Dnevni list Pobjeda 13.14. i 15.07.2022.

13, 14. i 15. jul 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20346 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

CRNOGORSKI DAN: SVENARODNI TRINAESTOJULSKI USTANAK

Vrijeme prkosa i vječnog ponosa

NO! TO THE WAR IN UKRAINE U PRAZNIČNOM BROJU Predsjednik Milo Đukanović na svečanom prijemu povodom Dana državnosti na Cetinju I. BOŽOVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

»Crnogorski narode, ti si se prvi

podigao na oružani ustanak, kada te je pozvala Komunistička partija Jugoslavije. Ni kaznene ekspedicije fašističkih lešinara, ni popaljena sela, ni nevine žrtve koje su pale od ubilačke okupatorske ruke nijesu mogle slomiti tvoj borbeni duh, tvoju čvrstu riješenost da se i dalje boriš protiv mrskog okupatora, do svog konačnog oslobođenja – kaže se u Proglasu CK KPJ od 17. novembra 1941. godine ILUSTRACIJA: M. MILOŠEVIĆ

STR. 17, 18, 19. i 20.

Crna Gora u riziku da propušti šansu za članstvo u EU

STR. 2.

Andrej NIKOLAIDIS, pisac, dobitnik Trinaestojulske nagrade

U današnjoj Crnoj Gori se amoralnost promoviše u vrhunsku društvenu vrijednost STR. 6. i 7.

STAV

Granate i jabuke Da li se ulazi u ekstremizam kada se svi protivnici ustoličenja na Cetinju nazivaju ekstremima ili kriminalcima? Tih dana, 4. i 5. septembra na Cetinju su bile razne grupacije, koje su uključivale i ljevičare i anarhiste, bivše antiratne aktiviste i ekstremne sekulariste, motivisani osnovnim pravom da protestuju zbog napada na nacionalno i antiratno nasljeđe koje SPC toliko prezire » Piše: Miloš VUKANOVIĆ STR. 4. i 5.

Saslušani bivši članovi Odbora direktora u slučaju Plantaže

Ministar finansija Aleksandar DAMJANOVIĆ

Aranžman sa Hajduković puštena MMF-om je na da se brani sa dugom štapu slobode, ostalim osumnjičenima Generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir LUČIĆ zadržavanje do 72 sata STR. 9.

STR. 14. i 15.

POGLED IZ POTOČARA

Dritanovo ministarstvo (ne)jasnih misli Bila nekad izreka: Pošalji budalu u vojsku, pa sjedi i plači. Od danas u Crnoj Gori važi: Pošalji Dritana u Potočare, Srebrenicu, pa sjedi i plači. Uz bitnu opasku: niti je Dritan (naivna) budala niti Crna Gora ima vremena za jalovo plakanje » Piše: Boro KONTIĆ

STR. 8.

M:tel za 15 godina investirao 400 miliona eura, prihodi rastu

STR. 10. i 11.

Slobodanka Beba MILENKOVIĆ, prvakinja makedonskog Narodnog ansambla „Tanec“ sa crnogorskim korijenima

Zahvaljujući igri i pjesmi doživjela svijet kao na dlanu STR. 24. i 25.

Sljedeći broj Pobjede izlazi u subotu, 16. jula 2022.

2

Politika

13, 14. i 15. jul 2022.

Predsjednik države i lider DPS-a saopštio da je premijer Abazović obmanuo šefove stranaka parlamentarne većine DPS će, kako je najavio Đukanović, sa svim partijama nastaviti komunikaciju o obezbjeđivanju dvotrećinskog ili tropetinskog konsenzusa za izbor čelnika sudstva i tužilaštva, ali i fokusirati se na traženje partnera za formalno delegitimisanje aktuelne vlade

Đukanović: Umjesto evropskog puta, Vlada je izabrala SPC

Milo Đukanović

PODGORICA – Sve partije koje čine aktuelnu većinu su prije sjednice Vlade, na kojoj je usvojen nacrt takozvanog temeljnog ugovora, od premijera Dritana Abazovića dobile uvjeravanje da se o tom dokumentu neće glasati, već da će se samo otvoriti rasprava – rekao je predsjednik države i Demokratske partije socijalista Milo Đukanović.

U intervjuu, koji je sinoć emitovan na Javnom servisu, Đukanović je kazao da je Abazović to rekao na sastanku predstavnika parlamentarne većine.

– To nas je upućivalo na zaključak da je premijer prihvatio sugestije – dodao je on.

Istakao je i da je sa tekstom nacrta ugovora bio upoznat veoma neadekvatno.

– Možda desetak dana ranije, tokom susreta sa premijerom dobio sam verziju bez preambule. Nakon toga sam nekoliko puta insistirao da se ne žuri sa tim, da se pozovu institucije države, koje će dati sud i jasne garancije da je taj akt u skladu sa pravnim sistemom zemlje – objasnio je Đukanović.

Nije mu jasno čemu je bila potrebna žurba.

– Ko je stavio „nož pod grlo“ da bi se to moralo uraditi uoči sjednice Svetog sinoda, koja je bila zakazana 9. jula.

Zašto je baš taj dan toliko važan i zašto bi se jedna suverena država prilagođa-

Uzaludan je posao uspostavljati vještačku ravnotežu između srpskog i crnogorskog nacionalizma Na pitanje da li je u Crnoj Gori došlo do jačanja srpskog, ali i crnogorskog nacionalizma, Milo Đukanović je kazao da balkanski nacionalizam uvijek cilja promjenu granica.

– Opasnost postoji za Crnu Goru i za sve druge narode na prostoru Zapadnog Balkana. Ako mislimo da su te ideje nakon Dejtonskog sporazuma sahranjene, vidimo da nijesu. Nacionalizam prijeti da ugrozi stabilnost Crne Gore. U određenim medijima pokušava da se uspostavi ravnoteža između srpskog i crnogorskog nacionalizma. Pokušava se zakamuflirati odgovornost uređivačke politike u jednom dugom prethodnom periodu u kojem je legitimisano pravo na djelovanje protiv interesa vlastite države. Osnovna poruka je - uzaludan je posao uspostavljati vještačku ravnotežu između srpskog i crnogorskog nacionalizma. Srpski nacionalizam je kroz istoriju osvajački i danas pretenduje da Crnoj Gori oduzme pravo na državnost. Srpski nacionalizam je razorio eks Jugoslaviju. Srpski nacionalizam je autor genocida u Srebrenici. Koji je to zločin crnogorskog nacionalizma, koja je to opasnost, koja je to pretenzija na neku teritoriju – pitao je predsjednik.

vala sjednici Svetog sinoda. Koja je to inferiornost da trčimo i ispunjavamo nečija očekivanja. I koja je to neodgovornost da sebi date za pravo da o ovim pitanjima sudite bez konsultovanja javnosti – ističe Đukanović.

Vlada je, kategoričan je on, napuštila dogovor dajući prioritet sklapanju ugovora sa SPC u odnosu na nešto što su sporazumom definisani prioriteti prilikom formiranja vlasti, a to je, prije svega, bavljenje poslovima iz evropske agende.

Komentarišući tvrdnje premijera da se pojedini ne plaše „temeljnog ugovora“ već Europola, ocijenio je da je riječ o zamjeni teza.

– Pokušava se puštiti magla, da bi se pod plaštom fingirane borbe protiv kriminala i korupcije pokušale sakriti određene slabosti – ocijenio je Đukanović.

Poručio je da odgovorna vlast ne smije da pristane na ucjene, govoreći o izjavi Abazovića da bez „temeljnog ugovora“ ne bi mogli da usvoje odluke za koje je potrebna podrška 49 ili 54 poslanika.

Kategoričan je da je Vlada napuštila evropsku agendu, obavezu širenja fronta građanske politike i okrenula se pitanju koje nas vraća u duboke podjele.

– Način na koji se Vlada bavila tim pitanjem je neodgovarajući zbog čega ostaje utisak da se radilo zakulisno i da se nešto htjelo sakriti od crnogorske javnosti – smatra predsjednik države.

Nakon agresije Rusije na Ukrajinu, podsjetio je, stvorila se nova prilika za Crnu Goru.

– EU je shvatila da ne smije zauvijek ostaviti prostor Zapadnog Balkana kao svoj meki trbuh i odlučila je da pokaže da je politika proširenja živa.

Kada se otvori takva šansa, logično je očekivati da sve strukture društva upregnu napore. Umjesto da se sada sve strukture društva fokusiraju na ta pitanja, naša Vlada se opredjeljuje za potpisivanje ugovora o uređenju odnosa sa Srpskom pravoslavnom crkvom – rekao je Đukanović.

Ponovio je da DPS otkazuje podršku Vladi i da će pokrenuti proceduru u parlamentu koja vodi i njenom formalnom delegitimisanju. Objasnio je i da za to postoje dva načina – pokretanje pitanja povjerenja Vladi ili skraćenje mandata parlamentu.

Najavio je da će u Skupštini nastaviti komunikaciju sa svim parlamentarnim partijama.

– Da li nezavisno od odnosa prema Vladi možemo da gradimo dvotrećinski ili tropetinski konsenzus u parlamentu, jer sada je parlament mjesto odlučivanja za pitanja od vitalno važnih interesa za dalji napredak Crne Gore. To je prva tema o kojoj ćemo razgovarati – kazao je Đukanović.

Druga tema, kako je rekao, je upoznavanje sa razlozima koji su doveli do ovakvog odnosa prema Vladi.

Crna Gora u riziku da propušti šansu za članstvo u EU

Sa sinoćnjeg prijema na Cetinju

CETINJE – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović organizovao je sinoć u crnogorskoj prijestonici svečani prijem povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore odakle je poručio da su našoj zemlji danas potrebnije neko ikad politike koje snaže konsenzus građanskih, proevropskih snaga.

– Opet smo u riziku da propuštimo šansu koja se ukazala nakon tragičnog iskustva u Ukrajini. EU je agresiju na najveću državu na kontinentu ispravno protumačila kao atak na evropski sistem vrijednosti i svoju bezbjednost. I shvatila da je kritičan trenutak da nastavimo i u dogledno vrijeme završimo proces ujedinjenja Evrope, da je to ključna pretpostavka njene konkurentnosti u geopolitičkom raspletu koji se nazire. A to podrazumijeva i skoro članstvo Crne Gore i drugih zemalja regiona u EU – istakao je Đukanović na Cetinju.

Zato je, kako je rekao, teško razumljivo da se baš u tako izglednom trenutku Vlada opredijelila za prioritetno bavljenje pitanjima koja, kazao je, iskustveno znamo, podstiču razlike i ostrašćuju diobe, zanemarujući vitalne interese i vrijednosti savremene Crne Gore.

– Sve ovo vidim kao dio procesa učenja novih demokratskih lekcija kroz koje Crna Gora prolazi tokom posljednje dvije godine – dodao je crnogorski predsjednik, uz konstataciju da smo spoznali „da je uvijek za državni, kao i za svaki dom, najvažnije da ima mudrog i vrijednog domaćina“.

To znači, naglasio je Đukanović, da je najvažnije da Crna Gora ima odgovornu i kompetentnu izvršnu vlast koja će nastaviti da vodi zemlju putem ispravno definisane vizije evropskog puta.

– Vjerujem da će sve parlamentarne stranke, kako i najavljuju, nastaviti da grade mostove saradnje i zajedničke odgovornosti, da daju doprinos da se usvoje odluke koje su uslov dinamiziranja pregovaračkog procesa i da se ukazana šansa iskoristi – kazao je on. Đukanović je poručio da je 13. jul 1941. trajno trasirao i put obnove crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta, put napretka i izgledne evropske budućnosti.

– Nažalost, sloboda, nezavisnost, antifašizam i multietničnost nijesu zauvijek osvojene vrijednosti same po sebi. Zato je na svim generacijama, u svim vremenima, da ih njeguju, da ih brane i osavremenjavaju. Sada je to dužnost generacija koje su obnovile državu na referendumu 2006 – istakao je Đukanović.

R. P.

– I traženje partnera kroz koju proceduru je realnije da i formalno delegitimišemo ovu vladu i stvorimo uslove da Crna Gora u najboljem roku dobije političku vladu koja će odgovorno upravljati Crnom Gorom u narednom periodu – dodao je Đukanović.

Za njega nema sumnje da će SPC i dalje biti involvirana u politički život Crne Gore, ali je podsjetio da je Evropski parlament ove godine usvojio rezoluciju u kojoj spominje ovu vjersku zajednicu kao promotera Rusije u regionu.

Govoreći o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, predsjednik države je ocijenio kako se ta priča u Crnoj Gori „silno zloupotrebljava“.

– Nova vlast je silno priželjkivala da baš Mila Đukanovića, kao personifikaciju prethodne politike, izvede na optuženičku klupu. Nije bila u prilici i sad je ideja da se iskreira što više nekih drugih slučajeva, uvijek sa istim pitanjem: „Nije to moglo bez Mila“.

To je tek teška stupidarija – rekao je Đukanović.

Uvjeren je da će partija na čijem je čelu ostati najmoćnija, podsjećajući da je i prema istraživanjima DPS na 37,8 odsto podrške u Podgorici.

– Moje uvjerenje je da će biti i stožer buduće vlade i stožer državne politike Crne Gore – poručio je Đukanović. Đ. ĆORIĆ

Politika

13, 14. i 15. jul 2022.

3

Premijer Crne Gore u zvaničnoj posjeti Hrvatskoj

Abazović: Temu temeljnog ugovora niko neće pominjati Bajden: Uz Crnu Goru na evroatlantskom putu za tri-četiri dana Džozef Bajden

Frank Valter Štajnmajer

Predsjednici SAD, Njemačke i Kine crnogorskom kolegi čestitali Dan državnosti

PODGORICA – Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden uputio je predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću i građanima Crne Gore čestitku povodom Dana državnosti i poručio da će SAD uz Crnu Goru stajati kao prijatelj, partner i saveznik u njenom napredovanju na evroatlantskom putu i zauzimanju mjesta kao potpuno integrisane članice evropske zajednice.

PODGORICA – Pitanje tzv. temeljnog ugovora nije pitanje evropske agende, ali nam pomaže da se dođe do šireg konsenzusa, poručio je juče premijer Dritan Abazović iz Zagreba i ocijenio da tu temu niko neće pominjati za tri ili četiri dana.

Sa ministrom bez portfelja Adrijanom Vuksanovićem Abazović je boravio u zvaničnoj posjeti Hrvatskoj gdje ga je uz najveće državne počasti gočekao premijer te zemlje Andrej Plenković.

Dvojica premijera imali su têteà-tête razgovor, a na zajedničkoj konferenciji za medije Abazović je ustvrdio da je njegov prioritet evropski put kojem prepreka ne smije da bude nijedno pitanje.

– Mi ne otvaramo crkvena pitanja, nego ih zatvaramo. Otvorena su prije deset godina. Kad budu zatvorena jedini fokus će biti na zajedničkoj evropskoj budućnosti – kazao je Abazović.

Ponovio je kako je za evropske integracije potreban širi konsenzus 49 ili 54 poslanika.

– Da bi odblokirali EU put, moramo da završimo pitanja internog karaktera. Ova pitanja nijesu dio evropske agende, ali nam pomažu da se dođe do šireg konsenzusa – rekao je Abazović.

Očekuje i da Hrvatska bude glavni pokretač „svega evropskog u Crnoj Gori“, kao i da podrži na-

Doček uz počasti: Premijeri Abazović i Plenković juče u Zagrebu

predovanje u integracijama ako ga naša država ostvari.

– Crna Gora će učiniti sve da bude prva sljedeća članica EU. Ako postoji neka idealna zemlja za to, to je definitivno Crna Gora – naveo je Abazović.

I premijer Hrvatske Andrej Plenković prokomentarisao je pitanje uređivanja odnosa sa SPC i rekao da ono kod njih nije bilo kontekstualizovano pri pristupanju u EU. – Što se tiče Crne Gore, to je unutrašnja stvar i to je koalicija na vlasti dogovarala kad se birala Vlada. A sadržaj, dinamika i kako

to objasniti građanima je zadatak predsjednika Abazovića. Mi to pratimo sa interesovanjem – istakao je Plenković.

Kazao je i da je sa Abazovićem razgovarao o ekonomiji i nekim neriješenim pitanjima iz vremena raspada SFRJ, vremena agresije velikosrpskog režima Slobodana Miloševića...

– Tu su i pitanja granice, rješenje pitanja školskog broda ,,Jadran“ koji želimo da vratimo u Hrvatsku, do postavljanja spomen ploče u Morinju – istakao je Plenković.

Razgovarali su, dodao je, i o pri-

stupnim pregovorima Crne Gore sa EU koji traju već deset godina.

– Pomagali smo na različite načine. Ponudili smo sve što je Hrvatska prošla i mislim da smo napravili kvalitetne iskorake.

Crna Gora je otvorila sva poglavlja, sada smo u fazi da želimo da se kreće ka što učinkovitijem zatvaranju poglavlja – rekao je Plenković.

Zanimljivo je da vodeći hrvatski portali, poput Večernji.hr, Jutarnji list, Dnevnik.hr, 24 sata, nijesu obavijestili javnost o posjeti premijera Crne Gore Dritana Abazovića ovoj zemlji. Ž. Z.

Demokratska unija Albanaca oštro reagovala na premijerovo negiranje genocida u Srebrenici

Ministar vanjskih poslova sastao se sa specijalnim izaslanikom Evropske unije za Zapadni Balkan

PODGORICA – Iz Demokratske unije Albanaca (DUA) juče su saopštili da izjavu premijera Dritana Abazovića u poneđeljak u Potočarima, kojom je negirao genocid u Srebrenici, shvataju „kao flertovanje sa drugom stranom“, nakon što su DPS i SDP uskratili podršku Vladi.

- Da jedan običan građanin izjavi nešto slično pred onim ožalošćenim majkama ne bi mu se moglo oprostiti, a ne jednom visokom zvaničniku - navode iz Demokratske unije Albanaca.

Kako su dodali, negirati genocid nad Bošnjacima, gdje su ljudi ubijani samo zbog nacionalne i vjerske pripadnosti i amnestirati autore ovih zlodjela koji imaju svoje ime i prezime, za svaku je osudu.

- Šta da sjutra očekujemo od našeg premijera? Da će za žrtve ra-

PODGORICA - Države članice ostaće neumoljive u svom insistiranju na ispunjenju konkretnih zadataka iz oblasti 23 i 24, a otvaranje istorijskih pitanja, koja dovode do polarizacije u društvu, ne treba da bude dio naše evropske agende, poručeno je na sastanku ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića sa specijalnim izaslanikom Evropske unije za Zapadni Balkan Miroslavom Lajčakom.

– Brutalni rat Rusije protiv Ukrajine, sada više nego ikada, jača važnost odbrane slobode i očuvanja demokratije i poretka zasnovanog na pravilima, što Sjedinjene Države sa ponosom čine zajedno sa Crnom Gorom kao svojim saveznikom u NATO-u – poručio je, pored ostalog, Bajden.

On je pozdravio i Vladu Crne Gore koja je, prema njegovim riječima, osnažila ove zajedničke vrijednosti pridruživanjem sankcijama EU, zamrzavanjem ruske imovine i pružanjem humanitarne i bezbjednosne pomoći Ukrajini.

– I zahvalan sam zajednicama širom Crne Gore koje su prihvatile izbjeglice. Dok mi Amerikanci nastavljamo neprekidan zadatak ponovnog osnaživanja i obnove demokratije kod kuće, svjedoci smo nastojanja Crnogoraca da svoju multietničku demokratiju učine snažnijom, inkluzivni-

jom i participativnijom – istakao je američki predsjednik.

Pozvao je političke i partijske lidere Crne Gore da ubrzaju ključne aktivnosti za usvajanje i sprovođenje reformi neophodnih za članstvo u EU, posebno naglašavajući jačanje vladavine prava i snaženje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Predsjednik Savezne Republike Njemačke Frank Valter Štajnmajer u čestitki Đukanoviću poručio je da će njegova zemlja snažno podržati Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji.

Istakao je da dvije zemlje povezuje blisko partnerstvo, kako bilateralno, tako i kao saveznice u NATO savezu, kao partneri u međunarodnim organizacijama i u okviru Berlinskog procesa koji se vodi u cilju intenziviranja regionalne saradnje zemalja Zapadnog Balkana.

Zaključio je da je važno nastaviti proces sprovođenja reformi bez odgađanja, predanim i ciljanim radom. Čestitku Đukanoviću i građanima Crne Gore uputio je i predsjednik Narodne Republike Kine Si Đinping koji je, pored ostalog, istakao da pridaje veliki značaj razvoju odnosa dvije zemlje, te da je spreman da radi na učvršćivanju tradicionalnog prijateljstva i novoj etapi naših bilateralnih odnosa.

K. K.

Gradonačelnici Sarajeva i Podgorice juče u glavnom gradu Crne Gore

Pitaju Abazovića hoće li za Krivokapić – Lajčak: žrtve rata na Kosovu reći Istorijska pitanja ne treba da da to nijesu bili Albanci budu dio evropske agende

Mehmed Zenka

ta na Kosovu reći da to nijesu bili Albanci već ljudi, da ih nije ubila vojska, policija i paramilitarne srpske grupe, već da su počinili samoubistvo – istakli su, pored ostalog, uz konstataciju da „izgleda mora da se dopadne onima kojima je dao riječ da završi poslove od njihovih interesa u Crnoj Gori“.

Poručili su da Albanci u Crnoj Gori „jesu i biće uvijek uz multietničku i multinacionalnu Crnu Goru kao kuća sviju nas“. R. P.

Krivokapić učestvuje na 24. međunarodnom Simi simpozijumu u Grčkoj, na poziv njegovog osnivača i bivšeg premijera Jorgosa Papandreua.

Krivokapić i Lajčak razgovarali su o konzistentnosti Evropske unije kada je u pita-

nju proces proširenja.

Posebno je indikativno kada se ta pitanja otvaraju u uslovima ruske agresije i bujanja velikodržavnih projekata u regionu.

- Krivokapić je govorio o važnosti da crnogorsko liderstvo pokaže zrelost prilikom odabira saveznika jer Evropska unija nema alternativu, niti naši građani priželjkuju drugačiju budućnost od toga da budu punopravni građani Evropske unije – navedeno je u saopštenju MVP-a.

U toku ovog simpozijuma, Krivokapić je imao i bilateralni sastanak sa premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem.

Na tom sastanku razgovarano je o bilateralnim odnosima između Crne Gore i Kosova kroz prizmu nove regionalne gravitacije.

R. P.

Potpisan sporazum o bratimljenju Podgorice i Sarajeva

Karić zahvalila Vukoviću na podršci PODGORICA – Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković i gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić potpisali su u utorak Sporazum o bratimljenju dva grada.

Karić je u ime svih Sarajki i Sarajlija zahvalila Vukoviću i na odnosu prema Srebrenici.

- Sarajevo i Podgorica su na pravoj strani, na strani istine, prav-

de, na strani napretka i razvoja i neka tako bude i u budućnosti – rekla je ona.

Crnogorski premijer Dritan Abazović u poneđeljak, u Potočarima, negirao je genocid u Srebrenici što je naišlo na žestoku osudu bosanskohercegovačke javnosti, ali i dijela crnogorske. Njegovu izjavu je osudio i Vuković.

R. P.

4

Politika

STAV

Piše: Miloš VUKANOVIĆ Sagledavajući gibanja koja su vodila do potrebne smjene vlasti na izborima 2020. godine, sve je uočljiviji postajao jedan narativ koji je u tom trenutku bio periferan, ali dovoljno uključen da izvrši blagi uticaj na biračko tijelo. Imajući u vidu da je na izborima presudila razlika od desetak hiljada glasova, očigledno je i taj narativ imao projektovanu svrhu u crnogorskoj igri malih brojki.

U političkoj istoriji je poznata praksa da se u cilju političkog oportunizma sve trenutne pojave predstave podjednako loše, bez obzira na posljedice koje to može nositi. Kako je partija koja je zastupala taj princip trenutno na vlasti, a i ne libi se da realizuje kontroverzne politike bez obzira na posljedice, intenziviran je i taj narativ.

Iako mi je razumljiva i prihvatljiva premisa o štetnosti pojave svih ekstremističkih ideja u društvu, a i sam sam više puta pisao o tome, temeljno i tendenciozno promovisanje priče o dva istovjetna nacionalna ekstrema – crnogorskog i srpskog – ako se objektivno sagleda, može imati samo političku svrhu, ali i ozbiljne i dalekosežne negativne posljedice za cijelo crnogorsko društvo.

KONSTRUKCIONE GREŠKE

Nije jednostavno odgovoriti na sve teze koje se ciljano plasiraju. Kao uvod, treba pomenuti članak, iz 2012. godine, u kojem sociolog Bojan Baća po prvi put izjednačava crnogorski i, ako se dobro sjećam, velikosrpski nacionalizam.

Vremenom je došlo i do određenog razvoja, pa je i pomenuti sociolog razumio da nema razlike između srpskog i velikosrpskog nacionalizma, ali se nastavilo sa tendencijom nelogičnog i, iz mog ugla, neutemeljenog izjednačavanja.

Prvi simptom relativizacije izjednačavanja vidimo kod teze da „srpski nacionalizam prepoznaje sam sebe“, dok je crnogorski blaženo neznaven.

Tu ulazimo u polje relativizacije. Prema autoru, jedan ima benigan aspekt samopoznaje, dok se drugi negativno drznuo da sebe s njim ne poistovjeti, jer za sobom nije ostavio ni premisu razorenih gradova, masovnih grobnica, hladnjača, sistematskog silovanja, egzodus...

Dalje, sociolog zaključuje da su ekstremističke pojave kod Crnogoraca produkt višedecenijskog pritiska srpskog nacionalizma. Međutim, niti se on, niti sljedbenici ove misli, osvrću na uzrok, već izjednačava-

13, 14. i 15. jul 2022.

Granate i jabuke Da li se ulazi u ekstremizam kada se svi protivnici ustoličenja na Cetinju nazivaju ekstremima ili kriminalcima?

Tih dana, 4. i 5. septembra na Cetinju su bile razne grupacije, koje su uključivale i ljevičare i anarhiste, bivše antiratne aktiviste i ekstremne sekulariste, motivisani osnovnim pravom da protestuju zbog napada na nacionalno i antiratno nasljeđe koje SPC toliko prezire ju taj uzrok sa, prema njima, potencijalnim istomjernim posljedicama. Ta teza se pokušava utvrditi kroz definisanje ,,asimptomatskog nacionalizma“, odnosno nacionalizma koji proizvodi sve političke posljedice kao drugi nacionalizmi, iako nema sve njihove vidljive osobine.

Tu dolazimo do temeljne nelogičnosti, nategnutih interpretacija i naslućivanja simptoma relativizacije. Prema definiciji, crnogorski ,,asimptomatski nacionalizam“ treba da proizvede sve političke posljedice kao i drugi?! Čak i ako preskočimo grotesknu relativizaciju da je kreiranje državne politike Srbije i djelovanje „prosrpskih“ partija u Crnoj Gori zasnovano na negiranju Crnogoraca i Bošnjaka/Muslimana i veličanju ratnih zločinaca suštinski isto što i percipirani eksces u govoru, ovdje se dodatno preskače ključni aspekt.

Preskače se činjenica da svaki put kada se desi ekstremistički eksces u „procrnogorskom“ političkom bloku, on kolek-



tivno bude osuđen i stigmatizovan, i da kod upravo tog političkog bloka stoji brana ka širenju negativnog trenda kod Crnogoraca. S druge strane, valjda zbog blaženosti samospoznaje, negiranjem zločina, pozivanjem na ratne drugove i kopanje oružja, izvođenjem balvana, kao i veličanjem agresije na Ukrajinu, takvi eskcesi su prihvatljivi i podržani ne samo kod „prosrpskog“ političkog bloka, već i kod podržavalaca trećeg puta GP Ura.

TRAŽENJE GRAĐE ĐE JE NEMA

U nedavnom autorskom tekstu, urednik Vijesti navodi primjere za koje on smatra da su simptom djelovanja crnogorskog nacionalizma. Ironija da tekst koji govori o nacionalizmu kreira spisak-target imena političkih i ideoloških oponenata, predstavlja ili neshvatanje takvog čina ili namjernu mimikriju istih spiskova iz 90-ih, 50-ih, 40-ih, 30-ih i tako dalje.

Preskačući skoro godinu blokade crnogorskog društvenog

sistema usljed kleronacionalističkog pokreta, koji je od strane sociologa izvan Crne Gore okaraktersan kao udžbenički primjer vještački kreiranog pokreta radikalnog nacionalizma, sa svom ikonografijom Gazimestana, a rezultirao prvim sastavljanjem Vlade u manastiru iz 12. vijeka, autor dodatno demonizuje (nakon Belvedera) jedan skup septembra 2020. godine.

U potpunosti se slažući sa osudom korišćenja navedenih termina, ne slažem se sa manipulacijom da su ti termini postali norma govora, bez kod skoro svih političkih predstavnika bivše parlamentarne većine.

Ako je za nekoga termin „izdajnik“ eksces, a za drugoga dio političkog programa - teško da se tu može staviti znak jednakosti.

Dodatno, nameće se teza da ne postoji kritika ekstremističkih pojava kod nacionalnih Crnogoraca, što nije tačno jer ih je i potpisnik ovih redova, kao i mnogi drugi, više puta kritikovao.

Ono što ne postoji je kritika

Ignorišu se i ne samo ekstremni, već i morbidni ideološki stavovi srpskog nacionalizma kojih kod drugih apsolutno nema. Pored negacije Crnogoraca, Bošnjaka/Muslimana, želje za progonom milion i po Albanaca i novog obračuna sa Hrvatima, zanemaruje se dominacija nasljeđa Nikolaja Velimirovića koje se nesmetano širi decenijama po Crnoj Gori

srpskog nacionalizma na stranama ND Vijesti, što sam i sam doživio cenzurom kritičkih stavova ka SPC. Dodatno i još jednom, sva klerikalna interpretacija nacije i razvoja je već tri decenije sastavni dio samo jednog nacionalizma, dok se kod drugog na kratko javio i zbog unutrašnjeg otpora, nestao.

Postavlja se pitanje: da li se ulazi u ekstremizam kada se svi protivnici ustoličenja na Cetinju nazivaju ekstremima ili kriminalcima? Tog 5. septembra na Cetinju su bile razne grupacije, koje su uključivale i ljevičare i anarhiste, bivše antiratne aktiviste i ekstremne sekulariste, s pravom da protestuju zbog napada na nacionalno, ali i antiratno nasljeđe koje SPC toliko prezire. Da ne zaboravimo, zbog navedenih karakterizacija ka Belvederu, upravo se trenutni premijer Dritan Abazović i izvinio, ali to se očigledno ne uklapa u nastavak ove priče mnogima.

NEPOŽELJNO NASLJEĐE

Cijela teza o dva nacionalizma bazirana je na izjednačavaju, iz sociološke i politikološke perspektive, očekivanih devijantnih pojava, prisutne kod svih političkih, nacionalnih i vjerskih zajednica s jedne strane, sa već 34 godina aktivnom te-

meljnom ekspanzionističkom politikom širenja i masakra.

Znači, izjednačava se periferni i sveprisutni nacionalni populizam, sintetizovan u postovima sa društvenih mreža, sa i danas snažno prisutnom politikom koja je dovela do Vukovara, Dubrovnika, Foče, Višegrada, Prijedora, opsade Sarajeva, Srebrenice, Suve Reke, itd...

Ignorišu se i ne samo ekstremni, već i morbidni ideološki stavovi srpskog nacionalizma kojih kod drugih apsolutno nema. Pored negacije Crnogoraca, Bošnjaka/Muslimana, želje za progonom milion i po Albanaca i novog obračuna sa Hrvatima, zanemaruje se dominacija nasljeđa Nikolaja Velimirovića koje se nesmetano širi decenijama po Crnoj Gori.

To je ono nasljeđe koje je inspirisalo stavove Amfilohije Radovića o Crnogorcima (ali ga i motivisalo da uruči medalju Šešelju), stav Atanasija Jevtića o Muslimanima i Karadžiću i koje je, doduše na dosta prizemniji način, oblikovalo stavove Joanikija Mićovića.

Za građane koji nijesu upoznati, Nikolaj Velimirović je ideološki otac trenutne verzije svetosavlja, koji je, u pauzama glorifikacije Adolfa Hitlera i antisemitskih ispada, kreirao ideju nacionalizma zasnovanu za srednjovjekovnoj percepciji vjere i nacije. Ako ste se čudili odakle onakva preambula u nedavno usvojenom temeljnom ugovoru sa SPC, sada imate odgovor.

Izjednačavaju se postovi sa društvenim mrežama, koji niti u jednom trenutku nijesu postali niti približan dio zvanične politike bilo kojeg subjekta, sa politikom koja zahtijeva ili asimilaciju ili destrukciju kulturnog nasljeđa Crne Gore.

Ukratko, umjesto da borba protiv nacionalnog populizma bude jedan od vidova borbe protiv negativnih trendova u našem društvu, izjednačavanjem ovih teza sa zvaničnom državnom politikom susjeda, koja iznova i iznova destabilizuje region, promoviše se, najblaže rečeno, neodgovornost.

KAKO SMO DOŠLI DOVDE

Nakon 2006. godine imali smo konstruktivnu grešku u kojoj je sve u državi bilo podređeno partijskom i interesu prvobitne akumulacije kapitala. I dan-danas većina društvenih problema je suštinska posljedica lošeg vođenja skoro svih dijelova društva od tada.

Međutim, ne treba ignorisati i da je pokret koji je nastao u cilju demokratske promjene vlasti imao konstruktivnu grešku. Ignorisanje srpskog nacionalizma koji divlja Crnom Gorom od 1988. godine, njegovo tolerisanje, koketiranje, nepostojanje kritike i, na

Politika

13, 14. i 15. jul 2022.

ŠTO JE POENTA

Ovaj tip izjednačavanja s ciljem promocije trećeg puta, suštinski relativizuje ekstremna viđenja i zločine srpskog nacionalizma, poistovjećujući ga sa primjerima ekscesa i potencijalnim konceptom daljeg buktanja nečeg čega je teško utvrditi da ima. Na primjer, izjednačava se kada je jedan građanin Cetinja na nacionalnoj i vjerskoj osnovi primitivno i prizemno vrijeđao premijera, sa sistemskim širenjem ideje omiljenog ,,duhovnika“ Milojka Spajića, počivšeg Atanasija Jevtića - da svi Muslimani „smrde na loj“ i kolonama pobjednika koji po Pljevljima pjevaju da pripadnici muslimanske vjeroispovijesti treba da se pakuju.

Građanski koncept znači otpor svim ekstremizmima u društvu, a ne prećutkivanje u svrhu političkog oportunizma. Zato se ne smije, na primjer, prihvatati ni uvođenje šešeljevskog nacionalističkog narativa u crnogorski javni diskurs kroz nenaučnu formulaciju preambule temeljnog ugovora sa SPC. Ako bismo ušli u dublju analizu, ne postoje razlike pokušaja demonifikacije Crnogoraca u naporima odbrane od srpskog nacionalizma, sa svim pozitivnim i negativnim aspektima, i nasilne percepcije koju je Putin gradio ka Ukrajincima. Tačno je da je dva odsto Ukrajinaca podržalo neonacističke struje, i to nakon ruske agresije 2014. godine, ali to nije dovoljno za tezu da su svi Ukrajinci nacisti.

Konačno, na sve pokušaje ovog izjednačavanja kategorija koje su daleko od jednakog treba odgovarati argumentima, a ne ekscesima, bez obzira kakvu iritaciju to može indukovati, jer bi to umanjilo oštrinu i ovo malo građanskih struja koje se kontinuirano bore i kreiralo uslove da svaka kritika samoproklamovanog „trećeg puta“ bude svrstana u neki od nacionalizama.

I ne, ovo nije miješanje krušaka i jabuka, ovo je miješanje granata i jabuka.

(Autor je istoričar i savjetnik u Centru za građansko obrazovanje)

Izvršna direktorica CGO upozorava da premijer mora znati posljedice negiranja veze između genocida i konkretne grupacije ljudi

Uljarević: Abazovićeva izjava u Potočarima će izazvati udar na međunarodni ugled Crne Gore PODGORICA – Nije potrebno izmjeriti amplitudu reakcija da bi se razumio udar koji će izjava premijera Dritana Abazovića imati na crnogorski regionalni i međunarodni ugled, a on mora znati posljedice negiranja veze između zločina genocida i konkretne grupacije ljudi, ocijenila je za Pobjedu izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.

Daliborka Uljarević

MARA BABOVIĆ

kraju, sama integracija u politički pokret, doveli su nas do situacije da upravo taj nacionalizam, predvođen SPC-om, predstavlja alatku za destabilizaciju od strane zvaničnog Beograda.

Nategnuta priča o dva nacionalizma je providno političko pravdanje greške ulaska u takav kleronacionalni brak. Dodatno, želi se zamaskirati činjenica da takvo koketiranje sa srpskim nacionalizmom nije ništa drugo do oslabilo građanski pokret u Crnoj Gori. I za to odgovornost snosi GP Ura. Jedan od najočiglednijih primjera bio je u odnosu ka teškom nasljeđu 90-ih. Dok se tokom litija moglo čuti da su se dešavanja 90ih isključivo pripisivala DPS-u, namjerno se preskakalo da ideologija koja nas je gurnula u rat, trenutno primarno, živi kod crkve i većeg broja političkih subjekata koji su podržali litije.

Pripadnicima tzv. treće struje se mogla upaliti lampica opreza i kada je u prvim danima ruskog napada na Ukrajinu došlo do relativizacije samog čina od strane SPC-a. A to se po njima - nije izgleda desilo?

5

Abazović je u ponedjeljak predvodio crnogorsku delegaciju u Potočarima i govorio na komemoraciji povodom obilježavanja 27 godina od genocida u Srebrenici. Tom prilikom, na mjestu najvećeg zločina na tlu Evrope od Drugog svjetskog rata, ustvrdio je da „genocid nije počinjen nad Bošnjacima, nego ljudima, da genocid nijesu počinile vojske, nego politike, politike zla i prevara“.

RELATIVIZACIJA

Relativizovanje genocida na mjestu na kojem je ove godine sahranjeno još 50 žrtava koje je zbog pripadanja bošnjačkom narodu ubila Vojska Republike Srpske izazvalo je burne reakcije crnogorske i bosansko-hercegovačke javnosti.

Pokušao je Abazović da „pojasni“ što je mislio i kazao: „Politike stvaraju sve, politike stvaraju zlo i politike ubijaju ljude, a vojske izvršavaju u ime politike... To nije opravdanje, ali moramo znati ko je stvarni krivac i naredbodavac. Naravno da postoji individualna odgovornost, ali je moja poruka bila jasna. Da svi moramo da radimo da marginalizujemo politike zla koje i dalje postoje i negdje tinjaju. Postojale su i neko ih gaji. Ako budu dobre politike, neće biti problema, ako budu politike zla, imaćemo negativan mir“.

Satima kasnije i nakon što su reagovale Majke Srebrenice, Memorijalni centar Srebrenica, Abazović se izvinio u objavi na Tviteru.

– Oprostite, Majke Srebrenice, na nejasno izrečenoj misli. Poznato je da svako djelo zavisi od svog cilja. Moj cilj je mir. Genocid počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici da se nikad nikome ne ponovi – napisao je Abazović.

– Vjerujem da premijer Abazović mora znati posljedice negiranja veze između zločina genocida i konkretne grupacije ljudi, u ovom slučaju Boš-

Već smo u prethodnoj vladi Zdravka Krivokapića imali ministra pravde koji je negirao genocid u Srebrenici i znamo kakvu je štetu to nanijelo i toj vladi i državi Crnoj Gori. Umjesto da to bude dodatna opomena, premijer od kojeg bi se to zaista najmanje moglo očekivati, imajući u vidu njegove dosadašnje stavove u oblasti tranzicione pravde, na mjestu genocida je relativizirao njegove razmjere – naglasila je Uljarević u razgovoru za Pobjedu njaka, i teško je razumjeti kako je sebi dopustio izjavu koja je pravno neutemeljena, politički nekorektna i na ljudskoj ravni je karakteriše, a osobito što je izgovorena na mjestu na kojem je izgovorena, odsustvo empatije – naglasila je Uljarević za Pobjedu.

ODGOVORNOST

Sa tog mjesta, istakla je ona, treba da se šalju poruke koje doprinose suočavanju sa prošlošću „zasnovanom na činjenicama i regionalnom pomirenju, a ne one koje izazivaju nelagodu i vrijeđaju žrtve i porodice žrtava“.

– Zločine su sprovodili ljudi koji su imali svoja imena i prezimena i koji za to treba da odgovaraju i veoma je opasna bilo kakva relativizacija koja treba da fokus zločina skloni i sa žrtve

i sa počinilaca – kazala je Uljarević.

Postoji, dodala je, i šira odgovornost koja podrazumijeva i političku.

– Ali bi bilo primjerenije da je pitanje te odgovornosti premijer Abazović otvorio sa Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije, kojeg je nedavno posjetio, a koji je bio vatreni zagovornik politike koja je indukovala, između ostalog, i genocid u Srebrenici – rekla je sagovornica Pobjede.

Ukazala je da je, od obnove nezavisnosti, jedan od rijetkih pozitivnih aspekata ukupnog političkog upravljanja bila spoljna politika Crne Gore.

– Teško su se gradili dobri, prije svega regionalni odnosi, i taj status dobrog susjeda je i uticao da Crna Gora ima povoljniju poziciju u evropskim integracijama od drugih država okruže-

Ne kritikuje se država čiji su predstavnici poslije decenije teške istrage došli da upute izvinjenje Uljarević je navela i da je Abazović na komemoraciji imao još jednu kontroverznu izjavu „u formi nesmotrene kritike međunarodne zajednice, prije svega Holandije“.

On je na samom početku obraćanja kazao da je obilježavanje „samo sjećanje na ono koliko smo loši bili tada, ne samo oni koji su živjeli na ovim prostorima, nego i oni za koje se mislilo da su došli da pomognu, ali nisu ništa uspjeli da urade“.

Prethodno je ministarka odbrane Holandije Kajsa Olongren podsjetila da su mnoge od žrtava u julu 1995. godine pobjegle u UN-ovu sigurnu zonu u Srebrenici očekujući zaštitu od holandskih mirovnih snaga. Kazala je da je međunarodna zajednica u tome zakazala.

– Kao dio te zajednice, Vlada Holandije dijeli političku odgovornost, zbog toga vam upućujemo svoje duboko izvinjenje – poručila je Olongren.

Uljarević je ukazala da postoji utvrđen sistem kako region i međunarodna zajednica postepeno rješavaju traumatična iskustva.

– Ako je osjećao potrebu za kritikom tog sistema, onda ona sigurno nije smjela biti na tom mjestu ni tokom komemoracije. Naime, ne kritikuje se država, partnerska saveznička država, u trenutku kada su njeni predstavnici nakon decenija teške rasprave i istrage došli da upute izvinjenje za dešavanja od prije 27 godina – kategorična je Uljarević.

nja – navela je Uljarević.

Smatra i da nije potrebno izmjeriti „amplitudu reakcija“ da bi se razumio udar koji će ovo imati na naš regionalni i međunarodni ugled.

– Već smo u prethodnoj vladi Zdravka Krivokapića imali ministra pravde koji je negirao genocid u Srebrenici i znamo kakvu je štetu to nanijelo i toj vladi i državi Crnoj Gori. Umjesto da to bude dodatna opomena, premijer od kojeg bi se to zaista najmanje moglo očekivati, imajući u vidu njegove dosadašnje stavove u oblasti tranzicione pravde, na mjestu genocida je relativizirao njegove razmjere – naglasila je Uljarević.

Podsjetila je da je jedna od kritika evropskih partnera u procesu proširivanja bila da nije bilo sankcionisanja revizionističkih i ekstremističkih viđenja.

– Koja su podrijevala procese tranzicione pravde, suočavanja s prošlošću, a samim tim regionalnog pomirenja, toliko bitnog za razvoj i integraciju Zapadnog Balkana – rekla je Uljarević.

Nada se da će se najavljeni novi evropski pristup regionu držati principa nulte tolerancije ka ovim destruktivnim viđenjima, inače će se u suprotnom, kako kaže, regonalni problemi samo multiplikovati.

– U konkretnom slučaju, pretpostavljam da će reakcija na dešavanja biti suptilna i diplomatska, ali u pozadini očekujem promjenu tona na koketiranje crnogorskog premijera sa faktorima nestabilnosti u regionu – zaključila je Uljarević. Ž. ZVICER

6

Intervju

13, 14. i 15. jul 2022.

Andrej NIKOLAIDIS, pisac, dobitnik Trinaestojulske nagrade Uoči promocije na Sajmu knjiga u Puli, novembra 2021. godine, hrvatski novinar i pisac Viktor Ivančić je zbirku eseja Andreja Nikolaidisa Hronika propasti s pravom nazvao ,,jednom od najrazornijih i najlucidnijih kritika nacionalizma i etnoklerikalizma napisanih na našem jeziku“. Ivančić kaže i da Nikolaidis ,,funkcionira kao angažirani intelektualac u zamalo zaboravljenom, dakle najčasnijem smislu riječi: od one vrste koja poput svitaca prkosi kolektivnim mrakovima i podsjeća na nepobjedivost ljudske težnje za slobodom“.

Naravno, Nikolaidisova Hronika propasti promovisana je u Puli, ali ne i u Crnoj Gori; objavio ju je Shura Publikacije iz Opatije, dok crnogorski izdavači za nju i dalje nijesu zainteresovani. Hroniku propasti ne možete naći u crnogorskim knjižarama!

Hoće li se u tom smislu nešto promijeniti nakon što je Andreju Nikolaidisu, zajedno sa slikarkom Jelenom Tomašević i kompozitorom Senadom Gačevićem, uručena Trinaestojulska nagrada?

Teško. Zašto? Možda i zato što Nikolaidis ne odustaje od ,,prkošenja kolektivnim mrakovima”.

-Danas mnogi u Crnoj Gori tvrde kako je pitanje civilizovanosti, takoreći građanskog bontona, ignorisati fašizam i sa njim praviti kompromise i tzv. ‘istorijska pomirenja’.

Niske pobude obično se maskiraju u uzvišenu retoriku.

Izdaja, pa i izdaja vrijednosti 13. jula, po pravilu se prikazuje kao zalog za bolje sjutra – sasuo je Andrej Nikolaidis i vlastima i javnosti istinu u lice ovog 11. jula, na dan kad je, prije 27 godina, u njegovoj rodnoj Bosni i Hercegovini, vojska ratnog zločinca Ratka Mladića, uz logistiku Beograda, u Srebrenici počinila genocid.

Na taj nas je monstruozni zločin u svom govoru u Vili Gorica podsjetio Andrej Nikolaidis.

POBJEDA: Trinaestojulsku nagradu uručila Vam je predsjednica Skupštine Crne Gore. Kome je bilo teže, što mislite – njoj ili Vama ?

NIKOLAIDIS: Meni nije bilo



Samo neka se tješe time kako je Nikolaidis nikakav, beznačajan pisac. Neka sitnišem plaćaju bijednike koji će me pljuvati, jer idioti vjeruju da će oni biti veći ako napišu da sam mali i neka to objavljuju moji bivši prijatelji, o kojima, uzgred, nikada nijesam napisao ružnu riječ, jer je meni naše prijateljstvo, za razliku od njih, nešto značilo i nešto znači

U današnjoj Crnoj Gori se amoralnost promoviše u vrhunsku društvenu vrijednost teško, naprotiv. A vjerujem da je prijatno bilo i predsjednici Skupštine. Izvjesna neslaganja, u nekim slučajevima moguće i značajna neslaganja koja svakako možemo imati, nijesu razlog za mrke poglede, barem što se mene tiče.

Znate šta: nemam nikakav problem sa ljudima koji imaju tvrda uvjerenja suprotna mojima. Ono što ne trpim su ljudi koji djeluju po čuvenoj replici Gruča Marksa: ,,Ovo su moja uvjerenja. Ako vam se ne dopadaju… Nema problema, imam ja i druga“. Nažalost, u današnjoj Crnoj Gori takva se amoralnost promoviše u vrhunsku društvenu vrijednost.

POBJEDA: Jeste li očekivali da će Vaša nagrada izazvati toliko negativnih ,,smatranja“ političara, koji očito nikada nijesu pročitali niti redak bilo koje Vaše knjige?

NIKOLAIDIS: Jesam. Iskustvo me je tome naučilo. No, to je posve u redu. Od ljudi koji tvrde da u Srebrenici nije bilo genocida i koji privatno, ako ne javno – jer se žele umiliti zapadnim ambasadama, navijaju za to da Putin zatre Ukrajinu, ne želim nikakve simpatije niti toleranciju. Bilo kakva pohvala od njih za mene bi bila težak poraz.

POBJEDA: Koliko su prijetnje smrću koje dobijate od anonimnog polusvijeta posljedica pomenutih ,,osvrta“ i hajki što ih protiv Vas konstantno vode političari i njima bliski opskurni mediji?

NIKOLAIDIS: Naravno da jesu. Ali to nije nešto na što bih se žalio. Ja, naime, ne mislim da smo pozvani na ovaj svijet da bismo meračili, zgr-

Od ljudi koji tvrde da u Srebrenici nije bilo genocida i koji privatno, ako ne javno – jer se žele umiliti zapadnim ambasadama, navijaju za to da Putin zatre Ukrajinu, ne želim nikakve simpatije niti toleranciju. Bilo kakva pohvala od njih za mene bi bila težak poraz tali bogatstvo i bili pizde koje će pred gadlukom ne samo zatvoriti oba oka, nego povrh toga i pljuvati po onima koji protiv gadluka i nepravde ustanu.

Na ovaj svijet smo pozvani da se borimo za ono u što vjerujemo. Tako i činim. Čovjek koji na ovom svijetu nema neprijatelje je krpa. Uostalom, što su ti ljudi, uopšte, umislili?

