Dnevni list 14.04.2023.

HAPŠENJE PRVOG ČOVJEKA BUDVE: Transkripti razgovora članova ma je preko „Skaj“ aplikacije ukazali na veze predsjednika Opštine Budva i funkcionera Demokratskog fronta sa škaljarskim klanom; iz SDT tvrde da imaju dokaze za tri krivična djela trgovine narkoticima

Milu Božoviću zadržavanje do 72 sata

 Crnogorske službe bezbjednosti Božovića nikada nijesu vodile kao „bezbjednosno interesantno lice“, ali jesu kao „lice blisko povezano“ sa OKG „budvanska“

 Za novog predsjednika Opštine Budva već godinama posebno su zainteresovane američke službe što, navodno, zna i sam Božović - objavio je M portal 31. oktobra 2022.

 ,,Milo radi robu brodove ima 15 godina. Težak je milione i milione od zgrada lokala restorana jahte po Budvi. Sve kupio...“poručuje Mrvaljević preko Skaj aplikacije Bajramoviću STR. 10. i

DODATNA ISTRAGA:

Po nalogu Specijalnog državnog

tužilaštva uhapšene četiri osobe, za jednom se traga

Terete ih za otmicu i ubistvo Hodžića i Spahića

Pripadnici SPO, uz

asistenciju pripadnika

Protivterorističke jedinice, upali su juče ujutro greškom u stan Cetinjanina Bogdana

Kaluđerovića , tražeći osobu koja ima isto prezime. Zbog maltretiranja njega, žene i dvoje maloljetne đece, Bogdan će podnijeti krivičnu prijavu protiv službenika policije STR. 12.

Ministarstvo unutrašnjih poslova poslalo je zahtjev Vladi u tehničkom mandatu popunu za pet rukovodećih radnih mjesta u tom resoru koja nijesu predviđena kadrovskim planom

MUP počeo da primjenjuje Odluku o kriterijumima za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva

Popović-Kalezić: Trebalo je sačekati odluku Ustavnog suda

Abazoviću i Adžiću se žuri da preuzmu potpunu kontrolu nad policijom i MUP-om

U utorak, 18. aprila u 14 časova, umjetnici Crne Gore će se okupiti ispred zgrade Vlade

Petak, 14. april 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20615 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

STR. 2.

Na jučerašnjoj sjednici Vlade, Ministarstvo kulture i medija pozvalo Sindikat na odgovorno ponašanje

M. BABOVIĆ

M. BABOVIĆ

Ministarstvo unutrašnjih poslova poslalo je zahtjev Vladi u tehničkom mandatu popunu za pet rukovodećih radnih mjesta u tom resoru koja nijesu predviđena kadrovskim planom

Abazoviću i Adžiću se žuri da preuzmu potpunu kontrolu nad policijom i MUP-om

PODGORICA - Ministarstvo unutrašnjih poslova poslalo je zahtjev Vladi u tehničkom mandatu za popunu pet rukovodećih radnih mjesta u Ministarstvu unutrašnjih poslova koja nijesu predviđena kadrovskim planom.

Resor koji vodi potpredsjednik Ure Filip Adžić zatražio je popunu pet pozicija iz kategorije visoki rukovodni kadar: generalni direktor Direktorata za bezbjednosne nadzorne poslove, generalni direktor Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance, generalni direktor Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i projekte, generalni direktor Direktorata za finansijske materijalne i kadrovske poslove i generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje.

POZICIJE U V. D. STANJU

Sve ove pozicije obavljaju kadrovi u v. d. stanju, a da bi bili imenovani na funkcije, shodno Zakonu o državnim službenicima i namještenicima potreban je odgovarajući kadrovski plan koji MUP još uvijek nije dostavio. Trenutno, vršilac dužnosti direktora Direktorata za bezbjednosno-nadzorne poslove je Zoran Kujović, v. d. generalnog direktora Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance Radovan Popović, dok je v. d. direktora Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integraci-

Resor MUP-a se u zahtjevu Vladi pozvao na neimenovane preporuke Evropske komisije, ali je kao razlog naveo - formiranje posebnih sektora unutar MUP-a i Uprave policije. Međutim, kadrovski plan i pored više upozorenja Vlade još nije donešen. Posljednje upozorenje je bilo da se kadrovski planovi donesu do 20. februara, ali nije realizovano zbog nesuglasica unutar rukovodstva o načinu na koji bi trebalo da izgledaju MUP i Uprava policije

je i projekte Sergej Mučalica Zahtjev Ministarstva unutrašnjih poslova objavljen je na sajtu Vlade, a gotovo istovremeno je objavljeno da je Vlada za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za finansijsko-materijalne i kadrovske poslove

Novoizabrani predsjednik naše države želio bi da nakon Brisela posjeti Beograd

Milatović: Za Crnu Goru je

Srbija više od ekonomije

PODGORICA – Novoizabrani predsjednik Crne

Gore Jakov Milatović izjavio je da bi volio da njegova prva zvanična posjeta bude Briselu, a da ubrzo nakon toga zvanično posjeti Beograd jer je Srbija za Crnu Goru „više od ekonomije“. – Moja javno izgovorena riječ da bih volio da moja prva zvanična posjeta bude Briselu dolazi kao rezultat vizije Crne Gore koju ja imam, a to je Crna Gora koja bi trebalo da po-

stane članica Evropske unije u mom petogodišnjem mandatu – rekao je Milatović u intervjuu za Nedeljnik. - Imam utisak da su moje poruke na fonu dobrosusjedskih odnosa bile dobro primljene u Beogradu. Na kraju krajeva, to je za mene toliko prirodno. Srbija je za Crnu Goru više od ekonomije, to sam govorio i kao ministar, i to će biti parola kada budem predsjednik u odnosu prema Srbiji – naveo je Milatović. R.P.

u MUP-u imenovala Aleksandra Aleksića.

Nezvanična saznanja Pobjede govore da ovim potezom ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić i premijer Dritan Abazović, nakon smjena u vrhu Uprave policije, užurbano žele da - imenovanjem kadrova

PODGORICA - Građanski pokret „Mi možemo“ biće nosilac promjena koje su više nego ikada potrebne crnogorskom društvu, poručeno je na pres konferenciji tog pokreta. Jedna od osnivača građanskog pokreta „Možemo zajedno“, Dragica Perović- Ivanović saopštila je da na društvenoj sceni postoje od 2003. godine kada su kao grupa građana počeli da se bave društvenim problemima i da organizuju akcije pomoći socijalno ugroženima, ekološke, kulturne... – U fokusu našeg rada uvijek bio je čovjek, a kako se naš pokret u ovom dugom periodu razvijao vidjeli smo da može-

koji više ne bi bili u v. d. stanju - preuzmu potpuno kontrolu i nad ključnim segmentima MUP-a, uoči početka kampanje za parlamentarne izbore. – U pitanju su ključni direktorati za MUP, pogotovo oni koji se tiču državljanstva, a zanimljivo je da se to radi, što je

veoma neuobičajeno, bez kadrovskog plana – pojasnio je izvor Pobjede. Resor MUP-a se u zahtjevu Vladi pozvao na neimenovane preporuke Evropske komisije, ali je kao razlog naveo - formiranje posebnih sektora unutar MUP-a i Uprave policije. Vlada je 22. jula prošle godine usvojila Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta kojim je predviđeno zapošljavanje još najmanje 2.500 ljudi. Međutim, kadrovski plan i pored više upozorenja Vlade još nije donešen. Posljednje upozorenje je bilo da se kadrovski planovi donesu do 20. februara, ali nije realizovano zbog nesuglasica unutar rukovodstva o načinu na koji bi trebalo da izgledaju MUP i Uprava policije.

ČISTKE U POLICIJI

Osim pravljenja pretpostavki za imenovanje na funkcije u MUP-u uglavnom sebi bliskih kadrova, Ura i Abazović su nastavili čistke i u Upravi policije nakon smjene direktora Zorana Brđanina Kako je tada objasnila Vlada, Brđanin je smijenjen zbog

,,funkcionalne odgovornosti“ prilikom najnovijih hapšenja policijskih funkcionera, koji se sumnjiče za povezanost sa kriminalnim klanovima. Gotovo sva stručna javnost smatra da je Abazović protivzakonito smijenio Brđanina pa se potez tumači kao namjera da se politički totalno kontroliše važna služba poput Uprave policije. Tako su svega dvije sedmice nakon imenovanja, vršilac dužnosti direktora Uprave policije Nikola Terzić i načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja i koordinator policijskih službi za borbu protiv kriminala Predrag Šuković u kolegijumu vrha Uprave policije smijenili su sve šefove unutar Sektora kriminalističke policije i privremeno imenovali nove. Dnevnik Vijesti objavio je da su počele kadrovske promjene u vrhu Uprave policije, a do kraja mjeseca očekuje se smjena 50-ak službenika rukovodećeg kadra krimi policije. I te smjene dovode se u vezu sa predstojećim parlamentarnim izborima, ali i stavljanjem policije pod potpunu kontrolu Abazovića i Adžića. Nenad ZEČEVIĆ

Građanski pokret „Mi možemo“ izlazi na parlamentarne izbore

Perović-Ivanović: Bićemo

nosioci neophodnih promjena

mo da uradimo mnogo toga, i zato smo odlučili i da formalizujemo njegovo postojanje – kazala je Perović-Ivanović. Ona je istakla da cilj nije bio da budu medijski vidljivi, već da svojim aktivnim djelovanjem pomognu da crnogorsko društvo postane bolje i ljepše mjesto za život.

– Od 2020. godine formalno djelujemo kao veliki građanski pokret koji u svom sastavu ima inženjere, sociologe, psihologe, zanatlije, ljekare,

profesore, poljoprivrednike, domaćice... Među nama su Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Hrvati, Romi i upravo te razlike koje su među nama daju nam snagu – kazala je Perović-Ivanović.

Istakla je da će pokret ići na parlamentarne izbore jer mogu ponuditi rješavanje svih društvenih problema koji su u Crnoj Gori sve više izraženi. - Mi nudimo i možemo da ponudimo nove ljude za novo vrijeme, ljude koje su spoj

iskustva i mladosti - zaključila je Perović-Ivanović. Predrag Malešić kazao je da je jedan od razloga što se priključio Pokretu „Mi možemo“ što nije zadovoljan u kom pravcu ide Crna Gora. – Entuzijazam ljudi iz Pokreta, njihove ideje i lična zalaganja mogu pružiti nešto novo Crnoj Gori, mogu pomoći građanima i našu državu napraviti boljom i pristojnijom zemljom za život – rekao je Malešić. R. P.

Filip Adžić i Dritan Abazović

M. BABOVIĆ

Pred Odborom za bezbjednost i odbranu počelo kontrolno saslušanje čelnika bezbjednosnog sektora

Mandić i Knežević zahtijevaju skidanje oznake tajnosti sa slučaja državni udar i dokumenata nekadašnje Sedme uprave

Odgovarajući na zahtjeve Mandića i Kneževića, odlazeći premijer je naveo da se zalaže za punu transparentnost, ali i kako treba da se utvrdi da li išta od tih dokumenata više uopšte postoji u arhivi, budući da su mnogi uništeni

PODGORICA – Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević zahtijevali su juče tokom zasijedanja parlamentarnog Odbora za bezbjednost i odbranu od odlazećeg premijera Dritana Abazovića da, odlukom Vlade, Agenciju za nacionalnu bezbjednost obaveže da skine oznaku tajnosti sa slučaja državni udar, ali i učini javnim sve podatke vezane za nekadašnju Sedmu upravu Službe državne bezbjednosti Crne Gore.

Mandić je naveo da je Sedmu upravu, uz podršku tadašnjeg resora državne bezbjednosti Srbije, ’96. godine osnovao nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Vukašin Maraš

OTKRIVANJE TAJNI

Ističe i kako je riječ o paramilitarnoj organizaciji sličnoj nekadašnjoj srpskoj Jedinici za specijalne operacije (JSO).

- Kako je sve podatke vezane za JSO Srbija učinila javnim, ja Vas pozivam da na sjedni-

ci Vlade donesete odluku da i ANB učini javnim podatke za Sedmu upravu. Da konačno dobijemo informaciju ko je sve činio tu upravu, koji su tamo bili policajci, koji su tamo bili kriminalci ne samo iz Crne Gore nego i iz regiona i kakvo je učešće nekadašnjih pripadnika JSO-a bilo u toj strukturi. Mislim da ćemo naći vrlo interesantna imena boraca protiv organizovanog kriminala koji su se nalazili u Sedmoj upravi koja je i stvorila čitav organizovani kriminal u Crnoj Gori. To bi bio veliki doprinos borbi protiv organizovanog kriminala i to bi bilo itekako važno da se ubrza ovaj proces – rekao je Mandić obraćajući se Abazoviću. Predsjedavajući Odborom za bezbjednost i odbranu Milan Knežević je potom od Abazovića tražio da razmotri i mogućnost i da se sa dokumenata ANB-a koji se odnose na državni udar skine oznaka tajnosti. On je ocijenio kako je evidentno što se taj, kao i postupak protiv gradonačelnika Budve Mila Božovića koji je ju-

če uhapšen, događa u periodu raspisanih izbora.

- Meni i cijeloj mojoj porodici je važno da vidimo šta je to ANB, u postupku poznatom kao državni udar, prikupila protiv Andrije Mandića, mene i Mihaila Čađenovića. Evo, spreman sam da odem i korak dalje. Neka ANB skine sve oznake tajnosti koje se odnose na nas i naše porodice, pa neka vidi cijela Crna Gora kakvi smo to mi teroristi i kriminalci – rekao je Knežević.

ABAZOVIĆEVA

,,TRANSPARENTNOST“

Odgovarajući na zahtjeve Mandića i Kneževića, Abazović je naveo da se zalaže za punu transparentnost, ali i kako treba da se utvrdi da li išta od tih dokumenata više uopšte postoji u arhivi, budući da su mnogi uništeni.

- Što se mene tiče, neka direktor ANB-a sačini izvještaj koji će da podijeli sa mnom i kaže da li je postoji nešto u arhivi, jer je mnogo toga uništeno. Stvari su uništavane ili skrivane u Specijalnom tužilaš-

tvu. Od Vlade do cetinjskog arhiva nije stigla građa za stanove funkcionera. To je Crna Gora danas i to su radili službenici koji su i dalje tu. Ako to ne ugrožava nacionalnu bezbjednost i ako postoji arhiva za Sedmu upravu i sve druge uprave, dajte da vidimo ko su ti ljudi – rekao je Abazović. Kada je riječ o državnom udaru, Abazović je naveo kako je problem crnogorskog sudstva to što ono ne donosi odluke. - Ljudi idu na posao, primaju plate i ne donose odluke. Ni Ustavni sud ni drugi sudovi ne donosi odluke. Ročišta se odlažu, šalju se na druge instance, traže da se prenese suđenje iz Ulcinja u Podgoricu – rekao je Abazović. Pred Odborom za bezbjednost i odbranu juče je, povodom dešavanja u bezbjednosnom sektoru i nedavnog hapšenja više policijskih funkcionera osumnjičenih za šverc kokaina, trebalo da se održi kontrolno saslušanje Abazovića, ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića, smijenjenog direktora Uprave policije Zorana Brđanina, v. d. direktora ANB-a Borisa Milića i koordinatora Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora Marka Kovača. Saslušanje je prekinuto, a predsjedavajući Odborom je nastavak zakazao za utorak.

PREČE OBAVEZE

Prekid sjednice je prethodno tražio glavni specijalni tužilac navodeći kako on i Šuković imaju obaveza zbog novih akcija hapšenja koje su, kako je

Ocjena članova Savjeta GI ,,21. maj“

Vukotić i

PODGORICA - Članovi Savjeta

Građanske inicijative ,,21. maj“

Vukota Vukotić i Malik Kovačević saopštili su da je državna zastava jedina zvanična zastava u Crnoj Gori, koja ima utemeljenje u državotvornoj tradiciji, te da je trobojka importovana kao simbol

Brđanin donio nove smjernice za mjere zabrane ulaska u državu

Predsjedavajući Odborom za bezbjednost i odbranu Milan Knežević je, otvarajući jučerašnje zasijedanje tog parlamentarnog radnog tijela, pročitao pisma koja su mu uputili bivši ambasador Srbije u Podgorici Vladimir Božović i bivši sportista i član GO SNS Vladimir Mandić kojima je zabranjen ulazak u Crnu Goru i u kojima oni zahtijevaju da se ta zabrana ukine.

Smijenjeni direktor UP Zoran Brđanin je potom članove Odbora obavijestio kako je, svega dva dana prije nego što je smijenjen, donio nalog koji nije označen stepenom tajnosti i koji sadrži smjernice o tome kako i na koji način treba donositi mjere zabrane ulaska u zemlju. Objasnio je i da je novina to što će te naloge sada potpisivati direktori UP.

– Kada čovjek dođe na granicu, njemu će biti uručeno obavještenje u kome se konstatuje da mu je zabranjen ulazak i pozvaće se da da svoju adresu na koju će mu se uručiti rješenje na osnovu koga će imati pravo na žalbu. Na ovaj način će ovo pitanje biti riješeno. Takođe, prelaznim i završnim odredbama tog naloga dat je i izričit nalog da u određenom roku sve organizacione jedinice UP, koje su proteklih godina davali prijedloge, moraju da izvrše reviziju tih akata. Na isti način kao što će se određivati nove, treba da se revidiraju i stare – rekao je Brđanin.

rekao, juče sprovedene na više lokacija u više opština. Abazović je u uvodnom dijelu izlaganja ocijenio da je stanje u sektoru bezbjednosti redovno, te da policija, ANB, SDT i sve ostale institucije rade u punom kapacitetu trudeći se da anuliraju sve manjkavosti prethodnog sistema. Rekao je i da postoji razlika između onoga što se dešavalo prije godinu-dvije i onoga što se dešava u posljednjih šest mjeseci.

- Mi smo konačno uspostavili dobru saradnju sa Europolom, dobili određeni materijal koji je dostavljen SDT-u, dobili specijalnog tužioca koji želi da radi u skladu sa Ustavom i zakonom i normalno je da se stvar promijenila. Nemam nikakvu dilemu da će se javnost uvjeriti da su brojni gra-

đani bili involvirani u određene nezakonite aktivnosti – naveo je on.

Govoreći o promjenama u sklopu UP, Abazović je objasnio da su one uslijedile nakon hapšenja i podizanja optužnica protiv značajnog broja ljudi koji su bili na čelu sektora za borbu protiv organizovanog kriminala.

- Tačno, to je rezultiralo i smjenom direktora UP Zorana Brđanina. Nikada ništa negativno nijesam rekao o njegovom radu, samo sam stekao utisak da ne postoji dovoljan stepen povjerenja i međusobne koordinacije između ljudi koji su u vrhu bezbjednosnog sektora. To je već rezultiralo određenim promjenama i ja sam siguran da će se te promjene unutar UP nastaviti još dinamičnije –rekao je Abazović. Đ. ĆORIĆ

Trobojna zastava nema veze sa Crnom Gorom

opšteslovenski i simbol građanskih revolucija u Evropi.

– Jedine razlike su u isticanju monograma vladara na zastavi, čega danas nema zbog promjene ustavnopravnog sistema. Takođe, sasvim je jasno da je trobojna zastava importovana u Crnu Goru kao simbol opšteslo-

venski i simbol građanskih revolucija u Evropi. Ova zastava nikada nije bila u zvaničnoj upotrebi u Crnoj Gori, već se kao „narodna“ isticala samo na većim skupovima i veseljima. Iz tog razloga ne može biti riječi o njenoj upotrebi danas u bilo koje druge, poglavito ne zvanične svrhe

- navedeno je u obraćanju Vukotića i Kovačevića. Trobojna zastava u svom simboličkom značenju, kao što smo pokazali, nema nikakve veze sa Crnom Gorom niti predstavlja bilo šta bitno u crnogorskoj tradiciji. Njen izraz je porijeklom iz građanskih revoluci-

ja, počev od Velike francuske buržoaske revolucije 1789. godine. Izvodeći svoju simboliku iz toga, trobojna zastava uzeta je kao simbol panslavizma. Zato je i naišla na otpor kod crnogorskih vladara, koji u svemu tome vide prst ruskog imperijalizma. R. P.

Sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu

m. babović

Kovačević:

Ministarstvo unutrašnjih poslova počelo da primjenjuje Odluku o kriterijumima za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva, koju je na nepropisan način donijela Vlada Krivokapića

Popović-Kalezić: Trebalo je sačekati odluku Ustavnog suda

PODGORICA – Umjesto primjene izmijenjene Odluke o kriterijumima za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom koju je, neposredno prije izglasavanja nepovjerenja na telefonskoj sjednici usvojila Vlada Zdravka Krivokapića, prema riječima izvršne direktorice Centra za građanske slobode Marije Popović-Kalezić, trebalo je sačekati da Ustavni sud odluči o njenoj ustavnosti. Ekspert za statusna pitanja stranaca i migranata Bojan Bugarin, sa druge strane, upozorio je da takva odluka derogira Zakon o strancima.

I Popović-Kalezić i Bugarin ukazali su da će svi građani koji steknu crnogorsko državljanstvo na osnovu te odluke imati pravo da uživaju benefite crnogorskog državljanstva, jer je ona na snazi i proizvodi pravna dejstva. Odluka koju je donijela Vlada Krivokapića, bez prisustva predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova – što je zakonska obaveza, predviđa da sve osobe koje imaju pet godina privremenog i pet godina stalnog boravka u Crnoj Gori, uz ispunjenje drugih uslova, mogu aplicirati za crnogorsko državljanstvo. Ona je promijenila prethodni uslov od neophodnih 10 godina stalnog boravka, a MUP je, kako su prenijeli neki mediji, počeo da je primjenjuje.

Reformom do sigurne pravne situacije

Da bi u slučaju dobijanja crnogorskog državljanstva imali sigurnu pravnu situaciju neophodno je, poručila je Popović-Kalezić, da se sprovede suštinska reforma.

Zakon o strancima kategoriju neprekidnog boravka vezuje sa sticanjem stalnog boravka i samim tim vi ne možete tu kategoriju neprekidnog boravka stranca sa privremenim boravkom da vezujete za državljanstvo, jer onda potpuno obesmišljavate Zakon o strancima – istakao je Bugarin

Bugarin i Popović-Kalezić saglasni su i da je odluka donijeta na nepropisan način, da je nezakonita, ali i da omogućava ubrzano dobijanje državljanstva.

UBRZANO DOBIJANJE

– Odluka je olakšala put do sticanja crnogorskog državljanstva u smislu što je predvidjela da se i privremeni boravak koji se odobrava strancu, shodno Zakonu o strancima, smatra zakonitim i neprekidnim boravkom potrebnim za dobijanje državljanstva – pojasnio je Bugarin Pobjedi.

To je, dodao je Bugarin, ubrzalo put do sticanja crnogorskog državljanstva, jer je u dosadašnjoj primjeni bilo potrebno najmanje pet godina neprekidnog privremenog za dobijanje stalnog boravka.

– U tom slučaju strancu je najmanje trebalo 15 godina – pet godina privremenog i 10 godina stalnog boravka, da bi dobio crnogorsko državljanstvo – kazao je Bugarin.

Odlukom Krivokapićeve vlade uveden je privremeni boravak u uslove za sticanje državljanstva, kojeg, kako je pojasnio Bugarin, bliže uređuje Zakon o strancima. – Zakon o strancima kategoriju neprekidnog boravka vezu-

je sa sticanjem stalnog boravka i samim tim vi ne možete tu kategoriju neprekidnog boravka stranca sa privremenim boravkom da vezujete za državljanstvo, jer onda potpuno obesmišljavate Zakon o strancima – istakao je Bugarin.

To iz razloga, istakao je, što Zakon o strancima propisuje vrste, trajanja, načine odobravanja privremenih boravaka

Suprotna Poslovniku Vlade, Uredbi o organizaciji državne uprave, Zakonu o državnoj upravi...

Izmijenjena Odluka o kriterijumima za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, prema riječima Bugarina, donijeta je suprotno Poslovniku Vlade, Uredbi o organizaciji državne uprave i Zakonu o državnoj upravi. - Njen predlagač nije bilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, nego je bio Generalni sekretarijat Vlade, a po Zakonu o državnoj upravi i Uredbi oblast državljanstva je u isključivoj nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova i predlagač odluke može biti isključivo MUP – istakao je Bugarin. Takođe, dodao je, odluka tada nije prošla ni Komisiju za politički sistem i unutrašnju i vanjsku politiku Vlade – što je obaveza.

- Pored toga Poslovnik propisuje da ministar mora da bude prisutan kada se razmatra takav materijal ili neko koga on ovlasti. Tu nije bilo predstavnika MUP –kazao je Bugarin. Konačno, podsjetio je, nikada nije saopšteno da li je Vlada Krivokapića ikada dobila pozitivno mišljenje Sekretarijata za zakonodavstvo za donošenje takve odluke.

– Svaka vladina odluka, uredba, da bi je Vlada donijela, mora da ima pozitivno mišljenje Sekretarijata za zakonodavstvo, jer je to organ koji se stara da je svaki akt koji Vlada donosi usklađen sa zakonima i Ustavom – pojasnio je.

kojih ima više, a odluka kao takva ne precizira vrstu privremenog boravka.

- Drugi glavni problem kod ove odluke je što predmet, vrsta boravka i broj godina boravka potrebnih za dobijanje crnogorskog državljanstva nikako ne mogu biti predmet podzakonskog akta. To je suštinska materija koja može isključivo biti predmet zakona – naglasio je Bugarin. Osim toga, smatra on, greška je napravljena i time što se u Zakonu o crnogorskom državljanstvu nijesu propisali broj potrebnih godina i vrsta boravka koji su potrebni za dobijanje državljanstva.

- Odluka kao takva nije suprotna Zakonu o crnogorskom državljanstvu – on sam predviđa da će Ministarstvo unutrašnjih poslova odlukom utvr-

diti bliže kriterijume za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom – rekao je Bugarin.

OBAVEZA

PRIMJENJIVANJA

Kako je takva odluka na snazi, MUP je u obavezi da je primjenjuje i da na osnovu nje donosi rješenja o dodjeljivanju crnogorskog državljanstva.

Na to je ukazala i izvršna direktorica Centra za građanske slobode Marija Popović-Kalezić koja je podsjetila da Ustavni sud još uvijek nije odlučio o inicijativi za ocjenu ustavnosti tog podzakonskog akta. – Mi smo morali sačekati odluku Ustavnog suda. Koliko je ona sporna u suštinskom, meritornom smislu, nezavisno od same procedure, je nešto na što treba da ukaže Ustavni sud. Nažalost, nijesmo imali

Mi smo morali sačekati odluku Ustavnog suda. Koliko je ona sporna u suštinskom, meritornom smislu, nezavisno od same procedure, je nešto na što treba da ukaže Ustavni sud. Nažalost, nijesmo imali priliku da čujemo stav Ustavnog suda, jer u jednom trenutku nije imao kvorum za odlučivanje, a u trenutku kad imamo taj kvorum očigledno da ova stavka nije došla kao najprioritetnija i mora sačekati odlučivanje – kazala je Popović-Kalezić

– Ako želimo zaista da suštinski raspravljamo o ovom problemu, bez ikakve mogućnosti politikantskog uticaja i raspravljanja na fonu onih čiji su interesi ili nijesu interesi da određena lica dobiju crnogorsko državljanstvo, moramo sprovesti suštinsku zakonsku reformu gdje ćemo imati pojmove sa jasnim definicijama, gdje neće postojati mogućnost različitih tumačenja i pravnih praznina – istakla je Popović-Kalezić.

priliku da čujemo stav Ustavnog suda, jer u jednom trenutku nije imao kvorum za odlučivanje, a u trenutku kad imamo taj kvorum očigledno da ova stavka nije došla kao najprioritetnija i mora sačekati odlučivanje – kazala je Popović-Kalezić.

Istakla je i da MUP, iako je samu odluku stavio ad acta sve do februara ove godine, nije mogao duže od godinu dana da ne postupa po njoj. – Po našim saznanjima, MUP nije mogao osporiti ovu odluku koja pravno nije osporena, već je morao u jednom trenutku da počne da postupa po njoj – kazala je Popović-Kalezić. Kako Ustavni sud nije odlučio o inicijativi za ocjenu ustavnosti, dodala je, postojala je i mogućnost da je ospori Vlada Dritana Abazovića – ali se to takođe nije desilo.

Ukazala je i da su pravne norme nedorečene, na način što krovni zakoni koji uređuju pitanje državljanstva, boravka daju različita tumačenja i definicije pojmova. – Imamo različitu definiciju pojma zakonitog boravka u Zakonu o strancima, u odnosu na ostale zakone, što pruža mogućnost da se na različite načine tumači zakoniti boravak. Neko od pravnika je smatrao da je zakoniti boravak onaj koji je privremen, jer je on suštinski zakonit bez obzira što je privremen, pa u odnosu na to umjesto faktičkih 15 godina prebivališta na teritoriji Crne Gore ovom odlukom o kojoj govorimo imamo mogućnost da usljed 10 godina neko stekne jedan od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva – pojasnila je Popović-Kalezić. Ž. ZVICER

i. mandić

Marija Popović-Kalezić

Bojan Bugarin

O otvaranju fabrike ruske votke u Crnoj Gori juče pisao i EU Observer

EU zabranila uvoz ruskog alkohola, o nikšićkoj „belugi“ odlučuje svaka članica

Odluka da se „beluga“ votka više ne prodaje u EU donesena je kao reakcija na masakr u gradu Buča, a toliko je stroga da nacionalne carine sprečavaju EU posjetioce da donesu iz Rusije čak i jednu flašu za sopstvenu potrošnju. EK ocijenila nezakonitim lanjski rođendanski poklon Putina Berluskoniju od 20 boca votke

PODGORICA - O otvaranju fabrike votke „Beluga“ u Nikšiću je juče pisao i EU Observer u tekstu pod naslovom ,,Krvava votka? Ruska firma otvara destileriju na pragu EU“.

Navode da je fabrika u Crnoj Gori počela da proizvodi rusku votku za izvoz u EU i podsjećaju na izjavu premijera Dritana Abazovića da će biti ,,ponosni kada se Beluga Montenegro pojavi u izlozima širom svijeta“, dodajući da su njihovo tržište Francuska, Italija, SAD... EU Observer podsjeća da se ta votka više ne prodaje u EU, nakon zabrane uvoza ruskog alkohola prošlog aprila, a odluka je donesena kao reakcija na masakr u gradu Buča, što stavlja znak pitanja na Abazovićev ponos ruskim brendom.

