Dnevni list Pobjeda 13.10.2022.

Na mjesto šefa operacija imenovan je Miodrag Pejović, novi načelnik Kontraobavještajne zaštite je Dževad Kožar. Na mjesto šefa međunarodne saradnje imenovan je Nikola Šćepanović, a novi šef kabineta je Boban Stanović. Šef tehnike je Mihailo Obradović, dok je za šefa operativne tehnike u Zagoriču postavljen Bajo Popović, a načelnik PG centra Bojan Vukčević. Od novoimenovanih polovina je iz ekipe Dejana Vukšića i ima dobre veze sa ljudima iz BIA, što znači da se maligni uticaj Beograda i Moskve ponovo instalira u Agenciji za nacionalnu bezbjednost

Premijer u tehničkom mandatu teško obmanuo javnost na sjednici Odbora za bezbjednost Abazović pokazao fotografiju iz 1996. kada nije ni postojao škaljarski klan

Slučajno ili ne, Varheljijevi stavovi slični su stavovima premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, koji je ovakve ocjene ponovio više puta. Varhelji, takođe, ne zna ko je rekao da je ovogodišnji izvještaj gori od onoga prije pet godina. Specijalni predstavnik Evropske unije za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak je, podsjećamo, prije nekoliko dana, tokom 2BS foruma u Budvi, rekao da će ,,ovogodišnji izvještaj o napretku Crne Gore vjerovatno biti gori nego prije pet godina“

Riječ je o pro tu iz 2020. godine, koji je iznosio 13,1 milion eura. Prošle godine je EPCG uplatila 30 miliona eura pro ta u državni budžet i odlučila da revidira nansijske izvještaje Rudnika uglja iz 2020. godine, kako bi se naplatila iz dividende

vrh službe po volji Beograda i Moskve Milić aktivirao srpsko-rusku mrežu Vukšićevih ljudi

Producentska kuća „Meander lm“ iz Nikšića montirala dio scenogra je na utvrđenju iz 15. vijeka, Uprava za zaštitu kulturnih dobara zaustavila radove

Predstavljen ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru u kojem je konstatovana politička nestabilnost, oprečni stavovi Komisije i komesara o Temeljnom ugovoru sa SPC

punjavanje privremenih mje rila iz poglavlja 23 i 24.

– Da bi se to ostvarilo, Crna Go ra mora intenzivirati napore u sprovođenju reformi koje se odnose na slobodu izražava nja kao i borbu protiv korup cije i kriminala. Mi smo da li istu ocjenu i prošle godine, ali prethodna pitanja su izvor zabrinutosti. Što se tiče funk cionalnog pravosuđa, uklju čujući imenovanja sudija za upražnjena mjesta u Ustav nom sudu, to je samo jedan pri mjer – kazao je Varhelji, doda jući da je izgradnja konsensuza od strane političkih aktera od ključne važnosti.

Pozitivno je, kaže, što je Crna Gora usklađena sa politikom EU, te pokazuje da je pouz dan partner.

NEZADOVOLJSTVO

Tonino Picula, izvjestilac EP za Crnu Goru, je rekao da nije zadovoljan dinamikom proši renja na Balkanu.

EK navodi rast političkih tenzija, Varhelji vidi političku stabilnost

(Od naše izvještačice)

BRISEL - Ugovor koji je Vlada potpisala sa Srpskom pravoslavnom crkvom u avgustu ove godine, prema mišljenju evropskog kome sara za proširenje Olivera Varheljija, nije imao negati van uticaj na reforme i deša vanja u Crnoj Gori.

U Izvještaju Evropske komisi je, koji je juče zvanično pred stavljen u Briselu, piše da je ,,zaključivanje Temeljnog ugo vora sa Srpskom pravoslavnom crkvom uticalo na političku atmosferu i podiglo tenzije“. Varhelji, međutim, smatra da je dobro što je ugovor potpi san, kako bi se vlasti mogle fo kusirati na ,,prave probleme“. Na pitanje Pobjede da li je da vanje prioriteta potpisivanju Temeljnog ugovora sa SPC, umjesto rada na reformama, imalo negativan uticaj na re forme i na Izvještaj uopšte, Varhelji kaže da ne misli tako.

STAVOVI

– Ne mislim tako. Mislim da je važan razvoj koji je ovim spo razumom postignut između crkve i države i nadam se da ovim može biti stvoreno više političke stabilnosti, jer oči gledno, ovo pitanje je kružilo okolo godinama unazad i na dam se da ovim sporazumom ovaj problem može biti riješen i da se vlasti mogu koncentri sati na prave probleme: orga nizovani kriminal, korupciju i privremena mjerila iz poglav

Slučajno ili ne, Varheljijevi stavovi slični su stavovima premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, koji je ovakve ocjene ponovio više puta. Varhelji, takođe, ne zna ko je rekao da je ovogodišnji izvještaj gori od onoga prije pet godina. Specijalni predstavnik Evropske unije za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak je, podsjećamo, prije nekoliko dana, tokom 2BS foruma u Budvi, rekao da će ,,ovogodišnji izvještaj o napretku Crne Gore vjerovatno biti gori nego prije pet godina“

lja 23 i 24 – poručio je Varhelji odgovarajući na naše pitanje, oponirajući nalazima iz Izvje štaja Komisije.

Slučajno ili ne, Varheljijevi sta vovi slični su stavovima pre mijera u tehničkom manda tu Dritana Abazovića, koji je ovakve ocjene ponovio vi še puta.

Varhelji, takođe, ne zna ko je rekao da je ovogodišnji izvje štaj gori od onoga prije pet go dina.

Specijalni predstavnik Evrop ske unije za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak je, podsje ćamo, prije par dana, tokom 2BS foruma u Budvi, rekao da

će „ovogodišnji izvještaj o na pretku Crne Gore vjerovatno biti gori nego prije pet godina, kao i da je situacija na Zapad nom Balkanu gora nego tada“, navodeći da je razlog to što je posvećenost evropskim vrijed nostima opala.

PITANJA

Upitan da li dijeli njegovo mi šljenje, Varhelji se pita ko je iznio takav stav. – Ne znam čiji je to stav. Mož da možete da mi kažete. Pita nje privremenih mjerila je jed no od najvažnijih pitanja, i u prošlom izvještaju je bilo jed no od neriješenih pitanja. Ali

bez jasne većine u parlamen tu, da ne pominjem jasnu veći nu koja stoji iza Vlade, u zadnje tri godine nije bilo napretka. Nadam se da političke klase u Crnoj Gori razumiju da zavise jedni od drugih i da bez sarad nje zemlja ne može da isporuči rezultate. Ako uspiju da ispo ruče rezultate do kraja godine, to će biti odlično i mi smo spre mni da pomognemo, ali moje iskustvo iz prethodne tri go dine ukazuje na drugi pravac –kazao je Varhelji na pres kon ferenciji u Evropskoj komisiji. Govoreći o nalazima iz Izvje štaja,, Varhelji je rekao da je prioritet u daljem napretku is

– Nije ostvaren napredak po pi tanju pretpristupnih pregovo ra za zemlje koje su kandidati, kao što su Crna Gora i Srbija.

U Crnoj Gori je to slučaj zbog krize u zemlji – rekao je Picu la. Smatra da je rješenje situa cije sa blokadom institucija u našoj zemlji održavanje slo bodnih parlamentarnih izbora.

– Potrebno je depolitiziranje pravosudnog sistema. Pomi njete mjesta u Ustavnom su du, ali postoje problemi i sa drugim sudovima gdje pozi cije nijesu popunjene, postoje problemi što se tiče koheren tnosti vlasti, a jasno da je sadaš nji sastav Skupštine takav da ne mogu donositi odluke kako bi doprinijeli blokadi u pregovo rima sa EU – kazao je Picula.

Komentarišući Piculine sta vove, Varhelji se saglasio da je situacija u Crnoj Gori „kom pleksna“, te indirektno pozvao na održavanje parlamentar nih izbora.

– Složio bih se sa vama, da ka da postoji takva blokada u Vla di i parlamentu, da će se mora ti dogoditi trenutak kada će se narodu dati mogućnost da iza bere vladu. Hoće li nas to pri bližiti stabilnoj vladi, to je dru go pitanje, ali to je odgovornost čitave političke klase i institu cija, koje moraju iznjedriti vla du koja će krenuti dalje. Crna Gora je imala prednost, ali sada moraju ponovo krenuti sa ra dom. Ako to znači prijevreme ne izbore, neka tako bude, ali nije na EK da daje savjete o da tumu održavanja izbora – ka zao je Varhelji.

Jovana ĐURIŠIĆ

Vlahović Varheljiju: Jeste li jedini zvaničnik EU koji jasno favorizuje Srbiju, Crkvu Srbije i Vučića?

Nekadašnji šef crnogorske diplomatije Miodrag Vlahović reagovao je na izjavu evropskog komesara za prošire nje Olivera Varheljija koji je kazao da potpisivanje ugovora sa SPC nije imalo negativan uticaj na reforme i na Izvje štaj EK o Crnoj Gori uopšte.

– Dakle, „temeljni ugovor“ sa Crkvom

Srbije nije negativno uticao na reforme u Crnoj Gori? Nema problema? Zapa njujuće – istakao je Vlahović na Tviteru. Ocijenio je da Varhelji nastavlja sa izja vama koje duboko kompromituju EU objektivnost i potkopavaju EU perspek tivu naše zemlje.

– I, strašno mi je žao, zaboravio sam da

pitam: pošto u Izvještaju EK stoji upra vo suprotno, da li ste Vi zaista jedini zvaničnik EU sa takvim pristrasnim mišljenjem, jasno favorizujući Srbiju, Crkvu Srbije, gospodina Aleksandra Vučića? Možete li navesti još neku osobu koja bi podržala Vaš stav – upi tao je Vlahović.

Popa: Nulta miješanje

PODGORICA – Kada je riječ o slobodi medija i slo bodi izražavanja, mislim da smo bili jasni oko toga i da smo u više navrata, pod sjećam, u prethodnih par mjeseci, odgovarali na vaša pisma i da smo javno izrazili kritiku i neslaganje putem naših profila na društvenim mrežama. Mi nastavljamo da pratimo kako se situa cija razvija. Što se naš tiče, imamo nula tolerancije za političko mješanje u slobo du medija, poručila je šefica Delegacije EU Oana Kri stina Popa na konferenciji za medije organizovanoj povodom predstavljanja Iz vještaja Evropske komisije za Crnu Goru.

VAŽNA TEMA ZA EU

Ona je to rekla odgovarajući na pitanje Pobjede zbog čega u Iz vještaju nijesu notirani pritisci na medije koji dolaze od strane premijera koji je u kontinuite tu targetirao, prozivao medije, urednike po imenu i prezime nu i optuživao da su određene medijske strukture povezane sa organizovanim kriminal nim grupama.

Ukazala je, pak, da pritisci na medije jesu navedeni u Izvje štaju i citirala paragraf koji to tretira.

– I dalje se dešava da visoki jav ni zvaničnici i najviši državni funkcioneri oštro i javno kriti kuju rad kako javnih tako i pri vatnih medija – citirala je Po pa i dodala da je to navedeno u negativnom kontekstu. Istakla je i da je sloboda me dija veoma važna tema za EU. – I mi nastavljamo da pratimo kako se situacija razvija. Što se naš tiče, imamo nula toleranci je za političko mIješanje u slo bodu medija – poručila je Popa. U paragrafu koji je citirala še fica Delegacije EU u Crnoj Go ri navodi se i da bi „vlasti treba lo da promovišu i održavaju okruženje pogodno za istra živačko novinarstvo i slobo du medija“.

– Tako što će promptno rea govati i javno osuđivati govor mržnje i prijetnje, istovreme no se uzdržavajući od vršenja političkog pritiska na novina re, uključujući i kroz njihove javne izjave – upozorava se u Izvještaju.

Komentarišući dio iz Izvješta ja u kojem se navodi da odnosi Crne Gore i Srbije „ostaju iza zovni“ navela je da region jeste „izazovno okruženje“, poseb no u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.

– I razumljivo je da ima jako puno istorijskih komponenti. Ne možete dozvoliti prošlosti da vas definiše, i to zbog budu ćih generacija koje žele da bu du ujedinjene u Evropi – ista kla je Popa.

Šefica Delegacije EU u Crnoj evropskih poslova Jovana

Evropski komesar na presu u Briselu

Crnoj Gori predstavila ključne nalaze Izvještaja Evropske komisije, ministarka Jovana Marović istakla da su se nosili sa velikim brojem naslijeđenih problema

Nulta tolerancija za političko miješanje u slobodu medija

Upitana koga od političkih struktura Brisel vidi kao partnera na putu Crne Gore ka EU, ponovila je da su spremni da rade sa svakom vladom koja pokazuje posvećenost evropskoj agendi i vrijednostima EU. „Ovdje je važno podvući da se ta posvećenost mora vidjeti kroz djelovanje. Nije dovoljno da se samo deklarativno kaže, riječi moraju pokazati kroz akciju“, kategorična je Popa

Đukanović u Bijelom Polju

Svi donosioci odluka, dodala je, moraju uložiti napor da stvore konstuktivan dijalog i da poka žu da su zajedno spremni da se kreću naprijed.

Upitana koga od političkih struktura Brisel vidi kao par tnera na putu Crne Gore ka EU, ponovila je da su spremni da rade sa svakom vladom koja „pokazuje posvećenost evropskoj agendi i vrijedno stima EU“.

– Ovdje je važno podvući da se ta posvećenost mora vidje ti kroz djelovanje. Nije dovolj no da se samo deklarativno ka že, riječi moraju pokazati kroz akciju – kategorična je Popa. Govoreći o detaljima Izvje

štaja za Crnu Goru, šefica De legacije EU, istakla je da je u njemu pohvaljen puni ste pen usklađenosti Crne Go re sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući i restriktivne mjere EU.

KLJUČNI NALAZI - Što se tiče političkih krite rijuma, Izvještaj prepoznaje političke tenizije, polarizaci ju, odsustvo konstruktivnog angažmana između politič kih partija i neuspjeh u izgrad nji konsenzusa o ključnim pi tanjima od državnog interesa – navela je Popa.

Sve to, dodala je, utiče na pra

vilno funkcionisanje institu cija, uključujući i Skupštinu, a usporava i proces donošenja odluka i sprovođenje reformi. Naglasila je da je konkretno Ustavni sud radio u nepotpu nom sastavu zbog nemogućno sti Skupštine da izabere nove članove, te da od sredine sep tembra nije funkcionalan. - Sveukupno gledano, vlade i Skupština nijesu u praksi po kazali svoj angažman u pogle du reformske agende koja se odnosi na EU. Jasno je da po stoji hitna potreba da različiti politički akteri izgrade politič ki konsenzus, iznad partijskih interesa, da podupru svoje ri ječi konkretnim djelovanjem i

Konjević: Negativan izvještaj rezultat pogrešnih prioriteta Vlade

Ministar odbrane u tehničkom mandatu Raško Konjević ocijenio je da je negativan Izvještaj EK za Crnu Goru rezultat pogreš nih prioriteta Vlade na čelu sa njenim pred sjednikom Dritanom Abazovićem, koji, kako je rekao, nijesu podržali jasno definisa nu evropsku agendu, već su proizveli dubo ku političku i ozbiljnu institucionalnu krizu. - Dakle, nemamo ni Sudski savjet, ni Ustavni sud, ni vrhovnog državnog tužioca, iako je premijer objašnjavao da će načinom na koji je postavio prioritete, mimo onoga što je bio politički dogovor upravo dobiti ovo o čemu govorim. Nijesmo dobili ništa - kazao je Konjević u Briselu na sastanku ministara odbrane država članica NATO-a.

Izvještaj je komentarisao i poslanik Bošnjač ke stranke Suljo Mustafić koji je ukazao da je on potvrdio sve na što je njegova stranka upozoravala.

-Da nema napretka na našem evropskom putu bez otpočinjanja političkog dijaloga, koji je izostao – kazao je Mustafić.

Ukazao je i da je prepoznata usklađenost

vanjske politike države sa politikom EU, ali i dodao da to nije dovoljno za ozbiljniji napre dak na putu ka EU.

- Bošnjačka stranka je u kontinuitetu upo zoravala da izostanak dijaloga političkih aktera, zamjena prioriteta Vlade, kao i takti ziranje oko podrške kandidatima za članove najviših pravosudnih funkcija dovodi drža vu u nezavidan položaj i skoro zaustavlja evropski put Crne Gore – rekao je Mustafić.

Portparol Liberalne partije Amar Borančić ocijenio je da Izvještaj EK skicira nesposob nost Vlade da sprovede reforme, kao i da će pokazati gdje se Crna Gora danas nalazi.

– Valjda je jasno sada šta je prioritet smije njene Vlade Crne Gore i koji su to centri sa kojima pregovaramo, a to zasigurno više nije Evropska unija. A možda je ovo samo jedan dobar argument da Crna Gora treba da pristupi i „Otvorenom Balkanu“, jer tre nutna dinamika pregovora i posvećenost nas stavlja u istu poziciju sa zemljama regio na, koje su ili tek počele ili nijesu ni otpočele pregovore – istakao je Borančić.

omoguće Crnoj Gori da krene naprijed na putu ka EU – oci jenila je Popa. Saopštila je i da su uočili na predak u usvajanju nove Stra tegije reforme javne uprave 2022-2026, ali da ostaje ključ no pitanje rješavanja depoli tizacije javne službe. Sa druge strane, navela je da je u obla sti pravosuđa ostvaren ogra ničan napredak, jer je sprovo đenje ključnih reformi i dalje u zastoju. - Postignuća je bilo u borbi pro tiv organizovanog kriminala. Poboljšana je efikasnost krivič nih istraga. Broj pravosnažnih presuda u slučajevima organi zovanog kriminala je u pora stu. Međutim, ostaju sistemski nedostaci u sistemu krivičnog pravosuđa – rekla je Popa. Govoreći o osnovnim pravima, navela je da su institucionalni i zakonodavni okvir uglavnom uspostavljeni, ali da i dalje osta ju izazovi koji se tiču efikasne istrage slučajeva zlostavljanja i prekomjerne upotrebe sile od strane organa za sprovođenje zakona, te diskriminacije ra njivih grupa.

- Svjedoci smo negativnijeg trenda kada je riječ o, kako ofla jn, tako i onlajn zločinima iz mržnje i govora mržnje, kao i vjerski i etnički motivisanim napadima - ukazala je Popa. Naglasila je i da bi trebalo uki nuti program državljanstava za investitore koji je produžen do 2022. godine „uprkos po novljenim preporukama EU“.

NASLIJEĐENI

PROBLEMI

Novinarima se obratila i mini starka evropskih poslova Jo vana Marović koja je ocijeni la da su nalazi Izvještaja realni i očekivani.

– I dobar putokaz za ono što treba da radimo u narednom periodu. Moramo uzeti u ob zir sve objektivne okolnosti koje su spriječile Vladu da po stigne bolje rezultate – a pr va je da smo imali samo četiri mjeseca za reforme – istakla je Marović.

Ukazala je da su naslijedili brojne probleme i istakla da problem polarizacije i tenzije nijesu nastali preko noći. - Ključan problem je da je sve što je urađeno u oblasti prego vora urađeno u sjenci politike. Ni ovoga puta političari nijesu uspjeli da se dogovore oko ime novanja u pravosuđu – podsje tila je Marović. Ž. ZVICER

Đukanović: Nijesu uspjeli sa aneksijom Crne Gore

PODGORICA - Crna Gora je tokom ove dvije godine imala vlast koja nije imala nikakvu viziju, ali je za dvije godine konstantno pokuša vala da sapliće Crnu Goru na njenom putu i da je vrati unazad, kazao je predsjed nik DPS-a Milo Đukanović u Bijelom Polju na tribini izborne liste „Prava stvar, još bolje za Bijelo Polje“ u okviru koje su predstavljeni i odbornički kandidati ko alicije.

– Ako je nešto bilo pozitiv no, to je da su kazali da nema ju namjeru da mijenjaju našu viziju, da žele da idu putem evropskog i evroatlantskog ra zvoja. Ali, nažalost, tokom te dvije godine su pokazali da su na svakom koraku pokušava li da sapletu Crnu Goru i da je vrate natrag. Da li treba da vas podsjećam da su zapravo re zultate 30. avgusta 2020. pro tumačili kao otvorena vrata za novu aneksiju, da su želje li da unište obnovljenu neza visnost, da su željeli da unište građanski karakter Crne Gore – rekao je Đukanović. On je naveo da u tom naumu

nijesu uspjeli, ali ne zato što su naspram sebe imali odgo vornu crnogorsku vladu koja je branila nacionalne interese, jer, prema njegovim riječima, i jedna i druga vlada, prva kle ronacionalistička a druga iz dajnička, radile su protiv in teresa naše države. – Nijesu uspjeli zato što su na spram sebe imali odgovornu državotvornu opoziciju na če lu sa Demokratskom partijom socijalista. Zato je bila, da ka žem, ta muka poslije 30. avgu sta kako uništiti DPS. Zato su se tako čežnjivo saopštavale najave kako samo što se nije smo raspali u nekoliko frakci ja, nagađalo se da li ćemo pa sti na 15 ili na 2 odsto. Kao što vidite, tu smo u istom sastavu manje-više, tu smo sa uveća nom snagom u međuvreme nu. Kazali smo imamo šta da uradimo i kao opozicija i kao što rekoh, uradili smo – poru čio je predsjednik DPS.

On se dalje osvrnuo na činje nicu da je zaustavljena ključ na destrukcija prema državi Crnoj Gori, te da se DPS oslo bodio slabosti i jako puno in vestirao u stvaranje nove ge neracije. R. P.

Vuković: Centru grada smo vratili stari sjaj

PODGORICA - Sinoć je pred nekoliko stotina naših sugra đana održana mini konvencija za mjesne zajednice Nova varoš, Gorica i Drač, saopšteno je iz Pokreta ,,Svi za naš grad“.

- Centar Podgorice i stara Podgorica su za moje kolege i mene svakog dana bila obaveza više da ovom dijelu grada vratimo stari sjaj i da se, na neki način, dokažemo vama, koji ste tu ge neracijama i decenijama, koji volite ovaj grad i koji ste sačuvali njegov duh. Kada danas, nakon uspješnog mandata, podvuče mo crtu, mislim da smo najveći dio toga duga vratili. Ponosan sam što ovaj dio Podgorice nije nikada izgledao ljepše. Pono san sam jer znam koliko nas je posla sačekalo, sa koliko smo se izazova suočili i kakva su bila očekivanja ljudi iz centra grada. Ljudi koji pamte dane korza, dane stare slave centra Titogra da, pa Podgorice, pamte tu atmosferu koja je u jednom trenut ku skoro pa nestala. Kada su počeli da se grade novi kvartovi, život je, nekako, počeo da se iseljava iz centra grada. I pred na ma je bio veliki i težak zadatak - da zaustavimo taj trend, da preokrenemo taj trend i da centar Podgorice ponovo učinimo onim što svaki centar grada mora da bude – istakao je nosilac liste Pokreta „Svi za nas grad“ i aktuelni gradonačlenik Pod gorice, dr Ivan Vuković R. P.

Održana tribina liste ,,Prava stvar, još bolje za Bijelo Polje“

Pokret ,,Svi za naš grad“ sa građanima iz centra Podgorice

d.malidžan

Oana Kristina Popa i Jovana Marović

Pred Odborom za bezbjednost i odbranu počelo kontrolno saslušanje čelnika Vlade, bezbjednosnog sektora i tužilaštva, opet polemika šefa diplomatije i premijera

Premijer tvrdi da će ,,međunarodna diplomatija“ tek da bude velika afera

oko njega – kazao je Abazović. Istakao je i kako „ne možemo sav trud i rad da bacimo pod no ge zbog ljudi poput Raška Ko njevića ili bilo koga iz DPS-a ko ima svoj politički interes da za štiti ove ljude“.

– Pikanterije i druge stvari ću sačuvati za narednu sjednicu. Ja sam obećao ljudima da ću da budem žrtva ovoga. Nijesmo svi isti i to vam mnogo smeta – re kao je premijer.

Govoreći o ANB-u, Abazović je ocijenio da je uloga Agencije ka da je riječ o organizovanom kri minalu prenaglašena. – Čovjek iz Sektora koji se ba vi organizovanim kriminalom u ANB i koji je bio nadležan za bezbjednost tri rečenice oko or ganizovanog kriminala nije do bio za dvije godine. Bivši direk tor ANB-a (Dejan Peruničić) je već optužen za nelegalne rad nje prema svojim neistomišlje nicima. Sve ukazuje na to i da jedan od ljudi unutar ANB-a stoji iza portala „Udar“ – rekao je Abazović.

Abazović pokazao fotografiju iz 1996. kada nije ni postojao škaljarski klan?!

PODGORICA – Proces kon trolnih saslušanja čelnika Vlade, bezbjednosnog sektora i tužilaštva pred Odborom za bezbjednost i odbranu, a povodom novonastalih afera vezanih za šverc cigareta i ra zotkrivanje rusko-srpske špi junske mreže u Crnoj Gori, po čeo je juče kada su na pitanja poslanika odgovarali premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović i ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić. Iako je to bilo predviđeno, na ju čerašnjem zasijedanju nijesu se pojavili nedavno smijenjeni di rektor Agencije za nacionalnu bezbjednost Savo Kentera, mi nistar odbrane Raško Konjević i direktor Uprave policije Zoran Brđanin

Konjević je, kako je objašnjeno, izostao zbog učešća na NATO samitu u Briselu, dok je Brđanin, koji se nalazi na službenom putu u Sjedinjenim Američkim Drža vama, na saslušanje poslao svog zamjenika Dejana Kneževića Na sjednicu Odbora došli su glavni specijalni tužilac Vladi mir Novović i vrhovna državna tužiteljka Maja Jovanović, ali je dogovoreno da oni budu sa slušani naknadno u takozvanoj skupštinskoj gluvoj sobi, nami jenjenoj za razmatranje pitanja označenih stepenom tajnosti. Dogovoreno je i da se kontrolno saslušanje Konjevića i Kentere obavi u petak, kada se Konjević vrati iz Brisela.

Abazović je, tokom svog izla ganja, naveo kako su aktuelna i prethodna vlada Zdravka Kri vokapića za dvije godine za plijenile ukupno 155.539 pake

Šef diplomatije u tehničkom mandatu Ranko Krivokapić je naveo da je organizovani kriminal manji problem od pomaganja projekata „velike Rusije“ i „velike Srbije“. „Krivična djela protiv ustavnog uređenja su najteža krivična djela u svakoj državi, otkad države postoje.

Organizovani kriminal dođe poslije toga. Ali, ta djela su često povezana. Zato su ‘velika Rusija’ i ‘velika Srbija’ i pomoć tim projektima veća krivična djela od organizovanog kriminala. Organizovani kriminal je dio tih politika“, rekao je Krivokapić navodeći i da su kriminalni klanovi nastali upravo u ratu za velikodržavne projekte

ta cigareta što je, kako je naveo, pet puta više u odnosu na 28.669 paketa koje su za 30 godina za plijenile vlade koje su predvo dili Milo Đukanović i Duško Marković.

On je naveo i da posao sa šver com cigareta godišnje dono si 500 miliona eura prihoda, te ocijenio kako je logično da se sada u Crnoj Gori dešavaju po litički lomovi.

Abazović je dodao i da su efek ti zapljena cigareta takvi da ove godine u budžetu imamo 20 mi liona eura više u odnosu na isti period prošle godine.

Govoreći o nedavnom nestanku kamiona cigareta koje su trebale da budu spaljene u nikšićkoj fa brici „Javorak“, Abazović je na veo da to nije prva krađa.

– Vratimo se na 3. februar i na hapšenje dva lica 9. februara.

Neka istraže s kim je naprav ljen ugovor i kome je ustupljen kamion - gospodinu koji je, ne optužujem nikoga, uhapšen u vezi cigareta iz Slobodne zone. Upućujem i na maj i stopiranje

cigareta na granici jedne države, koja se graniči sa nama. Pozivam tužilaštvo da ispita čiji kamioni su to bili, da bi došli do velikog finala. Da ispitaju čije je kamio ne gospodin, koji se sad sam pre dao, uzeo prije par mjeseci, du guje li nekome novac za njih i da li ta lica imaju veze sa onim što se desilo u maju i februaru. To čuvam za narednu sjednicu, sve ću reći imenom. Da vidimo ko ji su kontakti ostvareni u hotelu „Podgorica“ i restoranima „Đe dovina“ i „Pečurka“. Da vidimo ko su lica koja se tu sastaju i koja se dovode u vezu sa švercom, da li su bacane eksplozivne naprave pred porodičnim ku ćama u kojima stanuju, kakvo pokriće imaju kad su u pitanju finansije, ko gradi zgrade i da vi de je li ovo sve plod jedne ekipe na koju cijelo vrijeme upuću jemo ili je nešto sasvim drugo. Kad dođu ostali, reći ću i tabli ce kamiona i imena firmi, pa da vidite na koga to upućuje. U tim kontaktima vidjećete ima li sina Vesne Medenice i ljudi

Govoreći o međunarodnoj di plomatiji, Abazović je političke neistomišljenike optužio i ka ko, zarad sopstvene kampanje, „potpuno neovlašćeno koristite navodne intencije zapadnjaka“. Premijer se kratko dotakao i me đunarodne diplomatije ističući kako će to pitanje „tek da bude afera“. Šef diplomatije u tehnič kom mandatu Ranko Krivoka pić je naveo da je organizovani kriminal manji problem od po maganja projekata „velike Rusi je“ i „velike Srbije“. – Krivična djela protiv ustavnog uređenja su najteža krivična dje la u svakoj državi, otkad države postoje. Organizovani kriminal dođe poslije toga. Ali ta djela su često povezana. Zato su ‘velika Rusija’ i ‘velika Srbija’ i pomoć tim projektima veća krivična djela od organizovanog krimi nala. Organizovani kriminal je dio tih politika – rekao je Kri vokapić navodeći i da su krimi nalni klanovi nastali upravo u ratu za velikodržavne projekte. – Rat nam je ostavio pse rata da postanu organizovani kriminal i da postanu efikasni u zločini ma. I ozbiljnije države bi imale probleme sa finansijama sa ko jima te grupe raspolažu – rekao je Krivokapić.

Abazovića je optužio i da je šefa ANB-a Sava Kenteru sa te funk cije smijenio u trenutku kada je Agencija sprovodila bezbjed nosne informacije od NATO značaja.

– Ovo su stvari za ozbiljnu ra spravu. Mislim da se to neće ri ješiti na zatvorenoj sjednici –rekao je Krivokapić i dodao da živimo u vremenu koje zahtije va „brze i čiste odgovore“.

– Nemojte da nekoga od nas ponese vjera da će bilo kojom bukom, hajkom, bilo kojim potezom uspjeti da izbjegne činjenično utvrđivanje stvari. Ukupna političko-bezbjedno sna situacija je nikad oštrija. Od mjerenost i preciznost će nam svima koristiti – rekao je Krivo kapić. Đ. ĆORIĆ

Zoran Mrvaljević Mrva, osoba koja se slikala pored Đukanovića na fotografiji je, prema informacijama kojima raspolaže Pobjeda, 1996. godine bio jedva punoljetan i tada nije bio bezbjednosno interesantna osoba, što je i potvrdila rasprava na sjednici Odbora za bezbjednost kada je poslanik Predrag Bošković pozvao zvaničnike policije da saopšte podatke o Mrvaljeviću 1996. godine i osobama sa fotografije

PODGORICA - Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović teško je obmanuo javnost kada je na sjednici Odbora za bezbjednost ustvrdio da se na fotografiji nastaloj 1996. godine nalazi predsjednik države Milo Đukanović sa pripadnicima škaljarskog klana jer taj kriminalni klan, po evidenci jama bezbjednosnog sektora i nezavisnim istraživanjima, tada nije ni postojao.

Abazović je na sjednici Odbo ra teatralno pokazao fotogra fiju na kojoj je predsjednik dr žave sa, kako tvrdi, članovima škaljarskog klana. – Iznijeću optužbe za „brata Abaza“ i da vam pokažem jed nu fotografiju Mila Đukanovi ća sa „škaljarcima“. Reći ću vam imena i prezimena. Ovo sa Đu kanovićem je Zoran Mrvalje vić zvani Mrva i drugi gospodin koji nije među živima. Sačekajte foto-sešn. Znajte da ima popa i nad popom – poručio je Abazo vić na sjednici Odbora.

Naime, prema opsežnom istra živanju koje su objavili novina ri KRIK-a, Mreže za afirmaci ju nevladinog sektora (MANS) i međunarodne novinarske or ganizacije Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP) 2020. godine, škaljar ski kriminalni klan u ovom obli ku nastao je tek 2014. godine di jeljenjem jedinstvenog klana na dvije kriminalne organizacije nakon nestanka nekoliko stoti na kilograma kokaina iz Valen sije. Prije toga od 2010. godi ne postoji jedinstveni kotorski klan nastao nakon Balkanskog ratnika i pada kriminalne gru pe koju je predvodio Pljevljak Darko Šarić

Zoran Mrvaljević Mrva, osoba koja se slikala pored Đukano vića na fotografiji je, prema in formacijama kojima raspolaže Pobjeda,1996. godine bio jedva

punoljetan i tada nije bio bez bjednosno interesantna oso ba, što je i potvrdila rasprava na Odboru za bezbjednost ka da je poslanik Predrag Boško vić pozvao zvaničnike policije da saopšte podatke o Mrvalje viću 1996. godine i osobama sa fotografije.

Mrvaljevića je 22 godine kasnije Specijalno državno tužilaštvo u Crnoj Gori sumnjičilo za stvara nje kriminalne organizacije koja se u periodu od 2018. godine, na području opštine Herceg Novi, bavila kriminalnim aktivnostima. Takođe, sumnjičio se da je po četkom 2019. godine u Herceg Novom, sa umišljajem podstre kavao osumnjičenog Milana Kankaraša da počini krivično djelo ubistvo na štetu Nemanje Zurovca. Tačnije, kako su rani je prenosili crnogorski mediji, njegova grupa je planirala pet li kvidacija. Trenutno je u zatvo ru u Spužu.

Predrag Bošković kazao je ka ko od Abazovića nije čuo ništa novo.

- Na niske ste grane spali kad ste sliku iz 1996. prikazali kao krunski dokaz povezanosti Mila Đukanovića sa škaljarskim kla nom, koji je nastao 2014. godine. A osim toga, ne znam jesu li tada sva ta lica bila punoljetna i čime su se bavila - dodao je on.

Bošković je zatim pokazao više fotografija Abazovića sa bez bjednosno interesantnim li cima, članom škaljarskog kla na Bojanom Lopičićem kao i Zdravkom Kosanovićem koji se pominjao u aferi šverca ciga reta. Lopičić, koji ima podeblji policijski dosje, se već godina ma vodi kao blizak član škaljar skog klana. On je 2021. godine hapšen zbog članstva u krimi nalnoj grupi koju su organizo vali Đukić Mandić i Emil Tu zović zbog pripremanja ubistva bivšeg specijalnog državnog tu žioca Milivoja Katnića. N. Z.

Sa sjednice Odbora za bezbjednost

Premijer u tehničkom mandatu teško obmanuo javnost na sjednici Odbora za bezbjednost

Abazović pokazuje spornu fotografiju na sjednici Odbora za bezbjednost

Milić aktivirao srpsko-rusku mrežu Vukšićevih ljudi

PODGORICA – Novoimenovani vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Boris Bato Milić, kako je objavio portal Standard, postavio je nove čelnike sektora u ovoj ustanovi, a trojica su, kao i sam Milić, „preletači“ iz perioda Dejana Vukšića, o čemu je Pobjeda pisala u serijalu tekstova.

Milić je prvog radnog dana, u poneđeljak, bez obrazloženja, poslao na odmor četvoricu funkcionera Agencije koji su bili angažovani u međunarodnim akcijama raskrinkavanja ruske špijunske mreže u našoj zemlji i državnog šverca cigareta. Prema saznanjima portala Standard, na mjesto šefa operacija Milić je imenovao Miodraga Pejovića, dok je za novog načelnika KOZ-a (Kontraobavještajna zaštita) postavio Dževada Kožara. Na mjesto šefa međunarodne saradnje imenovan je Nikola Šćepanović, a novi šef kabineta je Boban Stanović Na mjesto šefa tehnike postavljen je Mihailo Obradović, dok je za šefa operativne tehnike u Zagoriču postavljen Bajo Popović, dok je načelnik PG centra Bojan Vukčević

SMJENA KENTERE

Odlazeći premijer Dritan Abazović u petak, 7. oktobra, na telefonskoj sjednici Vlade, smijenio je v. d. direktora ANB Sava Kenteru u jeku dvije međunarodne akcije u koje je bila uključena Agencija: razotkrivanja agenturne mreže Rusije u Crnoj Gori i razbijanje državnog krijumčarenja cigareta.

Zbog sumnje u šverc cigareta uhapšeno je više državnih službenika Uprave prihoda i carina, a u istrazi je saslušavan i tadašnji direktor ove uprave Rade Milošević, inače funkcioner Abazovićeve Ure. Nekoliko dana kasnije on je podnio ostavku.

Prema dostupnim informacijama, Abazović nije bio obaviješten ni o jednoj od ove dvije akcije, sve dok nijesu finiširane.

Kentera je za v. d. direktora ANB imenovan 5. maja. Predložio ga je Abazović na prvoj sjednici svoje vlade, ali i tada se znalo da je on za njega iznuđeno rješenje kao čovjek od povjerenja međunarodnih partnera.

Pred Kenterom je bio težak zadatak – da službu „očisti“ od ruskih uticaja, jer je za vrijeme Vukšića ANB premrežena agentima koji su radili za srpske i ruske interese.

IGRA MIMIKRIJE

Jedan od ključnih Vukšićevih ljudi bio je upravo Boris Bato Milić. On je, o čemu smo pisa-

li, bio u grupi „preletača“ koji su se odmah stavili u službu Vukšiću, kada je imenovan u decembru 2020.

Kada je naš list počeo da objavljuje seriju istraživačkih tekstova koji su razotkrivali veze i kanale uticaja srpske BIA unutar Agencije, te uloge Marka Parezanovića i Mića Rogovića i njihov odnos sa Dejanom Vukšićem, na Kolegijumu ANB upravo je Milić garantovao da će, ,,zahvaljujući nekim starim prijateljskim vezama završiti da Pobjeda prestane sa plasiranjem insajderskih informacija tekstovima“.

Kada nije uspio u toj namjeri, Milić se – nekada vrlo otvoreni pobornik crnogorske suverenosti – otvoreno priklonio po-

Kenterinu akciju Abazović htio da pripiše svom timu u ANB

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović pokušao je juče da javnosti ,,proda priču“ o prvim velikim uspjesima novog tima u ANB-u kojeg je on izabrao. Novinarima u parlamentu je, nakon sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, najavio da će ,,već do kraja dana“ biti objelodanjeno da je Agencija za nacionalnu bezbjednost nastavila sa učešćem u međunarodnim akcijama. Nedugo potom, oglasio se bivši vršilac dužnosti direktora ANB Savo Kentera i upozorio Abazovića da ne objavljuje informacije o planiranim međunarodnim akcijama u kojima učestvuje Crna Gora.

– Vjerujem da će premijer iskomunicirati nešto što mi nijesmo mogli, niti smjeli, jer su međunarodne aktivnosti nešto što mora imati saglasnost svih strana kako bi postalo dostupno širokoj javnosti – istakao je Kentera.

Ipak, u večernjim satima portal ,,Vijesti“ je plasirao priču da je ANB učestvovala u međunarodnoj akciji zapljene narkotika, kada je na brodu koji je presretnut na ruti iz Južne Amerike ka Australiji, zaplijenjeno oko pola tone kokaina. Tom mediju je rečeno da je tada uhapšeno više pripadnika međunarodne kriminalne mreže.

Ispostavilo se da se međunarodna akcija,

litici povezivanja sa srpskom službom, time i sa prodorom malignog ruskog uticaja. No, kako se politička situacija u Crnoj Gori mijenjala, Milić je pokušao da zaštiti svoju poziciju: prošle godine se ponudio Abazoviću, svjestan da će on biti novi premijer. Uspostavio je kontakt sa Abazovićevim čovjekom od povjerenja Artanom Kurtijem kojem je, o čemu je Pobjeda izvještavala u januaru, prenosio i dostavio brojne podatke. Upravo je Milić, o čemu smo izvijestili, „predao sve podatke o službenicima Agencije i ostalih državnih organa koji su bliski Vukšiću“ i tada odlazećoj vladi Zdravka Krivokapića.

Kurti je sada generalni inspektor u ANB, a na tu poziciju postavio

o kojoj je Abazović pričao, odigrala još sredinom septembra na Tahitiju, ostrvu u Francuskoj Polineziji?!

Tada je na švedskom brodu, na ulazu u Luku Papete na Tahitiju zaplijenjeno više od 423 kilograma kokaina, na jedrilici koja je krenula iz Paname i trebalo da stigne do Australije. Tahiti je bila usputna stanica za jedrilicu koja je stigla iz Latinske Amerike.

Sve to je na konferenciji za medije 23. septembra saopštio javni tužilac Francuske Polinezije Erve Leroj, a o čemu su pisali svjetski mediji. I naravno, nije pomenuta nijedna služba, niti saradnja međunarodnih partnera: takve se informacije ne daju zato što je riječ tek o dijelu šire međunarodne akcije i nije poželjno da se otkrivaju planovi dalje operacije.

Stanović veza sa Radem Miloševićem

Pobjeda je ranije pisala kako je Boban Stanović, odmah pošto se stavio na uslugu Dejanu Vukšiću, ubrzo uspostavio kontakt i sa jednim od funkcionera Ure Dritana Abazovića

– U novoj vlasti odličnu saradnju Stanović je uspostavio sa jednim od državnih sekretara u Ministarstvu unutrašnjih poslova Radem Miloševićem – ispričali su izvori Pobjede.

Milošević je do prošle sedmice bio direktor Uprave prihoda i carina, ali je podnio ostavku, nakon što je počela akcija, u kojoj je bila angažovana i ANB, a koja je razotkrila državni šverc duvana. Upravo on je privođen i saslušavan, a oduzet mu je i telefon. Još je na slobodi.

ga je Abazović – krajem juna, u pokušaju da što više „premreži“ ovu službu. Međutim, nije uspio, jer Kurti nije dobio pristup tajnim podacima, pored ostalog, i zbog kriminalne prošlosti. Koliko je Vukšić vjerovao Miliću pokazuje i činjenica da mu je on bio u operativnom štabu za akciju nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića na Cetinju 5. septembra prošle godine, o čemu smo, takođe, pisali.

POVRATAK ,,STARIH IGRAČA“

Važnu funkciju u novoj infrastrukturi vrha ANB juče je dobio još jedan Vukšićev „preletač“ Bojan Vukčević, koji je sada načelnik PG centra. Kada je u januaru smijenio Milića sa mjesta načelnika KOZ-a, na njegovu poziciju Vukšić je tada postavio upravo Vukčevića.

Pisali smo ranije da je Vukčević – koji je po kazni prije dolaska Vukšića u Agenciju, bio raspoređen u Rožajama – priznao novom šefu „da je u dva navrata tajno snimao kancelariju glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, radi donošenja odluke o najboljem mjestu za postavljanje uređaja za tajno slušanje i snimanje razgovora u kancelariji“... I tako je odmah postao Vukšićev čovjek.

