Dnevni list Pobjeda 13.08.2023. by Pobjeda

Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja Zorica Krsmanović kaže da je na nacrte zakona pristiglo mnogo primjedbi

INTERVJU: Vladimir Bilčik, predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje

Stabilne i proevropske vlade nema bez podrške 49 poslanika

Legalizaciju će moći da plaćaju 30 godina u ratama

Podsjetiću da je u važećem zakonu taj rok do 20 godina. Isto rješenje je predloženo i za otkup zemljišta, takođe samo za objekte osnovnog stanovanja. Predloženo ima za cilj da olakša plaćanje naknada za one građane koji su gradili bespravno radi rješavanja stambenog pitanja - kazala je Krsmanović

Sušom pogođene smrče na sjeveru Crne Gore postaju meta sekundarnih štetočina, načelnik Direkcije za šumarstvo Ranko Kankaraš kaže da se mora preventivno djelovati

Jedini spas od potkornjaka je sanitarna šteta

Ukoliko se zbog nemara, neodlučnosti ili drugih razloga, propusti sprovođenje ovih sanitarnih mjera, onda u uslovima klimatskih ekstrema problem može da eskalira, kao što je to slučaj u velikom dijelu evropskih šuma u zoni kontinentalne klime – upozorava Kankaraš

STR. 9.

Pacijenti tvrde da dugo čekaju na operaciju kuka i da im iz bolnica kažu da se interesuju za termine

Za deset dana u Risan stiže 200 kompleta

Ne mogu da zamislim proevropsku vladu sa političkim snagama koje su dovodile u pitanje evroatlantsku orijentaciju Crne Gore ili koje su otvoreno dovele u pitanje usklađivanje Crne Gore sa podrškom EU Ukrajini ili koje su posljednjih godina otvoreno sarađivale sa Putinovom Rusijom ili koje pokušavaju da u javnosti revidiraju činjenice o ratnim zločinima 1990-ih – rekao je Bilčik STR. 2. i

SKANDALOZNO: Rukovodilac sektora za normativu i lična stanja podgoričkoj opštini prijavio odbornika vladajuće većine zbog ,,nepravilnosti“ u radu Brković

se u matične registre potpisuje uz ,,4S“

Odbornika Brkovića nije trebalo da vodi njegovo vjersko, etničko, pa čak bih rekao i nacionalističko opredjeljenje, jer je tako prekoračio ovlašćenja, zloupotrijebio sve ostale odbornike i kompromitovao Skupštinu – poručio je Aleksandar Saša Zeković STR. 3.

IZ PREDSJEDNIČKOG ARHIVA: Pismo Grahovljanina Radomira Bulajića o zločinima partizana i odgovor tadašnjeg predsjednika Filipa Vujanovića o vrijednostima partizanskog antifašizma u Crnoj Gori i pogubnosti revizije istorije

Vujanović: Osporavanje antifašizma je ugrožavanje

Crne Gore

U savremenoj Crnoj Gori – punih 80 godina poslije Teheranske konferencije 1943 – ponovo se otvara pitanje revizije naše antifašističke istorije. Ponovo se sije sjeme zla. Opet mržnja postaje pokretačka emocija i instrument političke borbe. Ponovo postaje važno ko je koje nacije i vjere. Opet zaboravljamo da je nacionalni i vjerski osjećaj naša privatnost, a pripadanje građanskoj Crnoj Gori naša suština – kazao je Vujanović u propratnom pismu Pobjedi, objašnjavajući zbog čega želi da prepisku od prije jedanaest godina učini javnom STR.

НЕЂЕЉОМ

građanske

13.

12. i

STR. 6 i 7.

proteza kuka

D. MIJATOVIĆ

STR. 4.i 5.

Advokat Miloš Vukčević kaže da je „otpriznavanje“ Kosova u Zeti – pucanj u prazno

Skreću pažnju sa lokalnih problema

Sami predlagači inicijative svjesni su da ona ne može da proizvodi pravno dejstvo i da opštine ne mogu donositi akte koji su u isključivoj nadležnosti Vlade – kaže Miloš Vukčević

INTERVJU: Vladimir Bilčik, predsjedavajući Parlamentarnog stabilizaciju i pridruživanje

Stabilne i proevropske vlade nema bez podrške 49 poslanika

PODGORICA – Pokušaji da Skupština Opštine

Zeta usvoji deklaraciju o poništenju i nepriznavanju odluke o priznanju nezavisnosti Kosova ima za cilj da promoviše stavove pojedinih političkih partija u svrhe njihove izborne kampanje, ali i skretanje pažnje sa brojnih problema u toj opštini koji se ne rješavaju – kazao je za Pobjedu dr Miloš Vukčević, advokat i redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran, dodajući da je ova inicijativa nekadašnjeg DF-a „pucanj u prazno“. Skupština opštine Zeta već pet puta bezuspješno pokušava da usvoji deklaraciju o poništenju i nepriznavanju odluke o priznanju nezavisnosti Kosova, ali ne može da obezbijedi kvorum. Posljednji put to se desilo 1. avgusta, kada se na sjednici nijesu pojavili podnosioci ove inicijative – odbornici koalicije „Za budućnost Zete“. Inicijator usvajanja ovakve deklaracije je nekadašnji Demokratski front, koji ima vlast u Zeti, a njegovo obrazloženje je da na toj teritoriji neće važiti priznanje nezavisnosti Kosova.

PODGORICA – Potpredsjednik Vlade Republike

Hrvatske i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović posjetio je hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori i sastao se s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća i Hrvatske građanske inicijative.

Posjeta Božinovića uslijedila je nakon prijetnji i uvreda koje su primili čelnici HGI-ja zbog čestitke koju su uputili povodom državnog blagdana u RH, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja – saopšteno je iz HGI-ja. Božinović se detaljno upoznao s problemima hrvatske zajednice i sa svime što ih opterećuje na društvenoj i političkoj sceni.

- Božinović je kazao da Hrvatska čvrsto stoji uz Hrvate u Cr-

Vukčević je istakao da se, ukoliko usvoje deklaraciju, radi o klasičnom političkom aktu koji ima za cilj da promoviše stavove pojedinih političkih partija u svrhe njihove izborne kampanje. – Sami predlagači inicijative svjesni su da ona ne može da proizvodi pravno dejstvo i da opštine ne mogu donositi akte koji su u isključivoj nadležnosti Vlade. Priznanje druge države je jednostrani akt države koja daje priznanje i to može raditi samo Vlada, nikako opština. Nijedna opština, pa ni Zeta nema ovlašćenja da obavlja spoljno-političke poslove i to je jasno i podnosiocima inicijative, koji žele skrenuti pažnju sa brojnih problema koji postoje u Opštini Zeta, a koji se ne rješavaju – kazao je Vukčević

Poručio je da je to jedini smisao ove inicijative, koja, kako je kazao, predstavlja „pucanj u prazno“.

Odbornici zetskog parlamenta trebalo je da prvi put raspravljaju o prijedlogu deklaracije 11. juna, kada su održani vanredni parlamentarni izbori. Iako je sjednica trebalo da bude održana nakon zatvaranja biračkih mjesta u 20

sati, predlagači nijesu došli jer su se protivili zasijedanju u izbornoj noći. Kvorum nije obezbijeđen ni za sjednicu 30. juna, sa istom tačkom dnevnog reda. Treća i četvrta sjednica, zakazana istim povodom, nije održana, jer se inicijatori ponovo nijesu pojavili. Vrh koalicije „Za budućnost Crne Gore“ pozvao je da se ne preduzimaju te aktivnosti zbog davanja doprinosa pregovorima za formiranje vlade. Nekadašnji Demokratski front, koji ima vlast u Zeti, donio je odluku o usvajanju deklaracije kojom, kako su kazali, na toj teritoriji neće važiti priznanje nezavisnosti Kosova. Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević kazao je 13. jula da koalicija „Za budućnost Crne Gore“ ne odustaje od poništavanja odluke o priznanju nezavisnosti Kosova. Tada je rekao da to što se njihovi odbornici nijesu pojavili na prethodnoj sjednici nije povezano sa pregovorima o vladi, te da ih nije niko ucjenjivao. Nezavisnost Kosova Vlada Crne Gore priznala je 2008. godine, kada je na vlasti bila Demokratska partija socijalista.

I. K.

Potpredsjednik Vlade Hrvatske

Davor Božinović posjetio zajednicu te zemlje našoj državi

Hrvatska čvrsto stoji

uz Hrvate u Crnoj Gori

noj Gori i da je komunikacija Vlade i hrvatske zajednice kontinuirana. On je naglasio da je Republika Hrvatska članica EU i NATO i da može u mnogome pomoći Crnoj Gori na putu integracija. Predsjednik HGI-ja Adrijan Vuksanović zahvalio je ministru Božinoviću na dolasku i istakao da je posebno važan trenutak njegove posjete, a da je podrška Vlade RH kao nikada do sada jaka i konkretna, što je snaga i sigurnost Hrvatima u Crnoj Gori –saopšteno je.

Ministar Božinović je, kako se dodaje, nakon službenog susreta, s predstavnicima HGIja i HNV-a prisustvovao obilježavanju 71. godišnjice Bućarske olimpijade, koja se proslavlja u Đurđevom brdu na zogovima BK Brđanin. Središnji ured za Hrvate izvan RH uložio je značajna sredstva u rekonstrukciju bućarskih terena u Đurđevom brdu, pa se i na ovaj način pokazuje briga Vlade Republike Hrvatske za očuvanjem tradicije Hrvata u Crnoj Gori – navodi se u saopštenju. R. P.

PODGORICA – Predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, evropski poslanik Vladimir Bilčik kazao je da je važno da sljedeća vlada, ako želi da bude istinski proevropska, mora politički da garantuje parlamentarnu podršku od najmanje tri petine, odnosno 49 poslanika. U intervjuu za Pobjedu, Bilčik ponavlja da ne može da zamisli proevropsku vladu u kojoj bi bile snage koje su dovodile u pitanje evroatlantsku orijentaciju Crne Gore i sarađivale sa Putinovom Rusijom.

POBJEDA: Pregovori o formiranju vlade su u toku, a deklarativno svi oni koji o tome pregovaraju žele da ona bude „stabilna, evropska“. Koliko je realno da to zaista bude tako, ako vlada ne bude imala podršku dvije trećine poslanika?

BILČIK: Kada govorimo o stabilnoj, demokratskoj i proevropskoj vladi, ono što je mnogo važnije u ovom trenutku su kredibilni postupci, a ne samo priča o tome. U protekle tri godine vidjeli smo mnogo usmenih deklaracija o proevropskim integracijama, ali smo vidjeli vrlo malo akcije u tom pravcu. Zato je važno da sljedeća vlada, ako želi da bude istinski proevropska, mora politički da garantuje parlamentarnu podršku od najmanje 3/5 poslanika, odnosno 49 poslanika za donošenje nekih važnih odluka u oblasti pravosuđa i vladavine prava. Ovo je osnovni uslov za svaku stabilnu i proevropsku vladu

koja, takođe, može da pruži prave rezultate. U tom smislu, vjerujem da je Crna Gora ponovo suočena sa važnim zadatkom da ispuni svoj strateški cilj evropskih integracija. U praksi, ovo može zahtijevati i neke važne političke kompromise kada je u pitanju čitav politički spektar u Crnoj Gori.

Kada se gledaju brojke u Skupštini, može se primijetiti da bi jedini kredibilan put naprijed mogao biti samo smislena saradnja političkih predstavnika

svih proevropskih Crnogoraca, Srba i drugih manjina u zemlji.

POBJEDA : Ponovo je na dnevnom redu pitanje učešća lidera bivšeg DF-a u vladi. Američki zvaničnici otvoreno kažu da ne vide DF kao partnera. Da li Vi i dalje dovodite u pitanje njihovo učešće u vladi?

BILČIK: Ja ne mogu da zamislim pravu proevropsku vladu sa bilo kojim političkim snagama koje su posljednjih godina i tokom vremena dovodile u

Ne očekujem da će Komisija uvažiti Milatovićev prijedlog

POBJEDA: Šta mislite o predsjednikovom prijedlogu da se odloži predstavljanje Izvještaja EK o Crnoj Gori? Da li će EK prihvatiti taj prijedlog, po Vašem mišljenju?

BILČIK: Kalendar redovnih izvještaja Komisije, koji pokrivaju sve zemlje pristupnice, je dobro poznat i poznat je već mjesecima i očekujem da će ga se Komisija držati. U tom smislu, važno je da Crna Gora zaista izvrši i postigne onoliko promjena koliko mogu novoizabrani čelnici, prije objavljivanja izvještaja

Komisije, koje se očekuje u oktobru. Mislim da je ovo važan rok za svakoga ko ozbiljno želi da ostvari istinske proevropske promjene u zemlji.

Ovo takođe treba posmatrati kao važan datum uoči kojeg Crna Gora treba da ima jasnoću kada je u pitanju nova vlada i njen program, kao i potpuno funkcionalan parlament. To bi bili dobri signali za institucije EU i još ima vremena između avgusta i oktobra da se uradi mnogo na ovom planu. Ne očekujem da će Komisija mijenjati bilo koje datume. Kalendar u institucijama EU je veoma fiksiran i to je nešto čega su svi naši partneri i zemlje kandidati odavno svjesni. Nadam se da će novoizabrani predstavnici Crne Gore dati jasne rezultate i naznake pravca zemlje prije objavljivanja izvještaja Komisije u oktobru.

2 Neđelja, 13. avgust 2023. Politika

Vladimir Bilčik Miloš Vukčević

Parlamentarnog odbora za

proevropske bez poslanika

pitanje evroatlantsku orijentaciju Crne Gore, pa čak i pokušavale da je potkopaju, ili koje su otvoreno dovele u pitanje usklađivanje Crne Gore sa podrškom EU Ukrajini i ukrajinsku odbranu od ruske agresije, ili koje su posljednjih godina otvoreno sarađivale sa Putinovom Rusijom, ili koje takođe pokušavaju da u javnosti revidiraju činjenice o ratnim zločinima 1990-ih. Svaka buduća vlada Crne Gore, koja će u sebi imati političke snage povezane sa ovim akcijama, je vlada za koju vjerujem da ne može odlučno ostvariti strateške ciljeve evropskih integracija.

POBJEDA: Nedavno ste razgovarali sa predstavnicima Bošnjačke stranke i predsjednikom Ervinom Ibrahimovićem. Očekujete li da u novoj vladi budu manjinske stranke?

BILČIK: Crna Gora je multietnička demokratija i očekujem da svaka proevropska vlada može raditi samo na osnovu inkluzivnog pristupa prema svim manjinama u zemlji. Takođe bih očekivao da predstavnici ovih manjina, koje godinama podržavaju integraciju Crne Gore, budu sastavni dio svake buduće istinske demokratske i proevropske vlade.

POBJEDA: Kada bi mogao biti održan novi sastanak

Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP)?

BILČIK: Mi u Evropskom parlamentu smo spremni da sa našim partnerima u Crnoj Gori održimo naredni sastanak

Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, čim se steknu svi uslovi za taj sastanak. Nadamo se da će Crna Gora uskoro imati potpuno funkcionalan parlament, uključujući novoizabrano ru-

Rukovodilac sektora za normativu i lična stanja podgoričkoj opštini prijavio odbornika vladajuće većine zbog “nepravilnosti” u radu

PODGORICA- Odbornik

vladajuće većine u Skupštini Glavnog grada Milivoje Brković, koji se prije dva dana pohvalio snimkom sa svadbe na kojem je kao matičar sklapanje braka završio sa ,,Dogodine krštenje, dogodine na Lovćenu, dogodine u Prizrenu“, u matične registre potpisivao se dodajući ,,4S“. Na to je juče ukazao rukovodilac sektora za normativu i lična stanja u Sekretarijatu Glavnog grada za lokalnu samoupravu i saradnju s civilnim društvom Nikola Jočić, koji je saopštio da je prijavio ovakve ,,nepravilnosti“ u Brkovićevom radu.

Jočić je na Fejsbuku naveo da je prijavio Brkovića očekujući brzu reakciju lokalne skupštine. Međutim, kako navodi Jočić, umjesto da ga smijene zbog „svojih prizemnih nacionalističkih ispada usred jedne predivne životne ceremonije i zbog crtanja ‘4S’ u zvanične matične registre, pojedini mu daju punu podršku i nastavljaju sa jednako zapaljivom retorikom“.

Brković se u matične registre potpisuje uz ,,4S“

kovodstvo i sve svoje skupštinske odbore, kako bismo mogli da razgovaramo o narednim koracima ka održavanju punopravnog sastanka POSP. Pozdravljam konstitutivnu sjednicu parlamenta, ali svaka rasprava o narednoj sjednici POSP-a zahtijevaće potpuno konstituisanje novog parlamenta, uključujući izbor novog predsjednika i svih relevantnih organa. Veoma smo spremni u Evropskom parlamentu i željno iščekujemo odluke koje će se donijeti u Podgorici, kako bismo mogli direktno da se angažujemo sa novim partnerima koji će biti na poslaničkim pozicijama na osnovu novog mandata sa parlamentarnih izbora održanih ranije ove godine.

POBJEDA: Imate li informaciju iz Brisela, da li je moguće da će Crna Gora na međuvladinoj konferenciji u decembru zatvoriti neka od pregovaračkih poglavlja?

BILČIK: Od sada do decembra ima dosta vremena. Da li će u decembru biti međuvladina konferencija, koja bi mogla da pokrene pregovarački proces Crne Gore, u velikoj mjeri zavisi od toga šta se dešava u Crnoj Gori od sada do decembra. Lopta je, u tom smislu, u velikoj mjeri u rukama naših crnogorskih partnera i svako kretanje u pravcu mogućeg zatvaranja pregovaračkih poglavlja zavisiće od toga da li će Crna Gora imati i novu, istinski proevropsku vladu, da li će imati novu Skupštinu koja dobro funkcioniše i da li će Crna Gora krenuti putem reformi. Očekujem da bi predstojeći redovni izvještaj Evropske komisije mogao dosta toga da ukaže na to da li do decembra možemo očekivati napredak kada su u pitanju pristupni pregovori sa Crnom Gorom. Jovana ĐURIŠIĆ

-Kao što neki od mojih prijatelja već znaju, poslovi sklapanja braka pripadaju sektoru u kojem sam rukovodilac, zbog čega osjećam potrebu da javno reagujem, ali i obećam da ću sve što bude potrebno preduzeti da zaštitim svoj integritet, organa u kojem radim, ali i integritet Glavnog grada kao institucije i profesionalaca koji rade u istom - naglasio je Jočić i apelovao na odbornike Skupštine Glavnog grada da se urazume, budu svjesni funkcije i težine svojih riječi i postupaka, da ne šire mržnju i lične frustracije, već da se profesionalno posvete obavljanju povjerenih poslova.

Samostalni odbornik u Skupštini Glavnog grada i član GI ,,21.maj“ Aleksandar Saša Zeković je Pobjedi kazao da je protiv Brkovića podnio prigovor komisiji koja prati primje-

Odbornik je obavezan da se prije svega vodi javnim interesom. Brković je nakon službenih radnji za koje ga je ovlastila Skupština, imao pravo da se ponaša kao bilo koji građanin među prijateljima, ali je tokom njihovog obavljanja morao biti suzdržan i umjeren. Ono što je uradio, naglašavajući da to radi u ime Skupštine, bilo je neprimjereno i nije imao pravo na takav nastup u ime svojih kolega i koleginica – kazao je Zeković

od mojih prijatelja već znaju, poslovi sklapanja braka pripadaju sektoru u kojem sam rukovodilac, zbog čega osjećam potrebu da javno reagujem, ali i obećam da ću sve što bude potrebno preduzeti da zaštitim svoj integritet, organa u kojem radim, ali i integritet Glavnog grada kao institucije i profesionalaca koji rade u istom - rekao je Jočić

Kao što

nu etičkih kodeksa gradskih funkcionera, zbog kršenja kodeksa, imajući u vidu da je nastupao krajnje lično, vodeći se uskim stranačkim, umjesto javnim interesom. - Odbornik Brković nije prisustvovao vjenčanju privatno na poziv prijatelja, već je tamo obavljao dužnost koju mu je povjerila Skupština. Zbog toga je trebalo da se ponaša profesionalno i da ima na umu da

nastupa u ime svih odbornika i Skupštine - smatra Zeković. Brkovića, kako navodi, nije trebalo da vodi njegovo ,,vjersko, etničko, pa čak bih rekao i nacionalističko opredjeljenje“, jer je tako prekoračio ovlašćenja, zloupotrijebio sve ostale odbornike i kompromitovao Skupštinu. Neprimjereno je, kazao je Zeković, što je Brković čitavu porodicu nazvao četničkom, bez obzira

na to što mu na tome niko nije zamjerio, dodajući da to nijesu poruke koje bi trebalo da dolaze od ljudi na odborničkim funkcijama.

-Sa jedne strane preduzimamo napore da funkcija odbornika postane vidljivija, jer je značajno zapostavljena u sistemu, gotovo je neprepoznatljiva, a nastup Brkovića vodi u pravcu potpune degradacije. Odbornik je obavezan da se prije svega vodi javnim interesom. Brković je nakon službenih radnji za koje ga je ovlastila Skupština, imao pravo da se ponaša kao bilo koji građanin među prijateljima, ali je tokom njihovog obavljanja morao biti suzdržan i umjeren. Ono što je uradio, naglašavajući da to radi u ime Skupštine, bilo je neprimjereno i nije imao pravo na takav nastup u ime svojih kolega i koleginica – kazao je Zeković Pobjedi. Komentarišući izjavu predsjednice Skupštine Glavnog grada Jelene Borovinić-Bojović da kodeks o ponašanju odbornika postoji i da vjeruje da ga nije dobro doživljavati kao ideološku disciplinsku palicu, Zeković je kazao da je Borovinić-Bojović do sada imala veoma profesionalne nastupe sa integritetom, što, kako je rekao, ovog puta nije slučaj. Dodao je da bi trebalo da ima odlučan stav što se tiče svih odbornika bez obzira na njihove razlike.

-Imajući u vidu da je Brković obavljao službenu dužnost, te da je na ovaj način prekoračio ovlašćenja i kompromitovao Skupštinu, smatram da bi predsjednica trebalo da osigura da se svi profesionalno ponašaju u ovim situacijama – kazao je Zeković. Borovinić-Bojović je, između ostalog, za Dan kazala da Skupština Glavnog grada nije vaspitno-obrazovna ustanova, pa samim tim ni ona nema ingerencije da tako postupa i sprovodi disciplinske mjere, niti, kako je dodala, ima takve ambicije. R. P. Skrinšot

3 Neđelja, 13. avgust 2023. Politika

objave na Fejsbuku Nikole Jočića Aleksandar Saša Zeković neki

Država pokazala poseban nivo neodgovornosti i prema preživjelima

Zeković o tragediji na Cetinju: Policija lagala javnost, nije smijenjen nijedan starješina

PODGORICA – Godina od masakra na Cetinju nije iskorišćena da se država i društvo kvalitetnije i bolje pripreme za odgovor na rizične i krizne situacije kakvu smo imali 12. avgusta prošle godine na Cetinju, ocijenio je građanski aktivista Aleksandar Zeković

- Ono što je ključno jeste da je potpuno izostala politička i profesionalna odgovornost, kako na nivou Vlade, tako i na nivou MUP-a, odnosno Uprave policije. Poznato je javnosti da nije smijenjen nijedan policijski starješina, što je dodatno obeshrabrujuće kada govorimo o ukupnoj odgovornosti

– niko od njih nije podnio, ni ponudio svoju odgovornost i ostavku. Svi su se ponašali krajnje sebično, ostali na pozicijama i funkcijama na kojima su bili, a u međuvremenu nijesu gotovo ništa uradili da taj servis unaprijede i poboljšaju i unaprijede povjerenje kod građana da će možda reakcija nadležnih institucija biti kvalitetnija, brža i efikasnija ako bi se takvi događaji ponovo dogodili - naveo je Zeković za Gradsku RTV.

Napominje da je izostala odgovornost na svim nivoima.

- Da li je možda neadekvatnom koordinacijom tih događaja dovela u opasnost živote drugih policijskih službeni-

U CDT-u smatraju da bi mjesne zajednice trebalo birati na izborima

Dosadašnji modeli predstavljaju fingiranje demokratije

PODGORICA – U Centru za demokratsku tranziciju (CDT) smatraju da bi mjesne zajednice trebalo birati na izborima jer sadašnja dva modela, prema njihovom mišljenju, ne predstavljaju ništa drugo do fingiranja demokratije u cilju daljeg razvoja partijskih monopola, kao i gušenja građanskih inicijativa i samoorganizovanja.

– Umjesto da budu ključni instrument za učešće u donošenju odluka i pokretač samoorganizovanja građana/ki, mjesne zajednice odavno su partijski punktovi čiji je zadatak upravo suprotan – mjesto gušenja građanskih inicijativa i sredstvo za zaokruživanje apsolutne partijske kontrole na svim nivoima. Zbor građana/ki kao način izbora, koji se oglašava na oglasnoj tabli mjesne zajednice, gdje izborni proces traje sedam dana, ni na jedan način ne omogućava stvarnu participaciju građana/ki – kazali su u CDT-u.

Ukazuju na to da primjeri iz prakse pokazuju da ovim zborovima često prisustvuje mali broj građana/ki u odnosu na ukupno stanovništvo, te da je bilo sumnji da li uopšte svi imaju prebivalište u toj mjesnoj zajednici.

– I često se čitava aktivnost svodila na sposobnost partija da organizuju veći broj svojih pristalica. Budući da je pitanje prebivališta i boravišta odavno otvoreno kao problem izbornog procesa, jasno

ka koji su potpuno bili neobučeni za nastupe u tim događajima. Da li je komunikacija Uprave policije u tim trenucima sa javnošću bila kvalitetna i primjerena… Znamo da nije, policija je lagala javnost u tim situacijama. To je nedopustivo. Kada institucije sistema u tim situacijama ne govore istinu – to je porazno za kompletno društvo - rekao je građanski aktivista.

Prema njegovim riječima, država je pokazala poseban nivo neodgovornosti i prema Cetinjanima koji su preživjeli nezapamćenu tragediju.

- Sa druge strane, šta smo učinili da pomognemo žrtvama? Šta smo učinili da pomogne-

Državna sekretarka u Ministarstvu

da je na nacrte zakona o planiranju prostora

mo tim porodicama? Gdje je fond pomoći? Ako nije mogao redovnim tokovima podrške da bude, da se ne bi navodno diskriminisali drugi i kakva je to psihosocijalna podrška, kakva je podrška nekoj daljoj zdravstvenoj njezi? Ti ljudi su zasluživali to. Oni su bili žrtve nasilja, a možda su žrtve nasilja zato što država nije kvalitetno, brzo i efikasno reagovala. Zato se ta lica ne mogu smatrati redovnim pacijentima zdravstvenog sistema, nego naprotiv, zasluživali su mnogo kvalitetniju i pouzdaniju zaštitu od one koju su dobili, a nijesu dobili gotovo ništa – zaključio je Zeković. r. P.

Odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Stefan Ćulafić objavio fotografije otpada

Zakonom je predloženo da će se postupci legalizacije, započeti do dana stupanja na snagu ovog

zakona u kojima nije donijeta pravosnažna odluka, okončati u skladu sa ovim

zakonom, ako je to povoljnije za stranku - kazala je Krsmanović

PODGORICA - Nakon šest godina od donošenja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, politika planiranja prostora nije zaživjela te je procijenjeno da zakone treba značajno reformisati. Javna rasprava po nacrtima zakona o planiranju prostora, izgradnji objekata i legalizaciji trajala je od 18. maja do 27. juna i očekuje se da će ova tri zakona parlament usvojiti do kraja godine.

Legalizaciju plaćaju

je da ovaj način izbora predstavlja fingirani proces – dodaju u CDT-u.

Drugi model – sistem imenovanja organa mjesnih zajednica na osnovu Odluke o mjesnim zajednicama koji postoji u Glavnom gradu, prema njihovom mišljenju, potire i ove fingirane izbore.

– Stvoren je sistem da Glavni grad i političke partije kontrolišu većinu u Savjetu, kao izvršnom organu mjesne zajednice, pa nije ostavljen nikakav prostor za samoorganizovanje građana/ ki. Korišćenje ova dva modela dovelo je do toga da su izostale ozbiljnije građanske inicijative, izostala je stvarna participacija građana/ki, a mjesne zajednice ne služe svojoj izvornoj svrsi – ocijenili su u CDT-u. Poručuju da se organi mjesnih zajednica moraju birati na demokratskim izborima, neposredno i tajno, u skladu sa međunarodnim standardima, odnosno, Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi.

– Ova se promjena mora uvrstiti u novi tekst ZIOP, a onda pripremiti i adekvatno usklađivanje Zakona o lokalnoj samoupravi sa novim izbornim modelom. Ovaj način izbora mjesnih zajednica donio bi brojne benefite, a ne bi značajno uticao na troškove izbornog postupka jer bi se izbori za mjesne zajednice odvijali zajedno za lokalnim izborima – zaključili su u CDT-u. r. P.

Podgorica zatrpana smećem, Injac tvrdi da su ekipe na terenu

PODGORICA - Odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Stefan Ćulafić je na Tviteru ukazao da je svaki dio Podgorice juče bio zatrpan smećem.

-Fotografije i video-snimci su snimani danas u raznim djelovima Podgorice, od Gordnje do Donje Gorice, preko

Kako je Pobjedi kazala državna sekretarka u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Zorica Krsmanović na nacrte zakona o planiranju prostora prispio je značajan broj primjedbi, sugestija i komentara – koji nijesu koncepcijskog karaktera, već se radi o predlozima koji predstavljaju unapređenje teksta predloženih nacrta.

Bukvalno su svuda puni kontejneri, a na nekim mjestima se formiraju legla zaraza u najtoplijem mjesecu u godini – naveo je Ćulafić

Bera, Starog aerodroma i Zlatice. Bukvalno svuda su puni kontejneri, a na nekim mjestima se formiraju legla zaraza u najtoplijem mjesecu u godini – naveo je Ćulafić.

Gradonačelnica Olivera Injac je kazala da zaposleni u gradskom preduzeću Čistoća aktivno rade na saniranju otpada na brojnim lokacijama širom Glavnog grada, te da su njihove ekipe redovno na terenu.

-Preuzimanjem vlasti u Glavnom gradu zatekli smo brojne probleme u preduzeću Čistoća. Ohrabruje što entuzijazam i motivacija radnika operative Čistoće ne posustaju. Na terenu su redovno i saniraju probleme otpada na brojnim lokacijama. Aktivno rade za čistiji grad svih nas – poručila je Injac na Tviteru. r. P.

