Dnevni list Pobjeda 13.04.2023.

U FOKUSU: Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić

Ovakva hajka nije vođena od vremena Informbiroa

U predmetima koje je procesuiralo Specijalno državno tužilaštvo dok sam bio na njegovom čelu sudskim odlukama je blokirano više od 200 miliona eura. Osnovano sumnjam da je upravo taj ogromni novac, više od 200 miliona eura koji su blokirani sudskim odlukama, jedan od motiva za napade i obesmišljavanje sudskih procesa. Nažalost države i bruku crnogorskog društva, u svemu tome prednjači premijer Dritan Abazović za kojeg je proces protiv stvaranja kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju – cirkus, a čak ide tako daleko da optužuje i mene da sam dio kriminalne piramide. Ne postoji evropska država gdje je ovo moguće, kao što ne znam da je od Informbiroa vođena ovakva politička i lična hajka - rekao je Katnić

Istražitelji rasvijetlili zločin počinjen u mjestu Šteke nadomak Podgorice, identi kovan i saučesnik

Uhapšen Đikanović, Draženu Vojvodiću pritvor 30 dana

Novica Đikanović (37) iz Podgorice uhapšen je juče zbog sumnje da je učestvovao u ubistvu sugrađanina Vidaka Vujovića (24), čije tijelo je pronađeno u subotu ujutro u mjestu Šteke, nadomak Podgorice

0,70 eura

Tužilački savjet juče raspravljao o skandaloznom kontrolnom saslušanju u utorak pred skupštinskim Odborom za politički sistem, upravu i pravosuđe o „slučaju Belivuk“

Narušen tužilački integritet

Polemikom otvorenom na sjednici skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu u utorak, koja se pretvorila u iznošenje optužbi, utvrđivanje ko je u pravu, narušen je integritet tužilačke organizacije – ocijenio je juče Tužilački savjet

Predstavnici Pokreta „Evropa sad“ tvrde da su javne nansije u vrlo teškoj poziciji

Pred Osnovnim sudom u Podgorici Krsmanović, Mrvaljević i Miličković pokrenuli postupak zbog skandaloznog BIRN-ovog targetiranja

Još tri tužbe protiv

Jovanović i Tomović

Nakon što je u februaru, u Sarajevu, protiv BIRN-a predato osam tužbi za klevetu zbog targetiranja crnogorskih novinarki i građanskih aktivista, kao i tužba Pavićević pred Osnovnim sudom u Podgorici protiv Jovanović i Tomović, danas će tužbe pred tim sudom predati zastupnica Krsmanović, Mrvaljevića i Miličković

uglja raspisao tender za nabavku luksuznih automobila

Odlučili da dva džipa i limuzinu plate 192 hiljade

Predsjednik borda Dušan Janjušević se zgranuo na tu vijest i najavio da će se založiti da se ta kupovina obustavi, a direktor Rudnika Milan Lekić ne vidi ništa sporno u toj kupovini jer je ispoštovana tenderska procedura

Rudnik

STR. 7.

STR. 9.

STR. 13.

PODGORICA - Od časa kada sam nezakonito penzionisan, nakon usvajanja novog Zakona o državnom tužilaštvu, protiv mene se iz vrha države vodi organizovana hajka, crta se meta i – što je još gore po državu – organizovano i planski se pokušavaju osporiti, obesmisliti i uništiti svi ključni slučajevi koje je radilo Specijalno državno tužilaštvo na čijem sam čelu bio: od slučaja pokušaja terorizma 2016. godine, sve do 90 optužnica koje je SDT podiglo protiv više od 400 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i počinilaca drugih teških krivičnih djela - kaže u razgovoru za Pobjedu bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.

Tokom intervjua koji je vođen u porodičnoj kući Katnića na Bajramovici, bivši glavni specijalni tužilac ističe da do sada nije sreo osobu kao što je odlazeći premijer Dritan Abazović – Nikada u životu nijesam srio osobu spremnu na takve manipulacije i podmuklosti kao što je aktuelni odlazeći premijer Crne Gore Dritan Abazović. Zamislite što je izjavio?

Da sam ja, kao navodni zaštitnik kriminalnih grupa, tjerao Čađenovića da potpisuje predmete, i tako sebe zaštitio a njega poslao u Spuž. Osim apsolutnog udara na etiku, na moral, ovo je imalo perfidni i podmukli cilj - da ukaže Saši Čađenoviću da sam ga ja navodno žrtvovao, te da bi on trebalo da ,,sarađuje“ i mene okrivi, a sebi obezbijedi oprost. Eto, čim se bavi premijer Crne Gore – ističe Katnić. Smatra da je pozadina napada na njega i tim kojim je rukovodio tokom sedam godina u Specijalnom državnom tužilaštvu, osim političkih motiva tog obračuna i – novac.

POBJEDA: Kako mislite –novac?

KATNIĆ: Da, veliki novac. Podsjetiću da je u tim predmetima blokirano sudskim odlukama više od 200 miliona eura za koje postoji osnovana sumnja da su pribavljeni izvršenjem tih krivičnih djela. Osnovano sumnjam da je upravo taj ogromni novac motiv za napade i obesmišljavanje sudskih procesa.

Nažalost države i bruku crnogorskog društva, u tome prednjači premijer Dritan Abazović, za koga je proces protiv stvaranja kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju – cirkus, a čak ide tako daleko da, sa pozicija vrha izvršne vlasti, optužuje i mene da sam dio kriminalne piramide. Samo ta činjenica pokazuje ne samo stepen lične ostrašće-

INTERVJU: Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić

Ovakva hajka nije

od vremena Informbiroa

U predmetima koje je procesuiralo Specijalno državno tužilaštvo dok sam bio na njegovom čelu sudskim odlukama je blokirano više od 200 miliona eura. Osnovano sumnjam da je upravo taj ogromni novac, više od 200 miliona eura koji su blokirani sudskim odlukama, jedan od motiva za napade i obesmišljavanje sudskih procesa. Nažalost države i bruku crnogorskog društva, u svemu tome prednjači premijer Dritan Abazović za kojeg je proces protiv stvaranja kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju – cirkus, a čak ide tako daleko da optužuje i mene da sam dio kriminalne piramide. Ne postoji evropska država gdje je ovo moguće, kao što ne znam da je od Informbiroa vođena ovakva politička i lična hajka – kazao je Milivoje Katnić

nosti premijera koji svakodnevno iznosi laži, već govori i o stepenu razbijanja institucija sistema. Ne postoji evropska država gdje je ovo moguće, kao što ne znam da je od Informbiroa vođena ovakva politička i lična hajka. Što se vidjelo i prije neki dan tokom nemoralnog nastupa Abazovića tokom Odbora za politički sistem, ali i ne samo njega.

POBJEDA: Govorite o optužbama Abazovića na sjednici Odbora, kada Vas je označio kao osobu koja je štitila kriminalne grupe, između ostalog i držeći predmete u fiokama ili uništavajući dokaze...

KATNIĆ: I dok sam bio glavni specijalni tužilac više puta sam, a i danas to ponavljam, svakog građanina pozvao da za bilo koje djelo, za koje misle da sam počinio, podnesu krivičnu prijavu. Neki su to i učinili pa nije bilo nikakvih konkludentnih pravnih radnji, a po njih nikakvih pravnih posljedica. To može da učini i gospodin Abazović.

POBJEDA: Zašto to ne čini?

KATNIĆ: Zato što nema i ne može imati dokaza! Kao što je poznato, već duže od petnaest mjeseci nijesam glavni specijalni tužilac. Dritan Abazović i njegovi poslušnici su to vrijeme iskoristili ne da objektivno dođu do dokaza, već da naprave režiju, da insceniraju bilo što da bi me kompromitovali, krivično ili moralno, u građanskom smislu. I ništa nijesu mogli da urade, jer ništa, osim praznih politikantstkih optužbi, i nema. Svjedoci ste da je i javno objavljeno hiljade transkripata sa Skaj komunikacija raznih kriminalnih grupa i da se

tamo ne pojavljuje ime Milivoja Katnića, izuzev u situacijama kada pripadnici kriminalnih grupa donose odluku da Katnića treba likvidirati jer je jasan i nepokolebljiv u namjeri da liši slobode bilo kog za kojeg postoje dokazi da je počinio krivično djelo u oblasti kriminala.

Takođe, ste svjedok, kao i čitaoci Pobjede, da se najmanje dva predmeta vode u Specijalnom odjeljenju Višeg suda protiv dvije organizovane kriminalne grupe koje su pripremale moju likvidaciju, kao i likvidaciju specijalnog tužioca

Iz transkripta razgovora koji, ponoviću, nije sa Skaj aplikacije već snimljen mjerama tajnog nadzora, citiraću samo jedan rečenični sklop - ,,Čekajte još malo dok Abaz s*ebe tužilaštvo“! Čim mu je dojavljeno o kompromitujućem sadržaju razgovora Abazović je održao sastanak u prostorijama Vlade Crne Gore, kojem je prisustvovao njegov bliski saradnik iz Ure. Na sastanak je hitno pozvao najviše rukovodioce MUP-a, prijeteći da će biti razriješeni ako ne spriječe dalje, kako je on to kazao, nelegalne aktivnosti Katnića, SDT i SPO“...

Saše Čađenovića, kao i fizički napad na sutkinju Uskoković. I to su planirali članovi kriminalne grupe koji su se nalazili u zatvoru u Ukrajini!

POBJEDA: Na Odboru Vas nije napadao samo Abazović, već i pojedini poslanici.

KATNIĆ: Što se tiče događaja na sjednici Odbora za upravu i politički sistem đe sam targetiran i označen za Spuž ili za Čepurke, navodim samo najkraće izjave pojedinih učesnika poslanika. Gospodin Predrag Bulatović, u maniru iz vremena teških staljinističkih progona, traži od tužiteljke Sanje Jovićević da se odrekne bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i čudi se što to već nije učinila. Jasno je da poslanik Bulatović želi da me prikaže kao monstruma. Sotonu koje se treba odreći, i na njega, kako Njegoš kaže, ,,baciti prokletu gomilu“. Uz najveće

poštovanje ove tužiteljke kao profesionalca i čovjeka, moram da istaknem - sa njom nemam nikakvih dodirnih tačaka u tom predmetu i ona nema čega da se odriče. Istovremeno, na istoj sjednici Odbora, gospodin Abazović, kao predsjednik Vlade Crne Gore, označava me pripadnikom kriminalnih grupa i kaže da sam štitio ,,vrh kriminala“. Čak tvrdi, po svom ,,genijalnom osjećaju i njuhu“, da sam ja predmet ciljano dao Sanji Jovićević i podstrekavao da donese, po njegovom mišljenju, nezakonitu odluku. Tako se vrši nezapamćen pritisak, uz prijetnje tužiteljki ,,da prizna djelo“, kako ne bi snosila posljedice. Stavljajući tako tužiteljku Jovićević, pred očima javnosti, ali i njenih kolega koje su bile prisutne i mirno ćutale, pred ničim utemeljenoj optužbi da je dio piramide kriminala! Jedino što sad

mogu dodati: gospodin Abazović ne razumije ili ne želi da razumije moral i etiku.

POBJEDA: Nedavno ste za Pobjedu rekli da smatrate Vašim propustom što svojevremeno nijeste uhapsili Dritana Abazovića zbog veza sa kriminalnim grupama. A zašto ga nijeste priveli, kada ste bili na poziciji prvog čovjeka Specijalnog tužilaštva?

KATNIĆ: Prije nego dam odgovor zašto ga nijesam uhapsio, moram kazati - nikada u životu nijesam srio osobu spremnu na takve manipulacije i podmuklosti kao što je aktuelni odlazeći premijer Crne Gore Dritan Abazović. Zamislite što je izjavio? Da sam ja, kao navodni zaštitnik kriminalnih grupa, tjerao Čađenovića da potpisuje predmete, i tako sebe zaštitio a njega poslao u Spuž. Osim apsolutnog udara na etiku, na moral, ovo je imalo perfidni i podmukli cilj - da ukaže Saši Čađenoviću da sam ga ja navodno žrtvovao, te da bi on trebalo da ,,sarađuje“ i mene okrivi, a sebi obezbijedi oprost. Eto, čim se bavi premijer Crne Gore.

POBJEDA : Tvrdite da je uz opstrukciju svojih ljudi u MUP-u, Abazović uspio da Vas osujeti u namjeri da stvari izvedete na čistinu. Kako je to uspio da sa sebe otkloni sjenku optužbe za saradnju sa kriminalnim grupama?

KATNIĆ : Da bih to objasnio, moram u najkraćim crtama opisati događaj. Specijalno policijsko odjeljenje je, u saradnji sa Specijalnim državnim tužilaštvom, a po odobrenju nadležnog suda, svojevremeno sprovodilo posebne procedure, narodski rečeno - mjere tajnog nadzora, prema određenim pripadnicima kriminalnih struktura iz Budve. O tome su mediji, i Pobjeda, iscrpno pisali. Ispostavilo se da je jedan od najbližih saradnika gospodina Abazovića, funkcioner Ure, pre -

i.božović

vođena Informbiroa

U razgovoru Vukotić saopštava Tuzoviću da mu je Abazović kazao da će ,,brzo smjenjivati Katnića“. Zašto je ovaj razgovor tako važan?

Prije svega zato jer ga treba dovesti u vezu sa činjenicom da je Emil Tuzović, zajedno sa Nikolom Đukićem Mandićem, organizovao kriminalnu grupu koja je isplanirala do detalja moju likvidaciju i likvidaciju Saše Čađenovića

nosio članovima kriminalne grupe ono što im je posredno poručivao Dritan Abazović. A posebno ono što namjerava da učini u cilju rasformiranja i ukidanja SDT i SPO.

POBJEDA: Govorite o vremenu kada je tadašnji potpredsjednik Vlade i koordinator svih službi bezbjednosti Abazović najavljivao ukidanje i Specijalnog državnog i Specijalnog policijskog odjeljenja?

KATNIĆ : Upravo tako. Iz transkripta razgovora koji, ponoviću, nije sa Skaj aplikacije već snimljen mjerama tajnog nadzora, citiraću samo jednu rečenicu - ,,Čekajte još malo dok Abaz s*ebe tužilaštvo“! O sadržini tih traskripata brzo je saznao Dritan Abazović i to ga je uspaničilo...

POBJEDA: Kako je mogao saznati?

KATNIĆ: Jedino od onih ljudi koji su slušali razgovore sa mjera tajnog nadzora. Dakle: ili policijski službenici ili je Abazović informaciju dobio od nekog pripadnika ANB-a, jer i oni mogu da imaju uvid u sadržinu tih mjera.

POBJEDA: Kada ste saznali da on zna što radite?

KATNIĆ: Tek kasnije, kao što sam kasnije saznao i što je preduzeo. Jer, čim je saznao, odnosno nakon što mu je dojavljeno, održao je sastanak u prostorijama Vlade Crne Gore, kojem je prisustvovao Abazovićev bliski saradnik iz Ure. Na sastanak je hitno pozvao najviše rukovodioce MUP-a, prijeteći da će biti razriješeni ako ne spriječe dalje, kako je on to kazao, „nelegalne ak-

POBJEDA: Na Odboru za politički sistem prije neki dan se, međutim, vodila rasprava o tome da li je skidanjem zabrane ulaska srpskim kriminalcima Belivuku i Miljkoviću počinjena zloupotreba položaja, odnosno krivično djelo. Da li smatrate da je rasprava na Odboru zloupotrijebljena u političke svrhe, ali i targetiranje Vas i Vaših saradnika?

Javnost mora da se zamisli nad sudbinom Saše Čađenovića

tivnosti Katnića, SDT i SPO“. Tako su mjere kompromitovane, o sadržaju razgovora saznao je širi krug ljudi i dalje mjere tajnog nadzora nijesu mogle dati rezultate. Upravo zbog takve situacije, kada je opstruirana akcija, nije se mogao prikupiti dovoljan broj materijalnih dokaza i nijesam mogao, kao prvi čovjek Specijalnog državnog tužilaštva, dalje djelovati. Međutim, na Skaj aplikacijama je praktično potvrđeno sve sa naših mjera tajnog nadzora.

POBJEDA: Na što konkretno mislite?

KATNIĆ: Sadržina ovih Skaj aplikacija je takođe objavljivana na brojnim portalima. I Pobjeda je prenosila dio tih transkripata. Ukazaću samo na jedan, za ovu priču važan, razgovor. Onaj između, sada pokojnog, Jovana Vukotića i Emila Tuzovića, koji se tada nalazio u zatvoru u Ukrajini. U tom razgovoru Vukotić saopštava da mu je Abazović kazao da će ,,brzo smjenjivati Katnića“. Zašto je ovaj razgovor tako važan? Prije svega zato jer ga treba dovesti u vezu sa činjenicom da je Emil Tuzović, zajedno sa Nikolom Đukićem Mandićem, organizovao kriminalnu grupu koja je isplanirala do detalja moju likvidaciju i likvidaciju Saše Čađenovića. Po tom predmetu je podnešena optužnica i u toku je suđenje pred nadležnim sudom.

POBJEDA: Tvrdite da je bilo koordinacije u planiranju Vaše likvidacije i likvidacije Saše Čađenovića, te namjere fizičkog napada na sutkinju Uskoković sa političkim potezima koji su tada preduzimani u namjeri da se ukine Specijalno državno tužilaštvo?

KATNIĆ: Neka javnost sama zaključi ili neka nadležni provjere. Likvidacija je planirana tri dana nakon najavljenog ukidanja SDT-a i SPO, nakon Zakona o tužilaštvu koji su podnijeli Dritan Abazović i Milan Knežević. I odmah da saopštim: sa ovim Milan Knežević nema ništa, njegovi motivi su bili drugačiji.

Dakle: ova kriminalna grupa je čekala da bude ukinuto SDT i SPO, da ostanemo bez ličnog obezbjeđenja, te da nas likvidiraju ne ulazeći u prevelike rizike da budu osujećeni. Da bi se to realizovalo, da mi ostanemo bez zaštite, bilo je

KATNIĆ: Da, samo formalno je vođena rasprava o tome ko je skinuo zabranu da u Crnu Goru uđu Veljko Belivuk i Marko Miljković, počinioci teških krivičnih djela do stepena osnovane sumnje. Odmah da zaključim: ova je tema falično postavljena - utvrđuje se ko je skinuo zabranu i zaključuje se da je skidanjem zabrane učinjeno teško krivično djelo?! Nije, nažalost, bilo ikoga spremnog da ukaže da se odgovornost ili krivica ne sastoje i u tome da li je skidanjem te zabrane počinjeno krivično djelo, već da kažu istinu – da je sve izvođeno u okviru velike međunarodne akcije. U konkretnom slučaju, odluku o skidanju zabrane je ispitivalo Specijalno državno tužilaštvo i odbačena je prijava Rada Miloševića, funkcionera Ure koji se sada nalazi u pritvoru.

A prije navođenja šikaniranja koje sam doživio od osoba koje su učestvovale u raspravi na Odboru, koji su - to je važno da se naglasi - poslanici u Skupštini, moram da ukažem na neke činjenice.

U Specijalnom državnom tužilaštvu za organizovani kriminal sam rukovodio timom koji je protiv pripadnika takozvanog kavačkog klana, koji je posredno a i neposredno bio tema ovog odbora, podignuto 14 optužnica, protiv 94 lica! Istovremeno, donijeto je i šest naredbi o sprovođenu istrage protiv 46 osoba koje su, do stepena osnovane sumnje, pripadnici tog klana. Usporedbe radi, navešću vam da je protiv druge organizovane kriminalne grupe takozvanih ,,škaljaraca“, podignuto 13 optužnica, protiv 83 lica i sve su stale na pravnu snagu i šest naredbi protiv 22 lica.

Dakle: protiv ova dva klana je optuženo 177 osoba, a u istrazi se nalazilo 68 lica, što ukupno čini 245 lica pod sumnjom da su pripadnici organizovanog kriminala. Da li je ovo neko pomenuo?

neophodno da se ukine SDT, što je Dritan Abazović otvoreno najavljivao!

POBJEDA: Imate li nekih detalja o tom monstruoznom planu?

KATNIĆ: Plan je bio savršen! Da bi se sve ubrzalo, preko službenika Vlade Crne Gore nuđen je milion eura ljudima koji bi ovo trebalo da učine. I sve to ima u transkriptima razgovora sa Skaj aplikacije koju je dostavio Europol. Razrješenje je trebalo da bude okidač da se aktivira pripremljeni proces likvidacije i mene i Saše Čađenovića, kao tužioca koji će sigurno goniti i optužiti članove organizovane kriminalne grupe.

POBJEDA: Ali nije došlo do ukidanja Specijalnog državnog tužilaštva...

KATNIĆ: Nije. Kako tada nije ukinuto Specijalno državno tužilaštvo, Abazović obavještava Vukotića da ću ja svakako biti razriješen ,,i to uskoro“. Da ovo nije fikcija, potvrđuje razgovor sa Skaj aplikacije koji dalje vodi, sada pokojni

Ne! Da li je još neko neđe u Crnoj Gori, regionu pa i u Evropi, ostvario ovakve rezultate? Ne! U 95 odsto slučajeva, istrage i optužnice je podigao i slučajeve vodio specijalni tužilac Saša Čađenović. Koji je sada okrivljeni da je član kavačkog klana?!

POBJEDA: Kako to tumačite?

KATNIĆ: Činjenice govore bolje od mojih tumačenja. Saši Čađenoviću se stavlja na teret, pojednostavljeno rečeno, da je postao član kavačkog klana i navodi se da je prihvatio da, kao specijalni tužilac, ne goni pripadnike ovog klana i ne preduzima radnje iz svoje nadležnosti koje bi dovele do njihovog optuženja. Samo nekoliko podataka, u vezi predmeta Belivuk i Miljković koji je pominjan na Odboru, govore o apsurdnosti tih optužbi. Viši sud u Podgorici, o tome je pisao i vaš list, u decembru 2022. godine je potvrdio optužnicu specijalnog tužioca Saše Čađenovića vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. Optužnica je teretila Veljka Belivuka, Marka Miljkovića, Nebojšu Jankovića i Ratka Živkovića, sve srpske državljane, da su zločin uradili u sadejstvu sa državljanima Crne Gore, istaknutim članovima ,,kavačkog klana“. Dakle: Radojem Zvicerom Slobodanom Kašćelanom, Radojem Živkovićem, Milanom Vujotićem Draganom Kneževićem, Duškom Roganovi-

Vukotić sa Tuzovićem. I tada mu Tuzović kaže da sve odlože, da sačekaju godinu, dvije, ,,da se na ova go*na zaboravi, pa ćemo ih pobiti“. POBJEDA: Ove informacije ste dobili tek kada je Europol dostavio transkripte razgovora?

KATNIĆ: Da. Ove činjenice tada nijesam imao i nijesam mogao reagovati. Moram i ovo da napomenem. Kao bivše vojno lice, respektovao sam jedinstvo unutar policije, tužilaštva i uopšte državnih organa i institucija. Posebno mi je bilo važno da i dalje u Ministarstvu unutrašnjih poslova ostanu kadrovi koje sam uvažavao i u koje sam vjerovao. No, kažem već su tada bile kompromitovane mjere tajnog nadzora. Ubrzo sam i razriješen, nakon donošenja Zakona o tužilačkom savjetu.

POBJEDA : I danas Vas upravo Abazović proziva da ste bili zaštitnik kriminala, Čađenović je u pritvoru, a predsjednik Vlade je na nedavnoj sjednici Odbora za

ćem Milošem Radonjićem i Vladimirom Vučkovićem

Ova optužnica za ubistvo Radulovića, nakon potvrđivanja od Višeg suda u Podgorici, rješenjem je spojena sa već potvrđenom optužnicom - koju je takođe podnio specijalni tužilac Čađenović - za teško ubistvo Nikole Stanišića a gdje su bili optuženi Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan, Dragan Knežević, Miloš Radonjić, Srđan Jurišević, Radoje Živković, Vladimir Vučković, Zdravko Perunović, Milan Vujotić, Aleksandar Dragićević, Zoran Kažić, Milan Knežević, Darko Prelević i Krsto Maroš

Ovo su sve istaknuti članovi kriminalne organizacije - kavčani, među kojima je i njihov vođa, do stepena osnovane sumnje, Radoje Zvicer. Od koga je, po naredbi za sprovođenje istrage, specijalni tužilac Saša Čađenović - primao naredbe i uputstva! Sad da rezimiramo: sve ove istaknute članove organizovane kriminalne grupe, među kojima su Kašćelan i Zvicer, optužio je Saša Čađenović, i predložio kaznu do 40 godina, što je najveća zaprijećena kazna zatvorom u našem zakonodavstvu. Sad javno pitam i molim čitaoce Pobjede i crnogorsku javnost da se duboko zamisle nad sudbinom Saše Čađenovića i da pronađu neki sličan slučaj u svijetu - da tužiocu vođa klana daje uputstva, a da ih tužilac optuži za najstrožu zaprijećenu kaznu zatvora!?

politički sistem govorio i o osobi koja je ,,politički pokrovitelj“ organizovanom kriminalu u Crnoj Gori. Na koga je konkretno mislio, ako možete da kažete?

KATNIĆ: Jasno je na koga je mislio, ali neka, ako ima hrabrosti i obraza, o tome Abazović konkretno progovori. Ali, evo da i ja upitam nešto Abazovića. Ima li saznanja da sam ja nekada bio kod te osobe, izuzev službeno za sedam godina dok sam bio na čelu SDT-a, izuzev jednom na proslavi Dana državnosti?

I još nešto: je li to osoba kojoj se Abazović divio, padao u zagrljaj dok su ugovarali rušenje Vlade Zdravka Krivokapića, koji je, podsjećam, konstatovao da mu je Abazović ,,zabio nož u leđa“. Je li potom Abazović sa tom istom osobom ugovorio novu Vladu na čijem čelu će biti - Dritan Abazović?

Kako je to bilo moguće, ako je ta osoba, na koju ozbiljno sumnjam da Abazović misli, pokrovitelj svog kriminala i u Crnoj Gori!?

A što se tiče besprizornih optužbi protiv mene, ponavljam: kako sam štitio kriminal - pokazuju rezultati koje sam saopštio. Kao jedan od nemoralnih ,,argumenata“ da mi ti rezultati nijesu dobri, premijer Abazović navodi da, kako sam gonio kriminalce govori činjenica da mi je Saša Čađenović bio desna ruka. Bestidno. Glasno odgovaram: Saša Čađenović mi nije bio desna ruka već čovjek od najvećeg povjerenja! I sada, kao što ću to uvijek tvrditi, Saša Čađenović je ,,platio“ za svoj pošteni rad, naročito zbog slučaja pokušaj državnog udara 2016. A čitaoci neka vide njegove rezultate. Kad bih bio maliciozan, pitao bih Abazovića: a đe su njegovi prvi saradnici? Ali neću time da se bavim. Sjetih se riječi moje majke koja je govorila: ,,Ko se tuđem zlu raduje, u kuću mu došlo“. Mislim da je to najbolji odgovor, u skladu sa crnogorskom tradicijom i moralom. Draško ĐURANOVIĆ

moNsTRUozNE opTUžbE pRoTIV bIVšEg VRha sDT-a: Saša Čađenović i Milivoje Katnić

Rashodi Demokratskog fronta za potrebe minule kampanje za predsjedničke izbore prevazilaze prihode

Mandić za predsjedničku trku potrošio više od prikupljenog

Front je od dvije nevladine

organizacije koje posluju u sklopu

Srpske kuće dobio ukupno 40.000 eura, što je suprotno odredbama Zakona o nansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja

PODGORICA – Demokratski front je za kampanju

Andrije Mandića uoči prvog kruga predsjedničkih izbora potrošio oko 183 hiljade eura, što je za oko sedam odsto više u odnosu na iznos koji je taj politički savez skupio na osnovu budžetskih izdvajanja i donacija za potrebe kampanje.

Mandić je opredijeljenim sredstvima iz državne kase prihodovao 25.273 eura, dok ga je još 68.358 sljedovalo na osnovu procenta osvojenih glasova na izborima. Dodatnih 78 hiljada dobio je po osnovu donacija, što znači da je za potrebe kampanje za predsjedničke izbore raspolagao sa ukupno 171.631 eurom.

Međutim, troškovi Mandićeve kampanje uoči prvog kru-

ga izbora, održanih 19. marta, prevazilaze tu sumu za gotovo 11 i po hiljada eura.

To proizilazi iz izvještaja koji je Agenciji za sprečavanje korupcije podnijet 14. marta, svega šest dana pred održavanje prvog kruga predsjedničkih izbora, a u koji je Pobjeda imala uvid.

Osim toga, kampanju Andrije Mandića, donacijama od po 20 hiljada eura, finansirale su i dvije nevladine organizacije što je, Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, izričito zabranjeno.

U članu 33. tog zakona piše, između ostalog, da je političkim subjektima zabranjeno da materijalnu i finansijsku pomoć primaju od drugih država, privrednih društava i pravnih lica van teritorije Crne Gore, fizičkih lica i preduzetnika koji nemaju biračko pravo u Crnoj

Gori, anonimnih darodavaca, javnih ustanova, pravnih lica i privrednih društava sa učešćem državnog kapitala, sindikata, vjerskih zajednica i organizacija, nevladinih organizacija, kazina, kladionica i drugih priređivača igara na sreću.

Međutim, uprkos toj odredbi, Front je od dvije nevladine or-

Vršilac dužnosti predsjednika Demokratske partije socijalista najavio da će ona imati inoviranu ponudu

ganizacije koje posluju u sklopu Srpske kuće dobio ukupno 40 hiljada eura. NVO Društvo za unapređenje političke i privredno-ekonomske saradnje Crne Gore, Srbije i Republike Srpske Frontu je, za potrebe kampanje Andrije Mnadića, doniralo 20 hiljada eura, a isti iznos je tom savezu uplatilo i Društvo

Živković: Očekuje nas novi izazov 11. juna

PODGORICA – Vršilac

dužnosti predsjednika

Demokratske partije socijalista Danijel Živković kazao je da se u odnosu na ostale političke subjekte ova partija mijenjala u kontinuitetu.

– Mi smo prilagođavali našu ponudu i osluškivali potrebu javnosti, ali i sa sobom nosili ozbiljnu viziju razvoja Cr-

re, imali smo kvalitetan program i zahvaljujući tome ostvarivali zavidne rezultate na tadašnjim izborima. Ozbiljnija reforma u partiji je bila 2016. godine na poslaničkoj listi, kada sam i ja postao poslanik - rekao je Živković gostujući u emisiji „Stav“ na Radio-Televiziji Crne Gore. Kazao je da ih novi izazov očekuje na parlamentarnim izborima 11. juna.

- Na tim izborima imaćemo inoviranu ponudu i vjerujem da ćemo doći do dobrog izbornog rezultata - poručio je on. Dodao je da reforme ne podrazumijevaju rok te da one u kontinuitetu teku.

- Garnitura ljudi koja je nosila ključne pozicije u partiji je ustupila mjesto mlađima ljudima. U

Na tim izborima imaćemo inoviranu ponudu i vjerujem da ćemo doći do dobrog izbornog rezultata. Dodao je da reforme ne podrazumijevaju rok te da one u kontinuitetu teku - poručio je Živković

predsjedništvu DPS-a su sve novi ljudi od Ivana Vukovića, preko Jevta Erakovića - konstatovao je Živković. Ocijenio je da na lokalnim izborima snaga DPS-a nije imala loše rezultate.

- To što imamo naopaku demokratsku proceduru i što postoji animozitet prema DPS-u je dio zbilje koju mi prihvatamo. Kada neko sa strane traži da napravite reformu valjda ne mislite da vam on misli dobro. Mi smo ponosni na naše rezultate i nakon 30. avgusta i sada. Ko je od predsjedničkih kandidata koji su najavljivali da će biti u drugom krugu podnio odgovornost? Je li odraz odgovornosti kada kreirate pro-

stor u kojem podnosite teret odgovornosti za poraz - istakao je Živković. On je rekao da će odlučiti kako će koncipirati listu za predstojeće izbore.

- Sve odluke se donose konsenzusom. Zar mislite da bi postojala tako dugo da ne postoje različita razmišljanja?

Suština DPS-a je što kroz razgovor dolazimo do finalnih rješenja. Tako je bilo kada sam određen za v. d. predsjednika i tako će biti na predstojećim izborima - dodao je Živković. Poručio je da će ta ponuda biti vrlo konkurentna, da će iznijeti veoma superioran program kao i da će vrlo brzo donijeti odluku. R. P.

Kada je riječ o rashodima, Demokratski front je Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio troškove kampanje u ukupnom iznosu od 183 hiljade, od čega je najviše 142.998 eura utrošeno za medijsko predstavljanje, oglase i publikacije. Najveći dio tog iznosa, 137.976 eura, otpada na izradu bilborda. Još 2.505 eura, Front je izdvojio za oglašavanje na društvenim mrežama, 2.278 na dvije lokalne televizije i jednom radiju, dok je nešto više od 238 eura predviđeno za DOO „Čistoća“.

za ravnopravnost i toleranciju.

Dodatnih 20 hiljada eura

Frontu je donirala Srpska kuća, dok su tri partije koje čine taj savez uplatile ukupno 18 hiljada eura.

Od tog iznosa, Demokratska narodna partija izdvojila je 10, Nova srpska demokratija pet hiljada, a Radnička partija tri hiljade eura.

Troškovi izrade reklamnih spotova i materijala, poput zastava, notesa, rol-apova, promo pultova, olovki, upaljača, fascikli, flajera, dukseva, jakni i torbi iznose 31.582 eura. Takođe, za potrebe istraživanja javnog mnjenja, Front je agenciji „Defacto media“ platio tri i po hiljade, dok je za potrebe reprezentacije, platnog prometa i dnevne štampe izdvojeno 1.448 eura. Za potrebe režije i opšte administracije, Front je prijavio troškove od 2.227 eura i još 320 eura za dva predizborna skupa u Plavu i Kotoru. Đurđica ĆORIĆ

Predstavnik novoformirane partije najavio

Nikola Vujačić:

Crnogorska građanska

akcija izlazi na parlamentarne izbore

PODGORICA - Uzeli smo stvari u svoje ruke da, kao grupa građana, pokažemo Crnoj Gori da postoji alternativni put mimo onih koji su danas ponuđeni na crnogorskoj političkoj sceni. Riješili smo da se ubrzamo, oformimo koordinaciono i tijela po gradovima i da izađemo na ove parlamentarne izbore, kazao je član Glavnog koordinacionog odbora Crnogorske građanske akcije Nikola Vujačić gostujući u emisiji ,,Znam da znaš“ na Gradskoj RTV.

– Partija je registrovana u avgustu prošle godine, ali ideja o ovome živi dvije godine sigurno. Kao grupa građana, ljudi koji se poznaju, nonstop smo pričali o politici koja je prožeta kroz svaku poru našega društva. I uvijek smo se tokom druženja ili igranja basketa dohvatili toga šta va-

lja, šta ne valja. Danas su svi kao što znamo u Crnoj Gori političari na neki način. Nekoliko puta smo pomenuli da bi neke stvari trebalo mijenjati, da bi stvari trebale da budu drugačije, da ovo ne valja ni sa jedne ni sa druge strane. Da svi putevi koji su nam ponuđeni ne vode u pravcu koji bismo mi voljeli da idu – ističe Vujačić. R. P.

M. BABOVIĆ

Andrija Mandić tokom predsjedničke kampanje

Nikola Vujačić

Danijel Živković

PODGORICA – Institucionalno sazrijevanje države, reforma pravosuđa koja će voditi do konačnog uspostavljanja vladavine prava i punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji biće ključni prioriteti nove izvršne vlasti koja će biti uspostavljena nakon predstojećih parlamentarnih izbora. To su na jučerašnjoj konferenciji Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku i Instituta alternativa „Crna Gora poslije predsjedničkih izbora: Podsticaj na putu u EU“ ocijenili novoizabrani predsjednik države Jakov Milatović i odlazeći premijer Dritan Abazović Govoreći o prioritetima, Milatović je naglasio da su zarobljene institucije „izazov broj jedan“ i da je na mladim političarima da svojim odgovornim ponašanjem te institucije „stave na noge“.

– Institucionalno sazrijevanje je neophodan korak nakon političkog sazrijevanja. To je prioritet broj jedan i to će biti urađeno nakon parlamentarnih izbora kada zemlja dobije stabilniju vladu – naveo je Milatović.

Kada je riječ o reformi pravosuđa, budući šef države upozorava da je upravo ona put do institucionalnog sazrijevanja, ali i podsjeća da je za to neophodna kvalifikovana većina.

– Prioritet broj dva se odnosi na vladavinu prava koja je povezana sa svim ovim. Nije normalno da se ljudi, koji su bili zaduženi za borbu protiv kriminala i korupcije, sada procesuiraju kao akteri kriminala i korupcije – rekao je Milatović.

Za kaskanje Crne Gore na pu-

Beogradski centar za bezbjednosnu politiku i Institut alternativa organizovali konferenciju o evropskoj integraciji Crne Gore nakon predsjedničkih izbora

Milatović: Prethodni režim nije želio da budemo dio EU

Misleći na sebe i Abazovića, Milatović je ocijenio i da se na čelu naše države sada nalaze dva milenijalca što je, po njemu, dokaz nove, progresivne, urbane i evropske Crne Gore

gov.me

Abazović: Ne postoji NATO članica kojoj Crna Gora treba da se pomjeri kada je u pitanju Ukrajina

Ističući kako je Crna Gora svoju politiku u potpunosti uskladila sa evropskom, odlazeći premijer Dritan Abazović naglašava i da trenutno ne postoji nijedna članica NATO-a kojoj Crna Gora treba da se pomjeri kada je u pitanju Ukrajina.

– Danas u Crnoj Gori živi 30 hiljada ukrajinskih građana i svi se osjećaju srećno i zadovoljno. Ovdje ima i građana Ruske Federacije, koji ne stvaraju nikakav problem –naveo je Abazović uz poruku da se nada da će novoizabrani predsjednik po stupanju na dužnost „razbiti mit o tome da su u Crnoj Gori na vlasti antizapadnjaci“. – Nadam se da će Milatović uraditi ono što prethodni predsjednik nije, jer je imao netačan narativ da je ovdje neka proruska koalicija, da su ovdje neki antizapadnjaci – rekao je Abazović.

tu ka EU, Milatović krivi prethodni režim koji za to, kako je rekao, nije pokazao političku volju niti želju da država bude dio evropske zajednice. – Građani, ali i naši međunarodni partneri treba da razumiju da prethodni režim nije htio da zemlja postane dio EU, jer da je htio mi bismo danas bili tu. Sada je važan mo-

mentum, jer postoji snažna volja koja mora biti zaokruženja znanjem i kapacitetom. To su važni faktori kako bi zemlja išla naprijed. Crna Gora ulazi u evropski period koji u narednih pet godina mora biti zaokružen članstvom u EU – istakao je on. Misleći na sebe i Abazovića, Milatović je ocijenio i kako se

na čelu naše države sada nalaze dva milenijalca što je, po njemu, dokaz nove, progresivne, urbane i evropske Crne Gore. Da je priključenje EU ključno za ostvarivanje nacionalnih interesa Crne Gore saglasan je i Abazović, koji naglašava i da je izborom Milatovića za predsjednika Crna Gora ušla u eru razvoja.

Muk: Učinak dvije prethodne vlade bio ispod

– Nakon parlamentarnih izbora fokus treba da bude na tome da zemlja postane dio EU. Crna Gora ima dobru regionalnu politiku i nema problema sa susjedima. U EU nas ne doživljavaju kao velikog konkurenta u ekonomskom smislu, ali Crna Gora ima svoje izazove koji se odnose na profesionalizaciju

očekivanja

Abazović: Prekrstio bih se, ali je Ramazan pa ne mogu

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa Milena Muk, za razliku od Milatovića i Abazovića, naglašava kako je učinak dvije prethodne vlade bio ispod očekivanja, naročito u oblastima koje se tiču vladavine prava, meritokratije i raci-

onalizacije javne potrošnje i kako se država trenutno nalazi u interregnumu (međuvlašću) koji, kako je objasnila, rezultira time da su, kada treba preuzeti zasluge, svi na vlasti, a kada treba položiti račune niko nije odgovoran.

– Imamo Vladu koja radi duže nakon izglasavanja nepovjerenja, nego što je radila u punom mandatu. Imamo situaciju da partije ne mogu da se dogovore ko je vlast, a ko je opozicija. Imali smo i situaciju da partije većine bojkotuju parlament, a nema-

mo nijednu instituciju koja radi u punom kapacitetu – rekla je Muk. Na njene navode je reagovao Abazović ističući kako je iznenađen. – Dođe mi da se prekrstim, nego je Ramazan pa ne mogu - rekao je Abazović.

institucija i potrebno je da donese odluke koje su vezane za EU, a koje zahtijevaju širi konsenzus u parlamentu – naveo je Abazović. Ocijenio je i kako je pred nama puno izazova i da svi svjedočimo tome da se u Crnoj Gori danas priča o pomirenju, integracijama, ekonomskom oporavku i životnom standardu. – To je milenijumski iskorak ovog društva. Učlanjenje u EU bi bio veliki boost (podsticaj) za Crnu Goru – rekao je Abazović. Da bi proširenje EU na Crnu Goru predstavljalo veliki podsticaj za cijeli Zapadni Balkan, smatra i direktorka organizacije „Karnegi Evropa“ Rosa Balfur, koja ističe i kako bi to zemljama regiona, takođe, pokazalo da se političke promjene isplate. Đ. ĆORIĆ

Novoizabrani predsjednik Jakov Milatović o pozivu premijera u tehničkom mandatu da poništi odluku o raspuštanju Skupštine

Đukanovićev ukaz je na snazi i treba ga poštovati

PODGORICA – Ukaz odlazećeg predsjednika države Mila Đukanovića o raspuštanju Skupštine je na snazi i treba ga poštovati, smatra novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

– Ustavni sud nije donio zaključak o tom ukazu i ja ću se kao predsjednik, nakon 21. maja, ponašati u skladu sa zakonom i Ustavom. Ukaz je na pravnoj snazi, izborni kalendar je počeo da teče, a izborne liste se predaju do 16. maja. Takva je situacija – rekao je Milatović, komentarišući stav odlazećeg premijera Dritana Abazovića da on nakon stupanja na dužnost predsjednika države treba da poništi sve ukaze svog prethodnika Đukanovića.

Milatović je novinarima, nakon učešća na zajedničkoj konferenciji Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku i Instituta alternativa, kazao i kako je važno da se parlamentarni izbori održe što je prije moguće i da sa tim treba da budu saglasne sve partije.

– Želim da prekinem praksu Đukanovića koja je bila na ivici zlupotreba sistema. Stvari treba rješavati u dijalogu – kazao je Milatović.

Govoreći o potencijalnim predizbornim koalicijama, Milatović je rekao da bi o tome trebalo razmisliti, ali i da je u političkom smislu jasno ko bi mogli biti predizborni koalicioni partneri Pokreta „Evropa sad“.

– Koalicije treba praviti kako bi se postigla sinergija i prevaziš-

li određeni animoziteti u predizbornom periodu. Suština je u tome da Crna Gora mora postati društvo sa snažnim institucijama gdje je vladavina prava prisutna u punom smislu te riječi, a koja se naslanja na eko-

nomski oporavak. To ne možemo sa malim partijskim trzavicama, već uz jednu veću viziju i saglasje kako je to bilo i na ovim predsjednčkim izborima – rekao je Milatović.

Upitan kako „Evropa sad“ mo-

že biti partner sa Demokratskim frontom s obzirom na politiku tog saveza i činjenicu da ne priznaju genocid u Srebrenici, kao i da nijesu osudili agresiju na Ukrajinu, Milatović je odgovorio da će određene stvari „doći prirodno“.

- Određene stvari i poruke koje je Andrija Mandić slao, a koje se odnose na pomirenje, će biti na sceni u narednom periodu. Ne govorim o koaliciji sa DF-om, ali ako im građani budu dali povjerenje, onda znate da ono što je realnost u Skupštini treba da bude pretočeno i na vladi - naveo je on.

Na pitanje Pobjede u kakvim je odnosima sa liderom „Evrope sad“ Milojkom Spajićem koji ga je javno kritikovao zbog odluke da, nakon pobjede na

predsjedničkim izborima ne podnese ostavku na funkcije u tom pokretu, Milatović je odgovorio da je ta Spajićeva izjava izvučena iz konteksta i da su njih dvojica „u normalnim odnosima“. Ističe i da nije tačno da je sa Spajićem bio u bilo kakvom konfliktu.

– Pročitao sam tu izjavu koja je bila izvučena iz konteksta. U normalnim smo odnosima kao što smo bili i prije izbora. Mi smo dva lidera pokreta koji ima veliku političku snagu –rekao je Milatović.

Naglasio je i kako građani od njega, kao budućeg predsjednika, očekuju da se ponaša u skladu sa moralnim načelima, ali i da je važno da se očuva energija ljudi koji su na izborima izabrali slobodu i jednakost. Đ. Ć.

Panel ,,Crna Gora nakon predsjedničkih izbora“

Jakov Milatović

Kriminolog i profesor na Pravnom fakultetu UCG upozorio da su dešavanja na sjednici Odbora za politički sistem primjer kako ne treba sprovoditi određene aktivnosti

Rakočević: Skupštinski odbor nema ovlašćenje da vodi istrage

PODGORICA – Kontrolno saslušanje predstavnika tužilaštva i vlade koje je prekjuče sproveo skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu, a u slučaju ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru, u januaru 2021, dvojici kriminalaca iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, predstavlja flagrantno kršenje propisa i nepoštovanje nadležnosti, ocijenio je za Pobjedu kriminolog, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore Velimir Rakočević. Upozorio je, bez obzira na preklapanja nadležnosti, da je to mahom posao Odbora za bezbjednost.

-Mi ne poštujemo nadležnosti organa, ovlašćenja institucija – to je već viđeno. Skupštinski odbor nema ovlašćenje da vodi istrage, direktno je ušao u nadležnost Dr-

Rakočević je ocijenio i da, iako postoje preklapanja između nadležnosti odbora, tematika kojom su se bavili, dominantno je u nadležnosti Odbora za bezbjednost. ,,Generalno i Odbor za politički sistem može da se bavi tim, ali je to primarno nadležnost odbora za bezbjednost, iako u značajnom dijelu tu ima preklapanja“ – naveo je on

žavnog tužilaštva. Šta treba?

Da se odbor bavi gonjenjem učinilaca krivičnih djela i detekcijom krivičnih djela? A takođe, došlo je i do grubog miješanja u rad Tužilaštva –kategoričan je Rakočević. Upitao je i kako možemo da govorimo o samostalnosti Tužilaštva, ako smo na sjednici svjedočili „frontalnim napadima i miješanju u njihov rad“. -Na prvu loptu se vidi da je tu u pitanju, ne samo nepoštovanje jednog važnog državnog organa, nego i očigledan neprofesionalizam – istakao je Rakočević. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović na sjednici Odbora saopštio je da je ponovo otvorena istraga u slučaju ukidanja zabrane Belivuku i

Miljkoviću, a Rakočević upozorava da zbog toga o tome i ne bi trebalo da se raspravlja na sjednici otvorenoj za jav-

Digitalno-forenzički centar predstavio studiju „Prijetnje demokratskim procesima u Crnoj Gori: mapiranje uticaja“

DFC:

nost, jer bi moglo da ugrozi sami proces. -Istraga je svaka po definiciji tajna – to je prva lekcija koju

predajemo studentima. Sve što nije pravnosnažno – ne samo profesionalci, nego i svaki građanin mora da se uzdržava od svakog komentara da ne bi ugrozio istragu. Ne smije da se prejudicira odluka i tome slično. Dešavanja na sjednici Odbora su primjer kako ne treba sprovoditi određene aktivnosti – poručio je Rakočević.

Zadiranje u ovlašćenja drugih organa, dodao je, predstavlja narušavanje koncepta vladavine prava i pravne države. -Istraga se ne smije izmještati iz državnog tužilaštva – ako govorimo da je ono samostalni državni organ. Ako se bilo ko drugi time bavi – postavlja se pitanje što je ključni princip podjele vlasti i govorimo li

o ugrožavanju samostalnosti i nezavisnosti jednog državnog organa. A uz to direktno se ugrožava istraga – naglasio je Rakočević.

Dodatni problem u svemu tome je, kazao je, i što je Skupština raspuštena i kao takva ne bi mogla da sprovodi kontrolna saslušanja.

-Skupština bi trebalo da obavlja samo tekuće i neodložne poslove, dakle samo ono što se tiče materijalno-statusnih pitanja, a ne da se bavi ovim –rekao je Rakočević. Ocijenio je i da, iako postoje preklapanja između nadležnosti odbora, tematika kojom su se bavili, dominantno u nadležnosti Odbora za bezbjednost.