Izvori Pobjede iz ANB ispričali su i kako Vukčević, sve do političkih promjena nakon parlamentarnih izbora, „nije izlazio iz DPS-a“.

NOVI-STARI BORCI PROTIV CRNOGORSKIH EKSTREMISTA

Milić i Vukčević, kada su Vukšiću odbrojani dani u Agenciji, bili su „stalni gosti“ u jednom restoranu, o čemu smo pisali, gdje su se sastajali sa bivšim službenikom ANB, koji je blizak Uri, kako bi sebi osigurali pozicije kada Abazović postane premijer.

Vukšićev „preletač“ bio je i Boban Stanović, kojeg je Milić

juče postavio za šefa kabineta. Pisali smo da je on bio prevashodno zadužen za kontakte sa BIA.

Stanović je kod Vukšića bio načelnik Sektora za suprotstavljanje terorizmu i bezbjednosne poslove u ANB.

On je nekada, kako su kazali izvori Pobjede, „vodio liniju ‘srpski ekstremizam’ i bio odgovoran za sve mjere koje su preduzimane u odnosu na lica eksponirana sa tog aspekta“. Ranije je, tvrde oni, iz Agencije iznio materijale sa oznakom „tajno“ da bi ih Vukšiću „prodao za funkciju“.

- Sačuvao je neke materijale sa oznakom ‘tajno’, sve bio odnio kući i sad ih predao Vukšiću. Međutim, zabilješku nije pravio on, već, kako bi pokušao da sakrije da su podaci njegovi, natjerali su jednog operativca da je on potpiše – ispričali su naši izvori iz Agencije.

Kazali su i kako je Stanović u Zeti godinama bio prepoznat kao pristalica DPS-a, čak je, tvrde, i agitovao za tu stranku. Novoimenovani šef operacija Miodrag Pejović, prema saznanjima Pobjede, koji je ranije bio angažovan u Briselu, takođe se stavio na uslugu Vukšiću. - U Brisel ga je poslao Dejan Peruničić, sa kojim je bio vrlo blizak i koji mu je mnogo valjao. Sada koristi međunarodne pozicije koje je izgradila tadašnja služba da diže Vukšića i plasira dezinformacije, između ostalog i o dešavanjima na Cetinju 5. septembra – ispričali su prošle godine naši izvori. I tako, pod nadzorom Dritana Abazovića i uz konsultacije sa Artanom Kurtijem, novi šef ANB pravi novi rukovodeći tim u obavještajnoj službi. I nije čudo da su ,,rehabilitovani“ neki Vukšićevi igrači: cilj je da Agencija bude ponovo na usluzi. Ali ne državi Crnoj Gori.

Kaćuša KRSMANOVIĆ/ Draško ĐURANOVIĆ

POVRATAK OTPISANIH ,,PRELETAČA“: Portal Standard objavio imena

Dejan Vukšić

Dritan Abazović

Savo Kentera

DRI dala negativna mišljenja na poslovanje Stranke pravde i pomirenja za 2021. godinu

Jedinica iz finansija i poštovanja zakona

PODGORICA - Državna re vizorska institucija (DRI) dala je negativno mišljenje na finansijsku reviziju i negativno mišljenje na pra vilnost poslovanja Stranke pravde i pomirenja za 2021. godinu. Kolegijum u sastavu predsje davajući Senatom DRI Nikola N. Kovačević i dr Branislav Radulović dao je dvije prepo ruke kod finansijske i 12 pre poruka kod revizije pravilno sti. Predsjednik SPP u Crnoj Gori do jula ove godine bio je Hazbija Kalač, dok je od 28. jula na čelu te partije Seid Hadžić – Subjekt revizije je u poslov nim knjigama i godišnjem konsolidovanom finansij skom izvještaju za 2021. go dinu iskazao troškove koje nije evidentirao na odgovara

d.malidžan

Hazbija Kalač

juće račune u ukupnom izno su od 5.970 eura, kao i troško ve koje nije dokumentovao u ukupnom iznosu od 1.914 eu ra, što predstavlja materijal no značajnu grešku u odno su na utvrđenu materijalnost

Guverner i ministar finansija na godišnjem zasijedanju MMF-a i Svjetske banke

u iznosu od 495 eura – kaže se u izvještaju DRI. Utvrđeno je da nijesu pošto vali zakone o finansiranju po litičkih subjekata i izbornih kampanja, o računovodstvu, o sprečavanju nelegalnog poslo vanja, te pravilnika o obliku, sadržini, načinu popunjava nja i dostavljanja jedinstve nog obrasca izvještaja o obra čunatom i plaćenom porezu na dohodak fizičkih lica i do prinosima za obavezno soci jalno osiguranje, pravilnika o načinu i rokovima za vrše nje popisa imovine i obaveza pravnog lica, uredbe o nakna di troškova zaposlenih u jav nom sektoru.

Ovaj će izvještaj biti dostav ljen parlamentu i skupštin skom Odboru za politički si stem i pravosuđe. S. P.

Prebijanje međusobnih dugovanja između povezanih

EPCG smanjenjem faktura naplaćuje dividendu od Rudnika uglja

Riječ je o profitu iz 2020. godine, koji je iznosio 13,1 milion eura. Prošle godine je EPCG uplatila 30 miliona eura profita u državni budžet i odlučila da revidira finansijske izvještaje Rudnika uglja iz 2020. godine, kako bi se naplatila iz dividende

Riječ je o profitu iz 2020. go dine, koji je iznosio 13,1 mili on eura.

AKCIONARSKA PRAVA

Sa sastanka u Vašingtonu

Najavili intenzivniju saradnju sa SB

PODGORICA - Finansijski sistem u Crnoj Gori, uprkos izazovnom makroekonomskom okruženju i fiskalnim rizicima, zdrav je i sta bilan, prvenstveno zahvaljujući dobrom sta nju crnogorskog bankarskog sektora. Banke u Crnoj Gori su stabilne, visoko likvidne i ade kvatno kapitalizovane, dok je povjerenje kli jenata izuzetno visoko, što se najbolje očitava u rekordnom nivou depozita – kazao je guver ner Radoje Žugić, a navodi se u zajedničkom saopštenju CBCG i Ministarstva finansija iz Vašingtona. Žugić i ministar finansija Alek sandar Damjanović predvode crnogorsku delegaciju na godišnjem zasijedanju Među narodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjet ske banke (SB) u Vašingtonu.

– Adekvatnim odabirom i pravovremenom implementacijom 11 setova mjera, koje su pr venstveno bile usmjerene na podršku privre di i građanima, očuvali smo likvidnost i stabil nost banaka – rekao je Žugić.

Damjanović je istakao da finansijska stabilnost i predvidivost, kao i realno planirana i održi

va budžetska politika za ovu i narednu godinu, daju za pravo da crnogorski građani i privre da mogu očekivati oporavak javnih finansija i realnog sektora.

– Ubrzana realizacija davno započetih proje kata sa SB, kao i najava novih aranžmana, uka zuje da se vraća kredibilnost države u odnosu na ključne međunarodne finansijske partnere – kazao je Damjanović na sastancima sa pred stavnicima te finansijske institucije.

On je dodao da su Vlada i parlament pokazali visok nivo odgovornosti nedavnim usvajanjem rebalansa budžeta, što doprinosi stabilnijoj fi nansijskoj klimi u državi i predvidljivijem am bijentu za eventualne aranžmane sa komerci jalnim finansijskim sektorom.

Iz Ministarstva finansija i CBCG je saopšte no da se crnogorska delegacija sastala se pot predsjednicom SB za Evropu i Centralnu Aziju

Anom Bjerde, izvršnim direktorom SB Koe nom Davidseom, direktorom Sektora za Evro pu Alfredom Kamerom i šefom Misije za Cr nu Goru Srikantom Seshadrijem S. P.

PODGORICA - Elek troprivreda (EPCG) je po čela da umanjuje fakture Rudniku uglja (RUP) za isporučeni ugalj koji kori sti Termoelektrana, zbog toga što pljevaljska kom panija nije državnoj elek troenergetskoj kompaniji, koja je i vlasnik Rudnika, isplatila dividendu, sazna je Pobjeda.

Prošle godine su čelnici Rud nika uglja bili ogorčeni što se od njih tražilo da komple tan profit uplate u državni budžet. Ta odluka tadašnjeg ministra finansija Milojka Spajića teško je pogodila i EPCG, ali je ta krovna ener getska kompanija uplatila u budžet 30 miliona eura svog profita. Ostao je dogovor da

Premašili plan za 151 milion

PODGORICA - Za devet mjeseci ove godine napla ćeno je bruto 1,56 milijardi eura, što je 154 miliona ili 11 odsto više nego lani, odno sno 93 miliona ili šest odsto više nego 2019, te 151 milion ili 11 odsto iznad plana, saop šteno je iz Uprave prihoda i carina (UPC).

Od PDV je naplaćeno 755 mili ona, što je 191 milion ili 34 odsto više nego lani i 171 milion ili 29 odsto više od plana. Naplaće no je 196 miliona eura od akci za, što je pet odsto više nego la

ni i isto toliko manje od plana, jer je akciza na gorivo prepo lovljena. S tim u vezi, po osno vu akcize na mineralna ulja i njihove derivate naplaćeno je 99,2 miliona eura što je 20 od sto manje nego lani.

– Najveći rast naplate ostvaren je kod akcize na duvanske pro izvode. Po tom osnovu napla ćeno je 70 miliona eura, što je 29 miliona ili 72 odsto više ne go lani i 23 miliona ili 49 odsto više od plana - navodi se u sa opštenju.

Rast naplate zabilježen je i kod

EPCG revidira finansijske izvještaje Rudnika uglja iz 2020. godine, kad su kom panijom upravljali kadrovi DPS-a, a na čelu kompani je je bio Slavoljub Popadić Očito je da je EPCG završila kontrolu poslovanja Rudni ka uglja u 2020. godini i izra čunala da im je Rudnik dužan profit kao jedinom vlasniku kompanije. Tim prije što je EPCG ove godine izložena neplaniranim troškovima, kao što je planirana kupovi na željezare, ali i neplanira

koncesionih naknada, pa je po tom osnovu naplaćen 31 mili on eura, 44 odsto više u odno su na prošlu godinu.

Naplaćeno je 318,4 miliona eura doprinosa, što je 17 odsto manje od naplate u prošloj godini, dok je četiri odsto manje od plani ranog iznosa, imajući u vidu iz mjenu poreskih propisa koji su na snazi od januara ove godine.

Naplata prihoda po osnovu ca rine iznosila je 29,3 miliona eu ra, što je osam miliona ili 40 od sto više u odnosu na isti period prošle godine. U odnosu na pla nirani iznos naplata je poveća na. U septembru je ostvarena bruto naplata prihoda u izno su od 203,5 miliona eura što je 20 miliona ili 11 odsto više u od nosu na isti prošlogodišnji pe riod. S. P.

UPC

Dušan Janjušević

kompanija smanjenjem naplaćuje 2,34

eura je cijena tone uglja za Termoelektranu Pljevlja

sjednik borda Dušan Janju šević (Demokrate) nijesu ove godine dostavili Vladi tražene podatke o poslovanju i zapošljavanju, tako da je od lazeći premijer Dritan Aba zović zaprijetio da će ,,neko ko ne želi da podnosi račune Vladi, biti adekvatno sankci onisan“. Te podatke ove go dine nije dostavio ni CEDIS. Inače, sve energetske kom panije vode kadrovi DF-a i Demokrata. Odluka Abazo vića da Milutin Đukano vić (DF) ostane predsjednik borda EPCG bila je jedan od razloga pada njegove vlade. Rudnik uglja prodaje termo elektrani tonu uglja toplotne moći od 8.000 kJ/kg po cije ni od 23,4 eura. S obzirom na skok cijena uglja na berzama, za očekivati je da bi Rudnik i od majke firme mogao tra žiti veću cijenu za isporuče ni ugalj. Tim prije što je br zopleto sa Elektroprivredom Srbije ugovorio isporuku 40 hiljada tona uglja za tamoš nje termoelektrane po cijeni od 28,8 eura. Kako je ugovo rom predviđen izvoz ukupno 300 hiljada tona uglja, realno je očekivati zahtjev za pove ćanje cijene tog izvoza. Čel nici Rudnika su se, međutim, ućutali povodom ovog posla, koji su u maju ove godine na javljivali kao veliki poslov ni uspjeh.

Evropska komisija u novom izvještaju kritikovala povećanje socijalnih davanja, ukidanje Montenegro Worksa i pozvala na smanjenje sive ekonomije

Crnoj Gori neophodna fiskalna konsolidacija

PODGORICA – Crna Gora mora u narednoj godini sprovesti srednjoročni plan fiskalne konsolidacije kojim će smanjiti javni dug, formirati fiskalni savjet, izvršiti analizu poslovanja državnih kompanija i pri mijeniti konkretne mjere za suzbijanje sive ekono mije, navodi se u Izvještaju Evropske komisije (EK).

U dokumentu, koji je juče predstavljen u Briselu, ocje njuje se da je država u po sljednjoj godini napredovala u pogledu ekonomskih krite rijuma, ali da je umjereno pri premljena za razvoj funkcio nalne tržišne ekonomije.

Dug ključna slabost

Visok nivo javnog duga ostaje ključna slabost crnogorske ekonomije, iako je njegov udio u BDP-u znatno opao, ocjenjuje se u izvještaju

usvojiti obiman akcioni plan za borbu protiv sive ekono mije, koji će uključiti jačanje administrativnih kapaciteta, posebno poreske i radne in spekcije.

ni kvar na transformatoru u HE Piva, koji će kompaniju koštati dva miliona eura za izradu novog, ali i 60 milio na eura zbog toga što nared nih pola godine kišnog peri oda neće raditi tri, nego dvije turbine u toj hidroelektrani. Inače, prošle poslovne godi ne Rudnik uglja je prijavio 4,4 miliona eura profita, a EPCG rekordnih 47,5 miliona eura.

kriju poslovanje Čelnici Rudnika uglja, direk tor Milan Lekić (DF) i pred

RUP je, kako pokazuje finan sijski izvještaj te kompanije, u prvoj polovini ove godine poslovao sa pozitivnim re zultatom od 53.770 eura, što je rezultat na prošlogodiš njem nivou, kad je kompani ja bila u plusu od 55.951 euro.

Prema saznanjima Pobjede, RUP je u ovom trenutku u vi šemilionskom minusu.

EPCG i Rudnik uglja nijesu odgovorili na pitanje naše redakcije da li i od kada EP CG umanjuje fakture RUP-u, kao ni na pitanje da li je nasta lo sporenje između rukovod stva ta dva preduzeća zbog neisplaćivanja dividende.

Pobjedi nije odgovoreno ni na pitanje koliko iznose po traživanja RUP-a od EPCG. s p. – j r

Konstatovano je poboljšanje stanja u javnim finansijama u odnosu na 2020. godinu, ali i da su neophodne reforme koje bi povećale budžetske priho de i smanjile troškove. Kriti kovano je naglo usvajanje za kona kojima su krajem prošle godine povećana socijalna iz davanja, bez prethodne anali ze fiskalnih rizika.

- Visok nivo javnog duga osta je ključna slabost crnogorske ekonomije, iako je njegov udio u BDP-u značajno opao sa 105 odsto na kraju 2020. na 76,6 odsto u prvom kvartalu ove godine - smatraju u EK, iz ko je su ukazali da pogoršanje uslova globalnog finansiranja uzrokuje da slabosti crnogor ske ekonomije u pogledu jav nog duga ostaju visoke. Vlada, kako su poručili, mora

Pohvaljeno je funkcionisanje bankarskog sektora, koji je ostao stabilan, i to što nekva litetni krediti nijesu značaj no porasli u ovoj godini na kon isteka moratorijuma na kredite, usvojenog zbog za štite klijenata usljed krize iza zvane pandemijom. EK isti če da Centralna banka Crne Gore raspolaže ograničenim mjerama monetarne politi ke kojima bi se zaustavio sna žan rast cijena i ukazuje da je za sedam mjeseci ove godine inflacija kod nas porasla 13,7 odsto, u poređenju sa 8,9 od sto u EU zoni.

Montenegro Works

EK konstatuje da veliki izazov za Crnu Goru ostaje unapre đenje rukovođenja državnim preduzećima i njihova profi tabilnost. Navodi se da je nova Vlada likvidirala Montenegro Works, koji je trebalo da izvr

ši analizu poslovanja držav nih kompanija, pripremi plan privatizacije, te uspostavi no vi način izbora članova odbo ra direktora kroz eliminisanje političkog uticaja.

- Vlada umjesto toga namjera va da razvije sistem nadzora državnih preduzeća i sa njima povezanog fiskalnog rizika. Novi sistem bi bio podržan formiranjem posebnog direk torata u okviru Ministarstva finansija, kao i nezavisnim analizama Fiskalnog savjeta, koji tek treba da bude uspo stavljen. Čini se da ovi planovi ne mogu da riješe ključne pro bleme u optimizaciji držav nih preduzeća i unapređenja nadzora nad radom odbora di rektora - ističe se u Izvještaju. U dokumentu se spominje i državna avio-kompanija To Montenegro i uvećanje nje govog osnivačkog kapitala.

- Održivost poslovanja To Montenegra tek treba da se osigura, budući da je već u pr voj godini operacija počeo da akumulira dug - ukazuje EK.

Ocijenjeno je i da je bivši naci onalni avio-prevoznik Monte negro Airlines (MA) imao naj više dobiti od državne pomoći, da je u stečaju od aprila 2021. i da je parlament usvojio za kon kojim se poništava odlu ka iz 2019. da se MA odobri 155 miliona eura državne pomoći. - Plan kojim bi se povratila sredstva koja su na osnovu te odluke već data MA tek treba da se usvoji - dodaje se u Iz vještaju.

Navodi se i da je druga faza tenderske procedure za tride setogodišnju koncesiju aero droma u Podgorici i Tivtu na čekanju, jer nova Vlada još ni je odlučila hoće li nastaviti ili prekinuti tu proceduru. EK napominje da će puna sagla snost procesa davanja konce sije za aerodrome sa pravilima EU, koja uključuju transpa rentnost, fer uslove konku rencije i sprečavanje korup cije, biti ključna za Crnu Goru u pogledu ispunjavanja mjeri la za poglavlje pet koje se tiče javnih nabavki. b.D.

Traže da bord imenuje izvršnog direktora i odredi mu platu

PODGORICA - Ministarstvo ekonomskog razvoja i tu rizma (MERT) je zbog sajber napada na infrastrukturu Vlade, koji su onemogućili korišćenje onlajn platforme za podnošenje prijavnih zahtjeva, kao i neutrošenog dijela opredijeljenog budžetom za pojedine programske linije, utvrdilo nove rokove za programe podrške privredi.

Rok prijave za program unapređenja konkurentnosti, podrš ku internacionalizaciji i za pružanje mentoring usluga produ žen je do 31. oktobra.

– Rok za realizaciju ugovorenih projektnih aktivnosti i podno šenje dokumentacije za refundaciju troškova za sve program ske linije produžen je do 28. novembra - navodi se u saopštenju. Prijave za razvoj i promociju zanatstva primaju do utroška pla niranih sredstava, a najkasnije do 30. novembra, dok je pro gram za razvoj prerađivačke industrije zaključen 6. maja. Svi koji koriste sredstva iz tog programa dužni su da podnesu re levantne dokaze o utrošku sredstava do 30. novembra. s. p.

PODGORICA – Novi Odbor direk tora To Montenegra predložio je izmjene statuta državne avio-kompa nije kojima, pored ostalog, preuzima obavezu izbora i razrješenja izvršnog direktora i utvrđivanje naknade za njegov rad.

Kako je Pobjedi rečeno u nacionalnoj avio-kompaniji, izmjene statuta pred ložene su da bi se taj akt uskladio sa Za konom o privrednim društvima, kojim je propisano da bord imenuje izvršnog direktora. Dosadašnjim statutom izbor direktora bio je u nadležnosti Vlade, kao

osnivača To Montenegra. Osim za ime novanje, Vlada je bila zadužena i za odre đivanje iznosa plate izvršnog direktora. Izmjena statuta dolazi uoči izbora novog izvršnog direktora nacionalne avio-kom panije, kojom je do kraja septembra ru kovodila vršilac dužnosti direktora Dra gana Frantov- Nikolić. Ona je od novog Odbora direktora, formiranog sredinom septembra, tražila da joj se ne produži mandat. Predloženim izmjenama, koje su dostavljene Ministarstvu kapitalnih investicija na razmatranje, predviđeno je i da Odbor direktora To Montenegra može predložiti Vladi naknadu za rad njegovih članova. Raniji članovi borda radili su bez naknade. Bord će, kao i do sada, donositi godišnji finansijski i plan rada kompanije, predla gati Vladi promjenu kapitala, raspodjelu dobiti i način pokrivanja gubitaka, ime novati revizorski odbor... b. D.

Novi članovi organa upravljanja To Montenegra predložili izmjene statuta kompanije

Članovi borda To Montenegra kod odlazećeg premijera Dritana Abazovića

Zbog sajber napada Ministarstvo ekonomije odlučilo Novi rokovi za podršku privredi

Direktor EPCG Nikola Rovčanin

PODGORICA - U toku je izviđaj u predmetu po krivičnoj prijavi protiv Mitropolije i mitropolita Joanikija zbog prikrivanja pedofilije u crkvi, potvrđe no je Pobjedi iz Višeg držav nog tužilaštva. Zbog toga će pred VDT u Podgorici biti saslušan Bojan Jovanović, koji će 25. oktobra imati priliku da se izjasni i na ove okolnosti.

Jovanović je autor knjige ispo vijesti „Kako smo ubili Boga“, u kojoj govori o pedofiliji unu tar SPC i tome da je i on sam bio žrtva. Na osnovu te knjige, NVO Montenegro internatio nal je prošle godine podnije la prijavu VDT-u u Podgorici. Jovanović je u Beogradu u junu saslušan u Beogradu po zamolnici podgoričkog Višeg državnog tužilaštva. Mitropo lit Joanikije je dao iskaz pred VDT u Podgorici.

Aleksandar Olenik, advokat koji zastupa Jovanovića, ka zao je za Danas.rs da je tokom ljeta u izviđaju izvedeno vi še dokaza koji upućuju na ši rok krug osoba unutar SPC za koje postoji osnovana sumnja da su umiješani u organizova nu pedofiliju i to kao izvršioci, pomagači ili oni koji pružaju zaštitu i skrivanje osumnji čenima.

Olenik je ranije predložio sa slušanje sveštenika Nikolaja Stamatovića koji je navodno u posjedu pedofilskih snimaka. – Kao punomoćnici svjedoka,

NVO

Jovanović svjedoči o pedofiliji pred VDT

ali i oštećenog, gospodina Jo vanovića, predložili smo da se sasluša sveštenik Nikolaj Sta matović, jer postoji osnovana sumnja da je on, kao bivši uče nik Joanikijev na Cetinju, u po sjedu više snimaka orgijanja sa djecom, te da je već privo đen i saslušavan pred organi ma Bosne i Hercegovine, pa bi bilo dobro zatražiti i spise tog predmeta – kazao je Olenik. Jovanović u knjizi „Kako smo ubili Boga“ optužuje pokoj nog poglavara SPC u Crnoj Gori Amfilohija Radovića i tadašnjeg episkopa budi mljansko-nikšićkog Joaniki ja Mićovića da su godinama prikrivali episkope pedofile i sveštenike te crkve, koji su uništili život desetinama dje čaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tra gedija potražili u crkvi, a umje sto toga postali žrtve brutal nih zločina.

– Unutar same crkve su na vodno vođeni neki istražni po stupci po njihovom kanon skom pravu. Za te postupke je bio zadužen sadašnji mitropo lit crnogorsko-primorski Joa nikije. Zbog toga mi osnovano

sumnjamo da je i on u saizvrši laštvu, odnosno da je učestvo vao u sakrivanju zločina. Da je znao i imao većinu dokaza ko je mi posjedujemo, a umjesto da je pred crkvenim sudom ka znio one za koje je apsolutno utvrđeno da su pedofili, on je donio odluku da nije bilo pedo filije i, ono što je još gore, uzeo je te, bukvalno pedofile, i pre

bacio ih u Crnu Goru, pod svo ju jurisdikciju, da ih dodatno zaštiti od, ionako neefikasnog, srpskog pravosuđa – kazao je Jovanovićev punomoćnik ra nije za Pobjedu. Sveštenika Stamatovića, tada igumana Manastira Zlateš, cr nogorska policija je uhapsila u ljeto 2020. godine zbog nepo sjedovanja ličnih dokumena

ta i boravišne dozvole. Sud za prekršaje mu je izrekao nov čanu kaznu i izdao rješenje o napuštanju Crne Gore i za branu ulaska od godine. Srpski tabloidi to su, u jeku litija ko je je organizovala Crkva Srbi je u Crnoj Gori, predstavili kao progon Srba i sveštenika. Stamatović je hapšen i u Beo gradu. Kako su tada izvješta

vali mediji, uhapšen je ispred Patrijaršije Srpske pravoslav ne crkve u septembru 2013. godine zbog pokušaja da pro da kompromitujući snimak bivšeg vladike Vasilija Kača vende sa četvoricom mladića. Stamatović je potom otišao na službu u Bijeljinu, a nakon to ga, Joanikije ga je prebacio u Crnu Goru gdje je službovao u Manastiru kod Bijelog Polja. Na navode Bojana Jovanovi ća i informaciju o izviđaju, u maju je reagovala Mitropoli ja koja je saopštila da je na dje lu „još jedan pokušaj da se u duhu bogoboračkog progona SPC u Crnoj Gori izazove stara atmosfera i demonizacije i dis kriminacije SPC u Crnoj Gori i njenih vjernika koja traje i još uvijek ne prestaje“

- Ovaj “kreativni” naum se la ko da razobličiti uz najosnov nije poznavanje pravnih za konitosti da: svako fizičko i pravno lice u Crnoj Gori i bi lo gdje u prosvjećenom svije tu može da podnese krivičnu prijavu protiv bilo kojeg dru gog lica, a nadležno tužilaš tvo je dužno da po svakoj kri vičnoj prijavi postupi. To čini tako što otvora tzv. “izviđaj“ u okviru kojeg preduzima rad nje koje smatra nužnim u ve zi tvrdnji iz bilo koje i kakve, pa i ove – “nikakve” krivične prijave. Prije negoli je kao ta kvu odbaci, jer je ovdje riječ o krupnoj besprizornosti “kom pletnog nauma i poduhvata” –saopšteno je u reagovanju Mi tropolije. J. M.

Hajdinaga umjesto Folića

PODGORICA – Nevla

dinoj organizaciji Mreža ženskih i dječjih prava javlja se sve više žena koje imaju problem što njihovi bivši supružnici ne poštuju pravosnažne i izvršne sudske odluke, te im ne omogućavaju da imaju kontakt sa djecom, saopštili su oni.

Na društvenim mrežama jedna majka se požalila da nije vidjela svog sina tačno deset mjeseci, uprkos sud skoj odluci prema kojoj je ona njegov staratelj.

Iz Ministarstva rada i soci jalnog staranja čekamo od govore o tim slučajevima.

Iz Mreže ženskih i dječjih prava kažu da se zabranju je majkama da imaju kon takt sa djecom i u slučajevi ma kada su one starateljke djeteta. Prenose da su im te žene ispričale kako su im uskraćene osnovne infor macije o djeci. Ne znaju ka kvog su zdravlja, da li im je nešto potrebno, kako provo de dane…

Podsjećaju da u Porodičnom zakonu, član 60, jasno pro pisuje da - roditeljsko pravo pripada i majci i ocu zajedno.

– Naše korisnice navode da njihovi bivši supružnici ma nipulišu sistemom na način što brane kontakte majci sa djecom, istovremeno prav dajući svoje ponašanje kako oni pokušavaju na sve nači ne da pomognu, ali su djeca ta koja ne žele. Uglavnom se ponavljaju slučajevi da dje ca koja ostaju sa ocem po slije nekog vremena odbi jaju da viđaju svoju majku iz različitih razloga, a sa ko jom su prethodno imala ja ko blizak odnos pun ljubavi – saopštili su oni.

Ističu kako sumnjaju da se zloupotrebljava roditeljsko pravo, a da očevi manipuli šu maloljetnom djecom i ne podstiču ih da imaju kontakt sa majkom. N. Đ.

PODGORICA - Agencija za elektronske medije (AEM) dodijelila je Radio-televi ziji Nikšić (RTVNK) status nacionalnog televizijskog emitera.

Na portalu ovog emitera piše da su im iz AEM poslali potvr du u kojoj piše da RTV Nikšić pokriva 75,21 odsto stanovniš tva u više od 10 jedinica lokal ne samouprave, čime je stekla uslove da dobije ovaj status.

Iz Agencije su kazali da u konti nuitetu rade proračun procen ta pokrivanja stanovništva Cr

PODGORICA – Upravni od bor Zavoda za zapošljavanje smijenio je juče izvršnog direktora Gorana Folića, a umjesto njega imenovan je Gzim Hajdinaga.

Iz Upravnog odbora je saopšte no da je Folić smijenjen zbog kršenja Zakona o posredova nju pri zapošljavanju i pravi ma za vrijeme nezaposlenosti. - Poštujući odredbe člana 76 Zakona o posredovanju pri za pošljavanju i pravima za vrije me nezaposlenosti, Folić je ra zriješen dužnosti zbog kršenja člana 78 tog zakona, čime je oz

biljno narušeno funkcionisanje ZZZ - navodi se u saopštenju sa sjednice Upravnog odbora. Za razrješenje Folića su glasala tri člana Upravnog odbora, dok su dva bila uzdržana. Na sjednici je za direktora ove institucije imenovan Gzim Hajdinaga.

On je donedavno vršio funkci ju direktora Turističke organi zacije Ulcinj, a bio je i ministar za ljudska i manjinska prava i predsjednik Opštine Ulcinj. Hajdinaga je zamjenik pred sjednika Demokratske parti je, čiji je lider Fatmir Đeka N. K.

status nacionalnog televizijskog emitera

ne Gore signalom radijskih i TV programa javnih, komercijal nih i neprofitnih emitera i utvr đuju njihove nacionalne, regio nalne ili lokalne pokrivenosti. - Zakonom o elektronskim me dijima propisano je da emiter stiče status nacionalnog emi tera ako pokriva najmanje 75

odsto stanovništva u više od 10 jedinica lokalne samoupra ve - piše u potvrdi koju je pot pisao vršilac dužnosti Agencije za elektronske medije Nikola Ivanović

U skladu sa tim, a na osnovu podataka iz proračuna koji je urađen u oktobru ove godine

lokalni javni „emiter Radio i televizija Nikšić d.o.o. pokriva 75,21 odsto stanovništva u više od 10 jedinica lokalne samo uprave i ima status nacional nog televizijskog emitera“. K. J.

I

Aleksandar Olenik

Agencija

Gzim Hajdinaga

Bez pomaka u ključnim reformama u pravosuđu

PODGORICA - Crna Gora je i dalje umjereno spremna za primjenu pravnih tekovina Evropske unije i evropskih standarda u oblasti pravo suđa i temeljnih prava, a ukupno je postigla ograničen napredak, nalaz je Evropske komisije u Izvještaju o na pretku za 2022. godinu.

Ograničen napredak je posti gnut u oblasti pravosuđa, bez napretka u sprovođenju ključ nih reformi pravosuđa i ogra ničenim rezultatima u pogledu odgovornosti pravosuđa. Korupcija i korupcija na viso kom nivou ostaju pitanja ko ja izazivaju zabrinutost i preo vladavaju u mnogim oblastima. Određeni napredak je postignut u prevenciji korupcije, ali je bio ograničen u njenom suzbijanju. Što se tiče temeljnih prava, u Iz vještaju EK piše da je Crna Gora nastavila sa ispunjavanjem oba veza iz međunarodnih instru menata i zakonodavstva o ljud skim pravima. Međutim, ostaju izazovi u osiguravanju efikasnog sprovođenja nacionalnog zako nodavstva, posebno za najranji vije grupe. – Iako Crna Gora ima koristi od pluralističkog medijskog okru ženja, napredak je bio ograničen u pogledu slobode izražavanja i slobode medija. Ostaje da se osi gura puna i efikasna zaštita novi nara i drugih medijskih radnika, te daljnje usklađivanje medijske politike i zakonodavnog okvira sa pravnom tekovinom EU – pi še u Izvještaju.

DJELOVANJE PRAVOSUĐA

Pravosudni sistem Crne Gore, piše u Izvještaju, je umjereno pripremljen, sa ograničenim ukupnim napretkom. Sprovođe nje ključnih reformi u pravosu đu je još uvijek u zastoju. Dogo dila su se određena dugotrajna imenovanja na visokim pravo sudnim nivoima, što je donije lo više stabilnosti, ali nekoliko drugih još uvijek nije okonča no, uključujući imenovanja u Ustavnom sudu, za koje je po trebna kvalifikovana većina u parlamentu.

– Ovaj proces mora osigurati imenovanje pojedinaca koji su sposobni raditi nezavisno, ne pristrasno i sa integritetom na temelju zasluga. Ostaje zabrinu tost u pogledu institucionalnog učinka i konsolidacije nezavi snih sudskih i tužilačkih savjeta.

Dosadašnji rezultati o odgovor nosti u pravosuđu i dalje su ogra ničeni. Potrebno je dodatno oja čati funkcionalnu nezavisnost, integritet, odgovornost i profe sionalnost pravosuđa, uključu jući sprovođenje relevantnog ustavnog i zakonskog okvira i usvajanje zakonskih promje na u skladu s evropskim stan

Ministarstvo pravde tek treba da pokaže bezrezervnu predanost punoj i pravovremenoj implementaciji svih segmenata u reformi pravosuđa, ocjenjuje se u Izvještaju o napretku Crne Gore za 2022. godinu

dardima. Potrebno je ojačati i efikasnost pravosuđa. Sistemi upravljanja ljudskim resursi ma, finansijama, ICT-om i in frastrukturom moraju se znat no poboljšati. Još uvijek se čeka donošenje nove strategije raci onalizacije pravosudne mreže, kao i sprovođenje ICT strategi je za pravosuđe. Crna Gora na stavlja da napreduje u domaćem procesuiranju ratnih zločina, uz dobru pravosudnu saradnju sa susjednim zemljama i Međuna rodnim rezidualnim mehaniz mom za kaznene sudove (IRM CT) - piše u Izvještaju. Prošlogodišnje preporuke, kako se ističe, nijesu ispunjene i uglav nom ostaju važeće, pa bi Crna Gora u narednoj godini poseb no trebala da osigura konsolida ciju ključnih sudskih imenova nja pojedinaca koji su sposobni funkcionisati nezavisno, nepri strasno i sa integritetom, uklju čujući i članove Sudskog savje ta, vrhovnog državnog tužioca i sudije Ustavnog suda.

Crna Gora bi, prema preporu kama EK, trebala u narednom godišnjem periodu da izbjegne poništavanje ranijih postignuća, da osigura stvarnu nezavisnost i profesionalnost pravosuđa adre sirajući u suštini sve preostale preporuke Venecijanske komi sije i Grupe država Vijeća Evro pe protiv korupcije (GRECO), te potpunom i nedvosmislenom implementacijom relevantnog ustavnog i pravnog okvira.

U Izvještaju se navodi da su sa stavi i postupci imenovanja Sud skog i Tužilačkog savjeta, kao glavnih tijela koja upravljaju pravosudnim sistemom i karije rom sudija i tužilaca, uglavnom u skladu sa evropskim standar dima, ali da su, međutim, osta la zabrinjavajuća neriješena pi tanja u vezi sa funkcionisanjem oba savjeta, i to zbog njihovog nepotpunog sastava.

POLITIČKI UTICAJ

Nezavisnost Sudskog savjeta, kako je utvrdio GRECO, od ne primjerenog političkog uticaja zbog članstva po službenoj duž nosti ministra pravde, tek treba osnažiti, navodi se u Izvještaju. Dodatno, navodi se u tom doku mentu, preporuke Venecijanske komisije u njenom Mišljenju iz 2021. godine o revidiranim iz mjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu, a koje se odnose na rizike od politiza cije Tužilačkog savjeta, nijesu u potpunosti implementirane. Otkada su izmjene stupile na snagu u junu prošle godine, no vi članovi Savjeta, koji nijesu iz redova tužilaca, i dalje se biraju prostom većinom u Skupštini, što je pitanje o kojem je Veneci janska komisija već dala prepo ruke 2014. i 2015. godine, a koje tek treba riješiti kako bi se ubla žili rizici nedopuštenog politič kog uticaja na Savjet. – Ključno je da se Crna Gora po zabavi ovim pitanjima kako bi

izbjegla poništavanje svojih ra nijih postignuća u reformi pra vosuđa. Potrebno je uspostavi ti dodatne garancije kako bi se ublažili rizici i percepcija ne primjerenog političkog utica ja na Sudski i Tužilački savjet –navodi se u dokumentu. Evropska komisija navodi da Cr na Gora mora osigurati nezavi snost, odgovornost, integritet i nepristrasnost pravosudnog si stema i poboljšanjem instituci onalne efikasnosti i operativne sposobnosti Sudskog i Tužilač kog savjeta i preispitivanjem i efikasnim sprovođenjem disci plinskog i etičkog okvira za su dije i tužioce, kako bi se ojačala njihova objektivnost, proporci onalnost i učinkovitost.

EFIKASNOST

U Izvještaju se još navodi da je neophodno poboljšati efika snost pravosuđa donošenjem i sprovođenjem nove strategi je racionalizacije pravosudne mreže, te početkom sprovođe nja informaciono-telekomuni kacione strategije za pravosuđe. Ističe se da nije bilo pomaka u sprovođenju preporuka iz ana lize o racionalizaciji mreže su dova koju je Vlada donijela u oktobru 2020. godine. Anali za je trebala da posluži kao te melj za izradu nove strategije u toj oblasti. Oslanjajući se na do stupne podatke, zaključke studi ja i analize isplativosti, reforma u ovoj oblasti trebala bi da obez

bijedi bolje cjelokupno upravlja nje ljudskim potencijalima i pra vosudnom infrastrukturom, što bi u konačnom dovelo do opti mizacije sudske mreže i zatva ranja malih neodrživih sudova. Potpuno sprovođenje uputstava za prikupljanje statističkih po dataka, u skladu sa smjernicama Evropske komisije za djelotvor nost pravosuđa (CEPEJ) i dalje ostaje izazov, navodi se u Izvje štaju. Ostala su i pitanja u vezi sa pouzdanošću i dostupnošću sta tističkih podataka za pravosuđe u nedostatku naprednog siste ma upravljanja predmetima. Po daci o ukupnom trajanju postu paka još uvijek nijesu dostupni, a statistički podaci o uspješnosti pravosudnog sistema se ne ana liziraju sistematski, niti se kori ste za potrebe upravljanja i kre iranja politika.

Još uvijek se čeka i implemen tacija ICT strategije i Programa razvoja pravosuđa 2021-2023, čime je ometena djelotvornost pravosudnog sistema.

Kako piše u Izvještaju, efika snost pravosuđa je ometena ne dostatkom djelotvornih sistema za upravljanje ljudskim resur sima, finansijskim sredstvima, ICT i infrastrukturom.

– Hitno su potrebna strateška ulaganja u infrastrukturu. Dodi jeljeni radni prostor i opšti uslo vi za rad na svim nivoima pravo suđa znatno su ispod minimalno potrebnih evropskih standarda. Nedovoljan je broj specijalizo vanih sudija i tužilaca, te je pri sutan manjak stručnosti u odre đenim područjima. Nedostaje odgovarajuća ICT infrastruktu ra i oprema u pravosuđu. Potreb no je uložiti više napora kako bi se osigurala djelotvorna finan

Borba protiv korupcije

D.

Crna Gora je postigla odre đeni stepen pripremlje nosti, tokom izvještajnog perioda postignut je ogra ničen napredak, dok su prošlogodišnje preporuke tek djelimično ispunjene, ocjenjuje se u Izvještaju o napretku Crne Gore za 2022. godinu.

– Dosadašnji rezultati u prevenciji korupcije dodat no su poboljšani, posebno zahvaljujući pozitivnom trendu rada i učinka Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Kako bi demonstrirala kredibilan odgovor krivičnog pravo suđa, Crna Gora još uvijek mora unaprijediti obim istraga, krivičnih gonjenja i pravosnažnih presuda u borbi protiv korupcije, uključujući i korupciju na visokom nivou – navodi se u Izvještaju. Nadalje, pravni i institucio nalni okvir mora se pobolj šati u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima, uključujući i djelotvornu upotrebu finansijskih istraga i zaplje ne i oduzimanja imovine u takvim slučajevima. Navo di se da sektori najosjetlji viji na korupciju zahtijeva ju ciljane procjene rizika i posvećeno djelovanje. Crna Gora bi, kako se navodi u Izvještaju, u narednoj godini posebno trebala da preispita pravni okvir i ojača institucional ne kapacitete u preven ciji i suzbijanju korupcije, unaprijedi otkrivanje i rješavanje slučajeva korupcije i korupcije na visokom nivou, nameta njem djelotvornih sankcija i preduzme konkretne mjere za poboljšanje kori šćenja instituta sporazu mnog priznanja krivice u rijetkim slučajevima, kako bi imala transparentniju, vjerodostojniju, odvraća juću i dosljedniju politiku sankcionisanja i odgovor pravosuđa. Potreban je novi strateški okvir, koji treba da pod stakne integrisani pristup, fokusirajući se na preven ciju i suzbijanje korupcije kako bi se osigurala uku pna koherentnost i pobolj šala međuinstitucionalna koordinacija i saradnja.

sijska nezavisnot pravosuđa –piše u dokumentu.

U Izvještaju o napretku Crne Gore za 2022. godinu ocjenjuje se i da Ministarstvo pravde tek treba da pokaže bezrezervnu predanost punoj i pravovreme noj implementaciji svih segme nata u reformi pravosuđa.

D. MIHAILOVIĆ

Ostali su rizici od političkog uticaja na Tužilački savjet

MIJATOVIĆ

Za smanjenje zagađenosti vazduha postoji samo jaka politička volja

PODGORICA - Sezona grijanja nastupa, a time i po većanje zagađenja vazduha prvenstveno u Pljevljima, Podgorici, Nikšiću... Mini starka ekologije, prostor nog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović kazala je da ovaj resor, u skladu sa Zakonom o za štiti vazduha, vrši nadzor nad sprovođenjem mjera zaštite i poboljšanja kvali teta vazduha, koordinira sprovođenje nacionalne strategije upravljanja kvalitetom vazduha i izvr šavanje obaveza preuzetih međunarodnim ugovorima i sporazumima i ostvaruje međunarodnu saradnju, uključujući i saradnju sa EK i razmjenu podataka u obla sti kvaliteta vazduha.

Pored MEPPU, kako ističe, u oblasti kvaliteta vazduha nad ležni su i Agencija za zašti tu životne sredine, Centar za ekotoksikološka ispitivanja, Zavod za hidrometeorologi ju i seizmologiju i organi lo kalne uprave.

Zagađenje vaZ duha i mjere Novaković-Đurović je kaza la da postoji jaka politička vo lja za smanjenje zagađenja vazduha što predstavlja veli ku prednost. Međutim, nije nam odgovorila koje su mje re preduzete i hoće li se i na

MIJATOVIĆ

koji način smanjiti zagađenje vazduha.

– Sredstva za realizaciju odre đenih razmatranih mjera su već obezbijeđena (npr. eko loška rekonstrukcija TE Pljev lja). Postignuti su značajni rezultati u podizanju svije sti javnosti o značaju kvalite ta vazduha i uticaju zagađe nja na zdravlje ljudi i životnu sredinu, promovisanju zdra vih stilova života (alternativ ne vrste prevoza, energetska efikasnost u domaćinstvima).