Produžen rok za uPis u katastar - Primjedbe se u najvećem dijelu odnose na tekuće probleme u postupku legalizacije bespravnih objekata, visinu naknade za urbanu sanaciju, plaćanje naknade za korišćenje prostora za bespravne objekte, orto – foto snimak iz 2018. godine kao ključni uslov za legalizaciju bespravnih objekata, te definisanje roka od šest mjeseci za pokretanje postupka upisa objekta u katastarsku evidenciju od strane vlasnika bespravnog objektakazala je Krsmanović.

Kako je objasnila, zakonom je predloženo da će se postupci

legalizacije, započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona u kojima nije donijeta pravosnažna odluka, okončati u skladu sa ovim zakonom, ako je to povoljnije za stranku, dok će organ lokalne uprave će po službenoj dužnosti utvrditi ispunjenost uslova za donošenje rješenja o legalizaciji u skladu sa odredbama ovog zakona za postupke u kojima je donijeto rješenje o prekidu postupka legalizacije. - Iako je od donošenja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata proteklo skoro šest godina - sistem odnosno politika planiranja prostora, uspostavljena ovim zakonom nije zaživjela, već velikim dijelom sistem funkcioniše kroz prelazna zakonska rješenja. Brojne promjene koje su se dogodile u sveukupnom razvoju Crne Gore, bile su praćene i posljedicama koje su se neposredno odražavale na prostor, noseći sa sobom mnoge, veoma kompleksne probleme i konflikte, i time otežavajuće ili čak ograničavajuće uslove za dalji razvoj naše države. Uprkos činjenici da ova djelatnost ima poseban društveni i državni interes, ona ga u praksi nema, već su i dalje prisutne intencije da se njeni produkti u cjelini tretiraju kao roba, što je, pored ostalog, dovelo do njene sadašnje degradacije - istakla je Krsmanović. Kada je u pitanju oblast planiranja prostora, kako je objasnila, redefinisanje politike predviđeno Nacrtom zakona o planiranju prostora se, prvenstveno, odnosi na decentralizaciju poslova planiranja prostora, institucionalizaciju izrade planskih dokumenata, smanjenje administrativnih procedura pri sprovođenju planskih dokumenata (uspostavljanje Geoportala sa utu), obavljanje djelatnosti, zatim na instrumente sprovođenja planskih dokumenata, građevinsko zemljište, uspostavljanje inspekcijskog nadzora i dr. - Nacrtom zakona o legaliza-

Prekinuta izrada plana generalne regulacije

Novim zakonskim rješenjima sadržanim u Nacrtu zakona o planiranju prostora predlaže se, pored ostalog, kako je navela Krsmanović, decentralizacija planiranja prostora, za razliku od važećih rješenja prema kojim je planiranje prostora u isključivoj nadležnosti države, kroz donošenje samo dva planska dokumenta: prostornog plana Crne Gore i plana generalne regulacije Crne Gore. - Imajući u vidu ovaj pristup obradi nove legislative nije se nastavilo sa izradom PGR-a – istakla je Krsmanović.

4 Neđelja, 13. avgust 2023. Aktuelnosti / Ekonomija

ekologije,

Jedna od spornih lokacija u Glavnom gradu

ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Zorica Krsmanović kaže prostora pristiglo mnogo primjedbi

Legalizaciju će moći da plaćaju 30 godina na rate

Vlasnici ovih objekata će, kako je navela, uvođenjem istih u pravni sistem, biti obavezni da plaćaju porez na nepokretnosti, što će dodatno doprinijeti godišnjem uvećanju prihoda jedinica lokalne samouprave

Ukoliko ne podnesu zahtjev za pet godina, građani neće moći da legalizuju objekat

Građani koji ne podnesu zahtjev za legalizaciju, kojima je legalizacija odbijena, čiji izgled objekta nije usklađen sa smjernicama planskog dokumenta, odnosno smjernicama Glavnog državnog arhitekte, koji nijesu pokrenuli postupak upisa objekta u katastar nepokretnosti i za koji je donijeto rješenje o uklanjanju objekta, moraće da plaćaju opštini godišnju

naknadu za korišćenje prostora dok se objekat ne ukloni.

- Kao što je navedeno, predviđeno je i da Vlada osnuje posebnu agenciju za postupak legalizacije koji se mora sprovesti u roku od pet godina. Nakon isteka tog perioda, neće postojati mogućnost legalizacije bespravnih objekata - poručila je Krsmanović

Novo rješenje „dozvoljava“ legalizaciju iako objekat nije izgrađen u skladu sa planskim parametrima, ali pod uslovom da nije izgrađen u nekom od zaštićenih prostora (zona morskog dobra, nacionalnog parka, i sl). Radi povećanja efikasnosti postupka legalizacije, predviđena je podijeljena nadležnost u vođenju istog, na način da postupke legalizaciije bespravnh objekata površine do 500 m2 rješavaju jedinice lokalne samouprave, a objekte preko 500 m2 rješava državna agencija za legalizaciju, koja bi se osnovala ovim zakonom na period od pet godina, koliko će važiti i Zakon - objašnjava Krsmanović

ciji predloženo je da vlasnici bespravnih objekata osnovnog stanovanja mogu plaćati naknadu za urbanu sanaciju u ratama na period do 30 godina. Podsjetiću da je u važećem zakonu taj rok do 20 godina. Isto rješenje je predloženo i za otkup zemljišta, takođe samo za objekte osnovnog stanovanja. Predloženo ima za cilj da olakša plaćanje naknada za one građane koji su gradili bespravno radi rješavanja stambenog pitanjakazala je Krsmanović i dodala da je osnovni cilj ovog zakona legalizacija bespravno sagrađenih objekata i uvođenje u postojeći zakonski okvir svih objekata koji su građeni u suprotnosti sa zakonom.

- Pored osnovnog, sprovođenjem Zakona postižu se i drugi ne manje značajni ciljevi kao što su: zaustavljanje bespravne gradnje, pouzdanost katastra nepokretnosti, pravne sigurnosti u oblasti prometa nepokretnosti, dobru infrastrukturnu opremljenost tretiranog prostora, veći nivo kvaliteta života, podizanje ekoloških standarda i smanjenje rizika po ljudsko zdravlje, veću naplatu poreza. Pored koristi za građane, koji će

ovim zakonskim rješenjem svoju investiciju „uvesti“ u legalne tokove i samim tim povećati njenu vrijednost na tržištu, od procesa legalizacije jedinice lokalne samouprave prihodovaće više stotina miliona eura od naplate naknade za urbanu sanaciju - objasnila je Krsmanović.

uložiće u infrastruKturu

- Takođe, pitanje namjene sredstava koji će biti prikupljenji u procesu legalizacije od naplate naknada je riješeno na način da se sredstva koja se prikupe sa jednog prostora ulažu u taj prostor – mjesnu zajednicu, i to u izgradnju nedostajuće komunalne infrastrukture i pratećih sadržaja - naglasila je Krsmanović.

Po njenim riječima, dosadašnja primjena Zakona ukazala je na neophodnost normativnog uređivanja određenih pitanja, odnosno na neophodnost dorade i unapređenja po-

stojećih zakonskih rješenja u oblasti planiranja prostora.

- Stoga smo pri koncipiranju predloženih rješenja, rješenja koja su u praksi uspješno implementirana ili koja su se mogla dodatno unaprijediti, zadržana. Međutim, pojedina rješenja koja su se pokazala neefikasna ili neadekvatna, su ovim zakonskim rješenjem korjenito preispitana. Naravno, korišćena je upo-

redna praksa, identifikovane kritične tačke sistema, objektivno sagledane mogućnosti i kapaciteti nadležnih organa. Iako je od donošenja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata proteklo više od pet godina, sistem planiranja prostora, uspostavljen ovim zakonom nije zaživio, već velikim dijelom sistem funkcioniše kroz prelazna zakonska rješenja - kazala je Krsmanović. Ovo je, kako je objasnila, u velikoj mjeri uticalo i na efikasnost postupka legalizacije bespravnih objekata, jer je opšti uslov za legalizaciju zapravo usklađenost bespravnog objekta sa osnovnim urbanističkim parametrima važećeg planskog dokumenta. - Nadalje, postupak je koncipiran na način da postupak legalizacije zavisi od rješenja iz plana generalne regulacije, državnog planskog dokumenta koji je trebao da bude donešen tri godine nakon stupanja na snagu zakona. Kako plan generalne regulacije nije donijet, neophodno je promijeniti uslove za legalizaciju propisane važećim zakonom. Takođe, ocijenjeno je cjelishodnim da se sve tri oblasti

koje reguliše ova kodifikacija odvoje i definišu kao posebni zakoni, imajući u vidu kompleksnost odnosa koje regulišu - kazala je Krsmanović. Očekuje se, kako je kazala, da o primjedbama, sugestjiama i komentarima prispjelim u toku javne rasprave na Nacrt zakona o planiranju prostora Ministarstvo sačini izvještaj, u kome će dati odgovarajuće odgovore o prihvatljivosti datih primjedbi. - Nakon sačinjavanja izvještaja o javnoj raspravi, slijedi priprema predloga zakona, koji moraju proći fazu usklađivanja sa Sekretarijatom za zakonodavstvom i nadležnim ministarstvima, a moraju se obaviti i konsultacije sa Evropskom komisijom. Po završetku ovih normativnih aktivnosti dostaviće se Vladi na razmatranje i utvrđivanje - poručila je Krsmanović. Što se tiče povoljnosti u odnosu na postojeće zakonsko rješenje riječ je, kako je istakla naša sagovornica, o temporalnom zakonu o legalizaciji koji je fleksibilnije definisan. - Novo rješenje „dozvoljava“ legalizaciju iako objekat nije izgrađen u skladu sa planskim parametrima, ali pod uslovom da nije izgrađen u nekom od zaštićenih prostora (zona morskog dobra, nacionalnog parka, i sl). Radi povećanja efikasnosti postupka legalizacije, predviđena je podijeljena nadležnost u vođenju istog, na način da po -

stupke legalizaciije bespravnh objekata površine do 500 m2 rješavaju jedinice lokalne samouprave, a objekte preko 500 m2 rješava državna agencija za legalizaciju, koja bi se osnovala ovim zakonom na period od pet godina, koliko će važiti i Zakon - objašnjava Krsmanović.

Precizirane su, kako je kazala, odredbe koje se odnose na naplatu naknade za korišćenje prostora, te omogućena puna primjena odredbi sa ciljem pritiska na vlasnike bespravnih objekata.

naPlata naKnaDe - Predloženo je produženje rokova za plaćanje naknade za urbanu sanaciju na 30 godina za osnovno stanovanje (do 200 m2). Orto-foto snimak iz 2018. godine ostaje kao kriterijum, odnosno mogu se legalizovati samo objekti koji se nalaze na istom. Predloženo je da je vlasnik objekta koji nije upisan u katastar nepokretnosti dužan da u roku od šest mjeseci (prekluzivan rok) od dana stupanja na snagu ovoga zakona pokrene postupak upisa objekta u katastarsku evidenciju. Predloženo je i da se za nelegalne objekte po evidentiranju u katastar upišu i tereti zabrane obavljanja djelatnosti - objasnila je Krsmanović.

Imajući u vidu status plana generalne regulacije, kao i sveukupno stanje u oblasti planiranja prostora, Krsmanović smatra neodložnim donošenje tri predložena teksta zakona. Podsjećamo da je Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata krovni legislativni dokument u oblasti planiranja prostora i izgradnje objekata, koji je Skupština donijela oktobra 2017. godine, nakon čega su uslijedile dvije izmjene 2018. godine, jedna 2020, jedna 2022. i jedna 2023. godine – tako da sada predstavlja kodifikaciju propisa koji se odnose na planiranje prostora, izgradnju i legalizaciju objekata. Imajući u vidu da oblasti koje se uređuju ovim zakonom predstavljaju posebne fuknkcionalne i sadržinske cjeline – pristupilo se pripremi posebnih zakona o planiranju prostora, izgradnji objekata i legalizaciji. n.Kovačević

5 Neđelja, 13. avgust 2023. Ekonomija

Zorica Krsmanović Nelegalna gradnja u Podgorici d. mijatović

Humanista Blažo Sredanović osnovao fondaciju koja će pomagati ugrožene porodice, đake i umjetnike sa Cetinja

Dodijeljeno 40.000 eura

PODGORICA - Ugledni

crnogorski iseljenik i humanista iz Sjedinjenih Američkih Država Blažo Sredanović osnovao je fondaciju kroz čiji rad će nastaviti svoj višedecenijski posvećeni i kontinuirani humanitarni rad.

Fondacija ,,Blažo Sredanović“ osnovana je da bi u budućnosti pomagala ekonomski najugroženijim porodicama na Cetinju, ali i dodjeljivala nagrade stvaraocima koji su posebno doprinijeli kulturnom, umjetničkom i naučnom napretku i afirmaciji Cetinja. – Iako više od pola vijeka stanovnik i državljanin SAD, inžinjer i uspješan poslovni čovjek, Sredanović ni u jednoj prilici nije zaboravio rodnu grudu, Cetinje i Crnogorce. Čitavog života je bezinteresno i bespovratno pomagao najugroženije cetinjske porodice, darovite đake i one koji su dali naučni i kulturni doprinos – saopšteno je iz Fondacije. Podsjeća se da je Sredanović dao svoj pečat i u vrijeme istorijskog buđenja, bio član Savjeta za nezavisnu Crnu Goru i govornik u ime dijaspore na završnom mitingu uoči referenduma u Podgorici 2006. godine. - Grad u kojem si rođen prestavlja važan dio svačijeg identiteta, zato je naveden u pasošu svake države na svijetu. Međutim, Cetinje uz to je i kao malo koji grad u svijetu sinonim nacije i države i suštine Crne Gore. Njenog postanka i bitisanja – kazao je Sredanović prilikom osnivanja Fondacije. Na sjednici održanoj 18. jula

2023. godine članovi Upravnog odbora Fondacije su donijeli odluku o dodjeli 30.000 eura pomoći ekonomski ugroženim porodicama sa Cetinja, a 10.000 eura dobitnicima nagrade za posebno unapređenje i promovisanje kulturnog, umjetničkog i naučnog stvaralaštva na području prijestonice Cetinje.

Humanitarna pomoć za 15 porodica u iznosu od po 2.000 eura uplaćena je familijama koje su prošle godine konkurisale kod opštinske komisije za raspodjelu tada važećih fondova koje je obezbijedio Sredanović i bili na listi od 35 porodica sa djecom, od čega su pomoć dobile njih 20.

Nagradu za dosadašnji muzički i rediteljski svestrani rad i unapređenje i promovisanje kulturnog i umjetničkog stvaralaštva na području prijestonice Cetinje u iznosu od 5.000 eura dobila je Dušanka Belada

Nagradu za unapređenje i promovisanje kulturnog, umjetničkog i naučnog stvaralaštva

Pacijenti tvrde da dugo čekaju na operaciju

na području Prijestonice Cetinje, konkretno knjigu „Istorija kontrarevolucije“ i tekstove o aktuelnim temama društvene stvarnosti Crne Gore, u iznosu od 5.000 eura dobio je istoričar Boban Batrićević Članovi UO na istoj sjednici su razmatrali buduću saradnju sa cetinjskim Udruženjem penzionera i donijeli odluku da se po 1.000 eura lične pomoći dodijeli za 20 najugroženijih penzionera. Rang listu će praviti sami penzioneri međusobno ili od njih izabrana komisija. Transparentan i pravičan izbor, kao i adekvatnost primijenjenog metoda odobriće UO Fondacije, prije dodjele pomoći svakom pojedincu. Direktor Fondacije je Srđan Čović, a članovi UO Fondacije su biznismen i humanista, mašinski inžinjer Ivo Đukanović, publicista Marko Špadijer, slikar Luka Lagator, advokat Nikola Belada, lingvista i dekan FCJK Aleksandar Radoman, bivši predsjednik prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan i novinarka Tanja Pavićević Blažo Sredanović rođen je 1932. godine na Cetinju. Danas živi u San Dijegu u Sjedinjenim Američkim Državama. Utemeljivač je i predsjednik Udruženja Crnogoraca Amerike iz San Franciska, bio je organizator Svjetskog kongresa crnogorskih iseljenika na Cetinju 2000. godine, a bio je i koordinator Asocijacije crnogorskih udruženja Amerike. Kao publicista nije se libio da se, u svim, za Crnu Goru, važnim događajima i političkim previranjima, glasom razuma obrati svojoj nikad zaboravljenoj domovini. Sredanović je više puta bio šahovski prvak Cetinja i Podgorice, a prije skoro sedam decenija, 1954. u Pljevljima, postao je šahovski prvak Crne Gore. J. M.

Ratnohuškački natpis na Njegoševom spomeniku u Podgorici prekrečen, ne i uklonjen

Klikovac: Ovako će biti samo teže očistiti ga

no oglašavali, a jutros je crvena boja na grafitu zamijenjena - bijelom, kojom je crvena mrlja tek prekrečena. Komentar na ovaj podvig uprave Glavnog grada potražili smo od kustosa i galeriste iz Londona Feđe Klikovca, inače rođenog Podgoričanina, koji nam je kazao da je zgrožen i samim natpisom, te načinom na koji se sramni grafit uklanja.

Za deset dana 200 kompleta

PODGORICA - Nekoliko pacijenata koji očekuju operaciju kuka se javilo Pobjedi kako bi kazali da im je rečeno da u Kliničkom centru, ali i u Specijalnoj bolnici u Risnu, kukova zasad nema i da moraju da sačekaju.

Jedan od pacijenata je naveo da mu je ljekar, koji ga je i uputio na operaciju, kazao da je stanje hitno i da čeka već nekoliko mjeseci. Operacija bi trebalo da se izvrši u risanskoj bolnici, te mu nijesu mogli reći termin, osim da se interesuje u septembru. Iz te bolnice su Pobjedi kazali da na lageru imaju 60 proteza kuka, a da se očekuje isporuka još 200 po hitnoj nabavci Fonda. U Specijalnoj bolnici u Risnu od početka godine uradili su 354 operacije proteze kuka.

Na listi čekanja u toj bolnici se trenutno nalazi 315 pacijenata. Pojasnili su da, iako na lageru imaju određenu količinu proteza, to ne mora da znači da one mogu biti ugrađene, jer jednostavno ne odgovaraju pacijentima, po veličini ili potrebi. Vrijeme čekanja, kao i liste čekanja pacijenata su relativne, kažu iz ove bolnice. – Postoji dosta pacijenata na listama koji su evidentirani kao pacijenti sa oštećenjima kuka, za koje je indikovana operacija, ali isti nijesu motivisani za operaciju i pacijenti koji se zbog jakih bolova operišu odmah po evidentiranju promjena na kuku – odgovoreno je iz bolnice. Iz Montefarma su kazali da su Specijalnoj bolnici u Risnu dosad isporučili preko 350 komada raznih tipova proteza kuka.

Naglasili su da je u toku realizacija isporuke 200 kompleta proteza kuka (bescementnih, cementnih i parcijalnih) za Specijalnu bolnicu u Risnu, čija se isporuka očekuje u narednih desetak dana. Posljednja isporuka je izvršena u julu 2023. i to 28 komada bescementnih proteza kuka, odgovorili su iz te državne apotekarske ustanove. – Zbog same specifičnosti ove vrste medicinskih sredstava

SafeJournalists povodom prijetnji Šukoviću i Aprcović

Napad na novinare je atak na javni interes i demokratiju

PODGORICA – O prijetnjama koje su u srijedu dobili glavni urednik portala Antena M Darko Šuković i zamjenica urednika

Milena Aprcović putem Fejsbuka pisala je i mreža SafeJournalists.

odlučio da pokrene postupak po službenoj dužnosti samo za dio nedozvoljenog držanja oružja, dok je u vezi sa prijetnjama zaposlenima u mediju rekao da „nema elemenata krivičnog djela“.

PODGORICA – Ratnohuškački grafit koji je u petak osvanuo na Njegoševom spomeniku u Podgorici, sadržine ,,Kad se vojska na Kosovo vrati“, uklonjen je,

ali uz ostatke crvene boje kojim su vandali narušili ovo kulturno-istorijsko obilježje. Međutim, iz Glavnog grada se ovim povodom nijesu zvanič-

-Ja razumijem da žele što prije to da izbrišu, ali postoje načini da se mermerni postament očisti na pravi način, ovako će samo biti još teže – pojašnjava za Antenu M Klikovac. Sagovornik Antene M dodaje da su generalno grafiti problem sa kojim se ne suočava jedino Podgorica, već i Crna Gora. R. P.

Podsjetimo, Đorđije Tadić iz Nikšića poslao je komentar ispod teksta u kojem poručuje novinarima da ,,ih treba likvidirati“, kao i da sve ostalo treba ugasiti.

Policija je identifikovala autora prijetnji i izvršila pretres, tokom kojeg je pronašla oružje, navodi se u saopštenju. Nadležni tužilac je, međutim,

Međutim, nakon pritiska javnosti, vršiteljka dužnosti vr-

hovnog državnog tužioca Tatjana Begović naredila je Osnovnom državnom tužilaštvu da ipak podnese krivičnu prijavu zbog prijetnji upućenih uredniku i zamjenici portala Antena M. -Sindikat medija Crne Gore očekuje od nadležnih organa

6 Neđelja, 13. avgust 2023. Društvo

Blažo Sredanović Prekrečen grafit na spomeniku Bolnica „Vaso Ćuković“ u Risnu bolnicarisan.me

dana u Risan stiže kompleta proteza kuka

za operativne ortopedske procedure. Juče je taj broj iznosio 206, a dužina čekanja je oko tri mjeseca, izuzev pacijenata koji biraju operatera, što je znatno manje od prosjeka u drugim zdravstvenim ustanovama kao i zemljama regiona. - Zbog velikog priliva traumatizovanih pacijenata koji imaju prioritet (KCCG je jedina ustanova u zemlji u kojoj se zbrinjavaju politraume) i redovnih programa, naša ustanova kraći period nije raspolagala sa dovoljnim količinama određenih brojeva proteza kuka – pojasnili su oni

Stav ,,Kad ako ne sad, ko ako ne mi“

Piše: Branislav Radulović

(razni tipovi proteza te velika paleta dimenzija pojedinačnih komponenti samih proteza) ZU Apoteke Crne Gore, Montefarm na lageru nemaju proteze kuka, već se sukcesivne isporuke vrše na bazi iskazanih godišnjih potreba zdravstvenih ustanova – pojašnjeno je iz Montefarma. Montefarm je naglasio i to da su od više proizvođača pismeno obaviješteni da je u posljednjih pola godine došlo do pro-

blema u isporukama ove vrste materijala na globalnom nivou, usljed nedostatka određenih sirovina. Ipak, ističu da su preduzeli aktivnosti na obezbjeđenju kontinuiteta isporuka zdravstvenim ustanovama.

U KCCG se če Ka tri mjeseCa U Kliničkom centru Crne Gore je početkom mjeseca bilo 376 pacijenata na listi čekanja

Juče je za potrebe Klinike za ortopediju i traumatologiju isporučen novi kontigent proteza kuka, au narednih nedjelju dana očekuju i isporuku ostalog potrošnog materijala, što će omogućiti da u narednom periodu ortopedi povećanim intenzitetom rade i planirane operacije.

čeKali i po GodinU... Pobjeda je ranije pisala da su pojedini pacijenti čekali i do godinu dana na ugradnju vještačkog kuka, od kojih su neki bili gotovo i nepokretni i u bolovima.

Krajem prošle godine se redakciji Pobjede požalio jedan pacijent kojeg je ljekar vratio iz Kliničkog centra navodeći da nemaju kukove, ali da tu in-

Nekoliko pacijenata koji očekuju operaciju kuka se javilo Pobjedi kako bi kazali da im je rečeno da u Kliničkom centru, ali i u Specijalnoj bolnici u Risnu, kukova zasad nema i da moraju da sačekaju

tervenciju može da uradi privatno u Kodri za 5.000 eura. – Primio me doktor, čije ime neću spominjati, koji mi je kazao da nema kukova i da se interesujem u januaru ili februaru. Ipak, ponudio mi je da dođem u privatnu bolnicu Kodru jer ih tamo ima, te da je operacija 5.000 eura. Samo sam mu kratko odgovorio da ne bih ni dolazio u Klinički centar da imam taj novac – ispričao je ovaj pacijent ranije za naš list. U Fondu za zdravstveno osiguranje u prošloj godini do novembra upućeno je 22 zahtjeva za refundaciju proteze kuka. Po tom osnovu, kako su tada Pobjedi rekli, izdvojeno je 17.500 eura. To znači da su građani za jednu protezu kuka plaćali oko 800 eura. j. martinoViĆ

Kleronacionalistička, desničarska, revizionistička, populistička i antievropska narastajuća agresija, koja intenzivno razara crnogorsko građansko društvo, direktna je posljedica ,,oslobađanja“ primitivizma, nekompetencije, revanšizma, površnosti i vlastoljublja, koje su postali institucionalna mantra i dominantni obrazac vladanja. Mirna tranzicija vlasti (promjene političke većine) koja je trebala, kao kod prosvijećenuh nacija, biti dio standarda demokratije i ,,još jedna osvojena ljestvica na putu ka EU“ pretvorila se u najgoru regresiju, gdje se umjesto ,,vladavine prava uspostavilo pravo na (neodgovornu) vladavinu“. Pod tezom o sopstvenoj ,,nacionalnoj i vjerskoj ugroženosti“ novi vladari grubo krše sva pravila pravnog poretka i emituju agresiju prema svemu što nije militantni nacionalizam i vjerska klaustrofobija.

Ovo vrijeme (po uzoru iz naslova Ćosićevog romana) i ove pojave zlokobno podsjećaju na period iz ,,Miloševićeve“ (1989) kontrarevolucije koja je dovela do ,,krvavih devedesetih“, sa njihovom ponovnom jasnom indukcijom sa ,,sjevernih“ adresa.

Idoli ,,vremena zlog“ ponovo postaju ,,ikone“ nekim novim ,,nacionalnim tribunima“ uvjerenim da trijumvirat Milošević-Bulatović-Karadzić nije trio tragedije već samo ,,trojka“ koja nije uspjela. I zato je treba (u novom sastavu) ponovo ,,pucati“.

Stoga građanska, antifašistička, multinacionalna i evropska Crna Gora ne bi smjela ostati pasivna i prepustiti ,,političkim elitama“, zarobljenim u svojim stranačkim kalkulacijama, da samo one ,,arbitriraju“ već snagom svog društvenog autoriteta i uticaja, zaustaviti odvlačenje Crne Gore u ,,tamni vilajet“ nacionalista, primitivaca i radikala. Neminovnost nastajanja svojevrsnog građanskog foruma, dodatno se ogleda u činjenici da se sve veći broj uglednih pojedinaca povlači sa javne scene, izbjegavajući da se oglašavaju u ,,vremenu skakavaca“. Zato, integracija crnogorske građanske zajednice neminovna je tim prije što su prve žrtve ,,radikala, populista i agresivnih primitivaca“ upravo građansko društvo, pristojni obrasci življenja i prosvijećeni i autonomni pojedinci.

P.S. Pasivnost znači pristajanje, pristajanje znači manjak otpora, a manjak otpora je siguran put da kad ,,nevolja zakuca na tvoja vrata“ neće biti nikog da te brani. Stoga se treba sjetiti jednog podgoričkog grafita iz 1993. godine: ,,Kad ako ne sad, ko ako ne mi“.

Mladi bračni par iz Bosne i Hercegovine posjetio poglavara Crnogorske pravoslavne crkve

Bošnjaci zahvalni mitropolitu

Mihailu i Cetinju na podršci

da ozbiljno shvate ovu i sve prijetnje novinarima i medijskim radnicima u Crnoj Gori i da adekvatno kazne nasilnika, kako bi poslali poruku da je ugrožavanje bezbjednosti novinara apsolutno neprihvatljivo. Ovo je 11. slučaj napada na novinare u Crnoj Gori tokom 2023. godine, a u posljednje vrijeme povećan je broj onlajn prijetnji –rekao je predsjednik SMCG-a Radomir Kračković

SafeJournalists mreža, koja predstavlja više od 8.200 medijskih profesionalaca na Zapadnom Balkanu, pridružuje

se svom članu u osudi prijetnji i apeluje na nadležne državne organe Crne Gore, posebno tužilaštvo, da prijetnje sa društvenih mreža tretiraju posebno pažljivo, budući da je zabilježen porast ovakvih prijetnji koje su često veoma ozbiljne prirode. SafeJournalists mreža će, dodaje se, obavijestiti relevantne nacionalne i međunarodne zainteresovane strane o ovom slučaju. Svaki napad na novinare je napad na javni interes, demokratiju i prava svih građana. r. p.

PODGORICA - Mladi bračni par iz Bosne i Hercegovine, iz Tešnja, Lejla Karahodžić i Ekrem Škapur posjetili su poglavara Crnogorske pravoslavne crkve mitropolita Mihaila kako bi mu lično iskazali zahvalnost na, kako su rekli, bezrezervnoj podršci bošnjačkom narodu.

-Sa velikim zadovoljstvom smo na proputovanju kroz Crnu Goru prvo posjetiti mitropolita Mihaila, jer smo nakon njegove izjave medijima poslije komemoracije u Srebrenici, 11. jula ove godine, osjećali potrebu da mu i lično zahvalimo što 25 godina dolazi u Memorijalni centar u Potočarima kako bi odao poštu žrtvama genocida u Srebrenici. Želje-

li smo da upoznamo crnogorskog mitropolita i lično mu zahvalimo za beskompromisnoj podršci našem narodu - kaza-

li su Lejla i Ekrem, ističući da mitropolit Mihailo uživa veliko poštovanje među bošnjačkim narodom u BiH.

Dodaju da su Bošnjaci ,,istorijski vezani sa braćom Crnogorcima“.

- Crnogorci kroz vjekove uživaju veliko poštovanje u našem narodu – rekli su oni. Cetinje nazivaju svetim gradom gdje su, kažu, upoznali mnogo dobrih ljudi.

- Zahvalni smo Cetinju i Cetinjanima što su uvijek branili civilizacijske vrijednosti i što je ovaj grad 90-tih godina hrabro i odlučno bio protiv rata i osuđivao zločine u Bosni i Hercegovini. Zbog velike ljubavi koju osjećamo prema ovom gradu planiramo da kupimo nekretninu u crnogorskoj prijestonici - kuću ili stan u Cetinju – rekli su Lejla i Ekrem iz Tešnja. r. p.

