U zaključcima Izvještaja EK, koje je Pobjedi omogućio izvor iz Brisela, naznačeno je da glavni pravosudni organi, uključujući i Ustavni sud, rade u nekompletnom sastavu, zato što parlament nije u mogućnosti da izabere nove članove. Ocijenjeno je da je potpisivanje „Temeljnog ugovora“ sa Srpskom pravoslavnom crkvom uticalo na političku atmosferu i podiglo tenzije
Čitava operacija prodaje uglja obavlja se tajno, vrlo mali broj ljudi je uključen, trenutna situacija je takva da ugalj ili ne ide ili je smanjena isporuka, tako da je ,,posao stoljeća“ zapeo. Osim toga, sve poslovne odluke donose se na tajnim telefonskim sjednicama Odbora direktora, saopštio je izvor Pobjede dodajući da je razlog tajnosti i netransparentnosti pisanje medija, i to Pobjede o toj temi
Menadžment Rudnika uglja razmatra da podigne cijenu energenta kojeg prodaje Srbiji, razlog rast cijena na svjetskom tržištu, ali i loši poslovni bilansi kompanije
što EPS više ne plaća ugalj. Prema ugovoru, međutim, da bi se korigovala cijena potrebna je saglasnost obje strane.
Kako je Pobjeda ranije objavila, trenutni ugovor o kupoproda ji mrko-lignitnog uglja između Elektroprivrede Srbije i Rudni ka uglja a.d. Pljevlja je katastro falan i štetan po interese drža ve Crne Gore jer je cijena uglja od 28,8 eura dva i po puta ni ža od one koju EPS plaća mrki ugalj Rudniku Banovići iz Bosne i Hercegovine i gotovo 15 puta niže od one na svjetskom tržištu. Ugovor o prodaji mrkog uglja Rudnika Banovići sa EPS-om je poslovna tajna i nikada nije objavljen, dok je ugovor Rud nika uglja Pljevlja sa EPS-om Pobjeda ekskluzivno objavila.
Prosta matematička kalkulaci ja pokazuje da je ugovor sa EPSom štetan i krajnje nepovoljan po državu Crnu Goru, da suštin ski predstavlja raubovanje ener getskih resursa, slično ugovori ma kolonijalnih sila sa afričkim državama i Indijom.
– Gubitak zbog takvog posla je gotovo 100 miliona eura – kaže izvor Pobjede.
Čitava operacija prodaje uglja obavlja se tajno, vrlo mali broj ljudi je uključen, trenutna situacija je takva da ugalj ili ne ide ili je smanjena isporuka, tako da je ,,posao stoljeća“ zapeo. Osim toga, sve poslovne odluke donose se na tajnim telefonskim sjednicama Odbora direktora, saopštio je izvor Pobjede dodajući da je razlog tajnosti i netransparentnosti pisanje medija, i to Pobjede o toj temi. Iz Rudnika uglja nijesu juče odgovorili na upit Pobjede da li razmatraju da povećaju cijenu uglja, a danima ne odgovaraju na pitanje zašto EPS više ne plaća ugalj
PODGORICA - Menadžment Rudnika uglja Pljevlja, pred vođen izvršnim direktorom Milanom Lekićem, razmatra mogućnost da podigne cijenu prodaje uglja Elektroprivre di Srbije sa 28,8 na 40 eura po toni.
To su saopštila Pobjedi dva izvo ra iz te kompanije pozivajući se na tajne razgovore članova Od bora direktora sa izvršnim di rektorom.
– Posmatrajući cijene uglja u re gionu kao i na svjetskom tržištu, došlo se do zaključka da je cijena od 28,8 po toni niska i da bi tre
bala da bude podignuta. Čak je i predsjednik Srbije Aleksan dar Vučić govorio o trostruko većim cijenama uglja koje ku puje iz Bosne i Hercegovine. Na svjetskom tržištu cijena je i do 400 eura po toni sa prevozom, što je 15 puta više od trenutne ci jene – rekao je izvor Pobjede iz te kompanije.
Izvor je dodao da je situacija op terećena i činjenicom da od ju na EPS, navodno nezadovoljan kvalitetom, ne plaća ugalj i da se dug nagomilao do gotovo pola miliona eura.
– Čitava operacija prodaje uglja obavlja se tajno, vrlo mali broj ljudi je uključen, tako da je tre nutna situacija da ugalj ili ne ide ili je smanjena isporuka, pa je ,,posao stoljeća“ zapeo. Osim toga, sve poslovne odluke do nose se na tajnim telefonskim sjednicama Odbora direktora – saopštio je izvor Pobjede do dajući da je razlog tajnosti i ne transparentnosti pisanja medi ja i to mahom Pobjede o toj temi.
Iz Rudnika uglja nijesu ju če odgovorili na upit Pobje de da li razmatraju da pove ćaju cijenu uglja, a danima ne odgovaraju na pitanje za
Pobjeda je prošle sedmice obja vila i da je zbog ugovora sa EPSom, ali i zbog niza loših poslov nih odluka RUP pred bankrotom. U ugovoru, koji je objavila Po bjeda, nijesu u dovoljnoj mje ri ispoštovani interesi države i Rudnika, posebno kada je riječ o cijeni po toni, troškovima pre voza, koji su na nivou iz 2013. go dine, ali i fakturisanju i konač nom mjerenju kupljenog uglja koja su, iz nepoznatih razloga, kao u kolonijalnim državama, mimo svake prakse, prepušte na Elektroprivredi Srbije. Ugovor su u Beogradu 25. maja ove godine u prostorijama Elek troprivrede Srbije (?!) potpisa li izvršni direktor RUP Milan Mijo Lekić, inače predsjednik pljevaljskog Odbora Nove i vr šilac dužnosti direktora EPS-a Miroslav Tomašević Posao je, prema saznanjima Po bjede, dogovoren u trouglu iz među biznismena i funkcione ra SNS-a Vladimira Mandića, izvršnog direktora Rudnika uglja Milana Lekića i tadašnjeg predsjednika Odbora direktora EPCG Milutina Đukanovića. Ovim ugovorom je predviđena isporuka prvih 40.000 tona od planirane ukupne količine od 300.000 tona uglja.
U zaključcima Izvještaja EK, koje je Pobjedi omogućio izvor iz Brisela, naznačeno je da glavni pravosudni organi, uključujući i Ustavni sud, rade u nekompletnom sastavu, zato što parlament nije u mogućnosti da izabere nove članove. Ocijenjeno je da je potpisivanje „Temeljnog ugovora“ sa Srpskom pravoslavnom crkvom uticalo na političku atmosferu i podiglo tenzije
PODGORICA – U zaključ cima Izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru, koje je Pobjedi dostavio izvor iz Brisela, naglašeno je da Vlada i Skupština Crne Gore nijesu pokazale posvećenost reformskoj agendi Evrop ske unije.
Ovogodišnji izvještaj danas će predstaviti evropski komesar Oliver Varhelji na sjednici Od bora Evropskog parlamenta za vanjske poslove. U dokumentu je naznačeno da su u prethodnoj godini nastav ljene političke tenzije, polariza cija, odsustvo konstruktivnog angažmana između političkih partija, ali i neuspjeh u izgrad nji konsenzusa o ključnim pita njima od nacionalnog interesa.
– Na pravilno funkcionisanje crnogorskih institucija utica la je politička nestabilnost, ne stabilnost Vlade i tenzije unutar vladajuće većine, odugovlače nje procesa donošenja odluka
i sprovođenja reformi – nagla šeno je u Izvještaju.
Naznačili su i da glavni pra vosudni organi, uključujući i Ustavni sud, rade u nekomplet nom sastavu, zato što parlament nije u mogućnosti da izabere nove članove.
Ocijenili su i da je potpisivanje „Temeljnog ugovora“ sa Srp skom pravoslavnom crkvom uticalo na političku atmosferu i podiglo tenzije.
– Sve u svemu, vlade i parlament nijesu uspjeli da pokažu u prak si svoje angažovanje u pogledu reformske agende u vezi sa EU – naglasili su.
Ukazali su da je rad parlamen ta obilježen bojkotima vlada juće većine i opozicije, smje nama vlada i promjenom dva predsjednika parlamenta u tom procesu.
– Proces donošenja zakona je bio značajno pogođen. Nije bilo kredibilnog političkog dijaloga i konstruktivnog angažmana po litičkih partija, a u cilju jačanja parlamentarne odgovornosti i nadzora vlade – istakli su.
Izvori Pobjede tvrde i da Rudnik uglja pri prema za Vladu ,,friziranu“ informaciju o poslovnim bilansima kompanije kao i broju zaposlenih.
– Niko ne vjeruje u zvaničan podatak od 491 zvanično novozaposlenih jer se informacije kreću od 600 pa do skoro 1000. Noćima se, pogotovo pred lokalne izbore, kucaju nova rješenja tako da tačan podatak zna samo vrh kompanije. Niko ne vjeruje da će menadžment dati Vladi pravu informaciju o stanju u kompaniji, posebno poslovne bilanse koji su katastrofalni –kaže izvor Pobjede.
Da Vlada previše ne vjeruje menadžmen tima energetskih kompanija, svjedoči i podatak da se na 22. sjednici Abazovićev kabinet u tehničkom mandatu upoznao sa šturom Informacijom o poslovanju
privrednih društava u sektoru energetike, ali i da nije krio nezadovoljstvo kvalitetom informacije.
– Tim povodom, Vlada je naložila privred nim društvima u sektoru energetike (EPCG, CEDIS, CGES, COTEE, Montenegro bonus d.o.o. Cetinje, Rudnik uglja a.d. Pljevlja) da u roku od sedam dana dostave Ministarstvu kapitalnih investicija informaciju sa poda cima koji se odnose na rizik poslovanja sa finansijskog aspekta s obzirom na energet sku situaciju sa visokim cijenama električ ne energije iz uvoza, pokrivanje gubitaka u distributivnom sistemu, povećanje broja zaposlenih i iznos zarada u privrednim društvima, kao i tabelarni prikaz finansij skih pokazatelja u posljednje tri godine, sa ocjenom stanja i prijedlogom mjera – nave la je Vlada.
Transport dogovorene količi ne uglja na željezničku stanicu u Prijepolju realizovaće RUP, dok će troškovi biti pokriveni od strane EPS-a, kao i troškovi utovara uglja u vagone u stanici Prijepolje, čiju uslugu je obezbi jedio RUP nakon sprovedenog tenderskog postupka.
Cijena prevoza uglja od Rudni ka do utovarne stranice Prijepo lje iznosi devet eura bez PDV-a po toni, tako da je u ukupnom izno su najviše do 360 hiljada eura bez PDV-a. Cijena utovara uglja u va gone u stanici Prijepolje iznosi 1,85 eura bez PDV-a po toni, ta ko da je u ukupnom iznosu najvi še do 74 hiljade eura bez PDV-a –navodi se u ugovoru.N. ZEČEVIĆ
Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulo vić ocijenio je da je loš izvještaj EK o Crnoj Gori samo refleksija svega onoga što se dešavalo u radu ove i prethodne vlade.
On je Anteni M kazao da poseb no brine to što su se na udaru kritika našle institucije koje su morale ispuniti zadatke iz evropske agende.
– Pored problema koji su detek tovani, a tiču se same pregova račke strukture i zakonodav nog procesa koji nije doveden do kraja, najveći problem su defekti u radu samih institucija,
dakle ministarstava, različi tih uprava, agencija. To je zapravo najgore, jer imate detektovanje nefunkcionisa nja ukupnog sistema vlasti, dakle struktura koje su bile zadužene da isporuče funk cionalnu i operativnu upra vu, a one su to, definitvno, propustile da učine – istakao je Radulović.
Izvještaj su juče komentari sali i poslanici SD-a Damir Šehović, SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković te generalni sekretar DPS-a Aleksandar Bogdanović
Pripremaju ,,friziranu“ informaciju o broju zaposlenih i poslovnim rezultatima
komisije
o krijumčarenju duvana i pranju novca, korišćenju finansijskih istraga i kapacitetima za konfiskaciju prihoda stečenih kriminalom.
Sa druge strane, visoku ocjenu Crna Gora je dobila po pitanju usklađivanja sa spoljnom politikom EU, gdje je navedeno da smo u potpunosti uskladili sve odluke, uključujući i restriktivne mjere EU nakon agresije Rusije na Ukrajinu.
Naglašava se i da Crna Gora koordinira stavove sa stavovima EU, uključujući Svjetsku trgovinsku organizaciju, a navedeno je i da naša država održava dobru saradnju sa međunarodnim organizacijama.
Ukazano je i da Crna Gora održava dobre bilateralne odnose sa drugim zemljama koje su u procesu proširenja u regionu, kao i sa susjednim državama članicama EU, ali je naznačeno da odnosi sa Srbijom „ostaju izazovni“. Ipak, navodi se da obje strane signaliziraju veću spremnost za resetovanje odnosa i rad na rješavanju otvorenih pitanja. Kada je riječ o osnovnim pravima, u izvještaju se ističe da Crna Gora nastavlja da ispunjava međunarodne obaveze o ljudskim pravima, ali se i navodi da su potrebni dodatni napori kako bi se one u potpunosti sprovele.
gdje se navodi da su crnogorske vlasti „samo djelimično“ ispunile prošlogodišnje preporuke.
Ukazali su i da su uočljive posljedice izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima koje su vide kroz kadrovske promjene, gubitak znanja o procesu pristupanja EU i uopšteno usporavanja tempa reformi.
– Smanjeni zahtjevi uvedeni
Nacrt izvještaja, prema riječima Šehovića, potvrdio je da smo na pogrešnom putu.
– Svako obećanje Abazovićeve Vlade je očigledno bilo netačno. Sada je napokon svima jasno da su joj umjesto evropskih, preči bili tuđi – antievropski prioriteti – istakao je on.
Vuksanović-Stanković je ocijenila da nacrt izvještaja predstavlja zvaničnu evropsku presudu savezu Ure i SNP-a za krah pregovora.
– SPC ispred EU. Interes Beograda ispred interesa gra-
ovim izmjenama izvor su stalne zabrinutosti u pogledu zapošljavanja na osnovu zasluga, kompetencije i nezavisnosti državnih službenika – naveli su. Ocijenjeno je da je Crna Gora postigla samo ograničeni napredak u pravosudnom sistemu, ali i borbi protiv korupcije
đana. Na kratko su zadovoljili Vučićev interes da zaustave Crnu Goru na evropskom putu, ali se zato danas u međunarodnim krugovima ne pravi razlika između Ure i DF-a – naglasila je Vuksanović-Stanković.
Bogdanović je podsjetio da se već dvije godine upozorava u kojem smjeru vlast vodi državu, te ukazao da smo sada dobili i potvrdu iz Brisela.
– Nakon najgoreg izvještaja, izbor je jasan – ili će se mrcvarenje i trajno skretanje sa evropskog puta nastaviti, ili ćemo morati mnogo da uradimo kako bismo sanirali štetu napravljenu u protekle dvije godine – poručio je Bogdanović.
– Sprovođenje ključnih sudskih reformi ostaje u zastoju. Određena dugotrajna imenovanja na visokom nivou u sudstvu su obavljena, dok je nekoliko drugih, uključujući i Ustavni sud, još uvijek na čekanju – ukazali su. Istovremeno, ocijenjeno je da je dodatno poboljšano stanje u prevenciji korupcije, posebno zbog, kako se smatra, pozitivnog trenda u radu Agencije za borbu protiv korupcije. Međutim, ukazali su i da Crna Gora mora poboljšali evidenciju istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda u borbi protiv korupcije kako bi se pokazao kredibilan odgovor krivičnog pravosuđa. Sa druge strane, Crna Gora malo bolje stoji na polju borbe protiv organizovanog kriminala gdje je, kako se navodi, postignut „određeni napredak“ u adresiranju preporuka od prošle godine, a posebno u pogledu efikasnosti krivičnih istraga. U dokumentu se ističe da je vraćena puna upotreba specijalnih istražnih mjera, a spominje se i da su uhapšene neke ključne ličnosti organizovanih kriminalnih grupa, kao i da je postignut rezultat u zapljeni droge.
Ocijenili su i da je u porastu broj pravosnažnih presuda u slučajevima organizovanog kriminala, međutim, ukazali su da je neophodno ojačati evidenciju sudskih odluka
U oblasti slobode izražavanja ocijenjeno je da Crna Gora ima koristi od pluralističkog medijskog okruženja, da je postigla određeni nivo pripremljenosti, ali i da je postignut „ograničen napredak“ u pogledu sprovođenja prošlogodišnjih preporuka. Navedeno je i da je Radio-Televizija Crne Gore nastavila da proizvodi „politički uravnotežen i raznovrstan sadržaj“. Međutim, naglašava se da je duboka politička polarizacija medijske scene opstala, dok je rastuća konkurencija velikih regionalnih medija dodatno opteretila lokalno medijsko tržište.
Ukazali su i da je unaprijeđen zakonski okvir za zaštitu novinara i drugih medijskih radnika kroz usvajanje izmjena i dopuna Krivičnog zakonika koje predviđaju strože kazne za napade i prijetnje novinarima i ometanje ili sprečavanje u obavljanju posla. Na ekonomskim kriterijumima, kako je navedeno, Crna Gora je dobro napredovala i umjereno je pripremljena za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije. – Crna Gora je postigla određeni napredak i umjereno je spremna da se nosi sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar EU – ističe se u dokumentu.
Ukazali su i da su iz zelene agende otvorena sva četiri poglavlja, sa završnim mjerilima koja ostaju da se ispune u svakom poglavlju, a ista je situacija i sa klasterom o resursima, poljoprivredi i koheziji gdje je otvoreno svih pet poglavlja sa završnim mjerilima. Ž. ZVICER
KOMENTARPapak ili papan je uobičajeni sarajevski kvalifikativ za provincijalne pretenciozne egzibicioniste, koji furaju gangsta autfit i tjelesnu i facijalnu ekspresiju, i nisu baš prepametni. Znate ono, Gangnam stajl. Dritan to zna, sigurno je kao student u Sarajevu bar desetak puta fasovao taj epitet, ali moram Boženi to objasniti da prenese članovima Ure kako me ne bi napala razjarena masa njegovih obožavalaca iz te jedvacenzusne stranke. Dakle: to je lik džidžansko bombaškog političkog diskursa i mrsomudnih narativa. Ma kako je samo sladak kao tobleronica na onoj fotografiji sa diplomom počasnog doktora nekog virtuelnog švajcarskog univerziteta, za kojega je Fočanski univerzitet Sorbona. Pa još ona svečana toga, koja krojem i bojama neodoljivo podsjeća na kišne kabanice budvanskih komunalaca. I sve bi ovo bilo zabavno i smiješno da taj lik učas ne potpisa protivustavni Temeljni ugovor sa imperijalnom Crkvom Srbije u neregularnoj proceduri, smijeni direktora ANB kao čistačicu za pola sata, a potpisaće na prvi Vučićev mig šta god bude trebalo u vezi sa „Otvorenim Balkanom“.
Zemljom nam haraju srpski i ruski obavještajci, a izbore namještaju srpski funkcioneri i kriminalci. Obrazovanje, kultura, nauka i zdravstvo već su devastirani, a privreda jedva diše. Kadrovska politika u svim oblastima je urušena od strane ovih kripto telefondžija i talibansko-litijaških kadrovskih genija. Ustrojstvo države i bezbjednosnih službi urušava se trivijalnim improvizacijama naših reformatora i osvježivača, a ulazi u EU su gotovo svi zamandaljeni. Pa jesu li ovo reforme, vladavina prava i integracije?
Znate na šta me ovo podsjeća? Na Tanzimat i vrijeme provođenja reformi sultana Abdulmedžida i strašni pokolj bosanskog plemstva i pljačku njihove imovine od strane Omer-paše Latasa. Dobro, nije još bilo mrtvih kod nas, ali Bratićka je provela čistku bar hiljadu kadrova u kulturi i prosvjeti, a Dritan i ostali u privredi i državnim institucijama. Naravno: sve je pratila pljačka.
E, tu je Dritan umislio da je Omer-paša i sad samo čeka ferman Aleksandarmedžida sultana iz Beograda da nas posrbi i popljačka i porobi. „Kalašnjikove“ je već nabavila crkva, a izdajnika, izgleda, ne fali. Ja bih više volio da nas je sve u 19. vijeku pobio Omer-paša nego da stradamo od ove fukare. Bar bi stradali od carske sablje sultanovog seraskera. Vi sad, dragi čitaoci, mislite da pretjerujem sa svojim istorijskim analogijama, ali stvari stoje približno tako.
Dritan je u terminalnoj fazi svoga pirotehničkog mandata i može da eksplodira. Ne jebe više ni instrukcije i akcije NATO i EU službi već ih sasijeca u korijenu diktatorskim potezima. A mi se zanosimo i zamlaćujemo demokratskim izbornim rješenjima. Hajde, dobro, u Podgorici se događa mirakul, ali se bojim da je Kentera smijenjen da se omogući neometan rad ruskim i srpskim službama i slugama koji su nedavno protjerani.
I ko tu sad koga, nije mi jasno? No, nije važno, podgorički Vudstok je počeo i želim samo osokoliti Vukovića stihom Čaka Berija: „Go Johnny go, and Johnny be good“. A šta je sa mojim gradom Budvom? Evo desetak je dana do izbora, nema nijedan bilbord procrnogorske koalicije u gradu, nema flajera, nema terenskog rada i agitacije, nema skupova i manifestacija. Izgleda - nema para. A malo li se „rodoljuba“ napljačkalo i obogatilo u metropoli turizma.
Likovi sa liste su politički anonimusi čak i za nas Budvane i vjerovatno su neiskusni. Možda su to fini ljudi, ali tako se ne dobija, a možda i tužni ostaci kadrovskih ostataka. Ali zato svakih dvadeset metara sa bilborda se na mene smiješi Božović, kandidat Fronta. Prošli mandat gradonačelnik nam je bio Bato Carević, polupismeni i frtalj usmeni kontroverzni biznismen koji je onako dritanovski kupio diplomu ekonomskog fakulteta u Travniku. Možda je i doktorirao, ali još ne znamo. Brutalni nacionalista. Onda je prilikom jedne grublje razmjene mišljenja, Božović, funkcioner njegove stranke preuzeo kandidaturu. Inače, bezbjednosno izuzetno interesantna osoba iz škaljarske kriptotelefonske sfere. Ma, sjajno, zar ne?
U međuvremenu, kuće nam obilaze njihovi aktivisti, svako malo zovu njihovi anketari, sve opštinske manifestacije su prisvojili. Vučićevi kradljivci izbora iz Niša su tu da pomognu, a i BIA i crkva. Onda me sa svakog drugog bilborda glede Bečić i Krapović iz Demokrata. Izborna parola im je vjerovatno „ Demagogija je naša magija“. Sve u svemu, izgleda nas čekaju još četiri godine četničkog pluralizma u Budvi.
Smije li iko od vas sa procrnogorske liste išta da pisne?
specijalnom tužiocu Vla dimiru Novoviću alibi, za nepostupanje u slučajevima veza odlazećeg premijera Dritana Abazovića sa mafi jom, odnosno takozvanim škaljarskim klanom, je - nje gov prethodnik Milivoje Katnić, odnosno, navodna činjenica da je i on imao sve te informacije pa nije inici rao istrage?!
