerena od notara rekli su Pobjedi iz EPCG. Naveli su da imaju u opštini Nikšić ukupno pet miliona kvadrata zemljišta koje nije u funkciji elektroenergetskog siste-

ma, a da za njega plaćaju 200 do 250 hiljada eura poreza. - U skladu sa smjernicama za postupanje sa imovinom koja nije u funkciji sistema definisanim u Strategiji upravljanja nepokretnom imovinom i Akcionom planu za realizaciju Strategije, bord je donio Odluku o prenosu stvarnih prava na ovim nepokretnostima br. 1000-47073 od 18. novembra prošle godine - istakli su iz EPCG i objasnili da to ne utiče na postupke povraćaja ili obeštećenja za oduzetu imovinu, koji se vodi po odredbama Zakona o povraćaju i obeštećenju. - Kod nesporne činjenice da je cjelokupna imovina EPCG vlasništvo privrednog društva, a ne kako se navodi države, to u smislu člana 12 Zakona o povraćaju i obeštećenju ne-

Ministarstvo ekonomije produžilo rok

Prijava za vaučere do 18. avgusta PODGORICA – Iz Ministarstva ekonomskog razvoja su saopštili da je rok za preuzimanje turističkih vaučera produžen do 18. avgusta. Ministarstvo je omogućilo svim građanima starijim od 50 godina, koji su vakcinisani prvom dozom vakcine tokom jula, da zatraže ovaj vaučer po-

zivom na broj 1717. Vaučer podrazumijeva dva noćenja do 50 eura. - Kol centar je dostupan građanima radnim danima od 8 do 20 h i subotom od 8 do 15 sati. Zbog velikog broja zainteresovanih građana koji pozivaju ovaj broj, kapaciteti kol centra su prošireni, a rok produžen – objasnili su iz Mini-

starstva i podsjetili da za prijavu treba JMB i kontakt telefon. - Nakon što bude napravljen konačan spisak zainteresovanih građana, biće obaviješteni o slobodnim terminima i hotelima u kojima mogu iskoristiti dva noćenja na bazi polupansiona – navodi se u saopštenju. R. E.

Ekonomija

Četvrtak, 12. avgust 2021.

upca nezakonito prodat

nici otkupili a imanja ebaju nadžmenta nije prodat nijedan metar zemljišta gospodinu Acu Đukanoviću - poručili su iz EPCG.

SAGLASNOST

ma mjesta povraćaju, već isključivo obeštećenju, u slučaju imovine EPCG. Procjenu vrijednosti zemljišta je u svakom konkretnom slučaju sačinila Komisija za procjenu Uprave za nekretnine PJ Nikšić i na osnovu toga je formirana kupoprodajna cijena. Dak l e, u t v r đ i v a n j e c i j e n e predmetnog zemljišta nije bilo u nadležnosti EPCG već državnog organa - objašnjavaju iz EPCG. Navode da je Đoko Butorović, osim ovog, zaključio još jedan ugovor 2019. za zemljište na kojem je ruševina njegove porodične kuće, a koje je takođe bilo eksproprisano. - Ugovorom iz 2021.godine dokupio je dio zemljišta uz ovu ruševinu. Nijedan jedini metar obale, plaže, ostrva, nije prodat bilo kom licu. Takođe, tokom mandata novog me-

Po njihovim riječima, od dana stupanja na dužnost izvršnog rukovodioca Direkcije za pravne poslove (24. maja ove godine), izdata je saglasnost za zaključenje svega sedam od 29 ugovora, koliko je do sada ukupno zaključeno. - U svih ovih sedam ugovora postupak je bio već u potpunosti sproveden, u skladu sa zakonom, internim aktima i Odlukom ranijeg borda, pa nije postojao osnov sumnje da je u pitanju štetan pravni posao kazali su iz EPCG, mada su konstatovali da procedura nije bila dovoljno transparentna, jer se realizuje po zahtjevima zainteresovanih lica, pa su naložili da se svi dalji postupci obustave dok novi bord ne razmotri opravdanost dalje realizacije te odluke. - Naglašavamo da nije postojao niti jedan formalno-pravni osnov da se zaustavi dalja realizacije ove odluke, osim odlučne namjere novog menadžmenta da u skladu sa načelima društveno odgovornog poslovanja obezbijedi potpunu transparentnost u svim segmentima poslovanja kompanije - naglašavaju iz EPCG. Svi ugovori su, kako dalje navode, takođe predmet preispitivanja interno formirane Komisije za imovinu, koja će dodatno provjeriti sve elemente ovih pravnih poslova. - Saglasnost za zaključenje ugovora u junu ove godine dao je izvršni direktor, nakon što je dokumentaciju parafirao izvršni rukovodilac Direkcije za pravne poslove Mićun Milatović, koji je na tu dužnost stupio 24. maja ove godine - kažu iz EPCG i navode da će, ukoliko se pojavi i naznaka osnova sumnje da je bilo koji od ovih ugovora zaključen nezakonito, menadžment reagovati u skladu sa svojim ovlašćenjima i pokrenuti postupke predviđene internim aktima i zakonom. Pozvali su tužilaštvo i sve nadležne institucije da se aktivno uključe u preispitivanje zakonitosti svih ovih ugovora. N. K.

Održan završni intervju za predstavnike Crne Gore na najvećoj svjetskoj izložbi

Za Expo Dubai 30 kandidata

PODGORICA - Ministarstvo ekonomskog razvoja je saopštilo da privodi kraju pripreme za učešće Crne Gore na Expo2020 Dubai i da je resorni ministar Jakov Milatović juče prisustvovao finalnom krugu odabira kandidata. - Uspjeh učešća Crne Gore na Expou zavisiće od ljudi koji nas tamo budu predstavljali. Drago mi je što se veliki broj izuzetnih, mladih ljudi prijavio i ovo iskustvo za njih će biti dodatni vjetar u leđa njihovom profesionalnom razvoju, a za mene ovaj dan bio je još jedan podsjetnik da su upravo mladi ljudi najveći resurs Crne Gore - kazao je Milatović nakon intervjua. Završni krug organizovan je u okviru četiri interaktivne sesije sa 30 kandidata. Expo Dubai počinje 1. oktobra, a trajaće do 31. marta naredne godine. R.E.

Rukovodstvo Rudnika uglja traži pomoć od Vlade

Premijer je ocijenio da su javne nabavke ,,forma kojoj robujemo i koja, u velikom broju slučajeva, ne doprinosi kvalitetu“ i poručio je da je u Njemačkoj naučio da treba opremu nabavljati samo od jedne firme PLJEVLJA – Prethodno rukovodstvo je u više navrata isticalo kako su rezultati poslovanja Rudnika uglja impresivni, ali poteškoće sa kojima se suočavamo danas rezultat su njihovih katastrofalnih odluka, navode se u saopštenju Rudnika uglja riječi izvršnog direktora Milana Lekića.

PRETHODNICI

To je kazao na sastanku sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i ministrima Milojkom Spajićem i Tamarom Srzentić, u prisustvu predsjednika borda Dušana Janjuševića i šefova sektora u Rudniku, te gradonačelnika Igora Golubovića. Taj stav je objašnjen činjenicom da ,,nije ispoštovan projekat rudarskih radova, zbog čega je došlo do zaostajanja u eksploataciji otkrivke i raubovanja ležišta, čime je dovedena u pitanje realizacija plana eksploatacije uglja u narednom period“. - Proizvodnju je dodatno omelo i neblagovremeno izmještanje visokonaponskog dalekovoda koji se nalazi uz samu

Saglasni da im javne nabavke samo smetaju

Sa sastanka u Rudniku

ivicu kopa, što blokira trećinu rudarskih radova – rekao je Lekić, koji je tražio da kompanija bude izuzeta od propisa o javnim nabavkama, optužujući prethodno rukovodstvo da im nije ostavilo dovoljno rezervnih djelova za mehanizaciju. Ocijenio je da je pitanje isplate 13 miliona eura dividende politizovano i pozdravio odluku Elektroprivrede da se izvrši revizija tog iznosa. Kazao je i da je preporučio bordu da se skine oznaka tajnosti sa ugovora sa nikšićkom firmom „Atlas Montenegro“. Predstavio je idejno rješenje aktuelnog rukovodstva o plantažnom gajenju ljekovitog bilja na rekultivisanim i nerekultivisanim površinama.

PODRŠKA

- Taj projekat bi obezbijedio nova radna mjesta, ali bi do-

datno doprinio i jačanju turističkog potencijala naše opštine – rekao je Lekić i kazao da se oduševio plantažama ljekobilja u Ljubinju, pa je tražio da im Vlada ustupi zemljište za tu djelatnost. Ministar finansija Spajić je podržao tu ideju, kao i plan revizije finansijskog izvještaja za 2020. prethodnog rukovodstva. - Ako se ispostavi da nije prikazivano realno stanje u finansijama, moraće neko da snosi odgovornost - poručio je Spajić i naglasio da je spreman da podrži gasifikaciju Pljevalja, kad Srbija dovede gasne instalacije do Prijepolja, jer oni žele da uvežu sjever Crne Gore u taj sistem. Dodao je i da će produbiti komunikaciju sa Evropskom energetskom zajednicom o oročavanju upotrebe uglja u proizvodnji energije.

Dara i mjera rekonstrukcije TE Licitiranja oko cijene ulaganja u rekonstrukciju Termoelektrane ne smije biti, kazao je premijer Krivokapić, navodeći da Crna Gora više nema prava da beskrajnim aneksima rješava probleme loših pregovora ili još gorih planova. Kako je saopšteno iz Vlade, Krivokapić se juče sastao i sa čelnicima EPCG u Termoelektrani. - Za sve što je unapređenje zatečenoga, ja kao predsjednik Vlade jesam, ali sam takođe i za oprez i za domaćinski odnos, za proračun i viziju, za pouzdanu tehno-ekonomsku analizu – koliko bi zaista ekološka rekonstrukcija TE mogla da košta - kazao je Krivokapić i poručio da treba da se vidi ,,šta i koliko se tom rekonstrukcijom dobija, a šta se gubi i za koji period, da se vidi koja je dara, a koja mjera“. Iz Vlade je saopšteno da je Krivokapić upozorio na referentnu činjenicu da se Crna Gora strateški, pregovarački vezala za 2024/2025.

kao godine u kojima treba da okonča svoj put ka EU. -Već sada vidim da ono što EU proklamuje kao svoje ciljeve, moraju države pristupnice da shvate ozbiljno – navodi se da je rekao Krivokapić i ukazao na Jadransko-jonski gasovod u zaleđu Bara i istraživanje gasa u crnogorskom dijelu Jadrana kao realne i moguće projekte. - Sagovornici su se usaglasili da OIE nemaju alternativu i da je zadatak kako Vlade tako i EPCG da se energetski sektor razvija u pravcu izgradnje novih ,,zelenih“ izvora električne energije u ime EU – stoji u saopšenju. Predstavnici EPCG su kazali da s obzirom na to da TE predstavlja vrlo značajan element sigurnosti i stabilnosti rada crnogorskog elektroenergetskog sistema, treba da nastavi sa radom sve dok se ne obezbijede zamjenski kapaciteti u predstojećem periodu.

Odlučili da prošire djelatnost Rudnika uglja na uzgoj ljekobilja, jer je direktor Milan Lekić oduševljen primjerom Ljubinja Krivokapića je jako zabrinulo odstupanje od projektovane eksploatacije otkrivke i rude što je ocijenio ,,nečijom evidentno lošom namjerom“. Zgranulo ga je što imaju problema sa rezervnim djelovima i poručio je da niko ne smije da ostavi firmu bez rezervnih djelova, ocjenjujući da su javne nabavke ,,forma kojoj robujemo i koja, u velikom broju slučajeva, ne doprinosi kvalitetu“. Poručio je da je u Njemačkoj naučio da treba održati kontinuitet nabavke opreme od jedne firme, jer će u suprotnom propasti. Krivokapić je kazao da je ,,pljevaljski cimenat bio vrhunskog kvaliteta“ i da ne vidi zašto su odustali od tog projekta. - Cementara mora da zaživi. Izbor lokacije je bitan, ali i današnja tehnologija je napredovala do nivoa da skoro ne zagađuje životnu sredinu - kazao je Krivokapić, koji smatra da bi željeznica do Prijepolja bila ,,logična veza koju bi trebalo iskoristiti“. Direktor Proizvodnje Milinko Gazdić je kazao da će termoelektrana ostati bez uglja za godinu ukoliko ne budu otvorili mala ležišta, poput kopa Male Borovice i Glisnice. A. S.

Podaci Monstata za drugi kvartal

Dupli i trodupli rast svih vidova saobraćaja PODGORICA – Prevoz putnika u drugom kvartalu, u odnosu na isti prošlogodišnji period, bilježi rast u željezničkom 131,6 odsto, drumskom 166 odsto, lokalnom drumskom 204,4 odsto i redovnom vazdušnom 160,7 odsto, pokazuju podaci Monstata. Na aerodromima je u drugom kvartalu prevezeno 221 hiljada putnika. „Kod prevoza robe u drugom kvartalu, u odnosu na isti prošlogodišnji period, pad se bilježi u željezničkom 26,9 odsto, ukupnom prometu robe u lukama 16,8 odsto“, navodi se u saopštenju.

Kolona automobila na graničnom prelazu Sitnica

Broj pretovarenih tona u lukama je, u drugom kvartalu, u odnosu na uporedni period pao 12,7 odsto, a izmanipulisanih tona 14,7 odsto.

Statističari su kazali da broj registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u drugom kvartalu iznosi 66,9 hiljada, što je 11,6 odsto više

nego u istom kvartalu prošle godine. „Broj prvi put registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u drugom kvartalu ove godine iznosi 4,54 hiljade, što je 32,3 odsto više nego u istom kvartalu prošle godine“, navodi se u saopštenju. U drugom kvartalu, drumskim teretnim motornim vozilima prevezeno je 219 hiljada tona robe. U strukturi prevezene robe unutašnji prevoz učestvuje sa 89 odsto ili 195 hiljada tona prevezene robe, dok međunarodni prevoz učestvuje sa 11 odsto ili 24 hiljade tona prevezene robe. Mina biznis

Društvo

Četvrtak, 12. avgust 2021.

V.d. direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović o potrebama tog sektora

Hitno osposobiti helikopter za gašenje požara PODGORICA - Direktorat za zaštitu i spašavanje učiniće sve što je u mogućnosti da postojeće vazduhoplove iz avio-helikopterske jedinice osposobi za što veći broj operacija, uključujući i požare. Prema riječima direktora Direktorata Miodraga Bešovića, u planu je opremanje postojeća dva helikoptera sistemima i uređajima za gašenje požara (rezervoari za vodu i uređaji za nošenje podvesnog tereta). - Prvi od ta dva helikoptera je opremljen i očekuje se da iz servisa bude preuzet tokom ovog mjeseca, te da posada odmah završi obuku za ove operacije, kako bi se uključio u operacije gašenja požara. Drugi helikopter, koji ima dizalicu za spašavanje, planirano je da bude opremljen i kukom za spoljni teret kako bi i on bio spreman za gašenje požara. Riječ je o realnoj potrebi Direktorata iz više razloga. Izvodljivost zavisi isključivo od finansijskih sredstava koja će se u narednim godinama opredjeljivati za ove potrebe. U svakom slučaju, Direktorat će učiniti sve da se postojeći vazduhoplovi opreme za veći obim operacija i različite namjene, uključujući požare, naravno – kazao je Bešović.

Nabavka novih aviona je jedna od opcija, naveo je on, budući da je jedan samo u upotrebi, dok je drugi od ukupno četiri nekadašnja aviona, na servisu. Nabavka još jednog aviona planira se u narednim godinama, kazao je Bešović. On smatra da su helikopteri adekvatna alternativa za namjenske protivpožarne avione. -Prvenstveno usljed drugačijih mogućnosti za skupljanje vode (iz lebdenja) i manje brzine odbacivanja vode. Frekvencija gašenja je veća, iako je nosivost vode helikoptera manja – naveo je Bešović. Na pitanje da li su veliki šumski požari 2017. godine bili dovoljna opomena za društvo, službe spašavanja i vatrogasce, ali i građane, Bešović ističe da pripremajući se za požarnu sezonu, Direktorat za zaštitu i spašavanje svake godine preduzima niz preventivnih mjera i radnji, koje bi trebalo da rezultiraju boljim i kvalitetnijim odgovorom svih subjekata u sistemu zaštita i spašavanje od požara. - Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a je u pripremi za ovu požarnu sezonu organizovao kampanju podizanja svijesti građana o prevenciji i zaštiti

Helikopter u gašenju požara na Gorici

Miodrag Bešović

od požara, u svim opštinama u Crnoj Gori. U tu svrhu u saradnji sa službama zaštite i spašavanja organizovani su info dani i građanima su dijeljeni flajeri ,,Šumski požari – bezbjednosna uputstva“. U okviru info dana razgovaralo se sa građanima o značaju zaštite šuma od požara, kao i preventivnim mjerama koje treba svaki građanin da sprovodi kako bi sačuvali šumsko bogatstvo, a time i životnu sredinu – naveo je Bešović. Uporedo, uoči početka sezone održana je nacionalna terenska vježba u okviru projekta „3 WATCH OUT – Trilateralni model civilne zaštite: Putevi, instrumenti i izazovi za našu bezbjednost“, koji finansira Evropska unija u okviru IPA INTERREG Programa prekogranične saradnje Crna Gora – Albanija – Italija. Koncept je bio da se u realističkom scenariju uvježba međuopštinska saradnja i koordinacija aktivnosti, kao i testiranje kapaciteta na nacionalnom nivou u slučaju reagovanja na požare većih razmjera. - Tokom izvođenja vježbe koristio se i NICS sistem, koji se razvija u okviru pilot projekta civilne napredne regionalne koordinacije u hitnim situacijama i predstavlja projekat u okviru NATO SPS programa „Naukom za mir i bezbjednost“. Ova vježba predstavljala je nastavak simulacione regionalne vježbe koja se realizovala 31. maja 2021. godine, kada su se provjeravale već uspostavljene procedure pružanja međunarodne pomoći u slučaju šumskih požara sa predstavnicima nadležnih službi iz Italije i Albanije – naveo je Bešović. I.P.

Partnerski odgovor na lošu situaciju žave i očekivanog pogoršanja situacije, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. EADRCC je primarni civilni mehanizam NATO-a za reagovanje u vanrednim situacijama. Operativan je 24/7 i dostupan svim članicama Alijanse i zemljama partnerima. Centar je zadužen za koordinaciju zahtjeva i ponuda za pružanje pomoći u vanrednim situacijama. - Vojska Crne Gore kredibilan je saveznik i zadovoljstvo nam je kada možemo da pomogne-

Preminule dvije osobe, 349 PODGORICA – U Crnoj Gori prethodnog dana Institutu za javno zdravlje (IJZ) prijavljena su dva smrtna slučaja od posljedica korona virusa kod osoba starosti 67 i 71 godina, iz Bara i Kotora, a registrovano je 349 novih slučajeva, što predstavlja rast od preko pet odsto u odnosu na prethodni dan. Iz IJZ je saopšteno da je tokom utorka analizirano 4.188 uzoraka na korona virus, a procenat pozitivnih je 8.33 odsto.

Crna Gora i dalje bilježi najveću 14-dnevnu kovid-19 incidenciju na 100 hiljada stanovnika u regionu, ispred Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije, Slovenije, Hrvatske, Albanije i Bosne i Hercegovine. Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 71, Ulcinja 58, Budve 41, Bara 27, Nikšića 26, Herceg Novog 24, Tivta 22, Berana 16, Bijelog Polja 12, Kotora deset, Rožaja devet, Danilovgrada osam, Tuzi sedam, sa Cetinja šest, iz

Pljevalja četiri, Plava tri i iz Mojkovca, Petnjice, Kolašina, Šavnika i sa Žabljaka po jedan. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.639. Naša zemlja je po smrtnosti u odnosu na broj stanovnika, prema statističkom veb-sajtu Worldometar, deseta na Zemlji. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slu-

Slobodan Savović iz podgoričkog sindikata prosvjete tv dokle je resor Vesne Bratić stigao sa pripremama

Vojska Crne Gore pomaže u gašenju požara u Sjevernoj Makedoniji

PODGORICA - Helikopter Vojske Crne Gore ,,bel 412“ sa letačkom posadom poletio je juče u Sjevernu Makedoniju, kako bi pomogao u borbi protiv požara koji bukte tom zemljom. To je učinjeno po odluci Savjeta za odbranu i bezbjednost. Republika Sjeverna Makedonija je preko Evroatlantskog centra za koordinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC) zatražila međunarodnu pomoć usljed brojnih požara kojima je pogođen istočni dio dr-

Crna Gora i dalje bilježi najveću 14-dnevnu kovid-19 incidenciju na 100

mo našoj saveznici Republici Sjevernoj Makedoniji, zemlji sa kojom imamo dugotrajnu saradnju i partnerstvo – kazao je zamjenik načelnika Generalštaba VCG, pukovnik Željko Radulović, navodi se u saopštenju MOD. Radulović je kazao da je ovakav vid podrške veoma značajan jer jača partnerstva i interoperabilnost između bezbjednosnih institucija država regiona, kako bi što efikasnije, zajednički, odgovorile na izazove. R. D.

Hibridni modeli iz prethodne školske godine - odjeljenja podijeljena na grupe, polusatni časovi u kombinaciji sa nastavom na daljinu za neke predmete - pokazali su se kao necjelishodni i bili pravo mučenje i za nastavnike i za djecu i za roditelje

Škole još b instrukcija početak go

PODGORICA – Škole još uvijek nijesu dobile instrukcije za početak školske godine, rekao je Pobjedi predsjednik Gradskog odbora Sindikata prosvjete Slobodan Savović. On je na pitanje da li su iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta školama, prema njegovim saznanjima, upućene bilo kakve instrukcije u vezi sa predstojećom školskom godinom, s obzirom na to da se njen početak očekuje, u najboljem scenariju, za dvadesetak dana odgovorio da ne raspolaže takvim infomracijama. -Izražavam veliko žaljenje što te pripreme nijesu transparentnije. Što prosvjetni radnici praktično nemaju uvid u to dokle su nadležne institucije, poput Zavoda za školstvo, Ministarstva i drugih, stigle sa tim pripremama. Da li su, uopšte, bilo što uradili u tom smislu. A to su, vjerujte, vrlo opsežne stvari. Ono što znam, i što mogu sa sigurnošću da tvrdim – ono gdje Sindikat učestvuje – da će raspodjele časova kolegama kojima nedostaju do norme biti ubrzane. Već 23. avgusta ćemo imati sastanak gdje ćemo probati da što veći broj naših kolega dobije punu normu u drugim ustanovama. Ove godine to kasni zbog poznate situacije sa direktorima. Što je do Sin-

Slobodan Savović

dikata, mi novu školsku godinu dočekujemo spremni - zaključio je Savović.

DVA MODELA NASTAVE

Podgorički odbor Sindikata prosvjete snažno će insistirati da se u predstojećoj školskoj godini uzmu u obzir isključivo dva modela nastave, ili redovni sa svom djecom u školi i svim časovima, i to u trajanju od 45 minuta, ili nastava na daljinu u slučaju da dođe do lokdauna. - Narednih dana ćemo ispred gradskog odbora Sindikata prosvjete uputiti nadležnim institucijama zahtjev da se

predstojeće školske godine primjenjuju samo ova dva modela - kazao je Savović On je objasnio da će insistirati na tome jer su njihove analize pokazale da su prelazni, hibridni, modeli koji su korišćeni prethodne školske godine, kao što su bili odjeljenja podijeljena na grupe, polusatni časovi u kombinaciji sa nastavom na daljinu za neke predmete, necjelishodni. - Neophodno je da u uslovima epidemije probamo da što duže idemo sa klasičnom nastavom, odnosno modelom, a ako epidemijski uslovi budu takvi da je neophodan lokdaun, da

Društvo

Četvrtak, 12. avgust 2021.

0 hiljada stanovnika u regionu

49 novih slučajeva čajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 3.130. U Crnoj Gori preko tri hiljade aktivnih slučajeva korona virusa posljednji put je registrovano 20. aprila, kada su bila aktivna 3.054 slučaja infekcije. Od početka epidemijskih dešavanja ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 104.613. U Crnoj Gori za 20 dana među turistima su registrovana 484 pozitivna slučaja.

U Podgorici je trenutno aktivno 696 slučajeva korona virusa, Budvi 602, Ulcinju 279, Herceg Novom 251, Baru 245, Nikšiću 218, Kotoru 199, Tivtu 157, na Cetinju 112, u Bijelom Polju 83, Beranama 74. U Pljevljima je trenutno aktivno 45 slučajeva korona virusa, Danilovgradu 43, Rožajama 41, Tuzima 26, Plavu 13, Petnjici 12, Mojkovcu devet, Kolašinu i Šavniku po šest, u Gusinju i na Žabljaku po četiri, Andrijevici tri i u PlužinaD. M. ma dva slučaja.

vrdi da prosvjetari još ne znaju

bez a za odine

ovoga puta podržava takozvane čiste modele nastave.

POLUMODELI IZMUČILI NASTAVNIKE, DJECU I RODITELJE

-Naše analize su pokazale da su ovi polumodeli bili, praktično, mučenje i nastavnika i djece, ali i roditelja. Zato treba da imamo čiste modele ispred sebe. Mi podržavamo apsolutno stav direktora Instituta za javno zadravlje (IJZ) Igora Galića da bi bilo poželjno da se svi zaposleni u prosvjeti i roditelji učenika vakcinišu, kako bi klasični model nastave bio što duže u upotrebi i kako bismo mogli što veći dio školske godine bukvalno da spasimo. Mi smo svjesni da će to biti vrlo teško - istakao je Savović. Prethodnog dana je iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta saopšteno da je na sastanku u ponedjeljak kojem su, osim Galića, prisustvovale i direktorica Direktorata za predškolsko, osnovno i inkluzivno obrazovanje u Ministarstvu PNKS Slavica Ilinčić i državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Anka Vukićević, da je direktor IJZ kazao da bi vakcinacijom prosvjetara i roditelja učenika najbolje sačuvali djecu od obolijevanja, a samim tim i očuvali sistem obrazovanja i izbjegli moguće restriktivne mjere.

U Kliničkom centru u toku izrada nove platforme zakazivanja PODGORICA – Izabrani doktori u podgoričkim domovima zdravlja nijesu u mogućnosti da pošalju pacijente na pregled kod kardiologa i neurologa prije decembra, a za pregled kod reumatologa uopšte ne postoje slobodni termini. To su Pobjedi nezvanično potvrdili zaposleni u toj ustanovi. Sa druge strane, u Kliničkom centru kažu da u reumatološkoj, kardiološkoj i neurološkoj ambulanti još uvijek nema ,,otvorenih“ termina poslije 1. novembra jer je u toku izrada nove platforme sistema zakazivanja. Problem će, poručuju, riješiti dopunskim radom.

NOVI TERMINI

- Napominjem da se početkom mjeseca otvaraju novi termini za tekući mjesec. Uskoro očekujemo ,,otvaranje“ redovnih i dopunskih termina kroz dopunske ambulante. U endokrinološkoj, oftalmološkoj ambulanti, kabinetu za epilepsiju, kao i kabinetu za osteodenzitometriju prvi slobodni termini su krajem oktobra tekuće godine – rekao je za naš list vršilac dužnosti direktora Poliklinike Kliničkog centra dr Rifat Međedović. On ističe da se na sajtu Kliničkog centra svakodnevno može vidjeti ažurirana lista čekanja za sve ambulantne preglede i dijagnostičke procedure koje se obavljaju u Poliklinici te zdravstvene ustanove. Time je, kaže dr Međedović, uvid u pomenute termine dostupan i medijima i svim građanima Crne Gore. A na sajtu se navodi da je juče prvi termin za endokrinološku ambulantu bio otvoren za 19. oktobar, a u kabinetu za gastroskopiju dva dana ranije. Najviše se čeka na Klinici za neurologiju – u dispanzeru za epilepsiju gdje je prvi termin otvoren tek za 28. oktobar, dok je za neurološko-psihološki kabinet moguće danas zakazati. Kada je u pitanju Centar za kardiologiju, na sajtu stoji da je termin za ergometriju bio juče, a za eho srca 21. septembra. Termin za kabinet za praćenje rada pejsmejkera bio je juče, a za holter danas. Za utrazvuk srca može se zakazati za 28. septembar, a za eho test srca 22. oktobar. Kabinet za digitalnu mamograiju slobodan je 19. oktobra, magnetna za onkološke

Kod kardiologa i neurologa tek

u decembru

Direktor Poliklinike KCCG dr Rifat Međedović rekao je za Pobjedu da ovog i prošlog mjeseca 30 odsto pacijenata nije došlo na svoj zakazani termin te da su samo tri pacijenta otkazali svoj termin

pacijente na novom aparatu od tri tesla ima 22. septembra, dok se magnet za 1.5 tesla za neuro zakazuje 1. oktobra dok termin skener neuro ima 10. septembar. Najmlađi pacijenti najviše čekaju za eeg, odnosno za elektroencefalografiju - praćenje elektro aktivnosti mozga elektrofiziološkim metodama. Termin za tu proceduru je 12. oktobra. Dan ranije je prvi termin kod psihijatra 11. oktobra, dok kod genetičara nije moguće zakazati prije 28. septembra.

NEDOLAZAK PACIJENATA

Ljekari i uprava Kliničkog centra u više navrata su ukazivali na problem nedolaska pacijenata na zakazane preglede ili dijagnostičke procedure, apelujući na građane da ukoliko nijesu u mogućnosti da dođu na svoj zakazani termin otkažu

kako bi se oslobodio za nekog pacijenata kojem je nužno potreban . Prema riječima dr Međedovića, tokom prethodnog mjeseca kao i u ovom na zakazane preglede nije došlo 30 odsto pacijenata. - Tokom prošlog i ovog mjeseca samo su tri pacijenta otkazala pregled na predloženi broj telefona i e-mail adresu predviđenu za isto, čime su oslobođena samo tri nova termina za pregled i/ili dijagnostičku proceduru. Dakle, svakog mjeseca oko 30 odsto zakazanih ambulantnih pregleda i dijagnostičkih procedura ,,propadne“ zbog nedolaska na zakazani termin. Podjednak je procenat u svim oblastima naglašava dr Međedović. Građani mogu otkazati zakazani pregled i putem broja telefona info pulta Poliklinike KCCG: 020/412-495. Sl. R.

Ljekari su ukazivali na problem nedolaska pacijenata na zakazane preglede ili dijagnostičke procedure, apelujući na građane da ukoliko nijesu u mogućnosti da dođu na svoj zakazani termin BEZ PREPORUKA otkažu kako bi se Galić je ipak kazao da će, zbog neizvjesnosti razvoja epide- oslobodio za nekog miološke situacije, Institut pacijenata kojem je konačne preporuke za preds- nužno potreban

„Izražavam veliko žaljenje što te pripreme nijesu transparentnije. Što prosvjetni radnici praktično nemaju uvid u to dokle su nadležne institucije, poput Zavoda za školstvo, Ministarstva i drugih, stigle sa tim pripremama“ svi bezuslovno pređemo na nastavu na daljinu preko raznih platformi - pojasnio je Savović. On pojašnjava da na osnovu iskustva koje smo imali prethodne školske godine, sa raznim polumodelima, Sindikat, sa nivoa gradskog odbora,

tojeću školsku godinu dati u narednom periodu. - Želio bih da iskoristim priliku da pozovem sve svoje kolege, prosvjetne radnike, da se što prije i što hitnije vakcinišu, ko nije do sada. Znam da je u velikom procentu to i izvršeno - kaže Savović. Na pitanje ima li podatak u kom procentu su vakcinisani prosvjetni radnici, Savović je kazao da je tim podatkom baratalo Ministarstvo prosvjete i da je taj procenat bio vrlo visok. Na zahtjev Pobjede upućen Ministarstvu da nam saopšte o kojem procentu prosvjetnih radnika je riječ, naš list do zaključenja broja nije dobio nikakav odgovor. - Apelujem, svakako, da se svi vakcinišemo i poštujemo preporuke IJZ-a, ne bi li što duže izdržali sa ovim prvim, čistim, modelom, jer je to jedino što možemo da uradimo i za sebe i za učenike - naglasio je Savović. D. MIHAILOVIĆ

Fondacija „Budi human“ pruža šansu za veći broj pacijenata koji se bore sa opakom bolešću

Pomoć za svu djecu oboljelu od raka PODGORICA – Djeca koja su oboljela od karcinoma, bez obzira na to da li njihovo liječenje finansira Fond zdravstva Crne Gore ili ne, od sada će moći da postanu korisnici Fondacije, čime će steći pravo na isplatu dijela sredstava, u zavisnosti od toga da li se liječe u Crnoj Gori, Republici Srbiji ili u inostranstvu – saopšteno je iz „Budi human“. Fondacija je sredstva obezbijedila Aneksom ugovora kojim je definisana akcija „Teleton“, organizovana 2017. godine, kada je za djecu oboljelu od karcinoma, kojoj nije pomogao Fond zdravstva, prikupljeno 397.688,53 eura.

Nakon toga, Fond zdravstva Crne Gore potpisao je ugovore sa još nekoliko klinika u inostranstvu, a za korišćenje preostalih sredstava bilo je neophodno napraviti izmjenu, odnosno aneks ugovora, koji je potpisalo šest televizija koje su učestvovale u organizaciji

akcije „Teleton“. - Aneksom je predviđeno da se navedenim sredstvima pomažu djeca oboljela od karcinoma, a sredstva se mogu koristiti kako za troškove liječenja, tako i za finansiranje smještaja, medikamenata i ostalih izdataka, koji značajno otežava-

ju sam proces - objašnjavaju iz Fondacije. Preostalih 292.304,03 eura raspoređivaće se za pomoć mališanima koji se bore sa opakom bolešću, a čiji roditelji ili staratelji prilože potrebnu dokumentaciju. - Fondacija će se uvijek truditi da bude oslonac našim najmlađim i najvrednijim članovima društva, a raspoređivanjem pomenutih sredstava postići će se još jedan veliki, zajednički podvig – rekao je osnivač Fondacije „Budi human“ Goran Jovanović. Sve potrebne informacije u vezi sa procedurom raspoređivanja sredstava mogu se dobiti pozivom na broj 067/998-988, kao i putem e-mail adrese budihuman.me@gmail.com. R. D.

Društvo

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Odluka Sudskog savjeta da sutkinjama prestane funkcija je brutalna diskriminacija žena, smatraju pravni eksperti PODGORICA - Ratifikujući Konvenciju o zabrani svih oblika diskriminacije žena, koju je, inače, bivša SFRJ ratifikovala čak prije 40 godina, država Crna Gora se obavezala da unese princip ravnopravnosti muškaraca i žena i da zakonskim ili drugim odgovarajućim mjerama obezbijedi praktičnu primjenu tog principa, da obezbijede efikasnu zaštitu žena od svakog postupka kojim se vrši diskriminacija, da se uzdrži od svakog postupka ili prakse diskriminacije žena i da obezbijedi da javni organi i institucije postupaju u skladu s ovom obavezom… kazala je Pobjedi redovna profesorica Pravnog fakulteta Aneta Spaić.

Spaić: Donosioci odluke se ponašaju kao politički predatori Izgubljeni u jeziku - Da li će mojim, i tumačenjem organa čiji sam dio, biti prekršena Evropska konvencija, Konvencija o zabrani svih oblika diskriminacije žena, ustavni principi zabrane diskriminacije, ukoliko se zaustavim na pukom jezičkom tumačenju? Uvijek onda kada se jezičkim tumačenjem jasno ne utvrdi volja zakonodavca dužni smo da primijenimo i druge interpretativne alate metodološko-pravnog tumačenja, da učinimo teleološko-ciljnu ekstenziju nastojeći da proniknemo u cilj zakonopisca kada je stvarao norme koje su pred nama. Podsjećam da osnov jezičkog tumačenja leži u principu ,,in claris non fit interpetacio“ (jasnome tumača ne treba) koji treba dopuniti upućivanjem da je dovoljnost takvog tumačenja uslovljena utvrđivanjem jasno izražene volje zakonodavca, o čemu kod nas uopšte nije bilo riječi, naprotiv.

ŽENE SU PORAŽENE

- Čini se da je u Crnoj Gori, poslije 40 godina nakon ratifikacije ove temeljne konvencije žena sistemski, brutalno i bez zazora poražena - kazala je Spaić. Deset sutkinja su prema odluci Sudskog savjeta penzionisane, mimo svoje volje jer je to tijelo tumačilo da odredbu Zakona o PIO, koja propisuje da žene stiču starosni uslov za starosnu penziju sa 64 godine života, a muškarci sa 66 godina, kao obaveznu, objašnjavajući to ustavnom odredbom koja propisuje da sudijska funkcija prestaje sticanjem prava na starosnu penziju. Sutkinje tu odluku smatraju za brutalnu diskriminaciju žena po osnovu pola, a to bi značilo da žena ostvaruje uslove za penziju sa 64 godine isključivo ako to želi – napisale su one ambasadorki Delegacije EU u Crnoj Gori Kristini Oani Popa. - Ovakvim tumačenjem zanemarili smo i ustavne principe – zabranu diskriminacije i to po dva osnova: zabrana diskriminacija pola i zabrana diskriminacija profesije. I dok je o zabrani diskriminacije po osnovu pola značajan broj uvaženih kolega, kao i

Aneta Spaić

Tužilački savjet dao analizu i pregled nacionalnih propisa i relevantne sudske prakse važno je podsjetiti da diskriminacija žene nije jedina forma diskriminacije koja se ovdje dogodila. Pitanje diskriminacije cijele jedne profesije ne samo da nije manje važno, nego je ono u nekoliko navrata bilo predmetom Suda pravde Evropske unije – kazala je Pobjedi profesorica Spaić. Sanja Grbović, doktorandkinja iz oblasti rodne ravnopravnosti i saradnica na Pravnom fakultetu, smatra da je Sudski savjet morao da garantuje prav-

Temeljne vrijednosti Grbović je Pobjedi kazala da je rodna ravnopravnost jedna od temeljnih vrijednosti Evropske unije i međunarodnog prava. - Pomenuću mišljenje br. 1 iz 2001. godine dato od strane Konsultativnog vijeća evropskih sudija (CCJE) upućeno Komitetu ministara Savjeta Evrope povodom standarda koji se tiču nezavisnosti sudstva i nesmjenjivosti sudija u kojem se navodi da imenovanja na svim nivoima u pravosuđu treba da imaju za cilj dostizanje jednakosti između žena i muškaraca – kazala je ona, podsjećajući na međunarodnu praksu. I ona se osvrnula na slučaj kada je Evropski sud pravde koji je osudio Poljsku radi kršenja EU zakona kada je ta država članica smanjila starosnu granicu za odlazak u penziju sudija.

- U svojoj aroganciji i bezakonju Sudski savjet je ne samo pogrešno primijenio na nas žene odredbu čl. 17 st.1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju već je i drastično povrijedio upravnu proceduru i Zakon o sudskom savjetu i sudijama – kazala je juče bivša predsjednica Suda za prekršaje u Budvi Koviljka Đačić. Ona je to napisala u saopštenju kojim je obavijestila javnost da se i ona nalazi među potpisnicama pisma koje su sudije uputile Delegaciji EU, te da je njeno ime nenamjerno ispušteno. Đačić je kazala da je Sudski savjet od nje, kao predsjednice Suda za prekršaje u Budvi, tražio da ih obavijesti ko je u tom sudu ispunio uslove iz čl.17. st.1 Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju.

Sanja Grbović

nu zaštitu od diskriminacije. - Ne treba se pozivati na veću efikasnost sudova niti na efikasniju borbu protiv korupcije kako bi se opravdala pomenuta odluka Sudskog savjeta, jer ista nije i ne može biti u skladu sa evropskim standardima – izričita je Grbović. Profesorica Spaić je naglasila da donosioci pravnih odluka ne zaziru od uspostavljanja ili primjene normi za koje su unaprijed svjesni da su nezakonite ili diskriminatorske „ponašajući se prije svega kao politički predatori“. - Spornim tumačenjima zakonskih normi kojima se, pod plaštom jezičkog tumačenja, prenebregava duh pravne norme, evropske i međunarodne norme i standardi, i obaveze koje proizilaze iz evropsko-integrativne agende, dovodi se do renuncijacije prava, njegovog izvitoperenja i ugrožavanja čitavih kategorija ljudi i njihovih profesija – ističe Spaić.