7 Neđelja, 13. avgust 2023. Društvo

kuka i da im iz bolnica kažu da se interesuju za termine

Mitropolit Mihailo sa Ekremom Škapurom i Lejlom Karahodžić

Mediteranski centar za ekološki monitoring saopštio da u našem podmorju boravi najugroženiji sisar Mediterana

Sredozemna medvjedica poslije 55 godina snimljena u Crnoj Gori

PODGORICA – Sredozemna medvjedica, vrsta tuljana, za koju se smatralo da je prije više od pola vijeka izumrla u Crnoj Gori, ovih dana je registrovana u crnogorskom podmorju – saopšteno je iz Nevladine organizacije Mediteranski centar za ekološki monitoring – MedCEM.

Izuzetno rijetku i zaštićenu vrstu, za koju do sada nisu postojali čvrsti dokazi da postoji u Crnoj Gori, prvi je ugledao Nagip Kurti, sportski ribolovac iz Ulcinja. Na poziv Muzafera Čaušija iz Ulcinja članovi NVO MedCEM Dušan Varda i Đorđe Kovjanić uputili su se da provjere informaciju.

Dušan Varda, inače ekolog, reditelj i ronilac, priznaje kako je u Ulcinju očekivao samo intervju sa očevicem. – Nagip je ispričao da je sreo tuljana prilikom ronjenja i da nema dilemu o kojoj vrsti se radi – jer tokom šezdesetogodišnjeg ronilačkog iskustva nije vidio takvu životinju. Iskreno, nijesam očekivao da ćemo, nakon tri dana, životinju naći na istom mjestu na kojem ju je on vidio. Šanse za to su bile minimalne, osim u slučaju da životinji to stanište u potpunosti odgovara i da nema potrebu da ide dalje. I ona je bila baš tu, u istom podvodnom procjepu gde ju je Nagip prvi put i ugledao. Kao da nas je čekala. Nijesmo se htjeli zavlačiti dublje i prilaziti joj bliže da je ne bi uznemirili, jer smo je i iz daljine lako uočili u svjetlosnoj kontri – priča Varda.

U Crnoj Gori ta vrsta potpada pod najstroži režim zaštite prirode od 2006. godine.

– Malo je reći da je riječ o rijetkoj vrsti – riječ je o zvanično najugroženijem sisaru Mediterana. Sama pojava ove vrste trebalo bi da bude alarm nad-

PODGORICA – Službenici

Uprave policije (UP) u Podgorici su, prethodna dva dana, u sklopu aktivnosti na otkrivanju i suzbijanju zloupotrebe narkotika i njihove tzv. ulične prodaje, u više odvojenih aktivnosti krivično i prekršajno procesuirali osam osoba, saopšteno je iz UP.

- Podgorička policija je juče vršila pojačane kontrole na sportskom aerodromu „Špiro Mugoša“, tokom održavanja jednog festivala, te je zatekla M. G. (31) državljanina Slovenije i I. J. (32) u konzumiranju tzv. džointa. I. J. je pripadnicima policije predala džoint i rasutu biljnu materiju za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, dok je M.

Tu rijetku vrstu je prvi ugledao sportski ribolovac iz Ulcinja Nagip Kurti prilikom ronjenja. Našli smo je na istom mjestu, kao da nas je čekala. Ova životinja predstavlja vrhunsku prirodnu rijetkost i nemjerljivo bogatstvo Crne Gore. Nadam se da je još tamo i da će tamo ostati. Sad je na raznim državnim institucijama da se pobrinu da to tako i bude – kaže Dušan Varda, predsjednik NVO MedCEM

Vrsta opstala zahvaljujući naučnicima

Posljednji snimak koji je potvrđivao njeno prisustvo u Crnoj Gori bio je amaterski snimak filmskom kamerom jedinke koju su 1968. godine kupači u Igalu uhvatili i vezali da bi se slikali sa njom – kaže Dušan Varda ležnima da se ovo područje po hitnom postupku stavi pod najviši stepen zaštite mora, na čemu ćemo raditi i ubuduće – kaže Varda.

ISTRAŽIVANJA

On 18 godina vodi NVO Mediteranski centar za ekološki monitoring koja već deceniju intenzivno radi na promovisanju zaštite sredozemne medvjedice (Monachus monachus) u Crnoj Gori. Kaže da je za njih ju-

Morska medvjedica donedavno je spadala u najkritičnije ugrožene vrste na planeti i nalazi se pred neposrednim izumiranjem. Stoga se posljednjih decenija preduzimaju brojne aktivnosti u pogledu zaštite preostale populacije, za koju se krajem XX vijeka procjenjivalo da je na plane-

čerašnji dan prekretnica jer su konačno dobili i materijalni dokaz da je morska medvjedica, koja je nekada naseljavala špilje i pećine crnogorskog podmorja, ponovo prisutna. – MedCEM je u saradnji sa Grčkim NVO Archipelagos, Institutom za biologiju mora u Kotoru i Biospeleološkim društvom Crne Gore sproveo trogodišnje istraživanje u cilju mapiranja svih morskih pećina u Crnoj Gori, kao potencijal-

ti ostalo oko 500 jedinki. Dušan Varda kaže da su ti morski sisari, zahvaljujući naporima naučnika i međunarodnim programima zaštite, izgleda, uspjeli da obnove svoju populaciju. – Danas se smatra da ih postoji više od 700. Malobrojne izdvojene jedinke, poput ove kod Ulcinja, usa-

nog staništa ove vrste. To istraživanje je finansirao kotorski Jugopetrol i tadašnji direktor Janis Geroulanos koji je, zahvaljujući činjenici da je Grk, tada jedini imao sluha za značaj ovakve vrste istraživanja. U periodu 2018–2021. CEPF (Critical Ecosystem Partnership Fund) finansirao je nastavak monitoringa gdje su, uz odobrenje Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, postavljene kamere u odabranim

Akcija Uprave policije u glavnom gradu

mljeno lutaju Sredozemnim morem i povremeno bivaju registrovane na raznim obalama. Najstabilnije sredozemne populacije nalaze se u Grčkoj i Turskoj, dok se najveća izdvojena kolonija od preko 300 jedinki nalazi na poluostrvu Kabo Blanko – na granici Zapadne Sahare i Mauritanije – kaže Varda.

morskim pećinama ne bi li se na taj način registrovala eventualna pojava ove vrste. Nažalost, do sada nije bilo pozitivnih rezultata i pravog materijalnog dokaza – priča Varda. Objašnjava kako je razgovarao sa više očevidaca koji su tokom prethodnih decenija slučajno na moru u Crnoj Gori vidjeli medvjedicu, ali je nijesu uspjeli snimiti.

– Bilo nam je jasno da je vrsta ovde povremeno prisutna, uzi-

Podgorica: Osam osoba će odgovarati

krivično ili prekršajno zbog narkotika

G. predao policiji PVC pakovanje sa istim sadržajem. Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je M. G. dao I. J. na uživanje pomenutu opojnu drogu. Po nalogu postupajućeg tužioca M. G. (31) je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga – naveli su u saopštenju. Takođe, policija je protiv N. Đ. (33) iz Podgorice podnijela krivičnu prijava zbog sumnje da je izvršio krvično djelo omogućavanje uživanja opoj-

nih droga, dok je protiv V. M. (43) iz Podgorice podnijeta prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.

- Naime, službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su 10. avgusta oko 22.45 časova izvršili kontrolu pomenutih lica, te kod V. M. pronašli i oduzeli manju količinu kokaina, dok je kod N. Đ. takođe, pronađena opojna droga kokain. Policija je, kriminalističkom obradom, došla do sumnje da je N.

Đ. omogućio V. M. uživanje opojne droge kokain za novčani iznos od 60 eura – kazali su iz Uprave policije. Podgorička policija je, po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštu u Podgorici, uhapsila S. H. (34) iz Pljevalja zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Kako se navodi, on je kontrolisan sinoć, sat vremene iza ponoći, a kod njega je pronađeno

sedam tableta sa liste opijata, marihuana i sedam PVC pakovanja u kojima se nalazio spid. Sinoć je, jedan sat iza ponoći, u Ulici Ivana Crnojevića izvršena kontrola tri lica, N. R. (26), M. B. (27) i N. G. (27), te je kontrolom N. G. pronađeno PVC pakovanje sa sadržajem marihuane, a kod N. R. jedno pakovanje sa sadržajem kokaina. Podgorička policije je protiv N. R, po nalogu postupajućeg tužioca, podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je izvršio krivično djelo

majući u obzir da se prethodnih decenija više jedinki pojavilo u Hrvatskoj – a jasno je da su iz Grčke jedino preko albanske i crnogorske obale mogle proplivati do Dalmatinskih ostrva. Posljednji snimak koji je potvrđivao njeno prisustvo u Crnoj Gori bio je amaterski snimak filmskom kamerom jedinke koju su 1968. godine kupači u Igalu uhvatili i vezali da bi se slikali sa njom. Ona je sjutradan nađena udavljena, i ta nesrećna životinja je narednih decenija smatrana za ,,posljednju jadransku medvjedicu“. Od tada se, praktično, i smatra da je vrsta izumrla u ovom dijelu Jadrana. Viđana je u Crnoj Gori 80-ih i 90-ih, ali je svu slavu preuzela Adrijana, ženka koja se krajem XX vijeka odomaćila u Hrvatskoj gdje je godinama praćena i proučavana – podsjeća Varda.

UZNEMIRAVANJE

Po njegovoj procjeni, medvjedica koju su snimili u Ulcinju ima između 30–40 kg i oko 1,5 metara dužine.

– Riječ je o mladoj jedinki, mladunčetu koje nema više od dvije godine. Kad smo poslije par minuta shvatili da imamo snimak sa dvije kamere, napustili smo okruženje i ostavili je na miru. To bi ujedno bila i preporuka sa naučne tačke gledišta: nemojte joj prilaziti ako je vidite, i nemojte je uznemiravati u njenom staništu. Ova životinja predstavlja vrhunsku prirodnu rijetkost i nemjerljivo bogatstvo Crne Gore. Nadam se da je još tamo, i da će tamo ostati. Sad je na raznim državnim institucijama da se pobrinu da to tako i bude – kaže Dušan Varda. D. Š.

omogućavanje uživanja opojnih droga, dok je protiv N. G. podnijeta prekršajna prijava – poručuju iz policije. Osim navedenih slučajeva, prethodne noći oko 21.50 časova policija je u Ulici Veljka Vlahovića kontrolisala M. B. (20), te kod njega pronašla i oduzela pvc pakovanje u kojem se nalazila marihuana. Protiv M. B. je podnijeta prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.

- Takođe, Protiv L. P. (24) podnijeta prekršajna prijava zbog izvršenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. Kod njega su pronađene dvije tablete ekstazija – zaključili su iz Uprave policije. R. P.

8 Neđelja, 13. avgust 2023. Društvo / Hronika

Dušan Varda Pobjeda Đor Đ e Kovjanić POSLJEDNJI PUT VIĐENA 1968. GODINE: Medvjedica snimljena nedavno u ulcinjskom podmorju

PODGORICA - Sušom

pogođena stabla smrče na sjeveru Crne Gore postaju meta potkornjaka – vrste insekta koja, ukoliko se njegovo širenje ne spriječi na vrijeme, uništava čitave sastojine ove vrste četinara, upozorio je u razgovoru za Pobjedu načelnik Direkcije za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Ranko Kankaraš.

On navodi da oko 10 odsto šuma smrče na sjeveru Crne Gore, na potezu od Pljevalja do Prokletija, pogođeno je procesom sušenja, uslovljenog klimatskim promjenama izraženim u vidu hidroloških suša i drugih ektremnih klimatskih pojava konstatovanih proteklih godina. – Takvi uslovi direktno pogoduju razvoju populacija štetnih insekata potkornjaka, koji se javljaju kao sekundarne štetočine, napadaju fiziološki već oslabljena stabla i izazivaju njihovo sušenje.

KLIMATSKI FAKTORI

Jedina metoda da se prekine širenje te sekundarne štetočine je sanitarna sječa tih stabala – kazao je Kankaraš.

Prema njegovim riječima, mjere sanitarne sječe, koje bi po svim propisima trebalo da se sprovode, ne primjenjuju se kako treba u Crnoj Gori, iz mnogo razloga. Jedan od razloga je kalkulisanje i povlađivanje donosilaca odluka stavovima laičke javnosti i pojedincima koji rješenje vide u zaustavljanju svakog vida sječa šuma.

Drugi je, svakako, organizacioni sistem sektora šumarstva, odnosno, kako je kazao, nedostaci samog koncesio-

nog sistema, odnosno metoda gazdovanja i upravljanja šumama.

Kankaraš kaže da se na zdravim stablima,

– Klimatski faktori su

Jedini spas od potkornjaka je sanitarna šteta

raširenih laičkih stavova, ljudi zgražavaju ili imaju otpor na pomen ili pomisao sanitarne sječe, npr. u nacionalnim parkovima, iako je ona jedina efikasna metoda koja dovodi do presijecanja širenja potkornjaka. – Nažalost, donosioci odluka prihvataju takav populizam i onda imamo problem koji se samo uvećava – smatra Kankaraš. Upozorava da ukoliko se zbog nemara, neodlučnosti ili drugih razloga, propusti sprovođenje ovih sanitarnih mjera, onda u uslovima klimatskih ekstrema problem može da eskalira, kao što je to slučaj u velikom dijelu evropskih šuma u zoni kontinentalne klime.

Upravo smrča, zbog speci čnog, plitkog korijena trpi u godinama hidroloških suša i tako ziološki oslabljena postaje meta potkornjaka koji se razmnožava velikom progresijom, odnosno tzv. gradacijom, pa od jedinke tog insekta za godinu se izlegne i do 20.000 jaja

pogođeno sušenjem – navodi Kankaraš.

Kaže da kod nas suvih stabala smrče ima i u nacionalnim parkovima i mimo njih. – Van nacionalnih parkova je problem što Uprava za gazdovanje šumama i lovištima nema adekvatnih sredstava da sprovodi sanitarne sječe i što se zbog raznih devijacija u sistemu događaju problemi, pa se umjesto bolesnih i suvih stabala za sječu označavaju i zdrava – kaže Kankaraš.

ZAČARANI KRUG

Potkornjak smrča

klimatski ekstremi kakvi su, na primjer, izraženi kod nas

u prethodne dvije godine u vidu hidrološke suše – navodi sagovornik. Isti uslovi su vladali i tokom 2011. i 2012. godine, nakon čega je došlo do

prvih procesa sušenja šuma u Pljevljima, na prostoru Ljubišnje.

NEMAR

Pojašnjava da upravo smrča, zbog specifičnog, plitkog korijena trpi u godinama hidroloških suša i tako fiziološki oslabljena postaje meta potkornjaka koji se razmnožava velikom progresijom, od-

nosno tzv. gradacijom, pa od jedinke tog insekta za godinu se izlegne i do 20.000 jaja. – U takvim uslovima, potkornjak onda napada ne samo fiziološki oslabljena već i okolna zdrava stabla koja su u dobroj kondiciji i koja bi preživjela da nije došlo do širenja populacije ovog insekta – kaže Kankaraš. Ističe da se kod nas zbog

Primjer za to su, kaže on, podaci praćenja stanja i monitoringa na nivou zemalja Evrope, od Skandinavije, preko Njemačke, zatim Češke i Slovačke do karpatskih planina, odnosno šuma u Rumuniji, Moldaviji i Ukrajini.

– Prema zvaničnim podacima Savezne Države Njemačke, 60 odsto jednodobnih sastojina smrče (uglavnom monokultura) u toj zemlji je

Kankaraš ističe da se kod nas zbog raširenih laičkih stavova ljudi zgražavaju ili imaju otpor na pomen ili pomisao sanitarne sječe, npr. u nacionalnim parkovima, iako je ona jedina e kasna metoda koja dovodi do presijecanja širenja potkornjaka.

Van nacionalnih parkova je problem što Uprava za gazdovanje šumama i lovištima nema adekvatnih sredstava da sprovodi sanitarne sječe i što se zbog raznih devijacija u sistemu događaju problemi, pa se umjesto bolesnih i suvih stabala za sječu označavaju i zdrava – kaže Kankaraš

Crni bor najviše otporan na sušu, najviše strada smrča

Kankaraš pojašnjava da vrste četinara poput crnog bora su daleko otpornije na sušu zbog tipa korijena koji se pruža duboko u zemlju. – Za razliku od njega, smrča ima korijen takozvanog tanjirastog tipa, koji se širi plitko pod zemljom, pa u

uslovima hidrološke suše ne može da crpi vlagu iz zemljišta. Zato je ova vrsta najviše pogođena svuda u Evropi – kaže Kankaraš. Dodaje da su velike površine smrče u nekim evropskim zemljama vještački sađene na ranije posječenom šum-

skom terenu jer se polazilo od njenih ključnih prednosti – brzog rasta i velike vrijednosti drveta kao sirovine. Kada je došlo do izraženih klimatskih ekstrema, suša je uticala da velike površine šuma u Evropi, upravo pod smrčom, stradaju.

Na pitanje da li se to radi zbog toga što se oboljela stabla i ona u procesu sušenja ne mogu da prodaju i prerade, Kankaraš ističe da to nije realan problem, jer je tehnologija u drvopreradi osavremenjena, pa se veliki dio drvne sirovine u suvom ili protrulom stanju koristi u drvnoj industriji za mljevenje i pravljenje peleta i drvenih ploča. Ali u našim uslovima svakako bolju prođu i cijenu imaju zdrava stabla. Kao jedini izlaz iz začaranog kruga, Kankaraš vidi promjenu stvari iz korijena, na šta su, kako kaže, već nekoliko godina ukazivali i ukazuju stručnjaci iz Ministarstva poljoprivrede.

– Odnosno, potrebno je da se napusti sadašnji koncesioni sistem u šumarstvu koji se primjenjuje preko već 20 godina i osnuje državno preduzeće za gazdovanje čiji glavni prioritet bi bio očuvanje, zaštita i obnavljanje šuma.

O koristima tog koncepta za Crnu Goru je suvišno govoriti – smatra on.

Naglašava da je rješenje za probleme u šumarskom sektoru da struka počne da se primjenjuje i stručnjaci rade svoj posao, a političari svoj.

– U tom smislu potrebno je da u državnim institucijama koje se bave zaštitom prirode i timovima za pregovaranje sa EU imamo stručnjake za šumarstvo, kao i u državnim agencijama koje se, između ostalog, pitaju i o zaštiti šuma. Samo uz takav pristup možemo zajedno da definišemo koncept razvoja, odnosno da primijenimo odluke, a ne da se iste donose pro forme – zaključuje Kankaraš. I. PERIĆ

9 Neđelja, 13. avgust 2023. Društvo

Sušom pogođene smrče na sjeveru Crne Gore postaju meta sekundarnih štetočina, načelnik Direkcije za šumarstvo Ranko Kankaraš kaže da se mora preventivno djelovati

Deblo drveta Ranko Kankaraš

Verovatno je tačna procena

Tatjane Stanovajeve u časopisu Foreign Affairs od 8. avgusta, 2023. godine, da je Putinova vladavina, ne samo vojno, već i politički značajno uzdrmana na frontu u Ukrajini i u moskovskom Kremlju. Ako je to tako, onda je tim jasnije zbog čega on nije doživeo uspeh da u bilo kojoj savremenoj međudržavnoj integraciji pronađe put da finansijski naudi dolarskoj i evrozoni, i oslabi geopolitičku izolaciju Rusije.

To je u istom časopisu u februaru ove godine predvidela i Karla Norlof sa Univerziteta u Torontu u svojoj političko-ekonomskoj analizi nesposobnosti Rusije da okrnji zavisnost sveta od dolara u korist rublje.

Mi se slažemo sa njihovim i drugim stručnim procenama o moćima ruske međunarodne ekonomske politike i tim pre nam je lakše da predstavimo na kom frontu se ovde vodi boj.

KOJIM SE NOVCEM

NE PLAĆA

Međunarodni novac je svaki nacionalni novac koji se upotrebljava van granica države svog porekla i služi za plaćanje, obračun i služi kao blago.

Danas se ne plaća zlatnim, srebrnim, bronzanim i gvozdenim novcem. Nijedan metal i nijedna strateška roba poput nafte i žita, nije ni izbliza dovoljna da pokrije svetsku trgovinu roba i usluga, a kamoli trgovinu fiktivnim kapitalom (akcije, obveznice, menice, derivati, hedž-fondovi) na berzama, koja je pet puta veća od realne fizičke trgovine.

Kada bi se sve zlatne rezerve svih centralnih banaka na svetu istopile u jednu kocku, dobili bismo sobu čije bi stranice bile 16 metara. Možda sada koji santimetar i veća. Naravno, zlata van centralnih banaka ima izuzetno mnogo, ali ono ne služi kao sredstvo plaćanja već ide u nakit, dekoracije, medicinske instrumente i proteze, industrijske robe sa nerđajućim svojstvima, svemirsku tehnologiju, mobilne telefone, porodičnu rezervu i mnogo toga drugog.

POGLED SA STRANE

Putinova rublja protiv

Nevolja Rusije je njena teritorijalna nezajažljivost, korupcija i rastuća diktatura. Za takvu zemlju se ne žele vezati ni oni koji podržavaju smanjenje dolarske dominacije Amerike i evropskog eura. Rusija je stigla na ivicu da postane prijetnja čak – egzistenciji svijeta. Ne može ona – kao zemlja koja se vraća da ponovo proizvodi modele automobila „moskviča“ i „volge“ iz 60-70-ih godina prošlog vijeka da bude zastava novog poretka

No, zlato u centralnim bankama služi kao poslednja odbrana kreditne likvidnosti države. Ali, ako se zlato zaista za to i upotrebi zbog nedostatka „papirnih“ dolara radi isplate dugova – a ne za komercijalnu prodaju, onda je toj zemlji „Bog rekao laku noć“. To se dogodilo Grčkoj posle 2009. godine, jer nije imala dovoljno ni dolara niti eura niti zlata za otplatu dospelih državnih dugova. Crna Gora ima nešto preko jedne tone zlata u rezervi centralne banke, dok Srbija ima oko 37,2 t zlata što joj daje preko dvije milijarde eura. Kilogram zlata je sada oko 57 hiljada eura. Misli se da su u Evropi najveće rudničke rezerve zlata u Bugarskoj i Srbiji. Za Srbiju prognoze ne padaju ispod 300-400 tona ukupne rezerve (idu i na 700 tona), što je godišnja proizvodnja Kine i Rusije, nešto preko 300 tona svaka. Srbija je nedavno povukla onaj deo svoje zlatne rezerve koju je držala u Švajcarskoj i Engleskoj (sve zemlje to čine kako bi zlato sačuvale zbog mogućeg unutrašnjeg rasula) bojeći se zaplene, zbog opiranja politici SAD i Evropske unije prema Ukrajini. Upravo je ovakva zaplena ono što je

Knajsel je 2021. godine postala direktor bez dužnosti u Upravnom odboru ruskog na nog diva Rosnje u. To je manje od onog što je „zaradio“ bivši njemački kancelar Gerhard Šreder koji je odavno član Upravnog odbora ovog na nog giganta, a i predsjednik nadzornog odbora gasnog orijaša Gazproma. Niko ne zaboravlja njegovu izjavu da je „Putin besprekorni demokrata“, niti da je 2017. godine učestvovao u izbornoj kampanji u Srbiji, u beogradskoj „Kombank areni“, kada je podržao politiku Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke

zadesilo rusko zlato van njenih granica pod sankcijama Evroamerike.

OVIM SE

NOVCEM PLAĆA

Ovo je struktura „papirnih“ novčanih rezervi svih centralnih banaka na svetu: američki dolar čini 60 odsto rezervi, euro 20 odsto, japanski jen 6 odsto, dok kineski juan (zove se službeno renminbi – „narodni novac“) zajedno sa kanadskim i australijskim dolarem ne prelazi 5 odsto, dok su ostale rezerve razbijene po brazilskom realu, emiratskom dirhamu, ruskoj rublji, indijskom rupiju i drugim.

Dakle, Evroamerika (sa Engleskom), sa Japanom, Australijom i Kanadom, daje preko 90 odsto svih svetskih rezervi koje služe za jemstvo za isplatu kredita svih korisničkih država i stabilnost

Kina pokušava da razvije i svoj nezavisni sistem prebijanja dugovanja država koje upotrebljavaju juan i rublju u međusobnoj trgovini preko svoje Prekogranične banke za međusobna plaćanja - CIPS. Ova po svom sistemu imitira američki CHIPS sistem. On se zove U.S Clearing House Interbank Payments System. Obim transakcija koje idu preko kineske prve imitacije i američkog originala pokazuje ogromnu prevlast trgovanja u svijetu preko dolara u odnosu na juan i rublju

nacionalnih valuta ukoliko su potpuno pretvorljive u dolare, euro, funtu i jen. Osim toga, evroameričke države daju oko 80 odsto svetskih investicija i 60 odsto svetske proizvodnje i trgovine.

Naravno, države mogu međusobno trgovati i bilateralnim prihvatanjem svojih nacionalnih valuta ili i robnom isplatom dugovanja – dakle, nevezano od dolara i drugih valuta, što, recimo, čine Kina i Rusija.

A Kina nagovara Saudijsku

Arabiju da ne saopštava cenu nafte u dolarima već u juanima kako bi time naterala države u svetu da pristanu da im Kina plaća njihove robe u

juanu kako bi one potom mogle juanima da Rijadu plate naftu. Tako bi Kina smanjila uticaj dolara i eura u međunarodnom platnom prometu. Rijad tu itekako okleva, jer šta će biti sa juanom kada se u Kini uspostavi višepartijski parlamentarni sistem i možda dođe do političke krize sa ekonomskim nedaćama? A i šta će jednog dana biti i u Arabiji sa porodicom Saud?

NIJE DOLAR SVUDA OMILJEN

Prvi otpor dolaru posle Drugog svetskog rata pružio je francuski predsednik De Gol tokom 60-70-ih godina prošlog veka.

Iznerviran očiglednom „izdajom“ Amerikanaca odluke iz Breton Vudsa u Americi 1944. godine da celokupna količina dolara mora biti pokrivena zlatom u tvrđavi Fort Noksu - da bi ceo svet mogao da ga bez bojazni od inflacije koristi za trgovinu vezujući nacionalne valute fiksnim kursom za njega - odlučio je da sve francuske dolare zameni za američko zlato. De Gol je zaboravio da je Amerika štampanjem daleko veće mase dolara od njegove pokrivenosti u zlatu podizala Maršalovim planom i drugim planovima poratnu Evropu, Japan i neke druge teritorije - poput Jugoslavije. On je je ljutit prenosio američko zlato podmornicama u Francusku da ga se „nepoznati“ ratni brodovi ne dočepaju na otvorenom moru... Potom je američki predsednik Nikson 1971. godine ukinuo konvertibilnost dolara u zlato. Zlatni standard iz Breton Vudsa je tako pao, ali ne i dolar, jer svaka zemlja a ne samo SAD, štampa više novca od zlatnog pokrića zbog obima roba i usluga, kao i obima fiktivnog kapitala, koji prevazilaze vrednost zlata. Tu pomoći nema još od onda kada je Engleska posle Prvog svetskog rata ukinula stopostotno pokriće funte sterlinga u zlatu.

Dolar je do danas ostao glavna svetska trgovačka valuta zbog veličine američke ekonomije i njenog globalnog vojnog geopolitičkog uticaja. Ali, dolar posle 70-ih godina prošlog veka više nije sam. Posle 1971. godine, polako su kao svetski novac i devizna rezerva raznih zemalja nastupali nemačka marka i japanski jen. Tom klubu su se tokom kasnih 90-ih godina prošlog veka stale približavati Kina, Evropska unija sa eurom, Brazil, Indija, Južnoafrička Republika i Rusija. Stižu i novi konkurenti.

ŠTO ŽELI

PUTINOVA RUSIJA

Putin želi da Rusija uz pomoć drugih nezadovoljnih država dolarskom dominacijom poveća učešće rublje, ili neke nove nadnacionalne valute poput eura, i tako potisne Amerikance na manji finansijski uticaj. Sa tim državama bi Rusija oslabila dejstvo evro-američkih ekonomskih sankcija i time bi širila paralelno tržište ovom sadašnjem, koje je pod nad-

10 Neđelja, 13. avgust 2023. Povodi

Piše: dr Dragan VESELINOV Dolar je do danas ostao glavna svetska trgovačka valuta

protiv dolara

zorom Amerikanaca, i lakše nastavila sa ratom u Ukrajini. Evroamerika je Rusiji zaplenila zlatne rezerve u inostranstvu, zaplenila joj je devizne rezerve u dolarima i eurima, zaplenila je fizičku imovinu ruske države u inostranstvu, zaplenila je spoljni kapital i imovinu ruskim bogatašima - a raznim ekonomskim i vojno-političkim pritiscima naterala mnoge države van dolarske i eurozone da obustave ili smanje trgovinu sa Moskvom. I izvoz Rusije u Kinu se smanjio. Zbog toga je sada porasla svetska zavisnost od dolara iako je u proteklim decenijama padala usponom novih ekonomija.

Putin je izbrojao brojne zemlje koje hoće smanjivanje dolarske dominacije među kojima su i Argentina, Brazil, Filipini, Turska, Čile, Pakistan i Tajland – koje drže sedam odsto svetske trgovine, ali, na njegovu žalost, one osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu mada Moskvi nisu zavele evro-američke sankcije.

Te zemlje se boje sekundarnih efekata sankcija po svoje privrede, posebno se boje pada proizvodnje i trgovine - i inflatorne popune budžeta primarnom emisijom svog novca zbog pada prihoda. To je razlog da sada, neke među njima, iako nevoljno, ponovo žele jačanje dolarske zone, jer između „ratnog“ rvanja

Evroamerike i Rusije, moraju stati uz jačeg.

MUKE SA PUTINOM U

INTEGRACIJI BRICS

Putin ne sme da ode u Johanesburg 22. avgusta ove godine na sastanak pet članica integracione grupe koja se zove BRICS.