Gradskoj RTV u neđelju su sti gli odgovori iz Specijalnog tuži laštva, gotovo mjesec i po pošto su im dostavljeni, a suština od govora na većinu pitanja je da istraga ili neće biti i da će i one koje su otvorene biti okončane bez optužujućeg akta.
Na pitanje da li će Abazović biti saslušan u vezi sa objavama M portala u kojima se iz komuni kacije putem „Sky“ aplikacije otkriva njegova veza sa šefovi ma kriminalnog klana „Škalja ri“, kako prenosi Gradska RTV, dobili su odgovor da je taj slu čaj već bio „predmet ocjene od strane tadašnjeg glavnog spe cijalnog tužioca i njegovog ti ma specijalnih tužilaca“ i da su u slučaju „Skaj“ komunikaci ja „donijete odluke u krivičnim predmetima, odnosno podignu te optužnice protiv određenih lica za određena krivična djela“. Istakli su i da se radi o komu nikaciji „pojedinih lica, koju već neko vrijeme objavljuje M portal“.
Odgovoreno im je i da je Aba zović saslušan u STD-u 5. sep tembra ove godine o saznanji ma koja je iznosio 19. avgusta u Skupštini Crne Gore, ali, kako su pojasnili, samo u dijelu koji se tiče stvarne nadležnosti ovog tužilaštva.
Abazović je 19. avgusta, tokom skupštinske rasprave o nepo vjerenju njegovoj vladi, iznio niz optužbi na račun funkcione ra Demokratske partije socija lista, bivšeg specijalnog tužioca
PODGORICA - Lider Po kreta za promjene Nebojša Medojević uputio je inici jativu za posredovanje u parlamentarnom dijalogu Delegaciji EU u Crnoj Gori i ambasadorima zemalja Kvinte.
Medojević je naveo da već sko ro dvije godine od parlamen tarnih izbora Crna Gora ne us pijeva da pronađe sopstveni demokratski odgovor na izazo ve, kako je rekao, višedecenij
Katnića i policijskog funkcio nera Zorana Lazovića, te kri tičkih medija, ističući imenom izvršnog direktora i glavnog i odgovornog urednika Pobje de Draška Đuranovića, kao i na račun kompanije „Bemaks“, sve ih uvezujući u kriminalnu šemu šverca cigareta i sarad nje sa drugim mafijaškim kla nom – kavačkim.
Ovih dana, međutim, ispostavi lo se da se duvan u našoj zemlji krijumčari uz podršku države, a sa državnim švercom duvana dovode se u vezu i neki funkci oneri Abazovićeve partije Ura. Iza ove istrage stajala je Agen cija za nacionalnu bezbjednost, pa je Abazović poslije nekoliko dana smijenio direktora te služ be Sava Kenteru!
Specijalno tužilaštvo, kako su odgovorili Gradskoj RTV, ne će pokretati postupak ni povo dom informacije da je Abazović posjedovao i koristio kriptova ni telefon, što je i sam potvrdio. Iz SDT-a su pojasnili da u tom činu ne postoje osnovi sumnje
da je učinjeno krivično djelo iz stvarne nadležnosti ove ustano ve, već je to sfera interesovanja eventualno Agencije za spreča vanje korupcije.
I u ovom slučaju su ponovili da su podaci o nabavci kriptovanog telefona bili u posjedu prethod nih rukovodilaca SDT-a i SPO-a.
Abazović tvrdi da je kriptova ni telefon dobio na poklon od jednog javnog funkcionera čije ime neće da saopšti, Antena M je objavila da je to njegov partijski kolega Rade Milošević. Prvo je mjesecima bio kategoričan da nikada nije upotrijebio taj tele fon, a onda je nedavno rekao ka ko ga je koristio samo jednom?!
Milošević je bio Abazovićev čo vjek na čelu Uprave prihoda i ca rina, i zajedno su, u više navrata, organizovali javne, navodne, ak cije spaljivanja zaplijenjenih ci gareta, što je sve bilo, kako se is postavlja, samo predstava. Samo neznatan dio cigareta je spalji van, a ostatak je, sudeći prema dostupnim informacijama, kri jumčaren.
Zbog sumnje da su bili dio te švercerske mreže uhapšeno je
više uposlenika Uprave priho da i carina, a privođen je i Mi lošević. Nakon što je dao izjavu pušten je, ali mu je oduzet te lefon. Prošle sedmice podnio je ostavku.
Specijalno tužilaštvo, sudeći prema odgovorima Gradskoj RTV, neće se baviti ni slučajem jednog od komandanata Pro tivterorističke jedinice Petrom Kneževićem, koji je, sudeći prema sadržaju audio zapisa dostavljenih u maju građan skim aktivistima Svetlani Pajo vić-Musić i Aleksandru Saši Zekoviću, 5. septembra proš le godine, tokom akcije nasil nog ustoličenja mitropolita Cr kve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru, ko mandovao kriminalnim ban dama koje su čekale naređenje da se naoružani zapute na Ceti nje i obračunaju sa građankama i građanima koji su u prijestoni ci organizovali protest.
Na pitanje u kojoj je fazi slučaj Petra Kneževića, koji je dovo đen u vezu sa kriminalnim gru pama i ekstremistima bliskim Crkvi Srbije, rekli su da je pred met u fazi izviđaja.
- U dosadašnjem toku postupka su prikupljene informacije od građana P. K. i A. S. Z. i određe no informaciono-tehničko ispi tivanje kojim je utvrđeno da se ne radi o autentičnom snimku. Izrada odluke je u toku – saop štili su oni.
U fazi izviđaja je i slučaj dvoji ce bliskih saradnika Abazovi ća, iz organizacije Civis, koja je u koaliciji sa Urom - odlaze ćeg ministra bez portfelja Zo rana Miljanića i poslanika Sr đana Pavićevića. Njih dvojica dovode se u vezu sa pokuša jem sprečavanja istrage protiv LOB kladionica zbog čega su, navodno, nagrađeni televizo rima od 55 inča.
- Taj izviđaj je dio izviđaja u okviru već formiranog krivič nog predmeta u kojem se istra žuje određeno poslovanje LOB
kladionica i određenih lica, u kojem postupak nije završen, a o čijem završetku može od lučiti jedino nadležni državni tužilac. Trenutno se, u sarad nji sa Specijalnim policijskim odjeljenjem, prikupljaju odre đena obavještenja potrebna za donošenje odluke, a naredbom specijalnog tužioca su određe na i odgovarajuća vještačenja –naveli su iz SDT.
Specijalni tužilac Vladimir No vović neće pitati Abazovića ni o poznanstvu sa Bojanom Lo pičićem, koji je 2021. godine uhapšen kao član kriminal ne grupe čiji su organizatori Stefan Đukić Mandić i Emil Tuzović, navodeći da neće pre duzimati krivično gonjenje ni ti saslušavati nekog od učesnika razgovora koji se vide na foto grafiji objavljenoj u Pobjedi 3. septembra.
- Iz fotografije ne proizilazi osnov sumnje da je uopšte uči njeno krivično djelo, a prema načelu legaliteta, predviđenog Zakonikom o krivičnom po stupku, državni tužilac je dužan da preduzme krivično gonjenje kad postoje osnovi sumnje da je određeno lice učinilo krivič no djelo za koje se goni po služ benoj dužnosti - odgovorili su iz SDT-a.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je nedavno Gradskoj RTV kazao da je po sjedovao samo informacije do bijene mjerama tajnog nadzo ra, a da je za veze Abazovića sa vođama škaljarskog kriminal nog klana saznao tek iz tekstova objavljenih na M portalu.
- Da sam imao ova saznanja, kao glavni specijalni tužilac, pre duzeo bih zakonom predviđe ne radnje - kazao je tada Katnić.
Abazović je od preuzimanja vla sti u zemlji, nakon parlamen tarnih izbora 30. avgusta 2020, kada su njegova četiri posla nika omogućila većinu proru skim i prosrpskim snagama u
Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) pozvao je Speci jalno državno tužilaštvo (SDT) i, posebno, samog glavnog specijalnog tuži oca (GST) da nepristrasno, bez selektivnosti i arbitrar nosti obavljaju svoje zako nom definisane obaveze i dužnosti.
– Umjesto toga, svi smo svjedoci da SDT i GST, sudeći po njihovom odgo voru Gradskoj RTV, nema ju namjeru da preduzmu mjere i radnje koje im Zakon nalaže, a povodom javnih napisa i informacija koje niko nije demanto vao, niti opovrgnuo. A radi se o (navodnim) teškim krivičnim djelima, za koje mogu biti osumnjičeni i optuženi najviši državni i policijski službenici i funk cioneri, kao i poslanici u Skupštini Crne Gore – oci jenili su iz CHO-a. Istovremeno, dodaju, i SDT i GST iskazuju nevi đenu revnost i reaguju promptno kada se radi o slučajevima – izmišljenim ili stvarnim – koji odgova raju političkim struktura ma koje čine vladu kojoj je izglasano nepovjerenje u parlamentu. – Takva politika dvostru kih standarda je opasna i neodrživa. Sem što može značiti i neposrednu odgovornost g. Novovića i njegovih saradnika, takav odnos i (ne)postupanje doprinosi daljoj destabili zaciji prilika u našoj zemlji, gubljenju povjerenja u institucije i, što je najgore, nezakonitu zaštitu od krivičnog gonjenja za one koji su se teško ogriješili o zakone Crne Gore –zaključuju u saopštenju.
Skupštini, tražio način da se ri ješe Katnića. Na kraju su ga poslali u penziju, tako što su pribjegli izmjeni niza zakona. Novi specijalni tužilac Vladimir Novović slovi za oso bu od povjerenja Dritana Aba zovića. K. KRSMANOVIĆ
ske totalitarne vladavine pret hodnog režima. – Imajući u vidu da je formi ranje 42. i 43. Vlade suprotno izbornoj volji građana i uobi čajenim demokratskim princi pima, imalo izrazito negativne
posljedice po stabilnost demo kratije i institucija i ekonomski razvoj zemlje, cijenim da su se stekli svi politički uslovi da se u Skupštini Crne Gore otvori di jalog između parlamentarnih stranaka, s ciljem postizanja
najšireg mogućeg konsenzu sa oko rješenja ove krize koja prijeti destabilizaciji zemlje i zaustavljanju reformskih i in tegracionih procesa – naveo je Medojević.
Prema njegovim riječima, ova
kve krize legitimiteta najvaž nijih institucija političkog si stema mogu se demokratski i mirno riješiti isključivo na fer i poštenim izborima, pa bi se, ka ko je kazao, dijalog trebao vo diti o preduslovima, vremenu
održavanja, spajanja sa pred sjedničkim izborima i pripre mi tih izbora i deblokadi rada Ustavnog suda, tužilaštva i pra vosuđa, izborom VDT-a, sudi ja Ustavnog suda i kompletira njem Sudskog savjeta. R. P.
Specijalno državno tužilaštvo saopštilo Gradskoj RTV da neće pokretati nijedan postupak protiv Dritana Abazovića o njegovim vezama sa mafijomDritan Abazović i Vladimir Novović
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kazao da pažljivo prate situaciju na Balkanu
BRISEL - Generalni se kretar NATO-a Jens Stol tenberg kazao je da NATO pažljivo prati situaciju na Balkanu, te da su balkanske zemlje - Crna Gora i Sjever na Makedonija dio uspješ nog proširenja Alijanse.
Komentarišući najavu da će sljedećeg mjeseca jedinice EUFOR-a biti raspoređene u BiH, ali i mogućnost da Rusi ja stavi veto na tu odluku, Stol tenberg je kazao da nikom nije u interesu da tešku situaciju na Balkanu čini još težom. – Pratimo situaciju na Zapad nom Balkanu. Zemlje Balka na, Crna Gora i Sjeverna Make donija dio su uspješnog NATO proširenja. NATO ima istoriju na Balkanu, a prisutni smo i da lje kroz misiju KFOR na Koso vu. Ne bih spekulisao o tome da li će Rusija staviti veto na odlu ku o angažovanju EUFOR-a. Prisustvo EU na Balkanu, uz podršku NATO, pomaže da se suočimo sa izazovima u Bosni i Hercegovini. Ako smanjite međunarodno prisustvo ovdje, otežavate već tešku situaciju –rekao je Stoltenberg na konfe renciji za medije, a uoči sastan ka ministara odbrane koji će sjutra početi u Briselu. Govoreći o načinu da bolje za štite podvodnu kritičnu in frastrukturu nakon što su ek splozije gasovoda Sjeverni tok razotkrile poteškoće u praće nju objekata i identifikovanju
Predstavljena
napadača, Stoltenberg je rekao da sajber i hibridni napadi mo gu aktivirati član 5 Vašington skog ugovora. Član 5 Vašingtonskog ugovo ra govori o tome da se napad na jednu članicu smatra napa dom na sve njih. Isto tako ovaj član povlači i obavezu kolek tivne odbrane na isti način, bila ona potrebna u sajber domenu, u vazduhu, na moru ili kopnu. – NATO je od prošle godine im plementirao najveću transfor maciju kolektivne odbrane od Hladnog rata, a dio te transfor macije su uzimanje u obzir hi bridnih i sajber prijetnji. Ta kođe, rekli smo i prije nekoliko godina - sajber i hibridne prijet nje mogu da aktiviraju član 5 i to može predstavljati oružani
napad na NATO saveznika. Naš rad smo usmjerili na otpornost i zaštitu kritične infrastrukture i provodimo sve više vježbi ko je se odnose na odbranu od saj ber i hibridnih prijetnji – rekao je Stoltenberg.
Crna Gora je prošlog mjeseca bila na meti sajber napada, za koje je Agencija za nacionalnu bezbjednost tvrdila da potiču iz Vlade, mada se Vlada još uvijek nije jasno izjasnila o počiniocu ovih napada.
Zamjenik generalnog sekreta ra NATO Mirca Đoana rekao je prošle sedmice tokom obra ćanja na 2BS forumu da iza na pada stoji Rusija.
Govoreći o predstojećem sa stanku ministara odbrane, na kojem će učestvovati i crno
Bar“ DPS-a,
gorski ministar odbrane Raš ko Konjević, Stoltenberg je rekao da će saveznici nastavi ti da pružaju podršku Ukrajini. – Ukrajina je u zamahu i na stavlja da ostvaruje značajne dobitke, dok Rusija sve više pribjegava užasnim i neselek tivnim napadima na civile i kri tičnu infrastrukturu. Putin gu bi u Ukrajini, a njegovi pokušaji aneksije, djelimična mobiliza cija i nepromišljena nuklearna retorika predstavljaju najzna čajniju eskalaciju od početka rata – kazao je Stoltenberg. Na ovom ministarskom sastan ku biće donijeta odluka o pove ćanju NATO zaliha municije i opreme, ali i mogućnost da se ubrza isporuka.
J. ĐURIŠIĆOdržana mini konvencija Pokreta ,,Svi za naš grad“ na Zlatici
PODGORICA - Pred velikim brojem sugrađana iz naselja Zlatica i Doljani, sinoć je održana još jedna mini konvenci ja Pokreta „Svi za naš grad – dr Ivan Vuković“, saopšteno je iz Pokreta.
– Bili smo ovdje svakih nekoliko mjeseci, pravili smo plano ve zajedno sa vama i rješavali probleme zajedno sa vama i za to sam ponosan kad se vratim u ovaj i svaki dio grada i vidim kako nam izgleda danas, jer znam da svi ljudi, bez razlike i bez obzira na razlike, žive bolje zahvaljujući onome što smo mi ra dili – istakao je nosilac liste Pokreta „Svi za naš grad“ i aktuel ni gradonačelnik Ivan Vuković
Vuković je podsjetio na brojne projekte koje je aktuelna grad ska uprava realizovala u ovom dijelu grada.
– Drago mi je da ljudi koji žive u ovom dijelu grada danas ko riste usluge jednog od najljepših domova zdravlja u Podgori ci, da djeca i mladi iz ovog naselja mogu koristiti rekonstrui sanu park šumu i jednu od najljepših sportsko-rekreativnih zona na Staroj Zlatici, da se prevoze savremenim autobusima i puno mi je srce kad to vidim. Tako se radi kad radite pošte no i kad vam je dobrobit svih građana na umu – istakao je on. Aktuelna gradska uprava je, takođe, vrijedno radila na rekon strukciji vodovodne i izgradnji fekalne mreže u ovom dije lu grada.
– Čeka nas još puno posla. I zato je vrlo važno da ne izgubimo korak. Jer ga nijesmo usporili ni kada su nas zadesile brojne po teškoće tokom protekle godine – korona virus, kriza, nedobro namjerna Vlada. Naprotiv, ubrzali smo korak – podsjetio je on. Vuković je najavio dva projekta čije realizacije će započeti na rednih mjeseci – izgradnja nastavka Bulevara Vilija Branta. – U narednih mjesec dana, ukoliko riješimo imovinsko-prav ne odnose sa još jednom porodicom koja se nalazi na trasi bu duće saobraćajnice, mi ćemo početi da realizujemo ovaj proje kat. Osim činjenice da će imovina ljudi koji žive u neposrednoj blizini ove saobraćajnice vrijeđeti više, posjetioci Podgorice će na samom ulazu u grad sticati utisak da ulaze u modernu evropsku metropolu. Drugi važan projekat, čija realizacija ta kođe započinje odmah nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, je rekonstrukcija Brskutske ulice, nekada Ulice Bran ka Ćopića, koja se proteže od Zlatice do Zagoriča, pored gro blja, čija vrijednost iznosi preko milion eura i za šta su sred stva već obezbijeđena – rekao je Vuković. R. P.
Parlamentarna skupština Savjeta Evrope usvojila Rezoluciju o podršci evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana
DPS-a Milo Đukanović, na predstavljanju liste „Prava stvar – zajedno Bar“, po ručio je da su građani Crne Gore pametno odlučivali kad god je bilo kritično.
– Pametno su odlučili devedese te godine da sačuvamo mir i da učvrstimo međuetnički sklad.
Pametno su odlučili da ne uđe mo u rat 1999. godine. Pametno su odlučili da napravimo među korak sa Srbijom kroz Beograd ski sporazum kad je trebalo sa čekati da zrene svijest unutar Crne Gore da dođemo do po bjede na referendumu. Pamet no su odlučili na referendumu, pametno su odlučili što su nas podržali da postanemo članica NATO – istakao je Đukanović.
Govorio je o investicijama koje
su ostvarene u prethodnom pe riodu i kazao da su uspješni re zultati bili preporuka da tride set godina dobijaju povjerenje crnogorske političke javnosti.
– Danas je, finansijski gledano,
že za 650 miliona, 2024. za 700 miliona i 2025. za milijardu –istakao je Đukanović. Ovogodišnje iskustvo, dodao je, pokazalo je da nijedan cent ni je išao u razvojne projekte, već u „golu potrošnju“.
– Jedini realan politički zaklju čak je da to radi neko ko je ap solutno neodgovoran, u što ma nje vjerujem ili neko ko to radi sa lošom namjerom prema na šoj državi, da je baci na koljena da bi se pokazalo da je finansij ski nesposobna da servisira svo je obaveze i da bi se kao alterna tivni predlog plasiralo javnosti da je zapravo jedini izlaz da se Crna Gora odrekne svoje dr žavnosti, da se odrekne svoje državne kuće i da se vrati u za grljaj ,,velike Srbije“ – katego ričan je Đukanović. R. P.
PODGORICA – Parlamentarna skupština Savjeta Evrope usvojila je juče Rezoluciju o podršci evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, dokument koji potpisuje član ovog parlamenta Džordž Papandreu.
Kako je Pobjeda ranije objavila, u dokumentu je, između osta log, navedeno da Crna Gora treba dalje da intenzivira napore na rješavanju otvorenih pitanja, uključujući i kritične oblasti slobode izražavanja i slobode medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, bez poništavanja ranijih dostignu ća u reformi pravosuđa.
Papandreu je, predstavljajući rezoluciju, naveo da bi u ovom svijetu geopolitičkog rivalstva Balkan lako mogao ponovo da postane igralište sukoba, te ocijenio da region nije posebno izolovano pitanje.
– Kako pristupamo njihovim poteškoćama, njihovoj istoriji, njihovim sukobima, njihovim težnjama, ima veze sa našom budućnošću. Kakvu Evropu želimo da stvorimo za buduće ge neracije. I u tome, svi mi imamo ulogu. Ž. Z.
PODGORICA - Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao je u oktobarskim prognozama procjenu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na 7,2 sa 3,8 odsto.
Svjetska banka (SB) povisila je prošle sedmice prognoze rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu na 6,9 odsto, sa 3,6 odsto, a Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je zadržala raniju prognozu od 3,7 odsto.
MMF prognozira rast našeg BDP-a u narednoj godini za 2,5 odsto, što je niže za dva procenta od prvobitne prognoze. Niži rast BDP u 2023. godini prognozirali su i SB od 3,7 i EBRD od četiri odsto.
Rast BDP-a u prošloj godini iznosio je 13 odsto.
Od zemalja regiona najveći rast nakon Crne Gore zabilježiće Hrvatska (5,9 odsto), Albanija (4), Srbija (3,5), Kosovo i Sjeverna Makedonija (2,7), BiH (2,4 odsto).
U izvještaju, u koji je agencija Mina imala uvid, navodi se da globalna ekonomija usporava više nego što se očekiva-
lo, sa inflacijom većom nego što je viđena u nekoliko decenija, zbog rasta troškova života, pooštravanja finansijskih uslova u većini regiona, ruske invazije na Ukrajinu i pandemije kovid-19. Predviđa se da će globalni rast usporiti sa šest odsto u prošloj godini na 3,2 odsto u ovoj i 2,7 odsto u narednoj godini.
Očekuje se porast globalne inflacije sa 4,7 odsto u prošloj godini na 8,8 odsto u ovoj, ali da će pasti na 6,5 odsto u narednoj i na 4,1 odsto do 2024.
- Monetarna politika treba da
ostane na kursu vraćanja stabilnosti cijena, dok fiskalna treba da ima za cilj ublažavanje pritisaka na troškove života uz zadržavanje dovoljno čvrstog stava usklađenog sa monetarnom politikom - navodi se u izvještaju. Strukturne reforme mogu dodatno da podrže borbu protiv inflacije poboljšanjem produktivnosti i ublažavanjem ograničenja u snabdijevanju, dok je multilateralna saradnja neophodna za brzo praćenje tranzicije zelene energije i sprečavanje fragmentacije. S. P.
PODGORICA - Odluke Vlade o ograničavanju cijena i izvoza peleta spadaju u red trgovinskih barijera, kao nešto što usporava ili sprečava kompanije da se ponašaju u skladu sa svojim planovima, ocijenio je istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Vojin Golubović Vlada je u posljednja dva mjeseca donijela niz odluka kojima je ograničila cijenu peleta na domaćem tržištu, kao i izvoz tog energenta.