SUPROTNO OD EU

Ona je istakla da se Crna Gora, u svjetlu opšteg smanjenja godina starosti za penziju, kreće suprotno evropskim

Sud pravde EU definisao diskriminatorske odluke Spaić je za Pobjedu izdvojila predmet u Poljskoj iz 2019. godine. Snižavajući starosnu granicu za odlazak u penziju (žene sudije i tužioci idu u penziju sa 60 godina, a muškarci sa 65 godina), zakonodavna vlast Poljske ove granice izjednačila sa opštom starosnom granicom za odlazak u starosnu penziju.

trendovima u ovoj oblasti, pa se na ovu drugu formu diskriminacije - diskriminacije profesije gotovo i ne obraća pažnja. U državama članicama Evropske unije starosna granica za odlazak u penziju sudija je veća od opšte starosne granice za penziju, ističe profesorica Spaić. Ona je iznijela uporedne podatke u tim zemljama. - Naime, za odlazak u starosnu penziju sudije u Hrvatskoj, Norveškoj, Sloveniji, UK - Engleska i Vels, Češkoj, Islandu, Irskoj utvrđena je

Arogancija Sudskog savjeta - Ja sam ih obavijestila da sam ispunila te uslove, ali da ne želim da koristim pravo da se penzionišem po toj odredbi. Međutim, sa portala sam saznala da mi je Savjet i pored toga konstatovao prestanak funkcije predsjednice Suda za prekršaje u Budvi – kazala je Đačić. Ona smatra da je Sudski savjet njen dopis zloupotrijebio, cijeneći ga kao obavještenje iz čl. 105 Zakona o Sudskom Savjetu i sudijama, a time pokazujući elementarno neznanje upravo zakona koji Sudski savjet primarno primjenjuje. - Naime, ja kao predsjednik suda nijesam ovlašćena da za sebe oba-

vještavam Sudski savjet o navodno ispunjenim uslovima za starosnu penziju i tako iniciram postupak Sudskog savjeta da mi konstatuje prestanak funkcije, već je to dužnost predsjednika neposredno višeg suda, tj. predsjednika Višeg suda za prekršaje Crne Gore – istakla je Đačić. Ona je kazala da je u razgovoru sa predsjednikom Višeg suda za prekršaje u Podgorici saznala da on nije obavijestio Sudski savjet da je „navodno ispunila uslove za starosnu penziju“. - Dakle, Sudski savjet u mom slučaju osim što me diskriminisao kao ženu u odnosu na kolege muškarce, o čemu

Spaić je objasnila da je postupajući u tom predmetu Sud pravde EU utvrdio 2019. godine da je navedena normativna promjena u reformi poljskog pravosudnog zakonodavstva diskriminatorska. Kao epilog ovog zakonodavnog pokušaja, a nakon presude Evropskog suda pravde, poljska vlada je vratila na

starosna granica od 70 godina. Starosna granica za penziju sudije u Francuskoj i Njemačkoj je 67, u Luksemburgu i Estoniji 68, sa mogućnošću produženja još dvije godine zbog izuzetnih razloga. U Španiji je starosna granica od 2015. godine podignuta čak na 72 godine. U Belgiji i kada je navršio starosnu granicu za penziju bivši sudija može i dalje da služi kao zamjenik sudije povremeno. U Slovačkoj nije utvrđena starosna granica za odlazak u penziju, ali kada

su moje koleginice kojima je po istom osnovu prestala sudijska funkcija obavijestile javnost, nije pribavio obavještenje predsjednika Višeg suda koji inicijalni akt koji je morao pribaviti da bi donio odluku da meni prestaje funkcija predsjednice Suda za prekršaje u Budvi. Tako je Sudski savjet ne samo zloupotrijebio na moju štetu navedeni dopis nego je donio odluku suprotno zakonu, tj. čl. 105 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama – naglasila je ona. Ona je kazala da je zbog te zloupotrebe i povrede zakonske procedure na osnovu čl. 139 st.1 tač. 6 Zakona o upravnom postupku zahtijevala a Sudski savjet poništiti odluku kojom je konstatovao prestanak funkcije predsjednice Suda za prekršaje.

posao sudije Vrhovnog suda koje je prethodnim zakonodavnim izmjenama primorala na privremenu penziju. - Kada Ustavni sud Crne Gore utvrdi diskriminaciju po osnovu pola, vjerovatno i nama, nažalost ostaje da, kao Evropska komisija u obraćanju Evropskom sudu pravde u poljskom predmetu, izrazimo bojazan da su ,,reforme ugrozile vladavinu prava“ i ovog puta – istakla je profesorica.

sudija napuni 65 godina, Sudski savjet se može obratiti predsjedniku Republike radi odlučivanja o produženju mandata. Dodala je da je veoma važna činjenica da je u ovdje analiziranim pravnim sistemima starosna granica utvrđena za nosioce sudske vlasti viša od opšte starosne granice za odlazak u penziju. U Velikoj Britaniji se najavljuje da će od aprila sljedeće godine sudijama biti ostavljena mogućnost da umjesto 70, rade do 75. godine – rekla je ona. Prema učinjenoj najavi, penzionisane sudije će imati pravo da se vrate na napuštene sudijske funkcije, ako se za njima utvrdi potreba.

(NE)LEGITIMNA RJEŠENJA VLADE

- Ovdje se, kako sam već pomenula, takođe postavlja pitanje legitimnosti sindikalnih i vladinih rješenja kojima se smanjuje starosna granica za odlazak u starosnu penziju u Crnoj Gori, uopšte. Za razliku od Crne Gore, u kojoj se starosna granica za odlazak u penziju smanjuje, trend u evropskim državama je, shodno očekivanom produžetku trajanja života, da se ona povećava – naglasila je J.MARTINOVIĆ Spaić.

Hronika

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Vladina delegacija kontrolisala arhivu u Slobodnoj carinskoj zoni

Po čijem su nalogu bili u Luci Bar? PODGORICA – Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, šefica stručnog tima Savjeta za borbu protiv korupcije Vanja Ćalović-Marković, direktor Uprave prihoda i carina Aleksandar Damjanović i šef Sektora za borbu protiv kriminala Dejan Knežević u utorak su kontrolisali arhivu u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar, ali nije saopšteno po či-

jem su nalogu i ovlašćenju pristupili poslovnoj dokumentaciji. Pobjeda je juče uputila imejl Abazoviću, Ćalović-Marković, Damjanoviću i Kneževiću pitajući ih na osnovu kojeg dokumenta ili po kojoj zakonskoj odredbi su u utorak kontrolisali arhivu Slobodne carinske zone Luke Bar. Dan nakon posjete Luci, Ćalović -Marković je na konferenciji

za medije u srijedu saopštila da nikada nije vidjela arhivu kakvu je zatekla tamo, napominjući da ,,koliko je sjutra treba da se uvede elektronska evidencija“. Ćalović-Marković je istakla da mediji o ovim aktivnostima treba da izvještavaju tek pošto se posao završi. Ona je pojasnila da je pošla u Luku Bar da bi kroz arhivu došla do podataka što je ulazilo i izlazilo iz Slobodne carinske zone.

- Nikad u životu nisam vidjela takvu arhivu. Pričamo o milijardama eura koje prolaze kroz Slobodnu zonu. Zatekla sam otvorene ormare iz kojih papiri cure. Ne postoji elektronska arhiva u 21. vijeku – kazala je Ćalović-Marković. Ona je podsjetila da Uprava carina ima najbolji softver u državi, navodeći da se Slobodna zona Luke Bar ne nalazi u tom sistemu. B.R.

Osnovni sud u Kolašinu usvojio tužbeni zahtjev Đorđija Mujovića protiv kompanije ,,Čelebić Rekreativo“

Presudu je početkom juna izrekla sutkinja Mirjana Čepić. Osnovni sud u Kolašinu usvojio je tužbeni zahtjev Mujovića u kojem se navodi da ga je kompanija ,,Čelebić Rekreativo“ u svom lokalu ,,Terminal“ u Podgorici neovlašćeno snimala, što prema stavu Evropskog suda predstavlja miješanje u privatni život zaposlenog.

SVJEDOČENJE

Mujović je prilikom svjedočenja u sudu kazao da mu poslodavac prilikom zasnivanja radnog odnosa u oktobru 2012. godine nije saopštio da je objekat pod video nadzorom, niti je on dao saglasnost za to. Tokom sedmogodišnjeg angažovanja u ,,Terminalu“, Mujović je uočio da je lokal pokriven video nadzorom zbog čega je, kako navodi, trpio strah, nelagodnost i neprijatnost. Objasnio je da je video nadzor kontrolisan iz kancelarije menadžera, odakle je praćen odnos između konobara, kao i odnos konobara prema gostima. Iako je ukazivao menadžerima na problem nelagodnosti koji ima zbog video nadzora, oni to nijesu uzeli za ozbiljno. Mujović smatra da nije bilo potrebe da se kamerama K2 i K6 nadzire prostor ,,Terminala“ koji posjećuju gosti jer u tržnom centru u kojem se nalazi lokal postoji obezbjeđenje 24 časa. - Iz lokala ,,Terminal“ nije se moglo ništa otuđiti, pa video nadzor nije bio potreban. Posebno nije bio potreban na mjestu gdje se služe gosti, dok je za šank to u redu – naveo je Mujović pred sudom.

STRAH OD OBJAVLJIVANJA

Poseban strah, kako je Mujović ustvrdio, imao je od mogućnosti da njegov poslodavac ne objavi na Internetu snimak gdje se pokliza ili padne, podsjećajući da takvi snimci vrlo često kruže društvenim mrežama.

- Mislim da je u pitanju medijska interpretacija, jer nije bila u pitanju kontrola koju vrše nadležni organi, već upoznavanje sa načinom i sistemom rada u cilju snimanja stanja i problema. Cilj Savjeta je da analizira probleme u funkcionisanju institucija od značaja za borbu protiv visoke korupcije i u saradnji sa međunarodnim ekspertima predloži Vladi načine njihovog rješavanja. Dakle, Savjet ne vrši kontrolu, već prikuplja informacije i analizira pojave da bi identifikovao prepreke i ograničenja u radu organa izvršne vlasti od značaja za borbu protiv korupcije – odgovorila je Vanja Ćalović-Marković na upit Pobjede.

Odluka Osnovnog suda u Podgorici

D. MALIDŽAN

Poslodavac da isplati konobaru 1.200 eura za nezakonito snimanje KOLAŠIN – Podgorička kompanija ,,Čelebić Rekreativo“, prema presudi Osnovnog suda u Kolašinu, dužna je da isplati 1.200 eura konobaru Đorđiju Mujoviću kojeg je neovlašćeno snimala u lokalu ,,Terminal“, u tržnom centru Bazar u Podgorici, potvrdio je za Pobjedu advokat Obrad Delević.

ĆALOVIĆ-MARKOVIĆ: Nije bila kontrola

Osumnjičenom za podmetanje požara na Koniku određen pritvor

PODGORICA – R. G. (22) sproveden je u spuški Istražni zatvor na 30 dana jer je 7. avgusta u 13.25 časova u blizini sportskog aerodroma ,,Špiro Mugoša“ i gradskog naselja Konik podmetnuo požar, saopšteno je iz Osnovnog suda u Podgorici. - Osnovni sud u Podgorici je rješenjem sudije za istragu od 10. avgusta 2021. godine odredio pritvor osumnjičenom R.G. zbog krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti požarom i krivičnog djela sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje u pokušaju. To rješenje potvrdilo je i vanraspravno krivično vijeće ovog suda – navodi se u saopštenju. Obrazlažući odluku o pritvoru, iz Osnovnog suda su kazali da u konkretnom slučaju postoji osnovana sumnja da je R. G. izazvao požar u Proleterskoj ulici, a zbog širenja požara bila su ugrožena domaćinstva i kuće više lica. R. G. je u podmetanju požara zatekla jednu osobu, a do dolaska policije osumnjičenog su zadržali građani koji su se našli u blizini. U rješenju o određivanju pritvora se navodi da je R. G. prilikom privođenja pružio aktivni otpor policijskim službenicima. Veće posljedice požara su spriječene pravovremenim reagovanjem Vatrogasne jedinice u Podgorici. Podsjećamo, ranije je iz MUP-a saopšteno da je osumnjičeni za izazivanje požara u Podgorici u naselju Drač, koji je ranije identifikovan, uhapšen i predat na dalju nadležnost tužilaštvu, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova. B. R.

U Podgorici i Nikšiću otkrivene ilegalne plantaže

U Popratnici uhapšene dvije osobe zbog gajenja marihuane

Lokal „Terminal“ nalazi se u TC Bazar

Svjedok: Vraćali snimke i ismijavali zaposlene Šanker Filip Radulović koji je sa konobarom Đorđijem Mujovićem radio u 80 odsto vremena u smjeni u svojstvu svjedoka je ustvrdio pred sudom da su se radnici lokala bunili protiv kamera jer im je bila ugrožena privatnost. On je naveo da su snimci lokala vraćani prilikom kiksa nekog od konobara i da su na taj način zaposleni bili predmet šala i ismijavanja. Radulović je kazao da radnicima nikada nije ponuđeno da potpišu bilo kakvu saglasnost oko video nadzora.

Mujović je svoje angažovanje u lokalu „Terminal“ okončao u oktobru 2019. godine a dva mjeseca kasnije, 13. decembra 2020. godine, Agencija za zaštitu ličnih podataka je kontrolom ovog objekta utvrdila brojne nepravilnosti, na koje se sutkinja Čepić poziva u presudi. Sud je tokom postupka utvrdio da je kompanija ,,Čelebić Rekreativo“ neovlašteno vršila video-nadzor bez prethodno dobijene saglasnosti Agencije za zaštitu ličnih podataka za obradu ličnih podataka putem video nadzora, da nije imala pribavljeno mišljenje zaposlenih o uvođenju nadzora. U presudi se navodi da tužena kompanija nije dostavila Agenciji obavještenje o evidenciji zbirke video nadzora na propisanom obrascu, niti je u posjedu internih pravila obrade i zaštita ličnih podataka koji omogućavaju prethodno analizu adekvatnosti mjera u cilju određivanja obrade, da kamere K2 i K6 prave video zapis stolova i stolica predviđenih za posjetioce. Sud je konstatovao da je tužilac obavljajući posao konobara sniman prilikom prilaska ovim sto-

terijalno pravo, sud je prihvatio stav advokata Delevića da je tužena kompanija ,,Čelebić Rekreativo“ građanskopravno odgovorna za naknadu nematerijalne štete.

SATISFAKCIJA

Sud je tokom postupka utvrdio da je kompanija ,,Čelebić Rekreativo“ neovlašteno vršila video-nadzor bez prethodno dobijene saglasnosti Agencije za zaštitu ličnih podataka za obradu ličnih podataka putem video nadzora, da nije imala pribavljeno mišljenje zaposlenih o uvođenju nadzora lovima, uzimanja narudžbine i razgovora sa gostima i ocijenio da je video nadzor u konkretnom slučaju, shodno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti suprotan principu zakonitosti obrade ličnih podataka. Cijeneći činjenicu da je navedenim inspekcijskim nadzorom od strane nadležnog državnog organa kao jedinim mjerodavnim organom utvrđena protivpravnost u postupanju tuženog pri postavljanju video nadzora u odnosu na mjerodavno ma-

U presudi se navodi i da se sud prilikom odmjeravanja visine dosuđene naknade rukovodio odredbom Zakona o obligacionim odnosima (ZOO) da naknada nematerijalne štete predstavlja vid moralne satisfakcije i pravičnu naknadu zbog povrede psihičkog integriteta. Tu povredu, kako se navodi u presudi, sud je utvrdio kroz saslušanje tužioca Mujovića u svojstvu parnične stranke, kao i svjedoka Filipa Radulovića. Oni su kroz svoje svjedočke iskaze pojasnili na koji način je postojanje video nadzora uticalo na njihov fizički integritet, pa i na efikasnost u poslu. - Činjenica da je kroz disciplinski postupak predmetni video-nadzor korišćen kao dokaz u postupku protiv Mujovića, učvršćuje zaključak suda da je zbog ovakvog postupanja tuženog, tužilac pretrpio strah, neprijatnost i nesigurnost, što opravdava dosuđivanje iznosa od 1.200 eura – navodi se u presudi. B. ROBOVIĆ

PODGORICA/NIKŠIĆ – Pripadnici Uprave policije juče su u Nikšiću i Podgorici, u dvije odvojene akcije, pronašli parcele sa 217 stabljika marihuane. U policijskoj akciji u Podgorici uhapšeni su Milenko i Blagota Vukčević, dok policija radi na identifikaciji vlasnika ilegalne plantaže marihuane u Nikšiću. - Pretresom kuće u naselju Popratnica u vlasništvu M. V. (56) pronađene su dvije puške u ilegalnom posjedu i 18 komada municije koji pripadaju B. V. (58), srodniku M. V. Pregledom imanja pronađene su dvije parcele sa zasadima 85 stabljika marihuane. Oni su uhapšeni zbog sumnje da su izvršili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Ilegalna plantaža marihuane

Službenici Uprave policije su u području nikšićke Golije, u mjestu Rašulja, otkrili parcelu na kojoj je bilo zasađeno 132 stabljike marihuane. - O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću i u toku su aktivnosti na identifikovanju osoba koje se mogu dovesti u vezu sa ovom ilegalnom radnjom – kazali su iz policije. U odvojenom slučaju, policija je u Podgorici kontrolisala Igora Dabanovića (25) i pregledom njegovog auta pronašla marihuanu. - Ispod suvozačevog sjedišta pronađeno je oko 200 grama marihuane. Protiv I. D. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga – kazali su iz policije. B.R.

Crnom Gorom

Prvi korak ka obnovi zadužbinskog objekta u Srbini

Zapušteni objekat nekadašnje škole

Udahnuće život staroj školi HERCEG NOVI - U budžetu Uprave javnih radova obezbijeđena su sredstva za izradu projektne dokumentacije za sanaciju „Srpske zakladne pomorske škole“ u Srbini, saopštili su predstavnici Opštine Herceg Novi i Uprave javnih radova nakon nedavnog obilaska ovog zdanja. Vršilac dužnosti direktora Uprave javnih radova Boro Lučić kazao je da je za izradu potrebne dokumentacije i istraživanja obezbijeđeno 120.000 eura. – Uprava javnih radova u saradnji sa Opštinom Herceg Novi i Ministarstvom prosvjete dogovorila je rekonstrukciju ove škole. Koliko će to koštati još uvijek nismo sigurni, a za sada imamo oko 120.000 raspoređenih za izradu kompletne projektne dokumentacije, svih elaborata i istraživanja. Nakon toga će glavni projekat i njegova revizija pokazati koliko će biti potrebno da se ona zaista privede namjeni, jer pored škole, planiramo da uradimo parking i sportski teren – kazao je Lučić. Škola u Srbini je jedna od brojnih zadužbinskih zgrada u Herceg Novom koja čeka da joj neko udahne novi život. Osnovana je 1858. godine, a zgradu su testamentom ostavili dobrotvori Jovan Bošković, Đuro Đurović i Jevrosima Laketić, rođena Vladislavić. Ova zadužbinska škola spada u red ustanova koje su udarile temelje školovanju pomoraca i razvoju prosvjete u našim krajevima. U funkciji obrazovanja, kao OŠ „Milan Vuković“, radila je do zemljotresa 1979. godine, a od tada je prepuštena zaboravu, ruinirana predstavlja opasnost za prolaznike. Lučić je kazao da u Upravi žele da škola konačno zaživi i ponosno se vrati Herceg Novom. – Ispoštovaćemo volju zadužbinara, što mislim da je jedna od najvažnijih stvari. Mislim da je ovo putokaz, kako ne samo ova, već i druge zadužbine, a imamo ih dosta u Herceg Novom i uopšte na primorju, treba da uredimo – ističe Lučić. Opština je godinama pokušavala da od nadležnih povrati ovo zdanje u svoje vlasništvo i zaštiti je od daljeg propadanja, ali tek posljednjih mjeseci uspijevaju u tome. – Kako smo se ponašali prema zadužbinama i zadužbinarima najbolje pokazuju ova zgrada i drvo koje je izraslo i nje. Zaista je žalosno koliko je godina prošlo, a da niko ništa nije uradio. Činjenica je da Opština Herceg Novi želi ne samo da se škola rekonstruiše, već da joj se vrati namjena, odnosno da ovdje bude srednja pomorska škola. Koliko sam razumio, za to imaju i podršku Ministarstva prosvjete – kazao je Lučić. Kako je saopštio, bilo je riječi o još jednom važnom projektu u Herceg Novom kada je riječ o obrazovnim ustanovama, a to je izgradnja nove škole u Igalu. Ovaj projekat biće kandidovan za finansiranje iz kapitalnog budžeta države za sljedeću godinu. Ž. K.

Povodom Dana mladih CDPR organizuje košarkaški turnir za pionire

Četvrtak, 12. avgust 2021.

HERCEG NOVI: Mještani Ubala negoduju zbog situacije na deponiji Tisove grede

Dim teži i od vrućine

HERCEG NOVI – Zbog požara i dima koji se vije sa deponije Tisove grede opet negoduju mještani sela Ubli. Jedan od njih, Dragan Vuković, kazao je da gori kabasti otpad koji se odlaže u blizini privremenog odlagališta komunalnog otpada.

- Gori dio smeća koji dovoze tokom noći. Nije riječ o standardnom komunalnom otpadu, već o nekoj građi. Dovoze ga oko jedan poslije ponoći ili oko tri-četiri sata ujutro. To se ranije nije radilo, to niko nije dozvolio. Svi se gušimo od dima – kazao je Vuković. Ističe da je loša situacija i na dijelu deponije gdje se odlaže komunalni otpad i da se ponovo pojavljuje dim na mjestima sa kojih je dimilo i prije godinu, dvije... - Moramo da reagujemo, narodu je dosadilo. Pored ovih vrućina, još se gušimo u dimu. Opština nema rješenje za ovu deponiju. Ukoliko se ne riješi problem moraćemo ponovo da blokiramo prilaz Tisovim gredama – kazao je Vuković. Vršilac dužnosti direktora preduzeća Čistoća Vasilije Seferović kaže da je požar izbio na izdvojenom dijelu deponije gdje se odlaže zeleni kabasti otpad, ali da je ugašen. - S obzirom na veoma visoke temperature, u nekoliko navrata je došlo do pojave vatre na dijelu gdje se odlaže zeleni kabasti otpad. To je posebna lokacija jer smo ranije donijeli odluku da se ne miješaju zeleni i komunalni otpad. U dogovoru sa predstavnicima

MZ „Ubli“ na samoj deponiji imamo stalni nadzor, imamo noćnog čuvara i oni imaju i svu protivpožarnu zaštitu kako bi se brzo reagovalo u slučaju požara. I ovaj požar koji je nedavno izbio, brzo je ugašen – kazao je Seferović. I dalje postoje problemi na južnom dijelu deponije Tisove grede sa kojeg je prisutan stalni dim. - Mi po nalogu ekološkog inspektora isključivo odlažemo otpad na istočni dio deponije. Prije dva mjeseca radili smo i dodatno zastiranje na dijelovi-

ma gdje je prisutan dim i situacija je po tom pitanju nepromijenjena – rekao je Seferović. Tisove grede su privremeno odlagalište i jedino trajno rješenje, po mišljenju Seferovića, je izgradnja sanitarne deponije. Nosilac projekta je Opština Herceg Novi, a u toku je dopuna elaborata o uticaju deponije na životnu sredinu. Seferović se nada da će nadležno ministarstvo izdati građevinsku dozvolu za izgradnju sanitarne deponije. Do tada će, tvrdi, sve preduzeti da održavaju privremeno od-

Isključenja u 18 opština PODGORICA - CEDIS nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Studeno, Radovče i Dolovi Komanski.

ANDRIjEVICA - od 7:30 do 18:

GusINjE - od 7 do 8: komplet-

BERANE - od 10:30 do 15: uži

dio gradskog jezgra.

PODGORICA - Povodom 12. avgusta, Međunarodnog dana mladih, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) svake godine u saradnji sa KK Primorje, KK As i KK Bijela, pod pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi, organizuje košarkaške turnire za pionire. - Košarkaški turniri koje organizujemo povodom ovog dana predstavljaju samo jednu od naših stalnih aktivnosti u borbi protiv pušenja, koje predstavlja jedan od glavnih uzroka nastanka kancera, ali i drugih teških bolesti kao što su bolesti srca i krvnih sudova. Turniri su do sada održavani na čuvenoj hercegnovskoj Karači, zatim u Sportskom centru ,,Igalo“, kao i na terenima OŠ „Milan Vuković“ u Herceg Novom i OŠ „Orjenski bataljon“ u Bijeloj, gdje će biti održan i ove godine. Učesnici ovogodišnjeg košarkaškog turnira za pionire biće ekipe KK Bijela, KK Risan, KK Pro basket iz Tivta i KK Panter iz Nikšića, za koje će nastupati mlađi pioniri, tj. igrači rođeni 2009. godine i mlađi – naveo je sekretar CDPR-a Domagoj Žarković. Međunarodni dan mladih obilježava se kao dan kada je pažnja usmjerena na probleme mladih širom svijeta i kada se ukazuje na promjene koje mladi čine u životu svoje zajednice. Stoga, ističe Žarković, organizovanje košarkaškog turnira predstavlja jedan od načina na koji CDPR doprinosi da djeca, uz zdrave stilove života i sport, budu zdrava i fizički aktivna, a ne misle na pušenje i ostale bolesti zavisnosti. C. G.

Deponija Tisove grede

CEDIS

dio Božića, Gornje Luge, dio Gračanice, dio Ulotine, Kruševo, Zoriće, dio Bojovića, dio Đulića, Cecuni, Kruška, dio Kuta.

Igraće se basket u Bijeloj

Gori dio smeća koji dovoze tokom noći. Nije riječ o standardnom komunalnom otpadu, već o nekoj građi. Dovoze ga oko jedan poslije ponoći ili oko tri-četiri sata ujutro. To se ranije nije radilo, to niko nije dozvolio. Svi se gušimo od dima – kazao je mještanin Dragan Vuković

BIjElO POljE - od 8 do 8:45:

stambena zgrada „50 stanova - Apoteka“, zgrada fakulteta i stambena zgrada u Ul. Lenke Jurišević. - od 9 do 12: Livadice, Boljanina. - od 9 do 15: Žurena, Brestovik, Pašića Polje, Potoci, Laholo, Kostići, Dubovo, Kaševari, Femića Krš, Brzava, Prijelozi, Zagrad, Lozna. - od 9 do 18: Kisela Voda, Sljepašnica, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Kneževići, Orahovica, Oluja, Konatari, Unevina, Metanjac, Dobrakovo, Granični Prelaz, Kumanica, Kanje, Milovo, Dobro Brdo, Mioče, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Brčve, Rodijelja, Ušanovići, Pećarska, Žiljak, Boturići, Hasanbegovići, Mirojevići, Bistrica, Dolac, Kostenica, Šolje, Mojstir, Jablanovo, Požeginja. - od 12 do 15: Ujniče i RasovoRasadnik.

CEtINjE - od 9 do 13 sati: Zagra-

blje, Romi, Kasomi, Konak, Očinići, Ugnji, Vrela, Obzovica, Pačarađe, Gluhi Do i Prekornica.

DANIlOVGRAD - od 8 do 15:

no Gusinje. - od 8 do 18: Dosuđe.

KOlAšIN - od 8 do 9: Dulovine,

Šljivovica, Izlasci, Manastir Ćirilovac, Smrčje, Rečine, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Italkom, Drcka, Đekići, Sunga, mHE, Suva Gora, Vraneštica, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari. - od 8 do 16: Izlasci, Manastir ‘Ćirilovac’, Smrčje, Mujića Rečine. - od 9 do 15: Redice. - od 15 do 16: Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir Ćirilovac, Smrčje, Rečine, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Italkom, Drcka, Đekići, Sunga, mHE, Suva Gora, Vraneštica, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari. KOtOR - od 9 do 10: Stari Gradpodručje oko hotela „Astorija“ i „Vardar“. - od 9 do 12: Bigova – dio potrošača. - od 10 do 11: Stari Grad– područje oko Pomorskog muzeja. MOjKOVAC - od 9 do 14: Sla-

tina, Jakovići, Jokići, Gojakovići, Gostilovina, Kaludra, Bistrica, mHE Bistrica, Ravnjak,

Crna Poda, Dobrilovina, Osredina, Zaboj, Crvena Lokva. NIKšIć - od 8 do 15: Morakovo,

Zabran Kralja Nikole, Vodovod Morakovo, dio Vraćenovića i dio Bršna.

PEtNjICA - od 8:30 do 14:30:

Dosuđe i dio sela Lagatori.

PlAV - od 7 do 8: Sela: Skić, Komarača, Meteh, Jara, Babino Polje, Korita,Vojna Pošta,Prnjavor, Malo Selo, Đurička Rijeka, Ski Lift, Hoti,Vojno Selo i Hakanje. PljEVljA - od 7:30 do 18: Jakupov Grob; - od 8 do 17: Potoci i Gačevića Dolina. PlužINE - od 8 do 15: dio Go-

ranska, Šume.

ROžAjE - od 9 do 14:30: dio

Lovnice. - od 9 do 17: dio Seošnice.

tIVAt - od 8 do 10: Krašići – naselje Sokobanja. ulCINj - od 8 do 13:30: dio naselja Zoganje kod Ćetkovića. žABljAK - od 8 do 17: Palež, Rudanca, Gradina, Brajkovača, Stolac, Krš, Pogrežđe, Ponor, Studenca, Gomile, Planinica, Jelina Gora.

Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

lagalište Tisove grede kako ne bi ponovo došli u situaciju da smeće odvoze na Možuru. To je hercegnovsku Čistoću koštalo oko 50.000 eura na mjesečnom nivou, a Seferović kaže da su obaveze koje su imali prema barskom odlagalištu isplatili tek prošlog mjeseca. Na Možuru je otpad odvožen jer su mještani Ubala blokirali prilaz Tisovim gredama kamionima Čistoće. Nakon dva mjeseca postignut je dogovor da se deponija redovno zastire kako bi se smanjile mogućnoŽ. K. sti za pojavu dima.

Predsjedništvo UBNORA Nikšića još odlučnije nastavlja aktivnosti

Ništa ih neće pokolebati u promovisanju antifašizma NIKšIć – Predsjedništvo UBNORA Nikšića juče je zasijedalo i jednoglasno usvojilo zaključak da će ta organizacija nastaviti svoj plodotvorni rad, još žešće i odlučnije nego do sada. Konstatovano je da su jednostranom odlukom predsjednika Opštine Nikšić ovoj organizaciji ukinuta novčana sredstva koja su joj bila opredijeljena odlukom o budžetu Opštine Nikšić za 2021. godinu. - Bez obzira na bespravno ukidanje ovih dotacija članovi UBNORA Nikšića su jedinstveni i čvrsto ubjeđeni da antifašizam, slobodarstvo i sve napredne ideje koje ova organizacija zastupa i na kojima se temelji nikad neće biti ukinute, a potvrda tome je i nedavo obnovljen rad mjesne organizacije UBNORA u Pješivcima. Predsjedništvo i svi članovi UBNORA Nikšića kroz posebne aktivnosti nastojaće da obezbijede sredstva za rad i nastave sa svojim programskim aktivnostima, navodi se u saopštenju nikšićkog Udruženja boraca NOR i antifašista. Ra. P.

Crnom Gorom

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Požari na više lokacija u zemlji, vatrogasci danonoćno na terenu, gori i u NP ,,Durmitor“ PODGORICA – U gotovo cijeloj Crnoj Gori već danima traje borba sa vatrenim stihijama. Pripadnici službi za zaštitu i spašavanje i njihove kolege iz Vojske i MUP-a praktično ne znaju za pauzu u nastojanjima da zaštite šume, objekte i imovinu. U tome im, svako na svoj način i u skladu sa sopstvenim mogućnostima, u pomoć priskaču i društveno odgovorne kompanije, privatnici, građani... Ni juče, srećom, nije bilo situacija u kojima su bili direktno ugroženi ljudski životi.

CETINJE

Načelnik cetinjske Službe zaštite i spašavanja Miloš Ćećanović kazao je da je uprkos kiši koja je pala u noći između utorka i srijede na području Katunske nahije i juče bilo aktivno više požara. - Zahvaljujući kiši, koja je padala kasno sinoć poslije ponoći, ugašen je požar u Bijelim poljanama. Sve ostale lokacije su i dalje aktivne – Pusti Lisac, Kobilji Do, Prentin Do, Uble Čevske... U Kobiljem Dolu i u mjestu Pusti Lisac u kritičnoj situaciji je par kuća – kazao je Ćećanović. On je istakao da je već pričinjena velika šteta šumama, odnosno da je izgorjela velika površina. - Iako dajemo sve od sebe, požara je previše da bismo mogli stići da odgovorimo na sve. Cetinjski vatrogasci više nemaju slobodnih dana jer situacija zahtijeva konstantnu prisutnost na terenu. Iako smo premoreni, mi i dalje dajemo sve od sebe kako bismo se suprotsavili vatri koja prijeti da ugrozi i prirodu i objekte. Moramo izdržati – kazao je Ćećanović. On je ponovio zahvalnost kolegama iz Podgorice, Budve, Nikšića i Kotora, kao i pripadnicima Vojske, koji im pomažu u ovoj bespoštednoj borbi proteklih dana. Načelnik cetinjske Službe zaštite i spašavanja zahvalio je i brojnim privatnicima koji su svoje cistijerne stavili na raspolaganje vatrogascima, kao i preduzeću Marteks i Bariju Martinoviću koji im je obezbijedio hranu i piće za ljude na terenu.

PLJEVLJA

Požar koji je danima prisutan u reonu planine Bunetine u op-

Nadzornici u NP ,,Durmitor“ u ulozi vatrogasaca

Intervencija helikoptera u Katunskoj nahiji

Vatra ne da mira

štini Pljevlja proširio se i na dio zone Nacionalnog parka ,,Durmitor“. Zaposleni u Službi zaštite NP ,,Durmitor“, zajedno sa vatrogascima iz Pljevalja, pokušavali su da suzbiju i ugase vatru, ali to im nije pošlo za rukom. - Riječ o vrlo nepristupačnom terenu, iznad samog kanjona Tare, te da se požar ubrzano širi među borovim stablima zbog osušene trave i niskog rastinja. Otežavajuća okolnost je i ta što se dio livada više ne kosi jer je ranije na takvim mjestima požar bio izolovan i ugašen – naglašavaju iz NP ,,Durmitor“. Nadzornici u NP ,,Durmitor“ ulažu velike napore da raspoloživim sredstvima za gašenje požara, koja je jedino moguće koristiti na ovakvom terenu (naprtnjače sa vodom, grane i dr), lokalizuju požar kako se ne bi proširio i zahvatio kanjon Tare. - Nacionalni parkovi Crne Gore očekuju pomoć i podršku svih nadležnih državnih organa ka-

MOJKOVAC: Poznata imena dobitnika opštinske nagrade

Priznanje za Stefana Savića, Milovana i Natašu Bogavac, JP Komunalno MOJKOVAC - Žiri za dodjelu nagrade koja se dodjeljuje povodom 13. avgusta, Dana opštine, jednoglasno je odlučio da najveće opštinsko priznanje ove godine pripadne fudbaleru Stefanu Saviću, ljekarima Milovanu i Nataši Bogavac i JP Komunalno. Stefan Savić je proslavljeni fudbalski reprezentativac, oslonac fudbalske reprezentacije Crne Gore i jedan od najboljih fudbalera prvaka Španije, Atletika iz Madrida, rođeni je Mojkovčanin. Karijeru je počeo u FK Brskovo i stalno je prisutan u društveno-sportskom životu rodnog grada sa brojnim organizacionim i humanim akcijama. Bračni par Nataša i Milovan Bogavac skoro šest decenija radi u Domu zdravlja u Mojkovcu. Milovan je specijalista urgentne medicine, a Nataša je specijalista interne medicine – endokrinolog. Decenijama pomažu da Mojkovac ima jednu od najuspješnijih i najorganizovanijih primarnih zdravstvenih zaštita u državi a poseban doprinos su dali u borbi protiv kovida-19. Javno preduzeće Komunalno je primjer dobre i efikasne organizovanosti, a učinak im se ogleda u tome da Mojkovčani s pravom mogu da kažu da žive u jednom od najčistijih i najuređenijih gradova u Crnoj Gori. Uvijek su tamo gdje su komunalne obaveze prema građanima i životnoj sredini, pokreću brojne projekte, originalni su podizanju komunalne kulture življenja. Laureatima će nagrade biti uručene na svečanoj sjednici SO Mojkovac 13. avgusta, na Dan opštine. Dr. DRAŠKOVIĆ

Borba nikšićkih vatrogasaca sa vatrom

ko bi se požar u NP ,,Durmitor“ što prije lokalizovao i suzbio. Pravovremenim djelovanjem svih subjekata uključenih u gašenje biće spriječene posljedice po ukupni biljni i životinjski svijet ovog zaštićenog područja koji promoviše Crnu Goru kao destinaciju izvanrednih prirodnih ljepota i vrijednosti – poručili su iz NPCG.

NIKŠIĆ

Iako kiša koja je juče pala u nikšićkoj opštini nije bila obilna, vatrogascima je došla kao veliko rasterećenje. Kako navode iz Službe zaštite i spašavanja, požari više nijesu bili aktivni na većini lokacija koje su bile aktuelne minulih dana - Lukovo, Ponikvice, Njegoš, Klenak, Golija, Lukavica... Va-

tra nije ugašena jedino još na Pustom liscu i tamo nikšićkim vatrogascima pomažu i njihove kolege iz Budve i sa Cetinja, kao i avio-helikoperska jedinica. S druge strane, borba s vatrenom stihijom nastavljena je u Bresticama i dijelu Cuca, kao i u Bijelim Poljanama. Iz Službe zaštite i spašavanja najavljuju da će, ukoliko požari

ne budu lokalizovani u četvrtak sve raspoložive snage Službe zaštite i spašavanja grada podno Trebjese biti već od jutra angažovane u pograničnom dijelu s cetinjskom opštinom. V. d. načelnik Službe zaštite i spašavanja Slavko Tadić istakao je da je u fokusu nikšićkih vatrogasaca spašavanje kuća i imovine. - Sva ova opožarena mjesta su naseljena – neka stalno, a u neka se dolazi povremeno. Iz našeg ugla nije toliko bitno da li je riječ o novijim kućama ili starijim objektima – u njima žive naši sugrađani i mi imamo obavezu da ih spašavamo – kazao je Tadić. On je podvukao angažman nikšićkih privrednika, kao i građana koji pomažu vatrogascima. - Pekare Uniprom i Trend, mesare Miljanić i Goranović, Helada Mont... svi oni daju sve što mogu iz svog asortimana kako bi pomogli našim spasiocima. Jasno je da se prepoznaje ovo što rade vatrogasci i da ta pomoć ide u prave ruke, pa još jednom moram da zahvalim svima koji nam pomažu na bilo koji način – naglasio je Tadić. C. G.

PLJEVLJA: Intenzivni radovi u naselju Dolovi PLJEVLJA - Višedecenijski problem sa fekalnom kanalizacijom u naselju Dolovi II na Gukama konačno je riješen – više od 60 domaćinstava neće više imati problem sa izlivanjem septičkih jama. Realizacija ovog projekta najavljivana je desetak godina i bila je isticana kao prioritet u svim razgovorima sa predstavnicima MZ „Guke“, a sve u cilju stvaranja boljih uslova za život građana. - Radove na izgradnji nove mreže u potpunosti je finansirala Opština Pljevlja u vrijednosti od 89.108,76 eura, kako bi ovaj dio Pljevalja bio opremljen kanalizacijom u skladu sa standardima. Sve otpadne vode iz naselja Dolovi II sada se odvode u novoizgrađeno postrojenje za preradu otpadnih voda Židovići – saopštili su iz lokalne uprave. U okviru ovog projekta realizovano je i priključenje 40 domaćinstava iz ulica Šavničke, Bjelopoljske, Slobodana Sloba

Dobili kanalizacionu mrežu, najavljena izgradnja saobraćajnice Dragaševića i dijela Ulice Save Kovačevića na kolektor koji vodi otpadne vode u postrojenje u Židovićima, jer su do sada iz kolektora otpadne vode završavale po obližnjim livadama i potocima. Mještani tog naselja potvrdili su da su zadovoljni urađenim, kao i da sada postoje svi uslovi da se u Jadranskoj ulici realizuju dalje aktivnosti u dijelu saobraćajne infrastrukture i rasvjete koje će dodatno unaprijediti kvalitet života. Predsjednik Opštine Pljevlja Igor Golubović najavio je da će planom budžeta za narednu godinu biti predviđena sredstva za izgradnju saobraćajnice u Jadranskoj ulici. A.S.

Naselje Dolovi

Kultura

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Miša Majski juče bio gost Porto Montenegra

Izvrsnost muzičara i izvrsnost muzike PODGORICA - Povodom dva koncerta čuvenog violončeliste Miše Majskog i solista Verbije festivala, KotorArt je juče organizovao konferenciju za novinare u tivatskom hotelu Regent Porto Montenegro. Pored Majskog, učesnici konferencije su bili i violistkinja Blajt The Engstrom, PR Porto Montenegra Danilo Kalezić, PR hotela Regent Porto Montenegro Elena Ljiljanić kao i pijanista Ratimir Martinović, generalni i umjetnički direktor festivala KotorArt. Martinović je istakao da ova dva koncerta predstavljaju kulminaciju XX izdanja KotorArt-a. Magija violončela i dinastija Majski koja će se večeras predstaviti doprinijeće, smatra Martinović, jednom drugačijem sadržaju na sve ono što Porto Montenegro predstavlja za cijelu crnogorsku zajednicu. Dodao je i da je Verbije festival jedan od najrenomiranijih festivala klasične muzike u svijetu. - Vjerujem da ovakvi partneri i solisti predstavljalju pravu mjeru onoga što je potrebno crnogorskom društvu ukoliko želimo da ga vidimo prosperitetnog i da ga prepoznamo kao mjesto elitnih turista i elitnih dešavanja, a to je nešto po čemu je KotorArt prepoznat – rekao je Martinović. Violistkinja Blajt Teh Engstrom kazala je da je Crnu Goru posjetila prije dvije godine te da je zahvalna organizatorima što joj je pružena prilika da ponovo dođe. - Ja dolazim sa Verbije festivala koji se razlikuje od KotorAr-

Majski na konferenciji za novinare

ta ali imaju i značajne sličnosti a to je izvrsnost muzičara koji nastupaju i izvrsnost muzike koja se čuje –poručila je ona. Zvijezda oba koncerta violončelista Miša Majski je rekao da je mu je zadovoljstvo što učestvuje na Festivalu zajedno sa djecom i prijateljima koji su nakon mnogo godina saradnje postali kao članovi njegove porodice. - Zaista se radujem što ću imati dva koncerta i nadam se da ćete i vi uživati u koncertima isto onoliko koliko i mi uživamo svirajući za vas – poručio je Majski i dodao da ovo nije prvi put da boravi u Crnoj Gori i da svakako neće biti posljednji. Predstavnici Porto Montenegra i Regenta, Danilo Kalezić i Elena Ljiljanić su izrazili zadovoljstvo zbog saradnje sa festivalom KotorArt, svjesni njegovog značaja. Večeras će Miša Majski sa svojim orkestrom svirati u Crkvi Sv. Duha, sa početkom u 21.30 sati. Na koncertu nastupaju i violinisti Mark Bučkov i Saša Majski, violistkinja Blajt Teh Engstromi i pijanistkinja Lili Majski. D. E.