Politika kvaliteta vazduha je integrisana u ključne sektor ske politike i politiku održi vog razvoja, ali je neophodno

dalje insistirati na sinergij skom djelovanju, naročito u oblasti energetike, saobraća

Ništa konkretno za sezonu grijanja

Na naše pitanje šta se planira za sezonu grijanja, Novaković-Đuro vić ništa konkretno nije odgovorila. Kazala je da veliki uticaj na kvalitet vazduha ima socijalni faktor koji uslovljava sporiji prelazak na čistija goriva i efikasnije uređaje za grijanje domaćinstava. – Činjenica je da 70 odsto domaćin

stava u Crnoj Gori za grijanje koristi čvrsta goriva (68 odsto drvo, dva odsto ugalj), dok 28 odsto koristi električnu energiju. Od domaćinsta va koja koriste drvo za ogrijev, 60 odsto je u ruralnim područjima dok je čak 40 odsto u urbanim područ jima. Na ovako visok procenat utiče činjenica da u crnogorskim gradovi

ja, poljoprivrede i zdravljakazala je Novaković-Đurović u čijem mandatu ništa nije re

ma ne postoje sistemi za centralno grijanje, dok u stambenom sektoru 60 odsto zgrada predstavljaju indi vidualne porodične kuće. U većini porodičnih kuća za grijanje se koriste neefikasne peći (tzv. šporeti na drva, električni uređaji ili mali kotlovi na lož ulje) – odgovorila je ona na naše pitanje.

alizovano po ovom pitanju. Ministarstvo, kako je kazala, ima veoma dobru saradnju sa lokalnim samoupravama i stal nu komunikaciju i razmjenu informacija za vrijeme sezo ne grijanja, na dnevnom nivou.

– U zonama gdje koncentraci je zagađujućih materija pre laze bilo koju uspostavljenu graničnu ili ciljnu vrijednost, uzimajući u obzir granice to lerancije ukoliko su propisa ne, Ministarstvo, u saradnji sa Agencijom i organima lokalne uprave na čijoj se teritoriji zo na nalazi, donosi plan kvaliteta vazduha. Ove planove donije li su Opština Pljevlja, Podgori ca i Nikšić – kazala je Novako vić-Đurović. Planovi, kako je dodala, sadr že odgovarajuće mjere kojima se period trajanja prekorače nja svodi na najmanju moguću mjeru i mjere koje se odnose na zaštitu posebno osjetlji vih grupa stanovništva, poseb no djece. Ukoliko su planom predviđene i mjere za smanji vanje emisija iz stacionarnih izvora, te mjere je dužan da fi nansira i sprovodi zagađivač. Novaković-Đurović se hvali projektima koji su završeni još 2019. godine kada je u okviru IPA završen projekat „Jačanje kapaciteta za upravljanje kva litetom vazduha u Crnoj Gori“. - Zokonom 2017. godine izvr šeno je terensko ispitivanje za prvu redovnu reviziju mreže za praćenje kvaliteta vazdu ha (ovakve revizije vrše se na svakih pet godina). Ispitiva njem je utvrđena potreba re lociranja određenih mjernih mjesta u okviru državne mreže za praćenje kvaliteta vazduha, a takođe su određene tri nove lokacije za proširenje mreže u okviru navedenog projekta - kazala je ministarka Nova ković-Đurović koja podsjeća na aktivnosti koje su bile prije pet godina.

Napomenula je da Ministar

stvo, uz saradnju sa EK, pri prema novi strateški doku ment - strategiju upravljanja kvalitetom vazduha.

Kiti se tuđim perjem – Za donošenje ovog važnog strateškog dokumenta neop hodna je prije svega ekološ ka rekonstrukcija TE Pljev lja, jer je to ključna aktivnost na koju se poziva nacrt stra tegije. Početkom ove godi ne, Crna Gora je pohvaljena za odlično pripremljen Plan mjera za smanjenje emisija zagađujućih materija sa fi nansijskom analizom (za htjev iz završnog mjerila za Poglavlje 27), koji je prethod no bio dostavljen na mišlje nje Evropskoj komisiji – ka zala je Novaković-Đurović. Napominjemo da je ovaj do kument završen još novem bra 2020. godine i radilo se u mandatu 41. Vlade. - Kako je dokument od ve likog značaja za pregovore sa EU, jer se na osnovu nje ga utvrđuju obavezna sma njenja emisija zagađujućih materija koja su od velikog uticaja na domaću privredu, nužno je upodobiti ga sa ak tuelnim rješenjima u ener getskom i industrijskom sek toru. Važno je napomenuti da je Vlada donijela uredbu o graničnim vrijednostima emisija iz postrojenja za sa gorijevanje, načinu izraču navanja graničnih vrijedno sti emisija za postrojenja koja koriste više vrsta goriva, sto pi odsumporavanja i načinu mjerenja emisija iz postroje nja za sagorijevanje, kojom je obuhvatila ložišta manja od 1 MW, a koja ranije nijesu bila obuhvaćena. Takođe, godiš nje se donosi i Program pra ćenja kvaliteta tečnih goriva naftnog porijekla, u skladu sa standardom MEST EN 14274 - poručuje ministarka Nova ković-Đurović. n.K.

da

PODGORICA – Agencija za elektronske medije (AEM) upozorila je Televiziju Crne Gore da nije dala cjelovitu informaciju o gledanosti svo jih programa, kada je ljetos predstavila građanima to istraživanje.

Na to kako su istraživanje pri kazali, požalio se Media centar i njihov direktor Goran Đuro vić, a na osnovu toga je AEM donijela mjeru upozorenja za Javni servis.

– Pozvali su ih da ubuduće sa

najgledaniji i u julu

opštavaju tačne i istinite podat ke – naveo je Đurović juče u sa opštenju.

U rješenju koje potpisuje vršilac dužnosti direktora AEM Niko la Ivanović navodi se da je emi ter na početku spornog priloga dao podatke koji se ne mogu do vesti (i eksplicitno se ne dovo de) u vezu sa podacima iz istra živanja koje kasnije pominje, tj. istraživanje Agencije „Damar“. – Iako navodi da je „Televizija Crne Gore tokom jula bila naj gledanija TV stanica“, što, kako

ističe, „pokazuju zvanični po daci o gledanosti, dok su „Pr vi, Drugi i Parlamentarni pro gram zbirno privlačili najviše gledalaca“, on ne daje informa ciju o tome na koji način je do šao do ovih podataka, niti ko je obavio „zvanično“ istraživanje na koje se poziva. S obzirom da nije ukazao na izvor podataka (ne objašnjavajući metodologi ju i pristup u prikupljanju, obra di i prezentaciji podataka, ko je i kada izvršio zvanično istraži vanje, koliki je uzorak obuhva

ćen), emiter nije dao cjelovitu informaciju o podacima o gle danosti svojih programa – piše u rješenju AEM.

Đurović navodi da vijest koju su na TVCG objavili nije sadržala broj ispitanika, datum sprovo đenja istraživanja, identitet na ručilaca istraživanja, kao i po stavljena pitanja.

Profesionalni standard ‘tačnost’, a koji mora poštovati RTCG, po drazumijeva, prema Đuroviće vim riječima, da prenesena po ruka mora da reflektuje tačne

činjenice i ne smije navoditi na pogrešan zaključak.

Kazao je da je u komunikaci ji povodom ovog slučaja, „me nadžment RTCG“ saopštio da su podaci koje su saopštili iz istraživanja koje je sprovede no u junu.

– Na dodatno pitanje Media cen tra, kako je moguće da se istra živanjem sprovedenim u junu može utvrditi gledanost sva tri kanala RTCG u julu, nije bilo odgovora „menadžmenta RT CG“. Naravno, i u ovom sluča ju je izostala odgovornost onih koji su plasirali lažnu vijest kao i menadžmenta RTCG - istakao je Đurović.

Povećanje odgovornosti i pro fesionalizma u RTCG, kako ka že, može biti poboljšano samo

uz veću samostalnost ključnog upravljačkog tijela RTCG, od nosno Savjeta.

– Da bi Savjet RTCG mogao biti oslobođen neprimjerenog par tijskog uticaja, neophodna je hitna izmjena Zakona o RTCG. Nacrt novog zakona o RTCG je pripremljen, ali iz nepoznatog razloga još uvijek nije započe ta javna rasprava o ovom tekstu - podsjeća Đurović.

Kaže da ukoliko Vlada odla že sprovođenje javne raspra ve i dostavljanje novog zakona o RTCG na usvajanje Skupšti ni, može se stvoriti sumnja da je strankama koje participira ju u Vladi stalo da što duže za drže uticaj nad radom RTCG, a pogotovo u susret predstoje ćim izborima. K. j.

Sezona

počinje,

Planovima protiv zagađenja vazduha, Podgorica prošle zime

Ana Novaković-Đurović

Vesna Medenica ostaje u pritvoru, niži sudovi da bolje obrazlažu

hovnog suda nije obrazložen na kvalitetan način – kazao je advokat Begović. Upravo ovaj zaključak Ustavnog su da je bitan za odbranu jer ka da Viši sud bude odlučivao prilikom eventualno novog prijedloga Specijalnog tu žilaštva da se Medenici pro duži pritvor moraće uzeti u obzir i ovaj stav Ustavnog suda. Odbrana Medenice je u ustavnoj žalbi tražila da se obustavi izvršenje Rješenja o produženju pritvora koje je Vrhovni sud donio prije tri mjeseca smatrajući da je Dodatni pritvorski osnov opasnost od bjekstva neo snovan i da je zbog povrede prava to rješenje neophod no ukinuti.

Ustavni sud po drugi put prihvatio žalbu odbrane optuženih za šverc 1.206 kilograma kokaina Krstovići u pritvoru nijesu zakonito

PODGORICA - Ustavni sud Crne Gore odbio je žalbu odbrane na pritvor koji je određen bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici, ali je u odluci istakao da nižestepeni sudovi

nijesu pružili dovoljnu argumentaciju da se bivša predsjednica Vrhovnog suda drži u pritvoru zbog opasnosti od bjekstva, kazao je Pobjedu advokat Zdravko Begović -Odbrani nije dostavljena

ova odluka Ustavnog suda ali prema nezvaničnim infor macijama sudije Ustavnog suda su istakle da pritvorski osnov opasnost od bjekstva, koji je dodat prilikom pro duženja tromjesečnog pri tvora bivšoj predsjednici Vr

Medenica je u pritvoru od 18. aprila, zbog sumnji da je kao pripadnik kriminalne organizacije koju je formi rao njen sin Miloš uticala na ishode pojedinih odluka u predmetima koji su rješa vani pred Vrhovnim sudom. Prema naredbi za sprovođe nje istrage bivša predsjedni ca Vrhovnog suda se sumnji či da je pristala da za 590.600 eura sinu Milošu i dvojici njegovih prijatelja utiče da se u postupcima revizije do nesu odluke u korist kom panija „Fab lajv“ i „Cijevna komerc“, piše u naredbi za sprovođenje istrage. Specijalno državno tužilaš tvo je krajem septembra pro širilo istragu i na sutkinju Privrednog suda Milicu Vla hović-Milosavljević Klupko nezakonitih radnji kojima je, kako se sumnja, di rigovao Miloš Medenica, po čelo je da se odmotava nakon što je Europol dostavio crno gorskim istražiteljima tran skripte skinute sa aplikacije Skaj B.R.

PODGORICA – Ustavni sud je po drugi put utvrdio da se Budimir i Marina Krstović neosnovano nalaze u pri tvoru, kazao je za Pobjedu advokat Stefan Jovanović -Ustavni sud po drugi put za ne koliko mjeseci usvojio je ustav nu žalbu i utvrdio da je našim branjenicima povrijeđeno pra vo na slobodu, budući da iz do kaza ne proizilazi osnovana sumnja da su ovi optuženi od govorni za šverc 1.206 kilogra ma kokaina, kao materijalno pravnog uslova, za dalje traja nje pritvora. To znači da se Kr stovići nalaze u pritvoru neza konito – pojasnio je Jovanović. On je naveo da od momenta kada je Krstovićima određen pritvor, pa do današnjeg dana, redovni sudovi su samo ponav ljali razloge, za koje je Ustav ni sud u dva navrata rekao da nijesu dovoljni za postojanje osnovane sumnje niti da po

stoji bilo kakva veza između tih razloga i radnji za koje se tere te okrivljeni.

-Pritv or om je Krstovićima povrijeđeno pravo na slobo du i sam pritvor je u suprotno si sa Ustavom i Konvencijom o ljudskim pravima – pojasnio je advokat Jovanović.

Odlukom Ustavnog suda ne ukida se pritvor optuženim Kr stovićima ali je utvrđeno da im je povrijeđeno pravo na pravič no suđenje i dužinu trajanja pritvora zbog čega se predmet vraća na ponovno odlučivanje Apelacionom sudu.

Budimir i Marina Krstović uhapšeni su nakon što je po licija u njihovom magacinu, u zetskom selu Mojanovići nadomak Podgorice, 24. av gusta prošle godine pronaš la 1.200 kilograma kokaina.

Marina i Budimir Krstović su pred istražiteljima tvrdili da nemaju ništa sa pronađenom drogom. B. R.

PODGORICA – Odbrana lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića i još 11 optuženih za pranje novca za potrebe predizborne kampanje parlamentarnih izbora 2016. godine juče je u podgoričkom Višem sudu zatražila da se iz spisa pred meta izuzmu fotografije, video snimci i telefonski listinzi jer su pribavljeni protivzakonito.

Advokati odbrane i optuženi su ukazali da mjere tajnog nadzo ra koje je tužilaštvo predložilo kao dokaz obuhvataju ljude za koje naredbom nije određeno da budu pod mjerama.

Imajući u vidu obimnost listin ga tefonskih poziva i da su ovim materijalom obuhvaćena lica koja nijesu na optužnici, sud je na odustao od sprovođenja ovog dokaza.

Međutim, sutkinja Vesna Pean je tužilaštvu naložila da izabe

re da li će za naredno ročište iz kompletnog materijala izdvo jiti pozive i listinge koji se od nose na optužene ili će odusta ti od provođenja ovog dokaza.

Obrazlažući stav da su predlo žene mjere tajnog nadzora ne zakonite, odbrana je ukazala da u spisima predmeta ne postoji naredba za sprovođenje MTN nad Nebojšom Medojevićem.

Medojević je ustvrdio da je njegovo praćenje naložio biv ši glavni specijalni tužilac Mi livoje Katnić iz ličnih i politič kih motiva.

On je dodao da osim ovog po stoji još postupaka u kojima je protivzakonito stavljen na mje re tajnog nadzora.

Uslijedilo je prikazivanje vi deo-snimaka, a na jednom od njih su se našli neki od optuže nih u društvu advokata Draže na Medojevića, nakon čega je odbrana konstatovala da bi bilo neophodno utvrditi ko je i ka ko sve znao o

kretanju snimljenih aktera ako za to ne postoji naredba suda. Advokat Dražen Medojević je potvrdio sudu da se nalazi na jednom od video-snimaka.

-Ovo je dokaz da su mjere spro vedene protivzakonito. Pona šao sam se kao slobodan građa nin – kazao je Medojević koji u ovom postupku ima status bra nioca optuženog Medojevića. Optužnicom SDT-a, pored Nebojše Medojevića, obu hvaćeni su Momir Nikolić direktor PzP-a Dejan Vuji sić, tehnički sekretar parti je Željko Šćepanović, Gordan Konatar, Iva Pavlović, Petar Drašković, Luka Radunović, Vladislav Bulatović, Nikola Jovanović, Aleksandar Seku lić i Mladen Jovanović Medojević i Nikolić se terete da su 2016. godine oformili kri minalnu organizaciju sa ciljem vršenja krivičnog djela pranje novca, radi sticanja nezakoni te dobiti i moći. B. R.

PODGORICA - Podgori čani M. M. (20) i N. M. (17) uhapšeni su zbog sumnje da su provalili u kuću V. T. (75), ispremetali stvari i pretukli ga. Na teret im se stavlja krivično djelo razbojništvo u pokušaju.

Oni su, kako se sumnja, 8. ok tobra u Radničkoj ulici prova lili balkonska vrata kuće u kojoj je boravio V. T. Sumnja se da je M. M. fizički napao oštećenog, dok je N. M. vršio premetačinu. V. T. je ovom prilikom zadobio teške tjelesne povrede.

Oni su uhapšeni preksinoć i bi će uz krivičnu prijavu privedeni višem državnom tužiocu u Po dgorici. C. H.

PODGORICA – Ni peti dan potrage za dječakom koji se nalazio u automobilu koji je u petak sletio u rijeku Taru nije dao rezultate. Dječak nije pronađen, a potraga će biti nastavljena danas. Podsjećamo, prije četiri dana je

u kanjonu, na tri kilometra od mjesta udesa, pronađeno je ti jelo njegove sestre. Tokom sli jetanja automobila u petak, na putu Đurđevića Tara – Žabljak, poginula je dvadeset sedmogo dišnja Jelena Vuković, dok je treće dijete koje se takođe na lazilo u vozilu spašeno i u sta bilnom je zdravstvenom sta nju. Do nesreće je došlo nakon što je automobil iz, za sada, ne utvrđenih razloga, sletio u ka njon. A. R.

PODGORICA - V. M. (20) uhapšen je nakon što su ga policajci zatekli da se Ulicom 4. jula kreće sa puškom na ramenu.

- Pripadnici policije su odmah postupili po prijavi građana i u navedenoj ulici razoružali V. M. koji je na ramenu nosio lovač ki karabin i 23 komada municije – kazali su iz Uprave policije, ističući da je nakon toga odmah pretresen stan koji koristi V. M. i u njemu pronađeno 16 komada municije.

On je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedo zvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

- O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom držav nom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se V. M. liši slo bode – zaključili su iz Uprave policije. C. H.

Sa privođenja Budimira Krstovića

Maloljetnik i dvadesetogodišnjak uhapšeni zbog pokušaja razbojništva Sumnjiče ih da su provalili u kuću starca i pretukli ga

Ni peti dan od udesa na putu Đurđevića Tara - Žabljak Potraga za dječakom se nastavlja

Uhapšen osumnjičeni za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija Šetao ulicom sa karabinom na ramenu

Sa privođenja Vesne Medenice

S.

VASILJEVIĆ

Žičara nebezbjedna i spora, put u veoma lošem stanju

Modernizacija i rekonstrukcija žičare biće sprovedena u skladu sa UNESCO preporukama. Kako posljednjih godina zimska sezona zbog nedostatka snijega traje sve kraće, to bi sistem za vještačko osnježavanje bio od prioritetnog značaja za podizanje kvaliteta turističke ponude – navedeno je u dokumentu

ŽABLJAK – Žičara Savin kuk je veoma stara i spora, često se dešavaju kvarovi, pa samim tim bezbjednost posjetilaca nije na zadovo ljavajućem nivou, potrebno je što hitnije započeti re konstrukciju. Žičara bi bila brža, sigurnija i modernija, ali u skladu sa postojećim brojem i kapacitetom turi sta, bez razvoja masovnog turizma.

To je navedeno u Nacrtu stra teškog plana razvoja Opštine 2022-2026. godine koji je na javnoj raspravi do 26. oktobra. Iz dokumenta se može vidjeti kako lokalna uprava planira da naredne četiri godine kroz di versifikaciju ponude i stvaranje uslova za elitni turizam, inve

stira 1,46 miliona eura. Navodi se da će modernizacija i rekonstrukcija žičare na skija lištu Savin kuk biti sprovedena u skladu sa UNESCO preporu kama. Koliko će radovi koštati, biće poznato nakon definisanja i izrade projektne dokumen tacije, a finansiraće ih Vlada i IRF. Predviđeno je da se taj po sao završi u roku od tri godine.

OSNJEŽAVANJE

Prema planu, biće uspostav ljen sistem za vještačko osnje žavanje na skijalištu Savin kuk i stavljeno u funkciju vještačko jezero koje je napravljeno u tu svrhu kao i nabavljena prateća oprema za nesmetano funkci onisanje staza.

– Kako posljednjih godina zim ska sezona zbog nedostatka

Nacionalni park ,,Durmitor“

Prema nacrtu strateškog plana razvoja, Opština planira i da unaprijedi infrastrukturu Nacional nog parka ,,Durmitor“ izgradnjom manjeg pla ninskog doma i kampa u Dobrom dolu (Sedlo). – U Dobrom dolu, ispod planinskog prevoja Sedlo, do sada su postojali objekti Ski-cen tra Durmitor koji su bili u funkciji farme koju su posjedovali, te projekat podrazumijeva izgradnju planinskog doma koji bi u okruženju imao i kamp. Voda do doma može se dovesti slobodnim padom sa izvora koji je korišćen za snabdijevanje ranijih objekata, a struja bi

snijega traje sve kraće, to bi si stem za vještačko osnježavanje bio od prioritetnog značaja za podizanje kvaliteta turističke ponude – piše u opisu projekta koji bi trebalo da se realizuje za dvije godine, da ga finansiraju IRF, Turistički centar i Vlada. Koliko će koštati nije poznato. Unapređenju turističke ponu de će doprinijeti rekonstrukci ja puta od Usijeka do Savinog kuka, a kroz koji bi se definisala izgradnja moderne saobraćaj

nice sa trotoarima i rasvjetom. Put je, navode iz lokalne upra ve, u lošem stanju i neophodno je hitno rekonstruisanje, prije svega zbog velike frekvenci je saobraćaja, kako u toku ljet nje, tako i u toku zimske sezone.

Vrijednost posla je procijenje na na 1,25 miliona eura, a finan sijeri bi bili Opština i Uprava javnih radova. Predviđena je i izgradnja objekta za Turističku organi zaciju koji bi imao dodatne sa

se mogla obezbijediti preko solarnih panela –piše u planu. Navodi se da je neophodna hitna rekonstrukcija Planinarskog doma ,,Škrka“ kao i izgradnja garaže i parkinga ispred rampe prema Crnom jezeru.

– Projekat podrazumijeva izgradnju parkinga za motorna vozila i bicikla, kao i autobusko staja lište od mosta kod gradilišta hotela ,,Durmitor“ do rampe. Na mjestu gdje se nalaze tri male garaže, ispod Upravne zgrade NP ,,Durmitor“, moguća je izgradnja garaže na tri nivoa sa oko 100 mjesta – objašnjeno je u planu. Za te aktiv

držaje – suvenirnica, izložbeni prostor, info- punkt, marke ting službu. Projekat vrijedan 100.000 eura, koji bi trebalo da se realizuje tokom dvije godine, finansiraće Opština, Vlada, Di rekcija javnih radova, nadlež no ministarstvo.

NORDIJSKO SKIJANJE Turističku ponudu lokalna uprava planira da unaprije di uređenjem i stavljanjem u funkciju staze za nordijsko ski

nosti je potrebno 330.000 eura, a realizovaće ih Opština, JP Nacionalni parkovi, Direkcija javnih radova, Ministarstvo ekologije, prostornog pla niranja i urbanizma.

Predviđeno je predizimanje aktivnosti za valo rizaciju lokacija koje su u nadležnosti lokalne uprave - ,,Gorske oči“, ,,Enigma II“, zatim Vojnog odmarališta, bivše kasarne... Aktivnosti za koje je procijenjeno da mogu biti završene za tri godine vrijedne su 7.000 eura, a realizovaće ih Nacionalni parkovi, NP Durmitor, Opština, TO Žabljak, Agencija za zaštitu prostora.

1,46

janje i park šume prema Sport skom centru. – Staza je homologizovala FIS federacija. Kroz isti projekat biće nabavljene mašine za ure đenje staze u zimskom perio du, kao i topovi za osnježava nje staze, koja bi se koristila za pripremu sportista i za održa vanje takmičenja pod okriljem FIS-a. U periodu ljeta ta staza koristila bi se za vožnju bicikla, šetnju, kao trim staza, kao i za ljetnju pripremu sportista - ski jaša na roll ban, asfaltnoj pod lozi za vožnju ski-rolera. Kroz projekat bi se definisala i stre lišta za biatlon kao i obavezno razvođenje vodovodne mreže za osnježavanje staz. Staza po sjeduje teretanu na otvorenom – navedeno je u opisu projekta. Procijenjeno je da je za reali zaciju tih aktivnosti potrebno tri godine, da ih sprovedu Op ština, Sportski centar, Mini starstvo sporta, Skijaški savez. Sredstva će biti poznata nakon definisanja i završetka glavnog projekta. Žabljaku, ocijenili su u lokalnoj upravi, nedostaje kli zalište pa je planom predviđe na njegova izgradnja, a lokaci ja će biti naknadno određena. Opština planira i da donese od luku kojom će u budžetu bi ti predviđena stavka podsticaj ruralnog turizma. Planiraju da 60.000 eura podijele lokalnom stanovništvu koje se bavi poljo privredom da kroz turizam pla sira svoje proizvode. D. Š.

Rekonstruisaće trasu preko Sutormana

BAR – Lokalna uprava stvara preduslove za rekonstrukciju puta preko Sutormana du žine oko 34 kilometra. Riječ je o regional nom putu R-28 Virpazar – Sutorman – Bar. Juče je u Opštini održan radni sastanak na ko jem je predstavljen idejni projekat. Predsjed nik Opštine Dušan Raičević kazao je da je izra du idejnog projekta ugovorila lokalna uprava, te da je to prvi korak u stvaranju preduslova za početak rekonstrukcije te trase od posebnog značaja. Sastanku su prisustvovali i predstav

nici firme „Civil engineer“ koja je nadležna za izradu idejnog i glavnog projekta.

– Iako rekonstrukcija nije u njenoj nadležno sti, a prepoznajući značaj, Opština Bar je za pripremu idejnog i glavnog projekta rekon strukcije izdvojila više od 225.000 eura – ka zao je Raičević.

Put R-28 Virpazar – Sutorman – Bar je, odlu kom Vlade iz 2019. godine, na prijedlog Opšti ne Bar, iz lokalnog prekategorisan u regionalni. C. G.

PRIRODNIM RESURSIMA: Sutorman

DINARSKO

GORJE

u nacrtu

razvoja ukazala

probleme skijališta

ŠTO HITNIJE ZAPOČETI REkONSTRUkCIJU: Savin kuk

ARHIVA

POBJEDA

miliona eura vrijedni su projekti koje lokalna uprava planira da real izuje u oblasti turizma do 2026. godine

APEL ZA POMOĆ: Objava NVU na Fejsbuku

NVO Žene Bara pozvale ljude dobre volje da im pomognu jer su ostali bez namirnica Magacin prazan - bez obroka će ostati 250 korisnika narodne kuhinje

BAR – Predsjednica Nevladinog udruženja „Žene Bara“ Ljiljana Vu jović uputila je apel svi ma koji su u mogućnosti da im pomognu jer je zbog nedostatka namir nica njihov rad doveden u pitanje.

Ona je na Fejsbuk strani ci Udruženja objasnila da se nalaze u vrlo nezavidnoj situaciji, jer svakodnevno pripremaju 250 obroka za korisnike Narodne kuhi nje, a namirnica je sve ma nje. Osim toga, do sada su pakete sa namirnicama di

PLJEVLJA: Opština nastavila projekte energetske efikasnosti i zaštite životne sredine

I gradski parlament zagrijavaće peletom

privatnih kuća tiče, Kovače vić je najavio nastavak akci je i naredne godine i onoli ko godina koliko je potrebno dok svaka kuća ne bude ener getski efikasna.

jelili i za oko 100 porodica. – Sve više naših sugrađa na zbog ovih okolnosti osi romašilo i jedva sastavlja kraj sa krajem, ona ipak moli one koji imaju da od voje koliko mogu. Velika skupoća i teška ekonom ska situacija na naša vrata

dovodi sve veći broj nevolj nika, starih, bolesnih, dje ce… Međutim, došli smo u situaciju da više ne može mo da im pomažemo. Bez pomoći ljudi dobre volje, rad Udruženja je doveden u pitanje – kazala je Vujo vić. C. G.

Prijestonica pamti znamenite Cetinjane Danas otkrivanje spomenika Aleksandru Lesu Ivanoviću

Pjesnik Leso Ivanović je rođen na Cetinju, 21. novembra 1911. godine. Nekoliko godina (od 1956. godine), bio je lektor u Pobjedi. Dobitnik je nagrade Vlade Crne Gore (1950) i Trinaestojulske nagrade (1961)

Kovačević tokom obilaska kotlarnice

PLJEVLJA – U okviru ak tivnosti kojima se unapre đuje energetska efikasnost u zgradi Skupštine biće uskoro instalirana peć na pelet. Predsjednik Opštine Rajko Kovačević kaže da će se na taj način doprini jeti smanjenju zagađenja vazduha, a što je u skladu sa njegovim političkim prioritetom – Pljevlja grad zdrave životne sredine i po gotovo čistog vazduha. – Eliminisaćemo zgradu Skupštine opštine, Dom kultu re, zgradu Opštine i niz zgrada u produžetku od zavisnosti od grijanja iz Skerlićeve – kazao je Kovačević prilikom obila ska stare kotlarnice u Skerli ćevoj ulici.

Osim 1.150 domaćinstava, ekološki ogrijev se koristi za zagrijavanje Doma starih, Srednje stručne škole, tri osnovne škole i zgrada Uprave za šume. Sada su to energetski efikasne zgrade, sa minimumom zagađenja životne sredine. Na taj način smanjeno je sagorijevanje uglja za oko 1.000 tona po sezoni

Predsjednik Opštine je kazao da će biti nastavljene i osta le mjere energetske efika snosti koje su do sada već da le odlične rezultate i to prije svega zamjenu peći na ugalj pećima na pelet i subvenci onisanje ekoloških fasada.

– Skoro 20 MW snage kućnih šporeta koji su bili loženi na ugalj eliminisano je pećima na pelet. Time je zamijenjeno peći ukupne snage tri i po pu ta veće od kotlarnice u Sker lićevoj – kazao je Kovačević. Što se utopljavanja zgrada i

Kotlarnica u Skerlićevoj ulici prepoznata je kao crna eko loška tačka. Iz nje se zagrijava oko 350 stanova u centru gra da, za šta se dnevno troši oko 11,5 tona uglja što dovodi do enormnog zagađenja vazduha. U cilju očuvanja okoline i sma njenja zagađenja vazduha, kao jednu od mjera, Opština od se zone grijanja 2015/16. reali zuje nabavku peleta za doma ćinstva, omogućivši nabavku dvije tone peleta kroz subven ciju od 50 odsto. Interesovanje se iz godine u godinu poveća va pa je prve godine bilo 280 korisnika, dok ih je ove sezo ne grijanja čak 1.150. Zamijenjeni su i kotlovi na ugalj sa kotlovima na pelet u nekoliko velikih kotlarnica javnih ustanova i postavlje ne termofasade u užem dije lu Pljevalja. Na taj način sma njeno je sagorijevanje uglja za oko 1.000 tona po sezoni. To su objekti i kotlarnice Doma sta rih, Srednje stručne škole, tri osnovne škole i zgrada Upra ve za šume. Sada su to ener getski efikasne zgrade, sa mi nimumom zagađenja životne sredine. Ukupan kapacitet tih kotlarnica sada je 2,52 MW. Do sada je za subvencioni ranje peleta domaćinstvima Opština izdvojila 1,6 miliona eura. C. G.

CETINJE: Gradonačelnik predstavio učinak lokalne uprave za tri mjeseca Kapitalni budžet realizovan skoro stotinu odsto

CETINJE – Prijestonica

će raditi rebalans budžeta za 2022. godinu, koji je do sada realizovan 80,27 odsto, saopštio je gradona čelnik Nikola Đurašković na konferenciji za novina re, održanoj povodom, ka ko su kazali, 222 dana rada gradske uprave.

On je kazao da je značajan

uspjeh realizacija kapitalnog budžeta predviđenog Zako nom o Prijestonici, koja je sada na 91,45 odsto.

– Kako stvari sada stoje do kra ja ove godine ili će nam nedo stajati sredstava ili ćemo dio morati finansirati kroz Pro gram razvoja Prijestonice Ce tinje za 2023. godinu – naveo je Đurašković zadovoljno.

Po njegovim riječima, u pot punosti je ostvaren glavni cilj koji je gradska uprava postavi la na početku svog rada – depo litizacija gradske uprave i pro fesionalizacija sistema lokalne samouprave, te istakao odličnu komunikaciju sa građanima. Govoreći o konkretnim ak tivnostima, on je kazao da je rekonstruisana Mojkovačka

ulica, izgrađeni parkinzi, sa nirane ulice i trotoara, ure đene zelene i javne površine, ulaz u grad....

Đurašković je najavio i to da je Program razvoja za 2023. go dinu planiran na rekordnih 8.440.000 eura, te da domi nantno tretira probleme sna bdijevanja vodom i tretmana otpadnih voda. I. R.

CETINJE – Prijestonica Ce tinje postavila je spomenik cetinjskom pjesniku Alek sandru Lesu Ivanoviću, a svečano otkrivanje najav ljeno je za danas u 11 časova. Spomenik, čiji je autor aka demski slikar i vajar Zlatko Glamočak, postavljen je u Parku pjesnika.

Kako je ranije saopšteno, bronzana skulptura je visine 240 i širine 130 centimetara, a sredstva za podizanje obez bijedili su Ministarstvo pro svjete, nauke, kulture i sporta i Prijestonica Cetinje. – Spomen-obilježje našem pjesniku će otkriti gradona čelnik Cetinja Nikola Đuraš ković i pjesnikov sin Božidar Ivanović, dok će se autor dje la obratiti prigodnim govorom – najavili su iz Prijestonice. Aleksandar Leso Ivanović je rođen na Cetinju, 21. novem bra 1911. godine. Završio je Gi mnaziju na Cetinju. Zbog ne maštine, bio je primoran da

odustane od upisa na akade miju likovnih umjetnosti. Du go je radio kao službenik – pri je rata u Higijenskom zavodu, a nakon rata u Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu prosvje te, Narodnoj knjizi. Nekoliko godina (od 1956. godine), bio je lektor u Pobjedi. Osim dvi je knjige, ostavio je neznatan broj novinskih tekstova i čla naka u sportskim rubrikama. Autor je zbirki pjesama: „Sti hovi“ i „Čapur u kršu“. Dobit nik je nagrade Vlade Crne Gore (1950) i Trinaestojulske nagra de (1961). Umro je na Cetinju, 13. oktobra 1965. godine. I. R.

NIKŠIĆ: Obilježen Dan evropske saradnje Najmlađima donirali didaktičke igračke

NIKŠIĆ – Ministarstvo evropskih poslova obi lježilo je Dan evropske saradnje donacijom di daktičkih igračaka djeci koja su korisnici Udru ženja za pomoć licima ometenim u psihofizič kom razvoju u Nikšiću. Uručujući donaciju, dr žavni sekretar i nacional ni IPA koordinator u Mini starstvu evropskih poslova Aleksandar Mašković je naglasio da je 2022. godi na evropska godina mla dih, čime se stavlja akce nat na njihov značaj za izgradnju bolje budućno

sti i inkluzivnijeg društva. Delegacija Ministarstva evropskih poslova posje tila je i Opštinu Nikšić gdje se sastala sa predsjednikom Opštine Markom Kovače vićem i Inovaciono-predu zetnički centar ,,Tehnopo lis“, gdje je održao sastanak sa timom ,,Tehnopolisa“ i izvršnim direktorom Đor đijem Malovićem Donacija je dio aktivnosti koje sprovodi Ministarstvo evropskih poslova u cilju obilježavanja Dana evrop ske saradnje 2022, a finan sirana je iz IPA programa. Ra. P.

OPŠTINA

Na Žabljaku Crnojevića probali da „izgrade“ Njegoševu sobu

Korišćenje kulturnog dobra, na način koji ne ugrožava njegov integritet, producent „Meander film“, po svemu sudeći, shvatio je veoma široko, te je na utvrđenju na Žabljaku Crnojevića napravio neprimjerene intervencije koje su od strane struke okarakterisane kao devastacija

PODGORICA – Uprava za zaštitu kulturnih dobara zau stavila je minulog ponedjelj ka pripremu scenogarfije za potrebe snimanja crnogor skog dugometražnog igranog filma „Otapanje vladara“, u režiji Ivana Salatića, koju je producentska kuća „Mean der film“ izgradila u jednom od objekata na utvrđenju na Žabljaku Crnojevića. Nai me, scenografi iz Beograda, koje je angažovao „Meander film“, u velikoj mjeri su svo jim intervencijama narušili integritet i arhitektonske osobenosti ovog kulturnog dobra koje je pod zaštitom države od 1948. godine.

Stručni tim Uprave obišao je u utorak, 11. oktobra, Žabljak Crno jevića i konstatovao da su u objek tu sjevernog dijela izvršene broj ne promjene koje duboko zadiru u svojstva ovog kulturnog dobra.

RADOVI

Ekipa Pobjede takođe je obišla ovaj lokalitet u dva navrata. Pr

vi put, minulog vikenda, zatekli smo scenografe iz Beograda ko ji su završavali montažu krov ne tavanice. Već su bili okonča li postavljanje daščanog poda, a u prizemlju objekta nasuli su gomilu lomljenog kamena ka ko bi poravnali pod za noseći dio drvene konstrukcije. Ka men je nasut i uz sami sjeverni

zid prizemlja, u jednu zemlja nu uvalu, gdje su arheolozi, to kom prethodnih istraživanja, otvorili novu sondu, tj. započeli iskopavanja koja su zaustavlje na zbog nedostatka sredstava. Scenografi su, bilo je eviden tno, intervenisali u prostoru bez nadzora stručnog lica, konzer vatora, koji bi im na terenu pre

cizno predočio šta smiju a šta ne smiju da rade.

U neformalnom razgovoru sa scenografima iz Srbije sazna li smo da „postavljaju sceno grafiju za film o Njegošu, u srp sko-crnogorskoj koprodukciji“. Nijesu mogli da se sjete ko re žira, osim da je u pitanju „neki Crnogorac“. Između lupanja

čekića i zvuka motorne šege, sa znali smo da je u unutrašnjosti u planu rekonstrukcija Njego ševe sobe, te da će prvi kadro vi biti snimljeni 16. ili 17. okto bra. Jedan od scenografa otkrio je da je producent ovog projek ta „Meander film“ iz Nikšića. Pretragom registra privrednih subjekata vidi se da su vlasnici ove producenstke kuće reditelji Dušan Kasalica i Ivan Salatić. Kako saznaje Pobjeda, Kasali ca je, shodno članu 58 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, zatra žio saglasnost vlasnika kultur nog dobra (Ministarstvo pro svjete i nauke i JU OŠ „Boro Vukmirović“) i odobrenje Upra ve za snimanje na Žabljaku Cr nojevića. Uprava mu je, krajem avgusta, izdala odobrenje, ali sa napomenom da ne smije doći do ugrožavanja integriteta kul turnog dobra. U članu 58 Zako na, između ostalog, navodi se da „kulturno dobro ili njegov pre poznatljivi dio može da se upo trijebi za reklamu, kao element firme, za izradu suvenira, film skog ili fotografskog materijala ili u druge komercijalne svrhe, na način koji ne ugrožava nje gov integritet, na osnovu odo brenja Uprave i uz prethodnu saglasnog vlasnika“. Međutim, korišćenje kultur nog dobra u komercijalne svr he, na način koji ne ugrožava njegov integritet, producent „Meander film“, po svemu su deći, shvatio je veoma široko, te je na utvrđenju na Žabljaku Cr

Burno na sastanku u Ministarstvu kulture

Više izvora Pobjede potvrdilo je da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara, nakon povratka stručnog tima sa Žabljaka Crno jevića, u utorak namjeravala da podnese i krivičnu prijavu protiv „Meander filma“, ali da je situaciju „smirilo“ Ministarstvo kultu re i medija, tačnije Direktorat za kulturnu baštinu na čijem je čelu Dobrila Vlahović Na inicijativu Ministarstva, juče je na Cetinju održan sastanak kojem su prisustvovali direktorica Uprave Maja Ćetković, direkto rica Filmskog centra Aleksandra Božović, savjetnik u Ministarstvu Petar Kovačević Dobrila Vlahović i predstavnici „Meander filma“.

Predstavnici iz filmskog sektora, kako je saopštio izvor Pobjede, pokušali su da izdejstvuju da se ipak završi scenografija na Žabljaku Crnojevića i dozvoli snimanje filma, budući da će projekat, ako se to ne dogodi, propasti. Kovačević je bio stava da kulturna dobra treba promovisati na ovakav, filmski način, ali ne onako kako je to urađeno sa neprimjerenim intervencijama u prostoru.

Direktorica Uprave Maja Ćetković, kako saznaje Pobjeda, čvrsto je branila postulate struke i bila izričita da se bilo kakve inter vencije na utvrđenju ne mogu nastaviti, te da sve treba da se vrati u prvobitno stanje. Tako će, po svemu sudeći, i biti.

Producentska kuća „Meander film“ iz Nikšića montirala dio scenografije

Direktorica Centra za konzervaciju i arheologiju Biljana Brajović i arhitektica Branka Vujović utvrđuju sve nedozvoljene intervencije na Žabljaku

Pregrade od gipsanih ploča, prekoputa omalterisanog objekta Debeli sloj pur pjene, gipsanih ploča i cementnog ljepila Grede koje zadiru u zidove utvrđenja

Scenografi iz Beograda tokom vikenda su postavljali krovnu konstrukciju i lijepili gipsane ploče

S.

VASILJEVIĆ

vijeka, Uprava za zaštitu kulturnih dobara zaustavila radove

Korisnicima dati detaljne smjernice

Direktorica Centra za kon zervaciju i arheologiju Crne Gore Biljana Brajović kazala je za Pobjedu da sva kulturna dobra, pa i Žabljak Crnojevića, treba promovi sati, ali sa naučnog aspekta, uz suptilan i korektan pristup.

Uprava: Narušen integritet Žabljaka Crnojevića

Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara potvr đeno je za Pobjedu da je ovaj organ izdao odobrenje br. UP/I 02-284/2022-1 od 29. avgusta 2022. godine pravnom licu „Mean der film“ d.o.o. Nikšić, za potrebe snimanja dugometražnog igranog filma „Otapanje vladara“ na lokaciji Žabljak Crnojevića. Produ cent je Upravi dostavio prethodnu saglasnost vlasnika kulturnog dobra, kratke informacije o filmskoj ekipi, planirani termin snimanja i scenario. Na pitanje da li je „Meander filmu“ eksplicitno dozvoljeno postavljanje sceno grafije na Žabljaku Crnojevića, iz Uprave su odgovorili: „Ne, jer u zahtjevu nije bilo riječi o scenografiji, s tim da smo se u obrazloženju predmetnog rješenja pozvali na član 58 Zako na o zaštiti kulturnih dobara, kojim je izreče no da kulturno dobro ili njegov prepoznatljiv dio može, između ostalog, da se upotrijebi za

nojevića napravio neprimjere ne intervencije koje su od stra ne struke okarakterisane kao devastacija.

To nam je potvrdila i direktori ca Centra za konzervaciju i ar heologiju Biljana Brajović koja je juče, zajedno sa saradnicima, došla na Žabljak Crnojevića ka ko bi ocijenila nivo degradaci je i za potrebe Uprave za zaštitu kulturnih dobara napravila ela borat o vraćanju kulturnog do bra u prvobitno stanje, odnosno elaborat o uklanjanu svih mate rijala kojim su scenografi ugro zili ovo utvrđenje.