- Generalno i Odbor za politički sistem može da se bavi tim, ali je to primarno nadležnost odbora za bezbjednost, iako u značajnom dijelu tu ima preklapanja – naveo je Rakočević. Ž. ZVICER

Alternativa Crna Gora objavila djelove navodne prepiske vajber grupe Kluba mladih NSD i grupe direktora EPCG Solar gradnje

PODGORICA - SPC je u kontinuitetu bila uključena u anti-NATO, antizapadne mitinge, proteste i demonstracije, kao i kampanje za parlamentarne i lokalne izbore, navodi se u novoj studiji Digitalnog forenzičkog centra čiji je naziv „Prijetnje demokratskim procesima u Crnoj Gori: mapiranje uticaja“.

U studiji su predstavili probleme i izazove sa kojima se Crna Gora suočava na fonu globalnih političkih, društvenih, socijalnih i ekonomskih previranja, nakon prve tranzicije vlasti poslije trideset godina.

- Iako članstvo Crne Gore u NATO za sada pruža određene garancije da ona može opstati na svom zapadnom putu, dalji pravac kretanja razvoja crnogorskog društva u značajnoj mjeri zavisi i od toga kakav će odnos zapadni partneri i saveznici imati prema Crnoj Gori –navodi se u studiji DFC.

Evidentno je, kako kažu, da aktuelne probleme sa kojima se država suočava nakon prve tranzicije vlasti uglavnom snažno podstiču subjekti koji su u permanentnom sukobu sa zapadnim vrijednostima. Oni, ističu iz DFC-a, i te kako kori-

ste svaku priliku kako bi osujetili ili makar usporili evropski put zapadnobalkanskih država. - Nacionalističke frakcije širom regiona, iznjedrene u ideološkoj sinergiji proruskih političkih faktora i krugova Srpske pravoslavne crkve, Rusiju Vladimira Putina doživljavaju kao zaštitnicu pravoslavnog naroda. Stoga i rusku invaziju na pravoslavnu Ukrajinu doživljavaju kao prirodno istorijsko pravo Rusije. Prosrpski politički subjekti u Crnoj Gori svoje djelovanje u visokom stepenu usklađuju sa politikom Beograda – naglasili su iz DFC-a. Ideološki i vrijednosni okvir za sve proruske i prosrpske političke subjekte, navodi se u studiji DFC, organizacije i udruženja pruža Srpska pravoslavna crkva sa sjedištem u Beogradu čija se vjerska jurisdikcija proteže izvan srpskih državnih granica i pokriva teritoriju sa aspekta realizacije projekta „srpski svet“ posebno interesantnih područja u Crnoj Gori, BiH i Kosovu. - SPC je ostvarila značajan uspjeh u procesu desekularizacije društva u Crnoj Gori, naročito nakon donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i pokretanja protestnih liti-

ja tokom 2020. godine. Danas SPC aktivno participira u donošenju ključnih političkih odluka, uz neskrivenu ulogu u kadrovskim kombinatorikama prilikom sastavljanja 42. Vlade, kazali su iz DFC-a i naglasili da su pitanja od interesa za SPC presudno uticala i na rad 43. Vlade, uprkos potpisanom koalicionom sporazumu baziranom na evropskoj agendi.

Ta vjerska organizacija, ističe se u studiji, utiče na promjenu karaktera društva iz građanskog u teokratsko.

- SPC je u kontinuitetu bila uključena u anti-NATO, antizapadne mitinge, proteste i demonstracije, kao i kampanje za parlamentarne i lokalne izbore. Istraživanja javnog mnjenja godinama rangiraju SPC kao instituciju koja je u vrhu po pitanju povjerenja građana - istakli su iz DFC-a.

Napominju da sinergija djelovanja Ruske pravoslavne crkve i Srpske pravoslavne crkve nosi rizik i po evropsku bezbjednost.

Najznačajniju ulogu, kako su kazali iz DFC-a, u promociji proruskih i prosrpskih narativa u Crnoj Gori ima neregistrovani portal IN4S.

PODGORICA – Fejsbuk stranica Alternativa Crna Gora objavila je juče djelove navodne prepiske iz vajber grupe kluba mladih Nove srpske demokratije i grupe direktora EPCG Solar gradnje u kojoj učesnici dopisivanja pokušavaju navodno da uguše štrajk dijela zapošljenih u tom preduzeću.

– Prijeti se otkazima radnicima koji su primljeni po partijskoj liniji. Interesantno je da javnost nije upoznata sa štrajkom u EPCG Solar gradnji – navodi se u Fejsbuk objavi Alternative Crne Gore.

Pozvali su i menadžment EPCG da objasni građanima zbog čega je došlo do štrajka dijela radnika u EPCG Solar gradnji.

- Štrajk je ljudsko pravo i ovo nije način na koji se on rješava. Prijetnje radnicima su krivično djelo, pa pozivamo Tužilaštvo da se uključi u slučaj. Spremni smo da sarađujemo sa institucijama – istakli su u objavi.

U dijelu navodne prepiske iz grupe Kluba mladih NSD koju su objavili, izvjesni Miloš zamolio je „sve usijane glave iz Solara da se smire i ne učestvuju u štrajku“, koji je, kako kaže, direktno uperen protiv njih. – Sve će ovo proći i svi će snositi posljedice svojih odluka. Za-

to na vrijeme razmislite dvaput – zaprijetio je.

U istoj grupi osoba čije ime je zaštićeno piše da postoji „čovjek i ljudi koji su svoj život uložili da pokrenu projekte, da otvore radna mjesta i zaposle ljude“.

– I tako pomognu na stotine naših porodica. Oni koji učestvuju u tome, direktno ruše te ljude koji su im dali posao.

U najmanju ruku, nije pošteno – navodi se.

Na drugoj fotografiji koju je objavila Alternativa Crna Gora, izvjesni Saša napisao je kako „nikog ne treba ‘urazumljavati’“.

– Ako je ko od naših tamo „kušet kola Brodarevo“. I završeno – „upozorio“ je.

U sljedećoj poruci Simo poručuje: „Da se urazume da odustanu sad“.

– A što se toga tiče, kad su oni došli tamo nema tu šta, nego taman kušet kola Brodarevo – naveo je.

U prepisku se uključio i Srđan koji je napisao: „Po šestoro u kušetu i sve u dva vagona. Ima ljudi koji će da rade bez riječi i da se bore za stranku“.

Osoba čije ime je precrtano na fotografijama prepiske zamolila je koordinatore da provjere da li u štrajku Solara učestvuju ljudi koji su preko njih zapošljeni. – U slučaju da učestvuju obavijestite ih da se urazume i da će to u slučaju da nastave imati posljedice za njih – napisao je. U posljednjoj poruci Srđan piše kako bi momku koji je „došao“ preko njega lično on uručio otkaz.

Pobjeda je juče pitala EPCG Solar gradnju da li su tačni navodi

Alternative Crne Gore o štrajku u tom preduzeću, kao i da li je istina da direktori pokušavaju da uguše taj štrajk, ali odgovor do zaključenja ovog broja nijesmo dobili. R. P.

Velimir Rakočević

SPC utiče na promjenu karaktera društva iz građanskog u teokratsko

,,Ima ljudi koji će da rade bez riječi i za stranku“

m. babović

Oglašena prodaja imovine Uniprom enerdžija

Prodaju šest poluprikolica

PODGORICA – Stečajna upravnica Uniprom enerdžija Zorica Šoć oglasila je prodaju imovine ove kompanije ukupne vrijednosti 318,9 hiljada eura.

Riječ je o šest poluprikolica starih tri godine koje nudi po cijenama od po 62,9 hiljada eura i ostaloj opremi ukupne vrijednosti 4,5 hiljade eura. Ponude za imovinu u cjelini ili pojedinačno moguće je dostaviti do 20. aprila, a prednost će imati kupci zainteresovani za cjelokupnu imovinu.

Prije dva mjeseca je stečajni

sudija Privrednog suda Nemanja Popović usvojio listu potraživanja kojom je Šoć priznala gotovo sva od ukupno 11 miliona eura potraživanja, osporivši 311 hiljada eura, od čega veći dio državi. Kompaniji sa Britanskih djevičanskih

ostrva Solibay Capital Partners, koja je i inicirala stečaj zbog nevraćenog zajma, razlučno pravo priznato je na 583 hiljade eura, a preostalih 2,54 miliona svrstano je u treći isplatni red. IRF-u je uslovno priznato 7,5 miliona eura, jer je Uniprom enerdži mjenicama garantovao za kredit kompanije Veselina Pejovića Uniprom Nikšić. Belgijskoj kompaniji Fluxys priznato je

19,5 hiljada, osmorici radnika

16 hiljada, Glavnom gradu 3,7 hiljada, Telenoru 1,7 hiljada, te Kapital trejdu 105 eura, a Upravi prihoda i carina 15 hiljada eura.

Uniprom enerdži registrovan je prije pet godina za nabavku, skladištenje i prodaju prirodnog gasa, kojim je snabdijevao Uniprom KAP, od kog je i iznajmio poslovni prostor na 30 godina. M. Lk.

Nova mjera podrške

Ministarstva poljoprivrede

Podrška uzgajivačima

ribe i školjki

PODGORICA – Ministarstvo poljoprivrede objavilo je javne pozive za dodjelu podrške za poboljšanje konkurentnosti i efikasnosti sektora marikulture i slatkovodne akvakulture. Uslov za prijavu je dozvola za marikulturu i akvakulturu, a sredstva se mogu koristiti za rekonstrukciju uzgajališta i izgradnju ili rekonstrukciju objekata za skladištenje hrane i opreme, automatizaciju procesa uzgoja, opreme za poboljšanje higijene u pogledu bezbjednosti hrane i plasiranja proizvoda, te zaštitu uzgajališta od predatora. Poziv je otvoren do 16. maja. R. E.

Rudnik uglja raspisao tender za nabavku luksuznih automobila

Odlučili da dva džipa i limuzinu plate 192 hiljade

Predsjednik borda

Dušan Janjušević se zgranuo na tu vijest i najavio da će se založiti da se ta kupovina obustavi, a direktor

Rudnika Milan

Lekić ne vidi ništa sporno u toj kupovini jer je ispoštovana tenderska procedura

PODGORICA – Raspisivanje tendera i postavljanje uslova su u nadležnosti izvršnog direktora, imajući u vidu da sam može raspolagati do iznosa od pola miliona eura, tako da ja nijesam prava adresa za ovo pitanje, ali svakako namjeravam da se na današnjoj sjednici odbora direktora založim da se ova nabavka obustavi – kazao je Pobjedi predsjednik borda direktora Rudnika uglja Dušan Janjušević upitan da prokomentariše tender za nabavku tri luksuzna vozila ukupne vrijednosti 192 hiljade eura bez PDV-a.

Prema uslovima tendera koji je raspisan 27. marta, predviđena je nabavka dva džipa i jedne limuzine. U specifikaciji nijesu navedene marke automobila, ali sudeći po karakteristikama i vrijednosti nabavke, može se zaključiti da je riječ o automobilima sa visokim stepenom opreme.

Direktor Rudnika uglja Milan Lekić je Pobjedi kazao da ne vidi ništa sporno, te da je ispoštovana kompletna tenderska procedura.

– Biznis planom i planom javnih nabavki predviđena je zamjena dotrajalih automobila koji su iz 2009. godine. Donijeli smo odluku da je pametnije da se kupe nova vozila nego da se stara popravljaju. Ko god

da dobije tender, srećno mu bilo – kazao je Lekić.

Upitan da li ima potrebe da se za tri službena automobila odvajaju ovolika sredstva, Lekić je kazao da je Rudnik uglja jedna od najjačih kompanija na sjeveru.

– Zašto ne bi imali i vozila prema snazi – kazao je Lekić Pobjedi dodajući da još ne zna ko će ta vozila koristiti te da

342,8

je nakon obnove mehanizacije, na red došla i obnova voznog parka. Putničko vozilo, prema uslovima tendera, mora biti automatik, crne metalik boje, mora dostizati ubrzanje od nula do 100 kilometara na sat za pet sekundi, imati pogon na sva četiri točka, snagu motora od najmanje 250 kW sa više mogućnosti režima vožnje, uz kameru 360 stepeni, paket poslovne opreme te razne dodatne performanse kao što su progresivni servo upravljač, kožni volan sa multifunkcijama i pedalama za promjenu brzine, asistenciju za kretanje u okviru trake, detekciju pješaka, parking senzore, električno podešavanje prednjih sjedišta

Kompanija Noblewood u Nikšiću otvorila fabriku alkoholnih pića

Proizvodiće votku, džin, rum i novi brend Beluga Adriatic Botanicals

Beluga votku će izvoziti u 100 zemalja, a moći će se kupiti na 300 aerodroma

NIKŠIĆ – Otvorena je juče fabrika Noblewood u kojoj će se proizvoditi poznata ruska votka Beluga, džin i druga alkoholna pića. Otvaranju fabrike prisustvovali su premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, ministar poljoprivrede

Vladimir Joković, čelnici lokalne uprave Marko Kovačević i Nemanja Vuković, biznismen Miodrag Davidović, koji je ruskom investitoru prodao dio kompanije Neksan.

Kako se čulo na svečanosti, proizvodnja u Nikšiću je po-

vezana sa baznom destilerijom Noblewood kompanije u Letoniji koja, primjenjujući princip od polja do stola, nabavlja žitarice od malih organskih farmi u baltičkoj regiji. Saopšteno je i da je proces destilacije potpuno optimizovan, bez emisije ugljena i otpa-

da. U Nikšiću će se proizvoditi pića za izvoz. Već je zaposleno 200 radnika, od kojih je 50 u Tivtu zaduženo za marketing i prodaju. Najavljeno je da do kraja 2025.godine planiraju da povećaju broj zaposlenih na 400. Saopšteno je da će „Beluga noble“ votka iz Nikšića biti izvezena u 100 zemalja, a moći će se kupiti na 300 aerodroma. Osim votke, nikšićka fabrika treba da proizvodi premium džin i rum, a da će u sljedećem kvartalu na tržište lansirati novo piće sa nižim procentom alkohola, pod imenom Beluga Adriatic Botanicals.

U Nikšiću će se puniti 4.500 flaša na sat, a zadovoljstvo što su stigli u Crnu Goru istakli su juče i osnivač kompanije Aleksandar Mečetin i izvršni direktor Noblewooda Oleg Medoev. Glavna tehnološkinja Dali-

sa memorijom za sjedište vozača te unutrašnji retrovizor sa funkcijom samozatamnjenja. Ništa manji paket opreme predviđen je i za džipove, takođe automatik, sa snagama motora 130, odnosno 140 kW, sive boje i ubrzanjem do 100 kilometara na čas za 8,5 odnosno 10,5 sekundi, uz limitere brzine, te razne druge dodatke, između ostalih, i sistem za prepoznavanje umora vozača, za pomoć pri parkiranju, prepoznavanje saobraćajnih znakova, te razna upozorenja i senzori. Osim tri putnička automobila, Rudnik uglja naručio je i nabavku motornog vozila - drobilane u vrijednosti od 12.000 eura. Tender je otvoren do 27. aprila. M. Lk.

borka Čičarević, koja je u toj fabrici, ali za Neksan, radila dvije decenije, kazala je da je, kao članica degustacione komisije Crne Gore ponosna što na našim prostorima možemo imati ovakva pića i degustirati ih.

– Ovo je šansa za veliki broj mladih ljudi, jer će u svom gradu na početku svoje karijere učiti svjetske standarde – rekla je Čičarević.

Premijer Abazović je priznao da nije očekivao tako veliku fabriku u gradu podno Trebjese, te da mu je čast što je globalni brend stigao u Nikšić.

- Proizvodnjom Beluga votke ne bi se postidjela ni Njemačka, Francuska, SAD ili neka druga velika država. Ovo je veliki dan za Crnu Goru, potvrda da ovdje dolaze svjetski brendovi i da iz Crne Gore počinje značajnije da se izvozi. Bićemo ponosni kada na aerodromima širom svijeta vidimo votku Beluga na kojoj će pisati Montenegro – kazao je prilikom svečanog otvaranja fabrike u Nikšiću Dritan Abazović. Marko Kovačević je konstatovao da je ova proizvodnja dokaz da grad stvara povoljan ambijent za dolazak najrenomiranijih investitora. Ra. P.

342,8 hiljada eura poreski dug Rudnika uglja

Dušan Janjušević

Milan Lekić

Sa otvaranja fabrike u Nikšiću

Predstavnici Pokreta „Evropa sad“ tvrde da su javne finansije u vrlo teškoj poziciji

U junu nas očekuje prazna državna kasa

Za tekuću potrošnju ne može da se koristi 270 miliona eura, koje pominju vladini zvaničnici, tvrdi Milojko Spajić i navodi da je u toj sumi 100 miliona eura pozajmljenih od Dojče banke za vraćanje starih kredita; 30 miliona eura od ekonomskog državljanstva koje se smije koristiti isključivo za regionalni razvoj i kapitalne projekte, 27 miliona eura od pomoći EU koji su namijenjeni za socijalu, penzionere i kompanije, te zlato vrijedno 65 miliona eura

MMF poboljšao prognozu za crnogorsku ekonomiju ove godine

PODGORICA - Na kraju juna u budžetu neće biti novca, pa država neće imati dovoljno sredstava da pokrije sve planirane obaveze, saopštili su juče na pres konferenciji predstavnici Pokreta „Evropa sad“ (PES). Oni tvrde da su do tog zaključka došli na osnovu dostupnih podataka Ministarstva finansija.

- U boljem scenariju, sa prihodima iznad plana i sa kapitalnim budžetom koji se ostvaruje ispod plana, imaćemo situaciju da u junu, julu i av-

gustu imamo deficite koji treba da se pokrivaju iz depozita koji ne postoje. Državna kasa će u junu biti prazna – ocijenio je član Predsjedništva PES-a Branko Krvavac Njemu nije jasno kako, prema podacima Ministarstva finansija, do septembra neće biti potrebno zaduženje, jer se tek u septembru priprema zaduženje od 499,2 miliona. – Sa ovakvim budžetom nije moguće izdržati do septembra bez zaduženja jer će ono biti neophodno već u junu. Jedino ako se desi neko čudo da prihodi rastu 40 do 50 od-

Krvavac: U javnom

sektoru 70.000 do 80.000 zapošljenih

Krvavac je saopštio da je u javnom sektoru zapošljeno 70 do 80 hiljada ljudi, ako se tu računaju zaposleni u državnim preduzećima (15 do 20 hiljada) i opštinama (15 do 16 hiljada).

- Javni sektor više ne može da trpi nova zapošljavanja. Mora da se radi optimizacija, a ne samo racionalizacija –upozorio je Krvavac i naglasio da se mora razmišljati i o privatnom sektoru, koji finansira državu.

Abazović: Crnoj Gori ne prijeti grčki scenario

Crnoj Gori ne prijeti grčki scenario, a u budžetu je trenutno 270 miliona eura, rekao je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović TVCG. On

tvrdi da naplata poreza i realizacija budžeta nikad nijesu bile bolje.

– Nakon povećanja zarada od 20 odsto sve se odvija redovno i idemo u

sto, a da se ne plaćaju obaveze – prognozirao je Krvavac.

On je naveo da izvještaj Ministarstva finansija za jun, jul i avgust govori da za ta tri mjeseca kumulativno imamo 153,7 miliona eura nedostajućih sredstava.

- U ljetnjim mjesecima obično je suficit, a ove godine u planu Ministarstva stoji deficit. A znate zašto stoji deficit - radi velike tekuće potrošnje. Radi nepromišljenih odluka donesenih rebalansom prošlogodišnjeg, a nakon toga i budžeta za ovu godinu. Ta nedostajuća sredstva će se, prema podacima Ministarstva finansija, finansirati korišćenjem depozita. Mi pitamo kojih depozita, jer po njihovim podacima u trezoru već u junu nema novca – kazao je Krvavac.

Istakao je da je budžetom za ovu godinu planirano da se povećanje zarada od 30 odsto u javnom sektoru i ostali tekući izdaci finansiraju iz zaduženja, jer je deficit tekuće potrošnje 150 miliona eura. – A ono što zabrinjava je da taj deficit nema trend pada, nego je po procjenama Mi-

susret rekordnoj sezoni. Jedini cilj ove kampanje je da, ako dođe do promjene vlasti, uzmemo neki ogroman kredit od milijardu eura, a za to nam treba neka podloga - kazao je Abazović komentarišući ocjene iz Pokreta „Evropa sad“.

nistarstva finansija konstantan i iznosi šest odsto u naredne tri godine. A dug, naravno, konstantno raste – upozorio je Krvavac. Čelnici PES-a su se osvrnuli na tvrdnje iz Vlade da se u trezoru nalazi 270 miliona. – U velikom dijelu tih 270 miliona eura ne mogu biti korišćeni za tekuću potrošnju – naglasio je predsjednik PES-a Milojko Spajić i objasnio da tu spada 100 miliona eura pozajmljenih od Dojče banke ,,po veoma nepovoljnim uslovima“, koji će biti korišćeni za vraćanje starih kredita; 30 miliona eura od ekonomskog državljanstva se ne može koristiti za tekuću potrošnju, već isključivo za regionalni razvoj i kapitalne projekte. Tu je i 27 miliona eura od pomoći EU zbog energetske krize, koji su već namijenjeni za socijalu, penzionere i kompanije, kao i zlato vrijedno 65 miliona eura. - Stvarno se nadam da ova vlada neće biti ta koja će prodati zlato samo godinu nakon što smo ga najzad vratili u Crnu Goru – rekao je Spajić, koji očekuje da će narednu vladu dočekati isti scenario kao u decembru 2020. godine.

– Tada će neko morati da vadi to kestenje iz vatre, a biće vrlo težak trenutak da se zadužite – upozorio je Spajić i dodao da su plate u javnom sektoru uvećane više nego što je planirano budžetom i da se to vidi po izvršenju bruto zarada za januar i februar.

On je ipak kazao da se ne bi, u slučaju da se „Evropa sad“ nađe u budućoj vladi, odlučili za smanjenje plata u javnom sektoru, penzija i socijalnih davanja.

- Nažalost, već je prosuto mlijeko. Plate je trebalo povećavati ravnomjerno i za privatni i za javni sektor. Ljudi koji su to uradili misle da je to politički pametan potez, jer će sada svi da se bore da se iz privatnog sektora prebace u javni sektor. A to se radi tako što ,,okrenete“ neku partiju na vlasti i kažete da bi se prebacili u javni sektor, pa se time puni članstvo partija – pojasnio je Spajić odgovarajući na pitanje Pobjede da li bi eventualno kao član buduće vlade bio primoran da smanji zarade u javnom sektoru. S. P.

Stopu rasta povećali na 3,2 odsto

PODGORICA - Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao je u najnovijim proljećnim prognozama procjenu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na 3,2 odsto, što je 0,7 odsto procentnih poena više u odnosu na oktobarsku prognozu.

Za prošlu godinu, prognoza je snižena sa 7,2 odsto na 6,4 odsto.

Prema njihovim prognozama, Srbija i BiH zabilježiće rast od po dva odsto, Hrvatska 1,7, a Sjeverna Makedonija 1,4 odsto, dok je procjena privrednog rasta svjetske ekonomi-

je pala sa 2,9 na 2,8 odsto. U toj organizaciji ocjenjuju da su se izgledi za svjetsku ekonomiju pogoršali zbog visoke inflacije, rastućih kamatnih stopa i neizvjesnosti oko propasti dvije američke banke. MMF predviđa globalnu inflaciju od sedam odsto ove godine, što je više u odnosu na januarsku prognozu od 6,6 odsto. Organizacija prognozira skromno poboljšanje privreda SAD i Evrope, koje su se pokazale otpornijima od očekivanog, prognoza rasta kineske ekonomije ostala je 5,2 odsto, a predviđa se pad ratom razorena ukrajinske ekonomije od tri odsto. M.Lk.

Damjanović putuje u Vašington

Ministar finansija Aleksandar Damjanović će do 15. aprila boraviti u Vašingtonu, gdje će u okviru proljećnih sastanaka

MMF-a i Svjetske banke imati susrete sa čelnim ljudima tih institucija.

Ugovoreni su susreti sa izvršnim direktorom SB Koenom Davidsom i pot-

predsjednicom za Evropu i Centralnu Aziju Antonelom Basani, kao i sa direktorom MMF-a i njegovim zamjenikom, Paulom Hilbersom i Lukom Dresom, te šefom misije MMF-a za Crnu Goru Srikantom Seshadrijem. Dogovoreni su sastanci i sa predstavnicima više investicionih banaka i agencija.

Dug premašio milijardu eura

PODGORICA – Krajem

prošlog mjeseca u Crnoj

Gori je, prema podacima

Centralne banke, bilo blokirano 19,7 hiljada firmi, što je 0,14 odsto više nego u februaru.

Iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi premašio je milijardu eura, što je 2,8 odsto više nego u februaru. Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje

sa 26,7 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 278,8 milion. Navode da 48,1 odsto ukupnog iznosa blokade ili 502,9 miliona otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,25 odsto svih evidentiranih. U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,6 hiljada dužnika, čija je blokada iznosila 39,7 miliona, što je 3,8 odsto ukupnog iznosa blokade. Duže od godinu u blokadi je 18 hiljada firmi, kojima je blokirano nešto više od milijardu eura. R. E.

U martu u blokadi bilo 19,7 hiljada firmi

Sa presa Spajića i Krvavca

m. babović

Nakon što je u februaru, u Sarajevu, protiv BIRN-a predato osam tužbi za klevetu zbog targetiranja crnogorskih novinarki i građanskih aktivista, kao i tužba Pavićević pred Osnovnim sudom u Podgorici protiv Jovanović i Tomović, danas će tužbe pred tim sudom predati zastupnica Krsmanović, Mrvaljevića i Miličković

PODGORICA – Osnovnom sudu u Podgorici danas će biti predate još tri tužbe za naknadu štete protiv autorke skandaloznog izvještaja BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i urednice sajta BalkanInsight Dušice Tomović, zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.

Jovanović je u amaterskom uratku, objavljenom u novembru prošle godine u sklopu BIRN-ovog projekta „Mapiranje ekstremističkih grupa u regionu“ na sajtu BalkanInsight, kao krajnje desničare i vjerske fanatike označila dvije novinarke Pobjede, Kaćušu Krsmanović i Tanju Pavićević, i građanske aktiviste i borce za ljudska prava Aleksandra Sašu Zekovića, Predraga Vušurovića, Nebojšu Mrvaljevića, Draška Martinovića, Tanju Knežević-Pe-

Pred Osnovnim sudom u Podgorici Krsmanović, Mrvaljević i Miličković pokrenuli postupak zbog skandaloznog BIRN-ovog targetiranja

Još tri tužbe protiv Jovanović i Tomović

državaju zvanični Beograd i Moskva.

rišić, Maju Miličković i Tijanu Lopičić Nakon što je sredinom februara, u Sarajevu, protiv BIRN-a predato osam tužbi za klevetu zbog targetiranja crnogorskih novinarki i građanskih aktivista, kao i tužba Pavićević pred Osnovnim sudom u Podgorici protiv Jovanović i Tomović, kao direktno odgovornih za sačinjavanje i objavljivanje spornog izvještaja, danas će tužbe pred tim sudom predati advokatica Marijana Laković-Drašković, zastupnica Krsmanović, Mrvaljevića i Miličković. Skandalozno targetiranje devetoro građanskih aktivista, po receptu ruskog hibridnog djelovanja, kojim je novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović, uz podršku urednice Balkaninsighta Dušice Tomović, takođe dugogodišnje novinarke istog medija, i regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je početkom decembra pod-

nijela ostavku, od objavljivanja 16. novembra prošle godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona. Nakon velikog pritiska javnosti, apsolutnog ćutanja BIRN-a koje traje do danas, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, ali i namjere, te

ostavke regionalne direktorice BIRN-a, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.

Ćutanje BIRN-a na brojne reakcije iz Crne Gore i sa Zapadnog Balkana navode na zaključak da targetiranje građanskih aktivista i antifašista u Crnoj Gori nije bilo slučajnost.

Izjednačavanje građanskih aktivista i profesionalnih novinarki sa ljudima iz ekstremnih nacionalističkih organizacija povezanih sa Crkvom Srbije i fundamentalističkih islamskih grupa iz Rožaja i Plava bio je samo nastavak narativa koji odavno sprovodi koncern Vijesti. Narativa o navodnom crnogorskom ekstremnom nacionalizmu kojim se relativizuje sve agresivniji srpski kleronacionalizam.

Riječ je bila o prizemnoj, ali vrlo intenzivnoj crnoj propagandi sa ciljem da se crnogorski suverenisti – ne samo pojedinci već i organizacije, mediji i partije koje se programski zalažu za građansku i multietničku Crnu Goru – obilježe kao ekstremisti i izjednače sa brojnim stvarnim ekstremistima, pravoslavnim bratstvima i organizacijama koje su puki instrumenti velikodržavnog projekta koji logistički po -

S obzirom na zakašnjelo postupanje BIRN-a i uklanjanje mape usljed nedostatka relevantnih dokaza i izvora, a imajući u vidu načine na koje su neki ljudi okarakterisani u tom izvještaju, može se vrlo argumentovano, na osnovu toga kome je ovakvo istraživanje služilo, govoriti o široj koordinisanoj akciji. Ono zadovoljava sve elemente crne propagande, ali i hibridne prijetnje, koja ima karakteristike sistema oformljenog u Rusiji još tokom prvog mandata Vladimira Putina, a koji je podrazumijevao da se stvar koja se želi etablirati kao istina plasira kroz respektabilne organizacije koje su vidljive i poštovane u zapadnom svijetu. Kako se navodi u jednoj od tužbi koje će biti predate danas, Jovanović je dan nakon objavljivanja skandaloznog izvještaja, 17. novembra 2022. godine u emisiji „Boje jutra“, u pregledu štampe, potvrdila da je autor izvještaja „Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu“ za Crnu Goru, najavila proširivanje mape i eksplicitno tvrdila da su se na njenoj listi „našli svi koji su trebali“. Takođe je i Tomović u emisiji „Načisto“, od 24. novembra 2022. godine na TV Vijesti, svoje učešće i doprinos prilikom izrade i objave spornog izvještaja učinila nespornim kroz prihvatanje i potvrđivanje rada Jovanović, kao i da prilikom izrade izvještaja nije korišćena naučno prepoznata ili esnafski prihvaćena metodologija. D. MIHAILOVIĆ

Rektor UCG Božović akter i promoter društvenog razdora

PODGORICA - Crnogorski helsinški odbor (CHO) obratio se danas pismom Evropskoj univerzitetskoj asocijaciji (EUA), sa sjedištem u Briselu i u Ženevi, u kojem navode da je rektor

Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović jedan od najopasnijih propagandista ruske invazije na Ukrajinu.

U CHO-u navode da Božović, posredstvom portala In4s, čiji je osnivač i vlasnik (preko izvjesne of-šor firme i bez formalne registracije u Crnoj Gori) godinama unazad sprovodi

medijske kampanje defamacija i dehumanizacije političara, građanskih aktivista, novinara...

Iz te organizacije je naglašena i činjenica da je rektor Božović, umjesto da bude činilac naučnog i obrazovnog razvoja, kako kažu, akter i promoter društvenog razdora i jedan od najopasnijih propagandista ruske invazije na Ukrajinu.

- Rektor Božović time, pored kontinuirane promocije interesa Ruske Federacije u našoj zemlji, krši sankcije prema Rusiji koje je uvela i Vlada Crne Gore, formalno se usaglašavajući sa vanjskom i bez-

bjednosnom politikom EU – saopštio je CHO.

Istakli su da je upravo rektor Božović „jedan od negatora genocida u Srebrenici i važna poluga regionalnog ruskog uticaja“.

CHO tvrdi da Božović koristi ovu medijsku platformu da sistematski negira postojanje crnogorske nacije, državnog identiteta i religijskih prava pravoslavnih Crnogoraca i manje brojnih naroda u Crnoj Gori.

- Kreira narative kojim se pravda agresija Rusije na Ukrajinu i relatizivuje i negira kršenje ljudskih prava Puti-

novog režima; promoviše antizapadne vrijednosti i teorije zavjere; kao i da targetira slobodne pojedince i nezavisne intelektualce nesporne građanske, demokratske i evropske orijentacije – piše u saopštenju.

Istakli su da su javne i skrivene aktivnosti rektora Božovića apsolutno nespojive sa njegovom rektorskom funkcijom.

- Ustezanje, nezainteresovanost i nespremnost Univerziteta Crne Gore da se o tome izjasni tumačimo i (djelimičnom) podrškom akademske zajednice njegovim ilegalnim i nemoralnim aktivnostima, ali

i strahom u akademskoj zajednici Crne Gore da se svako može naći na rektorovim ,,potjernicama“, odnosno objavama i člancima na portalu In4s - ističe se u saopštenju.

U CHO-u dodaju da Božović time nastavnicima i saradnicima Univerziteta Crne Gore i nastavnicima i saradnicima univerziteta cijeloga Zapadnog Balkana, ugrožava ličnu bezbjednost i ljudski integritet.

– Uvjereni smo da je svaka akademska zajednica u Evropskoj uniji, kao i u državama-kandidatima, dužna da uloži dodatne napore koje nalažu ratno

stanje na istočnim granicama EU i maligni uticaj Rusije u Jugoistočnoj Evropi i na samom Zapadnom Balkanu. Uvjereni smo, takođe, da i sami imamo obavezu i da smo dužni da zajedničkim naporom zaustavimo ilegalne i nemoralne aktivnosti rektora Božovića koje jasno zadiru ne samo u domen kršenja ljudskih prava i sloboda, nego i u oblast krivične odgovornosti. Slabost institucija u Crnoj Gori, koja je dodatno ugrožena posljednjih godina, kao i samog Univerziteta Crne Gore, nije potrebno dodatno obrazlagati – zaključili su iz CHO. R.D.

Crnogorski helsinški odbor pisao Evropskoj univerzitetskoj asocijaciji

Dušica Tomović

Jelena Jovanović

Obavještenje da je mapa BIRN-a uklonjena

Zabilježeni novi incidenti u crnogorskim osnovnim i srednjim školama

Nasilje među djecom eskalira, sistem ne reaguje

Gotovo da nema dana u kome se ne dogodi incident, manje ili više brutalan. I dok ih Ministarstvo prosvjete, Uprava policije i tužilaštvo evidentiraju, sistem koji bi trebalo da rješava problem eskalacije sve eksplicitnijeg nasilja među maloljetnicima, a posebno učenicima osnovnih škola – ne reaguje

PODGORICA – Sad ću da upalim telefon da te snimim, a ti ćeš da kažeš da si pi… Neću! I tako, moj sin od 16 godina sa svoja dva drugara, mirna i dobra đeca, postaju žrtve nasilja desetak vršnjaka koje i ne poznaju – napisao je juče roditelj Darko Saveljić na svom Fejsbuk profilu.

Napad se dogodio preksinoć van školskog dvorišta podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“, slučaj je prijavljen policiji. Pobjedi je iz Osnovnog državnog tužilaštva juče rečeno da prikupljaju informacije i da još nijesu donijeli odluku. Tužilac će se, nakon zakonom predviđenih radnji, izjasniti da li ima elemenata krivičnog djela.

Dječaci koji su napadnuti ispred Gimnazije zadobili su povrede od udaraca, a noć su proveli u Urgentnom centru. Napadače ne poznaju.

Iz okvira vršnjačkog nasilja, međutim, izlazi incident koji se dogodio na Cetinju. Djevojčica koja je dobila batine prijavila je napad ispred OŠ „Lovćenski partizanski odred“ i naglasila da je napadačicu podstrekivala majka.

- Udaraj je rukama i nogama, kako sam te učila – kazala je majka svojoj ćerki prema svjedočenju žrtve u prijavi. Prema njenim riječima, nakon što je pobjegla u školu vidjela je kako majka napadačice drži drugu

djevojčicu dok je njena kćerka tukla.I ovaj slučaj je prijavljen policiji. Majka koja je optužena je sve u policiji demantovala. Ova Cetinjanka tvrdi da je njeno dijete već duži period žrtva vršnjačkog zlostavljanja zbog čega se do sada, kako je kazala, više puta obraćala relevantnim institucijama, prenosi portal Roditelji.me. Istakla je da su svi dokaziu dostavljeni nadležnim i da vjeruje da će se pozabaviti time u najboljem interesu djece. Odgovorno tvrdi, prenosi portal, da navedenog dana nije držala niti jedno od djece za vrijeme njihovog sukoba.

BEZ REAKCIJA I ODGOVORA

Gotovo da nema dana u kome se ne dogodi incident, manje ili više brutalan. I dok ih Ministartvo prosvjete, Uprava policije i tužilaštvo evidentiraju, sistem koji bi trebalo da rješava problem eskalacije sve eksplicinijeg nasilja među maloljetnicima, a posebno učenicima osnovnih škola –ne reaguje.

- Bogme će nas pojesti mrak ako nešto ne učinimo da spasimo našu omladinu ove pošasti. Čekamo odluku tužilaštva – kazao je Saveljić, čiji je sin preksinoć napadnut.

A da institucije ne rade mnogo, pokazuju podaci da se Nacionalni tim za borbu protiv vršnjačkog nasilja koji je for-

miran pri Ministarstvu, sastao posljednji put 11. marta 2020. godine. Školski policajac je projekat koji već nekoliko godina postoji u administrativnom smislu, nikada se nije realizovao, ali se veoma često održavaju sastanci povodom te inicijative. Savjet za prava djeteta u novom sazivu je imao konstitutivnu sjednicu tek 15. marta ove godine, a na njoj je razmatran problem eskalacije nasilja. Tada je usvojen zaključak kojim se pozivaju svi članovi Savjeta i učesnici u raspravi da Sekretarijatu Savjeta za prava djeteta u roku od dvije sedmice upute

do konačnog cilja − suzbijanja nasilja među djecom i mladima i nasilja nad djecom uopšte.

Školski policajac je projekat koji već nekoliko godina postoji u administrativnom smislu, nikada se nije realizovao. Mihailović je kazala da će ponovo tražiti sastanak sa novom Upravom policije, ali da ne očekuje neki pomak jer ta institucija im uvijek odgovori isto - da zički nemaju dovoljno ljudi za tu vrstu podrške školama

Prosvjetari: Ukloniti oznaku tajnosti

Prosvjetna zajednica je juče od Vlade zatražila da ukloni oznaku tajnosti sa Izvještaja o sprovođenju

Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u vaspitno-obrazovnim ustanovama.

Taj program se ne primje-

njuje od početka epidemije korona virusa, a Vlada je izvještaj o njegovoj realizaciji definisanoj Akcionim planom 2019-2021. godine usvojila u decembru 2021. godine ali njie objavljen jer je imao oznaku interno. Upravni odbor Provjetne

zajednice ukazuje da je prethodna, 42. Vlada Crne Gore, tokom tehničkog mandata, donijela odluku da proglasi tajnim dokument koji je izuzetno značajan za javnost.

- Objavljivanje pomenutog dokumenta moglo

je juče uputila niz pitanja predsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću koji predsjedava Savjetom, ali odgovori nijesu stigli do zaključenja broja. Iako je dat rok od dvije sedmice, Savjet se nije sastajao. U njemu sjede predstavnici izvršne vlasti, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, predstavnik Sekretarijata za zakonodavstvo, direktor Uprave za statistiku, direktor Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu, kao i predstavnici nevladinog sektora. Zbog važnosti teme, konstitutivnoj sjednici je prisustvovala i Tanja Begović, v. d. Vrhovne državne tužiteljke, kao i predstavnici UNICEF-a i Uprave policije.

Ministarstvo prosvjete je Pobjedi juče kazalo da će naredne sedmice poslati odgovore na pitanja o tome što je taj resor, kojim rukovodi ministar Miomir preduzeo po-

Za sada se ne zna kada će se održati sjednica, niti je njeno održavanje najavljeno. Zbog sve češćih slučajeva nasilja, 11. marta su održani Kristina Mihailović

nam je dati uvid u pozitivne i negativne strane Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma na osnovu kog bi se izradio novi akcioni plan. Nažalost, neodgovornost državnih zvaničnika koji nijesu bili u stanju da pogledaju istini u oči i priznaju poražavajuće

Iako je dat rok od dvije sedmice, Savjet se nije sastajao. Za sada se ne zna kada će se održati sjednica, niti je njeno održavanje najavljeno. Posljednja sjednica Nacionalnog tima za borbu protiv vršnjačkog nasilja održana je 2020. godine

drške. Mi smo trenutno u takvoj situaciji da je prisustvo policajaca neophodno, s obzirom na to što se dešava – istakla je ona.

protesti u Podgorici i Baru. Roditelji su tada poručili da traže bezbjedne škole, ulice, strože kazne za počionice i njihov nadzor, dodatne vaspitne mjere, odgovornost porodice, institucija...

PROŠAO ROK

Kristina Mihailović iz Udruženja roditelji je kazala Pobjedi da je na sjednici Savjeta za prava djeteta prošlog mjeseca dogovoreno da svaki član dostavi prijedloge što bi trebalo da se mijenja.

- Taj rok je istekao. Mi smo dostavili predloge, a da li su to učinili drugi ne znamo – kazala je ona. Istakla je da je suštinski važno da se napravi kratkoročni i dugoročni plan.

- Možemo konačno da počnemo da primjenjujemo program koji se bavi prevencijom i postupanjem u slučaju vršnjačkog naislja i vandalizma, nakon više ni ja ne znam koliko pisanja i upućivanja inicijativa – rekla je ona dodajući da se sve svodi na priču, a da nema realizacije niti primjene. Kada je riječ o školskom policajcu, Mihailović kaže da je to takođe dio njihovog zahtjeva.

- Mi ćemo ponovo tražiti sastanak sa novom Upravom policije, ali nema pomaka. Oni uvijek kažu da fizički nemaju dovoljno ljudi za tu vrstu po-

rezultate, dovela je do niza incidenata u našim školama – saopštila je Prosvjetna zajednica. Prosvjetni radnici pitaju da li crnogorski političari zaista žele da se desi neka veća nesreća u kojoj će neko dijete ili djeca izgubiti život pa da tek onda krenu u rješavanje problema?

OBNAVLJANJE ZAHTJEVA

Udruženje Roditelji će ponoviti zahtjeve i nadaju se da će se naći makar prelazno rješenje u okviru ovog savjeta. Nakon posljednje sjednice Nacionalnog tima za borbu protiv vršnjačkog nasilja 2020. godine, zbog vršnjačkog nasilja u žabljačkoj OŠ „Dušan Obradović“, smijenjen je direktor Zoran Vojinović - Zaključak je da je, i pored sprovođenja niza mjera, bilo propusta u postupanju uprave škole, a što je dovelo do neadekvatnog ishoda u ovom slučaju, odnosno premještaja djeteta u drugu školu. Nacionalni tim i Ministarstvo se nijesu oglašavali sa konkretnim informacijama ovim povodom do donošenja konačnog zaključka, a tako će biti i ubuduće, jer je cilj temeljan i objektivan pristup, koji neće biti ometan bilo kakvim pritiscima – saopštilo je tada Ministarstvo.

Tada su kazali i da su preuzeli svoj dio odgovornosti uspostavljanjem novog sistema borbe protiv nasilja, te da cijene da svako ko jeste nadležan, a nije spreman da se potpuno uključi u borbu sa nasiljem, ne treba da preuzima odgovornost upravljanja javnom ustanovom.

Od tog slučaja je prošlo tri godine. Nijedan direktor škole u međuvremenu nije smijenjen. Ministarstvo prosvjete je nedavno kazalo Pobjedi da je tokom tekuće školske godine, do 7. marta među učenicima osnovnih i srednjih škola zabilježeno 79 incidenata. Broj učenika koji trpe nasilje bio je 60, a broj učenika koji ga vrše 119. U pitanju nije samo fizičko, već psihičko, verbalno, sajber nasilje… J. MARTINOVIĆ

Stop - kadar jednog od nedavno objavljenih slučajeva vršnjačkog nasilja

Tužilački savjet predložio donedavnu vršiteljku dužnosti za VDT u punom mandatu

PODGORICA – Tužilački

savjet predložio je na jučerašnjoj sjednici Maju Jovanović za vrhovnu državnu tužiteljku, a o njenom imenovanju će se izjasniti Skupština i to dvotrećinskom većinom.

Od 10 članova koji su glasali, devet je podržalo Jovanović, dok je jedan član Tužilačkog savjeta bio protiv.

Odluka je donijeta na zatvorenom dijelu sjednice.

Jovanović je do 5. februara, u dva šestomjesečna mandata, obavljala dužnost vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke, nakon čega je funkciju v. d. preuzela tužiteljka Tatjana Begović

Ona juče nije odlučivala o kandidatima, odnosno izuzela se iz glasanja, budući da ima kumovsku relaciju sa Majom Jovanović.

Na sjednici su bili saslušani i kandidatkinja Suzana Mugoša i kandidat Milorad Marković, ali je TS prednost dao Jovanović, dok će detaljno obrazloženje razloga koji su ih opredijelili, prema najavi, proslijediti Skupštini Crne Gore.

Nakon sjednice TS član savjeta, advokat Filip Jovović apelovao je u izjavi medijima da se parlament što prije izjasni kako bi bilo okončano v. d. stanje u VDT-u koje predugo traje.

Izbor kandidatkinje za VDT u punom mandatu ostao je juče u sjenci skandaloznog epiloga sjednice skupštinskog Odbora za politički sistem i kontrolnog saslušanja od prije dva dana koje se pretvorilo u međusobno optuživanje tužilaca za odgovornost u slučaju puštanja policajaca uhapšenih u slučaju ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću

Što je preporučuje

Jovanović je tokom saslušanja pred članovima Tužilačkog savjeta ocijenila da je za čelnu poziciju u Vrhovnom državnom tužilaštvu opre-

Skupština će donijeti odluku o Jovanović

U dva šestomjesečna mandata, do 5. februara ove godine, Jovanović je obavljala dužnost vršiteljke dužnosti VDT, nakon čega je funkciju v. d. preuzela tužiteljka Tatjana Begović. Prije izbora Begović, Abazovićeva Vlada je, protivno stavovima EK i Venecijanske komisije, u parlamentu pokušala da progura rješenje da se do izbora novog VDT u punom mandatu – produži v. d. stanje na neograničeno. Tome se usprotivio Zakonodavni odbor

poslanike, Begović vodi VDT i predsjedava Tužilačkim savjetom.

Ona je zanimljivom pravnom gimnastikom došla na poziciju v. d. VDT u februaru, nakon što prethodno upravo Milorad Marković i specijalna tužiteljka Sanja Jovićević nijesu tada dobili potrebnu većinu da u v. d. stolici naslijede Jovanović. Da bi izbjegla pravnu prepreku da bude određena za v. d. VDT-a, Begović je, na osnovu neformalnog dogovora i preovlađujuće većine u Savjetu, uoči sjednice 8. februara dostavila ostavku na članstvo u Tužilačkom savjetu.

djeljuje više od 20 godina rada u tužilačkoj organizaciji. Obrazložila je da dovoljno poznaje rad te organizacije, a kao jedan od prioriteta za budućeg čelnika VDT vidi okončanje započetih istraga, popravljanje materijalnih uslova tužilaca, jačanje njihove samostalnosti i nepristrasnosti.

Istakla je da se tužilaštvo mora boriti sa negativnim odnosom javnosti i da je to moguće uraditi dobrom komunikacijom sa medijima, u mjeri mogućeg. Smatra da je za funkciju pre-

poručuje i to što je radila na nekim težim predmetima, te smatra da je za period koliko je bila vršilac dužnosti uradila dosta. Negirala je da je ikada na nju bilo političkog uticaja i naglasila da je neko ko ne trpi bilo kakav pobočni uticaj sa bilo koje strane.

Jovanović je, nakon prestanka v. d. mandata u februaru, na njen zahtjev, nastavila da obavlja funkciju kao tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu.

Vrhovno državno tužilaštvo, podsjetimo, nalazi se u v. d. stanju otkada je Ivica Stanković 7. oktobra 2019. godine postavljen na tu funkciju, a nijedan od konkursa i pokušaja (posljednji u decembru prošle godine) nije doveo do izbora novog VDT u punom mandatu dvotrećinskom većinom poslanika, odnosno tropetinskom u drugom krugu. Uporedo, početkom ove godine propao je manevar i pokušaj Vlade u tehničkom mandatu Dritana Abazovića da, protivno stavovima Evropske komisije i Venecijanske komisije, u parlamentu progura rješenje da se do izbora novog VDT u punom mandatu – produži v. d. stanje na neograničeno. Pokušaj produženja odvijao se upravo kako se bližio kraj drugog v. d. mandata Maje Jovanović na toj poziciji. Od toga je Vlada odustala tek nakon negativnog stava Zakonodavnog odbora Skupštine početkom februara i povukla prijedlog izmjena Zakona

o tužilaštvu kojim se nastojalo omogućiti da na taj način tadašnja v. d. VDT Maja Jovanović ostane na funkciji do (neizvjesnog) izbora čelnika VDT u punom mandatu.