„Quartetto Bermet“ večeras u Podgorici PODGORICA - Koncert sastava „Quartetto Bermet“ biće priređen večeras u 21 sat, u dvorištu Galerije „Risto Stijović“, u okviru „Podgoričkog kulturnog ljeta“. „Quartetto Bermet“ oformljen je 2020. godine, u klasi profesora Luke Pakanjele na Muzičkom konzervatorijumu „Đuzepe Tartini“ u Trstu. Kvartet čine: prva violina Milena Petković (Crna Gora), druga violina Teodora Kaličanin (Crna Gora), viola Marina Vranješ (Srbija) i violončelo Kézia Andrejcsik (Mađarska). Jedno od obilježja ovog sastava je kombinovanje različitih kultura i muzičkih iskustava, s obzirom na to da članice kvarteta potiču iz tri države. Svaka od umjetnica ima veliko iskustvo u solo nastupima, ansamblima kamerne muzike i orkestru. Repertoar koncerta čine Gudački kvartet No. 6 u f-molu, Op. 80, Feliksa Mendelsona i Gudački kvartet No. 1 u h-molu, Op. 50, Sergeja Prokofjeva. R. K.

Uljarević u Petrovcu PETROVAC - Gost druge Književne komune na platou ispred Spomen-doma „Crvena komuna“ u Petrovcu biće književnik Radomir Uljarević, večeras u 21 sat, u organizaciji Narodne biblioteke Budve. Moderator večeri biće Đorđe Gregović. Uljarević je rođen 1954. godine. Objavljuje od 1970. godine i autor je brojnih knjiga, predsjednik je Udruženja knjižara i izdavača Crne Gore, kritičar, sarađivao je i organizovao brojne projekte i festivale umrežavajući umjetnike iz regiona i iz inostranstva, držeći do jedinstva kulturološkog i duhovnog bića, organizator književne manifestacije „Ćirilicom“ skupa sa Narodnom bibliotekom Budve. O njegovom pjesništvu i stvaralaštvu održan je naučni simpozijum prošle godine u Pivi, dok je zbornik radova sa simpozijuma promovisan ove godine. B. B.

Gitarista Miloš Karadaglić za Pobjedu pred sjutrašnji koncert na Don Bran

Nastupi nikad dra

PODGORICA – Pandemija koja je u potpunosti preokrenula način na koji živimo i kulturno se uzdižemo učinila je da Miloš Karadaglić više od godinu dana nije odsvirao cijeli koncert u Crnoj Gori. Zahvaljujući međunarodnom festivalu KotorArt Don Brankovi dani muzike, sjutra će u Crkvi Sv. Duha, u 21.30, naš proslavljeni gitarista ponovo svirati doma.

Razočara me kada vidim da jedna fudbalska utakmica ima puno gledalište a da koncerti klasične muzike u Londonu moraju poštovati sulude mjere korona opreza. Uticaj lobija i moć novca kreiraju nepravde. Ali naša moć je ipak u nama samima, a dok ima nas biće i muzike – rekao je Karadaglić

U međuvremenu je snimio izuzetan album pod nazivom „The Forest and the Moon“, i zabilježio tek nekoliko nastupa, pokazao da i bez publike i putem digitalnih platformi može da se održi kontinuitet u komunikaciji sa publikom. Baš zbog toga je postao svjestan koliko zavisi od neposrednog kontakta sa onima za koje, najvećim dijelom, i nastupa. O tome koliko je u posljednjih 18 mjeseci izgubio i dobio, zbog čega voli festival KotorArt i o onome što će svirati Karadglić govori za Pobjedu pred povratnički koncert. POBJEDA: Odavno nijeste imali svoj koncert u Crnoj Gori, a sada dolazite sa novim albumom, no nećete voditi cijeli orkestar sa sobom. Spremamo li se za intimnije verzije kompozicija sa „The Moon and the Forest“ ili će program biti raznovrstan? KARADAGLIĆ: Konceptualni albumi kao što je „The Moon and the Forest“ iziskuju sveobuhvatan repertoaraski pristup kada govorimo o koncertima. Svako djelo na albumu kreira atmosferu u simbiozi svih pratećih elemenata. Kratke kompozicije koje su se našle na njemu su na neki način srasle sa glavnim, novonastalim koncertima za gitaru i orkestar. Ova djela ću u narednim sezonama izvoditi sa orkestrima širom svijeta, a resitali, kao sto je ovaj u Kotoru, biće u mom tipičnom raznovrsnom stilu. Proteklih 18 mjeseci bilo je vrijeme za preispitiva-

nje i presabiranje. Moj život mi se ponekad čini kao jedan šarenoliki kolaž koji se stalno dopunjuje i mijenja. Izazovi koji se jedan po jedan nižu na horizontu života tjeraju nas da u sebi tražimo ono duboko, nepokolebljivo i jako. A snagu možemo sagraditi jedino na temeljima iskustva i nepokolebljive volje. Kompozicije koje ću izvesti na koncertu u Kotoru obilježile su različite periode mog života i kao takve one nastavljaju da tkaju muziku mog sopstvenog bića. Poslije zatišja korone nastupi mi nikad nijesu bili draži i bitniji. Želio sam da podijelim taj novi doživljaj i sa svojom publikom, kući.

POBJEDA: Iako je situacija s pandemijom u nekom trenutku popustila, malo ste nastupali i malo ste promovisali svoj posljednji album. Ipak, što bi naš narod rekao, „dobro se primio“ i u najavi je nekoliko koncerata u Hong Kongu, Njemačkoj, Americi... Da li još uvijek s rezervom zakazujete koncerte? KARADAGLIĆ: Koncertni kalendar u nastupajućoj sezoni nastavlja da bude intenzivan, ali realnost situacije ne dozvoljava mi mir kada je sve to u pitanju. Svijet trenutno funkcioniše na totalno novim i nepoznatim princi-

pima. Teško je bilo što planirati i na to se osloniti. Programiran sam da funkcionišem od projekta do projekta. To me tjera na rad i iz mene izvlači ono najbolje. Kada se usred tog procesa otkaže projekat vrlo je teško pronaći inspiraciju i volju. Ja duboko vjerujem da muzika oživi samo onda kada je dijelite na sceni sa ljudima oko vas. Sve ostalo je samo priprema. A svakodnevno biti „u pripremi“ bez koncerta je jedan nepodnošljivi status quo. Posljednji album je namjerno izdat i prilagođen tim uslovima. Zato je i sam koncept albuma upriličio slušaocu neki ljepši, paralelni svijet mašte i snova. Cijela kampanja bila je bazirana na novim tehnologijama, digitalnim medijima. Na taj način je glas o meni i mojoj muzici došao do nekih novih ljudi. To me čini srećnim jer moramo ići u korak sa vremenom. Ipak, ne bih volio kada bi sve te solucije koje mijenjaju one prave vrijednosti postanu norma. Ništa ne može zamijeniti doživljaj muzike uživo.

Lars Borges

NIŠTA NE MOŽE ZAMIJENITI DOŽIVLJAJ MUZIKE UŽIVO: Miloš Karadaglić

Uručenjem nagrada završen Međunarodni festival karikature „Kolašin 2021“

Hrabrost je odgovor polarizaciji na svim nivoima

KOLAŠIN – Iznad teških čeličnih lanaca i okova – cvijet. Hrabro i nadmoćno se „probio“ kroz zamke tereta gvožđa i tako pobijedio prijetnju, strah, ograničenje, silu. Cvijet je pobijedio lance neslobode a Jugoslav Vlahović sa ovom karikaturom osvojio prvu nagradu na 6. Međunarodnom festivalu karikature „Kolašin 2021“ Završnica Festivala je počela minutom ćutanja povodom smrti Danijela Vinceka, naučnika i botaničara koji je svojom pronicljivošću i idejama često znao da inspiriše karikaturiste. Ovogodišnji laureat Jugoslav Vlahović, kome je nagradu uručio Luga Lagator, predsjednik žirija, kazao je da je hrabrost, kao tema ovogodišnjeg Festivala, sve aktuelnija i sve više u trendu. - Hrabrost je odgovor polarizaciji i na globalnom i na lokalnom nivou. Saopštavanje svoga

stava je postalo važno, ali nažalost i rijetko. Ponekad se taj stav umrtvi, ponekad odloži ali će ga biti sve više, jer dolazi vrijeme odluka. Nagrađena karikatura jer dio ciklusa u kojem je cvijet metafora borbe protiv militantnosti, sa antiratnim porukama. Po čestitkama koje sam dobio, vidio sam da je kolašinski Festival itekako dobro pozicioniran i praćen, među stotinu festivala i konkursa koji se tokom godine organizuju u svijetu. Zasluga je to Darka Drljevića koji je svjetsko ime u karikaturi, pa se Kolašin na neki način „šlepa“ uz njega. Drago mi je što sam čuo da ima podršku opštine i vjerujem da će ona biti sve veća – kazao je Vlahović, priznati umjetnik, profesor, decenijski urednik karikature u beogradskom NIN-u. Darko Drljević je izrazio zadovoljstvo da je uprkos radovima ispred Doma kulture publike više nego ranijih godina. Onda

je u svom prepoznatljivom duhovitom stilu saopštio dilemu koju je imao u samoj završnici Festivala. - Kada smo uvaženom Jugoslavu Vlahoviću predložili da se žičarom provozamo do vrha Bjelasice, kazao je da se plaši visine. Onda sam se zapitao kako smo to dali nagradu na temu hrabrost Jugoslavu, a on ne smije da se vozi žičarom. Došao sam u dilemu da li

da mu oduzmemo nagradu, ali kada sam saznao da je stigao avionom iz Beograda i da se vozio tolikom visinom, odlučili smo da mu nagrada ostane – nasmijao je publiku Drljević. Predsjednik žirija Luka Lagator, poznati crnogorski i svjetski karikaturista, podsjetio je da je kvalitet crnogorskog festivala potvrđen sa 1.505 radova koje je poslalo 405 autora iz 53 države. Prva nagrada je,

Jugoslav Vlahović

Nagrađena karikatura Vlahovića

Kultura

Četvrtak, 12. avgust 2021.

nkovim danima muzike

Predstava „Zelena čoja Montenegra“ premijerno izvedena u Stanjevićima

Miješanje vremena i aži i bitniji nevjerovatnih likova POBJEDA: Koncert u Rojal Albert Holu odložen je malo prije održavanja. Obeshrabruju li Vas takve situacije i kako se nosite sa sve češćim promjenama planova na koje ne možete uticati, i na kraju, može li to usporiti razvoj Vaše karijere? KARADAGLIĆ: Koncerti kao što je taj u Albert Holu su uvijek monumentalni i bitni. Oni šire vaš glas u cijeli svijet muzike i nagomilavaju energiju koja se kasnije prirodno širi na svim drugim scenama svijeta. Taj koncert je već dugo vremena planiran, i u mojoj svijesti i podsvijesti on je uvijek prisutan. Ipak, epidemiološke mjere nijesu dozvolile da se on desi ove godine i zbog toga je pomjeren za jun sljedeće godine. Iskreno se nadam se će do tada sve biti u redu i da će ljudi jedva čekati da dođu. Kako god da bude, ja ću biti tu, spremam i pun želje da makar na tren promijenim svijest nekome u publici i da mu dam ono što je u meni najljepše i najbolje. A što se karijere tiče, vrijeme je trenutno stalo i svi smo u istom brodu. Radimo najbolje što znamo da bi se prilagodili i pronašli svoj smisao u svemu tome. Razočara me kada vidim da jedna fudbalska utakmica ima puno gledalište a da koncerti klasične muzike u Londonu moraju poštovati sulude mjere korona-opreza. Uticaj lobija i moć novca kreiraju nepravde. Ali naša moć je ipak u nama samima, a dok ima nas biće i muzike. POBJEDA: Postoji li neka posebnost u vezi sa festivalom KotorArt koja Vas i ovog puta vraća na njegovu pozornicu? KARADAGLIĆ: To je jedno dugogodišnje prijateljstvo i veza. Taj grad i ljudi u njemu su jedan veliki živi teatar. Kotorska energija kreira idealan prostor za umjetnost i muziku. Često se sjetim svojih prvih nastupa na festivalu i kad se ponekad na televiziji pojavi vi-

Suština svega je u klasici POBJEDA: Da li je već u toku rad na nekom novom materijalu, ili bar potraga za dobrim kompozicijama, te da li je u međuvremenu neki novi muzički žanr privukao Vašu pažnju? KARADAGLIĆ: Iz svega ovoga donosim zaključak da je suština svega ipak u klasici, u onoj utemeljenoj i istinskoj dubini koja krasi tu muziku. Ona je i početak i kraj. Ona je temelj svega onoga što gradimo i istražujemo. Nikad do sad mi nije bilo potrebnije vratiti se tim korijenima i plivati u tim dubinama. Izleti u druge žanrove i pravce za mene su uvijek bili interesantni i krajnje prirodni. Ipak, naredni period biće mnogo konzervativniji i na neki način bliži mojim počecima. To su ciklusi. Privlači me barokni repertoar i djela pisana za lautu i viola da gambu. Pronalazim nove kompozicije koje me guraju u neki novi talas kreativnosti. Na isti način na koji se transformiše svijet poslije pandemije, transformišem se i ja i na neki načim počinjem sve iz početka.

deo-zapis sa tih koncerata uvijek me obuzme bujica pomiješanih emocija, nostalgije, sreće i sjete u jednakoj razmjeri. Jako je bitno da uprkos svemu sto se dešava učinimo sve što je do nas da opstane umjetnost. Tu odgovornost imaju institucije kao što je Kotor Art, umjetnici, kao što sam ja, ali takođe i publika. Iskustvo koje nosim iz posljednjih nekoliko mjeseci i nastupa ohrabruje me. I ovo će se juče zvati. D. ERJAVŠEK

Gitara i karikatura Gdje su nadahnuća, ideje, kreacije, tu je i Jugoslav Vlahović. Pokazao je i da je dobar muzičar, a muzikom se itekako bavio u mladalačkim danima. Nakon što mu je uručena nagrada, uzeo je gitaru i otpjevao pjesmu koju je za njega specijalno napisao Bora Đorđević. Bilo je to davne 1977. godine kada je postao najmlađi karikaturista koji je dobio prestižnu Pjerovu nagradu. Pjesma metaforično obrađuje taj put kako karikatura „ulazi“ u novinu a novina „dolazi“ na trafiku uz poruku da više nema nazad i da se crta do smrti. Jugoslav se odužio „Ribljoj čorbi“ tako što im je uradio znak grupe – riblju kost koja je prepoznatljivost ovog benda.

prema riječima Lagatora, zasluženo pripala Vlahoviću. - Gledajući pobjedničku karikaturu, sjetio sam se Njegoša kako u Manastiru u Italiji odbija predlog da kao i ostali, poljubi lance, i izgovara čuvenu rečenicu – Crnogorci ne ljube lance. Cvijetom koji se izdigao iznad karikature i Jugoslav Vlahović kao da je kazao da ne ljubi lance – rekao je Lagator. On je podsjetio da je drugu nagradu dobio Igor Lukačenko iz Ukrajine a treću Oguz Gunel iz Turske. Dodijeljeno je i sedam specijalnih nagrada koje su dobili Anon Anindito iz Indonezije, Hamid Soufi iz Irana, Jitet Koestana iz Indonezije, Miro Georgijevski iz Makedonije, Mojmir Mihatov iz Hr-

vatske, Olen Smal iz Ukrajine i Saman Torabi iz Irana. Radojica Bulatović, novinar i publicista ali i sam uspješni crtač, podsjetio je na istorijat Festivala i na činjenicu da se preko karikature čulo i za Kolašin i za Crnu Goru. Izložbu najboljih radova Festivala otvorio je predsjednik opštine Kolašin Milosav Bulatović, naglašavajući da je ovo događaj po kojem se već prepoznaje kolašinsko kulturno ljeto ali i ukupna kulturna produkcija grada. - Lokalna uprava je značajno pomogla sve kulturne manifestacije i tako im omogućila i da opstanu zbog izostale podrške nadležnog Ministarstva, ali i da učine korak dalje u svom razvoju – kazao je Bulatović. Dr. D.

PODGORICA – Predstava „Zelena čoja Montenegra“, koju je prema motivima romana Moma Kapora, u saradnji sa Zukom Džumhurom, na scenu postavio Nikita Milivojević, premijerno je izvedena u utorak veče u amfiteatru manastira Sv. Trojice u Stanjevićima.

Koprodukcijski projekat Grada teatra sa Gradskim pozorištem i Beogradskim dramskim pozorištem ispraćen je višeminutnim ovacijama i snažanim aplauzima, čime je, kako je navedeno iz festivala, dokazala da je ne samo centralni događaj XXXV festivala Grad teatra već i da je ova koprodukcija zaista put kojim Grad teatar zauvijek treba da ide.

RADOST

Ova premijera je, nakon dvadeset godina, u Grad teatar vratila i Nikitu Milivojevića, čije se ime vezuje za festival i kultne predstave poput „Karoline Nojber“, „Banović Strahinje“ i „Ivanova“. Reditelj se uvijek dobro osjeća kada vidi da nije bilo grešaka i nepredviđenih okolnosti, što je i strah koji je imao i Milivojević uoči premijere predstave, ali je strah zamijenila radost. - Glumci su igrali u jako dobroj formi, publika je lijepo reagovala onako kako bih ja i poželio da reaguje. Nakon cijele jedne dugačke avanture koju smo prekidali pa nastavljali i mijenjali glumce, ovo je sada posebna radost što smo stigli do premijere. Posebno mi je bilo zanimljivo i provokativno kako će publika da reaguje na svom, domaćem terenu i gotovo sam siguran da će slično biti i na premijeri u Beogradu – kazao je Milivojević.

Scena iz predstave „Zelena čoja Montenegra“

Dodao je da su mu uvijek bile zanimljive priče koje miješaju vrijeme i prostor. - Gdje nijeste sasvim sigurni gdje prestaje fikcija, a počinje realan istorijski događaj. Na toj granici se uvijek otvara prostor reditelju za maštu, tako da je meni roman „Zelena čoja Montenegra“ zato oduvijek bio fantastičan, zbog svih tih zanimljivih miješanja vremena i nevjerovatnih likova. Trudio sam se da zadržim taj duh iz romana i prenesem ga u predstavu – kazao je Milivojević, koji osim režije potpisuje adaptaciju teksta i scenografiju. Crnogorski glumac Miloš Pejović, koji je donio lik knjaza Nikole Petrovića, kazao je da je tokom rada na predstavi dosta istraživao lik. - Tekst nas je podržavao, a i istraživali smo Nikolu i shvatili da je on imao dosta komičnih momenata te da je bio prilično duhovit čovjek. Osim toga, nijesmo se mnogo opterećivali istorijskim kontekstom, faktogra-

fijom. Gradili smo ga zajedno reditelj i ja, na kraju su se spojila ta dva kolosijeka, jedan istorijski i ovaj drugi koji je naš – tako smo dobili knjaza, a kasnije i kralja Nikolu – kazao je Pejović. Glumica Maja Stojanović, koja je tumačila lik knjaginje Milene, kazala je da je ekipa i naslućivala da će publika da bude zadovoljna što zbog samog romana, a i zato što su euforično najavljivali premijeru. - Moj lik se ne pojavljuje u romanu, tako da sam ja imala potpunu slobodu da se igram. Inače je rediteljev koncept bio da igramo igrice, od pikada do karata, vidjeli ste neke. A ja sam smislila tu igru toplohladno koja je profunkcionisala između Miloša Pejovića i mene, volimo svi tu scenu – izjavila je Stojanović.

ODGOVORNOST

Emir Ćatović je igrao naratora i vojvodu Vukašina, a sa oba lika je pokupio sve simpatije i osmijehe publike.

- Uloga uvijek nađe put do glumca, na moje veliko zadovoljstvo dobio sam ulogu naratora i vojvode Vukašina. Uvijek je zanimljivo prelaziti iz jednog lika u drugi, što je komplikovano, ali kada osvojite taj materijal uvijek je zanimljivo za igru. Dosta toga je izlazilo i iz naših improvizacija, mnoge scene su tako nastale – kazao je Ćatović. Za svoje uloge ovacijama su ispraćeni i Dejan Đonović (Skender), Simo Trebješanin (serdar Filip), Jelena Simić (Mejdžori Evans), Branimir Brstina (Hansen), Marko Živić (Varočelo, Tahir-beg), Milorad Damjanović (Tomel), Ivan Zablaćanski (Sergejev) i Stefan Radonjić (Belimarković). Predstava je reprizno odigrana i u srijedu veče, a na programu je i večeras i sjutra. Za publiku je obezbijeđen prevoz sa stanice Mediteran Expressa (u gradu) u 19.30 sati, a u blizini manastira ima mjesta za parkiranje. S. V.

U Podgorici predstavljen zbornik ,,Otkrivanje skrivenog: Crna Gora, kvir i (s)rodne teme“ PODGORICA - Tematski zbornik naučnih i stručnih radova „Otkrivanje skrivenog: Crna Gora, kvir i (s)rodne teme“, koji su nedavno objavili Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca i LGBT forum ,,Progres“ iz Podgorice, predstavljen je preksinoć u kafeu Backstage. Ovo je prva publikacija u Crnoj Gori koja se kroz naučne aspekte bavi kvir problematikom. Želja autora je da postave temelj za dalje studije u okviru akademske zajednice, kako bi nestali stereotipi koji su pristuni u društvu prema LGBTIQ populaciji. Na promociji zbornika govorili su urednici izdanja mr Milica Stanić-Radonjić, mr Dušan Medin i u ime Ministarstva pravde za ljudska i manjinska prava Mirjana Vlahović, načelnica za antidiskriminatorne politike. Moderatorka večeri je bila aktivistkina za ljudska prava Bojana Jokić iz LGBT forum ,,Progres“. Prikazan je dokumentarni film u kojem pojedini autori, čiji su radovi u zborniku govore o kvir problematici i to iz domena istoriografije, etnografije, antropologije, pravnih nauka, politikologije,

Studiozan pristup kvir problematici

Sa predstavljanja zbornika u Podgorici

sociologije, psihoanalize, kulture, umjetnosti i niza drugih disciplina. Stanić-Radonjić je kazala da kvir kao pojam i materija u Crnoj Gori nedovoljno obrađen. - Naročito je istaknuto nepostojanje multidisciplinarnog prisutpa, odnosno zbornika koji bi na jednom mjestu skupio antropološke, etnografske, književne radove – rekla je Stanić-Radonjić. Osvjetljavanje raznih tema, kako je kazala, ovo štivo učinilo je dinamičnim. - Na naslovnoj strani je obrnuti rozi trougao. Predstavlja odraz poštovanja i sjećanja, jer

je to simbol koji su nosili homoseksualci za vrijeme stradanja u holokaustu. Knjiga se sastoji iz šest cjelina, od uvoda, recenzija, cjeline sa 16 radova, priloga i zakonodavnog dijela i bibliografije autora – kazala je Stanić-Radonjić. Ona je ukazala da je važno povezati što se dešavalo u prošlim vremenima da bi bilo korisno za dalja istraživanja. - Zbornik je otvoren radom Slavke Jovićević koja je nastojala i uspjela da raskrinka crnogorski patrijarhat. Njen rad je odličan za dalja promišljanja i iznijela je podatke iz Državnog arhiva sa Cetinja –

rekla je Stanić-Radonjić. Medin je kazao da knjigu smatra kapitalnim projektom, čija će se vrijednost tek vidjeti u budućnosti. - Prva je ove vrste kod nas, a ima sličnih izdanja usko fokusiranih na oblast prava i bezbjednosti, na oblast medija, a najmanje na oblasti koje nas autore najviše interesuju. To je humanistika, umjetnost i kultura – kazao je Medin. On je istakao da u perspektivi treba napraviti balkansku nekonvencionalnu životnu seksualnu praksu. - Ona je specifična, a nije obrađena u svjetskim radovima – rekao je Medin. Prema riječima Medina, rezimirajući rezultate postignutog vjeruju da će šira publika u ovoj knjzi naći razne inspiracije, te da će imati razne reakcije. - Ono što bih najviše volio je da na osnovu ove knjige nastanu i druge, još bolje – rekao je Medin. Vlahović je kazala da je Ministarstvo pravde za ljudska i manjinska prava podržalo projekat i da je važan iz više razloga. - Važan je jer spaja nespojivo i otkiva nam mnoge stvari sa kojima se nismo suviše susretali – ocijenila je Vlahović.B. B.

Svijet

Četvrtak, 12. avgust 2021.

U požarima u Alžiru nastradalo najmanje 65 osoba, među kojima i 25 vojnika

Proglašena trodnevna žalost Vlasti sumnjaju da su požari podmetnuti

ALŽIR – U požarima koji su u poneđeljak uveče izbili istočno od alžirske prijesto-

nice, zahvativši šume i sela u tom području, nastradalo je najmanje 65 osoba, zbog

čega je juče u toj zemlji proglašena trodnevna žalost. Među nastradalima je i 25 vojnika koji su učestvovali u gašenju vatre. Kako je javila alžirska nacionalna televizija, a prenijela agencija Rojters, još 12 vojnika, koji su spašavali mještane okolnih sela, je povrijeđeno. Najugroženija je provincija Tizi Uzu, oko 100 kilometara istočno do glavnog grada Alžira. Predsjednik Alžira Abdel-

madžid Tebun proglasio je trodevnu žalost za stradalima i obustavio državne poslove. Ministar unutrašnjih poslova Kamel Beldjoud je, tokom posjete regiji Kabjlie, rekao kako sve ukazuje da su požari podmetnuti. - Trideset požara u isto vrijeme u istoj regiji ne može biti slučajno - rekao je on na nacionalnoj televiziji. Nakon Turske, Grčke i Kipra, Alžir je još jedna u nizu medi-

Pobunjenici zauzeli još tri glavna grada provincija na sjeveru Avganistana

Dvije trećine zemlje palo u ruke talibana

teranskih zemalja pogođenih vatrenom stihijom. Najkritičnije je na grčkom ostrvu Evija, gdje se vatrogasci i mještani koji su odbili da se evakuišu od prošle sedmice bore sa vatrom. Situacija je juče, kako su javili grčki mediji, bila nešto bolja s obzirom da se količina dima iznad zapaljenih područja smanjila, što je olakšalo gašenje vatre iz vazduha. Sa druge strane, zabrinjava vje-

tar koji se u međuvremenu pojačao, pa se strahuje da bi to moglo ponovo da razbukti vatru. Vlada Grčke izdvojila je dodatna sredstva od 500 miliona eura za obnovu izgorenih šuma, naselja i infrastrukture pogođene požarima, kao i za pomoć ugroženima. Grčke pravosudne vlasti su već nekoliko osoba osudile zbog podmetanja požara izrekavši im uslovne ili kazne do pet godina zatvora.

Usljed optužbi za seksualno uznemiravanje 11 žena

Gradonačelnik Njujorka najavio ostavku

Talibani sada kontrolišu 65 odsto teritorije Avganistana. Zauzele su ili prijete da zauzmu još 11 glavnih gradova pokrajina i pokušavaju da oduzmu Kabulu tradicionalnu podršku nacionalnih snaga na sjeveru

Talibanski borci za šest dana osvojili čak osam gradova

KABUL - Talibanski borci preuzeli su u srijedu kontrolu nad još tri glavna grada provincija na sjeveru Avganistana, kao i sjedišta lokalnih vojski, saopštili su avganistanski zvaničnici. Time je za svega šest dana čak osam gradova palo u ruke pobunjenika, dok se strane snage predvođene Sjedinjenim Državama povlače iz te zemlje. Talibani su zauzeli Faizabad, glavni grad sjeveroistočne pokrajine Badakšan, u trenutku kada je predsjednik Ašraf Gani sletio u Mazar-i-Šarif kako bi okupio svoje branioce dok su se talibanske snage približavale najvećem gradu na sjeveru. Nakon duge bitke u Faizabadu, vladine snage povukle su se u susjedni okrug, rekao je Rojtersu

Džavad Muhadidi, član pokrajinskog savjeta iz Badakhšana. On je rekao da su talibanski borci zauzeli veći dio pokrajine i opsjeli Faizabad prije nego što su u utorak započeli ofanzivu. Udaljena sjeveroistočna pokrajina Badakhšan graniči se sa Tadžikistanom, Pakistanom i Kinom. Gubitak grada posljednji je korak unazad za opkoljenu vladu, koja se borila tokom posljednjih nekoliko mjeseci da zaustavi zamah talibanskih napada. Talibani se bore da poraze vladu koju podržavaju SAD i ponovo nametnu strogi islamski zakon. Brzina njihovog napredovanja šokirala je vladu i njene saveznike. Talibanske snage sada kontrolišu 65 odsto Avganistana. Zauzele su ili prijete da zauz-

Bajden ne žali zbog odluke o povlačenju Američki predsjednik Džozef Bajden pozvao je avganistanske lidere da se bore za svoju domovinu, rekavši i kako ne žali zbog svoje odluke o povlačenju. Napomenuo je i da su Sjedinjene Države potrošile više

od jedne hiljade milijardi dolara tokom 20 godina i izgubile na hiljade vojnika. - Sjedinjene Države su pružale značajnu vazdušnu podršku, hranu, opremu i plate avganistanskim snagama - rekao je on.

Pojavljuju se izvještaji koji bi mogli predstavljati ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući i „duboko uznemirujuće izvještaje“ o pogubljenju po kratkom postupku pripadnika vladinih snaga koji su se predali mu 11 glavnih gradova pokrajina i pokušavaju da oduzmu Kabulu tradicionalnu podršku nacionalnih snaga na sjeveru, rekao je u utorak visoki zvaničnik Evropske unije. Sjever je godinama bio najmirniji region u Avganistanu, sa samo minimalnim prisustvom talibana. Tokom svoje vladavine od 1996. do 2001. godine, talibani nikada nijesu u potpunosti vladali sjeverom zemlje, ali ovaj put izgleda da namjeravaju da ga sebi osiguraju prije nego što se približe glavnom gradu, navodi Rojters. Vladini zvaničnici apelovali su na Pakistan da zaustavi talibansko pojačanje i zalihe koje

prelaze granicu. Pakistan, sa druge strane, negira da podržava talibane. Vlada se povukla iz ruralnih okruga koje je teško braniti, kako bi se usredsredila na držanje naseljenih centara. Ponegdje su vladine snage odustale bez borbe. Predsjednik Gani sada apeluje za pomoć od starih regionalnih moćnika u zemlji koje je godinama zaobilazio dok je pokušavao da projektuje autoritet svoje centralne vlade nad tradicionalno skromnim pokrajinama. On će se u Mazar-i-Šarifu sastati sa ključnim regionalnim liderima. - Predviđeno je da se predsjednik Gani sastane sa lokalnim vlastima i zvaničnicima bezbjednosti, političkim i džihadističkim vođama, plemenskim starješinama i uticajnim ljudima - saopštila je predsjednička kancelarija na Tviteru. Na jugu se vladine snage bore sa talibanskim borcima koji pokušavaju da dođu do glavnog zatvora u pokrajini Kandahar kako bi oslobodili svoje zatočene drugove, rekli su tamošnji zvaničnici. Borbe se takođe vode i u gradu Farah na zapadu, u blizini iranske granice, prenio je Tolo njuz. Šefica Ujedinjenih nacija za ljudska prava Mišel Bašle rekla je u utorak u Ženevi da se pojavljuju izvještaji o kršenjima koja bi mogla predstavljati ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući i „duboko uznemirujuće izvještaje“ o pogubljenju po kratkom postupku pripadnika vladinih snaga koji su se predali. Šest država članica Evropske unije upozorilo je izvršnu vlast bloka da ne zaustavlja deportacije odbijenih azijskih azilanata koji stižu u Evropu, strahujući od moguće ponovne pojave migrantske krize iz 2015. i 2016. godine. Sjedinjene Države će ovog mjeseca završiti povlačenje svojih snaga u zamjenu za obećanja talibana da će spriječiti korišćenje Avganistana za međunarodni terorizam. Talibani su obećali da neće napasti strane snage prilikom povlačenja, ali nijesu pristali na prekid vatre sa vladom.

Endrju Kuomo

NJUJORK - Guverner Njujorka Endrju Kuomo je, nakon što se suočio sa optužbama za seksualno uznemiravanje 11 žena, podnio ostavku koja će stupiti na snagu u narednih 14 dana. - S obzirom na okolnosti, smatram da je najbolji način da se povučem i pustim vladu da radi svoj posao - rekao je Kuomo. On je u obraćanju u kome je najavio ostavku rekao i da svijet gleda „očima njegovih kćerki“. Naveo je kako je, sa svoje tri kćerke, gledao neke od priloga u medijima u kojima se detaljno navode optužbe protiv njega. - Želim da one znaju da njihov tata nikada nije namjerno povrijedio bilo koju ženu. Njihov tata je pogriješio i izvinio se - rekao je Kuomo. Kuoma će na mjestu guvernera Njujorka zamijeniti njegova zamjenica Kejti Houkul, koja će time postati prva žena guverner te savezne države, prenosi CNN. U izvještaju koji je prošle sedmice objavila državna tužiteljka Njujorka Leticija Džejms, piše da je Kuomo seksualno uznemiravao najmanje jedanaest žena, a zatim se osvetio i bivšem zaposlenom koji se javno požalio na njegovo ponašanje. Tužiteljka Džejms je navela da je Kuomo uznemiravao aktuelne i bivše državne službenice, kao i brojne žene izvan vlade. Istragom je, kako je rekla, otkriveno da se Kuomo bavio „neželjenim i nesaglasnim dodirivanjem“ i da je iznosio komentare „sugestivne seksualne prirode“. Istakla je i da je takvo ponašanje stvorilo „neprijateljsko radno okruženje za žene“. Istraga je obuhvatila 179 pojedinaca, a tužioci su pregledali 74 hiljade dokaza.

Njemačke mašinovođe stupile u štrajk

Stoji 700 vozova

Željeznički saobraćaj u kolapsu BERLIN – Štrajk mašinovođa u Njemačkoj, koji zahtijevaju povećanje plata, poremetio je putnički i teretni saobraćaj širom te zemlje. Iz sindikata su juče saopštili da 700 vozova stoji i da će

štrajk trajati do petka. Iz željezničkog preduzeća „Dojče ban“, sa druge strane, upozoravaju da štrajk prijeti da naškodi lancima snabdijevanja širom Njemačke i Evrope. Sindikat zahtijeva povećanje zarada za oko 3,2 odsto i jednokratnu isplatu zbog korona virusa od 600 eura. Željezničko preduzeće predložilo je povećanje zarada u dva koraka u naredne dvije godine, ali sindikat želi da povećanje stupi na snagu ranije. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Hronika Podgorice

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Kiša u glavnom gradu pala poslije 23 dana, najviše obradovala vatrogasce

Kiša gasila požare i očistila vazduh

D.MIJATOVIĆ

Nakon 23 dana (od 19. jula), kada je palo svega 10 litara kiše po kvadratnom metru, jučerašnji pljusak (6 litara po kvadratnom metru), koji se nešto poslije 16 časova sručio na glavni grad, obradovao je prije svih vatrogasce, koji gase i po dvadesetak požara na dnevnom nivou. Međutim, i ovaj pljusak je bio lokalnog karaktera, pa je ugasio požar većih razmjera u Fundini, ali nije i onaj na brdu Gradac, koji danima gori, jer u Lješanskoj nahiji nije palo ni kapi. Usljed brojnih požara, juče u 13 časova izmjerena je visoka koncentracija PM10 čestica u vazduhu, da bi njihov nivo nakon kiše bio u granicama normale.

Pljusak je bio lokalnog karaktera, pa je ugasio požar većih razmjera u Fundini, ali nije i onaj na brdu Gradac, koji danima gori, jer u Lješanskoj nahiji nije palo ni kapi. Usljed brojnih požara, juče u 13 časova, izmjerena je visoka koncentracija PM10 čestica u vazduhu, da bi njihov nivo nakon kiše bio u granicama normale

Grafik koncentracije PM10 čestica na internet stranici Agencije za zaštitu prirode i životne sredine

PREDAH

Komandir Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Goran Janković kazao je da je jučerašnji pljusak podgoričkim vatrogascima-spasiocima omogućio kratak predah. - Svakako da nam ovakvo vrijeme ide na ruku. Pala je u pravo vrijeme, jer smo se baš u tada borili sa velikim požarom u Fundini. Međutim, zahvatila je sjeverni dio Podgorice, pa i dalje imamo aktivan požar na brdu Gradac u Lješanskoj nahiji, gdje dežuraju naše ekipe i odbijaju ga od kuća. Ovo je kratak predah za nas, da presaberemo snage i idemo dalje, jer je za naredni period opet najavljeno toplo vrijeme – kazao je Janković, uz napomenu da je u ostalim djelovima grada juče bila mirna situacija kada su u pitanju požari. Pripadnici Službe zaštite i spašavanja tokom juna i jula ove godine imali su 628 intervencija gašenja požara, a tokom avgusta su na dnevnom nivou imali između 10 i 20 takvih intervencija. U posljednje dvije sedmice bilo je požara većih razmjera, poput onih na Gorici, Malom Brdu, u Lješanskoj na-

Koncentracija PM10 čestica u vazduhu juče u 13 časova iznosila 110.3 µg/m3. Nakon pljuska, koji je oko 16 časova zahvatio Podgoricu, njihova koncentracija u 19 časova bila je 34,8 µg/m3 POSLJEDICE VELIKOG BROJA POŽARA : Podgorica u dimu prije dva dana

O trenutnom stanju koncentracije PM10 čestica u vazduhu građani se mogu informisati putem zvanične internet stranice Agencije za zaštitu prirode i životne sredine –http://www.epa.org.me/vazduh hiji, kao i juče u Fundini. U Službi zaštite i spašavanja u toku ljetnje požarne sezone zapošljeno je 20 sezonskih radnika. U protekla 24 časa ( juče do15 časova) podgorički vatrogasci-spasioci imali su 26 intervencija od koji se 15 odnosilo se na požare i to na sljedećim lokacijama: Komansko brdo,

Omerbožovici, Progonovići, Stari Aerodrom, Lopate, Mataguži, Vrbica, u četiri navrata intervenisalo se u mjestu Gradac, i u dva navrata u Berislavcima i Tološima. Komandir Službe zaštite i spašavanja nam je kazao da do daljnjeg nastavljaju sa dežurstvom na Gorici, kao i obilascima

Narednih dana opet veoma toplo sa sjevernim vjetrom – visok indeks opasnosti od požara Načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena Branko Micev podsjeća da više od 20 dana nije padala kiša na teritoriji Podgorice, odnosno da je, kako navodi, 11. i 19. jula palo po 10 litara po metru kvadratnom. Kako dodaje, i jun je imao deficit – palo

je ukupno 11 litara kiše po metru kvadratnom, odnosno bilo je nekoliko kišnih dana sa količinom oko tri – četiri litra po kvadratu. -Narednih dana, do 16. jula, biće uglavnom sunčano i veoma toplo vrijeme, sa pojačanim sjevernim

vjetrom od 12. do 14. jula. Što se tiče požara, ovo je samo trenutno smirivanje situacija, jer će narednih dana biti ponovo toplo uz pojačan sjeverni vjetar, pa će opet biti visok indeks opasnosti od požara – zaključio je Micev.

Električno vozilo za prevoz starijih građana čeka registraciju Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković najavio je da će električno vozilo za prevoz starijih građana ,,Komšo“ uskoro početi da saobraća ulicama glavnog grada.

,,Komšo“ uskoro na ulicama grada

Kako je objavio na svom Fejzbuk profilu, označena su stajališta i postavljene klupe na trasi kojom će se kretati specijalizovano električno vozilo za prevoz starijih sugrađana, te: ,,Čim procedura registracije bude gotova, ‘Komšo’ će se naći na ulicama glavnog grada“. -Svakog radnog dana, s polascima na sat vremena od osam sati, ,,Komšo“ će kretati od zgrade Parlamenta Glavnog grada, do CNP-a, zgrade Hitne pomoći/Fonda zdravstva, Fonda PIO, pa Ulicom slobode i Miljana Vukova do doma zdravlja ,,Nova Varoš”, a potom i do Ulice Vuka Karadžića,

u kojoj se nalazi nekoliko sekretarijata i Uprava prihoda Glavnog grada, i nazad, Ulic o m No v a k a M i l o š e v a / Vučedolskom, do krajnje/ početne stanice – naveo je Vuković. Gradonačelnik je ranije istakao da je gradska uprava uspješno realizovala ovaj veoma važan projekat koji ima dvije dimenzije, a dominantno je fokusiran na socijalnu. - Ideja je da koristeći ovo električno vozilo omogućimo našim sugrađanima starije životne dobi besplatan prevoz do onih mjesta koja su za njih značajna. S druge strane, svakako da je u pitanju jedna eko-

loška priča koja je na tragu svih naših napora da Podgoricu učinimo što zelenijom – kazao je Vuković, uz napomenu da ukoliko bude interesovanja za ovu vrstu usluge, već naredne godine će krenuti sa nabavkom barem još jednog vozila ovog tipa. Tender za izbor najpovoljnijeg ponuđača za nabavku električnog vozila bio je raspisan u aprilu ove godine. U roku za dostavljanje ponuda pristigla je ponuda Crnogorskog Telekoma AD Podgorica, sa ponuđenom cijenom od 43.980 eura bez PDV-a i rokom isporuke 90 dana od dana zaključivanja I.M. ugovora.

OSVJEŽILO I ZEMLJU I VAZDUH: Jučerašnji pljusak

Ljubovića, Lješanske nahije i ostalih kritičnih lokacija.

RASHLAĐENJE

Usljed brojnih požara prethodnih dana, juče u 13 časova zabilježen je visok nivo PM10 čestica u vazduhu i u glavnom gradu, da bi poslijepodne bio u granicama normale. Ekološki pokret „Ozon“ upozorio je građane Podgorice na ugroženost zdravlja kao posljedice visokog zagađenje vazduha, jer je satna koncentracija PM10 čestica (u 12 i 13 časova) bila između 90 i 180 µg/

m3. Naveli su da je po podacima Državne mreže za praćenje kvaliteta vazduha od 12 sati zabilježena satna koncentracija PM10 čestica veća od 90 µg/m3, pa se shodno preporukama Instituta za javno zdravlje preporučuje svima, a naročito osjetljivim grupama stanovništva, kao što djeca, trudnice, stari i hronični bolesnici, da smanje boravak na otvorenom. Preporuka se, pojašnjavaju, naročito odnosi na prometne saobraćajnice, kao i za vrijeme prisutnog dima i magle u vazduhu.