– Tržište je, po pravilu, najbolji način organizovanja privrednih aktivnosti. U tržišnoj privredi proizvođačima treba ostaviti odluku šta će i za koga proizvoditi. Ograničavanje cijena i ograničavanje kretanja roba, kao što je ograničavanje ili zabrana izvoza imaju svoje mikroekonomske i makroekonomske implikacije, ali i posljedice za biznis. I to prije svega negativne – kazao je Golubović Pobjedi.
Cijena ograničena na nivo ispod tržišne je samo na prvi pogled povoljna za kupce jer može dovesti do smanjenja na strani ponude roba, a posljedično i nemogućnosti da krajnji korisnici i kupci dobiju proizvod ili znatno većih cijena u budućnosti, pojasnio je istraživač u ISSP-u dr Vojin Golubović
rava u pogrešnom pravcu. – Često možete čuti od političara da nije na državi da otvara fabrike jer je crnogorska ekonomija tržišna, a ne komandna ili centralno planska. I to je sasvim u redu jer treba stvoriti ambijent u kojem će privatna inicijativa i investicije omogućiti ekonomski razvoj. Međutim, sa druge strane, imamo pokušaje miješanja kroz određivanje cijena ili količina – rekao je Golubović.
Nina Drakić na forumu privrednika dvije zemlje juče u Briselu.
Događaj je okupio zainteresovane privrednike, a organizovale su ga PKCG i Valonska agencija za izvoz i strane investicije (AWEX), u saradnji sa ambasadom naše zemlje. Sa crnogorske strane najzastupljenije su bile kompanije iz sektora IT, energetike, saobraćaja i turizma.
Prema njegovim riječima, treba izbjegavati dvostruke aršine jer to ekonomske aktere usmje-
On je upozorio da principi tržišne ekonomije kažu da je svako ograničavanje cijena štetno. – Bilo kakvo ograničavanje cijena može se negativno odraziti na disbalans na tržištu,
odnosno poremećaje u ponudi i tražnji za robama koje su predmet ograničavanja. Iz prostog razloga što se šalju pogrešni signali tržištu –cijena ograničena na nivo ispod tržišne cijene je samo na prvi pogled povoljna za kupce, jer može dovesti do smanjenja na strani ponude roba, a posljedično i nemogućnosti da krajnji korisnici i kupci dobiju proizvod ili značajno većih cijena u budućnosti – pojasnio je Golubović. Istakao je da je u uslovima kad su sve cijene porasle, porasli i troškovi proizvodnje i proizvođačima, te da se, kako kaže, oni ograničavanjem cijene
PODGORICA - Crna Gora i Belgija imaju značajnog prostora za unapređenje saradnje, što pokazuju i
podaci o izuzetno skromnoj robnoj razmjeni, ocijenila je predsjednica Privredne komore (PKCG)
Direktor iz Valonske agencije za izvoz i strane investicije (AWEX) Ives Ričard naročito je stavio akcenat na Crnu Goru kao potencijalno privlačnu državu za investiranje u kontekstu aktuelnih investicionih prioriteta uključujući energetiku. S. P.
PODGORICA - Prosječan septembarski račun za električnu energiju za domaćinstva iznosi 26,62 eura, saopšteno je iz Elektroprivrede.
Domaćinstva na Žabljaku bilježe najnižu prosječnu potrošnju
od 19,91 euro, dok je najveća prosječna potrošnja očitana u Ulcinju, gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 35,04 eura.
Račun do 30 eura dobiće 71 odsto domaćinstava, a od 30 do 50 eura
17,8, od 50 do 100 eura 9,2 odsto, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod dva odsto kupaca. Septembarske račune umanjene za iznos popusta dobiće 53,2 odsto domaćinstava, odnosno 201,45 hiljada kupaca. Domaćinstva su u septembru potrošila 92,1 milion kilovatsati (kWh) električne energije, što je oko 28,46 odsto manje u odnosu na potrošnju ostvarenu u avgustu, a u odnosu na septembar prošle godine potrošnja je veća 6,12 odsto. S. P.
Ministarstvo poljoprivrede, kojem je na čelu Vladimir Joković, obavjestilo je zainteresovane građane i ustanove na kojim stovarištima i prodajnim mjestima mogu trenutno kupiti pelet. Naveli su da u stovarištu Bekom Co na Smokovcu ima 400 tona peleta, a na
Odluke Vlade kojima pokušava da utiče na tržište energenata spadaju u red trgovinskih barijeraVladimir Joković
Septembarski podaci EPCG o potrošnji električne energije
mogu dovesti u zonu negativnog poslovanja i odlučiti se za smanjeni obim proizvodnje.
– Takođe, bilo kakvo ograničavanje slobode razmjene usporava i ekonomski napredak. To je opštepoznati princip. Prema tome, kvote u smislu koliko procenata proizvodnje treba opredijeliti za crnogorsko tržište, a koliko je na raspolaganju za izvoz su krajnje neprimjerene u tržišnoj ekonomiji – saopštio je Golubović.
Osvrnuo se i na mogućnost da država putem subvencija omogući kupovinu peleta po povoljnim cijenama.
– Mogućnosti pomoći građanima kako bi plaćali jeftiniji pelet kroz subvencije ili na neki drugi način su pretpostavljam iscrpljene usljed stanja u javnim finansijama i već ranije preuzetih sličnih mjera kad je u pitanju smanjenje akciza na gorivo –rekao je Golubović.
Vlada je donijela odluku koja je stupila na snagu 13. avgusta, kojom se ograničava cijena peleta. Na taj način je prodajna cijena peleta ograničena na maksimalno 269 eura po toni
stovarištu Mikromonta u Bijelom Polju 140 tona.
Naveli su da firma „Aleksić 3D“ iz Andrijevice nudi 50 tona, a Pelengić Trade iz Bijelog Polja nudi dnevnu proizvodnju.
- Očekujemo dostupnost peleta i kod drugih proizvođača u kratkom roku. Intenzivno ćemo pratiti promet peleta na domaćem tržištu i kontinuirano obavještavati građane o njegovoj dostupnosti - navodi se u saopštenju Ministarstva.
kod proizvođača i 320 eura u trgovini na malo. Od proizvođača je traženo i da 15 odsto proizvodnje opredijele za crnogorsko tržište.
Vlada je 15. septembra donijela izmjene odluke. – Kako je u međuvremenu došlo do nestašice peleta kao energenta važnog za grijanje, a u izvozu se pojavljuju značajne količine, to je, u cilju sprečavanja daljeg odliva peleta, odluka dopunjena odredbom o privremenom ograničenju izvoza. S obzirom na to da je proizvodnja peleta u Crnoj Gori značajno veća od potrošnje, dopunom odluke je ostavljena mogućnost izvoza peleta uz odgovarajuću dozvolu – naveli su iz Vlade sredinom septembra.
Na sjednici Vlade u četvrtak odluka je opet dopunjena i njome se precizira da se cijena peleta u prometu ograničava određivanjem najvišeg nivoa do 269 eura po toni za proizvođača peleta, odnosno do 320 eura po toni u trgovini na malo.
– Imajući u vidu da proizvođači podnose prijavu trgovine na malo tržišnoj inspekciji kako bi sticanjem statusa trgovaca na malo prodavali pelet po cijeni do 320 eura, odlučeno je da se postojeća odluka dodatno precizira – kazali su iz Vlade.
Pojedini proizvođači peleta su nedavno našoj redakciji saopštili da ovakav vid prodaje opterećuje njihovu proizvodnju jer cijene nijesu ekonomske.
Prema njihovim riječima, cijena koštanja proizvoda je veća od prodajne cijene, s obzirom na to da je cijena sirovine, repromaterijala i dr. znatno porasla.
Cijene peleta u okruženju i Evropi kreću se u rasponu od 500 do 700 eura po toni. S. P.
U domaćim kreditnim institucijama kažu da rast euribora nije uticao na promjenu politike čuvanja depozita Banke za sada ne planiraju povećanje kamata na štednju
PODGORICA – Banke koje posluju na crnogorskom tržištu još ne planiraju povećanje kamata na štednju, uprkos rastu euribora i potrebi da na drugi način obezbijede novac za kreditne plasmane. Kako je Pobjedi saopšteno iz više kreditnih institucija, kamate na štednju neće se mijenjati do kraja godine zbog viška likvidnih sredstava, dok će dalja kretanja zavisiti od tržišta i sada se ne mogu predvidjeti.
Podaci Centralne banke (CBCG) pokazuju da su se kamate na štednju u avgustu kretale od 0,81 odsto za depozite fizičkih lica ročnosti do tri mjeseca do 1,86 odsto na one koji su oročeni do tri do pet godina. Na štednju oročenu duže od pet godina prinos je bio 1,31 odsto.
Euribor, referentna kamatna stopa po kojoj vodeće evropske banke međusobno pozajmljuju novac, u porastu je od juna, kada je prešao „u plus“ nakon sedam godina minusa. Rast euribora posljedica je mjera koje su centralne banke preduzele radi zaustavljanja inflacije, čime je štampanje novca smanjeno, pa će banke sredstva za plasmane uskoro morati da traže u depozitima. Međutim, čini se da banke u Crnoj Gori nastoje da odlože povećanje kamata na štednju. - Bankarski sektor u Crnoj Gori u dužem periodu ima značajan višak likvidnosti i u tom kontekstu ne treba očekivati da kamatne stope na štednju odmah isprate rast referentnih kamatnih stopa na međunarodnom tržištu novca, tim prije što se ni aktivne kamatne stope još nijesu u potpunosti uskladile sa rastom referen-
Kamate na štednju, koje su se u avgustu kretale od 0,81 do 1,86 odsto u zavisnosti od ročnosti, neće se mijenjati do kraja godine jer banke imaju akumulirana likvidna sredstva
je dostupna našim klijentima - saopšteno je našem listu iz najveće banke na tržištu.
Prema posljednjim podacima Centralne banke, u julu je u domaćim bankama bilo 4,61 milijarda eura depozita, koji su od početka godine porasli 20 odsto. Crnogorski građani u bankama imaju 1,55 milijardi eura štednje, stranci 1,13 milijardi, kompanije 1,53 milijardi, a Vlada i javna preduzeća 300 miliona.
U ukupnim depozitima preovlađuju depoziti po viđenju, odnosno oni koje klijenti u svakom trenutku mogu dobiti nazad, i njih je 77 odsto. Oročeno je svega 19 odsto depozita, od kojih je od tri mjeseca do godine 46 odsto oročenih, a 35 odsto je od jedne do tri godine.
U NLB banci ukazuju da pažljivo prate kretanja na lokalnom, regionalnom i evropskom tržištu koja se brzo mijenjaju i shodno tome donose odluke, sa ciljem da obezbijede stabilno i pouzdano poslovanje i najbolje proizvode i usluge za klijente.
tnih stopa - kazao je Pobjedi Igor Savić iz Erste banke.
On naglašava da stručne službe Erste banke svakodnevno pažljivo analiziraju situaciju i pravovremeno i adekvatno će reagovati u smislu povećanja kamatnih stopa na štednju.
- To se vjerovatno neće desiti do kraja ove godine - smatra Savić.
Da trenutna promjena euribora neće uticati na povećanje pasivnih kamatnih stopa na štednju u četvrtom kvartalu ove godine zbog akumuliranog viška likvidnosti tvrde i u Universal Capital banci (UCB).
- Do kraja godine ne planiramo povećanje kamata na oročene uloge građana - dodali su iz UCB.
U CKB banci navode da kretanja na tržištu do sada nijesu uticala na promjenu politike cijena depozita.
- Osim izuzetno stabilne baze domaćih depozita, CKB ima različite izvore finansiranjaod matične OTP banke do priznatih međunarodnih finansijskih institucija. Stabilnost i dostupnost izvora finansiranja karakteristike su na koje je CKB ponosna i koje direktno utiču na kvalitet ponude koja
- NLB banka je ove godine pokazala konzistentnost, spremnost i snagu da dalje podržava crnogorsku privredu i građane, razvijajući i prilagođavajući ponudu potrebama klijenata, sa ciljem unapređenja njihovih finansijskih prilika - istakli su iz NLB banke.
Da za sada ne planiraju izmjene kamata na depozite odgovorili su i u Adiko banci, ističući da imaju jaku kapitalnu poziciju i visok stepen likvidnosti, te da u uvijek mogu odgovoriti zahtjevima klijenata za plasmanima.
- Dalja kretanja kamatnih stopa na oročenu štednju zavisiće od kretanja na finansijskom tržištu - zaključili su iz Adiko banke. B. D.
PODGORICA - U septembru su gubici na mreži svedeni na 8,9 odsto, što je 1,09 odsto niže u odnosu na isti period prošle godine, pri povećanju preuzete energije od 6,5 odsto, saopšteno je iz CEDIS-a.
– Intenzivnim radom na terenu u pravcu suzbijanja neovlašćene potrošnje, gubici na mreži svedeni su na rekordno niski nivo od 11,54 odsto za devet mjeseci, čime je umanjena i ukupna količina električne energije potreb-
Iz CEDIS-a objasnili da su zbog angažovanja znatnog broja zaposlenih postigli istorijske rezultate za devet mjeseci ove godine
na za pokrivanje gubitaka i ostvarena ušteda od 3,3 miliona eura – navodi se u saopštenju i ističe da su gubici za 0,53 odsto niži u odnosu na isti prošlogodišnji period, uz povećanje potrošnje od četiri odsto.
– Neophodno je naglasiti da bi, u odsustvu aktivnosti na suzbijanju neovlašćene potrošnje na mreži, povećanje preuzete energije pratila stagnacija ili povećanje gubitaka. Zahvaljujući sprovedenim aktivnostima po-
stignuto je suprotno kretanje, odnosno ostvarene su rekordno niske vrijednosti gubitaka, a da je pritom od početka godine, zaključno sa posljednjim danom septembra, preuzeto četiri odsto više energije, u odnosu
na isti prošlogodišnji period – objasnili su iz CEDIS-a i podsjetili na nelegalnu gradnju koja ne devastira samo prostor, već i elektrodistributivnu mrežu, jer podrazumijeva nelegalna priključenja i samim tim gubitke na mreži.
– Na terenu, postupak otkrivanja i uvođenja nelegalnih priključaka u zakonom definisane okvire predstavlja mukotrpan proces, koji zahtijeva i angažovanje značajnog broja zaposlenih – navodi se u saopštenju. S. P.
Odgođeno utvrđivanje liste kandidata za sudije Ustavnog suda, poslanici će tražiti kompromis do četvrtka Dva dana za politički dogovor
Stav kolegijuma, koji je sazvala predsjednica Skupštine Danijela Đurović, je u načelu bio da se juče ne glasa o kandidatima, već da se da šansa još nekoliko dana političkom dijalogu
PODGORICA - Ustavni od bor nije juče utvrdio prijed log za izbor četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore na osnovu javnog poziva od 1. avgusta, zbog pokušaja po stizanja političkog dogovora o obezbjeđivanju dvotre ćinske većine u plenumu ne ophodne za izbor u prvom krugu glasanja. Sjednica će se nastaviti u četvrtak.
Poslanik Demokratske parti je socijalista Danijel Živković rekao je da se na kolegijumu, koji je sazvala predsjednica Skupštine Danijela Đurović, pokušala dogovoriti forma po litičkog dijaloga kako bi došlo do eventualnog izbora sudija Ustavnog suda.
Kako je naveo, stav kolegiju ma je u načelu bio da se juče ne glasa o kandidatima, već da se da šansa još nekoliko dana po litičkom dijalogu.
– Taj dijalog bi bio u skladu sa dogovorom, bilo da vi (Simo nida Kordić, DF), kao pred sjednica napravite konsulta cije sa članovima Odbora, bilo da se to obavi na nivou šefova klubova – kazao je Živković. On je naveo da je treća moguć nost da Đurović pozove pred sjednike poslaničkih klubova na još jedan razgovor, kako bi u konačnici učinili da Ustav ni sud postane funkcionalan.
Vladimir Martinović iz De mokratske Crne Gore na po četku sjednice kazao je da je očigledno da nema dogovora o izboru sudija, te je i on pred ložio da se da pauza i sjedni ca odgodi i da rok za dogovor.
Andrija Popović iz Liberalne partije kazao je da bi ovo mo gao biti značajan dan za oz dravljenje ustavno-pravnog sistema Crne Gore.
– Ustavni odbor ovu institu ciju drži zarobljenu već 780 dana. Ja predlažem kako bi smo skinuli odgovornost sa Ustavnog odbora, da sve kan didate, njih 17, glasamo danas, za sve njih pozitivno, neka idu prema plenumu. Tako ćemo dati šansu političkim parti jama da se dogovore i da vidi mo ko su ti koji će dobiti veći
nu na plenumu – naveo je on.
Predsjednica Odbora Simo nida Kordić precizirala je da Zakon o Ustavnom sudu pred viđa da se predlaže onoliko kandidata koliko je konkur som propisano, te istakla da je ostavila period kako bi se oba vili razgovori, budući da još nema finalizovane dvotrećin ske saglasnosti oko četiri kan didata za sudije.
– Ali tu je faktor vremena. Mo ramo kompletirati sud zbog deblokade, ali i izbora, čija le galnost može biti upitna ako ne kompletiramo Ustavni sud. Ali ponajviše zbog građana. Da bismo omogućili da se ostavi prostor za dodatne razgovore, ali da ne bi zloupotrijebili vri jeme, daću pauzu za rad Odbo ra. Predlažem da nastavak ra da bude u četvrtak – navela je Kordić i ostavila mogućnost da se nastavak sjednice pro longira do petka.
Iz Ustavnog odbora je rani je saopšteno da je za sudije Ustavnog suda konkurisalo 17 kandidata.
Za tu funkciju su se kandido vali: Snežana Armenko, Alija Beganović, Tatjana Bulato vić, Ilija Vukčević, Sulejman Guči, Dragana Đuranović, Azra Jasavić, Snežana Jo nica i Jovan Kojičić Kandidati za sudije Ustav nog suda su i Sanja Masle njak, Jadranka Novaković, Zdenka Perović, Mirjana Popović, Ivan Radojičić, Branislav Radulović, Ene sa Rastoder i Jelena Ružičić Ustavni sud, od ukupno se dam, sada ima samo tri člana i nema kvorum za odlučivanje.
Zanimljivo je bilo izlaganje poslanice Ure Suade Zoro njić, koja je na prethodnom izjašnjavanju Odbora o sudi jama Ustavnog suda bila uzdr žana 18 puta, usljed čega danas imamo potpuno nefunkcio nalnu tu sudsku instancu. Ona je kazala da sada, među 17 kan didata, ima onih koji zaslužuju da budu sudije Ustavnog suda. – Mi ćemo glasati za sva četiri kandidata, a za svaki smo do govor. Definitivno, riješili smo da se odblokira Ustavni sud –kazala je Zoronjić.
PODGORICA - Prijedlog zakona o upravljanju ot padom je dobio pozitivno mišljenje Sekretarijata za zakonodavstvo, međutim, još nije ,,pušten“ na jav nu raspravu niti upućen Evropskoj komisiji. Javna rasprava je bila 2018. godi ne, međutim tekst zakona je mijenjan, a javnost sa tim nije upoznata.
Kako je Pobjedi kazala mini starka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović, tekst zakona uputili su Ministar stvu pravde zbog dijela ka znenih odredbi, jer im je želja da upute što kvalitetniji tekst Evropskoj komisiji.
Ministarka Novaković-Đu rović je rekla da je zakon na kojem se radi od 2018. godi ne već prošao fazu konsulto vanja javnosti i javne raspra ve i da, po njenom mišljenju, nije potrebna nova. Mađutim, prema našim saznanjima, na tom zakonu se radilo ove če tiri godine i javnost mora da bude upoznata sa konačnim tekstom prije slanja Evrop skoj komisiji.
Javna rasprava jeste održana u avgustu 2018. godine, još u vrijeme 41. Vlade Duška Mar kovića. Nakon toga su unijeta nova rješenja u prijedlog zako na. Uz to i zainteresovana jav nost se tokom dugog vremen skog perioda od četiri godine promijenila, a konsultacije sa javnošću nijesu sprovedene na zakonom zasnovan način, što propisuje Evropska komisija. Podsjećamo, takođe, da je pre ma izvještajima Evropske ko misije o napretku Crne Gore, upravljanje otpadom jedan od prioriteta za ulazak u Evrop sku uniju.
U Nacionalnoj strategiji sa Ak cionim planom za transpono vanje, implementaciju i spro vođenje pravne tekovine EU u oblasti životne sredine i kli matskih promjena 2016-2020, navedeno je da se „otpad sma tra sektorom koji će predstav
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i i aktivnosti po pitanju strateških dokumenata Zakon o otpadu javne rasprave od 2018. iako je mijenjan
Mi ćemo glasati za sva četiri kandidata, a za svaki smo dogovor. De finitivno, riješili smo da se odblokira Ustavni sud – kazala je Zoronjić
Tekst zakona upućen je Ministarstvu pravde zbog dijela kaznenih odredbi, jer nam je želja da uputimo što kvalitetniji tekst EK. Prijedlog je već prošao konsultovanje javnosti – kazala je Pobjedi Novaković-Đurović
ljati poseban izazov za zemlje kandidatkinje zbog opsega ekoloških zahtjeva EU i potre be za značajnim ulaganjima u ekološku infrastrukturu kako bi se postigla usklađenost“. Stoga, upravljanje otpadom
predstavlja jedan od ključnih izazova u procesu usklađi vanja, a posebni napori biće usmjereni na rješavanje svih problema u ovoj oblasti. Osnovni principi upravljanja na kojima se zasniva upravlja
nje otpadom u EU, iako su in tegrisani u Nacionalnu stra tegiju upravljanja otpadom i Nacionalni plan za upravlja nje otpadom, još uvijek se ne primjenjuju u potpunosti u sistemu upravljanja otpadom
Nakon pisanja Pobjede, zaštitnik ljudskih prava i sloboda pokrenuo postupak zato što na fakultetima nema asistenata u nastavi
Kažu da ne bilježe slučajeve da su im se studenti obraćali zbog ovog problema.
D. MIHAILOVIĆ
Poslanik DPS-a Danijel Živ ković na pitanje Pobjede, na kon jučerašnje sjednice, da li postoje neki signali da bi se moglo doći do dogovora oko nekih kandidata za sudije Ustavnog suda, čime bi obez bijedili dvotrećinsku većinu u prvom krugu glasanja, kazao je da „za sada je to skoro pa ne moguće reći“.
PODGORICA – Ombud sman je formirao predmet nakon što je Pobjeda obja vila priču da osobe sa inva liditetom nemaju asistente u nastavi i da je, između ostalog, jedan student na pustio ustanovu visokog obrazovanja, jer mu je bila potrebna pomoć. Nije mo gao sam da prati nastavu.