KompliKacije i oKo v. d. Sredinom februara, na inicijativu odlazećeg premijera i predsjednika Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije Dritana Abazovića, bivša v. d. VDT Maja Jovanović ostala je da i dalje bude članica tog tijela, iako je na dnevni red sjednice Vlade tada bio stigao pripremljen prijedlog da ona bude razriješena. Umjesto nje, u skladu odluke o formiranju ovog antikorupcionog tijela, trebalo je da bude imenovana Tatjana Begović, jer je određena za novu vršiteljku dužnosti čelnika Vrhovnog državnog tužilaštva. Abazović je odlučio da ostanu obje, pravdajući to time da nije odviše. Sa druge strane, dok kandidatura Jovanović ne dođe pred

Savjet je većinski odlučio da je taj manevar otklonio zakonsku barijeru da nju, kao članicu Tužilačkog savjeta, podrže za šestomjesečni mandat na mjestu v. d. VDT-a. Jedino je predstavnik nevladinog sektora u Tužilačkom savjetu Stevo Muk bio protiv ovakvog rješenja, i ostao uzdržan od odlučivanja, uz obrazloženje da ostavka Begović uoči sjednice ne mijenja suštinski domet zakonske norme koja precizira da tužilac ne može napredovati i biti biran u više tužilačko zvanje, ili za rukovodioca državnog tužilaštva, za vrijeme članstva u Tužilačkom savjetu, gdje je ona provela prethodnih godinu. U suštini, ostavka je bila kratkog dometa, jer je v. d. VDT-a Tatjana Begović ponovo postala članica Tužilačkog savjeta, odnosno njegova predsjednica, budući da to mjesto po automatizmu pripada čelniku, odnosno vršiocu dužnosti vrhovnog državnog tužioca. i p

Nijedan objekat ne ispunjava standarde

PODGORICA – Na Odboru za ljudska prava i slobode kritikovani su nadležni što ne čine dovoljno da se poboljšaju prava osoba sa invaliditetom, da se samo tapka u mjestu. Navodili su se primjeri kako je nedopustivo što država ćuti i što se i danas govori o tome kako tu populaciju poslodavci izbjegavaju da zaposle, da im nijesu dostupne ustanove, zdravstvena zaštita…

Na sjednici je održano kontrolno saslušanje ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeke, koji je prokomentarisao da je tu trebalo da dođe više predstavnika Vlade zato što ovo pitanje nije adre-

sirano samo na resor kojim on upravlja. Ministra su ispitivali kako je realizovana Strategija za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti za period 20172021. godinu.

Đeka je pričao o zakonodavnom napretku, ali i priznao da postoji i dalje problem što ustanove nijesu dostupne osobama sa invaliditetom, da se suočavaju i sa preprekama pri pristupu javnom prevozu.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić komentarisala je da postoji napredak jedino u činjenici da osobe sa invaliditetom u mnogo većem broju pokreću

postupke za zaštitu od diskriminacije pred sudom. – Ne postoji nijedan objekat u Crnoj Gori koji ispunjava sve standarde pristupačnosti. Ako to tretiramo kao napredak, brinem se kakve su nam druge oblasti – rekla je ona.

Predstavnik Ministarstva zdravlja kazao je da su u toku konsultacije sa direktorima zdravstvenih ustanova o pristupačnosti, te da su u petak obišli Specijalnu bolnicu za psihijatriju u Kotoru, da su u planu investicije…

Vujačić se osvrnula na komentar ministra Đeke da je zaposlio jednu osobu sa invaliditetom, navodeći da to i nije neki pomak, jer je prethodno ,,jed-

nu razriješio“. Đeka je odgovorio da to nije tačno, da kada je ukinut Direktorat koji se bavio osobama sa invaliditetom svima je ponuđena druga pozicija, te da svako ima pravo da izabere ono što smatra da je najbolje za njega.

- Nije bilo do mene. Samo zbog korektnosti da kažem - rekao je ministar.

Izvršni direktor Sveza slijepih Crne Gore Goran Macanović je kritikovao što je sporni direktorat ukinut prošle godine, a da još nije formiran novi. Naveo je da su u važećem pravilniku izbrisane osobe sa invaliditetom, da se nijedan postojeći direktorat ne bavi njihovim pravima.

Đeka je tokom diskusije pričao kako zajednički treba da rade, da unaprijede stanje i očekuje da će uspjeti. Pomenuo je da je za pet godina za ovu oblast opredijeljeno najviše novca, blizu tri miliona eura.

Poslanica Valentina Minić pitala je ministra je li obišao biračka mjesta koja nijesu dostupna osobama sa invaliditetom. Rekla je da nekih 30.000 ljudi imaju pravo glasa i da nijesu mogli ostvariti svoje ustavno pravo.

- Smatrate li da je to normalno u jednoj demokratskoj zemlji? Koji će biti Vaš korak –rekla je ona. Ministar je odgovorio da nijesu sva pitanja za njegov resor.

Na sjednici su nadležni komentarisali da uskađuju zakone, da se trude da se poboljša položaj osoba sa invaliditetom, ali su kritikovani što terminologija i dalje nije usklađena sa Konvencijom o pravima lica sa invaliditetom, te da se koriste riječi - invalidi, nemoćne osobe… Nela Krnić iz UNICEF-a kazala je da u stvari imaju mnogo elemenata koji nedostaju da bi govorili o poštovanju prava osoba sa invaliditetom. – Nedovoljni su napori, nedovoljno se radi u različitim sektorima, a previ[e dugo smo svi svjesni ovih problema – rekla je ona. Odbor će naknadno sačiniti zaključke o saslušanju. N. Đ.

Maja Jovanović

Odbor za ljudska prava i slobode razgovarao sa ministrom o pravima osoba sa invaliditetom, dobio kritike i od NVO sektora

Izrečena presuda Cetinjaninu za ubistvo na mah strica i njegove supruge nedozvoljeno držanje oružja

Tužilački savjet juče raspravljao o skandaloznom kontrolnom skupštinskim Odborom za politički sistem, upravu i pravosuđe

Narušen tužilački

PODGORICA – Nenad Milošević (48) osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora od osam godina i pet mjeseci zbog ubistva na mah strica Branka Miloševića (74) i njegove supruge, ukrajinske državljanke

Galine Bernevek (52), u naselju Humci na Cetinju 23. juna 2020. godine.

Sud nije uvažio kvalifikaciju tužilaštva da je Milošević počinio teško ubistvo već je cijeneći provedene dokaze utvrdio da je optuženi kriv za ubistvo na mah.

-U toku postupka proveden je nalaz i mišljenje vještaka psihijatrijske struke u kome se navodi da je optuženi Milošević krivično djelo izvršio u stanju jake razdraženosti a u koje je doveden bez svoje krivice, grubim vrijeđanjem oštećenog Branka. Vještačenjem je utvrđeno i da je optuženi u vrijeme izvršenja krivičnog djela bio bitno smanjene uračunljivosti – saopšteno je u kratkom obrazloženju presude.

Tragediji u cetinjskom naselju Humci je prethodila ra -

sprava povodom neriješenih imovinskih odnosa. Do svađe je došlo u kasnijim popodnevnim satima, na livadi koja se nalazi između porodičnih kuća optuženog Miloševića i njegovog strica.

Milošević je tog dana prišao stricu koji je izlazeći iz automobila priču započeo zbog tužbe koju je bratanić podnio protiv njega a onda počeo da izgovara najgrublje uvrede na račun majke, supruge i pokojnog brata optuženog Miloševića.

Nakon izgovorenih psovki, Branko je na metar prišao optuženom Nenadu Miloševiću, gurnuo ga i potom pljunuo.

Tada je Brankova supruga krenula da trči prema njima sa oklagijom u ruci i uz viku.

Milošević je potegao pištolj i u strica i njegovu suprugu ispalio po dva metka u glavu. Prilikom obrazloženja o visini kazne, sud je naveo da je Miloševiću izrekao maksimalnu kaznu zatvora koja je propisana za ubistvo na mah obzirom na činjenicu da je ubio dvije osobe. Presudu je izrekao sudija Igor Đuričković B. R.

Počelo suđenje za ubistvo na Pagu

PODGORICA – Suđenje

Dušku Tanaskoviću iz

Kragujevca, optuženom da je 25. avgusta 2022. ubio Gorana Vlaovića na hrvatskom ostrvu Pag, počelo je u Zadru.

Tanasković se tereti da je 25. avgusta 2022. godine oko šest sati upucao „škaljarca“ Gorana Vlaovića , bliskog saradnika Jovana Vukotića, uzrokujući time njegovu smrt, prenosi Večernji list. Duško Tanasković stigao je u sud u Zadru u pratnji trojice policajaca, a na sebi je imao pancir, što se, kako piše Večernji, u sudnici ne događa često. - Razumijem hrvatski jezik i

ne treba mi prevodilac – kazao je Tanasković, dodajući kako je primio pisanu poruku o svojim pravima i da je potpuno razumije, kao i optužnicu, ali da se ne smatra krivim, piše 24sata.

Tanasković je negirao krivicu koja mu se stavlja na teret.

- Nijesam kriv – kazao je Tanasković nakon što mu je sutkinja Ana Brkić pokazala snimak ubistva, prenose hrvatski mediji.

Tanaskoviću se sudi za ubistvo, za šta je zaprijećena kazna od pet do 20 godina zatvora. Krunski dokaz je šokantni video snimak egzekucije za koju se tereti Tanasković.

C. H.

SPORNE IZJAVE TUŽILACA: Tužilački savjet će organizovati tematsku sjednicu

PODGORICA – Polemikom otvorenom na sjednici skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu u utorak, koja se pretvorila u iznošenje optužbi, utvrđivanje ko je u pravu, narušen je integritet tužilačke organizacije –ocijenio je juče Tužilački savjet.

Članovi ovog tijela saglasili su se da je upravo Tužilački savjet najviše pozvan da razmatra pitanja i razjasni međusobne optužbe tužilaca, koje su se čule na Odboru, kada su državni tužioci Nikola Boričić i Vukas Radonjić iznijeli teške optužbe na račun rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepe Medenice

Sa Slušanje

Odbor je u utorak organizovao kontrolno saslušanje u slučaju ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru, u januaru 2021, dvojici kriminalaca iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Ispostavilo se da je ovaj predmet ponovo otvoren pred Specijalnim državnim tužilaštvom, ali to nije spriječilo Boričića i Radonjića da saopšte niz detalja vezanih za taj slučaj. Prva istraga inicirana je u septembru 2021, pred Specijalnim tužilaštvom, a u oktobru je i Osnovno državno tužilaštvo povodom ovog slučaja formiralo predmet, po prijavi tadašnjeg državnog sekretara u Ministarstvu unutrašnjih poslova Rada Miloševića (funkcionera Ure).

Predmet je zadužio tadašnji osnovni tužilac Vukas Rado-

Na pitanje Pobjede da li smatra da je skupštinski odbor izašao iz okvira svojih nadležnosti i na neki način preskočio Tužilački savjet kao instituciju koja bi trebalo da se bavi ovakvim spornim pitanjima, Filip Jovović je kazao da je fakat da TS nije bio obaviješten o navodima i činjenicama koje su iznijete na Odboru. - Mi smo za sve saznali tek na jučerašnjoj sjednici Odbora i posredstvom sredstava informisanja. Mislim da je sve ove stvari trebalo riješiti u okviru tužilačke organizacije i na sjednici Tužilačkog savjeta. Da li je Odbor možda malo prekoračio ovlašćenja, ne bih se o tome izjašnjavao, jer se ipak to skupštinsko tijelo bavi pitanjima koja se tiču pravosuđa. Svakako me raduje činjenica što će cio taj slučaj dobiti epilog pred TS – kazao je Jovović.

njić (danas specijalni tužilac), po čijem nalogu su odmah uhapšena dvojica policijskih službenika. Spise predmeta, međutim, već sjutradan je proslijedio na dalje postupanje kolegama u Specijalnom tužilaštvu, jer su oni, kako se ispostavilo na kontrolnom saslušanju pred skupštinskim odborom u utorak, u septembru te godine već inicirali postupak o okolnostima skidanja zabrane ulaska dvojici srpskih kriminalaca u našu zemlju. Radonjić i Boričić saopštili su na kontrolnom saslušanju, kojem su prisustvovali i odlazeći premijer Dritan Abazović (lider Ure) i ministar unutrašnjih poslova i odbrane Filip Adžić (funkcioner Ure), da je viša tužiteljka Lepa Medenica na njih

Odlazeći premijer Dritan Abazović juče je, reagujući na navode više tužiteljke Lepe Medenice, pozvao da ona odgovori na pitanja ko je ubio nekadašnjeg suvlasnika dnevnih novina Dan Duška Jovanovića i u kakvim je odnosima sa bivšim policijskim funkcionerom Zoranom Lazovićem - Obaveza Tužilačkog savjeta je da provjeri međusobne optužbe koje SU iznijeli tužioci

pravila pritisak da pušte dvojicu uhapšenih policajaca.

U Specijalnom tužilaštvu ovom istragom bavila se tužiteljka Sanja Jovićević, koja je na Odboru saopštila da je predmet formiran u septembru, da su uzete izjave od svih aktera i da je na kraju krivična prijava odbačena kao neosnovana. Glavni specijalni tužilac, koji je, takođe, prisustvovao kontrolnom saslušanju, saopštio je da je predmet ponovo aktiviran i da ne može da govori o njemu, ali nije rekao zbog kojih okolnosti je inicirana nova istraga, niti u kojoj je fazi. Članovi Tužilačkog savjeta juče su na sjednici otvorili i pitanje osnova prema kojem je zakonodavna vlast poimenično pozivala tužioce na kontrolna

tokom sjednice Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu. Ako se ovim tužiocima nastavi davanje predmeta, ista sudbina nas čeka kao sa Belivukom i Miljkovićem. Ljudi dvije godine ne mogu da daju odgovor. Ako nijesu te tri-četiri osobe ukinule zabranu ulaska u zemlju Belivuku i Miljkoviću, ko je? Unutar tužilaštva treba da se nastavi provjetravanje – rekao je Abazović novinarima u Podgorici. Oglasio se i odlazeći ministar pravde Marko Kovač, ističući kako će, ukoliko se optužbe na račun tužiteljke Medenice ispostave tačnim, Tužilačkom savjetu podnijeti prijedlog za njeno razrješenje. Đ. Ć.

saslušanja, ali je, takođe, konstatovano da su se tužioci odazvali svako iz svojih motiva.

Pitanje etičkog kodekSa

Član Savjeta iz reda uglednih pravnika Siniša Gazivoda predložio je tematsku sjednicu koja bi se bavila temama koje su se čule na skupštinskom Odboru za politički sistem, što su ostali podržali.

Prema njegovim riječima, interesantan je format da se takva pitanja razmatraju na Odboru za politički sistem.

- Tužioci prije idu u Skupštinu ili neki talk šou, a znaju kako se postupa ako postoji sumnja da je neko ugrozio etički kodeks ili počinio neki drugi propust - kazao je on.

Ocijenio je da se na Odboru otvorila diskusija o nečemu što je trebalo iskomunicirati na drugi način.

- O tome bi se moralo govoriti i na Tužilačkom savjetu. Ako se već nijesu nama obratili, onda mi to treba da otvorimo ovdje - rekao je Gazivoda.

Vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke Tatjana Begović kazala je da je bilo institucionalnih načina da se riješi to pitanje, jer se događaj desio prije više od godinu. Ona je predložila da se izjave tužilaca i njihove neposredne izjave čuju na Savjetu, obje strane, pa da se vidi što dalje.

Član Savjeta iz reda uglednih pravnika Filip Jovović, takođe, iznio je stav da bi sve to trebalo razriješiti definitivno na Tužilačkom savjetu. Tužiteljka Sanja Jovićević ocijenila je da se na sjednici Odbora pokazalo sve što je suprotno njihovoj zakonskoj i ustavnoj obavezi da predstavljaju jedan organ.

- Nijesam vjerovala da do te mjere postoji nejedinstvo tužilaca - kazala je Jovićević. Smatra da bi se „onakav način iznošenja optužbi“ izbjegao da se prethodno Odbor ograničio na ono što mu zakonom pripada.

Rekla je i da bi glavni specijalni državni tužilac i vrhovni državni tužilac trebalo da odrede ko da ide, ali i konstatovala da se to nije desilo, već su tuži-

Nenad Milošević osuđen na osam godina i pet mjeseci zatvora

Tanasković u panciru u sudnici, negirao krivicu

Duško Tanasković na suđenju u Zadru

Jovović: Da li je Odbor možda malo prekoračio ovlašćenja, ne bih se o tome izjašnjavao

Abazović poziva na „provjetravanje“

tužilaštva

integritet

Medenica: Notorne neistine, crtaju mi metu

Rukovoditeljka podgoričkog Višeg državnog tužilaštva Lepa Medenica oglasila se juče saopštenjem ocjenjujući kao „notorne neistine“ optužbe koje su u utorak, tokom kontrolnog saslušanja pred Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu, na njen račun iznijeli tužioci

Vukas Radonjić i Nikola Boričić

Radonjić je rekao da ga je Medenica zvala, nakon što je naložio hapšenje dvojice policijskih službenika, i saopštila mu kako nezakonito postupa i da policajce treba da pušti, dok je Boričić tvrdio da je od njega zahtijevala da Radonjiću oduzme taj predmet.

Ona je juče poručila kako je u izjavi Boričića tačno jedino to da ga je, u svojstvu rukovoditeljke podgoričkog Višeg državnog tužilaštva pozvala u noći između 13. i 14. oktobra 2021. godine, oko ponoći. - Radi javnosti i samo istine, tvrdim da me je upravo tadašnji zamjenik rukovodioca Nikola Boričić, toga dana oko 12 sati obavijestio da im je podnijeta krivična prijava protiv jedne službenice MUP-a, na šta sam ja odgovorila da postupaju po istoj, preduzimaju sve neophodne mjere i radnje, te, takođe, sugerisala, a što je i sam već znao, da je povodom tog događaja, odnosno skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću, formiran predmet u Specijalnom državnom tužilaštvu, te da ukoliko dođu do nekih podataka koji upućuju na nadležnost Specijalnog državnog tužilaštva, o tome obavijeste SDT, a i mene, kao neposredno pretpostavljenu, kako bih i ja o svemu mogla da upoznam nadređene, što sam odmah i učinila – navela je Medenica u reagovanju. Ističe i kako je začuđujuće to što je Boričić zaboravio da joj je upravo on te noći u 23.58 sati poslao SMS poruku u kojoj je, kako tvrdi, pisalo: „Jesi li budna, da te pozovem“. - Odmah nakon ove poruke uslijedio je i telefonski poziv od strane tadašnjeg v. d. vrhovnog državnog tužioca Dražena Burića, da me pita da li znam zašto su uhapšeni policajci, na šta sam mu odgovorila da nijesam obaviještena, ali da sam upravo dobila poruku od zamjenika rukovodioca Nikole Boričića da traži da se sa mnom čuje, nakon čega sam i pozvala Boričića, a o sadržini razgovora kako sa Boričićem, tako i sa postupajućim tužiocem u predmetu, kao i sa v. d. vrhovnog državnog tužioca Draženom Burićem, za sada neću iznositi detalje zbog svog profesionalnog odnosa prema poslu. Ukoliko bude potrebno, javnost će i o tome biti blagovremeno upoznata – navela je Medenica. Posebno zabrinjavajućim ocijenila je navode odlazećeg premijera Dritana Abazovića koji je nju označio kao zaštitnicu najvećeg kriminalnog klana u Crnoj Gori. Medenica ističe da je Abazović time njoj, njenoj porodici, djeci i unucima bez i jednog argumenta nacrtao metu. - A ja sam se te noći samo odazvala pozivu, odnosno poruci Boričića i Burića, sugerišući, u okviru svojih nadležnosti, potpuno zakonito i bez ikakve namjere da bilo koga štitim, jer za 30 godina nikoga štitila nisam, niti imam namjeru da bilo koga štitim i ubuduće, do kraja moje radne i profesionalne karijere - zaključila je Medenica. Đ. Ć.

oci pojedinačno dobijali poziv za prisustvo.

- Tiče se i mene kao predsjednice Disciplinskog vijeća. Kvalifikacije izrečene na Odboru za politički sistem dovode u pitanje integritet vijeća i odluke, iako one realno ne stoje.

Ne treba Tužilački savjet da brani moj integritet, već Disciplinskog vijeća i samog Savjeta. Ako je juče (u utorak) iznijeto nešto što nije tačno, moramo da konstatujemo. I da imamo stav, ne radi mene, već javnost je trebalo da zna i naše je da zauzme mi stav – bila je kategorična Jovićević.

Objasnila je da je dobila poziv da lično prisustvuje i da se odazvala da ne bude da ima bojazan da dođe.

Istražitelji rasvijetlili zločin počinjen u mjestu Šteke nadomak Podgorice, identifikovan i saučesnik

Uhapšen Đikanović, Vojvodiću pritvor 30 dana

PODGORICA – Novica

Đikanović (37) iz Podgorice uhapšen je juče zbog sumnje da je učestvovao u ubistvu sugrađanina Vidaka Vujovića (24), čije tijelo je pronađeno u subotu ujutro u mjestu Šteke, nadomak Podgorice. Zbog ovog zločina u utorak je uhapšen Podgoričanin Dražen Vojvodić (38) i juče mu je sudija za istragu odredio pritvor do 30 dana.

Policija je sinoć saopštila da su u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzetim opsežnim istražnim radnjama, u potpunosti rasvijetlili ubistvo. Đikanoviću je na teret stavljeno teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Pojasnili su da je Vojvodić 31. marta u vremenskom periodu između 16 i 17.30 časova, zloupotrebljavajući povjerenje koje je Vujović imao prema njemu, došao po njega vozilom „golf“ barskih registarskih oznaka i odvezao ga do mjesta Šteke, gdje je sa direktnim umišljajem, na podmukao način, namamio oštećenog na pogodno mjesto, nakon čega ga je upotrebom vatrenog oružja –pištolja „CZ M57“ kal. 7,62 mm ubio, ispaljujući u njegovom pravcu najmanje četiri projektila.

Nakon izvršenog krivičnog djela osumnjičeni se udaljio, da bi poslije izvjesnog vremena došao na mjesto zločina sa drugoosumnjičenim Đikanovićem, gdje su zajedno zapaljivom tešnošću polili tijelo oštećenog kako bi uklonili materijalne dokaze.

Policija je opsežnim mjerama utvrdila da su teško ubistvo počinile dvije osobe. Pretresom vozila Vojvodića pronađen je pištolj iz kojeg je pucano, telefon u blizini kuće Đikanovića koji je pripadao Vujoviću kao i drugi tragovi

– Ali, to nije način bio da se govori o ovim problemima. Treba da se zauzme stav ko može da u ime tužilačke organizacije učestvuje, a zna se na osnovu zakona kad ima osnova za to –rekla je Jovićević. Tužilački savjet za iduću sedmicu najavio je tematsku sjednicu na koju će biti pozvani svi akteri iz reda tužilaca koji su učestvovali na saslušanju skupštinskog odbora u utorak. Na osnovu informacija koje dobiju procijeniće ima li osnova za disciplinsku ili etičku odgovornost.

Poziv će biti upućen tužiocima Nikoli Boričiću, Lepi Medenicu, Vukasu Radonjiću, Sanji Jovićević i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. I. P/K. K.

Iz policije podsjećaju da su 8. aprila došli do saznanja da je jedna osoba ubijena, te odmah preduzeli niz operativno-taktičkih i istražnih radnji u saradnji sa forenzičarima i Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, koje su prvo dovele do identifikacije direktnog izvršioca. Policija je pretresom vozila Vojvodića pronašla predmet izvršenja krivičnog djela – pištolj, koji je vještačen u Forenzičkom centru Upra-

Advokat:

Advokat Damir Lekić osporio je valjanost dokaza protiv Dražena Vojvodića jer su, kako tvrdi, u njihovom prikupljanju učestvovala i dva policajca koja su optužena za iznudu iskaza. – U spisima predmeta se

ve policije, kao i mnogi drugi tragovi koji su izuzeti kako sa mjesta krivičnog djela, tako i iz vozila osumnjičenog. Policijski službenici su u cilju rasvjetljavanja ovog događaja od više osoba prikupili obavještenja, više lica poligrafski testirali kao i izuzeli veliki broj video zapisa sa video nadzora. Pretresom prostorija koje koristi Đikanović pronađena je i oduzeta lovačka puška i municija, zbog čega mu se na teret stavlja i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pretragom terena u blizini njegove kuće pronađen je mobilni telefon sa oštećenjima za koji je utvrđeno da je pripadao Vujoviću. Vojvodiću je juče određen pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva nakon što je u utorak uhapšen zbog osnovane sumnje da je na svirep i podmukao način počinio teško ubistvo Vidaka Vujovića čije tijelo je pronađeno u subotu ujutro u naselju Šteke.

Sud je kao razlog za određivanje pritvora uzeo u obzir

težinu krivičnog djela, sumnju da bi Vojvodić pobjegao ukoliko bi se našao na slobodi, kao i to da je ranije osuđivan za izvršenje krivičnih djela sa elementima nasilja.

Ova okolnost, po ocjeni suda, ukazuje na opasnost da bi Vojvodić ukoliko bi se našao na slobodi, nastavio da vrši krivična djela što znači da postoji opasnost od ponavljanja krivičnog djela.

U konačnom, sud je imao u vidu i posebno težak način izvršenja krivičnog djela kao i posljedice. Žrtva ovog zločina u bezbjednosnim službama nije evidentirana kao bezbjednosno interesantno lice, za razliku od osumnjičenog koji se povezuje sa kavačkim klanom.

Vojvodić je od ranije poznat policiji, a u protekle tri godine je nekoliko puta bio meta napada. Osim toga, on je pravosnažno osuđivan na višegodišnje kazne zatvora zbog raznih krivičnih djela. Za vrijeme služenja kazne boravio je u sobi sa „kavčanima“.

Vojvodić je pretučen i ranjen iz vatrenog oružja u decem-

bru prošle godine na putu ka Lovćenu. Taj napad je rasvijetljen.

Policija je tada saopštila da se sumnja da su pet osoba 17. decembra učestvovale u izvršenju krivičnih djela na štetu Vojvodića.

Hapšen je u julu 2021. godine zbog pljačke poslovnice Pošte u Moskovskoj ulici u Podgorici.

nalaze pravno nevaljani dokazi koje je neophodno izuzeti. Radi se o dokazima koje su 11. aprila pribavili policajci OB Podgorica, a protiv kojih je podignuta optužnica za iznudu dokaza – kazao je advokat Lekić.

Advokat Lekić pojašnjava da su optuženi policajci potpisivali svu prateću dokumentaciju iako su morali biti suspednovani sa posla zbog činjenice da se protiv njih vodi krivični postupak.

Sredinom januara 2020. godine Vojvodić je ranjen u nogu, a motiv ranjavanja bio je povezan sa drogom, odnosno dugovima. Vojvodić je poznat policiji kao višestruki povratnik u raznim krivičnim djelima, a uhapšen je u aprilu 2019. godine kada je podgorička policija kod njega pronašla kokain. Policija je tada pretresla više lokacija, među kojima i one koje koristi Vojvodić i pronašla 20 pakovanja sa kokainom koji je bio pripremljen za prodaju. Tada su istražitelji sumnjali da je Vojvodić u produženom trajanju i na organizovan način prodavao kokain. On je 22. oktobra 2019. godine sklopio sporazumno priznanje krivice i pristao da odleži osam mjeseci, kao i da plati 8.000 eura na račun budžeta Crne Gore. Vojvodić je bio osuđen i na četiri godine zatvora zbog teškog razbojništva počinjenog 17. maja 2010. u filijali Podgoričke banke na Zabjelu. Protiv njega je i u oktobru 2008. godine podnijeta krivična prijava za nasilničko ponašanje na protestu u Podgorici zbog odluke Vlade Crne Gore da prizna nezavisnost Kosova. A. R. / B. R.

Dokaze prikupljali policajci koji su morali biti suspendovani

Sa privođenja Dražena Vojvodića

kontrolnom saslušanju u utorak pred pravosuđe o „slučaju Belivuk“

Herceg Novi: Nakon hakerskog napada zastao postupak legalizacije ,,divljih“ objekata

Čekaju da Vlada omogući pristup

orto-foto snimku

Ključni dokument za legalizaciju nelegalnih objekata je orto-foto snimak koji duže od sedam mjeseci nije dostupan. Takođe, polovina teritorije grada nije pokrivena planskom dokumentacijom, pa ne postoji mogućnost da se do kraja sprovede postupak legalizacije – kaže Vladislav Velaš

kide, jer je postojanje objekta na tom snimku preduslov za vođenje postupka legalizacije. To je dodatna kočnica jer planove radimo na osnovu orto-foto snimka – obrazložio je Valeš za RTHN. Postupak legalizacije počeo je 2017. godine. Osim orto-foto snimka problem je, kaže Velaš, nepostojanje planske dokumentacije i manjkavost Zakona o planiranju i izgradnji.

– Herceg Novi je bio među prvima u odzivu na legalizaciju sa preko 5.000 podnijetih zahtjeva. To su sve nelegalni objekti na terenu. U ovom trenutku je legalizovano samo jedan odsto, odnosno, 50 objekata. Tu je problem nepostojanja planske dokumentacije. Gdje imamo važeću plansku dokumentaciju tu možemo da očekujemo u konačnom i legalizaciju u skladu sa planom - kaže Velaš.

planovi

Po njegovim riječima za 50 odsto teritorije grada koji nije pokriven planskom dokumentacijom, automatski ne postoji mogućnost da objekat bude legalan, odnosno, da u ovom trenutku prema važećem zakonu i važećoj planskoj dokumentaciji ne može da se do kraja sprovede cijeli postupak.

- Od ovih 5.000 zahtjeva, već unaprijed znamo da 2.500 objekata ne može da bude legalizovano – napominje Velaš. Pojedina naselja, kao na primjer Baošići, na plan čekaju duže od tri decenije.

I pomoćni i drugi objekti moraju da budu izgrađeni u skladu sa planom, zbog čega dolazi do prekoračenja građevinskih parametara.

Najbolje besjedile Ena i Anđela

BIJELO POLJE – U JU

Centar za kulturu ,,Vojislav

Bulatović Strunjo“ održana je smotra besjedništva, a sposobnosti je predstavilo 15 učenika iz sedam osnovnih škola i Gimnazije ,,Miloje Dobrašinović“.

U kategoriji učenika osnovnih škola prvo mjesto osvojila je Ena Alilović, učenica devetog razreda OŠ ,,Pavle Žižić“ (mentorka Slađana Bulatović). Drugo mjesto ravnopravno su podijelile Helena

Fatić, učenica devetog razreda OŠ ,,Risto Ratković“ (Elvira Kurtćehajić) i Ina Mulić, učenica osmog razreda

OŠ ,,Dušan Korać“ ( Marija Goljević). Treće mjesto je osvojila Anastasija Kovačević, učenica osmog razreda

OŠ ,,Dušan Korać“ (Marija Goljević).

U kategoriji srednjih škola prvo mjesto je osvojila Anđela Grujić, učenica prvog razreda (mentorka Rajka Minić). Drugo mjesto je pripalo Tariku Idrizoviću, učeniku drugog razreda (mentorka Olivera Janketić-Šćekić), a treće Vojinu Nedoviću, učeniku trećeg razreda (Milka Špajević).

Smotru je, u revijalnom dijelu, recitacijom otvorila Aleksandra Jeremić, polaznica starije vaspitne grupe 2, vaspitne jedinice „Pčelica“ JPU „Dušo Basekić“ (mentorke Branka Dabetić i Najda Lukač). U žiriju koji je ocjenjivao nastup takmičara bili su: glumac Izet Mulabegović (predsjednik), državna tužiteljka ODT-a u Bijelom Polju Danijela Đuković i prof. književnosti Nermina Ličina B. Č.

Herceg Novi: Izgradnja vodovoda na Luštici

HERCEG NOVI – Sekretarijat prostornog planiranja i izgradnje primio je 5.000 zahtjeva, a legalizovano je svega 50 bespravno izgrađenih objekata.

postupak

Čelnik tog opštinskog tijela Vladislav Velaš kaže da je postupak dodatno usporen od avgusta prošle godine jer nije dostupan ključni dokument, orto-foto snimak (di-

PODGORICA – DOO Regionalni vodovod Crnogorsko primorje objavio je spisak investitora koji nijesu izmirili obavezu po osnovu plaćanja posebne naknade, a zbog čega trpe finansijske posljedice.

Ne navode o kolikom je gubitku riječ, ali preciziraju da je riječ o objektima koji su izgrađeni na Crnogorskom primorju bez građevinske i upotrebne dozvole.

Iz tog preduzeća apeluju na nadležne subjekte da u najhitnijem roku pristupe rješavanju tog problema jer je riječ o obavezi koja je od 2017. godine propisana Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Sekretarijat prostornog planiranja i izgradnje primio je 5.000 zahtjeva, a legalizovano je svega 50 bespravno izgrađenih objekata. Od ovih 5.000 zahtjeva, već unaprijed znamo da 2.500 objekata ne može da bude legalizovano – napominje Velaš

gitalna topografska podloga). – Da bi subjekat ušao u postupak legalizacije, mora da bude na tom snimku. Od avgusta 2022. godine u blokadi je zva-

nična internet stranica na kojoj se nalazi ključni dokument orto-foto snimak bez koga ne možemo donositi nova rješenja o legalizaciji niti nove pre-

– To su udaljenja od susjednih objekata, regulacione linije prema javnim površinama, spratnost. Riječ je o objektima koji prekoračuju neke od ovih parametara. Smatram da su vlasnici imali mogućnost da ne bi išli u postupak nelegalne gradnje. Prema važećem zakonu i važećoj planskoj dokumentaciji, samo je u cijelom dosadašnjem postupku 50 objekata legalizovano – ističe Velaš. On je ukazao na potrebu da se Zakon o planiranju i izgradnji promijeni iz njega kao posebno izdvojiti zakon o legalizaciji. C. G.

Projekat će početi za dvije sedmice

HERCEG NOVI - Izgradnja vodovoda na Luštici, kao jedan od najznačajnijih projekata na teritoriji Opštine Herceg Novi, trebalo bi da počne za 15 dana – kazao je za RTHN Boro Lučić, direktor Vodovoda i kanalizacija Herceg Novi.

Lučić navodi da je za izvođača radova izabrana firma ,,Eurozox“ iz Danilovgrada.

- Građevinske knjige su otvorne, tako da očekujemo da u sljedećih 15 dana počnu radovi. Na Luštici se otvara gradilište, da se prevezu mašine i oprema. To je veliki kapitalni projekat procijenjene vrijednosti nepunih 10 miliona eura, kao jedan od najvećih u vodovodnoj infrastrukturi u posljednjih 50 godina u Herceg Novom – navodi Lučić. i.R.

DOO Regionalni vodovod traži da mu država omogući prihodovanje zakonite naknade

Objavili spisak

dužnika –vlasnika nelegalnih objekata

Na spisku, koji je dostavljen medijima, jeste 15 firmi i pojedinaca iz Budve, pet iz Bara, dvije iz Ulcinja, osam iz Kotora, šest iz Tivta, četiri iz Herceg Novog. Njima je građevinsku dozvolu izdalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma.

Opština Bar je izdala 35 upotrebnih i građevinskih dozvola subjektima koji nijesu izmirili

naknadu Regionalnom vodovodu, a na spisku dužnika (28 obračuna) je ,,Tradeunique“ d.o.o. iz Budve koji prema navedenim podacima ima turističke objekte u naselju Tudorovići. DOO Regionalni vodovod Crnogorsko primorje u saopštenju podsjeća kako je obaveza svih investitora da prilikom izgradnje, odnosno, rekonstrukcije objekata u opštinama na

Crnogorskom primorju plate posebne naknade na investicije definisane Zakonom o regionalnom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja od koje 80 odsto pripada tom društvu, dok preostali dio ripada opštini na čijoj teritoriji se realizuje investicija.

– Od 2008. do 2011. godine, po tada važećem Zakonu o uređenju prostora i izgrad-

nji objekata, izmirenje te naknade nije bio uslov za izdavanje građevinske dozvole, već je bila obaveza investitora da tu naknadu izmire prije upotrebe objekta, odnosno u fazi pribavljanja upotrebne dozvole. Dakle, obaveza investitora za objekte za koje su izdate građevinske dozvole u periodu od 2009. do 2011. godine u pogledu plaćanja po -

sebne naknade ne postoji do trenutka podnošenja zahtjeva za izdavanje upotrebne dozvole, a upotreba objekata bez prethodno izdatih upotrebnih dozvola je predmet kontrole i preduzimanja mjera od strane drugih organa na šta je naše društvo više puta ukazivalo – piše u saopštenju. Takođe dodaju da je Upravs za inspekcijske poslove 2014. godine sprovela kontrolu objekata izgrađenih bez građevinske, odnosno, stavljenih u upotrebu bez upotrebne dozvole ali da o konkretnim mjerama preduzetim protiv tih lica Regionalni vodovod nije informisan. C. G.

Ena Alilović i Anđela Grujić

Bijelo Polje: Opštinska smotra recitatora

PolA oPŠTiNe Nije PoKriveNo PlANoviMA: Naselje Topla

Žabljak: Vremenski uslovi prolongirali rješavanje pitanja građevinskog otpada

Izgradnja deponije u Klještini počeće kad okopni snijeg

Deponiju, prvu te vrste u Crnoj Gori, gradiće kompanija ,,Eurozoks“ iz Danilovgrada. Prema procjenama na Žabljaku godišnje nastane 450 tona komunalnog i neopasnog građevinskog otpada. Planirano je da se polovina građevinskog otpada reciklira, odnosno pripremi za ponovnu upotrebu

ŽABLJAK – Izgradnja

deponije za građevinski otpad na Žabljaku počeće čim to dozvole vremenski uslovi – saopštio je za Pobjedu Sava Zeković, sekretar za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno-stambene poslove.

Opština je, kaže, ugovor o izvođenju radova, vrijednih 980.020 eura, zaključila sa kompanijom ,,Eurozoks“ iz Danilovgrada, ali izgradnja prve deponije tog tipa u Crnoj Gori još nije moguća. – Projekat podrazumijeva obezbjeđivanje lokacije za skladištenje, kao i postupak i način daljeg tretmana sakupljenog građevinskog otpada. Prethodno treba ukloniti određena stabla sa te lokacije uz saglasnost Uprave za šume. Po dogovoru Opštine Žabljak i Uprave za šume tome će se pristupiti kada se steknu vremenski uslovi i okopni snijeg – pojasnio je Zeković.

KOLIČINE

Građevinski otpad nastaje prilikom građenja, održavanja, rekonstrukcije, adaptacije i rušenja građevinskih objekata. Kao i ostalim opštinama i na Žabljaku se odlaže zajedno sa komunalnim jer nema uslova za razdvajanje. Zato nije moguće procijeniti precizno koliko ga ima. Zeković je ranije Pobjedi kazao da ukupna količina otpada (miješanog) sada iznosi otprilike 8.500 metara kubnih.

kOTOr Obilazak

bedema

osam eura

KOTOR – Sekretarijat za lokalne prihode, budžet i finansije saopštio je da je počela naplata naknade za obilazak bedema i tvrđave Sveti Ivan. Iznosi osam eura. – Naplata se obavlja na naplatnom punktu broj dva na Gurdiću. Na punktu broj jedan na Tabačini će početi nakon završetka radova koji se izvode na tom dijelu bedema – navedeno je u saopštenju.

Podsjetimo, Sekretarijat je pripremio nacrt odluke prema kojoj će se razgledanje bedema i tvrđave naplaćivati 15 eura. O tom dokumentu je okončana javna rasprava, predstoji da se o njoj izjasne odbornici. C. G.

Prema procjenama iz Lokalnog plana za upravljanje komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom (2016–2020) na Žabljaku nastane 150 kilograma godišnje po stanovniku, odnosno, 540 tona godišnje.

U elaboratu koji je rađen za potrebe izgradnje deponije za građevinski otpad navedeno je da se prosječno sedmično na deponiju doveze 12 tona te vrste otpada (prosjek je 45 aktivnih sedmica godišnje).

Kada se na preradu sakupi ekonomsko isplativa količina – 100 tona građevinskog otpada biće obrađen, spreman za reciklažu. Očekuje se da će se od primljenog građevinskog

otpada 50 odsto reciklirati, a 50 odsto će se deponovati.

PROJEKAT

Kako je objašnjeno u elaboratu, projekat osim deponije građevinskog otpada, obuhvata izgradnju, pretovarne stanice i dodatne kade za odlaganje komunalnog otpada do izgradnje regionalne deponije u Bijelom Polju. Ta tri objekta biće izgrađena na lokaciji Klještina u neposrednoj blizini deponije komunalnog otpada. Površina objekta je oko 28.400 metara kvadratnih, nalazi se van granica zaštićenog područja NP „Durmitor“, a udaljena je od granice NP oko 1,5 kilometara. U okviru lokacije nalaze se i polja za ozemljavanje mulja

iz čišćenja komunalnih voda. – Građevinski otpad koji ne sadrži opasne supstance i koji se ne može preraditi odlaže se na deponiju za inertni otpad, koja će biti smještena na istočnom

PlaV: Konstituisana vlast

Građevinski otpad nastaje prilikom građenja, održavanja, rekonstrukcije, adaptacije i rušenja građevinskih objekata. Na Žabljaku se odlaže zajedno sa komunalnim jer nema uslova za razdvajanje

kOlašIN: Izabrano rukovodstvo javnih preduzeća i ustanova

dijelu zahvata lokacije. Površina odlagališta iznosi 2.200 kvadratnih metara. Za određivanje dimenzija odlagališta inertnog otpada pošlo se od činjenice da će biti potrebno deponovati sav pristigli građevinski otpad u iznosu od 540 tona godišnje u periodu od 20 godina, pa se mora osigurati neto zapremina odlaganja 10.000 metara kubnih – navodi se u tom dokumentu. Procijenjeno je da će na preradu biti dovezeno 300 tona glomaznog otpada godišnje, a u špicu sezone oko 100 tona sedmično. Od godišnje mase glomaznog otpada 30 odsto biće izdvojeno za neposrednu dalju upotrebu, a ostatak mljeven i prosijavan. Postupanje sa građevinskim otpadom je regulisano Zakonom o upravljanju otpadom i Pravilnikom iz 2013. godine, prema kojem se građevinski otpad na gradilištu skladišti odvojeno po vrstama u skladu sa katalogom otpada i odvojeno od drugog otpada, na način kojim se ne zagađuje životna sredina. Svaka lokalna uprava je obavezna da odredi lokaciju za deponiju neopasnog građevinskog otpada. Prema podacima iz Državnog plana upravljanja otpadom u Crnoj Gori godišnje se proizvede oko 90.503 tone građevinskog otpada, a sakupi veoma mala količina. Prema podacima lokalnih uprava 2021. godine sakupljeno je svega 1.941 tona: u Budvi 10 tona, Danilovgradu 810, Kolašinu 150, Tivtu 18 i Herceg Novom 953 tone.

I. RADONJIĆ

Alen Balić na čelu SO

PLAV – Na konstitutivnoj sjednici Skupštine opštine za predsjednika lokalnog parlamenta izabran je Alen Balić. Njega je za tu funkciju predložila koalicija „Zajedno, pobjednički za Plav“ – Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija. Za njegov izbor glasalo je 18 odbornika, pet je bilo uzdržano dok sedam odbornika nije prisustvovalo sjednici. Balić je rekao da će kao predsjedniku Skupštine opštine njegov prioritet biti unapređenje rada Skupštine i saradnja među svim političkim strankama. – Radiću na tome da se u Skupštini razvije otvoreni dijalog i donose odluke koje će biti u interesu svih naših sugrađana –poručio je Balić. Alen Balić je rođen 1982. godine u Plavu. Diplomirani je ekonomista, oženjen, otac troje djece. Član je DPS-a Crne Gore i potpredsjednik Opštinskog odbora DPS-a Plav, kao i član IO DPS Plav. Od 2010. do 2019. obavljao je poslove savjetnika za sport i kulturu u Opštini Plav, potom je od 2019. do 2022. obavljao poslove pomoćnika sekretara za oblast sporta i kulture. Nakon toga je poslove v. d. sekretara Sekretarijata za lokalnu samoupravu obavljao od 2022. godine, a od danas, kako je već navedeno, obavljaće funkciju predsjednika Skupštine opštine Plav. Predsjednik Opštine Plav je Nihad Canović (SD) C. G.

Demokratama Komunalno, ,,Evropi sad“

Centar za kulturu, a DF-u Vodovod

KOLAŠIN – Izabrani su novi rukovodioci javnih preduzeća i ustanova. Tako je nastavljeno kompletiranje lokalne vlasti koju nakon lokalnih izbora prošlog oktobra čini koalicija u kojoj najviše odbornika imaju Demokrate, zatim DF, „Evropa sad“, SNP i Ura.

Za prvog čovjeka preduzeća DOO Komunalno, izabran je Dušan Simović iz Demokrata. On je na tom mjestu zamijenio vršioca dužnosti Stojana Bulatovića koji je odmah nakon lokalnih izbora nasli-

jedio Milivoja Bulatovića iz DPS-a koji je podnio ostavku. Na čelu javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija izabran je Miloš Peković iz Demokratskog fronta. On je na toj funkciji zamijenio Momčila Bulatovića koji je bio dio grupe birača koja je bila dio koalicione vlasti prije oktobarskih lokalnih izbora.

Javnu ustanovu Centar za kulturu ponovo će voditi Brano Jeknić ispred „Evrope sad“. On je bio na čelu ove ustanove od 2007. do 2018. godine. Zamijeniće Goricu Ilinčić koja je bila direktorica kao kadar DPS-a. Dr. D. NaSTaVljENa

kOMUNalNI OTPaD ODlaŽE SE NESElEkTIVNO: Deponija u blizini reciklažnog centra

Alen Balić

PODjEla fUNkcIja: Kolašin

PODGORICA – Dokumentarni film ,,Dani ludila“ hrvatskog reditelja Damiana Nenadića, u čijem je fokusu priča dvoje psihički različitih i nepravedno odbačenih ljudi, biće prikazan večeras, u 19 sati, u multimedijalnoj sali CKZ ,,Ribnica“. Film ,,Dani ludila“ je opservacijski dokumentarac koji publiku vodi u inače skriven i većini zazoran svijet psihički drugačijih koje društvo olako odbacuje i žigosanjem pretvara u pacijente.

– Mladen i Maja u zrelu fazu života stupaju okovani demonima iz prošlosti i šakama lijekova koje im psihijatri uporno nude umjesto razgovora. Zajednica je na njihov uteg disfunkcionalne porodične prošlosti bešćutno odgovorila moralnim licemjerjem predavši ih na odgovornost zdravstvenom sistemu koji ih je učinio zavisnicima – navedeno je u najavi. Nakon projekcije o filmu i mentalnom zdravlju biće organizovan razgovor sa psihijatricom Teom Dakić i novinarkom Damirom Kalač. Ulaz na projekciju je slobodan.

S. V.

PODGORICA – Predstavljanje prvog časopisa za fantastiku u Crnoj Gori, pod nazivom „Athanatik“, biće održano večeras u 19 sati u JU Zahumlje u Nikšiću. O časopisu će govoriti prof. dr Budimir Aleksić, član redakcije, glavna i odgovorna urednica dr Marijana Terić i urednica u podgoričkoj izdavačkoj kući „Ouroboros“ mr Natalija Đaletić

Redakciju časopisa čine eminentni autori i teoretičari fantastike: prof. dr Budimir Aleksić (Nikšić), Adnadin Jašarević (Zenica), prof. emeritus dr Sava Damjanov (Novi Sad), prof. dr Vlada Urošević (Skoplje), prof. dr Lidija Kapuševska-Drakulevska (Skoplje), prof. dr Zoran Živković (Beograd), prof. dr Pavao Pavličić (Zagreb), akademik Goran Tribuson (Zagreb) i dr hab. Dejan Ajdačić (Gdanjsk). R. K.

Nemam ograničenja i barijera u muzici

Znam da u Crnoj Gori imate jedan jak, respektabilan festival u Porto Montenegru i u Podgorici na koji dolaze najveće face ove muzike, tako da mislim da je na neki način ekspanzija te muzike na ovim prostorima, za razliku od onoga što smo imali u prošlosti, velika – rekao je Sirbubalo

PODGORICA – Sa jednakim žarom Adis Sirbubalo, poznati instrumentalista iz Bosne i Hercegovine, donosi na scenu džez i tradicionalne ritmove svoje zemlje i Balkana (solo i s nekim ansamblima poput njegove Halke), kao što uživa u bendu Dina Merlina i u mostarskom Zosteru.