-Treba ograničiti izvođenje fizički zahtjevnih aktivnosti pri kojima se diše brže ili dublje (trčanje, vježbanje i sl.) na otvorenom. Ekološki pokret „Ozon“ usljed ćutanja nadležnih institucija koje bi shodno Arhuskoj konvenciji trebalo da obezbijede pravovremeno informisanje javnosti poziva građane da koriste zvaničnu internet prezentaciju Agencije za zaštitu životne sredine (http:// www.epa.org.me/vazduh) i informišu se o trenutnom stanju – poručuju iz „Ozona“, uz napomenu da je povišena koncetracija PM10 čestica u vazduhu posljedica velikog broja požara. Na tabeli, koju su istakli uz saopštenje, vidi se da je koncentracija PM10 čestica u vazduhu, juče u sedam sati, iznosila 50,1 µg/m3 (dozvoljena je 50), da je varirala iz sata u sat, da bi u 13 časova iznosila 110.3 µg/m3. Nakon pljuska koji je oko 16 časova zahvatio Podgoricu, koncentracija PM10 čestica u vazduhu u 19 sati je bila 34,8 µg/ m3, odnosno u granicama normale, što se moglo vidjeti i golim okom, a što potvrđuju fotografije naših reportera prije i polsije kiše. I.MITROVIĆ

Radnici Čistoće obavljaju redovno poslove, bez obzira na visoke temperature

Oprali sve niše oko kontejnera u centru grada

ZA ČISTIJE LICE PODGORICE: Radnici Čistoće u centru grada

Uprkos visokim temperaturama, radnici ,,Čistoće“ svoje aktivnosti obavljaju redovno, pa su prethodnih dana uklonili veće količine lišća u Ulici kralja Nikole, nelegalne deponije na Koniku, oprali niše oko kontejnera u centru, saobraćajnice na Starom Aerodromu, podzemni prolaz kod TC ,,Mol of Montenegro“… Kako navode iz ovog gradskog preduzeća, rad-

nici koji su angažovani na poslovima manuelnog čišćenja javnih površina, uklonili su veću količinu opalog lišća u dijelu Ulice kralja Nikole, oko ,,Pejtona“, kao i u Ulici Mila Radunovića. Mehanizacija je, dodaju oni, bila angažovana u naselju Konik, gdje su čišćena nelegalno formirana odlagališta otpada. – Saobraćajnice su mašinski čišćene u naselju Stari Aerodrom, a čišćenje komunalnog otpada odloženog uz putne pravce obavljano je uz petrovačku magistralu – poručuju iz Čistoće. Njihovi zaposleni imali su pune ruke posla, pa su, pored planom utvrđenih aktivnosti u centru grada, čišćene i površine uz prilaze gradu. – U centru grada izvršeno je i pranje svih niša za kontejnere, a oprane su i stepenice (podzemni prolaz) kod Gintaša, kao i prema Tabačkom mostu – ističu iz Čistoće. I. M.

Arena

Jedriličarstvo

NAŠ GOST: Milivoj Dukić, najuspješniji crnogorski jedriličar koji je 17. mjestom opravdao specijalnu pozivnicu na Olimpijskim igrama u Tokiju

Imam još dosta toga da pokažem PODGORICA – Iako svjestan da se našao u društvu odabranih, među 35 najboljih takmičara svijeta u klasi Laser Standard, Milivoj Dukić je uoči Olimpijskih igara u Tokiju sa sigurnošću poručio da je „apsolutno konkurentan i da će imati dobru borbu sa najboljima na svijetu“. I nije pogriješio. Plasmanom u „zlatnu sredinu“ (17. mjesto) u generalnom plasmanu, najuspješniji crnogorski jedriličar je na najvećoj sportskoj smotri ostvario rezultat za veliko poštovanje. I pokazao da bi u budućnosti, uz, naravno, veća ulaganja i poboljšanje uslova za rad i pripreme, mogao da dosegne i veće visine… - Što se tiče rezultata u Tokiju, jako sam zadovoljan. Mislim da je taj rezultat za mene izuzetno dobar, vrlo respektabilan. Jer, u Tokio nisam otišao s mišlju da osvojim olimpijsku medalju, pošto imam viziju kako to izgleda i što je sve potrebno da se to ostvari. U potpunosti sam bio spreman da se takmičim sa najboljima, što se na kraju i pokazalo. Osvojio sam 17. mjesto, što smo prije početka takmičenja moj trener i ja smatrali izuzetno dobrim plasmanom. Zadovoljan sam, upoređujući rezultate iz Londona i Rija, ovo je više nego dobro – za Pobjedu sumira utiske iz Tokija Milivoj Dukić. Olimpijske igre za Dukića nijesu novost, u Tokiju je treći uzastopni put nastupio na OI. U Londonu je 2012. godine zauzeo 30. mjesto, četiri godine kasnije u Rio de Žaneiru je jedno mjesto bio bolje plasiran. Rezultatom iz Tokija je napravio najveći iskorak i opravdao specijalnu pozivnicu Svjetske jedriličarske federacije i Međunarodnog olimpijskog komiteta.

- Imao sam dosta ozbiljno jedrenje u Tokiju. Ipak smo u Tokuju bila 17. nacija u svijetu u ovoj disciplini, što je, po meni, rezultat za respekt. Ispunili smo neka naša predviđanja i očekivanja, vjerujem i šire sportske javnosti. Ostaće upamćena njegova istorijska pobjeda u drugoj regati. - Otići na Olimpijske igre je ostvarenje sna. Uz to, pobijediti u regati koja ide direktno u programu, sa svim pratećim sadržajima, to je, zaista, bio momenat za pamćenje. Naš takmičar je nakon šest regata bio na 12. mjestu i i jedan od ozbiljnijih kandidata za

Teško bez podrške porodice Na putu ka veoma dobrom rezultatu u Tokiju je imao veliku podršku u treneru Ilku Klakoru, ali je Milivoj snagu za naporan i predan rad crpio iz porodice. - Podrška familije je nezaobilazna, veoma bitan faktor, jer bez podrške porodice bilo bi puno teže žrtvovati se. Jer je ovaj proces zaista naporan, pa je podrška porodice dominantna – ističe Dukić. Dodaje da bi sve ovo bilo nemoguće bez finansijske i logističke podrške Crnogorskog olimpijskog komiteta, Uprave za mlade i sport i Jedriličarskog saveza. - Zaista cijenim veliku volju i entuzijazam svih tih ljudi, jer cijeli proces je bio jako dug i jako težak. Bilo je potrebno puno volje i energije da se ostvari dobar rezultat – dodaje Dukić.

Potrebna jasna i adekvatna strategija za timski i individualni sport Iz dosadašnjeg iskustva na olimpijskim igrama, a znajući iz kakve sredine dolazi, koliko se u Crnoj Gori ulaže u sport i posebno jedrenje, Dukić je svjestan koliko je teško očekivati još bolje rezultate na OI, eventualno i medalju. - Uz svu dobru volju i entuzijazam ljudi koji su nadležni za sport, spominjati medalju i ići po nju na Olimpijskim

plasman među 10 najboljih, odnosno za finale. Na kraju nije uspio, ali mu se nema što

Ponosan sam da moje znanje mogu da prenosim na mlađe generacije Dukić je već nekoliko puta govorio kako jedrenje kao sport u Crnoj Gori dosta napreduje. - To pokazuju moji plasmani na Olimpijskim igrama, kao i organizacija Evropskog prvenstva do 21 godine u

Četvrtak, 12. avgust 2021.

junu. Mislim da postajemo jedna institucija koja je zaista prepoznatljiva i respektabilna u porodici sportova Crne Gore. Jasno je da tu ima jako puno posla, pogotovo sa mlađim kategorijama, koji su budućnost

igrama je nešto što nije samo finansijski skupo. Izjaviti tako nešto bi imalo veliku težinu. Mislim da je potrebna jasna i adekvatna strategija za timski i individualni sport, koja može da pomogne nama da naš put bude puno konkretniji, nadam se i rezultatski puno bolji na najvažnijim planetarnim takmičenjima – ističe Dukić.

zamjeriti, jer se lavovski borio u uslovima u kojima su samo najjači opstali.

ovog sporta. U mom matičnom klubu „Jugole Grakali“ sam uključen u rad i organizaciju kluba. Vjerujem da je taj proces otpočeo, ali je jako dug. Ponosan sam na činjenicu da svo znanje koje sam stekao u inostranstvu mogu polako da prenosim na mlađe generacije. Nadam se nekim novim budućim šampionima – kaže Milivoj Dukić.

- Bile su dobre šanse da ostvarim još bolji rezultat, imao sam kvalitet. Međutim, kad se sve sabere, na kraju mi je, sigurno, falilo još 20-30 odsto više dobrih momenata da bih ostvario bolji rezultat. Ali, mislim da sam pokazao dobre signale, koji bi, vjerujem nekim sistematskim pristupom i kontinuiranim jedrenjem u budućnosti, mogli da donesu dosta ozbiljne rezultate. Kaže da su reakcije u Herceg Novom bile maksimalno pozitivne na njegov nastup, poseb-

no kad je osvojio regatu. - Kad sam osvojio prvo mjesto u onoj regati, svi su već očekivali medalju. To je, zaista, bio veliki bum. I jeste, osvojiti regatu na Olimpijskim igrama je, stvarno, velika stvar. Tek sam tada shvatio što su Olimpijske igre, osvojiti medalju ili osvojiti jednu regatu je, stvarno, našto o čemu svaki sportista sanja. Privilegovan sam što sam bio taj koji je mogao da osjeti dio toga. Na pitanje koliko mu je pomoglo to što je Tokio za njega bio treći nastup na OI, Dukić odgovara: - Generalno, u mom sportu godine i iskustvo imaju presudan uticaj, čak i najveći na sportski rezultat. Tako je i kod mene. Gledajući svoje ponašanje i kako sam se osjećao u Londonu i Riju, mislim da je velika razlika. Sad je to bio to bio drugačiji osjećaj, moja komunikacija sa drugim takmičarima je bila zrelija, ozbiljnija. Puno više sam se zabavljao, samim tim sam više bio uključen u sam proces takmičenja. S obzirom na to da su naredne Olimpijske igre za tri godine u Parizu, Dukić želi da i ubuduće ostane konkurentan, da se ponovo nađe na najvećoj sportskoj smotri. - Ja apsolutno imam ambiciju da nastavim da se takmičim, sada sam u najboljim godinama. Kad budu Igre u Parizu, imaću 31 godinu. Tonči Stipanović je osvojio srebrnu medalju u Tokiju sa 35 godina. Dakle, što se tiče godina, apsolutno sam konkurentan, imam još dosta toga da pokažem. Ali, tu ima i drugih bitnih faktora, kao što su finansije. Imajući u vidu ovaj put, koji je bio dosta naporan, neke stvari moramo da posložimo, promijenimo, kako bi i naredni nastup bio još bolji i konkretniji. Početkom oktobra Dukića očekuje novo veliko takmičenje, Evropsko prvenstvo u bugarskoj Varni. - Imam još desetak dana odmora, koji mi je bio prijeko potreban poslije napornog perioda, i onda nastavljam da se spreman za to Evropsko prvenstvo. Nadam se novim dobrim nastupima – zaključio je Dukić. S. JONČIĆ

Arena

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Sportski miks

Crnogorski košarkaši večeras (20h) protiv Islanda u „Bemax areni“ počinju pretkvalifikacije za Svjetsko prvenstvo

Kvalitetniji smo i to moramo potvrditi Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković upriličio prijem za našu najbolju atletičarku

Mariji nagrada Glavnog grada PODGORICA - Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković, upriličio je prijem za crnogorsku atletičarku Mariju Vuković, koja je ostvarila veliki uspjeh na nedavno završenim Olimpijskim igrama u Tokiju, gdje je osvojila deveto mjesto u skoku uvis, sa rezultatom 196 centimetara. Tom prilikom, gradonačelnik je Mariji, koja je članica Atletskog kluba „Podgorica“, uručio prigodan poklon, novčanu nagradu u vrijednosti od 5.000 eura i zahvalio na svemu što je uradila za Crnu Goru, u ime svih ljudi koji žive u glavnom gradu. -Velika je čast ugostiti našu zlatnu Mariju Vuković, koja nas je svojim fantastičnim nastupom na Olimpijskim igrama učinila ponosnim – istakao je gradonačelnik dodajući da je cijela Podgorica sa posebnom emocijom pratila finale i radovala se rezultatima. -U ime gradske uprave obećao sam da ćemo nastaviti da pružamo podršku i svakako da je to daleko od onoga što, ne samo Marija, nego svi članovi atletske reprezentacije zaslužuju, ali, koliko možemo sigurno ćemo uraditi i podrška ni u jednom momentu neće izostati – kazao je Vuković. Prvi čovjek Podgorice naglasio je da se nada da ovo neće biti jedan od trenutaka kada se u momentima velike sreće svi okupimo i govorimo o uspjehu, već da će se u narednom periodu konkretno djelovati. -Ostaje trajna obaveza, prije svega za ljude u Atletskom savezu, da učine ono što su obećali, što je dogovoreno sa Glav-

nim gradom unazad dvije godine kada smo obezbijedili zemljište za izgradnju atletskog stadiona, da ljudi poput Marije mogu u svom gradu, u svojoj zemlji da se pripremaju, da ne brinu brige koje trenutno brinu i onda će i ovi izuzetno dobri rezultati, biti samo bolji u narednom periodu – saopštio je gradonačelnik. Vuković je Mariji poželio sreću u narednim takmičenjima i naglasio da ako svi odradimo posao kako treba, a ona hoće sigurno, možda dočekamo i prvu medalju u atletici na Olimpijskim igrama. Marija Vuković je zahvalila gradonačelniku na prijemu i naglasila da je predivan osjećaj vratiti se u svoju zemlju i vidjeti koliku podršku ima i koliko su ljudi zapravo ponosni i srećni zbog rezultata koji je ostvarila. -Zahvaljujem gradonačelniku i Glavnom gradu Podgorici na predivnom prijemu, divnom razgovoru i podršci koju su mi pružili. Nadam se da će ovo biti jedna lijepa saradnja, da ćemo se uzajamno podržavati i radovati, da ću nastaviti da skačem visoko i proslavljam ime Crne Gore u svijetu atletike – istakla je Vuković. Našu najbolju atletičarku na isti način nagradila je dan ranije Prijestonica, pa se sada čeka reakcija onih sa najviših adresa. Da li će se sjetiti da osim čestitke naprave nešto više i pomognu Mariji da sada kada je u životnoj formi nastavi da krči svoj put ka novim uspjesima, ostaje da se vidi. Jasno je da je zaslužila mnogo više od čestitke na društvenim mrežama…

PODGORICA – Pretkvalifikacije ne znače samo prvu stepenicu do kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Za crnogorsku mušku košarku imaju presudan značaj, nakon neuspješnih kvalifikacija za Eurobasket, kako se ne bi napravila velika „rupa“ u akcijama naših košarkaša. Zato je pred oslabljenom ekipom Boška Radovića imperativ da do 18. avgusta, u „Bemax areni“, iskoriste prednost domaćeg terena, objektivno i veći kvalitet i rejting ekipe u konkurenciji Danske i Islanda, i da izbore jedno od prva dva mjesta koja vode u prva tri „prozora“ kvalifikacija, od novembra ove do jula iduće godine. - Sigurno je cilj da prođemo dalje i da pružimo što bolju igru da se izborimo za te naredne kvalifikacije – poručuje Filip Barović, centar „crvenih“, povratnik u reprezentaciju nakon više od dvije i po godine, zbog dvije teške povrede koljena. Na podgoričkom turniru pretkvalifikacija će sve ekipe odigrati po četiri meča, na svaka dva dana, po dva sa istim rivalom. Crna Gora startuje večeras (20 sati) protiv Islanda. - Mislim da je Island nezgodna reprezentacija, jer su atipični, igraju brzo, šutiraju često ishitreno, nema pozicione igre. U takvim mečevima je nezgodno što i ako stekneš neku prednost ne znači puno jer oni mogu da se vrate, ali iako gubiš isto tako možeš nadoknaditi minus. Moramo da budemo

Raspored 12. avgust: Crna Gora – Island 13. avgust: Island – Danska 14. avgust: Danska – Crna Gora 16. avgust: Island – Crna Gora 17. avgust: Danska – Island 18. avgust: Crna Gora – Danska

(20h) (20h) (20h) (20h) (20h) (20h)

spremni da odigramo svih 40 minuta – dodaje Barović. „Crveni“ će sa Danskom igrati za dva dana, a već sjutra će imati priliku da Dance vide na djelu u skandinavskom okršaju sa Islan-

đanima. - To može biti prednost što su u pitanju dva slična rivala. Sada je fokus samo na Island, bitno je da tu utakmicu odigramo kako treba. Idemo utakmicu po utakmicu – ističe Barović. Taktika je proteklih dana bila u fokusu. - Spremili smo neke napadačke akcije, spremili smo razna druga rješenja. Dosta pomaže što su se Ivanović i Kobs priključili. Mislim da smo kvalitetniji i mora-

Todorović: Spremni smo i vjerujem da ćemo ostvariti cilj Vladimir Todorović, pomoćnik selektora Boška Radovića, ističe da je u pripremnom period odrađen dobar posao. - Spremno dočekujemo ovaj balon uz sve probleme koje smo imali od početka sa nekim povredama i odustajanjima, ali mislim da su momci koji su ovdje odradili dobar posao i spremni smo da damo maksimum – ističe Todorović. Todorović za Island i Dansku kaže „da su dvije atipične ekipe koje igraju na sličan način“. - Očekuje nas dosta igre u ranoj fazi napada, što znači da moramo dobro da trčimo u tranzicionoj odbrani, da spriječimo njihove lake poene u ranoj fazi napada. Ako uspijemo da uvedemo te ekipe u igru „5 na 5“ na pola tere-

na, mislim da smo tu u prednosti. Todorović kaže da je Crna Gora „u prednosti na unutrašnjim pozicijama“. - Ali, oni to dobro pokrivaju, dosta su pokretljive ekipe. Moramo biti mirni, pametni i imati dobru selekciju šuta ili dodavanja. Spremni smo na sve to, znamo šta nas očekuje. Vjerujem da nijesmo samo u prednosti na unutrašnjim pozicijama, mislim da smo generalno kvalitetniji od obje reprezentacije, ali to moramo da pokažemo tokom svih 40 minuta na terenu. Radi se o ekipama koje su izuzetno fizičke spremne, koje drže visok intenzitet i ritam tokom svih 40 minuta. Ali, ponavljam, spremni smo i vjerujem da ćemo ostvariti naš cilj – zaključio je prvi asistent Boška Radovića.

R.P.

mo to da iskoristimo. Barović je posljednju utakmicu u dresu reprezentacije odigrao 2. decembra 2018. godine, u „Morači“, protiv Turske, u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Nakon toga je uglavnom bio van terena, zbog dvije teške povrede koljena (kidanja prednjih ukrštenih ligamenata i lomljenja časice koljena). Vratio se prošle sezone u dresu Studentskog centra, odigrao završnicu ABA 2 lige, pa je i zavrijedio poziv selektora Radovića. - Super je osjećaj, zadovoljan sam što sam se vratio i što mogu tu da pomognem. Ljudi iz saveza su mi izašli u susret da sam odlučim da li da dođem zbog istorije povrede koju sam imao. Ja sam osjećao da mogu da pomognem, tu sam i nadam se da ću pomoći – ističe Barović i dodaje: - Uvijek se trudim da pomognem, da se stavim u funkciju tima, zadovoljan sam što sam se vratio i što upoznajem neke mlade momke sa kojima se prvi put vidim. Nakon druge povrede nijesam očekivao da će ovo tako brzo doći, ali neki otkazi, otvorilo se mjesto i ja sam dobro trenirao i radio i posvetio se čitavo ljeto, tako da mislim da sam zaslužio poziv i da sam opravdao što sam tu – zaključio je Barović. S. J.

Kolašinac jedan od najboljih u pobjedi Bulsa u NBA Ljetnjoj ligi

Simonović opet odličan za Čikago Naš reprezentativac Marko Simonović je i u drugom meču NBA Ljetnje lige pokazao da je potencijalno važna opcija za Čikago Bulse. Centar iz Kolašina je u pobjedi 92:89 nad San Antonio Sparsima u Las Vegasu ubacio 13 poena uz

pet skokova. Šutirao je odlično 8-5 iz igre, a odigrao je 18 minuta na parketu. Marko tokom Ljetnje lige ima jasan cilj da izbori mjesto u rosteru Bulsa za narednu NBA sezonu. Na dobrom je putu, u Čikagu ga vide kao potencijalno bitnog igrača koji može pokrivati i ,,četvorku“ i

,,peticu“. Nekada talenat kolašinskog Gorštaka, vjerovatno će imati priliku da već od jeseni igra u najjačoj ligi svijeta, u timu sa našim slavnim centrom Nikolom Vučevićem. UNBA Ljetnjoj ligi u Las Vegasu Bulsi će odigrati najmanje pet mečeva ovog ljeta. R. A.

Arena

Sportski miks

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Nemanja Sekulić ponovo na terenu poslije povrede

Jedva sam ček PODGORICA - Lijevi bek Budućnosti Nemanja Sekulić doživio je tešku povredu 27. septembra 2020. godine u Pljevljima.

Otkazan turnir „Slovenia bol“, jedan od najprestižnijih turnira za najmlađe uzrasne kategorije košarkaša

Pioniri ponovo na okupu, u Tivtu trenira 16 momaka PODGORICA – Muška pionirska košarkaška reprezentacija Crne Gore ove godine neće nastupiti na turniru „Slovenia bol“. Naime, kako je saopšteno iz Košarkaškog saveza Crne Gore, jedan od najprestižnijih turnira za najmlađe uzrasne kategorije košarkaša, koji se održava u Slovenj Gradecu, otkazan je zbog pogoršanja epidemiološke situacije. Međutim, otkazivanje turnira koji predstavlja nezvanično prvenstvo Evrope u ovom uzrastu nije spriječilo KSCG da još jednom okupi našu najmlađu selekciju u Tivtu što je šansa za selektora pionira Bojana Bakića da treći put ovog ljeta vidi

mlade nade na djelu. Kako se navodi u saopštenju, ovaj put je pala odluka da se okupe isključivo dječaci rođeni 2007. kako bi se spremili za naredno ljeto. - Odlučili smo da zbog otkazivanja „Slovenia bola“, okupimo isključivo generaciju 2007. i to 16 momaka. Ideja je da se sa njima upozna i stručni štab kadetske selekcije, jer bi sljedeće godine baš ovi momci, uz one rođene 2006. godine, trebalo da čine osnov za Evropsko prvenstvo – pojašnjava selektor Bakić i dodaje: - U ovoj generaciji postoji potencijal koji može uz pravilan rad i odnos klubova u kojima su, ali i njih samih, da budu ozbiljna

perspektiva crnogorske košarke. Pozvali smo zbog načina rada 16 momaka, a ima ih još koji su zanimljivi i talentovani i želim da im poručim da svi nastave da rade, jer vjerujem da budućnost pripada njima – zaključio je Bakić. Osmodnevne pripreme u Tivtu, tokom kojih su odigrane i četiri prijateljske utakmice, odrađuju Danilo Nikezić, Milan Tatić, Petar Ostojić, Batrić Velimirović, Rade Todorović, Stefan Jelić, Stefan Jocović, Mihailo Subotić, Luka Kovačević, Vladimir Komnenović, Ilija Škuletić, Lazar Rakočević, Lazar Vukmanović, Aleksa Popović, Strahinja Čepić i Vuk Šćepanović. S. J.

Veliki talenat Real Madrida karijeru nastavlja u NBA

Garuba stiže u Hjuston

Usman Garuba (19), najbolji mladi igrač prethodne sezone Evrolige, karijeru će nastaviti u NBA u Hjuston Rokitsima. Krilni centar visok 204 centimetra napušta Real Madrid. Španski gigant, najtrofejniji klub Evrope, saopštio je da je Hjuston aktivirao izlaznu klauzulu iz njegovog ugovora. Odlaskom Garube, Real će napraviti veliku uštedu u budžetu i otvoriti prostor za dovođe-

U duelu sa Rudarom, svojim bivšim klubom, pokidao je prednje ukrštene ligamente koljena i pauzirao do kraja prošle sezone. Igrač sa jednim nastupom za ,,A“ selekciju Crne Gore odigrao je 55 minuta u dva evropska meča sa Helsinkijem i Toršavnom, a ,,pravi“ povratak upisao u porazu od Iskre (2:1) minule subote, kada je na terenu proveo 70 minuta. - Fenomenalno je vratiti se poslije toliko vremena na teren. Jedva sam čekao da konačno zaigram i dobijem veću minutažu poslije teške povrede i dugog oporavka – rekao je Sekulić za klupski sajt. Utisak iz Danilovgrada pokvario je poraz. - Izgubili smo uprkos tome što smo poveli, a primili smo golove iz nekih situacija koje smo vjež-

bali na treninzima. Trudili smo se da ne dođe do toga, ali utakmica je „živa“ stvar i mislim da

ćemo iz poraza izvući pouke. Idilu pod Goricom, koja je vladala dok su ,,plavi“ dominirali

Crnogorski stručnjak na novom zadatku

Đukanović preuzeo Karaiskakis

PODGORICA - Crnogorski stručnjak Dragan Đukanović novi je trener Karaiskakisa. U Indoneziji se zbog korone dugo nije igrao fudbal, a stranci su se vratili kući i poslije isteka ugovora svako je otišao na svoju stranu. Superligaš PSIS Semarang će morati da potraži i novog trenera – Đukanović je napustio superligaša Indonezije i odlučio se da prihvati poziv iz Grčke.

nje bitnih pojačanja. Teksaški klub je platio obeštećenje od tri miliona eura. Garuba, rođeni Madriđanin i španski reprezentativac, porijeklom je iz Nigerije. Bio je kadetski i juniorski šampion Evrope. R. A.

Bivši golgeter i trener OFK Beograda, Sinđelića, Lovćena i Pusimania Dragan Đukanović promovisan je u šefa stručnog štaba ekipe Karaiskakis Artas.

Drugoligaš ima visoke ambicije u novoj sezoni, koja kreće u septembru, i imaju puno povjerenje u Đukanovića, koji je igračka legenda Ofija sa Krita i zna jezik, što je dodatni plus. R.P.

Argentinski superstar kazao da je veoma srećan što je u Parizu

Mesi: Stigao sam da osvojim Ligu šampiona Lionel Mesi obratio se javnosti prvi put nakon potpisivanja ugovora za Pari Sen Žermenom.

Njemački plejmejker Denis Šruder prošlog ljeta napravio pogrešan izbor u NBA

Odbio 80 pa potpisao za 5,9 miliona dolara Denis Šruder, proslavljeni njemački plejmejker, potpisao je jednogodišnji ugovor u NBA ligi za Boston Seltikse, vrijedan svega 5,9 miliona američkih dolara (pet miliona eura). Njemac je, interesantno, prošlog ljeta imao priliku da potpiše za Los Anđeles Lejkerse četvorogodišnji ugovor vrijedan 80 miliona dolara (68,3 miliona eura). Odbio je – jer je tražio ugovor sa istom godišnjom platom od 20 miliona dolara, ali za pet sezona. U međuvremenu, Šruder je u Lejkersima izgubio povjerenje kao startni plejmejker, klub je odlučio da ne produži ugovor sa njim. Prošle sezone bilježio je 15,4 poena i 5,8 asistencija u prosjeku u NBA. U Bostonu će biti jedna od NBA zvijezda sa najmanjom platom u ligi... R. A.

Prva zvijezda modernog fudbala je potpisala dvogodišnji ugovor, nosiće broj 30 i imati jasne ambicije da osvoji elitno evropsko klupsko takmičenje. Javnosti se obratio na konferenciji za medije u Parizu. - Veoma sam srećan. Moj odlazak iz Barselone bio je veoma težak, mnogo je godina prošlo i dugo sam bio tamo, pa je teško bilo otići. Ipak, srećan sam što sam ovdje. Jedva čekam da sve ovo prođemo i da odmah počnem da treniram. Hvala i Barseloni. Od kada je sve izašlo, zvanično saopštenje, sve je prošlo



brzo i u najboljem redu. I Pari Sen Žermenu hvala, oni su bili brzi što se tiče pregovora, sve smo brzo završili – rekao je Mesi. Argentinski velikan kazao je da se raduje što će igrati sa Nejmarom i Mbapeom u napadu.

PSŽ je navodno za dva dana prodao 250.000 hiljada Mesijevih dresova po cijeni 158 eura-inkasirali 39, 5 miliona

- To je ludo i veoma sam srećan zbog toga. Drago mi je što ću biti svaki dan sa ovom ekipom. Klub je obavio neke sjajne transfere i ovaj tim je nevjerovatan. Igraću sa najboljim igračima na svijetu. Imam sunarodnike i prijatelje u Pari Sen Žermenu. Jedan od razloga zašto sam došao ovdje je i svlačionica, dobra atmosfera i ljudi koje poznajem – rekao je on. Ambicije su jasne... - Nekada možete imati najbolji tim na svijetu i da ne osvojite Ligu šampiona. To je takmičenje gdje igraju najbolji. Potrebna vam je i sreća. Ovo je posebno takmičenje i najbolji ne pobjeđuju stalno. Moj cilj je da osvojim Ligu šampiona ponovo i ovo je najbolji tim za mene gdje to mogu i da učinim – zaključio je Mesi na konferenciji za medije. Pretpostavlja se da će u najjačem klubu francuske Lige 1 Mesi zarađivati čak milion eura R. A. sedmično.

Klub odlučio da pusti da F

PSŽ sprema ,,kocka“ sa M

Kilijan Mbape ovog ljeta neće napustiti Pari Sen Žermen, iako mu je ostala samo sezona aktuelnog ugovora u pariskim ,,svecima“.

Uprava najjačeg kluba francuske Lige 1 je, po pisanju madridske Marke, odlučila da prihvati rizik da Mbapeu na ljeto naredne godine istekne ugovor. Tada će francuski napadač biti slobodan u izboru sredine. Ipak, u PSŽ vjeruju da Mbape neće odlučiti da bez obeštećenja napusti

Arena

e prednjih ukrštenih ligamenata koljena

FK BUDUĆNOST

kao da zaigram

na domaćoj sceni, zamijenili su turbulentni dani – debakl u Evropi, smjena trenera Mlade-



Rekao sam Bogdanu Miliću da digne glavu i da ne odustaje jer je to samo sitnica na njegovom putu ka velikoj karijeri. Oporavak je malo duži, ali ne sumnjam da će se izdići iz ovoga i da će se vratiti još jači

na Milinkovića, pa suspenzija i rastanak sa liderima šampionske generacije, Petrom Grbićem i Draškom Božovićem. ,,Plavi“ moraju što prije da ostave loše dane iza sebe, počev od subote kada dočekuju Podgoricu, jedinu ekipu bez ijednog boda u prvenstvu. - Moramo da krenemo da pobjeđujemo i nadam se da ćemo ostvariti trijumf. Radimo stvarno dobro na treninzima, ali tre-

ba nam pobjeda kako bismo krenuli u pozitivan niz. Slično nam se desilo i prošle godine, kada smo nakon lošeg starta napravili sjajnu seriju, zato nam je potreban trijumf – poručio je Sekulić, koji je zadovoljan radom sa novim šefom stručnog štaba, Aleksandrom Nedovićem. - Sviđa mi se šefov pristup, donio je neke nove ideje i energiju. Na nama je da iz dana u dan što bolje treniramo i sprovedemo na terenu sve što se traži od nas. Budućnost će u narednih pola godine igrati bez Bogdana Milića, koji je na meču sa Iskrom doživio istu povredu koja je Sekulića bila odvojila od terena. - Žao mi je što se to desilo Bogdanu, jer je prije svega sjajan momak. Čuli smo se, rekao sam mu da digne glavu i da ne odustaje jer je to samo jedna sitnica na njegovom putu ka velikoj karijeri. Oporavak je malo duži, ali ne sumnjam da će se izdići iz ovoga i da će se vratiti još jači – Ne. K. poručio je Sekulić.

Novi ugovor za crnogorskog asa

Savić u Atletiku do 2024.

Očekivana vijest iz Madrida – Stefan Savić produžio je ugovor sa Atletikom do 30. juna 2024.

Prethodni mu je isticao u ljeto 2023. Crnogorski fudbaler došao je u Atletiko 2015. godine iz Fiorentine, a debi za ,,kolćonerose“ upisao 22. septembra protiv Hetafea. Tridesetogodišnji defanzivac upisao je 202 nastupa za ,,kolćonerose“, u kojima je Atletiko zabilježio 117 pobjeda i izgubio samo 14 odsto mečeva. Savić je sa madridskim klubom osvojio Ligu Evrope i Superkup Evrope 2018, kao i špansku La Ligu minule sezone, u kojoj je imao jednu od ključnih uloga.

Zamjenik kapitena crnogorske reprezentacije proteklih godina je povezivan sa nekoliko klubova, prije svega italijanskim, ali

Atletiko nije imao namjeru da ga proda, niti je Mojkovčanin iskazivao želju za promjenom srediNe. K. ne.

Danas će početi da se oslanja na nogu Desni bek Sutjeske i crnogorski reprezentativac Dragan Grivić operisan je juče u Kliničkom centru Crne Gore. Operaciju je izveo tim ortopeda iz KCCG. Zahvat je izvršen najsavremenijom metodom, koja se u svijetu koristi prilikom saniranja povreda profesionalnih sportista, kako bi oporavak od povrede trajao što kraće i kako bi se Grivić što je prije moguće vratio na teren, a već danas će biti u prilici da se osloni na povrijeđenu nogu.

Francuzu istekne ugovor

an da se Mbapeom

Čelzi uzeo Superkup Tomas Tuhel je u 119. minutu finala Superkupa Evrope ubacio Kepa Arisabalagu sa vizijom da u penal seriji donese Čelziju pobjedu nad Viljarealom. I pogodio – dvadeset šestogodišnji golman odbranio je dva šuta i obezbijedio ,,plavcima“ drugi trofej Uefinog Superkupa, prvi poslije 1998. godine. Tragičar u redovima osvajača Lige Evrope bio je kapiten Raul Albiol, koji je loše šutirao u sedmoj seriji. Arisabalaga je u drugoj seriji zaustavio udarac Mandija, nakon što je u prvoj njegov kolega Asenho bio uspješniji od Haverca. Pogađali su Aspilikueta, Alonso, Maunt, Žoržinjo, Pulišić i Ridiger za Čelzi, te Moreno, Estupinjan, Gomes, Raba i Fojt za ,,žutu podmornicu“. Ukupno 6:5 u penal seriji, poslije 1:1 nakon regularnog toka i produžetaka. Čelzi je bio bolji u prvom poluvremenu meča u Belfastu, više napadao i u 27. minutu došao do prednosti.

klub na ljeto 2022. godine. Prelazak u redove giganta Primere Real Madrida je opcija – ali sada su u pariskom klubu ubijeđeni da Mbape ima veliki motiv da u narednim sezonama igra u istom timu sa Nejmarom i Lionelom Mesijem. Takođe, Pari Sen Žermen nije ograničen bilo kakvim pravilima koja se tiču budžeta za plate u klubu, za razliku od Reala. Mbape u Parizu ima priliku da postane jedan od najplaćenijih fudbalera u istoriji. R. A.

Za sada su londonski ,,pijevci“ spremni da za njega ponude oko 70 miliona eura, a vjerovatno će morati da se dodatno ,,isprse“ za obeštećenje, kako bi doveli Argentinca u Premijer ligu. Inter je u finansijskim problemima, a insistiranje u javnosti da Martines nije za prodaju,

za španskog reprezentativca. U nastavku je pogodio i stativu, da bi u 73. poslije odlične akcije i efektne asistencije Bulaja Dije postigao gol za produžetke. Šampion Evrope probudio se tek poslije primljenog pogotka, mogao do pobjede u produžecima, ali je drama nastavljena u jedanaestercima. Ne. K.

Nema gostujućih navijača u kvalifikacijama za SP Međunarodna fudbalska federacija (FIFA) donijela je danas odluku da će se mečevi kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Kataru igrati bez gostujućih navijača. stagnirao. Takođe, često je kritikovan da ne doprinosi na pravi način u timskom manevru, pogotovo u fazi odbrane. Za Francuza je šampion Serije A Inter spreman da ovog ljeta ponudi oko 60 miliona eura. R. A.

Lautaro želi u Totenhem

po pisanju Eurosporta, ne znači ništa. Na sličan način je uprava milanskog kluba na-

Kaj Haverc je uputio centaršut sa lijeve strane u srce šesnaesterca, gdje je pomalo traljavo, ali dovoljno jako šutirao Hakim Zijaš i zatresao mrežu. Marokanac je u finišu poluvremena zamijenjen zbog povrede, a koji minut kasnije Đerar Moreno zatresao prečku Čelzijevog gola. Bila je to najava sadržajne noći

Zbog korone FIFA i UEFA odlučile

Sve izvjesnije da će Totenhem ostati bez još jedne zvijezde Lautaro Martines (23) zainteresovan je da potpiše za Totenhem do kraja mjeseca i napusti šampiona Serije A Inter.

Narednih dana Grivić će stići na odjeljenje ortopedije OB Nikšić gdje će pod nadzorom dr Pera Mitrovića nastaviti oporavak. Provjereni desni bek doživio je tešku povredu u prvom poluvremenu meča sa Jezerom proteRa. P. klog vikenda.

Kepa heroj, Albiol tragičar

Solskjer odbio da proda Marsijala Interu stan da mu je Marsijal potreban pogotovo u uvodnoj fazi sezone, jer neće računati na Markusa Rašforda do sredine oktobra. Engleski reprezentativac je prethodne sedmice operisao rame. Marsijal već godinama pokušava da u potpunosti ostvari veliki talenat, ali u realnosti zbog brojnih povreda je

Operisan fudbaler Sutjeske Dragan Grivić

Junajted imao izuzetnu ponudu na stolu

Antoni Marsijal najvjerovatnije neće preći u Inter, jer je menadžer giganta Premijer lige Mančester junajteda Ole Gunar Solskjer blokirao transfer. Po pisanju Dejli t elegrafa, norveški trener smatra da francuski napadač ima budućnost u klubu. Takođe, Solskjer je svje-

Fudbal

FOTO: Twitter/ChelseaFC

Četvrtak, 12. avgust 2021.

stupala u javnosti prije prodaje napadača Lukakua – do momenta kada je dostignuta željena cijena. Očekuje se da bi Martines u Premijer ligi mogao zarađivati do 300 hiljada eura sedmično, a za njega je zainteresovan i Arsenal. Njegovim dolaskom Totenhem bi definitivno obezbijedio zamjenu za prvu zvijezdu Harija Kejna, napadača koji ide u Mančester siti. R. A.

Odluka je donijeta usljed rasta broja zaraženih korona virusom, a sve sa željom suzbijanja pandemije. - FIFA i UEFA su pažljivo razmatrali tok pandemije u Evropi pred kvalifikacione mečeve u septembru. Zbog velikog broja slučajeva i zbog velikog broja mečeva u septembru neće biti dozvoljeno prisustvo gostujućih navijača mečevima. Bezbjednost je najviši prioritet u ovim nesigurnim vremenima – stoji u saopštenju. Crna Gora u septembru ima dva gostovanja u kvalifikacijama, igraće u Istanbulu sa Turskom 1. septembra i tri dana kasnije sa Holandijom u Ajndhovenu. Pod Goricom će 7. septembra dočekati Letoniju. R.A.

Arena

Četvrtak, 12. avgust 2021.

ŠAH Četvrta titula Elektroprivrede u CEDIS Premijer ligi

Poslije poraza sedam pobjeda

Sedam pobjeda, odnosno 21 meč bod, bio je dovoljan nikšićkoj Elektroprivredi da po četvrti put osvoji veliki pehar ŠSCG na turniru CEDIS Premijer lige koja je minulog vikenda završena u Sutomoru. Predvođeni aktuelnim seniorskim prvakom naše zemlje, intermajstorom Lukom Draškovićem i srpskim velemajstorom Bobanom Bogosavljevićem, a kojima su rame uz rame bili i Stefan Mijović, Jovan Milović, Boro Miljanić, Božidar Kisić, Vuk Miletić, Igor Sarić, Aleksandra Milović i Nenad Aleksić, „strujaši“ su novim uspjehom na najkvalitetnijem ekipnom takmičenju obradovali ljubitelje drevne igre u gradu pod Trebjesom. -Poraz u prvom kolu od Mimoze nije nas obeshrabrio, naprotiv – kao da smo tada shvatili da će neizvjesnost oko pobjednika potrajati do posljednje runde i da se možemo uključiti u borbu za najviši plasman. Naši snovi su se obistinili i već u narednom derbiju protiv šampiona Budućnosti i presudnog uspjeha u tom meču stekli dovoljno samopouzdanja da do kraja turnira nanižemo još šest pobjeda za titulu, rekao nam je kapiten Željko Mijanović. On ističe da su i ovoga puta, kao doduše i u minulih 30 godina, imali ogromnu podršku renomirane kompanije pod čijim imenom nastupaju. -Mi nastojimo da uzvratimo dobrim rezultatitima kako u pojedinačnoj, tako i ekipnoj konkurenciji i uvijek ćemo se maksimalno truditi da opravdamo njihovo povjerenje i uložena sredstva na afirmaciji i kluba i svih naših članova, dodao je Mijanović.

SREBRO I BRONZA Predsjednik ŠK Budućnost

SUPRUGA MU SPASILA ŽIVOT: Otkriveni novi detalji stanja Mihaela Šumahera

Cio svijet čeka 15. septembar Jedna od najvećih sportskih misterija ikada je zdravstveno stanje legendarnog Mihaela Šumahera.