Njen naziv je akronim za Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnoafričku Republiku. Ova poslednja, Pretorija, priznaje haški Međunarodni krivični sud i dužna je da uhapsi Putina bude li došao na njenu teritoriju. Možda će se zbog toga BRICS sastati u Kini, da Putin ipak može da dođe. Ova je integracija nastala 2001. godine sa predlogom

Rusije da se stvori zajednička valuta, slična euru, ali - sa pokrićem u zlatu, retkim metalima i pouzdanim rentonosnim kapitalima. Taj novac bi time trebalo da stekne veće poverenje država u odnosu na dolar i euro. I cilj je BRICS-a da do 2050. godine nadmaši ekonomiju i trgovinu Amerike i Evrope. Do danas im nije pošlo za rukom da stvore zajedničku valutu. Ali su zato doprineli dizanju cene zlata jurnjavom da ga kupuju na berzi. Dolarom se u međunarodnim transakcijama danas plaća sa preko 84 odsto, a kineskim juanom do 5 odsto. Otuda je BRICS još uvek daleko od toga da stvori novu valutu. Pogotovo ne sa Rusijom koja je u ekonomskom sukobu sa celom industrijskom severnom poluloptom na Zemlji zbog svoje varvarske spoljne politike. Njene se posledice vide ne samo u Ukrajini, već i na Balkanu i Africi . I u Crnoj Gori. Tako je krik brazilskog predsednika Lula da Silve u proleće 2023. godine u Pekingu - „zašto sve zemlje moraju trgovinu da zasnivaju na dolaru“ - ostao bez odgovora. A i kako ćemo bez dolara? Teško možemo, možda je stoga i tačan odgovor jednog ekonomiste: „Evropa je muzej, Japan je bolnica, a Kina je zatvor“. Ostaje Amerika.

JEDNO VJENČANJE

VALCER

Međunarodni novac je svaki nacionalni novac koji se upotrebljava van granica države svog porijekla i služi za plaćanje, obračun i služi kao blago. Danas se ne plaća zlatnim, srebrnim, bronzanim i gvozdenim novcem. Nijedan metal i nijedna strateška robapoput nafte i žita - nije ni izbliza dovoljna da pokrije svjetsku trgovinu roba i usluga, a kamoli trgovinu fiktivnim kapitalom (akcije, obveznice, menice, derivati, hedž-fondovi) na berzama, koja je pet puta veća od realne fizičke trgovine

ujedinjenih centralnih banaka koja pomaže međusobnom „prebijanju“ dugovanja svojih članica.

Crna Gora je u njoj predstavljena preko Evropske banke iz Evropske unije. Kina je preko nje privolela Čile, Hong Kong, Maleziju, Indoneziju i Singapur da uplate svaka po dve milijarde dolara u zajedničku kasu za pomoć zemljama članicama u slučaju novčane nestašice. To dokazuje njenu posvećenost zajedničkim interesima, iako ona od 2019. godine pojačava bilateralni metod trgovanja sa Rusijom preko juana i rublje. Time Rusija delimično nadoknađuje gubitke koje trpi izbacivanjem sa SWIFT-a koji kontroliše Vašington. Kina pokušava da razvije i svoj nezavisni sistem prebijanja dugovanja država koje upotrebljavaju juan i rublju u međusobnoj trgovini preko svoje Prekogranične banke za međusobna plaćanjaCIPS. Ova po svom sistemu imitira američki CHIPS sistem. On se zove U.S Clearing House Interbank Payments System.

Ukrajinci napali Krimski most

KIJEV – Ukrajinske snage gađale su Krimski most i niz drugih neodređenih ciljeva na Krimskom poluostrvu u naletu raketa i bespilotnih letilica, ali nije bilo žrtava ni štete, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.

Ukrajina gotovo nikada javno ne preuzima odgovornost za takve napade, ali je rekla da je uništavanje ruske vojne infrastrukture ključno za njenu protivofanzivu.

kon samo nekoliko pogodaka dronova kamikaza – objavio je SBU na X-u, ranije poznatom kao Tviter. - Pokušali su tenkom ,,T-80“ izvući oborenog ,,Terminatora“, ali je i on pogođen - naveli su.

I

Da se podsetimo da je 2018. godine predsednik Putin bio u Austriji na venčanju tadašnje ministarke spoljnih poslova ove zemlje Karin Knajsel. U jednom vinogradu su prigodno odigrali i valcer. Ona redovno provodi odmor u ruskom selu Petrušovo, u oblasti Rjazan, oko 350 kilometara jugoistočno od Moskve. Na ruskom je kazala da ide tamo jer je „živina, patke i jarci na ulici“ veoma podsećaju na njeno selo iz detinjstva. Knajsel je 2021. godine postala direktor bez dužnosti u Upravnom odboru ruskog naftnog diva Rosnjeftu. To je manje od onog što je „za-

radio“ bivši nemački kancelar Gerhard Šreder koji je odavno član Upravnog odbora ovog naftnog giganta, a i predsednik nadzornog odbora gasnog orijaša Gazproma. Niko ne zaboravlja njegovu izjavu da je „Putin besprekorni demokrata“, niti da je 2017. godine učestvovao u izbornoj kampanji u Srbiji, u beogradskoj „Kombank“ areni, kada je podržao politiku Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke. Po agresiji Moskve na Kijev, Knajsel je napustila Rosnjeft 2022. godine (Šreder svoja mesta nije). Ali - ne i Rusiju. Preuzela je u martu ove godine direktorsko mesto u Sankt Petersburgu nad novostvorenom istraživačkom ustanovom koja se zove „Geopolitička opservatorija za ruska pitanja“. Ona je napustila Austriju 2020. godine izgovarajući se dobijenim smrtnim pretnjama zbog navodnog pada u korupciju, privremeno se sklonila na jednu farmu u Francuskoj, potom je otišla u Liban, da bi se konačno skrasila u Rusiji. Rusija je sama odgovorna što svojim postupcima potkopava poverenje drugih zemalja u iskrenost i etiku svoje elite. Iako mnoge zemlje žele da više učestvuju u finansijskim blagodetima i da manje zavise od dolara i eura, one ne mogu da zamene dolarskog lava saradnjom sa neiskrenom Rusijom i njenim jarcem iz Petruševa.

ZAVRŠNI PRIMJER

Ne iznenađuje nas opreznost Pekinga prema politici i budućnosti Rusije. Kina pojačava poverenje u svoj juan nezavisno od BRICS-a uz pomoć Međunarodne banke za poravnjanja iz Bazela. To je banka od 1930. godine naovamo, ona je banka preko 60

Obim transakcija koje idu preko kineske prve imitacije i američkog originala pokazuje ogromnu prevlast trgovanja u svetu preko dolara u odnosu na juan i rublju: preko kineskog CIPS-a ode oko15 hiljada transakcija dnevno čiji je obim oko 50 milijardi dolara (preračunato iz juana i rublje), dok preko američkog CHIPS-a ode oko 250 hiljada transakcija dnevno u vrednosti od 1,5 biliona dolara, što je 30 puta više od kineskog sistema.

I zato: dug je tu put za Peking, a za Putina pogotovo, da iz svetskog monetarnog kolača odseku veći komad za sebe.

ČIJU STRANU

DA BIRAMO

Nema sumnje da su opravdane težnje sve više država, pogotovo novih lavova, da šireći trgovinu preko svojih valuta povećavaju integraciju sa svojim spoljnim partnerima, jer to vodi i u preraspodelu svetskih kreditnih aranžmana i prekompoziciju razvojnih politika. Svet mora biti ekonomski i politički multipolaran i ne sme da podleže diktatu iz samo jednog centra iako je demokratski. Mi smo gladni multipolarne demokratije.

Nevolja Rusije je njena teritorijalna nezajažljivost, korupcija i rastuća diktatura. Za takvu zemlju se ne žele vezati ni oni koji podržavaju smanjenje dolarske dominacije Amerike i evropskog eura. Rusija je stigla na ivicu da postane pretnja čak – egzistenciji sveta. Ne može ona – kao zemlja koja se vraća da ponovo proizvodi modele automobila „moskviča“ i „volge“ iz 60-70-ih godina prošlog veka da bude zastava novog poretka. Otuda nije teško izabrati na čiju ćemo stranu otići.

Portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova osudila je najnovije napade na most, rekavši da predstavljaju opasnost za živote nevinih i civilnu infrastrukturu.

- Ne može biti opravdanja za takve varvarske postupke i oni neće ostati bez odgovora, napisala je na Telegramu.

Odvojeno, ruske snage uništile su 20 ukrajinskih bespilotnih letilica koje su u subotu lansirane na poluostrvo Krim, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.

U napadima bespilotnim letilicama nije bilo žrtava ni materijalne štete, objavilo je ministarstvo na Telegramu. Rečeno je da je 14 bespilotnih letilica uništeno sistemima protivvazdušne odbrane, a šest je potisnuto elektronskim ratovanjem.

Ukrajinski obavještajci uspješno su neutralisali rusko vozilo ,,Terminator“, poznato po svojim zastrašujućim karakteristikama, navodi ukrajinska državna sigurnosna agencija. Agencija, poznata kao SBU, rekla je da je njihov tim učinkovito onesposobio teško naoružano i oklopljeno rusko vozilo, ,,Terminator“ ili ,,BMPT“, koristeći drugi glavni borbeni tenk T-80, u regiji Donjeck.

- Ovaj rijedak model neprijateljskog oružja izgorio je na-

Terminator je savremeno rusko borbeno vozilo za potporu teških tenkova posebno dizajnirano za urbano ratovanje. Opremljen je s dva topa ,,2A42“ kalibra 30 mm, koji nose 900 metaka. Uz to, vozilo se može pohvaliti protivtenkovskim raketnim sistemom ,,Ataka“, automatskim bacačima granata kalibra 30 mm i mitraljezom visokog kalibra.

Tročlana posada zaštićena je od bioloških prijetnji zatvorenim odbrambenim mehanizmom.

Borbeni avion ,,SU-30“ srušio se tokom trenažnog leta u subotu u ruskoj regiji Kalinjingrad, pri čemu su poginula dva pilota u avionu, prenosi ruska državna novinska agencija RIA.

- Avion ,,SU-30“ srušio se u napuštenom području. Let je izveden bez municije. Posada je poginula - navodi se u saopštenju ministarstva na koje se poziva RIA.

U napadu na grad Orihivi u Zaporoškoj oblasti poginuo je policajac, a 12 osoba je povrijeđeno, među kojima četvorica policajaca, objavio je na Telegramu ministar unutrašnjih poslova Ihor Klimenko Nekoliko plaža u ukrajinskom crnomorskom gradu Odesi je službeno otvoreno za kupanje prvi put od početka ruske invazije, iako je kupanje zabranjeno tokom vazdušnih uzbuna, rekli su lokalni zvaničnici u subotu.

Vojne i civilne vlasti su zajednički odlučile da ponovno otvore plaže, rekao je guverner Odeške oblasti Oleg Kiper na komunikacijskoj platformi Telegram, prenosi Rojters.

Posteri s pozivom za priključivanje

Serija postera s logom ruske privatne plaćeničke grupe Vagner pojavila se na ulicama Krakova, objavili su poljski mediji.

- Posteri koji pozivaju na priključivanje grupi

Vagner pojavili su se u Krakovu. To je način provokacije, a nije se dogodio samo u Krakovu - objavio je član gradske uprave Krakova Lukas Vantuč na Fejsbuku.

11 Neđelja, 13. avgust 2023. Povodi / Svijet

Petsto trideset peti dan ruske invazije

Vagneru na ulicama Krakova

Eksplozija na Krimskom mostu

PODGORICA – Na inicijativu nekadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, Pobjeda objavljuje integralno prepisku koja je vođena 2012. godine između crnogorskog predsjednika i građanina Radomira Bulajića, koji je uputio otvoreno pismo, nakon Vujanovićevog govora povodom Dana državnosti 13. jula, govoreći o zločinima partizana na teritoriji prema neistomišljenicima tokom Drugog svjetskog rata u opštini Grahovo i ,,svjesnom istorijskom zaboravu tih zločina“. Odgovarajući na pismo, predsjednik Vujanović je dao širu ocjenu značaja Ustanka 13. jula i antifašističkog pokreta koji su predvodili partizani, ali nagovijestio i pogubni uticaj revizije istorije koji može dodatno produbiti podjele u crnogorskom društvu. Ocjene crnogorskog predsjednika Vujanovića, koje je izrekao prije jedanaest godina, dobijaju na značaju u današnje vrijeme kada se, posredstvom nove vlasti, ali i pod uticajem djelovanja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori pokušava izmijeniti prošlost i poništiti vrijednosti antifašizma.

U nastavku dajemo integralno propratno pismo gospodina Filipa Vujanovića Pobjedi, otvoreno pismo gospodina Radomira Bulajića, kao i odgovor crnogorskog predsjednika.

PONOVNO SIJANJE ZLA

Dnevni list Pobjeda, direktoru i glavnom i odgovornom uredniku Drašku Đuranoviću

Nesretnim spletom okolnosti - u Crnoj Gori i van nje - naša država i društvo ulazi u ozbiljan rizik ekstremnog nacionalizma stvarajući uslove za neofašizam koji bi bio najveća nesreća naše savremenosti. U okviru unutrašnjih okolnosti, koje nas opasno uvode u rizike zla - vidim, prije svega, ozbiljne pokušaje revizije istorije koja osporava antifašističku istoriju Crne Gore. Osporavanje antifašizma ugrožava naše građansko društvo koje nam je temeljna vrijednost. Čuvajući građansko društvo i antifašizam Crna Gora je - u uslovima tragičnog i nesretnog raspada bivše Jugoslavije - sačuvala mir, međunacionalnu i međuvjersku harmoniju i postala država za ugled koji treba slijediti. Istorija je, i jasno i definitivno, označila fašizam najvećim zlom u istoriji čovječanstva. Fašizam je zlo kao ideja i zlo kao njeno ostvarenje. Kao ideja - jer je ljude vrednosno dijelila po naciji, vjeri i rasi; kao zlo – jer je ideju ostvarivala ratom i zločinima, najvećim u istoriji čovječanstva. Crna Gora mora da bude vječno ponosna na svoju antifašističku istoriju jer je opštenarodnim ustankom 13. jula 1941. godine pokazala da fa-

IZ PREDSJEDNIČKOG ARHIVA: Pismo Grahovljanina Radomira

Vujanović: Osporavanje je ugrožavanje građanske

U savremenoj Crnoj Gori – punih 80 godina poslije Teheranske konferencije

1943 – ponovo se otvara pitanje revizije naše antifašističke istorije. Ponovo se sije sjeme zla. Opet mržnja postaje pokretačka emocija i instrument političke borbe. Ponovo postaje važno ko je koje nacije i vjere. Opet zaboravljamo da je nacionalni i vjerski osjećaj naša privatnost, a pripadanje građanskoj Crnoj Gori naša suština – kazao je Vujanović u propratnom pismu Pobjedi, objašnjavajući zbog čega želi da prepisku od prije jedanaest godina učini javnom

Tragične greške i skretanja ne mijenjaju maticu antifašističke vertikale partizanskog pokreta i sveukupne Crne Gore tog vremena. One ne opravdavaju reviziju partizanskog antifašizma niti reviziju naše istorije. Ali dodatno opravdavaju potrebu, iskazanim suočavanjem sa prošlošću, da se pomirimo. U spoznaji istine koja ne smije da dijeli, da svađa, da ne poštuje bilo čije zemne ostatke i bol njima bliskih. Pomirimo se, ne da bismo zaboravili, nego da bismo postali bliži što je, valjda, najvažnija misija ovozemaljskog života

šizam nije ni svemoćan ni nepobjediv. Pokazala je Crna Gora da je sloboda njena trajna i nezamjenjiva vrijednost i da njeno očuvanje nema cijenu. I na frontu te 1941. godine prvog decembra u Pljevljima - u prvoj frontalnoj bici u Jugoistočnoj Evropi Crna Gora je jedinstveno i opštenarodno –pokazala da se protiv fašizma mora boriti i da se on mora pobijediti. Zato je od posebne vrijednosti posjeta legendarnog antifašističkog italijanskog predsjednika Sandra Pertinija koji je -septembra 1983. godine povodom proslave 40. godišnjice formiranja italijan-

ske divizije Garibaldi - posjetio Pljevlja izražavajući divljenje antifašizmu Crne Gore. Opštenarodni ustanak se tokom 1942. godine ideološki dijeli i sukobljava naše građane, produbljujući ranije istorijske podjele koje ne prevazilazimo. Istorijsku ocjenu antifašizma i partizanskog pokreta dali su saveznici na Teheranskoj konferenciji od 28. novembra do 1. decembra 1943. godine kada su - u ime SSSR, SAD i Ujedinjenog Kraljevstva - Staljin, Ruzvelt i Čerčil iskazali poštovanje partizanskom pokretu i odlučili da mu pruže maksimalnu podršku i pomoć.

U savremenoj Crnoj Gori –punih 80 godina poslije Teheranske konferencije –ponovo se otvara pitanje revizije naše antifašističke istorije. Ponovo se sije sjeme zla. Opet mržnja postaje pokretačka emocija i instrument političke borbe. Ponovo postaje važno ko je koje nacije i vjere. Opet zaboravljamo da je nacionalni i vjerski osjećaj naša privatnost, a pripadanje građanskoj Crnoj Gori naša suština. Tragično zaboravljamo našu prošlost i pokazujemo nesposobnost učenja iz naše istorije. Pripadamo nesrećnom prostoru koji je u prošlom vijeku učestvovao i u dva balkanska, dva svjetska rata i užasnom ratu u raspadu bivše Jugoslavije. Crna Gora je rat u raspadu bivše Jugoslavije izbjegla. Ali očigledno i izbjegava da se sjeća tragičnosti tog rata. Da uči iz svoje tragične istorije. Da greške ne ponavlja. Da podjele prevazilazi, a ne produbljuje. Da prašta, a ne da se sveti. Da afirmiše slogu, a ne robuje mržnji. Da u svemu i zauvijek bude srećna i napredna, a ne osuđena na podjele i zlo.

Poštovani direktore i uredniče, Svoje djelovanje u državnim dužnostima sam posvetio vrijednostima građanske i antifašističke Crne Gore. Vrijeme i naši građani i građanke će ocijeniti koliko uspješno. Uvijek sam i govorio i osjećao da i među nama i nad nama postoji vaga. Na njoj smo svakog dana, u svakoj svojoj aktivnosti. I kad griješimo i kad ne griješimo. I sa svojim manama i sa svojim vrlinama. Da nam u ovozemaljskom životu ne bi bilo tužno i tijesno, potisnimo i savladajmo mržnju znajući da smo –suštinski i istinski – svi isti i da smo jedni drugima najbliži. U ovom našem zlom vremenu čini mi se korisnim da objavim pismo jednog našeg časnog građanina koji je - kao i mnogi - imao tešku sudbinu koja mu je obilježila život. On je pismo učinio javnim, a ja sam mu odgovorio i sa njim se dogovorio da moj odgovor ne objavljujemo. Vjerujem da ćete imati prostora i raspoloženja da ova dva pisma objavite. Uz osobito uvažavanje, Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore, 2003-2018.

PARTIZANSKI ZLOČINI

U nastavku objavljujemo pismo gospodina Radomira R. Bulajića predsjedniku Filipu Vujanoviću od 17. februara 2012. godine.

Poštovani gospodine Predsjedniče, Već duže vremena razmišljam da Vam se obratim jednim ovakvim otvorenim pismom, a povod je Vaše prisustvo i Vaša izjava na prošlogodišnjoj proslavi Trinaestojulskog ustanka, održanoj na Grahovu. Obzirom da ste skoro u Dnevniku RTCG rekli da ste predsjednik svih građana Crne Gore, što mi je posebno drago i milo, odlučio sam da Bam se obratim, a sve u cilju sagledavanja jedne prave istine, sa kojom vjerujem ni Vi, a ni veliki broj građana Crne Gore danas nije upoznat.

Naime, prilikom proslave Trinaestojulskog ustanka na Grahovu, kojoj ste lično prisustvovali, nijesam siguran da su Vas upoznali sa pravim stanjem na Grahovu u toku Drugog svjetskog rata. Jer, Grahovo je od samog početka rata bilo jedno veliko stratište nevinih i nedužnih ljudi političkih neistomišljenika Komunističke partije, te se s pravom Grahovo može smatrati crnogorskim Jasenovcem.

Ne znam da li Vi znate da je na samom početku rata u Opštini Grahovo ubijeno 26 najuglednijih ljudi. Sva ova ubistva, kao i brojna kasnije, izvršena su uz lično odobrenje Save Kovačevića, a u periodu od 1941-42. godine, a prije njegovog odlaska i povlačenja partizana za Bosnu. Kao potvrdu iznijetom dostavljam Vam kopiju Odbora plemena grahovskog za pripremanje parastosa od 8. septembra 1942. godine.

Teror i ubistva od strane partizana se nastavljaju i u daljem periodu, da bi kulminirali u oktobru 1944. godine strahovitim zločinom, kada je za jednu noć, između 22. i 23. oktobra, ubijeno preko 250 ljudi starijih od 18 godina. Imena i prezimena i ostali podaci ovih nevino stradalih mučenika nalaze se u kapeli kod manastira Kosijerevo u Petrovićima. Nemojte misliti, gospodine Predsjedniče, da je ovo krajnji broj nevino stradalih i ubijenih političkih neistomišljenika Komunističke partije – on je daleko veći. Na parastosu održanom 1994. godine u Grahovu, vršeno je opijelo za 563 žrtve komunističkog terora, o čemu postoji poimeničan spisak iz Vučedolske brigade kapetana Ivana Janičića koji se nalazi u manastiru Somina u Banjanima, kao i spisak stradalih u knjizi pok. Draga F. Kešeljevića Možete li vjerovati, gospodine Predsjedniče, da je i nakon 50 godina, na Grahovu, prilikom održavanja ovog parastosa kod Nikoljske crkve u prisustvu trojice vladika, velikog broja sveštenika i preko 5.000 građana, grupa potomaka skojevaca i komunista pjevala komunističke pjesme o Titu i Savi, želeći da na taj način izazove neki novi sukob, a bez ikakvog osjećanja i poštovanja prema pokojnicima, njihovoj rodbini, kumovima, komšijama. Sreća da je tu bio i pravovremeno intervenisao g-din Simović, komandir jedinice specijalne

13.

2023. Arhiv

Neđelja,

avgust

predsjednika Filipa Vujanovića o vrijednostima partizanskog antifašizma

Bulajića o zločinima partizana i odgovor tadašnjeg antifašizma u Crnoj Gori i pogubnosti revizije

istorije

Osporavanje antifašizma građanske Crne Gore

policije i na taj način spriječio možda novo krvoproliće. Nadalje, gospodine Predsjedniče, kao još jednu potvrdu o nepoštovanju i netoleranciji na sjećanja i uspomene nevinih žrtava na Grahovu, navodim Vam primjer 24 ljudi koji su 28. novembra 1944. god. dovedeni iz Nikšićkog zatvora, i na tom putu bez povratka ubijeno je njih 12 u Grahovu.

Među njima su bila i tri čovjeka starija od 70 godina, inače ugledni ljudi i nosioci visokih odlikovanja, koji su ubijeni bez ikakvog suđenja i dokazane krivice. Jedan od njih je i moj pok. otac Đuro - Ramo

A. Bulajić (ostalih 12-orica je odvedeno u Krivošije, 11 je ubijeno i bačeno u jamu Knežac).

Na mjestu gdje su ovi mučenici ubijeni, mi potomci smo planirali da sagradimo fontanu u znak sjećanja na njih, ali je sin pok. Danila Markovića, čije je ovo imanje, tu sagradio kuću. Evo dostavljam i sliku da isto možete vidjeti i sami.

Moram Vam napomenuti da mi na Grahovu ni dan-danas ne možemo sahraniti pokojnika, neistomišljenika Komunističke partije, a da se tom prilikom njemu i govorniku ne vrijeđaju i psuju otac i majka. Čak i kada zaštitu na sudu pokušate da nađete – sud ovakve izgrednike oslobodi krivice. Poštovani gospodine Predsjedniče, u vezi svega iznijetog, kao i Vaše izjave da ste predsjednik svih građana Crne Gore – što duboko vjerujem da i jeste, obzirom da ste prisustvovali proslavi Trinaestojulskog ustanka na Grahovu, ja Vas pozivam da 19. avgusta u manastiru Somina u Banjanima i 22. oktobra u manastiru

Kosijerevo, svojim prisustvom uveličate održavanje parastosa nevino stradalim grahovskim mučenicima. Smatram da bi svojim prisustvom uveliko doprinijeli konačnom pomirenju u Crnoj Gori, time ukazali na pogubnost svih podjela u Crnoj Gori, te lično stekli još veći ugled i poštovanje velikog broja Vaših građana. Hvala Vam na vremenu koje ste odvojili da pročitate ovo moje malo opširnije pismo, koje sam Vam pisao radi pojašnjenja istine o zbivanjima na Grahovu u toku rata 19411944. godine, sa kojim smatram da niste bili dovoljno upoznati. Ujedno Vas molim za saglasnost da ovo pismo, kao otvoreno pismo, objavim u novinama. Još jednom Vam puno hvala. S poštovanjem, Radomir R. Bulajić, penzioner, Herceg Novi

Predsjednik Filip Vujanović je Bulajiću odgovorio 6. marta 2012. godine, Pobjeda objavljuje integralni tekst.

Podgorica, 6. 3. 2012. g. Poštovani gospodine Bulajiću, Zahvaljujem Vam se na pismu od 17. 2. 2012. g. u povodu mog prisustva na prošlogodišnjoj proslavi Trinaestojulskog ustanka, održanoj na Grahovu.

Vi znate da ja smatram da je Trinaestojulski ustanak jedan od najznačajnijih događaja u dugoj i bogatoj istoriji Crne Gore. Na dan 13. jula 1941. godine, ustao je nepodijeljeni narod Crne Gore u odbranu svoje slobode i za pobjedu nad fašizmom. Događaj je bez paralele u porobljenoj kontinentalnoj Evropi toga vremena. Svakako, on je na ponos i

vječno pamćenje Crne Gore. Činjenica da je Crna Gora bila nepodijeljena u ustanku bi stoga trebala biti razlog za sve u Crnoj Gori da svoje pozitivne patriotske emocije vezuju za naš Dan državnosti – Trinaesti jul. Zato i smatram da njega treba slaviti na svakom mjestu u Crnoj Gori, pa i naravno, na Grahovu. Podjele, do kojih je došlo nakon ustanka, a koje su podsticane od strane fašista, dovele su do tragičnih događaja koji imaju svoje višedecenijske posljedice. Tada je učinjen rez u živom tkivu crnogorskog društva, razdvajajući prijatelje, porodice, braću i

sestre, pa čak i roditelje i djecu. Tragični događaji na našem tlu u tom ratu u velikom svom dijelu crpili su motivaciju i snagu baš na našim podjelama. Tragično, i na pamćenje Crnoj Gori.

Gospodine Bulajiću, kao predsjednik svih građana Crne Gore, ali i profesionalno kao pravnik, i kao čovjek, osuđujem sve zločine u kojima su stradali nevini. Uzimanje života bez suđenja je zločin. Pošto sam uvijek bio pristalica ukidanja smrtne kazne, bio sam protiv uzimanja života čak i smrtnom kaznom koja je izrečena presudom za zločin. Život je jedan i ovozemaljski je neponovljiv. Lične osvete ideološke i druge zaslijepljenosti, krajnje niske pobude, vodile su stradanju, nažalost, i nevinih i to svuda — u Evropi, u bivšoj Jugoslaviji, u Crnoj Gori pa time i na Grahovu. Posljedice koje još uvijek trpe porodice i prijatelji stradalih, posebno nevino stradalih, su bolne i treba ih maksimalno ublažavati. Takođe, sve žrtve ovih događaja, kao i sve druge imaju pravo na dostojanstvenu sahranu uz pripadajuću religijsku službu ako je porodica želi. Oni koji se tome protive krše ljudska pravila, elementarne moralne, ali i temeljne norme naše i svake civilizovane države. Pomirenje u Crnoj Gori je suštinski važan proces zasnovan na prosvijećenom, građanskom i demokratskom načelu pravde za svakog čovjeka bez obzira na ideološku ili drugačiju matricu. Valjda smo se do sada i pomirili ili smo tome sasvim blizu.

partizanski pokret. Pojedinci i grupe tog pokreta, na žalost, naslanjajući se na njega i tragično ga zloupotrebljavajući, imali su upravo tragične greške i skretanja koja ne treba kriti. Sa njima se treba suočiti. Od njih distancirati i snažno ih osuditi. Ne osuditi ih značilo bi saglasiti se sa smrću nedužnih. Ranija Crna Gora, a posebno savremena, upravo se ovako suočila sa prošlošću iz ovih teških i tragičnih vremena.

Posebno i najteže treba osuditi nepotrebni obračun na pragu kapitulacije fašizma koji je van Crne Gore, u Sloveniji ugasio brojne živote. Crna Gora poštuje i dijeli osuđujući stav Slovenije i cijeni što su masovne grobnice označene uz nužni pijetet.

Prilikom proslave

Trinaestojulskog

ustanka na Grahovu, kojoj ste lično prisustvovali, nijesam siguran da su Vas upoznali sa pravim stanjem na Grahovu u toku Drugog svjetskog rata. Jer, Grahovo je od samog početka rata bilo jedno veliko stratište nevinih i nedužnih ljudi političkih neistomišljenika Komunističke partije, te se sa pravom Grahovo može smatrati crnogorskim Jasenovcem, piše Bulajić

Prošlo je skoro sedam decenija od Drugog svjetskog rata. Podjele nam je donio fašizam. Podjele su bile duboke – i među porodicama, rođacima, prijateljima - dakle, za pomirenje bitno, među bliskima. Nema više ni komunizma ni monarhizma. Prošle su decenije sjaja i rana. Uspomene su zaslužile da budu intima. Rane obavezuju da se više ne produbljuju. Imamo svoju državu i u njoj nas je malo da bi se dijelili. Ima mnogo razloga da podjele prevaziđemo. Ako želimo da budemo demokrate. Ako hoćemo da budemo Evropljani. Konačno, i važnije od svega, ako smo hrišćani ili vjerujući ljudi. Na kraju želim da budem sasvim precizan: svjetska i naša istorija su dale jasne i, siguran sam, konačne ocjene ideoloških i političkih sadržaja različitih pokreta iz tog vremena, afirmišući antifašizam kao globalnu civilizacijsku tekovinu koja mora trajati kao vrijednost za poštovanje generacijama koje dolaze. Antifašizam Crne Gore je naš vječni ponos i trajno svjedočanstvo vrijednosti naše države. Po njemu nas u svijetu prepoznaju. Po njemu nas cijene. On je zajedničko dobro opštenarodnog Trinaestojulskog ustanka, ali konstatujmo ono što je u istoriji ovog i drugih prostora znano. Antifašizam je vodio i do pobjede nad fašizmom doveo

Ali ove tragične greške i skretanja ne mijenjaju maticu antifašističke vertikale partizanskog pokreta i sveukupne Crne Gore tog vremena. One ne opravdavaju reviziju partizanskog antifašizma niti reviziju naše istorije. Ali dodatno opravdavaju potrebu, iskazanim suočavanjem sa prošlošću, da se pomirimo. U spoznaji istine koja ne smije da dijeli, da svađa, da ne poštuje bilo čije zemne ostatke i bol njima bliskih. Pomirimo se, ne da bismo zaboravili, nego da bismo postali bliži što je, valjda, najvažnija misija ovozemaljskog života. Gospodine Bulajiću, Činim sve što mogu da budem predsjednik svih građana koje ne razlikujem po naciji, vjeri i političkoj pripadnosti. Svi imaju jednako pravo da se razumiju i pomognu. Ali i svi, vjerujem, moralnu, ali i duhovnu, obavezu da se pomire. Ne samo u podjeli o kojoj nas dvojica pišemo pisma, nego i o prethodnim koje su brojne i novim podjelama samo gubile intenzitet sa rizičnošću da se ugrade u nove i nastave, na drugi, ali ne manje opasan način, suživot podjela. Izgleda da je naše društvo usavršilo sposobnost očuvanja, a ne prevazilaženja podjela.