U tekstu se navodi da je zabrana uvoza votke toliko stroga da nacionalne carine sprečavaju EU posjetioce da donesu iz Rusije čak i jednu flašu za sopstvenu potrošnju.

Kaže se da je Evropska komisija ocijenila nezakonitim i kada je ruski predsjednik

Vladimir Putin prošle godine poslao svom italijanskom prijatelju Silviju Berluskoniju 20 boca votke za njegov rođendan.

Ali ako je Putin ,,trolovao“

EU sankcije, piše EU Observer, „Beluga Crna Gora“ rizikuje da podigne nivo ,,ruganja“ na jedan viši nivo.

Pojašnjavaju da je investicija u Crnoj Gori urađena pet mjeseci nakon sankcija zbog

Buče, u jasnom nastojanju da se zaobiđe embargo.

Dodaje se da je otvaranju fabrike u srijedu lično prisu-

Abazoviću

Za dvije godine u budžet uplatili 102 miliona

PODGORICA - Elektroprivreda (EPCG) je od aprila 2021. do kraja marta ove godine imala dobit od 140 miliona eura, kazao je predsjednik borda Milutin Đukanović na konferenciji za medije. Naveo je da je u budžet u top periodu uplaćeno 102 miliona eura i to 30 miliona od dobiti i 72 miliona ostalih dažbina. – Na kraju prošle godine smo imali u akumulacijama suficit od 100 gigavat sati i da smo to mogli da prodamo u posljednjih desetak dana decembra zaradili bi deset miliona. Međutim, odlučili smo da te viškove prodamo

u prvom kvartalu ove godine i zaradili smo 25 miliona - rekao je Đukanović. Naveo je da je EPCG Željezara počela da gradi elektrane snage dva megavat sata i da su ubijeđeni da će imati puno značajnih investicija. Rekao je da ih je dočekalo 190 hiljada redovnih platiša, a sad ih ima 40 hiljada više i da je procenat naplate 100 posto. Naveo je da su do sada na 1,5 hiljada objekata ugrađeni solarni paneli ukupne snage 17 MW i da će godišnje prihodovati šest miliona eura po osnovu oslobođene energije, a projekat će biti završen do kraja juna ove godine. S. P.

Odbijena revizija Zetagradnje zbog kašnjenja izgradnje zgrade u centru Podgorice

stvovao i ruski biznismen Aleksander Mekatin, koji je bio izvršni direktor „Beluga grupe“ do decembra i još posjeduje 39 odsto akcija. Mekatin se, kako navode, sastao u Podgorici sa Abazovićem i u februaru, kako bi razgovarali o projektu.

Crna Gora se, podsjeća EU Observer, formalno pridružila EU sankcijama, ali ni „Beluga grupa“ ni Mekatin nijesu na crnim listama ni EU ni Crne Gore, jer se zabrana uvoza votke odnosi na cijeli sektor, a ne na pojedinačne kompanije i ljude.

EU observer citira i Abazovićevu izjavu: ,,To što je Rusija pod sankcijama ne znači da su sve kompanije i njihovi stanovnici pod sankcijama. Postoji lista kompanija i pojedinaca koji su pod sankcijama“. Ali ako je Putinu bilo zabranjeno da šalje Berluskoni-

Stradner: Članica NATO dopustila otvaranje pogona votke

Uprkos sankcijama nametnutim Rusiji, Crna Gora, članica NATO, dopustila je otvaranje pogona votke „Beluga“ u Nikšiću, poručila je naučna saradnica u Fondaciji za odbranu demokratija u Vašingtonu Ivana Stradner. – Ovo je sve što treba da znate o ovoj vladi i njenim prozapadnim vrijednostima koje prodaju kreatorima politike u EU i SAD – napisala je Stradner na Tviteru.

ju votku, Evropska komisija nije sigurna da li Mekatin može da porizvodi votku van Rusije i šalje je EU klijentima. - Deklarisanje uvoza votke ruskog porijekla, kao da je porijeklom iz treće zemlje, krši zabranu indirektnog uvoza ove robe - navode u odgovoru iz EK kada su ih pitali za projekat u Nikšiću. Dodali su da je zabranjeno

400 miliona eura od izvoza

Abazović je na sjednici Vlade kazao da će, ako se fabrike votke Noblewood Adriatic, ako se ostvari 70 odsto njihovog plana, biti veći izvoznik od Elektroprivrede i od KAP-a. On tvrdi da je to ,,najveći privredni subjekat koji je u Crnu Goru došao u zadnjih 30 godina“.

– Njihova procjena je da će izvoz iznositi 400 miliona eura, a ja kažem neka iznosi 200 miliona eura. Izvoz EPCG je prošle godine bio 170 miliona – rekao je Abazović i dodao da je 700 miliona eura kompletan izvoz Crne Gore.

Ništa od milion i po odštete

operaterima iz EU da zaobiđu ovu zabranu tako što će, na primjer, uspostavljati šeme za prikrivanje stvarnog porijekla ovih proizvoda, ali su odbili da kažu da li je fabrika „Beluga grupe“ u Nikšiću prekršila pravila ili je njeno zaobilaženje bilo legalno. Sada će biti na carinskim organima 27 pojedinačnih država EU da donose odluke, primijetila je Evropska komisija. To, kako se dodaje, znači da bi zemlje EU koje su prijateljske prema Rusiji mogle da otvore vrata za „Belugu“ bez ograničenja u budućnosti – Država članica koja želi da uvozi votku iz, na primjer, Crne Gore, treba da procijeni da li se radi o kršenju sankcija ili zaobilaženju – rekli su iz EK. R. E.

PODGORICA – Vijeće sudija Vrhovnog suda Radojke Nikolić, Tatjane Ljujić, Jelene Čabarkape, Zorana Šćepanovića i Katarine Đurđić potvrdilo je stavove nižestepenih sudova da Glavni grad nije odgovoran za kašnjenje izgradnje luksuznog poslovno-stambenog objekta podgoričke Zetagradnje u centru kod gradskog stadiona. Time je stavljena tačka na višegodišnji sudski postupak, u kojem je ova kompanija tražila odštetu od 1,54 miliona eura, od čega se 926,2 hiljade eura odnosilo na izgubljenu dobit, a ostalo na naknadu za eksproprijaciju, zakup opreme, angažovanje radnika, režije i obezbjeđenje gradilišta.

Zetagradnja je krivila opštinu zbog dvogodišnjeg kašnjenja navodeći da u momentu oglašavanja prodaje gradskog zemljišta nije bila vlasnik cjelokupne urbanističke parcele, zbog čega su na uknjižbu čekali sedam mjeseci. Od izdavanja građevinske dozvole do početka radova prošlo je skoro dvije godine, jer nije bila izmještena kanalizacija niti su

uklonjeni objekti sa parcele. Iz Glavnog grada su ukazivali da su zahtjev za parcelaciju podnijeli prije oglašavanja prodaje zemljišta, ali da je Uprava za nekretnine po tome postupila tek poslije godinu, iako je rok bio 30 dana. Na to nijesu mogli uticati, imajući u vidu da je riječ o državnom, a ne organu lokalne samouprave. Ukazivali su da je Zetagradnja znala prije potpisivanja ugovora da parcelacija nije sprovedena. Prihvaćen je nalaz vještaka građevinske struke koji je utvrdio da objekti predviđeni za rušenje nijesu onemogućavali, već otežavali izvođenje radova. Ocijenili su da je bez osnova zahtjev Zetagradnje da im se nadoknadi 110 hiljada eura plaćenih za eksproprijaciju, jer taj novac nije isplaćen u ime grada. Potvrđen je stav nižestepenih sudova da je Uprava za nekretnine državni, a ne organ lokalne uprave, pa nema odgovornosti grada, koji je svoju obavezu ispunio podnijevši katastru zahtjev za parcelaciju prije zaključenja ugovora sa ovom kompanijom, pa nije mogao predvidjeti štetu po Zetagradnju, tim prije što su se u dva navrata obraćali katastru i dokazali da su savjesna strana. Ovaj postupak trajao je skoro deceniju, a prvobitno je Zetagradnji dosuđeno šest miliona eura, da bi u ponovljenom postupku uskladili odštetni zahtjev sa nalazom finansijskog vještaka. M. Lk.

Gosti na otvaranju fabrike

Ratko

Pe R ošević

dosta i 200 od najavljenih

Predstavljeni rezultati poslovanja Elektroprivrede u prethodne dvije godine

Sa jučerašnjeg presa u EPCG

Dritan

Samo Luka Kotor može pilotirati u zalivu

Državni sekretar Ministarstva finansija Agron Ibrahimi saopštio je da će taj resor i Vlada pratiti dešavanja na tržištu kapitala i razmotriti mogućnost zaduživanja na domaćem tržištu.

– To uključuje kupovinu akcija na Montenegroberzi što bi doprinijelo i institucionalnom prisustvu države na ovom dijelu tržišta - rekao je Ibrahimi, koji smatra da se jačanje prisustva države na tom tržištu može dovesti u vezu sa potencijalnim daljim zaduživanjem.

Iz Ministarstva finansija poručili da rashodna strana budžeta pažljivo i

Tvrde da nema od ,,crnog“

PODGORICA - Vlada je juče odlučila, na prijedlog premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, da Luka Kotor obavlja pilotažu u Bokokotorskom zalivu do okončanja novog tendera za dobijanje koncesije.

Državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija (MKI) Admir Šahmanović je izrazio rezervu na taj prijedlog u odnosu na zakone o sigurnosti plovidbe i o koncesijama. Taj je resor predložio da sva preduzeća koja imaju važeće odobrenje obavljaju pilotažu do dodjele koncesije. Abazović ipak nije promijenio mišljenje i objasnio je da

je pokušao da nađe pravedno rješenje.

– Zbog odluka Upravnog suda firme koje pružaju usluge pilotaže nemaju više pravni osnov to da rade. Mislim da Luka Kotor treba da pruža tu uslugu i to je to – rekao je Abazović i poručio da to nije favorizovanje Luke Kotor jer je ,,ona jedina državna firma koja se bavi tim poslom“.

– Kako trenutno nemamo pravno validno izvođenje tih aktivnosti, država isto kao u slučaju linije Kamenari – Lepetane zadužuje Luku Kotor, kao javno preduzeće, da pruža te usluge do okončanja procedure za dobijanje koncesije,

na kojoj će svako moći da participira – objasnio je Abazović i istakao da je, zbog približavanja ljetnje sezone, Vlada zadužila Upravu pomorske sigurnosti da bez odlaganja pripremi prijedloge koncesionog akta i ugovora o koncesiji – dodao je Abazović.

U 2020. godini su bili zaključeni ugovori o dodjeli koncesije za pilotažu u Luci Kotor i zalivu sa Lukom Kotor i Sea Pioneer Montenegro iz Herceg Novog. Po tužbi učesnika na tenderu Boka Pilot & tug boat services iz Bijele, Upravni sud je ocijenio da sporna odluka nije donesena u skladu sa upravnim postupkom.

- Dešavanja na globalnom tržištu reflektuju se na više kamatne stope pa je neophodno razmotriti mogućnost zaduživanja na domaćem tržištu. Neophodno je preduzeti aktivnosti u kojima bi se vratilo povjerenje i sigurnost u tržište kapitala, a s druge strane državi omogućilo da se jeftinije i lakše zadužuje na domaćem tržišturekao je Ibrahimi i objasnio da je neophodno razmotriti mogućnost emitovanja obveznica finansijskim institucijama i pojedincima. To će, kako je naveo, raditi sa Komisijom za tržište kapitala i Montenegroberzom, kako bi vratili povjerenje u tržište kapitala. S. P.

PODGORICA - Stanje

javnih finansija je stabilno, prihodna i rashodna strana budžeta su pažljivo i odgovorno planirane, te ne postoji bojazan od scenarija koje javnosti prezentuju pojedini politički subjekti, odgovorili su iz Ministarstva finansija Pobjedi na pitanje da

li su tačne tvrdnje bivšeg ministra finansija Milojka Spajića da već u junu neće imati para u budžetu. Iz resora kojim rukovodi Aleksandar Damjanović su kazali da se u državnoj kasi trenutno nalazi 270 miliona eura raspoloživih sredstava i sve obaveze izmiruju se uredno, uključujući i povećane za-

Čekaju stav Ustavnog suda o ukidanju zdravstvenog doprinosa

PODGORICA - Ukupni prihodi tri telekomunikacione kompanije u prošloj godini su prešli cifru od 230 miliona eura i bili su deset miliona eura veći nego godinu ranije. Takođe, svi operateri su zabilježili povećane prihode u svojim knjigama, pokazuje analiza poslovanja tih kompanija, koja je objavljena na portalu Bankar.

Najveće ukupne prihode zabilježila je kompanija M-tel, koja ujedno ima i najviše aktivnih mobilnih kartica, ali i najviše aktivnih TV pretplata. Prihodi ove kompanije su na godišnjem nivou rasli oko 3,5 odsto i dostigli nivo od 81,4 miliona eura.

Na drugoj poziciji je Crnogorski Telekom koji je zabilježio najveći rast broja novih korisnika u kategorijama fiksne i mobilne telefonije što joj je pomoglo da ostvari prihode od preko 79 miliona eura.

Kompanija One Crna Gora je na trećoj poziciji kada su prihodi u pitanju sa uknjiženih

preko 55 miliona eura i godišnjim rastom od preko šest odsto.

Međutim, zbog zahuktale inflacije tokom prethodne godine, te posljedično i viših troškova poslovanja, sve tri kompanije tokom prošle godine su zabilježile pad dobiti od 18 odsto u odnosu na godinu ranije.

Najveći pad dobiti ostvarila je kompanija M-tel sa proknjiženih 5,75 miliona eura čiste zarade (37 odsto manje u odnosu na godinu ranije).

Najbolji rezultat ostvarila je kompanija One Crna Gora sa ostvarenih 10,7 miliona eura neto dobiti i neznatnim padom dobiti na godišnjem nivou, dok je Telekom prošlu

godinu završio sa 2,35 miliona čiste dobiti, što je za 23 odsto manje u odnosu na 2021. Zbirno gledano, ove tri kompanije su samo za protekle tri ,,korona & postkorona“ godine uspjele da ostvare preko 57 miliona eura čistog profita. Imajući u vidu da je ovo posao sa velikim ulaganjima, koja zahtijevaju značajne troškove finansiranja imovine velike vrijednosti, a samim tim i visoke troškove godišnje amortizacije, bitno je pogledati EBITDA pokazatelj poslovanja, kao cifru koja prikazuje koliki je iznos operativne dobiti kompanije, prije nego se od nje oduzmu troškovi finansiranja, kamata i amortizacije. U nastavku su predstavljeni

uporedni podaci za posljednje dvije godine pomenutih kompanija, gdje se vidi da je M-tel kompanija sa najvećom EBITDA zaradom, koja je na kraju prethodne godine iznosila preko 36,8 miliona eura, Telekom je ostvario preko 31,6 miliona, a One nešto preko 22 miliona eura EBITDA zarade. M-tel je kompanija sa najvećom stalnom imovinom, vrijednom preko 278 miliona eura na kraju prošle godine, 2,4 puta većom od one uknjižene u bilansima Telekoma (118 miliona eura) i skoro četiri puta većom od kompanije One koja je na kraju prošle godine

Iz Ministarstva finansija su ocijenili da se program „Evropa sad“ pokazao višestruko problematičnim sa aspekta održivosti

i da je to ocijenio i MMF, koji ima najbogatije iskustvo u analitici, planiranju i efektuiranju mjera koje se uvode kroz javne politike.

Predstavnici Instituta Igalo iduće sedmice

Tvrde da sve zavisi

PODGORICA – Iduće nedjelje bi predstavnici Instituta Igalo trebalo da se sretnu sa premijerom Dritanom Abazovićem i ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem, najavio je juče na presu Nikola Radman, član Komisije za praćenje situacije u toj ustanovi. – Postoji opcija o kojoj sada ne mogu da iznosim detalje, ali se radi o hitnoj finansijskoj injekciji. Detalje prepuštam da završi rukovodstvo Instituta u razgovoru sa nadležnim institucijama. Sve zavisi od toga može li ministar finansija da taj prijedlog uklopi u zakonske okvire – kazao je Radman. Vršilac dužnosti direktora In-

stituta Savo Marić je naveo da ih napušta dio medicinskih radnika na kojima počiva osnovna djelatnost Instituta. - Dovešće nas do toga da nećemo moći da obavljamo djelatnost za koju smo osnovani – kazao je Marić, koji smatra da privatizacija nije dobra ni za koga.

Ipak, pomenuo je da postoji nezvanična ponuda još jednog češkog konzorcijuma, koji nudi pet puta više od još aktuelne ponude sa tendera, uz prihvatanje svih dugova. Predsjednica Sindikata Marija Obradović je kazala da platu nijesu primili tri mjeseca, a da su decembarsku dobili u februaru.

Abazović presjekao pravne dileme vezane za sprovođenje brodova u Boki Kotorskoj

Milojko Spajić i Aleksandar Damjanović, sa jednog susreta prošle godine

Sa sjednice Vlade

su prihodna i odgovorno planirane

nema bojazni

scenarija

U državnoj kasi trenutno je 270 miliona eura raspoloživih sredstava i sve obaveze izmiruju se uredno, uključujući i povećane zarade za 41.500 zaposlenih na državnom i lokalnom nivou, naveli su iz Ministarstva finansija, ne komentarišući stav bivšeg ministra finansija Milojka Spajića da te pare ne smiju koristiti za tekuću potrošnju

državljanstva smije koristiti isključivo za regionalni razvoj i kapitalne projekte, a 27 miliona eura od pomoći EU građanima i preduzećima, te da je tu i zlato vrijedno 65 miliona eura.

Gdje smo danas i koliko smo naučili iz razornog zemljotresa 1979. godine – naučna konferencija ZHMS o prevenciji

Iako nas je strah, nijesmo odgovorni

PODGORICA - Da se u Crnoj Gori ponovi isti zemljotres kao onaj iz 1979. godine, danas bi bilo petšest puta više žrtava, a pričinjene štete bi prevazišle pet bruto društvenih proizvoda zemlje. Ta vrsta matematike i predikcije pritom bi zavisila od godišnjeg doba – nije isto ako je Primorje, kao 15. aprila 1979. godine, zemljotres pogodio van sezone, kada su hoteli bili zatvoreni, ili da se dogodio, kojim slučajem, u julskom ili avgustovskom špicu...

rade za 41.500 zaposlenih na državnom i lokalnom nivou, ne komentarišući stav bivšeg ministra finansija Milojka Spajića da te pare ne smiju koristiti za tekuću potrošnju. Spajić tvrdi da je 100 miliona od tih para pozajmljeno od Dojče banke za vraćanje ranijih zajmova, da se 30 miliona eura od ekonomskog

– Osim potpunog finansijskog ugrožavanja i dovođenja u pitanje opstanka Fonda za zdravstveno osiguranje, koji je praktično ostao bez osnovnog izvora finansiranja, a pri tome zadržalo obavezu pružanja usluga, taj je program je imao negativne

Iz Ministarstva finansija podsjećaju da su do sada pozajmili šesti dio od planiranog ovogodišnjeg zaduživanja od 600 miliona eura i da to ,,odgovara stvarnim budžetskim potrebama u ovom trenutku“.

– U prvom kvartalu smo imali rast prihoda od 30 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine (127 miliona eura više), pri čemu je samo u martu naplaćeno 30 miliona eura više od plana – rekli su iz Mini-

posljedice na finansiranja opština, poslovanje malih i srednjih preduzeća i na status penzionera – kazali su iz Ministarstva i dodali da očekuju da se Ustavni sud izjasni o zakonitosti ovakvog postupka ,,nakon čega će imati smjernice za dalje postupanje“.

pregovaraju u Vladi o svojoj budućnosti

starstva i dodali da je državni dug manji za 2,96 odsto, što je rezultat porasta procijenjenog BDP-a za ovu godinu.

– Potvrda da Vlada odgovorno i predvidivo vodi finansijsku politiku stiže i sa kredibilnih međunarodnih adresa, o čemu svjedoči potvrđen kreditni rejting agencije Standard&Poor’s ali i povećana prognoza rasta BDP-a na 3,2 odsto u najnovijim proljećnim analizama MMF-a – kazali su iz Ministarstva.

Iz tog resora su naveli da je krajem prošle i početkom tekuće godine donešeno osam zakona koji su fokusirani na snaženje poreske discipline i podizanje tzv. poreskog morala, odnosno širenje poreskog obuhvata sa ciljem suzbijanja sive zone poslovanja i stvaranja povoljnog i konkurentnog poslovnog ambijenta.

– Sprovedene mjere u prošloj godini rezultirale su povećanjem prihoda od akciza na duvan za 32 miliona eura –precizirali su iz Ministarstva i dodali da je ostvaren i rekordan priliv stranih direktnih investicija od milijardu eura.

S. POPOVIĆ

zavisi od Damjanovića

– Vjerovatno ćemo biti jedini radnici u Crnoj Gori koji će vaskršnje praznike dočekati gladni. Kao radnici smo diskriminisani i degradirani, a i dalje radimo profesionalno i odgovorno. Zbog svega što nudimo u pogledu rehabilitacije opet smo bili prvi na tenderu za zahtjevno norveško tržište –kazala je Obradović, upozoravajući da će radnici biti primorani da traže druge poslove, što će dovesti do gašenja Instituta.

Predsjednik Opštine Stevan

Katić pozvao je Vladu, ministarstva i Fond zdravstva da se uključe u rješavanje ovog problema.

– Institut je brend Herceg Novog i države koji mora da op-

Apel sindikalaca

Unija slobodnih sindikata apelovala je na Vladu da hitno zaustavi urušavanje Instituta. Upozorili su da je Institut, osim ogromnog kapaciteta i prirodnih resursa, dio obrazovnog sistema, jer se tamo obavlja kompletna nastava Fakulteta primijenjene fizioterapije.

– Crna Gora ne smije dozvoliti sebi luksuz da 500 porodica ostane bez egzistencije, a država bez svjetski poznatog brenda – poručili su sindikalci.

stane, ali ne na ovakav način, ukoliko nemamo stalnu i proaktivnu ulogu resornih ministarstva i onih koji su zaduženi da vode računa o Institutu, da se povećaju cijene usluga, da se riješi pitanje imovine i da se stavi tačka na privatizaciju i da onda svi zajedno ra-

Navedeni podaci saopšteni su na naučnoj konferenciji „Prevencija i pripremljenost za zemljotres i mogući odgovor sistema“ koja je juče održana u organizaciji Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju povodom sjećanja na godišnjicu razornog zemljotresa koji je za sobom ostavio 101 žrtvu, 1.700 ranjenih i 80.000 građana bez krova na glavom, a štete su procijenjene na više od 4,4 milijarde dolara.

Nemoguće je preduprijediti, ali se može uticati brojnim faktorima od planiranja, preko kontrole gradnje do usavršavanja sistema prevencije i odgovor za slučaj nesreća, ukazano je na konferenciji.

kakO I gdjE gRadImO Prema ocjeni predsjednika strukovne komore arhitekata mr Novice Mitrovića, odgovor na katastrofalni scenario zavisiće od svih koraka koje preduzmemo ili preduzimamo u redovnim okolnostima: drugim riječima, onako kako gradimo, gdje podižemo te objekte u kojim gabaritima i gustini – uticaće direktno na seizmički rizik u nekoj sredini. On je kazao da seizmički rizik zavisi od više faktora.

– Na dva ne možemo uticati, to su seizmički hazard (vjerovatnoća ponavljanja zemljotresa za određeni period) i uslovi terena. Ono na šta možemo uticati su otpornost objekata i gustina terena – naveo je Mitrović.

Danas je seizmički rizik drastično veći nego prije 44 godine, čemu doprinosi mnogo faktora, uključujući i podatak da već više od deceniju pominjemo 100.000 nelegalnih objekata, što znači da ih je mnogo, mnogo više

i odgovornosti svih činilaca u sistemu, kao i uvoditi oštrije sankcije, ili razmišljati o drugim modelima koji bi odvraćali ljude od rizične gradnje. Načelnik Direkcije za civilnu zaštitu i smanjenje rizika od katastrofa u MUP-ovom Direkoratu za vanredne situacije Ljuban Tmušić kazao je da krovni zakon u ovoj oblasti podrazumijeva odgovornost svih činilaca, od građana do organa državne uprave. On je upozorio da Nacionalni plan zaštite i spašavanja od zemljotresa, definisan 2018. godine, iz kojeg bi trebalo da proisteknu opštinski planovi, a iz njih takozvani preduzetni, koji obavezuju svako privredno društvo, ustanovu na utvrđen red poteza za slučaj vanredne situacije – nijesu zaživjeli na zadovoljavajući način.

- Trenutno 12 opština ima urađene planove, četiri su u proceduri, a ostale nemaju. Od 350 vaspitnih ustanova, 22 je ispunilo tu svoju obavezu, od zdravstvenih nijedna. Sad da se dogodi zemljotres, pitanje je kako bi se reagovalo u ovoj sali – upozorio je on i naglasio da je na donosiocima odluka da uvaže i primijene ovakve dokumente.

de i kategorija koja se odnosi na popisivanje broja zgrada, broj stambenih jedinica u njima kao i spratnost, što su jako važni podaci iz ugla prevencije i pripremljenosti za zemljotres – navela je ona.

kaPacItEtI Načelnica Odsjeka za analizu i obradu seizmoloških podataka Milena Tomanović istakla je da je taj sektor spreman da pruži svoj doprinos, ali da će se ubuduće morati sa nivoa države razmišljati o povećanju kapaciteta, kako kadrovskih, tako i softverskih, da bi se ispratile sve one obaveze koje proističu iz primjene evropskih kodova i savremenog projektovanja. Ona je podsjetila da je period nakon 1979. godine bio relativno seizmički miran u Crnoj Gori.

Kao zanimljivost je iznijela podatak da su se u periodu 2018. – 2022. godine desile neke seizmičke aktivnosti na ranije mirnim lokacijama. Upoređivanjem sa podacima iz 1924. do 1928. godine došlo se do toga da su se pojedine seizmičke zone aktivirale nakon 95 godina.

dimo na oporavku Instituta –smatra Katić.

U drugoj fazi Instituta je trenutno 400 pacijenata, a planirano otvaranje prve faze krajem aprila je prolongirano, jer nemaju dovoljno kadra. Prve pacijente iz Norveške očekuju početkom maja. R. E.

Prema njegovim riječima, danas je seizmički rizik drastično veći nego prije 44 godine, čemu doprinosi mnogo faktora, uključujući i podatak da već više od deceniju pominjemo 100.000 nelegalnih objekata, što znači da ih je mnogo više. Prema ocjeni mr Jadranke Mihaljević, načelnice odsjeka za inžinjersku seizmologiju u ZHMS Crne Gore, misija zemjotresnog inžinjerstva je da stvori društvo otporno na katastrofe.

– Između straha od zemljotresa i odgovornog ponašanja, međutim, veliki je jaz – ukazala je Mihaljević, navodeći da se mora insistirati na djelovanju

bEz OdgOVORa Koliko sluha postoji ukazuje i podatak, prema njegovim riječima, da do danas nemamo pse tragače ili uređaje za traganje ispod ruševina, iako su zahtjeve slali svim izvršnim vlastima od 2007. godine naovamo. Do koje mjere nedostaje senzibiliteta za sugestije akademske i naučne zajednice pokazuje i podatak koji je saopštila dr Nina Serdar sa Građevinskog fakulteta Crne Gore da Monstat nije uvažio njihov zahtjev da se tokom predstojećeg najavljenog popisa uvedu i kategorije popisivanja zgrada. – Nijesu imali sluha da se uve-

Dr Slobodan Radusinovć iz Geološkog zavoda Crne Gore slikovito je dočarao na koji način su prirodne sile oblikovale i zakomplikovale teren i pejzaž u kojem živimo, stvaramo i gradimo.

Upravo, prema njegovim riječima, moramo imati svijest o geološkom hazardu, a znanja o toj oblasti imamo zahvaljujući, između ostalih, i Geološkom zavodu kao najstarijoj naučnoj instituciji u zemlji. Učesnike konferencije pozdravili su i direktorica ZHMS Dušica Brnović, kao i generalni direktor Direktorata za ekologiju i klimatske promjene u Ministarstvu ekologije Kemal Grbović I. PERIĆ

d. mijatović

Sa naučne konferencije

Ustavni sud najavio da će uskoro raspravljati o inicijativama koje su podnijete zbog toga što je Sudski savjet, prije gotovo tri godine, donio kontradiktorne odluke

Ustavni sud uskoro o masovnom penzionisanju sudija

PODGORICA - Ustavni sud će na jednoj od narednih sjednica razmatrati prijedloge i inicijative za ocjenu ustavnosti člana 17 st. 1 i 2 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, po kome je Sudski savjet 2021. godine penzionisao 30 sudija.

Sudski savjet je tada utvrdio da sve sutkinje koje su napunile 64 godine treba da se penzionišu, a Upravni sud je kasnije tu odluku ocijenio diskriminatorskom, jer je muškim kolegama omogućeno da rade do 66 godine. Sudijska funkcija je oduzeta i sudijama koje su imale 40 godina staža i navršenu 61 godinu.

Iz Ustavnog suda je Pobjedi rečeno da su se izborom troje sudija stekli uslovi za odlučivanje, te s obzirom na to da su riješili sve predmete povodom izbornih sporova, kojima je po prirodi stvari bio dat prioritet, o ovom problemu će biti raspravljano na narednim sjednicama. Objasnili su da saglasno odredbama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore i Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud, po pravilu, predmete razmatra prema redosljedu njihovog prijema.

- Izuzetno, u slučajevima pro-

pisanim članom 53 Poslovnika, prioritetno se razmatraju, između ostalog, predmeti za koje je zakonom propisan poseban vremenski rok u okviru kojeg Ustavni sud treba da odluči u predmetu – piše u odgovoru Ustavnog suda. Prema Zakonu o Ustavnom sudu, odluka bi trebalo da bude donešena u roku od 45 dana, jer su u ovom slučaju prijedlog podnijeli i sudovi, uključujući i Upravni sud, u dva navrata. Ipak, taj rok nije ispoštovan jer Ustavni sud, koji je do septembra prošle godine imao kapacitet da donosi odluke, nije donio odluku. Pokušaj je propao u aprilu prošle godine jer je od četvoro sudija jedan bio protiv. Odlučivanje je odloženo, a ova tačka dnevnog reda nikada više nije došla na red. Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović se tim povodom obratila 30. marta predsjedniku Ustavnog suda Budimiru Šćepanoviću urgencijom da, kao predsjednik suda, obezbijedi hitno odlučivanje.