Aleksandar Radunović zadovoljan je plasmanom kluba, mada se uprava našeg najtrofejnijeg šahovskog kolektiva nadala da će odbraniti titulu. -Liga je bila veoma kvalitetna i prilično ujednačena tako da su međusobni okršaji odlučivali o poretku na tabeli. Mi smo u derbiju poraženi od Elektroprivrede i Nikšićani su zasluženo osvojili veliki pehar ŠSCG, objektivan je bio Radunović i zahvalio se Nikoli Đukiću, Blažu Kaleziću, Andreju Šukoviću, Vladimiru Pajkoviću, Predragu Nikaču, Dariju Alivodiću, Sretenu Đukanoviću i Mladenu Popoviću na trudu koji su uložili da se okite srebrnom medaljom. U godini jubileja kada tivatska Mimoza slavi sedam decenija postojanja i uspješnog rada, izabranici Dragana Popadića su pored titule u nacionalnom kupu, bogatoj riznici nagrada i vrijednih priznanja, pridružili i bronzano odličje sa nedavno

Drašković – Ćirović 1.Nf3 Nf6 2.g3 b6 3.Bg2 Bb7 4.0–0 c5 5.c4 g6 6.Nc3 Bg7 7.d4 cxd4 8.Qxd4 0–0 9.Qh4 d6 10.Bh6 Nbd7 11.Rac1 Rc8 12.b3 Rc5 13.Bxg7 Kxg7 14.Rfd1 Qa8 15.Qd4 Rfc8 16.Qe3 Ne5 17.Nxe5 Rxe5 18.Bxb7 Qxb7 19.Qd4 Kg8 20.f4 Rec5 21.e4 Qb8 22.Re1 a6 23.Rcd1 b5 24.e5 dxe5 25.fxe5 Ne8 26.Nd5 Qb7 27.Qh4 (dijagram) Kg7 28.Nxe7 bxc4 29.Nxc8 Qxc8 30.Qd4 Kg8 31.e6 fxe6 završene Premijer lige. -Osvajanjem trećeg mjesta iza nikšićke Elektroprivrede i podgoričke Budućnosti nastavili smo niz odličnih rezultata na domaćoj sceni. Posebno mi je drago što smo obradovali naše vjerne navijače, iskrene ljubitelje drevne igre od kojih uvijek imamo veliku podršku na svim ekipnim i pojedinačnim takmičenjima, rekao je Popadić i zahvalio se lokalnoj upravi

Završen Svjetski kup u Sočiju

Duda prvi, Karlsen treći U finalu Svjetskog kupa koji je održan u ruskom Sočiju, Poljak Jan Krištof Duda pobijedio je sa 1,5:0,5 Rusa Sergeja Karjakina i obezbijedio učešće na narednom turniru kandidata za prvaka planete. U borbi za treće mjesto aktuelni šampion, Norvežanin Magnus Karlsen, nije dozvolio iznenađenje kao u polufinalu i za bronzanu medalju slavio je sa 2:0 protiv Vladimira Fedoševa.

Karjakin- Duda

32.Rxe6 Qxe6 33.Qxc5 cxb3 34.axb3 Qxb3 35.Rf1 Nd6 36.Qxd6 Qe3+ 37.Kg2 Qe2+ 38.Rf2 Qe4+ 39.Kh3 1:0 koja je, kako ističe, ispunila svoj dio obaveza iz potpisanog ugovora o sufinansiranju. Pored njega ovoga puta u ekipi su bili Miloš Stanković, Milan Draško, Dušan Lekić, Momčilo Raičević, Milorad Ratković, Zoran Cerović, Ranko Todorović, Josip i Bojan Staničić, Marko Borozan i Miloš Vlatković kao najbolji pojedinac u redovima „žutih“ sa 6,5 osvojenih poena.

Duda – Karjakin

Tradicionalni Grand Master Triatlon u Švajcarskom Bilu pripao je američkom velemajstoru Gati Kamskom koji je od mogućih osam

uknjižio pet poena i bez poraza, sa tri pobjede i četiri remija, stigao do pobjedničkog postolja. Po poen manje na drugom, odnosno trećem

Slavni teniser zbog povrede neće igrati na mastersu

Nadal otkazao Toronto Rafael Nadal neće nastupiti na mastersu u Torontu – povreda lijevog stopala očigledno nije zaliječena. Velikan tenisa je nastup otkazao nekoliko sati uoči planiranog meča protiv Lojda Herisa. Petostruki šampion turnira u Kanadi pokušava da spreman i zdrav dočeka US open krajem mjeseca, ali to je sada neizvjesno. - Zaista sam želio da igram ov-

1.d4 Nf6 2.c4 e6 3.Nf3 d5 4.Nc3 c5 5.cxd5 cxd4 6.Qxd4 exd5 7.Bg5 Be7 8.e3 0–0 9.Rd1 Nc6 10.Qa4 Be6 11.Bb5 Qb6 12.Bxf6 Bxf6 13.Nxd5 Bxd5 14.Rxd5 Bxb2 15.Ke2 Bf6 16.Rhd1 Rac8 17.Bc4 Qb4 18.Qb3 Qxb3 19.Bxb3 Nb8 20.g4 h6 21.h4 g6 22.g5 hxg5 23.hxg5 Be7 24.Re5 Nc6 25.Rd7 (dijagram) Bd8 26.Rb5 Na5 27.Bd5 Rc7 28.Bxf7+ Kg7 29.Rxc7 Bxc7 30.Bd5 1:0

Završen GMT u švajcarskom Bilu

Slavlje Kamskog

Nakon što je Njemac 2013. doživio nesreću na skijanju, malo informacija dopire do javnosti, a povremeno neku pusti njegov veliki prijatelj i bivši predsjednik Ferari tima Žan Tod. Već osam godina Šumahera nema u javnosti, uskoro će biti objavljen dokumentarni film o jednom od najboljih vozača formule ikada, tačnije, trebalo bi da svijetlo dana ugleda 15. septembra. Tod je riješio da još jednom otkrije nekoliko detalja o stanju njegovog prijatelja, naglasio je da je bitnu ulogu odigrala njegova supruga Korina koja je ,,željela da preživi“.

Priredio: B. KADIĆ

dje, ali nažalost morao sam da donesem ovakvu odluku. Imao sam probleme proteklih mjeseci, kao što svi znaju. Izostanak sa ovog turnira nije najsjajniji za mene, poslije svih uspjeha koje sam imao u Kanadi. Bila je to teška odluka, ali tako je kako je – poručio je Nadal. Trenutno je treći teniser svijeta, ali Španca u narednim sedmicama i mjesecima čeka potencijalni pad na ATP listi. R. A.

Erol Spens povrijedio oko i odustao od borbe

Ugas će se boriti protiv Pakjaa Legendarni filipinski bokser Mani Pakjao (42) boriće se protiv Kubanca Jordenisa Ugasa 21. avgusta u Las Vegasu.

mjestu sakupili su Rus Kiril Aleksenko i Izraelac Boris Geljfand. Zatim slijede Vinsent Kejmer sa 3,5, Maksim Lagarde, Sarin Nihal i Alan Pičot sa po 3, te Noel Studer sa 2,5 poena.

- Proveo sam mnogo vremena sa Korinom od kada je Mihael doživio ozbiljnu nesreću na skijanju tog 29. decembra 2013. godine. Ona je sjajna žena i vodi porodicu. Ona to nije očekivala. Sve se desilo iznenada i nije imala izbora. Ali uradila je sve veoma dobro. Vjerujem joj i ona vjeruje meni, rekao je Tod za Sport Bild. Potom je Žan govorio o osmogodišnjoj borbi za popularnog Šumija i njegovom oporavku. - Zahvaljujući radu ljekara i saradnji Korine, koja je željela da preživi, on je i preživio – ali sa posljedicama. Sada se bori sa njima. Nadamo se da će se stvari polako, ali sigurno poboljšati, dodao je Tod bez da R.A. otkrije više detalja.

Velikan je bio prinuđen da zakaže borbu sa Ugasom, nakon što mu je duel otkazao slavni Teksašanin Erol Spens. Prilikom priprema za duel sa

Pakjaom, Spens je povrijedio mrežnjaču lijevog oka i slijedu mu komplikovan oporavak. Tako je Pakjao ostao, makar za sada, bez šanse da ujedini krune u velter kategoriji. Ugas je bronzani sa Olimpijskih igara u Pekingu 2008. godine, a u profi karijeri ima skor 26-4. Veteran Pakjao u karijeri ima učinak 62-7-2, a nije se borio od jula 2019. godine, kada je došao do WBA šampionskog pojasa. R. A.

Sportski miks

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Večeras žrijeb za Svjetsko prvenstvo rukometašica

„Lavice“ u drugom šeširu PODGORICA - Crna Gora biće u drugom šeširu na žrijebu za Svjetsko prvenstvo u Španiji koji će večeras biti obavljen u Kasteljonu sa početkom u 21.30 sati. Svjetska rukometna federacija (IHF) objavila je sastave šešira za šampionat na kome će po prvi put učestvovati 32 selekcije, a koji je na programu od 2. do 19. decembra u gradovima Kasteljon, Granoljers, Liria i Torvieha. Pored „lavica“ u drugom šeširu su još Mađarska, Švedska, Rumunija, Srbija, Austrija i dvije azijske reprezentacije koje će biti poznate nakon kvalifikacija koje se održavaju u septembru. U prvom šeširu su aktuelni šampion svijeta – Holandija, Norveška, Španija, Francuska, Hrvatska, Danska, Rusija i Njemačka. Naša reprezentacija plasman na planetarnu smotru izborila je nakon što je u aprilskom baražu bila bolja od Bjelorusi-

je. Biće to šesto učešće za Crnu Goru na prvenstvima svijeta, a najbolji rezultat ostvaren je osvajanjem petog mjesta na prethodnom, koje je 2019. godine održano u Japanu. Još nijesu poznati svi učesnici decembarskog šampionata u Španiji, jer tek treba da budu održane kvalifikacije za predstavnike Azije, Sjeverne Amerike i Kariba, te Južne i Centralne Amerike. Sastavi šešira: Šešir 1: Holandija, Norveška, Španija, Francuska, Hrvatska, Danska, Rusija, Njemačka Šešir 2: Crna Gora , Mađarska, Švedska, Azija 1, Azija 2, Rumunija, Srbija, Austrija Šešir 3: Angola, Južna i Centralna Amerika 1, Južna i Centralna Amerika 2, Kamerun, Češka, Tunis, Sjeverna Amerika i Karibi 1, Azija 3 Šešir 4: Azija 4, Slovačka, Slovenija, Azija 5, Azija 6, Kongo, Sjeverna i Centralna Amerika A. M. 3, Poljska.

EP U RUKOMETU ZA KADETKINJE: Crna Gora poražena od Hrvatske

Tivćani uspješni na turniru u Turskoj

FOTO: FILIP FILIPOVIĆ/RSCG

Ragbisti Arsenala osvojili osmo mjesto PODGORICA - Ragbi klub Arsenal osvojio je 8. mjesto od ukupno 18 ekipa na međunarodnom ,,Beach rugby” turniru u Istanbulu.

Polufinale ostalo san Hrvatska Crna Gora

23 (12) 20 (11)

PODGORICA - Dvorana ,,Verde“. Gledalaca: 200. Sudije: D. Nabokov i S. Kuljik (obojica iz Bjelorusije). Sedmerci: Hrvatska 3 (2), Crna Gora 6 (4). Isključenja: Hrvatska 10, Crna Gora 6 minuta. HRVATSKA: Novosel, Perić, Vuković 9, Zrilić, Balaško 1, Kosovac, Gavrilović 2, Bule 4, Marendić, Galinec, Pleša, Orsulić 5, Zetović, Megerle 1,

Strinić, Zagar 1. CRNA GORA: Škerović (15 odbrana), Marsenić, Bigović, Radmanović 3, Pavićević 1, Ražnatović 2, Marković, Lutovac 1, Rakočević, Vukčević 7, Arsenijević 2, Mitrović 1, Burić, Kolić, Vujadinović 3, Šutović. Ništa od polufinala Evropskog prvenstva za crnogorske kadetkinje. Naše rukometašice su u posljednjem kolu glavne runde šampionata u Podgorici pora-

žene od Hrvatske 23:20 (12:11) i ostale bez šanse da se domognu drugog mjesta u grupi 1. ,,Crvene“ je u polufinale mogao da odvede i poraz od gola razlike (uz najmanje 29 postignutih pogodaka), kao i remi, budući da je Rusija potom savladala Dansku. Crna Gora je pretrpjela treći uzastoni poraz, drugi poslije povrede srednjeg beka Anđele Milošević. U duelu sa Hrvaticama, zbog stomačnog virusa, nije igrala ni Nikolina Marko-

Grupa 1 Hrvatska - Crna Gora Rusija - Danska 1. Rusija 2. Danska 3. Crna Gora 4. Hrvatska

3 3 3 3

3 1 1 1

23:20 34:29 0 0 0 0

0 2 2 2

106:68 82:81 61:76 68:92

6 2 2 2

U Četvrtfinalu ragbisti Arsenala izgubili su 6:1 od RLK Licansa iz Libana, ekipe koja je osvojila turnir u Turskoj. U razigravanju za što bolji plasman na turniru odigrana je još jedna utakmica i to sa ekipom Sardar iz Irana. U regularnom dijelu bilo je neriješeno 4:4 . U produžecima se igralo ko da prvi esej i bila je uspješnija ekipa iz Irana. Na kraju rezultat 5:4 za Irance. -Ovaj turnir bio je za nas jedno veliko iskustvo i sigurno da će

vić, ali su mlade ,,lavice“ ipak imale šansu da uzmu veliki bod. Selekcija Ivana Terzića dva i po minuta prije kraja izjednačila je na 20:20 nakon što je gubila četiri razlike, ali do kraja nije postigla gol, pa će obje selekcije igrati razigravanje od petog do osmog mjesta. Crnoj Gori će sjutra od 13 sati rival biti Norveška. Ne. K.

Dvije najbolje ruske rukometašice se povlače u 26. godini

Vjahirjeva i Dmitrijeva napustile reprezentaciju Odmah nakon Olimpijskih igara u Tokiju ruska reprezentacija ostala je bez dvije najbolje rukometašice. Ana Vjahirjeva i Darija Dmitrijeva su nakon srebrne medalje odlučile da završe karijere. Mnogi očekuju da to bude privremeno, a vrijeme će pokazati da li će tako i biti. - To nije bila odluka bazirana na

emocijama, već na oslobađanju. Problem nije nedostatak motivacije. Nikada mi nije dosta pobjeđivanja, osoba sam koja daje sve od sebe i ne gleda u kakvom stanju se nalazi. Mislim o tome već duže vrijeme. Hoću ništa da ne radim. Želim da budem žena, da postanem majka. Ne želim da se ostvarim samo kao rukometašica. Želim da budem ispunjena osoba, da pronađem sebe, da pronađem

interesovanja van rukometa – rekla je Ana Vjahirjeva. Ana ima samo 26 godina, a sa Rusijom je bila olimpijska šampionka prije pet godina u Rio de Žaneiru. Ima i medalje sa evropskih i svjetskih prvenstava baš kao i Dmitrijeva, koja je takođe već u 26. godini odlučila da se povuče sa terena. - Emotivno sam potpuno ispražnjena, a i povrede su me namučile. Cijele sezone sam igrala povrijeđena, sa pokidanim zadnjim ukrštenim ligamentom. Zato i idem na pauzu – rekla je Dmitrijeva. R.A.

nam značiti za utakmice koje nas očekuju u narednom periodu. Ipak, nažalost nijesmo uspjeli da prođemo u polufinale, ali smo zadovoljni jer smo pokazali odličnu igru tokom cijelog turnira. Uspjeh je još veći ako se zna da smo prvi dan turnira u grupi bili sa ekipom Lavova iz Srbije,koja je igrala finale sa ekipom Licansa - saopštili su iz tivatskog kluba. Na taj način ragibisti tivatskog kluba pokazali su da mogu da naprave ozbiljan rezultat i na međunarodnoj sceni, pa je za očekivati da i u narednom periodu Arsenal bude na međunarodnim turnirima, gdje će nastojati da pokaže kvalitet... R.P.

Feljton

Četvrtak, 12. avgust 2021.

26.

PRIČE O SPOMENICIMA, GROBNICAMA I POKOJNICIMA

Nesuđeni crnogorski vladika počiva na zadarskom groblju » Piše: Slobodan ČUKIĆ

GROB ĐORĐIJE PETROVIĆA

Jevto Milović bilježi: „Đorđije Savov Petrović rođen je na Njegušima 1800. godine, a umro je u Zadru 6/18. aprila 1868. godine. Mitropolit Petar I Petrović bio ga je odredio za svoga nasljednika i poslao na školovanje u Rusiju, ali se Đorđije nije htio zakaluđeriti nego se odao vojnom pozivu. Svojim ukazom od 20. novembra (2. decembra) 1832. godine, ruski car Nikolaj I imenovao je Đorđija u čin potporučnika. Đorđije se vratio u Crnu Goru 1835. godine. Izabran je 1837. za potpredsjednika Praviteljstvujuščeg senata. Zbog neslaganja sa knjazom Danilom I Petrovićem, Đorđije je pobjegao „noću između 17. i 18. novembra 1853. godine” sa Cetinja u Kotor na austrijsku teritoriju, a kasnije je prešao u Zadar gdje je i umro” (J. Milović, „Još nešto o Njegošu u slici i riječi”, Starine Crne Gore, Cetinje, 1975, 133). Đorđije Petrović je po svoj prilici bio - Đorđija. Njegovo ime je u svojim memoarima zabilježio vojvoda Ilija Plamenac. Plamenac je kao četrnaestogodišnjak, od 1839. godine, bio učenik na Cetinju, isprva boraveći kod Dimitrija Milakovića („Stadoh kod g. Dimitrija Milakovića poviše dvije godine...“ – „Memoari“, CID, Podgorica, 2004, 39). Iza toga je prešao kod Đorđije Petrovića. Ilustrovaćemo ovo sa nekoliko izvoda, u kojima Plamenac bilježi i neke dragocjene detalje vezane za Đorđiju Petrovića: „On (Dimitrije Milaković, S.Č.) otide s vaporom a ja put Cetinja. Kad dođi na Cetinje, zove mene g. Đorđija da budem kod njega kai što sam bio kod Milakovića. I bješe mu milo i kaže: „Dođi kod mene i to dokle dođe iz Rusije Milaković“. Ja pođi kod Đorđije i da učim jednako. Bješe učitelj Lazar Vlahović a škola u Manastir. A i Đorđija stajaše u manastir. Vladika Rade stoji u Biljardu. Kad sam ja najprije doša na Cetinje, 1839. godine, bješe po Biljarde ograđeno: ona strana istočna i ona polovina gradila se je 1840. godine. Bješe jedna velika ku-

Knjaz Danilo Petrović Njegoš

Petar I je Đorđiju Petrovića odredio za svoga nasljednika i poslao na školovanje u Rusiju, ali se Đorđije nije htio zakaluđeriti nego se odao vojnom pozivu. Vratio se u Crnu Goru 1835. godine. Izabran je 1837. za potpredsjednika Praviteljstvujuščeg senata. Zbog neslaganja sa knjazom Danilom I Petrovićem, prešao je u Kotor na austrijsku teritoriju, a kasnije je prešao u Zadar đe je i umro

Đorđije Petrović je po svoj prilici bio - Đorđija. Njegovo ime je u svojim memoarima zabilježio vojvoda Ilija Plamenac. „Kad dođi na Cetinje, zove mene g. Đorđija da budem kod njega kai što sam bio kod Milakovića. I bješe mu milo i kaže: Dođi kod mene i to dokle dođe iz Rusije Milaković. Ja pođi kod Đorđije i da učim jednako“, piše Ilija Plamenac ćerina na kraj Biljarde put Manastira. U tu kuću bješe senat. I tu suđahu i u istu gotovijaše i‘ za jelo. I onđe spavahu. Ova kuća bješe pokrivena slamom pak poslijed razvali se i ogradi za senat. I pokri se tiglom i uredi se za sudnicu. Pošto dođe g. Milaković iz Petrograda na Cetinje, ja više ne pođoh kod njega no ostani kod g. Đorđije Petrovića“ („Memoari“, 39). „Dođe glas Vladici da će udarit Ali-paša Stočević na Grahovo (...) Pošto dođe ovi glas, Vladika naredi da se kupi vojska crnogorska na Grahovo. I Vladika pođe i Pero, brat Vladičin, i Đorđija i svi drugi glavari. Ja pođi s Đorđijom i toga sam puta uzeo velju pušku prvi put da nosim. Imao sam oko sedamnajest godina“ (isto, 39). „Na glas da Osman-paša zauze Lesendro i Vranjinu pohita sva vojska Riječke i Crmničke nahije put Skadarskog jezera. Kad diže s vojskom Markiša (Plamenac), da bi se pobio s Osman-pašom, zamolih ga (Markišu) da me uzme kod sebe. Ne dade mi nego reče da ostanem kod Đorđija, njegovog pobratima“ (isto, 40). „Vladika dogna njeke stare topove naše đe će da bije Lesendro. Staviše tri topa i počeše bit Lesendro (...) Svaki dan gađu topovima. Na jedan top bješe i gađe Đorđija Petrović – ja za-

Đorđija Petrović Njegoš

Gradsko groblje u Zadru na kojem počiva Đorđija Petrović

pačjujem – a na drugi Novica Cerović a na treći Đorđije Stefanović te je bio u vojnike austrinske kanunijer. Stade Vladika njekoliko dana pak pođe put Cetinja a ostavi na mjesto svoje Đorđiju Petrovića. Stade se tu oko dvadeset dana te piše Vladika Đorđiji da zajmi topove na Rijeku i tako prekine gađanje...“ (isto, 41). „Uglavi se sastanak Vladike i Ali-paše u Dubrovnik. Kreni Vladika. Uze sa sobom Đorđiju i Novicu Cerovića i jošt dva-tri glavara i ja (pođi) kao (tobož sekretar) Đorđijin u Dubrovnik (...) Dođe Hasan-beg u lazaret. Vladika posla Đorđiju u lazaret kod Hasan-bega i tu se sastaviše i stadoše da se razgovaraju. Ali rukama ne smiju se ticat zbog kotomacije. Pošto se razgovoriše o sastanku, Hasan-beg pođe kod Ali-paše a Đorđija u grad kod Vladike. I stade dva dana, eto, ide Alipaša ozgor (...) Sjutradan pođe Vladika i Đorđija, još dva-tri glavara u lazaret. Onamo bješe napravljeno mjesto đe će sjeđet Vladika z društvom a đe će seđet Ali-paša z društvom a među njima, u čelo, sjeđaše ministar ruski Gagić i general austrinski (...) S Ali-pašom, na njegovu stranu, ne sjedi nitko bez samo Hasan-beg a drugi svi na noge stoje iza Ali-paše. A kod Vladike sjeđaše Đorđija,

Jevto Milović navodi da je Đorđija Petrović pobjegao „noću između 17. i 18. novembra 1853. godine” sa Cetinja u Kotor na austrijsku teritoriju” odakle je „kasnije prešao u Zadar gdje je i umro”. Rade Turov Plamenac, međutim, u svojim memoarima svjedoči da je Đorđija Petrović prisustvovao svadbi knjaza Danila sa Darinkom Kvekić u januaru 1855. na Cetinju

i jošt tri-četiri. Počeše se razgovarati Vladika i Ali-paša oko Grahova i tu se prepirali. Za četiri dana hodio Vladika na sjednice u lazaret i svaki dan prepirući se oko Grahova (...) Oko toga bilo je mnogo prepiranja među njima dvojicom. Jeremija Gagić i general austrinski među njima i slušahu što se prepiru. Ot ovia te bjehu s Vladikom progovorit hoćaše koi u pomoć Vladici. A kod Alipaše bješe samo Hasan-beg, ma ni on ni jednu riječ nećaše progovorit dokle ne izvadi izum ot Ali-paše pa tadjer govori...“ (isto, 41-43). Ilija Plamenac bilježi i jedan detalj tokom drugog zauzeća Žavljaka 1852. godine: „Ja sam bio kapetan plemenu Boljevickom. Ot moje kapetanije nije nitko bio na Žabljak nit je smio ostavit i jedan granicu đe im je bilo opredjeljeno. Ja sam sam bio i stoja njeko vrijeme. Bješe doša na grad Đorđije Petrović. Dođe poslijed i Pero Tomov. Kad dođe na grad ja sam bio tu kad reče dobro jutro Ivanbegovini” (isto, 53). Plamenac pominje Đorđiju Petrovića i u vezi smrti popa Toma Davidovića 1842. godine, što smo naveli na odgovarajućem mjestu. Knjaz Danilo je na početku svoje vladavine zabranio seoskim i plemenskim glavarima da se i dalje nazivaju knezovima i dodijelio im titule kapetana, dok je istovremeno titulu knjaza dodijelio Peru Tomovom Petroviću i Đorđiji Savovom Petroviću. Jevto Milović navodi da je Đorđija Petrović pobjegao „noću između 17. i 18. novembra 1853. godine” sa Cetinja u Kotor na austrijsku teritoriju” odakle je

„kasnije prešao u Zadar gdje je i umro”. Rade Turov Plamenac, međutim, u svojim memoarima navodi da je Đorđija Petrović prisustvovao svadbi knjaza Danila sa Darinkom Kvekić u januaru 1855. na Cetinju. Rade Turov je tada još bio dječak i kaže: „I ja sam dobio priliku da budem u te svatove”. Bio je „najmanji u sve svatove”. Kada ga je Lazar Mamula vidio takvog, pa još s oružjem upitao ga je: „Či si ti?“ Ja mu odgovorih: „Tura Stevova“. On zapita: „Ko je taj Turo Stevov. Onda mu ga pokaza Knjaz Danilo. On mene onda zapita: „Oćeš li bit junak?“ Ja mu odgovorim da hoću“ („Memoari“, CID, Podgorica, 1997, 49). Rade Turov dalje kaže da je uveče istog dana bio sa ostalim Plamencima „u Đorđin han kod udove Kate Brnjadine ... gdje i Đorđija Petrović bješe na harač. Te noći on dođe u svoj paradi sa ordenima u kužinu. Kod nas je pio samo rakije, on sam sa velikom čašom po ruski, a večera’ je u svojoj sobi sam. Ja sam samo tom prilikom vidio Đorđiju Petrovića, a sjutra dan njegovog brata Mašana“ (isto, 50). Tako, dakle, stoje stvari. Đorđija Petrović nije trajno napustio Crnu Goru 1853. već 1857. godine. Rade Turov Plamenac opisuje i taj događaj: „Knjaz Danilo, ovako ostavljen od Rusije, nalazeći se osamljen bez svake pomoći i zaštite, riješi se da traži novog zaštitnika i uputi se u mjesecu februaru 1857. godine u Francusku kod Napoleona III, cara francuskog, da kod njega traži za samostalnost i slobodu Crne Gore, a ostavi namjesto sebe brata

v. Mirka da ga u vladi zastupa. Ovim postupkom Knjaz Danilo obrati leđa Rusiji, pa i Austriji, koja ga je zastupala, ona jedina, na Pariskom ugovoru. Predsjednik Senata, Đorđije Petrović, onda se nalazaše sa svoim sinovcem Krstom ove zime u Kotoru radi popravljanja zdravlja, kojega nađe tu Knjaz Danilo i objasni mu za svu svoju namjeru s kojom polazi u Francusku. Đorđija Petrović odgovori Knjazu Danilu na ovoj njegovoj izjavi da on ne pristaje na ovu njegovu odluku, s kojom se on uputio u Francusku, zato što se on neće odvajat od pokroviteljstva Rusije, niti od prijateljstva Austrije, nego će priđe ostavit svoju otadžbinu, nego li na to pristati. Knjaz Danilo na to odgovori svom stricu Đorđiji: „Ja ti kažem što sam sad odredio i za čem sam se uputio u Francusku, a ti izbiraj ili ćeš samnom u Crnu Goru, ili sam izvan nje, i zbogom“. Đorđije odgovori Knjazu da se on sa ovim neće povraćat u Crnu Goru no ostaje u Austriju i prijavi se kao prebjeg crnogorski 18. februara 1857. godine. Onda pozove kod sebe i svoju braću Mašana i Vuka, a iza toga pođu za njim i neki njegovi privrženici i nezadovoljnici, a njeki i od straha prebjegnu preko granice za njim (...) Izlazak Đorđije Petrovića iz Crne Gore prouzrokovao je veliki značaj u državi, koi se više raširi nego je u samoj stvari mogao biti...“ („Memoari“, CID; 197, 367). O Đorđijinom opozicionom djelovanju u Crnoj Gori i van nje, najobuhvatnije je pisao Tomica Nikčević u svojoj briljantnoj i, na žalost, zaboravljenoj studiji „Političke struje u Crnoj Gori u procesu stvaranja države u XIX vijeku - otpor stvaranju države”, PodgoricaNikšić, 1999. Grob Đorđije Petrovića nalazi se na gradskom groblju u Zadru. Na nadgrobnom kamenu stoji: „Под овом плочом почиваю кости княаза Ђорђа Пе т ровића от Нѣгош из Црнегоре, кавалѣра разних ордена. Пожив е 68 г од. Престави се 6. апр. 1868.” Na nadgrobnoj je ploči urezano: „Вѣчни дом породице кн. Ђ. Пе т р овића у чинише ожалошћена браћа 1868.“ Na nadgrobnoj ploči ispod natpisa nalazi se grb Đorđija Petrovića. (J. Milović, „Još nešto o Njegošu u slici i riječi”, Starine Crne Gore, Cetinje, 1975, 133) (Nastavlja se)

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Oglasi i obavještenja

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću „Viva Šped“ d.o.o. iz Tuzi, Kuće Rakića bb, donijeto rješenje broj: 02-UPI-610/20 od 29.07.2021.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju benzinske stanice na katastarskoj parceli 2454 i 2455 KO Zaljevo, Opština Bar, koji je uradio „Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu – Zavod za ekologiju” iz Podgorice. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju benzinske pumpe, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove izgradnje benzinske pumpe, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog rješenja, a koje se prevashodno odnose na: • Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, eksploatacije i u slučaju akcidenta i • Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Posljednji pozdrav dragoj majci

Posljednji pozdrav dragom

Dana 9. avgusta 2021. u 57.godini poslije duge i teške bolesti umrla je naša draga

VASKI Bajovoj BLAGOJEVIĆ

VLADANU VUKIĆEVIĆU

Ostaćeš vječno u našim srcima.

SVETLANA-LJILJA Valtera KNES

Od sina SLAVKA, snahe MILADE, unuka EME i ELENE

rođena Šćepanović Saučešće primamo 12. avgusta od 11 do 15 časova u kapeli pod Trebjesom nakon čega će se obaviti sahrana na groblju pod Trebjesom

Počivaj u miru.

581

KOMŠIJIE IZ ULAZA V. TERZIĆA br. 9.

Posljednji pozdrav dragoj majci 602

OŽALOŠĆENI: suprug VALTER, sin BOJAN, majka STAMENA, braća RATKO i RADE-GARO, snahe MARINA i SNEŽANA, unuk VUK, bratanične ANDRIJANA, ANĐELA i ALEKSANDRA i ostala mnogobrojna rodbina

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Posljednji pozdrav voljenom

VASKI Bajovoj BLAGOJEVIĆ Sa ponosom i ljubavlju čuvaćemo uspomenu na tebe. Od sina GORANA, snaha SMILJANE i JELISAVETE, unuka BRANISLAVA i NIKOLE i praunuke MATEE 582

VLADU

ZLATANI MIJANOVIĆ A njenoj porodici iskreno saučešće.

S ljubavlju i poštovanjem čuvaću uspomenu na tebe.

Njeni sestrići i sestrične VIDO, SVETO, BOŽANA, ZORE i MILICA

Posljednji pozdrav dragoj 601

NATALIJA 600

Posljednji pozdrav našem

VASKI Bajovoj BLAGOJEVIĆ Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala.

GOJKU LEKOVIĆU

Kćerka SLAVICA, zet RAJKO, unuci PETAR i VELJKO, snaha JELENA i praunuci DAVID i BALŠA 583

Uvijek ćeš ostati u našim srcima i sjećanjima. Na tvom putu bez povratka, u rajskom vrtu, među anđelima, nađi mir i spokoj, dragi naš.

Tečo moj Tvoji do groba tužni DRAGO i LJILJA 588

GOJKO LEKOVIĆ

Voljeni naš Gole

Zauvijek ću plakati. Hvala ti za divna sjećanja, jer si moje djetinjstvo i mladost obojio radošću i toplinom. Spokoj tvojoj čestitoj duši, voljeni naš.

Tvoji: SVETLANA, MARKO, LANA i DUŠAN MILANOVIĆ

590

GOJKO LEKOVIĆ Srca su nam zdrobljena. U krhotinama kroz koje udišemo - ostaješ sa nama da dišeš i traješ dok postojimo i mi. Laka ti noć, bratska toplino i uzdanice. Laka ti noć, dušo naša. S vječnom ljubavlju i neprebolom tvoji DIJANA i NIKOLA JANJUŠEVIĆ 589 Dana 12. avgusta se navršava godina dana, a 17. oktobra 23 godine od kada nas napustiše naši dragi

ZLATA

NASTO

17. 10. 1998.

12. 8. 2020.

MARAŠ Čije ćemo plemenite likove vječno pamtiti i čuvati u našim sjećanjima. PORODICA 599

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Dana 10. avgusta 2021. godine preminula je naša draga

Opraštamo se od našeg voljenog

Дана 10. августа 2021. преминула је у 91. години наша драга

ANĐELIJA Mirkova RADULOVIĆ rođena Đurović

СТАНА Петрова ПЕРОВИЋ Саучешће примамо дана 12. августа од 12 до 14.30 часова у капели под Требјесом. Сахрана ће се обавити у 15 часова на гробљу у Глибавцу.

dr VLADANA VUKIĆEVIĆA Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice 11. avgusta na seoskom groblju Milošev dub u Komanima.

Ožalošćene porodice RADULOVIĆ i ĐUROVIĆ

Ожалошћена породица ПЕРОВИЋ

Tvoju dobrotu, plemenitost i veliko srce nikada nećemo zaboraviti. Počivaj u miru.

571

570

Posljednji pozdrav našem „Đuru“

Posljednji pozdrav našoj

Posljednji pozdrav

Sestra MARIJA i tetak JOVAN JOVOVIĆ

GORAN i MAJA sa ALEHANDROM, VIKTOROM, MATOM i LEOM NIKOLIĆ

Čuvaćemo te od zaborava. Sestra SONJA i zet MOMO NIKOLIĆ sa porodicom 586

587

ANĐELIJA M. RADULOVIĆ

STANI

Nosimo te u srcima.

572

Od sina VELIŠE, snahe TATJANE i unučadi TIJANE, MIRKA i RASTKA

Posljednji pozdrav mojoj majci

596 Posljednji oproštaj od našeg voljenog

Opraštamo se od naše voljene

ANĐELIJA Mirkova RADULOVIĆ

ANĐELIJE Mirkove RADULOVIĆ S tugom i poštovanjem čuvaćemo sjećanje na tvoju dobrotu i plemenitost.

Moj lijepi anđele, pogledaj u mene ako nas tužne jutro probude ja čuvam osmijeh za tebe.

dr VLADANA VUKIĆEVIĆA

Tvoji: kćerka BILJANA, unučad LUKA i FILIP, i zet VLADAN BELOJEVIĆ

Đever VELIMIR i jetrva SLOBODANKA s porodicom

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

576

594

Opraštamo se od brata naše koleginice

Posljednji pozdrav

Snaha ALEKSANDRA i brat NEBOJŠA JOVOVIĆ sa porodicom

ANĐELIJA Mirkova RADULOVIĆ

SINIŠE-STANKA (BEPA) POPOVIĆA

Bila si dobra i plemenita majka i baba, ostavila si nam veliku prazninu. Ponos i sjećanje na tebe će biti uvijek prisutno, a ljubav vječna. S ljubavlju i poštovanjem uvijek si u našim srcima.

595 Tvoji: kćerka VESNA, unuk STOJAN, unuka JELENA i zet JOVICA TRAJKOVSKI

Posljednji oproštaj, sa bolom u duši i tugom u srcu, od našeg

593 Posljednji pozdrav našoj dragoj strini

VLADANA VUKIĆEVIĆA

KOLEKTIV „MEGAPROMET“ D.O.O – BUDVA

ANĐELIJI RADULOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Hvala ti na svakoj pažnji i toplini koje si za sve nas imala. Neka tvoja plemenita duša počiva u raju, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

585

Tvoji ujaci: ČEDO i DUŠAN PEJOVIĆ sa porodicama

SNEŽANA, MLADEN i MOMČILO sa porodicama 591

575

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Iznenada nas je napustio naš voljeni sin i brat

Brate moj najvoljeniji – oči moje zatvorene,

dr VLADAN Pavlov VUKIĆEVIĆ

VLADAN VUKIĆEVIĆ

1967–2021.

8. 10. 1967 – 11. 8. 2021.

Sahrana će se obaviti dana 12. avgusta 2021. godine u 14 časova na gradskom groblju Čepurci, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Kuća žalosti Velimira Terzića 9/3-Podgorica.

Osmijehu najvedriji, dobroto ničim okrnjena, zaklonu moj najveći – srce si mi iščupao.

Ožalošćeni: majka SENKA, sestre NINA i MAJA, zet MILAN MARIĆ, sestrići NIKOLA i DANILO

579

Tvoja neutješna MATICA

592

Otišao je zauvijek naš plemeniti i nježni brat, ujak i šura

Dr med. VLADAN Pavlov VUKIĆEVIĆ

Brate jedini, Kako će ti sestra prazno mjesto gledati? Kako ću ti majku tješiti, kad utjehe nema? Đe ode tvoja ljepota i dobrota? Neka tvoja napaćena duša nađe mir u očevom zagrljaju.

dr med. VLADAN Pavlov VUKIĆEVIĆ

Zahvalni smo za sve trenutke radosti i ljubavi koje si nam bezuslovno pružao.

Ožalošćeni: sestra NINA, sestrići NIKOLA i DANILO, zet MILAN MARIĆ

Neutješna sestra NINA MARIĆ sa porodicom

597

598

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Šest mjeseci je od smrti našeg voljenog oca i supruga

Хвала за први штап за пецање, прво бицикло, први дрес, за летећег папирног змаја... Јер у ситницама је живот.

41. ti je rođendan

Na tvoj rođendan prije 18 godina je prekinuto djetinjstvo tvom bratu

MILOŠE

MIROJU Milunovi

MILJANA ĐURANOVIĆA

Син ЛУКА 584

VUČINIĆ

Tuga i praznina je velika. Ne prođe ni dan bez sjećanja na tebe. S poštovanjem.

14 rođendana bez tebe a imao si samo 27 kad ti se mladost prekinula, neprebolu naš. Čekamo godinama da nam dođete, da vas zagrlimo i rođendane čestitamo, ali želje puste… samo svijeće i cvijeće to je sve što vam možemo donijeti. Iako nas je život naučio da budemo jaki snage ponestaje. Gdje ste nam vi u dalekoj tami, zauvijek ste snaga zbog koje se borimo, radosti i rane naše neprebolne.

BRANISLAV RAKOJEVIĆ Vole vas i tuguju VAŠI NAJMILIJI

Dragi naš Baćko, Nezamislivo je da se više nećemo popričati pri svakom susretu, nasmijati se tvojim dosjetkama i rastati se uz najljepše želje za svaki naredni dan. Tvoja energija je neponovljiva i ne čudi što su je poželjeli i anđeli.

Sin VULETA i supruga VASILJKA

Tvoje komšinice: MIRA, CICA i BRANKA

573 Tri godine od smrti moje sestre

567 Posljednji pozdrav našem voljenom kumu

566 Danas je godina od smrti naše drage

BISERKE RAKOČEVIĆ Dragi moj Rujo, nedostaješ mi svakodnevno. Vrijeme tugu ne umanjuje. Počivaj ....

BAĆKU

Tvoja sestra BEBA i sestrići VESKO i BATKO

STANKE MUGOŠE

Bio si rijetko dobar i plemenit čovjek.

578 Навршава се осам година од смрти нашег вољеног

RADE, RATKA, MARKO i MARIJA GAZIVODA

Počivaj u miru i zagrljaju svog supruga i sinova. Mi ćemo s ljubavlju i poštovanjem čuvati uspomenu na Vas.

577 MILICA, SNEŽANA, SLAĐANA, MARINA

POMENI

МИЛОША Н. БОЖОВИЋА

Trideset godina od smrti našeg oca

šest godina od smrti naše majke

580 Godina dana je od smrti naše voljene majke i babe

Оставио си трагове који се не бришу, сјећања која не блиједе, доброту која се не заборавља и најљепше успомене које болно подсјећају на све оно што смо твојим одласком изгубили.

574

MIJO KOVAČEVIĆ

Твоји: супруга МИЗА, кћерка МАРИНА, синови ЖЕЉКО и ДАРКО са породицама

Četiri godine od kada nije sa nama sin i brat

SAVETE KOVAČEVIĆ STANKE Rakove MUGOŠE

Vrijeme prolazi ali ne donosi zaborav. Vječno u našim srcima.

Vaša PORODICA

Tvoj vedar lik i plemenitost ostaće nam u vječnom sjećanju. Počivaj sa svojim sinovima Batom i Vlatkom i mužem Rakom, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.

564

Kćerka GIGA, unuke ANA i MILENA

Navršava se četiri godine od kada nije s nama naša

563

SRETEN MARTINOVIĆ Stvarnost je surova praznina ogromna, ostavio si nas iznenada i bez pozdrava. Otišao si u drugi dom da se tvoja duša i misli oporave. Počivaj u miru a mi dok živimo živjećeš i ti. 569

SJEĆANJE na našu dragu tetku

Tvoji: BORO, DANKA i DUŠICA

Дана 12. августа 2021. навршава се дванаест година од смрти

MILICA RAJOVIĆ Njenu plemenitost čuvaćemo od zaborava. 565

Sin VLADAN sa porodicom

БРАНКО Ђуров ПОПОВИЋ

STANKU RATKA, NENO i IVANA 568

SRĐA BULAJIĆ Od sreće, nekada i tuge koja ostaje vječno, ne damo te zaboravu. 561

Stric BRANKO i strina MILEVA sa porodicom

из Грађана

Вољени брате, вријеме које пролази не умањује моју патњу и бол за тобом. Туговаћу док сам жива. Заувијек неутјешна твоја сестра 562

e-mail: oglasno@t-com.me

БРАНКА МИХАЉЕВИЋ

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 12. avgust 2021.