U Podgorici je Sirbubalo sinoć na manifestaciji „Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori –Jam 2023“ prvi put nastupio samostalno i dominantno je izvodio svoj repertoar za solo klavir koji se nalazi na njegovom najsvježijem albumu. Album je snimljen u Ljubljani prošle godine za izdavačku kuću ,,Gramofon“ iz Sarajeva. Radi se o originalnim kompozicijama koje su inspirisani tradicionalnom muzikom njegove zemlje, ali i neke obrade sevdalinki.

Pred koncert u KIC-u „Budo Tomović“ Sirbubalo je za Pobjedu govorio o promjenama u poimanju džeza na ovim prostorima, utiscima koje je ponio iz kuće i svojm prvom instrumentu.

POBJEDA: Mijenja li se status džeza u posljednjih desetak godina na prostoru Balkana, imate li osjećaj da postaje popularniji?

SIRBUBALO: Sve je više tih džez festivala koji se organizuju po raznim gradovima. Mi u Sarajevu imamo respektabilan festival koji sad već postoji preko 25 godina, na kojem su nastupala najveća imena ove

muzike, tako da u suštini publika ima priliku da čuje tu vrstu muzike i da se navikne i na neki način obrazuje. Znam da u Crnoj Gori imate jedan jak, respektabilan festival u Porto Montenegru i u Podgorici na koji dolaze najveće face ove muzike, tako da mislim da je na neki način ekspanzija te muzike na ovim prostorima, za razliku od onoga što smo imali u prošlosti, velika.

POBJEDA: Kako je sevdah postao ovoliko popularan, neselektivno obožavan i od ljubitelja klasične muzike pa i od onih koji ga do skoro nijesu ni slušali? Što je Vas povuklo u tu kombinaciju tradicije i džeza?

SIRBUBALO: Mislim da je moj prvi susret s muzikom bio sa sevdahom, pošto je ta muzika na neki način njegovana u mojoj kući. Moj otac je pjevao tu vrstu muzike i to je nešto što je moje uvo prvo čulo. Naravno da sam ja na neki način cijeli život vezan za to. A džez kao forma – njegov glavni element je improvizacija, on daje slobodu da sve te forme, i ritmiku i melodiku, na neki način improvizujete onako kako vi doživljavate tu muziku, tako da po prirodi muzike koja je improvizovana, ta muzika će svaki put nanovo zvučati originalno i autentično. Ja sam zaljubljenik u svu dobru muziku, dosta toga me privuklo,

Novo radno vrijeme za posjetu muzejskih jedinica NMCG

nešto od toga sam i specijalno izučavao, studirao, nešto od toga sam čuo kao dijete ili u mladosti, kao što je sevdah, nešto sam naučio novo i svaki dan učim. Pokušavam sva ta muzička iskustva da kombinujem u svojim kompozicijama.

POBJEDA: Školovali ste se u Americi ali, izuzev tehnike sviranja i nekih finesa koje koristite, nema mnogo kod vas te karakteristične američke škole džeza. Kako dozirate znanje koje ste tamo stekli i emociju koju, kako ste i sami rekli, donosite iz kuće kroz sevdah?

SIRBUBALO: Za mene džez muzika predstavlja jednu vrstu slobode koja nosi i vrstu

Za posjetioce otvoreni svakog dana

CETINJE – Radno vrijeme za posjetu svih muzejskih

jedinica Narodnog muzeja

Crne Gore je svakog dana od 9 do 17 sati. U tom vremenskom periodu mogu se posjetiti Muzej kralja

Nikole, Njegošev muzej

Biljarda, Reljef Crne Gore, Etnografski muzej, Istorijski muzej, Njegoševa rodna kuća na Njegušima i Njegošev mauzolej na Lovćenu. Crnogorska galerija umjetnosti ,,Miodrag Dado Đurić“ otvorena je za posjetu od utorka do subote, dok je Umjetnički muzej zatvoren za posjetu do 16. aprila. Podsjetimo, muzejske jedinice NMCG su od početka no-

vembra do početka aprila bile otvorene radnim danima od devet do 15 sati, dok su vikendom bile zatvorene. Ovaj problem je ranije prepoznalo i nekoliko čitalaca Pobjede, koji su istakli da Narodni muzej, po svemu sudeći, radno vrijeme organizuje prema potrebama svojih zaposlenih, a ne prema slobodnom vremenu posjetilaca. Menadžer za programske politike i planiranje u Narodnom muzeju Crne Gore Ivan Mijanović tom prilikom je pojasnio da su razlozi za zimsko radno vrijeme za posjete, prije svega, veoma mali broj posjetilaca u tom periodu.

- Dalje, grijanje svih objekata u

ovim mjesecima iziskuje velike troškove koji se mjere desetinama hiljada eura mjesečno, pa je i sa tog aspekta neisplativo otvarati muzeje vikendom za posjete. I treći uslov je ne-

dostatak kadra, a NMCG tokom sezone angažuje vodiče saradnike zbog povećanog obima posla u tom periodu, kao i svakodnevnog rada – kazao je Mijanović. A. Đ.

odgvornosti. Nekad je džez više asocirao, onda kad je bio najpopularniji, na sving muziku, na „sving fil“. Danas je drugačije, danas predstavlja svaku vrstu i formu muzike koja se da i može improvizovati. Na koncertu u Sarajevu, recimo, moje kompozicije su već komponovane, ali uvijek u svakoj ostavim sekciju gdje improvizujem preko određene forme, ostavljam sebi prostora da svaku tu kompoziciju mogu izvesti na različit način, onako kako je doživljam u tom trenutku.

POBJEDA: Sarađivali ste sa mnogim umjetnicima, čak i u nekim komercijalnim projektima. Znači li to da ne robujete nadmenosti, da za Vas muzika ne smije da bude ograničen prostor, ni žanrovski ni po pitanju ciljane publike?

SIRBUBALO : Ja jednako uživam u svim vrstama muzike. Shvatio sam to kao svoje opredjeljenje. Baviti se komercijalnom muzikom je isto tako odgovorno kao i baviti se umjetničkom muzikom. U tom poslu radim sa velikim profesionalcima, nekim ljudima koji su već dugo na sceni i od kojih mogu mnogo da naučim. Tako da je i ta komercijalna muzika veliki izazov za mene.

POBJEDA: Znači velika bina i kafana za Vas su podjednako dobre?

SIRBUBALO: Pa vjerujete da nemam ograničenja i barijera u muzici. Za mene muzika samo može biti dobra ili loša.

POBJEDA : S gitaristom Boškom Jovićem ste, recimo, svirali harmoniku, i čini se kao da je u tom instrumentu Vaša suština?

SIRBUBALO: Harmonika je moj prvi instrument. Počeo sam da je sviram kad sam imao 9 godina, čak i u srednjoj mi je to bio glavni instrument. Repertoar za harmoniku je jako raznolik, za našu muziku jako popularan i vezan za tradicionalnu muziku, tango argentinski, francuske kompozicije, mazurke, raznolik i jako volim taj instrument i pokušavam, kad god imam slobodno vrijeme, da mu se posvetim.

D. ERJAVŠEK

PODGORICA - Predstava

„Jerma“ Sajmona Stouna, u režiji i adaptaciji Ane Tomović, biće izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni.

„Jerma“ je potresna psihološka drama koja govori o praznini, ljubavi i nemogućnosti razumijevanja između dvoje ljudi koji se vole, čija je glavna protagonistkinja žena koja ne može da se ostvari kao majka. Stoun je radnju Lorkine drame premjestio u današnji London. U predstavi igraju: Kristina Obradović, Aleksandar Gavranić, Žaklina Oštir, Maja Stojanović, Vule Marković i Sanja Vujisić R.K.

,,Dani ludila“ večeras u ,,Ribnici“

„Athanatik“ u Nikšiću

Adis Sirbubalo na probi pred nastup u KIC-u „Budo Tomović“

Pijanista Adis Sirbubalo za Pobjedu povodom nastupa na „Mjesecu poštovanja džeza u Crnoj Gori“

Narodni muzej Crne Gore

„Jerma“ na sceni CNP-a

Na sjednici Odbora za sprovođenje GKU, Sindikat kulture bio protiv povećanja koe cijenta umjetnicima

Ispred Vlade poručili da su sve bliži štrajku

PODGORICA – Iako su predstavnici Ministarstva kulture i medija bili za to da umjetnicima poveća koeficijent zarade predviđen Granskim kolektivnim ugovorom, do toga nije došlo budući da su članovi Sindikata kulture bili protiv takvog rješenja. To je rezultat jučerašnje sjednice Odbora za praćenje GKU. Nezadovoljni ishodom sjednice, ispred zgrade Vlade juče su se okupili i nezadovoljni glumci i muzičari.

Na Sjednici Odbora za sprovođenje, praćenje, primjenu i tumačenje Granskog kolektivnog ugovora za oblast kulture, kako je saopšetno iz Ministarstva kulture i medija, prisustvovali su svi članovi, i to tri predstavnika MKM i tri predstavnika Sindikata kulture Crne Gore.

APSURDI

Glumica Crnogorskog narodnog pozorišta Julija Milačić-Petrović Njegoš bila je juče ispred Vlade, a kako je kazala za Pobjedu, osim što je problematično da je Sindikat glasao protiv povećanja, apsurdno je i to da je jedan član Sindikata, koji je trebalo da glasa, zamijenjen tokom noći. - Dobili smo nezvaničnu informaciju da je jedan član Sindikata kulure, koji je bio predstavnik Sindikata koji djeluje u Crnogorskom narodnom pozorištu, zamijenjen, te da je na njegovo mjesto došao predstavnik jednog drugog sindikata. Tokom sjednice Odbora on je glasao protiv povećanja, da bi nakon toga zvao da povuče svoj glas – kazala je ona.

To je nešto što ne prihvataju, protiv čega će sigurno da se bore.

- To je nešto što će da dovede do onoga što mi ne želimo, a

Ministarstvo: Pregovori moraju biti nastavljeni

Članovi Odbora za sprovođenje, praćenje, primjenu i tumačenje GKU, a koji su predstavnici Vlade Crne Gore zaposleni u Ministartsvu kulture i medija, kako je saopšteno iz Ministarstva, na sjednici su podržali zahtjev umjetničke grupe poslova za povećanje koeficijenata.

- Predstavnici Sindikata kulture Crne Gore, glasali su protiv prijedloga članova Odbora ispred Vlade, odnosno MKM, da se ovaj zahtjev uputi Ministarstvu finansija, radi razmatranja predmetnog pitanja u odnosu na utvrđivanje povećanja visine koeficijenata, ali imaju pozitivan stav ukoliko se isti može uputiti za linearno povećanje svih zaposlenih u kulturi. S obzirom na to da ovaj prijedlog nije dobio potrebnu većinu, pregovori moraju biti nastavljeni – saopštili su iz Ministarstva.

Prijedlog predstavnika Vlade bio je da se u konsultaciji sa Ministarstvom finansija razmotri mogućnost eventualnog uvećanja.

- Ministarstvo je dužno da informiše javnost da je Sindikat kulture Crne Gore dan prije sjednice Odbora razriješio Boža Marinovića, predstavnika CNP-a u Odboru i na njegovo mjesto imenovao Željka Miloševića, kao predstavnika sindikata Kraljevskog pozorišta Zetski dom – navedeno je u saopštenju.

Naša poruka je jasna i jednostavna – nemojte da dozvolite da ugušimo kulturu u Crnoj Gori, da zatvorimo vrata Muzičkog centra i pozorišta – kazala je glumica Julija Milačić-Petrović Njegoš

to je štrajk. Naša poruka je jasna i jednostavna – nemojte da dozvolite da ugušimo kulturu u Crnoj Gori, da zatvorimo vrata Muzičkog centra i pozorišta. Mi se ne borimo ni protiv koga, ne omalovažavamo, nipodaštavamo, ne bunimo se protiv toga da se plate bilo kome povećaju, samo tražimo jednakost – poručila je Milačić-Petrović Njegoš. Juče se takođe oglasio i Sindikat kulture iz kojeg tvrde, kako je prenio Portal Analitika, da se njihovim predstavnicima u kontinuitetu prijeti i vrši se pritisak na njih zbog „pokušaja uticaja na ishod glasanja i prebacivanja odgovornosti na SKCG, a iz Ministarstva kulture cure dezinformacije koje zbunjuju javnost do mjere ugrožavanja života naših članova“. Mila-

čić-Petrović Njegoš demantovala je ove navode.

- Prije svega, te tvrdnje su veoma zle, u pitanju je izjava koja je nedopustiva, brutalna izmišljotina. Umjetnici su do sada pokazali na koji način protestuju, nasilje nije naš način niti će ikada biti – rekla je ona.

Glumac Željko Radunović kazao je da se jučerašnja sjednica strpljivo čekala, u nadi da će nepravda pričinjena umjetničkom sektoru biti ispravljena.

- Strpljivo smo čekali jer smo očekivali će biti ispravljena greška, ako je već napravljena, tj. da se i nama plata poveća bar 15 odsto, a ne 3,5 kako je urađeno. Dobili smo informaciju da su predstavnici Ministarstva glasali za, dok su iz Sindikata bili protiv. Vrlo je simptoma-

Biblioteka „Radosav Ljumović“ zaključila konkurs za rezidenciju

tično to što se desilo u Sindikatu, da su napravili neshvatljivu stvar, odnosno da su u jednom danu promijenili člana, koji je glasao kao i oni, te samo nakon sat istupio – rekao je on.

SUKOB INTERESA

Umjetnicima je, kako je dodao, neshvatljivo koji je razlog ovakvog ponašanja Sindikata.

- Mi smo srećni i zadovoljni što je ostalim zaposlenim u kulturi, ogromnom broju ljudi, povećan koeficijent. Mi samo skrećemo pažnju da su nas zaboravili. Mi ne želimo da se nama da, a njima oduzme. Mi samo apelujemo da se vidi zašto smo mi zaboravljeni. Zašto to bilo koga boli – rekao je on. Glumac Davor Dragojević smatra da je predsjednica Sindikata u konfliktu interesa. - Predsjednica Sindikata kulture Zorica Stijepović je krajem decembra prošle godine imenovana za člana Savjeta Centra za konzervaciju i arheologiju. Naša ministarka kulture postavila je u Savjet, koje je rukovodeće Vladino tijelo, predsjedinicu Sindikata. Postoji li

Bursać će boraviti u Kući Stojanovića

PODGORICA – Književnik, novinar i publicista

Dragan Bursać iz Banjaluke boraviće od 15. maja do 15. juna u Kući Stojanovića u Podgorici, u okviru rezidencijalnog programa za pisce regiona koji realizuje Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“.

Bursać je rođen 1975. godine u Bihaću. Po obrazovanju je profesor filozofije. Od 2000. godine je aktivno u novinarstvu, najprije na Radiju Banjaluka, zatim na Buka portalu, a

trenutno radi kao stalni kolumnista na Al džaziri, Radiju Sarajevo, portalu Autonomija i na crnogorskom CDM-u. Njegov novinarski rad je višestruko nagrađivan, između ostalog Evropskom nagradom za novinarstvo, te nagradama UNICEF-a i Društva novinara Bosne i Hercegovine. Njegova prva knjiga „PTSP Spomenar“ koja je fokusirana na period autorovog odrastanja, između 1992. i 1995. godine i na period nakon rata pa sve do sadašnjih dana, objavljena je 2018. godine. Vrlo br-

zo je postala važna regionalna knjiga, a prevedena je i na engleski jezik. Njegova aktuelna knjiga „Čekajući Dilan Doga u Srebrenici“ sadrži kolumne objavljene od 2007. do 2020. godine. Knjiga se fokurisa na tri segmenta: humanost u ratu, djeca žrtve rata i nepresudjeni ratni zločini 92-95. Predgovor je napisao crnogorski književnik i kolumnista Andrej Nikolaidis D. E.

tu sukob interesa? Nigdje sem u Crnoj Gori ujedno neko može da bude predstavnik Vlade i Sindikata istovremeno. Ovako potpisan GKU bi trebalo proglasiti ništavim i nevažećim, jer ga potpisuje osoba koja je u direktnom sukobu interesa – rekao je Dragojević.

Ugovor bi, kako je ocijenio, trebalo poništiti, ali ne na način da prouzrokuje štetu svima kojima su koeficijenti povećani.

- Dakle, ostaviti povećanja koja su bila do sada, što je dobro, ali ispraviti grešku koja je načinjena umjetnicima – rekao je Dragojević. Nečuveno je i nikad viđeno, prema riječima glumice Jelene Minić, da Sindikat kulture radi protiv radnika kulture.

- Mi ih uporno pozivamo na razgovor, da čujemo jedni druge. Međutim, nikada nijesmo dobili nijedan odgovor od njih. Na svaki način su nam stavili do znanja da oni nijesu za saradnju – kazala je ona.

NASLIJEĐENI TRETMAN

Violinistkinja Sonja Milivojević ocijenila je da ovo dovodi do još većeg ujedinjenja, jer još više osjećaju da su im prava

ugrožena, da ih niko ne čuva. - Mi smo transparentni, nemamo namjeru da bilo koga ugrožavamo na bilo kom nivou, a primjedba da je neko životno ugrožen je suluda. Mi imamo utisak da se borimo za naša prava, a da se oni ne bore za njihova, nego protiv nas. To je ono što nas na emotivnom nivou tangira, prelazi sa profesionalnog na lično. Isti tretman koji imamo sada imali smo i prije svega ovog. Nije bio drugačiji i transparentan, a ovo je samo nastavak – rekla je Milivojević.

Predsjednik sindikata Muzičkog centra Vuk Vukčević kazao je da se prvi put u istoriji dešava da Sindikat ne štiti prava radnika.

- Nije nam jasno kakvo je pravilo da se štiti interes samo dijela radnika. Mi smo bili dugo vremena i članovi tog sinikata, nedavno smo se odvojili i osnovali novi sindikat za koji se nadamo da će biti bolji. Svi sektori u Muzičkom centru podržavaju umjetnički sektor, ja sam iz sektora produkcije, ali smo zajedno sa njima u ovoj borbi. Ovi ljudi ne traže ništa što im nije obećano –rekao je Vukčević. S. VIŠNJIĆ

Zbirka Bijenala umjetnosti minijature iz Gornjeg Milanovca u Zavičajnom muzeju

Prvonagrađeni radovi za barsku publiku

PODGORICA – Izložba odabranih radova iz zbirke Međunarodnog bijenala umjetnosti minijature iz Gornjeg Milanovca biće otvorena večeras, u 19 sati, u izložbenom prostoru Zavičajnog muzeja Kulturnog centra u Baru. Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti dr Anastazija Miranović. Međunarodno bijenale minijature održava se u Gornjem Milanovcu od 1989. godine. U dosadašnjih šesnaest izdanja učestvovalo je preko 9.000 odabranih umjetnika, sa oko 13.000 radova, u sedam stvaralačkih oblasti/kategorija. Kredibilitet mu daje i činjenica da su na Bijenalu zastupljeni radovi umjetnika sa svih kontinenata i svih medija likovnog/primijenjenog stvaralaštva. Slike, grafike, crteži, skulpture, fotografije, radovi primjenjene umjetnosti i intermedija u malom formatu prezentovani na izložbi čine selekciju iz zbirke Bijenala. A. Đ.

Umjetnici juče ispred zgrade Vlade

M. BABOVIĆ

Dragan Bursać

Hronika Podgorice

Advokat Budislav Minić o nastavku rašomonijade između gradske uprave i porodice Đurišić oko vlasništva nad parcelom u Jerevanskoj ulici

Traže da bude utvrđeno kako je zemlja prepisana na Glavni grad

Prepis prava svojine na dvije parcele u Jerevanskoj ulici na Zabjelu sa Vanje Đurišića na Glavni grad, sproveden 28. septembra 2017. godine, urađen je bez ikakvog rješenja ili odluke, bez osnova u domaćim zakonima, protivno Ustavu i međunarodnim ugovorima – ustvrdio je za Pobjedu pravni zastupnik Vanje Đurišića, avdokat Budislav Minić.

To što je sporno zemljište prepisano na Glavni grad, a Đurišiću dato pravo korišćenja nije u skladu sa važećim zakonom, ističe Minić navodeći da su pokrenuli desetak sudskih postupaka protiv Glavnog grada i države Crne Gore zbog štete koja je njegovom klijentu nanesena nepravilnim i nezakonitim radom u različitim fazama i postupcima.

PREDMETI

Advokat Minić navodi da je Vanja Đurišić 8. maja 2017. godine upisan u Katastru kao vlasnik 1/1 dviju parcela u Jerevanskoj ulici na Zabjelu (na mjestu na kojem je porodica Đurišić prethodnih godina u znak protesta blokirala dio ulice). Kako navodi, Vanja i njegov brat Savo su prethodno, u decembru 2016. godine, podnijeli zahtjev da im se u skladu sa novim Zakonom o pretvaranju prava društvene svojine u privatno vlasništvo vrati zemlja koja je oduzeta njihovom ocu Dragutinu Daju - Područna jedinica Podgorica je u januaru 2017. godine donijela rješenje kojim se usvaja njihov zahtjev, pa su Savo i Vanja 5. maja 2017. godine (tri dana prije nego što je Vanja upisan kao vlasnik 1/1) uknjiženi kao suvlasnici tih dviju parcela... Nakon toga, Savo je ugovorom o poklonu sva svoja prava prenio na brata Vanju. Taj ugovor je zaključen kod notara u Podgorici u aprilu 2017. go-

To što je sporno zemljište prepisano na Glavni grad, a Đurišiću dato pravo korišćenja nije u skladu sa važećim zakonom, ističe Minić navodeći da su pokrenuli desetak sudskih postupaka protiv Glavnog grada i države Crne Gore zbog štete koja je njegovom klijentu nanesena nepravilnim i nezakonitim radom u različitim fazama i postupcima

dine. Dakle, to je drugi upravni predmet iz 2017. godine, po kojem je Vanja 8. maja te godine uknjižen kao vlasnik 1/1 – objašnjava Minić, uz napomenu da se radi o dvije uknjižbe, odnosno, dva odvojena predmeta.

Kako dodaje, Glavni grad je kod Upravnog suda izjavio žalbu na ovo rješenje iz januara 2017. godine, koje se tiče predmeta iz 2016. godine kojim su Savo i Vanja upisani kao suvlasnici, nakon čega je Ministarstvo finansija donijelo Rješenje kojim se poništava ono rješenje iz januara, a na osnovu kojeg je izvršen gorenavedeni upis na braću Đurišiće 5. maja 2017. godine.

– Međutim, nije naloženo brisanje upisa od 5. maja 2017. godine (na Sava i Vanju), a kamoli brisanje upisa na Vanju Đurišića kao vlasnika 1/1 od 8. maja te godine, niti je naložen upis prava svojine u korist Glavnog grada Podgorica – ističe Minić.

Rekonstruisana još jedna saobraćajnica

Novo lice dijela

Moskovske ulice

Ekipe gradskog preduzeća Putevi završile su rekonstrukciju dijela Moskovske ulice. Riječ je o dionici dugoj oko 300 metara – potez od Ljubljanske ulice (kod Kliničkog centra Crne Gore) do Bulevara revolucije.

Radovi su obuhvatili rezanje, raskopavanje, mašinsko struganje, ugradnju šahtova atmosferske i fekalne kanalizacione mreže, izradu izravnavajućeg sloja, ugradnju asfaltne mase na površini od 3.900 kvadratnih metara, obilježavanje horizontalne i ugradnju vertikalne signalizacije i sanaciju trotoara, ukupne površine od oko 320 kvadrata.

Vrijednost izvedenih radova bila je oko 110.000 eura. H. P.

Nakon toga, dodaje, Glavni grad zahtijeva da se ovaj postupak prekine. – Radi se sinhronizovano – u Katastru prvo upišu bez ikakvog rješenja i odluke, bez osnova u domaćim zakonima, protivno Ustavu i međunarodnim ugovorima koji imaju primat nad zakonima, prepisuju zemlju sa Vanje Đurišića na Glavni grad 28. 9. 2017. godine, a Vanju kao nosioca prava korišćenja. Brišu mu suštinsko pravo svojine, a po novom Zakonu on nema pravo korišćenja – objašnjava Minić, uz napomenu da ovdje ima elemenata i za Specijalno tužilaštvo.

ODGOVORNOST

Navodeći da su pokrenuli desetak sudskih postupaka protiv Glavnog grada i države Crne Gore zbog štete koja je Đurišićima nanesena nepravilnim i nezakonitim radom u različitim fazama i postupcima, pravni zastupnik Vanje Đurišića

tvrdi da svi nalaze izvorište u, kako tvrdi, kriminalnoj radnji od 28. septembra 2017. godine. Minić upozorava da ni tadašnja Direkcija za imovinu, kao ni sadašnja Uprava za katastar i državnu imovinu ne rade ništa na rješavanju ovog problema. Ocjenjuje i da će, kako vrijeme prolazi, samo biti uvećavan iznos novca građana koji će morati biti isplaćen vlasniku parcela u Jerevanskoj ulici, Vanji Đurišiću, a koji se već mjeri stotinama hiljada eura. Od nadležnog Suda zahtijevaju da ispita ko je i na osnovu čega izbrisao upis od 8. maja 2017. godine prema kojem je Vanja Đurišić vlasnik 1/1 dviju parcela u Jerevanskoj ulici i na osnovu čega je izvršen upis 28. septembra 2017. godine, kojim je prepisano pravo svojine sa Vanje Đurišića na Glavni grad Podgorica, a Đurišić upisan kao nosilac prava korišćenja. Odgovarajući na pitanja Po -

Iz Uprave za katastar i državnu imovinu naglasili su da je direktor te Uprave Koča Đurišić (sin Vanje Đurišića) u maju 2021. godine obavijestio tadašnjeg resornog ministra finansija i socijalnog staranja da se u predmetima stranke Vanja Đurišić, kao srodnika u prvoj liniji, izuzima iz svih pravnih radnji koje stranka vodi u tom organu. - Kako sam sa navedenom strankom srodnik po krvi u prvoj liniji, obavještavam vas da se izuzimam iz svih pravnih radnji vezanih za predmete gorenavedene stranke, kao i odgovora na eventualne prigovore i nadzor nad zakonitošću rada područne jedinice u kojoj se vodi upravni postupak – piše u dopisu od 7. maja 2017. godine koje je tadašnji v. d. direktora Uprave za katastar Koča Đurišić uputio tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću (dva dana nakon što su pravni zastupnici Vanje Đurišića, advokati Nataša Bulatović i Budislav Minić, podnijeli zahtjev za prijem kod ovog organa – Područna jedinica Podgorica, u vezi sa predmetom Vanje Đurišića).

bjede, iz Uprave za katastar i državnu imovinu (Područna jedinica Podgorica) u vezi sa pravom prepisa svojine Vanje Đurišića na Glavni grad, navodi se da su Rješenjem (broj 954-101-UP-14430/16, od 24. januara 2017. godine) spiskom promjena od 5. maja 2017. godine, Savo Đurišić i Vanja Đurišić upisani s pravom svojine u obimu prava od 4/8 u in. br.

1048 KO Podgorica III. Na navedeno rješenje, dodaju, Glavni grad – Direkcija za imovinu uložila je žalbu. Rješenjem broj 954-101-UP-4915/17 od 26. aprila 2017. godine sp. promjena 8. maj 2017. godine, na osnovu ugovora o poklonu UZZ broj 292/17 od 20. aprila 2017. godine, predmetne nepokretnosti (1048 KO Podgorica III) upisuju se na Vanju Đurišića, a u ,,G listu“ se prenosi zabilježba žalbe.

- Rješavajući po žalbi, Mini-

starstvo finansija Crne Gore rješenjem broj 07-2-431/2017 od 11. septembra 2017. godine poništava rješenje ove Područne jedinice broj broj 954101-UP-14430/16, od 24. aprila 2017. godine i predmet vraća prvostepenom organu na ponovni postupak. Poništeno rješenje poništava i pravne posljedice koje je ono proizvelo. U ponovnom postupku, ovaj organ je postupak nastavio i spisi se nalaze kod Upravnog suda, po tužbi Vanje Đurišića – navedeno je u odgovoru načelnice Uprave za katastar i državnu imovinu – Područna jedinica Podgorica Slavice Bobičić. Uz odgovore na pitanja Pobjede, iz te Uprave dostavljena su nam i rješenja od 24. januara i 26. aprila 2017. godine, kao i rješenje Ministarstva finansija od 11. septembra iste godine. I. MITROVIĆ

Večeras će u Narodnoj biblioteci ,,Radosav Ljumović“ biti predstavljena monografija ,,Podgorica“. O Monografiji će govoriti urednica izdanja i član redakcije Tijana Todorović, konsultant na izradi Monografije Dragan B. Perović i član redakcije Boris Đurović Prezentacija će biti upriličena u sali ,,Marko Miljanov“, a počeće u 19 sati. H. P.

Sporni dio Jerevanske ulice na koji Đurišići polažu pravo

Koča Đurišić izuzeo se iz svih predmeta svoga oca

I. MITROVIĆ

Rekonstruisana dionica Moskovske ulice

Večeras predstavljanje monografije ,,Podgorica“

Na konstitutivnoj sjednici Skupštine glavnog grada potvrđeni mandati za 51 odbornika, pa sjednica prekinuta

Na konstitutivnoj sjednici Skupštine glavnog grada juče su potvrđeni mandati 51 odbornika novog saziva gradskog parlamenta koliko ih je prisustvovalo sjednici. Na zahtjev parlamentarne većine zasjedanje je prekinuto te dogovoreno da se sjednica nastavi danas u devet sati, kada će biti izabran predsjednik parlamenta, gradonačelnik i njegovi zamjenici.

Sjednici Skupštine glavnog grada, koja je otvorena intoniranjem državne himne Crne Gore, predsjedavao je Šukrija Serhatlić. - Predsjednik parlamenta bira se iz reda odbornika, na prijedlog jedne trećine, većinom glasova ukupnog broja odbornika. Prijedlog sadrži ime i prezime kandadata, kratku biografiju, stranačku pripadnost, obrazloženje i ime i prezime predlagača. Uz prijedlog podnosi se saglasnost kandidata za prihvatanje kandidature. On mora biti potpisan od strane podnosioca, a za prijedlog je potrebno najmanje 20 potpisa odbornika, a odbornik može da učestvuje u predlaganju samo jednog kandidata – najavio je Serhatlić proceduru izbora predsjednika gradskog parlamenta.

Nakon što je čestitao novi saziv gradskog parlamenta, u skladu s neformalnim dogovorom postignutim uoči zasjedanja, nosilac liste GP Ura Luka Rakčević zatražio je da sjednica parlamenta bude prekinuta nakon verifikacije odborničkih mandata.

- Stav svih političkih partija koje čine većinu je da sjednicu treba prekinuti, da se ona nastavi sjutra u devet sati i da se tada bira predsjednica Skupštine glavnog grada, shodno dogovoru parlamentarne većine. Upoznajem unaprijed odbornike da ćemo sjutra nakon završetka konstitutivne sjednice zakazati novu sjednicu kako bismo izabrali novu gradonačelnicu Podgorice i nove zamjenike gradonačelnika. Na taj način šalje se poruka zajedništva, poruka jedinstva, kakva je potrebna za naredne četiri godine u smislu dobrobiti Podgorice – kazao je Rakčević.

Ovaj prijedlog je usvojen glasovima 33 odbornika.

Dosadašnji gradonačelnik Ivan Vuković čestitao je novi saziv gradskog parlamenta i potvrdio da će u toku dana pod-

Danas biraju čelne ljude nove gradske uprave

Na zahtjev parlamentarne većine, glasovima 33 odbornika, sjednica je prekinuta uz dogovor da bude nastavljena danas u devet sati, kada će biti izabran predsjednik parlamenta, gradonačelnik i njegovi zamjenici

Neki

gradskih preduzeća podnijeće ostavke

Dosadašnji gradonačelnik Ivan Vuković kazao je da će, prema njegovim informacijama, jedan broj direktora gradskih preduzeća podnijeti ostavke.

Vuković podnio ostavku

Dosadašnji gradonačelnik Ivan Vuković juče je, kao što je i najavio, podnio ostavku na tu funkciju.

– Verifikacijom mandata odbornicima novog saziva Skupštine glavnog grada, danas su formalno stvorene pretpostavke za početak formiranja nove vlasti u Podgorici. U skladu s obećanjem koje sam dao sugrađanima, danas sam podnio ostavku na mjesto gradonačelnika. Iskreno se nadam da će novi gradonačelnik biti izabran u najkraćem roku, kako bi se izbjegli eventualni problemi u funkcionisanju sistema grada. Glavni grad ostavljamo u odličnom stanju – naveo je Vuković.

nijeti ostavku na tu funkciju. - Ja sam kazao da ću onog trenutka kada se stvore prepostavke za tranziciju vlasti, podnijeti ostavku na ovu

On je konstatovao da je sistem Glavnog grada maksimalno funkcionalan, kadrovski ekipiran i finansijski stabilan.

- Na računu Glavnog grada ostavljamo preko 17 miliona eura. Mojim zamjenicima, dr Slađani Vujačić i Časlavu Vešoviću, kojima danas prestaje mandat, želim da zahvalim na ogromnom doprinosu svim uspjesima koje smo postigli tokom protekle četiri godine. Zahvalan sam i ostalim kolegama iz uprave grada, sekretarijata, privrednih društava i javnih ustanova. Ostajem u uvjerenju da nijedan gradonačelnik nikada neće imati bolji tim. Novoj gradskoj upravi želim uspjeh u radu. Dragim sugrađanima koji su

dužnost, tako da vas obavještavam da ću do kraja dana podnijeti ostavku. Molim da izaberemo novog gradonačelnika da ne bi Glavni grad ušao u probleme kao posljedica pravno-političkog vakuuma i kako ne bismo došli u situaciju da ugrozimo funkcionisanje sistema Glavnog grada – kazao je Vuković.

pratili moj i rad mojih kolega na ovoj stranici (koja će ostati aktivna) zahvaljujem na podršci i povjerenju, kao i brojnim dobronamjernim sugestijama i kritikama.

Neka Sunce našeg grada vječno sja i neka je vječna Crna Gora – poručio je Vuković na svojoj zvaničnoj Fejsbuk stranici.

On je čestitao novom gradonačelniku i zahvalio svima koji su činili prethodni saziv gradskog parlamenta, izražavajući nadu da će i novi saziv biti podjednako uspješan.

Nosilac liste PES-a Jakov Milatović zahvalio je dosadašnjoj gradskoj upravi na radu u proteklom četvorogodišnjem mandatu.

odborniku je juče potvrđen mandat u novom sazivu gradskog parlamenta

- Građani su bili ti koji su dali svoj sud o tome i koji će dati sud i o tome kako će raditi buduća gradska uprava. Moramo poštovati volju građana –naveo je Milatović, čestitajući odbornicama i odbornicima i poželjevši im uspješan rad. U novom sazivu DPS-u sa koalicionim partnerima pripalo je 24 mandata, Pokretu ,,Evropa sad“ 12, koaliciji okupljenoj oko Demokratskog fronta 11, koaliciji oko Demokratske Crne Gore šest, dok će koalicija oko GP Ura imati četiri odbornika. Nj. ŽIVANOVIĆ

Borovinić-Bojović: Istoga dana izbor gradonačelnice i predsjednice Skupštine

Nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice“ Jelena Borovinić-Bojović najavila je da će se gradonačelnica i

predsjednica Skupštine glavnog grada birati istog dana. – Danas je održana konstitutivna sjednica Skupštine

glavnog grada. Verifikovan 51 mandat i konstatovana nova, demokratska većina. U duhu zajedništva i solidar-

– Neki će podnijeti ostavku jer možda ne žele da budu dio tima koji je drugačije koncipiran, a jedan broj će, kako sam razumio, ostati do kraja, pa ako budu smijenjeni protivno zakonu tražiće svoja prava pred sudom – kazao je Vuković poslije sjednice parlamenta.

Komentarišući zapošljavanje u sistemu Glavnog grada tokom posljednjih mjeseci, Vuković je istakao kako je to bila realna potreba.

– Razumijem potrebu za medijskim senzacionalizmom i da se unaprijed pribavi alibi za neke stvari koje će se dešavati u narednom periodu, tako da me to nije iznenadilo. Glavni grad je godinama u kontinuitetu kontrolisan od strane svih državnih organa i izvještaji su pozitivni. Tako će biti i ovog puta. Ako neko misli da je trebalo da sačekamo požarnu sezonu bez sezonaca samo zato što je neko to politički procijenio, ja ne mislim tako.

Ne bih mogao sjutra pobjeći od odgovornosti da se nešto desi – kazao je Vuković.

nosti, dogovorili smo se da u istom danu izvršimo izbor za funkcije gradonačelnice, njenih zamjenika i predsjednice Skupštine glavnog grada. Podgorice, srećna nova većina – poručila je Borovinić-Bojović u objavi na Fejsbuku.

Konstitutivna sjednica otvorena intoniranjem himne ,,Oj svijetla majska zoro“

M. BABOVIĆ

Ivan Vuković

direktori

Olivera Injac i Jelena Borovinić-Bojović

Među povjerljivim dokumentima Pentagona koji su isplivali u javnost našla se i Srbija

Beograd pristao da isporuči oružje Kijevu?

BEOGRAD – Iako je odbila da sankcioniše Rusiju zbog invazije na Ukrajinu, Srbija je Kijevu pristala da isporuči ili je već isporučila oružje, navodi se u jednom od povjerljivih dokumenata američkog Ministarstva odbrane, koji su procurili u javnost.

Taj dokument, koji rezimira odgovore evropskih vlada na zahtjeve Ukrajine za vojnu obuku, pomoć i oružje, bio je među desetinama povjerljivih papira objavljenih na društvenim mrežama u slučaju koji se smatra najvećim curenjem američkih tajni posljednjih godina. Dokument u obliku grafimona pod nazivom „Evropa: Odgovor na aktuelni sukob Rusije i Ukrajine“, u koji je agencija Rojters imala uvid, sadrži odgovore 38 evropskih vlada na ukrajinske zahtjeve za vojnu pomoć

SADRŽAJ

Grafikon je, kako navodi Rojters, pokazao da je Srbija odbila da pruži obuku ukrajinskim snagama, ali se obavezala da će im poslati pomoć u oružju ili ju je već poslala. U dokumentu se, takođe, navodi i da Srbija ima političku volju i vojnu sposobnost da u budućnosti obezbijedi oružje Ukrajini.

Dokument u kome se pominje Srbija nosi oznaku „tajno“ i „NOFORN“ (Not Releasable to Foreign Nationals), što znači da je njegova distribucija stranim obavještajnim službama i vojsci zabranjena. Datiran je na 2. mart i ima pečat kancelarije Združenog generalštaba američkih oružanih snaga.

Ekspert za Istočnu Evropu iz američke Džejmstaun fondacije Januš Bugajski ocijenio je kako dokument, ukoliko je tačan, pokazuje „ili da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić dvoličan u odnosu na Rusiju ili da je pod ogromnim pritiskom Vašingtona da isporuči oružje Ukrajini“

Agencija Rojters navodi kako nije bila u mogućnosti da autentičnost dokumenta provjeri iz nezavisnih izbora, te da su na njihov zahtjev za komentar isprva odbili da odgovore iz predsjedništva Srbije, ukrajinske ambasade u Beogradu i Pentagona. Iz Pentagona su kasnije za Glas Amerike objasnili kako ne komentarišu bezbjednosnu pomoć i donacije svojih partnera, dok su iz ambasade Ukrajine u Beogradu saopštili

kako ne raspolažu informacijama o tome je li Srbija namjerila da pošalje oružje Ukrajini ili je to već učinila.

Takođe, iz američke ambasade u Beogradu, Radiju Slobodna Evropa je rečeno da, prema njihovim saznanjima, Srbija „ne prodaje“ oružje Ukrajini.

DVOLIČNOST

Dokument je, međutim, prokomentarisao ekspert za Istočnu Evropu iz američke Džejmstaun fondacije Januš

Bugajski koji je ocijenio da on, ukoliko je tačan, pokazuje „ili da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić dvoličan u odnosu na Rusiju ili da je pod ogromnim pritiskom Vašingtona da isporuči oružje Ukrajini“. Rojters prenosi da je uz dokument objavljena i tabela Pentagona koja sadrži odgovore na ukrajinski zahtjev za pomoć, a koji su podijeljeni na četiri kategorije koje se odnose na zemlje koje su se obavezale da

Vuksanović: Nije prvi put da Vlada Srbije jedno priča u javnosti, a sasvim drugo radi u tajnosti

Istraživač Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku Vuk Vuksanović smatra da navodi Rojtersa nijesu iznenađenje i da se u potpunosti uklapaju u dosadašnju sliku srpske politike. – Nije prvi put da srpska vlada priča jedno u javnosti, a uradi nešto totalno drugo u tajnosti. Evidentno je da je za srpsku vladu u ovom trenutku prioritet svih prioriteta da ne uradi ništa što bi joj uskratilo zapadnu podršku i ugrozilo njenu kontrolu nad polugama vlasti u Srbiji. U tom pogledu, ne čudi me da su odbili obuku ukrajinskih trupa, jer je to potencijalno

veoma skup poduhvat i veoma je uočljiv, a samim tim ga je lakše otkriti, bilo od strane istraživačkih medija, bilo od strane obavještajnih struktura, u ovom slučaju ruskih. Sa druge strane je municija i to se da otkriti izvjesnim kanalima, ali ipak je lakše prikriti na kraju dana. Bio je to veoma lak način za sprsku vladu da pokaže neki gest dobre volje Zapadu u kontekstu rata u Ukrajini – rekao je Vuksanović Glasu Amerike. On je ocijenio i da aktuelna srpska vlast „nema ideologiju i vrednosne sisteme“, te da joj je jedini prioritet

da ostane na vlasti i osigura podršku zapadnih centara moći. Ističe i da se taj naklon ka Zapadu odvija mimo očiju javnosti da se, kako navodi, ne bi naljutili proruski glasači. - Ovo se uklapa u šablon ponašanja kada je u pitanju bezbjednosna politika ili odbrana i mi vidimo da, u tom pogledu, Srbija mnogo više naginje u ovom trenutku prema Zapadu, iako to nije uvijek propraćeno u srpskim medijima. Obustavlja se moratorijum na međunarodne vojne vježbe koji je uspostavljen sa ratom u Ukrajini, gdje

će Srbija prvo učestvovati u NATO vježbama, a učestvovaće i bilateralno u vojnoj misiji SAD na Sinaju. Takođe, vidimo izvještaje turskih medija da stručnjaci niškog univerziteta i jednog turskog univerziteta navodno rade na projektu izrade sistema za rano upozorenje u slučaju nuklearnog napada na NATO granične države, a sada imamo i ovu vijest. Rekao bih da se to uklapa u neki šablon ponašanja gdje se veze sa Rusijom ne prekidaju, ali se znatno unižavaju – zaključio je Vuksanović.

će obezbijediti vojnu obuku i oružje, zemlje koje su to već učinile, kao i zemlje sa vojnom sposobnošću i političkom voljom da u perspektivi obezbijede vojnu pomoć Ukrajini.

Jedine dvije zemlje, čiji je odgovor u sve četiri kategorije bio „ne“ su, kako navodi Rojters, Austrija i Malta.

Britanska agencija podsjeća i da je dokument koji se odnosi na Srbiju procurio mjesec nakon što su na Telegramu objavljeni slični dokumenti koji navodno pokazuju novembarsku isporuku raketa srpskog proizvođača Krušik od 122 milimetra Kijevu. Ti dokumenti sadržali su potvrdu isporuke i sertifikat ukrajinske vlade.

Moskva je tada od Beograda zahtijevala zvanično objašnjenje navodnih isporuka, a fabrika Krušik je potom demantovala da je Ukrajini dala rakete i drugo oružje. Te navode je demantovao i sam Aleksandar Vučić ocijenivši ih „notornom laži“.

- Nijesmo izvezli nikakvo oružje ili municiju u Rusiju ili Ukrajinu – izjavio je Vučić početkom marta.

BALANS

Srpski lider je od početka rusko-ukrajinskog sukoba 24. februara prošle godine pokušavao da drži balans između bliskih veza sa Moskvom i aspiracija za članstvo u Evropskoj uniji, a Srbija je, osim Bjelorusije, jedina među 44 evropske države koja nije uvela sankcije Rusiji.

Povjerljivi dokument američkog resora odbrane koji se odnosi na Srbiju jedan je u seriji

Srbija nije niti će prodavati oružje ukrajinskoj i ruskoj strani, kazao je juče ministar odbrane Srbije Miloš Vučević. Komentarišući navode Rojtersa, Vučević je podsjetio i da je Srbija više puta do sada demantovala te, kako je naveo, neistine. – Nekome je očigledno cilj da Srbiju uvuče u taj sukob, ali mi se dosljedno držimo naše utvrđene politike. Uvijek postoji mogućnost da se neko oružje na nekakav volšeban način nađe i na teritoriji konflikta, ali to apsolutno nikakve veze nema sa Srbijom. To je pitanje za one države koje ne poštuju međunarodne norme i ugovorne klauzule poslovanja. Ponavljam, Srbija nije slala oružje Ukrajini i sve što je objavljeno na tu temu su neistinite spekulacije – naveo je Vučević u izjavi za Glas Amerike. Dodao je i kako se Srbija drži principa o ratu u Ukrajini koje je u februaru 2022. usvojio Savjet za nacionalnu bezbjednost te zemlje, te da Srbija, za vrijeme trajanja sukoba, neće prodavati oružje nijednoj strani.

Navode Rojtersa demantovao je i šef srpske diplomatije Ivica Dačić koji je saopštio da Srbija ne izvozi naoružanje i vojnu opremu ni u jednu državu ukoliko bi time omogućila izbijanje ili nastavak oružanih sukoba, te da oružje nije izvezeno od početka rata ni u Rusiju, ni u Ukrajinu.

onih koji su isplivali u javnost i počeli da se šire društvenim mrežama.

Pentagon je ranije saopštio da curenje tih informacija predstavlja ozbiljan rizik po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, te da oni pokušavaju da uđu u trag izvoru preko koga su povjerljivi dokumenti dospjeli u javnost. I američko ministarstvo pravde je, takođe, otvorilo istragu o tome.

Ukrajinski vojnici na liniji fronta

Srpski zvaničnici kažu da „ne prodaju“ oružje Ukrajini

Oscilacije skupo koštale, Budućnost Voli poražena od Ulma u osmini nala Evrokupa 92 83

Neslavan kraj evropskog puta

Košarkaši Budućnost Volija završili su sezonu na evropskoj sceni, i to u stilu kako su odigrali i veći dio Evrokupa – u rodnom gradu Alberta Ajnštajna, izabranici Vladimira Jovanovića su poraženi od Ulma 92:83, pa su nastup završili u osmini finala, kao i prošle sezone.

Ispod plana, jer je u ovom takmičenju minimalni cilj bilo četvrtinale, pa bi evidentno neuspješnu sezonu mogao donekle da spasi samo uspjeh u ABA ligi, a to podrazumijeva barem plasman u finale, preko jednog od dva evroligaša, Crvene zvezde ili Partizana, moguih rivala u polufinalu plej-ofa (Podgoričani moraju prvo da preskoče četvrtfinale).

Budućnost sezonu u nikad slabijem Evrokupu, bez ruskih timova, završava negativnim skorom (9-10), odnosno šestim mjestom u grupnoj fazi, i porazom na prvoj nokaut rundi. A poraz od Ulma je već više puta viđena priča ove sezone – nakon što su odigrali odlično prvo poluvrijeme, Podgoričani su ponovo pokazali staru boljku, pa ušli u oscilacije, i u nastavku odigrali ispod nivoa, ubacivši 30 poena, pa je poraz bio neminovan…

ODLIČNO

POLUVRIJEME

Budućnost je odigrala odlično u oba pravca, posljednjih sedam minuta prve četvrtine, koju je domaćin otvorio vođstvom od 4:0 i 7:4. Serijom 6:0, za nešto više od minut i po, Podgoričani su prvi put poveli (10:7), a Fedor Žugić je na kratko vratio prednost domaćinu (14:13), na tri minuta i 46 sekundi do kraja. Koševima Trea Bel-Hejnsa i Alfa Kabe, te sa dvije trojke Erika Grina, Budućnost je nešto više od dva minuta prije kraja dionice stekla prvu ozbiljniju prednost (23:14). A nakon koša Houlija, uslijedila je serija Petra Popovića, koji je do kraja četvrtine sam ubacio sedam poena (tri koša iz reketa uz jedno dodatno bacanje) za 30:16 nakon prvih 10 minuta.

Ulm je za nijansu imao bolji skok (9-8), ali su Podgoričani u ovoj dionici bili raspoloženi u šutu, jer su pogodili četiri trojke iz šest pokušaja (Grin dvije, Bel-Hejns i Edin Atić po jednu), dok je Ulm dva puta bio precizan sa distance, ali iz 10 šuteva. Budućnost je bila preciznija i za dva poena (66,7 – 62,5

Jovanović: Napravili smo mnogo grešaka

odsto), imala je dvije ukradene lopte više (3-1) i četiri izgubljene manje (2-6), što je ,,plavima“ omogućilo da drže pod kontrolom ovaj kvartal.