- Ovo je katastrofa – kazala je kratko Brajović, koju je ekipa Pobjede zatekla u prostoriji u kojoj su urađene najveće in tervencije.

Od subote, kada su o ovim inter vencijama obaviješteni Uprava i nadležni u Direktoratu za kul turnu baštinu pri Ministarstvu kulture, pa sve do utorka, sce nografi su uspjeli i da na jugo zapadni i sjeverozapadni zid postave gipsane ploče koje su lijepili na pur pjenu. Potom su gipsane ploče u debelom slo ju omalterisali cementim lje pilom. Malter su u pojedinim djelovima nanosili i na kameni zid, vjerovatno da bi ga što vi še poravnali, ispunili rupe, ka ko bi im gipsane ploče što bo

snimanje filmskog materijala, na način koji ne ugrožava njegov integritet.“ Takođe je iz Uprave potvrđeno da do sada nije postojala praksa da ovaj organ pošalje stručni tim na teren u momentu kada producenti prijave da će koristiti kulturno dobro, kako bi provjerili da li će raditi sve u skladu sa onim što su i naveli u svom zahtjevu.

- Kako je do sada bilo možda par zahtjeva za snimanje igranog filma, tako o praksi ne možemo govoriti – navedeno je iz Uprave.

Na pitanje da li je došlo do narušavanja inte griteta kulturnog dobra, odgovorili su da je „uvidom na licu mjesta konstatovano da je postavljena scenografija narušila integritet Žabljaka Crnojevića, kulturnog dobra od naci onalnog značaja“.

- Na osnovu izvještaja stručnih lica, ova uprava je Upravi za inspekcijske poslove proslijedila kompletan predmet, kako bi ista postupila u skladu sa svojim nadležnostima –navode iz Uprave.

Pobjeda je poslala pitanja i Ministarstvu kul ture i medija, tačnije Direktoratu za kulturnu baštinu, ali do zaključenja ovog broja Pobjede nijesmo dobili odgovore.

lje nalegle. Prekoputa glavnog objekta takođe su od gipsanih ploča, sa lijeve i desne strane, improvizovali pregrade, kao neku vrstu hodnika, ulaza ili predsoblja u „rekonstruisanu Njegoševu sobu“.

SLABA NOSIVOST

Glavni problem u polovično omalterisanoj sobi, kako nam je objasnila Biljana Brajović, je slaba nosivost zidova. Na sje vernom zidu je vidna velika pu kotina, a krovna i podna kon strukcija dodatno opterećuju zidove i prijeti njihovo urušava nje, prevashodno kada se grede i daske budu uklanjale sa objek ta. Kategorična je da se ovakve scenografske intervencije, kao i njihovo uklanjanje, ne mogu izvoditi bez statičkog proraču na i projekta.

Brajović nam je ukazala i da su zbog nivelacije daščanog poda i tavanice scenografi vadili po jedine kamene blokove iz zido va, a evidentno je, kako je kaza la, raziđivanje krovnog vijenca. - Ovdje se jasno vidi da je doš lo do intervencija koje se direk tno „oslanjaju“ na zaštićeno ur bano jezgro, čak su primjetne i radnje koje svjedoče da je dio „preoblikovan“ kako bi se stra no tijelo (potrebno za snima nje) „uklopilo“ u prostor. Tako

da je odgovor jednostavan, „ne imari“ su definitivno zašli u in tegritet kulturnog dobra – ka zala je Brajović.

Ona je podsjetila da je Centar tri godine radio na sistemat skim arheološkim istraživa njima ovog lokaliteta, te da je projektom bilo planirano da istraživanja traju pet godina i da se nakon toga pristupi izra di velikog i kompleksnog kon zervatorskog projekta na kome bi radio multidisciplinarni tim stručnjaka.

- Zbog određenih okolnosti i izostanka finansija, radovi su zaustavljeni i lokalitet je prepu šten da se sam bori sa svim uti cajima, od spoljašnjih do onih koje prouzrokuje ljudski fak tor. Opšte stanje lokaliteta je na veoma niskom nivou oču vanosti, tačnije veliki broj po vršina i partija je u fazi skorog urušavanja što se najviše oči tava na južnoj strani tvrđave.

Vrlo je riskantno za posjetioce i prolaznike jer postoje cjeline koje u svakom momentu nepa žnje mogu izazvati urušavanje – rekla je Brajović.

Prema njenom mišljenju, neu običajeno je da u XXI vijeku, za pojedine filmske kadrove tre ba ugroziti integritet dobra, uz mogućnost studijskog snima nja, odnosno da je za enterijer

- Takođe, ako se radi o korišćenju prostora kul turnih dobara za potrebe snimanja bilo dokumentar nog, reklamnog ili igranog programa potrebna je van redna pažnja u pristupu i načinu „upotrebe“ prostora. Prilikom izdavanja dozvola od nadležnih institucija nije dovoljno samo navesti neke od članova zakona nego je potrebno dati i detaljne smjernice kako ne bi došlo do narušavanja zaštićenog objekta a tek nikako ulaska u situaciju gdje se zadire u integritet kulturnog dobra –kazala je Brajović.

potrebno koristiti baš narušeni prostor i u njemu implementi rati materijale koji nijesu ade kvatni i koje je teško ukloniti. - Naročito sintetičke pjena ste mase, cementna ljepila, za tim konstrukcija koja naliježe na osnove već napuklih zido va i koja će dodatno optereti ti već narušeno stanje. Svaka ko je bilo neophodno zatražiti stručni savjet, pomoć ili imeno vati nadzor prilikom vršenja bi lo kakvih intervencija – kazala je Brajović.

NESPORAZUM

Reditelj i producent Dušan Ka salica kazao je za Pobjedu da je došlo do „nesporazuma u ko munikaciji“.

- Mi smo dobili dozvolu za sni manje i pravimo sad tamo ku lisu. To su tamo drvo i gipsane ploče i ono sve može da se de montira i vrati u prvobitno sta nje – kazao je Kasalica. Na pitanje šta očekuje od ovog spora na relaciji Uprava za za štitu kulturnih dobara – „Me ander film“, on je rekao da ho će da vidi „da li možemo da se dogovorimo sa njima da nasta vimo radove“.

- U suprotnom, meni će film propasti – rekao je Kasalica. Filmski projekat „Otapanje vla dara“ dobio je ranije finansij sku podršku od Ministarstva kulture Italije, Filmskog cen tra Crne Gore, Filmskog cen tra Srbije, Hrvatskog audiovi zuelnog centra. Producenti su ranije saopštili da je u pitanju „neistorijski film inspirisan cr nogorskim brdima koja su, u 19. vijeku, iako okružena Turcima, bila jedina slobodna teritorija na Balkanu“.

„Otapanje vladara“ je film o ovom i drugim mediteranskim prostorima, o „plemenitom div ljaku“ i njegovom odnosu sa za padnim svijetom – navodi se u opisu filma. Jovan NIKITOVIĆ

Ulazak u lavirinte srednjeg vijeka

PODGORICA - Knjiga „Hri šćanski kultovi u Crnoj Gori (I–XVIII vijek)“ je sinteza dosadašnjih istraživanja na zadatu temu, što je rezultira lo time da bude sistematična i pregledna, koncizna i iznad svega korisna, ocijenjeno je na promociji knjige istoričara Petra Lekića održanoj preksi noć u Matici crnogorskoj.

O knjizi su govorili publicista i urednik izdanja Ivan Jovović, istoričar Vukota Vukotić i au tor. U djelu su zastupljena 133 kulta, od čega 99 opštih ili za jedničkih, kao i 12 pravoslavnih i 22 katolička kulta. Opšti ili za jednički kultovi predstavljaju duhovnu baštinu pravoslavne i katoličke crkve nastalu prije raskola 1054. godine. Na tom polju, kako je rekao Jovo vić, nije lako pružiti jednostav na objašnjenja pojava i procesa. - Naročito na tlu Crne Gore, ne samo zbog uništenja izvorne arhivske građe, nego značaj ne devastacije ukupnih mate rijalnih dobara naših predaka zbog čega je neophodno po znavanje i drugih naučnih dis ciplina, od arheologije, preko lingvistike do istorije umjet nosti, pa je primjenom inter disciplinarnog pristupa nasta

Pančić izlaže u

Podgorici

PODGORICA - Izložba rado va „Linija istog i različitog“ umjetnika Saše Pančića biće otvorena večeras, u 19 sati, u Dvorcu Petrovića, a otvoriće je kustoskinja izložbe Mile na Mijović-Durutović. - Saša Pančić, istaknuti savre meni beogradski likovni umjet nik, prvi se put predstavlja u Centru savremene umjetnosti

la ova knjiga – kazao je Jovović. On je ocijenio da je knjiga još jedna potvrda u nizu ak tuelnosti identitetskih te ma u savremenoj crnogorskoj istoriografiji, gdje se Lekić odlučuje da na jedan atipi čan način prezentuje sakral no nasljeđe crnogorskog i dru gih naroda na ovom prostoru.

Da dosadašnja crnogorska isto riografija nije imala djelo po put ovoga i da smo previše bili zagledani u političku istoriju, istoriju ratova i sukoba, istori ju vladara i diplomatije, sma tra istoričar Vukota Vukotić.

Posebno je važno, dodao je, što Lekićevo djelo pokazuje da pro stor Crne Gore baštini Hristo vu nauku od samih njenih poče taka odnosno dva milenijuma.

- To je toliko impozantan po datak da bi mnogo veće i moć nije zemlje sve dale da mogu da se pohvale time. Nažalost, u na šoj istoriografiji činjenice su se bagatelisale, preko njih je pre skakano i nije im se nikad davala velika pažnja – rekao je Vukotić.

Autor knjige Petar Lekić na veo je da je riječ o studiji koja je sinteza njegovih dosadašnjih istraživanja. Izdvojio je neke od najrasprostranjenijih kultova s posebnim akcentom na one ko ji su se poklapali. R. K.

Crne Gore u Podgorici samo stalnom izložbom, koja je svo jevrsni presjek njegovog do sadašnjeg, izuzetno bogatog i koegzistentnog stvaralaštva –zapisao je istoričar umjetnosti Mladen Lučić

Pančić je diplomirao na Fakul tetu likovnih umjetnosti u Beo gradu, na Odsjeku za slikarstvo. Magistrirao je na Fakultetu li kovne umetnosti, Odsjeku za crtež, u Beogradu. Status sa mostalnog umjetnika stekao je 1988. godine. Učesnik je ve likog broja samostalnih i gru pnih izložbi.

Izložba će biti otvorena do 13. novembra. A. Đ.

Vertone gostuje na Cetinju

PODGORICA - Italijanski umjetnik Vitorio Vertone biće danas gost Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju. Nakon predavanja o savremenoj umjetničkoj struji čiji je on pokretač, poznatoj pod nazivom rapidizam, umjetnik će zajedno sa studentima realizova ti nekoliko umjetnička djela. Predstavljanje radova održaće se u 17 sati u holu FLU, uz prisustvo ambasadorke Italije Andreine Mar sela i dekana FLU prof. Marka Markovića i učesnika radionice. Gostovanje italijanskog umjetnika organizuje se povodom obilije žavanja Dana italijanske savremene umjetnosti u Crnoj Gori. A. Đ.

Sa promocije knjige u Matici crnogorskoj

D. Mali D žan

Predstavljena knjiga „Hrišćanski kultovi u Crnoj Gori“ Petra Lekića

U prizemlju nasuta gomila kamena i postavljeni podupirači za međuspratnu konstrukciju

Saopštenje Doma zdravlja Podgorica Od danas vakcinacija protiv sezonskog gripa

Neki građani tvrde da imaju problem u gradskom prevozu, Sekretarijat za saobraćaj upućuje na kupovinu isključivo elektronskih voznih karata

Mjesečne karte (ne) važe za sve autobuse

Iz Doma zdravlja Podgorica saopšteno je da će vakcinacija protiv sezonskog gripa početi danas u svim punktovima DZP-a, kod timova izabranog doktora za odrasle i timova izabranih doktora za djecu.

– Prijavljivanje za vakcinaciju će se vršiti preko brojeva telefona izabranih timova, objavljenih na našem sajtu, kao i dolaskom u punkt Doma zdravlja gdje je pacijent registrovan –saopšteno je iz Doma zdravlja Podgorica.

Vakcinacija će se sprovoditi u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje .

– Vakcinacija se preporučuje svim osobama starijim od šest mjeseci sa hroničnim oboljenjima respiratornog sistema, kardiovaskularnog sistema i bubrega, osobama koje se liječe od metaboličkih poremećaja (kao što je šećerna bolest), licima sa smanjenom funkcijom imunološkog sistema uključujući i lica sa HIV/AIDSom, kao i osobama koje imaju transplantirane organe i/ili ćelije. Takođe, vakcinacija je predviđena i preporučuje se starijima od 65 godina, hronično oboljelim osobama koje žive u kolektivnom smještaju, zdravstvenim radnicima i saradnicima, a naročito je bitno da budu vakcinisani zaposle-

ni na odjeljenjima intenzivne njege, neonatalne njege i u stacionarima za hronično oboljela lica. Na taj način ne samo da štite svoje zdravlje i zdravlje svojih ukućana, već značajno doprinose zdravlju onih koje liječe i o kojima brinu. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje vakcinaciju trudnica, kao i djece uzrasta od šest mjeseci do pet godina posebno imajući u vidu njihov značaj u širenju obolijevanja u opštoj populaciji. Vakcinu ne smiju primiti osobe koje su imale teške alergijske reakcije na ranije doze vakcina odnosno na bilo koji sastojak vakcine –navedeno je iz DZP-a. U slučaju da osoba koja treba da se vakciniše trenutno ima neku akutnu bolest (sa ili bez visoke tjelesne temperature), vakcinacija će biti odložena do potpunog oporavka.

– Vakcinacija protiv gripa je jedina specifična mjera prevencije i najučinkovitija intervencija kada se radi o sprečavanju obolijevanja i komplikacija gripa. Ni jedna druga mjera prevencije nema ni izbliza takav učinak tako da je posebno važno da se one osobe koje se nalaze u rizičnim kategorijama jave svom izabranom ljekaru kako bi se vakcinisali – naglašeno je u saopštenju Doma zdravlja Podgorica. H. P.

Pojedini građani žalili su se redakciji Pobjede da im mjesečne karte kupljene kod autobuskih prevoznika ,,Gradski saobraćaj PG“ i ,,BLT Podgorica“ ne važe za vožnju novim autobusima gradskog preduzeća Putevi.

Iz preduzeća ,,Gradski saobraćaj PG“ Pobjedi su kazali da prodaju mjesečne karte, ali da ne znaju da li one važe i za nove autobuse, dok iz ,,BLT Podgorica“ nijesu odgovorali na pozive i pitanja Pobjede.

Iz Sekretarijata za saobraćaj ponovili su da mjesečne karte za gradski autobuski prevoz treba kupovati isključivo na Elektronskom šalteru Glavnog grada, na Trgu nezavisnosti.

OČITAVANJE

– Kupio sam mjesečnu kartu, ali kad sam ušao u jedan od novih autobusa u gradskom saobraćaju, ona nije mogla da se očita pa sam morao da platim pojedinačnu vožnju – kazao je jedan građanin koji je doživio ovu neprijatnost i tim povodom se obratio Pobjedi.

Vlasnik preduzeća ,,Gradski saobraćaj PG“ Haris Alivodić Pobjedi je potvrdio da prodaju mjesečne karte za autobuski prevoz.

– Prodajemo mjesečne karte, zajedno sa prevoznikom ,,BLT Podgorica“. One se normalno koriste u našim autobusima, a zaista ne znam da li važe, odnosno da li ima nekih problema prilikom njihovog korišćenja u novim autobusima – kratko je prokomentarisao Alivodić.

Prije uvođenja elektronske vozne karte, prodaja karata je vršena u poslovnicama prevoznika i one su važile isključivo za linije na kojima taj prevoznik obavlja prevoz. Međutim, uvođenjem elektronske vozne karte, građanima je omogućeno da sa njom koriste bilo koju liniju koja im je potrebna, uz dnevnu kartu koja traje 100 minuta i nezavisno od odabira prevoznika –saopšteno je iz Sekretarijata za saobraćaj

Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 17 sati: Ubli, Živkovići, Ubli Prisoja, Prelevići, Kula Bezjovo, Cvilin, Kula Orahovo, Lazorci, Građen, Toke, Korita, Petrovići, Mrke, Blizna, Crkvice, dio Bioča, Grudice, crpna st. Bioči, Ras i Podsić - od 8.30 do 15: dio Stare Varoši (Špira Mugoše, Radoja Jovanovića); dio Tološa (Ceklinska, Milana Raičkovića, Vlada Raičevića); Nova dalmatinska ulica (naselje u blizini TC ,,Bazar“); Golužba; Uvač. H. P.

Za danas je najavljeno pretežno oblačno, u drugom dijelu dana sa realnim izgledima za povremenu kišu. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 14 stepeni, najviša dnev-

Na adresu Sekretarijata za saobraćaj, rečeno je Pobjedi iz tog gradskog resora, nije dostavljena nijedna primjedba koja se odnosi na prodaju karata koje nijesu prepoznate u elektronskom sistemu preko kojeg se vrši njihova prodaja, odnosno validacija.

– Ukazujemo na to da je uvođenje elektronske vozne karte precizirano Ugovorom, kojim je propisana obaveza prevoznika da vrši prodaju isključivo elektronskih voznih karata. Ukoliko je došlo do kršenja Ugovora, odnosno prodaje karata koje nijesu elektronske, postupanja su u tom slučaju u nadležnosti Komunalne inspekcije koja sprovođenjem mjera iz svoje nadležnosti može sankcionisati uočene nepravilnosti – naveli su iz Sekretarijata za saobraćaj.

E-ŠALTER

Građanima su poručili da se prodaja elektronskih mjesečnih voznih karata vrši na Elek-

tronskom šalteru Glavnog grada na Trgu nezavisnosti, svakog radnog dana od osam do 16 sati, kao i subotom od osam do 15.

– Detaljne informacije o ovome mogu se naći i na sajtu Glavnog grada www.podgorica.me. S tim u vezi, apelujemo na građane da kupovinu mjesečnih karata vrše isključivo na navedenom šalteru – naglašeno je iz tog sekretarijata. Podsjetili su da se prije uvođenja elektronske vozne karte prodaja karata vršila u poslovnicama prevoznika i one su važile isključivo za linije na kojima taj prevoznik obavlja prevoz. Međutim, uvođenjem elektronske vozne karte,

Glavni grad prilagodio svoj veb portal osobama s invaliditetom

Olakšano korišćenje slabovidima i slijepima

U cilju poboljšanja kvaliteta života osoba s invaliditetom, Centar za informacioni sistem Glavnog grada u saradnji sa Sekretarijatom za socijalno staranje je kroz projekat „Pristupačnost“ prilagodio veb portal Glavnog grada slabovidim ili slijepim osobama. Cilj pomenutog projekta je da

brojne usluge gradske uprave budu pristupačne tim osobama, zahvaljujući kojem mogu da koriste alate za manipulaciju tekstovima, kao i čitač ekrana.

– Upotreba digitalnih rješenja za bolji i kvalitetniji prikaz teksta na veb sajtu Glavnog grada, kao i čitač ekrana za osobe sa slabim vidom i sli-

jepe, povećanje veličine teksta, razmak između teksta, veliki kursor, istaknute veze, pauziranje animacije, svjetlosni i tamni kontrast, samo su neke od funkcija prilagođenog sajta – navodi se u saopštenju.

Takođe, Centar za informacioni sistem Glavnog grada omogućio je za učesnike prvog ci-

uvedena je pogodnost za građane da sa njom koriste bilo koju liniju koja im je potrebna, uz dnevnu kartu koja traje 100 minuta i nezavisno od odabira prevoznika. – Takođe, uvedena je novost i u dijelu perioda važenja karte. Prethodno su korisnici bili u obavezi da karte produžavaju do petog u mjesecu, a sa uvođenjem elektronske karte omogućeno je produžavanje bilo kojeg dana u mjesecu. Ukoliko korisniku nije potreban određeni period (raspust, odmor) on nije u obavezi da je produži do momenta kada mu opet bude potrebna – podsjetili su iz Sekretarijata za saobraćaj. Nj. Ž.

klusa projekta ,,100 sajtova“ da novi sajtovi budu prilagođeni za slabovide osobe.

Podsjećaju da je Glavni grad u prethodnom periodu postavio gotovo 3,5 kilometara taktilnih staza vodilja za osobe s oštećenim vidom u cilju pristupačnosti gradskih trotoara i raskrsnica. Karakterističnim žutim stazama ,,pokriveni“ su dio centra grada i Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, što olakšava samostalno kretanje ovim osobama i pristupačnost važnim gradskim i državnim institucijama. I. M.

Vakcinacija protiv gripa je jedina speci čna mjera prevencije

Gradski autobuski prevoz ponovo u fokusu

I. MANDIĆ

Renomirani instruktori organizacije ,,Operacije Florijan“ iz Velike Brita nije u prethodnih sedam dana bili su u posjeti Službi zaštite i spašavanja, gdje su za pripadnike podgoričke službe, kao i njihove kolege iz Nikšića, Bara, Kotora i Plužina, sprovodili nekoli ko obuka.

Vatrogasci spasioci obučavani su za gašenje požara u zatvo renim prostorima najsloženi jeg tipa, za različite situacije spašavanja prilikom saobra ćajnih nesreća, kao i na brzim vodama, zatim u radu na izo lacionim aparatima, kao i po sebnim protokolima za ko mandire službi.

U organizaciji Saveza vatroga saca Crne Gore, koji sa ,,Ope racijom Florijan“ ima potpi san sporazum o saradnji, a uz podršku Ambasade Velike Bri tanije, ovakve obuke prethod nih dana organizovane su i u Beranama, za vatrogasce iz osam opština sjeverne regije. Glavni cilj je jačanje međuop štinske saradnje službi zašti te i spašavanja. Vatrogasci spa sioci koji su uspješno završili obuke dobili su sertifikate, a 10–15 odabranih ići će u Veliku Britaniju, na obuke višeg ni voa, za zvanje instruktora, ka ko bi stečena znanja mogli da prenose u svojim jedinicama i jačaju saradnju među njima.

SARADNJA

Rukovodilac operative Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada i član Upravnog odbora Saveza vatrogasaca Crne Go re Miodrag Đukanović isti če da je saradnja sa ,,Operaci jom Florijan“ veoma značajna

Zajedno do boljih rezultata

Vatrogasci spasioci obučavani su za gašenje požara u zatvorenim prostorima najsloženijeg tipa, za različite situacije spašavanja prilikom saobraćajnih nesreća, kao i na brzim vodama, zatim u radu na izolacionim aparatima, kao i posebnim protokolima za komandire službi

za unapređenje rada službi za štite i spašavanja u Crnoj Gori. - Pomoć prijatelja iz Velike Bri tanije je veoma značajna za nas u podgoričkoj Službi zaštite i spašavanja, a u konačnom po boljšava rad svih službi u Crnoj Gori. Idemo korak po korak, jer svi zajedno treba da imamo benefite koji će da nam olakša ju rad i da naše službe budu bo lje opremljene za djelovanje u svim kriznim situacijama – po ručio je Đukanović.

Podgorička služba protekle sedmice bila je domaćin kole gama iz Britanije, ali i iz Nikši

ća, Bara, Kotora i Plužina, koji su usvojili nova znanja i isku stva, upoznali se sa novim tak tikama u radu i opremom.

- Ovo je prvi put u istoriji va trogastva u Crnoj Gori da se obuka radi za pripadnike iz osam opština u isto vrijeme na jednom mjestu – istakao je član UO Saveza vatrogasaca Crne Gore, napominjući da je ovo veliki napredak za vatro gasce spasioce u našoj zemlji.

OBUKA

Stručnjaci iz oblasti vatroga stva iz Velike Britanije oda

Martina ravnopravna sa kolegama

Ističe da ih je obrado valo to što su u podgo ričkoj Službi zaštite i spašavanja imali priliku da upoznaju prvu vatro gaskinju u istoriji Crne Gore, Martinu Roće nović

– Bila je odlična na svim obukama, ravnopravna sa ostalim kolegama – naglasio je jedan od instruktora iz ,,Operacije Florijan“ Eš Tamam

braće 10–15 pripadnika služ bi zaštita i spašavanja koji će u Britaniji završiti veći nivo obuke, kako bi dobili zvanja instruktora i dalje sprovodili obuke za kolege iz svojih jedi nica i jačali saradnju crnogor skih vatrogasaca spasilaca.

Eš Tamam iz ,,Operacije Flo rijan“ ističe da su veoma zado voljni potencijalom i radom podgoričke Službe zaštite i spašavanja, kao i dobrom sa radnjom sa ostalim službama u Crnoj Gori. - Ono što smo vidjeli u Podgo rici i Beranama, sedam-osam službi iz različitih gradova na jednom mjestu, svi rade zajedno – to je nešto na što smo naviknuti i mi u Engle skoj, što može da bude i ov dje dobra praksa, odnosno da funkcionišu zajedno, kao jaka i ujedinjena služba – po ručio je Tamam, uz napome

nu da je ovo jedna od najbo ljih službi na Balkanu koju treba i dalje podržavati i una pređivati.

Kako navodi, odabraće 10-15 kandidata, koji će se obučava ti u britanskim centrima, gdje će steći iskustva kao instruk tori, koja dalje mogu prenositi svojim kolegama u Crnoj Gori. ,,Organizacija Florijan“ je dobrovoljna organizacija iz

Velike Britanije, koja je an gažovana po cijelom svijetu. Doniraju opremu i vrše obuke iz oblasti vatrogastva i spaša vanja. Sa Savezom vatrogasa ca Crne Gore imaju potpisan sporazum o saradnji, zahva ljujući čemu su već sprovodili obuke u našoj zemlji i donira li opremu službama u opšti nama kojima je ona bila naj potrebnija. I. MITROVIĆ

U cilju adekvatne organi zacije linijskog prevoza putnika i potrebe una pređenja prateće infra strukture, Glavni grad će između ostalog na još

sedam lokacija postaviti nova autobuska stajališta. Nakon sprovođenja propi sane zakonske procedure taj posao je povjeren pre duzeću ,,Klasa“, sa kojim je

potpisan ugovor o saradnji. Lokacije na kojima će biti po stavljena pomenuta stajali šta su autobusko stajalište u Ulici Marka Miljanova (kod prodavnice ribolovne opre

me ,,Riboshop“), u Ulici Brat stva i jedinstva (kod prodav nice muzičke opreme ,,Mega Music Shop“ i prekoputa), na Bulevaru Pera Ćetkovića (kod ,,Tehnomax-a“ i prekoputa), na Bulevaru Stanka Radonji ća (desna kolovozna traka gle dano iz pravca Bulevara Milo ša Rašovića), kao i na Bulevaru 21. maj (posljednja stanica, kod marketa ,,Voli“). Podsjećanja radi, u prethod nih nekoliko mjeseci potpuno je obnovljena oprema na devet autobuskih stajališta: na auto buskom stajalištu na Buleva ru Stanka Dragojevića, u Uli ci Bracana Bracanovića (prije raskrsnice sa Ulicom 4. jula), u Ulici Pete proleterske briga de (iz pravca Starog aerodro ma ka centru), Brijeg Ćukovi ća, na Trgu Božane Vučinić, na Bulevaru Svetog Petra Cetinj skog (kod picerije ,,Bulevar“), u Ulici Ivana Milutinovića (u blizini CEDIS-a), na Buleva ru Mihaila Lalića (od Tološa ka centru) i na Bulevaru Iva na Crnojevića. H. P.

Na jednoj od kultnih po dgoričkih lokacija, kod Stare banje na obali Rib nice (atrijum kod ,,Itaka library bara“, nekadaš nje knjižare ,,Karver“)

19. oktobra od 19 sati biće održan koncert prijatelj stva ,,Sarajevo s ljubavlju Podgorici“ na kojem će nastupiti muzičari iz glavnog grada BiH.

– Riječ je o razmjeni mu zičke kulture dva grada, or ganizovanoj na inicijativu sarajevskih umjetnika, a u organizacji Aca Vojvodica sa prijateljima, kao plod ve likog prijateljstva između Sarajeva i Podgorice – kaza la je Bisera Mustafić, koja je uključena u organizaciju koncerta. Mustafić naglaša va da je ovu inicijativu sve srdno pomogao Sekretari jat za sport i kulturu.

– Od jedne lijepe ideje, da

se napravi druženje uz mu ziku i pjesmu u oba grada naizmjenično, došlo se i do realizacije. Dakle, početak te prelijepe inicijative bi će 19. oktobra kod Stare ba nje na Ribnici, gdje će kon cert održati sjajni sarajevski muzičari i majstori sevdaha Hasiba Agić, Senada Begle rović-Leković, Izeta Mi lišić, Reuf Feković, Bajro Planjanin i maestro Šuki Planjanin, sa svojim doma ćinima Šukrijom Žutim Serhatlićem i Zdravkom Đuranovićem. Izvođače će pratiti orkestar pod upravom harmonikaša Šapka Delića – kazala je Mustafić. Ona je naglasila da će Pod gorica na isti način uzvrati ti Sarajevu.

– U planu je da naši emi nentni muzičari i izvođači Sarajlijama predstave mu zičke bisere crnogorskog sevdaha, ali o tom-potom… Svi koji 19. oktobra budete u prilici, dobro ste došli da uživate i da uz prelijepe zvu ke i pjesme makar na kratko zaboravite na sve probleme. I naravno, da dočekamo na še drage Sarajlije kako Pod goričanima i priliči – poru čila je Mustafić. Nj. Ž.

Neke od novih mogućnosti na vebsajtu Glavnog grada

Jedna od specijalizovanih obuka vatrogasaca spasilaca

Instruktori iz Velike Britanije sproveli obuku za pripadnike Službe zaštite i spašavanja

Nastavljeno postavljanje prateće saobraćajne infrastrukture

Na atrijumu kod Stare banje 19. oktobra biće održan program ,,Sarajevo s ljubavlju Podgorici“

Ponuda sa velikim očekivanjima

BRISEL – Evropska ko misija preporučila je juče Savjetu Evropske unije da Bosni i Hercegovini dodi jeli status zemlje kandida ta za članstvo u tom bloku.

Komesar za proširenje i su sjedstvo Oliver Varhelji je, prilikom predstavljanja pre zentacije Paketa proširenja Unije u Komitetu za spoljnu politiku u Evropskom parla mentu, nabrojao šta sve EU očekuje od Bosne i Hercego vine.

Naveo je i kako je riječ o 14 pri oriteta koje je Evropska komi sija predstavila 2019. godine u svom mišljenju za Bosnu i Hercegovinu.

Bosna, prema tim prioriteti ma, treba da usvoji izmjene integrisanih amandmana u postojećem Zakonu o Viso kom sudskom i tužilačkom

vijeću, zakon o visokom sud skom i administrativnom sa vjetu, kao i zakon o sudovima Bosne i Hercegovine.

Očekuje se i da donese zakon o sprečavanju sukoba intere sa, preduzme odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizo vanog kriminala i unaprijedi rad na obezbjeđivanju efika sne koordinacije na svim ni voima kapaciteta upravljanja granicom.

Od Bosne i Hercegovine se, takođe, očekuje da obezbije di zabranu torture, garantuje slobodu izražavanja i medi ja i zaštitu novinara, kao i da pokaže rezultate u funkcio nisanju na svim nivoima me hanizma koordinacije o pita njima EU.

Komesar Varhelji je poručio da je Komisija spremna da pomo gne i prati napredak na terenu.

KIJEV/MOSKVA – Ruska

Federalna služba bezbjed nosti (FSB) uhapsila je juče osam osoba osumnjičenih da su odgovorne za nedav no oštećenje Krimskog mosta, zbog kojeg su ruske snage u ponedjeljak izvele masovne raketne udare na više ukrajinskih gradova među kojima je i Kijev.

Među uhapšenima su, kako je saopštila FSB, petorica ru skih i trojica državljana Ukra jine i Jermenije. Iz FSB-a, ka ko prenosi Rojters, tvrde i da je napad na Krimski most orga nizovala Glavna obavještajna uprava Ministarstva odbrane Ukrajine, kao i njen rukovodi lac Kiril Budanov Da ukrajinske specijalne služ be stoje iza napada na Krimski most, juče je poručio i ruski li der Vladimir Putin, optužu jući pritom ukrajinske vlasti da „organizuju masakr civi la, politička ubistva i etnička čišćenja“.

– Kijevski režim već dugo ko risti terorističke metode po put organizovanja političkih ubistava, etničkih čišćenja i

– Davanje preporuke za status kandidata je ponuda iz Evrope Bosni i Hercegovini i njenom narodu. Ovo radimo za narod

BiH, ali ova ponuda dolazi sa visokim očekivanjima – rekao je Varhelji. Evropski komesar je nagla

FSB uhapsila osam osoba zbog napada na Krimski most

Među uhapšenima su petorica ruskih i trojica državljana Ukrajine i Jermenije. Iz FSB-a tvrde i da je napad na Krimski most organizovala Glavna obavještajna uprava Ministarstva odbrane Ukrajine, kao i njen rukovodilac Kiril Budanov

masakra civila. Oni to sami objavljuju na internetu, a on da shvate svoju grešku i obri šu taj sadržaj – rekao je Putin. Visoki ukrajinski zvaničnik Andrij Jusov nazvao je be smislicom rusku istragu o su botnjoj eksploziji na Krim skom mostu.

– Čitava aktivnost Federalne službe bezbjednosti i ruskog

Istražnog komiteta je besmi slica – izjavio je Jusov, a pre nio Rojters.

Britanska agencija navodi i da je Jusov FSB i Istražni komitet opisao kao „lažne strukture koje služe Putinovom režimu“.

Ukrajinska državna televizija javila je da su se juče u ranim jutarnjim satima čule eksplo zije u ukrajinskim gradovima

Nikolajev, Zaporožje i Her son, a da su se sirene za uzbu nu oglasile i u Kijevu. U međuvremenu su zemlje članice NATO-a, na jučeraš njem samitu u Briselu, dogo vorile jačanje ukrajinske od brane kroz obezbjeđivanje dodatnog naoružanja i siste ma protivvazdušne odbrane. Generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg poručio je da su Ukrajini potrebni razli čite vrste odbrane.

Stoltenberg je ukazao i na oz biljnost situacije kako se pri bližava zima usljed, kako je rekao, stravičnih i neselektiv nih napada na ukrajinske gra dove, ubijenih civila, uništene civilne kritične infrastrukture, kao i napada na energetski si stem i energetsku infrastruk turu Ukrajine.

Generalni sekretar NATO-a je zaprijetio i da bi upotreba nu klearnog oružja male snage u Ukrajini imala ozbiljne poslje dice po Rusiju.

sio i da se nakon oktobarskih izbora očekuje brzo formira nje institucija koje će fokusi rati na uslove za sticanje kan

didatskog statusa. Verhelji je, takođe, najavio mogućnost da Savjet EU odluči o kandidat skom statusu za BiH na sami tu u decembru.

Nakon preporuke EK, status kandidata za neku zemlju tre ba da razmotre i odobre drža ve članice Evropske unije, na nivou šefova država i vlada.

BiH ove godine ima relativno negativan izvještaj Evropske komisije, koja zaključuje da ta zemlja u ključnim poljima nije učinila nikakav napredak. Lo ša ocjena u godišnjem izvje štaju je razlog zašto su, kako navodi RSE, neki komesari bi li protiv toga da se BiH prepo ruči status kandidata.

RSE podsjeća i kako donedav no u EU nije bilo ni govora o preporučivanju Bosne za kandidatski status, ali i da se to promijenilo nakon što je Ukrajini dodijeljen taj status.

U poljskom dijelu naftovoda „Družba“ registrovano curenje nafte

Poljski operater „Pern“ saopštio je da je otkrio curenje na jednoj liniji naf tovoda „Družba“, kojim se ruska nafta transportuje u Evropu. Iz te kompani je, kako prenosi Rojters, navode i da su za sada uzorci curenja nepoznati. Tim povodom se oglasio i poljski premijer Mateuš

– Ojačali smo našu moć odvra ćanja kako bismo poslali vrlo jasnu poruku Rusiji da smo tu da zaštitimo i odbranimo sve članice Alijanse. Vidjeli smo spekulacije o upotrebi nukle arnog oružja malog dometa u Ukrajini i jasno smo stavili do znanja Moskvi da će ovo ima ti ozbiljne posljedice po Rusi ju – rekao je Stoltenberg novi narima u Briselu.

I ministri energetike EU su na sastanku u Pragu postigli op štu saglasnost da zemlje blo ka treba da počnu zajedničku kupovinu gasa prije sljedećeg ljeta i saglasili se da je potreb na alternativna referentna ci jena gasa, javio je Rojters.

Moravjecki navodeći da je prerano reći da li je do curenja došlo zbog kvara ili je prouzrokovano sabo tažom.

– Mnogi koraci upućuju na Kremlj, ali želimo da bude mo veoma odgovorni i tek tada potvrdimo naše pretpostavke – rekao je Moravjecki.

neće propustiti priliku i da će nešto ponuditi. Čini mi se da postoji velika vjerovatnoća za takav razvoj događaja – izjavio je Ušakov.

Oglasio se i američki predsjed nik Džozef Bajden, koji je po ručio da ne vidi dobar razlog da se na samitu G-20 u Indo neziji idućeg mjeseca sasta ne sa ruskim predsjednikom.

Zemlje članice NATO-a dogovorile su na sa mitu u Briselu jačanje ukrajinske odbrane kroz obezbjeđivanje dodatnog naoružanja i sistema protivvazduš ne odbrane

Zvaničnik Kremlja Jurij Uša kov saopštio je kako Moskva očekuje da će turski predsjed nik Redžep Tajip Erdogan, na predstojećem sastanku u Astani sa ruskim kolegom, i zvanično iznijeti prijedloge o formatima za moguće prego vore između Ruske Federaci je i Zapada.

Ušakov je naveo i da bi, ukoli ko Turska ponudi posredova nje, takvi pregovori mogli da se održe u Istanbulu ili Ankari.

– Sve ide ka tome da Turska

– Sve zavisi od toga o čemu bi Putin želio da priča. Ako bi htio da priča o zatvorenoj američ koj košarkašici u Rusiji Britni Grajner, onda bismo mogli da pričamo. Ali slušajte, njegova djela su brutalna. Smatram da je počinio ratne zločine, tako da ne vidim racionalan razlog da se sastanem sa njim sada –izjavio je Bajden za CNN.

Iz Bijele kuće je u međuvre menu najavljeno i da Bajdeno va administracija, kao odgovor na vojnu eskalaciju u Ukraji ni, razmatra potpunu zabra nu uvoza ruskog aluminijuma.

Blumberg je prenio da Bijela kuća razmatra tri opcije koje se odnose na potpunu zabra nu, povećanje tarifa na toliko visok nivo da bi mogle da budu ekvivalentne zabrani ili sank cije protiv kompanije „Rusal“.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Ruski rezervisti na obuci pred odlazak na front

DVJESTA TRIDESETI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Eksplozije u Nikolajevu, Zaporožju i Hersonu

U aprilu je u grotlu ,,Morače“ pala Grčka i izboren prvi plasman na Svjetsko prvenstvo poslije 10 godina. Šest mjeseci kasnije, u paklu ,,Bemax arene“, dvorane udaljene desetak metara od one u kojoj su ,,izgorjeli“ Heleni, napravljen je prvi korak ka šestom uzastopnom, a ukupno sedmom plasmanu na EP. Crnogorski rukometaši lako su savladali Kosovo (29:20) na startu kvalifikacija za kontinentalni šampionat 2024, a ukoliko u neđelju pobijede Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu završiće 90 odsto posla oko odlaska u Njemačku. Jedanaesta selekcija Evrope imala je u prvom poluvremenu kratak prazan hod u duelu s autsajderom grupe 7, ali on nije doveo u pitanje pobjedu pred punim tribinama nekadašnjeg zatvorenog bazena na obali Morače. Ponovo su navijači i ,,lavovi“ disali kao jedno, a atmosferu je do usijanja po navici doveo Nebojša Simić, koji je meč završio s 14 odbrana.

,,Lavovima“ je trebalo nekoliko minuta da ,,uhvate zalet“ i gostima stave do znanja koliko su bolji od njih. Kosovo je vodilo dva puta, 2:1 i 3:2, a onda ,,upalo“ u crvenu mašineriju – cijelih 14 minuta naše komšije nijesu uspjele da zatresu mrežu Simića.

Božo Anđelić je izjednačio na 3:3, da bi Miloš Vujović s tri uzastopna pogotka (jedan iz sedmerca) najavio svoje sjajno izdanje i pobjedu na startu ciklusa.

Sve je na parketu ,,Bemax arene“ išlo po planu za ,,crvene“ do početka posljednje trećine poluvremena, u kojoj je Kosovo s 12:4 došlo na 12:9. Razbranio se golman Fljamur Gerbeši, raspucao

„Lavovi“ su igrali raznovrsno protiv autsajdera grupe 7, selektor Zoran Roganović isprobao je sve igrače. - Hvala publici na još jednom veličanstvenom dočeku, atmosfera je ponovo bila veličanstvena. Ovo su događaji koje ćemo da nosimo i radosno se podsjećamo do sljedeće prilike. Hvala i igračima koji su fenomenalno pristupili meču i odradili sve zadatke koje smo za kratko vrijeme uspjeli da isplaniramo. Imali smo mali pad u prvom poluvremenu, ali smo se brzo vratili. Kosovo zaslužuije veliki respekt, rade na pravi način, postaju ozbiljna ekipa, a ovako ubjedljiva pobjeda je plod našeg pristupa jer smo shvatili meč kao da igramo s Francuskom – kazao je Roganović. Crna Gora u neđelju gostuje Bosni i Hercegovini, pobjedom bi došla na korak od plasmana na EHF Euro.

Driljon Tahirukaj, pa je crnogorski selektor Zoran Roganović bio prinuđen da tajm-autom pokuša da ,,probudi“ svoje izabranike.

Nemanja Grbović je svojim prvim pogotkom prekinuo osmominutni post Crne Gore, Simić ,,skinuo“ zicer Ćuniju, a Branko Vujović potvrdio novi nalet ,,lavova“ koji su poluvrijeme završili efektno – ,,akrobatskim“ golom Miloša Vujovića u kontri u koju ga je lansirao Simić poslije devete odbrane u prvih 30 minuta. U nastavku je sve išlo glatko. Poslije 13 minuta Crna Gora je prvi put stekla dvocifrenu prednost (23:13 golom Grbovića), a Roganović dobio

ROGANOVIĆ: Atmosfera je bila veličanstvena, spremali smo se za Kosovo kao da je Francuska

či s klupe.

- Imamo igrače na klupi koji su visokog kvaliteta, ali i još neke koji zbog povreda nijesu s nama. Tu je i veliki broj mlađih momaka koji su najviše profitirali od naših dobrih igara na Evropskom prvenstvu. Sve što smo tada uradili je dobar primjer i zaostavština generacijama koje dolaze. Zadovoljan sam što imamo široku bazu – istakao je Roganović.