Oni bi da kolju, da siluju, raseljavaju, da mijenjaju granice i na parčiće kidaju stotine hiljada ljudskih života, i još da ih pritom ne uznemiravamo svojim pisanjem o tome? E, pa ja ću tim ljudima biti neprijatelj dok sam živ. Neka se mire sa novinarima kojima su punili džepove i piscima koje plaćaju oni kojima su oni punili džepove. Sa mnom se niti mogu miriti, niti od mene mogu pobjeći. I kad budem mrtav, tući ću se sa njima. Iza mene je ostao komad teksta.

Taj tekst će zauvijek svjedočiti o njihovom zlu i bijedi.

Samo neka se tješe time kako je Nikolaidis nikakav, beznačajan pisac. Neka sitnišem plaćaju bijednike koji će me pljuvati, jer idioti vjeruju da će oni biti veći ako napišu da sam mali i neka to objavljuju moji bivši prijatelji, o kojima, uzgred, nikada nijesam napisao ružnu riječ, jer je meni

naše prijateljstvo, za razliku od njih, nešto značilo i nešto znači.

POBJEDA: Njima očito ne znači, čim im toliko smetate? Sudeći po onome što pišu, Vaša nagrada kod njih izaziva fizičku bol.

NIKOLAIDIS: Sami najbolje znaju zašto im toliko smetam. Moje su knjige prevedene na najmanje šesnaest jezika. Eno ih u Londonu, Berlinu, Rimu, Stambolu… I kada i mene i njih pojedu crvi a grobove nam prekrije trava, u nekoj biblioteci nekog univerziteta neka će mlada žena ili mladić otvoriti moju knjigu i u njoj pročitati o zlu kojem su oni posvetili svoje živote.

POBJEDA: Vaša Hronika propasti je, kako reče Vik-



tor Ivančić, ,,zbirka rafalno ispaljenih i briljantno napisanih eseja“, u kojoj su se našli Vaši novinski tekstovi nastali u periodu 2020/21. godine. Onome ko je pročitao makar jednu Vašu rečenicu, jasno je da ste pisali, da citiram Orianu Falači, „obuzeti mnoštvom bjesova“. Što je Vas toliko nerviralo?

NIKOLAIDIS: Nerviralo je, zapravo, preblaga riječ. Bio sam zgrožen, zabrinut, užasnut. Zašto? Amfilohije je sastavio Vladu, dojučerašnji saveznici postali su promoteri njegove politike, otpora gotovo da nije bilo, pobjednici su prijetili masovnim hapšenjima i gašenjem medija, vladajući su na kritiku i otpor

Čovjek koji na ovom svijetu nema neprijatelje je krpa. Uostalom, što su ti ljudi, uopšte, umislili? Oni bi da kolju, da siluju, raseljavaju, da mijenjaju granice i na parčiće kidaju stotine hiljada ljudskih života, i još da ih pritom ne uznemiravamo svojim pisanjem o tome? E, pa ja ću tim ljudima biti neprijatelj dok sam živ. Neka se mire sa novinarima kojima su punili džepove i piscima koje plaćaju oni kojima su oni punili džepove. Sa mnom se niti mogu miriti, niti od mene mogu pobjeći.

I kad budem mrtav, tući ću se sa njima

reagovali otvorenim prijetnjama... Moj odgovor na ono što se događalo tih godina bila je borba. Naravno, borba tekstom.

Uzgred… Dozvolite da primijetim zanimljivu praksu suverenističkih partija: one danas ,,po dubini“ raspoređuju ljude koji su, kada je Amfilohije pokrenuo svoju klerikalnu kontrarevoluciju, pobjegli u najdublje rupe. Mislim da je to zato što su ti ljudi eksperti za dubinu. A dobro je kada se pitaju eksperti.

POBJEDA: U zbirci Elita gora od rulje Mirko Kovač takođe strasno piše o političkim događajima i ličnostima koji su doprinijeli krvavom rušenju njegove zemlje. I Kovaču su, baš kao i Vama, zamjerali to što ,,zauzima stranu“. U odnosu na zlo, smije li i može li pisac uopšte ostati neutralan?

NIKOLAIDIS: Može, ali ne smije. Može, ali to ima cijenu. Koja je veća od bilo čega što sam spreman platiti. Sve te priče o tome kako se neki umjetnici, eto, ne žele oglasiti o stvarnosti koju pustoši zlo, jer je to nisko, daleko ispod estetskih visina u kojima oni obitavaju; priče o tome kako bi tako kontaminirali svoj dragocjeni umjetnički izraz… Sve su to bijedne isprike za kukavičluk i oportunizam. Oni koji su ubijedili sebe da su iznad dobra i zla duboko su u zlu.

POBJEDA: Kako Vam danas djeluju eseji objavljeni u Hronici propasti? Jeste li griješili u političkim procjenama?

NIKOLAIDIS: Nijesam. Ali ne zato što sam vidovit ili mudar, nego zato što je fašizam

Intervju

13, 14. i 15. jul 2022.

Građani ne znaju što im se ,,Otvorenim Balkanom“ sprema POBJEDA: Očekujete li da Crna Gora postane dio „Otvorenog Balkana“?

NIKOLAIDIS: Naravno. To je sljedeća stvar koju će uraditi Abazovićeva vlada. Zato je i formirana.

POBJEDA: U slučaju da Crna Gora bude ugurana u „Otvoreni Balkan“, očekujete li reakciju građana?

NIKOLAIDIS: Ne očekujem.

POBJEDA: A od EU?

predvidljiv.

POBJEDA: Čitate li svoje knjige nakon što su objavljene? Popravljate li ih?

NIKOLAIDIS: Ne. Što je učinjeno, učinjeno je; što je objavljeno, objavljeno je. Da sam umio bolje, napisao bih bolje.

POBJEDA: Ko je u Crnoj Gori objavio Hroniku propasti? Ko je Vaš izdavač?

NIKOLAIDIS: Ovo Vam je pitanje zaista duhovito.

POBJEDA: Zašto je duhovito?

NIKOLAIDIS: Zato što knji-

ga, naravno, nije objavljena u Crnoj Gori i što je gotovo niko u Crnoj Gori ne prodaje. Moje knjige prodaje samo „Karver“. Izgleda da sam u ostalim našim knjižarama zabranjen.

POBJEDA: Vaši kritičari Vas nerijetko nazivaju ,,dvorskim piscem“. Kako to da pisac takvog statusa nema čak ni stalnog izdavača u svojoj zemlji?

NIKOLAIDIS: Važi, ja sam dvorski pisac. Grozan sam čovjek. Loš sam pisac, nikakav…

Kao heroin o kojem govori onaj pop što je hit na Jutjubu.

Sad kad smo to riješili, preostaje još samo da oni sjednu i napišu nešto bolje.

POBJEDA: Tema Vaših eseja je – opet se pozivam na Viktora Ivančića – politička i crkvena agresija na Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Iako se u početku činilo da će BiH biti glavna i meta i žrtva velikosrpske agresije, ispalo je da je to bila Crna Gora. U datim okolnostima, je li Crna Gora imala šansu da se odbrani?

NIKOLAIDIS: Nije. Pokazalo se, naime, da smo mnogo slabiji nego što smo mislili. ,,Test opterećenja“ pokazao je naše katastrofalno stanje. Ono što je opasno je sljedeće: pokazivanje mišića i prazne prijetnje ,,mi ćemo ovo, mi ćemo ono“, a ne možete potrčati ni pedeset metara. Malo to, a više „sada ćemo se neko vrijeme praviti mrtvi, možda zaborave na nas“. To mi se ne čini kao dobitnička strategija.

POBJEDA: Što je pobjednička strategija? Litijaška kontrarevolucija, kojoj ste priznavali upornost i istrajnost u ostvarenju zadatog cilja, bez obzira na to koliko taj cilj bio poguban po crnogorsko društvo? Pomenutu upornost nazvali ste – vrlinom. Ima li je kod proevropski orijentisanih građana?

NIKOLAIDIS: Ima, naravno. Građani pokazuju veliku

NIKOLAIDIS: Tek od EU ne očekujem ništa. Građani ne znaju što im se „Otvorenim Balkanom“ sprema. Za to smo odgovorni svi, pa i ja, koji već više od tri godine pišem i upozoravam šta OB znači. Nismo učinili dovoljno. Ako nam se čini da nismo mogli više, to nije isprika. Moralo je više. Da upotrijebim čuvenu repliku iz Hoksovog filma: mi jednostavno nijesmo bili dovoljno dobri.



Zašto sam napisao da će vlada Dritana Abazovića biti opasnija od vlade Zdravka Krivokapića? Evo, da vidimo u kom smislu. Oborili smo Vladu koja nije usvojila ugovor sa Crkvom Srbije, da bi instalirali onu koja je to učinila, pa još i na lažljiv i kvaran način.

Uzgred, to što su usvojili izgleda ovako: u preambuli lažu; tekstom ugovora kradu

vrlinu, odlučnost i upornost.

Ali djeluje da to često smeta suverenističkim partijama.

Kao, oni imaju neki genijalan a tajan plan, koji mi svojom borbenošću i dugim jezikom ometamo. I tako iz poraza u poraz. Nakon kojega se šalje poruka: sve je u redu, ovo je dio plana. Mislim da napokon razumijem plan. Izlaže ga narator na početku Kasoviceve „Mržnje“, kada govori o čovjeku koji se strmoglavljuje sa vrha zgrade i, dok pada kraj sprata za spratom, ponavlja: za sada je sve dobro.

POBJEDA: Ipak, zašto su građanski protesti tako slabo posjećeni? Zbog čega su građani demotivisani?

NIKOLAIDIS: To što ljudi ćute ne znači da su zadovoljni, ne znači da nijesu zabrinuti i ljuti. Kažu da nikada nije tako mirno kao pred oluju.

POBJEDA: Uoči formiranja manjinske vlade, napisali ste da će ona biti daleko opasnija od vlade Zdravka Krivokapića. Zašto opasni-

ja? U kojem smislu?

NIKOLAIDIS: Evo, vidimo u kom smislu. Oborili smo Vladu koja nije usvojila ugovor sa Crkvom Srbije, da bi instalirali onu koja je to učinila, pa još i na lažljiv i kvaran način. Uzgred, to što su usvojili izgleda ovako: u preambuli lažu; tekstom ugovora kradu.

POBJEDA: Mislite da je bilo bolje pustiti kleronacionaliste da organizuju vanredne parlamentarne izbore?

NIKOLAIDIS: Mislim. Ovo što se desilo primjer je kako politika ,,budimo pragmatični, pustimo sad principe“ na kraju donosi posljedice daleko gore od posljedica koje bi izazvala principijelnost. Pored toga, ako kleronacionalisti nijesu htjeli usvojiti ugovor koji je Dritan Abazović požurio da usvoji, spreman da rizikuje sve zarad potvrđivanja prevlasti crkve nad državom, to njega čini djelatnijim kleronacionalistom od kleronacionalista. Mene samo čudi to što Dritan nije insistirao da se ugovorom Crkva Srbije obaveže da će na dijelu teritorije Crne Gore koji joj je poklonio koristiti samo obnovljive izvore energije i smanjiti emisiju CO2. Nije li ironično da je Crkva Srbije Crnu Goru konačno pokorila preko nazovi zelene partije?

Pokorila je takoreći Zelenom transferzalom, da budem sarkastičan.

POBJEDA: „Abazović je živopisna klovnovska kombinacija Benita Musolinija i Ekrema Jevrića, kome je svejedno da li je sa fašistima iz Noćnih vukova ili sa Majkama Srebrenice“, napisao je Senad Pećanin. Je li zaista pretjerao?

NIKOLAIDIS: Naravno da nije. Rekao je istinu, i to na sjajan, duhovit način. Za mediokritete i kukavice istina je uvijek ,,pretjerivanje“. Ali istina je uvijek ekscesivna i incidentna. Laž je opšte načelo. Oni to zovu – mir i pristojnost. Kao što je pisao Kafka: „Od laži se gradi poredak u svijetu“.

POBJEDA: Premijer Abazović je najavio potpisivanje ugovora sa Crkvom

7

Srbije u Crnoj Gori, što se, baš kao i nasilno ustoličenje mitropolita Joanikija 2021. godine, tretira kao događaj visokog rizika. Igra li se premijer Abazović vatrom?

NIKOLAIDIS: Ne znam. Ne želim vatru. Ne želim nemir.

Vjerujem da pobjeđuje pametniji, odlučniji i uporniji.

Ne vjerujem u srdžbu. Vjerujem u vrlinu i askezu – to je ono što je potrebno za pobjedu.

POBJEDA: Poznato je da je premijer Abazović prevario sve partnere sa kojima je sarađivao, i to bez izuzetka.

Hoće li prevariti i predsjednika Aleksandra Vučića, što mislite?

NIKOLAIDIS: Neće. Znate li zašto? Zato što on sa Vučićem ne sarađuje. On Vučiću služi.

POBJEDA: Objašnjavajući zašto ministri u Vladi, uprkos obećanju premijera, neće ponovo glasati za ugovor sa Crkvom Srbije, ministar policije rekao je da ,,propisi koji regulišu rad Vlade ne poznaju kvalifikovanu većinu za odlučivanje“. Imate li utisak da Ura namjerno izaziva grđane?

NIKOLAIDIS: Imam. Mislim da oni precjenjuju moć laži i manipulacije. Mislim da žive u balonu u kojem su atmosferu prilagodili svojim potrebama. U tom balonu, laž je istina, manipulacija je vrlina i svi se divno slažu u atmosferi podlosti i amoralnosti. Ali jedna kap istine dovoljna je da uništi ovaj svijet. A kamoli kondom u kojem oni žive.

POBJEDA: Ako već imate ozbiljne dokaze o tome da premijer i pojedini ministri otvoreno rade za interese druge države, zašto to ostaje bez ozbiljnije reakcije društva?

NIKOLAIDIS: O tome nemam nikakve dokaze, niti me oni zanimaju. Naime, nijesam pravnik, pisac sam, koji ima mnoštvo indicija i zdrav razum.

POBJEDA: Kakvo je društvo u kojem je moguće da Dritan Abazović odlučuje o budućnosti države i građana i u kojem Abazovićevi politički očevi, uprkos svemu, ostaju strah i trepet, politički i moralni arbitri?

NIKOLAIDIS: Dozvolite da vam odgovorim Jejtsovim stihovima. „Kružeć i kružeć u sve širem luku Soko ne čuje više sokolara.

Sve se razliva; središte popušta; Puko bezvlašće preplavljuje svijet, Kulja krvomutna plima, na sve strane Obred nevinosti davi se u njoj; Najbolji ni u šta ne veruju, dok je Sada i ovdje onako kako to opisuje pjesnik. No, znate kako se zove ta pjesma? ,,Drugi dolazak“. Jejts pjeva o trenutku prije Hristovog povratka i pobjede koju će on donijeti.

Ako sekularizujemo ovu pjesmu, dobićemo opis onoga što se nama dešava. Oni sada plešu na razvalinama onoga što su uništili. Dobro. Ali mi ćemo se vratiti. Ili će doći drugi, neki bolji od nas.

Tamara NIKČEVIĆ

8

Povodi

13, 14. i 15. jul 2022.

POGLED IZ POTOČARA

Piše: Boro KONTIĆ

U Potočarima sam ove godine bio među onima što su stigli dan uoči 11. jula. Veče i noć proveo sam u kući koja pripada udruženju „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“.

Ko na ovdašnjim prostorima do sada ne zna šta su Potočari i šta je ovaj pokret, neka mu ovaj put bude. Jer, postoji neznanje i postoji namjerno neznanje. U ovom drugom ne bih „prosvjećivanjem“ učestvovao.

Imao sam već priliku sretati se pa i putovati (nikoga ne upoznaš kao na putovanju!) s Majkama. I uvijek nešto novo.

Dugo u noć između 10. jula i 11. jula 2022. sjedimo i razgovaramo. Izdvajaju se glasovi Munire Subašić i Kade Hotić. O njima se toliko toga zna, ali je prava šteta što se ne zna koliko su te žene vedre i duhovite. Dužan sam tekst ovoj svojoj tvrdnji, ali sada mi je evo prioritet odazvati se Crnogorcima čiji je premijer 11. jula 2022. u Potočarima „uprskao“. Da li „uprskao“ ili je na snazi nešto suštinskije?

Da počnem od jutra. Po kojem se dan poznaje?

Osvanuo, dakle, 11. jul 2022.

(Na taj dan 1995. u Potočarima je počela izvedba onog što će u historiju ući pod nazivom Genocid u Srebrenici. Presuđeno tamo gdje treba: u Hagu).

Prespavao sam prethodno ono nešto noći u jednoj od dvije sobe „za muškarce“. Dva nekadašnja vojnika Armije BiH, jedan bivši logoraš, jedan novinar i Munirin stariji sin Vahidin. On je jula 1995. bio u obližnjoj enklavi Žepa odakle se uspio probiti do Tuzle gdje je Munira već bila evakuisana. Mlađi sin, suprug i skoro pedeset Munirinih rođaka nisu.

Ustajem rano, prerano, posljedica preostala iz vremena sarajevske opsade.

Sjedim na terasi. Gledam.

Pružio pogled niz cestu koja vodi prema mezarju. Cestom promiču pješaci, automobili.

Sve ih je više i ubrzo formiraju neprekidnu kolonu. Svakih nekoliko minuta kolona pje-

Dritanovo ministarstvo (ne)jasnih misli

,,NEJASNE MISLI“: Dritan Abazović u Potočarima 11. jula 2022. godine

Bila nekad izreka: Pošalji budalu u vojsku, pa sjedi i plači. Od danas u Crnoj Gori važi: Pošalji Dritana u Potočare, Srebrenicu, pa sjedi i plači. Uz bitnu opasku: niti je Dritan (naivna) budala niti Crna Gora ima vremena za jalovo plakanje šaka se razmiče da propusti motorizovanu policijsku pratnju (urla sirena i bljeska rotacija) tamnim vozilima sa zatamnjenim staklima. Hajd’ neka su makar oni unutra svijetli?, pomislim.

U jednom trenutku, okom novinara, ali više okom rođenog Crnogorca, konstatujem: podgoričke registracije. To je crnogorski premijer Dritan Abazović dojezdio u Potočare. Projezdio mimo kuće Majki enklava Srebrenice i Žepe.

Takav mu protokol. Ali bude i drugačijih. Eto je, recimo, nizozemska ministrica od-

brane dok je 11. jula 2022. za govornicom u Potočarima izgovarala riječi izvinjenja, gledala skoro sve vrijeme u Muniru Subašić. Šteta je ne otkriti razlog. Stigla je, naime, u Potočare, kao i ja, dan ranije.

Te je govorila pred Majkama Srebrenice na njihovoj konferenciji. Bio je to jedan uobičajeni govor međunarodnog predstavnika na ovakvim skupovima. Puno riječi koje ne obavezuju. Kolokvijalno rečeno: žvaka. Nakon što je ministrica odverglala svoje, Munira Subašić joj se smjesta obratila: „Zašto se nisi izvini-

la majkama i ženama Srebrenice?! Ovo ti je bila i prilika i mjesto. Zašto si propustila tu šansu koja ti se možda neće pružiti ni za pedeset narednih godina?! Kad sam te vidjela da dolaziš pomislila sam – evo nam Vili Branta“.

Ono što je prethodno propustila, nizozemska je ministrica, eto zahvaljujući Muniri Subašić kao korektivnom faktoru, učinila dan poslije. Izvinila se. Vjerovatno bi njen govor u Potočarima 11. jula 2022.

bio jedan od najzapamćenijih da za govornicu nije stao i crnogorski premijer Dritan Abazović. Već je protutnjao njegov govor u svom sažetku (,,Nisu ubijeni Bošnjaci već ljudi, nisu to počinile vojske nego politike“) regionom, društvenim mrežama, zvaničnim i nezvaničnim reakcijama. Uglavnom: sveopšte zgražanje.

A da je Dritan Abazović birao drugačiji protokol? Da je u Potočare stigao dan ranije kao nizozemska ministrica?

Te ono što je kanio reći 11. jula pretpremijerno izrekao pred majkama Srebrenice. Munira Subašić bi mu rekla: „Nemoj ti nama objašnjavati šta se ovdje desilo. Reci ti nama šta se tebi desilo? Znamo mi kakav je put



Da je Dritan Abazović birao drugačiji protokol, da je u Potočare stigao dan ranije kao nizozemska ministrica? Te ono što je kanio reći 11. jula pretpremijerno izrekao pred majkama Srebrenice.

Munira Subašić bi mu rekla: „Nemoj ti nama objašnjavati šta se ovdje desilo. Reci ti nama šta se tebi desilo? Znamo mi kakav je put Crna Gora prevalila povodom Srebrenice. Od potpunog nepriznavanja naše boli do onog ministra Leposavića koji je o pravu naučio sve osim najvažnije stvari.

Da pravo ima barem zrnce morala bez kojega bi se sve urušilo. I da ste prihvatanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici nama vratili nadu u crnogorsko društvo. I sad ti sve vraćaš na početak“

Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa

Crna Gora prevalila povodom Srebrenice. Od potpunog nepriznavanja naše boli do onog ministra Leposavića koji je o pravu naučio sve osim najvažnije stvari. Da pravo ima barem zrnce morala bez kojega bi se sve urušilo. I da ste prihvatanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici nama vratili nadu u crnogorsko društvo. I sad ti sve vraćaš na početak“.

Ili, evo i druge mogućnosti.

Da ono jutro kolona pješaka nije reagovala na rotaciona svjetla i sirene kada su se pojavile podgoričke tablice? Da se nije razmakla i propustila Dritana Abazovića da stigne u Potočare i odvergla svoje.

I na jedno i drugo pitanjepretpostavku (šta bi bilo, da je bilo) odgovaram sebi: Ne bi bilo bolje. Neka je stigao. I neka je stigao 11. a ne 10. jula i neka ga Munira Subašić prethodno nije „korigovala“. Ispalo je baš kako treba. Jer se Dritan Abazović ( još jednom) ogolio i jer je to Crnoj Gori prijeko potrebno.

U povratku iz Potočara u Sarajevo, već tokom vožnje, postavljam na svoj twitter tekst objavljen prošle godine (prenijeli su ga i crnogorski portali) o ministru Leposaviću. Dopisujem u twittu da je sva prilika da Leposavić nije prošlost i da je, izgleda, Dritanov ministar bez portfelja ili njegov savjetnik.

A iz Sarajeva twittam: Bila nekad izreka: Pošalji budalu u vojsku, pa sjedi i plači. Od danas u Crnoj Gori važi: Pošalji Dritana u Potočare, Srebrenicu, pa sjedi i plači. Uz bitnu opasku: niti je Dritan (naivna) budala niti Crna Gora ima vremena za jalovo plakanje.

A Dritan Abazović, suočen sa valom zgražanja nad njegovim govorom, isti dan na svom twitter nalogu cvrkuće: „Oprostite @Msrebrenice na nejasno izrečenoj misli“.

To je to! Crna je Gora sa Dritanom Abazovićem i svim onim čemu je on tek ono što je vrh nevidljivom ledenom brijegu, sazrela da ima Ministarstvo za nejasne misli. Te da se pod svaku crnogorsku murvu postavi jedan mudrac da nejasne misli prije podne prevodi u jasne misli, a od podneva obrnuto: da ih vraća u stanje nejasnosti. Te da se shodno tome „svijetla majska zoro“ preatributira „zatamnjena majska zoro“ (sjetih se onih zatamnjenih stakala iza kojih je u Potočare dojezdio Dritan Abazović).

Hoću reći, Dritanova besjeda u Potočarima Genocidu u Srebrenici ni prinijeti ni odnijeti, ni odmoći ni pomoći. Onaj ko za govornicu u Potočarima stane, dokazanu historijsku istinu ne može promijeniti, nego će kao po pravilu da ne pada snijeg da pokrije brijeg... svoj trag ostaviti. Mali je Dritan, mali je uostalom svako ko za govornicu stane nakon presude Haškog tribunala.

No je problem u Crnoj Gori.

Hoće li kazaljke na svom satu vratiti na ono vrijeme koje je presječeno (ili nam se tako učinilo) izglasavanjem Rezolucije o Srebrenici. Eto i tog pitanja za Dritanovo Ministarstvo (ne)jasnih misli.

Ekonomija

13, 14. i 15. jul 2022.

9

INTERVJU: Ministar finansija Aleksandar Damjanović PODGORICA – Državnom budžetu trenutno nedostaje 170 miliona eura, pa je izvjesno zaduženje do kraja godine. Fokusirani smo na saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama i domaćim bankama, obveznice nećemo emitovati ove i naredne godine, dok je eventualni aranžman sa MMFom na „dugačkom štapu“, kazao je u intervjuu Pobjedi ministar finansija Aleksandar Damjanović.

On je istakao da će uskoro otvoreno razgovarati sa predstavnicima MMF-a u Podgorici, te da su imali preliminarnu komunikaciju sa njihovom centralom u Vašingtonu, ali i podvukao da trenutno ne vode razgovore o eventualnom finansijskom aranžmanu sa tom institucijom.

– Svaki aranžman sa MMF-om koji bi uključio finansiranje ne bi značio smanjenje zarada i penzija, naprotiv – tvrdi Damjanović, koji očekuje da će parlament usvojiti novi rebalans budžeta najkasnije do kraja septembra.

POBJEDA: Što je bio najveći izazov sa kojim ste se suočili od stupanja na dužnost ministra finansija?

DAMJANOVIĆ: Sačekala me je potreba da se odmah napravi rebalans budžeta zbog nove organizacije državne uprave.

To je bio posao koji se morao završiti za dvije-tri sedmice, što je uz pomoć kolega iz Ministarstva urađeno brzo i uspješno. Potom je napravljen skrining stanja finansija u momentu kada je došlo do promjene vlasti i njime su prepoznate rizične stvari, poput stanja u Fondu zdravstva, lokalnim samoupravama... Zatekao sam i glomazan aparat sa čak 19 direktorata. Iz Ministarstva finansija izdvojen je resor socijalnog staranja, pa je počeo rad na novoj sistematizaciji.

Svakodnevna agenda je gusta, dosta je kontakata i sastanaka sa domaćim i međunarodnim partnerima. Prvi radni dan sam proveo u parlamentu, ne u kabinetu. Stavio sam akcenat na intenzivnu komunikaciju sa parlamentom, koja prethodno nije postojala.

POBJEDA: Kakvi su podaci o izvršenju budžeta u prvoj polovini godine i koliko ste njima zadovoljni?

DAMJANOVIĆ: Na današnji dan (8. jul, prim. aut.) stanje depozita je 283 miliona eura.

Oni su za dva mjeseca niži 100 miliona, što govori da se troše uprkos solidnom punjenju državne kase, imajući u vidu povećane prihode od PDV-a.

Kod akciza imamo malo usporavanje zbog mjera koje smo preduzeli kada smo prepolovili akcize na gorivo, što je smanjilo prihode za desetak miliona eura. I pored toga, iskazan je mali suficit u junu od 6,6 miliona eura. To je na gotovinskoj osnovi, što ne znači da je realno jer postoje obaveze koje još nijesu izmirene, a daju drugačiju sliku. Od januara do juna deficit budžeta je oko 30 miliona eura, bez ispunjavanja svih obaveza. Ukupni prihodi su do juna bili 10,8 odsto viši od planiranih, na šta je dijelom

Aranžman sa MMF-om je na dugom štapu Realno nedostajuća sredstva sa depozitima, koji bi se ovom dinamikom potrošili do kraja godine, su 170 miliona eura, kaže Damjanović uticao rast cijena i to treba reći, dok je dio posljedica rasta privredne aktivnosti.

Ono što je loše je da ne mogu biti ostvareni svi planirani budžetski prihodi jer prosto nije stvoren zakonski osnov za iste. Povećanje prihoda od PDV-a, kompenzovano sa padom prihoda od doprinosa zbog uvećanja zarada, je u neto masi dovoljno da pokrije prihode koji neće biti ostvareni do ovog trenutka. Vidjećemo šta će to značiti za dalji period.

Jul i avgust su mjeseci sa najvećim prihodima u budžetu, a onda nas čeka posljednji dio godine u kojem se najviše troši.

Moramo napraviti neku vrstu budžetske ravnoteže i zbog toga nam je potreban rebalans.

POBJEDA: Kad smo kod rebalansa, posljednja informacija koju ste saopštili je da budžetu nedostaje 170 miliona eura, znatno više od 50 miliona, koliko ste prvo pominjali. Na šta se odnosi tih 170 miliona?

DAMJANOVIĆ: Da nije bilo dodatnih troškova kroz amandmane koji su došli nakon što je ovogodišnji budžet predložen i onoga što je do sada identifikovano kao realna potreba, bilo je neophodno 70 miliona eura zaduženja. Sada znamo da nam u ovom trenutku treba još oko 95 miliona. To se odnosi na šest miliona eura za povezivanje staža radnicima iz metalne industrije, devet miliona Ministarstvu prosvjete za zarade, za pogrešno izračunate troškove socijalnih zakona treba sedam miliona, 25 miliona za Fond PIO, najmanje 36 miliona za Fond zdravstva, četiri miliona za Zavod za zapošljavanje i još neke izdatke, što dovodi do ukupne cifre od

Minimalna penzija biće između 225 i 250 eura POBJEDA: Koliko ćete povećati penzije?

DAMJANOVIĆ: Ciljana minimalna penzija prethodne administracije od 200 eura je nedovoljna u odnosu na minimalnu zaradu od 450 eura. Ona mora biti minimum 50 odsto zarade. Biće nam prioritet da tokom godine obezbijedimo minimalnu penziju u iznosu od 225 do 250 eura. Uradićemo sve da penzioneri što lakše podnesu teret krize jer je ona najviše pogodila njih.

Aleksandar Damjanović

oko 95 miliona eura. Procjena je da će biti i malo više. Realno nedostajuća sredstva sa depozitima, koji bi se ovom dinamikom potrošili do kraja godine, su 170 miliona eura.

POBJEDA: Je li istina da ovih dana dolaze predstavnici MMF-a da razgovarate o zaduženju države?

DAMJANOVIĆ: MMF je naš partner i Crna Gora kao članica koristi sve mogućnosti koje ima. To je redovna posjeta misije MMF-a i razgovaraću otvoreno sa njima. Imali smo preliminarnu komunikaciju sa centralom u Vašingtonu, da li će biti i kakvog aranžmana sa MMF-om na dugačkom je štapu. Rano je o tome razmišljati.

POBJEDA: Imaju li onu neku ponudu?

DAMJANOVIĆ: Oni imaju više ponuda, od aranžmana koji uključuju finansiranje do onih koji podrazumijevaju samo monitoring bez finansiranja.

U ovom trenutku nema nikakvih razgovora o eventualnom aranžmanu, ali svakako postoji potreba da se naprave određeni dogovori za slučaj da se javi potreba da koristimo mogućnosti koje imamo.

POBJEDA: Kakve bi uslove postavio MMF u slučaju da se zadužimo kod njih?

DAMJANOVIĆ: Ono što svakako treba znati je da svaki aranžman sa MMF-om koji bi uključio finansiranje ne bi značio smanjenje zarada i penzi-

ja, naprotiv. Ali bi vjerovatno uključio neke druge racionalizacije o kojima bismo pričali.

POBJEDA: Poput smanjenja broja zaposlenih u državnoj upravi?

DAMJANOVIĆ: Ne mora biti nužno to, ali ima racionalizacija u troškovima budžeta koje mogu i moraju da se naprave.

Na dugom je to štapu, polako.

POBJEDA: Razmišljate li o zaduživanju na međunarodnom tržištu emitovanjem obveznica? Koji iznos kamate bi Vam bio prihvatljiv?

DAMJANOVIĆ: Gledajući cijenu obveznica, kamata u ovom trenutku ne bi bila dobra.

Fokusirani smo na saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama, poput SB, EIB, EBRD i siguran sam da ne postoji potreba da ove ili naredne godine emitujemo obveznice.

Okrenućemo se unutrašnjem tržištu i saradnji sa domaćim bankama koje su likvidne.

POBJEDA: Plašite li se većeg rasta inflacije?

DAMJANOVIĆ: Ona je dvocifrena i u mnogo većem nivou od zvanične ako gledamo ono što građani najviše troše, a to su osnovne životne namirnice i gorivo. Kakve će biti cijene goriva zavisiće od međunarodne situacije, ima najave da će biti radikalno veće. Mnogo bogatije države se spremaju za energetsku krizu na jesen, ona može da nam inflaciju podigne još više. Mi nemamo monetarne

„Mršavi“ rezultati Montenegro Worksa POBJEDA: Kakva je perspektiva kompanije Montenegro Works i šta je urađeno od njenog osnivanja u pogledu unapređenja upravljanja državnim kompanijama?

DAMJANOVIĆ: Firma posluje godinu, „mršavi“ su rezultati. Očekivanja su možda bila prevelika. Neću napadati nikoga, ali nezakoniti način formiranja je doveo do toga da oni budu sputani od samog početka da se bave

onim što je bila ideja i stave pod nadzor poslovanje firmi u većinskom državnom vlasništvu.

Na ovaj način se to ne može uraditi. Moguća su samo dva ishoda - radikalne izmjene zakonodavstva kako bi se stvorio prostor da MW preraste u državni holding ili da se firma dobrovoljno likvidira. Ići će informacija o statusu društva ka Vladi i kolege će pomoći da odlučimo šta da radimo sa MW.

mehanizme, koristimo euro, ali nijesmo u eurozoni. To je hendikep sa jedne strane, sa druge strane narod je navikao na euro kao valutu, ona koliko-toliko daje stabilnost i predvidivost u kontekstu onoga što smo iskusili 80-ih i 90-ih kada smo imali svoje valute i nijesmo njima gazdovali kako treba.

POBJEDA: Koliko trenutno iznosi javni dug i može li se usporiti njegov rast?

DAMJANOVIĆ: Preliminarno na 30. jun javni dug iznosi četiri milijarde i deset miliona eura i čini 75,6 odsto BDP-a.

On sadrži spoljni i unutrašnji dug, koji je problematičan u dijelu obaveza po restituciji, koje su sada na nivou između 70 i 80 miliona eura. Imajući u vidu ogroman broj neriješenih predmeta i zahtjeva pred nadležnim komisijama, taj unutrašnji dug ima tendenciju da u svakom momentu značajno naraste. Njegov dio su i obaveze koje će stići ovu državu, a tiču se, recimo, dugovanja bivšim radnicima „Radoja Dakića“. Vidjećemo šta će biti sa dugom lokalnih samouprava koji je u širem smislu javni dug.

Najbolji način da se dug drži pod kontrolom je rast BDP-a, kako bismo uspjeli da ga uvedemo u okviru Mastrihtskih kriterijuma. Imajući u vidu pandemiju i sva dešavanja, teško da će on uskoro biti u tim granicama.

POBJEDA: Gdje vidite prostor za širenje poreske osnovice i ima li izgleda da povećate stopu PDV-a?

DAMJANOVIĆ: Neće biti podizanja stope PDV-a. Kada je riječ o širenju poreske osnove, dvije stvari su potencijal. Prva je fiskalizacija djelatnosti koje nijesu fiskalizovane, poput izdavanja smještaja i plažnog mobilijara, rentiranja stanova, sektora građevinarstva... Drugo je širenje poreskog obuhvata na djelatnosti koje nijesu

obuhvaćene u smislu poreza kao što su brojne samostalne djelatnosti. Procjena je da je najmanje trećina ekonomije u sivoj zoni, što je oko milijardu i po eura, shodno procijenjenom BDP-u. Samo da se manji dio toga uvede u legalne tokove to bi donijelo dovoljno prihoda državi, što bi nam omogućilo da ne moramo ni cent da se zadužimo.

POBJEDA: Dokle se stiglo sa izradom leks specijalisa kojim će se odrediti sudbina cigareta koje su oduzete u Slobodnoj zoni Luke Bar? DAMJANOVIĆ: Radna grupa je završila svoj dio posla, nacrt leks specijalisa je završen i očekujem da će se nakon praznika naći na dnevnom redu sjednice Vlade. U zavisnosti od funkcionalnosti parlamenta, mogao bi da se razmatra sa eventualnim rebalansom do kraja jula. Alternativa je da se to uradi do kraja septembra.

Mi ćemo biti spremni da taj posao završimo do kraja druge dekade jula i da krajem mjeseca pošaljemo prijedlog zakona parlamentu.

POBJEDA: Šta je sa markiranjem goriva?

DAMJANOVIĆ: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energetici je u nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija, mi smo dali pozitivno mišljenje. Očekujemo da se taj zakon vrati u skupštinsku proceduru ovog mjeseca ili u septembru, pa da nakon usvajanja, u transparentnoj proceduri izaberemo kompaniju koja treba da sprovede taj posao za račun države. Realno je da se sredstva od markiranja goriva prihoduju naredne godine, iako su planirana za ovu. Imamo ozbiljne potencijalne rezerve u tom dijelu jer informacije sa terena govore o velikom nivou švercovane nafte i naftnih derivata na tržištu.

B. DESPOTOVIĆ

10

Ekonomija

13, 14. i 15. jul 2022.

Održan sastanak povjerilaca Meljine kompleksa u stečaju

M:tel za 15 godina inve 400 miliona eura, prihodi kontinuirano r

Bolnica Meljine

Prijavljeno skoro 100 miliona eura potraživanja PODGORICA – Sedam prijava potraživanja ukupne vrijednosti skoro 100 miliona eura stiglo je stečajnom upravniku kompanije Meljine kompleks Ladu Šekularcu, čulo se juče na prvom sastanku povjerilaca u Privrednom sudu.

Od kompanije koja je bila u vlasništvu biznismena Duška Kneževića, najviše potražuje država, pa je zaštitnik imovinsko-pravnih interesa prijavio potraživanje od 80 miliona eura koje se odnosi na sudski spor pokrenut prije više godina za raskid ugovora o privatizaciji bolnice Meljine, a traže i dodatnih šest miliona eura za odštetu, ali Šekularac nije precizirao na šta se taj dio odnosi.

Potraživanja od po oko šest miliona eura prijavile su i dvije banke koje su bile u Kneževićevom vlasništvu, sada u stečaju, Invest banka Montenegro i Atlas banka, dok osnivač Meljine kompleksa Atlas cap traži 67 hiljada eura koje je ova kompanija u njihovo ime uplatila, kada je stečaj zbog duga za zarade i doprinose tražila tadašnja direktorica Olivera Elez-Mihajlović. Opština Herceg Novi, koja je i inicirala stečaj zbog neizmirenih poreskih obaveza, prijavila je preko 800 hiljada eura potraživanja, a Uprava prihoda i carina (UPIC) 59 hiljada. Potraživanja po osnovu doprinosa od nekoliko stotina eura prijavila je i Irena Čavić koja je bila jedina zaposlena u ovoj kompaniji.

RAZGOVOR: Generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić

Stečaj u Meljine kompleks sudija Dragan Vučević otvorio je 26. maja, što je nedavno potvrdio i Apelacioni sud odbivši žalbu ove kompanije. Apelacioni sud je ocijenio da neosnovanim navode žalbe, ukazujući da je prvostepeni sud utvrdio da je Meljine kompleks trajnije nesposoban za plaćanja, odnosno da je obustavio plaćanja u periodu od 30 dana neprekidno. Utvrđeno je i da su svi poslovni računi ove kompanije ukinuti, dva u bivšim Kneževićevim, banka IBM i Atlas na ljeto 2018, a kod CKB-a krajem prošle godine. Odbačeni su i navodi da je odluka o stečaju bazirana na nepotpunom izvještaju privremenog upravnika, imajući u vidu da je priložen dokument SDT-a da je upravnik u njihovim prostorijama izvršio uvid u finansijske spise koji su u njihovom posjedu. Ovaj sud je ocijenio da su se stekli uslovi da Opština Herceg Novi traži stečaj, bez obzira što nije uspostavila zalogu na nepokretnostima ove kompanije na cijeli iznos potraživanja, već samo na dio.

Na jučerašnjem sastanku formiran je odbor povjerilaca koji će činiti predstavnici Opštine Herceg Novi, UPIC-a i Atlas capa. Za iduću srijedu zakazano je ročište za ispitivanje potraživanja, a Meljine kompleks je, kako je kazao njihov zastupnik, obavijestio upravnika da namjeravaju da podnesu plan reorganizacije, za šta je rok 60 dana od otvaranja stečaja.

M. Lk.

Imamo velike ambicije u razvoju čitave grupe, pa i samog M:tela. Želimo od naše grupe da stvorimo jakog svjetskog igrača u segmentu digitalnih servisa, kaže Lučić PODGORICA - Kompanija M:tel investirala je 400 miliona eura za 15 godina poslovanja u Crnoj Gori, tokom kojih smo postali lideri u mobilnoj telefoniji i multimediji, saopštio je u intervjuu Pobjedi generalni direktor Telekoma Srbija i predsjednik Odbora direktora M:tela Vladimir Lučić.

Telekom Srbija većinski je vlasnik M:tela sa 51 odsto akcija, dok je Lučić kao dugogodišnji direktor od M:tela napravio najznačajnijeg igrača na crnogorskom tržištu telekomunikacija. U razgovoru koji smo vodili povodom 15 godina

Vladimir Lučić

poslovanja kompanije, Lučić je kazao da im prihodi konstantno rastu, te da vjeruje da će ove godine preći 80 miliona eura.

– Želja mi je da M:tel postane prvi i u segmentu fiksnog interneta. Blizu smo tog cilja i ubijeđen sam da ćemo ga i ostvariti – istakao je Lučić.

Najveći uspjesi

Na pitanje šta izdvaja kao najveće uspjehe M:tela u pret-

hodnih 15 godina, Lučić je odgovorio da se rijetko može naći primjer u svijetu da je treći operator na već zasićenom tržištu u oštroj konkurenciji uspio doći do pozicije broj jedan.

– To zahtijeva velike investicije na samom početku, jer ako hoćete da budete prvi u mobilnoj telefoniji morate imati pokrivanje kao i drugi konkurenti. Takođe, to je bio slučaj i u fiksnoj telefoniji gdje kao

Kritikuju nas glavni konkurenti, ali neće uspjeti Komentarišući to što je opozicija u Srbiji prethodno kritikovala način na koji je rukovodio M:telom, tvrdeći da je zaduživao kompaniju, fingirao izvještaje i imao sumnjive isplate, Lučić je kazao da je riječ o krajnje neutemeljenim i zlonamjernim navodima.

– Kao što ste mogli pratiti, svi napadi na našu kompaniju dolaze od našeg glavnog konkurenta u Srbiji u kablovskom tržištu. Od trenutka kada smo krenuli u intenzivan rast i razvoj, od tada naš glavni konkurent, zloupotrebljavajući svoje

medije, kreće u agresivnu kampanju protiv nas. Takođe, ulažu milione eura u međunarodnu kampanju protiv nas sa ciljem da nas diskredituju. To im neće uspjeti – poručio je Lučić.

On je istakao da je Telekom Srbija grupa sve postigla sopstvenim ulaganjem i razvojem, te da su za 25 godina uložili preko šest milijardi eura u razvoj i akvizicije.

– Ovako impresivan podatak je glavni razlog zašto smo lideri u uslugama u regionu, a istovremeno i medijski lideri

kroz naš sportski kanal Arenu. Naši rezultati najbolje pokazuju koliko su neutemeljene bilo kakve prozivke na ovaj račun. Velika mi je čast što sam 21 godinu direktor u Telekom Srbija grupi.

Mogu da kažem da sam učestvovao u svim bitnim razvojnim projektima naše grupe. Projekat M:tela mi je jedan od najdražih i on treba da postane primjer kako se mogu ostvariti, i na izgled nemogući, ciljevi ako se snažno vjeruje, ima jasna strategija i odličan tim – naveo je Lučić.

EPCG potpisala ugovor sa švajcarskom kompanijom SS&A Power Consultancy

Radiće se studija za gasne elektrane PODGORICA - Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) i švajcarska kompanija SS&A Power Consultancy potpisale su ugovor o izradi studije sa razradom tehničkih rješenja i prethodne studije izvodljivosti za gasne elektrane.

Ovom studijom, kako navode iz EPCG, biće otvorena vrata za novo poglavlje u energetskoj tranziciji Crne Gore u kojoj će ova kompanija sa švajcarskim konsultantom raditi na razvoju prvih

veliki uspjeh smatram izgradnju fantastične optičke infrastrukture do naših korisnika, čime smo Crnu Goru uveli u rang najrazvijenijih zemalja.

Naš najveći uspjeh su naši zaposleni, kojih je sada preko 500 u M:tel porodici. Oni jesu naša najveća snaga – rekao je Lučić, ističući da je ponosan što i za vrijeme korone nijesu smanjivali broj radnika, niti plate.

Kompanija je od 2007. godine

energetskih postrojenja na gas u kombinaciji sa potencijalnim obnovljivim izvorima u Crnoj Gori.

SS&A Power će izraditi studiju koja će usmjeriti EPCG da na najadekvatniji način modernizuje elektroenergetsku infrastrukturu Crne Gore, smanji emisije ugljen-dioksida i uskladi svoju proizvodnju električne energije sa trendovima i propisima u EU. Pripremiće i, kako navode, strategiju rada elektrana na gas, njihovu integraciju sa obnovljivim izvorima energije i defini-

sati rješenja za odvajanje i skladištenje ugljenika.

- Izradom studije i odabirom potencijalnih lokacija za moguće gasne elektrane instalisane snage od ukupno 400 MW EPCG radi na pronalaženju čistijih rješenja u oblasti fosilnih goriva, uz planirano jačanje kapaciteta iz obnovljivih izvora. Studija je prvi korak i potreban osnov za realizaciju tog plana.

Naš konsultant iz Švajcarske ima veliku ekspertizu u oblasti gasnih turbina kao i razvoja obnovljivih izvora energije

širom svijeta. Iz tog razloga vjerujemo da ćemo ovom studijom dobiti jedinstveni dokument koji će poslužiti kao smjernica za definisanje ekološki prihvatljivih i pouzdanih rješenja za proizvodnju električne energije u Crnoj Gori – kazao je predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović.

Prema riječima direktora SS&A Saše Savića, Crna Gora ima šansu da bude lider u energetskoj tranziciji regiona Zapadnog Balkana koja će se odvijati u narednih deset godina.

R. e.

PODGORICA - Aerodromi Crne Gore su do juče zaključili protokole o transferu putnika sa šest kompanija, što znači da će njihovi gosti imati mogućnost da od aerodroma do hotela i nazad putuju brodom.

Iz Aerodroma Crne Gore je saopšteno da je Vlada u saradnji sa Aerodromima Crne Gore i Morskim dobrom preduzela aktivnosti u okviru propisanih ovlašćenja na uspostavljanju Vodenog terminala Tivat.

– Samo sedmicu od obilaska lokacije budućeg vodenog terminala u okviru Aerodroma

Ekonomija

13, 14. i 15. jul 2022.

11

Završena prva dionica najvećeg infrastrukturnog projekta u istoriji Crne Gore

estirao

rastu investirala 400 miliona eura, od čega su direktne strane investicije, odnosno ulaganje Telekoma Srbija i Telekoma Srpske 147 miliona.

– Ostatak je M:tel investirao iz sopstvenih prihoda. Investirali smo prije svega u jaku mobilnu mrežu, odličnu optičku infrastrukturu, akvizicije malih kablovskih operatora i digitalne servise. U narednom periodu ćemo staviti fokus na razvoj 5G mreže, kao i razvoj digitalnih servisa – ukazao je Lučić, koji očekuje da M:tel ove godine premaši 80 miliona eura prihoda.

– Prihodi nam kontinuirano rastu i sa 74 miliona eura u 2020. godini imali smo prihod od 78,4 miliona u 2021. Potpuno sam siguran da ćemo ove godine preći cifru od 80 miliona – optimističan je Lučić.

Govoreći o planovima i kako vidi M:tel u narednih pet godina, Lučić je kazao da imaju velike ambicije u razvoju čitave grupe, pa i samog M:tela.

– Želimo od naše grupe da stvorimo jakog svjetskog igrača u segmentu digitalnih servisa. Dakle, razvojem optičkog interneta, 5G mreže i digitalnih servisa želimo da budemo nosioci digitalne četvrte industrijske revolucije koja dolazi. Moram napomenuti da mi kao grupa, a samim tim i M:tel, imamo strateško partnerstvo sa Vodafonom.

Vodafon je najveći svjetski operator i saradnja sa njima će nam omogućiti mnogo bolje cijene opreme, kao i ubrzani razvoj digitalnih servisa baziranih na 5G – naveo je Lučić, dodajući da je Vodafon najbrže rastuća 5G mreža u svijetu, te da je njihovo iskustvo u ovom domenu veliko.

SvjetSki igrači

Nakon što je više od 20 godina proveo na direktorskim pozicijama u Telekomu Srbija, Lu-

Vještačka inteligencija i robotizacija – budućnost Na pitanje kako vidi budućnost telekomunikacija, Lučić je odgovorio da će u sljedećih 15 do 20 godina doći do velikih promjena u našim životima.

– Nosioci tih promjena biće razvoj vještačke inteligencije, razne vrste senzora, robotizacija poslovnih procesa, virtuelna realnost, primjena nano robota u medicini… Ono što je za nas kao telekomunikacione operatore bitno je što će većina tih novih servisa zahtijevati kvalitetan fiksni i mobilni internet. Dakle, internet će biti veliki prihod za operatore, ali ne i dovoljan – smatra Lučić i dodaje da operatori moraju naći način da uđu u razvoj digitalnih servisa i aplikacija, i tu uzmu dio prihoda.

– Broj infrastrukturnih operatora će se smanjivati po zemljama, a servisnih povećavati. Strategija naše grupe, čiji sam tvorac, je upravo u ovom smjeru i mislim da ćemo je dobro iskoristiti. Na kraju krajeva, ovaj intervju dajemo povodom 15 godina postojanja M:tela. Kada bude 30 godina M:tela, vidjećemo da li sam bio u pravu – naveo je Lučić.

