Dnevni list Pobjeda 13.02.2020.

Četvrtak, 13. februar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19485 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

BUDVA: Raspisivanjem konkursa za izbor novog urednika lokalne televizije izazvana nova kriza lokalne vlasti

Demokrate pokušavaju da izdejstvuju skraćenje mandata lokalnog parlamenta

Ministar odbrane Crne Gore odgovorio srpskom ministru odbrane

Bošković: Vulinov nacionalsocijalizam najviše šteti Srbiji

STR. 2.

PRANJE NOVCA: Na suđenje lideru PZP-a i ostalim optuženim saslušan predstavnik Poreske uprave

Pejović: Smatramo da je Nikolić utajio porez, pridružujemo se gonjenju

Raspisivanjem konkursa za izbor novog urednika programa Radio televizije Budva, iako ugovor aktuelnoj urednici Ivi Pavlović traje do juna ove godine, Demokrate pokušavaju da isprovociraju reakciju Demokratskog fronta kako bi došlo do skraćenja mandata lokalnog parlamenta, tvrdi više izvora Pobjede iz budvanske vladajuće koalicije

STR. 9.

STR. 3.

Na Odboru za ljudska prava polemisalo se o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti

Na nivou bankarskog sektora 181,1 milion eura loših kredita

Postupak za raskid ugovora o privatizaciji sa odbjeglim biznismenom Duškom Kneževićem

Bjeković: Nema druge opcije – Prekid pitanje imovine će se riješiti u zbog institucijama stečaja

Više od mjesec kasni otplata 115 miliona eura

STR. 4. i 5.

STR. 6. i 7.

Djevojčicu koja je ružama dočekala vaterpoliste ugostio ministar Janović

Jelenin gest za nezaborav STR. 8.

Vanredna sjednica Tužilačkog savjeta trajala skoro četiri sata

Stankoviću podrška

STR. 8.

u bolnici Meljine STR. 4.

Težak udes u bjelopoljskom naselju Sutivan

Poginuo mladić, dvojica povrijeđena

STR. 9.

2

Politika

Četvrtak, 13. februar 2020.

Ministar odbrane Crne Gore odgovorio srpskom ministru odbrane

Bošković: Vulinov nacionalsocijalizam samo šteti Srbiji (Od našeg izvještača) BRISEL - Ministar odbrane Predrag Bošković kazao je da je ponašanje njegovog srbijanskog kolege Aleksandra Vulina prilikom posjete Crnoj Gori tragikomično, te da predstavlja politički performans.

Komentarišući izjavu Vulina, koji je kazao da ,,sve što se desi u Hrvatskoj, par godina kasnije se desi i u Crnoj Gori“, aludirajući na zabranu ulaska u našu zemlju u vojnim uniformama, Bošković je ocijenio da Vulinovi postupci najviše štete Srbiji.

PERFORMANS

– Sve ono što radi i izjavljuje gospodin Vulin u posljednje vrijeme bilo bi zaista smiješno da on nije ministar odbrane države Srbije. Ovako je tragikomično i njegov nacionalsocijalizam, koji isijava u posljednje vrijeme, najviše škodi, po meni, interesima Srbije. Tako je i ovaj politički performans, koji je juče izvodio po Crnoj Gori – kazao je Bošković novinarima pred početak sastanka sa ministrima odbrane u Briselu.

Bošković je dodao da Crna Gora poštuje i državu Srbiju i svaki državni organ Republike Srbije, pa čak i, kako je istakao, u situaciji kao juče ili prethodnih mjeseci kada

Vulin i drugi predstavnici ne poštuju „ni nas, ni naše zakone ni uobičajnu diplomatsku praksu“.

– To što se gospodin Vulin stavio u red svih anticrnogorskih elemenata, koji dolaze iz Srbije, i koji su uCrnoj Gori oličeni u Demokratskom frontu, to je njegova stvar. Ako to ne smeta državnim organima Srbije, onda ne smeta ni nama. Ali nam je dobar pokazatelj,Crna Gora će to svakako znati da prepozna i da se kvalitetno o tom odredi – napominje Bošković.

ZLOUPOTREBA

Komentarišući ponašanje ministra odbrane u Vladi Srbije, Bošković je poručio i da je nevjerovatno i „što mi sebi nikad ne bi dozvolili, da lične i porodične tragedije koristimo u političke svrhe, radi sticanja jeftinih političkih poena“. Dodao je da je Vulinove izjave na najbolji način demantovao srpski ambasador u Crnoj Gori, Vladimir Božović.

Odgovarajući na pitanje o tome kako komentariše to što ga je prozvao mitropolit Amfilohije jer nije bio na parastosu povodom 20 godina od ubistva ministra odbrane nekadašnje SRJ Pavla Bulatovića, Bošković je kazao da ne želi polemiku.

– Što se tiče izjave gospodina Amfilohija, zaista niti želim niti hoću da ulazim u pole-

miku sa Ristom Radovićem, niti želim, niti mi je to cilj. Dakle to je njegovo pravo da misli o bilo kome na način na koji želi, tako da ću ostaviti građanima Crne Gore da procijene ko lične i porodične tragedije u Crnoj Gori koristi za sticanje neke lične koristi ili nekih političkih i ličnih beneficija – kazao je Bošković novinarima u Briselu.

Govoreći o sastanku ministara odbrane kojem prisustvuje, Bošković je istakao da će se fokusirati na nekoliko pitanja koja su od ključnog interesa, prije svega na misije i operacije u Avganistanu i Iraku. Takođe, dodao je i pitanje predstojećeg prijema Sjeverne Makedonije u NATO. – To su pitanja od našeg interesa, pitanja koja će zaintrigirati pretpostavljam svakog od nas i naravno nezaobilazna tema – saradnja Evropske unije i NATO u svjetlu formiranja nove Evropske komisije i svega onoga što EU sama predstavlja nakon Bregzita – kazao je Bošković.

Jovana ĐURIŠIĆ

Politika

Četvrtak, 13. februar 2020.

3

BUDVA: Raspisivanjem konkursa za izbor novog urednika lokalne televizije izazvana nova kriza lokalne vlasti

Demokrate pokušavaju da izdejstvuju skraćenje mandata lokalnog parlamenta BUDVA – Raspisivanjem konkursa za izbor novog urednika programa Radio televizije Budva, iako ugovor aktuelnoj urednici Ivi Pavlović traje do juna ove godine, Demokrate pokušavaju da isprovociraju reakciju Demokratskog fronta kako bi došlo do skraćenja mandata lokalnog parlamenta, tvrdi više izvora Pobjede iz budvanske vladajuće koalicije.

To bi, kako nam je rečeno, bilo izvodljivo ukoliko bi na nekoj od narednih sjednica Skupštine Opštine Budva ponovo došlo do toga da odbornici Fronta i opozicionog DPS-a preglasaju predlog Demokrata, što se dešavalo već nekoliko puta.

Iva Pavlović je na godišnjem odmoru, a vijest o raspisivanju konkursa za novog urednika lokalnog javnog emitera saznala je, kako tvrdi, putem društvenih mreža.

POLITIČKI PRITISCI

Ona je, u izjavi za Pobjedu, ispričala kako se već duže vrijeme suočava sa političkim pritiskom, a to potvrđuje i snimak telefonskog razgovora sa članicom Savjeta RTV Budva, koji je objavila na svom You Tube ka-

Iva Bajković

nalu. Tokom razgovora, članica Savjeta saopštava da često prima pritužbe vezane za lične stavove koje Iva Pavlović iznosi na svom Facebook profilu i objašnjava kako nije željela da sa tim pritužbama izlazi pred Savjet, te da želi da se vide i porazgovaraju o mogućnosti da ubuduće ne iznosi lične stavove na društvenim mrežama. Članica Savjeta tokom razgovora, takođe,

Radunović: Viteški, nema šta Na vijest o raspisivanju konkursa za urednika programa RTV Budva, putem svog Facebook naloga, reagovao je poslanik DF-a Slaven Radunović navodeći da Demokrate koriste sudski proces protiv nje, da bi je sklonili sa čelne pozicije u toj medijskoj kući.

- Naši partneri iz vlasti u Budvi, Demokrate, to koriste i protivno dogovoru da se Ivi produžava ugovor na određeno vrijeme, raspisuju konkurs za urednika TV Budva, znajući da se ona na njega ne može prijaviti, jer je jedan od uslova da donese potvrdu da se protiv nje ne vodi krivični postupak.

Viteški, nema šta – napisao je Radunović na Facebooku.

priznaje da je ,,pod konstantnim pritiskom sa svih strana“.

- U pitanju je najbrutalniji vid pritiska gdje član Savjeta zove urednika da mu prijateljski saopšti da malo smanji objave na drustvenoj mreži. To je skandal sam po sebi, jer ja imam pravo na slobodno mišljenje i ispoljavanje stavova, posebno jer kritički registrujem pojave i ne koristim jezik mržnje – rekla je Pavlović u izjavi za Pobjedu.

Navodi da na njenom odlasku sa mjesta urednice RTV Budva već duže vrijeme insistiraju politički subjekti koji, kako kaže, ne kriju nezadovoljstvo činjenicom da nije spremna na slijepu poslušnost i praćenje partijskih diktata koje serviraju.

- To traje već dosta dugo. Tačnije, nešto više od pola godine.

Disciplinovanje su probali da izvrše preko članova Savjeta instruiranih da obavljaju razgovore sa mnom, kao i samog direktora Rada Tabaša koji se miješao u urednički posao če-

Demokrate štede samo svoje kadrove Izvori Pobjede navode da Demokrate, od dolaska na vlast u Budvi, na sličan način pokušavaju da uvedu red i u druga lokalna javna preduzeća.

Tako su, kako navode, na silu smijenili direktoricu Dnevnog

šće nego što je trebao, odnosno prevazilazilo je granice pristojnog. Tabaš je blizak Demokratama, iako formalno nije član ni jedne partije. Naši odnosi su trajno narušeni 6. januara ove godine kada je tražio da smanjim prisustvo Bata Carevića u centralnoj informativnoj emisiji „Polis“. Ja sam to odbila i prenijela sam naš razgovor Careviću. Nakon toga sam otišla na odmor koji još uvijek traje i na kome sam i saznala da je raspisan konkurs. Smatram da je to isključivo osveta meni, jer ostavljam televiziju koja je pre-

Šef diplomatije Darmanović primio ambasadora Srbije Vladimira Božovića Vladajuća stranka

Spustiti tenzije, saradnjom prevazići nerazumijevanja PODGORICA - Između Crne Gore i Srbije ne bi trebalo podizati političke tenzije, već kroz saradnju i partnerski odnos prevazilaziti nerazumijevanja koja opterećuju odnose, kazao je šef diplomatije Srđan Darmanović, tokom sastanka sa ambasadorom Srbije Vladimirom Božovićem.

Darmanović je primio juče u nastupnu posjetu novoimenovanog, opunomoćenog i izvanrednog ambasadora Srbije Vladimira Božovića. Šef crnogorske diplomatije je ocijenio da bi evropske integracije kao zajednički cilj trebalo postaviti iznad naših povremenih političkih previranja, uključujući neslaganja koja su uslijedila nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti

ili uvjerenja.

Istakao je da ne bi trebalo podizati političke tenzije, već kroz saradnju i partnerski odnos prevazilaziti nerazumijevanja koja opterećuju odnose.

Govoreći o politici proširenja Evropske unije, naglasio je da je pristupanje Crne Gore Uniji nacionalni prioritet, te da Crna Gora podržava i Srbiju na tom

putu. Ambasador Božović se saglasio da su evropske integracije zajednički interes.

Komentarišući usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja, ambasador Božović je kazao da Srbija podržava dijalog, ocjenjujući da postoji prostor da se razlike prevaziđu, uz uvažavanje svih specifičnosti.

R. P.

zaokružuje proces konstituisanja organa

centra Ivanu Mihović da bi na njeno mjesto postavili osobu koja, kako tvrde, nema stručnih kapaciteta da se bavi tom problematikom.

- Već neko vrijeme pokušavaju da smijene i direktoricu

porođena i gledana širom Crne Gore – navela je Pavlović.

KONTROLA

Navodi da je politička pozadina čitave priče vrlo jednostavna.

- Bliže se izbori i neko želi da lokalni javni emiter stavi pod apsolutnu kontrolu i izabere osobu spremnu da ispunjava partijske želje pojedinaca koji očigledno imaju problem da se snađu u novonastaloj situaciji koja prevazilazi renderovane skice iz dječijih slikovnica – zaključila je ona.

Iva Pavlović je prije odlaska na

JU Muzeji i galerije Luciju Đurašković iako je ona, svojim zalaganjem, uspijela da internacionalizuje rad te ustanove.

Pošteđeni su samo kadrovi Demokrata – navode izvori Pobjede.

uredničku poziciju u RTV Budva bila članica Pokreta za promjene. U žižu javnosti dospjela je u oktobru 2015. godine kada je policija razbila proteste Demokratskog fronta ispred zgrade državnog parlamenta.

Ona je, nakon toga, u septembru 2017. godine sa još dvojicom funkcionera DF-a, zbog sumnje da je dio kriminalne grupe koju je navodno formirao lider PZP-a Nebojša Medojević, uhapšena, a odmah potom i puštena da se brani sa slobode. Đ. ĆORIĆ

Udruženje pravnika odgovorilo premijeru

Prihvataju Markovićev GO DPS 19. poziv na dijalog februara o Političkom savjetu

PODGORICA - Sjednica Glavnog odbora Demokratske partije socijalista na kojem će biti donešena odluka o obrazovanju Političkog savjeta biće održana u srijedu 19. februara u 17 h. Na istoj sjednici bi trebalo da bude utvrđen i sastav Predsjedništva, najvažnijeg partijskog organa.

Po Statutu DPS, Politički savjet ima 11 članova i predsjednika. Politički savjet u prošlom sazivu nije konstituisan zbog toga što je čelno mjesto bilo predviđeno za Svetozara Marovića.

R. P.

PODGORICA – Udruženje pravnika odazvaće se na poziv da se u duhu dijaloga i potrebe šireg društvenog razumjevanja održi sastanak na kojem bi predstavnici civilnog društva, kulturnih, naučnih i strukovnih organizacija dali svoje viđenje problema u društvu i puteva za njihovo rješavanje - navodi se u odgovoru Udruženja pravnika premijeru Dušku Markoviću, na poziv za dijalog upućen svim relevantnim političkim i društvenim činiocima.

Udruženje pravnika smatra da je, osim aktuelne teme uređenja odnosa na relaciji država – crkva, u fokus društvenog dijaloga potrebno

postaviti prevashodno teme iz korpusa pregovaračkog poglavlja 23 i 24.

- Udruženje pravnika, kao najstarija strukovna nacionalna asocijacija crnogorskih pravnika sa tradicijom od 87 godina postojanja, ima posebnu odgovornost da insistira i participira u temema u vezi sa vladavinom prava.

Ovom prilikom dodatno insistiramo na činjenici da se u sadržaj razgovora i otvorenog dijaloga postavi ostvarenje evropske agende Crne Gore i pitanje odgovornosti prevashodno institucija sistema koje profesionalnim i odgovornim radom treba da budu noseći segment ostvarenja tog cilja - navodi se u odgovoru Markoviću.

I. K.

4

Ekonomija

Četvrtak, 13. februar 2020.

Ministar finansija se sastao sa predstavnicima agencije Moody’s

Na nivou bankarskog sektora 181,1 milion eur

Više od mjesec otplata 115 milio Bruto krediti i potraživanja koji kasne s otplatom preko 90 dana su na kraju decembra iznosili 75 miliona eura i bili su 2,45 odsto ukupnih

Sastanak u Ministarstvu finansija

Vlada nastavlja sa reformama

PODGORICA - Vlada će nastaviti sprovođenje strukturnih reformi koje se odnose na optimizaciju broja izvršilaca u javnom sektoru i reformu Poreske uprave uz kreditnu podršku Svjetske banke, koja će povećati prihode budžeta, saopštio je ministar finansija Darko Radunović na sastanku sa predstavnicima kreditne agencije Moody’s.

Radunović je razgovarao sa analitičarima ove agencije Heikom Petersom, Peterom Brimano i Lenaikom Kuderom I informisao ih o ostvarenim rezultatima u prošloj godini i pla-

novima za naredni period.

– Nakon dvije ekonomski snažne godine 2017-2018, sa ostvarenim stopama rasta od 4,7 odsto i 5,1 odsto, respektivno, napredak je nastavljen i u prošloj godini. Imali smo uspješnu prošlu godinu tokom koje smo za tri kvartala dostigli rast od 3,8 odsto. Takav rezultat je posljedica rasta u skoro svim sektorima, a dominantno najvećim dijelom zbog rasta u turizmu i građevinarstvu - kazao je Radunović i istakao da je, za očekivati da će stopa rasta za prošlu godinu biti iznad projektovane.

Predstavnici Moody’sa su pre-

zentovali metodologiju ocjenjivanja i pokazali interesovanje u vezi aktuelnih tema poput izgradnje auto-puta, zaključivanja hedžing aranžmana, stanja u bankarskom sektoru, saradnje sa Svjetskom bankom na realizaciji druge garancije zasnovane na razvojnoj politici, takozvani PBG2.

Tokom boravka u Crnoj Gori analitičari agencije Moody’s će se sastati sa predstavnicima Centralne banke, bankarskog sektora i međunarodnih organizacija i prikupiti podatke na osnovu kojih će napraviti procjenu rejtinga Crne Gore.

M.P.M.

Postupak za raskid ugovora o privatizaciji sa odbjeglim biznismenom Duškom Kneževićem

Prekid zbog stečaja u bolnici Meljine

PODGORICA – Sutkinja Milica Popović juče je ponovo prekinula postupak koji je država pokrenula prije pet godina tražeći raskid ugovora o privatizaciji bolnice Meljine i naknadu štete. Tužbu su podnijeli protiv konzorcijuma Invest banke, Atlas banke, Atlas kapa i Specijalne bolnice za interne bolesti Sveti Nikola, kao i same bolnice i Meljine kompleksa, koji je upravljao bolnicom.

Prvobitno je postupak bio u prekidu zbog stečaja koji je u više navrata uvođen u kompleks Meljine, ali je Apelacioni sud potvrdio odluku kojom je u četvrtom postupku sutkinja Milica Vlahović konačno odbila zahtjev Olivere Elez Mihajlović za uvođenje stečaja u tu kompaniju.

Kako je u septembru prošle godine stečaj uveden u bolnicu, zamjenik zaštitnika imovinskop r av n i h i n t e r e s a M i l a n Krsmanović tražio je novi prekid postupka navodeći da je stečajni upravnik Žarko Ostojić osporio njihovo potraživanje u vezi ovog spora, a da od suda još nijesu dobili zaključak za upućivanje na parnicu radi utvrđivanja osnovanosti potraživanja.

Zastupnik Invest banke Tomislav Miranović tražio je da se postupak u odnosu na njegovog klijenta i ostale članice konzorcijuma obustavi, navodeći da u ovom postupku svi egzistiraju kao jedna stranka, te da je i u ovoj

PODGORICA – Kasni otplata 181,1 milion eura kredita ili 3,81 odsto ukupnih, navodi se u drugom prilogu Izvještaju EK o Crnoj Gori za period novembar 2019 – kraj januara tekuće godine.

Ukupni krediti privrede i stanovništva, iznose 3,06 milijardi.

Bankarski system, kako se ocjenjuje, karakteriše stabilnost, adekvatna kapitalizovanost i zadovoljavajuća likvidnost.

U odnosu na decembar 2018. loši krediti su pali za 80 miliona eura ili 30,64 odsto, a u ukupnoj aktivi učestvuju sa 5,67 odsto.

KAŠNJENJE

Podaci pokazuju da je najveći iznos kredita čija otplata kasni preko mjesec dana.

– Bruto krediti i potraživanja koji kasne s otplatom preko 30 dana na kraju decembra 2019. iznosili su 115,3 miliona eura i čine 3,77 odsto ukupnih. Nji-

956,9 miliona eura je likvidna aktiva banaka

hovo učešće na kraju decembra 2018. u ukupnim bruto kreditima je iznosilo 6,24 odsto što predstavlja pad od 2,47 procentna poena – navedeno je u ovom izvještaju koji je Vlada usvojila na prošloj sjednici.

Manji je iznos kredita čija otplata kasni preko tri mjeseca.

- Bruto krediti i potraživanja koji kasne s otplatom preko 90 dana su na kraju decembra 2019. iznosili 75 miliona eura i bili su 2,45 odsto ukupnih. Njihovo učešće u ukupnim bruto kreditima i potraživanjima u decembru prethodne godine je bilo nepovoljnije i iznosilo je 4,64 odsto – pojašnjeno je u ovom Vladinom dokumentu.

Bruto nekvalitetni krediti i potraživanja, koji obuhvataju kredite od banaka i klijenata, sredstva i depozite kod banaka, faktoring i forfeting, potraživanja banke po neizmirenim akceptima, garancijama i mjenicama na kraju decembra 2019. su iznosila 144,6 miliona eura i predstavljaju 4,72 odsto ukupnih i ostvaruju pad, jer su u decembru 2018. oni su predstavljali 6,72 odsto ukupnih kredita.

Likvidna sredstva u decembru 2019. zabilježila su rast u odnosu na decembar 2018. za 80,1 milion eura, ili za 8,39 odsto.

– Sredstva u zemlji su poveća-

na za 52 miliona eura, ili za 7,42 odsto, a u inostranstvu za 28,1 milion eura, ili za 11,07 odsto.

Likvidna aktiva banaka na kraju prošle godine iznosila je 956,9 miliona eura. Učešće likvidne aktive u ukupnoj aktivi na nivou sistema je iznosilo 20,79 odsto, i u odnosu na decembar 2018. ostvarilo pad od 1,78 procentnih poena - kaže se u izvještaju.

SOLVENTNOST

Ukupan kapital banaka na kraju decembra prošle godine iznosio je 600,3 miliona eura, što je rast od 17,02 odsto na godišnjem nivou.

– Na kraju trećeg kvartala 2019. koeficijent solventnosti je kod svih 13 banaka iznad zakonom propisanog minimu-

Javna rasprava o nacrtu Strategije za cjeloživotno preduzetničko učenje

Preduzetništvo od vrtića Bolnica Meljine

banci stečaj otvoren početkom prošle godine. Sutkinja je navela da će postupak biti nastavljen kada se za to stvore uslovi u skladu sa Zakonom o stečaju.

U informaciji o toku postupka koji su po nalogu Savjeta za privatizaciju pripremili Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo finansija i Zaštitnik, navodi se da je vještak utvrdio da je od ugovorenog iznosa od 99,4 miliona eura za prvi petogodišnji ciklus, u bolnicu investirano 17,7 hiljada eura za izradu Strateške procjene uticaja na životnu sredinu, nakon čega je postupak prekinut radi stečaja u kompleksu Meljine. U informaciji se navodi da konzorcijum osporava pasivnu legitimaciju, dodajući da država nije ispunila svoje ugovorne obaveze koje se tiču predaje nepokretnosti, obaveze donošenja DUP-a, aktiviranja činidbene garancije koju je konzorcijum dao, te for-

miranja komisije koja je trebalo da prati investiciono ulaganje.

Prije nego je država pokrenula sudski postupak za raskid ugovora i naknadu štete, izdejstvovala je privremenu mjeru zabrane raspolaganja, otuđenja i opterećenja nepokretne imovine, pokretnih stvari i opreme koju je izdao hercegnovski Osnovni sud.

Ranije je za Pobjedu iz pres službe Atlas grupe saopšteno da im je obavještenje o raskidu dostavljeno nakon pet godina pregovaranja o izmjeni planske dokumentacije i aneksa. Naveli su da su tokom cijelog perioda obezbjeđivali sredstva za plate, zbog čega su se morali kreditno zadužiti, jer im prihodi od Fonda za zdravstvo nijesu pokrivali ni polovinu rashoda. Tada su optužili i lokalnu administraciju da su zbog njihovog odugovlačenja izgubili strateškog partnera.

M. Lk.

PODGORICA - Strateški ciljevi Strategije za cjeloživotno preduzetničko učenje od ove do 2024. godine su unapređenje razvoja preduzetničke kompetencije na svim nivoima formalnog obrazovanja, unapređenje realizacije preduzetničkog učenja u okviru neformalnog obrazovanja, kao i povećanje efikasnosti funkcionisanja sistema preduzetničkog učenja, saopštio je juče ge-

neralni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima u Ministarstvu ekonomije Radosav Babić na okruglom stolu u okviru javne rasprave o nacrtu Strategije za cjeloživotno preduzetničko učenje za period od 2020. do 2024. godine.

Direktor sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore Mladen Perazić smatra da

Sa javne rasprave

Crna Gora ima jasno usmjerenje ka sveobuhvatnoj primjeni preduzetničkog učenja u obrazovnom sistemu.

On je naveo da preduzetništvo mora da se razvija od vrtića.

-Preduzetništvo nije samo to što će neko pokrenuti biznis, već kako se mi ponašamo. Samo onaj ko razmišlja na pravi način će pokrenuti sopstveni biznis, što nije u tradiciji naše poslovne kulture - rekao je Perazić.

Eksterni konsultant na izradi strategije Igor Brkanović je naveo da preduzetništvo kao predmet koji je uveden u osnovno i srednje obrazovanje već daje određene kvalitetne rezultate, gdje je Crna Gora napravila ogroman iskorak.

- Što se tiče visokog obrazovanja, tu je više nego očigledno da je neophodno okrenuti se onim fakultetima neekonomske struke koji treba da podstiču razvoj preduzetničkog učenja - smatra Brkanović. S. P.

Kursna lista USD

1.09140

GBP

0.84058

AUD

1.61750

JPY 120.03000

CHF

1.06450

CAD

1.44680

Ekonomija

Četvrtak, 13. februar 2020.

M:tel Digitalna fabrika realizuje program Startup Activator

ra loših kredita

kasni ona

Kamata u MFI u prosjeku 24 odsto U Crnoj Gori posluje sedam mikrokreditnih finansijskih institucija, čija ukupna bilansna suma iznosi 72,3 miliona eura od čega se 72 odsto odnosi na aktivu jedne.

- Krediti i potraživanja su iznosili 67,4 miliona eura i bili su veći za 9,51 odsto u odnosu na decembar 2018 - precizira se u dokumentu.

Na kraju prošle godine prosječna ponderisana nominalna i efektivna kamatna stopa na ukupne kredite MFI iznosile su 20,49 odsto i 24,06 odsto respektivno. Na kraju decembra 2018. iznosile su 20,63 i 24,42 odsto.

Ukupni kapital mikrokreditnih finansijskih institucija iznosio je 31,5 miliona eura što je rast na godišnjem nivou 13,66 odsto.

Banke u plusu 51,4 miliona eura Na kraju decembra 2019, kako se navodi u dokumentu, bankarski sistem je ostvario profit od 51,4 miliona eura.

– Samo je jedna banka iskazala gubitak – ističe se u dokumentu, ali se ne navodi o kojoj banci je riječ.