Odbrana Budućnosti je popustila u drugoj četvrtini, ali ne i u napadu, što je Podgoričanima omogućilo da na poluvremenu zadrže dvocifrenu prednost (53:42), zahvaljujući raspoloženom Grinu sa 17 poena (po 4-3 za dva i tri poena, 2-2 sa penala) i Bel-Hejnsu sa 12 poena i pet asistencija.

„Plavi“ su i dalje imali bolje procente šuta za dva (56,5 - 52,9 odsto) i posebno tri poena (54,5 – 29,4 odsto), čime su nadoknadili to što je Ulm bio uspješniji u skoku (21-15), posebno ofanzivnom (9-3). Budućnost je i dalje imala manje izgubljenih

Budućnost Voli sezonu u nikad slabijem Evrokupu, bez ruskih timova, završava negativnim skorom (9-10), odnosno šestim mjestom u grupnoj fazi, i porazom na prvoj nokaut rundi

lopti (3-8), što su gosti dosta kažnjavali (9-3), a interesantno je da u drugoj četvrtini nijedan tim nije imao ukradenu loptu. Ulm je u ovoj dionici u životu držao Fedor Žugić, koji je ubacio skoro polovinu ekipnih poena (12 od 26), a do poluvremena je bio bez promašaja (33 za dva, 2-2 za tri, 2-2 sa linije bacanja).

Kameron Rejnolds je otvorio drugu četvrtinu trojkom za maksimalnih 33:16, isti igrač je pogodio za dva za 35:19, a onda je Ulm uspio da veže uspješno

tri napada i smanji na 10 razlike (35:25), a sredinom četvrtine priđe i na ,,minus sedam“ (37:30). Ipak, Budućnost se probudila u napadu, do odmora u tri navrata imala 13 razlike, posljednji put na 53:40.

(NE)OČEKIVAN

PAD

Sve što su dobro uradili u prvom poluvremenu, posebno u napadu, Podgoričani su ,,prosuli“ u trećoj četvrtini i potpuno vratili Ulm u igru. Stali su Grin (dva poena), i Bel-Hejns (bez poena), stala je i čitava

Trener Budućnost Volija Vladimir Jovanović je kazao da je njegova ekipa u „prvom poluvremenu igrala skoro savršeno, na obje strane terena“.

- U drugom poluvremenu, prije svega, nijesmo imali čvrstinu u odbrani. Bez energije, dozvolili smo Ulmu mnogo lakih i otvorenih šuteva. Jednostavno, napravili smo mnogo grešaka – rekao je Jovanović nakon utakmice.

Trener Ulma Anton Gavel je izjavio da je igračima na poluvremenu „rekao da moraju da budu bolji u defanzivi“.

- U prvom poluvremenu smo primili 53 poena i to je bila razlika, nijesmo mogli da se nosimo sa Grinom i Bel-Hejnsom. Momci su u nastavku pojačali i odradili odličan posao u odbrani i od tada smo mogli da postižemo koševe. Mislim da smo tokom cijele sezone razvijali odbranu i moramo da gradimo igru na tome. Bez odbrane u prvom poluvremenu nijesmo postojali i oni su to iskoristili. U drugom poluvremenu, posebno u trećoj četvrtina, dozvolili smo samo devet poena i to je bio ključ naše pobjede. Prije svega čestitke našim igračima. Nastavljamo naš san, naš put. Za mladu ekipu, sjajno je vjerovati da možemo još dalje. Zaslužili smo sljedeću utakmicu i srećni smo zbog toga – rekao je Gavel.

ekipa, pa su „plavi“ za 10 minuta ubacili samo četiri koša, tri iz reketa i jednu trojku, uz 14 promašaja i četiri izgubljene lopte. Budućnost je čuvala dvocifrenu prednost do koša Kabe za 59:49, a onda je uslijedio nevjerovatan napadački post, koji je trajao sedam minuta i šest sekundi, tokom kojih je Ulm napravio seriju od 17:0 i preokrenuo na 66:59. Muke u napadu je prekinuo trojkom Marko Jagodić-Kuridža, šest sekundi prije kraja, ali je Nunjes prelako probio i položio loptu za 68:62 na isteku treće četvrtine, nakon koje je Ulm još više povećao dominaciju u skoku (3424), i popravio procente šuta za dva (59,3 odsto) i tri poena (33,3 odsto).

Budućnost se u posljednjoj četvrtini nije oporavila od pada u prethodnoj dionici, posebno u napadu. Držali su ,,plavi“ priključak do 73:69, kada je Bel-Hejns ubacio jedno od dva bacanja, a onda je Brendon Pol pogodio trojku pod faulom (Popović), nakon toga i dodatno bacanje, a u narednom napadu još jednu trojku za prvu dvocifrenu prednost Ulma (80:69), nepunih pet minuta prije kraja, kada je meč, praktično, i odlučen. Budućnost je nakon toga u dva navrata prišla na šest poena minusa, posljednji put tri minuta prije kraja (82:76), ali razigrani Ulm više od toga nije dozvolio, pa je serijom 7:0 i vođstvom od 89:76 otklonio sve dileme…

Sa sinoćnje utakmice u Ulmu

Mečevima četvrtfinala u Domžalama počeo završni turnir ABA2 lige

Podgorica izbacila šampiona, ništa od polufinala za Sutjesku

PODGORICA – Ništa od crnogorskog derbija u polufinalu ABA2 lige – Podgorica je sjajnom partijom porazila prošlogodišnjeg šampiona, Zlatibor sa 89:64, pa će nastaviti dalje borbu na završnom turniru u slovenačkim Domžalama, dok je Sutjeska eliminisana u četvrtfinalu od Krke sa 91:82. Krka će u petak, od 16 sati, biti rival Podgoričana...

Pobjednik turnira i direktni putnik u ABA ligu biti poznat u neđelju.

Podgorica

89

Zlatibor 64

DOMŽALE – Sportska dvorana ,,Domžale“. Sudije: Petek (Slovenija), Stapić, Milićević (Bosna i Hercegovina). Rezultat po četvrtinama: 26:14, 12:15, 26:17, 25:18.

PODGORICA: Bejhurst 10 (4-4), Radonjić, Vojinović 2, Anđušić 7 (2-1), Kljajević 5 (2-2), Čarapić 2, Vujisić 4 (20), Brnović 12, Fofana 19 (44), Đurišić 8, Vukčević, Bogavac 20 (6-6).

ZLATIBOR: Votson 17 (2-2), Protić 14 (8-6), Čabrilo 2 (22), Đuran, Grubelić 3, Đukanović 16 (5-4), Milošević, Joksimović 5 (3-1), Ponjavić 5 (4-3), Čorbić, M. Tejić, B. Tejić 2.

Podgorica će drugi put u klupskoj istoriji igrati u polufinalu ABA 2 lige, nakon što je 2021. godine, u ,,Morači“, poražena od Sparsa.

Već nakon sedam i po minuta igre moglo se naslutiti pobjednik, kada je Podgorica povela

22:7. Podgorica je u 16. minutu povela 36:14, ali je Zlatibor do poluvremena izašao iz dvocifrenog minusa – 38:29. Ipak, u trećoj dionici Podgorica je vratila svoj ritam, igrala izuzetno agresivnu odbranu, pa je bez problema ponovo ,,digla“ razliku, a kada je Luka Bogavac pogodio trojku u 28. minutu za 64:44, bilo je jasno da je put ka pobjedi trasiran. Podgoričani su sredinom posljednjeg kvartala imali i 24 poena prednosti (75:51).

Najefikasniji u Podgorici bio je Bogavac sa 20 poena, uz četiri asistencije i tri skoka, a blistao je i Selim Fofana sa 19 poena i tri trojke. Dabl-dabl učinak imao je Ludovik Bejhurst (po 10 poena i asistencija), uz četiri ukradene lopte, a dvocifren je bio i Danilo Brnović (12).

NBA: Sjajni mečevi na startu plej-in razigravanja

Lejkersi i Atlanta ekspresno do plej-ofa

PODGORICA - Los Anđeles Lejkersi igraće u plej-ofu, poziciju sedmog nosioca

Zapadne konferencije uoči razigravanja obezbijedili su pobjedom 108:102 u produžetku, protiv Minesota

Timbervulvsa u uzbudljivom plej-in duelu.

Plej-of, sedmu poziciju Istočne konferencije, zaslužili su i Atlanta Hoksi, koji su relativno lako i neočekivano riješili

meč protiv Majami Hita 116:105.

Ključne zvijezde pobjedničkih timova odigrale su na vrhunskom nivou na startu plej-ina. Kalifornijske ,,jezerdžije“ računale su na razigranog superstara Lebrona Džejmsa, on

Krka 91 Sutjeska 82

DOMŽALE – Sportska dvorana ,,Domžale“. Sudije: Jovčić (Srbija), Nikšić (Bosna i Hercegovina), Davidov (Sjeverna Makedonija). 35:25, 20:12, 24:27, 12:18.

KRKA: Stergar 6 (6-2), Jančar Jarc, Cerkvenik 5, Stipčević 25 (7-5), Stavrov 6 (2-1), Vucić 9 (5-3), Jurković, Spasojević 19 (4-2), Špan 13 (2-2), Škedelj 8 (2-2).

SUTJESKA: Vrbica 12 (2-2), Ros 9 (2-2), Bošković 3, Vulević, Varajić, Ćalić 4, Vujović 6 (3-2), Bojić, Tomašević 23 (116), Popović 8 (4-4), Veders 17 (6-4), Mališić.

U meču u kojem su izabranici Darka Vujačića, apsolutno, bili u podređenom položaju (vodili

su samo jednom, sa 3:2), sve je, praktično, riješeno do poluvremena, nakon kojeg je Krka vodila sa nedostižnih 55:37. Slovenci su u trećoj dionici u dva navrata imali i 22 poena prednosti. Nikšićani su na pet i po minuta prije kraja priprijetili kada su smanjili minus na sedam poena (81:74), nakon koša i dodatnog bacanja Vladimira Tomaševića, ali je Krka odgovorila trojkom Cerkvenika i vratila dvocifrenu prednost (84:74) i rutinski privela meč kraju… Tomašević je sa 23 poena i sedam skokova bio najbolji u ekipi Sutjeske, Majkl Veders dodao 17, a Mašan Vrbica 12 poena. Džejkobi Ros je meč završio sa devet poena i osam skokova. Crnogorski reprezentativac i bivši košarkaš Sutjeske Radosav Spasojević upisao je 19 poena za tim iz Novog Mesta. S. J.

Plej-of Prve lige za košarkašice

,,Vučice“ povele trku, još tri pobjede do titule

Bud. Bemaks 100

Dečić 44

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 200.

Sudije: Nikola Trifunović, Rade Vlahović I Nikola Asanović. Rezultat po četvrtinama: 21:14, 25:15 26:9, 28:6.

BUDUĆNOST BEMAKS: Drobnjak 19, Radonjić 17, Stefanović 4, Živković 4, Ma. Bigović 14, Marković 10, Šćepanović 13, Leković 6, Bulajić 13.

DEČIĆ: Radulović 11, Nišavić 4, Tatar 8, Vrcan 2, Rakočević, Stjepčević 6, Mirotić 5, Jovanović, Lašić, Vujošević 8.

Košarkašice Budućnost Bemaksa sitno broje do 13. titule prvaka od obnove nezavinosti, a ukupno 15. u klupskoj istoriji. Podgoričanke su na startu plejofa Prve lige savladale Dečić u okviru prvog meča polufina-

la, čime ih do titule dijele još tri pobjede.

,,Vučice“ su očekivano odradile duel protiv debitanta, ekipe Dečića, koja je prvi put ove sezone krenula u takmičenje i uspjela da stigne do plej-ofa. Dečić je parirao u prvih 20 minuta, ali su ,,plave“ u nastavku dodale gas, postigle čak 54 poena, a primile svega 15, pa su na kraju stigle do rekordne razlike (100:44). Razlika u kvalitetu bila je evidentna, a zanimljivo je da je čak šest igračica u domaćem timu bilo dvocifreno, dok su Zorana Radonjić (17 poena, 10 asistencija) i Ksenija Šćepanović (13 poena, 10 skokova) imale dabl-dabl učinak. Polufinalna serija igra se na dvije pobjede, a drugi meč igra se sjutra u sali ,,25.maj“ u Tuzima. U drugom polufinalu sastaju se Podgorica i Novi, koji prvi duel igraju večeras (18.30h) u ,,Bemaks areni“. R. P.

da kad je to bilo najpotrebnije. ,,Kralj“ Džejms, prva zvijezda lige i strijelac najviše poena u istoriji NBA, protiv ,,vukova“ je postigao 30 poena uz deset skokova i šest asistencija.

Slavni centar Entoni Dejvis bio je takođe na izuzetnom nivou, sa 24 poena i 15 skokova. Plejmejker Šruder dodao je 21 poen – a Njemac je bio efikasan u ključnim momenatima meča za domaćina.

Minesota je računala na raspoloženog centra Taunsa (24 poena) i Konlija (23 poena), u meču u kom nije igrao slavni francuski centar Gober zbog suspenzije...

Potpuno je podbacio Edvards, koji je realizovao samo tri od

17 šuteva iz igre. Ekipa će imati još jednu šansu, da kroz plej-in obezbijedi plej-of, a sada čeka pobjednika iz meča Nju Orleans – Oklahoma Siti

Atlanta je zablistala napadačkom košarkom protiv defanzivno po mnogima najkompetentnijeg tima lige. Već u prvom poluvremenu vodila je 63:39 i demonstrirala izuzetnu kolektivnu igru. U takvoj situaciji, ključne napadačke opcije su imale manju

odgovornost nego inače. Standardno najbolji bio je plejmejker Trej Jang sa 25 poena uz osam skokova i sedam asistencija. Marej je dodao 18, Bej 17 a Bogdanović 14 poena za 26 minuta na parketu.

Majami su predvodili Lauri sa 33 i Hiro sa 26 poena – a raspoloženih opcija za realizaciju nije bilo pod košem. ,,Vrelina“ će imati još jednu plej-of šansu za plej-in, protiv boljeg iz duela Toronta i Čikaga. S. S.

NBA velikan ih nosio na čuvenoj finalnoj seriji protiv Juta Džeza

Džordanove patike prodate za čak dva miliona eura

PODGORICA - Patike koje

je Majkl Džordan nosio za Čikago Bulse u finalnoj NBA seriji 1998. protiv Juta Džeza prodate su za čak 2,2 miliona američkih dolara (nešto više od dva miliona eura) na aukciji.

Aukcijska kuća ,,Sotebi“ je potvrdila da se radi o najskupljim prodatim patikama u svim sportovima do sada.

Kako se navodi, patike je po mnogima najbolji košarkaš u istoriji nosio na drugoj finalnoj utakmici njegovog posljednjeg finala karijere – u pobjedi

Bulsa 93:88, u kojoj je postigao 37 poena. Te 1998. legendarni bek-šuter Džordan osvojio je šestu NBA titulu karijere, a seriju za titulu riješio je košem u posljednjem napadu, nezaboravnim skok-šutem iz driblinga. Džordan je tako samo potvrdio status ,,kralja aukcija“ – prethodni rekord cijene prodatih patika vezan je takođe za njegovu sportsku opremu, a iznosio je oko 1,3 miliona eura, od prije dvije godine. Njegov dres prošle godine prodat je za rekordnu cifru – 10,1 milion dolara. R. A.

RADOST NAKON POBJEDE: Košarkaši Podgorice

ČETVRTFINALE LIGE ŠAMPIONA: Minimalac Milana protiv Napolija, Čelzijeva kriza traje

Real blizu polufinala, biće vrelo u Napulju

PODGORICA - Real Madrid je napravio veliki korak ka polufinalu Lige šampiona i drugoj uzastopnoj eliminaciji Čelzija u četvrtfinalu elitnog fudbalskog takmičenja.

Aktuelni prvak Evrope slavio je na svom terenu 2:0, a zadovoljan je i drugi domaćin večerašnjeg programa – Milan je savladao Napoli (1:0) za najavu vatrenog revanša na stadionu ,,Dijego Armando Maradona“ narednog utorka. U domu najvećeg kluba na svijetu prvu šansu imao je Čelzi, kada je Feliks probao, a Kurtoa odbranio.

Bolju igru Reala najavila je šansa Karima Benzeme, da bi sjajni Francuz u 22. donio promjenu rezultata. Karvahal je ubacio loptu u šesnaesterac, Vinisijus Žunior bio brži i snalažljiviji od Fofane i sproveo loptu do Benzeme kojem nije bilo teško da zatrese mrežu.

To je njegov 90. pogodak u Ligi šampiona u karijeri, a posljednjih 11 postigao je protiv engleskih ekipa - pet puta je zatresao mrežu Čelzija, po tri Mančester sitija i Liverpula. Čelzi je brzo mogao da izjed-

PODGORICA – Mančester junajted i Sevilja večeras (21 h) igraju derbi četvrtfinala Lige Evrope. ,,Crveni đavoli“ su prvi favoriti drugog po rangu kontinentalnog fudbalskog takmičenja, ali nijesu mogli da budu srećni nakon posljednjeg žrijeba u Nionu.

Sevilja je najuspješniji klub Lige Evrope, koju je osvajala rekordnih šest puta – 2006, 2007, 2014, 2015, 2016. i 2020. godine. Andalužanima se ne daju velike šanse da ponovo podignu trofej, ali ko može da ih otpiše u ovom takmičenju, u kakvom god da su sastavu i formi. Revanš će se igrati u Španiji, što takođe nije zanemarljivo...

- Sevilja ima sjajnu reputaciju u Ligi Evrope, osvojili su je više puta nego bilo koji drugi klub. Imaju izvanredan učinak i moramo da budemo svjesni toga jer njihov cilj je da ponovo uzmu trofej. I mi smo maksimalno motivisani da idemo do kraja. Ukoliko želimo da pobijedimo Sevilju, moramo da igramo naš najbolji fudbal i svako mora da se prikaže u najboljem izdanju, u suprotnom bićemo u problemu – upozorio je menadžer Junajteda Erik ten Hag, koji ne može da računa na Rašforda, Garnaća i Šoa ,,Kraljica“ Lige Evrope loše stoji u domaćem prvenstvu – Sevilja je tek 13. u La Ligi, bliža zoni ispadanja nego plasmanu na međunarodnu scenu, kojeg bi

nači preko Sterlinga, ali se ponovo ,,ukazao“ Kurtoa, a do kraja poluvremena Real je presingom tjerao goste na brz gubitak posjeda.

,,Merengesi“ su mogli do 2:0 brzo po povratku na teren jer je Luka Modrić lijepo gađao s ivice kaznenog prostora, ali je lopta prošla tik pored stative.

Domaćin je od 59. minuta imao igrača više. Ben Čilvel dobio je crveni karton zbog faula nad Rodrigom koji je išao sam na gol Arisabalage, a Čelzi se nakon toga odlučio za prilično defanzivnu varijantu.

Nije izdržao jer je Marko Asensio ko zna koji put pokazao da je Realov zlatni džoker. Domaći su brzo izveli korner, Vinisijus odložio loptu za Asensija na liniji šesnaesterca, a Španac iz prve pronašao put do mreže.

Benzema je u finišu propustio priliku za 3:0, a na kraju je Čelzi ipak mogao da pokvari savršenu noć za Real – Ridiger je u 93. izvanredno blokirao šut Maunta

Muke za ,,plavce“ se nastavljaju. Ne ide im u Premijer ligi, sada su blizu ispadanja iz

Lige šampiona. Frank Lampard je nedavno zamijenio Grejema Potera, ali ni promjena na klupi (za sada) ne donosi boljitak... ,,Vatre“ nije nedostajalo ni na ,,San Siru“, gdje je Napoli već poslije pedesetak sekundi imao veliku priliku za vođstvo - Kalabrija i Krunić su zajedničkim snagama izblokirali Kvarackeliju. Gosti su bili opasniji u uvodnom dijelu meča, golman Mainjan odbranio je udarac Elmasa s oko 20 metara, a onda se razigrao i Milan i prvi put zaprijetio kada je Le-

Stadion: Santjago Bernabeu Sudija: Fransoa Leteksije (Francuska)

1:0 Benzema u 22, 2:0 Asensio u 74. Žuti kartoni: Kamavinga, Militao, Karvahal (Real), Fofana, Kovačić (Čelzi)

karton: Ben Čilvel (Čelzi) u 59.

71. Ridiger)

84. Čuameni)

(od 81. Sebaljos)

(od 71. Asensio)

55. Kukurelja)

75. Maunt)

75. Galager)

ao umakao odbrani rivala i šutirao pored gola. U finišu poluvremena je i poveo – Dijas je sjajno povukao akciju u 40, odigrao za Leaa, a Portugalac – možda i slučajno – asistirao Ismaelu Benaseru Milan je na odmor lako mogao da ode s 2:0 jer je Kjer pogodio prečku na centaršut Benasera. Napoli je dobro otvorio drugo poluvrijeme, Manjana je na iskušenje stavio Elmas, probao je i Di Lorenco, da bi lider Serije A ,,upao“ u novi problem kada je Andre Zambo Angisa u roku od četiri minuta dobio dva žuta kartona, oba nad

San Siro

Ištvan Kovač (Rumunija)

1:0 Benaser u 40.

kartoni: Benaser, Salemakers (Milan), Zjelinski, Angisa, Di Lorenco, Kim, Rahmani (Napoli)

karton: Andre Angisa (Napoli) u 74.

Teom Ernandesom, mada se čini da je sudija bio prestrog. Napolitanci se, međutim, nijesu povlačili. Manjan je sjajno reagovao kod pokušaja Di Lorenca, blizu gola bio je i Olivera, ali rezultat na ,,San Siru“ se nije mijenjao.

Milan je drugi put u 10 dana pobijedio budućeg šampiona Italije. U prvenstvu je 2. aprila bilo 4:0 za ,,rosonere“ u Napulju, gdje će tim Lućana Spaletija imati priliku da sve naplati s kamatom. Ili će četvrtfinale LŠ ostati najveći evropski uspjeh ,,azura“... Ne. K.

ČETVRTFINALE LIGE EVROPE: Sporting u Torinu, Junajted dočekuje Sevilju

Kraljica takmičenja stiže u Mančester, Juventus u misiji spašavanja sezone

Liga konferencija: Dva meča u Belgiji

Četvrtfinale Lige konferencija ne nudi nijedan duel koji bi se okarakterisao kao derbi, ali trebalo bi da donese uzbudljive dvomeče.

mogla da se domogne samo ako osvoji svoje omiljeno takmičenje. - Oni su Mančester junajted, ali dobro znaju i da smo mi Sevilja, šestostruki osvajač Lige Evrope. To zaslužuje poštovanje. Došli smo u Mančester vjerujući u ono što možemo. Uzbuđeni smo, ali moramo da posmatramo ovaj meč kao svaki drugi. Treba da imamo isti pristup bilo da je

,,obična“ ligaška utakmica ili finale Svjetskog prvenstva – poručio je napadač Sevilje Rafa Mir Uz Junajted, najveći velikan u četvrtfinalu Lige Evrope je Juventus, koji bi evropskim trofejom spasio sezonu. I ,,staru damu“ izvjesno čeka težak posao – rival joj je lisabonski Sporting. Prvi meč igra se u Torinu. - U ovoj utakmici postavljamo temelj za revanš u Lisabonu. Čeka

nas veoma jak protivnik koji je zasluženo prošao u četvrtfinale izbacivši Arsenal, lidera Premijer lige. Liga Evrope je prestižno takmičenje i, logično, što dalje idete protivnici su sve komplikovaniji. Bilo bi fantastično igrati finale, ali prije tog završnog čina treba odigrati četiri meča, počevši od ova dva sa Sportingom. Potreban nam je balans, idemo korak po korak – najavio je tre-

Od 18.45 sati igraće se meč Genta i Vest Hema, preostala tri na programu su od 21 čas. U još jednom okršaju na belgijskom tlu Anderleht će dočekati AZ Alkmar, Fiorentina će gostovati Lehu iz Poznanja, dok će u Švajcarskoj igrati Bazel i Nica.

ner Masilimijano Alegri, koji je najavio da će u protokolu biti i Aleks Sandro i Dušan Vlahović, te duže odsutni Pol Pogba. Drugi italijanski predstavnik,

Roma, gostuje Fejnordu, dok Bajer iz Leverkuzena dočekuje osvježenje na evropskoj sceni, belgijski Union Sen Žiloaz. Ne. K.

Fudbaleri Mančester junajteda na treningu

MANUTD.COM

Odigrane utakmice 27. kola Druge lige

Uroš Ignjatović, nakon goleade i remija protiv Petrovca

Znači mi gol, ali ostaje žal za pobjedom

Sa jučerašnje utakmice Podgorica -Kom

Važan trijumf Igala, brejk Mladosti

(od 46. B. Marstijepović).

PODGORICA – Budućnost je prethodnog vikenda, u 29. kolu Meridianbet 1. CFL, remizirala sa Petrovcem pod Goricom u spektakularnoj utakmici (4:4), koja je obilovala lijepim akcijama, potezima i golovima…

IGALO – Stadion: ,,Solila“. Gledalaca: 200. Sudija: Savo Vujović. Strijelci: Maraš u 45+1. i Grbić u 85. (Igalo), Alhasan u 46. minutu (Bokelj). Žuti kartoni: Acevedo, Maraš, Đurđević, Šćepanović (Igalo), Vukčević, Sklender , Đurović , Poček , Kordić (Bokelj).

IGALO: Raičević, Acevedo, Đukanović, Maraš, Bumbar, Radović, Đurđević (od 67. Guzina), A. Vujičić (od 90+3. Vujović), Kordoba, Grbić, Petrović (od 53. Šćepanović).

BOKELJ: Spasojević, Đurković (od 82. Kašćelan), Kordić, Poček, Niković (od 87. Vukčević), Imamović, Osmanović, Đurović, Alhasan, Macanović, Sklender (od 74. Globarević).

Fudbaleri Igala uspjeli su u derbiju kola da savladaju Bokelj i na taj način naprave bitan iskorak u borbi za opstanak. Kotorani su imali ulogu favorita jer su u borbi za opstanak, ali je domaćin pokazao da se neće lako predati. Igalo je vodilo golom Maraša na samom kraju prvog dijela, a stvari na početak vratio je Alhasan odmah u prvom minutu nastavka.

Pitanje pobjednika odlučio je Miloš Grbić u 86. minutu.

Grbalj 0

Mladost DG 1

RADANOVIĆI – Stadion Grblja. Gledalaca: 200. Sudija: Dejan Marković . Strijelac: Ukšanović u 87. minutu. Žuti kartoni: Nijaveđi, Batuta, Bojović, Bigović, Damjanović (Grbalj), Đurović (Mladost DG).

GRBALJ: V. Popović, Ilić (od 88. Nedić), Nijaveđi, M. Popović, Batuta, Đukanović, Čavor, Bojović, Vilotijević (od 77. Golub), Bigović (od 88. Stojanović), Damjanović.

MLADOST DG: Đurović,

Vuković (od 46. Ukšanović), Bogdan Milić (od 82. Hot), Bulatović, Bogdan Milić (od 74. Globarević), Santos (od 90. S. Milić), Vlahović, Badnjar (od 46. Medojević), Mugoša, Orahovac, Krstović. Fudbaleri Mladosti savladali su Grbalj i iskoristili priliku da smanje prednost lidera. U utakmici u kojoj su oba tima imala šanse i mogla da stignu do pobjede, gosti su stigli do trijumfa zahvaljujući golu rezerviste Nikole Ukšanovića u samom finišu.

Zeta 1

Derbi začelja završen je bez pobjednika – Zeta je u većem dijelu meča bila u prednosti zahvaljujući golu Krstovića, ali su Ulcinjani u finišu izbjegli poraz. Otrant je u prvih 45 minuta djelovao loše, bez prave ideje i kreacije, pa je Dejan Vukićević na poluvremenu već napravio trostruku izmjenu. Dugo su se gosti mučili, ali je rezervista Škrelja u 86. minutu pogodio za remi, čime Otrantu opet slijedi trka sa Igalom…

Podgorica 1

Kom 1

PODGORICA – Stadion: „DG arena“. Gledalaca: 150. Sudija: Luka Pejović. Strijelci: Perišić u 90+12. autogol (Podgorica), Pavićević u 90+7. minutu (Kom). Žuti kartoni: Tripković, Burzanović (Podgorica), Kažić, Radulović, Golubović, Pavićević (Kom).

„Plavo-bijeli“ su dva puta imali prednost od dva gola, ali su dopustili protivniku da izjednači i definitivno ostaje žal što se nijesu upisala nova tri boda. Međutim, Budućnost drži sve u svojim rukama što se tiče konačnog cilja i titule –ima pet bodova više i utakmicu manje u odnosu na najbližeg pratioca. – Utakmica je bila otvorena sa dosta šansi, a mislim da smo mi

prednjačili u stvaranju dobrih akcija i gol prilika. Šteta što u pojedinim situacijama nijesmo birali nešto bolja rješenja, jer mislim da smo mogli da postignemo još neki pogodak – poručio je Uroš Ignjatović, koji se osvrnuo na četiri primljena gola… – Moramo da radimo na tome, naročito ove nedjelje kada liga nije u ritmu srijeda – vikend, kako nam se nešto slično ne bi više događalo u samom finišu prvenstva – jasan je 22-godišnji desni bek. Ignjatović je od početka sezone pokazao da će da bude pojačanje, isprofilisao se kao najbolji desni bek u ligi, a dobre partije je nagovijestio još u Evropi golom protiv Lapija.

Od tada je konstantno napredovao, a pogodak protiv Petrovca za 3:1 je neka dosadašnja kruna kvalitetnih partija… – Znači mi pogodak, kao što znači svakom drugom igraču, prije svega na planu samopouzdanja. Međutim, ne mogu da budem potpuno ispunjen jer smo ispustili nova tri boda. Ali, to je naš zajednički rezultat, na nama je da ispravimo greške i već od sljedećeg meča nastavimo sa pozitivnim rezultatima.

Tokom okršaja sa „nebeskoplavima“ – kao i na svakom prethodnom meču – desni bek se „ponavljao“ non-stop, a trenutak kada je u posljednjem minutu utakmice klizećim startom osvojio loptu, pa

Novi strateg Bajern Minhena Tuhel: Ne mogu

PODGORICA - Tomas Tuhel, trener Bajern Minhena, kazao je da je poraz od 3:0 u gostima Mančester sitiju nepravedan za njegov tim.

1

GOLUBOVCI – Stadion: ,,Trešnjica“. Gledalaca: 400. Sudija: Miloš Bešović. Strijelac: A. Krstović u 24. (Zeta), Škrelja u 86. minutu (Otrant Olimpik). Žuti kartoni: Filipović, Kalačević, Muratović, Puletić (Zeta), Golubović, M. Marstijepović, Krunić (Otrant Olimpik).

ZETA: Karadžić, Filipović, Popović, Keit (od 66. Rakočević), Peruničić, Vukčević (od 83. Jauković), Kalačević, Puletić, Mihaljević (od 61. Barjaktarović), Muratović, A. Krstović (od 83. Bečić).

OTRANT OLIMPIK: Agović, Sefa (od 61. Krunić), Banović, Harada, Orlandić (od 46. Škrelja), M. Marstijepović, Pepić (od 46. Ajković), Golubović, Redžović, Rudović, Molabećirović

PODGORICA: Radulović (od 64. Krivokapić), Rašo, Burzanović (od 79. Mujović), Neto (od 39. Tripković), Vukčević, Mrvaljević (od 46. Komija), Vračar, Radunović, Božović, Pavlićević, Prelević (od 79. Maraš).

KOM: Ivanović, Nišimura, Knežević (od 60. Dapčević), Perišić, Bulatović (od 89. Pavićević), Ljumović, Kažić (od 89. Dujović), Gazivoda (od 70. Radonjić), Radulović, Peličić, Golubović.

Nevjerovatan meč u Lješkopolju. Kada se činilo da neće biti golova uslijedila je drama u nadoknadi vremena. Prvo je u sedmom minutu dodatka Kom uspio da povede golom rezerviste Pavićevića Gosti su već slavili velika tri boda, ali su domaći vjerovali do kraja. I u čak 12. minutu nadoknade, nakon velike gužve u kaznenom prostoru gostiju, Perišić je nesmotreno reagovao i loptu poslao u svoju mrežu za remi, a bod je slaba utjeha za oba tima.

Pripremio: R. PEROVIĆ

Pobjedu Sitija 3:0 nad Bajernom menadžer opisao kao nevjerovatan rezultat

Gvardiola: Znam što nas čeka u Minhenu

PODGORICA - Pep Gvardiola upozorio je da pitanje putnika u polufinale Lige šampiona nije još riješeno, nakon što je njegov Mančester siti pobijedio Bajern Minhen 3:0 na svom terenu u prvom duelu četvrtfinala.

Aktuelni prvak Premijer lige je blistao protiv njemačkog giganta, koji je po mnogima igrao najbolje na kontinentu ovog proljeća u LŠ. Menadžer Sitija Gvardiola je oduševljen izdanjem prvotimaca, ali sa oprezom će se pripremati za revanš.

- Da, ovo je nevjerovatan rezultat, ali dobro znam što znači otići u Minhen i igrati na njihovom terenu. Moramo i u revanšu da uradimo nešto

novo da ne bismo previše patili. Njihov kvalitet je ogroman. Pružićemo sve od sebe da prođemo u polufinale. Rodrijev gol za vođstvo bio je nevjerovatan, mnogo nam je donio u prvom dijelu. Oni su potom konstantno prijetili. Bilo je teško kontrolisati njihove napade preko Musijale i Gnabrija. Pogotovo su bili opasni u prvih 10-15 minuta drugog poluvremena, bili su bolji, imali su šanse. Ali, poslije toga smo se prilagodili i u finišu utakmice bili smo bolji –poručio je Gvardiola. Gvardiola je vodio Bajern prije nego što je preuzeo Siti, a poručio je da je tokom 55 do 60 minuta meč bio zaista neizvjestan. Revanš će biti odigran 19. aprila. R. A.

Slavni Njemac je krajem marta preuzeo Bavarce, a njegov tim je u prvom duelu četvrtfinala Lige šampiona praktično već ostao bez šansi za prolazak u polufinale. Revanš je na programu 19. aprila.

- Ne prihvatam ovaj rezultat. Igrači Sitija su nas kaznili u fazama u kojima smo bi-

Petrovca prethodnog vikenda, poručio

Odbojkaši Budve i Budućnosti priredili dva uzbudljiva meča na startu nalne serije plej-ofa

Domaći teren do sada nije bio prednost

PODGORICA – Ako je suditi po prve dvije utakmice, ovogodišnje finale plej-ofa za odbojkaše bi moglo da bude najzanimljivije i najneizvjesnije u nekoliko posljednjih godina. Na pobjedu Budućnost voleja u Budvi (3:1), šampion je odgovorio trijumfom u „Morači“ sa 3:2, pa će u ovom finalu biti odigrana barem četiri meća. Finalna serija seli se u u petak u Budvu...

BUDVANI POKAZALI KARAKTER

povukao kontru digao je sve na noge – mirisalo je na gol, ali je udarac Vasilija Adžića završio preko prečke. – Što se tiče mojih igara, mislim da sam podigao formu u posljednjih par utakmica. Pomislio sam i sam da ćemo postići gol za pobjedu, energija je bila dobra, imali smo priliku, ali nijesmo uspjeli. Stvarno ostaje žal što nijesmo osvojili tri boda, ali idemo dalje – sve je u našim rukama – jasan je Ignjatović.

Titula je, dakle, primarni cilj. – Vjerujem da ćemo da vratimo šampionski pehar u Podgoricu, baš kao što vjeruje i cijela ekipa. Međutim, još na pripremama smo se dogovorili da idemo korak po korak, utakmicu po utakmicu i vjerujem da ćemo na taj način doći do cilja – rekao je nekadašnji đak Crvene zvezde, te prvotimac Čukaričkog, Sinđelića i Inđije. Budućnost naredni meč igra u subotu protiv Dečića na te-

renu OFK Titograd na Starom aerodromu.

– Imamo dosta vremena da se prije svega odmorimo nakon naporne prošle sedmice, ali i da se pripremimo na najbolji mogući način. Ubijeđen sam da ćemo da se spremimo dobro, a Dečić poštujemo maksimalno jer znamo da je dobra ekipa. Međutim, naša razmišljanja su od meča do meča da osvojimo tri boda i tako ćemo da se postavimo – rekao je Uroš Ignjatović. R. P.

Minhena duboko razočaran ishodom duela sa Sitijem

mogu da ovaj rezultat

li bolja ekipa. Jednostavno smo brutalno kažnjeni. Dobro smo igrali do rezultata

0:0. Ne želim da razgovaram o rezultatu. Vidio sam dobar nastup moje ekipe do 70. minuta – poručio je Tuhel.

Siti je fantastičnim golom Rodrija u prvom poluvremenu poveo, a potom u 70. minutu (Bernardo Silva glavom na asistenciju Halanda) i 76. minutu (Haland) ekspresno potpisao trijumf. – Zaslužili smo da postignemo bar gol i poklonili smo rivalu jedan ili dva gola previše.

Mislim da je mojim igračima nedostajalo samopouzdanja. Rezultat je gorak za nas. Iskreno, na ovom meču sam se zaljubio u svoju ekipu i u način kako je igrala. Znam da je čudno, ali bilo je jako za-

PODGORICA – Selektor

ženske seniorske odbojkaške reprezentacije Crne

Gore, Milorad Krunić saopštio je širi spisak za nastup u ovogodišnjoj Srebrnoj evropskoj ligi.

Na spisku nema Tatjane Bokan, dugogodišnje kapitenke, koja je na kraju prethodnih kvalifikacija objavila kraj reprezentativne karijere (ove sezone će vjerovatno završiti i igračku).

Na spisku nijesu ni dvije igračice koje se nijesu odazvale u prethodnoj akciji, tehničar Evgenija Milivojević i primač servisa Jelena Cvijović

Crna Gora će igrati u grupi B protiv selekcija Portugala, Gru-

bavno – rekao je Tuhel. Bajern će se do kraja sezone boriti da odbrani titulu u Bundesligi, ima dva boda više od Borusije Dortmund, sedam kola prije kraja sezone.

R. A.

Budva je u Podgorici bila na pragu nokdauna, prvi set je ubjedljivo izgubila (25:15), u drugom je gubila 14:10, u trećem čak 17:10, ali je oba dobila u završnicama. Šampiona nije pokolebao ni gubitak četvrtog seta, jer je u petom pokazao kvalitet i iskustvo i vratio brejk u ovoj seriji.

- Osim pobjede, raduje me što smo pokazali karakter i borbenost, što smo uspjeli da dobijemo utakmicu u pet setova. Naše dosadašnje iskustvo je takvo da smo ili pobjeđivali 3:0 ili kad je bilo gusto momci nijesu izdržali pritisak odbojkaške sredine kakva je Budva, to moranje osvajanje titule i slično, u čemu se oni prvi put susrijeću – rekao je za Pobjedu trener Budve Miloš Marković

- Da smo malo iskusniji, a pošto smo se vratili i preokrenuli u drugom i trećem setu, vjerovatno bismo utakmicu završili sa 3:1. Ali, sticajem okolnosti smo pobijedili 3:2, ali niti je takva pobjeda manje važna ili manje slatka – dodao je Marković. Posljednja utakmica u „Morači“ je, sigurno, bila najbolja u ovoj sezoni.

- Daleko smo od nekog vrhunskog kvaliteta odbojke. Nije to ni za očekivati da u ligi sa šest ekipa i sa dva ozbiljna kluba. Prije finala Kupa i finalne serije za titulu, Budućnost i mi smo posljednji put igrali sredi-

nom novembra, i siguran sam da će, kako finalna serija bude odmicala, i kvalitet odbojke biti bolji. To je jedini način da ovi mladi momci napreduju, da se vidi koliko ko može, koji su mu dometi. Smatram da su takvi mečevi važni ne samo za dva kluba, nego i za crnogorsku odbojku i reprezentaciju, jer ima puno mladih igrača koji igraju za mlađu seniorsku i seniorsku selekciju. U prethodna tri prvenstvena meča, uvijek je slavio gost. Ostaje da se vidi da li će tako biti i u petak.

- Ja se iskreno nadam da ću riješiti tu situaciju već u narednoj utakmici – uz osmijeh je zaključio trener Budve.

NEISKUSTVO

KOŠTALO „PLAVE“

Budućnost volej je, čini se, ispustila veliku šansu u drugom meču, jer je odigrala odlično prvi, veći dio drugog, trećeg i četvrtog seta, ali nije imala snage da u drugom i trećem setu zadrži prednost ili u svoju korist riješi neizvjesne završnice. U petom je ostala bez snage.. - U prvom setu je bilo prelako, a onda već u drugom smo

Takmičenje odbojkašica startuje krajem maja

dobro otvorili set i mislili smo da ćemo ga lako zatvoriti. Međutim, nismo uspjeli, očigledno je neiskustvo odradilo svoje u odlučujućim momentima, kao u trećem setu. Mislili smo da njihovim grešaka možemo da završimo setove, ali to ne može tako. U finišu smo vezali nekoliko grešaka. U četvrtom setu smo odradili sve maksimalno, uradili smo ono što nijesmo uspjeli u drugom i trećem. U petom setu je ekipa bila potrošena, fizički i emotivno, a falilo nam je malo tog iskustva da bismo pobijedili – kaže za Pobjedu trener Budućnosti Miljan Bošković. Bošković ističe da je veliki žal zbog propuštene prilike, ali mu pred treći meč optimizam daje činjenica da njegova ekipa u Budvi uvijek igra dobro. - Mislim da će druga utakmica za nas biti veći stimulans, da neće ostaviti negativne posljedice na ekipu. Igračima je skrenuta pažnja da se nijedan poen protiv Budve ne može lako zaraditi. I da se ubjedljiva vođstva moraju do kraja iskoristiti. Nadam se da ćemo izvući pouke i to iskoristiti u trećem meču – zaključio je Bošković. S. J.

Krunić saopštio širi spisak seniorki za Srebrnu

zije i Farskih Ostrva, dok su u grupi A selekcije Austrije, Estonije, Letonije i Sjeverne Makedonije.

Srebrna liga za odbojkašice startovaće 27. maja, a grupna faza igraće se do 18. juna. Crna Gora će Gruziju dočekati u Podgorici (31. maj), dok će domaće mečeve sa Portugalom (10. jun) i Farskim Ostrvima (16. jun) igrati u Herceg Novom.

ligu

Finalni turnir na programu je 24. i 25. juna u austrijskom Gracu.

Spisak - tehničari: Marija Šušić (Tent, Srbija), Tijana Tvrdišić (Herceg Novi), Viktoria Đukić (Akademija); primači servisa : Nevena Vukčević (Partizan, Srbija), Dušanka Petrović (Marina Kaštela, Hrvatska), Simona Petranović (Ub, Srbija), Marija Tušev-

ljak (Herceg Novi), Danijela Džaković (Asitek, Italija), Milena Burzanović (Herceg Novi), Lara Jovović (Morača), Teodora Čavić (Galeb Liko Soho Group); korektori: Nikoleta Perović (Konsolini, Italija), Dijana Vuković (Voluntari, Rumunija), Majda Čakar (Akademija), Marija Bojić (Galeb Liko Soho Group); srednji blokeri: Saška Đurović (San Rafael, Francu-

ska), Mina Dragović (Jedinstvo Stara Pazova, Srbija), Katarina Budrak (Bordo, Francuska), Maša Dragojević (Galeb Liko Soho Group), Mia Ražnatović (Luka Bar), Teodora Rakočević (Banja Luka Volley, Bosna i Hercegovina); libera: Melisa Cenović (Herceg Novi), Lana Labović (Herceg Novi), Gordana Madžgalj (Jedinstvo), Ksenija Krunić (Akademija). S. J.

Uroš Ignjatović i Zoran Petrović

Poslije tri partije meča za titulu svjetskog prvaka u kazahstanskoj Astani

Nepomnjašći-Ding 2:1

Ding – 0

Nepomnjašći 1

1.d4 Nf6 2.c4 e6 3.Nf3 d5

4.h3!? (vjerovatno ideja Dingovog sekundanta Riharda Raporta) dxc4 (potez koji je Nepo odigrao poslije 9 minuta razmisljanja) 5.e3 c5

6.Bxc4 a6 7.0–0 Nc6

Prve utakmice polu nala plej-ofa za vaterpoliste

Poslije tri odigrane partije od predviđenih 14, Rus Jan Nepomnjašći koji nastupa pod zastavom FIDE stekao je prednost protiv Kineza Liren Dinga i trenutno vodi sa 2:1.

Do važne pobjede koja može biti presudna u konačnom zbiru, Nepo je došao u drugoj kao vođa crnih figura što sa psihološke strane gledano za njega znači još veće samopouzdanje za razliku od protivnika koji mora da izjednači ukoliko želi da se domogne planetarnog trona. Ako na kraju bude neriješeno prema propozicijama,

pobjednik će biti određen u taj-breku 30. aprila.

- Za ovakav poraz mogu slobodno reći da je užasan. Jednostavno nijesam shvatio šta se dešava tokom partije. Nakon ,,f5“ pozicija mi je postala veoma teška. Zatim je uslijedio ,,Nc6“ i shvatio sam da gubim. Takođe, potez ,,h3“ koji sam odigrao u otvaranju je prilično rijedak u praksi. Bila je to ideja mog sekundanta. Znam mnogo varijanti kako dalje, ali ovo moje izdanje samo mogu nazvati katastrofom - bio je Ding objektivan komentarišući partiju. Za razliku od njega, drugi sa svjetske rejting liste bio je

odlično raspoložen. - Naravno, shvatio sam da je potez ,,h3“ uticaj Riharda Raporta. Doduše, to je nezgodan potez sa konkretnom idejom, ali sam se prebacio na primljeni ,,Damin gambit“ i na kraju pronašao poziciju koja mi je bila poznata, ali bez poteza ,,h3“. Onda sam konsolidovao figure u centru i sve se kasnije desilo samo od sebe. Naravno, drago mi je što sam prvi pobijedio u meču za šampiona. Uradio sam to poslije 13 partija računajući i meč sa Magnusom Karlsenom u Dubaiju 2021 – nije krio zadovoljstvo Nepomnjašći.

8.Nc3 b5 9.Bd3 Bb7 10.a4 b4 11.Ne4 Na5 12.Nxf6+ (za ovaj potez je Ding razmišljao 33 minuta) gxf6 (Ding je rekao poslije partije:

„Očekivao sam samo Qxf6 i spremao sam se da igram e4 i Bg5, e5. 12…gxf6 je bilo potpuno iznenađenje, a onda nijesam mogao pronaći dobar način da postavim svoje figure) 13.e4 c4!

14.Bc2 Qc7 15.Bd2 Rg8

16.Rc1 0–0–0 17.Bd3? (loša ideja) Kb8 18. Re1? (potez koji gubi) f5! (dijagram)

19.Bc2 Nc6 20.Bg5 Rxg5!

21.Nxg5 Nxd4 22.Qh5

f6 23.Nf3 Nxc2 24.Rxc2

Bxe4 25.Rd2 Bd6 (Ding je već bio u ozbiljnoj vremenskoj oskudici) 26.Kh1 c3

27.bxc3 bxc3 28.Rd4 c2

29.Qh6 e5 0:1

Prvi turnir novog ciklusa CEDIS festivala u Podgorici pripao braniocu titule

Draganić ponovo na tronu

Prvi kvalifikacioni turnir CEDIS festivala za tekuću godinu odigran je minulog vikenda u prostorijama ŠK ,,Budućnost –CEDIS“ u Podgorici i nadmašio je sva očekivanja, kako po masovnosti, tako i po kvalitetu. Učestvovala su 32 igrača, dvostruko više nego na prvom turniru prošlogodišnjeg takmičenja, među kojima i njih šest sa međunarodnim titulama, kao i zavidan broj talentovanih pionira i omladinaca.

Zanimljivo je da je nastupila i prvakinja Belgije do 12 godina Amelija Pribila. Poslije pet odigranih kola slavio je branilac titule Veljko Draganić sa 4,5 poena. Drugo mjesto pripalo je FIDE majstoru

Nemanji Vukčeviću sa 4, koliko je sakupio i trećeplasirani Rus Andrej Skvorcov, kao i njegova supruga Alena, koja je zauzela četvrto mjesto

zbog slabijeg buholc koeficijenta. Među nagrađenima su i IM Aleksandar Tomić i Jovan Jovančević sa po 3,5 te MK Dragoljub Abramović i FM Božidar Kisić sa po 3 poena. Pored njih, bodove za plasman na finalni turnir osvojili su još Veljko Šćekić i Slaven Živković Bez primjedbi pravdu je dijelio međunarodni šahovski sudi Zoran Peruničić, dok je nagrade najuspješnijima uru-

čio predsjednik ŠK ,,Budućnost CEDIS“ Aleksandar Radunović. Inače, festival se sastoji od pet kvalifikacionih turnira i finalnog, na kojem će nastupiti osam najuspješnijih igrača iz kvalifikacija, najbolja šahistkinja i najuspješniji igrač do 18 godina. Drugi kvalifikacioni turnir je na programu od 26. do 28. maja.