čić je krajem 2020. izabran za generalnog direktora te kompanije. Od tada je ostvario značajne saradnje sa velikim svjetskim kompanijama i krenuo u širenje na druga tržišta, a na pitanje šta je naredni cilj odgovara – cilj je da postanemo svjetski telekomunikacioni igrači.

– Našu mobilnu mrežu ćemo proširiti na tržišta Njemačke, Švajcarske, SAD i Kanade.

Preko našeg fonda za finansiranje start-up ideja razvićemo nove aplikacije koje ćemo prodavati u čitavom svijetu.

Bavimo se i razvojem sopstvenog sadržaja i već sada prodajemo serije na pet kontinenata. Neke od naših serija kao što su ,,Besa“ i ,,Dug moru“ snimane su u Crnoj Gori – zaključio je Lučić.

B. DeSpotović

PODGORICA - Prva dionica auto-puta Bar – Boljare biće svečano otvoren u srijedu, 13. jula. Svečanost će biti upriličena na naplatnom mjestu Pelev brijeg.

Na svečanosti će govoriti predsjednik Vlade Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović, otpravnica poslova Ambasade Kine Hua Jafang i izvršni direktor Monteputa Milan Ljiljanić.

Izgradnja prve dionice autoputa počela je 2015. i prvobitni rok za završetak radova je bio 11. maj 2019. godine, kada je prošlo četiri godine od početka gradnje.

Vlada premijera Duška Markovića je u maju 2019. godine sa izvođačem radova kineskom kompanijom CRBC potpisala anekse ugovora o projektovanju i izgradnji dionice Smokovac – Mateševo, u vezi sa naknadnim radovima koji se odnose na petlju Smokovac, vodosnabdijevanje i trajno napajanje električnom energijom.

Tim aneksima je 30. septembar 2020. godine bio određen kao rok za završetak radova na prioritetnoj dionici.

Ministarstvo kapitalnih investicija zaključilo je krajem aprila prošle godine sa kompanijom CRBC prilog ugovora o projektovanju i izgradnji prioritetne dionice auto-puta, kojim su se ugovorne strane dogovorile da do kraja novembra prošle godine budu završeni svi radovi.

Auto-put Bar – Boljare

Svečano otvaranje auto-puta Ukupna dužina prioritetne dionice auto-puta od Smokovca do Mateševa, saglasno urađenom Glavnom projektu je oko 41,5 km, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvo-

žnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometara betonskih zidova, 16 dvocijevnih tunela. Ukupna dužina tunela je 17,7 km, što čini oko 43 odsto dužine prioritetne dionice auto-puta.

Otvorena trasa, ukupne pro-

U Privrednoj komori organizovan okrugli sto

Brojne investicije nijesu realizovane zbog nedostatka prostornih planova

Aerodromi Crne Gore zaključili protokole

Dogovoren brodski prevoz sa šest hotela Tivat, a u cilju unapređenja turističke ponude i razvoja multimodalnog modela saobraćaja, Aerodromi Crne Gore su do danas zaključili protokole o transferu putnika sa šest kompanija, što znači da će njihovi gosti imati mogućnost da od aerodroma do hotela i nazad, putuju brodom – navodi se u saopštenju.

Kompanije sa kojima je pot-

pisan protokol su Adriatic Marinas, One & Only resort, Mamula hotel operating company, Portonovi resort, Jadran - hotel Heritage Grand, kao i hotelski resorts Luštica Development.

– Ovim protokolom su definisani organizacija prihvata i prevoza putnika, međusobne obaveze i ovlašćenja – rekli su iz Aerodroma Crne Gore. S. p.

sječne dužine od oko 17,6 km, čini 42 odsto ukupne dužine ove dionice.

Predviđene su četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem. To su petlje Smokovac, Pelev brijeg, Veruša i Mateševo.

Cijena proritetne dionice auto-puta prema osnovnom ugovoru je bila 809,6 miliona eura.

Od kineske Exim banke pozajmljena su 944 miliona dolara na 20 godina, sa kamatom od dva odsto, uz grejs period od šest godina.

Mještani Veruše najavili su za danas blokadu kružnog toka na Zlatici jer auto-put nije adekvatnom saobraćajnicom povezan sa petljom u tom mjestu.

S. p.

Sa okruglog stola

PODGORICA - Crnoj Gori su i dalje neophodne kapitalne investicije koje su pokretači intenzivnijeg razvoja u svim oblastima, a kada postoje adekvatni planski preduslovi, onda je put realizacije kraći, ocijenila je predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić.

Ona je na okruglom stolu ,,Koncept prostornog plana Crne Gore - prirodni potenci-

jali za održivi razvoj privrede“, koji je organizovala PKCG pozdravila opredijeljenost naručioca Plana - Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kao i riješenost radne grupe da se u što kraćem roku donese prostorni plan Crne Gore 2020-2040, uz ocjenu da sam vremenski opseg za koji se radi dodatno govori o značaju ovog dokumenta.

Ističući da je prostorno planiranje jedan od ključnih in-

strumenata za uspostavljanje dugoročnog i održivog okvira socijalnog, teritorijalnog i ekonomskog razvoja, Drakić je navela da prostorni plan Crne Gore predstavlja osnov za utvrđivanje politike razvoja, uređenja i korišćenja prostora i definisanje pojedinačnih strategija, planova i programa po pojedinim oblastima, uključujući i politike za njihovu realizaciju.

Ona je dodala da u prethod-

nom periodu brojne investicije nijesu realizovane upravo zbog nedostatka prostornih planova.

Prostorni planer Svetlana Jovanović, koja je rukovodilac Radnog tima za izradu prostornog plana Crne Gore, ukazala je na izuzetan značaj ovog dokumenta i istakla spremnost da u toku izrade stručni tim stoji na raspolaganju svim zainteresovanim stranama kako bi proces bio otvoren i transparentan.

Ona je kazala da će kroz projekcije razvoja u svim sektorima privrednih i društvenih djelatnosti, a posebno u domenu kontrolisanog prostornog i urbanističkog razvoja, Crna Gora u narednom periodu slijediti jasnu politiku odgovornog upravljanja prostorom.

Jovanović je istakla neophodnost cjelovitog sagledavanja prirodnih resursa, ključnih razvojnih izazova, te definisanja prioriteta, pravila i režima korišćenja prostora Crne Gore.

Navedeno je da je nakon konstruktivne diskusije privrednika sa predstavnicima radne grupe, sa okruglog stola poručeno da je neophodno preispitati i redefinisati sistem planiranja, te napraviti njegovu reorganizaciju kako bi se adekvatno odgovorilo na aktuelnu situaciju u ovoj oblasti. S. p.

Društvo

13, 14. i 15. jul 2022.

Održana prva sjednica radne grupe za izmjenu Granskog kolektivnog ugovora za prosvjetu

Očekuju uvećane plate za nastavnike PODGORICA – Sindikat prosvjete Crne Gore kroz izmjene i dopune Granskog kolektivnog ugovora tražiće da se nastavnicima uvećaju plate kao što su povećane ljekarima i profesorima Univerziteta Crne Gore. Očekuju da se ta procedura okonča do novembra, te da bolje plate zaposleni počnu da primaju od januara.

U Ministarstvu prosvjete juče je održan prvi sastanak radne grupe koja treba da izmijeni Granski kolektivni ugovor. U sklopu tog tijela su po tri predstavnika iz resornog Ministarstva i Sindikata. Iz resora kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović rečeno je da će nastojati, u mjeri mogućeg, da se unaprijedi socio-ekonomski položaj nastavnika. Najavili su da će pregovore sa sindikalcima nastaviti nakon godišnjih odmora.

Predsjednik Sindikata prof. mr Radomir Božović rekao je Pobjedi da uvećanje koeficijenta za nastavnike treba da prati trend plata ljekara i profesora.

Ispričao je da nastavnici u prosjeku primaju 700 eura, profesori na Univerzitetu Crne Gore imaju osnovnu 2.000, ljekari više od 2.000, a specijalisti i preko – 4.000 eura. Božović podsjeća da i oni daju puni doprinos razvoju države. Zato smatra da je nužno da im se povećaju primanja, jer ,,i oni treba da ži-

Radomir Božović

ve i funkcionišu, da brinu, vode računa o svojim porodicama“.

Predsjednik Sindikata istakao je da nikada plate nastavnika, ljekara i profesora Univerziteta nijesu bile iste. Problematično je, prema njegovim riječima, što je raspon plata bio u odnosu 1:2, a da je sada 1:3. Najavio je da će na organima Sindikata precizirati za koliko tačno smatraju da treba da im se uveća zarada.

Odrediće minimum i neće odustajati od te inicijative.

– Procenat povećanja tražimo kao što su i oni dobili. Oni i treba da budu plaćeni, treba da imaju – kazao je Božović.

Jedan od njihovih zahtjeva biće i da se uvećaju otpremnine prilikom odlaska u penziju, te da jubilarne nagrade budu obavezne za poslodavca. Božović navodi da sve to treba da se realizuje u sklopu budžeta za narednu godinu. Nastavnici, prema tome, kako kaže, otprilike mogu od januara da očekuju uvećana primanja.

N. Đ.

Nastavljen rast broja inficiranih

Jedna osoba preminula, 569 novih slučajeva infekcije

PODGORICA – U Crnoj Gori je tokom ponedjeljka registrovano novih 569 slučajeva infekcije korona virusom čime je nastavljeno ubrzano širenje epidemije, pa je broj otkrivenih slučajeva za period od 14 dana, tzv. dvonedjeljna incidenca, porastao na 4.569.

Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) saopšteno je da su laboratorije obradile 1.780 uzoraka, što znači da je i udio pozitivnih u odnosu na ukupan broj obrađenih testova na dnevnom nivou nastavio da raste, i za ponedjeljak iznosi gotovo 32 procenta. IJZ-u je prijavljen i jedan smrtni slučaj, a riječ je o 87-ogodišnjoj osobi iz Berana, čime je broj ukupno preminulih od početka pandemije, direktno povezanih sa infekcijom, porastao na 2.730.

D. M. PODGORICA - Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu okončao je juče proces parlamentarnog saslušanja kandidata koji ispunjavaju zakonom propisane uslove za člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika. Nakon što su saslušana 33 ugledna pravnika, Odbor ima obavezu da predloži četiri imena o kojima treba da se glasa u Skupštini Crne Gore kako bi Sudski savjet, kao tijelo zaduženo za kontrolu rada i izbor nosilaca sudskih funkcija, bilo popunjen. Članovi Odbora su u više navrata tokom saslušanja najavili da ih nikakvi prethodni politički dogovor ili uticaj neće omesti da po savjesti i u skladu sa ličnim viđenjem izaberu najbolje kandidate.

Završni dan sjednice Odbora obilježilo je saslušanje kandidata Hamdije Šarkinovića, prof. dr Nebojše Vučinića, Dragana

Predstavljen izvještaj „Djelotvornost istraga zlostavljanja u Crnoj Go

Prijave za iznuđivanje zlostavljanjem podnije PODGORICA - U Crnoj Gori je tokom prethodne dvije godine prijave o iznuđivanju iskaza brutalnim zlostavljanjem podnijelo najmanje 19 osoba, saopštila je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea GorjancPrelević na okruglom stolu na kojem je predstavljen izvještaj ,,Djelotvornost istraga zlostavljanja u Crnoj Gori 2020-2021“.

Gorjanc-Prelević je kazala da se prijave uglavnom odnose na postupanje kriminalističkih inspektora u Centru bezbjednosti Podgorica i službenika Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Ona je kazala da do danas u tim slučajevima niko nije kažnjen, da su procesuirana samo dva slučaja u kojima su podignute optužnice, i to poslije dvije godine rada koji je pratio intenzivni međunarodni pritisak.

Ona je dodala da su u nekim slučajevima ti iznuđeni iskazi već dokazani pred sudom kao apsolutno netačni.

Prema riječima Gorjanc-Prelević, s obzirom na broj prijavljenih incidenata u policiji koji uključuju neki oblik zlostavljanja, i njihove uvjerljive opise, zaključuje se da i ove godine stoji zabrinjavajuća ocjena.

– Osobe lišene slobode su i dalje u značajnom riziku od zlostavljanja u policiji jer kultura policijskog zlostavljanja nije djelotvorno suzbijena – rekla je Gorjanc- Prelević.

Ona je kazala da nijedan ministar ili direktor policije nikada do sada nije priznao da u crnogorskoj policiji postoje sadisti, ljudi koji nekažnjeno muče druge i iznuđuju iskaze.

Prema riječima Gorjanc-Prelević, tolerantno postupanje vrha policije, ali i tužilaštva i sudova je ohrabrilo da se takvi i slični

slučajevi uporno ponavljaju.

Ona je podsjetila da je tortura, koja podrazumijeva zlostavljanje, mučenje, iznuđivanje iskaza, nanošenje teških i/ili lakih povreda, apsolutno zabranjena međunarodnim ugovorima.

– Za torturu nema baš nikakvog opravdanja. Osim toga, primjena takvih metoda rada policiju izjednačava sa kriminalnim udruženjima – kazala je Gorjanc-Prelević.

Ona je dodala da zabrana torture znači da svaka iole utemeljena prijava zlostavljanja mora da bude hitno, temeljno, nepristrasno ispitana.

– Ako se utvdi da je kredibilna, mora biti sprovodena hitna istraga koja može da dovede do otkrivanja svih izvršilaca koji, kada se identifikuju, treba da budu pravično procesuirani i odgovarajuće kažnjeni - navela je ona.

Prema njenoj ocjeni, državni službenici moraju da budu suspendovani čim se protiv njih pokrene krivični postupak, i to bez odlaganja.

Gorjanc-Prelević je istakla da za mučenje kazne ne smiju da budu uslovne osude, kao što je to u Crnoj Gori bilo pravilo.

– Nije poznato da je bilo ko osuđen za torturu i zlostavljanje u posljednjih 20 godina izgubio državni posao, osim eventualno posljednje dvojice koji su za mučenje i teške tjelesne povrede nanijete Miloradu Martinoviću 2015. godine osuđeni na po godinu i po – navela je Gorjanc-Prelević.

Prema njenim riječima, standardi zabrane torture Crnu Goru su obavezivali još od 1991. godine, kada je Jugoslavija ratifikovala Konvenciju protiv mučenja i svirepog i nečovječnog postupanja.

Gorjanc-Prelević je poručila da je krajnje vrijeme da se uspostavi razumijevanje onoga što znači zabrana torture.

m.babović

12

Tea Gorjanc-Prelević

Iskustvo mučenja, kako je navela, nanosi psihološke patnje koje se ne zaboravljaju cijelog života.

- Njih može jedino donekle da ublaži saznanje da je pravda zadovoljena, mučitelj pravedno kažnjen. Ne pomaže saznanje da mučitelj nije ni suspendovan, ni okrivljen, da je i dalje u situaciji da prijeti, nosi uniformu i oružje i moguće zlostavlja neke druge ljude - istakla je ona.

Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Mersudin Gredić kazao je da je delegacija Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT) nedavno boravila u Crnoj Gori, i da je šef Komiteta saopštio da pozdravljaju reforme i uloženi napor u cilju sprečavanja torture i osnaživanja istraga protiv policijskih službenika u slučajevima prekoračenja službenih ovlašćenja.

- Treba napomenuti da je 75 odsto osoba lišenih slobode, sa

kojima je CPT delegacija imala priliku da razgovara, navelo da se sa njima postupalo korektno, što je bitan napredak u odnosu na prethodni period - naveo je Gredić.

On je rekao da ne mogu biti zadovoljni dok sve osobe lišene slobode ne budu imale takav stav.

Gredić je kazao da u Crnoj Gori nema pojave sistemske torture, već se radi o pojedinačnim slučajevima.

MUP, kako je dodao, pridaje veliki značaj jačanju integriteta policijskih službenika kroz zakonom jasno definisane mehanizme.

Gredić je kazao da u posljednjem periodu ima znatno manje pritužbi i prijava kada je u pitanju tortura i zlostavljanje.

On je dodao da od usvajanja novog Zakona o unutrašnjim poslovima i konstituisanja novog Etičkog odbora nije bilo predmeta u kojima je dato mišljenje

U parlamentu završeno saslušanje prijavljenih uglednih pravnika za „nesudska“ mjesta u Sudskom savjetu

Odbor treba da izabere četiri od 33 ka Šoća, Branislava Vukićevića, dok se putem linka obratio i na pitanja poslanika odgovarao kandidat Dragan Lepetić. Šarkinović, koji je radio kao javni pravobranilac, potom u

Sa sjednice Odbora

Ministarstvu pravde, kao i sudija Ustavnog suda, kazao je da kriza u sudstvu mora da se prevaziđe kroz niz zakonskih izmjena. Njima bi prvenstveno trebalo definisati odnos između

Ustavnog suda i redovnih sudova, budući da ta relacija, smatra on, godinama opterećuje funkcionalan rad pravosuđa.

Založio se za otvoren i transparentan rad Sudskog savjeta,

predložio donošenje ustavnog zakona o Ustavnom sudu, po uzoru na Hrvatsku, jer uviđa da institut ustavne žalbe polako ulazi u zonu da postane neadekvatno pravno sredstvo. Takođe, smatra da je neophodno promijeniti dosadašnji sistem izbora sudija Vrhovnog suda, kao i da se uvede odredba o sankcionisanju sudija zbog kršenja zakona i odgovornost za zastaru predmeta.

Advokat Dragan Šoć, bivši političar, poslanik, ministar pravde saopštio je da je crnogorskom sudstvu potrebno ozdravljenje.

Naveo je da je osnovni cilj vraćanje povjerenja javnosti u sudstvo i integritet sudija.

– Ustavnim odredbama iz 2013. sudstvo je pretvoreno u zatvoreni sistem, to je izazvalo devi-

jacije, sudstvo je otišlo „ispod radara“ i šira javnost, kao ni Skupština, ne mogu da ostvare uvid u realno stanje – kazao je Šoć.

On je ocijenio da opšti reizbor nije rješenje, niti ima ustavno uporište, a iskustva govore da je raniji takav koncept negativno uticao na sudstvo.

Prema riječima profesora Pravnog fakulteta UCG u penziji Nebojše Vučinića, koji je tokom karijere bio i sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, ko god od kandidata bude izabran za člana Sudskog savjeta, to tijelo čeka sizifovski posao ispravljanja anomalija koje su nastale kao posljedica zatvaranja sudskog sistema „u sebe“.

To je, prema njegovim riječima, pogodovalo razvoju klijenteliz-

Društvo

13, 14. i 15. jul 2022.

Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje raspravljao o teškom položaju penzionera

ori 2020-2021.“

iskaza elo 19 osoba u odnosu na član 10 kodeksa policijske etike – upotreba sredstava prinude.

Prema riječima Gredića, na policiji je posebna odgovornost, jer samo profesionalan i častan policajac može na pravi i zakonit način štititi kako sebe, tako i građane.

-Policijski službenici koji imaju visok nivo integriteta su spremni da se suprotstave zloupotrebi ovlašćenja - naveo je Gredić.

On je naglasio da svi koji su prekoračili ovlašćenja moraju za to odgovarati.

- Nemamo tolerantan odnos prema nasilju bilo koje vrste, pa tako i kada su u pitanju i policijski službenici - istakao je Gredić.

Gorjanc-Prelević je, komentarišući informaciju da je 75 odsto osoba lišenih slobode sa kojima je CPT delegacija imala priliku da razgovara navelo da se sa njima postupalo korektno, rekla da nije u redu da četvrtina ljudi nema takav stav.

Ona je poručila da se mora ozbiljno prići svakom slučaju.

Načelnik Odsjeka za suzbijanje opšteg kriminaliteta u Sektoru kriminalističke policije Aleksandar Bošković kazao je da je u izvještajnom periodu nesporno da su se desili određeni slučajevi zlostavljanja, nečovječnog postupanja.

To, kako je dodao, pokazuju prijave, dio optuženja, kao i presude donijete u tom periodu.

– Ne možemo stavljati ove slučajeve pod tepih, jer nam nanose štetu, kako policiji, tako i državi. Mi kao društvo treba da se borimo protiv ovakvih slučajeva zbog nas samih, a ne samo zbog integracija – istakao je Bošković.

Uprava policije će se, kako je poručio, snažno boriti protiv zlostavljanja.

– Doprinijećemo svim aktivno-

andidata ma, dovelo do toga da profesija reprodukuje samu sebe i štiti svoje interese, a ne interese društva i građana.

Nekadašnji predsjednik Notarske komore Crne Gore, ranije advokat, Branislav Vukićević, cijenio je da se moraju stvoriti uslovi za samostalnost i nezavisnost sudija u radu, jer samo takav arbitar može adekvatno obavljati povjerenu funkciju.

Kazao je da očekuje da najstručniji i najhrabriji budu izabrani. Predložio je i postroženje kriterijuma za izbor sudija i najmanje 10 godina iskustva prije biranja na tu funkciju.

Kandidat Dragan Lepetić, koji je nekada bio i sudija Osnovnog suda u Herceg Novom, ukazao je na to koliko bi opšti reizbor bio loš koncept pokušaja rješe-

13

stima koje idu u pravcu rasvjetljavanja slučajeva koji su se desili. Naši međunarodni partneri su u dokumentima označili da smo ostvarili određeni napredak, ali isto tako i određene nedostatke, propuste – dodao je Bošković.

On je kazao da u narednom periodu moraju raditi još snažnije.

– Ne možemo ignorisati ove stvari, već postupati u namjeri da ih suzbijemo – istakao je Bošković.

On je rekao da je u cjelokupnom sistemu uspostavljeno sedam do osam mehanizama iz te oblasti koje sužavaju manevarski prostor za djelovanje pojedinaca ili grupa koje vrše ta krivična djela.

Vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maja Jovanović istakla je da je neophodno biti posebno senzibilan kada se postupa u istrazi.

Ona je rekla da u avgustu ove godine očekuju novi izvještaj CPT-a i da će ga vrlo predano razmotriti i realizovati eventualne prepreke.

Kako je kazala Jovanović, pored izazova koji postoje u pojedinim slučajevima, ohrabruje činjenica da Crna Gora nema sistemskih problema sa poštovanjem najviših standarda Konvencije u ovom pogledu.

-U državnom tužilaštvu imamo riješenost da u najskorije vrijeme pristupimo procesu posebnih obuka državnih tužilaca u toj oblasti. Vrlo smo spremni da razgovaramo o svim pitanjima i problemima, a sve u cilju sprovođenja kvalitetnih i djelotvornih istraga - navela je Jovanović.

Ona je dodala da vjeruje da će u narednom periodu, uz podršku partnera, dodatno raditi na snaženju svih segmenata rada koji utiču na to da istraga bude djelotvorna, uz puno poštovanje ljudskih prava i sloboda.

R. D.

PODGORICA – Ministarstvo finansija i Vlada planiraju da kroz rebalans budžeta obezbijede jednokratnu pomoć za sve penzionere u Crnoj Gori – tzv. trinaestu penziju, saopštio je juče ministar tog resora Aleksandar Damjanović.

On je, na konsultativnom saslušanju na temu „Socio-ekonomski status penzionera u Crnoj Gori“ pred Odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, kazao da će pomoć biti izdašnija u odnosu na prethodne koje su izdvajane za ovu kategoriju stanovništva.

Planirana isplata trinaeste penzije

Pomoć

- Imajući u vidu težak socijalni status najvećeg broja penzionera u državi i najave dosta problematične jeseni u smislu snabdijevanja osnovnim životnim namirnicama i energentima i njihove cijene, u Vladi i Ministarstvu smo mišljenja da ćemo obezbijediti jednokratku pomoć za sve penzionere u Crnoj Gori. Možemo je nazvati tzv. trinaestom penzijom. Razmislićemo o momentu kada ćemo obezbijediti ta sredstva i kada će ih penzioneri dobiti – naveo je Damjanović.

Pomoć će, obećava, biti mnogo izdašnija u odnosu na dosadašnju koju su penzioneri dobijali u iznosu od 50 eura.

-Potrudićemo se da ta sredstva nađemo, jer smatramo da je to jedan od mogućih vidova elementarne zaštite socijalnog statusa najvećeg broja penzionera u Crnoj Gori – rekao je Damjanović.

Od Skupštine će, kako navodi, zavisiti da li će rebalans budžeta biti usvojen na kraju jula ili tokom septembra.

- U decembru prošle godine je usvojen Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju gdje je utvrđeno da minimalna penzija treba da bude 200 eura, a što se odnosi na oko 27.000 penzionera. Ta primjena zakona počinje 1. septembra 2022. godine i to uvećanje će koštati državu oko 1,35 miliona eura mjesečno, odnosno 16 miliona godišnje.

Predlagač je tada procijenio da će efekat biti četiri miliona eura. Međutim, sagledavanjem norme, povećanje će se odnositi retroaktivno za cijelu 2022. godinu što znači da će biti ne-

Sjednica Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje

Nastojali smo da ne reagujemo na prozivke, ali moram da saopštim da su naša briga svi penzioneri, a ne samo ovi iz Saveza. Fond kao institucija je tu za sve penzionere i mi ćemo da postupamo na zakonit način, sviđalo se to nekome ili ne, poručio je direktor Fonda PIO Ranko Aligrudić ophodno da se u formi jednokratne isplate za devet mjeseci obezbijedi 12 miliona eura koji nijesu obuhvaćeni ovogodišnjim budžetom, a kako bi se izmirila zakonska obaveza, i tu neće biti nikakvih problema – naglasio je Damjanović.

On je podsjetio da je 1. maja 2022. godine došlo do uvećanja penzija za 8,15 odsto, što će se, kako je rekao, desiti i u oktobru kada bude drugo usklađivanje prosječnih plata i penzija.

- Ovakva formula u uslovima inflacije koja je problematična za sve građane, i rasta bruto zarada, omogućiće da penzije krenu da stižu nivo zarada. Prije nego što je definisana nova poreska politika, kako zovem ono čemu neko drugi daje drugo ime, prosječna penzija je bila 292 eura, a prosječna zarada bez poreza i doprinosa je bila 537 eura.

To znači da je iznos prosječne penzije u prosječnoj zaradi bio oko 54,5 do 55 odsto. Prema posljednjim pokazateljima, prosječna penzija je 328,6 eura, prosječna zarada je oko 710 eu-

Vučinić: Sporno definisanje javno-pravnih ovlašćenja crkve u 21. vijeku Prema ocjeni Nebojše Vučinića, svaki ugovor bi trebalo da sadrži uzajamna prava i obaveze, a to ne vidi sasvim iz prijedloga temeljnog ugovora sa SPC, koji je usvojen.

Smatra da je u preambuli, upravo zbog toga, trebalo da stoji da SPC poštuje i priznaje integritet i identitet crnogorske države. Vučinić smatra da ima neusklađenih odredbi o kojima će Ustavni sud biti pozvan da da mišljenje.

– Javno-pravna ovlašćenja crkve u 21. vijeku bodu oči, to mi nije prihvatljivo, kao i definisanje eksteritorijalne krivične jurisdikcije u odnosu na djelovanje policije i organa u manastiru i crkvi... – naveo je Vučinić.

nja teške krize u kojoj se nalazi pravosuđe.

Prema njegovim riječima, taj je model imao za posljedicu gotovo paralizu sudskog sistema, a nije postigao željene efekte.

Podsjetimo, na javni poziv za izbor članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika prija-

Advokat Dragan Šoć, koji je kao pravni savjetnik Mitropolije crnogorsko-primorske učestvovao u pregovorima sa Vladom o sadržaju Zakona o slobodi veroispovijesti, kazao je da smatra da prijedlog temeljnog ugovora između države Crne Gore i SPC ničim ne zadire u ustavno-pravni poredak zemlje.

– Ugovor ne sadrži nijednu odredbu niti promoviše bilo koju privilegiju iznad zakona. Ima nepotrebnih odredaba poput one da se jamči pravo svojine, koje se regulišu drugim zakonima, ali je meni značajno da nije u suprotnosti sa ustavno-pravnim poretkom zemlje – naveo je on.

vilo se 35 od kojih su 34 ispunila uslove da budu saslušana, a 33 su iznijela motive za prijavljivanje i viziju rada i svog mogućeg doprinosa u radu Sudskog savjeta. Članovi Odbora za pravosuđe treba da usaglase i izaberu četiri kandidata koji treba da dobiju

dvotrećinsku većinu u Skupštini kako bi Sudski savjet, kao institucija koja je nadležna za kontrolu i rad sudija, bio operativan i popunjen. Podsjetimo, Sudski savjet čine ranije određeni predstavnici iz reda sudija i po funkciji ministar pravde i predsjednik Vrhovnog suda.

I. P.

ra, i taj indeks sada je 46,2 odsto.

Za nekih osam indeksnih poena je penzija zaostala u zaradi – objasnio je Damjanović.

SukobI

Smatra da je prag ispod kojeg se ne bi smjelo ići najmanje 50 odsto učešća prosječne penzije u prosječnoj zaradi.

- Ciljano bi trebalo da bude 60 procenata, što je u ovom trenutku nemoguća misija, ali moramo napraviti održiv sistem koji će težiti ka tom cilju – poručio je Damjanović.

Već neko vrijeme iz Saveza udruženja penzionera Crne Gore ističu da je status penzionera sve gori te da imaju jako lošu saradnju sa direktorom Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Rankom Aligrudićem, što su ponovili i juče. On je to negirao.

-Ja pružam ruku prijateljstva i saradnje pa mi je neuobičajeno ovo što čujem od dijela penzionera. Nastojali smo da ne reagujemo na ove prozivke, ali moram da saopštim da su naša

briga svi penzioneri, a ne samo ovi iz Saveza. Fond kao institucija je tu za sve penzionere i mi ćemo da postupamo na zakonit način sviđalo se to nekome ili ne – rekao je Aligrudić.

Poslanik Ivan Mitrović (DPS) smatra da su penzioneri u najlošijem položaju u posljednje dvije godine.

Tamara Vujović iz Demokratske Crne Gore je rekla da to nije tačno već da je ova kategorija stanovništva decenijski dovođena do ruba socijalne egzistencije.

Za poslanicu SD-a Draginju Vuksanović-Stanković položaj penzionera u Crnoj Gori je sramotan.

- S obzirom na to koliko su ti ljudi doprinijeli izgradnji ovog društva kao radno sposobni, sramno je da država ne može da im stvori pristojne uslove i da oni nemaju za ljekove i za hljeb.

Ne mogu da putuju po Evropi, nego spajaju kraj sa krajem.

Projektom „Evropa sad“ su zaboravljeni i isključeni – zaključila je ona. k. J.

Zbog uvreda na račun predstavnika CGO na Fejsbuk stranici portala Volim Podgoricu, ta organizacija podnijela 21 prekršajnu prijavu

Očekuju od policije djelotvorno postupanje PODGORICA – Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je Upravi policije 21 prekršajnu prijavu protiv lica koja su, komentarišući objave na Fejsbuk stranici portala Volim Podgoricu, izrekla teške uvrede na račun predstavnika te organizacije, čime su prekršene odredbe Zakona o javnom redu i miru.

– Za kvalifikovani oblik ovog prekršaja predviđena je novčana kazna od 250 do 1.000 eura, odnosno kazna zatvora do 60 dana.

CGO očekuje od službenika Uprave policije djelotvorno i blagovremeno postupanje po upućenim prijavama, a radi zaštite očiglednih društvenih interesa – navode iz ove organizacije.

CGO je pozvao građanke i građane na poseban obzir prilikom izražavanja stavova u digitalnom prostoru, uz obavezno vođenje računa da se prilikom komentarisanja ne izriču uvredljivi sadržaji niti govor mržnje, kao neprihvatljivi za svako savremeno društvo.

– Istovremeno, CGO poziva predstavnike medija da zaštite slobodu govora i zdrav dijalog na svojim stranicama na društvenim mrežama, djelujući efikasno u dijelu administriranja i uklanjanja komentara koji su suprotni zakonima države Crne Gore i međunarodnim dokumentima – zaključuje CGO. R. D.

14

Hronika

Suđenje okrivljenima za šverc 18 kilograma kokaina brodom „Manjifiko“

Sa privođenja jednog od osumnjičenih

Optuženi tvrde da nijesu krivi, a Pavlović da se radi o poluistinama PODGORICA – Šestočlana grupa optužena za šverc 18 kilograma kokaina brodom „Manjifiko“ iz Južne Amerike juče je u podgoričkom Višem sudu ponovila da nije kriva za optužbe koje im se stavljaju na teret.

Oni su to kazali pred specijalnim vijećem kojim predsjedava sutkinja Nada Rabrenović.

Srđan Pavlović je ostao pri izjavi koju je dao tužiocu i naglasio da se radi o poluistinama.

Prema navodima optužnice, organizator ove kriminalne grupe je Danilo Đurović koji je u bjekstvu. Optužen je i Branimir Miletić koji je takođe u bjekstvu. Đurović je krajem decembra 2018. u Kolumbiji i Crnoj Gori formirao kriminalnu organizaciju, a njeni članovi su bili Miloš Petrić, Srđan Pavlović, Đuro i Miloš Perović, Toni Petković i Rade Samardžić, koji su juče ponovili da nijesu krivi za šverc kokaina.

Ostali okrivljeni su optuženi za stvaranje kriminalne organizacije, odnosno da su pripadnici kriminalne oganizacije, kao i dva N. N. člana iz Kolumbije, radi realizacije krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Crnu Goru.

Danilo Đurović i Srđan Pavlović su optuženi i za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, stavljanje u promet opojnih droga, dok su Petrić, Perović Đuro, Miletić, Samardžić i Petković, optuženi za krivično djelo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.

Supruga optuženog Đurovića, Maja Đurović, iskoristila je zakonsko pravo i nije svjedočila.

Svjedok Božidar Božović je rekao da mu je poznato da su Rade Samardžić i Srđan Pavlović uzeli 100.000 eura kredita.

Kako je kazao, od tog novca Samardžić je kupio motor, a Pavlović „audi S“ za 19.000 eura od Petkovića.

Branioci okrivljenih Petkovića i Pavlovića, advokati Ratko Pantović i Dejan Klikovac, predložili su ukidanje pritvora, što je sud odbio.

Odbrana je takođe predložila da se obezbijede dokazi, tako što će se sačuvati podatak da okrivljeni Pavlović nije silazio sa broda „Manjifiko“ 24. januara 2019. godine u luci Kartagena u Kolumbiji.

-Brodarska kompanija MSC je potvrdila da postoji takav podatak odnosno dokaz ali da će ga dati samo na zahtjev Višeg suda u Podgorici – kazao je advokat Pantović.

Pojasnio je da je neophodno pribaviti dokaz jer postoji ospasnost da se, protekom vremena, izbriše sa softvera ove kompanije.

Suđenje se nastavlja se 12. oktobra.

Mornar Srđan Pavlović je u istrazi priznao članstvo u kriminalnoj organizaciji koju je formirao Đurović. Ispričao je da je po njegovom nalogu utovario drogu na brod koji je u maju uplovio u Bokokotorski zaliv.

Pavlović je pred specijalnim tužiocem, osim svoje, razotkrio i uloge ostalih članova kriminalne organizacije.

Priznanje ovog optuženog potvrđeno je materijalnim dokazima, ali i listinzima telefonskih komunikacija koje su optuženi ostvarivali između sebe u periodu kada je droga unešena u Crnu Goru.

Akcija „Manjifiko“ realizovana je u saradnji sa partnerskim službama drugih država.

Kokain je u Crnu Goru stizao iz grada Kartagena, koji je glavni i najveći grad departmana Bolivar na karipskoj obali Kolumbije.

A. R.

13, 14. i 15. jul 2022.

Saslušani bivši članovi Odbora direktora u slučaju Plantaže

Hajduković puštena da se brani sa slobode, ostalima zadržavanje PODGORICA – Bivšim članovima Odbora direktora podgoričke kompanije Plantaže koji se terete za zloupotrebu službenog položaja Veselinu Vukotiću, Seadu Šahmanu, Božu Mihailoviću, Dušku Peroviću i Đorđiju Rajkoviću određeno je zadržavanje do 72 sata, dok je osumnjičena Anica Hajduković puštena da se brani sa slobode nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu, potvrđeno je Pobjedi.

Saslušanje osumnjičenih trajalo je više sati. Posljednji je pred tužiocem dao iskaz Veselin Vukotić.

Zbog tajnosti postupka branioci osumnjičenih nijesu htjeli da saopštavaju detalje postupka, pa nije poznato ni sa kojim dokaznim materijalom istražitelji raspolažu.

HAPŠENJE

U ponedjeljak, nakon hapšenja, oglasili su se iz Uprave policije i naveli da su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja pretresli više lokacija u kojima je oduzeto više desetina hiljada eura, ali nije precizirano da li se sumnja da novac potiče iz krivičnog djela.

Specijalno državno tužilaštvo je istraživalo poslovanje Plantaža po osnovu krivične prijave novog rukovodstva kojom su bivši članovi borda direktora osumnjičeni da su OMP Engineeringu pribavili višemilionsku protivpravnu imovinsku korist.

Vukotić je u prijavi označen kao šef kriminalne grupe koji je davao naloge ostalim članovima kako da prikažu odnos sa OMP Engineeringom, u cilju potpisivanja poravnanja. Mihailović je,

Sa privođenja Veselina Vukotića

navodno, postupao po nalozima Vukotića i na sjednicama borda zastupao stav da je vansudsko poravnanje dobro za Plantaže.

Prijavom je obuhvaćena i Verica Maraš, za koju se tvrdi da je pripremala izvještaje koji su trebali da potvrde opravdanost zaključivanja ugovora o poravnanju.

U krivičnoj prijavi je navedeno da je Maraš na sjednicama borda tvrdila da su Plantaže u zajedničku fabriku briketa uložile 450.000 eura, a OMP Engineering 1,12 miliona, iako je znala da su ulaganja državne firme bila znatno veća.



JAVNI POZIV

Plantaže su 2009. objavile javni poziv kojim su tražile partnera za fabriku briketa, na koji se javila kompanija OMP Engineering, vlasnika Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića. Oni su u septembru 2009. zaključili ugovor o osnivanju zajedničke kćerke- kompanije Plant-OMP koja je trebalo da proizvodi brikete od loze.

Fabrika je zvanično otvorena u julu 2011. godine, ali nikada nije počela da radi. Tri godine kasnije OMP Engineering tužio je Plantaže tražeći šest milio-

Zbog tajnosti postupka branioci osumnjičenih nijesu htjeli da saopštavaju detalje postupka, pa nije poznato ni kojim dokaznim materijalom istražitelji raspolažu

Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo predmet zbog napada na pjevača iz Podgorice na društvenim mrežama

Provjeravaju više osoba zbog prijetnji Ćetkoviću NIKŠIĆ - Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet zbog prijetnji upućenih proteklih dana pjevaču iz Podgorice Sergeju Ćetkoviću, na društvenim mrežama.

Kako nam je povrđeno, obuhvaćeno je više lica i narednih dana protiv njih će biti preduzete zakonom predviđene radnje.

Podsjećamo da je prekjuče i iz lokalne uprave, koja je bila najavila koncert Ćetkovića, povodom obilježavanja Dana državnosti, potvrđeno da događaja neće biti.

U obrazloženju iz Opštine Nikšić naveli su da je Ćetković pretrpio niz uvreda i prijet-

nji na društvenim mrežama od „struktura koje su prošle nedjelje protestvovale pred Vladom Crne Gore i takođe psovale i napadale radnike Željezare“.

- Taj polusvijet je u svojoj mržnji otišao toliko daleko da je pjevaču zamjerio što se preko svoje zvanične Instagram stranice oprostio od pokojnog mitropolita Amfilohija kada se ovaj upokojio. Slične aktivnosti ove ekstremističke i mržnjom ostrašćene grupe su pokušale sprovesti i prilikom gostovanja najvećeg živog pjesnika sa ovih prostora Matije Bećkovića zimus u Nikšiću, ali se Bećković nije pokolebao – navodi se u saopštenju iz kabineta Predsjednika Opštine Nikšić.

Kako su kazali, Opština je mogla angažovati zamjenu i bilo je estradnih umjetnika kojima nije bio problem da pjevaju i „suoče se sa uvredama i prijetnjama“, ali da nijesu željeli da izlažu ni njih ni građane novim neprijatnostima.

Iz lokalne uprave su kazali da su zbog toga odlučili da ne dovode nikog, a da će honorar koji je bio predviđen za gostovanje uplatiti za liječenje sugrađanina Boža Janjuševića.

Ra. P.

na eura jer državna kompanija, navodno, nije obezbijedila dovoljno sirovina za proizvodnju briketa. Plantaže su pokrenule kontratužbu, a sudski postupak trajao je do 2020. kada je Odbor direktora odlučio da zaključi sporni ugovor o vansudskom poravnanju, na prijedlog tadašnje direktorice Vesne Maraš i članova borda Boža Mihailovića i Dušana Perovića.

– Odbor direktora nalaže da se zaključi poravnanje sa OMP Engineering d.o.o. Podgorica da im se u svojinu prenese zemljište u površini 37.000 metara kvadratnih, koje predstavlja dio zemljišta obuhvaćenog LSL ,,Skladišno-poslovna zona Donji Kokoti“ i isplati novčani iznos u visini od 350.000 eura – piše u tadašnjoj odluci Odbora direktora Plantaža.

Uhapšen Podgoričanin zbog droge

Zaplijenjeni heroin, tablete i vaga za mjerenje PODGORICA – S. M. (33) iz Podgorice uhapšen je kada je policija u njegovom stanu pronašla 16 grama heroina, 91 tabletu sa liste opijata i vagu za precizno mjerenje.

On se sumnjiči da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

-Policija je, postupajući po naredbi nadležnog sudije za istragu, izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi S. M. Pretresom je pronađeno preko 16 grama heroina, 91 tableta sa liste opijata i vaga za precizno mjerenje – kazali su iz Uprave policije.

Prema njihovim riječima, o događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se S. M. uhapsi.

-Od početka jula službenici Centra bezbjednosti Podgorica su od 18 osoba oduzeli različite vrste narkotika, zbog čega će dvije osobe odgovarati krivično, a 16 će odgovarati prekršajno – naveli su iz Uprave policije.

C. H.

Hronika

13, 14. i 15. jul 2022.

Đukanović: Nadam se da nije u pitanju opomena DPS-u zbog uskraćivanja podrške Vladi Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u intervjuu za RTCG kazao je, povodom aktuelnih privođenja bivših članova Odbora direktora Plantaža, da se nada da se ne radi o revanšizmu i opomeni DPS-u zbog odluke da uskrati podršku Vladi Dritana Abazovića.

Kazao je da će mu trebati mnogo argumenata da povjeruje da su privrednici prekršili zakon i da su pristupili suprotno interesima kompanije koju su vodili.

– Kada moje nade ne bi bile realne, to bi nosilo opasnu poruku o stanju u Crnoj Gori, da država nije na putu vlastite evropeizacije, nego da crnogorsko društvo više liči na afrička plemena u kojima je poglavici sve dozvoljeno – rekao je Đukanović u intervjuu za TVCG. On je istakao da je jedan od osumnjičenih Đorđije Rajković, ,,spasilac Plantaža“.

– Na ispitu je profesionalnost i samostalnost tužilaštva i nezavisnost sudske vlasti – istakao je Đukanović.

Komentarišući hapšenja u sudstvu i mogućnost sprege sudske vlasti i kriminala, Đukanović je odgovorio da je kao predsjednik i nekada premijer rekao da ima dovoljno svog posla da bi se miješao u tuđi.

– Nikad mi nije palo na pamet da sa Vesnom Medenicom i bilo kojim drugim predstavnikom sudstva i tužilaštva razgovaram i o jednom predmetu. Danas je percepcija u međunarodnoj javnosti da je sudska vlast u Crnoj Gori radila nezakonito, kroz koruptivne aranžmane. Ako je to tačno – aferim. Svako poštovanje za one koji su pokrenuli postupke, ali ako nije nećemo zaboraviti onima koji su ovo uradili – zaključio je Đukanović.

Ana Đukanović na raspolaganju istražiteljima Advokatica Ana Đukanović kazala je za RTCG da nije došlo do poravnanja, vjeruje da bi se postupak završio pozitivno za Plantaže.

Ona nije željela da komentariše hapšenja, podsjećajući da je niko nije konsultovao za poravnanje sa kompanijom u sporu, zbog čega je i otkazala punomoćje.

– Ne znam kako bi sud odlučio, mogu da pretpostavim na osnovu činjenica koje se nalaze u predmetu da bi presuda po mom dubokom uvjerenju trebala biti drugačija – kazala je Đukanović.

Budući da je riječ o oblasti i predmetu koji, kako kaže, najbolje poznaje, za TVCG je istakla da će biti na raspolaganju nadležnima.

– Ako nekoga od nadležnih organa bude interesovalo nešto što ja znam ili nešto činjenično što mogu da razjasnim, ja stojim na raspolaganju, a kažem ne bih da komentarišem ništa mimo ovoga – poručila je Ana Đukanović, koja je bila jedan od zastupnika Plantaža u sporu protiv kompanije OMP inženjering.

Poravnanjem je predviđeno da OMP prenese svoj udio u PlantOMP-u na Plantaže nakon što im se uplati 350.000 eura i preda u svojinu zemljište u Kokotima, za koje je utvrđeno da je procijenjeno ispod tržišne vrijednosti.

Procijenjeno je da su Obradović i Ivanović time obeštećeni za 1,39 miliona eura. Prenos zemljišta, međutim, nije okončan u dogovorenom roku, pa je OMP Engineering u julu prošle godine

podnio novu tužbu protiv Plantaža. Kompanija je već prinudno skinula 400.000 eura sa računa Plantaža.

U sporu koji je vođen prije poravnanja, vještak mašinske struke Goran Dedić utvrdio je 2019. godine da je oprema koju je za potrebe kompanije Plant-OMP instalirao OMP Engineering bila loša i da nikada ne bi mogla da proradi i omogući proizvodnju.

A. R.

Saobraćajna nezgoda između tunela Sozina i Raš

Povrijeđene dvije osobe BAR - Dvije osobe povrijeđene su u saobračajnoj nezgodi koja se juče ujutro oko 5.50 sati dogodila između tunela Sozina i Raš, saopšteno je Pobjedi iz OKC-a. U nezgodi je učestvovalo vozilo «reno laguna”, srpskih registarskih oznaka, koje je iz, za sada neutvrđenih razloga, udarilo u bankinu. Povrijeđeni su prevezeni u Opštu bolnicu Bar. Policija je izvršila C. H. uviđaj i utvrđuje pod kojim okolnostima je došlo do nezgode.

15

Rasvijetljena prijetnja porodici Mršić u Kotoru

Komšinicu terete da je poslala poruku: „Zove te Goran Lenac“ KOTOR – Protiv Vesne Janjić (62) iz Prištine, nastanjene u Kotoru, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je krajem aprila u poštansko sanduče ostavila poruku „Zove te Goran Lenac“ porodici Nikole Mršića, koji je u pritvoru zbog sumnje da je ubio Lenca.

Na teret joj se stavlja krivično

djelo ugrožavanje sigurnosti.

- Naime, 21. aprila kotorskoj policiji je prijavila jedna ženska osoba da je u svom poštanskom sandučetu u stambenoj zgradi u kojoj živi pronašla pismo prijetećeg sadržaja koje je kod oštećene izazvalo osjećaj straha i ugroženosti za nju i njenu djecu – precizirali su iz policije i dodali da su prijet-

STAV IZ BEOGRADA

nje upućene G. M. Kako je Pobjeda pisala, u poštansko sanduče porodice Kotoranina Nikole Mršića, koji se tereti za ubistvo sugrađanina Gorana Lenca , stigla je poruka „Zove te Goran Lenac“.

Prema evidencijama bezbjednosnih službi, Mršić je član škaljarskog klana, dok je

nekadašnji fudbaler Goran Lenac bio blizak kavačkom klanu.

On je ubijen 16. septembra 2017. godine u Kotoru. Ubica mu je prišao s leđa dok je bio na stadionu lokalnog fudbalskog kluba Bokelj i pucao u glavu. Tada je ranjen Milan Jovićević. Tri i po godine kasnije, u Požarevcu je uhapšen Mršić.

A. R.

Povodom hapšenja grupe bivših članova Upravnog odbora Plantaža

Uvezen populistički igrokaz Hapšenje grupe nekadašnjih članova Upravnog odbora kompanije Plantaže i buka koju je podigao crnogorski premijer Dritan Abazović neodoljivo podsjeća na slučaj u Srbiji od prije deset godina. Tehnika manipulacije je identična. Stiče se utisak da premijer nije prije neki dan dolazio u Beograd samo zbog „temeljnog ugovora“ i nekih privatnih dilova nego i da uzme „pelcer za borbu protiv korupcije“ » Piše: Miša BRKIĆ Ide li crnogorski premijer utabanim stopama i u istim cipelama srpskog vlastodršca?

Sudeći po gromoglasno objavljenom hapšenju članova Upravnog odbora (Odbora direktora) državne kompanije „13. jul Plantaže“ mogao bi se dati potvrdan odgovor.

Da bi pobedio na parlamentarim izborima 2012. godine Aleksandar Vučić poslušao je savet američkih stručnjaka za izborne kampanje i uhapsio Miroslava Miškovića za raznorazne ,,privredne marifetluke“ – od privatizacije putarskih preduzeća do utaje poreza u tom postupku.

Svetina željna tajkunske krvi urlala je i aplaudirala početku nove „bune na dahije“. Vučić je nadmoćno pobedio na parlamentarnim izborima, formirao vladu i za sebe prigrabio kompletan represivni državni aparat. Mišković je protivustavno ležao u istražnom zatvoru 227 dana.

Specijalizovana američka kompanija za finansijsku forenziku Kroll tri meseca je analizirala optužnicu i utvrdila da je – budalaština. Deset godina kasnije najviša sudska instanca u Srbiji saglasila se s tom ocenom i Miškovića proglasila nevinim. Država je Miškoviću morala da plati 30 miliona dolara odštete, ali tu nije kraj, moraće da plati mnogo više.