Vjerujem da sam obavljajući državne poslove upućivao poruke pomirenja i da sam mu, u mjeri mogućeg, pomogao. To sam konačno činio i u sudnici i kao tužilac i kao branilac. Uvijek sam znao da postoji i druga strana i nastojao da je uvažim znajući da to olakšava i odluku za optužbu i odluku za odbranu, ali iznad svega budućnost konkretnih sudbina o kojima se u sudnici sudi. Završiću konstatacijom da Vas najljubaznije pozivam da razumijete i vjerujete da svim žrtvama želim da počivaju u miru i da se bol njihovih bliskih poštuje.

Ja nemam, uvaženi gospodine Bulajiću, potrebu da naša pisma činim javnim. Ako Vi imate tu potrebu, ja je poštujem. Naravno, neću poštovati krivotvorenja i manipulacije našim pismima. A bojim se da su temom i našom obostranom opširnošću ona pogodna za manipulaciju. Sa poštovanjem, Filip Vujanović

13 Neđelja, 13. avgust 2023. Arhiv

Spomen-kompleks na Grahovu

POVODI: Sto dvadeset pet godina školstva u nikšićkom Prekovođu

U Moštanici začeta svijetla tradicija vaspitanja i obrazovanja

Mještani Klačine i Riđana 1897. godine traže od Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova Crne Gore da im odobri učitelja „koga su oni našli“. Školsku zgradu su podigla domaćinstva okolnih sela, razrezom „po dimovima“. Prvi učitelji su bili Šćepan Martinović, Spasoje Ilić, zatim Andrija Golubović. Do školske 1910/11. godine školovala su se samo muška đeca, a tada se upisuju i dvije đevojčice

Nedavno je nikšićka Osnovna škola ,,Janko Mićunović“ u Moštanici uz Dan škole svečano obilježila i 125 godina postojanja organizovanog školstva na ovom području. Bila je to prilika da se na svijetlu tradiciju vaspitanja i obrazovanja ovog kraja podśete kako prisutni tako i šira javnost.

Svečanosti su, pored učenika, nastavnog osoblja i roditelja prisustvovali predstavnici Ministarstva prosvjete, Zavoda za školstvo, Savjeta roditelja, Mjesne zajednice, bivši učenici škole i mnogi drugi. Škola od 1959. godine nosi ime prvoborca i sudije iz tog kraja Janka Mićunovića. U ime porodice Mićunovića skupu je prisustvovao Branislav Źaga Mićunović koji je pozdravio prisutne, a učenicima poželio uspješne školske dane. Direktor škole Željko Stanković je u svom obraćanju istakao značaj jubileja koji ove godine škola slavi postižući vrijedne rezultate u vaspitnom i obrazovnom radu, naglašavajući uspjehe učenika koji su ove godine osvojile mnoge nagrade i prestižna mjesta na školskim, opštinskim i državnim takmičenjima. O radu škole u ranijem periodu govorio je i bivši učenik ove ustanove dr Radovan Raco Mijanović.

Područne jedinice

Školu koja se nalazi na svega 5 km zapadno od Nikšića danas pohađa oko 180 učenika, uključujući i područnu jedinicu Kočani. Sa njima radi nastavnički kolektiv koji broji 32 zapošljena. Ranije, sedamdesetih godina prošlog vijeka škola je upisivala blizu 400 učenika. To je bio period kada je u njenom sastavu radilo više područnih jedinica (Broćanac, Kočani, Kuside, a jedno vrijeme pripadalo joj je, do 1963, i područno odjeljenje u Grebicama). Od 2003. godine školi pripada i četvororazredno odjeljenje iz Gornjih Trepača, tj. od kada Osnovna škola „Nikica

Mrvaljević“ gubi status samostalne ustanove. Danas i to odjeljenje ne radi. Nešto ranije su ukinuta odjeljenja u Orlini i Stubi. U posljednje vrijeme smanjuje se broj učenika što je rezultat nepovoljnih demografskih kretanja. Ove područne jedinice su takođe imale dugu tradiciju prosvjetiteljskog rada i odigrale značajnu ulogu na razvoju kulturno-prosvjetne djelatnosti i mjestima đe su osnovane i radile. Tako je škola u Broćancu (nikšićkom) počela sa radom školske 1898/99. godine i kao samostalna ustanova je radila do 1960. godine kada je postala područna jedinica matične škole na Moštanici. Svojevremeno je imala i do 50 učenika da bi zbog raseljavanja stanovništva i pada nataliteta postepeno ostala bez učenika.

Škola u Kočanima je počela sa radom školske 1898/99. godine kao samostalna ustanova i sa tim statusom je radila do 1962/63. godine. Tada postaje područno odjeljenje Osnovne škole „Janko Mićunović“. Svojevremeno je bilo iškolovano u ovom odjeljenju i preko 150 učenika. Danas nastavu pohađa 20ak učenika. Škola u Gornjim Trepčima je osnovana i počela sa radom školske 1897/98. godine. Od 1960. godine ra-

di kao samostalna osmogodišnja škola do 2003. godine kada je u okviru racionalizacije školske mreže izgubila taj status, a četvororazredno odjeljenje postalo područna jedinica škole „Janko Mićunović“. Danas odjeljenje ne radi jer nema đece za školovanje. U Kusidama je 1944. godine počela sa radom četvororazredna škola, samostalno radila do 1961. godine kada je postala područna jedinica škole na Moštanici. Odjeljenje je radilo do školske 1982/83. godine. Četvororazredna škola u Orlini je otvorena 1946. godine i poslije nekolike školske godine prestala sa radom. U Stubi je školske 1956/57. godine počela sa radom četvororazredna škola, ali je poslije tri godine prestala sa radom.

rAd škole

Bila je ovo prilika da se predstavi rad škole kako u ovoj tako i prethodnih godina. U prvom redu su istaknuti rezultati rada sa učenicima, kao i zapaženi rezultati učenika

u uspjehu i na pojedinim takmičenjima. Školska godina je posebno bila uspješna za učenice Nađu Đurković, Barbaru Marković, Anđelu Milović i Mariju Samardžić koje su školovanje u ovoj ustanovi završile sa diplomom „Luča“. Njima je diplome uz prigodne nagrade uručio direktor škole Željko Stanković i predśednik Mjesne zajednice Vitalac Petko Butorović. Škola ima veoma dobru saradnju sa mjesnim zajednicama Kočani i Vitalac.

Ovom prilikom promovisan je i prvi broj lista učenika i nastavnika koji će nositi naziv „Mostovi“. Povodom svečanosti nastavnici i učenici škole su pripremili veoma bogat i kvalitetan kulturno-zabavni program.

Od početka rada pune osmogodišnje škole (1961) njom su rukovodili: Mirko Radulović, Dušan Drašković, Momir Milović, Danilo Abramović, Slobodan Simović, Kosto Perišić, Vesko Kadović, Miloš Radoš i Željko Stanković od 2002. godine, koji i danas rukovodi školom

istorijAt škole

Javna ustanova Osnovna škola ,,Janko Mićunović“ Moštanica (Vitalac), opština Nikšić, nastavlja tradiciju prve četvorogodišnje osnovne škole koja je otvorena u Riđanima školske 1897/98. godine. Mještani Klačine i Riđana 1897. godine traže od Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova Crne Gore, tj. od nadzornika Đura Popovića da im odobri učitelja „koga su oni našli“. Naredne godine je upućen zahtjev za gradnju nove školske zgrade. Dobili su odobrenja, a škola prve godine radi sa statusom privatne škole. Ministar prosvjete 3. septembra 1898. godine odobrava državnog učitelja čime je ona postala javna državna ustanova. Školsku zgradu su podigla domaćinstva okolnih sela, razrezom „po dimovima“. Na polukružnom nadvratniku u kamenu je uklesan crnogorski grb, a ispod njega stoji natpis „Radnja škole Riđani 1899“.

Prvi učitelji su bili Šćepan Martinović, Spasoje Ilić,

zatim Andrija Golubović, a na početku su bila upisana 52 đaka. Do školske 1910/11. godine školovala su se samo muška đeca, a tada se upisuju i dvije đevojčice. Škola je redovno radila između dva svjetska rata, a nakon oslobođenja počela je sa radom aprila 1944. godine. Tada je upisano 93 učenika. Prvi učitelji su bili Vaso Vujović sa suprugom Jordankom, Vida Vujačić, Đuro Krivokapić. Za postignute rezultate u vaspitno-obrazovnom radu škola je 1950. godine dobila plaketu i novčanu nagradu od Savjeta za nauku i kulturu Vlade FNRJ kao najbolja škola u Republici Crnoj Gori. Do školske 1961/62. godine škola radi u navedenoj školskoj zgradi kada je izvršena eksproprijacija za potrebe Hidroelektrane „Gornja Zeta“. U međuvremenu je na Moštanici – Vitalcu otvorena osmogodišnja škola 1957. godine pa su učenici iz Riđana postepeno prelazili u novootvorenu školu. Do prestanka rada škola u Riđanima je bila područno odjeljenje škole na Moštanici.

Od školske 2010/11. godine u svim razredima realizuju se vaspitno-obrazovni program devetogodišnje osnovne škole.

Od početka rada pune osmogodišnje škole (1961) njom su rukovodili: Mirko Radulović (1961 – 1963), Dušan Drašković (1963 – 1966), Momir Milović (1966 –1970), Danilo Abramović (1971 – 1975), Slobodan Simović (1975 – 1980), Kosto Perišić (1980 – 2000), Vesko Kadović (2000 – 2021), Miloš Radoš (2001 – 2002) i Željko Stanković od 2002. godine koji i danas rukovodi školom. •

14 Neđelja, 13. avgust 2023.

Crnom Gorom

Piše: radovan dAMjAnoViĆ Objekat OŠ ,,Janko Mićunović“ danas Prva školska zgrada u Riđanima Učitelj Vaso Vujović montenegrina.net

RAZGOVOR

S POVODOM: Doktor ajurvede Sidarta Sengupta

idućeg mjeseca u Crnoj Gori, poručuje da Evropa otvara vrata nauci o dugom i zdravom životu

PODGORICA - Evropa, upravo nakon korone, otvara vrata ajurvedi – nauci o dugom i zdravom životu, a Crna Gora ima 3.136 biljaka od kojih je čak 659 ljekovitih. Tu su, između ostalih, začinsko bilje poput sladića, majčine dušice, origana, žalfije i mnogo drugih... U stvari, prije nego što se Jugoslavija raspala, bila je centar trgovine ljekovitim biljem - tvrdi za Pobjedu osnivač i direktor kompanije ,,Samskrt Natural Wellbeing“

Sidarta Sengupta (Siddhartha Sengupta), koji će u septembru u podgoričkom hotelu ,,Aurel“ organizovati radionicu za sve koji žele da čuju predavanje o ajurvedi, kao i da zakažu pregled ili dobiju savjet od ljekara.

Sengupta smatra da se ajurvedski centri medicinskog turizma lako mogu osnovati u Crnoj Gori za lokalno stanovništvo, kao i za ljude širom Balkana, Evrope.

Nauka i ajurveda

Sengupta objašnjava da su drevni Indijci prije 5.000 godina spoznali da je čovjek ništa drugo do mikrokosmos, te da sve što postoji u univerzumu, postoji i u čovjeku. Na osnovu savremenih naučnih istraživanja kvantno-mehaničke prirode univerzuma i njegovih zakona, danas je vrlo jednostavno objasniti ajurvedska saznanja do kojih su došli drevni mudraci hiljadama godina unazad.

– Zbog kasnih naučnih otkrića na zapadnoj polulopti, ajurveda, nažalost, doživljava svoju ekspanziju u ostatku svijeta tek pred kraj XX vijeka. Priznavanjem ajurvede od strane Svjetske zdravstvene organizacije na kongresu u Alma Ati 1977. godine, ova drevna medicina dobija, zasluženo, značajno mjesto u mnogim zemljama, kada zvanično počinje i njena primjena, i popularizacija – objašnjava Sengupta dodajući da ajurveda u prevodu sa sanskrita znači ,,nauka o dugom i zdravom životu“. – Ajurveda predviđa, sprečava i liječi bolesti. Ona je praktično stil života (ishrana, bihevioralna medicina, vježbanje, detoksikacija) i može da kako

Stilom života do boljeg imunog sistema

Ajurveda predviđa, sprečava i liječi bolesti. Ona je praktično stil života (ishrana, bihevioralna medicina, vježbanje, detoksikacija) i može da kako spriječi nastajanje, tako i izliječi većinu bolesti koje nastaju zbog načina života. Nakon korone, ljudi se sve više okreću ajurvedi koja upravo podiže naš imunosistem do takvih nivoa da bakterije i virusi mogu preživjeti, ali se ne mogu množiti u našem tijelu. Uz pomoć ajurvedskih načela i stilova života, dolazimo do idealne ravnoteže elemenata, te samim tim naš organizam neminovno izlazi kao pobjednik u borbi sa bilo kojom bolešću - kaže Sengupta

Prema ajurvedi, svako ljudsko biće je jedinstveni fenomen kosmičke energije, koji se manifestuje kroz tri osnovna elementa ili „Tridosha“ – Vata (vazduh), Pitta (vatra) i Kapha (voda). Konstitucija svakog pojedinca ima svoj jedinstveni balans ove tri energije. Svaki vid poremećaja tog balansa dovodi do zdravstvenih problema

spriječi nastajanje, tako i izliječi većinu bolesti koje nastaju zbog načina života, što aleopatija (metod koji se danas uopšte primjenjuje u naučnoj medicini) koja je simptomatična, ne može da uradi. U ajurvedi učimo ljude da dovedu svoj um, misli i dušu u ravnotežu sa energijom univerzuma. Zasniva se na prirodnom i biljnom liječenju svih bolesti

– kaže Sengupta.

On objašnjava šta su glavni uzroci bolesti i koja je prva smjernica za njihovo izlječenje.

– Prema ajurvedi, svi smo zdravi. Stvar je u tome da usmjerimo naše misli, naše tijelo i njegov imunosistem u pravom smjeru. Ključ je u svijesti o sebi i okruženju. Ajurveda upravo podiže naš imunosistem do takvih nivoa da bakterije i virusi mogu preživjeti, ali se ne mogu množiti u našem tijelu – kaže Sengupta. Prema ajurvedi, svako ljudsko biće je jedinstveni fenomen kosmičke energije, koji se manifestuje kroz tri osnovna elementa ili „Tridosha“ – Vata (vazduh), Pitta (vatra) i Kapha (voda). Konstitucija svakog pojedinca ima svoj jedinstveni balans ove tri energije. Svaki vid poremećaja tog balansa dovodi do zdravstvenih problema.

– Uz pomoć ajurvedskih načela i stilova života, dolazimo do idealne ravnoteže ovih elemenata, te samim tim naš organizam neminovno izlazi kao pobjednik u borbi sa bilo kojom bolešću – kaže Sengupta dodajući da je ajurveda jedini holistički sistem na globalnom nivou koji se dotiče svih aspekata uzroka ljudskih bolesti.

– To je sveobuhvatan pristup zdravlju koji se bavi tijelom, umom, emocijama, duhom i životnom sredinom – ističe Sengupta. Naglašava da ajurveda ima najviše veze sa naukom koja je zasnovana na kvantnoj fizici.

– Može pružiti kako univerzalnu perspektivu prirode ljudskog života i zdravlja, tako i

razumijevanja ćelijske i molekularne biologije ljudskog organizma. Ajurveda istražuje uzrok, da bi se razjasnili ćelijski i molekularni genetski mehanizmi - kaže Sengupta dodajući da jedan od načina da se razumije ajurveda može biti kroz nauku epigenetike, odnosno nasljednih promjena.

– Procjenjuje se da nasljedni faktori igraju veliku ulogu u određivanju zdravlja ljudi –tvrdi Sengupta. Epigenetika kao nasljedni faktor, sadrži odgovore na moklekularnom nivou i svih promjena koje se u ljudskim genima prenose generacijama.

– Efekti ajurvedskog bilja i preporuke za životni stil mogu se objasniti u smislu epigenetskih mehanizama. Epigenetika opisuje dinamičku vezu između životne sredine i ekspresije gena, odnosno genskog produkta, proteina. Odnosi se na spoljašnje modifikacije DNK koje „uključuju“ ili „isključuju“ gene. Ove modifikacije ne mijenjaju sekvencu DNK, već kontrolišu ekspresiju gena i način na koji naše ćelije kontrolišu aktivnost gena. Otuda je ajurveda kao nauka daleko složenija, i nešto što moderna medicina tek treba da postigne - tvrdi Sengupta. Epigenetske promjene su prirodne i redovne pojave, na koje utiču određeni faktori, kao što su starost, način života, ishrana i bolest.

– Kroz znanje ajurvede se ne mijenja naš DNK sistem, već se mijenjaju načini na koji naše tijelo učitava pojedine sekvence DNK, na način što se učitavanje tih sekvenci preokreće tako da postajemo otporni na bolesti, umjesto da budemo podložni istima. To je način na koji ajurveda uspješno preobražava bolest ljudskog organizma u zdravi organizam - objašnjava Sengupta. Pitali smo koje bolesti može liječiti ajurveda.

– Teško je nabrojati sve, ima ih na hiljade… To je zaista ja-

ko širok spektar oboljenja, ali pokušaću da navedem samo neka: više oblika kancera, više oblika dijabetesa, Parkinsonova bolest, širok dijapazon autoimunih bolesti, srčani problem, tinitus, neplodnost, gojaznost, oboljenja kože, opadanje kose, policistične jajnike, širok spektar mentalnih bolesti, oboljenja zglobova i kostiju uopšte, srčane smetnje, itd - naveo je Sengupta. Upoređujući je sa savremenom medicinom kaže da nju čine obično hemijski ljekovi, a ajurvedska medicina je potpuno prirodno bilje i minerali. - Savremena medicina se, takođe, zasniva na simptomatskom tretmanu, a ajurvedska medicina se zasniva na liječenju osnovnog uzroka bolesti. Ajurvedski ljekovi se zasnivaju na individualnim zdravstvenim problemima, tako da se prave po narudžbini, ili kako mi kažemo ,,personalizovanim ljekovima“, tako da ako na planeti postoji sedam milijardi ljudi, postojalo bi sedam milijardi metoda za liječenje, jer savremena medicina je namijenjena određenoj bolesti, a ajurveda je fokusirana na pacijenta, svakog ponaosob - objašnjava Sengupta dodajući da vlada uvjerenje da se ajurvedom liječe samo bogati ljudi i da to nije tačno.

- Ne, naprotiv. Razmislite koliko novca i vremena (nekada i godine) potrošite na ljekarske preglede i ljekove koji vam prepisuju vaši ljekari, a često bez konačnog izlječenja. U Indiji, kao i u ostalim zemljama, misleći i na zemlje EU i Veliku Britaniju, gdje smo često prisutni, ajurvedu koriste svi društveni slojevi. U suštini, sve zavisi od vašeg sistema vrijednosti - kaže Sengupta.

Život blizu prirode Ističe, međutim, da ljudi poslije kovida širom svijeta, u velikom broju, prelaze na ajurvedu. - U suštini, ajurvedski način života nije ništa drugo nego

život blizu prirode i u skladu sa njom. Kada pacijentu preporučimo plan životnog stila zasnovan na ajurvedi, pacijent prelazi na homeostazu, tj. prema definiciji, organizam pacijenta prelazi u ravnotežu.

To je samoregulacioni povratak u ono stanje prije nego što je došlo do neželjenih promjena u njegovom sastavu ili funkcionisanju - kaže Sengupta. Tvrdi da ajurvedskim masažama možemo izliječiti ili ublažiti depresiju, bolest savremenog društva.

– Ajurvedska detoksikacija se zove Panchakarma i postoji nekoliko načina za detoksikaciju našeg tijela i mitohondrija i ćelija. To su: basti (klistir sa uljem i biljnim odvarom).

Priznavanjem ajurvede od strane Svjetske zdravstvene organizacije na kongresu u Alma Ati 1977. godine, ova drevna medicina dobija, zasluženo, značajno mjesto u mnogim zemljama, kada zvanično počinje i njena primjena i popularizacija - objašnjava Sidarta Sengupta

Studije za ajurvedskog doktora traju pet godina

Što se tiče obrazovanja i o tome kako se postaje ajurvedski doktor, Sengupta objašnjava da se radi o petogodišnjem studiju poput moderne medicine i takođe ima postdiplomske studije, kao i sve ostale nauke. Priznata je u Indiji, a paralelni medicinski sistem je u Indiji i Šrilanki.

– Takođe je odobrena u Njemačkoj i Švajcarskoj, od strane njihovih vlada, kroz zdravstveno osiguranje koje se plaća pacijentima koji koriste ajurvedu kao modalitet liječenja. Studije ajurvede se mogu pohađati u Indiji, međutim postoje nekoliko ustanova za ove studije širom svijeta. U stvari, SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) je takođe uključila ajurvedu kao studije, kao dio SZO, na isti način kao i tradicionalnu kinesku medicinu (TCM) – objasnio je Sengupta.

Klistir sa uljem i biljnim odvarom može izliječiti više od 50 bolesti. Abhyangams (masaže uljem i parom ili različite vrste toplotnih tretmana), redovni abhiangami mogu izliječiti depresiju, anksioznost, poremećaje sna itd. Vaman (ćelijska detoksikacija putem pročišćavanja, putem povraćanja) npr. u slučaju problema sa mentalnim zdravljem i problema sa ORL i grudima. Virechan (ćelijska detoksikacija putem pročišćavanja pokretima pomoću biljnih laksativa) npr: u slučaju autoimunih oboljenja zbog problema sa crijevima, debelim crijevom, jetrom, slezinom, bubrezima itd. Raktamokshan - puštanje krvi pomoću pijavica za bolesti povezane sa krvlju i duboko usađene toksine u mitohondrijalnom sistemu - navodi Sengupta dodajući da neke od ovih metodologija detoksikacije koriste se kod ozbiljnih oboljenja kao što su rak, bolesti srca, Parkinson, moždani udar, problemi mentalnog zdravlja, autoimune i druge bolesti. Ističe da, na našu radost, Crna Gora je bogata biljem koje se može koristiti za liječenje i smatra da je ovo područje bogomdano da se otvori ajurvedski centar. N. kovaČeviĆ

15 Neđelja, 13. avgust 2023. Primjeri

Sidarta Sengupta

PODGORICA – Osim u sporadičnim, rijetkim slučajevima, nacionalna tradicija i kulturni identitet rijetko se reflektuju na crnogorskim pozornicama. I nije razlog tome što u našoj prošlosti nema djela ili autora koji bi bili vrijedni pažnje ili pogodni za savremenu interpretaciju. U pitanju je samo jedna od posljedica višedecenijske nebrige o kulturi, stavljanje u zapećak nečeg što bi trebalo da je prioritet.

Da bi generacije koje dolaze imale o čemu da govore kao o baštini i istoriji, prije svega moramo da vodimo računa kakva djela ostavljamo njima za zalog. Zbog toga priča o prošlosti i baštini ne može da prođe bez osvrta na sadašnji trenutak – da li bilježimo momente koji su dio naše svakodnevice, odnosno, prije svega, da li ih vidimo.

O tome da li na našim scenama ima mjesta za tradiciju, da li bi teatar trebalo da je tretira, te ima li ona danas publiku, za Pobjedu su govorili reditelji različitih doba i poetika

– Mirko Radonjić, Blagota Eraković i Dušanka Belada

ODNOS

Da bismo imali kulturni identitet, kako je ocijenio Radonjić, morali bismo da imamo kulturni kontinuitet.

- Jer identitetsko pitanje ne može dobiti ad hoc rješenja, nego podrazumijeva izgradnju jednog sistema koji bi u svojoj

NAŠA TEMA: Kako se nacionalna tradicija reflektuje na domaćim

Da bismo imali kulturni identitet, neophodan kulturni kontinuitet

složenosti uključivao sve naše identitetske kvalitete, ali i kontradikcije. Mi, zapravo, u pozorištima i kulturnim institucijama nemamo adekvatne službe koje se bave baštinom na način koji bi podrazumijevao aktivan i živ pristup spomenicima naše prošlosti i koji bi uspio da stvari najprije sagleda kroz istorijsku vizuru, vidi šta im je pozadina, ali i koji bi onda omogućio da ih stavimo u širi kontekst, a tek onda, možda, i nađemo način da ih rekontekstualizujemo –rekao je on.

Mi, kako je dodao, nemamo ljude koji bi revalorizovali baštinu, iako bi možda zapošljeni u institucijama rekli suprotno. - Dok god mi ,,brižimo brigu“ da li Njegošev „Gorski vijenac“ pripada srpskoj ili crnogorskoj kulturnoj baštini i da li tematizuje genocid, ostajemo suštinski uskraćeni, skoro slijepi za to što su humanističke poruke samog djela. Ja ovdje dajem primjer našeg najpoznatijeg djela, ali tako je sa velikim dijelom naše književnosti. Dozvoljavamo da ono malo literature što imamo pisano crnogorskim pismom, iz ovog našeg tkiva, zbog nekompatibilnosti sa trenutnim političkim ciljevima, bude diskreditovano i stavljeno u zapećak istorije književnosti i pozorišta. Unutar pomenutih dato-

RADONJIĆ: Dok god mi „brižimo brigu“ da li Njegošev „Gorski vijenac“ pripada srpskoj ili crnogorskoj kulturnoj baštini i da li tematizuje genocid, ostajemo suštinski uskraćeni, skoro slijepi za to što su humanističke poruke samog djela

sti nije čudno da pozorište kao umjetnost koja nam uvijek govori istinu trenutka koji živimo ne uspijeva da precizno sagleda sve potencijale naše baštine i da stoga oni nisu, kao odgovor na vaše pitanje, još uvijek reflektovani na našim pozornicama na način na koji je to za naše društvo nužno – kazao je Radonjić.

Dok je Eraković bio direktor pozorišta, kako je ispričao, uvijek je tvrdio da bar jedna trećina, ako ne i pola repertoara naših teatara treba da bude iz nacionalne kulture.

- Što klasične, što savremene. To se, koliko vidim, ne poštuje. Nemam ništa protiv novih

Kulturu izmjestiti iz politike

Da bi se vidio bilo kakav boljitak u kulturi, kako je rekao Blagota Eraković, ona mora da se izmjesti iz politike.

– Na čelo institucija kulture, naročito pozorišta, moraju da dolaze stručnjaci, a ne političari. Godinama se prati ista praksa da na čelo domova kulture i institucija dolaze ljudi

koji nijesu u životu pogledali predstavu. To je ta nesrećna politika rješavanja pojedinih partijskih zahtjeva po dubini. Vjerovatno je na najdubljem mjestu kultura. Pa svi znamo da se prije nekoliko godina desilo da čovjek koji je agronom bude direktor Centra za kulturu. To je vajkadašnja

praksa, a naša današnja slika je posljedica toga. Mora da postoji, ako ne predmet, onda u okviru predmeta Istorija drame i pozorišta nešto što će da bude istorija drame u Crnoj Gori. Da budemo u potpunosti ravnopravni. Koliko ja vidim, na FDU se to, maltene, ne predaje –rekao je on.

kretanja, evropskih i domaćih, ali ubijeđen sam i znam, po sopstvenom iskustvu, da su najgledanije upravo domaće drame. Domaći tekst je domaći tekst. Narod tada gleda sebe i svoju sudbinu na sceni. Danas imamo niz mladih pisaca, poneki njihov tekst dođe do mene, i oni pišu izvanredno –Stefan Bošković, Jovana Bojović, Aleksandar Radunović... Kako govorim o drami, tako govorim i o domaćim kadrovima, kada je u pitanju režija, scenografija... I tu se pretjeruje kada se angažuju ljudi sa strane. Nemam ja ništa protiv gostovanja, ali u tolikom broju imam. Bar pola angažovanih ljudi moraju da budu domaći stvaraoci – rekao je Eraković.

REFLEKSIJA

S obzirom na to da pozorište na različite načine reflektuje trenutak u kojem nastaje, Be-

lada je mišljenja da tradicija u pozorištu ne bi trebalo da igra ključnu, već simboličku ulogu. - Uzevši u obzir da ono što danas najčešće podrazumijevamo tradicionalnim kad je u pitanju crnogorska dramska književnost uglavnom vezujemo za period romantizma koji se oslanjao na epsku tradiciju, u kojoj je logično dominirala istorijska i politička drama, teško je definisati u kojoj mjeri bi to bilo potrebno danas da se reflektuje na pozornici, odnosno – sa pozornice – kazala je ona.

Identitet je ono što smatra da crnogorsko pozorište dugo i sporo gradi, ali ne onaj koji počiva na tradiciji, već na velikim dramskim piscima.

- Takav primjer nam je dao

Ljubo Đurković, koji je svojim dramskim stvaralaštvom pokrenuo talas koji je crnogorskom pozorištu dao prepo-

ERAKOVIĆ: Nemam ništa protiv novih kretanja, evropskih i domaćih, ali ubijeđen sam i znam, po sopstvenom iskustvu, da su najgledanije upravo domaće drame. Domaći tekst je domaći tekst. Narod tada gleda sebe i svoju sudbinu na sceni

znatljive vrijednosti, a na čijim je osnovama moglo i dalje da se razvija. Iz tog razloga, ono što danas suštinski nedostaje jeste glas savremenih crnogorskih dramskih pisaca čiji će se komadi izvoditi na pozornicama i samim tim, kroz vrijeme, doprinijeti definisanju kulturnog identiteta – ocijenila je Belada. Naši vladari, kako je Eraković kazao, su bili dramski pisci. - Njegoš je pisao „Gorski vijenac“ kao dramu. „Luča mikrokozma“ je pisana u dijalogu, a tvrdim da je „Lažni car Šćepan mali“ jedna od pet najboljih drama napisanih na južnoslovenskim jezicima. Mi to izgubiti nećemo jer kad-tad to

13.

2023.