– Ukazujemo da nivo obra zovanja ne bi smio da utiče na ostvarivanja prava na asi stenta u nastavi – kazali su iz institucije zaštitnika ljud skih prava i sloboda kojom rukovodi ombudsman Sini ša Bjeković
– Međutim, po saznanju iz medija, sektor za zaštitu od diskriminacije pokrenuo je postupak po sopstvenoj ini cjativi – rekli su oni. Asistenta u nastavi osobe sa invaliditetom imaju u osnov nim i srednjim školama. Stu dentkinja Iva Vujisić nam je onda ispričala da se osjeća dis kriminisanom, da zna za slu čajeve u kojima je sa Cetinja majka pratila studentkinju do fakulteta u Podgorici. Bila je na fakultetu čitavog dana, dok traju predavanja. Nezvanično su nam pojedini studenti ka
zali kako su prinuđeni da sami angažuju asistenta u nastavi, objavljuju oglase i podsjećaju da to ne rade njihove kolege u razvijenim zemljama. Imaju asistente kuda god da se kre ću, bilo da su na fakultetu, u trgovinskim radnjama, u sa obraćaju… – Podsjećamo da se kroz stra teška dokumenta i obrazovne politike insistira na povećanju broja OSI u visokoobrazov nim institucijama, pa ne tre ba zaboraviti da je za to jedan od neophodnih preduslova i podsticaj kroz obezbijeđenu asistenciju – rekli su iz insti tucije zaštitnika ljudskih pra va i sloboda.
Udruženje mladih sa hendi kepom Crne Gore 2020. go dine zatražilo je od nadležnih da se reguliše zapošljavanje asistenata na fakultetima, ali to do danas nije učinjeno. Sa najstarije crnogorske usta nove visokog obrazovanja, Univerziteta Crne Gore ka zali su nam nedavno da im se niko od studenata nije ža lio što nema asistenata i da se u suštini zalažu da njihov položaj bude bolji. Pomenu li su da je ovo pitanje sistem ske prirode i za njega su po trebne inicijative koje treba da se pokrenu od donosilaca zakona i nadležnih resornih ministarstava.
u Crnoj Gori, posebno kada je u pitanju princip hijerarhije koji osigurava usklađenost sa redoslijedom prioriteta u upravljanju otpadom (sprečavanje stvaranja otpada, priprema za ponovnu upotrebu, recikliranje i drugi pogoni (korišćenje energije) i odlaganje otpada). Sistemi za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada još uvijek nijesu uspostavljeni na zadovoljavajućem nivou.
Centralizovani sistem prikupljanja podataka o vrstama i količinama otpada još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou - piše u Strategiji. Što se ostalih ,,ekoloških“ zakona tiče, ministarka Novaković-Đurović tvrdi da je Prijedlog zakona o zaštiti od jonizujućeg zračenja, radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbjednosti, koji je bio spreman još od 41. Vlade, krajem 2021. godine vraćen tadašnjoj Vladi Zdravka Krivokapića na ponovno razmatranje. – Iako je bio odobren na skupštinskom Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, utvrđivanje ovog pravnog akta od strane Vlade planirano je za četvrti kvartal ove godine Programom rada Vlade za ovu godinu i Programom pristupanja
Crne Gore Evropskoj uniji za period od 2022. do 2023. godine. Proces pripreme prijedloga zakona za slanje na mišljenje nažalost je usporen sajber napadom na informatičku infrastrukturu Vlade koji se desio krajem avgusta - kazala je ministarka Novaković-Đurović naglašavajući da će odmah po uspostavljanju sistema i vraćanju podataka, prijedlog zakona biće utvrđen od strane Vlade.
Pitamo se zašto su sajber napadi izgovor za neupućivanje prijedloga zakona ka Vladi koja zasijeda svake sedmice i usvaja brojne propise.
Ministarka, međutim, kao važno napominje da pomenuti zakon ima odloženu primjenu, tačnije, tri godine od dana stupanja na snagu i da službenici Ministarstva rade na izradi podzakonskih akata, dakle, vrijeme se ne gubi.
– U periodu od 23. januara do 3. februara iduće godine službenice Ministarstva imaće priliku da u Beču sa predstavnicima Međunarodne agencije za atomsku energiju provjere i unaprijede tekst više podzakonskih akata, na osnovu novog predloga zakona – naglašava ona.
U skladu sa novonastalom situacijom u Ukrajini i mogućim radijacionim i nuklearnim prijetnjama Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je, po riječima Novaković-Đurović, kao krovna nadležna institucija za oblast radijacione i nuklearne sigurnosti i bezbjednosti i zaštite od jonizujućih zračenja, obrazovala Radni tim za koordinaciju i praćenje stanja radioaktivnosti.
- Zadaci Radnog tima za koordinaciju i praćenje stanja radioaktivnosti će se vršiti kontinuirano do okončanja opasnosti od radijacije - poručila je ona. N.K.
PODGORICA - Nevladine organizacije koje doprinose unapređenju položaja osoba sa invaliditetom nijesu dobile novac za projekte, iako je Vlada u januaru ove godine odlučila da za njih izdvoji 1.010.000 eura.
Odlukom Vlade je naloženo da se taj novac raspoređuje na budžetske pozicije Ministarstva ljudskih i manjinskih prava – 460.000 eura; Ministarstva unutrašnjih poslova – 40.000 eura, Ministarstva rada i socijalnog staranja – 430.000 eura i Ministarstva kapitalnih investicija – 80.000 eura, podaci su NVO „Naša inicijativa“.
Samo je Ministarstvo kapitalnih investicija, koje je u julu ove godine donijelo i objavilo Odluku o raspodjeli sredstava za 15 projekata NVO, potpisalo ugovore o realizaciji projekata.
Ni nakon zakašnjenja od gotovo osam mjeseci Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, Ministarstvo socijalnog staranja i Ministarstvo unutrašnjih poslova nijesu raspisali javne pozive u ukupnoj vrijednosti od 930.000 eura.
Milisav Korać je u ime Saveza udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju NVO ,,Naša inicijativa“ kazao da su lica sa invaliditetom i djeca i mladi sa smetnjama i teškoćama u razvoju neobjavljivanjem konkursa pomenuta tri ministarstva oštećeni, jer organizacije lica sa invaliditetom nemaju sredstava da pružaju servise usluga ovoj veoma osjetljivoj i marginalizovanoj populaciji. Zakonom je propisano da su komisije ministarstava za ras-
zacije koje se bave zaštitom lica sa invaliditetom imaju troškove struje, vode, telefona, interneta, bruto plate zaposlenih – među kojima su zaposlena i lica sa invaliditetom, te su dovedene do gašenja, zbog nemarnog odnosa pomenutih ministarstava –kazao je on.
Milisav Korać
podjelu sredstava NVO dužne da objave javni konkurs najkasnije do 1. marta u godini za koju se vrši raspodjela sredstava.
Ministarstvo rada i socijalnog staranja još nije raspisalo ni javni poziv za izbor predstavnika NVO u komisiji za raspodjelu sredstava.
MUP i Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava su tek u julu ove godine raspisali javni poziv za izbor predstavnika NVO sektora u svoje komisije za raspodjelu sredstava NVO u oblasti zaštita lica sa invaliditetom. Korać je kazao da roditeljska udruženja od sredstava sa pomenutih konkursa plaćaju rad logopeda, fizioterapeuta, defektologa, psihologa, učitelja, vaspitača koji rade sa djecom sa smetnjama u razvoju. - Takođe, nevladine organi-
Prema informacijama iz roditeljskih udruženja i organizacija lica sa invaliditetom sa kojima raspolaže Savez, od oko 30 roditeljskih udruženja svega dva ili tri realizuju i to u značajno smanjenom obimu svoje aktivnosti i pružaju servise usluga za djecu sa smetnjama u razvoju.
- U ostalim udruženjima ne realizuju se servisi usluga i djeca sa smetnjama u razvoju u tim udruženjima svakodnevno nazaduju – istakao je on. Korać je podsjetio da su na sjednici Vlade održanoj 22. septembra potpredsjednica Vlade Jovana Marović i državni sekretar Ministarstva javne uprave Agron Camaj prenijeli probleme sa NVO sektorom u vezi kašnjenja konkursa i apelovali na nadležne ministre da se konkursi raspišu što prije.
- Međutim, kao što se vidi, ministri nijesu uvažili preporuke potpredsjednice Vlade i nadležnog državnog sekretara –kazao je Korać.
PODGORICA - Ministarstvo unutrašnjih poslova u okviru programa privremene zaštite konačno je završilo sve neophodne procedure u vezi sa mogućnošću besplatnog preseljenja Ukrajinaca u Crnu Goru,
Konkurs za raspodjelu sredstava, kada se i raspiše, traje 30 dana, u kojem roku NVO mogu predavati svoje projekte. Zatim slijedi provjera kompletnosti dokumentacija od strane komisija, pa poziv NVO da dopune dokumentaciju, izbor nezavisnih procjenjivača za ocjenu projekata, rad nezavisnih procjenjivača, sačinjavanje rang liste projekata koji ispunjavaju uslove za finansiranje, donošenje odluke komisije za raspodjelu sredstava, potpisivanje ugovora sa nevladinim organizacijama o realizaciji projekata, a nakon toga uplata sredstava.
- S obzirom na to da se bliži kraj godine, a da pomenute procedure zahtijevaju duže rokove, to su nevladine organizacije s pravom zabrinute da li će i ove godine uopšte konkursi biti raspisani – kazao je Korać.
On je istakao da su se nevladine organizacije obraćale Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava i Ministarstvu rada i socijalnog staranja, podsjećajući na njihove obaveze za raspisivanje konkursa, ali bez rezultata.
Iz nevladinih organizacija ponavljaju da se ovako nemaran odnos ponavlja iz godine u godinu, da se krši Zakon na štetu ove marginalizovane populacije, ali da je ove godine najkritičnija i najteža situacija. J. M.
na čemu su se zahvalili iz Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori. Kako su naveli iz ukrajinske ambasade, smještaj će se obavljati u hotelu „Sato“ u Sutomoru, Bar (140 mjesta) i hotelu „Onogošt“ u Nikšiću (90 mjesta). R. D.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda podsjeća da na fakultetima i dalje postoje još neke barijere koje otežavaju funkcionisanje osobama sa invaliditetom. Nedostaje, takođe, adekvatnih udžbenika i nastavnih sadržaja za savladavanje gradiva na Brajevom pismu, gestovnih tumača, čitača ekrana, audio formata…
Nepravilnosti su ranije evidentirali u predmetima koji se tiču asistenata u nastavi u osnovnim i srednjim školama. Registrovali su različita postupanja obrazovnih ustanova i Ministarstva prosvjete kada je u pitanju obezbjeđivanje asistenata u nastavi, kao i različita tumačenja uloge asistenta.
– Usmjeravanje učenika u redovni obrazovni program i školu koja nema kapaciteta i uslova da prilagodi nastavu uz pružanje neophodne pomoći učeniku, ne oslikava poštova-
nje najboljeg interesa djeteta niti pružanje adekvatnog obrazovanja u skladu sa individualnim kapacitetima. Zaštitnik je mišljenja da škola, Ministartvo prosvjete i nadležna komisija, ne pokazuju dovoljnu spremnost da obezbijede neophodnu pomoć i podršku, što ni u kom slučaju nije u skladu sa nacionalnim propisima i preporučenim međunarodnim standardima – naveli su oni.
Dodaju da Komisija za usmjeravanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama ne procjenjuje kapacitete obrazovne ustanove . Date su brojne preporuke, u pojedinačnim slučajevima i sistemske u cilju obezbjeđivanja dovoljnog broja kvalifikovanih i adekvatnih asistenata u nastavi, kako bi se ostvarila kvalitetna inkluzija u skladu sa individualnim kapacitetima učenika bez izuzetka. N. Đ.
PODGORICA - Nosilac partizanske spomenice 1941, bivši diplomata i visoki crnogorski i jugoslovenski funkcioner Vuko Dragašević proslavio je prije dva dana 100. rođendan u svom domu u Herceg Novom!
Rođeni Pljevljak, dijete prosvjetnih radnika, obrazovan i elokventan, proveo je radni vijek časnog i ispunjenog života preuzimajući odgovornost za važne državne odluke (bio ministar i u doba ,,variole vere“) i službovao na raznim meridijanima. I u ovim danima krasi ga koncizna misao, koristi internet tehnologiju, Jutjub, Vajber, piše mejlove… – I sad mislim da mogu da učim, mada bolje je do 95. godine. Volio bih da mogu još da radim, ali u ovim godinama čovjek treba da je
sretan ako može i nešto da pročita, a ne da piše – uz osmijeh je rekao drug Vuko Dragašević u prigodnom intervjuu za RTV Pljevlja uoči jubilarnog rođendana. Osvjedočeni antifašista, dobitnik Ordena crnogorske zastave prvog stepena, Dragašević je u ranijem razgovoru za Pobjedu naglasio da bez antifašizma Crna Gora ne bi mogla da opstaje i na toj ideji ona učvršćuje svoje temelje i kao država i kao moderno evropsko društvo. U tome je, poručuje Dragašević, osnovni razlog da se očuva i da se stalno snaži i obnavlja ta ideja.
– Antifašizam u Crnoj Gori nije ,,repa bez korijena“ već ima pretpostavke i u dugom
istorijskom procesu kroz koji su prošli Crnogorci i drugi narodi koji danas žive u Crnoj Gori, a to je najčvršća idejna i politička osnova strukture, kretanja i opstajanja i savremenog crnogorskog društva. Najveća i najšira potreba da se antifašizam baštini je u tome
njen iz ponude ideoloških i političkih teorija, programa i projekata. – Čak i u ovo naše vrijeme, bujaju fašističke ideje i snage, na što utiču i savremeni problemi. Savremeni fašizam neće biti kao onaj ,,istorijski“, nego se prerušava, odijeva se u različite, primamljive političke odore. Zato je političke elite znaju da prepou situacije koje u dovesti do rehabilitacije fašizma, pa eto ,,posla“ za antifašiste – zaključio je Dragašević u ranijem razgovoru za Pobjedu.R.U.-I.
Udruženja koja se bave unapređenjem osoba sa invaliditetom u velikom problemu, bez podrške stručnjaka djeca stagniraju
Dragašević proslavio 100. rođendan
Vijeće Vrhovnog suda je ovaj prijedlog odbilo kao neosnovan, jer je našlo da ne postoje važni razlozi za produženje pritvora, uzimajući u obzir činjenicu da specijalni tužilac, između ostalog, u prijedlogu za produženje pritvora navodi da tužilaštvo nije imalo tehničke uslove da sprovede sve istražne radnje koje je smatralo potrebnim (usklađivanje sa drugim obavezama državnog tužioca administrativno-tehničkim kapacitetima Specijalnog tužilaštva u smislu obezbjeđivanja prostora i zapisničara za saslušanje) – pojašnjavaju iz Vrhovnog suda
PODGORICA - Bivši člano vi Odbora direktora ,,Plan taža“ Veselin Vukotić, Božo Mihailović i Duško Perović, koji se terete za zloupotrebu službenog po ložaja juče su pušteni da se brane sa slobode nakon što je vijeće Vrhovnog suda, na jučerašnjoj sjednici, odbilo prijedlog Specijalnog tuži laštva da im se produži pri tvor, potvrđeno je Pobjedi iz Vrhovnog suda.
Vukotić je napustio Istražni zatvor juče u 14.15 sati, dok su Mihailović i Perović pušteni nešto ranije na slobodu. Obrazlažući odluku, iz Vrhov nog suda su kazali da Vukotić, Mihailović i Perović ne smi ju da trpe i budu u pritvoru zbog tehničko-administra tivnih problema Specijalnog tužilaštva.
– Vijeće Vrhovnog suda je ovaj
prijedlog odbilo kao neosno van, jer je našlo da ne posto je važni razlozi za produže nje pritvora, uzimajući u obzir činjenicu da specijalni tuži lac, između ostalog, u prijed logu za produženje pritvora navodi da tužilaštvo nije ima lo tehničke uslove da sprove de sve istražne radnje koje je smatralo potrebnim (uskla đivanje sa drugim obavezama državnog tužioca administra tivno-tehničkim kapacitetima Specijalnog tužilaštva u smislu obezbjeđivanja prostora i za pisničara za saslušanje) – po jašnjavaju iz Vrhovnog suda. Ističu da je stav Vrhovnog suda da navedeni razlozi ne pred stavljaju objektivne okolnosti zbog kojih istraga nije završe na, niti sadrže važne razloge koji bi u smislu odredbe čla na 177, stav 3 Zakonika o kri vičnom postupku opravdava li produženje pritvora.
Krivične prijave zbog nasilničkog ponašanja
– Činjenice koje tužilac navo di u svom prijedlogu, vezane za objektivne razloge, po na laženju Vrhovnog suda su ta kve prirode da okrivljeni zbog toga ne smiju da trpe – kazali su iz Vrhovnog suda.
Napominju da se u svom rje šenju o neprihvatanju prijed loga za produženje pritvora pomenutim licima, Vrhovni sud pozvao i na istovjetne sta vove Evropskog suda za ljud ska prava.
Podsjetimo, bivši članovi Odbora direktora ,,Planta ža“ Veselin Vukotić, Đorđije Rajković, Božo Mihailović, Duško Perović i Sead Šahman, uhapšeni su u julu zbog, kako se navodi, zloupotrebe svog položaja zaključenjem porav nanja radi okončanja sudskog postupka, čijim djelimičnim izvršenjem je navodno nane sena šteta kompaniji od oko 380.000 eura. B.R. – J.R.
BAR - Protiv pet maloljetnika iz Bara pod nijete su krivične prijave zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nasilničko pona šanje na štetu sugrađanina D. D. (19).
Kako je saopšteno iz Uprave policije, krivična prijava podnijeta je protiv J. L. (16), G. V. (15),
O. K. (15), M. M. (15) i D. B. (14).
Oni su, kako se sumnja, 6. oktobra, u jednom ugostiteljskom objektu u Baru, nakon kraćeg verbalnog konflikta fizički napali oštećenog D. D. i zadali mu više udaraca u predjelu tije la, nanoseći mu tom prilikom lake tjelesne po vrede. C. H.
PODGORICA - Pukovnik u penziji Namik Arifović oslobođen je optužbe da je u junu 2016. godine uzro kovao pad helikoptera ko jom prilikom je zajedno sa potpukovnikom komande vazduhoplovstva Vojske Crne Gore Miroljubom Atanasijevićem zadobio teške povrede.
Arifović je nakon pada heli koptera proveo 43 dana u ko mi.
Presudu je izrekla sutkinja Vi šeg suda u Podgorici Milena Matović
Obrazlažući oslobađajuću od luku, sutkinja Matović je ka zala da teško djelo protiv bez bjednosti saobraćaja, kako se to navodi u optužnici, u kon kretnom slučaju i po zakonu ne predstavlja krivično djelo.
Ona je pojasnila da tužilaštvo nije navelo dodatne propise i odredbe kojima se dopunja va blanketna norma krivič nog djela koje se navodi u op tužnici.
– Tužilac je trebao da navede koje odredbe i norme su pre
S mjesta pada halikopterakršene kada je, kako se navodi u optužnici, optuženi Arifović doveo letilicu u režim vorteksa i odredbe i norme koje je pre
kršio načinom izlaska iz ovog režima - pojasnila je sutkinja Matović.
Sud je podsjetio i da u vrijeme
PODGORICA – Predmet protiv bivšeg policijskog funkcionera Dalibora Me dojevića spojen je sa pred metom koji se vodi protiv pripadnika kriminalne organizacije koju su ofor mili Janko Vukadinović i pokojni Jovan Vukotić radi likvidacije vođa i članova suprotstavljenog kavačkog klana, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda.
Optužnica protiv Medojevića je podignuta početkom sep tembra nakon što su istražitelji prikupili dokaze koji upućuju da je Medojević u komunika ciji kriptovanim telefonom ljudima iz kriminalnog mi ljea odavao povjerljive infor macije.
Medojević je, prema dokazima
SDT-a, prihvatio da kao poli cijski službenik vrši provjere lica iz suprotstavljenih krimi nalnih organizacija i dostavlja podatke organizatoru i drugim pripadnicima kriminalne or ganizacije.
Njegov zadatak je bio da usmjerava policijske aktivno sti ka članovima suprotstavlje ne kriminalne organizacije, pribavlja podatke iz policij skih istraga koje se sprovode prema pripadnicima klana Jo vana Vukotića i upozoravao ih o planiranim pretresima ka ko bi sklonili kompromituju će stvari.
Krajem jula, optužnica je po dignuta protiv Vukotića i dvo jice pripadnika njegovog klana nakon što su strane partner ske službe dostavile crno gorskim istražiteljima nove
dokaze – transkripte razgo vora sa Skaj aplikacije koji su razotkrili planove Vukotića da likvidira rivale Sloboda na Kašćelana i Radoja Zvice ra za čija ubistva je bio spre man da iskešira 4.000.000 eura.
Prema stavu SDT-a, Jovan Vu kotić je kao šef ove organizaci je određivao koje osobe treba ubiti, davao uputstva i nared be o vremenu, mjestu i načinu likvidacija, obezbjeđivao krip tovane telefone, novac, oruž je i eksplozivne naprave koji su trebali biti korišćeni u pri premama ubistava.
Veći dio članova ove grupe, ko jom je rukovodio Janko Vuka dinović iz Istražnog zatvora u Spužu, razotkriven je i uhap šen krajem januara prošle go dine poslije neuspješne akci
je nepropisno upravljao voj nim helikopterom „gazela“ HN-45 M, kao pukovnik u ulo zi nastavnika letjenja, iako nije bio teoretski i praktično ospo sobljen za izvršenje zadataka na ovom tipu vazduhoplova.
Radi boljeg pojašnjenja, ona je navela da u slučaju kada oso ba bez vozačke dozvole izazo ve saobraćajnu nezgodu neop hodno je da, pored toga što je vozač upravljao vozilom bez obaveznog dokumenta, se mo ra navesti i koje je saobraćajne propise prekršio a koji su pro uzrokovali nezgodu.
Potpukovnik Atanasijević, koji je bio sa Arifovićem u helikop teru, prilikom nezgode je rani je pred sudom pojasnio da su kod borbene ,,gazele“ stvari kompleksnije nego sa osnov nom verzijom i da je režim vor teks iznenadna situacija.
Advokat Zdravko Bego vić je kazao da je očekivao oslobađajuću odluku suda kada su u pitanju optužbe protiv Namika Arifovića. – Dugogodišnji staž u advokaturi i iskustvo mi nalažu oprez vezano za odluku suda prije objave, ali kako se radi o specifič noj situaciji gdje je optu ženi jedan od najiskusnijih pilota koji je dobio nalog da leti tog dana, mogu reći da je ova odluka za mene bila očekivana. Arifović je tog dana uradio sve što je bilo u njegovoj moguć nosti – kazao je advokat Begović.
borbena verzija ,,gazele“ ko jom su letjeli pod komandom Arifovića ,,pala školski“ i da je to razlog što su preživjeli ne sreću.
On je pojasnio da se zbog situ acije u kojoj se našao helikop ter rotor vrtio, ali nije hvatao vazdušne struje zbog čega ni je bilo sile uzgona vazduha koji bi održao letilicu na toj visini. Iako je Arifović davao snagu motoru, helikopter je nastavio da pada prema zemlji u struj noj spirali.