- Ovo tim prije što su se izborom četiri sudije Ustavnog suda otklonile smetnje zbog kojih na IV sjednici 5. aprila 2022. godine prijedlog sudije izvjestioca nije dobio Ustavom

Sindikati i menadžment Javnog servisa blizu postizanja

PODGORICA – Sindikati i menadžment Javnog

servisa blizu su dogovora u vezi sa povećanjem plata za zaposlene sa najnižim primanjima u toj kući, saopšteno je juče na sjednici Savjeta Radio-Televizije Crne Gore.

propisanu većinu – napisala je Vujanović u dopisu.

Odgovori koje je Ustavni sud dao Pobjedi upućuju na to da će se konačno odlučiti o ustavnosti člana 17 st. 1 i 2 Zakona o PIO i tako će se nakon tri godine razriješiti pitanje da li je Sudski savjet, ostavljajuci bez sudijske funkcije desetine sudija, primijenio neustavnu odredbu ili nije.

Sudski savjet je u septembru 2020. godine podnio Ustavnom sudu prijedlog za ocjenjivanje ustavnosti čl.17 st.1 i 2 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Naredne godine u avgustu 2021, jedanaest sudija podnijelo je Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu za ocjenu ustavnosti čl.17 st.1 i 2 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju jer ih je prije toga isti taj Sudski savjet koji je tražio ocjenu ustavnosti – poslao u penziju. Određeni broj sudija oba pola je sudijsku karijeru okončao tako u 61 godini. Upravni sud nije podržao stav tih sudija da su i oni diskriminisani po osnovu profesije. Ustavni sud će i ovo pitanje, kako su najavili, uskoro riješiti, ukoliko odluka dobije potrebnu većinu glasova. Sada o tome odlučuje šest sudija. j. m.

U Sindikatu medija inicirali pokretanje pregovora o granskom kolektivnom ugovoru za bolji standard novinara i medijskih radnika

moguć i štrajk ukoliko se ne povećaju plate

Nedavno su, kaže Kračković, dobili pisane primjedbe poslodavaca na prijedloge sindikata, u kojima su poslodavci većim dijelom odbili zahtjeve i ostavili mogućnost da se pregovara oko koeficijenata i povećanja zarada.

- Iako prve reakcije poslodavaca ne ulivaju nadu da će pregovori biti uspješni, Sindikat medija Crne Gore (SMCG) daće šansu dijalogu, ali neće odustati od zahtjeva radnika - rekao je on.

PODGORICA - Položaj novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori generalno je loš, zarade su ispod prosjeka, a često su i meta fizičkih napada. Zato su u Sindikatu medija inicirali pokretanje novih pregovora o Granskom kolektivnom ugovoru, kojima traže povećanje plata za zaposlene u medijima u prosjeku od 15 do 20 odsto.

Ukoliko do povećanja plata ne dođe, moguć je, kažu, i štrajk. - Smatramo da ne tražimo ništa spektakularno, već nešto što garantuje minimum dostojanstva za novinare i nećemo odustati od toga. Drugi načini da se to ostvari, ukoliko ne bude volje poslodavaca, sindikat uvijek zadržava pravo na štrajk upozorenja - kazao je predsjednik Sindikata Radomir Kračković

Generalni direktor RTCG Boris Raonić je kazao da većina elemenata kolektivnog ugovora ne predstavlja problem za menadžment, ali da se najviše vremena troši na „komplikovane procedure“ kako da se dođe do povećanja plata zaposlenih u Javnom servisu.

Traže model

Prema njegovim riječima, pola godine traže model kako da dođu do toga, a jedna od ideja je bila da povećaju obračunsku vrijednost koeficijenta, kako je urađeno u nekim drugim državnim firmama, ali su onda, kako kaže, uočili kako bi ti bilo rizično sa aspekta zakonitosti. Odluka Ministarstva finansija da se uvećaju plate do 20 odsto za grupu D zanimanja im je, kako kaže, olakšala posao, pa će nakon usvajanja kolektivnog ugovora uslijediti i izmjena finansijskog plana, što se očekuje tokom naredne sedmice, oko 1.000.000 eura iz budžeta biti prebačeno za lična primanja.

Taj milion eura koji, kako kaže Raonić, neće ugroziti poslovanje kuće, će morati da se umanji za iznose za praznične i noćne sate i uvećana plaćanja za rad nedjeljom, što u skladu sa Opštim kolektivnim ugovorom stupa na snagu od 1. jula. Kako je rekao, dogovoreno je sa sindikatima da oni odrede vještaka ekonomske struke koji bi zajednički sa Službom finansija napravio analizu i utvrdio o kojem iznosu umanjenja se radi, pa da se preostali iznos pretoči u povećanje koeficijenata. Prema tumačenju Ministarstva finansija, grupa D zanimanja se odnosi na zaposlene sa koeficijentima od 3,6 do 9,8.

Čuvanje hijerarhije

Menadžment će, međutim, insistirati na tome da neka uve-

Sljedeće novi kolektivni ugovor u

CamovićVeličković je juče apelovala da kroz izmjenu koeficijenata i kolektivnog ugovora ne smije biti revanšizma prema ljudima koji su ukazivali na nepravilnosti jer su joj govorili da je do sada takve prakse bilo

ćanja budu znatno ispod 20 odsto kako ne bi došlo do, kako kaže Raonić, narušavanja hijerarhije, odnosno da ne bi sa platama stigli do nivoa plata rukovodilaca u sektorima u kojima rade. Dodatni problem je sa određenim stručnim zanimanjima koja su deficitarna, poput inženjerskog kadra. Neki poslodavci su takva zanimanja proglasili kao posebno značajna, a da li će Javni servis ići u tom pravcu, Raonić ne zna. Što se tiče novinarskih zanimanja, Raonić je rekao da se RTCG može uklopiti u uvećanje plata u rasponu od tri do maksimalno osam odsto.

Predsjednica Sindikata zaposlenih RTCG Jadranka Drobnjak kazala je da je problem što od Službe finansija

RTCG mjesecima ne dobijaju podatke, uz obrazloženje da je u pitanju tajna. – Sindikat je već angažovao sudskog vještaka koji je obračunao koeficijente, ali smo tek u aprilu dobili broj izvršilaca – rekla je Drobnjak. Ona je kazala da joj nije jasno zašto u finansijski plan nije ušao rad nedjeljom, jer je Opšti kolektivni ugovor zaključen prije finansijskog plana. – Tako da se znalo na vrijeme da će se od sredine godine primjenjivati novi obračun –kazala je Drobnjak i dodala

Čović: Tehnološki viškovi na bazi zakonski

procesa koje kreira nezakonito izabrani generalni

Potpredsjednica SMCG Milena Bubanja-Obradović kazala je da je situacija u lokalnim javim emiterima ,,standardno loša“.

Prema njenim riječima, lokalni javni emiteri dijele sudbinu opština u kojima rade, u gorem položaju su mediji sa sjevera od onih na jugu ili u centralnim djelovima. Naglasila je da pojedinim kolegama iz lokalnih medija zarada kasni i do devet mjeseci. Sl. r.

Rukovodilac Statistike i planiranja u Javnom servisu Srđan Čović proslijedio je medijima pismo koje je uputio još 30. decembra 2022. svim članovima Savjeta RTCG, u kojem se osvrće na slučaj koleginice Duške Stanić koja je proglašena za tehnološki višak.

On u pismu iz decembra informiše Savjet o događanjima u službi čiji je rukovodilac, odnosno o informaciji da je njegovoj koleginici Duški Stanić uručeno obavještenje da se njeno mjesto sekretara programa u Službi statistike i planiranja ukida i da je proglašena za tehnološki višak. Čović opisuje doprinos kolegi-

nice koja je poslije 25 godina rada u finansijama, raspoređena u statistiku uz informaciju da varijabile predložene za nju nikada nijesu isplaćene, iako su predložene u skladu sa Pravilnikom o dijelu zarade na osnovu rezultata u radu.

On podsjeća i na to kako su rađene izmjene sistematizacija radnih mjesta, pa navodi da se Služba planiranja i statistike u martu 2022. proširila sa 2 na 4 izvršioca, a u decembru 2022. su ta mjesta ugašena. - Očigledno da se unutar RTCG rad koji pomjera granice u pozitivnom smjeru ili rezultatima ukazuje na limitiranost nekih

sumnjivih

procesa i kapaciteta, nije poželjan. Zato je koleginica Duška Stanić u nepunih osam mjeseci platila cijenu koja se može definisati kao apsolutna degradacija i ugrožavanje prava na rad, što se tretira i Krivičnim zakonikom Crne Gore - piše Čović u pismu Savjetu.

On ukazuje na petnaestak izmjena sistematizacije radnih mjesta, kao i da veliku odgovornost za tako komplikovanu situaciju koja, kako kaže, krši sve moralne, radne, profesionalne i zakonske norme snose članovi Savjeta RTCG koji su i pored obaveze da štite interese javnosti, kršenjem Zakona o nacionalnom

Sa konferencije za novinare Smcg

Sa sjednice Savjeta

postizanja dogovora oko uvećanja zarada

sedmice kolektivni u RTCG

– Podsjećam da je taj iznos varijabila, koje su ogromne u Javnom servisu, jedan veliki fond gdje postoji prostor da se one smanje i smatram da to treba uraditi. Tako da nam možda i ne treba izmjena finansijskog plana ako dobijemo taj podatak, pa saznamo koliko se troši na varijabile –kazala je ona.

greška u ugovoru

Ona je rekla da je dobro što su menadžment i sindikati blizu dogovora, ali i da je neshvatljivo da su zaposleni izgubili četiri mjeseca, bez obzira na komplikovanost, jer je riječ o sistemu koji godišnje troši oko 20 miliona eura i da i dalje ne može dobro da funkcioniše.

Kako je Pobjeda ranije pisala, Raoniću je (ne)namjernom greškom u ugovoru o radu osnovna zarada, ma koliko to zvučalo nelogično, fiksno uvećana varijabilom u visini tri prosječne neto zarade u RTCG, što je iznos iznad 2.000 eura.

„Greška“ u ugovoru se sastoji u tome što piše da „zaposleni ima pravo na uvećanje zarade od 3 (tri) prosječne neto zarade u RTCG“ čime je Raoniću, što se vidi i po imovinskom kartonu dostavljenom ASK-u, varijabila u iznosu od tri prosječne neto zarade isplaćivana svakog mjeseca od dana kada je stupio na dužnost u avgusti 2021. godine.

Skupštinski Odbor za rodnu ravnopravnost razmatrao izvještaj DRI o uspješnosti sprovođenja politike rodne ravnopravnosti u državi

Žene i dalje podređene, od 1960. godine sve se manje rađa djevojčica

da se nada da će užurbanim tempom do sljedeće nedjelje uspjeti da postignu konačni dogovor.

PeglaNje

NoviNarskih zvaNja Predsjednica Reprezentativne organizacije sindikata RTCG Slavica Kruščić-Vasović je takođe kazala da je gotovo sve dogovoreno, te da je preostao samo sastanak vještaka sa finansijskom službom i da se „ispeglaju“ novinarska zvanja, oko kojih se mora detaljno dogovoriti kao i ka-

sumnjivih generalni direktor

javnom emiteru (član 29) Zakona o radu (član 5), Zakona o lobiranju, Zakona o zaštiti na radu i izborom Raonića, ne samo ugrozili javni interes, već doveli u pitanje sudbine i prava velikog broja profesionalaca u RTCG. – U RTCG se određuju tehnološki viškovi na bazi netransparentnih i zakonski sumnjivih procesa kreiranih i diktiranih od strane nezakonito izabranog generalnog direktora, koji je i sam tehnološki višak. U njegovom opisu posla je da se stara da RTCG posluje zakonito. Sad smo već na ivici apsurda – navodi Čović, između ostalog, u pismu iz decembra.

ko da na najbolji mogući način da se izdvoje rukovodioci od onih kojima rukovode.

- Od Ministarstva rada i socijalnog staranja dobili smo mišljenje da ne postoji mogućnost da se za dva nivoa kvalifikacije (VI i VII stepen) izjednače koeficijenti. Tu ćemo morati takođe da pravimo razliku, jer u kući godinama imamo ljude koji imaju jedno zvanje prema školskoj spremi, a potpisuju se potpuno drugim zvanjem i rade odgovorniji posao od onog koji imaju rješenjem – kazala je Kruščić-Vasović.

Članica Savjeta Marijana Camović-Veličković je kazala da se najvjerovatnije odugovlačilo sa postizanjem dogovora jer se i pored nekoliko mišljenja Ministarstva finansija u kojima se eksplicitno kaže da se plate mogu povećati samo radnicima u tzv. grupi D zanimanja, težilo da se plate povećavaju i rukovodiocima.

– Valjda je i taj dio priče riješen konačno, nakon trećeg mišljenja Ministarstva – kazala je ona.

Camović-Veličković je podsjetila da je tražila od menadžmenta da Savjetu dostavi pojedinačne i ukupne iznose isplaćenih varijabila po godinama, od dana od kada je Raonić na mjestu generalnog direktora, ali da tu informaciju još uvijek nije dobila.

Prema Pravilniku o dijelu zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu RTCG, rukovodioci organizacionih jedinica do 25. u mjesecu predlažu zaposlene koji ispunjavaju uslove za obračun i visinu varijabilnog dijela zarade. Generalni direktor ima diskreciono pravo da prijedlog usvoji ili odbije, kao i da umanji ili poveća iznos u zavisnosti od sredstava kojima RTCG raspolaže u momentu isplate. Zanimljive su odredbe Pravilnika koje izuzimaju generalnog direktora, urednike programa, rukovodioce sektora i raznih službi u RTCG, kao i šefa Raonićevog kabineta od pravila da varijabilni dio zarade ne može biti veći od 50 odsto iznosa neto osnovne zarade zaposlenog. Camović-Veličković je juče apelovala da kroz izmjenu koeficijenata i kolektivnog ugovora, ne smije biti revanšizma prema ljudima koji su ukazivali na nepravilnosti, jer su joj govorili da je do sada takve prakse bilo.

- To je nedopustivo i takve informacije često dolaze do mene. Ja bih zamolila da se sa takvom praksom prestane, jer je ispod svakog nivoa da se na taj način sveti ljudima koji su niže na hijerarhijskoj ljestvici – kazala je ona ističući da zaposleni nijesu u istoj poziciji kao i članovi Savjeta ili menadžmenta, te da za svaku promjenu ugovora o radu idu na sud, posebno znajući kako sistem funkcioniše.

D. MihailoviĆ

PODGORICA - U Crnoj Gori se u dovoljnoj mjeri uspješno ne sprovodi politika rodne ravnopravnosti. Žene se i dalje nalaze u podređenom položaju u odnosu na muškarce, nemaju jednak pristup mogućnostima, ukazivali su poslanici/ce na sjednici Odbora za rodnu ravnopravnost. Ovo skupštinsko tijelo juče je polemisalo o izvještaju Državne revizorske institucije koja je analizirala kako se sprovodi politika rodne ravnopravnosti u državnim institucijama. Istraživala je stanje u ministarstvima ljudskih i manjinskih prava, finansija, rada i socijalnog stranja, ekonomskog razvoja. Uključene su bile i dvije opštine – Podgorica i Berane. DRI je izdala 15 preporuka da se poboljšaju rezultati. Pored ostalog, traži se izmjena Zakona o rodnoj ravnopravnosti, da se jasno obaveže država da integriše rodnu perspektivu, da se vodi evidencija o rovnoj ravnopravnosti, da se prati stanje... Zaključeno je da se ne dostižu međunarodne tekovine ravnopravnosti muškaraca i žena. Predsjednica Odbora Božena Jelušić komentarisala je da je Zakon o rodnoj ravnopravnosti više deklarativan, da se napravi štrik za Evropsku uniju, ali da nije dovoljno operacionalizovan, da nema smjernica kako akcije treba da se sprovode. DRI je kritikovala i Vladu zbog Savjeta za rodnu ravnopravnost, koji je formiran 2016. godine ali ne funkcioniše...

Jelušić je kazala da to treba da bude ključna institucija za ostvarivanje rodne ravnopravnosti, da usmjerava druge, sakuplja informacije, vodi brigu o napretku u ovoj oblasti.

- Gotovo smo imali neprimjetan savjet i to ne bi smjelo da bude – rekla je Jelušić. Podsjetila je na novac koji odvaja Evropska unija iz IPA fondova za projekte koji moraju da budu rodno senzitivni,

Sramota za Crnu Goru

što osuđivani nasilnici štite žrtve nasilja

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić rekla je da Zakon o NVO treba da se mijenja, jer se ne finansiraju kroz taj akt uvijek one organizacije koje bi trebalo.

- Kod nas NVO vode osuđivani nasilnici. Dobijaju sredstva za sklonište za žrtve nasilja. To je sramota za zakonodavstvo Crne Gore. Ovaj odbor je pokrenuo to pitanje. U zemljama regiona nema takvih primjera - rekla je Jelušić.

Pobjeda je ranije pisala da je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja za pružanje usluge socijalne i dječje zaštite opredijelilo 100.000 eura NVO Institut za socijalnu i obrazovnu politiku za projekte kojima se pomaže žrtvama nasilja – SOS telefon i Sklonište za žrtve trgovine ljudima. Direktor te NVO Mitar Radonjić je dva puta pravosnažno osuđivan zbog nasilja, a jednom zbog samovlašća, piše u presudama Osnovnog suda u Baru i Višeg suda iz Podgorice. Iz MFSS, kojim je tada rukovodio Milojko Spajić, rekli su Pobjedi da po zakonu i pravilniku nije propisano da se taj resor bavi takvim informacijama, te da je ta NVO licencu za pružanje usluge dobila 16. decembra 2019. godine.

ali da ih mi nemamo. Pričala je da će se unapređenjem položaja žena unaprijediti cijela porodica.

- Mi nemamo ni alate da ljudi konkurišu. Ministarstva su dužna da ih ljudima pruže.

Pare će proći, Crnu Goru neće dohvatiti – rekla je Jelušić. Poslanica Valentina Milić kritikovala je ministre što nijesu došli na sjednicu. Kazala je da su time pokazali koliko im je važan položaj žena u društvu iako su poslali svoje predstavnike. Nalaze DRI smatra zabrinjavajućim. Navela je da znamo koliko su žene podređene, koliko su im nejednaka prava, uskraćena su u odnosu na ona koja imaju muškarci. - Izvještaj govori da maltene godinama stagniramo – rekla je ona. Komentarisalo se da se politike rodne ravnopravnosti ne sprovode i zbog uticaja patrijarhalne sredine.

Senator DRI Branislav Radulović, između ostalog, ukazao je na ozbiljni kulturološki defekat crnogorskog društva. Rekao je da je više nego poražavajuća činjenica da se od 1960. godine rađa manje djevojčica nego dječaka. Objasnio je da, prema podacima populacionog fonda UN, Crna Gora se nalazi među četiri države svijeta u kojima je došlo do najizraženijeg disbalansa rođene muške i ženske djece, usljed selektivnog abortusa. To pitanje nije bio predmet analize DRI, ali je Radulović kazao, ukoliko je tačan podatak, manje je važno jesmo li na toj listi četvrti, peti, sedmi, to je poražavajući podatak. Istakao je da se boji da crnogorska društvena zajednica i te kako ima neku drugu prirodu problema koja nije ekonomskog karaktera. Rekao je da očekuje da se u perspektivi ova statistika promijeni. N. Đ.

d. malidžan

HAPŠENJE PRVOG ČOVJEKA BUDVE: Transkripti razgovora članova mafije preko „Skaj“ aplikacije funkcionera Demokratskog fronta sa škaljarskim klanom; iz SDT tvrde da imaju dokaze za tri

Milu Božoviću zadržavanje

PODGORICA – Predsjednik

Opštine Budva Milo Božović uhapšen je juče rano ujutro po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog stvaranja kriminalne organizacije i šverca droge. Prema izvorima iz istrage koja je vođena u saradnji sa Europolom, Božović je već duže označen kao osoba koja ima veze sa trgovinom narkoticima.

HAPŠENJE I PRETRESI

Božović je juče ujutru lišen slobode u porodičnoj kući u centru Budve, nakon čega su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvršili pretres njegove kuće i kancelarije u Opštini Budva. Nakon toga je priveden u prostorije Specijalnog policijskog odjeljenja gdje mu je uručeno rješenje o zadržavanju, a sinoć je saslušan u tužilaštvu gdje mu je određeno zadržavanje do 72 sata.

- Specijalno policijsko odjeljenje je lišilo slobode predsjednika Opštine Budva M. B. jer postoje osnovi sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i tri krivična djela: neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - saopštio je Pobjedi portparol

SDT-a Vukas Radonjić

Branilac Božovića, advokat Miroje Jovanović kazao je da nije dobio odobrenje da vidi klijenta u prostorijama Specijalnog policijskog odjeljenja.

- Nije mi omogućeno da ga vidim, čekamo saslušanje. Tako da ja, kao branilac, nijesam upoznat sa navodima i činjenicama koje mu se stavljaju na teret... Ovo je dio nekih, čini se, političkih igara, ali u narednim danima ćemo vjerovatno imati više odgovora – rekao je Jovanović.

KRIMINALNE KONEKCIJE

Veze sa mafijom funkcionera proruskog i prosrpskog De-

 Crnogorske službe bezbjednosti Božovića nikada nijesu vodile kao „bezbjednosno interesantno lice“ , ali jesu kao „lice blisko povezano“ sa OKG „budvanska“

 Za novog predsjednika Opštine Budva već godinama posebno su zainteresovane američke službe što, navodno, zna i sam Božović - objavio je M portal 31. oktobra 2022.

 ,,Milo radi robu brodove ima 15 godina. Težak je milione i milione od zgrada lokala restorana jahte po Budvi. Sve kupio...“ - poručuje Mrvaljević preko Skaj aplikacije Bajramoviću

mokratskog fronta i aktuelnog predsjednika Opštine Budva Mila Božovića raskrinkala je „Skaj“ aplikacija, nekada zaštićena „veza“, preko koje su komunicirali članovi mafije diljem svijeta, a koju su međunarodne službe bezbjednosti uspjele da dešifruju i dostave transkripte razgovora kolegama, među kojima i crnogorskim službama. Mnogi transkripti dospjeli su u medije, a to je bio slučaj i sa komunikacijama crnogorskih kriminalaca - u kojima Božovića pominju kao čovjeka od povjerenja.

M portal, koji je od avgusta prošle godine objavio seriju transkripata tih razgovora, prenio je 31. oktobra 2022. da se kriminalnim vezama predsjednika Opštine Budva bave i strane službe.

Regionalne, evropske i američke službe bezbjednosti, kako su objavili, veoma revnosno godinama prate „balkanski kartel“, kako u međunarodnoj komu-

nikaciji zajednički označavaju „škaljarce“, „kavčane“, klan Luke Bojovića i sve ostale manje kriminalne grupe.

- Za novog predsjednika Opštine Budva već godinama posebno su zainteresovane američke službe što, navodno, zna i sam Božović – prenio je tada M portal.

Prema informacijama medija, crnogorske službe bezbjednosti Božovića nikada nijesu vodile kao „bezbjednosno interesantno lice“ (BIL), ali jesu kao „lice blisko povezano“ sa OKG (organizovana kriminalna grupa) „budvanska“.

M portal je u oktobru prošle godine objavio i da bezbjednosne službe godinama raspolažu operativnim podacima o bliskim vezama Božovića sa Milošem Nilovićem Runjom, „desnom rukom“ Filipa Koraća, saradnika Luke Bojovića koji rukovodi njegovim poslovima.

Objavili su da su Božović i Nilović prije nekoliko godina bili u automobilu koji je kontro-

TAKO JE GOVORIO ABAZOVIĆ:

Ugledajte se na predsjednika

Opštine Budva

Odlazeći premijer Dritan Abazović, koji se konstantno pominje u „Skaj“ komunikacijama članova mafije kao njihov „brat“, u januaru je, u emisiji „Načisto“ TV Vijesti, imao hvalospjev na račun Mila Božovića - Ugledajte se malo na predsjednika

Opštine Budva (Milo Božović)… Nije nikakva reklama, bez obzira na naše prijateljske odnose - govorio je on, podsjetio je portal CdM. Abazović je u toj emisiji, osvrćući se, između ostalog, i na učestvovanje predsjednika crnogorskih opština u

Skupštini Srbije, govorio o tome kako osobe koje se izjašnjavaju kao Srbi nijesu diskriminisane, ukazujući da oni danas upravljaju gradovima, državnim preduzećima, ima ih u Vladi…

Dao je i savjet „da se ugledaju na predsjednika Opštine Budva“, ne pokušavajući, kako kaže, da ga izreklamira „bez obzira na prijateljske odnose“. - Ugledajte se malo na predsjednika Opštine Budva. On nije bio ni na jednom, ni drugom skupu. Nije nikakva reklama, bez obzira na naše prijateljske odnose, nego je doveo tri puta vi-

lisan na Graničnom prijelazu Dobrakovo i da je tada kod Božovića nađeno oko 50.000 eura u kešu. Nilović je hapšen 2017. godine u akciji srpske žandarmerije u beogradskom restoranu „Durmitor“ zajedno sa još 10-ak „škaljaraca“, a sa njim je tog dana, kako je naveo M portal, uhapšen još jedan prijatelj Mila Božovića – Mališa Vućić iz Nikšića. Ovaj Nikšićanin bio je privođen i saslušavan i uoči lokalnih izbora u Nikšiću 14. marta 2021. zbog sumnji da je, zajedno sa Božovićem i Rajkom Baćovićem Džegerom, kupovao glasove za potrebe Demokratskog fronta. Božović je tada rekao da nije privođen, a policijski izvori su tvrdili da se pozvao na poslanički imunitet.

BUDVANSKE VEZE

Početkom avgusta prošle godine M portal je najavio da će objaviti transkripte „Skaj“

komunikacija članova mafije, konkretno OKG „budvanska“, koji će pokazati nagli uspon i snažan politički uticaj dolaskom novih, proruskih i prosrpskih vlasti nakon izbora 2020.

U najavi su napisali i da za vođu „budvanske“ slovi Marko Ljubiša Kan, blizak Crkvi Srbije, a da ova kriminalna grupa uticaj na nove vlasti pravi kroz komunikacije koje se odvijaju na relaciji Ognjen i Mladen Kažanegra, Milo Božović, Đuro Ivanović, Marko Bato Carević, bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i predsjednik UO JP Morsko dobro Blažo Rađenović (funkcioner partije odlazećeg premijera Dritana Abazovića).

- U ovom krugu se odvijao, i dalje se odvija, značajan uticaj na kadrovska dešavanja u sektoru bezbjednosti, ali i na političkoj sceni – prenio je ovaj portal u avgustu 2022.

U transkriptima „Skaj“ komunikacija koje je ovaj portal objavio 2. septembra prošle godine, između članova škaljarskog klana u izbornom danu i noći 30. avgusta 2020, Stefana Đukića Mandića, koji je tada bio u zatvoru u Kijevu (Ukrajina) i Bojana Lopičića, pominje se i Milo Božović.

U 21 sat i 51 minut Đukić Mandić je obavijestio sagovornika iz Podgorice da mu je „General“ javio da je gotovo i da je opozicija pobijedila sa 51 odsto osvojenih glasova, da su „javili firmi ovi sa brda“.

U razgovoru se pominje i novac koji su „škaljarci“ davali političarima u Crnoj Gori, a glavna kopča sa izbornim štabovima tadašnje opozicije je „General“, koji je na vezi sa Đukićem Mandićem.

Božović se u tom razgovoru pominje kao osoba koja preko kriptovanog telefona javlja „Generalu“, osobi za koju ovaj dvojac navodi da je najmoćnija, rezultate iz Budve.

Bojan Lopičić piše Đukiću Mandiću: „Vele da je tako pregažen u Pg da mu ne može pomoć sjever“.

- Evo u stab u budvu smo dobili isto. Bozovic onaj je na vezu su sa bratom ovim. Pola opozicije je na kripte gori su od nas hahaha – piše Đukić Mandić.

KOKAINSKI

PUT I ,,VISOKA POLITIKA“

Božović se pominje i u transkriptima koje je M portal objavio 13. septembra 2022.

Prema tvrdnjama „škaljaraca“, kao tadašnji član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, on je trebalo da utiče na smjene glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, specijalnog tužioca Saše Čađenovića i funkcionera Upra-

še turista za Novu godinu nego što je bilo u Crnoj Gori 2019. godine. Neka na tome rade kolege, a onda će kao

plod tog dobrog posla nastati pomirenje… - rekao je, između ostalog, Abazović. K.K.

Transkript razgovora članova škaljarskog klana

Privođenje Mila Božovića

aplikacije ukazali na veze predsjednika Opštine Budva i tri krivična djela trgovine narkoticima

zadržavanje do 72 sata

Intervenisao za Terzića

Prema informacijama Pobjede, nakon nedavne smjene direktora Uprave policije Zorana Brđanina, predsjednik Opštine Budva Milo Božović intervenisao je da na njegovo mjesto dođe šef budvanske policije Nikola Terzić, ističući veoma dobru saradnju sa njim.

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić predložio je upravo Terzića za novog direktora Uprave policije, ali, vjerovatno ne zbog Božovićeve intervencije, već zbog toga što je i sam u dobrim odnosima sa njim.

Zanimljivo, još 26. aprila 2021. godine, na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost čiji je bio član kao poslanik Demokratskog fronta, Milo Božović je kazao da je Uprava policije i dalje zarobljena od neformalnih centara moći u državi. - Jedini način da se reformiše ovaj dio vlasti jeste da u sistem uđu ljudi koji nijesu bili dio onog starog - naveo je Božović.

Mandić: Država je objavila rat DF-u, posebno u opštinama gdje smo najjači

Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić ocijenio je na početku jučerašnje sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu kako nije slučajno što je akcija hapšenja predsjednika Opštine Budve Mila Božovića organizovana baš uoči zasijedanja tog parlamentarnog radnog tijela.

- Ne mislim da je slučajno ta akcija baš jutros organizovana. Ne mislim ni da je bilo koji novi podatak vezan za Mila Božovića stigao juče ili prekjuče. Ta je akcija namjerno jutros organizovana pretpostavlja i zbog ovog odbora – naveo je juče Mandić. Istakao je i kako je „žalosno“ što se Milo Božović hapsi dok njegov, kako je rekao, imenjak Milo Đukanović uživa u Dubaiju. - Tamo se ne udara, ali se udarilo na Mila Božovića i to baš jutros u susret ovoj sjednici – rekao je Mandić.