Neđelja,

avgust

Kultura

Scena iz predstave „Šćeri moja“ Ane Vukotić, jedne od posljednjih sa tradicionalnom tematikom

M. B a B o V ić

duško Miljanić

kulturni neophodan je

mora isplivati. Dobro djelo se ne može poništiti, samo može da bude zanemareno. Naći će se neko pametniji u budućem vremenu ko će tu priču da potegne. Ja sam režirao komediju „Kako se ko rodi“ kralja Nikole. Na repertoaru Crnogorskog narodnog pozorišta održala se sve do smrti Dragice Tomas. To je čudesna priča, da jedan kralj piše komedije, čak se u njima šali sa svojom porodicom, sinovima. To je jedinstven slučaj u svijetu – rekao je on.

Na ono što je dio baštine, te da li ona treba da je u većem dijelu na pozornicama, Radonjić je kazao da stvaraoci moraju da budu svjesni da upravo oni stvaraju novu istoriju.

- Da parafraziram Luja XIV: „Baština, to sam ja“. Pozorišni stvaraoci, institucije i društvo moraju biti svjesni da i mi sami sada kreiramo baštinu, da baština nije apstraktan pojam koji se odnosi na apstraktnu prošlost već dinamičan proces, unutar kojeg imamo priliku da simbolički putujemo kroz vrijeme, te da naši umjetnički uraci prave kopče između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, prema kojoj imamo odgovornost – objasnio je on.

Tradicija, prema riječima Belade, pruža važan osvrt na to odakle dolazimo i daje uvid u korake koji su nas oblikovali do sadašnjeg trenutka.

- Svako institucionalno pozorište bi trebalo da posjeduje ovakav segment u svom repertoaru, opet pažljivo birajući autora, temu i trenutak. Međutim, smatram da se ipak više gleda „unazad“ i „sa strane“, nego što se gradi stabilna baza za nešto u čemu treba da živimo i stvaramo. Stoga bi važnije bilo da institucije pokrenu studentsku kamernu scenu u kojoj će se mladim dramaturzima već u studentskim danima pružiti prilika da rade i realizuju svoje komade – rekla je ona.

HRONIKA

U poimanju rediteljskog poziva Radonjić, kako je kazao, sebe prije vidi kao hroničara nego kao istoričara; hroničar je taj koji bilježi stvarnost u sadašnjem trenutku, a istoričar se bavi prošlošću.

Ističe se težnja ka multietničkom skladu

PODGORICA – Refadija

BELADA:

Ono što danas

suštinski

nedostaje jeste

glas savremenih

crnogorskih

dramskih pisaca

čiji će se komadi izvoditi na pozornicama i samim tim, kroz vrijeme, doprinijeti definisanju kulturnog identiteta

- U tom smislu meni su privlačni tekstovi koji sadrže istinu ili makar elemente istine realnosti trenutka koji živimo. Svoje izvore tako tražim i na strani crnogorskog i na strani svjetskog nasljeđa, kao i u onome što je savremeno stvaralaštvo, jer suštinski ne pravim razliku između to troje. Oni koji su pobliže upoznati s mojim radom znaće da kroz pozorišne strategije kombinujem i intertekstualnost i metatekstualnost ne bih li upravo učinio da svi gorepomenuti aspekti jarko progovore na istoj ravni. Kad kao pozorišni stvaraoci uspijemo da pomirimo te vremenske planove, kontradiktornosti i kontekste, te prevaziđemo sopstvene predrasude vezane za baštinu, iskustvo pokazuje da onda to na pravi način rezonuje i sa publikom – rekao je Radonjić. Priče iz prošlosti, smatra Belada, mogu da komuniciraju sa savremenom publikom.

- Malo drugačija forma koja ne proizilazi, ali se tiče kulturne baštine, a koju lično smatram pogodnom i zanimljivom jeste da se kroz prizmu savremenih pisaca i aktuelnog trenutka na scenu izdvajaju ličnosti iz crnogorske tradicije. Priliku za baš takav rad sam imala nedavno, postavljajući monodramu „Neobjavljeni dnevnik Katerine Radonjić“ koju je napisala dramaturškinja Marija Mihaljević, po motivima života izuzetne zanimljive žene iz 18. vijeka, koju je tumačila Ivana Mrvaljević. Iz tog iskustva i reakcija publike, ipak, mogu zaključiti da ove teme snažno komuniciraju, te da ličnosti iz naše istorije i te kako imaju što i danas da nam poruče – kazala je ona. S. VIŠNJIĆ

Abdić osvojila je prvu nagradu na XVI Festivalu priče „Zavičajne staze Bihor 2023“ za priču pod nazivom „Reza“. To je saopšteno u petak na dodjeli nagrada u Divan bašči u Petnjici, u okviru prigodnog programa.

Druga nagrada za priču inspirisanu Bihorom i zavičajem je pripala Hafizi Džanković za priču „Sabitovica“, a treća književniku i publicisti Božidaru Proročiću za priču „Gost je ovdje svetinja“. Žiri u sastavu Adisa Bašić (Sarajevo), dr Naka Nikšić (Novi Pazar) i dr Aleksandar Radoman (Podgorica) i ove je godine dodijelio i specijalno priznanje za autentičnost pripovijedanja priči „Kako se udala strina Hatka, luda zafrkantka“ autora Safeta Sijarića U većini priča povezani su prošlost i sadašnjost, imaginacija i realnost, smješteni u različitim geografskim koordinatama i vremenima, ali i obilježeni atmosferom bihorskog prostora, navodi se u obrazloženju žirija.

- Očigledna je rukopisna raznolikost koja svjedoči da su autori s različitih adresa iz regiona pokazali bliskost i želju da kroz literarni fokus istaknu težnju ka multietničkom skladu, toleranciji i njegovanju vrijednosti karakterističnih za naznačeni socio-kulturni ambijent. Posebnu pažnju privlače fascinantni likovi žena, junakinja brojnih priča, čije su sudbine, obilježene krutim uzusima patrijarhalne sredine, dobile literarno uvjerljivu formu – saopštio je žiri. Priča „Reza“ premda donosi poznati motiv o zabranjenoj ljubavi, vješto je uklopljena u socio-kulturni kontekst bihorske sredine.

- Priča o ljubavi dvoje mladih koje razdvajaju klasne razlike, poslužila je kao osnova za kompleksnu studiju mentaliteta patrijarhalne zajednice, u kojoj su i ljubav i život podređeni strogim normama sredine, a svako kršenje tih normi izaziva teške porodične traume, društvenu izolaciju i tragične posljedice. Centralni likovi ove priče su dvije žene – majka i kćerka, čiji su dija-

metralni životni izbori obilježili njihove sudbine. Posebna vrijednost priče je razuđen stil koji donosi bogatstvo autentične leksike bihorskoga govora, vješto uklopljene u skladnu strukturu priče – naveo je žiri. Priča „Sabitovica“ izdvojila se uvjerljivošću likova, čvrstom kompozicijom i dobro odabranim (dramski napetim) trenutkom samrtnog časa jednog od aktera, navodi žiri. - Govorna karakterizacija likova je vrlo uspjela, jezik dočarava sandžački kraj. Priča afirmiše univerzalne ljudske vrijednosti kao što su poštenje, marljivost i slobodoljubivost i stavlja ih iznad fizičkog izgleda ili etničkog porijekla. Ljubavni odnos između dvoje ljudi prikazan je afirmativno, kao kompleksan, ravnopravan, pun nježnosti i razumijevanja – navodi se u obrazloženju. Proročićev tekst „Gost je ovdje svetinja“ u maniru klasične, linearne realističke priče, govori o bivšem oficiru osmanske vojske Omerbegu, koji, slijedeći moralne uzuse sredine u kojoj je ponikao, „otvara vrata“ progonjenom neznancu Dervišu

Skopljaku, pokazuje mu bezbjedan prolaz pred potjerom i gine, štiteći mu odstupnicu. - Svedene naracije, jednostavnoga stila, uz istaknuti moto „Musafir je svetinja“, ova priča osvjetljavajući jednu od ključnih etičkih normi bihorske sredine, u čije je ime dostojanstveni Omerbeg spreman da žrtvuje i vlastiti život. Ali fizički onemoćali Omerbeg ne djeluje samo u ime opštih etičkih principa – on u odmetnutom mladiću vidi nekadašnjeg sebe i spašavajući njega, oživljava svoju herojsku prošlost – navodi žiri.

U Sijarićevoj priči pripovjednom tehnikom skaza data je duhovita, vrcava ispovijest strine Hatke o prosidbi i udaji za njezina Halka, stoji u obrazloženju.

- Strina Hatka je živopisna junakinja prikazana u prvom licu raskošnim narodnim jezikom i komičkim prosedeom – ova duhovita starica rekapitulira svoje ljubavno iskustvo i opisuje izbor životnog saputnika. O muškarcu kojeg voli junakinja govori sa rableovskim smijehom – ona ga u isto vrijeme skida sa trona, prikazuje u neugodnim situacijama, ali i osjeća jaku privlačnost prema njemu – objasnio je žiri. Veče je obilježila besjeda muzikološkinje Nake Nikšić o sevdahu i trajanju sevdalinke kao jednog od zaštitnih znakova bošnjačkog identiteta. Ona je upozorila da tom blagu treba posvetiti mnogo više pažnje u pogledu stručnog vrednovanja i savremenog približavanja mladima. Braho Adrović je kazao da su alhemičari probali da naprave zlato od raznih metala, ali nijesu uspjeli. A narod je od riječi stvorio „suho zlato“ – sevdalinku, i to potkrijepio svojim pjesmama o ljubavi. Veče su uljepšale četiri mlade pjesnikinje: Minea Kožar, Dalila Agović, Elvisa Latić i Samra Ličina

D. ERJAVŠEK

Predstava „Urotnici“ odigrana na KotorArt-u Tekst obojan aktuelnim problemima

PODGORICA – Scensko čitanje dramskog teksta „Urotnici“ Igora Štiksa i Vladimira Arsenijevića, nastalog po motivima ,,Krokodilove“ edicije „Zajednička čitaonica“ upriličeno je u Samostanskom kompleksu Sv. Nikole u Prčanju u okviru KotorArt-a. Reditelj predstave je Boris Liješević, a tekst su čitali Svetozar Cvetković, Isidora Minić, Dejan Dedić i Marko Grabež. Cvetković je istakao da je radi

o posebnom komadu i posebnoj prilici da se izvede.

- Ne kao predstava klasična, već nešto što je u anglosaksonskom svijetu poznato kao ,,readin’g“, čitanje i prezentiranje komada publici. Postojala je ideja da se on napravi kao scenski, ali nam se učinilo da je taj tekst jako krut, da je obojen nekim aktuelnim problemima koji mogu da se podvedu pod: političke, književne, socijalne i društvene. Zapravo u njemu postoji jedna pozitivna teorija o formiranju, egzistenciji

i raspadu zemlje u kojoj smo živjeli, a preko ljudi koji su činili sam srž te nekadašnje jugoslovenske književnosti. Onda smo se zbog toga odlučili da zapravo na jedan potpuno drugačiji način, bez dramske strukture, isključivo sa nekom intelektualnom i sa književnom strukturom to prezentujemo publici – rekao je čuveni glumac. Ranije je na taj način tekst interpretiran u Beogradu, a nakon Kotora će biti i u Sarajevu, Zagrebu i Ljubljani. - To su centri koji su nekada

pripadali jednoj državi, a sa jednom retrospekcijom možemo i tamošnjoj publici da saopštimo ono što su ova dva izvanredna autora, kao što su Igor Štiks i Vladimir Arsenijević napravila - izjavio je Cvetković za Media biro.

Liješević je bio oduševljen ambijentom.

- Kad smo došli ovdje sve je dobilo neki drugi smisao, emotivnost i intimu. Toliko je lijep prostor da bih volio da nešto režiram ovdje - izjavio je Liješević. D. E.

17 Neđelja, 13. avgust 2023. Kultura

Vesela Miško V ić pozornicama

duško Miljanić

kontinuitet

Priča „Reza“ Refadije Abdić najbolja na ovogodišnjem Festivalu priče „Zavičajne staze“ u Petnjici

a do so FT ić

Sa dodjele nagrada u Petnjici

Naši košarkaši na turniru u Tbilisiju upisali

Mihailović se nakon devet godina vratio u Budućnost Voli

PODGORICA – Dva dana nakon što je proslavio 33. rođendan, Vladimir Mihailović je poslije devet godina ponovo postao košarkaš Budućnost Volija. I opet je u Podgoricu stigao iz Mornara, kao 2010. godine. U prvom mandatu u dresu Budućnosti je osvojio četiri titule prvaka Crne Gore i tri Kupa. – Pamtimo ga kao dječaka koji je letio kroz vazduh i moćno zakucavao, vraća se kao lider sa snajperskim sposobnostima. Vlado, dobro došao nazad! – saopšteno je iz Budućnost Volija.

Nakon odlaska iz Podgorice, Mihailović je igrao u Njemačkoj, Belgiji, Poljskoj, Bjeloru-

siji i posljednje dvije sezone u Baru. U Belgiji sa Ostendeom osvojio duplu krunu, a prije dvije godine je kao član Okapija bio MVP belgijske PBL lige. Za sezonu i po u Mornaru je potvrdio kakav je igrač. Prije dvije sezone je uspio da postavi rekord po broju poena u jednom meču u ABA ligi, kada je ,,zatrpao“ koš Mege i meč završio sa 46 poena, da bi prošle sezone taj rekord, za poen, oborio timski kolega Fets Rasel Drugi dio prošle sezone je propustio zbog nekoliko povreda, a da se potpuno oporavio dokazao je u dresu reprezentacije na nedavnoj prijateljskoj utakmici sa Slovenijom

u Ljubljani, kada je ubacio 26 poena, uz šut za tri poena 8-6. Prije Mihailovića, Budućnost je dovela plejmejkere Mekinlija Rajta, Kolbija Rosa, bekove Alerika Frimena i Flečera Megija, krilo Andriju Slavkovića, krilnog centra Andriju Grbovića i centre Džakorija Vilijamsa i Mar-

Savladana Belgija, sa Izraelom za opstanak

SKOPLJE – SRC „Kale“. Sudije: Barkauskas (Litvanija), Griđoni (Italija), Pipan (Slovenija). Rezultat po četvrtinama: 19:16, 20:30, 9:19, 22:18.

BELGIJA: Embo 13 (6-5), Minući 9, Sourin 4, Svolfs 7, Hodž 20 (11-3), Leklerks, Tijonks 5, Guidabi, De Rider 8 (4-4), Pic 2, De Mol 2, Kopejans.

CRNA GORA: Veković, Komnenović 5, Todorović 3, Šćepanović, Globarević, Radulović, Nikezić 8 (6-2), Stanković 4 (2-2), Đukanović 23 (2-2), Škuletić 17, Ivelja 23 (4-4), Smolović.

Kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore savladala je Belgiju 83:70, u prvom meču u razigravanju za plasman od

13. do 16. mjesta na Evropskom prvenstvu u Skoplju. „Crvenima“, tako, nedostaje još jedna pobjeda da bi izborili opstanak

Crna Gora 81

Iran 66

TBILISI – ,,Tbilisi arena“. Gledalaca: 5.249. Berekašvili, Mikaladze, Šalamberidze. Rezultati po četvrtinama: 30:17, 21:10, 17:23, 13:16.

CRNA GORA: Ilić, Mihailović 5 (4-3), Vučević 19 (4-4), Slavković 2, Radončić 4 (2-2), Radović 14, Dubljević 7 (4-3), Simonović 12 (4-3), Ivanović 4 (2-2), Drobnjak, Popović 4 (2-1), Peri 10 (3-3).

IRAN: Vahedi 1 (2-1), Mirzaeitalarpošti 3 (2-1), Mašajeki 3, Amini 14 (8-7), Rezaeifar 3, Jakhalidehordi 13 (2-2), Girgorian, Kazemi Naeini 4, Ehadadi 8 (4-4), Aghajanpur 14 (22), Pazirofteh, Monji 3 (3-1).

Crna Gora protiv Gruzijom

vina Džonsa. Ugovore su produžili Aleksa Ilić i Marko Jagodić Kuridža, kao i trener Petar Mijović Od igrača iz prošle sezone, pod ugovorom su Petar Popović i Kameron Rejnolds Budućnost Voli u poneđeljak počinje pripreme za narednu sezonu… S. J.

u A diviziji. Crna Gora meč za opstanak u eliti igra danas protiv Izraela (16 sati). Do druge pobjede na šampionatu (prvu je ostvarila protiv Turske u grupnoj fazi), izabranici Petra Jovanovića su došli nakon bolje igre u drugoj i trećoj četvrtini. U prvoj dionici su se timovi smjenjivali u vođstvu, ali je na kraju Belgija imala tri poena prednosti (19:16), a „plus šest“ početkom druge četvrtine (22:16). Serijom 8:0, Crna Gora je preokrenula na 24:22, a onda je do kraja kvartala stekla sedam poena prednosti (46:39). Sve je riješeno u trećem periodu, u kojem je naša selekcija odigrala odlično u odbrani (primila svega devet poena) i stigla do maksimalnih i nedostižnih 17 razlike (65:48), nakon čega je rutinski privela meč kraju… Đorđe Đukanović i Vuk Ivelja su bili najefikasniji sa po 23 poena, a Đukanović je imao još 18 skokova i četiri asistencije. Ilija Škuletić je meč završio sa 17 poena, devet skokova i osam asistencija. S. J.

U dvorani (,,Tbilisi arena“) u kojoj su u septembru prošle godine izborili plasman u osminu finala Evropskog prvenstva, košarkaši Crne Gore su upisali prvu pobjedu u pripremnom periodu za Mundobasket – izabranici Boška Radovića su lako savladali Iran 81:66 i izborili plasman u finale turnira u Tbilisiju, u kojem će danas igrati protiv domaće Gruzije, koja je u drugom polufinalu savladala Jordan 86:69.

Prije Irana, crnogorski košarkaši su u pripremnim mečevima izgubili od Francuske (69:80) i Slovenije (100:104).

Iran je postigao prve poene na meču, ali je naš tim opravdao ulogu favorita i već u prvoj četvrtini stekao dvocifrenu prednost od 13 poena (24:11), serijom 9:0, a u dva navrata je vodio i 16 razlike (28:12, 30:14). Do poluvremena je razlika iznosila 24 poena (51:27), a u prvoj polovini trećeg kvartala je bilo i maksimalnih 26 razlike (60:34, 62:36, 64:38). Nakon toga je Crna Gora malo ,,povukla ručnu“, što je Iran iskoristio da donekle ublaži poraz…

Najbolji u našoj selekciji je bio Nikola Vučević sa 19 poena i 14 skokova, Nemanja Radović je dodao 14 poena i 10 skokova, dok je Marko Simonović meč završio sa 12 poena.

Dvocifen je bio i Kendrik Peri sa 10 poena, uz pet asistencija i četiri skoka… U iranskoj selekciji Metin Aghajanpur i Mohammad Amini postigli su po 14.

Rival Crne Gore u neđeljnom finalu biće bolji iz duela Gruzije i Jordana.

Prije meča je minutom ćutanja odata počast preminulom crnogorskom košarkašu Ivanu Ćoroviću

Crna Gora igra ovaj turnir je u sklopu priprema za Svjetsko

18 Neđelja, 13. avgust 2023. Arena Košarka FIBA

Sa jučerašnje utakmice Gruzija - Crna Gora Evropsko kadetsko košarkaško prvenstvo u Skoplju Podgorički košarkaški klub objavio dolazak reprezentativnog beka

Belgija 70 Crna Gora 83

upisali prvi trijumf u pripremnom periodu za Mundobasket

Gora ubjedljiva

Irana, sa Gruzijom u finalu

KSCG: Ivana je bolest spriječila da postane dio seniorskog tima

IN MEMORIAM: Ivan Ćorović (1998–2023) Zauvijek

mladi heroj

Kada odu heroji, njihov život ostaje kao amanet. A Ivan Ćorović je bio i jeste heroj. Šampion. Na terenu i u životu. Jedan od onih kojima se divite, od kojih možete da učite životne lekcije, iako je mlađi od vas. Od prije dva dana u utakmicama dominira na nekim drugim terenima. Na ovom našem terenu kraj je stigao surovo, bolno i nepravedno rano. Mnogo je poruka koje kažu da je ,,bivši košarkaš izgubio bitku sa opakom bolešću“. Ne, veliki Ivan nije poražen. Iako je znao da izgubi utakmicu, na terenu je poraz prihvatao sportski, pružene ruke suparniku, ali uz volju da još jače radi i da bude bolji. Nije odustajao. Nije ni ovog puta, ali njegovo tijelo previše se izmorilo, trebao mu je predah, tajm-aut, iako su snaga i hrabrost koje je imao činili da vjerujemo da će pobijediti i u ovoj, najvažnijoj utakmici. Veliki Ivan je ostao zauvijek mladi heroj za sve koje je poznavao, ali i za neposredne aktere njegove nadasve kratke, ali jake i važne ljudske priče. Ivan Ćorović je bio košarkaš. Pišu ovih dana bivši reprezentativac Crne Gore i bivši igrač Crvene zvezde. Opet pogrešno. Sve što je bilo u vezi sa košarkom za njega nije imalo konotaciju „bivši“. Jer, kad više nije mogao da pomogne drugovima na terenu, pratio je svoje saigrače, trenere, radovao se svim uspjesima koje su ostvarivali.

prvenstvo, koje je na programu od 25. avgusta do 10. septembra. Naša selekcija na Filipine putuje 16. avgusta, a četiri dana kasnije će sa domaćinom odigrati posljednji kontrolni meč. Rivali na Mundobasketu biće im Litvanija, Meksiko i Egipat. S. J.

Kako je saopšteno iz Košarkaškog saveza Crne Gore, stručni štab, naši košarkaški reprezentativci i predsjednik KSCG Nikola Peković oprostili su se od Ivana Ćorovića u Tbilisiju.

Nekadašnji juniorski i mladi košarkaški reprezentativac Crne Gore i kapiten mlađih selekcija Crvene zvezde, preminuo je u petak u Nikšiću u 26. godini, nakon duge i teške borbe sa najtežom bolešću.

– Na inicijativu naše delegacije i samog selektora Boška Radovića kod koga je Ivan igrao, uoči utakmice protiv Irana u Gruziji održan je minut ćutanja u Ivanovu čast. I na taj način u našem nacionalnom timu željeli su da pokažu koliko im je teško pala vijest o smrti bivšeg saigrača! Ivan je preminuo u 26. godini, a bolest ga je spriječila da postane dio seniorskog nacionalnog tima. Neka mu je vječna slava – saopšteno je iz KSCG.

Novi problem za Francusku pred Svjetsko prvenstvo

Bez Nilikine na Mundobasketu

PODGORICA – Težak udarac za košarkašku reprezentaciju Francuske.

Već je poznato da Matijasa Lesora muči lijevi skočni zglob i da će zbog toga vjerovatno propustiti Mundobasket, a sada se javio novi problem. U pitanju je povreda plejmejkera, novog člana Šarlota, Frenka Nilikine

On se u petak povrijedio na pripremnoj utakmici sa Litvanijom i medicinski tim je procijenio da neće biti spreman da se od povrede tetive oporavi na vrijeme, pa će propu-

I moguće da neki nijesu bili fer prema njemu, ali to nijesu priče za ovaj put niti je on želio da se o tome priča.

Ali, čak i u borbama sa teškim hemioterapijama, vraćanjem bolesti, te amputacijom noge zbog tumora koji mu je ustanovljen 2017. godine, malo poslije punoljetstva, Ivan je isticao da mu je košarka donijela mnogo. Donijela mu je prijatelje, koji su shvatili njegovu veličinu, hrabrost i tako rijetku dragocjenost karaktera. Lakše je podnosio dane u druženju sa nekadašnjim saigračima koji su bili podrška, donosili zdravu priču.

– Značilo mi je mnogo da znam da mi je od košarke bar nešto ostalo, a to su oni – ispričao je Ivan za Pobjedu, na smiraju 2020. godine. Tada je u redakciju Pobjede došao sam. Nije želio da ga neko sretne, niti mu je predstavljalo problem to što do posljednjeg sprata naše redakcije nema lifta. Sa protezom na nozi već se bio srodio, zanimalo ga je samo gdje može da parkira auto. A, onda se u našoj redakciji na stadionu pod Goricom pojavio Apolon, gorostas od dva metra, čiji su osmijeh i srce bili širi od svih terena i košarkaških dvorana. I ubjedljivi

stisak šake koji se ne zaboravlja. Imao je posebnu moć – činio je da se u njegovom društvu osjećate jačim i uzvišenim, prepoznate životnu opomenu i bude vas stid od činjenice kakve situacije svakodnevno u svom životu nazivate problemom. – To nijesu stvari koje se događaju svakog dana, naročito ne mladim ljudima, sportistima. Ali, bolest ne bira, ona je svačija, a meni se desila – rekao je tada Ivan i dodao: „Podnio sam to onako kako sam znao. Život je to nanio, tako je moralo da bude“ – blago je izgovorio veliki Ivan, bez zere srdžbe na život i sudbinu. Posljednji put Ivana Ćorovića srela sam u holu Nikšićkog pozorišta, tokom prethodne zime. Ne sjećam se koju smo predstavu gledali, nije ni važno. U društvu starijih ljudi, stajao je mlad momak, visok, blago povijen, prilično blijed i bez kose. Na trenutak mi je djelovao poznato, ali nijesam mogla da se sjetim odakle. A onda se nasmijao – opet široko i jako, da sam odmah znala ko je.

– Šta je, nijesi me prepoznala ovako bez kose? – pitao me Ivan.

– Ma, ne, nosim sočiva, pa ne vidim dobro, a i ovdje nijesu dobra svjetla – izgovorila sam na brzinu, u želji da što prije prođe trenutak mog šoka i reakcije koju nijesam umjela bolje da sakrijem.

Ali, on je opet bio zreliji, pametniji, svjesniji, te je prekinuo moju ćutnju pitanjem i odgovorom.

– Kako ti se svidjela predstava? Ti to procjenjuješ bolje nego ja. A ovo, vratilo se, vidiš, ali biće bolje, idemo dalje – rekao je tada, pozdravio me sa istim širokim osmijehom i vedrinom.

Poslije toga, nijesam ga više srela.

Rođeni Nikšićanin kao klinac počeo je da trenira u Omladinskom košarkaškom klubu

Montenegro, kao jedan u moru vršnjaka sa istim željama. Neupitni talenat brzo je došao do izražaja, pa je već nakon dvije-tri godine bio primijećen. Član kadeta Crvene zvezde postao je već sa 16 godina, a potom u juniorskom dijelu karijere bio čak kapiten tima. On bi skromno rekao prvi među jednakima, samo što znamo da su kapiteni uvijek birani kao posebni među jednakima. – Na kraju sezone krenula su reprezentativna okupljanja, a u ekipi selektora Nebojše Bogavca postao sam i kapiten juniorske reprezentacije Crne Gore. Te godine uzeli smo zlatnu medalju na Evropskom prvenstu B divizije u Skoplju – ispričao je Ivan.

Tekst objavljen u našem listu, 1. januara 2021. godine, posvećen Ivanu Ćoroviću počinje ovako: „Znaš kako se postaje šampion? Izađeš na teren kad je najteže i pobijediš“ – ova, dobro znana i citirana filmska replika umnogome uokviruje životni put Ivana Ćorovića: ljubav prema košarci, Zvezdi, reprezentaciji i, što je najvažnije, njegov najveći trijumf. Jer, on je ostao šampion, čak i onda kada se sa parketa velikih dvorana i snova „preselio“ u bolničke sobe, kad je trpio bolove, a proteza koja mu je zamijenila nogu postala važna kao pehar Evrolige ili NBA prsten. Priznanja koja su mu slutili stručnjaci zbog dominacije pod obručima, ali je život surovo prekinuo njegovu karijeru. Ili, kako reče jedan od njegovih košarkaških učitelja – Što je nepravda, pa taj momak je imao sve za svjetskog šampiona. Sve, osim sreće...

Od petka veliki Ivan igra na nekim drugim terenima, za medalje i pehare u vječnosti. Zaslužila je mlada gromada tajm-aut. Da bi opet mogao da bude Šampion. Svetlana VIŠNJIĆ

19 Neđelja, 13. avgust 2023. Arena Košarka

GMF.GE

protiv

GMF.GE

stiti Svjetsko prvenstvo. Francuska je u grupi H zajedno sa Kanadom, Libanom i Letoni- jom i neće igrati u punom sastavu zbog problema sa povredama. R. A.

PREMIJER (1. KOLO)

Arsenal siguran, šou Njukasla i Brajtona

PODGORICA - Poslije

Mančester sitija koji je posao rutinski odradio u petak, još jedan kandidat za titulu u Premijer ligi nije imao mnogo problema na startu sezone – Arsenal je bio bolji od Notingem foresta (2:1).

U dresu ,,tobdžija“ u engleskom prvenstvu debitovali su Kai Haverc, Deklan Rajs i Jurijen Timber, koji se povrijedio, ali su trijumf donijeli starosjedioci Gabrijel Martineli i Bukajo Saka

Martineli je u 26. prošao po lijevoj strani i lijepo asistirao

Nketiji

Šest minuta kasnije u strijelce

se upisao Sada efektnim udarcem iz daljine. Rajs je u nastavku dva puta mogao da savlada golmana ,,šumara“, pogodio je i stativu, da bi se u finišu Forest probudio i pogotkom Avonijija u 82. unio neizvjesnost. ,,Tobdžije“ su, ipak, odbranile tri boda na svom ,,Emirejtsu“. Brajton će i ove sezone očigledno igrati dobar fudbal, iako je ostao bez nekoliko bitnih igrača – sastav Roberta de Zerbija deklasirao je novajliju u Premijer ligi, Luton (4:1). Fulam je na gostovanju savladao Everton golom Bobija De Kordova-Rida u 73. minutu, dok je Šefild junajted

Bavarci zvanično dobili veliko pojačanje

MERIDIANBET 1. CFL (4. KOLO): Rudar i dalje bez

PODGORICA - Fudbaleri Petrovca će i nakon četvrtog kola ostati lideri Prve crnogorske lige. ,,Neboplavi“ su kao domaćini ,,preživjeli“ jedanaesterac Rudara i preko Adnana Bašića i poklon pogotkom Nikole Zvrka kaznili Pljevljake (2:0) koji su ostali na nuli, bez postignutog pogotka nakon četiri meča.

U komšiliku, u Baru, Arsenal je protiv Mornara slavio 1:0. Petrovac je prvu veliku šansu imao u 18. minutu kada je Babić šutirao glavom, a Vukčević sjajno odbranio. Golman gostiju istakao se i četiri minuta kasnije kod ,,makazica“ Perovića, da bi Rudar zaprijetio tek u 41. preko Kneževića koji je šutirao na prvu stativu, ali je Kordić bio dobro postavljen.