Za meč s BiH u tim se vraća Miloš Božović

- Bio bi to novi momenat za nas. Do sada smo uvijek u kvalifikacijama krećali tromo, pa poslije morali da se ,,čupamo“. Poslije svih partija i prvenstava

drugom meču prvog kola grupe 7 Slovenija će večeras (20 h) dočekati Bosnu i Hercegovinu

komociju da rotira igrače. Stevan Vujović je postigao četiri pogotka i imao nekoliko dobrih ,,čitanja“ u odbrani, Risto Vujačić je odmijenio Branka Vujovića koji je neprikosnoven na desnom beku, igru je u finišu organizovao Božidar Simić koji je uz sebe imao Vasilija Kaluđerovića, upisala su se i sinoć rezervna krila Aleksandar Bakić i Marko Lasica, a nakon što je uz ovacije

koje smo odigrali, mislim da smo spremni za tako nešto. Imamo pravi pristup, znamo što i za koga igramo. Siguran sam da ćemo i tamo odigrati dobar meč i

da s jakom odbranom 6:0, na krilima Simića, možemo da ostvarimo drugu pobjedu – naglasio je Roganović.

Dobar doprinos u pobjedi nad Kosovom dali su igra-

ČEPIĆ: Samo timskom igrom možemo na EP

Bek Radojica Čepić kazao je da je presudila kolektivna igra. - Pripremili smo se dobro, dali maksimum i igrali kao kolektiv u svakom trenutku. Samo ovakvom igrom možemo da se plasiramo na Evropsko prvenstvo. Atmosfera u sali i na ovoj i na utakmici s Grčkom je bila nevjerovatna, hvala svima koji nas podržavaju. Sada nas čeka teška utakmica s BiH koja ima iskusne igrače, fizički jake, a slaviće tim koji bude više želio pobjedu – naveo je rukometaš Veclara.

,,Simo, majstore“ izašao prvi golman, između stativa stao je Nikola Matović koji se u januaru teško povrijedio na Evropskom prvenstvu... ,,Lavovi“ su treći put u isto

toliko mečeva savladali Kosovo, sada je cilj trijumf nad BiH u prvom takmičarskom duelu s ,,zmajevima“... N. KOSTIĆ

Foto: D. MALIDŽAN

- Biće spreman za Sarajevo. Nije u pitanju teža povreda, možda je mogao da igra s Kosovom, ali nijesmo htjeli da rizikujemo jer najteže mi pada kad se neki igrač povrijedi u reprezentaciji. Želim dobar rezultat, ali i da se igrači zdravi vrate u klubove. U svakom meču koristim 13-14 igrača, tako će biti i dalje – poručio je selektor Zoran Roganović.

ĆERIMI: Uplašili smo se Simića

Selektor Kosova Bujar Ćerimi istakao je sjajnu partiju Nebojše Simića na golu Crne Gore. - Igrali smo dobro u prvih pet-šest minuta u odbrani, jako napadali, stvorili dobre šanse, ali kasnije je proradio Simić kojeg smo se i plašili. Imali smo crne minute u napadu, primili lake golove iz kontri, a odbrana nije bila loša.

Sa sinoćnje utakmice Crna Gora - Kosovo u „Bemax areni“

Trebaće vremena za pravu formu

Jak otpor protiv Crvene zvezde i borba za pobjedu do samog kraja u Beogradu su, ipak, bili samo varka da je ekipa Vladimira Jovanovića neočekivano brzo, i mimo košarkaške logike, uspjela da nadoknadi kratke pripreme u kompletnom sastavu, odsustvo osam reprezentativaca i kasni dolazak Erona Vajta – Hamburg je vratio „plave“ u realnost, slavio je u „Morači“ 73:66, na otvaranju sezone u Evrokupu, i pokazao da će Budućnosti, ipak, trebati još vremena i zajedničkih treninga da dođu do željene forme i igre.

Problem je što vremena nema mnogo, jer će se od Hamburga utakmice nizati „kao na traci“, a porazi poput ovog protiv njemačkog tima, iako ima još 17 utakmica u grupi, mogu da budu kobni za proklamovane ovogodišnje ambicije Podgoričana u Evrokupu (četvrtfinale). Uz to, iako rovit, protiv Hamburga je prvi put ove sezone zaigrao Alfa Kaba, i bilo je evidentno da je daleko od pravog ritma, a premijerni meč u Evrokupu je propustio Aleksa Ilić, zbog povrede skočnog zgloba… Za Budućnost nema mnogo vremena za odmor, ali je, srećom po „plave“, naredni

protivnik MZT, koji, uz dužno poštovanje, ne bi trebao da bude nepremostiva prepreka u „Morači“…

KOBNA SERIJA 12:0

Budućnost je meč otvorila trojkom Kamerona Rejnoldsa, a 30-ak sekundi kasnije prve poene u dresu „plavih“ upisao je Kaba (5:2). Podgoričani su čuvali vođstvo u prvih osam minuta, a najveću razliku su imali nakon šest minuta igre, kada je Petar Popović pogodio za 16:11. Međutim, Hamburg nije dozvoljavao

„plavima“ da se odlijepe, a trojkom Marvina Klarka Juniora je preokrenuo na minut i 40 sekuni prije kraja četvrtine (22:20). Do kraja kvartala su obje ekipe pogodile po jedan koš iz igre (Vajt za domaće, Set Hinrihs za goste), a pola koša prednosti na kraju dionice Podgoričanima je donio Vajt, koji je 17 sekundi prije kraja pogodio drugo od dva slobodna bacanja. Budućnost je imala loš početak druge četvrtine, uz mekanu igru u odbrani, jer za dva i po minuta nije uspjela

da pogodi iz igre, a jedino je poen upisao Igor Drobnjak, koji je, nakon 39 sekundi igre, ubacio prvo od dva bacanja za izjednačenje (24:24), posljednje na meču!

JOVANOVIĆ: Nijesmo našli energiju da u skraćenoj rotaciji igramo kako treba

Trener Budućnost Volija Vladimir Jovanović je podsjetio da je njegova ekipa imala dosta problema u posljednjih više od 20 dana.

- Kaba je bio bolestan dva puta, prvo četiri dana, a onda skoro dvije neđelje. Na meč je došao bez ijednog treninga i na njegovo insistiranje, normalno uz dozvolu ljekara, je igrao i više nego što je trebao. Drago mi je što se nije povrijedio, dao je sve od sebe i bio je vrlo korektan. Imali smo i problem s Ilićem, uganuo je i drugu nogu, nijesmo mogli da ga koristimo, ali to su problem koji nam se „vuku“ već duže vrijeme. Tih 15 dana pripreme i brzi ulazak u sve ovo su ostavili traga. Ja sam se nadao da ćemo nekako moći da prebrodimo taj početak i nađemo neki ritam, da iskoristimo utakmice da bismo se uigrali, ali ta moja nada je, izgleda, bila previše velika. Na kraju, Evrokup je ozbiljno takmičenje. Jovanović je istakao da je Hamburg odigrao tri utakmice u Bundesligi.

Trener Hamburga Raul Korner je, razumljivo, bio veoma raspoložen nakon meča, u kojem je njegova ekipa, koja tek drugu sezonu igra u Evrokupu, ostvarila trijumf u „Morači“, protiv kluba koji od svih

učesnika ima najviše sezona u ovom takmičenju. - Mislim da smo u prvom poluvremenu odigrali sjajno. U nastavku su odbrane bile u prvom planu, igralo se veoma fizički. Budućnost je u tom smislu prva

zadala udarac, ali sam ponosan na način na koji su moji momci odgovorili. Nijesmo izgubili kontrolu meča i slavili smo zahvaljujući odbrani. Ovo je lijepa pobjeda za nas – rekao je Korner.

Hamburg je mini serijom 6:0 poveo 30:24, Budućnost je u dva navrata smanjivala na pola koša (30:29, 33:32), a onda su Njemci, za skoro tri minuta napravili, čini se, odlučujuću prednost od 12:0 i poveli 45:32. Osim što su promašili sve šuteve, domaći su u toj seriji izgubili tri lopte (10 ukupno za poluvrijeme, a Hamburg samo tri) i „pogurali“ goste do velike prednosti, koju je do odmora, sa tri poena, smanjio trojkom Marko Jagodić Kuridža (47:37).

ŠESTOMINUTNI POST

Budućnost je počela drugo poluvrijeme agresivno u odbrani, domaći igrači nijesu žalili da se bace i preko stolica u parteru (Drobnjak), ali je problem bio napad, koji

„Vučice“ uz oscilacije do pobjede

- Posljednju je odigrao u subotu i imali su više nego dovoljno vremena da se odmore i dođu ovdje. A mi poslije Zvezde, koja nas je iscrpila, nijesmo baš našli energiju da u toj skraćenoj rotaciji budemo onako kako treba. Skoro cijelu utakmicu smo imali problema u napadu, nijesmo došli do tog protoka lopte, dijelom zbog njih, ali dijelom i zbog nas – dodao je Jovanović.

nikako da profunkcioniše u posljednja dva meča. Zbog toga je Hamburg povratio dvocifrenu prednost sredinom treće četvrtine (53:42), a nakon trojke Kristofa Filipsa su gosti ponovo došli do „plus 13“ (63:50). Popović je do kraja četvrtine, sa dva penala i trojkom, vratio nadu uoči posljednje četvrtine (63:55). Početak posljednjeg kvartala je nagovještavao mogući preokret, Budućnost je preko Kenana Kamenjaša (šest poena) i Vajta (zakucao u kontri, nakon asistencije

Edina Atića), uspjela da priđe na minus od tri poena (65:62), na šest minuta i 28 sekundi prije kraja. Zagrijala se tada i atmosfera na tribinama, ali je onda uslijedio, neočekivano, skoro šestominutni post Podgoričana, koji u tom periodu nijesu postigli ni koš. Nije ni Hamburg napadački briljirao u tom periodu, ali je ubacio šest poena, dovoljno da na tri minuta prije kraja stigne do nedostižnih 71:62… Budućnost u drugom kolu, 18. oktobra, gostuje poljskom Slasku. S. JONČIĆ

ŠABAC – Sala gimnazije. Gledalaca: 250. Rezultat po četvrtinama: 13:21, 23:18, 14:19, DUGA: Gluvić 7, Stepanović 17, Jelić 5, Klivlend 10, Kovačević, Ivkov 12, Mijatović, Vujić, Skundrić 6, Vasić, Mijailović, Stanković 6. BUDUĆNOST BEMAX: Drobnjak 10, Mi. Bigović, Vučković, Radonjić 11, Stefanović 3, Živković 8, Baošić,

Ma. Bigović 2, Marković 16, Šćepanović 9, Leković 18. Košarkašice Budućnost Bemaxa pobjedom su počele novu sezonu. Podgoričanke su u Šapcu protiv debitanta – Duge, uz dosta oscilacija u igri, došle do pobjede. Duga je do posljednje dionice bila „u igri“, ali su „plave“ u finišu bez problema

došle do ubjedljivog trijumfa. Budućnost je bolje otvorila meč, tako da je već u 7. minutu bilo „plus 13“ (17:4). Iako je ovo bio istorijski duel za Dugu, koja je imala i dobru podršku sa tribina, „vučice“ su furioznom igrom jasno pokazale da žele da što prije naprave razliku. U finišu prve dionice, nakon četiri vezana koša Drobnjak (duga „dvojka“ i iz tranzicije) bilo je 21:9. Ipak, Duga je na startu druge dionice ekspresno uspjela da se vrati serijom 11:0, a u 12. minutu domaćin je iz jednog

napada postigao pet poena (dva bacanja i trojka Stepanović, nakon nesportskog faula Maje Bigović). „Crne minute“ prekinula je Marija Leković u 13. minutu – 23:20, ali je domaćin odmah nakon toga, poslije poena Amerikanke Klivlend prvi put poveo – 24:23. To je bio signal da će se gledati izjednačen susret, a iako su gošće u finišu stigle do prednosti 39:33 domaćin je nakon trojke Stepanović sa osam metara uspio da na poluvremenu ima prihvatljiv minus – 36:39.

Podgoričanke su u trećem periodu konačno vratile dvocifrenu razliku – nakon poena Šćepanović u 26. minutu bilo

je 52:42, a nedugo zatim i 55:43. Ali, „plave“ su gotovo uvijek brzo izlazile iz bonusa, Duga je to koristila i penalima se „držala

Košarkaši Budućnost Volija poraženi od Hamburga u „Morači“, na otvaranju sezone u Evrokupu

WABA LIGA, 1. KOLO: Crnogorski timovi ostvarili polovičan skor na startu regionalnog takmičenja

Budućnost

startovale pobjedom u Šapcu

Ispravili smo pristup u odnosu na prvi meč

PODGORICA – Kao prošle sezone, košarkaši SC Derbija su se brzo oporavili od ubjedljivog poraza na startu sezone (lani od Mege, ove sezone od Zadra).

Prošle godine je u drugom kolu lako ,,pao“ Zadar, ovoga puta je tim Andreja Žakelja još lakše pobijedio još jedan hrvatski tim - Cibonu, iako konačnih 13 razlike (97:84) ne odslikava u potpunosti dominaciju domaćina na ovom meču.

,,Studenti“ su bili u vođstvu od prvog do posljednjeg minuta, do rezultata 16:5 su pogodili sve šuteve (5-5 za dva poena, 2-2 za tri), a u 28. minutu su prvi put imali i ,,plus 32“ (82:50).

- Čestitam momcima na pristupu kakav je bio na početku utakmice. Takav treba da bude na svakoj utakmici – kazao je trener SC Derbija Andrej Žakelj. Podgorički tim je otpor gostiju iz Zagreba definitivno slomio u trećoj četvrtini koju je dobio sa ubjedljivih 36:15 i tokom meča je imao bolju energiju nego što je to bio slučaj u Zadru. Uz to, ,,studente“ je služio i šut sa distance, sa skoro 50 odsto uspješnosti i 14 pogođenih trojki, boljim procentom za dva poena (61,1 – 54,8 odsto), više skokova (32-31), asistencija (2218), ukradenih lopti (10-9), manje izgubljenih (15-18). Žakelj je na teren slao sve igrače, a samo se Andrija Slavković i Boris Tišma nijesu upisali u strijelce. Poenterski su prednjačili Amerikanci Loren Džekson sa 23 i Flečer Megi sa 21 poenom, te Mario Drežnjak sa sa 18. Njih

se u životu“, a pred odlučujućih 10 minuta crnogorske šampionke imale su vođstvo 58:49. I u posljednjem periodu, već nakon minut i po „vučice“ su bile u bonusu, ali su nakon treće trojke Drobnjak u 34. minutu imale prednost 63:51. Tada je bilo jasno ko će slaviti, a u finišu je počela da raste razlika.

trojica su pogodili ukupno 13 trojki (Džekson šest, Megi četiri, Drežnjak tri) …

- Mi smo tim koji bez ovakvog zalaganja i timske igre ne možemo da igra. Ispravili smo pristup u odnosu na prvi meč, i mislim da to daje rezultat. Vidi se da nijesmo uigrani, da smo se kasno okupili, pa je normalan mali pad. U trećoj četvrtini je koncentracija bila na vrlo visokom nivou, kao i intenzitet, što je dalo rezultat - dodao je Žakelj.

SC Derbi je imao pad u posljednoj četvrtini, kada je Cibona parcijalom 21:3 smanjila na 85:71, kada je slovenački stručnjak zatražio tajm-aut i malo podviknuo na igrače.

- Kad je tolika razlika, igrači se automatski malo opuste. Znao sam da će doći do toga, probao sam što brže da reagujem, jer imamo većinu neiskusnih igrača. To će nam biti dobra škola za ubuduće.

SC Derbi je prošle sezone bio najprijatnije iznenađenje, zauzeo je sedmo mjesto, što bi ove godine bilo dovoljno za plej-ofu.

- Ne želim uopšte da pričam o borbi za osam. Tek smo počeli, ni mi nijesmo na nivou koji želim. Klubovi u donjem dijelu tabele za sada imaju malo slabije ekipe, ali to ništa ne mora da znači, biće važni uigranost i energija. Timovi iz gornjeg dijela tabele su jači u odnosu na prošlu sezonu, a svi ispod su dosta izjednačeni i biće borba do kraja – zaključio je Žakelj. S. J.

šić, Čolović, Lalović. ORLOVI: Šipka 6, Radulović 11, Ristić 20, Tadić 21, Kondić 6, Vulić, H. Predojević 2, Devura, J. Predojević, Damjanović, Svitlica 13, Mitrović 2.

Pavićević: Da smo kompletni, svima bismo stali na crtu

PODGORICA – Da li u naletu emocija zbog odličnog starta sezone ili, pak, jer iskreno osjeća kakvu je šansu i potencijal mogao imati njegov tim u ovoj sezoni ABA lige, tek trener Mornar Barsko zlato Mihailo Pavićević je nakon pobjede protiv Zadra (100:91) u ,,Topolici“ izjavio: - Vjerujte, da nam se nije povrijedio mladi Luka Ščuka, i da nam je došao jedan igrač na poziciji ,,četiri“ (Delonte Braun, prim.aut), koji nije stigao iz nekih razloga, stali bismo na crtu svim ekipama u ABA ligi.

Džaba im novci, moji sinovci, džaba budžeti, džaba sve… Htjeli smo mi svakome stati na crtu – poručio je Pavićević. Za dva boda protiv Zadra, Mornar je ,,ovjerio“ trijumf u Laktašima protiv Igokee i svima stavio do znanja da će ove sezone biti drugačiji start sezone od prošlosezonskih 0-6.

- Sjajan početak za mladu ekipu kao što je naša. Nadam se da će nam ove dvije pobjede biti pozitivan vjetar u leđa, da nastavimo sa dobrim radom, a ne uspijevam da se sjetim sa kojom sam ekipom više uživao u radu kao sa ovom – ističe Pavićević.

Meč protiv Zadra je obilježio sjajni Deron Fets Rasel, koji je sa 47 poena postao novi rekorder ABA lige po broju poena na jednom meču, a srušio je rekord saigrača Vladimira Mihailovića, čiji je rekord iznosio 46 poena.

Drugi jure odbrambene igrače, a mi dobre šutere

Protiv Zadra je debitovao američki bek šuter Džastin Pirs, koji je svih 11 poena, od čega tri trojke, upisao u prvom poluvremenu.

- On je svega sedam dana sa nama, radi se o vrlo inteligentnom igraču, koji se brzo uklopio. Kad su mi ga ponudili, prvo sam pitao da li može da pogodi sa devet metara. Jer, ako

da 24-godišnji Amerikanac može i da prebaci učinak od 47 poena..

ne može, meni ne trebaju više spoljni igrači. Zadovoljan sam Pirsom, i mislim da će, kako vrijeme bude išlo, davati još veći doprinos – rekao je Pavićević Podsjetio je da Mornar radi vrlo specifičnu selekciju igrača.

- Drugi jure odbrambene igrače, a mi jurimo dobre šutere. Ja uživam u tome,

moramo da radimo, ne možemo samo igrom spolja da dobijamo utakmice.

Brz i uspješan oporavak Ščuki

Od kada se na pripremama Mornara povrijedio mladi slovenački košarkaš Luka Ščuka (pokidao ukrštene ligamente koljena), ne prođe, maltene, nijedna prilika da ga Mihailo Pavićević ne pomene.

- Ponavljam, on je najveći talenat u posljednjih 20 godina kojeg sam ja vidio. To je bio novi Kukoč Nadam se da će on izaći iz ove povrede jači i da mu ona neće poremetiti njegov razvoj. I drugi igrači su imali slične povrede, sjetimo se samo Vase Micića, pa su izašli iz toga i došli da budu najbolji igrači Evrope. Želim mu brz i uspješan oporavak, jer u utorak ima operaciju, i ovim putem mu šaljem veliki pozdrav – rekao je Pavićević.

ali hoću da i naša publika u Baru uživa, jer je navikla na tu igru. Zamislite da mi igru spustimo na nekih 50 poena. Prestali bi da dolaze da nas gledaju – dodao je Pavićević.

ćemo zadržati tu atmosferu u ekipi.

NIKŠIĆ – Dvorana: SC „Nikšić“. Gledalaca: 200. Rezultat po četvrtinama: 16:19, 13:25, 21:13, 14:24.

NIKŠIĆ: L. Kucera 6, Čanović 13, J. Kucera 7, Sarić 19, Daci 14, Batrićević, Petrović 3, Dubljević, Volnianska 2, Deliba-

Nikšić debitantski nastup u WABA ligi nije otvorio na pravi način. Prva četvrtina donijela je izjednačenu igru, ali je tim iz Banjaluke uspio da od 9. do 16. minuta napravi seriju 19:2 i povede 35:18. Domaći tim uspio je na kraju treće dionice da izađe iz dvocifrenog minusa (50:57), ali je to bilo sve od Nikšića, dok su gošće predvođene iskusnom Draganom Svitlicom (koja je i trener) u finišu ponovo stekle veliku prednost za rutinsku pobjedu… R. P.

- Publika je uživala u košarkaškoj predstavi. Izvinjavam se ovim stručnjacima, novinarima u pokušaju, ,,košarkaškim“, koji vide i znaju više od nas trenera, koji kažu da ovo nije timska igra, da je nedisciplinovana. Da je kojim slučajem Stef Kari došao prvo u Evropu, ali u bilo koji drugi klub sem Mornar, vratili bi ga kao ludog. Šutnuo bi prvu sa devet metara, a poslije druge bi bio na izlaznim vratima kluba. Sad se svi čude kako trener pušta ovom Raselu da divlja. On će divljati dok god mi dobijamo. Trener Mornara je ubijeđen

- Biće tih rekorda još. U prvom poluvremenu se ispromašivao, i to iz otvorenih šuteva, koje obično pogađa. Kada se lomila utakmica, uzeo je sve na sebe i riješio. Dok god to može, tako će biti. Imaće i on utakmice kada neće imati svoje veče, kao sada Mihailović. Naša igra se bazira na njima dvojici, tu nema nikakve tajne. Bio sam strašno nezadovoljan u prvom poluvremenu, ponijela nas je utakmica, nijesmo igrali pametno u napadu. Nijesmo koristili visoke igrače, odbrana Zadra je bila sva bazirana na Mihailoviću i Raselu, a imali smo bezbroj situacija da damo loptu centru, ali to nijesmo koristili. Na tome

Rasela u prvom poluvremenu nije služio šut spolja (svih sedam trojki je postigao u nastavku), a pozitivan rezultat na poluvremenu (47:46) je donio ofanzivni skok (9-3).

- Bilo bi nepravedno da ne naglasim taj ofanzivni skok, koji nas je držao u igri u prvom poluvremenu, ali i u finišu meča, kada je Pecarski imao dva-tri ključna ofanzivna skoka, koja su, maltene, riješila utakmicu.

Pavićević je istakao da je atmosfera u ekipi fantastična.

- O tome dovoljno govori taj detalj u finišu meča kada je Mihailović produžio loptu do Rasela da šutne i obori rekord upravo Mihailovića. Dakle, nema ljutnje, nema ljubomore, i nadam se da

Pavićević je izrazio zahvalnost za atmosferu na tribinama u „Topolici“, posebno zbog dolaska starobarana. - Poslije duže vremena, od vremena kada sam ja igrao, kad su oni organizovano dolazili na naše utakmice, protiv Zadra ih je bilo u velikom broju. Bar je otvoren grad, pozivam i sve druge stanovnike Bara da dođu na feštu koja se dešava vikendom u „Topolici“. Tvrdim i obećavam, a to sam već rekao u najavi sezone, da će publika moći da uživa u našoj igri. Mi ništa nećemo mijenjati, neka neko našu igru naziva divljom, nedisciplinovanom, kako god, ali mi od toga nećemo odustati dok sam ja ovdje – zaključio je Pavićević. S. J.

Nakon Igokee u gostima, Mornar Barsko zlato je kod kuće savladao Zadar i ima maksimalan učinak nakon dva kola ABA lige

Košarkaši SC Derbija protiv Cibone upisali prvi trijumf u ABA ligi, trener Žakelj zadovoljan

Levandovski izvukao Katalonce

Atletiko Madrid nema rješenje za Briž – španski tim izgubio je u Belgiji 2:0, a pred svojim navijačima nije mogao više od boda (0:0) u 4. kolu Lige šampiona.

,,Kolćonerosi“ su napadali, držali loptu, imali više šansi, na samom kraju i zicer Morate koji je sa ivice peterca pogodio golmana Minjolea u glavu... Ništa nije bilo dovoljno da se probije bedem gostiju koji su ispunili misiju na „Vanda Metropolitanu“.

Crnogorski reprezentativac Stefan Savić komandovao je odbranom domaćina čitav meč, ali podrška ni ovoga puta nije stigla od ofanzivaca koji nijesu dali gol za više od 180 minuta fudbala protiv Briža. - Drago mi je što sam ponovo mogao da odigram tako važnu ulogu za svoj tim. Nijesam baš razmišljao o golu. To je, naravno, lijep bonus. Sačuvali smo mrežu u dva duela sa Atletikom. Sjajno. Što se tiče tog udarca Morate u samoj završnici meča... Postavio sam tijelo, a zaustavio sam ga glavom. Cilj opravdava sredstva, valjda – rekao je golman Simon Minjole.

Diego Simeone je vodio Atletiko devet sezona u Ligi šampiona. Njegov tim je osam puta prošao u nokaut fazu.

Madriđani su sada zakomplikovali situaciju u grupi B, budući da imaju svega četiri boda, a ispred sebe Briž sa 10 i Porto sa šest.

Portugalski tim se probio na drugo mjesto nakon pobjede u gostima kod Bajer Leverkuzena – 3:0.

Bodove Portu donijeli su Galeno i Teremi koji je u dva navrata realizovao najstrožu kaznu.

Napoli blista od početka sezone – italijanski tim je prvi u Seriji A, dok je u Ligi

Rezultati i tabele

GRUPA

Pravi fudbalski rolerkoster u Kataloniji. ,,Blau grana“ je vodila, pa gubila u dva navrata, ali nije odustala –Levandovski je u 92. minutu donio bod domaćinu, koji je nakon toga preživio zicer ,,nero-azura“ za pobjedu. Dembele je pogodio prvi, ali su Italijani okrenuli golovima Barale i Martineza Levandovski je pogodio za 2:2, da bi Gosens u 89. donio novu prednost gostima. Nije tu bio kraj – igralo se do ,,golih kraljeva“, a Poljak je bio taličan Barsi u nadoknadi.

Kad fali sreće, ne fali žaljenja

NIKŠIĆ – Šampion je pretrpio poraz, i to u Beranama. Nikšićani za sobom imaju pet sjajnih mečeva, a s Plavljanima su ove sezone u dva navrata odmjerili snage i bili uspješniji, pa ipak najavljivali su da će protiv Jezera teško doći do pozitivnog ishoda.

Nije ekipa Nenada Brnovića zaslužila poraz, ali to se u fudbalu ne dešava rijetko. Mnogo prilika i „neoprostiv gol“ dovoljno je bilo Jezeru da pripiše sva tri boda i „plavo-bijele“ skine s liderske pozicije na tabeli. I Brnović tvrdi da su tokom većeg dijela meča kontrolisali situaciju, a pogotovo u prvom poluvremenu, ali u nastavku je uslijedila kazna za sve

propušteno.

Kapiten Vlado Giljen, takođe, razočaran je.

- Nijesmo uspjeli ni penal da realizujemo, a da jesmo sve bi mnogo drugačije bilo.

Krivi smo za poraz, znali smo kakav su protivnik, igrali smo s njima ove sezone dva puta i svjesni smo bili odakle nam opasnost vreba. Ipak, milsim da nam je falilo sreće, jer nijesmo iskoristili sjajne prilike, a lopta se „šetala“ njihovom gol linijom. Uz to, povrijeđen nam je Vučić pred početak meča. Bili smo bolji i nijesmo zaslužili poraz, ali... U vrhu smo tabele, pa ako ćemo realno i ishodi ostalih mečeva su nam išli naruku.

U sljedećem meču dočekujemo Mornar i mislim da

je to prilika da se vratimo na pobjednički kolosijekkazao je kapiten Nikšićana Vlado Goljen nakon poraza u Beranama.

Ako bi se analizirala statistika Sutjeska je, iako trenutno druga, u prednosti u odnosu na rivale. Ima svega bod manje u odnosu na vodeći Dečić, a dva više od Budućnosti i Jezera, koje je najprijatnije iznenađenje ove sezone. Preciznije, jedino Tuzani i Nikšićani imaju po šest pobjeda, s tim što Brnovićevi izabranici imaju mnogo bolju gol razliku (+15).

Pošto Sutjeska odigra meč s Mornarom, a kraj Bistrice niko ne vjeruje da bi Barani mogli da odnesu bodove iz Nikšića, gostovaće Sutjeska Iskri i posle toga na red dola-

Odigrane utakmice 11. kola Druge fudbalske lige Crne Gore

GRUPA C

GRUPA D

Bajern Minhen ne briljira u Bundesligi, ali u Evropi – dominira. Bavarci su dali četiri gola do odmora, a potom usporili u nastavku, zbog čega su kažnjeni primanjem dva gola. Na poluvremenu je bilo 4:0, a strijelci za njemačku ekipu bili su Mane, Miler i dva puta Gorecka. Plzen je ublažio poraz egzekucijama Vlkanove i Klimenta (4:2).

Vođstvo Rendžersa razljutilo je Liverpul koji je prebacio u veću brzinu i deklasirao ,,policajce“ na Ajbroksu sa 7:1.

šampiona upisao maksimalan skor u grupi A.

Pod Vezuvom se orila pjesma navijača koji su slavili novu pobjedu i goleadu protiv Ajaksa – na amsterdamskih 6:1, nadovezao se rezultat od 4:2 na stadionu Diego Armando Maradona. Napoli je sve završio do poluvremena kada je poveo sa dva razlike preko Lozana i Raspadorija. ,,Kopljanici“ su smanjili pogotkom Klasena, pa i golom Bergvajna koji je realizovao penal za 3:2.

Ipak, svaku nadu gostiju ugasio je Osimen koji je u 89. minutu stavio tačku na svaku dilemu oko epiloga.

Derbi noći odigran je na „Nou Kampu“, gdje je Barselona remizirala sa Interom – 3:3.

Firmino se dva puta upisao, ali meč je obilježio Salah koji je ušao sa klupe i potpisao het-trik.

Sporting je u Lisabonu brzo ostao sa igračem manje (isključen Esgajo), a Marsej je brojčanu prednost znao da iskoristi na „Žoze Alvalade“ stadionu. Francuzi su dobili meč (2:0), a golove su postigli Gundozi sa bijele tačke i Sančez

Totenhem je na „Vajt Hart Lejnu“ primio šok gol, ali je reagovao munjevito – Son, Kejn iz jedanaesterca i opet Son, sada spektakularno –volejom, okrenuli su rezutat u korist ,,sparsa“ već do odmora (3:1).

U drugom poluvremenu je njemačka ekipa smanjila na 3:2, ali sa igračem manje nije mogla do boda... D. K.

Medison na korak od Njukasla

PODGORICA - Džejms Medison (25), ofanzivni vezista Lester sitija, u januaru će skoro sigurno preći u Njukasl junajted.

Rival iz Premijer lige spreman je, po pisanju ostrvskih medija, da Lesteru plati obeštećenje od 60 miliona eura za odličnog organizatora igre. Povremeni engleski reprezentativac igra dobro za ,,lisice“ u kontinuitetu, iako su rezultati tima razočaravajući. U Njukaslu ga vide kao potencijalno ključnog igrača, u borbi za plasman u evropska takmičenja. Na dovođenju Medisona radili su i tokom ljeta, ali tada uprava Lestera nije željela bilo kakve pregovore o transferu. Sa druge strane, Lester vjeruje da može dovesti adekvatnu zamjenu u januaru – Doni van de Bek iz Mančester junajteda je realna opcija, za obeštećenje ne veće od 15 miliona eura. Medison je na osam nastupa u Premijer ligi ove sezone postigao već pet golova. U klubu je od ljeta 2018. godine i standardni je prvotimac. U ostrvskoj eliti je na 141 utakmici bio strijelac 38 puta. R. A.

Podgorica u derbiju srušila lidera

Mladost DG 0

Podgorica 1

PODGORICA – Stadion: „DG Arena“. Gledalaca: 200. Sudija: Predrag Radovanović. Strijelac: Mrvaljević u 30. minutu iz penala. Žuti kartoni: Badnjar, Ondong Mba (Mladost), Neto, Mrvaljević, Agović, Prelević, Maraš (Podgorica).

MLADOST DG: Domazetović, Ondong Mba, Perišić, Bujiša (od 61. Ivanović), Medojević (od 61. Stanisavić), Badnjar (od 46. Popović), Mugoša (od 82. Lambulić), Globarević (od 70. Piranić), Vuković, Orahovac, Krstović.

PODGORICA: Agović, Neto, Janik, Ivanović (od 85. Mirković), Vukčević, Mrvaljević (od 46. Maraš), Krivokapić (od 70. Dapčević), Prelević, Božović, Tripković (od 57. Radenović), Radunović (od 46. Radusinović).

Mladost je imala ulogu favorita, ali je Podgorica, iako oslabljena, uspjela da napravi podvig i pobjedom

protiv lidera jasno pokaže da ne odustaje od borbe za sam vrh tabele. Podgorica je odigrala sjajan taktički meč, a duel je odlučio mladi Mrvaljević golom u 30. minutu sa bijele tačke.

Nikšić 0

Bokelj 2

NIKŠIĆ – Pomoćni teren kraj Bistrice. Gledalaca: 150. Sudija: Dejan Marković. Strijelci: Vukčević u 32. minutu (iz penala) i Alhasan u 51. Žuti kartoni: Đukanović (Nikšić), Obradović, Popović (Bokelj).

NIKŠIĆ: Mićanović, Videkanić, Hadžibegović, Globarević, Žižić (od 72. Pajović), Mirković, Goranović (od 58. Fujidžama), Kecojević (od 72. Grbović), Đukanović, Nenezić (od 86. Perišić), Mićunović (od 86. Miura).

BOKELJ: Spasojević, Marstijepović, Imamović, Obradović, Đurović, Osmanović, Popović (od 46. Čavor), Macanović, Globarević (od 46. Sklender), Alhasan (od 90. Vraneš), Vukčević (od 90+2. Krivokapić).

Nikšićani svjesni da

Lester spreman da se odrekne ofanzivca u januaru

u 4. kolu Lige šampiona: Novi kiks Atletika, remi Barse i Intera, Liverpul brojao do sedam, Salah potpisao het-trik

lidersku poziciju

Nemoguća misija u revanšu

TIVAT – Dvorana: „Župa“. Gledalaca: 150. Sudije: Goitre (Italija), Fešti (Albanija). Rezultat po setovima: 14:25, 19:25, 10:25. Poeni iz napada: Budva 17, Lineburg 45. Poeni iz bloka: Budva 6, Lineburg 12. Poeni iz servisa: Budva 1, Lineburg 6. Greške: Budva 12, Lineburg 19.

zi derbi protiv Budućnosti, takođe, pred nikšićkom publikom.

To bi, suštinski, trebalo da da smjernice rukovodstvu

Sutjeske što mu je činjeti u zimskom prelaznom roku. Dakle, u preostalih nekoliko mečeva raščistiće se gužva na tabeli i znaće se, makar,

ko zaslužuje da se nada tituli. Ne skrivaju Nikšićani ambicije ne samo u šampionatu već i najmasovnijem takmičenju. Ra. P.

Tabela

BUDVA: Jelić, Lečić, Milenković, Rađenović, Gmitrović 8, Hadžisalihović 5, Krivokapić (libero 2), Giljanović 4, Ćinćur 4, Fazlić, Milić 2, Toman (libero 1), Begić 1, Bjeljac.

LINEBURG: Dž. Vorsli 6, Ešenko 6, Evert 11, Van de Kamp 10, G. Vorsli (libero), Movinkel 2, Gerken, Beme, Ketrzinski 6, Mase 15, Šnicer, Kouel 7. Ako ne naprave podvig u revanšu, odbojkaši Budve će 19. oktobra u Njemačkoj završiti ovosezonski nastup na evrop-

skoj sceni – izabranici Miloša Markovića su u Tivtu (gdje su igrali kao domaćini zbog zauzetosti Mediteranskog sportskog centra, zbog ženskog EP u boksu) poraženi od Lineburga sa maksimalnih 3:0. Crnogorskom šampionu je u gostima potrebna pobjeda od 3:0 ili 3:1 da bi izborio „zlatni set“, ali na osnovu onoga što je viđeno u prvom duelu, imajući u vidu kvalitet i iskustvo dva tima, teško je očekivati da Budva može da iznenadi. Ali, može da odigra bolje, kao što je bio slučaj u revanšu prvog kola kvalifikacija za Ligu šampiona, protiv hrvatske Mladost Kaštele... Budva se držala u prvom setu do 2:2. nakon čega je njemački tim osvojio četiri poena u nizu (6:2) i uhvatio zalet za vođstvo od 1:0. Budvani su držali zaostatak na četiri poena do 12:8, kada je Lineburg novom serijom od 4:0 poveo 16:8 i definitivno odlučio ovaj set. Razlika u kvalitetu je bila evidentna već u ovom setu, posebno u napadu i kontranapadu (12-5 od-

nosno osvojenih poena) i na bloku (4-1), pri čemu su gosti imali 46 odsto idealnog prijema (domaćin 29 odsto), a 69 odsto pozitivnog (Budva 48).

Smečom Aleksandra Gmitrovića, Budva je povela u drugom setu 1:0, ali je to bilo i jedino vođstvo, u najzanimljivijem setu u meču. Serijom 5:0, Lineburg je vrlo brzo „pobjegao“ na 8:2. Blokovima Blaža Milića i Matije Ćinćura, Budva je sredinom seta prvo smanjila na 14:12, a nakon kontre Belmina Begića je prišla na poen zaostatka (16:15). a nešto kasnije je Benjamin Hadžisalihović realizovao kontru za izjednačenje. Budva, međutim, nije iskoristila pozitivan momentum da preokrene set u svoju korist, gosti su sa dva uzastopna poena poveli 20:18, Budva je smanjila na 20:19, nakon greške gostiju, ali je Lineburg do kraja seta osvojio sve poene i poveo 2:0 u setovima.

Budva se nakon toga potpuno predala, pa je u trećem setu ostala na svega 10 poena... S. J.

IGALO – Stadion: „Solila“. Gledalaca: 200. Sudija: Branko Odalović. Strijelci: Perović u 12. (Igalo), Marko Bojović u 67. i Vilotijević u 81. minutu iz penala (Grbalj). Žuti kartoni: Petrović, Radović, Kopitović, Perović, Petrović (Igalo), Batuta, Matija Bojović, Marko Bojović (Grbalj).

IGALO: Kulinović, Đorđević, Radović, Dajević, Kordoba (od 60. Živanović), Kopitović, Ilić, Perović, Grbić, Popović, Petrović.

GRBALJ: V. Popović, Batuta, Matija Bojović (od 59. Braletić), Vilotijević (od 84. Đukanović), Bigović (od 90+3 Stojanović), M.Popović, Čavor, Mladenović, Pajović, Radulović (od 46. Marko Bojović), Vučetić. Primorski derbi pripao je Grblju. Tim Radanovića ostvario je važnu pobjedu, a samim tim produbilo krizu Igala.

BERANE – Gradski stadion. Gledalaca: 200. Sudija: Lazar Čađenović. Strijelci: Muković u 23. i Čađenović u 37. minutu. Žuti kartoni: Perošević, Guberinić (Berane).

BERANE: Aković, Stojanović, Perošević (od 74. Kosović), Muković, Čađenović (od 65. Ne. Tmušić), Vučinić, Račić (od 74. Osmajlić), Vulević (od 57. Vujačić), Ni. Tmušić, Vukićević (od 65. Guberinić), Nedić.

ZETA: Karadžić, Von (od 46. Silva), Ukšanović, Peruničić, P. Vukčević (od 46. Mihaljević), Rakočević (od 46. Đ. Vukčević), Muratović, Pupović (od 20. Puletić), Miranović, Radusinović, Bečić (od 74. Krstović).

Berane je nastavilo pozitivnu seriju rezultata protiv Zete i sačuvalo mjesto u samom vrhu tabele.

Otrant 1 Kom 3

ULCINJ – Igralište Olimpika. Gledalaca: 200. Sudija: Vasilije Ljumović. Strijelci: Molabećirović u 21. (Otrant Olimpik), Ljumović u 14, Kažić u 65. i Knežević u 75. minutu iz penala (Kom). Žuti kartoni: Redžović, Marseni, Molabećirović (Otrant), Ljumović, Knežević, Medenica (Kom).

OTRANT OLIMPIK: Mećikukić, Redžović, Marseni, Gajić (od 69. Smolović), Barjaktarović, Marstijepović (od 69. Sefa), Molabećirović (od 80. Karamanaga), Ljamović, Kurti, Seniković, Alibegu (od 60. Rudović).

KOM: Vuksanović, Đukanović (od 71. Stajkić), Ajković, Ljumović, Krkanović, Kažić (od 81. Medenica), Gazivoda (od 57. Radonjić), Radulović, Golubović (od 81. Radičković), Dujović (od 71. Bubanja), Knežević.

je opravdao očekivanja

Ulcinju i ostavio ,,fenjeraša“ zakovanog za dno.

R. PEROVIĆ

Tuzani gledaju sa vrha

TUZI – Dečić je dočekao da je nakon 11 kola sam na vrhu prvoligaške tabele. Poraz Sutjeke, te remi Budućnosti, Tuzani su iskoristili i remijem u Danilovgradu protiv Iskre (0:0) sada su sami na vrhu.

Tim iz Tuzi odigrao je dobro, bio bliži pobjedi, u finišu čak postigao gol, koji je kasnije poništen, ali i pored toga u taboru Tuzana imaju razloga za zadovoljstvo.

-Odigrali smo veoma dobru utakmicu protiv ekipe Iskre u gostima. Stvarali smo izgledne šanse tokom svih 90 minuta, ali lopta jednostavno nije htjela u gol. Uspjeli smo čak jedan i da postignemo, ali je na kraju i poništen. Međutim, sačuvali smo mrežu, što nam je u prethodnim mečevima bio problem. Ali, to smo sada popra-

vili u ovoj utakmici i nadam se da će tako biti i u narednim kolima, a golovi će doći. Najbitnije je da stvaramo dosta šansi, a kad stvaramo šanse onda će i golovi doći – naglasio je kapiten Džonatan Drešaj.

Tuzani u narednom kolu dočekuju Budućnost.

-Igramo dobro, nadam se da će nam se već u narednoj utakmici posrećiti i vratiti za sve promašene šanse iz meča sa Iskrom – dodao je Drešaj, uz napomenu da raduje što su lideri, jer samim tim u idealnom raspoloženju dočekuju derbi. -Zadovoljni smo dosadašnjim učinkom, a to je da smo prvi na tabeli nakon odigranih 11 kola i nadam se da ćemo od sada tu prednost povećavati iz utakmice u utakmicu – optimistički je podvukao Drešaj. R. P.