Podsjeća se da je bankarski sector bio u plusu i godinu ranije, odnosno na kraju decembra 2018. ali duplo manje nego na kraju prošle godine - 24,8 miliona eura.

ma od 10 odsto. Na agregatnom 23 nivou koeficijent solventnosti je 17,71 odsto, a na nivou pojedinačnih banaka se kreće u rasponu od 13,01 do 37,01 odsto – ističe se u analizi u bankarskom sektoru.

Kamatne stope, kako je navedeno, postepeno padaju, iako i građani i privreda uporno

ocjenjuju da su visoke.

– Na kraju decembra 2019. prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa iznosila je 6,01 odsto, dok je u decembru 2018. Bila 6,36 odsto. U decembru 2019. Kamata na štednju pala je na 0,40 odsto sa 0,56 odsto u decembru 2018.

M.P.M.

Završena nagrada igra M-tela

,,Samsung 10“ osvojio Budvanin

VRIJEDNA NAGRADA: Skenderi u poslovnici MTEL-a

BUDVA – U nagradnoj igri koju je M-tel organizovao za korisnike mobilne i fiksne telefonije, televizije i interneta pod nazivom ,,Klikni za Samsung Note 10“ nagradu je osvojio Admir Skenderi iz Budve.

Njemu je juče u poslovnici kompanije uručen mobilni telefon „Samsung Note 10“ - Od 24. janura do 4. februara sprovedena je anketa korisnika u cilju kreiranja ponude u skladu sa njihovim željama i potrebama. Izdvojenih desetak mi-

5

nuta i pažljivo popunjavanje ankete, pored definisanih pravila nagradne igre, bilo je sve što je potrebno za ulazak u trku za nagradu. Na kraju od pristiglih više od 10.000 kompletno popunjenih upitnika, izvučen je srećni dobitnik Admir Skenderi – saopšteno je iz kompanija.

Iz M-tela su najvili da će nastaviti na kreativan i inspirativan način da istražuju želje i potrebe korisnika, kako bi zadržali lidersku poziciju na telekomunikacionom tržištu Crne Gore.

C. G.

PODGORICA - Cilj programa Startup Activator, namijenjen start ap-ovima u najranijoj fazi razvoja, je da motiviše mlade ljude da kreiraju proizvode koji će se primijeniti ne samo u Crnoj Gori, nego i šire, saopštio je izvršni direktor M:tela Vladimir Lučić. On je agenciji Mina biznis kazao da predakceleracijskim programom, koji realizuje M:tel Digitalna fabrika u saradnji sa NVO Digitalizuj.me i ICT HUB-om iz Beograda, žele da motivišu ljude da razmišljaju u kreativnom i hrabrom pravcu.

CILJ

– Nama je cilj da motivišemo mlade ljude da razmišljaju u tom kreativnom i hrabrom pravcu da mogu da stvore proizvode koji će se primijeniti ne samo u Crnoj Gori nego u svijetu. Internet je spojio čitav svijet u cjelinu i to mladi treba da iskoriste – smatra Lučić.

Naveo je da je M:tel prirodni partner u tom projektu, jer su prije dvije godine otvorili Digitalnu fabriku, prvo mjesto za start ap zajednicu u Crnoj Gori.

– Završio sam Elektrotehnički fakultet, pa sam morao da odem u Švedsku da radim da bih prodao to znanje. Za razliku od moje generacije, mladi to više ne moraju - rekao je Lučić i dodao da je ideja da se u Crnoj Gori napravi neka vrsta eko-

Mladi da kreiraju aplikacije za svjetsko tržište Potpuno sam siguran da će se u naredne tri do četiri godine u Crnoj Gori stvoriti neka vrsta aplikacije ili servisa koja će se prodati u svijetu za velike pare, kaže direktor M:tela Vladimir Lučić sistema gdje će mladi moći da rade i prodaju ideje po svijetu, ostajući da rade u državi.

Prijave za program, koji je sprovodi pod pokroviteljstvom Ministarstva nauke, otvorene su do 15. februara, a kreatori start ap-a se mogu prijaviti popunjavanjem formulara na sajtu https://startupactivator.me/.

-Pozvao bih sve da se prijave na tu start ap akademiju zato što će upoznati neke nove ljude, a dobili smo neke vrijedne nagrade.

M:tel svake godine

pola miliona eura ulaže u start ap projekte koje procijenimo uspješnim - rekao je Lučić, koji smatra da je problem regiona što se nije napravio taj ekosistem, gdje su prve pomoći start ap zajednici kako bi došlo do što više kreativnih ideja, njihove realizacije, plasmana, a potom pronalaženja srednjih fondova i plasmana svijetu.

Sada, kako je dodao, stvaranjem takvog ekosistema u Crnoj Gori stvoriće se ideje.

Lučić je pohvalio Ministarstvo nauke i premijera Duška Markovića da idu u pravom pravcu.

PROGNOZA

– Siguran sam da će se u naredne tri do četiri godine u Crnoj Gori stvoriti neka ideja, vrsta aplikacije ili servisa koja će se prodati u svijetu za velike pare – saopštio je Lučić.

Učešće u programu je besplatno, a predviđeno je da deset izabranih timova dobije šansu da učestvuje. Šest najboljih će proći u drugi krug, u kojem će pored mentora i radionica, na raspolaganju imati i fond za validaciju

Tri NVO podnijele zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o energetici PODGORICA - NVO Ekotim i Akcija za socijalnu pravdu (ASP) juče su, uz podršku WWF Adrie, podnijeli Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o energetici koja se odnosi na status privremenih povlašćenih proizvođača električne energije iz malih hidroelektrana (mHE).

Iz WWF Adrie je saopšteno da je Zakonom o energetici iz 2016. godine prvi put definisan njihov status, koji može trajati dvije godine, s mogućnošću produženja za još godinu. Taj status može ostvariti koncesionar koji je pribavio građevinsku dozvolu ili drugi akt za izgradnju mHE. Njima se garantuje pravo na podsticajne mjere koje su važile na dan podnošenja zahtjeva za sticanje statusa privremenog povlašćenog proizvođača, čime se stavljaju u privilegovani pravni položaj.

- Na taj način se krši princip jednakosti, kao jedan od osnovnih ustavnih principa tvrde predstavnici WWF Adria.

Oni su kazali da su subvencije 12 godina i garantovan otkup električne energije, osnovne podsticajne mjere koje ostvaruju proizvođači električne energije.

- Važno je napomenuti da se od povlašćenih proizvođača energija otkupljivala po višoj cijeni u odnosu na međunarodno tržište, a direktno na

Ukinuti podsticaje povlašćenim proizvođačima

Mala hidroelektrana

štetu građana, koji su zbog toga imaju povećane račune za struju – navode NVO I podsjećaju da trenutno 17 koncesionara ima taj status i pravo da sagradi 26 mHE. - Pojedinim koncesionarima je prvi put odobren ovaj status prije četiri godine, ali su neshvatljivo još u njemu. Zahvaljujući priznavanju prava na podsticajne mjere od podnošenja zahtjeva, a ne od časa kada ispune potrebne uslove, koncesionari su u praksi lakše dolazili do kredita za gradnju mHE, jer su otplatu mogli ga-

13

miliona će koštati podsticaji za vlasnike mHe narednih deset godina

rantovati prihodima od subvencija - saopštili su iz WWF Adria i izračunali da će društvo biti oštećeno za 13 miliona eura u narednih deset godina S. P. zbog ovog modela.

ideje od 2,5 hiljada eura.

Pored tog iznosa, M:tel će za prvoplasirani tim izdvojiti 2,5 hiljada, za drugoplasirani tim 1,5 hiljada eura, dok će predstavnici trećeplasiranog tima dobiti pametne telefone. M:tel će svim učesnicima omogućiti korišćenje cloud servisa kao i coworking prostor za rad.

NVO Digitalizuj.Me, kao organizacioni partner međunarodne konferencije Spark.me, obezbijedila je besplatne kotizacije za članove tri najbolja tima za ovogodišnje izdanje konferencije, koja će biti održana 30. i 31. maja u Tivtu.

Najmanje jedan izabrani tim će se, bez dodatne selekcije, direktno plasirati na Spark.me start up takmičenje, a pobjednik tog takmičenja dobiće priliku da predstavi svoj projekat vodećim svjetskim investitorima i medijima u TechCrunch Disrupt 2020, Aleji preduzetnika u San Francisku.

Startup Activator predstavlja intenzivni šestomjesečni predakceleracijski program sastavljen iz dva ciklusa, odnosno ciklusa ideacije i ciklusa validacije.

S. P.

Konkurs za bespovratnu podršku

Vinarima od 500 do 5.000 eura PODGORICA - Ministarstvo poljoprivrede pozvalo je juče sve zainteresovane da se do 1. novembra prijave za podršku investicijama u vinogradarstvu i vinarstvu za nove zasade loze i modernizaciju vinograda i vinskih podruma.

Bespovratna podrška se kreće od 50 do 65 odsto investicije, odnosno od 500 do pet hiljada eura. Maksimalna prihvatljiva investicija iznosi 10.000 eura, a maksimalna podrška 50 odsto ukupne vrijednosti investicije, odnosno do 60 odsto za zasnivanje zasada od autohtonih sorti vinove loze. Dodatnih pet odsto podrške, odnosno maksimalno 65 odsto, imaće oni koji su osigurani po osnovu poljoprivrede. Iz Ministarstva su kazali da vinogradari i vinari imaju i subvencije po hektaru koje su ove godine povećane na 200 eura po hektaru, uz dodatnih deset eura po hektaru za mlade poljoprivrednike do S. P. 40 godina.

6

Društvo

Četvrtak, 13. februar 2020.

Protestni skup Crnogorskog pokreta u Nikšiću

Nema suverene države bez suverenističke vlasti i obrnuto

Od koga SPC brani crnogorske svetinje NIKŠIĆ - Sala Nikšićkog pozorišta sinoć je bila dupke puna, a van ovog zdanja bilo je još makar toliko onih koje je okupio Crnogorski pokret kako bi javno iskazali protest protiv, kako su istakli, urušavanja državnog poretka i multietničkog i građanskog društva svetosavskim litijama u organizaciji Srpske pravoslavne crkve.

U ime domaćina protestnog okupljanja Dragan Nikčević je kazao da je Crna Gora samo jednom u istoriji pobjedu izvojevala bez kapi krvi i to 21. maja 2006. godine, te da to i ovog puta žele - mirno i dostojanstveno.

- Što nam se nudi minulih sedmica i mjeseci, organizovanjem beskonačnih litija pod plaštom molebanskim, noseći sasvim neprimjerene i sasvim drugačije poruke. Od koga oni to brane naše svetinje. Mi ne bismo mogli gledati sa odobravanjem bilo čiju zastavu kako gori, jer to je simbol nekog naroda, a vidjeli ste kako su neki iz naše države gledali crnogorsku u plamenu. Siguran sam samo da Crna Gora nikad neće biti zemlja onih koji žele da joj zatru svaki trag - kazao je Nikčević.

Akademik Sreten Zeković je istakao da nema suverene države bez suverenističke vlasti i obrnuto.

- Samo neznavenima nije jasno da iza litija stoje političke partije sa velikosrpskom ideologijom u koordinaciji sa Srpskom pravoslavnom crkvom i strukturama države Srbije koja ima jasne vjekovne namjere prema Crnoj Gori rekao je Zeković.

Nikola Belada naglasio je da Crnom Gorom danas hara virus velikosrpskog nacionalizma, jer se čuju fašistički ispadi i pozivi na otkopavanje oružja, pozivi

na smrt crnogorskoj naciji.

- Plasiraju se neistine, fabrikuju laži i pokušava zastrašiti crnogorski narod, a javni izvršilac ovih djela je Srpska pravoslavna crkva, odnosno njene eparhije u Crnoj Gori. Više od 30 godina Mitroplija crnogorsko-primorska je paralelna vlast u Crnoj Gori, ali dosta je više - istakao je Belada, dodajući da ne postoji država koja je pokazala toliko tolerancije prema nekome, kao što je Crna Gora prema mitropolitu Amfilohiju.

Publicista i urednik u Pobjedi Slobodan Čukić podsjetio je da je nikšićki kraj pružao žestoki otpor okupacionoj vojsci Aleksandra Karađorđevića, te da nije zabilježena ni trećina zločina koje je tada počinila srpska vojska.

- Rušili su topovima kuće oko Nikšića, odvodili cijela sela u kazamate, držali su žene, djecu, starice... u podrumima, bez hrane i u vodi do koljena – rekao je, pored ostalog, Čukić.

Ukazao je i na manipulacije kojima se služe mnogi mediji ovih dana, te prokomentarisao i dolazak ministra odbrane Srbije Aleksandra Vulina u Rovca.

- Došao je da se sprda s rovačkim žrtvama, sa silovanim Rovčankama, sa popaljenim rovačkim kućama, umjesto da kao ministar klekne i zatraži oprost zbog onoga što je prije vijek učinila Aleksandrova okupaciona vojska - kazao je Čukić.

Studenti Sonja Milatović i Vladan Šturanović kazali su da ne žele da iko naudi Crnoj Gori, a čelnik nikšićkog UBNOR-a Slobodan Mirjačić ukazao je na to da ljudi koji su u Crnoj Gori osuđeni za zločin u Srbiji dobijaju sablje i odlikovanja i da „kao šetači mržnje, raskola i svađa, lažu narod kako hoće da sačuvaju svetinje, a ustvari žele da preRa. P. uzmu vlast“.

Zabranjen skup na Cetinju Uprava policije zabranila je Crnogorskom pokretu skup koji su planirali da organizuju u subotu 15. februara, na Cetinju, uz podršku Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Fondacije „Sveti Petar Cetinjski“.

- Postupajući po zahtjevu za održavanje javnog okupljanja koji je podnijet od Crnogorskog pokreta policija u skladu sa zakonskim ovlašćenjima nije dozvolila održavanje javnog okupljanja u Cetinju – saopšteno je iz Uprave policije.

Nijesu naveli razlog zabrane skupa.

Na Odboru za ljudska prava i slobode polemisalo se o Zakonu o slobodi Da je Zakon bio diskriminatoran u smislu odredbi kakve su sada, ne u smislu primjene, kakve će posljedice da izazove, budite sigurni da bi institucija zaštitnika ,,izašla“, rekao je ombudsman Siniša Bjeković PODGORICA - Ombudsman Siniša Bjeković saopštio je juče na skupštinskom Odboru za ljudska prava i slobode da u Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica sa stanovišta diskriminacije nije bilo ničega što bi eventualno proizvelo reakciju institucije na čijem je čelu.

Rekao je da ništa u Zakonu ne stoji kao takvo, a da li će proizvesti kakve posljedice to će tek da se vidi.

- Možda pravimo na neki način uvertiru za nešto što se neće ni desiti - rekao je Bjeković.

Zamjerka

Iako tema Odbora nije bila ovaj zakon, najviše se polemisalo o njemu nakon što je poslanik Budimir Aleksić (DF) rekao da je kriza u Crnoj Gori produbljena „usvajanjem neustavnog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, zakona o borbi protiv pravoslavlja“ i zatražio stav Bjekovića, napominjući da se DF neće izjašnjavati o polugodišnjem izvještaju ove institucije za prošlu godinu, koji je juče bio na dnevnom redu, dok se ombudsman ne odredi o ,,gorućim problemima u državi“.

Da li su odredbe Zakona diskriminatorne, odnosno da li su proizvele određeno pravno dejstvo u smislu kršenja važe-

Bjeković: Nema opcije - pitanje i će se riješiti u ins ćih ustavnih principa, kako mu je kazao Bjeković, o tome će se izjasniti Ustavni sud.

Ombudsman je podsjetio da su se ranije, na poziv Mitropolije crnogorsko-primorske odazvali da učestvuju u preliminarnoj fazi davanja stavova kakav zakon treba da bude.

- Dali smo svoje stavove i većina je ušla u mišljenje Venecijanske komisije. Da je Zakon bio diskriminatoran u smislu odredbi sada kakve su, ne u smislu primjene, kakve će posljedice da izazove, budite sigurni da bi institucija zaštitnika izašla - rekao je on.

Istakao je da je suštinsko pitanje koje se otvara povodom Zakona imovina pravoslavnih crkava u Crnoj Gori, navodeći da su uglavnom individualna pitanja vjerskih prava i sloboda dobro riješena. Kazao je da nekim rješenjima, možda, ni on nije zadovoljan, pogotovo kada su u pitanja ona koja se tiču afirmativne akcije.

- Ne postoji perfektan zakon koji će predvidjeti svaku životnu situaciju - kazao je Bjeković.

Pitanje same imovine, kako je rekao, da li postoji mogućnost da se samim zakonom ustanovi promjena imovinskog režima, itekako su bila prisutna u praksi, ne samo u Crnoj Gori, nego u mnogim drugim državama.

- Ali, da li je taj zakon onaj koji ispunjava sve elemente koje traži Evrospki sud za ljduska prava, o tome će odlučivati Ustavni sud u ovoj državi i, naravno, Evropski sud za ljudska prava – rekao je on.

OMBUDSMAN SAOPŠTIO DA POSTOJI DISKRIMINACIJA SRBA: Na dnevnom redu polugodišnji izvještaj

Istražuju slučaj otkaza zbog navodne vjerske i nacionalne konfesije Siniša Bjeković je ispričao da su preko predstavnika opozicije ,,došli“ do djevojke koja je dobila navodno otkaz u buregdžinici zato što je pripadnica određene vjerske i nacionalne konfesije.

- Dobili smo uvjeravanje da postoje još neki slučajevi. Nema nijedan razlog da opstruiramo sve ono što nas može dovesti do toga da utvrdimo diskrimianaciju. Tu nam trebate svi vi iz parlamenta – poručio je on poslanicima.

Ovo pitanje, kategoričan je Bjeković, neće se rješavati ni na koji drugi način osim institucionalno i u svijetlu prakse Evropskog suda za ljudska prava.

- I druge opcije nema – rekao je on.

Aleksić je Bjekoviću kazao da se ,,u Crnoj Gori više od 20 godina sprovodi otvorena diskriminacija građana po nacionalnoj, vjerskoj i političkoj pripadnosti“, ističući da se diskriminišu pripadnici sprskog naroda, dodajući da je

Predsjednik Srbije opet se bavio Crnom Gorom

Vučić: Nadam se da će Podgorica povući Zakon PODGORICA - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se nada, ali da ne može da očekuje, da će Podgorica povući Zakon o slobodi vjeroispovijesti, te da je glas koji je podignut u Crnoj Gori, glas nepokorenog i nepokornog naroda, koji neće odustati od svojih svetinja i identiteta.

On je, kako prenosi RTCG, za Sputnjik naveo da ukoliko neko dirne u identitet naroda ,,onda dobije takav odgovor kakav smo vidjeli prethodnih sedmica“.

- Tako da, šta god vi pravno radili, ljudi se, suštinski, na terenu ponašaju drugačije - kazao je Vučić.

On smatra da Srbija na najpametniji i kako je kazao, dostojanstven način pomaže Srbi-

Aleksandar Vučić

ma u Crnoj Gori.

- Nemiješanjem u unutrašnje stvari Crne Gore, ali boreći se za prava našeg naroda u Crnoj Gori, za opstanak Srpske pravoslavne crkve (SPC), ne na

nasilan način, već na pristojan, demokratski, pravni način, čini mi se da smo pronašli najbolju moguću mjeru - istakao je Vučić.

Komentarišući mogućnost da

prisustvuje nekoj od litija u Crnoj Gori, kazao je da je to i htio, ali da nije otišao, jer bi takav postupak bio protumačen kao miješanje u unutrašnja pitanja druge države.

– Da li podržavam narod koji mirno protestuje, koji mirno traži svoja prava, koji želi da sačuva svoje svetinje, kako mislite da moj odgovor može da bude drugačiji od – da i to jednog velikog – da – rekao je Vučić.

Tanjug je sinoć prenio da je Vučić pozvao predsjednicu BiH enteteta Republika Srpska Željku Cvijanović, člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i političke predstavnike Srba iz Crne Gore na sastanak u subotu, 15. februara.

Prema Tanjugovim informacijama, sastanak je sazvao zbog situacije u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

I. Kr.

Društvo

Četvrtak, 13. februar 2020.

Portali u Srbiji i dalje šire lažne vijesti na račun Crne Gore

i vjeroispovijesti

a druge imovine stitucijama Bombardovanje Murina Poslanik DF-a Milun Zogović pitao je ombudsmana Sinišu Bjekovića što će preduzeti povodom toga što od 30. aprila 1999. godine, kada je bombardovano Murino, gdje je stradalo šest osoba, među kojima troje djece, porodice nevino stradalih i ranjenih ,,ne mogu da dobiju nikakav vid pravnog zadovoljenja“.

Bjeković mu je odgovorio da je kancelarija ombudsmana voljna da razgovaraju na tu temu.

– Da nađemo što je urađeno, a što nije po pitanju eventualne zaštite žrtava – rekao je on.

,,beznadežno stanje u zemlji koja se predstavlja kao građanska“. bio

SrbI

Aleksić se ombudsmanu požalio i na Javni servis koji je optužio da vodi ,,politiku, ideologiju vladajuće partije i da satanizuje, stigmatizuje većinu građana“, odnosno one koji mirno protestuju, idu na litije.

– Svuda srbofobija i srbofobne poruke – rekao je on.

Bjeković mu je odgovorio da Javnom servisu nije baš ni ombudsman bio miljenik ,,što ne znači da treba da se odreknemo javne riječi i da na neki način opstruiramo rad Javnog servisa“.

Objasnio je Aleksiću da ako postoje izjave koje su uvredljive, rasističke, homofobne, treba da se obrate, između ostalog, ombudsmanu.

Govoreći o navodnoj diskriminaciji Srba, rekao je da ne postoji nijedan izvještaj ove institucije u posljednjih tričetiri godine, a gdje ne pominju da u odnosu na broj pri-

padnika srpske zajednice u Crnoj Gori i u odnosu na srazmjernost u zapošljavanju u organima javne uprave i nekim drugim javnim službama postoji očigledna diskriminacija.

- Tu nemamo nikakvu dilemu.

Ne postoji nijedan predmet u kom nijesmo postupili kada je u pitanju nacionalna, vjerska i politička diskriminacija – rekao je on.

Ocijenio je i da je pravo okupljanja koje koriste pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti u Crnoj Gori legitimno.

- To je pravo korišćeno na najgrađanskiji, najracionalniji mogući način – rekao je on.

Prema izvještaju o radu ombudsmana ova institucija prošle godine, u periodu od januara do jula, primila je 80 pritužbi, od čega je diskriminacija utvrđena u 17 slučajeva.

Najveći broj slučajeva diskriminacije zabilježili su u području rada i zapošljavanja 28, od čega je u sedam slučajeva utvrđena povreda prava.

N. ĐUrĐEVAC

Besmislene tvrdnje o puštanju zatvorenika iz zatvora u Spužu PODGORICA – Tvrdnje pojedinih portala u Srbiji o navodnom nezakonitom planu puštanja na slobodu „300 najopasnijih kriminalaca, obećavajući im smanjenje kazne po pola godine“, a radi navodnog „napada na učesnike litija koje organizuje Srpska pravoslavna crkva“ besmislene su i krajnje neutemeljene – saopšteno je juče iz Vlada Crne Gore.

Na vladinom Tviter nalogu navodi se da se ove tvrdnje kose sa „važećim propisima i pravilima koja uređuju tretman lica lišenih slobode u zatvorskom sistemu Crne Gore“.

Informer i nekoliko srpskih portala objavili su kako predsjednik Crne Gore „Milo Đukanović sprema napad na litije i iz Spuža pušta 300 naoružanih kriminalaca da udare na narod“.

Na naslovnici Informera piše i da je „pakleni plan dogovoren u podgoričkom kafiću“, te se konstatuje da „balkanski Čaušesku ide na sve ili ništa“.

Ovakvu, skandalznu informa-

ciju odmah su demantovali iz Vlade na Tviter nalogu.

Reagovali su i iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

- Apsolutno je neistinito pisanje više portala u Republici Srbiji da Uprava za izvršenje krivičnih sankcija planira nezakonito puštanje na slobodu, kako se navodi, „300 najopasnih kriminalaca, obećavajući im smanjenje kazne po pola godine“, radi navodnog „napada na učesnike litija koje organizuje Srpska pravoslavna crkva“ - navodi se u saop-

štenju.

Kako ističu, ovakvih planova ili inicijativa za nezakonito djelovanje u okviru UIKS-a niti je bilo, niti će ih biti.

Ovo je samo jedna u nizu lažnih informacija koje plasiraju mediji iz Srbije od kada je usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajdnica, a kampanja se ne smiruje, iz dana u dan je brutalnija.

Tako su srpski mediji nedavno objavili da je u Vili ,,Gori-

Jedan od lidera DF-a gubi strpljenje

Mandić bi da on organizuje proteste

Pejanović: Imamo odgovor na prijetnje radikalizacije propagande, radikalizacije i ekstremnog nasilja, uz istovremeno očuvanje ljudskih prava i osnovnih sloboda.

- Adekvatan odgovor na ove fenomene je rezultat odlične saradnje sa civilnim društvom i vjerskim zajednicama - piše na Tviter nalogu.

Pejanović je istakao i da „uključivanjem svih struktura društva izgrađujemo otpornost crnogorskog društva na aktuelne i buduće izazove u oblasti borbe protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma“.

K. J.

ca“ odjeknula eksplozija i nijesu odustali od kreiranja ove lažne informacije već su nastavili da kreiraju lažnu priču.

Objavili su proteklih dana i kako se na granici sa Srbijom, kod Pljevalja, kopa ogroman kanal da bi se vjernici koji žele da uđu u Crnu Goru spriječili da ne bi učestvovali na protestnim litijama SPC. I crnogorski portal Fos media objavio je lažnu vijest za koju im je izvor bio ministar savjetnik u Ambasadi Srbije u Podgorici Ljubiša Milanović, zvani Vaga, zbog čega mu je Ministarstvo vanjskih poslova zabranilo ulazak u državne institucije Crne Gore i kontakte sa službenicima.

Lažnu informaciju objavila je tadašnja glavna urednica tog portala Anđela Đikanović navodeći kako će, navodno, specijalna jedinica kosovske policije ROSU biti angažovana, na Badnji dan, kao podrška crnogorskoj policiji, jer će ovdašnji policajci otkazati poslušnost. Ona je zbog te informacije i uhapšena, a u daljem postupku brani se sa slobode.

K. J.

Srpski regulator negodovao zbog ukidanja emisija

Tvrde da je odluka SAEM vid cenzure PODGORICA - Regulatorno tijelo za elektronske medije Srbije (REM) saopštilo je da odluka crnogorskog regulatora za elektronske medije (SAEM) da ukine određene sadržaje televizija Hepi i Pink M predstavlja otvoren vid cenzure i grubo kršenje Konvencije o prekograničnim televizijama.

Regionalna konferencija o ekstremizmu

PODGORICA - Crna Gora ima kapacitete za sistemski odgovor na prijetnje radikalizacije i nasilnog ekstremizma poručio je juče u Beču državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Dragan Pejanović.