Naveo je i da je sa Božovićem prijatelj, da ga poznaje još iz perioda kada je bio dječak i da je posljednja osoba koja je imala bilo kakav razlog da se bavi kriminalom, jer njegova porodica važi za jednu od najbogatijih u državi.

Istakao je i kako će glavni specijalni tužilac morati da priloži mnogo dokaza da bi tvrdnje o Božoviću opravdao. Rekao je i kako stiče utisak da se raspored hapšenja u Crnoj Gori pravi po principu „sad ćemo jednog iz DPS-a, pa ćemo jednog iz Ure, pa ćemo jednog iz DF-a“.

ve policije Zorana Lazovića, a koju trojicu su oni tretirali kao glavnu prijetnju.

U tim transkriptima razgovora Zorana Mrvaljevića i Milija Bajramovića, iz februara 2021. godine, oni razmjenjuju poruke o tome na koji način će promjena vlasti u Crnoj Gori uticati na status ove mafijaške grupe i navode Mila Božovića kao čovjeka od povjerenja koji će biti podrška za čistku u Specijalnom državnom tužilaštvu.

Uklanjanje Katnića, Čađenovića i Lazovića dvojica „škaljaraca“ ocjenjuju kao „ključ“ za ostvarenje planova ove kriminalne organizacije.

U prepisci pišu kako se Božović vodi kao „škaljarac“, zajedno sa bokserom Nikolom Sjekloćom i da se on bavi međunarodnim švercom narkotika.

M portal je u tom tekstu naveo i da službe bezbjednosti koje su analizirale materijal sa „Skaj“ aplikacije i upoređivale podatke sa ostalim raspoloživim informacijama, u svojim zaključcima navode je Božović uključen u međunarodni šverc kokaina pomorskim putevima.

U „Skaj“ prepisci Mrvaljević navodi da su Božovića „stavili u bezbjednost“ (misli na skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu), kao i da je on s njim komunicirao preko kriptovanog telefona.

U tom razgovoru Mrvaljević objašnjava Bajramoviću ko su Božovićevi prijatelji i navodi sada pokojnog Vlada Popovića Popa i Vojislava (Vojkana) Kostića, obojica pripadnici škaljarskog klana iz Beograda.

Popović je bio blizak saradnik

Luke Bojovića i Filipa Koraća, a ubijen je 2018. godine.

Mrvaljević piše i kako ga je Božović posjećivao 2017. godine, kada je bio ranjen, te da mu

je nudio da „pošalje pucača“. Analitičari službi bezbjednosti, pojašnjava M portal, u ovom dijelu komunikacije navode da je nejasno da li je Božović nudio Mrvaljeviću „pucača“ u kontekstu osvete za ranjavanje ili kao fizičko obezbjeđenje tokom opravka.

Mrvaljević 26. februara 2021. godine piše Bajramoviću: „Imamo potporu sad u demokratski front/ Milo Božović prejak je i stavili ga u bezbjednost/ Pa skupštinu/ Biće 4-5 čojek u državu“.

- A sa njim sam bio na kriptu vani/ Tu mi moramo da grmimo i spojimo se i gledamo vezu – piše on dalje i dodaje da je Božović „u odbor za skidanje Lazovića i Katnića“.

Na to mu Bajramović odgovara da je sigurno da će „njih skinut“, ali i konstatuje „bitno je sve da ih maknu“.

- Džabe skidaju Katnića ako ostave sve ostale specijalne tužioce/ Čađenović je go*no koli-

ko i Katnić“ – piše on Mrvaljeviću, koji mu odgovara „čim se formira sve angažujemo Mila a može baš baš mnogo“. Bajramović na to piše: „Vidio sam kad se birala vlada, bio je našmrkan u Skupštinu/ Pa su mu rekli da sjedne/ Da se ne blamira vjerovatno“.

,,TEŽAK JE MILIONE...“

Mrvaljević je u toj prepisci Bajramoviću objasnio i svoju vezu sa Božovićem, navodeći da je on „krstio sina Bobanu bratu mi iz Budve“.

- Milo radi robu brodove ima 15 godina. Težak je milione i milione od zgrada lokala restorana jahte po Budvi. Sve kupio. Onaj Vlada Pop mu je pobratim bio. A onaj Vojkan Kostić najbolji drug. Milo se vodi kao škaljarac i on i Sjekloća. Tako da nam je on u novu vlast bingo/ Zna ga Dide zajedno smo išli kod njega – navodi on. Piše i da će Božović „nać vezu za sudstvo“.

- To sam ubjeđen vrlo rado će pomoć/ Ovi iz budve i Miloš imaju vezu jaku baš jaku/ Bas druguju/ Brate svi ćemo gurat za sudstvo jer i serdar će iste te ljude kontaktirat. Drugovi su mu. Imaćemo jaku vezu sigurno – piše Mrvaljević.

M portal je 29. septembra prošle godine objavio i fotografiju koja, kako su napisali, otkriva veze predsjednika Opštine Budva sa OKG „škaljari“. Na fotografiji su Milo Božović, Radomir Boban Baćović, Vladimir Mandić i njegov otac Momčilo, te Petar Cerović, svi ispred trobojke sa crnogorskim grbom i sa tri podignuta prsta.

Mlađi Mandić je, kako je naveo ovaj portal, poznat i u Srbiji i u Crnoj Gori kao osoba zadužena za „prljave“ poslove Aleksandra Vučića, a njegov otac Momčilo bio je ministar pravde u Vladi Radovana Karadžića i desna ruka ovog osuđenog ratnog zločinca. Momčilo Mandić je uhapšen 2003. godine u Budvi i isporučen Bosni i Hercegovini zbog optužbi za organizovani kriminal. Hapšen je i u Srbiji, u akciji „Sablja“, nakon ubistva premijera Zorana Đinđića

SVI VUČIĆEVI LJUDI

Prema informacijama M portala, Nikšićanin sa prebivalištem u Srbiji Radomir Boban Baćović je, nakon što je u Istanbulu 8. septembra ubijen Jovan Vukotić, novi šef škaljarskog klana, a povezuje se sa švercom koka-

- Kao da neka nevidljiva ruka izvan Crne Gore želi da utiče na političke procese na ovom prostoru. Ja prepoznajem tu nevidljivu ruku. Nemam dokaza za nju, ali znam koliki je uticaj međunarodnog faktora bio i 2016. godine i znam koliko je teško raditi posao koji radi glavni specijalni tužilac, ali svi imaju svoju odgovornost i ne mislim da je on u bilo kakvom riskantnijem položaju u odnosu na bilo kojeg od nas – kazao je Mandić.

Koji sat kasnije, tokom gostovanja u emisiji ,,Argumenti“ na RTCG, Mandić je bio znatno konkretniji i ustvrdio da je ,,privođenje gradonačelnika Budve Mila Božovića napad na Demokratski front“. - Više ja vjerujem Milu Božoviću, kojem sam kao čovjeku sa 23 godine povjerio da vodi naš opštinski odbor, nego svima u tužilaštvu. Ovo doživljavam da je država objavila ,,rat“ Demokratskom frontu, posebno u opštinama u kojima smo najjači. Ako Milo Božović negira krivicu, Demokratski front će stati uz njega poput grčke falange i staćemo uz njega kao što smo se branili 2016. godine - rekao je Mandić, konstatujući da se ,,radi i o pritisku sa onih adresa koje su insistirale da DF ne može ući u Vladu“. Đ. ĆORIĆ

ina i skanka iz Južne Amerike u Evropu. U martu ove godine M portal objavio je izvode iz „Skaj“ prepiske Radomira Bobana Baćovića koji potvrđuju da je on za

DF davao novac tokom kampanje za lokalne izbore u Nikšiću 2021. u što je, kako se sumnjalo, bio uključen i Božović. Policija je uoči nikšićkih izbora, 14. marta, privodila Božovića zajedno sa bezbjednosno interesantnim licima Rajkom Baćovićem Džegerom (bratom Radomira Baćovića) i Mališom Vučićem. U „Skaj“ prepisci koju je objavio M portal, Radomir Baćović 13. februara 2021. piše sada pokojnom Goranu Vlaoviću o hapšenju Božovića.

Politička karijera: odbornik, poslanik, gradonačelnik, prijatelj Abazovića, Vlada Mandića, Rada Šijana...

Milo Božović je član Nove srpske demokratije od njenog osnivanja. Imao je samo 23 godine kada je, po priznanju predsjednika te stranke Andrije Mandića, počeo da vodi Odbor Nove u Budvi.

U svim sazivima Skupštine opštine Budva, u periodu 20052020. godine, biran je za odbornika u Skupštini opštine Budva. Obavljao je funkciju predsjednika programskog Odbora RTV Budva od 2003. do 2005. godine.

Snažan politički uspon počinje 2017. godine kada je imenovan

za funkciju glavnog menadžera Budve i to kao prvi saradnik kontroverznog gradonačelnika Marka Bata Carevića. Tu funkciju je obavljao do 2020. godine kada je izabran za funkciju poslanika.

Dobar odnos Božovića i Carevića je trajao sve do 2022. godine kada je i nastao sukob sa Carevićem upravo zbog ambicije Božovića da vodi metropolu turizma. Razlog je jasan: građevinski biznis i ogroman novac koji se vrti u toj priči.

Pobjeda je izvještavala i o fizičkom obračunu dva čelna čovje-

ka DF-a u Budvi ali su obojica te informacije nevješto demantovali.

DF je tada stao na stranu Božovića pa je nakon zajedničke političke akcije Ure i DF-a i imenovanja odbora povjerenika Milo Božović po prvi put izabran za gradonačelnika Budve. Božović je potom na lokalnim izborima iste godine zahvaljujući ubjedljivoj pobjedi reizabran na tu funkciju. Ipak kratkotrajni poslanički mandat Božovića veže za brojne kontroverze jer je on aktivno učestvovao u svim akcija-

ma Vučićeve Srpske napredne stranke na lokalnim izborima 2021. od Budve pa do Herceg Novog.

Tako je Božović privođen zajedno sa funkcionerima SNS-a Vladom Mandićem i Radem Šijanom u Nikšiću u januaru 2021. godine pod sumnjom za unošenje novca za kupovinu glasova.

Božović se tim povodom pozvao na poslanički imunitet. Mila Božovića je svojim prijateljem nazvao i premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović. N.ZEČEVIĆ

- Sinoć u NK hapse Mila Božovića, poslanik i član Odbora za bezbednost, na ulici ga drže sat i po - piše on Vlaoviću.

VEZE SA JOVANOM VUKOTIĆEM

O vezama sa Milom Božovićem u „Skaj“ prepiskama pisao je i nedavno ubijeni vođa škaljarskog klana Jovan Vukotić. M portal je 21. novembra prošle godine objavio prepisku između osuđenika Saše Borete i Vukotića koju su vodili u februaru 2021. U komunikaciji je učestvovala i osoba pod šifrom JJAFET, čiji je identitet, prema saznanjima ovog portala, poznat Specijalnom državnom tužilaštvu.

U tim porukama Vukotić piše Boreti da će Ljubo Bigović, kojeg on zove Krivi, pokrenuti priču o novim detaljima u istrazi ubistva suvlasnika dnevnika Dan Duška Jovanovića - Nego da ti javim mada dogovor je da niko ne zna. Ti da znaš. Krivi će da počne ono sad. Da znaš. Neću ga zvati na signal više uopšte. Mada nismo o tome ni pričali. Pomenuće i tu bagru. Evo zna on to. Danas mi samo javio da se nećemo čujati... da, da, ključno, nego što... Da ne pomisle da ga ja guram. Da, biće haos. Ja sam mislio da pričam sa Milom Božovićem da to podrže. Ali mi Krivi reče nikome ne pričaj samo prati medije. Da ih guram. To ću gurati tu imamo sad linkove najjače – napisao je Vukotić.

K. KRSMANOVIĆ/ A. RAIČKOVIĆ

m. babović

DODATNA ISTRAGA: Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšene četiri osobe, za jednom se traga

Terete ih za otmicu i ubistvo Hodžića i Spahića

Za ubistvo Hodžića i njegovog zeta Spahića osumnjičeni su Beograđani Veljko Belivuk, Marko Miljković, Nebojša Janković i Ratko Živković, a sada je, sudeći po akciji SDTa, proširen broj ljudi koji se terete da su dio kriminalne grupe koja je učestvovala u likvidaciji

PODGORICA - Četiri osobe uhapšene su juče po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva i protiv njih će biti podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su povezani sa otmicom i ubistvom Damira Hodžića i Adisa Spahića u oktobru 2020. godine u Spužu.

Specijalno državno tužilaštvo podnijeće krivičnu prijavu i protiv Cetinjanina N. K. koji je u bjekstvu, a zbog sumnje da je dio kriminalne grupe koja je učestvovala u ovom zločinu, potvrđeno nam je nezvanično iz SDT-a.

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva pretresena je kuća kod Spuža za koju se sumnja da je mjesto u kojem su ubijeni Hodžić i Spahić.

Kako je za Pobjedu kazao državni tužilac i portparol Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić, Specijalno policijsko odjeljenje je po nalogu SDT-a uhapsilo B. G, D. G, D. P. i M. N. i podnijeće krivičnu prijavu protiv njih i protiv S. K, koji je u pritvoru zbog drugog predmeta, kao i protiv D. P. i N. K - B. G, D. G, D. P, S. K, D. P. i N. K. se sumnjiče da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo u saizvršilaštvu, a M. N. stvaranje kriminalne organizacije i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, a povodom lišenja života A. S. i D.

H, u Spužu, u oktobru 2020. godine - kazao je Radonjić za Pobjedu.

Za ubistvo Hodžića i njegovog zeta Spahića osumnjičeni su Beograđani Veljko Belivuk, Marko Miljković, Nebojša Janković i Ratko Živković U slučaju morbidnog zločina u Spužu, ključnu ulogu odigrao je Radoje Živković, koji je iskoristio Hodžićevo povjerenje i namamio ih u kuću u Spužu, gdje su i likvidirani. On je obezbijedio kuću, a nakon toga stupio u telefonsku komunikaciju sa Hodžićem. Iskoristio je njegovo povjerenje i tražio od njega i Spahića da dođu u Spuž u kuću koju je

Policajci upali u pogrešan stan i maltretirali porodicu Kaluđerović:

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja uz asistenciju pripadnika Protivterorističke jedinice upali su juče ujutro greškom u stan Cetinjanina Bogdana Kaluđerovića koji je poznat kao rukometni sudija, prenosi RTV Cetinje. Naime, policajci su, prema pisanju pojedinih medija, tražili osobu koja ima isto prezime, pa su tako u cik zore ušli u stan Bogdana Kaluđerovića u kojem su se nalazile i njegova žena i dvije maloljetne kćerke od kojih jedna ima tek četrdesetak dana.

- Jutros u 6.45 sati, čuli smo lupnjavu na vratima i povike ,,Otvaraj, policiija!“ Brzo sam ustao i kako sam prilazio vratima ukazao da djeca spavaju. Kada sam otvorio vrata, nekoliko policajaca me je oborilo na pod, stavljali su mi čizme

na vrat, nijesam mogao da im objasnim da nijesam taj neko koga traže. Trojica ili četvorica su upali u sobu gdje je spavala moja osmogodišnja kćerka i probudili je, a potom su ušli i u sobu đe je bila moja žena sa djevojčicom koja je tek napunila četrdeset dana. Djeca su doživjela veliki stres, išli smo i kod psihologa. Ovo je zaista strašno, nedopustivo - kazao je juče Bogdan Kaluđerović za TV E.

On je najavio da će Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju podnijeti krivičnu prijavu protiv službenika policije.

Kaluđerović je, inače, rukometni sudija i nije jasno kako su policajci Specijalnog odjeljenja i Protivterorističke jedinice mogli da naprave takvu zamjenu identiteta i promaše adresu.

U Novom Sadu izrečena presuda Nikšićaninu za prebijanje mladića

Kontić osuđen na

četiri godine zatvora

NOVI SAD - Ivan Kontić

(33) iz Nikšića osuđen je juče u novosadskom Višem sudu na četiri godine zatvora zbog prebijanja Miljana

Mandića iz Beograda, u avgustu 2020. godine u Jevrejskoj ulici u Novom Sadu.

Snimci tuče u kojima se vidi

kako Kontić lomi ruke Mandiću ispred jednog ugostiteljskog objekta obišle su i zaprepastile čitav region.

Kontić je osuđen za ubistvo u pokušaju, a sud je oslobodio Ognjena Leđenca i Luku Vukajlovića koji su bili osumnjičeni da su pomogli napadaču. U izrečenu kaznu uračunato mu je i vrijeme u pritvoru, pa je Kontić pušten u kućni pritvor uz elektronski nadzor.

sigurnosnih kamera koje su zabilježile brutalno prebijanje Mandića.

Na snimcima se vidi kako se mladići tuku ispred dijela gdje su kafići i kockarnice. Njih dvojica su se rvali, dok su pojedinci zadavali sporadične udarce mladiću koji je kasnije prebijen. Tu su se našli i radnici obezbjeđenja, koji, osim u jednom trenutku, nijesu pokušavali da zaustave tuču.

koristio, kako bi se vidjeli. Za to vrijeme su osumnjičeni Belivuk, Miljković i Janković nelegalnim putem, mimo graničnih prelaza, ušli u Crnu Goru i došli do kuće Živkovića, gdje su oko 15 sati ubili Hodžića i Spahića.

Belivuk je pucao u glavu Hodžiću i nanio mu povrede od kojih je nastupila smrt. Nakon što su ubili Hodžića i Spahića, nepoznati članovi organizacije uklonili su tragove. Tragove krvi koji su bili po zidovima su oprali i promijenili podove, a tijela zakopali na nepoznatoj lokaciji.

Ova kriminalna grupa tereti se i da je otela, duže vrijeme mučila i prikupljala informacije, a na kraju ubila Mila Radulovića, zvanog Kapetan. Radulović je otet 14. oktobra 2020. godine, na dan kada su u naselju Spuž ubijeni Hodžić i Adis Spahić. Radulović je tada, kako se sumnja, iz Spuža prebačen na tajnu lokaciju na području Kotora, gdje je i ubijen. Krivična prijava za zločin u Spužu dopunjena je u avgustu 2022. godine i njom su obuhvaćeni vođe i članovi kavačkog klana Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan, Igor Božović, Milan Vujotić, Radoje Žuti Živković, Dragan Knežević i Stefan Kraljević Miljković i Belivuk su u pritvoru u Beogradu od februara prošle godine i terete se za niz krivičnih djela, među kojima je više ubistava. T. K.

Kontić se našao pod lupom policije i tužilaštva nakon što se, dvije nedjelje poslije incidenta, na društvenim mrežama pojavio video-snimak sa

U jednom momentu Kontić obara mladića na pod i udara ga pesnicama dok ovaj nepomično leži. Na kraju pokušava da mu lomi ruke i ostavlja ga tako na zemlji. Mandić je u ovoj tuči zadobio teške tjelesne povrede. Kontić je uspio da pobjegne u Crnu Goru, gdje je i uhapšen. Na sudu se branio da nije imao namjeru da ubije Mandića, te da je bio napadnut kako to veče, tako i veče prije na istom mjestu. C. H.

Udes na putu Bijelo Polje-Berane

Poginula jedna osoba

BIJELO POLJE – Jedna osoba poginula je sinoć u 20 časova i sedam minuta u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Bijelo Polje-Berane u mjestu Poda - saopšteno je Pobjedi iz Operativno-komunikacionog centra. Saobraćaj je bio zatvoren više sati u oba smjera zbog uviđaja . C.H.

U Smederevu uhapšen crnogorski državljanin U automobilu krio drogu

SMEDEREVO – Crnogorski državljanin G. V. (37) i M. R. (38) iz Smedereva uhapšeni su u Smederevu zbog sumnje da su izvršili krivična djela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i neovlašćeno držanje narkotika, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

Akciju hapšenja sproveli su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, Policijske uprave u Smederevu i Bezbjednosno-informativne agencije.

G. V. i M. R. su uhapšeni u trenutku kupoprodaje droge. Policija je tom prilikom u automobilu „sangjong rekston“

Saslušan osumnjičeni za saučesništvo u zločinu u mjestu Šteke, nadomak Podgorice

Đikanoviću određeno zadržavanje do 72 sata

PODGORICA - Novici

Đikanović (37) iz Podgorice juče je određeno zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je učestvovao u ubistvu Vidaka Vujovića (24) čije tijelo je pronađeno u subotu ujutro u mjestu

Šteke, nadomak Podgorice, potvrdila je za Pobjedu advokatica Aleksandra Rogošić

Zbog ovog zločina u utorak je uhapšen Podgoričanin Dražen Vojvodić (38) koji je nakon saslušanja kod sudije za

istragu sproveden u Istražni zatvor do 30 dana.

- Nema dokaza da je moj branjenik izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret i smatram da će istraga to i pokazati - kazala je advokatica Rogošić.

Đikanović, kojeg je policija uhapsila juče u kasnijim popodnevnim satima, sumnjiči se za teško ubistvo Vujovića i nedozvoljeno držanje oružja. Iz policije su pojasnili da je Vojvodić 31. marta u vremenskom periodu između 16

i 17.30 časova, zloupotrebljavajući povjerenje koje je Vujović imao prema njemu, došao po njega vozilom „golf“ barskih oznaka i odvezao ga do mjesta Šteke. Pošto je sa direktnim umišljajem, na podmukao način, na-

crnogorskih registarskih oznaka, kojim se dovezao G. V, otkrila specijalno izrađeni bunker sa 37 paketa marihuane, ukupne težine 30,4 kilograma. Sumnja se da je crnogorski državljanin drogu prokrijumčario iz Crne Gore, sa namjerom da je proda osumnjičenom M. R. Inspektori kriminalističke policije su, takođe, pretresom vozila „folksvagen“ smederevskih registarskih oznaka, kojim je upravljao M. R, pronašli 192,1 gram hašiša, 95,1 gram „spida“, 54,8 grama marihuane, vagicu za precizno mjerenje, pištolj, 23 metka i četiri mobilna telefona. Takođe, kod M.R. je pronađeno i 3.000 eura i 12.400 dinara. C. H.

mamio Vujovića na pogodno mjesto u žrtvu je ispalio najmanje četri hitca iz pištolja ,,CZ M57“ i otišao sa mjesta događaja, da bi se kasnije vratio sa Đikanovićem i zapalio tijelo. Vojvodić je poznat istražiteljima kao povratnik. Teretio se za nasilničko ponašanje, šverc droge. B. R.

Bilo je strašno, đeca su doživjela stres, tužiću policiju!

Sa privođenja jednog od osumnjičenih

m. babović

Agenti FBI uhapsili osumnjičenog za objavljivanje serije povjerljivih dokumenata

Tajne Pentagona otkrio pripadnik Nacionalne garde

VAŠINGTON – Američki federalni agenti uhapsili su juče u Masačusetsu pripadnika Vazduhoplovstva Nacionalne garde te američke savezne države za koga se sumnja da je povezan sa slučajem curenja povjerljivih dokumenata Pentagona. Sekretar za pravosuđe Merik Garland identifikovao je osumnjičenog kao 21-godišnjeg Džeka Tešeira, koji je u Nacionalnoj gardi bio specijalizovan za obavještajne aktivnosti. Garland je naveo i da će Tešeira biti optužen za neovlašćeno iznošenje povjerljivih informacija o nacionalnoj odbrani.

Prethodno je juče Vašington post, pozivajući se na članove društvene mreže Diskord, objavio da je osoba odgovorna za objavljivanje serije povjerljivih dokumenata Pentagona zaljubljenik u oružje koji je radio u vojnoj bazi.

Prema izvještaju američkog lista, ta osoba je podijelila povjerljive informacije na toj platformi za razmjenu poruka u grupi sa oko dvadesetak muškaraca koji dijele „zajedničku ljubav prema oružju, vojnoj opremi i Bogu“. Vašington post je to saznanje zasnovao na razgovoru sa dva člana grupe na Diskordu. Osoba se, prema svjedočenjima, predstavljala na mreži kao „pripadnik stare škole“, dok ga je jedan od izvora Vašington posta opisao kao nekoga ko je u ranim ili srednjim 20-im godinama, a koji je bio uzor ostalim članovima grupe.

Sekretar za pravosuđe Merik Garland identifikovao je osumnjičenog kao 21-godišnjeg

Džeka Tešeira, koji je u Nacionalnoj gardi bio specijalizovan za obavještajne aktivnosti

- On je u formi. Snažan je, naoružan je, utreniran je. On je gotovo sve što možete da očekujete od nekog ludog filma –rekao je jedan od članova, koji ima manje od 18 godina, a koji je govorio pod uslovom anonimnosti i uz dozvolu majke, objavio je Vašington post. Opisuje ga kao pametnu osobu koja je znala šta radi kada je postavila ta dokumenta.

- To nijesu bila slučajna curenja bilo koje vrste – rekao je član grupe.

Vašington post je, takođe, pregledao oko 300 fotografija povjerljivih dokumenata, od kojih većina nije javno objavljena, audio-snimak čovjeka koga su dva člana grupe identifikovala kao osobu od-

Američki milijarder se pokajao zbog preuzimanja čuvene društvene mreže

Mask: Upravljanje

Tviterom je bolno

Vlasnik Tvitera Ilon Mask rekao je u intervjuu za BBC da je upravljanje tom društvenom mrežom „prilično bolno“ i „turbulentno“ i da bi kompaniju prodao kada bi naišao na pravog kupca. Mask je Tviter kupio za 44 milijarde dolara u oktobru, a

njegovo lično bogatstvo procjenjuje se na gotovo 190 milijardi dolara, pa na Forbsovoj listi milijardera zauzima drugo mjesto. U intervjuu za BBC, na pitanje da li se kaje zbog kupovine Tvitera, Mask je rekao da je „nivo bola izuzetno visok i da to nije neka vrsta zabave“. Intervju je emitovan i putem Tvitera, a pratilo ga je više od tri miliona korisnika. Govoreći o dosadašnjem vremenu koje je proveo na čelu Tvitera, Mask je rekao kako mu nije bilo dosadno.

- Bio je to pravi rolerkoster –rekao je Mask. Dodao je i da je riječ o „zaista stresnoj situaciji u posljednjih nekoliko mjeseci“, ali i naglasio da i dalje smatra da je kupovina kompanije prava stvar.

govornu za curenje, kao i zapise ćaskanja i fotografije koje pokazuju kako komunicira sa ostalim članovima grupe na Diskord serveru. Sagovornik lista kaže da je bio impresioniran njegovom proročkom sposobnošću da predvidi velike događaje prije nego što se oni nađu u vijestima. Grupu su činili i strani državljani uključujući i one iz Rusije i Ukrajine. Server ugošćuje ljude iz Evrope, Azije i Južne Amerike.

- Od otprilike 25 aktivnih članova koji su imali pristup kanalu oko polovina se nalazila u inostranstvu. Oni koji su bili najzainteresovaniji za povjerljivi materijal tvrdili su da su uglavnom iz Istočnog bloka i

onih postsovjetskih zemalja –rekao je član grupe. Američki kontraobavještajni zvaničnici na platforme za igre godinama gledaju kao na magnet za špijune.

- Ruski obavještajni operativci su osumnjičeni da su se sprijateljili sa igračima za koje vjeruju da rade za obavještajne agencije i podsticali ih da odaju povjerljive informacije – rekao je visoki američki zvaničnik, takođe, govoreći pod uslovom anonimnosti. Osoba odgovorna za curenje je, tokom cijele zime, kačila dokumenta na server, ali niko iz grupe nije govorio o tome da ih dijeli na drugom mjestu. Međutim, 28. februara jedan tinejdžer sa servera Šejker

central počeo je da postavlja nekoliko desetina fotografija koje prikazuju povjerljive dokumente na drugom Diskord serveru povezanom sa jutjuberom „vov_mao“. Neki od dokumenata ponudili su detaljne procjene odbrambenih sposobnosti Ukrajine i pokazali koliko daleko američke obavještajne službe mogu da vide u ruskoj vojnoj komandi. Zatim se 4. marta deset dokumenata pojavilo na Majnkraftovoj mapi Diskord servera fokusiranom na popularnu video-igru. Korisnik koji upravlja nalogom i koji je objavio manju tranšu slika rekao je da su ih dobili na „vov_mao“. Tajni i strogo povjerljivi dokumenti sada su dostupni hiljadama korisnika Diskorda, ali curenje neće doći u centar pažnje američkih vlasti još mjesec. Povjerljivi dokumenti koji procjenjuju rat u Ukrajini još 5. aprila su postavljeni na ruski Telegram kanal i počeli su da migriraju na Tviter.

Uz sav prezir prema saveznoj vladi, član grupe kaže da osoba odgovorna za curenje povjerljivih dokumenata nije osoba koja je to radila u javnom interesu.

- Tajni dokumenti su bili namijenjeni samo njegovoj onlajn porodici. Definitivno ga ne bih nazvao zviždačem –rekao je član grupe odbacujući svako poređenje sa Edvardom Snoudenom Diskord je saopštio da sarađuje sa američkim vlastima, na-

Odluka ministarstva spoljnih poslova Norveške

kon što je Ministarstvo pravde SAD, zbog curenja povjerljivih dokumenata, pokrenulo formalnu krivičnu istragu prošle nedjelje.

Pentagon, koji je takođe pokrenuo slučaj, trenutno procjenjuje štetu koja je nanijeta možda najštetnijim objavljivanjem povjerljivih američkih informacija posljednjih godina.

Zanimljivo je da je član grupe u razgovoru za Post rekao da je i posljednjih nekoliko dana bio u kontaktu sa tom osobom, iako je potjernica FBIja u toku, a Pentagon pokreće sopstvenu istragu o curenju podataka.

On je preselio grupu na drugi server da bi komunicirali na mreži. U posljednjoj poruci upozorio ih je da „izbrišu sve informacije koje bi se eventualno mogle odnositi na njega“. To uključuje sve kopije povjerljivih dokumenata koje je podijelio.

- Hiljade pripadnika vojnog osoblja i vladinih službenika koji rade na pozicijama nižeg nivoa, vjerovatno bi mogle da imaju pristup povjerljivim dokumentima poput onih koji su sada podijeljeni – tvrde stručnjacima koji su vidjeli dokumente objavljene u medijima. Oni kažu da to, međutim, ne umanjuje šanse vlasti da uhvate osobu koja je odgovorna za sadašnje curenje, ali i da je pitanje da li će i na koji način biti optužena. Sagovornici Posta vjeruju da će „nestati ili biti ubijen zbog onoga što zna“.