CRNA GORA JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ BERANE

Iv.br.659/21 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Crnogorski elektrodistributivni sistem” , Ivana Milutinovića br. 12, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Sinanović Kadrije, iz Plav, radi naplate novčanog potraživanja 2.125,04€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 11.08.2021 godine,

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, upredmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca „UNO NK“ DOO, iz Nikšića protiv izvršnih dužnika Dević Mladena i dr

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V Lj U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Sinanović Kadrije sa zadnje poznatom adresom Plav. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br. 659/21 od 04.06.2021. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 04.08.2021. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvrših dužnika. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnim dužnicima i to: DEVIĆ MLADENU rješenje o izvršenju Iv.br. 1222/15 od 21.10.2015. godine i rješenje od 19.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Alekse Šantića bb, Budva; TRIFUNOVIĆ GOJKU rješenje o izvršenju Iv.br. 1258/2015 od 30.10.2015. godine i rješenje od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Jasikovačka bb, Berane; KOLAŠINAC MIRSADU rješenje o izvršenju Iv.br. 1397/2015 od 25.01.2016. godine i rješenje od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Korita bb, Plav; MIJATOV SLAĐANI rješenje o izvršenju Iv.br. 1403/15 od 25.01.2016. godine i rješenje o troškovima od 19.03.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Budimlja bb, Berane; ŠOŠKIĆ MILANU rješenje o izvršenju Iv.br. 25.01.2016. godine i rješenje o troškovima od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Miljana Tomičića bb, Berane; PAUNOVIĆ ANI rješenje o troškovima Iv.br. 1406/15 od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Bratstva i jedinstva bb, Herceg Novi; ŠUTNIĆ EDINU, rješenje o izvršenju Iv.br. 1407/2015 od 25.01.2015. godine i rješenje o troškovima od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Park bb, Berane; PREMOVIĆ STOJANI rješenje o troškovima Iv.br. 1517/15 od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Beranselo bb, Berane; ĆULAFIĆ SNEŽANI rješenje o izvršenju Iv.br. 1533/15 od 03.03.2016. godine i rješenje o troškovima od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Andrijevica bb; LABUDOVIĆ VALENTINI rješenje o dopuni Iv.br. 1539/15 od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Donje Luge bb, Berane; DRAGOVIĆ MARINI rješenje o izvršenju Iv.br. 274/16 od 21.03.2016. godine i rješenje o dopuni od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Polimska P+11, Berane, ŠĆEKIĆ MILOVANU rješenje o i zvršenju Iv.br. 275/16 od 21.03.2016. godine i rješenje o troškovima od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Dositejeva bb, Budva, IVANOVIĆ MIOMIRU rješenje o dopuni Iv.br. 292/16 od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Slatina bb, Andrijevica; GUDOVIĆ MARIJI rješenje o dopuni Iv.br. 294/16 od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Dolac bb, Berane; HUSEINOVIĆ RUŽDIJI rješenje o dopuni Iv.br. 295/16 od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Hoti bb, Plav; DRAGOVIĆ TOMU rješenje o izvršenju Iv.br. 297/16 od 11.02.2016. godine i rješenje o dopuni od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Đuliće bb, Andrijevica; LUTOVAC STEFANU rješenje o izvršenu Iv.br. 298/16 od 21.03.2016. godine i rješenje o dopuni od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Vladike Danila bb, Podgorica; ĆULAFIĆ DALIBORKI rješenje o dopuni od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Andrijevica bb, KOČAN ALENU rješenje o izvršenju Iv.br. 312/2016 od 25.02.2016. godine, rješenje o promjeni od 01.06.2016. godine i rješenje o troškovima od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Vijenci Danila Kiša br. 4, Podgorica; BABAČIĆ ALENU rješenje o izvršenju Iv.br. 314/2016 od 21.03.2016. godine i rješenje o troškovima od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Tucanje bb, Petnjica; SALOVIĆ ALENU rješenje o izvršenju Iv.br. 315/2016 od 03.03.2016. godine i rješenje o troškovima od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Dragiše Radevića bb, Berane; ČELIĆ ENISU rješenje o dopuni Iv.br. 319/16 od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Vojno Selo bb, Plav; CECUNJANIN SELMI rješenje o izvršenju Iv.br. 323/2016 od 03.03.2016. godine i rješenje o dopuni od 19.03.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Glavice bb, Plav; RAJKOVIĆ DUŠKU rješenje o izvršenju Iv.br. 325/2016od 03.03.2016. godine i rješenje o troškovima od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Brezojevice bb, Plav; VUJOVIĆ DAVORKI rješenje o dopuni od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Dajbabe (Dahna) br. 2 Podgorica; BOŽOVIĆ SVETISLAVU rješenje o izvršenju Iv.br. 368/2016 od 03.03.2016. godine i rješenje o dopuni od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Goražde bb, Berane; VEKOVIĆ BOŽIDARU rješenje o izvršenju Iv.br. 369/2016 od 11.04.2016. godine i rješenje o troškovima od 20.04.2021, godine, sa zadnje poznatom adresom Buče bb, Berane; LUCEVIĆ ERVINU rješenje o troškovima od 20.04.2021. godine od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Kruševo bb, Gusinje; OBRADOVIĆ MAJU rješenje o izvršenju Iv.br. 436/16 od 21.03.2016. godine i rješenje o dopuni od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Andrijevica bb, BABIĆ ALEKSANDRU rješenje o izvršenju Iv.br. 438/16 od 21.03.2016. godine i rješenje o troškovima od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Luška bb, Berane; MAŠOVIĆ TAMARI rješenje o izvršenju Iv.br. 439/16 od 11.04.2016. godine i rješenje o dopuni od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Ivana Vujoševšća br. 48 Podgorica; OBRADOVIĆ NIKOLI rješenje o izvršenju Iv.br. 01.04.2016 godine i rješenje o dopuni od 19.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Ferona bb, Budva; SPALEVIĆ SLAVKU rješenje o izvršenju Iv.br. 451/2016 od 11.04.2016. godine i rješenje o troškovima od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Pešca bb, Berane; KLJAJIĆ TAMARI rješenje o izvršenju Iv.br. 493/16 od 11.04.2016. godine i rješenje o troškovima od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Donje Luge bb, Berane; LABOVIĆ MARKU rješenje o izvršenju Iv.br. 494/16 od 23.03.2016. godine i rješenje o dopuni od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Beranselo bb, Berane; PALAVRTIĆ ADMIRU rješenje o dopuni od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Rena bb, Bar; OBRADOVIĆ – RADOVIĆ IVANKI rješenje o izvršenju Iv.br. 549/16 od 08.04.2016. godine i rješenje o dopuni od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. 29 Novembar 9A Berane; LJEŠNANIN DAMIRU rješenje o izvršenju Iv.br. 555/2016 od 09.05.2016. godine i rješenje o dopuni od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Glavice bb, Plav; OBRADOVIĆ BOBANU rješenje o izvršenju Iv.br. 585/2016 od 01.06.2016. godine i rješenje o dopuni od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Jasikovačka br. 7, Berane; DELEVIĆ DRAŽENU rješenje o izvršenju Iv.br. 627/16 od 05.05.2016. godine i rješenje o dopuni od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Budimlja bb, Berane; OMERAGIĆ ZEHRI rješenje o izvršenju Iv.br. 647/2016 od 01.06.2016. godine i rješenje o dopuni od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Gusinje bb; KNEŽEVIĆ NEBOJŠI rješenje o dopuni Iv.br. 712/16 od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Budimlja bb, Berane; GJONBALJAJ TOMORU rješenje o dopuni Iv.br. 741/2016 od 21.04.2021. godine, sa zadnje pznatom adresom Vusanje bb, Gusinje; PAUNOVIĆ MILIVOJU rješenje o izvršenju Iv.br. 774/2016 od 01.06.2016. godine i rješenje o troškovima od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Crvenog Krsta br. 9, Berane; BOJOVIĆ DRAGANI rješenje o izvršenju Iv.br. 776/2016 od 01.06.2016. godine i rješenje o dopuni od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Beranselo bb, Berane; BOŽOVIĆ MIROSLAVU rješenje o izvršenju Iv.br. 802/16 od 01.06.2016. godine i rješenje o troškovima od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Goražde bb, Berane; DAVIDOVIĆ VIDRI rješenje o izvršenju Iv.br. 803/16 od 01.06.2016. godine i rješenje o troškovima od 21.04.2021.godine, sa zadnje poznatom adresom Donje Luge bb, Berane; OBRADOVIĆ GORDANI rješenje o izvršenju Iv.br. 870/2016 bod 21.06.2016. godine i rješenje o troškovima od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. 13 Jula bb, Berane; ĐUKIĆ VELIBORU rješenje o dopuni Iv.br. 884/2016 od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Podi bb, Herceg Novi; MIJOVIĆ MILANU rješenje o izvršenju Iv.br. 888/2016 od 21.06.2016. godine i rješenje o dopuni od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Miruno bb, Plav; MALIŠIĆ MIROSLAVU rješenje o izvršenju Iv.br. 909/16 od 30.06.2016. godine i rješenje o troškovima od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Vinicka bb, Berane; ŠABANOVĆ ELVINU rješenje o izvršenju Iv.br. 945/2016 od 13.10.2016. godine i rješenje o troškovima od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Lim bb, Berane; LJILJANI NIKOLIĆ rješenje o dopuni Iv.br. 980/16 od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Buče bb, Berane; MEDUNJANIN ALMIRI rješenje o izvršenju Iv.br. 979/16 od 14.10.2016. godine i rješenje o troškovima od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Plav bb; RUGOVAC SULEJMANU rješenje o dopuni Iv.br. 997/16 od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Meteriz bb, Plav; BAKOVIĆ ENESU rješenje o troškovima Iv.br. 1077/16 od 20.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Glavice bb, Plav; JANIĆ RANKU rješenje o izvršenju Iv.br. 1097/16 od 14.10.2016. godine i rješenje o troškovima od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Lužac bb, Berane; KORAĆ (JAŠAROVIĆ) ALISI rješenje o izvršenju Iv.br. 1126/16 od 14.10.2016. godine i rješenje o dopuni od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Voja Maslovarića br. 18, Berane; BARJAKTAROVIĆ DRAGUTINU rješenje o izvršenju Iv.br. 1129/16 od 01.11.2016. godine i rješenje o troškovima od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Petnjik bb, Berane; SKENDEROVIĆ DŽEMALU rješenje o izvršenju Iv.br. 1167/16 od 01.11.2016. godine i rješenje o dopuni od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. VIII Crnogorske brigade br. 6, Berane; BUBANJA SLAVKI rješenje o izvršenju Iv.br. 1422/16 od10.10.2016. godine i rješenje o troškovima od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Bubanje bb, Berane; STOJANOVIĆ SLADEK DALIBORKI rješenje o dopuni Iv.br. 1462/16 od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Mainski put bb, Budva; BABIĆ TAMARI rješenje o izvršenju Iv.br. 1476/16 od 07.10.2016. godine i rješenje o dopuni od 19.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Skopska 55, Podgorica; JEVRIĆ NIKOLI rješenje o izvršenju Iv.br. 1742/16 od 16.11.2016. godine i rješenje o troškovima od 21.04.2021. godine; BOŽOVIĆ LJUBISLAVU rješenje o izvršenju Iv.br. 1765/2016 godine i rješenje o troškovima od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Dolac bb, Berane; VUKIĆ MIRAŠU rješenje o dopuni Iv.br. 1767/2016 od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. 29 Novembra 12/17 Berane; TMUŠIĆ ANI rješenje o izvršenju Iv.br. 1925/2016 od 20.12.2016. godine i rješenje o troškovima od 21.04.2021. godine sa zadnje poznatom adresom Beranselo bb, Berane; PROTIĆ VESELINKI rješenje o izvršenju Iv.br. 1941/16 od 20.12.2016. godine i rješenje o troškovima od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Lužac bb, Berane; PUPOVIĆ HALISI rješenje o troškovima Iv.br. 353/17 od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Plav bb; RMUŠ MILISAVU rješenje o troškovima Iv.br. 471/17 od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. 13 Jula br. 16, Berane; KLJAJIĆ MARKU rješenje o izvršenju Iv.br. 497/2017 od 13.03.2017. godine i rješenje o troškovima od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Luška bb, Berane; IKOVIĆ MEHU rješenje o troškovima Iv.br. 499/17 od 21.04.2017. godine, sa zadnje poznatom adresom Park br. 20 Berane, ČELIĆ DELIJI rješenje o troškovima Iv.br. 578/17 od 241.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresomo Vojno Selo bb, Plav; MUMINOVIĆ SAMIRU rješenje o izvršenju Iv.br. 625/2017 od 20.06.2017. godine i rješenje o dopuni 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Jezerska bb, Plav; KORAĆ SNEŽANI rješenje o izvršenju Iv.br. 626/2017 od 11.04.2017. godine i rješenje o dopuni od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. 29 Novembra br. 19 Berane; POPOVIĆ PREDRAGU rješenje o troškovima Iv.br. 666/17 od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Lužac bb, Berane; ŠĆEPANOVIĆ JELENI rješenje o izvršenju Iv.br. 669/2017 od 20.06.2017. godine, rješenje o dopuni od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Mojanovići bb, Podgorica; PAJKOVIĆ ANĐELI rješenje o izvršenju Iv.br. 1098/2017 od 30.08.2017. godine i rješenje o dopuni od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Lužac bb, Berane; JEVRIĆ DANKU rješenje o izvršenju Iv.br. 1320/2017 od 20.09.2017. godine, rješenje o dopuni od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Donje Luge bb, Berane; DOBRAŠINOVIĆ MARINKU rješenje o izvršenju Iv.br. 1703/17 od 20.12.2017. godine i rješenje o troškovima od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom Rozino bb, Budva; GUBERINIĆ DUŠANU rješenje o izvršenju Iv.br. 1713/17 od 29.12.2017. godine i rješenje o troškovima od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom XIII ulica br. 4, Budva; IVANOVIĆ MILENI rješenje o izvršenju Iv.br. 1714/17 od 15.01.2018. godine i rješenje o troškovima od 21.04.2021. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Blažene Ozane bb, Podgorica; S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od 3 dana obrate ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršnim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, s obziorom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. U Beranama 10.08.2021. godine, JAVNI IZVRŠITELJ Dušan Nišavić

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Poslovna oznaka I.br.2344/2021 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “SPORT VISION” DOO PODGORICA, koga zastupaju Miloš Komnenić, Nemanja Radović, Filip Kažić i Ivana Maraš, advokati iz advokatske kancelarije “Komnenić & saradnici”, ul. Ljubljanska br. 16, I sprat, Podgorica, protiv izvršnog dužnika “DINERS CLUB INTERNATIONAL MONTENEGRO” DOO PODGORICA, adresa za prijem službene pošte – Hercegovačka br. 85, radi naplate novčanog potraživanja, u smislu odredbe čl. 18 i čl. 205-210 ZIO-a, dana 11.08.2021. godine, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku “DINERS CLUB INTERNATIONAL MONTENEGRO” DOO PODGORICA, adresa za prijem službene pošte – Hercegovačka br. 85, vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju sa prilozima I.br. 2344/2021 od 27.07.2021. godine, Javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda.Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

MALI OGLASI NEKRETNINE IZDAJEM jednosoban, klimatizovan stan u stambenoj zgradi, visočije prizemlje na Starom Aerodrumu u blizini Volija, Arome i univerziteta Mediteran. Tel. 068/410-396 1

RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 2

OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 3 POTREBNI volonteri i promoteri za pripremu serija MMA turnira biciklističkih trka i izložba nekretnina. Tel.069/579-275 4

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Marketing

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

ili:

Četvrtak, 12. avgust 2021. • broj 283.

zbog čega je ,,The Suicide Squad“ prilično dobar film, čiji je haos serviran pod striktnom autorskom kontrolom režisera Džejmsa Gana Str. 7, 8. i 9.

Prilično zabavna divlja horda

Četvrtak, 12. avgust 2021.

A cappella

Marija T

ako često ime, Marija. Kako u Crnoj Gori i regionu, tako i u cijelom svijetu. Vjerovatno jedno od najčešćih kroz istoriju civilizacije. Zašto je ono danas važno? Postoji jedan veoma prost i jednostavan razlog. Osim formalnog praćenja svjetskih, evropskih ili balkanskih prvenstava u atletici, prvi put je neko odavde dosegao zlatne visine svjetske atletike, i to baš na Olimpijskim igrama. Sve to pod crnogorskom zastavom. Činjenica je da je Marija Vuković ulaskom u finale Olimpijskih igara u skoku uvis već upisala svoje ime zlatnim slovima u istoriju crnogorske atletike. Sa sigurnošću znam da je cijela Crna Gora gledala to finale i divila se ne samo njoj, već svim njenim suparnicama. Tako posebna disciplina, one sve lijepe, kakva gracioznost. I prvi put osjećaj ponosa, zato što iz zemlje koja nema atletski stadion dolazimo u borbu za medalju. Visine su manje bitne, svjetski i olimpijski rekordi još manje, ali kad vam se dlake na ruci naježe kad Marija ode preko 196 santimetara, onda znate da je to savršeno iskreno.

*** Posebnu čar njenom rezultatu, rekao bih nevjerovatnom devetom mjestu na Olimpijskim igrama, daje činjenica da je Marija taj uspjeh napravila bukvalno - ni iz čega. Strpljivim radom, očigledno bezgraničnim talentom, ali prije svega, ljubavlju prema Crnoj Gori. Zašto je to posebno vrijedno pomena, kada bi trebalo da bude prirodno i potpuno logično? Zbog toga što se kao društvo živimo neku vrstu paralelnog univerzuma, u kome logično postaje nelogično i obratno. Zbog toga što nam je sopstveni sistem vrijednosti na preispitivanju, na svojevrsnom testu izdržljivosti. Zluradi bi rekli, a nijesam daleko od toga ni sam, da mi i nemamo sistem vrijednosti koji generiše potpuno prirodne reakcije na sportske i sve druge uspjehe crnogorskih sportista, naučnika, umjetnika, doktora… Kad tako pogledamo stvar, onda naša realnost izgleda zabrinjavajuće. Marija, sa preskočenih 196 i zamalo 198 santimetara, postala je otjelotvorenje naših želja, nada i snova. Olimpijske igre jesu svojevrstan omaž civilizaciji i njenom razvoju, pa je jako važno da li su u ukupnom plasmanu Sjedinjene Američke Države, Kina ili Rusije uzele najviše medalja. Koliko je to samo daleko od

Piše: Vladimir MARAŠ

Zluradi bi rekli, a nijesam daleko od toga ni sam, da mi i nemamo sistem vrijednosti koji generiše potpuno prirodne reakcije na sportske i sve druge uspjehe crnogorskih sportista, naučnika, umjetnika, doktora… Kad tako pogledamo stvar, onda naša realnost izgleda zabrinjavajuće

nas… Kod nas, nijesmo naučeni na medalje iako smo, onako dobro razmaženi, kao očekivanu stvar primali vijesti o uspjesima vaterpolista, rukometašica ili košarkaša. Naviknu vas, jednostavno, podignu kriterijume i ljesticu očekivanja, pa aj ti sad budi zadovoljan nekim šestim mjestom, ne daj Bože devetim. Bronze ili srebra koje sijaju zlatnim sjajem, bile su na naslovnim stranama. Opet, iz zemlje koja ima malo više od pola miliona stanovnika, među ogromnim sistemima koji se broje stotinama miliona glava. Srbija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, svi pružaju više od sebe i bilježe uspjehe na Olimpijskim

igrama, jer valjda je to značajan istorijski dokaz da ste u nekom trenutku zavrijedili pažnju svjetske javnosti. Marija je naše čedo. Siguran sam da joj nijesmo pružili dio onoga što smo bili u obavezi da joj pružimo, da bismo od nje nešto očekivali. Marija je jedna emotivna duša, iskrena djevojka koja odlično zna i odakle je došla i koliki je uspjeh napravila. Prvo kvalifikujući se za Olimpijske igre, a da ne pričamo o finalu i njenom nevjerovatnom devetom mjestu. Centrimetri su odlučivali da li će ući i u samu trku za medalju. Konkurentkinje, a to je bilo evidentno, došle su iz dobro uigranih atletskih sistema, koji od njih očekuju medalje, jer su kao vrhunske sportistkinje radile kroz ozbiljne sisteme pravljenja vrhunskih sportista. Marija sigurno ne može da se poredi s njima, s bilo kojom od njih. Način na koji je predstavljala i sebe i mene, bio je vrijedan iskrenih emocija, kod ponekog i suza. Kako se to tako pogodi, ne znam, ali znam da smo svi mi koji smo uživo pratili to finale, navijali srcem i iz sve snage, derući grla, potpuno svjesni da je olimpijska medalja realno daleko. Ali htjeli smo da tim navijanjem pomognemo njoj da ostvari svoje snove, da poleti u visine koje priželjkuje, da bi zadovoljila prvo sebe, pa tek onda sve nas koji smo je pratili i za nju navijali.

*** U Crnoj Gori, siguran sam, postoje mnoge Marije, ne samo u sportu. Marija Vuković bi trebalo da bude naš podsjetnik na sistem koji nemamo, a koji pod hitno moramo da izgradimo, u svakoj sferi naših života. Bez sistema, osuđeni ćemo biti na pojedinačne slučajeve, solo bljeskove koji će nas na velikim scenama učiniti srećnim i zadovoljnim, ali koji će nas istovremeno podsjetiti da velike stvari traže sistemsku organizaciju i odgovornost. Danas, kao nikada, na internetu možete naći sve, bukvalno sve. Pogledajte, postoje čak i tehnike skakanja uvis, uz fina i jasna objašnjenja. No, to nije dovoljno da bi Marija bila Marija. Neka nova Marija, u čemu god, mora od malih nogu da od svih nas dobije podršku, sistemsku, da bi joj talenat došao do izražaja, što prije i što konkretnije. Da bismo tek onda imali pravo da nešto tražimo ili očekujemo. Do tada, hvala ti, Marija što si nas na onih par sati učinila važnim dijelom svjetske atletike, kraljice sportova. Poletjećeš, kraljice, preko 200 santimetara, siguran sam.

Četvrtak, 12. avgust 2021.

U FOKUSU

Najinteresantniji nasl

Od Kasaličine ,,Elegij do boemije Tome Zd

Promo

Crnogorski adut je ,,Elegija lovora“ Dušana Kasalice

Ove godine Crna Gora ima ,,konja za trku“, i to u glavnom takmičarskom igranom programu - dugometražni prvijenac Dušana Kasalice ,,Elegija lovora“. U programu Kinoscope biće prikazani filmovi sa Sandensa, iz Kana i Lokarna, a favorit ,,na neviđeno“ je ,,Petrov’s Flu“ Kirila Serebrjakova, jednog od najpoznatijih ruskih filmskih disidenata današnjice

Interesantan sadržaj ponudiće program Pretpremijere gala 27. Sarajevo film festivala – pet najnovijih dramskih televizijskih ostvarenja, kroz premijeru po prve dvije epizode uvodnih sezona ovih pet regionalnih serija. ,,Kljun“ je krimi-drama u čijem je fokusu mlada detektivka sa parapsihološkim moćima. Rediteljski dvojac Jelena Gavrilović i Uroš Tomić već se dokazao radom na seriji ,,Grupa“, koja je premijeru imala u istom programu 25. izdanja festivala u Sarajevu. Ivan Živković potpisuje ,,Vreme zla“, hroniku vremena uoči i tokom Drugog svjetskog rata u Srbiji, po motivima romana Dobrice Ćosića. Za ovu seriju, kao i za ,,Kljun“, produkciju je iznijela United Media. Nada Šargin i Goran Bogdan su neka od jakih glumačkih imena koja projektu daju na težini.

,,Nečista krv“, temeljena na književnom klasiku Bore Stankovića, posebno je interesantna budući da glavnu ulogu igra Dragan Bjelogrlić. Za scenario je književno djelo prilagodio Vojislav Nanović i biće zanimljivo vidjeti u kojoj mjeri je dorastao nimalo lakom zadatku. U najavi, potencijalno najinteresantnija serija je psiho-triler sa elementima nadrealnog i okultnog ,,Crna svadba“. Projekat režisera Nemanje Ćipranića je okupio niz zvijezda regiona – između ostalih Nikolu Koja, Slavka Štimca i Uliksa Fehmiua. Produkcijska kuća FireFly zadužena je da iznese izuzetno ambiciozan projekat. Konačno – rediteljski debi Ognjena Jankovića je ,,Zlatni dečko“, a glumačka zvijezda u usponu Denis Murić tumačiće fudbalsku zvijezdu u usponu Denisa Markovića. Za Murićevu karijeru, ova serija može biti važna smjernica. S. S.

Firefly Production

Od serija najviše obećava ,,Crna svadba“

Nikola Kojo predvodi sjajnu glumačku ekipu nadrealnog psiho-trilera ,,Crna svadba“

Četvrtak, 12. avgust 2021.

lovi na Sarajevo film festivalu od 13. do 20. avgusta

theplaylist.net

Promo

je lovora“ dravkovića Kontroverzni pobjednički film Kanskog festivala ,,Titane“ biće prikazan u Sarajevu

akon prošlogodišnjeg otkazivanja u poslednji trenutak, Sarajevo film festival se ponovo vraća ove godine u živom i, nadajmo se, veoma živahnom obliku. Ipak je reč o najvećem regionalnom filmskom festivalu (makar po pitanju dugometražnih igranih filmova), a kako filmsko-festivalska scena pokazuje prve i makar privremene znake oporavka nakon pandemijskog usporavanja i zamora, pa se možemo nadati da će se taj trend preliti i na Sarajevo i na predstojeće filmske festivale.

Crnogorski aduti

Ove godine Crna Gora ima ,,konja za trku“, i to u glavnom takmičarskom igranom programu. Reč je dugometražnom prvencu Dušana Kasalice pod imenom ,,Elegija lovora“ nastalom u srpsko-crnogorskoj koprodukciji, iza koje stoji ekipa prekaljenih filmskih profesionalaca koji su učestvovali na projektima poput ,,Dubine Dva“ i ,,Tereta“ Ognjena Glavonića, ,,Ti imaš noć“ Ivana Salatića, ,,Domovine“ Jelene Maksimović i brojnih drugih. Po opisu radnje, reč je o intimističkoj priči o raspadu naizgled savršenog braka u kojoj jedan od aktera otkriva

sebi do sada nepoznati, fantastični svet koji se krije u neposrednom okruženju. Kritika će uslediti na ovim stranicama. Boje crnogorskih koprodukcija braniće i dokumentarni film ,,Pomirenje“ u režiji Marije Zidar, nastao u koprodukciji sa Srbijom i Slovenijom, koji je premijeru imao na festivalu Hot Docs. U Sarajevu je uvršten u dokumentarni takmičarski program, a govori o fenomenu krvne osvete u planinama Albanije i naporima da se u moderno doba taj običaj prevlada i napusti. U takmičarskom programu kratkometražnih studentskih filmova biće prikazan još jedan crnogorski naslov, igrani film ,,Ječam žela“ Andrije Mugoše.

Opsesija ćevapima

Od filmova iz država regiona, logično, prednjače bosansko-hercegovački, pa će publika moći da pogleda, primera radi, dokumentarce o Bati Čengiću, Indexima ili Suzan Zontag u Sarajevu, da se podseti filma ,,Quo vadis, Aida“ Jasmile Žbanić koji se našao među nominovanim za Oskara ili da pogleda berlinski naslov Igora Drljače ,,Tabija“ snimljen u Sarajevu s Pavlom Čemerikićem u glavnoj ulozi.

,,Toma“ Dragana Bjelogrlića, filmska biografija Tome Zdravkovića, zatvoriće festival

Festival će takođe otvoriti domaći film ,,Deset u pola“ Danisa Tanovića koji na jednom mestu spaja gradsku (nacionalnu? regionalnu?) opsesiju ćevapima i takmičenjem ko ima najbolje, komšijsko rivalstvo i (post)pandemijski kontekst. Film je sniman proletos, pa ubrzanost produkcije i činjenica da je Tanovićeva karijera nakon ,,Epizode u životu berača željeza“ u silaznoj putanji (da ne kažemo slobodnom padu), daju razloga za oprez.

Berlinski pobjednik

Boje Hrvatske u igranoj konkurenciji brani ,,Murina“ Antonete Alamat Kusijanović o kojoj smo pisali s Pule, dok je u dokumentarnoj konkurenciji to mesto rezervisano za film ,,Tvornice radnicima“ Srđana Kovačevića

koji je premijeru imao na dokumentarnom festivalu u Šefildu, a hrvatskoj publici predstavljen je u Motovunu. Pored njega, u dokumentarnom programu imamo i dva kratkometražna dokumentarca, ,,Horizont“ i ,,Bosanski Broadway“. Snagu hrvatskog koprodukcionog potencijala demonstriraju i berlinski pobednik, film ,,Bad Luck Banging or Loony Porn“ Radua Žudea, kao i ,,Alef“ Ive Radivojević. Prvi će biti prikazan u programskoj celini U fokusu, a drugi u programu Kinoscope Real. Od zemalja regije, verovatno najjaču postavu na Sarajevo film festivalu ima Srbija. U glavnom takmičarskom programu igraće film ,,Kelti“ Milice ToNastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 12. avgust 2021.

mović, prethodno prikazan na Berlinalu u programu Panorama. Reč je o ,,period piece“ filmu koji nas baca nazad u ,,dogodila se, ne ponovila se“ 1993. godinu obeleženu sankcijama i hiperinflacijom. Devojčica Minja slavi deseti rođendan, njeni roditelji se, uprkos međusobnim trvenjima, trude da joj omoguće zabavu s temom ,,Nindža kornjača“. U kući se skupljaju njeni drugari iz raznih socijalnih slojeva i njeni članovi familije raznih političkih stavova. Kako alkohol teče u potocima, tako se i atmosfera zagreva do usijanja. U dokumentarnoj konkurenciji biće prikazana dva dugometražna filma iz Srbije. ,,Pejzaži otpora“ Marte Popivode zaigrao je kao jedini dokumentarac u glavnom programu Roterdama. Film prati sećanja borkinje i logorašice Sonje od priključenja SKOJ-u, preko odlaska u partizane do hapšenja i transfera u Aušvic. Uporedo, putem tekstualnih kartica, prati i rad rediteljke i njene koscenaristkinje Sonje Vujanović na filmu u kojem se otkrivaju paralele između fašizma juče i neofašizma danas, te ondašnjeg marksizma i današnjeg kulturnog marksizma.

Kafana za kraj

Drugi srpski takmičarski dokumentarac je ,,Žurnal o Želimiru Žilniku“ u režiji Janka Baljka, intoniran kao road movie kroz celokupnu karijeru slavnog dokumentariste koji će u Sarajevu biti prikazan u svojstvu svetske premijere. Srpskih filmova će biti i u revijalnim programskim celinama, a jedan od njih, ,,Toma“ u režiji Dragana Bjelogrlića i Zorana Lisinca će i zatvoriti festival. Reč je o eklektičnom portretu pevača narodne i kafanske muzike Tome Zdravkovića (ulogu tumači Milan Marić) i njegovim susretima sa drugim slavnim ličnostima onog doba, poput glumaca Bore Todorovića i Dragana Nikolića, pevačica Lepe Lukić i Silvane Armenulić, fudbalera Dragoslava Šekularca, pesnika Mike Antića i drugih. Srpske serije dominiraju i programom pretpremijere u kojem će biti prikazano čak pet novih različitih žanrova, što svedoči takozvanom ,,zlatnom dobu“ televizijske produkcije u Srbiji. Sarajevo, naravno, ima i atraktivan izbor, kako takmičarskih, tako i revijalnih filmova koji vode poreklo van naše regije. U programu Kinoscope biće

prikazani filmovi sa Sandensa, iz Kana i Lokarna, a favorit ,,na neviđeno“ je ,,Petrov’s Flu“ Kirila Serebrjakova, jednog od najpoznatijih ruskih filmskih disidenata današnjice. Nakon što je upao u probleme s Putinovim režimom s filmom ,,Mučenik“, a svoj naredni film ,,Leto“ je snimio iz kućnog pritvora, ova apsurdistička komedija na tragu ruske literarne avangarde je prvo delo koje je snimio nakon odsluženja kazne. Osim centralnog dela programa, Kinoscope ima još dve podsekcije, Real (u kojoj među ostalim festivalskim naslovima igra i pomenuti ,,Alef“) i Surreal u kojem će, između ostalih, biti prikazan i ovogodišnji kanski pobednik, film ,,Titane“ u režiji nove gospodarice telesnog horora Žulije Dukurno.

te Bašoli, koji je kao prvi u istoriji uspeo da na tom prestižnom ,,indie“ festivalu uzme Veliku nagradu žirija, nagradu za najbolju režiju i nagradu publike.

Bern i Li u teatru

U jednom od najvećih bioskopa na otvorenom (lokalcima poznatiji kao „Metalac“) biće prikazani provereni festivalski hitovi koji imaju dobar prolaz kod publike. ,,New Order“ Mišela Franka je možda igrao na prolećnom izdanju Mreže festivala jadranske regije, ali veliki ekran je veliki ekran. Tu je još i oskarovski film ,,The Father“ Floriana Zelera s maestralnim Entonijem Hopkinsom, te ,,Riders of Justice“ Andersa Tomasa Jensena s Madsom Mikelsenom i ostatkom danskih glumačkih prvoligaša. Hit sa Sandensa Nešto lakšim notama posvećen je U programu U fokusu, Sarajevo drugi ,,open air“ program Summer film festival običava da se bavi teš- Screen koji se odvija prekoputa Kikim temama kroz filmove koji su na Meeting Point, u prostorijama ostavili traga na festivalskom cir- ,,Vatrogasca“, a ove godine ćemo u kusu. Dva naslova na koje treba tom programskom sklopu videti i posebno obratiti pažnju su ,,Evolu- komad filmovanog aktivističkog tion“ u kojem se autorski dvojac teatra ,,David Byrne’s American Kornel Mundruco – Kata Veber Utopia“ u režiji Spajka Lija. bavi familijom koja pokušava da se U takvom društvu, glavni takmisuoči s prošlošću u rasponu od na- čarski program možda ne deluje drealnih sećanja na Drugi svetski naročito atraktivno, ali u njemu se rat do savremenog Berlina, te ovo- uvek može pronaći poneko iznegodišnji apsolutni pobednik San- nađenje i otkriće, ali i film koji dodensa, kosovski film ,,Hive“ Bljer- lazi sa značajnim festivalskim pedigreom. Uz ,,Kelte“, ,,Murinu“ i ,,Elegiju lovora“, pažnju bi svakako trebalo obratiti na ,,Moon, 66 Questions“ grčke autorice Žaklin Lencou, naslov ,,Looking for Venera“ kosovske autorice Norike Sefe i ,,Bebia, a mon seul desir“ Juje Dobračkous iz Gruzije, te kansku kosovsko francusku koprodukciju ,,The Hill Where Lionesses Roar“ u režiji Luane Bajrami. Dobrih filmova će svakako biti, a pitanje je jedino koliko se sve može ispratiti, posebno ako uzmemo u obzir da je Sarajevo poznato i po brojnim aktivnostima i druženjima unutar filmske industrije i van bioskopa. Vaš dopisnik i filmski kritičar vam obećava samo da će se potruditi i da će vas, dragi čitaoci, pravovremeno Poster indi hita i pobjednika Sandens festivala informisati. ,,Hive“ kosovske autorke Bler te Bašoli Marko STOJILJKOVIĆ filmaffinity.com

zerkalo

Četvrtak, 12. avgust 2021.

,,The Suicide Squad“: Filmski haos serviran pod strogom autorskom kontrolom Džejmsa Gana

Prilično zabavna divlja horda moviemania.io

Ovo je dijelom nastavak, spiritualni i hronološki (mada koncept „odreda otpisanih“ i te kako ostavlja slobodu za „ubijanje“ likova i uvođenje novih na svakoj sledećoj misiji), dijelom „reboot“ priče koja se otrgla kontroli, a najviše novo čitanje materijala sa iste gomile Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

erovatno se u istoriji filmske zabave nije dogodilo, da jedan toliko objektivno loše sklepan film kao što je to bio originalni ,,Suicide Squad“ spasi matični studio (Warner) i franšizu (DCU) od potpune obliteracije od strane konkurencije (ostali veliki studio i Marvel).

Margo kao spas

Novo čitanje DC superherojske priče o ,,odredu otpisanih“

Reč je bila o naknadnom komercijalnom uspehu uprkos uglavnom lošim kritikama. Istini za volju, ,,Suicide Squad“ je bio na samoubilačkoj misiji „vađenja fleka“ nakon promašaja sa „spajanjem svetova“ Betmena i Supermena, te paralelnog razrađivanja celog sinematičkog univerzuma superheroja i zlikovaca iz DC „ergele“. Cenu je ,,Suicide Squad“ platio kao samostalan film: bio je nekoheren-

tan, natrpan nerazrađenim (ili makar nedovoljno razrađenim) likovima i opterećen slabim negativcima i opštim mestima od njihovih planova o uništenju sveta. Usput se izgubila i osnovna ideja-vodilja o svrsi postojanja jednog takvog odreda mutanata i superzlikovaca uopšte, kao i potencijal za satiru američkog spoljno-političkog angažmana. U svemu tome, kola su se slomila na scenaristi i režiseru Dejvidu Ajeru (scenario za ,,Training Day“, kompletno autorstvo ,,End of Watch“) koji verovatno tu nije bio mnogo kriv: ruke su mu bile vezane, želje i zadaci od studija menjali su se u hodu, a kolaju priče da mu je na kraju bio oduzet „director‘s cut“, odnosno da je došlo do izbacivanja i dosnimavanja materijala. Pa ipak, ,,Suicide Squad“ nije bio sasvim neuspešan u smislu izgradNastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 12. avgust 2021.

nje univerzuma jer je, ako ništa drugo, u filmski promovisao stripovski lik Harli Kvin u interpretaciji maestralne Margo Robi. Tako nadahnuto odglumljena, Harli Kvin je skoro sama spasila film svojim „one-linerima“, ali i enigmom je li bila više seksi, duhovita ili luda. Harli Kvin je u međuvremenu dobila i svoj samostalni film ,,Birds of Prey and the Fantabulous Emancipation of One Harley Quinn“ (Keti Jan, 2020), sam po sebi dobar i kao „origins story“ i kao samostalan film i kao savremena feministička bajka za mlade generacije. Kao takva se ustoličila kao „originalni“ Džoker (otelotvorenje ludila i anarhije) nakon što je Džoker postao zaljubljeni emo (Džered Lito) u ,,Suicide Squad“ i ultimativno od društva napušteni psihički bolesnik (Hoakin Finiks) u filmu ,,Joker“ (Tod Filips, 2019).

esquierme.com

Pravi, ako ne prvi

Minimalna promena u naslovu novog filma o odredu otpisanih, ,,The Suicide Squad“, govori u prilog tome da se studio pošto-poto želi „oprati“ od bremena originala. I određenim članom poručiti da je ovo pravi, ako već ne može biti prvi film o zlikovcima na tajnoj misiji za Državu. Pa opet, to ne znači da je novi „kormilar“ Džejms Gan počeo baš sve ispočetka: u film se vraćaju i Harli Kvin i vojničina Rik Fleg (Džoel Kinaman) i „prava“ negativka Amanda Voler (Vajola Dejvis). ,,The Suicide Squad“ je tako delom nastavak, spiritualni i hronološki (mada koncept „odreda otpisanih“ i te kako ostavlja slobodu za „ubijanje“ likova i uvođenje novih na svakoj sledećoj misiji), delom „reboot“ priče koja se otrgla kontroli, a najviše novo čitanje materijala sa iste gomile. U osnovi, zaplet je sličan prvom delu, što u praksi znači da uvod može i da se preskoči. Voler i tim njoj potčinjenih službenika opet su sastavili odred mutanata iz redova uhvaće-

Režija i scenario: Džejms Gan Uloge: Margo Robi, Idris Elba, Džon Sena, Džoel Kinaman, Majkl Ruker, Silvester Stalone, Taika Vaititi Trajanje: 133 min

Idris Elba pokazuje da bi bio idealan Bond u filmu Džejmsa Gana

nih i osuđenih zločinaca za posebnu misiju i bez papirnatog traga. Po već utvrđenim pravilima: nije šteta ako na misiji poginu, ali ako se pobune, napuste misiju ili odustanu, ona može aktivirati bombu u njihovoj lobanji, a svi oni su, naravno, ucenjeni slabom tačkom koju imaju da bi uopšte pristali na misiju.