KIJEV/MOSKVA – Ruske snage izvele su juče nove vazdušne udare na nekoliko ukrajinskih gradova među kojima su Zaporožje, Lavov i Odesa, a sirene za uzbunu oglasile su se i u Kijevu. U Zaporožju gdje je, kako na vode ukrajinske vlasti, na jav ne ustanove ispaljeno 12 raketa S-300, nastradala je jedna osoba. Vlasti u Kijevu ističu i da su, od ukupno 12 ispaljenih raketa, dvije pogodile jedan auto-salon, usmrtivši jednu osobu. Druge rakete, kako navode, pogodile su jednu obrazovnu i jednu me dicinsku ustanovu u tom gradu. Na meti ruskih raketa juče je bila i ključna infrastruktura u Lavovu.
u blizini naših granica – saop šteno je iz bjeloruskog mini starstva odbrane.
događaja nije postojala pravna regulativa po kojim pravilima je Arifović bio dužan da leti ko mentarišući dio optužnice da
je u kojoj su planirana ubistva srpskih državljana Veljka Be livuka i Marka Miljkovića na tivatskom aerodromu odakle su poslije boravka u gostima kod Zvicera trebali da otpu tuju za Beograd.
Međutim, u procesu kontrole optužnice, Viši sud je utvrdio da SDT nema dokaze da su ta da uhapšeni Mileta Jovano vić i Radovan Stanišić poku šali ubistvo zbog čega je protiv njih obustavljen krivični po stupak za ovo krivično djelo.
Početak suđenja ovoj grupi tre bao je da se održi 23. septembra u Višem sudu, ali je odložen jer se čeka potvrda o smrti Jovana Vukotića koji je ubijen 8. sep tembra u Istanbulu.
Vukotić, koji je slovio za vođu škaljarskog klana, ubijen je sa četiri hica iz pištolja u okrugu Šišli u Istanbulu.
Prema pisanju turskih medija, Vukotić se vozio automobilom sa suprugom i djetetom u luk suznom kvartu Mečidijekoj. U jednom momentu približile su mu se dvije osobe na motoci klima i ispalile pet hitaca iz pi štolja, od kojih su četiri pogo dila Vukotića.
On je bio na potjernici od sep tembra prošle godine, a nešto ranije napuštio je Crnu Goru.
B. R.
On je naveo da se radi o ne kontrolisanom kretanju heli koptera te da ne postoji vjež ba kojom se helikopter dovodi u ovakvo stanje.
Potpukovnik Atanasijević je, svjedočeći u martu prošle go dine, pred sudom kazao da je
Prema navodima optužnice, Arifović se tereti da je nepro pisno upravljao vojnim heli kopterom „gazela“ HN-45 M, kao pukovnik u ulozi nastavni ka letjenja, iako nije bio teoret ski i praktično osposobljen za izvršenje zadataka na ovom ti pu letilice. B. R.
- Kao rezultat raketnog napa da, 30 odsto Lavova je bez stru je – naveo je na svom Telegram kanalu gradonačelnik tog gra da Andrij Sadovji Bez struje je, usljed ruskog ra ketnog napada, ostala i Odesa, prenio je Rojters pozivajući se na navode loklanih zvaničnika. Ukrajinske službe su juče sa opštile i da je, nakon ruskih ma sovnih raketnih napada, u po nedjeljak širom Ukrajine više od 300 naselja u pet regiona i dalje je bez struje.
- Čak 301 naselje u Kijevskoj, Sumskoj, Ternopoljskoj i Hmelj ničkoj oblasti i dalje je isključe no iz snabdijevanja električnom energijom – navodi se u saop štenju te službe na Telegramu.
Dodaje se i da je u napadu u po nedjeljak, prema preliminar nim podacima, 19 ljudi nastra dalo, dok ih je 105 povrijeđeno. Vlada u Minsku je u međuvre menu potvrdila da su se, u svrhu odbrambene mjere, bjeloruske vojne snage grupisale sa ruskim trupama na svojim granicama. - Zadaci Regionalne grupe sna ga su isključivo odbrambeni. Sve aktivnosti koje se trenut no sprovode imaju za cilj da se adekvatno odgovori na dejstva
PODGORICA – Dječak koji je ispao iz vozila tokom sao braćajne nesreće u petak nije pronađen ni juče, četvrti dan potrage u koju su uključeni ronioci, rafteri, policajci, vatrogasci, spasilačke službe i građani više opština. Kako je Pobjedi kazao Vesko Mijajlović iz Regionalnog roni lačkog centra Bijela, potraga će biti nastavljena danas. – Ronioci su do 18 sati pretraživali teren, ali nijesmo imali re zultate – kazao je Mijajlović.
Tokom slijetanja automobila, na putu Đurđevića Tara – Ža bljak, poginula je dvadeset sedmogodišnja Jelena Vuković, dok je treće dijete koje se takođe nalazilo u vozilu spašeno i u stabilnom je zdravstvenom stanju. Do nesreće je došlo na kon što je automobil iz, za sada, neutvrđenih razloga, sletio u kanjon.
U nedjelju je u kanjonu, na tri kilometra od mjesta udesa, pro nađeno tijelo sestre dječaka za kojim se traga. A. R.
Iz tog resora, kako prenosi Roj ters, dodaju i da su se na taj po tez odlučili kako bi osigurali bezbjednost duž granice izme đu Bjelorusije i Ukrajine.
U Belorusiji je inače juče poče la provjera spremnosti oruža nih snaga te zemlje.
- Od 11. oktobra, Državni se kretarijat Savjeta bezbjedno sti Bjelorusije, u skladu sa uput stvima predsjednika, sprovodi provjeru spremnosti oružanih snaga. Provjera je sveobuhvat nog karaktera i uključuje naj važnija pitanja provjere spre mnosti za izvršavanje zadataka – navodi se u saopštenju mini starstva odbrane.
Dodaje se i da će, u toku inspek cijskog nadzora, vojne jedinice i pojedinici razraditi pitanja do vođenja snaga u borbenu go tovost, izvođenja marša i ras poređivanja, uz izvršavanje zadataka borbene obuke.
Ukrajinska državna kompanija za nuklearnu energiju „Energo atom“ optužila je ruske snage da su kidnapovale zamjenika šefa nuklearne elektrane Zaporožje, koja je pod ruskom kontrolom.
U objavi te kompanije na Tele gramu je navedeno da je otet i zadržan na nepoznatoj lokaciji zamjenik generalnog direktora
Đukanović i predsjednici 10 država zahtijevaju da Rusija odmah prestane da napada civile
Predsjednici Bugarske, Češke, Estonije, Mađarske, Letonije, Litvanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Poljske, Rumunije i Slo vačke osuđuju masovna bombardovanja ukrajinskih gradova koje je nedavno izvršila Rusija, a koja po međunarodnom pravu predstavljaju ratne zločine - navedeno je u zajedničkoj izjavi predsjednika država članica formata B9, koju su podržali predsjednik Sjever ne Makedonije i predsjednik Crne Gore.
– Podsjećamo da ratni zloči ni i zločini protiv čovječnosti ne zastarijevaju i da su u nadležnosti sudova širom svijeta. U ime naših drža va, zahtijevamo da Rusija odmah prestane da napada civile. Nećemo posustati u našim nastojanjima da se lica odgovorna za današnje zločine izvedu pred sud –poručili su predsjednici 11 država, saopšteno je iz Služ be za informisanje predsjed nika Crne Gore.
Smatraju da su prijetnje predstavnika Rusije da će
Iz „Energatoma“ su šefa Me đunarodne agencije za atom sku energiju Rafaela Grosija i međunarodnu zajednicu po zvali da preduzmu sve mogu će mjere za momentalno oslo bađanje Martinjuka.
Zvanična Moskva se juče ni je oglašavala povodom navo da o otmici Martinjuka, ali je portparolka ruskog ministar stva inostranih poslova Marija Zaharova još jednom poruči la da će odgovor Rusije na sva ki napad na kritičnu civilnu in frastrukturu biti oštar.
- Kao što je predsjednik Rusije naglasio, odgovor naše zemlje na sve terorističke akte i sabo taže protiv ruske kritične civil ne infrastrukture biće oštar po obimu i u skladu sa nivoom pri jetnji prema Ruskoj Federaciji – navela je Zaharova.
Ona je, takođe, režim u Kijevu optužila da sprovodi akcije „na nivou najgorih terorističkih će lija“, te da im je cilj da „stalno dobijaju poklone u vidu resur sa i novca sa Zapada“.
Portparol Kremlja Dmitrij Pe skov potvrdio je da će se ruski i turski lideri Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan sastati u četvrtak u Astani kako bi raz govarali o situaciji u Ukrajini i bilateralnim odnosima.
upotrijebiti nuklearno oruž je neprihvatljive.
– Ponovo potvrđujemo našu posvećenost zaštiti naših zemalja i saveznika – poruči li su predsjednici.
Zajedničku izjavU potpisali su predsjednici: Bugarske Rumen Radev, Češke Miloš Zeman, Estonije Alar Karis, Mađarske Katalin Novak, Letonije Egils Levits, Litvanije Gitanas Nauseda, Sje verne Makedonije Stevo Pendarovski, Crne Gore Milo Đukanović, Poljske Andžej Duda, Rumuni je Klaus Johanis i pred sjednica Slovačke Republike Zuzana Čaputova
» Priredila: Đurđica ĆORIĆDVJESTA DVADESET DEVETI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Ruske snage izvele nove raketne napade na nekoliko ukrajinskih gradova
Begović: Očekivao sam oslobađajuću presuduNi četvrti dan od udesa u kanjonu Tare spasilačke ekipe nijesu pronašle dječaka
KOLAŠIN: Marta Šćepanović saopštila da Opštini nijesu uplaćena sredstva Vlade namijenjena razvoju sjevera
KOLAŠIN – Opština Ko lašin, a vjerujem ni ostale, nije dobila milion eura koje je obećao odlazeći premijer Dritan Abazović razvoju sjevera. U izradi nacrta rebalansa, pitali su nas iz kabineta Abazovića koji bi projekti trebali da se nađu u kapitalnom budžetu. Predložili smo infrastrukturu za MOSI i rekonstrukciju Ulice Boš ka Rašovića i ti projekti se nijesu našli u rebalansu –kazala je predsjednica Op štine Marta Šćepanović.
Ona je na sjednici lokalnog parlamenta odgovorila na pi tanje Vladimira Martino vića (Demokrate) da li znaju šta je sa milionom eura koji je za Kolašin obećao premijer u tehničkom mandatu.
– Toga novca u rebalan su budžeta nema, tako da je Abazović obmanuo građa ne Kolašina. Takođe, pitam predsjednicu Opštine ima li diskriminacije dok traje inten zivno asfaltiranje seoskih pute va. Izborni rezultat neće odre diti to što ste sve mašine stavili u pogon, ali smatrate li da se sve radi ravnopravno, da su gra đani ravnopravni i da su aršini jednaki – pitao je Martinović. Šćepanović je potvrdila da je izjava Abazovića izazvala zbu njenost kod građana te da ih ,,po mjesnim zajednicama pi taju kako nemaju sredstava da produže asfaltiranje kada je premijer Abazovići preba cio milion“.
Ona je kazala da je za asfal tiranje, koje je u toku, Upra va javnih radova obezbijedi la 100.000 eura.
– Procedura oko tendera je po trajala, ugovor sa izvođačem
CETINJE – Skupština Prijestonice objavila je poziv za predlaganje kandidata za dodjelu Nagrade ,,13. novem bar“.
To mogu biti pravna lica i pojedinci sa teritorije Cetinja za naj bolje ostvarene rezultate u svim oblastima rada i stvaralaštva, koji su značajni za prijestonicu. Takođe, i van teritorije prije stonice, ako njihova ostvarenja imaju poseban značaj za pri jestonicu.
– Nagrada se istom licu može dodijeliti samo jednom, a prijed log mogu podnijeti: građani, odbornici, gradonačelnik Prije stonice, privredna društva, NVO, mjesne zajednice, političke partije ili stranke i drugi subjekti sa prebivalištem, odnosno sjedištem u Cetinju – objašnjeno je u javnom pozivu.
Prijedloge treba dostaviti Skupštnii Prijestonice, odnosno žiri ju za dodjelu nagrade, u pisanoj formi, sa obrazloženjem i do kumentacijom koja potvrđuje vrijednost ostvarenih rezulta ta, do 31. oktobra.
U izradi nacrta rebalansa budžeta pitali su nas iz kabineta
Abazovića koji bi projekti trebali da se nađu u kapitalnom budžetu. Predložili smo infrastrukturu za MOSI i rekonstrukciju
Ulice Boška Rašovića, ali se ti projekti se nijesu našli u rebalansu – saopštila je predsjednica Opštine Marta Šćepanović
je sklopljen 10. avgusta, ali je zbog brojnih poslova po Cr noj Gori, u Kolašin stigao sa zakašnjenjem. Koristi se sva ki sunčani dan, a treba da zna mo da kolašinska opština ima
više od 500 km puteva. Niko nije diskriminisan jer su pri oritete asfaltiranja predlagale mjesne zajednice, a ne prediz borna obećanja. Dokumenta cija o tome je svima dostupna
Miodrag Vlahović (GP Ura) je saopštio nakon sjednice lokalnog parlamenta da novac koji je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović namijenio za razvoj sjevera nije prikazan u rebalansu budžeta zbog toga što lokalna samouprava opštine Kolašina nije aplicirala ni sa jednim projektom koji je namijenjen razvoju opštine Kolašin. Dokaz za to je, kako navodi, činjenica da su opštine Mojkovac, Petnjica i Šavnik dobile novac koji je premijer obećao za razvoj opština na sjeveru.
na uvid – kazala je Šćepanović. Zahvalila je Martinoviću što je amandmanima na rebalans omogućeno korišćenje dijela novca za infrastrukturu MO SI-ja i rekonstrukciju Ulice Boška Rašovića. Odbornici su usvojili odluku o mjesnim zajednicama kao i akcioni plan zapošljavanja za 2022. godinu i izvještaj o reali zaciji strategije zapošljavanja za 2021. Donesena je odluka o podizanju spomen-obilježja državljanima Rumunije koji su poginuli u saobraćanoj nesreći 2013. godine. D. DRAŠKOVIĆ
Dobitnici Nagrade ,,13. novembar“ 2019. godine bili su parao limpijac Filip Radović i profesor i publicista dr Srđa Marti nović I. R.
KOTOR: Udruženje penzionera pozvalo članove
KOTOR - Udruženje penzionera Kotor obavijestilo je članove da se za nabavku zimnice (suhomesnatih paketa i svježeg mesa i drugih mesnih proizvoda) mogu prijaviti u mjesnim udruženjima do 1. novembra.
Kako su za Radio Kotor kazali, kupovina zimnice je obezbije đena po povoljnim uslovima na odloženo plaćanje u 10 mje sečnih rata.
– Prilikom prijave obavezno je donijeti člansku kartu, kao i dokaz o isplati posljednje penzije – poručili su iz Udruženja penzionera.
U Kotoru žive 4.864 penzionera, a prosječna penzija iznosi 331,12 eura. Dominiraju starosni, kojih je 3.169 sa prosječnom penzijom od 356,8 eura, na drugom mjestu su porodični, kojih je 1.044, sa pro sječnom penzijom od 293,16 eura, dok je invalidskih 651, sa prosječ nom penzijom 270,48 eura. I.R.
NIKŠIĆ: Skupština usvojila rebalans budžeta za 2022. godinu, opozicija kritikovala aktivnost
budžet Opštine bio je pla niran na 23,7 miliona eura, a rebalansom je povećan za 1,3 miliona eura. Odluku je juče glasovima vladajuće koalicije usvojila Skupština opštine.
U obrazloženju odluke navodi se da je to bilo neophodno, po što je došlo do povećanja ostva renja planiranih primitaka, a ko ji se odnose na donaciju grada Beograda u iznosu od dva mi liona eura. Sporazum Nikšića i
glavnog grada Srbije o donaciji potpisan je nakon što je usvojen budžet za ovu godinu.
I tada je najavljeno da će donaci ja iz Srbije biti iskorišćena za iz gradnju i rekonstrukciju ,,ulice široke“ sa nastavkom Dragovo lučke u vrijednosti od 490.000 eura. Uz to, od istog novca pla nirano je i da se rekonstruiše Ulica Živka Nikolića, unapri jedi lokalna infrastruktura, po digne tehnička sposobnost Ko munalnog preduzeća, Službe zaštite i spašavanja...
Odbornici DPS-a i ostalih opo
zicionih partija zamjerili su ru kovodstvu lokalne uprave zašto tek sada usvaja rebalans i pove ćava budžet na 25 miliona eura, kada se bliži kraj građevinske sezone. Čulo se iz redova opo zicije i da je budžet u komple tu potrošački, zamjereno je što je loša naplata, što je loše radi la Agencija za projektovanje, pa se kasni s mnogim gradilištima, što se, suštinski, manje uradilo nego čak i u 2020. godini.
Odbornica Slobodanka Ro ganović (DPS) podsjetila je da je u toj tzv. korona godini, kada
je dominantno DPS vršio vlast u Nikšiću, radilo neuporedivo više u gradskom, prigradskom i seoskom području.
– U tom se periodu lokalna uprava odrekla dijela svojih pri hoda kako bi olakšala privredi i građanima. Realizovani su i za početi projekti vrijedni gotovo 40 miliona eura, a sad čujemo da su u našoj opštini za godinu urađeni projekti vrijedni oko četiri miliona. Dakle, deset pu ta ste manje uradili. Prethodni 18. septembar bio je prilika da se građanima predaju novoiz
građeni i završeni objekti, a ove godine smo imali postavljanje slova „Lj“ u parku – kazala je odbornica Roganović. Odgovarajući na njenu diskusi ju, predsjednik Opštine Marko Kovačević kazao je da na skul pturu „Lj“ svako gleda kako mu odgovara, neko vidi u njoj lju bav, a neko skalameriju, jer mu je ona, možda, bliskija.
– Te projekte koje nabrajate imali ste kad završiti za 30 go dina vladavine, a svi znamo da su neki od njih još iz komuni stičkog vremena i vi ste ih samo sređivali, nadograđivali, prepa kivali... Mi sad spašavamo želje zaru, Metalac i ostala preduzeća koja ste vi uspjeli uništiti – kon statovao je čelnik opštine.
Opozicione odbornike je inte resovalo i da li su dobijene sa
glasnosti za asfaltiranje puta do Kapetanovog jezera, te da li je to učinjeno ponajviše zbog toga što će se u tom kraju gra diti crkva. Kovačević je poja snio da su projekat kandidova li u okviru državnog kapitalnog budžeta kao i da su državni or gani nadležni i za propratnu do kumentaciju.
Odbornica Anđela Peković (Demokrate) je u ime Kluba od bornika ,,Demokrate – Ne da mo Nikšić – Demos“ podnije la je inicijativu da 12. maj – Dan Svetog Vasilija Ostroškog bude proglašen za praznik – Dan za štitnika grada. Juče su usvojene izmjene Statuta Opštine čime se stvaraju formalno-pravni uslo vi da Dan zaštitnika grada bude uvršten u praznike.
R. PEROŠEVIĆC ETINJE: Ove godine biće dodijeljena Nagrada ,,13. novembar“
PODGORICA – Retrospek tivna izložba slika, crteža i skulptura povodom 40 go dina stvaralaštva akadem skog umjetnika Dragana Mijača Brila biće otvorena večeras, u 19 sati, u Umjet ničkoj galeriji ,,Velimir A. Leković“ u Baru.
Dragan Mijač Brile rođen je na Cetinju 1960. godine. Di plomirao je na Akademiji za likovne umjetnosti u Prišti ni, odsjek skulptura. Član je Udruženja likovnih umjet nika Crne Gore od 1990. godi ne. Jedan je od osnivača gru pe „5+“ koja je bila aktivna u periodu od 1987. do 1990. go dine. Bavio se pedagoškim ra dom. Osnovao je Međuna rodno bijenale akta „Marko Krstov Gregović“ 2004. go dine. Osnivač je Međunarod ne likovne kolonije „Buljari ca Art“ koja se u kontinuitetu održava 25 godina. Od 1982.
godine do danas imao je oko 35 samostalnih i veliki broj grupnih izložbi. Učesnik je većeg broja međunarodnih likovnih kolonija i bijenala. Dobitnik je brojnih nagrada. Radi u Muzejima i galerijama Budve, Spomen-domu ,,Cr vena komuna“. Živi i stvara u svom ateljeu u Buljarici. A. Đ.
PODGORICA - Predstava „Ko se boji Virdžinije Vulf?“, pre ma tekstu Edvarda Olbija, u režiji Paola Mađelija, biće izve dena večeras, u 20 sati, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. - Savremenost ove predstave ogleda se i u tome što bez stra ha i vrlo nedvosmisleno najavljuje prodornu, agresivnu, na sve spremnu „novu“ generaciju koja promoviše zamisao da je uspjeh mjerljiv isključivo kriterijumima koje sa sobom do nosi liberalni kapitalizam – zapisala je dramaturškinja Želj ka Udovičić Pleština. Uloge tumače Ana Vujošević, Dejan Ivanić, Ana Vučković i Miloš Pejović R. K.
PODGORICA – Gostova nje gitariste Vlatka Stefa novskog u Nikšiću, a jedan je od onih koji su tamo stekli status gosta-domaćina, uvi jek je spektakularno. Ipak, uz Kragujevački akadem ski orkestar akordeonista na čijem je čelu prof. Pre drag Kostović, njegov po sljednji nastup je najatrak tivniji do sada.
Kombinacija klasičnih djela, filmskih tema te prepoznat ljivih melodija iz balkanske etno pjesmarice, koje su već dugo na njegovom repertoa ru, u pojedinim su momenti ma podizale publiku iz fotelja Nikšićkog pozorišta.
Koncerti su prilika za novo, no kod Stefanovskog uvijek pre vagne ono provjereno, pa je repertoar, čak i kod velikana klasike, bio sav od prepoznat ljivih kompozicija presvuče nih senzibilitetom dvije struje, od kojih je jedna bluzerska a druga prilagodljiva svim žan rovima. U postavci sa velikim brojem harmonika među ko jima svaka ima svoju boju i u mješavini različitih tempera menata, stvoren je vrhunski auditivni ugođaj za publiku različitih muzičkih afiniteta. Stefanovski je otvorio tradici onalnom „Makedonsko devoj če“ s dugim premošćavanjem prije finala u kome je orke star uspio da usloži koračni cu i poskočicu kao cjelinu, pa je bilo i svečano i razdragano u isto vrijeme. To će, uz po neki gitarski solo, biti recept za svaku od kompozicija ko je u sebi imaju dah tradici
je. U tom smislu „Jovano, Jo vanke“ i „Zajdi, zajdi“ kao da su se sve vrijeme čekale, i pu blika je pjevala. U nekim mo mentima je dirigent morao da interveniše, budući da je bilo isuviše glasno i van ritma, ali ih nije obeshrabrio. Ponajbolje od svih je bilo uve zivanje pjesama „Pukni zoro“ i „Još ne sviće rujna zora“, gdje je druga istisnula prvu u tre nutku kad je gitara preuzela i Stefanovski podigao i sebe i publiku na noge. Posveta ze mlji domaćinu i činjenica da Stefanovski još uvijek u sebi nosi ne samo vrhunskog gita ristu već i šoumena koji zna kako da podigne atmosferu. Publika je najbolje reagovala na „Bumbarov let“ koji je jed na od prvih ozbiljnijih lekcija svakog harmonikaša, što je u datom trenutku u fokus sta vilo ekipu iz pozadine, a za tim i na temu iz „Nebeske udi ce“. Stefanovski je samo jednu
pjesmu otpjevao, svoj najveći hit „Gypsy song“, i to dva puta – jednom u regularnom dije lu programa i drugi put kad je bio pozvan da se vrati na sce nu. Iako su prsti i dalje u formi, možda i spretniji nego nekad, za glas se to ne bi moglo reći.