Odbojkaši Budve poraženi od Lineburga u prvom meču CEV kupa

Dečić remijem u Danilovgradu preuzeo čelnu poziciju

Berane

Momenat

VJERUJU U NOVE POBJEDE: Kapiten Tuzana Džonatan Drešaj

Sa utakmice Podgorica - Kom

ŠAH

Trezor talenata i vrijednih priznanja

Rukovodstvo ŠK „Budućnost“ već decenijama maksimalnu pažnju posvećuje mlađim kategorijama u čijim redovima dominiraju marljivi i veoma ambiciozni pioniri i omladinci koji nakon pedantnog i ozbiljnog rada, te studioznog usavršavanja i praktičnih aktivnosti za tablom, karijeru nastavljaju u matičnom klubu, a neki od njih zakucaju i na vrata reprezentacije ili obuku dres sa državnim grbom. Zato, ne bez razloga, za naš najtrofejniji šahovski kolektiv kaže se da je trezor talenata i njihovih vrijednih priznanja sa domaćih i međunarodnih takmičenja u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji. Za edukaciju budućih prvotimaca koji su raspoređeni u dvije starosne grupe sa po 15 polaznika, staraju se velemajstor Nikola Đukić, FIDE majstor Srećko Đukanović i njegov kolega po tituli Andrej Šuković

-I te kako se vodi računa o tradiciji šahovske škole koja se realizuje u našim prostorijama. Na časovima djeca stiču, kako znanje o tajnama

drevne igre, tako i praktično iskustvo kroz partije i analize sa svojim vršnjacima. Ovo se iznova pokazuje kao sjajna uvertira za nastupe na državnim kadetskim šampionatima na kojima, po nepisanom pravilu, najviše djece iz našeg kluba osvoji neko od prva tri mjesta u raznim starosnim kategorijama za djevojčice i dječake. Takođe, uspjesi polaznika škole ne prestaju u seniorskoj konkurenciji, te rado ističemo rezultate Mateje Popović i Milene Mosurović koje su

aktuelne i ujedno najmlađe olimpijske reprezentativke seniorske selekcije Crne Gore. Časovi u klubu se održavaju poneđeljkom, utorkom, srijedom i četvrtkom, dok petkom organizujemo sekciju u Osnovnoj školi ,,Pavle Rovinski“ od 18 do 19.30 časova, rekao je Šuković i sa zadovljostvom istakao da je nedavno bogatu riznicu nagrada oplemenio odlični đak OŠ „Marko Miljanov“ David Pavlović, koji je na međunarodnom turniru u Tirani u grupi

do osam godina osvojio zlatnu medalju, dok se na prvenstvu Crne Gore okitio titulom vicešampiona. Pored Pavlovića, treba istaći da su Toman Perić i Đorđe Žižić ostvarili solidne rezultate na internacionalnoj manifestaciji u gruzijskom Batumiju. - Naše nade su dostojno reprezentovale klub i na Balkanskom prvenstvu za mlade koje je održano na Cetinju. U klasičnom šahu blistale su Mateja Popović i Tara Ivanović u kategoriji do 18 godina osvojivši prvo, odnosno drugo mjesto, dok je Mileni Mosurović pripala bronzana medalja u grupi do 16 godina. U blicu se Popović okitila srebrnom a Mosurović bronzanom medaljom. Od dječaka najviše se radovao Perić sa srebrnom medaljom, nije štedio Šuković komplimente na račun pomenutih uspjeha svojih pulena. On je uvjeren da će ih odlični nastupi iz prethodnog perioda na pravi način motivisati da nastave u istom ritmu i na Evropskom šampionatu koji će se održati u turskoj Antaliji i gdje će pored Popović, Mosurović i Žižić nastupiti i Katarina Đukić -Za upis novih članova, pozivamo zainteresovane da nas kontaktiraju putem imejla buduchess@t-com. me – dodao je Šuković koji je branio boje naše najbolje selekcije na Olimpijadi u indijskom Čenaju.

Drugi krug kvali kacija za LŠ vaterpolista Jadran će prvi u bazen, Primorac domaćin

PODGORICA - Kreće druga kvalifikaciona runda vaterpolo Lige šampiona, Jadran će danas prvi u bazen – od 19.15 sati odmjeriće snage sa rumunskom Oradeom.

Dan kasnije (18 sati) Primorac će kao domaćin na premijeri dočekati francusku ekipu Turkoing. Šampion Crne Gore juče je otputovao u Španiju, gdje će probati u konkurenciji domaćina Barselone, portugalskog Giamareša, francuskog Noisia i Oradee da se domogne prva dva mjesta koja vode dalje – u baraž za glavnu rundu elitnog takmičenja. Posao je otežan jer trener Petar Radanović zbog povreda ne može da računa na centra Jovana Vujovića, Damjana Vujičića i Uroša Vučurovića - U sastavu je Meldin, 2005. godište, koji je drugi centar, tu je Stupar, 2007. godište… Dosta smo oslabljeni. Vasilije Radović je još uvijek u fazi oporavka jer je tokom ljeta igrao tri velika takmičenja. Očekujem da će utakmica sa Portugalcima biti malo laganija, a preostale tri će biti ,,na nož“ –kazao je Radanović.

Životnu i šahovsku arenu zauvijek je napustio dobar čovjek, pasionirani ljubitelj pčelarstva i šaha, učitelj kojeg su voljele generacije učenika u OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“ –Dragomir Drago Tomić Uzorni član ŠK „Prosvjeta“ posljednjih nekoliko godina i njen pouzdan i zahvalan takmičar, koji je donio puno značajnih poena i radosti šahovskoj družini, ne „umirući u ljepoti“, na uštrb

rezultata, svojim borbenim pristupom šahu i dubokim razumijevanjem drevne igre! Tako će ovaj dobri i plemeniti čovjek preko Aheronta u Kaisine nebeske vrtove imati šta da ponese: od borbenih remija sa majstorima, intermajstorima i spektakularne

pobjede protiv gospodstvenog velemajstora – Dušana Rajkovića, na Premijer ligi Crne Gore 2019. godine, kao svoju „šahovsku labudovu pjesmu“. Dugo se Drago borio sa opakom bolešću, viteški i bez predaje, i kad smo se radovali njegovom ozdravljenju i nastupu na šahovskom prvenstvu prosvjetara prošlog novembra, gdje je uvijek završavao turnire među pet vodećih takmičara, tog drugog oktobarskog dana, tužan „aber“ nam stiže, da je veliki radnik i borac na nepočin polju života i crno-bijelih polja, izgubio sudbinsku bitku, sa životom – „starim krvnikom“. Četrdeset godina je učio one koji stoje na pragu života, ljudskosti, ljubavi prema knjizi, prirodi, sportu i šahu, a da prvu penziju nije primio. Tužno i nepravedno. Dobra ti noć, dobri čovječe, kolega i prijatelju. Neka ti hor anđela nebeskih otpjeva zadušnu pjesmu, a mi ćemo te čuvati u našim pričama i sjećanjima. Ako carstvo nebesko pripada dobrim ljudima, biće blago tvome snu. Dragan ČAĐENOVIĆ

Novi Bor i

Pamfagen

U Kupu evropskih šampiona koji je održan u austrijskom Majrhovenu, kod muškaraca sa maksimalnim učinkom od sedam pobjeda, odnosno 14 meč bodova, slavio je češki Novi Bor u sastavu Pentala Harikrišna, Santos Vidit, David Navara, Radoslav Vojtašek, Tai Nguen, Nils Grandelijus, David Giljero i Rodžer Markuš U ženskoj konkurenciji bilo je mnogo neizvjesnije pa je pitanje prvaka riješeno u posljednjem kolu. Predstavniku grada domaćina Pamfagenu (Elina Danielian, Ana Ušenjina, Julija Osmak i Aleksandra Maltevskaja) bio je dovoljan neriješen ishod od 2:2 protiv poljske Gvazde da se domogne laskavog priznanja i sa 12 bodova osvoji prvo mjesto.

Priredio: B. KADIĆ

Prvi stručnjak novljanske ekipe vidi na premijeri opasnog rivala. Prije svega fizički jačeg i sa više iskustva.

- Negreanu je nastupao za Špandau i igrao ozbiljan vaterpolo, tu su još dva centra rumunske reprezentacije… Iskreno se nadam dobrom izdanju. A to je najbitnije – da imamo sistem i da plivamo… Ako ne budemo dobro plivali, na snagu ne možemo izni-

jeti utakmicu. Ima tu još dosta stvari od kojih će zavisiti ishod utakmice. Ali, ako iskoristimo dobre šanse bićemo bliži pobjedi. Igraćemo i sa francuskom ekipom za koju nastupa Petković, bivši reprezentativac Hrvatske. Bio je nekada najbolji strijelac u italijanskom prvenstvu. Tu je centar Krapić, nekoliko domaćih reprezentativaca. Francuski tim igra agresivan vaterpolo i na iskustvo. Ali, i dalje mislim da je sve do nas i da će konačan ishod zavisiti od ulaska u meč, nivoa koncentracije i kontinuiteta. Ako ,,puknemo“ jednu četvrtinu teško ćemo da se vratimo u meč. Ovo je, ipak, mlada ekipa – napomenuo je trener Jadrana. Kotorski tim je u grupi još sa mađarskim OSC-om i grčkim Vuljagmenijem. Dobra izdanja na prvom turniru Lige šampiona ohrabruju, a ekipa je konačno zajedno i bolje uigrana. Pred početak drugog turnira Kotorani su odigrali zvanične utakmice sa Jugom i Jadranom na premijeri Regionalne lige. Poznato je od ranije da prva dva mjesta iz četiri grupe drugog kruga kvalifikacija vode u baraž – pobjednici će direktno u glavnu fazu LŠ, a poraženi će startovati od četvrtfinala drugog po kvalitetu evropskog klupskog takmičenja – Evrokupa. Najslabija tri tima iz svih grupa nastaviće takmičenje u drugom krugu kvalifkacija Evrokupa.

Grupna faza Lige šampiona počinje 15. novembra, a već u prvom kolu zakazan je derbi grčkog Olimpijakosa i aktuelnog šampiona Pro Reka. A. M.

Novi-stari šampion ,,najbržeg cirkusa“ Maks Ferstapen govorio o planovima u karijeri

Sigurno sa 35 neću voziti u F1

PODGORICA - Maks Ferstapen (25), dvostruki šampion Formule 1 koji je ove godine odbranio titulu, kazao je da se sa 35 godina sigurno neće takmičiti.

Holanđanin iz Red Bulovog tima ima ugovor do kraja 2028. godine, a tada će imati 31 godinu. Istakao je i da će u tom periodu odlučiti da li želi i dalje da se takmiči.

- Ne zanimaju me titule i rekor-

di. Suština svega je kvalitet života koji vodim. Trkaću se sigurno do kraja 2028, a onda ću da vidim da li stvarno želim da i dalje vozim. Iskreno, da li vidim sebe sa 35 godina u Formuli 1? Definitivno ne. Mnogo je zanimljivijih stvari van Formule 1. I ne želim da stalno budem na putu – poručio je Ferstapen. Istakao je i da je često nostalgičan jer je zbog dugih odsustava i putovanja rijetko kući i da sigurno neće bilo što raditi ako ne uživa u tome.

Sin bivšeg F1 vozača Josa Ferstapena do sada je ostvario 32 trijumfa na trkama ,,najbržeg cirkusa“ sa ukupno 74 podijuma. U šampionatu je debitovao još 2015. godine. R. A.

U posjeti šahovskoj školi podgoričkog ŠK „Budućnost CEDIS“

Završen Kup evropskih šampiona Na tronu

Pioniri

„Budućnost Cedis“

MARKO DRAGOVIĆ O ŠĆEPANU MALOM U „GLASU CRNOGORCA”

(NASTAVAK SVJEDOČENJA ARHIMANDRITA AVAKUMA, PRIM.PR)

„… Kad je knjaz Dolgoruki oti šao u Crnu Goru i ja sam otišao s njim i bavio sam se tamo sve vrijeme dok i on i činio sam mu sve usluge, koje sam kadar bio učiniti. Kad se knjaz Dolgoru ki vratio iz Crne Gore i ja sam otišao s njim do Livorna. Ta man u to doba kretale su dvije ruske fregate u Arhipelag k ta mošnjoj floti. Ja sam dobio na redbu od grofa Aleksija Gri gorijevića, da i ja s njima tamo idem, pa sam tako i učinio. Tu sam stao dvije godine i sve vri jeme dok sam na floti bio vršio sam dužnost sveštenika, no po red toga vršio sam i druge duž nosti u raznim slučajevima kao n. pr. dužnost dragomana i pre vodioca za grčki i turski jezik i dr. Ovo posljednje sam vršio osobito za vrijeme opsade tvr đave na ostrovu Lemnosu. Ta da Turci bjehu noću na ostrvo izašli i iznenada na predgrađa napali i mi smo se morali na la đama spasavati. Tom prilikom nesreća me poslužila te sam sav prtljag izgubio, što me gotovo sasvim razorilo. Poslje ovoga ja sam molio njegovu svjetlost grofa Aleksija Grigorijevića da me odpusti iz službe te da se u moje otačastvo vratiti mogu. No ušljed tadašnjih prilika ni kako nijesam mogao proći u Cr nu Goru, za to sam i molio nje govu svjetlost, da me pošalje u Rusiju, te me je on i poslao. Da nas pak ja se nalazim u oskudi ci, te ušljed toga molim kolegiju inostranih djela, da izvoli ka zati za mene Njenom Impera torskom Veličanstvu nebili se obratila pažnja na moju službu i usluge, koje sam Rusiji učinio.”

Da je ovo sve istina, što arh. Avakum kaže svjedoče mno ga pisma koja su pisali za nje ga u Rusiju pomenuti knjaže vi i grofovi, kao Golicin, Orlov i dr. pa su i ruskoj vladi pre poručivali da ga zadrže, jer bi mogao koristan biti zbog toga što zna ruski, talijanski, grčki i turski jezik, i mogao bi s ko rišću u prilikama upotrebljen biti. Kakva je bila dalja sudba arh. Avakuma i jeli se on više vraćao u Crnu Goru, - to nam je nepoznato, od prilike se mo že reći da je on ostao na svag da u Rusiju i da nije više svog otačastva viđao.

O drugome arhimandritu, Grigoriju Drekaloviću, iz među ostaloga nalazi se ma đu artijama i jedna bilješka, po kojoj se može opet sasta viti bar mali pojam o njemu i njegovome radu. Bilješka je ova od god. 1769 i glasi ovako: „Zapis o crnogorskom arhiman dritu Grigoriju Drekaloviću.

Crnogorci znadoše kroz vjekove očuvati caricu Crnu Goru

Kijevski general guberna tor Vojskov javlja kolegiji pi smom od 3 septembra 1769 go dine, da je ovaj arhimandrit bio šiljat iz Crne Gore u Beč i u Rusiju, da raspita što o Šće panu malome, ali je bio zadr žat karantinom u Zemunu, na ćesarovoj granici, te se morao opet natrag vratiti. Pošto se vratio u Crnu Goru mlečići ga jedne noći uhvate na Stanjevi će i povedu u turski grad Bar i predadu ga turskim vlastima. Odatle su ga poveli u Carigrad i prinudili su ga da napiše pi smo o ugovoru vječnoga mira sa Crnom Gorom. Za ovo je on dobio od vezira 50 madžarija kao dar. Poslje ovoga Turci ga pošlju rumelijskome paši Me laih Mehmedu, koji se nala zio pod Hotinom i koji je na značio bio da ide da pregovara

Kad je knjaz Dolgoruki otišao u Crnu Goru i ja sam otišao s njim i bavio sam se tamo sve vrijeme dok i on i činio sam mu sve usluge, koje sam kadar bio učiniti. Kad se knjaz Dolgoruki vratio iz Crne Gore i ja sam otišao s njim do Livorna, pisao je u izvještaju arhimandrit Avakum

mir sa Crnom Gorom. Pošto je turska vojska razbjena Dre kalović pobjegne zajedno sa Turcima u Hotin, no, ulučivši zgodnu priliku, on pobjegne odatle u rusku vojsku, a glav nokomandujući ruske vojske pošalje ga odatle u Kijevo”. „6 novembra iste 1769 godi ne poslat je reskript u Kijevo pomenutome Vojskovu, u ko me mu se nalaže, da kaže arh. Drekaloviću, da je crnogorska vlada u tainosti izviještena sa

strane Rusije o Šćepanu Ma lome, pa da ga odpusti kući i da mu reče, da uvjeri crnogor ski narod, da je njeno Veličan stvo svagda naklonjeno tome narodu, ali da se Njeno Veli čanstvo nada, da će Crnogor ci tu naklonost u punoj mje ri zaslužiti svojom hrabrošću protiv općeg neprijatelja i zlo tvora hrišćanskog, koju današ nje ratne prilike osobito ištu. Zatim je naređeno, da se Dre kaloviću dadu nužni troškovi, pa da ide putem koji se njemu najbezopasniji i najbolji čini u svoju otadžbinu.” “23 novembra iste 1769 godi ne general gubernator javlja, da je reskript primio i po nje mu postupio.”

Ova pisma, kao što se jasno po njima vidi, nuždavaju se u ko mentaru, ali mi ćemo se oka niti svakog komentiranja do druge zgodne prilike, dok nam prilike i okolnosti dopuste, da se poduže ovim pitanjem po zabavimo. Možemo reći samo to, da su pomenuti arhiman driti služili u isto vrijeme, što no kažu, i Bogu i Mamonu, t.j. oni su u isto vrijeme šiljati bili

od vladike Save, da raspitaju štogod o Šćepanu, a Šćepan ih je opet upotrebljavao kao svoje agente preko kojih je rasturao kroz narod svoje misli. Ovo isto možemo primjetiti i kod glava ra crnogorskih; ovi su se s jed ne strane bojali da ih Šćepan ne prevari, a s druge da se oni u Šćepanu ne prevare. Ali ovo ne treba tumačiti sa zle strane, niti viđeti u ovome kakvu sla bost, jer da nije to bila nikakva slabost uvjerićemo se ako malo zavirimo u duh onoga vreme na, ako nađemo ideju koja je rukovodila narodnim osjeća jima, - Poznato je, da se otadž bina nikad ne oslanja na gru bu silu, niti se njom u vrijeme nužde spasava. Naša otadžbi na, više nego ikoja druga, sa čuvana je ne silom, jerbo šta je naša sila spram dušmanske bi la, nego uzvišenim osjećajima naroda, samopožrtvovanjem i onom uzvišenom idejom, ko ja je kroz vjekove rukovodi la naš narod. Ta ideja jest ide ja o nekadanjoj slavi i veličini srpskoj, - o nekadanjim care vima i carstvu. Sve što je naš narod činio, činio je u ime te

Kakva je bila dalja sudba arhimandrita Avakuma i je li se on više vraćao u Crnu Goru - to nam je nepoznato. Otprilike se može reći da je on ostao za svagda u Rusiji i da nije više svog otačastva viđao, piše Dragović. Što se tiče arhimandrita Grigorija Drekalovića izgleda da je uspio da se vrati u Crnu Goru

ideje, u ime njenoga ostvare nja i obnovljenja onoga, što je nekad bilo.

Pojava Šćepana Maloga važna je, ne toliko zbog samog Šće pana, njegove ličnosti i njego bih djela, koliko baš zbog toga, što je ovoga puta izbila na po vršinu pomenuta ideja narod na bolje nego ikad prije. – Narod oće cara i našao ga je, već to je malo, - narod oće uz cara i carstvo. No nešto sla bost cara Šćepana, nešto silni dušmanin spolja čini, te se ova misao ne može ostvariti. Tur ci i Mlečići napadoše na Crnu Goru i popališe gotovo pola nje; car u najvećoj nuždi osta vi Crnogorce i sakri se u Gra đane; Crnogorci se razočara še u svome caru, ali ne klonuše duhom nego ih opet ona sve ta ideja izvede i iz ovoga rata kao pobjedioce. Ovu našu mi sao možemo potvrditi i onom divnom narodnom pjesmom o boju sa Turcima god. 1768 u kojoj se pri kraju kaže: „Car se sakri u selo Građane, A caricu brane Crnogorci, Zasja sv’jetla carica sloboda Zasja mlada ka’ na goru sunce.” Crnogorci znadoše kroz vje kove očuvati ovu divnu ne vjestu sjajnu i netaknutu. Car Šćepan, kojega sazda mašta narodna, ne bi dostojan za nju, da joj se mladoženja nazove ..., a da mu je bastalo pregnuti ži votom, kao što je samozvan štinom, bog zna što bi bilo, jer: Pregaocu bog daje mahove. Na ovo ćemo se zaustaviti u ovoj kratkoj bilješci o Šćepa nu Malome. (Kraj)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Crnogorski istoričar Marko Dragović objavio je krajem 1886. i početkom 1887. duži članak o Šćepanu Malom u Listku „Glasa Crnogorca” u četiri nastavka, počevši od 23.

misijama

Knez Dolgorukov

Grof Aleksej Orlov 1770. godine

Marko Dragović

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica

Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

Iv.br.1293/2022

JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3. Januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca DOO „WURTH“ PODGORICA, Vojvode Ilije Plamenca br.1, Podgorica, koga zastupa punomoćnik Dragan Smolović, advokatiz Podgorice, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „KORES SR“ BIJELO POLJE, Industrijska bb, Bijelo Polje, radi naplate novčanog potraživanja, dana 12.10.2022.godine, shodno čl.45 ZIO-a

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca DOO„WURTH“ PODGORICA, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „KORES SR“ BIJELO POLJE na osnovu vjerodostojnih isprava i to: Računa-ot premnice br.: IFR22-002495 od 08.03.2022.godine, Računa-otpremnice br.: IFR22-002838 od 17.03.2022.godine Računa-otpremnice br.: IFR22-003371 od 29.03.2022.godine, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Iv.br.1293/2022 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku DRUŠTVU SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „KORES SR“ BIJELO POLJE - Rješenje o izvršenju Iv.br.1293/2022 od 27.09.2022.godine.S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „KORES SR“ BIJELO POLJE u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

U Bijelom Polju, Javni izvršitelj dana 12.10.2022. godine. Ivan Sekulić

Poslovni broj: Iv. br. 1615/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca

DOO “Komunalne djelatnosti” Bar/ Bul. Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Vučinić Milica iz Bara/ Dubrava bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 013877 od 22.08.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 12.10.2022. godine, donio e

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Vučinić Milica iz Bara/ Dubrava bb, na osnovu vjerodos tojne isprave – analitičke kartice br. 013877 od 22.08.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o zvršenju sa predlogom prilozima od 23.09.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivan jem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 12.10.2022. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1645/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar/ Bul. Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Radović Branka iz Bara/ Jadranska – Ilino br. 20, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 016217 od 22.08.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 12.10.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Radović Branka iz Bara/ Jadranska – Ilino br. 20, na os novu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 016217 od 22.08.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 28.09.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivan jem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 12.10.2022. godine.

Četvrtak, 13. oktobar 2022.

MALI OGLASI

NEKRETNINE

CENTAR- Hercegovačka ulica jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostra nim parkingom. Objekat je vrhunske arhitek ture, izuzetan, nešto najbolje u Centru. Prodajem. Tel. 069/867-791 1

CENTAR lokal ekstra klase 300m2 ili 400m2 nov-Her cegovačka ulica, desetak metara od ulice Slobode. Prodaja. Tel. 069/991-786 2

RAZNO

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 3

PRODAJEM umjetničke slike. Veliki izbor. Može i razmjena. PRODAJEM kanarince, crteže i pjesme. Tel. 069-051-526 4

POTREBNA radnica za prodaju u poslastičarnici „Sonja“. Zvati od 13 do 16 časova. Tel. 067/688-565 5

RESTORANU pod Volat potrebne higijeničarke . Doći lično u restoranu od 9-12h. Tel. 069/666-622

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

Poslovni broj: Iv. br. 1646/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar/ Bul. Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Muratović Mirsad iz Bara/ Šušanj bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 016221 od 22.08.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 12.10.2022. godine, donio je

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Muratović Mirsad iz Bara/ Šušanj bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 016221 od 22.08.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 28.09.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

Urednica

M ARIJA I VANOVI

PORTAL POBJEDE OBJEKTIV KULT

LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77

Universal Capital Bank

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivan jem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 12.10.2022. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1617/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar/ Bul. Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Ilić Radulka iz Bara/ Utjeha bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 013894 od 22.08.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 12.10.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Ilić Radulka iz Bara/ Utjeha bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 013894 od 22.08.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozi ma od 23.09.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivan jem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 12.10.2022. godine.

STRUCNO i savjesno radimo skoro sve vrste gradjevinskih poslova; adaptacije, popravke kro vova, dimnjaka i ostalog . Tel.069-926-382, 020-629-558

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978

POTREBNI radnici u resto ranu pomoćni kuvar/ica, pomoćni šanker/ica, higije ničarka. Restoran Elit, Capi tal Plaza, podgorica. Tel. 067/877-677

Potrebne higijeničarke za rad u tržnom centru. 067 / 210-157 od 08-16h.

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

I. br. 2477/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Univerzitet “Med iteran” Podgorica, Josipa Broza Tita bb, koga zastupa punomoćnik Igor Martinović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Knežević Slobodan iz Nikšića, Dimitrija Bulajića br. 12, koga zastupa punomoćnik Marija Bujišić, advokat iz Podgorice, radi naplate potraživanja prodajom nepokretnosti, dana 12.10.2022. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se XIII prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Knežević Slobodana iz Nikšića koje su upisane u: •LN br. 4460 KO Novi Bar i to katastarska parcela br. 5777/4, broj zgrade I, po načinu korišćenja poslovne zgrade u vanprivredi, koja se sastoji od: poslovnog prostora u vanprivredi, PD 3, prizemlje, površine 555 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 5, prvi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 6, drugi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 7, treći sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 8, četvrti sprat, površine 463 m2, u obimu prava izvršnog dužnika 2/3, vrijednost opisane nepokretnosti ukupno iznosi 4.853.514,60 €;

II Trinaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 03.11.2022. godine u 10,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić Petričević, I.br. 1341/19. od 30.09.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN 4460 KO Novi Bar, imaju tereta i to; Upis zabilježbe rješenja o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić I.br. 1341/19 od 30.09.2019. godine.

V Na trinaestom ročištu za prodaju nepokretnosti, nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na trinaestom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO.

VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 717460 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nad metanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 12.10.2022. godine.

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

Četvrtak, 13. oktobar 2022.

Poslovni broj: I.br. 1103/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP Debt Collection DOO Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Damjanović Vidosave, iz Nikšića, Kočani 84, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 22.078,55 eura, dana 12.10.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1103/16 od 07.07.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog Suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.13615/2006 dana 20.11.2006.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se dvadeset peta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 74 KO Kočani, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1235, broj zgrade 2, plan /skica 6/16, potes ili ulica kućni broj Kočani, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 31m2, katastarska parcela broj 1235, broj zgrade 0, plan /skica 6/16, potes ili ulica i kućni broj Kočani, po načinu korišćenja dvorište, površine 497m2, katastarska parcela broj 1235, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 65m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za dvadeset petu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 09.11.2022. godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati u dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 32.500,00 eura zaključkom poslovne oznake I.br. 1103/16 od 10.02.2017.godine.

IV Na dvadeset petoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijed nosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.250,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati dru gog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 15.000,00 eura, a na osnovu isprave ovjerene pod brojem Ov.br.13615/06 od 20.11.2006.godine i UZZ br.78/11, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga i početku namirenja potraživanja –obavještenje br.597 od 07.03.2013. godine, te podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, na osnovu isprave ovjerene pod brojem Ov.br.13615/06 od 20.11.2006.godine i UZZ br.78/11, a na nepokretnostima iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 12.10.2022.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Na osnovu čl. 104 stav 3 Zakona o zdravstvenoj zaštiti ( SL.list CG br 03/16, 39/16,2/17,44/18,2419 i 82/20,8/21) i Saglasnosti Ministarstvo zdravlja br.6-112/21/1525/45 od 19.05.2021 g.i saglasnost br. 1-112/222-536/49 od 27.april 2022 g. Javna zdravstvena Ustanova JZU Dom zdravlja Ulcinj raspisuje

JAVNI KONKURS

I.Za dodjelu specijalizacija zdravstvenim radnicima za potrebe JZU Dom zdravlja Ulcinj i to

1.Jedna specijalizacija iz oblasti Pedijatrije

2.Dvije specijalizacije iz oblasti porodične medicine

3.jedna specijalizacija iz oblasti Higijene

II. Učesnici konkursa moraju ispunjavati sledeže uslove:

1.Da ima opštu zdravstvenu sposobnost

2.Da ima završen medicinski fakultet sa kvalifikacijom VII nivoa kvalifikacije obrazovanja;

3.Da ima položen stručni ispit

4.Da je nakon polpženog stručnog ispita bio u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ,najmanje jednu godinu III. kriterijumi za odobravanje specijalizacija su :

1. Uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom

2.Uspjeh iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija;

3. Dužina studiranja;

4. Poznavanje stranog jezika;

5. Rezultat usmenog intervjua;

IV. Uz prijavu za konkurs kandidati treba da prilaže sledeća dokumenta kao dokaze da ispunjavaju uslove za odobra vanje specijalizacije;

1.Ovjerenu kopiju biometrijske lične karte ili uvjerenje o državljanstvu ;

2.diplomu o završenom medicinskom fakultetu,odnosno dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori

3.Uvjerenje o položenom stručnom ispitu

4.Dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom ;

5.Dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija;

6.Dokaz o dužini studiranja;

7.Uvjerenje o poznavanju stranog jezika( engleski,francuski,njemački ,italijanski , ruski) izdato od nadležne vi soko-školske ustanove(Institut za strane jezike)

8.Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti.

9.Dokaz o radnom odnosu od najmanje 1(jednu) godinu dana u zdravstvenoj ustanovi nakon položenog stručnog ispita;

10.Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak

Dokumenta se dostavljaju u originalu ili formi ovjerene kopije.

Kandidati koji je duže studirao od roka utvrdjenog obrazovnim programom zbog opravdanih razloga( roditeljsko odsust vo,duža bolesti ili upućivanje na stručnu praksu,odnosno usavršavanje od strane nadležnog organa ustanove u kojoj je studirao)bodovi se neće oduzimati,uz obavezu podnošenja odgovarajućeg dokaza.

V. Izbor kandidata vršiće se prema pravilniku o kriterijumima postupku za odobravanje specijalizacija i pravima obav ezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi( SL.list CG br. 22/2016).

VI. Odluku o odobravanju specijalizacije donosi direktor zdravstvene ustanove u roku od sedam dana od dana prijema rang liste kandidata.Odluka će se objaviti na oglasnoj tabli zdravstvene ustanove i dostaviće se svim kandidatima koji su se prijavili na javni konkurs u roku od sedam dana od dana donošenja odluke.

Kandidati koji su se prijavili za odobravanje specijalizacije,a koji nijesu izabrani mogu da izvrše uvid u svoju i doku mentaciju kandidata kome je odobrena specijalizacija,u roku od 15 dana od dana prijema odluke kandidata kome je odobrena specijalizacija.

VII.Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja ,i biće objavljen na sajtu Javna zdravstvena ustanova Dom zdravlja Ulcinj.

Prijave sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji slati na adresu: JZU Dom zdravlja „ Bogdan Vujošević“ Ulcinj Ul.“ Majke Tereza „ bb VIII. Nepotpune i neblagovremene prijave se neće uzimati u razmatranje.

Kontakt tel. 030- 412-424

Crna Gora – Opština Budva

JU OŠ ‘’Mirko Srzentić’’ Petrovac na moru Datum: 13.10.2022.

Na osnovu člana 3 stav 5 i člana 4 stav 1 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (‘’Sl. List CG’’ broj 44/10) uz saglasnost Vlade Crne Gore broj 07-5973/2 od 29.09.2022. godine o davanju u zakup školskih prostorija i odluke Školskog Odbora JU OŠ ‘’Mirko Srzentić’’ br. 1272 od 26.09.2022. godine raspisuje se:

JAVNI POZIV

Za davanje u zakup dijela školskih prostorija

1.Kuhinja sa trpezarijom je površine 46 m², i daje se u zakup na period od 4 godine, u vremenu od 01.septembra do 10. Juna, sa početnom cijenom od 200,00€ (dvjesta eura) mjesečno. U cijenu zakupa nijesu obračunati zavisni troškovi (struja, voda, smeće).

2.Knjižara je površine 15 m², i daje se u zakup na period od 4 godine, u vremenu od 01. septembra do 10. Juna, sa početnom cijenom od 180,00€ (sto osamdeset eura) mjesečno. U cijenu zakupa nijesu obračunati zavisni troškovi (struja, smeće).

3.Fiskulturna sala je površine 364 m², namjenjena je obavljanju sportskih aktivnosti radnim danima od 16:00 do 22:00 i vikendom u slobodnim terminima. Prostor se daje u zakup na period od 4 godine, u vremenu od 01.septembra do 10. juna, sa početnom cijenom od 15,00€ (petnaest eura) po jednom satu korištenja.

Ponude treba da budu u zatvorenim kovertama sa naznakom ‘’Javni poziv za prikupljanje ponuda, ne otvaraj prije javnog otvaranja ponu da’’ i treba da sadrže:

-Tačan naziv i adresu ponuđača.

-Vrijednost ponuđenog zakupa izraženu u eurima.

1.Pravo na učešće imaju pravna i fizička lica - u slučaju da se dostave ponude sa istom cijenom, pristupiće se licitaciji na licu mjesta.

2.Vrijeme i mjesto podnošenja prijava - Ponuđači dostavljaju ponude svakog radnog dana u školi od 08 do 14 časova, zaključno do 21.10.2022. godine do 12 časova ili putem pošte.

3.Rok za donošenje odluka - Učesnici na oglasu će biti obaviješteni o ishodu istog najkasnije 7 dana od otvaranja ponuda.

Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o zakupu prostori je na period od 4 godine uz obavezu obnavljanja svake godine, što će se definisati ugovorom o zakupu. Kontakt telefon: 033402424 i 033402425

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“ , br. 75/18 ), Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je „Konstruktor Group“ DOO iz Bijelog Polja, doneseno rješenje o izradi elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za površinsku eksploataciju tehničko-građevinskog kamena iz ležišta „Kurilo”, koje se nalazi na području mjesta Zminac u Opštini Bijelo Polje, na katastarskim parcelama br. 224, 239/2 KO Boljanina u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Opštine Bijelo Polje Izmjena i dopuna PUP-a Opštine Bijelo Polje. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da će se izradom elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvr diti odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku izgradnje, funkcionisanja, kao i u slučaju akcidentne situacije.

Nosilac projekta, može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Sekretarijatu za ruralni i održivi razvoj zahtjev za određivanje obima sadržaja Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Shodno odredbama člana 17 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, nosilac projekta, je dužan, podnijeti Sekretarijatu za ruralni održivi razvoj zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu u roku od dvije godine od dana prijema Rješenja o izradi elaborata procjene uticaja.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o izdavanju rješenja.

Vole te: baba SONJA, NELA, MILJAN, JOVANA, STOJAN, JELENA Porodica Racković se posebno zahvaljuje medicinskom osoblju Doma zdravlja

Baru,

pomoći, te osobitu zahvalnost izvrsnim doktorima:dr STANIŠLJEVIĆ MIROSLAVU i dr PURLIJA BRANKI te njegovim drugovima na dugogodišnjoj pažnji LEKIĆANDRIJI i VUKOSLAVČEVIĆ BRANKU i našojZORICI DABANOVIĆ. NA DOBRO IM SE VRAĆALO

DEJAN RACKOVIĆ

POMENI

RADOMAN – RAŠO SIMANIĆ

pokazalo da neke rane nikada ne zarastu, a dosta

uspomena koje naše srce ispune ponosom i toplinom. Osjećali smo da si tu, sa nama, i za sreću i za tugu.

Voli te i tuguje za tobom sestra SENKA sa porodicom

13. 10. 2007 – 13. 10. 2022.

JOVANKI PETROVIĆ

RADOMAN – RAŠO SIMANIĆ

Tog trinaestog oktobra je nestala sva ljubav, sreća, sva nadanja, sve radosti u mom rodu. Nijedno vrijeme ne može zaliječiti bol koji u duši nosim. Tvoje postojanje i dalje budi neka davna vremena, koja se sa sjetom i tugom vraćaju i bole. Ostaćeš vječita rana u srcu i naš dobri Rašo!

RADMILA sa porodicom

JOVANKI PETROVIĆ

DEJAN RACKOVIĆ

MILORAD Pavlov NIKČEVIĆ

Iako je prošlo godinu dana još uvijek nedostaješ kao i prvog dana. Bio si stup naše porodice, kao i uzor svima nama. Praznina je prisutna i nezamjenljiva bez tebe, dragi tata.

Tvoji najmiliji NENAD, ANELA, MIRJANA, ANJA, BORNA i DRAGA

Četvrtak, 13. oktobar 2022.

A cappella

Samo što nije

Prije nekih 14 godina, autorski rad poveo me u Norvešku, u Oslo. Imao sam koncert u,,Kulturhusu“. Koncert je bio divan, zaista, a svoje kompozicije izvodio sam sa tadašnjim bendom koji su činili moji dugogodišnji prijatelji i muzički saborci iz Crne Gore i Srbije. Specijalna gošća na koncertu bila mi je nevjerovatna Marija Šestić, vokalna solistkinja iz Bosne i Hercegovine. Prepuna sala, pristojni i kulturni ljudi koji su došli da čuju malo balkanskog džeza, mi kao bend usvirani i zainteresovani da podijelimo s tom i takvom publikom sve ono što smo srcem za njih i pripremili. Tako je i bilo.

* * *

Uz ovo malo prisjećanje na te dane, sada već davne 2008. godine, prisjetio sam se i nekih detalja tokom boravka u Oslu, a tiču su svakodnevnog života te skandinavske države. Tako smo jednog dana, gle čuda, sunčanog oktobarskog dana u Oslu, iskoristili dnevnu pauzu i napustili hotel u želji da malo prošetamo i osjetimo puls grada odlaskom u nekoliko kafića i restorana… Da uhvatimo malo šetnje po gradskim trgovima i ulicama i vratimo se u hotel na popodnevni odmor i kasnije na dogovorenu tonsku probu. Vidjeli smo da taksi-vozilima upravljaju najčešće Pakistanci i Avganistanci, a bilo nam je zanimljivo da prođemo gradom na jedini način koji će vas idealno približiti osjećaju života u Oslu – gradskim prevozom. Na lokaciji gdje smo mi bili, tramvaj je izgledao kao savršena opcija. Na trenutak, vratiću se u malo dalju prošlost, u srednjoškolske dane. U kvartu Preko Morače, gdje sam odrastao, imao sam „pod nos“ dvije autobuske linije Gradskog saobraćaja. Dvojka je išla do studentskog doma, a trojka prema Tološima. Dvojkom se išlo do centra, a i trojka nije imala đe osim put tamo, malo drugačijom trasom. I ne bi to bio problem koliko činjenica da si mogao da se osloniš na neki red vožnje, koji je bio, recimo, na tridesetak minuta, jer su određenu liniju pokrivala dva autobusa, koji su se u idealnim tajminzima srijetali neđe na po’ puta. Dakle, Podgorica devedesetih funkcionisala je tako. Kad ti utekne autobus ispred nosa, od toga

Piše: Vladimir MARAŠ

Nepropisno parkiranje u desnoj kolovoznoj traci postalo je sinonim za saobraćajnu (ne)kulturu u Podgorici. Doprinos ovoj činjenici je i parkiranje na proširenjima napravljenim za Gradski saobraćaj i korisnike tih usluga. Ali to je to, to znamo odavno i gle čuda, niko ne mrda prstom

momenta, 35-40 minuta si slobodan. Ako kreneš pješke, nogu pred nogu, taman će ti toliko vremena biti potrebno. Sada, autobusi koje vidimo po Glavnom gradu izgledaju ljepše, bolje, modernije, da kažemo i urednije. Ali osim školskih „pikova“ u terminima promjene smjena, naši autobusi su poluprazni, da ne kažem skoro pa prazni. Dobar dio razloga leži u činjenici da Podgorica ima sedamdesetak hiljada motornih vozila koji što kroz centar, što malo šire, svakodnevno gravitiraju ka saobraćajnicama u našoj opštini. Sa druge strane, odavno klinci u drugom ili trećem razredu srednje škole

već dolaze na časove svojim ili roditeljskim vozilima. U prevodu, autobusom sada ide ko mora – najčešće penzioneri i omladina koja nema roditelje s podebelim kontom u banci. Neka od te djece vjerovatno su mnogo srećnija od nekih drugih, kojima možda ne fali ni ptičije varenike. Dakle, osim otužne slike iz naših gradskih autobusa, još jedan detalj vrijedan je pažnje kada je u pitanju Njegovo Veličansvo Gradski autobus – nepropisno parkiranje u desnoj kolovoznoj traci postalo je sinonim za saobraćajnu (ne)kulturu u Podgorici. Doprinos ovoj činjenici je i parkiranje upravo na proširenjima napravljenim za Gradski saobraćaj i korisnike tih usluga. Ali to je to, to znamo odavno i gle čuda – niko ne mrda prstom.

* *

Da se vratimo u Oslo… Kako rekoh, izašli smo da udahnemo život u glavnom gradu Norveške i odlučili smo se za tramvaj koji je primao putnike na stanici udaljenoj dvadesetak metara od ulaza u naš hotel. Došetasmo do praznog stajališta i vidjesmo mali semafor. Na njemu, nekoliko brojeva (shvatili smo, tramvajskih linija) i pored jednog od tih brojeva – digitalna štoperica koja odbrojava vrijeme. Jedan od ekipe reče „ajmo mi da ovo ne pukne…“ Nasmijasmo se i kako se štoperica primicala zamišljenoj nuli, na nekih desetak sekundi osjetili smo vibracije tla i shvatili… Ovo je kaunter na osnovu kog u svakom trenutku možete znati koliko vremena će proći dok ne stigne vaš željeni prevoz za određenu destinaciju. Na desetak metara i sedam sekundi, pojavio se gospodin Tramvaj, u svojoj raskoši i retro stilu. Zaustavivši se tačno na nulu, nečujno je otvorio vrata a mi smo ušli u poluprazni tramvaj koji je mirisao na čisto i podsjećao na nekog vremešnog norveškog gospodina u starom, ali sređenom i opranom odijelu. Lokacija na koju smo išli bila je udaljena sedam stanica od hotela i znali smo da ćemo stići na odredište u 12:23. I onda znaš da je sve normalno – ipak moguće. I da samo što nije i kod nas.

,,The Bear“: Kulinarska dramedija mreže FXu fokusu

U slavu

Pjesma ,,Chicago“ Sufjana

Stivensa govori o gradu kao mjestu za nove početke, u kom će se iznova samo praviti i gomilati greške. A sve te greš ke najčešće ni ne izađu iz gla ve; dok su sve suze samo pu štene za slobodu - ,,od sebe i od svoje zemlje“.

Isto tako, Sufjan novo zalju bljivanje opisuje samo kao ostavljanje svega što je bilo iza sebe, i ništa više (jedno jedno stavno ,,I fell in love again, all things go, all things go“ na po četku). ,,Chicago“ je, već dobro kontate, usamljenička pjesma. ,,The Bear“ je, sa druge strane, serija o tome što neke samot njake, poput čikaških u Sufja novoj pjesmi, može zbližiti. Tu Amerikanci već uskoče sa dosjetkom u ,,Dživdžan zbori“ stilu ,,few things can bring pe ople together like food“...

Iza zavjese

Nego - jeste li ikad, čekajući porudžbinu u nekom od resto rana u Siti ili sličnim kvartovi ma skučenosti naših života, razmišljali: koliko se užurba nosti, znoja, brižnosti, realne kreacije, truda ostavi tamo ,,sa druge strane zavjese“? Znate već: najčešće bi to hvatali kao mirise i buku, iz neke nevid ljive prostorije sa druge stra ne restoranskog toaleta... Ili uhvatili, u magnovenju, neku zajapurenu figuru pod kece ljom, koja već na nogama gra bi dvocifren broj radnih sati. U svom tom dimu, mirisima i vrevi restoranske kuhinje de šava se ,,The Bear“.