Ajkula Stalone

Misija ih ovog puta vodi na fiktivno ostrvo nedaleko od Argentine znakovitog imena Korto Malteze gde se upravo dogodio državni udar, a proamerički diktator je zamenjen antiamerički nastrojenim romantičnim nacionalistom, pronacistom, a možda čak i komunistom Silviom Lunom koji deluje kao politički foto-robot Huana Perona. Promena režima u ostrvskoj zemlji sama po sebi nije razlog za zabrinutost, ali ipak jeste činjenica da se na ostrvu nalazi naučno postrojenje Jutenhajm koje su podigli odbegli nacisti, a da u njemu ludi naučnik Mislilac sprovodi tajni projekat Morska zvezda koji uključuje vanzemaljce. Zastanimo tu na trenutak da promi-

slimo o nazivu države i potencijalnom značenju. Korto Malteze je ikonički stripovski heroj iz pera argentinskog autora Huga Prata, a po detaljima iz Pratove biografije, Korto Malteze je svakako njegov alter ego. I jedan i drugi su zapravo (bili) avanturisti i, što je još važnije, svetionici individualnih sloboda. Izbor je, dakle, skoro sigurno nameran, a kao takav može s jedne strane označavati tipičnu američku aroganciju prema svemu što kulturalno potiče iz inostranstva, ali se može čitati i kao izjava u koristi popularne (populističke) kulture, a protiv nečega što se može smatrati alternativom ili „artom“. Nazad na priču. Voler i njen tim biraju novi odred. U njemu se, pored Harli Kvin i Flega, nalaze i specijalista za oružje i eksplozive Savant (redovan gost kod Gana, Majkl Ruker), T. D. K. (Nejtan Filion), Bumerang (Džej Kortni), Koplje (Flula Borg), Mongal (Mayling Ng), Blekgard (Pit Dejvidson) i Lasica koja je džinovska mutirana lasica koja ne govori, ali unosi strah u ekipu. Ekipa se iskrcava na plažu i upada u zasedu (reč je o izdaji) i svi osim Harli i Flega

(koje zarobljavaju) ginu u prvih petnaestak minuta filma. Kakva moša! Srećom, Amanda Voler i njeni su pripremili i rezervni tim koji se iskrcao na drugu plažu. Njega sačinjavaju plaćenik Bladsport (Idris Elba), „patriota“ Mirotvorac (bivši kečer Džon Sina) koji „ne žali život nijednog muškarca, žene ili deteta kako bi postigao mir“, Retkečer Dva (Danijela Melkior), kći originalnog Retkečera koja je sposobna da prizove i upravlja živom rekom pacova, psihotičar Polka-Dot Men (Dejvid Dastmalkian) koji je produkt neuspelih eksperimenata svoje majke... I džinovska ajkula Nanau (glas Silvestera Stalonea) čija inteligencija nije na zavidnom nivou, a super moć se sastoji od žderanja protivnika, a kad ogladni, čini se, i prijatelja. Nakon slučajnog masakra u pobunjeničkom selu, prilikom kojeg se cinični Bladsport i uživljeni Mirotvorac takmiče „u koga je veći“ (što se opet može tumačiti kao satira američke politike „pucaj prvo, pitaj posle“), ekipa uspeva spasiti Flega i upoznati vođu pobunjenika (Elis

Četvrtak, 12. avgust 2021.

forbesalert.com

Harli Kvin koju tumači Margo Robi do kraja profilisan lik

Braga) koja ih spaja s „vezom“ koja će ih ubaciti u grad. Harli se, s druge strane, umalo udala za predsednika Lunu dok nije otkrila njegove psihoze i pogubila ga, pa ju njen doglavnik strpao u zatvor na „obradu“, odnosno mučenje. Kad se ekipa ponovo sastane, mora spasiti svet, ali se u okviru nje javljaju pukotine u smislu pogleda na svet što će biti dalje razrađivano u sledećim nastavcima. Ono što Ajer nije uspeo u svom filmu, ili mu nisu dali, svejedno, Gan uspeva u svom. Za početak, Gan je dobio više slobode jer dolazi s pozicije „hitmejkera“ u sličnom registru: on stoji iza serijala ,,Guardians of the Galaxy“, što znači da je sada on jedini filmski autor koji je radio za obe strane Marvel-DC superherojskog duopola.

Drugarska komedija

Gan, dakle, uspeva da izmeša farsu, satiru, akciju, spektakl koji počinje praktičnim efektima, a završava se CGI i komediju koja ne pogađa baš uvek (prvih nekoliko Harlinih „one-linera“ ne uliva nimalo poverenja). Ipak, kako film odmiče, može se iz tog haosa išči-

screenrant.com

Silvester Stalone pozajmljuje glas urnebesnom Kralju Ajkuli

tati nekakav metod i duh. Akcione scene su izvrsno koreografirane, naročito pri sredini filma, i sjajno režirane kroz seriju dugih, neprekinutih kadrova „vožnji“, te propraćene često interesantnim muzičkim izborima. U pauzi između njih, Gan uspeva da prozbori koju o američkom „plaćeničkom“ angažmanu van granica zemlje (u njegovom čitanju, odred otpisanih više liči na Pekinpoovu ,,Divlju hordu“ (,,The Wild Bunch“, 1960) nego li na Oldričov ,,The Dirty Dozen“ (1967)), ali i da razvije likove i uposli glumce. Danijela Melkior je svojevrsno otkrovenje filma, a njen lik izgleda kao „bumerski“ ili „gen-x“ cinični komentar na milenijalce. Idris Elba još jednom dokazuje koliko je dobar glumac (i kako bi bio idealan

novi Bond) spojem fizičke akcije i ukorenjene motivacije, dok Džon Sina potencira komičnu personu tupsona koji malo toga shvata. Njih dvojica imaju sjajnu hemiju kojoj se priključuju Robi i Kinaman, a Elba ostvaruje i povezivanje s Danijelom Melkior kroz poveznicu između njihovih likova na liniji otac-kćerka. Ajkula i Polka-Dot su možda ekscesno blesavi koncepti, ali u ovakvom filmu i za njih ima mesta. U celom tom kontrolisanom haosu, možda najmanje profitiraju Harli Kvin i Margo Robi kao glumica koja je igra, ali je Harli Kvin u njenoj interpretaciji toliko već profiliran lik da nam koncept „još malo istog“ zapravo i ne smeta. ,,The Suicide Squad“ se tako izdiže u zabavan,

čak prilično dobar film čiji je haos serviran nama, čini se, pod striktnom kontrolom autora. Gan se već dokazao na tom polju, ali The Suicide Squad ima i dve dodatne note koje se mogu smatrati već pomalo zaboravljenim retrom. Zapravo, „treš“ smo možda i očekivali od njega, budući da je svoje prve filmske korake napravio u kompaniji Troma pod patronatom Lojda Kaufmana i to ovde funkcioniše kao sjajan dodatak. ,,The Suicide Squad“, međutim, najviše podseća na akcione „drugarske“ komedije iz 80-ih i ranih 90-ih, uz dodatnu dozu haosa, šarenila i povremenog mraka tipičnog za savremene superherojske filmove.

Ocjena: 6,8/10

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Adrijana Vidić

ILI-ILI

Lidija Deduš: Mnogo voli Nanija Moretija

Lidija Deduš, pjesnikinja

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Sve mace su mala đubrad

mentalfloss.com

ad je potrebno sažvakati dan koji je sastavljen od svih mogućih podmetanja nogu i debelih zidova koji se moraju preskočiti, poezija može pomoći, ali doza cinizma kao zamjena za nervozu, doza nonsensa i iščuđavanja na zakamenjene navike naroda koji ne misli nego otpisuje obaveze, ubrzava mentalne ritmove i onih koji nijesu znali da im se žuri. Lidija Deduš, pjesnikinja gorkosti (a ne gorčine), balansira između pojavnog i pojave, zabada riječi u „debele uši“, rasplače i nasmije u istom stihu, ljuti i saosjeća s čitaocima. Njene zbirke „Apartidi i ostale čudne ličnosti“ i „Ništa od najavljivanog kraja svijeta“ otkrivaju bojažljivo nježnu, ali u isto vrijeme i neustrašivu poetesu, baronicu istina koje se ne dovode u pitanje i čudesnu verbalerinu iz Karlovca koja je već otvoreno miljenica ne samo Miljenka Jergovića već i kompletne književne kritike regiona. Pitali smo je za animirane mačke, za jedan od omiljenih bendova, za partizane ne razmišljajući o onome što su postali kad su odrasli, ali i za Džokera, mada to i nijesmo morali. Deduš je stroga kad je važno, opuštena kad je taknemo u sr-

Kad sam bila mala, htjela sam se zvati Sanja i biti lijepa kao Sanja Doležal, ali moja ljubav prema njoj je na tome i ostala ce i voljna da razgovara i onda kad jednim okom obuhvata sagovornika, a drugim traži svoju izgubljenu kućnu ljubimicu. Album benda A Perfect Circle: „Eat the Elephant“ (2018) ili „Thirtheenth Step“ (2003)? - Težak izbor, ali ako moram da biram, onda „Elephant“. Zagazili smo u tehnološki, ekološki, sociološki, ekonomski i politički veoma tešku epohu, a taj album je danas aktuelniji nego kad je objavljen. Mejnard je uvijek bio ispred svog vremena, a ovim albumom je to možda najviše i pokazao. Omiljeni partizan iz filmova: Bata Živojinović kao Valter u „Valter brani Sarajevo“ ili Žarko Radić kao Jastreb u „Kapelskim kresovima“? - Što sam starija, to mi je teže razdvajati čovjeka i njegovo djelo pa mi tako Bata Živojinović nimalo ne imponuje kao čovjek koji je bio na Miloševićevoj strani. Ali, da je legenda naše kinematografije, je-

Zbog uloge u filmu ,,Burn After Reading“ shvatila da je Bred Pit ozbiljan glumac

ste, da je Džon Vejn bivše Jugoslavije, jeste, da je najveći od-brdaodvaljen filmski zavodnik, jeste pa sve te umjetničke kvalitete možda ipak premašuju, barem brojem, to nezahvalno političko opredjeljivanje. Mogao je i bez njega. Slavne pjesnikinje: Vesna Parun ili Desanka Maksimović? - Slično važi i za Desanku, što se političkih opredjeljenja tiče, s time da je ona ipak pjesnikinja, a od pjesnikinja (i pjesnika) uvijek očekujemo viši stupanj senzibiliteta prema patnji, što je ona negirala svojom zaljubljenošću u Miloševića. Međutim, njena poezija ni iz ranijih razdoblja mi ne imponira, niti me posebno inspiriše. Svejedno, žao mi je što je nedavno bila predmet polemike, vezano na jezični školski program, jer je u Jugoslaviji bila pjesnikinja od značaja. Ipak, ne mog senzibiliteta, tu mi je bliža Vesna i zato biram Vesnu. Omiljeni mačak iz animiranih filmova: Garfild ili Tom? - Hahaha, koja dilema. Ne znam, obojica su, svaki na svoj način, prava mala mačja đubrad, neodoljiva u svojoj prgavosti (Garfild) i bedastosti (Tom), i ako ćemo iskreno, Tom je totalni antijunak, nikada ne bi smio biti dječji heroj jer zabrlja sve čega se dotakne, ali isto važi i za Garfilda koji mi je, na momente, djelovao kao moćo krpa za brisanje podova, koliko smrdi od lijenosti. ali to su opservacije jedne četrdeset četvorogodišnjakinje. Da mi je to pitanje postavljeno prije trideset godina, opet bih birala obojicu, s drugačijim predznakom, ali treba znati – sve mace i jesu mala đubrad. Da nisu, bismo li ih toliko voljeli?

Bred Pit kao anđeo smrti u filmu „Meet Joe Black“ ili Bred Pit kao oličenje slobodnog ludila u „The Fight Club“? - Bred Pit u „Burn After Reading“. Ako me pitaš zašto – ne znam. Možda zato što mi je ranije bio samo ljepotan s lošom frizurom i bebavom facom koju je trebalo nekako, bejzbolskom palicom na primjer, redefinisati. Kasnije sam shvatila da je uvjerljiv glumac pa mi je ta ljepotna nekvaliteta pala u drugi plan. Pjevačica Novih fosila: Sanja Doležal ili Đurđica Barlović? - Đurđica, definitivno. Kad sam bila mala, htjela sam se zvati Sanja i biti lijepa kao Sanja Doležal, ali moja ljubav prema njoj je na tome i ostala. Žao mi je što je Đurđica prerano umrla i ko zna u kojem smjeru bi se ona dalje razvijala pa je valjda i mitologija vezana uz nju kao prvu pjevačicu presudila u mom opredjeljenju. Omiljeni Džoker: Hoakin Finiks ili Hit Ledžer? - Nijedan. Uopšte nisam tip za Džokere, Betmene, Spajdermene, Supermene i ostale strip junake na filmu. Čekam kad će se neko dosjetiti da i Alana Forda ufilmi, pa da mirno mogu da legnem u hladan grob. Mjuzikli: „Flashdance“ ili „Footlose“? - Mrzim mjuzikle pa zato nijedan, a dodatno me iritiraju glavni muškarci u oba filma, i muzika u oba filma. Znam da bi to trebalo biti nešto kultno, klasici, ne i meni, ja sam više tip za drame. However, ima taj film Nanija Moretija, „Caro diario“, u kojem on vozi vespu i ulicama grada ganja Dženifer Bils, i viče za njom: „Dženifer Bils, Dženifer Bils!“. Eto, na taj film me asocirao „Flashdance“, a mnogo volim Nanija Moretija, mnogo. Omiljeno jelo „na kašiku“: eurokrem ili ajvar? – „Na kašiku“ banane s kikiriki maslacem, svakodnevno, i po nekoliko puta. Popularne serije : „Game of Thrones“ ili „True Detective“? – Od „True Detective“ sam gledala samo prvu sezonu i ta je bila odlična, a „GoT“ sam uspjela pogledati sve osim zadnje sezone i voljela sam je. Ni jedne, ni druge serije se ne sjećam s nekim posebnim sentimentom, ali ako treba izdvojiti neku, onda bih izdvojila „Six Feet Under“ i „The Affair“. Uživala sam u obje maksimalno. DraganaERJAVŠEK

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Evil

vox.com

SERIJE

Još jedan u Ekipa na tragu misterija u seriji ,,Evil“

Sjajni Majkl Emerson u ulozi zlokobnog Lilanda Taunsenda

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

lo ima bezbroj lica i javlja se u različitim oblicima. Ono je nedodirljivo i sve što dotakne oduzima mu smisao. U sedmoj umjetnosti imamo pregršt primjera zla, kako ljudskog, tako i onostranog.

Demoni u zvučnicima

U okeanu projekata koji predstavljaju natprirodno zlo na različite, ali predvidljive i već viđene načine, od egzorcizma, preko duhova i demona, do snova koji postaju java, bračni par Mišel i Robert King, kako samo njima priliči, napravio je seriju koja obrađuje ovu temu na malo drugačiji način i nazvali su je ,,Evil“. ,,Zlo“ je drama o demonskoj opsjednutosti i drugim natprirodnim pojavama koje istražuje tim sastavljen od troje ljudi. Nesigurna forenzička psihologinja Kristen Bušar (Katja Herbers) predvodi tim. Ona je majka četiri ćerke, a suprug joj je često poslom odsutan, pa joj u čuvanju mnogobrojne djece često pomogne majka Šeril (Kristin Lahti), koja kako serija odmiče ima sve zapaženiju ulogu. Društvo Kristen pravi bivši novinar, a sada pobožni sve-

Druga sezona nije počela toliko učinkovito u istraživanju božanskog i naučnog kao prva, iako joj je to i dalje fokus štenik Dejvid Akosta (Majk Kolter), dok trojac upotpunjuje skeptični majstor Ben Šakir (Aasif Mandvi). S vremena na vrijeme pojavi se i zlokobni lik Liland Taunsend (Majkl Emerson), koji seriji daje posebnu draž. Iz sedmice u sedmicu, oni pokušavaju riješiti različite i neriješene misterije, pa tako formom, ali povremeno i sadržajem, podsjeća na ,,Dosije X“, gdje se u svakoj epizodi događa novi slučaj, od klasičnih stvari poput egzorcizma, do modernijih problema, poput ukletih slušalica i demona koji žive unutar pametnih zvučnika.

Natprirodno vs. naučno

Prva sezona je emitovana na televiziji CBS tokom 2019. a zatim se preselila na Paramount +, sa drugom sezonom koja je počela 20. juna. Tokom zanimljive prve sezone, u kojoj je ,,Zlo“ izazivalo gledaoce ponekad hrabrim i drskim pripovijedanjem, sada nakon dvije dvije godine i haotičnog finala, u kojem je Kristen možda izvršila ubistvo serijskog ubice Orsona

Larua, nova sezona podiže sve na drugi nivo. I to pitanjem, da li je bilo koji od tih slučajeva bio demonske ili neke druge prirode, naučno objašnjive. Jedna od stvari koja je karakterisala prvu sezonu bila je ta što se nije insistiralo na dokazivanju postojanja demona, već više na tome da li su demoni učestvovali u nekom od slučajeva koji je istraživan. U tom detektivskom univezumu, likovi su se često kretali korak naprijed, pa jedan nazad, ponekad se izgubivši u vrtlogu božanske nadahnutosti i demonske opsjednutosti. Na kraju bi se obično ustanovilo da nije riječ ni o jednom od navedenog, već o ovozemaljskoj bolesti. S druge strane, nijansiranije i izazovnije prikazivanje egzorcizama i demonskih pojava od filmova poput ,,The Conjuring“ (Džejms Van, 2013) i drugih popularnih horor franšiza ili suptilno provlačenje svakodnevnih važnih tema kroz stvaranje neklišeiziranih filmskih sistema vjerovanja je to što ju je krasilo.

Egzorc utro

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Druga sezona istražuje naučna objašnjenja za natprirodno i iracionalno

Svaka epizoda druge sezone otvara se sa knjigom ,,The Pop-Up Book of Terrifying Things“ iz koje iskoči specifična slika. Ovoj slici odgovara naslov epizode koji se sastoji od slova abecede i imenice koja počinje tim slovom, kao npr. ,,N je za Noćni teror“. Ovaj motiv je u duhu dječje knjige ,,The Gashlycrumb Tinies“ koja bilježi izmišljenu smrt 26 djece, po jednu za svako slovo abecede, a koju je napisao Edvarda Gori.

Galerija slučajeva

textlessposters.com

rcizam roje

tvline.com

u nizu specijaliteta bračnog para Roberta i Mišel King

Međutim, druga sezona nije počela toliko učinkovito u istraživanju božanskog i naučnog i gdje bi se oni mogli dodirivati, kao prva, iako joj je to i dalje fokus. Montaža je nervozna i dosta brzopleta, kao i režija. Mogući razlog za to je nadoknađivanje sporih scena i suvišnih dijaloga, koji kao da nigdje ne vode. Epizode i dalje nude multidimenzionalnu galeriju slučajeva, od toga da crkva ima zaostatak neobjašnjivih čuda koja povremeno nadilaze hrišćansku mitologiju, preko Đina koji zahtijeva islamsku intervenciju, do Benovog straha od liftova. Kada smo kod Bena, on preuzima veću ulogu u novoj sezoni, jer je povjerenje njegovog lika da demoni ne postoje poljuljano, dok njegov i Kristenin

racionalistički savez protiv Dejvida pokazuje pukotine. Kristenin skepticizam i Akostino vjerovanje, sve više podsjeća na Foks Muldera i Dejnu Skali. Njihova hemija je prilično dobro utvrđena od prve epizode, međutim njihovi razgovori o vjeri su nerijetko plitki i nefokusirani, dotićući i aktuelne teme poput one o brojnoj zastupljenosti sveštenika crne boje kože u Katoličkoj crkvi. To bi bili dobri razgovori kada bi im se dalo dovoljno prostora, ali umjesto toga, junaci bespotrebno i nespretno skaču s jedne teme na drugu. Kingovi ubacuju elemente komedije i satire, što je karakteristična njihova crta, samo što to nije tako efikasno, kao u ,,Ugrizu“. Glavni dramski naboj dolazi od Lilanda, neprestanog huškača koji samo želi vidjeti kako svijet gori i koji se prvo pokušao uvući pod Kristeninu kožu, a zatim se zaljubio i u njenu majku. Sada se okomio na dobrog Dejvida i maksimalno se trudi da ga pokvari. On i Šeril unose dašak svježine u odnos trojca koji, kako serija odmiče, sve više podsjeća na odnos sredovječnog bračnog para. Holandska glumica Katja Herbers, poznata po epizodnim ulogama u nekim popularnim serijama poput

,,Leftovers“ ili ,,Westworld“ najjača je glumačka karika. Harizmom i energijom ,,pojede“ za doručak Majka Koltera i Asifa Mandvija.

Sto na sat

Prvi navedeni je stalni Kingov glumac - poznat i kao ,,marvelovac“ Luk Kejdž. Njegovu pojavu na ekranu možemo uporediti sa autom koji je vozio sto na sat, a zatim je naglo stisnuta kočnica. Mandvi je negdje na pola puta između njih dvoje. On ima povremene momente koji su zaista zabavni. Ostaje samo pitanje, da li su Kingovi namjerno insistirali na političkoj korektnosti, pa izabrali bjelkinju, Afroamerikanca i muslimana ili im je to stvarno bila želja, pošto je sigurno bilo i boljih glumačkih izbora iz nekih njihovih ranijih projekata. Ova serija nije najbolje od bračnog para King, ali za gledaoce koji uživaju u natprirodnim pojavama i egzorcizmu na million načina, ima mnogo da ponudi. Oni koji ne vole toliko ove teme, isto tako povremeno mogu biti zadovoljni, najviše scenarističkim zamislima, jer ako demone provučene kroz CGI efekte izostavite, još imate jednostavne, sitne i uznemirujuće djelove koje će držati pažnju.

Ocjena: 3.1/5

Četvrtak, 12. avgust 2021.

serije

an Mr. Corm

Džozef Gordon-Levit u p

nme.com

honeybombvintageweddingboutique.co.uk

nogo ljudi oko nas koji osjećaju, koji znaju da će umrijeti sami. Po strani egzistencijalne tlapnje o tome kako je bilo koji čovjek u sudnjem momentu ogoljen u samoći - ne, ovdje se radi o nečemu mnogo svakodnevnijem i, ako hoćete, praktičnijem. O životu osoba koje su uvjerene da nijesu sposobne ili dovoljno dobre da imaju porodicu. ,,Mr. Corman“ je televizijski projekat koji je sebi namijenio najuži manevarski prostor – jedan kavez od dana usamljenika. Kreirao ga je, režirao, producirao i na glumačkim leđima iznio Džozef Gordon-Levit; tek toliko da pokaže, koliko je daleko kao promišljen autor filmske i televizijske umjetnosti odmakao onaj dječak, koji je prije četvrt vijeka glumio Tomija Solomona u ,,3rd Rock from the Sun“. Njegov Džoš Korman je nezadovoljnik, prije svega sobom pa svijetom oko sebe. Džojsov Uliks nasukan na vrele stijene modernog Los Anđelesa. Niti dovoljno mlad da vjeruje da će mu život nešto novo i suštinski bitno servirati reći – niti dovoljno star za prvu krizu srednjih godina, ili za lični kompas od iskustva i zaraslih ožiljaka. Džoš ima možda 33, 35, 40 godina; on je izuzetan učitelj, solidan prijatelj, dobar drug, pri-

Džozef Gordon-Levit istražuje kalifornijski svijet usamljenika

Četvrtak, 12. avgust 2021.

potentnom autorskom projektu dekonstruiše samotnjačku nesreću

Uliks među milenijalcima stojno brižan sin. Tip koji apsolutno nema bilo koji racionalan razlog da bude pretjerano nezadovoljan sobom... Osim što je, naravno, sam – a to u njegovom svijetu i u našim svjetovima znači sve. Iza Džoša Kormana je težak raskid od koga je prošla već debela i prazna godina. I on je prvi put suočen sa razmišljanjem i osjećajem da to nije prolazna faza i lična bitka sa kojom će se izvjesno izboriti.

Tragičnije od raskida

Džoš osjeća da je to njegovo prirodno stanje i užasnut je zbog toga. Taj okvir od samoće, još smješten u tragikomičnu arhitekturu od iznajmlje-

Već u uvodne dvije epizode jasna je težnja da se istraži i servira zbog čega je neko sa 35, 40 godina sam i usamljen u velikom, modernom gradu. Što su sve uzroci toga. I zbog čega je taj učitelj Džoš Korman, uhvaćen u strogim okvirima, ograničenjima i treptajima uma i psihe – beskrajno nezadovoljan sobom nog generičkog stana u kalifornijskom predgrađu u kakvom bi komotno mogli vidjeti i Kafku i Bukovskog, polazna je tačka za ono što je Džozef GordonLevit brižno spremao u ovom projektu. Odmah treba istaći: ne, ovo nije nekakav nastavak izvikane indi-dramedije ,,500 Days of Summer“ (Mark Veb, 2009), u kojoj su Džozef Gordon-Levit i Zoi De-

Odlično osmišljen Kormanov odnos sa majkom (sjajna Debra Vinger)

šanel uhvaćeni pa razvučeni u mreži jedne veze i rastanka. Niti je ovo ,,500 dana ljeta“ za onu istu milenijalsku publiku koja sad već gazi drugu polovinu četvrte decenije. Nakon uvodne dvije epizode, emitovane na servisu Apple TV+ prošle sedmice, ,,Mr. Corman“ cilja mnogo širu sliku jedne svakodnevice; daleko od toga da se tiče samo jedne veze ili nečijeg romantičnog života u cjelini. Ne – Džozef Gordon-Levit od starta želi da pokaže, da istraži i servira, zbog čega je neko sa 35, 40 godina sam i usamljen u velikom modernom gradu. Koji su uzroci... I zbog čega je njegov Džoš Korman, uhvaćen u strogim okvirima, ograničenjima i treptajima uma i psihe – beskrajno nezadovoljan sobom. Ključna crta gospodina Džoša Kormana, pristojnog, odgovornog i cijenjenog sugrađanina, sjajnog učitelja petog razreda je upravo nezadovoljstvo sobom. U prvih nekoliko minuta ćete već osjetiti, i tu ga Džozef Gordon-Levit već vrlo delikatno i vješto portretiše – kao suštinski dobru osobu. Kao lika koji će da preispituje svoja uvjere-

nja i traži sopstvenu odgovornost; pa i pred djecom koja, prilično ignorantski i bez promišljaja, u učionici ,,bombarduju“ nekim sasvim ,,odraslim“ stavovima. Korman je empatičan, on sjajno sluša – jer je tako vaspitan, kao osoba jakog emocinalnog kapaciteta. Sa druge strane, on je prosto željan ljudi. Svijet oko sebe, konzumerski, ignorantski, nazovite ga kako hoćete – smatra istinski otuđujućim. Pri tome je vrlo strog prema sebi i sebi bliskima; ponašanje i dane prijatelja preispituje tako da skenira tragove i sjenke tuđeg ili svog luzerstva. Žene? U onoj je fazi raskid ili nagomilanih raskida, kada ih potpuno i suštinski ne razumije; kada ih skoro vidi kao entitete sa druge planete. Kao uljeze koji bi ga skoro mogli povrijediti...

Nadrealno šepurenje

Naravno, u jednoj takvoj igri jednog, već prilično izmučenog a posve senzitivnog uma, najgore što se Gordon-Levitovom Kormanu može desiti jeste pokušaj ,,kombinacije za jednu noć“. Da je posljednje što mu je potrebno – veče za

igračkom konzolom sa gomilom prijatelja koji djeluju potpuno pomireno sa svojom samoćom. Prosto, ovaj Uliks iz Los Anđelesa je bačen u vrtlog, u jednu spiralu koja vuče pravo na dno u kom ga čekaju napadi panike, depresija, anksioznost. I još više toga. Sve to je postava igre koju će Džozef Gordon-Levit postaviti već u uvodnih deset minuta prve epizode. Nakon uvodne dvije polučasovne, ,,Mr. Corman“ je nepravedno opisivan kao serija za koju je sporiji tempo ključna kočnica i mač sa dvije oštrice. Reći da se u ovoj televizijskoj šunjalici sa samim sobom ništa ne dešava, potpuno je promašeno; dešava se sve, sav jedan svijet koji ranjava jednu delikatnu i osjetljivu dušu, a zatim je ubjeđuje da je sve normalno i sve dobro. Serija je najlošija u momentima kada se Džozefov gospodin Korman najviše približi mentalnom rastrojstvu. Kada najdublje potone u užas napada panike, u goli strah navođen vrištećim egom. Tada Gordon-Levit bira da kadrove oslikava dodirom naNastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 12. avgust 2021.

drealnog. Bio to linčovski momenat sa treperavim halucinacijama od prijetećih beskućnika na ulici, ili animirana sekvenca u kojoj sanjivi Korman konačno radosno leluja kao spermić put neke željene jajne ćelije (?!) – to ipak djeluje deplasirano ili već viđeno u sličnim indi projektima. Ne pomaže ni Gordon-Levitova potreba da u scenama bude pretjerano ,,prisutan“ režiser; u skokovitim tumaranjima krupnih kadrova i pretjerano rasplesane kamere, ne može se izbjeći osjećaj da autor serije previše često preigrava. Jasno je, Džozef GordonLevit zna autorsko znanje, filmsku teoriju i praksu ima u malom prstu – ali nije to poenta projekta ,,Mr. Corman“, niti bilo kog filmskog ili televizijskog projekta, niti treba da bude. To je šepurenje svojstveno uglavnom mlađim autorima, i lekcija koju je Gordon-Levit sa 40 godina životnog iskustva i tri decenije rada u industriji, morao naučiti.

Licemjerna majka

Sa druge strane, serija u potpunosti funkcioniše i briljira onda kad ispituje, što je to čime moderno društvo čini Kormana nesretnim. Reći da svijet ne očekuje bilo što od učitelja Džoša bi bilo užasno licemjerno; Gordon-Levit perfektno prepoznaje i vrlo rano podvlači, kako to moderna zajednica tretira samotnjake. Ključni i najjači momenat je odnos sa majkom: Derba Vinger tumači Rut Korman, sasvim lagodnu i sa životom pomirenu gospođu koja od sina očekuje isključivo jedno, da formira porodicu. I vrlo direktno mu podvlači, da u tome leži kompletno razrješenje svih njegovih problema i ono što će ga sigurno učiniti ostvarenim. Džoš to doživljava kao užasno licemjerno, ironično i potpuno iracionalno. Kao impuls jednog patrijarhalnog društva i konstrukta, koji istrajava bez ozbira na to koliko bili emancipovana zajednica. Takođe, Gordon-Levit istražuje jednu rijetko istraživanu temu, a to je da su muškarci žrtve očekiva-

cnn.com

Učionica Džoša Kormana kao iskrivljen odraz u ogledalu svijeta odraslih

nja patrijarhata na sličan način kao i žene. Ne samo zbog toga što Korman prepoznaje, da je društveno poželjna uloga nekakav pater familias. Već suštinski zato što u ovom svijetu on kao muškarac praktično nema pravo da bude slab. Što živi u društvu koje momenat kada se muškarac požali – tretira kao maltene odraz karakterne slabosti. I u kojem je mentalna slabost ili bolest muškarca tabu; gdje on najednom postaje čak i neko od koga treba zazirati i gledati kao čudaka ili čak opasnost za okolinu. Na mnogo će vrata Džoš Korman pokušati da zakuca i tražiti pomoć i bliskost u uvodne dvije epizode. I svi će ga tretirati ignorantski ili iz sopstvenih povreda; prijatelji će mu, na prim j e r, n a t u t n u t i n e ko očekivano ,,gdje si bio kad je nama bilo teško“.

Napad panike

Posebno interesantan, iako nametnutim jakim tempom osakaćen, je odnos sa djevojkom sa kojom će zaglaviti na kauču nakon nekoliko pića u noćnom klubu. Prije svega zbog toga što je Gordon-Levit autorski prema njoj postupio vrlo pošteno: ona je asertivna, seksi, spremna da sasluša i na vrlo lijepe načine pokazuje Džošu da joj se

sviđa. Samo što, naravno, svaki momenat njegove blokade ona doživljava kao potencijalni odraz neke njene falinke, a njegove nesigurnosti tretira ili objašnjava nekim statusnim kriterijimima ili momentima. Do trenutka kada je on upita, recimo, da li je ikada osjetila da je nekim ljudima suđeno da umiru sami... A ona ga, naravno, lansira preko vrata. Sve je to, opet, lijepa igra na liniji između komedije i farse, do momenta kada Džoš Korman shvati da ni rođena majka nije spremna da sasluša njegove probleme. Ili kada mu potpuno nepoznata ,,šalterska“ osoba nabubne da on prosto možda uživa u tome da je nesrećan. Uglavnom, nema razumijevanja za sve Kormane ovog svijeta; i odatle on nema ni bilo kakvog drugog izbora, već da sklizne u napad panike ili anksioznost... Serija tek treba da pruži potporu jakih sporednih likova i učini da ne bude prosta monodrama za milenijalca, što nikako ne smije biti. Pomenuta Debra Vinger je, recimo, sjajan izbor za Džošovu mamu Rut – to je ista ona glumica za kojom je prije lijepe četiri decenije ludio Ričard Gir u kultnom ,,An Officer and a Gentleman“ (Tejlor Hekford, 1982). Tek treba

da vidimo, kakvu je rolu namijenio Gordon-Levit za Džuno Templ, glumicu koja će tumačiti njegovu bivšu djevojku Megan. Najavljeno angažovanje Šenon Vudvord je posebno interesantno – karakterna mlada glumica tumačiće Džošovu sestru Elizabet, što već na prvu loptu zvuči kao kec iz rukava.

Realna osoba

Bez obzira na autorske izbore Gordon-Levita, kojem neće biti lako da proda i objasni indi igrarije sa nadrealnim (dio senzibiliteta filmskog hipsteraja koji je bio aktuelan prije deset ili 15 godina) - ,,Mr. Corman“ ima sasvim dovoljno manevarskog prostora da ostane zabilježen kao ozbiljan i važan projekat. Čak i kao svojevrstan muški, američki i milenijalski odogovor na kultnu britansku seriju ,,Fleabag“ – što je, opet, samo potencijal i utisak o bazi postavljenoj nakon uvodne dvije epizode. Izvjesno je, jer tako je igra vrlo očigledno postavljena u vremenskoj bazi serije, da će svog Kormana Gordon-Levit uskoro ,,uvaliti“ u svijet pandemijske realnosti. Što je potencijalno dodatno tragično i užasno, budući da je Džoš kukavac potpuno istraumiran svim klimatskim promjenama i svim javnim temama koje

mu signaliziraju da svijet ide dođavola. Za seriju ,,Mr. Corman“ bi, tako, put ka realnom ostvarenju teško bila konačno ostvarena dugoročna veza i sreća sa drugom osobom. Prije se čini, da učitelj Džoš do kraja sezone treba da nauči da se tuče sa samoćom, tako što će se osjećati manje usamljen. U toj igri Džozef Gordon-Levit ima sjajan manevarski prostor. I lako je navijati za njega kao autora, zbog jednog prostog razloga i utiska: njegov gospodin Korman je potpuno i je*eno realna osoba. Nakon pet minuta prve ili u završnici druge sezone, potpuno ćete biti ubijeđeni i nositi osjećaj da poznajete ovakve ljude. Prepoznavaćete i neke sopstvene odjeke i impulse, nezavisno od toga jeste li sa nekim ili ne... Jer teza je vrlo prosta. Samoća je životna, egzistencijalna konstanta prisutna u stvarnosti svakog od nas; i niko je ne može smatrati uzrokom nesreće, isto kao što bilo ko ne može kriviti gravitaciju za to što avioni padaju... Pred Džošom Kormanom su izbori kao pred Džojsovim Uliksom: da bira, da li uopšte vrijedi ispraviti kičmu i sebe ponovo pružiti drugima. U jednoj takvoj televizijskoj odiseji, mnogo je svakodnevice svakog od nas. S. STAMEMIĆ

Ocjena: 4,1/5

Četvrtak, 5. avgust 2021.

PREPORUKA

Petar Marković, psiholog i psihoterapeut

Privatna arhiva

Čežnje i snovi u bojama portugalskog fada Zgrabi FILM Ljeto - godišnje doba onih koji su raspoloženi za ljubav, pa otuda i moja prva preporuka. „In The Mood For Love“ (Vong Kar Vai, 2000), delikatan prikaz vizuelne postavke ljubavi, čežnje, prećutkavanja i suzdržanosti. Potpuno suprotan prikaz ljubavi susrećemo u filmu „Bitter Moon“ (Roman Polanski, 1992). Ako smo tamo imali suzdržanost u ljubavi i želji, kod Polanskog se susrećemo sa zamjenom želje sa pulzijama koje vode u destruktivan, sadomazohistički odnos iz kojeg se može razviti uvjerenje da ljubav znači gubitak vlasti. „The Piano Teacher“ (Majkl Haneke, 2001) i fenomenalana Izabel Iper u ulozi stroge i karijeri posvećene profesorice Erike Kohut, film je o ženskom mazohizmu, o načinima na koje se nanosi i podnosi bol. Film o neprepoznavanju istinske potrebe za bliskošću i odličan prikaz seksualne tenzije koja postaje istovjetna mučnini. „Splendor in the Grass“ (Elija Kazan, 1961) je za mene nezaobilazna melodrama koju bi svakako trebalo pogledati i uz nju evocirati uspomene na prve ljubavi i razuvjeriti se da je za „živjeli su srećno do kraja života“ potrebna samo ljubav i autentičnost osjećanja. Ovaj film, kao i poezija Vilijama Vordsvorta, pokazuje nam da je autentičnost emocija uvijek dostojanstvena čak i onda kada smo svjesni da je prolazna. U Kazanovom „Sjaju u travi“ režiser nas uvodi u katarzu kroz autentičnost ljubavi. Sa druge strane, u filmu „Repulsion“ (Polanski, 1964) ponuđena nam je druga vrsta katarze - odlazak u ludilo. Prvi dio mračne trilogije „Apartment“ govori o represiji koja jednu djevojku vodi u regresiju, stanu kao metafori untrašnjeg svijeta junakinje i nemo-

Petar Marković: Izuzetno cijeni (filmski) opus poljskog kompozitora Zbignjeva Prajznera

gućnosti integrisanja traumatskih iskustava. „Živjeti svoj život“ („Vivre Sa Vie“, Žan Lik Godar, 1962) , film u kojem glavna junakinja pokušava spoznati život, osjetiti ljubav, prepoznati je i prepustiti se istini. Ovo je film koji će nas natjerati da se zapitamo da li živimo svoj život, kolika je njegova cijena i da li je ljubav jedina istina, što je i jedno od pitanja koje Nana postavlja filozofu. „Ida“ (Pavel Pavlikovski, 2013), poljska drama dubokih kadrova, ukrašena minimalizacijom. „The Hunt“ (Tomas Vinterberg, 2012 ) je ostavio snažan utisak i podstakao me je na razmišljanje do kojih granica smo kao vrsta spremni da „lovimo“ one za koje vjerujemo da su krivi. Filmovi u kojima su prilično slični načini neprihvata-

nja i osude jesu i „Malena“ (Đuzepe Tornatore, 2000) i „Lets Talk About Kevin“ (Lin Remzi, 2011). Onima koji uživaju u estetici i adrenalinu preporučio bih dva vrlo zanimljiva horora: „Midsommar“ (Ari Aster, 2019) i „Suspiria“ (Dario Arđento, 1977).

TV Moram priznati da televiziju ne gledam. Kada su serije u pitanju, preporučujem „Dekalog“ (Kšištof Kišlovski, 1989). Nedavno sam pogledao seriju „Brave New World“, držala mi je pažnju.

MUZIKA Preporučujem grupu Dead Can Dance, uz čiju muziku ćete se povezati s antičkim misticizmom, gnosticizmom i tradicijom predaka.

Izdvajam albume „Aion“ (1990) i „Serpent’s Egg“ (1988). Muzika uz koju se najčešće povezujem sa svojim snovima, čežnjama i nadama je portugalski fado. Kristina Branko predivno objedinjuje džez i fado dok glas Amali Rodrigez čini da stanemo i preispitamo čekanja i sudbinu. Glas koji jednostavno ne može da ne ostavi utisak pripada Antoniju Hegartiju iz grupe Antony and the Johnsons, naročito kada izvodi Koenovu pjesmu „If It Be Your Will“. Nick Cave i bend The Bead Seeds nalaze se na mojoj dnevnoj plejlisti, čini se da mi nikada neće dosaditi. Zahvaljujući filmovima Kišlovskog upoznao sam se o djelo Zbignjeva Prajznera, kompozitora raskošnog talenta, čija je muzika pratila neke od najljepših filmova, a najpoznatiji je po trilogiji „Three Colours“. Svima koji se pitaju koji je njihov put, preporučio bih da poslije čitanja Kavafijeve „Itake“ poslušaju „Wayfaring Stranger“ Džonija Keša, a onima koji se pitaju što čovjeka čini čovjekom da upale „What Makes a Man a Man“ Marka Almonda.

Zaobiđi FILM Nijesam ljubitelj komedija, pa ih najčešće zaobilazim. Čini mi se da katarzično čišćenje lakše proživim tokom gledanja dobrog horora kada shvatim da strah poprimajući drugačiju formu može i da oslobodi.

TV Vjerujem da bi većinu TV sadržaja trebalo zaobići i prepustiti se samostalnom istraživanju sopstvenog ukusa.

MUZIKA Zaobići muziku koja čini da se osjećamo i ponašamo loše.

Četvrtak, 12. avgust 2021.

et F ke a

Povratnički album ,,Hotel Surrender“ prošao bez pažnje šire javnosti

Le lee

,,Čuka bije pumpa“ ili - me

tlaphilly.com

Novo lice Nika Marfija

d ž uboks

Na staroj raskrsnici

ema potrebe da se traži bolji dokaz za to u kojoj mjeri se muzički svijet promijenio za manje od decenije, od Četa Fejkera. Sedam godina je prošlo od generacijski označiteljskog debija ,,Built on Glass“, a nastavak ,,Hotel Surrender“ prolazi duboko ispod radara šire javnosti.

Forma ili suština

amazon.com

Lako je prstom pokazati u ono što je Četa Fejkera činilo interesantnim i važnim prosječnom hipsteraju. Prije svega, taj suptilni pop soul sa delikantim trip-hop začinima i izuzetnim vokalom im je pružio do kraja estetizovanu, a sasvim njihovu – formu. A Australijanac Nik Marfi je odlučio da se otrese te Čet Fejker persone još 2016. godine. Od tada je pokušao sa dva diskografska projekta pod svojim imenom, di-

Nik Marfi direktno priznaje da sopstvenom karijerom i autorstvom već dugo uglavnom tumara rektno priznavajući da mu je dosta puke forme i da traga za malo lične suštine. A vaskoliki hipsteraj to, naravno, nije pretjerano interesovalo. Album ,,Hotel Surrender“ kuvao se još od početkom prošle godine, s tim što je i taj bio planiran za izdavanje pod Nik Marfi etiketom i baldahinom. Zatim je počela pandemija i Niku je iznenada preminuo otac. Pod sjenkom privatne tragedije, razvučen globalnom tenzijom, Marfi je, danas tvrdi – iz očaja posegao za starim Čet Fejker ruhom. U nadi da će nekako, ni sam ne znajući kako, pronaći staru kreativnu vitalnost.