-Početak novog ciklusa bio je kakav se samo poželjeti može. Izuzetan odziv takmi-

Detalj sa meča u Herceg Novom

Favoriti korak do finala

Jadran i Primorac, u goleadi kod kuće, bez problema ostvarili su prve pobjede na startu polu nalne serije koja se igra na dva dobijena meča. Druge utakmice na programu su 19. aprila kada će Novljani gostovati Kataru, a Budva će sačekati Kotorane

Jadran 20

Kataro 3

HERCEG NOVI - Bazen ,,Jadran“. Gledalaca: 100. Sudije: Kontić i Mijanović. Rezultat po četvrtinama: 2:1, 8:1, 3:1, 7:0.

JADRAN: Đurović, Ziuzin 2, Vučurović 1, Vukićević 1, Vujović 2, D. Radović 3, Stevović, Gardašević 2, Matijašević, Sladović 4, Čaraj 4, V. Radović 1, I. Radović, Gojković.

KATARO: Marinković, Kovačić, Nikaljević, D. Marko-

vić 1, P. Vičević, T. Vičević, I. Marković, Vujović, Milaš 2, Rajhel, Vasović, Lakićević, Bjelica, Mršić. Dileme nije bilo, Jadran je do poluvremena vodio 10:2 i opravdao ulogu favorita protiv Katara. Druga utakmica u Kotoru biće formalnost za aktuelnog šampiona.

Primorac 19

Budva 10

KOTOR - Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Gledalaca: 100.

Sudije: Arnaut i Stanišić. Rezultat po četvrtinama: 3:0, 4:4, 7:4, 5:2.

PRIMORAC: Kralj, Vučković 1, Mršić 1, Gopčević 2, Mačić, Vukasović, Šaunović 1, Gardašević 6, Stanojević 2, Vujošević, Janović 4, Baštrica 1, Mandić, Perov 1.

BUDVA: Kolesko, Ivanović, Žardan 2, Kovačić, D. Dragović, Ivanović, Egorov, Dabić, N. Dragović 2, Stahor 3, P. Ćetković, Janović 3, D. Ćetković, Moračanin.

Primorac nije imao problema protiv Budve, došao je do prve pobjede u polufinalu plej-ofa, a ovaj duel ostaće zapamćen po duelu dva brata Janovića, koji su izuzetno bili raspoloženi u ekipi iz Kotora i Budve. Srđan Janović postigao je četiti, a Mlađan Janović tri gola za gostujući tim. A. M.

čara, veoma jak sastav i veliki broj mladih igrača daju mnogo razloga za zadovoljstvo prvim kvalifikacionim turnirom. Posebno raduje što su gotovo polovina učesnika bili omladinci i omladinke, što je i glavni cilj organizacije Festivala, da se mladim igračima da šansa za napredovanje u igri sa jačim i iskusnijim protivnicima. Bilo je zadovoljstvo pratiti njihovu igru, kao i uzbudljive duele favorita za visok plasman. Zahvaljujem se svima koji su svojim učešćem doprinijeli da prvi turnir bude ovako uspješan, čestitam Veljku Draganiću na zasluženoj pobjedi i nadam se da će i naredni turniri u okviru Festivala biti na sličnom nivou, rekao na svečanom uručivanju nagrada desetostruki prvak naše zemlje i reprezentativac Nikola Đukić

Priredio: B. KADIĆ

Željko Dabović

Održano prvenstvo Crne Gore u polumaratonu Prvaci

i Vesna Pavlićević

PODGORICA – Željko Dabović i Vesna Pavlićević prvaci su Crne Gore u polumaratonu. Na takmičenju koje je održano u Nikšiću u muškoj konkurenciji dominirao je Željko Dabović, član AK Sparta iz Podgorice sa rezultatom 1:13:47, ispred Ivana Bubnova, člana Milenijuma iz Podgorice, koji je imao vrijeme 1:15:09 i Miloša Vojvodića (Nikšić) 1:23:02. Kod dama, može se reći očekivano, trijumfovala je Vesna Pavlićević. Članica AK Milenijum do titule prvaka stigla je sa rezultatom 1:35:04, ispred klupske drugarice Rade Miladinović sa rezultatom 1:38:31 i Jelene Ivković članice AK Nikšić – 1:46:11. Takmičenje je otvorio direktor Direktorata za sport u Ministarstvu sporta i mladih Crne Gore Zoran Jojić, dok je na-

grade za Prvenstvo Crne Gore uručio generalni sekretar ASCG Milan Madžgalj R. P.

Nepomnjašći i Ding nakon tri odigrane partije

Najbolje polumaratonke

7. OGLEDI O TRADICIJI KOJA NESTAJE

Planina priziva čovjeka u svoj prostor, u svoja njedra

Ako nije bilo mjesta u kolibi, spavalo se i vani, dubokim snom. I sve je funkcionisalo bez tjeskobe i brige. Priroda ih je držala u naručju, izručujući im svoju beskonačnu moć, silinu, toplinu, mir, spokoj

U kolibama se spavalo na slamaricama i vunenim dekama razgrnutim po zemljanom podu, sa teškim jorganom. Ovčje štavljene i neštavljene kože postećije bile su sastavni dio posteljine. Jastuk napunjen vunom. Ako nije bilo mjesta, spavalo se i van kolibe, dubokim snom. I sve je funkcionisalo bez tjeskobe i brige, život prostran koliko i nebo i plavetnilo nad njim. Sve koliko otvoreno, široko, daleko, visoko, toliko i usko, zatvoreno, ograničeno, sputano, nisko. Opsjenarski prostor, zvjezdano nebo, krhkost usamljenih duša u neodređenom prostoru. Priroda ih je držala u naručju, izručujući im svoju beskonačnu moć, silinu, toplinu, mir, spokoj. Današnjoj omladini sve to izgleda nestvarno, kao na filmu ili u knjizi Hajdi. Za odlaganje i čuvanje sira, skorupa, jarduma i drugih namirnica koristi se poseban objekat pored kolibe. To su drvene kućice zvane mljekari, napravljene od tvrđeg materijala, u kojima je sve čisto i sređeno. Za mljekar je zadužena domaćica, ili planinka, koja vodi računa o svemu što se skladišti u ovom objektu. U mljekaru su postavljene drvene police na kojima stoje karlice, pune razlivenog mlijeka, dok su na zemljanom podu poređane kace u koje se slažu sir i skorup, čabrovi za čuvanje sira, stapovi u kojima se pravi maslo, mješine za skorup i štruglje, drvene posude za mužu ovaca. Inače, mješina se pravi od oderane ovčje kože. U jesen, kada se sprema pastrma (sušeno i dimljeno meso), koža se obrije, naduva, osuši, zašije i veže sa jedne strane. U nju se odlaže sir i skorup.

(Na međunarodnom festivalu zdrave hrane u Milanu, 1966. godine, jardum je ocijenjen od strane svjetskih stručnjaka kao rijetki mlječni proizvod

koji pozitivno – preventivno utiče na zdravlje čovjeka. (Jardum se pravi tako što se ovčije mlijeko posoli i kuva na tihoj vatri, uz stalno miješanje, dok se čitava površina ne prekrije pjenom. Tada se posuda skida sa vatre. Kad se ohladi, ovo mlijeko je gusto i veoma ukusno.)

(Savardak je manji objekat različite namjene: može biti zamjena za kolibu, ali može služiti i za smještaj stoke. Lako i brzo se pravi: na nekoliko redova kamena stavljaju se rozge i vrljike, koje se vežu prućem, a na sve to ide slama. Visina je oko dva i po metra, sa vratima kao na kolibi.)

cioniše usporeno, spontano i veselo. U slučaju bilo kakve bolesti, bili su sami svoji doktori. Liječili su skoro sve pomoću ljekovitih trava, rakija, sirćeta, sirove ovčje kože i vune. Život je na selu ili u varoši isto što i zatvor, a na planini je sloboda, riječi su jednog katunjanina. Dakako, život na katunu je počesto izvan i iznad stvarnosti, jer su ljudi u otvorenom dijaloškom odnosu sa svijetom prirode. Oni su prinuđeni na apsolutnu ko-

munikaciju i saradnju, što je svojevrsna afirmacija takvog odnosa. To je specifičan prostor i u njemu se odvija autentičan život, pun dostojanstva, iskrenosti i poštovanja, koji prevazilazi privid stvarnosti. Svakom životu katun daje dimenziju jednostavnosti, smisla, značaja, ljepote; pruža mogućnost da svako otvori dušu i uzme za sebe ono što mu po duhovnoj vokaciji pripada. U konstrukciji identiteta pojedinca, ali i razvoja društva, sa antropološkog, sociološkog i etnološkog stanovišta, katun se smatra vrlo značajnom društveno-istorijskom, organizacionom pa i političkom pojavom. Kao primarna i lokalna stočarska zadruga i svojstveni sociokulturni identitet, utemeljen na rodbinskim vezama, katun je prvi organizovani oblik društvene zajednice, plemenski nukleus i najstariji izvor etičkog običajnog prava. U katunu postoji određeni model unutrašnje organizacije koja je olakšavala funkcionisanje ove društvene cjeline. U sociologiji je prihvaćen princip po kojem grupisanje više od sto pedeset do dvjesta osoba zahtijeva hijerarhijsku strukturu, koja obezbjeđuje poštovanje društvenih pravila. Katunarske zajednice koje su brojale manje od sto pedeset članova bile su funkcionalne i sa tendencijom konstantnosti i zato su opstale milenijumima. Računa se da je takva zajednica, u kojoj dominira osjećanje pripadnosti kolektivu, dok je ja u drugom planu, bila idealan odnos za međusobno povjerenje i pouzdanost.

Tajna njihovog suživota bila je u okrenutosti kolektivnom dobru, u ravnopravnosti odraslih muškaraca u odluči-

vanju, u međusobnom poštovanju i pravednosti u raspodjeli obaveza, prava i plodova rada. Istina je da je ovaj vid porodične organizacije bio povezan i sa specifičnim istorijskim i ekonomskim uslovima života, funkcionalno okrenut zajedništvu kao konstruktivnom načinu suočavanja sa životnim izazovima.

Kao primarna stočarska zadruga i sociokulturni identitet, utemeljen na rodbinskim vezama, katun je prvi organizovani oblik društvene zajednice, plemenski nukleus i najstariji izvor etičkog običajnog prava

Kažu da su ove namirnice najukusnije iz mješine. Najveći problem u čuvanju mlječnih proizvoda bili su miševi, koje je bilo teško odstraniti.

Dolaskom na planinu iz pasivnog života, ljudi uskaču u aktivan odnos sa sobom i s prirodom. U toj interakciji čovjek uči da vlada sobom, jednako koliko pravi ravnotežu sa ambijentom u kojem se nalazi. Spretno, odvažno i odmjereno prilagođava se novim okolnostima, u kojima sve funk-

Jedan katun čini više porodica, sa starješinom na čelu. Kad je izvršena prva podjela rada, na katunu se formiraju prvi oblici klasnih, ekonomskih, kulturnih pa i političkih formi iz kojih se normira država. Međusobno povezani i organizovani, katuni su funkcionisali kao danas lokalne društvene zajednice, sa precizno određenim zadacima, obavezama i pravima. Na čelu takve klansko-plemenske strukture, kao ključne društvene zajednice, nalazio se katunski starješina, glavar, koji se različito nazivao: sudac, knez, katunar. Sud vladike Danila, u Crnoj Gori iz 1713. godine, bio je sastavljen od dvanaest plemenskih starješina i katunskih prvaka. U mnogim krajevima, sela i manje varoši nastali su od nekadašnjih katuna. Zanimljiva je veza čovjeka i prirode. Čovjek pred planinom, čvrst kao kamen, ali bistre glave i otresit, nit prihvaćen, nit odbačen, koleba se, čas oslonjen na razum i inteligenciju, čas na instinkt i intuiciju, jer je prirodu objašnjavao i doživljavao mogućnostima svoga bića iako ona ima svoje maglene dodatke u koje je mnogo toga uvijeno, kako u svom smislu tako i u svojoj neiscrpnoj ljepoti i značenju. Spontana, vječna, nepromjenljiva i neposredna interakcija relativizirala je i relaksirala

Donosimo izbor iz nove knjige eseja Ramiza Hadžibegovića „Skuplje(no) od zaborava” koju su objavili Čigoja štampa i autor. Pred nama su eseji Vodenice, Katun i Berbernice. Tekst je za ovu priliku ijekaviziran

njihov odnos, pun poštovanja i zajedništva. Dok pulsira, živi, pokreće i preliva preko sebe, dok egzistira kroz fascinantne neposustajuće pokušaje i manifestacije, koje se doimaju kao drevna mistika, ona priziva čovjeka u svoj prostor, u svoja njedra. Svaki kontakt s njom ima svoju priču u kojoj čovjek, bez časovnika, kroz realno-nerealnu meditaciju nastoji da u njoj otkrije kosmičke tajne bezvremenog, uzvišenog i vječnog. Ona je krvotok nekog neviđenog organizma koji stvara prizore i izazove koje urbani ljudi ne poznaju. Zatvorena u svojim dubinama, nijema, srasla sa samoćom, spokojna u zaboravu, nesalomljiva, priroda je uvijek bila jača od čovjeka. Prirodni signali skrivaju i otkrivaju, spajaju i razdvajaju. Ona svakog prihvati, ali treba znati njenu narav i ćud i u skladu s tim se ophoditi i vjerovati u nemoguće i kad ne postoji rješenje. Da bi opstao i dugo trajao, čovjek na planini treba da uči kako da sluša i kako da uočava i identifikuje pojedine njene tonove i signale.

(Nastavlja se)

Piše: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

Savardak u Zakrilju u Osrecima, 1998. godina

Napunjena mješina

Sušenje mijeha (mješine)

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

politika

JADRANKA RABRENOVIĆ

ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ

nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ

crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ

fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Poslovni broj: I.br.63/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca

Otp Debt Collection doo Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog

dužnika Perović V. Ivana iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, na osnovu izvršne isprave –Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010.godine, dana 12.04.2023.

godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Perović V. Ivanu iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, vrši se dostavljanje

Zapisnika o XLI prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 12.04.2023. godine Zaključka o XLII prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 12.04.2023. godine.

Izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu

Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja dostavljanje Zapisnika o XLI prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 12.04.2023. godine i Zaključka o XLII prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 12.04.2023. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 12.04.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj Iv.br.2005/2022 Javni izvršitelj Snežana Begović iz Pljevalja, ul. Boška Buhe bb, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD PODGORICA, MOSKOVSKA 29, Podgorica, PIB: 02289377, koga zastupa ADV. MARIJA ŠOFRANAC, ul.SLOBODE 60/IV, Podgorica protiv izvršnog dužnika VUJICA VUJIČIĆ, IVAN DO BB, Žabljak, rođen: 01.10.1981. godine, sa poslednje poznatom adresom kako je ovde naznačeno, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 117,90 eura, dana 12.04.2023 godine,u skladu sa odredbama čl. 45 Zakona o izvršenju obezbjeđenju („Sl.list CG“ br.22/17) donio je

Z A K LJ U Č A K

Za izvršnog dužnika VUJICA VUJIČIĆ, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju Iv.br.2005/2022 od 11.01.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja o izvršenju o naknadnim troškovima Iv.br.2005/2022 od 12.04.2023 godine. Izvršni dužnik može preuzeti navedena pismena u kancelariji javnog izvršitelja, na adresi ul. Boška Buhe bb u Pljevljima, u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja svih pismena na oglasnoj tabli nadležnog Osnovnog suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Upozorava se izvršni dužnik da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka, odnosno, izvršni dužnik. Pljevlja, 12.04.2023. godine,

JAVNI IZVRŠITELJ Snežana Begović

Poslovni broj: Iv. br. 1512/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Dauti Komerc” doo Podgorica, Tuzi bb, protiv izvršnog dužnika “3 I group” doo Bar/ Makedonska B3, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br

1-1/287275 od 16.05.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana

12.04.2023. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika “3 I group” doo Bar/ Makedonska B3, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br. 1-1/287275 od 16.05.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 05.09.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 12.04.2023. godine.

U skladu sa članom 136 Zakona o privrednim društvima ( „ SL. list CG“ br. 065/20 od 03.07.2020. )

„ Primorje“ hotels & restaurants AD Tivat daje sljedeće

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU SKUPŠTINE AKCIONARA

Obavještavaju se akcionari „ Primorje“ hotels & restaurants

AD Tivat da će se XXII redovna godišnja Skupština akcionara, sazvana za dan 16.05.2023. godine, održati u konferencijskoj sali hotela „Palma“ u Tivtu sa početkom u 11:00 časova i sljedećim dnevnim redom:

1. Usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice Skupštine akcionara

2. Usvajanje finansijskih izvještaja Društva za 2022. godinu sa izvještajem revizora i izvještaja o poslovanju društva

3. Imenovanje revizora finansijskih izvještaja za 2023. godinu

4.Donošenje Odluke o naknadama članova Odbora direktora

5.Donošenje Odluke o potvrdjivanju Odluke broj 288 od 30.01.2023.godine

Pravo prisustva i odlučivanja na sjednici Skupštine akcionara imaju svi akcionari ( lično, ili putem punomoćnika ) koji su na spisku akcionara iz CKDD na dan pribavljanja spiska akcionara.

Punomoćje mora biti ovjereno, a potpisi na punomoćju ovjeraveni u skladu sa zakonom.

Skupština donosi odluku većinom glasova prisutnih, ili zastupanih akcionar ( svaka akcija daje jedan glas, osim u slučaju izbora članova odbora direktora kada svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova odbora direktora utvrđen statutom društva ).

Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale i predloge odluka u prostorijama sjedišta Društva u Tivtu, ul. II Dalmatinske br.2 , svakog radnog dana u vremenu od 09:00 do 15:00 časova, najmanje 20 dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara. Obavještenje o sazivanju Skupštine akcionara biće dostupno akcionarima i na adresi internet stranice Društva: www.primorjehotels.com

Mole se akcionari da radi efikasne organizacije i rada najave svoje učešće najkasnije dva radna dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara dostavljanjem na uvid neophodne dokumentacije (kopija lične karte ili pasoša, punomoćje) putem email adrese: office@primorje.co.me

PRIMORJE AD TIVAT

Oglasi i obavještenja

JU OŠ ,, Vuk Karadžić,, Podgorica, na osnovu Odluke Školskog odbora o davanju u zakup dijela školskog prostora broj 1888 od 26. 12. 2022. godine Saglasnosti Vlade Crne Gore br. 07-603/23-1239/2 od 30. 03. 2023. godine raspisuje

O G L A S

za prikupljanje ponuda za zakup školskog prostora

1.Izdaje se u zakup dio školskog prostora- fiskulturna sala povrsine 607 m2. Namjena : sve sportsko rekreativne aktivnosti osim fudbala, Fiskulturna sala se izdaje na period od 2 godine, Početna mjesečna cijena zakupa po terminu je 25e, U cijenu zakupa ulaze troškovi elektične energije, vode i higijene. Termini korišćenja sale: ponedeljkom od 18:00-22:00 sati; utorkom od

16:30- 22:00; srijedom od 17:15 od 22:00; četvrtkom od 16:30 do 22:00, petkom od 18:00-22:00; subotom od 11:00 do 12:00.

Pravo ucesca imaju sva pravna fizicka lica koja dostave dokaz o ispunjenosti zakonskih uslova za obavljanje predmetne djelatnosti. Neblagovremene nepotpune ponude neće se razmatrati. Ponude se dostavljaju u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti na adresu ul. Radosava Burića bb. Podgorica, sa naznakom ponuda za zakup školskog prostora. Kont. tel. 020 641 -885 641-344

MaLi oGLaSi

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 1

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah NON- STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović. Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahta. Dolazak odmah. Povoljno. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000008

KOSIM placeve bašte i dvorišta motornim trimerom. Dolazak po pozivu. Povoljno. Vukčević 069/991-999, 067/000-008

POTREBNI vozači C kategorije radno iskustvo dvije godine. Tel. 069/032-380

POTREBNI radnici za obavljanje fizičkih poslova i slaganje robe u magacinu. Tel. 069/032-380

TRAŽIM ženu za njegu starije osobe 24 sata u Podgorici. Tel. 067/837-229

KUĆEPAZITELJ/KA potrebni. Drušići (Cetinje). Redovno održavanje imanja od 3,5 hektara, uključujući vinograd (500 čokota loze), povrtnjak i travnjake. Uslovi po dogovoru. Viber/SMS: 069/123-074

Дана 12. априла 2023. године у 70. години живота

преминула је наша драга

ВЕРА Божидара ТРАЈКОВИЋ рођена ПОПАДИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци

дана 13. априла 2023. године од 10 до 15 часова и

дана 14. априла 2023. године од 10 до 13 и 30 часова.

Сахрана ће се обавити у 14 часова на новом гробљу

истога дана.

ОЖАЛОШЋЕНИ:

син НЕМАЊА, снаха АНА, брат ВЛАДАН, сестра НАДА, братанић ВИЈИСЛАВ, братаничне ТИЈАНА и АНЂЕЛА, сестричне ЉИЉА и ИВАНА и остала родбина

Poslovna oznaka I.br.982-1/2020

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca mldb. Bulatović Damjan, koga zastupa zakonska zastupnica – majka Dragaš Jelena, a nju punomoćnik Novica Milošević, advokat iz Podgorice, ul. Jovana Tomaševića br.3, protiv izvršnog dužnika Bulatović Danilo iz Podgorice, ul. 27. Marta br.5, radi naplate novčanog potraživanja, dana 12.04.2023. godine, u smislu odredbe čl.154, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I ODREĐUJE SE treće ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u LN 593 KO Veruša, u svojini izvršnog dužnika B (obim prava 1/1), koje čine: kat parcela br. 1176, potes Tegovina, livada 6. klase, površine 594 m2.

II TREĆE ROČIŠTE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 11.05.2023 godine u 10:00 časova, a biće održano u kancelariji ovog Javnog izvršitelja koja se nalazi u Podgorici u ul. Vasa Raičkovića 4B, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Javni izvršitelj će licu zainteresovanom za kupovinu nepokretnosti dozvoliti da u prikladno vrijeme razgleda nepokretnosti.

III Vrijednost nekretnina opisanih u tački prvoj zaključka utvrdjena je rešenjem ovog javnog izvršitelja I.br.982-1/2020 od 29.07.2021.godine i iznosi 16.750,00 eura.

IV Na trećem ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. ( Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. ).

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca i založnog izvršnog povjerioca (ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene), kao eventualne ponudioce, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, što iznosi 1.675,00 eura.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Kupac je dužan da cijenu položi na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti

Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredjenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dana 13.04.2023.godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Dana 12. aprila 2023. godine, ispustila je svoju plemenitu dušu naša voljena

MILENA Markova NOVAKOVIĆ

Saučešće primamo 13. aprila od 9 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u Spužu.

Ožalošćeni: kćerke DANIJELA i DIJANA, unučad MARKO, IVANA, ANA, MARIJA i NIKOLA, sestrići RADOSLAV, DRAGAN, NIKOLA i BOŽIDAR, sestrična SVETLANA i ostala rodbina

Umrla je naša tetka

MILENA Markova NOVAKOVIĆ

Biće nam neobično bez tebe. Mnogo ćeš nam nedostajati.

Tvoji sestrići DRAGAN i RADOSLAV RAIČEVIĆ

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

Tužnim srcem javljamo rodbini, kumovima, prijateljima i komšijama da je iznenada, poslije kraće i teške bolesti, preminuo u 73. godini života naš voljeni

BRANKO Sava ĐUKOVIĆ 1951–2023.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 13. aprila od 9 do 13 časova, poslije čega se polazi ka seoskom groblju u Gluhom Dolu gdje će se obaviti sahrana u 16 časova.

Obavještavamo da je

ZEF Đona GOJČAJ

Umro 11. aprila 2023. u 88. godini života. Saučešće za dragim nam pokojnikom primamo u kapeli „Malesia“ 13. aprila od 18 do 22 časa, te u petak, 14. aprila od 10 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u selu Skorać.

Ožalošćeni: supruga ŠAĆA, sin MARJAN, kćerka LJIZA, snaha DIANA, brat FRANJO, sestra DIELUŠA, snaha LJULJA, unuci ĐON, DOMENIK i ANTON, unuke BORA, RUDINA, RITA i DONIKA, kao i ostalo bratstvo GOJČAJ

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

ILIJI STANIŠIĆU

Bio si neraskidivi dio naših života, tako će uvijek i ostati. Nek tvoja plemenita i čestita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tuguju za tobom: UNA, ALEKSANDAR, MARIJA i PREDRAG

Obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove i poznanike da je naš dragi

MILADIN Save DŽANKIĆ

Preminuo poslije kraće bolesti 12. aprila 2023. u 83. godini.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 13. aprila od 10 do 14 časova i 14. aprila od 10 do 13 časova .

Sahrana će se obaviti na seoskom groblju Stanjevića Rupa – Piperi, u 14 časova.

Ožalošćeni: snaha LJILJA, sestre KOSA, ROSA, MARTA, BRANKA i ANKA, bratanići RADOJE, RADISAV i SAVA, brataničine MILA, MILENA i MAJA, sestrići, sestričine i ostala mnogobrojna rodbina

Ožalošćeni: supruga CICA, sin ALEKSANDAR, braća ILIJA i IVO, sestra SLAVKA, snahe NEVENKA i VOJKA, sinovci PREDRAG i IVAN, sestrić VESKO, sinovične VJERA, ANA i VESNA, kao i ostala mnogobrojna familija 586

Posljednji pozdrav

ILIJI STANIŠIĆU

Dugogodišnjem prijatelju i saradniku, dragi Ilija, hvala ti na iskrenom druženju i poštovanju

Predsjednik penzionera Kuča ŽELJKO ŽIVKOVIĆ i ČLANOVI UDRUŽENJA PENZIONERA

Posljednji pozdrav drugu i prijatelju

VESO POPOVIĆ sa porodicom

ILIJI STANIŠIĆU

Posljednji pozdrav voljenom đedu, ocu i tastu

Oglasi i obavještenja

Opraštamo se od

585

Posljednji pozdrav voljenom suprugu i ocu

ILIJE STANIŠIĆA

Uvaženog, istaknutog i dugogodišnjeg člana Demokratske partije socijalista Crne Gore.

Dobrotom, lojalnošću i vrijednim radom dao je nesebičan doprinos u stvaranju moderne, evropske, građanske Crne Gore.

Ljudi poput Ilije nikada ne mogu biti zaboravljeni.

ILIJI STANIŠIĆU

Bio si naš ponos, naša snaga i najveća uzdanica u životu.

Tvoji: SONJA, IVAN, ANA i MARIJA

Posljednji pozdrav našem voljenom đedu

ODBOR DPS-a GLAVNOG GRADA PODGORICE

Posljednji pozdrav voljenom stricu

ILIJI STANIŠIĆU

Počivaj u miru. Hvala ti za sve.

RAJKA MRVALJEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

575

ILIJI

Bio si naš vitez, naše utočište prepuno ljubavi i naša sigurnost. Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Tvoji najmiliji: MINA, UNA i ALEKSANDAR

Posljednji pozdrav đedu, ocu i tastu

ILIJA STANIŠIĆ

Našem bivšem direktoru. Svojim odnosom, kolegijalnošću i predusretljivošću prema kolegama ostavili ste neizbrisiv trag u našem kolektivu. Čuvat ćemo od zaborava zajednički provedene godine.

ILIJI STANIŠIĆU

S dubokom tugom i ponosom.

KOLEKTIV UPRAVE ZA STATISTIKU

Tvoji: MINA, ANA i VELJKO VRBICA

Posljednji pozdrav našem predsjedniku

Posljednji pozdrav našem dragom predsjedniku i prijatelju

ILIJI STANIŠIĆU

Sa tugom se opraštamo od čovjeka sa kojim je bilo zadovoljstvo sarađivati na dobrobit penzionera glavnog grada

ILIJI STANIŠIĆU

Bila je čast i zadovoljstvo raditi i družiti se sa tobom.

Članovi Upravnog odbora Udruženja penzionera Podgorica: KRSTO RADUSINOVIĆ, IVAN MANDIĆ, SLOBODAN LEKOVIĆ, RATKO NIKOLIĆ, NEBOJŠA USKOKOVIĆ, DRAGAN VUKSANOVIĆ, IZET ZVEROTIĆ, MARKO PEKOVIĆ, ŽARKO VUKČEVIĆ, RAMIZ LIČINA, DRAGAN NIKIĆ i MILUTIN RADINOVIĆ

Tvoji saradnici: PUNIŠA STANIŠIĆ, LJILJANA RACKOVIĆ, NEVENKA ROGANOVIĆ, RADMILA KUZMAN, BRANO VOJINOVIĆ, SLOBODANKA VELIMIROVIĆ, NIKOLA PERKOVIĆ i LIDIJA VUČINIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom predsjedniku

Opraštamo se od našeg dragog

ILIJI STANIŠIĆU

Zadovoljstvo je bilo učestvovati u radu najvećeg Udruženja penzionera na čelu sa čestitim i iskrenim predsjednikom, koji nas je koordinirao i uspješno rukovodio Udruženjem penzionera glavnog grada.

ILIJE STANIŠIĆA

potpredsjednika Saveza udruženja penzionera Crne Gore i predsjednika Udruženja penzionera Podgorice

Bio je, po svemu, visoko moralan i uvažen čovjek, izvanredan drug i saradnik, dostojan punog poštovanja.

Čitave svoje penzionerske dane posvetio je penzionerima i dobru čovjeka, što ga je činilo izuzetno cijenjenim.

Zahvalni smo za nemjerljiv doprinos, koji je utkao kroz svoj rad i trud za naš Savez i crnogorske penzionere.

UDRUŽENJE PENZIONERA PODGORICA

SAVEZ UDRUŽENJA PENZIONERA CRNE GORE

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav đeveru i stricu

ILIJI STANIŠIĆU

Tvoj iznenadni odlazak ostavio nam je veliku prazninu i bol. Beskrajno ćeš nam nedostajati.

Porodica pokojnog brata JANKA STANIŠIĆA

S poštovanjem opraštamo se od dragog prijatelja

ILIJE STANIŠIĆA

598

Počivaj u miru.

VESNA i ANDRIJA ČAĐENOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav poštovanom zetu i teču

ILIJI STANIŠIĆU

597

Počivaj u miru.

SNEŽANA PAVIĆEVIĆ sa porodicom

DRAGICA VUJKOVIĆ

U godinama kad si trebala bezbrižno da uživaš sudbina je htjela drugačije. Nismo bili spremni na ovo, a najmanje tvoja unučad.

Veliku prazninu koju ostavlja tvoj odlazak ispunit ćemo lijepim sjećanjima koja nam ostaju...

Počivaj u miru koji je tvoje dobro srce zaslužilo tokom života!

Tvoja IRENA sa porodicom

Posljednji pozdrav

MILANU Stankovom ĐURIŠIĆU

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava NADA Dragova VUKČEVIĆ sa porodicom

Опраштамо се од нашег доброг, брижног ујака

Četvrtak, 13. april 2023.

581

Danas je deset tužnih godina od smrti našeg dragog supruga, oca i đeda

BLAGOJA

Vrijeme prolazi, ali sjećanje na tebe vječno će ostati.

Tvoj plemeniti lik čuvaćemo od zaborava.

Tvoji: VOJKA, IVANA, DRAGO i IGOR sa porodicama

580

Хвала ти за све и почивај у миру.

SJEĆANJE

13. 4. 1997 – 13. 4. 2023.

GOJKO Stijepov IVANČEVIĆ

Vrijeme koje prolazi neće izbrisati sjećanje na tvoju dobrotu prema nama.

Tvoji NAJMILIJI

Dana 18. aprila navršava se godina od smrti naše voljene

MILENE VUČINIĆ

Prošla je godina od kada si nas napustila. Praznina nastala tvojim odlaskom ne može se iskazati riječima. Tvoja beskrajno topla ljubav i plemenito srce, u kojem je bilo mjesta za sve koje si voljela, učinili su da zauzmeš mjesto među anđelima.

Vječno ćemo se sjećati tvog blagog lika, čestitosti, ljudskog i dostojanstvenog života. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo te od zaborava.

U subotu, 15. aprila, u 11 časova porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

OŽALOŠĆENA PORODICA

577

13. 4. 2021 – 13. 4. 2023.

BLAGUTIN V. ŠUĆUR

Čini se juče, a već dvije godine od kad te nema. Prisutan u svakom trenutku našeg življenja kao čovjek zadivljujuće životne snage, dobrote, velikodušnosti... uzor kako se čuva porodica, prijatelji... Nedostaješ.

RAJKA, NIKOLA, SLOBO i SANJA sa porodicama

587

601

12. april 2018 – 12. april 2023

ZORICA KOTRI

Uvijek sa najljepšim sjećanjima

BRANKO, ELENA i MLADEN sa porodicama 588

571

SJEĆANJE

JOVAN Đ. ROGANOVIĆ

579

13. 4. 2019 – 13. 4. 2023.

Vrijeme nije lijek za prazninu koju si ostavio. Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir i spokoj.

Brat SLAVKO sa porodicom

TUŽNO SJEĆANJE 13. 4. 2019 – 13. 4. 2023.

JOVAN ROGANOVIĆ

Živiš u našim srcima kroz najljepše uspomene. Strina BOSE, sestre VESNA, RAJKA i MAJA

Danas su četiri godine od našeg rastanka JOVAN ROGANOVIĆ

Vrijeme koje je prošlo i koje će proći ne može umanjiti tugu i bol za tobom. Živiš u najljepšim uspomenama uvijek prisutan, vječno voljen, nikad zaboravljen.

Nedostaješ nam svakog dana sve više.

Tuguju za tobom supruga VJERA, sin MILOŠ i kćerke JOVANA i DEJANA

578

576

Uludo zaprljan klasik

zbog čega je gluma Olivije Kolman jedini električan element dikensovske miniserije „Great Expectations“ Stivena

Najta

Str. 4. i 5.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 13. april 2023. • broj 367.

A cappella

Jedan od najvećih

Nijesam

baš fan „in memoriam“ forme, ali ako neko zaista zaslužuje da mu se nakon odlaska posvete redovi, onda je to umjetnik, kompozitor, aranžer i dirigent, trubač Duško Gojković. Zasigurno jedan od najvećih s ovih prostora, preminuo je 5. aprila u Minhenu, u 92. godini.

Tokom plodne i duge karijere, Gojković je izrazio i definisao sopstveni stil a glavne odlike bile su mu ritmička preciznost, tehnička briljantnost i topao, melanholičan zvuk.

Na ovo se svakako mora dodati i izrazita melodičnost u komponovanju, kao i melodijska prepoznatljivost koja je ponekad jasno naznačavala da se radi o raskošnom talentu sa balkanskih muzičkih prostora. Kako je i sam rekao u intervjuu za nedeljnik Vreme: „Kad odlučiš da sviraš džez, prvi uslov je da imaš ritam, tajming... ali to imaš ili nemaš, to je urođeno. Harmoniju i teoriju možeš da naučiš, ali za džez moraš da imaš osjećaj. To ti je kao drugi dijalekt, kao drugi jezik koji treba da savladaš.“

Od 1955. godine naovamo, Gojković je svirao sa brojnim legendama džez muzike kao što su Dizi Gilespi, Džeri Maligan, Stan Gec, Soni Rolins, Li Konic, Čet Bejker, Vudi Herman, Džoni Grifin, Tomi Flanegan, Keni Klark, Keni Baron... Od Japana do Amerike, ime prepoznatljivo po neobičnom prezimenu i „čudnom slovu na kraju“, bilo je rame uz rame sa svjetskim džez velikanima. Poseban utisak i, ako tako hoćete, poseban pečat svom muziciranju davao je na prigušenoj trubi ili fliglhorni.

Rođen je 1931. u Jajcu, u Bosni i Hercegovini. Studirao je Muzičku akademiju u Beogradu, a već sa 18 godina pridružio se Big bendu Radio Beograda. U nekom trenutku, odlučio je da karijeru nastavi u Zapadnoj Njemačkoj i 1956. godine snimio je prvi LP kao član benda Frankfurt All Stars. Bio je prva truba u orkestru Kurta Edelhagena, a prekretnicu u njegovoj karijeri predstavlja nastup na Newport Jazz festivalu nakon koga interesovanje za Duškovo muziciranje postaje svjetski trend. Već 1961. godine dobio je stipendiju za studije komponovanja i aranžiranja na Berkliju. Nakon završenih studija, odmah je dobio posao druge trube u orkestru

Piše: Vladimir MARAŠ

Duško Gojković. Od Japana do Amerike, ime prepoznatljivo po neobičnom prezimenu i „čudnom slovu na kraju“, bilo je rame uz rame sa svjetskim džez velikanima. Svirao je sa brojnim legendama džeza, od Dizija Gilespija, Džerija Maligana i Sonija Rolinsa, do Četa Bejkera i Džonija Gri na

Majnarda Fergusona. Po povratku u Evropu, sa već formiranom reputacijom vrhunskog big bend muzičara i soliste, formirao je svoj sekstet i 1966. snimio prvi album „Swinging Macedonia“, inspirisan muzikom Balkana. Ovaj album predstavlja osnovu balkanskog džeza i kao takav, definisao je i buduće nazive sličnih programskih izdanja kao „Balkan džez“. Vrlo znalački je uparivao istok i zapad kroz sve nivoe talenta kojeg je posjedovao u izobilju.

Šezdesetih godina, Gojkoviću su društvo pravili Majls Dejvis, Dizi Gilespi, Oskar

Petiford, Geri Maligan, Soni Rolins, Djuk Džordan, Slajd Hempton... U Minhenu je 1968. osnovao sopstveni Big bend, a 1986. uspio da pokrene još jedan orkestar sa kojim će nastupati do kraja života. Objavio je više od 100 albuma snimljenih sa različitim orkestrima i ansamblima, a posebno se izdvajaju: „Soul Connection“, „Bebop City“, „Balkan Connection“, „Balkan Blue“, „In My Dreams“... a pločom „Samba do Mar“ Gojković otvorio je novo kreativno područje hrabro ulazeći u autorstvo na bazi brazilske muzike. „A Handful of Soul“, „Samba Tzigane“, „Latin Haze“ samo su još neka od izdanja koja su zaslužila mjesto u istoriji svjetskog džeza. Iako je nastupao na najvećim svjetskim džez festivalima ali i u dvoranama svjetske kulturne baštine kao što su Royal Albert Hall, Carnegie Hall - Gojković je priznavao u nekoliko navrata da je najviše volio intimu džez klubova. Nagradu i priznanje „Berklee Master of Global Jazz Award“ dobio je u januaru 2021. godine. Gojković kao drugi, a prvi je bio niko drugi do Vejn Šorter. U Njemačkoj, u Hamburgu, nagradu „Echo Jazz“ za životno djelo dobio je prošle godine i tada izjavio da sa zadovoljstvom muzicira i dalje.

Ono po čemu lično pamtim velikog Duška Gojkovića, vjerovatno sublimira sve navedeno u jednu situaciju. Naime, Big bend održao je koncert u džez klubu „Sejdefa“ u Podgorici, ljeta 2017. godine. Istovremeno, na gradskom trgu, u organizaciji Ambasade Njemačke održavao se džez koncert.

Uživajući u „Sejdefi“ u repertoaru Big benda RTS-a, nijesam ni primijetio da je Duško ušao u klub, sa trubom i nekoliko prijatelja. Nakon lagano ispijene čaše hladnog bijelog vina, popeo se na binu nonšalantno držeći svoju instrument i skromno, iz jednog ćoška, primakao se solističkom mikrofonu i obojio prostor zvukom kojeg se i sada sjećam. Jedan od najvećih, kao i uvijek, bio je te večeri predstavnik onih najvećih, u Podgorici. Uz čašu bijelog vina, nekoliko solo dionica koje ostaju urezane za sva vremena i razgovor sa prijateljima i kolegama nakon koncerta. U džez klubu. Jedan od... Duško Gojković.

u fokusu

Jedno je znati u pero svog omiljenog pisca; sasvim je drugo misliti da znaš što bi i kako bi pisao da je živio u drugačijem vremenu i uslovima... a Stiven Najt nikako da shvati razliku. Ako ništa drugo, to barem jasno pokazuje BBC i Fx on Hulu mini-serija „Great Expectations“, njegova nova adaptacija mnogo puta na velikom platnu i malim ekranima „posjećivanog“

klasika Čarlsa Dikensa. Nažalost, čak i gora od one Najtove prve „posjete“ Dikensu, „A Christmas Carol“ (2019) sa, doduše, izvanrednim Gajom Pirsom.

Samouvjerene izmjene

U čemu je problem sa Najtom i Dikensom, te s obje britanske mini-serije koje potpisuje kreator izvanrednih, atmosferičnih TV drama „Peaky Blinders“ i „Taboo“?

Upravo to što se Najt ponaša kao da je sjeo u vremensku mašinu, podrobno ispitao jednog od najvećih britanskih pisaca, shvatio da je želio da učini svoje klasike književnosti mnogo prljavijijim... I uzeo na sebe „breme“ da ih takvim i učini, eto, ako ne na papiru, onda barem na malim ekranima.

Najtova trodjelna mini-serija

„A Christmas Carol“ naišla je na podijeljene reakcije. Jedni su hvalili kontroverzniji pristup izvornom materijalu i piščevu potrebu da osvježi toliko puta adaptirani klasik. Drugi su ga, pak, kritikovali zbog prostota, ljevičarenja, pretjeranih i neopravdanih odstupanja od originala.

Istina je, pak, negdje na sredini. Niti je Najtova „A Christmas Carol“ čudesno svježa adaptacija, niti su skroz neopravdani mračni motivi poput seksualnog zlostavljanja djece i prostitucije, koje je unio u izvorni materijal. Problem je u tome što je, zapravo, osrednja - a izmjene su toliko autorski samouvjerene, da joj to pravi medvjeđu uslugu.

Sličan scenario ponavlja se i ove godine sa Najtovim novim „obračunom“ sa Dikensom, samo je utisak o „Great Expectations“ malčice gori zbog toga što hororistični pristup britanskom

Olivija Kolman jedini električan element

Uludo zaprljan

Pojela je velika glumica raskoš produkcije, i ostatak solidne ekipe. Kad takav orkan protutnji ekranom, sve ostalo je nalik nečemu što samo popunjava vrijeme dok se gospođica Havišam ne vrati u kadar

klasiku sada nije novitet. Već smo ga gledali, upravo kod Najta, u mini-seriji „A Christmas Carol“.

Izvršnu produkciju opet potpisuju Ridli Skot i Tom Hardi; ključne izmjene ponovo su mračne; glavna zvijezda opet je veliko ime poput Pirsovog. Nažalost, čak ni ona, jedna i jedina Olivija Kolman, ne može da izvuče „Great Expecations“ iz blata u koje ju je, bukvalno i narativno, uvalio Najt.

Lešinar i džentlmen

Možda poslije približno 20 adaptacija Dikensovih „Velikih očekivanja“ (1861), filmskih i televizijskih, sinopsis nije potreban, ali za svaki slučaj: radnja se vrti oko Pipa (Tom Svit, kasnije Fion Vajthed), mladića na dnu klasnog lanca ishrane viktorijanske Engleske, kojem skromno porijeklo iz kovačke porodice smeta da postane ono što je oduvijek želio da bude. Džentlmen.

Sticajem okolnosti, Pipu se otvara prilika da nauči sve što se o životu džentlmena saznati može.

Sestra Sara (Hejlej Skvajers) i njen suprug Džo (Oven Mekdonel), takođe kovač, prodaju ga kao prasence preko posred-

nika, gospodina Pamblčoka (Met Beri), saradnika misteriozne gospođice Havišam. Vrijeme je teško, valja nekako preživjeti. Od Pipa se očekuje saradnja i da ne postavlja previše pitanja. A breme koje mu na pleća smještaju velika očekivanja porodice samo raste nakon što upozna gospođicu Havišam i njenu usvojenu kćerku Estelu (Šalom Brun-Frenklin, kasnije Kloi Lea), za koju je i „kupljen“. Da joj bude družbenik i nausput nauči lekcije o džentlmenstvu.

Naš heroj završiće daleko, u Londonu, pod pokroviteljstvom proračunatog Karmajkla Džagersa (odlični Ašli Tomas), drugog saradnika gospođice Havi-

šam. Od treće epizode (60 min, za sada su prikazane četiri od snimljenih šest), upravo on poliraće sve što ga je naučila. I učiti Pipa, tek pristiglog u veliki grad, kako da prvo bude „pacov, pa zmija, pa lešinar“... Da bi onda, dok mu krv polako curi iz čeljusti, postao ono što je odmalena želio da bude... Džentlmen. Zvuči dramatično, zar ne? Kod Dikensa, svakako. Kod Najta, baš i ne. Daleko od toga da „Great Expectations“ nije gledljiva serija; nije Stiven budzašto zaveo milione građenjem nasilnih svjetova koji pucaju od toksičnog maskuliniteta. Lako mu je poznati potpis već na početku; atmosferična i mračna „Great

Olivija Kolman poklopila i glumce, i raskošnu produkciju Stivena Najta

element Najtove dikensovske mini-serije „Great Expectations“

zaprljan klasik

Namjera je jedno, praksa nešto drugo. Nije Najtova ideja problematična; problem je njena izvedba. „Velika očekivanja“ su coming of age priča univerzalna i stara kao vrijeme; ovo je oldtajmer koji veći dio publike vrlo dobro zna, pa svaka izmjena i novi pokušaj adaptacije nose specifičnu težinu. Jer, ako adekvatno ne odgovorite na pitanje: „Što će nam, dođavola, još jedan novi Dikens?“ – i to poslije niza adaptacija u kojima su se oprobavale čak i najveće zvijezde poput Roberta de Nira i Rejfa Fajnsa – onda bolje da nijeste ni počinjali rabotu.

Najt, nažalost i zasigurno, ne daje dobar odgovor na to pitanje. Tačnije, jedini razlog koji opravdava postojanje mini-serije „Great Expectations“ jeste nova interpretacija lika gospođice Havišam. E, tu je Najt pogodio pravo u metu.

U interpretaciji Olivije Kolman, gospođica Havišam djeluje kao oličenje ludila i tragičnosti, a njena „ukleta kuća“ u kojoj vlada vječna zima i stali su svi časovnici, nalik je podzemlju u kojem ostarjela, poružnjela, životnom tragedijom izbrazdana Euridika čeka Orfeja koji nikada neće doći.

prostitutka poluraspadnuta od opijuma i sifilisa, zla verzija kraljice An koju je tako majstorski odigrala u bizarnoj i nezaboravnoj dvorskoj farsi „The Favourite“ (Jorgos Lantimos, 2018)...

Tavan pun kutija

A đe... Pojela je Kolman cijeli raskoš Najtove produkcije, i ostatak solidne glumačke ekipe. Kad takav orkan protutnji ekranom, sve ostalo je nalik nečemu što samo popunjava vrijeme dok se gospođica Havišam ne vrati u kadar. Džagers je jedini lik koji, uz nju, ostavlja povoljan utisak. Estela je previše nategnuta s onim pametnjakovićkim Wednesday šmekom; a Pipovu ubjedljivost znatno smanjuje Vajthedov manjak glumačke širine. Preciznije, sposobnosti da vas ubijedi da se iza onog nevinog lica ipak skriva ogromna ambicija. Zbog toga nikada do kraja ne povjerujete njegovoj unutrašnjoj drami. Sporedni glumci su odlični, od uvijek simpatičnog Meta Berija, do Džonija Harisa i Tristana Gravela u vinjeti sa zatvorenicima-bjeguncima i krvnim neprijateljima Magvičom i Kompejsonom. Nažalost, Najtova navigacija, smotan način na koji ih uvlači, nogira pa ponovo vrati u glavni tok priče, znatno im otežava posao.

Expectations“ odmah vas usisa u tenzičnu magluštinu i mikrokosmos pun crnih prilika koje svakog časa mogu potegnuti nož iz dugačkih kaputa.

Vješala, blato, poderani sirotani, mukotrpni rad, svakodnevno gaženi snovi o tome da će život jednom biti bolji – sve je tu. Ovo je još jedan tipični, hipnotišući najtovski svijet u kojem vječito tučena i gurana nada nosi dronjke. I u kojem, ako želite da uspijete, morate dobro da okrvarite ruke.

Nije isključeno da je Najt u pravu, te da je tačno ono što ponavlja kadgod ga pitaju za Dikensa. Da je autor najvažnijih „neosvojenih planina“ britanske knji-

ževnosti i ključnih romana u kojima se kritikuju klasne razlike, osjećao potpunu autorsku slobodu – možda bi u djela unio mnogo opscenijih detalja.