Petrovac ostaje lider, Montenegro kaznio Mornar

na povratku u elitu kao domaćin izgubio od Kristal Palasa pogotkom Odsona Eduara u 50. Bornmut i Vest Hem igrali su 1:1, a spektakl je priredio Njukasl – učesnik Lige šampiona plesao je protiv Aston Vile (5:1). Sandro Tonali je već u šestom minutu postigao debitantski pogodak, a dobru formu najavio je i Aleksander Isak. Šveđanin je pogađao u 16. i 58, a u strijelce su se upisali i Kalum Vilson i Harvi Barns Jedini gol za goste dao je Musa Dijabi u 11. minutu za 1:1. Danas igraju Brentford – Totenhem (15 h) i Čelzi – Liverpul (17.30). Ne. K.

Hari Kejn je Bajernov

godina. Postoje momenti koje ću pamtiti do kraja života i ovo je idealna prilika da zahvalim svima - u klubu, oko njega, saigračima, navijačima... - naveo je Kejn.

Sjajnom golgeteru ugovor sa ,,pijevcima“ isticao je narednog ljeta i nije želio da ga produži. Engleski klub nije imao izbora.

- Nerado smo pristali na ovaj transfer – rekao je predsjednik kluba Danijel Levi

Gosti su poslije 20-ak minuta igre u nastavku imali idealnu priliku da prekinu golgeterski post ove sezone – Kordić je oborio Kneževića nakon što ga je ovaj obišao, ali je potom odbranio udarac Sentokua iz jedanaesterca i izrastao u junaka. Petrovcu je trebalo samo četiri minuta da kazni Rudar – poslije centaršuta s lijeve strane, sam na petercu između dva štopera ostao je Bašić i postigao povratnički prvijenac.

U dva navrata je Rudar mogao do izjednačenja – Knežević je šutirao pored gola, a re-

PODGORICA - Kristijano Ronaldo zaslužan je za prvi trofej Al Nasra od njegovog i dolaska ostalih zvijezda u ovaj klub iz Saudijske Arabije.

Al Nasr je u finalu arapskog Kupa šampiona pobijedio Al Hilal nakon produžetaka 2:1, a oba pogotka postigao je Ronaldo.

Portugalac je najprije u 74. donio izjednačenje poslije pogotka Mišela, da bi u osmom minutu produžetka pogodio za pobjedu Al Nasra.

Za Al Nasr, osim Ronalda, nastupaju i Brozović, Mane, Telješ... dok dres Al Hilala nose zvijezde poput Neveša, Kulibalija, Milinković-Savića, a trener je Žorž Žezus Ne. K.

zervista Kalezić loše zahvatio loptu kada je bio usamljen na šest metara od gola – a onda je

meč riješen neobičnim pogotkom Zvrka u 88. Golman Stojan Vukčević je

Ronaldo donio trofej Al Nasru

PODGORICA - Transfer

ljeta je ozvaničen – Hari Kejn (30) je novi fudbaler Bajerna.

Kapiten Engleske i doskorašnji napadač Totenhema u petak je stigao u Minhen, odradio ljekarske preglede i više nije bilo prepreka da potpiše ugovor do 2027. godine.

Bajern je Totenhemu platio oko 110 miliona i dobio pojačanje koje bi trebalo da bude kapitalno u napadu na trofej Lige šampiona, koji čeka od 2020. - Napokon sam postao dio Bajerna, jednog od najvećih klubova na svijetu. Uvijek sam govorio da želim da se takmičim

Bajern je razbijen na debiju

Kejna – Kup

Njemačke pripao je RB Lajpcigu, koji je het-trikom Olma (3:0) slavio u Minhenu

i dokažem na najvišem nivou i ovo je ono što sam tražio. Bajern je klub pobjedničkog mentaliteta - rekao je Kejn.

Na društvenim mrežama obratio se navijačima Totenhema. - Želim da od mene čujete da je došao momenat da napustim Totenhem. Mnogo je emocija i teško mi je što idem iz kluba u kojem sam proveo skoro 20

Kejn je tri puta bio najbolji strijelac engleske Premijer lige, a ukupno je postigao 213 golova na 320 mečeva i nedostajalo mu je 48 pogodaka da obori rekord Alana Širera (260). Sa 280 pogodaka je najbolji strijelac u istoriji Totenhema, a sa 58 prvi golgeter u istoriji reprezentacije Engleske.

- Kejn je igrač kojeg smo željeli od početka. Bili su ovo dugi pregovori, ali imali smo jasan cilj i srećni smo što se završilo kako treba. Hari se savršeno uklapa u ono što Bajern predstavlja, a napadači top klase su uvijek bili važan faktor u najvećim uspjesima kluba. Vjerujemo da će se ta priča nastaviti i sa Harijem – izjavio je izvršni direktor Bavaraca Jan-Kristijan Drizen Ne. K.

Selektor Mirko Marić objavio spisak fudbalerki

Kadetkinje igraju dvomeč s Kosovom

PODGORICA – Selektor ženske omladinske fudbalske reprezentacije Crne Gore Mirko Marić objavio je spisak igračica za prijateljske utakmice sa Kosovom.

Na Marićevom spisku su 22 igračice – golmanke Jovana Žugić (Ekonomist), Ajša Kalač (Leotar, BiH), Marija Vuković (Budućnost); odbrana Tanja Malesija, Vlada Milović (Budućnost), Mia Baturan (Breznica), Anastasija

Rakočević (Radnički Kragujevac, Srbija), Ivana Pavlović (Florida Premier, SAD), Jelena Radević (Cveteks), Tijana Janković (Ekonomist), Nela Kolić (Zora); vezni red Anđela Golubović (Ekonomist), Sanija Pačariz, Larisa Đurković, Ivana Boričić (Budućnost), Katarina Čađenović (Breznica), Mia Vukčević (Mladost); napad: Ana Krivokapić (Mladost), Tatjana Osmajić (Breznica), Tamara Milović, Tijana Đurđevac (Ekonomist), Lidija Stanić (Breznica). Dueli sa Kosovom igraju se 15. avgusta od 17.30 sati i 17. avgusta od 10 časova. Oba meča igraće se u Rožajama. R. A.

20 Neđelja, 13. avgust 2023. Arena Fudbal

X/ARSENAL

Slavlje fudbalera Arsenala FSCG FSCG Sa sinoćnjeg meča Bajern - Lajpcig u Minhenu Arapski Kup šampiona

boda i pogotka

ostaje Montenegro Mornar

Stadion: Pod Malim brdom.

Gledalaca: 600

Sudija: Dejan Marković (Bar)

Golovi: 1:0 Bašić u 68, 2:0 Zvrko u 87.

Žuti kartoni: Mikijelj, Kordić, Malešević (Petrovac), Knežević, Kalezić, Milić (Rudar)

Petrovac Rudar

Kordić

Malešević

Dedić

Franeta

Mikijelj

Boljević

Lambulić (od 54. Bašić)

Adžović (od 83. Zvrko)

Bakić

Perović (od 54. Carević)

Babić

izašao van šesnaesterca u namjeri da otkloni opasnost, ali je to uradio toliko loše da je

Vukčević

Bulatović (od 78. Brnović)

Bogdanović (od 78. Kalezić)

M. Golubović

Pupović

A. Golubović (od 76. Milić)

Čepić

Zečević (od 64. Simić)

Sentoku

Radojičić

Knežević

pogodio Zvrka od kojeg se lopta sa 30 metara odbila pravo u mrežu.

Petrovac s 10 bodova ostaje

usamljeni lider, a prvi pratilac mu je Arsenal koji je na ,,Topolici“ slavio zahvaljujući Darku

Nikaču. Iskusni napadač lijepo je u 89. prebacio golmana

Popovića nakon što mu je još

ljepše asistirao Montenegro

Mornar je u prvom poluvremenu preko Božanovića pogodio prečku, u šansi su bili i Ćetković i Vujačić, a u 85. je Gazivoda iz dobre pozicije šutirao gla-

Mornar

Arsenal 0

Stadion: Topolica. Gledalaca: 400

Sudija: Miloš Bešović (Podgorica)

Gol: 0:1 Nikač u 89.

Žuti kartoni: Božanović, Vujačić (Mornar), Dašić, Čelebić, Kašćelan (Arsenal)

Crveni karton: Matija Božanović (Mornar) u 90+4.

Mornar Arsenal

Popović Stevanović

Ljutica

Jeknić Imamović (od 84. Okamoto)

Božanović

Dubljević

Ćetković (od 68. Gazivoda)

Škrijelj

Kolundžić (od 84. Stojanović)

Vujačić (od 75. Račić)

Puletić

Kašćelan

Manojlović

Čelebić

Čavor

Dašić

Macanović (od 46. Muhović)

Mirković

Montenegro (od 90+3. Todorović)

Šahman (od 90+4. Mališić) Đorđević (od 68. Nikač)

vom u spoljni dio mreže. Kazna je ubrzo stigla – Nikač je postigao prvi pogodak ove sezone, a potom je u strijelce mogao da se upiše i Kašćelan Atraktivan pokušaj ,,makazicama“ zaustavio je Popović. Arsenal ima osam bodova, dva manje od Petrovca, a tri više od Sutjeske koja večeras gostuje Jedinstvu.

Mornar je nakon tri remija pretrpio prvi poraz, a ovo mu je treći uzastopni kod kuće od Arsenala – sva tri puta bilo je 0:1. Ne. K.

Crnogorski fudbaler ima novi klub

Marko Vukčević u Varaždinu

PODGORICA - Crnogorski reprezentativac Marko Vukčević novi je fudbaler Varaždina.

Tridesetogodišnjak koji djeluje po desnoj strani prethodne dvije sezone igrao je za rumunski UTA Arad. Ponikao je u Budućnosti, iz koje je otišao u ljubljansku Olimpiju, a nastupao je i za Vojvodinu, Inter iz Zaprešića, iranski Pajkan, Grbalj i Podgoricu. Za ,,A“ reprezentaciju Crne Gore upisao je 15 nastupa.Ne. K.

Pobjede Otranta, Koma i Igala

Fudbaleri Otrant-Olimpika, Koma i Igala ostvarili su pobjede na startu nove sezone Druge crnogorske lige.

Otrant-Olimpik je u Ulcinju savladao Podgoricu 2:0, golovima Japanca Ajume Nišimure u 45. i 83. minutu.

Kao domaćin je slavio i Kom, koji je savladao ekipu najstarijeg crnogorskog kluba, Lovćena - 3:1.

Podgorički tim do trijumfa je došao pogocima Marka Kažića u 15. i 36. i Vladimira Perišića u 86. minutu iz jedaanesterca.

Jedini pogodak za cetinjski tim, koji je minule sezone dominantno izborio ulazak u Drugu ligu, postigao je Vuko Vicković u 31. minutu.

Igalo je pogotkom rezerviste

Stefana Čobeljića u 89. minutu slavilo u Danilovgradu protiv Iskre 1:0.

Berane i Internacional igrali su neriješeno 2:2 – za domaće je strijelac bio Drago Maksimović u 29. (iz jedanaesterca) i 76. minutu, dok su za ekipu iz glavnog grada pogađali Haru-

ki Jamamura u devetom i Igor Vukčević u 71. sa ,,bijele tačke“. Pobjednika nije bilo ni u duelu Bokelja i Grblja, koji je u Kotoru završen 1:1. Dejan Pepić je u 14. donio prednost domaćinu, a konačan rezultat postavio je Jovan Vujović u 84. iz penala. R. A.

Vezista

Budućnosti Vasilije Adžić

Budućnost i Sutjeska žele dobru uvertiru pred derbi

PODGORICA - Budućnost i Sutjeska su daleko od željene forme na početku sezone. U Evropi su dokazali da su daleko od ozbiljnog fudbala, a ni u prvenstvu nijesu uvjerljivi – podgorički tim poslije tri kola ima četiri boda, nikšićki jedan više. Naredne sedmice kraj Bistrice će bez prisustva publike igrati najveći crnogorski derbi, večeras je prilika da se napravi dobra uvertira. Četiri dana nakon remija sa Dečićem (1:1), Budućnost igra još jedan meč kod kuće – rival joj je Jezero, dok Sutjeska ide u Bijelo Polje na megdan Jedinstvu.

U istom terminu, od 20 sati, igraće se i treći večerašnji duel, između Mladosti Donja Gorica i Dečića na ,,DG areni“. - Nijesmo zadovoljni rezultatom protiv Dečića, mislim da smo zaslužili tri boda. Ipak, raduje me napredak u igri od dolaska novog trenera. Postigao sam gol, ali osjećaj nije potpun kad ne upišemo pobjedu –osvrnuo se vezista Budućnosti Vasilije Adžić na zaostali meč drugog kola. ,,Plavi“ žele da uđu u seriju pobjeda.

- Budućnost uvijek ide na pobjedu i to se nikada neće promijeniti. Rekao sam da smo zadovoljni igrom, nadam se da ćemo osvojiti što više bodova do pauze i da će nakon toga igra biti još bolja i efikasnija – naveo je Adžić i podsjetio da je Jezero neugodan rival za Budućnost.

- Imamo loše iskustvo s Jezerom, pogotovo na našem stadionu. Sjećamo se dobro prošle sezone kad je pobjedom trebalo da proslavimo titulu pred našim navijačima, a Jezero nas je u tome spriječilo. To treba da nam bude opomena. Kvalitetnija smo ekipa i ako ponovimo igru iz meča sa Dečićem vjerujem da ćemo osvojiti tri boda. Sedamnaestogodišnji Nikšićanin šansu u prvom timu dobio je prošle sezone, a ove se već nametnuo kao jedan od lidera ekipe. Postigao je tri pogotka, uz nekoliko asistencija, i jedina je svijetla tačka Budućnosti na startu sezone.

- Zadovoljan sam igrama, ali mislim da mogu još mnogo bolje. Nadam se da ću iz meča i meč doprinositi ekipi, ali fudbal je takva igra da će moj učinak nekad biti dovoljan, a ne-

kad ne. Zahvalan sam klubu na ukazanoj prilici, čast je biti prvotimac Budućnosti i nadam se da ću što više napredovati, a to mogu postići velikim radom i prizemnošću u svakom trenutku – poručio je supertalentovani vezista.

Sutjeska je tokom sedmice promijenila trenera, Nenada Brnovića naslijedio je Vladimir Janković, a duel u Bijelom Polju pokazaće da li to može odmah da donese nešto pozitivno.

- Svaka promjena donosi nešto novo, a očekivanja su kao i do sada najveća. Idemo na pobjedu, mislim da smo se probudili nakon utakmica u Evropi i svega što se izdešavalo. Malo smo ,,došli sebi“ i vjerujem da će sve biti dobro – naveo je Dušan Živković. Sutjeska nikada nije izgubila na gostovanju Jedinstvu.

- Veoma bitna utakmica i vjerujem u pozitivan rezultat koji bi podigao samopouzdanje pred derbi. Čeka nas težak raspored, ali imaćemo više vremena za oporavak nego dok smo igrali Evropu. Sve je to imalo uticaja na nas – dodao je ofanzivac osvajača Kupa iz prošle sezone. Ne. K.

21 Neđelja, 13. avgust 2023. Arena Fudbal M. BABOVIĆ (4-2-3-1) (4-3-3) Dragojević Nikić Vlahović Đoljaj Urtado Đeljaj Radinović Božović Došljak Drešaj Gigašvili Popović Ujkaj Vuković Augusto Šofranac Vujisić Milić Maraš Camaj Stadion: DG arena. Kapacitet: 4.300. Sudija: B. Odalović. Pomoćnici: V. Radenović i M. Nelević. Početak: 20 sati Trener Marko Šćepanović Trener Juraj Jarabek Vušurović Šarkić Jedinstvo (4-2-3-1) Sutjeska (4-3-3) Joksimović Ličina Krulanović Matanović Dacić Šaletić Đ. Cvijović Pavlović Krnić Grivić Dulović Idrizović Simić Hajrović Krstović Banda Bašić Rudović Korać Mirosavljev Gradski stadion u Bijelom Polju. Kapacitet: 4.000. Sudija: P. Radovanović. Pomoćnici: N. Vujović i G. Savićević. Početak: 20 sati Trener Vuko Bogavac Trener Vladimir Janković Vuković Živković (4-3-3) Jezero (4-2-3-1) Pavličić Kastratović Ignjatović Škrijelj Vuković Gašević Bošković Stijepović Orahovac Šimun Đuričković Imamović Naoaki Vl. Adžić Kontić Va. Adžić Mirković Jovićević Mrvaljević Grbić Brnović Tošković Stadion: Pod Goricom. Kapacitet: 12.000. Sudija: S. Vujović. Pomoćnici: M. Paunović

U. Rašović. Početak:

Trener Mladen

Trener

20 sati

Milinković

Ivan Brnović

MERIDIANBET 1. CFL (4. KOLO): Dečić na ,,DG areni“, Nikšićani s Jedinstvom, šampion čeka Jezero

0 0

Petrovac 2 0

Rudar 0

NK VARAŽDIN

Slavlje fudbalera Petrovca DRUGA LIGA (1. KOLO) S utakmice Kom – Lovćen na Zlatici M. BABOVIĆ

Marija Vuković u Atini sprovodi posljednje pripreme za Svjetsko prvenstvo, za Pobjedu istakla:

PODGORICA – Kada je sredinom maja doživjela rupturu lista i praktično na startu sezone bila primorana da bude van trenažnog procesa mjesec i po, bilo je jasno da Marija Vuković neće imati uspješnu sezonu kao prošle godine.

Ipak, velikom željom i istrajnošću je najbolja crnogorska sportistkinja u protekle dvije godine uspjela da se nakon mjesec i po vrati trenažnom procesu, a zatim i ekspresno pojavi na zaletištu. Već krajem juna, u Krakovu, jedina je koja je našoj reprezentaciji donijela maksimalnih 15 bodova, jer je na ekipnom prvenstvu Evrope slavila sa preskočenih 187 centimetara. To je zapravo bio početak povratka u pravi ritam. Sada, gotovo tri mjeseca nakon povrede Marija u Atini sprovodi posljednje pripreme uoči nastupa na Svjetskom prvenstvu, koje će se od 19. do 27.avgusta održati u Budimpešti, a gdje će kao po običaju biti jedina crnogorska predstavnica...

-Nije bilo lako. Ne pamtim iskreno kada sam u posljednje četiri godine imala problem sa povredom. Desilo se sasvim slučajno na jednom treningu i to u možda najgorem momentu, baš u trenutku kada je počela sezona na otvorenom. Znala sam da me čeka pauza, da ću morati polako da se vraćam i da ću veći dio sezone propustiti i da na mitizima na kojima nastupim, tek nakon povrede – to neće biti prava Marija. Defini-

Crnogorska odbojkašica se vratila u Srbiju

Saška Đurović u Crvenoj zvezdi

PODGORICA – Nakon

godine u Francuskoj, u Sen Rafaelu, Saška Đurović se vraća u srpsku odbojku – srednja blokerka naše reprezentacije je nova članica Crvene zvezde, koja je u minuloj sezoni bila treća u ligaškom dijelu prvenstva, dok je u polufinalu eliminisana od šampiona Jedinstva iz Stare Pazove.

Saška je prošle sezone sa Sen Rafaelom zauzela 10. mjesto

Želim plasman u finale

tivno me poremetilo, ali trudila sam se da me psihički ne izbaci totalno i da budem koliko god hladne glave – objašnjava na početku razgovora za Pobjedu Marija Vuković. Upravo ta činjenica da mora biti hladne glave biće i sada presudna uoči nastupa na Svjetskom prvenstvu. Naša najbolja skakačica uvis prvi put na planetarnoj smotri pojavila se još 2011. godine, kada je u Južnoj Koreji bila 28, da bi zatim šest godina kasnije u Londonu osvojila 21. mjesto. Konstatan rast u generalnom plasma-

nu nastavila je 2019. u Kataru, kada je osvojila 18. mjesto, da bi prošle godine u Sjedinjenim Američkim Država osvojila 14. mjesto, a bila je na pragu plasmana u finale.

-Mislim da je ovo momenat kada mnogo više znači psihička priprema nego bilo šta drugo.

Biće jako bitno da budem maksimalno koncentrisana, da vjerujem u sebe i da ne osjećam nikakav problem. Znam da je povreda prošlost, ali jednostavno dok sam imala pauzu i period da se vraćam u maksimalni ritam, u tom momentu neko-

liko djevojaka ima 195 i preko. Svjesna sam da me čeka paklena konkurencija, ali moram biti psihički maksimalno spremna – dodaje Vuković.

Iako je imala problema već na startu sezone Marija želi da upravo u Budimpešti napravi najbolji rezultat na prvenstvima svijeta u karijeri.

-Znam da nije lako sada obećavati velike stvari, ali definitivno je cilj plasman u finale i neki skokovi oko 192 i 193 centimetra, to je nešto što bi me u ovom momentu zadovoljilo. Znam da je ovo sezona koja se ne može

PODGORICA - Crnogorska

džudo reprezentativka Jovana Mrvaljević osvojila je bronzanu medalju prvog takmičarskog dana juniorskog Evropskog kupa u Skoplju.

Ona je u meču za treće mjesto u kategoriji preko 78 kilograma savladala Polinu Kolevu iz Bugarske.

To je njena treća medalja s evropskih juniorskih kupova u ovoj godini.

Na korak od medalje bio je i Petar Radović, ali je u meču za treće mjesto u kategoriji do 66 kilograma izgubio od Marka Lojaničića iz Srbije.

U borbe za medalje, uprkos ostvarenim pobjedama, nijesu se umješali Balša Mrvaljević, Refik Bećiragić, Matija Rakočević i Aiša Nurković

Marija Vuković na pripremama u Atini

kao i mnogo puta tokom njene karijere, javnost je imala kritike, ne shvatajući objektivne okolnosti...

-Ne želim da se pravdam. Ali, ti nastupiti nijesu pravo mjerilo. Nakon povrede nije bilo ni za očekivati da jurim velike rezultate. U Poljskoj je cilj bio da budem prva zbog bodova, a kasnije 186 i 187 centimtera su čak i i više od očekivanog. Bukvalno sam izašla iz punog zaleta, daleko od forme, bilo je nesnalaženja, trebalo je vremena da se opustim i da shvatim da je povreda prošlost i da mogu da uživam u skoku. Ali, nakon tih nastupa, vjerujem da ću sada u najvažnijem momentu biti prava i u fokusu – naglasila je Vuković.

porediti sa istorijskom od prošle godine, ali imam priliku da na Svjetskom prvenstvu sezonu izvučem i učinim je ipak pozitivnom – iskrena je Vuković. Marija je nakon povrede, osim nastupa u Poljskoj gdje je skočila 187 centimetara, nastupila na mitingu u Francuskoj i osvojila sedmo mjesto sa rezultatom 186 centimetara. Očekivano je odbranila titulu šampionke Crne Gore, gdje samo imala trening (180), da bi krajem jula u Kraljevu na prvenstvu Balkana osvojila četvrto mjesto (183). Baš zbog toga,

Marija je na dvoranskom prvenstvu svijeta u Beogradu bila četvrta, a pokazalo se da uvijek kada nastupa u okruženju i ima podršku dragih ljudi napravi sjajne rezultate. Sigurno je da je i sada dobra prilika za ljubitelje atletike da budu podrška Vuković, jer je Budimpešta krajem avgusta epicentar najbolje svjetske atletike... -Sigurno je da ću imati podršku, jer dolaze sestra i brat, a Jovana i David uvijek su mi talični i njihova energija dodatno mi znači. Daću sve od sebe da ih obradujem i da im pokažem da je vrijedjelo što su došli – kroz osmijeh ističe Marija Vuković. Prvenstvo svijeta počinje 19. avgusta, ali će Marija nastupiti 25. avgusta, kada je na programu disciplina skok uvis... R. PEROVIĆ

Mrvaljević treća na Evropskom kupu

u prvenstvu, dok je u Kupu njen klub eliminisan u osmini finala.

Prije odlaska u Francusku, na-

Evropsko prvenstvo za vaterpoliste do 17 godina

ša odbojkašica je pet sezona nosila dres Tenta iz Obrenovca. Karijeru je počela u Morači… S. J.

Danas su na programu kategorije do 81, do 90, do 100 i preko 100 za muškarce, a u ženskoj konkurenciji do 48, do 52 i do 57 kilograma. R. A.

PODGORICA - Kadetska

vaterpolo reprezentacija

Crne Gore (igrači do 17 godina) poražena je u četvrtfi-

nalu Evropskog prvenstva od Srbije 15:9 (3:3, 5:3, 4:2, 3:1) i u nastavku takmičenja razigravaće za plasman od

petog do osmog mjesta. Prvi rival je Holandija danas od 15.30 sati.

,,Ajkule“ su u meču sa Srbijom dva puta

su Ivan

22 Neđelja, 13. avgust 2023. Arena Sportski miks DŽSCG VPSCG

vodile u prvoj četvrtini, pogodak prednosti imale su i u drugom periodu, u kojoj je rival prvi put stigao do ,,plus 2“ (8:6). Crna Gora je smanjila na 8:7, da bi Srbija uzvratila serijom 4:0, povela 12:7 i prelomila meč. Po dva pogotka za Crnu Goru postigli Marković, Srđan Janović i Strahinja Gojković, po jedan Ognjen Moračanin Danilo Stupar i Tim Perov U polufinalu se sastaju Srbija - Mađarska i Španija –Grčka. Ne. K.

Mlade ,,ajkule“ bez polufinala

DŽUDO

Njegoš Gabrijelu Ivačiću: Nije mudro da pokušavaš silom

Piše: Slobodan ČUKIĆ

Njegoš je pisao i dalmatinskom guverneru Lilienbergu, poručujući mu: „…da je vaša komisija s takvom spravedljivošću postupila u naznačenju granica s kakvom sam ja, one bi se do sada bile i razdjelile, no s onim postupanjem i namjerenijem kako čini vaša komisija dosadašnja, trudno će se u tom djelu uspjeti.” Njegoš je pozvao Lilienberga da dođe na lice mjesta i uvjeri se da austrijske žalbe protiv Crnogoraca nemaju osnova. Od toga nije bilo ništa.

Tenzije su kulminirale početkom avgusta 1838. godine. Zbog postavljenih graničnih biljega na Trojici, koji su ugrožavali crnogorske interese, izbio je 2. avgusta 1838. oružani sukob na Paštrovskoj planini, a potom iznova 5. avgusta - u kojima su Austrijanci izvukli deblji kraj. Austrijski geometri su – piše Dragoje Živković - postavili granične oznake na vrh Trojice iznad crmničkog sela Utrga. Seljaci iz Utrga su te oznake odmah porušili. Takav postupak doveo je do oružanog sukoba. Započeo je boj u koji se Paštrovićima kao prijethodnici, pridružila austrijska vojska. Okršaj je bio žestok. Crmničani se snažno odupru i krenu u protivnapad. Prilikom tog nastupanja zarobe dva austrijska vojnika, koje zadrže kod sebe (Istorija crnogorskog naroda, 1992, 434).

Cvito Fisković piše da su austrijski geometri bili svojevoljno podigli triangularni znak na vrhu brda Trojica u Paštrovićima, nakon čega su Crnogorci napali i protjerali austrijske vojničke posade kod Gomile i Vidraka. Fisković do-

Spor s Austrijom izbio je oko granice koju od davnina potvrđuje krst koji je na Paštrovskoj gori postavio Ivan Crnojević. Spor je izazvan time što su Austrijanci zauzeli crnogorsku teritoriju i na samom vrhu planine izgradili kasarnu iz koje su mogli „gađati u prozor svake crmničke kuće”

daje da je nakon toga austrijski potpukovnik Rossbach „prodro s austrijskom vojskom na Paštrovsku Planinu, ali su ih Crmničani odbili i zaplijenili im dio oružja”. Čim je saznao za prvi sukob (od 2. avgusta) Njegoš je na lice mjesta uputio nekoliko senatora i jedan manji odred gvardije sa Đorđijem Petrovićem. Crnogorski gospodar je 3. avgusta izvijestio Ivačića da je saznao da su Paštrovići bili izazivači oružanog sukoba. „Kad sam imao čest biti ono pre s Vama na granici, gdje se nismo mogli pogoditi o okončateljnom razdjeljenju granice među Paštrovićima i Crničanima, Vama je poznato da smo ugovorili da ostanu granice po starome do druge zgode, i Vi ste me uvjeravali da će se đeometri okanuti poperivanja znakova granični. Oslanjajući se na Vašu riječ, ja sam takođe uvjerio Crničane o tom istom i preporučio im nabljudavati dobro snošenije s austrijskim podajnicima. Sad čujem da su znaci preko crničkoga nadanja bili postavljeni na vrh Trojice više sela Utrga i da su ji Utržani obalili. Paštrovići na to po svoj prilici i ne čekajući nikakve naredbe od svoje vlasti, udare na Utržane, a to je bilo jučer pred podne, i ubiju na istom mjestu više Trojice Vuka Jovova Vukmanovića iz Utrga. Zatim zametne se boj, pritrče soldati i poginu jošt dva Crničanina i jedna ženska. Je li ko jošt više i od koje strane poginuo, nepoznato mi

je, samo mi kažu da su Utržani uhvatili i zadržali dva soldata i da su se čuvali da ne ubiju koga soldata” (Petar II Petrović Njegoš, Izabrana pisma, Titograd, 1967, 124-125).

U pismu Lilienbergu od 5. avgusta 1838. Njegoš podsjeća da je 23. jula bio na granici paštrovskoj i crmničkoj i da tada dogovor nije mogao biti postignut „zbog militarske stražarnice na livadama pod glavicom Vidrak”. „Dok nisam očima vidio – nastavlja Njegoš – nisam mogao vjerovati da bi ista stražarnica mogla biti načinjena na tako za crnička plemena nezgodnom mjestu. Ona je ne samo zaprečila dvoma crničkijema plemenima put na vodu bez koje ne mogu oni opstati i s kojom su se služili se od kako u Crnici suštestvuju, nego je također i za sobom ostavila tolike zemlje isti plemena i kuće gdje zimi i ljeti od svagda svoju stoku drže (…) Ja ne mogu nikako sebe uvjeriti da je ova stražarnica s odobrenijem više austrijske vlasti načinjena na crnogorskoj zemlji” (isto, 127-128).

Vladika je pisao i Gabrijelu Ivačiću da je čuo da on šalje nova vojna pojačanja na mjesto sukoba, pa mu je skrenuo pažnju „da ne postupa mudro ako misli da će oružanom silom nastali granični spor riješiti u svoju korist” (D. Živković, Istorija crnogorskog naroda, 434).