Ali, opet, vjerujte: ,,The Bear“ nije serija o kuvarima i kuva nju, niti o najtalentovanijem chefu njujorške restoranske elite, koji se et iz nekog razlo ga vraća da preuzme užeglu prčvaru u predgrađu Čikaga. On se zove Karmi, Karmajn, dakle američka italijanština na kvadrat, niko drugo nego subertalentovani Džeremi Alan Vajt iz ,,Shameless“... I to što on nama primarno krč ka nije primarno gozba pred

Sjajni Džeremi Alan Vajt u roli predivnog neostvarenjaka

Četvrtak, 13. oktobar 2022.

FX skrčkala savršenu dijagnozu modernog Čikaga i čitavog svijeta

slavu divnih gubitnika

U seriji nećete vidjeti niti jedan poljubac ni aluziju na klasičnu romansu. Prisustvovaćete jednom sasvim promašenom, ali i jednom savršenom dejtu pred kraj, koji možda ipak to nije... Pa pored svega toga, serija ,,The Bear“ je vrlo romantična

kojom se ne trepće a voda ide na usta (zaista to i jeste!) – već recept, kako nastaviti dalje i pronaći put za neki novi poče tak. A vjerujte, to što je našeg Karmija zadesilo je mnogo ču pavije od bilo kakvog raskida, razlaza, razočaranja. Nego, da ne otkrivamo baš sve sastojke ovog recepta. Još da dodamo, što za ljude iz Čikaga znače Čikago Bersi. ,,Medvjedi“ su NFL klub ame ričkog fudbala i simbol nafura ne veličine i istorije. Dio svih ,,moga’ bit’, ali nije“ priča, tro fejni klub iz velikog grada koji decenijama prosto tavori, jer

više nije ni atraktivan brend ni destinacija ni projekat... Ukratko, sportski simbol neo stvarenjaka, likova koji tjeraju ,,na staru slavu“ i underachie vera. Tu neđe smo i bliži real nom značenju, što znači ono ,,The Bear“ iz naslova.

,,The Bear“ je serija koja će za vas (bukvalno!) zamirisati ja če i luđe od svih ovogodišnjih. Ali, nijesu to isključivo miri si jednog starog porodičnog restorana, sa takvim jelovni kom da se u njemu osjetite i potpuno odomaćeni i pomalo

nostalgični - ali i povremeno sa merakom da probate pravo moderno remek djelo za elitu Menhetna. Ne, ovdje su i mi risi ulica i ćoškova predgrađa koje je sasvim pošlo po zlu, si pljivost koja sluti na zavisnost i grijeh, na dugove oholih ka mataša i nesretne sinove koji su živote bacili budzašto.

Nafurana veličina

Ukratko, ,,The Bear“ hvata svi jet likova za koje bismo mirne duše rekli da su gubitnici i ni šta ne bismo primijetili. Jedan od takvih je i naš Karmi, lik ko ji je ,,najbolji kuvar na svijetu i potpuno promašena i neostva rena osoba“, kako će ga jedna osoba, koja ga još poštuje i vo li, jednom premjeriti. Najbo lje o svemu je to što ,,The Be ar“ sličnu dijagnozu postavlja – samom Čikagu. Svoj toj na furanoj veličini grada koji je do početka devedesetih bio ,,drugi u Americi“, pa se neđe usput izgubio. Sa jedno tri mi

Karmajn (Vajt) i Riči (Ibon Mos-Bahrak) - savršen luzerski tandem

Džon Berntal u briljantnoj i neočekivanoj minijaturi za pamćenje

Četvrtak, 13. oktobar 2022.

liona tipova koji i dalje, naravno, gunđaju da ,,ne kontate vi to naše, posebno“... Znate već takve priče. ,,The Bear“ će vas takođe, u osam polučasovnih epizoda televizije FX, ubijediti da je Čikago apsolutno zaslužio da bude poprište nekih potentnih televizijskih priča i vrhunske drame modernog vremena. Atmosfera neđe leluja između, nećete vjerovati, Frirsove ,,High Fidelity“ (2000) adaptacije Hornbijevog čuvenog romana (jer se i sama tiče jedne velike vjernosti... A i sam film izmješten je iz Londona u Čikago) – i pazite sad, kultne HBO krimi-serije Dejvida Sajmona ,,The Wire“. Isto tako, ,,The Bear“ je serija u kojoj nećete vidjeti niti jedan poljubac ni aluziju na klasičnu romansu. Prisustvovaćete samo jednom sasvim promašenom, ali i jednom savršenom dejtu pred kraj, koji možda ipak to i nije... Pa pored svega toga, ,,The Bear“ je vrlo romantična serija. Takođe, ne secira direktno sve dekadencije i sistemske promašenosti sa zaboravljenih ulica Čikaga – pa ipak, stigne da u ovih 250 minuta materijala kaže mnogo bitnog. O Čikagu, Americi, našem društvu, nama samima. Karmajn u svoj toj igri nije čak

ni glavni luzer među luzerima – to je Riči Jerimovič, de facto menadžer restorana kojeg će Karmi zateći. Tip koji je bukvalno cijela planina i cijeli rezervoar jezera Mičigen od samosažaljenja.

Šesti igrač

Ibon Mos-Bahrak (pamtimo ga kao Desija iz ,,Girls“) ga tumači tako da mu apsolutno i u svakom momentu vjerujemo; da cijelu njegovu pasivno-agresivnu (prema sebi, prema kolegama, prema nama samima) prirodu doživljavamo sa pokrićem.

On je taj koji je za atmosferu, svakodnevicu, suštinu, restorana i serije - poput čvrste kičme. Na kojoj Karmajn može da se razmahne u svom haosu od lične krivice i promašenosti –a jedna mlada Sidni (mnogo talentovana Ajo Edebiri) ponudi novu, drugačiju energiju i svim tim milenijalskim ,,starcima“ uzme mjeru.

Briljantnu minijaturu u seriji, apsolutno genijalan potez u svega nekoliko desetina sekundi, ima sjajni Džon Berntal . Ako već ne bude ,,MVP sezone“ u našem svođenju računa televizijske i filmske godine, zaslužuje da bude makar ,,najbolji šesti igrač“ i džoker sa klupe, samo zbog ove ulo-

ge! Glavna faca iz serija ,,We Own This City“ (sjajni ovogodišnji nastavak ,,The Wire“) i ,,American Gigolo“ (ni približno dobar rimejk kultnog filma osamdesetih) je tu da pruži jasan kontekst sazrijevanja i za Karmija i za Ričija. A vjerujte, nakon njegovog pojavljivanja u seriji, svaki momenat u tom restoranu odjekivaće jednom zjapećom i mračnom rupom –jer taj Majkl koga Berntal glumi više nije tu.

U svoj toj igri predivno skockane hrane i takođe predivno promašenih života, najbolje (dirljivo, radosno, štosno – pa uz sve to ispane i strašno blisko) je to što je očigledno koliko je kompletna ekipa serije ,,The Bear“ uživala i bila posvećena projektu. Ako za to nije dovoljan dokaz urnebesna ,,scena katastrofe“ koja je, nećete vjerovati, snimljena iz jednog jedinog ,,pokušaja“ bez reza – onda će to biti Karmijev monolog na početku finala.

Zlatna sekvenca

I tu nam Džeremi Alan Vajt, u sekvenci vrijednoj svih Emija i nominacija, svima potpisuje dijagnozu: svim tim likovima koji su u poslu pronašli malo reda, svrhe, kreacije – a usput potpuno zaboravili na svoje ljude, na svoje živote.

Kad to čujete, ćutke ćete shvatiti i zbog čega je ovo, na koncu, morala biti upravo serija o kuvarima: o onima čija najveća umjetnost od djela na kraju ispane samo i u krajnjoj liniji - potrošna roba, koja se zaboravi do neke naredne rupe u stomaku. A ako iko to razumije, jesu i jesmo novinari – sa saznanjem i da nam se najbolji tekst zaboravi, potone sa glavne strane portala ili ofuca na papiru, do sljedećeg jutra.

Pa ipak ,,The Bear“ uspijeva da sve to spakuje i skuva na način, da djeluje uzvišeno; i da ti, njihovi životi djeluju dostojanstveni, sa integritetom i vrijedni življenja. Znaćete to, naravno, upravo u momentu kad jednu od završnih epizoda otvori Stivensova ,,Chicago“.

Pa i biti spremni da, zbog svega toga, seriji oprostite jedan kraj u ,,Porodično blago“ stilu; kao da nije, sama po sebi, dovoljno blago jedna konačno prazna konzerva paradajz-sosa za potpuno obične, dugo izbjegavane i proklete špagete.

Jer kako kaže Sufjan: ,,I made a lot of mistakes, in my mind, in my mind“ I sve te silne greške samo su u našim glavama. Tamo iza zavjese i na zaboravljenim ćoškovima nekog našeg Čikaga. Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 4.6/5

Talentovana

Ajo Edeberi pruža seriji

svježinu i važan balans u ulozi Sidni

zerkalo

,,Dead for a Dollar“ veterana režije Voltera Hila

Klasicistički i okoštao vestern

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

Samo dve stvari su konstan tne. Da vreme teče uvek una pred i da, dok teče, sve se menja.

Dobra ilustracija bi bio primer sa žargonom i slengom i time da se on toliko menjao kroz vreme, da različite generacije teško ra zumeju jedna drugu.

Zašto bi sa filmskim jezikom bilo išta drugačije? Stvari koje

Problem je što je Hil priču čak i za nijansu previše zapetljao i načičkao likovima koji ne stižu da se razviju dalje od toga da „servisiraju“ zaplet. To se vidi i po „kastingu“ u kojem imamo dva glumca s jakom reputacijom i dosta njih sa, u najboljem slučaju, prosječnom

su nekad bile revolucionarne ili makar inovativne sada su ana hrone, pešačke i klišeizirane.

Ima, naravno, autora van pro stora i vremena, ali oni su samo izuzeci koji potvrđuju pravilo. Na starenje i gubitak relevan tnosti nije imuna ni novoho

livudska generacija, pa ni ona iza nje. Silni su već pomrli, Klint Istvud i Vudi Alen kao da još odolevaju zovu penzi je (mada i oni su počeli dava ti signale da su za istu konač no spremni), u penziju je, pak, otišao Kopola, pa ju je hobi

stički prekinuo izbacujući no vi „kat“ poslednjeg ,,Kuma“ (,,The Godfather“, 1972) u pri godi godišnjice. Milijus po sao može da nađe na televiziji, eventualno. De Palma je isto,

Kristof Volc (u sredini) po mnogo čemu ponavlja ulogu iz Tarantinovog ,,Django Unchained“

nytimes.com

čini se, potrošio sve poene, malo svojom krivicom, možda zato što nije shvatio da se pu blici opseg pažnje smanjio, pa nove projekte mora da finan sira metodom štapa i kanapa.

Omiljeni žanr

Jedino Skorseze nikada ni je baš pao, mada bi se njemu dogodilo da se tu i tamo okli zne, kao što je Šreder jedan od onih najređih primera koji su stvarno dotakli dno, uspeli da se s njega izvuku i vratili se jači nego ikad.

Sudbine svojih ispisnika delio je i Volter Hil, briljantni sce narista i spretni režiser koji nam je u bogatoj karijeri po dario žanrovska remek-de la kao što su ,,The Driver“ (1978), ,,The Warriors“ (1979), ,,Southern Comfort“ (1981) i ,,Streets of Fire“ (1984). Nakon uspona na zadovoljavajuću vi sinu i održavanja na njoj igra njem na svojim pozicijama i po svojim pravilima, usledio je pad na ukletom projektu ,,Su pernova“ (2000), progonstvo na televiziju (gde je serijom ,,Deadwood“ pokazao da nije za staro gvožđe) i uglavnom neuspešni pokušaji povratka u domene holivudske relevan tnosti. U ovoj godini u kojoj je Hil napunio okruglih 80, je dan njegov film je uvršten na

program Venecije, a sada je, mimo bioskopske distribuci je, pristao na VOD tržište. Prva stvar koju moramo da znamo

o ,,Dead for a Dollar“ jeste da je u pitanju vestern, Hilov ve rovatno omiljeni žanr na ko ji se poziva čak i kada operiše

u vodama nominalno drugih žanrova. Snimio je Hil neko liko „čistih“ vesterna u koji ma se dotakao legendarnih ličnosti Divljeg zapada, kao što su to Džesi Džejms (,,The Long Riders“, 1980), poglavi ce Džeronima (,,Geronimo: An American Legend“, 1993) i Divljeg Bila Hikoka (,,Wild Bill“, 1995).

Lovac na ucjene

Još je više njegovih filmova (i pre toga scenarija) koji for malno egzistiraju u drugim žanrovima, ali im vestern iz bija i iz ambijenta, i iz meha nike zapleta, i iz etičke potke. Uostalom, nisu li Kejdžuni (Amerikanci francuskog po rekla) u ,,Southern Comfort“ (1981) analogni Indijancima? Nije li zaplet ,,Extreme Pre judice“ (1987) u kojem se su kobljavaju prijatelji iz detinj stva, jedan teksaški rendžer i jedan narko-diler, čisti ve stern? Nije li ,,Last Man Stan ding“ (1995), inače polu-ofi cijelni rimejk Kurosavinog ,,Yojimba“ (1961), vestern po apsolutno svemu, osim po vremenu dešavanja radnje

Viljem Dafo u jednoj od boljih uloga posljednjih godina

Rejčel Brosnan u karakternoj i slojevitoj roli

zbog čega su konjska kola za menjena onim motornim? Na kraju krajeva, nije li i svaki film pomalo vestern, jer ve stern prvo mitologija, pa onda sve ostalo?

Ali, vratimo se na temu. Me sto radnje je teritorija Novog Meksika, godine 1897. Lovac na ucene Maks Borlund (Kri stof Volc) u zatvoru posećuje kockara i plačkaša Džoa Kri bensa ( Viljem Dafo ) netom pre nego što će ovaj izaći, upo zoravajući ga da bi bilo bolje za sve da ne pokušava da mu se osveti i da svako krene svo jim putem, podvlačeći to či njenicom da je upravo on upu cao nekog odmetnika Frenka, onog iz uvodne scene koju smo promatrali iza spoljnog zida kuće.

Tragači u Meksiku

Džo kaže da ga neće aktivno tražiti i da ga zanimaju pre svega karte, tekila i senjorite, zbog čega namerava da ode u Meksiko. Kao što znamo da Hil crno-belu fotografiju upo trebljava za sećanja i snove, ta ko znamo i da će se putevi dvo jice muškaraca koji zapravo

rade jedino što znaju već neg de susresti.

U međuvremenu, Maks do bija zadatak od američke voj ske da biznismenu i „prija telju vojske“ Martinu Kidu (Hejmiš Linklejter, sin redi telja Ričarda) priskoči u po moć i vrati njegovu ženu Rej čel (Rejčel Brosnan) koju je, navodno, oteo dezerter Ilaj dža Džouns (Brendon Skot) i odveo je u Meksiko, odakle traži 10 hiljada dolara otkupa. Za svoj poduhvat, Maks će od Kida dobiti dve hiljade dola ra, od toga 500 dolara avan sno, a od vojske pratnju u vi du Ilajdžinog saborca Alonza Poa (Voren Burk) na konju i jedne mazge da nosi njiho vu opremu. Po čak tačno zna kamo su se njih dvoje uputi li, zbog čega se da naslutiti da stvari nisu onakve kakvim ih Kid predstavlja.

Jednom kada stignu u meksič ku državu Čivava, naši tragači će se naći na teritoriji kojom, u mafijaškom stilu, upravlja po sednik Tiberio Vargas ( Bendžamin Bret ) kojeg se čak i policija boji, gde će i pronaći, ispostavlja se, odbegli par. Do datnu komplikaciju predstav lja činjenica da je Ilajdža, kao i Alonzo, tamnoput, a da je Rej čel belkinja. Rešen da ispuni svoju dužnost, Maks će se naći pred moralnom dilemom jed nom kada ga Rejčel uveri da je Kid siledžija i manipulator. Sa druge strane, Džo je na parti ji karata upucao Vargasovog „poslovnog partnera“ Engleza Bila (Gaj Barnet), pa se našao u dugu prema Vargasu, a koji ne želi američko komešanje na svojoj teritoriji, a ni prekogra ničnu saradnju državnih poli cija, pa mu daje zadatak da se reši „Gringosa“ koji tu prave nered. Pozornica je postavlje na za obračun, ili za više njih...

Solidno izdanje

Dok zapliće radnju sa izuzet nim osećajem za ekonomiku scenarija, pritom pokazu jući da je svestan da su teme obespravljenih (žena i ne belaca) sada u trendu, Hil je pred nama u svom vrlo solid nom izdanju. Takođe je sve stan i kakav film želi, pa su te društvene teme našeg veka kod njega koji ipak dolazi iz prošlog, tek nadopuna priče o dvojici (belih) muškaraca

na različitim stranama zako na koji ne mogu da pobegnu od sebe, iako se trude da žive svaki prema svom kodu, na zivao se on zakon, ugovor, do govor ili neki unutrašnji ose ćaj pravde.

Problem je, međutim, što je Hil priču čak i za nijansu pre više zapetljao i načičkao li kovima koji ne stižu da se ra zviju dalje od toga da prosto „servisiraju“ zaplet. To se vidi i po „kastingu“ u kojem ima mo dva glumca s jakom repu tacijom i dosta njih sa, u naj boljem slučaju, prosečnom. Volc igra Maksa kao lagani omaž ulozi doktora Šulca ko ju je odigrao kod Tarantina u ,,Django Unchained“ (2012), doduše bez onakve folerske demonstracije elokvencije i manira. A Viljem Dafo izvlači jednu od zadržanijih uloga u poslednje vreme, a da ista ne izgubi na koloritnosti. Rejčel Brosnan uspeva da u Rejčel Kid za koju jedino shvatamo da je „slobodoumna“ unese još nešto dubine i teksture, što ne treba da čudi nakon što

smo je videli na delu u sjajnom gangsterskom trileru ,,I‘m Yo ur Woman“ ( Džulija Hart , 2020), dok ostatak glumaca baš i nema šta da radi sa svo jim jednostavnim likovima. Na tehničkom planu, Hilova režija jeste pomalo klasici stička i okoštala, ali svejedno uspeva da servisira materijal koji mu leži. Daleko od toga da će nas veteran ičim zadivi ti, viđali smo ga u dosta agil nijem izdanju, ali to mu vero vatno nije ni cilj. Možda čak i on pokušava da bude diskre tan, pokušavajući da uhva ti neku nit realizma (lagano isprana fotografija u kojoj se pretapaju nijanse oker, sme đe i sive govori u tom prav cu) ili da nam demonstrira da vestern nije umro, što je valjda cilj one „morikoneov ske“ muzike. Na kraju, mož da ,,Dead for a Dollar“ i nema neku višu svrhu od toga da je Volter Hil u 81. godini snimio film, ali ponekad je i to dovo ljan razlog da veteranu uka žemo poštovanje.

Ocjena: 6.4/10

Poster vesterna prikazanog u Veneciji ovog ljeta

lifeforfilm.com

celuloid ,,God’s Creatures“ s Emili Votson

Polom

Likovi glavnih glumaca

Pola Meskala i Emili Votson na moćnom posteru filma

Polom

u irskom selu

Atmosfera po mjeri Živka Nikolića

Ovako

nešto se može do goditi bilo kad i bilo gde, ali u filmu ,,God’s Creatures“ američkog režiserskog dvoj ca koji čine Sela Dejvis i Ana Rouz Holmer , dogodilo se u neimenovanom ribarskom selu u Irskoj u vreme blisko sadašnjem, ali u kome ne mo žemo uočiti puno promena od kraja prošlog veka.

Put bez povratka

To selo živi uhodanim ri tmom verovatno od pam tiveka: muškarci su ribari i lovci na ostrige, žene rade u postrojenju za preradu njiho vog ulova, a svi zajedno odla ze u jedan jedini pab dok sta rije žene čuvaju unučad. Muška deca se više vole ne go ženska, reč muškarca se više poštuje nego reč žene, pa je ženama preostalo da se verbalno podržavaju me đusobno na cigaret-pauza ma na poslu tokom kojih se trač-partije brzo premetnu u filozofske razgovore.

A kada neko nastrada zbog nesreće na radu (roditelji, naime, ne uče decu da pliva ju, ali za to postoji racionalan razlog: morske struje su tu prejake, pa je razumno da se suzbije poriv plivača da spasi kolegu-neplivača koji se davi, što bi rezultiralo davljenjem i njega samog), celo selo ga žali na zajedničkom bdenju. Ako vam je asocijacija na sve to reč „atavizam“ – u pravu ste.

Iz tog sela retko kad neko odlazi, a ako ode – ne vraća se. Ali svako pravilo ima svoj izuzetak i upravo njime za počinje zaplet filma. Posle nekoliko godina provede nih u Australiji tokom kojih se svojima nije javljao, vratio se Brajan (Pol Meskal). Nje

gov otac Kon (Deklan Kon lon) nije baš srećan što ga vidi i jedva mu nekako pruža ru ku, što je nepogrešiv signal da Brajan ima reputaciju „pro blematičnog“. Ali, majci Aj lin (Emili Votson) sada je ko načno srce puno jer se vratio sin-prvenac i time joj popu nio prazninu u srcu koju ova omiljena menadžerka u fabri ci ribe, uvek spremna da pri skoči u pomoć svojim kolegi nicama i podređenima, nije ni znala da ima. Za razliku od Brajana, majčinu ljubav i po moć nije osetila Ajlinina kći Erin (Toni O’Rurk), i sama mlada majka.

Brajan, za koga ne znamo ni zašto je otišao ni zašto se vra tio, dolazi sa dva plana o re vitalizaciji „stvari“ iz proš losti. Jedan od njih odnosi se na „farmu“ ostriga koja je još uvek u porodičnom vlasniš tvu, a drugi na vezu koju je nekada davno imao sa Sarom (Ajling Fransiozi) koja, iako je jedva izašla iz veze sa zlo stavljanju sklonom Fransi jem (Brendan Makormak), a izbor partnera u selu je da leko od sjajnog, sa pređašnjim bivšim takođe ne želi da ima ništa. Kada Brajan postane osumnjičen za seksualni na pad na Saru, Ajlin mu gotovo mahinalno daje alibi koji je policiji i sudu dovoljan da ga, uprkos reputaciji, oslobodi sumnje, što nju dovodi u kon

flikt ne samo sa svojim prija teljicama, nego i sa samom sobom, shvatajući da je njen sin možda (hm, verovatno) ne samo baraba, nego i socio pata ili čak psihopata. Zaplet je možda relativno tanak, što je i inače odlika „pisma“ Sele Dejvis i Ane Rouz Homer koje su zajedničkim snagama pre sedam godina stvorile jedan izuzetno atmosferičan, isto vremeno eteričan i snažan in di-film ,,The Fits“, Dejvis kao montažerka, Holmer kao re žiserka, a zajedno kao scena ristkinje.

Vjetar i školjke

Atmosfera u ,,God’s Creatu res“ takođe odnosi prevagu nad zapletom, pa film delu je istovremeno i sasvim uni verzalno (čak toliko da se paralela može povući do cr nogorskog, odnosno jugoslo venskog konteksta i Živka Nikolića) i sasvim autentično. Za autentičnost nije teško na ći materijalni dokaz: priča za film potiče od producentkinje Fodle Kronin O’Rajli koja je odrasla u sličnom okruženju, a u scenario ju je uobličio njen prijatelj iz susednog sela Šejn Krauli

Tehničke komponente filma i te kako igraju dramaturšku ulogu, pa je tu zanat dignut na nivo umetnosti. To se od nosi na fotografiju Čejsa Irvina (ove godine radio je i na

,,Blonde“ Endrua Dominika) u izuzetno tamnim tono vima plave, smeđe i sive bo je, muziku Denija Bensija i Saundera Jurinasa koja po gađa sablasne neoklasične tonove. I to oslikavajući pre viranja u glavi protagonistki nje, a naročito dizajna zvuka koji auditivnu podlogu pu ni hukom vetra i zveketom školjki.

Izuzetan je i kasting filma. Dečačka aura Pola Meska la (serija ,,Normal People“, prošlogodišnji film ,,The Lost Daughter“ Megi Džilenhol) ovde je zakrenuta u smeru nečeg ne samo misterioznog, nego i inherentno jezivog.

Ajling Fransiozi (poznata po ulozi u neprijatnom australij skom „rape-revenge“ vester nu ,,The Nightingale“ Dženifer Kent) i ovde reciklira slavujski glas i sposobnost re cikliranja patnje.

I dok je ostatak ansambla po punjen iz redova manje po znatih irskih glumaca koji dodaju notu autentičnosti, glavna uloga je poverena Emili Votson koja se proslavi la upravo ulogom u filmu uro njenom u sličan ambijent i sličnu atmosferu – ,,Breaking the Waves“ (1996) Larsa fon Trira. Od tada smo i te kako imali prilike da je gledamo na velikom platnu, ali po pravi lu u sporednim ulogama žena i majki glavnih (muških) ju naka, tako da je zapravo ume sno pitati koliko smo zapravo mogli da je vidimo. Sada to ni je slučaj, naprotiv. Sa ,,God’s Creatures“ Emili Votson zai sta može da pokaže kakva je glumica i ono što vidimo je prilično impresivno.

M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3.8/5

Tehničke komponente filma i te kako igraju dramaturšku ulogu, pa je zanat dignut na nivo umjetnosti. To se odnosi na fotografiju Čejsa Irvina u izuzetno tamnim tonovima plave, smeđe i sive boje

Ili-ili

Milija Šćepanović, reditelj

Ne prođe ni dan da se ne sjetim Branimira Šćepanovića

Ako ne znate ništa o životu, a znate sve o bioskopima, kao što je to Romi Šnajder jednom priznao, čini se da o životu znate taman koliko tre ba. U mraku bioskopske sale, nebitno da li je prazna ili puna, čovjek može biti sam, ali nika da usamljen. Filmsko platno je, spolja i iznutra, identifikaciona zona Milije Šćepanovića, reditelja iz Bara i čovjeka koji je jedan od zaslužnih što se bioskop vratio u taj grad. Na raskrsnici svojih strasti okuplja oko sebe oldtajmere, ne može da odoli plavušama u filmovima i jedan je od onih učenika koji svoje učitelje iskreno, s puno ljuba vi, okiva u zvijezde. Šćepanović je ovih dana aktu elan i zbog svog kratkometraž nog igranog filma „Orlovsko gnijezdo“ koji je premijerno prikazan u okviru takmičarske selekcije na 29. Internacional nom Adana Golden Boll Film festivalu, koji je održan sredi nom septembra u Turskoj.

Proveo sam godine družeći se sa Branom. Otvorio mi je vrata jednog sasvim nepoznatog svijeta. Redovno smo boravili u šahovskom klubu, Grand kazinu. Napisali smo zajedno dva scenarija, pijančili po beogradskim birtijama, klubu književnika. Ne prođe dan da ne pomislim na njega

Uloga Dženifer Lorens: majka u filmu „Mother!“ (2017) Darena Aronofskog ili Rejven u „X-Men“ serija lu?

- Majka. Očigledno je da su i do autorke ovog pitanja dopr le glasine o mojoj opčinjeno sti dragom Dženifer. Sjećam se kada sam na beogradskom FEST-u, sada već davne 2010. godine kao tek svršeni di plomac, odgledao „Zimu do kostiju“ (,,Winter’s Bone“, Debra Grenik, 2010) sa dva desetogodišnjom Dženifer u glavnoj ulozi. Naravno, tako briljantna uloga odmah je za vrijedila i nominaciju za na gradu Oskar, koju će nepune

tri godine kasnije dobiti za ulogu u filmu „Silver Linin gs Playbook“ (Dejvid O’Ra sel, 2012). Martin Skorseze i ja gajimo izvjesnu dozu ani moziteta prema superheroj skim filmovima, tako da dile ma zapravo nije ni postojala. Penzionisane glumice: Sofija Loren ili Grejs Keli? - Grejs Keli. U mom univerzu mu, savršena glumica je pla vuša, izrazito svijetle puti i plavih očiju. Mogao bih sada, sa kinematografskog aspek ta, detaljno dokazivati zašto se svjetlije žene ljepše slika ju, ali vjerujem da bi čitaoci ovih redova to smatrali suviš nim. Član sam kluba mrzitelja

uštogljenog kneza od Mona ka koji je Grejs zauvijek od vojio od filmskog platna. Ako bih krenuo da nabrajam film ske parove (reditelj i muza), na prvom mjestu su Hičkok i Keli, na drugom Godar i Ka rina.

Novi filmovi crnogorskih autora: „Elegija lovora“ Dušana Kasalice ili „Poslije zi me“ Ivana Bakrača?

- Ivan i Dušan su moji druga ri, momci koji definitivno no se plamen novog crnogorskog filma. Sa ponosom ističem da smo u barskom bioskopu (ki no čiji program uređujem) priredili premijere oba pome nuta filma uz njihovo prisu

stvo. „Poslije zime“ je temat ski bliži mom senzibilitetu dok je „Elegija lovora“ na ni vou forme hrabro zagazila u neke nove lokve, što je izraz izuzetne autorske hrabrosti. Naposljetku, kao vršnjak i ko lega koji još nije došao do du gometražnog igranog filma, obojici skidam kapu. Sin iz serija Živka Nikolića: Radosav ili Niša?

Glavni junak u „Orlovskom gnijezdu“ zove se Niša - ne slučajno. Ali odgovor je ipak: Radosav. Uz kuma Žorža, vje rovatno najbolje napisani ka rakter u crnogorskom filmu. Ostvarenje Slobodana Šijana: „Kako sam sistematski uništen od idiota“ (1983) ili „Davitelj protiv davitelja“ (1984)?

- „Kako sam sistematski uni šten od idiota“. Šijan mi je bio professor, čovjek od ko ga sam učio rediteljski zanat.

Jednom prilikom sam mu priznao da je „Kako sam sis tematski uništen od idiota“

zapravo moj omiljeni film iz njegovog opusa.

Osjećam se kao Babi Papuška iz Šušanja, ortodoksni idea lista, beskrajno alergičan na nepravdu.

Roman Branimira Šćepa novića: „Usta puna zemlje“ ili „Iskupljenje“?

- Jedino pitanje na koje ne mam konkretan odgovor, iako sam se svojski potrudio da ga smislim. „Usta puna zemlje“ su možda i najvažniji roman u mom životu. Pročitao sam ga u trećem razredu gimnazije i poslije toga više ništa nije bilo isto. Sa druge strane, sa „Isku pljenjem“ se rvam već punih sedam godina pokušavajući da ga ukrotim i prenesem na formu filmskog scenarija.

Proveo sam godine druže ći se sa Branom. Otvorio mi je vrata jednog sasvim nepo znatog svijeta. Redovno smo boravili u šahovskom klubu, Grand kazinu. Napisali smo zajedno dva scenarija, pijan čili po beogradskim birtijama,

klubu književnika. Ne prođe dan da ne pomislim na njega. Nepravedno zapostavljen pi sac, protjeran iz crnogorskog školskog sistema iako se u ve ćini svog opusa bavio Crnom Gorom. Čovjek koji je dobio dvije pulske Arene, bio direk tor Avala filma, tukao se sa Danilom Kišom, pisao sce nario za holivudski film sa Kristijan Slejeterom u glav noj ulozi, spiskao milion do lara na rulet stolu u pariskom Ricu za veče. Radio filmove sa Živkom Nikolićem , Koka nom Rakonjcem , Krstom Papićem , Zdravkom Veli mirovićem . Umro je u sta račkom domu, bez igdje iko ga. Mediji su prenjeli vijest sa gotovo dva dana zakašnjenja. Oldtajmer: „ševrolet“ iz 1969. (396 motor) ili „zastava 750“?

- Pretpostavljam da misli te na „ševrolet kamaro“ iz 1969. godine. Američki au tomobili sa kraja šezdesetih i iz većeg dijela sedamdese

tih godina su savršenstvo di zajna, konstrukcije motora, performansi. Zapravo, volim sve o automobilima, njiho ve istorije, primjene, oprav ke - da nisam reditelj, bio bih automehaničar. Sve što sam zaradio, potrošio sam na au tomobile a kolekcija koju posjedujem je prilično inte resantna. Ako bih morao da biram neki jugoslovenski au tomobil, onda je to „zastava 101 Mediteran“.

Majstor stripa: Galijeno Fe ri ili Ticijano Sklavi?

- Guido Nolita. Na tragu ste suštine, Feri i Sklavi su sve ci, ali Nolita je bog. Ako se ja pitam, stripovi su jednako Boneli . Od ranog dijetinj stva pasionirano čitam i sa kupljam isključivo italijanski strip. Ni belgijski, ni fran cuski, ni japanski - iskreno, američki nikada nisam mo gao da svarim. Glavne odli ke italijanskog stripa su ci nični, politički osviješćen i totalno drugačiji pogled na svijet. Junaci su ljudi od kr vi i mesa, prepuni mana i lo ših osobina. Nosim Mister Noa na majci dok ovo pišem. Serije: „True Detective“ ili „House of Dragons“?

- „True Detective“, sezona 1. „House of Dragon“ nisam ni počinjao. „Game of Trones“ se za mene završio onog tre nutka kada se zakotrljala gla va Šona Bina.

Ikone Divljeg zapada: Dok Holidej ili Vajat Erp?

- Vajat Erp. Mnogo svestranija i intrigantnija ličnost od Doka Holideja. Krstario je Divljim zapadom boreći se protiv ko njokradica, revolveraša, ko rumpiranih političara, pljač kaša banaka i svih onih koji su vršili kriminalne radnje širom tadašnje Amerike. Valjao bi nam i u današnjoj Crnoj Go ri. Tip je dočekao da napuni 80 godina i umro od raka pro state. A živio je od pištolja.

Fank legende: beogradske Elipse ili parisko-barski Janko Nilović?

- Janko Nilović. Jedina ne ostvarena želja gospodina Nilovića bila je da nastupi u rodnoj zemlji. Našao sam se u grupi ljudi koja je uspjela da mu je ostvari i to smatram svojim najvećim dostignu ćem u životu. „Soul Impressi ons“ je jedna od najboljih plo ča! Dragana ERJAVŠEK

Adnan Doa Alomerović

Milija Šćepanović: Feri i Sklavi su sveci, ali Nolita je bog

Interview With the Vampire

Časovi zavođenja kod natčovjeka

Svakom pristojnom vampi ru ključni usud je vrijeme. Toliko toga njima traje ili fali previše dugo, da bi se opet gu bilo u svakojakim mimoilaže njima, pogrešnim trenucima za prave ljude. Tako je otprili ke i sa serijom ,,Interview Wi th the Vampire“ jer kasni lije pe dvije ili tri decenije.

Ljubav i varvarstvo Odmah da odgovorimo na nekoliko bitnih pitanja: tač no je, ovaj ,,Intervju sa vam pirom“ je za komad vjerniji originalnom tekstu kultnog gotskog romana Ane Rajs, od filma Nila Džordana iz 1994. sa Bredom Pitom, Tomom Kruzom i sićušnom Kirsten Danst. I da: ova AMC serija takođe je pružila dovoljno iz mjena u odnosu na tekst Ane Rajs da sve to bude dotaknu to modernim temama i priča ma našeg vremena – a da, pri tome, zaista bude vjerna ori ginalnom klasiku gotskog ho rora.

I što onda fali, što tu kasni, pi tate se? Pa, recimo, to što se prije skoro deceniju i po na HBO desila ,,True Blood“. A do sada ,,Interview With the Vampire“ nije pokazala da, na terenu vampirske horor-goti ke, ispriča bilo što novo u od nosu na teme i motive ,,True Blood“. Ukratko, radi se o istom kolovratu od krivice, požude, opsesije, prolaznosti, ljubavi, grešnosti, pa opet sve u krug. Još na (skoro) istom poprištu američkog juga, tako specifičnog prostora Nju Or leansa i Luizijane...

Ana Rajs preminula je proš le godine, a nakon prikazane

Adaptacija televizije AMC uzima i najbolje i najgore iz kultnog romana horor-gotike Ane Rajs

Tri ključne vampirske karike serije u noći Nju Orleansa

uvodne tri epizode, izvjesno je da bi rekla da serija zaista nosi i poštuje duh njenog djela. Da kle, svi koji vole njen roman, a Džordanov film i pored per formansa nezaboravnih zvi jezda ostao nedorečen – se na laze na pravom terenu. Za sve ostale: pa ozbiljno, ima boljih, potentnijih, opakijih vampir skih priča, i na televiziji. U centru vrtloga vampir ske ljubavi i varvarizma po novo je Lui d’Poant du Lak – i ovog puta ne samo da nije vlasnik južnjačke plantaže, već tamnoputi gazda borde la u Nju Orleansu, koji je uz sve to, jel’te, gej. Ono što je u Džordanovom filmu treperi lo otprilike kao neki kinky po dtekst, sada je direkt servirana homoerotika. Koja još u kul minaciji premijerne epizode bukvalno stigne i da poleti, od silnog krindža i silne strasti, tu u Nju Orleansu.

Luija ovog puta glumi ka rakterni i veoma talentovani Džejkob Anderson. Priča je smještena pola vijeka od do gađaja u filmu; ona uzavrela glava novinara Danijela Mo loja, mladalački vrtirep iz San Franciska koji je uprskao šan su za intervju života, sada je ostvareni i Pulicerom nagra đivani starac... Dakle, lik koji sada ima apsolutno sve, osim mladosti. Erik Bogosijan (mnogo bitna faca iz ,,Succes sion“) ga tumači kao ipak pre tjerano i direktno gorkog, sar kastičnog lika – kojem je, eto, merak da sa starim poznani kom – vampirom odveze još jedan, možda počasni krug is povijesti ili sučeljavanja.

Elegantna krivopija

Hemija između Luija i Lesta ta, zavodljivog, uglađenog i devijantnog vampira kojeg tu mači Sem Rid, naravno posto ji. Rid je na momente sjajan, a na mahove ipak pretjeran i skoro patetičan u namjeri da verbalno oslika jednu figuru i mit o natčovjeku. A taj ,,natčo vjek“, superiorno biće kojem su ljudi uglavnom svedeni na obroke – osim onih iznimno muzikalnih –naravno da je kr vopija, vampir.

U diskretnijim momentima njihove romanse i ,,zabranje ne ljubavi“ serija sasvim funk cioniše. Problemi nastaju on da kad Lui pred ljubavnikom i ,,vampirskim ocem“ počne

ponašati kao uvrijeđena tinej džerka... U tim momentima i svoj toj igri hormona i krivice za lika koji non-stop ponavlja da je dvostruko diskriminisan u ovom svijetu (em tamno put, em gej) – serija bukvalno sklizne na nivo ,,The Vampire Diaries“ teen sapunice. Uglav nom, to nikako ne ide u prilog seriji koja cilja epitet ,,ozbilj ne mračnjačke fantazije i dra me“. I dosta govori i o tome, u kojoj je mjeri i sam kultni ro man Ane Rajs jedno jeftino štivo.

Zbog toga trpi i sam Luijev lik: jako je teško povezati ovog, novog, kojeg u pandemijskom

zamahu u Duabiju novinar Danijel Moloj pronalazi za no vi intervju nakon pola vijeka – sa onim iz njegovih davnih sjećanja i iz dana kada je tek postao vampir, dakle sa tipom iz 19. vijeka u Nju Orleansu. Zato je mnogo interesantnije pratiti i slušati samog Lesta ta; Sem Rid nas vodi bukval no na časove vampirskog ili natčovječanskog zavođenja. Pa je još u svemu tome, toj sli ci od iščašenog i čudovišnog integriteta, simpatično pratiti i zbog čega je uopšte odabrao Luija, zašto mu se baš on svi dio, zbog čega baš u Nju Orle ansu... Čak i kad Lestat previše govori ili otvoreno objašnjava korijene jedne (vampirske) traume i i svojih ludo karak ternih impulsa – nije problem, jer je makar zabavno.

Krupne ribe

Kreator Rolin Džons (,,Perry Mason“), koji je adaptirao ori ginalni tekst romana, očigled no ide na kartu produbljivanja teksta i postepenog karakter nog nijansiranja likova. Zato je utisak, nakon uvodne tri, mnogo bolji nego nakon ste reotipne i vratolomne (pa i bukvalno leteće – na tu scenu ćete se i pošteno smijati koliko i kolutati očima) premijerne epizode. Režija Alana Tejlo

ra je otprilike na nivou epi zoda koje je radio za ,,Game of Thrones“, a ipak ispod ni voa važnog ,,The Many Saints of Newark“ projekta po kom se prepoznaje njegovo autor stvo.

Konačan odgovor i utisak o ,,Interview With the Vampi re“ zavisiće i od načina na ko ji autori uvedu i pozicioniraju treći bitan lik, Luijevu ,,kćer ku“ Klaudiju (tumači je sa vršeno mazna i opasna Bejli Bas). Pa i od toga, na koji način će autori doticati neke aktuel ne teme – a ona prva, pande mijska, je za sada iskorištena na sasvim neinteresantan na čin.

Konačno, o ,,Interview With the Vampire“ je najbolje reći da pati od onog najboljeg i naj goreg u originalnom romanu Ane Rajs. I to bi, za televizijske standarde od prije dvije dece nije, vjerovatno bilo dovoljno da govorimo o velikom fan tazijskom hitu. Sada? U mo ru krupnih jesenjih TV riba, ova vampirska vrtutma baš i nema što da traži. Niti će ima ti neki pretjerano bitan odjek – jer produkcijska mašinerija AMC televizije nema tu moć, da od ovoga napravi ludu vam pirsku groznicu za najširu te levizijsku raju. S. STAMENIĆ

Ocjena: 3.2/5

Četvrtak, 13. oktobar 2022.

Lui (Džejkob Anderson) i Lestat (Sem Rid) - vampirski par jake hemije

Kreator serije Rolin

Džons očigledno ide na kartu produbljivanja teksta i postepenog karakternog nijansiranja likova. Zato je utisak, nakon uvodne tri, mnogo bolji nego nakon stereotipne i vratolomne premijerne epizode

Ukusno spakovana i mračnaserije Inside Man

Da li biste bili sposobni da ubijete drugo ljudsko bi će? Da li je to nešto o čemu ste razmišljali? Sasvim očekivano, većina će se na ovo stresti i po misliti - naravno da ne Eventualno, ako ste od onih šaljivih, pobjeći će vam ne što tipa kako bi rado roknuli profesoricu koja vas je obori la iako vam je to bio posljednji predmet, šefa zbog čijeg ziv kanja ni tokom odmora nijeste uspjeli da se odmorite… Ili one što su našli da rade anketu baš tokom popodnevne dremke.

Famozna fleška Međutim, da li ste ikada o to me ozbiljno razmišljali? Da ra zjasnimo, ne o tome da li ćete jednog dana ustati i pomisliti kako sjajan dan za ubijanje, već da li postoji situacija u kojoj bi ipak bili spremni da oduzmete nekome život. Zbog reputaci je? Časti? Izdaje? Zato što ste zbog tog nekog izgubili posao, novac, možda i kuću? Možda da bi spasili vaš ili život nekoga koga volite?

Motiva je beskrajno mnogo, kao i nesretnih okolnosti zbog čijeg bi se spleta neko mogao odlučiti na ovako strašan ko rak, ali jedno je jasno i nova BBC drama ,,Inside Man“ go vori upravo o tome. Odnosno, istražuje premisu da (li) je sva

Zločin sa krizom identiteta

ko od nas ubica ukoliko se za to stvore pravi uslovi.

Dejvid Tenant igra Herija, lo kalnog vikara u čiji posjed, po menutim nesretnim spletom okolnosti, dolazi fleška ko ja sadrži dječju pornografiju.