Vječita nevjesta

Seks, ekstremno nasilje, neposlušnost prema Kruni, prema Najtovom mišljenju, samo su neki od motiva koje je Dikens „prećutao“ o svom Londonu. U pisanju nikada nije bio toliko sirov. Pitanje, zbog čega nije, jedno je od ključnih koje muče Najta, i stvaraju mu potrebu da na taj način „zaprlja“ i učini istinitijim Dikensove klasike. A to koliko mu, kao sinu kovača, znači Pip, priča je za sebe...

Da je onu vjenčanicu, koju Havišam nosi od dana kada je ostavljena na oltaru, navukao nekoj drugoj glumici – tako pretjeran motiv djelovao bi smiješno. No, Kolman je sila prirode, pa već od prvog susreta sa njenim progonjenim, sluđenim očima, odmah na sopstvenoj koži osjetite dubinu njene nesreće. Razumijete odakle sve te zle mahinacije, i taj jezivi predatorski vajb od kog ekran prijeti da pukne čim prvi put položi ruku na Pipovo rame. Kolman vas, tako jednostavno, ubijedi u sve. Da je gospođica Havišam mjesto u kojem se stotine vragova bore; da je i Euridika – ali i afrički demon sa licem ofarbanim u bijelo, pala slovenska boginja, manipulativna vještica iz „Kirikua“,

Što se storitelinga tiče, „Great Expectations“ se najkraće može opisati kao tavan pun namještaja i kutija koje počinju da padaju čim se pomjerite. Sve djeluje pretrpano i kao da nije na svom mjestu, što je posebno čudno i gotovo zbunjujuće kada uzmete u obzir činjenicu da se za „raspored“ pitao autor jednog „Peaky Blinders“ univerzuma.

Mimo Olivije, ne postoji ovdje ništa električno, uzbudljivo i vrijedno pažnje. Ovo je serija čiji je autor počinio smrtni grijeh u eri „prestige TV“: dozvolio je sebi da se razmaše ambicioznim „seksi“ sadržajem, a isporučio je nešto dozlaboga dosadno. „Great Expectations“ je uludo zaprljan klasik koji ne vrijedi ni za jedno gledanje, a kamoli za comeback. Tim gore što dolazi iz uma vrhunskog pisca kakav je Najt...

Marija

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 2/5

theposterdb.com

zerkalo

Budalaština ti treba

Da nije Rasela, naravno da nikad u životu ne bismo pogledali film „The Pope’s Exorcist“. Ime režisera Džulijusa Ejverija („Son of a Gun, 2014; „Overlord“, 2018) baš i nije kredibilno, a kad scenario i priču po kojoj je zasnovan potpisuje čak pet osoba – to treba da bude poseban signal za paljenje crvenih lampica. Na koncu, možda je najviše trebalo da sudimo filmu po izvornom materijalu na kojem je zasnovan. Da nas nije zaslijepio Krou, možda bismo i preskočili film koji je rađen po memoarima katoličkog sveštenika Gabrijela Amorta , koji je smatrao jogu i čarobnjačku sagu „Harry Potter“ –zlim, sotonističkim rabotama.

Puška i svinja

Džulijus Ejveri čekira svaki

već viđeni element egzorcističkog horora, i to tretirajući publiku kao budalu, glumeći ozbiljnost, pojačavajući zvuk do daske, trudeći se da nabudži „tenziju“ bez ikakvog osjećaja za filmski jezik

Piše:

Marija

IvanovIć-nIkIčevIć

Maksimuse Decimuse Meridijuse, komandante Sjevernih armija, generale legije Feliks, odani slugo jedinog istinskog imperatora Marka Aurelija, oče ubijenog sina, supružniče ubijene žene, ti koji si se zarekao da ćeš imati svoju osvetu – u ovom ili

narednom životu... Što ti šćaše, crni Maksimuse, da se zarad ‘vakve bedastoće vratiš u veliki Rim?

E, ljudi moji... Okej, jasno nam je, nijesmo poluđeli: malo je horora s istjerivanjem đavola koji su uspjeli da izađu iz sjenke Fridkinovog klasika „The Exorcist“ (1973).

Pet decenija kasnije, i dalje se vrtimo oko jedne te iste formule. Ako ste pogledali „The Exorcist“, vidjeli ste najbolji, a

ujedno i (skoro) sve filmove o istjerivanju đavola. I što se (moderni) „autori“ egzorcističkih filmova više trude da ih shvatite ozbiljno, to se više dosađujete i padate im od smijeha. Ako vam uopšte na pamet padne da takve filmove „ovjerite“ u bioskopu. No, kad jedan Rasel Krou odluči da snimi prvi horor u višedecenijskoj karijeri, te za temu izabere baš egzorcizam, kuliranje kina više nije opcija. Uh, a baš je trebalo da bude.

Sami pali, sami se ubili: da istjeramo sve silne Ajverijeve budalaštine iz glave, sad bi nam pomogao samo egzorcizam. A najgore od svega je to što „The Pope’s Exorcist“ stvarno jeste drugačiji od tipičnih filmova s istjerivanjem demona koji posljednjih godina zaposijedaju bioskope. Priča počinje 1987, u blizini Rima. Oca Amorta (Krou), glavnog vatikanskog egzorcistu, pronalazimo u zabačenom seocetu, u kući sirotinjske porodice čijeg je sina zaposjeo zloduh. Očekivanja od „The Pope’s Exorcist“ tokom uvodne scene i dalje su jaka. Jer, Krou jednom nonšalantno izvedenom smicalicom sa puškom i svinjom jasno pokazuje da je otac Amort ipak znatno drugačije duhovno lice. Možda čak i totalno kul sveštenik. Povoljan utisak opstaje i u nastavku, nakon što otac Amort

Rasel Krou čini oca Amorta tek donekle intrigantnim

theposterdb.com

„The Pope’s Exorcist“: Prvi, a nadamo se i posljednji horor sa Raselom Krouom

Budalaština poslije koje treba egzorcizam

svrati do Vatikana. Šarmiraju se kaluđerice, vozi se vespa, poteže se viski iz čuture, naručuje dupli espreso i usput bacaju fore koje idu na živce krutim, pobiješnjelim vatikanskim šefovima. Niko, osim Pape (legendarni Franko Nero), ne može da smisli oca Amorta. Jer, „vatikanski avendžer“ previše je puta, do tada i od tada, doveo u pitanje kruta pravila po kojima igra Katolička crkva.

No, koliko god bio atipično duhovno lice, naročito po potrebi da demonstrira humor u neprimjernim situacijama, otac Amort totalno je „stara škola“ po jednom pitanju. Njegova vjera je jaka, nesalomiva; a od nje je jače samo uvjerenje da ovim svijetom hoda previše Luciferovih demona koje neko pošto-poto mora da vrati u pakao. Zamolićemo vas da, barem na trenutak, zaboravite na onaj zla joga i zli Hari Poter momenat. Otac Amort zaista je bio nešto posebno. Advokat, novinar i partizan tokom Drugog svjetskog rata, u egzorcističku službu stupio je 1986. godine.

Od tada, sve do smrti 16. septembra 2016, prema sopstvenom svjedočenju i zapisima, izveo je više od 160.00 istjerivanja demona. Pritom, pokušao je da se riješi i nekih drugih đavola, u ljudskom obličju. „Vatikanski avendžer“ zvuči kao šala u njegovom stilu, ali otac Amort to jeste bio dok je prozivao Vatikan da preuzme odgovornost za brojne zataškane sramote crkve.

Ako i dalje nijeste previše ubijeđeni u posebnost oca Amorta, možda pomogne činjenica da je zaveo i velikog Fridkina. Godine 2017. otac najkultnijeg

egzorcističkog horora snimio je dokumentarac „The Devil and Father Amorth“ upravo o njemu.

Blamirajuća parodija

Dakle, nije ni čudo što je Krou, fasciniran biografijom oca Amorta, spucao u Rim i neko vrijeme istraživao, razgovarao sa njegovim saradnicima i prijateljima, trudio se da uđe u um takve ličnosti. Da je bilo sreće, isto bi učinili i režiser, te dvojica scenarista Majkl Petron i Evan Spilotupulios, sa „prikolicom“: Česterom Hastingsom, Džefom Kacom i R. Dinom Mekrerijem, autorima priče koja je inspirisala njihov skript. Možda bi onda i shvatili da je ključno pogonsko gorivo njihovog horora morao da bude neobični karakter glavnog lika, a ne opšta mjesta zilion puta štiklirana u drugim, takođe banalnim ili još banalnijim egzorcističkim filmovima.

Rasel Krou, naročito na početku, čini stvari interesantnim, a oca Amorta donekle intrigantnim likom. I zaista je šteta što u filmu nema više momenata poput one teološke rasprave sa početka; što se u nastavku, od trenutka kada naš duhovnik na vespici završi u Španiji – bestraga svaka nada da će nešto biti od filma „The Pope’s Exorcist“.

Od momenta kada otac Amort zakorači u crkvu, u kojoj će ga sačekati otac Eskibel (Daniel Zovato ) i američka porodica sa zaposjednutim dječakom Henrijem (Peter Đesoza-Fighoni), film počinje da debelo testira strpljenje gledalaca. Likovi su sasvim nebitni, ne marite za njih. Specijalni

efekti su očajni, opšta mjesta se sustižu i međusobno sapliću, žanrovske konvencije tretiraju se sa nesnošljivim diletantizmom.

Rezultat je horor koji nije ni strašan, ni jeziv, ma – ni na milisekundu. I prosti jade što jadni Henri, s onim očajno, neuvjerljivo izobličenim demonskim glasom, djeluje kao kopija Linde Bler. No, ono što se Ejveriju ne može oprostiti jeste činjenica da, dok uzvikuje očekivane prostote i blasfemije, izgleda kao parodija Fridkinove kultne junakinje.

Kakva blamaža.

‘Ajde i to što Ejveri čekira svaki već viđeni element egzorcističkog horora, od pomenutog demonskog glasa, preko levitacije i rotirajućih glava, do urezivanja riječi u meso zaposjednutih osoba. Ali, to što tretira publiku kao budalu, glumeći nekakvu ozbiljnost, pojačavajući zvuk do daske, trudeći se da nabudži „tenziju“ bez ikakvog osjećaja za filmski jezik... E, i to je, odista, blamaža.

Maksim po diviziji

Ejverijevo blokbastersko i franšizno razmišljanje bolno je očigledno, naročito u posljednjoj trećini, u kojoj se film pretvara u samo takvu papazjaniju u koju će se, u jednom trenutku, nagurati i jedna gola Španjolka, i Luciferov komandant Asmodeus, i španski inkvizitor – i djevica Marija. Ali, ni to nije Ejverijeva najveća blamaža.

Najtragikomičniji blam filma

„The Pope’s Exorcist“ jeste jedan a-la-Den Braun momenat, kada otac Amort najednom „shvati“ da je za srednji

REŽIJA: Džulijus Ejveri

ULOGE: Rasel Krou, Daniel Zovato, Franko Nero, Aleks Eso, Loren Marsden

TRAJANJE: 103 min

vijek, inkviziciju i najmračnije razdoblje crkve, zapravo kriv – demon koji je zaposjeo jednog biskupa. Dakle, ne Bog, nego đavo, glavom i repom. I neka to, nego se to veliko otkrovenje pretrčava i zaboravlja. A sudeći prema finišu, možda i ostavlja za nastavak potencijalne franšize...?

Krou je bez sumnje vrlo raspoložen da nastavi da hoda stazom oca Amorta, a scenaristički tim ima još nekoliko knjiga memoara na osnovu kojih može da lupa po scenariju kao Maksim po diviziji. Ako im i bude, velike štete – nije „The Pope’s Exorcist“ ni prvi, ni posljednji horor koji je dobio nezasluženu franšizu. Samo je šteta što je na kraju ispalo tako. Jer, teološka rasprava u oblandi horora, sa šmekerskim Raselom u svešteničkoj odeždi, to je ovaj film mogao biti, da je pao u prave ruke. E, crni Maksimuse, zbog čega si se ti vrnuo u Rim...

Ocjena: 3/10

CELULOID „Munje: Opet!“: Naivno iskrena i neočekivano

Hit sa zamršene

Ide gas, jer se i u 2023. u bioskopima može vidjeti pristojna regionalna mejnstrim komedija. I ide gas, jer neke formule nikad ne staraju: na primjer, da je za dobru filmsku zabavu dovoljna iskrena „once upon a time“ priča. I još jednom, ide gas, jer su „Munje: Opet!“ Radivoja Raše Andrića makar za komad bolje napisan film od njegovih originalnih „Munja!“ (2001).

Znate one zamršene trake sa muzičkih kaseta, zaturene po ladicama, koje bi olovkom polako i pobožno „navijali“ i peglali, prije nego što se sa njih zavrti presnimavani hit? „Munje: Opet!“ su, na prvu loptu, priča o jednom takvom hitu; a suštinski, takav su i film. Zamršena traka koja u kasetofonu ipak radi tako, da iznenadi i natjera na ples i zumere, i milenijalce, i starije od njih.

Daleko od toga da će film „Munje: Opet!“, koji se od prošlog četvrtka vrti sa projektora podgoričkog Sinepleksa, dostići srazmjere regionalne pomame koja je 2001. pratila sad već kultnu komediju Radivoja Andrića. Ali, to ne znači da je novi Rašin film lošiji.

Za onu računicu koja mjeri hajp ili potencijalni kultni status, bitni su i još neki faktori koji i nemaju blage veze sa samim filmom...

Recimo, to da su „Munje!“ snimane u posljednjim mjesecima Miloševićeve, a lansirane u ranim, nevinim danima petooktobarske Srbije; da su uhvatile jedan zeitgeist, jedan kolektivni impuls koji je vjerovao da će sve, ipak, biti u redu. Malo je reći, da nema te regionalne priče koja bi u 2023. proizvela sličan efekat; što nije uopšte do filmova, već do našeg vremena.

Svejedno, ,,Munje: Opet!“ prevazišle su sva očekivanja, što je vraški teško za film na čiji je prvi pomen ili saznanje o njemu 90 odsto publike reagovalo u fazonu: „Ma daj, ne dirajte svetinju“. Ali, nekim čudom, to je ipak film koji će publiku natjerati da đuska i i hvata bit u udobnosti bioskopskih fotelja; to je i rijetka regionalna komedija kojoj i dalje pripada i sa velikog platna basta, da bude kolektivno iskustvo.

Pop i Mare

Naravno, daleko od toga da se radi o bog-zna-kako ozbiljnom autorskom djelu; čak bi bilo najlakše reći da su „Munje: Opet!“ naivan, ali naivno iskren film.

Sada znamo i to da Raša Andrić nikad ne bi pristupio snimanju nastavka, da nije apsolutno

vjerovao u vrlo brižno skockan tekst filma sa jasnom, „kao da neće“ tezom. U vrlo skučenom prostoru jedne road trip priče, u kojoj dvojica neostvarenih i precvalih tipova s ulice, naravno Sergej Trifunović kao Pop i Boris Milivojević kao Mare, idu na proslavu 30 godina mature u Beč (!), da naplate neke stare dugove i zasluge – Raša je ispričao mnogo toga o „drugoj Srbiji“. Svima onima, koji na revoluciju 5. oktobra sada gledaju kao na jedan bulevar slomljenih snova.

Elem, Pop i Mare i dalje žive sa mamama, turiraju gas jedne šklopocije na kanapče sa kraja na kraj Beograda, i hvataju tezge po afterima nekih groteskno uvelih i nadrndanih likova. Pop od muzike nije odustao, samo što mu se svela na obrade hitova osamdesetih;

Stara ekipa okuplja se za 30 godina mature

neočekivano zabavna prilika za bioskopsko đuskanje

zamršene trake

Nekim čudom, ovo je ipak lm koji će publiku natjerati da pleše i hvata bit u udobnosti kino-fotelja; to je i rijetka regionalna komedija kojoj i dalje pripada i sa velikog platna basta, da bude kolektivno iskustvo

Mare grabi kintu kao raznosač nargila po klubovima za tinejdžere... Naravno, nemaju cure, imaju pivske stomačine i još teži samar od nezadovoljstva i beznađa, tu u Beogradu. Krimosi i hemičari Andrić na početku oslikava „drugosrbijanski“ Beograd kao jednu getoiziranu, pomalo grotesknu zajednicu noćnih ptica koja prije liči na bal vampira i zombija, nego na neku koherentnu (sup)kulturu... I to čini čak krajnje sentimentalno – sve do momenta kad Pop i Mare skontaju da im je lokalna trap zvijezda neke nove generacije, famozna Mila Sila (Miona Marković, kako je samo „skinula“ sve Senidine tantre i mantre!) ukrala davno napisani i nesuđeni hit. U liku njenog producenta prepoznaju nikog drugog nego starog „poznanika“ Gojka Sisu – kojeg Nikola Đuričko portretiše, vjerujte, luđe, ubjedljivije i urnebesnije i od onog njegovog „Stranger Things“ lika... I film se katapultira kroz jedno ekspresno putovanje u Beč, gdje se sudaraju dvije Srbije, ona koja jeste i ona koja je mogla biti.

Samo nekoliko crtica o performansima: ovom ulogom Sergej Trifunović zaradio je 300, ma trilion kredita za svaku papazjaniju koju zasoli u javnosti, od sada pa do nekih trećih „Munja“. Njegov Pop je u prvoj polovini filma jako vezivno tkivo, idealna dobričina i pokretačka sila; jedna banalnost kojoj je, zaista, isključivo bitno da mu njegov Mare bude sretan.

Boris Milivojević

kao Mare titra sasvim ubjedljivo između depresije, apatije i akutno nezaliječene tuge. Gojko Sisa je jednostavno urnebesan – on je i Kristijan Golubović, i Oliver Mandić, i biznis guru, i savršen predstavnik regionalnog „midl menadžmenta“; onih koji su se malo oparili, ali im se gaće i dalje tresu od krupnijih riba...

Skoro cijela glumačka ekipa je takva, da uspijeva da zabašuri rupe ili nepotrepštine u priči. Recimo, Seka Sablić kao razredna je lik debelo iza granice apsurda, samo što je upravo takva savršena – i idealan „deus ex machina“ (đeco, učite latinski!) na samom kraju.

Kata Maje Mandžuke gazi na talasima moderne hipergamije, Ivana Zečević kao talentovana hemičarka Tea otkriva potencijal velike zvijezde...

Promašaji? Definitivno Dragan Marinković Maca kao najkrupnija mafijaška njuška filma Miki Gas (svako njegovo pojavljivanje u kadru je mali transfer blama), te apsurdno neartikulisani Gile (Vladimir Kovačević) i mali Stojša Olja-

čić kao Uki – štreber koji više pripada Šotrinom „Lajanju na zvezde“ (1998) nego nečemu ovakvom.

Sve je to, naravno, nebitno spram šire slike. A to je, da film skoro uopšte ne igra na „stare fore“ i ispuca ih brzo, u uvodnom dijelu. Da je ovo sve, samo ne nostalgična priča; naprotiv, sasvim je aktuelna i stvarna, od toga kako jednog diplomatu u Beču driblaju krimi-njuške, do momenta kako budućnost planiraju svi „naši zlatni hemičari sa školske olimpijade“.

Silne reklame

Andrić, na koncu, perfektno čita današnje vrijeme, pa ne bježi od toga da u film ubaci prostu korporativnu računicu. Tako ćete u filmu

„Munje: Opet!“ lako uhvatiti tušta&tma reklama za sve i svašta - što je potpuno nebit-

no spram činjenice da su junaci filma praktično u zbjegu od svog tog silnog marketinga. Recimo, onda kad se glavni dvojac krije u prtljažniku jednog „cenjenog“ regionalnog autobuskog prevoznika. Film nije vizuelno originalan, ali je, opet, temeljno spakovan. I najbitnije – daleko od toga da je ovo priča kako „nema veze što smo neostvareni, samo dok je starih drugova i drugarstva“. Ne, ovo je Andrićev recept, kako da se ona petooktobarska Srbija, njeni damari i njeni ljudi, razmrdaju i učine relevantnim. Tako što će izmiliti iz onih stanova i s onih aftera, i naučiti da komuniciraju sa svima onima, njima stranim i drugačijim. Pa bila to „gen Z“ mladost koja sluša folk-trap, ili cijela jedna Srbija koja sreću traži po Beču ili raznim drugim bečima, ili svi ti silni drugari koji su savjest „prodali“ za malo napredovanja u ovoj, ovakvoj i današnjoj Srbiji. O da, vjerujte, „Munje: Opet!“ su i žestoko političan film, a gledaće ga sa merakom u bioskopima i svi „jahači vučićkalipse“ i njihovi klinci.

Cijeli region u jednom bitu i jednom ritmu, još u bioskopu – pa nije li dovoljno od jednog naivno iskrenog filma?

S. STAMENIĆ

Ocjena: 3.5/5

Miona Marković perfektno skida Senidin vajb u roli Mile Sile

Nikola Đuričko kao Gojko Sisa, savršen „master basa i besa“ bizlife.rs

CELULOID

Korporativna drama dragocjenija od džordanki

Džordanke... Sveti gral patika (ako su u crno-crvenoj kombinaciji boja) i statusni simbol koji su, u doba kada je potpisnik ovih redova bio dečak, sebi mogli priuštiti samo prilično perspektivni budući košarkaši i džiberi sa mnogo para koji su hteli da poziraju kao jako perspektivni budući košarkaši.

Ukratko, „Nike Air Jordan“ su posebne patike, kreirane za potrebe posebnog košarkaša na početku njegove karijere kada su samo retki pretpostavljali da će on postati i ostati najveći. Takođe, one su kao proizvod definisale put jedne korporacije ranije moćne samo u domenu atletike i promenile pravila igre u franšiznom poslovnom sistemu NBA. Red je, dakle, bio da dobiju i film.

Hrabar poduhvat

„Air“, u režiji Bena Afleka, jeste film koji svako može i treba da pogleda. Razlog za to je što jednoj veoma specifičnoj i suštinski suvoparnoj temi kao što je to komadić korporativne istorije Amerike prilazi detaljistički i s osećajem za filmski jezik. Pandan tome bi jedino mogao biti Finčerov korporativni triler inspirisan stvarnim događajima „The Social Network“ (2010), premda su Aflek i njegov scenarista-debitant Aleks Konveri „Air“ ustrojili najpre kao doku-dramu i „biopik“ centriran oko jednog od formacijski sporednih, a zapravo ključnih „igrača“ u celom ovom hrabrom

A ek je režiser izuzetno sigurne ruke, s izuzetnim osjećajem za detalje, posebno one periodne, koje direktor fotogra je Robert Ričardson hvata briljantno, a montažer Vilijam Goldenberg uspijeva glatko da uklopi u snimljeni i arhivski materijal

i ultimativno uspešnom poduhvatu.

Uvodna montažna sekvenca uz taktove pesme „Money for Nothing“ sastava Dire Straits uspostavlja trenutak u vremenu, dakle 1984. godinu, sa predsednikom Reganom, revolucijom u fitnesu, onim frizurama i svim što već sledi i, naravno, sa rivalstvom „Lejkersa“ i „Seltiksa“, odnosno Medžika Džonsona i Lerija

Berda

Junaka naše priče, košarkaškog lovca na talente Sonija Vakara (Met Dejmon) upoznajemo na zadatku na srednjoškolskom turniru kako vabi perspektivne igrače da isprobaju patike kompanije „Nike“ za koju radi.

Aflek i Konveri nas tekstualnim karticama podsećaju da su „Nike“ bile popularne jedino kao trkačke patike s udelom od tek desetak posto u košarci kojom je dominirala kompanija „Converse“ sa više od pola udela, a na drugom mestu se nalazila nemačka kompanija „Adidas“ koja je u tom trenutku pokušavala da dominaciju iz sveta fudbala proširi i na košarku. Sonijev karakter se uspostavlja i u sledećoj montažnoj sekvenci uz muziku benda Violent Femmes („Blister in the Sun“, očekivano): on je po prirodi kockar koji je povredom zeznuo sopstvenu košarkašku karijeru, ali igru i dalje prati i

ume da prepozna vrhunskog igrača iz selekcije „samo“ vrlo dobrih. Njegova ekspertiza je relativno cenjena u kompaniji koja želi da uđe na košarkaško tržište, ali on u toj priči nije jedini faktor.

Put do superzvijezde Upravni odbor je košarkaškom sektoru dodelio mizerni budžet, direktor marketinga Rob Štraser (Džejson Bejtmen) ne bi baš voleo da drži „sva jaja u jednoj košari“, odnosno rasporedio bi ta sredstva na više mladih igrača; glavni dizajner Pit Mur (Metju Maher) prolazi kroz krizu srednjih godina; drugi košarkaški ekspert Hauard Vajt (Kris Taker) kao jedini Afroamerikanac u timu boji se da glasno kaže šta misli; a generalni direktor Fil Najt (Aflek) veći deo vremena valja zen-fraze i pokušava da zadovolji sve zainteresovane strane tako što nijednu od njih neće potpuno zadovoljiti nauštrb one druge.

Soni, međutim, ima revolucionarnu i rizičnu ideju: da ceo budžet i malo preko toga, ako je moguće, potroši na jednog-jedinog igrača, trećeg „pika“ na „draftu“ te godine, Majkla Džordana, momka koji je zablistao kao brucoš da bi posle toga igrao korektno, čak i dobro, ali ne i izuzetno kao, recimo, Hakim Olajdžuvon ili Sem Bouvi. U to doba, košarkom su dominirali viši igra-

či, uglavnom centri, pa je bek Džordan u toj konstelaciji i inače bio priličan „autsajder“ i rizičan izbor.

Dodatni problem za „Nike“ ekipu je bio i to da je Džordan u to doba „navijao“ za „Adidas“, a nemačka kompanija je imala i više novca da ga privuče i isplati mu bonus u vidu željenog „mercedes“ kabrioleta. Međutim, Soni ima hrabru ideju da napravi revoluciju u poslu dizajna košarkaških patika i da od Džordana načini superzvezdu i za košarku, i za NBA, i za „Nike“, i za gomilu fanova i klinaca koji se na njega ugledaju. A put do budućeg najvećeg košarkaša svih vremena vodi preko njegovog pristojnog, prostodušnog oca Džejmsa i snažne, ponosne, zaštitnički nastrojene majke Deloris (jedna i jedina Vajola Dejvis), a oko lajavog agenta Dejva Falka (Kris Mesina).

Nevjerovatna gluma

Ako je jedna referenca Finčerov „The Social Network“, onda bi druga bila direktno iz Aflekovog režiserskog opusa: poduhvat koji je Soni uzeo na sebe, ubedio korporativni tim i na kraju postigao uspeh jednako je neverovatan, skoro nemoguć kao onaj koji je CIA odobrila u filmu „Argo“ (2012), takođe snimljenom po istinitim događajima. Ulozi su možda niži, nije u pitanju rat i

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

drama džordanki

srdne diktature, ali je napetost svejedno na visokom nivou. Takođe, prostor za humornu relaksaciju koja je bila ključna za „Argo“ i ovde je osvojen inteligentnim scenarističkim, režiserskim i glumačkim intervencijama koje su pre svega ciljale na toplinu, ljudskost, verbalnost i pohvalu projektu koji se činio neverovatnim, ali makar u nekom malom procentu mogućim.

Glumački, Met Dejmon radi odličan posao kao fokalni lik Soni, ali to nije nikakvo iznenađenje, i inače je vrlo dobar i pouzdan glumac, ali kad radi sa drugom Aflekom, to su po pravilu uloge koje definišu karijeru. Ostali mu pariraju, Vajola Dejvis ponajbolje u tek nekoliko scena koje dele, dok su kod Takera, Mahera i Mesine izražene, možda čak i za nijansu previše, humorne strane njihovih likova. Iznenađenje je Džejson Bejtmen kao glumac koji se ispraksao na ulogama pomalo nadmenih pametnjakovića, ali ovde imamo i nekakvo emotivno i opravdano prizemljenje zbog kojeg Štraser deluje izrazito životno. Konačno, tu je i sam Aflek, glumac notoran po tome što njegove izvedbe kvalitativno variraju u zavisnosti od toga koliko je raspoložen. Ovde je izuzetno raspoložen, prvo zbog košarke koju voli (posvedočili smo tome u „The Way Back“, Gejvin O’Konor, 2020); drutreće što konačno može opet

gu najvećeg „blesana“ u ekipi,

ali ovde je to pun pogodak jer je u toj svojoj arogantnoj blesavosti Fil Najt možda i „najmesnatiji“ lik u filmu. denu do apsurda da ga nikada

ULOGE: Met Dejmon, Džejson Bejtmen, Ben Aflek, Kris Mesina, Vajola Dejvis

TRAJANJE: 111 min

da govori jedino preko telefo-

danu, nego o „džordankama“, odnosno o tome kako su one nastale iz revolucionarnog po-

Rohvata briljanVilijam Goldenberg uspeva da u taj snimljeni dovoljno glatko. Jedini nedo-

„needle drop“ pristup u kojem se prečesto radnja komentariše prvoloptaški izabranom pesmom sa „best of“ kompilacije osamdesetih u raznim žanrovima. Ali, i to baca samo malu senku na jedan prefinjen, pitak i nikako plitak film. Dragocen poput džordanki

Ben Aflek

napeto i pitko u Aflekovom filmu „Air“

Zvjezdana ekipa isporučuje gomilu uloga za pamćenje

ILI-ILI Miladin Peruničić, muzičar

Đekna je odgovor na Godoa

Niko se ne zaustavlja na ivici strasti. Posebno kada je strast muzika koja sama po sebi ne podnosi nikakva gušenja vremenom, prostorom, jačinom zvuka. Zato nije neobično što Miladin Mićko Peruničić, muzičar iz Podgorice, samo kad govori o džezu prelazi sa jedne pjesme na drugu, sa filma na koncertne prostore, s instrumenata na preporuke za slušanje.

Iako je ukus gradio na klasici, prilično rano je shvatio da u džezu najslobodnije diše. Njegov MP trio, bend koji više od deset godina njeguje džez sa „pritokama“, u posljednjem periodu angažovanije svira, diskretno najavljuje autorski album i nove singlove, a nedavno je sa Nenom Belanom snimio i jednu drugačiju, senzitivniju i erotičniju „Bambinu“.

U međuvremenu, dok nestrpljivo čekamo nove pjesme njegovog trija, Peruničić za Objektiv otkriva komadić ličnih fascinacija. Između ostalog, ko je, prema njegovom mišljenju, u jugoslovenskom filmu najsličniji Robertu de Niru, što cijeni kod Živka Nikolića i kako je zavolio knjige Ursule Legvin

Savremeni američki džez gitarista: Stenli Džordan ili Adam Rodžers?

- Neka bude Adam Rodžers, mada su obojica sjajni muzičari. Stenli svira tako da imate utisak da čujete tri gitare. I to jeste efektno, ali je i limitirajuće - za ton, dodir, dinamiku, slobodu i zamah melodijske linije. Tako da takav način sviranja i potreba za samodovoljnošću mislim da (koliko god to paradoksalno zvučalo) više oduzimaju nego što daju. Bliži su mi zvuk i senzibilitet francuskog džeza i akustičnih

Živko Nikolić jedan je od rijetkih režisera koji s autentičnom lakoćom slikaju karakter našeg čovjeka, to da obmanjuje, pretjeruje, falsifikuje i glorifikuje sopstvenu veličinu u pokušaju da se zaštiti od egzistencijalne usamljenosti

gitara ciganskih gitarista. Razlog tome, dijelom, leži i u činjenici da su se nakon Prvog svjetskog rata u Parizu našli mnogi muzičari iz Rusije, Rumunije i Mađarske sa zvukom svoje folklorne muzike stvarajući tako podlogu da se u toj atmosferi, u prvoj polovini tridesetih godina prošlog vijeka, pojavi Đango Renart. Na kraju svega, uvijek se vraćam Đangu i Bahu džez gitare, Vesu Montgomeriju.

Par iz Živkove serije: Radosav i Ljeposava („Đekna“) ili Molka i Mileta („Oriđinali“)?

- Radosav i Ljeposava zbog sjajne glumačke ekipe: Draga Malovića, Ljiljane Kontić, Ljiljane Krstić i Veljka Mandića. Živko Nikolić je, pored Gorana Markovića, jedan od rijetkih režisera koji s autentičnom lakoćom slikaju karakter i um našeg čovjeka, to da obmanjuje, manipuliše, pretjeruje, falsifikuje, minimalizuje, zavodi, izdaje i glorifikuje sopstvenu veličinu i vrijednost u pokušaju da se zaštiti od potpune egzistencijalne usamljenosti... I sam naslov serije je, čini mi se, Živkov odgovor na Beketovog „Godoa“... Sa druge strane, otkrio je i endemičan smisao za humor, inteligenciju i kreativni cinizam ovog podneblja kao činjenicu koja teško može biti prenaglašena. Kad smo već kod Živka Nikolića, ne mogu da se ne sjetim

žene koja stoji rame uz rame sa njim, Ksenije Cicvarić. Dovoljan dokaz može biti i samo jedno izvođenje i jedna pjesma: „Što te nema, dragi, da mi dođeš“.

Pjesma Nena Belana/Đavola: „Kasno je za nas“ ili „Dotakni me usnama“?

- „Dotakni me usnama“. Volim muziku Nena Belana, naravno. To je i razlog zašto je njegova „Bambina“ bila inspiracija za moje viđenje te pjesme, gdje sam se trudio govoriti drugačijim muzičkim jezikom poštujući senzibilitet originalne kompozicije. Volim taj duh Mediterana i miris mora u njegovim pjesmama, čist, esencijalan, naizgled jednostavan stil i prirodan spoj harmonskih rješenja i melodijske linije. To je ona muzika zbog koje smo, na kraju krajeva, i počeli da sviramo, i koja jeste bila moj „spiritus movens“ sve ovo vrijeme. Uloga Roberta de Nira: Ned Makoli u filmu „Heat“ (Majkl Man, 1995) ili Al Kapone u „The Untouchables“ (Brajan de Palma, 1987)?

- Robert De Niro u bilo kojoj ulozi. Zato što ima veliku sposobnost i lakoću da, bez mnogo nepotrebnih efekata i „viška tonova“, bude komičan i šarmantan, ali i sve suprotno tome. Mustafa Nadarević je neko sa ovih prostora ko je najbolji primjer takvog kvaliteta i glumačkog dualizma u filmovima „Otac na službenom pu-

tu“ (Emir Kusturica, 1985) i „Već viđeno“ (Goran Marković, 1987) nasuprot ulozi Izeta Fazlinovića. To važi i za Borisa Isakovića kojeg sam gledao u Novom Sadu u dvijema predstavama različitog žanra i karaktera ne vjerujući da isti čovjek igra glavnu uloge u obje. Jugoslovenska pjevačica: Maja Odžaklijevska ili Zorica Kondža?

- Zorica Kondža i grupa Stijene, naravno. „Ima jedan svijet“, „More“ i „Singin’ that rock’n’roll“ su neke od najvećih pjesama jugoslovenskog rokenrola, a ona jedan od najboljih vokala. Imao sam i to zadovoljstvo da sviram sa njom i njenim bendom. Preporučujem duet Zorice Kondže i Nine Badrić, i njihovo izvođenje Runjićeve „Skalinade“, kao i interpretaciju jedne sjajne pjesme „Daljine“ Maje Odžaklijevske.

Film o džezu: „La La Land“ (Dejmijen Šazel, 2016) ili „The Cotton Club“ (Frensis Ford Kopola, 1984)?

- „The Cotton Club“, zbog toga što je priča o jednom od najbitnijih mjesta u svijetu. Mjestu gdje je sve i počelo. Mjestu čije je ime postalo simbol za sve ono najbitnije što se desilo u sving, bibop i bluz muzici, gdje su svirali velikani džez muzike poput: Čarlija Parkera, Džona Koltrejna, Sonija Rolinsa, Majlsa Dejvisa, Bili Holidej, Ele Fitcdžerald, Vesa Montgomerija... Epicentar koji je i omogućio da Majlsu Dejvis da otkrije i pozove svoju „muzičku djecu“, Čika Koriju, Kita Džereta , Džona Meklaflina , Kenija Gereta , Robena Forda, Džona Skofilda i tako omogući revoluciju koja pravi i džez rok, i fjužn muziku, i mnoge druge nove pravce.

Dogodila se novina i na području filmske muzike, pa se tako stvorio prostor da Majls Dejvis komponuje i muziku za francuski triler „Lift za gubilište“ („Elevator to the Gallows“, Luj Mal , 1958), a kasnije i Enio Morikone radi, prema mom mišljenju, najbolju muziku za filmove „Once Upon a Time in the West“ (Serđo Leone, 1968) i „Cinema Paradiso“ (Đuzepe Tornatore , 1988). Imao sam tu sreću da sa simfonijskim orkestrom i španskim dirigentom Ikerom Sančezom sviram na električnoj gitari tu veličanstvenu muziku.

Moram pomenuti i drugo, ne manje bitno mjesto i klub, a to je New Morning Jazz Club u Parizu, čiji je prostor i enterijer ostao skoro nepromijenjen sve ove godine.

U pokušaju da, barem malo, zaokružim priču na ovu temu, preporuke: Majls Dejvis, „It Never Entered My Mind“; Soni Rolins, „In a Sentimental Mood“; Bili Holidej, „I’m a Fool to Want You“; Kit Džeret, album „Paris Concert“; Pet Metini, album „Beyond the Missouri Sky“; kao i remek djelo, album „Jazz Crimes“ Džošue Redmana.

Filmska tema: „Superman“ ili „Star Wars“?

- Neka bude „Superman“, mada nikada nijesam bio fan sajfaj filmova i te tematike.Volio sam knjige Ursule Legvin, ali i nju sam čitao samo zbog toga što sam čuo da je ona bila omiljena književnica Milanu Mladenoviću iz grupe EKV.

Ekranizovana domaća lektira: „Vlak u snijegu“ Mata Lovraka ili „Orlovi rano lete“ Branka Ćopića?

- Moram priznati da nijesam ni čitao, a ni gledao ekranizaciju ovih djela.Volio bih da neko od mojih prijatelja iz Crne Gore napravi film ili uradi animaciju moje omiljene knjige za djecu „Tim lavlje srce“ Čeda Vukovića.

Film sa Kejt Vinslet: „The Reader“ (Stiven Doldri, 2008) ili „The Dressmaker“ (Džoselin Murhaus, 2015?

- „The Reader“, zbog njene odlične uloge, ali i zbog Bernarda Šlinka po čijoj knjizi je film rađen. Dragana ERJAVŠEK

Miladin Peruničić: Uvijek se vraća Đangu i Vesu Montgomeriju

Iva Mandić

SERIJE The Good Mothers

Zanimljivi karakteri, odlična

Površno gledano, ova britansko-italijanska produkcija može da djeluje kao samo još jedna drama koja rabi dobro poznate elemente ma jaških lmova i serija. No, promijenjena tačka gledišta suštinski je odvaja od sličnih izdanaka žanra

Žene koje su davile hobotnicu

Kada razmišljate o filmovima i serijama o mafiji, u glavi najčešće vrtite slike nasilnih ljudi, krvi, ubistava i gomile novca. Sve je to takođe prisutno i u šestodjelnoj mini-seriji „The Good Mothers“ (Disney+ i Hulu), ali iz drugačije, svježije perspektive. Zbog toga i ne čudi što je njena svjetska premijera održana na 73. Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu, gdje je i dobila prestižno priznanje „Berlinale Series Award“.

Britansko-italijanska produkcija „The Good Mothers“ priča je o nasilju u porodicama koje upravljaju i zapovijedaju sudbinom potomaka, lišavajući svakoga, posebno žene, i najmanje mogućnosti izbora. Od njih se posebno očekuju uvijek pognute i ponizne glave. I ćutnja pred svim muškarcima, od šefa do oca i muža, da ne bi bilo batina.

Bijeg od nasilja

Žene, unutar svakog organizovanog kriminala, posebno kalabrijskog, nemaju slobodu i moć, i ne učestvuju u odlukama, već im je jedini zadatak da šute, da budu poslušne muškarcima i da rade sve što porodica nalaže. No, tri žene su najednom odlučile to da promijene.

Po staroj legendi, na samom vrhu italijanske čizme, u regiji Kalabrija, tri španska viteza osvetila su silovanu sestru. Osu, Mastrosu i Karkagnosu su

Mini-serija inspirisana istinitom pričom o ženama koje su ustale protiv krimi-organizacije ’Nadrangeta

Piše: DAVOR PAVLOVIĆ

gluma i jedinstven pogled na borbu protiv kalabrijske mafije

potom pobjegli kako bi izbjegli kaznu. Oso je završio na Siciliji i tu osnovao Koza nostru. Mastroso je pristao u Napulju i pokrenuo Kamoru, a Karkagnoso je stigao u Kalabriju i tamo osnovao ’Nadrangetu. Mini-serija „The Good Mothers“ inspirisana je istoimenom knjigom novinara Aleksa Perija, svojevrsnom hronikom akcije tri žene iz ‘Nadrangete, nakon što su odlučile da sarađuju sa sudijom, izazivajući tako moć cjelokupne mafijaške hobotnice. Radnja se odvija 2010. godine, kada tužiteljka Ana Kolaće (Barbara Čičiareli) donosi odluku da napadne mafiju, i to prethodno apelujući na žene i majke šefova, da joj pomognu. Kada nestane Lea Garofalo (Mikaela Ramacoti), koja je svjedočila protiv muža Karla Koskoa (Frančesko Kolela) kako bi pobjegla iz njegovog stiska i osigurala kćerki Denis (Gaja Điraće, zvijezda serije „L’amica geniale“) život daleko od brutalnog i nasilnog mafijaškog okruženja, radnja se širi. Kroz istrage tužioca, stižemo i do ličnih priča Đuzepine Peše (Valentina Bele) i Končete Kačiole (Simona Distefano), dvije vrlo različite žene, koje takođe kao Lea žele da zagarantuju sebi i djeci bolju budućnost.

San o slobodi

Svaka epizoda (osim prve), počinje fleš-bekom koji prikazuje Denis sa Leom, kako bi se podvukao bliski odnos majke i kćerke u tom mafijaškom svetu. Druge dvije žene su takođe predstavljene na trodimenzionalni način, sa lijepo istaknutim vrlinama i manama. One su dvije prijateljice, sa tim da prva ima aktivnu ulogu u mafijaškim aktivnostima, za razliku od druge, koja je odvojena kod kuće. Njihova ključna slabost su djeca, te nada da će jednom uspjeti da ih sklone i sačuvaju od bespoštednog kriminalnog života.

Ove punokrvne junakinje, koje su se našle u nemogućoj situaciji, sa jedne strane su krhke i bespomoćne pred sopstvenim mučiteljima, ali sa druge nalaze dovoljno snage da probaju

drugačiji život. Sve one sanjaju o slobodi i žele nešto bolje, ne samo za djecu, već i za sebe. Tužiteljka će tako pokušati da probije vezu koju protagonistkinje imaju sa djecom kako bi ih natjerala da postanu svjedoci pravde. No, tu onda dolazi do izražaja i ona loša ženska strana...

Površno gledano, ova serija može da djeluje kao samo još jedna televizijska drama koja koristi uobičajan scenario i stilska sredstva iz poznatih mafijaških filmova i serija. No, posjeduje jednu jednostavnu, ali ipak bitnu razliku koja je suštinski odvaja od sličnih izdanaka žanra. To je promijenjena tačka gledišta; prikazivanje mafije iz ženske, a ne iz muške perspektive. Upravo ta promjena daje seriji nove, dirljive aspekte, dok se toksične muške strukture moći, koje prati floskula poput gangsterske hladnokrvnosti, vješto razotkrivaju u scenariju Stivena Bačarda.

Ta Bačardova lekcija o zloupotrebi moći i patrijarhalnom sistemu teška je za gledanje, ali nagrađuje strpljivost. Pritom, tom usvajanju novog gledišta, u kojem je prisutno mnogo više duše i dostojanstva, mnogo

doprinose i nevjerovatne glumice koje se savršeno uklapaju u uloge. Poseban naklon zaslužuje intenzitet sa kojim Bele igra svoju Đuzepinu, naglašavajući muževne i neobične crte lica, i rijetko se smiješeći. Ipak, režiseri Džulijan Džarold i Eliza Amoruzo mogu se optužiti da se prema svim junacima ne odnose jednako. Tako je gotovo potpuno marginalizovana uloga tužiteljke Kolaće, a ni muškarci iz serije ne dobijaju veću pažnju, što na momente znatno upada u oči. Međutim, ne može se reći da ovi nedostaci mogu da ponište vrline serije kojih je, jednostavno, mnogo više, od glume i načina na koji se grade glavne junakinje, do vješto vođene naracije koja, skačući između pojedinih heroina, ni na trenutak nema problema da zadrži pažnju.

Kada „The Good Mothers“ dotakne kriminalne aktivnosti, potpuno se okrene i skoncentriše na žensku dilemu. Razgovori su strahovito stvarni i vrlo lični, a publika lako može da se poistovjeti s unutrašnjim lomovima protagonistkinja i njihovim kočnicama poput stalnog poricanja problema i pravdanje postupaka koji se ne

mogu opravdati. Serija takođe otkriva i kontrast između moći koju ove porodice imaju kao vođe i njihovih jednostavnih, ruralnih domova i jeftine odjeće, da bi postavila pitanje ako novac nije cilj, što onda jeste?

Nakon dramatične prve epizode, režiseri usporavaju tempo i ispunjavaju seriju morskim pejzažima i dugim pasažima sanjarenja o slobodi, najčešće Gaje Giraće, koja u nastavku postaje prilično nijema. Iako je krajolik užasno lijep, mogli su više pažnje obratiti na sami ritam. Ovako se čini da je tu ostalo praznog hoda koji se mogao izbaciti, a „The Good Mothers“ pretvoriti u film umjesto u seriju.

Sumorna atmosfera

Sa druge strane, uz pregršt emocija koje budi, cijela atmosfera serije prilično je sumorna, kao što su i tonovi tmurni. Vrlo je malo prostora za jarke boje i svaki lik preuzima precizan pravac sopstvene priče. Kroz snimke iz vazduha i panoramske vožnje, gledaocu sklonom Mediteranu iznova se pokazuje zašto je to područje toliko privlačno, samo da nije mafijaškog virusa koji je pokosio gradove i doveo ih do tačke zanemarivanja.

Mnoge velike, ako ne i najbolje mafijaške drame najčešće pokazuju blistavost i glamur kriminalnog života, ali ova mini-serija ne želi ništa od toga. Ovdje je prisutan mračni, paranoični svijet u kojem živi mafija, u kojoj kada se okrenete protiv nje, nestanete i jednostavno budete zaboravljeni.

Divno odglumljena i snimljena, „The Good Mothers“ pruža autentičan uvid u kriminalnu organizaciju kroz jedinstvene ženske naočare. Kao što je Frensis Ford Kopola nekada vjerovao u mušku mafijašku istoriju, autori ove serije vjeruju u žensku, a poslije gledanja serije – u nju će vjerovati i publika. Jedina je šteta što je i ta muška strana nije prikazana sa jednakom uvjerljivošću i što joj nije posvećeno dovoljno pažnje. Da jeste, „The Good Mothers“ bi bila mnogo kompletnija serija.

Ocjena: 4/5

Valentina Bele izvanredna kao Đuzepina Peše

SERIJE Dave Dejv Burd nikada nije bio tako

Štose dešava kada nesiguran, ali narcisoidan čovjek postane poznat? To je manje-više ključno pitanje koja serija „Dave“ postavlja na početku treće sezone. U ovom trenutku, glavni junak projekta televizije FX, reper Dejv Burd (umjetničko ime: Lil Diki), na turneji je po Americi sa sve velikim roze brendiranim autobusom i, nekim čudom, kompletnom ekipom - uprkos svemu što se desilo u drugoj sezoni.

Novi problemi

Ako se sjećate Dejva sa početka serije, svjedočili ste njegovom usponu od običnog mima (osobe koja se trudila čitavu prvu sezonu da pokaže da nije samo šaljivdžija s interneta, već pravi reper) do muzičara sa pravim pravcatim studijskim albumom za sobom.

Za to vrijeme, Dejv je uspio da upadne u kreativnu sušu (ali i da iz nje izađe), prošao je raskid, stekao gomilu lažnih poznatih prijatelja, malo uživao u slavi, malo ne, morao da se preseli nazad kod roditelja, a onda se i otuđio - ne samo od bivše djevojke Ali (Tejlor Misjak), nego i od cimera i menadžera Majka (Endru Santino), prijatelja iz djetinjstva i producenta Elza (Travis Benet), hajpmena Gejte (koji, kao i Burd, ovdje glumi sebe) i stare saradnice i grafičke dizajnerke Eme (Kristina Ko). Na kraju druge sezone, Dejv je ipak uspio da se iskupi - najprije Gejti (puštajući ga da jednom

Abnormalna potraga za ljubavlju

Avanture našeg junaka ostaju jednako urnebesne i glupave kao i do sada. Međutim, usred eksplozivnih lažnih ejakulata i trčanja u odraslim pelenama sa fensi imenom, serija zaista funkcioniše i kao studija karaktera

on bude u centru pažnje), kao i okupi ekipu sa kojom je, kako vidimo već u prvoj epizodi treće sezone - sada na turneji. Svi su na okupu sem, logično, Ali. Međutim, taman i ako ste pomislili da predstoji sezona srećnog, stabilnog Dejva (ne brinite, znamo da nijeste toliko naivni), brzo budete razuvjereni.