Hapšenje grupe nekadašnjih članova Upravnog odbora kompanije „13. jul Plantaže“ i buka koju je podigao crnogorski premijer Dritan Abazović neodoljivo podseća na slučaj u Srbiji od pre deset godina. Tehnika manipulacije je identična. Stiče se utisak da premijer nije pre neki dan dolazio u Beograd samo zbog „temeljnog ugovora“ i nekih privatnih dilova nego i da uzme „pelcar za borbu protiv korupcije“.

Otuda ne čudi da se mastilo na saopštenju o privođenju

još nije ni osušilo a Abazović i njegov pokret Ura počeli su da se deru „ura, ura“ i da ohrabruju (!) tužilaštvo da istraje u ovom poslu. Čuj, da istraje?!

I umesto da tu stane, premijer nije mogao da se suzdrži pa se izlanuo: „Politički procesi nemaju veze sa ‘temeljnim ugovorom’ nego sa pravdom.

Iza svake nacionalne histerije krije se korupcija“. Jok, baš se vidi da nema veze s temeljnim sporazumom sa Srpskom pravoslavnom crkvom i glasanjem u Parlamentu o poverenju Abazovićevoj vladi. A o korupciji – i o tome kako je u nju umešan crnogorski premijer – bruje društvene mreže i mediji u Beogradu.

Treba prepustiti pravnoj državi da ovaj slučaj dovede do kraja. Ne sumnjam da hoće.

Ali neke činjenice ukazuju da nije baš sve stalo u ,,osnovanu sumnju da su uhapšeni učinili krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju“.

Bode oči, na primer, trenutak izabran za tužilačko-policijsku akciju. Ovakav spektakl dobro dođe vlastima da narod zaboravi temeljni sporazum, da se zabašuri izvestan pad vlade ali i frapantno odustvo priprema za predstojeću (energetski) neizvesnu krizu i zimu.

Utisak je da se i ovo hapšenje uklapa u već formiran vladajući trend kojim se montiranim aferama pokušava ocrniti deo poslovne zajednice Crne Gore. U jednom trenutku

na tapetu vlasti je Veselin Pejović s Kombinatom aluminijuma a u drugom trenutku Dragan Bokan s bananama filovanim kokainom u magacinu Volija. Naravno, u oba slučaja – pucanj u prazno.

Broj privedenih članova Upravnog odbora (Odbora direktora) ostavlja impresivan utisak za obične ljude, a težinu celom slučaju daju dva člana univerzitetske zajednice. Nema dileme da je ključna meta akcije politički, ekonomski i intelektualni kapitalac – nekadašnji predsednik Uprave Plantaža, profesor Veselin Vukotić. On nije slučajno odabran.

Njegovim privođenjem premijer računa da će obezbediti homogenizaciju dela javnosti (protivnika) bar na dve teme u kojima je profesor Vukotić imao ključnu ulogu. Prva je privatizacija kao temeljni tranzicioni proces u Crnoj Gori. I danas ima radikalnih protivnika koji smatraju da je privatizacija (i profesor Vukotić) uništila crnogorsku privredu.

Njih nikad i niko neće moći da ubedi da je crnogorska privreda izdahnula i pre privatizacije i da je to bio jedini način da država preživi. Protivnici (zajedno s premijerom) veruju da je došao trenutak za konačni obračun s privatizacijom i za povratak privrede pod državnu kontrolu. Druga tema je uloga profesora Vukotića u osmišljavanju ekonomske podloge za držav-

nost Crne Gore. Doprinos profesora Vukotića i njegovog Instituta za strateške studije i prognoze osamostaljivanju bio je nemerljiv a njegove zasluge za oba procesa daleko su iznad Đukanovićevih, koji je (istina) morao iza njih politički da zalegne, ponekad i nerado.

Protivnici i privatizacije i državnosti sada mogu da likuju i tapšu Abazovića po ramenu. On je uradio ono što niko do sada nije hteo ni da pomisli – da hapšenjem profesora Vukotića makar i simbolički (i kao prvi korak) označi povratak Crne Gore u praistorijsko doba. „Evropa traži rezultate“, pokušao je da zabašuri premijer povodom hapšenja grupe bivših rukovodilaca Plantaža i prikrije odsustvo bilo kakvih rezultata svoje vladavine.

Nema sumnje da će se i crnogorska (kao i svojevremeno srpska) svetina naslađivati lisicama i rešetkama za profesora Vukotića i za ostale privedene bivše članove Upravnog odbora Plantaža. Taj slučaj biće izvesno vreme i vetar u jedra opasnom populisti koji je zajahao premijersku fotelju i veruje da će u njoj opstati prosipajući maglu i demagogiju, sve bežeći od glasanja o poverenju u Parlamentu.

Svako ko se iole razume u korporativno upravljanje i poslovanje zna da se Upravni odbori ne bave operativnim poslovima, zato u kompanijama postoje izvršni direktori (menadžeri), kao što je to slučaj i u Plantažama. Upravni odbor može da donese odluku (kao što je to uradio i u konkretnom slučaju, koji se inkriminiše), ali je ta odluka pripremljena u operativnim strukturama kompanije i članovi Upravnog odbora (Odbora direktora) retko kada imaju razlog da sumnjaju u predlog menadžmenta. Ali, o tome će sigurno biti više reči u istražnom postupku.

(Autor je novinar dnevnog lista Danas)

16

Trinaesti jul

13, 14. i 15. jul 2022.

m.babović

Centralna proslava Trinaestog jula održaće se u Bijelom Polju, građani iz više opština slave u Nikšiću



Glavni grad i Gradsko pozorište povodom obilježavanja Dana državnosti 13. jula, organizuju kulturnoumjetnički program na Sastavcima u 21 sat, pod nazivom ,,Padaj silo i nepravdo“

Vječna je Crna Gora PODGORICA – Dan državnosti Crne Gore, Trinaesti jul, biće obilježen u više opština. Centralna proslava biće održana u Bijelom Polju, pod nazivom ,,Vječna je Crna Gora“. SUBNOR i antifašisti Crne Gore i Opština Bijelo Polje organizatori su manifestacije kojom će obilježiti jubilej 81 godina od Dana ustanka i početka borbe protiv fašizma.

Svečana akademija biće održana u Gradskom parku sa početkom u 12 časova, a prisustvovaće joj predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, kao i brojni gosti iz zemlje i inostranstva.

Generalni sekretar SUBNORa i antifašista Crne Gore Dragan Mitov Đurović kaže da je spremljen bogat kulturnoumjetnički program kao znak sjećanja na Dan ustanka i antifašističku borbu. On je pozvao ,,sve dobronamjerne ljude u Crnoj Gori, antifašiste, mlade koji žele u miru da obilježe dva velika datuma, a istovremeno i Dan Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, da se 13. jula nađu u Bijelom Polju“.

– Kroz filmske poruke prisjetićemo se slavnih dana Narodnooslobodilačke borbe, prisjetićemo se Bijelog Polja u ratnim danima i njegovih heroja – kazao je Đurović.

nikšić

Grupa građana Nikšića organizuje proslavu na Trgu slobode, sa početkom u 17.30 časova.

– Pozivamo sve naše prijatelje iz svih gradova u Crnoj Gori da

Grupa građana Nikšića organizuje proslavu na Trgu slobode, sa početkom u 17.30 časova. Dolazak su najavili građani sa Cetinja, iz Herceg Novog, Kotora…

U Kolašinu obilježavanje Dana državnosti će početi na istorijskoj Brezi, a nastaviti ispred Zavičajnog muzeja. zajedno sa našim porodicama, kao i uvijek do sada, dostojanstveno, ponosno i prkosno, na Trgu u Nikšiću, pored Ljuba Čupića, našeg heroja, proslavimo dan kada je 1878. godine priznata nezavisnost Crnoj Gori i dan kada je 1941. izbio prvi opštenarodni ustanak u porobljenoj Evropi – poručili su oni.

Ističu da je Nikšić uvijek bio na braniku onih vrijednosti na kojima počiva Crna Gora.

– Okupimo se 13. jula u Nikšiću i u čast naših predaka, koji su živote dali za slobodu naše države. Pošaljimo zajedno još jednom snažnu poruku svima koji rade protiv svoje zemlje, a za interese drugih država i nacionalističkih hegemonističkih ideologija – ne damo Crnu Goru. Vidimo se u Nikšiću 13. jula. Da je vječna Crna Gora – zaključili su oni.

Dolazak u Nikšić je najavila Grupa građana Cetinja. Pozvali su sugrađane da se u srijedu okupe u 15.30 na poligonu ispod Ćipura i da zajedno krenu ka Nikšiću.

I Grupa građana Herceg Novi pozvala je sugrađanke i sugrađane da 13. jul proslave u Nikšiću.

- Zovem te da dođeš u grad koji je kroz svoju slavnu istoriju, dizao ustanke. Dođi zbog Vučjeg dola, dođi zbog Grahovaca! Dođi zbog onih koji

su nesebično ostavljali živote, i primoravali neprijatelja na isticanje bijelih zastava. Đe su velike sile potpisivale kapitulaciju pred brojčano mnogo manjem, ali znatno hrabrijem narodu. Dođi, zbog Crmnice i 13. jula 1941. Zbog svih strijeljanih studenata. Dođi zbog Ljuba - navode Novljani u pozivu.

Oni su sugrađanima poručili da ustanju ,,jer je vakat“: Zdrav bijeli Onogošte/ Zdrav Krajine moje krilo/ u tebi se svako dobro/ i poštenje čisto vilo/ duh junaštva, geni rada/ krasili ti divno lice/sjevernog mi kraja stražo/ Zdrav Nikšiću perjanice! - navodi se u pozivu Novljana.

I Kotorani su najavili dolazak.

Grupa građana saopštila je da će sveti datum Crne Gore proslaviti kod svoje braće i sestara u slobodarskom Nikšiću.

-Dolazimo da uveličamo ve-

liki praznik, zajedno sa svim progresivnim snagama Crne Gore, sa antifašistima, sa patriotama, sa svima kojima laž nije oružje, sa onima koji nemaju rezervnu domovinu - istakli su Kotorani.

Oni su poručili da će biti sa onima koji ne gledaju kako se zoveš, nego kakav si čovjek.

- Sa onima na koje su bacani suzavci i šok bombe, sa onima na koje su ispaljivani gumeni meci i sa onima koji znaju kako je gorak osmijeh Ljuba Čupića. Idemo kod onih koji jesu sve to gore navedeno, koji nas zovu i čekaju otvorenog srca, koji su bili vazda đe treba biti. Idemo da pokažemo njihovom predsjedniku grada, a bogami i da pokažemo nazovi premijeru, koliko nas ima... Da vide izdajnici da nije gotovo, da će se borba nastaviti! A nastavlja se... I da se zna - đe god se brani Crna Gora, tu će biti

ljudi iz Kotora. Zdrav Nikšiću, perjanice, vidimo se u srijedu naveli su u saopštenju.

Opština Pljevlja, u saradnji sa Turističkom organizacijom i Centrom za kulturu, organizuje koncert grupe „Van Gogh“, sa početkom u 21 sat, na Trgu 13. jul. Najmlađe od 19 časova zabavljaće Dječiji hor „Zvjezdice“, nakon njih će, od 20 časova, nastupiti bend „Britke sablje“.

kolašin

Kolašin tradicionalno obilježava Dan državnosti. Proslava će početi okupljanjem na Spomen-kompleksu na istorijskoj Brezi. Darko Bulatović, predsjednik UBNOR-a i antifašista Kolašina, kaže da će trinaestojulske poruke poslati sa Breze, ali i ispred Zavičajnog muzeja.

– Svečanost na Brezi će početi u 11 sati. Govoriće Marta Šćepanović, predsjednica

Prijestonica slavi 540 godina od osnivanja Prijestonica Cetinje organizuje multimedijalni projekat istoričara Petra Glendže povodom 540 godina od osnivanja Cetinja, koji će se održati 13. jula 2022. sa početkom u 19.30 sati.

– Projekat je zamišljen kao šetnja kroz različite epohe razvoja Cetinja, a sve počinje na platou između Biljarde i Cetinjskog Manastira. Šetnja se nastavlja kroz Biljardu, pored spomenika Ivanu Crnojeviću i Vladinog doma, pa Njego-

ševom ulicom do zgrade Ministarstva kulture i medija. Duž cijele trase biće dočarana atmosfera karakteristična za određene epohe razvoja Cetinja, uz intervencije istoričara i autora Petra Glendže – saopšteno je iz Prijestonice.

Ove godine se navršava tačno 540 godina od 1482. godine kada je Cetinje osnovano preseljenjem dvora i prijestola Ivana Crnojevića sa Oboda na Cetinje.

Opštine. Biće izveden kulturno-zabavni program sa KUDom ,,Mijat Mašković“ i ostalim interpretatorima i izvođačima. Pjevaće se „Oj, đevojko drugarice...“ i ostale pjesme revolucije i slobode. Program će voditi Radojica Bulatović, novinar, karikaturista, slikar...

Program se nastavlja u Zavičajnom muzeju, posjetom postavci o Kolašinu u NOR-u i socijalističkoj revoluciji.

– Zavičajni muzej u Kolašinu obilježava 40 godina postojanja i stalo nam je da ima svoju ulogu u obilježavanju energije crnogorskog ustanka i crnogorske državnosti. Od osnivanja Zavičajnog muzeja tu je postavka o Kolašinu u II svjetskom ratu. To je dinamična priča ratne prijestonice koja je 23 puta oslobađana od okupatora, ali i gdje su održana zasijedanja ZAVNO-a Crne Gore i Boke. Tu će govoriti Draginja Kujović, istoričarka umjetnosti i višedecenijska kustoskinja Zavičajnog muzeja. Takođe ćemo organizovati i odlazak ne centralnu proslavu u Bijelo Polje – kazao je Bulatović.

kotor, PoDGoriCa...

Predstavnici UBNOR-a i antifašista Kotor najavili su da će danas u 9 sati, u Parku slobode položiti cvijeće i odati dužnu poštu palima za slobodu.

Glavni grad i Gradsko pozorište organizuju kulturnoumjetnički program na Sastavcima u 21 sat, pod nazivom ,,Padaj silo i nepravdo“.

U Tivtu će povodom Trinaestog jula u bašti hotela ,,Pine“ u 11 časova početi matine nastup Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat.

Dan državnosti Crne Gore biće obilježen u Luštici Bay, u Tivtu. Program počinje u 21 čas u Amfiteatru Marina naselja – koncert Gitar dua Srđan Nikčević & Darko Bulatović, trija Variette i pripovijedačke sesije autorke Biserke Milić glavni su segmenti programa.

Osjećaj ponosa, fascinantne istorijske ličnosti Crne Gore i muzika, okosnica su programa u kojem ključni dio zauzima storija o Olgi Ivanović, unuci čuvenog crnogorskog pisca i kučkog vojvode Marka Miljanova, koju će ispričati autorka ovog art projekta Biserka Milić.

Maša Radulović, menadžerka korporativnih komunikacija u Luštici Bay, kaže da na taj način gostima i stanovnicima nude ekskluzivan i autentičan prikaz crnogorske istorije i zanimljiv ženski lik izuzetnih karakternih osobina i sudbine, čojstva i junašatva, na drugačiji način. Ulaz je slobodan.

C. G.

Trinaesti jul

13, 14. i 15. jul 2022.

17

CRNOGORSKI DAN: SVENARODNI TRINAESTOJULSKI USTANAK

Vrijeme prkosa i  vječnog ponosa

» Piše: Dragan Mitov ĐUROVIĆ Kao svjetionici na obali koji brodove u oluji do luke spasa vode, tako svijetli istorijski datumi svakom narodu, kada dođe muka i nevolja, pomažu da put u budućnost nađu. Takav, svevremeni dan je 13. jul – onaj iz 1878. kada smo od svijeta priznati i posebno onaj iz 1941. godine kada smo iznova svijetu pokazali hrabrost i vječitu odlučnost, da se borimo protiv svih neprijatelja i domaćih izdajnika, da čuvamo slobodu ,,kao zenicu oka svog“.

Nakon tragične 1918. godine, Crna Gora je između dva svjetska rata, mada pređašnjim bojevima teško ranjena, krvavim zulumom porobljena, ostala bez svoga vječnog imena, bila opljačkana, siromašna, zapuštena, otuđena od svoje svijetle prošlosti.

NIKAD POKORENI Bila je tada Crna Gora, kao banovina i tuđa ,,alajbegovina“ samo ,,zemlja u crnim brdima“, koja izlazi na more, potrebito većim narodima. Tako obespravljeni, ali nikada pokoreni narod, pod vođstvom komunista krenuo je u novu borbu - za nacionalno oslobođenje i socijalnu pravdu. Branili su Crnogorci i slobodno nebo Španije, na crvenom Beogradskom univerzitetu prvačili, u komunističkom pokretu zauzimali posebno mjesto i samo četiri dana nakon proglasa Politbiroa

…Crnogorski narode, ti si se prvi podigao na oružani ustanak, kada te je pozvala Komunistička partija Jugoslavije. Ni kaznene ekspedicije fašističkih lešinara, ni popaljena sela, ni nevine žrtve koje su pale od ubilačke okupatorske ruke nijesu mogle slomiti tvoj borbeni duh, tvoju čvrstu riješenost da se i dalje boriš protiv mrskog okupatora, do svog konačnog oslobođenja. Istraj, herojski narode, u toj teškoj borbi zajedno sa drugim narodima Jugoslavije – kaže se u Proglasu CK KPJ od 17. novembra 1941.

Centralnog komiteta KPJ o podizanju ustanka, na Ravnom Lazu, Pokrajinski komitet KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak odlučuje da 13. jula počne svenarodni crnogorski ustanak protiv okupatora.

Istorija je ostalo zapisala. Oko 30 hiljada ustanika oslobodilo je za nekoliko dana veći dio Crne Gore, osim nekoliko utvrđenih gradova i mjesta. Iz okupatorskog stroja izbačeno je oko pet hiljada vojnika. Mada je iz poznatih razloga došlo do ,,sloma ustanka“, ipak nikada nije slomljen duh borbe i otpora, pa je u narednoj ratnoj godini u Crnoj Gori bilo osam italijanskih i dva kvislinška bataljona, što je značajno promijenilo Hitlerov osvajački plan.

Iste godine prilikom formiranja Glavne operativne grupe Vrhovnog štaba i marša u zapadnu Bosnu više od polovine sastava oružanih snaga narodnooslobodilačke vojske bili su Crnogorci. Od 26 proleterskih bataljona, 14 je bilo iz Crne Gore, od 18 korpusa (od jeseni 1944. godine) sa osam su komandovali Crnogorci. Od 27 divizija, deset komandanata bili su Crnogorci.

PROGLAS Ustaničke puške u Virpazaru, Čevu, Mišićima, diljem Crne Gore dale su ,,polet“ borcima u drugim krajevima Jugoslavije o čemu najbolje svjedoči

Proglas Centralnog komiteta KPJ od 17. novembra 1941: …Crnogorski narode. Ti si se prvi podigao na oružani ustanak, kada te je pozvala Komunistička partija Jugoslavije. Ni kaznene ekspedicije fašističkih lešinara, ni popaljena sela, ni nevine žrtve koje su pale od ubilačke okupatorske ruke nijesu mogle slomiti tvoj borbeni duh, tvoju čvrstu riješenost da se i dalje boriš protiv mrskog okupatora, do svog konačnog oslobođenja. Istraj, herojski narode, u toj teškoj borbi zajedno sa drugim narodima Jugoslavije.

Valja se prisjetiti i proglasa CK KPJ od 25. jula 1941. svim narodima Jugoslavije u kojem, pored ostalog, piše: ,,Na ustanak, srpski narode. Ugledaj se na crnogorski koji je ustao da zbaci okupatorski jaram italijanskih fašista.

Ujedinite se svi srpski rodoljubi protiv omrznutog neprijatelja…“ Četiri ratne godine, borci iz Crne Gore svih nacija, narodnosti i vjera u skoro svim jugoslovenskim ratnim jedinicama, na bezmalo svim velikim ratištima, u svim ofanzivama borili su se viteški i ispisali nove stranice slobodarske tradicije koja služi na ponos naraštajima.

Svjedoče o tome najbolje podaci o borcima i herojima iz Crne Gore. Uprkos velikim i časnim gubicima 40.446 poginulih, strijeljanih ili umrlih u logorima stigli su da u završnim borbama

Komesar Drugog udarnog korpusa Mitar Bakić govori na narodnom zboru u Beranama 14. oktobra 1943.

Valja se prisjetiti i Proglasa CK KPJ od 25. jula 1941. svim narodima Jugoslavije u kojem, pored ostalog, piše: ,,Na ustanak, srpski narode.

Ugledaj se na crnogorski koji je ustao da zbaci okupatorski jaram italijanskih fašista. Ujedinite se svi srpski rodoljubi protiv omrznutog neprijatelja…“

učestvuju sa 36 hiljada boraca. U jugoslovenskom komandnom sastavu učestvovali su sa 1.800 komandanata jedinica NOV i POJ, osam od 23 člana Vrhovnog štaba, četiri od šest vođa ustanka, 4 od 7 komandanata divizija u bitkama na Neretvi i Sutjesci, 8 od 18 komandanata korpusa, sva tri ratna komandanta Jugoslovenske ratne mornarice, tri komandanta jedinica koje su oslobodile Beograd, Sarajevo i Cetinje, jedinim komandantom korpusa i tri načelnika saniteta (Srbija, Hrvatska, Crna Gora).

Dodajmo za pamćenje podatak od 1.322 narodna heroja iz Jugoslavije – 247 je iz Crne Gore, uz tri proleterske jedinice u gradu-heroju Cetinju.

Nezaboravno vrijeme prkosa i vječnog ponosa!

Spomenik u Virpazaru

18

Trinaesti jul

13, 14. i 15. jul 2022.

CRNOGORSKE TRINAESTOJULSKE VATRE

Gorda epopeja svijetle istorije

» Piše: Dejan VUkoViĆ Visoko uzdignuta ruka, obmotana crnim kukastim krstom. Nacistički pozdrav preplavio je Evropu od zloslutne 1939. godine. Okupirao istorijske prijestonice drevnih civilizacija i filozofije, žarišta umjetnosti, kulture i nauke; porobio centre aristokratije, diplomatije i političke misli; osvojio bogate trgovačke luke i središta industrije.

Sa starih, renesansnih i baroknih zdanja, kultnih pozorišta, muzeja, bioskopa, hotela i gostionica, nestali su amblemi državnosti, obilježja nezavisnosti, grbovi plemićkih familija, portreti nacionalnih junaka. Gasila se razigranost i polet knjižara i biblioteka, samostalnost i umnost univerziteta. Fašističke horde zlokobno streme, stoljećima netaknutoj, odavno uljuljkanoj engleskoj monarhiji, nezadrživo nadiru i ka istoku.

Nacionalni komitet oslobođenja Francuske boravi u otmjenoj vili prestižnog St. James parka, nadomak Bakingemske palate. Kraljevske i plemićke loze Starog kontinenta ušuškane u elitnim londonskim četvrtima. Podrhtava neutralnost Švajcarske. Veliki valovi i dubine Atlantika, daljine i nedodirljive Sjedinjene Američke Države. Jedino je prkosni pozdrav stisnutom pesnicom zračio odlučnošću, nepokolebljivošću, besmrtnošću dostojne antičkih junaka. Izvirao iz mitskog stijenja, opjevanog, ljutog, crnogorskog krša i nije prihvatao slom duha nacije, izdaju sjena i djela glasovitih predaka. Ropstvo i podaništvo nije klijalo u Crnoj Gori.

Njeni istinski sinovi, prekaljeni borci ,,Republikanske armije Španije“ i međunarodnih brigada, s nesalomljivim ,,No pasaran“ vraćaju se domovini, epskoj zemlji crnogorskoj.

Ustaničke baklje

Trinaestojulske, ustaničke baklje slobode 1941. Jedinstvene. Prve u porobljenoj Evropi. Kako i dolikuje

Koča Popović i Danilo Lekić

Josip Broz Tito

,,Juriš“, Petar Lubarda

Jedino je prkosni pozdrav stisnutom pesnicom zračio odlučnošću, nepokolebljivošću, besmrtnošću dostojne antičkih junaka. Izvirao iz stijena, opjevanog, ljutog, crnogorskog krša. Nije prihvatao slom duha nacije, izdaju sjena i djela glasovitih predaka. Ropstvo i podaništvo nije klijalo u Crnoj Gori Crnogorcima. Od Virpazara, Čeva do Berana đe je formiran prvi Narodnooslobodilački odbor u tadašnjoj potopljenoj Jugoslaviji. Trofejno oružje, revolveri ,,gaseri“ i ,,naganti“ iz oslobodilačkih ratova s Otomanskom imperijom i Austrougarskim carstvom, kratke puške ,,talijanke“, oteti ,,šmajseri“ i ,,berete“ i po koji mitraljez u partizanskim bataljonima ,,Miljan Vukov“, ,,Marko Miljanov“, ,,Jole Piletić“, ,,Bajo Pivljanin“, nazvani po silnim vojvodama, serdaru i hajduku, neustrašivim ratnicima, čija djela su natapala tradicijom neosvojivosti rodoljube Crne Gore. Uzdizali su sjetnu simboliku starog, slavnog, crnogorskog krstaš barjaka, koji poslije gordih komitskih zanosa, iz skrovitih škrinja, sa junačkih ognjišta, nakon godina mraka, bljesnu odsjajem nepokornosti i ponovo, ponosno zavijori u snažnim antifašističkim rukama

na Belvederskim demonstracijama 1936.

Diplomatski proboji

Plameni razgorjelih, herojskih vatri veselo su poskakivali; radovali se slobodi, darovali zlatnu boju srpa i čekića.

Pronosili ih crnogorski partizani, komunisti, proleteri, od Pljevaljske bitke, Neretve, Sutjeske… Snažno su plamtjele partizanske vatre; crvene, jarke boje, razbuktane na prolivenoj krvi napredne, dične crnogorske mladosti; skojevaca, antifašista, patriota, sjedinjene sa crvenim zvijezdama petokrakama.

Nijesu ih ugasile strašne grmljavine avijacije, smrtonosne munje i olovne kiše neprijateljskih bombi sručenih iz zlokobnih ,,messerschmitta“ i ,,štuka“.

Saveznički, britanski piloti iz ,,hurricanea“ i ,,spitfirea“ s nevjericom, divili su se užarenim tačkama, veličanstvenim partizanskim vatrama, koje su osvjetljavale pobjedničke staze, plodne brazde bratstva i jedinstva. Glas hrabrosti i časti uzdizao se do operskih visina.

More slobode talasalo je do Kazablanke, Teherana, međunarodnih konferencija saveznika, razgovora predsjednika velikih sila. Krvave epopeje Ljubinog groba, Vilića Gumna, Zelengore, iskale su svileni, međunarodni plet formalnog priznanja. I opet borba, diplomatska.

Interesne sfere. Vojnička, čvrsta olovka neumoljivo crta buduće granice Evrope.

Napokon, podstrek! Jasna poruka iz Londona, iz Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, Antoni Idn, dugogodišnji ministar vanjskih djela, decembra 1943. izjavljuje: ,,Već mnogo mjeseci srce i duša otpora protiv neprijatelja u Jugoslaviji bili su partizani sa svojim vrhovnim komandantom generalom Titom. Iz svih izvještaja koje smo primili jasno je da partizani zadržavaju veliki broj njemačkih divizija. Mi činimo sve što možemo da ih snabdijemo municijom i da

ih podržimo na svaki mogući način. Našu akciju u vezi s ovim, naravno, podržavaju i naši saveznici… Sovjetska vlada i vlada Sjedinjenih Američkih Država.“ Nakon otmjenih aristokrata Ficroja Maklejna i Vilijama Dikina, šefova britanskih vojnih misija, ličnih prijatelja harizmatičnog državnika Vinstona Čerčila, kao i oficira SAD, konačno, uz podršku Royal Air Force (Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva Velike Britanije), u Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske stiže general Kornejev i vojna misija Sovjetskog Saveza.

Diplomatski proboji Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije, nadahnuti nepokolebljivošću slavne Treće divizije, legendarnog komandanta Save Kovačevića. Nosila ih je hrabrost proleterskih brigada, genijalnost, srčanost njihovih vojskovođa, Crnogoraca, Peka Dapčevića i Danila Lekića, oštroumnost i lucidnost Koče Popovića i neizbrisiv pečat Tita, jedinog vrhovnog komandanta u višegodišnjem krvavom ratu koji nije nosio paradnu uniformu, već ožiljke i rane iz surovih borbi sa fašistima, kao i hiljade njegovih drugova i boraca. Neukrotiva Narodnooslobodilačka borba imala je dubok jaz, jasan pravac nacionalne ravnopravnosti, neprestanu bujicu ratnika, odvažnih crnogorskih partizana.

Predratni advokat, narodni heroj, omiljeni predśednik Blažo Jovanović govorio je o gordoj epopeji svijetle crnogorske povijesti: ,,U borbi su se našle tri generacije, ali jedna ideja i jedna akcija, ‘Smrt fašizmu sloboda narodu’…

Više nego ikada u svojoj slavnoj istoriji izdigla se Crna Gora u ustanku i socijalističkoj revoluciji. Otvorila se nova epoha u životu crnogorskog naroda, epoha napretka, bratstva i konačnog nestajanja ugnjetača svih vrsta“.

Veličanstvene Trinaestojulske ustaničke baklje slobode 1941. i vatre državnosti Crne Gore, prkosno i pono-

Blažo Jovanović

Peko Dapčević

Sava Kovačević

sno, postojano plamte na zlatnim i srebrnim svijećnjacima, u raskošnim zdanjima, rezidencijama, salonima i blistavim odajama širom svijeta, sjetnim dušama i toplim srcima našeg iseljeništva. Crnogorske vatre plamte i pamte; neugasli žar i radosno pucketanje suverenosti. (autor je crnogorski diplomata)

Trinaesti jul

13, 14. i 15. jul 2022.

19

Priča o partizanskim majkama PODGORICA – Kroz vjekove i bojeve crnogorske stopanice, sestre, majke, kuću su pazile i muževe, sinove i braću brašnjenikom pratile, rane vidale, puške punile.

Tako je bilo i tokom Drugog svjetskog rata kada su u jedinicama partizanskim bile đevojke svih vjera i nacija, koje su na bunkere bombe bačale i s puškom jurišale, ranjenike spašavale i zapisano je: kada je bilo najteže – pjesmu zavodile.

U ratu je iz Crne Gore izgubilo živote 2.546 žena, od čega su 483 poginule, dok su ostale žrtve fašističkog terora. Za ponos je njihovo držanje u logorima, na vješalima, u mučilištima, u svim bitkama. Zato se uz poštovanje sjećamo svih, posebno osam crnogorskih heroina, koje žive u istorijskim čitankama.

Nikome nije u ratu bilo lako, ali možda je najteže bilo majkama koje su čekale da im se djeca iz rata vrate. Nerijetko su stizali crni glasi, za mnoge se nikada nije ni saznalo đe su kosti ostavili, jer rat je rat.

ORLANDIĆI IZ SEOCA

U borbu je pređe 13. jula krenula porodica Milice i Joka Orlandića iz crmničkih Seoca.

Tri sina je majka u rat ispratila riječima: ,,Srećan vam put sinovi, ali zapamtite da je bolje da se ne vratite, nego sramotna obraza da dođete!“ Knjigu života nedugo potom herojski je zatvorio narodni heroj Blažo, sekretar Pokrajinskog komiteta KPJ za Makedoniju, jedan od organizatora 13-julskog ustanka, komesar IX krajiške brigade poginuo kod Glamoča 15. marta 1943. godine. U oktobru iste godine iz Kolašina stigao je glas da je poginuo drugi sin Špiro kao komandant bataljona IV crnogorske brigade, a primila ga je ćuteći. Novi neprebol stigao je 10. septembra na Cetinju đe je majka-heroj Milica Jokova gledala kako dva puta puca konop na vratu njenog sina Iva. Treći put, uz upornost domaćih izdajnika, konop je izdržao… Ivo je otišao u legendu, a majka Milica u Seoca uz

Heroine bez ordena U borbu je pređe 13. jula krenula porodica Milice i Joka Orlandića iz crmničkih Seoca. Tri sina je majka u rat ispratila riječima: ,,Srećan vam put sinovi, ali zapamtite da je bolje da se ne vratite, nego sramotna obraza da dođete!“

Milica Orlandić

Nema mojih sinova, ali ima njihovih drugova koji ih neće zaboraviti i koji će zemlju izgrađivati i slobodu čuvati – zborila je Begica Nikolina Radonjić, majka partizanska koja nikada ni kosti svoga sina Rada nije našla, ali je smogla snage da poživi i čuva sjećanje na svoje sinove.

Milica Veljova Vidaković iz Tološa, čija je cijela porodica partizanskom dušom disala, uzalud je nakon Pljevaljske bitke tražila grob svoga sina Stanka, skojevca, borca Momišićko-tološke čete, kasnije na Pljevljima Zetskog bataljona poruku: ,,Neka moj Ivo bude posljednja žrtva fašizma… Tako je i bilo, jer je ubrzo kasnije Cetinje oslobođeno.

Mnoge kuće u Crnoj Gori su tokom rata iskopane, pa su na njima vijorili crni barjaci. Bile

Begica Radonjić

Blažo Orlandić

Šćepan Radonjić

Rade Radonjić

lje prosute (i one na Skadru koje i sada za noći punog mjeseca svijetle) po poljanama i planinama. Tragali su očevi i braća, sestre i majke, ali je ostalo samo sjećanje i uspomena.

VIDAKOVIĆI IZ TOLOŠA

Veljo i Milica Vidaković

su zavjese u kući u crnini, majke doživotno u koroti.

RADONJIĆI IZ MIJOKUSOVIĆA

Samo Begica Radonjić, rođena Đurović u Mijokuso-

Stanko Vidaković

vićima nije dala da se barjak meće. Muž joj Nikola poginuo u balkanskim ratovima, pred rat umro sin Šćepan, najbolji đak danilovgradske gimnazije i partijac, kod Bugojna 1942. ostao drugi sin Rade, uče-

snik 13-julskog ustanka, borac NOP-a ,,Bijeli Pavle“, Zetskog odreda i Pete crnogorske proleterske brigade.

– Nema mojih sinova, ali ima njihovih drugova koji ih neće zaboraviti i koji će zemlju izgrađivati i slobodu čuvati – zborila je Begica Nikolina Radonjić, majka partizanska koja nikada ni kosti svoga sina Rada nije našla, ali je smogla snage da poživi i čuva sjećanje na svoje sinove.

I sada, osam decenija od početka rata na mnogim spomen-pločama piše: Nepoznat borac. Pred istorijom to je nečasno i nepravedno, jer u borbi za slobodu svi moraju biti poznati. Prije skoro deset godina u Muzeju pobjede u Moskvi na pitanje o ratu od mlade Ruskinje dobio sam odgovor: ,,Drugi svjetski rat će biti završen kada svaki ruski vojnik koji je poginuo za slobodu bude sahranjen“.

Tako su proleterske kosti i da-

 Majke palih boraca

Ivo Orlandić

Špiro Orlandić

Tako je i Milica Veljova Vidaković iz Tološa, čija je cijela porodica partizanskom dušom disala, uzalud nakon Pljevaljske bitke tražila grob svoga sina Stanka, skojevca, fudbalera ,,Crvene stijene“ i radnika proleterskog Monopola, borca Momišićko-tološke čete, kasnije na Pljevljima Zetskog bataljona.

– U suzama se doma majka Milica vrnula, sjećaju se Stankove sestre Dara i Novka, koje smrt brata nikada nijesu prežalile, otac je bio po zatvora, brat Ljubo u partizane, a mi u pećinu Magaru, jer su nam Talijani sa Malog brda kuću topovima sa zemljom sravnili.

Tako je davno rečeno: ko preteče medalja mu, ko pogine poljana mu. Ipak, od svega duže živi sjećanje na hrabre junake, na borce za slobodu. Jer, kako podavno reče Marija Jokova Sekulić iz Bandića kojoj su u ratu poginula tri sina i snaha: ,,Neka, nemojte plakati, moglo je bit i gore, da su poginuli na drugoj, izdajničkoj strani, pa da živimo zadovijek crna obraza.

To su partizanske majke, bez ordena heroine.

Dragan Mitov ĐUROVIĆ

U ratu je iz Crne Gore izgubilo živote 2.546 žena, od čega su 483 poginule, dok su ostale žrtve fašističkog terora.

Za ponos je njihovo držanje u logorima, na vješalima, u mučilištima, u svim bitkama. Zato se uz poštovanje sjećamo svih, posebno osam crnogorskih heroina, koje žive u istorijskim čitankama

20 Trinaesti jul

13, 14. i 15. jul 2022.

DA SE NE ZABORAVI: Sjećanje na četnog ekonoma Miloša Franovića, borca legendarne Prve proleterske brigade

Grudima je krčio put drugovima

Zastava se vijorila, proleteri su jurišali. Miloš istrča daleko naprijed u susret Nijemcima. Tukao ih je kundakom i bajonetom, kako je stigao, a činilo se da je grudima krčio put svojim drugovima. „Naprijed, drugo... “ i pade presječen rafalom neprijateljevog puškomitraljeza. To je bilo naše posljednje viđenje – ostalo je zapisano svjedočenje narodnog heroja Marka Stanišića, pukovnika JNA u penziji PODGORICA - Rano ujutru, 13. jula (1941. prim. aut) u blizini Petrovca, napali smo kolonu karabinjera, a Miloš je odmah pao u oči svojom hrabrošću. Onima koji su strahovali što smo se sudarili sa jednom od sila Osovine na Balkanu, Franović bi odgovarao: – Pa, pošli smo u rat, a ne u kolo. Krvarićemo i kuće će gorjeti, ali bez borbe nema slobode!

Tim riječima je časopis ,,Front“, unazad nekoliko decenija, predstavio četnog ekonoma Miloša Franovića kroz riječi sjećanja narodnog heroja Marka Stanišića, ,,vječitog bombaša“. Naslov koji nosi ovaj tekst identičan je tome koji je objavio taj časopis.

Ovih dana obratio nam se Milošev sin Branko koji od 1959. godine živi u Vašingtonu. Nakon očeve pogibije, kao sinu palog borca dozvoljeno mu je da se preseli kod strica u Njujork.

– Jesam napustio Crnu Goru, ali ljubav prema domovini je ostala u meni zauvijek. Sa velikom žalošću gledam aktuelnu situaciju u Crnoj Gori gdje je velika podijeljenost na one koji bi dali sve za otadžbinu i one koji bi sve uništili, da im se pruži prilika – kaže za Pobjedu Branko Franović koji je imao tri godine kad mu je otac poginuo.

Pogibija na Zelengori

Miloš je poginuo na Zelengori, a Branko kaže da je žalosno što porodica nikad nije saznala đe je sahranjen. Teško im je što ne mogu da zapale svijeću na grobu svog slavnog pretka, pa ponos i utjehu nalaze u požutjelim stranicama koje svjedoče o njegovoj hrabrosti, snažnom karakteru, ali i skromnosti.

– Kad smo se sudarili s Nijemcima, 13. juna 1943. i tukli se prsa u prsa, komandant je naredio da razvijem brigadnu zastavu. A, to se rijetko događalo. Samo u najžešćim bitkama proleterska zastava je razvijena. Koplje zastave zakačio sam za opasač i automatom tukao – kazao je Stanišić za ,,Front“.

– Nagari, Marko – čuh mog Franu. Zastava se vijorila, proleteri su jurišali.

Miloš istrča daleko naprijed u susret Nijemcima. Tukao ih je kundakom i bajonetom, kako je stigao, a činilo se da je grudima krčio put svojim drugovima. ,,Naprijed, drugo... “ i pade presječen rafalom neprijateljevog puškomitraljeza.

To je bilo naše posljednje viđenje – osta-

Miloš Franović

lo je zapisano svjedočenje narodnog heroja Marka Stanišića, pukovnika JNA u penziji.

Druženje oD Djetinjstva

Stanišić je za ,,Front“ ispričao da je Miloš bio njegov drug iz djetinjstva, iz sela Reževića.

– E, Marko, alal ti vjera! Ti si osvetio našeg Nika Anđusa – sa suznim očima čestitao mi je Miloš, dao tri-četiri kocke šećera i donio pozdrave drugova.

I u toj prilici Miloš se sjetio Nika Anđusa, jednog od organizatora ustanka u našem kraju u novembru 1941. Okružni komitet KPJ za Cetinje zatražio je dobrovoljce za partizanske jedinice koje bi se borile širom Jugoslavije, objavljeno je u ,,Frontu“.

– Među pedesetak drugova našli smo se Miloš Franović i ja. Na rastanku nam je Anđus održao kratki govor. Rekao je da očekuje od nas da i u novoj sredini pokažemo od davnina poznatu bokeljskopaštrovsku hrabrost. Ubrzo smo stigli u Rudo, u Prvu proletersku i za ovih šestsedam mjeseci nijesmo se osramotili.

– Tebi je lakše, Marko. Bombaš si, svud si prvi, a što ću ja kao ekonom i ovako kratkovid?

– Nijesi u pravu, Miloše. Pamte se tvoji podvizi kada smo napadali Talijane zabarikadirane u manastiru u Reževićima.

A što tek da kažemo za Bitku na Pljevljima...

I stvarno, još pred ustanak, kada je Niko Vuković, naš sekretar partijske ćelije, govorio da ozbiljno računamo na simpatizere Partije, spomenuo je i Miloša Franovića.

– Miloš će nam sigurno pomoći. Taj će se hrabro boriti, vidjećete!

Tako je i bilo. Kod kuće je ostavio ženu, majku, sestru i jedinog sina Branka i pošao u ustanak zajedno sa Medigovićima, Vukovićima i drugim familijama...

Stanišić je takođe za ,,Front“ ispričao da su i u teškoj Bici na Pljevljima opet bili zajedno u četvrtoj četi.

– Između kasarne, oficirskog doma i jednog magacina, Talijani su nas pustili da priđemo sasvim blizu, pa su odjednom upalili svjetla i odasvud nas, nezaštićene na ulici, zasuli ubitačnom vatrom.

– Gađajte u sijalice, drugovi – prvi se oglasi Miloš.

Daleko iza ponoći, kad je pao smrtno pogođen komandir čete Milenko Medigović, Miloš je s bajonetom poletio na bunker.

– Nazad, Franoviću, poginućeš – viknu komesar čete Niko Vuković, pa i on pogibe.

Miloš je, međutim, već uspio da ubaci „kragujevku“ u bunker i talijanski mitraljez je ućutao. A rano, u zoru, opet je nastao pakao. Udaljeni od neprijatelja pedesetak metara, nijesmo smjeli čekati da svane.

Ponovo je Miloš, s dvije bombe, prokrčio put i kroz park se probio do kasarne i odatle štitio povlačenje ostalih drugova.

Tih dana palo je 14 Bokelja i Paštrovića, a 21 ranjen.

– Drugovi Primorci, ako nam je do obraza, dužni smo da ih osvetimo – govorio je Miloš i na djelu dokazivao kako se valja boriti i prije i sada u Prvoj proleterskoj.

svjeDočanstvo o hrabrosti

Stanišić je za ,,Front“ svjedočio kako je, kad su prelazili Igman u januaru 1942, Pero Ćetković, komandant bataljona, upozorio na opasnosti od smrzavanja.

Iako Primorac, Miloš se dobro snalazio na maršu preko ledenog Igmana. Trčao je od druga do druga koji su pokazivali znake klonulosti i smrzavanja, bodrio ih je i masirao.

– Kakvo mi je lice, Frano? – upita ga Milan Zenović i pade od umora.

– Normalno, Milane, zarumenio si se

Spomenica za hrabrost Milošu Franoviću

kao djevojka! A nije, bio je bijel kao cigaret-papir. Poslije masiranja, Miloš je Milana uprtio na leđa i teškom mukom ga nosio.

I u borbi protiv četnika, kod Foče, Miloš je bio hrabar, a zarobljenicima, prisilno mobilisanim četnicima, vatreno se obraćao da ne služe neprijatelju.

Dok su Marko i Miloš sjedjeli u brigadnoj ambulanti i sjećali se prošlosti, Miloš je sjetno rekao: – Kakav sam ti ja borac, Marko, kad kao ekonom čete moram da brinem o hrani?

Sad sam pravi pozadinac!

– Dobro, Frano, a što je bilo prije mjesec na Sinjajevini, na Večerinovcu, kad su četnici doveli Talijane i kad su uletjeli među nas... Niko nije napravio podvig kao ti!

– Nije to ništa!

– Kako nije ništa? Jesi li jurnuo na Talijana, uhvatio ga za usijanu cijev puškomitraljeza, oteo ga i pobio poslugu...

Sve su ti ruke izgorjele, još ti rane nijesu zarasle.

Prijem u Partiju

A kada sam izašao iz brigadne ambulante, kada mi je rana na nozi prezdravila, negdje krajem jula 1942, kod sela Jelašica, ispod Vranjice, sazvaše partijski sastanak.

– Marko, zovi Miloša Franovića, neka i on prisustvuje – reče mi Đuro Lončarević, naš sekretar ćelije. Čini mi se da se rijetko ko kao Frano radovao na sastanku u planini, u hladu stoljetnih drveta.

– Hvala vam, drugovi!

Učesnik Igmanskog marša, bitaka na Pljevljima, Neretvi, Zelengori...

U spomen-knjizi poginulih boraca i žrtava fašističkog terora Opštine Budva pod naslovom ,,Pali za slobodu 1941 – 1945.“ navodi se da je Miloš Lukin Franović rođen 1907. godine u Katunu Reževići kod Petrovca, da je bio zemljoradnik i radnik. Potiče iz seljačke porodice, život u djetinjstvu mu je bio otežan velikom oskudicom, naročito u toku Prvog svjetskog rata.

U Trinaestojulskom ustanku bio je među ustanicima sa puškom u ruci, spreman da se bori u svim uslovima, u svakom kraju zemlje, na poziv i pod vođstvom Partije. Ostala je zapamćena njegova hrabrost u akcijama protiv Italijana na području Reževića. Poslije

julskog ustanka, ostao je u ilegali i požrtvovano je izvršavao sve zadatke.

– Sredinom novembra 1941. godine jedan je od 47 odlučnih boraca iz našeg kraja koji dobrovoljno stupaju u Lovćenski bataljon Crnogorskog odreda za operacije u Sandžaku, i u sastavu Primorsko-sokolske čete učestvuje u slavnoj borbi protiv Italijana na Pljevljima 1. decembra 1941. godine. Poslije Pljevaljske bitke učestvuje u borbama u Sandžaku, a zatim 22. decembra u Rudom stupa u redove legendarne Prve proleterske brigade. Kao borac Druge čete Prvog crnogorskog (Lovćenskog) bataljona proći će dio

slavnog puta brigade.

Potvrđivao se i kalio u mnogim teškim borbama protiv ustaša i četnika, Njemaca i Italijana u Bosni, Dalmaciji, Crnoj Gori. Prošao je čuveni Igmanski marš i Neretvu, boreći se svugdje hrabro i odlučno. Član KPJ postao je 1942. godine.

– Hrabri i prekaljeni ratnik Miloš Franović poginuo je u pobjedničkom jurišu Prvog crnogorskog bataljona na Balinovcu, Zelengora, 13. juna 1943. godine – navodi se u knjizi ,,Pali za slobodu“ koju je budvanski odbor SUBNOR-a Crne Gore poklonio Miloševom sinu Branku Franoviću 1984. godine.

Miloš je bio zbunjen i radostan, a ja sam mu među prvima čestitao prijem u Partiju.

– Znaš, Marko, prosto nijesam vjerovao da ću to zaslužiti. Tek sada vidim koliko je to velika stvar.

Vrijeme je prolazilo, a ekonom Miloš Franović ostao je isti — izuzetno hrabar i tih. Prošle su mnoge bitke, prošla je i Neretva, kad jednog dana Savo Burić pozva Miloša: – Red bi bio, Frane, da i ti postaneš rukovodilac, svi su napredovali, samo ti...

– Neka, druže komandante, ja želim ostati borac i ništa više, Miloš je ostao uporan.

A na Treskavici je ostavio svoje kuvare i pošao na juriš, iako ga je Špiro Špadijer zadržavao. I kad smo forsirali hladnu Drinu, među 40 najboljih plivača, kao dobrovoljac, našao se i Miloš Franović.

Zar ja, Primorac, pa da odustanem!

I kada smo prelazili nabujali Lim bio je među prvima. Pa na Zlatnom boru upade među Nijemce i iz borbe iznese poginulog Vuju Zogovića, zamjenika komandira čete.

Kobni 13. jun 1943.

Onda je došlo do borbi na prevojima Zelengore i sudara sa Njemcima, tog kobnog 13. juna 1943. Znali su da po cijenu života moraju obezbijediti prolaz ranjenicima i Vrhovnom štabu. Na Ljubinom grobu zauvijek je ostalo 27 proletera, a 13 je preživjelo… Ostalo je zapisano da su proleteri izginuli, Njemci nijesu prošli, a partizani su probili obruč. Krvava ratna vremena pamte da su ,,dva dana gorjeli nebo i zemlja“, da je bila borba prsa u prsa, da su Njemci imali jače oružje, a partizani hrabrije srce...

Druga četa Trećeg bataljona Četvrte crnogorske proleterske brigade poslala je posljednju poruku Vrhovnom štabu: ,,Dok god budete čuli na Ljubinom grobu pucanje naših pušaka, Njemci neće proći. A kad toga ne bude, znajte da na njemu nema više živih proletera“. Ostala je za vječnost poruka boraca sa Ljubinog groba, ali i rečenica s kraja teksta iz davno požutjelih stranica ,,Fronta“: – Ni dan-danas se ne zna za grob Miloša Franovića, ali je sigurno da leži u srcima saboraca! r.usKoKoviĆ-ivanoviĆ

Crnom Gorom

13, 14. i 15. jul 2022.

PODGORICA – Crnogorski predsjednik Milo Đukanović odlikovao je Zajednicu opština Crne Gore Ordenom crnogorske zastave Drugog stepena. Đukanović je, piše agencija Mina, na svečanoj akademiji povodom obilježavanja 50 godina rada Zajednice opština, kazao da Crna Gora danas ima značajnu ulogu u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope.