Još većim spletom nesretnih okolnosti ta ista fleška završi kod Dženis (Doli Vels), pro fesorice matematike njegovog sina Bena (Luis Oliver) i ona zaključi da je fleška Benova jer joj ju je on dao. Zaprepašćena profesorica podijeli otkriće sa ocem, ali on ne reaguje onako kako je ona očekivala zato što je u pitanju nesporazum.

Vikarov pokušaj da je ubije di da fleška nije ni njegova ni sinova, nažalost, prolazi neu spješno i, ubijeđen da je pro fesorica krenula u policiju, Heri je u trenutku panike za

Iako je serija solidno odrađena, ne može se izbjeći razmišljanje o tome kako bi izgledala da su priče odvojene u dva različita projekta ili da se od jedne u potpunosti odustalo, a drugoj posvetilo više vremena

ustavlja gurajući je u podrum. Tu već dolazi do najveće dile me sa kojom se ovaj vikar sreo u životu, da li da pusti Dženis da ide, znajući da će ne samo proširiti laži o njegovom sinu i njemu već i uništiti i njegovu reputaciju i njihovu porodicu

i Benovu budućnost ili… da je ubije dok ima šansu i tu zau stavi sve?

Priča bi bila dovoljno zanimlji va i da je samo to u fokusu, ali, pored toga imamo jedan još intrigantniji dio. Paralelno sa vikarom i njegovim nedaćima posmatramo Džefersona Gri fa (Stenli Tuči), bivšeg krimi nologa, optuženog za ubistvo svoje žene, kako vrijeme koje provodi čekajući smrtnu ka znu ispunjava posjetama lju di kojima treba njegova ek spertska pomoć.

Komšija iz ćelije Džeferson rješava slučajeve različitog tipa (ubistva, otmi ce, nestanke, bez nekog ve likog reda) dok god, prema njegovom mišljenju, svaki ima neku moralnu vrijednost.

Fantastični Stenli Tuči konačno se vratio jezovitim i zlokobnim ulogama

drama Stivena Mofata pati od loših scenarističkih odluka

krizom

identiteta

Naravno, kako je seriju kreirao Stiven Mofat (autor popular ne ,,Sherlock“) onda i nije za čuđujuće što se pojavljuje lik koji mnogo voli zagonetke i da mu one dobro idu, kao ni da uz sebe ima osobu koja mu, na svoj način, u pronalaženju od govora pomaže. U ovom sluča ju, to je Grifov komšija iz ćelije do, fantastični Dilon (Atkins Estimond), ljubitelj misteri ja sa fotografskim pamćenjem (koga je, ako ste gledali ,,Bro oklyn Nine Nine“, najlakše opisati kao Dag Džudija, samo sa ubilačkim porivima).

Pa kakva je ocjena, pitate se? ,,Inside Man“ je đavolski uku sno odrađen, mračni komad drame koji zavisi od niza ka tastrofalno loših odluka ko je su donijete već tokom prve epizode. Poslije nekog vreme na (epizodu ili dvije), kada se u idiotsko donošenje odluka umiješaju i Herijeva žena Me ri (Lindzi Maršal), a potom i njihov sin Ben (u pitanju je Mofatov rođeni sin) priča ma lo iritira i sve postane malo re petitivno.

Tučijev povratak

Grifova mantra o tome kako je svako ubica kad mu potrefi dovoljno loš dan ima smisla na početku, ali je do kraja četvrte epizode ne shvatamo dovoljno ozbiljno i nijesmo ubijeđeni u nju ništa više nego u momentu kada je prvi put spomenu. Na trenutke se čini da je Mo fat pisao dvije različite serije. Jednu o običnom čovjeku - vi karu Heriju koji je zbog straš nih okolnosti izazvanih sop stvenom glupošću natjeran da razmisli o rizikovanju zatvo ra (i vječnog prokletstva) zbog hladnokrvnog ubistva drugog

ljudskog bića. Drugu o osuđe nom ubici i kriminalnom geni ju nalik Hanibalu Lekteru koji iz zatvorske ćelije rješava slu čajeve koje ne umiju da rašči vijaju ni policija ni FBI. Pritom imajući brojne saradnike koji mu u tome pomažu, i unutar zatvora i van njega, kao i svoju verziju Klaris, mladu novinar ku Bet (Lidija Vest).

Iako je serija solidno odra đena, ne može se izbjeći raz mišljanje o tome kako bi izgle dala da su priče odvojene u dva različita projekta ili da se od jedne u potpunosti odustalo, a drugoj posvetilo više vremena. Zahvaljuju ć i sjajnim perfor mansima glavnih glumaca, a posebno Tučiju koji se konačno vratio jezivim, zlokobnijim ulo

gama nakon dugog igranja sim patičnih likova (i razvlačenja tjestenine po italijanskim far mama), serija je ne samo dovolj no gledljiva da je možete završi ti, već i dovoljno zabavna da vam zagolica maštu o potencijalnoj drugoj sezoni (makar da bi ot krili zašto je Grif ubio ženu).

Biljana MARTINIĆ

Ključni akteri ubistvene igre na posteru serije

Maša Božović

glumica

Pripremite se za „Otpremninu“

ZGRABI

FILM

Vjerujem da svako bira filmove na osnovu žanrova koji prijaju ličnom senzibilitetu, cijenjenih režisera, omiljenih glumaca ili u skladu sa dostupnošću/popularnošću filma u datom trenutku. Ipak, i pored ugođaja koji sebi pravimo odabirom „provjerenih“ sadržaja koji nam iz ovih ili onih razloga prijaju, mislim da je važno imati kritičku svijest i prema sopstvenom ukusu koji se može razvijati i mijenjati, te se ponekad voditi preporukama onih koji imaju profesionalnog kredibiliteta u procjeni filma.

Mislim da je film nerijetko „ponižena“ umjetnost, što od publike, što od autora i često tretiran kao zanimljivi potrošač vremena kome je jedini cilj da opusti, razveseli ili uspava. Stoga, moj savjet, možda malo skeptično nastrojen prema ljudskoj inteligenciji ali krajnje dobronamjeran, je da ponekad ne poslušamo sebe. Nemojmo tražiti zabavu već odgovore, saznanje, zabrinutost. Vjerujem da tako poštujemo umjetnost a mijenjamo i sebe i svijet.

Kako sam navela da treba slušati predloge ljudi koji imaju kredibilitet, ne bih samu sebe stavljala u tu poziciju predlažući filmove koji su dobri ili bolji od drugih, već kao filmove koji mi se čini da su potrebni i važni za društveni trenutak u kojem živimo kao što su „Ime ruže“ („Der Name der Rose“, ŽanŽak Ano, 1986), ,,Detroit“ (Ketrin Bigelou, 2017),

,,Kradljivci bicikala“ („Ladri di biciclette“, Vitorio de Sika, 1948), ,,Incendies“ (Deni Vilnev, 2010), ,,Kroz talase“ (,,Breaking The Waves“, Lars fon Trir, 1996), ,,A onda smo plesali“ (,,And Then We Danced“, Levan Akin, 2019); ,,Vreme čuda“ (Goran Paskaljević, 1989).

TV

Ne stižem da gledam previše TV sadržaja ali ono što vidim, prilično je obeshrabrujuće. Mislim da nam fali edukativng, kulturnog i dokumentarnog programa.

Ne stižem da gledam igrane serije, a često odustanem nakon što vidim da osim

zanimljive radnje koja tjera na hipnotičko praćenje, serija ne nudi ništa više ili bar ne učitavam neke druge, dublje nivoe. Primjećujem da je sve više stranih produkcija koje rade dobre stvari, što se i dalje za naše područje ne bi moglo reći, čast izuzecima („Vratiće se rode“).

Snažan utisak ostavila je „Scenes From a Marriage“, jedna od najljepših ekranizacija partnerskog odnosa, zatim ,,Otpremnina“ („Severance“) - aktuelna priča o identitetu, o prošlosti - definiciji bez koje se ne može, ali i o prošlosti - teretu bez kog se mora; kao i „The Night Of “socijalna priča o sistemu koji

melje najslabije i o stereotipima koji i dalje ljude stavljaju u određene kalupe.

MUZIKA

Ne volim pjesme u kojima se pominju marke automobila, modni brendovi, droga, Balkan, zlatne kajle, skupe felne, joooj. Ali evo, znam ih. Uvijek rado slušam rok i disko 80-ih, šlagere, fank, dobar pop... U poslednje vrijeme slušam „Hollywood Seven“ - Alides Hiding; „Siđi do reke“ - U škripcu; „Napule Canta E More“ - Donatela Viđijano, „A Thousand Kisses Deep“Lenard Koen, „I Don’t Want to Know“ - Vaya con Dios…

ZAOBIĐI

FILM

Zaobilazim balkanske pokušaje imitiranja Holivuda i holivudske pokušaje imitiranja nekadašnjeg Holivuda.

TV

Zaobiđimo sve što nam vrijeđa inteligenciju. Neće mnogo ostati.

MUZIKA

Teško ćemo je izbjeći. Ona se sama nameće na svakom koraku. Ili to ipak drugi čine a mi dozvoljavamo?

Ono što mislim da možemo je da razlikujemo dobro od lošeg, da budemo svjesni problema koje nekvalitetna i prosta muzika budi kod djece i mladih, kao i apsurdnog bogaćenja netalentovanih ljudi na našim niskim strastima. Sve u svemu, bila bi poželjna što manja konzumacija svih sadržaja od kojih nas je uglavnom sramota.

Duško

Miljanić

Maša Božović: Fon Trirov ,,Breaking The Waves“ važan za trenutak u kom živimo (foto: Privatna arhiva)

uboks

Četvrtak, 13. oktobar 2022.

Potpuni trijumf alt-kantri veterana iz Nešvila

Mreža za otkucaje srca

Reći da bend Lambchop u 2022. propovijeda o tjeskobi američke svakodnevice, bio bi samo dio istine. Cjelina bi bila to da album ,,The Bible“ slavi sve one male razloge, zbog kojih taj beskraj istih i nebitnih dana postaje makar podnošljiv.

Kurt Vagner, frontmen nešvilskog alt-rok i alt-kantri fenomena od benda, kao polaznu tačku na albumu ,,The Bible“ postavlja svijest o blizini očeve smrti. Tu negdje cinično počinje da i sebi dane odbrojava (,,now these days are measured by the number. Thirty summers from today“), čisto da nas uvjeri koliko je i od oca i od sebe... I u slalomu niz klavirske dirke potvrđuje onu reputaciju koju Lambchop poslovično i decenijama ima: da su to najs*ebaniji tipovi među slavnim američkim alternativcima.

Sve to je atmosfera u kojoj je Vagner, sa 62 godine i kao da neće, muzički oslikao ubjedljivo naj-

Kurt Vagner je sa 62 godine i kao da neće na albumu ,,The Bible“ muzički oslikao ubjedljivo najmračniju ploču benda Lambchop. Takođe, to je i njegovo beznadežno rvanje sa prolaznošću. I apsolutno muzički trijumf kasne, zrele faze stvaralaštva

kom momentu mogu raspršiti i zatreperiti poput holograma. U toj igri, ,,Whatever, Mortal“ ponese lagan i kul džez, prije nego se raspištolji u nastupanju sanjive brass-elektronike! Dirljiva balada ,,Daisy“ samo pripremi teren za neku divnu buku u ,,HEY“!.

mračniju ploču Lambchopa.

Takođe je i njegovo beznadežno rvanje sa prolaznošću. I apsolutno muzički trijumf kasne, zrele faze stvaralaštva, na sličan način na koji je, recimo, za Go-

dara bio film ,,Goodbye to Language“ (2014).

Zapanjujuće je kako pjesme na ,,The Bible“ istovremeno djeluju i raskošno orkestrirane i lagano prozračne. Kao da se u sva-

I u svemu tome ima toliko diskretnog, mekanog saosjećanja i empatije. Tako se pjesme ,,So There“ ne bi postidio ni Anđelo Badalamenti na, recimo, ,,Twin Peaks“ soundtracku. Tu Vagner propovijeda: ,, My eyes are open like a screen door to your heartbeat“... I već znate da taj starac, dok u intimnu mrežu hvata nečije otkucaje srca, konačno uspijeva da zaboravi sve ono o smrti i prolaznosti. S. S. Ocjena: 85/100

Na soničnom drumu Kćerka Vila Smita primakla se statusu ozbiljne pop zvijezde

može Vilou Smit, najmlađe žgepče holivudskog šamardžije i odmetnika Vila Smita i Džejde Pinket Smit, pa i da u 22. godini zaokruži decenijsku (!) pop karijeru putovanjem kroz metal, alt-rok, avanardnu elektroniku... Sve na jednom albumu.

Sve

Vilou je na ploči ,,Coping Mechanism“ dokazala da joj je bitnije da uvijek grabi ka novoj transformaciji, nepoznatoj teritoriji – nego bilo kakva popularnost. Na tom ,,bouvijskom“ putu (od klasičnog, preko alt-r&b popa, preko pank-psihodelije do... ovoga sad) otkriva se mlada osoba koja zaista krvavo i iskreno radi. Sve to pod sjenkom roditelja, kontroverznog holivudskog para. Ili bolje reći: mimo te sjenke. Čvršći, tvrđi zvuk na albumu ,,Coping Mechanism“ radi bez greške ono što je najbolje u muzici Vilou Smit, a to je da sjajno komunicira sa mladom publikom. A svim tim ,,gen Z“ i mlađim likovima je đavolski teško držati pažnju i zabaviti ih. Sve to Vilou uspijeva nekim neočekivano

Vilou je na ploči ,,Coping Mechanism“ dokazala da joj je bitnije da uvijek grabi ka novoj transformaciji, nepoznatoj teritoriji, nego bilo kakva popularnost

grubim rifovima u ,,Ur a Stranger“, urnebesnim klimaksom ,,Maybe It’s My Fault“, ludim harmonijama koje slute i na hevimetal i na Queen... ,,Curious/Furious“ najbolji je dokazni materijal i primjer, koliko je sva ova muzika blizu da se raspadne kao potpuni bućkuriš svega i svačega – pa ipak, nekim čudom, to ne čini. Sve to spakovano u pjesmama koje jedva da prelaze tri minuta, pružajući albumu osjećaj neumorne urgentnosti.

Vilou zaista ima taj momenat mladalačke svijesti da sad, odmah, mora da kaže nešto bitno i prekretničko. I dok je u nje-

nim prethodnim projektima tu i iritantno vrištao ego, sada ga je sve manje. I mlada autorka je sve bliže da ,,otkači“ nekom zaista trajnom pop-hitčinom. Pomenuta, zarazna ,,C/F“ (pravi jesenji hit) i sonična vožnja krivudavim drumom od melodije u ,,Maybe It’s My Fault“ dokaz je da je na pravom putu. S. S.

Ocjena: 76/100

Lam

Willo

Dualizam oslikan na fantastičnom omotu ploče

Mračnjački pop motiv na kaveru

Mirza Pinjić, akademski glumac i

Ne vjerujem u smak svijeta

f ilmKoju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Dolazak Slavena na Balkan.

Omiljeni filmski rivali?

- Joda i Dart Sidijus iz „Stars Wars“

bedžija) u filmu „Variola Vera“ (Goran Marković, 1982).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Rick iz serije „Rick and Morty“.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

Film koji Vas čini srećnim?

- Bilo koji iz franšize „Asteriks i Obeliks“.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „A Nightmare on Elm Street“ (Ves Krejven, 1984).

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Crimes of the Future“ (Dejvid Kronenberg, 2022).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Ako možemo za Vukija (Wookiee) iz „Star Wars“ reći da je životinja, onda svaka gdje se pojavljuje.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Jedno objašnjenje, molim vas. Pička, to je polni organ, a pizda, to je karakterna osobina“ - doktor Grujić (Rade Šer-

- To je bio film „Finding Nemo“ (Endru Stanton, 2003).

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Muzika iz „Star Wars“ franšize.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- „Dennis the Menace“ („Denis Napast“, Nik Kasl, 1993).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Pošto Žan Lik Godar, Andrej Tarkovski i Hajrudin Šiba Krvavac više nisu s nama, provod i piće s njima u nekoj kafani moramo odgoditi do sljedećeg puta u nekom životu.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Ludo i nezaboravno, ako bih igrao u filmu.

muzi k a

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Niz polje idu, babo, sejmeni“ u izvedbi Josipe Lisac

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Ne vjerujem u smak svijeta. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Freedom! ‘90“ – Džordž Majkl.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Molitva za Magdalenu“, Oliver Dragojević. Vaša pjesma za karaoke?

- „Tko stoji iza mene“, Arsen Dedić

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Slušao bih Fila Kolinsa

Linda Evanđelista u spotu ,,Freedom! ’90“ Džordža Majkla, pjesme koja je Mirzina himna slobode i hedonizma

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Zar postoji neko koga ovdje svi obožavaju?

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Arsena Dedića.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Ako mislite na one pjesme koje protiv naše volje „uđu u uho“, onda takvih ima mnogo, ali su za kratkotrajnu upotrebu.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Jesam li jedini koji to nije imao?

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Niste čuli? Legende ne umiru!

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Ethos“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Na djetinjstvo me podsjeća serija „Memoari porodice Milić“.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Ne bih mogao reći da sam poželio, ali sigurno mi je za-

nimljiva ideja o tome da neko, profesionalno, čisti mjesto zločina. Toplo preporučujem seriju „Crime Scene Cleaner“ („Der Tatortreiniger“).

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „The Son“. Serija koju nikada nijeste završili?

- Nikad nisam do kraja pogledao „Prison Break“.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „The Walking Dead“. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Mašinu za putovanje kroz vrijeme iz serije „Dark“. Najdraži par iz serije?

- Adrijana La Serva i Kristofer Moltisanti iz „The Sopranos“.

Na ovogodišnjem Festivalu priče „Zavičajne staze“ – Bihor Mirza Pinjić osvojio je drugu nagradu za „Gluho doba“. Pisac i glumac u Petnjicu i Crnu Goru tada je došao prvi put i kazao nam da mu je priznanje zbog toga još draže. Osim proze, naš dragi gost iz Tuzle piše poeziju koju morate da čitate jer nakon što jednom kliknete na „skicu za pjesmu“, otkrićete najtoplije, najsrčanije stihove kojima ćete se vraćati danima.

Mirza nam je otkrio da već možemo da se radujemo njegovoj knjizi dnevničkih zapisa, pisanih 2020. i početkom 2021. godine koja treba da bude objavljena do kraja godine. U proteklom periodu nije zapostavio ni teatar, pa igra u komadu „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“ (Narodno pozorište Tuzla). Kreativni salto napravio je režirajući predstavu „Tvornica straha“ sa polaznicima Dramskog studija Pozorišta mladih Tuzle, a prvi dugometražni film u kojem je glumio „Illyricvm“ prikazan je na Sarajevo film festvalu, kao i na filmskom festivalu u Puli. I to nije sve jer za Pozorište mladih Tuzle potpisuje režiju novog dramskog komada. Uprkos svim obavezama, samoći neophodnoj za stvaranje, Mirza nam je dopustio da pomjerimo skretanje i zaustavimo se na putu „33“. Hajde da šetamo zajedno! Čekaju nas jedan zvjezdani vanzemaljac, čudnovati naučnik i jedna morska poštenjačina.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Mačke su mi uvijek bile draže od miševa. M. ČAVIĆ

Adi Atlić

Mirza Pinjić u predstavi „Hanka“ Pozorišta mladih Tuzle

Obračun u modernom Apsurdistanu

Muškarci u filmovima če sto su samo prerasli i ne dozreli dječaci, a ako bi samo to bila poenta filma ,,Seven Psychopats“ ( Martin Makdona, 2012), dovoljno bi bilo.

Niko Makdoni ne može reći da je promašio ovaj naslov. O, kako svaki od bitnih likova ,,Sedam psihopata“ pripada toj listi!

Ovo je takođe nešto kao ,,film u filmu“, ili makar ,,jedan film u pokušaju, u filmu, o filmu“...

Ubica Vejts

Kreće ovako: scenarista Mar ti (Kolin Farel) pokušava da zaokruži scenario za koji ima naslov, naravno ,,Sedam psi hopata“. Na sve to mu je na

Što god vas ubjeđivali o krimosima, masovnim ubicama, ubijenim nevjestama i nekim neodoljivim tibetanskim ši cu štencima: vjerujte ,,Seven Psychopats“ je ipak film o autorstvu

kačena jedna ,,under develop ment“ etiketa. A u Holivudu to otprilike znači: imam naslov i ništa više.

Sve što uslijedi i desi se u fil mu, i što god vas ubjeđivali o krimosima, masovnim ubica ma, ubijenim nevjestama i ne kim neodoljivim tibetanskim ši cu štencima: vjerujte ,,Se ven Psychopats“ je ipak film o autorstvu. Dakle, o procesu

stvaranja jedne filmske priče. A sve to je, naravno, preludo onda kad režira Martin Mak dona, sa jednom ludom eki pom u kojoj je njegov jaran, brat, car, prvak u skoku udalj Farel, pa veliki Kristofer Vo ken koji parodira samog sebe, pa omiljeno spadalo i muzi čar Tom Vejts (!) u roli ma sovnog ubice koji lovi druge masovne ubice... Ma, ludilo!

Koji korak unazad: Makdo na je na lovorikama filma ,,In Bruges“ (2008) odlučio da otkači – da spusti sve gar dove i kočnice i poigra se sa apsolutno svakim klišeom moderne filmske krimi-pri če koja mu je pala na pamet. ,,Seven Psychopats“ balansi ra na tankoj liniji iznad jedin stvenog, mračnog i filmski vrlo poroznog terena krvave, pulp satire – i nekako, nekim čudom uspijeva da sačuva ravnotežu. Pretpostavljate već na kom ste terenu: nešto kao Kventin Tarantino u ra noj, najboljoj fazi autorstva... Ali vizuelno malo svedenije, dijaloški raskošnije i gotovo spremno da, u svom tom ur nebesu od dijaloga i radnje, sleti na pozorišne daske. Da kle, film jednog londonskog Irca – koji kroz autorstvo gra bi na ramenima Tarantina i Arona Sorkina.

Daleko od toga da je ,,Seven Psychopats“ samo omaž Ta rantinu, naravno. Na primjer, mnogo bitan (možda i ključ ni!) lik kojeg tumači Sem Ro kvel zove se Bili Bikl – sa sve prezimenom onog lika iz Skorsezeovog nezaborav

Tom Vejts u otkačenoj ulozi serijskog ubice i lovca na druge masovne ubice

Psychopats“ Martina Makdone slavi 10. rođendan

nog ,,Taksiste“ (,,Taxi Driver“, 1976). Koliko je sve to ludo: Bili je lik koji krade pse boga te i pristojne gospode, da bi ih posle kao ,,otkrio“ i ,,spasio“, pa zavrijedio pristojnu na gradu... Sve to, usput, radi sa likom kojeg tumači Kristofer Voken (!). A u međuvremenu – Bili je možda takođe serijski ubica, čija su meta krimosi i lo kalni gansteri... Ali samo mož da – jer je sve to, opet možda – samo proizvod mašte onog scenariste Martija sa početka priče!

Anđeoski osvetnik

Zvuči komplikovano? Nije ni malo, u suštini je savršeno po složena priča jedne moderne pulp zabave. Još zapetljano pa raspetljano na način na koji, recimo Gaj Riči, nema ni širi ne ni volje ni zanatstva više da snimi. Još kad glavnog hlad nokrvnog ganstera tumači Vudi Harelson, a u horizonte mašte onog scenariste Marti ja upane stari, skoro anđeoski osvetnik Heri Din Stanton

I jasno vam je, sa ovom i ova kvom ekipom, zbog čega se sve ovo moralo zvati ,,Sedam psi hopata“?

Dakle, ,,Seven Psychopats“ je ludo, rolerkoster-vratolomno putovanje autorstva, od naslo va do posljednje stranice jed nog filmskog teksta. I najbolje od svega, nikad ne odstupa od svijesti da jedna ovakva priča pripada samo i isključivo fil mu. Ovo je svijest koji filmsko platno čuva brižno i ljubomor no od bilo kakve realnosti. I kao takav, sebi može da dozvo li dozu briljantne autoironije. Pa da realni klimaks, katarzu dočeka na arhetipskom popri štu brdovite pustinje američ kog zapada. Poput kulisa ne

kog vesterna B-produkcije. Tada film stigne i da se mr tav-ladan uozbilji. Onda kad se Marti, Bili i Hans (Voken) nađu u skrovištu za svim go ničima jedne krimi-bande Harelsonovog lika... I pred ključnom dilemom za sva kog ponaosob: kome uopšte tu mogu da vjeruju, pa da bu du sigurni da imaju najbolju šansu da prežive. Ma, do ko sti i vestern i Tarantino i gan gsterski klasik! Farelova uloga je briljantna u onoj mjeri, u kojoj je priguše na. On, taj scenarista koji le

luja međ’ javom i međ’ snom, je taj koji svim tim karakterno iskričavim i poluludim likovi ma pruža uzemljenje. Čini ih (donekle) realnim osobama. Farel je taj koji filmu i nara tivu, naravno, pruža taj jasan kontekst o autorstvu. Režiser Farelu ima mnogo da zahva li za sve dobro što je uradio u filmu ,,In Bruges“ – i još za ko mad više, za sve u filmu ,,Seven Psychopats“.

Žene i vilenjaci

Kad se sve to poklopi, kad re cimo masovni ubica i lovac na ucijenjene glave drugih ma sovnih ubica Tom Vejst pri hvati da ispriča svoju priču samo za uslugu da ime jedne njemu bitne žene tu bude po menuto – onda jedan film po stane očigledno lično i važno autorsko djelo. Pa makar to bi la priča o akutnom slučaju kre ativne blokade jednog scena riste, koja odjednom postane najluđi vestern u modernom Apsurdistanu.

I naravno da je takav film pro sto idealno tlo da na njemu procvjetaju nezaboravne lini je ludog dijaloga. Recimo, kad Marti počne da napada silne pucnjave i vatreno oružje u svim filmskim krimi-pričama, na što mu jedan od likova od govori samo: ,,Što je, bre? Ne radi se ođe o je*enim vilenja cima“. Ili kad Bili već potpu no ludo komentariše Martijev strah što im je jedan ganster za petama. ,,You can’t let the ani mals die... Only the women.“! Decenija je već otperjala od premijere ,,Seven Psycho pats“, a teško je zamisliti film čija je ekipa, u cijelom tom pe riodu, u tolikoj mjeri očigled no uživala i zabavljala se to kom cijelog snimanja. I uz sve to, film je rekao ponešto vrlo bitno o procesu pisanja film skog teksta, u eri kad vas svi i svako ubjeđuju da nema više prostora za iole svježe i nove priče... E to bitno je ispričano zato – jer ,,Seven Psychopats“ nije ljubavno pismo o pisanju. Već satira na račun svega toga. Pa možda i ako je sve to jedna psihopatska rabota, u što nas Makdona ubjeđuje tamo pred kraj – nema veze. Samo dok je ovakvih filmskih drugova i druženja. S. STAMENIĆ

filmaffinity.com

Farel, Rokvel i Voken u ludoj igri oko jednog tibetanskog štenca

Vudi Harelson, jedini realni ,,zloća“

kalendar

Britanski javni servis BBC osnovan prije

godina

Tetka B zna najbolje bbc.co.uk

Vrlo je teško ostati nepri mjetno ušušan ako reflek tujete status jednog od naje minentnih zdanja i institucija u glavnom gradu Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Ipak, na mnoge načine, to us pijeva ,,radio-difuznoj ku ći“ britanskog javnog servisa BBC, zgradi koja krasi sam kraj Ridžent strita. Često ostane neprimjetna i bude zaboravlje no, da upravo ova novinarska moć, spakovana u perfektan arhitektonski miks modernog i tradicionalnog, zapravo krasi taj predio još od 1932. godine.

Kraljev govor

Kada ste dugoročno u Lon donu, neka popularna zda nja ćete posjetiti, željeli to ili ne. Na putu ka Ridžents par ku, turisti često prođu a osta nu nesvjesni što predstavlja impresivna zgrada, bez obzi ra na vidljiv znak. No, njenu spoljnu vizuelnu uspavanost

Ne tako iznenađujuće, stanovnici Ostrva najveće povjerenje imaju upravo u BBC i procenat se decenijama drži iznad polovičnog. Mnogi bi političari u Ujedinjenom Kraljevstvu voljeli da imaju procente koje uživa Britanski javni servis. Popularnost je sasvim druga tema i umnogome zavisi od, bez sumnje, fenomenalnog sadržaja koji produciraju i emituju

ne treba posmatrati kao indi kator ,,postojanja“. Jer BBC nije samo kulturološki zna čajna institucija u Ujedinje nom Kraljevstvu. Uticaj rada onih koji su iza (i ispred) nji hove staklene zavjese, osjeća se i u drugim, udaljenim ćoš kovima svijeta.

Ipak, deceniju prije završet ka radova na njihovoj „kući“ u Ridžentu, BBC je ulogu glav nog izvještača odigrao iz lon donskog studija „2LO“, koji se nalazio na Strandu, u prosto ru koji je pripadao kompaniji Giljerma Markonija. Nedu

go nakon što je Britanski jav ni servis osnovan 18. okto bra 1922. godine, zahvaljujući nobelovcu Markoniju i grupi istaknutih imena u svijetu „be žične komunikacije“, prvi ra dio-zvuk koncipiran kao miks kratkih vijesti, muzičke drame i klasičnih tonova, stigao je u britanske kuće.

Ipak, BBC je u ovom periodu imao i sreće – većina ,,amater skih“ radio-stanica nije uspje la da izdrži pritisak, pa nakon što su bile primorane da se ugase, otvorio se prostor da BBC zablista.

Zanimljivo, kada je studio ,,2LO“ bio spreman da usko či u marketinške vode i pred stavi se svijetu, ,,Pathe News“, producentska kuća koja je ra dila na kratkoj vizuelnoj formi u UK u tom periodu, napravila je simpatičan trominutni film pod nazivom ,,London Ca lling“. I tako reflektujući važ nost Britanskog javnog servisa, ali i projektujući ono što bi BBC mogao da bude. Dolazak tri desetih i otvaranje ,,radio-di fuzne kuće“, kao i prvo obra ćanje kralja Džordža Petog u decembru 1932. godine, u okvi ru danas tradicionalne ,,Božić ne poruke“ (prvi monarh u UK koji se obratio naciji), bili su in dikator uspjeha koji dolazi. Što je krunisano prvim emitova njem ,,u visokoj definiciji“ sre dinom tridesetih godina. Ipak, program koji je u to vrije me obuhvatao zabavne segmen te, dramu, nezaobilazan fudbal kao i animirani sadržaj, nije du go trajao zbog početka Drugog

Lik ser Dejvida Atenboroua, BBC ikone i moderne Britanije, na zgradi u Londonu

godina u Londonu

najbolje

svjetskog rata. No, i taj scenario efikasno se ikoristio, pa je BBC odigrao jednu od ključnih uloga u ratu ,,pozitivne propagande“, pažljivo birajući koji će vizuel ni i radio- sadržaj emitovati, za jedno sa izvještavanjem uživo sa ratišta. U poslijeratnom pe riodu, Britanski javni servis po kazao se kao ključni igrač, pri kazivanjem Olimpijskih igara u Londonu 1948, prenosima fud balskih mečeva sa londonskog ,,Vemblija“.

Noć bez vijesti BBC decenijama sakuplja sim patične nadimke, ali nijedan se nije uspio zadržati kao „Aun tie B“, koji se pojavio nakon Drugog svjetskog rata. S obzi rom na to da su oni koji su od lučivali o sadržaju servisa bili uglavnom predstavnici sred nje klase u britanskom druš tvu, svakodnevno su se trudili da nametnu da vide i čuju ono što su oni smatrali ,,najkorisni jim“. Pa je tako, taj sadržaj ko ji je bio adekvatan da se pred stavi gledaocima i slušaocima, bio koncipiran kao neka vrsta smjernice. Uz parolu „auntie knows best“, BBC je tako pre ko noći postao „tetka“ koju tre ba pitati za savjet.

Istorijat Britanskog javnog servisa bilježi i izuzetno sim patične, ali i traumatične stra nice istorije. Prošlog mjeseca smo takođe imali priliku da vi dimo i svjedočimo, što se za pravo podrazumijevalo pod ,,Operacijom London Bridž“ nakon smrti kraljice Elizabete Druge – kao proces koji se na BBC planirao decenijama, nadograđivao ali i uvježbavao nekada i dva puta godišnje. No, ono što se dogodilo 18. aprila 1930. godine, nezampa ćeno je u istoriji ,,ozbiljnog“ novinarstva. Kada je došao trenutak za uobičajen segment ,,dnevnika“ pred devet sati na veče, prezenteru je ostalo sa mo da kaže da zapravo - nema šta da kaže. I to porukom ,,ne ma nikakvih vijesti“, nakon čega je uslijedio petnaestomi nutni muzički segment blagih

nota piana – direktno uključe nje u ,,Langam plejs“ u kojem je davana Vagnerova opera. Sasvim suprotna je bila realna slika – taj dan bio je jako loš za tadašnju imperiju. Od Vlade UK koja nije imala čime da se pohvali, preko političkih skan dala, do demonstracija u Indi ji... Odluka da tog dana zapra vo ,,nema vijesti“ bila je mnogo više politička nego što se čini lo, kao rezultat tadašnje ure đivačke strukture, ali i pitanja finansiranja BBC. Sada, takav scenario nije zamisliv. Servise plaćaju građani i balans je oba vezan.

Povjerenje i popularnost

Pored prenosa fudbala, ono što se najviše čekalo je način na koji će BBC pronaći soluciju da politički život, koji je uveliko diktirao sve segmente društva,

dovede pred gledaoce. Iako je prvi put u parlamentu disku tovano o prenosima uživo iz oba doma još tokom rata 1944. godine, nije se činilo kao da će takvi segmenti biti popular ni. Prvi put je scenario proban 1950. godine, ali nije naišao na podršku - pa je emitovanje uži vo iz oba doma stiglo tek kra jem 1989. godine.

Ne tako iznenađujuće, na Ostr vu najveće povjerenje ima ju upravo u BBC, i procenat se decenijama drži iznad po lovičnog. Uprkos činjenici da gledanost i povjerenje nijesu na nivou iz prethodnih uspješ nih decenija, mnogi bi politi čari u Ujedinjenom Kraljev stvu voljeli da imaju procente koje uživa Britanski javni ser vis. Dok povjerenje varira, po pularnost je sasvim druga te ma i umnogome zavisi od, bez sumnje, fenomenalnog sadr žaja koji produciraju i emituju. A sa dolaskom BBC onlajn plejera 2007. godine, godišnja taksa od 159 funti, koju Bri tanci moraju dati, ne čini se kao problematična. Uostalom, ko ne bi želio da s vremena na vrijeme utone u svijet Dejvi da Atenboroa i njegove ,,pla nete“ kad god poželi. Ili svrati u dramatičan kutak i pogleda neku od igranih epizoda origi nalne produkcije, ili pak otkri je tamne ćoškove društva kroz ,,Panoramu“, dokumentarni serijal istraživačkog novinar stva koji od 1953. godine igra jednu od najvažnijih novinar skih uloga, ne samo na Ostrvu, već i na svjetskoj sceni.

L. MURSELJEVIĆ

bbc.co.uk

Na ulasku u prostorije Britanskog javnog servisa

Zdanje BBC u Ridžent stritu - perfektan miks modernog i tradicionalnog

PODGORI č ARENJE

PODGORI č ARENJE

Kovač i nobelovka

Nobelovka Ani Erno

Odgovor

na to, u kojoj mjeri je crnogorska književnost ugrađena u stvaralaštvo Ani Erno, ovogodišnje dobitnice Nobelove nagrade, valjalo bi potražiti u Banjanima, u Petrovićima. I početi od jednog imena – Malvina.

U obrazloženju Nobelove nagrade za Ani Erno, 6. oktobra iz Stokholma poručeno je: ,,za hrabrost i kliničku preciznost kojom je otkrivala i istraživala korijene, otuđenosti i kolektivna ograničenja vezana za lična sjećanja“... I prije nego što je postala prva Francuskinja nagrađena Nobelom za književnost, svijet je znao: Erno je velika i važna. Jer je kroz neke potpuno autobiografske priče, lična svjedočanstva i priznanja, učinila mnogo za emancipaciju i slobodu. Za modernu ženu, za čovjeka i iskustvo življenja, na prelazu između dva vijeka.

Nego, crnogorska konekcija: prije tri godine, na novinarsko pitanje koliko je informisana o književnosti regiona, Ani je iz topa odgovorila: ,,Danilo Kiš, i jedan roman ,,Malvina“ Mirka Kovača“. Taj famozni ,,Životopis Malvine Trifković“.

Početkom sedamdesetih ,,Malvina“, tog Mirka iz banjskih Petrovića, prevođena je na francuski, engleski, italijanski, holandski, švedski. U Francuskoj bila je dio čuvene ,,Rivages poche“ edicije (fr. ,,Džepne obale“). Mirko je ,,Malvinu“ objavio 1971. Ani, dvije godine mlađa, studije moderne književosti završila je

iste godine; lako je zamisliti da je upravo tada, u jeku najveće popularnosti ,,Malvine“, čitala roman.

Teme Ani Erno uvijek su bile vezane za žensku svakodnevicu i borbu za lične izbore. U tom lavirintu u kom je tražila svoj put, hvatala dobre i pogrešne raskrsnice, griješila, padala, ustajala –grabili su autobiografski romani poput ,,La Place“ (,,Muško mjesto“) o odnosu sa ocem, pa priča o braku ,,La femme gelee“ („Sleđena žena“) o tinejdžerskim danima ,,Ce qu’ils disent ou rien“ („Ono što oni kažu ili ništa“)... Pa kontroverza o ludoj aferi sa likom iz Istočne Evrope ,,Passion simple“ („Jednostavna strast“) zbog koje je okončala brak sa dvoje djece.

Kultna je njene knjiga o abortusu ,,L’evenement“ („Događaj“) – adaptirana prošle godine u predivan i užasno realan film Odri Divan, nagrađen Zlatnim lavom u Veneciji. Potom i svjedočanstvo o maminoj smrti ,,Une femme“ („Ženska priča“) – i konačno, njen magnum opus ,,Les Annees“ („Godine“), prvi put pisana iz trećeg lica, kao jedno svjedočanstvo života žene ali i cijelog francuskog društva od Drugog svjetskog rata naovamo. Dovoljno da shvatite da je Ani Erno u književnosti obuhvatila cijelo iskustvo, što znači biti žena našeg vremena. Na način sličan Eleni Ferante – ali mnogo ranije, pa i mnogo opasnije i subverzivnije od nje.

Zaglavi se

E sad - Mirko Kovač i ,,Malvina“, i kakve to veze ima sa pričama Ani Erno. Kakvu je samo prašinu taj Banjanin digao sa tom knjigom početkom sedamdesetih! Pisan i na ijekavici i ekavici, kao veliki sudar i suočavanje hrvatskog i srpskog identiteta... Malvina Trifković prvo izaziva bijes porodice udajom za Hrvata Tomislava. Pa ,,gubi“ i ,,drugu stranu“, onda kad započne lezbo vezu sa zaovom Katarinom! Uglavnom, mnogo kompleksno, bezobrazno i za kontekst jugoslovenske književnosti prije pola vijeka apsolutno potrebno.

Kovač je sve to spakovao u 16 tekstova, igrajući se postmodernim formama poput dokumenata u fascikli jedne (forenzičke) istrage. Tako su poglavlja ,,Malvine“ pisma, testamenti, zapisnici, pa čak i fotografije... I tako čitalac sam ostaje, da rekonstruiše tu ludu Malvininu biografiju.

Malo je reći da je Mirko Kovač bio suočen sa problemima nakon objave romana. Dio komunističkih vlasti i cenzora otvoreno ga je optuživao da ovim romanom podstiče mržnju Srba i Hrvata! A roman je imao i čuvenu adaptaciju ,,Ateljea 212“, pa izvođen i na francuskom u Parizu... I naravno, bio dugo poznatiji na Zapadu nego u Jugoslaviji. Sasvim dovoljno da znate da je u inspiraciju i slobodu jedne nobelovke Ani Erno, ugrađen i damar crnogorske književnosti. Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

LONDON

Ritam korejskog talasa

Od kostima K-popa, rekvizita i postera korejskih drama, do fotografije, skulpture, minimalističke mode, izložba ,,Hallyu“ provlači posjetioce kroz hodnike modernog fenomena azijske zemlje

Kultura iz azijskih ćoškova, koja već de cenijama pronalazi adekvatna mjesta u Londonu, gdje u sklopu dobro osmišljenih događaja uspijeva da promoviše taj specifi čan duh na efektan način, sve je popularnija na Ostrvu.

I dok Kinezi imaju čuvenu četvrt kod Pi kadilija, a Japanci ,,kuću“ u Kensingtonu, Južna Koreja ima mogućnost da iskoristi druga mjesta u Londonu za promociju svog zanimljivog azijskog ,,ugla“. A da je ,,Gan gnam stil“, promovisan čuvenom pjesmom i plesom korejskog repera PSY iz 2012. go dine, samo dio puzle uticaja njihove kulture koji ovdje traje više od dvije decenije, bilo je jasno ove sedmice. Od momenta kada je Viktorija i Albert muzej otvorio vrata izlož bi ,,Hallyu“.

Od kostima K-popa, rekvizita i postera ko rejskih drama, do fotografije, skulpture, fe nomenalno minimalističke mode, izložba ,,Hallyu“ provlači posjetioce kroz hodnike fenomena ,,korejskog talasa“. Fokusiraju ći se, pritom, na ritmičnost, obojenost i di

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

namiku ove kreativne zemlje. Na izložbi je predstavljeno više od 200 unikatnih obje kata koji individualno svjedoče koncizne priče, smještene kroz četiri tematske sek cije.

U sekciji koja je posvećena istoriji, posjetio ci su imali priliku da vide artifakte od peri oda nakon Korejskog rata pedesetih godina prošlog vijeka do početka ovog milenijuma. Najzanimnljivije je bilo vidjeti komade iz perioda Olimpijskih igara 1988. za koje je domaćinsku figuru odigrao Seul, kao i sim patične istorijske podatke i fotografije iz se damdesetih, kada je kompanija Samsung počela da pravi televizore. Najpopularniji dio bio je posvećen fenomenu K-popa, sim patično spakovana tako da, pored muzike i riječi, posebno podvlači i značaj plesa.

Iako je kutak posvećen modi zapravo imao mnogo više prostora za popularnu korejsku kozmetiku, koja je, iako datira iz 13. vijeka, zapravo doživjela globalnu popularnost tek prije petnaestak godina, izloženi odjevni komadi imali su centralnu ulogu. Za ljubitelje vizuelne umjetnosti, izložba je imala poseban kutak koji je nažalost bio krajnje neprecizan i nepotpun. Dok je sa jedne strane, s razlogom, pažnja posveće na novijim vizuelnim sadržajima poput popularnog serijala ,,Squid Game“ iz 2021. i fenomenalog Oskarom nagrađenog filma ,,Parasite“ (Bong Džun-Ho, 2019), kura tori su zaboravili značaj juznokorejskog filma i stare naslove iz pedesetih i sedam desetih godina prošlog vijeka.

Leila MURSELJEVIĆ

Grafički dizajn Veselin Radonjić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor PavlovićZamjenik urednice Stojan Stamenić

Fenomenu serije ,,Squid Game“

posvećena posebna pažnja

vam.ac.uk

L. Murseljević

vam.ac.uk

Poster izuzetno posjećene izložbe u Muzeju „Viktorija i Albert“

Fascinantni modni kutak na izložbi ,,Hallyu“