Protjeruju 15 ruskih diplomata zbog optužbi za špijunažu

OSLO – Norveško ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je 15 službenika Ambasade Rusije u Oslu proglasilo ,,nepoželjnim“, dodajući da su u pitanju obavještajci koji rade pod okriljem diplomatskih pozicija.

-Odluka vlade je odgovor na promijenjenu bezbjednosnu situaciju u Evropi, koja je dovela do povećane obavještajne prijetnje iz Rusije – navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova od četvrtka, 13. aprila. Kako je saopštilo Ministarstvo spoljnih poslova, ruski zvaničnici moraju da napuste Norvešku u najkraćem roku.

-Ovo je važan korak u suprotstavljanju i smanjenju nivoa ruske obavještajne aktivnosti u

Norveškoj, a time i u zaštiti naših nacionalnih interesa – rekla je norveška ministarka spoljnih poslova Aniken Huitfeld. Ministarstvo spoljnih poslova Rusije je saopštilo da će od-

govoriti na norveško protjerivanje 15 ruskih diplomata, prenijela je državna novinska agencija Tas. U aprilu 2022. godine, nekoliko sedmica nakon početka

ruske invazije na Ukrajinu, Oslo je, kao i nekoliko drugih evropskih prijestonica, protjeralo troje ruskih diplomata osumnjičenih za špijunažu, što je navelo Moskvu da uzvrati protjerivanjem trojice norveških diplomata. Ministarstvo je saopštilo da su ,,aktivnosti ovih obavještajnih službenika praćene neko vrijeme“.

Odnosi dvije zemlje, koje su dugo imale bliske veze, znatno su se pogoršali kao rezultat sukoba u Ukrajini. Iako nije članica Evropske unije, Norveška je usvojila gotovo sve sankcije koje je Brisel uveo Rusiji.

Oslo

Džek Tešeira

Uprava policije ocijenila da je stanje bezbjednosti saobraćaja na drumovima u 2022. godini

Svaki peti dan na putevima

život izgubila jedna osoba

PODGORICA – Ukupno stanje bezbjednosti saobraćaja na putevima u Crnoj Gori u 2022. godini bilo je nezadovoljavajuće. U odnosu na 2021. godinu drastično je povećan broj poginulih lica – lani su na drumovima život izgubile 73 osobe, 18 više nego godinu ranije.

To je navedeno u izvještaju Uprave policije (Sektor opšte nadležnosti – Odsjek za bezbjednosti drumskog saobraćaja).

STATISTIKA

– U toku 2022. godine registrovano je ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, 434 manje nego 2021. godine. Sa poginulim licima bilo ih je 58, što je u odnosu na 2021. godinu šest više. Od ukupnog broja poginulih 34 su vozači, sedam više u odnosu na 2021. godinu. Saputnika je poginulo 19 (devet više). Kao i 2021. godine poginuo je jedan biciklista. Život je izgubilo šest motociklista (četiri manje nego 2021) i 13 pješaka (šest više) – navedeno je u izvještaju.

Od 73 poginula lica, najviše (16) ih je u dobi od 25 do 35 godina, dok ih je 12 imalo od 56 do 64 godine. Pet žrtava su imale manje od 18 godina.

Muškaraca je stradalo 58, a žena 15. Među stradalima je 12 stranaca.

– Na drastično povećanje broja poginulih uticale su tri saobraćajne nezgode u kojima su poginula po tri lica i devet u kojima su život izgubila po dva lica. U uporednoj 2021. godini desile su se dvije nezgode sa po dva poginula lica – piše u izvještaju.

Po gradovima najviše lica je poginulo u Podgorici - 13, u

Broj saobraćajnih nesreća je smanjen ali je drastično povećan broj žrtava – 2022. stradala su 73 lica, a godinu ranije 55. Saobraćajnoj policiji rad otežava nedostatak kadra, ali i tehnički problemi od kojih neki traju godinama: od sedam vozila presretača veći dio godine van funkcije je stalno bilo tri do četiri, od 53 alkometra ispravno je 16, a od 45 ručnih laserskih radara za mjerenje brzine ispravno je 20

Zabrinjava povećanje broja pijanih vozača

Nikšiću - 10, Cetinju - osam, Baru - šest, Budvi i Kotoru po pet, Žabljaku, Mojkovcu, Tivtu i Ulcinju po tri lica.

Statistika pokazuje da je lani, u saobraćajnim nezgodama povrijeđeno 2.955 lica, što je za 48 manje nego u 2021. godini. Teže je povrijeđeno 548 lica (74 više), lakše 2.407 lica (122 manje). Saobraćajnih nezgoda sa samo materijalnom štetom bilo je 3.607 što je 450 manje u odnosu na 2021. godinu.

Ponedjeljkom je stradalo 10 li-

Maloljetnik poginuo na električnom trotinetu

Upravu policije brinu novi pojavni oblici i trendovi u savremenom drumskom saobraćaju koji su sve prisutniji i u Crnoj Gori.

– Tokom 2022. godine došlo je do sve većeg učešća u saobraćaju električnih vozila sa težištem na putničkim vozilima, malim autobusima, električnim motociklima, električnim trotinetima i sl. Posebno je karakteristična sve masovnija upotreba električnih trotineta, a njihovo učešće u saobraćaju već prouzrokuje probleme i posljedice. Dogodilo se sedam saobraćajnih nezgoda sa učešćem električnih trotineta u kojima je jedno maloljetno lice smrtno stradalo, a sedam osoba je zadobilo teške tjelesne povrede. Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima električne trotinete ne prepoznaje kao zakonsku kategoriju, a oni su u praksi već zastupljeni u saobraćaju i to u značajnoj mjeri, pogotovo u Podgorici i većim gradovima na Primorju – konstatovano je u izvještaju.

ca, utorkom šest, srijedom 12, četvrtkom dva, petkom deset, subotom 12 i nedjeljom 21 lice.

CRNE TAČKE

U odnosu na kategoriju puta, na magistralnim je stradalo 40 lica, regionalnim devet, na lokalnim putevima 13 i na ulicama 11.

Najviše lica – sedam je stradalo na putu Podgorica - Cetinje. Na putu Cetinje - Budva život je izgubilo pet lica.

Po tri su poginula u nesrećama koje su se desile na putevima Budva - Bar, NikšićVilusi i Mojkovac – Žabljak.

Po dva su stradala na putevima Podgorica - Bar, Podgori-

ca – Kolašin, Nikšić - Danilovgrad, Kotor - Herceg Novi, Berane - Andrijevica, Nikšić - Kotor, Mojkovac - Bijelo Polje. Po jedna osoba život je izgubila na putevima Budva - Kotor, Andrijevica - Plav, Tivat - Herceg Novi, TivatBudva i Ulcinj – Ada Bojana. Prema izvještaju, mobilne jedinice saobraćajne policije su tokom 2022. godine kontrolisale 246.51 (252.706) vozila. Evidentirano je 8.470 (8.648) neispravnih, a 8.977 (9.157) vozila je isključeno iz saobraćaja, dok su na kontrolni tehnički pregled upućena 292 (298).

Izdato je 91.906 (108.590)

naloga za plaćanje novčanih kazni, podnijete 32.934 (13.602) prekršajne prijave, 36.681 (16.980) zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i 503 (538) krivične prijave. Privremeno su oduzeli 11 (devet) saobraćajnih dozvola, 2.406 (3.202) registarskih tablica i 81 (94) vozilo.

– Broj izdatih prekršajnih naloga u odnosu na prethodnu godinu je manji isključivo zbog toga što se saobraćajna policija u drugom dijelu godine suočavala sa djelimičnim ili potpunim nedostatkom štampanih obrazaca naloga za novčano kažnjavanje. Falili su zapisnici o vršenju uvi-

Vožnja pod uticajem alkohola prepoznata je kao jedan od ključnih problema za bezbjednost saobraćaja. – Zastupljenost vožnje pod uticajem alkohola je dvostruko veća u odnosu na evropski prosjek. Službenici saobraćajne policije su 2022. godine, kroz svakodnevne aktivnosti, registrovali značajan porast vozača koji upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola i to za 35,7 odsto je zabrinjavajući podatak za društvo u cjelini. Pod uticajem alkohola nađeno je 11.268 (8.303), dok je alkotestiranje odbilo 282 (242) vozača. Naloženo je uzimanje krvi i urina za 1.467 (1.519) vozača –navedeno je u izvještaju.

đaja saobraćajnih nezgoda i sl – piše u izvještaju.

U toku 2022. godine donijeto je 116.412 naredbi za prinudnu naplatu za 76.614 prekršajnih naloga. Po tom osnovu je prihodovano 1.724.274 eura. – Određeni broj prekršajnih naloga je ušao u postupak apsolutne zastare zbog neblagovremenog uručivanja naredbi za prinudnu naplatu, nedovoljnog broja sistematizovanih radnih mjesta u Odsjeku za sprovođenje postupka prinudne naplate, zatim nepostojanja kaznenih odredbi prema subjektima koji ne postupaju po naredbama Uprave policije – piše u dokumentu.

KADAR, LOGISTIKA

U izvještaju se navodi kako Uprava policije, a u okviru nje posebno uniformisani dio policijskog sastava, duže vrijeme suočava sa nepovoljnom kadrovskom strukturom i nedostatkom službenika za obavljanje osnovnih operativnih dužnosti. Kadar fali policiji u svim primorskim opšti-

Broj saobraćajnih nesreća u 2021. i 2022.

Cetinjski list

MEĐU ŽRTVAMA JE NAJVIŠE MLADIH: Udes na Obzovici

bilo nezadovoljavajuće

Danilovgra D : Pokret ,,Preokret“ u ime mještana pisao inspekciji

d. malidžan

DANILOVGRAD – Pokret ,,Preokret“ je u ime mještana Novog Sela i Donjeg Zagarača uputio zahtjev Upravi za inspekcijske poslove, građevinskoj inspekciji i Službi komunalne policije da spriječe izgradnju deponije u tom naselju.

Uticaj auto–puta

U izvještaju o stanju bezbjednosti saobraćaja za 2022. se navodi da na auto–putu ,,Princeza Ksenija“ nije bilo stradalih lica. Dogodila se 21 saobraćajna nezgoda, povrijeđeno je sedam lica, od kojih su teže tjelesne povrede dobila dva, a lake pet.

Dionica auto-puta od Podgorice do Mateševa (duga 41,5 kilometara), otvorena je za saobraćaj 13. jula 2022. godine.

– Poređenja radi, na putu Podgorica – Platije – Kolašin se od 1. januara do 13. jula dogodilo 55 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri lica poginula, a povrijeđeno je 39 od čega osam teže i 31 lakše. Na istom putu, od kada je u rad pušten auto-put do kraja godine dogodilo se 13 saobraćajnih nezgoda, bez poginulih lica, sa 16 povrijeđenih i to dva teže i 14 lakše – navedeno je u izvještaju.

nama i na Cetinju, a u zadnje vrijeme je sve izraženiji u Podgorici, pa čak i u Nikšiću, Kolašinu, na Žabljaku itd. Nedostatak ljudstva je vrlo izražen u okviru saobraćajne policije posebno u stanicama policije za bezbjednost drumskog saobraćaja OB Podgorica, Nikšić, Herceg Novi, Kotor, Bar, Bijelo Polje i Berane. Autori izvještaja konstatuju da su logistički problemi, nedostatak novih, kao i zastarjelost i djelimična ispravnost postojećih materijalno–tehničkih sredstava značajno limitirali rezultate i otežavali rad saobraćajne policije. Kao najkarakterističnije ističu spore ili potpuno zakašnjele tenderske procedure u vezi sa nabavkom, popravkom i kalibracijom uređaja i opreme.

– Od sedam vozila za kontrolu brzine kretanja vozila u pokretu (tzv. presretači) veći dio godine (zbog neispravnosti ili problema sa postupkom kalibracije), van funkcije je stalno bilo tri do četiri vozila. Od 53 alkometra marke ,,drager“ ispravno je 16, od 45 ručnih laserskih radara za mjerenje brzine sa video-zapisom marke ,,tru cam“, ispravno je 20. Zbog nedostatka usnika za alkometre saobraćajna policija tokom tri mjeseca minimalno je vršila alkotestiranje vozača – piše u dokumentu.

REGISTROVANA VOZILA

Značajan priliv novoregistrovanih vozila, navedeno je, dodatno je opteretio inače nedovoljno razvijenu putnu mrežu i saobraćajnu infrastrukturu, pogotovo u većim gradskim sredinama.

Neće deponiju u Novom Selu

Član tog pokreta Vuk Iković kaže da lokalna uprava (Komunalno preduzeće) u tom mjestu izvodi radove bez građevinske dozvole i bez saglasnosti mještana. – Donedavno, Komunalno preduzeće je sav otpad, koji nije odvozilo za Podgoricu, transportovalo u selo Ržišta i tamo ga palilo. Mještani ovog sela su odlučili da prekinu lošu praksu, pa je Opština bez konsultovanja mještana Novog Sela i Donjeg Zagarača odlučila da tjera, a vjerovatno i ponovo pali otpad na drugoj lokaciji. Međutim, na ovoj lokaciji nije moguće graditi bilo šta pa ni odlagalište za otpad dok se ne dobije dozvola za izvođenje radova i ekološka dozvola, koje se mogu izdati samo uz saglasnost mještana – objašnjava Iković. On ističe da lokalna vlast tokom 120 dana od kada rukovodi gradom nije izabrala uprave mjesnih zajednica pa njihovu obezglavljenost koristi za pokretanje projekata bez dozvola.

–Da nije tako, na parceli u Novom Selu bi bila istaknuta oglasna tabla sa detaljima projekta. Prethodna vlast je radila loše projekte uz kakve-takve dozvole, a nova vlast pokreće projekte čak i bez dozvola – navodi odbornik Vuk Iković. Poručuje da čekaju odgovor vlasti i reakciju inspekcije te da će braniti dvorišta mještana Novog Sela. C.G.

Broj izdatih prekršajnih naloga u odnosu na prethodnu godinu

91.906 (108.590) je

manji isključivo zbog toga što je saobraćajnoj policiji u drugom dijelu godine falilo štampanih obrazaca naloga za novčano kažnjavanje. Falili su zapisnici o vršenju uviđaja – piše u izvještaju

Broj registrovanih motornih i priključnih vozila je prošle godine iznosio 265.464 vozila (u 2021. godini 256.180). Motocikala je bilo 7.095 (6.137), putničkih automobila 226.686 (219.515), kombija 341 (359), autobusa 1.313 (1.207), teretnih vozila 19.237 (18.820), specijalnih i radnih

4.670 (459), vučnih 2.002 (1927), priključnih 3.722 (3.456) i traktora 398 (255).

Najveći broj registrovanih vozila je u Podgorici 85.995 (83.662), u Nikšiću 25.060 (24.280), Baru

21.992 (21.017), Herceg Novom 15.144 (14.575), Budvi

14.385 (13.622), Kotoru 12.440 (12.067), Bijelom Polju 12.378 (12.047) itd.

Prvi put je registrovano 21.941 (17.527) vozila. Najviše u Podgorici 7.746 (6.005), a zatim u Nikšiću 2.044 (1.910), u Baru 1.676 (1.245), Budvi 1.282, Bijelom Polju 1.141 (1.027) itd.

Kolašin: Komunalno preduzeće realizuje veliko spremanje

Smetlišta najveći problem

KOLAŠIN – U Kolašinu je u toku velika proljećna akcija uređenja grada. Radnici Komunalnog preduzeća uklanjaju posljedice zime koje se vide na ulicama, gradskoj rasvjeti…

V. d. izvršnog direktora Komunalnog preduzeća Dušan Simović kaže da su posebnu pažnju posvetili divljim deponijama.

– Ništa ne ugrožava komunalni red i ruži ambijent kao divlje deponije. Zbog toga smo uklanjanju divljih deponija, na najkritičnijim mjestima u gradu i prigradskim naseljima, posvetili posebnu pažnju. Uklonjena su smetlišta kod tunela u Drpama,

fabrike vode Gorska, nacionalnog restorana Vodenica, zatim kod objekta Službe zaštite i spasavanja. Očistili smo i nelegalne deponije u naselju Breza, na Streličkom kr-

Bu Dva

šu kao i u vikend naselju na Crkvinama. Takođe i otpad sa područja Sportske zone –kazao je Simović.

On ističe da se ,,samo zajedno možemo izboriti protiv pojava koji ugrožavaju životnu sredinu kao što su divlje deponije“.

– Divlje deponije nam ne donosi niko sa strane. Građani uvijek mogu kontaktirati sa našim preduzećem koje uslužno i besplatno odvozi otpad. Turistički Kolašin treba da bude komunalno uređen grad i to je obaveza svih nas – poručio je Simović. U okviru velikog spremanja u potpunosti je stavljena u funkciju rasvjeta na šetalištu pored Tare. –Posebnu pažnju smo posvetili uređenju gradskih ulica. Uklonjeni su ostaci rizle i sve ulice u gradskoj zoni su potpuno oprane. Radili smo i na tome da se „zakrpe“ kritične rupe na najprometnijim ulicama. Predstoje nam poslovi na uređenju zelenih površina. Sve naše aktivnosti traže sinhronizaciju sa potrebama i inicijativama građana. Uređen grad je obaveza svakog Kolašinca a mi smo tu da brzo reagujemo na svaku potrebu građana –kaže Simović.

D. DRAŠKOVIĆ

Partijama za kiriju 500 eura

BUDVA – Opština je pripremila prijedlog odluke o mjesečnoj naknadi političkim partijama za zakup poslovnih prostora i sredstava za finansiranje zaposlenih u odborničkim klubovima. Kako se navodi u odluci, pravo na naknadu imaju učesnici izbornog procesa, dakle političke partije koje participiraju u radu Skupštine opštine Budva, a koji u svojini nemaju prostor ili im nije ustupljen na korišćenje. – Visina mjesečne naknade iznosiće 500 eura po korisniku (političkoj partiji), uz dodatak od 50 eura po odborniku. Na osnovu obavještenja o formiranju, odnosno izmjenama u odborničkim klubovima koji se dostavljaju predsjedniku Skupštine, svakom odborničkom klubu koji participira u lokalnom parlamentu pripada iznos od 300 eura za finansiranje zaposlenih. Isplata sredstava vršiće se od petog u mjesecu, za tekući mjesec – propisano je ovim dokumentom. Odlukom se, kako navode, pojednostavljuje procedura rješavanja ove obaveze, a takođe se političkim partijama ostavlja mogućnost izbora prostora za rad prema sopstvenim potrebama. I. R.

D. ŠAKOVIĆ

ČEKaJu rEaKCiJu inSPEKCiJE: Mještani Novog Sela

DivlJa DEPoniJa u BliZini KuĆa: Smetlište u Novom Selu

DJElo nEMarniH graĐana: Deponija u Kolašinu

Dušan Simović

Saradnja između FLU Cetinje i FLU Univerziteta u Malagi

Na jučerašnjoj sjednici Vlade, Ministarstvo kulture i medija pozvalo

Radovi profesora na izložbi u Španiji

PODGORICA – Izložba radova ,,Axis Mediterranean“, na kojoj učestvuju profesori Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, biće otvorena danas u prostoru Laboratory of Experimentation Fakulteta likovnih umjetnosti Univerziteta iz Malage. Na izložbi će se predstaviti –Adela Zejnilović, Ana Matić, Ivana Radovanović, Jovo Petričević, Lidija Nikčević, Nataša Đurović, Marija Kapisoda, Maja Šofranac, Marko Marković, Milena Jovićević, Maša Mušikić, Milutin Darić, Ratko Odalović, Predrag Milačić, Sandra Đurović, Suzana Pajović, Vesna Bošković, Vladimir Đuranović, Zdravko Delibašić i Željko Reljić. Izožba je rezultat saradnje između fakulteta Španije i Crne Gore, kroz program Erasmus + sa ciljem uspostavljana dijalo

ga u mediteranskom prostoru kroz savremenu umjetnost. Fakultet likovnih umjetnosti istovremeno realizuje i projekat ,,Re-Imagining the Mediterranean Space“ sa Fakultetom likovnih umjetnosti iz Lisabona, u sklopu kojeg je održana izložba u Lisabonu u prostoru Cistijerna od 17. februara do 17. marta. Saradnje između Crne Gore, Portugala i Španije, koje se uspostavljaju ovim akademskim umjetničkim projektima, imaju za cilj stvaranje platforme koja bi bila otvorena za uključivanje budućih partnerstava na Mediteranu. Konkretni cilj ovih projekata je generisanje zajedničkih izložbi i publikacija, koje su nastale kao rezlutat umjetničko-istraživačkog i nastavnog procesa koji doprinosi umrežavanju, promociji internacionalizacije i multikulturalnog diskursa. A. Đ.

„Karver“ obilježio 18 godina postojanja

Umjetnici moćna i neće se lako predati

PODGORICA – Ministarstvo kulture i medija, na jučerašnjoj sjednici Vlade, pozvalo je Sindikat kulture na odgovorno ponašanje kako bi se dodatno razmotrilo rješenje o uvećanju koeficijenata za umjetničku grupu poslova. Kako je resorna ministarka Maša Vlaović najavila, sastanak sa svim stranama uključenim u GKU biće organizovan u utorak, 18. aprila. Umjetnici su za isti dan najavili protest ispred zgrade Vlade.

Vlaović je na sjednici Vlade podsjetila da je na jučerašnjoj sjednici Odbora za tumačenje, praćenje i implementaciju GKU, propuštena prilika da se usvoji zahtjev za naknadno uvećanje koeficijenata za umjetničku grupu poslova.

- Nakon što je u javnosti kreiran narativ da smo Ministarstvo i ja lično odgovorni za nastalu situaciju i eventualnu esklaciju u generalni štrajk predstavnika umjetničke grupe poslova, iskreno žalim što predstavnici Sindikata, koji bi načelno trebalo da predstavljaju sve zaposlene u kulturi i zastupaju njihove intere-

PODGORICA – Knjižara

„Karver“ obilježila je 18 godina postojanja, programom „Rekapitulacija budućnosti“

koji je održan u objektu „Banja“ i prostorijama knjižare.

Bila je to prilika da se sumiraju dosadašnji rezultati – govorilo se o projektima ,,Dubrovnik i Kotor – gradovi i knjige“, ,,Dva jezika jedna knjiga“, ,,Poetika zemlje – Moja Crna Gora“..., festivalu ,,Odakle zovem“, ali i mnogim drugim temama iz oblasti kulture. Pričalo se o bibliotekarstvu, filmu, arhitekturi, prevodilaštvu, tretmanu književnosti u školama... - Čini mi se da je uvijek postojala neka vrsta svijesti o tome da je važno da imamo jedno ovakvo mjesto u gradu – kazala je glumica, osnivačica i menadžerka knjižare ,,Karver“ Varja Đukić.

Prevoditeljica i pofesorica francuskog jezika i književnosti dr Jasna Tatar-Anđelić istakla je da jako malo novca iz evropskih fondova uspijevamo da privučemo za kulturu. - Ima jako malo kulture u javnom životu Crne Gore. Sad smo imali predizbornu kampanju i u tim TV duelima između kandidata nijesam čula nijednu riječ o kulturi – istakla je Tatar-Anđelić.

Profesorica CSBH jezika i književnosti Andrijana Deletić-Milačić osvrnula se na projekat ,,Poetika zemlje – Moja Crna Gora“. – ,,Karver“ je učinio dobru stvar - napravio je dobru mrežu i putokaz svim učenicima kako da dođu do pojedinih autora – istakla je Deletić-Milačić. Arhitektica Biljana Gligorić kazala je da će se, kada budemo popravili sistem vrijednosti u društvu, to odmah vidjeti u prostoru.

- Arhitektura je odraz društva u prostoru u kojem nastaje. Borba za prostor je borba za vrijednosti, nije to borba za cigle, kamen... već za kvalitetniji život. Kao društvu – fali nam kulture, duhovnosti, fale nam prave vrijednosti – rekla je Gligorić. Istoričarka kulture i antropološkinja mr Milica Nikolić istakla je da je zabrinjavajuća određena doza inercije i stihije koja se dešava u društvu.

- Percepcija društva je da je kultura potrošač kojeg treba skrajnuti koliko god je moguće – istakla je Nikolić.

U okviru programa govorili su i istoričarka dr Vesna Čučić, filmski kritičar Vuk Perović, bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo i profesor CSBH jezika i književnosti Miroslav Minić A. Đ.

U utorak, 18. aprila u 14 časova, umjetnici Crne Gore će se okupiti ispred zgrade Vlade. Pozivamo sve, našu dugogodišnju vjernu publiku, da nam se pridružikazala je glumica Kristina Obradović, nakon izvođenja predstave „Jerma“

se, nijesu glasali u skladu sa izraženim nezadovoljstvom umjetničke grupe poslova, te su time onemogućili da se ovo pitanje, koje uznemirava kulturnu scenu u Crnoj Gori, riješi juče na sjednici Odbora –rekla je Vlaović.

ZAMJENE TEZA

S obzirom na to da zahtjev nije dobio zeleno svijetlo, tj. potrebnu većinu, pregovori će, kako je rekla Vlaović, biti nastavljeni. Ona je dodala da, i nakon zamjene teza koju predstavnici Sindikata u Od-

boru iznose u javnost, a vjerovatno sa ciljem da opravdaju svoje jučerašnje postupanje, želi da napomene da je tema i povod zasijedanja Odbora bila promjena koeficijenata za umjetničku grupu poslova, a ne još jedno povećenje zarada svim zaposlenim u kulturi.

Ministarstvo je uputilo poziv direktorima Kraljevskog pozorišta Zetski dom, Crnogorskog narodnog pozorišta i Muzičkog centra, predstavnicima Glavnog grada i Opštine Nikšić, Sindikata kulture i nezadovoljnih umjetnika za održavanje sastanka na kojem bi

Sindikat: Preko naše grbače skidate odgovornost

Pobjeda je danima unazad bezuspješno pokušavala da stupi u kontakt sa predsjednicom Sindikata kulture Zoricom Stijepović, koja nije odgovarala na naše telefonske pozive. Tako smo ostali uskraćeni za informacije koji je razlog zbog kog je Sindikat kulture glasao protiv povećanja koeficijenata umjetničkom sektoru, koji je razlog promjene člana Sindikata, dan uoči sjednice Odbora, te ko prijeti predstavnicima Sindikata. Sa druge strane, čim su čuli izlaganje premijera Dritana Abazovića na sjednici Vlade, iz Sindikata su se

oglasili otvorenim pismom i istakli kako se konačno ispravila i gotovo dvodecenijska diskriminacija stručnih poslova u odnosu na umjetničke.

- Umjetnička grupa poslova je bila favorizovana i uvijek prednjačila sa visinom koeficijenta, pri čemu su osim kroz GKU, koeficijente dodatno korigovali (čitajte povećavali) i kroz pojedinačne granske ugovore sa poslodavcem. Napominjemo da su dodaci na zaradu za umjetničku grupu poslova po osnovu zvanja uvijek bili veći od dodataka na zaradu stručne grupe poslova, a tako

je ostalo i u ovom GKU. Umjetnička grupa je sebi obezbijedila mogućnost sticanja statusa „istaknuti umjetnički stvaralac“, dok 90% zaposlenih u kulturi nemaju tu mogućnost. Potpisivanjem GKU je okončana diskriminacija stručnih poslova u odnosu na umjetničke, tako što je napravljena nivelacija osnovnih koeficijenata u odnosu na isti stepen obrazovanja tj. isti nivo i podnivo kvalifikacija, u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru. Ujedno su tehnički i administrativni poslovi usklađeni sa stepenom obra-

zovanja i nivoom kvalifikacija – istakli su iz Sindikata. Da bi se izvršilo izjednačavanje koeficijenta, kako navode u saopštenju, nekome je moralo biti umanjeno uvećanje u odnosu na ostale grupe poslova. - Ovoga puta je to bila umjetnička grupa poslova, koja će imati isti koeficijent kao i ostale grupe poslova, shodno obrazovanju i kvalifikacijama. Ni manje, ni više! To je zakonski uslov, a u konačnom i pravda – navode iz Sindikata. Napomenuli su da je prvi prijedlog u kome su tražili osnovni koeficijent 11,2 za struku,

PODGORICA – Izložba radova crnogorske umjetnice Milke Delibašić ,,Beautiful Silence“ biće otvorena večeras u Splitu, u Kreativnom habu „Prostor“, u organizaciji platforme ,,Culture Hub Croatia“.

Izložbom ,,Beautiful Silence“ Milka Delibašić uspješno kombinuje različite aspek-

te svoje umjetničke prakse – likovnost, performativnost i rad s tehnologijom. Polazište izložbe potreba je za trenutkom tišine i stanjima koja ona prouzrokuje. Postavom izložbe destabilizuje se prostor unoseći virtuelno u ono postojeće, fizičko. Brojni ekrani koji grade ambijentalnu video-instalaciju međusobno

komuniciraju i nadograđuju se. Tako kreira svojevrsni pejzaž sastavljen od nekoliko razina prostora – prostora tijela na snimku, prostora ekrana i fizičkog prostora galerije u kojoj se nalaze. Milka Delibašić (Nikšić, 1989) djeluje u različitim umjetničkim medijima poput crteža, video-instalacije i per-

formansa. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, studijski program Grafika. Master studije prostorna – multimedijalna umjetnost završila je na fakultetu za intermedije na Kineskoj akademiji umjetnosti u Handžou. Predstavljala je Crnu Goru na Bijenalu mladih Mediterranea 17 u Mila-

Nedostaju nam prave vrijednosti

Protest glumaca i muzičara na sceni Muzičkog centra Crne Gore

Djela naše umjetnice od danas može vidjeti i publika u Hrvatskoj

Sindikat na odgovorno ponašanje

sila predati

Mreža Europa Nostra objavila listu najugroženijih lokaliteta baštine u Evropi za 2023.

se razmotrili modeli za rješavanje predmetnog pitanja i potencijalna rješenja, a sastanak je planiran za utorak, 18. april.

Premijer Dritan Abazović na sjednici Vlade kazao je da još nije čuo da negdje postoji sindikat koji je protiv svojih zaposlenih, ali da će Vlada uraditi

umjetnike i administraciju shodno stepenu obrazovanja, nivou i podnivou kvalifikacija, odbijen od strane Ministarstva finansija.