– Zajednica daje posebnu mogućnost otvorene komunikacije zastupanjem interesa lokalne uprave. Stvorena je asocijacija lokalnih vlasti koja svoju misiju uspješno sprovodi pola vijeka – rekao je Đukanović.

Kako je kazao, sve novoosnovane opštine donijele su odluku da pristupe Zajednici, pa su danas svih 25 jedinica lokalne samouprava njene članice.

Prema riječima Đukanovića, Zajednica opština je, kao i crnogorsko društvo, prošla kroz period krupnih promjena.

– Zahvaljujući odgovornom rukovođenju, ta organizacija je očuvala jedinstvo, donoseći odluke najčešće konsenzual-

21

Predsjednik države Milo Đukanović odlikovao Zajednicu opština Crne Gore

Pola vijeka uspješan zastupnik lokalnih uprava no. To je rijedak slučaj na kojem se naše društvo u cjelini može ugledati – rekao je Đukanović.

On je kazao da je Zajednica postala važan subjekat međunarodne saradnje, kroz bilateralnu i multirateralnu saradnju.

– Djelujući kao članica međunarodne i regionalnih organizacija, ona je afirmisala Crnu Goru i davala i daje doprinos evropskim integracijama –naveo je Đukanović.

Gradonačelnik Podgorice i predsjednik Skupštine Zajednice opština Ivan Vuković rekao je da je proteklih pola vijeka Zajednica opravdala svrhu postojanja, dajući nemjerljiv doprinos unapređenju položaja opština i poboljšanju kvaliteta života građana.

On je kazao da Zajednica u kontinuitetu djeluje u cilju kreiranja normativnog okvira za bolje funkcionisanje opština.

– U stalnoj borbi za poboljšanje uslova za rad lokalnih samouprava, trudimo se i uspijevamo da ostanemo vjerni principima na kojima počiva organizacija – dobrovoljnosti, nestranačkom karakteru, javnosti rada, nezavisnosti i uvažavanju različitosti – naveo je Vuković.

Prema riječima Vukovića, to znači spremnost da zajednički interes pretpostave mnoštvu partikularnih i da se posvete cilju opšteg dobra.

– Nemam dilemu da je to više nego ikada ranije potrebno Crnoj Gori danas – zaključio je Vuković.

C. G.

ZAJEDNICA VAŽAN SUBJEKAT MEĐUNARODNE SARADNJE: Đukanović na svečanoj akademiji

KOlAšIN: Predstavnici Opštine i stručnjaci o sudbini objekta u centru grada Ozvaničen početak izgradnje žičare KOLAŠIN – Kuću braće Marić u centru grada, poznatu kao zgrada starog suda, treba zaštititi, ali prostor pored tog objekta učiniti bezbjednim za prolaznike.

To je dogovoreno na sastanku kod predsjednice Opštine Marte Šćepanović kojem su prisustvovali Ilija Lalošević, redovni profesor Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Sandra Kapetanović iz NVO ,,Expeditio“, Mikan Medenica iz Društva prijatelja Kolašina i Mile Glavičanin, sekretar za zaštitu životne sredine.

Prethodno je Društvo prijatelja Kolašin predsjednici Opštine podnijelo inicijativu da što prije stručna lica obiđu objekat i da se traže načini da se zgrada, koja je prepoznatljivost centralnog dijela grada, sačuva. Mladen Obrenović i Mikan Medenica iz Društva prijatelja Kolašina, obratili su se i Upravi za zaštitu kulturnih dobara.

– Tražimo da se utvrdi kulturno-istorijska vrijednost objekta koji je izgrađen 1908. godine. Bio je to poslovni objekat braće Marić, a ugled u gradnji su mu bili slični objekti u Beču i Trstu. Nakon Drugog svjetskog rata, objekat je konfiskovan i u njega su zbog njegove reprezentativnosti smješteni Sreski sud i Javno tužilaštvo. Smatramo da se radi o važnom objektu za imidž centra grada koji je u ovakvo stanje došao nebrigom vlasnika – istakli su Obrenović i Medenica.

Građani su u više navrata reagovali i zahtijevali da se obezbijedi prostor oko zgrade. Urbanističko-građevinski inspektor Novak Lakušić je 30. maja potpisao rješenje za prinudno izvršenje rješenja o rušenju. Lakušić je naredio D.O.O. ,,K Distrobution“ iz Podgorice preduzimanje mjera jer objekat, usljed oštećenja i dotrajalosti, ugrožava

Kotor – Cetinje

Kuću Marića zaštititi Gondole će ka i učiniti bezbjednom Lovćenu krenuti Lokalna uprava najavila je da će profesor Ilija Lalošević i inženjer Igor Đuranović izraditi elaborat preventivnourgentne zaštite kojim će se definisati mjere i radnje kojima će, prije svega, građani biti bezbjedni ako spriječimo dalje propadanje zgrade

narednog ljeta

Briga za stare objekte

VRIJEDNA ČUVANJA: Kuća Marića

bezbjednost građana. ,,K Distribution“ to nije uradio, pa je odlučeno da to prinudno uradi ,,Zaštita prostora Crne Gore“ iz Danilovgrada, ali se ovi 7. juna nijesu pojavili na zakazano rušenje. Zato je Marta Šćepanović krajem juna od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma tražila hitno rušenje.

Predsjednica Opštine Kolašin kaže kako lokalna uprava želi da izađe u susret građanima i onima koji traže bezbjednost, kao i onima koji misle da obje-

kat treba sačuvati zbog značaja za imidž grada.

– Opština nije vlasnik objekta i treba sagledati i pravni osnov kojim Opština može preduzeti neke interventne mjere.

Angažovaćemo profesora Iliju Laloševića i inženjera Igora Đuranovića da izrade elaborat preventivno-urgentne zaštite kojim će se definisati mjere i radnje kojima će, prije svega, građani biti bezbjedni ako spriječimo dalje propadanje zgrade – kazala je Šćepanović.

Dr. DRAŠKOVIČ

Predsjednica Opštine Marta Šćepanović je pokrenula inicijativu da se pronađe model zaštite starih kuća koje se nalaze u centru grada, koje se uglavnom ne koriste, ali predstavljaju arhitektonsku i građevinsku originalnost.

– U saradnji sa NVO ,,Expeditio“ tražimo način da sačuvamo i zaštitimo autentične kolašinske kuće u centru grada. Investicioni ciklus i ubrzani razvoj donose određene rizike. Pokrenućemo projekat njihove zaštite kroz „mapiranje“, kako bismo, kroz izgradnju novih objekata, sačuvali duh starog gradskog jezgra Kolašina.

To su objekti koji su simboli grada i moramo spriječiti njihovu devastaciju. Napominjem da nijedan objekat ne može biti zaštićen od urušavanja jer Opština nema pravni osnov da sprovodi adaptaciju, sanaciju ili revitalizaciju. Zaštita tih objekata, kao i parka Dulovine od nekontrolisane gradnje biće naši imperativi u donošenju narednih planskih dokumenata – kazala je Šćepanović.

Juče u Kotoru

KOTOR – Izgradnja žičare Kotor – Lovćen počela je juče, kamen temeljac je položio predsjednik Vlade Dritan Abazović.

Prva dionica žičare trebalo bi da bude puštena u rad za godinu, a na njoj će raditi 100 ljudi.

Posao vrijedan 20 miliona eura povjeren je konzorcijumu „Leitner – žičara Kotor 1350“, koji čine privredna društva Novi Volvox D.O.O. iz Podgorice i LEITNER AG / SpA, sa kojim je Vlada potpisala ugovor u decembru 2021. godine.

Premijer je kazao da je san mnoge djece Kotora i Cetinja počeo da postaje java.

– Nadam se da će naredne godine gondole pune turista ići prema Lovćenu, ali da će naši građani i turisti imati priliku da vide najljepši izlazak sunca na svijetu – rekao je Abazović.

Događaju su prisustvovali predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković, kao i predstavnik izvođača radova Martin Lajtner.

Prva faza žičare vodi od Kotora do Kuka, druga do Ivanovih Korita, a treća do Prijestonice. Žičara će biti dugačka 3.918 metara, kapaciteta 1.000 putnika po jednom satu i 40 gondola, dok će vrijeme putovanja biti 11 minuta. Početna tačka predviđena je u Kotoru, a krajnja na Lovćenu.

Planirana trasa je od lokaliteta Dub, koji se nalazi na periferiji Kotora (u neposrednoj blizini ulaza u drumski tunel koji povezuje Kotor sa Tivtom) i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen.

– Lokacija terminala Dub se nalazi unutar Grbaljskog polja, na 65 m nadmorske visine, 200 m od puta Budva – Tivat i 500 m od Aerodroma Tivat, a terminala Kuk na istoimenoj visoravni na planini Lovćen, na 1.350 m nadmorske visine. Granice koncesionog područja na lokalitetu Kuk, osim lokaliteta terminala, obuhvataju i prostor potreban za smještanje pratećih sadržaja (parkinga, restorana i sl.) – piše u opisu projekta.

Predviđeno je da koncesija traje 30 godina C. G.

Kultura

PODGORICA – Filmska producentska kuća „Zeta film“ premijerno je prije četiri decenije predstavila projekat koji je oko Trinaestojulskog ustanka, jednog od najznačajnjih događaja u istoriji Crne Gore, okupio najznamenitija imena kulturne scene Jugoslavije.

Film „13. jul“ donio je mnogo toga, a najviše omaž jednoj od najhrabrijih borbi malog naroda bez kog bi savremeni svijet možda drugačije izgledao.

Film su režirali Radomir Bajo Šaranović i Milo Đukanović, autori scenarija bili su Ratko Đurović, Mirko Kovač i Borislav Pekić, muziku je komponovao Boro Tamindžić, a u glumačkoj ekipi bili su neki od najznačajnijih i najpoznatijih glumaca toga doba.

Povodom 40 godina od premijere ovog ostvarenja, za Pobjedu govore producent filma Savo Radunović, reditelj Draško Đurović, koji je kao volonter bio uz autorsku ekipu, dok o mjestu filma „13. jul“ u modernoj kinematografiji govori Andro Martinović.

SNIMANJE

Film „13. jul“ Radunoviću je jedan od najmilijih koje je u životu uradio, a snimio je 81 ostvarenje.

- Reditelji su bili Milo Đukanović i Bajo Šaranović, a glumačku ekipu činila su najistaknutija imena jugoslovenske kinematografije. Karakteristično je da je na filmu učestvovao i veliki broj Crnogoraca – glumac Boro Begović, Boro Tamindžić je pisao muziku, Ratko Đurović je bio scenarista, Nikola Popović direktor, ja sam bio glavni organizator. Svi koji su u Crnoj Gori bili sposobni da se bave filmom, bili su dio ovog ostvarenja – kazao je on.

Kao srednjoškolac, koji se spremao za prijemni ispit iz filmske režije, i koji je želio da vidi kako se tu u blizini, na Velimlju, snima ratni film, Đurović je bio na tri snimajuća dana.

- Ekipa glumaca je bila velika – Pavle Vujisić, Bata Živojinović, Miki Manojlović, Petar Božović, Petar Banićević, Rade Šerbedžija, Ljiljana Dragutinović, Veljko

13, 14. i 15. jul 2022.

Četiri decenije od premijere jedinog crnogorskog dugometražnog i

Velika priča o naro je krvlju „zalivao“ k Mandić – sve legende u jednoj sceni. Iza kamere, najbolji direktor fotografije u SFRJ Tomislav Pinter, tonski snimatelji Marjan Meglić i Kaćo Kovacević, te Nikola Popović i Savo Radunović u produkciji. A, režiraju u paru moja dva buduća profesora i prijatelja – jednog poznajem i nosim mu knjigu snimanja – Milo Đukanović i Radomir Bajo Šaranović. Istovremeno, na scenariju isto velika ekipa odličnih pisaca, od Ratka Đurovića, Bora Pekića, Mirka Kovača.

Asistenti režije, sigurno najbolja ekipa ikad okupljena na jednom domaćem filmu: Stole Popov, Miško Vukobratović, Seljami Raraku, Miki Stamenković, pa čak, tada vojnik i glumac Emir Kusturica. Bio sam fasciniran kako to sve mirno funkcioniše – od scenarija, kojeg prvi put tada imam u rukama, do statista.

Vojska JNA glumi partizane, Talijane i narod. Ne vidim da se nešto žuri, da su nervozni.

To će se kasnije pokazati kao glavni znak na svim snimanjima kojim sam priustvovao, kao član ekipe – kazao je Đurović.

Film „13. jul“ bio je ogroman projekat, a na našu veliku žalost, kako je rekao Radunović, u našoj kinematografiji nikad ne uradimo sve do kraja kako treba.

- Ni u jednom filmu se pripreme ne sprovedu kako treba, a tako je bilo i sa filmom „13. jul“.

To je koštalo. Slali smo po tri ekipe svaki dan na snimanje, a uporedo se pisao scenario, što je bilo mnogo komplikovano.

Na veliku sreću, sve je ispalo

Početak ustanka u Crnoj Gori (sa snimanja filma ,,13. jul“)

ARHIVA POBJEDE

22

Predstavnik „Zeta filma“ Marko Špadijer, Nada Perović i glumac Veljko Mandić

dobro. Na snimanju nije bilo nikoga ko je istrčavao u bilo čemu, bilo je to jedno lijepo druženje. Potpuno drugi odnos, način razmišljanja – kazao je Radunović.

MIMOILAŽENJA

Kada gledaš druge, prema riječima Đurovića, sve je idilično, a kada si unutra to je organizovani haos.

- Ali, kad imaš pare haos je manji. A „13. jul“ je bio vrlo skup film. Raspoloženje partijske Crne Gore je da i Crna Gora sa toliko poginulih i narodnih heroja mora da ima svoju epopeju snimljenu na filmskoj traci. Imali su Savjet filma kojim je predsjedavao Nenad Bućin, kog sam lično poznavao, do raznih političara i generala. Sve ono što današnji, naši filmovi, nemaju. Jedan reditelj nije bio dovoljan, jer je Šaranović imao jedan igrani ratni film, prilično dobar –„Svadbu“, a Milo je radio više filmova koji su bili ci-

jenjeni kao komedije – „Palma među palmama“ „Muškarci“, „Quo vadis Živorade“. Veljko Milatović je privatno želio da film režira provjereni Veljko Bulajić, ali je prevladala ideja rukovodstva da se da šansa drugim ljudima – ispričao je Đurović. Šaranović je, kako je objasnio Đurović, želio veliku epsku sliku u kojoj se neće prepoznavati prostori i autentični likovi.

- Da bi izbjegao kasniju polemiku tipa – e nije ovo ovako bilo, niti je on to rekao. Milo je htio kamerniju verziju sa više psihologije a manje pirotehnike, baš kako je Lordan Zafranović napravio „Okupciju u 26 slika“. Vidjelo se da će razlika u konceptu i temperamentu ova dva prijatelja eksplodirati na snimanju ili pored snimanja. I tako je bilo. Milo se vraćao umoran sa noćnih izleta sa Svetog Stefana, Bajo je smatrao da radi film svog života...

Jedno pismo koje je Bajo po-

Ovjekovječena junačka borba crnogorskog naroda za slobodu (sa snimanja filma ,,13. jul“)

slao Savjetu bilo je okidač da Milo, a sa njim i snimatelj Tomislav Pinter, odu sa filma. Za javnost – Pinter se ženi, Milo mu kumuje – ispričao je Đurović.

To je, kako je dodao, dovelo do toga da dva reditelja ne razgovaraju.

- Poslije su počela prepucavanja po novinama, sjećam se da je Milo napisao, samo da

me Nikola Popović ne uhapsi. Moji profesori Milo i Bajo od tada nijesu pričali sljedećih 10 godina. Svi su očekivli uspjeh filma u Puli, ali dobio je „Arenu “samo za ton – Marjan Meglić i Kaćo Kovačević. To je bio objektivno neuspjeh, iako je film bio gledljiv, nije imao neophodnih emotivnih scena koje bi vezale publiku za priču i likove. Realno, puno je para

Italijanska vojska u Crnoj Gori (sa snimanja filma ,,13. jul“)

Kultura

13, 14. i 15. jul 2022.

23

igranog filma koji se bavi Trinaestojulskim ustankom

odu koji kamenje

Glumci Pavle Vujisić i Voja Brajović na snimanju filma

Glumac Bata Živojinović u crnogorskom odijelu

Glumac Aleksandar Berček odmara između snimanja

Zaboravili smo sve ljude koji su obilježili našu kulturu

bilo potrošeno i to se onda nekako prećutkivalo. Važno je da i Crna Gora ima grandiozni ratni spektakl – ispričao je on.

BITNOST

U odnosu na značaj ovog filma za današnju kinematografiju, kako je Martinović kazao, već samo određenje da napravite film o događaju koji je odjeknuo širom okupirane Evrope

nesumnjiv je odraz ambicije da iskažete mogućnosti i značaj kinematografije u jednom društvu.

- Računalo se, tada, razumije se, na saradnike iz svih jugoslovenskih republika, jer je ustanak u Crnoj Gori označio početak oslobodilačkog rata, ali i uspostavljanja nove državne zajednice, ravnopravnih naroda. Film „13. jul“ je koncipiran kao mozaički prikaz okolnosti pod kojima je donijeta odluka koja će odrediti sudbine mnogih ljudi, ali i same Crne Gore.

Bio je to tipičan crnogorski refleks, ujediniti se pred spoljnim neprijateljem. U vrijeme kada se pojavio, „13. jul“ nije imao najbolji odjek u kritičkim opservacijama, ali se danas ipak prepoznaju imanentni filmski kvaliteti i vanredna glumačka ostvarenja. Novo vrijeme, pak, iziskuje i drugačija promišljanja na estetskom planu, ali i u kontekstu pokušaja reinterpretacije istorijskih događaja – rekao je on.

Svi filmovi, prema njegovim riječima, imaju svoje sudbine.

- Popularnost, u vrijeme kada se pojavio, nije dovoljan jemac trajanja jednog filma. Nasuprot tome, dešava se da buduća publika otkrije vrijednosti djela koje njegovi savremenici, iz različitih razloga, nijesu bili kadri da prepoznaju. Kada je u pitanju film „13. jul“, na njega nas, ukazuje na to i ovo Vaše interesovanje, svake godine podsjeća ovaj veliki da-

Savo Radunović je ogorčen što smo zaboravili sve ljude koji su obilježili našu kulturu.

- Ja sam 12 godina bio predsjednik Udruženja filmskih radnika Crne Gore. Stalno sam tada insistirao da, u saradnji sa televizijom, napravimo, recimo, veče Bora Tamidžića. Da se puste njegovi filmovi, muzika i dva čovjeka koja će da govore o njemu i kvalitetna emisija koju bi narod gledao. Veče Veljka Mandića, Pekića...

Toliko ljudi ima u Crnoj Gori.

A, nikada to nijesam uspio niti je ijedan glavni urednik želio to da uradi. Ja to nijesam izmislio, to rade sve svjetske televizije za svoje ljude – kazao je on.

tum iz naše prošlosti i jedan od dva najznačajnija crnogorska praznika – ispričao je on.

Danas kad se slavi praznik, kako je Đurović kazao, „13. jul“ se obavezno emituje na televiziji i djeluje na ekranu vrlo dobro.

- Važno je kao jedno svjedočanstvo o nama koji smo se uvijek negdje borili i uvijek svuda svađali. Skoro kao danas. Milo je smatrao da bi film bio bolji da je on ostao, i to je sigurno, ali to je jednostavno bio u umjetničkom smislu nespojiv par. Želio bih, jednog dana, da neka slična ekipa opet snima film u Crnoj Gori, veliku priču o narodu koji je „zalivao“ kamenje crvenom bojom, jer se nažalost ili na sreću, taj narod davno u tom kamenjaru izgubio – kazao je on.

Važnost ovog ostvarenja, prema riječima Radunovića, ogromna je.

Reditelj Bajo Šaranović i asistenti režije Selami Taraku i Milan Bulatović

Nakon raspada Jugoslavije kinematografija u Crnoj Gori nikog nije zanimala Ono što nam sada izgleda kao nemoguć produkcijski poduhvat, prema riječima Andra Martinovića, u ono vrijeme i sa ljudima koji su imali smisla za važnost kulture, bilo je izvodljivo.

- Kako to uporediti sa našim vremenom? Nakon raspada velike države, kinematografija u Crnoj Gori nikog nije zanimala. Pravila se fama da je za nas to isuviše skupa djelatnost, iako je po mnogo čemu kinematografija najdinamičniji sektor u kulturi, koji angažuje značajan broj ljudi i vraća dobar dio sredstava uloženih u proizvodnju. Da o drugim kulturološkim i ekonomskim efektima – kao što su afirmacija

- Film „13, jul“ nije samo važan za kinematografiju, nego za Crnu Goru. Poznato je da je Crna Gora najmasovnije u Evropi pružila otpor fašizmu.

Potom, ovaj film bi trebalo češće prikazivati, da vide ove mlađe generacije što se dešavalo, jer je on vjerodostojan svim događajima – kazao je on.

Kada je film izašao, kako je Radunović ispričao, bio je dobro primljen.

- Kao što znate, Crna Gora je

i promocija Crne Gore – i ne govorimo. Ima li koga, u institucijama danas, da to prepoznaje?

Sudeći na osnovu ličnog iskustva, nijesam siguran. Očekujem da Ministarstvo kulture preuzme ulogu koju mora imati kada su projekti od posebne važnosti za crnogorsku tradiciju u pitanju, ali da i drugi članovi naše zajednice djelima a ne samo riječima pomognu da neke od veličanstvenih slika iz našeg trajanja ožive na filmskom platnu. Nema boljeg načina da za njih zainteresujemo nove generacije, da ih probudimo i podstaknemo na razmišljanje. U protivnom, imaćemo sve više sljedbenika jednostranih ideologija i učenja – rekao je on.

podijeljena više puta, a izgleda da nikada nećemo zrenuti da prevaziđemo podjele. Tako je bilo i tada, na moju i na žalost većine koji normalno misle – da nema više ni četnika ni partizana, ni ustaša ni domobrana, nego da smo svi ljudi. Evo Njemačka je bila fašistička zemlja, a sada drma cijelom Evropom. Zaboravili smo sve, a kod nas međusobno brat sa bratom ne može da se dogovori. To je muka naša – rekao je on.

Samo reditelj koji ima dušu, prema riječima Radunovića, može da napravi dobar film.

Današnja kinematografija je nešto potpuno drugo.

- Mi smo prešli potpuno u industriju. Mene dovodi do ludila što ekipe više ne žive za film, koje ga vole – dođu, odrade posao, kao da rade u fabrici. Sve se drugačije radi, drugačije su okolnosti, novac, sve smo prihvatili sa strane – i ono što valja i ono što ne valja – rekao je on.

S. VIŠNJIĆ

24

Kultura

13, 14. i 15. jul 2022.

JEDAN ŽIVOT: Slobodanka Beba Milenković, prvakinja makedonskog Narodnog ansambla „Tanec“

Zahvaljujući igri i pjesmi doživjela svijet kao na dlanu Zadnji put sam bila na moru, Herceg Novi, Igalo, Tivat, Budva – i ja Crnu Goru ne prepoznajem, jer je toliko izgrađeno, da se skoro, kad ideš putem, od zgrada ne vidi more. Podgorica je Podgorica, nju prepoznajem. Izgrađena jeste, ali je lijepa. Meni je cijela Crna Gora lijepa – rekla je Beba Milenković

PODGORICA - Jedan je mislilac rekao da ako znaš odakle potičeš, teško će te zaustaviti na putu kojim si krenuo. Čini se da Slobodanka Beba Milenković, penzionisana prvakinja i zvijezda makedonskog Narodnog ansambla „Tanec“, živi da bi u ime svojih predaka i svojih potomaka sačuvala uspomenu na Petroviće iz Bioča, porodicu svog oca Vidaka Ilijinog Petrovića i Marice (Deribabove) Pukove iz Skoplja. Zato je objavila životopis pod nazivom „Makedonsko-crnogorska saga“.

Ova knjiga topla je i nostalgična ispovijest o korijenima i životnom putu izuzetne umjetnice, ali i njen dug prema prošlosti koja je imala svojih boljih i lošijih momenata. U toj priči svi su likovi stvarni, adrese poznate, kao i okolnosti. Rat, zemljotresi, zatvori, bankroti, gradovi gotovo da su oblikovali način na koji će Beba Milenković percipirati stvarnost, ali na kraju je pobijedila pjesma pod čijim su uticajem svi oko nje posložili svoje prioritete i izabrali ljubav. Jedni prema drugima, prema svim čistim dušama i prema dvijema domovinama koje se prožimaju već vjekovima.

Zakašnjeli aplauz u Tirani

NEDOČEKANA KNJIGA

Vidak i Marica Petrović su imali dvoje djece. Bebin brat Slobodan Cobe bio je čuveni novinar koji je karijeru počeo u „Frontu“, časopisu JNA, a kasnije je bio urednik mnogih časopisa među kojima su „Večer“, „Ekran“, „Nova Makedonija“ i „Puls“. U novembru 2021. je postao laureat Trinaestonovembarske nagrade grada Skoplja za novinarstvo. Iako je njegova ideja bila da se uspomene Bebe Milenković ukoriče, nije dočekao da uživa u svom uredničkom poduhvatu.

- Moja mama mi je pričala sve ovo što je u knjizi, do trenutka kad smo mi bili već veliki, Slobodan i ja, da vidimo situaciju.

Inače, pričala mi je to i po deset puta. I ja Slobodanu jednog dana kažem detalj iz knjige o precima i on meni kaže: „Ja ovo prvi put čujem“ – ispričala je Beba Milenković za Pobjedu.

Bebina prednost je bila u činje-

RUKOM NAPISALA PRVE STRANICE KNJIGE: Slobodanka Beba Milenković

nici da je, za razliku od Slobodana, više vremena provodila s majkom. Zamolio ju je da zapiše te priče koje je čula od majke i ona je već narednog jutra počela da zapisuje.

- Vjerujete, ja ne znam da radim na kompjuteru i zapisala sam rukom 48 stranica. Onda mi je rekao: „Seko, od ovoga ću ja napraviti knjigu“ – prisjetila se Beba. „Makedonsko-crnogorska saga“ je iskrena, prijemčiva i nježna, i svako može razumjeti njenu suštinu, namjeru, unutrašnje nemire i tiha uzbuđenja koja su od djevojčice rođene 1946. godine, sticajem okolnosti u Ćupriji, malo poslije Drugog svjetskog rata, stvorili

jednu od najistaknutijih nositeljski umjetničkog nasljeđa Makedonije i bivše Jugoslavije.

- Ja nijesam pisac, ja nijesam poeta, ja sam osoba sa muzičke akademije, ali molim te zadrži autentičnost ovoga što sam napisala, rekla sam Slobodanu.

Ako misliš negdje kao novinar da to ispraviš, ispravi, ali mora da bude autentično. Zato je knjiga toliko topla, jer je pisana iz srca i s mnogo ljubavi – rekla je Milenković.

Njena veza sa bratom bila je jaka. On je bio njen oslonac i uzdanica, njeno izvorno i njeno postojano. Zato uvijek o njemu priča s mješavinom ponosa i neprebola.

- Nije stigao, ali na zadnjoj stra-

nici je htio da napiše da je ta knjiga objavljena povodom Dana nezavisnosti Crne Gore, dana koji nije dočekao. Jedan njegov kolega iz Makedonije je završio knjigu. Htio je i da stavi znamen crnogorski i da je posveti nezavisnosti zemlje iz koje potiče.

Srce mi je slomio, toliko smo se voljeli – ispričala je Beba.

MAJČIN TALENAT

Beba Milenković je talenat naslijedila od majke koja je bila vokalna solistkinja na Radio Skoplju pod neposrednim rukovodstvom Vasila Hadžimanova, Zafirovog oca. Tih godina se nije snimalo, već su se nastupi prenosili uživo. To je bilo u vrijeme kad se poro-

U gomili sjećanja, nekih zapisanih detaljno, a nekih jedva skiciranih, iz bogatog životopisa Slobodanke Bebe Milenković, postoji i priča o aplauzu koji je stigao sa zakašnjenjem.

- Iako sam već bila u penziji, „Tanec“ me je pozivao da nastupam kao pjevačica, pa je tako bilo i sa gostovanjem u Tirani 1993. godine. Bilo je to vrijeme poslije obraćanja Slobodana Miloševića na Gazimestanu, usijanih odnosa sa komšijama, unutrašnjih nemira i neposredno poslije rušenja spomenika Envera Hodže. Koncert je bio u Narodnom pozorištu i fijasko se dešava baš na mom nastupu. Tišina tokom najave, tišina tokom nastupa, a i ćutanjem sam ispraćena sa bine! Zašto?

Konferansije me je najavio kao Slobodanku Milošević, umjesto Milenković, a publika je reagovala na svoj način. Voditelj je odmah poslije nastupa objasnio grešku i izvinio se, što je propraćeno gromoglasnim aplauzom – zapisala je Beba u „Makedonsko-crnogorskoj sagi“.

dica Petrović vratila u Skoplje, nakon duge ratne i poratne prinudne „turneje“ na potezu Mitrovica-Kragujevac-Ćuprija-Zagreb i dok je njen otac zbog društveno-političkih (ne) prilika jedan period proveo u zatvoreništvu.

- Po izlasku iz zatvora (u međuvremenu jedan naš prijatelj zapošljava moju majku Maricu

u „Gradskom kinu“ kao blagajnicu), Vidak se zapošljava u Jegunovce kao službenik. Odatle prelazi u „Gradsku čistoću“ (današnji „Komunalac“) čiji je direktor naš komšija, opet u administraciji. Moj otac je umro 1987. u 72. godini. Moja majka je umrla 2005. u 82. godini – zapisala je Milenković u svojoj knjizi.

Kultura

13, 14. i 15. jul 2022.

“ sa crnogorskim korijenima

Sa prvog nastupa 1967. godine Sa bratom Slobodanom Petrovićem koji je inicirao štampanje knjige

Sa roditeljima Maricom i Vidakom

Tri susreta s Titom Beba Milenković je igrala i za Josipa Broza Tita, i to tri puta, kao u pjesmi Đorđa Balaševića. Njegova vila u Ohridu, na obroncima čuvenog makedonskog jezera, prvi put je bila pozornica za njen matični ansambl u prisustvu Maršala.

- Bio je tada sa Jovankom, i direktor kaže meni i jednom istaknutom članu „Taneca“ da ih pozovemo da plešu s nama.

Orkestar je počeo da svira makedonsko kolo, ono naše pravo, sedam osmina, i da ja pozovem Tita, a on Jovanku. Priđemo stolu i pitamo: „Hoćete li biti ljubazni da zaigrate sa nama“, a meni Tito kaže: „Evo, Jovanka će to umjesto mene, nijesam ja mnogo talentovan za igranje.“ I Jovanka ustane i uhvati se između mene i kolege. Malo je šeprtljala dok je uhvatila korak, ali poslije se snašla. Drugi put smo igrali u ljetnjem odmaralištu u blizini Skoplja, zove se Saraj. Bila je velika vrućina, a on je trebalo da dođe, pa smo mi iz Francuske jurili autobusom da stignemo na koncert za Tita. Bio je sa našom i svojom delegacijom. Treći put je bio na Brionima. Jovanke nije bilo, bila je sredina sedamdesetih, ne znam tačno kada ali malo poslije toga se razbolio pa umro – ispričala je Milenković za Pobjedu.

Folklor nije bio prvi izbor Slobodanke Bebe Milenković.

- Upisala sam Fakultet muzičke umjetnosti (tada Muzičku akademiju). Kada sam bila na prvoj godini, na času horskog dirigovanja kod prof. Šupleva, dvojica mladih ljudi ulaze i kratko sa njim razgovaraju i odlaze. Kada se čas završio, profesor Šuplev mi je rekao da ostanem. Ponovo uđoše dvojica ljudi koji su mi saopštili da Ansambl „Tanec“ sjutradan drži audiciju za nove članove i ako želim mogu da dođem, zato što traže lijepe i visoke djevojke i svakako talentovane. Poslije mi rekoše, ako ne mogu da dođem sjutra, da dođem drugi dan. „Konkurs je otvoren za tebe“. Dugo sam razmišljala jer sam bila u tim godinama kada sam slušala džez i američki bluz, pjevačice Saru Von, Elu Ficdžerald i druge, iako je moja majka pjevala narodne pjesme na Radio Skoplju – navodi se u knjizi.

Poslije nekoliko dana razmišljanja otišla je na audiciju u

„Tanec“, neopterećena ishodom. Rečeno joj je da se na audiciju prijavilo 200 kandidata i da su primljene samo dvije djevojke.

- Pozvali su komisiju i moja audicija je počela. Kad se sve završilo, rekli su mi da dođem sjutra na posao ako želim. Izašla sam i pitala se što ću sa fakultetom. Na Muzičkoj akademiji su mi rekli da mogu da se prebacim kao vanredni student.

To sam i uradila. Godinu dana sam bila pripravnik i onda sam primljena za redovnog člana.

Fakultet muzičke umjetnosti završila sam vanredno sa odličnim uspjehom – navodi se u knjizi „Makedonsko-crnogorska saga“.

U Jugoslaviji su postojala tri nacionalna profesionalna ansambla: „Lado“ u Zagrebu, „Kolo“ u Beogradu i „Tanec“ u Skoplju. Sva ostala društva su bila na amaterskoj osnovi. „Tanec“ je jedini profesionalni ansambl u Makedoniji a Beba je u njemu provela 27 godina, i za to vrijeme stekla 35 godina beneficiranog radnog staža.

Postala je solistkinja, pjevačica i na kraju prvakinja Ansambla „Tanec“ i tog se perioda sjeća kao teškog, ali prelijepog.

- U „Tanecu“ sam provela veliki dio svog života i srećna sam i ponosna što sam bila dio istorije ansambla sa najvišim međunarodnim ugledom. S druge strane, nema više kostima, nekih teških 17 kilograma, nema

više umetnutnih pletenica, nema više opanaka, nema više intenzivne šminke, nema više dugih turneja i neprospavanih noći u autobusima... Ali, zar nije rijetka privilegija, zahvaljujući igri i pjesmi, da doživiš svijet kao na dlanu, dajući mu zauzvrat uživo divne nastupe

Iz jedne od koreografija sa „Tanecom“

iz makedonskog „pokretnog muzeja“ pod imenom „Tanec“.

Veoma sam srećna što je moja bratanična Iskra, kćerka mog brata, nastavila tradiciju. Iako je završila nižu i srednju baletsku školu, odlučila je da slijedi tetku i sada je pred odlaskom u penziju kao prvakinja i kolovođa „Taneca“ – zapisala je Beba.

NEPREPOZNATLJIVA

Beba Milenković i njen brat Slobodan su uvijek pratili što se dešava u Crnoj Gori, sve političko-društvene prevrate, sve zabavne detalje, dobro i loše.

Ona je posljednji put boravila u zemlji svojih predaka prije tri godine.

- Zadnji put sam bila na moru, Herceg Novi, Igalo, Tivat, Budva – i ja Crnu Goru ne prepoznajem, jer je toliko izgrađeno, da se, kad ideš putem, od zgrada skoro ne vidi more. Koliko je to izgrađeno, ne znam je li kome to zanimljivo. Podgorica je Podgorica, nju prepoznajem.

Izgrađena jeste, ali je lijepa.

Meni je cijela Crna Gora lijepa – rekla je Beba.

Kada je posljednji put, i nakon pauze od skoro 30 godina,

„Tanec“ gostovao u Crnoj Gori 2015. godine u KIC-u „Budo Tomović“, Beba Milenković je već bila u penziji. No, iako je u penziju otišla sa 45 godina, budući da članovi ovakvih nacionalnih ansambala imaju beneficirani radni staž, i narednih nekoliko godina je bila vezana za svoj ansambl.

- Čak sam i jednu koreografiju napravila. Nikad nijesmo igrali crnogorsku koreografiju u „Tanecu“, nego sam samo ja pjevala crnogorske pjesme i to sam pjevala one najteže, pjesme koje je izvodila Ksenija Cicvarić. Napravila sam srpsku koreografiju, onda sam učestvovala u pratećim vokalima. Kad kažem pratećim, mislim da u skoro svakoj igri ima i pjevanja, i onda mi pjevamo u pozadini da olakšamo onima koji igraju.

Ja tada više nijesam igrala ali sam učestvovala u pjevanju i bila solista, sve to nakon penzije. Onda su se promijenile stvari, došao novi direktor i napravio novu koncepciju i tada sam stvarno otišla u penziju, mada me na svakom koncertu i dalje karte čekaju na biletarnici, zavisi gdje je koncert – rekla je Milenković.

ŽALJENJE

Čuvena makedonska folklorna umjetnica sa crnogorskim korijenima ima dva sina, Igora i Nina, ali nijesu nastavili njenim putem. U raspodjeli gena prevagnuli su oni sportski koje je nosio njihov otac Miki.

- Ja sam imala pianino do prije deset godina, kupljen je još dok sam studirala. Dok su bili mali želja mi je bila ne da budu pijanisti, nego da nauče radi opšte kulture, da sviraju klavir, da mogu da zapjevaju. Mlađi, Nino, pjevao je na dječijem festivalu kad mu je bilo sedam godina, ali nikad više, mada ima sluha, ima glasa. Sport ga je više zanimao, on je košarkaš.

Stariji, Igor, ima nevjerovatno poznavanje muzike, bilo ko da zapjeva on tačno zna ko je i koja je pjesma, nebitno je li muzika mlađe ili starije generacije, ali nikad nije zapjevao. Interes za muziku nijesu imali. Igor je bio karatista – ispričala je Beba Milenković.

Jako joj je žao što brat Slobo-

25

dan nije dočekao da vidi njenu knjigu, no to nije jedino za čim žali. Prije svega joj je žao što je u penziju otišla kad je imala još uvijek i mladalačkog duha i bila u formi i imala dovoljno zrelosti u glasu za bar još nekoliko decenija u „Tanecu“, ali i što nije nastavila s pedagoškim radom.

- Ja djecu mnogo volim. I ja bih okupila djecu i napravila omladinski ili dječiji folklorni ansambl. Ja sam i na akademiju otišla na nastavno-teoretski odsjek samo da bih radila u školi i da bih provodila vrijeme sa djecom. Žao mi je što to nijesam uradila. Kad sam se u jednom trenutku s tom željom suočila, već je bilo kasno, već sam bila u godinama. To je jedna od stvari kojih mi je žao – rekla je Beba Milenković za Pobjedu.

PJESME

Popularnost „Taneca“ iskoristio je PGP-RTB, koji prije raspada Jugoslavije snima čak 12 longplejki sa muškim i ženskim vokalnim grupama, zajedno sa muškim i ženskim sastavom, duetima i solo nastupima, uključujući i interpretacije Slobodanke Bebe Milenković. Objavljen je i 13. LP, dupli album sa najuspješnijim nastupima koji su već snimljeni na prvih 12 albuma.

Na pitanje gdje je sve bila u inostranstvu, najlakše joj je da kaže da nije bila na Novom Zelandu.

- Kao prvakinja i solista imala sam privilegiju da otpjevam dvije pjesme po svom izboru u dogovoru sa šefom orkestra.

Formula je bila dvije makedonske i treća – aktuelni hit zemlje u kojoj gostujemo. Naravno, „u orginalu“ i na veliko zadovoljstvo domaće publike. U drugom dijelu imala sam obavezu da nastupim sa dvije crnogorske pjesme. Uspijevala sam da otpjevam po jedan domaći hit na svakom nastupu, za što sam imala mjesec ili dva pripreme u Skoplju, da pronađem melodiju, a posebno za tekstove na kazahstanskom, kirgistanskom, uzbekistanskom ili hebrejskom – zapisala je Beba Milenković u svojoj biografiji.

Najmilija pjesma iz Crne Gore joj je „Milica jedna u majke“, ali s uživanjem i punog srca na nastupima je izvodila i kompozicije „Oj vesela, veselice“, „Još ne sviće rujna zora“, „Oj, đevojko Milijana“, „Željom moje srce gori da se vratim Crnoj Gori“, „Gledala sam“, „Mlada Jelka ljubi Janka“, „Sejdefu majka buđaše“, kao i „Oj, svijetla majska zoro“ prije nego je proglašena himnom naše države. Na makedonskoj listi, osim „Po drum idem majko“ nalazile su se i pjesme „U Strugi dućan da imam“, „Izađi na prozor, stara majko“, „Jovano Jovanke“, „Voljeli smo se tri godine“ i „Oj, Vardare makedonski“. „Makedonsko-crnogorska saga“ za sada je objavljena samo na makedonskom jeziku, ali Crnogorska zajednica u Sjevernoj Makedoniji, na čijem je čelu Boris Popivoda, radi na pripremi ove knjige i na crnogorskom jeziku. Tako će još jedna lijepa priča o vezama biti dostupna i u zemlji predaka slavne jugoslovenske folkloristkinje.

D. ERJAVŠEK (Sve fotografije su preuzete iz knjige „Makedonsko -crnogorska saga“)

26

Hronika Podgorice

Radno vrijeme dežurnih ustanova i službi tokom Dana državnosti 13. i 14. jula DOM ZDRAVLJA

- Izabrani doktor za odrasle (Blok pet, Nova varoš i Konik) – od 7 do 21 sat; - Tuzi i Zeta – od 7 do 14 sati; - Izabrani doktori za djecu – Nova varoš, 24 sata dnevno; - Centar za laboratorijsku dijagnostiku u Bloku pet, u kovid centru Donja Gorica – od 7 do 21 sat; - Jedinica za patronažu radiće po ustaljenom rasporedu – nalozi će se primati u zdravstvenim objektima Blok pet i Konik – od 7 do 19 sati.

- Terapija u stanu pacijenata po nalogu izabranog doktora – svakog dana od 7 do 19.

- Zdravstvene usluge na punktu za imunizaciju u Sportskouniverzitetsko-kulturnom centru – od 8 do 20 sati.

APOTEKE

- Montefarm, Ulica slobode – od 7 do 22 sata

POŠTA CG

13. i 14. jul – ne radi

13, 14. i 15. jul 2022.

Realizovan jedan od najvažnijih ekoloških projekata za Podgoricu i Crnu Goru

Završena izgradnja četvrte sanitarne kade na deponiji Juče je ozvaničen završetak izgradnje četvrte sanitarne kade na deponiji Livade, jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata koji su realizovani u mandatu ove gradske uprave, vrijednom skoro 1,2 miliona eura.

AUTOBUSKA STANICA

– Značaj ovog projekta se ogleda u činjenici da Podgorica neprestano raste, da se povećava broj stanovnika, pa se tako povećava i potreba za ovom vrstom komunalne infrastrukture, koja znači preduslov za kvalitetan tretman otpada.

Izuzetno je važno što je projekat realizovan u predviđenim rokovima zbog ograničenih kapaciteta treće sanitarne kade – kazao je gradonačelnik Ivan Vuković, koji je sa saradnicima obišao novoizgrađenu sanitarnu kadu na gradskoj deponiji.

Gradonačelnik je kazao da ovakvi projekti možda po prirodi stvari nijesu toliko medijski atraktivni, te da ljudi nijesu u dovoljnoj mjeri svjesni njihovog značaja.

– Neću pretjerati ako kažem da značaj gradske deponije nije manji od značaja tunela Sozina ili značaja regionalnog vodovoda. Dakle, od kapaciteta ove firme zavisi bukvalno pola Crne Gore. Ne zaboravite da usluge naše gradske deponije ne koristi samo naše gradsko preduzeće Čistoća, nego i naše kolege i prijatelji iz Tuzi, Cetinja i Danilovgrada. Pola države

ŽELJEZNIČKA STANICA

Za desetak dana počeće montaža objekta gradskog preduzeća Putevi

BANKE

Univerzal kapital banka 13. i 14. jul – ne radi NLB banka 13. i 14. jul – ne radi Prva banka 13. i 14. jul – ne radi Hipotekarna banka 13. i 14. jul – ne radi

PIJACE I TRGOVINE

Zelene pijace: od 6 do 15 sati Mješovite pijace: 8 do 15 sati Kamionska pijaca: uobičajno radno vrijeme 24 sata Stočna pijaca: poneđeljkom od šest do 13 sati Pijaca mješovite robe: petak – neđelja od 6 do 14 sati TC Voli 13. i 14. jul – ne radi TC Siti mol 13. i 14. jul – ne radi TC Delta 13. i 14. jul – ne radi TC Mol of Montenegro 13. i 14. jul – ne radi Uobičajeno radno vrijeme i red vožnje Uobičajeno radno vrijeme i red vožnje

PARKING SERVIS

Besplatno parkiranje Besplatan parking u zoniranim dijelovima grada i parkiralištima 13. i 14. jula osim: - U Ulici Miljana Vukova (iza TC ,,Ražnatović“) - U Ulici Vaka Đurovića (kod Fonda PIO)

CEDIS

Cjelodnevna dežurstva Nijesu predviđena planska isključenja električne energije.

Eventualne prekide napajanja ili kvar na distributivnoj mreži za vrijeme praznika građani mogu prijaviti na brojeve telefona: - Podgorica: 020/622-773, 067/240-018 - Golubovci: 020/873-327 - Tuzi: 020/875-415

AGENCIJA ZA STANOVANJE

Dežurne službe pružaće usluge od 8 do 16 sati Kontakt telefoni: 020/623-493, 622-115 i 067/266-663

VODOVOD

- Dežurne službe pružaće usluge 24 časa Kontakt telefon 020/440-388

ČISTOĆA

- Ekipe će redovno čistiti javne površine i prazniti kontejnere u gradskim i prigradskim naseljima.

Reciklažna dvorišta (u Ulici Ive Vizina na Zabjelu i na Bulevaru Mihaila Lalića) radiće od 7 do 21 sat.

Nj. Ž.

Sa otvaranja četvrte sanitarne kade na deponiji Livade

zavisi od toga da li će ova deponija raditi kako treba i zato je ovo vrlo značajno – kazao je Vuković.

On je podsjetio da značaj ovog projekta, nažalost, u prethodnom periodu nije na adekvatan način bio prepoznat i valorizovan od nadležnih državnih organa, te da je kompletna finansijska konstrukcija zatvorena tako što je Glavni grad obezbijedio novac, iako je bilo najavljeno da će se i Vlada uključiti u finansiranje ovog kapitalnog projekta.

– Bez obzira na opstrukcije sa kojima smo bili suočeni u prethodnom periodu, proje-

kat je realizovan na vrijeme i ja sam kao gradonačelnik izuzetno zadovoljan i zahvalan menadžmentu Deponija d.o.o. i predstavnicima firme koja je izvodila radove – rekao je gradonačelnik Vuković.

Direktor privrednog društva Deponija Arsenije Boljević istakao je da je izgradnja četvrte sanitarne kade jedan od najznačajnijih ekoloških projekata.

– Navikli smo javnost na snažnu investicionu aktivnost svake godine na Deponiji i mogu slobodno da kažem da smo čak i prije završetka izgradnje četvrte kade počeli poslove koji se tiču realizacije izgradnje

Milion i po eura za novu asfaltnu bazu Montaža nove asfaltne baze gradskog preduzeća Putevi, u neposrednoj blizini postojeće na Cijevni, počeće za desetak dana i trajaće mjesec.

Riječ je o postrojenju vrijednom više od milion i po eura, koje obezbjeđuje sve neophodne pretpostavke za kvalitetan rad Puteva u skladu sa najsavremenijim evropskim standardima, a kada je riječ o njegovom uticaju na životnu sredinu, riječ je o neuporedivo boljem rješenju od dosadašnjeg.

Gradonačelnik Ivan Vuković najavio je da bi montaža nove asfaltne baze Puteva trebalo da krene u narednih desetak dana, kao i da je potrebno mjesec za njeno puštanje u rad.

– To je jedna od značajnijih kapitalnih investicija Glavnog

grada. Projekat vrijedan više od milion i po eura, koji obezbjeđuje sve neophodne pretpostavke za kvalitetan rad našeg privrednog društva Putevi.

Odabrali smo da asfaltnu bazu montiramo u neposrednoj blizini stare, jer je to predviđeno i planskom dokumentacijom, a uostalom na tom prostoru postoje još dvije asfaltne baze, kompanija Tehnoput i Bemax – kazao je Vuković.

Osvrćući se na priču o asfaltnim bazama prethodnih dana, gradonačelnik je istakao da se potvrdila njihova teza da je Vlada u prethodnom periodu svjesno pokušavala da opstruira razvoj glavnog grada i da je to bio motiv za pečaćenje asfaltne baze Puteva.

– Podsjećam da je prije dva dana, kako su i mediji prenijeli, premijer dao usmeni nalog

da se otpečati asfaltna baza kompanije Tehnoput. Dakle, mislim da je i laicima jasno o čemu se tu radi. U svakom slučaju sličnih problema nećemo imati sa novom asfaltnom bazom – poručio je Vuković.

On je naglasio da je riječ o savremenom postrojenju, poput onih koja postoje u zemljama Evropske unije.

– Što se tiče njenog uticaja na životnu sredinu, to će biti neuporedivo bolje rješenje od onoga koje smo imali do sada – istakao je Vuković.

Komentarišući budući status Zete, odnosno najavljeno proglašenje samostalne opštine, gradonačelnik je ocijenio da to nije važno u ovom kontekstu, uprkos tome što bi u tom slučaju postrojenje bilo na teritoriji nove opštine.

– Da ne prejudiciramo. Za sa-

pete sanitarne kade. Prethodno smo svojim kapacitetima uspjeli da na trećoj sanitarnoj kadi napravimo prostor za lagerovanje komunalnog otpada još nekih dva mjeseca – kazao je Boljević i dodao da je četvrta sanitarna kada kapaciteta 80.000 tona komunalnog otpada godišnje. Boljević je pojasnio da je ova kada planirana na nekih pet godina i da sljedeća traje sve manje, zato što se Podgorica kao grad snažno razvija i naseljava sve više, a količina komunalnog otpada je direktno proporcionalna porastu broja stanovnika.