Jasno je da Stefanovski pjeva iz duše, ali da njegova odluka da ipak to ne radi često ima svoje objašnjenje. Ipak, umor u glasu nije pokvario ugođaj, vjerovatno je pomogao da toj pjesmi dopuni utisak ivice eg zistencijalizma na kojoj lirski junak levitira. Solo momenat na gitari je bio u potpunoj su protnosti s tim osjećajem, kao da je najava neke bolje buduć nosti, nevažno da li na ovom ili „onom svijetu“. „Uspavanka za Radmilu M“, s kojom je izašao na bis, sim bolično je zaokružila jednu lijepu koncertnu priču, pri zivajući neke bolje dane za jugoslovensku muziku, ali i
posvetu Bijelom dugmetu, bendu na čijem je koncertu Leb i Sol bio predgrupa 1977. godine kad je Vlatku bilo 19 godina.
Kragujevački akademski or kestar akordeonista već je go stovao u Crnoj Gori, na Guitar Art Summer festu, i po reak cijama publike, čini se da bi svaki njihov repertoar, uklju čivao Stefanovskog ili ne, bio prihvaćen s jednakim odušev ljenjem. Kostovićeva neskri vena strast toliko je dominan tna da zaista odaje utisak da svira svaki od instrumenata u isto vrijeme. Njegova boga ta interpretatorska karijera, i činjenica da je jedan od najbo ljih kijevskih đaka, preporuka su za cijeli orkestar.
Koncert Vlatka Stefanovskog organizovan je u okviru Nik šićke kulturne scene 2022.
D. ERJAVŠEK
„Dragan Kujović – Ime za pamćenje (misli, citati, izreke)“, koju je priredio novinar i književnik Vese lin Konjević, objavljena je u izdanju Dukljanske akade mije nauka i umjetnosti.
Knjiga sadrži esencijalne sta vove profesora filozofije, biv šeg ministra prosvjete u Vladi Crne Gore i visokog državnog funkcionera o slobodi štampe, informisanju, vaspitavanju i obrazovanju, crnogorskoj en ciklopediji, reformi školstva, uvođenju vjeronauke u ško le, Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, djelovanju Crkve Srbi je (SPC) u Crnoj Gori, nacio nalizmu, laskavcima i poltro nima i sličnim temama.
- Dragan Kujović, u svakom od navedenih poglavlja svoje nepatvorene filozofije živo ta, manirom Tezejeve brige –dakako ne vođene lukavstvom Arijadninog konca, već vlasti tom mudrošću inspirisanom Berkovom logofemom da je „ljudski materijal hiljadu pu ta značajniji od svih formal nosti čitavog svijeta“ – čvrsto stoji na braniku crnogorske i opšteljudske slobode. Viđe
nog u tom stavu, Aristotel bi za njega sasvim sigurno ka zao onu svoju čuvenu, u III knjizi svoje poznate „Retori ke“ posebno izdvojenu ocje nu za najhrabrije i najumnije: „On je svojom pojavom rječit“. Doda li se tome provjerena Kujovićeva odanost klasičnoj rimskoj maksimi o svojstvima pravih državnika („Fortiter in re, suaviter in modo“), eto ne oborivog dokaza o dubokoj i veoma raskošnoj utemeljeno sti, u najboljem starocrnogor skom smislu te riječi, gospo dina kome ništa što je ljudsko nije strano, ali ni blisko toliko koliko čuvena Kantova filo zofema: „Ko svoju želju zna da zadovolji – pametan je, ko zna da je obuzda – mudar je“ – zapisao je u predgovoru ovoj knjizi prof. dr Radovan Ra donjić D. E.
PODGORICA – Crnogor ski književnik Božidar Pro ročić, književni kritičar i profesor književnosti Velj ko Đukanović i hroničar Veselin Živanović gostovali su u Zagrebu u okviru okvi ru međunarodne saradnje Društva hrvatskih knji ževnika, na manifestaciji DHK-a „Zagrebački knji ževni razgovori“. Dolazak crnogorskih književ nika u Hrvatsku dio je projekta kulturne saradnje između dvi je zemlje pod pokroviteljstvom Ministarstva spoljnih poslova RH i Ambasade Republike Hr vatske u Crnoj Gori, na čijem je čelu Veselko Grubišić. U Cr noj Gori su u septembru 2021. gostovale hrvatske književni ce Božica Brkan i Željka Lo vrenčić. One su u prošloj, ali i u ovoj godini predstavile pa noramu savremene hrvatske i crnogorske poezije: ,,Razlog za pjesmu“ i ,,Odlazak u stihove“, zajednički koautorski projekat Proročića i Lovrenčić.
Tema ovogodišnjih 43. Knji ževnih razgovora u Zagre bu bila je: ,,Srednja Evropa – kulturološki ili geografski pojam“. Razgovore i referate na ovu temu tokom dva dana imali su poznati intelektual ci, filolozi, naučnici, istoriča ri i prevodioci: Fulvio Senar di (Italija), Florian Neuner (Austrija), Helena Sablić-To mić, Matija Štahan, Zrinka Stričević-Kovačević , Da mir Agičić, Andi Jelčić (Hr vatska), Veselin Živanović
(Crna Gora koji je predsta vio svoj rad „Hrvatska – spo na između Srednje Evrope i Balkana“), Jiri Hrabal (Češ ka), Sašo Ognjenovski (Sje verna Makedonija), Andrea Gril (Austrija), Maćej Čer vinski (Poljska) i Daria Li senko (Ukrajina). U petak, 7. oktobra, crnogorski pisci i Željka Lovrenčić primljeni su u zvaničnu posjetu Saboru kod predsjednice Odbora za obrazovanje nauku i kulturu te poslanice Vesne Bedeko
vić. Oni su predstavili svoj rad na jačanju crnogorsko-hrvat skih kulturnih veza kroz dvije panorame savremenog hrvat skog i crnogorskog pjesništva. Razgovarano je o brojnim kul turnim vezama koje povezu ju Hrvatsku i Crnu Goru kroz dugu i slavnu istoriju. Nakon posjete Saboru, hrvat ski književnik i predsjednik Ogranka Društva hrvatskih književnika Sisačko-mosla vačke županije Siniša Ma tasović organizovao je pred stavljanje dviju panorama u Državnom arhivu u Sisku. U sklopu ovog programa čitana je i poezija Miraša Martino vića i Rebeke Čilović, te hr vatskih pjesnika Enerike Bi jač i Slavka Jendrička. Gost večeri bila je i autorka iz Ukra jine Daria Lisenko Crnogorski pisci su posjeti li i Crnogorski dom gdje su se susreli sa predsjednikom Danilom Ivezićem kome su tom prilikom uručili obje pa norame. D. E.
Knjiga „Dragan Kujović – Ime za pamćenje“ objavljena u izdanju DANU Na braniku slobode
Na zelenoj pijaci TC ,,Pobrežje“ rijetki su proizvodi koji se mogu kupiti po cijeni kao prije dvije godine ,,Žutica“ odolijeva poskupljenjima
Jedan od najkvalitetnijih proizvoda na zelenoj pijaci na Pobrežju, barska maslina, još odolijeva konstantnim poskupljenjima, pa se i ovih dana zlatni plod može kupiti za šest-sedam eura. To ne važi za maslinovo ulje kojem je, na žalost potrošača, cijena sa 10 eura skočila na 12, pa čak i 15
U posljednje dvije godine ci jena krtole je skočila sa 5060 centi na euro, kolašin skog sira sa sedam na 10, a skorupa iz mješine sa 18 na 30 eura. Za kilogram mali na prošle godine je trebalo izdvojiti tri eura, a minulog ljeta osam, med je skočio sa 10 na 12 do 15, domaća jaja sa 25 centi na 50, barski nar sa euro na euro i po, a skoro duplo je skočila i cijena man darina ubranih na plantaža ma iz grada pod Rumijom...
Ovo su samo neki od brojnih proizvoda kojima je u pret hodnom periodu cijena sko čila od 30 do 100 odsto, pa čak i više. Međutim, zanimljivo je to da jedan od najkvalitetnijih proizvoda na zelenoj pijaci na Pobrežju, barska maslina sor te ,,žutica“, još odolijeva kon stantnim poskupljenjima. I ovih dana zlatni plod se mo že kupiti za šest-sedam eura. To ne važi i za maslinovo ulje kojem je, na žalost potrošača, cijena skočila sa 10 na 12, pa čak i 15 eura. Prodavci kažu da maslina odolijeva poskuplje njima zahvaljujući tome što ne zahtijeva previše ulaganja poput obrade zemlje, dohrane i sl. poput brojnih drugih kul tura i proizvoda... Poručuju da je i ove godine dobro rodila, te
da bi cijena trebalo da ostane nepromijenjena.
Na tezgi kod Irene Tomović barska ,,žutica“ mogla se kupi ti po cijeni od šest-sedam eu ra za kilogram.
- Evo 14 godina, od kako se otvorila pijaca, ovdje izlaže mo proizvode. Domaća bar ska maslina uvijek je bila ma lo skuplja od uvozne. Kupci koji znaju da prepoznaju kva litet, ne žale da plate za do maću maslinu, ,,žuticu“. Još uvijek odolijeva ovim posku pljenjima, kako će biti dalje vi
djećemo – kazala je Tomović, uz napomenu da masline ko je prodaje proizvodi njen zet na plantažama u okolini Ba ra i Ulcinja.
Kako pojašnjava, cijena joj je i dalje ista zahvaljujući tome što ne zahtijeva dodatna ulaganja poput nekih drugih kultura. - Oko nje nema puno posla. Ima ih koje su posađene prije 100 godina. Samo ih pokupi mo kad sazru. Onaj ko je sadio npr. krompir, mora da plati da mu se nekoliko puta uzore nji va, da kupi đubrivo... Slično je sa ostalim sortama povrća. Lo gično je i poskupljenje mliječ
U sektoru za prodaju mliječnih proizvoda standardno je raznovrsna ponuda sireva i kajmaka. Prodavac Pavle Fur tula kaže da ovih dana najbolje prolaze stari sirevi i mladi kajmak.
- Kilogram kolašinskog lisnatog sira je 10 eura. Najbolje prolaze stari pljevaljski i kučki, koji su po sedam eura. Mladi sirevi su po šest eura, mladi kajmak 12, stari 15, a skorup iz mješine 30 – naveo je Furtula, uz napomenu da nije za oče kivati da im cijena padne, već može samo još rasti. Podsjećanja radi, kolašinski sir je prošle godine koštao sedam eura, stari sirevi od pet do šest, mladi sir četiri, kaj mak od osam do 10, dok je skorup iz mješine prošle godine koštao od 20 do 25. Interesantno je da se prije toga cijena mliječnih proizvoda nije mijenjala više od 10 godina.
nih proizvoda, jer je skočila ci jena stočne hrane – kazala je Tomović, uz napomenu da su cijenu maslinovog ulja pove ćali sa 10 na 12 eura.
S druge strane, med, koji je ra nije prodavala po 10 eura, sada prodaje od 12 do 15.
- Pasulj tetovac, krupnog zr na, sad je sedam eura, a bio je pet. Suva šljiva bez koštice je sedam, a bila je četiri eura. Malinu ovog ljeta nijesmo imali u ponudi, jer bi treba lo da je nudimo po osam eu ra, a prošle godine je bila tri – kazala je Tomović, uz napo menu da nastoje da na tezgi
Nafija Mujićimaju što više domaćih pro izvoda.
Na zelenoj pijaci na Pobrežju, od kada je otvorena, svoje pro izvode izlaže i Baranka Nafi
ja Mujić. Domaću maslinu, ,,žuticu“, prodavala je po se dam eura za kilogram, a svje že ubranu po dva, kao i pret hodnih godina.
- Cijena ne bi trebalo da raste, dobar je rod ove godine. Ali, ne znamo kako da ih pokupi mo, prošle godine smo plaćali 40 centi po kilogramu da nam ih pokupe, jer se ,,žutica“ veći nom kupi. A preradu smo pla ćali po 18 eura na 100 kila. Ra nije je to bilo tri litra ulja, ali sad im ne damo, jer je cijena ulja skočila – objašnjava Mujić. Onaj ko zna što je prava bar ska maslina, ističe, ne žali da plati za nju. Kako dodaje, isto je i sa maslinovim uljem, upr kos tome što je cijena skočila.
- Kako je poskupilo suncokre tovo ulje, onda smo i mi digli cijenu maslinovom. Ja sam za litar maslinovog mogla da ku pim 10 litara suncokretovog, a sad ne mogu ni sedam – poru čuje Nafija. I. MITROVIĆ
Ekipe gradskog privrednog društva Zelenilo započele su ra dove na rekonstrukciji dječjeg igrališta u Ulici Radosava Buri ća na Zabjelu.
Uklonjen je polomljeni i dotrajali mobilijar, a nakon pripreme te rena pristupiće se radovima na izgradnji staza i platoa. Igralište će biti izgrađeno na podlozi od tartana i prostiraće se na površi ni od oko 350 kvadrata. Biće ugrađen savremeni dječji mobilijar, a prostor će dodatno biti opremljen i parkovskim mobilijarom. Osim ovoga, za rekreativce će biti ugrađen i sto za stoni tenis, a postojeća rasvjeta biće poboljšana sa dva nova stuba. H. P.
Uručivanjem nagrada najboljem timu i pojedincu prve sezone programa edukacije iz oblasti ICT-a Cortex aka demije, koji su u prethodnom periodu radili na razvoju veb aplikacije za biblioteku, završena je prva ,,Podgo rička nedjelja ICT“.
Pobjednički tim činili su Petar Simono vić iz Gimnazije „Miloje Dobrašinović“ iz Bijelog Polja, Vasilije Konatar i Milo rad Nedović iz Srednje elektro-ekonom ske škole iz Bijelog Polja i Arbina Zekić iz gimnazije iz Rožaja. Priznanje za najboljeg pojedinca dobio je Haris Šabotić iz podgo ričke ETŠ ,,Vaso Aligrudić“. Nagrade za sve njih obezbijedio je Crnogorski Telekom. ,,ICT Week“ obuhvatio je 12 događaja
raspoređenih u sedam dana, na kojima je nekoliko hiljada posjetilaca učestvovalo u razmjeni ideja, znanja i energije sa oko 80 učesnika iz cijelog svijeta. Manifestaciju koja je dodatno promovisa la IT zajednicu i njen dalji razvoj organi zovao je Glavni grad u saradnji sa udruže njem ICT Cortex, a pod pokroviteljstvom Crnogorskog Telekoma. Doprinos orga
nizaciji dali su i Sky Express Montene gro i Naučno-tehnološki park Crne Gore. Iz Glavnog grada naglasili su zadovolj stvo uspješnom organizacijom, iskazuju ći očekivanje da će ovaj događaj postatiti tradicionalna manifestacija i najavljujući nastavak podrške IT zajednici sa ciljem unapređenja postojeće saradnje i posti zanja konkretnih rezultata. H. P.
Rekonstrukcija parkovske površine u Ulici Radosava Burića
Tajanstvena pisma sa nekim dalekim prigovorima i još ta janstvenijim potpisima, razne tajanstvene izreke, plač pri po gledu na srpski grb i na portret cara Petra, pošiljanje pismo noše u Rusiju, odnošaji nje govi i prepiska sa Josifom II, carska znamenja i briliantska panagija – to je sve nešto od već mračno. Osim ovoga kn jaz Golicin poslanik ruski u Beču piše svome bratu, članu Kolegije inostranih djela, jed no pismo u kome izlaže nešto o tadašnjem stanju stvari u Au striji, pa u sred pisma, ni te ni ove, svraća riječ na Šćepana i govori: “a naš Stjopka zdrav stvujet v Černogorii”. Nema sumnje da ovaj Stjopka zna či Šćepana Maloga. Stjopka, to je učinjeno ime od Stjepan, a Rusi zovu umanjenim ime nom samo sluge i svoju đecu, ili već najbliže svoje prijatelje, a drugoga nazvati tako, bila bi najveća uvreda. Oni umanjeno ime upotrebljavaju i onda, kad se dvojica razgovaraju ili pre pisuju o trećem, obojici dobro poznatom licu, pa kad oće da se sa nekom ironijom ili pod smijevkom o njemu odazovu. Prema ovome mogli bi zaklju čiti, da riječi „naš Stjopka” zna
če, da je Šćepan bio poznat bra ći Golicinima. (Ovo je pismo štampano u „Rus. Arhivu”). Sve ovo i još hiljadu drugih stvari u stanju su dovesti čo vjeka, da bar za jedan minut pomisli, da zbilja Šćepan nije bio kakva „vjencenosna” gla va nad kojom je sudbina svo ju groznu igru izigrala (Šće pan je sam svoje ime tumačio na grčkome Stefanos, što zna či vijenac, vjenconosac, a tako je to tumačio narodu i Brkić Osim ovoga Brkić je govorio da se Šćepan zove Mali „iz smi renija”, po onoj nauci jevan đelskoj: „ko se smiri uznijeće se, a ko se uznese smiriće se”. No ima i suviše razloga, koji uklanjaju ovu misao. Tako n. pr. između ostaloga, nalazi se i jedna bilješka Katarine II. O Šćepanu (ova je bilješka štam pana u „Rus. Arhivu”). Ona ka že, da Šćepan nije niko drugi, do nekakav italijanac Vandi ni koji je dugo služio pri Pe trogradskome Dvoru, pa je po krao u nekog čivutina mnoštvo briliantskih stvari i pobjegao. Kad ovo dovedemo u svezu sa Šćepanovom panagijom, razu mije se ako je bila njegova, ne bi bili daleki od misli, da pri znamo mišljenje Velike Ekate rine za istinito, ali opet imamo dosta razloga da to ne učinimo
Kad je knjaz Dolgoruki otišao u Crnu Goru i ja sam otišao s njim i bavio sam se tamo sve vrijeme dok i on i činio sam mu sve usluge, koje sam kadar bio učiniti. Kad se knjaz Dol goruki vratio iz Crne Gore i ja sam otišao s njim do Livorna, pisao je u izvještaju arhimandrit Avakum
Crnogorski istoričar Marko Dragović objavio je krajem 1886. i početkom 1887. duži članak o Šćepanu Malom u Listku „Glasa Crnogorca” u četiri nastavka, počevši od 23. decembra 1886, te 4, 11. i 18. januara 1887. godine. U tom tekstu izneseno je puno podataka o toj zagonetnoj ličnosti, kao i o tajnim misijama dva crnogorska sveštenika
bar donde, dok se bečki i cari gradski arhiv pretrese. U bečkom arhivu mora se na laziti jedno pismo, pisato Josi fu II, u kome je Šćepan, sudeći po njegovim istim riječima, ot krio svu svoju tajnu. Ovo je pi smo bilo poslato po istom go repomenutom arh. Avakumu i još nekim kaluđerima, koji su ga predali u Mitrovicu nekim austrijskim oficirima, a oficiri su dali arhimandritu sljedeću priznanicu: „Potpisati prizna jemo, da smo primili pismo od imena knjaza Petra Teodo rovića Iz Rusije, koje je adre sovano na ime Njegovog Veli čanstva Imperatora Rimskog Josifa II, koje nam danas pre dade, da ga po naznačenju pre damo, prečasni arhimandrit Avakum, što ovom priznani com posvjedočavamo.” Mi trovica 9 februara 1768 godi ne. Graf Fon Varteneleben, ober-lajtenant, Fon-Lejtner, major. Matijas, kapetan.”
(Još se na priznanicama nala zi jedan potpis, ali ga nijesam mogao pročitati). Šta je dalje bilo u tom pismu napisato, to će valjda dozna ti onaj, ko bude imao prilike da popremeće prašinave ar tije bečkog arhiva.
Da je zaista Šćepan Mali bio faktički Gospodar nad Crnom Gorom evo privodimo ovđe jedno pismo, koje sam ovdje, na Cetinju, našao, i u kom se daju naredbe i uzakonjenja u ime Šćepana Maloga. Pismo glasi ovako: “Vo imja Isusa Hrista. Na **** maija * na Stanjeviće. Po ukazu Maloga Sćepana mi dogovorno svikolicii glavari ot sve Černe Gore, dogovor no sa svom zemlom činimo ovo tverdo nepokolebimo pi smo Gospodinu Mitropoli tu Savi i pročim obśe bratiim cerkovnim. Da imaju bit svo bodni meždu svoiema hristia nima i svako imenie cerkovno u svaku nahiju u koju se śo na hodi, cerkovne kuće ili baśine, i vinogradah i mlinah, i bro dovah, i gore i vode; i śo e pri loženo i kuplenno da e cerkvi sve oslobođenno; a śo e na za klad da ima povratit, a svoe aspre primit, i dugove cerkov ne slobodno skužavat....., ma nikakav Černogorac, ni dru gi hristianin … eparhiju mi tropolitsku uzet cerkovnoga imenija bez uprosa predsta tela cerkovnogo. I ako se na đe koi hristianin, da ukrade ikakvoga imenija cerkovnoga, da plati cerkvii sedmericeju, a globe zemli dvadest cekinah; i ako se cerkva požali nama glavarima, da im koi nasra moticam hara žita i livade, ili čini koju drugu nasramoticu ili zloslovi sveśenika, da pla ti globu zemensku, i da bude kastigan; a svjaśenicii da ima ju častno hodit i hristiani pu tu Božiju učit, mirskii čeloveci da nemaju derzat u koe taine
cerkovne podotlučeniem cer kovnim i ot sabora zemenska go. I ovo pismo potverdismo mohurom sve Černe Gore.”) (Đe su tačke metnute, tu je pi smo oštećeno, ali to ne kva ri smisao)
U događajima koji se vrzu oko ličnosti Šćepana Maloga igrao je važnu ulogu gorepomnuti arhimandrit Avakum, a tako đer i drugi jedan arhimandrit po imenu Grigorije Drekalo vić. Ja oću da i u njima u nekoli ko poznam čitaoce po vlastitim njihovim pismima i izjavama. Godine 1772 dao je arh. Ava kum Kolegiji inostr. Djela u Petrogradu jedan raporat o sebi i svom radu i taj raporat glasi ovako: „Još 1768 god. ja sam bio po slat iz Crne Gore u Beč, da po nesem neka pisma njegovoj svjetlosti knjazu Dimitriju Mihailoviću Golicinu, a on, pošto je primio od mene ova pisma, predao mi je gramatu od Njenog Imperatorskog Ve ličanstva na ime crnogorskoga naroda i rekao mi je, da idem natrag i da tu gramatu pone sem. Ja sam otišao, ali kad sam se primakao crnogorskim gra nicama vidio sam, da je mlje tačka vojska opsjela granicu i nikoga nijesu puštavali da ta mo prođe a ako bi koga uhvati li veoma bi zlo s njim postupili. Tako, ako bi turskog podani ka uhvatili njega su Turskoj predavali, a druge su smrću kažnjavali, ili na galere šiljali. Ovako su postupili i s jednim koga sam bio poslao, da se ka ko prokrade i ponese Crnogor
Zaista je čudnovat i zagonetan život Šćepa nov i ko bi ma i naj manje pomogao da se objasni, učinio bi veliku uslugu našoj istoriji. Hiljada misala grune čovjeku u glavu kad sluša narodno pričanje o njemu, a još više kad čita ove stare listine
cima gramatu – njega su uhva tili i na galere poslali. Docnije, pomoću moga truda i velikih troškova, i pomoću molbe će sarskog rezidenta ovaj je bio oslobođen, ali tek pošto je tri mjeseca u surgunu bio. Vide ći ja da mi nikako nije moguće izvršiti položenu na mene mi siju, javio sam o svemu njego voj svjetlosti knjazu Dimitri ju Mihailoviću, a na to mi je on odgovorio i naredio, da odma idem u Veneciju i da pomenu tu gramatu predam gospodi nu markizu Maruci, pa tako da ostane do dalje naredbe. Što mi je naređeno to sam učinio. Malo docnije g. Maruca me predstavio njegovoj svjetlo sti grofu Aleksiju Grigori jeviću Orlovu koji se tad ba vio u Veneciji. Ovaj me molio da kod njega ostanem dok se porasčiste stvari i dok pođe u Crnu Goru knjaz Jurije Vla dimirović Dolgoruki…” (Nastavlja se)
PODGORICA – Večerašnjom utakmicom u „Morači“ sa njemačkim Hamburgom (19 časova), manje od 48 sati od završetka derbija u Beogradu i tijesnog poraza od Crvene zvezde (69:65), košarkaši Budućnost Volija otvaraju i „drugi front“ u ovoj sezoni.