- Nakon toga je izvršena korekcija koeficijenata u svim grupama, shodno budžetu ponuđenom od strane Ministarstva finansija. Sada se preko grbače Sindikata kulture Crne Gore, koji je uvijek na strani zapošljenih, pokušava skinuti odgovornost. Molimo

Vas da se prekine sa tim. Jer

Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo finansija pokazuju da ne stoje iza svojih postupaka i odluka – naveli su iz Sindikata.

sve da dobiju adekvatno povećanje zarada.

- Dobrodošli u Crnu Goru gdje sindikat, koji se bori za povećanje naknada radnika, za njihov bolji materijalni status, ne dozvoljava da ljudi prime veće nadoknade. Ja ovo još nijesam čuo. Pošto je najavljen protest ispred Vlade, glumci su više nego dobrodošli. Mi smo tu da omogućimo sve da oni svi dobiju veće nadoknade. Prava adresa ispred koje treba da protestvuju je ispred sopstvene kuće, da vide koga biraju u sindikalne organizacije i da li ti odabrani brane njihova prava ili ne. Ali, sve i da ne bude tako, Vlada će odbraniti njihovo pravo da imaju jednak tretman kao i ostale kolege. Dobrodošli u zemlju gdje sindikat ne dozovoljava da se radnicima povećaju zarade. Kakvu poruku poslati, kome – rekao je Abazović.

MANIR ZAJEDNIŠTVA

U međuvremenu, Vlaović je juče u kabinetu Ministarstva kulture i medija primila predstavnike umjetničke grupe poslova – predsjednika

Udruženja glumaca Vukana

Pejovića, predsjednika Sindikalne organizacije Muzičkog centra Vuka Vukčevića i člana

CSO Vladimira Drobnjaka

Na sastanku je, kako je saopšteno, usaglašeno da je neophodno djelovati u maniru zajedništva i pozitivnog dijaloga. Nedugo poslije prekjučerašnjeg debakla na sjednici Odbora, u srijedu veče poslije završetka izvođenja predstave „Jerma“ u Crnogorskom narodnom pozorištu, glumica Kristina Obradović u ime umjetnika pozvala je sve građane da im se u utorak prodruže na štrajku.

- U utorak, 18. aprila u 14 časova, umjetnici Crne Gore će se okupiti ispred zgrade Vlade.

Pozivamo sve, našu dugogodišnju vjernu publiku, da nam se pridruži. Nemamo sendviče, ali imamo dobru volju i snage da izborimo ovu stvar do kraja. Cijela ova vrtutma je napravila jednu fantastičnu i važnu stvar za umjetnost Crne Gore, ujedinila je umjetnike. Sada smo mi vrlo moćna sila i nećemo se predati lako –saopštila je Obradović.

Pisma podrške kolegama juče su uputili i pojedini likovni umjetnici, svojim Fejsbuk objavama preko Kulturne baze Kunst. S. V.

PODGORICA – Kulturni pejzaž Svetog Stefana našao se na listi sedam najugroženijih spomenika i lokaliteta baštine u Evropi za 2023. Listu je juče objavila mreža Europa Nostra, evropski glas građanskog društva posvećenog kulturnoj i prirodnoj baštini, a rađena je zajedno sa Institutom Evropske investicione banke (EIB).

Među sedam najugroženijih lokaliteta za 2023. godinu našla su se još dva balkanska: Bistričke vodenice u Srbiji i Partizansko spomen-groblje u Mostaru, kao i Željeznička stanica Kortrijk u Belgiji, Tvrđava Čakvinji u Gruziji, Ansambl kuća časnih sestara u Njemačkoj i Memento park u Mađarskoj.

- Ovaj utvrđeni grad iz 15. vijeka podignut je kao kulturno i administrativno srce paštrovačkog kraja. Ostrvo Sveti Stefan, površine 1,2 ha, sa svojim kamenim kućama, crkvama, ulicama, uličicama, trgovima i dvorištima, povezan je niskim mostom s kopnom u neposrednoj blizini parka Miločer. Vlasti u Crnoj Gori pozvane su da ograniče razvoj turizma i nekretnina unutar područja lokacije i da u potpunosti priznaju područje kao javno – objavljeno je na stranici mreže Europa Nostra.

Oni su u direktnom prenosu objave istakli da stavljanjem ovih lokaliteta baštine na li-

Jedan od sedam je i Sveti Stefan

Vlasti u Crnoj Gori pozvane su da ograniče razvoj turizma i nekretnina unutar područja lokacije i da u potpunosti priznaju područje kao javno – objavljeno je na stranici mreže Europa Nostra

stu sedam najugroženijih za 2023. godinu žele da pošalju poruku nade, solidarnosti i podrške lokalnim zajednicama i aktivistima koji su čvrsto odlučni da ih sačuvaju. - Zajedno sa našim partnerima (evropskim i lokalnim), mi ćemo obezbijediti tehničku ekspertizu, identifikovati moguće izvore finansiranja i mobilisati našu široku mrežu sa ciljem da podržimo njihovu stvar i njihove napore, koji su sada postali takođe i naša stvar i naša zajednička odgovornost. Hajde da koristimo

evropsku kulturnu baštinu kao vektor za mir, društvenu koheziju i održivi razvoj – rekao je izvršni podpredsjednik mreže Europa Nostra Gaj Kloz

Evropska komisija (EK) je obećala da će finansijski podržati svaku lokaciju kako kako bi pomogla u sanaciji ovih zona grantom od po 10.000

eura za aktivnosti koje će pomoći u njihovom spašavanju. Jednu od najpoznatijih crnogorskih turističkih atrakcija nominovala je „Inicijativa Sveti Stefan“, čiji predstavnici su osjećali potrebu da se problem Svetog Stefana i Paštrovske gore izdignu iz lokalnih okvira zbog veće vidljivosti i boljeg odjeka. D. E.

U Skadru promovisana antologija kratke proze albanskih pisaca Crne Gore „Svi naši“

Rušenje ideoloških i političkih barijera

PODGORICA – Antologija kratke proze albanskih pisaca Crne Gore „Svi naši“ promovisana je u Skadru, u konferencijskoj sali Univerzitetske biblioteke „Luiđ Gurakući“.

Na promociji su govorili profesori Arben Prendi i Gezim Puka, urednik anatologije Ismet Kalaba i direktor JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore Salko Luboder Puka je istakao da antologija predstavlja estetske vrijednosti albanske proze velikih savremenih autora. Vrijednost ovoj knjizi uvećava se i prevodom na crnogorski jezik. Umjetnost riječi, prema njegovom mišljenju, pokazuje da, prije svega, ima prednost u rušenju ideoloških i političkih barijera, kao i da je to najveće civilizacijsko estetsko i etičko oruđe.

sti nastalih u Tirani ili na Kosovu. Ovo potvrđuje i antologija „Svi naši“ koju danas promovišemo – naglasio je Puka.

Plakat za predstavljanje Milke Delibašić

nu (2015). Dobitnica je državne nagrade ,,Petar Lubarda“ (2018), te finalistkinja ,Mi-

lčik“ nagrade za mlade vizuelne umjetnike u Crnoj Gori (2021). A. Đ.

- Smatram da nije na odmet ponoviti da je albanska književnost u Crnoj Gori stvorila svoj profil, koji čuva lokalni kolorit, nije pala pod uticaj književno-

Prendi smatra da proze sadrže refleksije folklora i običajne tradicije iz sredina gdje žive Albanci. U njima se osjeća odjek realistične književnosti koja se prožima folklornim i etnografskim elementima u cilju očuvanja albanskog identiteta, istakao je.

- Čini se kao da je ovo jedan od načina samoočuvanja, kako bi

se sačuvao nacionalni identitet ali i distancirao od drugih.

Ovaj fenomen zahtijeva dublju antropološku i kulturnu studiju – izjavio je Prendi. Kalaba je rekao da je Antologija dokaz da je književnost koju stvaraju albanski pisci u Crnoj Gori dobra i vrijedna.

- Svjestan da se književnost ne može djeliti granicama, i iz ove antologije se može vidjeti koliko su Albanci u Crnoj Gori dali albanskoj književnosti uopšte, a posebno onoj na Kosovu,

kao i književnosti u Crnoj Gori – rekao je Kalaba. On je zaključio da je odabir autora uvrštenih u antologiju simboličnog naziva „Svi naši“ rađen striktno po estetskim kriterijumima.

- Autori pripadaju različitim generacijama. Bez obzira gdje žive i djeluju, postoji nešto unutrašnje što povezuje sve ove autore. Čini se da su sa sobom ponijeli svoj rodni kraj odakle dobijaju inspiraciju za svoje stvaralaštvo. Zavičaj je prisutan u stvaralaštvu gotovo svih autora kroz likove, teme, okruženje – istakao je Kalaba. Luboder je istakao da je osnovna odlika antologije, ujedno i najprepoznatljivija vrijednost, to što se pojavljuje u dvojezičnom izdanju, odnosno na albanskom i crnogorskom jeziku. On smatra da antologija kratke proze albanskih pisaca Crne Gore ima značaj za ukupnu nacionalnu književnost Albanaca imajući u vidu vrijednost književnog stvaralaštva zastupljenih autora. Promociju je organizovao JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore i Univerzitet „Luiđ Gurakući“ iz Skadra, Fakultet društvenih nauka, Odsjek za književnost. Centar je donirao primjerke antologije Univerzitetskoj biblioteci „Luiđ Gurakući“ i Gradskoj biblioteci „Marin Barleti“ u Skadru. D.E.

Sa promocije knjige „Svi naši“ u Skadru

Poster mreže Europa Nostra, koji se odnosi na Sveti Stefan

Predstavljeno digitalno izdanje monogra je ,,Podgorica“, naredne sedmice knjiga će se naći u knjižarama

Činjenicama brišu mitomanska domišljanja

Temeljnim radom i sakupljanjem činjenica iz raznih civilizacijskih slojeva brišu se mitomanska domišljanja oko pojedinih lokaliteta i događaja na prostoru našeg glavnog grada - poručeno je sinoć tokom predstavljanja digitalnog izdanja monografije ,,Podgorica“, u Narodnoj biblioteci ,,Radosav Ljumović“.

Kreativno upakovano štampano izdanje modernog dizajna, na oko 230 strana, naredne sedmice naći će se na policama u knjižarama. O monografiji o Podgorici govorili su urednica izdanja i član redakcije Tijana Todorović, konsultant na izradi Monografije recezent

Dragan B. Perović i član redakcije Boris Đurović

ARHIVSKA GRAĐA

Urednica izdanja i član redakcije Tijana Todorović iskazala je zadovoljstvo što su nakon temeljnog dvoipogodišnjeg procesa rada promovisali monografiju ,,Podgorica“ u digitalnoj verziji i najavila da će nakon praznika biti završena i štampana verzija na oko 230 strana.

- Pored nas troje, na ovoj monografiji radila je Sanja Vojinović, kao članica redakcije i urednica izdanja, Adnan Prekić kao jedan od recezenata za istorijski pregled dešavanja, Sanja Orlandić kao lektorka i korektorka, Luka Bošković je uradio dizajn i prelom, Duško Miljanić je urednik fotografije – navela je Todorović. Za izradu monografije korišćena je arhivska građa Muzeja grada, Biblioteke, Glavnog grada, PG biroa, Narodnog muzeja, Istorijskog instituta, Arhiva iz Zagreba i Beograda, poseban arhiv Jugoslavije, Leksikografskog nekadašnjeg zavoda iz Crne Gore, Crnogorske akademija nauka i umjetnosti, Matice crnogorske… - Cilj rada na ovoj monografiji je bio da se da drugačiji pristup i pregled događaja koji se dešavaju i dešavali su se na teritoriji Podgorice. Za našu redakciju ovo je bio veoma zahtjevan

FOTO-ZUM

Dopuna vrijednog istraživačkog rada

Konsultant na izradi Monografije, recenzent Dragan B. Perović je istakao da monografija ,,Podgorica“ dopunjuje biblioteku sličnih monografskih izdanja koja se bave glavnim gradom, kojih je u posljednjoj deceniji bilo nekoliko veoma zapaženih. - Posebno se ne smiju zaobići knjige vrijednih istraživača naše prošlosti i hroničara Podgorice, njenih ličnosti i značajnih

zadatak da, prije svega, odgovorimo vremenu u kojem živimo, postavimo neke stvari i ispravimo neke nepravde koje se tiču Podgorice, posebno u istorijskom kontekstu koji se uvijek preskače… A zapravo istorija Crne Gore i civilizacije na ovim prostorima potiče baš iz regije Podgorice, što ova monografija donosi kroz foto-zapise i istorijske citate – kazala je Todorović.

Podsjetivši kako je tekao rad na izradi monografije, član redakcije Boris Đurović je naglasio da je Podgorica plodno tle za sve mlade buduće istraživače i pisanje budućih monografija, jer će u svakoj narednoj moći nešto novo da dopišu, ne samo iz današnjeg doba, nego i iz istorije koja još nije do tančina otkrivena.

- Ova monografija može biti i dobra baza za sve one koji će pronaći zanimljivu tačku

Konstituisana Skupština Glavnog

U nastavku prekinute prve sjednice Skupštine glavnog grada, juče je za predsjednicu gradskog parlamenta izabrana Jelena Borovinić-Bojović (DF), dok je na drugoj sjednici (održanoj odmah nakon prve) za gradonačelnicu izabrana Olivera Injac (PES), a za njene zamjenike Danilo Šaranović (Demokratska Crna Gora) i Luka Rakčević (GP Ura).

ZASLUGE

Odbornik Mitar Šušić sa liste ,,Za budućnost Podgorice“ obrazložio je prijedlog Borovinić-Bojović za predsjednicu Skupštine njenim moralnim, stručnim i etičkim kvalitetima.

Žene funkcije

ti principe etike, prave ljude na pravim mjestima, kako bi izgradili prosperitetnu upravu koja će izgraditi društvo u kojem će naša djeca odrastati na principima znanja, rada i zdrave duhovnosti, a ne klečati u partijskim centralama – kazao je Šušić.

datuma. Tu mislimo na knjige Slobodana Čukića ,,Podgorički brevijar“ i Danila Burzana ,,Podgorički vremeplov“. Od ranije su svojim arheološkim i stručnim istraživanjima i pristupom proučavanja kulturnog nasljeđa veliki doprinos rasvjetljavanju raznih perioda i tragova starina dali Olivera Velimirović-Žižić i posebno Pavle Mijović – kazao je Perović.

odakle mogu da krenu da dalje istražuju – poručio je Đurović.

IZDAVAČKI PODUHVAT Konsultant na izradi Monografije, recenzent Dragan B. Perović iskazao je zadovoljstvo što je u prilici da predstavi autorsko djelo Tijane Todorović, Sanje Vojinović, Borisa Đurovia i ekipe njihovih stručnih sradnika. U vremenu koje nije naklonjeno kulturi i kulturnim djelatnicima i stvaraocima, ističe on, pojava ovakve publikacije još više dobija na značaju.

- Riječ je o vrijednom i kreativnom izdavačkom poduhvatu. U monografiji su znalački ukomponovane naučne, stručne i umjetničke informacije o dugoj istoriji i jedne urbane cjeline, koja je imala nesrećnu sudbinu da je pohode i na njoj se prepliću razne civilizacije, ostavljajući značajne i vrijedne tragove. S druge strane,

na nju su nasrtale razne horde, rušeći je i pokušavajući da zatru tragove prethodnih generacija i civilizacija. Radi se o presjeku raznih kultura, autori ne sude, već svakom određuju realnu poziciju, čak i oni koji su je razarali ostavili su nekog traga. Srećom, Podgorica sa zaleđem i širom okolinom uspjela je da se uvijek oporavi i izbori sa nedaćama izmišljanja novih tradicija. Monografijom ubjedljivo se prate civilizacijski slojevi koji svojom snagom brišu mitomanska domišljanja oko pojedinih lokaliteta – poručio je Perović, uz napomenu da smo ovim primjerom i podsjetnikom kako se prema kulturi treba odnositi dobili enciklopedijski priručnik đe svako može pronaći neki isječak i sliku iz mozaika bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa Podgorice.

I. MITROVIĆ

- Radi se o ljekaru koji je dugi niz godina svoj radni angažman nalazio u pomaganju ljudima, njihovom liječenju, širenju dobra među ljudima. Takođe, radi se o javnom funkcioneru u prethodnom mandatu Vlade, koji je u jednom jako izazovnom periodu za zdravstveni sistem, vodio taj sistem na način koji nije ugrozio ni zdravlje, ni elementarne slobode i prava građana Crne Gore – rekao je Šušić.

On je svojim kolegama iz opozicije poželio da iz njihovih redova nestanu korupcija, nepotizam i veze sa kriminalom.

- Pozdravljam kolege iz opozicije i želim im da status koji će imati naredni četiri godine bude nešto što će ih pročistiti, oplemeniti i učiniti da sve ono što se sticajem okolnosti ili stvarnom krivicom vezalo za njih u proteklom periodu, nestane iz njihovih redova –korupciju, nepotizam, veze sa kriminalom. Za novu vlast želim nešto što će promovisa-

Dosadašnji zamjenik gradonačelnika Časlav Vešović novoj vlasti je preporučio da se uzdrže od davanja epiteta ,,istorijski“ ovom danu. - Mi ćemo biti konstruktivna opozicija, cijeniti ono što je dobro, a što loše što dolazi iz vaših struktura. Imali smo priliku da čujemo vaše komentare oko toga kako su ovo istorijski momenti i dani za Podgoricu i Crnu Goru. Toplo vam preporučujem da isključite taj kontekst, jer smatram da je u interesu građana da ovo bude samo jedan običan dan – istakao je Vešović, ukazujući da ne bi trebalo s ponosom pominjati ni 30. avgust s obzirom na to što je uslijedilo nakon njega. On je dodao da podržava to što je jednoj dami pripala funkcija predsjednice Skupštine, ali da je stav DPS-a o njoj poznat od ranije. - Podržavam što je žena na čelu Skupštine, ali mi znamo da Borovinić-Bojović nije predložena na to mjesto zato što je žena i uspješan ljekar, već zbog toga što vi cijenite

Biogra ja Jelene Borovinić-Bojović

Jelena Borovinić-Bojović rođena je 1975. godine u Podgorici. Osnovnu i srednju školu završila je u Podgorici. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 2001. godine. Specijalizaciju iz interne medicine na istom fakultetu završila je 2009. godine, a subspecijalističke studije iz oblasti pulmologije 2016.

Ekipe gradskog preduzeća Zelenilo završile su postavljanje novog mobilijara na Trgu Bećir-bega Osmanagića. Zamjena kompletnog mobilijara obuhvatila je uklanjanje postojećih oštećenih konstrukcija i ugradnju novih letvi na 22 klupe i postavljanje 10 novih korpi za otpatke. H. P.

ostaje do decembra 2020. godine,

Radni vijek započela je kao ljekar opšte prakse u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć i Domu zdravlja Podgorica 2002. godine. Kao ljekar kliničar nastavlja rad na Infektivnoj klinici KCCG od 2002. do 2009. godine. Internista je na odjeljenju pulmologije do 2016, a kao subspecijalista pulmolog na odjeljenju pulmologije Interne klinike ostaje do decembra 2020. godine, kada je imenovana na funkciju ministarke zdravlja u vladi

Zdravka Krivokapića

Stručni je saradnik na predmetu Interna medicina na Medicinskom fakultetu UCG, od 2015. do 2020. godine sudsko-medicinski vještak iz interne medicine i pulmologije, a od 2017. do 2020. mentor iz oblasti ,,Interna medicina – pulmologija“ na Medicinskom fakultetu UCG. Govori engleski jezik, udata je i majka dvoje djece.

Sa promocije monogra je

Obnovljen mobilijar na Trgu Bećir-bega Osmanagića

grada, izabrane predsjednica parlamenta, gradonačelnica i njeni zamjenici

dobile dvije čelne funkcije u Podgorici

Za predsjednicu gradskog parlamenta izabrana je Jelena Borovinić-Bojović (DF), za gradonačelnicu Olivera Injac (PES), a za njene zamjenike Danilo Šaranović (Demokratska Crna Gora) i Luka Rakčević (GP Ura)

Injac: Osjećam izuzetnu odgovornost i posebnu čast

Novoizabrana gradonačelnica Olivera Injac svečano se obavezala da će dužnost gradonačelnice obavljati u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom Glavnog grada. - Kao rođena Podgoričanka zaista sa ponosom stojim ovdje danas pred vama i moram vam reći da osjećam izuzetnu odgovornost i posebnu čast što ću imati priliku i mogućnost da u narednim godinama obavljam ovako odgovoran i zahtjevan posao. Činjenica da kao prva žena postajem gradonačelnica Podgorice sa sobom nosi posebna očekivanja. Kao profesionalac ću biti posvećena poštovanju onoga što je dobro urađeno, ali i cjelovitom pristupu svemu što tek treba da sprovedemo da bi Podgorica postala moderan grad – istakla je nova gradonačelnica.

jedno političko nasljeđe koje je nastalo njenim angažmanom u najgoroj vladi u istoriji Crne Gore. Njena politička partija i njen angažman kao ministarke zdravlja ne može zavrijediti tako visoko mjesto u sistemu Glavnog grada i zbog toga će naši odbornici biti protiv tog prijedloga –poručio je Vešović.

Odbornik PES-a Andrej Milović ocijenio je da 13. april jeste istorijiski dan za Podgoricu, poslije 22 godine vlasti DPS-a.

- Nova politika dolazi da upravlja gradom, nadam se ne onako kako ste vi to radili.

Istorijski je dan jer smo pobijedili vas sa onog snimka gdje ste branili Crnu Goru od nas, gdje ste pred našim komšijama Romima, koje uvijek aktivirate pred izbore da glasaju za vašu politiku, mislili da ćete da nas pobjedite. Ipak smo mi pobijedili vas. Nije to ništa strašno, grijaćete opozicione klupe, to je dobro za vas. Ukoliko bude-

te konstruktivna opozicija, vi ćete opet dobiti vlas za nekih pet-šest mandata, tako da vam ja dajem punu podršku za to.

Zato ovo nije običan dan. Nadam se da se DPS u ovom obliku neće nikad vratiti ni na državnom, ni na lokalnom nivou – poručio je Milović.

On je dodao da će s obje ruke glasati za Borovinić-Bojović jer je riječ o profesionalki, doktorki koja je naslijedila 10.000 aktivnih slučajeva kovida kada je 4. decembra 2021. stupila na dužnost. - Izborila se kao što se nije izborio vaš cijeli NKT-a sa silnim milionima koji su isparili.

Nemojte se brinuti za ,,Evropu sad“, ona će biti sve ono što vi nijeste bili, a vidimo đe su vaši što su vodili grad – na Višem sudu, na Osnovnom sudu... – kazao je Milović.

Nakon tajnog glasanja, ispostavilo se da je za jedinu kandidatkinju za predsjednicu lokalnog parlamenta glasalo 49 odbornika – uz jedan ne-

Biogra ja Olivere Injac

Olivera Injac je profesorica bezbjednosti, vanredni profesor na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici.

Rođena je 1972. godine u Podgorici, gdje je završila osnovnu i srednju školu.

Diplomirala je 1999. godine na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, a postidplomske studije je završila 2005. godine. Iste godine magistrirala je na Fakultetu političkih

Vuković čestitao Injac

Borovinić-Bojović: Da zajedničkim snagama osnažimo ovaj dom

Nakon izbora na funkciju predsjednice Skupštine Jelena-Borovinić-Bojović kazala je da parlament pripada svima koji je vole.

- Svoj lični profesionalni integritet, pažnju, znanje i volju posvetiću stvaranju ambijenta u našem parlamentarnom domu.

važeći listić, za Borovinić-Bojović je glasalo 34 odbornika, a protiv 14.

DRUGA SJEDNICA

Nakon izbora predsjednice Skupštine, održana je nova sjednica na kojoj su izabrani gradonačelnica i njeni zamjenici.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, obrazlažući prijedlog da Olivera Injac bude na čelu Glavnog grada, kazao je da su to učinili s ponosom.

- Pokret ,,Evropa sad“ i par-

nauka u Podgorici, a u januaru 2011. godine doktorirala na istom fakultetu.

Znanje iz oblasti bezbjednosti usavršavala je u Njemačkoj i SAD.

Prije radnog angažovanja na UDG radila je u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije.

Učestvovala je kao istraživač na nacionalnom projektu „Bezbjednosni aspekt evro-

atlantskih integracija Crne Gore“, u periodu od 2012. do 2015. godine, i na TEMPUS projektu „Unapređenje sajber obrazovnog sistema Crne Gore“ tokom 2014. i 2015. godine. Bila je potpredsjednik nacionalne ,,Alumni asocijacije Maršal centra“ (MCAAMNE) od 2012. godine, kao i članica UO Atlantskog saveza u Crnoj Gori od 2011. do 2017. Od juna 2016. godine bila je članica uredničkog odbora stručnog časopisa

Vjerujem da ćemo zajedničkim snagama osnažiti ovaj dom. Nadam se da ćemo se, vodeći se riječima Marka Miljanova da je čojstvo čuvati druge od sebe, a junaštvo čuvati sebe od drugih, posvetiti izgradnji dinamične, ali korektne atmosfere – poručila je Borovinić-Bojović.

lamentarna većina smatraju da ona ima obrazovanje, profesionalni kvalitet i integritet da bude na toj funkciji – kazao je Milatović.

Odbornik Andrija Klikovac (DPS) najavio je da predstavnici izborne liste ,,Za budućnost Podgorice“ neće glasati za Injac.

- Na osnovu njene biografije možemo zaključiti da bismo do 2020. godine mogli da glasamo za njen izbor jer je predstavljala politiku DPS-a. Nakon toga, Injac je

Ministarstva odbrane Slovenije („Savremeni vojni izazovi“), a od marta 2018. godine i međunarodnog naučnog odbora stručnog časopisa Ministarstva odbrane Makedonije (,,Savremena makedonska odbrana“).

Bila je ministarka odbrane Crne Gore od decembra 2020. do februara 2022. godine, u Vladi koju je predvodio Zdravko Krivokapić

postala jedna od apostala u vladi Zdravka Krivokapića i tu su nastali problemi za nju. Ona je jedna od šest apostola koji su postali predmet izviđaja tužilaštava. Ne možemo glasati za njen izbor –rekao je Klikovac.

Vladislav Dajković (Slobodna Crna Gora) kazao je da je i mandat Ivana Vukovića obilježilo mnogo afera.

- Govoreći o Podgorici za vrijeme DPS-a mogu reći da me raduju parkovi i igrališta, ali ne mislim da je to otkrivanje

Dosadašnji gradonačelnik Ivan Vuković dopratio je svoju naslednicu u zgradu Glavnog grada, gdje se nalazi kabinet gradonačelnika i čestitao joj preuzimanje funkcije. - Čestitam Oliveri Injac stupanje na dužnost gradonačelnice Podgorice i želim joj sreću u radu. Nadam se da će nova gradska uprava biti uspješna i da će obezbijediti nastavak intenzivnog razvoja naše Podgorice – objavio je Vuković na svom zvaničnom Fejsbuk profilu.

tople vode. Vuković će biti treći gradonačelnik koji će vjerovatno završiti na optuženičkoj klupi – ustvrdio je Dajković.

U glasanju za Oliveru Injac kao buduću gradonačelnicu učestvovalo je 47 odbornika – jedan listić bio je nevažeći, 34 glasa je bilo ,,za“, a 12 ,,protiv“.

Uoči početka sjednice predstavnici PES-a, DF-a, Demokrata, Ure i partija i pokreta koji su s njima u koaliciji, potpisali su koalicioni sporazum o formiranju lokalne vlasti u Glavnom gradu. U dokumentu koji ima 13 članova potpisnici se, između ostalog, obavezuju da će sprovesti sveobuhvatnu objektivnu reviziju administrativnog i finansijskog poslovanja prethodnih gradskih uprava, organa lokalne uprave, gradskih preduzeća i ustanova, te da će s rezultatima upoznati javnost. Potpisnici su se obavezali da će svojim radom u Glavnom gradu afirmisati transparentnost, insistirati na principu nulte tolerancije za korupciju, svojim djelovanjem afirmisati ostvarivanje prava građanki i građana na lokalnu upravu zasnovanu na principima Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, ali i da tokom svog mandata neće praviti bilo kakve koalicione aranžmane sa listom ,,Svi za naš grad“, odnosno sa DPS-om. Nj. ŽIVANOVIĆ

Skupština odabrala nove čelne ljude Glavnog grada

D. MALIDŽAN

Ivan Vuković sa članovima nove gradske uprave

Košarkaši Mornara protiv Cedevita Olimpije upisali prvu sezonsku pobjedu protiv ekipe iz vrha tabele ABA lige, trener Mihailo Pavićević poručio

Bila je to prilika i da se odužimo navijačima

PODGORICA – Osmijesi na licima igrača i članova stručnog štaba Mornara Barsko zlato, ali i zadovoljstvo navijača u ,,Topolici“, po završetku meča sa Cedevita Olimpijom, dovoljno govore. Iako su još prije meča imali osiguran opstanak i nastup u ABA ligi i naredne sezone, prva sezonska pobjeda protiv tima iz vrha tabele je bila potrebna Baranima kao melem na sve ovosezonske rane, a bilo ih je dosta.

Trijumf od 78:75 je rezultat vjere u sebe da se može do uspjeha, iako su gosti na 12 minuta prije kraja vodili 13 razlike (68:55). Izabranici

Mihaila Pavićevića su u posljednoj četvrtini sveli goste na svega pet poena. Imali su Barani, po zvaničnoj statisti-

NBA: Važna rola

Vučevića u plej-in preokretu, slavila i Oklahoma Siti

ci ABA lige, rekordan 21 skok u napadu (23 po statistici koja je vođena u dvorani), iz toga su upisali čak 30 poena iz drugog ili trećeg napad, i na kraju došli do važne pobjede… - U prvom poluvremenu smo imali problema sa izgubljenim loptama, mislim da ih je

bilo 10, i to ničim izazvane. Davali smo lopte u ruke protivniku, probali smo neke pasove. U svlačionici sam igračima rekao da je najbolji pas – siguran pas. Trebalo je da povedemo računa o tim izgubljenim loptama, tako je i bilo u drugom poluvremenu,

jer smo ih imali samo četiri izgubljene lopte, što je i dalo rezultat. Svi igrači su dali doprinos pobjedi – neko više, neko manje. Ali, moram da budem zadovoljan. Pošto smo obezbijedili opstanak, rekao sam već da će igrači imati dovoljno prostora da pokažu na koga možemo i treba da računamo u narednoj sezoni. Drago mi je da neki to maksimalno koriste, prije svega mislim da mladog Živanovića – rekao je Pavićević, osvrćući se na partiju pleja Barana, koji je postigao 19 poena, i odlučujućuju trojku, sa preko sedam metara, za vođstvo od 77:75, 18 sekundi prije kraja. Iako je Živanović bio junak meča, pobjeda protiv Cedevita Olimpije je bila timska, pošto su poene postizali skoro svi igrači koji su igrali (izuzev Vranješa).

- Bili su jako dobri u odbrani, a iz te odbrane smo istrčali nekoliko kontranapada i uhvatili priključak. U završnici smo jako dobro odigrali na njihovim glavnim igračima, pogotovo posljednji napad, jer smo znali da će lopta da ide na Adamsa i natjerali smo ga da uzme šut iz teške pozicije, i nije pogodio. A prije toga je presudila ona trojka Živanovića, koja je za mene obilježila utakmicu – dodaje Pavićević. Pavićević je istakao da je pobjeda izvojevana u lijepoj atmosferi u ,,Topolici“.

- Bila je to prilika da se odužimo našim vjernim navijačima. Ove godine smo im, zaista, priredili dosta muke. Na početku je bilo uspona, a onda, bogami, više padova nego uspona. Kroz dosta veliku muku smo uspjeli da obezbijedimo opstanak. Želim da zahvalim našoj publici, koja nam je u ključnim utakmicama pomagala. Pozivam ih da dođu u preostale dvije utakmice kod kuće, protiv Crvene zvezde (20. april) i Igokee (23. april), i da uživaju u lijepim košarkaškim predstavama – zaključio je Pavićević. S. J.

Jovanović: treba

PODGORICA - S obzirom na postavljene ciljeve Budućnost Volija u ovoj sezoni, plasman u plej-of ABA lige i četvrtfinale Evrokupa, a imajući u vidu kvalitet i iskustvo tima, uz dopunjenu selekciju na polovini sezone, te trenersku biografiju Vladimira Jovanovića, u podgoričkom klubu su prošlog ljeta procijenili da su konačni dometi realno postavljeni i dostižni.

PODGORICA - Čikago Bulsi produžili su NBA sezonu pobjedom u velikom preokretu nad Toronto Reptorsima 109:105. Za plej-of i poziciju osmog nosioca boriće se protiv Majamija u gostima.

U trećoj četvrtini plej-in duela ,,bikovi“ su imali i 19 poena deficita, ali su pravu napadačku igru pronašli u završnici. Naš Nikola Vučević imao je važnu rolu u pobjedi sa 14 poena, 13 skokova i četiri asistencije, a Baranin je odigrao 39 minuta na parketu.

Heroj pobjede ipak je bio Zek Lavin, koji je serijom koševa usmjerio tim ka preokretu. Meč je završio sa 39 poena uz šest skokova za 40 minuta na parketu, a iz igre je šutirao 2212. Derozan je pogađao u samoj završnici, ukupno je imao 23 poena uz sedam skokova.

- Lavin nam je dao nadu u ključnoj fazi meča i bio je apsolutno fantastičan – poručio je trener Bulsa Bili Donovan Kanadski tim Toronto završio je sezonu na razočaravajući način, nije bila dovoljna izuzetna partija krilnog centra Sjakama koji je upisao 32

poena uz devet skokova i šest asistencija. Vanvlit je dodao

26 a Berns 19 poena u porazu.

Ukoliko savlada Majami, Čikago bi u prvoj plej-of rundi igrao protiv Milvokija, tima koji je u likaškom dijelu sezone imao najbolji učinak u NBA i po mnogima je favorit za titulu. Pobjedi u plej-inu radovala se i Oklahoma Siti, protiv Nju Orleansa 123:118 u spektakularnom duelu. Zakazala je meč sa Minesotom, a pobjednik tog meča igraće protiv Denvera u prvoj plej-of rundi.

Ključni igrač u trijumfu, apsolutno lider tima ,,gromova“ ove sezone, bio je Šaj Gildžus-Aleksander . Za 41 minut na parketu Kanađanin je upisao 32 poena. Odlično ga je ispratio mladi Australijanac Gidi sa 31 poenaom, deset asistencija i devet skokova. Dort je pored 27 poena imao pet skokova.

Nju Orleans je u plej-inu sveukupno razočarao, a svijetla tačka na oproštaju od sezone bio je Ingram sa 30 poena, sedam asistencija i šest skokova. Marfi je dodao 21, Džons 20 a Valančijunas 16 poena uz 18 skokova. S. S.

PODGORICA - Podgorica je protiv Zlatibora imala priliku da proslavi veliki uspjeh – tim Nebojše Bogavca demolirao je aktuelnog šampiona ABA2 lige i drugi put u istoriji kluba stigao do polufinala drugog po kvalitetu regionalnog takmičenja. Već danas (16 h) košarkaši Podgorice imaju priliku da naprave novi podvig – igraju protiv Krke polufinale ABA2 lige.

Ali da se vratimo na 12. april koji je donio svima veliko zadovoljstvo, ali će ga posebno pamtiti Ognjen Čarapić. Plejmejker Podgorice protiv Zlatibora upisao je prve minute nakon duge pauze. Baranin je prethodno posljednji meč u ABA2 ligi odigrao 11. februara prošle godine protiv Pelistera, dok je posljednji put na terenu bio pet dana kasnije, kada je Podgorica igrala protiv Budućnosti u okviru Kupa Crne Gore.

Zdravstveni razlozi odvojili su nekada veliku crnogorsku košarkašku nadu od terena, mnogi su pomislili da će Čarapić reći ne košarci i da će okačiti patike o klin. Ipak, tako nije mislio plejmejker Podgorice, koji je velikom željom i upornošću čekao trenutak da ponovo radi ono što najviše voli – da uživa pod obručima.

- Nevjerovatan osjećaj. Drago mi je da je Podgorica uspjela da napravi iznenađenje i stigne do polufinala. Sigurno da su mnogi mislili da je Zlati-

Čarapić i Đurišić optimisti pred današnji meč

bor ponovo među favoritima za plasman u ABA ligu, ali pokazalo se da je naš tim zaista poseban – kazao je, na početku razgovora, za klupski sajt Ognjen Čarapić. Baranin je u finišu dočekao svoju šansu i da zaigra, pa čak i da postigne poene...

- Toliko emocija sam osjetio u momentu kada sam dobio priliku i ponovo zaigrao. Nekako kao da sam se ponovo košarkaški rodio. Samo ja i ljudi iz kluba znamo koliko je bilo mučenja oko zdravstvenih problema, ali klub je uvijek bio uz mene. Dugo sam van terena, ali su svi iz kluba vjerovali u mene. Košarka je moj život i pauza mi nije lako pala, ali je ljubav prema košarci veća, tako da bi i dužu pauzu izdržao

samo da se vratim na parket. Drago mi je da je to konačno iza mene i zaista sam presrećan – sa dosta emocija ispričao je Čarapić.

Podgoricu sada očekuje duel protiv Krke u polufinalu ABA2 lige.

- Svi timovi koji su stigli do završnice sigurno imaju veliki kvalitet. Krka je i protiv Sutjeske dokazala o kakvoj se ekipi radi i sigurno da neće biti lako. Napravili smo na startu već jedno iznenađenje. Rastrećeni smo i sigurno silno motivisani da još jednom pokažemo naš kvalitet. Veliki rad je iza ove ekipe i sigurno da svi momci gore od želje da ostave što bolji utisak. Ispunili smo primarne ciljeve, ali idemo dalje – naglasio je Čarapić. R. P.

Dok su trećim mjestom u ligaškom dijelu do sada uradili ono što treba u ABA ligi, Podgoričani su podbacili u Evrokupu, gdje su porazom od Ulma drugu sezonu zaredom eliminisani u osmini finala. ,,Plavi“ su grupnu fazu završili na šestom mjestu, sa skorom 9-9, pa su nokaut fazu morali da igraju u gostima, što se ,,plavima“ nije posrećilo. Mada, kako su igrali u većem dijelu sezone, pitanje je da li bi i igranje u ,,Morači“ nešto promijenilo u konačnom rezultatu… - Pred početak sezone, kada znate sa kojim budžetom manevrišete i sa kojom ekipom ćete da funkcionišete, donosite zaključke šta bi to zadovoljilo vaše afinitete, želje i ciljeve. Mislim da su ciljevi za oba takmičenja u tom trenutku realno postavljeni - kaže za Pobjedu trener ,,plavih“ Vladimir Jovanović i nastavlja:

- Odmah da kažem da nijesam zadovoljan rezultatom u Evrokupu. Čovjek uvijek misli da može više, i moglo je više. Imali smo probleme, svi u klubu su bili maksimalno angažovani da ih premostimo. Međutim i broj igrača koje smo imali u pojedinim trenucima, te činjenica da smo dodavali i oduzimali igrače u rosteru, sve to je donekle uticalo na krajnji rezultat – dodaje Jovanović.

ULM SLIKA I PRILIKA SEZONE

Ulm je samo potvrdio ono što je pratilo Budućnost tokom dosadašnjeg toka sezone –prevelike oscilacije. Podgoričani su odigrali odlično prvo poluvrijeme, imali su i 17 poena prednosti (33:16), na odmoru dvocifrenu prednost (53:42), ali su onda ,,nestali“ sa terena u nastavku, posebno u trećoj četvrtini u kojoj su postigli samo devet poena, što je Ulm iskoristio da preokrene na 68:62, nakon čega je rutinski u posljednjoj dionici stigao do pobjede.

- Na moju veliku žalost, ta utakmica je slika naše sezone. Koliko smo imali uspona, toliko smo imali i padova. S tim da je u Ulmu sve to stalo u jed-

MORNAR BARSKO ZLATO/MEDIA PRO

Trener Barana Mihajlo Pavićević

Podgorica danas (16 h) protiv Krke igra polufinale ABA2 lige

Čarapić se vratio nakon godinu, želi novo iznenađenje

u osmini finala košarkaši Budućnost Volija stavili tačku na još jedno neuspješno učešće u Evrokupu

Jovanović: Moglo je više, svako da snosi svoju odgovornost

Motivacija problem za nastavak sezone?

Budućnost se sada okreće obavezama u ABA ligi, gdje je trećim mjestom u ligaškom dijelu ostvarila, objektivno, najviše što je mogla, jer su ispred samo evroligaši Partizan i Crvena zvezda, sa višestruko većim budžetima. Pred plej-of i četvrtfinale sa Megom, Budućnost treba da odigra još dva meča kod kuće, sa Borcem i Partizanom. - Biće sigurno teško, kažu ,,kriza novog početka“. Završili smo jedno takmičenje, nastavljamo sa drugim. Nadam se da neće, ali će, vjerovatno, donekle biti problem sa motivima. Sad, jednostavno, moramo motive, ciljeve, želje da prebacimo na drugi kolosijek, da se usredsredimo na jednu ligu. To neće biti lako u kratkom periodu –rekao je Jovanović

noj utakmici, a nije prvi put da nam se desi. Ulm ima kvalitetan tim, na svakoj poziciji imaju po dva kvalitetna igrača i dugačku klupu. U većem dijelu prvog poluvremena smo igrali dobru košarku, na obje strane terena. Jako ofanzivno, veoma efikasno, i dok smo imali pravu energiju, igrali smo dobro. U drugom poluvremenu je bilo jako slično kao protiv Mege u ABA ligi, nijesmo se, definitivno, pojavili u toj trećoj četvrtini sa energijom sa kojom smo počeli utakmicu. To nas negdje prati cijelu sezonu – ističe Jovanović.

UTICAJ SPOLJAŠNJIH

FAKTORA

Budućnost je, bez dileme, ostavila loš utisak u Evrokupu, posebno u drugom dijelu takmičenja. Dva reprezentativna Fiba ,,prozora“, u novembru i februaru, u kojima Jovanović nije mogao da računa na osam i devet igrača, te kasno kompletiranje ekipe u pripremnom periodu, 15-ak dana prije početka sezone, sigurno su odmogli da se stvari odvijaju u drugom pravcu. Međutim, to može samo donekle opravdati igrače i stručni štab za rezultat u Evropi koji je bio ispod očekivanja. - Iskren da budem, cijela na-

Prije pet godina ,,plavi“ osvojili ABA ligu

Na današnji dan prije pet godina, Budućnost Voli je osvojila prvu i do sada jedinu titulu u ABA ligi, u finalu protiv Crvene zvezde je slavila sa 3:1 u pobjedama. Tog 14. aprila 2018. godine, puna „Morača“ je „proključala“ u četvrtom meču finala, kada je Budućnost nakon velike borbe pobijedila „crveno-bijele“ 77:73.

Titulu za Budućnost, koju je sa klupe vodio Aleksandar Džikić, osvojili su Suad i

Sead Šehović, Nikola Ivanović, Filip Barović, Nemanja Gordić, Aleksa Ilić, Zoran Nikolić Petar Popović, Danilo Nikolić, te trojica

stranaca – Amerikanci Kajl Gibson i Džastin Doelman, te Kanađanin Kajl Lendri. U rosteru je te sezone bio Milić

Starovlah i dvojica golobradih mladića, Bogdan Bojić i Srđan Kočić

Budućnost je, dakle, trofej osvojila sa većinom domaćih igrača i Gordićem (BiH), koji

je, maltene, dijete podgoričkog kluba, te kvalitetnim strancima, od kojih su Gibson i Lendri, odnosom prema dresu Budućnosti, zadobili sve simpatije i ljubav domaćih navijača. Ove sezone u Budućnosti igraju samo četvorica crnogorskih igrača (Popović, Ilić, Drobnjak, Šehović). Možda zbog toga više nema brojne publike u „Morači“ i prepoznatljive atmosfere na tribinama...

Pred početak sezone, kada znate sa kojim budžetom manevrišete i sa kojom ekipom ćete da funkcionišete, donosite zaključke šta bi to zadovoljilo vaše afinitete, želje i ciljeve. Mislim da su ciljevi za oba takmičenja u tom trenutku realno postavljeni. Istina, nijesam zadovoljan rezultatom u Evrokupu - kaže za Pobjedu trener ,,plavih“ Vladimir Jovanović

ša sezona je turbulenta. Sa moje, trenerske, strane gledišta je aljkava. I to iz nekih objektivnih razloga. Pri tome ne mislim da je bilo ko, u bilo kom segmentu kluba, uradio da bude tako. Jednostavo, ti spoljašnji uticaji, kojih smo mi imali, stvarno, mnogo bili su prejaki da bismo mi uspostavili kontinuitet bilo čega. Počev od nekog rada, da bismo iz tog rada došli do nekog standarda naše igre, koliko god da je to, pa da iz toga dođe i rezultat. Jovanović ističe da je svjestan ,,da su i drugi timovi imali problema“.

- Ali takve udarce, stvarno, niko nije imao. Ja sam po prirodi stvari bio optimista, jer sam vjerovao u ekipu, vjerujem i sada, da ćemo naći način da premostimo i nadomjestimo neke stvari koje su nam oduzeli ti spoljašnji faktori. Prije svega mislim na vrijeme ko-

je treba da provedemo zajedno. Međutim, u sportu, na dugoročnom planu, a sezona je jako duga, to jako teško može da se slaže. Ako toliko osciliramo sa našom formom, onda definitivno postoje razlozi zbog čega je to tako. I tu u nekom kratkom periodu vi možete da napravite neki dobar rezultat i dobar utisak, ali u sezoni koja traje već šest i po mjeseci, gdje si stalno pod konstantnim provjerama na dva fronta, ne postoje vrijeme i prostor koje bi mogao da iskoristiš i nadomjestiš ono što si ranije propustio. A u tom periodu nijesmo bili zajedno mjesec i po dana, uz mjesec i po koje nijesmo bili zajedno u pripremnom periodu. A sport je jednostavna stvar – koliko si uložio rada i koliko je ekipa bila zajedno, toliko možeš da se nadaš da ćeš kasnije da praviš dobre rezultate. Jovanović ističe da sve nabro-

jano ,,nije alibi priča“. - Svako treba da snosi svoju odgovornost. Ponavljam, ni-

jesam zadovoljan rezultatom u Evrokupu. I mi smo željeli više, nadali se, ali neke stvari koje su se dešavale nijesu nam išle naruku – zaključio je trener Podgoričana. S. JONČIĆ

Prva pobjeda domaćina ili nastavak ,,tradicije“?

PODGORICA – Da li će ovosezonska ,,tradicija“ u prvenstvu biti nastavljena ili prekinuta u Budvi, znaće se nakon večerašnjeg meča u Mediteranskom sportskom centru (početak u 18 časova) između odbojkaša Budve i Budućnost voleja, u trećoj utakmici finala plej-ofa. Računajući i dva meča u ligaškom dijelu sezone, u sva četiri meča dva najbolja crnogorska tima slavili su gosti. U ligaškom dijelu je Budva pobijedila u Podgorici sa 3:0, a Budućnost je slavila u Budvi sa 3:2. U prvom meču finala plej-ofa su Podgoričani pobijedili u Budvi sa 3:1, a onda je brejkom uzvratila Budva u ,,Morači“ sa 3:2, nakon najboljeg meča u sezoni na domaćoj odbojkaškoj sceni. Utisak je da će tituli biti bliži onaj tim koji prvi obraduje svoje navijače, a Budvani imaju priliku da to prvi urade ove sezone… - Očekivanja pred treći meč su ista kao i do sada, idemo na pobjedu. Druga utakmica nam je bila jako bitna i drago nam je da smo vratili brejk koji smo dali u prvom meču. Uz to, pokazali smo karakter da odigramo dobro kad smo pod pritiskom. Nadam se da će taj karakter, koji nas je krasio, biti prisutan i u trećoj utakmici i da će, na-

pokon, domaći tim pobijediti i tako zadržati prednost domaćeg terena u ovoj neizvjesnoj i zanimljivoj seriji – kazao je za Pobjedu korektor Budvana Aleksandar Gmitrović, lider šampiona i u ovoj finalnoj seriji.

Budućnost je propustila veliku šansu u drugom meču da dođe do ogromne prednosti od 2:0 u pobjedama. Nakon ubjedljivo dobijenog prvog meča, Podgoričani u drugom i trećem setu nijesu uspjeli da sačuva-

Prvi meč polu nala plej-ofa za košarkašice

ju prednost od 14:10, odnosno 17:10, u četvrtom su uspjeli da prvi put dobiju neizvjesnu završnicu, ali nijesu izdržali u petom setu. Međutim, u oba dosadašnja meča finala ,,plavi“ su pokazali da imaju aduta da se bore za šampionsku titulu, sa željom da to pokažu i večeras.

- U ,,Morači“ smo odigrali smo jako tešku i neizvjesnu utakmicu. Vjerujem da su gledaoci uživali. U drugom, trećem i četvrtom setu konstantno

je bio egal. Ostaje ža, zato što smo svojim greškama doprinijeli porazu, jer smo, posebno, u trećem setu imali veliku prednost od 17:10, što nijesmo smjeli da prokockamo. Međutim, nema mnogo vremena za tugovanje. Jednostavno sve se brzo dešava, utakmice su na svaka tri dana. Imali smo dva dana da se odmorimo što je bolje moguće i da u Budvi opet idemo na pobijedimo - kazao je korektor Budućnosti Bojan Strugar S. J.

NAMETNUO SE ŠOLI: Haris Suljević Selektor Šola sa provjerenim snagama u posljednja dva kvali kaciona meča za EP

Novo ime golman

Haris Suljević

PODGORICA - Mušku rukometnu reprezentaciju u posljednjoj sedmici aprila očekuju utakmice protiv Kosova i Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2024. godine u Njemačkoj.

Mečeve odluke u borbi za plasman na smotru najboljih selekcija Starog kontinenta naša reprezentacija dočekuje sa dobre pozicije - ima četiri boda, koliko i Bosna i Hercegovina, ali uz pobjedu dvocifrenom razlikom (36:25) u prvom međusobnom duelu u Sarajevu. Slovenija je lider grupe sa osam bodova i osigurala je plasman na šampionat Evrope.

Za posljednja dva duela u kvalifikacijama, selektor Vlado Šola računaće na provjerene snage, a novo ime na spisku je golman Izviđača iz

Ljubuškog - Haris Suljević, 22-godišnjak iz Mojkovca. Uz 19 igrača koji su na spisku, selektor Šola pozvao je i dvije rezerve, a to su pivot Luka Poje i lijevi bek Luka Barjaktarović Okupljanje nacionalnog tima je u poneđeljak, 24. aprila, u četvrtak je zakazano gostovanje Kosovu u Prištini, dok će Bosna i Hercegovina gostovati u Podgorici u neđelju, 30. aprila. Na spisku su (golmani) Nebojša Simić, Nikola Matović, Haris Suljević, (krila) Miloš Vujović, Aleksandar Bakić, Mirko Radović, Luka Radović, (pivoti) Vuk Lazović, Miodrag Ćorsović, Luka Vujović, (bekovi) Radojica Čepić, Božo Anđelić, Božidar Simić, Miloš Božović, Vasilje Kaluđerović, Arsenije Dragašević, Branko Vujović, Stefan Čavor, Risto Vujačić A. M.

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 100.

Sudije: Kasim Bajrović, Tamara Raičević i Uroš Bakrač Rezultat po četvrtinama: 21:19, 24:14, 17:8, 15:16.

PODGORICA: Bojičić 3, Baošić 6, Dragišić 10, Radević 9,

Kuzmanović, Vučković 14, Šćepanović 14, Ilić 11, Pavićević, Milošević 3, Vujošević, Vukčević 7.

NOVI: Razić 14, Rakočević 7, Radojičić 2, Šćepanović 2, Gatalo, Markanović, Đorđević, Mužević 32.

Košarkašice Podgorice napravile su prvi korak ka finalu plejofa. Podgorica je na startu plej-

ofa savladala Novi 77:57, tako da će imati priliku u subotu (16 h) u dvorani SC ,,Igalo“ da igra za finale. Prvo poluvrijeme donijelo je izjednačenu igru u kojoj su se timovi često smjenjivali u prednosti, ali je nastavak protekao u totalnoj dominaciji domaćeg tima, koji je dužom rotacijom nametnuo ritam, koji gošće nijesu mogle da izdrže. R. P.

FIBA objavila raspored utakmica na Eurobasketu

Pobjednici četiri grupe izboriće direktan plasman u četvrtfinale, dok drugoplasirane i trećeplasirane očekuje i meč osmine finala.

PODGORICA - Sedmi nastup na evropskim prvenstvima košarkašice Crne Gore otvoriće protiv Grčke u Tel Avivu, poznato je nakon što je FIBA objavila kompletan raspored Eurobasketa 2023.

Izabranice Jelene Škerović

tako će odigrati jedan od prva dva meča na cijelom turniru, pošto će prvog dana turnira (15. jun) na parket od 11.15 sati po našem vremenu, odnosno sat kasnije po izraelskom. Već narednog dana od 20.45 h očekuje ih najteži rival Španija, dok će 18. juna od 11.15 h igrati sa Letonijom.

Dečić – Budućnost bez prisustva publike

PODGORICA - Utakmica između fudbalera Dečića i Budućnosti, u 30. kolu Meridianbet Prve crnogorske lige, biće odigrana bez prisustva publike, saopšteno je iz kluba iz Tuzi.

PODGORICA - Lorenco Museti režirao je tenisku senzaciju, pobjedom nad prvim teniserom svijeta Novakom Đokovićem 4:6, 7:5, 6:4 u osmini finala mastersa u Monte Karlu.

Uz Izrael domaćin Evropskog prvenstva (15-25. jun) biće i Slovenija, gdje će održati i završnica turnira.

Naše dame okupiće se već 9. maja, a krajem maja ,,crvene“ će u okviru priprema za Eurobasket učestvovati na Igama malih zemalja Evrope, koje se održavaja na Malti. R. P.

Utakmica je na programu u subotu u podgoričkiom naselju Stari aerodrom (19h). Navodi se da je Komisija za bezbjednost i sigurnost utakmicu proglasila utakmicom visokog rizika.

- Kao što je poznato u toku su radovi na stadionu u Tuzima, mi smo tražili teren koji ispunjava uslove za odigrava-

nje utakmice visokog rizika. Nažalost nijesmo uspjeli da obezbijedimo takav teren i uz konsultaciju sa Centrom bezbjednosti Podgorica i Fudbalskim savezom odlučili smo da se utakmica odigra bez prisustva navijača - piše u saopštenju Dečića. Navodi se da u tom klubu iskreno žale zbog mnogobrojnih

navijača Dečića i Budućnosti koji neće moći da prisustvuju utakmici.

- Radimo na tome da ubrzo stvorimo uslove za odigravanje takvih utakmica - piše u saopštenju kluba iz Tuzi. R. P.

Na velikom turniru u Monaku, prvom važnom takmičenju sezone na šljaci, mladi Italijan i 21. teniser na planetarnoj ATP listi je potpuno zasluženo dočekao trijumf. Nakon velike borbe, slavio je poslije dva sata i 56 minuta igre. Đoković je od sredine drugog seta igrao izuzetno nervozno, reagovao je i na reakcije publike, a duža pauza sredinom trećeg seta nije mu prijala. Museti, 16. nosilac turnira i specijalista za igru na šljaci, uspio je da sačuva servis u dramatičnom posljednjem gemu.

Pobjednik je imao prednost 28:23 u vinerima, odlično je neutralisao servis favorita, a imao je samo šest neiznuđenih grešaka (Beograđanin 23). Spasio je šest brejk-lopti a ukupno čak osam puta napravio brejk. Musetijev naredni rival biće zemljak, veliki talenat Janik Siner R. A.

Večeras (18 h) Budva i Budućnost volej igraju treći meč nala plej-ofa za odbojkaše

Sa meča Budućnost-Budva

Derbi Prve crnogorske lige bez navijača

OGLEDI O TRADICIJI KOJA NESTAJE

8.

Posla ima dovoljno za sve od svitanja do pomrčine

Piše: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

Prostranstva pašnjaka, šuma, izvora žive i sa čovjekom i bez njega. Svjetlost koja uvijek na istom nebu počinje a na drugom se završava, oblikuje život u nesagledivim izazovima prostranstva, gdje je praznina svakako najmoćnija. U takvom prirodnom obzorju, gdje se i nevidljivo i nečujno ukazuje, život se savija, uvija, primiče i odmiče od sebe, ugrađuje i razgrađuje, zajedno sa vjetrom, kišom, suncem i nijemom tišinom. Planinski prostori potisnute dramatičnosti, očišćeni od svega ljudskog, gdje je sve na tankoj granici između sigurnosti poznatog i opasnosti nepoznatog, puni tajni i izazova, kazuju i sugerišu moć pustoši i samoće. (Naša djeca znaju više o pingvinima, lavovima, tigrovima i majmunima nego o živom svijetu koji nas okružuje. Divlje životinje teško će nasrnuti na čovjeka, reagujući samo kada su ugrožene i kad štite mlade. Poštuju se zakoni prirode. Životinje urastaju u okolinu i čitaju čovjekove namjere.)

Pa ipak, priroda je kao pozorište: ima svoju scenu, muziku, kostimografiju, svoje aktere, priču, dinamiku i svoju publiku. Možemo je čuti, osjetiti, vidjeti, ući u njenu širinu, u njeno srce i dušu.

U svim svojim reakcijama čovjek je jedino sa prirodom blizak, razumljiv: nju volimo, njoj vjerujemo, njoj se vraćamo, nju prepoznajemo i osjećamo kao sebe. Svako ljudsko

Na katunu život ima svoja pravila: utvrđena podjela posla i hijerarhija. Probuđeni ljudi zaliveni noćnom i jutarnjom rosom postaju ono što jesu ili ono što nijesu bili dotad. Svako počinje da radi ono što umije i može, bez žurbe i nervoze

odmicanje od nje predstavlja narušavanje prirodnog poretka stvari.

Na katunu život ima svoja pravila: utvrđena podjela posla i hijerarhija. Probuđeni ljudi zaliveni noćnom i jutarnjom rosom postaju ono što jesu ili ono što nijesu bili dotad. Dan počinje da pripada svima. Između sebe, obaveza i zadataka ravnoteža se uspostavlja u neobičnoj filozofiji života. Svako počinje da radi ono što umije i može, bez žurbe i nervoze. Posla ima za sve, od svitanja do crne pomrčine. Najviše se radi u julu i avgustu, kada vegetacijska sezona pokaže svoj maksimum. I u takvom angažmanu živo biće, pritisnuto i prignječeno, zrači voljom i željom da živi, da voli, da diše, da se igra. Mnogo toga se dešava bez reda, organizacije i sistema, bez zadatosti i nužnosti.

Najstariji i najiskusniji, za razliku od mlađarije, vuku najteže poslove udišući planinski vazduh punim plućima. Za mnoge poslove potrebno je sunčano vrijeme. Ljudi su na bazi vjerovanja u prirodne signale planirali svoju aktivnost. Planinka je na katunu pravi i jedini domaćin, o svemu se stara i pita, što nije slučaj kad je kod svoje kuće. Katun je skromno, ali i dragocjeno carstvo, na kojem stoluje žena, majka, sestra, koja je u sebe upila svu plavet ovoga svijeta, žena boginja i mučenica, biće pred kojim se kleči. Ima potpunu slobodu u svemu: niko joj se ne miješa ni u šta, niti je zbog sitnica ometaju u poslu. Iako najviše radi, ona tu najslađe jede i najbolje spava. Bio je to pravi matrijarhat. Pored uobičajenih poslova, ona muze, kuva, razliva mlijeko, siri, odvaja kajmak, pravi maslo, stara se o ishrani, pere. Vična svemu, hitra, neumorna, kreativna, jer je prinuđena da ni od čega stvori nešto. Pa ipak, kad pomuzu toliko ovaca i krava, njihove ruke oteknu, postanu tvrde kao đon opanka; mnoge od bolova ne mogu spavati. Može izgledati čudno: planinka je na planini mnogo veselija, radosnija, pričljivija, komotnija, gostoljubivija. Pored svega, bila je učiteljica i

vaspitačica svojoj djeci, unučićima i djeci svoje rodbine. (Pojedine žene su, samo u toku jednog ljetnjeg dana, znale iznijeti na leđima po pet stotina kilograma zaleđenog snijega iz vrtača i pećina, za stoku i domaćinstvo.) Katunska kultura je posjedovala kult prirode i neposrednu porodičnu privrženost i slogu, kroz koje se kristalisala suština mudrosti i porodičnih vrijednosti. Uostalom, gdje nema sloge i ljubavi, nema ni napretka. U prostoru raskošne razboritosti, kulturna ili običajna emanacija posjedovala je skladnost u porodičnim odnosima, u interakciji sa prirodom, bila je u svemu uravnotežena sa suptilnim emocijama i duhovnošću. Srođeni sa prirodom, izdvojeni, rijetko udvojeni, upućeni jedni na druge, znali su čuvati, poštovati i cijeniti prije svega sebe, svoje srodnike, prirodu i prirodne zakone. Takav život može nekome izgledati kao društvena samoizolacija, ali ne i duhovna. U kolibama gdje je boravilo i više generacija, od svanuća do crnog mraka, radili su se najjednostavniji poslovi, ali se uvijek znalo kad i šta treba uraditi i čija se riječ mora poštovati. U svakom poslu bilo je strpljenja i tolerancije. Djeca su učila vještine, znala su ka-

Donosimo izbor iz nove knjige eseja Ramiza Hadžibegovića „Skuplje(no) od zaborava” koju su objavili Čigoja štampa i autor. Pred nama su eseji Vodenice, Katun i Berbernice. Tekst je za ovu priliku ijekaviziran

ko se treba ophoditi sa prirodom i kako se snaći u neprilici. Život se štitio nadom i ljubavlju, vjerom u sebe, strpljenjem i mudrošću. Uostalom, čovjek nikada ne može toliko saznati o sebi ako ne proživi dio svog života u prostoru prirodne dobrote, ali i neobjašnjivih, neočekivanih i nepredvidivih događaja.