Sa novostečenom slavom ide i gomila novostečenih problema.

Jedan od njih je to što Dejv baš sada i u ovakvom okruženju -

dok su na turneji, svakog dana u drugom gradu (kapirate i sami što ne štima) traži ljubav. Međutim, kako je sve inspirisano pravim životom Dejva Burda, a to jeste kako se on osjećao na prvoj turneji, ko smo mi da tu nešto sudimo?

Malo zreliji narcis

U prvoj epizodi „Texas“ (to je stanica turneje na koju upadamo), osjećaj je kao da nam prijatelj prepričava pijani noćni

izlazak koji je bio istovremeno užasan, izvanredan i spontan do te mjere da ne znamo žalimo li što nijesmo bili tu ili da, ali je definitivno u neke stvari teško povjerovati jer ih, jednostavno, nijesmo vidjeli sopstvenim očima. Nakon nje, u „Harisson Ave“, Lil Diki daje okorelim fanovima već nešto što je više u stilu onoga na što su navikli, prikazujući Burda i njegovu potragu za ljubavlju kao potragu za jednostavnom ženom koja će pokazati da ga voli tako što će ispraviti njegove abnormalno zakrivljene genitalije (obećavamo da ima smisla kad pogledate epizodu).

Ono što, nažalost, vidimo vrlo brzo jeste to da se Dejv suštinski nije promijenio. I da će se stvari vrlo brzo opet zakomplikovati.

To ne znači da prve dvije epizode treće sezone potpuno poništavaju inkrementalni napredak koji je čudnjikavi junak do sada napravio. Naprotiv, jasno je da je ovaj Dejv barem malo zreliji nego onaj iz prošle sezone. Ali, činjenica je da - narcis gotovo uvijek izađe kada mu se pruži prilika, te da je Dejv i dalje žrtva istih strahova koji su ga oduvijek mučili.

Slava ne vodi automatski (niti je to uopšte obavezno) do istinskog samopouzdanja. Stare nesigurnosti ne nestaju samo zato što vas sada svi prepoznaju na ulici. U pitanju je lekcija koju vrijedi zapamtiti - naročito ako ste kao dijete ikad poželjeli da budete poznati ili ste, jednostavno, nezavisno od želja, čitajući o poznatima, u nekom trenutku pomislili da bi, da ste na njiho-

Nova turneja, stara ekipa na okupu

i emocionalno nag kao na startu treće sezone

vom mjestu, vaš svijet izgledao mnogo drugačije. Budimo iskreni; stvari bi se sigurno promijenile, ali to ne bi riješilo sve vaše probleme.

Ono što je vidljivo nakon prve dvije epizode treće sezone jeste da ni jedna ni druga ne zadiru pretjerano u sporednu glumačku ekipu, ljude oko Dejva, niti ih čak dovoljno prikazuju (barem ne onako kako i koliko smo do sada navikli). Ipak, nekako se podrazumijeva da će imati vremena da zablistaju u preostalih osam epizoda. Jer, nekako je i očekivano da sezona, naročito zbog pauze od tri godine, počne sa teškim Dejv tripom.

Rupa nesigurnosti

Dok se razvijala i napredovala, ova serija prerasla je u neku komičnu istragu zamki u koje može da upadne jedna slavna ličnost, ali i u proučavanje jednog krajnje nespretnog repera dok polako osvaja nove stepenike uspjeha. Što smo više saznavali o ovoj krajnje čudnoj, ali komičnoj individui, sve smo više i svjedočili tome koliko su njegove mane često u nekom skorom pa nadrealnom fokusu, ne samo u fizičkom smislu - kao u slučaju deformisanih genitalija, već kada su u pitanju i druge karakteristike njegove ličnosti.

Ono što je zanimljivo: Dejv, baš onakav kakav jeste (na čemu smo zahvalni Burdu jer je vrlo svjesno ušao u projekat i ni u jednom trenutku nije probao da uljepša ni svoj lik, ni razmišljanja i krize kroz koje je prolazio), egocentričan, često i odvratan, ipak je lik za kojeg navijamo. Zašto je to tako? Zato što je jasno da se ne radi ni o kakvoj sujeti, već o dekonstrukciji čovjeka skrivenog ispod fasade slave.

Na kraju prošle sezone, Dejv je odlučio da konačno prizna Gejtin doprinos i izvede ga na binu tokom svog VMA nastupa. U pitanju je vrlo bitna scena kojom je serija lako mogla biti i završena, uz veličanje trenutka kada su svi dublji sukobi i neizvjesnosti konačno izašli na površinu. Ipak, nastavak priče i činjenica da se Dejv polako vraća najgorim impulsima, takođe imaju smisla. Kako nas, zahvaljujući turneji, svaka epizoda vodi do drugog mjesta u Americi – taj koncept podrazumijeva i jedinstvene,

zasebne priče. Tako i avanture Dejva Burda na početku treće sezone ostaju jednako urnebesne i glupave kao i do sada. Međutim, usred eksplozivnih lažnih ejakulata koji prskaju po podu i trčanja u odraslim pelenama sa fensi imenom, serija zaista funkcioniše i kao studija karaktera.

Začkoljica u vezi sa Dejvom je to što je on suštinski jako teška osoba - i to je poenta. Bez obzira na to koliko uspjeha pronađe ili stekne, to nije dovoljno da popuni užasnu rupu nesigurnosti koja neprestano prijeti da ga cijelog proguta. Iako ne znamo do koje će se mjere vratiti starim navikama, da li

će ponovo otjerati ljude od sebe i da li će zaista uspjeti da pronađe ljubav na turneji, jedno je sigurno: Dejv nikad nije bio ni bukvalno, ni emotivno nag kao sada, što treću sezonu ove lude, ali melanholične komedije čini obaveznom za ispratiti.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.7/5

Dejv Burd, egocentrik za kojeg navijamo

PREPORUKA

Katica Nišavić, fotogra inja

Čitajte Linklejtera između redova

je dovoljno) - tu je „After Life“ neprevaziđenog Rikija Džervejza

FILM

Za većinu gledalaca, proces gledanja filma uglavnom se vrti oko uvoda u priču ili temu, te oko zapleta i iščekivanja samog kraja. Ili im je, prosto, razonoda. Sa druge strane, ja volim da obraćam pažnju na to što se to dešava „između filmskih redova“. Tako, još tokom studentskih dana, dok je većina kolega gledala filmove u pauzama između učenja, kod mene je, često kažem kroz šalu, bilo obrnuto. Ja sam, zapravo, studirala filmove, a učenje je kasnije dolazilo na red. :) Samim tim, većina ostvaranja koja su na mene ostavila poseban utisak, dolaze upravo iz ovog perioda, kada sam iznova gledala i utvrđivala, omiljeno filmsko gradivo.

Ono čemu uvijek volim da se vratim jeste trilogija „Before“ (Sunrise / Midnight / Sunset).

Nosi ljepotu i umjetnost konverzacije, kao esencijalnu povezanost koja otvara nove uvide i životne perspektive. Itan Hok i Žuli Delpi dijalozima ukazuju na suštinu međuljudskih odnosa kao što su razumijevanje i prihvatanje, prostor kako za individalan, tako i za zajednički rad i sve drugo što život donosi. Vraćajući se ovim filmovima Ričarda Linklejtera svakih nekoliko godina, interesantno je koliko shodno životnoj fazi i stepenu zrelosti u kojoj se nađem, uvijek se stvore neki novi i drugačiji uvidi. S obzirom na to da sam vizuelan tip, ,,Moonrise Kingdom“ (Ves Anderson, 2012) uvijek unese staru poznatu ljepotu kompozicije, kadrova i boja,

s interesantnim dijalozima, pospješenim svom tom ,,radoznalošću, nezaustavljivom energijom i slavljenjem slobodnog duha“ jednog dječaka Sema i djevojčice Suzi, na jugu Engleske, tokom ljeta 1965. godine. Odmah uz ,,Moonrise Kingdom“, od Andersonovih filmova, tu su, naravno, i „The Royal Tenenbaums“ (2001), i „The Grand Budapest Hotel“ (2014).

TV Moja topla preporuka svima koji požele seriju koja daje više

od smijeha i obične razonode; koja na komičan način počinje sa karakteristikama single života, da bi potom kreirala prostor za ljubavnu dramu dva glavna, neobična karaktera i propratne zanimljive dijaloge. Britanska dramedija „Fleabag“ za mene je neponovljivo ostvarenje Fibi

Voler-Bridž

Ako se tematski okrenemo onoj „drugoj strani“, za teške životne teme kao što je proces oplakivanja i sučavanja s odsustvom bliskih osoba, i to uz začin dobrog britanskog humora (taman onoliko koliko

MUZIKA

Kada govorimo o muzici, zaista bi trebalo odvojiti cijelo poglavlje koje bi potom bilo podijeljeno u žanrove, a onda na izvođače, bendove... I bojim se da tu opet ne bi bilo kraja (smijeh).

Kako u životu prolazimo razne faze, tako tokom samo jednog dana ili sedmice prođemo i razna raspoloženja, samim tim se kod mene i mijenja muzika koja mi prija. Zato su plejliste često i žanrovski i tematski raznovrsne.

Britanski postpank bend White Lies nešto je čemu uvijek volim da se vratim. Koju god temu obrađivale, njegove pjesme uvijek mi probude neku novu pokretačku energiju. Kada poželim nešto opuštajuće, tu je Šade. Ljepotom i glasom nikada ne iznevjeri, uvijek donese ljeto i bezbrižnost.

ZAOBIĐI

FILM / TV / MUZIKA

Bilo da govorimo o filmu, televiziji ili muzici, kič i očigledno stvaranje „sadržaja“ zarad novca su gubljenje vremena. Ovakva ostvarenja najčešće bude dosadu i ravnodušnost, a u nekim situacijama i odbojnost, najčešće ne temama, koliko autorskim pristupom i štetnim uticajem po publiku. Domaće rijaliti programe i muziku čiji sadržaj vrijeđa, diskriminiše ili čak podsvjesno stvara nezadovoljstvo i frustracije – trebalo bi strogo zaobići.

Milena Pajović

Katica Nišavić: Uvijek se vraća postpank bendu White Lies

Auh,kakav postpank za klupsko, samotnjačko, ma i ritualno đuskanje – kako samo klizi ova alternativna đakonija iz kuhinje benda Proto tip! Beogradska ekipa, koja od 2015. treperi (ma, cincilira) između postpanka i „noise“ roka, prvo je 2017. lansirala pristojan EP „Strah od izvesnog“... Da bi dugo kuvani album-prvijenac lansirala krajem februara. Naravno da su oni takvi tipovi da svoje ime ponosno stilizuju kao „proto tip“, pa je zato i album „s ivice sanjanja“ strogo oivičen malim slovima.

Proto tip S ivice sanjanja

To je sve puka forma, a suština su 34 minuta muzike koja djeluje kao ulazak u oazu nakon tumaranja po pustinji. E, tu atmosferu uhvatićete najprije u troipominutnom instrumentalu „damask“; tražiti pravi karavanski kurs u mapi zvijezda pjesama „sve što boli proći će“ i uvodne „krećem se“; i osvajati sasvim neočekivanu i divnu

melodiku u momentima kao što je „duša u šaci“. Ključni kvalitet i odraz sazrijevanja benda ogleda se u tendenciji da se, kako album napreduje, pjesme lišavaju atmosfere i okvira ostavljene ili usamljene osobe koja samo želi da pripada. I ta zrelost stihova Nikole Čučkovića hvata se potpuno u finalnoj „kako ovde“,

Brkovi Krvava

koja je potencijalno najboljih četiri i po minuta rok muzike koje će te čuti ove godine. Kakav ritam, kakva petlja i kakav rezultat brižnog i temeljnog pakovanja - za apsolutno flagship album u nemirnim vodama regionalne scene. S. S.

Ocjena: 91/100

novčanica

Malo sudbe klete, malo derneka i o pod smrvljenih

čaša nakon gustiranja brlje od ljubavi, malo metalskih i pank suplemenata – i eto formule koju Brkovi sasvim pristojno reciklaraju već deceniju i kusur.

„Krvava novčanica“ nije izuzetak, naprotiv – sasvim je u okvi-

ru očekivane mjere zabave, štosa i (auto)ironije. Počev od uvoda „Više ni pankeri ne slušaju pank“, preko standardne mape kafanske samodestrukcije u naslovnoj pjesmi – do klasične ispovijesti lika koji u ljubavi samo ređa poraze u „Tom Cruise“.

Ono što bi, recimo, bilo iskorak u odnosu na prethodni materijal Brkova – jeste skretanje u nihilizam. Za živopisne junake albuma „Krvava novčanica“ nema iluzija, za njih je sve

jednostavno: život izvjesno neće biti bolji, a kakav je trenutno, najbolje opisuje pjesma „Govno“. Ne zbog miomirisnog i živopisnog naslova, već zbog slike osobe promašenih i beskrajno istih dana rintanja i rmbačenja. Sredovječni neostvarenjaci u pjesmama Brkova sada su i sasvim otuđeni, pa malo bliskosti pronađu na terapiji za šankom („Hej konobar“) – ili u nekom neočekivanom fajront-duetu, poput zarazne „A

Wednesday Rat Saw Good

Tihi, samotnjački ćoškovi neke zaturene Amerike su prostor koji bend Wednesday ispunjava sa mnogo smislene, konceptualne buke. Album „Rat Saw Good“ je dokaz da se tu radi o rijetkim muzičkim zvjerkama; onima koje indirok sviraju i dalje sa debelim pokrićem. Formula ekipe iz Wednesday je vrlo jednostavna: pronađi očuđeno mjesto koje niko ne primjećuje ili od kog svako pristojan zazire, pa ga učini dragocjenim, uzviše-

nim ili čak mučiteljskim. Tako nas album „Rat Saw Good“ vodi na mjesta poput policijskog izviđaja nečije smrti na velikom parkingu. Ili, do seks-šopa sa nimalo ironičnim biblijskim imenom. Ili, do kuće pristojnog svijeta u predgrađu koja je, nekim ludim slučajem, postala poprište i linija fronta rata mafijaških familija. I sve to u atmosferi koja bi se najbolje opisala kao klasični neizdrž, kao čekanje da se nešto epohalno bitno konačno desi – pa

bila to i totalna kataklizma. U kojoj mjeri Karli Harcman to vješto pjesnički pakuje, naslutiće oni temeljniji zaljubljenici u indi i folk scenu, onda kad direktno u pjesmama bude prozivala velikane poput Bila Kalahana i najvećeg modernog južnjačkog benda Drive By Truckers. I vodiće vas za ruku, pravo i sve dublje u vrtlog predgrađa, mjesta iz kog se ne izlazi žive glave, kako propovijeda osmominutna „Bull Believer“.

kada padne noć“ sa Mirom Aleksić u smiraj albuma. I sve je to očekivani kanon Brkova, liše rege iskoraka „Mozgić mali“ koja bi, recimo, savršeno legla Kusturičinom dokumentarcu o Maradoni. Brkovi samo nastavljaju da spajaju i hvataju preludi prostor između Slatkog greha Saše Popovića i Dejvida Koverdejla, pa i kad zvuče kao reciklaža sebe samih, to je sasvim zabavna žestina života. S. S. Ocjena: 73/100

U cijelom tom surovom realizmu, ipak ima i dovoljno dinamike i životnog damara. Tako se ljubavne „Chosen to Deserve“ ne bi postidjeli ni rokeri poput Lynyrd Skynyrd! Ovo je ljubav koja odbija da sakrije ružne i neobrušene ćoškove, pa je zato i „Rat Saw Good“ čak i plemenita muzika. S. S. Ocjena: 85/100

Branislav Dimitrijević, istoričar umjetnosti

Malo je slobode hedonizmu, još manje hedonizma u slobodi

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Parasite“ (Bong Džun-ho , 2019). Stvarno ne znam u čemu je tu satira ili subverzija. Film mi je bio beskonačno dosadan i neduhovit.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

Omiljeni filmski rivali?

- Trifo i Godar. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

Na onaj kraj sveta sa završetka Hercogovog „Heart of Glass“ (1976).

Film koji Vas čini srećnim?

- „The Green Ray“ („Le Rayon vert“, Erik Romer, 1986).

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Vendersa posle filma „Until the End of the World“ (1991). I kasnije bih pogledao tu i tamo neki njegov noviji uradak što me je primoralo da preispitam jesu li i njegovi filmovi iz sedamdesetih i osamdesetih baš toliko dobri kao što sam tada mislio. Bar „Alice in the Cities“ (1974) sigurno jeste.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Ovo je lako. Ono što izgovara odsečana glava Milene Dravić u filmu „Misterije organizma“ (Dušan Makavejev, 1971): „Drugovi, ja se ni sada ne stidim svoje komunističke prošlosti!“

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Uvek su mi falile teme koje se tiču istorije radničkog pokreta, delovanja Komunističke partije Jugoslavije između dva rata, frakcije, šizme, procesi... Te teme čak i za vreme socijalizma nisu bile u dovoljnoj meri obrađivane.

- Ne mogu da se setim u kom je to filmu bilo, pa evo ako se neko seća neka javi: Radilo se o bolesnoj ovci u nekom stadu na ispaši u planini. Ovca naduta od gasova, hoće da prepukne i skonča, a onda to neko vešt reši kratkim nožem koji zarije u pravo mesto i oslobodi sve te akumilirane gasove. Ovca za koji tren srećno skače na noge.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Ne znam šta bi spadalo sve pod „štetočina“, ali evo: nepodnošljivi savremenik, Erik Kartmen („South Park“).

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „The Life and Times of Judge Roy Bean“ (Džon Hjuston, 1972), kod nas distribuisan kao „Sudija za vešanje“. Vodili me roditelji kad sam imao nekih sedam-osam godina. Ne sećam se da li su me vodili na neke dečije filmove pre toga, verovatno i jesu.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Elevator to the Gallows“ (Luj Mal, 1958). Šetkam se tako po Parizu noću sa kraja pedesetih i svira Majls Dejvis

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Hercoga, Vudija Alena i Želimira Žilnika. Srećom, sa Žilnikom sam imao i ranije prilike da sedim u kafani, a nadam se da ću i ponovo. Sa Hercogom bismo pili koruško pivo „Hirter Pils“ i razgovarali o srednjem veku u Bavarskoj. S Alenom nešto bezalkoholno uz ćaskanje, šta ima, ko s kim, ko koga, i tako to.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Grupa militantnih drugosrbijanaca pokreće projekat prevaspitavanja srpskih nacoša i, uz intervenciju američke ambasade, dovodi Tarantina na čelo Filmskog centra Srbije da pravi docu-fiction film o tome. Tarantino igra samog sebe a drugosrbijance Kristijan Bejl, Alisija Vikander i Idris Elba, vođa grupe, sin nigerijskog studenta koji je došao Beogradu u vreme pokreta nesvrstanih.

Tokom snimanja, dok elegantni drugosrbijanci organizuju vaspitnu nastavu na otvorenom po gradskim trgovima (pod plaštom da se radi samo

o filmu), u kadar stalno upadaju litije, što Tarantino odluči da ostavi. Štaviše, dobija ideju da ekipi pridoda Kejt Blančet da glumi pravoslavnu monahinju koja se odlučno suprotstavlja dugosrbijancima. To poskupljuje budžet, te se snimanje prekida a Tarantino beži iz Srbije, dok Bejl, Vikander i Elba bivaju omađijani od Blančet koja se, na moment, pretvara u Galadrijelu iz „Gospodara prstenova“ i izgovara monolog: „Umesto Mračnog Gospodara imaćete kraljicu, ne mračnuveć lepu i užasnu kao praskozorje! Burnu kao more i snažniju od temelja zemlje! Svi će me voleti i očajavati.“ Neću da spojlujem kraj, a i moram da se oko ovoga konsultujem sa Dimitrijem Vojnovim

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

„Missing“, Everything but the Girl, leto 1994.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Tu ima mnogo kandidata. Na primer, „We’ll Sweep out the Ashes in the Morning“ Grama Parsonsa i Emilu Haris, a u

u manje slobodi

slučaju scenarija smaka poput onog u Trirovom filmu „Melancholia“ (2011), onda „Signora Luna“ - Viničo Kaposela Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Ne znam... Sloboda i hedonizam nisu isto. Malo je slobode u hedonizmu, a još je manje hedonizma u slobodi.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Nikola“, Lady Jelena Vaša pjesma za karaoke?

- „There Is a Light that Never Goes Out“, The Smiths. To sam jedino i pevao na karaokama kada je umetnik Fil Kolins (ne onaj Fil Kolins, onaj drugi!) imao u Beogradu i Istanbulu projekat koji se zvao „The Smiths Karaoke“.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Objektivno: Pola Velera. Su-

bjektivno: Padija Makaluna Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Zbilja ne znam kog domaćeg autora svi obožavaju. Možda

Rundeka? Njega mnogo nekih finih ljudi voli, a meni je dosadan - iako sam onomad voleo Haustor. Jedini kog organski ne mogu da podnesem je Bora Čorba, ali nadam se da nisam usamljen u tome.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Kurta Kobejna. Rođeni smo iste godine, to je generacijski spleen. Kako je napisao F.

Džejmson: „Kobejn se našao u svetu u kom stilska inovacija više nije bila moguća i gde je preostalo samo imitiranje mrtvih stilova u nekom imaginarnom muzeju.“

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Aspirin“, Crni biseri. Ona mi bukvalno padne na pamet svaki put kad se ne osećam dobro.

I onda shvatiš da može da ti bude i gore!

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

Grupe Bauhaus.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Hoće ako se i mi ne potrudimo.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Pozorište u kući“, pa onda „Grlom u jagode“. Da, i „Slom“

Save Mrmka

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Salaš u malom ritu“. Mislim da je zaslužila ozbiljan međunarodni značaj kao jedna od najboljih serija za decu. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Ona klada koju okolo nosa Log Lady u Linčovoj „Twin Peaks“.

Najdraži par iz serije?

Serija idealna za kišni vikend?

- „Gilmore Girls“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Mnogo. A tek koliko njih nisam ni počeo.

- Meknolti i Bank u seriji „Wire“. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Džerija, naravno. Ali samo zato što znam da mačke imaju devet života, a Tom i beskonačno mnogo. M. ČAVIĆ

Istoričar

umjetnosti, profesor i kustos, autor zapaženih knjiga i studija, Branislav Dimitrijević brani kulturu, kulturno nasljeđe i duh Beograda. Koordinator je Grupe za kulturu pokreta „Ne davimo Beograd“ i zalaže se za kulturu koja je otvorena, kritička, konstruktivna, inkluzivna i inovativna. Često ukazuje na „oboljenja“ u kulturi i društvu Srbije,

bori se za sistemska a ne ad-hoc rješenja i oslobađenje od političkog uticaja na umjetnost, jer kultura je „polje borbe, naročito klasne“.

Za nekoliko mjeseci čitaćemo njegovu knjigu „Jugoslovenski umetnički prostor“, u kojoj je sa Jelenom Vesić, kustoskinjom, istoričarkom i teoretičarkom umjetnosti, predstavio jugoslovensku modernu

umjetnost kroz razgovor sa čuvenim istoričarnom umjetnosti i likovnim kritičarom Jerkom Ješom Denegrijem.

Dok nam ta književna poslastica ne dopadne šaka, uživajmo u njegovim „Obrtajima“, borimo se za filmske uratke o radničkom djelovanju i životu „običnog svijeta“ i priuštimo sebi putovanje sa gospođom Lunom.

Branislav Dimitrijević: Rundek mu je dosadan, ne podnosi Boru Čorbu

Anastasia Marcellin

kalendar Mijazakijev animirani klasik „My Neighbor

Sila što smiruje moderne cunamije

Zamislite svijet u kojem biste, da sretnete čudno šumsko biće, možda ipak duha, a možda i nešto na pola puta između ale i bauka, i božanstva – jedina prirodna reakcija, bila da ga pomazite po trbi. I eventualno i zaspite na njoj. Tako može i umije, bez mrve straha i kočnica svijeta izranjavanog svakakvim rovovima naše svakodnevice – samo dijete. Jer, jedino dijete ovaj svijet ne okupira, ne uzima mu mjeru; već ga nastanjuje tako što ga živi. I upoznaje ga drugarski.

Na ravne časti dijeli ono što zna, što već jeste i što može da ponudi i podijeli – i ono nepoznato, kojem će se tek radovati. I taj jaz onog što jeste i onog što će jednom biti, premosti lako, blistavim mostovima poput onih kojima stari japanski šinto hramovi grle svoje vrtove i šumarke...

Duh sa drveta

Tom svijetu pripada „My Neighbor Totoro“ („Tonari no Totoro“) velikog Hajao Mijazakija; zbog toga mu se i divimo pune tri i po decenije od

Nije ovo sjajan porodični film i nezaboravna animacija zbog toga što nudi nekakav pogled kroz ružičaste naočare, ili neko sasvim toplo i nježno uzglavlje. Ne, vrijednost Mijazakijevog animiranog kutka je u tome što je potpuno stvaran

one aprilske premijere 1988. godine, kada se planeta prvi put otisnula na putovanje mačkobusom. Jer to je bajka u kojoj nema negativaca, ni bića koja pripadaju mračnim sjenkama. Nema tu ni zloća među

odraslima. Niti bilo kakve borbe, čak ni svađe koju bi dvoje musavih klinaca ipak izvjesno već nakon deset minuta zaboravili...

Ne budite ipak na krivom tragu: nije „My Neighbour To -

Totoro i njegovi neodoljivi drugari

Neighbor Totoro“ slavi 35. rođendan

sve cunamije

toro“ sjajan porodični film i nezaboravna animacija zbog toga što nudi nekakav pogled kroz ružičaste naočare, ili neko sasvim toplo i nježno uzglavlje... Ne, vrijednost Mijazakijevog animiranog kutka je u tome što je potpuno stvaran. U ovom filmu ne događa se (skoro) ništa, osim stvarni život. A ta svakodnevica, koju žive sestre, desetogodišnja Sacuki i četvorogodišnja Mei, obojena je nečim tako realnim kao što je slutnja smrti. Njihova mama je bolesna i negdje u dalekoj bolnici. I u svom odsustvu prisutna je u svakom kadru; čak i više nego Totoro, duh sa drveta koje je najmoćnija i najjača od svih čuvarkuća.

Boja zemlje

Što je, konačno, Totoro? U japanskoj šinto religiji, koju mi iz ignorantske površnosti olako trpamo u koš mnogobožačkog, Totoro je kami. A kami je u konceptu japanskog jezika i življenja bilo što sa karakterom ili samo prizvukom neobjašnjivog ili čudesnog; pa bio to duh, biće sa moćima koje mogu uticati na naše živote, ili samo prirodna pojava, manifestacija poput oluje, ili proljećnog mirisa, ili... Ukratko, to je sva ona priroda koju ne primjećujemo kao ni prst pred okom, ili sa kojom se sve više laktamo, svi mi – osim, naravno, djeca. Zato samo Mei može vidjeti Totora; a potom, nakon nekog vremena, njega će se sjetiti i ponovo će moći da ga vidi i Sacuki...

Znate sa kojom idejom je Hajao Mijazaki osmišljavao „Totora“? Sa željom da to bude

film koji će gledaoce radovati i dirnuti – ali im prije svega darovati osjećaj koji će trajati i dugo nakon što odu iz bioskopa. E, taj osjećaj ulovio je u animaciji koja je potpuno i do kraja ručno crtana. Frejm po frejm. I gdje je i sam Mijazaki žestoko zasukao rukave – i pokretom ruke, doprinio desetinama hiljada dragocjenih frejmova. Jer, Hajao je tu i autor, i režiser, i jedan od jednakih u timu animatora.

Kompletan koncept jednostavne priče i svih likova Mijazaki je imao i prije nego što je iscrtan prvi kadar. Na primjer, Mei je osmislio tako da podsjeća na kćerku njegovog brata. A samog Totora – kao nešto što stvarno jeste šumsko biće i duh-čuvarkuća iz tradicije šinto religije i vjerovanja... Ali, istovremeno, i mnogo više od toga. Ka dio maštom taknutih dana modernog djeteta.

Umjetnički direktor Kazuo Oga, suštinski glavni animator u timu koji je iznio „My Neighbour Totoro“, savršeno se sjeća da je Mijazaki pred njim predstavio nacrtanog Totora – kao izazov. Jasno postavljen zadatak, da učini nešto bolje, temeljnije i najbitnije – poseb-

nije, od svega što je crtao do tada. Iza cijelog onog mira od jasnih linija i pastelnih tonova jednog divnog animiranog filma, jeste pokriće od dana i mjeseci žestokih rasprava i krvavog rada Mijazakija i Oge. Najbanalniji primjer: u dvorištu kuće sestara Sacuki i Mei i njihovog tate, na neprevodivo sanjivom, ušuškanom i bezbjednom proplanku koji Japanci nazivaju satoyama, njih dvojica su danima raspravljali da li da boja zemlju crnice iz Akita prefekture ili onu crvenu iz Kanto regije! I iz tog klinča o beskrajno važnim stvarima, bljesnulo je ono što je producent studija „Ghibli“ Tošio Suzuki opisao kao „priroda u prozračnim bojama“.

Plemenita tenzija Tako je, u konačnom, i nastajao film koji je dio fantastike samo u onoj mjeri u kojoj je uvjerljiv i sadašnji. Koji je istovremeno i moderan, i nostalgičan; jer je dio onog svijeta koji nakratko ugledamo, onda kad nas sjeti odbljesak djetinje uspomene, ili samo davno zaboravljene misli, ili...

I zato, koliko god bilo mira i spokojne avanture u animaci-

ji „My Neighbour Totoro“, to je istovremeno i sasvim i plemenito tenzičan film. Jer vas sjeća na nešto što smo svojom, ili krivicom cijelog ljudskog iskustva ili, jednostavno, onog što se zove život – zaboravili. A to nešto je sila koja smiruje i sve orkane, cunamije i tektonske ploče japanskih ostrva i modernosti, pa u nekoliko koraka ogrije nešto tako drhtavo kao nedostajanje jedne četvorogodišnje djevojčice. Zato nije ni potebno govoriti, kuda ide i gdje se završava „My Neighbour Totoro“, što se desi sa djevojčicama, a što sa njihovim tatom i mamom. Ali je tako važno sjetiti se, odakle kreću ova i njoj slične avanture. One, koje se lansiraju iz zagrljaja, a prate trag jutarnjeg svjetla koje se probija kroz škure djetinjstva. I uče nas: kako treba stupati na svaku novu teritoriju i obuhvatati tek iznikle horizonte.

Da na kraju priznate, vrijedno ručnog iscrtavanja 86 minuta melemne animacije, frejm po frejm! Odatle, sa bjeline crtačkog papira – pa sve do jednog dalekog asteroida, koji od 1994. godine kosmosom grabi pod imenom „10.160 Totoro“.

S. STAMENIĆ

Spremni za vožnju mačkobusom

Jubilej kontroverznog dokumentarca „Olympia“ Leni Rifenštal

Revolucionarna poezija u pokretu

Kada je 1935. godine njemačka režiserka Leni

Rifenštal predstavila Adolfa Hitlera kao mesiju koji silazi sa neba u ostvarenju „Triumph of the Will“, filmska svjetska mapa dobila je krajnje problematičan istorijski portret – ali i neporecivi kinematografski masterpis. Rezultat premijere bio je kranje očekivan: Hitler je postao opčinjen „sedmom umjetnošću“ i odlučan da do kraja iskoristi moć „pokretnih slika“, a film je preko noći zabranjen u skoro svim zemljama Zapada. No, za Rifenštal su obje stvari značile samo jedno: kontroverzan prikaz nacističke partije donio joj je apsolutnu kreativnu slobodu.

partije

Za široke mase Hitler je bio toliko impresioniran njenim talentom, da joj dao svu kontrolu da snimi film o ljetnjoj Olimpijadi u Berlinu, koja je održana godinu kasnije. Rezultat? Ništa manje od ostvarenja koje je unijelo revoluciju u dokumentarni žanr. Upitna je teorija da Rifenštal možda ipak nije slušala „šefove“ kada je snimala film „Olympia“, premijerno prikazan 20. aprila 1938. u Berlinu, te da je bila odlučna u tome da napravi baš takav dokumentarac, nezavisno od toga da li će ga Partija prihvatiti. No, ono u što možemo da budemo sigurni jeste to da je režiserka revolucionizovala način na koji sport treba da bude prikazan širokim masama.

Rifenštal nije imala samo najbolju opremu dostupnu tridesetih godina prošlog vijeka, veliki tim i budžet, nego i mogućnost da se „ušunja“ u sve hodnike tokom igara koji će joj kasnije sklopiti mizanscene.

Materijal je, stoga, morao biti podijeljen u dvodjelni narativ: „Olympia: Festival of the Nations“ i „Olympia: Festival of Beauty“. Tako je njeno ostvarenje odigralo ključnu ulogu u prikazu svojevrsne poezije tijela u pokretu, glorifikujući pritom takozvanu „nacističku atletsku savršenost“.

U slavu ljepote

Ipak, u jednom od ključnih segmenata filma ni na koji način nije reflektovana ta vrlo precizna propagandna želja. Rifenštal je, protivno svim očekivanjima, odlučila da u vrlo impresivnim kadrovima prikaže pobjedu afroameričkog sprintera Džesija Ovensa , koji je najeo prašine arijevske takmičare usred nacističkog

U jednom od ključnih segmenata nije re ektovana propagandna želja da se glori kuje „nacistička atletska savršenost“. Protivno svim očekivanjima, režiserka je prikazala impresivnu pobjedu

Afroamerikanca Džesija Ovensa

Berlina i doveo Hitlera blizu ivice nervnog sloma. Režiserska inventivnost osjeća se u svakom kadru dokumentarca: od usporenih sekvenci, fluidnih uglova kamere i kadrova izbliza, do ekstremnijeg pristupa montaži. Tako je „Olympia“ uvela sasvim nove i unikatne „kompetitivne elemente“ u „sedmu umjetnost“, iako se ne može poreći da je krivila sliku Olimpijskih igara i u pravcu propagandnog sadržaja. Stoga, ovaj krajnje ambiciozan i vrlo dinamičan projekat, uz svu svoju tehnološku i kinematografsku sofisticiranost u tipičnom Rifenštal stilu, ipak je mnogo više od predratnog propagandnog filmskog komada, na papiru kreiranog da naglasi arijevsku superior-

nost. Tako da, možemo da razgovaramo o tome da li je Rifenštal zapravo glavni krivac zbog kojeg Olimpijadu i dan-danas doživljavamo kao vanvremenski spektakl, kao i da li zbog toga, barem na trenutak, moramo da zaboravimo propagandne elemente koji (ne) uspješno reflektuju jednu uobličenu savršenost. Na koncu, kada stavimo po strani upitnu pozadinu ovakvog filma i pitanje kome je tu zapravo režiserka udovoljavala, šefovima ili sebi (to ju je svakako na kraju koštalo holivudske karijere), jedno je jasno. „Olympia“ je rijetko koncizan i moderan neoklasičan rad o atletskom festivalu koji ipak, prije svega, slavi čovjekovu ljepotu. L. MURSELJEVIĆ

Jedan od ključnih kadrova vizionarskog doku- lma

Ulovljeni trijumf Džesija Ovensa

pinterest.com

Adolfa

Vijek od rođenja britanskog režisera Lindzija Andersona

Njegov prkosan odnos prema umjetnosti, naročito britanskoj, pedesetih godina prošlog vijeka smatrao se krajnje neosnovanim. No, Lindzi Anderson, Britanac sa neporecivom vizijom filmskog velikana, spremno je dočekao sve te silne oštrice javnosti. Na koncu, njegov filmski glas poslužio je i kao svojevrstan britanski odgovor na francuski „novi talas“, čiji su autori ostvarili impozantan uticaj na razvoj filmske misli i na Ostrvu, i na globalnom nivou.

Tri kutije

Prije nego će se okušati kao igrač iza filmske kamere, Anderson je pisao kritike za „Sequence“, jedan od najuticajnijih časopisa filmske umjetnosti na Ostrvu. Iako je magazin bio kratkog daha, otvorio je prostor mladom režiseru da, pod jakim uticajem stvaralaštva Džordža Orvela, estetski odreaguje na promjenu vizuelnog ambijenta.

Zato možda i ne čudi što je Anderson, kao režiser i kratke i dugometražne forme, bio pod direktnim uticajem filmskih stvaralaca totalno drugačijih senzibiliteta – od evropskih poput Luisa Bunjuela i Žan Vigoa, do američkog maestra Džona Forda. Kada je, na koncu i zvanično prešao na „daske koje život znače“ (a njegov nadaleko cijenjeni i poštovani teatarski rad priča je za sebe), Anderson je satiru la-

Prkosni filmski mislilac

Autor čuvenog kanskog pobjednika „If“ bio je pod direktnim uticajem filmskih stvaralaca totalno drugačijih senzibiliteta, od evropskih poput Luisa Bunjuela i Žan Vigoa, do američkog maestra Džona Forda

ko infiltrirao u pozorišnu dramaturgiju.

Nije jednostavno dokazati koliko je suštinski bio velik i važan jedan režiser koji je tokom karijere potpisao samo šest (!) dugometražnih ostvarenja.

Ipak, s obzirom na to da je kasniju fazu stvaralaštva fokusirao na teatar i kratkometražnu filmsku formu, „zlatnu stotku“ Lindzija Andersona sigurno imamo čime označiti.

Uoči 17. aprila, kada bi proslavio 100. rođendan, podsjetićemo se nekih manje poznatih Andersonovih ostvarenja koja

su na specifičan način „naštimovala“ njegovu filmsku viziju. Tim povodom, posežemo u čak tri kinematografske „kutije“: u dugometražni, kratki i dokumentarni film.

Hopkinsov debi Kada bi vas pitali u kojem je filmu debitovao Entoni Hopkins , vjerovatno vam ni na kraj pameti ne bi bilo kratkometražno ostvarenje mladog Andersona. „The White Bus“ (1967) je četrdeset šestominutna priča o putovanju djevojke iz Londona koja

je nakratko zamijenila jug sa sjeverom. Dok konfuzni svijet gledamo njenim očima, a apsurd prelazi iz dokumentarnog u fiktivni narativ - Anderson nudi krajnje koncizan socijalni eksperiment.

Majk Travis

Tu dileme nema: Anderson je široj javnosti najpoznatiji po maestralnoj satiričnoj drami „If“ (1968), dobitniku kanske Zlatne palme, kao i po sportskoj drami „This Sporting Life“ (1963) sa Ričardom Harisom . No, filmovi koji su slijedili kasnije, zapečatirali su intrigantni imidž režisera vrlo kadrog da dodatno eksperimentiše sa socijalnim promjenama. Kao dio trilogije „Majk Travis“, koja je dobila ime po liku kojeg igra čuveni Malkolm Makdauel, „O Lucky Man“ (1973) blaga je kombinacija fiktivnog razočaranja prodavca kafe u Ujedinjenom Kraljevstvu i uticaja muzike Alana Prajsa na svaki njegov sljedeći potez. S obzirom na to koliki je doprinos Prajs pružio kompletnom soundtracku, „O Lucky Man“ se sa debelim razlogom smatra i vrsnim dokumentarnim prikazom stvaralaštva ovog engleskog muzičara.

Humoristična igra

posterazzi.com

Andersonov posljednji film prije smrti, 30. avgusta 1994. godine u Angulemu u Francuskoj, bio je poludokumentarni autoportret u produkciji škotske ispostave britanskog Javnog servisa. U ostvarenju „Is That All There Is?“ (1992) želio je da prikaže odnos sa ljudima oko sebe. Ipak, postaje sve jasnije da je ovaj naslov režiserova humoristična igra u kojoj, kroz ulogu osobe koja intervjuiše i izvlači tuđe priče i iskustva pred kameru, zapravo reflektuje sopstvenu poziciju i mišljenja o različitim društvenim temama. I pritom, pažljivo identifikuje lične vizuelne strasti, bilo da se radi o filmu, teatru ili pisanju. Najdirljivija posljednja scena je i Andersonov personalni omaž u kojem vidimo okupljene prijatelje kako posipaju pepeo glumica Rejčel Roberts i Džil Benet iz broda u Temzu. L. M.

Malkolm Makdauel i Lindzi Anderson na snimanju filma „O, Lucky Man“

PODGORI č ARENJE

Tri koraka u prazno

Klica „crnog talasa“ jugoslovenskog filma zanijeta je – na Cetinju. Kao corpus delicti nepobitna činjenica: jedan film crnogorske produkcije zabranjivan je već 1958. godine.

Zbog „Tri koraka u prazno“ Vojislava Voje Nanovića, prethodno i u manjoj mjeri zbog „U mreži“ (1956) Bojana Stupice, „Lovćen film“ je krajem pedesetih bio praktično pred zatvaranjem. Dežurni gubitaš jugoslovenske kinematografije –a uz to i ideološki sumnjiv. Zamislite situaciju u kojoj Savezna komisija za film, prvo zabrani prikazivanje „Tri koraka u prazno“, pa onda traži da se preimenuje i premontira... Prije nego što se Nanovićevo djelo suoči i sa tužbom Sindikata i komiteta rječnog brodarstva (?!), pa konačno bude zabranjeno i za međunarodnu distribuciju!

U čemu je bila „kvaka“: u filmu je odnos brodskih radnika oslikan vrlo ciničnim i mračnim tonovima. Pomenuti sindikat u javno objavljenom i sačuvanom dokumentu zaključuje da film vrijeđa članove kolektiva, te iskrivljuje lik brodaraca jer ih identifikuje sa kriminalcem. Nakon silne javne rasprave, stvar krajem decembra razrješuje Savjet za kulturu Crne Gore – odlukom da se film može prikazati u zemlji, ali ne i van Jugoslavije. Nanović, pet godina kasnije, razočaran i odbačen, napušta zemlju. Kakav put za autora koji je među mlađim kolegama bio etiketiran kao „partijski“ i „politički“. Nanoviću oni mlađi nijesu praštali puku

činjenicu što je bio – ratni heroj. Uoči rata studirao je slikarstvo, pa završio kao novinar. Pa, zamislite, i kao diverzant i agent na tajnim zadacima širom Beograda tokom Drugog svjetskog rata! U stvarnoj životnoj roli sličnoj nekom od „Otpisanih“, pa i jugoslovenskom ratnom „Bondu“...

Nanović je bio faca takve širine da je 1950. lansirao prvi uspješan film s elementima (epske!) fantastike u Jugoslaviji, jedan od rijetkih takvih sa YU etiketom uopšte. „Čudotvorni mač“ rađen je po motivima „Baš-Čelika“. E u tom filmu debituje i veliki Pavle Vuisić (odrastao na Cetinju), pa glumi i buduća Bond djevojka Nađa Regin... Dovoljno za slavu i lansiranje nekih velikih karijera mladih glumaca. Interesantno, upravo u „Tri koraka u prazno“ Paja Vuisić ima glavnu ulogu; za rolu tog Obrada dobio je i nagradu za najboljeg glumca, Zlatnu arenu festivala u Puli... Ali, ni to nije moglo spasiti film od kontroverze. Tek kad je Voja emigrirao u Ameriku, pa bio prinuđen da tamo radi teške fizičke poslove, pa već teško obolio i prisluškivan deceniju kasnije opet u domovini – mnogi su se sjetili koliko je važan autor onog zabranjivanog djela ,,Lovćen filma“. Dušan Makavejev, strašni filmski i svjetski kritičar komunizma i svake rigidne ideologije, poštovao je Nanovića kao iskrenog komunistu. A Žika Pavlović se sjetio i javno priznao da mu je Nanović ostavio savršeno adaptiran rukopis

Zaglavi se

scenarija za seriju po motivima „Nečiste krvi“ Bore Stankovića

Autor „Tri koraka u prazno“, filma koji je najavio „crni talas“, preminuo je 1983. u 61. godini. U tom periodu pokušavao je da završi „Slobodarski Beograd“, dokumentarac o gradu za koji je vezao najveći dio života. Savjet za prosvjetu i kulturu Crne Gore krajem 1962. odlučio je da „ne postoje više politički i kulturni razlozi za održavanje ‘Lovćen filma’“. Da kompletna firma ide na likvidaciju. Svega nekoliko mjeseci prije nego što će Voja Nanović otići u Ameriku...

Na kraju su svi veliki i priznati autori „crnog talasa“ bili pošteni prema Nanoviću; prestali su makar da ga doživljavaju kao „režisera partije“... Već kao onog, koji je od politike pobjegao. Malo li je, za diverzanta, novinara i mnogo važnog režisera, koji je jednu ključnu životnu i autorsku prekretnicu imao – u cetinjskom „Lovćen filmu“. Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Plakat zabranjivanog lma Vojislava Nanovića

london calling

Razarajući portret patnje

Istraga još traje, a skoro šest godina kasnije porodice stradalih i dalje traže pravdu i preuzimanje odgovornosti za tragediju. Britansku javnost još potresa taj 14. jun 2017. kada je u Grenfel tornju u zapadnom Londonu izbio požar u kojem su život izgubile 72 osobe. I zato nije ni čudo što je dugo iščekivani film „Grenfell“ britanskog režisera i oskarovca Stiva Mekvina, od nedavno dostupan za gledanje u Serpentinskoj galeriji u Kensingtonu, dočekan sa tolikom pažnjom. Samo šest mjeseci nakon tragičnog događaja, Mekvin je sjeo u helikopter i započeo vrlo specifičan projekat. Rođen u blizini lokacije požara, odabrao je da prikaže tragediju na vrlo personalan način. Rezultat su 24 minuta i dvije sekunde video-materijala koji moraju duboko da uznemire svakog ko ih pogleda.

Mekvin pokazuje toranj kao posljednje počivalište onih koji su te noći izgubili život.

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Draško Đuranović

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Oskarovac Stiv Mekvin želio je da zgradu posmatramo kao tijelo, a ne samo kao mjesto na kojem su 72 osobe izgubile živote. Zato i ne čudi što su reakcije prisutnih na projekciji filma „Grenfell“ u Serpentinskoj galeriji, bile vrlo uznemirujuće

Interesantno i krajnje efektno, njegov filmski projekat lišen je riječi i muzike. Umjesto toga, publika u Serpetinskoj galeriji, u kojoj će film biti dostupan do 10. maja, prati njegovo režisersko oko iz visine. Početak filma djeluje sasvim uobičajeno, s onim kadrovima prelijepo osvijetljenog zimskog Londona. Potom polako prelazi u tamnu realnost kada kamera dođe do izgorjele zgrade. Predstavljajući projekat na ovaj način, bez glasa ili naracije, Mekvin je želio da se gledaoci fokusiraju na realnost, na opipljivu bol koja je ostala nakon tragedije, kreirajući tako razarajući filmski portret koji reflektuje neopisivu i nezaboravljenu patnju žrtava, preživjelih i njihovih porodica.

Iako je očigledno bježao od bilo kakve vrste metafora, Mekvin je, kao što je i u filmu krajnje očigledno naglasio, na predstavljanju kazao da je toranj zapravo „izgorela lobanja“. I da je želio da zgradu posmatramo kao tijelo, a ne samo kao mjesto na kojem su 72 osobe izgubile živote. S obzirom na to da je odabrao takav pristup, ne čudi što su reakcije prisutnih u Serpentinskoj galeriji bile vrlo uznemirujuće. Mekvin je tokom rada na filmu bio u stalnom kontaktu s onima koji su preživjeli, a ovom specijalnom projekcijom odao je posebnu počast onima koji su izgubili voljene. I vrlo bitno: podvukao je značaj finalnog izvještaja o uzrocima i posljedicama tragedije. Jer, ni

nakon objavljivanja prvog dijela (drugi se očekuje ove godine) greške nijesu ispravljene, odgovornost nije preuzeta i još postoji opasnost da se slična vrsta tragedije dogodi. Mekvin se na neki način utrkivao sa vremenom da bi snimio „Grenfell“. Ne mnogo prije snimanja, najavljeno je prekrivanje tornja bijelim panelima, sa natpisom „Zauvijek u našim srcima“. Režiser je ugrabio posljednji momenat da finalizuje ovo personalno vizuelno štivo i unikatan podsjetnik na greške prilikom donošenja sigurnosnih propisa koji ni dan-danas nijesu riješeni kako bi trebalo tu, na zapadu metropole. Da se ne bi zaboravilo, i da se ne ponovi.

Leila MURSELJEVIĆ

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Jedan od nezaboravnih kadrova iz filma „Grenfell“