Za podgorički klub kreće 16. sezona u Evrokupu, u kojem su „plavi“ u četiri navrata stizali do četvrtfinala, što je i proklamovani cilj za ovu sezonu. Za takav cilj je potrebno što više pobjeda u grupnoj fazi (18 mečeva), a prva prilika je protiv njemačkog tima, protiv kojeg, bez obzira na sve, crnogorski šampion ima imperative pobjede.
A za Budućnost počinje period u kojem će, zbog igranja na dva fronta, biti manje vremena za trening, koji je, zbog kasnog okupljanja prijeko potreban timu Vladimira Jovanovića - Volio bih da kažem da željno iščekujemo tu utakmicu i da sam srećan što počinje Evrokup, iako smo se za to spremali od početka naših kratkih priprema. Međutim, uz sve probleme i posebno utakmicu koju smo odigrali prije 24 sata sa Crvenom zvezdom, nećemo imati ni 48 sati do utakmice sa Hamburgom. Na sve to imam i probleme što se tiče rostera, prije svega mislim da odsustvo Kabe, koje je u ovom trenutku toliko ozbiljno da neće moći ni tako brzo da se vrati na teren. Pokušaćemo taj jedan dan da iskoristimo na najbolji mogući način da se spremimo za ekipu Hamburga – kazao je Jovanović.
Hamburg je prošle sezone debitovao u Evrokupu, bio je sed-
Ulaznice po cijeni od tri, pet i sedam eura biće u prodaji na biletarnici SC „Morača“ od 12 do 19 časova
mi u svojoj grupi, sa šest pobjeda i 10 poraza, a onda je, kao Budućnost, eliminisan u osmini finala od Valensije (98:80).
I Hamburg je puno mijenjao ovog ljeta, a u ovogodišnjem sastavu ima samo trojicu igrača sa iskustvom igranja u Evrokupu, a nijednog u bekovskoj liniji.
Hamburg je član Bundeslige od sezone 2019/20, a posljednje dvije sezone je bio sedmi u ligaškom dijelu, dok je u četvrtfinalu plej-ofa gubio od Albe, odnosno Bona.
- Hamburg je tim koji je pokazao zavidan nivo igre u njemačkoj ligi. Ima dvije pobjede i poraz od Albe u meču koji je skoro cijelo vrijeme bio u egalu, mislim da su na kraju imali šut za egal ili pobjedu. To je tim koji igra veoma brzo, zadržali su stil igre koji su imali u prethodnim sezonama, iako su promijenili trenera i igrače. Radi se o polivalentnom timu, imaju dva jako dobra plejmejkera Mekaluma i Samara, koji su potpuno različitih načina igre, šutera Vudarda, dva sasvim različita centra, njemačkog reprezentativca Volfart-Botermana, te Čajldsa koji donosi dozu agresivnosti. Biće jako teško naći način da se odigra na pravi način, kazao je Jovanović i naglasio: - Analiza meča sa Crvenom
Zbog izostanka Alfa Kabe, trenutno jedini centar u ekipi Kenan Kamenjaš je protiv Crvene zvezde imao veću odgovornost i više obaveza pod koševima. Tako će biti i protiv Hamburga.
- Treba, priije svega, da se odmorimo i dobro pripremimo za meč sa Hamburgom koji je veoma nezgodna ekipa, koja uzima mnogo šuteva iz tranzicije, ali ima i dobar pozicioni napad. Biće to utakmica sa velikom potrošnjom, biće nam potrebno mnogo energije i truda da ispratimo njihov ritam i nadam se slavimo na kraju – kazao je Kamenjaš. Iako je konstantno bila u minusu, Budućnost je do samog kraja „disala za vratom“ šampionu ABA lige, koji je slavio 69:65.
- Doživjeli smo tijesan poraz od Zvezde, imali smo dvije šanse na kraju, da ih iskoristimo i pobijedimo. Ali, pala nam je koncentracija u tim momentima, napravili smo jedan ofanzivni faul i izgubili jednu loptu na veoma košarkaški glup način. Međutim, nemamo puno vremena da razmišljamo o toj utakmici, jer nas očekuje meč protiv Hamburga – zaključio je Kamenjaš.
zvezdom pomoći će u pripremi duela sa Hamburgom. Da izvučemo pouke iako nemamo mnogo vremena i da se spremimo za Hamburg. Vrlo je bitno da uđemo koncentrisano, sa snagom ćemo biti
upitni i, normalno, nadam se da će i navijači da dođu u što većem broju na otvaranju sezone u Evrokupu i daju podršku koja nam u ovom trenutku stvarno treba – zaključio je trener „plavih“. S. J.
PODGORICA - Crnogorski rukometaši imaju veliku šansu da već ove sedmice završe veliki dio posla oko plasmana na Evropsko prvenstvo 2024. u Njemačkoj.
,,Lavovi“ su uz Sloveniju favoriti u kvalifikacionoj grupi 7, u kojoj će prva dva meča odigrati s ekipama koje se slabije kotiraju od naše. Večeras od 18 sati u ,,Bemax areni“ rival je Kosovo, dok bi u neđelju u Sarajevu – protiv Bosne i Hercegovine – posao trebalo da bude teži.
Nezavisno od snage konkurenata, za selekciju Zorana Roganovića odlazak na EP je imperativ. Prethodnim rezultatima podignuta je ljestvica očekivanja.
- Uvijek naglašavamo da nam je cilj kontinuitet plasmana na velika takmičenja. Osigurali smo Svjetsko, sada već ove sedmice možemo da napravimo veliki korak ka Evropskom prvenstvu i mislim da je to realno očekivati. Na nama je da ispunimo očekivanja i preuzmemo ulogu favorita, koju smo zaslužili u prethodnom periodu – rekao je golman Nebojša Simić Crna Gora i Kosovo sastali su se i u kvalifikacijama za EHF Euro 2022.
Oba puta slavio je naš nacionalni tim – 32:25 u Podgorici i 27:22 u Prištini.
- Kosovo nam nije nepoznanica, a kvalitetom su na nivou Grčke s kojom smo igrali u baražu za Svjetsko prvenstvo – s nižim igračima, malo prgavijim, koji ne pokleknu u dobroj atmosferi. Moramo ih maksimalno ozbiljno shvatiti – naglasio je Simić.
O duelu s BiH je, navodi golman njemačkog Melsungena, rano pričati.
- Što se tiče Bosne i Hercegovine, ne znamo tačno u kakvom se stanju nalaze jer su imali velikih problema.
U najjačem sastavu su vrlo respektabilna reprezentacija
Odbrojavanje i veliko spremanje je završeno. Nakon skoro dva mjeseca priprema košarkašice Budućnost Bemaxa imaće večeras (20.30h) u Šapcu protiv Duge premijeru nove sezone u WABA ligi. ,,Plave“ su prošlu sezonu završile porazom od Celja u finalu fajnal fora, koji je održan u ,,Bemax areni“, dok je Duga prvi put u regionalnom takmičenju, zbog čega je jasno da uloga favorita ide na stranu crnogorskog šampiona. Ali, u redovima podgoričkog tima vrlo su oprezni, svjesni da je ionako mlad tim, dodatno podmlađen (otišle su Mina Đorđević, Violeta Lazarević i Amra Bajrović, a zbog povrede duža pauza če-
ka Jovanu Savković) uoči novih izazova.
-Iako u sezonu ulazimo bez najbolje igračice iz minule sezone – Mine Đorđević, koja je bila i najbolji igrač lige, a uz to smo ostali i bez Violete Lazarević, naše startne ,,petice“. Budućnost neće mijenjati ambicije, već će sigurno jurišati da ponovo bude na fajnal foru. Odlaskom Đorđević i Lazarević nedostajaće nam snage i iskustva ispod koša, ali smo svjesni toga
ipak napravili prostor za Maju Bigović i Kseniju Šćepanović za koje vjerujem da su perspektiva kluba, ali i crnogorske košarke – rekao je trener Vladan Radović
Ekspedicija crnogorskog šampiona juče poslijepodne doputovala je u Šabac, gdje je sinoć odradila i posljednji trening uoči večerašnjeg meča.
-Iza nas je naporan ritam priprema. Mislim da smo radile dobro, vlada sjajna atmosfera, tako da se nadam da ćemo sezonu otvoriti na najbolji način. Neće biti lako, ali vjerujem da možemo do pobjede – naglasila je Marija Leković, plejmejkerka ,,plavih“.
Duga je na startu sezone do-
maćeg takmičenja poražena od Vojvodine. Tim čine uglavnom mlađe igračice (2003. i mlađe), najiskusnija je Ogla Stepanović, a u rosteru su i dvije strankinje – Amerikanka Klivlend i Bosanka Kovačević.
-Naš stručni štab pripremio nam je skauting. Vidjeli smo njihove vrline i mane, neke stvari na koje moramo posebno da obratimo pažnju. Uz to treba imati u vidu da je za Dugu ovo istorijski meč, jer prvi put igraju u regionalnom takmičenju, tako da će sigurno biti teško na ionako vrućem terenu u Šapcu.
Ali, vjerujem da ćemo pokazati da smo bolje i da ćemo otvoriti sezonu na pravi način – dodala je mlada Baranka. R. PEROVIĆ
PODGORICA – Nakon eliminacije u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona, protiv hrvatske Mladost Kaštele, pred odbojkašima Budve je novi evropski izazov – izabranici Miloša Markovića večeras od 18 časova u Tivtu dočekuju njemački Lineburg, u prvom meču prvog kola CEV kupa. Da li će Budvani uspjeti da i nakon ovog dvomeča produže opstanak na evropskoj sceni, biće mnogo jasnije nakon meča u Tivtu. Lineburg je ekipa puna internacionalaca, sa četiri Amerikanca, tri Kanađanina i jednim Holanđaninom. Od 2014/15. su članovi njemačke elite, i nijed-
nom nijesu otišli dalje od polufinala plej-ofa (četiri puta). Prošle sezone su bili peti u ligaškom dijelu, a u četvrtfinalu plej-ofa su eliminisani od Štutgarta 2-0. Bolje su prolazili u Kupu Njemačke, gdje su tri puta igrali finale, posljednji put prošle sezone, kada je u finalu bio bolji Fridrihshafen našeg Vojina Ćaćića. Lineburg je odlično otvorio sezonu, pošto je u prvom kolu, na svom terenu, porazio Berlin (ne onaj šampionski tim) sa 3:0…
Plasman na EP obezbijediće po dvije selekcije iz osam kvali kacionih grupa, kao i četiri najbolje trećeplasirane
oprez pred okršaj s Kosovarima, koji su u Podgoricu doputovali bez dva važna igrača, Dedaja i Ramošaja
- Nekoliko puta nam se dešavalo da ne počnemo kvalifikacije baš najbolje. Shvatićemo ozbiljno oba rivala i uradićemo sve da otvorimo ciklus na pravi način.
Favoriti smo, trebalo bi da nastavimo u ritmu u kome smo igrali na Evropskom prvenstvu, da igru blago unaprijedimo i ne bi trebalo da bude problema, iako je Kosovo u usponu – poručio je bek francuskog Ivrija.
- Rade dobro, ulažu, ne smijemo da se opustimo. Ipak, znamo koliko vrijedimo i možemo, vjerujem u pobjedu. Mislim da zaslužujemo podršku, a i nama je srce puno kada vidimo naše navijače. Nadam se još jednoj nezaboravnoj noći.
PODGORICA - Juventus je u ambisu - ,,stara dama“ je pretrpjela poraz od Makabija u Haifi (2:0) i poslije četiri kola Lige šampiona ostala na samo tri boda, pet manje od Pari Sen Žermena i Benfike koji su remizirali 1:1. Heroj domaćina bio je Omer Atzili, strijelac oba pogotka. Prvi je postigao u sedmom minutu, da bi u 42. nokautirao italijanskog velikana. Juventus je prije tri dana izgubio od Milana u Seriji A, takođe 2:0, i za vodećim Napolijem u Seriji A zaostaje čak devet bodova.
dova, a drugi je Salcburg koji je vodio u Zagrebu, ali je Dinamo uzeo bod (1:1) koji ga ostavlja u trci za prolaz. ,,Modri“ i Milan su na koti četiri.
Real Madrid je u Varšavi u 95. izbjegao prvi poraz u grupi F i obezbijedio osminu finala. ,,Merengesi“ su gubili od Šahtjora, kojeg vodi trener crnogorskog porijekla Igor Jovićević – strijelac je bio Zubkov u 46.
izazov
koja je, kao i mi, mnogo puta kod kuće iznenadila favorite. Ipak, sada nas zanima samo Kosovo, kako nam se ne bi ponovila Farska Ostrva –podsjetio je Simić na kiks iz oktobra 2018, na startu kvalifikacija za EP 2020.
- Nadam se da ćemo ostvariti dvije pobjede i praktično osigurati Evropsko prvenstvo. Moramo da odigramo kao favoriti i na tom nivou, do sada smo igrali iz sjenke, a sada ciljamo dvije pobjede. ,,Lavovi“ su se u aprilu plasirali na SP 2023. u nezaboravnoj atmosferi protiv Grčke u ,,Morači“.
Barska ,,hobotnica“ poslala je pozivnicu navijačima da večeras ispune tribine ,,Bemax arene“. Ulaz je slobodan.
- Svi znaju da nijesmo isti tim i isti igrači kada su tribine pune ili poluprazne. Podsjećam opet na meč s Faranima, kada nas je gledalo samo oko 200 ljudi i uspjeli su da nam uzmu bod. Vjerujem da će sada dvorana biti puna, zašto ne bi bila – mi se osjećamo dobro sa navijačima, oni se osjećaju dobro sa nama, to je lijepa veza – kazao je Nebojša Simić.
Miloš Božović pozvao je na
Ako s Kosovom sve prođe po planu, ,,lavovi“ bi u Sarajevu igrali za dolazak na prag sedmog učešća na evropskim prvenstvima.
- Ne bih rekao da je to ključni meč jer će imati još mnogo da se igra. Mi najbolje znamo da situacija može da se okrene, prije tri godine smo pobjedom protiv Danske ,,izvukli“ kvalifikacije. Sada, naravno, ne želimo da dovodimo sebe u nezavidan položaj i podrazumijeva se da ćemo ići na pobjedu i u Sarajevu, što smatram realnim ishodom – naglasio je Miloš Božović Ne. K.
U Ligi šampiona sada malo toga zavisi od njega. Izvjesno je da će prva pobjeda Makabija u LŠ od 2002. biti i oproštajna predstava za Masimilijana Alegrija na klupi Juventusa... PSŽ je protiv Benfike vodio pogotkom Mbapea iz jedanaesterca u 40, na isti način je Žoao Mario u 62. donio bod gostima. U grupi E, Milan je u problemu poslije novog poraza od Čelzija. ,,Plavci“ su slavili 2:0 na ,,San Siru“ – Žoržinjo je u 21. pogodio iz jedanaesterca nakon što je zbog faula isključen Tomori, da bi s igračem više Obamejang u 34. potvrdio pobjedu. Čelzi je na vrhu sa sedam bo-
Veliki trijumf ,,rudara“ spriječio je defanzivac Ridiger udarcem glavom u nadoknadi na centaršut Krosa Šahtjor ima pet bodova, dvostruko manje od Reala, a jedan od RB Lajpciga koji je slavio u Glazgovu protiv Seltika (2:0) golovima Vernera u 75. i Forsberga u 84.
Crnogorski reprezentativac Sead Hakšabanović bio je starter u timu Seltika, zamijenjen je u 66. ,,Kelti“ imaju samo bod.
U grupi G, Mančester siti je remizirao na gostovanju Kopenhagenu (0:0) i prvi obezbijedio plasman u osminu finala. ,,Građani“ su imali neiskorišćen jedanaesterac u 25. minutu (Rijad Marez), pet minuta kasnije isključen je Serhio Gomes, ali na kraju mogu da
- Za protivnika imamo jako kvalitetnu ekipu njemačkog Lineburga koja u svojim redovima ima više internacionalaca, uglavnom Amerikanaca i Kanađana. S tim u vezi, sigurno je da gostima pripada uloga favorita. Zadovoljan sam odrađenim u dosadašnjem periodu, kao i činjenicom da je zdravstveni bilten povoljan. Vjerujem da ćemo rasterećeni rezultatskog pritiska pružiti dobru partiju i na taj način pokušati da iznenadimo favorizova-
nog protivnika – rekao je trener Budvana Miloš Marković. Inače, umjesto u svom Mediteranskom sportskom centru, Budvani će njemačkog predstavnika dočekati u tivatskoj „Župi“, jer se u metropoli crnogorskog turizma od 14. do 23. oktobra održava žensko Evropsko prvenstvo u boksu, pa je dvorana zauzeta zbog priprema za ovo takmičenje. Isto je bilo je prošle godine, kada je Budva prvi meč u kvalifikacijama za Ligu šampiona protiv zagrebačke Mladosti dobila sa 3:2. - Ostaje žal što, kao i prethodne sezone, nijesmo u prilici da kao domaćini odigramo u Mediteranskom sportskom centru. Siguran sam da će publika biti u prilici da uživa u dobroj odbojci – dodao je Marković. Revanš dva tima je 19. oktobra u Njemačkoj. Bolji iz ovog dvomeča će u drugom kolu igrati protiv rumunskog Dinama iz Bukurešta. S. J.
budu zadovoljni. Može i Borusija, koja je odigrala 1:1 sa Seviljom u Dortmundu, što ju je ostavilo na pet bodova prednosti u odnosu na večerašnjeg rivala i Kopenhagen. Ne. K.
Barselona nema izbora večeras (21 h) protiv Intera u četvrtom kolu Lige šampiona. Katalonci su prije osam dana izgubili u Milanu (1:0) i ostali na tri boda u grupi C, tri manje od ,,nerazura“ i šest od Bajerna koji bi protiv Viktorije u Plzenju (21) mogao da ovjeri osminu finala. U grupi A, Napoli (9) bi mogao da osigura nokaut
rundu u slučaju da kod kuće savlada Ajaks (18.45), a na korak od tog uspjeha bio bi i Liverpul (6) ako slavi na gostovanju Rendžersu koji je bez bodova (21 h).
Pod imperativom je Atletiko Madrid našeg Stefana Savića u grupi B jer uoči meča s Klub Brižom (18.45) ima samo tri boda. Belgijski tim je hit s maksimalnim učin-
kom u tri kola.
Bajer i Porto su izjednačeni s Atletikom pred okršaj u Leverkuzenu (21).
Zanimljivo je u grupi D, u kojoj Sporting ima šest, Totenhem i Ajntraht po četiri, a Olimpik iz Marseja tri boda.
Marsej gostuje u Lisabonu, Totenhem će dočekati Ajntraht (21 h).
Vuković nakon mini pauze između dvije sezone otputovala je za Atinu, gdje će već sjutra početi pripreme za dvoransku sezonu.
Dan prije povratka za Grčku Marija je potpisala novi ugovor o sponzorstvu, tako da će najveća i najbolja građevinska kompanija u Crnoj Gori „Bemax“ i naredne godine biti uz našu atletičarku.
„Bemax“ je podržao Mariju tokom 2022. godine, baš u godini kada je crnogorska skakačica uvis ispisala istoriju osvojivši srebro na Evropskom prvenstvu u Minhenu, što je prva seniorska medalja u u istoriji crnogorske atletike.
Uspješna saradnja nastavlja se kako bi Marija imala što bolje uslove na putu do novih visina,
rekorda i rezultata za ponos. -Drago mi je da sam skrenula pažnju na sebe i da su ljudi koji su bili već uz mene ponovo tu. Zahvaljujem se kompaniji „Bemax“ na podršci i nadam se da ćemo zajedno ići do Pariza, odnosno da ću uspjeti da ostvarim novi cilj, a to je pla-
sman na Olimpijske igre – rekla je Vuković nakon potpisivanja ugovora. Vuković je u Minhenu 21. avgusta krunisala sjajnu sezonu. Prije naslova vicešampionke Evrope, bila je četvrta na Svjetskom dvoranskom prvenstvu (195 cm), osvojila je zlato
na Mediteranskim igrama sa rezultatom 192 centimentra. Crnogorska rekorderka imala je zapažene nastupe u Grčkoj – osvojila je miting u Atini „Filothei Women Gala“ sa preskočenih 195, a miting u Kalitei završila je sa rezultatom 188, a prethodno je u Kefaloniji preskočila 193, a u Kalamatiju 195 centimetara. U Oregonu na Svjetskom prvenstvu sa rezultatom 190 cm osvojila je 14. mjesto i propustila priliku da dođe do finala. Nastupila je i na tri mitinga Dijamantske lige, na kojima je takođe blistala osvojivši četvrto i dva puta peto mjesto.
Već krajem godine kreće dvoranska sezona, a od 1. do 3.marta u Glazgovu Mariju može očekivati prvo veliko takmičenje, kada se održava Svjetsko prvenstvo u dvorani. R. P.