H. P.

Lokacija Postojeća asfaltna baza Puteva biće demontirana zato što je, podsjetio je gradonačelnik Vuković, riječ o montažno-demontažnom objektu koji će vjerovatno biti prodat u narednom periodu.

– Kada je riječ o odabiru lokacije za postavljanje asfaltne baze, razmatrali smo više alternativa, uzimajući u vidu potrebu optimizacije resursa privrednog društva Putevi. Odabrali smo lokaciju nedaleko od postojeće baze, želeći da našoj mehanizaciji skratimo put do asfaltne baze, jer je procjena da na taj način možemo ostvariti značajne uštede na godišnjem nivou – objasnio je Vuković.

da će asfaltna baza biti na narednoj parceli, pored rijeke Cijevne i mislim da svi imamo razloga da budemo zadovoljni zbog toga, imajući u vidu što to znači za građane glavnog grada – kazao je Vuković.

I. M.

13, 14. i 15. jul 2022.

Marketing /Oglasi i obavještenja

27

28

Arena

Fudbal

13, 14. i 15. jul 2022.

KVALIFIKACIJE ZA LIGU KONFERENCIJA: Dečić d

Realna šans Fudbaleri Iskre u četvrtak veče na ,,DG areni“ (21 h) dočekuju Ljači u revanšu prvog kola kvalifikacija za Ligu konferencija

Nikač: Osjećamo šansu PODGORICA - Iskra je sačuvala mrežu u Elbasanu, a to je plan i na ,,DG areni“ u revanšu sa Ljačijem u prvom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija.

Za prolaz u narednu rundu neće samo to biti dovoljno, već i da Danilovgrađani daju gol, što nije uspjela nijedna ekipa u prethodnom duelu.

U revanšu pada odluka, a Darko Nikač vjeruje da ,,crveno-bijeli“ u četvrtak veče (21 h) osjećaju šansu da iz ovog dvomeča izađu kao pobjednici.

– Rezultat 0:0 iz prve utakmice daje realnu nadu njima i nama. Ipak, nadam se da smo mi bliži prolazu u drugo kolo.

Utakmica u Elbasanu uliva nam optimizam. Spremni smo za borbu – rekao nam je Nikač, koji nastavlja: – Tamo smo zaustavili njihove glavne igrače. U prvom redu kapitena Mazrekaja od kojeg polazi najveći broj akcija. Očekuje da tako bude i u revanšu.

Imaju nekoliko dobrih individualaca, ali imamo i mi igrače koji mogu da ih iskontrolišu.

Spoznali smo svoje prednosti i probaćemo to da iskoristimo.

Prijateljski meč u Bangkoku

Junajted ubjedljiv protiv ,,redsa“ Mančester junajted je deklasirao Liverpul u prijateljskoj utakmici u Bangkoku – 4:0.

Iskra

Ljači

(4-3-3)

(4-3-3)

Stadion: DG arena. Kapacitet: 1.500.

Sudija: L. Paireto (Italija). Pomoćnici: S. Alasio i A. Berti (oba iz Italije).

Početak: 21 čas.

Kordić Mitrović

Kumburović B. Obradović

Šaletić

Popović Marković

Boljević

Kojašević

Nikač Pavlićević

Zarubica

Akiniemi

Mazrekaj

Đindo Spahiu

Ujka

Ziko

Roganović Velkoski

Maljota

Dajsinani

Trener Milivoje Novović

Trener Špetim Dur

Motivisani smo, svi momci su na raspolaganju i daćemo ono najbolje u cilju plasmana u sljedeće kolo – ističe iskusni napadač.

Iskra je tokom ljeta doživjela mnogo promjena. Otišao je

Na stadionu ,,Radžamagala“ golove su postigli Sančo, Fred, Marsijal i Pelistri, a na klupi ,,crvenih đavola“ debitovao je trener Erik ten Hag. Holanđanin je izveo prilično jak sastav, za razliku od Jirgena Klopa koji je na teren poslao kombinovani tim.

Razlika na terenu je bila očigledna, a o tome svjedoči činjenica da je Junajted na poluvremenu vodio 3:0.

Premijer liga startuje 5. avgusta – Mančester će na premijeri igrati sa Brajtonom, dok ,,redsi“ gostuju Fulamu. D. K.

veliki broj fudbalera, a umjesto njih angažovana su pojačanja.

Nije bilo previše vremena za uigravanje, s tim što je izdanje u Albaniji nagovijestilo da je trener Milivoje Novović na pravom putu da posloži kockice.

– Radili smo kvalitetno na pripremama – i to se vidjelo u prethodnom duelu sa Ljačijem. Siguran sam da ćemo djelovati još ozbiljnije kako vrijeme bude odmicalo. U prvenstvu ćemo imati što da kažemo, a vjerujem i na međunarodnoj sceni. Bilo bi dobro za klub, crnogorski fudbal i sve nas da prođemo Ljači. Iskreno vjerujem da je to realnost – ističe Nikač, koji je u redove Iskre stigao iz Sutjeske sa kojom je osvojio titulu.

Kako bi ,,crveno-bijeli“ trebalo da igraju u revanšu?

- Čvrsto, agresivno, sigurno.

Moramo da čuvamo nulu pozadi, a situacija da damo gol će doći. Potrebna nam je mirnoća, kao i bolji učinak u završnici. Tu najprije mislim na sebe. Mogli smo da damo gol u Elbasanu, ali potrudićemo se da to ispravimo u revanšu – zaključio je Nikač. B. KADIĆ

Sa prvog meča Dečića i Dinama

PODGORICA – Dečiću se u četvrtak (20.45 h) pruža lijepa šansa da izbori drugo kolo kvalifikacija za Ligu konferencija i zakaže dvomeč sa izraelskim Hapoelom iz Ber Ševe.

Prvi duel s Dinamom iz Minska prošle sedmice na ,,DG areni“, gdje je bjeloruski klub bio nominalni domaćin, pokazao je da favorit s istoka Evrope nije nepremostiva prepreka za crnogorskog predstavnika, da razlika u kvalitetu zapravo nije onolika kao što se pričalo i najavljivalo.

Dečić je bio bolji, vodio, na kraju zaslužio više od remija 1:1. Rezultat je, u svakom slučaju, aktivan pred okršaj na Gradskom stadionu u

Podgorici.

– Najvažnije je da smo prikazali dobru igru i bili na zadovoljavajućem nivou. Nekad budete bolji, pa izgubite utakmicu, nekad ste lošiji suparnik, pa pobijedite. Lopta je okrugla, stvari treba gledati suštinski.

Odigrali smo dobro i možda će nas Bog u narednom meču nagraditi za situacije koje smo imali prošlog četvrtka, a nijesmo iskoristili – rekao nam je trener Dečića Vladimir Janković.

Revanš na najvećem crnogorskom stadionu mogao bi da ponudi nešto novo od oba tima, najavljuje srpski stručnjak na klupi tuškog tima.

– Čeka nas drugo poluvrijeme dvomeča. Druga utakmica bi trebalo da donese zreliju igru

s obje strane, više taktičkog nadmudrivanja. Igrači se bolje poznaju, a ekipa koja bude dosljednija, sposobnija da drži koncentraciju i iskoristi šanse, vjerovatno će proći dalje.

Nadam se da ćemo to biti mi – optimista je Janković.

Dinamo je prošle sezone bio treći u prvenstvu Bjelorusije, posljednji put se šampionskom titulom okitio 2004, a nakon što je u sezonama 2014/15. i 2015/16. igrao u grupi Lige Evrope, nije prolazio dalje od trećeg kola kvalifikacija.

Posljednja dva izlaska na kontinentalnu scenu završavao je već na prvom koraku.

Ekipa iz Minska i dalje je favorit, ali sve navedeno govori da Dečić ima rivala kojeg ne treba da se plaši.

KVALIFIKACIJE ZA LIGU KONFERENCIJA: Budućnost

Prednost koja obećava drugu rundu Francuz se vratio u Torino

Pogba: Srce je reklo Juventus Pol Pogba se vratio u Juventus.

Francuski reprezentativac je proveo šest sezona u Mančester junajtedu, a potom obukao dres kluba iz kojeg je otišao na Old Traford.

– Razgovarao sam sa Masimilijanom Alegrijem dok sam bio u Mančesteru. Dobio sam mnogo ponuda, ali moje srce je reklo – Juventus. Želio sam samo ovaj povratak. U Junajtedu sam imao mnogo problema – povrede, promjene trenera i pozicija na terenu – rekao je Pogba na konferenciji za novinare.

Pogba je tokom prvog boravka u Juventusu odigrao 177 utakmica. Postigao je 34 gola i uradio 40 asistencija. Osvojio je četiri Skudeta sa ,,starom damom“.

D. K.

PODGORICA – Produženo evropsko ljeto djeluje kao realnost Budućnosti, koja ima lijepu priliku da se plasira u drugo kolo kvalifikacija za Ligu konferencija. ,,Plavi“ putuju za Prištinu sa dva gola prednosti (2:0), što bi u krajnjem trebalo da bude dovoljno za revanš sa Lapijem, u četvrtak veče (20 h) na stadionu ,,Fadilj Vokri“.

Takav utisak stekao se nakon prve utakmice pod Goricom, gdje je domaćin pokazao da je (mnogo) bolji tim od rivala

sa Kosova.

Izabranici Aleksandra Nedovića mogli su da slave ubjedljivije pred svojim navijačima i da drugi meč učine formalnim.

Ovako, Lapi ima nadu, s tim što se Budućnost pita za sve.

– Imamo povoljan rezultat, ali opuštanja nema. Znamo da smo napravili veliki korak ka prolazu, ali ostao je još jedan, onaj ključni u Prištini. Vjerujem da smo kadri da odbranimo prednost. Potrudićemo se da što prije riješimo revanš i odemo u drugo kolo – rekao je

13, 14. i 15. jul 2022.

Marketing

I

II

Marketing

13, 14. i 15. jul 2022.

13, 14. i 15. jul 2022.

Marketing

III

IV

Marketing

13, 14. i 15. jul 2022.

13, 14. i 15. jul 2022.

Marketing

V

VI

Marketing

13, 14. i 15. jul 2022.

13, 14. i 15. jul 2022.

Marketing

VII

VIII

Marketing

13, 14. i 15. jul 2022.

13, 14. i 15. jul 2022.

Marketing

IX

X

Marketing

13, 14. i 15. jul 2022.

13, 14. i 15. jul 2022.

Marketing

XI

XII

Marketing

13, 14. i 15. jul 2022.

13, 14. i 15. jul 2022.

Marketing

XIII

XIV

Marketing

13, 14. i 15. jul 2022.

13, 14. i 15. jul 2022.

Marketing

XV

XVI

Marketing

13, 14. i 15. jul 2022.

13, 14. i 15. jul 2022.

Marketing

XVII

XVIII

Marketing

13, 14. i 15. jul 2022.

13, 14. i 15. jul 2022.

Marketing

XIX

XX

Marketing

13, 14. i 15. jul 2022.

13, 14. i 15. jul 2022.

Marketing

XXI

XXII

Marketing

13, 14. i 15. jul 2022.

13, 14. i 15. jul 2022.

Marketing

XXIII

XXIV

Marketing

13, 14. i 15. jul 2022.

Arena

dočekuje Dinamo iz Minska poslije 1:1 u prvom meču

FK DEČIĆ

D. MALIDŽAN

sa za prolaz Dečić

Dinamo M.

(4-3-3)

(4-3-3)

Stadion: Pod Goricom. Kapacitet: 11.400.

Sudija: D. Draganov. Pomoćnici: I. Kolev i P. Mitrev (svi iz Bugarske). Početak: 20.45 sati

Ćuković

Tući

Đeljaj

Nikolić Božanović

D. Božović Pešukić

Bećiraj

Denković

Bakić

Ložkin

Vakulić Putilo

Kisljak

Saćivko

Bikov Begunov

Naumov

Švecov

Hatkević

Trener Vladimir Janković

Trener Arcjom Čeljadzinski

– Pokušali su da nas iznenade u prvom meču jer nijesmo očekivali da će izaći u formaciji 3-5-2. Kad su izašli sastavi, vidjeli smo da će im biti takva postavka igre. Brzo smo se prilagodili toj formaciji i igrači su dobili instrukcije za sve moguće varijante, pa i za tu 3-5-2. Na kraju ni to nije bilo toliko iznenađenje – kazao je Janković.

U čemu je najveća šansa Dečića?

– Šansu vidim u tome što smo rasterećeni i nijesmo pod bilo kakvim imperativom, te u tome što smo kroz dosadašnji trenažni proces podigli formu. Možemo da odigramo još bolje nego u prethodnom meču, vidjeli smo da imamo kvalitet koji nam daje nadu u prolaz – naveo je Janković.

Stigao Igor Ivanović Dečić je juče zvanično dobio veliko pojačanje – Igor Ivanović (31) novi je fudbaler kluba iz Tuzi.

Pobjeda je ovakav epilog najavila prije četiri dana, kada je postalo jasno da iskusni ofanzivac napušta Budućnost zbog nesuglasica sa predsjednikom kluba Veselinom Mijačem, iako je ovog ljeta dogovorio nastavak saradnje.

Dečiću se ukazala šansa da angažuje ,,kapitalca“ i sada ima tim konkurentan za osvajanje titule u Telekom 1. CFL. Ivanović je godinama jedan od boljih fudbalera domaćeg šampionata, a prije Budućnosti bio je član Zore, Koma, Iskre, Rudara, OFK Beograda, Zire iz Azerbejdžana i Sutjeske. Bio je najbolji igrač i strijelac Telekom 1. CFL. Redovno je zauzimao mjesto u idealnom timu prvenstva.

U dresu reprezentacije Crne Gore upisao je 11 utakmica i tri pogotka.

Ivanović nema pravo nastupa za Dečić u revanšu s Dinamom.

– Vraća nam se Džonatan Drešaj koji je odradio suspenziju. Nastupićemo u sastavu u kojem smo bili, plus pomenuti Drešaj koji donosi kvalitet više.

Utakmica na ,,DG areni“ igrala se pred praznim tribinama, pod Goricom će biti drugačije.

Tuzani najavljuju dobro popunjene tribine i podršku koja će njihove fudbalere pogurati ka velikoj pobjedi i istorijskom

rezultatu.

– Publika nam je dodatna motivacija. Biće mnogo naših navijača, uz ostale ljubitelje fudbala. U svakom slučaju, u mnogo ljepšem i boljem ambijentu ćemo odigrati ovu utakmicu u odnosu na prethodnu. Vjerujem da će navijači biti naš ,,igrač više“ – zaključio je trener Dečića Vladimir JanNe. K. ković.

Prečka Strikovića pokvarila planove

Nikšićani su imali težak zadatak protiv ekipe pune stranaca, ali su ostavili solidan utisak, možda i mogli nečemu da se nadaju da je utakmica u Lješkopolju krenula po želji domaćina.

Izabranici Milije Savovića imali su na samom startu veliku šansu preko Strikovića koji je pogodio okvir gola.

Da je crnogorski prvak poveo – ko zna što je sve moglo da se desi, ali pošto nije – protivnik se pribrao, uspostavio ritam i kontrolu na terenu.

Bugari su priredili nekoliko obećavajućih izleta duboko na polovini ,,plavo-bijelih“, ali bez konkretne završnice.

Na poluvremenu nije bilo golova, ali jeste u nastavku. Ludogorec je poveo u 53. minutu. Strijelac je bio Sotiru.

Giljen je uspio da odbrani prvi šut, ali je odbitak prihvatio kiparski napadač i spasa nije bilo nakon udarca sa linije peterca.

Momci Anta Šimundže usporili su ritam nakon završenog posla. Vrijeme je curilo, a u meču se nije ništa mijenjalo.

Sutjesci je opao moral, dok se popularna ,,zelena šuma“ zadovoljila poslije pogotka koji je definitivno označio prolaz u

sa dva gola viška putuje za Prištinu na revanš sa Lapijem Lapi

Budućnost

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: Fadilj Vokri. Kapacitet: 13.500.

Sudija: M. K. Kristofersen (Danska).

Pomoćnici: D. V. Rasmusen i M. Markus (oba iz Danske). Početak: 20 časova.

Avdili Da Silva

Krasnići

Idrizi

Šabani Progni

Fernandinjo

Ramadani Malići

Rivera Firmino

Đukanović

Milošević

Terzić

Janković

Ražnatović

Mijović Mirković Đuričković

Adžić

Dakić

Dragojević

Trener Tahir Batatina

Viktor Đukanović, reprezentativac iz redova ,,plavih“.

Podgoričani su dominirali u

prethodnom duelu i nakon nešto više od pola sata igre imali dva gola viška.

Sve se otvorilo Terziću i društvu, igrač više 60 minuta, šanse, ziceri... Lapi je čak i dobro pro-

29

Sutjeska nije mogla dalje od prvog kola kvalifikacija za LŠ Ludogorec slavio i u revanšu

Fudbaleri Sutjeske nijesu mogli dalje od prvog kola kvalifikacija za Ligu šampiona – nepremostiva prepreka bio je bugarski Ludogorec, koji je slavio u oba meča. U Razgradu je bilo 2:0, a u revanšu sinoć na ,,DG areni“ 1:0.

Marković

Drešaj

Fudbal

I. MANDIĆ

13, 14. i 15. jul 2022.

Trener Aleksandar Nedović

šao kao gost.

– Sigurno nas očekuje teška utakmica. Cilj Lapija je isti kao i naš,

Sutjeska

0

Ludogorec

0

1

0

Stadion: DG Arena. Gledalaca: 1.500.

Sudija: G. Bogar (Mađarska) Golovi: 0:1 Sotiru u 53. Žuti kartoni: Drinčić, Krstović (Sutjeska), Despodov, Šou, Tekpetej (Ludogorec).

Sutjeska

Ludogorec

Giljen Grivić Drinčić (od 79. Vuković) Rudović Stijepović Krstović (od 74. Tučević) Eraković Matanović Zakarija (od 79. Durković) Nenov (od 79. Mohamed) Striković (od 65. Konrad)

Pat Karničnik Plastun Verdon Nedjalkov (od 92. Groper) Santana Šou (od 74. Jankov) Kauli Despodov (od 65. Tekpetej) Delev (od 66. Džonatan) Sotiriu (od 74. Tijago)

narednu rundu.

Bugarski sastav napadao je sporadično, a samo na momente ubrzavao. U tim trenucima je stvorio dvije prilike, ali golman Giljen nije dozvolio da Nikšićani izgube ubjedljivije. ,,Plavo-bijeli“ su ostali na jednoj šansi s početka meča, a to je premalo da se uradi nešto više protiv tima kakav je Ludogorec.

Nikšićani ostaju na međunarodnoj sceni, s tim što se sele u Ligu konferencija. Rival u drugom kolu biće gotovo sigurno Klaksvik sa Farskih Ostrva, a

a to je plasman u narednu rundu.

Mi smo tu da ih spriječimo, iskoristimo protivnikove loše strane, prikažemo naše dobre i zatvorimo dvomeč na najbolji mogući način. Mogli smo da budemo još mirniji uoči duela u Prištini, ali vjerujem da ćemo i ovako ispuniti cilj – jasan je Đukanović.

Budućnost je do pobjede došla na krilima mladosti – prvi gol je dao Lazar Mijović, a drugi novajlija, pojačanje iz Srbije, desni bek, Uroš Ignjatović.

Poslije odlaska Igora Ivanovića, zbog nesuglasica sa predsjednikom Veselinom Mijačem, iskusni krilni napadač je napustio klub, ali tu je devetnaestogodišnji Podgoričanin da ga u pravom smislu riječi naslijedi.

– Sigurno da neće biti lako, rival će uraditi sve da stigne minus iz Podgorice, ali na nama je da u utakmicu uđemo hladne glave, nametnemo svoj ritam i mislim da onda ne bi trebalo da bude problema – poručio je Mijović, koji dodaje: – Imamo lijepu prednost od 2:0,

Ludogorec ide na Šamrok.

Kad je tim iz Razgrda uvidio da se u Podgorici neće moći „prošetati“, lopta je češće bila na polovini „plavo-bijelih“, ali Giljen je mogao biti spokojan, jer odbrana i vezni red su funkcionisali odlično, bar u prvih 15-tak minuta, da bi potom došao do izražaja kvalitet gostiju, a dvije prilike imali su Nedjalkov i Despodov.

Nakon pola sata igre Drinčić je pokušao glavom, ali to i nije bila neka izgledna prilika. Igrao se 33. minut kada su Nikšićani ponovo, ali prilično neočekivano, imali šansu za kojom žale.

Kontranapad su brzo organizovali, ali golman gostiju istrčava na oko 25 metara kako bi „presjekao“ loptu koju Striković šalje ka Zakarii, da bi onda Krstović s polovine terena pokušao da ga lobuje.

Ofanzivno je počela Sutjeska i u nastavku. Eraković i Nenov su prvi imali pozicije za šut pošto su se našli u kaznenom prostoru bugarske ekipe, ali...

Ipak, Ludogorec je poveo u 53. minutu. Brza lopta stigla je sa lijeve strane do Souze, ali njegov odličan šut zaustavlja Giljen.

No, Sotiriu je bio u blizini, bez čuvara, na svega nekolika metara od gola Sutjeske i zatresao je mrežu.

Nije se do kraja vidjelo mnogo vrijednog pomena, jer gosti kao da su se zadovoljili odrađenim poslom, a domaći shvatili da je nakon 3:0 sasvim nemoguće prirediti iznenađenje.

Ra. P.

ali ima da se igra još 90 minuta.

Znamo da ništa nije gotovo, ali vjerujem da ćemo ponoviti dobre stvari iz prve utakmice i proći dalje. Siguran sam da ćemo podizati formu i u revanšu biti dovoljno dobri za konačnu pobjedu – kazao je Mijović.

Talentovani ofanzivac odlično je započeo sezonu.

Protiv Lapija je pokrenuo akciju, odigrao dupli pas sa Branislavom Jankovićem koji je ostavio loptu petom, a potom rutinski riješio jedan na jedan sa golmanom.

– Taj pogodak je zasluga cijele ekipe. Naravno, volio bih ponovo da postignem gol, ali ekipa je na prvom mjestu. Ukoliko budemo igrali dobro i imali rezultate, golovi će doći kao produkt toga – zaključio je Mijović.

Na Kosovo neće putovati Ignjatović, koji je u prošloj utakmici obnovio povredu.

Dvadeset jednogodišnji desni bek je radio magnetnu rezonancu, a nalaz je pokazao rupturu mišića prednje lože. Procjena je da će D. K. pauzirati desetak dana.

30

Marketing

13, 14. i 15. jul 2022.

Arena

13, 14. i 15. jul 2022.

Sportski miks

31

Golman Dejan Lazović o nastupu ,,ajkula“ na Svjetskom prvenstvu i perspektivi crnogorskog vaterpola

PODGORICA – Deset dana po završetku Svjetskog prvenstva, utisak o nastupu crnogorskih vaterpolista nije se (bitno) promijenio.

Osmo mjesto ,,ajkula“ nije ni uspjeh, ni neuspjeh, predstavlja realnost: činjenica je da je mlada ekipa Vladimira Gojkovića – od svih selekcija koje su u glavnom gradu Mađarske bile bolje plasirane od nje – bolja ili po kvalitetu izjednačena samo sa Sjedinjenim Američkim Državama.

– Osmo mjesto nije nešto što nas generalno zadovoljava, ali s druge strane, cilj je bio plasman u četvrtfinale i u tom dijelu možemo biti zadovoljni jer smo ispunili očekivanja. Istina, uz malo muke protiv Gruzije u grupi i Japana u osmini finala, ali to je normalna situacija i proces koji mora da prođe sigurno najmlađa ekipa na svijetu, kakva je naša. Imali smo četiri debitanta na velikim takmičenjima, kao i igrače koji su tek drugi put u ozbiljnijoj ulozi na velikoj sceni. Prošli smo grupu, što je bilo najbitnije, kasnije igrali sa Španijom – koja je potom postala prvak svijeta – i pružili dobru partiju – priča za Pobjedu golman Dejan Lazović, koji će naredne sedmice nastaviti rad s nacionalnim timom.

ŠTO NAM NEDOSTAJE? Četvrtfinalni okršaj s ,,crvenom furijom“ odredio je tok šampionata za ,,ajkule“. Natjerali su velikog favorita da drhti do kraja, a kad su propustili šansu za najveće iznenađenje na šampionatu – psihološki su se ,,ispraznili“ i izgubili od Srbije i Mađarske u razigravanju od petog do osmog mjesta.

– Istina je da su Španci vodili sve vrijeme, ali borili smo se, imali šut da meč odvedemo u peterce, međutim, nije nam se dalo. Odigrali smo kvalitetno protiv prvaka svijeta i veoma mi je drago zbog mlađih igrača što su vidjeli da mogu da se nose s takvim selekcijama, ali i da je svakom od njih potreban individualni rad, da se usavršavaju i iz sebe izvuku maksimum za stvari koje će ih čekati u budućnosti – ističe Lazović, jedan od samo tri igrača u našoj

ANNA FEHER

Ne ulažemo ništa, a bez dobre lige nema jake reprezentacije Nema ljubomore, čast mi je što smo Tešo i ja tandem

reprezentaciji koji broje četvrtu deceniju života.

Crna Gora je u Budimpešti protiv Gruzije i Japana slavila sa identičnim rezultatom – 10:9, a Lazović je bio junak oba meča.

Gruzinima je odbranio šut za remi, azijskim vaterpolistima zaustavio čak 20 šuteva.

Na drugoj strani bazena bilo je mnogo problema – ,,ajkule“ su dolazile u dobre pozicije za šut, ali je realizacija bila loša. Razlog – nedostatak kvaliteta, neiskustvo ili nešto treće, a Lazović iz svega izvlači suštinu.

– Psihološki pritisak je sigurno postojao. Utakmice za koje se kaže da su unaprijed dobijene je najteže igrati. Nemate drugi izbor osim pobjede, a nije je lako ostvariti u današnjem vaterpolu jer se mnogo reprezentacija ,,podiglo“, mnogo zemalja ulaže, pa i ta Gruzija nekoliko godina ima predstavnika u Ligi šampiona, gro igrača je u Dinamu iz Tbilisija, dugo su zajedno, dok mi ne ulažemo ništa. Da ne pričamo o onome što rade Španci, Italijani, Grci, Mađari, Hrvati kroz Jug... – podsjeća Lazović.

– Svi oni daju mnogo vaterpolista svjetskog renomea, a ključno je što su uglavnom svi ti igrači okupljeni u jednom ili dva kluba. To je ono što pravi

U Marseju sve kako treba Trideset dvogodišnji Lazović je zadovoljan u Marseju. Vidi li sebe u Francuskoj do kraja karijere?

– Imam ugovor na još dvije sezone. Nijesam razmišljao što ću poslije, za sada mi je dobro. Marsej je lijep grad, u ozbiljnom sam klubu, svake sezone igramo Evropu, što mi je najvažnije.

Uslovi su super. Kad istekne ugovor imaću 34 godine. Možda nastavim negdje na malo nižem nivou, možda još jače. Neka stvari idu svojim tokom, vidjećemo poslije što i kako dalje – odgovorio je Lazović, kojem je u francuskom klubu trener Miloš Šćepanović. razliku – igranje na visokom nivou tokom cijele sezone, a što se prenosi na reprezentaciju. Mi imamo problem što nam timovi ne ostaju dugo na evropskoj sceni i onda se igrači u reprezentaciji prvi put susreću s ozbiljnim protivnicima. Za te nedostatke nijesu krivi naši igrači. Zbog budućnosti našeg vaterpola tome mora da se posveti pažnja, bez dobre lige i dobrih klubova nema dobre reprezentacije. To je realnost – pogađa iskusni golman srž problema. ,,Ajkule“ su u duelima s najtežim rivalima pokazale da ipak nijesu daleko od reprezentacija prve klase.

– Odigrali smo dva dobra meča – protiv Mađara koji su bili prvi favoriti, pa ste vidjeli kako su

prošli (sedmo mjesto, prim. aut), i protiv Španaca koji su posljednjih četiri, pet godina išli do kraja maltene na svakom takmičenju i sad im se vratilo za sve poraze u završnicama.

Izgubili smo od njih, ali vidjelo se da imamo kvalitet da se nosimo, da uz naporan rad u narednim godinama možemo biti spremni za sve izazove – istakao je Lazović.

BIĆEMO BOLJI U SPLITU Prvi naredni izazov je već krajem avgusta, kada počinje Evropsko prvenstvo u Splitu.

Crna Gora će igrati u grupi s Italijom, Gruzijom i Slovačkom.

Golman ,,ajkula“ vjeruje da će Gojkovićev tim izgledati bolje nego u Budimpešti.

– Teško možemo govoriti o

tome da idemo na medalju, treba svako od nas da se što bolje spremi, da se u svakom segmentu usavršimo – individualno i ekipno. Čeka nas novo takmičenje, ponovo ćemo igrati protiv odličnih ekipa i pokušaćemo da napravimo korak naprijed u smislu plasmana i igre – dodao je Lazović.

Budvanin je uz sugrađanina Bogdana Đurđića bio najbolji igrač crnogorske reprezentacije u Budimpešti. Prvenstvo je počeo kao drugi golman, da bi u drugom kolu zamijenio povrijeđenog Petra Tešanovića i pokazao kolika je klasa.

Iskusnog čuvara mreže prošle godine pratili su pehovi. U 2022. priča je ljepša.

– Propustio sam Olimpijske igre zbog povrede šake, a ove sezone dvije utakmice zbog loma stopala. Sve je to bilo na početku takmičarske godine, na kraju se sve završilo odlično. Sa Marsejom sam osvojio duplu krunu u Francuskoj, bili smo na fajnal-ejtu Lige šampiona drugu godinu zaredom, što je sve u skladu s našim dometima. Pokušaćemo da ponovimo to u predstojećoj sezoni, možda da napravimo nešto više. Lično, bilo mi je super – naveo je trideset dvogodišnji Dejan Lazović i pokazao skro-

Široko rasprostranjeno mišljenje – Crna Gora u Dejanu Lazoviću i Petru Tešanoviću ima vjerovatno najbolji golmanski par na svijetu.

Svjetsko prvenstvo u Budimpešti je to dokazalo.

– Drago mi je zbog Teša, napravio je veliki iskorak u karijeri prelaskom iz Jadrana u Brešu, koja se bori za vrh i u Italiji i u Ligi šampiona. Ko god od nas dvojice da brani – ne pravimo problem, obojica dajemo maksimum na treninzima i utakmicama. Dokazao je da je, iako još mlad, među boljim golmanima na svijetu. Čast mi je što smo tandem, kao što mi je bila i sa Šćepanovićem, Radićem... Pričamo, dopunjavamo se i bodrimo, zajedno analiziramo protivničke šutere. Nema nikakve ljubomore – kaže Lazović.

– Tešo je imao odličnu sezonu i trebalo je da na Svjetskom prvenstvu nastavi u istom ritmu, zbog toga mi je žao što je doživio povredu vrata u drugom kolu. Na sreću, oporavio se i branio je izvanredno. Imali smo zajedno 74 odbrane, u prosjeku više od 10 po meču, tako da smo – iako ne volim da pričam o tome – sigurno među boljim tandemima i veoma mi je drago zbog toga – poručio je Dejan Lazović. mnost u osvrtu na lični učinak u Budimpešti.

– Imao sam tri dana odmora i priključio se reprezentaciji.

Dobro sam odradio prvenstvo, N. KOSTIĆ zadovoljan sam.

Crnogorska atletičarka otputovala za Oregon na Svjetsko prvenstvo

Marija Vuković spremna da zablista PODGORICA – Najbolja crnogorska sportistkinja Marija Vuković otputovala je za Oregon, a upravo u državi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država održaće se Svjetsko prvenstvo u atletici od 15. do 24. jula.

Marija Vuković biće jedina predstavnica Crne Gore, a na planetarnom takmičenju nastupiće oko 1.900 učesnika iz 192 države. Crnogorska rekorderka u skoku uvis i članica AK

,,Podgorica“ učestvovala je na Svjetskim prvenstvima 2011. (28. mjesto – 180 cm), 2017. (21. mjesto – 185 cm) i 2019. godine (18. mjesto – 185 cm).

Kvalifikacije za ženski vis održaća se drugog takmičarskog dana šampionata (16. jul), sa početkom u 11 časova, dok je finale predviđeno za 19. jul, sa početkom u 17.40 časova.

Sa Marijom Vuković na Svjetsko prvenstvo otputovala je i njena trenerica Ioana Siomou.

Marija Vuković nakon serije sjajnih rezultata koje je imala u ovoj sezoni imaće priliku da u konkurenciji najboljih svjetskih atletičarki ponovo dokaže da pripada svjetskom vrhu kraljice sportova. Vuković je prije desetak dana osvojila zlato na Mediteranskim igrama sa rezultatom 192. Prije toga crnogorska rekorderka imala je zapažene nastupe – osvojila je miting u Atini „Filothei Women Gala“ sa preskočenih 195, a

miting u Kalitei završila je sa rezultatom 188, a prethodno je u Kefaloniji preskočila 193, a u Kalamatiju 195 centimetara.

Posljednje dvije godine Vuković je u životnoj formi. Nakon što je postala šampion Mediterana, pokušaće na Svjetskom prvenstvu da napravi najbolji rezultat u karijeri, a već od 11. do 21. avgusta očekuje je i nastup na šampionatu Evrope u Minhenu.

R. P.

32

Arena

Košarka

13, 14. i 15. jul 2022.

Fedor Žugić, biser crnogorske košarke, za Pobjedu govori o predstojećem EP za mlade, ali i o seniorskoj reprezenta PODGORICA – Nakon prve sezone u inostranstvu, u dresu njemačkog Ulma, Fedor Žugić nije imao dovoljno vremena da odmori, kamoli da sumira utiske.

Vrlo brzo su ga sačekale obaveze u seniorskoj reprezentaciji, u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo (mečevi sa Francuskom i Portugalom), sa kojima će nastaviti u avgustovskom ,,prozoru“. A početkom septembra ga očekuje i seniorsko Evropsko prvenstvo, i grupna faza u Gruziji.

To, međutim, nije sve od obaveza ovog ljeta za bisera crnogorske košarke – Žugić već od subote predvodi mladu selekciju Crne Gore na Evropskom prvenstvu A divizije u Podgorici, na šampionatu koji će trajati do 24. jula, i na kojem će, kako god da prođe naša selekcija, odigrati sedam utakmica u devet dana…

– Primarni cilj je opstanak u A diviziji. Smatram da imamo dobru ekipu i da možemo daleko da doguramo. Ali, prvi cilj je opstanak, a poslije ćemo da vidimo kako će se stvari dalje odvijati. Atmosfera u ekipi je odlična, svi se slažemo, jako smo motivisani za ovo Evropsko prvenstvo – kaže Žugić na početku razgovora za Pobjedu.

Domaći teren je prednost, ali često može da predstavlja i teret, posebno kod mladih ekipa.

– Može da bude i opterećenje i prednost. Pritisak je igrati pred domaćom publikom i dokazati se, ali mislim da ekipa ne razmišlja na taj način. Mislim da će publika da bude naš šesti igrač i velika prednost u odnosu na sve ostale ekipe – nastavlja Žugić.

Crna Gora će na EP u Podgorici igrati u grupi D sa selekcijama Njemačke, Turske i Poljske. S obzirom na to da sve selekcije iz grupne faze idu dalje, Crna Gora će u osmini finala igrati sa nekim od timova iz grupe C, u kojoj su Litvanija, Češka, Ukrajina i Španija.

– Ciljamo da u osmini finala igramo sa Ukrajinom, ako bismo bili prvi u grupi. Ako budemo drugi, i ta Češka bi nam dobro pala, jer obje ekipe nijesu dominantne, i mislim da bismo mogli da ih nadtrčimo i fizički nadigramo.

Dakle, Češka ili Ukrajina su rivali koje bismo željeli u osmini finala, a za to nam trebaju dvije ili tri pobjede u grupi.

Možemo daleko da doguramo Bilo je dosta teško i čudno igrati protiv Budućnosti Fedor Žugić je prošlog ljeta napustio Budućnost, jer nije prihvatio ponudu da sa ,,plavima“ potpiše prvi profesionalni ugovor, već je odlučio da košarkaški razvoj nastavi u Njemačkoj. Voljom žrijeba, Ulm i Budućnosti su se našli u istoj grupi u Evrokupu, pa je Žugić odigrao dva meča protiv bivšeg kluba. Upisao je tri poena i asistenciju u porazu kod kuće (86:79), Zbog obaveza sa seniorskom reprezentacijom, Žugić se kasnije priključio mladoj selekciji, sa kojom nije uspio da odigra nijednu od šest kontrolnih utakmica. Međutim, smatra da to neće biti problem.

– Sa tim momcima se znam cijeli život, cijelu karijeru igramo jedni sa drugima ili jedni protiv drugih. Prošli smo zajedno kroz puno selekcija, dobro se poznajemo i nije mi uopšte trebalo puno da se uklopim u sistem. Štaviše, poslije četiri dana treninga izgleda mi kao da sam tu bio cijelo vrijeme, tako da to neće uopšte biti problem – ističe Žugić.

IMAMO VELIKE ŠANSE ZA SP Žugić je bio dio seniorske reprezentacije koja je nedavno odigrala dvije sjajne utakmice i upisala pobjede protiv Francuske i Portugala, u posljednjem ,,prozoru“ prve runde kvalifika-

odmah u prvom kolu, dok se Ulm revanširao, i to s kamatom, u ,,Morači“ pobjedom od 89:68. Žugić je u tom poenu ubacio pet poena, te upisao po dva skoka i asistencije.

– Bilo je dosta teško i čudno, posebno kada sam igrao u ,,Morači“. Ali, na kraju krajeva, to je sastavi dio profesionalizma. Nakon meča sam otišao na kafu i ispričao se cija za Svjetsko prvenstvo.

– Bio je to nevjerovatan ,,prozor“ sa dvije pobjede, i uz veliko iznenađenje protiv Francuske.

Nijesam imao puno vremena da o tome razmišljam, ali pobjeda protiv Francuske je bila strašna.

Mislim da smo ih iznenadili, igrali smo fizički, ,,pobili“ se sa njima. Bilo je lijepo igrati takvu utakmicu pred našom publikom, što nijesam osjetio odavno, od kada sam pošao za Njemačku. To je nevjerovatan osjećaj. Izgledalo je da smo protiv Portugala lakše pobijedili, ali nije bilo tako, bila je to borba do samog kraja. Uglavnom, zadovoljni smo sa dvije pobjede iz tog ,,prozora“.

Crna Gora u drugu rundu kvalifikacija ulazi sa 10 bodova, sa treće pozicije, posljednje koja vodi na Mundobasket. Pred naredni ,,prozor“, i mečeve sa Bosnom i Hercgovinom kod kuće i Litvanijom u gostima, naša selekcija ima po pobjedu

sa starim saigračima, i sve se lijepo završilo.

Kako kaže, pratio je igre Budućnosti u prošloj sezoni, a utisci su pomiješani.

– Budućnost je imala dosta čudnu sezonu, uz uspone i padove. Ne znam koja su bila njihova očekivanja na početku sezone, ali dospjeli su do polufinala plej-ofa ABA lige, što je, mislim, bio i primaran cilj. Po meni, mogli su dosta više u Evrokupu, ali šta da se radi. Nadam se da će sljedeća sezona biti bolja za Budućnost – dodao je Žugić. više u odnosu na Češku, BiH i Mađarsku, od koje je bolja međusobno. Dakle, sudbinu plasmana na SP drži u svojim rukama.

– Mislim da u drugu fazu ulazimo sa dobrim naletom. Ekipa će biti spremna, svi će dobiti dvadesetak dana da se odmore i mentalno rasterete do početka priprema. Činjenica je da do sada nikada nijesmo bili u kompletnom sastavu, to dosta otežava situaciju, ali za nas je specifično da je, ko god da je bio tu, svako davao sve od sebe.

Uvijek se ,,pobijemo“ i nećemo nikome dati da nas lako dobije.

Mislim da će svakome biti teško da igra protiv nas, a šanse da se nađemo na Svjetskom prvenstvu, po meni, mnogo su velike, posebno nakon dvije posljednje pobjede.

Nakon avgustovskog ,,prozora“ slijedi i nastup na Evropskom prvenstvu.

– Za mene je to prvenstvo

FIBA ga najavila kao jednog od 10 igrača na koje treba obratiti pažnju U najavi Evropskog prvenstva za mlade, na sajtu FIBA je objavljen tekst koji govori o desetorici igrača na koje treba obratiti posebnu pažnju na Evropskom prvenstvu za mlade. Među njima je

i Fedor Žugić, kome takva pažnja i očekivanja ne predstavljaju pritisak.

– To me samo motiviše da budem bolji igrač i lider, jer smatram da treba i ja da se dokažem na ovom prvenstvu

trenutno daleko. Spremam se za EP za mlade, a onda slijedi ,,prozor“ kvalifikacija za SP, pa tek onda seniorsko Evropsko prvenstvo. Ali, očekujem da tamo igramo lijepu košarku, da budemo čvrsti i da predstavimo Crnu Goru u najboljem svjetlu.

Koliko će to daleko da nas odvede, vidjećemo na samom šampionatu – ističe Fedor Žugić.

kivali da možemo eliminisati Ludvisburg. Ali, imali smo jako lošu seriju sa njima, izgubili smo 3:0, što nije bilo nimalo lijepo.

Ali, barem smo ispunili primarni cilj.

Prva sezona u inostranstvu, nakon odlaska iz Budućnosti, sa tek navršenih 18 godina, veoma mu je značila na planu igračkog napretka.

– Pomogao mi je puno rad sa trenerima u Ulmu, na čelu sa Jakom Lakovičem. Naučio sam dosta stvari, igrao na drugim pozicijama, u drugačijim ulogama, sa više odgovornosti.

Sve to je, svakako, ostavilo veliki i pozitivan trag na moju igru.

Jedva čekam da se vratim sljedeće sezone i uzmem još veću ulogu i odgovornost.

Pun je pozitivnih utisaka o klubu, gradu, ligi, navijačima…

– Ulm je, kako ga mi zovemo, mali-veliki klub. Svi su unutra kao jedna velika porodica, svi baš brinu jedni o drugima, što

U ULMU PUNO NAUČIO Sa Ulmom je prošle sezone stigao do četvrtfinala Evrokupa (bolji je bio kasniji šampion Virtus) i domaće BBL lige, gdje je u tri meča eliminisan od Ludvigsburga.

– Bila je, svakako, teška sezona za mene, počev od odvajanja od porodice, grada i države.

Nije bilo nimalo lako, ali sam i te kako zadovoljan jer je bila jako lijepa sezona za mene. Ispunili smo ciljeve, plej-of je bio cilj, a moglo je biti bolje, jer smo oče-

Mlada košarkaška reprezentacija Crne Gore privodi kraju pripreme za Evropsko prvenstvo

Dubljević: Bitno je prvo obezbijediti opstanak u A diviziji PODGORICA – Mlada košarkaška reprezentacija Crne Gore privodi kraju pripreme za Evropsko prvenstvo A divizije, koje se održava u Podgorici od 16. do 24. jula.

Pripreme su prošle bez povreda, uz svih šest pobjeda u kontrolnim mečevima, a nedavno se ekipi priključio Fedor Žugić.

– Ulazimo u posljednju sedmicu priprema, došli smo na 12 igrača i već se spremamo za ekipu Poljske. Počeli smo 6. juna, bez velikih problema, bez povreda smo završili dosadašnji tok priprema. Liga Srbije

je trajala dugo, pa smo čekali Grbovića i Bogavca da dođu, kao i Jovanovića poslije povrede. Tako smo prvih 10–15 dana trenirali bez njih. Kada se priključio, Grbović je dobio stomačni virus, pa je preskočio i te prve pripremne utakmice protiv Makedonije, a generalno smo te mečeve igrali u nekompletnom sastavu. Nakon toga smo imali tri, četiri dana da se pripremimo za taj jak turnir, koji smo uspješno završili, ne samo rezultatski nego i time što su igrači pokazali da mogu biti ravnopravni jakim rivalima. Po

završetku obaveza sa seniorskom reprezentacijom pridružio nam se Fedor Žugić, pa smo i u tom smislu sada još u nekoj fazi uigravanja – kaže selektor Dušan Dubljević.

Za Crnu Goru će šampionat igrati Fedor Žugić, Andrija Grbović, Zoran Vučeljić, Filip Anđušić, Ilija Varajić, Luka Bogavac, Danilo Ivanović, Marko Kljajević, Nikola Rakočević, Đorđije Jovanović, Lazar Radetić i Janko Bulajić.

Mlada selekcija je kvalitet pokazala posebno na turniru u Podgorici, gdje je redom savla-

dala Srbiju, Hrvatsku i Izrael.

– Taj turnir smo igrali u ritmu koji nas čeka u grupi. Željeli smo prave provjere, a to su sigurno i bile utakmice protiv Srbije, Hrvatske i aktuelnog prvaka Izraela. Sigurno će te utakmice biti značajne za uigravanje čitavog tima. Fedor ih nije igrao sa nama, ali na treninzima pokazuje da će se brzo uklopiti u sve ovo – ističe Dubljević.

U taboru naše reprezentacije su svjesni kvaliteta rivala i zato se pripremaju uz dosta opreza i za Poljsku, sa kojom se Crna Gora sastaje na startu

(subota u 21 čas).

– A divizija je sama po sebi teška, jer nema slabe ekipe. Eto, imali smo situaciju da je Srbija došla kao kandidat za medalju i ispala je iz divizije. Jako zahtjevan je sistem takmičenja. Došli smo do nekih utakmica Poljske i moram reći da se radi o ozbiljnoj ekipi. Tu je dosta igrača koji imaju zavidnu minutažu u Prvoj i Drugoj poljskoj ligi. Oni su i u pripremnom periodu bili dobri, tako da imamo na startu težak zadatak – ističe Dubljević.

Cilj ostaje nepromijenjen, opstanak u A diviziji. Kada se to

osigura košarkaši vjeruju da uz podršku sa tribina mogu činiti još i više.

– Jako je bitno da obezbijedimo prvo taj opstanak i to je cilj broj 1. Sve kasnije će biti bolji rezultat. Mi u sastavu imamo osam igrača 2003. godište, to su košarkaši koji mogu igrati i naredne godine za U20. To se prvi put dešava, dosada smo imali igrača ili dva mlađeg godišta koji su značajnije uključeni, a ovaj put njih osam, među kojima su neki i nosioci igre. Ako bi sa njima napravili rezultat, to bi stvarno bilo fenomenalno – zaključio je

13, 14. i 15. jul 2022.

Bokan ostaje predsjednik

me jako iznenadilo, jer nijesam očekivao takav prisan odnos.

Publika živi za košarku, dvorana je puna na svakoj utakmici, u ligi je svaka sala rasprodata, sa nama putuju navijači. Prijatno sam iznenađen atmosferom u klubu i kako smo dočekani. Što se grada tiče, Ulm je prelijep, sa dosta znamenitosti.

Podsjeća me na Podgoricu, jer je onako mali i lako se snaći, a baš je lijep grad.

Ulm još nije kompletirao ekipu za narednu sezonu, a došlo je do promjene na klupi jer je Jaku Lakoviča (preuzeo Gran Kanariju) zamijenio Anton Gavel.

– Ekipa još nije sastavljena, ali cilj je uvijek isti, a to je plasman u plej-of BBL-a, to je minimalno što se očekuje. Što se Evrokupa tiče, tu nema opterećenja, niti pritiska, već samo da igramo dobro, pa šta bude. Prioritet je domaći plej-of – zaključio S. JONČIĆ je Fedor Žugić.

PODGORICA - Dosadašnja Uprava KK Budućnost Voli na čelu sa predsjednikom Draganom Bokanom nastaviće da vodi najtrofejniji crnogorski košarkaški klub, saopšteno je iz podgoričkog kluba.

- Na današnjoj sjednici Uprave KK Budućnost Voli, odlučeno je da se ulože maksimalni napori da se klubu omogući stabilno finansiranje, koje je uslov za dalje funkcionisanje i realizaciju budućih planova. U narednom perodu, fokus je na angažovanju novog trenera i formiranju što konkurentnijeg tima koji će se izboriti za ostvarenje ciljeva - učešće u plej-ofu ABA lige i pozicija u prvih osam timova Evrokupa, navodi se u saopštenju.

Iz Budućnost Volija je saopšteno da je novi član uprave kluba „ugledni privrednik Blagota Baća Radović, vlasnik Zetagradnje“.

- U ime kluba mu želim toplu dobrodošlicu”, izjavio je predsjednik Budućnost Volija, Dragan Bokan.

Očekuje se da Budućnost brzo ozvaniči dolazak novog trenera Vladimira Jovanovića, sa kojim je postignut dogovor. Nakon toga slijedi posao oko igračkog kadra, pošto su pod ugovorom samo Igor Drobnjak i Edin Atić.

Iako se u medijima spekuliše da bi Petar Popović mogao u Cedevita Olimpiju, a Zoran Nikolić u Crvenu zvezdu, iz podgoričkog kluba nam je, nezvanično, saopšteno da njih dvojica, kao Danilo Nikolić i Suad Šehović, prvo čekaju ponudu podgoričkog kluba prije odluke o S. J. nastavku karijere…

PODGORICA – Prije samo desetak dana, nakon brojnih otkazivanja igrača, djelovalo je da će prilično oslabljena crnogorska muška seniorska košarkaška reprezentacija imati nemoguću misiju u duelima protiv Francuske i Portugala, te da će plasman na Mundobasket ostati samo san.

Ali, desila se senzacija. Crna Gora je uspjela u samo četiri dana da sruši Francusku, a zatim i Portugal, čime je viza za Svjetsko prvenstvo gotovo ovjerena.

Sve to donijelo je posebno oduševljenje košarkaške javnosti, ali i generalno ljubitelja sporta, zbog čega i u Košarkaškom savezu ne kriju zadovoljstvo.

– Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo su dugo takmičenje, u kojem je potrebno kroz dva ciklusa, koja nijesu jednostavna, obezbijediti plasman na Mundobasket. U prvoj fazi bili smo u grupi koja je bila jako zahtjevna, a gdje je Francuska bila izraziti favorit, Mađarska na našem nivou, a selekcija Portugala je pokazala da može da iznenadi. Portugal je to dokazao u dva meča sa Mađarskom, ali i protiv nas, gdje nijesmo imali lak posao, kao što smo donekle očekivali. Pobjede protiv Francuske i Portugala dovele su nas na prag plasmana na Svjetsko prvenstvo – rekao je na početku razgovora za Pobjedu Darko Ivanović, generalni sekretar Košarkaškog saveza Crne Gore.

Nekadašnji igrač, a sada jedan od čelnika KSCG objašnjava da euforije nema, jer nas očekuje glavni dio kvalifikacija.

– Posao nije završen. Imamo lijepu priliku da se plasiramo, što bi bilo sjajno za jednu zemlju koja ima limitiran broj igrača i kapacitete. Slijedi nam druga grupa, gdje su još Bosna i Hercegovina, Litvanija i Češka. Već u avgustu, očekuju nas mečevi protiv Bosne i Hercegovine u Podgorici, te gostovanje Litvaniji. Pobjedom na svom terenu napravili bismo dobar osnov za utvrđivanje ove pozicije i utrli put ka plasmanu na Mundobasket. Ali, treba znati da neće biti lako, jer su ti mečevi neposredno pred prvenstvo Evrope, ali kako drugima, tako i nama.

Međutim, vjerujem da ćemo u tim utakmicama imati širi roster, jer očekujemo da nam se tada priključe Marko Todorović, Dino Radoničić, Marko Simonović i Bojan Dubljević.

Kroz dvadesetak dana znaćemo tačno kakva je situacija, a onda bi sa lijepim šansama dočekali nastavak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo – optimistično je najavio Ivanović.

BROJNA OTKAZIVANJA

selektor Crne Gore.

Pored selektora Dubljevića, u stručnom štabu su pomoćni treneri Žarko Dragićević i

33

Akcenat na igrače koji srcem brane boje Crne Gore Budućnost Voli

kao bolji lider. Ponavljam, za mene je to samo dodatna motivacija i za cijelu ekipu, naravno – rekao je Žugić, koji 22. februara 2019. godine ušao u istoriju evropske klupske košarke, kada je sa 15 godina i 157 dana postao najmlađi igrač, igrajući za Budućost, a koji je zaigrao u Evroligi.

Košarka

Darko Ivanović, generalni sekretar Košarkaškog saveza Crne Gore, govorio o nacionalnim selekcijama, kao i organizaciji dva prvenstva Evrope u Podgorici

aciji, sezoni u Ulmu…

0 u

Arena

Rade Petrić, kondicioni trener Vladimir Lakčević, fizioterapeut Petar Stojović, te tim menadžer Borko Brković. S. J.

Crna Gora je uoči posljednje akcije imala mnogo problema.

Jedina klasična ,,petica“ bio je Zoran Nikolić, jer su nastup iz različitih razloga otkazali Nikola Vučević,Bojan Dubljević, Marko Todorović, Marko Simonović i Filip Barović, a nije bilo ni Dina Radončića.

Darko Ivanović, prvi operativac KSCG

Podgorica spremna za dva prvenstva Evrope Podgorica će u mjesec organizovati dva prvenstva Evrope. Od 16. do 24. jula biće domaćin A prvenstva Evrope za selekcije do 20 godina, a zatim će se od 18. do 27. avgusta u našem glavnom gradu održati i U16 B prvenstvo

– Izdešavalo se zaista dosta toga. Iskren da budem, neke stvari smo i očekivali, a neke su nas iznenadile, pozitivno i negativno. Volio bih da pričamo o igračima koji su se odazvali.

Njihov odnos prema reprezentaciji i želja sa kojom igraju za dres sa državnim grbom, uz posvećenost stručnog štaba, donijela je veliku pobjedu nad Francuskom i veliki iskorak ka cilju. Igrači su i nakon senzacionalnog trijumfa ostali mirni, nije bilo euforije, tako da su i tri dana kasnije uspjeli da ostvare trijumf u Portugalu, koji je takođe veoma važan – objasnio je Ivanović, stavljajući akcenat na igrače koji su pokazali kako se bori za svoju zemlju, a istovremeno dali doprinos tome da Crna Gora sruši olimpijskog prvaka, za možda i najveći trijumf ove selekcije.

Na konferenciji za novinare, neposredno prije duela sa Francuskom, selektor Boško Radović analizirao je i objasnio detaljno zbog čega su uslijedila otkazivanja igrača.

– Pretpostavljam da vas najviše interesuje status Nikole Vučevića. Predsjednik Saveza i direktor reprezentacije su od prošle godine u kontaktu sa njim, bio sam i ja sa njima nedavno na ručku sa Vučevićem, na kojem nam je rekao da je odlučio da ljeto provede sa porodicom. Neće igrati ni kvalifikacije, ni Evropsko prvenstvo, to je njegov stav – rekao je Radović, na konferenciji održanoj 20. juna. Čini se da je sudbina Vučevića u dresu Crne Gore potpuno jasna, jer je selektor Radović već najavio da ga neće biti ni u ro-

Evrope za košarkašice.

– To je ozbiljna organizacija.

Ali, imamo iskustva, jer je Podgorica već bila domaćin Evropskih prvenstava. Uskoro nas očekuje start šampionata za igrače do 20 godina. Sve je spremno, a čak i za drugi

steru za Eurobasket.

– Ko će biti pozvan je odluka selektora, koji sam kreira roster. Mislim da ovi igrači koji su bili na posljednjoj akciji nijesu upitni, to samo može poremetiti neka povreda. Kada već pominjemo centarsku liniju, moram naglasiti da su to Zoran Nikolić i Nemanja Radović iznijeli jako dobro, a da je prijatno iznenađenje Aleksa Ilić. Vratio se iz teške povrede i pokazao da u narednim godinama može biti ozbiljan oslonac za reprezentaciju. Donio je dodatni kvalitet.

Uz njih ako dodamo Dubljevića, Todorovića i Simonovića, koji je lijep primjer NBA igrača, jer je uvijek tu kada mu obaveze dozvoljavaju, te kvalitetnu bekovsku liniju, smatram da imamo dobru reprezentaciju.

Imamo grupu igrača koji mogu da igraju sa svima. Da li možemo svakog da dobijemo, to je pitanje momenta, inspiracije rivala, trenutnog našeg statusa.

U suštini takmičarski smo spremni, a vidjećemo u određenom momentu koliko možemo da iznesemo – rekao je Ivanović.

PET SELEKCIJA NA EP

Uspjeh seniorske selekcije lijep je uvod za izazovno ljeto, u kojem čak pet selekcija igra prvenstvo Evrope. Tri muške selekcije igraće A diviziju – tim do 16 godina igraće u Skoplju u grupi D, gdje su još Grčka, Španija i Sjeverna Makedonija. Juniorska, U18 selekcija igraće A diviziju u turskoj Konji od 30. jula do 7. avgusta, a u grupi D rivali su Litvanija, Italija i Hrvatska. Podgorica će od 16. do 24. jula biti domaćin A prvenstva Evrope za selekcije do 20 godi-

šampionat dosta toga je odrađeno, jer smo paralelno radili oko organizacije smještaja, prevoza i slično. Vjerujem da će sve proteći u najboljem redu i da će Podgorica biti dobar domaćin – kazao je Ivanović.

na. Naši momci nastupaće u D grupi sa Njemačkom, Turskom i Rusijom.

Crnogorske košarkašice igraće na U16 B prvenstvu Evrope u Podgorici od 18. do 27. avgusta.

Rivalke u grupi našim djevojkama biće Turska, Bjelorusija, Norveška i Bugarska. Nastup na B prvenstvu Evrope počela je mlada ženska reprezentacija u Skoplju.

– Ljeto je naporno, ali i interesantno, lijepo za sve nas. Sve muške selekcije su u A diviziji i imamo velika očekivanja, posebno od mlade reprezentacije koja će u Podgorici igrati. Imamo dobru reprezentaciju, talentovanu selekciju i vjerujem da možemo da se uključimo i u borbu za medalju. Biće teško, jer u tom uzrastu dosta igrača igra u seniorskim evropskim klubovima. Ženska seniorska selekcija u novembru nastavlja kvalifikacije i ima lijepu priliku da nastavi niz i čak sedmi put uzastopno izbori plasman na prvenstvo Evrope. Prijavili smo ovog puta dvije mlađe ženske selekcije, gdje su sve te mlađe košarkašice. Mlada reprezentacija igra izvanredno, imaju sjajan odnos prema reprezentaciji i to je za primjer.

Od 18 timova samo finalisti ulaze u A diviziju, tako da će se sve svesti na polufinale, do kojeg ćemo, nadam se, stići. Lakše je ostati u A diviziji, nego biti najbolji u B. Mi smo dva puta ubjedljivo savladali na pripremama Srbiju, koja već ima dva trijumfa u A diviziji. Ali, svakako da je ova selekcija izuzetno talentovana i predstavlja budućnost – istakao je Darko Ivanović.

R. PEROVIĆ

34

Arena

Sportski miks

13, 14. i 15. jul 2022.

Počelo Evropsko odbojkaško prvenstvo za mlađe seniore

Crna Gora nemoćna protiv Holandije, danas sa Italijanima Šestu uzastopnu sezonu igraće u barskom klubu

Vranješ produžio ugovor sa Mornarom PODGORICA – Nakon četiri nova imena za narednu sezonu, iz barskog košarkaškog kluba je stigla prva vijest o produženju ugovora sa igračem kome je bio istekao ugovor – kapiten Nemanja Vranješ je potpisao novi ugovor, pa će i naredne sezone biti član ,,Ponosa Bara“, šestu sezonu zaredom!

EHF

Jedan od najboljih šutera barskog abaligaša u ovom vijeku, koji je 2018. godine sa Mornarom bio šampion Crne Gore, u finišu pretprošle sezone se teško povrijedio (Ahilova tetiva).

Iako su pred njim bili mjeseci pauze i rehabilitacije, Mornar je odmah dao Vranješu novi ugovor, kao znak poštovanja

za sve što je Nikšićanin pružio u dresu barskog tima.

Vranješ se uspješno vratio na teren u aprilu i odigrao završnicu ABA lige i domaćeg prvenstva.

Statistički gledano, Vranješ je najbolji učinak u ABA ligi u dresu Mornara imao u sezoni 2018/2019, kada je bilježio prosječno 14,5 poena, imao 4,7 skokova i 2,1 asistenciju po utakmici.

U Mornar su ljetos stigli bekovi Petar Vujačić i Marko Kovačević, plejmejker Fets Rasel i centar Čeik Mbake Diong, dok su pod ugovorom Vladimir Mihailović, Marko Jeremić, Milija Miković, Gligorije Rakočević i Balša Živanović.

S. J.

Crna Gora Holandija

0 3

TARNOV – Dvorana ,,Jaskolka“. Gledalaca: 100. Sudije: Enkerli (Švajcarska) i Režejan (Francuska). Rezultat po setovima: 19:25, 13:25, 15:25. Poeni iz napada: Crna Gora 21, Holandija 31. Poeni iz bloka: Crna Gora 1, Holandija 9. Poeni iz servisa: Crna Gora 3, Holandija 7. Greške: Crna Gora 28, Holandija 22.

CRNA GORA: Kosović (libero), Krivokapić (libero), Milenković 1, Peruničić 5, Miljanić 2, Rovčanin, L. Cimbaljević, Perunović, Femić 1, Ćinćur 1, Jovović 7, Đurović, V. Cimbaljević 8.

HOLANDIJA: Van Mujden 7, Bak 9, Martherus (libero), Meijs 1, Brilhuis 8, Manak 1, Vijkstra 10, Hoge Bavel, Van Dajk, Lipke (libero), Hofhuis 2, De Jong 1, Bekhut 8, Bur. Mlađa seniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore porazom je startovala na prvom Evropskom prvenstvu u ovoj konkurenciji (igrači do 22 godine), koje se održava u poljskom Tarnovu – izabranici Balše Radulovića, koji su šampionat dočekali sa samo jednim tehničarom, Rastkom Milenkovićem, pošto se pred put razbolio Danilo Dubak (boginje), izgubili su od Holan-

dije sa maksimalnih 3:0, u prvom kolu grupe 2.

– Definitivno ne možemo da budemo zadovoljni onim što smo danas prikazali. Nijesmo odradili kako treba ono što smo prije meča analizirali i apostrofirali kada je naš rival u pitanju. Nijesmo servisom uspjeli da napravimo pritisak da bismo tako kvalitetnu reprezentaciju doveli u problem prilikom organizacije napada. Takođe, podbacili smo mnogo na elementu prijema i definitivno su podbacili igrači koji bi trebalo da su preuzeli malo veću odgovornost. Ostaje nam da se malo konsolidujemo i probamo da u preostala dva meča pružimo bolja izdanja i da pokažemo da nijesmo slučajno ovdje, već

da posjedujemo i neophodan kvalitet za ovako veliko takmičenje – rekao je selektor Crne Gore Balša Radulović.

U meču koji je trajao 63 minuta, naša selekcija je nešto jači otpor pružila u prvom setu, u kojem je povela 2:0, držala priključak do 15:13, a onda je fizički moćna Holandija sa pet uzastopnih poena povela sa nedostižnih 20:15.

U naredna dva seta Crna Gora nije više vodila nijednom. U drugom je bila u igri do sredine seta (12:9), a onda su ,,lale“, koje su dominirale posebno u bloku, vrlo brzo povele 15:9, a nešto kasnije i sa ubjedljivih 20:11.

U trećem setu je Holandija bila sigurna od starta, povela je odmah 7:1, na 11:4 je Radulović potrošio oba tajm-auta, a sve

je bilo jasno kada je Holandija povela 15:5. Imala je i naša selekcija seriju od 5:0, kada je smanjila zaostatak na 23:15, ali nije mogla do preokreta…

– Čestitam Holandiji na odličnoj igri. Mi smo u početku imali malo lošiju atmosferu i lošiju igru, ali smo se poslije u prvom setu vratili, nekako izbalansirali igru. Ali, Holandija nas je kasnije nadjačala, ne znam da li je kod nas u pitanju bio neki strah od prve utakmice na ovako velikom turniru kao što je Evropsko prvenstvo. Očekujem bolju igru protiv Italije – rekao je Vukašin Cimbaljević, primač servisa naše selekcije.

Crna Gora će danas od 17 časova igrati protiv selekcije S. J. Italije.

Mlada ženska košarkaška reprezentacija upisala treću pobjedu na B prvenstvu Evrope

Crna Gora S. Makedonija

Evropsko prvenstvo za rukometaše do 20 godina

,,Lavovi“ upisali četvrti poraz PODGORICA – Četvrti meč – četvrti poraz. Rukometna reprezentacija Crne Gore ubjedljivo je izgubila na startu razigravanja za plasman od devetog do 16. mjesta na Evropskom prvenstvu za igrače do 20 godina u Portugalu – Island je slavio 41:28 (18:13) u okviru novoformirane grupe I2.

Arsenije Dragašević, koji je odigrao prvi meč nakon opo-

ravka od korona virusa, bio je najefikasniji u našem timu sa sedam golova, Slaven Lekić je postigao pet, dok je Luka Vukićević tri puta zatresao protivničku mrežu.

Vasilije Pečurica je upisao 16 odbrana.

Crna Gora naredni meč u razigravanju odigraće danas (srijeda) u 15.30 sati s Italijom, koja je juče igrala neriješeno sa Hrvatskom (25:25).

Ne. K.

98 54

SKOPLJE – SRC ,,Kale“. Gledalaca: 100. Sudije: E. Tukis. L. Vivers, T. Langovski. Rezultat po četvrtinama: 25:15, 26:7, 21:22, 26:10.

CRNA GORA: Drobnjak 2, Leković 21, Radonjić 13, Savković 16, Vukčević 2, Baošić 8, Mi. Bigović 10, Ma. Bigović 2, Bulajić 4, Radnjić 4, Šćepanović 14, Vujačić 2.

S. MAKEDONIJA: Maksimovska, Nikolić, Tasevska 14, Dimitrijević 2, Ignjatova 5.

Zafirovska 5, Cvetovska, Selcova 12, Sekulovska 12, Saliu, Atanovska, Stojanova 4.

Još jedna sjajna partija i ubjedljiva pobjeda naših mladih košarkašica na B prvenstvu Evrope u Skoplju.

Ekipa Vladana Radovića savladala je domaćina Sjevernu Makedoniju 98:54 i osigurala prvo mjesto u grupi, koje garantuje mjesto u četvrtfinalu, kolo prije kraja takmičenja u prvoj fazi. Naše djevojke dobile su prvu četvrtinu 25:15, dok su u drugoj sa 26:7 definitivno osigurale trijumf. Već u 8. minutu

Nova rutina Crnogorki

Radonjić je donijelo prvo dvocifrenu prednost za „crvene“ (21:11), a sve dileme otklonjene su sredinom druge dionice. Tada je naša selekcija za šest i po minuta napravila seriju 19:0, koju je zaključila Maja Bigović za prednost 46:18!

U nastavku je sve bilo stvar ru-

tine. Radović je rotirao, želio da sve igračice imaju istu minutažu i da ih čuva za izazove koji slijede. Kako je vrijeme odmicalo razlika je rasla, a Crna Gora je pokazala da ima tim koji definitivno može mnogo, iako je samo pet igračica 2002. godište. U finišu je Crna Gora rivala „digla“i

na preko 40 razlike…

Baš to govori da je Crna Gora u grupi C, sa tri pobjeda iz isto toliko utakmica, sa koš razlikom 133, definitivno sa kvalitetom više…

Već danas (13. jul - 21h) naše đevojke igraju protiv Hrvatske posljednji meč grupne faze.R. P.

Feljton

13, 14. i 15. jul 2022.

35

1.

9.

KAKO ZBILJA STOJE STVARI SA PORFIROGENITOVIM SPISOM I JUŽNIM SLOVENIMA

Civilna i duhovna vlast bila je na Martinićkoj gradini » Piše: Stevo VUČINIĆ Pop Dukljanin piše da je nakon dovršene hristijanizacije, legendarni kralj Svetopelek naredio hrišćanima koji govorahu latinskim jezikom da se svaki vrati u svoj kraj i obnovi gradove i naselja što su ih bili porušili pagani. Na platou Martinićke gradine nema materijalnih argumenata koji bi mu protivurječili, pa zaključujemo da je u ranom srednjem vijeku, na temelju antičke tradicije, zasnovana slovenska Lontodokla (Dukljanski grad). Nije isključeno da je preslojila manji kasnoantički refugijum s početka V vijeka. Fortifikacija joj je sagrađena na mah i u cijelom obimu, što je razvidno na zidnom platnu. Njeno ime, osnivači su nesumnjivo dovodili u vezu s Doklejom, odnosno plemenom Dokleatima.

Predanja iz Pipera i Bjelopavlića za ovaj ranosrednjovjekovni grad i njegovu okolinu vezuju stolicu banske vlasti.

Nesporno, civilna i duhovna vlast prve slovenske državne formacije na crnogorskom prostoru, koncentrisala je svoje institucije na Martinićkoj gradini, unutar plemenske teritorije Dokleata.

Transformacija državnog imena Dioklia u Zeta u zvaničnim aktima korespondira sa seljenjem duhovnih i civilnih insitucija, nakon Samuilovih pustošenja Dalmacije, samim koncem X vijeka, u podnožje Rumije. Očito, promjena imena je u vezi s promjenom topičke pozicije državnoga središta. Prvi naziv je u neposrednoj vezi s imenom plemena na čijoj je teritoriji bilo śedište oblasne administracije (Martinićka gradina), a drugi s priobaljem Skadarskoga jezera i primorskim pojasem koji su sačinjavali teritorijalnu okosnicu Zete. U protivnom, ne bi se ime državne formacije usaglašavalo s imenom teritorije na koju su preseljene institucije, nego bi nastavilo da egzistira u starome obliku.

Moglo bi se reći da su u osnovi ranosrednjovjekovne slovenske državne formacije na crnogorskome prostoru imenovane po plemenu Dokleatima na čijoj su teritoriji utemeljene, dok je pod uticajem crkve, koja je Dioklecijana dijabolizovala, prost narod iz okoline današnje Podgorice prihvatio tumačenje njegova lika kao arhetipa neprijatelja ljudskoga roda (prokleti car Dukljan).

S takvim tumačenjem u neposrednoj i snažnoj uzročno-posljedičnoj vezi je i živo predanje da je Doclea njegov rodni grad, koju su imenovali slovenskom izvedenicom od njegova imena (Duklja). To je vjerovatni razlog zašto je još od vremena velike seobe na-

U ranom srednjem vijeku, na temelju antičke tradicije, u današnjim Martinićima je zasnovana slovenska Lontodokla (Dukljanski grad). Nije isključeno da je preslojila manji kasnoantički refugijum s početka V vijeka. Fortifikacija joj je sagrađena na mah i u cijelom obimu, što je razvidno na zidnom platnu. Njeno ime osnivači su nesumnjivo dovodili u vezu s Doklejom, odnosno plemenom Dokleatima roda, kako piše Porfirogenit, Duklja pust i nenaseljen grad.

Izgleda da su pod uticajem toga predanja svi gospodari Zetsko-bjelopavlićke ravnice i podgoričke kotline izbjegavali da je reurbanizuju, držeći je ukletim mjestom, iako je topički bila bez premca najpovoljnija lokacija za urbano utvrđenje, zaštićena s tri strane vodenim tokovima a s četvrte snažnim bedemima i dvostrukim odbrambenim rovom, do danas očuvanim.

Unutar, u temeljima, bila je urbanistički riješena, a urušeni antički objekti su bili nepresušan majdan dobrog kamena za gradnju.

Dakle, stojimo na stanovištu da je osnova imena ranosrednjovjekovnih državnih formacija na crnogorskome prostoru u vezi s imenom plemena Dokleata. To ime je vizantijska, kasnije ju je sljedovala lokalna, pa nemanjićka administracija u XIII vijeku, na temelju sličnosti po zvučnosti, prostom intervencijom unutar jezičkog iskaza, preimenovala i dovodila u vezu s rimskim carem, poznatim goniteljem hrišćanskoga imena.

Vizantija i Raška, moguće, i namjerno, da bi cijele državne formacije diskvalifikovale kod prostoga hrišćanskog svijeta i olakšale političku i kulturnu penetraciju unutar njih.

Okolno doseljeno vlaško stanovništvo u XII i XIII vijeku, u Piperima i Bjelopavlićima, naslonilo se po tom pitanju na stanovište vizantijske administracije i ime grada i državne formacije vezala za cara Dioklecijana, i ako je plemenska okosnica i tradicija crno-





Stevo Vučinić spada u rijetku kategoriju autora koji u korak prate zbivanja u istoriografiji susjednih zemalja. U tom kontekstu, ukazuje na pojavu naučnih radova u srpskoj istoriografiji koje karakterišu sumnjive i logički neodržive interpretacije

Ostaci episkopske crkve na Gradini u Martinićima

gorskih plemena Vasojevića, Pipera i Ozrinića i albanskih Hota i Krasnićija, proistekla iz Dokleata. U okolnostima raspada rimske imperije i naseljavanja Slovena i Avara, Dokleati su se povukli i grupisali u nekolika brdska pribježišta i u njima saplemenili u pet plemena, od kojih su tokom vremena tri slovenizovana, a dva albanizovana, čuvajući predanje o zajedničkome porijeklu.

Tokom procesa slovenizacije došlo je do preslojavanja Dokleata doseljenim Slovenima, koji su se čvrsto integrisani u jedinstveni etnikum, u ranome srednjemu vijeku poznat pod imenom Dukljani. Nije isključeno da je proces dezinte-

gracije plemena i saplemenjavanja u više manjih počeo još u antici, uzrokovan interesima lokalne rimske administracije, koja je dobro pamtila otpor koji su Dokleati pružili Oktavijanovim legijama 33. god. p. n. e. Taj proces je sasvim sigurno okončan slovenskom administrativnom podjelom na župe.

Budva s Cucevom (Ozrinići), Luška (Piperi) i Gorska (prostor starih Pipera, odnosno Bratonožića i Vasojevića te Kuča) su ispresijecale plemensku teritoriju Dokleata na više političkih cjelina, koje su silom prilika prekinule socijalnu i političku komunikaciju i nastavile da egzistiraju kao samostalne plemenske jedini-

Transformacija državnog imena Dioklia u Zeta u zvaničnim aktima korespondira sa seljenjem duhovnih i civilnih institucija, nakon Samuilovih pustošenja Dalmacije, koncem X vijeka, u podnožje Rumije. Očito, promjena imena je u vezi s promjenom topičke pozicije državnoga središta

Fragmenti kamene plastike na Gradini u Martinićima

Fragmenti kamene plastike na Gradini u Martinićima

ce. U kasnoj antici i srednjem vijeku, u taj prostor su penetrirali Sloveni i Vlasi i u značajnoj mjeri izmijenili demografsku strukturu stanovništva, ali je kulturna, tradicijska i dijelom biološka okosnica ostala dokleatska. Te činjenice podupiru pretpostavku da su Dokleati bili krajišnici i ratnici protiv kojih nije slučajno ratovao rimski imperator Oktavijan Avgust. Njihovi potomci su očuvali tu njihovu narav kroz naredna dva milenijuma, bivajući u raznim okolnostima okosnica stvaranja državnih formacija, počevši od sklavinije Duklje, pa, na koncu, do savremenoga doba.

TRAGOVI SLOVENA U CRNOJ GORI

Jedan od nekoliko „starih naroda“ u Crnoj Gori, koje predanje pamti kao Lužane, slovenskoga je porijekla. Doseljen je četrdesetih godina VII vijeka, u vrijeme vizantijskoga cara Iraklija. Taj proces pratilo je nasilje koje je uzrokovalo veliku migraciju iz ravničarskih u brdskoplaninske krajeve. Doseljenici su naselili Bjelopavlićkozetsku i Skadarsku ravnicu, zaleđe Ulcinja i Bara, Grbalj, doline rijeka i kraška polja, i uopšte prostor pogodan za zemljoradnju.

Brdskoplaninski predjeli su zadržali dominantno vlaški karakter zbog stočarskoga načina privređivanja, koji nije bio dio slovenske tradicije.

Indikativno je da najistočniji kraj Bjelopavlićke ravnice

nosi ime Martinići. Ime su dobili vjerovatno po Svetome Martinu ili u vezi s njim, što je razumljivo za svijet koji je donedavno njegovao latinski vjerski iskaz. Pa i danas u Piperima, potomci Lužana, govore da znaju da su bili katoličke vjeroispovijesti.

U Martinićima, na jednoj glavici, je Lontodokla (Dukljanski grad) koji je do konca X vijeka integrisao široke prostore Gornje Dalmacije i sklavinije Duklje. Na cijelom zahvatu Tetrahije, potomci Slovena (domicilna bratstva na seoskom području) danas žive, uglavnom na prostoru nekadašnje županije Luške (Piperi, Bjelopavlići i Pješivci). Na brdskom području Pipera egzistira 14 lužanskih bratstava (Jovan Erdeljanović, Kuči, Bratonožići i Piperi, Podgorica, 1997, 539), smještenih, uglavnom, na potezu od sela Crnci do Seoca, u vrh Pipera. U Bjelopavlićima živi tridesetak bratstava slovenskoga porijekla, dva u Župi Nikšićkoj, šest bratstva u Pješivcima, moguće nekolika u Poborima, više Grblja i četiri u Paštrovićima. Sveukupno, zanemarljiv broj. I danas, sva ta bratstva imaju jasnu svijest o tome da su potomci Lužana (Slovena), uostalom, kao i potomci Vlaha starośedilaca i doseljenih, koji o svome porijeklu, takođe, imaju jasnu svijest, što je osobina po kojoj se Crnogorci razlikuju od svih južnoslovenskih naroda.

Relativnu malobrojnost bratstava slovenskoga porijekla treba tumačiti njihovim svojevremenim masovnim iseljavanjem i poslovično niskim natalitetom svih zemljoradničkih populacija, pa i njihove.

(Nastavlja se)

36

Oglasi i obavještenja

13, 14. i 15. jul 2022.

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru 1. Savjetnik/ca - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme, Mjesto rada Kotor - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Pravni fakultet - položen pravosudni ispit - najmanje tri godine radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom pravosudnom ispitu.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Uprave za kadrove za sprovođenje oglasa.

Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me).

Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 08/21 i 37/22).

Na interni oglas može se prijaviti državni službenik koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme, glavni inspektor, glavno ovlašćeno službeno lice i rukovodilac nacionalne kancelarije, inspektor koordinator, inspektor i ovlašćeno službeno lice, kao i lice kome je prestao mandat na osnovu člana 60 stav 1 al. 1, 2 i 4 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 08/21 i 37/22).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik koji je na probnom radu nema pravo da se prijavi na interni oglas.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa članom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Sl. list Crne Gore”, br. 50/18) .

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, načina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima.

Pisani test izrađuje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove internog oglasa će biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja internog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj

je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Ivana Smolović tel: 069/157-889 ; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI KONKURS za potrebe Revizorskog tijela Crne Gore 1. Glavni/a revizor/ka, - Izvršilaca: 1, Glavni/a revizor/ka imenuje se na period od 5 (pet) godina - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti ekonomije, finansija ili prava, odnosno drugi ekvivalentni nivo obrazovanja iz tih oblasti - posjedovanje licence za obavljanje revizije - aktivno znanje engleskog jezika - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje sedam godina radnog iskustva na poslovima revizije Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje konkursa.

Uz prijavu na konkurs potrebno je dostaviti specifikaciju konkursne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Upravezakadrovewww.uzk.gov.me).

Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 08/21 i 37/22).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine.

U skladu sa članom 7 stav 4 Zakona o reviziji sredstava iz fondova evropske unije (“Službeni list Crne Gore”, br. 014/12, 054/16, 037/17, 070/17) postupak po javnom konkursu sprovodi i kandidata za glavnog revizora i zamjenika predlaže komisija koju imenuje Vlada.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 20 dana od dana objavljivanja konkursa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj konkursa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni konkurs za potrebe Revizorskog tijela Crne Gore Kontakt osoba koja daje informacije u vezi konkursa - Vladana Miranović tel: +38267885558; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

ČELEBIĆ CITY DOO Adresa: OKTOIH 2, DONJA GORICA

Tel.: 068-809-121/020-444-412 Email: hr@celebic.com Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI,

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.

DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:

. Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore; . Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične

karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje

.

1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana 2. POMOĆNI/A KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana 3. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana

GLAVNI GRAD PODGORICA SLUŽBA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA Adresa: JOSIPA BROZA TITA 2

Tel.: 020-447-193/020-447-180 Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19, 38/20 i 50/22), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, broj 38/18, 43/18, 10/20, 36/21 i 05/22) i Odluke komandira Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta broj UPI 26-100/22-225 od 06.07.2022.godine, objavljuje: JAVNIOGLAS Za popunu radnog mjesta u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada: Inspektor/ka III za zaštitu i spašavanje, 1 izvršilac/teljka na neodređeno vrijeme, a postavlja ga komandir na period od 5 godina.

Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu.

Posebni uslovi: - VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja - visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a – Pravni, Ekonomski, Fakultet bezbjednosti ili zaštite od požara; - najmanje dvije godine radnog iskustva; - položen drugi stručni ispit za rad u državnim organima u oblasti zaštite i spašavanja; Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su:

poslova radnog mjesta; Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja); Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima; Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

. . .

- prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMB i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www.podgorica.me); - CV; - dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad na poslovima zaštite i spašavanja; - uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu; - ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci).

Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: - uvjerenje da kandidat/ kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere, shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, broj 50/18).

Popis propisa potrebnih za postupak provjere: Ustav Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”, broj 1/07 i 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore” broj 02/18, 34/19, 38/20, 50/22), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore” broj 02/18, 34/19 i 08/21), Zakon o upravnom postupku (“Službeni list Crne Gore”, broj 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi” broj 38/18,43/18, 06/20, 10/20, 36/21 i 05/22), Zakon o zaštiti i spašavanju (“Službeni list Crne Gore”, broj 13/07, 32/11, 54/16 i 146/21), Zakon o inspekcijskom nadzoru (“Službeni list Republike Crne Gore”, broj 39/03, “Službeni list Crne Gore” broj 76/09, 57/11, 18/14, 11/15, 52/16), Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o izvršenim inspekcijskim pregledima (“Službeni list Crne Gore”, broj 13/14).

Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/ kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada, Ul. Njegoševa br.20 - Podgorica, u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje.

NAPOMENA: Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata.

Kontakt osoba: Miodrag Gazivoda, tel.

020/447-193 i 020/447-180

HAPPY KIDS PPU Adresa: 27.MARTA BB

Tel.: 069-583-408/068-517-025 Email: maximum_agencydf@bk.ru Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Medicinska sestra Rok za prijavljivanje: 3 dana 2. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Bachelor primijenjenih studija za predškolsko vaspitanje, Predškolsko vaspitanje - stepen specijaliste, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 3 dana

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,VLADO MILIĆ“ Adresa: BULEVAR 21. MAJ BB

Tel.: 020-686-821 Email: skola@os-vmilic.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. SEKTETAR/KA ŠKOLE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

KGB DOO Adresa: 27. MARTA 32

Tel.: 069-311-389,069-814-671 Email: info@kgbiro.me Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA NA GRADILIŠTU, 5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 15 dana 2. MOLER/KA, 5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 15 dana 3. GIPSAR/KA, 5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec,

Oglasi i obavještenja

13, 14. i 15. jul 2022. mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju. Rok za prijavljivanje: 15 dana 4. MAGACIONER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju. Rok za prijavljivanje: 15 dana

LOB COMMPANY DOO PODGORICA Adresa: CETINJSKI PUT 36 PODGORICA

Tel.: 069-364-354 Email: agencijabogetic@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. DIPLOMIRANI/A PRAVNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 10 dana

ANDRIJEVICA TEL.: 051/230-660

DOO VODOVOD I KANALIZACIJA Adresa: UL B DELETIĆA BB

Tel.: 051-244-345 Oglašava potrebu za: 1. BLAGAJNIK/CA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Andrijevica Uslovi: SŠS-IV. Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Kandidat/kinja za radno mjesto mora ispunjavati Zakonom i Pravilnikom propisane,sljedeće uslove: -Crnogorsko državljanstvo -Navršenih 18 godina života Zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta -Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja-IV stepen stručne spreme -12 mjeseci radnog iskustva -da nije osuđivan/a za krivično djelo koje kandidata/kinju čine nedostojnim za rad u državnom organu.

Potrebno je da kandidat/kinja za radno mjesto dostavi dokaze o ispunjenosti sljedećih uslova: -Uvjerenje o državljanstvu -Izvod iz matične knjige rođenih ili fotokopiju biometrijske lične karte -Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti -Diplomu ili uvjerenje o završenoj stručnoj spremi -Uvjerenje/potvrdu o radnom iskustvu -CV -Uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu pribavlja se po službenoj dužnosti.

-provjeru radnih sposobnosti vrši poslodavac.

Prijavu sa kompletnom dokumentacijom propisanom javnim oglasom u originalu ili ovjerenoj fotokopiji ,kandidat je dužan da dostavi u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa,neposredno ili putem pošte,na adresu :”Vodovod i kanalizacija “Andrijevica,ul.

Branka Deletića bb,84320,u zatvorenoj koverti,sa naznakom:”Za javni oglas za popunu radnog mjesta blagajnik”..

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.

Sve informacije u vezi sa Javnim oglasom mogu se dobiti na broj telefona: 068/631-012 2. TEHNIČKI/A DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Andrijevica Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike, Diplomirani mašinski inženjer (VII/1 SSS), Stepen bachelor – Diplomirani saobraćajni inženjer Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Kandidat/kinja za radno mjesto mora ispunjavati Zakonom i Pravilnikom propisane,sljedeće uslove: -Crnogorsko državljanstvo -Navršenih 18 godina života Zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta -Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja-VI ili VII stepen stručne spreme -12 mjeseci radnog iskustva -da nije osuđivan/a za krivično djelo koje kandidata/kinju čine nedostojnim za rad u državnom organu.

Potrebno je da kandidat/kinja za radno mjesto dostavi dokaze o ispunjenosti sljedećih uslova: -Uvjerenje o državljanstvu -Izvod iz matične knjige rođenih ili fotokopiju biometrijske lične karte -Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti -Diplomu ili uvjerenje o završenoj stručnoj spremi

-Uvjerenje/potvrdu o radnom iskustvu -CV -Uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu pribavlja se po službenoj dužnosti.

-provjeru radnih sposobnosti vrši posodavac.

Prijavu sa kompletnom dokumentacijom propisanom javnim oglasom u originalu ili ovjerenoj fotokopiji ,kandidat je dužan da dostavi u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa,neposredno ili putem pošte,na adresu :”Vodovod i kanalizacija “Andrijevica,ul.

Branka Deletića bb,84320,u zatvorenoj koverti,sa naznakom:”Za javni oglas za popunu radnog mjesta tehnički/a direktor/ica”..

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.

Sve informacije u vezi sa Javnim oglasom mogu se dobiti na broj telefona: 068/631-012

BAR TEL.: 030/313-048

NVO ADRIA Adresa: POPOVIĆI BB

Tel.: 067/390-980 Oglašava potrebu za: 1. ASISTENT/KINJA OSOBAMA SA SMETNJAMA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 5 dana Napomena: JAVNI RAD NVO DRUŠTVO RODITELJA DJECE SA POSEBNIM POTREBAMA - BAR Adresa: OŠ JUGOSLAVIJA, BJELIŠI Tel.: 067/333-023 Oglašava potrebu za: 1. PERSONALNI/A ASISTENT/KINJA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Bar Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, VSS Rok za prijavljivanje: 5 dana Napomena: PO KONKURSU JAVNOG RADA

NVU ,,OSMIJEH“ BAR Adresa: BJELIšKA 35

Tel.: 069/446-581 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA U PLASTENIKU, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 5 dana Napomena: PO KONKURSU JAVNOG RADA

ORGANIZACIJA SLIJEPIH ZA BAR I ULCINJ Adresa: UL. RISTA LEKIĆA D10

Tel.: 069/034-606 Oglašava potrebu za: 1. PERSONALNI/A ASISTENT/KINJA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV, VSS , Poznavanje rada na računaru, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 5 dana Napomena: PO KONKURSU JAVNOG RADA

OSA STOMATOLOGIJA ,,ALJOŠEVIĆ“ DOM ZDRAVLJA BAR, JOVANA TOMAšEVIĆA BR42

Tel.: 067/364-545 Oglašava potrebu za: 1. STOMATOLOŠKA/I SESTRA/TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Bar Uslovi: Stomatološka sestra, Stomatološki - zubni tehničar (IV SSS), Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 30 dana

BIJELO POLJE TEL.: 050/432-422

DOO HP LINE Adresa: SV. PETRA CETINJSKOG BB

Tel.: 069-371-371 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA U PROIZVODNJI NAMJEŠTAJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno

iskustvo, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 5 dana

BUDVA TEL.: 033/402-556

HOTELSKA GRUPA BUDVANSKA RIVIJERA AD Adresa: TRG SUNCA BR 2

Tel.: 033/ 451-311 Email: hr@budvanskarivijera.co.me Oglašava potrebu za: 1. ŠEF SLUŽBE ZA OBLIGACIJE I IMOVINSKO PRAVNA POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Svi kandidati osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

NEVLADINO UDRUŽENJE PUŽEVA KUĆICA BUDVA Adresa: ŽRTAVA FAšIZMA 391

Tel.: 069/227-882 Oglašava potrebu za: 1. ASISTENT/KINJA, 2 izvršioca, rad na projektu u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 5 dana Napomena: Program javni rad ZZZCG

CETINJE TEL.: 041/236-064, 041/236-065

UNIVERZITET CRNE GORE Adresa: CETINJSKA 2

Tel.: 020-414-270 MUZIČKA AKADEMIJA CETINJE RASPISUJE KONKURS Za angažman jednog Saradnika u nastavi na period od 1 ( jedne) do 5(Pet) godina , odnosno do sticanja odgovarajućeg akademskog stepena ( Mr-završenih master ili Dr-završenih doktorskuh studija), za oblast angažovanja Izvođačke Umjetnosti: Orkestar sa poznavanjem orkestarske literature – 1 (jedan) izvršilac Uslovi: - Kandidati moraju biti najmanje studenti master studija iz oblasti Izvođačke umjetnosti( Orkestar sa poznavanjem orkestarske literature) - Najmanja prosječna ocjena u toku studija B (8,50) - Uz prijavu na Konkurs kandidat podnosi potrebna dokumenta: - Uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili kopija biometrijske lične karte.

- Uvjerenje nadležnog suda da se protiv lica ne vodikrivični postupak - Uvjerenje o stečenom visokom obrazovanju, naziva magistar ili doktor umjetnosti - Potvrda o upisu i položenim ispitima na magistarskim ili doktorskim studijama - Potvrda o studiranju sa indeksom uspjeha - Uvjerenje zdravstvenoj sposobnosti Dokaze o ispunjenosti uslova dostaviti u formi originala ili ovjerene kopije.

Rok za prijavljivanje kandidata- 8 dana od dana oglasavanja.

Prijave sa potpunom dokumentacijom dostavljaju se na adresu: Muzička Akademija, Njegoševa 3, 81250 Cetinje sa naznakom - Prijava na konkurs za honorarno angažovanje na radnom mjestu Saradnik u nastaviili u sekretarijatu Muzičke akademije.

Sve informacije mogu se dobiti na telefon broj: 041 232 104,069/500-512 Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje.

DANILOVGRAD TEL.: 020/812-864

MERMER AD DANILOVGRAD Adresa: DRUGE DALMATINSKE BB

Tel.: 811-922,812-477 Email: office1.maljat@gmail.com Obnavlja potrebu za: 1. SPECIJALISTA/KINJA ZA MARKETING I PR, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom

u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: VSS Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: KANDIDATI UZ PRIJAVU MORAJU DOSTAVITI LJEKARSKO UVJERENJE 2. RUKOVODILAC/KA PROIZVODNJE TEH-DIREKTOR, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: Konstruktor procesnih mašina i postrojenja, Operativni geolog, Tehnolog održavanja elektronskih proizvoda Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: KANDIDATI UZ PRIJAVU MORAJU DOSTAVITI LJEKARSKO UVJERENJE 3. SPECIJALISTA/KINJA PRODAJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: VSS Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: KANDIDATI UZ PRIJAVU MORAJU DOSTAVITI LJEKARSKO UVJERENJE

GOLUBOVCI TEL.: 020/671-638

MIĆONI METALI DOO Adresa: MAHALA BB

Tel.: 067/000-620 Email: gpmiconi@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. IZRADA I MONTAŽA METALNE KONSTRUKCIJE - BRAVAR/ KA , 10 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 24 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Mahala Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana 2. LIMAR/KA, 10 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 24 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 1 mjesec, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Mahala Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana 3. POMOĆNI/A RADNIK/CA, 10 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 24 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Mahala Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

,,ČEROVIĆ I DR“ OD Adresa: MIĆA VAVIĆA 14, HERCEG NOVI

Tel.: 031/323-325, 069/095-059 Email: cherovicneso@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. DOSTAVLJAČ/ICA ROBE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Dostavljač robe Rok za prijavljivanje: 30 dana

MIRIŠTA DOO Adresa: MIRIšTA BB

Tel.: 069/045-121 Email: miriste@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Kuvar jednostavnih jela Rok za prijavljivanje: 15 dana 2. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Pomoćni kuvar Rok za prijavljivanje: 15 dana

,,ŠKORPION“ DOO Adresa: TREBINJSKA BB, IGALO

Tel.: 067/604-847 Email: mirjanako.skorpion@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. DOSTAVLJAČ/ICA ROBE, 3 izvršioca, na

37

određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Dostavljač robe Rok za prijavljivanje: 30 dana

KOLAŠIN TEL.: 020/860-030

DOO VODOVOD I KANALIZACIJA Adresa: MIRKA VEšOVIĆA 2A

Tel.: 020-865-467 Oglašava potrebu za: 1. REFERENT/ICA ZA TEHNIČKU PRIPREMU, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Kolašin Uslovi: VSS tehničkog smjera Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Uslovi: tehnički fakultet bilo kog smjera.

2. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Kolašin Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

KOTOR TEL.: 032/325-732

BRIV CONSTRUCTION DOO Adresa: PRIVREDNA ZONA BB, KOTOR

Tel.: 067/017-989 Email: info@briv.me Oglašava potrebu za: 1. GRAĐEVINSKI/A INŽENJER/KA, 5 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS), Stepen specijaliste – Građevinarstvo-Konstruktivni smjer, Stepen specijaliste – Građevinarstvo – Saobraćajni smjer, Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radno iskustvo na poslovima, visokogradnje, niskogradnje ( putevi i raskrsnice) 2. RUKOVALAC/TELJKA AUTODIZALICOM, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “C” kategoriju, Vozački ispit za “E” kategoriju Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Posjedovanje sertifikata za rukovanje autodizalicom.

3. MAGACIONER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Poželjno radno iskustvo na radnom mjestu, magacioner.

4. RUKOVALAC/TELJKA AUTO- PUMPE ZA BETON, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “C” kategoriju Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Obavezno posedovanje sertifikata za rukovanje auto pumpom za beton.

5. VOZAČ/ICA TERETNOG VOZILA, 10 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “C” kategoriju, Vozački ispit za “E” kategoriju Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Poželjno radno iskustvo u radu sa kiperima i mikserima.

6. ZAVARIVAČ/ICA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: Bravar, Zavarivač - rezač gasom Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Posjedovanje, diplome ili sertifikata za zanimanje zavarivača, kao i posjedovanje atesta za zavarivanje.

38

Oglasi i obavještenja

7. POMOĆNI/A GRADJEVINSKI/A RADNIK/CA, 10 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 15 dana 8. RUKOVALAC/VODITELJKA GRADJEVINSKIH MAŠINA - BAGERISTA/TICA, 6 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: Rukovalac bagera cikličnog djelovanja Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Obavezno posedovanje diplome ili sertifikata za rukovanje gradjevinskim mašinama - bagerom.

ČELEBIĆ AGRAR DOO Adresa: OKTOIH 2

Tel.: 068-809-121 Email: amra.krnic@celebic.com Oglašava potrebu za: 1. FIZIČKI/A RADNIK/CA U MASLINJAKU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Kotor Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana

JU DOM STARIH GRABOVAC RISAN Adresa: PJEŠČINA BB, RISAN

Tel.: 032/371-100, 032/371-500 Email: grabovac@t-com.me JU Grabovac Risan vrši poništenje konkursa objavljenog 26/01/2022 u dnevnom listu i NA sajtu ZZZCG za radno mijestu DIREKTOR/ICA.

JZU SPECIJALNA BOLNICA ,,VASO ĆUKOVIĆ“ RISAN Adresa: RISAN BB

Tel.: 032/371-748, 032/371-099 Oglašava potrebu za: KURIR/KA, 1 izvršilac/teljka, na neodređeno vrijeme: Pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa svi kandidati/kinje moraju posjedovati i posebne uslove i to: - Osnovno obrazovanje ili Srednje stručno obrazovanje ili opšte obrazovanje u obimu od 180 ili 240 (CSPK) kredita, - od I do IV-1 nivo kvalifikacije obrazovanja i - bez obzira na radno iskustvo.

Potrebna dokumentacija: 1. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti (ne starije od 6 mjeseci), 2. Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kadnidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti (ne starije od 6 mjeseci), 3. Uvjerenje o crnogorskom državljanstvu (kandidati/kinje koji/e posjeduju biometrijsku ličnu kartu nisu u obavezi da dostave uvjerenje o crnogorskom državljanstvu već ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte), 4. Svjedočanstvo ili Diplomu ili Uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, 5. Radna biografija (CV).

Potrebna dokumentacija se dostavlja u roku od 5 dana od dana objavljivanja javnog oglasa, u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon i naziv radnog mjesta za koje se aplicira) na adresu: ZU Specijalna bolnica za psihijatriju “Dobrota” Kotor Jadranska 118 – Dobrota, 85 330 Kotor Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

OPŠTINA KOTOR Adresa: STARI GRAD 327, KOTOR

Tel.: 032/325-860 Raspisuje: JAVNI OGLAS za potrebe Komunalne policije 1. za prijem u radni odnos na neodređeno vrijeme komunalnog/e policajca/kesamostalnog/e referenta/kinje, 1 izvršilac/ teljka Uslovi: -srednje obrazovanje, IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja;

-najmanje 3 godine radnog iskustva; -položen ispit za vršenje poslova komunalne policije; -psihofizičke sposobnosti za vršenje poslova komunalne policije; -položen stručni ispit za rad u državnim organima; -poznavanje rada na računaru.

Potrebna dokumentacija: 1. Obrazac prijave na slobodno radno mjesto ( formu obrasca prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 2. Curriculum Vitae – CV (formu CV-a kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 3. Uvjerenje o državljanstvu (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); 4. Diploma ili Uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja; 5. Uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu; 6. Uvjerenje o položenom ispitu za vršenje poslova komunalne policije; 7. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa).

Kandidati mogu Sekretarijatu za opštu upravu dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, osim kopije biometrijske lične karte, koja mora biti ovjerena, dok su original ili ovjerene kopije dokumentacije dužni dostaviti Sekretarijatu za opštu upravu, ukoliko budu izabrani Odlukom.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon i naziv radnog mjesta) na adresu: Opština Kotor, Sekretarijat za opštu upravu, Stari grad 317, 85330 Kotor sa naznakom: prijava na javni oglas za potrebe Komunalne policije za popunu radnog mjesta komunalni/a policajac/kasamostalni/a referent/kinja Kontakt osoba: Dragana Kašćelan Brojevi telefona: 032/322-277; E-mail: dragana.kascelan@kotor.me

OPŠTINA KOTOR Adresa: STARI GRAD 327, KOTOR

Tel.: 032/325-860 Raspisuje: JAVNI OGLAS za potrebe Sekretarijata za opštu upravu 1. za prijem u radni odnos na neodređeno vrijeme referenta/kinje-sekretara/ke MZ Risan, 1 izvršilac/teljka u Kancelariji za rad sa mjesnim zajednicama i matične poslove Uslovi: -srednje obrazovanje, III ili IV nivo kvalifikacije obrazovanja; -najmanje jedna godina radnog iskustva; -položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Potrebna dokumentacija: 1. Obrazac prijave na slobodno radno mjesto (formu obrasca prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 2. Curriculum Vitae – CV (formu CV-a kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 3. Uvjerenje o državljanstvu (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); 4. Diploma ili Uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja; 5. Uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu; 6. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa).

Kandidati mogu Sekretarijatu za opštu upravu dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, osim kopije biometrijske lične karte, koja mora biti ovjerena, dok su original ili ovjerene kopije dokumentacije dužni dostaviti Sekretarijatu za opštu upravu, ukoliko budu izabrani Odlukom.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon i naziv radnog mjesta) na adresu: Opština Kotor, Sekretarijat za opštu upravu, Stari grad 317, 85330 Kotor sa naznakom: prijava na javni oglas za potrebe Sekretarijata za opštu upravu za popunu radnog mjesta referent/kinja-se-

13, 14. i 15. jul 2022. kretar/ka MZ Risan u Kancelariji za rad sa mjesnim zajednicama i matične poslove Kontakt osoba: Dragana Kašćelan Brojevi telefona: 032/322-277; E-mail: dragana.kascelan@kotor.me Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

OPŠTINA KOTOR Adresa: STARI GRAD 327, KOTOR

Tel.: 032/325-860 Raspisuje: JAVNI OGLAS za potrebe Službe za inspekcijske poslove 1. za prijem u radni odnos na neodređeno vrijeme savjetnika/ce III, 1 izvršilac/teljka; Uslovi: -visoko obrazovanje, VI nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti društvenih nauka; -najmanje jedna godina radnog iskustva; -položen stručni ispit za rad u državnim organima; -poznavanje rada na računaru.

Potrebna dokumentacija: 1. Obrazac prijave na slobodno radno mjesto ( formu obrasca prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 2. Curriculum Vitae – CV (formu CV-a kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 3. Uvjerenje o državljanstvu (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); 4. Diploma ili Uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja; 5. Uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu; 6. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa).

Kandidati mogu Sekretarijatu za opštu upravu dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, osim kopije biometrijske lične karte, koja mora biti ovjerena, dok su original ili ovjerene kopije dokumentacije dužni dostaviti Sekretarijatu za opštu upravu, ukoliko budu izabrani Odlukom.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon i naziv radnog mjesta) na adresu: Opština Kotor, Sekretarijat za opštu upravu, Stari grad 317, 85330 Kotor sa naznakom: prijava na javni oglas za potrebe Službe za inspekcijske poslove za popunu radnog mjesta savjetnik/ca III Kontakt osoba: Dragana Kašćelan Brojevi telefona: 032/322-277; E-mail: dragana.kascelan@kotor.me

OPŠTINA KOTOR Adresa: STARI GRAD 327, KOTOR

Tel.: 032/325-860 Raspisuje: JAVNI OGLAS za potrebe Službe za inspekcijske poslove 1. za prijem u radni odnos na neodređeno vrijeme višeg/e savjetnika/ce III, 1 izvršilac/teljka; Uslovi: -visoko obrazovanje, VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti društvenih ili humanističkih nauka; -najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u VII1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja; -položen stručni ispit za rad u državnim organima; -poznavanje rada na računaru.

Potrebna dokumentacija: 1. Obrazac prijave na slobodno radno mjesto ( formu obrasca prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 2. Curriculum Vitae – CV (formu CV-a kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 3. Uvjerenje o državljanstvu (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); 4. Diploma ili Uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja; 5. Uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu; 6. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa).

Kandidati mogu Sekretarijatu za opštu upra-

vu dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, osim kopije biometrijske lične karte, koja mora biti ovjerena, dok su original ili ovjerene kopije dokumentacije dužni dostaviti Sekretarijatu za opštu upravu, ukoliko budu izabrani Odlukom.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon i naziv radnog mjesta) na adresu: Opština Kotor, Sekretarijat za opštu upravu, Stari grad 317, 85330 Kotor sa naznakom: prijava na javni oglas za potrebe Službe za inspekcijske poslove za popunu radnog mjesta viši/a savjetnik/ca III Kontakt osoba: Dragana Kašćelan Brojevi telefona: 032/322-277; E-mail: dragana.kascelan@kotor.me

OPŠTINA KOTOR Adresa: STARI GRAD 327, KOTOR

Tel.: 032/325-860 Raspisuje: JAVNI OGLAS za potrebe Službe glavnog administratora 1. za prijem u radni odnos samostalnog/e savjetnika/ce II za drugostepeni upravni postupak, 1 izvršilac/teljka u Službi glavnog administratora, na određeno vrijeme radi zamjene privremeno odsutnog lokalnog službenika, za vrijeme odsustva lokalnog službenika, a najduže do dvije godine; Uslovi: -visoka stručna sprema, VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Pravni fakultet; -najmanje 3 godine radnog iskustva; -položen stručni ispit za rad u državnim organima; -poznavanje rada na računaru.

Potrebna dokumentacija: 1. Obrazac prijave na slobodno radno mjesto ( formu obrasca prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 2. Curriculum Vitae – CV (formu CV-a kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 3. Uvjerenje o državljanstvu (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); 4. Diploma ili Uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja; 5. Uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu; 6. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa).

Kandidati mogu Sekretarijatu za opštu upravu dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, osim kopije biometrijske lične karte, koja mora biti ovjerena, dok su original ili ovjerene kopije dokumentacije dužni dostaviti Sekretarijatu za opštu upravu, ukoliko budu izabrani Odlukom.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon i naziv radnog mjesta) na adresu: Opština Kotor, Sekretarijat za opštu upravu, Stari grad 317, 85330 Kotor sa naznakom: prijava na javni oglas za potrebe Službe glavnog administratora za popunu radnog mjesta samostalni/a savjetnik/ca II za drugostepeni upravni postupak na određeno vrijeme radi zamjene privremeno odsutnog lokalnog službenika, za vrijeme odsustva lokalnog službenika, a najduže do dvije godine Kontakt osoba: Dragana Kašćelan Brojevi telefona: 032/322-277; E-mail: dragana.kascelan@kotor.me Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

TOMIČIĆ DOO Adresa: RADANOVIĆI BB, KOTOR

Tel.: 067/206-976 Oglašava potrebu za: 1. AUTOMEHANIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Kotor Uslovi: SSS-III Rok za prijavljivanje: 30 dana

UNIVERZITET CRNE GORE POMORSKI FAKULTET KOTOR PUT PRVE BOKELJSKE BRIGADE BR.44, KOTOR

Tel.: 032/303-188 Raspisuje: KONKURS Za izbor u zvanje saradnik u nastavi, jedan

izvršilac, na određeno vrijeme od tri ( 3) godine, sa punim radnim vremenom, oblast: - Menadžment u pomorstvu Uslovi: Pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa utvrđenih Zakonom o radu, kandidat treba da ispunjava i posebne uslove utvrđene Zakonom o visokom obrazovanju i Statutom Univerziteta Crne Gore: -student master studija, prosječna ocjena na osnovnim ili specijalističkim studijama najmanje 8,50-B, ili - student doktorskih studija, odnosno doktorant koji je završio master studije sa ocjenom najmanje 8,50-B ili - lice koje je steklo naučno zvanje doktor nauka - pokazana sklonost za nastavni i naučnoistraživački rad, pedagoško iskustvo, mobilnost, učešće u projektima i sl.).

Prijave na konkurs sa dokazima o ispunjavanju uslova konkursa podnose se u roku od 8 dana od dana objavljivanja konkursa, na adresu: Pomorski fakultet Kotor, Put I bokeljske brigade 44, 85300 Kotor.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

JU MUZEJI I GALERIJE NIKŠIĆ Adresa: TRG ŠAKA PETROVIĆA BR 1

Tel.: 040/212-977 OGLAŠAVA POTREBU ZA: 1.BIBLIOTEKAR -Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme -VII1 nivo kvalifikacije (visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-A), fakultet društvenog smjera-bibliotekarstvo -Položen stručni ispit u bibliotečkoj djelatnosti -1 godina radnog iskustva Potrebna dokumentacija: -prijava na slobodno radno mjesto -ovjerena kopija biometrijske lične karte -uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti -uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti -ovjerena kopija diplome ili uvjerenja o završenom nivou i vrsti obrazovanja -ovjerena kopija uvjerenja o položenom stručnom ispitu u bibliotečkoj djelatnosti -dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 5 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati; ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv radnog mjesta) na adresi JU Muzeji i galerije Nikšić, Trg Šaka Petrovića broj 1, Nikšić, putem pošte ili neposredno na arhivi JU Muzeji i galerije Nikšić. Nepotpuna i neblagovremeno dostavljena dokumentacija se neće razmatrati.

METALAC MARKET PODGORICA DOO Adresa: SIMONA IVANOVA 1

Tel.: 020-662-580/063-200-226 Email: karijera@metalacmarket.me Oglašava potrebu za: 1. TRGOVAC/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Nikšić Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: Prijavu i CV slati na mail: karijera@metalacmarket.me

PLAV TEL.: 051/255-060

NU ,,INICIJATIVA ZA BOLJE I HUMANIJE DRUŠTVO“ Adresa: RACINA BB

Tel.: 068/817-450 Oglašava potrebu za: 1. EKO RENDZER, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada PLAV Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Oglas se raspisuje u oktiru programa - javnih radova.

Oglasi i obavještenja

13, 14. i 15. jul 2022.

NVO ,,BRATSTVO REDŽEPAGIĆ“ Adresa: ul RedžepAgićA

Tel.: 068/817-450 Oglašava potrebu za: 1. EKO RENDŽERI, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada PLAV Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Oglas se raspisuje u oktiru programa - javnih radova.

NVO BOROVNICA PLAV Adresa: OmeRAgićA bR 05

Tel.: 069/644-087 Email: emirplav@live.com Oglašava potrebu za: 1. EKO RENDZERI, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada PLAV Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Oglas se raspisuje u okviru projekta - Javni rad.

NVO SMRČAK PLAV Adresa: RAcinA bb

Tel.: 068/817-450 Oglašava potrebu za: 1. EKO RENDZER, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada PLAV Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: oglas se raspisuje u okviru programa Javnih radova.

NVU ,,BUDOVICE“ Adresa: RAcinA bb

Tel.: 067/442-003 Oglašava potrebu za: 1. EKO RENDŽERI, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada PLAV Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana

Napomena: Oglas se raspisuje u oktiru programa - javnih radova.

NVU ,,KLASTER ZA TURIZAM“ PLAV Adresa: RAcinA bb

Tel.: 069/771-388 Oglašava potrebu za: 1. EKO RENDZERI, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada PLAV Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Oglas se raspisuje u oktiru programa - javnih radova.

NVU FORUM MLADIH PLAV Adresa: RAcinA bb

Tel.: 068/874-135 Oglašava potrebu za: 1. EKO RENDZER, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada PLAV Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: oglas se raspisuje u okviru programa Javnih radova.

TIVAT TEL.: 032/674-585

PARKING SERVIS TIVAT DOO Adresa: bOnići 1 , TiVAT

Tel.: 068/801-645 Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA SPECIJALNOG VOZILA PAUK, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tivat Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana 2. ASISTENT/KINJA VOZAČA/ICE SPECIJALNOG VOZILA PAUK, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tivat Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana

PARKING SISTEM I GARAŽE Adresa: dRuge dAlmATinSKe bb pc RAČicA

Tel.: 032 671 742 Oglašava potrebu za: 1. INKASANT/KINJA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Tivat Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana

ULCINJ TEL.: 030/412-213

DOO LIBERTAS TOURS Adresa: pRiSTAn bb

Tel.: 068-014-177 Oglašava potrebu za: 1. SPASILAC NA VODI, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Kupališni spasilac, Kurs za spasioca davljenika Rok za prijavljivanje: 7 dana

JP CENTAR ZA KULTURU Adresa: gJeRgJ KASTRiOn SKendeRbeg bb

Tel.: 412-904 Oglašava potrebu za: 1. ORGANIZATOR/KA-ANIMATOR/KA PROGRAMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Glumac Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: Poznavanje crnogorskog i albanskog jezika.

2. KONTROLOR/KA KULTURNO UMJETNIČKOG PROGRAMA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Kostimograf, Scenarista Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: Poznavanje crnogorskog i albanskog jezika.

3. UREDNIK/CA KULTURNO-UMJETNIČKOG PROGRAMA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Režiser, Stepen bachelor – Pozorišna režija Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: Poznavanje crnogorskog i albanskog jezika.

NVO UDRUŽENJE RODITELJA DJECE SA SMETNJAMA U RAZVOJU Adresa: buleVAR mARŠAlA TiTA

Tel.: 030/411-860 Oglašava potrebu za: 1. PERSONALNI/A ASISTENT/KINJA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj Uslovi: SŠS-IV. Rok za prijavljivanje: 5 dana Napomena: Oglašavanje i zapošljavanje je po osnovu Programa javnog rada “Personalni asistenti”.

Kandidati moraju dostaviti poslodavcu potvrdu o pripadnosti ciljnoj grupi.

OPŠTINA ULCINJKOMUNALNA POLICIJA Adresa: bul m. TiTA bb

Tel.: 030-412-926

Oglašava potrebu za: 1. KOMUNALNI/A INSPEKTOR/KA ZA LOKALNE PUTEVE -INSPEKTOR I, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 60 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Diplomirani ekonomista, Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Položen državni ispit, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Za potrebe Komunalne policije.

-VII1 NOK-a,240 kredita CSPK-a NAPOMENA: Kandidati treba da ispunjavaju uslove predvidjene članom 34. Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Sl. list CG«, br. 2/2018, 34/2019, 38/2021 i 8/2021 - Prijava na slobodno radno mjesto i CV, da je crnogorski državljanin (dokaz uvjerenje o državljanstvu kandidati koji posjuduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu obavezni da dostave uvjerenje o državljanstvu i izvod iz MRR, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte), - uvjerenje o radnom iskustvu u stepenu stručne spreme koja se traži oglasom, - da je zdravstveno sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta (dokaz – uvjerenje o zdravstvenom stanju) uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti kandidat izabran odlukom, dostavlja starješini državnog organa najkasnije u roku od 8 dana od dana dostavljanja te odluke, - da ima propisanu školsku spremu (dokaz – diploma ili uvjerenje – ovjerenu kopiju), - nije osudjivano za krivično dijelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu, (pribavlja organ po službenoj dužnosti), - prijavu sa kratkom biografijom i kompletnu dokumentaciju dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti na adresu Opština Ulcinj, ul. Bul. »Gjergj

39

Kastrioti Skenderbeu«, sa oznakom za Javni oglas, kontakt telefon 412-926 ili zahtjev predati u Gradjanski biro u zgradi Opštine Ulcinj sa naznakom za Javni oglas.

- Provjeru sposobnosti vrši poslodavac pisanim testiranjem i usmenim intervjuom, ocjenjivanjem znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina na osnovu propisanih kriterijuma shodno članu 46.

Zakona o državnim službenicima i namještenicima, i Uredbe o kriterijumima i bližem načinu sprovodjenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima, i kojom prilikom će se vršiti poznavanje rada na računaru (»Sl. list CG«, br. 50/18), -Provjera poznavanjaq rada na računaru izvršiće se nakon sprovedenog teorijskog i pšraktičnog dijela pisanog teksta sa kandidatima koji ostvare više od 50% bodova na praktičnom dijelu pisanog teksta.

- Probni rad u trajanju od jedne godine je obavezan Za obavještenje o datumu provjere sposobnosti kandidati će biti obavješteni najkasnije 5 (pet) dana prije provjere sposobnosti.

PREDUZETNIK HAJDANA KRGOVIĆ KOJA OBAVLJA PRIVREDNU DIJELATNOST PLAŽNI BAR OBSESSION dR. mihAilA RAdulOVićA bR 4 pOdgORicA

Tel.: 067/273-469 Email: hadanak@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. KUPALIŠNI SPASILAC, 3 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV, Kurs za spasioca davljenika Rok za prijavljivanje: 40 dana 2. KUVAR, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Kuvar, Kuvar jednostavnih jela Rok za prijavljivanje: 40 dana

SOCIJALISTIČKA NARODNA PARTIJA CRNE GORE Adresa: VAKA ĐuROVićA 5

Tel.: 020-682-570 Email: snp@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. TEHNIČKI SEKRETAR/ICA- ARHIVAR/ KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Ulcinj Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Poznavanje rada na računaru. Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Prijave slati na adresu: SNP - Ul. Vaka Đurovića br.5, Podgorica, ili na mail snp@t-com.me

OGLAsI ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA 15. JUL 2022.

PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

CENTRALNA BANKA CRNE GORE Adresa: buleVAR SVeTOg peTRA ceTinJSKOg 6

Tel.: 020-403-216 Email: hrm@cbcg.me Oglašava potrebu: Viši/a kontrolor/ka, 1 izvršilac na neodređeno vrijeme u Odjeljenju za kontrolu informacionih sistema u Direkciji za analizu i kontrolu u Sektoru za kontrolu.

Uslovi: Visoko obrazovanje iz oblasti računarstva, informacionih tehnologija, elektrotehnike, matematike, nivo: najmanje VI (180 CSPK), 3 godine radnog iskustva, znanje engleskog jezika: nivo 6, srednji viši (1), B2.1, specijalistička znanja iz oblasti informacionih sistema, probni rad 6 mjeseci.

Oglas traje 7 dana od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja.

Napomena: Prijavljivanje na Oglas se vrši predajom dokumenata arhivi ili slanjem istih putem pošte na adresu Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 6, 81000 Podgorica, u roku trajanja oglasa.

Od dokumentacije je potrebno, uz molbu, priložiti radnu biografiju (CV), identifikacioni dokument (ovjerena kopija lične karte ili pasoša), dokaz o završenom stepenu obrazovanja (original ili ovjerena kopija diplome), dokaz o radnom iskustvu (ovjerena kopija radne knjižice), kao i dokaz o specijalističkim znanjima iz oblasti informacionih sistema.

Prije donošenja Odluke o izboru kandidata obaviće se prethodna provjera radnih sposobnosti, i to: test znanja engleskog jezika, provjera profesionalnih sposobnosti, kao i intervju sa komisijom Centralne banke Crne Gore.

JZU DOM ZDRAVLJA PODGORICA Adresa: TRg niKOle KOVAČeVićA 6

Tel.: 067-321-119 Email: domzdravljapdg@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA U TIMU IZABRANOG/E

DOKTORA/ICE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana

SPORTSKI OBJEKTI DOO Adresa: 19.decembAR bR 12

Tel.: 020-664-291 Email: office@pgsport.me Oglašava potrebu za: 1. ODRŽAVALAC/TELJKA ŠKOLJKE BAZENA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -društvenog ili tehničkog smjera; -nepotpuna dokumentacija neće se razmatrati; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

STEF KRIS MONT COMPANY DOO Adresa: bOŠKA buhe 35

Tel.: 067-397-530 Oglašava potrebu za: 1. KNJIGOVOĐA/TKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani ekonomista Rok za prijavljivanje: 3 dana

DANILOVGRAD TEL.: 020/812-864

JZU DOM ZDRAVLJA ,,DIMITRIJE DIKA MARENIĆ“ Adresa: i bOKelJSKe bb dAnilOVgRAd

Tel.: 811-575 Email: domzdravljadg@t-com.me

Oglašava potrebu za: 1. IZABRANI DOKTOR ZA ODRASLE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Posjedovanje licence za rad

OPŠTINA DANILOVGRAD Adresa: TRg iX decemRA

Tel.: 812-008 Email: dustvene.djelatnosti@danilovgrad.me Na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi („Sl.list CG“, br. 2/18, 34/19, 38/20, 50/22) i Odluke o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta putem javnog oglasa, br. 12-100/22-30/1 od 11.07.2022.godine, Sekretarijat za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti, objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Službe za unutrašnju reviziju Za popunu radnog mjesta: 1. Viši/a unutrašnji/a revizor/ka u Službi za unutrašnju reviziju, 1 izvršilac/teljka, na neodređeno vrijeme.

Uslovi: - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet ekonomskog ili pravnog smjera (240, 180+60, 300, odnosno 360 kredita CSPK-a), - položen stručni ispit za rad u državnim organima, - pet godina radnog iskustva na poslovima u nivou te kvalifikacije obrazovanja, od čega jednu godinu na poslovima revizije, - položen ispit za unutrašnjeg revizora u javnom sektoru.

2. Zakonom o državnim službenicima i namještenicima propisano je da radni odnos može da zasnuje lice koje: - je crnogorski državljanin; - ima navršenih 18 godina života; - je zdravstveno sposobno za obavljanje

poslova radnog mjesta; - ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - ima položen stručni ispit za rad u državnim organima; - nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu.

3. Potrebna dokumenta: - prijava na slobodno radno mjesto, - uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou kvalifikacije, - uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima, - sertifikat unutrašnjeg revizora u javnom sektoru.

4. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti dostavlja kandidat koji bude izabran najkasnije u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke.

5. Uvjerenje da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu, pribavlja Sekretarijat za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti po službenoj dužnosti.

6. Prijavu i kompletnu dokumentaciju kandidati podnose u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko pisarnice ili na adresu Opština Danilovgrad, Sekretarijat za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti, Trg 9.decembar Danilovgrad, u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa.

7. Na osnovu potpune i uredne dokumentacije koja je blagovremeno dostavljena, Sekretarijat za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa.

8. Kandidati koji ispunjavaju uslove javnog oglasa, podliježu provjeri znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina. Na sprovođenje provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, kriterijume i način ocjenjivanja, shodno se primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima.

U skladu sa Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere zna-

nja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Sl. list CG”, br. 050/18) provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata sprovodi se najkasnije u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa.

Popis propisa koji su potrebni kandidatima sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa za pripremu teorijskog dijela pisanog testa su: Ustav Crne Gore (“Sl. list CG”, br.

01/07, 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi („Sl.list CG“, br. 2/18, 34/19, 38/20, 50/22), Zakon o državnim službenicima i namještenicima („Sl.list CG“, br. 2/18, 34/19, 8/21), Odluka o organizaciji i načinu rada lokalne uprave opštine Danilovgrad (,,Sl. list CG opštinski propisi”, br. 047/18, 012/19, 019/19, 50/19, 010/20, 19/22), a za pripremu praktičnog dijela pisanog testa: Zakon o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru (,,Sl. list CG”, br. 075/18), Pravilnik o metodologiji rada unutrašnje revizije u javnom sektoru (,,Sl. list CG”, br.01/20), Međunarodni okvir profesionalne prakse.

Sekretarijat za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti obavijestiće preko internet stranice (www.danilovgrad.me) kandidate sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa o datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere sposobnosti, najkasnije pet dana prije dana provjere sposobnosti.

9. Sve informacije u vezi oglasa mogu se dobiti na br.telefona 020811992, kontakt osoba Snežana Simović.

TRING DOO Adresa: ORAŠJe bb

Tel.: 020-282-086 Email: office@tring-cg.com Oglašava potrebu za: 1. RADNIK U PROIZVODNJI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana

40 Oglasi i obavještenja

13, 14. i 15. jul 2022.

13, 14. i 15. jul 2022.

Oglasi i obavještenja

41

42

Oglasi i obavještenja

13, 14. i 15. jul 2022.

13, 14. i 15. jul 2022.

Oglasi i obavještenja

43

44

Oglasi i obavještenja

13, 14. i 15. jul 2022.

13, 14. i 15. jul 2022.

Oglasi i obavještenja

45

46

Oglasi i obavještenja

13, 14. i 15. jul 2022.

13, 14. i 15. jul 2022.

Oglasi i obavještenja

47

POSEBNO OBAVJEŠTENJE O NABAVCI ZAHTJEV ZA PONUDU ROBA (PROCES LICITACIJE U JEDNOJ KOVERTI) Država: Crna Gora Nayiv projekta: Drugi projekat institucionalnog razvoj i jačanje poljoprivrede u Crnoj Gori (MIDAS II) – Grant podrška investicijama u sektoru ribarstva Naziv ugovora: Nabavka novog plovila sa ribolovnom opremom i elektronskim uređajima RFB Reference No.: WB-P1007783-07/22 1.

Crna Gora je dobila finansiranje od Svjetske banke za troškove Drugog projekta institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede u Crnoj Gori (MIDAS II), i objavila je poziv za dodjelu grantova za crnogorsko ribarstvo. Program grant podrške sprovodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (Direktorat za ribarstvo). Ministarstvo je nadležno za praćenje programa grant podrške sa opštim ciljem – dalja ulaganja u sektoru ribarstva Crne Gore uvele kako bi se primjenile mjere održivog, isplativog i efikasnog ulova ribe i drugih morskih organizama, povećala tržišna konkurentnosti i dostigli evropski standardi u bezbjednosti hrane koja potiče iz ulova.

2.

Aplikant Mirko Vujnović, preduzetnik iz Herceg Novog, je u decembru 2021. godine potpisala Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava podrške sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u sklopu gore pomenutog programa MIDAS II, i sada poziva sve kvalifikovane ponuđače da putem zatvorenih ponuda učestvuju u pozivu za dizajn, nabavku, isporuku, montažu i testiranje jednog novog plovila sa instaliranom i funkcionalnom opremom za ribolov i elektronskim uređajima, koje će biti isporučeno u Luku Kotor, Kotor, Crna Gora.

Detaljna tehnička specifikacija za plovilo i odgovarajuću opremu data je u Tenderskoj dokumentaciji (koja će se dostaviti na pisani zahtev ponuđača).

3.

Nadmetanje će se sprovesti putem procesa međunarodne konkurentske nabavke koristeći Zahtjev za ponude (RFB) kako je navedeno u „Propisi Svjetske banke o nabavci za zajmoprimce u okviru IPF-a nabavke u finansiranju investicionih projekata roba, radova, ne-konsultantskih i konsultantskih usluga, jul 2016. godine, revidirano u novembru 2017 („Propisi o nabavkama”) i iste su otvorene za sve kvalifikovane ponuđače kako je definisano u Propisima o nabavkama.

4.

Zainteresovani kvalifikovani ponuđači mogu dobiti dodatne informacije o tenderu od strane Montenegro Advisory and Services (MAS agencije), na email office@ masagency.me.

5.

Tenderski dokument na engleskom jeziku zainteresovani ponuđači koji ispunjavaju uslove mogu da dobiju nakon podnošenja pismene prijave na email office@ masagency.me. Kompletan set Tenderske dokumentacije će biti poslat emailom na zahtjev, na datu email adresu.

6.

Ponude u zatvorenoj koverti moraju biti dostavljene na sledeću adresu: MAS – Montenegro Advisory and Services Ul. Moskovska 28, IV sprat, br. 17 81000 Podgorica Crna Gora najkasnije do 25.08.2022 u 11:00 časova po lokalnom vremenu.

Elektronsko nadmetanje neće biti dozvoljeno. Zakašnjele ponude će biti odbijene. Ponude će biti javno otvorene u prisustvu ovlašćenih predstavnika ponuđača i svih koji odluče da prisustvuju otvaranju ponuda na dolje navedenoj adresi: MAS – Montenegro Advisory and Services Ul. Moskovska 28, IV sprat, br. 17 81000 Podgorica Crna Gora dana 25.08.2022 u 11:05 časova po lokalnom vremenu.

7.

Sve ponude moraju biti dostavljene uz Izjavu o obezbjeđivanju ponude (BidSecuring Declaration).

8.

Adresa koja se navodi u dokumentu je sledeća: MAS – Montenegro Advisory and Services Ul. Moskovska 28, IV sprat, br. 17 81000 Podgorica Crna Gora Tel. + 382 69 363 414 Email: office@masagency.me.

48

Oglasi i obavještenja

13, 14. i 15. jul 2022.

Poslovni broj: I.br. 2746/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP Debt Collection DOO Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Lalatović Bora, iz Nikšića, Vuka Mićunovića br.42, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 20.957,33 eura, dana 12.07.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2746/16 od 16.01.2017.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.11660/2008 dana 19.08.2008.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se četrdeset peta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 832 KO Ozrinići PJ Nikšić i to: blok 0, broj 1771/2, RB 1, plan 000, skica 000, potes Gornji kraj, po kulturi kuća i zgrada, klasa 0, površine 60m2, blok 0, broj 1771/2, RB 0, plan 000, skica 000, potes Gornji kraj, po kulturi dvorište, površine 465m2 -sve u obimu prava sopstvenika- posjednika izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za četrdeset petu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 09.08.2022. godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati u dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 3.060,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2746/16 od 02.04.2018.godine.

IV Na četrdeset petoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 306,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.76/11, te podatak o zabrani otuđenja i obavještenja o početku namirenja potraživanja broj 6221, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 12.07.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br. 325/2018 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika DOO ,,EURO-PIPE,, iz Nikšića, ul. VI Crnogorske bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 113.335,53 eura, dana 12.07.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 325/2018 od 07.03.2018.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Založne izjave sačinjene pred notarom Marković Ljubišom iz Nikšića poslovne oznake UZZ.br.647/2014 od 25.11.2014.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se trideset šesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 3265 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 1, površine 147 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 2, površine 44 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 3, površine 138 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 4, površine 22 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 6, površine 20 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 7, površine 155 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 9, površine 162 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za trideset šestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 09.08.2022.godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 328.660,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 328/18 od 12.11.2018.godine, i to iznos od: 44.100,00 eura za PD1, 8.800,00 eura za PD2, 82.800,00 eura za PD3, 4.600,00 eura za PD4, 12.960,00 eura za PD6, 62.000,00 eura za PD7 i 113.400,00 eura za PD9.

IV Na trideset šestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od: 4.410,00 eura za PD 1, 880,00 eura za PD 2, 8.280,00 eura za PD 3, 460,00 eura za PD 4, 1.296,00 eura za PD 6, 6.200,00 eura za PD 7, 11.340,00 eura za PD 9.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.350/14 od 15.10.2014.god za iznos duga 177.048,86 eura, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja i zabrana raspolaganja nepokretnostima – obavještenje br.24-01/2415 od 05.06.2017.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca i pristajanje na neposredno izvršenje bez odlaganja na osnovu isprave UZZ.br.350/14, te podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.647/14 od 25.11.2014.god za iznos duga 144.400,65 eura i podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca i pristajanje na neposredno izvršenje bez odlaganja na osnovu isprave UZZ.br.647/14, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka. Za objekat PD 9 postoji napomena da nema upotrebnu dozvolu.

Dana 12.07.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Oglasi i obavještenja

13, 14. i 15. jul 2022.

49

U subotu, 16. jula u 11 časova, na groblju u selu Kakmuži daćemo polugodišnji pomen našem voljenom

SLOBODANU BAJČETI

Prolaze dani i mjeseci ali sjećanje na tebe ne blijedi, konstantno si u našim snovima, mislima i srcu. Bio si naš oslonac, podrška i snaga u svemu. Ne postoje rječi koje bi opisale veličinu bola i praznine bez tebe u trenucima koje život donosi.

Hvala ti za svu nesebičnu ljubav, sreću i dobrotu koju si nam darivao.

Bio si oličenje skromnosti, dobrote i poštenja, sa ponosom ćemo te čuvati od zaborava.

TVOJI NAJMILIJI

563 Dragi moj

oglasNo oDJElJENJE NoVa “PoBJEDa” ĆOJO

TELEFON ZA INFORMACIJE

Istina je teška, tuga beskrajna, riječi malo a bola previše.

020-202-455, 020-202-456.

Tvoja sestra RANKA

e-mail: oglasno@pobjeda.me

561

Advert Content: Notice of Dissolution of CRESWOOD VENTURES INC. - IBC No. 80193 (The “Company”) In accordance with the International Business Companies Act of 2016 of the Republic of Seychelles and in the matter of CRESWOOD VENTURES INC. we hereby give notice that on 15th June 2022 the company commenced the process of being dissolved.

Anyone who has any claims against the company must lodge their claims with the liquidator within one month hereof.

Dated 7th July 2022 Liquidator Vladimir Pristoupa 24 Wellington Gardens, London, United Kingdom

Mali oglasi NEKRETNiNE CENTAR PG – u novoj širokoj Hercegovačkoj ulici izuzetna poslovna zgrada 750m2 sa 8 parkinga. Prodajem Tel.069/912-070 1 CENTAR blizu ugla Hercegovačke i ulice Slobode lokal 410m² sa 4 parkinga. Savremen, više prilaza za sva vozila.

Prodajem.

Tel: 069/991-786 2

RaZNo OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim

odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke.

Pregled cijevi kamerom.

Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 3 OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih

cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 4 STRUČNO i savjesno radim skoro sve građevinske poslove adaptacije, popravke krovova, dimnjaka i ostalo- Podgorica.

Tel: 069/926-382, 020/629-558 5

POTREBNI radnici pomoćni kuvar/ica higijeničarka Uslovi dobri, restoran Elit, Capital Plaza Podgorica Tel.067/877-677 6

PRoDaJa Toyota Rav 4 dizel, 2003. godište.

Tel: 069/ 036-506 7

e-mail: oglasno@t-com.me

50 Oglasi i obavještenja

13, 14. i 15 jul 2022.

Posljednji pozdrav dragim kolegama

MILICI ĐURKOVIĆ

i

MARKU STANOJEVIĆU

Kratko smo vas poznavali ali pamtićemo vedrinu i radostan duh koje ste donijeli u naš tim.

Zadovoljstvo je bilo poznavati vas i raditi sa vama.

Hvala vam.

KOLEKTIV CRNOGORSKOG TELEKOMA

549 Voljenom đedu

Posljednji pozdrav dragom

VIDU U tvom krilu smo odrasli, tvoji mudri savjeti su nas zauvijek pratili.

Bio si nam podrška i oslonac. Hvala ti za svu ljubav koju si nam nesebično pružao. Živiš u našim srcima.

MARKO Draganov STANOJEVIĆ Duboko nas je potresla tvoja iznenadna i prerana smrt.

Tvoj vedri i nasmijani lik, ostaće nam u trajnoj uspomeni. Žalimo i tugujemo za tobom.

SLOBO sa porodicom 577

Tvoji NINA i IVAN Dana 13. jula navršava se pola godine od kada nas je napustio naš voljeni

559

MARKU STANOJEVIĆU Ne postoje riječi koje bi opisale našu nevjericu, tugu i bol.

Kako će onda postojati riječi utjehe za tvoje roditelje i sestru, čija su srca zauvijek slomljena tvojim odlaskom.

Počivaj u miru, a mi ćemo ponosni na to što si bio dio naših života, vječno čuvati uspomene na tvoju dobrotu i vedar lik.

Posljednji pozdrav našem voljenom ocu, svekru i đedu

MEDO, AZRA, NIKOLA i NEMANJA ĐUKANOVIĆ 556 Dana 13. jula 2022. godine navršava se tužnih 6 mjeseci od kada nas je napustio naš dragi

DAVOR RADOVIĆ

VIDU Hvala za svu ljubav, topli zagrljaj i lijepu riječ koju si nam pružio. Živjeće zauvijek u našim srcima tvoja plemenita duša i mili pogled.

Tvoji: NIKOLA, SEKA, NINA i IVAN

Beskrajno boli iznenadni rastanak sa tobom. Sjećanja na tebe naviru nam često i te uspomene nam mnogo znače.

Tvoja plemenita duša i dalje je u mislima sa nama. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima, puno nam nedostaješ...

MILAN – ĆOJO JOVANOVIĆ

558 Tvoji: Tetka MIRKA, tetak NENAD, sestre JELA, JOVANA i MAJA

Dani prolaze, a tuga, bol i suze ne prestaju i ne zavise od vremena koje prolazi.

Nedostaju tvoji savjeti, odgovori na sva pitanja, rješenja za probleme, dobronamjerna kritika, tvoje fizičko prisustvo.

Zauvijek smo zahvalni što smo imali priliku da vrijeme provodimo sa tobom i učimo od tebe.

Tvoji: DIKA, NINO i NAKA

562

560

Oglasi i obavještenja

13, 14. i 15 jul 2022.

Obaveštavamo porodicu i mnogobrojne prijatelje da je dana 2. jula 2022. godine, nežna i blaga duša našeg

51

POMENI

Dana 11. jula 2022. napustio nas je u 93. godini naš

IN MEMORIAM 28. 6. 1941 – 15. 7. 2017.

ZORANA Milije ZEČEVIĆA

MILAN BOŽOVIĆ

MIRJANA Slobodanova PAVLIČIĆ

1951–2022. na krilima anđela otišla na svoj poslednji let.

Polaganje urne u rodnim Beranama će se održati 14. jula 2022. u 14 časova na Gradskom groblju. Porodica se okuplja u kapeli u 10 časova.

rođena Vujović

Dragi Milane, sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te u srcima od zaborava.

Tvoj brat MOMO i snaha MILA

Pet godina je od kada sa nama nije naša voljena i plemenita mama.

Nedostaje nam, i njene tople riječi i bezrezervna podrška, a bezgranična majčinska ljubav nastavlja da nas vodi kroz život, uz neumitni protok vremena kao podsjetnik na njen vječni duh dobrote.

Ožalošćeni: njegovi PERSA, VASILIJE, ANĐELKA i GORAN Vole te i čuvaju od zaborava, PREDRAG, NATALIJA i TAMARA

552

543

Dana 11. jula 2022. napustio nas je u 93. godini naš

534

Dana 11. jula 2022. u 85. godini preminuo je naš dragi

MILAN BOŽOVIĆ SONJA B. JABUČANIN

VIDO Perov LAGATOR Saučešće primamo na Novom groblju na Cetinju dana 12. jula od 12 do 16 časova i 13. jula od 11 do 14 časova kada krećemo sa posmrtnim ostacima na selo Vrela, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

14. 7. 2021 – 14. 7. 2022.

Zauvijek će nam ostati u sjećanju tvoja dobrota i beskrajna ljubav koju si nam pružao.

Fališ mi!

Tvoj bratanić BOJAN, snaha KAĆA, i tvoja unučad kako si ih zvao PETAR, DAMJAN i DANILO

Ožalošćeni: supruga MARINA, sinovi SAVO, ZORAN, DRAGAN, MIRKO, NIKOLA i BORIS, snahe, unučad, praunučad kao i ostala mnogobrojna rodbina Sestra LIDIJA sa porodicom 553 550

Posljednji pozdrav dragom stricu

531

Naša sestra

Dana 13. jula 2022. deset godina je od smrti našeg voljenog oca i brata

VIDO LAGATOR Bratanične, 551

DRITA GEGAJ-UJKIĆ VJERA, SLAVICA i MILKA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom kumu

preminula je 10. jula 2022. u 75. godini života.

Po želji pokojne, sahranjena je u krugu porodice, pored roditelja u porodičnoj grobnici u Tuzima.

Podgorica, 12. jul 2022. godine.

RADOVANA – RACA RAIČEVIĆA Uvijek ćeš živjeti u našim srcima.

537

Tvoja PORODICA

OŽALOŠĆENA PORODICA

VIDU LAGATORU 546

Familija pok. STEVA VUJANOVIĆA

e-mail: oglasno@t-com.me 541

52

Oglasi i obavještenja

13, 14. i 15. jul 2022.

Сјећање на моје вољене родитеље 25 година

ЈАГОШ

16 година и 8 мјесеци

IN MEMORIAM 13. 7. 2007 – 13. 7. 2022.

Rođendan moje voljene majke – 13. jul

НАДА

СТАНИЋ

OLGA PREMOVIĆ MIJUŠKOVIĆ

„Obećala si jednom u djetinjstvu da ćeš biti vječna, odakle god se vraćala da ću te zateći, kao sjenku ispod kućne strehe, kao kućni prag.

Ваша ЖАНА са породицом 533 Dana 13. jula navršava se 6 tužnih mjeseci od kada nijesi više sa nama, naš dragi

Naš voljeni, nema dana kad ne pomislimo, na Tebe.

Nedostaješ... Bio si naš oslonac i podrška. Svojim časnim i dostojanstvenim životom zaslužio si vječno poštovanje i pamćenje.

Počivaj u miru, dragi brate.

ANDRIJA

DRAGICA i RANKA

539 Pola je godine od smrti naših voljenih

Obećala si mi da ćeš biti vječna kao sve što nas na svijetu dočekuje i ostaje poslije nas.

I kad si umirala, činilo se da se osjećaš krivom što me napuštaš.“

Sestra STANKA sa porodicom

Tvoja NEVENA

ŽARKA

15. 7. 2007 – 15. 7. 2022.

i

BRANKE

ROGANOVIĆ

535

555

i

Neutješne majke

Nije bilo nijedne moje plovidbe da je nijesi, kao ribarske žene, presjeđela na pučinu gledajući; nije bilo bure ni brodoloma a da nijesam poslije njih pored neba ugledala i tvoje lice.

Gdje god bih se probudila, bila si u prozoru, ti i sunce; bila si mi uvijek na dohvatu ruke kao voda, uvijek kao vazduh prisutna i neophodna.

MILANE – ĆOJO

TANA

13. 7. 1939 – 4. 2. 2020.

Живите у свакој мојој мисли, поступку, савјету, вољени и никад заборављени. Недостајете!

Nedostajete....

Dani koji prolaze ne umanjuju bol i tugu.

Teško je prihvatiti da vas više nema, ali živite u našim mislima i srcima, gdje vas čuvamo od zaborava.

LJILJA, BOBO, VUK i LUKA

547 Pola godine je od smrti naših voljenih

ZORAN Božinin POPOVIĆ

ŽARKA

Kao da je bilo juče, nedostaješ svakog dana i momenta, na svakom mjestu.

Sa ponosom te pominjemo i pričamo doživljaje koji su samo za tebe bili svojstveni, dragi naš Pobro.

i

BRANKE

ROGANOVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne briše sjećanje na vas. Sa tugom i ponosom čuvaćemo Vaše plemenite duše od zaborava.

Ponosna na tebe TVOJA PORODICA

S ljubavlju i poštovanjem, BANJO i MILENA

554

548

Oglasi i obavještenja

13, 14. i 15. jul 2022.

TUŽNO SJEĆANJE

53

Navršava se godina dana od smrti naše majke, svekrve i babe

na 14. 7. 2002.

ZLATIJE – MACE RAJKOVIĆ

VIKTOR Danilov POPOVIĆ

rođena Đuranović

2002–2022.

Dana 16. jula 2022. u 10 sati ćemo posjetiti njenu vječnu kuću na podgoričkom groblju Čepurci.

Sine i brate, anđele naš, TI si trag koji ne možemo izbrisati, bol koju ne možemo preboljeti, voljeni kojeg ćemo se sa ponosom vječno sjećati.

Porodica VUK, RADOVAN, SANJA, GORDANA, JOVANA, MILOŠ i ALEKSANDRA Tvoji: LUKA, MAJKA i DANILO

540

536

Sjećanje na drage roditelje

Dvadeset je godina od smrti

Na današnji najveći dan u istoriji crnogorskog naroda sjećamo se naših dragih roditelja

pet godina – 20. 7. 2022.

38 godina – 29. 12. 2022.

VIKTORA Iako je prošlo dosta vremena, tuga zbog tvoje prerane smrti ne prestaje. Tvoj uvijek vedar duh i osmijeh stalno je prisutan. Čuvat ćemo te od zaborava do kraja života.

DRAGICA BALIĆ-POPOVIĆ

RADULE POPOVIĆ

DESANKA

DANILO RAIČEVIĆ

nosioci Partizanske spomenice 1941.

Tetka MILIJANA, tetak OBRAD i MARKO i STEFAN sa porodicama 545

Ponosni na vaš životni put i na trenutke provedene zajedno.

Vrijeme prolazi bez Vas. Sa ljubavlju koju smrt ne prekida, tugom koju vrijeme ne liječi, čuvamo Vas od zaborava i vječno nosimo u svojim srcima.

PORODICA

Vaši najmiliji: sin ŽARKO, kćerka ANGELINA, unuka DIJANA i unuk MARKO

Dana 13. jula navršavaju se dvije godine od smrti našeg dragog

530

544

MILENKA K. RADULOVIĆA

Draga naša majko

DESANKA MARTINOVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu za tobom.

Nedostaješ kao i prvog dana.

Tvoji: supruga SONJA, djeca IVA i KOSTA

13. 1. 2022 – 13. 7. 2022.

Za nas nijesi ni otišla. Tu si u našim srcima i mislima.

Hvala ti na svemu.

Tvoji: SANJA, DRAGAN i SILVANA sa porodicama

532

Trideset jedna godina je od kada si nas napustio

542

DRAGAN – DRAGO ĐURIČKOVIĆ Uvijek si u našim srcima, mislima i lijepim sjećanjima.

Tvoji NAJMILIJI 538

54

Oglasi i obavještenja Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

13, 14. i 15. jul 2022.

Na osnovu člana 35 stav 5 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (“Službeni list CG”, br. 18/11, 52/16), sticalac MKG PROPERTIES LTD, sa sjedištem u Limassol, Kipar, adresa Krinou 3,The Oval, Flat/Office 502, Agios Athanasios, objavljuje

IZVJEŠTAJ O REZULTATIMA JAVNE PONUDE ZA PREUZIMANJE Komisija za tržište kapitala (u daljem tekstu: Komisija) odobrila je MKG PROPERTIES LTD, sa sjedištem u Limassol, Kipar adresa Krinou 3,The Oval, Flat/Office 502, Agios Athanasios (u daljem tekstu: Sticalac) koji djeluje zajednicki sa povezanim licem TANDEXON LIMITED, HE 360032, sa sjedistem na adresi Griva Digeni 115, Trident Centre, 3101 Limassol, Kipar javnu ponudu za preuzimanje akcionarskog društva HOTELSKA GRUPA BUDVASKA RIVIJERA AD BUDVA, sa sjedištem u Budvi adresa Trg Slobode br 1, upisanog u Registar Komisije pod rednim brojem 143 (u daljem tekstu: emitent).

Prospekt za preuzimanje objavljen je u dnevnim listovima Vijesti i Pobjeda, dana 14.06.2022. godine, u skladu sa Rješenjem Komisije o odobrenju javne ponude za preuzimanje broj 07/2-2/6-22 od 09.06.2022. godine.

Na javnu ponudu za preuzimanje, u roku propisanom u Zakonom o prezimanju akcionarskih društava i utvrđenom u Prospektu, zaključno sa 05.07.2022. godine, prijavljeno je 96.781 akcija sa pravom glasa emitenta, po cijeni od 7,3000 eura po akciji, što čini 1,19324172 % akcija sa pravom glasa emitenta.

Nakon zaključenja javne ponude za preuzimanje Sticalac sa povezanim licem posjeduje 2.708.804 akcije sa pravom glasa emitenta što čini 33,39764715% ukupnog broja akcija sa pravom glasa emitenta.

Za STICAOCA (po punomoćju) Brković Jelena, s.r.

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE

Na osnovu člana 35 stav 5 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (“Službeni list CG”, br. 18/11, 52/16), sticalac MKG PROPERTIES LTD, sa sjedištem u Limassolu, Kipar, adresa Krinou 3,The Oval, Flat/Office 502, Agios Athanasios, objavljuje

IZVJEŠTAJ O REZULTATIMA JAVNE PONUDE ZA PREUZIMANJE Komisija za tržište kapitala (u daljem tekstu: Komisija) odobrila je MKG PROPERTIES LTD, sa sjedištem u Limassol, Kipar adresa Krinou 3,The Oval, Flat/Office 502, Agios Athanasios (u daljem tekstu: Sticalac) javnu ponudu za preuzimanje akcionarskog društva SVETI STEFAN HOTELI AD BUDVA, sa sjedištem u Budvi adresa Žrtava fašizma, zgrada Akademija znanja III sprat D6, upisanog u Registar Komisije pod rednim brojem 549 (u daljem tekstu: emitent).

Prospekt za preuzimanje objavljen je u dnevnim listovima Vijesti i Pobjeda, dana 14.06.2022. godine, u skladu sa Rješenjem Komisije o odobrenju javne ponude za preuzimanje broj 07/2-1/6-22 od 09.06.2022. godine.

Na javnu ponudu za preuzimanje, u roku propisanom u Zakonom o prezimanju akcionarskih društava i utvrđenom u Prospektu, zaključno sa 05.07.2022. godine, prijavljeno je 170.306 akcija sa pravom glasa emitenta, po cijeni od 3,8500 eura po akciji, što čini 2,09975313 % akcija sa pravom glasa emitenta.

Nakon zaključenja javne ponude za preuzimanje sticalac posjeduje 2.704.868 akcije sa pravom glasa emitenta što čini 33,3491% ukupnog broja akcija sa pravom glasa emitenta.

Za STICAOCA (po punomoćju) Brković Jelena, s.r.

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica

Poslovni broj: I.br.2746/16

JOVANA ĐURIŠIĆ

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP Debt Collection doo Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Lalatović Bora iz Nikšića, Vuka Mićunovića br.42, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 20.957,33 eura, na osnovu izvršne isprave – Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.11660/2008 dana 19.08.2008.godine, dana 12.07.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Lalatović Boru iz Nikšića, Vuka Mićunovića br.42, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXXXIV prodaji nepokretnosti izvršnog dužnika od 12.07.2022.godine i Zaključka o XXXXV prodaji nepokretnosti I.br.2746/16 od 12.07.2022.godine.

Izvršni dužnik Lalatović Boro iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXXXIV prodaji nepokretnosti izvršnog dužnika od 12.07.2022.godine i Zaključka o XXXXV prodaji nepokretnosti I.br.2746/16 od 12.07.2022.godine.

Upozorava se izvršni dužnik Lalatović Boro iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 12.07.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

13, 14. i 15. jul 2022.

Marketing

55

56

Marketing

13, 14. i 15. jul 2022.