Organizacija za evropsku bezbijednost i saadnju (OSCE) u Beču je organizovala regionalnu konferenciju na kojoj je govorio Pejanović koji je ukazao da unapređujemo kapacitete usmjerene na suzbijanje zloupotrebe interneta u svrhe širenja terorističke

7

Andrija Mandić

PODGORICA - Vjerujući narod treba da saopšti do kada je spreman da čeka da bude povučen Zakon o slobodi vjeroispovijesti - istakao je jedan od lidera DF- a Andrija Mandić, ocjenjujući da je Srpska pravoslavna crkva organizovala litije i molebane i ,,prilagodila otpor kako crkva misli da se suprotstavi jednoj pljački“.

On je gostujući u emisiji Fokus na TV O2, na pitanje što nakon utvrđenog datuma, poručio da, ukoliko Zakon ne bude povučen, svi treba da se okupe u Podgorici i da se ne razilaze dok se Zakon ne stavi van snage.

- Ne mislimo da vlast ne treba osvajati sa ulice. Mi sa ulice tražimo da vlast ovaj Zakon koji otima imovinu SPC, stavi van snage, a na izborima ćemo vidjeti ko će biti vlast - kazao je Mandić.

Iz podgoričkog odbora DPS-a u reagovanju na Mandićevu izjavu saopštili su da

Demokratski front sebe vidi kao političko krilo crkvenih protesta, zbog čega „sugerišu Mitropoliji crnogorsko-primorskoj da oroči litije, a da ih u kasnijoj fazi transformiše u šatorsko crkveno naselje“.

Iz DPS-a navode da opravdano sumnjaju da se jedan od lidera DF-a Andrija Mandić odselio iz Crne Gore, jer ga, kako dodaju, nigdje nema sem na regionalnim televizijama, ,,sa čijih se programa ne skida“.

Kako primjećuju u ovoj partiji, on ne preskače da svaki put pomene zasluge DF-a za početak protesta, poručujući time crkvi da je upravo Front taj koji je inicirao pobunu. Iz DPS-a ističu da je jedan od lidera DF-a upravo u najnovijem medijskom uratku, otkrio novu strategiju DF kojom bi se ucijenila i paralisala država, a život u Podgorici postao nemoguć.

- Praktično, da se ponovi, jesen 2015. koju pamtimo po jurišu na Skupštinu - zaključuje se u saopštenju.

I. Kr.

Savjet AEM je početkom sedmice zaključio da je opravdano da se, na period od tri mjeseca, ograniči reemitovanje emisija „Dobro jutro Srbijo“, „Ćirilica“ i „Posle ručka“ na televiziji Hapi, kao i „Novo jutro“ na televiziji Pink M. Procijenili su da se navedenim programskim sadržajima podstiče na mržnju, netrpeljivost i diskrimnaciju prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti.

- Stručna služba srpskog Regulatornog tijela za elektronske medije pažljivo je pregledala sadržaje zbog kojih je reagovao SAEM i ustanovila, argumentovano, uz tačno citiranje, da u njima nije bilo poziva na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju... SAEM je prenebregao mišljenje Stručne službe Regulatornog tijela za elektronske medije (a koliko nam je poznato nije uvažio ni mišljenje svoje Stručne službe), i uprkos njemu, posegao za najdrastičnijom mjerom, zabranom određenih sadržaja - navodi se u saopštenju.

REM je naveo da stavovi koji su u tim emisijama izrečeni odudaraju od stavova zvanične Podgorice ali, kada bi takva razlika bila dovoljan uzrok zabrane sadržaja, „u Srbiji se ne bi emitovao čitav niz emisija, uključujući tu i kompletan sadržaj određene dvije prekogranične televizije“.

Oni su pozvali SAEM da još jednom zajedno razmotre sva sporna pitanja.

K. J.

8

Društvo

Četvrtak, 13. februar 2020.

Vanredna sjednica Tužilačkog savjeta trajala skoro četiri sata

Djevojčicu koja je ružama dočekala vaterpoliste ugostio ministar Janović

Podrška Stankoviću Jelenin gest

za nezaborav

PODGORICA – Vršiocu dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivici Stankoviću Tužilački savjet neće uskratiti povjerenje i on će ostati na čelu tužilačke organizacije do izbora novog čelnika Vrhovnog tužilaštva, potvrdilo je Pobjedi više izvora.

Tužilački savjet juče je na vanrednoj sjednici, na kojoj je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić predstavio rezultate istraga u slučajevima u kojima se Stanković, ali i još neki tužioci, jednoglasno podržao ocjenu da je „sprovedena nezavisna, nepristrasna, efikasna i objektivna istraga“ čime je stavljena tačka na inicijative o uskraćivanju povjerenja Stankoviću.

U kratkom saopštenju objavljenom nakon sjednice navodi se da je Katnić članove ovog tijela upoznao „sa rezultatima istrage u vezi dešavanja povodom kojih je održana II vanredna sjednica Tužilačkog savjeta 30. septembra 2019. godine“, odnosno o istragama u slučaju afere koju je pokrenuo odbjegli crnogorski bankar i biznismen Duško Knežević kada je pokušao da optuži Stankovića da je primao mito.

- Na današnjoj sjednici Tužilački savjet je detaljno informisan o postupku u predmetu koji je formiran protiv bivšeg sekretara Vrhovnog državnog tužilaštva N. V. i drugih. Tužilački savjet je jednoglasno konstatovao da je sprovedena nezavisna, nepristrasna, efikasna i objektivna istraga, koja je rezultirala podizanjem

PODGORICA - Ministar sporta Nikola Janović ugostio je juče Jelenu Vukčević, djevojčicu iz Podgorice koja je poklonila ruže našim vaterpolo reprezentativcima na svečanom dočeku u glavnom gradu nakon Evropskog prvenstva.

Tužilački savjet

optužnice protiv N. V. i drugih lica, o čemu je javnost već informisana – saopšteno je nakon sjednice.

Niko od članova Savjeta juče nije želio da komentariše tok sjednice, pravdajući se da su se tako dogovorili.

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, glavni specijalni tužilac do detalja je izvijestio savjet o rezultatima istraga. Članovi Tužilačkog savjeta s njim su razgovarali duže od tri i po sata.

Naš izvor kaže da je istragom nedvosmisleno utvrđeno da Ivica Stanković nije primao mito i ne samo to, nego da nije imao bilo kakvu komunikaciju sa optuženim Nenadom Vujoševićem za kojeg je Knežević tvrdio da je bio

kurir koji je nosio novac Stankoviću i ostalim tužiocima.

Utvrđeno je, kaže naš izvor, da u afere koje je pokrenuo Knežević nijesu bili umiješani ni ostali tužioci.

Katnić je, prema našim saznanjima, članovima Tužilačkog savjeta saopštio i da su odbili da potpišu sporazum o priznanju krivice sa Vujoševićem, pored ostalog i zato da bi se istina vidjela i u javnom sudskom procesu, kako ne bi bilo nikakvih kalkulacija da je bilo koji tužilac bio dio kriminalnog klana Duška Kneževića. Član Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika prof. dr Velimir Rakočević dao je Stankoviću uslovnu podršku da ostane na čelu Tužilaštva kao vršilac dužnosti do izbora

– Oni su oduševljeni tvojim gestom i rekli su mi da ti prenesem pozdrave – kazao je Janović djevojčici.

Podsjetio je da je vaterpolo reprezentacija prva donijela medalju Crnoj Gori nakon obnove nezavisnosti. To je bilo 2008. godine, kada Jelena još nije bila rođena.

- Taj doček 2008. je bio nezaboravan, uvijek su naši navijači išli sa nama na svjetska i evropska prvenstva koja su se održavala van naše države kazao je Janović.

Ministarstvo sporta počelo je kampanju digitalne pismenosti i zaštite djece na internetu, pa je ministar Jeleni na dar uručio tablet, ali i kapu kako bi se uvijek sjećala vaterpolo reprezenacije.

Vaterpolo reprezentacija je do sada osvojila pet medalja na velikim takmičenjima i mnogo puta do sada učinila naciju poK. J. nosnom.



Janović je istakao da je važno ukazivati djeci na to da treba da vole svoju državu i reprezentaciju.

Devetogodišnja Jelena prošlog mjeseca je sa hiljadama građana dijelila osjećanje ponosa i patriotizma zbog osvojene medalje vaterpolista.

Odlučila je da od svog džeparca kupi ruže i daruje ih vaterpolistima što je bio gest koji je izazvao oduševljenje ne samo vatrepolista već i čitave javnosti.

Ministar Janović juče je Jeleni prenio utiske naših „ajkula“ povodom njenog poklona.

novog, nakon što mu je 7. oktobra prošle godine istekao mandat.

Podršku je uslovio valjanim rezultatima istrage u slučajevima u kojima je Knežević optužio Stankovića za navodno primanje mita. Zahtijevao je da u roku od tri mjeseca Tužilački savjet bude detaljno informisan o toku i rezultatima pokrenutih istraga.

K. K.

Ministar Janović malenoj Podgoričanki prenio pozdrave vaterpolista

Tužilački savjet jednoglasno konstatovao da je sprovedena nezavisna, nepristrasna, efikasna i objektivna istraga

Stupile na snagu izmjene Zakona o bezbjednosti u saobraćaju Planinar iz Kotora Marjan Šantić osvojio najviši vrh Južne Amerike

Sa Anda se zavijorila crnogorska zastava PODGORICA - Planinar iz Kotora Marjan Šantić osvojio je najviši vrh Južne Amerike Akonkagvu (6.962 m) gdje se sa vrha Anda zavijorila crnogorska zastava.

Ekspedicija je, kako prenosi RTCG, trajala nešto više od dvadesetak dana, a Marjan je za Radio Skala kazao da je ostvario svoj veliki san.

Penjanje do Akonkagve bilo je otežano jakom olujom, posebno na oko 4.300 metara nadmor-

ske visine.

Marijan Šantić je jedini planinar iz Crne Gore koji se priključio „Ekstrem timu“ sastavljenom od 20 planinara exJugoslavije koji je 2. februara 2020. godine krenuo u osvajanje najvišeg vrha Argentine u masivu Anda uz obalu Tihog okeana.

Do vrha je, osim Marjana, došlo još sedam planinara i vodič, dok je ostalih 11 članova ekspedicije odustalo. Šantić je član planinarskog kluba „Vjeverica“ iz Kotora. I. Kr.

Ponosno na vrhu Marjan Šantić sa zastavom Crne Gore

Zatvorske kazne od 15 do 60 dana PODGORICA - Izmjene Zakona o bezbjednosti u saobraćaju trebalo bi da doprinesu smanjenju broja nezgoda, poginulih i povrijeđenih, a za najteže prekršaje predviđene su kazne zatvora od 15 do 60 dana - saopšteno je iz Uprave policije.

Pomoćnik načelnika Odsjeka za bezbjednost drumskog saobraćaja Ilija Janjušević kazao je da su izmjenama Zakona popunjene pravne preaznine koje su predstavljale problem kada je u pitanju njegova primjena na terenu i povećanja iznosa novčanih kazni.

Janjuševič je kazao da je na osnovu analiza ustanovljeno da postoji veliki broj povratnika u prekršajima, jer važeće kazne nijesu mogle uticati dovoljno da se ubuduće ti prekršaji ne bi činili.

Govoreći o novinama koje su predviđene zakonom koje se primjenjuju od juče, on je naglasio da su propisani uslovi kada će policijski službenici uhapsiti vozača koji upravlja vozilom pod dejstvom alkohola.

- Biće uhapšen vozač koji u roku od 15 minuta, dva ili više puta pređe raskrsnicu koja je regulisana svjetlosnim saobraćajnim znakom, odnosno koji pređe na crveno svijetlo - rekao je Janjušević na konferenciji za novinare.

Prema njegovim riječima,

ZA SIGURNIJI SAOBRAĆAJ: Predstavljen novi zakon

biće uhapšen vozač koji koristi ili posjeduje uređaje koji se mogu ugrađivati samo na vozilima pod pratnjom ili sa pravom prvenstva prolaza.

Hapšenje je propisano i za one vozače koji prekorače brzinu za 50 kilometara na sat (km/h), više od dozvoljene u naselju, odnosno 70km/h van naselja.

– Oni će odmah biti privedeni sudiji za prekršaje, koji će nakon saslušanja odlučiti koju će kaznu izreći – rekao je Janjušević.

Kako je istakao, novina je da se više neće oduzimati vozačka dozvola za bilo koji počinjeni prekršaj.

- To ne znači da je to olakšavajuće okolnost za vozače.

Ta se mjera nije pokazala kao efikasna, jer je postojao veliki broj predmeta gdje je te mjere sudija za prekršaje odbijao - pojasnio je Janjušević.

Prema njegovim riječima, biće izrečene mjere zabrane upravljanja motornim vozilom i mjere pri sticanju prava za upravljanje vozilom.

- One će biti upisane u evidencije vozača, tako da će policijski službenici kontrolom učesnika u saobraćaju biti obavezani da provjeravaju kroz evidenciju da li vozači upravljaju vozilom dok im je izrečena zaštitna mjera, odnosno mjera privremenog ograničenja prava upravljanja motornim vozilom - objasnio je Janjušević.

Zatvorske kazne predviđene su za najteže saobraćajne prekršaje i kreću se od 15 do 60 dana.

- To važi za vozače koji upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2g/kg ili većoj, koji su pod uticajem opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci

i koji se u naselju kreću brzinom koja je za 70 km/h i više veća od dozvoljene brzine ili van naselja brzinom koja je za 90 km/h veća od dozvoljene rekao je Janjušević.

Novina je, kako je istakao, mjera privremenog ograničavanja prava upravljanja vozilom i ona se izriče na osnovu sakupljenih kaznenih bodova.

- Navedena mjera se izreči za prekršaje za koje su propisani kazneni bodovi. Kada se sakupi određeni broj bodova službenici policije će donijeti rješenje o izricanju te mjere koja se realizuje upisom u evedinciju vozače - pojasnio je Janjušević.

Prema njegovim riječima, uveden je tehnički pregled vozila na putu, a biće obavljen samo na vozilima čija je dozvoljena masa preko 3,5 hiljada kilograma.

- Prema ranijem zakonu ta vozila su morala biti upućena u stanice za tehnički pregled.

Sada se sa novom mjerom pregled obavlja na terenu brže i efekasnije - kazao je Janjušević.

On je istakao da su precizirani uslovi za ustanove koje obučavaju vozača i sve autoškole su dužne da podnesu novi zahtjev Ministarstvu prosvjete za izdavanje nove licence za rad, a rok je devet mjeseci.

Propisano je i donošenje novog pravilnika o načinu polaganja vozačkog ispita. N. K.

Hronika

Četvrtak, 13. februar 2020.

9

Težak udes u bjelopoljskom naselju Sutivan BIJELO POLJE – Bjelopoljac Nikola Čepić (25) poginuo je u saobraćajnom udesu koji se dogodio u noći između utorka i srijede, dva sata nakon ponoći u mjestu Sutivan na magistralnom putu Bijelo Polje – Prijepolje, dok je Jovan Šćekić (24) zadobio teške, a Sava Sekulić (23) lakše povrede. Čepić je upravljao vozilom „pasat“ bjelopoljskih tablica, dok su saputnici sa njim u vozilu bili Šćekić i Sekulić.

U Opštoj bolnici u Bijelom

Poginuo mladić, dvojica povrijeđena Polju saopšteno je za Pobjedu da je Čepić podlegao povredama na mjestu nesreće, dok je povrijeđeni Šćekić nakon ukazane pomoći i zbrinjavanja upućen na neurologiju Kliničkog centra u Podgorici.

- Mladić je zadobio povrede glave i drugih djelova tijela i upućen je u Klinički centar.

Prema prvim pokazateljima, nije životno ugrožen. Što se tiče pacijenta Sekulića, zadobio je lakše povrede i radi

svake predostrožnosti zadržan je na hiruškom odjeljenju Opšte bolnice u Bijelom Polju - kazao je načelnik hirurgije doktor Duško Miladinović.

Kako nezvanično saznajemo,

do nesreće je došlo kada je auto u kome su bila trojica mladića sletio sa puta i udario u betonski električni stub.

Uviđaj je obavila tužiteljka u

Osnovnom državnom tužilaštvu Tanja Nišavić uz prisustvo vještaka za saobraćaj Milenka Čabarkape i službenika policije.

B. Č.

PRANJE NOVCA: Na suđenju lideru PZP-a i ostalim optuženim saslušan predstavnik Poreske uprave

Pejović: Smatramo da je Nikolić utajio porez, pridružujemo se gonjenju

PODGORICA – Saslušanjem predstavnice Poreske uprave Gordane Pejović juče je nastavljeno suđenje lideru PZP-a Nebojši Medojeviću, biznismenu Momiru Nikoliću i još 10 osoba koje Specijalno državno tužilaštvo tereti za pranje novca.

Nikoliću se osim krivičnog djela pranje novca na teret stavlja i utaja poreza.

Pejović je pozivajući se na nalaz vještaka kazala da se oni pridružuju krivičnom gonjenju Nikolića i postavila odštetni zahtjev od 66.266 eura za neplaćeni PDV i 10.800 eura za neplaćeni porez na zaradu.

– Postojala je Nikolićeva obaveza plaćanja PDV-a i porez na dohodak fizičkih lica. Bio je obavezan da sam prijavi prihode poreskom organu, kada je prešao 18.000 eura, jer u Crnoj Gori važi obaveza samo oporezivanja. Kako to nije učinio, smatramo da je utajio porez – kazala je Pejović.

Ona je kazala i da je Nikolić gradio zgrade kao fizičko lice, ali to nije potkrijepio dokumentacijom.

– Ostvario je bruto prihod.

Kada suprotstavimo prihode i

Momir Nikolić

rashode, to je neto dobitak.

On nije imao djelovodnike i građevinski dnevnik iz kojih bi se utvrdili troškovi. Dokumentacije o troškovima nema – istakla je Pejović.

Odgovarajući na brojna pitanja advokata Dušana Radosavljevića, Pejović je navela da je rok

za utvrđivanje postojanja poreske obaveze pet godina, a da je rok za naplatu poreske obaveze je 10 godina, odnosno nakon toga zastarijeva.

- Nažalost, ne možemo da naplatimo poresku obavezu od Nikolića, za 2007. i 2008. godinu, osim u slučaju da posto-

ji neki upravni akt kojim je došlo do produženja roka pojasnila je ona.

Odbrana i optuženi Medojević prigovorili su izjavi predstavnika Poreske uprave.

- Poreska uprava je jedini državni organ koji je zadužen da utvrđuje poreske obaveze, od-

Nastavljeno suđenje za ubistvo košarkaša Ljuba Jovanovića na Cetinju

Pregledani video snimci

PODGORICA – Pregledanjem video- snimka izuzetog iz objekta Lutrije Crne Gore juče je nastavljeno suđenje Aleksandru Konataru, optuženom da je prilikom pljačke kladionice ubio košarkaša Ljuba Jovanovića 30. juna 2011. godine.

U ovom predmetu sudi se i Nikoli Vuletiću zbog razbojništva.

Na snimku koji je juče pregledan, vidi se nekoliko osoba koje su bile u Lutriji. U momentu kada maskirana osoba u crnoj dukserici i svijetlim pantalonama ulazi naoružana, svi se sklanjaju i kreću ka izlazu. Kako se vidjelo na snimku, osoba koja je ušla maskirana odlazi do dijela koji kamera nije mogla

Privođenje Konatara

zabilježiti, a potom izlazi napolje.

Na jučerašnjem pretresu saslušan je i vještak forenzičke genetike Balša Savić koji je ostao pri izvještaju iz 2015. u

kojem je naveo da su napravljene fotografije svih osoba koje su se nalazila u kazinu Lutrije Crne Gore.

- Za mjerenje visine lica koje je maskirano ušlo u objekat

Lutrije jedan od najvažnijih podataka je pod kojim uglom kamera snima, ali taj podatak ne posjedujemo. Maskirano lice je bilo u trku, u poluzgrčenom položaju i vrlo teško je upoređivati visinu ove osobe u odnosu na inventar u Lutriji jer se ono nije u potpunosti ispravilo ni u jednom momentu i stajalo je mirno.

Zato se nisam usudio da uradim takvo mjerenje - naveo je Savić.

Jovanović je bio slučajna žrtva, kada se nakon šetnje sa drugom iz reprezentacije sklonio od kiše u kazinu u centru Cetinja. Prema optužnici, Konatar je 30. juna 2011. godine ispalio metak u Jovanovića, dok je Vuletić čuvao stražu tokom razbojništva. Tom prilikom su ukrali oko 350 eura. Suđenje se nastavlja 11. marta. M. L.

nosno da obračunava PDV i porez na dohodak, u složenom postupku, sa zaštitnim sudskim mehanizmima za poreskog obveznika. A šta se utvrdilo u ovom našem slučaju. Utvrdio je vještak. Ovdje je utvrđena nepostojeća poreska obaveza. Nije Momir Nikolić utajio porez, niti ima bilo kakvog zločinačkog udruživanja – dodao je Medojević.

Advokat Radosavljević, koji zastupa Nikolića, kazao je da su „odgovori predstavnika Poreske uprave, bili konfuzni, te da je u odnosu na nalaz vještaka, umanjila odštetni zahtjev za 70.000 eura“.

Advokat Dražen Medojević, koji brani Medojevića, kazao je da je predstavnica Poreske uprave objektivno bila limitirana jer ta institucija nije ništa utvrđivala, pa je bilo teško da se izjašnjava na tuđi rad vještaka.

Medojević i Nikolić optuženi su da su tokom 2016. godine na teritoriji Crne Gore organizovali kriminalnu organizaciju sa ciljem vršenja krivičnog djela pranje novca, radi sticanja nezakonite dobiti i moći. Pripadnici te organizacije, prema optužnici, postali su direktor Pokreta za promjene Dejan Vujisić, tehnički sekretar partije Željko Šćepanović, Gordan Konatar, v.d. glavne urednice programa TV Budva Iva Pavlović, član Izvršnog odbora Nove srpske demokratije Petar Drašković, Luka Radunović, Vladislav Bulatović, predsjednik mladih DNP-a Nikola Jovanović, Aleksandar Sekulić, i član Glavnog odbora PZP-a Mladen Jovanović.

M. L.

Uhapšen predsjednik barskog odbora Demosa

Kod Vujoševića pronađeni oružje i municija BAR – Bivši odbornik Skupštine opštine Bar i predsjednik barskog odbora Demosa Savo Vujošević (49) iz Bara uhapšen je jer je policija pretresom njegove kuće pronašla oružje i municiju.

On se tereti da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Vujošević će uz krivičnu prijavu biti priveden nadležnom tužilaštvu.

Iz Demosa su reagovali navodeći da privođenje Vujoševića po svemu sudeći ima funkciju zaC. H. straživanja građana.

Ubistvo i samoubistvo u centru Pljevalja PLJEvLJA- Pljevljak Nedžib Delić ubijen je sinoć oko 22 sata u Boljaničkoj ulici u centru Pljevalja, objavili su portali oko ponoći, pozivajući se na nezvanična saznanja.

Sumnja se da je Delića iz vatrenog oružja ubio rođak, koji je, prema preliminarnim informacijama,nedaleko od mjesta ubistva izvršio samoubistvo.

Na lice mjesta su izašli službenici Uprave policije koji obavljaju uviđaj i istražne C.H. radnje.

Dva mjeseca nakon saobraćajne nesreće na putu Ribarevine – Berane

Mrdović podlegao povredama BIJELO POLJE - Ranko Mrdović (36) iz Bijelog Polja preminuo je usljed povreda zadobijenih u saobraćajnoj nesreći 10. decembra prošle godine u mjestu Kljunača, na magistralnom putu Ribarevine – Berane.

Mrdović je vozeći automobil „pežo“, prema Beranama, izgubio kontrolu i udario u kombi Beranca Milutina Joksimovića, koji se kretao iz suprotnog pravca. Mrdović je preminuo u Beogradu, gdje je posljednje vrijeme proveo na liječenju.

B. Č.

Saobraćajna nezgoda u Nikšiću

Dvije osobe povrijeđene PODGORICA - Z. N. (19) i J. N. lakše su povrijeđeni u saobraćajnoj nezgodi koja se juče, oko 18.30 sati, dogodila na magistralnom putu Nikšić -Danilovgrad.

Do nezgode je došlo kada se automobil marke BMW, kojim je upravljao Z.N, prevrnuo iz za sada neutvrđenih razloga.

Uviđaj su obavili službenici Centra bezbjednosti Nikšić.

S. D.

10

Hronika

Četvrtak, 13. februar 2020.

Rezultati Specijalnog državnog tužilaštva za prethodnu godinu, finansijska istraga protiv 207 osoba i 152 preduzeća

Blokirana imovina vrijedna više od 3.730.000 eura PODGORICA – U protekloj godini pokrenute su finansijske istrage u 15 predmeta protiv 207 osoba i 152 preduzeća, a privremeno je blokirana imovina vrijedna više od 3.730.000 eura.

- Radi očuvanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i radi mogućeg naknadnog oduzimanja te imovinske koristi, Specijalno državno tužilaštvo je podnijelo Višem sudu u Podgorici predloge za određivanje privremene mjere obezbjeđenja zabrane raspolaganja, korišćenja nepokretnosti i privremeno oduzimanje pokretne imovine (zapljenu) u 6 predmeta – navodi se u godišnjem izvještaju Specijalnog državnog tužilaštva.

BLOKIRANA IMOVINA

Ovi predlozi su usvojeni od suda, a odnose se na stambene prostore, hotele, poslovne prostore, dvorište, podrum, garaže, zemljište 121.434 m2 , hartije od vrijednosti odnosno 138.719.016 akcija. Privremeno je blokirano 3.536.492 eura na računima firmi, dok je blokirano 198.000 eura na računima više osoba.U postupku pred sudom trajno je oduzet stan Miloša Marovića površine 193 metra kvadratna, čija vrijednost iznosi oko 300.000 eura.

U izvještaju je navedeno da je Specijalno drzavno tužilastvo

podiglo optužnice protiv 148 osoba od kojih se 91 tereti za krivična djela organizovanog kriminala, 37 za djela visoke korupcije, devet za pranje novca i 10 osoba za ostala krivična djela, dok je protiv jedne osobe podignut optužni predlog zbog krivičnog djela visoke korupcije (zloupotreba službenog položaja iz čl.

416 KZ CG).

- Uz neriješena optuženja iz ranijeg perioda protiv 184 izvršioca krivičnih djela (104 za organizovani kriminal, 53 za visoku korupciju, 12 za pranje novca, jedni za krivicno djelo

ratni zločin, pet za krivično djelo terorizma i 9 za ostala krivična djela), u izvještajnom periodu je kod suda bilo u radu optuženja protiv ukupno 332 osoba – navodi se u izvještaju.

Pojašnjavaju da je u odnosu na 2018. godinu kada je bilo 250 optuženja, zabilježen rast optuženja od 32,80 odsto.

- U postupku kontrole i potvrđivanja optužnice, sud je donio rješenja kojim se optužnice protiv 110 učinilaca krivičnih djela potvrđuju, dok je protiv 37 osoba vratio na dopunu istrage ili otklanjanje

Apelacioni sud obrazložio odluku o pritvoru okrivljenima koji se terete za krijumčarenje cigareta

Firma bila paravan za prikrivanje šverca cigareta PODGORICA - Apelacioni sud produžio je pritvor okrivljenima P. M., D. B. i P. V. zbog sumnje da su izvršili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje. Naredbom za sprovođenje istrage obuhvaćen je i M. J., ali on je u bjekstvu.

Ocjenom dokaza iz spisa predmeta proizilazi da je P. M. osnovano sumnjiv da je počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret naredbom o sprovođenju istrage -Postoji osnovana sumnja da je u drugoj polovini 2019.godine, na teritoriji Crne Gore, okrivljeni P. M. zajedno sa M. J., D.B. i P.V. postao član kriminalne organizacije, stvorene od strane za sada nepoznatog organizatora, koju čine tri i više osoba – piše u obrazloženju odluke. Svi su, prema nalazima iz istrage, imali unaprijed određene zadatke i uloge u djelovanju.

Prema ocjeni Apelacionog okrivljeni M. J. je prihvatio da osnuje preduzeće ,,Royal

Compani“ d.o.o. u Nikšiću potpisuje ugovore o djelovanju i radu kompanije u slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar, da vodi knjigovodstvo, podnosi neistinite poreske prijave, sačinjava neistinite prijave o stvarnom protoku novca kroz kompaniju, da organizuje nelegalno prenošenje robe - inostranih cigareta bez akciznih markica iz Slobodne carinske zone Luke Bar i prodaju na sivom tržištu na teritoriji Crne Gore i inostranstva. Prema nalazima iz istrage okrivljeni P. M. je bio zadužen da obezbjeđuje sredstva za prevoz robe - kamione i vozače koje će u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar iz skladišta ukrcati duvanske proizvode. Okrivljeni D. B. je prihvatio da postupa po uputstvima i nalozima organizatora i okrivljenog P. M. koji ga je vrbovao za vožnju kamiona i da prenosi kriptovane telefone za bezbjednu komunikaciju, da u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar nadgleda i učestvuje u utovaru duvanskih proizvoda u kamione koje je

obezbijedio P. M. Prema nalazima iz istrage P. V. je prihvatio da izvršava uputstva i naredbe organizatora i D. B. koji ga je vrbovao kao vozača čiji je zadatak bio da prevozi inostrane cigarete bez akciznih markica iz Slobodne carinske zone Luke Bar preko carinske linije izbjegavajući carinski nadzor i preveze ih na određenu lokaciju na teritoriji Crne Gore.

-Tako neocarinjena roba je prodavana, rasturana i prikrivana od strane drugih nepoznatih članova, a firma ,,Royal Compani“ d.o.o. Nikšić je pribavila protivpravnu imovinsku korist koja prelazi više miliona eura na ime neplaćenih poreza, carina, akciza i drugih dažbina na cigarete koje su bile krijumčarene suprotno propisima – piše u odluci Apelacionog suda.

Osnovana sumnja da su okrivljeni počinili krivična djela za koja se terete proizilazi iz brojnih dokaza – istražitelji su u posjedu falsifikovane dokumentacije koju su koristili okrivljeni.

C. H.

nedostataka, koje su specijalni tužioci nakon sprovedenog postupka dostavili sudu na dalji postupak – navodi se u izještaju ovog tužilaštva.

PRESUDE I ŽALBE

Postupajući po optuženjima specijalnih tužilaca, sud je u 2019. godini donio odluke protiv 80 osoba. Protiv 74 osobe presude su osuđujuće (protiv 68 osoba na kaznu zatvora i protiv šest osoba na uslovnu osudu), jedna osoba je osuđujuća.

Za 48 lica presude su donijete na osnovu zaključenih spora-

zuma o priznanju krivice. Na kraju 2019. godine ostalo je neriješeno optuženja protiv 250 osoba, dok je u poređenju sa 2018. godinom, bilo neriješeno 185 optuženja. Objašnjeno je i da nezadovoljni kaznenom politikom suda specijalni tužioci su u ovom periodu izjavili žalbe na presude protiv pet osoba, pa je uz neriješene žalbe iz ranijeg perioda za tri osobe, pred sudom bilo ukupno osam žalbi.

U prošloj godini primljeno je 296 predmeta u kojima su specijalni tužioci po sopstvenoj inicijativi ili po inicijativi građana, drugih zainteresovanih pravnih ili fizičkih lica, kao i po anonimnim prijavama pokretali izviđaj radi provjera indicija i osnova sumnji o eventualnom postojanju krivičnog djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva i utvrđivanja identiteta učinioca.

-Uz 384 predmeta iz ranijeg perioda u radu je bilo ukupno 680 predmeta – navodi se u izvještaju.

Postupak je okončan u 277 krivičnopravnih slučajeva, dok se provjeravaju 403 slučaja.

KRIVIČNE PRIJAVE

U izvještajnom periodu Specijalnom državnom tužilaštvu podnijete su krivične prijave protiv 113 firmi. Uz neriješene prijave iz ranijeg perioda protiv 38 osoba, u radu je bilo ukupno krivičnih prijava protiv 151 firmi. Od toga su protiv osam firmi prijave

odbačene, protiv 74 je donijeta naredba o sprovođenju istrage, ustupljene su tri krivične prijave, dok su protiv 66 firmi prijave ostale nezavršene.

Pored pokrenutih istraga protiv 74 firme, u radu je bilo još istraga iz ranijeg perioda protiv 164 preduzeća, tako da je ukupno bilo istraga protiv 238 preduzeća. Istraga protiv jednog pravnog lica je riješena obustavljanjem krivičnog postupka, protiv četiri je podignuta optužnica, dok su istrage protiv 233 pravna lica ostale neriješene na kraju izvještajnog perioda.

Nakon kontrole optužnica, potvrđene su četiri optužnice, a četiri su vraćene na dopunu istrage. Postupajući po optuženjima specijalnih tužilaca, sud je u 2019. godini donio odluke protiv dva pravna lica.

Protiv jedne osobe presuda je osuđujuća na novčanu kaznu (na osnovu sporazuma o priznanju krivice), dok je jedna presuda oslobađajuća. Na kraju izvještajnog perioda ostalo je neriješeno šest optužnica.

U 2019. godini za krivična djela organizovanog kriminala prijavljeno je 200 poznatih učinilaca, što čini 25,58 odsto od ukupno 782 prijavljenih.

Kako su iz ranijeg perioda ostale neriješene 44 prijave, u radu je bilo ukupno prijava protiv 244 osobe. Naredbe o sprovođenju istrage donijete su u 19 predmeta protiv 158 osoba, pa je uz neriješene istrage iz ranijeg perioda protiv 125 osoba, ukupno bilo u radu istraga protiv 283 osoba (2018. godine protiv 219 lica, 2017. godine protiv 101 lica).

Nakon završene istrage, protiv 91 osobe je podignuta optužnica za krivična djela ubistvo, stvaranje kriminalne organizacije i ostalih krivičA. R. nih djela.

Optuženom za učešće u ubistvu Petrovčanina počinje suđenje PODGORICA - Vladimiru Ulami za danas je zakazan početak suđenja zbog optužbi da je učestvovao u ubistvu Petrovčanina Nemanje Medina.

Proces će voditi sudija Višeg suda Predrag Tabaš.

Prvostepenom presudom koja je izrečena u martu prošle godine, Ulama je, uslijed nedostatka dokaza, bio oslobođen optužbi da je učestvovao u ubistvu Medina. Na ovakvu odluku žalilo se tužilaštvo i postupak je vraćen na ponovno suđenje.

- Apelacioni sud uvažava žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i punomoćnika porodice Medin i ukida presudu i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovno suđenje, ali pred potpuno izmijenjenim vijećem - navedeno je iz Apelacionog suda.

Potvrđena je presuda Ulami za nedozvoljeno držanje oružja i on je za to krivično djelo osu-

Ulama danas pred sudom

Privođenje Ulame

đen na šest mjeseci zatvora.

Prvostepenu presudu izrekla je sutkinja Višeg suda Vesna Moštrokol.

Prema optužnici VDT-a, Medin je nestao 8. jula 2016, oko

17.30 sati, pošto je krenuo u pravcu Virpazara. Medinov automobil je četiri dana kasnije pronađen zapaljen u mjestu Jabukov Do, ali njegovog tijela M. L. i dalje nema.

Podignuta optužnica protiv Budvanina

Osumnjičen da je ukrao aparat za igre na sreću KOTOR - Osnovni sud u Kotoru potvrdio je optužnicu protiv Budvanina O. B. zbog

sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa.

Prema optužnici, Budvanin je

od 30. novembra do 4. decembra prošle godine na budvanskom šetalištu otkinuo metalni lanac kojim je za zid bio vezan aparat za igru. Aparat je, kako se navodi, odnio u magacin obližnjeg objekta, čime je sebi pribavio korist od 1.353,15 eura.

M. L.

Svijet

Četvrtak, 13. februar 2020.

11

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg o izazovima:

Nemamo luksuz da biramo između Rusije i Kine (Od našeg izvještača) BRISEL - NATO mora biti u stanju da odgovori na mnoge izazove i prijetnje u isto vrijeme, poručio je juče generalni sekretar Jens Stoltenberg, odgovarajući na pitanje koliko se teško istovremeno fokusirati na pitanja Rusije i Kine.

IzazovI I mogućnostI

– Nemamo luksuz da biramo. Moramo biti u stanju da odgovorimo na mnoge različite izazove u isto vrijeme.

Složili smo se – prvi put u istoriji NATO – na susretu lidera u Londonu da se moramo pozabaviti posljedicama uspona Kine po našu bezbjednost. Kina će uskoro biti najveća ekonomija na svijetu. Već je druga zemlja sa najvećim izdvajanjem za odbranu. Ona razvija i mnogo ulaže u nove, naprednije vojne kapacitete – kazao je Stoltenberg.

Međutim, istakao je da postoje istovremeno i izazovi ali i mogućnosti koji se tiču uspona Kine. Dodao je i da je NATO posvećen trening misiji u Avganistanu.

–Snažno vjerujemo da je to najbolji način za NATO da podrži mirovni proces u na-

Složili smo se na susretu lidera u Londonu da se moramo pozabaviti posljedicama uspona Kine po našu bezbjednost. Kina će uskoro biti najveća ekonomija na svijetu. Već je druga zemlja sa najvećim izdvajanjem za odbranu. Ona razvija i mnogo ulaže u nove, naprednije vojne kapacitete – kazao je Stoltenberg porima da se nađepolitičko pregovarano rješenje krize u Avganistanu. I pozdravili bismo svaki korak koji vodi smanjenju nasilja. U isto vrijeme, krajnje je važno da se pošalje jasna poruka Talibanima da treba da pokažu spremnost i stvarnu sposobnost da se smanji nasilje i angažuju u kredibilnim mirovnim pregovorima – kazao je Stoltenberg u Briselu, nekoliko sati pred početak susreta ministara odbrane.

Na sastanku crnogorsku delegacju predvodi ministar odbrane Predrag Bošković.

Stoltenberg je jutros kazao, komentarišući rusko kršenje Sporazuma o nuklearnim raketama srednjeg dometa, da neće raditi isto što radi Moskva ,,ali da će se postarati da NATO održi kredibilno odvraćanje i odbranu takođe u svijetu sa više ruskih raketa a bez INF sporazuma“.

– Zabrinuti smo zbog novih ruskih raketnih sistema, posebno zato što nova ruska raketa SSC-8 krši Ugovor o INF-u i to je dovelo do uki-



I zato, jako žalimo zbog ukidanja INF i nastavićemo da radimo na efikasnoj kontroli naoružanja, jer je to najbolji način da se tenzije smanje i da se spriječi nova trka u naoružanju rekao je Stoltenberg

Jens Stoltenberg

danja Ugovora o INF-u prošle godine. Odgovorićemo, ali nećemo raditi isto što i oni.

Dakle, nemamo namjeru da u Evropi postavljamo nove r a ke t e s a n u k l e a r n o m sposobnošću. Ali moramo biti sigurni da imamo i vjero-

dostojno odvraćanje i odbranu, bez INF.

zaBRInutost

Želimo da izbjegnemo ili spriječimo novu trku u naoružanju. Stoga ćemo razmotriti šta još možemo učiniti u vezi s

kontrolom oružja. Nova trka u naoružanju biće opasna, ali istovremeno i skupa. I zato, jako žalimo zbog ukidanja INF i nastavićemo da radimo na efikasnoj kontroli naoružanja, jer je to najbolji način da se tenzije smanje i da se spriječi

nova trka u naoružanju - rekao je Stoltenberg.

Generalni sekretar je istakao da se raduje susretu sa Jozefom Barelom, šefom evropske diplomatije.

– On je bio na NATO sastancima prije u svojstvu ministra vanjskih poslova, ali ovo je prvi sastanak sa NATO u njegovom novom svojstvu – kazao je Stoltenberg, dodajući da će susretu prisustvovati i kolege iz Švedske i Finske.

Jovana ĐURIŠIĆ

12

Crnom Gorom

KOTOR: Akcija uklanjanja divlje deponije

Četvrtak, 13. februar 2020.

BIJELO POLJE: Završena prva faza rekonstrukcije Gradske džamije

Minaretu će vratiti nekadašnji izgled

Sa Trojice očišćeno 100 kubika otpada NESAVJESNI GRAĐANI DA NE RUŽE GRAD: Trojica prije i poslije čišćenja

KOTOR – U akciji čišćenja koja je trajala od 20. januara do 11. februara sa lokaliteta Trojica uklonjeno je više od 100 kubika kabastog otpada. Teren je očišćen i nivelisan i nasut sa 60 kubika komposta iz sopstvene proizvodnje - saopštila je PR menadžerka opštine Tamara Crepulja.

Postavljeno je 40 šipki koje su učvršćene malterom, na koje je zavareno 20 mreža. Kako objašnjava, mreže su u funkciji sprečavanja daljeg bacanja otpada na toj lokaciji. Sve je zaštićeno temeljnom bojom, a zatim i ofarbano.

- Otpad je slika našeg odnosa prema životnoj sredini. Nadležni čiste i očiste, a nesavjesni građani ponovo bacaju smeće gdje stignu. Malo je onih koji ne znaju da se od Trojice godinama pravi divlja deponija, a zaboravljamo da mi tu živimo, kao i da je sve veći broj turista koji nas posjećuju, i više ne smijemo dozvoliti da ih ovakvi prizori dočekuju. Kako bi se probudila svijest postavljene su i table sa natpisima koji podsjećaju da tu nije mjesto za odlaganje otpada. Na kraju su postavljene ,,mačije oči“ na ogradi zbog lakšeg uočavanja u noćnim uslovima vožnje. Vidjećemo koliko dana ili možda sati će ovaj dio opštine biti u stanju u kakvom su ga ostavili nadležni - zaključuje se u saopštenju Crepulje.

Iv. K.

BIJELO POLJE - U Bijelom Polju počela je rekonstrukcija Gradske džamije. Predsjednik Medžlisa islamske zajednice Bijelo Polje Adis Kučević kazao je za Pobjedu da je u prvoj fazi rekonstrukcije napravljen trijem na ulazu u džamiju, ojačana je krovna konstrukcija i postavljena ćeremida kao krovni pokrivač.

- Na taj način je objekat sačuvan od propadanja. U toku je druga faza rekonstrukcije, kojom je predviđeno vraćanje autentičnog izgleda fasade džamije i minareta, što podrazumijeva uklanjanje maltera kako bi spoljašnjost objekta krasio kamen. U toku su takođe radovi na izgradnji kamene ograde. U narednim fazama će se intenzivno raditi na autentičnom uređenju enterijera, te dvorišta u kom će biti izgrađen i šadrvan - kazao je Kučević.

ISTORIJAT

On je podsjetio na zanimljiv istorijat džamije.

-Zidine su nakon povlačenja turske vojske, iz sela Jabučino prenesene u Bijelo Polje 1741. godine, kako bi se spriječilo da građevina propadne usljed neodržavanja.

- Po predanju, okolni mještani su je za dva dana uspjeli prenijeti na sadašnju lokaciju u Gornjoj mahali, kamen po

PLANIRANO UREĐENJE ENTERIJERA: Radovi na džamiji

kamen, u koloni dugoj deset kilometara. Kroz istoriju je rađeno nekoliko rekonstrukcija kako bi se zaštitila od propadanja, ali je tim radovima džamija izgubila autentični izgled. Krajem 2019.godine, Medžlis islamske zajednice Bijelo Polje je pokrenuo akciju fazne rekonstrukcije džamije, kako bi zaštitili objekat od daljeg propadanja i vratili mu izvorni izgled - kazao je Kučević.

Prema njegovim riječima,

sredstva za do sada izvedene radove obezbijedili su uglavnom ljudi koji žive u Bijelom Polju ili su porijeklom iz Bijelog Polja, a žive i rade širom svijeta, te smatra da njihova podrška neće izostati i kada je nastavak radova u pitanju.

PODRŠKA

- Za očekivati je da nakon završetka svih planiranih radova na jedinoj preostaloj džamiji u centru Bijelog Polja, a

nakon Drugog svjetskog rata ih je bilo tri, svi budemo ponosni jer ćemo dobiti ambijentalnu cjelinu kakvu ovaj kulturno -istorijski, a prije sve sakralni objekat islamske arhitekture i zaslužuje - zaključio je Kučević i pozvao sve ljude dobre volje da finansijski podrže projekat.

Džamija se zbog svoje jedinstvenosti i kulturno - istorijskog značaja nalazi se pod zaštitom Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

B. Č.

NIKŠIĆ: Prijedlog Ekološkog pokreta Ozon opštini

Uklonimo zajedno smetlište ispod Trebjese NIKŠIĆ – Ekološki pokret Ozon informisao je nadležne u opštini da je u podnožju Trebjese, u blizini Lovačkog doma formirana divlja deponija. Naveli su da je na smetlištu farmaceutski otpad, ostaci farbe, ali i sklonište za pse lutalice, što, upozoravaju, može uzrokovati trovanje životinja.

-Predložemo zajedničku akciju uklanjanja divlje deponije, kako bi uticali i na bolju međusektosrku saradnju, ali i na konkretan plan upravljanja zaštićenim područjem Trebjese,

OPASNOST ZA PSE LUTALICE: Otpad u podnožju Trebjese

što je i obaveza po Zakonu o zaštiti prirode. Podsjećamo javnost da je na mapi žaštićenog područja Trebjesa dat za-

štitni pojas, a da je potrebno izračunati i površine zona zaštite i zaštitnog pojasa u hektrima, kako bi se spriječile ne-

d o z vo l j e n e a k t i v n o s t i i uzurpacija. Krajnje je vrijeme da se zaštićenom predjelu izuzetnih odlika Trebjesi, koja je i

prirodni simbol Nikšića, posveti potrebna pažnja što podrazumijeva ne samo donošenje plana upravljanja, već

ozbiljnu i konkretnu sistemsku podršku lokalne uprave i nadležnih državnih institicija – navodi se u saopštenju. S. D.

PRIMJERI: Menadžment i radnici Komunalnog zajedno uređuju prostorije

Rad je najbolji rezultat povjerenja

KOLAŠIN - U vremenima kada se odnosi između poslovodstva i zaposlenih često prepoznaju po pregovorima o visine plata, socijalnim dijalozima, manjkom razumijevanja, štrajkovima – ima i drugačijih primjera. Poslovodstvo i radnici Komunalnog su nekoliko dana na zajedničkom zadatku uređivanja enterijera i kancelarija u svojoj poslovnoj zgradi.

Kada čistači završe čišćenje ulica, administracija završi svoje obaveze, kada direktor

„odradi“ organizatorske i poslovne komunikacije, tamo poslije 10 sati, u radnim odijelima i trenerkama počinju stolarski, molerski i ostali poslovi. Zgrada u kojoj se decenijama nalazi Komunalno preduzeće je stara više od pola vijeka i izgrađena je od drvenog materijala. Nekada je u njoj bila uprava preduzeća „Veletrgovina“ dok tadašnji privredni gigant nije izgradio svoju upravnu zgradu u centru grada.

Direktor Komunalnog preduzeća Milivoje Bulatović kaže da su se svi zaposleni dogovorili da sami odrade poslove na

NJEGUJU DOBRE MEĐULJUDSKE ODNOSE: Radnici i poslovodstvo na pauzi

rekonstrukciji enterijera.

- Mijenjamo zidove, plafone, podove, imamo zaposlene koji su vješti ovim poslovima. Zaista je bilo neophodno da se renovira i osvježi kancelarijski prostor. Šest kancelarija i hodnik će dobiti novi izgled. Drago mi je da smo na osnovu entuzijazma napravili dogovor sa zaposlenima. Imamo međusobno povjerenje, profesionalno uvažavamo jedni druge.

Ta vrsta dobrih međuljudskih odnosa sigurno da doprinosi i dobrim rezultatima preduzeća - kazao je Bulatović.

Svetlana Mijatović i Rade

Ćetković, kažu da do sada nije organizovana takva akcija i da će imati bolje uslove za rad.

Radovi protiču u prijateljskoj, ali i profesionalnoj atmosferi.

Zna se što ko radi, a učinak se vidi. Na majstorskom poslu uređenja kancelarija ostanu i do ponoći kako bi što prije završili. A dobra atmosfera se osjeća i u radu preduzeća.

Rad je najbolji proizvođač povjerenja. Rad koji se realizuje i koji se ispoštuje. Za 16 mjeseci koliko je Milivoje Bulatović na čelu Komunalnog preduzeća, isplaćeno je 19 plata. Tada ima prostora i za skoro zaboravljenu kategoriju – entuzijazam. I za odgovor zašto ovih dana do ponoći „gori“ svjetlo u kancelarijama Komunalnog. Dr. D.

Crnom Gorom

Četvrtak, 13. februar 2020.

13

ULCINJ: Dom zdravlja dobio novi mamograf i ultrazvučni aparat

Brže i lakše do dijagnoze godine, kroz kapitalni budžet u Dom zdravlja Ulcinj uloženo više od 150.000 eura, te da je u toku realizacija projekta energetske efikasnosti, za koji je opredijeljeno 450.000 eura.

Direktor Fonda za zdravstevno osiguranje Sead Čirgić kazao je da je saradnja između te ustanove i Doma zdravlja Ulcinj na visokom nivou.

- Rezultat te saradnje možete vidjeti i danas, a rezultati će se posebno vidjeti u

narednom periodu. Fond je sa nabavkom ultrazvučnog aparata i obezbjeđivanjem sredstava za nabaku mamografa, nastavio sa realizacijom planova Ministarstva zdravlja i Vlade za obezbjeđenje kvalitetne zdravstvene zaštite na području opštine Ulcinj -rekao je Čirgić.

Ulcinj je, kako je rekao, značajno turističko mjesto, a ,,ne možemo računati na ozbiljniji turizam ukoliko ne budemo imali adekvatnu

zdravstvenu zaštitu“.

-Ovim nabavkama smo zadovoljili potrebe za dijagnostičkom opremom Doma zdravlja Ulcinj i mislim da će na dobar i kvalitetan način građani biti zbrinuti - smatra Čirgić.

Direktor Doma zdravlja Ulcinj Pavle Marniković kazao je da će uz pomoć savremenih aparata nastaviti kontinuirani skrining raka dojke i raka grlića matarice na bolji i kvalitetniji način.

BIJELO POLJE: Ispunjena obaveza predviđena Zakonom o teritorijalnoj organizaciji

Ulice dobile imena, postavljene i table Slobodan Šebek

 PREDSTOJI POSTAVLJANJE TABLI U SELIMA: Bijelo Polje

Određeni su nazivi ulica i postavljene table sa nazivima na čitavoj teritoriji opštine, dok je na gradskom području završeno označavanje stambenih i poslovnih objekata sa brojevima. Na seoskom području još nijesu postavljene table sa brojevima - rekao je Slobodan Šebek BIJELO POLJE – Lokalna uprava je ispunila obavezu predviđenu Zakonom o teritorijalnoj organizaciji koji se odnosi na davanje imena naseljima, ulicama i trgovima – rekao je Pobjedi portparol opštine Slobodan Šebek.

Izmjenama i dopunama tog akta koji je stupio na snagu 31. januara gradonačelnici i predsjednici opština, obavezni su da donesu odluku o privremenom određivanju naziva naselja, ulica i trgova do 2. marta ove godine, ukoliko to nije uradila lokalna samouprava.

OZNAČAVANJE

- Opština je donijela Odluku o određivanju naziva i opisu granica naselja na područ-

ju opštine Bijelo Polje, kao i odluka o određivanju naziva ulica, mostova i parkova u Bijelom Polju. U skladu sa tim odlukama određeni su nazivi ulica i postavljene table sa nazivima na čitavoj teritoriji opštine, dok je na gradskom području završeno označavanje stambenih i poslovnih objekata sa brojevima - kazao je Šebek.

Kako je naveo, na seoskom području još nijesu postavljene table sa brojevima kojima se označavaju stambeni i poslovni objekti.

- Nadležni opštinski organi preduzimaju aktivnosti nabavke tabli – rekao je Šebek uz napomenu da će sve završiti u zakonskom roku.

Prema njegovim riječima, u Bijelom Polju postoje 153 ulice sa nazivima. Centar grada 16, Gornji grad 10, Medanovići četiri, Babića brijeg tri, Pruška osam, Nedakusi 16, Potkrajci četiri, Nikoljac 10, Rakonje 11, Loznice 11, Resnik i Rasovo 51, Ćukovac četiri, Lipnica jedan, Lješnica četiri. Takođe je 12 drumskih, pješačkih i visećih mostova dobilo ime kao i dva parka (Park slobode i Park umjetnika).

KAZNE

Zakonom o teritorijalnoj organizaciji predviđena je kazna od 1.500 do 2.000 eura odgovorno lice ako ne donese odluku o privremenom odre-

Izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji koji je stupio na snagu 31. januara, gradonačelnici i predsjednici opština, obavezni su da donesu odluku o privremenom određivanju naziva naselja, ulica i trgova do 2. marta, ukoliko to nije uradila lokalna samouprava

đivanju naziva naselja, ulica i trgova, ako ne odredi brojeve za označavanje stambenih i poslovnih zgrada.

Ista kazna predviđena je i ako ne obezbijede postavljanje tabli sa nazivima naselja, ulica, trgova i brojevima stambenih i poslovnih zgrada.

Prije donošenja zakona objavljen je podatak da gotovo 55 odsto biračkog tijela u Crnoj Gori nema zaveden kućni broj, već se adresa stanovanja upisuje kao naziv ulice BB, a na seoskom području samo naziv sela. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih, od ukupno 532.599 birača, 291.770 upisanih u birački spisak nema kućni broj ili se vodi kao BB. B. ČOKOVIĆ

BOLJI USLOVI ZA SKRINING PROGRAM: Juče u Domu zdravlja

- I do sada smo to imali, ali sada su tu novi, najsavremeniji aparati koji će omogućiti

našim doktorima da rade još bolju dijagnostiku - kazao je C. G. Marniković.

HERCEG NOVI: Menadžment gradske luke unapređuje bezbjednost

Luku će čuvati sa 25 kamera Sada je aktivno pet kamera kojima je pokrivena trećina pristaništa i ulaz u luku. Za fizičko obezbjeđenje luke od 22 do 7 časova angažovana je firma SAB security iz Herceg Novog objašnjava direktor Božo Ukropina HERCEG NOVI - U Gradskoj luci na Škveru do početka nautičke sezone biće ugrađeno 20 nadzornih kamera, za što će Agencija za gazdovanje gradskom lukom investirati 15.000 eura.

Direktor Božo Ukropina objašnjava da je sada aktivno pet kamera kojima je pokrivena trećina pristaništa i ulaz u luku.

Za fizičko obezbjeđenje luke od 22 do 7 časova angažovana je firma SAB security iz Herceg Novog.

- Novim kamerama biće pokriven kompletan lukobran, ulazak u luku, dio ulaska na šetalište na mjestu gdje je sada rampa, kao i prostor ispred terase lokala „Admiral“.

Instaliraćemo kvalitetnije kamere sa opremom i boljom rezolucijom, da bi omogućili veću bezbjednost plovila i spriječili moguće zloupotrebe u noćnim satima.

Nova oprema snimaće i dio akvatorijuma prema bazenu Jadran i vezove sa obje strane bazena.

Biće to veliko olakšanje i poboljšana bezbjednost plovila, lica, opreme i imovine u luci –kazao je Ukropina.

Objašnjava da će na svakom od stubova javne

Božo Ukropina



Biće pokriven kompletan lukobran, ulazak u luku, dio ulaska na šetalište na mjestu gdje je sada rampa kao i prostor ispred terase lokala „Admiral“. Snimaće se i dio akvatorijuma prema bazenu Jadran i vezove sa obje strane – kaže Ukropina

rasvjete kamere biti postavljene u tri pravca, tako da će biti pokriven lukobran i svi vezovi.

- Imaćemo mnogo bolji pregled stanja i kontrolu onoga što se dešava u luci. Sadašnja oprema snimala je i pamtila materijal 45 dana, ovo sada biće korak više – rekao je Ukropina. Ž. K. H.N.

ULCINJ – Dom zdravlja dobio je novi ultrazvučni aparat i mamograf. Nabavku aparata vrijednih 80.000 eura finansirala je Vlada.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je da očekuje da na savremenim aparatima zaposleni u Domu zdravlja, još jače i posvećenije rade na realizaciji skrining programa za rano otkrivanje karcinoma dojke i na prevenciji.

On je podsjetio da je prošle

BIJELO POLJE: Predstavljen projekat ,,Domaća veb platforma“

Svi će moći da poruče proizvode sa sjevera BIJELO POLJE - U saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, NVO Multimedijal Montenegro predstavila je projekat ,,Domaća veb platforma“.

Projektom je planirano da se proizvođači obuče za plasiranje zdravih, domaćih poljopri-

vrednih proizvoda kroz internet promociju, brendiranje i besplatnu distribuciju na teritoriji Crne Gore.

Predsjednik NVO Multimedijal Montenegro Željko Đukić kazao je da su analizama došli do zaključka da ima kvalitetnih poljoprivrednika na sjeveru koji se bave tradicionalnom

i organskom proizvodnjom, ali da je glavni nedostatak niska svijest u dijelu distribucije proizvoda i njihovog brendiranja. Đukić je istakao da je važno raditi na podizanju kvaliteta proizvoda s jedne strane ali i dobijanju geografske oznake, porijekla i slično.

- Ciljna grupa su poljoprivredni proizvođači koji primjenjuju tradicionalne običaje proivodnje - istakao je Đukić.

Za sve poljoprivrednike koji su uključeni u projekat, njih više od 40, biće izrađene kratke video-reportaže i fotografije i sve će se to naći na jednom veb sajtu.

B. Č.

SADA JE POD KAMERAMA TREĆINA LUKE: Luka na Škveru

14

Crnom Gorom

CEtInjE: Gradonačelnik ugostio ambasadora BiH

Četvrtak, 13. februar 2020.

ROžAjE: Planom investicija predviđena višemilionska ulaganja u infrastrukturu

Najviše novca za puteve i vodovode

ODLIČnA SARADnjA: Jukić i Kašćelan

Prijateljstvo država potvrđeno u praksi CETINJE - Crna Gora i Bosna i Hercegovina imaju prijateljske i otvorene odnose koji mogu služiti za primjer u regionu, ocijenjeno je u toku susreta gradonačelnika prijestonice Cetinje Aleksandra Kašćelana i ambasadora Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimira Jukića.

To se, kako su naveli, očituje dobrom saradnjom na državnom i lokalnom nivou, te činjenicom da dvije zemlje nemaju otvorenih pitanja i da su prve u regionu definisale granicu, što je ratifikovano u nacionalnim parlamentima.

- Naši prijateljski odnosi potvrđeni su u praksi - kazao je ambasador Jukić.

On je čestitao gradonačelniku

Kašćelanu na napretku koji je Cetinje postiglo na uređenju grada i u razvoju putne infrastrukture.

- Prijestonica Cetinje u dobroj saobraćajnoj povezanosti vidi svoju razvojnu šansu - rekao je Kašćelan.

On je ocijenio da će najavljeni novi putevi Cetinje - Nikšić i Cetinje - Kotor, kao i skori završetak zapadne obilaznice u Podgorici, značajno doprinijeti valorizaciji potencijala cetinjske opštine u privrednom, turističkom, sportskom i kulturnom smislu. Na sastanku je razgovarano o intenziviranju saradnje između prijestonice i gradske opštine Novo Sarajevo, kao i međudržavnim projektima u oblasti saobraćajne infraC. G. strukture.

tIvAt: Konkurs Službe zaštite i spašavanja

Zbog velikog interesovanja uključili i starije razrede TIVAT – Služba zaštite i spasavanja raspisala je povodom 1. marta, Svjetskog dana zaštite i spasavanja, likovni i literarni konkurs na temu „Vatrogasci“ za učenike osnovnih škola „Drago Milović“ i „Branko Brinić“, te đake međunardone „Knightsbridge“ škole.

Prošle godine na konkurs je prispjelo oko 150 radova učenika od prvog do petog razreda, a ove godine zbog velikog interesovanja starijih osnovaca na

konkurs će se primati i radovi učenika od šestog do devetog razreda.

Komadir Službe zaštite i spasavanja, Zoran Barbić objasnio je da su pokrenuli konkurs da bi obilježili svoj datum, da to bude druženje učenika i vatrogasaca, da u njima probude maštu o tom pozivu i svim izazovima koji su pred njima.

- Prošle godine su se bunili stariji učenici što nijesu mogli učestvovati, pa smo zato ove godine napravili podjelu u dvije kategorije - kazao je Barbić.

S. K.

Za nove projekte predviđen je iznos od 859.870 eura, dok će za završetak investicija koje su započele u protekle dvije godine iz opštinske kase biti utrošeno još oko 407.000 eura. Investicije koje realizuje Vlada na području opštine vrijedne su nekoliko desetina miliona ROŽAJE - U nacrtu programa investicija za ovu godinu, koji će se naći pred odbornicima na narednoj sjednici lokalnog parlamenta, planirano je da se u razne infrastrukturne projekte uloži oko 1,3 milona eura iz kapitalnog budžeta opštine.

Za nove projekte, predviđen je iznos od 859.870 eura dok će za završetak investicija koje su započele u protekle dvije godine iz opštinske kase biti utrošeno još oko 407.000 eura.

ZAPOČETI PROJEKTI

Najviše sredstava planirano je za asfaltiranje lokalnih puteva u iznosu od 385.000 eura. Novi asfaltni zastor treba da dobiju mještani pojedinih sela u MZ Biševo, potom Kalača, Ibaraca, Džudževića, Klanca, Lučica a u planu je asfaltiranje i lokalnog puta Grižica – Soha - Paučina. Programom je predviđena i sanacija lokalnih puteva Balotiće - Plunce i Skarepača Bogaje. Za izgradnju i sanaciju gradskih ulica, kanalizacione mreže, javne rasvjete, zamjenu oštećenog mobilijara i izradu horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije, predviđen je iznos od 179.000 eura.

Takođe, planirano je ulaganje u vodoprivredne objekte (115.000 eura) dok je za izradu projektne dokumentacije, između ostalog za izradu glavnog projekta za novu zgradu opštine, te detaljnih urbanističkih planova, projektne dokumentacije za vodovod Jablanica -Kajevići - Stupa, kao i Paučinskog vrela za potrebe MZ Paučina i Biševo, planiran iznos od 180.000 eura. Za na-

BIĆE nAStAvLjEnI PROjEKtI ZAPOČEtI PROŠLE GODInE: Izgradnja lokalnog puta

stavak radova ugovorenih investicionih aktivnosti u 2018. i 2019. godini, koji se uglavnom odnose na izgradnju i sanaciju seotskih puteva i gradskih ulica, završetak mosta na Ibru za

naselje Bandžov i vodovoda za selo Jablanica, biće utrošeno 407.000 eura – piše u tom dokumentu. Riječ je o projektima koji će se isključivo finansirati iz budžeta opštine.

Kada su u pitanju investicije čiju realizaciju finasira Vlada, radi se o projektima vrijednim nekoliko desetina miliona eura.

Oko 16 miliona Vlada planira da uloži u izgradnju turističkog kompleksa Štedim -Hajla, čija realizacija je započeta prošle godine i radiće se u više faza

INVESTICIJE VLADE



CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Andrijevica: od 9 do 14:30 h selo Konjuhe-Brod; od 7:30 do 17 h dio sela Trepča.

Bijelo Polje: od 7:30 do 17 sati Dubrave, Kukulje, Livadice, Sela, Donja Orahovica, Gornja Orahovica, Kanje, Dobrinje, Mioče, Dobro Brdo, Rodijelja i Pećarska.

Bar: od 8 do 18 h Bartula (nova brojila); od 8 do 15 h djelovi Bara i Sutomora (naizmjenična isključenja do 5 minuta); od 7:30 do 17:30 h dio Starog Bara, Maruškovo, Bartula, Donja Poda, Pod Glavicom; od 8 do 14 h naselje Polje u blizini Duvanske.

Berane: od 9 do14:30 h dio sela Vinicka; od 9 do 14:30 h dio sela Bubanje; od 7:30 do 17 sati Ku-

Isključenja u 15 opština rikuće i Trepča.

Bijelo Polje: od 12 do 14 h Gimnazija; od 7:30 do 8:30 i od 16 do 17 h Kisela Voda, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, M i o č e, D o b ro B rd o, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje, Mojstir; od 10 do 16 h Grubanova Gora; od 10 do 16 h Žuber; od 7:30 do 17 h Franca Ušanovići, Rodijelja, Pećarska, Ziljak, Boturici, Mirojevici, Koke Hasanbegovića, Bistrica, Bistrica Nova, Dolac, Mojstir Donji, Mojstir Dornji, Šolje, Jablanovo, Požeginja, Unevina, Gošin Most; od 10 do 16 h Loznice; od 9 do 12 h Orahovica; od 10 do 16 h Pašića polje; od 12 do 14 h Banje selo; od 9 do 12 h Negobratina; od 9 do 12 h Lazo-

vići; od 7:30 do 17 sati Kurikuće i Trepča.

Budva: od 9 do 15 h Podličak, Čelobrdo; od 9 do 15 h Jaz. Cetinje: od 8 do 17:30 h Zagrablje i Savatrans (kratkotrajna isključenja); od 8 do 17:30 h Romi, Kasom, Konak Muhadinovića, Obzovica, Prekornica, Pačarađe, Drenov Do, Gluhi Do, Vrela, vodoizvorište Vrela, Golijani, Ugnji, Očinići, Borišići i Očinića Poljane; od 8 do 15 h Oćevići, Zaćir, Dubova, Ćeklin, Strugari, Markov Do, Bokovo, Đinovići, Kosijeri, Dobrsko Selo,Ulići, Štitari, Orašani, Mikulići i Tomići; od 8 do 14 h Ljubotinj; od 7:30 do 17 sati Gluhi Do, Prekornica, Obzovica, Vrela, Ugnji, Očinići i Romi.

Danilovgrad: od 7:30 do17:30 h Bogićevići, Frutak, Ržišta, Do Pješivački, repetitor Kurilo,Kupinovo, Motel Sokoline, Boronjina, Mandići i Ostrog, Bare Šumanovića, Šo-

bajići, Valeta, Slap Zete,Viš, Mijokusovići, Kujava, Bogmili, Zagorak, Tunjevo, Adžin Most, Dobro Polje i Do Pješivački (kratkotrajna isključenja); od 7:30 do 17:30 h Donji i Gornji Rsojevići, Vinići, Mosori, Sretnja, Brijestovo i Rova; od 8 do 15 h Jelenak,Klanica,Kukoševina, Farma koka, Brojler, Pocijevka, Sige, Kruščica, Ljututuk, Jama Žarića, Bobilja, Donji Martinići, Kruščica, Topolovo, Međice, Donje selo, Ždrebaonik, Kula Lakića, Gorica, Slatina, Dolovi Kovački, Poljica, Bzo, Studeno, Vučica, Ivanj uba i Jablan; od 8 do 15 h Slatina; od 8 do 15 h dio Bandića; od 7:30 do 17 sati Ržišta, Pješivački Do, repetitor Kurilo, Frutak, Zagorak, Tunjevo, Adžin Most, Dobro Polje, Donji Rsojevići, Mosori, Vinići, Rova, Brijestovo, Sretnja, Bare Šumanovića, Šobaići, Kupinovo, Motel Sokoline, Boronjina, Mandići i

Projekat izgradnje druge faze saobraćajne obilaznice grada, započete prije dvije godine, vrijedan je 20 miliona. Oko 16 miliona Vlada planira da uloži u izgradnju turističkog kompleksa Štedim -Hajla, čija realizacija je započeta prošle godine i radiće se u više faza.

Mijokusovići.

Herceg Novi: od 9 do 14 h Luštica , Mrkovi, kratkotrajni prekidi na području Brgula, Klinaca, Mardara, Ponte Veslo, Radovanića, Eraka, Žanjica i Mirišta, Rovanac Tići Žanjice, naselje Žanjice, Klinci, Mirište; od 8 do 15 h Kameno, Stanovčići; od 8 do 15 h Vrbanj; od 9 do 11 h Bijela, Žager, Dubravica, Todorovići; od 11 do 17 h Bijela od Dječijeg doma do hotela Park, Bijela centar, Žager, Todorovići, Dubravica, Bjelska vala, kompleks bivšeg brodogradilišta, OŠ „Orjenski Bataljon“ i Kamenari.

Kotor: od 9 do 16 h Zlatne Njive i Mečerov Brijeg dio prema Zlatnim Njivama (povremeni prekidi); od 9 do 16 h Autokamp, Vrbice, Opareni Brijeg (povremeni prekidi); od 9 do 13 h Čavori, Dub, Koložun, Mirac i Pipoljevac, Nalježići, Odže, Pelinovo, pelinska Rudina; od 10 do 13 h Dub, dio korisnika; od 9 do13 h Muo, dio korisnika centra; od 9 do 13 h Sv. Vrača, gornji dio naselja; od 9 do 13 h Grbalj, Servisna zona, gornji i donji Grbalj, Radanovići; od 8

Vlada je investirala u izgradnju novog objekta vrtića 1,5 miliona i radovi na tom objektu su pri kraju. Takođe, finansira i izgradnju gradske pijace sa oko 800.000 eura, koja uskoro treba da bude stavljena u funkciju.

Prošle godine je kroz program Uprave javnih radova počela izgradnja kanalizacionog kolektora. Radi se o projektu vrijednom nekoliko miliona eura. U ovoj godini treba da krene izgradnja nove fiskulturne sale za dvije srednje škole, u što će biti uloženo oko pola miliona. U planu je i asfaltiranje nekoliko lokalnih puteva, izgradnja seoskih vodovoda, školskih igrališta...

F. KALIĆ

do 9 h Kavač, Troica, kratkotrajni prekid; od 13 do 14 h Kavač, Troica (kratkotrajni prekid).

Mojkovac: 10 do 15 h Jakovići.

Nikšić: od 8 do 17 h Grahovac; od 7:30 do 17 h Spila; od 8 do 17 h Nudo; od 7:30 do 17 h Prisoje; od 7:45 do 17 h Rokoči; od 8:30 do 16 h Šume, Prisoja, Vrzipov do, Presjeka, Čeline, Srijede; od 8 do 15h Norin.

Petnjica: od 9 do 14:30 h gradsko jezgro Petnjice i sela: Lješnica,Tucanje, Vrševo, Orahovo, Godočelje, Lagatori, Murovac, Javorovo, Radmanci, Ponor , Dobrodole, Vrsajke, Bor, Kruščica i Dašča Rijeka.

Rožaje: od 9 do 14:30 h selo Kujevići; od 9 do14:30 h dio gradskog jezgra.

Tivat : od 9 do 15 h dio potrošača Kalimanja iznad magistrale, ulice Kalimanjska I, II i III, Gornji Kalimanj I, II, III; od 12 do 15 h Vrijes, dio Dumidrana i Gradiošnice prema Vrijesu.

Ulcinj : od 7:30 do 15 h Lisna Bori; od 8 do 10 h Nova Mahala, naselje iznad ulice Ymer Prizreni.

C.G.

Feljton

Četvrtak, 13. februar 2020.

CJELOVITI POGLEDI JÓZSEFA BAJZE (1885-1938) NA CRNOGORSKO PITANJE KAO „PROBLEMU MEĐUNARODNE SAVJESTI I PRAVDE“

15

1.

Otpor diskriminaciji i gušenju koliko je to uopšte moguće Prof. dr Dragoje Živković je pisao 1987. da protagonisti tradicionalističke srpske istoriografije brojnom nadmoćnošću, monopolističkom pozicijom, ne uvažavaju naučne argumente svojih crnogorskih kritičara, već vannaučnim sredstvima, čine sve da onemoguće crnogorske istoričare i druge kulturologe i naučnike » Autor: Akademik Milorad NIKČEVIĆ Pod ovim nadnaslovom autor je izložio rad na VII Međunarodnom kroatističkom interdisciplinarnom naučnom skupu (VII. Nemzetközi Kroatisztikai Tudományos Konferencia) od 9 – 12. decembra 2004. u Pečuhu / Mađarska. Izazvao je veliku radoznalost, pobude i izvanrednu naučnu pažnju istoričara, slavista, filologa i kulturologa. Studija je potom objavljena u autorovoj monografiji Komparativna filološka odmjeravanja (Osijek, Cetinje, 2006. godine, 119-134), a izašla je i na mađarskom jeziku u Zborniku radova (2014). Budući da se njezina problematika dijelom podudara sa nastalom situacijom u Crnoj Gori, sve više se aktualizuje njezina tematika i potrebno je intrpretirati i donijeti i na ovom mjestu. Studija je za oblik novinskog žanra poprimila određene modifikacije i preciznije podnaslove.

ZAMRŠENI PROBLEMI CRNOGORSKE ISTORIOGRAFIJE

Ugledni crnogorski istoričar prof. dr Dragoje Živković (1927 – 1994 – Vrijeme sinteze / okrugli sto: Život, naučno i stručno djelo Dragoja Živkovića, Crnogorski P. E. N. Centar Cetinje, Cetinje 2000, str.145 + 1), autor kapitalnog trotomnog djela o povijesti Crne Gore i istoriji crnogorskog naroda (Istorija crno-

Prof. dr Dragoje Živković je u svojoj studiji Prilog pitanju razvoja crnogorske istoriografije ukazao na to da je u Crnoj Gori došlo veoma davno do polarizacije crnogorskih istoričara na dvije tradicionalno-oprečne naučne i ideološki nepomirljive orijentacije. Spor je vremenom uzeo takve grandiozne ne/naučne razmjere u Crnoj Gori da ga nije bilo moguće riješiti nikakvim naučnim niti političkim sredstvima sve do današnjeg dana

Budimpešta 1927.

gorskog naroda Od starijeg kamenog doba do kraja srednjeg vijeka, PEN Centar, Cetinje 1989; Istorija crnogorskog naroda Razdoblje crnogorskog principata / vladikata od početaka XVI do sredine XIX vijeka, Cetinje 1992. I nedovršeni tom III: Vladavina knjaza Danila /1850-1860 / i prve godine vladavine knjaza Nikole, Cetinje 1989, 1992, 1998), poodavno je među prvim proučavaocima skrenuo istorijskoj naučnoj javnosti na grube manipulacije i zamršene probleme crnogor-

Jozef Bajza



Dragoje Živković

Iz kritičkog određenja prema istoriografskom i kulturnom opusu o Crnoj Gori, proističe da nikako nije u pitanju samo povijest prostora, regije zavičaja, teritorije, već istorija crnogorskog samobitnog naroda i nacije koja se je tokom hiljadugodišnjeg razvitka izborila za vlastiti nacionalni entitet i svoje istorijsko crnogorsko nacionalno biće

ske istoriografije. U studiji novijeg datuma Prilog pitanju razvoja crnogorske istoriografije (Neke karakteristike najnovije faze i Prošlost Crne Gore kao predmet naučnog istraživanja i obrade / Radovi s naučnog skupa Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, knjiga 15, Odjeljenje društvenih nauka knjiga 7,

Titograd 1987, str.181-199) autor je smiono i s neskrivenim žarom naučnika istakao i ocrtao cijelovitu mozaičku sliku sporova i sukoba oko najstarije crnogorske prošlosti i njezina istorijskog dijahronog i sinhronog razvoja.

Stoga neće biti suvišno da u sklopu centralne naslovljene teme ovoga rada o Cjelovitim pogledima Józsefa Bajze na crnogorsko nacionalno pitanje kao „problemu međunarodne savjesti i pravde“ najprije prozborimo o toj središnjoj istorijskoj temi, onako kako ju je godinama doživljavao, proučavao i interpretirao Dragoje Živković. Upravo su njegove smjele interpretacije i zamršena raščlanjivanja te problematike najdublje dosegle u crnogorsku savremenost, u najsloženije povijesne slojevitosti crnogorskog naroda i njegova nacionalnog bića; davale su decenijama središnju stožernu okosnicu cjelokupne istorijske zaokupljenosti u Crnoj Gori i bivšoj državi Jugoslaviji. U takvom povijesnom kontekstu i dijaloškom ozračju lakše je pojmiti, tek prije neku godinu prevedenu studiju Józefa Bajze Crnogorsko pitanje, naučno je percepcirati i jasnije receptivno razumjeti.

Prof. dr Dragoje Živković je već na samom početku svoje studije Prilog pitanju razvoja crnogorske istoriografije (Neke karakteristike najnovije faze) ukazao na to da je u Crnoj Gori došlo veoma davno

do polarizacije crnogorskih istoričara na dvije tradicionalno-oprečne naučne i ideološki nepomirljive orijentacije. One su svojim naučnim i ideološkim usmjerenjem i krajnjim naučnim rezultatima proistekle iz ključnog sukoba oko tretmana crnogorskog narodnosnog određenja. U njoj je posebno apostrofiran naglasak da u osnovu toga sukoba leže dva veoma sučeljena i nepomirljiva ideološka i naučno-metodološka shvatanja crnogorske istorije. Prvo tumačenje je označeno kao retrogradno „građansko“, nacionalističko, dogmatsko i tradicionalističko shvatanje koje uporno i tvrdokorno pozitivistički i nenaučno tretira crnogorsku prošlost kao povijest područja, teritorija, regije i kulturno-istorijskog nasljeđa „srpskog“ naroda u Crnoj Gori. A drugo je shvatanje utemeljeno u novije vrijeme na kritičkom određenju prema istoriografskom i kulturnom opusu o Crnoj Gori, iz kojeg proističe da nikako nije u pitanju povijest prostora, regije zavičaja, teritorija, već istorija crnogorskog samobitnog naroda i nacije koja se je tokom hiljadugodišnjeg razvitka izborila za vlastiti nacionalni entitet i svoje istorijsko crnogorsko nacionalno biće.

Utaboreni sa suprotnih ideoloških i dijametralno oprečnih gledišta, spor je vremenom uzeo takve grandiozne ne/naučne razmjere u Crnoj

Gori da ga nije bilo moguće riješiti nikakvim naučnim niti političkim sredstvima, srednjim kompromisnim rješenjima, sve do današnjeg dana.

Protagonisti tradicionalističke (srpske – M. N.) istoriografije ne uvažavaju naučne argumente svojih (crnogorskih – M. N.) kritičara, već oblicima pritiska, brojnom nadmoćnošću, monopolističkom pozicijom, dakle vannaučnim sredstvima, čine sve da ih (crnogorske istoričare i druge kulturologe i naučnike – M. N.) onemoguće, uguše. Pobornici, novog savremenog shvatanja u pogledu naučne obrade suprostavljaju se tim oblicima diskriminacije koliko je to u njihovoj moći (Isto, 182).

I u takovom istorijskom vakumu, mučnom „dijalogu“ gluhih i ne/kulturnom kontekstu sukoba i rasprava u Crnogorskoj istoriografiji, doprla je tek nedavno do naše savremenosti prevedena studija JÓZSEFA BAJZE Crnogorsko pitanje. U naslovljenom našem radu Cjeloviti pogledi Józsefa Bajze na crnogorsko nacionalno pitanje kao „problemu međunarodne savjesti i pravde“ nadodaju se dakle oni isti problemi koje je aktualizovao u novije vrijeme, neovisno od Bajzine studije, i prof. dr Dragoje Živković. No prije nego prijeđemo na interpretacije i sagledavanja najvažnijih Bajzinih problema u njegovoj studiji, potrebno je prethodno prozboriti nekoliko rečenica o samom, malo poznatom (čak i u istorijskim i slavističkim krugovima Mađarske!) autoru spomenute studije – Józsefu Bajzi.

(Nastavlja se)

16

Kultura

Četvrtak, 13. februar 2020.

Festival novog balkanskog filma

„Grudi“ u Stokholmu

PODGORICA - Film „Grudi“ u režiji Marije Perović predstavljaće Crnu Goru na Festivalu novog balkanskom filma u Stokholmu, koji će biti održan od 14. do 16. februara.

Festival će biti održan u bioskopu „Zita“, najstarijem u Stokholmu. Osim „Grudi“, na festivalu će biti prikazani i „Šavovi“ Miroslava Terzića, „Bog postoji, ime mu je Petrunija“ Teone Mitevske, „Dnevnik Diane Budisavljević“ Dane Budisavljević, „Zaspanka za vojnike“ Predraga Antonijevića i „Balkanska međa“ Andreja Volgina. U okviru programa „Balkan Mondays“, koji će biti održan od 9. marta, biće prikazani filmovi „Slika s juki“ Lahezara Avramova, „Kralj Petar Prvi“ Danila Ristovskog i „Delirijum tremens“ reditelja Gorana Markovića.

Filmovi će se takmičiti u kategorijama: najbolji film, najbolji ženski filmski rukopis, nagrada publike, a biće dodijeljene i specijalne nagrade. Žiri devetog festivala čine ugledni filmski djelatnici u Švedskoj: glumac Jimi Lindstrom, producenti Albert Avramović i Mario Adamson i šef presa Švedskog filmskog instituta Jan Joranson.

U toku festivala biće održana radionica i panel na temu

Plakat filma „Grudi“

„Žensko filmsko stvaralaštvo na Balkanu“.

Film „Grudi“ nastao je po predlošku serije „Grudi“ i predstavlja zajednički regionalni projekat, uz učešće produkcijskih kuća iz Crne Gore, Hrvatske i Srbije – Open Box, Kino, Meander Film, Mitropa, Visionary Thinking, kao i potporu Filmskog centra Crne Gore i Hrvatskog audio-vizuelnog centra.

Scenario je napisala Vladislava Vojnović po ideji Marije Perović.

Uloge tumače: Marija Škaričić, Vojin Ćetković, Nada Šargin, Dubravka Drakić, Mira Banjac, Peđa Bijelac, Jelena Đukić, Danilo Lončarević, Branimir Popović…

Film je nedavno imao bioskopsku premijeru u Podgorici i Beogradu.

R. K.

Promocija „Fokalizatora“ PODGORICA - Promocija novog broja časopisa za književnost i kulturu „Fokalizator“ biće održana večeras u 19 sati, u Book kafeu (zgrada Maksim). O sadržaju časopisa govoriće: predstavnica Ambasade Poljske u Crnoj Gori Anna Kasprzak, prof. dr Sonja Tomović-Šundić, prof. dr Zoran Koprivica, prof. dr Aleksandra Nikčević-Batrićević, mr Milena Ivanović-Dubljević, mr Sanja Vojinović i doc. dr Vladimir VojiR. K. nović.

„Zavođenje borova“ večeras u Biblioteci PODGORICA - Promocija knjige poezije „Zavođenje borova“ autorke Dubravke Velašević biće priređena večeras u 19 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović, koja je i izdavač djela. Govoriće književnik i publicista Marijan Mašo Miljić, pjesnikinja Dragana Tripković i autorka. U muzičkom dijelu večeri nastupiće učenici Muzičke škole „Vasa Pavić“.

Velašević je rođena Podgorici. Završila je Medicinski fakultet u Beogradu. Radila je kao doktor medicine u Podgorici do odlaska u London početkom 1992. godine. Objavila je tri zbirke poezije na crnogorskom jeziku: „Strma pozlata“, „Venecijanske svečanosti“ i „Odlazak“. Na engleskom jeziku je objavila takođe tri zbirke poezije: „Farewell Montenegro“ („Zbogom Montenegro“), „Sleeping Volcano“ („Zaspali vulkan“) i „Enigma“. Sedma knjiga poezije „Pjesme bezvremene“ je objavljena multilingvalno – na crnogorskom, engleskom, francuskom i italijanskom jeziku u Podgorici 2014. godine.

B. B.

„Psihodinamika portreta“ u Baru BAR - Otvaranjem izložbe „Psihodinamika portreta“ akademskog slikara Bratislava Medojevića počinje likovni program Zimske scene Barskog ljetopisa, večeras u 20 sati u Dvorcu kralja Nikole.

Bratislav Bato Medojević rođen je u Bijelom Polju. Završio je Pedagošku akademiju – li-

kovni odsjek u Nikšiću, a potom studije na Likovnoj akademiji u Sarajevu 1986. godine. Član je ULUS-a od 1987. godine. Od 1993. ima status slobodnog umjetnika. Prepoznatljiv je po likovnoj tehnici čiji je tvorac –terraapretura u kojoj realizuje svoj jedinstveni ciklus radova.

B. B.

Džez autorka Jelena Jovović za Pobjedu uoči večerašnjeg koncerta u PODGORICA - Poznata beogradska džez autorka i vokalna solistkinja Jelena Jovović večeras će u 20 sati u KIC-u „Budo Tomović“ predstaviti debitantski album „Heartbeat“. Uz nju će nastupiti bend Jazz Junction, koji čine Vasil Hadžimanov, Milan Nikolić, Vladimir Kostadinović, Maja Klisinski i Srđan Marković. „Heartbeat“ je objavljen za PGP RTS, a u svijetu se u posljednjim mjesecima dosta pisalo o raskošnim aranžmanima i njenom energičnom vokalu i mnogi su kritičari svrstali ovaj album u instant klasike. Sinergija i zabava na sceni, improvizacije, nedostatak džez klubova i povratne informacije koje dobija od publike samo su neke od tema koje su se otvorile u razgovoru s ovom izuzetnom umjetnicom.

POBJEDA: Zanimljivo je da u Crnoj Gori džez gotovo isključivo vezujemo za Pivu i Jovoviće. Da li Vam je poznat rad Piva Jazz Trija i Šula Jovovića?

JOVOVIĆ: Kako nije. Ja sam iz Zabrđa Donjeg, on je iz Zabrđa Dornjeg, i Šule je neko ko me je predstavio crnogorskoj publici prije nekih četiri ili pet godina. Dugo nijesam bila na Balkanu, već na drugom kontinentu i nakon povratka dugo sam radila u Beogradu kao džez pedagog. Onda se desio Šule Jovović kao beskrajno zanimljiv, duhovit, bridak svingujući gruv i gitarista. Ja volim da citiram našeg prijatelja Ramba Amadeusa koji kaže: „A viđi ovih Jovovića džezera đe ovce pasu pod ručnom.“ Znam i za rad Piva benda. Čak je čitav taj region iznjedrio vrlo zanimljive i džez i klasične muzičare. Šulova kćerka Sara je ne samo talentovana, već će u nekom trenutku biti veoma zanimljiva pojava na planeti.

POBJEDA: Uspjeli ste da nekoj izvornoj verziji džeza dodate malo Balkana, ne razgrađujući početnu formu. Kako ljudi u svijetu reaguju na tu malu promjenu?

JOVOVIĆ: Ljudi reaguju na muziku, na kvalitet, na emociju i energiju. Mislim da je ta pentatonska boja koju imamo

Energetska konekcija s muzičarima kao vrhunac

Ovim albumom sam htjela da nešto kažem, da nešto iskažem, nešto što je vezano isključivo za moju dušu. Da li je to dobro, da li to nije dobro, to je stvar onoga ko sluša.

Vjerovatno postoje ljudi kojima se ovaj album i ne dopada.

Većini se dopao i to mi je drago – kazala je Jovović i mi, kao i pola svijeta, u svojoj narodnoj muzici bliska ljudima i ona im se obraća na jednom duševnom nivou. Čak su me i pitali u nekim komentarima šta znači „zvezdane dane, moj mio brale“, a ja nisam mogla baš da im objasnim, pošto je to jedan jedini dio na maternjem jeziku i ne bih mogla da ga prevedem. Riješila sam da to ostane kao slika. Mislim da je, opet kada pričamo o amalgamu kultura, i sam džez onda u svom nastanku bio amalgam kultura. Bilo je tu Iraca i Afroamerikanaca i Engleza i Francuza i svih ljudi koji su prodefilovali tom Amerikom, tako se i formirala ta kultura. Ne bih ja, poznajući kulturu džeza, tvrdila da je isključivo „crnačka“ muzika. Da, ona se formirala kao najjači model crne kulture koji je zapravo sad jedini izvozni momenat iz te Amerike kad je muzika u pitanju. Ali mislim da je mnogo toga uticalo na nju, tako da ne vidim nesklad između našeg

nasljeđa i njihovog, odnosno kombinacije toga.

POBJEDA: Vaš album „Heartbeat“ je iznimno hvaljen i kod nas i u inostranstvu, posebno jer se radi o autorskom albumu u vremenu kad interpretatora ima dovoljno, ali autora nema. Da li Vam je žao što nemate konkurenciju ili makar ne jaku konkurenciju?

JOVOVIĆ: O tome ne razmišljam. Ovim albumom sam htjela da nešto kažem, da nešto iskažem, nešto što je vezano isključivo za moju dušu. Da li je to dobro, da li to nije dobro, to je stvar onoga ko sluša. Vjerovatno postoje ljudi kojima se ovaj album i ne dopada. Većini se dopao i to mi je drago, ali ne bih da se poredim ni u kom smislu ni sa kim.

POBJEDA: Dodali ste divne stihove svojim pjesmama, ali onaj sloj koji je fascinantan su „wordless“ dionice. Da li su to momenti kad improvizacija može da nadraste prvobitnu kompoziciju?

JOVOVIĆ: To se u svijetu ove muzike zove sket (scat). Riječ je o džez pjevanju koje podrazumijeva samo izvjesno harmonsko dinamiziranje koje ne podrazumijeva nikakav tekst.

Izuzetak su neki slogovi koji zapravo imitiraju instrumente i meni je to oduvijek bilo blisko. Ja sam ga proučavala i to volim, to je važan dio moje edukacije i mog izraza. Ima nešto što me nagoni da se upustim u improvizaciju i mislim da je tu glas savršeno u kombinaciji sa ostalim instrumentima. Kad slušamo samo trubu ili samo klavir, nama nikad neće biti dosadno, ali i sam glas može biti osvježenje. Vrlo često kad se bavim improvizacijom, izađem iz tijela, sam fizički prostor mi je nebitan. Ono što je važno je energetska konekcija sa svim ostalim muzičarima - ja sve čujem, čujem šta radi bubanj, čujem u istom trenutku šta radi kontrabasista i klavirista. Oni meni daju platformu koju iskoristim, pa

Omaž pjesniku Rajneru Mariji Rilkeu priređen na Cetinju

Poezija kao jedini oblik postojanja PODGORICA – Omaž austro-njemačkom piscu Rajneru Mariji Rilkeu održan je na Cetinju, u organizaciji Narodne biblioteke i čitaonice ,,Njegoš“ i ambasade Austrije u Crnoj Gori.

O životu i stvaralaštvu jednog od najvećih evropskih pjesnika govorili su konzulka i zamjenica šefa dipomatske misije Austrije u Crnoj Gori Ute Frizner, književnik i publicista Božidar Proroćić i profesor književnosti Veljko Đukanović.

- Život i poezija Rilkea bila je inspiracija za brojne, umjetnike, glumce, slikare sportiste. I danas, poslije toliko godina, njegova poetska zvijezda blista na plavom nebu Evrope – kazala je Friessner.

Prema riječima Proročića, svoj život Rilke je poistovjetio sa pjesništvom.

- Za njega je pjesma svijet, a zadatak pjesnika je da uranja i stapa se sa svijetom. Na taj način Rilke pravi identifikaciju između pjesme i postojanja. U „Sonetima Orfeju“ kaže: „Pjesma je postojanje“. Za njega je poezija zaista i bila jedini oblik postojanja, neprekidno je pisao i objavljivao, počev od petnaeste godine. Za drugu vrstu rada nije znao. Sa ovakvim odnosom prema poeziji ne moramo se složiti, ali Rilke živi svoje poimanje umjetnosti i u tom kontekstu nema potrebe išta mu zamijerati. Stičući sve veća životna iskustva, njegova poezija će se razvijati – kazao je Proročić.

Učesnici večeri posvećene Rilkeu

Đukanović je istakao da svijet koji Rilke opisuje nije onakav kakav izleda i kakav jeste u stvarnosti, nego onakav kako ga pojedinac doživljava.

- Pojedinac je ogledalo svijeta, pa otuda ne čudi što pjesnik u svijetu vidi patnju, trpljenje i gnijev, jer su to pratioci njegovog lirskog subjekta. U X elegiji pjesnik odgovara na pitanje što se obično može naći kod ljudi: „Kod ljudi ćeš ponekad / naći komad brušene iskonske patnje, ili / i starog vulkana, u zguru skamenjen gnjev“...

„Bisere / patnje i tanane velove trpljenja“ – kazao je Đukanović.

Omaž Rilkeu upotpunili su đaci osnovne škole Lovćenski partitanski odred: recitator Vasilije Đukanović, violinistkinja Iva Vučković i gitarista Aleksa Pravilović. Učenice osnovne škole ,,Njegoš“ Elena Ratković i Anastasija Marković su recitovale Rilkeove stihove. Akademik i prevodilac za njemački jezik Sreten Vujović govorio je stihove Hermana Hesea.

R. K.

Kultura

Četvrtak, 13. februar 2020.

u KIC-u „Budo Tomović“

17

D. MALIDŽAN

Predstava „Maca Papučarica“ Davora Dragojevića premijerno u sali Dodest

Uvod u svijet pozorišta D. MALIDŽAN

PODGORICA - Tekst „Maca Papučarica“ slovenačke spisateljice Ele Peroci klasik je dječijeg, a i roditeljskog pričanja priča prije spavanja.

Ovaj komad za naše mališane, u produkciji Gradskog pozorišta, na scenu je postavio Davor Dragojević, a premijerno izvođenje biće upriličeno sjutra u 20 sati u sali Dodest.

Pored rediteljskog zadatka, Dragojević je radio i dramaturgiju komada, čiji glumački ansambl čine Tihana Ćulafić, Sejfo Seferović, Dijana Dragojević, Marija Đurić i Pavle Popović.

ZABAVA I POUKA

Muzika je izraz duše i trenutka POBJEDA: Nakon svih godina u muzici čini se da još uspijevate da se dobro zabavljate na sceni. Da li je to zbog džeza, ili bi bilo koja vrsta muzike koja vam je bliska mogla kod Vas da proizvede isti efekat?

JOVOVIĆ: Vjerujem da je u pitanju ovo drugo, zato što mislim da je muzika generalno izraz duše i tog trenutka u kom vaša duša ima nešto da kaže. Za mene je to prevashodno džez, to je žanr koji najbliskije, najličnije doživljavam.

Nemam odgovor zašto je to tako, to su prosto metafizička pitanja, ali mislim da ako muzika ili šta god u životu radili nije zabavno, interesantno, u smislu da se svaki put u nešto nepoznato krene i svaki put nešto novo nauči, to onda nije dovoljno vrijedno naših kratkih života.

ih inspirišem za dalje i to je jedan fantastičan gruv. Kad se to desi među muzičarima, takva vrsta sinergije i potpunog muzičkog poklapanja, mi to zovemo „in the pocket“. To je najveća nagrada.

POBJEDA: Koliko je teško naći dobru muzičku podršku za ono što ste zamislili i da li je bilo pitanje sreće što uz sebe imate ovako sjajan orkestar?

JOVOVIĆ: Mi se jako dugo poznajemo. I Milan Nikolić i Vladimir Konstadinović su takođe studirali u Gracu, možda generacija ili dvije iza mene, ali je ta čitava generacija

domaćih muzičara prosto briljirala i izdvojila se čak i u odnosu na ostale studente koji dolaze iz Evrope. Mi smo stvarno ginuli za tu muziku. Ja se sjećam momenata kad smo svirali na ulici, jer je to bio normalan dio života, a onda otišli i kupili CD i od kusura kupili komad mesa koji ćemo da kuvamo. Ali kupili smo CD koji ćemo da slušamo narednih mjesec, koji ćemo da analiziramo, da ga naučimo napamet.

To je bilo potpuno posvećenje.

Kada se nečemu potpuno posvetite, tu nema neuspjeha.

Dragana ERJAVŠEK

Komadi poput ovog, kako je na jučerašnjoj konferenciji za medije kazao direktor Gradskog pozorišta Stevan Koprivica, deficitarni su na našoj umjetničkoj sceni. Predstave za ovaj uzrast gotovo da se i ne prave, a prema njegovim riječima, kada je lutkarstvo u pitanju, česti su brojni ogledi u kojima se zaboravlja na djecu, kao osnovnog konzumenta tog kulturnog proizvoda.

- Davor Dragojević napravio je nešto što može da se oslovi kao uvod u pozorište. Ovo je komad za najmlađe, za one koji se još nijesu susretali sa pozorišnim izrazom, predstava koja će ih uvesti u svijet teatra. Reditelj koristi lutku, masku, ali i živog glumaca u nepretencioznom sadržaju koji je određen prema Aristotelovom pravilu o tome šta je pozorište. „Maca papučarica“ nas zabavlja kroz pouku, a podučava kroz zabavu – rekao je Koprivica.

Pozorište je nasušna potreba

Konferencija za novinare juče u Dodestu

svih stanovnika, a misija Gradskog pozorišta, prema riječima umjetničkog direktora Dušana Kovačevića, jeste odgoj publike od malih nogu.

- Naročito sa ovakvim naslovima, koji su „mejnstrim“. Naravno, kada ovaj izraz koristimo u pravom smislu, a ne u onom komercijalnom. Mi se ovim komadom obraćamo širokim masama, ali sa umjetničkom estetikom koja je na zavidnom nivou – kazao je Kovačević.

Reditelj Dragojević, kako je podsjetio, više od 27 godina je u poslu i radu sa djecom i za djecu, ali mu je ovo jedno od najdražih iskustava do sada.

- U svojoj kući i sredini očekivanja od autora su mač sa dvije oštrice. U ovom trenutku, ono što sam najviše znao, ja sam pružio. Iako sam dao maksimum, moram da napomenem

da su glumci pružili i više od toga. Proizvod toga je predstava za koju vjerujem da će dugo da živi u našem pozorištu – rekao je Dragojević.

POSEBNO ISKUSTVO

Glumci Sejfo Seferović i Dijana Dragojević su već veterani kada je lutkarstvo u pitanju, ali je za ostatak ansambla ovo bio prvi susret sa ovom umjetničkom formom. Zbog toga je Marija Đurić, kako je rekla, proces rada na predstavi doživjela kao dvostruki zadatak, u kome je sve što je trebalo da shvati kao glumica poslije je trebalo da prenese na neživo stvorenje.

- Ovo jeste predstava za najmlađe, ali mališani koji dođu imaju zadatak da dovedu roditelje, koji bi takođe trebalo da pogledaju ovaj komad. Radim sa djecom i svjesna sam činjenice da

Predstavljena knjiga „Sve postaje riječ, u riječi sve živi“ Ane M. Zečević M.BABOVIĆ

LJUDI REAGUJU NA KVALITET, EMOCIJU I ENERGIJU: Jelena Jovović

Odlazak autora filma „Staljingrad“

Preminuo reditelj Jozef Vilsmajer BERLIN - Njemački reditelj Jozef Vilsmajer, tvorac filma „Staljingrad“, preminuo je prekjuče u 81. godini. Kako prenose strani mediji, njegov agent potvrdio je da je Jozef u utorak „mirno umro kod svoje kuće“ u Bavarskoj.

Njegov film „Staljingrad“ iz 1993. godine naslikao je tmurnu sliku sudbine grupe vojnika Vermahta poslatih na istočni front 1942. godine da se bore u onome što je preraslo u gubitničku bitku protiv sovjetske vojske. Višemjesečna opsada grada koštala je života miliona vojnika i civila i označila prekretnicu za nacističku

Njemačku u Drugom svjetskom ratu.

Rođen 1939. u Minhenu, Vilsmajer je studirao muziku i radio kao tehničar, prije nego što je početkom šezdesettih stekao uporište u filmskom poslu, a sebe nazivao kamermanom njemačke televizije. Vilsmajer je debitovao kao režiser 1988. godine u filmu „Jesenje mlijeko“, priči o bavarskoj seljanki koja je postala hit u Njemačkoj.

Mnogi od njegovih filmova bavili su se burnim razdobljima u njemačkoj istoriji, često iz perspektive običnih ljudi, od kojih je zapažen izuzetak „Marlene“ (2000) o životu glumice i pjevačice Marlen Ditrih.

R. K.

Značajno štivo za nove generacije

PODGORICA - Nova knjiga „Sve postaje riječ, u riječi sve živi“, autorke dr Ane M. Zečević, predstavljena je preksinoć u multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

Djelo je potvrda da autorka dobro poznaje tradicionalno muzičko i poetsko paštrovsko i budvansko nasljeđe.

Pored autorke, govorili su dr Slobodan Jerkov, mr Dobrila Popović i urednik mr Dušan Medin. Moderatorka večeri je bila Stanka Rađenović-Stanojević.

Jerkov je ukazao da je knjiga rezultat precizno osmišljenog, metodološki promišljenog i kreativno realizovanog višedecenijskog naučnog projekta.

- Pojavljujući se u kulturnom prostoru u kome se nije mogu-

će pohvaliti brojem, ne samo naučnih, nego i popularnih publikacija ovog tipa, ova zbirka priloga o kulturnoj istoriji Paštrovića i Budve predstavlja značajan poduhvat. Ovo djelo će koristiti novom stasavanju generacije muzičara različitih stručnih profila, a ponuđeno je kao referentni oslonac. Ono će provocirati interesovanje širokog kruga kulturnih poslenika – kazao je Jerkov.

Prema riječima Popović, „Sve postaje riječ, u riječi da živi“ predstavlja sublimat građe sakupljane u bujnom i razgranatom kulturnom nasljeđu Paštrovića. To je, kako je kazala, svojevrstan rezime tema kojima se autorka u kontinuitetu bavi više od dvije decenije.

- Energijom istraživača i intui-

cijom umjetnice, Zečević posvećeno i sistematski iščitava kulturno-istorijske karakteristike jednog određenog regiona, Paštrovića i Budve - kazala je Popović i pojasnila da autorka prožima muziku i poeziju, te da se u naslovu poigrala sa stihom paštrovskog pjesnika Stefana Mitrovića.

U ime izdavača, Medin je kazao da autorka nije imala lak posao, a pomenuo je i ljude koji su zaslužni za objavljivanje knjige.

Dodao je da je knjiga objavljena u okviru biblioteke Kulturno nasljeđe Paštrovića.

Autorka je pojasnila da su radovi nastajali kao proizvod duše.

- Ti radovi su decenijama nastajali kao rezultat intuitivne želje da se upoznam sa tradicijom Paštrovića, gdje sam prije svega dolazila da ljetujem - rekla je Zečević i naglasila da je od Branka Zenovića dobila aranžmane paštrovskih i primorskih melodija.

B. B.

je dijapazon njihove maštovitosti smanjen, jer je očigledna razlika njihovog odrastanja u odnosu na naše generacije.

Odrasli su svojim odlukama doprinijeli da ovakvih predstava ne bude mnogo, a naš komad je primjer da njih treba više da bude – kazala je Đurić.

Pavla Popovića je rad sa lutkama, kako je rekao, naučio da su one veoma zanimljiva i inspirativna pozorišna disciplina.

- Srećan sam što sam u situaciji da imam priliku da dio svog bića podijelim sa djecom, jer znam koliko im to znači i da će im ostati u lijepom sjećanju rekao je Popović.

Nakon premijere, biće upriličena i dva reprizna izvođenja ovog komada - u subotu, 15. februara u 12 sati u sali Dodest, kao i narednog dana u istom terminu.

S. V.

Projekcija filma o Toni Morison PODGORICA - Dokumentarni film „Toni Morison: The Pieces I am“ biće prikazan večeras u 18 sati u Američkom uglu. U filmu autorka govori o svom životu, radu, temama koje su je inspirisale, kao što su problem rase, identiteta, seksualnosti i agonija društvenog otuđivanja.

Prije projekcije, o djelu Morison će govoriti prof. Tamara Jovović.

Toni Morison je svojom prozom stekla titulu najznačajnije i najsloženije američke spisateljice 20. u 21. vijeka, kao i epitet vođe afro-američke književne kulture. Ključna za njenu poetiku je prošlost, jer je prošlost mjesto preispitivanja i ponovnog ispisivanja istorije u fikciji.

B. B.

„Samoubica“ u CNP-u PODGORICA – Predstava „Samoubica“ Nikolaja Erdmana u režiji Veljka Mićunovića biće izvedena večeras u 20 sati na velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.

U predstavi igraju: Mišo Obradović, Ana Vučković, Ana Vujošević, Dejan Ivanić, Srđan Grahovac, Vanja Jovićević, Zoran Vujović, Dušan Kovačević i Branimir PopoR. K. vić.

18

Hronika Podgorice

Danas u gradu KIC ,,BUDO TOMOVIĆ“

Galerija ,,Centar“

KIC i Jazz Art Jelena Jovović & Jazz Junction – Heartbeat Velika sala u 20 sati

Izložba „Super Sampling – Series No2“ autorke Sandre Đurović Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od devet do 21 sat Subota - od deset do 14 sati

CNP

Dvorac Petrovića

,,Samoubica“ Nikolaj Erdman Režija: Veljko Mićunović Velika scena u 20 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Izložba „Gea“ akademske slikarke Natalije Đuranović Novi galerijski prostor Moderne galerije

Kruševac b. b.

Izložba ,,Exterritory“ autora Marka Markovića u izložbenom prostoru Dvorca Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota – od deset do 14 sati

Perjanički dom Kruševac b. b.

Dio stalne postavke, izbor iz fonda Centra savremene umjetnosti

Četvrtak, 13. februar 2020.

Centralna javna rasprava o nacrtu plana održive urbane mobilnosti

U fokusu građani i zaštita životne sredine

Na centralnoj javnoj raspravi o nacrtu plana održive urbane mobilnosti Podgorice, koja je juče održana u zgradi gradskog parlamenta, istaknuto je da je cilj da se taj dokument učini boljim, kvalitetnijim i primjenljivijim za naš glavni grad, koji je okrenut trendovima koji u fokus stavljaju zaštitu životne sredine i održivu urbanu mobilnost.

Osim velikog broja zainteresovanih građana, u raspravi su učestvovali zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić, sekretarka Sekretarijata za saobraćaj Lazarela Kalezić, predstavnica GIZ-a Jasna Sekulović i domaći ekspert prof. dr Radoje Vujadinović, a prisustvovao je i gradonačelnik Ivan Vuković.

VAŽNIJI TELEFONI Policija Vatrogasci Hitna pomoć Tačno vrijeme Telegrami Sigurnost na moru

ZAŠTITA PRIRODE

122 123 124 125 126 129

Crnogorski Telekom - info.

1181 Crnogorski Telekom -kol cen. 1500 Telenor - kol centar 1700 M-tel - kol centar 1600 Telemah - kol centar 1800 Orion Telekom 12777

Klinički centar 412-412 MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro Call centar (turistički serfvis) 080001300 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

Sekretarka za saobraćaj Lazarela Kalezić istakla je da je predlaganje ovog dokumenta još jedan korak u nastojanju gradske uprave da Podgoricu profiliše kao sredinu koja u fokus stavlja zaštitu životne sredine i održivu urbanu mobilnost.

- Zato smo usmjerili svoje djelovanje na povećanje alternativnih vidova saobraćaja, unapređenje postojeće infrastrukture, te povećanje stepena bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju, kao vrlo važne komponente našeg kvalitetnijeg života. Poseban akcenat stavljen je na edukaciju, promociju i jačanje svijesti. Dobar, čisti i efikasan transport je nešto što predstavlja osnovu razvoja svakoga grada – poručila je Kalezić.

Zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić ukazala je da je Glavni grad kroz analizu stanja saobraćaja prije izrade ovog dokumenta konstatovao da je ubrzani razvoj Podgorice doveo do određenih problema, pogotovo kad je u pitanju stanje saobraćaja i prateće infrastrukture.

- To je jedan od razloga zašto smo na samom početku rada ove gradske uprave odlučili da osnujemo poseban Sekretarijat za saobraćaj koji će se baviti isključivo ovim pitanjima. Odlučili smo da se u kontekstu teme mobilnosti posvetimo građanima i da su oni ti koji će odlučivati i biti osnovna jedinica oko koje će se tema saobraćaja dalje razvijati. Rad na ovom dokumentu trajao je nekoliko mjeseci, a ovo je prilika da se zahvalim svim domaćim i međunarodnim ekspertima koji su učestvovali u izra-

BROJNI IZAZOVI: Jasna Sekulović, Slađana Vujačić, Lazarela Kalezić i Radoje Vujadinović

Odlučili smo da se u kontekstu teme mobilnosti posvetimo građanima i da su oni ti koji će odlučivati i biti osnovna jedinica oko koje će se tema saobraćaja dalje razvijati – kazala je zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić di dokumenta - naglasila je Vujačić.

Ona je naglasila da je Gradska uprava određene korake napravila i prije donošenja ovog dokumenta, prateći preporuke domaćih i međunarodnih eksperata.

- Prošle godine smo raspisali dva konkursa za subvencioniranje kupovine bicikala za građane, a prije toga Podgorica je dobila i značajnu biciklističku infrastrukturu koja će u narednom periodu biti proširena. Već su mapirane i nove trase, čiju izgradnju planiramo do kraja ove godine – navela je Vujačić.

Zamjenica gradonačelnika podsjetila je i da je započeto fazno zatvaranje za saobraćaj ulica u centru grada.

- To je prvi korak u pretvaranju centra grada u pješačku zonu. Tako smo zatvorili Bokešku ulicu za saobraćaj, a na temelju Studije o zatvaranju saobraćaja u užem centru grada, ova praksa će se nastaviti i primijeniti na druge ulice u centru – najavila je Vujačić.

U želji da popularizuju i pješačenje kao model mobilnosti, stav gradske urave je da moraju biti unaprijeđene pješačke staze, koje su nerijetko uzurpirane vozilima.

- Intenzivirali smo aktivnosti Komunalne policije i inspekcije, a posebno pauk službe. Paralelno, radimo i na uređenju postojećih trotoarskih površina, kao i izgradnji novih. Prekoputa gimnazije uređen je prostor koji će takođe postati pješačka zona, budući da će ulica koja vodi do parka biti pre-

Ograničili broj licenci za taksiste Zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić istakla je da je ograničeno izdavanje licenci za taksi vozila, kako bi bio smanjen broj vozila na ulicama.

- Prepoznali smo to kao jedan od glavnih problema, budući da je prevoz taksi vozilima u Podgorici među najjeftinijim u regionu. Uz loš gradski prevoz i smjenu popularnost pješačenja i biciklizma, ovo je bio jedan od razloga zašto su se naši građani opredjeljivali za ovaj način transporta. Ograničavanje davanja licenci za taksi vozila ne važi za vozila na električni pogon. U skladu sa tim, mi smo dobili i prvu taksi službu sa vozilima na električni pogon, a to je i prvo ovakvo društvo u cijelom regionu. Sve ovo ne bi bilo moguće da mi nijesmo prethodno u saradnji sa našim međunarodnim partnerima obezbijedili određeni broj punionica za automobila na električni pogon – naglasila je Vujačić.

tvorena u novu zelenu površinu. Istovremeno, Služba glavnog gradskog arhitekte i gradskog preduzeća Zelenilo radila je na mapiranju novih tačaka u gradu koje se mogu koristiti kao pješačke staze – kazala je Vujačić.

Ona je najavila i raspisivanje novog konkursa za subvencioniranje kupovine bicikala, kao i još jednu buduću redovnu aktivnost, organizovanje sedmice bez automobila za kompletnu gradsku upravu.

PODRŠKA GRAĐANA

Ekspertkinja iz organizacije GIZ Jasna Sekulović osvrnula se na proces koji je prethodio izradi nacrta.

- Agencija GIZ je paralelno učestvovala u pripremama nacrta ovog dokumenta u tri glavna grada iz regiona, a Podgorica je prva od njih došla do faze nacrta. To je bilo moguće zahvaljujući spremnosti gradske uprave

Na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog biće otvorena posebna traka za autobuse Zamjenica gradonačelnika najavila je rekonstrukciju Bulevara Svetog Petra Cetinjskog.

- Osim rekonstrukcije same saobraćajne infrastrukture,

jedna traka će biti pretvorena u traku za saobraćanje autobusa – najavila je Vujačić.

Napomenjući da gradsku upravu čeka još mnogo posla,

zamjenica gradonačelnika je kao najvažniji istakla modernizaciju gradskog saobraćaja, naglašavajući da se ozbiljno razmatraju svi mogući modeli.

da podrži cijeli proces izrade plana – navela je Sekulović.

Ona je istakla da je izrada plana od samog starta uključivala najširu moguću javnost u svakoj fazi pripreme.

- U izradi je učestvovalo više od 45 učesnika iz različitih institucija, kao i predstavnika nevladinih organizacija, što je takođe kuriozitet u odnosu na druge gradove.

Grupa je takođe uključivala i domaće i međunarodne eksperte. U izradu se uključio i veliki broj građana bilo kroz ankete, radionice ili na druge načine – naglasila je Sekulović, uz napomenu da će GIZ biti prisutan kroz podršku u samoj implementaciji prvo kroz izradu posebne aplikacije koja ce biti dio digitalizacije javnog saobraćaja, ali i u kasnijim fazama.

Prof. dr Radoje Vujadinović pohvalio je sve aktivnosti grada koje su preduzete ne čekavši da ovaj dokument ugleda svjetlost dana, što je dokaz da smo na pravom putu. On je istakao da je to dokument koji se primjenjuje u Evropskoj uniji kao pravi put za mobilnost u urbanim sredinama, odnosno gradolvima koji su imali problem u finkcionisanju saobraćajnog sistema, koje Podgorica ima danas i to po propisanoj metodologiji.

I. M.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 13. februar 2020.

19

Odluka o izboru najboljeg idejnog rješenja za školu u Tološima

Odabran rad Ivana Jovićevića, Dušana Đurovića i Mine Gutović

Žiri za izbor idejnog rješenja nove osnovne škole u Tološima završio je vrednovanje pristiglih 11 prijava i većinom glasova odlučio da nagrada za najbolje idejno rješenje koja iznosi 14.000 eura, bude dodijeljena autorskom timu koji su činili Ivan Jovićević, Dušan Đurović i Mina Gutović.

Narednih mjeseci radiće se na izradi glavnog projekta, a potom će uslijediti raspisivanje tendera za izgradnju. Novi školski objekat će biti kapaciteta za oko 1.200 đaka, površine više od 5.000 kvadratnih metara, a imaće i salu za fizičko vaspitanje od oko 1.500 kvadrata, sa 360 mjesta na tribinama. Vrijednost nove škole je više od sedam miliona eura.

- Riječ je ne samo o najvećem osnovnoškolskom objektu u Crnoj Gori već, nadamo se, i jednom od najljepših. Zahvaljujući punoj posvećenosti Ministarstva prosvjete i Vlade u cjelini, najzad smo ušli u fazu realizacije, te ćemo efikasno raditi na glavnom projektu, kako bismo bili u prilici da što prije raspišemo tender za izgradnju - rekao je ovim povodom ministar prosvjete Damir Šehović. Žiri je procijenio da je prvonagrađeni rad u najvećoj mjeri kvalitetno ispunio programski zadatak, da su objekti škole i sale adekvatno pozicionirani na parceli, ali i da ga je u određenim segmentima potrebno doraditi. Arhitektonski sklop je ocijenjen kompaktnim i racionalnim, a objekat je projektovan po principima energetske efikasnosti.

Osim prvonagrađenog rada, druga

Planom predviđeno proširenje Planirano je da školski objekat ima 15 matičnih učionica za đake mlađih razreda, pet predmetnih i pet specijalizovanih učionica, informatičku učionicu, kao i fiskulturnu salu i druge sadržaje.

Na konkursu su ponuđene i ideje za drugu fazu projekta, ukoliko u budućnosti bude bilo potrebe za daljim širenjem kapaciteta. Druga faza, odnosno eventualno proširenje škole, podrazumijevalo bi još skoro 2.000 kvadrata.

Budući izgled škole u Tološima

nagrada dodijeljena je timu u sastavu: Rifat Alihodžić, Branko Rabrenović, Selma Bulić i Elvira Muzurović. Treća nagrada dodijeljena je timu koji su činile Nađa Pejović i Nina Ćulfić.

Otkupljena su i dva dodatna rada, a ona pripadaju autorskim timovima Branislav Gregović, Mladen Obrenović, Mina Kostić i Petar Ćulafić, te Aleksandar Ašanin, Ivan Asanović, Filip Radojević i Rade Živković. Škola će biti izgrađena na lokaciji gdje je i ranije bila škola, u zahvatu DUP-a ,,Tološi 2“ (pored stadiona Crvene stijene, između ulica SKOJa i Ivangradske).

H. P.

Agrobudžet za ovu godinu predstavljen u Golubovcima i Tuzima

Šansa za nastavak rasta obrađenih površina Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja organizovalo je juče u Golubovcima i Tuzima prezentaciju Agrobudžeta za 2020. godinu. Kako navode iz tog ministarstva, jasna je bila namjera poljoprivrednih proizvođača sa ovog područja da i ove godine maksimalno iskoriste podršku, posebno u dijelu investicija koje će im omogućiti dalji evidentan rast obradivih površina, povećanje obima proizvodnje, modernizaciju i postizanje veće konkuretnosti.

- Imajući u vidu da je na ovim područjima dominantna biljna proizvodnja, dobra vijest za proizvođače je povećanje subvencija po hektaru obradive površine, sa 180 na 200 eura po hektaru, odnosno 210 za mlade farmere. Osim direktne podrške koja se daje za sve vrste biljne proizvodnje, proizvođači mogu konkurisati na

Podrška za udruživanje Na opaske poljoprivrednih proizvođača koji su ukazali na izazove prilikom nastupa na tržištu, predstavnici Ministarstva su ih podsjetili da u tom dijelu nema mehanizama kojima država može uticati na zakone tržišta, ali da su mjere podrške usmjerene upravo na rast njihove konkurentnosti.

Naglasili su da su prethodnih godina uspješno korišćene dozvoljene mjere intervencije, koje su pozitivno uticale na stabilnost cijena i sigurnost plasmana pojedinih proizvoda značajnih za prozvođače ovih područja. Predstavnici Ministarstva istakli su važnost udruživanja proizvođača, za što su takođe obezbijeđena značajna sredstva kroz mjere za osnivanje i rad kooperativa i udruženja, promociju proizvoda, snabdijevanje udruženja repromaterijalom, energentima, mehanizacijom i opremom.

niz javnih poziva za bespovratnu podršku investicijama u sektorima vinogradarstva i vinarstva, voćarstva, zatim povrtarske proizvodnje, uzgoja ljekovitog i aromatičnog bilja i druge – saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Budući da je ove sedmice Mi-

nistarstvo počelo sa objavama javnih poziva za podršku investicijama, poljoprivredni proizvođači su pozvani su da se prijave, poštujući rokove, kako bi uspješno ostvarili pravo na bespovratnu podršku.

Proizvođačima je najavljen i nastavak podrške povrtarskoj proizvodnji, kako na otvore-

Saopštenje Lovačke organizacije Podgorice

Završena lovna sezona Lovačka organizacija Podgorice saopštila je da je završena lovna sezona 2019/20 na sve vrste divljači (uključujući i pti-

ce) osim na lisicu i šakala, koji se mogu loviti do kraja februara.

- Takođe, zabranjen je svaki lov na divlju svinju do sljedeće lov-

ne sezone. Lovci imaju pravo da love nedjeljom, a lov na bilo koju drugu divljač je, u ovom vremenu, zakonom zabranjen do

nom polju, tako i plasteničkoj proizvodnji.

- To su mjere maksimalno iskorišćene tokom prethodnih godina i koje idu u pravcu rasta proizvodnje i konkurentnosti povrtara i njihovog boljeg nastupa na tržištu – istakli su predstavnici Ministarstva.

Veliko interesovanje i pozitivni komentari prisutnih odnosili su se na novouvedenu podršku u oblasti pčelarstva, koja će se od ove godine davati i za nabavku opreme i pribora, čime se izašlo u susret zahtjevima pčelara. Maksimalna podrška za ovu mjeru je do 50 odsto vrijednosti investicije, maksimalno od 400 eura do 2.000 eura, zavisno od broja košnica koje pčelar posjeduje.

Dosta ozbiljnih stočarskih gazdinstava sa područja Zete i Malesije interesovale su novosti u podršci stočarstvu - rast sredstava po osnovu premija i pojednostavljene procedure za dobijanje premija za prerađeno mlijeko. Saopšteno je i da će proizvođači duvana, koji su pretežno sa područja Tuzi, i ove godine dobijati podršku u iznosu od 1.000 eura po hektaru, uz obezbijeđen i redovan otkup u Novom duvanskom kombinatu.

H. P.

iduće lovne sezone. Svako ko prekrši Zakon o divljači i lovstvu, kao i akte LO Podgorice, biće procesuiran kod nadležnih organa. U periodu koji je pred nama je vrijeme razmnožavanja divljači, kojoj je potreban mir – navodi se u saopštenju.

Do kraja godine u pogonu trafostanica Velje brdo

Kvalitetnije napajanje za 1.600 domaćinstava Realizacija ugovora o izgradnji trafostanice Velje brdo, vrijednog oko milion eura, doprinijeće poboljšanju kvaliteta u napajanju električnom energijom velikog broja korisnika, saopštio je juče Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS).

Trafostanica bi, kako očekuju, trebalo da bude puštena u pogon do kraja godine, a ugovor o izgradnji je zaključen sa izvođačem radova, podgoričkom kompanijom Eminent i podugovaračima, firmama Eurozox i Geotin MNE. - Projekat obuhvata izgradnju novog objekta trafostanice, ugradnju vazduhom izolovanih postrojenja i transformatora, kao i uklapanje trafostanice u postojeću mrežu - rekli su iz CEDIS-a.

Oni smatraju da izgradnjom tog objekta direktno poboljšanje kvaliteta u napajanju električnom energijom dobiti oko 1.300 korisnika sa područja Rogama, Veljeg brda, Vranićkih njiva, Miletinih njiva, Drezge, Radeće i dijela Zagoriča. Kvalitetno napajanje može očekivati i oko 300 korisnika sa područja Stare Zlatice, Smokovca i Doljana.

Iz CEDIS-a su objasnili da je infrastrukturna važnost nove trafostanice posebno izražena imajući u vidu višegodišnji trend povećanja broja korisnika distributivne mreže na navedenim područjima, a otvara se i mogućnost za razvoj deset kilovoltne mreže i priključenje novih individualnih i stambeno-poslovnih objekata.

- Realizacijom projekta biće riješen problem preopterećenja dugih i nepouzdanih dalekovda Danilovgrad i Vojni logor, a formiranje nove napojne tačke je i preduslov za rasterećenje postojeće trafostanice Gorica-B - saopštili su iz CEDIS-a. S. P.

Naglašava se da članovi LO Podgorica imaju pravo da love štetočine još dva lovna dana 16. i 23. februara, kada se konačno završava i zabranjuje lov do sljedeće lovne sezone.

- Posebno članovi LO Podgorica moraju i za ova dva lovna dana

imati potvrdu izdatu u lovačkoj organizaciji sa podacima o imenima i prezimenima svih grupa koji love tog dana. U suprotnom njihov lov će biti nelegalan i zabranjen – naglašeno je u saopštenju Lovačke organizacije glavnog grada.

H. P.

20 Oglasi i obavjeĹĄtenja

ÄŒetvrtak, 13. februar 2020.

ÄŒetvrtak, 13. februar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

21

22

Oglasi i obavjeĹĄtenja

ÄŒetvrtak, 13. februar 2020.

ÄŒetvrtak, 13. februar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

23

24

Oglasi i obavjeĹĄtenja

ÄŒetvrtak, 13. februar 2020.

ÄŒetvrtak, 13. februar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

25

26

Oglasi i obavjeĹĄtenja

ÄŒetvrtak, 13. februar 2020.

ÄŒetvrtak, 13. februar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

27

28

Oglasi i obavjeĹĄtenja

ÄŒetvrtak, 13. februar 2020.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 13. februar 2020.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, broj 42/11 i 57/14, 28/15 i 42/17 ), Naručilac JU Dječji dom “Mladost” Bijela, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka potrošne robe Svježe meso, za potrebe JU Dječji dom “Mladost” Bijela, ukupne procjenjene vrijednosti sa pdv-om - 24,000.00€.

Tenderska dokumentacija broj 1/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 11.02.2020. godine.

Lice za davanje informacija: Radović Delić Jelena, telefon 069/770-664, e-mail: djecji.dom @t-com.me.

Nabavka roba - Nabavka telefonskih aparata i TK opreme, evidentirana u Planu javnih nabavki br. 1000-50001 od 30.12.2019. godine, pod rednim brojem 31. Tenderska dokumentacija broj 9/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 12.02.2020.godine.Lice za davanje informacija: Andrija Lazović, telefon 040/204220, e-mail: andrija.lazovic@epcg.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“ br. 42/11, 57/14 i 42/17) naručilac DOO „Centar za ekotoksikološka ispitivanja“- Podgorica, oglašava

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove Opštine Žabljak

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Naftni proizvodi i gorivo, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 25.000,00 eura. Tenderska dokumentacija br.017, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me.

Lice za davanje informacija Brega Čović, službenik za javne nabavke, telefon 020/658 090, e-mail javnenabavke@ceti.co.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Glavni grad Podgorica, Njegoševa 20, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Predmet javne nabavke je održavanje postojećeg aplikativnog softverskog rješenja TAX4ME za utvrđivanje, naplatu i kontrolu poreza na nepokretnost i izrada aplikativnog softvera po partijama, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 18.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj: 08/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 12.02.2020. godine.

Lice za davanje informacija Aleksandar Pavlićević, telefon 020/482-084, e-mail: javnenabavke@podgorica.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Klinički centar Crne Gore, Podgorica – Ljubljanska bb, oglašava

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost Da je Crnogorski Telekom A.D. iz Podgorice kao nosilac projekta podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu bazne stanice mobilne telefonije „Pometenici“, čije je postavljanje planirano na dijelu kat. parcele br. 1639 KO Brajkovača, opština Žabljak.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi na adresu Sekretarijata za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove Opštine Žabljak i u elektronskoj formi na e-mail: stanojkav@gmail.com je 21.02.2020.godine.

SEKRETAR, Sava Zeković

29

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Tuzi, Tuzi bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluga – Ostale usluge- televizijske usluge na albanskom jeziku ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 40.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01-031/20-1436 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 11.02.2020. godine.

Lice za davanje informacija Nikola Camaj, telefon 020 875 167, e-mail javne.nabavke@tuzi.org.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Glavni grad Podgorica, Njegoševa 20, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka, isporuka i montaža jarbola sa zastavama, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 20.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj: 07/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 12.02.2020. godine.

Lice za davanje informacija Aleksandar Pavlićević, telefon 020/482-084, e-mail: javnenabavke@podgorica.me.

I.br.905/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.III Januara ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca „ERSTE BANK“ AD PODGORICA, ul.Arsenija Boljevića br.2a, Podgorica, PIB: 02351242, koga zastupa punomoćnik Luka Brajković, advokat iz Bijelog Polja, protiv izvršnog dužnika Čepić Natalije iz Pljevalja, ul.Tršova br.17, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.12.2019.godine, shodno čl.45 ZIO-a

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 , 57/14, 28/15 i 42/17 ) naručilac JZU:”Dom zdravlja Kotor”, oglašava

J A V N O O B J A V LJ U J E

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca „ERSTE BANK“ AD PODGORICA, protiv izvršnog dužnika Čepić Natalije iz Pljevalja, na osnovu izvršne isprave - presude Osnovnog suda u Bijelom Polju poslovne oznake P.br.883/18 od 30.11.2018.godine, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja I.br.905/2019 Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku Čepić Nataliji - rješenja o izvršenju I. br.905/2019 od 04.10.2019.godine.

S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik Čepić Natalija u roku od tri dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

U Bijelom Polju, Javni izvršitelj dana 09.12.2019. godine.

Ivan Sekulić s.r.

Pružanje usluga nadzora, obezbjeđenja I fizičke zaštite zgrade JZU:Dom zdravlja Kotor” u Dobroti u period od godinu dana, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 22,000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me_ dana 12,02,2020. godine.

Lice za davanje informacija: Radojka Milošević, i Žarko Miljanović telefon 032-334-536, e-mail domzdr@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Klinički centar Crne Gore, Podgorica – Ljubljanska bb, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Klinički centar Crne Gore, Podgorica – Ljubljanska bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka medicinskog potrošnog materijala za ishemijski stroke (AIMU), po partijama, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 412.500,00€. Tenderska dokumentacija – otvoreni postupak javne nabavke br. 11/20, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 12.02.2020. godine. Lice za davanje informacija Mekić Nisera, telefon 020/243-279; mob.

069/184-115, e-mail nisera.mekic@kccg.me.

Nabavka profesionalnog detardženta za pranje veša i omekšivača veša, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 33.250,00€. Tenderska dokumentacija – otvoreni postupak javne nabavke 10/20, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 12.02.2020. godine. Lice za davanje informacija Mekić Nisera, telefon 020/243-279; mob.069/184-115, e-mail nisera.mekic@kccg.me.

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluge specijalnog transporta pacijenata koji su vitalno ugroženi i kojima je neophodna medicinska pratnja na relaciji Podgorica-Beograd-Podgorica, procijenjene vrijednosti sa PDV-om 157.500,00€. Tenderska dokumentacija – otvoreni p,ostupak javne nabavke br. 7/20, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 12.02.2020. godine. Lice za davanje informacija Mekić Nisera, telefon 020/243-279; mob.

069/184-115, e-mail nisera.mekic@kccg.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo javne uprave sa sjedištem u Podgorici, Rimski trg 45, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Predmet javne nabavke je nabavka usluga Oracle licenci (tehnička podrška i unapređenje za eDMS), ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 35.000,00 EUR-a.

Tenderska dokumentacija broj 01/2020 (04-426/20897/7) od 12.02.2020. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi: www.ujn.gov.me dana 12.02.2020. godine.

Lice za davanje informacija: Ksenija Mirković, Kontakt telefon 069101910, E-mail: ksenija.mirkovic@mju.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JZU Opšta bolnica „Blažo Orlandić” Bar oglašava OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Usluge fizičke zaštita objekata i prostora JZU Opšta bolnica “Blažo Orlandić” Bar ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 29.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 01-1155 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 12.02.2020. godine. Lice za davanje informacija Branka Milović, telefon 030-342-210, e-mail jzuob-bar@t-com.me.

30

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 13. februar 2020.

MALI OGLASI NEKRETNINE PRODAJEM stan 57 m2 zgrada Kerbera preko Morače, skroz renoviran 70.000 e, po 1200 e m2 i objekat za gradnju, Marka Miljanova, ucrtana zgrada i plaćene komunalije, ekstra zarada.

Tel. 067 /504-106 1 BAR– centar , izdajem eksluzivan poslovni prostor 550 m2 Tel.069/332-332 2 BAR – centar prodajem zubnu ordinaciju sa 2 stolice i 2 WC Tel.069/332-332 3

RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550 , 067/579-709 4 RESTORAN u City kvartu traži radnike u kuhinji i radnice za kasom. Iskustvo nije neophodno.

Tel. 068/378-391 5

Stručno i savjesno radimo sve vrste popravki krovova, dimnjaka, adaptaciju stanova.

Samo pozovite.

Tel: 069/926 – 382 020/629 - 558 6 OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića.

Tel. 069/399-299 , 067/069-288 7

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 13. februar 2020.

NIKOLA ČEPIĆ Nema riječi za ovu tugu.

774

SINIŠA i MARIJA

Posljednji pozdrav našem

NIDŽU VLAJO i VIŠNJA 775

31

32

Oglasi i obavještenja

Dana 12. februara 2020. godine preminuo je od posledica saobraćajnog udesa, u 75. godini, naš dragi

Četvrtak, 13. februar 2020.

Дана 11. фебруара 2020. у 89. години, умрла је наша

Tužna srca obavještavamo da je naš Jovica iznenada preminuo u 25. godini života, dana 12. februara 2020. godine

BRANKO Blažov NIKOLIĆ

Ožalošćeni: supruga JOVANKA, sinovi SAŠA, NEBOJŠA i VLADAN, braća VELIBOR - BORO i GOJKO, unuci BLAŽO, PETAR, LUKA, STEVAN i MIHAILO, snahe, bratanići, bratanične, sestrići, sestrična i ostala mnogobrojna rodbina

рођена Радоњић

Саучешће примамо у породичној кући у Толошима, 12. и 13. фебруара, када ће се и обавити сахрана у 15 часова у породичној гробници.

751

Ожалошћени: синови СЛАВКО, СВЕТОЗАР - ЦВЕТО, ЛУКА и побратим ДРАГАН, ћерке АНКА, СЛАВИЦА и НЕВЕНКА, ђеверичићи СЛОБОДАН и ВЛАДИМИР, ђеверична СЛОБОДАНКА, снахе ДАРИНКА, РАТКА и ТАТЈАНА, сестра ЗОРА, братанићи ВОЈИСЛАВ и РАНКО РАДОЊИЋ, ЖАРКО и СЛАВКО КНЕЖЕВИЋ и АНКА, унучад, праунучад, као и многобројна родбина ВИДАКОВИЋ и РАДОЊИЋ

Dragi naš

DILE

JOVICA Goranov ĐUKANOVIĆ

РОСАНДА – РОСА Милорадова ВИДАКОВИЋ

Saučešće primamo u kapeli u Kočanima, 13. februara od 11 do 16 časova i 14. februara od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju u Kočanima.

Cvijeće se ne prilaže.

Saućešće primamo u porodičnoj kući u Dajbabama, 12. i 13. februara do 14 časova. Sahrana će se obaviti na gradskom groblju Čepurci u 15 časova.

Ožalošćeni: otac GORAN, majka OLJA, brat DRAŽEN i sestra ANĐELA, đedovi VOJISLAV, MILUTIN i MILAN, babe ZLATA, BUDIMIRKA, RADA i ZORKA, stričevi DEJAN i ZORAN, ujak SAŠA, ujna BILJANA, tetke MILANKA, ZORICA i NINA i ostala porodica ĐUKANOVIĆ i VULETIĆ

758 Posljednji pozdrav

768

Otišao si kod svoje braće u miru i tišini, kao što si cijeli život i živio.

Opraštamo se svjesni da je sa tobom nepovratno otišao dio naše porodice, jer ljubav strica, đevera i đeda više nećemo osjetiti.

Tvoji: ĐINA, VJERA, DALIBORKA, ZORAN, ALEKSANDRA i MARIJA

JOVICA Goranov ĐUKANOVIĆ Тужним срцем јављамо да је 10. фебруара 2020. у 82. години преминуо

Počivaj u miru.

Neka Te anđeli čuvaju.

766

PETAR MARAŠ sa porodicom 770

Dragi naš

СПАСОЈЕ Божидаров БАНДОВИЋ

DILE Hvala ti za beskrajnu ljubav i dobrotu sa kojom si nas uvijek dočekivao i sa kojom si nas ispratio i posljednjeg dana.

Uspomena na tebe će nas zauvijek spajati.

Tvoji: CANA, IVANA, GAVRILO i TEA 767

Posljednji pozdrav dragom

Саучешће примамо у капели у Страшевини, 13. фебруара од 11 до 16 часова и 14. фебруара од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Страшевини. Цвијеће се не прилаже.

Ожалошћена породица: супруга БОЈАНА, синови НЕБОЈША и БОЖИДАР, снахе РАДМИЛА и ПЕТРУША, братанићи АЛЕКСАНДАР и ВЛАДИМИР, братанична АНДРИЈАНА, унуци АНЂЕЛО и КРИСТИЈАН и остала многобројна родбина 732

JOCU Od RAJKA, MARKA i SNEŽANE 764 Posljednji pozdrav dragom

Обавјештавамо браћу, рођаке, пријатеље и кумове да је изненада преминуо у 62. години наш драги и никад прежаљени

JOVICI ĐUKANOVIĆU Od RADOJICE MARAŠA sa porodicom 771

МИЛИВОЈЕ - ГАЉАН Гавра РАШОВИЋ

Posljednji pozdrav dragom

Саучешће примамо у породичној кући уЉајковићима, 12. и 13. фебруара 2020. године до 14 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу Српска. ОЖАЛОШЋЕНИ: мајка ВУКОСАВА, супруга МИЛА, синови ИВАН и БОБАН, браћа ЗОРАН и ПЕРИЦА, стрина ИКА, браћа од стричева СЛОБОДАН и ДРАГАН, сестре од стричева ВЕСНА, ПЕРСА, РАДМИЛА, СТАНКА, АНКА, БРАНКА и РАДА, снахе СТАНКА, МАРИЈА, ТАЊА, ДАНИЈЕЛА, ВЕСНА и НЕНА, братанићи, братаничне, унучад и остала многобројна родбина

JOVICI ĐUKANOVIĆU Od TIHA MADŽAROVIĆA sa porodicom

746

772

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom

RATU

JOVICI ĐUKANOVIĆU

Hvala ti na iskrenom prijateljstvu.

739

Porodica pok. BLAGOJA CEROVIĆA

Od MIKA KLIKOVCA sa porodicom 773

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 13. februar 2020.

Posljednji pozdrav dragom pašenogu, svaku i tetku

Dana 12. februara 2020. godine iznenada je umro u 70. godini života naš dragi

Posljednji pozdrav bratu od strica

Дана 11. фебруара 2020. преминула је у 72. години наша драга

MUSI ĐUKANOVIĆU

MUSI ĐUKANOVIĆ

рођена Ђуровић

Последњи поздрав комшији

Posljednji pozdrav dragom stricu

Ожалошћени: синови НЕНАД и НЕБОЈША, ћерка НАДА, снахе СНЕЖАНА и ОЉА, унучад и остала бројна родбина БАЛЕТИЋ и ЂУРОВИЋ 731

757

745

Od brata MILORADA iz Australije sa familijom i sestre CARE sa familijom 747

Od ŽARKA, RAJA i DEJA KAVAJE sa porodicama

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу, 11. фебруара од 11 до 16 часова и 12. фебруара од 11 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу. Цвијеће се не прилаже.

Ožalošćeni: supruga SLOBODANKA, kćerka MARIJANA-MAJA, unuk NIKOLA, unuke ANA i KATARINA, brat MIODRAG-MIJO, sestre VERA, ĐUKA, RAJKA i BRANKA, snaha RUŽA, braća od strica LJUBOMIR, MILO i STEVAN, kao i ostala mnogobrojna porodica MARAŠ

Zauvijek ćemo te čuvati u našim srcima.

Hvala ti za sve.

СЛАВКА Б. БАЛЕТИЋ

VELIŠA - VELJKO Perov MARAŠ Saučešće primamo u porodičnoj kući u Bijelom Polju - Zeta, 12, 13. i 14. februara do 13 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Bijelom Polju.

33

МУСИ ЂУКАНОВИЋУ

Posljednji pozdrav dragom rođaku

Posljednji pozdrav dragom rođaku

MUSI ĐUKANOVIĆU

Нека твој племенити лик и добра душа, нађу свој мир у рају међу анђелима!

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

КОМШИЈЕ ИЗ УЛАЗА, ГИПОС 2/4

VESKO sa porodicom 765

741

ADNAN JUSUFRAMIĆ

BORU

BORU

Od ŽELJKA Vladova PEJOVIĆA sa porodicom

Od VELJA PEJOVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav đedu

Posljednji pozdrav velikom i iskrenom prijatelju.

MIŠKO i ŽAKLINA MARTINOVIĆ 762

736

735

Posljednji i tužni pozdrav bratu od ujaka

Posljednji pozdrav dragom Prijatelju, Stricu i Đedu

Posljednji pozdrav

MUSI Zauvijek zahvalni za svu pažnju i dobrotu.

761

MILOŠ, LIDIJA, IVANA, NIKOLA i BOŠKO

Posljednji pozdrav đedu, ocu i tastu

MIKI IVANOVIĆ MIŠKO LAZAREVIĆ sa porodicom

734

BORISLAVU - BORU PEJOVIĆU Čuvaćemo te od zaborava.

Od VELIBORA, DIJANE, DRAGANA i ANDRIJE BURIĆ

Draga naša

BORU Od porodice pokojnog JOZA PEJOVIĆA

752

753

MUSI ĐUKANOVIĆU Sa ponosom ćemo o tebi pričati i zauvijek u srcu nositi.

760

NIKOLA, BOŠKO, MIRJANA i zet RAJKO JANKOVIĆ

Posljednji pozdrav

DARINKA – DANJA VUKIĆEVIĆ

Обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и комшије да је 12. фебруара 2020. послије дуге и тешке болести у 74. години преминуо наш драги

Počivaj u miru, a mi ćemo te sa ponosom, bolom i ljubavlju čuvati od zaborava.

MUSI ĐUKANOVIĆU Dobrom ocu, đedu i prijatelju.

MIĆO i LELA VUKIĆEVIĆ sa djecom

ĐURĐA, MILOŠ, LIDIJA, IVANA i zet RANKO MARTINOVIĆ 759

738

ДИМИТРИЈЕ Спасојев ПЕЈОВИЋ

Našem dragom

DIMITRIJI Spasoja PEJOVIĆU Bio si nam stric. A u stvari stariji brat. Ostaje sjećanje na dane sreće provedene sa tobom.

750

Za tobom žale tvoji: MILORAD - MILO, NIKOLA, JOVAN, GORAN, JELENA, MILIJANA, ANDREA, JOVANA i mali KRSTO

POMENI

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 12. фебруара од 13 до 16 часова и 13. фебруара д 10 до 14 часова, када крећемо за село Ђалци - Ријечка нахија, гдје ће се обавити сахрана у 16 часова.

13. 2. 1995 – 13. 2. 2020.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга НАДА, син ДАРКО, сестра ВУКИЦА, браћа од стрица МИЛУТИН и РАДОМИР, снахе БРАНКА, ЈЕЛЕНА, ЂИНА, ЗОРКА, ЦАНА и СТОЈАНКА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала родбина ПЕЈОВИЋ и РАДУНОВИЋ

SEŠA AGRAMOVIĆ

743

Godine prolaze, a sjećanja ostaju. Посљедњи поздрав вољеном брату

Posljednji pozdrav dragom bratu

733

Tvoji: BENJA, NIKOLA i SAVO sa porodicama

13. 2. 2014 – 13. 2. 2020.

BORU PEJOVIĆU

MUSA ĐUKANOVIĆ

ДИМИТРИЈИ Спасоја ПЕЈОВИЋ

Počivaj u miru.

Od DANICE KALUĐEROVIĆ sa porodicom 769

ВУКИЦА са породицом

ZDENKA PAVIĆEVIĆ i NENA BRNOVIĆ sa porodicom 744

763

MARIJA VUKSANOVIĆ Nedostaješ nam svima. Mislimo na tebe i volimo te...

727

ANICA i MLADEN sa porodicama

34

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 13. februar 2020.

У четвртак, 13. фебруара 2020. године, навршава се пола године од преране смрти наше драге супруге и мајке

Jedanaest je godina otkako nije sa nama naš dragi

ŽELJKA dr Radomira Vučka VUČINIĆ

MILENKO Nikolin JOČIĆ

Postoji nešto što ne umire, a to je ljubav i lijepe uspomene.

Tvoje dostojanstvo, plemenitost i dobrota koju si nesebično pružao svima bila je naš uzor, a Tvoje ime naš ponos.

S poštovanjem,

...Valentin je bio...

Tuga duboko skrivena u mojim grudima, otima nadu...

Ti, najljepši cvijet nebeske bašte, isijavaš ljubav najnježnijeg srca.

Tvoja mladost zauvijek će ostati znak da su Božanstva hodala po zemlji...

Moj si putokaz i smisao za nova svitanja.

VJEČNO U MISLIMA.

ТАЊА Бојова ИВАНОВИЋ

VOLI TE TVOJA MAJKA 742 Navršava se godina od smrti naše voljene

Обавјештавамо родбину и пријатеље да ћемо у суботу, 15. фебруара 2020. године, у 10 часова, одржати помен и посјетити њену вјечну кућу на црквеном гробљу у Дољанима.

tvoja PORODICA

725

Супруг БОЈО, син ЂОРЂЕ, ћерка КАТАРИНА и снаха ЗОРИЦА

LJILJANE MANOJLOVIĆ SJEĆANJE 13. 2. 2004 – 13. 2. 2020.

Dugi su dani bez tebe, Ljiljo.

Učini nam se da čujemo tvoj zvonki smijeh, da osjetimo tvoj lagani korak, da zamiriše zrak tvojom vedrinom i stegne se srce, zaiskre oči, zaboli duša.

Prekratko te gledasmo i ljubismo, a voljećemo te dok nas bude.

Neka ti je laka crnogorska zemlja koju si toliko voljela.

755

Tvoji NAJMILIJI 754

SOFIJA Sava SUĐIĆ iz Petrovca na moru

Шест је мјесеци како си нас прерано напустила

Šest godina od smrti našeg dragog

S ljubavlju i ponosom te čuvamo od zaborava.

Porodica SUĐIĆ

730

Godina je od smrti našeg dragog

BUDIMIRA BUDA NIKOLIĆA

ТАЊА ИВАНОВИЋ Svakim danom sve više nedostaješ. Nikad te nećemo zaboravit.

Supruga SONJA, đeca ALEKSANDRA, ĐORĐIJE, NIKOLA, snaha DIJANA i tvoja UNUČAD

LABUDA BAKIĆA S ponosom i poštovanjem čuvamo te u najljepšim sjećanjima.

728

NATALIJA, VESELIN, RATKO, NATAŠA, ČASLAV i KRISTINA

Љубав, туга и сјећање на тебе дио су наших живота у којима заувијек остајеш и неизмјерно недостајеш. Волимо те и чувамо од заборава.

Četrdeset je tužnih dana od kada nije sa nama naša voljena majka i baka

737 Tužno sjećanje na naše drage roditelje 13. 2. 2000 – 13. 2. 2020.

Са поносом и тугом, твоји: мајка ЧЕДОМИЛА, брат ДРАГАН, сестра ДРАГАНА, снаха БИЉАНА, братаничне МИЛИЦА и КСЕНИЈА и тетка СТАНКА

9. 7. 2010 – 13. 2. 2020.

VUKOSAVA Svetozarova RADULOVIĆ

DŽAFERADŽOVIĆ AMO

DŽAFERADŽOVIĆ ŠERIFA

Porodica će u petak, 14. februara u 11 časova posjetiti njenu vječnu kuću na groblju Milošev dub u Komanima.

U najljepšim uspomenama čuvamo Te od zaborava.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Vaši: ESAD, MIRSADA, DŽENETA i MUNEVERA 726

756

749 SJEĆANJE 13. 2. 2000 – 13. 2. 2020.

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Četrdeset dana je od smrti naše drage majke i babe

SONJA ARAPOVIĆ VUKAŠINOVIĆ 2013-2020.

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

MOMČILO – MOMO MILIĆ Stalno si u našim mislima.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe.

TVOJI NAJMILIJI

1111

VUKOSAVE Svetozarove RADULOVIĆ Hvala Ti za beskrajnu ljubav, nježnost i pažnju koju si nam čitavog svog života pružala.

Bila si osjećajna, nježna, plemenita i požrtvovana majka i baba.

Vječno ćeš živjeti u našim najljepšim sjećanjima.

S ponosom, ljubavlju i poštovanjem, tvoji

I posle svega ostaje samo sećanje, prazne ruke i prepuna duša TEBE...

Sestro moja, tugo moja večna!

740

Tvoja LENKA

ćerka RAJKA, unučad JELENA i MILOŠ i praunuk LUKA

e-mail: oglasno@t-com.me

748

729

TV program

Četvrtak, 13. februar 2020.

FILM

RTCG 2 22:30

SERIJA

35

RTCG 1 23:15

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)



RTCG 1

06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program, r.

12:05 Zapis, r.

12:35 Meridijani, r.

13:05 Ana Karenjina, r.

14:05 Fokus, r.

15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba, e.

17:30 Sat TV 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:05 Horizont 18:35 Muzika 19:05 Dvogled 19:30 Dnevnik 2 20:05 Zumiranje 21:00 Art magazin 21:30 Ana Karenjina, s.

22:15 Muzika 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Nerealno IV, s.

00:10 Sa koncertnih podijuma 01:10 Zumiranje, r.

 06:45 11:00 11:02 11:20 11:45 12:00 12:05 13:00 13:02 13:45 14:00 14:05 15:00 15:30 16:00

   RTCG 2

06:00 06:30 07:00 07:30 09:00 10:45 12:15 14:10 15:00 16:30 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 22:30

00:00 00:30 01:30

Obrati pažnju Glas Amerike Slonovi i tonovi Rukomet: Rusija – Norveška, r.

Dnevna soba, r.

Više od ljubavi, s.

Pismo glava, r.

Luda kuća, r.

Više od ljubavi, r.

Zapis Afera, r.

Luda kuća, s.

ABS, r.

Brak radnika, kratki igrani Dnevnik 2 Afera, s.

Dnevna soba, e.

Dvije polovine srca, film Glas Amerike Dokumentarni program ABS, r.

PINK M

Novo jutro Minut dva Premijera Ekskluzivno Zadruga uživo Minut dva Zadruga uživo Minut dva Dženetine suze, r.

DNK, r.

Minut dva DNK, r.

Minut dva Scena Minut dva

16:05 17:00 17:05 18:00 18:02 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Žikina šarenica, r.

Minut dva Žikina šarenica, r.

Minut dva Scena Elif, s.

Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s.

Ljubav iz osvete, s.

Zadruga Zadruga uživo

TV PRVA

07:00 08:00 09:00 09:15 10:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:10 21:00 21:50 22:40 23:00 23:30

Praktična žena, r.

60 min. sa Iris Jutarnji žurnal Istine i laži, r.

Jutro sa Iris Kuhinja, s.

150 minuta Igra sudbine, r.

Tate, r.

Praktična žena 60 min. sa Iris Ekskluziv Stolice Žurnal Mame, s.

Tate, s.

Igra sudbine, s.

Urgentni centar, s.

Ekskluziv Noćni žurnal Vremenski policajac, film 01:00 Tate, r.

01:45 Noćni žurnal, r.

02:15 150 minuta, r.

 07:00 09:05 10:00 11:00 12:05 13:00 14:00 16:10 17:00 18:10 18:35 18:50 19:00 20:05

06:35 07:05 07:30 08:35 08:45 09:00 09:40 10:05 11:00 12:15 13:00 13:17 15:00 16:30 16:40 17:10 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:35 01:05

NOVA M

Centralni dnevnik Mr. Kitchen, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Sportisimo, r.

Kefalica Totalni obrt, r.

Mr. Kitchen, r.

Među nama Vijesti Žigosani u reketu, r.

Vijesti Azra, r.

Vijesti Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama Azra, s. Žigosani u reketu, s.

Totalni obrt, r.

Nezavršena posla, film Đakuzi vremeplov, r.

VIJESTI

06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 13:10 14:00 14:06 15:00 15:40 16:30 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Hoću kući, r.

Vijesti Dnevnica, r.

Snovi, kuća, dom, r.

Vijesti Žrtve ljubavi, r.

Boje dana Serija Vijesti Žrtve ljubavi, s.

Hoću kući, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Načisto Vijesti Sport Ljubavna pjesma za Bobija Longa, film 00:30 Načisto, r.

02:00 Kola Džejn Mensfild, r.



07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 11:00 12:00 13:30 14:30 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19.15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

A1 TV

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

777

RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija Bandolera, r.

Kako se to radi, r.

Dok. program Velika porodica, r.

Jutrom iz Budve, r.

Serija Dokumentarni program Kuhinjica Crtani film: Gavra Skrivena kamera Polis Amfiteatar, e.

 

21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Velika porodica, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto GlasAmerike Serija Muzički program

07:00 10:15 10:45 11:45 12:00 12:30 13:15 13:30 13:50 14:00 14:15 15:00 15:45

Jutarnji program Mapet šou Grad koji volim, r.

Lijek iz prirode Sportske vijesti Humoristicka serija, r.

Legendarni boks mečevi Intermeco Linea U objektivu Oblačić Sport info Crnogorske anegdote, r.

16:15 17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:45 20:00 20:30 21:00 22:00 00:00 00:30

Dogodilo se Otium, r.

Skener Ljepota je u oku U objektivu, r.

Aktuelno Lijek iz prirode, r.

Humoristička serija Knjizevnost, istorija, mit, r.

Raskovnik Film Aktuelno, r.

Repriza dnevnog programa

Crna Gora

prognoza za 13. 02. 2020.

PORTAL POBJEDE

Vremenska prognoza

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Temperatura Crna Gora / danas

Zamjenik DARVIN MURIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Nerealno

Dvije polovine srca

IZLAZAK SUNCA

6.43 sati

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank ZALAZAK SUNCA

17.11 sati

Min.

Max.

-2° 7° -2° -2° 6° 0° 5° 6° -3° 5°

10° 18° 11° 11° 18° 12° 15° 17° 9° 16°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

Min.

Max.

0° -1° -1° -5° 4° -4° 0° 7° 6° -6°

12° 9° 9° 10° 16° 8° 8° 18° 17° 5°

Petak 14. 02. 2020.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA:

Sjutra pretežno oblačno sa kišom, ponegdje i pljusak sa grmljavinom. U popodnevnim satima na jugu postepen prestanak padavina i smanjenje oblačnosti, a na sjeveru kiša će preći u susnježicu i snijeg. Vjetar mjestimično umjeren do jak, južni i jugozapadni, u popodnevnim satima sjeverni u pojačanju. Jutarnja temperatura vazduha -1 do 9, najviša dnevna 3 do 15 stepeni. www.meteo.co.me

Subota 15. 02. 2020.

36

Magazin

Četvrtak, 13. februar 2020.

Plesni klub ,,Matriks“ osvojio osam titula na takmičenju u Beču

Uspješni reprezenti Crne Gore i plesa

PODGORICA – Članovi plesnog kluba ,,Matriks“ vratili su se sa takmičenja u Beču sa osam medalja. Ekipa sastavljena od 70 takmičara iz Podgorice, Danilovgrada i Nikšića, osvojila je u različitim kategorijama prva mjesta.

U konkurenciji od 15 država iz Evrope i svijeta trijumfovale su formacije ,,explossion“, ,,trix“, ,,flesh“ i ,,smile“, Sara Stijepović u kategoriji beli dens i hip-hop i Tamara Pejović u dvije kategorije za odrasle.

- Ovo je za nas bilo divno, novo iskustvo. Festival je trajao je od jutarnjih sati do ponoći, kad je obavljeno proglašenje najboljih za najstarije kategorije. Iskoristili smo vrijeme i da se upoznamo o kulturnim znamenitostima Beča – kazali su iz kluba.

Takmičarski festival, dodaju, je bio na visokom nivou gdje su pokazali da su uspješni reprezenti kulture i plesa Crne Gore - Navikli smo našu javnost na dobre rezultate, pa je ovo samo kontinuitet takvog rada.

Trudimo se da se uvijek predstavimo u dobrom svjetlu, a

Trijumf formacije ,,smile“ na takmičenju u Beču

iza svih ovih rezultata stoji veliki rad, trud i ljubav, sati vježbanja i posvećenosti. Osim pome-

nutih nagrada, dobili smo i jednu specijalna nagrada koja je došla iz Paralije, gdje idemo

na takmičenje u julu - ističu iz kluba.

Jedan od najstarijih i najbrojnijih plesnih klubova u zemlji ove godine proslavlja bitan jubilej – 20 godina postojanja.

- I u narednim takmičenjima u ovoj godini ući ćemo sa velikim entuzijazmom. U toku je rad na monografiji o klubu, intenzivno radimo na njoj. Jubilej svakako neće proći bez koncerta – navode iz kluba.

U narednom periodu očekuje ih priprema za državno prvenstvo koje će se organizovati krajem marta.

- Trudićemo se kao i do sada da damo svoj doprinos razvoju kulture plesa u Crnoj Gori kroz aktivan rad kroz klub i afirmaciju ove oblasti kroz naše rezultate – zaključuju iz kluba.

Z. K.

Klub ,,Matriks“

Novo ime novosadskog festivala

Di-džej Snejk otvara Egzit PODGORICA – Autor nekih od najslušanijih hitova današnjice di-džej Snejk otvara jubilarni 20. Egzit festival u Novom Sadu.

Popularni Parižanin imaće čast da otvori veliku proslavu 20 godina festivala i uz svoj dosad najveći šou publici isporuči hitove koji zajedno broje preko deset milijardi Jutjub pregleda i više od šest milijardi Spotifaj slušanja, saopštili su organizatori Egzita.

U julu na Petrovaradinskoj tvrđavi slušaćemo njegove dijamantske i multiplatinaste singlove ,,Taki Taki“, ,,Lean On“, ,,Let Me Love You“, ali i superaktuelni ,,Loco Contigo“ na kojem mu gostuje još jedan hedlajner Egzita, popularni američki reper Tajga.

Di-džej Snejk je sarađivao sa još jednom zvijezdom festivala, ovog puta reperom sa istočne obale, Šek Vesom, i to na numeri ,,Enzo“, na kojoj su gostovali još i Ofset, 21 Savage i Guči Mejn. Na listi saradnika koje okuplja pod svojom dirigentskom palicom nalaze se još i Džastin Biber, Kardi Bi, Major Lazer, Selena Gomez, J Balvin, Šon Pol i brojni drugi.

Di-džej Snejk danas je hedlaj-

Dodjela Zlatnih malina održaće se 25. februara

,,Zoolander 2“ vodi u nominacijama

LOS ANĐELES - Komedija ,,Zoolander 2“ sa Benom Stilerom i blokbaster ,,Betmen protiv Supermena“ sa Benom Aflekom osvojili su najviše nominacija za Zlatnu malinu, nagradu koja se dodjeljuje najgorim filmskim ostvarenjima u prošloj godini.

- Prošle godine je bilo toliko loših filmova. da smo morali da dodamo još jednu kategoriju, ukupno šest umjesto tradicionalnih pet - navodi se u saopštenju organizatora.

Najveći broj nominacija, ukupno devet, dobio je ,,Zoolander 2“ dok je ,,Betmen protiv Super-

ner najvećih svjetskih festivala kao što su Koačela, Lolapaloza, Tumoroulend i brojnih drugih gdje se nerijetko nalazi kao jedini di-džej hedlajner u rangu sa najvećim grupama današnjice, kao što su The Killers, Muse ili Migosi.

Dobitnik je i dvije Bilbord i jedne MTV nagrade, dok mu je prvu Gremi nominaciju donijela saradnja sa Lejdi Gagom na albumu ,,Born This Way“.

Zbog ovih nevjerovatnih uspjeha, mediji ga porede sa njegovim sugrađaninom Dejvidom Getom, a kada je ovo gradsko rivalstvo u pitanju, didžej Snejk je i prvi muzičar u istoriji koji je u direktnom prenosu nastupio na čuvenoj Trijumfalnoj kapiji u Parizu.

Egzit će biti održan od 9. do 12. jula na Petrovaradinskoj tvrđavi u Novom Sadu, a di-džej Snejk se pridružuje nizu već potvrđenih muzičkih zvijezda kao što su Dejvid Geta, Fetboj Slim, Džejms Artur, Boris Brejča, Sepultura, Meduza, ZHU, Šek Ves, Metronomy, ARTBAT, Marki Ramone, Agnostic Front i brojni drugi na dugačkoj listi izvođača koja je stigla tek do pola onog što se sprema za Egzit 2020, poručuZ. K. ju organizatori. mena“ dobio osam nominacija.

Uprkos negativnim kritikama, ,,Betmen protiv Supermena“ zaradio je skoro 900 miliona dolara.

Filmovi ,,Dirty Papy“ sa Robertom de Nirom, ,,Gods of Egypt“ i ,,Independence Day: Resurgence“ nalaze se među favoritima u kategoriji najgoreg filma.

De Niro, Džerald Batler, Aflek, Stiler i Henri Kevil su nominovani u kategoriji najgorih glumaca.

Za najgore glumice će se takmičiti Megan Foks za ulogu Ejpril O’Nil u nastavku filma ,,Nindža kornjače“, Džulija Roberts za ,,Mother’ s Day“, Naomi Vots i Šajlin Vudli. ,,Zlatna malina“ dodjeljuje se od 1980. godine, a nominacije bira 1.000 članova Fondacije ,,Zlatna malina“ koja parodira američku Akademiju za film i nauku koja dodjeljuje Oskare.

Za prijem u tu fondaciju dovoljna je pretplata od 40 dolara godišnje. Pobjednici koji obično ne dođu na ceremoniju dodele, dobijaju skulpturicu zlatno-žute maline koja košta 4,79 dolara.

Džoni Dep producent filma o irskom pankeru

Priča o rok odmetniku sa dušom pjesnika LONDON – Džoni Dep biće producent dokumentarnog filma o Šejnu Makgouanu, muzičaru i pjesniku, koji je najpoznatiji kao nekadašnji pjevač grupe The Pogues, poznatoj po hitovima ,,Fairytale of New York“ i ,,Dirty Old Town“.

Naziv ovog dokumentarca je ,,Shane“, a režiraće ga Džulijan Templ.

– Poznajem Šejna 30 godina i čast mi je da produciram film o svom prijatelju i jednom od najvažnijih umjetnika i pjesni-

ka 20. vijeka – izjavio je Dep. U filmu će se koristiti do sada nepoznati snimci iz privatne arhive Džulijana Templa, učestvovaće Makgouanovi saradnici, umjetnici i članovi njegove porodice, a sve kako bi film otkrio Šejnovu istinsku pank i pjesničku prirodu, što je kulminiralo prilikom proslave njegovog 60. rođendana prilikom kojeg su se okupili brojni glumci, pjevači i rokenrol odmetnici.

– Snimiti film o Šejnu nije najlakša stvar na svijetu. Može da

se uporedi sa filmovima koje je snimao Dejvid Atenborou. Postavite kameru kao zamku i onda čekate i čekate, nadajući se da će jednog dana sniježni leopard upasti u zamku. Kada na trenutak ulovite jedinstvenu snagu Šonovoe posebnosti shvatićete da je sve to bilo vredno truda – izjavio je reditelj Džulijan Templ.

Film će biti predstavljen na predstojećem filmskom festivalu u Berlinu, a prava na prodaju filma ima kompanija Hanway.