Poslovni broj: Iv. br. 1632/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog pov jerioca DOO “Vodovod kanalizacija” Bar, Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Zaganjor Đulija iz Bara, Podgrad bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 3408, radi naplate novčanog potraživanja, dana 11.10.2022. godine, donio je
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Zaganjor Đulija iz Bara, Podgrad bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 3408. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o zvršenju sa predlogom prilozima od 26.09.2022. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavl jivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 11.10.2022. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 1422/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerio ca DOO “Vodovod i kanalizacija” Bar, Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Alković Snežana iz Bara, Vinogradi H-6/35, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 26468, radi naplate novčanog potraživanja, dana 11.10.2022. godine, donio je
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Alković Snežana iz Bara, Vinogradi H-6/35, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 26468. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o zvršenju sa predlogom prilozima od 22.08.2022. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavl jivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 11.10.2022. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 1555/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog pov jerioca DOO “Vodovod kanalizacija” Bar, Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Muratović Taip iz Bara, Mirovica 55, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 6822, radi naplate novčanog potraživanja, dana 11.10.2022. godine, donio je
J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Muratović Taip iz Bara, Mirovica 55, na osnovu vjerodos tojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 6822. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 12.09.2022. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavl jivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 11.10.2022. godine.
OPŠTINA DANILOVGRAD Sekretarijat za planiranje uređenje prostora zaštitu životne sredine Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br 75/18), ovaj sekretarijat
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta, „VELKO“ doo Danilovgrad, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu projekta „POGON ZA IZRADU NAMJEŠTAJA I UNUTRAŠNJE STOLARIJE OD PLOČASTIH MATERIJALA“, na kat. parcelama broj 455 i 1907 KO Jastreb, u zahvatu Prostorno urbanističkog Plana opštine Danilovgrad. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za planiranje uređenje prostora i zaštitu životne sredine, radnim danima od 11,00 do 13,00 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja je 15.10.2022. godine, na adresu Opština Danilovgrad, Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Ul. Blaža Mrakovića bb, kao i na e-mail urbanizam.prostora@danilovgrad.me br. tel. 020 812 040.
Poslovni broj : Ivm.br.538/16 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice ul.Njegoševa br.45, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca, NLB Crna Gora doo, Podgorica, adesa Džordža Vašingtona 102, PIB:02939088 (raniji povjerilac NLB Banka AD Podgorica, adresa Bul. Stanka Dragojevića 46, PIB:02011395) protiv izvršnog dužnika Marović Marinka iz Podgorice, adresa Novosadska 60, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 143.433,53eura, u smislu člana 45 ZIO-a dana 11.10.2022.godine,
Da se izvršni dužnik Marović Marinko iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Novosdska 60, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje ovog izvršitelja Ivm.br.538/16 od 23.06.2022.godine i Zaključak Ivm.br.538/16 od 20.09.2022.godine, sa pratećom dokumentacijom. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica, 11.10.2022. godine
Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ (politika)
JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)
JELENA MARTINOVIĆ (društvo)
MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)
Urednici
JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)
MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)
DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)
NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)
JOVAN TERZIĆ (Arena)
S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)
VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)
DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE OBJEKTIV KULT
Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć
LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ
TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno
Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176
Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777
Broj žiro računa: 560-822-77
Universal Capital Bank
1
Na osnovu člana 336, 337, 341 i 342 Zakona o svojinsko pravnim odnosima (Službeni list Crne Gore broj 19/09) Ugovora o dugoročnom kreditu broj KR-633/10 od dana 24.06.2010. godine zakl jučenog između Hypo Alpe-Adria-Bank AD Podgorica i „Consulting Investment Financing Group”“ DOO Podgorica, Bul. sv. Petra Cetinjskog br.49,, matični broj 02469898, kao korisniku kredita, Ugovora o kontinuiranoj hipoteci između Hypo Alpe-Adria-Bank AD Podgorica i AD”Si Promet-L”, Ugovora o ustupanju potraživanja broj 2183/11 zaključenog dana 28.06.2011. godine između Hypo Alpe-Adria-Bank AD Podgorica kao ustupioca i DOO „HETA ASSET RESOLUTION“ Podgorica kao prijemnika, Ugovora o ustupanju potraživanja uz naknadu UZZ 766/2019 zaključen dana 01.10.2019. godine, pred notarom Sonjom Radović u Podgorici, između Društva sa ograničenom odgovornošću Heta Asset Resolution Podgorica kao ustupioca, s jedne strane i Avangard Hotels & Restaurants DOO Danilovgrad, kao prijemnika i Ugovora o ustupanju potraživanja sa ugovorom o prenosu sredstava obezbjeđenja zakljućenog između Avangard Hotels & Restaurants DOO Danilovgrad kao prenosioca i AD “IZBOR“Bar, kao sticaoca, hipotekarni i kreditni povjerilac AD “IZBOR“Bar, sa sjedištem u Baru, ul. Vladimira Rolovića br. 22, matični broj 02003228, registarski broj 40001246, preko lica ovlašćenog za sprovođenje postupka vansudske hipotekarne prodaje Darka Dragovića, advokata iz Podgorice, objavljuje OBAVJEŠTENJE O PRVOJ VANSUDSKOJ HIPOTEKARNOJ PRODAJI
Prva vansudska hipotekarna prodaja nepokretnosti u vlasništvu AD SI PROMET L, ul. Vaka Đurovića bb Podgorica, matični broj 02417936, održaće se putem javnog nadmetanja dana 24. 10. 2022 godine sa početkom u 10,00 časova u prostorijama advokatske kancelarije advokata Darka Dragovića, ulica Serdara Jola Piletića 2/3 Podgorica.
Predmet vansudske prodaje je nepokretnost u Listu nepokretnosti br. 683 KO Podgorica I i to poslovni prostor u vanprivredi, broj zgrade 1, PD 168, spratnosti P, pov.31m2, na kat.parceli br.1146/12 i poslovni prostor u vanprivredi, broj zgrade 1, PD 217, spratnosti 1P, pov.56m2, na kat. parceli br.1146/12 u svojini AD” SI PROMET L” iz Podgorice, na kojoj nepokretnosti je u korist Hipotekarnog povjeroca konstituisana hipoteka na osnovu Ugovora o kontinuiranoj hipoteci između Hypo Alpe-Adria-Bank AD Podgorica i AD”Si Promet-L”, Ugovora o ustupanju potraživanja broj 2183/11 zaključenog dana 28.06.2011. godine između Hypo Alpe-Adria-Bank AD Podgorica kao ustupioca i DOO „HETA ASSET RESOLUTION“ Podgorica kao prijemnika, Ugovora o ustupanju potraživanja uz naknadu UZZ 766/2019 zaključen dana 01.10.2019. godine, pred notarom Sonjom Radović u Podgorici, između Društva sa ograničenom odgovornošću Heta Asset Resolution Podgorica kao ustupioca, s jedne strane i Avangard Hotels & Restaurants DOO Danilovgrad, kao prijemnika i Ugovora o ustupanju potraživanja sa ugovorom o prenosu sredstava obezbjeđenja zakljućenog između Avangard Hotels & Restaurants DOO Danilovgrad kao prenosioca i AD “IZ BOR“Bar, kao sticaoca, Ukupan iznos preostalog duga po kreditu koji je obezbijeđen predmetnom hipotekom na dan pokretanja postupka vansudske hipotekarne prodaje iznosi 100.000,00€ (sto hiljada eura), sa nominalnom kamatnom stopom od 3M EURIBOR + 8,50% (osam zarez pedeset procenata) na godišnjem nivou, počev od dospjelosti pa do konačne isplate.
Realni troškovi i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 2000,00 eura. Početna prodajna cijena navedenih nepokretnosti odgovara procijenjenoj vrijednosti i iznosi 74.100,00 eura, koja je utvrđena od strane ovlašćenog procjenitelja.
Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene. Depozit se uplaćuje na žiro-račun hipotekarnog povjerioca, prije početka postupka prodaje. Fizičkim i pravnim licima koji početka prodaje ne dostave dokaz o uplati depozita neće biti dozvoljeno učešće u postupku javnog nadmetanja, bez obzira na status i svojstvo.
Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponuđena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju, ako se u naznačeno vrijeme prijavi makar jedan učesnik koji ispunjava uslove iz ovog obavještenja
Prijave se podnose putem pošte advokatu Darku Dragoviću, ulica Serdara Jola Piletića 2/3 Pod gorica, svakog dana zaključno sa 22.10.2020 godine.
Učesnici postupka javnog nadmetanja dužni su uz prijavu dostaviti dokaz o uplati depozita i sljedeće lične podatke: fizička lica - ime i prezime, adresu stanovanja ,matični broj, broj lične karte; pravna lica - naziv i sjedište , PIB I PDV, dokaz o registraciji iz Centralnog registra privrednih sub jekata Poreske uprave i prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica.
Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nad metanju.Učesnik koji ponudi najveći cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom ponudom za kupovinu predmetne nepokretnosti.
Kupac je dužan sa AD”Izbor” Bar zaključi Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, a preostali dio kupoprodajne cijene isplati u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja. Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji u navedenom roku ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a banka ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem - učesnikom navedenog javnog usmenog nadmetanja, a koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je po visini odmah iza najveće ponuđene cijene.
Troškovi prenosa nepokretnosti (porez,notarske usluge takse i ostalo) padaju u cjelosti na teret kupca.
Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana održavanja javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti putem telefona 069/524-003 i 067/285-819
Ovlašćeno lice Darko Dragović, advokat
CENTAR- Hercegovačka ulica jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostra nim parkingom.
Objekat je vrhunske arhitekture, izuzetan, nešto najbolje u Centru. Prodajem. Tel. 069/867-791
CENTAR lokal ekstra klase 300m2 ili 400m2 novHercegovačka ulica, desetak metara od ulice Slobode. Prodaja. Tel. 069/991-786
OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367
POTREBNA radnica za prodaju u poslastičarnici „Sonja“. Zvati od 13 do 16 časova. Tel. 067/688-565
RESTORANU pod Volat potrebne higijeničarke . Doći lično u restoranu od 9-12h. Tel. 069/666-622
PRODAJEM umjetničke slike. Veliki izbor. Može i razmjena.
PRODAJEM kanarince, crteže i pjesme. Tel. 069-051-526
STRUCNO i savjesno radimo skoro sve vrste gradjevinskih poslova; adaptacije, popravke kro vova, dimnjaka i ostalog . Tel.069-926-382, 020-629-558
TEPIH servis „Dražen“,
pranje tepiha, etisona, jorga na, ćebadi i dubinsko čišće nje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978
POTREBNI radnici u resto ranu pomoćni kuvar/ica, pomoćni šanker/ica, higijeni čarka. Restoran Elit, Capital Plaza, podgorica. Tel. 067/877-677
Javni izvršitelj: MARKO ĐAKOVIĆ
Herceg Novi, ul. Sava Ilića (zgrada tržnog centra ,,Zevs”) Poslovni broj I.br.1807/2020
U pravnoj stvari izvršnog povjerioca
ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ FC SNADBIJEVANJE, Vuka Karadžića br. 2, Nikšić, PIB: 02002230
protiv izvršnog dužnika
TAFRA DAVOR, Zelenika bb, Herceg Novi. Radi namirenja novčane tražbine izvršnog povjerioca, sa troškovima izvršnog postupka, prodajom nepokretnosti, u smislu odredbe čl.169-177 ZIO-a, donio ZAKLJUČAK O PRODAJI
Određuje se prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u LN.br. 300 KO Sasovići, kat.parcela 37/3, poslovni prostor površine 197 m2, u obimu prava svojina 1/1, Predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u zaključku su predmet prodaje po pravosnažnom rješenju I.br. 1807/2020 od 21.12.2020.godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 6.108,22 eura na ime glavnog duga sa zakonskom zateznom kamatom počev od 27.04.2018. godine pa do konačne isplate, 70,00 eura na ime troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom počev od 26.03.2020.godine pa do konačne isplate, te svih troškova izvršnog postupka u konačnom koliko budu iznosili. Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvđivanju vrijednosti nepokretnosti I.br. 1807/2020 od 27.12.2021. godine, u smislu odredbe čl.168.ZIO i iznosi 88,000.00 eura. Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 31.10.2022.godine u 14.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja. Na prvom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti. Stranke založni povjerioci se mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja, po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nad metanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO-a. Ponudioci su dužni da prije počet ka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja br. 535-18596-53 kod Prve banke, u iznosu od 8,800.00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vri jednosti nepokretnosti.Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja br. 535-14666-22 kod Prve banke, u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika u medijima o trošku predlagača. Zaključak o prodaji dostaviti strankama i založnim povjeriocima.
Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO U Herceg Novom, dana 11.10.2022.godine JI Marko Đaković
CRNA GORA
Datum:11.10.2022.god. Broj:785/1
Na osnovu člana 40.
Uredbe
Za prikupljanje ponuda za davanje u zakup dijela
škole(kuhinje
I- Predmet zakupa: Kiosk , površine 18m2 u dvorištu škole. Početni minimalni iznos cijene zakupa 120,00€ (Slovima:Jednustotinudvade seteura i 00/100) mjesečno. U cijenu su uračunati troškovi struje, vode i odvoženje smeća. Period zakupa:od 01.11.2022.godine do 13.06.2023.godine Namjena prostora: Kiosk bi se izdavao u svrhe prodaje knjižarske robe i proizvoda. Pravo učešća imaju registrovane firme za promet knjižarske robe i proizvoda . Kiosk se izdaje prazan . II - Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude:- najviša ponuđena cijena zakupa.
III - Ponuda treba da sadrži: Opšte podatke o ponuđaču sa dokazom o registraciji za navedenu djelatnost; cijenu zakupa koju nudi izraženu u €; IV - Rok, način, mjesto i vrijeme za podnošenje ponuda: 7 dana od dana objavljivanja javnog poziva, do zaključno 21.10.2022.godine u 1100 sati, u zatvorenim kovertama, sa naznakom «ponudaza zakup» svakog radnog dana od 730 do 1100sati u OŠ»Ilija Kišić»Zelenika, adresa:Aleksandrova obala 26 Zelenika ili putem pošte.
V Mjesto i vrijeme održavanja javnog otvaranja ponuda: Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati zainteresovani ponuđači ili njihovi punomoćnici, biće održano dana 21.10.2022.godine, sa početkom u 1110 sati, u kancelariji direktorice škole. Podnesene ponude se ne mogu mijenjati niti dopunjavati. Kontakt telefon: 031/680-410 069238399
Komisija za
Poslovni
vr.sp.
dana 11.10.2022.
JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik I reda Barjaktarović Marko iz Bara III reda Radević Maja iz Bara, u roku od 3 dana obrate ovom javnom izvršitelju kako bi se istima uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 695/22 od 07.03.2022. godine i rješenje o troškovima od 11.10.2022. godine.
Ukoliko se izvršni dužnici ne jave ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Poslovna oznaka I.br.1161-2/2015 ( pristupnik I.br.1162-2/2015)
CRNA
I- Predmet zakupa: Kuhinja, površine 32m2 u prizemlju. Početni minimalni iznos cijene zakupa 180,00€ (Slovima: Jednustotinuosamdese teura i 00/100) mjesečno.
U cijenu su uračunati troškovi struje, vode odvoženje smeća.
Period zakupa:od 01.11.2022.godine do 13.06.2023.godine
Namjena prostora: Kuhinja bi se izdavala u svrhe prodaje đačke užine.
Pravo učešća imaju registrovane firme za proizvodnju i promet prehrambenih artikala , kao ugostiteljstva i trgovine . Kuhinja se izdaje prazna .
II - Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude:- najviša ponuđena cijena zakupa.
III - Ponuda treba da sadrži: Opšte podatke o ponuđaču sa dokazom o registraciji za navedenu djelatnost; cijenu zakupa koju nudi izraženu u €;
IV - Rok, način, mjesto vrijeme za podnošenje ponuda:
7 dana od dana objavljivanja javnog poziva, do zaključno 21.10.2022.godine u 1100 sati, u zatvorenim kovertama, sa naznakom «ponudaza zakup» svakog radnog dana od 730 do 1100sati u OŠ»Ilija Kišić»Zelenika, adresa: Aleksandrova obala 26 Zelenika ili putem pošte.
V Mjesto i vrijeme održavanja javnog otvaranja ponuda: Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati zainteresovani ponuđači ili njihovi punomoćnici, biće održano dana 21.10.2022.godine, sa početkom u 1110 sati, u kancelariji direktorice škole. Podnesene ponude se ne mogu mijenjati niti dopunjavati. Kontakt telefon: 031/680-410 069238399
Komisija za sprovođenje postupka davanja u zakup
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “NLB MONTENEGROBANKA” A.D. iz Podgorice, koga zastupa advokatska kancelarija “Velimirović & partneri”,ul. Serdara Jola Piletića br. 8/6 protiv izvršnog dužnika Matović Slađana iz Podgorice, ul. Jovana Tomaševića br. 7, radi naplate novčanog potraživanja, dana 10.10.2022.godine, donio je
izvršnom dužniku Matović Slađana iz Podgorice, ul. Jovana Tomaševića br. 7, vrši sedostavljanje RJEŠENJA O ZABRANI OD 22.07.2022.GODINE isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. S tim u vezi potrebno je da izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitel ju radi preduzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju.
Ovakav način dostavljanja smatra se uredim dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.
Poslovni broj: Ivm 1401/22
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bulevar Sve tog Petra Cetinjskog br. 141, PIB 02096099, protiv izvršnog dužnika Hot Haris iz Bara, Bjeliši bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 60.832,65 eura, dana 11.10.2022. godine,
Da se izvršni dužnik Hot Haris iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje Ivm.br. 1401/22 od 08.07.2022. godine rješenje o izvršenju od 22.09.2022. godine.
Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
Crne Gore, dekan Biotehničkog fakulteta raspisuje
Za honorarni angažman SARADNIKA/CE U NASTAVI (magistrand/kinja), za studijsku 2022/2023. godinu – za oblast Voćarstvo (studijski program Kontinentalno voćarstvo i ljekovito bilje u Bijelom Polju) – 1 (jedan) izvršilac, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i Statutom Univerziteta Crne Gore.
Kandidati/kinje treba da ispunjavaju opšte uslove propisane Zakonom o radu i posebne uslove propisane članom 75 stav 1 alineja 1 Zakona o visokom obrazovanju Statutom Univerziteta Crne Gore, koji su dostupni na sajtu Univerziteta Crne Gore (www.ucg. ac.me).
Uz prijavu na konkurs, kandidati podnose: - biografiju (CV), - fotokopiju biometrijske lične karte, - uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta; - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak; - diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti studija (osnovnih i specijalističkih studija), - potvrdu o studiranju na master studijama, - potvrde o prosječnoj ocjeni na prethodnim nivoima studija.
Dokazi o ispunjavanju uslova moraju biti u originalu ili ovjerenoj kopiji. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova dostavljaju se preko pošte na adresu Biotehničkog fakulteta, Mihaila Lalića br. 15 ,81000 Podgorica ili na arhivi Biotehničkog fakulteta, radnim danima od 09,00 – 15,00 časova, u roku od 3 (tri) dana od dana objavljivanja konkursa.
Neblagovremene i nepotpune prijave neće biti razmatrane.
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Posljednji pozdrav našem anđelu
tetka DRAGA sa porodicom
Posljednji pozdrav mojoj
od tetke SLAVICE sa porodicom
Dana 10. oktobra 2022. umro je u Beogradu u 55. godini života naš dragi
Sunce naše, počivaj nam sa anđelima.
Tetka RANKA sa porodicom
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav našoj kumici
Počivaj u miru, naš anđele mali.Čuvaćemo te u srcu i sijaćeš najljepšim sjajem. Vole te tvoji:
Iskreno žalimo za Tobom, naša draga i poštovana kuma Ružo.
BATO GARDAŠEVIĆ sa porodicom
Posmrtni ostaci pokojnika stižu dana 12. oktobra u večernjim satima.
Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću dana 13. oktobraod 9 do 13 časova, kada krećemo za selo Duži –Šavnik, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova na mjesnom groblju.
Ožalošćeni: supruga JASNA, sin STEFAN, ćerka SARA,sestre VESNA i PAJA, brat od strica BATO, snahe SNEŽANA i RUŽA, sinovci PETAR i UROŠ, sinovice MAJA i BOJANA, sestrići DRAGO i BRANKO – BANE, sestričine SLAVICA, MILICA i IVANA, ujna JELICA, braća i sestre od stričeva,ujaka, tetaka i ostala rodbina MALOVIĆ i JOJIĆ
Posljednji pozdrav dragoj
MLADEN, IVANA, KSENIJA,BOGDAN i MILAN BJELIĆ
Posljednji pozdrav našoj kumi RUŽI MARKOVIĆ
Neka tvoja plemenita i napaćena duša počiva pored tvoga sina Ilije.
Porodica pok. VLADIMIRA ĐURIČKOVIĆA 528
Posljednji pozdrav voljenoj sestri
Posljednji pozdrav
Dobrom čovjeku i iskrenom prijatelju.
Od porodice NAJA VUJOVIĆA
Tvoj plemeniti lik ostaće vječno u našim srcima. Počivaj u miru.
DIMO RADINOVIĆ sa porodicom 542
Posljednji pozdrav dragoj
Od sestre OLGE ĐUROVIĆ sa porodicom
Dana 11. oktobra 2022. u 85. godini života preminula je naša draga, majka, sestra, baba
Danas je dvije godine od kada nije
Bol nije u riječima, već u našim srcima gdje ćeš vječno živjeti. Postoji nešto što nikad umrijeti neće, to su ljubav, ponos i sjećanje na tebe. Neka tvoja plemenita duša počiva u carstvu nebeskom.
Tvoji: CECA, MARKO i MILOŠ
Još jedna godina bez tebe. Otišao si prerano, kad si nam najviše trebao, a imao si toliko razloga da živiš. Kad bi suze i ljubav mogli da ožive čovjeka ti bi bio sa nama.
Ćerka OLJA, zet MIŠKO, unuka LIDIJA 511
Dvije godine su od kako nijesi sa nama DUŠKO VUJOVIĆ
Vrijeme prolazi, a bol i tuga ostaju isti.
Dvije godine su od smrti DUŠKA VUJOVIĆA
Dani prolaze, a tuga i bol ostaju.
Strina VESNA sa porodicom
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 12. oktobra od 9 do 13 časova, kada krećemo za selo Gostilj – Zeta, gdje će se obaviti sahrana.
Ožalošćeni: kćerke TANJA, KAĆA, brat SLAVKO, sestre OLGA i STANKA, unučad i ostala rodbinaVUKOTIĆ i RADUNOVIĆ
521
Prošlo je 20 godina od smrti našeg oca
LUKA sa porodicom 510
Navršava se godina da je moj dragi prijatelj ALBIN POLAK
samo fizički napustio ovaj svijet. U tom novom Svijetu nema boli, patnje i nemira, jer tjelesna smrt sa sobom sve to odnosi. Bio si, ne samo spreman već i srećan kad možeš pomoći, zato u meni živi sjećanje, hvala i poštovanje na Tvoje iskreno prijateljstvo.
Počivaj u zasluženom Miru!
Bivši zet prof. dr sci. DANILO A. ĐUROVIĆ 517
Godinu dana je od smrti
Dragi tata, vrijeme prolazi, a tuga ostaje u našim srcima. Počivaj u miru. S ljubavlju tvoje ćerke KLARA i VERA sa porodicama 518
OGLASNO ODJELJENJE 020 202 455 “POBJEDA” 020 202 456
BLAŽA – BAJE LATKOVIĆA
Prošla je godina bez tvog osmijeha i zagrljaja. Bio si nam temalj i oslonac. Fališ nam puno! Bez tebe ništa nije isto.
519