Na katunu je svakodnevica nepromijenjena. Buđenje počinje u cik zore, kad zapjeva prvi pijetao i dan svane, u nekoj čudnoj radosti i veselju. Planinka prvo pomuze ovce, krave, koze. Poslije kaloričnog doručka, stada odlaze sa pastirima na ispašu. U dosta slučajeva stoka sama odlazi i sama se predveče vraća. Tek pomuženo izuzetno kvalitet-

no mlijeko, zvano jomuža, valja odmah procijediti i staviti da se kuva. Za to vrijeme planinka planira večeru jer se ručak ne obavlja u kolibi. Čobani, koji cio dan provode sa stokom, nose u svom brašnjeniku ručak, koji se uglavnom sastoji od parčeta hljeba, sira, skorupa, slanine, luka. Kad se tokom dana svi raziđu u potrazi za svojim obavezama, nema toga ko će ih sve lako i odmah pronaći i sastaviti. Čobani sa kapom ušankom, gumenim čizmama i drenovim štapom bili su preko dana u komunikaciji, čak i zajedno užinaju: prostru svoje šarene torbe, posijedaju ukrug, razviju zavijaču u kojoj se nalazi hljeb sa sirom i skorupom. Nađe se tu i pomalo luka i neka paprika. Stalno u pokretu i igri: bacaju kamen, takmiče se u skoku udalj i uvis. Oni vičniji prave frule, diple, gusle i druge zanimljive figure i predmete. Imali su i zanimljiv običaj da pucaju bičem, koji su stalno držali u rukama. (Posle štavljenja koža se siječe na pantljike od četiri, šest i više struka, a potom se plete bič.)

Takav odnos je integrisao, mobilisao, zbližavao. Bilo je čobana koji su po cio dan bili bosonogi, a po kišnom vremenu pokrivali su se kabanicom od cirade.

(„Žilavi i tvrdi da otrpe svaku kišu, oluju, mraz... Bili su kao starozavetni mudraci. Nisu imali sat, al su uvek znali koje je doba dana ili noći. Danju su cenili vreme po senci od pobodenog štapa u zemlji. Noću su motrili zvezde na nebu kao zvezdočatci” - Bogdan Ibrajter, „Orlovatski dud iz snova Uroša Predića”, Politika, 5. januar 2020).

Planinka je na katunu pravi i jedini domaćin, o svemu se stara i pita, što nije slučaj kad je kod svoje kuće. Katun je skromno, ali i dragocjeno carstvo, na kojem stoluje žena, majka, sestra, koja je u sebe upila svu plavet ovoga svijeta

Među njima je bilo dobrih selekcionara i genetičara, koji su znali da su ovnovi najvažniji za kvalitetno potomstvo; mladim ovnovima vezivali su rogove metalnom žicom kako bi ih formirali za rast uvis, kao vile, i time im omogućavali da lakše uvuku glavu između stijena dok pasu. Ima dana kada se smijene po tri godišnja doba. Dakako, čuvanje stoke bilo je važnije od svake škole: Šta ima da se uči, naučiće kad odraste. Dijelili su se na ovčare i jagnjare. Ovčari su starija omladina, i oni su pazili ovce, a jagnjari, uzrasta do dvanaeste godine, čuvali su jaganjce. Za eventualno familijarno okupljanje imali su dogovorene signale, dok se u predvečerje i noću koristi vatra: jedna, dvije ili tri, svaka je imala svoju poruku i značenje, kako za susjedne katune tako i za svoje u obližnjim selima. (Nastavlja se)

Tek pomuženo mlijeko zove se jomuža

Savardak

Mljekar u katunu Gradina iznad sela Umoljani na planini Bjelašnici (BiH)

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

politika

JADRANKA RABRENOVIĆ

ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ

nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ

crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ

fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“:

02628295

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Poslovni broj: I.br.2081/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica osnovana 1901.godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Jevtić Đorđija iz Bara, ul. Jovana Tomaševića br.36/23, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 98.860,17 eura, na osnovu izvršne isprave – Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 9135/2008 dana 03.07.2008.godine, dana 13.04.2023. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Jevtić Đorđiju iz Bara, ul. Jovana Tomaševića br.36/23, vrši se dostavljanje Zapisnika o XIV prodaji nepokretnosti I.br.2081/15 od 13.04.2023.god.

Zaključka o XV prodaji nepokretnosti I.br.2081/15 od 13.04.2023.god.

Izvršni dužnik Jevtić Đorđije iz Bara se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XIV prodaji nepokretnosti

I.br.2081/15 od 13.04.2023.god. Zaključka o XV prodaji nepokretnosti I.br.2081/15 od 13.04.2023.god.Upozorava se izvršni dužnik Jevtić Đorđije iz Bara, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 13.04.2023.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Na osnovu člana 14, stav 3 23, 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine OPŠTINE BAR

O B A V J E Š T A V A ZAINTERESOVANU JAVNOST

Da je » Bonesa d.o.o. « iz Bara, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata za projekat – Rekonstrukcija objekta u postojećim gabaritima zbog prenamjene u Hotel 4*, koji se planira graditi na lokaciji urbanističke parcele UP28, a koji čine dio kat. parcele broj 4991/2, u zoni B, blok 1, u zahtjevu DUP-a „ Topolica Bjeliši“ u Baru, opština Bar. U vezi sa navedenim, pozivamo Vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za komunalne poslove saobraćaj, Bulevar Revolucije broj 1, kancelarija broj 263, II sprat, radnim danima od 11 do 15 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, je 5 radnih dana na adresu Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj, od dana objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koje izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem ovog projekta.

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ ŠURANJ, ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA BROJ: IVM-105/2023 KOTOR, 12.04.2023.GODINE

Javni izvršitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca NLB BANKA

AD PODGORICA ,protiv izvršnog dužnika DEJAN DŽABASAN ,TIVAT ,KALIMANJ 2, radi naplate novčanog potraživanja , na osnovu vjerodostojne isprave, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak na predlog izvršnog povjerioca NLB

BANKA AD PODGORICA ,protiv izvršnog dužnika DEJAN DŽABASAN ,TIVAT ,KALIMANJ 2, a istome nije bilo moguće uručiti rješenje o izvršenju broj IVM-105/2023 od 24.01.2023.godine.

Izvršenje je određeno radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 8.103,41 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 27.12.2022.godine pa do konačne isplate, troškovima izvršnog postupka ,kao naknadnim troškovima koji će biti naknadno obračunati. Izvršni dužnik se može obratiti Javnom izvršitelju Branki Samardžić na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju IVM-105/2023 od 24.01.2023.godine.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posljedice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli ,ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Osnovnog suda. Javni izvrsitelj Branka Samardžić

U skladu sa članom 136 Zakona o privrednim društvima ( „ SL. list CG“ br. 065/20 od 03.07.2020. )

„ Primorje“ hotels & restaurants AD Tivat daje sljedeće

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU SKUPŠTINE AKCIONARA

Obavještavaju se akcionari „ Primorje“ hotels & restaurants AD Tivat da će se XXII redovna godišnja Skupština akcionara, sazvana za dan 16.05.2023. godine, održati u konferencijskoj sali hotela „Palma“ u Tivtu sa početkom u 11:00 časova i sljedećim dnevnim redom:

1. Usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice Skupštine akcionara

2. Usvajanje finansijskih izvještaja Društva za 2022. godinu sa izvještajem revizora i izvještaja o poslovanju društva

3. Imenovanje revizora finansijskih izvještaja za 2023. godinu

4.Donošenje Odluke o naknadama članova Odbora direktora

5.Donošenje Odluke o potvrdjivanju Odluke broj 288 od 30.01.2023.godine

Pravo prisustva i odlučivanja na sjednici Skupštine akcionara imaju svi akcionari ( lično, ili putem punomoćnika ) koji su na spisku akcionara iz CKDD na dan pribavljanja spiska akcionara. Punomoćje mora biti ovjereno, a potpisi na punomoćju ovjeraveni u skladu sa zakonom.

Skupština donosi odluku većinom glasova prisutnih, ili zastupanih akcionar ( svaka akcija daje jedan glas, osim u slučaju izbora članova odbora direktora kada svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova odbora direktora utvrđen statutom društva ).

Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale i predloge odluka u prostorijama sjedišta Društva u Tivtu, ul. II Dalmatinske br.2 , svakog radnog dana u vremenu od 09:00 do 15:00 časova, najmanje 20 dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara. Obavještenje o sazivanju Skupštine akcionara biće dostupno akcionarima i na adresi internet stranice Društva: www.primorjehotels.com

Mole se akcionari da radi efikasne organizacije i rada najave svoje učešće najkasnije dva radna dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara dostavljanjem na uvid neophodne dokumentacije (kopija lične karte ili pasoša, punomoćje) putem email adrese: office@primorje.co.me

PRIMORJE AD TIVAT

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević iz Bara

Ul. Rista Lekića I-26 Posl. br. I 79/14

U pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore- osnovana 1901. godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141, PIB 02096099, protiv izvršnog dužnika Kuč Edina iz Bara, Ilino bb, radi naplate novčanog potraživanja prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, dana 13.04.2023. god, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

1.Određuje se sedamnaesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika Edina Kuča i to stambenog prostora površine 45 m2 u prizemlju, PD 3, broj zgrade 1, na katastarkoj parceli br 1657/07 upisan u “V” LN br. 2970 KO Budva.

2. Vrijednost opisane nepokretnosti iznosi 42.750,00 eura. što je utvrđeno zaključkom o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti I.br. 79/14 od 11.02.2015.god.

3. Na sedamnaestom ročištu za prodaju nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, bez ograničenja uz prethodnu saglasnost izvršnog povjerioca.

4. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun javnog izvršitelja br 520-21903-35 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 4.275,00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac, založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposredne pogodbom kupac polože jemstvo licu sa kojima je zaključio Ugovor neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnost koja je predmet prodaje može se razgledati u prethodnom dogovoru sa javnim izvršiteljem.

5. Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u na račun javnog izvršitelja u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će pozvati III ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku, sud će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemsta ponuđača izmiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

6. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku izmedju potraživanja i postignute cijene.

7. Sedamnaesto ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 12.05.2023. god. u 13,00 časova u kancelariji Javnog izvršitelja, na adresi ul. Rista Lekića I-26, Bar

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević s.r.

Oglasi i obavještenja

ADVOKAT MILENA LABOVIĆ

Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica

CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Labović ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA

Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 26.04.2023. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama Hotela Princess, Jovana Tomaševića br. 59, Bar.

Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Jovović Bose koje su upisane u listu nepokretnosti br. 432 KO Stari Bar, Uprave za katstar i državnu imovinu PJ Bar i to:

-Katastarska parcela broj 1781, plan 4, skica 1867, ukupne površine 289 m2, koja po načinu korišćenja predstavlja društveno stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 49 m2 i dvorište površine 240 m2 i

-Društveno stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1781, spratnost P, površine 49 m2.

Početna kupoprodajna cijena na III prodaji iznosi 29.782,50 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika Jovović Jelene na dan 29.09.2022. godine iznosi 22.444,11 €.

Procijenjena vrijednost navedene nepokretnosti iznosi 33.000,00 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 25.04.2023. godine do 15:00 h, na adresu advokatske kancelarije L & V Law Firm –ul. Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom pošiljaoca i naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti:

-za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, -dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 5 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 7 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/856-107.

ZA CRNOGORSKU KOMERCIJALNU BANKU advokat Milena Labović

Crna Gora AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost

da je „Spim M” d.o.o. iz Podgorice, adresa Bulevar Ivana Crnojevića 99/2, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju i dogradnju poslovnog objekta – skladišta, na UP58, dio sektora 22-23, na katastarskoj parceli broj 1223/3 KO Mrčevac, Opština Tivat.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216 i u Sekretarijatu za uređenje prostora Opštine Tivat, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 25.04.2023.godine.

Poslovni broj: Iv 414/23

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PLANIKA MONTENEGRO” D.O.O. NIKŠIĆ, UL. OBREŠKA , STRAŠEVINA BB., Nikšić, PIB: 02085666, protiv izvršnog dužnika ROLOVIĆ IGOR, RENA BB., Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 49,95 eura, dana 13.04.2023. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Rolović Igor iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 414/23 od 23.02.2023. godine rješenje o troškovima od 13.04.2023. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

MaLi oGLaSi

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović. Tel. 067/579-709 , 069/269-550 1

Poslovni broj: Iv 415/23

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PLANIKA MONTENEGRO” D.O.O. NIKŠIĆ, UL. OBREŠKA , STRAŠEVINA BB., Nikšić, PIB: 02085666, protiv izvršnog dužnika Trubljanin Hot Mujesira iz Bara, Zeleni pojas bb, Šušanj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 51,99 eura, dana 13.04.2023. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Trubljanin Hot Mujesira iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 415/23 od 23.02.2023. godine rješenje o troškovima od 13.04.2023. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC ponja, sudopera, kada, umivaonika i šahta. Dolazak odmah. Povoljno Vukčević. Tel.069/991-999, 067/000-008

3

KOSIM placeve bašte i dvorišta motornim trimerom. Dolazak po pozivu. Povoljno Vukčević 069/991-999,067/000-008

4

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah NONSTOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

POTREBNI vozači C kategorije radno iskustvo 2 godine Tel. 069/032-380

5

POTREBNI radnici za obavljanje fizičkih poslova i slaganje robe u magacinu. Tel. 069/032-380 6

TRAŽIM ženu za njegu starije osobe 24 sata u Podgorici. Tel. 067/837-229

7

KUĆEPAZITELJ/KA potrebni. Drušići (Cetinje). Redovno održavanje imanja od 3,5 hektara, uključujući vinograd (500 čokota loze), povrtnjak i travnjake. Uslovi po dogovoru. Viber/SMS: 069/123-074 8

Oglasi i obavještenja

Dana 13. aprila 2023. u 83. godini, preminuo je naš dragi

ZDENKO Maksimilijana ŠKOF

Saučešće primamo 13. aprila od 15 do 17 časova i 14. aprila od 10 do 15 časova na gradskom groblju Zagorič, gdje će se i obaviti sahrana u 15 časova.

Ožalošćeni: kćerke ZDENKA i SANDRA, sestra SLAVICA, unuci NIKOLA i GORAN, unuke MAJA i GORDANA, snaha SOFIJA i praunučad

626

Obavještavamo da je

Dana 13. aprila 2023. u 97. godini života, umrla je

ZEF Đona GOJČAJ

umro dana 11. aprila 2023. u 88. godini života. Saučešće za dragim nam pokojnikom primamo u Kapeli „Malesia“ dana 13. aprila od 18 do 22 časa, te u petak, 14. aprila od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u selu Skorać.

Ožalošćeni: supruga ŠAĆA, sin MARJAN, kćerka LJIZA, snaha DIANA, brat FRANJO, sestra DIELUŠA, snaha LJULJA, unuci ĐON, DOMENIK i ANTON, unuke BORA, RUDINA, RITA i DONIKA, kao i ostalo bratstvo GOJČAJ

641

Dana 13. aprila 2023 u 90. godini, poslije duže bolesti, preminuo je

NIKOLA Đurov MIRKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 13. aprila od 11 do 16 časova i 14. aprila od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju.

Ožalošćeni: supruga MILEVA, sin DUŠKO, kćerka ALEKSANDRA, snaha SNEŽANA, sestra IKICA, unučad NEVENA, MAŠA, VELJKO i IVAN i ostala mnogobrojna rodbina

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Posljednji pozdrav dragom kumu

BOSILJKA Milovana VUJOVIĆ 1926 – 2023.

Saučešće primamo 13. aprila od 13 do 15 časova i 14. aprila od 9 do 11 časova u kapeli na Čepurcima, kada polazimo za Kovača, opština Nikšić, gdje će se na groblju obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni: sin MILAN, snaha ZDRAVKA, unučad MILOVAN, JELENA, DRAGUTIN i VANJA, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina VUJOVIĆ i BJELETIĆ

Tužnim srcem javljamo da je dana 13. aprila 2023. u 81. godini života, poslije kraće bolesti, preminuo naš dragi

NIKOLI

Počivaj u miru, kako si i živio, a mi ćemo te pamtiti po najljepšim ljudskim osobinama.

MILAN Vukosava BRAJKOVIĆ

1942 – 2023.

Od porodice pok. PETRA POPOVIĆA

Saučešće primamo 13. aprila od 15 do 21 čas i 14. aprila od 9 do 15 časova u kapeli Vranštica, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Muslići – Vranštica.

Ožalošćeni: sinovi VESKO, PETKO i IGOR, ćerka VESNA, braća IVAN, ZORAN i SLOBODAN, sestre CILA, DRAGINJA i RAJKA, snahe SNEŽANA, MILKA i DRAGICA, bratanić, brataničine, sestrići, sestričine, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

BRAJKOVIĆ

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 13. aprila 2023. u 85. godini života, preminuo naš voljeni

JAGOŠ Radojkov ŠĆEKIĆ

1938 – 2023.

Saučešće primamo u kapeli u Donjoj Gorici, 13. aprila od 15 do 20 časova i 14. aprila od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Donjoj Gorici.

Послије краће болести, у 69. години живота, напустио нас је наш драги

Posljednji pozdrav bratu naše bivše koleginice, drage Branke

VLADIMIRU RADULOVIĆU

Iskreno saučešće porodici

По изричитој жељи покојника, сахрана је обављена дана 13. априла 2023. године, у кругу најуже породице.

Ожалошћени: супруга МИЛЕНА, кћерке МАРИЈА, МИРА и МИЛИЦА, син МИХАИЛО, снаха АНИЦА, сестре ДАРИНКА и БРАНКА, снаха МИЛИЈАНА, унучад и остала многобројна родбина

KOLEGINICE I KOLEGE IZ POBJEDE

VLADU RADULOVIĆU

Iskreno saučešće porodici.

NENAD POPOVIĆ, VESKO PEJOVIĆ, DRAGAN MIJATOVIĆ, SANJA PATKOVIĆ, VERICA VUČETIĆ, TANJA CEKOVIĆ, BILJANA RACKOVIĆ, VANJA POTPARA, JELENA MARKOVIĆ, SLAĐANA REŠETAR, VESNA KUVELJIĆ, DRAGANA BULATOVIĆ, NADA ŠKULETIĆ, SLAVICA PERIĆ

VLADU RADULOVIĆU

Hvala ti za svaku lijepu riječ i iskreni osmijeh, a posebno za ljubav kojom si nesebično obasipao sve nas. Ponosni na tebe, čuvaćemo te od zaborava. Sestra BRANKA, zet MILAN i sestrići RATKO i VLATKO

Ožalošćeni: supruga LJUBOMIRKA-LJUBA, sinovi SLAVOLJUB-SLAVKO, RADOICA i BOBAN, snahe NADA i JELICA, unučad, praunuka, bratanići, sestrić, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina ŠĆEKIĆ 639

625

Dana 13. aprila 2023. nakon kraće bolesti u 73. godini preminuo je naš dragi

VASO Nike NUCULOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 14. aprila od 10 do 16 časova i 15. aprila od 9 do 12 časova.

Sahrana će se obaviti na seoskom groblju Koći u Kučima u 14 časova.

S poštovanjem i tugom opraštamo se od prijatelja

ILIJE STANIŠIĆA

potpredsjednika Saveza Udruženja penzionera Crne Gore i predsjednika Udruženja penzionera Podgorica Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav prijatelju

VLADU RADULOVIĆU

od IVANA i VIDA RADOVIĆA sa porodicama

ILIJA STANIŠIĆ

Bio si među nama dobar drug i prijatelj, cijenjen i uvažavan sagovornik, kao takav ostaćeš u našem trajnom sjećanju.

OŽALOŠĆENI: sin DEJAN, kćerke DANIJELA i TANJA, braća PETAR i MILAN, sestra VASILJKA, unučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina NUCULOVIĆ

UDRUŽENJE PENZIONERA CETINJE

UDRUŽENJE PENZIONISANIH SLUŽBENIKA MUP, UP, ANB i PA

Posljednji pozdrav bratu naše Branke

Posljednji pozdrav voljenom bratu, šuri i ujaku

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

640

Tata i djede

ZAGORKI MILOŠEVIĆ

Veselim duhom, iskrenim srcem i nesebičnom dobrotom koju si nam pružala ostaćeš u našim srcima zauvijek.

NIKOLA MIRKOVIĆ

Bio si oslonac, podrška i sigurna luka… naš uzor, da svuda koračamo visoko uzdignute glave

Pri pomenu tvoga imena, sa ponosom na tvoj lik i život koji su krasili poštenje i poštovanje.

Napustio si nas… tvoj ćiro i tvoj najbolji drug će se kroz život sjećati i nositi uspomene na Dobri djedov lik, pruženu ljubav i provedeno vrijeme, od prvih koraka, pa kroz čitavo djetinjstvo.

A JA… nedostajaćeš tata, i ništa tu prazninu i gubitak takvog roditelja ne može ispuniti.

S tugom i poštovanjem

STOJANKA ČELEBIĆ sa porodicom

ILIJI M. STANIŠIĆU

od komšija MRDAKA

Posljednji pozdrav iskrenom i poštovanom prijatelju

NIKOLI MIRKOVIĆU

Počivaj u miru.

CMILJKA KEŠELJ

DRAGICA VUJKOVIĆ

U godinama kad si trebala bezbrižno da uživaš sudbina je htjela drugačije. Nismo bili spremni na ovo, a najmanje tvoja unučad.

Veliku prazninu koju ostavlja tvoj odlazak ispunit ćemo lijepim sjećanjima koja nam ostaju...

Počivaj u miru koji je tvoje dobro srce zaslužilo tokom života!

Tvoja IRENA sa porodicom

633

Iako smo veliki, za ovo smo mali…

Tvoji: SAŠA, NEVENA i VELJKO

Posljednji pozdrav voljenom

NIKOLI MIRKOVIĆU

Od sestre IKE, sestrića DRAGA i DUŠKA KUSTUDIJE sa porodicom

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju

NIKOLI MIRKOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. S poštovanjem, BOŽO, ĐUKA i SANJA POPOVIĆ 615

Opraštamo se od plemenitog i voljenog

NIKOLE Đurova MIRKOVIĆA

Neka ti je laka zemlja po kojoj si časno i ponosno hodao. Počivaj u miru. Porodica pok. MUJA MIRKOVIĆA

OGLASNO ODJELJENJE

„NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

624

Posljednji pozdrav dragom i voljenom zetu i tetku

NIKOLI MIRKOVIĆU

Od DESE, MAKE i NENE

Posljednji pozdrav ujaku

NIKOLA MIRKOVIĆ

Dragi moj ujače, tužan je i težak ovaj pozdrav sa tobom. Bila je privilegija imati te za ujaka. Hvala ti za ljubav, pažnju i podršku koju si mi nesebično pružao cijelog života. Bio si i ostaćeš čovjek koji mi je mnogo značio. Neka tvoja duša nađe mir, a ja te neću nikada zaboraviti.

Sestrična RADMILA sa suprugom

623

Draga mama

Posljednji pozdrav uvaženom komšiji

S

Posljednji pozdrav ocu, svekru i đedu

NIKOLI MIRKOVIĆU

Sve što je bilo časno, plemenito i dobro u jednoj duši bilo je u tvojoj. Hvala ti na neizmjernoj brižnosti, pažnji i toplini koju si nam pružao. Počivaj u miru.

DUŠKO, SNEŽANA, MAŠA i IVAN 636

Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog supruga, oca i đeda

MILENKA Ilije VUKOSAVOVIĆA

Bio si i ostao naš oslonac i najveći ponos. Živiš i živjećeš vječno kroz nas koji te čuvamo u srcu. Zauvijek ćeš biti dio naših uspomena, uvijek voljen i nikada zaboravljen.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Supruga KOSA, ćerke KATARINA, TATJANA i DANIJELA sa porodicama

Posljednji pozdrav voljenom đedu

NIKOLI MIRKOVIĆU

Hvala ti što si stranice našeg djetinjstva ispunio ljubavlju i pažnjom.

MAŠA i IVAN

621

NIKOLI MIRKOVIĆU

ANDRIJAŠEVIĆ

622

MIŠKO Vojov KALUĐEROVIĆ

Neđe te se sjetim, tek toliko da mi svaki dan prođeš mislima. Živiš u nama koji smo te iskreno voljeli.

MITAR Ljubov

Pola godine je od smrti mog supruga

VLASTIMIRA D. RADONJIĆA

Dragi moj Vlasto, koračao si kroz život časno i dostojanstveno i to prenosio na ljude oko sebe.

Pola godine od tvog odlaska, a ja se još uvijek navikavam da te nema. Počivaj u miru

znam tamo nijesi sam.

U subotu u 10 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću.

Od komšija iz ulaza: KILIBARDI, BJELICA i MILOVIĆA

Supruga SLAVICA

SJEĆANJE RADOVIĆ

ZLATA DRAGIŠA

14. 4. 2018-14. 4. 2023. 6. 1. 1988-14. 4. 2023.

Prolazi dan za danom, a nijedan bez sjećanja na vas, dragi roditelji. Smrt je jača od života, ali ne od zaborava, zato ćete vječno trajati kroz najljepše uspomene, uvijek voljeni i nikad zaboravljeni.

OLGA, RADOVAN, MILJAN i RADA sa porodicama

Четрдесет дана је од и година дана од смрти нашег драгог смрти наше драге

ВОЈИНА-ВОЈА МИЛЕВЕ-МИЛКЕ ЉУБАНОВИЋ

Тим поводом у суботу, 15. априла 2023. године, у 10 часова посјетићемо њихову вјечну кућу на гробљу сељана села Свињишта, код манастира Подластва

Грбаљска.

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

Posljednji pozdrav dragom

poštovanjem i zahvalnošću, porodica

Posljednji pozdrav dragom NIKOLI

Oglasi i obavještenja

Sjećanje na našeg najdražeg

Danas je dvije godine od smrti

DRAGANA KICE JOVANOVIĆA

14. 4. 2011 – 14. 4. 2023.

Čuvamo te u našim srcima tamo đe zaborav nikada ne dolazi.

Tvoja supruga FOTINI FIFI i šćeri SANDRA i MELINA sa porodicama

GOJKA Živka VUČINIĆA

Ne postoji vijeme koje može umanjiti tugu. Ne postoji lijek za našu bol. Kako opisati ovoliko težak život bez stuba porodice, bez tebe kao takvog. Ponosa je previše, a snage sve manje. Pratiš nas kao sjenka iz svakog ugla, neka od tvojih lijepih fotografija. Neumorno sjedimo pored njih i netremice posmatramo. Čuvaćemo te od zaborava i nositi u srcima Vječno. Počivaj u miru, jedini naš.

NATAŠA, NADA i KSENIJA

25 godina je prošlo, a tuga za Vama neće i ne može nikada prestati. Uvijek ćete živjeti u našim srcima.

Ožalošćene porodice ĐUROVIĆ i GOGIĆ

BRANISLAVKE-BANJE Murove DABETIĆ

Draga majko, tvoj odlazak nam je ostavio veliku tugu i prazninu. Ostali smo bez toplog zagrljaja i blagih riječi koje su nam bile snaga i podrška.

Hvala ti na beskrajnoj ljubavi koju si nam pružala. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava. Živjet ćeš vječno u našim srcima.

619

Dana 14. aprila navršava se dvije godine od kada nije sa nama naš voljeni suprug, otac, svekar i đed

GANO MULEŠKOVIĆ

Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo našu bol. Zauvijek ćeš biti dio naših najljepših uspomena, uvijek voljen i nikad zaboravljen. Čuvaju te od zaborava

tvoji najmiliji: VAHIDA, SENADA, ESKO, MIRO, SLAĐA i HANA

634

14. 4. 2019 – 14. 4. 2023

VUKIĆEVIĆ ILIJA

Ni danas, uz tvoju sliku, nemamo snage napisati da te nema.

Jer si tu.

U svakoj misli, uzdahu, u svakom otkucaju srca. Nedostaješ zauvijek.

Vole te BEBA i ĆERKE

U subotu, 15. aprila, u 10 časova posjetit ćemo njenu vječnu kuću u Podgorici na groblju Čepurke

Ožalošćeni sinovi: DUŠKO i DEJAN sa porodicom i ćerke MARINA i VESNA sa porodicom

Četiri godine je od smrti voljenog brata i ujaka

ILIJE VUKIĆEVIĆA

Dragi brate, tvoja anđeoska duša je našla svoj vječni mir, a moja će patiti do kraja života.

Tvoja sestra ĐINA sa porodicom

VELJKO ČAVOR

Dragi Veljko, velji petak a tebe već dugo nema, živimo od uspomena. Mi ćemo ti svi doći, cvijećem zakititi tvoju sliku, poljubiti tvoj rođendan obilježiti.

Voli te tvoja PORODICA

Tužno sjećanje na naše Drage

TIJANU i LEONA ĐUROVIĆ

Prošlo je šest mjeseci od smrti naše majke, svekrve i babe