Refren koji ne stiže

Sve ono što Nik Marfi pokušava, ili makar stanje u kom se nalazi, stalo je u intro pjesme ,,Oh Me Oh My“. To je njegovo priznanje pred čudom od muzike: ,, Music does so mething, I don’t k n ow w h a t i t does, I just accept it

as the sky is blue“. Otprilike, priznaje da sopstvenom karijerom i svojim autorstvom već dugo uglavnom tumara. I to prihvata kao sasvim prirodan, dragocjen put. Pjesma je šarmantan raskorak od bluza do hip-hopa i najsmjeliji momenat ploče. Delikatnošću je prati isključivo ,,Low“. Čet Fejker je u 2021. godini spreman da se zavali u široke i sanjive elektronske pejzaže (,,Whatever Tomorrow“); da se vrlo komotno raspištolji u neo soulu (,,So Long So Lonely“)... A ipak, to je onaj isti Marfi sa ,,Built on Glass“ iz 2014. godine. Kao da je tražio za jednom starom raskrsnicom – i na tom mjestu pokazao da nije spreman da izabere skretanje ili se pomjeri ni makac. Odatle i očigledni momenti kada Nik ne uspijeva da poentira i dovede pjesmu do vrhunca – kao u bombastičnoj ,,Rag’n’Bone Man“, kojoj praktično fali refren... Sveukupno: mnogo suptilnosti, stila, nedovoljno toga da bi vas pomjerilo iz ravnoteže. Nedovoljno za 2021. godinu. S. S.

Ocjena: 60/100

Ples od Ljublja K

ada se na ulici Ljubljani ili Skoplja uhvatite da sa nekom mladom osobom razgovarate na engleskom jeziku, već imate dovoljno argumenata za pitanje: da li ćemo se za 50 ili 100 godina uopšte razumjeti i na nekim bližim destinacijama. Na prvu loptu, koncept i svrha benda Lelee je reakcija na takve situacije. Gitarista Damjan Manevski (znamo ga iz benda Molokai), Jan Kmet na bubnju (Kalu) i Jelena Rusjan na basu (radila na projektima Borghesia, Škrip i vrlo interesantnom Trus!) – su na albumu ,,Čuka bije pumpa“ skockali pjesme na makedonskom, našem i slovenačkom jeziku.

Debelo pokriće

Suštinski, ,,Čuka bije pumpa“ je jedan razvučeni osmijeh, široka transverzala od Bitolja do Ljubljane. Istovremeno, njih troje su svjesni da za zajednički projekat Lelee ključna odrednica nije, i ne smije biti to što objavljuju pjesme na tri jezika bivše Jugoslavije. Ono što je suštinski tu,

Trio iz benda je svjestan da za projekat Lelee ključna odrednica nije, i ne smije biti to što objavljuju pjesme na tri jezika bivše Jugoslavije. Ono što je suštinski tu, muzika – je sa debelim pokrićem i to je mnogo bitnije muzika – je sa debelim pokrićem i to je mnogo bitnije. Vrlo ciljano i pametno, Lelee (izgovara se, otprilike, u Tiha Špic maniru iz ,,Porodičnog blaga) su se široj publici predstavili singlom ,,Komnež“ na Jutjub platformi. To je indi psihodelija u maniru koji je, u godinama za nama, relativno lako prepoznati. Ali, to što će vam ,,Komnež“ u više od

Četvrtak, 12. avgust 2021.

elodični postpank sa jakom kičmom

illow

Ekstremi jakih emocija anneofcarversville.com

Tina Ocvirk

,,Jugoslovenski“ trio servira sjajan postpank

Hrabar iskorak u pop-pank i nu-metal za kćerku Vila i Džejde Piket Smit

ane do Bitolja Teži od najtežeg

Čvrstina koju Jelena Rusjan vokalno pruža u, recimo, ,,Ništavilu“ u sjajnom je kontrastu sa ogoljenom emocijom u glasu Damjana Manevskog. Lagani cinizam i ljetnji prkos ,,Ništavila“ pojačan je interesantnom ulogom namijenjenom za saksofon Andreja Fona. Na sličan način sedma od devet

pjesma, razigrana ,,Srce“ dobije interesantno skretanje, u letu po dirkama Uroša Milkića. Sveukupno, nekoliko zaista efektnih deviza poput ,,Mi živimo brže od najbržeg i teži smo od najtežeg... Verujemo jače od najjačeg“ ili ,,Nikada više neće se vratiti sve što vidimo, gledamo poslednji put“ (mala jugoslovenska vinjeta) su dovoljne da vam ovaj melodični postpank u bilo kom momentu ne dosadi. Uz utisak da je u konačnici falilo malo više stilske koherentnosti i dodatnog rada na tekstovima (,,Čudo“, ,,Srce“) da ,,Čuka bije pumpa“ bljesne kao jedan od ključnih regionalnih projekata godine. Uz nešto izoštreniji fokus, samo neka nastave da se igraju, istražuju; na pravom su putu. Da lako potiru ono ,,Mene kao da nikad nije ni bilo a sve stvari stoje na mestu al stoje krivo, sve stoji krivo“, iz razigranog ,,Ništavila“. S. S.

Ocjena: 77/100

Cjelokupan utisak je dominantno da Vilou Smit na albumu ,,lately I feel EVERYTHING“ želi da se publici prije dopadne neka slika i predstava o njoj, nego sama muzika i pjesme

redivna misterija nevidljivog. Tako Vilou Smit ukratko opisuje motive da upiše fiziku na čuvenom Masačusets institutu tehnologije (MIT). Kćerka Vila Smita i Džejde Piket Smit, sa već ostvarenom muzičkom karijerom, definitivno bira neočekivan i teži put.

Performans u muzeju

Vilou se u međuvremenu bavila konceptualnom umjetnošću. U jednom muzeju moderne umjetnosti u Los Anđelesu se, sa partnerom u poslu i muzičkoj industriji, a spekuliše pitchfork.com

pet minuta zazvučati kao, recimo, Autopark – neće zasjeniti utisak i činjenicu da je ovaj bend svoj, da ima kičmu. Da je očigledan žestok rad i promišljaj na putu do ove muzike.

Vilou Smit spremna da hrabro govori o intenzivnim emocijama na novom albumu

se i u privatnom životu, Tajlerom Kolom – zatvorila 24 časa u kutiju – kako bi ispitali ,,osam faza anksioznosti“. E da, pjesme sa njihovog zajedničkog albuma ,,The Anxiety“ su se tu 24 časa vrtile ukrug. I lako je odatle prepoznati okvir za portret osobe koja je fascinirana, gonjena i lomljena ekstremima intenzivnih emocija. Odatle i naziv novog albuma: ,,lately I feel EVERYTHING“. Ploča koja bipolarno i intenzivno titra između radosti i straha, ponosa i stida, zadovoljstva i paranoje –hrabro je uokvirena u formi nu-metala i poppanka. Za mladu muzičarku koja se izkazala u r’n’b miljeu to je bio krupan zalogaj. Uz to, ima joj po kome doći: mama Džejda ne pretjerano često, ali već dugo nastupa kao pjevačica i

ključna figura benda Wicked Wisdom. Vilou otprilike ovako skicira muziku koju voli: bendovi Paramore, My Chemical Romace... I da, Wicked Wisdom.

Iskrena samokritika

Na pjesmama poput ,,Gaslight“ i ,,Lipstick“ je očigledno koliko je za Vilou Smit bitno, da pokaže vokalnu zrelost i kontrolu. Od prve ,,Transparent Soul“, kao i u ,,Gaslight“ intru, na primjer, jasno je i da je cilj demonstrirati gitarsku vještinu i sentiment... Cjelokupan utisak je, zbog toga, dominantno da Vilou Smit želi da se publici prije dopadne neka slika i predstava o njoj, nego same pjesme. Instrumentizacija koja ,,vuče“ na početak vijeka i slavnu Pink iz perioda najjačeg kreativnog zamaha i popularnosti je korektna, ispeglana – i sa druge strane predvidljiva. Album uspijeva da iskorači onda kad Vilou istražuje kompleksnost vrlo odraslih osjećanja. Naravno, tenzija, strah, paranoja, anksioznost – sve ono što i jeste dio njene svakodnevice. Tako, na primjer, vrlo efektno gradi zidove pjesme ,,don’t SAVE ME“ – u kojoj objašnjava sebi, pa drugima, zbog čega je tako često znala da odgurne neke bitne ljude od sebe. U ,,naive“ je vrlo ubjedljivo i nimalo folirantski samokritična. U ,,Come Home“ je uhvatila jedan bitan momenat njene generacije: potrebu da nikako, nikad, ne zavisi od bilo koga. Pjesma i saradnja sa pop-pank kraljicom (veterankom!) Avril Lavinj je promašena, ali nema veze kad je tu sveukupno i dovoljno iskrenog i iskonskog optimizma. Na novoj ploči Vilou Smit uspjela je da demistifikuje sebe; sada je red da nauči da malo pomjeri fokus. Da zavrti planetu oko nečega i nekoga ko nije kćerka slavnog holivudskog para. I to će biti njen ključni naredni i veliki poduhvat odrastanja. S. S.

Ocjena: 69/100

Četvrtak, 12. avgust 2021.

33 OBRTAJA

Adisa Bašić,

Zoran Lešić

književnica

Za nagrađivanu književnicu Adisu Bašić poezija je „spasonosni rukohvat“ kojeg se ne odriče. Objavivši prvu zbirku sa samo 19 godina, diplomirajući komparativnu književnost i bibliotekarstvo, Bašić je nastavila da ređa stihove i priče u kojima se ogleda žar borbe za ljudska prava i demokratiju, taj prst slobode koji mi, balkanski sužnji nikako ne uspijevamo da dohvatimo. Iako pokušavamo da zaključamo prošlost, ugasimo zgarišta, pepeo se ipak u vatru preobrazi. Naša gošća mlade uči poeziji i kreativnom pisanju na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Godinama je pisala književnu kritiku za nedjeljnik Slobodna Bosna. Svoje stihove čitala je na čuvenom Harvardu, Istanbulu, u Provansi, Lajpcigu, mnogim knjižarama i kafanama kojima se širi ljubav. Kad smo kod toga, preporučujemo vam njenu prvu i fantastičnu knjigu proze „A ti zaključaj“ priče o brakovima i ljubavi, autentične humoreske o sudbinama u mahali. Ne sumnjamo da će se ove storije preslikati na filmsko platno ili ušunjati u teatar. Prije nego prionete na Adisina djela, pročitajte njene „Obrtaje“, prepune snage i energije koja će vas usisati i odvesti čak do Portugala. Kada se nadišete šuma koje grle Sintru, prošetate njenim vrtovima i dvorcima, prepustićemo vas društvu u kojem ćete se baš dobro snaći – Hejvot, Monro i Loren ohladile su šampanjac!

Uz Koenovu muziku do kraja svijeta: Adisa Bašić

Dušu isplačem za King Kongom nakon što sam pogledala film „Frankie“ (Ajra Zaks, 2019) sa Izabel Iper, poželjela sam da opet odem u Sintru u Portugalu. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Sa Ritom Hejvort, Merilin Monro i Sofijom Loren pila bih koktele sa šampanjcem. Sve tri mi djeluju kao da su se baš znale provesti. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? - Kao dokumentaran: valjalo bi samo upaliti kameru i poslije probrati ključna mjesta.

z ika

Film koji Vas čini srećnim? -Prvi dio filma „Mamma Mia“ (Filida Lojd, 2008). To je bio prvi film koji sam pogledala nakon što sam se razvela od prvog muža. Otišla sam sama u kino, vrlo potištena i mračnog raspoloženja. Nakon gledanja u sve to sunce, morsko plavetnilo i bezbrižnost, iz kina sam izašla kao druga osoba. Taj film me je podsjetio na muziku grupe ABBA koja mi je od tada postala redovni antidepresiv. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - Iznervirao me svojedobno kraj filma „Cold War“ (Pavel Pavlikovski, 2018) u kojem dvoje ljubavnika imaju burnu vezu samo onda kad su između njih nepremostive prepreke. Film sugeriše da je kvalitetna ljubavna veza nemoguća - kad prebrode sve ratove i uklone sve političke barijere koje ih razdvajaju, akteri se ubijaju, jer njihovoj ljubavi više ništa ne stoji na putu. Ma idi, molim te... Toksično mi je takvo shvatanje ljubavi, prištim se od toga. Film koji uopšte nijeste skapirali? - Film Ridlija Skota „Blade Runner“ (1982). Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Priče o životima žena sa ovih područja su suštinski neispričane: zanimaju me svakodnevna herojstva, duboke i kompleksne priče o majčinstvu, o inteligentnim subverzijama patrijarhata, o profesionalnim i ličnim uspjesima žena. Nedostaju mi moćne heroine kakvih ima u našim porodičnim

istorijama, ali ne i u našoj umjetnosti. Omiljeni filmski rivali? - Obožavam film „High Noon“ (Fred Cineman, 1952) kad šerif Vil Kejn (neodoljivi Geri Kuper) čeka zlikovca Franka Milera (Ijan Mekdonald). Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - King Kong i ta njegova nesnađenost i nježnost koju na kraju plati glavom. Dušu isplačem za njim kad ga ubiju. Posebno drag citat iz domaćeg filma? - Senad Bašić u ulozi Fuke: „E da ti kažem. Konto sam nešto da ti kažem. Ovako. Nije važno đe živiš nego s kim živiš. Eto to sam skonto.“ Film „Kod amidže Idriza“ (Pjer Žalica, 2004). Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Trapavi psić iz animacije „What-a-Mess“. On misli da se tako zove jer mu druge životinje kažu da je tvoje ime ono što svi ponavljaju kad te vide. Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - Potresni film „Izgubljena olovka“ (Fedor Škubonja, 1960) o dječaku koji je nepravedno optužen za krađu. Imali smo modernu kinosalu u osnovnoj školi i ovo je prvi film koji pamtim da sam tamo gledala. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - Soundtrack iz filma „Jackie Brown“ (Kventin Tarantino, 1997). Muzika puna ženske snage i životne energije. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - U romantičnoj komediji „Leap Year“ (Anand Taker, 2010) Irska je neodoljiva. A

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - „Sukiyaki“ od Džimija Stanića. Kad putujemo, suprug i ja je redovno puštamo i pjevamo, u isto vrijeme nam je i blesava i divna. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - „We Have All the Time in the World“ Luja Armstronga. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - „Gracias a la vida“, definitivno, u svim mogućim izvedbama! Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? „Jolene“, Doli Parton. Vaša pjesma za karaoke? - „Šta će mi život“, Silvana Armenulić.

denofgeek.com

film

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Dirljiva nesnađenost King Konga

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - Uh, to je teško, od tolike raskoši izabrati… Ali evo, nikad mi ne dosadi Lenard Koen. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Načuditi se ne mogu da ljudi vole Dinu Merlina, ja sve mislim da se šale. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Iskreno sam bila potrešena smrću Ejmi Vajnhaus. Pretužni su mi ti njeni posljednji nastupi i to kako se gasila pred očima svih nas. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - „Brad Pitt“ od Severine. Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi? - U srednju sam išla u ratnom Sarajevu, pa baš i nije bilo postera. Ali prije toga su mi na zidu bili sportaši a ne muzičari. Bila sam zaljubljena u Tonija Kukoča i Dina Rađu. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Uzdamo se u to, on je jedina istinska konstanta u ovom svijetu.

Serija idealna za kišni vikend? - Za kišni vikend predlažem seriju „Inspector Morse“. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - „Batman“ iz šezdesetih. Prikazivala se odnekud u Jugoslaviji osamdesetih, baš sam je voljela. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - Gledam uglavnom stare serije za koje su svi odavno čuli. Serija koju nikada nijeste završili? - „True Detective“. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - Pošto iste epizode serija koje volim gledam mnogo puta, meni se serije nikada ne završavaju a pošto nema kraja, nema ni razočaranja. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - Stakleno-metalna modernistička polica sa polukrugom u sredini iz kabineta Herkula Poaroa. Najdraži par iz serije? - Medi Hajes i Dejvid Adison (Sibil Šepard i Brus Vilis) u krimi seriji „Moonlighting“. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - Iako on baš nije timski igrač, sviđa mi se ideja da radim sa Poaroom u Londonu prve polovine dvadesetog vijeka. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Kao mala za Džerija, ali kasnije mi je Tom bio draži jer se toliko trudi. M. ČAVIĆ

Četvrtak, 12. avgust 2021.

KALENDAR

Azrina ploča ,,Sunčana strana ulice“, blistava

Tamo gdje je more od neba uzimalo

eće vam pretraga na Jutjubu ponuditi Azrine ,,Kurvine sinove“. Dozvoljene su samo obrade; a Džoni Štulić nam je jasno stavio do znanja da onaj svijet kuda je ,,otišao daleko do krajnjih granica“ nama ne pripada. Tamo gdje je more od neba uzimalo... Ovako je prije četiri decenije pisao britanski Melody Maker: ,,Činjenica da se u državi na rubu propasti pank ipak toleriše, dobar je znak“. I još je ovo dodao kritičar britanskog rok magazina: ,,Na kraju krajeva, snaga države djelimično zavisi od stepena dopuštene društvene kritike“.

Podvaljena fusnota

Kako je to u praksi funkcionisalo u Jugoslaviji: na omotu ploče ,,Sunčana strana ulice“, pored naziva pjesme ,,Kurvini sinovi“ stajala je fusnota. ,,Slugama imperijalizma i hegemonizma“ – tako je Džoni, kao fol, ,,pravdao“ pjesmu – namijenivši je onima koji love pod barjakom kapitalističkog Zapada sa jedne ili rigidne sovjetske kontrole sa druge strane. Ono između je ostala Jugoslavija, ,,iza prozora nemirnog sna“, gdje je već Štulić osjećao ,,njihove sjene, kako kroz zidove plešu“.

Naravno da svima koji su se pod zavjesom jugoslovenskog socijalizma osjećali gušeni i sputani ta Džonijeva fusnota nije smetala. Naravno da su u njoj vidjeli mali procjep kroz koji će on ipak da proturi važno malo pisance svojim drugovima, svim sebi sličnima... A svim domaćim ,,kurvinim sinovima“ ipak podnese račun. Ili, ipak, onima budućim, jer: ,,loša noć, bježim iz grada, oni dolaze... kurvini sinovi“. Kao ,,London Calling“, kao ,,Bijeli album“ Bitlsa... Za urednika Jugotona Sinišu Škaricu, četiri decenije kasnije, album ,,Sunčana strana ulice“ je sve to, visina najboljih duplih albuma rokenrola. A u suštini, ova ploča je pijedestal na koji Siniša može kočoperno da stane i istakne, da je imao petlju da Džoniju pruži šansu za angažovanost. Da je učinio nešto za što drugi, u to vrijeme novog talasa, nijesu imali petlje – i da je za takvu vrstu društvene kritike u muzici on probio led.

Do samih granica

Istina je: ,,Sunčana strana ulice“ je kreativni iskorak u odnosu na debitantsku ploču ,,Azra“, u kojoj je kontekst društvene zbilje tek negkup ind

o.c

ui zd an ju z agre bačkog Jugotona

a um alb g ltno Omot ku

niran, kako je ono rimsko ,,hljeba i igara“, onaj konzumeristički impuls svakog kapitalizma u svim vremenima - u Jugoslaviji na jedan iščašen i okrutno dirljiv način pripadao – margini.

Kako je samo pjesnik na ,,Sunčanoj strani ulice“, sa prvom pravom prilikom Ubice na cesti da bude jasno i bez kočnica Takav Štulić strogo se drži svijeta autsajdera, na sličan način iskazan i angažovan, na koji to čini veliki, zreli Brus Springstin u decenijama za jednostavno poručio da nama. I samo takav je sposoban mu nije uopšte ni do da u ramu od nekih magičnih i ideologije ni do opasnih erotskih slika sakrije, poput nekog tajnog pisma, gomilu zaangažovanosti dje između redova. Instrumentalno raskošniji, sa traganjem ka rok nasljeđu 60-ih, podloga je za već potpuno ostvarenog pjesnika. Onog koji sa punom sigurnošću i pokrićem izgovara: ,,Otišao sam daleko, do samih granica“. ,,Sunčana strana ulice“, to je hronika, od svitanja do sumraka, jednog Zagreba koji je mirisao i slutio slobodu. Koji se u njenom pravcu pruža kao opruga pritisnut karakternim i ideološkim smradom. I koji se budi u uvodnoj ,,041“ na savršeno jednostavan način: ,,Kada Zagreb izranja iz sna čekaju ga konduktera dva, da ih poveze na Remizu da razbiju lozom krizu. Kada Zagreb izranja iz sna nema više frikova, nigdje nema frikova kada Zagreb izranja iz sna“... Od tog uvodnog momenta, jasno je da Štulić potpuno anarhistički odbija da bude ideološki određen, čak i onda kad proleterima Leha Valense daruje jedno ,,Poljska u mom srcu“. Sebe vrlo jasno skicira u svijetu užegle birtije, tamo gdje ,,smrdljivi grad otvara jeftine bircuze za šljakare što loču ko pesi“... Tamo gdje je ,,jeftina mjuza, teška cuga, lutrija je njihova furka“ on definiše sebe: ,,užas je moja furka“. Potpuno fasci-

paljivih simbola: ,,Kanalom što protiče iz srca neona stigla je večeras kulisa od znoja. Dolje na cesti zvuk aviona, hladno se držala moja hotelska soba...“. Zato nije čudo da je takav Džoni Štulić uspio da na ovom albumu ,,otkine“ jedan proročki stih i vinjetu – ono ,,ubice na cesti“ za sve ,,Kurvine sinove“ devedesetih. I tek nije čudo, da su pjesnički najjače one ljubavne pjesme. Tamo gdje se sudara sa nekom tuđom ženom, iz drugačijeg svijeta, da jedno drugom podare malo drugačije vitalnosti i ukus realnog života. Jedna takva kao da mu u melanholiji pjesme ,,Daleko od istine“ progovara, kao Orfeju Euridika: ,,Kako si glup, kako si ohol dragi moj... Sudiš o mojim osjećajima. Na tvom licu praznuje veliko ništa, i da živih tisuću godina nećeš uspjeti. Daleko si ti od istine...“. A Džoni je pred njom ipak sasvim pomiren i popustljiv. U jednoj od svojih ključnih ljubavnih pjesama, ,,Gospodaru samoće“, ostavlja joj najljepšu posvetu, prije nego je pusti da ode i podari joj slobodu: ,,Ona vuče moje niti, ona čini moje sne, dok ja listam stare novine, ona bježi od dosade. Uspjela je da se smiri, odlazi nekud nasamo, a ja maštam zatvorenih očiju, mislima je pratim…“.

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Zoran Trbović/XXZ

a referenca jugoslovenskog ,,novog talasa“, objavljena prije četiri decenije Branimir Džoni Štulić na jednom od nastupa nakon objavljivanja ,,Sunčane strane ulice“

Tako pomirljiv, svjestan kome pripada a kome ne, Štulić je sposoban i da ispiše autobiografsku ,,Poljubi me“: ,,Sretan sam što osjećam da nisam kao drugi“. Za jedno briljantno priznanje u završnici: ,,Želim pravu kartu za svoje snove i da me poštediš kada ti kažem da te volim“.

Prijeteće svjetlo voza

Ni ,,Sunčanu stranu ulice“ u Džonijevoj izvedbi nećete naći na Jutjubu – već, na primjer i šmekerski, njegovu obradu šest godina starije pjesme benda ,,S vremena na vreme“. U onoj svojoj, takođe je spakovao jedan savršen anarhi-

stički bunt: ,,Plaha narav eto to je, od rada mi je zlo. U tramvaju masa ljudi bez pardona prste gazi, pritisnuti poslom, brigom. Svako svoje dupe čuva, pazi...“. Takav vrtlog od pjesama samo je Džonijev predivan đerdan razloga, zbog kojih je od društva, od velikih kolektivnih ciljeva i od Jugoslavije, na jedan način već tada, 1981. godine digao ruke. Zato mu na kraju ostaje savršeni ,,Odlazak u noć“; jedan suton i smiraj u koji bježi, ponovo, sa onom tuđom ženom. I nema veze što ,,ona želi da joj govorim tiho, da ne veličam svoje probleme. Hoće da živi s

onim koga voli, gleda u druge a misli na mene...“. Sa jedne smrdljive projekcije od groznog filma njih dvoje bježe van grada, na kraj sela. Prije nego ih, sasvim orvelovski, u teškom zraku vođenja ljubavi prene snažno svjetlo. ,,Nije normalno, pa to je vlak, grabim volan i dodajem gas... Hladan znoj mi curkom nagriza vrat. Paranoja... Bježimo u mrak“. Kako je samo tužnu i kako plemenitu sudbinu Štulić namijenio tom nevoljnom i besudnom paru slobodnjaka! Vječiti bijeg od zlokobnog, prijetećeg svjetla na lokomotivima kurvinih sinova; od nekih

smrdljivih gradova još smrdljivijih ljudi. Kako je samo Džoni na ,,Sunčanoj strani ulice“, sa prvom pravom prilikom da bude jasno i bez kočnica iskazan i angažovan poručio jedno jednostavno: da mu nije uopšte ni do ideologije ni do angažovanosti! I da ,,ne želi više da se sjeća“... Umjesto toga – bolje i smrdljivi grad zadovoljan sobom; bolje i jeftini bircuzi za šljakare što loču ko pesi. Negdje odatle, sa najdubljeg dna i sa margine, Džoni je uspio otići daleko, ,,do krajnjih granica“. I ostao veličanstveno, gordo sam, tamo gdje je more od neba uzimalo. S. STAMENIĆ

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Sedamdeset peti rođendan Hičkokove špijunske poslastice

KALENDAR

bfi.org.uk

Lucidna anksioznost Keri Grant i Ingrid Bergman u jednom od kultnih kadrova

intimu fenomenalnih Bergman i Granta, koji na specifičan način publici nude električni, jednostavni erotizam, idealan za taj period.

Sakriveni ključ

Sa jedne strane imamo blagu i ranjivu Ingrid Bergman, čija prošlost neprekidno zuji u ušima. Sa druge - Keri Granta u prilično tipičnoj i zavodljivoj ulozi američkog špijuna koji se neplanirano našao u ljubavnom trouglu

criterion.com

ilm ,,Notorious“ (1946) na prvi pogled može biti djelo bilo kojeg rediteljskog film noir zaluđenika ili saspensom. I kada pogledate glumačku ekipu, scenaristu, fotografa pa i kompozitora, sve su prilike da ćete zaključiti ili da je komad osmišljen kasnih pedesetih, ili da ga potpisuje neki blokbasterski manijak režije. Daleko od toga - hipnotički lavirint ljubavi i zavjere u kojem špijunski poslijeratni trougao nema pobjednika djelo je majstora Alfreda Hičkoka.

Uranijumska tajna

Jedan od modernih zvaničnih postera Hičkokovog vanvremenskog klasika

Da je Hičkok napravio jedan kompletan komad jasno je iz jako interesantnog komentara velikana Fransoe Trifoa, kada je označio ovo Hičkokovo ostvarenje kao ono za koje je ,,dobio maksimalan efekat od najmanje dostupnih elemenata“. Sa jedne strane imamo blagu i ranjivu Ingrid

Bergman, čija prošlost neprekidno zuji u ušima. Sa druge pak imamo Keri Granta u prilično tipičnoj i zavodljivoj ulozi američkog špijuna, koji se neplanirano našao u ljubavnom trouglu. U sredini sasvim nenadano početni producent projekta Dejvid O. Selznik (Hičkok preuzima vođstvo kasnije) postavlja Kloda Rejnsa u ulozi ozloglašenog igrača, koji ,,pada“ na ambijentnu anksioznost fenomenalnog fotografa Teda Tetlzafa i nosi lik lokalnog antagoniste koji krije uranijumsku tajnu u vinskom podrumu. A do vinskog podruma stigli smo sa poteškoćama i turbulencijama koje publiku tjeraju na grimase. Zahvaljujući fenomenalnim rješenjima Tetlzafa koji je znao kako Hičkok ,,pjeva“, komad ,,Notorious“ ima sve što mu je potrebno da drži pažnju. S druge strane takođe imamo (ne)vidljivu

Još jednom Hičkok je u ključnom trenutku za industriju demonstrirao moć da napravi ravnotežu između mračne dubine i adiktivne fascinacije ljudskim figurama i njihovim manama. Na koncu, Hičkok je sa ovim špijunskim noarom pokazao da sva jednostavnost jednog sakrivenog i ukradenog ključa može biti vrhunac jedne kompleksne fabule. Opsesija režisera da kombinuje elegantne ekspresije pokreta i pogleda i izrazito naglašen vizuelni stil, rijedak je filmski uspjeh viđen u zlatnoj eri četrdesetih godina prošlog vijeka. Naravno, ,,Notorious“ je došao do dvije nominacije za Oskara, u kategoriji sporedne muške uloge za Rejnsa i originalan scenario za Hehta. Ipak, Rejns se nije mogao uporediti sa Haroldom Raselom i ulogom u popularnom ,,The Best Years of Our Lives“ (Vilijam Vajler, 1946), dok je Heht izgubio od sasvim zaboravljenog ,,The Seventh Veil“ (Kompton Benet, 1945). Hičkok je takođe prošetao do Kana i prve dodjele Zlatne palme nakon Drugog svjetskog rata, koju je izgubio od jake rediteljske ekipe - od Dejvida Lina, Roberta Roselinija do Bilija Vajldera. Ipak, u tipično Hičkokov stilu, nagrade odnosno manjak istih, nije pretjerano uticalo na popularnost njegovih komada pa je ,,Notorious“ godinama postajao jedno od najznačajnijih poslijeratovskih komada. I nakon 75 godina od njujorške premijere saspensni monohromni kadrovi Hičkokovog lucidnog istraživanja komplikovanih konekcija i eksplozivne fabule još uvijek imaju snage da progone publiku. Leila MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 12. avgust 2021.

Šezdeset pet godina od smrti holivudskog kameleona horora Bele Lugošija

wikipedia.org

Drakula zlatnog lica

wikipedia.org

Iako je Lugoši ,,igrao“ u sjenci velikog Borisa Karlofa, doprinos razvoju horora sasvim je neupitan. Šezdeset pet godina od njegove smrti obilježićemo podsjećanjem na pet manje poznatih ali jednako važnih uloga ovog kameleona užasa

White Zombie

platno bio je brz zahvaljujući Todu Brauningu koji je osjetio potencijal Mađara, za istoimeni film snimljen 1931. godine. Od tog trenutka Holivud je imao samo jednog vampira na listi. Iako je Lugoši ,,igrao“ u sjenci velikog Borisa Karlofa, doprinos razvoju horora sasvim je neupitan. Šezdeset pet godina od njegove smrti obilježićemo podsjećanjem na pet manje poznatih, ali jednako važ-

nih uloga ovog kameleona užasa.

The Dark Eyes of London

Britanski režiser Volter Samers dovodi Lugošija u London i daje mu zanimljivu ulogu zločestog prevaranta koji vodi osiguravajuću kuću. ,,The Dark Eyes of London“ (1939) bilo je perfektno djelo za Lugošija koji je imao ,,facu“ za ,,bacanje tijela u Temzu“. Interesanspookyisles.com

latna era horor filma na početku prošlog vijeka, kada je film aktivno trenirao zastrašujuće face, bila je period kada su kreatori iza kamere imali sreće. Nakon kratkih, skoro pa beznačajnijih uloga u teatru, prvi sudar sa platnom Bele Lugošija bio je 1917. godine u nijemom filmu ,,Leoni Leo“ Alfreda Disija. Iako ga je iste godine uposlio veliki Ričard Kurtis u ,,The Colonel“, bio je samo sjenka onog voljenog američkog zlikovca koji dolazi kasnije. Danas je prepoznat zbog tog hororističkog koncepta započetog na Brodveju 1927. godine, kada je ovom slavnom Mađaru data uloga ozloglašenog Drakule iz kultnog romana Brema Stokera iz 1897. godine. Sa teatra prelazak na filmsko

luckastu ulogu. U filmu ,,Mother Riley Meets the Vampire“ (1952) Lugoši je utonuo u lik naučnika Von Hauzena koji je u čudnjikavom scenariju uspio da umiksuje vampirizam i robote! Zanimljiva fotografija Stenlija Pavija i Lugošijeva bizarna faca bile su dovoljne da ostavi utisak na publiku.

tno, ovo je ujedno bio prvi film na Ostrvu koji je bio označen sa oznakom ,,H“ koja je tehnički značila da se publika mora spremiti na ,,užasavajuće“ scene.

Glen or Glenda

Nedugo prije smrti rediteljska legenda ,,grozote“ Ed Vud uspijeva da ubijedi već umornog Lugošija da odigra ulogu luckastog naučnika u semiautobiografskom filmu ,,Glen or Glenda“. Ova eksploativna doku-drama čija se fabula kreće ,,rijekom tabua“, zapravo je rijedak primjer u tom filmskom periodu koji je na ovaj način predstavlja seksualnost i transvestizam. Interesantno, ovaj Vudov film smatrao se jednim od najlošijih u turbulentnim pedesetima, dok danas uživa status kultnog zahvaljujući zavaljenom Lugošiju koji ,,razgovara“ iz fotelje.

Mother Riley Meets the Vampire

Bela Lugoši u za njega perfektnom filmu ,,The Dark Eyes of London“

Horor-komedija Džona Grilinga zaintrigirala je Lugošija da se vrati na britansko tlo i odigra još jednu

Kada su braća Halperin odlučila da adaptiraju zanimljiv roman Vilijama Sibruka , ,T h e Ma g i c Island“, samo jedna holivudska faca bila je pogodna za ulogu vudu ludaka. Lugošijeva uloga u ostvarenju nezavisne produkcije ,,White Zombie“ (1932), ostala je upamćena najviše zbog činjenice da je ovo djelo zapravo prvi dugometražni zombi-film. Zahvaljujući fotografu Arturu Martineliju i atmosferi koju je uspio da kreira, ostvarenje Viktora Halperina ostalo je zapisano u istoriju nezavisnih horora a Lugoši je još jednom dokazao zašto je savršen filmski kameleon.

Murders in the Rue Morgue

Avangardni ekspresionista i ljubitelj problematičnih fabula Robert Flori volio je da šokira slabašne Amerikance. Tako je 1932. nastala adaptacija fenomenalne kratke priče Edgara Alana Poa ,,Murders in the Rue Rogue“, o doktoru Miraklu, kojem je glavna zanimacija formula mutacija gorile i mladih Parižanki sasvim lagana tematika za popodnevnu čašicu razgovora. Lugoši je vidljivo uživao u ulozi Mirakla i s lakoćom utonuo u kadrove maestralnog fotografa Karla Fronda, sa kojim je imao prilike raditi na legendarnom liku Drakule. L. MURSELJEVIĆ

PODGORI č ARENJE

Prvi put u Holivudu S

esil B. Demil filmu je podario stektakl, a običnog je Amerikanca upoznao o Crnoj Gori. Otac je onog što danas nazivamo holivudski film – pa ga zovu i ocem američke kinematografije. I bio je fasciniran Crnom Gorom. Toliko, da je učinio poprištem dva uspješna filma. U istoj, ratnoj, 1915. godini. Za manje upućene filmske zaljubljenike: Demil je režiser onog čuvenog spektakla ,,Deset zapovijesti“ (,,The Ten Commandments, 1956) – istorijske i biblijske poslastice i klasika sa Julom Brinerom i Čarltonom Hestonom. Dandanas je to film koji je osmi na vječnoj listi po zaradi. Tada je Holivud već bio sila, velika piramida od industrije zabave i umjetnosti, koju je Demil, možda više od svih, gradio ciglu po ciglu.

Živopisna grofica Natrag četiri decenije: te 1915. prva je i manje poznata filmska priča o Crnoj Gori, bila je ,,The Unafraid“ (,,Neustrašivi“). I otprilike je savršen dokaz, koliko je gospodin Demil bio upućen

što se ovdje dešava. Na dvoru kralja Nikole braća Mihailo i Stefan Balšić su junačko plemstvo. Stariji Stefan je miljenik kralja – i tumači ga bitna faca nijemog filma Haus Piters. A mlađi Mihailo se sa Crnom Gorom Petrovića baš i ne slaže; on bi najradije da je vidi pod upravom Austrougarske! Zbog toga, Mihailo je spreman da zavodi bogatu američku nasljednicu Dilajt Voren; nju glumi takođe zvijezda nijemog filma Rita Džolivet... Dama koju je taj rani Holivud poznavao i kao groficu Margaritu de Ćipiko – je živopisna figura tog vremena. Koja je, recimo, koji mjesec nakon te uloge preživjela čuveni brodolom Lusitanije – i zaista jeste bila prava grofica. I poznanica britanskog kralja Edvarda VII i posljednjeg ruskog cara Nikolaja II. Lako je shvatiti obrt u filmu: dolaskom u Crnu Goru, Amerikanku Dilajt će ipak šarmirati poštenjačina Stefan. Na kraju, hepiend će biti serviran tako što je ipak on njen izbor. U velikoj diplomatskoj i špijunskoj

Zaglavi se

moviessilently.com

Četvrtak, 12. avgust 2021.

igri braća neće jedan na drugog zapucati, ali će sam Mihailo sebi namijeniti metak.

Sonja i Mahmud Mnogo poznatije ostvarenje je ,,The Captive“ (,,Zatočenik“). I ponovo je izbor jedne žene ključna referenca. Ovog puta, jednu Sonju Martinović tumači zvijezda Blanš Svit. Njen brat Miloš stradaće u Balkanskim ratovima; sirotica će u ratnoj stihiji ostati na imanju, na graničnoj liniji sa Turskom, sama sa ubogim, mlađim hendikepiranim bratom... I tu na scenu ponovo stupa onaj muževni glumac Haus Piters. Onaj Stefan Balšić iz prvog filma sada je, pazi sad – beg iz obližnjeg grada Mahmud Hasan! Ratni zarobljenik, koji će igrom slučaja završiti upravo na Sonjinom imanju... U ratnoj stihiji koju je lako locirati nedaleko od Podgorice, Mahmud Hasan će birati da brani Sonjin dom tokom turskog kontranapada. Potom će, kad se granica ponovo pomjeri, zbog toga ostati bez svoje begovine. A Sonja, zbog bli-

Crta: Srđan Ivanović

Poster filma ,,The Captive“ (,,Zatočenik“) iz 1915.

skosti sa neprijateljem, čak i bez one brdske udžerice na granici. Hepiend je savršen: na sprženom drumu, bez kučeta i mačeta, njih dvoje će se opet sresti. Srećni, jer nemaju ništa drugo, sem jedno drugo. Film u trajanju od 50 minuta Demil je potpisao kao režiser i scenarista. Producent je veliki Džesi Leski – lik koji je, sa Sesilom B. Demilom, osnivao veliku kompaniju Paramaunt! A te 1915. godine veliki studio zvao se Fejmus PlejersLaski korporacija. E da: film je koštao papreno, tadašnjih 12 hiljada dola-

godine

ra – a donio basnoslovnu zaradu od 56 hiljada. U šest rolni, rani klasik Holivuda ,,Zatočenik“ je bio decenijama zaturen. Da bi bio pronađen 1970. i smješten tamo gdje i pripada. U sef dragocjenosti Kongresne biblioteke u Vašingtonu. Tamo je i sada – i eto prilike za našu diplomatsku misiju u američkom glavnom gradu da dođe do dragocjenog snimka. Kao zalog jedne beskrajno vrijedne konekcije, u režiji Demila, onog koji je Crnu Goru predstavio običnim Amerikancima. Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 12. avgust 2021.

LONDON CALLING

Ujedinjeni protiv rasizma P

rošao je mjesec od jednog od najtežih događaja za Engleze u posljednjih nekoliko godina. Ipak, gubitak evropskog trofeja na njihovom ,,Vembliju“ nije bio najteži poraz. Stigao je samo nekoliko minuta nakon što su tri engleska internacionalca, Markus Rašford, Džejdon Sančo i Nukajo Saka promašila penale u dramatičnom obrtu u finalu pod londonskim svjetlima. Rasistički komentari pojedinaca koji su se pojavili nedugo nakon izgubljene penal serije, ostavili su gorak ukus u ustima jedne zanimljive fudbalske strategije, koja je na više načina obilježila Evropsko prvenstvo u fudbalu. Nakon teških rasističkih komentara odgovori su se nizali, što u medijima, što na socijalnim mrežama sa svih adresa. Premijer Boris Džonson odmah je najavio da će kazniti rasiste tako što će im zabraniti ulazak na stadion. Kapiten engleske reprezentacije Hari Kejn bio je krajnje jasan: ,,Vi nijeste navijači engleske reprezentacije. Ne želimo vas“. S druge strane, u rijetkom intervjuu, šef britanske službe bezbjednosti MI5 Ken Mekalum jasno je istakao da su za rasizam dijelom krivi i oni sami, jer nijesu ,,napali onlajn radikalizaciju mladih ljudi rasističkom retorikom“ u startu. Ipak, realno, ni kompanije čija su sjedišta daleko od Ostrva nijesu do-

Jasno je da se ova borba mora pojačati jer zemlja poput ove rizikuje da zbog ,,nekoliko onlajn rasista“ pošalje sasvim pogrešnu sliku. Posebno zanimljivo je kada ta slika ,,prošeta“ do drugih zemalja koje se sa ovim problemom ne uspijevaju izboriti decenijama Znak u metrou

Fudbalska igra u Lojds parku

voljno uradile - samo šest od 105 naloga na Instragamu, sa kojih su pisani rasistički komentari trojici fudbalera, su uklonjeni, bez obzira na britanske apele. Jasno je da se ova borba mora pojačati jer zemlja poput ove rizikuje da zbog ,,nekoliko onlajn rasista“ pošalje sasvim pogrešnu sliku. Posebno zanimljivo je kada ta slika ,,prošeta“ do drugih zemalja koje se sa ovim problemom ne uspijevaju izboriti decenijama. Povratak velikim organizacijama na Ostrvu koje se bore protiv rasizma bio je najlogičniji potez, pa su kampanje ,,Kick It Out“, ,,Show Racism the Red Card“ i ,,Stand Against Racism and Inequality“ bile izrazito glasne proteklih sedmi-

ca. A nijesu zaostale ni velike kompanije na Ostrvu poput Britiš Telekoma, koji je još jednom dokazao zašto je vodeća platforma za borbu protiv rasizma, kao i stvaranja istinski inkluzivnog okruženja i društva. Videorad i fotografija sa tri igrača već sedmicama se nalazi na svim vidljivim mjestima u Londonu i drugim ćoškovima u zemlji. Ipak, najvažniji odgovor na rasizam u fudbalu na Ostrvu je bio onaj na zelenoj travi - odmah nakon izgubljenog finala i onlajn rasizma, mali golovi na zelenim površinama parkova i roditelji koji uče svoju djecu o ljepotama ove igre, slike su koje će ostati upamćena. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Video na Viktorija stanici

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić