Dnevni list Pobjeda 13.02.2022.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 13. februar 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20201 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Prekinuti pregovori DPS-a i SDP-a o formiranju vlasti na Cetinju

Odbornici u prijestonici sjutra odlučuju o daljim potezima Cetinjski odbor DPS-a uputio je SDP-u konačnu ponudu za formiranje vlasti u prijestonici, a ona podrazumijeva, između ostalog, da funkciju gradonačelnika, sistemom rotacije, prve dvije godine mandata obavlja nestranačka ličnost sa liste SDP-a, a posljednje dvije godine mandata nestranačka ličnost sa liste DPS-a. Ponudu je na Tviter nalogu objavio Ivan Vuković, potpredsjednik DPS-a i koordinator te partije za Cetinje. Odgovor iz SDP-a stigao je odmah nakon Vukovićeve objave. Predsjednik te partije Raško Konjević na Tviteru je napisao da je jasno da DPS nije želio razgovor o formiranju vlasti na Cetinju kako bi se postigao dogovor sa SDP-om.

Oskar Huter iz Opštinskog odbora DPS-a prijestonice kazao je da SDP ima na stolu konkretnu ponudu DPS-a za formiranje vlasti na Cetinju, te da, što se tiče te stranke, pregovori nijesu stali.

- Kao jedan od članova radne gupe koji učestvuje u pregovorima o formiranju vlasti na Cetinju, želim da vas informišem da je koncept koji smo ponudili prijateljima iz SDP-a zapravo suština onoga na čemu je SDP i insistirao i putem medija ponudio. Ne želeći biti više predmet bilo čijih manipulacija i insinuacija, obavijestili smo javnost o konkretnoj i fer ponudi koja će, vjerujem, biti prihvaćena od strane prijatelja iz SDP-a i time gradu i cijeloj Crnoj Gori pokazati da su nam interesi grada i države preči od bilo čije funkcije - kazao je Huter za Pobjedu.

STR. 3.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović najavljuje uspješnu sezonu

Očekujemo dobru zaradu, samo da je protesti ne ugroze STR. 4.

Vlada Zdravka Krivokapića oborila rekord i za godinu dodijelila čak 274 crnogorska pasoša po specijalnim uslovima

Počasno državljanstvo dobio i episkop SPC Atanasije Episkop mileševski pasoš je dobio kao lice od posebnog značaja za Crnu Goru radi potrebe nesmetanog vršenja vjerske službe i rukovođenja organizacionim djelovima vjerske zajednice na teritoriji države. Počasno državljanstvo Vlada je dodijelila i još jednoj osobi čija je matična država BiH. Riječ o je Svetlani Stijović, supruzi ministra Aleksandra Stijovića STR. 2. i 3.

Stručnjaci analiziraju učinke ministarke Vesne Bratić u prosvjeti i upozoravaju da je u najavi novo kršenje zakona STR. 8.

Dr Marija Backović smatra da bi ukidanje preventivnih mjera prouzrokovalo još veći broj oboljelih, hospitalizovanih i preminulih osoba

Primjena „švedskog modela“ u Crnoj Gori imala bi Nezakonito smijenila direktore pa svoje kadrove ozbiljne posljedice postavlja retroaktivno

STR. 7.

2

Politika

Neđelja, 13. februar 2022.

Što se krije iza poteza odlazeće vlade da na brzinu donese odluku kojom se liberalizuje sticanje crnogorskog državljanstva

Vujović: Pokušaj izbornog inžinjeringa Krivokapića i njegovih ministara PODGORICA – Odluka koja liberalizuje sticanje crnogorskog državljanstva, koju je, 4. februara, usvojila krnja odlazeća vlada Zdravka Krivokapića, par sati uoči smjene u parlamentu, u petak 11. februara, objavljena je u Službenom listu, a stupa na snagu 19. februara. Izmijenjenom odlukom je propisano da bi neko dobio državljanstvo naše države, umjesto dosadašnjih deset godina stalnog boravka, dovoljno je da ima pet privremenog i pet stalnog boravka.

Ukoliko se primijeni ova odluka uticala bi na etnički sastav Crne Gore i izmijenila bi biračko tijelo u korist prosrpskih stranaka.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović kaže za Pobjedu da odgovornost za donošenje Odluke o izmijeni Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, nije samo premijera Krivokapića, nego i svakog člana Vlade koji je glasao za nju, jer je na taj način prekršio nekoliko pravila.

PROMJENA NACIONALNE STRUKTURE

- Prvo pravilo koje je prekršeno je zanemarivanje političkog dogovora da se ovo pitanje riješi na parlamentarnom odboru koji se bavi izbornim reformama. S druge strane, ovu odluku nije predložio ministar unutrašnjih poslova, makar to možemo zaključiti po informacijama koje smo mogli da čujemo. Krivokapićeva Vlada je na ovaj način ušla u izborni inžinjering. Nažalost, on i ministri koji su glasali za ovu odluku pokušavaju nezakonito i na vještački način da promijene nacionalnu strukturu biračkog tijela. Riječ je o najvećem broju državljana Srbije, Bosne i Hercegovine i Rusije za koje Vlada vjeruje da će, kada im omoguće da uđu u birački spisak, pomoći tim partijama da naprave prevagu na narednim izborima.

Ključno pitanje je, ukoliko dođe do primjene ove odluke, da li će prozapadna većina birača koji glasaju u Crnoj Gori ostati dominantna ili će ovo značiti njeno brisanja i nestanak, smatra Vujović.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja naglašava da se može dati procjena i projekcija, ako bi ovakva odluka opstala, kako to pokazuje CeMI-jeva studija, da bi 25.000 do 28.000 stranaca moglo doći u zakonsku poziciju da apliciraju za dobijanje crnogorskog državljanstva u narednih pet godina, a samim tim i do sticanja biračkog prava.

NEZAKONITA DVOJNA DRŽAVLJANSTVA

Vlada Zdravka Krivokapića je, kako kaže, pokazala nezainte-

Zlatko Vujović

resovanost da sistemski riješi pitanje nezakonitog dvojnog državljanstva koje je stekao veliki broj državljana Crne Gore.

On podsjeća da, prema važećem zakonu, ko primi državljanstvo druge države ostaje bez crnogorskog državljanstva.

- CeMI je u studiji „Crnogorsko državljanstvo i prebivalište kako doći do ažurnog biračkog spiska“, objavio da prema obavještenju MUP-a Srbije, koje je MUP Crne Gore dobio od srpske delegacije tokom vođenja pregovora o zaključivanju Sporazuma o dvojnom državljanstvu između dvije države krajem 2008. godine, u periodu od 3. juna 2006. do 24. decembra 2008. godine, dakle za nepunih 19 mjeseci, blizu 35.000 crnogorskih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori steklo državljanstvo Srbije. Time su ispunjeni uslovi da oni izgube državljanstvo Crne Gore - smatra Vujović.

Procjena je, ističe naš sagovornik, da se broj crnogorskih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori, koji posjeduju državljanstvo Srbije i imaju prebivalište u toj zemlji, kreće u rasponu od 50.000 do 80.000 i oni su upisani i u biračke spiskove i Crne Gore i Srbije.

- Postoje dvije dimenzije tog problema - politička i praktična. Politička je da nije postojalo interesovanje ni prethodnih crnogorskih vlasti do promjene 30. avgusta 2020. godine, da se takvi slučajevi istraže i provjere i da se tim licima oduzme državljanstvo. Postoji, međutim, i praktičan problem provjere velikog dijela njih, jer organi Srbije i BiH ne žele da sarađuju i daju podatke. Zbog toga će, s obzirom na to da nije za očekivati u tim državama da se promijeni politička volja, to ostati aktivan problem sve do ulaska, ne samo Crne Gore, nego i drugih država Zapadnog Balkana u EU. Tad bi-

smo mogli da trajno razriješimo to pitanje, ne samo onog koje se tiče prebivališta, nego i dvojnog državljanstva - rekao je Vujović.

ŠTETNE POSLJEDICE

Prema riječima našeg sagovornika potez odlazećeg premijera i njegovih ministara, da na brzinu donesu odluku o liberalizaciji uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, je politički i dio je njihove kampanje.

- Namjera im je da iskoriste međuprostor do formiranja nove vlade i da omoguće da se pokrenu postupci za liberalnije dobijanje crnogorskog državljanstva. Međutim, više je nego jasno da će ova odluka biti ukinuta jer nije u skladu sa domaćom praksom i propisima - smatra on.

Vujović ističe da jedan dio odgovornosti leži i na prethodnoj vlasti jer ovo pitanje nijesu regulisali isključivo Zakonom o crnogorskom državljanstvu, već podzakonskim aktom.

Samim tim se, kako je rekao, i otvorio prostor za ovakav vid zloupotrebe Krivokapićeve Vlade.

Ne smijemo zaboraviti, naglašava on, da i postojeća pravila koja tretiraju sticanje crnogorskog državljanstva u velikoj mjeri nijesu dovoljno restriktivna.

Podsjeća na podatke iz studije koju je radio CeMI koji pokazuju da je „restriktivni“ Zakon o crnogorskom državljanstvu dozvolio prijem skoro 31.000 novih državljana za 15 godina (oko pet odsto ukupne populacije u Crnoj Gori) i da je Zakon o strancima, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, dozvolio 30.052 stalna boravka i 29.042 privremena boravka.

- Jedno je pitanje dati nekom radnu dozvolu da radi, živi u Crnoj Gori i da ima prebivali-

šte, ali kada je riječ o državljanstvu koje se veže i za politička prava uključujući i pravo glasa treba imati značajno restriktivniji pristup nego što je do sada bio - kazao je Vujović.

Teško je procijeniti, kaže on, koliku bi štetu mogla da napravi ova odluka.

- Trebamo sačekati i vidjeti koliko je ljudi spremno da rizikuje i da na taj način pokuša steći crnogorsko državljanstvo. Treba sačekati i vidjeti kakva će odluka o tom pitanju biti Ministarstva unutrašnjih poslova. Postavlja se pitanje da li je riječ o ništavnoj pravnoj odluci, da li je poštovana procedura. Ako nije ispoštovana procedura onda se ona može smatrati ništavnom, pa samim tim i takvog pravnog dejstva. To trebaju da odluče pravnici i treba da se iskoriste sve zaštitne mjere koje stoje u državi Crnoj Gori da se spriječi negativno dejstvo onoga što je uradila Krivokapićeva Vlada i njegovi ministri prošle sedmice - naglašava predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja.

KRIVIČNA ODGOVORNOST

Zlatko Vujović ističe da, ukoliko je ova odluka donijeta u nezakonitoj proceduri sa jasnom namjerom da se nanosi šteta državi Crnoj Gori, to podrazumijeva i krivičnu odgovornost za one koji su je donijeli.

- Riječ je o zloupotrebi službenih ovlašćenja i oni koji su to radili treba da snose odgovornost.

Neke političke partije su već podnijele krivične prijave. Potrebno je da se tužilaštvo što prije izjasni i ukoliko postoje indicije da je počinjeno krivično djelo, da pokrenu postupak - poručuje na kraju Vujović.

Podsjetimo, MUP je Odluku o izmijeni Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, kojom je pokušan svojevrstan etnički inžinjering, predložio početkom prošle godine, ali je u aprilu povučen nakon višednevnih upornih protesta opozicije i patriotski orijentisanih građana.

Iako je Krivokapićev, do jučerašnji najbliži saradnik i koalicioni partner, odlazeći vicepremijer i lider GP Ura Dritan Abazović upozorio da u tehničkom mandatu Vlada ne donosi odluke koje bi mogle biti štetne i da će ova odluka, kada se izabere nova manjinska vlada, biti stavljena van snage, Krivokapić nije odustao od ove odluke, koja je dio Vučićevog projekta „srpski svet“ i „konačnog posrbljavanja Crne Gore“. Naložio je da se objavi u Službenom listu. Šteta državi je već učinjena, a posljedice, ukoliko se njena primjena hitno ne onemogući, mogu biti pogubne po našu državu.

Zoran DARMANOVIĆ

Vlada Zdravka Krivokapića dodijelil

Počasno d episkopu S Episkop mileševski pasoš je dobio kao lice od posebnog značaja za Crnu Goru radi potrebe nesmetanog vršenja vjerske službe i rukovođenja organizacionim djelovima vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore PODGORICA - Vlada Zdravka Krivokapića tokom svog mandata dodijelila je 274 počasna državljanstva, a crnogorski pasoš po specijalnim uslovima dobio je i episkop mileševski Srpske pravoslavne crkve Atanasije Rakita.

U rješenju Ministarstva unutrašnjih poslova, u koje je Pobjeda imala uvid, navodi se da crnogorsko državljanstvo stiče Svetko Rakita (Atanasijevo svetovno ime) rođen u mjestu Babin Do, Šipovo, Bosna i Hercegovina.

Rakita je podnio zahtjev za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. U rješenju, koje je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović potpisao 26. avgusta prošle godine, navodi se da lice čiji je prijem od posebnog državnog, naučnog, privrednog, sportskog, kulturnog i drugog značaja može steći crnogorsko državljanstvo i ako ne ispunjava sve norme. Pravila, koja za Rakitu i ostale ,,počasne državljanine“ nijesu važila, se odnose prije svega na neprekidan i zakonit boravak u Crnoj Gori od deset godina kao i na sticanje državljanstva prijemom uko-

Rješenje o dodjeli državljanstva Atanasiju

liko se osoba odrekne drugog državljanstva.

- Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava dostavilo je 19. jula predsjedniku Vlade mišljenje da se episkopu Atanasiju (Svetku Rakiti) koji obavlja ulogu poglavara - episkopa Eparhije mileševske – Srpske pravoslavne crkve, a koja posjeduje organizacione djelove u Crnoj Gori, koji su priznati i prepoznati u pravnom poretku na teritoriji Crne Gore, kao licu od posebnog značaja za Crnu Goru odobri prijem u crnogorsko državljanstvo radi potrebe nesmetanog vršenja vjerske službe i rukovođenja organizacionim djelovima vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore - navodi se u rješenju MUP-a.

NASTAVAK LOŠE PRAKSE

Damir Suljević

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) nedavno su

Ekonomska državljanstva po Ekonomska državljanstva prednjače u većini slučajeva dobijanja crnogorskog pasoša pod posebnim uslovima.

Tako je, u skladu sa programom ekonomskog državljanstva, izvršen prijem ukupno 253 lica od 7. decembra 2020. do 1. januara 2022. godine, što je i najveći broj od početka sprovođenja tog programa u 2019. godini. Pri tome, najveći je broj lica iz Rusije, zatim Kine, Libana,

Ukrajine i Kazahstana.

Suljević podsjeća da na kontroverze tog programa godinama opominje i Evropska komisija.

- Brisel je u Izvještaju za 2021. godinu ocijenio da bi Crna Gora morala što prije ukinuti taj program. U Izvještaju se ističe i kako bi, dok god taj program postoji, morali biti pažljivo praćeni rizici u vezi sa bezbjednošću, pranjem novca, utajom poreza, finansi-

Politika

Neđelja, 13. februar 2022.

la 274 crnogorska pasoša po specijalnim uslovima

državljanstvo i SPC Atanasiju

3

Prekinuti pregovori DPS-a i SDP-a o formiranju vlasti u prijestonici

Cetinjski odbornici sjutra o daljim potezima

Od Šinavatre do Vesne Bratić

Atanasije

saopštili da je Krivokapićeva Vlada oborila sve rekorde po broju dodjele počasnih državljanstava. Prema njihovim podacima MUP je donio 273 rješenja u 2021. i jedno u 2020. godini. Tako je Vlada za 13 mjeseci rada više nego udvostručila rekord prethodne vlade Duška Markovića, koja je za 11 mjeseci 2020. godine dodijelila 115 državljanstava.

Saradnik na programima u CGO-u Damir Suljević smatra u slučaju Svetka Rakite, ali i u drugim sličnim primjerima prijema po posebnim uslovima, vršenje redovnih poslova ne može i ne smije biti razlog za dobijanje crnogorskog pasoša.

- Naše zakonodavstvo predviđa mehanizme koji omogućavaju nesmetan rad strancima, uz poštovanje određenih procedura, pa stoga nema razloga za selektivnu i diskrecionu

od lupom Brisela ranjem terorizma, korupcijom ili infiltracijom organizovanog kriminala.

Mi u CGO-u sumnjamo da tu nije razvijen dovoljan stepen kontrole, imajući u vidu njihov broj, ali i potrebu za individualnom i temeljnom procjenom u svakom od njih. Vlada je, ipak, i pored najave da će taj program biti ukinut do kraja 2021. godine, isti produžila, što je naišlo i na oštre ocjene sa evropskih adresa - poručuje Suljević.

primjenu ovog instituta jer se time neutemeljeno privileguje određeno lice. Nažalost, iako jedino vezano za vršenje vjerske službe, rješenje o prijemu Svetka Rakite nije jedino rješenje iz kojeg se može procijeniti namjera Vlade da se, pod izgovorom redovnog obavljanja poslova, omogući sticanje državljanstva određenim licima - kazao je Suljević za Pobjedu.

SUMNJIVA DODJELA PASOŠA I ,,GOSPOĐI MINISTARKI“

Krivokapićeva Vlada je, osim Atanasiju, počasno državljanstvo dodijelila i još jednoj osobi čija je matična država BiH. Riječ o je Svetlani Stijović, supruzi ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandra Stijovića.

I taj slučaj bio je pod lupom javnosti zbog mogućeg sukoba interesa ali i opravdanosti dodjele državljanstva.

- Gospođa Stijović je po profesiji defektološkinja – oligofrenološkinja. Međutim, iako se u rješenju navodi da je to deficitarno zanimanje, tu argumentaciju ne prati odgovarajući dokaz u vidu izvještaja, mišljenja ili sličnog akta organa nadležnog za statistiku ili zapošljavanje, a iz kojeg bi se moglo zaključiti da je potreba na tržištu izražena u tolikoj mjeri da se zahtijeva prijem lica u državljanstvo. Posebno je čudno da je ovaj prijedlog predsjedniku Vlade uputilo Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, imajući u vidu

Pitanje dodjele počasnih državljanstava već godinama izaziva kontroverze. Tako je 2009. počasni državljanin Crne Gore postao Taksin Šinavatra, nekadašnji preŠinavatra mijer Tajlanda, koji je u svojoj državi bio osuđen za korupciju, a nekoliko godina kasnije i malezijski državljanin Vei Pu, koji je bio hapSeng Pu šen u Las Vegasu zbog organizovanja ilegalnog klađenja.

Osim njih počasno državljanstvo su stekli i biznismeni Petros Statis, Samih Saviris i Natanijel Rotšild koji su imali značajne investicije u našoj zemlji, ali i Vesna Bratić koja je široj javnosti postala poznata ne po ulaganjima već zalaganju za interese SPC u Crnoj Gori, nakon čega je i postala članica odlazeće vlade. Bratić je, kako je Pobjeda ranije objavila, dobila počasno državljanstvo 19. marta 2012. godine u vrijeme Vlade premijera Igora Lukšića u upitnoj zakonskoj proceduri.

da je potreba za ovim kadrom u većoj mjeri vezuje za resor zdravstva - navodi Suljević.

Prema podacima CGO-a šest osoba, koje su dobile crnogorski pasoš po posebnim uslovima, su kao zemlju porijekla naveli Srbiju.

Među njima su Uroš Đurđević, za kojeg je prijedlog predsjedniku Vlade uputio Fudbalski savez, u cilju sticanja uslova za nastup i učešće u fudbalskoj reprezentaciji Crne Gore, maloljetni L. K, takođe u cilju ispunjenja uslova za nastup i učešće u fudbalskoj reprezentaciji, Sonja Vukićević, balerina, koreografkinja i rediteljka, prof. dr Saša Brajović i prof. dr Veljko Milutinović, saradnici Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), kao i Dorotea Ljumović, inspektorka u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

RJEŠENJA BEZ OBRAZLOŽENJA

U više slučajeva sticanja državljanstva prijemom Krivokapićeva Vlada čak nije ni saopštila osnov dodjele.

Suljević navodi da deset rješenja ne sadrži osnov prijema u državljanstvo, već se u njima citira zakonska odredba koja upućuje na ovu mogućnost i navodi da je odluka utemeljena na dostavljenim dokazima, u koje CGO nije imao uvid.

- Radi se o šest osoba ruskog i četiri osobe ukrajinskog porijekla - precizirao je Suljević.

Borislav VIŠNJIĆ

Ivan Vuković

Raško Konjević

Ivan Vuković objavio ponudu DPS-a za formiranje vlasti na Cetinju - gradonačelnik prve dvije godine mandata da bude nestranačka ličnost sa liste SDP-a, a posljednje dvije sa liste DPS-a. Iz SDP-a odgovoreno - „neka odbornici odluče u ponedjeljak, za nas su razgovori završeni“ PODGORICA – Cetinjski odbor DPS-a uputio je SDPu konačnu ponudu za formiranje vlasti u prijestonici, a ona podrazumijeva, između ostalog, da funkciju gradonačelnika, sistemom rotacije, prve dvije godine mandata obavlja nestranačka ličnost sa liste SDP-a, a posljednje dvije godine mandata nestranačka ličnost sa liste DPS-a. Ponudu je na Tviter nalogu objavio Ivan Vuković, potpredsjednik DPS-a i koordinator te partije za Cetinje.

- Pozivamo naše prijatelje iz SDP-a da, u interesu Cetinja i Crne Gore, na temelju principa koje su afirmisali u prethodnom periodu, prihvate našu konačnu ponudu za formiranje lokalne vlasti u prijestonici, baziranu na sljedećim rješenjima: funkciju gradonačelnika, sistemom rotacije, prve dvije godine mandata obavljaće nestranačka ličnost sa liste SDP-a, a posljednje dvije godine mandata nestranačka ličnost sa liste DPS-a.

Za vrijeme trajanja dvogodišnjeg mandata nestranačke ličnosti sa liste SDP-a, funkcije zamjenika gradonačelnika obavljaće kandidati sa odborničke liste DPS-a i obrnuto – objavio je Vuković.

Funkcija predsjednika Skupštine prijestonice pripašće DPS-u sve četiri godine, kao partiji koja je osvojila ubjedljivo najviše glasova na posljednjim lokalnim izborima - navodi se u ponudi DPS-a koju je objavio Vuković.

Odgovor iz SDP-a stigao je odmah nakon Vukovićeve objave. Predsjednik te partije Raško Konjević na Tviteru je napisao da je jasno da DPS nije želio razgovor o formiranju vlasti na Cetinju kako bi se postigao dogovor sa SDP-om.

- Poštovane kolege, pošto smo imali zakazani sastanak, a kako ste vašu „konačnu ponudu“ objavili neposredno prije sastanka jasno nam je

Huter: SDP ima konkretnu ponudu, što se nas tiče – pregovori nijesu stali Oskar Huter iz Opštinskog odbora DPS-a prijestonice kazao je da SDP ima na stolu konkretnu ponudu DPS-a za formiranje vlasti na Cetinju, te da, što se tiče te stranke, pregovori nijesu stali.

- Kao jedan od članova radne gupe koji učestvuje u pregovorima o formiranju vlasti na Cetinju, želim da vas informišem da je koncept koji smo ponudili prijateljima iz SDP-a zapravo suština onoga na čemu je SDP i insistirao i putem medija ponudio. Ne želeći biti više predmet bilo čijih manipulacija i insinuacija, obavijestili smo javnost o konkretnoj i fer ponudi

da nijeste željeli razgovor u cilju dogovora. Neka odbornici Skupštine prijestonice u ponedjeljak odluče o daljim potezima. Tako je najpoštenije - napisao je Konjević na Tviteru.

Vuković je odgovorio da je ponudu objavio kako se ne bi desilo, kao nakon prvog sastanka DPS-a i SDP-a na Cetinju, da se u tom gradu šire dezinformacije i ljudi ubjeđuju da DPS želi fotelje i monopol vlasti.

- Naša ponuda je ljudska i poštena. Nadamo se da će prevladati razum. Za Cetinje i Crnu Goru - naveo je Vuković.

Ubrzo se oglasio i nosilac liste SDP-a na Cetinju Nikola Đurašković, koji je na Tviteru napisao da su za njih razgovori sa DPS-om završeni.

- Poštovani sugrađani, kako je DPS svoju „konačnu ponudu“ objavio neposredno prije sastanka jasno nam je da nije-

Oskar Huter

koja će, vjerujem, biti prihvaćena od strane prijatelja iz SDP-a i time gradu i cijeloj Crnoj Gori pokazati da su nam interesi grada i države preči od bilo čije funkcije - kazao je Huter T. K. za Pobjedu.

su željeli razgovor u cilju dogovora. Za nas su razgovori sa DPS završeni - poručio je on. Đurašković je dodao da prepuštaju odbornicima da u ponedjeljak odluče o daljim potezima.

- Tako je najpoštenije - zaključio je on.

Nakon reakcija iz SDP-a, ponovo se oglasio Vuković. Na Tviteru je napisao da DPS prihvata sve što je SDP predložio i da nemaju što da kriju.

Cetinjski odbor SDP-a ponudio je ranije DPS-u da kandidat za gradonačelnika prijestonice bude ili nestranačka ličnost sa njihove liste, a DPS bi dobio mjesto predsjednika lokalnog parlamenta, ili da u toku četvorogodišnjeg mandata organizuju rotaciju, na način da će u prvoj polovini gradonačelnik biti neko sa njihove liste, dok bi predstavnik DPS-a bio kandidat za gradonačelnika u drugoj polovini mandata.

R. P.

4

Ekonomija

Neđelja, 13. februar 2022.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović najavljuje uspješnu sezonu PODGORICA - Najave za ljetnju sezonu su dobre i ako pandemija bude kontrolisana i ukoliko se politička situacija stabilizuje mogli bi ove godine da zaradimo ozbiljne novce od turizma - kaže za Pobjedu predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović dodajući da bi već sada imali goste u hotelima da je ,,preživio“ Montenegro erlajnz. Upozorava da je naš budžet ove godine nategnut i ukoliko bi turizam podbacio imali bi velike posljedice za državu i narod, tako da nam ne trebaju bilo koji protesti i nemili događaji sa crnogorskih ulica koji bi poslali lošu sliku svijetu i time odbili goste.

INTERESOVANJE

- Nekoliko godina unazad turizam se pokazao toliko vitalan da uspijeva da odoli svim iskušenjima, ali i to ima svoje granice. Za nastupajuću sezonu najava ima, ima interesovanja, a i bez toga znamo da će biti odlična sezona, ali treba nekoliko preduslova da ispunimo - kazao je Radulović.

Napominje da je prvi i osnovni uslov stabilna situacija kada je korona u pitanju i čini se da se ide ka tome. I u svijetu ukidaju mjere.

- U martu ćemo biti u tom dijelu dobri i to je input za sezonu. Osjetićemo boljitak, jer ovom narodu, privredi prije svega, treba baš jedna dobra sezona. Treba nam duga sezona ne kao prošle godine 45 dana nego barem tri, četiri mjeseca. I tako može biti. Ne pričam o zimi jer nestankom Montengro erlajnza izgubili smo zimsku sezonu. Na nju ne možemo ozbiljno da računamo to je sve nešto ad hok.

Očekujemo dobru zaradu, samo da je protesti ne ugroze Nema kontinuiteta - ocjenjuje Radulović dodajući da tako, sa dobrom situacijom oko korone, idemo u dobrom pravcu i imamo mogućnost da ove godine stvarno zaradimo ozbiljne novce kao država, društvo i privreda.

Po riječima našeg sagovornika u velikoj smo opasnosti jer budžet Crne Gore je ove godine tako nategnut i toliko je zavisan od svega da ako bi turizam podbacio bila bi to katastrofa za sve nas, ne samo za turističke poslenike.

- Pošto je sve to tako, nama treba drugi preduslov da šaljemo pozitivne poruke svijetu, da odavde idu lijepe slike.

Moramo da stvaramo percepciju da je ovdje bezbjedno. Jer ako tako ne bude, ako budemo imali lošu bezbjednosnu sitauciju pa to pođe u svijet

Po riječima našeg sagovornika u velikoj smo opasnosti jer budžet Crne Gore je ove godine tako nategnut i toliko je zavisan od svega da ako bi turizam podbacio bila bi to katastrofa za sve nas, ne samo za turističke poslenike

Žarko Radulović

Već sada bi imali pune hotele da je ,,preživio“ Montenegro erlajnz. Sezona će biti dobra, ali nam treba stabilna situacija sa koronom i da ne šaljemo lošu sliku sa ulica. Treba da obezbijedimo novac, jer smo svi na izmaku - poručuje Radulović mi ćemo imati slabiju sezonu, i svi ćemo da nastradamo jer jednostavno niko neće imati novca - kaže Radulović.

Podsjeća da već dvije godine turistički poslenici trpe posljedice korone, političke nestabilnosti i svake druge.

- Sve to ,,udara“ po nama. Ajde da nas puste da ove godine pripremimo sami sezonu, ne treba nam ministarstvo ni niko samo da nas pušte sami da radimo - tvrdi Radulović.

I ako još krenu slike protesta u martu i aprilu, objave svjetske televizije, mi smo ga ,,ugasili“ ponovo. Potrebna nam je stabilnost. Ukoliko postoji političko neslaganje ne treba to na ulici pokazivati - poručuje Radulović. Sada je, kako dodaje, vrijeme da pokažemo karnevale, Praznik mimoze a ne da ,,barjačimo

Dodaje da se čak može program ,,Evropa sad“ pokazati dobrim, ako ova godina bude uspješna.

- Treba da obezbijedimo novac, jer smo svi na izmaku.

Država nema privrede, a mi već 20 mjeseci radimo sa gubitkom. Ne samo mi, cijeli svijet je iscrpljen ekonomski.

Koliko je firmi zatvoreno, propalo, a mi kao da živimo u nekom vakuumu. Pričam realne životne priče. Ova sezona ne zavisi od nas, već od njih a ko su oni neka se sami pronađu - poručuje Radulović.

Kaže i da strategije nema i da je sad kasno za nju.

- Sezona je tu. Da imamo Montenegro erlajnz mi bi već imali pune hotele u martu. Da

je preživio sve ove turbulencije, značajan broj hotela bi bio već otvoren, a ovako će se otvoriti tek u maju - tvrdi Radulović.

SVE VIŠE INDIVIDUALACA

Mijenja se sve, pa se, kako ocjenjuje, promijenio i turizam kao tehnologija poslovanje.

- Sve više imate individualaca koji ne idu preko agencija.

Nalaze svoje kanale, puteve, letove i dolaze do svojih destinacija. Ako budemo čekali i radili kao do sada, čekali turoperatore, prije juna ne bi krenuli u sezonu. Bitna mi je ta direktna komunikacija sa gostom. I ti individualci su

već tu. Ja već od 16. februara imam pun hotel, fali mi soba.

Imamo upita više nego što imamo soba. Nijedan turoperator tu nije doveo gosta to su sve individualci. Znači, nema pravila - naglašava Radulović.

Ističe da im ne treba ministarstvo. NTO neka promoviše destinacije da zainteresuje one koji nijesu zainteresovani za Crnu Goru i tu njegova misija prestaje.

Ostalo, po njegovim riječima, ništa ne funkcioniše.

- I ako još krenu slike protesta u martu i aprilu, objave svjetske televizije, mi smo ga ,,ugasili“ ponovo. Potrebna nam je stabilnost. Ukoliko postoji političko neslaganje ne treba to na ulici pokazivati - poručuje Radulović. Sada je, kako dodaje, vrijeme da pokažemo karnevale, Praznik mimoze a ne da ,,barjačimo“.

I na kraju poručuje novom ministru turizma, za kojeg se nada da će ga biti, da malo više komunicira sa njima.

- Ko god da bude bićemo mu od pomoći jer i on ima veliku ulogu u svemu ovome, ali treba da stvori ambijent da možemo bolje da radimo poručuje na kraju Radulović i podsjeća da zadnjih godinu nijesu imali sa kim da razgovaraju i da im se nije niko obraćao.

N. K.

Morsko dobro raskida ugovor za trajekt Kamenari – Lepetane

Rađenović tvrdi da „Pomorski saobraćaj“ ne izmiruje obaveze po ugovoru PODGORICA- Upravni odbor JP Morsko dobro pokrenuće postupak raskida ugovora sa kompanijom „Pomorski saobraćaj“ na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane, preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj.

Pokretanje postupka potvrđeno je u dokumentima objavljenim na sajtu Morskog dobra. Portal RTCG je kontaktirao predsjednika Upravnog odbora Blaža Rađenovića, koji je potvrdio informacije.

Upravni odbor, kako je rekao Rađenović za portal RTCG, na osnovu informacije o predmetu ugovora između kompanije „Pomorski saobraćaj“ doo Herceg Novi i JP Morsko dobro Crne Gore, tražio je da se pokrene

Blažo Rađenović

postupak raskida ugovora zbog nepoštovanja, u smislu neplaćanja obaveza po ugovoru.

-Uz to, i da pravna služba spremi i proslijedi odluku UO kako bi Vlada stavila van snage zaključak kojim se da-

la saglasnost na potpisivanje ugovora sa „Pomorskim saobraćajem“ i tako ih stavila u povlašćeni položaj, da bez

tendera dobiju dva pristaništa u mjestima Lepetane i Kamenari, zona Morskog dobra Crne Gore. Takođe UO Morskog dobra je mišljenja da nakon raskida ugovora treba krenuti u proces davanja koncesija, odnosno raspisivanja tendera za ovo područje – rekao je Rađenović.

Kako kaže, ono do čega je UO Morskog dobra došao je da su ovaj postupak i odluka već jednom donijeti 2018. godine, te da je dobijena saglasnost od Vlade Crne Gore.

-Ali i tada iz nepoznatih razloga JP Morsko dobro nije sprovelo tender već potpisalo novi aneks sa ovim privrednim društvom „Pomorski saobraćaj“ DOO Herceg Novi. Sve ovo će i dalje biti predmet interesovanja UO

i menadžmenta našeg preduzeća ali i mnogobrojni drugi ugovori o kojima ćemo javnost informisati ubuduće – kazao je Rađenović.

Prema registru privrednih subjekata, „Pomorski saobaćaj”“ je u vlasništvu biznismena, braće Dejana i Dušana Bana i Željka Mihailovića.

Ugovor između JP Morsko dobro i „Pomorskog saobraćaja“ zaključen je u februaru 2004. godine na rok od 15 godina, koji je istekao 31. decembra 2018. godine.

U avgustu 2019. godine tadašnji direktor Predrag Jelušić zaključio je aneks ugovora o korišćenju morskog dobra iz 2004. godine kojim se njegovo trajanje produžava na neodređeno vrijeme, odnosno – do dodjele koncesije za obavljanje djelatnosti linijskog pomorskog saobraćaja na relaciji Kamenari – Lepetani.

Ugovor je produžen na osnovu zaključka Vlade iz juna 2019. godine.

R. P.

Ekonomija

Neđelja, 13. februar 2022.

5

NAMJEŠTANJE TENDERA: CGES umjesto da formira novu tendersku komisiju, od pet, ostavio četiri člana iz komisija koje su tokom 2021. godine sprovele prethodna dva poništena postupka PODGORICA – U tenderskoj komisiji Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) ostala su četiri od pet članova iz prethodnih komisija, iako je Ministarstvo kapitalnih investicija izričito zahtijevalo da se za ponovljeni tender za sječu stabala i rastinja u trasama dalekovoda potpuno izmijeni sastav ovog tijela zbog sumnji u moguću korupciju.

CGES, međutim, oglušio se o nalog Ministarstva i u komisiji ostavio stare članove, uz to, neke od njih, nagradio za poslušnost.

Kako je Pobjedi kazao nezvaničan izvor iz CGES-a, „od pet članova komisije koja sprovodi novi tender (koji je u toku) tri člana su sprovodila i prethodni koji je poništen po zahtjevu Ministarstva (šifra postupka 6435 od 13. avgusta 2021. godine), jedan je bio član komisije koja je sprovodila prvi tender u 2021. godini, takođe poništen, navodno zbog potrebe za bitnom izmjenom tenderske dokumnetacije, a stvarno zbog sukoba među članovima komisije (šifra postupka 4350 od 28. maja 2021. godine), a samo je jedan novi član“.

UnAPReđenjA I zAPOšljAvAnje - Ne samo da su se oglušili o zahtjev Ministarstva, nego i o nalog Odbora direktora CGES-a, broj 10-00-8546 od 17. septembra 2021. godine, u kojem je decidirano traženo da v. d. izvršnog direktora preduzme sve mjere i radnje vezano za postupanje po dopisu Ministarstva kapitalnih investicija – kaže naš sagovornik.

Tvrdi i da tri stara člana tenderskih komisija, osim što nijesu smijenjeni, „nagrađeni su za lojalnost“.

- Jednom od njih – Dušanu Bogetiću, zapošljena je supruga Vanja Burić-Bogetić, i to na osnovu sporazuma o preuzimanju radnika, bez javnog oglasa. Počela je da radi u CGES-u 28. decembra 2021. godine, na radnom mjestu inženjerka za izgradnju dalekovoda i trafostanica – kaže sagovornik Pobjede.

Bogetić je, navodi naš izvor, 12. avgusta prošle godine, dan pred objavljivanje prethodnog tendera (poništenog po zahtjevu Ministarstva), dao pisanu saglasnost za pripremljenu tendersku dokumentaciju (u čijoj izradi je aktivno učestvovao), da bi 12 dana nakon objavljivanja postupka promijenio mišljenje.

- Navodno je uvidio diskriminatorske uslove, pa je 4. septembra, na njegovu inicijativu, urađena izmjena postupka, kada su sniženi kriterijumi – objašnjava sagovornik Pobjede.

Izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović, osim za člana ove komisije, Bogetića je imenovao i za člana komisije za ljudske resurse (stalna komisija koja odlučuje o pravima i obavezama iz radnog odnosa).

- To nije sve. Asanović ne samo da ne smjenjuje Bogetića, nego ga postavlja za člana i drugih komisija koje su spro-

u CGES-u, na radnom mjestu inženjer za mrežne modele, analize sigurnosti i studijske analize – ističe sagovornik iz CGES-a.

Crnogorski elektroprenosni sistem

Nagrade za poslušne kadrove

Kako je Pobjedi kazao nezvaničan izvor iz CGES-a, „od pet članova komisije koja sprovodi novi tender (koji je u toku) tri člana su sprovodila i prethodni koji je poništen po zahtjevu Ministarstva (šifra postupka 6435 od 13. avgusta 2021. godine), jedan je bio član komisije koja je sprovodila prvi tender u 2021. godini koji je, takođe, poništen“ vodile kasnije postupke javnih nabavki u CGES-u. Rješenjem broj 9709 od 20. oktobra 2021. godine imenovan je za člana Komisije za sprovođenje otvorenog postupka javne nabavke – izrada projekata postojećeg stanja dalekovoda. Stigla je samo jedna ponuda od 122.645,00 eura, ali ni predsjednik Odbora direktora CGES-a, ni izvršni direktor u tome nijesu vidjeli ništa sporno. Bogetić je imenovan, rješenjem broj 11728 od 9. decembra prošle godine i za člana Komisije za sprovođenje otvorenog postupka javne nabavke revitalizacije DV 110 kV Herceg Novi – Tivat. Na tendersku dokumentaciju ovog postupka izjavljena je žalba, ali čelnici CGES-a ni u tome ne vide ništa sporno – priča sagovornik Pobjede.

Ističe da je i drugi nesmijenjeni član Komisije za tender za sječu stabala i rastinja Vladan Raonić nagrađen – rasporedom na novo radno mjesto u okviru Službe za javne nabavke, sa većim koeficijentom.

- Sa radnog mjesta referent za javne nabavke, čiji je koeficijent 6,36, Raonić je premješten na radno mjesto odgovorni saradnik za javne

nabavke, čiji je koeficijent određen na 6,46, čime mu je povećana zarada – kaže naš izvor.

Bez nagrade, kako tvrdi, nije prošla ni članica Komisije Milena Anđelić.

Ivan Asanović

- Ona je u CGES-u bila angažovana u okviru Vladinog Programa stručnog osposobljavanja visokoškolaca. Nakon što joj je istekao ugovor po tom osnovu, 18. oktobra 2021. godine počela je da radi

PRIPRemA UslOvA zA PODObnU fIRmU - O kakvoj zloupotrebi se radi jasno govori i činjenica da je CEDIS za istu nabavku za svoje potrebe, koja je na elektronskom sistemu javnih nabavki (CEJN) objavljena 26. avgusta 2021. godine, odnosno za tender za sječu rastinja ispod vodova, između ostalog, propisao sljedeći uslov: „glavni inženjer – vođa projekta, jedno lice koje posjeduje najmanje kvalifikaciju VII1 podnivoa okvira kvalifikacija i uvjerenje o položenom stručnom ispitu za poslove zaštite na radu. Glavni inženjer – vođa projekta, mora imati minimum jednu referencu na rukovođenju poslovima sječe stabala i rastinja u trasama dalekovoda po ugovoru čija je vrijednost, bez PDV-a, minimum 30.000,00 eura“. Kod CGES-a, međutim, vođa tima mora imati samo položen stručni ispit za poslove zaštite na radu, bez uslova koji se odnosi na stručnu spremu i njegove reference – ističe naš sagovornik.

Uvjeren je da je CGES promijenio uslove za vođu projekta kako bi obezbijedili učešće firmi koje ne ispunjavaju potrebne uslove. To, kako kaže, potvrđuje i podatak da je jedno od preduzeća koje je podnijelo ponudu na novi tenderski postupak osnovano 24. maja 2021. godine.

Izvori Pobjede tvrde da je nezakonit uticaj na tenderski postupak javne nabavke usluge sječe stabala i rastinja u trasama dalekovoda počeo kada se za njega zainteresovao predsjednik Odbora direktora Aleksandar Mijušković (kadar DF-a), inače, kako kaže naš sagovornik, kum Slavena Radunovića, poslanika te koalicije u crnogorskom parlamentu. Ova koalicija, kao što je poznato, u raspodjeli vlasti nove parlamentarne većine nakon izbora 2020. dobila je takozvana „mjesta pod dubini“.

- Nakon što se svi članovi komisije nijesu saglasili sa zahtjevom Dušana Bogetića da se izmjenom od 4. septembra 2021. godine izbrišu svi kriterijumi za učešće u ovom postupku nabavke (nije izbrisan MEST ISO standrad 45001) u postupak nabavke se umiješalo Ministarstvo kapitalnih investicija – podsjeća naš sagovornik.

Državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Dragan Perunović, kako objašnjava izvor Pobjede, CGES-u je tada dostavio akt broj 12-011/21/9609/1 od 7. septembra 2021. godine, sa zahtjevom da se zbog sumnji u moguće zloupotrebe prilikom pripremanja dva javna nadmetanja neodložno ponište ti postupci, da se nakon toga objedinje u jedan, te da se smijene komisije koje su prethodno organizovale tendere, kao i šef službe za javne nabavke.



Naš izvor ističe i da je Aleksandar Mijušković krio dopise od nadležnih sektora CGES-a, odnosno čitavu proceduru je sproveo „pod velom tajne“, bez traženja izjašnjenja zaposlenih na vrlo ozbiljne optužbe Ministarstva, već je Odbor direktora 17. septembra 2021. godine donio zaključak „po kratkom postupku“

Problem je nastao, priča naš izvor, kada je Mijušković shvatio da nije od Ministarstva dobio dopis kakav je tražio, već da je napravljen ozbiljan previd, jer su pomiješani postupci dvije različite firme – CGES-a i CEDIS-a, pa je Ministarstvo moralo da piše ispravku, što je učinjeno aktom broj 12-011/21/9609/2 od 13. septembra 2021. godine.

OdbOr direktOra

Naš izvor ističe i da je Aleksandar Mijušković krio dopise od nadležnih sektora CGES-a, odnosno čitavu proceduru je sproveo „pod velom tajne“, bez traženja izjašnjenja zaposlenih na vrlo ozbiljne optužbe Ministarstva, već je Odbor direktora 17. septembra 2021. godine donio zaključak „po kratkom postupku“.

- Da su dopisi naručeni kako bi se namjestile ove nabavke, odnosno snizili kriterijumi za učešće, pod plaštom borbe protiv korupcije, potvrđuje činjenica da se nijedan postupak CGES-a, uključujući ni ovaj „sporni“ nije našao u dokumentu koji je krajem 2021. godine objavilo Ministarstvo kapitalnih investicija pod nazivom „365 dana – 365 izazova“. Ovaj tender kao sporan nije pomenut ni na pres konferenciji Ministarstva 15. septembra 2021. godine (nekoliko dana nakon što su upućeni dopisi CGES-u), a čija tema su bili rezultati rada Odjeljanja za borbu protiv korupcije – ističe sagovornik Pobjede.

Osim toga, prema njegovim riječima, u CGES-u nikada nije pokrenut nijedan disciplinski postupak kojim bi se utvrdile moguće zloupotrebe prilikom pripremanja ovog ili bilo kog drugo javnog nadmetanja.

- Važno je istaći i da je u odluci Odbora direktora CGES-a da se poništi prethodni postupak, kao član Odbora direktora, učestvovao Orhan Šahmanović, pravosnažno osuđeno lice – dodaje naš sagovornik.

Kako je Pobjeda već pisala – radi se o poslu za koji CGES godišnje raspisuje tender radi održavanja i očuvanja dalekovoda i obezbjeđivanja stabilnog napajanja strujom. k. krSMaNOViĆ

6

Društvo

Neđelja, 13. februar 2022.

Poruke sa panela na forumu „Quo vadis Balkan?“

Podaci IJZ-a

SPC je prekogranično oruđe širenja uticaja Srbije Vuković: Čeka nas puno posla do dana kad ćemo moći da kažemo da su aveti prošlosti poražene

Sa panela

PODGORICA – Regionalno udruživanje može biti snažan impuls mobilizaciji građanskih snaga u civilnom društvu i politici kako bi se oduprli talasu desnih strujanja koji postaje zajednički problem svih u regionu, poruka je sa panela „Kako možemo biti glasniji?“, održanog u okviru „Podgoričkog plenuma – Quo Vadis Balkan?“, koji su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) i fondacija „Fridrih Ebert“ (FES).

Pisac iz Crne Gore Andrej Nikolaidis smatra da novinari ne treba da budu društveno-politički radnici, već autentičan glas koji će „ošamariti“ ono što vapi za takvim tretmanom.

-Ljevica je politika nada, dok je desnica politika straha koji je jača emocija od nade, a centar je razumna mjera između nade i straha. Bude trenutaka kada se čini da nema više nade i da se nema čemu nadati. Bilo je vremena kad je desnica bila jača, ali smo opstali. Zato, budimo jasni – nada je ona čega se oni najviše boje i sve njihove težnje bi uspjele tek kada bi nadu ugušile – rekao je Nikolaidis.

Komentarišući poziciju SPC, on vidi problem u tome da se SPC bavi politikom.

-U ovom trenutku ta crkva je osnovno prekogranično oruđe širenja uticaja Srbije koja i dalje ima svoj mali imperijalni projekat koji je donio toliko nesreće svima. Dokle god je tako, mi ćemo se sudarati sa tim problemom, a ljudi će ponekad odabrati da se pred tom silom povuku. SPC je previše srpska, premalo crkva – decidan je Nikolaidis.

Pisac iz Crne Gore Vladimir Vojinović kao ključni problem Crne Gore vidi opasnost od vjeronauke.

-Mi najavu toga imamo u svakodnevici – kroz nacrt temeljnog ugovora koji nije u skladu sa Ustavom, kačimo slike svetaca u školama, zatim jedna škola je dobila zahtjev nepo-

stojeće pravoslavne gimnazije da izvodi nastavu iako je to suprotno našem zakonu... Ono što slijedi je podjela naše djece u religijske torove. Ukoliko prođe naum da u Crnoj Gori bude uvedena vjeronauka, mi ne možemo pričati o ljevici – istakao je on.

Novinarka iz Srbije Vesna Mališić stanovišta je da su mediji danas često saradnici vlasti, a ne saradnici istine.

-To ih na neki način izbacuje iz klasičnog pojma medija i svrstava u krug podupirača raznih garnitura vlasti i raznih drugih centara moći, što se primarno odnosi na televizije sa nacionalnom pokrivenošću. Suština priče jeste okruženje u kojem su dvije premise važne – da netolerancija i širenje mržnje spadaju u osnovne tehnologije vlasti koje prate mediji, kao i da se širenje mržnje i najgore riječi koje čujemo od njih predstavljaju kao sloboda govora i pravo na drugačije mišljenje – pojasnila je ona.

Novinar iz Bosne i Hercegovine Dragan Bursać – na pi-

tanje koliko se u budućnost može ići bez suočavanja sa prošlošću – ocjenjuje da se „mladi srpski politički predstavnici“ koji kažu da je to „bilo davno“ često ispostave četnicima.

-Ti ljudi imaju vrlo jasnu agendu. Priča o ostavljanju stvari iza sebe je priča onih koji teže stvaranju četnika koji nijesu toliki četnici. Srbi imaju tu istorijsku nezgodu da kada biraju između dva zla – izaberu četnike. U takvim uslovima u kojima postaju političari, mladi vide put koji im se trasira da budu tamo gdje su njihove kolege. Naravno, greška je u obrazovnom sistemu koji ne radi ništa što bi ih povelo tamo gdje treba, to vodi vlast ili opozicija koja ne radi ništa – naveo je on.

Tokom panela „Da li istorija pripada prošlosti?“ istoričar Adnan Prekić ocijenio je da u Crnoj Gori imamo snažnu potrebu da opravdanje za aktuelne političke procese tražimo u prošlosti, što uz poziciju da su ispravni samo oni stavovi koji imaju „istorijsko uvjerenje“

Sjećam se da je 2011. godine postojala zabluda koja je na neki način bila utemeljna na tome da smo ideje poput nacionalizma i svega onoga što ga prati sahranili jednom za svagda, da je to neka ružna prošlost, te da je naša budućnost nužno liberalno demokratska - kazao je gradonačelnik Podgorice i potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković u okviru panela o perspektivama političara i OCD socijaldemokratske orijentacije na Podgoričkom plenumu ,,Quo Vadis Balkan?“.

- Nakon pokušaja državnog udara 2016. godine, išekivao se ulazak Crne Gore u NATO, koji se desio u junu 2017. godine. Sjećam se da smo činom ulaska u NATO računali da ćemo staviti tačku na tu priču i da će maligni vanjskopolitički uticaji na neki način biti trajno neutralisani - ni to se nije desilo i koliko smo bili u krivu mogli smo da vidimo tokom 2020. godine u Crnoj Gori i u periodu od posljednjih godinu i po - kazao je Vuković.

Prema njegovim riječima

pojačava desničarski narativ.

-U Crnoj Gori je to dio političkog folklora, a potpuno novu dimenziju dobija od 2014. godine kada je počela da se radikalizuje i polarizuje politička scena – smatra Prekić.

Istoričar iz Hrvatske Ivo Goldštajn istakao je da su sva

Mesić: Etničke tenzije i nacionalizam dominirajuća su komponenta u regionu - Da mi je neko prije 12 godina rekao da ću 2022. učestvovati u raspravi na temu porasta nacionalizma u regiji, vjerovatno mu ne bih vjerovao - možda bih mu rekao da je lud.

Nažalost, realnost u kojoj živimo pokazuje i potvrđuje da bih s takvom reakcijom bio u krivu - poručio je bivši predsjednik Hrvatske Stipe Mesić na panelu o perspektivama političara i OCD socijaldemokratske orijentacije u okviru Podgoričkog plenuma ,,Quo Vadis Balkan?“.

- Upravo ono protiv čega sam se kao predsjednik uporno borio pokazalo se sposobnim odoljeti - tada ostvareni uspjesi bili su samo privremeni. Ne samo da su etničke tenzije i nacionalizam odoljeli nego su se i ponovo uzdigli i pretvorili u dominirajuću komponentu mozaika događanja na jugoistoku Evrope. Čini mi se da je jedan od osnovnih uzroka to Stipe Mesić

što su u državicama nastalim na ruševinama Jugoslavije vladajuće elite zaključile kako će najlakše prikrivati svoju neposobnost, isprepletenost s korupcijom i nerijetko kriminalom - usmjerujući ih na neprijatelja, postojao taj neprijatelj ili ne - kazao je Mesić.

On je istakao da je i te kako svjestan ratova u regiji, ko je koga napao, a ko se branio, da je bilo ratnih zločina na svim stranama, te kako su ti ratovi ostavili teško nasljeđe.

- Zahtjevam od onih koji dobijaju povjerenje birača da rade na prevladavanju nepovjerenja i mržnje ponovnim uspostavljanjem povjerenja - to sam u mojih 10 godina u vrlo konstruktivnoj i plodnoj saradnji sa NVO nastojao postići. Rezultata i pomaka je bilo, ali onima koji su se u devedesetima dohvatili vlasti i rigidnog nacionalizma normalizacija nije odgovarala - kazao je Mesić.

Ivan Vuković

neka istorijska poglavlja nijesmo zatvorili, naprotiv.

- Gledajući na budućnost, mi koji se bavimo politikom, posmatrajući svijet oko sebe i analizirajući različite aspekte društvenog razvoja, imamo razloga da budemo pesimističniji nego recimo generacija bivšeg predsjednika Hrvatske Mesića. Dok je trajala postjugoslovenska balkanska politička drama na ovom prostoru stasale su generacije čiji je pogled na svijet značajno konzervativniji, koji su u dobroj mjeri i velikom broju već oblikovani u duhu naglašene religioznosti, čija je perspektiva znatno uža u odnosu na tu generaciju koja je živjela u partijskom sistemu - kazao je on.

društva u nekoj mjeri određena prošlošću.

-Napad na liberalno-demokratska društva nameće, odnosno sugeriše, jedan opšti liberalno-demokratski odgovor, naglašava potrebu da se propagira napredak, zaštita ljudskih prava, širenje sloboda i apsolutno kritički se odnosi prema fašisoidnim tendencijama u društvu i svemu onome što uz to ide – kazao je on.

Istoričar iz Srbije Milivoj Bešlin smatra da istorija uvijek treba savremeni kontekst jer bez njega ne bi bilo potrebe za njenim ponovnim pisanjem.

-U tom smislu, ne mislim da smo lojalni prošlosti jer prošlost legitimiše, dok će političke strukture uvijek željeti da upotrebljavaju i zloupotrebljavaju prošlost kako bi sebe što dublje u njoj utemeljile – zaključio je Bešlin. „Podgorički plenum – Quo Vadis Balkan?“ ima za cilj osnaživanje progresivnih snaga u regionu kroz okupljanje i razgovore o modalitetima odgovora na rastući desni ekstremizam u regionu. Plenum je okupio učesnike iz političkih stranaka, nevladinih organizacija, medija, institucija, akademske zajednice i diplomatskog kora, uz poštovanje epidemioloških mjera. K. J.

Preminule dvije osobe PODGORICA – U posljednja 24 sata u Crnoj Gori registrovana su 402 slučaja zaraze korona virusom, a od posljedica te infekcije preminule su dvije osobe.

Najviše novozaraženih je u Podgorici – 108, Ulcinju 68, Baru 56, Nikšiću 39, Bijelom Polju 18, Budvi, Tivtu i Herceg Novom po 17, Kotoru 13, Pljevljima deset, Danilovgradu osam, u Rožajama, Tuzima i na Žabljaku po sedam, Plavu pet, Beranama tri i Andrijevici i Šavniku po jedna novozaražena osoba.

Iz Instituta za javno zdravlje su saopštili da je udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 11. februar iznosio 18,07 odsto. Navode da su im prijavljena dva smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom iz Tuzi i Herceg Novog.

- Među preminulima mlađi je imao 77, a stariji 80 godina. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.634 - navode iz Instituta.

Ističu da se oporavilo 532 osobe.

K. J.

Poruka poslanika SD-a Borisa Mugoše

Za pedofile ne treba imati milosti

PODGORICA – Za pedofile ne treba imati nikakve milosti, niti tražiti „olakšavajuće“ okolnosti, poručio je poslanik SD-a Boris Mugoša, nakon što je objavljeno da su u prošloj godini četiri pedofila osuđena na pet godina i četiri mjeseca zatvora, kao i da je u jednom slučaju tužilaštvo ocijenilo da maženje djevojčice nije krivično djelo, već prekršaj.

-Krajem prošle godine izmijenili smo Krivični zakonik kako bi značajno pooštrili kaznene raspone za krivična djela u kojima su oštećeni djeca i maloljetna lica, upravo zbog blage kaznene politike… Za pedofile ne treba imati nikakve milosti, niti tražiti „olakšavajuće“ okolnosti… – napisao je Mugoša na Tviteru.

Pobjeda je objavila da je u Osnovnom sudu u Podgorici tokom prošle godine formirano šest predmeta zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje, a u četiri predmeta je donijeta presuda. Četiri osobe osuđene su na ukupno pet godina i četiri mjeseca zatvora zbog pedofilije.

Jedan predmet dostavljen je Višem sudu na dalju nadležnost, dok u jednom postupak i dalje traje.

-U jednom predmetu okrivljeni R. S. osuđen je na dvogodišnju zatvorsku kaznu, u drugom predmetu okrivljeni R. O. osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci, u trećem okrivljeni M. B. osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i pet mjeseci. M. B. je izrečena i mjera bezbjednosti zabrana približavanja djevojčici staroj šest godina, na čiju štetu je izvršio to krivično djelo. U četvrtom predmetu okrivljeni M. J. je osuđen na petomjesečnu zatvorsku kaznu –saopšteno je iz Osnovnog suda.

K. J.

Društvo

Neđelja, 13. februar 2022.

Prenebregavaju se, sa druge strane, činjenice da je u Švedskoj do sada oko 44 odsto stanovništva već primilo takozvanu buster dozu vakcine, a da je sa dvije doze vakcinisano oko 73 odsto populacije.

U Crnoj Gori je sa dvije doze, od maja prošle godine, kada je počela masovna imunizacija, prema posljednjim dostupnim podacima, vakcinisano tek oko 45 odsto ukupne populacije što je na nivou obuhvata trećom dozom u Švedskoj. Od oktobra prošle godine, kada su u Crnoj Gori počele da se daju buster vakcine, treću dozu je primilo nešto oko 92 hiljade ljudi, što je negdje tek oko 15 procenata populacije.

Na pitanje Pobjede, sa druge strane, upućeno Institutu za javno zdravlje Crne Gore da nam saopšte podatak koliko je u ovom trenutku propisno imunizovanih građana, posebno u svjetlu činjenice da su i sami saopštili više puta na konferencijama za medije da su najčešći smrtni ishodi kod osoba koje su ili nevakcinisane, ili nijesu primili buster dozu na vrijeme, kao i mnogo puta do sada, iz ove zdravstvene ustanove nijesmo dobili ama baš nikakvu povratnu informaciju.

Osim gore navedenog, Šveđani su veoma disciplinovani, poštuju preporučene mjere a i kulturna matrica ponašanja je takva da im održavanje fizičke distance ne predstavlja problem.

Koliko bi primjena takozvanog švedskog modela sa početka pandemije, ukidanje svih mjera i prestanak testiranja, a samim tim i praćenja epidemije, bio opasan po društvo poput crnogorskog, i što bi nam „prokužavanje“ na taj način zapravo donijelo, pitali smo crnogorsku doktoricu nauka Mariju Backović, koja se na Odjeljenju za virologiju na Pasterovom institutu u Parizu, kao doktorica biohemije i molekularne genetike, bavi fundamentalnim istraživanjama u oblasti virologije i strukturne biologije.

BACKOVIĆ: Ukidanje preventivnih mjera koje za cilj imaju smanjenje transmisije virusa bi prouzrokovalo još veci broj oboljelih, hospitalizovanih i preminulih osoba.

Primjena ovog modela je imala loš ishod i u Švedskoj, što je njen tvorac dr Tegnel i sam priznao. U Crnoj Gori već imamo veoma visok broj ljudi koji su izgubili živote zbog kovida, a imamo i društvo u kome su solidarnost, povjerenje u nauku i stepen vakcinacije niski.

Zato bi takav model primijenjen u Crnoj Gori imao još oz-

Dr Marija Backović smatra da bi ukidanje preventivnih mjera prouzrokovalo još veći broj oboljelih, hospitalizovanih i preminulih osoba

Primjena „švedskog modela“ u Crnoj Gori imala bi ozbiljne posljedice Za sada nemamo činjenice koje bi nedvosmisleno ukazale da su optimistične pretpostavke da će omikron zapravo okončati pandemiju realne. Broj nevakcinisanih na našoj planeti je ogroman. Dok god postoje područja sa visokom transmisijom postoji vjerovatnoća pojave novih sojeva, koji bi mogli da potisnu omikron ako ih mutacije čine lakše prenosivim – kazala je Marija Backović

Marija Backović

biljnije posljedice nego što je imao u Švedskoj.

POBJEDA: Koliko su, prema Vašem mišljenju, optimistične pretpostavke da će omikron zapravo okončati pandemiju realne?

BACKOVIĆ: Za mene su to samo pretpostavke. Za sada nemamo činjenice koje na to nedvosmisleno ukazuju. Broj nevakcinisanih ljudi na našoj planeti je ogroman, i dok god postoje područja sa visokom transmisijom postoji vjerovatnoća pojave novih sojeva, koji bi mogli da potisnu omikron ako ih mutacije čine lakše prenosivim.

Zato je važno da se pomogne zemljama koje ne mogu lako da dođu do vakcina, i gdje je procenat nevakcinisanih visok.

POBJEDA: Što zapravo znače tvrdnje da će virus postati endemski i da li to smije da nas opusti?

BACKOVIĆ: Endemski znači da virus cirkuliše na niskom nivou i izaziva povremeno povećanje broja oboljelih, kao što na primjer sezonska gripa kruži tokom čitave godine, ali najveći broj slučajeva registrujemo u toku zime.

Kada virus postane endemski to znači da kontrolišemo njegovu transmisiju.

Kao što vidite po brojevima inficiranih širom svijeta, daleko smo od toga sa ovim korona virusom.

U jednom momentu, koji zavi-

si od toga koliko brzo će ljudi steći neki imunitet i koliko će ih taj imunitet štititi od novih sojeva, virus će moći da se nazove endemskim. Ali da li će to biti za par godina, ili par decenija, zavisi od nas i od dinamike prenosa virusa.

Jedna opcija da se taj proces ubrza je da se virus pusti da se širi nekontrolisano, to jest - ko preživi imaće neki imunitet, ili da se imunitet stekne putem vakcinacije.

Očigledno je da bi prva opcija podrazumijevala ogroman broj fatalnih ishoda, i da je nebulozna sa moralne tačke gledišta.

Sve ovo znači da kada virus postane endemski nećemo morati da koristimo drastične mjere kao što su lokdauni, ograničenje kretanja i slično, da bi obezbijedili funkcionisanje društva i rad zdravstvenog sistema. s.vasiljević

PODGORICA - Sve češće, iako su glasovi usamljeni, čujemo i u crnogorskom javnom diskursu kako bi trebalo u borbi protiv pandemije korona virusa uvesti takozvani švedski model u Crnoj Gori.

Ti stavovi se, međutim, dominantno odnose isključivo na ukidanje svih protivepidemijskih mjera i testiranja.

7



Kada virus postane endemski nećemo morati da koristimo drastične mjere kao što su lokdauni, ograničenje kretanja i slično, da bi obezbijedili funkcionisanje društva i rad zdravstvenog sistema. Ali endemski virus takođe ne podrazumijeva da neće biti fatalnih ishoda

Detalj iz kovid bolnice

Ali endemski virus takođe ne podrazumijeva da neće biti fatalnih ishoda. Oni će se uglavnom dešavati u ranjivim grupama, kao što svake godine gripa ili TB odnesu veliki broj života.

POBJEDA: Postalo nam je prihvatljivo da umiru desetine ljudi svake sedmice, da su nam bolnice pune, da ljudi sa drugim problemima ne mogu da se liječe jer su vakcinacija i poštovanje mjera „stvar izbora“. Prema Vašem mišljenju, da li smo došli do nekog stadijuma pandemije u kojem više ne treba da raspravljamo o nauci, već o sistemu vrijednosti?

BACKOVIĆ: Mislim da se o sistemu vrijednosti treba raspravljati i van konteksta pandemije, posebno u zemljama u kojima je taj sistem veoma raznolik i loše definisan, kao što je to slučaj u Crnoj Gori.

POBJEDA: Mnogo je u Crnoj Gori, sticajem neobičnih okolnosti, bilo priče o antitijelima. Imali smo tu priču premijera o antitijelima čiji nivo raste vremenom. Molim Vas da nam objasnite što sve čini odgovor imunog sistema u tom kontekstu.

BACKOVIĆ: Antitijela su molekuli koje proizvode B limfociti, koji su jedni od aktera u našem imunom sistemu. Antitijela su prva linija odbrane organizma, i takođe reakcija organizma koja se može relativno lako kvantifikovati, u poređenju na primjer sa ćelijskim imunim odgovorom koji je komplikovaniji za izučavanja na velikom broju uzoraka.

Koliko antitijela neko proizvede nakon infekcije, i kog su kvaliteta, odnosno koliko efikasno mogu da neutrališu virus su različita i određena našim genetskim repertoarom i drugim faktorima.

To znači da ne možete naći dvije osobe koje će imati isti odgovor na neki patogen u smislu vrste i količine antitijela. Dalje, različiti testovi mjere različita antitijela, i imaju različite opsege vrijednosti rezultata, tako

da direktno poređenje rezultata testa jedne osobe sa drugom osobom koja je koristila drugačiji test nema smisla.

Ono što može biti indikativno je ako ista osoba za koju postoji na primjer sumnja da neće razviti odgovarajući imuni odgovor, jer je imunokompromitovana, uradi test na antitijela jedam do dva mjeseca poslije vakcinacije ili preležane bolesti, da bi se ustanovilo da li su se antitijela uopšte proizvela.

Ako nijesu, onda se takvim osobama često daju dodatne doze vakcina. Takođe, i ako ste radoznali, možete uporediti svoj test na antitijela dva mjeseca poslije vakcinacije i šest mjeseci poslije vakcinacije, da bi utvrdili da li je nivo opao, što je sasvim normalna reakcija, jer ono što ostaje u memoriji naseg imunog sistema jesu memorijske B ćelije, koje se u slučaju naredne infekciju brzo mobilizuju i proizvode ta ista, ili još specifičnija - efikasnija antitijela.

POBJEDA: Kazali ste u jednom od svojih reagovanja na premijerove tvrdnje, da mu raste nivo antitijela, da ste zabrinuti za njegovo zdravlje, ako je to tačno. Kako takva pojava može uticati na zdravlje i na što bi ljudi, ako bi se kojim slučajem našli u takvoj situaciji, morali posebno da obrate pažnju i što da rade?

BACKOVIĆ: Rastući broj antitijela na isti patogen, i u roku od godine, mogu da budu posljedica vakcinacije (sa više doza), hroničnog izlaganja tom patogenu, ili nekog ozbiljnijeg poremećaja imunog sistema. U tom slučaju bih takvim ljudima savjetovala da se obrate za pomoć ljekaru koji je specijalista za bolesti imunog sistema.

Ako im takav ljekar kaže da je to normalno i da su mediniski fenomen, onda bih definitvno preporučila da promijene ljekara, a nadležnim institucijama u Crnoj Gori da provjere da li je ljekaru potrebna pomoć ili dodatno školovanje.

D. MIHAJLOVIĆ

8

Društvo

Neđelja, 13. februar 2022.

Stručnjaci analiziraju dosadašnje učinke ministarke Vesne Bratić u prosvjeti i upozoravaju da je u najavi nova šteta

Prvo nezakonito smijenila direktore pa sada nove postavlja retroaktivno PODGORICA – Kada se sumiraju dosadašnji učinci ministarke Vesne Bratić u obrazovanju, stručnjaci iz ove oblasti nijesu zadovoljni. To nijesu promjene kojima se nadala Prosvjetna zajednica Crne Gore. Očekivali su napredak, a dobili urušavanje i onako lošeg obrazovnog sistema.

I civilni sektor kritikuje ministarku Bratić. Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović podsjeća da je ona pripadala ,,ekspertskoj“ vladi ali, na žalost, ta njena ekspertiza nije doprinijela unapređenju rada resora kojim je rukovodila. Smatra da se, kao menadžer u rukovođenju, nije snašla u sva četiri resora što je imalo za posljedicu ogromnu štetu - kako u materijalnom, tako i u nematerijalnom obliku.

- Njena demonstracija nepoštovanja propisa, institucija, protokola i praksi započeta je na početku samog mandata. U zakonodavnom dijelu nije ispoštovala program rada Vlade, pa nemamo nijedan propis koji je trebalo da Vlada usvoji u 2021. godini. Odnosno, u tom dijelu

Ministarstvo prosvjete

Vesna Bratić

Ministarstvo nije postiglo nikakav učinak. Tek se pokazalo da je u dijelu izvršenja njenih nadležnosti ,,nešto trulo u državi Danskoj“ – navodi Kaluđerović.

IZBOR NA POLITIČKOJ OSNOVI

Snežana Kaluđerović

NVU Prosvjetna zajednica Crne Gore je u startu reagovala čim je Bratić imenovana za ministarku. Resori, kojima rukovodi Bratić, osim što bi trebalo da budu vrlo značajni za svako društvo koje želi da prosperira su i resori puni dugogodišnjih problema gdje su, unutar svakog, potrebne valjane korijenite promjene, smatraju oni. Kao problem su vidjeli i postavljanje osobe

Sporan i stav o vjerskom obrazovanju u školama Viša pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović kaže da je sporan i stav ministarke Bratić o vjerskom obrazovanju u školama, odnosno stav da će za nju sadržina budućeg temeljnog ugovora sa SPC biti važnija od Ustava i Opšteg zakona o obrazovanju, te da će se tada odrediti, kada se taj sporazum potpiše, o vjerskom obrazovanju.

Kaluđerović dodaje da Bratić, takođe, nije organizovala zaposlene u Ministarstvu da ažurno i transparentno objavljuju informacije od značaja.

- Pa, tako, recimo, na sajtu ovog ministarstva nećete naći ni spisak direktora vaspitno-obrazovnih ustanova ili neke druge informacije koje su nekad bile objavljene, čime je pokazala da ne mari za odluke institucija sistema poput odluke AZLP-a kojom je naloženo Ministarstvu da objavi rješenja o razrješenju direktora na svom sajtu a posljedično tome i rješenja o imenovanju – kaže Kaluđerović.

Nije nastavljen projekat digitalnih udžbenika NVU Prosvjetna zajednica kao problem vidi i što MPNKS nije nastavilo sa projektom digitalnih udžbenika u koji su prethodne godine uložena velika sredstva. Objašnjavaju da su se digitalni udžbenici pokazali u praksi kao značajna podrška nastavi, naročito tokom onlajn nastave ili samoizolacije učenika.

- Takođe, nije realizovan konkurs za nagrade iz Fonda za kvalitet i talente. Istina, kriterijumi za dodjele nagrada nijesu bili najadekvatniji, ali očekivali smo njihovu valjanu korekciju, a ne ukidanje nagrađivanja najvrednijih – istakli su oni.

koja nije imala značajnu reputaciju u prosvjeti u Crnoj Gori.

- Postavljena je kao većina njenih prethodnika, isključivo na političkoj osnovi, a to nijesu promjene kojima smo se nadali – poručuju iz Prosvjetne zajednice.

Bratić je, po stupanju na dužnost, odmah akcenat stavila na direktore škola/vrtića gdje se u julu 2021. u dva dana otpuštaju stotine njih, većina bez pravnog osnova, podsjećaju iz ovog nevladinog udruženja. Ne poštujući zakon, na njihova mjesta se postavljaju v. d. direktori, ljudi koji nijesu prošli nikakav konkurs, već su određeni za ta mjesta po nahođenju ministarke.

- Ali i po partijskoj raspodjeli obrazovnih ustanova. Tabela sa raspodjelom funkcija po školama, na osnovu partije kojoj treba da pripada kandidat, objavljena je u medijima, ali predočena i u Skupštini. Nakon toga niko ništa konkretno nije uradio da bi se prestalo sa tom praksom, a u velikom broju škola su stvoreni

loši međuljudski odnosi, sa pojedinim v. d. direktorima koji su svojim revanšizmom ili nacionalističkim ispadima direktno doprinijeli tim lošim odnosima – navode oni.

DOKAZI

Kaluđerović kaže da je nezakonita smjena više od 250 direktora primjer kršenja zakona, čak sistemskog karaktera. Izričita je da je Bratić prekršila zakon, jer nije naložila obaveznu pojedinačnu procjenu rezultata rada svakog od smijenjenih direktora. Napravljena je jedna odluka za sve, zbog čega su štetu pretrpjeli nezakonito smijenjeni direktori, koji su na sudu već dokazali njene nezakonitosti.

- Pa ćemo mi građani plaćati tu štetu. Njeni saradnici nijesu joj pomogli da makar one direktore, za koje joj je CGO poslao dokaze za njihovu smjenu, smijeni na osnovu tih dokaza i prijedloga prosvjetnih inspektora, već nespretnim obrazloženjima rješenja za razrješenje omogućila

da i takvi direktori, koji su zloupotrebljavali službeni položaj, dobiju sudske sporove – rekla je Kaluđerović.

RETROAKTIVNA IMENOVANJA

U najavi je, prema njenim riječima, i buduća šteta. Kaluđerović ističe da ministarka ne poštuje bazične procedure u trenutnim imenovanjima direktora, uključujući i antidatirane odluke o tim imenovanjima. Objašnjava da je simptomatičan vremenski okvir trenutnih imenovanja i postavljenja direktora na funkciju u periodu kad su joj poslanici u Skupštini izglasali interpelacijom nepovjerenje, a drugi put i nepovjerenjem Vladi.

- Imate situaciju da su iz Ministarstva 1. februara uputili usmeno školama zahtjev da se izjasne o kandidatima za direktora na nastavničkom vijeću u zakonskom roku od 15 dana.

Međutim, neposredno pred sjednicu nastavničkog vijeća, koja je zakazana za dan nakon tih upućenih zahtjeva, školama stiže odluka ministarke kojom imenuje kandidata i to retroaktivno na 28. januar. To je ponižavanje i nastavničkih vijeća jer se vidi da ministarku suštinski ne interesuje njihovo mišljenje – navodi Kaluđerović.

Dodaje da se ovdje, zapravo, vidi koliko su svi mehanizmi za način izbora direktora obesmišljeni, jer je njeno diskreciono pravo da odluči kad i kako hoće obesmislilo prethodne zakonske procedure.

- Takođe, imamo slučajeve gdje

Kritikuju što su ih ignorisali NVU Prosvjetna zajednica najviše zamjera ministarki i njenim saradnicima što su ignorisali obraćanja velikog broja nastavnika, što individualno što ispred ovog udruženja.

- Između ostalog, ignorisalo se obraćanje PZCG sa potpisima 680 nastavnika koji godinama dnevno putuju 50 i više kilometara, a da sami od skromne plate snose troškove putovanja. Posebno zabrinjava ignorisanje peticije koju je u decembru 2021. pokrenula PZCG, a kojom smo tražili povećanje koeficijenta u skladu sa povećanjem koeficijenata redovnih profesora Univerziteta. Tom prilikom smo se sa 7.500 potpisa peticije obratili ne samo resornom ministarstvu već i Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, Vladi i Skupštini. Niko se, do danas, nije udostojio odgovora – istakli su oni.

su verifikovani od strane komisije Ministarstva kandidati koji ne ispunjavaju posebne uslove propisane Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju u pogledu radnog staža i godina iskustva u nastavi – upozorava Kaluđerović.

Iz Prosvjetne zajednice ukazuju na još jedan propust u radu ovog resora. Kažu da je problem bio i što radna grupa za organizaciju i praćenje vaspitno-obrazovnog rada gotovo da nije ni funkcionisala, niti je među članovima bilo udruženje koje predstavlja nastavnike, što je po logici i zakonu neophodno. Odluke je, mimo radne grupe, donosila nekolicina zaposlenih u Ministarstvu, a zaposleni u školama i vrtićima su saopštenja dobijala u medijima bez mogućnosti da adekvatno reaguju.

Kaluđerović ističe i da, na kraju, česte kadrovske promjene na ključnim pozicijama u tom ministarstvu govore o jednom nesnalaženju očito u ulozi za koju ministarka nije bila spremna.

Kaže da, na žalost, propušteni rok za unapređenje i nepravilnosti, nastale u proteklom vremenu, ima svoju cijenu. Nada se samo da nećemo u predstojećem periodu gledati reprizu ovakvog scenarija.

N. Đ.

Društvo

Neđelja, 13. februar 2022.

9

RAZGOVOR: Goran Gugić, ekspert za upravljanje zaštićenim područjima, angažovan od strane GIZ-a na dvije godine

Problem Ulcinjske solane je crnogorski ispit za EU S.VASILJEVIĆ

PODGORICA - Ulcinjska solana će proizvoditi so jer je to ključno za povećan salinitet koji je bitan za život ptica. Kako je to velika investicija potrebno je obezbijediti pomoć međunarodnih donatora, a da bi se to desilo moraju se prvo riješiti imovinsko-pravni odnosi, uspostaviti upravljačka struktura i plan upravljanja - kazao je Pobjedi Goran Gugić, ekspert za upravljanje zaštićenim područjima.

Kako je naglasio Gugić, lov u parku prirode je zabranjen prema svim dokumentima i Prostornom planu Opštine Ulcinj.

Po zakonu, tamo lova ne bi trebalo biti.

- Taj problem se mora riješiti - poručio je Gugić.

Njega je angažovalo Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) na dvije godine kako bi doprinio da Ulcinjska solana ne bude Park prirode samo na papiru.

zajednički pokušavaju doći do upravljačke strukture. Prijedlog je da to bude društvo sa ograničenom odgovornošću što bi bilo dobro rješenje s obzirom da će biti zarade od proizvodnje soli - objašnjava Gugić.

Jedan od prvih projekata biće, po riječima Gugića, uspostavljanje sistema posjećivanja, a u međuvremenu će rješavati krupne probleme.

EU OBAVEZE

Gugić ističe da Evropska unija rješavanje ovog pitanja gleda kao test koliko ozbiljno Crna Gora shvata svoje obaveze u zatvaranju pregovaračkog poglavlja 27.

Pošto je odabran za projekat od strane njemačke vlade, smatra da Solana nije samo bitna za ovu zemlju nego i za druge zemlje EU. - Pitanje Solane se provlači stalno kroz crnogorske izvještaje prema EU u smislu rješavanja Poglavlja 27. Njemačka i druge zemlje EU kroz odnos prema Solani posmatraju koliko ozbiljno Crna Gora shvata obaveze prema zašititi prirode i da li se može ovakav jedan kompleksan slučaj kao što je Solana riješiti adekvatno. To je važan aspekat - tvrdi Gugić.

On očekuje da se veoma brzo riješe imovinsko-pravni odnosi, uspostavi upravljačka struktura i donese plan upravljanja.

Prema riječima Gugića, glavni njegov zadatak je da uspostavi upravljačku strukturu za zaštićeno područje Park prirode – Ulcinjsku solanu.

- U tome imam veliko iskustvo, jer se time bavim cijeli život. Smatram da je neophodno da postoji proizvodnja soli jer je to bitno za zaštitu prirode i samo je pitanje do koje mjere. Jer i kad je u turističke svrhe, to je veliki projekat. S obzirom na situaciju, na zatečeno stanje, treba prvo pokrenuti tu proizvodnju i to neće ići preko noći, a to je velika investicija - kazao je Gugić.

Kako je kazao, budući da je Solana atropogena močvara, koju je čovjek stvorio i koja bez čovjeka ne može funkcionisati, veoma je važna proizvodnja soli.

-Na Solani imate neke vrste koje su specijalizirane za slana staništa, to je za njih oaza gdje one mogu živjeti - to je logika. Da bi te vrste očuvali moramo imati visok salini-

Lov u Solani mora biti iskorijenjen

Solana nije bitna samo za Crnu Goru nego i za druge zemlje Unije

ZNAČAJ PODRUČJA

Pitanje Ulcinjske solane se stalno provlači kroz crnogorske izvještaje prema EU u smislu rješavanja poglavlja 27. Njemačka i druge zemlje EU kroz odnos prema Solani posmatraju koliko ozbiljno Crna Gora shvata obaveze prema zaštiti prirode i da li se može ovakav jedan kompleksan slučaj riješiti adekvatno. To je važan aspekt - tvrdi Gugić tet, a imaćemo ga samo ako proizvodimo so - objasnio je Gugić.

STANJE INFRASTRUKTURE

Kako je istakao, sve zavisi od toga u kojem smjeru treba ići i koliko će koštati, ali sa gledišta zašitite prirode i proizvodnje soli, najbitnije je da se osigura tok vode.

- Na Solani su već narušeni i urušeni na nekim mjestima bentovi čak i nasipi i to ima uticaj na tok vode. Moramo najprije fiksirati taj problem - kaže Gugić.

On je bio iznenađen kada je

par puta posjetio solanu nedjeljom kako je prihvaćena od strane Ulcinjana.

- Ljudi sve više dolaze u šetnju i rekreaciju i mislim da na to treba kvalitetno odgovoriti. Moramo im ponuditi prvo posjetilačku infrastrukturu.

Nešto tamo već postoji, ali to treba urediti i to su neke male investicije koje mogu imati već veliki efekat - tvrdi Gugić.

Napominje da je jedan objekat već u obnovi.

- Planira se muzej i prvi mali informativni centar za posjetioce. Nešto je počelo i to preko nevladinih organizacija Centar za zaštitu ptica

Upravna zgrada biće kulturno dobro Bivše građevine, tj. upravna zgrada Solane bi, prema saznanjima Gugića, trebalo da bude proglašena kulturnim dobrom.

- Sve zavisi od toga u kojem smjeru će ići proizvodnja. Mislim da će pokrenuti postupak proglašenja kulturnim dobrom. To ta zgrada i zavređuje - smatra Gugić.



Budući da je Solana antropogena močvara, koju je čovjek stvorio i koja bez čovjeka ne može funkcionisati, veoma je važna proizvodnja soli – ističe Gugić

(CZIP) i organizacije ,,Dr Martin Šnajder Jakobi“. To mi se sviđa jer ipak nećemo početi od nule - kaže Gugić.

Ističe da su imali sastanak pojedinačno sa Opštinom Ulcinj, sa Ministarstvom ekologije, kao i sa stečajnim upravnikom Solane i trebalo je već da se održi zajednički sastanak, ali će sada malo sačekati zbog aktuelne političke situacije.

PREPREKE

Gugić navodi osnovne probleme.

- Imovinski pravni postupak još nije završen, ali sa proglašavanjem Parka prirode i odlukom Državne komisije za privatizaciju stvari su puno jasnije i to su preduslovi u sudskom postupku koliko

mi je poznato. Ipak, situacija još nije do kraja riješena. Solanu čekaju velike investicije i vjerovatno ćemo tražiti međunarodne donatore, a oni će prvo pitati da li su riješeni imovinsko- pravni odnosi. Što se to prije to riješi, bolje je i onda možemo krenuti i sa većim zahvatima - naglašava naš sagovornik.

Smatra da je bitna stavka da se odluči koja struktura će upravljati Solanom.

- Trenutno je to NPCG, oni su privremeni upravljači još na pola godine. Opština Ulcinj je proglasila Park prirode i po toj odluci bi trebalo opština da bude osnivač upravljača. S obzirom na složenost situacije, moramo naći zajednički rješenje. Mislim da bi bilo najbolje da Ministarstvo i opština

Gugić ističe da je pozicija ulcinjskog područja i lanac močvara jako bitan za migratorne vrste koje koriste Solanu kao odmorište.

- Imate i ptice gnjezdilice koje su stalno tamo i zavisi od močvare, a i pelikani sa Skadarskog jezera u jednom trenutku u godini, sada recimo, koriste solanu kao hranilište - govori Gugić.

Smatra da je Solana za Crnu Goru bogatstvo i da je ona sa aspekta zaštite prirode jako bitna.

- I za istoriju Ulcinja je Solana jako bitna. Tako da ovdje imamo i istorijski momenat i socioekonomski. To je velika površina, puno ljudi je radilo u Solani. Ne znam da li ćemo opet doći do tog broja, ali svakako će biti zaposlenih - kaže Gugić.

Napominje da su i građevine na Solani veoma stare i mogu se lako urušiti tako da je to jako opasno za posjetioce.

- To je veliki sigurnosni problem i kada uspostavimo sistem posjećivanja o tome moramo voditi brigu. Ljudi mogu neovlašćeno da uđu u te zgrade i hale koje su u lošem stanju i opasno je - objasnio je on.

Sitaucija politička je malo, kako kaže, zaustavila proces, jer treba obaviti zajednički sastanak. Međutim, smatra da će se Vlada brzo formirati, a u međuvremenu Gugić će se baviti analizom plana upravljanja koji je već donijela Opština Ulcinj i za koji misli da je jako dobra podloga.

N. KOVAČEVIĆ

10

Povodi

Neđelja, 13. februar 2022.

Ekonomsko osnaživanje žena uslov za napredak društva

Svaka četvrta Crnogorka vlasnica biznisa

PODGORICA – Od 65,5 hiljada preduzeća i preduzetnika u Crnoj Gori, koliko ih je registrovano u CRPS-u, 26 odsto osnovale su žene ili se nalaze na rukovodećim mjestima.

- Prema podacima Odsjeka za centralni registar privrednih subjekata 12.804 žene su osnivačice ili direktorice preduzeća, dok je 4.436 preduzetnica - rečeno je Pobjedi iz Uprave prihoda i carina Crne Gore.

Posljednjih godina sve je veći fokus na podršci ženama u biznisu, jer mnogi prepoznaju da se napredak društva direktno vezuje za njihovo ekonomsko osnaživanje. Ipak, patrijarhalno društvo, kao što naše još jeste, stvara brojna ograničenja ženama koje se „drznu“ da uđu u svijet biznisa što im dodatno otežava situaciju. Prepoznajući ženski potencijal, UNPD kroz projekat „Ubrzanje digitalnog upravljanja“ pruža podršku Ministarstvu ekonomskog razvoja u sprovođenju Strategije za razvoj ženskog preduzetništva za naredne tri godine u okviru kog razvijaju onlajn platformu koja bi trebalo da bude aktivna krajem marta.

- Značajan rodni jaz i rodne nejednakosti su prepoznati u oblasti digitalizacije, pa UNDP razvija onlajn platformu za ekonomsko osnaživanje žena, kako bi svim ženama u biznisu i onima koje planiraju da otpočnu biznis bilo omogućeno da se informišu na jednom mjestu, dodatno edukuju, iskoriste programe podrške i komuniciraju među sobom i sa javnom upravom. Ova platforma treba da pruži pregled ključnih propisa, tematske publikacije, istraživanja, korisne informacije i obavještenja, poslovne savjete za pokretanje i razvoj poslovanja i vođenje poslovnih procesa, mentorske programe, edukativne kurseve, te interaktivne i druge sadržaje za unapređenje vještina i održivo poslovanje žena – kažu za Pobjedu iz UNDP-a.

Ograničenja

Ukazuju da se ukorijenjeni stereotipi i patrijarhalni obrasci odražavaju na razvoj potencijala žena u svim sferama te da je to najvidljivije u nasljeđivanju imovine.

- Ako uzmemo u obzir da je za pokretanje biznisa neophodan početni kapital, da oni koji ga pokreću obično uzimaju kredite, jasno je koliko je teže da žena dobije kreditnu podršku kada nema imovinu koja može poslužiti kao kolateral. Zato su važna sistemska rješenja, poput onog koji je u lokalnim samoupravama inicirala Ženska politička mreža, a odnosi se na budžetsku liniju za žensko preduzetništvo putem koje se do-

Tokom prva tri mjeseca pandemije žene su ostvarile 122,3 miliona eura novčanog ekvivalenta vrijednosti neplaćene njege i rada u domaćinstvu, što je za 90 odsto više od muškaraca koji su ostvarili 63,5 miliona eura – procjene su UNDP-a

djeljuju bespovratni grantovi za početnice u biznisu. Samo u posljednje dvije godine, zahvaljujući ovoj liniji, u 13 opština je opredijeljeno 556 hiljada eura – navode iz UNDP-a.

Preduzetnice

Da je posljednjih nekoliko godina značajno porastao broj kompanija u vlasništvu žena kaže i predsjednica Udruženja preduzetnica Edita Dautović.

Za to je, kako navodi, zaslužna podrška institucija, stranih organizacija, EU i grantova.

- Žene su sigurno odgovornije od muškaraca i to je praksa potvrdila. One su i opreznije kada investiraju i ne žele mnogo da rizikuju. Zbog toga su, vjerovatno, žene vlasnice mikro i malih, rijetko srednjih preduzeća - smatra Dautović i dodaje da samo ekonomski samostalna žena može biti ravnopravna u porodici i društvu.

Smatra da se i u Crnoj Gori, kao i u svijetu, i dalje favorizuje muškarac u poslovnom svijetu.

Ipak, vjeruje da se svijest Crnogoraca polako mijenja, ali da će ženu uvijek čekati teži put u odnosu na muškarca, koja će na svojim leđima nositi ne samo teret poslovanja, već i porodičnih obaveza.

- Prema istraživanju Udruženja preduzetnica iz 2017. godine, 61,3 odsto ispitanica je potvrdilo da se u našem društvu podjednako afirmiše uspjeh žena, što pokazuje da većina populacije ima nediskriminatorne stavove po pitanju uspjeha polova. Istog sam mišljenja, samo smatram da muškarci

Neplaćen posao od 122 miliona Prema procjenama UNDPa, tokom prva tri mjeseca pandemije, žene su ostvarile 122,3 miliona eura novčanog ekvivalenta vrijednosti neplaćene njege i rada u domaćinstvu, što je za 90 odsto više od muškaraca koji su ostvarili 63,5 miliona eura.

Navode da na mjestima odlučivanja nema dovoljno žena te da sve to ukupno ukazuje kakav je položaj žena u našem društvu.

- Svako društvo koje pretenduje da zaista bude razvijeno nema luksuz da se odrekne polovine svog potencijala, polovine svojih kapaciteta, a žene, koje čine polovinu stanovništva, to zaista jesu – poručuju iz UNDP-a.

lakše dolaze do uspjeha, jer imaju veći tim saradnika i bolju startnu poziciju – navodi Dautović.

naPredak

Vraćajući se na svoje početke u preduzetništvu, Dautović smatra da žene danas imaju više samopouzdanja, dobro su organizovane i spremne da se suoče sa problemima.

- Ako pravimo paralelu prije 16 godina, kada sam ja počinjala svoj biznis, i sada razlika je drastična. Tada se nije pričalo o ženskom preduzetništvu, nijesam imala nikakve podsticajne mjere, sada je situacija mnogo bolja. Ali nažalost još nije urađeno koliko bi trebalo, jer većini žena u Crnoj Gori i dalje nedostaje novac, informacije, kontakti i podrška porodice – objašnjava Dautović.

Problem vidi i u tradicionalnim stavovima da samo muškarac nasljeđuje i posjeduje imovinu, što ženama otežava pristup kreditnoj podršci.

- Samo 14 odsto žena u Crnoj Gori posjeduje nepokretnosti, i to četiri odsto nekretnine i osam odsto zemljište i sekundarne nekretnine, vikendice i ruševine, dok je u glavnom gradu taj procenat jedan odsto, što u startu smanjuje mogućnost za apliciranje za kredit. U ovom trenutku, 25 odsto žena su vlasnice mikro, malih i srednjih preduzeća.

Ukupno gledano, 22 odsto čine vlasnice preduzeća, a 31 odsto žena su u kategoriji preduzetnica. Takođe žene čine više od polovine stanovništva, ali samo jedna trećina njih u EU se bavi preduzetništvom.

Ovo znači da znatan ljudski potencijal, neophodan za podsticanje ekonomskog rasta i otvaranje novih radnih mjesta, u danas poprilično teškom ekonomskom okruženju, ostaje neiskorišćen – ukazuje Dautović.

Objašnjava da veliki procenat žena ulazi u biznis kada ne vide drugi izlaz, zbog gubitka posla ili u periodima tranzicije.

- Dobre strane preduzetništva ,,iz nužde“ mogu biti vezane za visok nivo motivacije, a loše za nizak nivo pripremljenosti i znanja – upozorava Dautović.

POdrška

Znajući da je ženama najteže donijeti odluku da krenu u preduzetničke vode, jer su često praćene osporavanjem, Dautović poručuje da je Udruženje otvoreno da im na tom putu pomogne.

- Smatram da u životu svako treba da se izbori za ono što želi. Uložite u sebe, uložite u prave ljude oko vas i borite se za svoje ciljeve. Neće biti lako.

Padaćete, ali ustanite i idite dalje. Učite na tuđim greškama, ali ne bježite od svojih. Budite spremne da snosite posljedice svojih odluka. Odustanite samo ako nema smisla boriti se više i nađite novi fokus. Važno je imati upornost i hrabrost da pratite svoju ideju, ali i snagu da, nakon pada, ustanete. U poslu se prave greške, ali uspješna žena će se potruditi da se ne ponove. Budite disciplinovane, strpljive i čuvajte svoju energiju za bitne stvari i ljude – poručuje Dautović budućim preduzetnicama.

Potrebni su im, kako navodi, krediti sa nižim kamatnim stopama, pojednostavljene procedure, grantovi za start-ap i sinergija državnih institucija.

Dautović smatra da bi inspekcije trebalo da djeluju preventivno, kako bi preduzetnice postale što bolje u poslu, jer su greške u startu neminovne i drastične kazne u početku mogu demoralisati.

- Nama, kao ženama u biznisu, treba garantni fond prilagođen našim potreba i veći senzibilitet institucija koje se bave ženskim preduzetništvom.

Edita Dautović

Udruženje preduzetnica Udruženje preduzetnica Crne Gore ima 150 članova, sarađuje sa preko 300 preduzetnica, sve su aktivne u različitim aktivnostima, branšama i sektorima. Udruženje, koje je veoma aktivno na međunarodnom nivou, okuplja privrednice iz svih krajeva Crne Gore i djeluje organizovano i kontinuirano na poboljšanju poslovnog okruženja, uklanjanju biznis barijera i jačanje poslovnih veza na međunarodnom nivou.

Sada nam je na raspolaganju paleta usluga i konkretnih finansijskih proizvoda podrške Investiciono-razvojnog fonda.

Njihova podrška u širenju poslovanja bila je od neprocjenjivog značaja, jer sam iskoristila kreditnu liniju namijenjenu upravo ženama u biznisu – navodi Dautović.

Ona POkreće biznis

Značaj ekonomskog osnaživanja žena prepoznao je i IRF koji je nedavno započeo kampanju „Ona pokreće biznis“. U toku je javni poziv za novčane nagrade za najbolje investicione projekte za žene u biznisu, koji je otvoren do 15. februara.

- Kampanja „Ona pokreće biznis“ ima za cilj podizanje svijesti o značaju, benefitima, potencijalu i uticaju ženskog preduzetništva na društvo, osnaživanje žena u Crnoj Gori za pokretanje novog ili unap-

ređenje razvojnog potencijala postojećeg biznisa kako bi se obezbijedilo otvaranje novih radnih mjesta, afirmacija ženskog preduzetništva kroz direktnu podršku realizaciji njihovih preduzetničkih ideja, informisanje o dostupnim izvorima finansiranja, mogućnostima i uslovima za kreditiranje ženskog preduzetništva putem kreditnih linija – navode iz IRF-a.

Nakon što su ukinuli bonuse menadžmentu IRF je dio tog novca opredijelio za ovaj javni poziv, pa će dobitnica prve nagrade dobiti sedam hiljada eura, druge pet hiljada eura i treće tri hiljade eura. U cilju stimulisanja ženskog preduzetništva, snizili su kamatne stope za kreditne linije za žene u biznisu koje su sada između nula i dva odsto, a smanjeni su i drugi kreditni uslovi.

Na ovaj javni poziv mogu se prijaviti žene koje su otpočele biznis ili planiraju da unaprijede postojeći, uz uslov da imaju registrovana društva u kojima je većinska vlasnica i direktorica žena, te da su upisani u registre prije najviše dvije godine. Za investicione projekte, aplikantkinje mogu konkurisati i kroz kreditne linije, čiji su uslovi sada značajno povoljniji.

Iz IRF-a kažu da postoji veliko interesovanje za javni poziv, ali da će precizne podatke imati iduće nedjelje kada se završavaju prijave, koje će razmatrati eksterna stručna komsija. Projekti sa komponentama zelenog i digitalnog biće posebno vrednovani.

M. Lk.

Svijet

Neđelja, 13. februar 2022.

11

KRIZA U UKRAJINI: Američki i ruski predsjednik razgovarali telefonom više od sat

Bajden Putinu: Ako dođe do invazije na Kijev, SAD i saveznici će odlučno odgovoriti VAŠINGTON/MOSKVA Američki predsjednik Džozef Bajden i ruski predsjednik Vladimir Putin obavili su sinoć telefonski razgovor o ukrajinskoj krizi. Kako javlja CNN, razgovor Bajdena i Putina trajao je nešto više od sat.

Bijela kuća oglasila se o razgovoru dvojice predsjednika.

Saopštili su da je američki predsjednik poručio ruskom da, ukoliko dođe do invazije na Ukrajinu, SAD će, zajedno sa saveznicima odlučno odgovoriti.

Bajden je, napisali su na Tviteru, Putinu poručio da deeskalira situaciju.

AMBASADORI ODLAZE

Dok raste spisak zemalja koje pozivaju svoje građane da odmah napuste Ukrajinu jer je Rusija može napasti svaki čas, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski usprotivio se juče ,,sijanju“ panike jer ona pomaže samo neprijatelju.

- Američka upozorenja o neposrednom napadu Rusije na Ukrajinu ,,izazivaju paniku i ne pomažu“ Ukrajincima - rekao je Zelenski, kako prenosi agencija Interfax - Ukrajina.

- Sada je upravo panika najbolji prijatelj naših neprijatelja. I sve te informacije (o napadu) samo izazivaju paniku i ne pomažu - rekao je Zelenski.

Njemačka se juče pridružila sve dužem spisku evropskih zema-

Dok raste spisak zemalja koje pozivaju svoje građane da odmah napuste Kijev jer Rusija može napasti svaki čas, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski usprotivio se juče ,,sijanju“ panike jer ona pomaže samo neprijatelju.

- Američka upozorenja o neposrednom napadu Rusije na Ukrajinu ,,izazivaju paniku i ne pomažu“ Ukrajincima - rekao je Zelenski lja koje pozivaju svoje državljane da odmah napuste Ukrajinu, a poziv na odlazak uputili su i Saudijska Arabija i Jordan.

- Ako ste trenutno u Ukrajini, provjerite je li vaš ostanak u toj zemlji doista potreban. Ako ne, napustite je brzo - navodi njemačko ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu.

Holandski ministar vanjskih poslova Vopke Hoekstra pozvao je građane svoje zemlje da napuste Ukrajinu čim prije moguće.

Sjedinjene Države objavile su prekjuče da je Rusija rasporedila dovoljno vojnika uz granicu s Ukrajinom i da može početi ofanzivu u svakom trenutku, što Moskva odbacuje kao američku propagandu u svrhu provociranja.

Američka ambasada u Kijevu naredila je u subotu povlačenje svog osoblja koje nije nužno.

- Stejt department naredio je odlazak svih američkih zaposlenika (koji nijesu nužni) zbog informacija o pojačanju ruske vojske na granici s Ukrajinom, što je indikator potencijalne

Predstavništva EU ostaju otvorena Evropska unija potvrdila je da njena diplomatska predstavništva u glavnom gradu Ukrajine - Kijevu neće biti zatvorena. Kako su kazali iz EU, predstavništva nastavljaju da djeluju kao podrška građanima Unije.

- Oni ostaju u Kijevu i nastavljaju da djeluju kao podrška građanima EU u saradnji sa ukrajinskim vlastima. Prisustvo osoblja i savjeti o putovanju građanima EU prilagođavaju se po potrebi kako bi se uzele u obzir bezbjednosne

vojne akcije - objavila je Ambasada SAD u Kijevu na svom Tviteru.

Dodaje se da američki građani moraju biti ,,svjesni“ da ih vlada neće moći evakuisati u slučaju ruske ofanzive, koja ,,može početi u svakom trenutku i bez upozorenja“.

Takvu je poruku uputio i državni sekretar u britanskom ministarstvu odbrane Džejms Heapej u izjavi za Skaj njuz u subotu.

- Britanski građani moraju napustiti Ukrajinu odmah bilo kojim sredstvom i ne smiju

očekivati, kao što smo vidjeli ljetos u Avganistanu, da će postojati mogućnost vojne evakuacije - rekao je, kako prenosi agencija Rojters.

U petak je britanska vlada savjetovala svojim građanima da napuste Ukrajinu komercijalnim sredstvima dok su još na raspolaganju i savjetovala da prekinu svaki plan za odlazak u tu zemlju.

Međutim, britanska vlada zadržava svoje diplomatsko osoblje u Ukrajini, navodi agencija AFP. Juče je vlada Saudijske Ara-

Lavrov: Optužbe da Moskva priprema invaziju su provokacija Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov optužio je juče SAD da žele da izazovu sukob u Ukrajini optužujući Rusiju da priprema invaziju na tu zemlju.

Lavrov je u telefonskom razgovoru sa američkim kolegom Antonijem Blinkenom rekao da je propagandna kampanja koju su pokrenule SAD i njeni saveznici o ,,ruskoj agresiji“ na

Ukrajinu ,,provokacija“ koja podstiče vlasti u Kijevu da se upuste u ,,vojno rješavanje problema Donbasa“.

Donbas je region na istoku Ukrajine koji se graniči sa Rusijom gdje se ukrajinske snage već osam godina bore protiv proruskih separatista.

Rusija je rasporedila više od 100.000 ljudi na ukrajinskim

okolnosti - navodi se u saopštenju koje je u subotu (12. februar) izdao visoki predstavnik EU za zajedničku spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.

On je još naglasio da EU i njene države članice koordinišu svoje akcije s obzirom na aktuelne prijetnje Ukrajini. Takođe je ponovio da će ,,svaka dalja vojna agresija na Ukrajinu kao odgovor imati ogromne posljedice i teške troškove“.

granicama, a sada izvodi manevre u Crnom moru i Bjelorusiji, de fakto okružujući svog prozapadnog susjeda.

Zapadnjaci žele da Rusija uputi znak smirivanja tenzija, koja sa svoje strane traži da se NATO ne širi ka tom području.

Obje strane odbijaju zahtjeve i međusobno se optužuju za tenzije.

bije pozvala svoje građane da se obrate ambasadi svoje zemlje u Kijevu kako bi im ona olakšala odlazak, prenosi Rojters, a zatim je i Kraljevina Jordan objavila poziv svojim državljanima da napuste Ukrajinu.

I RUSIJA POVLAČI DIPLOMATIJU

Sama Rusija počela je smanjivati diplomatsku prisutnost u Ukrajini i juče je objasnila da strahuje od ,,provokacija“ ukrajinskih vlasti ili ,,trećih zemalja“.

- Strahujući od mogućih provokacija kijevskog režima ili trećih zemalja, odlučili smo se na određeno smanjivanje osoblja ruskih predstavništava u Ukrajini - rekla je portparolka ruske diplomatije u saopštenju za javnost, odgovarajući na pitanje medija o smanjenju broja diplomatskog osoblja.

Mjesecima jača zabrinutost da Rusija – koja je nagomilala snage na ukrajinskoj granici – razmišlja o invaziji na Ukrajinu. Snage koje Rusija podstiče već kontrolišu djelove istočne Ukrajine, a Rusija je anektirala

SAD povlače gotovo sve svoje vojnike Američke vlasti naložile su povlačenje iz Ukrajine 160 vojnika koji su obučavali tamošnje snage, izjavio je danas portparol Pentagona Džon Kirbi i dodao da će ti vojnici biti prebačeni negdje drugdje u Evropi.

Vojnici su dio Nacionalne garde Floride a odluka je donijeta iz predostrožnosti imajući u vidu bezbjednost vojnika.

Vašington je u petak saopštio da bi ruska invazija na Ukrajinu mogla da se dogodi „u bilo kojem trenutku“.

- To premještanje vojnika ne mijenja našu odlučnost da podržimo ukrajinske snage - dodao je portparol američkog ministarstva odbrane.

Američki vojnici od 2015. godine obučavaju ukrajinsku vojsku zajedno sa vojnicima iz drugih zemalja NATO-a, među kojima su Kanada i Njemačka.

poluostrvo Krim 2014.

Rusija poriče bilo kakve takve planove. Međutim ona je iskoristila pažnju usmjerenu na to područje da izrazi strahove da je NATO ušao preblizu njenoj teritoriju te zahtijeva da se Alijansa povuče s onoga što Rusija smatra prostorom svojeg uticaja.

R.P.

12

Kultura

Neđelja, 13. februar 2022.

INTERVJU: Reditelj Dejan Projkovski o predstavi „Ukroćena goropad“

POBJEDA: Adaptacija klasika nije rijetkost u savremenom pozorišnom izrazu.

Međutim, koliko je potrebno umijeća da se publici donese autentičnost, ovog puta Šekspira, a da komad ima svoju individualnost?

PROJKOVSKI: Jedini smisao kada čovjek radi klasiku jeste da nađe scenski most, odnosno način kako da je prevede na savremeni scenski jezik. Na kraju krajeva, niko od nas ne zna kako su izgledale originalne Šekspirove predstave. Aktuelnost kod velikih klasika su njihove teme. „Ukroćena Goropad“ se bavi stvarima koje su nama bitne, koje nas se tiču, a ono što je važno je da kroz sva pitanja i dileme postoji savremeni jezik na kojem bi tekst mogao da komunicira sa publikom. Osnovna tema u ovom djelu je borba između polova, ženske i muške seksualnosti, dominacije. Takođe, postoji u „Goropadi“ još jedna tema, možda drugostepena, ali koja mene fascinira – pozorišna iluzija, pitanje šta je život, a šta san. Ima Šekspir više tekstova na tom principu, POBJEDA: Kakva je danas pozicija glumaca, ali i pozorišne umjetnosti u regionu?

PROJKOVSKI: Naš glavni problem na Balkanu je postprodukcija. Mnogo treba da radimo na tome da nađemo tačan život predstave. To je ono što sistemski nijesmo riješili.

Svako pozorište ima put do premijere, ali mislim da se nakon toga ne nalazi put prema festivalima.

Predstava koja je dobra, šteta je da se ne pojavi tamo gdje treba, onda je nema smisla ni raditi. A, postoji mnogo slučajeva

Mijenjamo samo ambalažu, nikada suštinu a mi smo tokom procesa rada imali priliku da napravimo pozorišnu laboratoriju, u kojoj smo se dugo bavili pronalaskom glumačkog izraza. Bez kalkulacije smo ušli u klasiku, da bi na kraju izašli sa predstavom koja se događa danas i tu.

POBJEDA: Kakva je onda „Ukroćenu goropad“, koju ima priliku da gleda podgorička publika? Koliko u njoj ima Šekspira, a koliko vizuelnih efekata?

PROJKOVSKI: Mislim da smo našli balans. Kada treba da definišem šta je pozorište, ja sam u sebi zadržao osjećaj od djetinjstva, kada sam bio fasciniran podizanjem zavjese i otvaranjem novog svijeta koji se nalazi tamo. U definiciji teatra uvijek se vratimo na Šekspira i činjenicu da je pozorište igra, tako da se i mi mnogo igramo, zabavno nam je, pa takav utisak ima i publika. Pozorište je umjetnost trenutka, kao život, a mi pokušavamo da o njemu govorimo slikama. Da publika zajedno sa nama osjeti šta je ono što nosimo kao emociju, šta je zapravo pozorišni san koji sanja naš lik.

Glavni adut predstave je mladi glumački ansambl koji ima nevjerovatnu snagu i kreativnost, a neskromno mogu da kažem

PRAVO POZORIŠTE OTVARA TEME KOJE SU AKTUELNE: Dejan Projkovski

Sve što radimo ima pravi smisao samo ako se i mi sami mijenjamo. Uvijek je problem kada mi znamo samo kako drugi treba da rade. Ako već znamo moramo da pokažemo svojim primjerom. Sve drugo se zove diktatura. Takođe, mora da postoji još jedna stvar, koja se zove praštanje – rekao je Projkovski da je ova predstava promocija novih pozorišnih imena, kao i potvrda ostalih talenata.

POBJEDA: Vaša pozorišna reputacija kaže da Vaše predstave prate „spektakli“.

Kolika je zapravo važnost scenografske slike u vjerodostojnosti svega što predstava treba da prenese na publiku? Koliko savremeni teatar mora da bude i fizički?

PROJKOVSKI: Osnovna stvar je da je pozorište spoj svih umjetnosti, tako da moramo da koristimo sve što imamo. Veliki reditelj Ervin Piskator, koji je jedan od onih koji su počeli da se bave političkim teatrom, kazao je da na sceni imate pravo da izgovorite bilo šta ako pričate sa slikama, ako su slike jače od onoga što se govori. To se prevashodno odnosi na po-

Dok se pitamo jesi li od naših ili nisi, neće nam biti bolje u kojima se velike predstave gase. Moramo da učimo od velikih festivala i zemalja kako se to radi.

Balkan ima šta da pokaže.

A, kada je u pitanju pozicija umjetnika, mislim da je važno da ono što nosimo u sebi iskažemo kroz ono što radimo. Nekako mi se čini da nas nekada previše vuku da uđemo u vode koje nijesu naše. Ne razumijem zašto vrhunski pjesnik treba da priča o stvarima jezikom politike,

I.MANDIĆ

PODGORICA – Udaljen od konvencionalnih okvira i stereotipa, teatar makedonskog reditelja Dejana Projkovskog emotivni je igrokaz koji publiku oslobađa od ravnodušnosti. Na tim temeljima na scenu je postavio i Šekspirovu „Ukroćenu goropad“, novi produkcijski projekat Gradskog pozorišta.

Ovaj klasik, u čitanju Projkovskog, koji je na premijernom izvođenju u Podgorici reflektovao brojne društvene manjkavosti čiji smo akteri i posmatrači, dokaz je univerzalnosti velikih tema, te karakternih obilježja kojih ne umijemo da se oslobodimo.

Projkovski je jedan je od vodećih regionalnih reditelja i profesora pozorišne režije i glume na Univerzitetu za audio-vizuelne umjetnosti Europa Prima. Umjetničke sposobnosti potvrdio je radeći raznovrsne projekte u brojnim regionalnim i evropskim pozorišnim kućama, a njegove predstave često su dio renomiranih festivala. Za izuzetna umjetnička dostignuća dobio je niz domaćih i međunarodnih profesionalnih priznanja i nagrada.

Za Pobjedu je, između ostalog, govorio o posljednjoj adaptaciji Šekspira te položaju umjetnosti i žena u modernom vremenu.

kada je njegova teritorija drugi jezik kojim treba da priča najbolje što zna.

Sa druge strane, putujući često po regionu, jasno mi je da smo se kao društvo previše podijelili. Dok se pitamo jesi li od naših ili nisi, neće nam biti bolje.

Za mene je šokantan podatak da bi 65 posto mladih ljudi, da se otvore granice, napustilo svoje zemlje. To znači da živimo u zemljama na Balkanu gdje se mladi ljudi osjeća-

litički teatar, ali, kao i u životu, mi nekada izgovaramo riječi a zaboravljamo šta se krije iza njih. Kroz te slike se trudim se da prevedem na pozorišni jezik ono što se krije u riječima – bilo da je u pitanju Meša Selimović, Šekspir, Dostojevski... U pozorištu ljudi mogu da osjete mirise, a teatar ima mogućnost da govori i tamo gdje riječi gube svoj smisao.

POBJEDA: Sagledavajući ovu predstavu iz dva različita ugla ženskih likova, koliko žene iz naše svakodnevice imaju uporišta u Šekspirovim junakinjama? Ko su današnje „goropadnice“?

PROJKOVSKI: Ono što je fakt jeste da mi i dalje živimo u muškom društvu. Važno je da pozorište otvara teme, postavlja pitanja. Mi u teatru ne

smijemo da se ponašamo kao da smo pametniji, da znamo više – po principu publika će da dođe na predstavu, a mi ćemo da damo neku pouku. Pravo pozorište otvara teme koje su aktuelne, nekada ima i hrabrije korake, govori o onome o čemu društvo ćuti. Imali smo jednu zanimljivu debatu u decembru na temu da li je ponosna žena kažnjena žena. Ima mnogo da se radi na tom planu. Svaka zemlja ima svoje tradicionalne probleme, moralne okvire koji nam dolaze u nasljeđe. Nije problem u Šekspiru, problem

ju zatvoreno. Ako nastavimo ovako, u pozorištu ćemo ostati bez publike, na kraju krajeva – neće imati ko da gleda, kralj neće imati podanike, sve će izgubiti smisao. Moramo da prestanemo da tražimo krivce u drugima, krivica je djelimično svih nas. Na Balkanu još nismo naučili da različitost treba da bude kvalitet. Bojim se da smo mnogo godina izgubili u tranziciji, a i dalje sjedimo i čekamo.

Ne možemo više da očekujemo Godoa, već da uzmemo stvari u svoje ruke.

Detalj iz predstave „Ukroćena goropad“

je zašto smo i danas dopustili da ta tema bude aktuelna. Sa druge strane, ja nekako pokušavam da otvorim još jedan ključ – da je „ukroćavanje“ zapravo samo pitanje izbora slobode. Nevažno da li je muško ili žensko, bitno je da čovjek ima pravo na slobodu izbora.

Ono što je možda najvažnije u Šekspiru, zato što je u pitanju komedija, je neobjašnjivi fluid koji se dešava u ljudima – šta je zapravo ljubav i na šta je čovjek spreman u njeno ime.

POBJEDA: Na Balkanu se mnogo priča o ravnopravnosti koja se rezimira na različite načine. Ima li stvarne jednakosti ili su zakoni i njihove implementacije i dalje u raskoraku? Kakva je danas ženska uloga u društvu, ima li ona pravo slobode i izbora?

PROJKOVSKI: Iz moje vizure apsolutno ima, a apsolutno može još mnogo više da se radi na tome. Nikada nije dovoljno. Čak je i besmisleno da govorimo u 21. vijeku da li treba da budemo ravnopravni. To je šokantno,

Kultura

Neđelja, 13. februar 2022.

13

Osvrt na roman „Moja mačka Jugoslavija“ Pajtima Statovcija u izdanju VBZ-a

D.MILJANIĆ

to govori o čovječanstvu. U 21. vijeku mi mijenjamo samo ambalažu, a nikada suštinu. Tako je godinama, vjekovima, mijenjamo modu, ali ne i sebe. Treba mnogo još da se radi po tom pitanju. Ali, kada vidimo kako je bilo, mislim da nam dobro ide.

POBJEDA: Ta promjena ambalaže – je li samo karakteristika nas sa ovog podneblja, ili je i širi problem?

PROJKOVSKI: Mislim da je globalni problem. Internet realnost koju živimo jeste mogućnost da se i žaba u ogledalu vidi kao princ. To je ta ambalaža o kojoj govorim. Ona je svuda, došla je od tamo negdje, nije se rodila tu.

POBJEDA: U raskoracima privida i stvarnosti, onoga što jeste i onoga što zamišljamo, gdje se, zapravo, nalazimo mi?

PROJKOVSKI: Pozorišna scena je jedino mjesto gdje se susreću sve dimenzije. Trenutno se više istine može vidjeti u teatru nego u životu. Pokušavam sa stvarima koje radim da pronađem smisao šta znači baviti se umjetnošću, kako stvarati ljepotu koja će da pobijedi ružno. Na Balkanu smo dovoljno učili da se zlo mora pobijediti dobrim. Pokušavam da nađem tačnu perspektivu i percepciju stvari. Kako je kazao Dostojevski, samo ljepota može spasiti svijet. To je ono zbog čega ima smisla potrošiti život u pozorištu. U umjetnosti, kao i u životu, najlakše je pričati, a najteže pokazati djelima da je to tako.

POBJEDA: U Crnoj Gori ste već radili u CNP-u, učestvovali i na FIAT-u, a ovo je prva saradnja sa Gradskim pozorištem. Budući da većinu postave predstave čine mladi glumci, kako ste zadovoljni?

Ne samo kao reditelj, nego i iz pozicije profesora?

PROJKOVSKI: I ranije sam govorio da crnogorska kultura nekada zaboravlja da su jedno od najvećih blaga vaši glumci, koji su u posljednjih 20-30 godina i te kako prepoznati u regionu. Mi na Balkanu imamo drugačiji senzibilitet, koji umjetnosti daje neku novu energiju, drugačije ulazimo u stvari. Gradsko pozorište je teatar koji ima snove, a sa druge strane i snagu da se bo-

ri i da ih ostvaruje. Ovaj mladi glumački ansambl je samo dokaz da Gradsko pozorište ima strategiju, jer su oni budućnost repertoara. Oni jesu mladi, ali imaju duh koji prepoznaje šta je u stvari pozorište. Znaju da je to maraton u kome nije bitno ko je prvi, već ko će istrčati trku do kraja. Sama strategija da se radi Šekspir nakon 20 godina, važna je za te mlade ljude da bi prošli taj okean. Sve što znamo o pozorištu, satkano je u njegovim djelima. Tokom dva mjeseca smo stvorili, kao što sam rekao, pozorišnu laboratoriju. Glumci i reditelji moraju da imaju hrabrost da se ne bave krajnjim rezultatom. Kada se time bave još na početku, znači da imaju strah od neuspjeha. Pozorišna laboratorija su hrabrost i eksperimenti. Jedina stvar koju ne priznajem je kalkulacija, ona je uvijek korak do prosječnosti.

POBJEDA: Ako u pozorištu počinje individualna promjena, koliko je ona danas dovoljna da mijenja društvo?

PROJKOVSKI: Sve što radimo ima pravi smisao samo ako se i mi sami mijenjamo. Uvijek je problem kada mi znamo samo kako drugi treba da rade.

Ako već znamo moramo da pokažemo svojim primjerom.

Sve drugo se zove diktatura.

Takođe, mora da postoji još jedna stvar, koja se zove praštanje. Ponekad moramo da se preispitamo da li znamo njenu suštinu. Kao kontrapunkt svemu ovome hoću da kažem da je Balkan jedan ozbiljan centar ljudske civilizacije. Evropa zaboravlja odakle je Njegoš, Meša Selimović, Ivo Andrić, drugi brojni pisci, kompozitori. Balkan i te kako pokazuje najbolje stvari zbog kojih ima smisla nazvati čovječansto tako.

POBJEDA: Piše li savremeni trenutak svoje klasike i ko su njihovi glavni junaci?

PROJKOVSKI: Prije nekog vremena bio sam dio jedne debate na kojoj se govorilo o savremenoj dramaturgiji i zašto ona nije prisutna na pozorišnim scenama. Tada sam rekao da mladi pisac treba da prestane da piše tekstove kojima se glavni junak budi na Menhetnu, pije kafu na Ajfelovom tornju. To je besmisleno, to već imamo, o tome su pisali Francuzi, Amerikanci... Mi moramo da se bavimo onim što smo mi, da nađemo smisao zašto radimo domaći tekst. Ta internet realnost, dostupnost filmova, serija definiše mejnstrim u kome svi smatramo da je sve tačno. Odradimo trećerezrednu seriju pa mislimo da smo napravili nešto. Zapravo, svakim korakom bježimo od sebe, i što je najstrašnije – bježimo od publike. I ovaj Šekspir koga sam napravio je takav jer sam se trudio da uzmem energiju i duh onog što ima Podgorica i Crna Gora. Uvijek kada dođem u novi grad, na početku mnogo hodam da se susretnem sa ljudima, da osjetim energiju. Mlada drmaturgija generalno ima kvalitet, ali bi i repertoarska politika teatara trebalo da se okrene ka njima.

Pozorište živi trenutak, a kao što se stvaraju novi glumci i reditelji, moramo da stvaramo i nove pisce. Najteže je pisati za pozorište.

Svetlana VIŠNJIĆ

Priča o hrabrosti koja vremenom nadolazi » Piše: Edona BAKALI Čitalačka publika u regionu je preko VBZ-ovih izdanja upoznala finskog pisca Pajtima Statovcija i njegov roman „Moja mačka Jugoslavija“. Ime koje zvuči poznato u kontekstu značajnih evropskih književnih nagrada samo po sebi izaziva radoznalost. A u ovom slučaju poznato zvuče dva imena: Pajtim i Jugoslavija (moglo bi biti indikativno što Pajtim na albanskom znači pomirenje).

Pajtim Statovci je jedan od najznačajnijih mladih finskih autora. Rođen je na Kosovu 1990. godine. „Moja mačka Jugoslavija“ njegov je prvi roman objavljen 2014, a hrvatski prijevod objavljen je 2019. godine. Za ovaj roman Statovci je nagrađen najvažnijim finskim priznanjem za najbolji debitantski roman ,,Helsingin Sanomat“.

Za drugi roman, „Tiranan sydan“ (2016), dodijeljena mu je književna nagrada ,,Toisinkoinen“. Njegov posljednji roman, „Bolla“ (2019), dobio je najprestižniju finsku književnu nagradu ,,Finlandia“ te je tako Statovci postao najmlađi dobitnik te nagrade u istoriji ovog priznanja. Čini se da sve što Statovci napiše privlači veliku pažnju.

OSVJEŽENJE

„Moja mačka Jugoslavija“ pravo je literarno osvježenje.

Riječ je o romanu koji pripada talasu migrantske književnosti ispripovijedanom kroz dvije perspektive – prve i druge generacije migranata.

Paralelno pratimo dva narativna toka. Prvi koji pripovijeda Emine, mlada Albanka sa Kosova koja odrasta u strogo patrijarhalnoj sredini na kosovskom selu i koju veoma rano udaju za muškarca kojega je srela jedanput u životu, Bajrama. Njihov zajednički život odvija se pre-

Statovcijeve rečenice su precizne, jasne i autor uvijek uspijeva uprijeti prstom na bolno mjesto. Piše samouvjereno, ali ne i pretenciozno.

U svaki segment teksta ugrađeni su detalji kojima nas narator potpuno uvlači u priču, a mi, zahvaljujući tome, rado upijamo ovaj živopisan svijet

Kada počne raspad Jugoslavije, Bajram i Emine utočište pronalaze u Finskoj i taj novi život u stranom okruženju pun je izazova za njih i njihovu đecu ma strogim patrijarhalnim i tradicionalnim principima: Emine je u potpunosti podređena Bajramovoj volji, kao što je nekad bila očevoj.

Kada počne raspad Jugoslavije, Bajram i Emine utočište pronalaze u Finskoj i taj novi život u stranom okruženju pun je izazova za njih i njihovu đecu. Drugi dio priče pripovijeda Bekim, sin Bajrama i Emine, čiji se nacionalni identitet prelama – premalo finski, a nedovoljno albanski – i koji u jednom trenutku života započinje život sa dva neobična cimera – kućnim ljubimcem kraljevskom boom i mačkom koju upoznaje u gej baru. Zvuči previše za jedan roman od dvjestotinjak strana, ali Statovciju ništa nije izmaklo kontroli i u tome se ogleda njegov izuzetan talenat. On savršeno kombinuje različite postupke i žanrove da bi stvorio originalan roman koji ostavlja snažan utisak.

NASILAN ODNOS

Na početku romana upoznajemo Bekima, otuđenog i usamljenog gej muškarca.

Njegova komunikacija sa spoljašnjim svijetom je suzdržana, i on veoma teško uspostavlja odnose s ljudima.

Njegovi pokušaji uspostavljanja prisnih odnosa po pravilu se brzo izjalove. Bekim

Naslovnica romana „Moja mačka Jugoslavija“

je marginalac, autsajder koji iznova mora da objašnjava porijeklo svoga imena i da pogne glavu kada se govori o islamu i diktaturama. Iz potrebe za bliskim odnosima i ljubavlju koje ne uspijeva da ostvari Bekim se dodatno povlači u sebe. Nasuprot tome, Bekimov unutrašnji svijet veoma je živopisan i fantastičan. Nakon što u gej baru upoznaje mačku kakvu nikad prije nije vidio, a koja pjeva hitove Tine Tarner i Šer (nedvosmislen omaž Bulgakovu), on veoma brzo počinje da živi s njom.

Bekim nema ośećaj pripadnosti bilo čemu. Śećanja na jednu domovinu, daleku i divlju, fragmentirana su i zatrovana. Druga domovina je bliska, ali hladna, i vrlo često predstavlja neprijateljsko i neprijatno mjesto. Ipak, Bekimova priča nije tipična priča o migrantskoj melanholiji, niti je on neko koga mi kao čitaoci sažaljevamo. Ovakav doživljaj Statovci je izbjegao vještom integracijom postupaka magijskog realizma – uvođenjem likova mačke i boe. Homofobna, rasistička, agresivna mačka tu je da izniveliše priču i spriječi da ona preraste u melodramatično jadikovanje migranata.

Bekim je u nasilnom odnosu sa sebičnom i manipulativnom mačkom koja je projek-

„Moja mačka Jugoslavija“ pravo je literarno osvježenje.

Riječ je o romanu koji pripada talasu migrantske književnosti ispripovijedanom kroz dvije perspektive – prve i druge generacije migranata cija svih njegovih strahova.

Obrasci iz braka Bajrama i Emine preslikavaju se na Bekimove odnose, i to ne samo na odnose s ljudima već na i one sa zmijom i mačkom.

OBLI LIKOVI

Bekimova i Eminina priča napisane su u drugačijem tonu. Emine ni u braku ni u majčinstvu nije našla ispunjenje kojem se nadala. Ona nije žena koja će hrabro da digne svoj glas protiv seksizma i patrijarhalnih obrazaca, ali ih svakako razobličava na jedan sirov način. Često pominje smrad koji ne može da se spere, a koji dopire iz muškog međunožja, te govori o licemjernim uvjerenjima da će žene roditeljstvom nadomjestiti sve druge aspekte života. Emine nije heroina koja uspijeva da zalupi vrata i ode iz nasilne veze ne osvrćući se. Ipak, i ona i Bekim su obli likovi, karakteri kojima nije uskraćen razvoj i koji teže da mijenjaju svoje odnose sve „dok ne stupe u život kakav su htjeli“.

Statovcijeve rečenice su precizne, jasne i autor uvijek uspijeva uprijeti prstom na bolno mjesto. Piše samouvjereno, ali ne i pretenciozno. U svaki segment teksta ugrađeni su detalji kojima nas narator potpuno uvlači u priču, a mi, zahvaljujući tome, rado upijamo ovaj živopisan svijet.

U romanu „Moja mačka Jugoslavija“ odnosi i identiteti su poput razbijenog stakla, izgrađeni na ruševinama. Jedna domovina porušena je u ratu, a nova domovina nije uvijek prijateljsko okruženje. U śećanju likova ne postoji čvrst oslonac već oni svoj identitet grade na isječcima. Ipak, ovaj roman daleko je bogatiji od migrantske priče.

Putovanje Bekima i Emine priča je o otkrivanju ljepote u „drugome“ i priča o hrabrosti koja vremenom nadolazi, dok uticaj sputavajućih sila nestaje.

(Autorka je prof. crnogorskog jezika i književnosti)

14

Crnom Gorom

Neđelja, 13. februar 2022.

KOLAŠIN: Predsjednik Opštine primio najbolje policajce

Ćetković, Baltić, Vuković...

KOLAŠIN - Predsjednik Opštine Milosav Bulatović organizovao je prijem za najbolje policajce koje je izabrao kolegijum Odjeljenja bezbjednosti Kolašin. Svečanom prijemu je prisustvovao i Zoran Braunović, načelnik OB Kolašin.

Na osnovu radnog zalaganja i ostvarenih rezultata, za najbolje policajce su proglašeni službenici policije Odjeljenja bezbjednosti Kolašina Mile Vuković i Vukoman Baltić. Takođe je, zbog višegodišnjeg doprinosa u ostvarivanju be-

zbjedonosnog ambijenta u lokalnoj zajednici, nagrađen i Radomir Ćetković. Čestitajući nagrađenima Milosav Bulatović, predsjednik Opštine, je istakao dobru saradnju sa OB Kolašin. Turističkoj sredini, kao što je Kolašin, treba organizacija javnog reda i mira koja će i građanima i gostima donijeti potrebnu sigurnost. Ubrzani razvoj grada donosi nove obaveze i standarde kada je u pitanju bezbjednost. Vjerujemo da ćemo tome dati zajednički doprinos, naglasio je Bulatović.

Dr. DRAŠKOVIĆ

IZ REPORTERSKE BILJEŽNICE: Tri decenije od smrti Radovana Jablana

Sjećanje i tuga laka

Nagrađeni policajci sa Bulatovićem i Braunovićem

SJEĆANJE: Danas je Međunarodni dan radija

» Piše: Dragan Mitov ĐUROVIĆ

PODGORICA – Nedavno se navršilo tri decenije od smrti Radovana Jablana, jednog od najpoznatijih crnogorskih i jugoslovenskih novinara – reportera. Društvo crnogorskih novinara predložiće Skupštini opštine Cetinje da u prijestonom i rodnom gradu veliki reporter dobije ulicu.

Smrt nije sastavni dio života, stoga o njoj ne treba mnogo umovati. Naročito ne u prilikama kada je smrt preseljenje iz jednog u drugi svijet. Tako je i sa putovanjem Radovana Jablana, najprije dobrog čovjeka, poslije ono o čemu bilježimo, po čemu se u ,,nemirnom moru“ isticao, još od drugovanja sa Blažom Gazivodom, seljakom iz Rvaša, koji je jednako baštinu i knjigu ljubio. Zato je Jaki, kako smo našeg misaonog plemenika od milošte zvali, zapisao: ,,Još sam u dilemi da li da mu zahvalim ili ne?! Možda bi bilo bolje da me je naučio kako se kaleme divlje trešnje, kruške, jabuke i šljive, a pogotovo divlji šipci. Danas bih imao veliki voćnjak, prihod, a ovako imam desetak knjiga, bez prihoda! No, između voćnjaka i biblioteke može se naći neka sličnost“.

Iz života bilo kada da odemo, ili na bilo kojem mjestu da prestanemo da živimo, život je potpun, samo ako je dobro završen. Dobro i pošteno. Tako je svoje vrijeme između dva mira, zemaljskog i nebeskog, trošio Radovan Jablan, reporter na glasu, prijatelj malih-velikih ljudi, ,,…. koji nam ponekad u sjećanje banu i podsjete da su i oni sa nama ili bolje – mi sa njima živjeli…“ Pero Boškov Đurišić ili Pero Miš…. Pamte ga Cetinjani. Ili Muslija koji je žuto lišće sakupljao, ili Gašo iz Rijeke Crnojevića, što je svakome pri ruci da pomogne bio… Ili Mila Poleksić iz sela Mokrog pod Vojnikom, koja godine četrdeset i treće, u jednoj pećini zadavi rođeno dijete da svojim plačom ne bi otkrilo zbjeg Njemcima. I reče, gledajući mrtvo dijete: ,,Ja sam samo izvršila svoju dužnost“.

Smrt drugih odnosi nas pomalo, dok ne ostane ništa, a to je u neku ruku sreća. Umiremo svakog trena, naši dragi sobom odnose dio

Niko kao Radio

Dragan Mitov Đurović i Radovan Jablan

nas. Tako je i hroničar crnogorski Radovan Jablan odlazio sa svojim junacima. Odlazio i otišao u drugo vrijeme, u sjećanje koje nam ostavi na dar. Vrijedi podsjetiti se i na poruku generaciji kada je primao nagradu ,,Moše Pijade“.

- …I danas, kad smo počeli polako da zatvaramo dućane, pitamo se – što smo mi to radili? Čini nam se da smo dan i noć, nepekidno, nešto tražili … i umorni, s vremena na vrijeme, osvježavali se životnim radostima, pomiješanim, kao po pravilu, sa malo žuči… Je li to ono što zovemo lijepim prokletstvom, novinarstvom?!

Zahvaljujući tom prokletstvu Radovan Jablan uspio je ono najteže – postao je svetac u svom poslu, svetac iz legende cetinjske, crnogorske, nadasve ohridske.

Tamo u Ohridu, devet proljeća na Festivalu jugoslovenskog radija Radovan Jablan bio je najbollji, ponos i prijatelja i tada Radio Titograda, kome je poklonio nekoliko presvijetlih stranica vrijednog ljetopisa o čemu jednom prilikom reče: - Najljepši dio života proveo sam tragajući za temama od kojih sam pravio dokumentarne reportaže. Bištući po životu,

duboko sam osjetio ljepotu i bogatstvo jezika svog naroda, jer je jezik, kao nešto lijepo - ,,zvučna domovina“. A, domovina Radovana Jablana bila je sudbina ljudi koje obično oko rijetko zapazi, oni ,,za čije patnje nosača nema“, kako ispjeva cetinjski grudobolnik Leso Ivanović.

Istina je, što vele, da se jedan dio prijateljstava i ljubavi sastoji i od zahvalnosti. Stoga će hroničari vremena koje dolazi biti zahvalni Radovanu Jablanu, za bogato nasljedstvo koje među javom i međ snom nastavlja svoj život. A oni što su sa dobrim čovjekom Radovanom Jablanom živjeli, pored sjećanja svi zajedno, vjerujem, rekli bi poruku krvlju pisanu od brata po riječi početkom prošlog vijeka u ,,Angletaru“: ,,Doviđenja, druže, doviđenja, čuvaju te, mili, moje grudi; rastanak je znak predodređenja, susret nam se u daljini nudi…“ Prije tri decenije minuo je Radovan Jablan. Nada pjesnička traje, jer čovjek ne umire faktom smrti, već kada prestane sjećanje na njega. U našem sjećanju Radovan Jablan svoje mjesto je uredio. Mir njegovim i snovima malih - velikih ljudi, dok traju sjećanja i tuga laka.

Što bih ja radio da nemam Radio, dobri stari Radio Titograd, pored bioskopa ,,Kultura“ i tiho sjećanje na bisere koji su obilježili polovinu vijeka minulog. I riječima i pjesmom vijek ostvarili u zgradi kamenoj, koja je dušu imala.

- Na terenu (a težak bijaše magnetofon sa žicom) snimali su Boro Baročević i Mišo Đurišić, od mladih pomagali kasnije srčani Bato Bošković i vrijedni Slobo Ramović - sjećao se doajen radijskog tona Kaćo Kovačević.

U režiji za izvođenje programa Gojko Raičević, Mileva Nikolić i zaljubljenik u crno-bijeli svijet na tabli drevnoj Dimo Bojević. U starom ,,landroveru“ daljine je osvajao Dušan Vujović i kasnije as automobilski Niko Asanović.

- U studiju Dragutin Šundić, Smilja Knežević, Đorđije Nikprelević - živo o tome pričaju vetereni Dragiša Milić i Rosanda Kovijanić.

- Tada je teleprinter iz svijeta abere donosio, a vijesti su sabirali Ljubo Boljević, Novak Jelenić – pričali su veteran Boro Marković i radiotelegrafisti Slobodan Vujisić i kasnije Miško Đukić.

Muzičku baštinu crnogorsku od zaborava sačuvali su Đoko Radović, Boro Tamindžić, dobro to pamtio uglednik Branko Zenović. I sve to čuvalo se blago i sada muzičko slušamo u fonetici – sve brojeve ploča i traka znao Cule Jakupović – povremeno je o tome lijepo pripovijedala Marija Nikprelević.

UVIJEK NA TERENU: Čevo 1986.godine

Muzičke emisije izvođene uživo pripremao je i Petar Guša Gvozdenović - rado smo mi mlađi sa osnivačem modernog crnogorskog turizma Lukom Kraljevićem rujno vino pili, od Dragiše Kalezića, Ljuba Samardžića, kasnije od Petra Đuranovića i Radovana Jablana novinarstvo učili. O tome je lijepo pripovijedao Slavo Đurković, koji je pored ostalog u Radio Titogradu uređivao ,,Jutarnji progam“, a kasnije upućivao po Crnoj Gori dopisnike Duška Milačića, Toma Grgurevića, Gojka Čolovića, Vlada Rajkovića, Ljubisava Milićevića,Vukašina Vulevića, Šušu Kovačevića i druge.

Informativni i program kulture su istorija... Alija Šarkić, Jagoš Stojanović, Miodrag Vukmanović, Božidar Terzić, Vlatko Ivanović, Mihailo Miljanić, Slobodan Racković, Tanja Đurović, Miraš Gojčaj, pa nezaboravni lektor Veljko Mićović, pa Malina Aković, Ksenija Minić, Ljiljana Koprivica, Gaga Savović...

I sve je napisano moralo biti čisto, prekucano, kako su to samo umjele gospođa Edita Bokan (tri svjetska jezika je govorila i pisala), Dara Dulović, pa naša Mila Sekulić.

Eto, tako je bilo dok je stari Radio radio. Sjećanje i sjeta laka, šta bih ja radio da nemam moj Radio - od kada sam se rodio niko me nije tako raspoloD. ĐUROVIĆ žio.

Feljton

Neđelja, 13. februar 2022.

15

19

KAZIVANJA O CRNOGORSKOJ KINEMATOGRAFIJI

Saznao sam da me je policija pratila preko dijela naše ekipe » Autor: Momir MATOVIĆ

NIKOLA VAVIĆ, SCENARISTA, FILMSKI STUDIO TITOGRAD (NASTAVAK)

Stvarno, tako se i desilo. Intuicija me nije prevarila. Film je završen i sinhronizovan na naš jezik, ali već prije toga sam saznao da me policija pratila preko dijela naše ekipe koja je bila ovdje i tamo u Rusiji a njihova policija je pratila njihovu ekipu, Iljenka i Paradžanova koji je dolazio na snimanje, tako da smo premijeru filma Živjeti za inat u Crnoj Gori isčekivali sa velikom zebnjom jer je zvanična vlast prethodno otvoreno pokazivala da mu nije naklonjena.

To je bila 1972. godina kada se vodi borba protiv tehnobirokrata, liberala, kada Tita proglašavaju za doživotnog predsjednika i kada partijske vrhuške republika preuzimaju stvari u svoje ruke tako da premijere nije bilo kako dolikuje jednom filmu. Prikazana je jedna vrsta kontrolnog pregleda u Domu JNA u Titogradu u 10 časova ujutro kojoj su prisustvovali ljudi koji su bili zainteresovani za film, koji su znali o čemu se radi. I to je bilo bez ikakvog publiciteta, da vidimo šta je to kao da je nešto prokrijumčareno, tako da smo ja i Čedo Vulević ledena srca gledali tu projekciju.

Film je dočekan sa podozrenjem ne samo od političkih struktura nego i od kulturne javnosti. Niti je bilo ikakvih komentara, niti je štampa pisala i prisjećam se da mi niko nije prišao, niti kazao: Dobro je, loše je... kao da je naspram mene bila neka blokada. Bilo mi je sve jasno i očekivao sam ozbiljnije konsekvence.

Sa velikom strepnjom sam očekivao Pulski festival te 1972. godine, gdje sam sa filmom i suprugom otišao a činilo mi se lakšim da sam otišao bos po trnju do Pule.

Film Živjeti za inat je prikazan trećeg ili četvrtog dana u zvaničnoj konkurenicji, poslije filma Prvi Splitski odred

Premijeru filma ,,Živjeti za inat“ u Crnoj Gori iščekivali smo sa velikom zebnjom jer je vlast otvoreno pokazivala da mu nije naklonjena. To je bila 1972. godina.

Premijere nije bilo kako dolikuje jednom filmu. Prikazana je jedna vrsta kontrolnog pregleda u Domu JNA u Titogradu u 10 časova ujutro. I to je bilo bez ikakvog publiciteta, da vidimo šta je to kao da je nešto prokrijumčareno

Sa snimanja filma ,,Živjeti za inat“



Film ,,Živjeti za inat“ dočekan je sa podozrenjem ne samo od političkih struktura nego i od kulturne javnosti. Niti je bilo ikakvih komentara, niti je štampa pisala i prisjećam se da mi niko nije prišao, niti kazao: Dobro je, loše je... kao da je naspram mene bila neka blokada. Bilo mi je sve jasno i očekivao sam ozbiljnije konsekvence

reditelja Vojdraga Berčića.

Ova dva filma su očito bila kontrastna, nevjerovatno kao da je sami vrag htio. Vojdrag Berčić moj drug sa filmskih studija, prvoborac koji je bio pripadnik tog odreda, napravio je film u maniru dotadašnjih ratnih filmova. A ovo moje... već ga je bio glas čudnog

filma. Prvo trebao je da bude Sveti Vladika a nije nego je bio film pomalo provokativnog naslova Živjeti za inat. Kome - Živjeti za inat? Kome se ti to opireš? Film sam gledao u Puli malo bolje nego u Titogradu i vidim da publika reaguje za razliku od prethodnog partizanskog filma. Vide neki

čudnovati film, osjećaš neku čudnovatu magiju, nešto nesvakidašnje. Publika je to dobro prihvatila, aplauzi...i ja sam što se tiče toga bio zadovoljan. Od strane štampe i kritičara bila je šutnja, tim više što dolazi iz sovjetskog bloka iako je to bila crnogorsko sovjetska koprodukcija



Donosimo svjedočenja crnogorskih sineasta o prvim decenijama crnogorske kinematografije, koja je naš poznati filmski reditelj i dokumentarista Momir Matović objavio u kapitalnoj knjizi ,,Metri života” (Podgorica, 2021).

Knjiga ,,Metri života” je dobitnik nagrade ,,Ratko Đurović“ za izuzetan doprinos očuvanju i promovisanju crnogorske filmske baštine, koju dodjeljuje Crnogorska kinoteka

Kadar iz filma ,,Živjeti za inat“

Plakat za film ,,Živjeti za inat“

osim jednog čestitog čovjeka Aca Štake filmskog kritičara sarajevskog Oslobođenja koji jedini napiše izuzetnu kritiku i pohvale. U to vrijeme radili su republički klanovi a pošto ja nijesam nikada bio u nekom od njih, oni su sve odlučivali o filmu tako da je Pula bila „prava arena klanova“ i Srebrnu arenu za mušku ulogu u ovom filmu većinom glasova dobija Vlado Popović, a mislim da je trebao dobiti Zlatnu arenu. Iako mi se u Puli činilo da film niko na pravi način nije ni vidio ni osjetio na svu moju sreću ga je pogledao stručnjak prvog reda Marsel Marten saradnik Cahires du cinema, međunarodno ime. On je napisao „da je to veličanstven film“ i preporučio direkciji Kanskog festivala da ga svakako uzmu u obzir. Ali pošto je Živjeti za inat prikazan u Puli a kanski festival prema propozicijama ne prima ni jedan film koji je prikazan na nekom festivalu. On je bio toliko uporan da je poručio: „Gubite Vi, a ne film“! Oni su mu povjerovali i njihova direkcija traži od Filmskog studija u Titogradu da pošalje film Živjeti za inat na Kanski festival sa obrazloženjem da krše svoje propozicije ali da su čuli o filmu sve najbolje. Film je prikazan na Kanskom festivalu ali iz naše štampe nijesam saznao kako je primljen ali je odabran u programu filmskog festivala

Knjiga Momira Matovića ,,Metri života“ u izdanju MFILM-a Montenegro iz Podgorice, po cijeni od 10 eura može se naručiti na telefon 067/257-415 u Sidneju. Tako da sam ja dobio punu moralnu satisfakciju za svu tu muku, napor, energiju koju sam utrošio, da sam rekao: „Hvala ti bože... Ajde, dobro je... nijesu se Crnogorci obrukali“, ali ja sam bio na muci šta će biti sa mnom kada se vratim u Titograd. U Gradskom komitetu partije prijava protiv mene i Čeda Vulevića i treba na prvoj sjednici da se odlučuje o mojem slučaju.

Tada je bio veliki obračun sa tehnokratima i moj predmet je Slobodan Filipović sekretar tog Komiteta stavio na kraju računajući da neće doći na dnevni red. I tako nije došao vjerovatno i zbog mog ugleda u pozorištu, pa recitala koje sam režirao i moj komunistički, ali ne partijski angažman.

Ponovo se 1974. godine vraćam u Narodno pozorište, počinjem da režiram ali mene još ta muka, jedna vrsta neuroze drži – jer film ide u bunker. Ni u SSSR nema ni pomena o filmu i tamo je u bunkeru i za 30 godina ja ga nijesam vidio niti čuo ništa o njemu.

To je bolno, ali sam ponosan što sam ga radio i tako se najviše što sam mogao odužio svojem zavičaju. Nadam se, da će ova moja ispovijest biti ponovna inspiracija, čak je ovo moj amanet mladim filmskim stvaraocima da nema veće, nema svestranije, nema šire, nema čudnovatije, nema istinitije, nema zaumnije teme i ličnosti nego što je sveti Petar, sveti Vladika, čovjek koji je donio sud i moralnu besudnost svojoj zemlji. …Sam film je predivno snimljen, krajolici pružaju savršenu pratnju, a nadrealne sekvence dodaju tragičan dodir osobnosti vladike Petra I. Film, osim što zaviruje u opskurnu povijest, također dovodi domovinu do neugodnosti vremena, muškarci suočeni s nedostatkom osnovnih resursa, nedostatkom vođstva, prijetnjom invazije i postupno padaju u krvnu osvetu i izdaju i međuplemensko neprijateljstvo.

Ratni prizori na kraju su popustljivi i hladni, a dijalog gotovo uvijek pokazuje čovjeka kojeg uznemiruje njegov vlastiti narod, ali čvrsto vjeruje u njegovo tlo i snagu jedinstva.

Velika, nadahnjujuća priča o svijetu u kojem su ljudi jednom prevladali nepremostive izglede, stvorene i prirodom i invazijom. (komentar sa interneta (Nastavlja se) – 2017.)

16

Arena

Košarka

Neđelja, 13. februar 2022.

Košarkaši Mornara poraženi u Laktašima od Igokee, u derbiju 20. kola A

Barani sve dalje od

Košarkašice Budućnost Bemaxa u utorak dočekuju Celje, jedini tim od kojeg su poražene ove sezone

Najveći motiv za najveći derbi PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaxa nakon paklenog ritma u kojem su imale četiri utakmice u sedam dana i dva putovanja, konačno su „došle do vazduha“.

Podgoričanke sada u nekompletnom sastavu, s obzirom na to da je Mina Đorđević u reprezentaciji Srbije, koja igra kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, pripremaju se za sam finiš ligaškog dijela WABA lige. „Plave“ će već u utorak dočekati Celje, a ako se zna da je šampion u Sloveniji jedini tim koji je uspio da skine skalp Budućnost Bemaxu, onda je jasno kakav će motiv imati mlade igračice Vladana Radovića. Budućnost Bemax juče je trebalo da gostuje Nikšiću u okviru Prve lige, ali utakmica nije odigrana, pa su „plave“ maksimalno fokusirane na utorak…

- Očekuje nas veliki, odnosno vjerovatno najveći derbi WABA lige. Celje i mi godinama smo u vrhu i naši dueli već su nešto po čemu je prepoznatljivo ovo takmičenje. U Sloveniji nijesmo imale svoj dan. Celje je bilo bolje, ali imale smo izuzetno loše procente šuta i djelovalo je da bi nas jedna trojka vratila u život. Međutim, i taj poraz donio je neki dodatni motiv, tako da sa posebnom pažnjom očekujemo duel sa Celjem – rekla je plejmejkerka Budućnost Bemaxa Marija Leković.

Po FIBI jedna od najtalentovanijih mladih košarkašica Evrope ove sezone ima posebnu ulogu, jer nakon odlaska Babić i Mitrašinović, mlada Baranka je sada preuzela ulogu organizatora igre. Upravo od nje će mnogo toga zavisiti u meču sa Celjem.

- Poznajemo se dobro i činjenica je da je to dobra ekipa. Ali, vjerujem da možemo odigrati na boljem nivou nego u Sloveniji i da možemo trijumfovati. Celje ima zaista dobar tim, agresivne su, nije lako igrati sa njima, međutim bitno je da nametnemo stvoj stil – jasna je Leković.

Budućnost Bemax imaće i poslije dužeg vremena veliki izazov da odbrani domaći teren, jer su Podgoričanke bez poraza u WABA ligi na domaćem terenu više od tri sezone, a zanimljivo je od kada igraju u „Bemax areni“ ne znaju za neuspjeh.

- Napravile smo reakciju nakon poraza u Celju. Dva puta smo savladale Plamen, trijumfovale protiv Badela i sada želimo da nastavimo dobar niz. Naravno, poseban motiv je da se odbrani domaći teren. Svaki derbi donosi poseban motiv, a najveći derbi najveći motiv, tako da sa nestrpljenjem očekujemo ovaj duel i vjerujem da baš protiv velikog rivala možemo pokazati da vrijedimo – optimistično je poručila Leković.

R. P.

PODGORICA – Tri četvrtine su košarkaši Mornara Barsko zlato bili u igri za važnu pobjedu u borbi za plej-of, ali su onda u prva četiri minuta posljednje četvrtine „prosuli“ sve i doživjeli poraz u Laktašima sa 70:57 (13:10, 18:21, 20:16, 19:10), u derbiju 20. kola Admiralbet ABA lige.

Serijom 15:0, Igokea je na isteku 34. minuta povela sa nedostižnih 66:47, i na kraju stigla do 10. pobjede, uz devet poraza. Mornar je, sa druge strane, doživio 11. poraz, a uz sedam pobjeda se udaljio od zone plej-ofa.

Sa svega 29,2 odsto šuta iz igre i samo jednim raspoloženim igračem – Markom Jeremićem (21 poen), koji je pogodio svih šest trojki za svoj tim, gosti se i nijesu mogli nadati boljem epilogu. Odsustvo prvog pleja Nemanje Gordića (zbog povrede koljena završio sezonu) se i te kako osjetilo u Laktašima, a bez njega će biti još veći problem u nastavku sezone, s obzirom na to da Barani imaju samo Balšu Živanovića kao klasičnog plejmejkera…

NEPRECIZNOST OD STARTA Mornar je pogodio prvi šut na meču (Aleksandar Lazić), a onda je promašio narednih šest.

Igokea je promašila prvih osam šuteva, prije nego je Robinson pogodio trojku za vođstvo domaćih od 3:2. Početak je pokazao da će meč obilovati velikim brojem promašaja obje ekipe, jer se ni domaćin nije

proslavio u šutu iz igre (38,2 odsto), a posebno neprecizan je bio sa linije penala (24-11).

Od kada ga je preuzela, Igokea je u prvoj dionici čuvala vođstvo, koje je najviše iznosilo šest poena (10:4), ali je Mornar do kraja kvartala prepolovio zaostatak (13:10), iako je ubacio samo tri koša iz igre!

Neizvjesno je bilo u drugoj

četvrtini, u kojoj su se timovi smjenjivali u vođstvu, ne većem od četiri poena, ali na odmoru niko nije imao prednost (31:31).

KOBAN START 3. ČETVRTINE Slično je bilo i u trećoj četvrtini, s tim da je Igokea češće bila u vođstvu, a konstantno od 41:39.

Dok je Jeremić pogađao trojke

Prva liga za košarkašice, 7. kolo

Baošić za brejk Podgoričanki Primorje Podgorica

71 73

HERCEG NOVI – Dvorana: SC ,,Igalo“. Gledalaca: 100. Sudije: S. Vujičić, N. Fulurija, R. Bubanja. Rezultat po četvrtinama: 15:10, 25:17, 16:15, 6:20, 9:11.

PRIMORJE: Vujošević 10, Radnjić 9, Radosavljević, Akšam 2, Bulajić 21, Pavlović, Tripović, Ilić, Krivoka-

pić, Ječmenić 8, Jovović 4, Baćović 17.

PODGORICA: Baošić 24, Bigović 3, Vujačić 7, Kuzmanović 3, Pavićević 15, Vučinić 7, Šćepanović 5, Milošević, Radulović, Begović 5, Vukčević 4.

Košarkašice Podgorice savladale su Primorje u 7. kolu Prve lige.

Primorje je u većem dijelu meča bilo u prednosti, imalo u 31. minutu +16 (58:42), ali

je Podgorica uspjela da izbori produžetak, a zatim i da dođe do brejka.

Novljanke su dobro otvorile meč, imale 8:0, dok su gošće tek nakon nešto više od četiri minuta igre postigle prve poene. Sredinom druge dionice Primorje je nakon poena Baćović prvi put imalo dvocifrenu prednost (23:13), koja je vezala i četiri poena početkom drugog poluvremena za +16

(9-5), Mornar je bio u igri do 28. minuta, kada je zaostajao pola koša (46:45). Nakon toga su Barani stali, u posljednja dva i po minuta kvartala su ubacili samo dva poena (Vil Mozli sa linije bacanja), a Igokea je pred posljednju četvrtinu stekla dva posjeda prednosti (51:47).

Mornar je košgeterski post nastavio i u prva četiri minuta

(43:27). Ali, gošće su uspjele relativno brzo da se vrate i serijom 11:0 priđu na 43:38. Domaće su predvođene Jelenom Bulajić u 28. minutu ponovo uspjele da se odlijepe – 52:42, da bi nakon poena Ječmenić bilo 58:42. Topile su gošće zaostatak, a poenima Kristine Vučinić Podgorica je uspjela da izbori produžetak – 62:62.

U produžetku je Pavićević pogodila dvije trojke, tako da je Podgorica konstantno vodila, a iako je Baćović pogodila za 71:71, Marija Baošić sjajnu partiju zaokružila je poenima za pobjedu...

R. P.

Arena

Neđelja, 13. februar 2022.

d plej-ofa Dvorana: ,,Laktaši“.

Gledalaca: 900 Sudije: Jovčić, Hadžić i Terlević

2 5 9 11 3 10 17 5 7 1 -

70

57

(13:10, 18:21, 20:16, 19:10)

46% (24-11) 41% (46-19) 32% (22-7)

17

Košarkaši Budućnost Volija danas (17 h) u „Morači“ dočekuju Megu, u 20. kolu Admiralbet ABA lige

Admiralbet ABA lige

Vulić Robinson Tanasković Radanov Jošilo Talić Ilić Stivens Voler Fundić Đorđević Delalić

Sportski miks

za 1 za 2 za 3

72% (18-13) 36% (36-13) 21% (29-6)

47 (19+28) Skokovi 35 (15+20) Blokade 6 5 Asistencije 18 15 9 Ukradene lopte 7 10 Izgubljene lopte 13 Faulovi 21 20

Mihailović Mićović Jeremić Živanović Šehović Smit Lazić Vesković Miković Mozli

4 4 21 4 2 4 9 1 8

PAVIĆEVIĆ: Napad nikad gori Trener Mornara Mihailo Pavićević je čestitao Igokei na zasluženoj pobjedi.

- Nismo koristili šanse koje smo imali u 1. poluvremenu, kada smo u odbrani djelovali jako dobro i izbacili iz ritma njihov napad. Međutim, večeras od prvog do posljednjeg minuta smo imali katastrofalnu organizaciju napada. Jednostavno, nismo igrali našu košarku. Sve su to bili pokušaji individualnim rješenjima i umjesto da dobru odbranu u prvom poluvremenu iskoristimo za vođstvo, mi smo na poluvrijeme otišli sa egalom. U drugom poluvremu je Igokea u napadu odigrala bolje, a mi smo nastavili da igramo zaista katastrofalno, nikad gore ove sezone i rezultat takve igre je pobjeda Igokee – rekao je Pavićević. posljednje dionice, što je Igokea iskoristila i sa 15 vezanih poena uhvatila zalet za sigurnu i zasluženu pobjedu, važnu u borbi za plej-of.

Osim Jeremića, nije bilo šuterski raspoloženih igrača u ekipi Mornara. Podbacio je prvi strijelac Mornara i najbolji igrač dosadašnjeg toka sezone Vladimir Mihailović, koji je meč

završio sa samo četiri poena, uz šut iz igre 15-1. Pratio ga je mladi Živanović sa 11-1…

Kod domaćih se posebno istakao Dalibor Ilić sa 17 poena i čak 18 skokova, i to deset ofanzivnih.

Mornar u narednom kolu, nakon pauze zbog kvalifikacija za Mundobasket, dočekuje S. J. Cedevita Olimpiju.

Počinje vraćanje dugova PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija su jedan od tri poraza u dosadašnjem toku ABA lige doživjeli protiv rivala sa kojim se danas od 17 sati sastaju u „Morači“ – ekipom Mege.

S obzirom na to da je meč sa Crvenom zvezdom odložen zbog korona virusa u redovima podgoričkog tima, zbog čega „plavi“ nijesu imali priliku da se pred svojim navijačima prvo revanširaju šampionu za prvi sezonski poraz u Beogradu, Mega je druga na spisku za „vraćanje dugova“ (treći je Partizan). Uz to, izabranici Aleksandra Džikića imaju obavezu da se pred domaćim navijačima iskupe za blijedo izdanje protiv Venecije, u posljednjem meču u Evrokupu, u kojem su zasluženo poraženi, u trenutku kada se vjerovalo da su u dobroj formi nakon tri pobjede u nizu, protiv jakih rivala, Cedevita Olimpije, Virtusa i Mornara…

- Moramo da izađemo na parket sa mnogo više intenziteta i entuzijazma u odnosu na prethodni duel protiv Venecije.

Potrebno je da navijačima ponudimo neku „iskru“, ne možemo da čekamo na njih da nam je prvi pruže. Ali smo im zahvalni na podršci koju nam pružaju i sada je potrebno da se vratimo na pravi kolosijek.

Mislim da će biti u redu. Mega ima dobar tim, koji se snažno bori. Nakon poraza od SC Derbija očekujem da će biti dodatno motivisani protiv nas. Moramo se držati našeg pravca i biti fokusirani od prvog podbacivanja – rekao je Di Džej Sili,



Karte za meč između Budućnost Volija i Mege (do četvrtine kapaciteta dvorane) će se prodavati na biletarnici SC „Morača“ od 10 sati do početka utakmice. Cijene ulaznica su pet i 10 eura

popularna „fabrika talenata“ je u prvom dijelu na svom terenu (drugu sezonu zaredom) bila bolja od Budućnosti (87:81), i prekinula seriju od sedam uzastopnih pobjeda na dva fronta. Podgoričani su prvi postigli koš na tom meču, preko Vladimira Micova, ali je to bilo jedino vođstvo „plavih“ na meču u kojem je Mega imala čak 17 ofanzivnih skokova, jedan manje nego Budućnost ukupno pod oba obruča. Sve je, praktično, bilo riješeno do poluvremena (55:38), a Budućnost je uspjela jedino da priprijeti 50 sekundi prije kraja (85:81)…

Bez obzira na taj meč, Budućnost je apsolutni favorit protiv ekipe koja je u četvrtak u „Morači“ poražena od SC Derbija. Podgoričani žele da nastave seriju od sedam pobjeda u regionalnom takmičenju, a nakon 16 odigranih mečeva ima skor od 13 trijumfa i tri poraza. Mega u meč ulazi sa osam pobjeda i deset poraza, a u „Morači“ je protiv Budućnosti samo jednom slavila – 14. marta 2016. godine, u prvom meču polufinalne serije plej-ofa, kojom je Mega prošla u finale sa 2-0 u pobjedama.

- Megu nikako ne smijemo da

potcijenimo. Prije svega, pobijedili su nas u Beogradu, baš kao što su pobijedili i Partizan, Cedevita Olimpiju i FMP, a prije samo nekoliko dana su dobro namučili ekipu koja brani titulu u ABA ligi. To je grupa talentovanih i ambicioznih igrača, koji baš u ovakvim mečevima prave svoje košarkaško ime i prezime. Vrlo su agresivni u skoku i u fazi tranzicije, igraju sa puno energije, kažnjavaju svaku fazu opuštanja. Sa njima mora da se igra čvrsto i disciplinovano, na njihovom nivou energije – rekao je trener AlekS. J. sandar Džikić.

Vučević raspoložen u šutu protiv Minesote

Nikola Vučević je bio veoma raspoložen za igru u meču sa Minesotom – crnogorski košarkaški as je u pobjedi Čikaga od 134:122 upisao 26 poena, uz šut iz igre 14-11 (10-9 za dva, 4-2 za tri, 2-2 sa linije bacanja). Dodao je i osam skokova i sedam asistencija.

Najefikasniji u Bulsima bio je MVP kandidat Demar Derozan sa 35 poena, a dobri su bili i Džavonte Grin sa 23 i Kobi Vajt sa 22 poena.

U poraženom sastavu istakli su se Entoni Edvards sa 31 i Karl-

Entoni Tauns sa 27 poena.

Boston je pobijedio Denver 108:102 i tako zabilježio sedmi uzastopni trijumf u NBA ligi, ali i pokvario još jedno sjajno veče Nikole Jokića.

Srpski košarkaš je ostvario 71. tripl-dabl u karijeri sa 23 poena, 16 skokova i 11 asistencija, ali to nije bilo dovoljno za trijumf Nagetsa.

Seltikse je do pobjede vodio Džejson Tejtum sa 24 poena, Markus Smart je dodao 22 poena, dok je Robert Vilijams ubacio 15 poena uz 16 skokova.

Derik Vajt je u svom debiju za

TWITTER

Novi tripl-dabl Nikole Jokića nije pomogao Denveru da izbjegne poraz Rezultati i tabela Detroit - Šarlot Indijana - Klivlend Filadelfija - Oklahoma Atlanta - San Antonio Boston - Denver Čikago - Minesota Juta - Orlando

119:141 113:120 100:87 121:136 108:102 134:122 114:99

Seltikse, nakon što je stigao iz San Antonija, upisao 15 poena i šest asistencija.

Košarkaši San Antonija pobijedili su u gostima Atlantu sa 136:121, predvođeni Dežonteom Marejem koji je upisao 32 poena, 15 asistencija i deset skokova za svoj 11. tripl-dabl.

Na drugoj strani, u glavnoj ulozi je bio srpski košarkaš Bogdan Bogdanović koji je utakmicu završio sa 23 poena, pet skokova i četiri asistencije za 30 minuta provedenih na terenu, dok je Tre Jang dodao 18 poena i 11 asistencija.

Filadelfija je na svom terenu bila bolja od Oklahome sa 100:87, a najzaslužniji za to bio je Džoel Embid sa 25 poena, 19 skokova i pet blokada. Tajris Maksi je dodao 24, a Tabajas Heris 17 poena. Novi košarkaš Filadelfije Džejms Harden nije igrao, ali je dočekan ovacijama.

U timu Oklahome najefikasniji je bio Derik Fejvors sa 16 poena, dok je dobru partiju upisao i Aleksej Pokuševski koji je meč završio sa 15 poena, šest skokova i asistencijom.

S. J.

Zimske olimpijske igre u Pekingu

Norveška u transu, Lindvik letio do zlata Marijus Lindvik osvojio je zlatnu medalju u skijaškim skokovima na velikoj skakaonici na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu.

Norvežanin je do najvećeg uspjeha stigao skokovima od 140.5 i 140 metara, sa ukupno 296.1 bodom. Osim ličnog slavlja, 23-godišnjak je svojoj zemlji donio prvu zlatnu medalju

na ZOI od Igara u Insbruku 1964. godine.

Rjoju Kobajashi bio je drugi, iako je nakon prve serije vodio skokom od 142 metra. U drugoj seriji nije blistao jer je letio četiri metra kraće. Japanac ne može biti nezadovoljan jer je osvojio zlato na maloj skakaonici.

Skokovi od 138 metara Njemcu Karluh Gajgeru obezbijedili

su bronzano odličje. Šampion od prije četiri godine Kamil Stoh bio je četvrti.

Norveška slavi i bijatlonce – braću Bo. Johanes je osvojio zlato na trci na deset kilometara, a pet godina stariji Tarji bio je bronzani. Šampion iz Pjongčanga Sebastijan Samuelson bio je tek peti!

Nemojte nikada otpisivati starce – poručila je Lindzi Džejkobelis (36) koja je sa kolegom Nikom Baumgartnerom (49) osvojila zlato u premijernoj disciplini kros za mješovite ekipe. Džejkobelis je prije četiri dana bila najbolja u krosu...

R. A.

18

Rukomet/Vaterpolo

Arena

Neđelja, 13. februar 2022.

U pretposljednjem kolu Lige šampiona ,,plave“ gostuju u Dortmundu

Prilika za lijepu priču 

Danas (16h): Borusija – Budućnost Bemax

Najubjedljiviji poraz u ovogodišnjoj LŠ doživio je Krim u Norveškoj od Vajpersa 37:20

PODGORICA – Rukometašice Budućnost Bemaxa na posljednjih 16 gostovanja u Ligi šampiona ostvarile su jednu pobjedu i to upravo protiv današnjeg rivala Borusije u oktobru 2020. godine. ,,Plave“ računaju da bi u pretposljednjem meču, sa oporavljenom ruskom reprezentativkom Valerijom Maslovom, mogle do kvalitetnije igre i iznenađenja. Ali, na drugoj strani terena je protivnik koji prije svega želi da prekine niz od četiri poraza, dođe do ukupno devete u istoriji pobjede u LŠ i pete u ovoj sezoni.

Pobjeda bi njemačkoj ekipi obezbijedila najbolji učinak svih vremena. Osloniće se ekipa iz Dortmunda na ogromnu pomoć Aline Grijsels (postigla 63 gola, na sedmom mjestu je po efikasnosti) koja se vratila nakon višemjesečne pauze, ali i na Amelu Berger, kao jedan od štitova trenera Andrea Fura.

VELIKI POSAO - Naša ekipa je u prvoj utakmici sa Borusijom i sada mlada i neiskusna. Na startu Lige šampiona znali smo da će dosta da trče i nismo imali neke odgovore na njihove fizikalije. Ali, danas smo svjesniji, prošli smo kroz utakmicu i djevojke znaju da je važan disciplinovan napad i vraćanje nazad. Borusija će željeti da kazni sve naše greške i to što prje, a inače je

suština njihove igre laki golovi.

Probaćemo da onemogućimo to sa dobrim i disciplinovanim napadom – kao sa Esbjergom do drugog poluvremena ili kao što nije bio u nastavku meča. Upravo je to drugo poluvrijeme sa danskom ekipom pokazatelj kako ne treba da igramo, odnosno kako ne smijemo lopte lako da dajemo. Dakle, recept znamo i probaćemo tehničke greške da svedemo na minimum, a previše ih je bilo u drugom poluvremenu sa danskom ekipom – kazala je trener ,,plavih“

Bojana Popović. Šta se to promijenilo u igri Borusije od starta Lige šampiona ili u odnosu na sjajne mečeve iz kojih su rukometašice izlazile kao pobjednice?

- Igračice koje sada igraju su malo nižeg rasta i imaju dobar protok lopte. Finteri su i traže šansu više sa šest metara. Igraju sigurnije i još brže. Zato nas još veći posao čeka u odbrani i u vraćanju. Mislim da su u odbrani za nijansu slabiji, baš zbog toga što su niže igračice u ovom segmentu igre. Mislim da ćemo morati, u odnosnu na

ranije mečeve, da koristimo više šut spolja. Jer, Maslova se vratila i možemo nju da angažujemo i postignemo sa vanjskih pozicija neki gol više.

HRABRO DALJE Rukometašice podgoričke ekipe do sada su upisale pobjedu i to nad Brestom aktuelnim vicešampionom.

Ulgavnom su, dok je fokus bio u punom kapacitetu, snažnijim rivalima odgovorale igrom poluvrijeme ili 40 minuta. Iskusnije ekipe znale su da kazne mladost i neiskustvo. Zato se

Budućnost bori za pretposljednju poziciju u grupi A. - Kroz sezonu smo znali da ćemo da se podižemo i stasavamo, međutim, neki pehovi su bili veliki. Već sa Brestom se pokazao napredak i kvalitet, a onda se Lera povrijedila.

Nismo mogli duže od 30 do 40 minuta da se nosimo sa velikim ekipama. Odnosno, dok protivnik ne osjeti naše slabosti mogli smo da se nosimo, ali kasnije je bilo teže. I u svakoj utakmici je bilo tako. U međuvremenu, Brnović nas je napustila, a stub igre i fokus

Marsej je hit u Ligi šampiona, naš trener i reprezentativci prave dobru priču

Najvažnije je biti spreman i gurati naprijed PODGORICA – Marsej je u ozbiljnom krugu favorita u ovogodišnjem izdanju Lige šampiona.

Pred početak takmičenja na francuski tim, koji sa klupe predvodi nekadašnji crnogorski as sa gola Miloš Šćepanović i sadašnji reprezentativci Vladan Spaić, Uroš Čučković i Dejan Lazović, gledali su kao na nekoga ko bi mogao da dođe do završnice, ali ne i da se ozbiljno približi trofeju. Ovakvo razmišljanje donekle je bilo opravdano poslije startnog poraza od Pro Reka u Francuskoj od 13:7 (nastupali bez Lazovića i još nekoliko igrača), ali vrlo brzo ovaj tim je to demantovao.

Marsej u seriji od osam pobjeda, sa istim brojem bodova dijeli čelo tabele u grupi A sa ita-

lijanskom ekipom i osigurao je plasman na F8.

- Sa Pro Rekom na startu takmičenja bili smo oslabljeni i bili smo u igri do odmora. Izgubili smo, ali smo vidjeli da možemo puno i brzo se nadovezala pobjeda u Dubrovniku, zatim u Budimpešti... Dobili smo na samopouzdanju, lijepo igramo, a način na koji funkcionišemo u bazenu daje nam veliku nadu.

U klubu je inače sve izvanredno, a najvažnije je da ostvarujemo odlične rezultate. Da li smo očekivali? Ne znam. Možda nijesmo očekivali ovako brzo, ali u svaku utakmicu ulazimo da pobijedimo – kazao je centar Spaić.

Recept je što je sa igračima ,,pogođena“ koncepcija i što Šćepanović zna posao.

Vladan Spaić

- Ekipa je, a što je očigledno, dobro posložena. Svako izvršava svoj zadatak, posvećeni smo, trener nas je odlično uklopio i sve funkcioniše kako treba. Vidjećemo kako će biti kada bude najpotrebnije. Mislim da nema razloga na F8 da ne budemo na vrhunskom nivou. Da li će to biti dovoljno za nešto više – vidjećemo. Ali, u svakom slučaju gledamo sebe i to je recept, jer protiv svakoga igramo ozbiljno

i sa jasnim ciljem da damo maksimum.

Ovogodišnji format Lige šampiona je pun pogodak, smatra naš reprezentativac. Ne manjka kvaliteta, a puno je favorita.

- Osam klubova u dvije grupe je dobar format. Prošle godine je bilo po šest ekipa što je premalo. Razlika u kvalitetu nije velika. U obje grupe je veliki broj dobrih klubova. Vidi se, zaista, kvalitet i ujednačenost. Dese-

tak ekipa je sličnog kvaliteta i svako svakoga može da dobije, što je prava stvar.

Naš reprezentativac zadovoljan je načinom igre Marseja.

Rezultati su automatski stigli, a i on se odlično uklopio u sistem i jaku priču.

- Radim sve što treba, igram kao što igra i ekipa, na kraju krajeva je najvažnije da dobijamo. U takvom okruženju morate biti dobri. Sa te strane sam zado-

bio je oko nje i Maslove. Onda su neke nove djevojke morale da se nađu na ovim pozicijama i odbrambeno, što je bilo teško sklopiti. Na primjer, Andrijana Popović, koja tri godine nije igrala jer se oporavljala od teške povrede, dobila je odbrambenu ulogu sa Ildom Kepić. Ona je mlada djevojka, pokazala je kvalitet i potencijal i ispred nje je budućnost, ali za Ligu šampiona je još uvijek premlada da bi mogla da odgovori zadacima pred ozbiljnijim igračicama.

Dvostruki prvak Evrope prolazi kroz period podmlađivanja ekipe. Od starta su u fokusu mlade igračice...

- Realnost je ovo što je. Budućnost je prolazila kroz igračke i finansijske probleme i ostali smo sa našom djecom baš da bi riješili neke stvari koje su ostale od prošle godine. Čeka nas poslije Borusije još jedna utakmica u kojoj djevojke treba samo da uživaju, igraju i stasavaju. Nije lako, jer kada igrate Ligu šampiona i ne pobjeđujete, teže je da stičete samopouzdanje i da se osjećate bolje. Ali, to je u ovoj sezoni bio jedini put. Trebalo je imati veliko strpljenje. Djevojke su dobro radile i rade, daju maksimum – poručila je A. M. Popović.

voljan, svi guramo kako treba.

Nakon teškog ljeta došli smo u septembar, okrenuli novi list i krenulo je odlično.

Rudarski posao čeka Spaića i sve igrače koji nastupaju u Ligi šampiona. Do septembra će proći takav dril, za što je potrebna snaga, kvalitet i malo sreće.

- Prije svega, podržavam odluku da se Svjetsko prvenstvo igra na ljeto. Možda je trebalo kalendar malo da se koriguje, ali sport je pobijedio. Napokon se sve vraća u normalu, mislim na kompletan život i vidi se svjetlo na kraju tunela. Istina je da nas čeka zgusnuta i teška sezona, ali navikli smo. Život sportiste je takav i treba samo gurati naprijed.

Zanimalo nas je kako Spaić sa saigračima živi u Marseju u doba korone i da li je komfornija situacija.

- Ovdje je veliki dio populacije vakcinisan sa tri doze – čini mi se 90 odsto. Samim tim normalnije funkcionišemo. Malo se priča o koroni, ima slučajeva, ali počinju na sve ovo kao na gripu da gledaju. Marsej je malo specifičan grad u Francuskoj, ali generalno je labavije, vraća se sve u normalu i mjere su minimalne – ispričao je Spaić. A. M.

Arena

Neđelja, 13. februar 2022.

Fudbal

19 TWITTER/INTER

,,Plavci“ bolji od Palmeirasa u finalu FIFA Svjetskog klupskog prvenstva

TWITTER/CHELSEAFC

Čelzi osvojio sve Serija A (25. kolo)

Džeko sačuvao Inter u Napulju Paklen ritam na terenu stadiona ,,Dijego Armando Maradona“ i remi koji nije donio promjene na vrhu Serije A.

Fudbaleri Čelzija novi su šampioni svijeta - prvi put u istoriji.

Prvak Evrope je u finalu FIFA Svjetskog klupskog prvenstva savladao šampiona Južne Amerike, brazilski Palmeiras, 2:1 poslije produžetaka.

Deveti put zaredom šampion planete je klub iz Evrope. Posljednji put je titula završila van Starog kontinenta 2012. godine, kada je finalista takođe bio Čelzi.

Prvak je tada postao brazilski Korintijans (1:0), ali ovog puta londonski sastav nije dozvolio

iznenađenje.

Morao je, ipak, dobro da se pomuči da dođe do trofeja. Čelzi je poveo u 55. minutu kada je Romelu Lukaku sjajno skočio na centaršut Hadson-Odoija.

Brazilskom velikanu nije dugo trebalo da izjednači. VAR je potvrdio da je Tijago Silva igrao rukom, a Rafael Veiga u 64. bio precizan sa bijele tačke.

Kristijan Pulišić je u 73. mogao da vrati prednost ,,plavcima“, ali je do nove promjene rezultata moralo da se čeka do produžetaka.

Odluka je pala iz novog jedana-

esterca, još jednog dosuđenog nakon primjene VAR tehnologije.

Luan je igrao rukom u šesnaestercu Čelzija, što je Kaj Haverc kaznio udarcem za pobjedu.

Palmeiras je meč završio s igračem manje nakon što je Luan dobio drugi žuti karton. Čelzi je uzeo jedini važan pehar koji mu je nedostajao - šest puta bio je šampion Engleske, osam puta osvajao FA kup, u pet navrata Liga kup, ima četiri trofeja Komjuniti šilda, po dva puta slavio je u Ligi šampiona, Ligi Evrope, Kupu kupova i UEFA

Jezero na premijeri proljećne polusezone igra sa Dečićem

Adžović: Hrabre nas pripreme Fudbaleri Jezera odradili su kompletne zimske pripreme van Plava.

Očekivano – snijeg, led i niska temperatura natjerali su izabranike Mladena Lambulića da trenažni proces sprovedu u toplijim krajevima.

Prvoligaš sa sjevera vježbao je u Podgorici i Budvi, a još nekoliko dana provešće u Glavnom gradu.

Ostalo je nekoliko dana do proljećne premijere protiv Dečića, s tim što je otvoreno pitanje gdje će Jezero biti domaćin 17. februara – u Beranama ili Danilovgradu.

- Uprava nam je obezbijedila odlične uslove za rad i trudili smo se da to iskoristimo na pravi način. Trenirali smo jako, prijateljske utakmice nas hrabre i vjerujem da je pred nama uspješno proljeće. Pod tim podrazumijevam da izborimo opstanak. Najbolje bi bilo bez baraža – rekao je vezista Aldin Adžović.

Rezultati ne moraju da budu mjerilo u kontrolnim mečevima, ali uvijek je ljepše kada se pobjeđuje.

- Nijesmo poraženi nijednom, a ostvarili smo tri pobjede i dva remija dok smo se spremali za

vrijeme pauze. Izgledamo dosta dobro, zategli smo se fizički i u nekim segmentima napredovali u odnosu na jesenas. Proljeće je teže, svaki bod je veliki i trudićemo se da ih osvojimo što više. Trenutno smo u zoni doigravanja, na ,,minus pet“ od luke spasa, a to je razlika koju možemo da nadoknadimo – ističe visoki igrač sredine terena.

U januarskom prelaznom roku, Plavljane su pojačali povratnik Radunović, te novajlije Perošević, Marveđo, Bošnjak i Rodrigo.

Za sada se samo posljednji izborio za status prvotimca.

- Među nama vlada zdrava konkurencija. Borimo se za minutažu. Imali smo par sitnih povreda, ali generalno smo kvalitetno prošli pripremni period – poručio je Adžović, koji dodaje: - Što se tiče napadača iz Argentine, pokazao je da je školovan igrač, tehnički potkovan. Došao

je umjesto Mujecija i svi očekujemo da uradi dobre stvari u napadu. Biće prostora za sve jer ima dosta utakmica do kraja – kazao je dvadeset sedmogodišnji Tuzanin.

Upravo je prvi naredni rival – klub u kojem je Adžović ostavio trag, bio kapiten...

- Dečić se ozbiljno pojačao i mislim da je jači nego prošle polusezone. Završili su jesen na drugom mjestu i neće biti iznenađenje ukoliko se umiješa u trku za titulu. Ozbiljan je to tim i zaslužuje sav respekt. Ipak, gledamo sebe. Imaćemo i mi što da pokažemo. Samopouzdanje nam je na visokom nivou i uradićemo sve da priredimo iznenađenje. Nećemo svjesno zapostavljati ljepotu igre, ali u nastavku je rezultat ispred svega – zaključio je bivši mladi reprezentativac, nekadašnji član Dečića, Titograda, Zete, Iskre, čačanskog Borca i Balkanija sa Kosova.

D. K.

Superkupu...

- Drago mi je što sam dio istorije.

Pričali smo u svlačionici o tome kakva nam se prilika pruža. Svi sanjamo o finalu poput ovog.

Nema za čim da se žali. Nećemo stati, ima još toga da osvojimo - rekao je trener ,,plavaca“ Tomas Tuhel.

- Ni u ovom meču nijesmo prestajali sa pokušajima da damo drugi pogodak. Nijesmo pokleknuli ni u jednom momentu.

Vodili smo, pa primili gol, ali nijesmo stali. Bilo je zasluženo, ali ima i doze sreće kad u finišu savladaš rivala.

Ne. K.

Napoli i Inter odigrali su 1:1, pa su ,,azuri“ ostali na bod zaostatka za ,,nerazurima“, uz meč više. Bod i utakmicu manje od Napolitanaca ima Milan, koji igra danas sa Sampdorijom (12.30 h).

Domaćin je poveo u sedmom minutu iz penala koji je iznudio Viktor Osimen, a u pogodak pretvorio Lorenco Insinje.

Inter je mogao da bude zadovoljan poslije 45 minuta iako je bio u zaostatku, jer je prednost Napolija lako mogla

da bude ubjedljiva - dva puta je u šansi bio Osimen, jednom Insinje.

Na drugoj strani prijetio je samo Edin Džeko, koji je poslije očajnog poluvremena aktuelnog šampiona izrastao u heroja gostiju.

Bosanskohercegovački dijamant imao je sreće u 47. minutu kada mu se lopta vratila poslije nespretne reakcije defanzivaca gostiju, ali i klasu da iz teške pozicije savladala Davida Ospinu.

Inter se potom konsolidovao, a oba tima mogla su do pobjede. Posljednju veliku šansu imao je Elif Elmas, kada je sjajno intervenisao golman Intera Samir Handanović.

Ne. K.

Bundes liga (22. kolo): Stevan Jovetić odigrao svih 90 minuta za tim iz Berlina

Poraz Herte, potop Bajerna Nimalo prijatna situacija za Hertu koja sve više strahuje za opstanak u elitnom rangu njemačkog fudbala.

Tim iz Berlina ostao je na bod iznad opasne zone nakon poraza na gostovanju posljednjeplasiranom Grojter Firtu (2:1) u 22. kolu Bundes lige.

Stvari za četu trenera Tajfuna Korkuta nijesu se mnogo promijenile ni kada se u startnu postavu vratio Stevan Jovetić.

Kapiten crnogorske reprezentacije odigrao je svih 90 minuta, ali nije pomogao Herti da izbjegne novi negativan rezultat.

Meč u Firtu obilježio je švedski internacionalac Branimir Hrgota koji je postigao dva gola – prvi nakon nepunog minuta i drugi u 71. minutu iz penala. Poraz gostiju ublažio je Gehter u 82.

Neprijatno iskustvo doživio je Bajern Minhen koji je na strani izgubio od Bohuma sa 4:2.

Početak je nagovještavao nešto drugo – Levandovski je potpisao 25. ligaški pogodak i djelovalo je da će Bavarci opravdati ulogu favorita.

A onda pravo iznenađenje – čak četiri vezana gola domaćina do poluvremena. Njemački šampion, koji će gotovo sigurno odbraniti tron, potpuno je nadigran na Vonovija Ruhstadionu – Antvi

Adjeji je izjednačio u 14, a zatim su precizni bili Lokadija sa bijele tačke u 38, pa Gomboa u 40. i naposlijetku Holtman u 44. minutu.

Levandovski je u nastavku stigao do 26 gola na 22 nastupa u prvenstvu.

Ajntraht iz Frankfurta je na svom terenu poražen od Volfsburga sa 2:0, a strijelci su bili Kruse u 26. sa bijele tačke i Lukebakio u trećem minutu sudijske nadoknade.

Frajburg i Majnc su odigrali neriješeno – 1:1, a efikasna utakmica viđena je i u Menhengladbahu gdje je domaća Borusija savladala Augsburg sa 3:2.

Na tabeli vodi Bajern sa 52 boda, a 43 je sakupila drugoplasirana Borusija Dortmund koja u ovom kolu igra sa Unionom u Berlinu.

D. K.

PREMIJER (25. KOLO): Het-trik Rahima Sterlinga

Rutina Sitija, kriza Junajteda Mančester siti je rutinski došao do 20. pobjede u aktuelnom izdanju Premijer lige. ,,Građani“ su lako izašli na kraj sa Noričem u gostima - bilo je 4:0 za tim Pepa Gvardiole.

Igrač utakmice bio je Rahim Sterling, strijelac het-trika. Omaleni reprezentativac Engleske pogodio je u 31, na 2:0 povisio Fil Foden u 48, da bi Sterling u 70. i 90. kompletirao odlično izdanje.

Siti ima 12 bodova više od Liverpula, ali uz dva meča više. ,,Redsi“ danas od 15 sati gostuju

Barnliju.

Mančester junajted je definitivno u krizi. Poslije eliminacije iz FA kupa od drugoligaša Midlsbroa, pa remija sa Barnlijem u prvenstvu, ,,crveni đavoli“ su remizirali sa Sautemptonom - 1:1.

Kristijano Ronaldo nema ni gol, ni asistenciju u 2022. godini, a realizatorski post lako je mogao da prekine juče. Opet, međutim, nije bio njegov dan...

Junajted na petom mjestu ima 40 bodova, koliko i Vest Hem...

Ne. K.

20 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

MALI OGLASI RAZNO POTR EBNI radnici na duži vremenski period. Restorani u Siti Kvartu, Centru i Budvi.

Pozicije: 1) kasa, 2) kuhinja 3) giros majstori Tel: BUDVA 067/658-098 CENTAR 067/060-051 CITY KVART 068/378-391 1 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 2

Neđelja, 13. februar 2022.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. februar 2022.

21

Posljednji pozdrav

Dana 12. februara 2022. godine napustio nas je naš voljeni

Обавјештавамо родбину и пријатеље да је дана 12. фебруара 2022. изненада преминула у 69. години живота

ANĐELIJI VUKMIROVIĆ Hvala ti na ljudskom odnosu, pažnji i uvažavanju. Sjećanje na tebe zauvijek ostaje lijepa uspomena.

DRAGANA SORAT i RAJKA JOVANOVIĆ

БОСИЉКА Живојинова СЕКУЛИЋ

PREDRAG Mirkov KUSTUDIĆ

рођена Радоњић

1048 Посљедњи поздрав драгој и племенитој стрини

Sahrana će se obaviti 13. februara u 12 časova na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: majka NADEŽDA, brat TODOR, sin BALŠA, ćerka MARIJA sa unučadima LAZAROM i MAGDALENOM i ostala rodbina

Саучешће примамо у капели Даниловград у недељу 13. фебруара од 12 до 14 часова. Сахрана ће се обавити у породичној гробници на Ждребаонику 13. фебруара 2022.године у 15 часова.

Ожалошћени: синови ГОРАН и АЦО, ћерке БИЉАНА и НЕЛА, сестре ТАЊА и МИКА, снахе МАРИНА, ДУБРАВКА и МИЛА, стриц БОРО, брат од стрица ЂОКО, ђевер МИОДРАГ, јетрве ВАСИЉКА и МАРИЦА, унучад, зетови и остала родбина

АНЂЕЛИЈИ ВУКМИРОВИЋ 972 С поштовањем, БОРИС, ЉИЉАНА и СОЊА ВУКМИРОВИЋ

Dana 12. februara 2022, u 75. godini, preminula je naša draga

991 Posljednji pozdrav dragoj tetki

1002 Posljednji pozdrav dragoj

ANĐELIJI VUKMIROVIĆ BEBI

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala.

Tvoja plemenita duša i veliko srce zaslužuje vječno sjećanje.

BEBA, BOŠKO i NENAD

Tvoji VESKO i MILIJANA

979 Trinaestog februara navršava se godina od smrti naše voljene majke, svekrve i babe

JANJE Miloradove VUJAČIĆ

Sinovi ZDRAVKO i RANKO, snaha SANJA, unučad MILORAD i NIKOLINA

rođena Prodanović

Pokojnica će biti izložena u gradskoj kapeli u Nikšiću, 13. februara od 11 do 14 časova. Sahrana će se obaviti na mjesnom groblju Krakorovina – pod Ostrogom, u 15.30 časova.

1040 Ožalošćeni: sinovi ZDRAVKO i SLAVKO, brat ŽIVOTA, sestre OLGA i LJUBINKA, snaha MARIJANA, unuka LANA, unuci LUKA i DARKO i ostala rodbina STANKOVIĆ i PRODANOVIĆ

Umrla je

Draga majko, teško se navikavamo na prazninu koju si ostavila svojim odlaskom.

Nema više one topline, onog milog i blagog pogleda i glasa sa kojim si nas dočekivala i ispraćala.

Hvala ti na svemu što si uradila za nas. Ostaješ vječno da živiš u našim srcima.

DARINKA – DARA Veselinova STANKOVIĆ

ANĐELIJA Dušanova VUKMIROVIĆ Ode na vječni počinak iskreni prijatelj i veliki čovjek. Miju i Svetu i čitavoj porodici Vukmirović iskreno saučešće od porodice njoj omiljenog i uvaženog pokojnog ILIJE IKA POPOVIĆA

1062 Обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље да је дана 12. фебруара 2022. у 85. години живота, преминула наша драга

993 Posljednji pozdrav našoj dragoj i poštovanoj kumi

1069

БРАНКА Василијева РАДОЊИЋ рођена Мирановић

ANĐELIJI Dušanovoj VUKMIROVIĆ Neka tvoja blaga i plemenita duša počiva u miru.

MINJO i JASNA RAŽNATOVIĆ sa šćerima 957

Због епидемиолошких мјера, покојница ће бити изложена на мјесном гробљу Милошев Дуб – Комани 13. фебруара од 12 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана.

Ожалошћени: синови МИОМИР и ЗОРАН, снаха ЈАДРАНКА, заова ВОЈКА, братанић НЕЂЕЉКО – НЕЂО, унучад АНЂЕЛА, БРАНКИЦА, ЛУКА, ЛЕОН, КРИСТИЈАН и праунук ЈАКОВ, ђеверичићи, ђеверичне, заовичићи, заовичне, сестрићи, сестричне, снахе и остала многобројна родбина

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

1033

22

Oglasi i obavještenja

Dana 11. februara 2022. iznenada je preminula u Ojpenu – Belgija, u 86. godini života, naša draga

Neđelja, 13. februar 2022.

Dragoj strini i babi

Tužnim srcem javljamo da je iznenada u 66. godini preminuo naš dragi

STANISLAVI VRATNICI Strina, hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam dala. Tvoj vedri lik i dobra duša uvijek će biti dio nas.

Počivaj u miru.

STANISLAVA Rajkova VRATNICA

RAJKO, RANKO, MIJAT i ANJA VRATNICA

rođena Velimirović 1057

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Porodica će primati saučešće u nedelju 13. februara od 10 do 15 časova u kapeli u Gornjoj Gorici.

Sahrana drage nam pokojnice će se obaviti 13. februara u 16 časova u porodičnoj grobnici u Tološima.

Kuća žalosti: Partizanski put broj 108 – Tološi.

STANISLAVI VRATNICI Ožalošćeni: sinovi BORIS, SRĐAN, GORAN i VELIBOR, jetrva JULIJANA, đeveričići ZORAN, DARKO i DEJAN, đeverične, đever VESELIN, snahe NELA, DANIJELA BEBA i TAMARA, zaovičići, zaovične, unuci, unuke, snahe MARICA - BEKA i MILODARKA - MIKA, bratanići BLAGOJE i IVICA, bratanične BILJANA, IRENA i IVANA, brat od strica VESELIN sa porodicom, sestra od strica BRANKA, sestrići BOBO GAZIVODA i MIŠO STEVOVIĆ, braća i sestre od ujaka i ostala rodbina VRATNICA, VELIMIROVIĆ i ROGANOVIĆ

PREDRAG – DRAGAN Rajkov ĐURIŠIĆ Uz poštovanje epidemioloških mjera, sahrana će se obaviti u krugu porodice, dana 13. februara 2022. godine u 13 časova na gradskom groblju Čepurci.

Kuća žalosti: Ul. Dalmatinska br.130, Podgorica.

Ožalošćeni: supruga SLAVKA, sestra RADMILA, ćerka MARIJA, sinovi PEĐA, SAŠA i NIKOLA, stric RADOMIR, snahe MILICA i JELENA, zetovi SLOBODAN DRAGOVIĆ i DRAGOLJUB MUGOŠA, sestrić VLADIMIR, sestrične VESNA i VANJA, unučad i ostala mnogobrojna rodbina

rođena Velimirović Draga Stane, hvala za svu ljubav i brižnost kojom si nas obasipala u svakom trenutku.

989

BOBO, RANKA i ASIA GAZIVODA Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i svekru

1061 Posljednji pozdrav

DRAGANU ĐURIŠIĆU 1059

PREDRAGU - DRAGANU ĐURIŠIĆU

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Živjećeš vječno u našim srcima i mislima, sa osjećajem tuge i poštovanja.

Počivaj u miru.

Tvoji: sin SAŠA, snaha JELENA, unuci LAZAR i VOJIN ĐURIŠIĆ

Tvoja dobrota i plemenito srce zaslužuju vječito poštovanje!

Počivaj u miru.

1067 Porodica GALIĆ Posljednji pozdrav dragom kumu

1070

STANISLAVI VRATNICI rođena Velimirović

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Hvala za svu ljubav i pažnju koju smo imali od tebe.

MIŠO i FRANSOAZ STEVOVIĆ iz Belgije

DRAGANU

1060

DRAGANU ĐURIŠIĆU

Voljenoj strini i babi

Zauvijek ćemo te pamtiti.

MILOVAN i MILICA PETROVIĆ

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

1068 MILIJANA i DRAGIŠA KARADŽIĆ Посљедњи поздрав драгом братанићу

STANISLAVI VRATNICI

1056 Posljednji pozdrav našem dragom komšiji i prijatelju

Tvoja plemenitost, dobrota i pažnja zaslužuju poštovanje i vječno sjećanje. Počivaj u miru i hvala ti za sve tvoje dobro.

NADA POPOVIĆ sa porodicom

ДРАГАНУ 1058

DRAGANU ĐURIŠIĆU

Прерано си пошао у загрљај своме оцу и мајци.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. РАДОМИР, МИРЗАНА, НЕЛА и СТЕФАН VESKO VUJOVIĆ sa porodicom 1034

1051

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. februar 2022.

Posljednji pozdrav dragom bratu

Dana 12. februara 2022. godine ispustio je svoju plemenitu dušu naš voljeni

23

Sa tugom se opraštamo od našeg iskrenog i velikog prijatelja

ZORANU

DRAGANA VUKOVIĆA

ZORAN Dušanov RADONJIĆ Voljeni moj brate, zar ovako da se oprostim od tebe. Ne postoje riječi kojima bih opisala bol i tugu za tobom. Pamtiću, brate, sve one momente kojima si nam nesebično davao ljubav, pažnju i podršku. Hvala ti na svemu, najmiliji moj.

Počivaj u miru i neka te Anđeli čuvaju, a ja ću te čuvati od zaborava.

1957–2022.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad, dana 13. februara od 10 do 12 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici u Mijokusovićima.

Tvoj odlazak ostavlja u nama veliku prazninu, a prije svega odlazak divnog čovjeka, prijatelja, druga i zanimljivog sagovornika u svim našim druženjima. Kao takav ostaćeš u našim sjećanjima, jer tako veliki ljudi se dugo pamte.

Sestra GARA 1041 Posljednji pozdrav dragom ujaku

ZORANU

Ožalošćeni: supruga MILANKA, ćerka MILICA, sinovi IVAN i GORAN, brat NIKOLA, sestre NADA, GARA i NEVENKA, snahe MINA i RADA, sestrići, sestrične, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetaka, unučad HANA, DORA, ANJA i DUŠAN, kao i ostala mnogobrojna rodbina

BORO LOPIČIĆ, MILOŠ – MIŠKO STOJANOVIĆ i CANO MULIĆ

994

988

Voljeni moj brate

Sa tugom i poštovanjem, opraštam se od dragog prijatelja

Dragi ujače, hvala za svu ljubav i podršku koju si nam pružao.

Tvoje plemenito srce će živjeti vječno. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

DRAGANA MIJANOVIĆ sa porodicom 1042 Posljednji pozdrav dragom ujaku

ZORANE Iznenadi nas tvoja prerana smrt.

Ostavi nas da tugujemo za tobom.

Bog ti dao carstvo nebesko.

Tvoja sestra NADA, zet RADE, sestrići ALEKSANDAR i DANILO sa porodicama 1026 Dragi brate

DRAGANA VUKOVIĆA Odlaskom dobrih ljudi, ovaj grad postaje sve siromašniji.

DRAŽEN CEROVIĆ 1052 Posljednji pozdrav

ZORANU Voljeni ujače, neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

DEJAN ZEC sa porodicom

1043

ZORANE Danas se opraštam od tebe.

Tvoja smrt je odnijela dio mene.

Neka te čuvaju anđeli.

Voljenom ujaku

DRAGAN VUKOVIĆ

Brat NIKOLA i snaha RADA 1027

Sa tugom se opraštamo od našeg dobrog komšije Dragana.

Počivaj u miru i hvala ti za sve što si uradio za našu porodicu.

Posljednji pozdrav

NADA PAVIĆEVIĆ sa porodicom 985

ZORANU Dragi moj ujače, tužan je ovaj pozdrav koji nikad nećeš čuti.

Tvoje veliko srce i plemenita duša zaslužuju da te vječno pamtimo i čuvamo od zaborava.

DIJANA KNEŽEVIĆ sa porodicom 1029

Posljednji pozdrav komšiji

ZORANU RADONJIĆU Počivaj u miru.

995

Porodica pok. BELOG POPOVIĆA

DRAGOLJUBU VUKOVIĆU

Tužan pozdrav

Porodica BRAUNOVIĆ

Voljeni brate, ujače i šura

986 Posljednji pozdrav komšiji

DRAGOLJUB VUKOVIĆ ZORANE Neka tvoja plemenita duša nađe mir u carstvu nebeskom. Čuvaćemo te od zaborava.

Nema više našeg Dragoljuba da nas dočekuje i prati sa osmijesima.

Neka ti bude laka crnogorska zemlja na kojoj si pošteno hodao.

MIĆA i LJILJA IČEVIĆ

Sestra NEVENKA, sestrične MARINA i MILENA i zet DANILO 1028

984

DRAGOLJUBU VUKOVIĆU Od RAJKA RADOVIĆA i NIKOLE VUJOVIĆA sa porodicama 987

24

Oglasi i obavještenja

Dana 12. februara 2022. iznenada nas je napustio u 72. godini naš dragi

Neđelja, 13. februar 2022.

Posljednji pozdrav dragom i voljenom

Posljednji pozdrav

RADOVANU ŽIVKOVIĆU

RADOVAN Milanov ŽIVKOVIĆ

Neka tvoja dobrota i plemenita duša počiva u carstvu nebeskom, a mi ćemo te čuvati od zaborava i sa ponosom pominjati.

U skladu sa epidemiološkim mjerama sahrana je obavljena istog dana u 15 časova u krugu porodice, na novom groblju na Cetinju.

Ožalošćena porodica: supruga VIDOSAVA, sin DUŠKO, ćerka RADMILA, braća DRAGO, PERO i ILIJA, sestra BOSE, snahe SLAĐANA, ZORE, MILANKA, JELICA i ZORICA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetaka i ostala mnogobrojna rodbina

BOŽU V. RADOVIĆU

Tvoj bratski i plemeniti lik zauvijek će ostati u našim sjećanjima.

Tvoji: supruga VIDOSAVA, sin DUŠKO, snaha SLAĐA, unučad LUKA i ISKRA

FONDACIJA KOSIJERI

1019

1064

Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

Posljednji pozdrav dragom komšiji i dobrom čovjeku

958 Posljednji pozdrav dragom ocu

BOŽU RADOVIĆU

RADU ŽIVKOVIĆU Počivaj u miru.

Tvoja dobrota i plemenitost zaslužuju da te zauvijek čuvamo od zaborava.

Sa ponosom ćemo čuvati sjećanje na tebe.

RADU ŽIVKOVIĆU Tvoji: snaha MILANKA, bratanić MILAN i bratanične MILICA, MAJA i DRAGANA

Dragi tata, jedino ti mogu reći i kad sam plakala i smijala se, uvijek sam mislila na tebe.

Neka tvoja duša nađe zasluženi mir.

1016

Ćerka RADMILA sa porodicom

Posljednji pozdrav

Porodica pok. KOSTE ĐURKOVIĆA

1065 Posljednji pozdrav dragom tetku

1018

Posljednji pozdrav dragom i poštovanom prijatelju

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

BOŽU BOŽU RADOVIĆU Od VESKA JABLANA sa porodicom

RADU ŽIVKOVIĆU Dragi brate, s ljubavlju ćemo te spominjati, a po dobroti pamtiti.

Počivaj u miru.

Tvoj brat DRAGO sa porodicom 1017 Posljednji pozdrav đeveru i stricu

RADOVANU Milanovom ŽIVKOVIĆU

1066

1063

Ne postoje riječi kojima bi iskazali bol i tugu koju osjećamo.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Počivaj u miru.

Porodica pok. VENJA RADOMANA

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Brat PERO sa porodicom 981 Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

RADU ŽIVKOVIĆU Porodica pok. SAVA NIKOLIĆA

RADU

990

RADU ŽIVKOVIĆU

DRAGICA, MLADEN i DUŠAN sa porodicama 959 Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom stricu

Puno je lijepih uspomena koje će nas podsjećati na dobrotu, plemenitost i toplinu kojom si nas dočekivao.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: sestra BOSE, sestrić MILO, sestrične MILICA, VESNA, BRANKA i DANIJELA 982

RADU ŽIVKOVIĆU Počivaj u miru, iskreni prijatelju naše porodice.

Porodica pok. LAZARA MUDREŠE 976

RADU Milanovom ŽIVKOVIĆU

RADU

Braća od strica MIRKO, BRANKO i sestre VUKICA i MILEVA

Tvoja bratanična MILICA ZLATIČANIN sa porodicom

1014

1015

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. februar 2022.

Dana 12. februara 2022. poslije kraće bolesti preminula je u 80. godini života naša draga

MILIJANA Mašanova JOVOVIĆ rođena Kljajić

U skladu sa epidemiološkim mjerama, sahrana će se obaviti u krugu porodice, dana 13. februara u 14 časova na seoskom groblju u Rovcima, selo Liješnje.

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav voljenom suprugu, ocu, svekru i đedu

BOŽU

BOŽU

Bio si naš oslonac, vedra duša i nježno srce koje je uvijek brinulo o nama.

Bio si i ostaćeš ikona poštenja, ljubavi i dobrote.

Naša snaga i član porodice u kojoj ćeš ostati zauvijek da boliš.

S tugom, ljubavlju i ponosom čuvaćemo uspomenu na tebe i tvoj častan život.

1045

Brat DRAGAN sa porodicom, brat MILIVOJE, sestra JOVANKA i maćeha LJUBICA

Posljednji pozdrav dragom bratu

Ožalošćeni: ćerka ŽELJKA, sinovi ŽELJKO i ŽARKO, snahe SLAVKA i SANJA, unučad VANJA, MIHAILO, MILAN, JELENA, RADOVAN, KSENIJA i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji

Supruga STANKA, sinovi ZORAN i GORAN, snahe STANKA i DRAGANA, unučad KRISTINA, MILOŠ, NENAD i NIKOLINA 1025 Posljednji pozdrav voljenom ocu, tastu, đedu i prađedu

BOŽU

BOŽU RADOVIĆU Teško mi je pao tvoj odlazak, jer si uvijek bio uz mene, i kada mi je bilo najteže pokazao si bratsku toplinu. Zato ti veliko hvala.

Počivaj u miru, brate.

992

25

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati u našim srcima. Ćerka ZORICA i zet MIKI sa porodicom 1022 Posljednji pozdrav voljenom ocu, tastu, đedu i prađedu

Sestra MILANKA 1031

Voljeni brate i đevere

Posljednji pozdrav dragom ujaku

BOŽU Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Ćerka SLAVICA i zet DRAGAN sa porodicom 1023

TOMO S poštovanjem i ponosom čuvaćemo uspomenu na tvoju ljubav, pažnju i razumijevanje.

BOŽU

Posljednji pozdrav ocu, tastu, đedu i prađedu

Počivaj u miru.

Tvoje sestrične IVANA i MILENA sa porodicom

SLOBO i TAMARA sa porodicom 1032 1007

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Četrdeset dana je od smrti moga oca

BOŽU Tata, hvala ti na svemu...

DRAGICA, NENAD, MILENA, MILAN, TEA i FILIP 1024 Posljednji pozdrav dragom tetku

BOŽO RADOVIĆ

ĐORĐIJA NERIĆA

Počivaj u miru, a ja ću te čuvati od zaborava.

BOSE

Ne, nijesmo se mi rastali, tata!

Ti živiš u svakoj mojoj misli!

Uvijek ćemo te pamtiti po tvojoj dobroti.

Od porodice VUKČEVIĆ 1047

1020

Tvoja kćerka LJILJANA BOŽOVIĆ

BOŽU

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

BOŽU

Posljednji pozdrav dragom

BOŽU

1055

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Posljednji pozdrav zetu

ZORAN – ĆIRO JABLAN sa porodicom 1046

1021

Posljednji pozdrav svaku i tetku

Posljednji pozdrav kumu

Posljednji pozdrav dragom tetku

BOŽU

Zauvijek ćemo te pamtiti.

Od porodice KOKOTOVIĆ

VIDE sa porodicom 1000

BOŽU RADOVIĆU Od GOJKA JABLANA sa porodicom 1030

BOŽU RADOVIĆU

Posljednji pozdrav komšiji

Od MAJE KRIVOKAPIĆ sa porodicom 999

BOŽU RADOVIĆU

BOŽU

Od ĐINE i MIJA GLENDŽE sa porodicom

BOSE, MIJO i MLADEN sa porodicama

997

998

BOŽU RADOVIĆU Neka počiva u miru tvoja dobra i plemenita duša.

Porodica MOŠTROKOL 1001

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. februar 2022.

Sa tugom u srcu opraštamo se od naše voljene zaove, tetke, babe i prababe

Данас је 40 дана од смрти мог стрица

Са болом у срцу вас обавјештавамо да је у 84. години преминула наша вољена

МЛАЂЕНА УРОШЕВИЋА

STANISLAVE Rajkove VRATNICA rođene Velimirović

ДАНИЦА РАИЧКОВИЋ рођена Вукотић

У складу са епидемиолошким мјерама сахрана ће се обавити у недјељу 13. фебруара 2022. године у 14 часова на градском гробљу Чепурци. Кућа жалости: Ул. Васа Раичковића бр. 53, Подгорица.

Ожалошћени: кћерке ВЕСНА и АЛЕКСАНДРА, унук ЛАЗАР, праунуци ЂОРЂЕ и ПАВЛЕ, дјевер РАТКО, снаха ЗОРКА, братанићи, сестрићи и остала родбина

Живио си тихо, часно и достојанствено, тако си и отишао. Почивај у миру, драги стрико.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i našem sjećanju, da te po dobru pamtimo i spominjemo, a da te nikad ne zaboravimo.

S ljubavlju i poštovanjem, Братанична БИЉАНА МРАКОВИЋ

Tvoji: snaha BEKA, bratanić BLAGOJE, porodica pokojne bratanične GORDANE ŠOFRANAC i bratanična BILJANA KLIKOVAC sa porodicom 1054

949

969

Posljednji pozdrav našoj

Iznenada i zauvijek nas je napustila naša voljena zaova, tetka i baba

JAGODA MILAČIĆ rođena Šaranović

NJAKI Sve što je časno i pošteno u jednoj ljudskoj duši bilo je u tvojoj.

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

ZORE, CAKO i PEĐA sa porodicama 996

STANISLAVA Rajkova VRATNICA Po prvi put nas nećeš čvrsto zagrliti i ljubiti uz osmijeh – kakav si samo ti imala.

Nedostajaće nam tvoja sestrinska i roditeljska ljubav i pažnja. Uz tebe smo bili jači i sigurniji. Čekali željno da nam dođeš i trčali tebi u zagrljaj. Reći ćemo samo „hvala“ i čuvati te od zaborava dokle bude bilo nas.

Tužni i zahvalni: MIKA, IVANA, IVICA i IRENA sa porodicama

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

Draga majko, 40 je tužnih dana otkako si me zauvijek ostavila.

Ja sam ti, majko, tužan i sam, pa strašno mi nedostaješ.

Ne znam kako ću dalje.

Zbog epidemiološke situacije, četrdesetodnevni pomen će se održati u krugu porodice 13. februara 2022. godine u 11 časova na mjesnom groblju Jelenak.

Ožalošćeni: sin ŽELJKO i ostala rodbina

1049 Draga

1044 Posljednji pozdrav dragoj strini

JAGE

STANISLAVA Rajkova VRATNICA STANISLAVI VRATNICI Draga tetka, tvoja dobrota i plemenitost ostaće u trajnom sjećanju, počivaj u miru koji zaslužuješ.

Navršava se 40 dana otkako si nas napustila i preselila se na onaj svijet.

Tvoj lik će trajno ostati u našim srcima i koji će nas stalno podsjećati na tebe.

Hvala ti za sve tople dočeke, ljubav i pažnju, koju si svima nama nesebično pružala. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

LJILJA, MACO, BOŽIDAR, BOJAN i BALŠA BOŽOVIĆ 960

DANILO PEJOVIĆ

IKOVIĆ DRAGAN sa porodicom 1050 Četrdeset dana je od smrti moje sestre

POMENI 13. 2. 2014 – 13. 2. 2022.

978

BRANKA Gojova MUGOŠA

BUDIMIR – BUDO NIKOLIĆ

Nadam se da si sada na nekom ljepšem mjestu. Gdje si prigrlila svoga sina, i da te ništa ne boli.

Ja ću tugovati za vama.

Ostaćeš vječno u našim srcima.

Tvoja sestra VERA KOVAČEVIĆ sa porodicom

Tvoja PORODICA 983

1053

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. februar 2022.

Godina je od smrti našeg dragog

27

TUŽNO SJEĆANJE na našeg voljenog

VERI POPOVIĆ ŽELJKA Žarkovog ĐUROVIĆA

Tvoja dobrota i plemenito srce zaslužuju vječno poštovanje, hvala ti za sve…

Brat SLAVKO POPOVIĆ sa porodicom 1035

Malo je suza za bol i ranu u srcu, malo je riječi za tvoju dobrotu i plemenitost. Ostala su śećanja, uspomene na neponovljivu ljubav i neprolaznu tugu.

DRAGANA Boškovog SIMOVIĆA 13. 2. 2002 – 13. 2. 2022.

Tvoji najmiliji: otac ŽARKO, majka STANKA, braća DARKO i MARKO, sestra ANA, snaha DANIJELA, sinovične MILICA i ELENA i stric RADOMIR sa familijom

S ljubavlju i vječitim sjećanjem čuvamo te od zaborava.

1003

VERI POPOVIĆ

Godina je od smrti našeg dragog

Kroz najljepše uspomene i sjećanja čuvaćemo te od zaborava.

Tvoja PORODICA

S ljubavlju i poštovanjem, ŽAKLINA, MILICA, RADOSAV, NATAŠA 1036

ŽELJKA Žarkovoga ĐUROVIĆA

Godina dana je od smrti mog oca

Śećanje na tebe, tvoju plemenitost i zajedno provedene trenutke čini da si stalno prisutan sa nama.

Vječno ćeš biti u našim mislima i srcima.

ĐUKANA ŽIVKOVIĆA

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu, samo pojačava sjećanja na najljepše trenutke provedene sa tobom.

Hvala ti na nesebičnoj ljubavi, blagosti i dobroti. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i najljepšim uspomenama.

Trinaest je godina otkako nije sa nama naš dragi

Tvoji: stric RAJKO, braća od strica DEJAN i RATKO, snahe DANIJELA i JOVANA, sestra od strica NATAŠA sa porodicom, sinovične KATARINA, MARTINA, JOVANA i MIA

1004

MILENKO Nikolin JOČIĆ

Godina je od smrti našeg dragog

Šćer MILICA, unuk LAZAR, unuka KATARINA i zet SAŠA

1039

ŽELJKA Žarkovog ĐUROVIĆA

Prošla je godina od smrti naše voljene strine

946

Imamo puno lijepih uspomena da te pamtimo, da te s ponosom pominjemo, da TVOJ častan, istinit i dostojanstven život ne zaboravimo. Tvoje postojanje bilo je sigurnost i čvrst oslonac užoj i široj familiji, a Tvoja plemenitost i dobrota koju si nesebično pružao svima, bila je naš uzor, a Tvoje ime naš PONOS.

Tvoju dobrotu i nesebičnu ljubav ništa nam ne može nadoknaditi. Čuvamo te u najljepšim uspomenama.

Tvoji: sestra ANA, zet DUŠKO i sestrići DORIJAN i ANTONIO 1005

Tvoji: supruga KSENIJA, sinovi DEJAN i NIKOLA - VANJA, snaha NATAŠA i unuka KSENIJA

Četrdeset je dana od smrti naše voljene

DRAGE ZVICER 938

Vrijeme koje je prošlo nije donijelo zaborav. Nijesi sa nama, ali si dio nas i uvijek ćeš biti. Čuvamo te kroz najljepše zajedničke uspomene.

MARIJA LUBARDA sa porodicom

BRANKE - MIKICE SJEKLOĆA Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.

1038 Navršava se godina dana, od smrti naše voljene snahe, jetrve i strine

Sestra DESE sa porodicom 970

МИТОКА

Navršava se četrdeset dana od smrti moje voljene sestre

Својом племенитом душом, часним и достојанственим животом заслужујеш нашу љубав, поштовање и вјечно сјећање. Почивај у рају међу анђелима и нађи вјечни мир, јер ти то заслужујеш, краљице, наша мајко. Твоји: НЕМАЊА, МИЉА и ЗОРИЦА КАПИЧИЋ

DRAGE ZVICER Svakim danom sve više nedostaješ.

Sa tugom i ponosom čuvaćemo uspomenu na tvoju dobrotu i plemenitost.

VASKO i STANKA sa porodicom 975

BRANKE - MIKICE SJEKLOĆA

1008

Neka te u tišini vječnog mira prati moja ljubav jača od vremena i zaborava.

Počivaj u miru jer si to i zaslužila.

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“

Tvoja sestra GAJA

020-202-455, 020-202-456.

971

28

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. februar 2022.

Četiri godine je od smrti našeg oca i godinu dana od smrti naše majke

RAJAN OTAŠEVIĆ Teško se pomiriti sa činjenicom da te nema.

S ponosom ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: SVETOZAR, SONJA, BOJAN, VANJA i SRĐAN

PREDRAGA LAKIĆEVIĆA

i

STANKE LAKIĆEVIĆ

962 U utorak, 15. februara 2022, navršava se godina dana od smrti našeg

rođene Nikčević

Zbog takvih, kao što ste bili vi, roditelje tim najskupljim imenom zovemo.

Počivajte u miru.

RAJANA Slavkovog OTAŠEVIĆA Vaša djeca:

Neka tvoja dobrota i plemenita duša počivaju u carstvu nebeskom, a mi ćemo te čuvati od zaborava i sa ponosom pominjati.

NOVAK, RENA, VIOLETA i SANJA

Tetka RAJKA sa porodicom

951 Posljednje zbogom

945

Bako,

Četrdeset je dana od smrti naše babe

RAJANU OTAŠEVIĆU

VJERA Radovanova NOVAKOVIĆ Počivaj u miru.

STANKA LAKIĆEVIĆ

Prošli su dani, mjeseci, pa evo i godina od kada te nisam zagrlila.

Kažu vrijeme čini svoje... pa i čini, svjesnija sam tvoje veličine.

A osjećaj... osjećaj u srcu i duši pri pomisli na tebe uvijek je bio i biće isti – toplina.

935

Unuke NEDA i MILICA i zet RADE BULATOVIĆ

Dana 14. februara navršava se godina od kada nije sa nama naša voljena i plemenita majka

Počivaj u miru i znaj da ćemo paziti tvoju Danijelu.

SAŠA i JELENA ĐURIŠIĆ sa porodicom 936

Četrdeset je dana od kada nije sa nama naša majka i baka

Dana 17. februara je sedam godinada nas je napustio naš voljeni i plemeniti otac

Sa ponosom i najljepšim sjećanjem čuvam uspomenu na tebe!

JELICA Milovanova LJUMOVIĆ Voli te tvoja MAJA

BISERKA Vojova

VOJO Šanjov

BUŠKOVIĆ

BUŠKOVIĆ

977

rođena Radoman

Draga majko, prođe duga i tužna godina bez tebe. Svakog dana si u našim pričama, mislima i sjećanjima. Nadamo se da si našla mir pored svog supruga, a našeg oca. Dragi naši roditelji, živjeti bez vas, naših životnih oslonaca, nije lako.

Ponosni na vas što smo vas takve imali, a pretužni što smo bez vas tako rano ostali. Zauvijek u našim srcima.

SLOBODAN ĐUKANOVIĆ 2019 – 2022.

Tajo, To koliko mi nedostaješ ne može da se napiše, može samo da boli, kao što boli...

974

Tvoja ZORICA

Te blage januarske noći tvoje izmoreno srce je stalo i ostavilo kod nas veliku prazninu. Draga naša baba i majko, bili smo svi pored tebe do posljednjeg otkucaja tvog ranjenog srca. Ode u zagrljaj našem ocu, stricu i bratu DRAGANU da zajedno budete naši ANĐELI ČUVARI. Počivaj u miru sa tvojim najmilijima.

Tvoji: BUDIMIR i MIRJANA LJUMOVIĆ i MIROSLAVA RADULOVIĆ sa porodicom

Vole vas, Vaša đeca: MILAN, BRANKA i SANJA sa porodicama

947

950

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. februar 2022.

29

ГОДИШЊИ ПОМЕН

РОГАНОВИЋ ШЋЕПАН Шта је то живот? Увек говоримо да је то бол с празнином или бол због љубави. Увек му налазимо мане, а тако нам мало треба да га ценимо као лепоту, јер он живи у нама као вечност и не може умрети, веруј ми. Колико год смрт чекала иза врата увек постоје неки нови ходници, нова врата, која се много пре отворе него што их смрт за собом затвори. И твој и мој поглед, и твоје и моје срце, увек живе у некоме иза нас. Нека је благословена љубав и нови живот што остаје иза нас.

Твоје бебе ВЕЉКО и МАКСИМ, најслађа НИКОЛИНА, твоја највећа жеља мали ШЋЕПО и мама. Чувај нас, анђеле наш.

964

ŠĆEPAN ROGANOVIĆ

Sjećanje na prijatelja.

ШЋЕПИ RADOJICA ZEKOVIĆ

963

Као што знаш, брате добри, они које волимо никада не умиру, а ти си један од њих. Заувијек ћеш остати у нашим срцима.

Četrdeset je dana od smrti

VOJA MRVALJEVIĆA НЕМАЊА ЗУРОВАЦ и ИГОР БОШЊАК

Ostali smo bez dragog strica i đeda.

Plemeniti nikad ne umiru.

NIKOLA, SLOBA, DANILO i DAMJAN 1037

965

30

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. februar 2022.

Обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и познанике да смо нашем драгом и вољеном

Četrdeset je dana od kada nas je napustio naš dragi

Četrdeset dana bez mog brata

ВУКМИРУ пок. Вучете РАКОЧЕВИЋУ одржали четрдесетодневни помен. Помен је одржан у суботу, 12. фебруара 2022. године, у 10 часова на градском гробљу на Савини.

1009

ZDRAVO N. VUČINIĆ

ZDRAVA VUČINIĆA

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

Дана 12. фебруара навршило се четрдесет дана од смрти нашег драгог ђеда

ВУКМИРА пок. Вучете РАКОЧЕВИЋА

Vrijeme prolazi, a mi se teško mirimo sa sudbinom da si nas napustio.

U našim srcima ostaje velika bol i tuga za tobom. Vječno ćemo te čuvati od zaborava.

Počivaj u miru, naš dragi Zdravo.

Zahvaljujemo se svima koji su nam lično, putem telegrama i telefona izjavili saučešće.

Dana 13. februara 2022. godine porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Умјесто осмијеха на лицу сад су сузе у нашим очима. Тешко је, ђеде, прихватити да те више нема. Расли смо уз тебе и уз твоју безрезервну подршку. Твоје шале су нас увијек развесељавале и кад смо били тужни и безвољни. У нашим срцима ћемо те вјечно чувати.

940 Četrdeset je dana od smrti našeg brata i ujaka

1012

939

Дана 12. фебруара навршило се четрдесет дана од смрти

Navršava se 40 dana, od kada nas je napustio

ВУКМИРА пок. Вучете РАКОЧЕВИЋА

Твоји НАЈМИЛИЈИ

1013

Tvoja sestra ANA

Ožalošćena porodica VUČINIĆ

Твоји унуци: АНДРИЈА, ХАНА и ВАСИЛИЈЕ

Вријеме пролази, али невјерица остаје да те више нема са нама. Болест је савладала твој ведар дух по којем су те сви знали. Почивај у миру.

Voljeni brate, nedostaje mi tvoja pojava, riječi, osmijeh, zagrljaj, doček i ispraćaj.

Moja još jedna rana koja ne zarasta.

RAJKO Petrov VUJOVIĆ

ZDRAVKA N. VUČINIĆA

Smrt je jača od života ali nije od ljubavi i ponosa.

Zauvijek naš.

VOLIMO TE!

Tvoji: OLJA, LOLA i VLADAN

973

Teško je riječima opisati bol i tugu koju osjećamo za Tobom.

Nemoćni da promijenimo stvarnost, ostaje nam jedino da sa ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog brata, strica, đevera

TUŽNO SJEĆANJE

NADA sa porodicom

RAJKA BRANKA

MILENKO MUGOŠA

GOJKO

Hvala Vam na beskonačnoj ljubavi, za svaki zagrljaj, i svaki osmijeh.

Bez Vas sve je bolnije.

Nedostajete za sve što dolazi.

Svakim danom sve više nedostaješ, sa tugom, ponosom čuvaćemo uspomenu na tvoju dobrotu i plemenitost!

1010

941

NIKOLA s porodicom

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg

Zauvijek Vaša ćerka i unuka MIRJANA MUGOŠA

BORO 1006

RAJKO P. VUJOVIĆ

Voljenoj babi i prababi

Nedostaješ!

Uvijek voljen, nikada zaboravljen.

1011

Brat DRAGAN sa porodicom

Prošlo je pola godine od odlaska moje majke

Tvoj bol je prestao, ali moj za tobom nije, niti će ikada.

Neka ti je laka zemlja po kojoj si časno hodao. ŽILE 948 SJEĆANJE 13. 2. 2004 – 13. 2. 2022.

BRANKI MUGOŠI Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Tvoja unuka IVANA i praunuka JOVANA 934

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

DARE Perove PEJOVIĆ Tvojim odlaskom ništa više nije kao prije.

Otišla si, a prema meni si ostala nedorečena. Zašto?

Počivaj u miru, a meni i dalje fali susret sa tobom.

961

Sin BATO

SOFIJA Sava SUĐIĆ iz Petrovca na moru

S ljubavlju i ponosom te čuvamo od zaborava.

Porodica SUĐIĆ 980

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. februar 2022.

Dana 13. februara 2022. navršava se godina dana od smrti naše

31

Godina dana je od smrti naše drage

ŽELJKA dr Radomira Vučka VUČINIĆ

MILE

MILE RADONJIĆ

Mnogo nam nedostaješ.

Hvala za sve.

Ljubav i sjećanje na tebe su dio našeg života u kojem zauvijek ostaješ i neizmjerno nedostaješ.

SREĆO, Valentin je, i dani što dolaze s vjesnikom proljeća. Ćutim…

Stežem grudi i grlim sjećanja…

U njima si TI, kao nekad, Tvoj osmijeh širi od neba, Tvoje srce puno ljubavi, nježnosti, toplih zagrljaja, i sve me na TEBE sjeća…

Riječima se ne može sve reći…

Mnogo toga ostaje u duši… ŽIVIM DA TE VOLIM, TVOJA MAJKA 956

Tvoji: BUDO, MILANKA, UGLJEŠA, KRISTINA

Godina dana je od smrti mog brata 13. 2. 2021 - 13. 2. 2022.

Tvoji RELJA i IRENA

942 Godinu dana je od smrti naše voljene sestre i tetke

937

ŽIVKA Ilijinog KNEŽEVIĆA

Прошла је година дана од када нас је напустио наш вољени

Živko, hvala ti za svu nježnost i pažnju.

Danas tugujem bez tebe i zbog tebe.

A ti si našao vječni mir i spokoj u zagrljaju tvojih roditelja.

Tvoja sestra JOVANKA MRVALJEVIĆ sa porodicom 952

МИЛОРАД Ђуров МАРИЋ Пружио си нам све оно што један муж, отац, ђед и свекар може да пружи. Сад почивај у миру а твој драги лик вјечно ћемо чувати у нашим срцима.

MILE

40 dana od smrti naše voljene

Zauvijek te vole i od zaborava čuvaju tvoji,

Твоји: супруга РАДМИЛА и син РОДОЉУБ са породицом 953

MARTE Tojove KALUĐEROVIĆ

ZORAN, SAŠA, MILENA i JELENA

rođena Mićunović

МИЛОРАД МАРИЋ Мислимо на тебе и кад нам живот доноси и радост и тугу. С поносом чувамо сјећање на тебе.

954

943 Dana 14. februara 2022. je godina dana od kada nas je napustila

Кћерка ВОЈКА са породицом

Bila si najbolja majka, svekrva i baba.

Vječno će nam nedostajati tvoja ljubav i pažnja koju si nam pružala do kraja svoga života.

Bićeš uvijek u našim mislima i srcima jer naša ljubav prema tebi je vječna.

Počivaj u miru.

Tvoja porodica VESKO, MIJO, NADA, ZAGE i MIRA sa porodicama

BISERKA BUŠKOVIĆ Tvoja dobrota i ljubav s kojom si nas dočekivala i pratila zaslužuju naše vječno sjećanje i poštovanje.

МИЛОРАД МАРИЋ Година је прошла од када тебе нема... и ништа не може да буде као прије, јер у сваком дијелу живота недостајеш ти. Вријеме пролази, али заувијек остајеш у нашим срцима.

Tvoji: brat MITAR, bratanići MILOŠ i TOMO sa porodicom 944

967 40 dana od smrti drage i iskrene prijateljice

Godina dana prođe od kad nas je napustio naš voljeni

Кћерка МИЛИЦА са породицом

MARTE Tojove KALUĐEROVIĆ

955

ĐUKAN R. ŽIVKOVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“

Nedostaješ u danima koji su prošli.

S ljubavlju nosimo sjećanja na tebe u danima koji dolaze.

Počivaj u miru.

020-202-455, 020-202-456.

966

Tvoji: VIDOSAVA, DRAGAN, MIODRAG, TANJA i MIA

Počivaj u miru.

ZLATANA, STANKA i VESNA 968

e-mail: oglasno@pobjeda.me

32

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. februar 2022.