O sukobu na Paštrovskoj gori dragocjenu bilješku načinio je i ruski rudarski inženjer Je-

Austrijanci su Njegošu postavili oštar ultimatum. „U slučaju da im se taj zahtjev ne ispuni u roku 24 časa, prijetili su da će uskočiti u Crnu Goru i ognjem i mačem ispuniti svoje zadovoljenje, ne ograničavajući se samo na krivcima”

Austrijski geometri su postavili granične oznake na vrh Trojice iznad crmničkog sela Utrga. Seljaci iz Utrga su te oznake odmah porušili. Takav postupak doveo je do oružanog sukoba.

Okršaj je bio žestok. Crmničani krenu u protivnapad. Prilikom tog nastupanja zarobe dva austrijska vojnika, koje zadrže kod sebe

gor Kovaljevski, koji je tada boravio u Crnoj Gori. Sukob je izbio tri mjeseca po njegovom dolasku na Cetinje. Spor s Austrijom – piše Kovaljevski – izbio je oko granice između Paštrovića i Crmničana, odnosno, oko granice Austrije i Crne Gore. Tu granicu od davnina potvrđuje krst koji je na Paštrovskoj gori postavio Ivan Crnojević. Spor je izazvan time što su Austrijanci zauzeli crnogorsku teritoriju i na samom vrhu planine izgradili kasarnu „tako da otuda mogu da gađaju u prozor svake crmničke kuće”. Zato su Crmničani „i kasarnu i vojnike najurili pod planinu ka Austrijancima”, saopštio mu je vladičin glasnik. Od desetak austrijskih vojnika ubijena su dvojica (Marijan-Mašo Miljić, Jegor Petrovič Kovaljevski i Petar II Petrović Njegoš, Glasnik Narodnog muzeja Crne Gore, IX knjiga, Cetinje, 2013, str. 71-75). Kovaljevski je na vijest o sukobu osjetio da mora da posreduje. „Kovaljevski nije mogao ostati indiferentan” – piše Dragoje Živković. „U vezi s navedenim zbivanjima on se nedvosmisleno opredijelio na stranu zaštite crnogorskih interesa. Svoje određenje prema pomenu-

tom graničnom konfliktu on je javno iznio pred Vladikom i Crnogorcima, ističući njihovo pravo i obavezu da brane svaki pedalj svoje zemlje.” U dogovoru s Njegošem, pošao je odmah u Kotor, đe je od samog kotorskog načelnika čuo da se Austrijanci pripremaju da Crnogorcima „održe dobru lekciju poslije koje se dugo neće moći oporaviti”, pri čemu je prema Njegoševim podanicima pokazan otvoreni animozitet. Austrijanci su tom prilikom Crnogorcima i vladici postavili vrlo oštre i „drske zahtjeve za zadovoljenje“. Ultimatum je podrazumijevao da im crnogorske vlasti predaju Crnogorce koji su učestvovali u ubistvu vojnika i da se kazne na granici. „U slučaju da im se taj zahtjev ne ispuni u roku 24 časa, prijetili su da će uskočiti u Crnu Goru i ognjem i mačem ispuniti svoje zadovoljenje, ne ograničavajući se samo na krivcima” (Marijan-Mašo Miljić, Jegor Petrovič Kovaljevski i Petar II Petrović Njegoš, isto). Kovaljevski se naježio na komentare i mišljenje o Crnogorcima, ali je ostao uzdržan, čak i na opasku da Rusija ne treba da brani „razbojničko” ponašanje Crnogoraca. Au-

strijanci su očekivali da će ruski inženjer odatle poći za Rusiju i da će vladici napisati „energično pismo”, u kome će mu saopštiti da neće pomagati buntovnicima i da će ih prepustiti kotorskim vlastima, koje će znati kako da se obračunaju s njima. Međutim, Kovaljevski je kotorskom načelniku rekao da će se vratiti na Cetinje. „Ne mogu ostaviti vladiku i Crnu Goru bez posebne naredbe našeg izaslanika. Zato i žurim tamo odakle i ne treba da odlazim” (isto).

Kotorski načelnik je pokušao da ga odvrati od te namjere, a Kovaljevski mu je u jednom momentu saopštio: „Tako –rekao sam iznerviran prevrtljivim ubjeđivanjima i prijetnjama – naredite da se otvore gradska vrata i pustite me, a sa mnom i sve Crnogorce. Oni nijesu ratni zarobljenici. Došli su kao mirni susjedi, ništa ne znajući, pa neka kao takvi i odu. Lošije će biti ako učine pokolj po gradu. S njima se nije lako obračunati, tim prije što bi mnogi od vaših Bokelja pristali njima”. Poslije dužeg vijećanja načelnika i generala odlučeno je da i Kovaljevskog i Crnogorce puste istovremeno. Poslije toga niko od stranaca, što je podrazumijevalo i Crnogorce, neće moći ući u grad. Okrivljujući vladiku Petra II za ove događaje, kotorski načelnik je rekao da od Kovaljevskog očekuje „da će ubijediti vladiku da se potčinjava odluci bečkog kabineta”. (Nastavlja se)

23 Neđelja, 13. avgust 2023. Feljton

I RAZGRANIČENJU

14.

NJEGOŠU, ŠPIJUNAŽI, PRODAJI MAINA I STANJEVIĆA

CRNE GORE S AUSTRIJOM

Dio spornog područja na karti Crne Gore iz 1862. godine, s granicama Crne Gore i austrijskog carstva Jegor Petrovič Kovaljevski Vencel fon Lilienberg

Iz istorije crnogorske diplomatije

Elegantna aroma diplomatije

„Diplomacija izlazi kao pužaljina iz svoje kućice, da svojim glasom zamijeni grmljavinu ustaških plotuna“, znakovita alegorija utemeljivača i vizionara crnogorske diplomatije, ministra inostranih djela, vojvode Gavra Vukovića

Bečki kongres 1815. godine označio je formalni kraj Napoleonovog carstva, ustanovio ravnotežu snaga i međusobnu saradnju velikih sila Velike Britanije, Austrije, Prusije, Francuske i Rusije i iznjedrio multilateralnu (višestranu) diplomatiju – novu granu razgranatog diplomatskog stabla. Tradicionalna bilateralna (dvostrana) diplomatija toga vremena i dalje je neprikosnovena, konzularni odnosi uspostavljeni od davnina nesmetano se odvijaju i dinamič-

no razvijaju, dok multilateralna diplomatija pravi stidljive, ali postojane početne korake. Evropske rijeke kao zajedničko dobro simbolišu povezanost ljudi i država, stoga je 1815. godine osnovana prva međunarodna organizacija, Međunarodna komisija za Rajnu, a 1859. Međunarodna komisija za Dunav. Ubrzo se osnivaju i organizacije iz drugih oblasti, Međunarodna telegrafska unija 1865. i Svjetska poštanska unija 1874. kojoj je Crna Gora pristupila među pr-

vima, iste godine kada je savez počeo da radi.

MILOSRĐE

CRNOGORACA

Mir, oduvijek samo kratak, osvježavajući treptaj naše slavne povijesti. Neprestano pulsiraju oslobodilački ratovi. Knjaz Nikola Petrović uzvikuje: „U paklu je đavo gospodar, a u stijenama hercegovačkim gospodari su Crnogorci“. Crna Gora obilato pomaže ustanicima u Hercegovini. Iako skromne državne kase, daruje izdašnu pomoć puna srca i čiste duše izbjeglicama i 1875. formira „Odbor za stradajuće Hercegovce“, dok je humanost odlikovala odnos Crnogoraca i prema zarobljenim turskim vojnicima. Slobodarska Knjaževina Crna Gora vođena mudrom državnom politikom, i prije formalnog pravnog priznanja, blagodareći suštinskoj nezavisnosti, slijedeći urođeno milosrđe, velikodušnost i čvrste moralne karakteristike crnogorskog društva, iste godine ratifikuje Ženevsku konvenciju o ranjenicima. Zablistalo je ime Crne Gore kao dvadeset druge zemlje članice Crvenog krsta u svijetu i prve na Balkanu. Vojvoda Stanko Radonjić, budući prvi ministar inostranih djela Knjaževine Crne Gore, šalje pismo predśedniku Međunarodnog odbora Crvenog krsta: „Poštovani gospodine predsjedniče, poslije formalnog pristupanja Crne Gore Ženevskoj konvenciji i molbe koju sam imao čast da Vam uputim u ime svoje vlade,

penu prijateljstva i razumijevanja“- Posredstvom rijetkih, ali izuzetno stručnih i cijenjenih ljekara, poput uglednog Petra Miljanića, Crna Gora je bila predstavljena na međunarodnim konferencijama u Karlsrueu i Rimu.

MULTILATERALIZAM SA CETINJA

Uprkos slabo razuđenoj diplomatskoj mreži, čak i nedovoljno razvijenim državnim službama, Knjaževina Crna Gora ne zaostaje ni u oblasti multilateralne diplomatije koja je tada u povoju, što potvrđuje njenu promišljenost i ozbiljnost, namjeru da se prate svjetski tokovi, želju da se intenzivnije učestvuje u međunarodnim odnosima, ali i čuje istančan glas Crne Gore, ne samo ratnički pokliči. Elegantna aroma diplomatskog sazrijevanja. Sljedstveno, u nedostatku finansija Crnu Goru na Međunarodnom poštanskom kongresu zastupa Austrougarska, o čemu svjedoči depeša Ministarstva inostranih djela poslata sa Cetinja 6. maja 1891:

stre i ovom prilikom primiti uvjerenje mog visokog poštovanja.“ Depeša ukazuje i na veoma interesantan i afirmativan odnos, jer je ratno polje s moćnom Austrougarskom zamijenila plodna diplomatska saradnja. Diplomate carske Rusije zastupale su interese Knjaževine Crne Gore na Haškoj mirovnoj konferenciji 1899. i 1907. godine, kao i na Ženevskoj konferenciji 1906. na kojoj je donijeta Konvencija o poboljšanju sudbine ranjenika i bolesnika u vojsci za vrijeme rata. Sekretar Perazić iste godine prenosi odluku knjaza Nikole da Rusija zastupa Crnu Goru: „Gospodine ministre-Predsjedniče! U odgovor na vaše cijenjeno pismo od 27. maja 1906. p. n., čast mi je saopštiti riješenje Njegovog Kr. Visočanstva Gospodara: Neka i ovaj put Rusija zastupa Crnu Goru, samo moli (ako je to moguće bez komplikacija u praksi) da se ponaosob glasuje za Crnu Goru. U ostalome razgovori se o tome sa Vojv. Gavrom, kako je to prije bilo. Sa odličnim poštovanjem

Perazić“. Dvije evropske sile zastupale su Knjaževinu i na drugim konferencijama, a na mirovnoj konferenciji u Londonu 1913. ponosna Kraljevina Crna Gora imala je svoje

ta nestaju ogromne carevine Njemačka, Rusija i Austrougarska, kruni se imperijalna nadmoć Velike Britanije i ko-

lonijalna moć Francuske, Sjedinjene Američke Države su prva industrijska sila na svijetu, a na Dalekom istoku dominira Japan. Naziru se konture novog međunarodnog poretka, posebno jača pravo na samoopredjeljenje naroda, podstiče se javna diplomatija u odnosu na tajnu diplomatiju, a stvaranje jedinstvene međunarodne organizacije dobija na značaju. Gorljivi, iskreni inicijator bio je glasoviti predśednik Sjedinjenih Američkih Država Vudro Vilson, protivnik diktatura i militarizma. I pored neblagonaklonog stava velikih sila, okosnica multilateralne diplomatije razvija se utemeljenjem Lige naroda 1920, čija je plemenita, osnovna ideja, očuvanje mira u svijetu i opšti napredak čovječanstva. „Diplomacija izlazi kao pužaljina iz svoje kućice, da svojim glasom zamijeni grmljavinu ustaških plotuna“, alegorija ministra inostranih djela vojvode Gavra Vukovića. (Autor je crnogorski diplomata)

24 Neđelja, 13. avgust 2023. Zapis

Piše: Dejan VUKOVIĆ Plaketa povodom učešća Crne Gore na Haškoj konferenciji 1907. Plaketa povodom učešća Crne Gore na međunarodnoj konferenciji za automobilski saobraćaj u Parizu 1909.

646

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni

i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

politika

JADRANKA RABRENOVIĆ

ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ

nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ

crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ

fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“:

02628295

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Mali oglasi

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop. Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

POTREBAN vozač C kategorije, radno iskustvo dvije godine. Tel. 069/ 032 – 380

Dana 7. avgusta 2023. godine umrla je naša voljena

Тужним срцем са великим болом у души обавјештавамо да је изненада преминуо наш драги

NATAŠA BURIĆ rođena Šaković 1946 – 2023.

Sahranjena je u Podgorici, u krugu porodice i prijatelja.

ЂОРЂО – ЂОКО

Саучешће примамо у капели у Броћанцу Граховском дана 12. августа 2023. од 18 до 22 часа и дана 13. августа од 10 до 16 часова када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Броћанцу.

Ожалошћени: супруга СЛАВИЦА, синови ПЕТАР и

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

OŽALOŠĆENA PORODICA

NATAŠA Žarka

BURIĆ

Preminula je moja dobra kuma, dobar čovjek. Nale, zbogom i počivaj u miru

TANJA PETRIČEVIĆ sa porodicom

ЛАЗАР, ћерка САРА, сестре ДРАГИЦА, НЕВЕНКА, МИРА и СОЊА, стриц ЖАРКО, стрина РОСА, брат од стрица МИРОСЛАВ са породицом, сестрићи, сестричне, браћа и сестре од ујака и тетака и остала многобројна родбина

633

Dana 12. avgusta 2023. u 68. godini poslije kraće bolesti preminuo je naš dragi otac, brat, đed i ujak

DIMITRIJE – DIMO Vojislava DAVIDOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Matagužima dana 12. avgusta od 10 do 21 čas i dana 13. avgusta od 9 do 13 časova, kada će se i obaviti sahrana na groblju u Matagužima.

Ožalošćeni: kćerke IVANA i JOVANA, sestre RADOJKA i VESNA, sestrić VLADAN, brat od strica BAJO, unučad JELENA i MILICA i ostala rodbina DAVIDOVIĆ i PEJOVIĆ

640 Dana 10. avgusta 2023. umro je naš dragi

BOŽO Ivov BATUTA

Po želji pokojnika sahrana je obavljena u krugu porodice i prijatelja.

Ožalošćeni: ćerke MARIJANA i IVONA, zetovi ONDER i RONALD, snaha DANIJELA, unuci IVAN i BORA, unuke ORIANA i SOFIA

Neđelja, 13. avgust 2023. Oglasi i obavještenja

659

ЈАНИЧИЋ

Војинов

647

Oglasi i obavještenja

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice

Дана 12. августа 2023. у 87. години живота преминула је наша драга

СТАНКА Драгана БУЛАТОВИЋ рођена РАИЧЕВИЋ

Саучешће примамо у капели Горња Горица дана

13. августа од 10 до 18 часова и дана 14. августа

од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на

мјесном горбљу Горња Горица.

Ожалошћени: синови ВЕСКО и ДАРКО, кћерке

РАДМИЛА. МИЛАНКА и ЗЛАТА-MЕЛА, братанићи

ПЕЂА и РАЈКО, снахе ДАНИЈЕЛА, ОЛИВЕРА, АНА и

ЉУБИЦА, братаничне ЉИЉАНА, СНЕЖАНА и

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

ДАНИЈЕЛА, сестре од стрица МИЛКА, ЉУБИЦА, ЗАГОРКА и АНКА, јетрва КОСАРА, ђеверичић

ЖЕЉКО, ђеверичне БЕЛА и ГАРА, сестрићи, сестричне, заовичић, заовичне, унучад, праунучад и остала родбина

672

Sa tugom se opraštamo od naše drage i voljene koleginice

Дана 12. августа 2023. у 85. години живота преминула је наша драга

ДАРИНКА пок. Вукомана СТАРЧЕВИЋ рођена Тополовић

19. 11. 1938 – 12. 8. 2023

Саучешће примамо у капели Загорич 13. августа од 10 до 15 часова и 14. августа од 9 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана на гробљу у Загоричу

Кућа жалости: Улица Бошка Бухе, бр. 70.

Ожалошћени: синови РАДОМИР и РАЈКО, ћерке ЉИЉАНА и ЦМИЉАНА, унучад НИКОЛЕТA, ИВАНА и ЛУКА, браћа НЕЂЕЉКО и ЖИВКО и остала многобројна родбина

Posljednji pozdrav našem nebeskom KUMU

IVANU Ćoksovom ĆOROVIĆU

Od danas je i nebo drugačije. Primilo je tvoju otetu mladost. Primilo je tvoju dobrotu i ljepotu. Suzama se zaklinjemo da ćeš vječno biti s nama. I molimo KUMOVE za snagu da nastave da te žive... SLAVEN, DIANA, ANJA i RADE DRAŠKOVIĆ 671

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Posljednji pozdrav dugogodišnjem članu našeg kolektiva

BOJANI

Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju Od porodice MUGOŠA

Draga naša

ĐINI ĐAKOVIĆ

Vijest o tvojoj iznenadnoj smrti duboko je potresla naš kolektiv. Zahvalni smo i ponosni na sve zajedničke trenutke koje smo proveli zajedno. Tvoje mjesto u budvanskom katastru ostaje zauvijek upražnjeno.

Posljednji pozdrav, UPRAVA ZA KATASTAR I DRŽAVNU IMOVINU –PODRUČNA JEDINICA BUDVA

Tvoj rad i doprinos obavezuje nas da te zauvijek pamtimo,

BOJANA

Ne prihvatamo da je ovo kraj, anđeli su vječni i nikad ne umiru. Počivaj u miru, dobri anđele.

Vole te SNEŽA, DEJAN, MARKO, MILICA i PETAR

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

661

UPRAVA ZA KATASTAR I DRŽAVNU IMOVINU

Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore

i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

665

26 Neđelja, 13. avgust 2023.

634

ĐINE ĐAKOVIĆ

669

675

Neđelja, 13. avgust 2023. Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav

IVANU ĆOROVIĆU

Sa nevjericom i tugom se opraštamo od Tvoje mladosti, Tvojih snova koje nijesi dosanjao i svih onih pobjeda koje su trebale da uslijede. Ostavio si uspomene kroz koje ćemo te pamtiti i čuvati u sjećanju. Počivaj u miru!

IVANU ĆOROVIĆU

Ova Tvoja izgubljena utakmica boli sve nas, jer za nju više nema revanša. Neka Tvoja duša počiva u miru, a Ti ćeš nastaviti da živiš kroz uspomene i sjećanja na Tvoj vedri duh, nevjerovatnu snagu i veliki talenat.

KOŠARKAŠKI KLUB BUDUĆNOST VOLI

662

Posljednji pozdrav

IVANU Radulovom ĆOROVIĆU

Kapitenu crveno-bijele Evrolige Kapitenu pobjedničke juniorske Crne Gore Treneru koji se slušao i delegatu koji se poštovao Sinu Ćoksovom koji nas je pomagao

Tražićemo Ivanov osmijeh na košarkaškim loptama I biće ga...

PRIJATELJI IZ KOŠARKAŠKOG KUBA „GORŠTAK“

Posljednji pozdrav našoj dragoj koleginici

BOJANI

Zauvijek ćeš ostati u našim sjećanjima.

657

KOŠARKAŠKI KLUB SC DERBY

Posljednji pozdrav

IVANU Radulovom ĆOROVIĆU

Bićeš zvijezda trajanja i nade. Nedostižan nepravdom što te odvojila.

Osmijeh uskraćene mladosti stizaće da svijetli i grije. Neke hrabrosti i ljepote ne mogu da odu. Sa nama su stalno…

ZLATIJA, DRAŽEN i RATKA DRAŠKOVIĆ

BOJANA RAIČEVIĆ

Hvala za djetinjstvo prepuno zajedničkih uspomena. Počivaj u miru.

IVANA i JELENA SEKULIĆ

660

Posljednji pozdrav dragoj

BOJANI RAIČEVIĆ

Duboko nas je potresla vijest o tvom iznenadnom odlasku. Neka te anđeli čuvaju

BAGO Vaskov sa porodicom

649

DUŠKA, IRENA, ANA B. BOJANA, ANA K. SVETLANA, SNEŽANA K. I SUZANA

667

Posljednji pozdrav

668

674

Oglasi i obavještenja

Napustila nas je zauvijek naša voljena supruga, majka, baba i svekrva

MILEVI VUKADINOVIĆ

Počivaj u miru, iskreni prijatelju.

Hvala ti za svu podršku u lijepim i bolnim trenucima naše kuće. U našim srcima nikad nećeš biti zaboravljena.

MILA J. VUKADINOVIĆ rođena Mugoša

Praznina je ogromna, toplina našeg doma nikad više neće biti ista. Doživotno smo ti zahvalni za nesebičnu pažnju, ljubav i požrtvovanje.

Tvoji ponos i plemenitost nam ulivaju snagu da tražimo utjehu u nezaboravu. Počivaj u miru i neka Te anđeli čuvaju u Tvojoj crnogorskoj zemlji koju si iznad svega voljela.

Tvoji: suprug JOVAN, sinovi SRĐAN i GORAN sa familijama 673

666

658

Tužni pozdrav našem iskrenom prijatelju

ĐOKU JANIČIĆU

Stric ŽARKO, strina ROSA, brat MIROSLAV, snaha ANA, bratanične IVA i ANjA 651 Počivaj u miru

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

ROĐO ŽELJKO VUJOVIĆ

MILOJ VUKADINOVIĆ

Hvala ti za ljudska druženja i susrete, za vječnost koju si posjedovala kao najsvjetliji primjer crnogorske heroine.

S poštovanjem, MILAN MUGOŠA sa porodicom

Posljednji pozdrav sestri od ujaka

MILEVI-MILOJ VUKADINOVIĆ

Draga sestro, kroz priče i sjećanja živjećeš vječno. Sestre od tetke RADMILA i MILIJANA RADONJIĆ

Navršava se tužna godina dana od kada nije sa nama naš dragi

VELIMIR Velišin RADULOVIĆ

Bio si naš oslonac i podrška.

Svojim časnim i dostojanstvenim životom učinio si da te se s ponosom i poštovanjem vječno sjećamo. Čuvaćemo uspomenu na tvoju dobrotu i nesebičnu roditeljsku ljubav.

Dana, 13. avgusta 2023. u 9 časova porodica će posjetiti tvoj vječni dom

TVOJA ZAHVALNA PORODICA 642

VELIMIR

RADULOVIĆ

Dragi tata, Prođe godina od kada nijesi sa nama, ali sjećanje na tebe i tvoj častan život vrijeme ne briše. Počivaj u miru. Ponosna, čuvam te od zaborava.

Tvoja SNEŽANA s porodicom POPOVIĆ

28 Neđelja, 13. avgust 2023.

670 GORAN ĐURIŠIĆ Naša diko i naša tugo, vječno ćeš živjeti u našim srcima. TVOJI Ujak ĆIRO, tetke NADA i LJILJA, ujna MILICA i sestre MARINA i ALEKSANDRA MEMEDOVIĆ 635 Навршавају се 4 године од када година дана од смрти није са нама наш драги ђевера и стрица ДИКА РАДУЛОВИЋ НИКОЛА РАДУЛОВИЋ Чуваћемо вас од заборава. Ваши: МИЛИЦА, ПРЕДРАГ, ДРАГАН, БИЉА, МИРКО И МАРКО 643

653

Posljednji pozdrav dragoj

664

GORAN, IVANA i SLAVKA MUGOŠA Posljednji pozdrav našem voljenom

Neđelja, 13. avgust 2023. Oglasi i obavještenja

Dana 13. avgusta 2023. navršava se 4 godine od kada nije sa nama naša voljena

Сјећање на нашег вољеног сина, супруга, оца

ЦВЕТКО ЂАКОНОВИЋ

Пола године је од када ниси са нама. Почивај у миру и нека те анђели чувају.

Мајка БОСЕ, супруга СЕЛВИЈА – ГАРА, син БЛАЖО, кћерка ЈЕЛИЦА

TANJA Bojova IVANOVIĆ

29. 1. 1964 – 13. 8. 2019.

638

Prošlo je četrdeset dana od kada nijesi sa nama, voljeni naš

SRĐANE

Svi dani koji su prošli i oni koji će proći neće umanjiti tugu koju osjećamo za tobom.

Tvojim preranim odlaskom ostaćemo uskraćeni za veliku ljubav i dobrotu koju si nam nesebično pružao.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

Tvoji IRENA, SANDRA, BOJAN i PETRA

Zauvijek ćemo se sjećati tebe i tvog života koji je i dan danas je naša vodilja kako živjeti čestito, ispravno i ponosno. Nećemo nikad zaboraviti ni tvoj lik, tvoje riječi a ni djela.

Tvoji: suprug BOGDAN, sin ĐORĐE, ćerka KATARINA, snaha ZORICA, unučad BRAJAN i IVANA

636

Voljeni naš oče, đede i taste

SRĐA

Prođe najtužnijih 40 dana otkako nijesi sa nama. Suvišno je pomenuti koliko nam svima nedostaješ. Dokle god živiš u našim mislima i srcima nećeš nas napustiti. Tvoji: SANDRA, FILIP i NIKOLA

Danas se navršava 40 dana od kada te nema, voljeni zete

SRĐANE

Ostalo je bezbroj lijepih uspomena kojih ćemo se zauvijek sjećati. Nikada te nećemo zaboraviti.

BORIS i OLGA

639

Navršava se četrdeset tužnih dana od kada nije sa nama naš voljeni

BORIS Alekse ANTOVIĆ

U svakom si dahu, misli i koraku našem, a nema te. Još ne vjerujemo, još se ne mirimo, jer je glas tvoj u svakom šumu oko nas i u nama. Sudbina je bila jača od naših želja i planova. S ponosom te pominjemo, ljubavlju čuvamo i s nemjerljivom tugom živimo.

TVOJA PORODICA

Navršava se četrdeset dana od smrti moje drage sestre

DRAGICE ĐIKANOVIĆ

Vrijeme prolazi i teško je prihvatiti da više nisi sa nama. Svakim danom nedostaješ nam sve više. Zauvijek ćemo čuvati lijepe uspomene na tebe i na život koji smo dijelili.

Tvoj brat DRAGAN sa porodicom

637

Četrdeset dana od smrti dragog brata, šure i ujaka

BORISA ANTOVIĆA

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema.

Počivaj u miru, moj voljeni brate, u zagrljaju oca i brata. Ponosna na vaš dostojanstveni život, po kojemu vas pamtimo svi.

40 dana od smrti naše voljene

DRAGICE ĐIKANOVIĆ

Majko, napustila si nas iznenada, bez ijedne riječi pozdrava, onda kad to nismo očekivali. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. ćerka ALEKSANDRA, zet MILOŠ, unuci NIKOLA, DANILO i STEFAN

644

652

Sestra BOSILJKA ĐURIŠIĆ sa porodicom 631

632

LJUBICA Đ. POPOVIĆ

Godina je prošla, ali bol i tuga za tobom ostaju vječno u mom srcu. Radovala sam se svakom dolasku kod tebe znajući da me uvijek dočekuješ raširenih ruku Uvijek ćeš biti voljena u našim srcima i mislima.

Tvoja ćerka RAJKA sa porodicom

Godina dana je od smrti naše

LJUBICE Đ. POPOVIĆ

Draga majko, mnogo mi nedostaješ. Bol i tuga ne prestaju za tobom. Hvala ti za svaki savjet, svaki zagrljaj, za svu ljubav koju si nam pružala.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava Sa ponosom i ljubavlju,

Tvoja ćerka VESNA sa porodicom

655

656

628

Draga majko

Oglasi i obavještenja

MIRKO KOSTIĆ

2022 – 2023.

Ostaje trajno i iskreno sjećanje na našeg dragog zeta i tetka.

KSENIJA PAPOVIĆ sa porodicom

U nedjelju 13. avgusta 2023. navršava se 40 dana od smrti

ANDRIJE Markova ŠOĆA diplomirani ekonomista

Tom prilikom prilažem 300 eura u selo Dubova – Ljubotinj, pomen će biti u 9 časova.

Ovom prilikom zahvaljujemo doktorima koji nečujno odniješe pokojnika te za kratko vrijeme ga operisaše

Zahvaljujem se Gojku Raduloviću koji je bio u svakoj prilici za njega i pomoći.

Zahvaljujemo se komšijama Vukovići i Krći koji su bili od velike pomoći i koji su bili tu do momenta sahrane.

Njemu neka je lak počinak, a svima ostalima neka se dobrom vraća Hvala brojnim drugovima pokojnika koji poslaše telegrame saučešća.

Hvala mojim sestričnama koje su čitavo vrijeme bile sa nama.

Tvoja supruga DRAGINJA i unuk MILUTIN

Tri godine

MIĆO SRZENTIĆ

Vole te i čuvaju od zaborava

Danas je pet godina od kada nije sa nama mnogo voljeni suprug i otac i nježni đed i prađed

VASILIJE JOVETIĆ

645

Mnogo nam nedostaješ, naš mili Tata...

Ali tu si, sa mamom i nama, našom djecom i njihovom... svakog trena...

Živi tvoja dobrota, blagost, čovječnost...

Živiš svaki naš treptaj, svako buđenje i svaki naš san...

Čuvamo te beskrajno ponosni i srećni što smo dio tebe...

Beskonačno te vole

Supruga GOSPAVA i djeca: ŽELJKA, BATO, TANJA, BEĆKA i RAJKA sa porodicama

DRAGIŠA Ilije BACKOVIĆ

Postoji nešto što ne prestaje i ne nestaje tvojim fizičkim odlaskom, a to je naša ogromna ljubav i poštovanje prema tebi.

Fališ nam za sve…

Ponosni što smo dio tebe.

Navršava se godina dana od smrti našeg dragog

VASILIJA – VASA DŽAFEROVIĆA

Pamtiću tvoju dobrotu i tvoj plemeniti lik. U nedjelju 13. avgusta porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću

JOVANKA, JELENA i MILICA

TVOJA PORODICA

Tvoji: supruga AJKA, sin ALEN i kćerka SANJA sa porodicama

648

30 Neđelja, 13. avgust 2023.

629 IN MEMORIAM VUČIĆ ILINKA 1915–1992 1923–2003 SLOBODAN NOVKA 1948–2005. 1951–1954. PAVLE, ANICA i IVAN MEDENICA 630 Tužno sjećanje na naše voljene majku oca HIDAJETA RIZVA 13. 8. 2003 – 13. 8. 2023 16. 12. 1993 – 13. 8. 2023 brata MUJA 23. 2. 2021 – 13. 8. 2023 AGOVIĆ

kćerke i sestre JADRANKA i BISERA 641

Vaše

663

654

650